NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020531].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 293822 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mjesec će dana cijeli svijet držati - lopta</p>
<p>Nikad još organizator nekog SP-a nije sagradio sve nove stadione za prvenstvo. Korejci i Japanci su to učinili, podigavši 19 ekskluzivnih i funkcionalnih stadiona, prepoznatljivih po arhitekturi / Južnu Koreju i Japan posjetit će u lipnju oko milijun ljudi - dočekat će ih obnovljene zračne luke, nove željezničke linije i tek sagrađeni hoteli / Milijardama ljudi koje će gledati SP Hrvatska više nije nepoznanica / Naime, dok je za Hrvatsku prije SP-a 1998. u Francuskoj znalo samo četiri posto svjetskog stanovništva, istraživanja nakon uspjeha u Francuskoj pokazala su da za Hrvatsku zna 40 posto svjetske populacije</p>
<p>TOKAMACHI (Od Vjesnikova izvjestitelja), 30. svibnja</p>
<p> – »Novi milenij, novo iskustvo, novi početak«, marketinški je slogan Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Koreji i Japanu koje će započeti u petak u 13.30 sati (prema srednjoeuropskom vremenu) utakmicom svjetskog prvaka Francuske i Senegala.</p>
<p>Sedamnaesta smotra najboljih svjetskih nogometaša po mnogo čemu će biti posebna. World Cup kojem ćemo sljedećih mjesec dana svjedočiti prvi je globalni festival ovog stoljeća, prvo svjetsko nogometno prvenstvo što se održava u Aziji i prvo koje zajedno priređuju dvije zemlje.</p>
<p>Kad su 1997. godine na Kongresu Fife Južna Koreja i Japan uspjeli dobiti domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2002., bilo je jasno da se nogomet kreće u novom pravcu, jer dosad su sva SP odigrana u Europi ili Amerikama. Zbog Fifine želje da se nogomet doista raširi cijelim svijetom, sad je i Azija postala organizator. Sličan je ispit položen prije osam godina, kad su SP priredile Sjedinjene Američke Države. Zato ne treba sumnjati da će i Afrika, jednom, biti domaćin svjetske smotre.</p>
<p>Dvije zemlje, vječiti neprijatelji i suparnici, ujedinile su se u organizaciji nogometnog prvenstva. Južna Koreja i Japan iza sebe imaju stoljeća neraščišćenih odnosa, sukoba i ratova. Animozitet Japanaca i Korejaca morala je zamijeniti suradnja, a ponos jednih i drugih neće dopustiti pogreške u organizaciji. To je već sad jasno. Dva gospodarska čuda, Južna Koreja i Japan veoma su ozbiljno, čak i opsesivno, shvatili zahtjev Fife »da SP mora biti najbolje dosad«.</p>
<p>Obje su zemlje shvatile da je priređivanje svjetskog nogometnog prvenstva sjajna mogućnost promidžbe. Iako su Korejci i Japanci prepoznatljivi po napornom radu koji je njihove zemlje uzdigao do vrha svjetske gospodarske moći, dodatno priznanje onima koji su to čudo izveli bit će uzorna organizacija SP-a.</p>
<p>Svijet će, u idućih mjesec dana nogometnog praznika, vidjeti japansku organizaciju i korejsku radišnost. Ozbiljnost azijskih gospodarskih divova neće dopustiti da SP vode slučajnosti. Sve je u Korejaca i Japanaca strogo isplanirano. Uostalom, za dosadašnjih SP-a nikad nije zabilježeno da je organizator za prvenstvo sagradio sve nove stadione. Korejci i Japanci su to učinili podigavši 19 ekskluzivnih i funkcionalnih stadiona, prepoznatljivih po arhitekturi. Iako je infrastruktura obiju zemalja veoma razvijena (aerodromi, unutrašnji prijevoz, hoteli...), pripreme su bile zaprepašćujuće. I u Koreji i u Japanu, putnike će dočekati obnovljene zračne luke, nove željezničke linije, tek sagrađeni hoteli. S azijskim se entuzijazmom za ovo SP ne može mjeriti ni jedan organizator dosad.</p>
<p>Južnu Koreju i Japan će za SP-a posjetiti oko milijun ljudi. Očekuje se da će utakmice uživo na stadionima gledati dva milijuna ljudi. Sve će to biti kap u moru kad se zna da će najmoćnija sila na svijetu – televizija – uz ekrane zadržati milijarde ljudi. Ako je finale SP-a u Francuskoj prije četiri godine promatralo tri i pol milijarde tv gledatelja, onda će finale iz Yokohame (30. lipnja) gledati više od četiri milijarde ljudi.</p>
<p>Opčinjenost nogometom, taj suvremeni fenomen, ne treba ni pokušavati objašnjavati. Njenom veličanstvu lopti se klanjaju i njenu milost traže ne samo 32 zemlje sudionice završne smotre nego cijeli svijet. Zaprepašćujuće je i istodobno prekrasno osjetiti kako cijeli svijet u jednom trenutku leti zajedno s Beckhamovom loptom ili brani poput Bartheza ili zajedno poentirao s našim Davorom Šukerom, prije četiri godine u Francuskoj.</p>
<p>Hrvatska je, kao mlada zemlja, našla svoje mjesto u svijetu velikih, nemilosrdnih i bahatih ne samo teškom borbom za neovisnost nego i veličanstvenim uspjehom na svjetskoj smotri u Francuskoj. Ako smo ga brzo zaboravili, evo prave prigode da se, novim iskorakom na nogometnoj, a time i svjetskoj pozornici, opet istaknemo. Od Hrvatske ponovno očekujemo lijep rezultat. Ponoviti francusku broncu bilo bi čudesno. Međutim, plasman u drugi krug, iz skupine u kojoj su još Meksiko, Italija i Ekvador, zadovoljio bi naše ambicije i isprovocirao sreću koja bi nas mogla odvesti i dalje. </p>
<p>Milijardama ljudi koje će gledati SP Hrvatska više nije nepoznanica. Naime, dok je za Hrvatsku prije SP-a 1998. u Francuskoj znalo samo četiri posto svjetskog stanovništva, istraživanja nakon uspjeha u Francuskoj pokazala su da za Hrvatsku zna 40 posto svjetske populacije. Danas djeca širom svijeta, da ne spominjemo Japan i Koreju, s ponosom nose prepoznatljive, hrvatske dresove. I zato je, među ostalim, lijepo biti Hrvat u Aziji. Možda zvuči pretenciozno, ali sve reprezentacije koje izbore sudjelovanje na SP-u s pravom ističu pozitivne nacionalne naboje, bez omalovažavanja drugih, kako bi istakle svoje mjesto u (ne samo) nogometnom svijetu.</p>
<p>Nije stoga čudno što je svaka svjetska smotra i mjesto susreta predsjednika država, premijera, kraljeva i careva. Nogomet nikoga ne ostavlja ravnodušnim.Francuska i Senegal otvaraju svjetsku smotru koja će u sljedećih mjesec dana naš svijet prometnuti u nešto drugo nego što je bio u posljednjih 47 mjeseci, otkako su Francuzi visoko digli pokal koji simbolizira Atlasa kako, u visoko podignutim rukama, drži cijeli svijet. Sljedećih će mjesec dana slika biti drukčija. Cijeli će svijet držati – lopta. Nestašna, sretna i nesretna, lijepa i okrutna, kao i 'lopta' na kojoj svi živimo. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Drugi pokušaj suđenja za Pakračku poljanu</p>
<p>Četvrtooptuženom Bajramoviću sudit će se u odsutnosti, a za njim je raspisana tjeralica i određen pritvor / Prvooptuženog Suljića i trećeoptuženog Rimca tereti se da su »neutvrđenog dana koncem 1991. u Pakračkoj poljani ubili Aleksandra Sašu Antića, također rezervnog pripadnika MUP-a«, a drugooptuženog Mikolu, četvrtooptuženog Bajramovića i petooptuženog Šarića tereti se da su, zajedno s pokojnim Mandžarelom, odgovorni za otmicu i iznudu / Optuženici, koji se brane sa slobode, izjavili su da se ne osjećaju krivima / Suđenje se nastavlja 21. lipnja</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Iako se četvrtooptuženi Miro Bajramović nije pojavio, na zagrebačkom je Županijskom sudu u srijedu, nakon četiri odgode, počelo suđenje petorici optuženih u slučaju Pakračka poljana. Na prijedlog zastupnika optužbe, zamjenika zagrebačkog županijskog odvjetnika Ivana Plevka, Miri Bajramoviću sudit će se u odsutnosti. Za njim je raspisana i tjeralica i određen pritvor. Optuženici se brane sa slobode, a suđenje se nastavlja 21. lipnja.</p>
<p>Nakon Bajramovićeva intervjua u »Feral Tribuneu« 1997., u kojem je iznio niz šokantnih priča o ubojstvima u Pakračkoj poljani i Gospiću 1991. – koja su navodno počinili pripadnici tzv. Merčepove skupine rezervnih policajaca – započelo je prvo suđenje u slučaju Pakračke poljane. Bajramović je u tom intervju priznao desetak ubojstava, da bi se na suđenju branio šutnjom, odnosno kazao da sporni intervju uopće nije dao.</p>
<p>Pravosudni su analitičari već tada iznijeli sumnju da je riječ o namještaljci dijela tadašnjih obavještajnih službi i pravosuđa kako bi se međunarodnoj javnosti, koja je onda (a i danas je) bila jako zainteresirana za slučaj, pokazalo »da u Hrvatskoj djeluje pravna država«.</p>
<p>Suđenje »pakračkoj skupini« ponavlja se jer je Vrhovni sud lani ukinuo dio prvostupanjske presude iz 1999. kojom su oslobođeni po dvije točke optužnice.</p>
<p>U ponovljenom postupku, prvooptuženog Muniba Suljića i trećeoptuženog Sinišu Rimca tereti se da su »neutvrđenog dana koncem 1991. u Pakračkoj poljani ubili Aleksandra Sašu Antića, također rezervnog pripadnika MUP-a«.</p>
<p>Drugooptuženog Igora Mikolu, četvrtooptuženog Miroslava Bajramovića i petooptuženog Branka Šarića tereti se da su, zajedno s pokojnim Stipom Mandžarelom, odgovorni za otmicu i iznudu nad Milošem Ivoševićem, Radom Pajićem i Markom Grujićem, koji su 31. listopada 1991. iz Zagreba odvedeni u Pakračku poljanu, nakon čega su ih nepoznate osobe ubile. Prisutni su optuženici izjavili da se ne osjećaju krivima.</p>
<p>Rasprava je izazvala veliko zanimanje novinara, a Vrhovni je sud HTV-u i CCN-u odobrio snimanje rasprava. Zbog primjene nadopunjenog i izmijenjenog Zakona o kaznenom postupku te primjedbi zastupnice prvo i drugooptuženog Višnje Drnški Lasan, sutkinja Rajka Tomerlin Almer je nekoliko puta određivala stanku.</p>
<p>Sutkinja je Muniba Suljića – koji je svojedobno bez nazočnosti odvjetnika na policiji priznao sudjelovanje u ubojstvu obitelji Zec, ali je priznanje zbog proceduralnog propusta proglašeno pravno nevaljanim – pitala od čega živi. Suljić je kazao da je vlasnik tvrtke »Veteran d.o.o.« i da mjesečno ostvaruje od 7000 do 8000 kuna prihoda. U Ilici 120 ima velik stan u otkupu, a u Zagrebu gradi i kuću. U HV-u je dobio čin bojnika i napomenuo da se borio u HVO-u. Dosad nije kažnjavan. Protiv njega se vodi još jedan kazneni postupak na Općinskom sudu zbog, kako je rekao, »vrijeđanja jednog novinara«.</p>
<p>Igor Mikola je rekao da živi od 4000 kuna očeve mirovine i da je sudionik Domovinskog rata od 1987. godine. Kad ga je sutkinja nekoliko puta tražila da objasni kako je to bio sudionik Domovinskog rata od 1987. i htjela iskaz unijeti u zapisnik, Mikola je rekao da se radi o tajni i za zapisnik. Na kraju je ipak rekao da se u obranu domovine uključio 1991. godine. Protiv njega se na Županijskom sudu u Zagrebu vodi još jedan kazneni postupak zbog otmice.</p>
<p>Siniša Rimac se, ocijenili su novinari, ponašao najskromnije. On je još aktivni djelatnik HV-a sa 5000 kuna plaće i činom bojnika. Osam je puta odlikovan, među ostalim i Medaljom za izuzetne pothvate. Njegov je odvjetnik Ivica Mazalin napomenuo da Rimac želi što brži završetak procesa, da je njegov klijent heroj Domovinskog rata u koji se uključio s nepunih 18 godina i da je prošao sva ratišta u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p>Branko Šarić je ratni vojni invalid i ima 2800 kuna invalidnine. Radi kao volonter u Merčepovu UHDDR-u. Po činu je bojnik, a u HVO-u je, kako je napomenuo, zaradio čin više. Novinari su primijetili da u zapisnik nisu ulazili podaci što su ih optuženici davali o sudjelovanju u HVO-u.</p>
<p>Šarićev je odvjetnik Ante Madunić je rekao kako se njegovom klijentu, »da se borio u II. svjetskom ratu, sad ne bi sudilo nego bi bio narodni heroj«. I oni žele što brži postupak, jer bi se »u javnosti mogao steći dojam da su ovo suđenje i optuženi paradigma za statistički manjak Srba u Hrvatskoj«.</p>
<p>Kad je riječ o sljedećem ročištu, 21. lipnja, Madunić je sutkinju pitao je li imala u vidu da će tog dana možda igrati hrvatska nogometna reprezentacija, nakon čega ga je sutkinja opomenula da »nije ni mjesto niti vrijeme za takve primjedbe«.</p>
<p>Tijekom dokaznog postupka bit će ispitano šest svjedoka. Obavit će se, putem fotografija, prepoznavanje ubijenog Aleksandra Antića i pokušat će se utvrditi točno mjesto gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci. Bit će pročitan i iskaz Stipe Mandžarela, koji je u istrazi za prvo suđenje bio dosta otvoren. No tijekom istrage je naglo umro.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić i Koštunica pripremaju zajedničku izjavu </p>
<p>Iako iz Ureda Predsjednika uoči sastanka nisu bili spremni potvrditi informaciju o zajedničkoj izjavi Mesića i Koštunice, »Vjesnik« doznaje da je tekst izjave usuglašen prošloga tjedna / Diplomati smatraju da izjava neće donijeti ništa revolucionarno - u njoj će se dati podrška jačanju bilateralnih odnosa Hrvatske i Jugoslavije, a jedan će se odlomak odnosit na stanje u BiH</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Predsjednici srednjoeuropskih i zemalja u tranziciji, njih 16, održat će u petak i subotu na Bledu sastanak na vrhu, čiji je glavni cilj unapređivanje međusobnih odnosa i poticaj za nastavak tranzicije koja zemlje srednje Europe približava Europskoj uniji.</p>
<p>U radu sastanka šefova država srednje Europe sudjelovat će i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. On će, zajedno s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom, na bledskom skupu objaviti zajedničku izjavu, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori.</p>
<p>U Vladi nisu iznenađeni</p>
<p>Iako iz Ureda Predsjednika uoči sastanka nisu bili spremni potvrditi informaciju o zajedničkoj izjavi Mesića i Koštunice, Vjesnik doznaje da je tekst izjave usuglašen prošloga tjedna. U Vladi su nam kazali da o toj zajedničkoj izjavi ne znaju ništa, ali uz dodatak da to nije čudno, jer Ured Predsjednika ionako nema naviku izvještavati Vladu o svojim vanjskopolitičkim aktivnostima.</p>
<p>Sukob o koncepciji vanjske politike između Ureda Predsjednika i Vlade nije ništa novo. Lani su se Vlada i Predsjednik sukobili baš zbog zajedničke izjave Mesića i Koštunice u talijanskom ljetovalištu Lago Maggiore. U tadašnjem je sastavu Vlade bilo oštrog negodovanja zbog sadržaja izjave, posebice onog dijela u kojem je Mesić javno pozvao sve izbjeglice da se vrate u Hrvatsku. No ta je zajednička izjava, s druge strane, bila prekretnica u odnosima Hrvatska i SR Jugoslavije i Europska ju je unija iznimno dobro prihvatila. Iako je sadržaj ovogodišnje zajedničke izjave Mesića i Koštunice još nepoznat, diplomati smatraju da neće donijeti ništa revolucionarno. U izjavi će se dati podrška jačanju bilateralnih odnosa Hrvatske i Jugoslavije, a jedan će se odlomak odnosit na stanje u BiH.</p>
<p>Ove će se godine predsjednici srednjoeuropskih država susresti deveti put. Susreti su započeli 1994. godine kao susreti skupine sedam država, a ove godine u Sloveniji sudjeluje 16 predsjednika, među kojima će prvi put biti Bosna i Hercegovina i Makedonija. Na sastanak prvi put dolazi i jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica.</p>
<p>Hrvatski će predsjednik Mesić tijekom dvodnevnog skupa imati devet bilateralnih susreta, među kojima su sastanci s jugoslavenskim predsjednikom, slovenskim predsjednikom Kučanom, njemačkim Rauom i češkim Havelom. Prvog dana skupa Mesić će održati predavanje u Poslovnoj školi Bled.</p>
<p>Summit na Bledu ove godine okuplja sve tranzicijske zemlje koje su u procesu približavanja EU, s izuzetkom triju baltičkih zemalja. Kao i ranijih godina, očekuje se dolazak predsjednika Italije, Njemačke i Austrije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pupovac: Srba šest posto</p>
<p>»Prema našim spoznajama, broj Srba u Hrvatskoj veći je od objavljenog i ne bi trebao biti manji od šest posto«, rekao je Vjesniku Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, komentirajući neslužbene rezultate popisa stanovništva, prema kojima u Hrvatskoj živi četiri posto Srba.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, u popis stanovništva nije uključen dio popisanih izbjeglica. Također, Pupovac smatra da se jedan dio Srba u Hrvatskoj nije nacionalno izjasnio zbog, kako kaže, »straha kako će to biti prezentirano«. No, naglašava, »ako se ovaj broj pokaže stvarnim, razmislit ćemo hoćemo li priznati rezultate popisa stanovništva, te ćemo o tome uskoro organizirati raspravu u Srpskom narodnom vijeću«.</p>
<p>»Nužno je da Državni zavod za statistiku što prije objavi službene rezultate popisa da bi se prekinule spekulacije koje traju više od godinu dana«, kaže Pupovac. </p>
<p>On podatke o broju Srba u Hrvatskoj ne vidi kao poveznicu s Ustavnim zakonom o manjinama. »Pravo na proporcionalnu zastupljenost je povijesno pravo Srba u Hrvatskoj, to je jedno od stečenih prava koje je zajamčeno međunarodnim dokumentima. Erdutski sporazum je temeljni dokument statusa Srba u Hrvatskoj, kao novonastale manjine«, naglašava Pupovac. Pritom upozorava da se u tim dokumentima ne spominje nikakav postotak nego samo pravo Srba na razmjernu zastupljenost u Saboru i tijelima lokalne samouprave. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Putin pred ratobornog Busha neće sjesti bez jakih aduta</p>
<p>Bush stiže u Moskvu na čelu superdržave koja dominira svijetom i može se priuštiti da sporazum o smanjenju interkontinentalnih nuklearnih bojnih glava bude shvaćen kao ustupak Putinu / Uspješan dijalog s tako jakom Amerikom donijet će Putinu dodatne glasove kod birača koji su pozitivno orijentirani prema slobodnom tržištu i zapadnoj demokraciji / Staloženom političaru kakav je Putin kaubojski stil Georgea Busha ne znači ništa - on vođu Amerike uzima takvim kakav jest jer još mnogo toga mora napraviti kod kuće</p>
<p>ZAGREB, 22. svibnja</p>
<p> - Uoči susreta Vladimira Putina i Georgea Busha, koji bi u Moskvi trebali potpisati usuglašeni tekst Sporazuma o ograničenju strateškog ofenzivnog oružja, važno je naglasiti nekoliko činjenica.</p>
<p>Bush stiže u Moskvu na čelu superdržave koja dominira svijetom i vojno i gospodarski, pa si može priuštiti da sporazum o smanjenju interkontinentalnih nuklearnih bojnih glava bude shvaćen kao ustupak Putinu. Arsenal se smanjuje sa 6000 bojnih glava gotovo za dvije trećine (na samo 1700 do 2200 komada), s tim da Amerikanci sve što povuku žele uskladištiti, a Rusi potpuno uništiti. S tehničke strane, Amerikanci su i dalje u prednosti. Dio ruske raketne tehnologije je zastario, kao i sustav za vođenje. Američke strateške snage neprekidno se usavršavaju, grade bolje i dublje zaštitne bunkere, poboljšavaju ionako dobar sustav praćenja i ranog uzbunjivanja.</p>
<p>No u pitanju je složenija igra. Smanjenjem interkontinentalnih balističkih projektila Putin zapravo kupuje druge, još važnije stvari na vojnom, političkom, gospodarskom i pravnom planu. Uspješan dijalog s tako jakom Amerikom donijet će Putinu dodatne glasove kod birača koji su pozitivno orijentirani prema slobodnom tržištu i zapadnoj demokraciji. </p>
<p>Poznato je da mnogi umirovljeni generali i bivši ministri i doministri obrane pišu Putinu otvorena pisma i optužuju ga da se »predao pred imperijalističkim ucjenama«. Nasuprot njima, Putinov kurs odlučno brane Rusi u dobi od 18 do 35 godina koji pripadaju srednjem sloju. Putinov stav prema NATO-u i SAD-u također podržava gotovo polovica onih stanovnika Rusije koji imaju visoko obrazovanje. U partnerstvu s Amerikom, ili čak u ulasku Rusije u NATO, oni ne vide ništa loše za nacionalne interese i sigurnost države u reformiranju.</p>
<p>Busha bi u Moskvi trebala obuzeti ili žestoka peludna groznica ili iznenadni napad bijesa da ne potpiše ponuđene dokumente. Jer, njemu u ruskom taboru ne treba neki jastreb hladnoratovskog kova koji je obukao civilno odijelo i koji neprekidno, u pratnji gomile partijskih aparatčika, brblja o snazi »države radnika i seljaka«. Treba mu suvremen, obrazovan i hladnokrvan Rus nove generacije koji ima sluha i za nezgrapne teksaške viceve, ali još više za američku globalnu borbu protiv terorizma.</p>
<p>Staloženom političaru kakav je Putin kaubojski osobni stil Georgea Busha ne znači ništa. On vođu Amerike uzima takvim kakav jest jer još mnogo toga mora napraviti kod kuće. Prije svega, uz pomoć Sjedinjenih Država i mnogo američkog novca Putin treba izgraditi novu i ekonomičniju rusku vojsku koja će na organizacijsko-taktičkoj razini biti sposobna djelovati na Kavkazu i odlaziti u mirovne misije izvan granica Rusije. Na tlu Putin želi stvoriti daleko manje kopnene snage od sadašnjih, čiji će temelj biti brzina, gipkost i precizna vatrena moć koju na svojim leđima nosi profesionalni ruski vojnik - dobro plaćen, discipliniran i motiviran.</p>
<p>Ratnu mornaricu ruski predsjednik želi svesti u realne okvire (zaštita vlastitih mora bez nepotrebnog i skupog pokazivanja ruske zastave na svim oceanima svijeta), a ratno zrakoplovstvo mora postati ravno američkom: sposobno da u svako doba podrži kopnenu vojsku i ima apsolutnu kontrolu neba iznad golemog i raznolikog prostora Ruske Federacije.</p>
<p>Pred ratobornog Busha Putin ne sjeda bez nekoliko jakih aduta stečenih u zadnji čas. Nakon sastanka u Reykjaviku, Rusija je postala neformalna članica NATO-a, čime je hladni rat definitivno završen (to Bushu njegovi savjetnici u Moskvi moraju šaptati na oba uha). Novi savjet NATO-a i Rusije nije savjetodavno nego izvršno tijelo, pa su Rusi dobili i više nego što su mnogi očekivali.</p>
<p>Dakako, Putin u pridobivanju Busha ne smije pretjerivati i biti previše agresivan. Za uspostavu punog međusobnog povjerenja potrebno je još neko vrijeme, a uz povoljnu vojnu treba stvoriti još bolju klimu za investicije koje će u Rusiju 'upumpati' svježi kapital.</p>
<p>Potpisivanjem strateškog ugovora otvorit će se vjerojatno nova stranica u odnosima dvaju nekadašnjih neprijatelja. Amerikanci u Rusiji vide strateškog partnera i to na dosad neočekivanim područjima. Prema Bushovim zamislima, Rusija treba postati najveći svjetski proizvođač nafte i plina da bi Sjedinjene Države imale sigurnog opskrbljivača koji svoju energetiku neće koristiti za političke probitke i ucjene.</p>
<p>Sastanak Putin - Bush donijet će još jednu nepobitnu realnost: odbacujući stare nuklearne gumbe, cementirajući raketne silose i pretvarajući pokretljive lansirne rampe u staro željezo, Putin se još više približio Zapadu i uspio ono što nisu mogli ni Mihail Gorbačov niti Boris Jeljcin.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Četvrtak koji je pao u nedjelju</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Koji je to blagdan obilježen u Hrvatskoj 30. svibnja? Sudeći prema blagdanskoj atmosferi na ulicama, ni jedan. Zastave gotovo nitko nije izvjesio, blagdansko je raspoloženje sveodsutno. </p>
<p>Dojam je da je nedjelja, nekim kalendarskim čudom, pala u četvrtak. Vrijeme je lijepo, pa su mnogi i ovu nedjelju, koja je pala u četvrtak, iskoristili za bijeg iz grada. Poslije četvrtka obično slijedi petak, a za njim dani vikenda, pa su se svi koji to mogu, pobrinuli da i petak padne u nedjelju. Tako je blagdan koji pada 30. svibnja omogućio u normalnim okolnostima teško ostvariv kalendarski fenomen - četiri nedjelje u samo četiri dana. Do prošle godine 30. svibnja slavili smo Dan državnosti. Od ove godine on se obilježava 25. lipnja. S obzirom na to da je 22. lipnja (zasad) Dan antifašističke borbe, bit će to još jedan tjedan krcat nedjeljama.</p>
<p>Hrvatska je država čije društvo prolazi kroz brojne reforme. Prošle godine reformirani su i državni blagdani. Tako je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora. Time se prisjećamo da je tog datuma 1990. godine konstituiran višestranački Sabor, prvi nakon završetka I. svjetskog rata. Dakle, obilježavanje tog datuma kao Dana državnosti (ako je državnost stvaranje države) i nije bilo nužno. Dan Hrvatskog sabora možda malo bolje označava ono što se zbilo tog datuma, iako bi ga se moglo nazvati i danom uspostave višestranačja. </p>
<p>Dan državnosti preseljen je na 25. lipnja, kad je Sabor proklamirao hrvatsku neovisnost, pa je taj datum ipak nešto precizniji. Doduše, potpuna preciznost bila bi postignuta da je Dan državnosti 8. listopada, ali tko još organizira slavlja u sezoni jesenskih kiša? Kako sada stvari stoje, ako se HDZ vrati na vlast, 30. svibnja ponovno će biti Dan državnosti. A što će onda biti 25. lipnja? Neće valjda HDZ smanjivati broj blagdana i neradnih dana. Ta bi mjera mogla biti tek nešto manje nepopularna od povećanja poreza. Ove je godine 30. svibnja i Tijelovo. Tradicionalni katolički blagdan koji se ne slavi od Isusova vremena, nego od 1317. godine i uvijek pada u četvrtak poslije nedjelje Presvetog Trojstva. Za Tijelovo se organizira i procesija, čime se ističe važnost toga vjerskog blagdana. Ako država ne zna, barem Crkva zna što i kada slavi. Crkvi se ne može dogoditi da četvrtak padne u nedjelju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Slovenija mora preskočiti samo sebe</p>
<p>Komentator »Dela« smatra da je uzgoj školjaka uz hrvatsku obalu Piranskog zaljeva težak incident. To što slovenski ribari svako malo u lovu za ribom prelaze zamišljenu crtu sredinom zaljeva, za njega očito nije incident. Na putu u Europu Slovenija ima samo jednu ozbiljnu barijeru. Sloveniju. Neka, u potrazi za svojim pravim problemima, baci pogled na najnovije izvješće Međunarodnog helsinškog odbora</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Ovo sa Slovenijom postaje sasvim ozbiljno. Gotovo da ne prođe dan, a da se slovenski političari ili novinari ne očešu o Hrvatsku. Ima li u tome neke smišljene državne strategije ili se to zbiva spontano, nama ovdje nije sasvim jasno. Pretpostavljamo da Slovencima jest.</p>
<p>Samo u zadnjih desetak dana nagurano je toliko toga da to već Hrvatska, Sloveniji susjedna zemlja, teško trpi i izdržava. Prvo je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel odaslao Hrvatskoj dvije prosvjedne note zbog uzgoja školjaka s hrvatske strane Piranskog zaljeva i koncesije Ini za istraživanje nafte u podmorju. </p>
<p>Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo priopćenjem iz kojega se može razabrati, kad se prevede na svakodnevni jezik, da Račanov paraf na sporazum o granicama nije pravno obvezujuć, da nema nikakvog dokumenta koji bi određivao granicu u Piranskom zaljevu, pa stoga do daljnjega vrijede međunarodna pravila o graničnoj liniji sredinom zaljeva, da su nesporazumi između dviju država djelomično uzrokovani različitim procjenama brzine njihova približavanja Europskoj uniji i da su međusobni sporovi prečesto tema medija, »i to u negativnom kontekstu«. Nije precizirano čijih medija, pa pretpostavljamo da MVP misli i na slovenske i na hrvatske medije.</p>
<p>Nije prošlo više od dan-dva i oglasio se slovenski medij, ljubljansko Delo. Komentator Boris Šuligoj prozvao je hrvatske novinare zbog »govora mržnje« i spomenuo mogućnost da ih se zato tuži Haaškom sudu!</p>
<p>Hrvatski se novinari još nisu ni oporavili od tog udarca, a komentator Šuligoj javio se novim komentarom u Delu. Sad je uzeo na zub cijelu Hrvatsku koja »izazivanjem incidenata« u Piranskom zaljevu pritišće Sloveniju i zamišlja si da će je tako dostići na putu u transatlantske integracije.</p>
<p>Komentator smatra da je uzgoj školjaka uz hrvatsku obalu Piranskog zaljeva (znači, daleko od zamišljene crte koja ide sredinom zaljeva i koja jedina vrijedi dok se ne dogovori konačno rješenje) težak incident. To što slovenski ribari svako malo u lovu za ribom prelaze tu zamišljenu crtu za njega očito nije incident. To je vjerojatno u skladu s onom ekstremnom slovenskom idejom (čini mi se neizbježnog Zmage Jelinčiča) da je cijeli Piranski zaljev do hrvatske obale - slovenski. Što bi značilo da svatko tko s hrvatske strane umoči nogu u Piranski zaljev odmah izaziva međunarodni incident.</p>
<p>Šuligoja vrijedi citirati, jer ono što piše vjerojatno govori o stanju duha u Sloveniji. </p>
<p>»Kad Slovenija bude punopravna članica EU-a, pitanje granice s Hrvatskom (pa i one na moru) bit će manje vruće. Zato je sad dovoljno da Slovenija izdrži godinu-dvije. Zadnji hrvatski pritisak na Sloveniju je očigledan - Hrvatska njime želi uhvatiti zadnji vlak brojnih mogućnosti koje joj se pričinjaju i o kojima fantazira u diplomatskoj trgovini...«</p>
<p>Šuligoj u prolazu vrijeđa sve s hrvatske strane - stranačke političare, diplomate, ribare i novinare. Kad Slovenija uđe u EU neće je se više moći »mangupski izazivati svim mogućim incidentima na granici, jer će to biti izazov cijeloj Europi«. Osobno mi se osobito sviđa pasus u kojem gospodin Šuligoj zaključuje da je taj neviđeni hrvatski pritisak zapravo zadnji manevar da Hrvatska isposluje i »nešto više od stotinjak metara morske površine«.</p>
<p>Prije dva dana Vjesnik je objavio da je, prema sporazumu koji su parafirali Račan i Drnovšek, zapravo Hrvatska Sloveniji poklonila 113 četvornih kilometara u Piranskom zaljevu i izgubila još pedesetak u međunarodnim vodama zbog koridora kojim Slovenija dobiva izlaz u međunarodne vode. Zbog toga taj sporazum vjerojatno nikad neće proći u Hrvatskom saboru. Granični će spor stoga najvjerojatnije završiti na arbitraži u Međunarodnom sudu pravde u Haagu. To, naravno, nije onaj sud u Haagu pred koji bi hrvatske novinare poslao kolega Šuligoj. A na ovom sudu Slovenija ima dobre izglede izgubiti ono za što je mislila da je dobila neshvatljivom hrvatskom benevolencijom. </p>
<p>Uistinu, otkud ta panika u Sloveniji? Pa nije valjda Hrvatska ostala zadnjom preprekom koju Slovenija mora preskočiti da se domogne Europe? Veli još kolega Šuligoj da će Slovenija, kad postane članicom EU-a, biti mnogo tvrđi pregovarački partner. Pa kud još tvrđi! Slovenija je već sad toliko tvrd pregovarački partner da sama sebi ozbiljno minira ubrzan put u Europu.</p>
<p>Na tom putu Slovenija ima samo jednu ozbiljnu barijeru. Sloveniju. Neka Slovenija, u potrazi za svojim pravim problemima, baci pogled na najnovije izvješće Međunarodnog helsinškog odbora gdje se spominju: ozbiljne povrede ljudskih prava, diskriminacijski odnos prema manjinama, milijun neriješenih sudskih predmeta, čitanje e-mailova i prisluškivanje telefona akademika i uglednih građana, što obavlja tajna služba SOVA, nemoguće dobivanje državljanstva za određene kategorije njezinih građana...</p>
<p>Može li Slovenija sve to na brzinu popraviti ako želi s prvom skupinom kandidata dohvatiti Europu? Ne bi li trebalo prvo pomesti doma prije nego što se susjede optuži da su jedini kočničari sjajnog slovenskog finiširanja prema Europskoj uniji?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>O kamiondžijama, revizorima i besmislicama</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Vozio neki čovjek kamion. Malo je vozio, malo švercao i dobro se snalazio. Došlo je vrijeme političkih promjena i državi je trebao netko tko bi, prije velike zamjene valuta, za nju spasio što više novca. Netko se sjetio kamiondžije. Nagovorila vlast čovjeka da napuni šleper dinarima, otputuje u BiH, zamijeni dinare za marke, pa natrag, samo neka pazi da ga ne ulove. I tako nekoliko puta. Kamiondžija je odlično zaradio, a mlada je država prikupila zamamnu količinu deviza.</p>
<p>Tu prestaje bajka i počinje stvarnost.</p>
<p>Kamiondžija je po zakonima stare, ali i nove države napravio kazneno djelo, a kad je kasnije zarađeni novac uložio (u proizvodnju, ne u šverc ili trgovinu), na njega je počela hajka. »Lako je takvome kad je novac našao na cesti«, govorili su manje uspješni od njega tražeći da mu se oduzme imovina, a njega strpa u zatvor. Po zakonu, čovjek je lopov. U pravnoj je državi zakon jednak prema svima. U pravu su, znači, oni koji bi ga zatvorili?</p>
<p>Čovjek je stekao imetak koji se temelji na dvostrukom pranju novca. Zakon tu ne može biti jasniji: oduzeti mu sve i zatvoriti ga. Da to nije učinio (a nije, naravno, bio jedini), mlada bi država ostala bez novca, bez oružja za obranu od neprijatelja, bez mogućnosti da preživi.</p>
<p>Deset godina kasnije, druga državna administracija iste države pokreće reviziju poslova prijašnjih vlasti. Osnovna tema: kako se privatizirala nekadašnja »društvena imovina«. Državni ured za reviziju, u kojemu od početka sjede isti ljudi, zna naravno za većinu priča i u međuvremenu je dobio gotovo dvije tisuće prijava. Izvještaj o prvih 100 ponovno revidiranih privatizacijskih slučajeva uzdrmao je sabornicu, posvađao zastupnike, podijelio članove vladajuće koalicije, usrećio medije.</p>
<p>I što dalje? Ništa.</p>
<p>»Cilj je da se vrati barem dio opljačkane imovine«, tvrdi jedna visokopozicionirana političarka. Da se vrati što i kome? To je znatno teže precizirati. Može li netko vratiti u pretvorbi iščezlih 25.475 radnih mjesta? Ne može. Može li netko vratiti propale tvrtke? Ne može. </p>
<p>Može li itko uopće išta učiniti? Može, napustimo li daleku prošlost. Izvještaj Državne revizije dobar je utoliko što sada znamo tko je sklon zastraniti od zakona. Pozabavi li se država današnjicom, pa sa sigurnošću utvrdi tko se danas, kada nema rata kao izgovora, ne drži zakona, tko ne plaća porez, tko nas zakida na kvaliteti proizvoda i usluga, te oduzme li takvima sve i pošalje ih u zatvor, nitko joj neće zamjeriti. Štoviše, zaradit će više izbornih bodova nego kopanjem po prošlosti. Točka.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nafta u pozadini balkanizacije i raspada Indonezije</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>Nakon više od četiri stoljeća pod portugalskom i četvrt stoljeća pod krvavom indonezijskom vlašću, Istočni Timor je u noći od 19. na 20. svibnja proglašen nezavisnim. No, uz svečano ozračje pojavila su se i pitanja hoće li to osamostaljenje ohrabriti ostale separatiste i biti početak kraja Indonezije? Posljednjih godina u Indoneziji toliko vrije tako da se sve češće govori o balkanizaciji i mogućem raspadu te umjetne tvorevine. Ni diktatorski Suhartov režim i brutalna vojna sila nisu mogli smiriti nezadovoljnike. Uklonjen je i predsjednik Abdurrahman Wahid - kad se zaključilo da nije u stanju obuzdati bujanje separatističkih pokreta i zemlju održati na okupu. </p>
<p>Sa skoro 230 milijuna stanovnika, Indonezija je četvrta zemlja svijeta - iza Kine, Indije i SAD-a. Nalazi se na golemom arhipelagu sa 17.000 otoka (više od 6000 nastanjenih), 5000 kilometara u smjeru istok-zapad i 2000 kilometara sjever-jug. Oko tri stotine etničkih skupina govori 583 jezika i dijalekta, slijedi četiri velike religije - islam, kršćanstvo, budizam i hinduizam, a puno je i animista. Za razliku od ostalih država, koje ujedinjuje etničko podrijetlo, jezik ili religija, Indonezija se zasniva na neobičnom načelu: sve što je nekad bila Nizozemska Istočna Indija, sad je Indonezija. Tim je opravdanjem 1963. pripojena i zapadna polovina Nove Gvineje. </p>
<p>Kršćanski Istočni Timor nikad nije bio nizozemski, ali se na nesreću nalazio uz muslimansku - zapadnu - polovinu otoka i kad je Portugal 1974. napustio svoje kolonije, zauzela ga je indonezijska vojska. Sljedeće godine i formalno je pripojen. Istočni Timor je sad najsiromašnija zemlja Azije. Većina zarađuje do pola dolara dnevno. Indonezijsku četvrtstoljetnu okupaciju neće lako zaboraviti, jer su vojnici, glad i bolesti pobili gotovo trećinu od tadašnjih oko 600.000 stanovnika. Posljednjih trideset mjeseci prijelazna uprava Ujedinjenih naroda obnovila je mir, počela sređivati kaos i vratila desetke tisuća izbjeglica. Održani su i izbori za predsjednika i za parlament. Donatori su obećali 440 milijuna dolara u naredne tri godine, dok ne počnu pristizati prihodi od nedavno otkrivenih bogatih ležišta nafte i plina. </p>
<p>Otimačina oko nafte i ostalih bogatstava zapravo je u pozadini dramatičnih zbivanja u tom dijelu svijeta. Potvrdilo se to već prvog dana samostalnosti Istočnog Timora, kad su predsjednik nove države Xanana Gusmao i premijer susjedne Australije John Howard potpisali sporazum o zajedničkom korištenju nafte i plina iz Timorskog mora. Ležište se prostire na 62.000 četvornih kilometara i procjenjuje se da bi mladoj državi u narednih 17 godina moglo donijeti sedam milijardi dolara. Sporazumom je određen porezni i pravni status američke tvrtke Phillips Petroleum Co. i njezinih partnera u korištenju plina iz dvaju polja Baya-Undan i Sunrise. Phillips ulaže 1,9 milijardi dolara u proizvodnju i otpremanje plina japanskim potrošačima, a nadmeće se i sa skupinom Dutch/Shell kako razviti polje Sunrise, koje je triput veće od Baya-Undana. Posao je vrijedan 4,9 milijardi dolara. </p>
<p>Nafta je istodobno i sreća i nesreća. Mogla bi upropastiti drugi i znatno čišći izvor prihoda Istočnog Timora - turizam. K tome, veliki susjedi - Australija i Indonezija - spore se oko granica ležišta. Sad potpisanim sporazumom poništen je nekadašnji sporazum Australije i Indonezije kojim se prihod dijelio podjednako. Da štošta nije u redu, pokazalo se kad je potpisivanje sporazuma s Australijom pratilo nekoliko stotina prosvjednika - osuđivali su Australiju za krađu naftnog bogatstva. Predsjednik Gusmao i sam kaže da se najviše plaši gospodarske i socijalne nestabilnosti. Pojavile su se i bojazni hoće li nova policija i vojska biti uspješne i hoće li se slabi i neiskusni pravni sustav moći oduprijeti korupciji. A ako legalna tijela ne budu uspješna, kriminalci bi mogli sami dijeliti pravdu. </p>
<p>Separatisti djeluju i na Molučkom otočju, u sredini arhipelaga, pa u Maduri i na Kalimantanu, indonezijskom dijelu Bornea. Najbolje su organizirani u Acehu, na zapadnom dijelu Sumatre te na suprotnom kraju - u Zapadnoj Papui. U Acehu, muslimanskoj pokrajini sa 4,5 milijuna stanovnika, nalaze se bogata ležišta nafte, plina i zlata, a stanovništvo je nezadovoljno jer najveći dio prihoda odlazi središnjoj vlasti u Džakarti. Posljednjih desetak godina, u sukobima s vojskom bilo je oko pet tisuća mrtvih. Vlada i separatisti upravo su počeli novi krug pregovara u Ženevi o većem udjelu Aceha u podjeli prihoda od prirodnih bogatstava i o većoj autonomiji. No, Pokret za slobodni Aceh ne prihvaća autonomiju - želi nezavisnost. </p>
<p>Izgledi za osamostaljenje Zapadne Papue još su veći. Površinom od 421.981 četvornih kilometara, nekadašnja Zapadna Nova Gvineja (potom Irian Jaya) veća je od Njemačke. I bogata naftom, zlatom i bakrom. Prije dvije godine, separatisti su proglasili nezavisnost, što središnja vlast nije priznala. Štoviše, ubijen je popularni papuanski vođa Theys Eluay, čime je otpor pojačan. Kao i Aceh, i Zapadna Papua upušta se u sve izazovnije pothvate iako indonezijska vojska odgovara sve brutalnije. Etnički, religijski i povijesni razlozi vjerojatno će omogućiti da Zapadna Papua izbori samostalnost.</p>
<p>Uskoro će se vidjeti je li središnja vlast u Džakarti išta naučila iz krvavog i na kraju neuspješnog nastojanja da pokori manji i znatno slabiji Istočni Timor.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dno još nismo dotakli </p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Ako ste među onim sretnicima kojima država treba vratiti (preplaćeni) porez, zasigurno pokušavate u poreznoj upravi saznati kad ćete dobiti novac. Hoće li to biti za 15, 20 ili mjesec dana. Od čega? Pa valjda od obračuna. To, međutim, ne ide tako jer nema roka ni za obračun niti za povrat vašeg novca. </p>
<p>Ne može to tako... Može, može. Država sve može. Potvrđuje to u Dnevniku neka gospođa iz Porezne uprave koja lijepo kaže: »Ne postoji rok za povrat poreza građanima«. </p>
<p>Znači li to da i za podmirenje vašega eventualnog duga državi ne postoji rok? Ako je tako, platit ćete, bez minusa na tekućem računu, struju, plin i vodu, a država nek' malo pričeka. Ne ide to tako. </p>
<p>Ako u Poreznoj upravi izračunaju da državi dugujete, primjerice, tisuću kuna, morate je uplatiti u roku od 15 dana. Što će vam se dogoditi ako baš sad nemate tu tisućicu koju ste spiskali na struju, plin i telefon? Platit ćete, kao što Bog zapovijeda, kamate. Što ako nekoliko mjeseci ne platite tih tisuću kuna? Država će vas tužiti, a potom vam iz kuće odnijeti televizor, zaplijeniti automobil ili, ako se radi o većem iznosu, stan i kuću. </p>
<p>Što ako ne možete platiti struju, vodu, plin i telefon zato što vam država nije na vrijeme vratila porez? Elektra, Plinara i HT jednostavno će vam zaračunati kamatu ili vam uskratiti svoje usluge. </p>
<p>Tako vam je to. Kad se prema svojim građanima odnosi maćehinski, država može sve, a vi, dakako, ništa. Gdje je tu logika? Nema je. Gdje je tu pravda? Ni nje nema. Na nju su političari zaboravili onaj dan kad ste ih izabrali da vašim novcem rade što ih volja. Drugi put razmislite za koga glasujete, što vam taj za kojega glasujete obećava i što od njega očekujete. Od politikantstva kojem su gotovo svi hrvatski političari skloni, nemate ništa. </p>
<p>Da Shakespeare živi danas i da se nakon Šukerovih golova zainteresira za Hrvatsku, pa pogleda, onako slučajno, »Forum« Tihomira Ladišića, zasigurno bi izmijenio poznate Hamletove riječi: »Nešto je trulo u državi Danskoj!«.</p>
<p>Ma kakva kriza u pravosuđu?! Kriza je preblaga riječ jer ono što se događa u svim tijelima koja Hrvatskoj trebaju stvoriti epitet pravne države sliči neredu i raspadu. Za to je najzorniji argument Radovan Ortynski, kojeg je, kad je izabran za glavnog državnog odvjetnika, vlast proglasila hrvatskim Eliotom Nessom. Koaliciji nije bilo dovoljno da odustane od kvazinessa ni kad su sedamdesetprvaši posvjedočili da ih je Ortynski u vrijeme hrvatskog proljeća batinao. </p>
<p>Na žalost, ni među sucima nije napravljeno temeljito moralno čišćenje, pa su nastavili dijeliti pravdu i oni koji su - služeći komunističkoj ideologiji i diktatorskom režimu - zbog izražavanja mišljenja poslali tisuće ljudi u zatvor. Praksom puzanja pred vlašću nastavilo je sudstvo i u vrijeme Tuđmana, a posljedice - znatno drastičnije nego u slučaju povratka poreza - snosimo mi, a ne kompromitirani suci, državni odvjetnici ili policajci. »Forum« je potvrdio takvo žalosno stanje, ukazujući na činjenicu da dno još uvijek nismo dotakli.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gimnazijalci očitali bukvicu profesorima</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Jesam raketirao Zagreb, ali se za to ne osjećam krivim</p>
<p> - sublimirano je izjašnjavanje Milana Martića o četiri točke haaške optužnice. To »nisam kriv« kazao je kninski milicajac pred kineskim sucem Liuom Daqunom, koji je, unatoč tomu što je Martić tvrdnju izrekao na tečnom srpskom, odmah sve razumio. Čim je ugledao Martića, nikakve jezične barijere nije bilo. Na milicajčevu licu urezana je inteligencija (u obliku malih, tek slonovskim mikroskopom vidljivih bora), patnja, državnička odlučnost i, naravno, nevinost. Čim bacite oko na Martića, vidite da on doista ne može pojmiti krivicu, da je to ljudska spodoba koja ne razlikuje dobro od zla. Zato je njegova reakcija na optužnicu razumljivija od one njegova beogradskog poslodavca Slobodana Miloševića, koji glumi nevinost, znajući da svijet, ma koliko god licemjeran bio, neće zažmiriti na njegove do lakata krvave ruke. Martić je bio tek voždov mali od kužine, što, valjda, ni danas ne shvaća. One, pak, i najvećim mikroskopom jedva vidljive bore zarađene su razmišljanjem u vrijeme »predsjednikovanja« fantomskom državom koju je napustio brzinom munje, junak jedan, čim su hrvatski vojaci malo jače zatoptali nogama.</p>
<p>Uostalom, čuo je Martić da za Srebrenicu nisu odgovarali najveći krivci koji stanuju na europskim i američkim adresama. Zna bivši kninski milicajac da mnogi zločinci danas slobodno šeću srbijanskim i hrvatskim ulicama i nelogično mu je da on odgovara za raketiranje Zagreba, a srbijanski akademici, koji su zacrtali zločine, uživaju i dalje u svojim titulama. Martić jest zločinac, ali se njegovo zlodjelo teško može mjeriti s nevjerojatnim pokoljima u Srebrenici, Vukovaru ili Sarajevu, koje je, ni okom trepnuvši, omogućila međunarodna zajednica. Da su licemjeri sa Zapada na vrijeme reagirali, ne bi se dogodio »sindrom Martić«.</p>
<p>CCN izbjegava, kad god je to moguće, jednostranost. HTV, pak, po starom lošem običaju, ne vidi drvo od šume. Sav se jadan pretvorio u uho slušajući što će reći birokratizirani Strugar te što će ministru odgovoriti netaktičan i - čovjek sam od krvi i mesa - zbog pretjerane bahatosti nesimpatičan sindikalist Andrija Puljević. Za HTV postoje, na žalost, samo vlast i profesori. A što je s učenicima na čijim se leđima ova nepotrebna svađa slama? Oni su digli svoj glas u Varaždinu, prosvjedujući protiv profesora kojima je - kažu učenici - najmanje stalo do dobrobiti gimnazijalaca. Naročito maturanata. U kratkom prilogu Vijesti dana učenici varaždinske gimnazije očitali su malu bukvicu o etici, moralu i kulturi svojim profesorima. Na fantastičnu reakciju gimnazijalaca reagirali su profesori tvrdnjom da s ocjenama neće biti problema jer maturante poznaju četiri godine. Ako je tako, što će nam onda uopće nekakvi rokovi, nekakve ocjene i nekakva nastava?! Zar nije više nego tužno što su profesori - svjedoče gimnazijalci - čak i fizički (nogama!?) tjerali učenike iz učionica?! Kad se takav barbarizam objavi, prema riječima ravnateljice varaždinske gimnazije Rajke Ptiček, novinari su lovci na senzacije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Državljanstvo, pripadnost naciji: krv, rodna gruda,zemlja i slučajno mjesto rođenja nisu presudni</p>
<p>Ljudi koji ustrajno negiraju slobodu opredjeljivanja, slobodu savjesti, a koji sebe smatraju normativnim mjerilima bilo za domoljublje ili za vjeru i za odanost Katoličkoj crkvi, očito nisu nikad čuli niti shvatili što je apostol Pavao rekao za kršćanske zajednice – da »više neće biti ni Rimljanina ni Grka… nego da će svi biti jedni u Kristu«. Njihova dogmatska pretenzija da propisuju kako se tko ima osjećati i ponašati, ne djeluje samo smiješnom i oholom, nego opasnom, jer negira temeljni preduvjet vjere – slobodu</p>
<p>ANNA GRÜNFELDER</p>
<p>Nakon još jednog (anonimnog) pisma koje nisam pročitala, jer znam sadržaj i svrhu takvih umotvorina, zaključila sam da je ipak došlo vrijeme za neka objašnjenja. </p>
<p>Iako – kao što sam rekla – anonimna pisma iz principa ne čitam, uvjerena sam da me time »ludo hrabri« suvremenik (ili suvremenica?) pozovu da se vratim odakle sam došla, jer ljude moga kova pismopisac ne želi imati u svojoj zemlji. </p>
<p>Jedino na što gledam – uzalud ali radoznala – jest potpis, koji obično glasi: »grupa građana«, »Hrvati i Hrvatice«, »zabrinuti vjernici«, »pravi vjernici« i sl.</p>
<p>Neki se ne slažu s mojim stavovima o Katoličkoj crkvi, nekima smetaju i moje prezime i moje podrijetlo, a svi se većinom bez riječi slažu o tome: Stranac u »našoj zemlji« treba šutjeti, a to vrijedi u još većoj mjeri za strankinju.</p>
<p>To što stranac, odnosno strankinja, smije ili ne smije, odredit će samozvani arbitri domoljublja, pravilna ponašanja i čistoće vjere. </p>
<p>Ako niste zadovoljni postavljenim uvjetima, izvolite otići. </p>
<p>Protiv takvih pogleda, evo nekoliko primjedaba onima koji ih šire i nameću. </p>
<p>Ja sam »priučena« građanka, nisam državljanka niti naturalizirana građanka Hrvatske, došla sam ovamo iz privatnih i poslovnih razloga, slobodnom voljom, jer me je vodilo zanimanje upravo za ovu zemlju, za ove prostore.</p>
<p>Nisam turistkinja kakve srdačno i prezirno prihvaćate, s čežnjom da vam dođu i sa željom da što prije odu, da vam ne smetaju i zadaju posla. </p>
<p>Živim i radim u ovoj zemlji, i to sada već gotovo trideset godina. </p>
<p>Bez obzira na to što nikada neću postati Hrvaticom, ovu zemlju smatram svojom domovinom – potpuno u smislu ustavnoga patriotizma koji je značajka francuskog shvaćanja pojma nacije.</p>
<p>Državljanstvo i pripadnost naciji činovi su dobrovoljne i slobodne odluke; krv, rodna gruda, zemlja i slučajno mjesto rođenja nisu presudni za to da se netko osjeća članom određene državne zajednice.</p>
<p>Hrvatska mi nije rodni kraj, ali mi je odavno »izabrana domovina«. Mnogo prijatelja, mnogi znanci koji su me ljubazno i srdačno primili i prihvatili, te koji se susreću sa mnom bez predrasuda, pridonijeli su da su s vremenom jačale spone koje me vežu uz ovu zemlju.</p>
<p>Odavno je ne gledam više pogledom izvana, nego i iznutra. U razgovorima sa svojim zemljacima »prave« rodne zemlje otkrivam koliko su dublji korijeni mojih interesa za Hrvatsku zbilju negoli za moj »stari kraj«, koji, dakako, neću zaboraviti. No interesi se sve više usredotočuju na izabranu domovinu.</p>
<p>Zapravo sam se već nezamjetno počela poistovjećivati s ovom zemljom, a dvostruk mi je pogled – izvana i iznutra – izoštrio zapažanje i oko za izvjesne ovdašnje »nevidljive« mrlje. </p>
<p>Kada imam prigodu neslužbeno zastupati Hrvatsku pred drugim strancima, uključivši i moje zemljake – kao došljak znam cijeniti povjerenje na koje nailazim u Hrvatskoj – onda to ne činim kao petokolonaš inozemstva, nego kao uvjerena odvjetnica ove zemlje. </p>
<p>Da, ima ovdje »nevidljivih« mrlja i moja zapažanja nisu skroz ružičasto obojena, ali to ne zasjenjuje pogled na pozitivnosti. </p>
<p>Ostaje još reći da sve to što sam sada rekla o svome odnosu, vrijedi i za moj odnos prema Katoličkoj crkvi. U Hrvatskoj je to, sekularizacija ili ne, svejedno, gotovo jedno te isto – rođena sam u njoj i nisam se mogla opredijeliti niti za niti protiv; prema tome nemam razloga ni biti ponosna niti nesretna.</p>
<p>Pripadnost određenoj vjeri prihvaćam ne drukčije nego činjenicu što sam se rodila u Austriji i ne drukčije nego boju očiju, obiteljsko stablo ili sredinu. Na to nisam mogla utjecati, treba se samo nositi s tim nepromjenjivim okolnostima svačijega života </p>
<p>Dostigavši određen stupanj zrelosti, pripadnost vjeri i pripadnost zemlji poprima značenje koje je stubokom različito od prijašnjeg razdoblja i prethodne tradicije. </p>
<p>Upravo zato što sam se studijem, opredjeljenjem i angažmanom svjesno izjašnjavala za određenu kršćansku denominaciju, što isključuje pripadnost drugima, dogmatizam i »ideologija krvi i tla« postali su mi neshvatljivim, bizarnim anakronizmom.</p>
<p>Ljudi koji ustrajno negiraju slobodu opredjeljivanja, slobodu savjesti, a koji sebe smatraju normativnim mjerilima bilo za domoljublje ili za vjeru i za odanost Katoličkoj crkvi, očito nisu nikad čuli niti shvatili što je apostol Pavao rekao za kršćanske zajednice – da »više neće biti ni Rimljanina ni Grka… nego da će svi biti jedni u Kristu«.</p>
<p>Njihova dogmatska pretenzija da propisuju kako se tko ima osjećati i ponašati, ne djeluje samo smiješnom i oholom, nego opasnom, jer negira temeljni preduvjet vjere – slobodu. </p>
<p>Takva vjera nije moja, kao što nisu meni sugrađani ti koji sebi daju za pravo određivati pravo na to tko smije biti u ovoj zemlji a tko ne. </p>
<p>Predlažem stoga svima, koji mi spočitavaju iskrenu i »pravu« privrženost Hrvatskoj, da uvaže sve to što sam iznijela. </p>
<p>»Zabrinutim vjernicima« poručujem da nema razloga strahu za opstanak institucija stoljetnih i tisućljetnih tradicija, to više što su ih kritičari učvršćivali, a ne uzdrmali. </p>
<p>Niti svi stranci dolaze u strane zemlje da ruju, osvajaju ili ugnjetavaju. </p>
<p>S tim kategorijama davnih vremena ne treba opeterećivati našu sadašnjost.</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja je i povjesničarka, publicistica iz</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kako je HTV cenzurirao priopćenje Foruma 21: sloboda nikada ne zvoni ključevima stražara</p>
<p>Ubrzo se vidjelo da se iza potrebe multipliciranja praznih intervjua, kamufliranja majčinske skrbi za dijete koje ide pjevati u SAD i iza nekoliko pokušaja krojenja programa tupim škarama krije, kako zorno pokazuje ovdje joj, od slova do slova, citirano pismo-potjernica, nervozna, nezrela, ishitrena, neduhovita i osvetnički raspoložena službenica skromnih izražajnih mogućnosti i slaba spisateljskog stila... No bude li Vijeće HRT-a gurnulo glavu u pijesak i dopustilo da Jasna Ulaga Valić kazni one koji ne misle kao ona i koji podržavaju Forum 21, ne samo što ćemo internacionalizirati slučaj, nego ćemo se potruditi da požali što je stala na put našem Zboru u stvaranju javnih medija u Hrvatskoj</p>
<p>DRAGO PILSEL</p>
<p>Upriopćenju koje sam kao predsjednik Zbora novinara Hrvatskog novinarskog društva Forum 21 nedavno potpisao, a koje je Vjesnik prenio 23. svibnja, Izvršni odbor toga zbora konstatira da na Hrvatskoj televiziji, protivno Ustavu RH, Zakonu o javnom priopćavanju i svim strukovnim standardima i dalje kao način urednikovanja postoji cenzura.</p>
<p>Potvrda te tvrdnje od glavne urednice HTV-a Jasne Ulage Valić, i njenih suradnika, posebice u Informativnom programu, nije mogla biti brža i jasna: priopćenje Foruma 21 je potpuno cenzurirano. </p>
<p>Za razliku od prijašnjih vremena, kada su urednički kadrovi HTV-a neskloni Forumu 21 naša priopćenja objavljivali u posljednjim ili manje udarnim terminima, pokušavajući ih maksimalno omalovažiti, relativizirati ili kada su uredničkim zahvatima s njima polemizirali, ali su ipak ostavljali trag i priznavali da priopćenja i nezadovoljstvo našega Zbora postoje, urednička garnitura Jasne Ulage Valić odlučila se na najgluplju i najnedemokratskiju varijantu – uskratiti pravo građana na cjelovitu, istinitu i vjerodostojnu informaciju.</p>
<p>Tako, dakle, magistrica etike Ulaga Valić shvaća proces stvaranja javne televizije.</p>
<p>Doduše, na dva se načina pokušalo opravdati taj čin cenzure. Četrdesetominutnim telefonskim razgovorom, kada mi je urednik Informativno-dokumentarnog programa Nikola Kristić rekao da je to priopćenje »neargumentiran pamflet koji služi isključivo privatnim interesima pojedinih članova Foruma 21«, i kratkim pismom koje sam kao predsjednik Foruma 21 primio od same glavne urednice. </p>
<p>Budući su telefonski razgovor s Kristićem i pismo koje mi je odmah zatim elektroničkom poštom poslao privatni, s njima ne mogu ovdje polemizirati, ali ću zato uzeti u obzir službeno pismo Jasne Ulage Valić, koje smatram antologijskim u nizu policijsko-isljedničkih poteza koji su na HTV-u pokrenuti protiv novinara. </p>
<p>Kako sam je upozorio, to pismo mora biti predstavljeno javnosti kao dokaz njene nedoraslosti za posao koji trenutačno obavlja i kao pokazatelj stanja njezina cenzorskoga, nedemokratskoga i totalitarnog duha.</p>
<p>Pismo u cijelosti glasi: »Poštovani gospodine Pilsel, molimo da nam u skladu s Vašim priopćenjem kažete tko su potpisnici uvredljiva Priopćenja za javnost pod naslovom 'Nestručnost i osvetnički duh i dalje vladaju HTV-om', te tko su članovi Izvršnog odbora Foruma 21 u čije ime nastupate. S poštovanjem. Mr. sci Jasna Ulaga Valić, glavna urednica HTV-a.«</p>
<p>U Globusu od 24. svibnja objavljeno je obrazloženje prof. dr. Ive Goldsteina na ostavku u Vijeću HRT-a u komu uvažen povjesničar polemizira, među ostalim i s izjavom Jasne Ulage Valić da je komemoracija s Bleiburga prenošena u programu HTV-a na temelju ugovora s Katoličkom crkvom, a da nitko nije zatražio prijenos jasenovačke komemoracije.</p>
<p>Dr. Goldstein zatim priznaje da se često tvrdi da je Vijeće izabralo nekompetentnu glavnu urednicu pa se pita: »Jesmo li imali boljeg kandidata?« </p>
<p>Dakako da su imali, ako ništa drugo, nekoliko kandidata koji imaju i novinarsko i uredničko iskustvo koje Jasna Ulaga Valić samo može promatrati iz prikrajka i koje joj, kako smo vidjeli nakon njena uratka o pravima djece nakon UN-ove konferencije posvećene mališanima svijeta, dramatično, pače očajno nedostaju.</p>
<p>Razumijem položaj u kojem se našao dr. Goldstein, ali mu ipak neizravno odgovaram: ne samo da ste mogli bolje birati nego ste mogli birati i u pozitivnu duhu.</p>
<p>Biralo se tako što je većina članova Vijeća HRT-a, kako su mi kasnije mnogi priznali, glasala protiv Marije Nemčić. </p>
<p>Jasna Ulaga Valić je izabrana sasvim slučajno ili, bolje rečeno, išlo se na neviđeno, osluškivala se neka svježina koju sadašnja glavna urednica HTV-a svojom pojavom sugerira onima koji je ne poznaju, a to se dogodilo i članovima Vijeća HRT-a koji su za nju glasali.</p>
<p>Svježina?! Kakve li papazjanije! Koja je to sposobnost zablude na djelu! Ta, ubrzo se pokazala trulež i smrdež etike koja sebi dopušta pretpostaviti da će osiromašeni pretplatnici HTV-a veselo isplatiti astronomsku odštetnu svotu.</p>
<p>Ubrzo se vidjelo da se iza potrebe multipliciranja praznih intervjua, kamufliranja majčinske skrbi za dijete koje ide pjevati u SAD i iza nekoliko pokušaja krojenja programa tupim škarama krije, kako zorno pokazuje ovdje joj, od slova do slova, citirano pismo-potjernica, nervozna, nezrela, ishitrena, neduhovita i osvetnički raspoložena službenica skromnih izražajnih mogućnosti i slaba spisateljskog stila. </p>
<p>Kao i nazovi uredničko-novinarski joj pokušaji tijekom neuvjerljive karijerice na Prisavlju, uostalom.</p>
<p>Trula etika Jasne Ulage Valić uključuje ne samo prezir prema Zboru novinara ispred kojeg sam joj, sasvim iskreno, zaželio sreću nakon izbora, toliko iskreno i dobronamjerno da je Slobodna Dalmacija čak neukusno i pretjerano objavila da se u Forumu 21 likovalo od sreće zbog njena izbora.</p>
<p>Njena etika (to zaista nisam mogao predvidjeti) podrazumijeva i nepoštivanje dane riječi. </p>
<p>Naime, glavna urednica je obećala sastati se s predstavnicima Foruma 21 kako bismo raspravili o naveliko narušenoj i ugroženoj novinarskoj struci na HTV-u. </p>
<p>Umjesto bilo kakva dijaloga, makar i polemičkoga, Jasna Ulaga Valić odlučila se za progon članova našega Zbora. Samo neka pokuša!</p>
<p>Kaznene ekspedicije glavne urednice HTV-a usmjerene protiv članova Foruma 21 već su počele. One su pismom ovdje citiranim samo učinjene javnima. </p>
<p>Kako sam odgovorio prije nekoliko dana, ne pada mi na pamet odgovarati na, rekao bi Mesić, »špiclovska« pitanja kojima želi doznati tko je sve sudjelovao u sastavljanju priopćenja. </p>
<p>Pak podatke koji su javni i koje može dobiti u tajništvu HND-a iz principa joj neću davati.</p>
<p>Ipak, neka ostane registrirano da se rijetko dosad dogodilo da je među članovima Izvršnog odbora Foruma 21 postignuta takva suglasnost o sadržaju priopćenja koje sam kao odgovorna osoba potpisao i o ocjeni dosadašnje službe Jasne Ulage Valić i većine joj suradnika, kakva je viđena dok smo pisali priopćenje. </p>
<p>Uvjereni smo da je stanje kaotično i zbog toga što je broj ljudi koji se razumiju u profesiju minimalan, da vlada osvetnički duh koji demonstriraju urednici bez značajna traga u karijeri, a koji kao paunovi šetaju hodnicima Prisavlja, da se i dalje nekim kolegicama i kolegama uskraćuje pravo na rad i da sve to skupa više ne trpi oklijevanja članova Vijeća HRT-a.</p>
<p>No bude li Vijeće HRT-a gurnulo glavu u pijesak i dopustilo da Jasna Ulaga Valić kazni one koji ne misle kao ona i koji podržavaju Forum 21, ne samo što ćemo internacionalizirati slučaj, nego ćemo se potruditi da požali što je stala na put našem Zboru u stvaranju javnih medija u Hrvatskoj.</p>
<p>Forum 21 je izdržao nasrtaj mnogo opakijih igrača, kud neće te diletantske, ali u današnjoj Hrvatskoj i na navodno javnoj televiziji nezamislive cenzorske i istražiteljske eksperimente stručnjakinje za etiku. </p>
<p>Mi dobro znamo da se tamo gdje se želi da padnu glave motaju oni koji žele makar prigrabiti koje lice kao i to da sloboda nikada ne zvoni ključevima stražara.</p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba, predsjednik je </p>
<p>Foruma 21.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poslušnošću bismo brzo mogli doći u još teže stanje </p>
<p>Što prije Vlada prihvati činjenicu da njena zadaća nije samo stvarati političke i zakonske uvjete u kojima će gospodarstvo tražiti svoje pravo mjesto pod suncem na isti način kako to čini ono iz razvijenih zemalja s neusporedivo snažnijim tehničko-tehnološkim i financijskim moćima, nego da je ona u današnjim realnim okolnostima znatno veća i odgovornija, to bolje</p>
<p>VLADIMIR TRLIN </p>
<p>Da bismo slijedili neoliberalistički stil međunarodnoga gospodarskog komuniciranja koji nam nameću razvijene zemlje putem u njihovu interesu konstruiranih mehanizama utkanih u sve komunikacijske niti globalizirana svijeta, sve je očiglednije da nam u međuvremenu ne bi škodilo malo više razborita protekcionizma i mnogo više strateški smišljenog intervencionizma.</p>
<p>Nastavimo li prihvaćati, odnosno oponašati sve ono što se od nas traži odnosno što čini razvijeni svijet, bez vlastita poduzimanja našoj ekonomskoj situaciji primjerenih koraka, mogli bismo vrlo brzo doći u još nezavidnije ekonomsko stanje. </p>
<p>Da je to realno upozoravaju i prognoze o osnovnim ekonomskim pokazateljima za Hrvatsku u 2002. godini eminentnih stručnjaka Ekonomskog instituta iz Zagreba. Među ostalim, našu posebnu pozornost privlači pokazatelj stope gospodarskog rasta od samo 2,6 posto. Pretpostavljajući teške ne samo ekonomske posljedice za našu zemlju ako bi se ostvarila ta nepovoljna prognoza, postavlja se pitanje ima li smisla i dalje se »igrati« željenim nam ili »predizbornim« stopama gospodarskog rasta za utjehu ili je krajnje vrijeme prihvatiti to da nama efekti slobodne trgovine u današnjim realnim okolnostima ne idu u prilog, te adekvatno reagirati. </p>
<p>Nastavimo li, na primjer, i dalje tumačiti naš nepotreban uvoz, kao što je to bio slučaj sa suncokretom iz Argentine, nedavno iznijet kritici iz saborskih klupa, potrebom pomnijeg čitanja literature o zakonitostima slobodne trgovine ili nastavimo li tumačiti naše ponašanje s područja inozemnih ulaganja, nedavno razmatrano u »TV Forumu« Hrvatske televizije, potrebom mijenjanja nekoga našega nedefinirana imagea, a ne potrebom mijenjanja ekonomske politike, vrlo brzo bi se moglo dogoditi da o nama govore kao o zemlji koja je »ekonomski propala iako je poznavala i uvažavala zakonitosti slobodne trgovine«.</p>
<p>Što prije Vlada prihvati činjenicu da njena zadaća nije samo stvarati političke i zakonske uvjete u kojima će gospodarstvo tražiti svoje pravo mjesto pod suncem na isti način kako to čini ono iz razvijenih zemalja s neusporedivo snažnijim tehničko-tehnološkim i financijskim moćima, nego da je ona u današnjim realnim okolnostima znatno veća i odgovornija, to bolje.</p>
<p>Drugim riječima, što prije otklonimo u nas već dugo vremena prisutan sukob poimanja naših gospodarskih odnosa sa svijetom, i to između onoga iz udžbenika iščitana, ali i nametnuta nam, koji karakteriziraju većinom pretjerana poslušnost, nekreativnost i možemo slobodno reći nedovoljna stručnost i onoga realnoga i samostalno promišljenoga, prije ćemo naći pravo, ali i povoljnije mjesto u današnjem globaliziranom svijetu.</p>
<p>U protivnom, bojim se da bismo uskoro mogli dodatno »zaraditi« mišljenje da zapravo ne znamo što hoćemo i posebno kako hoćemo, da nam svatko služi primjerom od koga imamo mnogo toga naučiti, da svatko ima pravo i slobodu poučavati nas što nam je pametno činiti kao da smo nedorasli samostalno rasuđivati itd.</p>
<p>Takav dojam o nama, koji uporno sami kreiramo, teško bi bilo promijeniti i imao bi dugotrajno negativne posljedice. </p>
<p>No da vidimo što bismo to mi morali ili mogli učiniti s područja protekcionističkih i intervencionističkih mjera da bismo se lakše upustili u borbu tržišnih nadmetanja za dostojanstvenu opstojnost u realnim uvjetima naših ekonomskih odnosa sa svijetom. </p>
<p>S područja protekcionističkih mjera morali bismo iskoristiti jedno od temeljnih pravila WTO-a, a koja su u pravilu u suglasnu sa zakonitostima slobodne trgovine, da nijedna zemlja članica nije obvezna trgovati s ostalim svijetom na način koji je suprotan njenim vitalnim interesima. </p>
<p>Kao što to čine Sjedinjene Države s jedne i Europska unija s druge strane glede uvoza čelika, tako bismo i mi trebali kontrolirati svaki uvoz te zabraniti onaj koji je štetan kao što je bio slučaj s argentinskim suncokretom.</p>
<p>S područja intervencionističkih mjera, na temelju jednostavne spoznaje da se samo od sebe ništa ne događa, a posebno u međunarodnim ekonomskim odnosima gdje svaka spontanost ide na štetu manje razvijene zemlje, bilo bi krajnje vrijeme da Vlada poduzme korake koje je jedino ona u stanju učiniti.</p>
<p>Tako, ne oponašajući nikoga na svijetu, jer svaka zemlja ima svojih specifičnosti, te uzimajući u obzir našu realnost vezanu za stopu gospodarskog rasta, raspolagajuće resurse, menadžersko znanje i slično, Vlada bi trebala, i to hitno, jer sutra može biti isuviše kasno, dati izraditi odgovarajući spektar inicijalnih rješenja za snažnije pokretanje gospodarskog rasta. </p>
<p>Osobno cijenim da bi rješenja s područja priliva inozemnog poduzetničkog kapitala trebala zauzeti jedno od najvažnijih mjesta.</p>
<p>Stoga, imajući na umu da su inozemna ulaganja jedino opravdana onda kada su u punom skladu s našim mogućnostima i strateškim opredjeljenjima, </p>
<p>Vlada bi trebala ponuditi potencijalnim inozemnim investitorima inicijalna rješenja u nekoliko prosperitetnih gospodarskih grana kao što su, na primjer, automobilska industrija, brodogradnja, turizam, poljoprivreda, itd.</p>
<p>U svim tim inicijalnim rješenjima, dakako, u ovisnosti predložimo li ih u formi zajedničkih, izravnih ili ostalih ulaganja kao što su ona za formiranje slobodnih carinskih zona, potrebno je definirati odgovarajuće temelje pothvata.</p>
<p>Naime, znajući da bi u nas osnovni cilj inozemnih ulaganja trebao biti transfer znanja i tehnologije iz inozemnih u naše ruke, zatim povećanje proizvodnje odnosno zaposlenosti i posebice povećanje našeg izvoza, definiranje temelja toga pothvata ima veliko značenje. </p>
<p>Ono je zapravo u izravnoj funkciji ostvarivanja spomenutih ciljeva.</p>
<p>Za onaj presudan korak </p>
<p>Posebno, uz potporu i jamstva koje je Vlada spremna ponuditi i osigurati za prosperitet odnosnog pothvata, bilo bi preporučljivo prigodom definiranja njegovih temelja predložiti i potrebnu strukturu ulaganja, kao što su odnos vlastitoga i posuđenog kapitala i odnos vrijednosti inozemnoga i domaćeg uloga koji se može realizirati i u formi znanja i tehnologije većinom s inozemne strane, ali i u formi infrastrukture i datih povlastica većinom s naše strane, budući da je upravo struktura ulaganja ključna komponenta uspješnosti ostvarivanja postavljenih ciljeva.</p>
<p>Napokon, takvim pristupom ideji da priljevom inozemnog kapitala potaknemo naš gospodarski razvitak i da u relativno kratkom roku učinimo onaj presudan korak približavanja razvijenom svijetu, za što zaista imamo realne mogućnosti, stvorili bismo istinske pretpostavke za realizaciju naših ciljeva i to ne samo zbog toga što znamo što hoćemo nego posebno zbog toga što znamo i kako hoćemo.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, znanstveni je savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>Ljeti dnevno Jarunom prođe i do 100 tisuća ljudi</p>
<p>O sigurnosti brinu spasitelji, redari i zaštitari/ Savjet: nemojte skakati u vodu ako ste prezagrijani!</p>
<p>Rekreacijsko-športski centar Jarun zabilježio je u prva četiri mjeseca ove godine 40 posto više posjeta nego u isto vrijeme prošle godine. Dnevno je u srcu prošle ljetne sezone Jarunom prolazilo oko 100 tisuća ljudi, a istovremeno ih se na prostoru Jaruna znalo naći i do 40 tisuća. </p>
<p>U toj masi ljudi, kako kupača, tako i rekreativaca i sportaša, moguće su razne opasnosti, od utapljanja, do krađa i prometnih nezgoda. Upravo zato sigurnosti se posvećuje posebna pozornost pa područje Jaruna nadgledaju tri vrste djelatnika: spasitelji, redari i zaštitari.</p>
<p>Jarunske će kupače tako od 1. lipnja, kad i službeno počinje sezona kupanja na ovom zagrebačkom jezeru, nadgledati 33 spasitelja u pet motornih čamaca, kojima će obilaziti sve službene jarunske plaže. </p>
<p>Prema riječima šefa osiguranja Slavka Zorića, osim obilazaka Malog i Velikog jezera, spasitelji će nadgledati jarunske plaže i sa sedam žutih osmatračnica, od kojih je pet novih, odnosno većih, širih i opremljenih kabinom.</p>
<p>»Novost je motorni čamac s opremom za hitnu reanimaciju, odnosno bocama i maskama s kisikom, a otprije uz Malo i Veliko jezero imamo i po jednu liječničku ekipu. Uskoro ćemo ih, nadamo se, opremiti i automobilima, radi veće pokretljivosti«, rekao nam je Slavko Zorić.</p>
<p>Važno je posjetiteljima napomenuti, kaže Zorić, da je opasno prezagrijan skočiti u vodu, jer iako je na površini temperatura vode 25 stupnjeva, dolje ona može biti mnogo hladnija, što izaziva šok. </p>
<p>Spasitelji koordiniraju i rad ostale dvije službe koje paze na red i mir na kopnu – redarsku i zaštitarsku. Redari su, naime, obučeni u žuto i obilaze područje jezera u dva žuta vozila, a imaju manje ovlasti nego zaštitari, odnosno osobu sumnjivog ponašanja mogu samo zadržati do dolaska policije. Uz to što prate vozila i osobe sumnjivog ponašanja, redari često pomažu i ozlijeđenim građanima, te u slučaju pregustog prometa unutar RŠC-a zovu prometnu policiju. »Ponekad ih starije osobe zamole za prijevoz do tramvajske stanice, a često pomažu i susretu izgubljenog djeteta s njegovim roditeljima«, rekao nam je Slavko Zorić dodavši da građane često treba upozoravati i da ne pale roštilj na neprikladnim mjestima, već u ozidanim sjenicama koje služe baš za to. </p>
<p>Zaštitari, pak, koji su u plavim odijelima, osobu koja remeti javni red i mir mogu i legitimirati, a zatim je i predati policiji.</p>
<p>»Program aktivnosti na Jarunu krcat je, i normalno je da se neke stvari jednostavno ne mogu spriječiti, ali što se tiče sigurnosti – kako na kopnu, tako i u vodi – preventivno se čini maksimum«, rekao nam je direktor RŠC-a Jarun Aleksa Kocijan, najavivši za jesen anketu koja treba pokazati koliko su Zagrepčani zadovoljni ponuđenim im sadržajima.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najdraže je priznanje vlastite sredine</p>
<p>Skupština Grada Zagreba ove je godine Nagradom Grada zagreba odlučila nagraditi petnaest pojedinaca i tri institucije. Pridružujući se čestitkama zamolili smo nagrađene za kraće izjave.</p>
<p>Auto Hrvatska d.d. To je poduzeće nagrađeno u povodu 50. obljetnice uspješnog djelovanja i pouzdanog poslovnog partnerstva</p>
<p>Bogdan Tihava, predsjednik Uprave, kaže: »Nagrada je priznanje za naš dosadašnji rad, zalaganje i rezultate, ali i za naš doprinos u kontinuiranom rastu s gradom i gradskim komunalnim organizacijama. «</p>
<p>Prof. dr. Aleksandar Durman, pročelnik Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nagrađen je za knjigu »Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar« </p>
<p> »Pretpostavljam da je nagrada stigla i zato što sam se bavio prilično provokativnom temom – najstarijim europskim kalendarom koji sam iščitao s ukrasa na posudama.«</p>
<p>Prof. dr. Leo Klasinc, znanstveni savjetnik Instituta »Ruđer Bošković«, nagrađen je za iznimne rezultate u istraživanju zraka u Zagrebu i Hrvatskoj</p>
<p>»Radi se o četrnaestogodišnjem istraživanju zraka u okviru europskog projekta EUROTRAC o onečišćenju europskog kontinenta, koji završava upravo ove godine, a provodili smo ga na Puntijarki«.</p>
<p>Prof. dr. Igor Čatić, redovni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, nagrađen je za dugogodišnju opsežnu i raznovrsnu znanstvenu, nastavnu, stručnu i društvenu aktivnost</p>
<p>»Tu nagradu doživljavam kao priznanje za pola stoljeća svojeg rada i kao poklon za svoj 65 rođendan. I ono sigurno spada u sam vrh priznanja. «</p>
<p>Prof. dr. Leo Budin, redovni profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva, nagrađen je kao istaknuti znanstvenik u hrvatskom računarstvu.</p>
<p>»Ovo je priznanje i sredini iz koje dolazim, fakultetu na kojem sam proveo čitav životni vijek. Nagrada je i znak da je Zagreb prepoznao vrijednost mog rada i nagrada mi intimno puno znači«.</p>
<p>Marija Šuveljak, nastavnica matematike, fizike i astronomije, učiteljica savjetnica, nagrađena je za izuzetna postignuća u osnovnoškolskoj nastavi matematike, fizike i astronomije</p>
<p>»U više od 30 godina rada u osnovnoj školi kao profesorica matematike, fizike i astronomije, nastojala sam da motiviram djecu za uspješnije učenje.«</p>
<p>Prof. dr. Tomislav Šoša, znanstveni savjetnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Klinike za kirurgiju KB Merkur i predsjednik Hrvatskog društva za vaskularnu kirurgiju, nagrađen je za značajne rezultate u kirurgiji krvnih žila i uvođenju novih operacijskih metoda. </p>
<p>Mr. Mirjana Dobranović, predsjednica Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida (HSUTI) nagrađena je za doprinos mijenjanju stavova društvene zajednice o potrebama i problemima osoba s invalidnošću</p>
<p>»Nagrada znači priznanje timskom radu koji je jedini način da se postignu pravi rezultati. Nagrada je daljnji poticaj i meni i mojim suradnima da budemo takvi kakvi jesmo«.</p>
<p>Vesna Parun, pjesnikinja, nagrađena je u povodu 80. rođendana i izdanja autobiografskih zapisa »Noć za pakost« i »Moj život u 40 vreća«. </p>
<p>»Nagrada mi je draga baš iz razloga što dolazi nakon dugo vremena i mislim da nije nezaslužena. Iiznad svega mi je drago što se dodjela nagrade datumom poklapa s početkom Svjetskog prvenstva u nogometu čiji sam veliki ljubitelj«.</p>
<p>Zvjezdana Bašić, umirovljena profesorica Muzičke akademije u Zagrebu, nagrađena je za ukupan doprinos muzičkoj pedagogiji Muzičke akademije u Zagrebu </p>
<p>» Moj posao bila je moja ljubav, a s ljubavlju dolaze i lijepi rezultati. Ako je taj moj posao bio mala kap u doprinosu razvoju naše glasovirske umjetnosti, onda sam presretna i nagrada me čini ispunjenom«.</p>
<p>Alma Prica, glumica, nagrađena je za iznimnu glumačku kreaciju u Shakespearovoj komediji »Kako vam se sviđa«, te za izvanredno glumačko ostvarenje Genije u Schnitzlerovoj drami »Daleka zemlja«.</p>
<p>Prof. dr. Branko Kincl nagrađen je za vrhunska dostignuća u hrvatskoj suvremenoj arhitekturi. </p>
<p>»Nagrada Grada Zagreba nešto je najljepše što mi se moglo dogoditi i najviše što može dobiti jedan Zagrepčanin«.</p>
<p>Akademik Velimir Neidhardt nagrađen je za izniman doprinos hrvatskoj arhitekturi.</p>
<p>»To mi je najdraža nagrada, jer dolazi od mojega grada. Pretpostavljam da dolazi zbog kontinuiranog bavljenja temom gradogradnje i svim projektima koji su već desetljećima vezani uz Zagreb«.</p>
<p>Akademkinja Vera Horvat - Pintarić, povjesničarka umjetnosti, nagrađena je za knjigu »Svjedok u slici: nove figure za nove stvarnosti u eri moderne« – rasprave i oglede o ikonografijskim izvorima i motivima djela moderne umjetnosti, o ulozi i značenju čovjeka u stvarnosti i prikazu njegova lika.</p>
<p>Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado« nagrađen je za pet desetljetno uspješno djelovanje na našoj i međunarodnoj kulturnoj sceni. </p>
<p>Ivana Lušić, ravnateljica: »Lado je dosad već dobio dvije Nagrade Grada Zagreba (1963. i 1968. godine). Treću nagradu primamo kao priznanje za protekle 53 godine u koje je ansambl Lado kontinuirano radio na istraživanju, prikupljanju i umjetničkoj obradi i scenskom prikazu hrvatske narodne baštine.« </p>
<p>Udruženje obrtnika Grada Zagreba nagrađeno je za izniman doprinos zagrebačkom obrtničkom poduzetništvu i za razvoj deficitarnih grana obrtništva. </p>
<p>Ivan Obad, predsjednik Udruženja: » Smatram da je već i bio red da Udruženje obrtnika Grada Zagreba dobije tu nagradu. Radimo i na tome da održimo obrtništvo u gradu Zagrebu na visokoj razini, kao i o tome da ne budemo građani drugog reda, što nam se u prošlosti dogodilo«. </p>
<p>Janica i Ivica Kostelić, ovogodišnja trostruka olimpijska pobjednica i trenutno najbolji svjetski slalomaš, prvi hrvatski pobjednik u Svjetskom kupu u muškoj konkurenciji</p>
<p>Ozren Müller, glasnogovornik Hrvatskog skijaškog saveza: »Kao i svaka nagrada, i ova dolazi kao priznanje. Činjenica da ona dolazi iz njihova grada čini im još veću obavezu da opravdaju svoje uspjehe u budućnosti, pa tako i svoje ljudske i sportske kvalitete«.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sportaše prestrašili kišni oblaci</p>
<p>Središnja manifestacija 10. svjetskog dana sporta (Challenge day) koja je u srijedu održana na Jarunu, okupila je nešto manje sportaša i rekreativaca nego što se očekivalo. Crni kišni oblaci koji su se popodne nadvili nad Zagrebom očito su mnoge Zagrepčane natjerali da ostanu doma.</p>
<p>»Ružno vrijeme i praznici pridonijeli su da odaziv na Svjetski dan sporta bude manji od očekivanoga«, rekao nam je tajnik Zagrebačkog saveza sportske rekreacije »Sport za sve« Milan Špalj. Unatoč tome, dodao je, i na Jarunu i u drugim sportsko-rekreacijskim centrima u Zagrebu program je ispunjen u potpunosti.</p>
<p>Razne sportske manifestacije održane su tako i u Susedgradu, Trnju, Novom Zagrebu, Dubravi, Maksimiru i Medveščaku. Djeca i učenici, studenti, članovi sportskih i rekreacijskih društava te drugi Zagrepčani natjecali su se u mini-maratonu, trčanju, stolnom tenisu, nogometu, košarci, badmintonu, odbojci i drugim sportovima. </p>
<p>Ovogodišnji Challenge day otvorila je gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić ispred zgrade Poglavarstva, dok su se sudionicima u ime gradova-partnera Maccaoa i Kota Kinabalu Cityja obratili veleposlanik NR Kine u Hrvatskoj i malezijski otpravnik poslova. </p>
<p>Završna svečanost održana navečer na SRC-u »Jarun«. Iako s manjim auditorijem od očekivanoga, uspješan nastup imala je grupa »Sjaj«, a poseban gost večeri bila je miss sporta Hrvatske Mija Šlogar. Najboljim sudionicima podijeljene su diplome inicijatora Svjetskog dana sporta TAFISA-e (Trim & fitness international sport for all association). </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tijelovo u Žumberačkoj</p>
<p>Kako nisu mogli otići na Jarun, neki stanovnici Žumberačke ulice na Trešnjevci organizirali su vlastitu proslavu Tijelova. Kako su nam rekli meštri od ceremonije, glavno je okupljalište za bilo kakvu proslavu »magična« garaža gospona Tome – alfe i omege Žumberačke ulice. Tom umirovljeniku, koji popravljanjem bicikla popunjava kućni budžet, ideja nikad ne nedostaje. </p>
<p>Uvijek oran za šalu i dobru kapljicu, kod Tome se za Tijelovo okupio popularni Dream team. On uglavnom uključuje meštre raznih profila – Vilija električara, Krešu – vozača, a po potrebi keramičara, zidara i fotografa, flegmatičnog Debelog Vilija – servisera Boschovih proizvoda, Zlatka stakloresca i Mišeka, bivšeg boksača, te umirovljenika Bracu – koordinatora društva. Pridruženi su im članovi odvjetnik Jozo i njegov pajdaš i desna ruka, samozatajni geodet »x«.</p>
<p>Za Tijelovo, rekli su nam, kod prijatelja Ratka okrenut će i »nekakav ražanj« a ako ne prikupe dovoljno keša, zadovoljit će se kotletima koje, kažu, najbolje sprema – Debeli Vili. Enološki je stručnjak i ujedno najizdržljiviji član društva Krešo vozač, koji se navodno jednako razumije u vina i žene, posebice plavuše. Taj je veseljak, otkrio nam je Dream team, na svoje omiljeno prijevozno sredstvo – bicikl, instalirao posebno svjetlo kojeg pridržava prazni kompakt-disk. Zadnji je tehnički krik Krešin bajs doživio kada mu je pridodao i omanji radio. Jer, kako nerijetko tvrdi, kakva je to vožnja ak' si nemreš uz put i zapjevati.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Majka Božja Kamenitih vrata</p>
<p>Ovo je treća godina kako Dan grada Zagreba obilježavamo 31. svibnja, na spomendan Majke Božje Kamenitih vrata. Kao što je poznato, 1991. godine, na prijedlog Gradskog poglavarstva i tadašnjeg gradonačelnika Borisa Buzančića, kardinal Franjo Kuharić i službeno je Majku Božju Kamenitih vrata proglasio zaštitnicom našeg grada. Od tada je njeno štovanje obogaćeno i javnim obilježavanjem – procesijom kroz gradsko središte: od katedrale, Bakačevom ulicom, zatim preko glavnoga gradskog trga, Ilicom i Mesničkom do Trga sv. Marka. Potkraj 1998. godine, na prijedlog Bože Odaka, Gradska je skupština prihvatila prijedlog da se njen spomendan obilježava i kao Dan grada Zagreba. Početak štovanja Majke Božje Kamenitih vrata povezan je s požarom koji je kasno navečer, 30. svibnja 1731. godine buknuo u zgradi sjemeništa sv. Josipa i proširio se, najprije po čitavom Gornjem gradu, a sutradan i susjednim Kaptolom. U požaru su izgorjele sve kuće u Kamenitoj, Opatičkoj i Jezuitskoj ulici, kao i tadašnja gradska bolnica.</p>
<p> Bilo je i eksplozija jer se u nekim kućama našla i veća količina puščanog praha. Kao što se zbog vjetra moglo i pretpostaviti, sutradan se vatra iz Gradeca proširila na Kaptol. Gorjele su kanoničke kurije na Opatovini, i franjevački samostan s crkvom u kojoj su se rastalila zvona. U požaru su, naime, izgorjela i Kamenita vrata kao i stan u kojem je iznad njih živjela udovica Modlar. Treći dan nakon požara pregledavajući zgarište svog stana, udovica je u pepelu pronašla neoštećenu sliku sv. Marije, kojoj je izgorio samo drveni okvir. </p>
<p>O tome se ubrzo pročulo po čitavom gradu i naši su sugrađani to smatrali velikim čudom. </p>
<p> Budući da se slika čudom održala u požaru, pripisana joj je posebna moć, a pobožna udovica Modlar dala joj je pod svodom Kamenitih vrata podići mali oltar i tako omogućila svim sugrađanima da joj se približe i štuju je. Majci su se Božjoj u Kamenitim vratima mnogobrojni pobožni građani počeli zavjetovati, te nakon ispunjenja njihovih molbi i zahvaljivati. Ta se tradicija sačuvala do danas. </p>
<p>I danas tu gore brojne svijeće, a čitav je zid Kamenitih vrata prepun natpisa kojima se građani zahvaljuju Majci Božjoj na pomoći. U tom je duhu i dr. Velimir Deželić ml. napisao stihove: »Zaštitnica Griča i Kaptola, Zagreba grada i sviju Hrvata, Neka bude sada i navijeke, Majka Božja od Kamenitih vrata«.</p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Akcija protiv mučenja i nasilja nad ženama</p>
<p>Aktivisti zagrebačke grupe Amnesty internationala u četvrtak su na Cvjetnom trgu dijelili razglednice adresirane na premijera Ivicu Račana s molbama građana da podrži kampanju Amnesty internationala protiv mučenja širom svijeta.</p>
<p>»Već smo razgovarali s predsjednikom Mesićem i predsjednikom Sabora Tomčićem. Obojica su podržali našu kampanju. Razočarani smo odazivom saborskih zastupnika. Od njih 150 samo trećina nas je podržala« izjavio je Antonijo Martinović, aktivist Amnesty internationala. </p>
<p>Uz poruke premijeru, Zagrepčani su mogli potpisati peticiju uz akciju »Kenija - nevidljivi zločin« namijenjenu kenijskom Državnom pravobranitelju i tako protestirati protiv nasilja nad ženama u toj afričkoj državi. Tijekom dva sata, koliko je trajala akcija, sakupljeno je 200 potpisa potpore, a kako tvrde aktivisti, zadovoljni su odazivom Zagrepčana.(M.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U petak asfaltiranje Opatovine</p>
<p>U petak će početi postavljanje završnog sloja asfalta na Opatovini, rečeno je na koordinacijskom sastanku investitora i izvođača radova na Opatovini.</p>
<p> Dovršeni su rubnici i središnji jarak za odvod vode, napravljeni od granitnih kocki. </p>
<p>Do srijede su završene i pripreme za asfaltiranje. No, zbog arheoloških istraživanja u gornjem dijelu ulice, pokraj crkve, radovi će se nešto produžiti. » Sad smo došli u fazu kada su moguća i senzacionalna otkrića«, rekao je za Vjesnik dr. Željko Demov, glavni voditelj arheoloških istraživanja«. Zbog toga je od Gradskog ureda za izgradnju grada zatraženo produženje radova, rekla je Katica Simoni iz Arheološkog muzeja. (A.N.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="22">
<p>Strani mediji »opsjednuti« Dubrovnikom</p>
<p>DUBROVNIK, 30. svibnja</p>
<p> – U Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji zadnjih dana borave brojne novinarske ekipe iz Europe i svijeta, koje će hrvatski jug predstaviti u svojim zemljama. Konvale, Dubrovnik, Ston, Mljet, Korčula i Lasotvo u središtu su pozornosti osmočlane talijanske tv ekipe na čelu s poznatim voditeljem Osvaldom Bevilacqua, a snimaju za emisiju »Sereno variable« (RAI II.). Iz Južne Afrike stigla je četveročlana tv ekipa TOP BILLING, koja će prikazati priloge o Dubrovniku i Korčuli, belgijska novinarka Betty Mellaerts će izvijestiti za časopis Genieten, a novinaraka Liz Edwards za britanski časopis The Sunday Times. Ovih se dana očekuju i novinari iz Austrije, Ruske Federacije, Belgije, Njemačke i Velike Britanije, koji će brodom »Dalmacija« oploviti našu obalu te razgledati Dubrovnik i Korčulu. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hitovi »srpskih talibana« osvajaju BiH</p>
<p>SARAJEVO, 30. svibnja</p>
<p> - Na istoku Bosne i Hercegovine, prije nekoliko dana, pojavila se na crnom tržištu kazeta skupine »Srpski talibani«, koja je obradila pjesme o bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, bivšem političkom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i bivšem vojnom zapovjedniku Ratku Mladiću, te još nekim osobama optuženim za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. </p>
<p> Prema informacijama kazeta se dobro prodaje, a na njezinom ovitku nalaze se fotografije spomenute trojke. Izdavač kazete nije poznat. Kao autor glazbe i stihova za pjesme navodi se »Skupina pravoslavnih stanovnika«, a kao producent »Haški sud«. Glazbenici i pjevači na kazeti se potpisuju kao »ljudi bez doma«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U zatvor zbog terapije seksom </p>
<p>SYDNEY, 30. svibnja</p>
<p> - Bivša zatvorska psihologinja koja je nijekala seksualne odnose s dvama zatvorenicima unatoč video snimci, u četvrtak je osuđena na zatvorsku kaznu. </p>
<p>Vanessa Bailey (27) priznala je na sudu u Brisbaneu četverostruko krivokletstvo, nakon čega je osuđena na 16 mjeseci zatvora.</p>
<p> Nakon nijekanja seksualnih odnosa u zatvoru, bez obzira na činjenicu da ju je snimka sa zatvorske kamere prikazivala u kompromitirajućem položaju s jednim zatvorenikom, Bailey je na kraju priznala da je imala odnose s osuđenikom za oružanu pljačku i još jednim zatvorenikom.</p>
<p> Nakon priznanja nedoličnog ponašanja, dala je ostavku na mjesto zatvorske psihologinje u Townsvilleu u australskoj državi Queenslandu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Češka policija uhitila »anonimnog teroristu«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Češka policija otkrila je i uhitila 29-godišnjeg nezaposlenog muškarca, čije ime zasad nije objavljeno, koji je prošlog četvrtka mobitelom poslao poruku, a zatim i telefonski obavijestio policiju u Brnu da se priprema teroristički napad na tri nebodera. »Vjerojatno iz zraka«, kako je precizirao, »u novoizgrađenom predjelu grada Brna - Žabovresky«.</p>
<p> »Osumnjičeni je priznao pod težinom dokaza, a svoj čin objasnio je time da ne voli policiju«, izjavio je policijski glasnogovornik Mojmir Popp. Kod njega je pronađen mobitel i kartica iz koje je poslana poruka o terorističkom napadu. Zanimljivo je da je isti čovjek istog dana telefonski obavijestio trgovački centar »Futurum« u Brnu da se u zgradi nalazi tempirana bomba, našto je oko 400 kupaca na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> evakuirano a zgrada pretražena, ali nikakva bomba nije pronađena. Policija je počinitelja, koji je zbog sličnog čina bio krivično gonjen i 1992. godine, optužila zbog širenja alarmantnih vijesti, a budući da je isto djelo ponovio, može biti osuđen i na pet godina zatvora. Pitanje je hoće li policija i vojska tražiti naknadu štete jer je povišen stupanj sigurnosti (zrakoplovi i helikopteri dva su dana nadlijetali nebo nad južnom Moravskom) stajao državni proračun oko dva milijuna kruna (oko 400.000 kuna).</p>
<p> Duševno stanje počinitelja moraju ispitati i psiholozi i psihijatri jer, kako tvrdi psiholog iz Brna Tomaš Novak, taj čovjek boluje od poremećaja u ponašanju i mogao bi i ubuduće nastaviti odašiljanjem sličnih prijetnji.</p>
<p>V. Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ruskinja Oksana Fedorova - Miss Universe 2002.</p>
<p>SAN JUAN, 30. svibnja</p>
<p> – Miss Rusije Oksana Fedorova osvojila je na natjecanju u Portoriku, završenom u srijedu navečer po mjesnom vremenu, naslov Miss Universe 2002.</p>
<p>U završnici je Fedorova nadmašila drugoplasiranu Miss Paname Justine Pasek i trećeplasiranu Kineskinju Ling Fhuo. Na natjecanju za Miss Universe, čiji je pripremni i preliminarno-izlučni dio trajao više od tri tjedna, sudjelovalo je ukupno 75 ljepotica.</p>
<p>Fedorova (24) je iz ruskog grada Pskova. Pohađa poslijediplomski pravni studij pri ruskom Ministarstvu unutarnjih poslova i ističe da joj je želja imati vlastitu pravnu tvrtku.</p>
<p>Pobjednica izbora kući će odnijeti nagrade vrijedne oko 250 tisuća dolara, a zasigurno je čekaju i mnogi promidžbeni ugovori. Zaradila je i dvogodišnju stipendiju na Akademiji za film i televiziju u New Yorku te mogućnost korištenja luksuznog stana uz rijeku u tome gradu.</p>
<p>Novoj Miss Universe 2002 krunu je predala prošlogodišnja pobjednica Portorikanka Denise Quinones. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nakon trotjednog odmora u planinama gubi se 2,5 kilograma</p>
<p>BREGENZ, 30. svibnja</p>
<p> - Odmorom u planinama možete skinuti suvišne kilograme, a takav način odmora može povoljno djelovati i na krvni tlak, poboljšanu sliku šećera u krvi, na metabolizam i bolji san.</p>
<p> Tako bi se ukratko dalo sažeti istraživanje Alpine Moderate Altitute Study Sveučilišta u Innsbrucku, pod vodstvom sveučilišnog profesora Egona Humpelera. Istraživanje će sada prvi put poslužiti kao podloga za turistički projekt kojim se Austrijanci nadaju novom zamahu ljetnog turizma u planinama.</p>
<p> Istraživanje o utjecaju odmora u planinama na zdravlje počelo je 1998. godine. Istraživanju su bile podvrgnute osobe u dobi od 30 do 70 godina za odmora na visinama između 1.000 i 2.000 metara. »Na visini iznad 1.500 metara«, kaže se u istraživanju, »nakon tri tjedna dolazi do opadanja visokog krvnog tlaka, poboljšavaju se razina šećera u krvi i metabolizam, raste kvaliteta spavanja, spava se dulje, ispitivane osobe gubile su istodobno u prosjeku 2,5 kilograma«. »Iznenadilo nas je«, veli Humpeler, »što su ti učinci postignuti bez intenzivnog treninga«.</p>
<p> Program će pod zaštitnim imenom »Welltain«, sačinjenom od riječi »wellness« i »mountain«, prvi put biti ponuđen za iduće ljeto u Lechu am Arlbergu. Riječ je o »pilot projektu«, ali sada sa znanstvenom podlogom, koja je tim vrednija što istraživanje nije bilo naručeno. »Pilot projekt« će trajati tri godine, a troškovi će iznositi oko 250.000 Eura. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ameri trpe zločeste,a mrze nesposobne šefove</p>
<p>WASHINGTON, 30. svibnja </p>
<p> - Ako bi bila prisiljena odabrati između dva zla, velika većina Amerikanaca odlučila bi se za nadmenog, nabusitog i »zločestog« šefa radije nego za nesposobnog. </p>
<p> Stručnjaci državnog Sveučilišta Ohio pod vodstvom Richarda Hodsona proveli su anonimno ispitivanje mišljenja zaposlenih u 108 velikih tvrtki diljem SAD.</p>
<p> »Na radu je teže podnositi kaos i loše upravljanje i to izaziva znatno više stresa od lošeg šefovskog ponašanja prema zaposlenima«, tvrdi Hodson.</p>
<p> Svoje zaključke potkrijepljuje rezultatima nedavna Gallupova ispitivanja da tvrtke kojima se, po mišljenju radnika, loše upravlja imaju upola manje prihode od onih u kojima su zaposleni zadovoljni upravom. </p>
<p> Amerikance resi nešto što Hodson naziva »radnim ponosom«, želja da budu uspješni u poslu i da njihov trud pokazuje rezultate.</p>
<p> Od nepovoljnog radnog okoliša većina ispitanika se »brani« izbjegavanjem radnih obveza, prave se da ne razumiju što trebaju raditi, odlaze na bolovanja, izbjegavaju pravila službe, ogovaraju i potkopavaju šefove.</p>
<p> Hodson tvrdi da je idealna kombinacija šefa koji zna dobro rasporediti ljude, dati im slobodu i odgovornost da rade, bez nepotrebnog birokratiziranja i uz ugodne međuljudske odnose. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Sjajni Boljkovac i Spasevski</p>
<p>Izvedba je u najvećoj mjeri izrazila sumornost miljea i mračnu atmosferu te jednočinke o životu pariških splavara / Sopranistica Ivanka Boljkovac ocrtala moćnim glasom sa sigurnim visinama i nadahnutom glumačkom igrom lik nesretne Giorgette / Sjajan i glasovno blistav bariton Sotir Spasevski kao Michele</p>
<p>Dvije jednočine opere iz »Triptiha« Giacoma Puccinija, »Sestra Angelica« i »Gianni Schicchi« premijerno su u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postavljene na početku sezone, u listopadu prošle godine. Sada im je, na kraju sezone, pridodan prvi dio, opera »Plašt« i tako je »Triptih« kompletirala ista mlada ekipa glazbeno-scenskih suradnika.</p>
<p> »Triptih« je praizveden u newyorškome Metropolitanu 1918. godine. To je osebujno djelo zrelog Puccinija koji je umjetničke vrhunce već dosegnuo u prethodnim djelima. U »Triptihu« se »Gianni Schicchi« pokazao kao remek-djelo komične opere, dok se ocjene prvih dviju opera razilaze, većinom s negativnim tonom. Tako je Arturo Toscanini jednom prigodom sasvim negativno ocijenio libreto »Plašta« kao bezvrijedan i nedostojan Puccinija, ali to je bilo u vrijeme kada su njihovi odnosi bili vrlo napeti. »Sestru Angelicu« često prate najlošije ocjene pretjerano sentimentalne i plačljive opere. Puccini je dobro znao što piše i što želi reći. Verističke operne jednočinke bile su u ono doba u modi, a »Plašt« i »Sestra Angelica« zgusnuto u sebi sadrže najbolje osobine Puccinijeva stvaranja. </p>
<p> Glavna karakteristika triju opera u »Triptihu« je njihova raznolikost. Sumornu, mračnu atmosferu s morbidnim krajem u »Plaštu« smjenjuje lirsko samostansko ozračje glazbe »Sestre Angelice«, cijele kao izvan vremena i prostora, a na kraju je u »Gianniju Schicchiju« zaiskrio vedri humor Puccinijeve glazbe, duhovito ocrtavajući loše strane ljudske naravi.</p>
<p> U izvedbi »Triptiha« najvažnije je postići tu raznolikost, a predstava Zagrebačke opere postigla ju je u najvećoj mjeri. Sumornost miljea »Plašta«, izvorno iz drame Didiera Golda, o teškome životu pariških splavara na Seini, izrazila je scenografija Aljoše Para. Stilski uvjerljive kostime kreirala je Barbara Bourek.</p>
<p>Glazbena izvedba pod vodstvom Tomislava Fačinija bila je ponešto monotona i nije izrazila kondenziranu strast i raspjevanost Puccinijevih ariosa i dueta. Predstava je djelovala kao da joj je potrebno još nekoliko izvedbi kako bi se dobro uhodala. Nije jasno kada će se to postići jer je preostala još samo jedna izvedba ove sezone.</p>
<p> Redateljica Stephanie Jamnicky u »Plaštu« nije bila nadahnuta kao u preostale dvije opere. Drama u ljubavnome trokutu često je bila prepuštena napetom gledanju u dirigenta i očekivanju njegova znaka. Pojava i prolaz crne prikaze u pozadini u dva navrata kao nekog nagovještaja smrti bila je promašena u toj realističkoj operi, a epizodni likovi Prodavača pjesama i dvoje zaljubljenih nespretno mizanscenski postavljeni.</p>
<p> Sopranistica Ivanka Boljkovac konačno je u ovoj premijeri vraćena na mjesto koje joj pripada, u fah dramskoga soprana. Svojim je moćnim glasom sa sigurnim visinama i nadahnutom glumačkom igrom ocrtala lik nesretne Giorgette. Sjajan i glasovno blistav partner bio joj je bariton Sotir Spasevski kao Michele. Tenor Damir Fatović u ulozi Luigija zadržao se na razini pjevačke korektnosti. Mezzosopranistica Diana Hilje korektno je donijela ulogu Frugole. Dvojicu lučkih radnika odlično su ostvarili Nikša Radovanović kao Tinca i Ozren Bilušić kao Talpa.</p>
<p> Naslovnu ulogu »Sestre Angelice« drugi put u karijeri pjevala je sopranistica Miljenka Grđan. Prvi put pjevala ju je na gostovanju Zagrebačke opere u Novoj Gorici 21. ožujka. Ona je svakako jedina među mlađim pjevačima kojima je povjeren »Triptih« sposobna za tu tešku ulogu. Angelica joj nakon Butterfly i nekih drugih uloga ne bi trebala biti prevelik zalogaj. Možda je ovoga puta bila indisponirana jer se njezino tumačenje svodilo na pažljivo ispjevavanje teških fraza kako bi izdržala do kraja, što je uspjela, ali bez lakoće koja daje potrebnu uvjerljivost.</p>
<p> »Gianni Schicchi« ponovljen je s poznatom podjelom uloga. Glavne uloge pjevali su bariton Davor Radić kao Schicchi, Adela Golac Rilović kao Lauretta i Nikša Radovanović kao Rinuccio. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tajanstvena gradina Monkodonja</p>
<p>U Arheološkom muzeju Zagreb otvorena izložba »Monkodonja – Iznova otkrivena gradina« / Na gradini je život zajednice od oko 1000 ljudi započeo oko 1600. godine prije Krista, te je u jednome trenu zagonetno prestao</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – U nizu plodotvornih projekata ostvarenih s Arheološkim muzejem Istre u Puli, u zagrebačkome Arheološkom muzeju u srijedu je otvorena izložba »Monkodonja – iznova otkrivena gradina« autorice i istraživačice Klare Buršić Matijašić. </p>
<p>Od 1997. traju velika istraživanja ove misteriozne gradine blizu Rovinja. Poduzima ih međunarodna ekipa stručnjaka sastavljena od znanstvenika Arheološkog muzeja Istre u Puli, Zavičajnog muzeja u Rovinju i Freie Universität iz Berlina.</p>
<p> Zašto je gradina obavijena tajnom? Na gradini je život zajednice od oko 1000 ljudi započeo oko 1600. godine prije Krista, te je u jednome trenu oko 1300. pr. Kr. zagonetno prestao i nikada se više nije obnovio. Stanovnici su ostavili kuće pune posuđa i žrvnjeva što su na izložbi (postav Studio Zodiac, Ljubljana) atraktivno predočeni u staklenim vitrinama s velikim panoramskim fotografijama u pozadini i glazbom Radio postaje Pula što dočarava život stanovnika u srednjemu brončanom dobu. </p>
<p>Arheološko nalazište na uzvisini Monkodonja predstavlja ostatke značajnog gradinskog naselja smještenog u tipičnom istarskom krajobrazu na koti od 81 metar. Brežuljak je oblika nepravilne elipse, izdužene u smjeru istok-zapad. Prostor uzvisine podijeljen je danas recentnim suhozidom na dva gotovo pravilna dijela. Površinom nevelik prostor oko nalazišta na sjeveru završava Limskim kanalom, a prema jugu valovitom zaravni što prelazi u područje Puljštine.</p>
<p>Arheološke tragove prapovijesnog života na uzvisini Monkodonja prvi su zabilježili kustosi Arheološkoga muzeja Istre Boris Baćić i Branko Marušić 1953., provodivši dvije godine istraživanja. Gradina Monkodonja bila je okružena koncentričnim bedemima i zidovima. Bedemi su bili građeni velikim kamenim blokovima u tehnici suhozida, a zidovi su imali dva lica, unutrašnje i vanjsko. U naselje se ulazilo kroz prolaze (1953. istraženi su i dokumentirani jugozapadni i sjeverni ulaz) koji nisu bili organski vezani s glavnim zidom, a mijenjanjem širine prolaza u trenutku kada bi gradina bila ugrožena dobio bi se oblik labirinta.</p>
<p> Istraživanjem velike gromače na gornjoj terasi Monkodonje otkriveni su ostatci dviju kuća. Kuća br. 1 imala je pravokutan oblik, dužine 7, a širine 3,5 metara. Usporedno s njome nalazila se kuća br. 2 iste dužine, a širine oko 4 metra. </p>
<p>Dijelio ih je manji hodnik širine oko 1,5 metara. Na zapadni zid kuće br. 1 oslanjala se peć s rešetkom koja se sastojala od keramičke ploče s rupama. Podovi su u većini slučajeva bili na živoj stijeni, a o strukturi zidova i krovova teško je nešto sa sigurnošću reći. Mogli su biti građeni od kamena, drvene građe ili njihove kombinacije.</p>
<p>Istraživanjem na gradini skupljeno je više tisuća ulomaka keramičkog posuđa (20.300 komada), od čega je tipološki obrađeno 19 posto materijala. Izrada keramičkih posuda pripadala je svakodnevnoj kućnoj aktivnosti, a oblici i ukrasi oslikavaju modu srednjega brončanog doba. Keramički su predmeti izrađeni bez lončarskog kola, te se oblik dobivao jednostavnom obradom komada gline izvlačenjem oblika iz grumena ili slaganjem glinene trake debljine prsta. Keramičke posude razlikuju se po fakturi, koja proizlazi iz procesa pripreme gline, obrade površine i pečenja.</p>
<p> Omiljeni oblici posuda bili su lonci, zdjele, vrčevi i šalice, a javljaju se i oblici tanjura, pladnjeva, tronožaca i cjediljki. Posuđe je sačuvano samo u većim ili manjim ulomcima, što je omogućilo samo djelomičnu rekonstrukciju pojedinih oblika. Keramičke posude na gradini imale su najčešće ravna dna s izvučenom stajaćom površinom koja govore o starijoj eneolitskoj i ranobrončanodobnoj tradiciji. Zanimljivi su primjerci ukrašenih dna, gdje je kod većine čitava donja površina ukrašena snopovima urezanih linija i kanelura te okruglim utiscima. Ukrašena dna karakteristika su keramike srednjeg brončanog doba i pećinskih lokaliteta u Istri i Krasu. Jedan od najzapaženijih elemenata keramike su i ručke, koje često osim funkcionalne imaju i ukrasnu ulogu. Od nalaza najbrojnije su trokutaste ručke, a nađene su i jezičaste ručke. </p>
<p>Ukrašeni, ulomci, pak, predstavljaju bogatstvo koje je dalo pečat cjelokupnom vremenu. Na keramici se redaju reljefni ukrasi, ukrasi izvedeni urezivanjem i kaneliranjem. Ukrašavanje posuda kružnim ili polukružnim kanelurama, bradavičastim ispupčenjima, okruglim udubljenjima i plastičnim rebrima vezuju tu keramiku s kulturnim skupinama srednjega Podunavlja. U kućama na gradini nađen je i veći broj ognjišta s ostatcima životinjskih kostiju, potom tronožaca i grijača. Osim toga, pronađena je i brončana sjekira i kameni kalup koplja listolikog oblika koji upućuje na postojanje radionice za lijevanje brončanih predmeta. Osim skupljanjem hrane i lovom, stanovništvo gradine bavilo se obradom polja i uzgojem domaćih životinja, u prvome redu ovaca i koza. Među ostatcima faune tako su nađeni i predmeti izrađeni od kosti i rogova sisavaca: ubadala, pršljenci, spatule i glačala. </p>
<p>Zašto je život pretpovijesne zajednice naglo prestao, može se samo nagađati. Je li to bio strah od nadolazećih naroda ili kakva prirodna nedaća? Sve su to otvorena pitanja. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Crtež u rasponu svih poetika</p>
<p>Riječ je o crtačkoj »kremi«, najvećim dometima crteža, ponajboljim i nagrađivanim radovima nastalim u proteklih četvrt stoljeća / Izložba nudi obilje poetika – od apstraktnih gradbi do finih impresija </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Da je crtež prastari temelj umjetnosti u kojem je svaki stvaralac prvotno potvrđivao vještinu ruke, mjeru vlastita talenta i mogućnosti stvaranja, dokazuje izložba »Retrospektiva nagrađenih crteža« što je u srijedu svečano otvorena u Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu.</p>
<p> Riječ je o crtačkoj »kremi« iliti eliti, ponajboljim i nagrađivanim radovima nastalim u proteklih četvrt stoljeća i pratećoj izložbi koja najavljuje i prethodi 3. hrvatskomu trijenalu crteža u organizaciji Kabineta grafike HAZU. Svojevrsna je to rekapitulacija crtačke umjetničke prakse u njezinim mnogolikim oblikovnim i poetskim mogućnostima koje su se pojavljivale, izmjenjivale i visoko valorizirale tijekom više od tri desetljeća djelovanja ove najvažnije izložbene crtačke institucije – isprva bijenalne, od 1968. godine kao međurepubličke smotre, a potom trijenalne, od 1996. kao smotre hrvatskoga crteža, te je riječ o nagrađenicima i dobitnicma ili Premije HAZU (isprva JAZU) ili Otkupne nagrade Kabineta grafike, kako su istaknuli mr. Slavica Marković i Nikola Albaneže.</p>
<p> A izložba nudi obilje poetika – od apstraktnih gradbi France Miheliča »Kurenti« (1968.) do finih impresija Ljubice Sokić – »Park« (1969.). Potom su tu raskošne fantazije Virgilija Nevjestića »Nagovještaj« i mikrostrukture Mire Mareš što sliče mističnom svijetu ispod sitnozora »Rastajanje sna III« (1971.). Pravi strip za ovakvu izložbu načinio je Zlatko Bourek »Smrt agresiji-sloboda narodu«, dok rad Nikole Koydla »Crtež 55« evocira svijet sjena (1973.). Blisko metafizičkom slikarstvu prekrasno je »Stablo jabuke« Borisa Jesiha, a igrama tušem i perom u svome se radu posvetio Branko N. Miljuš »Moja obala« (1975.). Slijedi izvanredan hiperrealistički crtež »Kolporter« Vlade Jakelića te maštovite organske nakupine Ordana Petlevskoga »Memento II« (1977.). Čitav je grad kemijskom olovkom iscrtao Željko Hegedušić »Oko Primoštena«, dok Vera Zarić uslojava apstraktne oblike u svojemu »Antičkom stadionu« (1979.).</p>
<p>Slijedi sjajan »Cittá di Roma« Petra Ćurčića te minimalistički »Crtež 2« Petra Waldegga (1981.). Karakteristične oblike potom nudi Ljubomir Stahov »U prirodi 8«, a japansku askezu, pak, u svome radu »Transplatacija krajolika I« postiže Vlastimir Nikolić (1983.). Mračna figura utopljena u slojeve tuša, pera, kista i krede »Mramorna maska« djelo je Biserke Baretić, a dražesne ptičice »Apel« Danice Masniković (1985.). Duhovitošću, pak, odiše »Kralj, kraljica i kipar Lesiak« Ivana Lesiaka, dok se kao naš ponajbolji animalist još jedanput potvrđuje Dubravka Babić »U trku II« (1987.).</p>
<p>Na izložbi nije izloženo nagrađeno »Orfejevo jutro I« Agima Salihija, ali jesu izvnredne »Vlati« Hame Čavrka iz 1989. godine. Devedeset i prva započinje asketskim »Crno žutim crtežom« Nikole Koydla te »Ohridskim anđelom« Simona Šemova. Slijedi impresivan rad »Ja, ptica« Biserke Baretić, geometrijske bravure Ivana Picelja i minimalistički raster »Crtež kvadrata« Ljubomira Pečinlića iz 1993.</p>
<p>Na 1. hrvatskom trijenalu crteža 1996. premiju za ciklus »Hrvatski pakao« osvaja Ivan Lesiak, dok nagradu Kabineta prima Marcela Munger za »Zemljovid«. Na posljetku, na 2. trijenalu premiju osvaja Miroslav Šutej za izvanredan crtež »Bez naziva« i Mirjana Vodopija za »Preklop«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šire granice solidarnoga svijeta</p>
<p>Antiglobalistički prosvjedi u 90-ma dokazuju kako se budi svijest o potrebi za promjenom vladavine kapitala, no što oni stvarno donose? / Holmes temelji protivljenje autoritarnom, disciplinskom društvu na filozofiji Corneliusa Castoriadisa</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Projekt Broadcasting, posvećen Nikoli Tesli, najavio je u sklopu svojih daljnjih aktivnosti skori izlazak knjige Briana Holmesa, američkog kritičara, teoretičara i političkog aktivista, koji trenutno živi u Parizu. Knjiga će biti izdana u suradnji udruge »Što kako i za koga« te Arkzina. Tim povodom Holmes je po drugi put posjetio Zagreb. Predavanje koje je održao prije gotovo godinu dana govorilo je o ulozi umjetnosti unutar političkih sukoba monopoliziranih mainstream-medija te grupa koje te medije žele demokratizirati.</p>
<p> Ovoga puta je izlaganje, održano u klubu net-kulture MAMA, bilo više usmjereno na problematiku svjetskog ekonomskog sistema, a naslov mu je bio »Imaginarne mape, globalne solidarnosti«. Alfred Sauvy je skovao 1952. pojam »treći svijet«. Zemlje trećega svijeta nisu se uklapale u dvije sukobljene strane u hladnom ratu, te su tim imenovanjem vraćene na imaginarnu mapu svijeta. One su stoga ukazivale na ekonomsku i političku hijerarhiju koja striktno dijeli kartu svijeta. No, suprotstavljanje takvoj mapi, u teoriji i praksi, otvorilo je mogućnost zamišljanja drugačijeg poretka, odnosno drugačijih granica. </p>
<p>Aktivnija svjetska kretanja o pitanju mijenjanja mape Zemlje počinju nakon razdoblja »crne rupe« što se tiče sna o revoluciji, tj. 80-ih. U 80-ma dolazi do nove transnacionalne preraspodjele kapitala, re-orijentacije proizvodnje te preobražaja financijskog sistema. No posljedica je bio neokolonijalizam i izjalovljenje ideala globalne ekonomske jednakosti. Tako krajem 1989. svijet postaje mapirana mreža. Uzrok tomu je ekonomska situacija – protok kapitala odnosno informacija koji karakteriziraju selektivni odnosi: netko je uključen, a netko iz njih isključen. </p>
<p> Antiglobalistički prosvjedi u 90-ma, kao pobuna protiv neoliberalizma, dokazuju kako se budi svijest o potrebi za promjenom te jedinstvene vladavine kapitala, no što oni stvarno donose? Jesu li oni pozitivan pomak ili tek nedostatno praćakanje koje ne ugrožava dominantnu svjetsku ekonomsku mapu? </p>
<p> Granice na mapi tijeka kapitala nisu teritorijalne, već nematerijalne, a služe kao filteri za dodavanje ili izbacivanje kao npr. Schengenski Informacijski sustav, sistemi za nadziranje... Potrebno je stoga kritički providjeti veze između mrežne kapitalističke produkcije i onoga što Holmes naziva »fleksibilnom osobnošću« (za razliku od autoritarne osobnosti Frankfurtske škole). On je ukazao kako se i umjetnici bave tim problemima, sudjelujući u borbi i osvještavanju kapitalističkih načela. </p>
<p> Istaknuvši dva važna pojma – solidarnost, imaginarno – naglasio je kako je solidarnost sila koja može promijeniti mapu svijeta. Ideja pak imaginarne mape dolazi od generacije 60-ih, koja se pita kako se suprotstaviti autoritarnom, disciplinskom društvo, a Holmes ju temelji na političkoj filozofiji Corneliusa Castoriadisa. Iz želje za promjenom trenutačnog stanja dolazi potreba za pobunom, revolucionarnim djelovanjem i solidarnošću. Alternativa postojećem stanju je nužna, jer ono vodi u rat.</p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Suvremena kineska umjetnost u Zagrebu</p>
<p>Djela tridesetero kineskih umjetnika bit će izložena u Kineskome paviljonu / Izložba se otvara istodobno s Jesenskim zagrebačkim velesajmom na kojem je Kina zemlja-partner</p>
<p>PEKING/ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Nakon triju velikih izložbi drevne kineske kulture, što su svojedobno u Zagrebu bile postavljene u Muzejskom prostoru (danas Klovićevi dvori) i Muzeju Mimara, u Zagreb uskoro stiže i izložba suvremene kineske umjetnosti. Zaključak je to dogovora što je u srijedu u Pekingu, nakon višednevnog razmatranja mogućeg koncepta nove kineske izložbe u Hrvatskoj, postignut između kineskih stručnjaka i hrvatske delegacije u kojoj su Vladimir Stojsavljević iz zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu, Mladen Lucić, kustos Muzeja suvremene umjetnosti, i Ante Sorić, koji je u Hrvatsku, kao negdašnji ravnatelj Muzejsko-galerijskog centra (Muzejski prostor i Muzej Mimara), doveo i sve prethodne izložbe iz Kine, posjet kojih je dostizao vrtoglavu brojku od 400 tisuća posjetitelja.</p>
<p>A upravo te izložbe bile su zalog za ulazak u novi izložbeni projekt što ga je inicirao sâm Ante Sorić. Nakon što je hrvatsko izaslanstvo u Pekingu i Šangaju, u kojem se održavaju velike bienalne izložbe suvremene umjetnosti, dobilo na uvid radove kineskih stvaratelja, dogovoreno je da se za hrvatsku prezentaciju odaberu djela trideset autora.</p>
<p>Neobičnost toga projekta je izabrano mjesto izlaganja u Zagrebu. Neočekivano, ta izložba ne će biti postavljena u nekome od muzejsko-galerijskih prostora, nego u Kineskome paviljonu na Zagrebačkome velesajmu. Zbit će se to upravo u vrijeme otvaranja ovogodišnjega Jesenskog zagrebačkog velesajma, na kojem Kina nastupa kao zemlja-partner. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Uzorno izveden Verdi</p>
<p>Predstava »Krabuljni ples« dobila je prigodom premijere dobre ocjene kritičara / Prvi će se put pojaviti Tomislav Bekić kao Renat te Olga Kaminska kao Amelia </p>
<p>RIJEKA, 30. svibnja</p>
<p> – Nakon gotovo jednogodišnje stanke, Verdijeva opera »Krabuljni ples« u režiji Nina Mangana ponovno je na repertoaru riječkoga HNK Ivana pl. Zajca, u petak 31. svibnja i u nedjelju 2. lipnja. Loredana Gašparović izvijestila je da će izvedbama ravnati maestro Miroslav Homen, a u solističkim podjelama prvi će se put pojaviti Tomislav Bekić kao Renat te Olga Kaminska kao Amelia (2. lipnja), dok će istu ulogu 31. svibnja pjevati Mirela Toić.</p>
<p> U ostalim ulogama oba dana nastupit će Voljen Grbac (Riccardo), Anđelka Rušin (Ulrica), Ingrid Jambriško (Oscar), Robert Kolar (Silvano), Dinko Lupi (Samuel), Berislav Puškarić (Tom) i Davor Lešić (sudac i Amelijin sluga).</p>
<p> Predstava »Krabuljni ples« premijerno je izvedena 11. svibnja prošle godine, a kritičari su ju nazvali »glazbeno najboljom i najcjelovitijom realizacijom Verdija u njegovoj godini u Hrvatskoj« (Davor Schopf), »postavljenom na način dostojan godine posvećene talijanskomu opernom geniju« (Branimir Pofuk), ili pak »vrlo dojmljivom izvedbom« (Bosiljka Perić-Kempf).</p>
<p> Scenografiju potpisuje Dorian Sokolić, kostimografiju Ružica Nenadović Sokolić, koreografiju i scenski pokret Oxana Brandiboura, a dizajn svjetla Deni Šesnić. Koncertni majstor je Ante Farina, dok je zbor uvježbao Krunoslav Kajdi. Uz članove orkestra i zbora Opere u predstavi sudjeluju i članovi Baleta HNK Ivana pl. Zajca.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Svi smo mi od Sunčeve svjetlosti</p>
<p>Južno od Brazila, sedamdeset posto svjetske pitke vode zaključano je u Antarktici, gdje je pohranjena u obliku leda već stotinama tisuća godina. Prekrivena ledenim pokrovom, ponegdje višim od pet kilometara, Antarktika ima površinu veću od Kine i Indije zajedno. Kad bi se led s Antarktike otopio i skliznuo s te kontinentalne mase u more, razina oceana bi se znatno podigla. Kao što se, čini se, događa</p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Drugi dan siječnja 1999. značio je prekretnicu u naporima da se očuvaju brazilske prašume, područje samo upola manje od SAD-a koje sadrži dvije trećine planetarne nezaleđene pitke vode. </p>
<p>Toga su dana izvijestili da je brazilska vlada, popustivši intenzivnom pritisku Međunarodnoga monetarnog fonda da smanji potrošnju, srezala proračun za zaštitu prašuma.</p>
<p>U brazilskim šumama žive stotine autohtonih plemena, a prioritet programa zaštite prašuma, vrijednog 250 milijuna dolara, bilo je označavanje područja od 25 milijuna rali koje bi se, u teoriji, zaštitilo i zauvijek sačuvalo samo za ta plemena. </p>
<p>Srezavši proračun od 250 milijuna na samo šest milijuna dolara, program jedva preživljava i više se ne poduzima ništa konkretno da bi se zaštitile šume ili narodi koji u njima žive. </p>
<p>U međuvremenu su prašume preplavile horde drvosječa, rančera, rudara, ratara i evangelista koji žele pošto-poto »spasiti neznabožna« plemena, a stabla se sijeku i spaljuju brzinom od više od dvjesto tisuća rali na dan.</p>
<p>Ta šuma, s dvadeset posto svjetske svježe vode, jedan je od najvažnijih izvora atmosferske vodene pare – jedino su oceani veći – pa stoga ima nevjerojatno velik utjecaj na klimatske uzorke našega planeta. Također je i jedan od najvažnijih odljeva ugljika na Zemlji, jer drži ga stabilnim u drveću.</p>
<p>Kako golema područja nekoć pokrivena prašumom postaju rašumljena rudarska nalazišta ili goli pašnjaci za stoku, u atmosferu umjesto vodene pare biva otpuštan ugljik, pridonoseći globalnu zatopljenju i izazivajući promjene u klimatskim uzorcima Europe, Srednjeg istoka i sjeverne Afrike. </p>
<p>Južno od Brazila, sedamdeset posto svjetske pitke vode zaključano je u Antarktici, gdje je pohranjena u obliku leda već stotinama tisuća godina. </p>
<p>Prekrivena ledenim pokrovom koji su ponegdje viši od pet kilometara, kontinent Antarktika ima površinu veću od Kine i Indije zajedno. Kad bi se led s Antarktike otopio i skliznuo s te kontinentalne mase u more, razina oceana bi se znatno podigla. Kao što se, čini se, događa.</p>
<p>U travnju 1999. objavljeno je da su istraživači iz British Atlantic Surveya u Cambridgeu i sa sveučilišta u Coloradu analizirali podatke dobivene na terenu i iz satelitskih snimaka. </p>
<p>Našli su dokaze da je globalno zatopljenje produljilo godišnju sezonu otapanja na Antarktici za tri tjedna, što je rezultiralo drastičnim promjenama u ledenim naslagama toga kontinenta. Wilkinsove i Larsenove B ledene naslage su – da citiramo znanstvenike – u »potpunu povlačenju«. </p>
<p>U samo četiri mjeseca od studenog 1998. do veljače 1999. odronilo se i otopilo 420 tisuća rali Larsenove B ledene naslage, koja ukupno sadrži 1,7 milijuna rali. Samo u mjesecu ožujku 1999. Wilkinsov je ledeni pokrov izgubio četvrt milijuna od svojih tri milijuna rali.</p>
<p>Istraživača iz British Antarctic Surveya, Davida Vaughana, citirao je Associated Press i naveo da će za samo nekoliko godina »veći dio Wilkinsova ledenjaka nestati«.</p>
<p>Razlog? Prosječna temperatura na Antarktici – relativno stabilna od pojave ljudske rase – od 1950. godine do danas porasla je za nešto više od dva celzija, podigavši ljetne temperature na tom području iznad prijelomne nule, što je ledište vode.</p>
<p>Razmotrite gdje smo u ovome trenutku: Svi smo mi načinjeni od Sunčeve svjetlosti, a sve o čemu ovisimo za pogon koristi Sunčevu svjetlost.</p>
<p>Stotinama tisuća godina živjeli smo od svakodnevne lokalne Sunčeve svjetlosti. Potom smo otkrili pradavnu Sunčevu svjetlost zakopanu u tlu i počeli je trošiti, za grijanje i kao sirovinu koja zamjenjuje tkanine napravljene od biljnih materijala. </p>
<p>To nam je povećalo produktivnost, ali je također povećalo našu glad za još. </p>
<p>Još gore, omogućilo je sve brži i brži rast populacije. Dovelo je i do klimatskih promjena, koje destabiliziraju populaciju ostalih oblika života.</p>
<p>Sad su nam posljednji sati prastara Sunčeva svjetla bliska budućnost, udaljeni samo možda pola životnoga vijeka. Čak i da budu razvijeni alternativni izvori energije, to bi zapravo moglo samo pogoršati problem (dodajući još ljudi), ako se naša kultura ne promijeni. </p>
<p>Dok koristimo pradavnu Sunčevu svjetlost ili bilo koji drugi »resurs« da bismo podjarmili prirodu i pretvorili prirodna područja u ljudska obitavališta, svojom brojnošću, iscrpljivanjem prirodnih izvora i natjecanjem s ostalim vrstama u borbi za prostor, vodu i hranu, u opasnost dovodimo i sebe i ostatak svijeta...</p>
<p>Ako se ne pojavi odmah dostupna zamjena za naftu i ako više ne budemo mogli proizvoditi (i dostavljati) hranu za sav višak ljudi koje imamo, što će se dogoditi? Pogledajmo sad kako se jedna golema zemlja bavi tim pitanjem. </p>
<p>Zemlja koja planira kako preživjeti – Kina: Kinezi planiraju preživjeti budućnost. Prije nekoliko godina otkrio sam da su daleko zabrinutiji i svjesniji budućnosti nego većina drugih zemalja. Gledaju dugoročno, sagledavajući izvore hrane i energije za deset godina ili čak u drugom naraštaju, radije nego u smislu jednogodišnjih ili čak tromjesečnih planova koji vladaju američkim poslovnim svijetom.</p>
<p>Sivi, tmasti oblaci pritiskali su Peking kao golema ruka, samo stotinjak metara iznad Narodne vijećnice. Stajao sam na trgu Tiananmen, u smeđoj kabanici uzdignuta okovratnika i sa šubarom kao zaštitom od ledene izmaglice. </p>
<p>Bijaše bolno disati</p>
<p>Bilo je to u studenome 1986. a prethodna tri tjedna dijelio sam sobu sa tri liječnika iz Kolumbije i Japana, u najvećoj svjetskoj bolnici/školi akupunkture, provodeći jutra u pokušajima da zapamtim kineske riječi, akupunkturne točke i meridijane, a poslijepodneva zabadajući igle u pacijente na odjelima, a večeri u istraživanju grada. Toga je dana bio moj prvi slobodan dan u tjednu pa sam namjeravao posjetiti mjesta koja su navečer zatvorena.</p>
<p>Izmaglica iz oblaka samo je malo očistila zrak od teška zadaha milijuna sićušnih ugljenih vatra: većina stanovnika grada mogla je s tjednom količinom od nekoliko komada ugljena grijati samo jednu sobu. Dim se rastezao kroza zrak, tako da bijaše bolno disati. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Da bi uspio čovjek mora imati bit</p>
<p>Uostalom, što je liječnik? Ozakonjen voajer, stranac koga puštamo da prstima, pa čak i rukama, ulazi onamo kamo većini ljudi ne bismo dopustili ni da pokažu prstom, koji gleda ono što marljivo skrivamo; onaj koji sjeda uz postelju, stranac koji sudjeluje u našim najintimnijim trenucima (rođenje, smrt itd.), anonimac, nevažan lik, ali ipak, paradoksalno, glavni lik, posebno u krizi… da, da</p>
<p>SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Sljedećih mjeseci Eduardo je otkrio dječakovu iznimnu sklonost učenju i pisao je njegovim majkama, nudeći svoje usluge privatnog učitelja koji bi mogao pomoći da dijete ostvari svoje mogućnosti.</p>
<p>Zabilježeno je da su majke pristale na učiteljev prijedlog, kao i to da je imao samo još jednoga privatnog učenika, Faru Zoroaster, čiji otac nije plaćao ništa, jer Eduardo je bio istinski predan učitelj; treće, kako su godine prolazile, Omara, Eduarda i Faru sve češće se viđalo zajedno u gradu.</p>
<p>Rodrigues, koji je imao dar govorenja velikim početnim slovima, usmjerio je Omara prema medicinskoj karijeri. </p>
<p>»Da bi uspio u životu«, govorio je dječaku u okruženju razglednica s plaže i kaveza za ptice, »čovjek mora imati bit. Da, učini sebe bitnim, to je ulaznica… a tko je bitan? Pa onaj koji propisuje! Mislim na savjete, dijagnoze, lijekove na recept. Budi liječnik; to vidim u tebi«.</p>
<p>Što je Eduardo vidio u Omaru (prema mome mišljenju): mogućnosti ostvarenja njegove istinske, marginalne prirode.</p>
<p>Uostalom, što je liječnik? Ozakonjen voajer, stranac koga puštamo da prstima, pa čak i rukama, ulazi onamo kamo većini ljudi ne bismo dopustili ni da pokažu prstom, koji gleda ono što marljivo skrivamo; onaj koji sjeda uz postelju, stranac koji sudjeluje u našim najintimnijim trenucima (rođenje, smrt itd.), anonimac, nevažan lik, ali ipak, paradoksalno, glavni lik, posebno u krizi… da, da.</p>
<p>Eduardo je bio dalekovidan učitelj, u to nema sumnje. A Omar Khayyam, koji je odabrao Rodriguesa za oca, nikada nije ni pomislio suprotstaviti se željama svoga tutora. Tako se stvara život.</p>
<p>No, ne samo tako; također i knjigama istrošenih stranica otkrivenim kod kuće, i potisnutim prvim ljubavima… kada je Omar Khayyam Shakil imao šesnaest godina, bio je bačen u vrtlog zastrašujuće radosti, jer ga je Farah Parsee, katastrofalna Zoroaster, jednoga dana pozvala da vidi carinsku ispostavu svoga oca.</p>
<p>»…i onesvijestio se, premda su mu obje noge čvrsto bile na zemlji«. Već smo čuli nešto od onoga što se dogodilo na granici: spustio se oblak, a Omar Khayyam, prepoznavši u njemu svoju noćnu moru iz djetinjstva o ponoru na kraju svijeta, onesvijestio se. Moguće je da ga je taj gubitak svijesti potaknuo na ono što je učinio toga dana.</p>
<p>Idemo najprije s činjenicama: kakvim je tonom Farah uputila svoj poziv? Bez srdačnosti, grubo, baš-me-briga-ako-ne-dođeš. Zašto? Zbog Eduarda, koji ju je potiho potaknuo: »To je usamljen dječak, budi dobra prema njemu. Vi pametni trebali biste se držati zajedno«. (Omar Khayyam bio je inteligentniji od nje; premda su ih dijelile dvije godine, on je dostigao Faru na druge načine, i sada joj je bio ravan.) Koliko brzo je prihvatio poziv? Prije no što je uspio trepnuti. Odmah. Ili još brže.</p>
<p>Radnim danima, dok bi trajao semestar, Farah je stanovala u Q.-u u kući parskog mehaničara i njegove žene, s kojom je njezin otac njegovao prijateljstvo upravo u tu svrhu. Taj mehaničar, neki nevažan Jamshed koji ne zaslužuje ni da ga opišemo, na jedan blagdan odvezao ih je do granice u džipu koji je popravljao. Kako su se približavali granici, Farino raspoloženje je raslo, a Omarovo padalo …</p>
<p>… Njegov strah od Ruba iracionalno je rastao dok su se vozili, a on sjedio iza nje u vozilu bez krova dok mu je njezina raspuštena, vjetrom zalelujana kosa svjetlucala pred očima poput crne vatre. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dječakovi zahtjevi podijelili sestre </p>
<p>A najmlađa majka Bunny maknula je ruke s usana: »Reci! Samo reci! Pa što bismo mogle odbiti? Što je tako veliko da to ne možemo učiniti?« Tada je provalilo iz njega. Vrisnuo je: »Pustite me van iz ove strašne kuće!« A potom, mnogo tiše, u bolnoj tišini koju su stvorile njegove riječi: »I recite kako mi se zove otac«</p>
<p>SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Iznenadio ih je svojim durenjem: »To mi nikada ne biste dale, pa čemu onda pitate?« Majke su užasnuto uzdahnule. Šest ruku poletjelo je prema trima glavama i poprimilo izraz »ne čuj zlo, ne govori zlo«. Majka Chhunni (s rukama na ušima): »Kako može to reći? Pa o čemu on govori?« </p>
<p>Srednja majka Munnee tragičarski je škiljila kroz prste: »Netko je rastužio našega anđela, to je jasno.« A najmlađa majka Bunny maknula je ruke s usana: »Reci! Samo reci! Pa što bismo mogle odbiti? Što je tako veliko da to ne možemo učiniti?«</p>
<p>Tada je provalilo iz njega. Vrisnuo je: »Pustite me van iz ove strašne kuće!« A potom, mnogo tiše, u bolnoj tišini koju su stvorile njegove riječi: »I recite kako mi se zove otac«.</p>
<p>»Drznik! Kako ima obraza!«, uzviknula je srednja majka Munnee; potom su je sestre uvukle u trojni zagrljaj, obujmivši se rukama oko struka u položaju opscena jedinstva koji je dječak teško podnosio.</p>
<p>»Nisam li vam rekao?«, šaptanje i tjeskobno podvriskivanje. »Pa zašto ste me onda uopće pitale?«</p>
<p>No sada je već moguće uočiti promjenu. Iz materinskoga klupka dopiru slogovi svađe, jer su dječakovi zahtjevi podijelili sestre prvi put nakon više od desetljeća. One se svađaju, a svađa je grub i težak posao, rasprava između žena koje se pokušavaju prisjetiti kakve su nekoć bile.</p>
<p>Kada su izašle iz ruševina svoga razrušena identiteta, junački su pokušale pretvarati se pred Omarom, i pred samima sobom, kao da se ništa ozbiljno nije dogodilo; no premda su se sve tri pridržavale zajedničke odluke koju su donijele, dječak je vidio da je to jednoglasje krinka koju jedva sprečavaju da im ne padne s lica.</p>
<p>»To su razumni zahtjevi«, prva je progovorila Bunny, "i »treba udovoljiti barem jednome od njih«.</p>
<p>Njegova pobjeda prestrašila ga je; čep u njegovu grlu poskakuje gotovo do nepca. »Kojikojikoji?«, upitao je sa strahom.</p>
<p>Tada je preuzela Munnee. »Naručit ćemo novu košaru koju će nam dostaviti u Mistrijevu stroju«, objavila je mračno, »i poći ćeš u školu. Ne trebaš biti odveć sretan«, dodala je, »jer kada napustiš ovu kuću, pogađat će te mnoge grube riječi koje će bacati na tebe poput noževa, na ulici!« Munnee, najgorljiviji protivnik njegove slobode, naoštrila je svoj jezik na čeliku svoga poraza.</p>
<p>Na kraju je i najstarija majka rekla što joj je bilo na srcu. »Vrati se kući, a da nikoga ne udariš«, uputila ga je ona, »jer ćemo inače znati da su ti ponizili ponos i naveli te da osjetiš zabranjen osjećaj srama«.</p>
<p>»To bi bila posve nedostojna posljedica«, dodala je srednja majka Munnee.</p>
<p>Ta riječ: sram. Ne, moram je napisati u njenu izvornu obliku, a ne na ovom čudnom jeziku, okaljanom iskrivljenim pojmovima i nagomilanim otpadom nepokajane prošlosti njegovih vlasnika, na tom angreskom jeziku na kojemu sam prisiljen pisati, i tako često mijenjati značenje napisanoga...</p>
<p>Sharam, to je ta riječ. Za nju je taj beznačajan »shame« posve neprikladan prijevod. Tri slova, shin re mim sa zabar naglascima koji obilježavaju kratke samoglasnike. </p>
<p>Kratka je to riječ, ali sadrži cijelu enciklopediju nijansi.</p>
<p>Majke nisu zabranile Omaru Khayyamu osjećati samo sram, nego i zbunjenost, smetenost, skromnost, stidljivost, osjećaj da ima predodređeno mjesto u svijetu i ostale idiome osjećaja koji se ne mogu izraziti na engleskome.</p>
<p>Ma kako odlučno netko napusti svoju zemlju, mora sa sobom u rukama ponijeti barem malo prtljage; zar možemo dvojiti je li Omar Khayyam, koji u nježnim godinama nije smio osjećati sram (neprelazni glagol sharmana) i dalje bio pod utjecajem te jake zabrane - da, dugo nakon svoga bijega iz područja utjecaja svojih majki?</p>
<p>Čitatelju, ne možemo.</p>
<p>Što je suprotnost sramu? </p>
<p>Što se osjeća kada se oduzme sharam? To je očito: besramnost.</p>
<p>Zbog ponosa svojih roditeljica i jedinstvenih okolnosti svoga života, Omar Khayyam Shakil u dobi od dvanaest godina uopće nije poznavao osjećaj koji mu je sada bio zabranjen.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="38">
<p>Francuska kreće u obranu zlata </p>
<p>Okršajem Francuske i Senegala u Seoulu (13.30 sati po hrvatskom vremenu) u petak će započeti 17. Svjetsko nogometno prvenstvo, šest godina nakon što je tadašnji predsjednik Fife, Joao Havelange, obznanio da će Japan i Južna Koreja zajednički organizirati ovo natjecanje</p>
<p>SEOUL, 30. svibnja</p>
<p> – Francuska, Argentina, Italija, Brazil... Tu se, nekako, zaključuje popis favorita za osvajanje naslova prvaka na ovogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu. Kao pritajeni favoriti figuriraju Njemačka, Španjolska, Portugal i Engleska i to doista nije ništa novo. Uostalom, teško će koji pratitelj nogometnih zbivanja u svojoj »križaljci« navesti kakvo drugo ime. Potencijalna iznenađenja su, jasno, uvijek moguća, no gotovo je nemoguće predvidjeti koja bi reprezentacija u ovome trenutku mogla preuzeti tu ulogu.</p>
<p>Sve u svemu, okršajem Francuske i Senegala u Seoulu (13.30 sati po hrvatskom vremenu) u petak će startati 17. Svjetsko nogometno prvenstvo, šest godina nakon što je tadašnji predsjednik Fife, Joao Havelange, obznanio da će Japan i Južna Koreja zajednički organizirati ovo natjecanje. Tako je, eto, stogodišnji međusobni antagonizam Japanaca i Koreanaca barem nakratko zatomljen i ove su se dvije zemlje »ruku pod ruku« upustile u organizaciju ovoga projekta.</p>
<p>Nadalje, prvi put u povijesti, dakle još od 1930. godine, svjetsko nogometno prvenstvo ugostit će zemlje izvan europskoga ili američkog kontinenta. A samo je jednom naslov prvaka pripao reprezentaciji, koja je nastupila na SP održanom izvan njezinoga kontinenta. Bilo je to 1958. godine, kada su Brazilci na SP u Švedskoj u finalu pobijedili domaću selekciju 5-2. Dakle, predvidljivo je da će se nešto slično dogoditi i ovaj put, jer ipak je teško vjerovati da bi se do naslova svjetskog prvaka mogao »dotegliti« kakav azijski predstavnik – Japan, Južna Koreja, Kina ili Saudijska Arabija.</p>
<p>Štoviše, većina prognoza u svjetskim medijima svodi se na to da Azijci neće proći niti prvi krug. Prava prijetnja europskim i južnoameričkim reprezentacijama u lovu na svjetski vrh mogli bi biti – Afrikanci. Uostalom, i sam je Pele svojedobno naglasio kako predviđa da će afrički predstavnik osvojiti naslov prvaka do 2000. godine. Ta se predviđanja, eto, nisu ispunila, ali mnogi smatraju da bi Peleovo odstupanje moglo iznosti samo – dvije godine. Naime, Kamerunci figuriraju kao potencijalno iznenađenje ovoga Prvenstva. Ipak, suviše je ambiciozno kamerunsku selekciju gurati u krug nekakvih favorita i dojam je da će Peleovo odstupanje biti nešto veće.</p>
<p>Među favoritima se, jasno, nalaze i aktualni svjetski prvaci Francuzi. Prije četiri godine su, predvođeni sjajnim Zinedineom Zidaneom, »dotukli« Brazil u finalu, 3-0. Ovaj put su možda čak i jači, neovisono o tome što će Zidane propustiti prvi dvoboj protiv Senegala u petak. Francuzi danas imaju znatno ubojitiji napad nego prije četiri godine. Trojac Thierry Henry – David Trezeguet – Sylvain Wiltord djeluje doista impresivno. Hoće li Francuzi biti prva reprezentacija, nakon Brazila, kojoj je uspjelo osvojiti naslov prvaka na dva uzastopna svjetska prvenstva?</p>
<p>Kao glavni konkurenti Francuzima figuriraju – Argentinci. U 18 kvalifikacijskih utakmica čak su 42 puta zatresli suparničku mrežu, što je gotovo tri pogotka po utakmici. Hernan Crespo, Gabriel Batistuta, Kily Gonzalez, Claudio Lopez, Ariel Ortega... tvore doista snažnu napadačku »supstancu«, koja bi Argentincima, uz sjajne Verona i Simeonea u veznome redu, mogla garantirati visoke domete. Možda i najviše... No, »gauchosi« će prvo morati preskočiti skupinu, koja figurira kao – najteža. Štoviše, naziv »skupina smrti« dovoljno ocrtava konkurenciju kakva vlada u ovoj skupini. Uz Argenince su tu Englezi, Šveđani i Nigerijci...</p>
<p>A što je s Englezima? Dojam je da su znatno slabiji od Argentinca, no njihov će krajnji plasman ponajviše ovisiti o tome koliko će David Beckham biti spreman i kako će se ozljeda gležnja reflektirati na njegove nastupe. Dodatni problem reprezentacijama iz ove skupine je i ždrijeb. Drugaplsirana momčad će se, naime, u osmini finala najvjerojatnije sučeliti s Francuzima.</p>
<p>»Vječni« favoriti Brazil i Njemačka su imali prilično trnovit put do SP. Brazilci su »vizu« izvadili tek u posljednjoj utakmici protiv Venezuele, dok su Nijemci prolaz tražili kroz dodatne kvalifikacije protiv Ukrajine. »Carioce« će učiniti sve kako bi se iskupili za slabu prezentaciju na finalnom dvoboju prošloga SP protiv Francuske. Ronaldo će tražiti izgubljenu reputaciju, Rivaldo je jedan od ponajboljih igrača svijeta, u sastavu je i čvrsti Roberto Carlos, kao i mlada nada Ronaldinho, a već to su dovoljni temelji za postavljanje visokih ambicija. Nijemci? Trenutačno su u fazi smjene generacija, no ta njihova faza traje već nekoliko godina i još uvijek nisu pronašli svoju igru. Dojam je da je njihov krajnji domet – tek četvrtfinale. No, povijest uči da Nijemce ipak ne treba unaprijed otpisati.</p>
<p>(M. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Meksiko određuje našu sudbinu!</p>
<p>»Igrači su sve svježiji, imaju snage, dižu se i mentalno, a to uvijek znači i dobro raspoloženje« / » O Talijanima mislim sve najbolje, svrstavam ih u najuži krug favorita ovoga prvenstva. Imaju sjajnog trenera, sjajnu momčad, a u napadu toliko raznovrsnih igrača kakvih nema niti jedna druga reprezentacija « / »Znamo sve o Meksiku i opet ne možemo biti sigurni u to. Igra je živa stvar jer je čini igrač, čovjek, sa svim svojim manama i vrlinama i nepredvidljivostima«, kaže Jozić </p>
<p>TOKAMACHI, 30. svibnja</p>
<p> – Ne vjerujemo da se varamo, izbornik Mirko Jozić sve je boljeg raspoloženja što se više bliži prva utakmica protiv Meksika (ponedjeljak, 3. lipnja u Niigata, 15.30 po japanskom, a 8.30 po našem vremenu). Nasmiješen, pričljiv, opušten, jednostavan. Novinari mu više »ne vade riječi kliještima«.</p>
<p> U čemu treba tražiti tajnu Jozićevog raspoloženja? Jedini mogući odgovor se sam nudi: na treninzima se radi veoma dobro, a ozljede se više ne pojavljuju. Dario Šimić već dva dana uredno trenira i za očekivati je da se na jednom od sljedećih treninga pojavi u punoj spremi. </p>
<p> – Ne treba posebno dramatizirati, veli Jozić. – Mislim da Šimića uskoro možemo očekivati onakvog kakvog ga želimo. U slučaju najgoreg, a u to svi sumnjamo, mi Šimića možemo promijeniti drugim igračem sve do 24 sata prije prve naše utakmice.</p>
<p> • Jeste li zadovoljni kondicijom vaših igrača?</p>
<p> – Tu nemam dvojbe, zadovoljan sam kako su igrači fizički pripremljeni. Vidimo da su igrači sve svježiji i da imaju snage. Osjetim kod njih želju da što prije istrče na teren, a veseli me i dobro raspoloženje među njima. Znam da je sve ovo što smo prošli bilo dosta zamorno, ali to je moralo tako biti. Dugi boravak na jednom mjestu u izolaciji uzrokuje psihološke barijere. Zato posebno pridajemo pažnju dobrom raspoloženju, uvjeren sam da se dižemo mentalno, a to uvijek znači i dobru raspoloženost. </p>
<p> • Intimno, koje su vaše želje na ovome Svjetskom prvenstvu?</p>
<p> – S velikim brojem ovih igrača ja sam prije 15 godina ostvario povijesni uspjeh, s reprezentacijom bivše države postali smo svjetski juniorski prvaci. To me uvijek veže za njih i silno sam se veselio kada su napravili onakav trijumf u Francuskoj. Sad se moja želja kreće u okviru interesa hrvatske sportske javnosti. Postignemo li plasman u drugi krug, isprovociramo li svojom dobrom igru mogućnost da odemo dalje, to bi za mene bio najljepši mogući oproštaj od reprezentacije.</p>
<p> • Kako komentirate tvrdnje da ova hrvatska reprezentacija nije tako kvalitetna kao sastav koji je prije četiri godine osvojio brončanu medalju na svjetskoj smotri?</p>
<p>– Mi u Hrvatskoj smo tko zna koliko puta prihvatili istinu da je generacija o kojoj govorite proslavila hrvatski nogomet i rezultatom i kvalitetom igrača. Takve generacije se rijetko rađaju, pogotovo kada su u pitanju male zemlje kao Hrvatska. Znam da je takve stvari teško ponavljati, ali moram reći da je Hrvatska ipak ovdje na Svjetskom prvenstvu, među najboljim nogometnim nacijama svijeta. </p>
<p> • Izbornik meksičke reprezentacije Javier Aguierre tvrdi, nakon što je, kako sam kaže, proučio Hrvatsku, da je hrvatska momčad ne ne samo malo, već puno, puno, slabija nego prije nekoliko godina?</p>
<p> – Ne znam kako je došao do tih saznanja. Ako našu reprezentaciju i danas maksimalno štuju izbornici Engleske, Njemačke, Italije onda zaslužujemo respekt i od meksičkog izbornika. Ja poštujem meksičku reprezentaciju, mislim da i mi zaslužujemo poštovanje. </p>
<p> V Izbornik talijanske reprezentacije Trapattoni, pak, kaže da se najviše boji Hrvata?</p>
<p> – O Talijanima mislim sve najbolje, ja ih svrstavam u najuži krug favorita ovoga prvenstva. Imaju sjajnog trenera, sjajnu momčad, a u napadu toliko raznovrsnih igrača kakvih nema niti jedna druga reprezentacija. </p>
<p> • Kakva je uloga Prosinečkog u vašoj reprezentaciji?</p>
<p> – Prosinečki nam je bitan igrač, njegova igračka struktura i karakter se ne može mijenjati. On je naš »playmaker«, igrač koji je zadužen za tehnička rješenja. On je uvijek igrao tako kako i danas igra i mislim da nam on može pomoći u ostvarivanju naših ciljeva. Osobno sam zadovljan njegovom pripremljenošću.</p>
<p> • Hoćete li igrati sa tri ili četiri igrača u obrani?</p>
<p> – Tko god je promatrao naše treninge dok nisu bili zatvoreni, i tko god je upoznat s većinom naših utakmica može sam izvesti zaključak kako ćemo igrati u obrani. </p>
<p> • Ne morate nam reći sastav, ali znate li sastav kojeg ćete suprotstaviti Meksiku?</p>
<p> – Može li šaljiv odgovor? Može! Ako ne znam pitat ću vas!</p>
<p> • Koliko ste vi proučili meksičku reprezentaciju?</p>
<p> – Gledao sam dosta utakmica Meksika na video kazetama. Promatrao ih je nekoliko puta i moj asistent Marijan Vlak. Znamo sve o Meksiku i opet ne možemo biti sigurni u to. Igra je živa stvar jer je čini igrač, čovjek, sa svim svojim manama i vrlinama i nepredvidljivostima. I Meksiko i Hrvatska imaju možda, tako svi ističete, slabije reprezentacije nego donedavno. Ali, bit će to dobra utakmica kojom obje reprezentacije određuju svoju sudbinu na ovome natjecanju. </p>
<p> • Postignete li dobar rezultat na ovome prvenstvu i potaknete li oduševljenje hrvatske sportske javnosti postoji li mogućnost da promijenite svoju odluku o odlasku s kormila reprezentacije nakon SP u Japanu i Južnoj Koreji?</p>
<p> – Ja sam svoje oko ostanka ili odlaska već rekao. Moje odluke nisu vezane za uspjeh ili neuspjeh na SP-u. Ja ću biti najsretniji ako uspijem. Međutim, nakon prvenstva sigurno napuštam kormilo hrvatske reprezentacije.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zbog odlaska tužni i Hrvati i Japanci</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Još su samo tri dana do odlaska naše nogometne ekspedicije u Niigatu, na poprište prvog hrvatskog ispita, protiv Meksika u ponedjeljak, 3. lipnja. Nakon te utakmice naša se reprezentacija seli u Toyamu, grad u kojem će boraviti desetak dana i od tamo će direktno putovati u Ibaraki na dvoboj protiv Italije i u Yokohamu na susret protiv Ekvadora.</p>
<p>Domaćini u Tokamachiju kao da ne žele vjerovati u tu činjenicu. Toliko su se vezali uz našu reprezentaciju da bi je, čini se, zadržali cijeli život. Žitelji Tokamachija toliko su se saživjeli s hrvatskim nogometašima, ali i s našim novinarima, da nam se čini kako bi najsretniji bili kada bismo mi – svi Hrvati ovdje – ostali živjeti u Tokamachiju.</p>
<p>Ljubaznom domaćinu ne smijete ni spomenuti da odlazite za koji dan. Ako imate i malo osjećaja, rastužit će vas gestikulacija simpatičnog Azijca koji se ne ustručava pokazati tugu koja i vas čini tužnim.</p>
<p>– Pa, što još ne možete ostati koji dan, pitaju domaćini. Još kad su u gradiću čuli da bi naši igrači radije ostali u Tokamachiju za vrijeme natjecanja u skupini, nego li se preselili u Toyamu...</p>
<p>Što je bilo? Naime, tijekom dvodnevnog boravka u Toyami naši su nogometaši jedva izdržali pritisak koji se stvorio zbog njih u luksuznom hotelu smještenom u centru tog velikog grada. U Tokamachiju, pak, Hrvati uživaju u miru prirode, a i stanovnici tog gradića voljni su ispuniti svaku želju Hrvata. Zamolite li ih za malo mira, oni će se i maknuti od vas. Doista se trude da svima nama ovdje bude baš kako mi hoćemo.</p>
<p>U velikoj Toyami to nije tako, hotel »Ana« u kojem će biti smješteni naši nogometaši, ako ćemo suditi po viđenom, bit će pod pravom opsadom. Naši su se nogometaši prije nekoliko dana nekoliko minuta probijali od lifta do autobusa. Tih jedva dvadesetak metara okupirali su gosti hotela koje, htjelo to osiguranje hotela ili ne, nitko nema pravo ukloniti. Ljudi su se ustajali s doručka i bacali pred naše igrače.</p>
<p>U Tokamachiju je strka oko naše reprezentacije ipak ljudskija i dostojanstvenija. Stoga i Jozićevi izabranici iskazuju želju za ostankom u Tokamachiju, koliko god znali da je to nemoguće zbog loših prometnih veza s ostatkom Japana.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pele nije uvrstio Brazil među favorite prvenstva </p>
<p>TOKIO, 30. svibnja</p>
<p> – Veliki broj ozljeda koje pogađaju vodeće svjetske nogometaše, poput Beckhama, Zidanea i Rivalda, rezultat su brutalnoga kalendara natjecanja, istaknuo je Brazilac Pele, legenda svjetskog nogometa, u intervjuu Reutersu.</p>
<p> – Današnji je nogomet prezahtjevan i sramotno je da je većina reprezentacija imala samo desetak dana priprema prije najvažnijeg natjecanja.</p>
<p> Osvajač tri svjetske krune podijelio je favorite Svjetskog prvenstva u dvije skupine, ali ni u jednoj nije Brazil. U prvoj su Argentina, Francuska, Italija i Portugal, ali nijednu od tih momčadi Pele ne smatra izrazitim favoritom. U drugu skupinu svrstao je Njemačku, Englesku i Španjolsku.</p>
<p> – Brazil ima sjajne individualce, poput Ronalda i Ronaldinha, ali ne djeluje kao momčad. Ipak pritisak na njemu bit će puno manji, što može biti vrlo značajno, zaključio je Pele.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Boban:»Da smo ostali na okupu, ne bismo danas bili u Japanu!« </p>
<p>»Bit ću atipičan komentator, sa slobodom izbora tema, ali nikoga neću »secirati«, pogotovo naše. Ne bi, naime, bio red da stavljam pod povećalo većinu onih s kojima sam još do jučer igrao« / »Vezni su igrači inače velik problem hrvatskog nogometa. O tomu svi moramo razmisliti, nije to samo trenerova briga« / »U raspletu SP-a vidim samo velike reprezentacije, s time da im se priključila i Francuska, s razlogom je među velikanima kao što su Brazil, Italija, Argentina, Engleska, pa i Njemačka«</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – U ovo vrijeme prije četiri godine Zvonimir Boban bio je zaokupljen drugim brigama. Zajedno je s ostalim »vatrenima« po Bjelolasici skupljao snagu za SP u Francuskoj, koja je Hrvatskoj donijela toliko radosti. Danas, iako kod mnogih još potiče nostalgičan uzdah, kao i uvjerenje da bi za njega i te kako bilo mjesta u Jozićevoj vrsti, uz neskriveni osmjeh govori nam da za njega i ovo SP neće biti bez angažmana. Ovog će puta biti u ulozi novinskoga kolumnista:</p>
<p>– Bit će to jedan ugodan izlet u drugačiji nogometni svijet. Odlazim bez posebnih priprema, jer dolazim u meni ipak poznato nogometno okruženje. Sigurno je, međutim, da ću biti atipičan komentator, sa slobodom izbora tema, s time da nikoga neću »secirati«, pogotovo naše. Ne bi, naime, bio red da stavljam pod povećalo većinu onih s kojima sam još do jučer igrao.</p>
<p> • Biste li ipak radije u Japanu i Koreji bili u igračkoj ulozi, pogotovo zato što u Jozićevoj vrsti ima vaših vršnjaka – Soldo, Šuker, Jarni, Prosinečki...?</p>
<p>– Ne, to ostavljam za sobom. No, raduje me samo saznanje da su dečki tamo. Uz to, Hrvatska se, prema mom mišljenju, ne bi plasirala na SP da smo svi iz Francuske ostali na okupu. Na kraju se ipak ispostavilo da su mladi »iznijeli« kvalifikacije. </p>
<p>• Za vama se ipak žalilo više nego za ostalima.</p>
<p>– Uvijek će se za nekim žaliti. Nije lako naći odgovarajuću zamjenu koja može jamčiti isti učinak i imati takvu snagu. To je normalno, uvijek će ostati praznina.</p>
<p> • Unatoč tome, uvijek ima onih koji prigovaraju i uvjereni su da se samo pritiskom na gumb mogu proizvesti igrači vašeg formata.</p>
<p>– Vezni su igrači inače velik problem hrvatskog nogometa. O tomu svi moramo razmisliti, nije to samo trenerova briga. Nakon Prosinečkog, Asanovića i mene, tipičnih 'veznjaka' nema, pa sad stvarno postoji velika praznina na tom prostoru. </p>
<p> • Možda nam se u kolopletu globalizacije izgubila nadarenost za posebne uloge, pa tako i u nogometu.</p>
<p>– Mislim da nam nadarenost ne može samo tako ispariti, iako se takvi talenti ne rađaju svaki dan. Najveći je problem pitanje stručnog rada, kao i pripremanja igrača. S te bih strane posegnuo za osobnim iskustvom. Došao sam u Milano nakon što sam dvaput bio proglašen za najboljeg igrača jugoslavenskog prvenstva. Nakon što su me dali u Bari, pa šest mjeseci kasnije vratili, i dalje su me smatrali mladim igračem. Zato su me željeli poslati na kaljenje u Marseille, čemu sam se uspješno odupro.</p>
<p> • Znači li to da s mladima treba opreznije?</p>
<p>– Kod nas su svi ti igrači koji bi trebali ponijeti glavni teret 18–godišnjaci, pa je teško očekivati da će nas odmah zamijeniti. Treba malo pričekati, iako u okolnostima hrvatskog nogometa to nije jednostavno. Klubovi nerijetko zbog preživljavanja jedva dočekaju da nekoga prodaju. No, kad se poboljša financijska situacija klubova i nadograde određeni odnosi, žurbe će biti manje, pa će klubovi više dobiti. Sve je to pitanje struke i osjećaja procjene, ali i nekih programa. Savez na to nema pravo utjecati zbog mnogo razloga, među ostalim, i zbog Bossmanova pravila o slobodi tržišta rada. Zato ne mogu prežaliti Igora Jovičevića, koji je, da nije prerano otišao u Real već ostao u Dinamu, trebao biti moj pravi nasljednik i napravio bi svjetsku karijeru. Imao je sve osobine vođe, bio je najveći talent iz te generacije i trebao je popuniti ono što danas nedostaje Jozićevoj vrsti. Umjesto toga, zagubio se negdje u Kini.</p>
<p> • Pratite sve što se s vašim nasljednicima zbiva u Japanu. Doznali smo da kapetan Davor Šuker želi autoritativno dirigirati, čak najavljuje i smjenu u HNS–u. </p>
<p>– Više–manje sam u tijeku, ali predaleko da bih mogao bilo što komentirati. Što se Davora tiče, ne bih se htio miješati.</p>
<p> • No, činjenica da je Šuker mnogo glasniji nego prije nekoliko mjeseci, kad još nije znao na čemu je. Može li se to shvatiti dobrim znakom za Davorovu formu, možda i reprizu Francuske?</p>
<p>– Mislim da Davor najbolje zna kako treba tempirati formu. Također, smatram da će hrvatska reprezentacija napraviti pravi rezultat, odnosno plasman u idući krug, iako je veliki rezultat i plasman na SP. Vjerujem da će svi dati sve od sebe i da je prva utakmica najvažnija. Davor će biti pravi. Sve ostalo ne mogu ni ne želim komentirati. </p>
<p> • Gotovo sve reprezentacije prvu utakmicu smatraju izuzetnom važnom.</p>
<p>– Mislim da to kod reprezentacija s tradicijom, ugledom i kontinuitetom nije presudno kao kod momčadi koje nemaju tako veliku snagu za povratak. Nas vidim u »srednjoj kategoriji«, s obzirom na kontinuitet rezultata koje smo postigli u posljednjih 10 godina. Prisjetim li se našeg puta u Francuskoj i dvije pobjede na startu, prva je utakmica doista bila presudna. Naime, dobrim rezultatom u prvoj utakmici nestaju svi medijski i ostali problemi.</p>
<p> • U početku smo jako žalili za Tudorom, a sada se to malo smirilo.</p>
<p>– Mislim da imamo vrlo dobih rješenja, bez obzira na Tudorov izostanak. Ne želim se baviti nagađanjima je li se u vezi s njegovom ozljedom moglo na vrijeme nešto napraviti. Znam samo da je i Tudor želio sve najbolje i da je riječ o sportskoj tragediji. Pitanje je hoće li ubuduće uopće biti u prigodi sudjelovati na SP–u. Neka što prije ozdravi i vodi Hrvatsku već u jesenskim kvalifikacijama za EP.</p>
<p> • Kakav će, prema vašem mišljenju, biti rasplet SP–a?</p>
<p>– U igri vidim samo velike reprezentacije, s time da se velikima priključila i Francuska. Francuski je kontinuitet posljednjih godina doista fascinantan i s razlogom su među velikanima kao što su Brazil, Italija, Argentina, Engleska, pa i Njemačka, koja je za mene glavni favorit i kad treba uvijek su pravi. No, Nijemci su kao i Brazil; loši, loši, loši, a uvijek u finalu.</p>
<p> • Može li Ronaldo ponovno biti onaj stari?</p>
<p>– Mislim da će biti najbolji igrač SP–a, jer je najbolji igrač na svijetu. Kad je minimalno spreman, već je među najboljima, kad je solidno spreman - najbolji je, a kad je doista spreman onda je jedini koji se približio dominaciji igrača kao što su Pele i Maradona. Dominantan, strašan igrač, koji, kad igra, zabija...</p>
<p> • Kako ocjenjujete potez irskog izbornika McCarthyja, koji se »usudio« poslati kući njihovu prvu zvijezdu Roya Keana, zbog »predugog jezika«?</p>
<p>– Pozitivno, jer je izbornik mogao izgubiti momčad ili njega. Tada je bolje izgubiti pojedinca, tko god to bio. Pa, nećete valjda izbornika mijenjati na SP–u?!</p>
<p> • Blažević se ponovno aktivirao u HNL-u, što znači da mu je osječka epizoda bila uvod za Dinamo.</p>
<p>– Ćiro je Ćiro. Uvijek donese nove emocije i pozitivizam. Nadma se da će ga Dinamovi navijači ipak prihvatiti. Ipak, zadužio je Dinamo i hrvatski nogomet. Mislim da je njegovo angažiranje dobro za hrvatski nogomet, kao što je dobro i to što je Zagreb postao prvak.</p>
<p> • A je li za hrvatski nogomet dobro što Vlatko Marković, predsjednik HNS–a otvoreno najavljuje da će ga jednog dana, i to možda prije nego što mislimo, na tom mjestu zamijeniti Zvonimir Boban?</p>
<p>– Znam jedino da je za mene trenutačno dobro to što me na terenu čeka moj teniski suparnik i da tenis igram znatno češće nego nogomet, zaključio je Zvonimir Boban.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hrvatskoj domaćinstvo SP 2003. rukometašica</p>
<p>»Imamo odlične mlade rukometašice, a ako tome dodamo još nekoliko iskusnih igračica, imamo pravo nadati se plasmanu na Olimpijske igre u Ateni 2004. godine«, misli predsjednik HRS-a, Željko Kavran, dodavši da HRS ima potporu Hrvatskog olimpijskog odbora i Vlade RH / O »slučaju Lacković« Kavran kaže: »Strogo ćemo se držati samo propisa, što dosad i nije bio slučaj«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjetsko prvenstvo za rukometašice, koje se trebalo održati u Nizozemskoj 2003. godine, održat će se u Hrvatskoj od 1. do 14. prosinca! Tu je lijepu vijest objavio predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza Željko Kavran.</p>
<p>– U utorak smo primili dopis iz Međunarodnog rukometnog saveza u kojem stoji da je domaćinstvo SP 2003. oduzeto Nizozemskoj i da je ponuđeno Hrvatskoj, koja je na izboru u Portugalu izgubila domaćinstvo za tri glasa. Ponuđene uvjete već smo prihvatili, još slijede razgovori do potpisivanja ugovora. Ove su odluke konačne i ništa ne može krenuti po zlu, kazao je Kavran.</p>
<p>Na SP će sudjelovati 24 reprezentacije u četiri skupine sa četiri sastava. Nakon prvoga kruga, prva tri sastava iz svake skupine plasirat će se u dvije polufinalne skupine, a zatim slijedi završnica.</p>
<p>– Za ovaj projekt imamo potporu Hrvatskog olimpijskog odbora te Vlade RH, a budući da do prve utakmice imamo još samo godinu i pol dana, vrlo ćemo brzo oformiti tijela koja će se brinuti za organizaciju. Primijenit ćemo isti sustav kao i za EP rukometaša, za koje smo dobili pohvale. Odabrat ćemo od četiri do šest gradova za domaćine koji će ispunjavati uvjete, dodao je Kavran, osvrnuvši se i na značenje ovoga SP za hrvatski ženski rukomet.</p>
<p>– Imamo odlične mlade rukometašice, a ako tome dodamo još nekoliko iskusnih igračica, imamo pravo nadati se plasmanu na Olimpijske igre u Ateni 2004. godine.</p>
<p>Nakon dobre uvodne vijesti, predsjednik HRS-a osvrnuo se i na nemile događaje u hrvatskom rukometu.</p>
<p>– Lige nikad nisu bile regularnije i zanimljivije, za prvaka i za ostanak. No, imamo slučaj s Metkovićem i Lackovićem, Stegovno povjerenstvo je donijelo svoju odluku, a to je i stav Saveza. Moram naglasiti da ćemo se strogo držati samo propisa, što dosad i nije bio slučaj. Kada su rukometaši Metkovića lani napustili teret, kažnjeni su izbacivanjem u Drugu ligu, ali na moj prijedlog i pristanajk svih članova UO-a pomilovani su kako ne bi propao rukomet u Metkoviću. Takvih odluka više neće biti, sve će biti po propisima, veli Kavran.</p>
<p>Predsjednik HRS-a nije zaobišao ni suce.</p>
<p>– Suci ne mogu vladati našim rukometom, a pritom nisu fizički pripremljeni za suđenje. Tražit ćemo od Europskog rukometnog saveza da uvede mjerenje težine i sposobnosti europskih sudaca, jer oni izgledaju zaista smiješno. Imaju po 130 kilograma, pa i ja sam mršav za njih!</p>
<p>O »slučaju Lacković« predsjednik Saveza misli sljedeće:</p>
<p>– Sve optužbe koje su upućene prema HRS-u nemaju temelja. Kad Metkovci počnu iznositi argumente, voljan sam ponovno raspravljati o svemu što se dogodilo. Cijelu su sezonu imali odlične uvjete za natjecanje i dobro suđenje. Da ih je netko želio oštetiti, to bi se dogodilo pri vodstvu Zagreba u međusobnoj prvenstvenoj utakmici u »Kutiji šibica«, kada je Zagreb vodio sa šest razlike, ali to, naravno, nije napravljeno. No, suđenje na finalu kupa u Metkoviću nije bilo na razini, naglasio je predsjednik HRS-a i dodao:</p>
<p>– Stegovno je povjerenstvo donijelo svoju odluku i HRS stoji iza nje. Ako će se Metkovci žaliti, sastat će se Upravni odbor, koji će dodatno raspravljati o cijelom događaju.</p>
<p>No, Kavrana najviše smeta sljedeće:</p>
<p>– Za mene je najvažnije je li Lacković igrao pod tuđim imenom, jer nema govora da utakmica nije odigrana, jer postoje dokazi da je bila odigrana. Apeliram na tadašnjeg trenera Pivovarne Laško Josipa Šojata da skupi snage i prizna je li Lacković igrao ili ne. Suci koji su sudili tu utakmicu mogu reći da ne poznaju Lackovića, što je njihovo pravo, ali trener Celja, koji je i član HRS-a, ne može reći da ga ne poznaje. Cijenim Metkovce i njihove uspjehe, ali oni si ovo nisu smjeli dopustiti, jer da je igrao pod svojim imenom kazne ne bi bile toliko drastične, vjerojatno od dvije do šest utakmica neigranja i 5000 kuna kazne.</p>
<p>Nakon što se izjasnio o tim događajima, Kavran se osvrnuo na ono što je već »pred vratima«, kvalifikacijske utakmice za Eurospko prvenstvo. Naši će rukometaši u subotu (»Kutija šibica«, 18.30 sati) zaigrati protiv Čeha u kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo 2003. u Portugalu, dok će rukometašice u Koprivnici (nedjelja, 18.30 sati) pokušati izboriti Europsko prvenstvo protiv Njemica. Nakon utakmice u Koprivnici, bit će dodijeljene nagrade za najbolje sportaše u prošloj godini.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Beckham potpuno spreman?</p>
<p>HIGASHIURA, 30. svibnja</p>
<p> – Više nema nikakvih dvojbi, kapetan engleske reprezentacije David Beckham ističe da je »u potpunosti spreman i da se neće štedjeti«. Na upit je li doista posve spreman za svih 90 minuta protiv Švedske, odgovorio je:</p>
<p> – Za mene je potpuno neprihvatljivo da tražim od izbornika da me drži u momčadi, a da ne budem potpuno spreman. A što znači biti spreman za 60 minuta? Ništa! To ne dolazi u obzir i ne bi bilo fer prema suigračima. Nemam se namjeru štedjeti, u svaki ću dvoboj ulaziti sto posto. Ne možete igrati ako vam je u podsvijesti da ćete se ozlijediti. Trenirao sam sa suigračima posljednja tri dana i sve je u redu. Nikad u životu nisam toliko radio na fizičkoj spremi kao ovih posljednjih mjesec i pol dana, od kada sam se ozlijedio, naglasio je Beckham.</p>
<p> Kapetan engleske reprezentacije je dodao kako se ne ljuti na argentinskog braniča Alda Duschera, koji mu je grubim startom slomio stopalo u četvrtfinalnom dvoboju Lige prvaka između Manchester Uniteda i Deportiva. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Cuapio drugi put najbrži, Evans novi vodeći</p>
<p>Vladimir Miholjević u 16. etapi zauzeo 39. mjesto, </p>
<p>te je u ukupnom poretku 45.</p>
<p>CORVARA IN BADIA</p>
<p> – Meksički biciklist Julio Perez Cuapio u 16. je etapi ovogodišnje utrke »Giro d'Italia«, vožene od Conegliana do Corvare in Badije, u dužini 163 kilometra, stigao do svoje druge pobjede. Cuapio, koji slovi za pravu »divokozu«, kako se u biciklističkom žargonu nazivaju penjači, krenuo je po etapnu pobjedu na usponu na Passo Pordoi, najvišu točku ovogodišnjeg »Gira«, pokupio je nagradu kao prvi koji je stigao na »Cima Coppi«, te se u posljednjih 20 kilometara uspio zadržati ispred glavnih kandidata za ukupnu pobjedu.</p>
<p>Iza Cuapija, domaći vozači Pietro Caucchioli, Dario Frigo i Paolo Savoldelli pokušavali su na sve načine ukrasti što je više moguće sekundi u odnosu na Australca Cadela Evansa i Amerikanca Tylera Hamiltona. No, i Evans i Hamilton uspjeli su zadržati priključak do cilja, izgubili su tek tri odnosno pet sekundi u odnosu na glavne talijanske adute.</p>
<p>Naš je Vladimir Miholjević u ovoj iznimno teškoj etapi, u kojoj je bilo gotovo 50 kilometara uspona, na cilj stigao kao 39., te je u ukupnom poretku 45. Ipak, nakon etape nije bio posve zadovoljan:</p>
<p>– Taktika je naše momčadi bila napadati od početka. Ja sam trebao biti u bijegu, ali nikako nisam uspio pogoditi pravi trenutak. Kako sam se pokušao barem 20 puta odvojiti prije uspona, bio sam prilično umoran, što je djelomično utjecalo na moj plasman.</p>
<p>Inače, Miholjevićeva momčad, Alessio, uvjerljivo je najbolja u momčadskoj konkurenciji, ali još u ovoj utrci nije imala nikakvih pojedinačnih uspjeha.</p>
<p>– Momčadsku nam pobjedu nitko ne može uzeti, ali cilj je imati barem jednog vozača na postolju na kraju utrke. Također, bilo bi poželjno da bilo koji od naših vozača osvoji barem jednu etapu. Danas je priliku imao Caucchioli, ali ju je propustio zbog loše tehnike na nizbrdicama, kaže Miholjević.</p>
<p> l Rezultati, 16. etapa, (Conegliano – Corvara in Badia): 1. Julio Perez Cuapio (Mek/Ceramiche Panaria) 4:54.54, 2. Paolo Savoldelli (Ita/Index-Alexia) +53.3. Dario Frigo (Ita/Tacconi Sport) +55.4. Juan Manuel Garate (Špa/Lampre) +55.5. Aitor Gonzalez (Špa/Kelme) +55... 39. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) +8:56... ukupni poredak: 1. Cadel Evans (Aus/Mapei) 73:09.23, 2. Frigo +16.3. Tyler Hamilton (SAD/CSC-Tiscali) +18.4. Gonzalez +24.5. Pietro Caucchioli +32.6. Savoldelli +48... 37. MIHOLJEVIĆ +36:01... </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Blatteru opet povjerenje usprkos optužbama</p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Unatoč optužbama za korupciju i zloporabu, Joseph Blatter ponovno je izabran za predsjednika Fife. Na Kongresu je u Seoulu 66-godišnji Blatter dobio 139 glasova, a njegov protukandidat Kamerunac Issa Hayatou 56. Blatter je tako osigurao još jedan četverogodišnji mandat na čelu Svjetske nogometne organizacije. Prije četiri godine pobijedio je čelnika Uefe, Lennarta Johanssona. Blatter je tada dobio 111, a Johansson 80 glasova.</p>
<p> Na početku Kongresa oštre je kritike na račun Blattera uputio jedan od potpredsjednika, Korejac Chung Mong-Joon:</p>
<p>– Fifa je u teškoj krizi, izgubila je ugled. Izvršni je odbor odlučio pokrenuti reviziju financija, međutim Blatter je suspendirao tu odluku. Nitko ne poštuje demokratska načela.</p>
<p> Blatter mu je pak odgovorio kako će revizija nastaviti svoj rad i da ništa neće biti zataškano. Istaknuo je da je financijsko stanje Fife solidno, te da mu nije jasno zašto se stalno govori o krizi. Odbacio je navode predsjednika revizorske komisije Davida Willa da lanjski dobitak nije istinito prikazan. Blatter je, naime, rekao da je Fifa lani ubilježila dobitak od 118 milijuna švicarskih franaka. Will, pak, ističe kako on do 2006. godine neće biti veći od 76 milijuna franaka.</p>
<p>Na Blattera se obrušilo mnogo optužbi. No, lobi 66-godišnjeg Švicarca opet je bio presnažan. Njegovi protivnici, predvođeni predsjednikom Uefe, Johanssonom, nisu imali izgleda. Blatteru su podršku dali delegati iz Sjeverne i Južne Amerike te većina afričkih i azijskih predstavnika.</p>
<p>Nakon pobjede, pozvao je na jedinstvo. </p>
<p>– Vaše mi povjerenje mnogo znači. Nije riječ samo o rezultatima izbora, vaši glasovi znače podršku načinu na koji sam vodio organizaciju. Ujedno, dali ste mi jasnu poruku – treba uspostaviti mir. On je potreban vodstvu Fife, ali i cijeloj nogometnoj obitelji, naglasio je Blatter. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Putin povišenim tonom razgovarao s Prodijem </p>
<p>Povod su bili Prodijeva nepopustljivost i inzistiranje da nakon primanja Litve i Poljske u EU građani kalinjingradske oblasti mogu kopnom putovati u matični dio zemlje, samo ako prije toga dobiju schengensku vizu</p>
<p>MOSKVA, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Tek što su potpisivanjem Rimske deklaracije Rusija i Zapadna Europa stupile u vojno-politički »bračni savez«, interesi Moskve i Bruxellesa oštro su se sudarili. Na summitu Rusije i Europske unije, koji je u srijedu poslije podne održan u Kremlju, predsjednik Putin povišenim je tonom razgovarao s izvršnim tajnikom EU Romanom Prodijem. </p>
<p>Povod su bili Prodijeva nepopustljivost i inzistiranje da nakon primanja Litve i Poljske u Europsku uniju 2004. godine, građani kalinjingradske oblasti (ruska enklava okružena Litvom, Poljskom i morem) mogu kopnom putovati u matični dio zemlje, samo ako prije toga dobiju schengensku vizu. </p>
<p>»To znači da će pravo slobodnog posjećivanja ruskih građana rodbine u kalinjingradskoj oblasti i obratno ovisiti o volji i odluci drugih država«, povisio je Putin ton, i nastavio: »Schengenske vize za Kalinjingrađane politički i pravno potpuno su neprihvatljive, jer bi se na taj način fiksirala podjela Rusije na dva dijela«. Štoviše, svoj oštar dijalog s Romanom Prodijem, zatim predsjedavajućim EU Joseom Marijom Aznarom i Javierom Solanom Putin je završio ultimativno: »Daljnji razvoj Rusije i EU ovisit će o rješenju toga spora«.</p>
<p>Putin se na svoje europske goste naljutio, jer su oni kategorički odbacili rusku kompromisnu varijantu rješavanja problema putovanja Kalinjingrađana u matičnu zemlju i obratno. Prema tom kompromisnom prijedlogu Kremlja, Rusi na putu za kalinjingradsku oblast i obratno trebali bi putovati preko Litve bez viza, po strogo određenim trasama – jednom željezničkom i dvjema autocestama. Kad je Prodi odbacio taj prijedlog, ruska je strana na pregovorima iznijela i sljedeći argument. Čak u vrijeme hladnog rata komunističke vode bivšeg DDR-a Ulbrith i Honecker suglasili su se da stanovnici okruženog zapadnog Berlina autocestom slobodno i bez viza putuju u zapadnu Njemačku. </p>
<p>Nepopustljivost političke elite EU na pregovorima u Kremlju naišla je u četvrtak i na oštru kritiku moskovskih analitičara i novinara. Ustvrđujući da je nakon prošlotjednog rusko-američkog summita u Moskvi Bush gromko izjavljivao da je hladni rat definitivno pokopan, i da su u istom duhu govorili u utorak u Rimu na summitu Rusije i NATO-a, moskovski komentatori zaključuju da su sve te gromke izjave političke parole, a ne realnost. Osam godina je prošlo od potpisivanja Sporazuma o partnerstvu Rusije i EU, ali, pišu moskovski listovi, suradnja najviše obiluje praznim deklaracijama. Na summitu u srijedu u Kremlju Jose Maria Aznar i Romano Prodi izjavili su da će EU prva (prije SAD-a) priznati Rusiji status države s tržišnom ekonomijom. Međutim, ruski komentatori pretpostavljaju da je to samo lijepo obećanje, kojim su Aznar i Prodi htjeli umiriti Putina i u boljem ozračju napustiti Kremlj. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>BiH ne odustaje od tužbe protiv SRJ</p>
<p>SARAJEVO, 22. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatski član Predsjedništva BiH Jozo Križanović, pojasnio zašto je početkom tjedna na sjednici kolektivnog šefa države neizravno podržao zahtjev srpske strane da se tužba BiH protiv SRJ pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ne financira iz državnog proračuna: »Državno Predsjedništvo imenovalo je agenta BiH pred Sudom u Hagu pred kojim se raspravlja o tužbi naše zemlje protiv Jugoslavije. </p>
<p>Prihvaćeno je i da se za potrebe spora izdvoji oko 430.000 maraka. Ne osporavam izdvajanje novca za potrebe spora, već sam glasovao da o utrošku odlučuje Vijeće ministara, jer Predsjedništvo nema potrebnu logistiku za operativno djelovanje, rekao je Križanović u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz. Dodao je da je »činjenica da tužba protiv Jugoslavije postoji od 1993. godine, da se ona raspravlja i da se treba raspraviti«.</p>
<p>»Nitko danas u BiH nema takvu moralnu snagu i pravo da pojedinačno određuje o njoj. Tužba je stvar države, ona je u postupku i treba osigurati sve tehničke pretpostavke da se proces okonča, kaže Križanović.</p>
<p>Pod snažnim pritiskom međunarodnih financijskih institucija koje su tražile hitno usvajanje državnog proračuna, o čemu u parlamentu zbog srpskog protivljenja nije postojao konsenzus upravo zbog pitanja financiranja tužbe, Predsjedništvo BiH je u ponedjeljak odlučilo da se tužba neće financirati iz državnog proračuna, no neće biti ni povučena. Prihvaćen je novi prijedlog proračuna za 2002. iz kojega je izbačena stavka o financiranju zastupnika BiH u sporu protiv SRJ, koje bi trebalo biti plaćena iz tekućih proračunskih rezervi.</p>
<p>No, o tome sada treba odličivati Vijeće ministara BiH, a mnogi misle da će u tom tijelu također teško biti postići konsenzus, što bi moglo dovesti do odustajanja od tužbe. »O tome nema ni govora«, tvrdi predsjedatelj državnog Predsjedništva Beriz Belkić, a slično kaže i Jozo Križanović: »Tužba će se još dugo raspravljati, nas čekaju izbori i uvjeren sam da će vlast osvojiti demokratske snage koje će do konsenzusa mnogo lakše dolaziti nego što je to slučaj sada.</p>
<p>O ovom pitanju raspravaljao je i federalni parlament, no nije prihvaćen prijedlog da tužbu financira samo ovaj entitet.Inače, ako se do početka lipnja ne prihvati proračun, BiH će izgubiti 165 milijuna dolara od MMF i Svjetske banka u sklopu potpore proračunu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hombach kratkih rukava: WAZ bez novca iz programa CARDS </p>
<p>Medijski koncern WAZ ne može računati na sredstva namijenjena obrazovanju i medijima kao pripomoć svom projektu širenja medijskim prostorom jugoistočne Europe/ Nekadašnji koordinator Pakta, sada direktor u WAZ-u bio je žestok kritičar tog programa </p>
<p>BRUXELLES, 30. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice) -Tvrdoću programa CARDS za zemlje jugoistočne Europe osjetio je i medijski koncern WAZ. Poslodavac bivšeg koordinatora Pakta o stabilnosti Bode Hombacha saznao je da WAZ ne može računati na CARDS-ova sredstva namijenjena obrazovanju i medijima kao pripomoć za svoj projekt širenja medijskim prostorom jugoistočne Europe. Taj je detalj iznesen na razmjeni mišljenja koordinatora Pakta Erharda Buseka i članova Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.</p>
<p> Busek je, prema očekivanju, dobio punu parlamentarnu potporu za svoj pragmatičan pristup prema problemima na terenu. Pohvaljen je pogotovo za napore u povezivanju tog prostora u borbi s kriminalom, povratku izbjeglica, razvoju elektroprivrede i druge infrastrukture te stvaranju široke zone slobodne trgovine. Busek je zavrijedio pljesak i željom da bolje koordinira sve dobre namjere koje se angažiraju u regiji kako bi svaki euro pomoći bio iskorišten do maksimuma. </p>
<p>Parlamentarci su ipak smatrali da je premalo novca rezervirano za obrazovanje i razvoj medija - s čime se suglasio i koordinator. </p>
<p> Međunarodna zajednica i nije imala sreće s ulaganjem u medije. Ostala je činjenica je da je na svaki euro potpore medijima kojim je Unija namjeravala katalizirati proces demokratizacije u Hrvatskoj, išlo deset eura pomoći za medije u Srbiji, te da su milijuni eura potrošeni za propale, napuštene ili smanjene projekte po BiH (»Bildtova televizija«).</p>
<p>Sve je bilo bez konkretnih pozitivnih pomaka na medijskoj sceni na kojoj oni mali ne bi mogli preživjeti bez tih ulaganja. Kad je Europska komisija lansirala program CARDS, jedan od njegovih najglasnijih kritičara bio je tadašnji koordinator Pakta Bodo Hombach. Imao je iskustva s administracijom Europske unije i nije ga se moglo uvjeriti da će nova koncepcija pomoći biti bolja od prijašnje. Kad je promijenio poslodavca i posao tako da zaista najbolje može kapitalizirati sva saznanja, veze i poznanstva stečena radom za dobrobit jugoistočne Europe, Hombach, novi WAZ-ov čovjek u regiji, ipak je pokušao iskoristiti CARDS za promociju interesa svoje tvrtke. Što je dobro regiji, dobro je i medijskom koncernu. </p>
<p>No, petnaestorica nisu odobrila da se WAZ-ovim medijskim projektima otvore CARDS-ovi resursi. Jedini medijski projekt koji CARDS danas potpomaže jest izvještavanje o radu Haaškog suda za ratne zločinje sarajevske agencije Sensa. Ta agencija na Sudu drži zavidan tim novinara s višegodišnjim stažem praćenja rada Tribunala. Uz beogradsku agenciju Beta, Sensa je zapravo jedina kuća sa stalnim izvjestiteljima iz Haaga.</p>
<p> Drugi pokušaji zainteresiranih ostali su izvan CARDS-a. Neki su europski parlamentarci ocijenili kako je žalosno što je WAZ, preuzimajući medije na prostoru jugoistočne Europe, uskratio im pravo pristupa razvojnim sredstvima EU. Takav su zaključak u svom priopćenju naveli njemački narodnjaci u Europskom parlamentu., </p>
<p>No, kvalitetna je mijena ipak dostignuta i Europska će je komisija valjda znati cijeniti: Hombach je, preuzimajući novi posao, zaključio da CARDS ipak vrijedi dovoljno da se njegova kompanija zainteresira za mogućnosti spajanja borbe za bolji Balkan s jednako oštrom borbom za bolje profite. A sigurno ne bi bila jedina koja bi izvukla koristi od proračuna Europske unije. Budući da projekt nije prošao jer »ne komunicira s europskim projektom«, možda će ipak ostati po starome: WAZ nije dobio pomoć pa CARDS stoga i nije nešto posebno...</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Đukanović razapet između duhanske afere i pritisaka EU</p>
<p>Protiv crnogorskog predsjednika postoje navodno izjave »pokajnika«, a među njima i jedne osobe koja je izravno sudjelovala u krijumčarenju / Sadašnje objavljivanje podataka o istrazi za brojne promatrače je potvrda da je EU »pukao film«, jer u Crnoj Gori ne ide kako bi Unija željela</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – U talijanskom gradu Bariju protiv Mila Đukanovića otvorena je istraga zbog sumnje na mafijaško udruživanje radi međunarodnog krijumčarenja cigaretama tijekom 90-ih godina, sve do početka 2000-te. Tužitelj Giuseppe Scelsi otvorio je istragu protiv crnogorskog predsjednika i njegovih suradnika temeljem dosadašnje duge istrage koju je vodio protumafijaški odjel policije. </p>
<p>Protiv Đukanovića i njegovih najbližih suradnika postoje navodno izjave »pokajnika«, a među njima i jedne osobe koja je izravno sudjelovala u krijumčarenju. Prema tumačenju Farnesine koje je zatražio tužitelj Scelsi, predsjednik Crne Gore ne uživa imunitet predsjednika države, pa je Đukanović uveden u knjigu popisa osoba protiv kojih se vodi istraga. </p>
<p>S tom se tezom, međutim, ne slažu pravni stručnjaci koji drže da Đukanović kao predsjednik uživa imunitet, što znači da postoji sumnja u korektnost obrazloženja talijanskog ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Spregu talijanske švercerske mafije s crnogorskim (ali i makedonskim) švercerima trebao bi dokazati izvjesni Francesco Prudentino, opisan kao »šef švercera u Brindisiju«, a talijanski istražitelji u Bariju svoga glavnog »pjevača« imaju u liku Gerarda Cuoma, izručenog iz Švicarske. Cuomo je navodno glavni izvor podataka i imena i ključni svjedok istrage, premda najviše dokaznog materijala daju medijski prilozi brojnih novinara koji su izvještavali s »inkriminiranog« švercerskog područja i onih koje su povremeno brifirali izvori u Bruxellesu.</p>
<p>U uredima visokog povjerenika za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane često je spominjan šverc cigaretama, no šutjelo se iz više razloga: Đukanović je bio potreban za pritisak na Beograd, Crnoj Gori šverc je donosio prijeko potreban novac za budžetske potrebe i kupovinu socijalnog mira, a dokumentacija o švercu uvijek je mogla poslužiti kao sredstvo političke prinude. Sadašnje objavljivanje podataka o istrazi za brojne promatrače je potvrda da je EU »pukao film«, jer u Crnoj Gori ne ide kako bi Unija željela, pogotovo ne u skladu s već proklamiranim velikim uspjehom stvaranja zajedničke države Srbije i Crne Gore. U posljednje su se vrijeme naročito u Beogradu umnožile kritike Podgorice da sprečava stvaranje zajedničkog tržišta i time realizacije potpore EU razvoju i oporavku tog dijela regije. </p>
<p>Ilegalna trgovina cigaretama u Europi toliko je ozbiljno ugrozila tržište zemalja EU da je svojedobno utemeljena posebna komisija s ciljem da otkrije izvore i tajne kanale kojima najpoznatije marke cigareta dolaze po pet puta nižoj cijeni na crna tržišta Njemačke, Italije, Austrije, Francuske, Nizozemske i drugih europskih zemalja u kojima je trgovina cigaretama državni monopol i jedan od najznačajnijih izvora za popunjavanje državnog proračuna. Zadatak je dobila njemačka policija i carina, jer ta zemlja godinama trpi najveću štetu od šverca cigareta. </p>
<p>Izvješće je zaprepastilo čak i obično dobro informirne analitičare poslova međunarodnih kriminalnih organizacija. Rezultati istrage pokazali su da je glavnu riječ u opskrbi crnog europskog tržišta krijumčarenim cigaretama vodio »klan obitelji Milošević« uz suradnju s vlastima Crne Gore. Kaže se da je ukupnu zaradu teško odrediti, ali za vrh organizacije ona dostiže godišnje više od milijarde dolara. Talijanski proračun navodno trpi godišnju štetu od tri milijarde eura. Inače, Europska je komisija bez uspjeha pokušala pred sudom otvoriti pitanje odgovornosti velikih duhanskih koncerna za šverc za što je optužen Phillip Morris, no slučaj je pao u vodu pred newyorškim sudom.</p>
<p>Izvješće napominje da moćni proizvođači cigareta šalju cigarete kontejnerima posebnim brodovima za Europu za određene tvrtke, a glavno odredište su slovenska luka Kopar i luka u Hamburgu. Godinama su iz Hamburga cigarete putovale kamionima za Srbiju, a iz Kopra brodom Kalliori (u vlasništvu grčke tvrtke Marka Miloševića) u vojni dio luke Bar. Službeni kupac cigareta u Crnoj Gori je, prema tim izvješćima i potvrdi posebnog povjerenstva crnogorske skupštine, tvrtka »Montenegro Tabacco Trade«, za koju se tvrdi da pripada »klanu« predsjednika Đukanovića. Iz barske luke roba je išla na srbijansko i crnogorsko tržište, a potom u Albaniju i na Kosovo, u Republiku Srpsku i cijelu BiH, Italiju i dalje u Europu. Utoliko je bila zabluda neupućenih da brzi gliseri koji su neprekidno putovali između talijanske i crnogorske obale nose cigarete iz Italije u Jugoslaviju – bilo je obrnuto. Izvješće navodi kako je talijanska mafija zbog investicija morala taj biznis prepustiti organiziranoj srbijansko-crnogorskoj mafiji iza koje je stajao dobar dio policijskog i vojnog aparata i sam državni vrh. U poslu je važio poznati zakon omerte – svako razmišljanje o napuštanju posla ili najmanja naznaka napuštanja kažnjavali su se smrću. Stoga će se mnoga nerasvijetljena ubojstva visokih političkih i policijskih dužnosnika u SRJ, promatrana iz kuta tih poslova, vjerojatno razjasniti. Njemačka je televizija svojedobno pitala premijera Srbije Zorana Đinđića zna li za šverc cigareta. Odgovorio je potvrdno i priznao da su predstavnici međunarodnoga klana punudili da se omogući nastavak tog biznisa, no on je »uljudno odbio«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Medijsko-duhanski rat Zagreb-Beograd</p>
<p>Duhanska afera provlači se medijima u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori već nekoliko godina, neprekidno prijeteći da preraste u pravi duhanski rat. Isprepliću se javni i privatni politički i materijalni interesi, a sve involvirane strane tvrde da rade za društvenu korist suzbijanja kriminala. </p>
<p>Zagrebački je Nacional pozornost javnosti skrenuo na optužbe protiv Mila Đukanovića koje su »pripremili« biznismeni i glamurozni bogataši Stanko Subotić Cane s jedne, odnosno Srećko Kestner i Ratko Knežević sa suprotne strane. Pritom je Knežević još donedavno bio Đukanovićev intimus, a odnedavno će, najavio je, biti njegov protukandidat na predsjedničkim izborima! </p>
<p>O Subotićevim uslugama srbijanskom premijeru Zoranu Đinđiću i Đukanoviću pisalo se naveliko, a tu je posudba privatnog aviona još najmanja stavka. Tek što su utihnuli odjeci kontroverzne afere forsirane iz Zagreba, beogradski Nedeljni telegraf priču je vratio na naslovnice, nastojeći dovesti u pitanje kredibilitet osoba koje su optužile srbijanski i crnogorski establishment za veze s duhanskom mafijom. Teza je bila da središte kriminala nije u Srbiji ili Crnoj Gori nego u Zagrebu gdje su mafija, vlast i mediji povezani u klupko šverca. Nedeljni telegraf navodi ljude za koje tvrdi da su izmislili aferu i pokušali srušiti vlast u Srbiji i Crnoj Gori da bi očuvali svoj crni biznis - šverc oružja, narkotika i duhana, a »dnevno se samo od šverca cigareta zaradi dva milijuna eura«. </p>
<p>Đukanović je više puta ponovio kako je uvjeren da u pozadini afere lansirane iz Nacionala nisu samo financijski interesi nego i nezdrave političke ambicije, misleći na svoga kuma i nekadašnjeg crnogorskog trgovinskog predstavnika u SAD Ratka Kneževića. Knežević je pak u intervjuima govorio kako je prijateljstvo prekinuo 1997. kad je saznao koliko cigareta »proputuje« kroz Crnu Goru. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Solana s Mubarakom na početku turneje po Srednjem istoku</p>
<p>KAIRO/JERUZALEM/WASHINGTON, 30. svibnja</p>
<p> - Visoki predstavnik Europske unije (EU) za vanjsku politiku Javier Solana sastao se u četvrtak u Kairu, na početku svoje turneje po Srednjem istoku, s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Sastanak je »održan u okviru kontakata koje održava egipatski predsjednik na međunarodnoj razini kako bi pridonio miru na Srednjem istku nakon izraelske vojne ofenzive na palestinskim područjima«, objavljeno je iz Mubarakova ureda. Na tome su sastanku sudjelovali i posebni izaslanik EU-a za Srednji istok Miguel Angel Moratinos i šef egipatske diplomacije Ahmed Maher. </p>
<p> Solana je u srijedu doputovao u Kairo, prvu etapu svoje turneje koja će trajati do 4. lipnja. Cilj je Solanine turneje »istražiti mogućnosti za održavanje međunarodne konferencije« koja bi trebala pokrenuti srednjoistočni mirovni proces. Tijekom turneje Solana bi trebao razgovarati s libanonskim predsjednikom Emilom Lahoudom, izrelskim premijerom Arielom Sharonom, palestinskim predsjednikom Yasserom Arafatom, jordanskim kraljem Abdullahom II., sirijskim predsjednikom Bacharom al Assadom i saudijskim prijestolonasljednikom Abdullahom ben Abdel Azizom.</p>
<p>Istodobno je, u četvrtak u Kairu, pomoćnik američkoga državnog tajnika za Srednji istok William Burns osudio pogoršanje humanitarne situacije Palestinaca i svakodnevna ponižavanja kojima su oni izloženi.</p>
<p>U međuvremenu, izaslanstvo visokih američkih dužnosnika, pod vodstvom zamjenika ministra obrane Douga Feitha, doputovalo je u Izrael, gdje će razgovarati o strateškim pitanjima, izjavila je u četvrtak glasnogovornica izraelskoga ministarstva obrane. »Ovaj je posjet dio strateških dvostranih rasprava, što se redovito održavaju između dvije zemlje, a posljednji je održan u listopadu 2000«, naglasila je Rahel Ashkenazi.</p>
<p> Feith bi trebao razgovarati s premijerom Arielom Sharonom i ministrom obrane Binyaminom Ben Eliezerom. Prema izraelskome listu Ha'aretz, razgovori bi se trebali odnositi na zajedničke vojne vježbe, izmjenu informacija, iračku prijetnju te sigurnosnu suradnju s Jordanom i palestinskom samoupravom.</p>
<p>A u Washingtonu je istodobno priopćeno da će direktor CIA-e George Tenet otputovati u petak na Srednji istok u misiju usmjerenu na reorganizaciju palestinskih službi sigurnosti, najavio je neimenovani američki visoki dužnosnik.</p>
<p>Naime, očekuje se da će palestinski predsjednik Arafat u roku od 72 sata najaviti veliku reformu sigurnosnih službi palestinske vlasti, kako su najavili visoki palestinski dužnosnici. A Izrael i SAD oštro su kritizirali palestinske službe sigurnosti zbog njihove nesposobnosti da spriječe antiizraelske atentate. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Indijsko-pakistanska kriza utječe na akcije u Afganistanu</p>
<p>NEW YORK, 30. svibnja </p>
<p> - Veleposlanik Pakistana u UN-u Munir Akram branio je namjeru svoje zemlje da si zadrži mogućnost pokretanja nuklearnog napada, objašnjavajući da se radi o odvraćanju Indije od upotrebe konvencionalne vojske.</p>
<p>»Moramo se osloniti na vlastita sredstva kako bi odvratili Indiju da nas napadne. Imamo ta sredstva i nećemo ih neutralizirati doktrinom odbijanja prvog korištenja«, izjavio je Akram na tiskovnoj konfernciji.</p>
<p>»Indija se naoružava do zuba«, izjavio je novi predstavnik Pakistana u UN-u.</p>
<p>Pakistan ne želi »koristiti svoja ograničena sredstva kako bi postavio konvencionalnu obranu koja bi potpuno oslabila njegov razvoj«, objasnio je Akram na toj tiskovnoj konferenciji.</p>
<p>Najmanje 15 indijskih vojnika poginulo je ili je ozlijeđeno tijekom noći u pucnjavi preko linije razdvajanja u Kašmiru, objavila je u četvrtak pakistanska vojska. Indijski vojni glasnogovornik potvrdio je u četvrtak ujutro da jaka pucnjava u tom pograničnom području još uvijek traje.</p>
<p> Napetosti između nuklearnih sila Indije i Pakistana utječu na osmomjesečni rat protiv islamističkih militanata u susjednom Afganistanu, rekao je u četvrtak jedan britanski dužnosnik u Afganistanu. </p>
<p> Pakistan je usredotočen na istočnu granicu s Indijom, a ne na zapadnu granicu s Afganistanom gdje se skrivaju pripadnici Al Qaide i talibani, rekao je admiral Michael Boyce. »Indijsko-pakistanska kriza utječe na naše akcije u Afganistanu«, rekao je. »Predsjednik Musharraf želi pomoći u kampanji protiv Al Qaide, ali trenutačno se čini da su njegovi prioriteti negdje drugdje«, rekao je.</p>
<p> Britanske snage raspoređene su u planinskom, istočnom dijelu Afganistana, u blizini granice s Pakistanom, kako bi spriječile kretanje boraca Al Qaide i talibana. Boyce je kazao da su međunarodne snage odlučne spriječiti da militanti ometu sjednicu velikog afganistanskog vijeća koje bi idući mjesec trebalo izabrati novu prijelaznu vladu. </p>
<p>Sjedinjene Države su upozorile Indiju i Pakistan da bi u slučaju da dopuste da se njihovi odnosi pogoršaju »neodgovorni elementi« u njihove dvije zemlje mogli iskoristiti stanje za pokretanje rata.</p>
<p> »Bitno je za sve one koji su uključeni da učine što je u njihovoj moći za smanjenje nasilja, smirivanje tona i dokazivanje umjerenosti«, izjavio je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher.</p>
<p> »Opasnost leži u tome da se dok raste napetost čelnici nađu u stanju u kojem neodgovorni elementi mogu pridonijeti izbijanju sukoba«, precizirao je on. Sjedinjene Dražve su odigrale važnu ulogu na diplomatskom planu u smirivanju napetosti između dviju zemalja.</p>
<p> Pomoćnik državnog tajnika Richard Armitage će otputovati na to područje sljedećeg tjedna, a državni tajnik Colin Powell je imao niz telefonskih razgovora s indijskim i pakistanskim čelnicima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Politički maratonac Joschka Fischer trči »počasni krug«</p>
<p>Prema medijskim prognozama, samo čudo može spasiti crveno-zelenu koaliciju od poraza na izborima 22. rujna / Stranka zelenih zanima ga samo toliko koliko može utjecati na njegovu ministarsku karijeru, tvrde pisci knjige o njemačkome ministru vanjskih poslova</p>
<p>BERLIN, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »U životu Joschke Fischera nema mjesta za ženu, djecu. Vjerojatno razmišlja: Moć, ljubav i Bog sve je samo izmišljotina. Biskup ne vjeruje u Boga, ministar ne vjeruje u moć, ljubavnik ne vjeruje u ljubav, ali sve ide dalje«. </p>
<p>Tim provokativnim rečenicama počinje novi životopis njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera, pod naslovom »Nedovršeni - život Joschke Fischera«. Te nove priloge za političku biografiju aktualnog šefa njemačke diplomacije napisali su Mattias Geise (Die Zeit) i Bernd Urlich (Der Tagesspiegel), novinari koji su godinama bili u blizini Fischera. </p>
<p>Geis i Urlich su redovni posjetitelji Fischerova stana u Berlinu. Pišu da je namješten bez ukusa. Autori kažu da aktualnog njemačkog ministra vanjskih poslova »zanimaju samo dvije stvari: povijest i on sam«. Njegova Stranka zelenih zanima ga samo toliko koliko može utjecati na njegovu ministarsku karijeru. Svakodnevno trči mali maraton - nakon 120 kilograma sada važe oko 85. </p>
<p>Što je s prijateljstvom u političkoj karijeri? Fischer u odgovoru na to pitanje više nema dvojbi: »Prijateljstvo u političkoj karijeri je jako težak posao jer se često dođe u položaj gdje se može povrijediti prijateljstvo. Zato sam brzo zaključio da se s prijateljstvom u politici mora završiti.« Stoga, na njegovom »dugom maršu kroz institucije«, nema više političkih prijatelja s kojima je bio na »ti«, poput Toma Koenigsa i Huberta Kleinerta. Prijatelji su izgubljeni i zaboravljeni između diplomatskih termina. </p>
<p>Šefu njemačke diplomacije, neće naškoditi što više drži do karijere nego do prijatelja. Nije mu smetalo ni kada je magazin Stern objavio fotografiju gdje Fischer sedamdesetih godina u Frankfurtu na ulici »mlati« policajca. Nije mu smetalo da je 70-ih sudjelovao na konferenciji PLO-a na kojoj se navodno tražilo uništenje Izraela. On je sve to priznao, tvrdeći da na konferenciji nije bio kad se čitala rezolucija; kao što je priznao i da je zauzimao kuće u Frankfurtu. Njegov diplomatski maraton je išao dalje. </p>
<p>Fischer i ovih dana trči svoj diplomatski maraton: u samo tri dana je bio u Parizu, Tel Avivu, Haifi gdje je proglašen za počasnog doktora, a u petak bi trebao biti u Kairu. Inače, Fischer, počasni doktor sveučilišta u Haifi, je akademski nedovršen, zapravo, autodidakt koji je bio fotograf i vozač taksija prije nego što je izborom u parlament postao etablirani političar. Sve te pojedinosti iz biografije bile bi nepremostiva prepreka za izbor na mjesto »Siemensova« menadžera u Jordanu, ali očito ne i za šefa njemačke diplomacije. Međutim, ako je vjerovati vanjskopolitičkim znalcima iz Die Zeita, Fischer je svojim diplomatskim umijećem mogućega zaslužio da ga počaste s nadimkom »Joschka von Bismarck«, što mu kao pasioniranom ljubitelju povijesti zasigurno godi. Osim toga, prema ispitivanju javnog mnijenja iz posljednjeg broja tjednika Der Spiegel, Fischer je s 77 posto potpore građana najpopularniji od svih njemačkih političara, čak 11 posto ispred kancelara Gerharda Schrödera. </p>
<p>Unatoč tomu, njemački diplomatski maratonac Fischer vjerojatno »trči svoj počasni krug«. Naime, prema Spiegelovim procjenama, samo čudo bi na saveznim parlamentarnim izborima 22. rujna moglo spasiti socijaldemokratsko-zelenu vladu od izbornog poraza.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Španjolska predlaže smanjenje utjecaja ministara vanjskih poslova</p>
<p>Prijedlog se obrazlaže činjenicom da najveći dio poslova kojima se EU bavi ne spada u vanjsku politiku, već u vrlo osjetljivu unutarnju politiku zemalja članica</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – O problemima Europske unije u vezi s budućim unutarnjim ustrojem raspravljat će se već na summitu EU-a sljedećeg mjeseca u Sevilli. Španjolska će predložiti smanjenje utjecaja ministara vanjskih poslova i jačanje uloge šefova država i vlada na vođenje cjelokupne politike EU-a. Očekuje se da će ta odluka izazvati veliko nezadovoljstvo malih zemalja koje takvu odluku tumače kao želju za dominacijom velikih i nastojanjima da se umanje ovlasti Europske komisije, koja štiti njihova prava.</p>
<p>Španjolska, čije predsjedavanje EU-om završava krajem lipnja, predložit će, između ostalog, da se o pojedinim zakonima na ministarskoj razini glasa javno, kako bi se postigla veća transparetnost Unije. </p>
<p>U slučajevima rasprava o pojedinim zakonima o kojima se odlučuje s Europskim parlamentom, ministri svoje odluke ne bi donosili iza zatvorenih vrata, nego javno i uz objašnjenje. Na taj način, smatraju Španjolci, ministri ne bi više mogli preuzimati zasluge za popularne odluke, a odgovornost za nepopularne prebacivati na Parlament. Osim toga, Španjolci će predložiti da se sastanci na vrhu ubuduće organiziraju mnogo bolje i učinkovitije. Svaki summit je opterećen mnogim temama, koje je nemoguće obraditi u dva radna dana, koliko obično sastanci na vrhu traju.</p>
<p>Ipak, najviše otpora bit će s prijedlogom o jačanju ovlasti šefova država i vlada u odnosu na ministre vanjskih poslova. Španjolska takav prijedlog obrazlaže činjenicom da najveći dio poslova kojima se EU bavi ne spada u vanjsku politiku, već u vrlo osjetljivu unutarnju politiku zemalja članica. </p>
<p>Zbog tog razloga političke vođe žele imati jači nadzor nad odlučivanjem. Takvo načelo, međutim, moglo bi uzrokovati probleme u zemljama poput Njemačke, u kojima ministar vanjskih poslova obično nije iz iste stranke kao i predsjednik vlade. </p>
<p>Iako najveći broj zemalja ne spori da Europska unija ima velikih problema u funkcioniranju po trenutačnom, veoma zamršenome modelu, stanje će se dodatno zakomplicirati ulaskom novih članica 2004. godine. </p>
<p>Dosadašnji model funkcioniranja doveden je stoga u pitanje, a u isto vrijeme kada se velike zemlje EU-a bore za veće ovlasti u odnosu na Europsku komisiju, njezin predsjednik Romano Prodi snažno se zauzeo za jačanje središnjih institucija koje bi, prema njegovu prijedlogu, trebale imati prednost pred interesima država članica. </p>
<p>U sklopu najavljenih promjena, o kojima se već dugo govori, jest i sustav predsjedavanja. Diplomati su najavili da će na summitu u Sevilli španjolski premijer Jose Maria Aznar predložiti ukidanje dosadašnje prakse šestomjesečne rotacije EU predsjedništva. Takav prijelog podržavaju i neke druge zemlje, a po njemu šestomjesečno predsjedavanje zamijenilo bi se petogodišnjim. Naime, iz gotovo svih EU zemalja u posljednje vrijeme dolaze kritike da je šest mjeseci nedovoljno da jedna zemlja kvalitetno odradi predsjedavanje EU-om, odnosno da se ispune sve teme koje se na početku predsjedavanja odredi kao prioritet. Svaka zemlja, kada preuzme predsjedavanje ostalim članicama, u pravilu objavi ambiciozan plan koji se u polugodišnjem razdoblju teško ostvari.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>SIS upozorava da je ugrožena sigurnost Slovačke</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Slovačka tajna služba (SIS) ima proračun od milijardu kruna (oko 170 milijuna kuna) i ona mora dobiti znatno više ako želi da Slovačka ne postane operativni prostor za teroriste, mafijaške skupine, ekstremiste i pranje novca. To je zaključna rečenica šefa SIS-a Vladimira Mitra nakon podnošenja godišnjega izvještaja o radu tajnih službi u 2001. godini u kojemu su pobrojene sve opasnosti koje na sigurnosnom planu prijete Slovačkoj. SIS u izvještaju upozorava da su najopasniji rizici političke ambicije neonacista, prodor scientologa u biznis, moonista u škole i prodor međunarodne mafije u Slovačku s ilegalnom trgovinom oružjem. Prema Mitru, domaće su inojezične zločinačke (talijanske, ruske, albanske) skupine u Slovačkoj već vjerojatno učlanjene u međunarodne mafijaške mreže. Obavještajci također smatraju državne tendere, javne natječaje i privatiziranje državnih poduzeća za najunosnije objekte interesa domaćeg podzemlja, a unosnu trgovinu drogama, uglavnom heroinom, u potpunosti je preuzela albanska mafija. U izvještaju SIS-a ponovno se ističe da Slovačka postaje »popularnim mjestom« za ilegalnu trgovinu oružjem. U Slovačkoj ima dozvolu za trgovanje oružjem i vojnim materijalom oko 150 tvrtki, koje su u 2001. godini dobile dozvolu za sklapanje oko 1000 poslova. Znatna količina tog oružja završila je u afričkim zemljama, a zatim u zemljama na koje je stavljen embargo na uvoz oružja. U tome je posebno aktivna ruska mafija, koja ilegalno prodaje oružje iz ruskih vojnih skladišta koje uglavnom završava u oblastima vojnih sukoba. Posebno poglavlje posvećeno je objašnjavanju pozadine aktivnosti Scientološke crkve u Slovačkoj, koja se služi raznim akcijama pritisaka, a skrivaju se iza građanskih udruga, škola stranih jezika i privatnih tvrtki. Posebno je potencirana Crkva ujedinjenja (tzv. moonisti), koja se infiltrirala u osnovne škole preko obrazovnih predavanja o AIDS-u, drogama i slično. Za najopasniji SIS smatra povećani stupanj organiziranosti ultradesničarskoga neonacističkog pokreta, koji uskoro namjerava osnovati ultradesničarsku stranku po uzoru na iskustva nekih drugih zemalja. </p>
<p>Parlament je prihvatio izvještaj uz primjedbe da nije bio dovoljno konkretan i da je objavio manje-više poznate podatke. </p>
<p>No SIS je nastojao, rekao je Mitro, upozoriti na najopasnije tendencije i način kako da im se država suprotstavi.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>Nominalni vlasnici stanova kucaju na pogrešna vrata </p>
<p>Nominalni vlasnici neuseljivih privatnih stanova stalno pogrešno zaključuju, i pišu u novinama na takav način, kao kad bi ti stanovi bili potpuno u njihovu vlasništvu, i kao kad bi se stanari protupravno ili protuzakonito nalaziti u »njihovim« stanovima.</p>
<p> Njihove pogrešne tvrdnje proizlaze iz činjenice što su u zemljišnim knjigama oni ostali upisani kao vlasnici. Ali oni ne vode računa o činjenici da te zemljišne knjige u njihovu slučaju nisu nikakav dokaz potpunog vlasništva (kao što bi bile u drugim slučajevima) jer su im glavna vlasnička ovlaštenja zauvijek oduzeta zakonima za vrijeme SFRJ. Kad ne bi bilo tako, oni bi se još za vrijeme SFRJ mogli pozivati na te zemljišne knjige i tražiti svoje useljenje, uporabu i korištenje stana itd., a svakome je poznato da oni to nisu mogli.</p>
<p>Izvorni vlasnici stanova bili su oštećeni kada su im stanovi oduzeti (bilo nacionalizacijom, bilo dodjelom stanarskog prava protiv njihove volje, a bez krivnje stanara), a stanari su oštećeni ukidanjem stanarskog prava. Ta šteta, bilo za vlasnike ili za stanare, iznosi više od 90 posto tržišne vrijednosti useljivog stana.</p>
<p>Stanari se zauzimaju da država osigura punu tržišnu naknadu vlasnicima, u skladu s Rezolucijom 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. To bi bilo pošteno. Ali, s druge strane, nominalni vlasnici traže odštetu (odnosno vraćanje stanova) ne od države, nego na štetu stanara! Oni traže ono što je napisao odvjetnik Jadranko Črnko u Vjesniku 22. svibnja 2002., to jest da sud izbaci stanare, i to čak bez ikakve odštete! Oni traže da stanari idu u vikendice, ako ih imaju, ili da stanari (prodajom svoje imovine ili kreditima) sami sebi kupe drugi stan.</p>
<p>To je, po shvaćanju stanara, sasvim nepravedno, to je javno pozivanje na oštećivanje (pljačku) stanara, a takav način pisanja smatramo i dezinformiranjem javnosti. Jasno, to što traže nominalni vlasnici stanova nije nikakvo pravedno rješenje. Ali, ni zamjenski stanovi (koje bi dala država) nisu ispravno rješenje. Pojedini naivni stanari koji bi na to pristali možda ne bi ni doživjeli izgradnju tih stanova, a ako i bi, ti bi stanovi vjerojatno bili jeftiniji, na lošijem položaju, i u svakom pogledu lošiji. Nedopustivo bi bilo i maltretirati stanare preseljavanjem, dok se drugi stanari nisu morali nikamo seliti. </p>
<p>Bilo bi poštenije kad bi vlasnici tražili da se ili njima ili stanarima dade puna tržišna naknada; ali ni to još ne bi bilo ispravno rješenje, jer je iz Rezolucije 1096 jasno da nije pravedno kršiti prava novih vlasnika niti stanara, a u ta prava spada i njihovo stanarsko pravo. Budući da se to stanarsko pravo nije kršilo u nacionaliziranim stanovima (tj. ti stanovi nisu vraćeni), jasno je da se nije smjelo kršiti ni stanarsko pravo u neuseljivim privatnim stanovima.</p>
<p> Dakle, stanarsko pravo mora biti tim stanarima u potpunosti vraćeno (onakvo kakvo je bilo: trajno, zauvijek nasljedivo), odnosno na temelju tog prava trebaju i ti stanari dobiti isto pravo otkupa kao i drugi – kao što je predloženo i u Saboru (na primjer, dr. Mihanović, HDZ, 1998.; SDP, 1999.) – a vlasnici trebaju dobiti tržišnu naknadu. Nema drugoga ispravnog, poštenog i pravednog rješenja. </p>
<p>Darko Jeričević, Udruga stanara Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Škola je podjednako važna i za izobrazbu i za odgoj </p>
<p>Povjerenstvo za izradu školskih priručnika predlaže ministru gosp. Strugaru da se ukine obavezno upisivanje vjeronauka ili etike u srednjoj školi. Ne znam koji su razlozi za taj prijedlog, ali se svakako mora uočiti kako oba predmeta za povjerenstvo nisu od osobite važnosti za odgoj učenika.</p>
<p> Ne treba posebno isticati kako se to protivi praksi mnogih zemalja u Europi, u kojoj su moralni odgoj i usvajanje vrijednosti veoma važan sadržaj koji ne mogu dati drugi predmeti u školi. Čak smo i u komunizmu imali u školi dosta dugo moralni odgoj, koji se poslije pretvorio u marksizam.</p>
<p> Kako bi mogla postojati škola, kojoj je prva dužnost izobrazba i odgoj mladih, ako sada praktično ukidamo etiku za sve ili moralno odgajanje vjernika u vjeronauku. Osobno već 10 godina držim vjeronauk u srednjoj školi i znam kako je potreban moralni odgoj baš u toj dobi kad se odlučuje o usvajanju vrijednosti koje se daju kroz predmet vjeronauka. Ako se uvede da učenik ne mora upisivati ni etiku ni vjeronauk, onda smo to već imali, kada se u razredima moglo na vjeronauku okupiti sedam učenika, a danas ih je 99 posto prisutno.</p>
<p> Druga je stvar što crkveni ljudi nisu do danas izradili udžbenike kao ni filozofi etičke, pa je nastavu iz tih predmeta praktično teško izvoditi. Pitam gosp. dr. Čovića, predsjednika povjerenstva, bi li učenici išli u školu da im je dano na volju? Išao bi jednak postotak kao i ranije na vjeronauk, kad nije bilo obvezne alternative u etici.</p>
<p>Pitam još kako bi se naši mladi ponašali bez moralnog odgoja u školi u društvu čiji vrhovi ne daju mladima nikakvu budućnost? Bilo bi sigurno više dana koje bi ispunjao maturantski bijes. Mislim da gospoda postupaju ideološki, ali nemaju veze sa životom mladih ljudi. Postoje učenici koji nemaju roditelja ili su zakazali. Gdje bi oni mogli upoznati razloge poštenog života? Zar nije najbolje svjedočanstvo za nužnost dosadašnjeg modela upravo današnje stanje u našem društvu, prožetom korupcijom i nemoralom, što je ovu lijepu zemlju pretvorilo u močvaru. </p>
<p> Omogućimo dobrim odgojem budućnost mladima u ovoj zemlji, koju ova generacija nije omogućila. Mlado se stablo savija kamo hoće. Već je stari grčki filozof Plutarh rekao: Izvor i korijen svake valjanosti je uredan odgoj. </p>
<p>Mr. Luka Vuco, Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Monopol HT-a na nepokretnu mrežu istječe s 31. prosincem 2002.</p>
<p>Vezano uz članak u »Panorami« od subote 25. svibnja 2002. godine pod naslovom »Vijeće za telekomunikacije: Ima mjesta za trećeg GSM operatera« skrećem pozornost da su izneseni neki podaci koji nisu u skladu s mojom izjavom.</p>
<p> Sporni su navodi: »Debanić kaže da 31. prosinca 2003. počinje deregulacija...«</p>
<p>Moja je izjava glasila da deregulacija na području nepokretne javne telekomunikacijske mreže, javnih govornih usluga putem nepokretne mreže te međunarodnih telekomunikacijskih usluga počinje 1. siječnja 2003. godine, tj. monopol na te usluge prestaje sa 31. prosincem 2002. Kao moja izjava navodi se primjerice da Dubravko Sabolić, član Vijeća za telekomunikacije, radi u HEP-u, koji je najozbiljniji kandidat za trećeg operatera u Hrvatskoj. </p>
<p>Iz načina i konteksta na koji je članak napisan proizlazi da sam ja izjavio da je HEP kandidat za trećeg operatera te predstavlja bespredmetnu špekulaciju o sukobu interesa člana Vijeća i nije dio moje izjave.</p>
<p>Željko Debanić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ništa nije važnije od posla i krova nad glavom</p>
<p>Hrvatska javnost očekuje željno temu u Hrvatskom saboru koja je od strateškog značenja za sadašnjost i još više za budućnost Hrvatske. A to je: oživljavanje Hrvatske kroz demografsku obnovu i materijalno i stambeno i radno stimuliranje obitelji na rađanje i rad u Hrvatskoj.</p>
<p>U tu točku dnevnog reda nesumnjivo spada i ozakonjenje dječjih doplataka za svako dijete, bez imovinskih ili drugih cenzusa, do punoljetnosti djeteta, i, svakako, provedba plaćenog statusa roditelja za obitelji sa četvoro i više djece odmah.</p>
<p>Stambena politika treba omogućiti mladima povoljne dugoročne kredite, a gospodarstvo osigurati dobar posao.</p>
<p>Ove točke su ključ života i opstanka, i vjerujem da Vlada i Sabor planiraju o tim pitanjima hitnu i otvorenu raspravu i mjere za njihovu provedbu. Jer, mač nezaposlenosti i, na žalost, još više i teže mač mortaliteta opasno se nadvio nad našim glavama i prijeti iseljavanjem mladih i izumiranjem, tihim ali sigurnim, na duže staze, ako se nešto radikalno pozitivno odmah ne promijeni.</p>
<p>Zlatko Knez-Vidović, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Trojica branitelja moraju platiti šest tisuća kuna </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Nedolazak branitelja trojice optuženika iz »zločinačke organizacije« onemogućio je u ponedjeljak nastavak glavne rasprave, a državni proračun »obogatio« za šest tisuća kuna. </p>
<p> Čedo Prodanović, branitelj braće Momčilovića, Milenko Umičević, branitelj Đorđa Vuletića, i Danko Drakulić, koji brani Radovana Štetića, kažnjeni su zbog neopravdanog izostanaka sa po dvije tisuće kuna svaki.</p>
<p>Ovo je inače prvi takav slučaj na suđenju »zločinačkoj«. Ni do sada nisu dolazili svi odvjetnici, ali bi ih zamjenjivali druge kolege. Sudac Ratko Šćekić bio je vidno iznenađen kada je na pitanje braniteljima tko će zamijeniti odsutne kolege izostao odgovor. Riječ je o novoj strategiji obrane ili...?</p>
<p>Sudac Šćekić odlučio je ipak izvanraspravno saslušati svjedoka Josipa Hiblera (33), policajaca koji se bio zatekao na mjestu ubojstva Željka Šobota 11. ožujka 1999. godine kod križanja Selske i Ozaljske ulice. Svjedok će vjerojatno morati opet doći na sud kako bi odgovarao na pitanja obrane. </p>
<p>Hibler je ispričao da se u to vrijeme (oko 22,30) vraćao automobilom s posla iz policijske postaje Trešnjevka. Preko radio-veze čuo je da se dogodilo ubojstvo i otišao na mjesto događaja. Tamo je zatekao policijsku ophodnju koja je postavljala traku oko mjesta ubojstva. Ubrzo su u tamnom BMW-u došla dvojica muškaraca, koji su pokušali doći do ubijenog Šobota, usput govoreći: »Šobica, Šobica.« Hibler ih je, tvrdi, legitimirao, a zatim su odvedeni u policiju na obavijesni razgovor. </p>
<p>Nedugo nakon toga kraj mjesta ubojstva prošla su polagano dva BMW-a, a zatim su naglo dodali gas i udaljili se. Svjedok je saznao od svojih kolega kako se crvenim BMW-om, na kojem su bile nepripadajuće tablice, koristi Rajko Momčilović, a registriran je na njegovu majku. Drugim se BMW-om, gospićkih oznaka, navodno koristio Radovan Buvač Beba (ranije svjedočio u ovom postupku).</p>
<p>Svjedok Hibler rekao je kako je kasnije te večeri dobio zapovijed da ode potražiti sada pokojnog Damira Džebu (navodno suradnik »zločinačke«), ali mu nije objašnjeno zašto bi tražili baš njega.</p>
<p>U noći je pronađen i BMW kojim je ubojica pobjegao, a u svitanje je pronađeno oružje i sporne rukavice koje je, prema navodima optužnice, na rukama imao Davor Zečević dok je pucao na Šobota.</p>
<p>Na kraju je optuženi Rajko Momčilović, prigovarajući na istinitost svjedokova iskaza, kazao kako nije moguće da je BMW 1999. godine bio registriran na njegovu majku jer je taj automobil prodan još 1996. godine i prenesen na novog vlasnika.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nakon udarca glavom u lice, nožem usmrtio vlasnika lokala</p>
<p>RIJEKA, 30. svibnja</p>
<p> – Vlasnik ugostiteljskog objekta »Pink«, Zoran Kršul (45), ubijen je u kasnim poslijepodnevnim satima 29. svibnja.</p>
<p> U priopćenju Primorsko-goranske policijske uprave kaže se da je policija toga dana zaprimila telefonsku dojavu da je u bistrou »Pink«, koji se nalazi u riječkoj Ulici senjskih uskoka 3, izbila tučnjava u kojoj su neke osobe teško ozlijeđene. Očevidom je utvrđeno da je samo 15 minuta prije dojave u »Pink« ušao Riječanin R. J. (40). Nakon konzumiranja pića za šankom, R.J. je, tvrde svjedoci, ničim izazvan, nasrnuo je na Zorana Kršula udarivši ga čelom u predjelu lica. Napadač je potom iza pojasa izvukao nož kojim je Kršulu zadao jednu ubodnu ranu u predjelu lijeve strane grudnog koša nanijevši mu ozljedu od koje je Kršul preminuo u bolnici na Sušaku. </p>
<p> R.J. je uhićen, a 30. svibnja uz odgovarajuću kaznenu prijavu priveden je u istražni centar riječkoga Županijskog suda. </p>
<p>Ubojstvo se dogodili upravo na dan kada je policija članove Gradskog poglavarstva Rijeke izvijestila da je u prva četiri mjeseca ove godine zabilježila samo jedno ubojstvo u pokušaju te 10 razbojstava, od kojih je pet već razriješeno, što je ipak pomak nabolje u odnosu na prošlogodišnjih 17 u istom tom razdoblju. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Devet godina zatvora za ubojstvo susjeda </p>
<p>OSIJEK, 30. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkoga Županijskog suda proglašeni su krivima za ubojstvo Save Petrovića Nenad Bižić (34) iz Darde i Zdravko Kozulić (30), koji je u bijegu pa mu se sudilo u odsutnosti. Obojici je određena kazna zatvora u trajanju od po devet godina. </p>
<p>Time je ponovljena presuda donesena 18. studenoga 1998. godine u odsutnosti obojice optuženika, kojom su također osuđeni na po devet godina zatvora svaki. Međutim, kako je optuženi Nenad Bižić u međuvremenu uhićen, 8. listopada prošle godine, stavljen je zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka.</p>
<p> Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti ih da su u veljači 1997. godine, tijekom mirne reintegracije Baranje, počinili kazneno djelo ubojstva svoga sumještanina Save Petrovića. Naime, 24. veljače 1997. godine optuženici su se sukobili s Petrovićem u ugostiteljskom objektu »Babjak-Express«, nakon čega su ga ispred lokala snažno izudarali po glavi i tijelu nanijevši mu tako teške ozljede da je odmah preminuo. </p>
<p>Sudskomedicinski vještak dr. Mladen Marcikić objasnio je kako je prema nalazu obdukcije, koja je izvršena 24. veljače 1997. godine u Vukovaru, pokojni Petrović zadobio prijelome nekoliko rebara, nagnječenje plućnog krila i mozga s krvarenjem ispod meke moždane ovojnice, od čega je i preminuo. Tijekom dokaznog postupka svoj je iskaz dala Slavica Petrović (39), supruga ubijenoga. Ona je ispričala da su kobnoga dana ona i suprug bili u »Babjaku« na piću kada su u lokal ušla petorica muškaraca, koji su odmah počeli galamiti i razbijati. </p>
<p>»Ubrzo su nam prišli te su se mom suprugu obratili riječima: 'Šta je, Cigo, p.... ti materina!'«, ispričala je svjedokinja. Dodala je kako su ga tada počeli naguravati i vrijeđati bez ikakva razloga, a istodobno su divljali po lokalu, razbijali čaše i penjali se po stolovima. </p>
<p>»Njih petorica okružila su Savu, a kada je maltretiranje doseglo vrhunac, on je dograbio bocu sa stola i njome udario jednoga od njih te pobjegao van. Pojurili su za njim i počeli ga udarati nogama po cijelom tijelu«, istaknula je Slavica Petrović. Dodala je kako se ona bacila između njih pokušavajući ih zaustavili, no da su je odgurnuli i bacili na tlo. I dok su trojica nasilnika prestala s batinjanjem, dvojica optuženika nastavila su udarati Petrovića sve dok nije preminuo. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Novo vještačenje u slučaju nesavjesnog liječnika </p>
<p>VARAŽDIN, 30. svibnja</p>
<p> – Iako je varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo još lani podnijelo optužnicu protiv V. H. (56), liječnika varaždinske Opće bolnice, optužnica još nije postala pravomoćna. Nakon uloženog prigovora predmet je vraćen u istragu, a izvanraspravno vijeće Općinskog suda zatražilo je da se u istrazi provede novo vještačenje.</p>
<p>Prema prvobitnoj optužnici, spomenuti je liječnik bio dežurni 29. prosinca 1998. godine te je u večernjim satima zaprimio Vladmira K., za kojeg mu je rečeno da je u tučnjavi zadobio ozljede nožem. Iako je liječnik primarnim pregledom utvrdio da je pacijent zadobio dvije rane na grudnom košu, te unatoč okolnosti što je na rendgenskoj snimci srca i pluća bilo vidljivo zasjenjenje koje je ukazivalo na prisutnost krvi u prsištu, liječnik je propustio poduzeti nužne medicinske zahvate i pretrage kako bi se posve utvrdile pacijentove ozljede. Prema optužnici, liječnik je bio svjestan da bez tih pretraga nije moguće potpuno utvrditi ozljede i da u slučaju pogrešne dijagnoze pacijent može umrijeti, no olako je držao da takvo poduzimanje nije nužno i da pacijent nije zadobio nikakvu tešku ozljedu.</p>
<p>Tako je, kaže optužnica, liječnik propustio učiniti duboku eksploraciju ubodne rane da bi se točno znala dubina uboda i unutrašnjih ozljeda, a propustio je pacijenta smjestiti i na intenzivnu njegu i stalno ga nadzirati. Nije učinjena ni analiza krvi svako pola sata, kao ni probna punkcija, a sve radi utvrđivanja gubitka krvi i prisutnosti krvi u prsištu i trbušnoj šupljini pacijenta. Upravo zbog učinjenog propusta nije bilo moguće dijagnosticirati da je Vladimir K. zadobio ubodnu ranu u lijevu stranu prsnog koša, čiji je ubodni kanal prošao kroz ošit i ušao u trbušnu šupljinu. Kod pacijenta je došlo i do unutrašnjeg krvarenja, no zbog propusta ono nije ustanovljeno i zaustavljeno, pa je došlo do iskrvarenja i pacijentove smrti 30. prosinca 1998. godine.</p>
<p> Liječnik je, dakle, ističe se, kao doktor medicine, nesavjesno postupao obavljajući svoju djelatnost, a tim je djelom prouzročena smrt jedne osobe. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ubio baku jer mu je prigovarala </p>
<p>VARAŽDIN, 30. svibnja</p>
<p> – Nad Krešimirom M. (31) otvorena je istraga zbog kaznenog djela ubojstva, a određen mu je i pritvor. On je, kako smo već pisali, u ponedjeljak oko 20 sati u Lunkovcu kraj Ludbrega ubio Barbaru Botak (69) u njezinoj kući. Starica je bila baka njegove supruge, a njih su se dvoje, prema policijskom priopćenju, te večeri posvađali. Krešimir je tada na nju nasrnuo i fizički, a potom je uzeo kuhinjski nož i zadao joj nekoliko uboda u predjelu vrata i gornjeg dijela leđa. </p>
<p>Barbara Botak od zadobivenih je ozljeda odmah preminula.</p>
<p>Krešimir M. istražnom je sucu priznao da je ubio baku, a rekao je i da je bio pod određenim utjecajem alkohola. Potvrdio je da su se on i baka posvađali, a ona ga je vrijeđala, psovala i prigovarala mu. M.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pretukli dužnike i oteli im automobile</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Zagrebačka je policija uhitila četvoricu muškaraca koji su prije nekoliko dana pretukli dvojicu dužnika i uzeli im automobile vrijedne ukupno oko 100 tisuća kuna.</p>
<p> Policija je u srijedu izvijestila da je dovršila kriminalističku obradu nad Mirkom P. (38), Zlatkom Š. (25), Arisom S. (39) i Miroslavom S. (25) i osumnjičila ih za protupravnu naplatu.</p>
<p> Obradom je utvrđeno da su Zlatko Š., Aris S. i Miroslav S. po usmenom nalogu Mirka P. prije četiri dana došli u poduzeće »Iver promet« i napali Željka Ć. (41) i Grozdana P. (42), koji Mirku P. duguju 25 tisuća kuna.</p>
<p> Pritom su im prijetili da će se svetiti nad njihovim suprugama i zapaliti im kuće ako ne vrate dug. Nakon što su im zadali nekoliko udaraca, od Željka Ć. uzeli su teretni automobil »fiat fiorino«, a od Grozdana P. automobil »kia shuma« i s njima se odvezli, tako da su vlasnike oštetili za oko 100 tisuća kuna.</p>
<p> Željko Ć. pritom je lakše ozlijeđen i liječnička mu je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju.</p>
<p> Istoga dana oko 16,30 sati policija je Mirka P. zatekla u jednom zagrebačkom kafiću i privela ga, dok su Zlatko Š., Aris S. i Miroslav S. nakon nekoliko sati dobrovoljno došli u policijsku postaju, gdje su im vozila oduzeta. Nakon obrade sva su četvorica u utorak, uz kaznenu prijavu, privedena istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda, kažu u policiji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Opljačkano dopisništvo Jutarnjeg lista</p>
<p>PULA, 30. svibnja</p>
<p> – Dopisništvo Jutarnjeg lista u Puli ostalo je bez kompletne kompjutorske i fotografske opreme i bogate foto-arhive! Između utorka i srijede, naime, zasad nepoznati provalnik obio je ulazna vrata Dopisništva Jutarnjeg lista i odnio portabl računar, skener za filmove, fotoaparat Nikon sa dva objektiva i drugu opremu.</p>
<p>Prema riječima voditeljice dopisništva, Silvane Fable, šteta se procjenjuje na više od pet tisuća eura. </p>
<p>Provalnik je očito ciljano došao po foto i računalnu opremu jer iz dopisništva ništa drugo nije uzao, a portabl računalo odnio je u torbi koja je stajala u susjednom ormaru.</p>
<p>Tragova na ulaznim vratima provalnik nije ostavio. No pretpostavlja se da je provalnika snimila kamera na obližnjoj zgradi ispostave Riječke banke.</p>
<p>Na sreću, dvojica fotoreportera Jutarnjeg lista ponijela su sa sobom digitalne kamere, u protivnom provalnikov plijen bio bi još vredniji. Nova će oprema pulskom dopisništvu, kako saznajemo, stići iz Zagreba u petak. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Jedan poginuo, drugi teško ozlijeđen </p>
<p>ZADAR, 22. svibnja</p>
<p> - U Viru se noću na srijedu dogodila prometna nesreća u kojoj je Marko Tomić (1980) iz Zadra izgubio život, a D. B. (1979), također iz Zadra, zadobio teže tjelesne ozljede. </p>
<p>D. B. je upravljao vozilom marke »opel calibra« koji je, zbog prevelike brzine, izletio izvan kolnika i udario u plastični kontejner za smeće, razbio ga, odbio se oda nj i udario u hrpu kamenja te se nekoliko puta bočno okrenuo. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="69">
<p>Desetak stranih kompanija žele biti strateški partner Ine</p>
<p>Među stranim kompanijama koje su se do srijede prijavile za kupnju četvrtine Ininog vlasništva navodno je većina tvrtki što su se i dosad spominjale kao potencijalni strateški ulagači – austrijski OMV, mađarski MOL, talijanski ENI, nekoliko ruskih kompanija i druge / Neke će se kompanije vjerojatno prijaviti u posljednji trenutak u petak</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – U petak istječe rok do kojeg su se svi zainteresirani potencijalni strateški partneri Ine trebali prijaviti Vladinim savjetnicima za privatizaciju hrvatske naftne kompanije – Deutsche Banku i PricewaterhouseCoopersu.</p>
<p>Iako zasad nema nikakvih službenih informacija, neslužbeno smo doznali da je interes velik pa se do srijede već prijavilo desetak stranih kompanija. Među njima je, navodno, većina tvrtki koje su se i dosad spominjale kao potencijalni strateški ulagači kao što su austrijski OMV, mađarski MOL, talijanski ENI, nekoliko ruskih kompanija i druge, a neke će se vjerojatno prijaviti u posljednjem trenutku u petak. </p>
<p>Nakon toga će sve prijavljene kompanije dobiti informacije o postupku preliminarnog natječaja kako bi do 14. lipnja mogle poslati iscrpnije prijedloge svog strateškog pristupa razvoju Ine. Na temelju toga će Vlada uz pomoć svojih savjetnika do početka srpnja izabrati nekoliko najboljih ponuda (po Zakonu o privatizaciji Ine najmanje tri) koje će ući u drugi krug. </p>
<p>Tim kompanijama će omogućiti detaljan uvid u poslovanje Ine (due diligence) kako bi početkom rujna mogle podnijeti obvezjuće ponude, uključujući iznos koji su spremni platiti za ponuđenih 25 posto plus jednu dionicu Ine d.d. Vlada će krajem ove ili početkom sljedeće godine odlučiti tko će postati strateški partner Ine. </p>
<p>Sada je najzanimljivije po kojim će kriterijima biti izabran strateški partner. Prema službenim informacijama, odabrat će se prema sposobnostima da ispuni ciljeve privatizacije koje su odredile Vlada i Ina. Osim punjenja državnog proračuna, to su liberalizacija energetske industrije, koja bi trebala osigurati najvišu kvalitetu usluge potrošačima u skladu sa zahtjevima EU, širenje Inine imovine i tržišta, uključujući razvoj novih ulaganja, postizanje najviših standarda upravljanja i komercijalne prakse unutar Ine, prenošenje globalnih standarda tehnologije i znanja te podržavanje ekološki najboljih postupaka i metoda.</p>
<p>Međutim, otvoreno je pitanje koliko je koji od tih kriterija važan. Nejasno je, primjerice, hoće li Vlada kod odlučivanja više voditi brigu o financijskoj strani ponude, tj. novcu koji će se sliti u državni Fond za razvoj, ili o nužnim velikim ulaganjima u Inu kako bi se pripremila za što uspješnije nadmetanje sa sve jačom konkurencijom.</p>
<p>Pitanje je hoće li strateški partner pošto u državni proračun uplati oko 400 milijuna dolara (što je okvirna vrijednost četvrtine dionica Ine, koja je procijenjena na oko 1,5 milijardi dolara) htjeti još toliko uložiti u modernizaciju njenih rafinerija?</p>
<p>Javnost još ne zna ni kakva će upravljačka prava na kraju dobiti strateški ulagač. Konkretno, koliki će, na primjer, imati utjecaj na određivanje Ininih proizvođačkih kao i konačnih maloprodajnih cijena naftnih derivata u koje su ugrađeni i veliki porezi te davanja za gradnju cesta. No, već sada je jasno da će strateški partner, kako bi što prije vratio uloženi novac, inzistirati na tržišnom principu određivanja svih Ininih cijena. To znači da će Vlada morati prije prodaje uvesti i formulu za određivanje cijena prirodnog plina, sličnu onoj za naftne derivate, zbog čega nas po svemu sudeći čeka poprilično poskupljenje tog energenta.</p>
<p>Vezano uz obujam upravljačkih prava, nije jasno hoće li strateški ulagač moći, ako procijeni da se ne isplati ulaganje u Ininu modernizaciju, tražiti npr. zatvaranje jedne rafinerije te hoće li Vlada uspjeti dogovoriti obvezu da tri godine neće biti poslovno uvjetovanih otkaza. </p>
<p>Upitno je i hoće li strateški ulagač imati prednost kod daljnje prodaje dionica. Naime, jasno je da će on nastojati, kao kod privatizacije Hrvatskog telekoma, postati većinski vlasnik kako bi provodio svoju poslovnu politiku. A ako mu Vlada to ne omogući, vjerojatno će ponude za prvi paket dionica biti slabije.</p>
<p>Odgovore na ta kao i brojna druga pitanja javnost bi trebala dobiti što prije jer će Vlada time na najbolji način opravdati najave o maksimalno transparentnoj privatizaciji Ine.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Čekaju se dogovori s Rumunjskom, Bugarskom i Slovenijom</p>
<p>Porečkim je krugom pregovora završeno usuglašavanje odredbi teksta ugovora o pristupanju Hrvatske CEFTA-i</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – U Poreču je od 27. do 29. svibnja održan drugi i posljednji krug pregovora o pristupanju Hrvatske Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA),</p>
<p>Kako je u izjavi za Vjesnik istakla Olgica Spevec, pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne ekonomske odnose i voditeljica hrvatskoga izaslanstva na pregovorima u Poreču, ovim je krugom pregovora završeno usuglašavanje odredbi teksta ugovora o pristupanju Hrvatske CEFTA-i. Isto tako, zaključeni su pregovori Hrvatske i Rumunjske o liberalizaciji trgovine industrijskim proizvodima, dok je liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima s ostalim članicama ove tranzicijske integracije usuglašena još tijekom prvog kruga pregovora, koji je krajem veljače održan u Zagrebu. </p>
<p>Kada je pak riječ o liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima, u Poreču je točka na i stavljena u pregovorima s Češkom i Slovačkom, zemljama koje čine carinsku uniju. Još ranije zaključeni su pregovori o liberalizaciji trgovine agrarnim proizvodima s Mađarskom i Poljskom. To znači da liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima po CEFTA-pravilima Hrvatska još mora dogovoriti s tri članice CEFTA-e - Rumunjskom, Bugarskom i Slovenijom. S njima se, doduše, o tome razgovaralo i u Poreču, ali nije postignuta suglasnost, pa će se bilateralni pregovori s tim zemljama nastaviti tijekom lipnja i srpnja, tvrdi Spevec. </p>
<p>Inače, zanimljivo je spomenuti da će od Nove godine Hrvatska imati potpuno liberaliziranu trgovinu industrijskim proizvodima sa svim članicama CEFTA-e, osim s Rumunjskom. Kako doznajemo, iako su se predstavnici ostalih članica CEFTA-e tome suprotstavili, rumunjski su pregovarači do kraja porečkog susreta ostali tvrdi u stavu da bar neki od njihovih industrijskih proizvoda u trgovini s Hrvatskom moraju biti na listi osjetljivih proizvoda, koja, inače, u trgovini među članicama CEFTA-e ne postoji. Tako su Zagreb i Bukurešt uzajamno dogovorili liste osjetljivih industrijskih proizvoda, koje će se u njihovoj međusobnoj trgovini primjenjivati od Nove godine. Na rumunjskoj se listi, između ostalog, nalaze lijekovi i deterdženti, a na hrvatskoj deterdženti, umjetna gnojiva, dio proizvoda od željeza i tekstila. </p>
<p>»Multilateralni pregovori ovime su završeni. Preostaju nam još bilateralni pregovori o liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima s Rumunjskom, Bugarskom i Slovenijom, koji bi trebali završiti do 1. kolovoza. Nakon toga, uslijedit će hrvatski potpis na CEFTA-ugovor, pa njegovo potvrđivanje u zemljama CEFTA-e i, na kraju, ulazak naše zemlje u ovu integraciju. Prema našim očekivanjima, Hrvatska bi punopravna članica CEFTA-e trebala postati 1. siječnja iduće godine«, pojašnjava Spevec daljnju proceduru.</p>
<p>Prema njenim riječima, sve članice CEFTA-e najavile su da će ubrzati proceduru ulaska Hrvatske u CEFTA-u, kako bi naša zemlja u nju ušla do početka iduće godine. Ipak, naša sugovornica upozorava da u pojedinim članicama ove integracije procedura zahtijeva ratifikaciju hrvatskog potpisa na CEFTA-ugovor, što može trajati mjesecima, a na što Zagreb ne može utjecati. To znači da bi se moglo dogoditi da Hrvatska u punopravno članstvo CEFTA-e ne uđe 1. siječnja iduće godine, već koji mjesec kasnije. Ipak, cilj ulaska u CEFTA-u za službeni Zagreb i dalje ostaje 1. siječnja iduće godine. Isto tako, gotovo je sigurno da će hrvatski predstavnici potpis na CEFTA-ugovor staviti na posebno za to upriličenom ministarskom summitu, koji će se, po svemu sudeći, održati u Hrvatskoj, najvjerojatnije u Dubrovniku.</p>
<p>Tijekom porečkih pregovora, hrvatska strana i zemlje CEFTA-e dogovorile su da se u međusobnoj trgovini primjenjuju paneuropska pravila o kumulaciji porijekla robe. To znači da će se roba proizvedena u Hrvatskoj, koja sadržava komponente proizvedene u drugim europskim zemljama, pri izvozu u CEFTA-u smatrati hrvatskim proizvodom.</p>
<p> CEFTA su 21. prosinca 1992. godine osnovale zemlje tzv. Višegradske skupine - Poljska, Mađarska i tadašnja Čehoslovačka. Ugovor, koji se temelji na punoj liberalizaciji trgovine industrijskim i djelomičnoj liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima, počeo se primjenjivati 1. ožujka 1993. godine. Tranzicijskoj integraciji, koju mnogi poistovjećuju s čekaonicom bivših socijalističkih zemalja za ulazak u EU, s vremenom su se priključile i neke druge zemlje iza negdašnje »željezne zavjese«: Slovenija 1996., Rumunjska 1997. i Bugarska 1999. godine. Do početka prošle godine, njihova je međusobna trgovina industrijskim proizvodima u potpunosti oslobođena carina, kvota i ostalih barijera, dok se liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima obavlja putem četiriju CEFTA-listi.</p>
<p>Iako Hrvatska već godinama pokušava postati članicom ovog kluba, do sada joj to nije pošlo za rukom. Brže približavanje Zagreba CEFTA-i uslijedilo je tek nakon što su ispunjena prva dva uvjeta - članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i potpisan SSP s Bruxellesom. Treći uvjet - sklopljeni bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini, još uvijek nije ispunjen, budući da takav ugovor još nismo sklopili s Rumunjskom. Prema najnovijim informacijama iz Ministarstva gospodarstva, Zagreb i Bukurešt neće ni sklapati poseban ugovor o slobodnoj trgovini, već liberalizaciju trgovine bilateralno dogovaraju u okviru hrvatskog ulaska u CEFTA-u.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupna vrijednost hrvatskog izvoza u sedam članica CEFTA-e lani je iznosila 565,7 milijuna USD, što je za 7,6 posto manje nego u 2000. S druge strane, uvoz iz CEFTA-e lani je povećan za 21,3 posto, dosegavši vrijednost od 1,42 milijarde USD.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Amerika u novom turističkom osvajanju svijeta</p>
<p>Pow Wow, tradicionalno američko turističko predstavljanje svijetu, ove se godine održavao od 25. do 30. svibnja u New Orleansu / Ova je godina osobito važna jer treba revitalizirati snage i uvjeriti strane kupce i potrošače da je putovanje u Ameriku sigurno, atraktivno i preporučljivo </p>
<p>NEW ORLEANS, 30. svibnja</p>
<p> – Dok je u srijedu New York potresala panika zbog neobjašnjene eksplozije u podzemnoj željeznici, a u četvrtak je sve u znaku odavanja počasti na prostoru Grand Zero poginulima u neboderima World Trade Centra, u New Orleansu je završio Pow Wow, tradicionalno turističko predstavljanje Amerike svjetskim kupcima. </p>
<p>Premda u većoj krizi nego ikad posljednjih godina, američki turistički poslenici kao da negiraju bilo kakve probleme i ne spominju ih glasno nego s optimizmom najavljuju turistički procvat. </p>
<p>Nakon tragičnih događaja 11. rujna uslijedio je očekivani pad posjeta stranih turista kao i domaćih putovanja unutar Amerike. Najviše je odustajanja bilo iz Japana, a Južna Amerika također je zakazala, ali ponajprije zbog gospodarske krize, posebno u Argentini. </p>
<p>Što se domaćih turista tiče, već je izvjesno da će većina Amerikanaca ljetne praznike provoditi u kraćim razdobljima i u bližim destinacijama, dakle onima do kojih ne moraju putovati avionom nego automobilom i vlakom. </p>
<p>Ipak, da se najveća turistička industrija svijeta ne predaje pokazuje upravo Pow Wow smotra, koja je okupila sedam tisuća izlagača, od kojih 1600 iz 75 zemalja. Bilo je nazočno i 800 novinara, među kojima 266 inozemnih iz cijeloga svijeta, a oni su bili gosti TIA (Travel Industry Association of America) koja je i organizator smotre.</p>
<p> Svi dijelovi impresivne američke turističke industrija, koja ostvaruje profit od oko 545 milijardi dolara godišnje, uključeni su u TIA, koja kao nacionalna organizacija predstavlja njihove zajedničke interese. S 2100 članova TIA je neprofitna organizacija koja nema izravne veze s američkom vladom, a misija joj je promovirati američki. turizam i putovanja u SAD i iz Amerike. U TIA su uključeni svi segmenti turističkog djelovanja: aviokompanije, hoteli, privatni putnički agenti, turoperatori, putničke agencije, rent-a-car kompanije, brodske kompanije za krstarenja, nacionalni parkovi, rekreacijski sektor, autobusne i željezničke kompanije, posebne tvrtke koje se brinu za hranu u turističkim objektima... Zvuči impresivno, posebno ove godine, jer kako su pokazali u New Orleansu, američki turistički poslenici čak i kad su ranjeni vode igru i dalje prednjače u svjetskim turističkim ponudama i ostvarenjima. </p>
<p>Zato je dobro da su na Pow Wow došli i predstavnici hrvatskih turističkih kompanija (Kompas, Atlas, Generalturist iz Zagreba i LilyTours iz Varaždina), jer su na pravom mjestu mogli vidjeti kako funkcionira veliki turistički biznis, bez obzira na okolnosti, tragične događaje i nepredvidljive teškoće.</p>
<p> Istovremeno su mogli vidjeti kako se koriste »sva sredstva« za privlačenje posjetitelja i postizanje profita, pa tako uvijek popularni i atraktivni Aspen u svom prospektu ne propušta da već na trećoj stranici ima sliku naše Janice Kostelić s jednog od njezinih nedavnih olimpijskih trijumfa. </p>
<p>Ivan Pukšar, direktor Kompasa, koji je generalni zastupnik aviokompanije Delta za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, a također je i član Odbora Pow Wowa, iznio nam je svoje dojmove nakon sastanka Odbora. </p>
<p>»Amerikanci doduše bilježe slabiju prodaju nego lani, ali znatno bolju nego što su očekivali. Što se inozemnih gostiju tiče, najviše su zakazali Japanci koji su drastično smanjili broj dolazaka, slabi su i Brazilci, uopće Južna Amerika, dok je Britanaca gotovo kao i prije.« </p>
<p>»Što se Hrvatske tiče«, kaže Pukšar, »brojke su standardne i u dolascima i odlascima. Pozitivno je što je Delta nakon potpisivanja ugovora s Croatia Airlinesom znatno smanjila cijene letova prema Americi – u nekim se razdobljima može se putovati za 400 dolara – tako da posljednjih šest mjeseci bilježimo rast putovanja između 40 i 50 posto. Bilo bi, dakako, idealno da postoji izravan let iz Zagreba za New York, ali na to ćemo još malo čekati – dok se ne organizira dovoljan broj američkih grupa što bi garantiralo siguran aviopromet u oba smjera. Broj američkih turista stalno raste, čak je agencija In Quest of Classic obnovila ugovor nakon desetogodišnje stanke, tako da oni u Hrvatsku dovode sve više turista. No, vidan je nedostatak specijaliziranih agencija u Americi koje bi se bavile animiranjem i organiziranjem grupa za Hrvatsku«, zaključio je Ivan Pukšar. </p>
<p>Branka Šömen</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Restrukturiranjem do cjelogodišnje popunjenosti hotela </p>
<p>HFP i CDG predstavili projekt »Restrukturiranje u hrvatskim hotelskim tvrtkama«, kojim su bila obuhvaćena poduzeća Primošten, Liburnia Riviera Hoteli, Hoteli Živogošće, Hoteli Plat i Sunčani Hvar</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i njemački Carl Duisberg Gesellschaft (CDG) iz Kölna predstavili su u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori projekt »Restrukturiranje u hrvatskim hotelskim tvrtkama«. Riječ je o jednom od brojnih projekata koje je financirala njemačka vlada, a on je ujedno nastavak višegodišnje suradnje HFP-a i CDG-a.</p>
<p> Projekt, koji je trajao godinu i pol, obuhvatio je pet hotelskih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu: Primošten, opatijske Liburnia Riviera Hotele, Hotele Živogošće u Makarskoj, Hotele Plat u Mlinima i Sunčani Hvar. Kako je objasnio zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević, management tih hotelskih tvrtki u sklopu tog projekta analizirao je sadašnje stanje u tim tvrtkama, predložio investicije, analizirao potencijalno tržište, predočio plan financiranja, kao i marketing i poslovni plan, te se pozabavio organizacijom i izobrazbom zaposlenika. Nakon obavljenog restrukturiranja, ove tvrtke su, kako je rečeno, spremne za najavljenu privatizaciju.</p>
<p>Kad je riječ o Primoštenu, bitne su odrednice njegova pravnog i financijskog statusa da dio imovine kojim društvo upravlja nije unesen u poslovne knjige kod pretvorbe, zatim visok stupanj kratkoročnog i dugoročnog zaduženja, neobnovljeni hotelski kapaciteti (56 posto ih je izvan funkcije kao posljedica ratnih šteta), a ima i prevelik broj stalno zaposlenih u odnosu na razinu poslovanja i obnovljenost kapaciteta. U pratećoj swot analizi navode se i izgledi Primoštena u budućnost: Još bolja dostupnost nakon dovršenja autoputa 2005. godine, te mogućnost da postane buduća vikend destinacija za Austrijance, Talijane i goste iz Bavarske, prepozicioniranje Primoštena u turističku destinaciju visoke klase s više od milijun turističkih noćenja, mogućnost turističke izgradnje na 340.000 četvornih metara površine u vlasništvu društva, izgradnja sadržaja u zatvorenim prostorima (wellness, fitness, raznio sportovi) što bi omogućilo produženje sezone sa 160 na 240 dana, te izgradnja većeg broja novih vezova i sadržaja u Marini Kremik. Zaključeno je da Primošten ima jedinstvenu priliku razviti se kao model ljetovališta za »New Croatian Quality Tourism«, a predviđena bi ulaganja imala golem učinak na razvoj cijele ove regije s oko 50.000 stanovnika.</p>
<p>U slučaju Liburnia Riviera Hotela predočena je vizija poslovanja Hotela Ambasador (i depadanse vila Ambasador), koji je sagrađen šezdesetih godina kao jedan od najluksuznijih na Jadranu. Prema investicijskom konceptu hotel bi se profilirao u jedan od najkvalitetnijih full-service hotela u Opatiji. Sadržajima, opremom i uslugom objekt bi se izdigao na razinu od pet zvjezdica. Specijalizirao bi se za kongresnu ponudu, te za odmorišno-rekreacijsko tržište i zdravstveni turizam i tržište odmora i zdravstveni. Vila Ambasador ostala bi pomoćni objekt sezonskog karaktera. Za investicijske zahvate na hotelu Ambasador trebalo bi oko 50 milijuna kuna.</p>
<p>Sadašnje slabe strane Hotela Živogošća su udaljenost od centra (Makarske), nedovoljna turistička infrastruktura, kao i udaljenost trajektnog pristaništa i zračne luke. No, »jakih« strana ima više, a neke od izgleda su produženje sezone ciljno na grupe starijih gostiju, ponuda odmora zdravstvenog tipa, vjerski turizam (blizina Međugorja) sportski turizam (ronjenje, paragliding), te lovni turizam. Zaključeno je da postoje realne pretpostavke za cjelogodišnje poslovanje s obzirom na razinu opremljenosti objekata.</p>
<p>Plan obnove i poslovanja Hotela Plat ima za cilj cjelogodišnje poslovanje s ponudom za obiteljski, umirovljenički, kongresni i mladenački turizam. Prioritetni su zadaci renoviranje (sada je nerenovirano 70 posto ratnih oštećenja), saniranje i novogradnja po ekološkim standardima, tenova organizacija rada. Za investicije u Hotele Plat bi ukupno trebalo 29,65 milijuna eura.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Agnellijevi ipak prodaju FiatAuto</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Obitelj Agnelli, jedna od najutjecajnijih u Italiji, po prvi puta je javno priznala da će se možda ipak morati odreći odsjeka za proizvodnju osobnih automobila FiatAuto – iako je Giovanni Agnelli (81), magnat na čelu obitelji, takvu mogućnost oduvijek odbacivao. </p>
<p>Fiat, u kojem obitelj Agnelli kontrolira 30,4 posto redovnih dionica, pritisnut je dugovima – oko 35 milijardi eura – i pod prijetnjom smanjenja rejtinga ispod ulagačkog statusa, prisiljen je na prodaju velikog dijela sporedne imovine. Međutim, FiatAuto matičnoj grupaciji natovaruje gubitke, a troškovi restrukturiranja koje bi bilo potrebno da se preokrene poslovanje tog odsjeka, po mišljenju mnogih analitičara i ulagača prelazi Fiatove mogućnosti.</p>
<p>Ulagače je u srijedu ohrabrila najava triju najvećih banaka vjerovnika Fiata – Sanpaolo IMI, Banca di Roma i IntesaBci – da će najvećoj talijanskoj industrijskoj grupaciji osigurati kredit od 3 milijarde eura za restrukturiranje duga. Ne bude li Fiat mogao otplaćivati kredit, tri će banke uzeti udio u grupaciji i tako smanjiti udio kojeg kontrolira obitelj Agnelli. Ohrabrujući su nagovještaji stigli i iz rejting agencija čiji su predstavnici kazali da će najavljeni zajam možda biti dovoljan za održavanje rejtinga grupacije na sadašnjoj razini, uz uvjet da se dovrši najavljena prodaja dijela sporedne imovine, među ostalim i inicijalna javna ponuda dionica u Ferrariju. Procjenu budućih kretanja Fiatova rejtinga nedavno su sve tri vodeće agencije, Standard & Poor's, Moody's i Fitch, spustile na negativno. </p>
<p>Međutim, sudeći po izjavi mlađega brata Giovannija Agnellija, Umberta, na skupštini dioničara holding grupe Agnellijevih, IFI (Istituto Finanziario Industriale), FiatAuto ipak bi mogao ići u prodaju.</p>
<p>Nakon što je upravo zbog protivljenja Giovannija Agnellija propalo nekoliko pokušaja udruživanja FiatAuta s nekim od rivala, prije dvije godine sve oštrija konkurencija – tijekom devedesetih udio Fiatovih automobila na talijanskom tržištu pao je s 44 na 32 posto – prisilila ga je na suradnju s General Motorsom. GM je, naime, kupio 20 posto udjela u FiatAutu, dok je sam Fiat kupio 6 posto dionica GM-a. Međutim, prema tom ugovoru Fiat ima pravo GM-u prodati i preostalih 80 posto FiatAuta nakon 2004. godine. </p>
<p>Sve donedavno su čelnici Fiata i Agnellijevi tvrdili da tu opciju ni u kom slučaju neće biti potrebno iskoristiti. No, prema riječima Umberta Agnellija, FiatAuto bi GM-u mogao biti prodan i mnogo ranije. »Mi svi želimo da FiatAuto bude zdrav. Nadam se da će se to desiti unutar Fiata, ali ako se to i ne dogodi, naša je prva obveza zaposlenima omogućiti rad u najboljim mogućim uvjetima«, rekao je Umberto Agnelli. »FiatAuto još uvijek predstavlja naš strateški udio, ali takvu važnost ne mora imati zauvijek.«</p>
<p>Njegov stariji brat Giovanni nije prisustvovao skupštini jer je trenutno na liječenju u New Yorku – što je potaknulo i glasine o mogućem povlačenju jednog od najmoćnijih ljudi u Italiji, kojeg je, primjerice, bivši Ruski predsjednik Mihail Gorbačov posjetio prije nego državne čelnike u Rimu. </p>
<p>S druge strane, prodaja FiatAuta neizbježno će povući i brojna politička pitanja – bila bi to »amerikanizacija« jednog od ključnih karika talijanskog gospodarstva. Naime, FiatAuto direktno i indirektno osigurava 140 tisuća radnih mjesta u Italiji i donosi oko 1,5 posto BDP-a. Osim toga, i sam premijer Silvio Berlusconi mogao bi se naći u vrlo teškom položaju s obzirom na to da je novi zakon o radu – koji predviđa smanjenje prava radnika radi veće prilagodljivosti tržišta rada – sastavljen kako bi se pomoglo velikim talijanskim grupacijama kao što je Fiat. Postane li GM vlasnik jednog od najvećih talijanskih poslodavaca, protivljenje javnosti bit će još intenzivnije.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Skupština dioničara DT-a predsjedniku Ronu Sommeru: »Gdje je naš novac?« </p>
<p>BERLIN, 30. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Predsjednik uprave Deutsche Telekoma Ron Sommer priznao je u Kölnu u utorak na skupštini dioničara da je »razvoj cijene dionica koncerna žalostan«. Sommer je time neizravno odgovorio i na pitanje dioničara na glavnoj skupštini koje je bilo ispisano na plakatu: »Ron Sommer, gdje je naš novac?« </p>
<p>Naime, onaj tko je kupio dionicu Telekoma kad je njezina vrijednost bila najviša izgubio je 80 posto. Primjerice, od uloženih 1000 eura, više od 800 je – isparilo. Predstavnica malih dioničara je primijetila: »Tko u doba kolere naručuje kavijar, taj ne može imati potporu dioničara.« Ona je upitala da li je istina da je Telekom naručio novi poslovni avion za 110 milijuna eura?</p>
<p>Sommer očito ne želi špekulante među svojim dioničarima, ali oni su ionako već davno i prodali dionice Telekoma i ne pada im na pamet ponovo ih kupiti, unatoč tome što je direktor Sommer uvjeren da je koncern na putu da postane »međunarodni igrač«. Kritičari, međutim, kažu kako tu izjavu dioničari primaju kao poruku: dajte nam vaš novac i ne pitajte koliko ste izgubili u posljednje vrijeme. </p>
<p>Od međunarodnih poslova najveća je avantura Telekoma bila kupnja američkog Voicestreama za paprenu cijenu od 51 milijarde dolara. </p>
<p>Telekom račun mora platiti i za novi sustav UMTS, a on iznosi 8 milijardi, iako još nitko nije zaradio ni centa na tim telefonima i pitanje je kad će. Usto, 2001. Telekom se morao opravdavati zašto je svoje nekretnine u knjigama vodio po većoj vrijednosti od realne. Ove godine propao mu je i posao s prodajom kabelskog sustava jer je služba za nadzor utvrdila kako je izabrao kupca koji nema namjeru postati konkurencija Telekomu. Zato je i bilanca u još debljem minusu nego što je trebala biti. </p>
<p>Sudeći prema raspoloženju većine od oko 600 dioničara, Sommer je odgovoran za gubitke. No, većinski je vlasnik Deutsche Telekoma i dalje njemačka država. Dok ona hoće, Sommer ostaje direktor.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Raiffeisen: Početkom lipnja cijene benzina bez promjene </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Prema procjenama analitičara Raiffeisena, maloprodajna cijena naftnih derivata na domaćem se tržištu početkom lipnja neće mijenjati.</p>
<p>Kako objašnajvaju gotovo je sigurno da maloprodajna cijena naftnih derivata na hrvatskim benzinskim postajama početkom lipnja neće porasti. Tome u prilog govori pad cijena nafte u svijetu sredinom svibnja, te slabljenje tečaja dolara prema kuni u drugoj polovici svibnja, kada je američka valuta zabilježila svoj 23-mjesečni minimum u odnosu na kunu. Stoga, primjena formule koju je Vlada nametnula Ini kao orijentir za određivanje cijena u ovakvim uvjetima ne dopušta povećanje maloprodajnih cijena naftnih derivata, ističu u Raiffeisenu.</p>
<p>No, mišljenje je Raiffeisenovih analitičara da se maloprodajna cijena naftnih derivata početkom lipnja neće mijenjati ni na dolje. Razlog tome valja tražiti u tome što promjene cijene nafte u svijetu i deprecijacija dolara još uvijek nisu takve da bi nagnale Inu na smanjivanje maloprodajne cijene naftnih derivata na hrvatskim benzinskim postajama, zaključuju oni. Od početka prošle godine Ina usklađuje cijene naftnih derivata s kretanjem cijena nafte na Mediteranu i tečajem dolara, sukladno formuli koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva. Prodajna cijena, međutim, čini tek trećinu maloprodajne cijene pojedinog naftnog derivata, a puna se maloprodajna cijena dobije kada joj se još pribroje trošarine, PDV i naknade za ceste i autoceste. Primjenom formule, maloprodajna cijena na Ininim benzinskim crpkama lani je korigirana 16, a ove godine četiri puta. Posljednji su put naftni derivati u nas poskupili početkom travnja. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="76">
<p>Hoće li biti objavljeni svi korisnici menadžerskih kredita?</p>
<p>Prihvaćen zaključak HDZ-a kojim se Ured za reviziju obvezuje da Saboru dostavi podatke o svim dodijeljenim menadžerskim kreditima / Glavna državna revizorica Šima Krasić potvrdila je stajalište SDP-a da njezin ured neće moći obaviti tu zadaću jer im poslovne banke ionako ne daju informacije, niti Ured može tražiti podatke od HNB-a </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Unatoč sugestijama Vlade da bi Sabor trebao odbiti izvješće Državnog ureda za reviziju o dosad provedenim revizijama pretvorbe i privatizacije, zastupnici su ga u srijedu podržali većinom glasova. Glasovali su nakon svečane sjednice održane u povodu Dana Hrvatskoga sabora. </p>
<p>Budući da se takav ishod znao već nekoliko dana unaprijed, zanimljivija je vijest da je, unatoč protivljenju radne skupine klubova koalicije, prihvaćen zaključak HDZ-a kojim se Ured za reviziju obvezuje da Saboru dostavi podatke o svim dodijeljenim menadžerskim kreditima.</p>
<p>O tom zaključku, koji je dobio potporu i većine zastupnika HSLS-a, HSS-a i manjina, glasovalo se čak dvaput. Nakon što je prvi put prošao s 54 glasa za i 47 suzdržana, esdepeovci su inzistirali na još jednom glasovanju i prebrojavanju glasova. Uslijedilo je poslovničko prepucavanje i dovikivanje zbog kojeg je sabornica u jednom trenutku više nalikovala tržnici, no glasovanje je ipak ponovljeno. A rezultat - dva glasa više za zaključak nego u prvom glasovanju - hadezeovci su dočekali oduševljenim i trijumfalnim pljeskom, otvoreno uživajući u svojoj pobjedi.</p>
<p>I iako je glavna revizorica Šima Krasić potvrdila stajalište SDP-a da njezin ured neće moći obaviti zadatak jer im poslovne banke ionako ne daju podatke niti Ured može tražiti podatke od Hrvatske narodne banke, morat će u u roku od 60 dana dostaviti Saboru popis imena svih korisnika tzv. menadžerskih kredita.</p>
<p>Uz to, morat će dostaviti i imena banaka koje su odobravale kredite i njihovih direktora, zatim iznos odobrenih kredita, te podatke o izvorima sredstava kojima su ti krediti otplaćeni kao i što je njima kupljeno.</p>
<p>Osim menadžerskih kredita, zaključcima klubova vladajuće koalicije, Državni ured za reviziju obvezan je izvijesti Sabor o imenima odgovornih u tvrtkama u kojima su utvrđene nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji te o postojećnim kaznenim i prekršajnim prijavama. U istom roku morat će izraditi i kriterije redosljeda tvrtki koje će revidirati, uzimajući u obzir veličinu tvrtke prije privatizacije te organizacijska rješenja koja će reviziji omogućiti ispunjenje zacrtanih zadaća</p>
<p>»Javnost zanima samo porijeklo novca i menadžerski krediti, a sve ostalo je politička demagogija«, argumentirao je taj zahtjev Ivan Šuker (HDZ), dodavši da je očito da se s nekim podacima ne želi izaći u javnost. Na primjedbe o tome da Ured za reviziju nije ovlašten tražiti te podatke, rekao je da HNB nije njemačka, nego hrvatska institucija te da podatke o kreditima može zatražiti i Sabor, ako za to postoji politička volja.</p>
<p>Osim menadžerskih kredita, zaključcima klubova vladajuće koalicije, Državni ured za reviziju obvezan je izvijesti Sabor o imenima odgovornih u tvrtkama u kojima su utvrđene nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji te o postojećnim kaznenim i prekršajnim prijavama. U istom roku morat će izraditi i kriterije redosljeda tvrtki koje će revidirati, uzimajući u obzir veličinu tvrtke prije privatizacije te organizacijska rješenja koja će reviziji omogućiti ispunjenje zacrtanih zadaća.</p>
<p>Državno odvjetništvo obvezano je da u istom roku dostavi Saboru izvješće o pokrenutim postupcima u vezi s kaznenim djelima u pretvorbi i privatizaciji. Sabor je svojim zaključkom sublimirao i one Vladine, pa će Vlada u roku 60 dana morati predložiti izmjene postojećih zakona, koje bi omogućile sankcioniranje počinitelja pretvorbenog i privatizacijskog kriminala te utvrđivanje porijekla novca kojim je privatizacija izvedena. HDZ-ovi zastupnici su se usprotivili tom zaključku i retroaktivnoj primjeni zakona, ističući da postoji zakonski okvir za sankcioniranje i bez zakonskih izmjena te da je problem u nepostojanju političke volje. Vlada će Državnom odvjetništvu, uz to, morati omogućiti uvjete za kvalitetan rad.</p>
<p>Prije glasovanja, glavna revizorica Šima Krasić osvrnula se na primjedbe iz rasprave te naglasila da će, bez obzira na redosljed, svih 1982 poduzeća za koja su stigli zahtjevi, biti revidirano. Jedine probleme s dostavom traženih dokumentara revizorima pravile su poslovne banke, ali za to ne postoje sankcije, rekla je. Požalila se i na nedostatak novaca zbog kojeg Ured ne može dovoljno koristiti pomoć stručnjaka ni osnovati pravni odjel, neophodan da se kvalificiraju nepravilnosti, što sami revizori ne mogu raditi.</p>
<p>Prihvaćanjem izvješća revizije i predloženih zaključaka, završena je 22. sjednica Sabora, a zastupnici će se ponovno okupiti 12. lipnja.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dječaci triput teže svladavaju osmoljetku od djevojčica!</p>
<p>Ukupno je 5967 osnovaca polazilo nastavu na jezicima nacionalnih manjina, i to 3261 na srpskom, 2044 na talijanskom, 353 na češkom, 309 na mađarskom i devet na slovačkom jeziku / Najveći broj ponavljača među srednjoškolcima je u prvim razredima - 3,4 posto učenika, a najmanji u četvrtim - 0,6 posto</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Više od 2000 osnovaca lani nije prošlo u viši razred, od njih nešto više od 400.000. Nešto više od 4000 srednjoškolaca (2,2 posto), od ukupno 193.428, također ove godine ije prošlo u viši razred. Te podatke objavio je koncem svibnja Državni zavod za statistiku. U Hrvatskoj ima 622 redovite srednje škole, a 23 su škole za mladež s teškoćama u razvoju. Zavod je obuhvatio istraživanjem sve osnovne i srednje škole.</p>
<p>Razrede lani nije položilo 2332 učenika i učenica, od 404.773 osnovaca u Hrvatskoj. Na početku ove školske godine upisalo se 400.100 osnovaca od kojih 1928 ponavljača. Među onima koji su lani pali razrede bilo je gotovo triput više dječaka. Osnovne škole pohađalo je 197.177 djevojčica, a palo je njih 633. Razred nije prošlo 1699 dječaka, od njih 207.596. Najveći broj učenika koji nisu položili bili su učenici prvih razreda. Najmanje je razred palo učenika četvrtih razreda - 78, od ukupno 50.267.</p>
<p>Nastava se u većini osnovnih škola lani izvodila samo na jednom jeziku, a u njih 46 istodobno na hrvatskom i na nekom od jezika nacionalnih manjina. Od 2088 redovitih osnovnih škola, lani se nastava na jednom jeziku izvodila u 2042 škole. Od toga u 2016 škola na hrvatskom, 11 na talijanskom, osam na srpskom, šest na mađarskom i u jednoj na slovačkom. Osim na hrvatskom jeziku, nastava se u 46 škola izvodila i na jezicima nacionalnih manjina. Ukupno je 5967 učenika polazilo nastavu na jezicima nacionalnih manjina, i to 3261 na srpskom, 2044 na talijanskom, 353 na češkom, 309 na mađarskom i devet na slovačkom jeziku.</p>
<p>U redovitim osnovnim školama na jednog učitelja u prosjeku dolazi 15 djece, a u onima za djecu i mladež s teškoćama u razvoju jedan učitelj na tri učenika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Na početku ove školske godine, u redovitim osnovnim školama bilo je 26.810 učitelja, a u osnovnim školama za djecu i mladež s teškoćama u razvoju 692 učitelja. Udio žena u populaciji učitelja ove je godine 76,7 posto.</p>
<p>U redovitim srednjim školama ima gotovo podjednak broj učenika i učenica, ali je muških ponavljača više - 2632. Najveći broj ponavljača je u prvim razredima - 3,4 posto učenika, a najmanji u četvrtim - 0,6 posto. U srednjim školama za mladež s teškoćama u razvoju od ukupno 1572 učenika na početku ove školske godine njih 20 su ponavljači.</p>
<p>Učenici u redovitim srednjim školama i u onima za mladež s teškoćama u razvoju uče jedan, dva ili tri strana jezika. Po podacima Zavoda, lani je engleski jezik učilo 80,8 posto učenika, njemački 43,2 posto, talijanski 10,5 posto, francuski 3,5 posto, a ruski i španjolski samo 0,1 posto učenika. Među učenicima redovitih srednjih škola ima 98,8 posto onih u dobi od 14 do 18 godina, a samo ih je 1,1 posto starijih od 18 godina. Mlađih od 14 godina je 0,1 posto, a riječ je uglavnom o učenicima umjetničkih škola. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Novi informatički sustav bez JMBG </p>
<p>ZAGREB, 30 svibnja</p>
<p> - Vlada je u zatvorenom dijelu sjednice osnovala radnu skupinu za projekt »Uređivanje i implementacija sustava zaštite osobnih podataka«, navodi se u priopćenju Ureda za odnose s javnošću. Ta skupina treba pripremiti informatički sustav kojim bi se ukinuo JMBG uvođenjem jednoznačnih identifikacija po upravnim područjima. </p>
<p>Vlada je dala i suglasnost Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za sklapanje ugovora za drugu fazu projekta u vrijednosti 3,209.440 kuna za izradu informacijskog sustava. Pokrenut je postupak za sklapanje ugovora s BiH o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima, čime će biti ubrzano obavljanje granične kontrole.</p>
<p>Odlučno je i da se izdaju samurajske obveznice u iznosu do 25 milijardi jena. Kamatna stopa je nepromjenjiva i bit će utvrđena nakon objave izdanja, a obveznice dospijevaju 26. lipnja 2008. Sabor je pri donošenju ovogodišnjeg proračuna ovlastio Vladu da se može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu kapitala do ukupne svote od 11,66 milijardi kuna. Iznos je namijenjen za tekuće otplate glavnica kredita koji dospijevaju na naplatu tijekom 2002. godine te za financiranje proračunskog manjka. Izdanje samurajskih obveznica kompletiralo bi ovogodišnji plan inozemnog zaduženja izdavanjem državnih obveznica.</p>
<p>Vlada je dala suglasnost HBORU za sindicirani kredit od 100 milijuna eura.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Država će pomoći u izvozu pšenice</p>
<p>Država prepustila otkup pšenice tržištu / Pankretić: Realna cijena pšenice bila bi od 0,92 do 0,95 kuna po kilogramu / Osnovat će se dva povjerenstva za praćenje otkupa i izvoza pšenice ovogodišnjeg uroda</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić obajvio je model otkupa pšenice ovogodišnjeg uroda prema kojem država neće sudjelovati u otkupu, ali će pomoći u izvozu oko 250.000 tona tržišnih viškova pšenice. Dodao je da je za naknadu troškova izvoza prije žetve potrebno 98 milijuna kuna. Ministarststvo poljoprivrede i šumarsva osigurat će 50 milijuna kuna, a ostatak bi trebalo Ministarstvo gospodarstva koje, međutim, ne prihvaća sudjelovati u subvenciranom izvozu novcem Ravnateljstva za robne zalihe.</p>
<p>Pankretić ističe da Hrvatska ovoga ljeta očekuje proizvodnju oko 850.000 tona pšenice, a s lanjskim zalihama imat će oko milijuna tona. Budući da za svoje potrebe mora imati oko 750.000 tona, tržišni viškovi su 250.000 tona, i treba ih izvesti. Novost ovogodišnjeg model izvoza pšenice je spušatanje tih poslova s državne na razinu žuapnija. Ministarstvo poljoprivrede je rasporedilo izvozne kvote na 11 županija. Primjerice, Osječko-baranjskoj je pripalo 82.000 tona, Vukovarsko-srijemskoj 75.000 tona, Brodsko-posavskoj 24.000 tona, Virovitičko-podravskoj 18.000 tona, Požeško-slavonskoj 14.000 tona... Poslovi izvoza po pojedinim županijama, povjerit će se natječajem tvrtkama, koje se obavežu da će otkupiti sve ponuđene količine pšenice od seljačkih gospodarstava iz te županije. Moguća je i preraspodjela kvota, ali se mora voditi računa da se ne pređe 250.000 tona tržišnih viškova, koje bi trebalo izvesti.</p>
<p>Što se tiče otkupne cijene pšenice, ministar kaže da bi realna bila od 0,92 do 0,95 kuna po kilogramu, iako seljaci traže 1,10 kuna po kilogramu. On drži da će cijenu određivati proizvođači i otkupljivači. Država je odredila i zajamčenu otkupnu cijenu od 0,70 kuna po kilogramu i država bi po njoj bila obavezana otkupiti svu pšenicu koja se ne proda. Uz to, osnovati će se se i dva povjerenstva za otkup i izvoz pšenice ovogodišnjeg uroda.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Poboljšana sigurnost letenja nad Hrvatskom</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Nadzorni (audit) tim Međunarodne organizacija civilnog zrakoplovstva ICAO u misiji obilaska nekoliko europskih zemalja proveo je u razdoblju od 24. do 28. svibnja nadzor provedenih korektivnih mjera zrakoplovnih vlasti Republike Hrvatske na unapređenju sustava nadzora sigurnosti u zrakoplovstvu. Kako su u srijedu izvijestili iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza, stručnjaci ICAO-a proveli su nadzor nad kompletnim sustavom rada zrakoplovnih vlasti u sastavu MPPV-a - zrakoplovnoj regulativi, organizaciji zrakoplovnih vlasti, licenciranju zrakoplovnog osoblja (pilota i tehničara), operiranju i plovidbenosti zrakoplova. Tim auditora ICAO-a izrazio je zadovoljstvo postignutim napretkom na tim područjima u prošle dvije godine, što će afirmirati Hrvatsku u vezi sa sigurnim letenjem hrvatskih zrakoplova u domaćem i u europskom zračnom prostoru.</p>
<p>Kao najvažniji domet provedenih aktivnosti unapređenja nadzora sigurnosti u hrvatskom zrakoplovstvu istaknuto je preuzimanje sustava Zajedničkih europskih zrakoplovnih vlasti (JAA) lani u lipnju, čime je nastavljena uspostava sustava nadzora kojim će se udovoljiti ne samo ICAO zahtjevima nego i strožim europskim standardima. Audit tima ICAO-a rezultirao je i preporukama za daljnje poboljšanje rada zrakoplovne vlasti, a istaknute su i dvije najvažnije preporuke Upravi zračnog prometa. Prvo, preporučeno je da se nastavi specijalističko usavršavanje stručnih djelatnika, a druga se preporuka odnosi na dopunu pisane procedure radi preciznog delegiranja funkcionalnih obveza i odgovornosti. Preporučeno je također da se analiziraju organizacijske promjene strukture zrakoplovnih vlasti da se unaprijedi učinkovitost inspekcije i upravnog nadzora sigurnosti zračnog prometa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>»Sad je teško reći što je prošle godine trebalo pametno učiniti«</p>
<p>Zorica: Nismo se prošle godine odrekli predsjednikovog pokroviteljstva, već samo darova slavodobitniku, jer se prvi put u alkarskoj povijesti dogodilo da joj nije bio nazočan alkarski vojvoda / Zorica ne zna kako bi i s kim Ivica Perić, Ognjen Preost i Stipe Breko, trojica isključenih alkara, vježbali u Sinjskom polju, ako bi se tamo, slučajno, pojavili, jer to nije u duhu alkarske tradicije, a još manje u duhu - prastarih običaja</p>
<p>SINJ, 30. svibnja</p>
<p> – Dok sinjski alkari utorkom i petkom poslije podne redovito treniraju u Sinjskom polju pod vodstvom alajčauša Ivana Zorice za nadmetanja u ovogodišnjoj 287. alki, istodobno se roje upiti u svezi održavanja, financiranja i pokroviteljstva alkarskih svečanosti na koje odgovore ne mogu dati u Upravi Viteškog alkarskog društva. </p>
<p>Sinjani i Cetinjani pitaju, hoće li predsjednik RH Stjepan Mesić biti pokrovitelj ovogodišnjeg održavanja viteškog spektakla i hoće li osobno nazočiti 4. kolovoza na trkalištu podno stare tvrđave, na tribini na kojoj je lani izviždan njegov izaslanik general Milivoj Petković. Alkare i Sinjane zanima, postoji li mogućnost da alkarski vojvoda, general Mirko Norac sudjeluje u ovogodišnjoj Alki i hoće li HRT izravno prenositi natjecanja iz grada podno Kamićka.</p>
<p>Mnoge zanima i što će poduzeti alajčauš Ivan Zorica i aktualna Uprava sinjskog VAD-a, ako se alkari Ivica Perić, Stipe Breko i Ognjen Preost, inače isključeni iz Alke, ipak pojave na pripremama u Sinjskom polju.</p>
<p>Alajčauš Ivan Zorica, drugi čovjek u sinjskoj Alki i član Upravnog odbora Viteškog alkarskoga društva, o svemu kaže: </p>
<p>– Moje je mišljenje, a dijele ga i članovi Upravnog odbora VAD-a, da bi Predsjednik RH, Stipe Mesić, trebao poštovati odluku, kao i njegovi prethodnici, Josip Broz Tito i dr. Franjo Tuđman, da za svoga predsjedničkoga mandata bude i pokroviteljem sinjske Alke. Odluku o pokroviteljstvu ne bi trebalo donositi svake godine. </p>
<p>– Predsjedničkoga pokroviteljstva bilo je i lani, kaže Zorica, ali s obzirom na specifičnu situaciju, koja je tada vladala u Sinju, posebice na alkarskom trkalištu, sad je teško reći što je trebalo pametno učiniti. Lani se prvi put u dugoj povijesti, Alka održala bez alkarskoga vojvode, koji je u pritvoru, podsjetio je Ivan Zorica. </p>
<p>Duh alkarske tradicije</p>
<p>Dodaje, da je Uprava VAD-a tada donijela odluku da se ne ukida pokroviteljstvo predsjednika, već samo odluku da slavodobitnik ne može uzeti dar od izaslanika predsjednika, kad alkarski vojvoda nije nazočan viteškom nadmetanju.</p>
<p> Zorica naglašava, da ne zna kako će i s kim Ivica Perić, Ognjen Preost i Stipe Breko vježbati u Sinjskom polju, ako bi se tamo, slučajno, pojavili na konjima. Tvrdi, da takvo nešto nije u duhu alkarske tradicije ni alkarskog Statuta, a još manje u duhu prastarih običaja naroda Sinja i cetinskoga kraja.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Skupo plaćamo akcije nepušenja, ali i poticaje za sadnju duhana</p>
<p>SPLIT, 30. svibnja</p>
<p> – U sklopu brojnih programa Županijskog zavoda za bolesti i ovisnosti, koji dugi niz godina provodi projekte prevencije i suzbijanja narkomanije i alkoholizma, već sedmu godoinu zaredom uspješno radi i škola nepušenja sa sjedištem u Splitu. </p>
<p>Voditelji škole, školski liječnici, socijalni radnici i psihijatri dosad su održali 34 petodnevna tečaja odvikavanja od nikotina s oko 350 pušača. Postignuti rezultati, tvrdi ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti, Anita Čudina, bolji su od očekivanih jer je čak 38 posto polaznika prestalo pušiti.</p>
<p> »Najmlađi pušač koji je tražio pomoć bio je star 17, a najstariji 75 godina, a inače su prednjačile žene. Motivi dolaska na tečaj odvikavanja ranijih su godina bili uglavnom zdravstveni, dok danas veliku ulogu imaju društveni pritisci, osjećaj samopoštovanja i želja za rješavanjem ovisničkog ponašanja. Novina škole je održavanje redovitih jednotjednih sastanaka s bivšim polaznicima kako bi ih stručnjaci poticali u daljnjoj odluci o nepušenju«, kazala je Anita Čudina. </p>
<p>Istaknula je kako je nikotin ubojica broj jedan u Hrvatskoj i u svijetu, jer uzrokuje karcinom pluća, razna oboljenja krvnih žila, stvara izrazitu psihološku i fizičku ovisnost, te smanjuje kvalitetu življenja. Pušači duhana, tvrdi Čudina, skloniji su uzimanju i drugih sredstava ovisnosti, najčešće alkohola i kofeina istodobno, a u životu se u mnogim drugim situacijama rizičnije ponašaju. </p>
<p>Prema statističkim podacima i stručnim proučavanjima ovisnost samo o jednoj drogi je izuzetak. Naime, takve osobe često su sklone istodobnom uzimanju različitih psihoaktivnih tvari, te zlouporabi raznih lijekova za umirenje, spavanje, stimulaciju i ublažavanje boli. </p>
<p>»Prema najnovijim saznanjima našeg Zavoda, više od 95 ovisnika o lakim i teškim drogama su i kronični pušači duhana. Apsurdno je, međutim, što se kod nas izdvajaju ogromna novčana sredstva za suzbijanje pušenja i izradu skupih propagandnih poruka, a u isto vrijeme hrvatska Vlada izdvaja znatna sredstva poticajima za uzgoj duhana«, upozorila je Anita Čudina. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Sanader: Ova vlast već dvije godine politikantski mijenja ono što je bilo za HDZ-ove</p>
<p>ZAGREB/OSIJEK/VUKOVAR, 30. svibnja</p>
<p> – HDZ obilježio je u četvrtak Dan državnosti, koji se prema Zakonu o blagdanima od ove godine više ne slavi 30. svibnja, nego 25. lipnja, zato što smatra da nije trebalo mijenjati njegov datum. Izaslanstvo HDZ-a na čelu s predsjednikom Ivom Sanaderom i potpredsjednicom Jadrankom Kosor u četvrtak je u Zagrebu položilo vijence na grob dr. Franje Tuđmana, Oltar domovine na Medvedgradu, grob Ante Starčevića, grob Stjepana Radića i kod Križa za branitelje na Mirogoju.</p>
<p>»HDZ poštuje odluke Hrvatskog sabora, ali politički smatra da je trebalo ostaviti Dan hrvatske državnosti te će 30. svibnja i dalje obilježavati kao Dan državnosti«, rekao je Sanader. Dan državnosti 11 godina je obilježavan kao dan hrvatske nezavisnosti i postao je tradicija u Hrvatskoj i u iseljeništvu, pa ga nije trebalo mijenjati, dodao je Sanader. »Ova vlast već dvije godine mijenja ono što je bilo za vrijeme vlasti HDZ isključivo iz politikantskih razloga da bi si stvorila alibi za neuspješnu gospodarsku politiku i nerješavanje socijalnih problema«, kazao je Sanader.</p>
<p>Vijence na grob dr. Franje Tuđmana i Oltar domovine položili su i predstavnici Udruge za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta (UHIP) te predstavnici političke stranke Hrvatskog istinskog preporoda (HIP). U Osijeku je bivši Dan državnosti Gradski i Županijski odbor HDZ-a obilježio svečanom sjednicom te polaganjem cvijeća ispred Kapelice mira na lijevoj obali Drave. Članovi vukovarsko-srijemskog Županijskog i gradskih odbora HDZ-a također su položili su vijenac podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru. (H/S. Č. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Čehok:»SDP ne može slijediti tempo varaždinskoga Poglavarstva«</p>
<p>VARAŽDIN, 30. svibnja</p>
<p> - »Žalim što preko medija komuniciramo samo s jednom strankom - SDP-om i držim čudnim što se četiri stranke u varaždinskoj gradskoj vlasti mogu složiti, a jedna je uvijek suzdržana. To je stoga što SDP ne može slijediti tempo ovog Poglavarstva. </p>
<p>Oni ne mogu raditi brzinom kojom mi radimo, nikad nisu dovoljno pripremljeni za odluke, uvijek traže odgode ili su suzdržani. Mi smo izabrani od građana, želimo snositi odgovornost i zato želimo raditi, a ne politizirati. Smetaju me i laži oko toga što smo mi na prošloj sjednici raspravljali i kakve smo odluke donijeli.«</p>
<p> To je u srijedu u Gradskoj vijećnici rekao gradonačelnik dr. Ivan Čehok, na konferenciji za novinare, odgovarajući na javno iznešene SDP-ove tvrdnje, da se na sjednicama ne uvažava njihovo mišljenje. Čehok je pojasnio, da su se urbanistički planovi mijenjali zbog prostora bivše vojarne u Križanićevoj ulici, kako bi mlade obitelji mogle kupiti zemljišta za gradnju kuća. Obzirom da je promjena planova preskupa samo za jednu lokaciju, uključili su i druge. </p>
<p> »U tom sklopu SDP govori samo o Varteksovim bazenima i svjesno obmanjuje varaždinsku javnost. Hoće li se bazeni rekonstruirati ili će se rušiti i hoće li se zemljište prodati, stvar je stručnih procjena i javnog natječaja«, tvrdi Čehok. Za njega je obmanjivanje javnosti kad se kaže da gradska vlast već zna što će napraviti, a da nije konzultirala građane. </p>
<p> Čehok je upitao, kako SDP može postaviti pitanje uvažavanja mišljenja građana, kad predsjednik SDP-a i premijer, Ivica Račan, potpisuje sporazum sa Slovenijom, bez znanja koalicijskih partnera, a kamoli građana. </p>
<p> Predsjednica Gradskog vijeća Dubravka Kanoti (HNS) je rekla da nije korektno spominjati nekvalitetan rad Gradskog vijeća, jer se tako omalovažava većina vijećnika. Dogradonačelnik Tomislav Bogović (HSS) je dodao da je SDP-ov način komunikacije posljedica frustracije u stranci, a dogradonačelnik Zlatko Horvat (HNS), da ga iznenađuje lakoća kojom SDP odbacuje argumente, »jer mi poštujemo proceduru«. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Potrošač«: HT će i dalje biti monopolist</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« reagiralo je u srijedu na izjavu potpredsjednika Vlade Slavka Linića da »HT više nije monopolist ni na području nepokretne javne telekomunikacijske mreže« priopćenjem u kojem tvrdi da Hrvatske telekomunikacije (HT) još drže monopol i da će, po Zakonu o telekomunikacijama, tako i ostati. Taj mu položaj omogućuje članak 98. Zakona o telekomunikacijama iz 1999. i isti članak iz dopuna Zakona 2001., kaže se u priopćenju. U prvom se HT-u daje »isključivo pravo da bude operator nepokretne javne telekomunikacijske mreže do 31. prosinca 2002. godine«, a u drugom se kaže da HT »u prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2004. godine neće biti obvezan omogućiti drugim operatorima i davateljima usluga pristup svojoj lokalnoj petlji...«, navodi se u priopćenju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Britanija s pet milijuna funti podupire hrvatsko približavanje EU</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Velika Britanija želi pomoći Hrvatskoj u procesu prilagodbe i približavanja EU-u i u tu je svrhu donesen Akcijski plan koji obuhvaća pet milijuna funti za razdoblje od tri godine, istaknuli su u srijedu na konferenciji za novinare u Zagrebu hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica i ministar za jugoistočnu Europu u Foreign Officeu Denis MacShane.</p>
<p>Ta će sredstva biti usmjerena na niz područja - poboljšanje učinkovitosti državne uprave pri rješavanju pitanja vezanih za europske integracije, pitanja vezana uz pravosuđe i unutarnje poslove s posebnim naglaskom na rješavanje problema kriminala i korupcije, razvoj tržišnog gospodarstva, obrazovanje i zapošljavanje, reformu zdravstva i socijalne skrbi, povratak izbjeglica, zaštitu okoliša, poljoprivredu i regionalni razvoj, medije te koordinaciju zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a.</p>
<p> »Nadam se da će ovaj plan ohrabriti hrvatsku vladu na nastavak procesa reformi, posebice u nekim ključnim područjima kao što su pravosuđe ili donošenje jasnih pravila za strane ulagače, a također i na nastavak procesa povratka izbjeglica i suradnje s Haaškim sudom. Pozvao bih stoga generala Antu) Gotovinu, kao domoljubnog Hrvata, da ispuni dužnost i pojavi se pred sudom u Haagu kako bi se otklonila glavna zapreka za punu normalizaciju odnosa između Hrvatske i EU-a«, izjavio je MacShane. </p>
<p> Upitan za procjenu tijeka procesa proširenja EU-a i perspektiva Hrvatske MacShane je ustvrdio da bi, ako se ispuni ambicija EU-a da nove članice u nju uđu do izbora za Europski parlament 2004., »hrvatski zahtjev za punopravnim članstvom mogao stići prije no što se misli«. Dodao je kako bi njegova ambicija bila vidjeti hrvatske kandidate za Europski parlament na izborima 2009. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Invalidi u kolicima dva i pol sata čekali u Mesničkoj</p>
<p>Udruzi invalida tek je u srijedu u podne dopušteno da se okupi ispred Sabora / Jalšovec i Dečak obećali da će izmjene Zakona biti na dnevnom redu prije ljetne stanke </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Baltazar Jalšovec i predsjednik Odbora za ratne veterane Đuro Dečak primili su u srijedu predstavnike Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine. Obećali su im da će predložene izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja biti uvrštene u dnevni red zasjedanja po hitnom postupku prije ljetne stanke. Time bi, ako se prihvate izmjene, ta skupina invalida ponovo stekla pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe što im je uskraćeno donošenjem Zakona potkraj prošle godine. Od tada su im i primanja smanjena 45 posto.</p>
<p>Zahtjeve stopostotnih invalida prve skupine podržao je Odbor za ratne veterane na sjednici u ožujku, a početkom tjedna to su obećali i predstavnici klubova zastupnika HSLS-a, HSS-a, HDZ-a, HSP-a, DC-a i IDS-a. </p>
<p>Članovi Udruge, prema riječima njezina predsjednika Đure Glogoškog, željeli su im u srijedu iskazati podršku okupljanjem ispred Sabora. No skup im je do 12 sati bio zabranjen zbog održavanja svečane sjednice u povodu Dana Hrvatskoga sabora. Unatoč tome, invalidi u kolicima okupili su se u devet sati na Trgu bana Jelačića i krenuli Ilicom i Mesničkom na Gornji grad, s obrazloženjem da žele posjetiti neraspoređene policajce koji prosvjeduju ispred Banskih dvora. Na sredini Mesničke ispriječila im se policijska blokada pa su invalidi morali čekati dva i pol sata na uzbrdici sve dok im u podne nije bilo dopušteno da održe skup na Markovu trgu. </p>
<p>Ispred Sabora stopostotne invalide posjetili su zastupnici Anto Đapić (HSP) i Vesna Škare-Ožbolt (DC), a u prolazu im se obratio i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić koji se ispričao što ih ne može primiti jer odlazi na službeni put.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>»I po cijenu smjene Vlade nećemo dopustiti rezanje radničkih prava« </p>
<p>Misija MMF-a otvoreno priznala da izmjene Zakona o radu znače smanjenje</p>
<p>radničkih prava / Jurić: Nećemo popustiti, pa ni pod diktatom MMF-a / Kunst: Suprotstavit ćemo se Vladi svim raspoloživim sindikalnim oružjem </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Misija MMF-a, koja je u dvotjednom posjetu Hrvatskoj, otvoreno je ovih dana priznala sindikalnim čelnicima da izmjene Zakona o radu, posebice otpremnina, otkaznih rokova i definicije malog poslodavca, znače smanjenje radničkih prava. Izmjene su, tvrde ememefovci, nužne da bi se otvorio prostor za novo zapošljavanje, a sindikalistima su uvijeno dali do znanja da bi promjene Zakona o radu mogle biti prihvaćene i bez njihova pristanka. </p>
<p> »To se moglo zaključiti iz sugestije Hansa Flickenschilda da ne prosvjedujemo prejako, što znači da prosvjedi dolaze u obzir ako Vlada pošalje u saborsku proceduru izmjene Zakona s kojima nismo suglasni. No, mislim da si Vlada sigurno neće htjeti zabiti takav autogol«, ističe predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić, poručivši Vladi da sindikati neće popustiti kad je riječ o smanjenju radničkih prava, pa ni pod diktatom MMF-a.</p>
<p>»Turistički posjet misije MMF-a bio je bezuspješan s obzirom na zadatak s kojim je došla, a to je da daje potporu Vladinom prijedlogu izmjene Zakona o radu, jer se o novom stand-by aranžmanu nije ni razgovaralo. Kroz 'usta' predstavnika MMF-a zapravo je progovarala Vlada. Ememefovci nam nisu rekli ništa novo što već nismo čuli od Vlade«, kaže predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst. Razočaran je sastankom jer je očekivao razgovor o konkretnim mjerama koje je MMF dogovorio s Vladom, a ne da sindikate uvjerava kako je sadašnji zakon predobar za radnike.</p>
<p>»Pokušali su na nas utjecati kako ne bi bilo dobro, ako Vlada mimo dogovora sa sindikatima uputi izmjene Zakona u proceduru, provesti drastične sindikalne akcije. No, mi smo Flickenschildu otvoreno rekli da nećemo dopustiti izmjene Zakona mimo sindikata ni po koju cijenu i da će biti pritisaka koji će, ako treba, ići sve do smjene Vlade«, naglašava Kunst. Dodaje kako je najavljeni opći štrajk u pripravi, a četiri sindikalne središnjice (SSSH, URSH, HUS i NHS) svim će se raspoloživim sindikalnim »oružjem» suprotstaviti Vladi.</p>
<p>Sindikalni čelnici kažu kako su ih ememefovci pokušali uvjeriti da je smanjenje radničkih prava nužno, jer su ona previsoka za sadašnju razinu BDP-a te da bi se zaposleni - odricanjem od takvih previsokih prava koja koče otvaranje radnih mjesta - trebali solidarizirati s nezaposlenima. I Vlada i MMF pokušavaju zaposlenima nametnuti krivnju što uopće još rade i posvaditi ih s nezaposlenima, ogorčeni su sindikalisti.</p>
<p>»MMF je zadovoljan projekcijom rasta BDP-a od tri i pol do četiri posto, ali i sam Flickenschild priznaje da takav porast ne može dovesti do rasta zaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta, već se uz taj rast BDP-a može očekivati daljnji pad životnog standarda«, napominje Jurić. Vlada je dosad isticala kako je glavni cilj izmjene Zakona o radu upravo rast zaposlenosti, a s projiciranom stopom rasta BDP-a taj argument otpada, smatra Jurić. </p>
<p>Ipak, prema njegovim riječima, misija MMF-a nije u razgovoru sa sindikatima postavila izmjenu Zakona o radu kao uvjet za novi stand-by aranžman, iako u kontekstu novog aranžmana fleksibilnost tržišta rada i usklađivanje sa standardima Europske unije zauzimaju važno mjesto. Sindikati su u dosadašnjim pregovorima i pristali na promjene Zakona koje se odnose na privremene, fleksibilne oblike rada, ali i traže da se odredbe koje već postoje u Zakonu (nepuno radno vrijeme, skraćeni rad za višak radnik...) i primjenjuju.</p>
<p>Pregovori o izmjeni Zakona o radu nastavit će se sljedeći tjedan i to samo o 24 pitanja o kojima su se socijalni partneri uspjeli usuglasiti. Uža stručna grupa, u kojoj će biti po dva predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, pripremit će konkretne formulacije izmjena koje se odnose na rad na određeno vrijeme, atipične poslove i druge manje sporne odredbe. </p>
<p>Sindikati su odbili prijedlog Vlade i poslodavaca da se otkazni rok skrati sa šest na tri mjeseca, a otpremnine smanje na najviše šest bruto plaća. O četiri sporna pitanja - duljini otkaznog roka, visini otpremnina, statusu malog poslodavca i doprinosu solidarnosti - presudit će pregovori na Gospodarsko-socijalnom vijeću i to, kako je nedavno dogovoreno na radnom sastanku s premijerom Ivicom Račanom u Vili Prekrižje, tek nakon što Vlada pripremi konkretne razvojne mjere. Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović procjenjuje da bi se sjednica GSV-a mogla održati u sljedeća dva tjedna. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Država će ipak od dužnika naplatiti dvije milijarde kuna? </p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> - Vlada će se nagoditi s 818 dužnika o podmirenju starih dugova za nenaplaćene poreze, carine i doprinose koji su dosegnuli više od 65 milijuna kuna. Odlučeno je to na sjednici Vlade u srijedu, na kojoj su ministri obaviješteni i o provedbi Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. Prvih 181 dužnika podmirit će dug od 16 milijuna kuna reprogramom, 47 milijuna bit će uz popust uplaćeno jednokratno, a dva milijuna bit će otpisana.</p>
<p>Do 23. siječnja, datuma koji je zakon predvidio kao rok za prijavu duga, podneseno je 56.050 prijava. Među njima je 35.266 podnositelja navelo iznose i prijavilo dug od 5,33 milijarde kuna. No u Ministarstvu financija procjenjuju da bi iznos na kraju mogao dosegnuti oko 7,3 milijarde kuna. </p>
<p>Kako je rekao ministar financija Mate Crkvenac, nagodbe će biti postignute za 17.000 prijava od 36.000 koje se obrađuju. Također, od naplate starih dugova u državni se proračun neće sliti očekivanih dva i pol milijuna kuna za ovu godinu. </p>
<p>Pomoćnik ministra financija Jure Bajić objasnio je da će biti uplaćeno manje gotovine nego što je planirano. Ali, ako se tome dodaju drugi načini podmirenja dugova, država će ipak naplatiti više od dvije milijarde kuna. </p>
<p>Zaključci Vlade odnose se, odlučeno je, i na one koji su podnijeli prijave poslije 23. siječnja, a podržan je prijedlog da se odbijaju nagodbe s dužnicima protiv kojih se vodi kazneni ili prekršajni postupak zbog nanošenja štete državnom budžetu, te drugim pravnim ili fizičkim osobama. </p>
<p>Vlada će raspravljati o konačnim rješenjima za daljnje nagodbe jer je rok za zaključenje tog posla 21. kolovoza. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglasio je kako je očito da se može postići sporazum između dužnika i vjerovnika, dodavši da se po takvom modelu moraju tražiti rješenja za nenaplaćene dugove. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Tomčić: Ulazak u Europu ovisit će o spremnosti svih građana da ustraju na tom putu</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Izvođenjem državne himne i odavanjem počasti svima koji su kroz stoljeća dali živote za domovinu, u srijedu je počela svečana sjednica Hrvatskog sabora u povodu 30. svibnja, Dana Sabora, koji se prvi put obilježava. Nakon polustoljetne komunističke vladavine i prvih slobodnih izbora prije 12 godina, 30. svibnja 1990. konstituiran je višestranački Sabor.</p>
<p>Svečanu je sjednicu otvorio potpredsjednik Sabora Mato Arlović, pozdravljajući predsjednika Republike Stjepana Mesića, zamjenika premijera Dražena Budišu te članove Vlade, predstavnike sudbene vlasti, vjerskih zajednica, diplomatskog zbora, Grada Zagreba i Zagrebačke županije te saborske zastupnike. Svečanim govorom, nazočnima se obratio predsjednik Sabora, Zlatko Tomčić. Podsjetio je na to da je hrvatski parlament star koliko i hrvatska država, govoreći o povijesti Hrvata te političkim prilikama u kojima su živjeli. No, 30. svibnja 1990. dan je koji će u hrvatskoj povijesti ostati upamćen kao prekretnica nakon pola stoljeća jednostranačkog sustava i kao dokaz da se hrvatski narod opredijelio za demokraciju i parlamentarizam, s pravom na vlastitu državu.</p>
<p>Također se osvrnuo na Domovinski rat i strahote koje je hrvatski narod proživio u borbi za vlastitu nezavisnost i slobodu te na stradanja Vukovara, Dubrovnika, Škabrnje... Tomčić je upozorio i na brojne probleme s kojima je Hrvatska suočena u vezi s nezaposlenošću, funkcioniranjem administracije, ulogom obrazovanja i znanosti u društvu... »Kronična bolest, visoka stopa nezaposlenosti, još je nerješiv problem i od toga ne možemo bježati«, naglasio je Tomčić. Izrazio je nadu da će taj ključni problem biti amortiziran kad se uspostave pretpostavke za ulaganja zdravog kapitala te za poticaje i otvaranje vrata poduzetničkim idejama. Poseban je problem upravo državna administracija, nastavio je, koja je preglomazna i preskupa, a u tijelima državne vlasti ne funkcionira, a ponekad čak »otvoreno opstruira provođenje određenih odluka«.</p>
<p>Kritičnim je ocijenio i funkcioniranje pravosudnog sustava, kazavši da je jedna od temeljnih značajki demokratski uređenog društva osjećaj pravne sigurnosti i pravne zaštite te učinkovit pravosudni sustav budući da je to osnovni uvjet za gospodarski i društveni napredak. Tomčić je naglasio i to da mladim i obrazovanim ljudima treba otvoriti perspektivu u Hrvatskoj. Podsjetivši na to da je lani Sabor postao jednodoman, istaknuo je da postoji mogućnost da se, slijedeći suvremene trendove, ukaže potreba za uvođenjem novog doma snažnih regija radi očitovanja političkih, gospodarskih i drugih interesa regija.</p>
<p>Govoreći o uspjesima u vanjskoj politici, ponajprije potpisivanju Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, Tomčić je poručio da će ulazak u europske integracije ovisiti o spremnosti svih građana da ustraju na tom putu. Osim toga, Hrvatska je okrenuta i sigurnosnim i obrambenim integracijama, dodao je, istaknuvši da je Hrvatska danas faktor stabilnosti u regiji.</p>
<p>Ugledni glumci pročitali su Proglas bana Josipa Jelačića te ulomke iz govora Ante Starčevića, Stjepana Radića, Vladimira Nazora, Žarka Domljana, Franje Tuđmana i Stjepana Mesića.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Sudbina povratnika središnje pitanje u Hrvatskoj</p>
<p>Nacionalne manjine, posebno Romi i Srbi, suočavaju se s nasiljem i diskriminacijom, a u izvještaju se ističe i privilegirani položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj / Pozitivan pomak postignut je u medijskim slobodama, ali još postoji povezanost medija i političara / Na HRT-u je i dalje prisutan utjecaj radikalno-desničarskih stavova, a mnogi mediji i dalje prakticiraju govor mržnje, tvrdi se u izvještaju IHF-a</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Međunarodna helsinška federacija (IHF) objavila je u utorak godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava na području djelovanja OESS-a u prošloj godini. U dijelu izvještaja koji se odnosi na Hrvatsku, navodi se da je sudbina povratnika središnje pitanje ljudskih prava u Hrvaskoj. Prije svega, riječ je o problematičnom i sporom povratu imovine. Velik problem je i sporost pravosuđa. Spominju se i kršenja ekonomskih i socijalnih prava građana, uz napomenu da su smanjena prava radnika, a pojačan je položaj poslodavaca. Nacionalne manjine, posebno Romi i Srbi, suočavaju se s nasiljem i diskriminacijom, a u izvještaju se ističe i privilegirani položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj.</p>
<p>Pozitivan pomak postignut je u medijskim slobodama, ali još postoji povezanost medija i političara. Na HRT-u je i dalje prisutan utjecaj radikalno-desničarskih stavova, a mnogi mediji i dalje prakticiraju govor mržnje. </p>
<p>Kad je riječ o susjednim zemljama, IHF-ov izvještaj spominje ozbiljna kršenja ljudskih prava u Sloveniji »usprkos dobroj međunarodnoj reputaciji među bivšim socijalističkim državama«. Većina kršenja prava odnosi se na ne-Slovence, koji još nemaju riješena statusna pitanja, pa ne mogu ostvarivati svoja prava. Među nacionalnim manjinama čiji se problemi ne riješavaju, navedeni su Hrvati, Romi, Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Srbi. Izvjestitelje također zabrinjava policijsko nasilje u Sloveniji, a sumnja se da tajne službe nadgledaju telefone i e-mail mnogih intelektualaca, posebno nakon 11. rujna. Ni slovenski sudovi ne ističu se brzinom - otprilike milijun predmeta nije riješeno. Osim toga, sumnja se i u nezavisnost sudstva, jer postoje indicije da se tužitelji i sudovi vode političkim motivima u postupcima gospodarskog kriminala, korupcije i slučajeva povezanih s privatizacijom.</p>
<p>Kad je riječ o BiH, »prošla godina je pokazala da međunarodne vlasti nemaju strategiju za provedbu ključnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma - povratka prognanika«. Povratak u Federaciju dvostruko je veći, nego u srpski dio BiH, gdje postoji ogroman otpor povratku, a i najteži slučaj kršenja prava povratnika zabilježen je baš u tom dijelu BiH. Naime, u selu Piskavici, u svojoj je kući ubijena 16-godišnja povratnica Meliha Durić. Prva polovina prošle godine u BiH prošla je u znaku nacionalističkih napada na ustavni poredak i Daytonski sporazum, navodi se u izvještaju. HDZ BiH pokušao je stvoriti treći entitet, a »njihovo vodstvo, predvođeno Antom Jelavićem, pobunilo se protiv ustava BiH i Federacije BiH«. Te napore podržala je i Katolička crkva. Velik problem je i to da 60 posto stanovnika živi ispod granice siromaštva te sporo privođenje ratnih zločinaca pravdi, posebno Ratka Mladića i Radovana Karadžića.</p>
<p>U poduljem izvješću o stanju ljudskih prava u Srbiji, navodi se da ratni zločini počinjeni u ime Velike Srbije i dalje kompliciraju stanje u društvu, jer tranzicija uvelike ovisi o odnosu novih vlasti prema sudu u Haagu. Prava nacionalnih manina ugrožena su zbog etnonacionalizma, sloma bivše države, antieuropske histerije. Pitanje manjina usko je povezano s pitanjem izbjeglica iz Hrvatske i BiH, kojih je oko 400.000. Njih se sustavno naseljavalo u područja s multietničkom sastavom.</p>
<p>Za Crnu Goru se navodi da nema napretka u demokratizaciji, kao ni u borbi protiv kriminala, korupcije i šverca. U Mađarskoj se, pak, ističu vladini pokušaji da kontrolira javne medije, a problematičan je i vladin odnos prema nezavisnosti sudstva.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Moguća i kaznena odgovornost vlasnika »Lovca« zbog zaraze</p>
<p>ČAKOVEC, 30. svibnja</p>
<p> - Zbog zaraze salmonelom proteklih su dana na Odjel infektologije Županijske bolnice u Čakovcu primljena 63 bolesnika. Ukupno je u donjomeđimurskom kraju oko 200 ljudi imalo simptome otrovanja salmonelom. </p>
<p>Svi su oni jeli roladu od kruha s jajima na kojoj su se namnožile bakterije zbog higijenskih propusta i nedovoljne termičke obrade hrane. Inspekcija je pronašla brojne nedostatke u kuhinji kavane »Lovac« u Prelogu, koja je zatvorena, a protiv odgovornih su podnesene prijave.</p>
<p>Otkriveno je i da kavana »Lovac« nema dozvolu za razvoženje hrane već samo za posluživanje u lokalu. Utvrđeno je i da je nakon zabrane sanitarne inspekcije hrana ipak bila odvezena najmanje u jednu tvrtku. Zbog toga se za slučaj zainteresiralo i Županijsko državno odvjetništvo u Čakovcu, koje će na temelju dokumentacije utvrditi postoji li kaznena odgovornost vlasnika lokala.</p>
<p>Dosad je epidemija salmoneloze samo u zdravstvu izazvala troškove od 250 tisuća kuna, a daleko su veće štete u tvrtkama u kojima je bila potpuno obustavljena ili prepolovljena proizvodnja.</p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Stopostotnim invalidima opet nekadašnja prava?</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – U saborsku je proceduru po hitnom postupku upućen Prijedlog zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Taj bi se zakon na dnevnom redu trebao naći već na sljedećoj parlamentarnoj sjednici koja počinje 12. lipnja, dakle prije ljetne stanke koja počinje 15. srpnja. Predlagači zakona, Đurđa Adlešić i Želimir Janjić iz HSLS-a, koje su podržali saborski Odbor za ratne veterane i većina klubova zastupnika - HSLS, DC, IDS, LS, HSS, HDZ i HSP, naglašavaju da je namjera Vlade ranije usvojenim Zakonom o pravima hrvatskih branitelja bila zaštita i poseban status najtežih ratnih vojnih invalida. Poseban je naglasak trebala imati skrb o stopostotnim invalidima no, naglašava se, to nije postignuto.</p>
<p>Stoga se u Prijedlogu izmjena i dopuna predlaže da se ratnim vojnim invalidima prve skupine vrati pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, bez obzira koriste li je, odnosno ostvaruju pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon smanjivanja prava ratnih vojnih invalida koji su ranije koristili i usluge osobe za pomoć, istodobno dobivajući i novčani doplatak. Ratni vojni invalidi morali su se odlučiti hoće li koristiti usluge osobe za pružanje njege ili će dobivati doplatak na njegu, što je najviše pogodilo upravo stopostotne invalide.</p>
<p>Uvrštenje izmjena i dopuna Zakona o ratnim vojnim invalidima, koji ispravlja tu nepravdu, u dnevni red Sabora bio je i razlogom prosvjeda stopostotnih invalida na Markovu trgu u srijedu. Predlagatelji zakona naglašavaju kako su svjesni da, ako prijedlog i bude prihvaćen, neće ni približno osigurao primanja koja su invalidi ostvarivali na temelju prijašnjeg zakona. No djelomično bi ipak bila ispravljena nepravda nanesena stopostotnim invalidima.</p>
<p>Za provođenje ovog zakona, procjenjuje se, bilo bi nužno osigurati više od 22 milijuna kuna proračunskog novca, s obzirom na 480 stopostotnih invalida i visinu doplatka od 3.824,90 kuna. Primanja i prava stopostotnih invalida, koja prelaze granicu tri proračunske osnovice utvrđene kao kriteriji za sva primanja koja se financiraju iz proračunskih i izvanproračunskih fondova, bitno su smanjena jer su iz spomenutog kriterija izuzete osobe sa stopostotnim oštećenjima organizma.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Sve više narko-biznismena u dobi do 14 godina!</p>
<p>Sabor je najprije prihvatio nacionalnu strategiju o suzbijanju zloporabe droga, a potom je lani donio toj strategiji neprimjeren zakon / Ovisnici se tim zakonom ne tretiraju kao bolesnici, što oni po svim medicinskim standardima jesu / Prijavljenih 1216 maloljetnika u vezi s drogom zapravo je zbroj 917 djece, koja su posjedovala drogu i 148 mladih kojima je droga biznis</p>
<p>ZAGREB, 30. svibnja</p>
<p> – Taman su se dr. Slavko Sakoman, dr. Berislav Pavišić i Božica Cvjetko zahuktali u kritici Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga, kad se iz publike javila predstavnica Uprave za kazneno pravo Ministarstva pravosuđa: »Moram vas obavijestiti da je u formi konačnog prijedloga, za Vladu pripremljen tekst izmjena i dopuna zakona koji kritizirate. Većina primjedbi upisana je u taj tekst, a u Sabor će ići po hitnom postupku. Drugo, osnovana je radna skupina za izradu promjena u Kaznenom zakonu i jedan od prijedloga je taj da se posjedovanje droga iz kaznene preseli u prekršajnu odgovornost«.</p>
<p>Sve se to događalo u srijedu navečer na tribini Kluba zagrebačkih pravnika i Pravnog fakulteta. Droga je bila na dnevnom redu, točnije zakon kojim se propisuje društvena intervencija prema svima koji s drogom imaju posla. Autori nacionalne strategije borbe protiv zloporabe droga - dr. Pavišić, riječki profesor kaznenog prava, i dr. Slavko Sakoman, psihijatar koji se specijalizirao za tretman ovisnika, ukazali su na »zakonske rupe«, a tužiteljica Božica Cvjetko je statistikom pokazala posljedice tih »rupa« u maloljetničkoj populaciji.</p>
<p>Zakonski, problem počinje u definiciji zloporabe droga. I dok se Pavišić i Sakoman zalažu za shvaćanje zloporabe kao »unosa droge u tijelo radi postizanja opijenosti«, Zakonom se zloporaba definira kao »uzgoj biljke za dobivanje droge, posjedovanje sredstava za izradu i promet opojnom drogom«. Time je, tvrde kritičari, pod udar zakona mogao doći svaki bolnički i ambulantni odjel u kojem je pohranjena droga namijenjena medicinskoj, dakle, dozvoljenoj i korisnoj uporabi droga.</p>
<p>Zakonodavac se »spetljao« u toj definiciji, jer koristi u nekim odredbama i pojam »neovlaštene uporabe«, čime samo pojačava represiju prema ovisnicima. A, to znači da se Zakonom ne tretira ovisnike kao bolesnike, što oni po svim medicinskim standardima jesu. Iz te zbrke proizašla je i zbrka u odnosima tijela, koja brinu o provođenju zakona i ostvarenju te nacionalne strategije, pa se baš i ne zna što treba raditi Ured za suzbijanje zloporabe droga u odnosu na Hrvatski zavod za prevenciju ovisnosti, a što Vladina Komisija za suzbijanje zlouporabe opojnih droga.</p>
<p>Pedesetak slušatelja na tribini čulo je od dr. Pavišića da je u fazi donošenja osporavanog Zakona pokušao, uz podršku dr. Sakomana, objasniti saborskim zastupnicima zabludu i »slomiti« ih na rješenjima iz nacionalne strategije. Nije išlo, kaže dr. Pavišić. Sad će valjda ići u ponovljenom slučaju, kad će se grijesi neposluha u formi novele propisa naći na saborskim klupama? Sve je to začinjeno i tužiteljskom statistikom. Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Božica Cvjetko je izložila mračnu stranu drogeraškog stanja u Hrvatskoj. Iako maloljetnici i dalje čine kaznena djela protiv imovine, u porastu je - do lanjskih 26,4 posto - drogeraški kriminal. Prijavljenih 1216 maloljetnika u vezi s drogom zapravo je zbroj od 917 djece, koja su posjedovala drogu i 148 mladih kojima je droga biznis. Tragično je, kaže Cvjetko, što se nedozreli »biznismeni« bave drogom i za svoj račun i što raste broj prijavljenih za drogu, koji nisu navršili 14 godina.</p>
<p>Tome je Božica Cvjetko dodala i neshvatljivo zakonsko inzistiranje na tome da se postupku odvikavanja obavezno podvrgnu samo registrirani ovisnici. Time se skriva broj ovisnika, jer dr. Sakoman tvrdi da je na 5000 heroinskih ovisnika, primjerice, broj neregistriranih trostruko veći.</p>
<p>Zanimljiva je i povijest kritiziranog zakona. Iako je izrada pokrenuta još 1996. godine, dr. Pavišić je vrlo brzo završio posao i radna skupina je ponudila nacrt tadašnjoj Vladi. »Ali, izgleda da tada nije bilo političke volje da se propis donese, pa je to učinjeno tek izglasavanjem zakona u studenom 2001. godine«. Ima li politička volja ikakve veze s podatkom o tome da registriranih 5000 heroinskih ovisnika isporučuje podzemlju po 500.000 kuna za samo jedan kupljeni »šut«; po 100 kuna svaki? Koliki je to novac i što se s njim događa u podzemlju, možda će saborski zastupnici saznati kad dobiju »na remont« zakon koji su - zbrljali. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020531].
|
