NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020830].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 257190 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.08.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Antičević Marinović: »Ministar Crkvenac ne smije rušiti moj proračunski zahtjev za 2003. godinu«</p>
<p>Suci će morati na dodatno obrazovanje koje se mora pretvoriti u stalno / Mnogi instituti anglosaksonskog prava već nekoliko godina prodiru u hrvatsko zakonodavstvo / Svi traže institute postupka koji će olakšati sudovanje, smanjiti troškove i unaprijediti pravnu zaštitu / Učestala je pojava da svjedoci pred policijom sve ispričaju, pred istražnim sucem dio činjenica zaborave, a na glavnoj raspravi se više ničeg ne sjećaju? / Zaustavili smo bijeg ljudi iz pravosuđa, što je dobar znak i za širi krug ljudi od jedne ministrice, tvrdi Ingrid Antičević Marinović</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović svela je svoje ljetne aktivnosti na vikend kupanja i pet zagrebačkih radnih dana. Njezini najbliži suradnici su svoje godišnje odmore potrošili još u srpnju, pa je kolovoška ekipa ključnih ljudi bila agilnoj ministrici na raspolaganju. Jesen je blizu, a preuzete obveze s Račanovih sastanaka na Prekrižju velike su i za četiri, kamoli za jedno godišnje doba. Ministrica je ljutita što je ovoga ljeta morala odgovarati i na pitanja o pojedinim suđenjima, o iskazanoj nedisciplini sudaca, o nekim nakaradnim suđenjima (»Svi bi htjeli nezavisno sudstvo, a kad nezavisni sudac nešto zabrlja, traži se državna palica kojom bi se kaznio«) odbija i spekulaciju o tome da promjene koje predlaže nisu reforma, već revolucija u pravosuđu.</p>
<p>- Pravosuđe je umorno od revolucija - ističe Ingrid Antičević Marinović. - U svim revolucionarnim promjenama ono je redovito izvlačilo deblji kraj. Zato su osnovna vrijednosna opredjeljenja ove reforme isključivo jamstvo sudačke nezavinosti od svakog prisezanja izvršne i zakonodavne vlasti. I Vlada i Sabor su dužni uspostaviti uvjete za nesmetan rad sudova. Promjene na zakonodavnoj razini koje će to omogućiti od ogromnog su značenja. U sebi sadrže novosti koje su dosad bile potpuno nepoznate hrvatskom pravnom sustavu. Korjenite promjene događaju se na normativnoj razini. Za razliku od nekih koji se takvih korjenitih promjena pribojavaju, ja sam njima oduševljena, kao i većina građana.</p>
<p> • Suci to Vaše oduševljenje ne dijele. Kažu da im je već najava sadržaja noveliranih kaznenih i građanskih normi stvorila pritisk koji neće moći izdržati.</p>
<p>- U izradi promjena kaznenog i građanskog postupka kao nikad dosad sudjelovali su pravni praktičari. Dakle, suci, i u gradnji novih rješenja to im je unaprijed dalo posebnu vrijednost. Novele olakšavaju rad sucima, pojednostavljuju postupak, omogućavaju sucima da budu »gospodari« u sudnicama, rasterećju sudove nepotrebnih postupaka. A, što se pritiska tih novosti tiče, slažem se, velike su i suci će morati na dodatno obrazovanje koje se mora pretvoriti u stalno. Zato i predlažem osnivanje pravne akademije kao conditio sine qua non cijele reforme i njene uspješnosti. A, to stalno obrazovanje dat će sucima osjećaj sigurnosti, pomoći obnovi svijesti o standardima struke i bit će oslonac njihove povećane odgovornosti.</p>
<p> • Promjene će Hrvatsku iz kruga europskog kontinentalnog prava uvesti među zemlje s tzv. anglosaksonskim pravilima suđenja. Nije li to prevelik zalogaj za hrvatsko pravosuđe?</p>
<p>- Mnogi instituti anglosaksonskog prava već nekoliko godina prodiru u hrvatsko zakonodavstvo. I donesene novele zakona o kaznenom postupku sadrže mnoge elemente tog prava, posebno one koji jačaju ulogu stranaka pred sudom. Slabi sudačka uloga u traženju i izvođenju dokaza, ali, netočno je te elemente zvati čistim anglosaksonskim suđenjem. Čak i britanci reformiraju pravosuđe, razmišljaju o nekim elementima kontinentalnog prava kako bi smanjili pritisak nevažnih sporova na sudove u ukupnosti predmeta koje sudovi, po zakonu, moraju rješavati. Dakle, svi traže institute postupka koji će olakšati sudovanje, smanjiti troškove i unaprijediti pravnu zaštitu.</p>
<p> • Čini mi se da je i profesor Davor Krapac, glavni autor kaznenih postupovnih zakona, sve suzdržaniji u vezi s tim novostima. Hoćete li, unatoč tome, inzistirati i dalje na ukidanju istražnih centara i jačanju uloge državnih odvjetnika?</p>
<p>- Vladin je zaključak da se ide ka uređenju prethodnog kaznenog postupka izostavljanjem stadija istrage. Zar nije učestala pojava da svjedoci pred policijom sve ispričaju, pred istražnim sucem dio činjenica zaborave, a na glavnoj raspravi se više ničeg ne sjećaju? Naravno da je profesor Krapac u vezi s tim novostima oprezan. On je i predložio da se prije propisivanja ukidanja istrage obavi istraživanje o učincima ukinute istrage po suđenje. Ministarstvo i MUP će to zajednički i izvesti.</p>
<p> • Priprema se još jedno istraživanje o stanju u sudovima. Hoćete li pričekati rezultate o sposobnosti i spremnosti sudaca za reforme ili ćete »gurati« promjene po svaku cijenu?</p>
<p>- Suci moraju provoditi zakon. Obveza je izvršne vlasti da im omogući dobru i trajnu izobrazbu. Ako je to jasno, ne bi trebalo biti nesporazuma bez obzira na rezultate istraživanja.</p>
<p> • Pravosudni razdjel u državnom proračunu za 2003. godinu ste uvećali za 50 posto. Ne bojite li se »škrtosti« Mate Crkvenca i kraha svog zahtjeva?</p>
<p>- Sređivanje stanja u pravosuđu apsolutni je prioritet ove Vlade, a za to treba izdvojiti i sredstva. Novac je za pravosudnu reformu izuzetan uvjet. Pravosuđu stoga treba dati ono što mu pripada. Uostalom, uvijek je vlast, izvršna posebno, odgovorna za funkcioniranje pravosuđa. Stoga moj zahtjev za 2003. godinu ne može biti odbijen.</p>
<p> • Jeste li spremni priznati da ste u imenovanjima nekoliko predsjednika sudova pogriješili? Naime, neki od »Vaših« našli su se u središtu neugodnih sudačkih afera.</p>
<p>- Jedini kriterij pri imenovanju bio mi je rezultat rada kandidata. No, može se pogriješiti, a za to zakon predviđa i uvjete za odluke o razrješenju. No, to već nije u nadležnosti mog ministarstva.</p>
<p> • Vaša i uloga Ministarstva pravosuđa zakonima je svedena na upravni servis sudova. Jeste li uopće u mogućnosti zaustaviti pojavu »namještanja« točno određenih predmeta određenim sucima (slučaj Benzon - Lozina, primjerice), čime predsjednici sudova, u sklopu svojih upravnih ovlasti, mogu izravno utjecati na kvalitetu suđenja i na konačnu odluku suda?</p>
<p>- Nezavisnost suca nije vrijednost jednog poretka sama po sebi. Ona je temelj države. Temeljno je pitanje do koje mjere nadzor rada sudačkih predsjednika i sudova smije ići, a da se ne pretvori u pritisak i moguću političku manipulaciju, ma kako ona suptilno bila izvedena. Zakoni su jasno razdvojili poslove sudske uprave od suđenja. Predsjednik suda raspodjeljuje nove predmete po pravilima sudskog poslovnika. Kontrolu primjene poslovnika provode predsjednici neposredno viših sudova. Prigovor na raspored mogu staviti svi suci tog suda. Konkretan slučaj koji spominjete s predsjednikom Županijskog suda u Splitu Igorom Benzonom nema nikakve veze, jer je raspodjela predmeta u velikom splitskom sudu u nadležnosti šefa kaznenog odjela tog suda.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Škole hrvatske, ali nastava na jeziku nacionalne manjine</p>
<p>Ove školske godine počet će raditi prve preregistrirane hrvatske osnovne škole na srpskom jeziku i ćirilici, i to u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji / Srpska nacionalna zajednica ispunila je sve uvjete za osnivanje samostalnih školskih ustanova, jer ima učenike i stručni pedagoški kadar. Osim toga, riječ je o ispunjavanju posljednje faze Erdutskog sporazuma o mirnoj reintegraciji Podunavlja, ali i o poštivanju Zakona o odgoju i obrazovanju nacionalnih manjina u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Zajednica vijeća općina u Podunavlju uputila je Vladi i Ministarstvu prosvjete i športa prije dvije godine zahtjev za osnivanje samostalnih škola na srpskom jeziku i ćirilici, no tek će od ove školske godine početi raditi prve takve, preregistrirane osnovne škole, i to u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Osnivanje srednjih škola ići će ipak nešto sporije.</p>
<p>Kako ističu u Ministarstvu prosvjete, srpska nacionalna zajednica ispunila je sve uvjete za osnivanje samostalnih školskih ustanova, jer ima učenike i stručni pedagoški kadar. Osim toga, riječ je o ispunjavanju posljednje faze Erdutskog sporazuma o mirnoj reintegraciji Podunavlja, ali i o poštivanju Zakona o odgoju i obrazovanju nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Do preregistracije prve osnovne škole, početkom rujna, u Ministarstvu prosvjete ne žele govoriti o točnom broju škola na srpskom jeziku i ćirilici. »Nedvojbeno je da sve škole u kojima se već sada održava nastava na srpskom jeziku i ćirilici trebaju samo preregistraciju«, ističe upravna savjetnica za školovanje pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj Jadranka Huljev.</p>
<p>U Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji trenutačno ima oko 4500 učenika srpske nacionalnosti, što je za oko 500 učenika manje, nego lani. U Vukovarsko-srijemskoj županiji ima 3300 učenika srpske nacionalnosti, a trenutačno je šest osnovnih škola u kojima se održava nastava samo na srpskom jeziku, dok se u pet škola kombinira nastava na hrvatskom jeziku i ona srpskom. Iako nema srednjih škola na srpskom jeziku i ćirilici, samo u Vukovaru ima 1200 srednjoškolaca srpske nacionalnosti. Točnije, napominje Huljev, u Vukovaru je više srednjoškolaca srpske nacionalnosti, nego hrvatske.</p>
<p>U Osječko-baranjskoj županiji ima 1113 učenika srpske nacionalnosti, no, samo su dvije škole koje održavaju nastavu samo na srpskom jeziku. U šest škola održava se kombinirana nastava. Srednjoškolaca srpske nacionalnosti ima 150, i to u svim zanimanjima.</p>
<p>Trenutačno se većina nastave u Podunavlju održava po tzv. A-modelu, dakle, u jednoj se smjeni održava nastava na hrvatskom jeziku, a u drugoj na srpskom.</p>
<p>Do odvajanja učenika srpske nacionalnosti u posebne, samostalne škole, trebale su proći dvije godine, a u Ministarstvu prosvjete objašnjavaju da je to razdoblje bilo potrebno zbog »snimanja stanja na terenu«. Osim toga, kažu, političko i društveno stanje prije dvije godine još nije bilo zrelo za to. Proces je trajao dulje i zbog nedostatka financijske podloge, no, najveći je problem ipak bio prostor. Velik broj škola, posebice srednjih, oštećen je i neobnovljen, pa će za osnivanje srednjih škola na srpskom jeziku i ćirilici ipak trebati nešto dulje razdoblje.</p>
<p>U Ministarstvu prosvjete odbacuju da je riječ o getoizaciji, odnosno o odvajanju srpske djece od hrvatske. »Svaka nacionalna manjina ima pravo zatražiti i birati model na kojem će održavati nastavu i tako čuvati svoj nacionalni identitet«, objašnjavaju i napominju da to ne znači izdvajanje iz odgojno-obrazovnog sustava Hrvatske. Te će škole uvijek biti hrvatske, ali nastava će se održavati na jeziku nacionalne manjine, tvrde u Ministarstvu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>O arbitraži - »u harmoničnoj atmosferi« </p>
<p>O mogućnosti da Vlada odbaci, odnosno da se odrekne sporazuma nije se navodno ni govorilo, jer to, smatraju u vladajućoj koaliciji, nema smisla budući da parafirani sporazum ionako nema pravnu snagu, pa bi mu Vlada činom odbacivanja dala na značenju</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Za razliku od brojnih napetih i burnih sastanaka na kojima su u prošle dvije i pol godine teškom mukom postizani dogovori čelnika vladajuće koalicije, odluka o tome da je međunarodna arbitraža jedino logično rješenje graničnog spora sa Slovenijom, u četvrtak je donešena jednoglasno, bez sumnji i zadrški. Iako bi se spor, kao što je novinarima nakon sastanka rekao i sam predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, mogao riješiti na druge načine, poput zamrzavanja postojećeg stanja ili pokušaja obnove pregovora, ovoga puta svi su se složili da je u ovom trenutnu arbitraža ipak najbolje rješenje.</p>
<p>Jednako tako, svi su se složili da će odluku o arbitraži morati potvrditi i Hrvatski sabor, jer je on nadležan za promjenu granica, a obvezujuća arbitraža podrazumijeva i moguće mijenjanje granica. O mogućnosti da Vlada odbaci, odnosno da se odrekne sporazuma nije se navodno ni govorilo, jer to, smatraju u vladajućoj koaliciji, nema smisla budući da parafirani sporazum ionako nema pravnu snagu, pa bi mu Vlada činom odbacivanja dala na značenju.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, u razgovoru o arbitraži iznešena je i ideja da se granični spor, odnosno arbitraža o njemu, veže uz druga neriješena pitanja sa Slovenijom, poput Krškog i Ljubljanske banke. No, ta je ideja ipak odbačena, jer je zaključeno da bi to samo zakompliciralo čitavu situaciju i otežalo postizanje dogovora sa Slovenijom o granici.</p>
<p>Dogovor o tome da je arbitraža jedino moguće rješenje situacije u kojoj se Hrvatska našla nakon parafiranja sporazuma o granicama, koji pak nije dobio podršku ni Hrvatskog sabora niti javnosti, prošao je, dakle, bez konflikta, pa čak, kaže Vjesniku jedan od sudionika sastanka - »u harmoničnoj atmosferi«. Predsjednik LS-a dr. Zlatko Kramarić rekao je Vjesniku da je upravo on taj, koji je, onako u šali, slao premijeru Ivici Račanu i ostalim partnerima »otrovne strelice«, podsjećajući ih da je upravo LS prije godinu dana, kad je sporazum parafiran, prvi upozorio da je učinjena pogreška.</p>
<p>»Svi se sada prave ludi i svi su zaboravili što smo mi govorili prije godinu dana. Mislim da ipak treba podsjetiti i premijera i javnost da je LS prvi upozorio da je paraf na sporazumu bio nepotreban i ishitren čin te otegotna okolnost u budućim pregovorima i arbitraži«, ističe dr. Kramarić, dodavši da to treba valorizirati, bez ozbira što su upozorenja došla iz »male stranke«, odnosno LS-a.</p>
<p>Inače, čelnici stranaka vladajuće koalicije dogovorili su se da će se odsad redovito sastajati svakog ponedjeljka.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Američko propagandno pretjerivanje</p>
<p>To što Saddam Hussein nema izravne veze s Al Qaidom, talibanima i terorističkim atentatima u New Yorku i Washingtonu ne znači puno jer se irački diktator jednostavno našao na putu potpunoj američkoj dominaciji na Srednjem istoku, posebice u područjima koja su bogata naftom</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>George W. Bush konačno je učinio ono što je najavljivao mjesecima. Točno u ponoć izdao je oružanim snagama SAD-a zapovijed za opći napad na Irak i svrgavanje Saddama Husseina pod svaku cijenu. Washington nije uspio okupiti višenacionalnu vojnu silu sličnu onoj iz 1991. godine. U akciju je američki predsjednik krenuo sam, bez podrške najsnažnijih saveznika i dozvole (rezolucije) Vijeća sigurnosti... U prva 24 sata udara pogođeno je 5500 raznih ciljeva u Iraku. Vatrena moć koju su u jednoj noći i čitavom danu upotrijebili Amerikanci bila je neviđena u povijesti suvremenog ratovanja: korišten je rekordan broj zrakoplova, krstarećih projektila i balističkih raketa. Uništeno je više od 60 posto naciljanog, što je bilo iznad očekivanog, jer su udari stizali s daljine od nekoliko tisuća kilometara...</p>
<p>... To nije slomilo Saddama. Proradio je irački prkos i stanovništvo se zbilo oko čovjeka koji ih je mrcvario desetljećima. Stotine tisuća dobrovoljaca u Bagdadu, Basri i svuda po provinciji odlučilo je s nožem na pušci dočekati marince. Islamistički fanatici dobili su svojih pet minuta. Istodobno je hodajućim samoubilačkim bombama i kamionima nakrcanim eksplozivom napadnuto na stotine američkih ciljeva širom svijeta...</p>
<p>... Odlučivši se za napad na Irak, a da palestinsko-izraelski konflikt nije niti pomaknuo s mjesta, George Bush mlađi učinio je kobnu grešku. U znak solidarnosti s Irakom i Palestincima ponovno je, kao 1973. godine, nafta postala oružje. Cijene su vrtoglavo skočile, osobito kada je Saddamova Republikanska garda dignula u zrak sva važnija naftna postrojenja u Iraku da ne bi pala u ruke američkim desantnim postrojbama...</p>
<p>Uz ovaj, lako je zamisliti i opisati još nekoliko scenarija s većim ili manjim stupnjem katastrofa na Srednjem istoku koje ne bi mimoišle ni Europu i ostatak svijeta. Ono što Washington ne smije nikako učiniti jest pogrešno procijeniti dinamiku krize. Čini se da se iracionalna retorika još uvijek kotrlja Bijelom kućom. Naime, u proteklih nekoliko dana iz usta vodećih ljudi američke administracije (potpredsjednika i ministra obrane) moglo se čuti da je napad na Irak neizbježan, te da je za Sjedinjene Države veća opasnost ništa ne učiniti i dopustiti Saddamu Husseinu da kupuje vrijeme. Donald Rumsfeld je čak otišao tako daleko da je položaj sadašnje američke vlade usporedio s položajem britanske pod vodstvom Winstona Churchilla u razdoblju 1939.-1941. (kada se Britanija protiv nacista praktički borila sama), a potom je ustvrdio da je Saddam Hussein danas isto što i Adolf Hitler nekad. </p>
<p>Ovakvo propagandno pretjerivanje (Saddama treba što više ocrniti) sasvim je u skladu s raširenim stavom dijela američke javnosti da je 11. rujan i rušenje tornjeva WTO-a najstrašniji događaj u povijesti. Amerikanci su uvijek reagirali tako nervozno kada su i sami bili pogođeni ratnim strahotama (primjerice velike žrtve u II. svjetskom ratu u bespoštednim bitkama na Pacifiku, gorka iskustva američkih vojnika u Vijetnamu, smrt američkih specijalaca u pustinji u neuspjelom pokušaju oslobađanja talaca iz američkog veleposlanstva u Teheranu 1980. godine kada su se zapalili američki transportni helikopteri).</p>
<p>George W. Bush smatra da je 11. rujan dramatična osveta terorističkih fanatika zbog vodeće američke pozicije u svijetu i doista misli ozbiljno kada najavljuje globalnu odmazdu. To što Saddam Hussein nema izravne veze s Al Qaidom, talibanima i terorističkim atentatima u New Yorku i Washingtonu ne znači puno jer se irački diktator jednostavno našao na putu potpunoj američkoj dominaciji na Srednjem istoku, posebice u područjima koja su bogata naftom. Uostalom, po čemu je to saudijski rojalistički režim demokratičniji od Saddamova? Ne smije se ni zaboraviti da je Washington svakoga tko je osamdesetih godina nazvao Saddama Husseina arapskim Hitlerom proglašavao »luckastim mutikašom«. Zašto? Zato što je irački diktator tada bio bliski američki saveznik. U nadi da će Irak zaustaviti širenje islamske revolucije koja je pustila korijenje u Teheranu, Sjedinjene Države tolerirale su sve tadašnje Saddamove ekscese: ubijanje 5000 kurdskih civila bojnim otrovima (teško se prisjetiti da su američki državni tajnici tada odlučno lupali šakom i prijetili kao sada kada Saddam ne čini ništa) i otvorena agresija na Iran koja je u osam godina rata odnijela milijun života na objema stranama.</p>
<p>Saddam Hussein nije Adolf Hitler, ali nije ni prosvijećeni diktator. Njegova vladavina toliko je kruta i represivna da se iračko društvo postupno pretvorilo u zemlju u kojoj ljudi jedni s drugima nikad iskreno ne razgovaraju o politici (Saddamu), jer se boje. Iračke tajne službe izuzetno su učinkovite u nadzoru »unutarnjeg neprijatelja«. Ali, kako to da Amerikanci ne vide paradoks: pa i u Pakistanu vojne sigurnosne službe jednako strogo nadziru čitavo društvo. Pakistanska vlada koju je sastavila vojska često je slična kakvoj školi u neredu, a ministri izgledaju i djeluju kao nastavnici na zamjeni.</p>
<p>No, pragmatizam Washingtona, kada su u pitanju vlastiti interesi, kao da nema granica. Usporedbu vlastodržaca u Iraku i Pakistanu sadašnja američka administracija ne priznaje jer za nju Pervez Musharaf (zaslužni član antiterorističke koalicije) nije Saddam Hussein. On je, kako ga zove više od polovine pakistanskog stanovništva, postao - Busharaf!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Standard pod elektrošokom</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
<p>Struja će za kućanstva ipak poskupjeti prosječno devet posto. Tako je u četvrtak odlučila Vlada, unatoč zahtjevu sindikata da Vlada odgodi odluku o povećanju cijene struje i plina dok o tome ne raspravi sa socijalnim partnerima na hitnoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. GSV nije sazvan, a sindikati, ogorčeni što ih Vlada ignorira kao partnere, pripremaju protuudar, najavljujući Račanu vruću jesen.</p>
<p>Svako poskupljenje, a posebice struje i plina, koje lančano povlači povećanje cijena drugih roba i usluga, dodatni je udar na životni standard i normalno je da izaziva gnjev građana. Sindikati tvrde da će novi »elektrošok« ugroziti dvije trećine stanovništva, koji su već ionako na socijalnom dnu, a ponajprije umirovljenike, nezaposlene, korisnike socijalne pomoći i zaposlene koji ne primaju plaću. </p>
<p>Zbog toga su i tražili time-out da bi se svi argumenti za i protiv poskupljenja stavili na stol, a od udara cijena zaštitili najugroženiji. Vlada za odgodu ili nije imala vremena ili nije imala sluha. Revoltirani sindikalisti ovih su dana Vladu, zbog prvog nepopularnog poteza, optuživali da je neodgovorna, socijalno neosjetljiva, pa čak i nesposobna da se uhvati u koštac s problemima, a da pritom sve ne svaljuje na građane, te nadasve da je varljiv socijalni partner, koji se sindikatima dodvorava samo kad ih treba.</p>
<p>Sada i sindikati najavljuju da će okrenuti ploču. Sljedećih dana sindikalna petorka dogovorit će zajedničku strategiju i odlučiti kako odgovoriti na Vladinu odluku o poskupljenju, bez suglasnosti partnera. Hrvatska udruga sindikata već je zaprijetila da će izaći iz socijalnog pakta, najvjerojatnije već u petak. Odlaskom HUS-a, socijalni pakt, ionako već polumrtav nakon što su ga već napustile najjače središnjice, definitivno će se ugasiti.</p>
<p>Kao odgovor na poskupljenja, sindikati će zatražiti povećanje plaća u javnom, državnom i privatnom sektoru te povećanje mirovina. Tom zahtjevu Vlada će još i moći parirati. No, ono što bi je trebalo zabrinuti jest najava sindikata da bi mogli zamrznuti odnose s Vladom ili čak i u potpunosti napustiti Gospodarsko-socijalno vijeće. Ima li GSV više uopće smisla, pitaju sindikati, ako Vlada o ključnim potezima ne želi s njima ni razgovarati.</p>
<p>Zgasne li i GSV, treskom će se raspasti svako socijalno partnerstvo i razbuktati konflikti. Bude li Vlada, u vrijeme kada hvata zalet za reformske mjere, umjesto podrške, za vratom i pred vratima imala sindikate, to će svakako usporiti ili čak i zakočiti reforme. Sada je na potezu Vlada, koja bi, želi li u hodu po trnju imati saveznike, morala pokušati pokrpati odnose sa sindikatima. Ima li s čime?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Skandal ili farsa?</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Na kraju prošle godine na popisima sudaca porotnika nalazilo se 7050 imena građana, časnih i poštenih, u svojim sredinama uglednih i poštovanih. Raspoređeni su po stotinama i tisućama malih i velikih sudskih vijeća i uvijek u njima čine većinu prema sucima profesionalcima. Porotnička uloga u suđenjima za ovdašnju je pravosudnu publiku bila nevažna i nezanimljiva sve dok se jedan od njih, Branko Nimac, nije pojavio na dan izricanja presude u šibenskom Županijskom sudu i time minirao cijeli sudski postupak, započet još u veljači ove godine.</p>
<p>Zamjenika mu isti taj sud nije odredio na vrijeme da bi zaštitio sud od ponavljanja glavne rasprave.</p>
<p>Je li Nimac opravdano ili neopravdano otišao na liječnički pregled (operaciju?) u Zagreb, za sudbenu stranu slučaja potpuno je nevažno. Osim možda sitnice da je predsjednica sudskoga vijeća u slučaju optuženih za ratni zločin, znala za kardiološke probleme svoga »kolege«. To, međutim, ne ide na teret Branka Nimca.</p>
<p>Sudovi moraju znati koga imaju na porotničkim listama i uzalud se ljuti ministrica pravosuđa komentirajući na televiziji taj incident. Ako znaju kojeg su spola, kvalifikacija, godišta, onda bi sudovi morali znati i sadržaj zdravstvenoga, a ne samo kaznenoga kartona sudaca-laika koje uvrštavaju u sastav vijeća u običnim slučajevima, a posebice u ovako složenima. Predsjedniku suda u šibenskom okrugu mogla bi se tako pripisati barem površnost, ako ne i nešto ozbiljnije.</p>
<p>I što sad s njim, Saniborom Vuletinom, predsjednikom Županijskog suda, koji je isključivo nadležan za formiranje porotničkog sastava sudačkoga vijeća? Je li ga predsjednica vijeća Jadranka Biga-Milutin upozorila na srčane tegobe predloženog porotnika, kad je već znala za njih? Ako su oboje znali, a ništa nisu poduzeli, kad će za njih biti sazvano stegovno »suđenje« za to što su se tako grubo poigrali svojim ovlastima, ako se već zna da će glavna rasprava zbog optužbe za ubojstvo bračnog para Damjanić biti 10., 11. i 12. rujna.</p>
<p>Bilo bi dobro da se o tome očituje i Vrhovni sud kako ne bi ispalo da vrh sudbene vlasti nema što reći o »ispadima« koji se, kao za vraga, događaju baš u sudnicama u kojima se odlučuje o optužbama za ratni zločin.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bijeda razmišljanja o siromaštvu</p>
<p>Događaji zadnjih dvanaest mjeseci svakako su u svijest većine ljudi donijeli činjenicu da najopasniji sukob s kojim se čovječanstvo suočava nije sukob čovjeka s okolišem nego sukob čovjeka s čovjekom/ Upravo iz tog razloga, kakvi god lijepi i zvonki proglasi nastanu na sastanku o Zemlji, suđena im je propast</p>
<p>PIŠE: WILFRED BECKERMAN</p>
<p>Svjetski sastanak na vrhu o održivom razvoju u Johannesburgu bavi se, kao što se i očekivalo, razmišljanjem o brojnim hrabrim obećanjima, no samom je sastanku suđeno da bude prava vježba iz uzaludnosti. Jer, mislimo li kad kažemo »razvoj« na ljudski razvoj u najširem smislu, jedini održiv razvoj jest onaj koji ljudima omogućuje život u miru i poštivanju ljudskih prava.</p>
<p>Vrlo je malo prostora za međunarodnu akciju za ukidanje kršenja tih prava u mnogim - ako već ne i većini - zemalja današnjeg svijeta, osobito onih što nastoje »Summit o Zemlji« pretvoriti u pozornicu za kritiziranje razvijenih zemalja i toga što one nisu učinile više na iskorjenjivanju siromaštva u svijetu ili zaštiti okoliša.</p>
<p>Trebali bismo bar cijeniti činjenicu što su te dvije teme - siromaštvo i okoliš - glavne teme sastanka o Zemlji. To je pomak od uobičajenih tvrdokornih ideja ranijih skupina za pritisak radi održivog razvoja, poput mogućeg iscrpljenja sirovina za rast, ili čista tehnička nesposobnost svijeta da nahrani svoje sve brojnije pučanstvo ili pak bioraznolikost.</p>
<p>Većini bolje informiranih komentatora najluđa su pretjerivanja ekoloških aktivista sada napokon već prozirna. Ekonomski zakoni kažu da će cijena rasti kad potražnja za nekom sirovinom nadmaši ponudu. Zanemarimo li kratkoročna spekulativna tržišta, potražnja će se zatim smanjiti, a ponuda (pa i ponuda zamjenske robe) povećati. Tim zakonima zahvaljujemo činjenicu da se nijedan od katastrofičnih scenarija iz šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća - sjećate li se prognoza »Rimskog kluba«? - nije ostvario. Cijene gotovo svih minerala dugoročno su čak išle silaznim trendom. Na svijetu nikad ne može ponestati mineralnih izvora.</p>
<p>I slične alarmantne prognoze o neizbježnoj svjetskoj gladi pokazale su se pogrešnima. Glad se doista pojavljuje, no rijetko, ako uopće ikad, u doista demokratskim državama. Od dana sovjetske kolektivizacije tridesetih godina, pa sve do rasističke politike predsjednika Mugabea u današnjem Zimbabveu, velike se gladi pojavljuju zbog građanskih ratova i ideoloških ludila. Promjene klime na nekom mjestu mogu, naravno, pogoršati situaciju, no kad se uzmu u obzir razmjeri svjetske trgovine i postojanje viškova u mnogim područjima gdje se hrana proizvodi, demokratske vlasti mogu se nositi s njihovim posljedicama.</p>
<p>Kad govorimo o bioraznolikosti, najvažnija danas ugrožena vrsta je ljudski rod. Istina, međunarodnom se akcijom može pomoći traženje rješenja za dvojni problem siromaštva i propadanja okoliša. Primjerice, bogate bi zemlje trebale ograničiti poljoprivredne subvencije i jače otvoriti svoja tržišta izvoznicima hrane iz Trećeg svijeta. Međunarodna akcija može pomoći i pri nošenju sa svjetskim ekološkim problemima. Mnogo je primjera takvih akcija, kao što je Montrealski protokol koji bi trebao utjecati da se smanje prijetnje ozonskom sloju. Zato je nesretno to što je Amerika napustila u Kyotu započet proces borbe protiv svjetskog zagrijavanja, umjesto da pokuša taj proces usmjeriti prema razumnijim rješenjima temeljenima na tržištu i daleko od regulatornih mehanizama koje birokrati svugdje u svijetu tako jako vole. </p>
<p>Ali smanjenje siromaštva i upropaštavanja okoliša - poput nedostupnosti čiste pitke vode - što utječe na živote milijardi ljudi u Trećem svijetu, uvijek će ovisiti najviše o lokalnim politikama. Među njima su, prije svega, jače poštivanje pravne države, prava na imovinu, slobode ljudi da iskoriste svoj poduzetnički duh i izraze nezadovoljstvo svojim udjelom, a da i ne govorimo o ostalim temeljnim slobodama uspostavljenima raznim međunarodnim konvencijama kojima su potpisnice gotovo sve zemlje što sudjeluju na sastanku o Zemlji i koje mnoge od tih zemalja tako grubo ignoriraju.</p>
<p>Veće poštivanje ljudskih prava nije, naravno, samo poželjno sredstvo na putu prema smanjenju siromaštva i zaštiti okoliša. Ono je također i važan - često i najvažniji - element ljudske dobrobiti i razvoja. Događaji zadnjih dvanaest mjeseci svakako su u svijest većine ljudi donijeli činjenicu da najopasniji sukob s kojim se čovječanstvo suočava nije sukob čovjeka s okolišem nego sukob čovjeka s čovjekom.</p>
<p>Nažalost, znamo li koliko se vrijednosti pridaje nacionalnom suverenitetu, prostor za međunarodnu akciju kojim bi se poboljšalo poštivanje temeljnih ljudskih prava u brojnim zemljama gdje ih se krši, ograničen je. Upravo iz tog razloga, kakvi god lijepi i zvonki proglasi nastanu na sastanku o Zemlji, suđena im je propast.</p>
<p>Wilfred Beckerman je počasni član Balliol Collegea u Oxfordu. Autor je studije »Bijeda razuma: Gospodarski rast i održiv razvoj«, koju će uskoro objaviti The Independent Institute iz Oaklanda u Kaliforniji.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Umjesto rasterećenja, novo opterećenje učenika</p>
<p>Ministarstvo prosvjete izvijestilo je da će ove školske godine biti uposleno 750 učitelja stranih jezika uvođenjem novog predmeta već od prvog razreda osnovne škole. Dobro je što upošljavamo mlade učitelje, ali nije dobro učenike prvog razreda osnovne škole opterećivati novim programima</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Školska se zvona još nisu oglasila, ali oglasilo se Ministarstvo prosvjete, izvijestivši da će ove školske godine biti uposleno 750 učitelja stranih jezika uvođenjem novog predmeta već od prvog razreda osnovne škole.</p>
<p>Dobro je što upošljavamo mlade učitelje, ali nije dobro učenike prvog razreda osnovne škole opterećivati novim programima. Podsjetimo se da je već odlučeno o polasku u prvi razred s navršenih sedam godina upravo zbog toga, jer su pedagoški stručnjaci ustvrdili nedovoljnu zrelost šestgodišnjaka za sustavno praćenje nastavnog procesa i velikog broja nastavnih sadržaja.</p>
<p>Dakle, pomaknuli smo granicu polaska u školu, ali smo povećali obveze. Uveden je vjeronauk kao nastavni predmet od dva sata tjedno, a sada još i strani jezik. Jedni predlažu tri sata tjedno, drugi dva ili jedan sat.</p>
<p>Zbrojeno, to izgleda ovako: sedmogodišnjak pet sati tjedno sluša i uči sadržaje hrvatskog jezika, isto toliko matematike, dva sata prirode i društva i po jedan sat likovnog i glazbenog, a tri sata tjelesnog odgoja. Ukupno, kad se dodaju tri sata stranog jezika, sedmogodišnjak uči dvadeset sati tjedno.</p>
<p>Sedmogodišnjak mora u hrvatskom jeziku svladati čitanje i pisanje, tiskanih i pisanih slova, nadobudni programeri uveli su i lektiru, pa čak i bilježnice za lektiru, govorno izražavanje kao prepričavanje, opisivanje, odgovaranje na vrlo složena pitanja, diktat, autodiktat i još mnogo toga. </p>
<p>Ništa nije bolje u sadržajima matematike. Uz dvije temeljne računske operacije zbrajanja i oduzimanja, dijete mora naučiti rastavljanje brojeva, dopunjavanje, pojmove o geometrijskim tijelima i likovima, te vrlo složene zadatke riječima.</p>
<p>Tako je i u sadržajima prirode i društva, gdje sedmogodišnjak mora usvojiti sadržaje iz nekoliko socijalnih krugova: obitelj, škola, ulica, rodbinske veze itd. Već u prvom razredu, nadobudni učitelji znanje ispituju pomoću tzv. testova, tj. isključivo pismenim putem. Ide se toliko daleko da dijete mora s ploče prepisati pitanje i samo složiti odgovor.</p>
<p>Čak i vjeroučitelji koriste tzv. test kao oblik provjeravanja gradiva. Nije rijedak slučaj da roditelji odustaju od vjeronaučnog odgoja i pouke upravo zbog programa i nastavne tehnologije.</p>
<p>Napravimo li psihološku analizu razrednog odjela prema Gausovoj krivulji dobivamo sliku koja kaže da je samo oko sedam posto učenika neke obrazovne skupine natprosječnih intelektualnih sposobnosti, a pedeset posto prosječnih intelektualnih sposobnosti. Dakako, tu su još učenici potprosječnih i ispodprosječnih mentalnih sposobnosti, te oko tri posto učenika znatno sniženih intelektualnih sposobnosti u redovnim školama.</p>
<p>Naša su razredna odjeljenja heterogenog sastava, čini ih djeca koja pod istim uvjetima stječu znanja, vještine i navike, ali nemaju iste mogućnosti usvajanja gradiva zbog psihofizičkih razlika.</p>
<p>Dodajmo tomu još i djecu slabih energetskih potencijala, koja imaju dobre psihofizičke osobine, ali nemaju dovoljno energetskog miraza koji je potreban za uvećane mentalne zadatke.</p>
<p>Osnovna škola je tako organizirana da sat traje 45 minuta, odmori su pet odnosno deset minuta, mnoge škole imaju slabu rasvjetu, nedovoljnu opremu, loš pedagoški standard. Sve to utječe na kvalitetu nastave i nastavne tehnologije.</p>
<p>Zatim imamo gradske, seoske i područne škole. Prve su u većim ili manjim gradovima, s boljim ili lošijim nastavničkim kadrom, seoske s upitnim pedagoškim standardom i slabijim kadrovima.</p>
<p>Nakon takve analize odgojno-obrazovnog sustava u našim osnovnim školama slobodno možemo reći da je povećavati program, satnicu i uvoditi nova opterećenja djece pedagoški upitno. Nije li vrijeme da razmišljamo o elitnim školama za vrlo nadarene učenike? </p>
<p>Koliko i što dobivamo jedinstvenim programom za svu djecu, a što gubimo? Hoćemo li napokon priznati visokorazvijene intelektualne sposobnosti neke djece i osigurati im maksimalno obrazovanje, a prosječnim i potprosječnima obrazovanje koje mogu pratiti?</p>
<p>Zašto se o svim tim činjenicama ne razmišlja i na temelju njih ne donosi strategiju odgoja i obrazovanja? Odgoj i obrazovanje nisu igrarija s mladom generacijom. Hitno je potrebna strategija odgoja i obrazovanja, a ne krpanje postojeće prakse. O odgoju svoje djece moraju odlučivati hrvatski građani, to je dužna osigurati svaka vlast, pa i sadašnja.</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke "Dijak" za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izazov Amerike cijelom svijetu: dolazi li vrijeme da se antifašizam zamijeni antiamerikanizmom</p>
<p>Ljude zanima zašto Sjedinjene Države, unatoč svoj političkoj, gospodarskoj, vojnoj i medijskoj snazi, smatraju da bez posebna položaja neće dobro proći u svjetskom društvu koje se mukotrpno izgrađuje. Zar im, prema načelima velikih brojeva i kritične mase, ne pripada mnogo više nego drugim, »malim i srednjim« zemljama i narodima? Jedini razlog može se naći</p>
<p>u nastojanju SAD da ne bude dio svjetskog društva, nego da bude iznad svjetskog društva</p>
<p>Iako se u imperijalizam upuštaju samo narodi koji ne znaju što bi učinili sa sobom, valja se nadati da će Amerika odustati od novog imperijalističkog projekta. Svijet je već u velikom pokretu na koji ga prisiljava SAD. Morat će se ujediniti u opasnosti i nadahnuti istim duhom, koji će se možda zvati »antiamerikanizam«</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ</p>
<p>U godinu dana od terorističkih napada na New York i Washington sve se, kako su mnogi i prorekli, promijenilo. Od svih promjena ipak je najupadljivija promjena u gledanju svijeta na Ameriku. Svi su pogledi sada uprti u nju, ali ne, kao do sada, u očekivanju dobrih vijesti i pozitivnih poteza, nego u velikoj sumnji u njene nakane i u velikoj zebnji glede njenih poteza.</p>
<p>Skorašnje trvenje između Sjedinjenih Država i Saudijske Arabije i iznenadno, ali još potiho rogoborenje službenog Berlina protiv politike Washingtona, dostatni su da osnaže navedeno opažanje.</p>
<p>U nekoliko godina, još od vremena Clintonove administracije, SAD u određenim pitanjima i o određenim svjetskim dogovorima ima posebno mišljenje ili stav.</p>
<p>Spomenimo Protokol iz Kyota, Sporazum o zabrani proizvodnje i uporabe mina, Rimski sporazum o utemeljenju Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine, jednostranu uvedbu i kasnije ublaženje zaštitnih pristojbi na uvoz čelika u Sjedinjene Države, punu potporu najprijepornijim snagama u izraelskoj politici protiv nastojanja EU-a, te očekivanja dosadašnjih američkih prijatelja u arapskom svijetu.</p>
<p>Zatim, nastojanje SAD da pojedinačnim bilateralnim ugovorima o izuzimanju američkih vojnika, uključenih u međunarodne ratne i mirovne operacije, od izručenja Međunarodnom kaznenom sudu, jednostrano zagovaranje ratnog obračuna s režimom u Iraku koje nadmašuje Senekino zagovaranje razaranja Kartage, te nedavno odbijanje SAD da na najvišoj razini budu zastupljen na Konferenciji UN o održivom rastu u Johannesburgu.</p>
<p>Ljude zanima zašto SAD, unatoč svoj političkoj, gospodarskoj, vojnoj i medijskoj snazi, smatra da bez posebna položaja neće dobro proći u svjetskom društvu koje se mukotrpno izgrađuje. Zar mu, prema načelima velikih brojeva i kritične mase, ne pripada samo po sebi razmjerno mnogo više nego drugim, »malim i srednjim« zemljama i narodima?</p>
<p>Jedini razlog tome može se naći u nastojanju SAD da ne bude dio svjetskog društva, nego da bude iznad svjetskog društva.</p>
<p>Od svih tekućih svjetskih političkih pitanja, najakutnija je mogućnost američkog napada na Irak. To je mučan problem s kojim je predsjednik Bush suočio i Ameriku. Odupiranje nekih najviših tamošnjih dužnosnika, uključujući i vojni vrh, onome što kancelar Schröder naziva velikom pustolovinom, pokazuje da rat žele poduzeti posebni interesi kojima je stalo do toga da je u svijetu sve više pomutnje i opasnosti.</p>
<p>Ako se svijet kao cjelina nije u stanju demokratski organizirati, postoji očita potreba da ga netko organizira na poseban i unaprijed smišljen način. To pokazuje da je na djelu ideologija, a ne demokracija.</p>
<p>Dosadašnja desetljetna potpuna izolacija Iraka i četvrtstoljetna izolacija Irana ostavile su kobne posljedice u gospodarstvu Europe, koje su je pogodile u najgore vrijeme – vrijeme provedbe ujedinjenja Njemačke, tranzicije na njenom istoku i triju ratova na njenom jugu. Recesija i dugotrajna nezaposlenost u Europi mogu se uvelike pripisati ukupnom stanju na Srednjem istoku. Novi rat bi tamo napravio polustoljetni kaos koji bi zakočio razvitak cijeloga svijeta, a posebice Europe i Afrike. </p>
<p>Europa i svijet bi morali platiti za nesnošljivost koju nepotrebno stvaraju diljem svijeta. Sadašnji je irački predsjednik od kooperanta pretvoren u neprijatelja.</p>
<p>To što neke snage u SAD žele rat pokazuje da se boje mirnog razvitka svijeta, unatoč svoj snazi SAD. Sjedinjene Države, kao nacionalna država mladalačkog naroda, nemaju se čega bojati. Neće im biti gore nego drugim narodima i ljudima. Rat je potreban samo onima koji smatraju da će izgubiti nadzor nad SAD, a time i nad svijetom, ako Amerika prihvati demokratsko uređivanje i izgradnju svjetskog društva.</p>
<p>Izoliranost je kolijevka imperijalizma. Ako je čedo dobro hranjeno mlijekom i ideologijom i ako odraste u snažnog, velikog i hrabrog čovjeka, imperijalizam otrpe i susjedni narodi.</p>
<p>Rimljani su dugo cijenili svoju osamu između Alpa i Sredozemnog mora i Amerika svoju između dvaju oceana. Time sličnost između drevnog Rima i SAD počinje.</p>
<p>Trenutačno je ona označena sličnošću terorističkih napada Al-Qaede i davne punske pohare jednog mjesta pokraj Kartage, koja je izazvala Rim čak pedeset godina nakon što su se Rimljani čistom obranom borili protiv Hanibala na prilazima svom gradu. Mrtvi Seneka je u Kartagi došao na svoje, a sada bi na svoje ratom mogao doći Bush stariji.</p>
<p>U versailleskoj izolaciji Njemačke, oskudnim mlijekom i obiljem ideologije othranjeno je prvo njemačko čudo, koje je na svojoj koži iskusila cijela Europa i posebice njemački narod, koji se demografski nikada neće oporaviti. SAD nije dopustio izolaciju Njemačke poslije Drugog rata i zato je ona sada demokratska i konstruktivna snaga integracije Europe i očuvanja svjetskog mira.</p>
<p>U vrhu Trećeg Reicha vodila se, nakon nasilnog pripojenja Austrije i Sudeta, žestoka bitka za odustajanje od napada na Poljsku. Bila je pripremljena i urota s najviših vojnih položaja koja, nažalost, nije izvedena i koja, na sreću, nije bila otkrivena. Sljednica nekadašnje pruske vojske nije bila voljna izazvati ovu njemačku katastrofu. Nije uspjela i katastrofa je pogodila i Europu i njemački narod, kojemu ni u kakvoj organizaciji nikada ne bi pošlo za rukom pokoriti cijelu Europu. Tome je pomogla i Amerika.</p>
<p>Ako se nastavi prkos i, sada već pravi, izazov Amerike cijelom svijetu doći će do otvorenog preokreta u raspoloženju prema Americi, ne više samo građanskih nevladinih udruga, nacionalnih i međunarodnih, nego i službene politike u nacionalnim državama i međudržavnim integracijama, poslovnih krugova i građana cijelog svijeta. </p>
<p>Nema samo SAD poslovne krugove i interese. Imaju ih i druge zemlje, a ti krugovi već dijele sudbine naroda u svijetu koji se globalizira. Nema samo SAD medije. Građani svijeta sada imaju Internet – silno, interaktivno, demokratsko medijsko sredstvo.</p>
<p>Iako se u imperijalizam upuštaju samo narodi koji ne znaju što bi učinili sa sobom, valja se nadati da će Amerika odustati od novog imperijalističkog projekta. Svijet je već u velikom pokretu na koji ga prisiljava SAD. Morat će se ujediniti u opasnosti i nadahnuti istim duhom, koji će se možda zvati »antiamerikanizam«. </p>
<p>Ne bilo dobro da se u tome pođe predaleko i da se antifašizam zamijeni antiamerikanizmom i prepusti onima koji su zaokupljeni samo prošlošću.</p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ministarstvo zaštite okoliša protiv, a Poglavarstvo za nastavak rada Puta </p>
<p>Niti jedan kilogram od gotovo 800 tona otpada nije uskladišten prema pravilima već pod vedrim nebom, u kantama i vrećama na zgarištu Puta/Za Grad, problem je moguće riješiti tako što će ministarstvo za zaštitu okoliša ukinuti rješenja o zabrani odlaganja otpada i zabrani rada spalionice/ Ministarstvo i ne pomišlja na takva rješenja</p>
<p>Uprava postrojenja za termičku obradu opasnog otpada (Puto) u roku od deset dana mora izraditi prijedlog mjera sanacije stanja koji će obuhvatiti sanaciju terena, dijagnozu stanja postrojenja i njegova stavljanja u pogon - zaključeno je u četvrtak na sjednici Poglavarstva.</p>
<p>Na sjednici nakon ljetne stanke na kojoj su, među ostalim, svoja su izvješća o dosad poduzetim koracima nakon požara koji je u Putu izbio 1. kolovoza podnijeli predstavnici uprave tog poduzeća, policije, vatrogasaca, Zavoda za javno zdravstvo i ZGOS-a.</p>
<p>Direktor Puta, Milivoj Mucko rekao je kako je prioritet rješavanje 500 tona filternog pepela, oko 200 tona opasnog otpada (koji tek treba biti spaljen) i 90 tona otpada koji je izgorio u požaru. Posebni problem je taj što ni jedan kilogram od navedenog zasad nije uskladišten prema pravilima već pod vedrim nebom, u kantama i vrećama na zgarištu Puta.</p>
<p>Za Grad, problem je moguće riješiti tako što će ministarstvo za zaštitu okoliša ukinuti rješenja o zabrani odlaganja otpada donesenog 12. kolovoza i zabrani rada spalionice od 19. kolovoza.</p>
<p>Ministarstvo, zasad, i ne pomišlja na takva rješenja i sklono je, prema riječima zamjenice ministra zaštite okoliša, Anđelke Bedrice, predložiti izvoz opasnih tvari »na obradu u Njemačku«.</p>
<p>Međutim, protiv tog stava u četvrtak je ustalo cjelo Gradsko poglavarstvo. Ono smatra da funkcioniranje spalionice nije pod upitnikom i da ne treba izvoziti nešto što »možemo riješiti sami«.</p>
<p>Ministarstvo, pak, nije sigurno da spalionica može (pro)raditi i dok je tomu tako ukidanje spomenutih zabrana »ne dolazi u obzir«.</p>
<p> Načelnik Odjela općeg kriminaliteta Željko Prša ponovio je da je protiv pet osoba za koje je utvrđena odgovornost podnesena kaznena prijava, ali nije rekao o kojima je riječ. Naime, prema novim dopunama Kaznenog zakona, iznošenje takvih podataka smatra se kršenjem službene tajne. Prema tome ni direktor Puta, Milivoj Mucko »ne zna« da li je i on na toj listi.</p>
<p>Nakon sjednice održana je i konferencija za novinare. Na upit zašto je za direktora izabran Milivoj Mucko koji prema izvješću o događajima vezanim uz incident u Putu »nema potrebnu stručnu spremu«, direktor Čistoće Joso Bićanić odgovorio je da je nakon ostavke dotadašnjeg direktora hitno trebalo izabrati osobu koja pozna rad postrojenja.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić zahvalila je svima koji su sudjelovali u gašenju požara u Putu i napomenula kako bi Grad uskoro trebao razraditi dokumente prema kojima bi se Gradskom poglavarstvu dala veća ingerencija nad trgovačkim društvima. Isto tako, napomenula je, treba tražiti »bolju suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša, kako bi incident u Putu bio pouka za sve buduće nezgode«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bijeli štap pred zatvorenim vratima</p>
<p>Od tridesetak ljudi koje smo nazvali na temelju oglasa, i nekolicine vlasnika stanova što smo ih »pogledali« s prijateljima koji vide, samo je četvero Zagrepčana bez ustezanja izjavilo kako sljepoća nije nikakva prepreka za unajmljivanje stana </p>
<p>»Žao mi je, vi ste ženska, i k tomu još slijepi pa vam trebaju razne pomoći, ne mogu vas primiti na stan!«</p>
<p>Tako otprilike glasi većina odgovora naših sugrađana kad se za unajmljivanje podstanarske sob(ic)e a posebice stana, na oglas javi muška ili ženska – slijepa osoba. Od gotovo tridesetak ljudi koje smo nazvali na temelju oglasa i nekolicine iznajmljivača stanova što smo ih »pogledali« s prijateljima koji vide, samo je četvero Zagrepčana bez ustezanja izjavilo kako sljepoća nije nikakva prepreka da bi se nekome iznajmio stan. </p>
<p>Većinu pak ne zadovoljava ni izjava o dobroj plaći i stalnom zaposlenju, dobrom snalaženju slijepoga u prostoru, nepušenju i »mirnoj naravi«. U znatnom broju slučajeva verbalne su odbijenice, kojima sugrađani peru ruke od hendikepiranih podstanara, kulturno začinjene sa »nemojte se ljutiti, imam u obitelji dosta bolesti, ne mogu misliti još i o tuđoj«. </p>
<p>No, ima i onih koji na spominjanje sljepoće trenutačno spuštaju slušalicu ili svoju grubost izlijevaju u bujicu najblaže rečeno neprimjerenih riječi.</p>
<p>Najviše krutosti i nerazumijevanja kad su u pitanju slijepi pokazali su najmodavci iz općine Centar, posebice Ilice. Ne treba naglašavati kako su cijene njihovih stanova i sobica najviše – oko 1000 kuna za jednokrevetnu sobu, plus režije. Vlasnici stanova, mahom u trećoj životnoj dobi, zahtijevaju plaćanje, kako se pokazalo u nekolicini oglasa, isključivo u eurima, dok kune – ne primaju!</p>
<p> Neki stariji samci traže od budućih podstanara i malu pomoć u kući. U senzibilnosti u odnosu na slijepe, pokazalo se, prednjače stanovnici Travnog, Utrine, Žitnjaka i prigradskih naselja, poput Novog Brestja. Kada je čula da se radi o slijepoj osobi, susretljiva žena s Kozari puteva (sobu je izdavala za oko 600 kuna plus režije), odmah se potrudila predočiti kako se jednostavno snaći u ulicama ovoga naselja što se neznancu čine zapletenim. Gordijski je čvor zorno objasnila riječima: »... kad upoznate naselje, nema problema, najbolje vam je ići samo jednom ulicom i onda skrenete dva puta...«, ali je zaboravila reći kojom!</p>
<p>Najmodavka iz Travnog pokazala se izrazito tolerantnom s razumnom cijenom sobe. Zatražila je, naime, 500 kuna i plaćanje režija. Na pitanje prima li pušače, odgovorila je: »I ja pušim, pa što. A uz put i zapjevam!« Da bi na stan primili »slijepca«, neki pak žitelji Barutanskog jarka morali su obiteljski vijećati. Suosjećajno su na kraju zaključili kako je takva osoba ipak – neodgovarajuća.</p>
<p>Prolazeći trnovit podstanarski put već 20 godina, Vojin Perić, ravnatelj kazališta slijepih Novi život, odmah nam je rekao kako bi on, da može, »slijepima zabranio traženje stanova«. To je argumentirao velikim poniženjima i gaženjem ljudskog dostojanstva što ih je sam doživljavao. </p>
<p>Za časopis Vidici Udruge slijepih Zagreb svojedobno je, kaže, opisao svoj slučaj a tekst je naslovio sa: »Od vrata do vrata – odvratno«! No, Perić ipak ne generalizira važeće predrasude jer se uvijek, kako kaže, (pro)nađe i ljudi koji su ispred svog vremena.</p>
<p>»Nakon dvije godine čekanja, podstanarstvo sam prije četiri godine konačno zamijenio garsonijerom od 30 četvornih metara koju mi je dodijelio Grad Zagreb, s tim da se najam produžuje svake tri godine. U njoj sad živim sa suprugom i kćerkom«, kaže Vojin Perić. </p>
<p>Dodaje kako su gradske liste za dodjelu socijalnih stanova »prekrute« odnosno da način bodovanja nije odgovarajući. Slijepi bi, smatra on, trebali imati određene prednosti jer su u odnosu na ostatak zagrebačkih podstanara, iznajmljivačima stanova ipak – nepoželjniji.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Radnici Puta nisu na vrijeme obavijestili vatrogasce o požaru!</p>
<p>Vatrogascima put do Puta, osim prometa, otežala i lažna dojava o požaru/ Trošak intervencije iznosi 38.435 eura</p>
<p>U gašenju požara u spalionici opasnih otpada Puto koji je buknuo 1. kolovoza sudjelovalo je oko 200 gasitelja i 40 vozila- deset cisterni Čistoće, četiri autocisterne Vodovoda, 12 vozila Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, te 14 vozila DVD-a. Utrošeno je 4.050 litara pjene i 1000 metara kubnih vode. Ukupan trošak intervencije iznosi 38.435 eura. Stoji u Analizi intervencije koja je predočena na sjednici Gradskog poglavarstva u četvrtak.</p>
<p>Prva dojava o požaru u skladištu u Putu koji se dogodio 1. kolovoza zaprimljena je u 19,46.38 sati od strane radnika Puta »nije izgledala tako da bi se moglo zaključiti da se radi o velikom požaru«. Operativni dežurni odmah je alarmirao pripadajuću postaju Novi Zagreb, te obavještavajući ostale vatrogasne postaje, upozoravao da se vatrogasci opskrbe odijelima za potpunu zaštitu. Požar je, kad su stigli prvi vatrogasci bio u razbuktaloj fazi, što se vjerojatno dogodilo »zbog kasne dojave nakon neuspjelog gašenja od strane radnika spalionice«. Nakon kraćeg vremena došla je do izražaja neadekvatna hidrantska mreža. </p>
<p>Put do Puta vatrogascima je, osim gustog prometa, otežala i lažna dojava o požaru u stanu u Ilici. U 20,03.32 sati jedan od vatrogasaca očajnički je tražio pomoć »Ide sve, šalji sve što imaš«. Istovremeno, vatrogasci »podižu« dobrovoljna vatrogasna društva, te mole Vodovod i Čistoću da čim prije pošalju cisterne radi opskrbe vodom da bi mogli gasiti požar. Od 20,20 sati pa na dalje u više se navrata naglašava s požarišta o nedostatku opskrbe vodom. Tek oko 21 sat je osigurana opskrba vodom cisternama DVD-a, Vodovoda i Čistoće, te je oko 21.25 požar lokaliziran, odnosno spriječeno je njegovo širenje na postrojenje Puta. U 22,39 sati zapovjednik postrojbe javlja da se situacija smiruje, da je požar pod kontrolom i da se »tu i tamo vidi neka vatrica«. Oko 23,30 sati počelo je djelomično povlačenje ljudi tehnike djelomična zamjena. Požar je potpuno ugašen 2. kolovoza u 7,30 sati. </p>
<p>U gašenju požara posebno je došlo do izražaja, stoji u Analizi, nedostatak specijalnog vozila za akcidente, dotrajalost voznog parka, oštećeno je dosta osobne i ostale opreme, te je bila otežana koordinacija zbog nedostatka i dotrajalosti sredstava veze. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U 200 kilometara cijevi izgubi se čak 40 posto vode</p>
<p>Gubitak vode na putu od gradskih spremnika do potrošača, potakao Vodoopskrbu i odvodnju na sanaciju cjelokupne mreže Sanirat će se 200 kilometara postojećih cjevovoda, izgradit će se i novi, a radovi bi trebali početi na proljeće/ Robić: »Sanacija ne mora značiti i povećanje cijene prostornog metra vode«</p>
<p>U Vodoopskrbi i odvodnji u srijedu je održano četvrto, posljednje predstavljanje mogućih načina sanacije vodoopskrbnih i odvodnih cjevovoda u Zagrebu. Predstavljanje je održao predstavnik jedne njemačke tvrtke za sanaciju, dok su prethodna održali predstavnici tvrtki iz Francuske, Austrije (uz posredovanje bečkog vodovoda), te jedne također iz Njemačke. </p>
<p>»Činjenica da Vodoopskrba i odvodnja ima gubitke u vodi od 40 posto prije nego što ona stigne do potrošača, , pokazuje nužnost sanacije načinima koji se već godinama koriste u Europi«, rekao je glavni inženjer u Hrvatskim vodama, Jadranko Husarić. Ti gubici, dodaje, ne nastaju zbog lošeg rada, nego zbog dotrajalosti. Materijalima, koji su se ugrađivali prije 25 godina, prošao je rok trajanja. Predstavljanje mogućih načina sanacije napomenuo je, pomoći će upravi poduzeća pri izradi tehničke dokumentacije i za odabir najboljeg ponuđača. </p>
<p>»Uz sanaciju, treba povećati i postojeće kapacitete vodoopskrbe, zbog ulica koje još nemaju vodu. To podrazumijeva otvaranje novih vodocrpilišta, novih vodosprema i precrpnih stanica te izgradnju magistralnih cjevovoda«, istaknuo je direktor Vodoopskrbe i odvodnje, Jadranko Robić.</p>
<p>Predviđena sanacija uključivala bi 200 kilometara postojećih cjevovoda različitih profila, a radovi bi trebali početi na proljeće. Rok za sanaciju i povećanje kapaciteta vodoopskrbe je pet do sedam godina. Vrijednost radova, koji bi uključili sanaciju cijeloga cjevovoda i djelomično povećanje kapaciteta, iznosi oko 500 milijuna kuna. »S obzirom na to da cijena od 5,07 kuna za prostorni metar vode, nije realna, ne možemo pratiti europske standarde«, rekao je Robić, navodeći kao primjer 5 eura za »kubik« vode u Njemačkoj. Na pitanje hoće li sanacija značiti i povećanje cijene vode, Robić je odgovorio kako »to ne mora značiti«.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ekologijom do kvalitetnijeg življenja </p>
<p>ZMAG okuplja različite grupe koje će djelovati autonomno, uz tehničku i administrativnu pomoć udruge / Uz izdavanje knjiga, u pripremi tri projekta - o ekološkoj poljoprivredi, ekološkom graditeljstvu te recikliranom imanju </p>
<p> Na inicijativu više grupa mladih koje su se okupile oko zajedničkih projekata, u Velikoj Gorici je nedavno osnovana udruga Zelena mreža alternativnih grupa – ZMAG. Cilj joj je, kako objašnjava glavni koordinator, diplomirani biolog Marko Ružić, promicanje ekoloških načela i jačanje civilne inicijative u svakodnevnom životu, radi podizanja kvalitete življenja. </p>
<p>U udruzi je trenutno oko 130 članova, podijeljenih u više grupa koje provode programe autonomno, s tim da u udruzi mogu dobiti administrativnu i tehničku pomoć. Udruga uz već poznate načine financiranja (dotacije iz državnog proračuna, donacije i slično), pokušati i samofinancirati – izdavanjem publikacija.</p>
<p> Promocijom korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija i materijala, te prikupljanjem podataka o poduzećima u Hrvatskoj koja nude robu i usluge potrebne za to, zainteresirane će se savjetovati i educirati i o ekološkom graditeljstvu. </p>
<p>Udruga prihvaća u članstvo sve ljude koji imaju dobre ideje, a zainteresirani joj se mogu obratiti putem mobitela 091/2540-845, ili osobno u Velikoj Gorici - Ulica Antuna pl. Zdenčaja 3. J.S.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Posljednju »gozbu« krpelji pripremaju u ranu jesen</p>
<p>U potpunom uživanju u prirodi mnoge nerijetko sputava strah od malih krvopija, krpelja. Njih zaista ima svugdje – u parkovima, na Sljemenu, kao i uz savski nasip. </p>
<p>Srećom, samo ih je mali broj opasan za čovjeka. »Ove je godine od krpeljnog virusnog meningoencefalitisa oboljelo 28 osoba, dok je njih dvjestotinjak napala lajm borelioza«, rekao nam je dr. Borislav Aleraj, epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. </p>
<p>Obje bolesti iziskuju višemjesečno liječenje. Pri liječenju borelioze, koja se u početnoj fazi manifestira crvenom mrljom na mjestu uboda, pomažu antibiotici, dok meningoencefalitis, koji prate visoka temperatura, mučnina i povraćanje, zahtijeva intenzivnu njegu. Prema savjetu dr. Aleraja, najbolji način da do ovih bolesti ne dođe, jest da se nakon izleta u prirodi obavi samopregled. </p>
<p>Krpelji se najviše vole ugnijezditi na mjestima na kojima je koža tanja, poput prepona ili područja ispod pazuha ili grudi. Krpelja valja odmah skinuti što se najučinkovitije postiže mehaničkim okretanjem u svim smjerovima, Pri tome nestašnog krvopiju treba zahvatiti što bliže rilcu. Iako je zbog boljeg osjeta uputnije koristiti prste, može se koristiti i pinceta. Za skidanje nametnika nisu preporučljivi ulje ili eter, bolje je ipak uzeti 75 postotni medicinski alkohol.</p>
<p>Za one koji često, zbog prirode posla, borave u prirodi, najbolje rješenje je cijepljenje protiv meningitisa. No, ono se mora ponoviti nekoliko puta, najprije nakon mjesec dana, onda nakon godinu dana pa i tri i pol godine.</p>
<p>»Sezona krpelja počinje kad prolista šuma. Posljednju 'gozbu' priređuju za tople jeseni, u rujnu i listopadu. Nakon toga postaju nepokretniji i preživljavaju na malim glodavcima«, otkrio nam je dr. Aleraj.</p>
<p> Krpelji najviše vrebaju sa žbunja u visini od metra do metra i pol. Kako bi se izbjegao njihov prihvat, preporuča se nošenje odjeće dugih nogavica i rukava, kao i odjeća s manje vunenih dlačica. U prirodi se ne treba provlačiti kroz grmlje, kao ni pretjerano izležavati na zemlji.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Izbori za mjesnu samoupravu u Zaprešiću 29. rujna</p>
<p>Gradsko vijeće Zaprešića u četvrtak je donijelo odluku o provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora. Izbori će se održati u nedjelju, 29. rujna.</p>
<p>Za mjesne odbore naselja Zaprešić, Centar, Novi centar, Kalamiri - Novi dvori i Sjever birati će se po devet članova, dok će se za ruralne mjesne odbore Šibice, Pojatno, Kupljenovo, Kupljenski Hruševec, Ivanec i Jablanovec birati po sedam članova. Donesena je i odluka prema kojoj član vijeća mjesnog odbora neće moći istodobno biti gradonačelnik, član Gradskog poglavarstva, predsjednik ili potpredsjednik Gradskog vijeća, pročelnik upravnih tijela grada ili službenik u gradskoj upravi. Za kandidiranje nezavisnih lista potrebno je trideset potpisa građana. </p>
<p>Sve stranke i nezavisne liste dužne su do 11. rujna svoje kandidacijske liste s potrebnim potpisima dostaviti tijelima zaduženim za provedbu izbora.</p>
<p>Vijeće je u četvrtak donijelo i odluku o davanju u zakup na pet godina nešto više od 100 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje se nalazi na prostoru grada Zaprešića, ali izvan građevinske zone. Pokrenuta je i inicijativa prema Vladi i Saboru da se cjelokupni zemljišni fond u vlasništvu države prenese u vlasništvo grada. Takav prijedlog, prema mišljenju gradonačelnika Zaprešića Vinka Morovića, »u skladu je s potrebama svih stanovnika jer bi gradovi i općine najbolje raspolagali zemljom koja im je i pripadala do uspostave novog teritorijalnog ustroja Hrvatske«. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Od 1. rujna karta kupljena u tramvaju 8 kuna</p>
<p>Javni gradski prijevoz od 1. rujna u prosjeku će poskupiti za 9,8 posto, potvrđeno je to odlukom Gradskog poglavarstva na sjednici u četvrtak. Prema riječima direktora ZET-a, inž. Julijusa Pevaleka, poskupljenje će poduzeću omogućiti povećanje mjesečnog prihoda od prodaje karata za 3,41 milijun kuna (uključen PDV), što bi, zbrojeno jedno s drugim, do kraja godine trebalo smanjiti »planirane« ZET-ove gubitke s 28,7 na 11,2 milijuna kuna.</p>
<p>Prema novom cjeniku Zagrepčani će pojedinačnu voznu kartu kupljenu u vozilu umjesto dosadašnjih sedam plaćati osam kuna, što predstavlja poskupljenje od 14,29 posto. Karta kupljena izvan tramvaja ili autobusa bit će 6,5 umjesto šest kuna, a dnevna karta će umjesto 16 koštati 18 kuna.</p>
<p>Radnički pokazi poskupili su za 20 kuna ili 10,5 posto, točnije sa 190 na 210 kuna, a đački, studentski i umirovljenički pokaz za 9 posto, odnosno s 55 na 60 kuna.</p>
<p> Član Gradskog poglavarstva Srećko Ferenčak založio se za osnivanje povjerenstva koje bi trebalo utvrditi mogućnosti ušteda u ZET-u.</p>
<p> No, direktor Pevalek je podsjetio kako se u društvu već provodi racionalizacija poslovanja i da, u stvarnosti, više od 50 posto od 838 milijuna kuna, koliko košta ovogodišnji pogon ZET-a, odlazi na ispunjenje kolektivnih ugovora i plaće zaposlenih. C. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>James Bond, Hannibal i Harry Potter uskoro u kinima</p>
<p>LOS ANGELES, 29. kolovoza</p>
<p> – Jesenska filmska sezona, koja počinje sljedećeg tjedna, donijet će nam novog Jamesa Bonda, Hannibala »kanibala« i dječaka čarobnjaka Harryja Pottera. Kao i obično, jesenski je izbor filmova više usmjeren na odraslu publiku, i sastoji se uglavnom od trilera i drama, od kojih su neki ozbiljni pretendenti na Oscara, te nekoliko nezavisnih filmova. </p>
<p> Filmovima uglavnom dominiraju poznata imena poput Dustina Hoffmana, iako ima i nekoliko svježih lica, kao što je Jake Gyllenhaal, koji s Hoffmanom glumi u filmu »Moonlight Mile«, drami o mladiću čija zaručnica umre, nakon čega on razvije čudan odnos s njezinim roditeljima. </p>
<p> Prije američkog nacionalnog praznika, Dana zahvalnosti, u studenome, u kina će stići i par komedija: niskobudžetni »Barbershop« te »I Spy« s Owenom Wilsonom i Eddiejem Murphyjem. </p>
<p> Ljetna je sezona bila uspješna za holivudsku filmsku mašineriju, a prihod od kinoulaznica čak je lagano premašio rekordni prihod od prošle godine, koji je iznosio 3,06 milijardi dolara. Najveći dio tog kolača osigurali su »Spider-Man« te nastavci serijala »Ratovi zvijezda«, »Ljudi u crnom« i »Austin Powers«. </p>
<p> »Moram priznati, imali smo vrlo uspješno ljeto i želimo tako nastaviti«, kazao je Jeff Blake, predsjednik globalnog marketinga i distribucije studija Sony Pictures. </p>
<p> U rujnu će se u američkim kinima pojaviti novi film zvijezde prošlogodišnjeg hita »Plavuša s Harvarda« Reese Witherspoon - »Sweet Home Alabama«, »The Tuxedo« s Jackiejem Chanom i Jennifer Love Hewitt te animirani film japanskog redatelja Hayaoa Miyazakija »Spirited Away«, o 10-godišnjoj djevojčici koja se izgubi u tajnom tunelu i mora boriti s duhovima kako bi se vratila u svijet ljudi. Miyazakijev je film najgledaniji film u povijesti japanske kinematografije, sa zaradom od 220 milijuna dolara. </p>
<p> Kralj svih ljudoždera, Hannibal Lecter u tumačenju oskarovca Anthonyja Hopkinsa, kreće u nove avanture u listopadu u filmu »Crveni zmaj«, ekranizaciji prvog romana Thomasa Harrisa u kojem FBI agent Will Graham (Edward Norton) preispituje Lecterov um kako bi pronašao drugog ubojicu. Tu je i drama »Frida«, u kojoj Salma Hayek tumači slikaricu Fridu Kahlo, te »White Oleander« s Michelle Pfeiffer. </p>
<p> Nezavisne će filmove predstavljati pobjednik ovogodišnjeg Tribeca filmskog festivala »Rodger Dodger« te »Auto Focus«, »Hogan's Heroes« i »The Rules of Attraction«, s tinejdžerskim TV zvijezdama Jamesom Van Der Beekom i Jessicom Biehl. </p>
<p> Obitelji će se zajednički moći opustiti gledajući biblijsku priču o Jonahu i kitu »Jonah: The Veggie Tales Movie«, temeljenu na videu u kojem glavne uloge tumači kompjutorski animirano povrće, komediju »The Santa Clause 2« s Timom Allenom, te nove avanture dječaka čarobnjaka Harryja Pottera u »Harry Potter i odaja tajni«. </p>
<p> Rap pjevač Eminem pojavit će se u filmu »8 Mile« kojeg je režirao Curtis Hanson, redatelj nagrađivanog »L.A. povjerljivo«, a Pierce Brosnan u novom nastavku Jamesa Bonda »Die Another Day«, u kojem agenta 007 »izdaju i loši momci i njegovi vlastiti ljudi, pa više ne zna na čijoj je strani«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Il fenomeno« ipak želi otići iz Intera</p>
<p>MILANO, 29. kolovoza</p>
<p> – Neizvjesna situacija o nastavku karijere prvog strijelca Svjetskog prvenstva Brazilca Ronalda se nastavlja. Premda se činilo kako će »Il fenomeno« nakon propalih pregovora između Intera i Real Madrida ipak ostati na San Siru, Ronaldo je ponovno pokazao želju za odlaskom iz Intera, posebice nakon što talijanski tisak bruji o ljubavnoj aferi njegove supruge i Nizozemca Clarencea Seedorfa. </p>
<p>Najveću prepreku njegovu bijegu predstavlja velika odšteta. Predsjednik Intera Massimo Moratti ne želi pustiti ponajboljeg napadača na svijetu za manje od 50 milijuna eura. Kako bi omekšao predsjedničke zahtjeve, Ronaldo je u srijedu posjetio Morattija. Iako su razgovarali više od sata, ništa se nije promijenilo. U klubu su njihov razgovor pokušali »upakirati« kao »topli i prijateljski sastanak«, međutim Ronaldovo lice prilikom izlaska iz Morattijeve kuće nije odavalo takav dojam. </p>
<p>Saga o nastavku karijere brazilske zvijezde vjerojatno će biti riješena do subote, kada je krajnji rok za prijavu igrača za početak natjecanja u skupinama Lige prvaka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Zločesta vještica« povukla zabranu zečeva iz šešira</p>
<p>LONDON, 29 kolovoza</p>
<p> - Gradsko poglavarstvo Newcastlea ukinulo je ovoga tjedna odredbu po kojoj iluzionisti ne smiju iz šešira izvlačiti zečeve te se ispričalo što je zabavljačima u tom gradu poslalo pisma u kojima stoji da u svojim predstavama ne smiju rabiti žive životinje.</p>
<p> Iluzionistima su žive životinjae u nastupima bile zabranjene dvije godine i to zbog bojazni oko toga kako nastupi utječu na njih.»Kada je to zabranjeno, morao sam preraditi cijeli svoj nastup i objašnjavati djeci kako je zla vještica vidjevši kako oni uživaju u predstavama zabranila točke sa zečevima,« kaže iluzionist Martin Duffy.</p>
<p> Isto je poglavarstvo prošloga tjedna priznalo i da je jedan njihov prerevni zaposlenik ipak pretjerao zabranom tradicionalne predstave »Punch and Judy«. Naime, u toj predstavi Punch ponekad udari svoju suprugu Judy, ali mu ona uvijek vrati. Birokrat je smatrao da to može povećati nasilje u obitelji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ženio se Egipćankama i silio ih na prostituciju</p>
<p>KAIRO, 29. kolovoza </p>
<p> - Jedan bogati Arabljanin oženio se s 22 Egipćanke, a potom prisiljavao na prostituciju, izvješćuju u četvrtak kairske novine.</p>
<p>Policija je objavila da je taj muškarac, čiji identitet nije otkriven, svakih par mjeseci dolazio u Egipat gdje bi našao novu ženu, obično između 19 i 25 godina. Taj pedesetdevetogodišnjak podmitio bi obitelji djevojaka novcem i skupim poklonima.</p>
<p> No, čim bi mlada stigla u njegovu domovinu, on bi se rastavio i prisilio je na prostituciju.</p>
<p>Policija ga je uhitila tijekom najnovijeg posjeta Egiptu nakon što je devet bivših žena u očaju potražilo spas u egipatskom veleposlanstvu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na farmi u Brazilu radilo 136 robova</p>
<p>RIO DE JANERIO, 29. kolovoza </p>
<p> - Brazilske su vlasti oslobodile 136 osoba koje su kao robovi radili na jednoj farmi u Amazoni, objavili su lokalni mediji. </p>
<p>Radnici su zaposleni pod regularnim uvjetima, ali im kasnije nije isplaćivana plaća a bili su prisiljeni nastaviti s radom pod prijetnjama smrću, objavljeno je u izvješću. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Olujno nevrijeme na Visu i Hvaru</p>
<p>VIS, 29. kolvoza </p>
<p> - Olujno nevrijeme zahvatilo je otok Vis u četvrtak prijepodne kada je palo čak 200 litara kiše po četvornom metru.</p>
<p>U poglavarstvima grada Komiže i Visa kažu da se o visini šteta ne može točno govoriti, ali da su goleme.</p>
<p>Brojne su kuće, stanovi i automobili poplavljeni, a na otklanjanju posljedica nevremena, osim vatrogasaca, rade i svi mještani, kao i njihovi gosti. </p>
<p>Gradonačelnik Komiže Vicko Mardešić ističe da je jugozapadni dio otoka pogodila prava katastrofa. </p>
<p> Nevera je prijepodne zahvatila i otok Hvar. Najviše nevolja imali su stanovnici grada Hvara gdje su se po ulicama izlile fekalije. U Hvaru je palo 90 litara kiše po četvornom metru. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Filmski festival u Veneciji: U znaku siromašnih i nepredvidljivih</p>
<p>Početak s glamuroznom američkom verzijom života slavne meksičke umjetnice Fride Kahlo / »Frida« je idealan film za festivalska otvaranja kada je dojam mnogo važniji od stvarnih vrijednosti / Dva filma ispod očekivanja u konkurenciji »Ispred struje«, posebno onaj Lukasa Moodyssona »Lily 4-ever« – neka vrsta mračne bajke o žrtvama sovjetskog imperija</p>
<p>VENECIJA, 29. kolovoza (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Ima li mjesta za ljubav? Odgovor je – teško, gotovo nemoguće u današnjem korumpiranom, pokvarenom, mračnom svijetu kada je sve na prodaju i ništa nije onakvim kakvim se čini. Takav dojam ostavlja početak venecijanske Mostre, jer sudeći po prvim filmovima teško je pronaći razlog za optimizam. Američki film »Frida« službeno je otvorio Mostru. No, ostaje uvjerenje da je to mnogo više rezultat dobrog dogovora između novog direktora Mostre Moritza de Hadelna i njegovih starih »partnera« iz Miramaxa koji su uvijek bili na njegovoj strani, ali i on na njihovoj, dok je vladao Berlinaleom.</p>
<p> »Frida« je idealan film za glamurozne intrige, posebno kada je riječ o festivalskim otvaranjima kada je dojam mnogo važniji od stvarnih vrijednosti. Tako će se prosječan umjetnički doseg toga filma vrlo skoro izgubiti u festivalskom krešendu koji slijedi s mnogo intrigantnijim i artistički izazovnijim autorima. Sam po sebi, život meksičke slikarice Fride Kahlo zaslužuje veliku pozornost jer radi se o izvanredno filmičnoj, političkoj, seksualnoj, stvaralačkoj i emotivnoj biografiji. Njezin život omeđen je tragičnom nesrećom u mladosti i burnom ljubavi i brakom sa slikarom i mentorom Diegom Riverom. </p>
<p>Između ili unutar toga bilo je mjesta za iznimno slikarstvo i poneku burnu romansu kao ona s Leonom Trockim ili romantizirane afere sa ženama. Ipak, filmski najdojmljivije dijelovi njezina života bile su tragične zdravstvene tegobe i neponovljivi umjetnički dosezi.</p>
<p>Riječju, Frida Kahlo doista je zaslužila biti filmovana, pitanje je samo – u čijoj verziji i u ime kojih prava. Jer, već je prije 18 godina snimljen vrlo dobar film o Fridi Kahlo u režiji Paula Leduca, a s Ofeliom Medinom u glavnoj ulozi. A sada se Miramax prihvatio istoga zadatka iz, blago rečeno, i profitabilnih razloga, jer ne treba zanemariti golem broj gledatelja španjolskoga govornog područja, ne samo na oba američka kontinenta, nego i u Europi.</p>
<p>»Frida« u inačici sa Salmom Hayek je dopadljiva i biografski solidna preslika već viđenoga, no to je ipak samo dobro upakirana filmska sapunica koja će okupiti gledateljstvo, ali ništa više od toga. Redateljica Julie Taymor, poznatija je po kazališnim predstavama nego filmovima, ako ne spomenemo očajno lošu verziju Shakespeareova »Titusa« u kojem ne samo što nije iskoristila, nego je zloupotrebila imena i talente sjajnih glumaca kao što su Anthony Hopkins i Jessica Lange.</p>
<p>Ove godine uveden je novi program »Protiv struje« u kojem se filmovi natječu za Nagradu San Marco, a već su prikazana dva filma koja na različite načine govore o mraku i bezizlaznosti ljudskih sudbina. Španjolski film »Rosa La China« Valerie Sarmiento prvo je veliko razočaranje ove selekcije.</p>
<p>Priča govori o pedesetim godinama na Kubi, kada je cvjetala manipulacija svih oblika i trgovina na sve načine: ljudima, životima, dragocjenostima, osjećajima, poštenjem...Ipak, redateljica se nije snašla u vlastitoj zamci, između snažnog političko-dokumentarnog filma i banalnog zapleta nekada popularne radio sapunice kojom je pokušala dobiti više nego što zaslužuje. Tako je izgubila sebe, a dobila mnogo manje od onoga što je tom temom mogla postići.</p>
<p>Lukas Moodysson stigao je s filmom »Lily 4-Ever«. Jedan od najdarovitijih mlađih švedskih redatelja, nakon velikog uspjeha prošle godine s filmom »Zajedno« (među ostalim, nagrađen je i kod nas u Puli), okrenuo se njemu sasvim drugačijoj temi, nekoj vrsti mračne bajke o žrtvama ruske stvarnosti u nekome od neimenovanih mjesta nekadašnjega sovjetskog imperija. Razorena iznutra i izvana, slika zbilje nakon sovjetske vladavine pogubna je, mračna i gotovo neljudska.</p>
<p> To je priča o maloljetnicima koje nitko ne treba, šesnaestogodišnjoj djevojčici koja ostaje sama i odbačena ne svojom krivnjom, sanjajući o nekom drugom svijetu na zapadnoj strani gdje je navodno sve bolje i savršenije. Na žalost, tek kada prijevarom stiže na taj idealizirani Zapad, ona uviđa koliko je bila u zabludi, jer nema savršenog svijeta. Za nju je Zapad grobnica, potpuno gubljenje iluzija i predaja u godinama kada još nije ni počela živjeti.</p>
<p> Premda tvrdi da je želio pokazati sudar svjetova bogatih koji misle da se sve može kupiti i siromašnih koji su uvjereni da je sve na prodaju, Moodyson ipak nije bio dovoljno uvjerljiv, posebno u prvome dijelu, kada je zapadao u već viđene klišeje. To prije što smo mnogo prije već vidjeli neusporedivo uspješnje filmove na slične, dramatične i tužne teme o »djeci raja« i njihovim nesavršenim životima i završenim sudbinama. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljubavno pismo Alejandri</p>
<p>Tekst Allana Graubarda svjedoči o unutarnjim nemirima pjesnikinje Alejandre Pizarnik / Iz različitih perspektiva predstava ocrtava sudbinu žene u životnim procjepima</p>
<p>Za Alejandru je ljubavno pismo ženi koju nikad nisam upoznao osim iz djela koja je ostavila kao svjedoke. A djelo je san o strasti, noćna mora i susret. Alejandra je sada udvojena; Alejandra – žena kakvom je zamišljamo da je bila, Alejandra – na ovoj sceni, sad – varljivi lik, fiktivno biće. Od poetske metafore do snažne fizičke teatralnosti – putovanje na kojem smo bili... – tako američki književnik i redatelj Allan Graubard, koji je prije nekoliko godina u New Yorku postavio »Kralja Gordogana« Radovana Ivšića, opisuje svoju predstavu »Za Alejandre« premijerno izvedenu proljetos u New Yorku, u produkciji Pointe Noir.</p>
<p> Nadahnuće za predstavu Allan Graubard našao je u poeziji i biografiji argentinske pjesnikinje Alejandre Pizarnik koja je godine 1972., nakon napada depresije, sebi oduzela život. Poznato je da je pišući poeziju satima tražila prave riječi. »Radije bih pjevala blues u bilo kojem malom zadimljenom baru nego provela preostale noći mog života prekopavajući po jeziku«, govorila je. Upravo tu »borbu s jezikom« zanimljivo je ocrtao Graubard u svome tekstu, poetskom predlošku koji se poigrava (ne)mogućnošću jezika da iskaže sva naša unutarnja previranja – strahove, nade, žudnje... Jeziku koji ne nudi utočište.</p>
<p> Alejandru u predstavi interpretiraju dvije američke glumice – Caroline McGee i Laura Drake. Svaka predočava dva, odnosno više lica jedne žene. Slike se preklapaju i umnažaju, procjep između njih čini stvarnost nemogućom. Namjera je bila ukinuti granicu što fikciju dijeli od realnosti, predočiti sudbinske prijelome u biografiji koja je neodvojiva od stvaralaštva, prikazati putanju razlomljenih životnih smjerova ispisanih poezijom. </p>
<p> Redateljski pristup je ilustrativan, zaustavlja se na interpretaciji stanja i osjećaja. Glumice pokušavaju ekspresijom pokreta i gesta približiti svakodnevicu Alejandre Pizarnik i opravdati njezine očajničke odluke. Prostor dubrovačkih Lazareta, gdje je u srijedu na večer izvedena predstava, u programu šestog Festivala scenskih umjetnosti Karantena, postao je mjestom susreta, mjestom sukoba, arenom u kojoj se prepoznaje višak emocija i neurotično ozračje naglašeno razlomljenim scenskim govorom.</p>
<p> Predstava »Za Alejandre« približila je gledateljima segment američke kazališne scene, i to onoga njezina dijela u kojem umjetnici, uglavnom u svojim nezavisnim produkcijama, istražuju teme i izvedbene mogućnosti koje su strane dominantnom trendu komercijalnog teatra.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sjaj romantizma od Šipuša do Arnolda</p>
<p>U hrestomatiju su uvrštena 54 pjesnika i prozna pisca, među kojima su i pjesme bana Josipa Jelačića / Htio sam približiti čitateljima to dobrim dijelom podcijenjeno i zanemareno štivo u njegovu vjerodostojnom jezičnom obliku, napominje akademik Jelčić</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Zagrebačka Školska knjiga objavila je opsežnu ilustriranu knjigu »Hrvatski književni romantizam« (667 str.), akademika Dubravka Jelčića, koji je prvi put time u nas predstavio to razdoblje kao stilsku cjelinu.</p>
<p>Razdoblje hrvatskoga književnog romantizma Jelčić počinje Josipom Šipušem, a završava Đurom Arnoldom, posljednjim zakasnjelim romantičarom. U hrestomatiju hrvatskoga romantizma uvrštena su 54 pjesnika i prozna pisca. Mažuranićev spjev »Smrt Sail-age Čengića« smatra se umjetnički najreprezentativnijim djelom hrvatskoga romantizma, a u tom razdoblju nastala su i mnoga druga značajna hrvatska književna i jezična ostvarenja. Mihanović je »Horvatsku domovinu« objavio u Gajevoj »Danici« 1835. Iako je tada prošla gotovo nezapaženo, nakon što je njezin napjev komponiran te harmoniziran, sve češće se pjevala na raznim narodnim svečanostima, dok nije, 1891., spontano prihvaćena kao nacionalna himna. </p>
<p> »Sastavljajući ovu izdašnu hrestomatiju, htio sam približiti to dobrim dijelom podcijenjeno i zanemareno štivo, u njegovu vjerodostojnom jezičnom i stilskom obliku, nastavnicima književnosti i učenicima, ponajprije onim srednjoškolcima koji pokazuju veće zanimanje za našu književnu prošlost«, napisao je u predgovoru knjizi akademik Jelčić.</p>
<p> Predsjednik Uprave Školske knjige Dragomir Mađerić upozorava na pjesništvo bana Josipa Jelačića, koje je uvršteno u knjigu. Hrvatski književni romantizam, kako ističe Jelčić, bio je, i najčešće je još uvijek, sveden na jednu svoju dimenziju – važnu doduše, ali nikako jedinu: onu preporodnu.</p>
<p> »U hrvatskoj književnosti romantizam se, dakako u specifičnom obliku, javlja u prvoj polovici 19. stoljeća, potaknut političkim i kulturnim potrebama, kao izraz društvenih i književnih težnji, i prvim svojim razdobljem podudara se s razdobljem hrvatskoga narodnog i književnog preporoda«, napominje Jelčić, dodajući da je pedesetih godina, u doba Bachova apsolutizma, splasnuo polet preporodnog optimizma, ali romantičarski zanos hrvatskih pisaca nije se ugasio. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Harfi se vesele u svim kulturama</p>
<p>Riječ je o monografiji koja harfu u prvome redu predstavlja u povijesnome razvoju od starog vijeka pa do danas / Zanimljiva mišljenja Platona, Aristotela i Josipa Flavija / Podatci o harfi iz doba Dubrovačke republike / Knjiga daje podatke o harfi i njezinu značenju u hrvatskoj glazbi </p>
<p>U izdanju izdavačke kuće Golden marketing u Zagrebu objavljena je knjiga »Vječna harfa« Rajke Dobronić-Mazzoni. Riječ je, zapravo, o monografiji koja harfu u prvome redu predstavlja kroz aspekt njezina povijesnog razvoja i usavršenja, što je praćeno podatcima iz povijesti glazbe i umjetnosti uopće te naznačenim okvirima kulturološkog konteksta pojedinog razdoblja. Izdanje obiluje slikovnim primjerima harfi, glazbene literature, portretima skladatelja i povijesnih osoba uz iscrpna objašnjenja, a pojedini su dijelovi ilustrirani citatima iz referentnih spisa, tekstova i književnih djela koji su navedeni u prijevodu i izvorniku.</p>
<p> Knjiga nosi podnaslov »Glazbeni i kulturnopovijesni pregled«, što je vrlo točna naznaka čitatelju o tome što ovo izdanje nudi, čije svako od osam poglavlja kronološkog slijeda, od starog vijeka pa do danas, prate opširne bilješke i bibliografija o harfi kao instrumentu gotovo svih kultura. Knjiga sadrži i opću bibliografiju, kazalo imena, popis izvora ilustracija te životopis autorice.</p>
<p>Rajka Dobronić-Mazzoni do sada je objavila tri knjige o harfi, kojoj se u profesionalnom smislu potpuno posvetila, iako je uz studij harfe, koji je u Ljubljani završila u razredu prof. Elene Portograndi, završila i studij farmacije. Svirala je u opernom orkestru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, nastupala kao solistica te sudjelovala na brojnim skupovima posvećenim harfi, a mnogo surađuje u znanstvenim časopisima.</p>
<p>Namjera Rajke Dobronić-Mazzoni očito je bila usmjerena iznošenju građe usporedno na nekoliko komplementarnih razina s povijesnim razvojem harfe kao okosnicom, no prava os ove bogate monografije autoričino je praktično iskustvo, njezino sviračko i teoretsko poznavanje instrumenta. To je posebice vrijedno i korisno u dijelovima koji objašnjavaju usavršavanje tehničkih osobina harfe kroz povijest, jer su načini sviranja, određene zahtjevnosti, ali i nedostatci pojedninih instrumenata izneseni jasno i pregledno. To prati navođenje glazbene literature u određenim razdobljima te podatci o graditeljima i gradnji harfi te sviračima koji su harfu afirmirali u glazbalo kakvom ju danas poznajemo.</p>
<p> Opširnost građe i cjelovitost bitnih odrednica o harfi knjigu čini važnom i za struku, dok će, uslijed mnogo podataka iz širega konteksta, ovo izdanje svoju publiku naći i među neglazbenicima.</p>
<p>Izborom te građe koja ocrtava povijesni i kulturološki kontekst harfe autorica je također pokazala svoju uronjenost u materiju koja harfu ne predstavlja ni na docirajući ni kao konačni ili jedini mogući način, već slika o harfi postaje živom i poticajnom. Jer, svaka od tih mnogih i raznovrsnih informacija zapravo je natuknica koju će ambiciozniji čitatelj slijediti dalje. Dio toga će naći već u opširnim bilješkama i bibliografiji pojedinog poglavlja (primjerice, popis skladatelja u čijim je opusima harfa imala značajno mjesto), koji su opet daljnji putokazi.</p>
<p>Zanimljivi primjeri iz te građe su izvadci iz tekstova Platona, Aristotela, Josipa Flavija..., pa podatci o harfi iz doba Dubrovačke republike, potom biografski podatci o harfistu i skladatelju Janu Krtitelu Krumpholtzu, graditelju Sebastienu Erardu, pa mnogi slikovni primjeri kralja Davida s harfom, od kojih je za nas zanimljiv srebrni talir Nikole III. Zrinjskoga iz 16. stoljeća, koji je bio izrađen kao »dokaz« o podrijetlu koje ta obitelj vuče od kralja Davida, a prema tadašnjem običaju da sve obitelji najvišega roda moraju potjecati od nekih značajnih povijesnih predaka.</p>
<p>Tu je potom reprodukcija najstarijega slikovnog traga harfe iz doba sumerske civilizacije, pa egipatski znak za harfu i mnogo reprodukcija različitih harfi koji svojim oblicima također naglašuju činjenicu da se harfa unatoč svom dugom vijeku u bitnim stvarima vrlo malo promijenila, što je i jedna od provodnih niti u predstavljanju harfe u ovoj knjizi. </p>
<p>Usporedno s poviješću harfe u cijelosti, autorica iznosi i podatke o harfi i njezinu značenju u hrvatskoj glazbi te suvremene pokušaje tehničkog usavršavanja instrumenta. </p>
<p>Knjiga »Vječna harfa« vrijedan je prilog literaturi o tzv. klasičnoj glazbi, posebice u području koje obrađuje povijest i razvoj instrumenata. Takva su izdanja obično praćena prigodnim nosačem zvuka s ilustritativnim glazbenim primjerima, što bi knjigu načinilo još privlačnijom širokoj publici, no i bez toga riječ je o izdanju koje se uklapa u izdavačke standarde kvalitetne popularne literature, a svakako obogaćuje područje glazbenog izdavaštva u užem smislu.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubavna priča iz srednjega vijeka </p>
<p>Ljubljanska opera za sljedeću sezonu dobit će više sredstava nego do sada, a u isto vrijeme smanjena su sredstva Slovenskoj filharmoniji / Zanimljiv repertoarni potez – postavljanje dviju jednočinki Viktora Parme</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Unatrag dvije godine Opera i balet Slovenskoga narodnog gledališta u Ljubljani bilježe znatne kvalitativne pomake i rezultate. Uz stvarno manje državne subvencije u prošlome razdoblju povećan je broj izvedenih naslova za 45 posto, a broj izvedenih predstava za 87 posto. Broj pretplatnika povećao se za 65 posto, a ukupni broj gledatelja čak za 131 posto.</p>
<p> Dobri rezultati ponukali su državu da odriješi vreću, pa će Ljubljanska opera nenadano za sljedeću sezonu dobiti više sredstava nego do sada, što će joj omogućiti otvaranje opernoga studija. U isto vrijeme smanjena su sredstva Slovenskoj filharmoniji.</p>
<p> U premijeri Leharove operete »Vesela udovica« što je postavljena nakon 66 godina u režiji Vinka Moederndorfera, scenografiji Marka Japelja, kostimima Alenke Bartl, koreografiji Tanje Pezdir te pod glazbenim vodstvom Uroša Lajovica i Marka Gašperšiča, naslovnu ulogu tumačila je mlada darovita sopranistica Urška Žižek. Rođena Mariborčanka završila je ljubljansku Akademiju za glazbu, gdje je sada na postdiplomskom studiju. Tijekom studija debitirala je u Mariborskoj operi. Pjevala je Adinu u »Ljubavnom napitku«, Prvu vilu u »Rusalki«, Norinu u »Don Pasqualeu« i sada Hannu.</p>
<p> Zanimljiv repertoarni potez Ljubljanske opere ove sezone bio je postavljanje dviju jednočinki slovenskog skladatelja Viktora Parme. Predstava se izvodi pod urednim dirigentskim vodstvom Igora Švare, u scenskoj postavi Vinka Moederndorfera, scenografiji Andreja Stražišara i kostimima Alenke Bartl. </p>
<p> U ulogama naslovne junakinje opere »Ksenija« i Kraljice u »Staroj pjesmi« naizmjenično su nastupale sopranistice Ana Pusar Jerič i Olga Gracelj. Olga Gracelj svojim prokušanim glasom tople boje i s dovoljno dramskih akcenata dojmljivo ocrtava ponešto konvencionalnu Ksenijinu opernu sudbinu u viteškom sukobu iz 15. stoljeća dvojice braće, Alekseja i Viteza oko nje, sukobu koji će joj doći glave.</p>
<p> Ana Pusar Jerič očarava svojim prekrasnim glasom i sposobnošću da s lakoćom izvede sve pjevačke zadatke uloge Kraljice u dramatskoj romanci u jednome činu i tri slike »Stare pjesme«. Zanimljivo je kako je Viktor Parma, saževši razne stilske utjecaje, od rane njemačke nacionalne opere do lirskih trenutaka talijanskog verizma, uspio stvoriti rafiniranu opernu priču koja na pomalo bizaran način srednjovjekovnu ljubavnu priču o nevjernoj kraljici pretvara u metaforu ideala ljubavi.</p>
<p> U daljnjim izvedbama poslije premijere pojavili su se mezzosopranistica Edita Garčević Koželj kao Tatjana u »Kseniji« i tenor Igor Filipovič kao gost u Ljubljanskoj operi u ulogama Alekseja u »Kseniji« i Trubadura u »Staroj pjesmi«. Igora Filipoviča sjećamo se od nekoć kao lirskog tenora. Njegov repertoar, međutim, danas čine uloge kao što su Andre Chenier, Radames, Pollione, Turiddu, Manrico, Don Jose, Calaf i sl. Današnji mladodramski karakter njegova glasa nije najidealniji za lirski zamišljene uloge u Parminim operama. Istodobno, a nevezano s premijerom »Ksenije« i »Stare pjesme« u Ljubljani, izašla je knjiga »Viktor Parma – otac slovenske opere« talijanskoga muzikologa Paola Petronija u izdanju »Mladike« iz Trsta.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Twardowski pjesnik maloga čovjeka</p>
<p>Izbor iz poezije velikoga poljskog pjesnika Jana Twardowskoga / Vrijedna studija Josipa Lisca o hrvatskome jeziku / Niz priloga o prošlosti Bosne i Hercegovine </p>
<p>Jan Twardowski jedan je od najvećih poljskih religioznih pjesnika. Njegove pjesme daleke su od tradicionalnih uzoraka, vezanih isključivo s teološkim svjetonazorom, a velike filozofsko-teološke teme o kojima se govori u ovoj poeziji viđene su iz perspektive ljudskih problema, sasvim ovozemaljskih i sasvim običnih. </p>
<p>To piše prevoditeljica Marina Trumić u bilješki kojom je popratila svoj izbor iz stihova Jana Twardowskoga (rođen 1916.) objavljenih kao prvi prilog u novome 22. broju »Hrvatske misli«, za 2002. godinu, časopisa za umjetnost i znanost koji izdaje Matica hrvatska u Sarajevu, a glavni urednik je Mirko Marjanović. </p>
<p>»Ne željeti biti velikim pjesnikom / ne željeti biti velikim Nikim / u svijetu prevelikom / u vremenu prekratkom / Bog se ne srami što je tako majušan«, piše u pjesmi »Tako majušan« Twardowski, od kojega zabilježimo i ove misli kao svojevrstan ključ za čitanje njegove poezije: »U današnjem svijetu susrećemo se sa stvaralaštvom često velikih umova zaraženim očajem, relativizmom, nevjerom, materijalizmom, postmodernizmom. Religiozna pjesma može se činiti preslabom, odveće zagušenom. Ali, nepoznati primatelj je onaj primatelj koji traži nadu, istinu, autentičnost i ne povodi se za modom.« </p>
<p>U rubrici Umjetnost »Hrvatska misao« br. 22 donosi još stihove Nevenke Nekić, Tugomira Matića, Nataše Blažić i Mirka Popovića te proze Ante Zirduma i Rajka Glibe.</p>
<p>U rubrici Znanost Josip Lisac u studiji »Hrvatski književni jezik u 19. stoljeću« daje prikaz tijeka standardizacije počevši od stanja u trima narječjima na početku toga razdoblja do prilika na koncu stoljeća kad je jezik standardiziran na novoštokavskoj osnovi. Presudni poticaj za standardizaciju jezika u današnjem obliku dao je hrvatski narodni preporod, a zatim su svoju ulogu imali zagrebačka filološka škola te djelovanje vukovaca.</p>
<p>»Zagrebačka filološka škola nasljedovala je jezične koncepcije ilirskoga pokreta, pa i isticala potrebu zajedničkoga književnog jezika za Hrvate, Srbe i Slovence. O tom glava te škole, Adolfo Veber Tkalčević, 1884. piše sljedeće: 'Zagrebačka je škola imala zadatak, da kajkavce i čakavce privede u kolo štokavaca, kako bi se razširilo književno polje. Ne bi bilo mudro, da su za taj cilj poprimili ilirci, među kojimi je bilo i štokavacah, namah skrajnju štokavštinu, jer bi tim bili morali žrtvovati silu dobrih riečih i frazah, kojih štokavština ne pozna, i zabaciti dosta oblikah, koji su očevidno pravilniji, nego oni koje je mjesto njih štokavština u novije vrieme, premda ne skrozimice, razvila, pa bi tako bili otegotili, ako ne posve osujetili, posao ujedinjavanja.</p>
<p> Zato su, proučivši sva tri narječja, prihvatili iz štokavštine one oblike, kojimi se ona najjače iztiče, a zadržali iz kajkavštine i čakavštine one, koji su pravilniji, a nisu još posve izumrli među štokavci, tako da su se braća mogla dobro među sobom razumievati, što je glavni cilj jezičnoga jedinstva. Takovim su načinom doveli ilirci na čudo svieta u kratko vrieme kajkavce i čakavce u štokavsku zajednicu'«, piše Lisac te poslije napominje da je u temeljima »zagrebačke filološke škole nenovoštokavski jezični tip koji pomalo poprima novoštokavske značajke«.</p>
<p>Ovaj broj »Hrvatske misli« donosi i nekoliko vrijednih priloga o prošlosti Bosne i Hercegovine. Tako Tomo Vukšić daje »Pogled na katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću«, Pavo Živković objavljuje članak pregled »Katoličke crkve i župe na prostoru Zapadne Bosne prije i poslije dolaska Turaka«, a Marko Dragić upoznaje s povijesnim predajama i legendama o franjevcima u Bosni i Hercegovini. U rubrici Znanost objavljuju još priloge Nihad Agić »Samosvojan gramatički tip« (indirektne forme govora u narativnom tekstu) i Esad Kurtović »Noviji radovi na proučavanju prošlosti Konavala pod bosanskom vlašću (1990. – 2000.«. </p>
<p>U rubrici Baština je opširan tumač fra Ignacija Gavrana uz Ljetopis kreševskoga samostana fra Marijana Bogdanovića, a taj tekst je priredio Tonči Grbelja. Darko Balvanović pisac je kronike »Listopad – prosinac 2001.«, iz koje izdvajamo ovu kratku bilješku: »23. listopada. Sarajevo. Umro je pjesnik Ilija Ladin. Pravo mu je ime Ilija Kozić, a rođen je 1929. u Stratinskoj kod Banja Luke. Za života je objavio dvanaest pjesničkih knjiga, dobitnik je nekoliko književnih nagrada. Sav život je, bez ostatka, poklonio poeziji, živio samo u poeziji i za poeziju. Posljednjih nekoliko godina našao je utočište u sarajevskom staračkom domu, gdje je i umro, kao 'posljednji veliki boem naše poezije' koji je ostavio 'upečatljiv trag u bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj poeziji ne samo našega vremena nego i trajnije' (Željko Ivanković)«.</p>
<p> Ovaj broj »Hrvatske misli« ima i zanimljivu rubriku Nove knjige i časopisi, a objavljuje i Bibliografiju radova prof. dr. Veljka Paškvalina, koju su priredile Olga Lalevć i Andrea Dautović. Ukratko, časopis koji ima obilje štiva za duga čitanja.</p>
<p>Ivan Šokčević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Razdvojili se u shvaćanju ljudske duše </p>
<p>Skolastička ontologija ne razlikuje se toliko od materijalističke, kao što vjernici i ateisti misle, samo što se riječ Bog zamjenjuje jednako svetom riječju Materija</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Točnija analiza paradoksnih atomskih pojava vodila je Heisenberga do relacija neodređenosti prema kojima se ne može točno odrediti stanje sistema. A to je upravo bila pretpostavka tradicionalnog principa kauzalnosti. Ono što je bilo prvo ne određuje ono poslije, jer i to prvo nije odredivo; a u prvobitnome su sadržane i sve mogućnosti.</p>
<p> Time se pojam zbilje proširuje iznad stvarnoga, ostvarenoga ili aktualnoga. Zacijelo, determinizam vlada u našem makroskopskom svijetu, gdje se topovsko zrno kreće po Newtonovim zakonima mehanike ili radiovalovi dopiru do naših prijemnika po Maxwellovim jednadžbama elektromagnetskog polja. Ali u mjerenoj atomskoj zbilji ne vlada više princip kauzalnosti ili zakon uzroka i posljedice, nego dominantno biva sve ono moguće ili potencijalnost. </p>
<p>Rušenjem determinizma i uvođenjem potencijalnoga ukida se tradicionalni pojam materije, a i uopće petrificiranog »vanjskog svijeta«. Tvorac dijalektičkog materijalizma Lenjin definirao je najapstraktnije materiju kao ono što postoji izvan naše svijesti, a odražava se u njoj. Slično ontološko stajalište zastupao je i Albert Einstein: »Vjera u vanjski svijet neovisan o subjektu koji ga promatra osnovica je prirodnih znanosti«. </p>
<p> Prema Heisenbergovoj kvantnoj teoriji, istraživač je nerazrješivo vezan s promatranim procesima, dakle nemoguće je strogo odvojiti subjektivno i objektivno, unutarnje i vanjsko. Tim jedinstvom čovjeka i prirode moderna znanost prelazi preko starog filozofskog konflikta tijela i duše, materijalizma i idealizma. Otkriveni indeterminizam omogućava potpunije shvaćanje čovjeka s njegovom slobodom. A to ima i najveće posljedice za odnos znanosti prema etici i religiji.</p>
<p> Dioba na prirodoslovlje s jedne strane i duhovne znanosti s teologijom s druge strane gubi nekadašnju nepremostivost jer se i prirodni zakoni otkrivaju kao interakcija ljudi s prirodom. </p>
<p>Dok je u tradicionalnoj ontologiji ono univerzalno apsolutno i neovisno o čovjeku, odsad ta univerzalnost poprima ljudske crte. Time se ukida i oštra razlika između personalnog shvaćanja Boga i panteizma. </p>
<p>Skolastička ontologija ne razlikuje se toliko od materijalističke, kao što vjernici i ateisti misle, samo što se riječ Bog zamjenjuje jednako svetom riječju Materija. I bog i materija postojali bi za jedne i druge sljedbenike kao opstojnost za se i kao takvi bi se spoznali s imanentnim svojstvima. Stoga su se teolozi vatreno upuštali u raspravu s materijalistima, dok je jednima i drugima bio stran znanstveni obrat u sjedinjavanju subjekta i objekta.</p>
<p> Naprosto, jedni i drugi imali su zajedničku ontologiju, vjeru u »bitak«, u ono što postoji za se sa svojim fundamentalnim svojstvima, neovisno o ljudima. Za Friedricha Engelsa to bi bilo tjelesno što se kreće u prostoru i vremenu, za Tomu Akvinskoga pak savršeno Biće.</p>
<p>Doduše, bilo je kršćana koji su odbacili skolastičku ontologiju i racionalnu spoznaju Boga pouzdavši se u »logiku srca«, da upotrijebim Pascalov izraz. Već je Anselmo Canterburyjski u drugoj polovini 11. stoljeća pisao kako vjera prethodi razumu (fides praecedit intellectum; credo ut intellegam). Poslije pustopašne mladosti stupio je u benediktinski red i branio papin primat nad engleskim kraljem. </p>
<p>Taj kanonizirani crkveni otac postavlja filozofiji ili znanosti zadaću da apsolutnu Božju objavu usadi u um, a time filozofija postaje služavka (ancilla) teologije. To je njegovo stajalište neko vrijeme prevagnulo nad teologijom Tome Akvinskog. </p>
<p>Ipak, Anselmo sâm izmislio je ontološki dokaz Božje opstojnosti. Prema njemu, iz samog pojma Boga kao Najvećega izlazi da i postoji - jer inače bi onaj tko postoji bio veći. Ili u drugoj verziji, Bog predstavlja apsolutno savršenstvo pa ima sve atribute kao istine, pravde i dobrote u najvećoj mjeri, dakle mora imati i atribut opstojnosti, jer inače ne bi bio savršen.</p>
<p> Već je jedan njegov suvremenik redovnik obarao taj ontološki dokaz, a posve će ga pobiti Kant u »Kritici čistog uma«.</p>
<p>Među kršćanima koji su slijedili Anselma i Pascala velik je utjecaj na noviju filozofiju i književnost imao Danac Sřren Aaby Kierkegaard. Mladi Kopenhažanin pročuo se svojim prilično lascivnim, ali duhovitim spisima da bi se najedanput obratio u skrušena vjernika i asketa uzorom na legendarne prve kršćane. U prvoj polovini 19. stoljeća, kad je zavladalo Hegelovo »državno kršćanstvo« s jednako apsolutiziranom crkvom, Kierkegaard nastupa buntovno, s obrtanjem usvojenih vrednota poput kasnije Friedricha Nietzschea, samo s posve drugog obzorja, dosljedno kršćanskoga. Danski filozof odbacuje racionalizam Descartesa i njemačke idealističke filozofije; za nj tjeskoba, strah i nesigurnost najviše odaju ljudsku egzistenciju. </p>
<p>Umjesto da se bavim onime općenitim i praznim, veli Kierkegaard, obuzima me ono posebno, zašto sam ja ovdje u ovom trenutku, što da učinim da se izbavim iz životne tjeskobe. </p>
<p>»Kad promatram kratak luk svojeg života, progutan u vječnosti koja mu prethodi i slijedi, kad promatram usko mjesto koje zaposjedam i upravo mogu vidjeti da sam izgubljen u neizmjernosti prostora..., ja sam prestravljen i začuđen da se nalazim 'ovdje' a ne 'ondje' ili zašto 'sada' a ne 'onda'. Tko me ovamo stavio? Čijom zapovijedi ili čijom uputom je ovo vrijeme i ovo mjesto bilo određeno za mene?« </p>
<p>Kako na ta pitanja nema odgovora, Kierkegaard nalazi jedino utočište u vjeri koja je neshvatljiva razumom. Čovjek je za nj slobodan i sam mora iz svoje tjeskobe naći put k Bogu.</p>
<p>Danski filozof nije se ograničio na pisanje nego je u izvanrednim govorima napadao hipokritsku Crkvu koja hoće biti posrednik između vjernika i Boga, a stvara hijerarhijsku organizaciju i izdaje kršćanske vrline. U tome Kierkegaard nastavlja izvorni protestantizam protiv pape kao Božjeg namjesnika na zemlji. On je stekao oduševljene pristaše u Danskoj, a utjecao je na plimu egzistencijalizma 20. stoljeća u razočaranju sa znanstvenim progresom. </p>
<p>Dok se u Francuskoj Jean-Paul Sartre približio marksizmu, religijski smjer u egistencijalizmu razvijao je Gabriel Marcel. Njihovo odbijanje filozofskih sistema i shvaćanje da sloboda izvire iz ništavila i tjeskobe ljudske egzistencije slijede autentičnog Sřrena Kierkegaarda.</p>
<p>Religijski i marksistički smjer u francuskom egzistencijalizmu razdvojili su se u shvaćanju ljudske duše. Naravno, bilo je u naletu fizioloških otkrića teško održati staru teološku predodžbu o besmrtnoj duši kao biću koje ostavlja potrošeno tijelo nakon smrti. Za Marcela je čovjek homo viator koji se budi iz ništavila, kao i u Sartrea, da bi počeo životno putovanje. Takvo shvaćanje slobode ne uvažava genetiku i složene društvene okolnosti u kojima čovjek afirmira slobodu.</p>
<p>Prije nego se ugarska vojska sukobila s premoćnim turskim konjaništvom Sulejmana II. kobnoga 29. kolovoza 1526. na Mohačkom polju, nadbiskup je obećao raj svima koji će poginuti, a jedan očevidac je doista zabilježio kako su se poslije bitke duše umrlih poput napuhnutih mjehura dizale u nebo. Svakako, Gabriel Marcel ne vidi više dušu kao balon, ali i on ne zna što bi s njome.</p>
<p>Svakako, Descartesova predodžba duše kao »sablasti u stroju« nije se mogla uskladiti sa znanošću. </p>
<p>Značajno je da je i Ruđer Bošković odbacio Descartesov dualizam materije i duha i proširio svoju atomsku fiziku pojmom potencijalnog prostora, gdje bi prebivala i psiha, shvaćena više kao potencijalnost nego li stvar.</p>
<p> U monografiji »Ruđer Bošković - vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i društva«, koju je objavila JAZU godine 1989., analizirao sam pomnije to Boškovićevo uvođenje potencijalnosti koju će tek kvantna teorija razviti u punom značenju.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>NAGODBA</p>
<p>Gađa me čvrsto utegnutim grudima </p>
<p> – Zapitajte tog svog susjeda, bojnika Martinovića. Ana se uspravlja... – Pravog našao! </p>
<p>Taj delija razmišlja kako da nas strpa u buksu kao petu kolonu. – U tom slučaju,</p>
<p>bilo bi mu najbolje da vas se otarasi. – Ne, nipošto - kaže Ana...</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Lupa koraka sa stubišta najavljuje Franjinu trijumfalnu anabazu sa špagetima. Ana se isteže uz kut stola, lagano se njiše u bokovima. Zatim se naginje, kosa joj pada u lice, dok odlaže na stol zdjelicu s poprženim lukom i tanjurić s nekoliko zrnaca sira ribanca. I ja sam ustao sa sofe, pristupio stolu i mjerim se.</p>
<p> Ana je otprilike glavu niža od mene. Divno ću na nju naleći. Lice će pritisnuti o moj vrat, tako da ću joj bradom zakvačiti tjeme; prikovati je u potpunosti od pojasa nagore, i dozvoliti slobodu kretanja jedino donjem dijelu tijela. Natjerati je da potegne bokove i radi, da struže mog crvenog anđela-đavla dok ovaj ne pukne od jarosti!</p>
<p>Kažem upuštajući se svjesno u maleni rizik:</p>
<p>- A što za propusnice ne priupitate fra Dinka. Taj valjda radi za sve.</p>
<p>Premračno je da sa sigurnošću mogu očitati crte Aninog lica. Ne slijedi značajni trenutak šutnje, već munjeviti odgovor:</p>
<p>- Nismo s njime baš toliko intimni.</p>
<p>(Što znači »toliko«?)</p>
<p>- On nam je tek svojta, a ti si dvostruki zemljak - dobacuje Franjo dok odlaže na stol veliki, začađeni lonac u kojem se puše špageti.</p>
<p>- Ili zapitajte tog svog susjeda, bojnika Martinovića.</p>
<p>Ana se uspravlja, gađa me svojim čvrsto utegnutim grudima.</p>
<p>- Pravog našao! Taj delija razmišlja kako da nas strpa u buksu kao petu kolonu.</p>
<p>- U tom slučaju, bilo bi mu najbolje da vas se otarasi.</p>
<p>- Ne, nipošto - kaže Ana. - Bio bi to loš primjer za mladež i penzionere. Franju treba raščerečiti, a mene nabiti (uz jedva zamjetljivi naglasak od kojeg mi se ježi koža na vratu) - nabiti na kolac!</p>
<p>Franjo puca od smijeha. Valjda misli kako će Anu nabiti na kolac kad ja odem, tu, na jastuku sofe ugrijanom mojom guzicom.</p>
<p>- Uostalom - kažem dok sjedamo za stol- možda bi Franju pustili. Osoba bez sluha u jednom uhu ne može ratovati. No tebe, Ana, ne bi. You are a strategic asset!</p>
<p>Titraj je preletio Franjinim licem dok se prignuo da natovari špagete u tanjur. Vršci Aninih prstiju zaigrali su na rubu stola. Desila se bešumna eksplozija. Led je krenuo!</p>
<p>- Ana je bila jedan od vodećih preciznih kirurga u Sjedinjenim Državama - rekao je Franjo. - Možda najbolji u Washingtonu i okolici.</p>
<p>- Mora da si zarađivala gomile love. Zašto ste otišli?</p>
<p>Vrijeme za izravna, možda ne preugodna pitanja. Prijatelji smo, pa šta!?</p>
<p>- Dozlogrdilo nam je. Mislim da smo o tom već razgovarali...</p>
<p>Moje dobro izvježbano uho uhvatilo je daleki bat teških koraka. Jednakomjerno su se peli stubama Vetranićeve. Jednakomjerno i odlučno. Mogao sam ga zamisliti: visok, čvrst, solidno građen; jake šije i glave s valovitom, svijetlosmeđom kosom. </p>
<p>Neumoljivo su kucali kamenom, jedini štropot u općoj tišini zamračenja. I Anino i Franjino lice se napelo, iako su to nastojali sakriti. Za razliku od mene, poznavali su korake, i nije ih oduševljavalo njihovo približavanje.</p>
<p>Bili su desetak stuba od ulaza, kad sam se nagnuo nad stol i bezbrižno natovario luk na špagate, tako da se još nisam u potpunosti ispravio kad su se zaustavili pred vratima. Odlučno je zakucao.</p>
<p>- Koji si božji...!</p>
<p>Franjo je krenuo k prozoru i zastao. Bacio je pogled na šalaporke, na stol, na svijeću i slegnuo ramenima.</p>
<p>- Ako otvorim, moram gasiti svijeću. To znači novu šibicu...</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo – Hajduk 8-2 </p>
<p>Pri traženju odgovora na pitanje je li i koliko Dinamova momčad jača od Hajdukove, posegnuli smo za logičnom metodom. Izračunali smo prosjek ocjena Hajdukovih i Dinamovih igrača u dosadašnjem dijelu prvenstva. Pri ovoj smo se kalkulaciji služili Vjesnikovim ocjenama. Krajnji rezultatmeđusobnog »sučeljavanja« je 8-2 za Dinamo, uz napomenu da je »par« Bule - Balaban ostao neocijenjen </p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Je li Dinamo u ovome trenutku doista toliko bolja momčad od Hajduka da može s velikom dozom samopouzdanja ustvrditi kako će se nakon nedjeljnoga poljudskog derbija u Maksimir vratiti neokrznuti, ili možda čak sa – sva tri boda?</p>
<p> Dolazak pompozno najavljivanoga napadačkog dvojca Ivica Olić – Boško Balaban, uostalom kao i sam povratak trenera Miroslava Blaževića, automatski su Dinamovu momčad gurnuli u ulogu prvoga favorita za osvajanje naslova prvaka. Zasad se, eto, takva procjenapokazuje opravdanom, s obzirom da nakon pet odigranih kola »plavi« bježe tri boda Splićanima. Štoviše, ispred Hajduka se uspjela ugurati i »drska« vinkovačka Cibalia. Uostalom, i mnogi Hajdukovi navijači skrušeno priznaju da maksimirski klub trenutačno ima bolju momčad. </p>
<p> Pri traženju odgovora na pitanje je li i koliko Dinamo jači od Hajduka, posegnuli smo za logičnom metodom. Izračunali smo prosjek ocjena Hajdukovih i Dinamovih igrača u dosadašnjem dijelu prvenstva. Pri ovoj smo se kalkulaciji služili Vjesnikovim ocjenama. U »bubanj« su ušli igrači za koje pretpostavljamo da bi se mogli naći u udarnoj postavi. Jasno je da u ovome trenutku malo tko može predvidjeti kakve će sastave izvesti treneri Zoran Vulić i Miroslav Blažević. Jasno je, tek, da za »bile« neće moći zaigrati kartonirani Ante Miše, Ivica Pirić i Dean Računica.</p>
<p> Shodno tome smo se drznuli malo ispremiješati Hajdukovu momčad i tako, primjerice, Miladina staviti na mjesto prednjega desnog braniča, na bok bi u tom slučaju uskočio Srna. Uloga posljednjeg čovjeka obrane najčešće je rezerviran za Mišu, koji će morati propustiti nedjeljnu utakmicu, pa smo na njegovo mjesto »ugurali« Vejića. Hajduk je ove sezone već igrao u sličnoj formaciji.</p>
<p> Kod Dinama je glavno pitanje tko će zaigrati u napadu, hoće li Ćiro od prve minute postaviti Balabana ili dosad standardnoga Mitua? Od prve minute će, umjesto Edina Mujčina, najvjerojatnije zaigrati Niko Kranjčar.</p>
<p> Evo i krajnjeg ishoda ovoga sučeljavanja (u zagradama je broj nastupa, s time da smo uračunali samo nastupe od prve minute):</p>
<p>Pletikosa 6,9 (5) - Butina 6,5 (5): dvojicu vratara doista dijele tek nijanse. Pletikosa je, eto, po ocjenama u prednosti upavo onoliko koliko je u prednosti i u reprezentaciji;</p>
<p>Vejić 5,9 (5) - Smoje 6,2 (5): u ovome slučaju je teško raditi konkretne usporedbe, jer Vejić nije klasični zadnji branič i većinu ocjena je dobio obavljajući posve drukčije zadatke. Nakon kraćega izleta u ulozi prednjega braniča, Smoje se vraća na mjesto posljednjeg čovjeka obrane;</p>
<p>Miladin 5,8 (5) - Sedloski 5,9 (5): ovdje vrijedi slično pravilo kao i kod »para« Vejić – Smoje. Miladin je najčešće igrao na desnome boku i prirodnija bi bila njegova usporedba s Mikićem;</p>
<p>Neretljak 6 (4) - Polovanec 5,7 (4): nakon što je pogotkom protiv Varteksa na prvenstvenom startu osigurao pobjedu Hajduku, Neretljak baš i nije nastavio u takvom, blistavom stilu. Ipak, ocjene su mu veće nego kod nesretnog Polovanca;</p>
<p>Srna 6 (2) - Mikić 6,4 (5): Mikićeva osmica u dvoboju protiv Osijeka odlijepila ga je od njegova izravnog suparnika. Srna je, pak, dosad odigrao tek dvije utakmice od prve minute;</p>
<p>Andrić 5,4 (4) - Leko 6,4 (4): nekad velika nada hrvatskog nogometa, Srđan Andrić, vidljivo stagnira, dok je Leko možda najugodnije iznenađenje današnjega Dinama;</p>
<p>Carević 5,7 (5) - Kranjčar 7,5 (1): Carević je odigrao svih pet, a Kranjčar samo jednu utakmicu, pa ovo možda i nije pravi omjer snaga;</p>
<p>Đolonga 5,3 (3) - Krznar 6,1 (5): Đolonga je uskočio na mjesto »kartoniranoga« Pirića. No, Krznar ima bolji prosjek i od jednog i od drugog, neovisno o tome što Krznarove igre više nisu na razini nekadašnjih;</p>
<p>Krpan 5,5 (1) - Marić 6,5 (5): kako Hajduk i Dinamo ipak igraju u ponešto različitim formacijama, tako niti Krpan i Marić baš nisu posve adekvatan par za usporedbu. Krpan će igrati isturenije. U premijeri za Hajduk nije blistao, pa mu je zato ocjena znatno slabija od Marićeve;</p>
<p>Bule 6 (5) - Balaban -: Balabana već dugo nitko nije vidio na terenu, pa ćemo ozbiljnije ocjene i usporedbe moći davati tek nakon derbija;</p>
<p>Erceg 5,6 (5) - Olić 7,5 (1): u jedinom nastupu ove sezone Olić je potvrdio status glavne zvijezde naše nogometne scene. Nastavi li tako, teško će mu itko moći dostojno parirati.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bokšić i Olić u »akciji Estonija« </p>
<p>»Izostavljanje nekih igrača za ovu utakmicu ne znači da smo ih otpisali zauvijek« / »U ovome trenutku prednost će dobiti oni koji su bolje pripremljeni, a ako se netko kasnije nametne svojim igrama sigurno je da ću ga pozvati«, kaže hrvatski izbornik Otto Barić</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Izbornik naše nogometne reprezentacije Otto Barić pozvao je Alena Bokšića i Ivicu Olića za prvu utakmicu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo protiv Estonije (Osijek, 7. rujna, 20 sati). U odnosu na prijeteljsku utakmicu protiv Walesa (1-1) na ovom reprezentativnom okupljanju neće biti Gorana Vlaovića, Marija Marića i Marija Bazine, no izbornik Barić ističe:</p>
<p>– Izostavljanje nekih igrača za ovu utakmicu ne znači da smo ih otpisali zauvijek i svakome od njih ću to i objasniti. U ovome trenutku prednost će dobiti oni koji su bolje pripremljeni, a ako se netko kasnije nametne svojim igrama sigurno je da ću ga pozvati, kazao je Barić.</p>
<p>Bilo je govora i o GoranuVlaoviću, koji je izjavio da više ne želi igrati u reprezentaciji.</p>
<p>– Razgovarao sam s Goranom prije nego što je to izjavio, želio sam mu reći da se u reprezentaciju vraćaju Olić i Bokšić i da neće biti u prvom planu. No, preduhitrio me rekavši da više ne želi igrati, jer ga mnogi ne žele vidjeti u hrvatskom dresu, ustvrdio je Barić i dodao kako zna zašto se Vlaović tako osjeća, ali ne želi o tome više govoriti.</p>
<p>Sve u svemu za utakmicu protiv Estonije pozvani su sljedeći igrači: vratari: Stipe Platikosa (Hajduk), Tomislav Butina (Dinamo); braniči: Boris Živković (Bayer), Robert Kovač (Bayern), Dario Šimić (Milan), Josip Šimunić (Hertha), Stjepan Tomas (Vicenza); vezni igrači: Davor Vugrinec (Lecce), Niko Kovač (Bayern), Filip Tapalović (Bochum), Milan Rapaić (Fenerbahçe), Danijel Šarić (Panathinaikos), Silvio Marić (Dinamo), Jurica Vranješ (Bayer), Jerko Leko (Dinamo); napadači: Tomislav Marić (Wolfsburg), Mladen Petrić (Grasshopers), Marko Babić (Bayer), Alen Bokšić (Middlesbrough), Ivica Olić (Dinamo).</p>
<p>Izbornik je naglasio da jedino pobjeda može zadovoljiti njegove apetite, a još jednom se osvrnuo na dvoboj protiv Walesa i nazočnima ukazao na aktualne probleme.</p>
<p>– Razina zalaganja, agresivnosti i borbenosti bila je visoka, i po tom pitanju smo izgledali kao prava momčad, ali izostala je dobra igra. Moramo biti zadovoljni, jer je mnogo novih igrača u reprezentaciji. U sljedećih tjedan dana tražit ću igrače koji su sposobni dobro odigrati i naposlijetku pobijediti, jer to je osnovni cilj.</p>
<p>Izbornik neće uživo gledati nedjeljni derbi Hajduka i Dinama na Poljudu zbog okupljanja igrača u hotelu Sheraton istog dana, no napomenuo je kako će u subotu pogledati jedan drugi prvenstveni ogled kako bi provjerio neke igrače, ali nije rekao o kojim je igračima i klubu riječ. </p>
<p>Na kraju je pohvalio rad stručnog stožera mlade reprezentacije:</p>
<p>– Sretan sam da su igrači mlade reprezentacije (Babić i Petrić, nap.a.) priključeni A selekciji i siguran sam da će za godinu dvije biti još takvih slučajeva. Moram istaći da to nije bio slučaj dok sam bio u Austriji i to me veseli, zaključio je Barić.</p>
<p>Reprezentacija će se, dakle, početi okupljati u nedjelju popodne. U ponedjeljak će se zaputiti Čateške toplice, gdje će trenirati do petka. U srijedu je planu i utakmica protiv jednog nižerazrednog kluba čije ime još nije poznato. </p>
<p>Inače, naša reprezentacije već je igrala protiv Estonije, bilo je to u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo '96, u prvoj utakmici u Estoniji Hrvatska je pobijedila 2-0, a u uzvratnom dvoboju Zagrebu »vatreni« su ostvarili rekordnu pobjedu u službenim utakmicama, bilo je 7-1.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ivu Majoli još samo pobjeda dijeli od drugog tjedna</p>
<p>Nakon »zagrijavanja« protiv Harkleroad te nešto zahtjevnijeg meča protiv Srebotnik, Majoli u 3. kolu igra protiv Slovakinje Danijele Hantuchove, koja je posljednjih mjeseci definitivno »iskočila« iz anonimnosti vrijednim pobjedama protiv ponajboljih svjetskih tenisačica...</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Pripreme Ive Majoli za US Open nisu uključivale mnogo tenisa. Većinu vremena provela sa je svojim dečkom, »guštajući« se i isprobavajući sve čari vodenih sportova u Bolu na Braču. Nakon obećavajućih nastupa protiv Amerikanke Ashley Harkleroad, a poglavito protiv Slovenke Katarine Srebotnik, i plasmana u 3. kolo, pripreme se jedino mogu okarakterizirati kao – dobitna kombinacija...</p>
<p>Kada je Srebotnik na otvaranju turnira pobijedila Amerikanku Lauru Granville, kojoj su mnogi predviđali skidanje nekoga velikog »skalpa«, anulirala je ulogu favorita Ive Majoli i postavila jednake omjere na kladionici. No, ravnopravno se igralo do 3-3 u prvom setu, kada je Majoli materijalizirala prvu »break« priliku. Slovenka je prijetila u 10. gemu, no jedinu »break« priliku Majoli je ubrzo pretvorila u 1-0 vodstvo u setovima. I u nastavku je nastavila sa pritiskom, koji je urodio novim »breakom« i 3-1 vodstvom. Uslijedilo je tada malo opuštanje, Srebotnik je uzvratila »breakom« i povela sa 4-3. No, onda je 25-godišnja Zagrepčanka ponovo okrenula jedra u pravcu vjetra i izborila presudan, ukupno treći, »break« u devetom gemu za konačnu 6-4, 6-4 pobjedu nakon 95 minuta igre.</p>
<p>Shodno napretku iz kola u kolo tako su i suparnice sve opasnije. Nakon »zagrijavanja« protiv Harkleroad te nešto zahtjevnijeg meča protiv Srebotnik, sada Majoli igra protiv Slovakinje Danijele Hantuchove, koja je posljednjih mjeseci definitivno »iskočila« iz anonimnosti vrijednim pobjedama protiv ponajboljih svjetski tenisačica...</p>
<p>Amerikanac Pete Sampras predstavio se domaćoj publici impresivnim tenisom i nadmoćnom pobjedom protiv Španjolca Alberta Portasa. Ponajveći favorit US Opena Nijemac Tommy Haas u 11. je gemu petog seta slomio otpor strpljivog i upornog Španjolca Davida Sancheza. Igrač je dana kod tenisača Armenac Sargis Sargsian, u tri je seta pobijedio Argentinca Davida Nalbandiana, finalista Wimbledona. A igračica je dana Ruskinja Jelena Bovina, koja je jugoslavenskoj imenjakinji Dokić prepustila pet gemova.</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo, tenisači: Haas (3) – D. Sanchez 7-6 (1), 3-6, 3-6, 6-4, 7-5, Henman (5) – Ketola 6-1, 6-1, 6-1, Grosjean (10) – Rosset 6-1, 3-6, 6-1, 6-4, Sargsian – Nalbandian (16) 6-1, 6-4, 6-4, Sampras (17) – Portas 6-1, 6-4, 6-4, Chela (26) – Mantilla 6-2, 7-6 (4), 6-2, Gonzalez (28) – Mathieu 2-6, 7-6 (1), 3-6, 6-4, 6-4, Rusedski (33) – Kim 6-1, 4-6, 7-6 (1), 6-3, Srichaphan – Amritraj 6-1, 6-3, 6-0, Clement – Koubek 6-3, 4-6, 7-5, 6-3, Pless – Taino 6-7 (5), 6-3, 6-2, 6-1, Kucera – Štepanek 6-7 (0), 6-4, 2-6, 6-2, 6-1, Norman – Ulihrach 4-6, 4-6, 6-4, 7-6 (5), 6-4, Carlsen – Saretta 7-6 (2), 4-6, 6-4, 5-7, 7-6 (4), Llodra – Acasuso 6-1, 6-2, 6-2, Popp – Vinciguerra 7-6 (4), 7-6 (10), 6-2;</p>
<p>2. kolo, tenisačice: S. Williams (1) – Safina 6-0, 6-1, Bovina – Dokić (5) 6-3, 6-2, Henin (8) – Black 6-3, 6-2, Hantuchova (11) – Razzano 6-3, 6-2, Schiavone – Dementijeva (12) 7-6 (7), 6-3, Farina-Elia (13) – Callens 6-2, 6-2, Miškina (15) – Čladkova 3-6, 7-5, 6-1, Bedanova (20) – Lihovčeva 7-6 (2), 2-6, 6-3, MAJOLI (24) – Srebotnik 6-4, 6-4, Dechy (26) – Tuljaganova 6-1, 3-6, 7-6 (1), Bielik – Tanasugarn (27) 6-4, 6-2, Kuznjecova – Husarova 2-6, 6-3, 6-2, Foretz – Widjaja 7-5, 6-1. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Celtic ostao bez Lige prvaka</p>
<p>Basel je protiv Celtica morao nadoknaditi zaostatak 1-3 iz Glasgowa. To im je doista uspjelo, i to već u prvom poluvremenu / Maccabi iz Haife postao je prvi izraelski klub koji će igrati u Ligi prvaka / Nakon ispadanja Sportinga i Boaviste, Portugalci prvi put od osnutka Lige prvaka neće imati svog predstavnika u tom natjecanju</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Nogometaši švicarskog Basela priredili su najveće iznenađenje u trećem pretkolu Lige prvaka. U uzvratnoj utakmici, odigranoj na Saint Jakob stadionu, Basel je protiv Celtica morao nadoknaditi zaostatak 1-3 iz Glasgowa. To im je doista uspjelo, i to već u prvom poluvremenu, zahvaljujući pogocima Christiana Gimeneza i Murata Yakina. U drugom poluvremenu rutinski su održali rezultat i tako prvi put ušli u najelitnije klupsko natjecanje. Tamo će im mogući suparnici biti nogometaši Milana, koji su imali teži zadatak nego što se očekivalo. U uzvratnoj utakmici izgubili su na gostovanju kod Slovana iz Libereca sa 2-1, ali im je domaća 1-0 pobjeda osigurala plasman među 32 najbolje europske momčadi. »Crveno-crnima« sreću je donio pogodak Filippa Inzaghija u 20. minuti. Češki je prvak s dva pogotka uspio preokrenuti rezultat, ali za treći ipak nije imao snage.</p>
<p>Maccabi iz Haife postao je prvi izraelski klub koji će igrati u Ligi prvaka. Na stadionu »Arnold Schwarzenegger« branio je dva pogotka prednosti protiv Sturma iz prve utakmice. Iako su nogometaši Ivice Osima u jednom trenutku vodili s 3-1, utakmica je završila neodlučenim ishodom, a jedan je pogodak za izraelskog prvaka postigao i naš Giovanni Rosso. Za austrijance je, pak, strijelac bio nekadašnji Dinamov Australac Eddy Bosnar.</p>
<p>I drugi austrijski klub, GAK, postigao je identičan rezultat u uzvratnoj utakmici, 3-3, no ni on neće vidjeti Ligu prvaka. To je bilo prilično izvjesno već nakon prve utakmice protiv moskovskog Lokomotiva, koju su Grazeri kod kuće izgubili s 2-0, a u srijedu im nije pomogao ni pogodak našeg reprezentativca Marija Bazine.</p>
<p>Veliki neuspjeh doživio je portugalski nogomet. Nakon ispadanja Sportinga u utorak, isto se dogodilo i Boavisti, koja je u Auxerreu izborila neodlučen ishod, ali prolaza u daljnje natjecanje koštao ju je domaći poraz prije dva tjedna. Tako Portugalci prvi put od osnutka Lige prvaka neće imati svog predstavnika u tom natjecanju.</p>
<p>Barcelona je pogotkom Gaizke Mendiete pobijedila Legiju u Varšavi i tako se s ukupnih 4-0 uvjerljivo plasirala u jednu od skupina Lige prvaka. Uvjerljiv je bio i Newcastle. »Svrake« su kod kuće s 4-0 svladale sarajevski Željezničar i tako će nakon 1997. ponovno biti članovi najuglednijeg europskog društva. Prije pet su godina, podsjetimo, bili bolji od našeg Dinama.</p>
<p>U borbi za naslov europskog prvaka naći će se i kijevski Dinamo, koji je bio bolji od Levskog iz Sofije, ali ne i drugi ukrajinski klub Šahtjor, koji je nakon jedanaesteraca poražen od Cluba Bruggea. Grčki AEK izbacio je ciparski Apoel, a peti će put u Ligi prvaka zaigrati norveški prvak Rosenborg, koji je bio uspješniji od danskog Brřndbyja. </p>
<p> l Rezultati, treće pretkolo, uzvratne utakmice: DINAMO (K) – Levski 1-0 (Cernat 41) (1-0), LOKOMOTIV (M) – GAK 3-3 (Ignjaševič 6, Jevsejev 32, Hartmann 45-ag / Naumoski 37, BAZINA 48, Aufhauser 63) (2-0), Legia – BARCELONA 0-1 (Mendieta 68-11m) (0-3). BASEL – Celtic 2-0 (Giminez 8, Yakin 22) (1-3), Sturm – MAKABI (H) 3-3 (Bosnar 11, Szabics 58, Neukirchner 73 / ROSSO 27, Keise 78, Badir 90) (0-2), AUXERRE – Boavista 0-0 (1-0), AEK – Hapoel 1-0 (Wright 58) (3-2), NEWCASTLE – Željezničar 4-0 (Dyer 23, Lua Lua 37, Viana 74, Shearer 80) (1-0), Brondby – ROSENBORG 2-3 (Jonson 82, Jorgensen 85 / Johnsen 28, 72, Brattbakk 79) (0-1), Slovan (L) – MILAN 2-1 (Slepicka 48, Langer 86 / Inzaghi 20) (0-1). CLUB BRUGGE – Šahtjor 1-1 (Čeh 75 / Vorobej 13) (1-1); jedanaesterci: 4-1 za Club Brugge. V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nema stagnacije u odbojci na pijesku</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – U hrvatskoj odbojci na pijesku nema stagnacije kao što tvrdi dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza Zdeslav Barač. Zar je izgradnja 400 terena diljem Hrvatske stagnacija? Zar je šest sati emisija o odbojci na pijesku i dva sata izravnog prijenosa na HTV-u stagnacija? Vjerujem da je Barač dobronamjeran čovjek i nadam se da nije tako mislio, rekao je predsjednik Hrvatskog odbora odbojke na pijesku (HOOP) Damir Radeljić na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak.</p>
<p>Predsjednik Europskog odbojkaškoga saveza Andre Meyer rekao je prije nekoliko dana da Hrvatska neće dobiti organizaciju Europskog prvenstva u odbojci na pijesku, dok se ne srede problemi između HOS-a i HOOP-a. Radeljić, pak, smatra da, što se tiče HOOP-a, nema nikakvih problema. </p>
<p>– Stvari su kod nas dobro sređene što se vidi i po nedavno završenom turniru europske serije na Jarunu. Mi dobro znamo i tko smo i što želimo i kamo idemo. Meyer je pohvalio profesionalnu organizaciju našeg turnira, a čuo sam i da je putem malih ekrana u Domu odbojke pratio nedjeljni finale, što također govori o njegovom zadovoljstvu. Zato mislim da ćemo dobiti njegovu potporu.</p>
<p>O već spomenutom turniru europske serije Radeljić ima samo lijepe riječi.</p>
<p>– To je kruna našeg dugogodišnjeg rada. U četiri dana turnira dogodile su se samo lijepe stvari. Finale je posjetilo više od 1500 gledatelja. Nadam se da će to potaknuti organizaciju još sličnih turnira diljem Hrvatske.</p>
<p>Krešimir Perić i Grga Trimčevski sa osvojenim su sedmim mjestom bili najbolje plasirani hrvatski par.</p>
<p>– Obje smo utakmice izgubili u trećem setu. Mogli smo i bolje odigrati, ali sveukupno sam zadovoljan jer je to iskustvo više za nas, istaknuo je Perić. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Lacković će priznati da je igrao za Metković«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slučaj »Lacković« vraćen je na početak. To je najvažnija odluka Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza koji je zasjedao u srijedu i nakon duže rasprave vratio cijeli slučaj stegovnom povjerenstvu. Tako će se još jednom ispitati svjedoci i razmotriti priloženi dokazi te uz pomoć državnih organa donijeti konačna odluka.</p>
<p>Ukratko, riječ je o (ne)igranju Blaženka Lackovića za RK Metković za vrijeme siječanjskih priprema u Sloveniji (od 21.1 do 25.1 2002.) protiv Pivovarne Laško.</p>
<p>Tada je, navodno, Lacković nastupio na prijateljskoj utakmici pod tuđim prezimenom, a nakon istrage kažnjeni su i Metković i Blaženko Lacković. Nakon prvostupanjske, a potom i drugostupanjske odluke Metkovci su Upravnom odboru uputili zahtjev kojim traže obnavljanje postupka, koji je u srijedu i odobren. Zbog brojnih novih dokaza, koji su, uzgred, u Savez stizali nakon prve i druge odluke Stegovnog povjerenstva, nastala je cijela zbrka, pa je UO odlučio ponoviti cijelu istragu. uz napomenu da će svi svjedoci, koji su članovi HRS-a, moraju sudjelovati u postupku jer će u suprotnom biti podvrgnuti stegovnim mjerama. Najviše se polemiziralo o tome kojeg je datuma utakmica odigrana, 22. siječnja ili dan kasnije. Metkovci tvrde da utakmica uopće nije odigrana 22., nego da je to bio zajednički trening, a s druge strane, među ostalim dokazima, Stegovno povjerenstvo ima izjavu jednog novinara koji je tvrdi da je u rukama imao zapisnik utakmice, kojeg je dobio od sportskog direktora Pivovarne Laško, te da je odigrana 23. siječnja. </p>
<p>Zoran Gobac naravno da nije ostao bez izjave u »sapunici« oko Lackovića. </p>
<p>– Tvrdim da će Lacković 14. rujna priznati da je nastupio na toj utakmici, tada će mu to biti u interesu.</p>
<p>Tada bi Lacković već mogao potpisati ugovor s njemačkim Kielom, a upravo tog datuma održat će se godišnja Skupština HRS-a, no bez obzira na to izjava Gobca je prilično zagonetna... </p>
<p>Odbijena je i žalba Metkovčana na odluku UO o oduzimanju tri prvenstvena boda zbog kašnjenja s uplatom novca za odigravanje Kupa Hrvatske u Metkoviću. Naime, Metkovci nisu na vrijeme platili iznos od 101 tisuće kuna HRS-u, a kada su naposlijetku pismeno zatražili od Saveza da aktivira mjenicu, koja je bila bez pokrića, što je kazneno djelo. Naknadno su izvršili uplatu, no dugo nakon dogovorenog roka. Sve u svemu žalba je odbijena i kazna Metkovcima ostaje na snazi.</p>
<p>Upravni odbor se osvrnuo i na novoosnovanu Srednjoeuropsku ligu, u kojoj, uz još devet klubova, nastupa i Zagreb. UO podržava takvo natjecanje jer je, kako tvrde, atraktivno i jeftino, no upozoravaju da ne smije ometati domaća i međunarodna natjecanja. Inače, o atraktivnosti lige moglo bi se dosta govoriti. Naime, nema utvrđenog rasporeda, utakmice se igraju kad tko stigne, a može se dogoditi da utakmicu sude suci iz jedne od zemalja iz kojih dolaze klubovi, što je bio slučaj u prvoj utakmici Zagreba protiv Pick Szegeda, koju su sudili Mađarski suci. Bilo je riječi i o zabrani nastupa Zagrebu u nadolazećoj sezoni Lige prvaka zbog nepodmirenih obveza prema Lavrovu, Kuličenku i Lazarovu. O tome se oglasio Zoran Gobac rekavši kako je Lazarovu sve isplaćeno, a prema Lazarovu i Kuličenku sporna je jedino visina dugovanja. UO je donio odluku kojom će obavijestiti Europsku rukometnu federaciju (EHF) o cijeloj situaciji, ali će i tražiti od EHF-a da HRS-u pošalju dokumentaciju o dugovima stranih klubova prema hrvatskim igračima i trenerima, kako bi i oni na taj način potraživali svoje dugove.</p>
<p> Osnovano je i povjerenstvo za rukomet na pijesku, a prvu priliku za upoznavanje ovog sporta, ljubitelji rukometa imat će ovoga vikenda na prvom prvenstvu Hrvatske na zagrebačkom Jarunu.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Haider protiv vlastite stranke i Susanne Riess-Passer</p>
<p>Haider je napao čelnike svoje stranke i vladine ministre, zamjerajući im što nisu poštivali izborna obećanja i smanjili poreze / Kancelarova zamjenica Riess-Passer tvrde da nije trenutak za smanjenje poreza</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Kontroverzni prvak Slobodarske stranke Austrije, Jörg Haider, ušao je u oštar klinč sa vlastitom strankom, ministrima koji vode koalicijsku vlast u Austriji i kancelarovom zamjenicom Susanne Riess-Passer, kojoj je prije dvije godine i prepustio čelno mjesto stranke. Razlog tom iznenadnom i burnom sukobu je potpuno različit stav kada je riječ o smanjenju poreza u Austriji. Haider je napao čelnike svoje stranke i vladine ministre, zamjerajući im što nisu poštivali izborna obećanja i smanjili poreze, pa je čak najavio i potpisivanje peticije za organiziranje referenduma na kojem bi se građani Austrije izjasnili jesu li za smanjenje poreza ili ne. </p>
<p>S druge strane, austrijski ministri i kancelarova zamjenica Riess-Passer tvrde da nije trenutak za smanjenje poreza, naročito nakon katastrofalnih poplava čije posljedice vlada mora sanirati. Štete su velike, iznenadni troškovi se moraju namiriti, a vlada tvrdi da to nije moguće ako se smanje porezi. </p>
<p>Sličnu situaciju ima i njemački kancelar Gerhard Schröder koji je najavio poreznu reformu, no ona će očito morati pričekati, iako su izbori pred vratima i jako mu je stalo da se u javnosti govori o smanjenju poreza.</p>
<p>Haider, eksplozivan i brz na jeziku, ovih dana ne štedi ni vlastitu stranku, ni austrijske ministre. Očito računa da će u krajnjem obračunu u vlastitoj stranci imati podršku jer je sve ključne ljude ionako sam postavljao. </p>
<p>Većina čelnika Slobodarske stranke zasad se ne izjašnjavaju, dok Riess-Passer tvrdi da su stranački čelnici nju podržali i da su svi svjesni da ovoga trenutka nije moguće smanjiti poreze.</p>
<p>I kancelarova zamjenica je predložila raspisivanje referenduma u Austriji koji bi organizirala sama vlada, tvrdeći da se ne boji »glasa naroda«, ali bi u tom slučaju vlada morala donijeti zajedničku odluku, što znači da bi i konzervativci Wolfganga Schüssela trebali podržati ideju o referendumu. </p>
<p>Krajnji ishod referenduma, ali i obračuna u Haiderovoj stranci, dugoročno će sigurno ugroziti koalicijsku vlast u Austriji, pa je pitanje hoće li Schüssel moći zadržati vlast koalirajući sa Slobodarskom strankom. Socijalistička oporba budno prati razvoj događaja, ne ulazeći u sam spor unutar Haiderove stranke, ali predlaže rješenje u vidu novih parlamentarnih izbora, koji bi razmrsili sve dileme.</p>
<p>Haider u otvorenom sukobu sa svojim stranačkim kolegama riskira ili da izgubi utjecaj i praktički bude poražen, ili da stranku marginalizira ako dođe do drukčijeg slaganja karata na austrijskoj političkoj sceni. Često nepredvidiv i tvrdoglav, Haider će očito ići do kraja, što znači i kraj idile između njega i Susanne Riess-Passer, a indirektno i sa sadašnjom vladom i njenim ministrima. </p>
<p>Hoće li mu to donijeti političke poene na austrijskoj političkoj sceni, pitanje je na koje je sada teško odgovoriti, ali Haider je još jedanput iznenadio u ratu protiv vlastite stranke i vlade u kojoj ona sudjeluje.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>I Iran se priprema za rat s Amerikom</p>
<p>Zamjećuje se i približavanje Bagdada i Teherana / Iran provodi vojne vježbe, posebno u Perzijskom zaljevu gdje bi u slučaju rata blokirao opskrbu tankera naftom</p>
<p>ANKARA, 29. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je svrstan u zemlje »osovine zla«, uz Irak i Sjevernu Koreju, Iran je sve više uvjeren da bi mogao postati sljedećom metom američkog vojnog napada. To uvjerenje proizlazi i iz činjenice da je Washington optužio Iran da podržava terorizam, ali za i pokušaje da se domogne oružja masovnog uništenja, posebno nuklearnog. </p>
<p>Iranski general Mohammad Salimi ocjenjuje da bi se, poslije Afganistana i Iraka, na američkom nišanu mogla naći i Islamska Republika Iran. Poručio je, međutim, da Iranci neće sjediti skrštenih ruku, te da će se aktivno pripremiti za obranu od američke agresije. </p>
<p>Iransko upozorenje došlo je nekako istodobno kad i izjava američkog generala Tommyja Franksa (glavnog zapovjednika vojnih operacija u Afganistanu) u kojoj je javno obznanio da priprema planove za vojnu intervenciju u Iraku. Potvrdio je da se radi o raznim opcijama koje će se predočiti američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu kao vrhovnom zapovjedniku američkih vojnih snaga. .</p>
<p>Odjeke posljednjih susreta najviših američkih dužnosnika prati sa zamjetnom zebnjom iransko svjetovno i duhovno rukovodstvo. Iranci su već, kako se saznaje, poduzeli i čitav niz konkretnih mjera kako bi odgovorili na prijetnje u režiji najveće svjetske velesile. General Salimi je izjavio da se radi o temeljitim pripremama za ratni okršaj sa SAD. Rekao je da se za tu svrhu koriste svi raspoloživi vojni potencijali na kopnu, moru i u zraku.</p>
<p>»Riječ je o najrazličitijim vojnim vježbama koje se poduzimaju sa ciljem da se brzo i učinkovito odgovori na svaki mogući napad«, rekao je Salimi. On smatra da američke vojne prijetnje nisu ništa novo, i poručuje da se »neprijatelj« suočiti sa snažnim i beskopromisnim otporom. Iranski vojni vrh se posebno posvetio razradi planova prema kojima bi iranski brzi čamci, ali i obalno topništvo i raketni sustavi gotovo u potpunosti »presjekli« isporuku nafte golemim tankerima u vodama Zaljeva. »Bio bi to uvod u svjetski kaos«, poručio je komentator iranskog dnevnika Teheran Times. </p>
<p>Iranski ministar obrane admiral Ali Shamkhani koji također ozbiljno računa sa američkom invazijom na Irak, priopćio je kako će njegova zemlja zauzeti neutralnu poziciju u slučaju da dođe do ratnog sukoba u njegovom neposrednom susjedstvu. No teheranski režim, čak i kad bi to želio, ne može u potpunosti ostati po strani američko-iračkog odmjeravanja snaga. Iran je, naime, i tijekom Zaljevskog rata 1991. proglasio neutralnost, ali je u svojim zračnim lukama primio oko 120 iračkih borbenih zrakoplova, glavnom ruskih MiG-29. </p>
<p>U novom sukobu, ako do njega uistinu dođe, ta bi iranska logistička potpora, smatraju vodeći vojni stratezi, mogla biti i veća. Jer, pružajući određenu zakulisnu potporu režimu iračkog predsjednika Saddama Husseina, teheranski vladajući mule branile bi i svoje osobne pozicije i vlast. Sve su zamjetniji pokušaji približavanja, pa i određenog koordiniranja stajališta Teherana i Bagdada. To potvrđuju i sve češće razmjene posjeta visokih dužnosnika dviju zemalja. U tom sklopu su i napori da se okonča razmjena preživjelih ratnih zarobljenika na obje strane. Riječ je o zarobljenicima iz razdoblja iračko-iranskog rata koji je vođen od 1980. do 1988.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Schröder odgađa porezne olakšice zbog šteta od katastrofalnih poplava</p>
<p>Tako će se dobiti oko 6,9 milijardi eura koje će iću poseban fond namijenjen uklanjanju šteta od poplava / Opozicija nudi neke druge načine prikupljanja sredstava, no vjeruje se da neće pokušati blokirati vladine prijedloge</p>
<p>BERLIN, 29 kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - </p>
<p>Kako bi se mogle nadoknaditi štete od poplava u milijardskim iznosima, porezna će reforma (u kojoj su planirane olakšice za građane i gospodarstvo) biti odgođena, o čemu bi trebao odlučiti njemački Bundestag. Očekivalo se da će odluka biti donesena na izvanrednoj sjednici u petak, po hitnom postupku, no vladina većina je odlučila da procedura bude redovna. To se tumači željom vladajuće socijaldemokratsko-zelene koalicije da dužom raspravom u parlamentu osvoji što više bodova u aktualnoj izbornoj bitci. </p>
<p>Parlamentarna rasprava ima sve odlike predizbornog nadmetanja. U zgradi Reichstaga je u petak bilo burnije nego inače. U jednom je trenutku predsjednik parlamenta, Wolfgang Thierse, svoje stranačke prijatelje iz klupa vladajuće većine morao upozoravati da smijanjem i dovikivanjem ne ometaju govor Edmunda Stoibera, kandidata oporbe za kancelara. </p>
<p>Očekuje se da će Bundestag nakon rasprave (bez blokade oporbe) prihvatiti vladinu odluku odgode reforme o smanjenju poreza za godinu dana. To će mobilizirati 6,9 milijardi eura. Od toga više od tri milijarde otpada na saveznu razinu, 2,8 milijarde na pokrajine, a od oko milijardu na komune. Tako ušteđen novac trebao bi ići u poseban fond za poplavu. </p>
<p>Od prvoga siječnja sljedeće godine trebalo je doći do povećanja neoporezovanog dijela prihoda i smanjenja porezne stope za najniži i najviši razred. Sve to će pričekati 2004. godinu. Građani i srednji poduzetnici nestrpljivo su iščekivali te reformske poteze, stoga se njihovo odgađanje drži radikalnim i hrabrim potezom kancelara Gerharda Schrödera. </p>
<p>Oporba u parlamentarnoj (i izvanparlamentarnoj) raspravi načelno prihvaća potrebu hitne financijske pomoći pokrajinama pogođenim poplavama, ali odbija vladinu koncepciju jer, kako tvrde, planovi padaju na leđa malih ljudi i srednjeg poduzetništva; stoga traže »malo više pravednosti«. Liberali misle da je odgoda porezne reforme potpuno pogrešan način, jer bi se samo »smanjivanjem poreza mogao ponovno dati zamah gospodarskom rastu, a upravo je ljudima u područjima pogođenima poplavom potrebna nova šansa«. </p>
<p>Dok predstavnici crveno-zelene koalicije smatraju kako je optimalno rješenje za postojeće okolnosti stupanje na snagu porezne reforme godinu dana kasnije od prvotnih planova, dakle, tek 2004. godine, kancelarski kandidat dviju oporbenih sestrinskih stranaka (CDU/CSU) Edmund Stoiber zagovarao je posezanje za dobicima Njemačke savezne banke. Drugi je Stoiberov prijedlog vezan uz fond iz kojeg se otplaćuju dugovi bivše DDR: bavarski je šef vlade mišljenja da bi se njihov rok otplate mogao produžiti za još jednu godinu. </p>
<p>Savezni ministar financija Hans Eichel Stoiberu odgovara da dobicima Savezne banke u visini od 7,7 milijardi eure već otplaćen dio negativnog nasljeđa DDR-a. »Ta operacija koju predlaže oporba ne bi nas koštala samo tih 7,7 milijardi eura, već i dodatnih 4 milijarde eura kamata u sljedećih 11 godina«, tvrdi savezni ministar financija. </p>
<p>Unatoč nesuglasju oko načina financiranja između Schrödera i oporbe, parlamentarna je rasprava pokazala suglasnost da se žrtvama poplave brzo i djelotvorno pomogne.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dezerterstvo postalo masovnom pojavom u ruskoj vojsci</p>
<p>Dvojica uhvaćenih dezertera koji su prošli tjedan na granici s Gruzijom ubili sedam svojih kolega i kapetana, sada su šokirali javnost svojom izjavom: »Nismo bili pijani, učinili smo to dok su spavali jer su se oni danima nad nama iživljavali« </p>
<p>MOSKVA , 29. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo za posljednja 24 sata iz tri vojarne širom Rusije (Arhangeljska, Habarovska i Rostova na Donu) dezertirala su četiri vojnika odnoseći sa sobom kalašnjikove i streljivo.</p>
<p>Ta vijest dobila je u četvrtak veliki publicitet u moskovskim medijima jer se ruska javnost još nije oporavila od šoka prošlotjednim krvavim obračunom i dezerterstvom dvaju ročnika-graničara na granici s Gruzijom. </p>
<p>Oni su prije bijega ubili sedam svojih kolega i kapetana.</p>
<p>Lov za ubojicama, Olegom Hismatulinom i Nikolajom Baškovom trajao je po šumama Kavkaza sve do minulog utorka, a kada su uhvaćeni. Međutim, svojim priznanjem nanijeli su novi udarac ugledu ruskih oružanih snaga. </p>
<p>»Nismo bili pijani, nismo ih ubili u afektu, učinili smo to hladnokrvno dok su spavali jer su se oni danima nad nama iživljavali«, izjavili su Hismalutin i Baškov pred kamerama na odlasku u vojni zatvor. O kakvom je »iživljavanju« riječ Baškov i Hismatulin nisu uspjeli pred kamerama reći, ali odavno nije tajna da su odnosi u ruskoj armiji daleko od onog što utvrđuju vojna pravila. Uostalom najrazličitiji oblici maltretiranja vojnika glavni su uzrok što dezerterstvo postaje masovna pojava.</p>
<p>Dakako, statistika dezerterstva iz ruskih oružanih snaga vojna je tajna i u javnost samo dospiju krvavi slučajevi koje je teško zatajiti.</p>
<p>Tako su i sami ruski novinari mogli izračunati da je u samo desetak ovogodišnjih slučajeva dezerterstava za koje je javnost doznala, poginulo više od 40 ljudi. Istina, pod pritiskom javnosti predstavnik ministarstva obrane, general Vasilij Smirnov objavio je nedavno da je u prvih sedam mjeseci ove godine iz ruske armije dezertiralo 2270 vojnika od kojih je 860 bilo brzo uhvaćeno</p>
<p>General Smirnov ujedno priznaje da još nije pronađeno i uhvaćeno 2265 bjegunaca koji su pobjegli iz vojske za posljednjih deset godina.</p>
<p>Međutim, novinari i ruska javnost sumnajuju da je general Smirnov dao potpune podatke o broju dezerterstva. Tim više što se u odnosu na službenu vojnu statistiku njihov broj bitno razlikuje od broja koji iznose nevladine organizacije, a ponajprije Komitet majki vojnika.</p>
<p>Prema prikupljenim podacima Komiteta majki vojnika trenutačno se u Rusiji u bijegu nalazi oko 40.000 dezertera. Također, organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da je broj poginulih ruskih vojnika pod raznim okolnostima, ne računajući pogibije u Čečeniji, bitno veći od broja koji se službeno obznanjuje. Tako generali tvrde da je 1998. godine poginulo ili smrtno stradalo u ruskoj armiji dvije tisuće vojnika, a Komitet majki vojnika pak tvrdi da je ta tragična brojka gotovo dva puta veća. Osim toga, general Smirnov sada obzananjuje da je (ne računajući rat u Čečenijiu) u prvih šeset mjeseci ove godine u ruskoj armiji život izgubilo 127 vojnika od kojih je 76 učinilo samoubojstvo, a Komitet majki vojnika opet tvrdi da su i te brojke u stvarnosti veće.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Srbija zna tko joj se nudi, ali ne i koga bi za predsjednika</p>
<p>»Biračima ništa ne mogu obećati, ne mogu kao ostali predsjednički kandidati reći da ću pobijediti i spasiti Srbiju«, poručio je glumac i potpredsjednik SPS-a Velimir Bata Živojinović</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Srbija konačno zna tko joj se sve nudi za poglavara i baš zbog toga, tvrde tamošnji cinici, ništa se ne zna. Vojislav Koštunica, Miroljub Labus, Vojislav Šešelj, Velimir Bata Živojinović, Vuk Drašković, Vuk Obradović, Borislav Pelević, Velimir Ilić, Dragoljub Mićunović, Borivoje Borović, Branko Kitanović ... Nekolicina iz iste vladajuće koalicije, neki bez imalo izgleda, neki već zaposleni kao šefovi države, s malo lijepih riječi i simpatija jedni za druge. </p>
<p>Popis nije konačan jer još nije istekao rok za prijavu, no spomenute osobe obilježit će svojom predizbornom kampanjom mjesec rujan, a ako nijedan ne dobije više od polovice glasova birača izišlih na glasovanje, izbori se ponavljaju dva tjedna nakon 29. rujna. </p>
<p>»Biračima ništa ne mogu obećati, ne mogu kao ostali predsjednički kandidati reći da ću pobijediti i spasiti Srbiju«. Ovako neubičajeni pristup izabrao je u komuninkaciji s javnošću medijima zasad najatraktivniji kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji, glumac i potpredsjednik SPS-a Velimir Bata Živojinović, već prozvan srpskim Ronaldom Reaganom. </p>
<p>Njega inače nije podupro šef stranke Slobodan Milošević, već se izjasnio za radikala Vojislava Šešelja, srpskog Le Pena, kojega je još prije jednog desetljeća hvalio kao jedinog kvalitetnog opozicionara! Šešelj je ostao zapamćen po tome što je na izborima 97. gotovo izgurao Zorana Lilića, pa je u utrku brže bolje poslan Milan Milutinović koji sad napušta mjesto odlazeći u Haag.</p>
<p> Vuk Drašković, nekad znan kao kralj ulica i trgova, više ne uspijeva animirati mase, a svi ostali kandidati zapravo služe samo za rasipanje glasova.</p>
<p>Ostali kandidati, posebice aktualni predsjednik SRJ Vojislav Koštunica i potpredsjednik federalne vlade Miroljub Labus kao najozbiljniji konkurenti za predsjedničku fotelju ne mogu u kampanji posebno iznenaditi svoje potencijalne birače nečim što se o njima već ne bi znalo. Srbijanski premijer Đinđić, kojemu se već kosa na glavi diže od Koštuničih aluzija da je Srbija njegovom »zaslugom« (p)ostala kriminalna država u procesu »kolumbizacije« (kao da šverc droge ima tolike razmjere), karakteristike kandidata sažima ovako: Labus je simbol europske integracije, a Koštunica simbol skepse.</p>
<p> Slažu li se građani Srbije s premijerom tek će se vidjeti, pod uvjetom da se ne ispuni prijetnja kandidata Velimira Ilića, predsjednika Nove Srbije koji u kampanji obećava da Labus neće postati predsjednik čak i ako dobije izbore! </p>
<p>Usput spominje da Labus i nije Srbin (podrijetlom je iz Like), te da je vrijeme da konačno Šumadinac kroči u predsjedničke dvore. </p>
<p>Iako je na godišnjem odmoru, Koštunici će za predizbornu promidžbu dobro poslužiti i govornica UN-a s koje će se 10. rujna prvi put jugoslavenski predsjednik obratiti skupu na temu »Zajednička odgovornost za izgradnju postkonfliktnih društava. Sve drugo se o njemu zna jer je sam tisuću puta ponovio: legalist kojeg zanimaju samo nacionalni interesi.</p>
<p>Ulazeci u konačnicu utrke za čelnu dužnost u Srbiji, predsjednički kandidati sve više podsjećaju na nedavnu prošlost: obećavaju bolju budućnost radnicima po velikim a propalim tvornicama, iako tvrde da se politika neće miješati u gospodarstvo; razmatraju vraćanje prastarih dugova umirovljenicima. </p>
<p>Unaprijed se najavljuje da će kampanja biti prljava, a javnost će sigurno mjesec dana biti izložena vatri boraca za tzv. srpsku i ine stvari i mnoštvu pikanterija. Srbija je, pišu kritički autori, umorna od lidera, ali lideri nisu umorni od liderskih ambicija. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zašto svijet mrzi SAD?</p>
<p>WASHINGTON, 29. kolovoza</p>
<p> - Američki State Department sazvat će sljedećeg mjeseca konferenciju na kojoj će stručnjaci objašnjavati američkim dužnosnicima zašto mnogi u svijetu mrze Sjedinjene Države. Konferencija će se održati početkom rujna u Washingtonu, a na njoj će sudjelovati pedesetak američkih diplomata koji će pokušati saznati nešto više o korijenima antiamerikanzima, objavio je u utorak glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. On nije želio navesti imena predavača, ali je priznao da to nije prva konferencija tog tipa. Kao i prethodne, i ova će biti zatvorena za javnost. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Amerika upozorila Iran da ne pruža utočište teroristima </p>
<p>CRAWFORD, 28. kolovoza </p>
<p> - Sjedinjene su Države u srijedu upozorile Iran da ne služi kao utočište teroristima, nakon što je Teheran odbacio američke navode da je sklonio dvojicu suradnika Osame bin Ladena. »Ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je nedavno da se u Iranu nalaze neki pripadnici al-Qaede i mi, kao i od svake druge vlade, tako i od iranske očekujemo da ne pruža utočište teroristima«, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan. »Želimo biti posve jasni kada upućujemo tu poruku. I Iranu i ostalima«, dodao je McClellan. Iranska vlada je odbacila navode da se u njenoj zemlji skrivaju pripadnici Al Qaide. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>SAD: Sjeverna Koreja najveći preprodavač balističke tehnologije</p>
<p>SEOUL, 29. kolovoza</p>
<p> - Zamjenik američkog državnog tajnika John Bolton izjavio je u četvrtak u Seoulu da je Sjeverna Koreja glavni i najveći preprodavač balističke tehnologije. »Osim što se bavi uznemirujućim aktivnostima vezanim uz oružje za masovno uništenje, Sjeverna Koreja je najveći svjetski preprodavač opreme vezane uz balističke projektile, a radi se o dijelovima, materijalima i tehničkoj ekspertizi«, kazao je Bolton. On je također ocijenio da je sam opstanak Sjeverne Koreje bez radikalne preobrazbe zemlje vrlo upitan. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Željezara Sisak izvozi bešavne cijevi u zemlje EU poštujući odredbe sporazuma</p>
<p>Vezano uz napise objavljene tijekom prošloga i ovog tjedna u nekim domaćim medijima u kojima se, uglavnom nestručno, komentira navodno uvođenje antidampinške carine u visini 38,5 posto na uvoz bešavnih cijevi od željeza i nelegiranog čelika hrvatskog podrijetla u zemlje EU, želimo vas izvijestiti da je posrijedi posve netočna informacija proizišla iz površnog i pogrešnog tumačenja aktivnosti i odluka Europskog vijeća.</p>
<p>Točno je da je Komisija EU koncem 1998. godine na zahtjev europskih proizvođača bešavnih cijevi pokrenula postupak utvrđivanja dampinga za uvoz pojedinih vrsta bešavnih cijevi od željeza i nelegiranog čelika hrvatskoga i ukrajinskog podrijetla. Nakon provedenog istraživanja prema metodologiji i pravilima Komisije EU, utvrđena je povreda interesa europskih proizvođača, što je rezultiralo uvođenjem, prvo, privremenih, a u konačnici, definirano Odredbom Komisije EU (No 348/2000) od 14. veljače 2000. godine, i definitivnih antidampinških carina - 23 posto za cijevi hrvatskoga odnosno 38,5 posto za cijevi ukrajinskog podrijetla. Istom Odredbom Komisije EU objavljeno je i prihvaćanje Sporazuma o undertakingu koji su u međuvremenu ponudili Željezara Sisak i ukrajinski proizvođači. </p>
<p>Temeljem tog sporazuma dozvoljen je uvoz određene količine bez primjene antidampinške carine, uz uvjet detaljnog kvartalnog izvješćivanja o prodanim količinama, ostvarenim cijenama, kupcima, dimenzionalnoj i kvalitativnoj strukturi izvezenih cijevi itd. </p>
<p>Od 2000. godine do danas Željezara Sisak izvozi bešavne cijevi u zemlje EU poštujući odredbe Sporazuma o undertakingu te nije imala značajnijih primjedbi od strane Komisije EU.</p>
<p>U službenom glasniku EU-a od 24. kolovoza 2002. godine objavljena je Odredba Komisije EC (No. 1515/2002.) kojom se ukidaju sporazumi o undertakingu s ukrajinskim proizvođačima, što znači da će se ubuduće na uvoz bešavnih cijevi ukrajinskog podrijetla plaćati antidampinška carina u visini 38,5 posto. Iz istog dokumenta evidentno je da Sporazum o undertakingu koji regulira uvoz bešavnih cijevi proizvedenih u Hrvatskoj i dalje ostaje na snazi, odnosno da je izvoz u okviru ugovorenog količinskog limita oslobođen plaćanja antidampinške carine. Tek ukoliko bi Željezara Sisak našla interes izvoziti bešane cijevi u količini većoj od dogovorenog limita, europski bi kupci morali platiti antidampinšku carinu u visini od 23 posto. </p>
<p>S obzirom na to da su članci u domaćem tisku koji se bave tom temom izazvali brojne reakcije naših poslovnih partnera i relevantnih institucija, zbog točnog i potpunog informiranja javnosti nužno je objaviti točnu informaciju utemeljenu na dokumentima.</p>
<p>SVETOZAR KROTIN, pomoćnik direktora za komercijalne poslove željezare Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Slavistička škola nije u sastavu Interuniverzitetskog centra</p>
<p>U Vjesniku od 28. kolovoza 2002., u rubrici Kultura, otisnut je dio teksta pod naslovom »Banac ispravlja Boticu« što ga je prof. dr. sc. Ivo Banac otposlao javnim glasilima. Dio Bančeva teksta u Vjesniku pun je neistina koje mogu dezinformirati javnost. Taj se dio teksta uglavnom odnosi na pitanje u čijem je sastavu Škola.</p>
<p>Zagrebačka slavistička škola – Hrvatski seminar za strane slaviste nije ni u sastavu Interuniverzitetskog centra ni u sastavu Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta, već samostalna ustanova pri Odjelu za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Dogovorom u Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske odlučeno je da će IUC Zagrebačkoj slavističkoj školi pružiti dio tehničkih usluga i uoči početka rada Škole voditelj je pojedinosti dogovorio s gospođom Bertom Dragičević.</p>
<p>Ni na otvaranju Škole ni u javnim istupima vodstva Škole ni u izvedbi dosadašnjega našeg programa nije uopće spomenuto ime MSHS niti da Škola djeluje u njegovu sastavu. Kako je gospodin Banac došao do toga da Škola djeluje u njegovu sastavu, zna samo on.</p>
<p>Banac piše kako je voditelja Škole upozorio na to da Škola djeluje u sastavu IUC-a. Naglašavam da se nisam nikada sastao s gospodinom Bancem ni od njega primio bilo kakav dopis. Čini se da gospodin Banac ima priviđenja.</p>
<p>Prof. dr. STIPE BOTICA</p>
<p>voditelj Zagrebačke slavističke škole – Hrvatskog seminara za strane slaviste</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ako se zna o čemu se govori i piše, sve se može definirati u jednoj rečenici</p>
<p>Vjesnikova »Stajališta« u osnovi su izvrsna rubrika, ali neki je koriste za čudna dokazivanja svoje veličine. Posebno me je razljutila, nadam se, upravo završena rasprava o tehnologiji i tehnici između gospode Zvonimira Radića i Igora Čatića.</p>
<p>I kao laik osjećam potrebu da se javno raspravi što znači tehnologija i tehnika. Ali kakve veze ima s time tadašnji republički sekretar za prosvjetu, tehničku kulturu i šport, odnosno razlikovanje navedenih termina i nekakva komunističko-bizantinska ideologija. Kakve su to priče »on je organizirao skupove takve i takve, a ja takve i takve«. Organizirale su ih vjerojatno neke, kako se to sada kaže, udruge, gdje su imenovane osobe bile možda glavni organizatori. Ali su makar formalno imali pokrića svojih, tada samoupravnih, struktura.</p>
<p>Poslije tih tekstova definitivno pojma nemam što je tehnologija ni što to ona nije. Kakve su to priče jedne od sukobljenih strana kada napiše: da bi se razumjelo što je tehnologija, treba pročitati njegovu knjigu od kojih dvjesto stranica. Barem mi koji posljednjih nekoliko godina pratimo Vjesnik mogli smo pročitati nebrojeno puta što tehnologija jest, i to u jednoj jedinoj rečenici. Iskreno govoreći već mi je bilo previše ponavljanja jedne te iste definicije tehnologije, ali čini se da je to lakše zapamtiti nama laicima nego autorima na stranicama »Stajališta«, koji nam nisu u stanju u rečenici ili dvije rastumačiti što je to tehnologija a što tehnika.</p>
<p>Ponukan tvrdnjom da treba pročitati knjigu da bi se znalo što je tehnologija, pogledao sam nekoliko domaćih izvora koji se jako razlikuju, ali mi se dva od njih čine vrlo smislenima. U Leksikonu Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža« i u Rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića (1987.) piše da je tehnologija znanost o tehničkim postupcima pri preradbi sirovina u proizvode. Možda to nisu jedine dvije definicije, ali pokazuju da se taj termin može definirati u jednoj rečenici. Ako se zna o čemu se govori i piše.</p>
<p>Iz tog prijepora ostalo je jedno pitanje. Prvi put sam se susreo u jednom od spomenutih tekstova s pojmom tehnolog-lingvist, a ne znam što bi to značilo, je li je to neki tehnolog koji zna tehniku i jezik ili je to jezikoslovac. Ako je tehnolog koji se ponešto razumije u jezik, koliko mora imati citiranih radova da bi mu se mogao priznati taj status, odnosno kakve kvalifikacije na području tehnologije mora imati jezikoslovac da bi »zaslužio« tu »titulu«? Može li se nekome u Hrvatskoj priznati takav status?</p>
<p>Hrvatska ima važnijih problema od tumačenja što su nekada neki političari procjenjivali o nekim sporednim »igračima« u nekim društvenim organizacijama, pa bi nas trebalo poštedjeti takvih rasprava.</p>
<p>Srećom, na stranicama »Stajališta« postoje i izvrsni primjeri rasprava. Kao takav primjer istaknuo bih prijepor između gospode Vilka Luncera i Krešimira Cerovca, gdje je na kraju gospodin Luncer javno zahvalio Cerovcu da je nešto od njega naučio. Ili, sviđa mi se kako se uključio Ivica Musa u raspravu o stavovima akademika Ivana Supeka koje on iznosi u Vjesnikovu podlisku »Čovjek i njegov bog«.</p>
<p>Jedna usputna primjedba, da ne pišem poseban tekst. Nedavni tekst u »Stajalištima« umirovljenog profesora Ivice Šterna o Putu uzor je kako treba objašnjavati javnosti neki problem. A ne pozivati se na čitanje vlastitih knjiga.</p>
<p>STANISLAV MOSTARČIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pokojna Anđela Bešlić bila je u »renaultu 4« Ivana Bulja</p>
<p>Iz zagrebačkoga Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u splitski je sud stigao dio nalaza i mišljenja sudskih vještaka koji potvrđuju da je Anđela Bešlić bila u automobilu čiji je vlasnik osumnjičen za njezino ubojstvo, Ivan Bulj, potvrdila nam je glasnogovornica suda Marica Šćepanović, ali nam nije mogla precizirati o kakvim je tragovima riječ / Otac ubijene djevojke, Ivan Bešlić, nezadovoljan je načinom kako je provedena obdukcija i pristaje na ekshumaciju </p>
<p>SPLIT, 29. kolovoza</p>
<p> – Glasnogovornica splitskoga suda Marica Šćepanović u četvrtak je potvrdila da je iz zagrebačkoga Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a »Ivan Vučetić« stigao dio nalaza i mišljenja koji potvrđuje da je 17-godišnja Sinjanka Anđela Bešlić bila u automobilu »renault 4«, koji je vlasništvo osumnjičenoga za njezino ubojstvo, Ivana Bulja (39). </p>
<p>»Kako je nalaze potrebno dopuniti, detaljnije ćemo informacije objaviti naknadno«, kazala je glasnogovornica, no nije mogla precizirati o kakvim je tragovima riječ. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, u ponedjeljak je, nakon četiri mjeseca obrane šutnjom, Ivan Bulj, koji je zajedno sa svojim rođakom Pavlom Buljem (46) osumnjičen za okrutno ubojstvo 17-godišnje Sinjanke, odlučio istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, Stanku Grbavcu, iznijeti svoju obranu, u kojoj poriče da je ubio djevojku. </p>
<p>Podsjetimo, Ivan Bulj uhićen je i pritvoren nakon što se sam prijavio sinjskoj policiji i priznao ubojstvo. Sutradan je uhićen i Pavo Bulj, koji je istražnom sucu kazao da nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Rođaci se terete da su 3. ožujka ove godine u Sinju, na magistralnoj cesti prema Vrlici, na silu uvukli djevojku u svoj »renault 4«. Potom su je odvezli na predio Vidovo kod Suhača gdje su joj skinuli odjeću i prisiljavali je na bludne radnje te joj zadali više udaraca tupim predmetom po glavi, od čega je preminula. Zatim su je odvukli niz padinu i bacili u usjek te prekrili suhim granjem, gdje je i pronađena nakon mjesec dana. </p>
<p>Istraga se nastavlja u idući ponedjeljak, a do petka je predviđeno ispitivanje 40 svjedoka. Ako do sredine listopada ne završi istraga i ne podigne se optužnica, Ivan Bulj i njegov rođak mogli bi izići iz pritvora i eventualno suđenje čekati na slobodi. </p>
<p>S obzirom na novi podatak vještačenja, zamolili smo oca ubijene djevojke, Ivana Bešlića, za kratku izjavu. »Premda je potvrđeno da je Anđela bila u njegovu automobilu, nije sigurno je li on i glavni krivac. Naime, pitanje je da li je on cijelo vrijeme bio uz nju. Znam da je on vozio automobil dok je Anđela bila u njemu«, rekao je Ivan Bešlić. Što se tiče nalaza, još ne zna ni za jedan podatak. »Pitao sam na sve strane, ali i dalje ništa. Čak sam i s patologom razgovarao dva sata, no ne da mi nije htio reći ništa, već nije ništa ni znao, čime se postavlja pitanje tko je i je li uopće netko radio obdukciju. Naime, u ovakvim se slučajevima obdukcije rade oko 24 sata, a oni su navodno obducirali dva-tri sata. No neke sam pojedinosti ipak doznao, ali dok ne dobijem nalaz, ne bih htio s time izlaziti u javnost. Ako treba, ponavljam, ići ću i do Strasbourga, pa ako treba, neka se obavi i ekshumacija. S nekim sam ljudima već kontaktirao, i ako se, kada dođe nalaz obdukcije, potvrdi ono što sam sumnjao, kontaktirat ću Strasbourg, premda mi neki tvrde da na to nemam pravo«, kazao nam je Ivan Bešlić.</p>
<p>Mladen Bokulić, Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Primoštenski policajci pritvoreni zbog silovanja Austrijanke</p>
<p>ŠIBENIK, 29. kolovoza</p>
<p> - Po nalogu županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku Željka Žganjera dvije su osobe i to jedna punoljetna i jedna mlađa punoljetna osoba lišene slobode i privedene istražnom sucu Županijskog suda u Šibeniku Igoru Niniću zbog sumnje da su počinili kazneno djelo silovanja na štetu austrijske državljanke. Naime, još sredinom srpnja ove godine jedna je austrijska državljanka G. R. po povratku sa ljetovanja u Primoštenu austrijskoj policiji prijavila da su je silovala četiri policajca u Primoštenu. Austrijski organi gonjenja angažirali su Interpol čiji su djelatnici posjetili Hrvatsku i Šibenik kako bi se informirali o ovom slučaju, a tražili su i raspoloživu medicinsku dokumentaciju. U šibenskoj policiji tada su nam rekli kako su četiri policajca iz Primoštena saslušana i kako nema indicija da su oni počinili kazneno djelo silovanja, ali su napomenuli da istraga još nije dovršena jer se čeka dolazak austrijske državljanke na prepoznavanje eventualnih počinitelja. Ona je ovih dana bila u Šibeniku te je u prisutnosti državnog odvjetnika i istražnog suca Ninića obavila prepoznavanje, ali o nalazima njenog prepoznavanja ni u policiji, a ni u državnom odvjetništvu ne žele govoriti. U četvrtak prijepodne županijski državni odvjetnik Željko Žganjer izjavio je kako su dvije muške osobe lišene slobode zbog kaznenog djela silovanja na štetu austrijske državljanke, ali otkrio njihov identitet. Neslužbeno smo saznali da se ipak radi o dvojici policajaca. </p>
<p>Policijski sindikalni povjerenik Tomo Siničić novinarima je izjavio kako su dvojica ispitivanih policajaca podnijeli kaznene prijave protiv kriminalističke službe zbog nekorektnog odnosa prema njima. Nije poznato o kojoj je dvojici policajaca riječ, onima koji su u pritvoru, ili o drugoj dvojici koji su također ispitivani. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vandali »zagipsali« svlačionicu i šarali po zidovima</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - U četvrtak ujutro policijski inspektori iz Sesveta priveli su četvero mladih vandala, koji su između 22 i 3 sata u noći na četvrtak nasilno ušli u prostorije Škole nogometa za mlade Nogometnog kluba Croatia-Sesvete, pokrali ih i potpuno devastirali. </p>
<p>Protiv dva mlađa punoljetnika (rođena 1983.) i dvojice maloljetnika (obojica 1985.) već su utvrđeni dokazi i podići će se kaznena prijava a još se istražuje jesu li bili pod utjecajem alkohola ili droge. </p>
<p>Šteta je oko 50.000 kuna. Potpuno su uništili dresove i ostalu sportsku opremu za tristotinjak djece, po dvije svlačionice razbacali su gips, a zatim sve zalili vodom, tako da se do jutra sve stvrdnulo.</p>
<p> Po zidu jedne od prostorija vandali su pisali parole poput »Sve pive smo popili!« i »Ovo je Srbija!«. Nakon što su ukradenu sportsku opremu podijelili između sebe, izgrednici su se uputili u Ninsku ulicu, gdje su provalili u kiosk vlasnika K.M.</p>
<p>Prema riječima Josipa Meseca, predsjednika Škole nogometa za mlade, ovo nije prvi put da se ovako nešto dogodilo.»Već četiri puta su nam provaljivali, ali su ovaj put oštećenja najgora. Vidi se da su napad isplanirali i on je trajao neko vrijeme, jer se toliko štete nije na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> moglo napraviti«, kaže Mesec. On kaže da je to skupina koja se već neko vrijeme okuplja u potkrovlju zgrade, gdje se opija i drogira. »Rasvjete nema u krugu od 300 metara«, objašnjava Mesec.</p>
<p>Školu je posjetio i Slavko Ištvanić, nekad poznati nogometaš Dinama, a sad predsjednik povjerenstva za sport i kulturu u Sesvetama. »Ogorčen sam, jer je stanje sa sportom u našoj četvrti ionako loše. I bez ovakvog vandalizma, mi nemamo dovoljno prostora i terena da bi sva naša djeca mogla trenirati i tako se maknuti s ulice, odnosno od droge , alkohola i cigareta«, rekao je okupljenim novinarima Ištvanić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Svjedoci poriču da su rekli ono što su rekli </p>
<p>VARAŽDIN, 29. kolovoza</p>
<p> – Saslušanjem svjedoka, na varaždinskom je Županijskom sudu u četvrtak nastavljeno suđenje Marinku Gošuljeviću optuženom za razbojništvo i pokušaj teškog ubojstva. Tereti se da je 25. veljače ove godine sa zasad nepoznatom osobom maskiran i uz prijetnju vatrenim oružjem opljačkao poslovnicu Varaždinske banke u Varaždinskim Toplicama. Ukrali su 203.207 kuna, 15.000 eura i tisuću švicarskih franaka. Potom su pobjegli ukradenim fiatom uno, no za njima je krenula policijska potjera, pa su na policijski automobil ispalili nekoliko metaka.</p>
<p>Na raspravi je saslušan Kristijan B., Gošuljevićev dobar prijatelj, koji je rekao da je jednom zgodom s optuženim imao prometnu nesreću, ne zna da li mu je u to vrijeme bila oduzeta vozačka dozvola, sjeća se da je optuženi bio dosta teško ozlijeđen, pa je neko vrijeme proveo u krevetu. Iako je s Gošuljevićem prijateljevao, nije znao koliko je Gošuljević platio popravak automobila. Spomenuo je i da je Zoranu H., koji je također saslušan, posudio neke novce, no n mu ih nije vratio, a Kristijan B. mu zbog toga, kako je rekao, nikada nije prijetio. Svakodnevno je zalazio u jedan kafić u središtu Bjelovara. Spomenimo i da je taj svjedok uhićen zajedno s Gošuljevićem zbog te pljačke, no imao je alibi koji mu je potvrđen, pa je pušten.</p>
<p>Željko M., vlasnik spomenutog lokala u središtu Bjelovara, izjavio je da je tog dana oko 13 sati bio na ručku, prije toga ga je nazvao Gošuljević i pitao mogu li se naći, a nakon ručka je otišao u svoj kafić gdje se susreo s optuženim. Gošuljević ga je nazvao zbog novaca, a on mu je ionako još bio dužan za motor, pa mu je dao oko 750 kuna. Novci su mu trebali za gorivo, a svjedok nije znao da Gošuljević u to vrijeme nije imao vozačke. Nakon sastanka s Gošuljevićem, otišao je u svoj stan, gdje je na televiziji gledao doček Janice Kostelić i cijeli dan nije izlazio.</p>
<p> Željko M. inače radi u Hrvatskoj vojsci, no trenutno je na bolovanju, a prilikom pretrage njegova stana nakon pljačke nađeno je streljivo. Objasnio je da ga za to nitko nije pitao kad je razduživao opremu prije odlaska na bolovanje, pa tako još ima i odoru, a razdužio je pištolj koji zovu argentinac. Streljivo nikome nije davao.</p>
<p>Ivan B. rekao je, pak, da je zbog cijelog postupka imao velikih neugodnosti, policajci su po nj došli na roditeljsku farmu ovaca tvrdeći da je svjedok ubojstva. U ludbreškoj Policijskoj postaji proveo je nekoliko sati, vadili su mu krv, a policajci su ga, kako je rekao, prisiljavali da prizna da je opljačkao banku u Varaždinskim Toplicama, iako on s tim nije imao nikakve veze niti je što o tome znao.</p>
<p>Već spomenuti Zoran H. upoznao je Gošuljevića u bjelovarskom zatvoru, kasnije ga je viđao u gradu i u spomenutom kafiću. Rekao je da je o djelu saznao od svjedoka Željka M., vlasnika kafića, kojeg je sreo na stubištu jer su susjedi. Vlasnik je bio pod utjecajem alkohola, pa mu je rekao da su »njegovi zasrali i da su Bojan P. i Gošuljević pucali u Varaždinskim Toplicama na službenu osobu«. U njegovu je kafiću pak, tvrdi svjedok, čuo razgovor između Gošuljevića i još neke osobe o tomu da se sprema neko krivično djelo, nije znao tko je točno to rekao, a Gošuljević mu je na njegov iskaz dobacio da laže. Od Ivana B., rekao je svjedok, čuo je da se radi o iznosu od 300 tisuća kuna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Marti Robić dosuđeno pola imovine</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskoga suda u Zagrebu Marti Robić Scrassigni pripada polovina imovine stečene tijekom njezina braka sa suprugom Ivom Robićem, pokojnim estradnim umjetnikom. Naime, nakon smrti Ive Robića u ožujku 2000. godine, njegova su braća, Miroslav i Rajko, tražila više od polovine ostavine, koja iznosi oko 440.000 njemačkih maraka. Braća Robići kao nasljednici drugoga nasljednog reda nisu željeli sklopiti sporazum o podjeli imovine, već su tražili iznos od 250.000 njemačkih maraka, zbog čega je Marta Robić podnijela tužbu kojom je potraživala pola imovine. Tako je sutkinja Andrea Krstanović Čada odlučila kako je Marta Robić temeljem bračne stečevine suvlasnik stana u Alfirevićevoj 37, u kojem i danas živi, suvlasnica luksuznoga osobnog automobila »mercedes« te da joj pripada polovina svih novčanih sredstava koja se nalaze položena u raznim hrvatskim bankama. Također se navodi kako su braća Robići dužni priznati dosuđeno i nadoknaditi tužiteljici troškove sudskog postupka u iznosu od 50.680 kuna.</p>
<p> Sutkinja Krstanović Čada donijela je istodobno i rješenje kojim se odbacuje tužba kojom je Marta Robić tražila da u ostavinsku imovinu iza pokojnog Ive Robića uđe samo polovina svih materijalnih i novčanih sredstava. Naime, to ne može zahtijevati jer Marta Robić nije iz ostavinskog postupka upućena u ovu parnicu, već ju je sama pokrenula. </p>
<p>Tijekom dokaznog postupka Rajko Robić i Olivera Robić izjavili su kako Marta nije pomagala suprugu u karijeri te kako je rastrošno trošila novac, no u obrazloženju presude navodi se da su predmet spora prava koja proizlaze iz zakona temeljem postojanja baka i imovine stečene u tom braku, a ne utvrđivanje moralnih stajališta da li su se tužiteljica i tuženi poštivali ili ne. Nadalje se navodi kako je Marta Robić temeljem odredbe iz Obiteljskog zakona suvlasnik sporne imovine u polovini dijela budući da je ta imovina stečena tijekom trajanja braka od punih 55 godina, a između nje i supruga nije postojao nikakav bračni ugovor koji bi to drugačije regulirao. Zbog toga je irelevantno dokazivati tko je koliko i na koji način radio, odnosno podatak da Marta nije radila, već je bila domaćica. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Po oglasima policija našla prostitutke i svodnike</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Zagrebačka je policija u kolovozu kriminalistički obradila četiri slučaja prostitucije i podvođenja. Seksualne su usluge »prijateljice noći« nudile u unajmljenim stanovima putem oglasa objavljenih u Plavom oglasniku, a dogovarali ih pomoću mobitela njihovi svodnici.</p>
<p>Prema navodima policije, policija je 13. kolovoza u Srednjacima zatekla »makroa«, kojemu je 26 godina te dvije djevojke od 24 i 26 godina koje su putem oglasa u Plavom oglasniku nudile seksualne usluge.</p>
<p> Pola sata naplaćivale su između 300 i 800 kuna, ovisno o željama mušterija, kojih su, kako priznaju, imale do tri dnevno. Zaradu su, pak, sa svodnikom dijelile »fifty - fifty«. Svodnik i »dame« prijavljeni su prekršajno.</p>
<p>Sedam dana kasnije, policija je našla i muškarca starog 34 godine koji je, također u Plavom oglasniku, oglašavao seksualne usluge dviju državljanki Bosne i Hercegovine, starih 34 i 37 godina u iznajmljenom stanu u Lastovskoj ulici. Seksualne usluge u trajanju od pola sata do 45 minuta naplaćivale su između 400 i 600 kuna. Svodnik je zbog podvođenja kazneno prijavljen nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu dok su, uz nedopuštenu prostituciju, »dame« iz BiH prekršajno prijavljene i zbog neprijavljenog boravka u RH.</p>
<p>U stanu u Omiškoj ulici 26. kolovoza policija je zatekla ženu staru 39 godina koja je putem oglasa u rubrici »Osobni kontakti« u Plavom oglasniku nudila seksualne usluge kao »domina«. U njezinu stanu policija je pronašla i velik broj rekvizita za usluge mazohistima: bičeve, policijske lisice i podvodnike za pse. »Domina«, koja je polusatno bičevanje, vezivanje i ponižavanje naplaćivala 400 kuna, kazneno je prijavljena te su joj oduzeti rekviziti.</p>
<p>Policija je također 27. kolovoza u stanu u Hećimovićevoj ulici zatekla sedam prostitutki od 23 do 52 godine koje su putem oglasa u Plavom oglasniku pružale seksualne usluge.</p>
<p> U ponudi tih prostitutki bio je oralni, analni i grupni seks te »domina« usluge a cijena je, ovisno o željama mušterija, bila između 300 i tisuću kuna. Svih sedam prostitutki je, nakon dovršene kriminalističke obrade, prekršajno prijavljeno.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Izgrednici iz pritvora ravno u zatvor</p>
<p>BJELOVAR, 29. kolovoza</p>
<p> – »Stoj! Stoj, pucat ću!« – mora povikati djelatnik policije prije nego što puca u zrak, a tek onda smije pištolj upotrijebiti da bi se branio. Za to vrijeme, ako je napadač naoružan, može na nj pucati i bez upozorenja. No dvojica su policajaca PU bjelovarsko-bilogorske u nedjelju završila u bolnici a da nisu ni pokušali izvaditi oružje kako bi se branili od brojčano nadmoćnijih nasilnika koji su ih napali znajući da su policajci. </p>
<p>Izgrednici koji remete javni red i mir najčešće nakon privođenja dežurni sudac pusti na slobodu uz novčanu kaznu ili opomenu. Ipak, ovaj je put trojici koji su privedeni nakon tučnjave s bjelovarskim policajcima nakon pritvora, koji im je odredio dežurni sudac, hitno izrečena i zatvorska kazna. Prvooptuženi je dobio 40 dana zatvora, drugooptuženi 30, i trećeoptuženi također 30 dana zatvora. Kako je prošao četvrti, koji je identificiran i priveden naknadno, još nije poznato.</p>
<p>Brzu reakciju bjelovarskih sudaca u četvrtak je pohvalio Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, koji je u Bjelovaru održao konferenciju za novinare povodom napada na bjelovarske policajce, pripadnike interventne policije, a te su noći bili na dužnosti, ali u civilu. On tvrdi da Bjelovarčani nisu ozlijeđeni zato što su nesposobni, već zato što se zbog svojih ograničenih ovlasti ne usuđuju izvući oružje. Sada policajcima oružje služi često samo za ukras i više im smeta nego što koristi. Zločinci to znaju i obilno se time koriste. U razgovoru nam policajci rekoše: »Ako se branimo, završit ćemo u zatvoru, a ako ne, možemo dospjeti u bolnicu ili na groblje. Naše su se kolege legitimirali nasilnicima koji su tukli jednog građanina kako bi ga zaštitili, pa su i sami bili pretučeni«, tvrde bjelovarski policajci. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Privedeni »kontrolori« osumnjičeni za ubojstvo</p>
<p>RIJEKA, 29. kolovoza</p>
<p> – Istražnoj sutkinji riječkoga Županijskog suda Sajonari Čulini u četvrtak su privedena dvojica hrvatskih državljana s prebivalištem u Rijeci, za koje se osnovano sumnja da su prije tri i pol godine počinili kazneno djelo ubojstva riječkog obrtnika Franca Ficka te kazneno djelo razbojništva nad njegovom suprugom Anom Ficko. Rečeno je to na izvanrednoj konferenciji za novinare PU primorsko-goranske, kojoj je nazočio i županijski državni odvjetnik Drago Marincel. Intenzivnom suradnjom policije i državnog odvjetništva došlo se do materijalnih dokaza koji upućuju na počinitelje.</p>
<p> Nenad Š. (38) i Valter J. (36) sumnjiče se da su 4. ožujka 1999. oko 19,30 sati pozvonili na ulazna vrata stana Franca Ficka u Hostima br. 103 u Rijeci predstavljajući se kao kontrolori »Elektroprimorja«. Ficko im je otključao i otvorio vrata, a dvojac je potom fizički nasrnuo na nj, srušio ga na pod te s elastičnim palicama zadao mu više udaraca po glavi i prsnom košu. Napadači su onda samoljepljivom trakom Ficku vezali noge, ruke i usta pritišćući mu prsni koš. Na isti su način vezali i njegovu suprugu Anu zahtijevajući od nje da im kaže gdje je skriven novac istodobno pretražujući spavaću sobu, iz koje su otuđili oko 7000 kuna. Nakon toga napustili su mjesto događaja.</p>
<p> Ficko je od zadobivenih udaraca odmah preminuo, a njegova je supruga zadobila lake tjelesne ozljede. Županijsko državno odvjetništvo će 30. kolovoza, temeljem iskaza danih sutkinji, podnijeti istražni zahtjev. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U dva dana tri samoubojstva</p>
<p>NORMANCI/ DALJ/ MARIJANCI, 29. kolovoza</p>
<p> – Policijska uprava osječko-baranjska izvijestila je u četvrtak o samoubojstvima počinjenima u srijedu i četvrtak. U ta su dva dana počinjena čak tri samoubojstva, jedno u Normancima kod Valpova, te dva u Dalju.</p>
<p>U svojoj obiteljskoj kući u Normancima objesio se Mile S. (76).</p>
<p>Dalju se Josip V. (51) objesio u dvorišnoj zgradi svoje obiteljske kuće.</p>
<p>U četvrtak je samoubojstvo, također vješanjem, počinila M. J. (54) u selu Marijanci u općini Donji Miholjac. Ona je, kako doznajemo bila duševna bolesnica, a u pomoćnim prostorijama obiteljske kuće pronašao ju je sin. S. Č. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Do inozemnih kredita i dalje samo posredstvom domaćih banaka</p>
<p>Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija strahuju da bi liberalizacija depozitnog poslovanja dovela do odljeva kapitala iz Hrvatske i destabilizacije bankarskog sustava / Hrvatska će depozitno poslovanje u cijelosti liberalizirati tek kada postane punopravna članica Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Novim zakonom o deviznom poslovanju, koji bi mogao stupiti na snagu početkom iduće godine, poslovne će banke, uključujući i Hrvatsku banku za obnovu i razvoj hrvatskim građanima moći odobravati devizne kredite. Te će kredite građani moći otplaćivati izravno u devizama. Dosad su banke građanima uglavnom odobravale kunske kredite uz valutnu klauzulu. </p>
<p>Novi zakon o deviznom poslovanju predviđa da hrvatski građani i tvrtke kredite inozemnih banaka mogu koristiti jedino posredstvom domaćih banaka, a mogu ih preskočiti jedino kada se radi o kreditima za tekuće poslovanje (plaćanje kupnje roba i usluga) ili refinanciranje.</p>
<p>I nakon stupanja na snagu toga zakona hrvatskim građanima neće biti dopušteno slobodno otvaranje depozitnih računa u inozemstvu, već će Hrvatska narodna banka u roku od 90 dana od stupanja na snagu spomenutog zakona odrediti posebne uvjete pod kojima će hrvatski građani to moći učiniti. I tada će u određenim rokovima (koje će posebnom odlukom propisati HNB) biti dužni, kao i svi ostali rezidenti) o prometu i stanju na svojim inozemnim bankovnim računima izvještavati središnju banku.</p>
<p>Za one građane pak koji prekrše te uvjete središnje banke i polože svoje devize na bankovni račun u inozemstvu predviđene su novčane kazne od 20 do 200 tisuća kuna.</p>
<p>Onima koji su svoje račune u inozemstvu otvorili mimo zakona, zakonodavac daje rok od 60 dana da nekažnjeno vrate svoje devize u Hrvatsku.</p>
<p>To je samo jedan segment, možda i najosjetljiviji, novog zakona o deviznom poslovanju. Hrvatska se, naime, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji krajem listopada 2001. godine obvezala prilagoditi svoje propise zakonodavstvu, direktivama i praksi Europske unije. Hrvatska se obavezala da će stupanjem na snagu Sporazuma provesti djelomičnu liberalizaciju kapitalnih transakcija s inozemstvom (pojedinih segmenata kapitalnog računa), dodatnu liberalizaciju u roku od 4 godine nakon stupanja na snagu Sporazuma što se očekuje tek krajem iduće godine, dok bi potpunu liberalizaciju trebala provesti najkasnije do postizanja punopravnog članstva u Europskoj uniji.</p>
<p>Liberalizacija kapitalnog računa.ima za cilj, naime, izjednačiti uvjete poslovanja u Hrvatskoj s onima u inozemstvu, ali uz uvjet zadržavanja makroekonomske stabilnosti.</p>
<p>To konkretno znači da je Hrvatska obvezna provesti djelomičnu liberalizaciju najkasnije do 2007. ili 2008. godine, ovisno o tome kada će parlamenti pojedinih članica Europske unije ratificirati spomenuti Sporazum, a potpunu (to se odnosi među ostalim i na depozitne poslove) tek prije nego što postane punopravnom članicom Europske unije. </p>
<p>Iako je stav Vlade da svi novi propisi moraju unaprijed biti usklađeni sa zakonodavstvom Europske unije, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija, kao predlagači spomenutog zakona, ostaju kod toga da Hrvatska ne treba prerano u cijelosti liberalizirati kapitalne transakcije.</p>
<p>Kako je još prigodom predstavljanja zakonskog prijedloga istaknuo viceguverner Hrvatske narodne banke Adolf Matejka depozitni poslovi neće se liberalizirati do prijema Hrvatske u EU. Prema obrazloženju HNB-a, na osnovu iskustava raznih zemalja (Argentine, Brazila, Čilea, Meksika, Češke, Mađarske, Poljske, Južne Koreje, Filipina i Tajlanda) uočeno je da je postupna liberalizacija najbolja brana financijskim potresima i bijegu kapitala. Primjerice, Portugal, Španjolska i Grčka u potpunosti su liberalizirale kapitalne transakcije tek sredinom 90-ih godina.</p>
<p>U HNB-u strahuju, naime, da bi liberalizacija depozitnih poslova mogla osobito u prvoj godini nakon takve liberalizacije dovesti do odljeva kapitala, devizne nelikvidnosti i destabilizacije bankarskog sustava. Stoga je u HNB-u, ali i u Ministarstvu financija prevladao stav da se zadrže postojeća ograničenja kada je u pitanju otvaranje nerezidentnih računa rezidenata. Prema postojećim propisima hrvatskim građanima dopušten je transfer sredstava na račune u inozemstvo jedino iznimno, uz posebno odobrenje središnje banke, kada su u pitanju troškovi liječenja, školovanja ili iseljenja.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Centralne banke i dalje prodaju zlato </p>
<p>Da je kojim slučajem HNB prodala zlato u svibnju ove godine, kada je ostvarena najviša ovogodišnja razina zaradila bi 137,8 milijuna dolara </p>
<p>Sve do 11. rujna prošle godine vrijednost zlata je iz godine u godinu padala</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Spot cijena zlata započela je novi kratkoročni uzlet, koji bi se jedino mogao objasniti sve većom napetosti cijelog financijskog tržišta vezanog uz napad na Irak. </p>
<p>Sigurna luka u nesigurnim vremenima, zacijelo je pokojem investitoru zapala za oko, pa je tako spot cijena zlata na jutarnjem fixingu u Londonu u srijedu iznosila 310,95 dolara po unci, dobitak od 0,84% u odnosu na tjedan ranije.</p>
<p>Ipak, trenutna vrijednost zlata znatno je manja od najviše ovogodišnje razine od 327,25 dolara za uncu, postignute krajem svibnja, zbog u to vrijeme slabljenja dolara, te sve slabije izvedbe tržišta kapitala. </p>
<p>Podsjetimo, cijena zlata nakon je terorističkih napada na Ameriku 11. rujna protekle godine značajno skočila, zbog kombinacije nekoliko faktora i otada je unca skuplja za 40 dolara ili 15-tak posto u odnosu na tadašnju razinu. </p>
<p>Prije toga, zlato je godinama stagniralo i vrijednost mu je iz godine u godine padala, dijelom i zbog masovne prodaje zlatnih rezervi centralnih banaka. </p>
<p>Bez obzira što cijena zlata raste, iako je doduše od svibnja uslijedila faza korekcije, centralne banke nastavljaju prodavati zlatne rezerve, s obzirom na njihove dugoročne planove. </p>
<p>Zasad je najveći takav promet zabilježen u svibnju ove godine, kada su centralne banke prodale gotovo 90 tona zlata (u prosjeku se ove godine mjesečno prodalo 49 tona), vjerojatno zbog najviše cijene u godini. </p>
<p>Kontinuirano prodaje jedino Švicarska u prosjeku 23 tone mjesečno, što je započelo u svibnju 2000. godine početkom dugoročne prodaje 1300 tona, što je gotovo polovica zlatnih rezervi. Prodaja je predviđena do kraja 2004. </p>
<p>Švicarska trenutno raspolaže sa 2037,8 tona rezervi, što čini 37,2% ukupnih pričuva. </p>
<p>Najveće rezerve u zlatu drži SAD, od 8149 tona, što čini 58% ukupnih rezervi. SAD i Japan (drži 765,2 tona, što je 1,8% ukupnih rezervi) jedne su od rijetkih razvijenih zemalja koje nemaju namjere prodavati zlato. </p>
<p>Japanci pak nezapamćeno kupuju zlato, zbog potpuno poljuljane vjere u domaći bankarski sustav, pa tako statistika pokazuje da je u srpnju Japan uvezao 7,03 tone zlata, što je 105,5% više u odnosu na isto vrijeme lani. </p>
<p>Kumulativno u prvih sedam mjeseci ove godine Japan je uvezao 60,53 tone zlata, što je 227 posto ili 42,01 tona više nego u istom razdoblju protekle godine.</p>
<p> Zasigurno je jednu od najpoznatijih zlatnih aukcija priredila Bank of England, koja je u razdoblju od srpnja 1999. do lipnja 2002. prodala 395 tona, prvo u serijama od 25 tona, pa zatim od 20 tona u razmaku od dva mjeseca, čime je prodano tri petine tadašnjih rezervi.</p>
<p> Tijekom iduće dvije godine na tržište iz trezora centralnih banaka treba stići još najmanje 1000 tona, budući da je u Washingtonu 1999. godine 11 europskih zemalja (zemlje Eurolanda, Švicarska, Švedska i Velika Britanija) dogovorilo ograničenu prodaju zlata od po 400 tona godišnje do rujna 2004, kako vrijednost plemenite kovine ne bi isuviše erodirala. </p>
<p>Istina, prosječna vrijednost zlata 1987. bila je 447 dolara po unci, da bi lani pala na 277,90 dolara po unci, pa se možda prodaja zlatnih rezervi čini opravdanom. </p>
<p>Vjerojatno su se tom logikom vodili i u Hrvatskoj narodnoj banci kada su u rujnu 2001. prodali 13,1 tonu zlata čime se zaradilo 114,9 milijuna dolara.</p>
<p> Prema statistici u godišnjem izvješću HNB-a vrijednost zlata izražena u dolarima iznosi 114,9 milijuna, što znači da je za izračun uzeta prosječna cijena spot zlata iz kolovoza protekle godine od 272,77. </p>
<p>Nažalost, zlato je iz riznice HNB-a prodano u najnepovoljniji trenutak, negdje u prvoj trećini uzlaznog dugoročnog trenda. </p>
<p>Da je kojim slučajem HNB prodala zlato u svibnju ove godine, kada je ostvarena najviša ovogodišnja razina zaradila bi 137,8 milijuna dolara ili 20% više od originalne prodaje. </p>
<p>Zlato je Hrvatska dobila u lipnju 2001. godine diobom naslijeđa stare Jugoslavije od ukupno 45 tona zlata. Zlato se podijelilo na Hrvatsku, kojoj je pripalo 13,1 tona, Sloveniju 7,5 tona, Makedoniju 2,5 tona, BiH 6 tona, te Srbiju i Crnu Goru koje su dobile 17 tona. </p>
<p>Prema dosadašnjim podacima jedino je Hrvatska prodala rezerve zlata, dok su ostale zemlje bivše Jugoslavije zasada odlučile zadržati zlatne poluge. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Croatia osiguranje ostaje u državnom vlasništvu?</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Ako Vlada ovih dana i službeno potvrdi da odustaje od prodaje Croatia osiguranja, bit će to već treće odustajanje od privatizacije te tvrtke.</p>
<p>Naime, jednom se odustalo od privatizacije zbog nepripremljenosti Croatia osiguranja za privatizaciju i cijene, (a nije bilo ni ozbiljnih kupaca), dok je drugi put uzrok bila preniska cijena i dvojbena realna vrijednost najveće osiguravajuće kuće u ovom dijelu Europe. </p>
<p>Konačna odluka o odustajanju od prodaje Croatia osiguranja Allianzu ili Triglavu još nije donesena, ali, kako se neslužbeno saznaje, razmišlja se i o toj mogućnosti, koja je predviđena i uvjetima natječaja objavljenima u Financial Timesu i Vjesniku. Kako saznajemo, još će se ipak dodatno razgovarati s oba potencijalna kupca. Vremena još ima, jer je Vlada svoju odluku o izboru kupca ili o odustajanju od prodaje obvezna priopćiti najkasnije do 4. listopada.</p>
<p>Treba spomenuti da ovaj puta promjeni vlasnika Croatia osiguranja nisu bile naklonjene ni svjetske prilike u ovoj branši. Osiguratelje i dalje opterećuju financijske posljedice terorističkog napada na SAD 11. rujna prošle godine, pa to utječe i na vrijednost (prvo)osigurateljnih tvrtki. Pored toga, niti jedan od dva osiguratelja, koja su od prvotnih dvadesetak kandidata za preuzimanje Croatia osiguranja jedina ostala u igri, očito, ne može ili objektivno ne želi udovoljiti kriterijima koji su istaknuti prilikom objave ove privatizacije.</p>
<p>Allianz je ponudio, prema općoj ocjeni, (pre)nisku cijenu (50,5 milijuna eura i solidnu dokapitalizaciju - ali koju zapravo treba shvatiti kao prebacivanje svojeg novca iz jednog u drugi džep. Uloženo u Croatiju značilo bi ulaganje u sve više vlastitu tvrtku. Poslije početnih 51 posto, Allianz u pravilu povećava svoj paket dionica. K tome, navodno je tražio čak i da Vlada ubuduće podmiruje sva potraživanja koja Croatia osiguranje ne uspije naplatiti.</p>
<p>Ovaj, moćan globalni osiguratelj nedvojbeno od Croatije ne bi stvarao jakog osiguratelja regionalnog značenja, jer bi tako konkurirao osiguravajućim društvima koja već posjeduje u ovom dijelu Europe. To se kao uvjet, iako neformalno, uvijek i naglašavalo u opravdanjima zašto se Croatia osiguranje radije nudi stranim nego domaćim kupcima. Neskloni Allianzu dodat će da on na domaćem financijskom tržištu ionako već ima (pre)veliki utjecaj što nije dobro ni za strateške interese Hrvatske. </p>
<p>Iako pravi odgovor na pitanje zašto Allianz na sve kritike nije odgovorio boljom financijskom ponudom zna samo München, dio odgovora može se naći i u najnovijim izvješćima o njegovom poslovanju kao i stalnom padu vrijednosti njegovih dionica. </p>
<p>Poslije vijesti da je u drugom tromjesečju, ponajviše zbog astronomskih gubitaka Dresdner Banke (koju je lani preuzeo), Allianz uknjižio 350 milijuna eura gubitka, njegova je dionica pala na 135 eura. Usporedbe radi, početkom godine vrijedila je 266 eura. Treba jasno reći da Allianzu svota tromjesečnog minusa ne znači nikakvu posebnu teškoću, ali time se potvrđuje da su obećanja kako će u ovoj godini ostvariti čak tri milijarde eura dobiti bila prenapuhana. Zato ga je i stigla kazna s burze. </p>
<p>Na konačan iznos ukupne dobiti uvelike će utjecati i štete od nedavnih poplava koje će ga, kako je upravo objavio, stajati 550 milijuna eura. To je i znak da će u ovoj godini Allianz pojačano paziti na svaku moguću uštedu i stoga je teško očekivati da će ponuditi više od slovenskog Triglava.</p>
<p>Iako je slovenska ponuda financijski daleko primamljivija, ima veliku manu. Croatia osiguranje bi, ako se prihvati ponuda Triglava, umjesto u vlasništvu hrvatske, ubuduće bila u vlasništvu slovenske države. Pored toga vodi se i sudski spor o visini vlasničkog udjela slovenske vlade i poduzetnika te samog menadžmenta, što Triglav ne čini najpogodnijim kupcem Croatia osiguranja. Pogoršanje političkih odnosa među dvjema državama ovom prilikom nećemo niti spominjati.</p>
<p>Općenito, u Hrvatskoj je sve je više onih koji zagovaraju zamisao da se Croatia osiguranje u ovom trenutku uopće ne prodaje. Posebno ne u vrijeme kada svojem vlasniku donosi dobit koja je veća nego ikad, a u prvom polugodištu, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem veća je za 64 posto. Ima i prijedloga da se Croatia privatizira tzv. masovnom privatizacijom. Dionice bi se, naime, ponudile domaćim tvrtkama i najširem krugu hrvatskih građana, a u njihov odaziv nitko ne sumnja. Naime, Croatijina bilanca u pripremama za privatizaciju očišćena je od »dubioza«, a ovaj je osiguratelj u samo dvije godine tržištu ponudio više novih osiguranja nego u prošla dva desetljeća. Pored toga, kako se pokazalo upravo ovoga proljeća, i bez tuđe pomoći Croatia osiguranje bi se lako moglo vratiti u sve države bivše Jugoslavije i tako napraviti prvi iskorak prema traženom statusu regionalnog osiguratelja. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Voćari nezadovoljni poticajima za dugogodišnje nasade</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – U svojim primjedbama koje su odnose na poticaje u voćarstvu, voćari naglašavaju kako previđeni iznos od 1250 kuna po hektaru za voćarske kulture pokriva samo 1,3 posto troškova kod uzgoja jabuka i krušaka, 1,8 posto kod uzgoja breskvi, a kod pšenice – 33,6 posto ili kukuruza 30 posto. </p>
<p>Dakle, za kulture kojih imamo više nego što su potrebe domaćeg tržišta, predviđeni su poticaji čak 20 puta viši nego za voćarstvo. U Hrvatskoj voćarskoj zajednici predlažu da godišnji iznosi poticaja za dugogodišnje nasade prema predočenoj kalkulaciji za redovitu proizvodnju iznose 11.890 kuna po hektaru za jabuke, 14.408 kuna po hektaru za kruške i na primjer 8.999 kuna po hektaru za breskve.</p>
<p>Voćari tvrde da su ovi prijedlozi realni i samom činjenicom što se podudaraju s iznosom nerefundiranog, izgubljenog PDV-a, koji za jabuke iznosi 13.376 kuna po hektaru. Međutim, poticaji od 1250 kuna po hektaru neće privući voćare da uđu u sustav PDV-a. To je bitno jer su voćari registrirani proizvođači koji imaju pravo na poticaje, a tako i obvezu plaćanja PDV-a.</p>
<p> U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da se naši poljoprivrednici, još uvijek, boje ulaska u sustav PDV-a, iako bi veći proizvođači hrane s ulaskom u sustav PDV-a sigurno više dobili. No, ulazak u sustav PDV-a bit će na godinu obvezan za sve proizvođače koji će biti u sustavu državni poticaja. Uz to, proizvođači voća će dobiti pravilnik o prometu voćem, te upisnik poljoprivrednih proizvođača. </p>
<p> U voćarskoj zajednici napominju da bi kriteriji za dobivanje (većih) poticaja trebali biti postotak učešća na domaćem tržištu pojedinih poljoprivrednih kultura, ukupna kapitalna ulaganja koja pokreću razvoj i zapošljavanje, te učešće troškova u godišnjoj proizvodnji. </p>
<p>S ovakvim poticajima Hrvatska će ulaskom u EU biti deficitarna sa svim voćarskim kulturama, osim mandarinama, jer do 2008. godine, neće ostvariti program podizanja voćnih nasada. No, sporan je i broj voćnjaka u Hrvatskoj. </p>
<p>Naime, tvrde da u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva barataju krivim podacima, jer računaju da u Hrvatskoj ima čak 74.000 hektara voćnjaka. Međutim, u voćarskoj zajednici drže da voćnjaka ima deset puta manje, te da bi njihov broj u nekoliko narednih godina trebao doseći 40.000 hektara, što bi zadovoljilo potrebe domaćeg tržišta za voćem.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>I hrvatski naftaši putuju u Rio</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - U rio de Janeiru će se početkom rujna održati Svjetski naftni kongres (WPC), najveći ovogodišnji svjetski naftaški skup.</p>
<p>Uz tri tisuće svjetski stručnjaka iz stotinjak zemalja, među kojima će biti čelnici najvećih svjetskih naftnih kompanija, OPEC-a i brojni ministri, na njemu će sudjelovati i predstavnici nekoliko hrvatskih kompanija: Ine, njene tvrtke kćeri Crosco i Jadranskog naftovoda. Oni će predstaviti proizvodni i uslužni program hrvatske naftne industrije i transporta.</p>
<p>Očekuje se da će njihovo predstavljanje privući dosta veliki interes i zbog započete privatizacije Ine kao i zbog sve važnije uloge Jadranskog naftovoda u europskoj mreži za transport. Naime, Janaf i njegov terminal u Omišlju imat će vrlo važnu ulogu u velikom projektu Družba Adria kojim bi ruska nafta stizala do Sredozemlja, a očekuje se i njegovo uključivanje u projekte transporta kaspijske nafte prema zapadu. Za realizaciju projekta Družba Adria, kojim bi iz Rusije do Omišlja godišnje stizalo u prvoj fazi pet, a u trećoj čak 15 milijuna tona nafte, zainteresirane su i SAD jer su nakon lanjskih terorističkih napada odlučili smanjiti svoju ovisnost o uvozu nafte iz zemalja OPEC-a. Ina će predstaviti svoja istraživanja i proizvodnju nafte i plina, preradu nafte u rafinerijama u Rijeci i Sisku te planove i dosad napravljeno u privatizaciji.</p>
<p>Poseban naglasak će biti na zaštiti okoliša jer je glavna tema skupa vezana uz socijalnu odgovornost naftnih kompanija prema okruženju. Prema riječima Franciska Grosa, predsjednika organizacijskog komiteta WPC-a i predsjednika brazilska naftne kompanije Petrobras, naftne kompanije moraju zadovoljiti interese svojih vlasnika, ali isto tako moraju voditi brigu i o utjecaju njihovih poslova na okruženje. Naime, puno svjetskih naftnih kompanija u utrci za profitom često zanemaruje ekološke standarde i sigurnost rada.</p>
<p>U sklopu kongresa bit će održana i međunarodna izložba Rio Oil Expo 2002., na kojoj će oko tisuću proizvođača opreme za naftnu i prateću industriju iz stotinjak zemalja predstaviti svoje projekte i najnovija dostignuća.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Lufthansa najavila niže cijene aviokarata </p>
<p>FRANKFURT, 29. kolovoza </p>
<p> - Njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa odlučila se na snižavanje cijena karata za domaće letove te letove do nekih europskih odredišta, uslijed rasta konkurentnosti diskontnih zrakoplovnih tvrtki.</p>
<p>Prema novom tarifnom sustavu, koji stupa na snagu 27. listopada, Lufthansa nudi povratne letove za cijenu od 98 eura, uključujući troškove aerodromskih taksi i poreza, za sva odredišta unutar Njemačke. Rezervacije putem Interneta bit će čak jeftinije, te će iznositi 88 eura.</p>
<p> No, niske će se cijene odnositi na samo ograničen broj mjesta u zrakoplovima, odnosno, na 10 posto ili 200.000 mjesta na domaćim letovima. Najjeftinija aviokarta u toj kompaniji trenutno se može dobiti za 143 eura.</p>
<p> Taj će novi tarifni sistem s jeftinijim sjedalima biti uveden i na letovima za Britaniju i Tursku, a slijede i druga europska odredišta. Pojedinosti plana bit će objavljeni 10. rujna.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Siemens najavio još 700 otkaza </p>
<p>MÜNCHEN, 29. kolovoza</p>
<p> - Njemačka grupacija Siemens planira podijeliti dodatnih 700 otkaza u svojoj jedinici za mobilnu telefoniju ICM, pored već najavljenog masovnog smanjenja broja zaposlenih u svojim problemima pogođenim poslovanjima s mobilnom i fiksnom telefonijom, izjavio je glasnogovornik te tvrtke. Prema njegovim riječima, tih će 700 radnih mjesta biti ukinuto do kraja poslovne godine 2003.</p>
<p> Ta je elektronička i inženjerska grupacija, čije je sjedište u Muenchenu, u ICM-u u ovoj i prošloj poslovnoj godini već podijelila 4.600 otkaza. Ukupan broj otkaza u toj jedinici i u sektoru fiksne telefonije ICN- u, iznosit će 35.000. Sindikati i radnička vijeća osudili su takav potez tvrtke, optuživši je za kratkoročno razmišljanje reagiranjem na tromjesečne rezultate a skupina dioničara zaposlenika zatražila je ostavku direktora telekomunikacija Volkera Junga.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nijemcima nakon poplava splasnuo optimizam</p>
<p>Dok se u srpnju očekivao barem simboličan rast IFO indeksa poslovnih očekivanja, nakon niza pesimistično intoniranih makroekonomski indikatora, i katastrofalnih poplava u istočnim pokrajinama, o kolovozu je malo tko gajio iluzije </p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Za razliku od srpanjskog izvješća, koje je neugodno iznenadilo brojne promatrače, najnovije brojke uglednog IFO instituta bile su uglavnom u skladu s očekivanjima. No to ništa ne mijenja na stvari, jer i srpanj i kolovoz imaju jednu bitnu zajedničku karakteristiku - negativan trend. </p>
<p>I dok se u srpnju očekivao barem simboličan rast IFO indeksa poslovnih očekivanja, nakon niza pesimistično intoniranih makroekonomski indikatora, pa zatim i katastrofalnih poplava u istočnim pokrajinama, malo je tko gajio iluzije o kolovozu kao mogućoj prekretnici koja bi mogla poslužiti kao najava stabilnog gospodarskog oporavka. </p>
<p>Tako se indeks u kolovozu spustio sa srpanjskih 89,9 na 88,8 bodova (predviđanja su ukazivala na brojku od 89 bodova), što je već 26 mjesec zaredom da se indeks nalazi ispod ključne razine od 100 bodova, koja označava granicu između ekonomske ekspanzije i kontrakcije.</p>
<p> U tom razdoblju negativan je rekord zabilježen u listopadu prošle godine pri razini od 84,7 bodova, a za utjehu kancelaru Schroederu, koji se užurbano priprema za predstojeće parlamentarne izbore, mala je vjerojatnost da se tako snažan pad ponovi i u ovoj godini. </p>
<p>Glavni ekonomist instituta Gernot Nerb odlučno je odbacio mogućnost gospodarskog rasta s negativnim predznakom u drugoj polovici godine. Međutim, podaci objavljeni sredinom tjedna sasvim sigurno nisu razlog za optimizam, i tek podupiru tezu o vrlo usporenom gospodarskom oporavku. </p>
<p>Znakovita je pritom njegova ocjena kako su prognoze koje je objavio IFO institut, o stopi gospodarskog rasta od 0,7 posto u ovoj godini, prilično ambiciozne, što vjerojatno možemo shvatiti kao najavu nove (druge u ovoj godini) negativne revizije. </p>
<p>Izjave predstavnika IFO instituta u potpunosti se poklapaju s najnovijim istupom Otmara Issinga, glavnog ekonomista Europske središnje banke, koji također ne vidi opasnost od nove recesije ili negativne stope rasta u Eurolandu. </p>
<p>U skladu s time, teško da će se ostvariti želje europskih poslovnih krugova, koji navijaju za smanjenje kamatnih stopa središnje banke, u cilju poticanja ekonomskog rasta. S obzirom na relativno snažan rast monetarnih agregata (uz stopu inflacije drugi stup monetarne politike u EMU), ECB ima i formalan razlog za suzdržanost, koja je vjerojatno još više učvršćena odbijanjem američkih monetarnih vlasti kada je u pitanju primjena ekspanzivnije monetarne politike.</p>
<p>Nakon postupnog rasta početkom ove godine (ali još uvijek ispod granice od 100 bodova), IFO indeks je u kolovozu zabilježio pad već treći mjesec zaredom, što je velikim dijelom posljedica duboke korekcije na tržištu kapitala, koja je, čini se, završena. </p>
<p>Međutim, promjena trenda na burzama dionica očito se nije dogodila dovoljno brzo da utječe na pesimizam njemačkih managera, a valja pritom imati na umu kako je ranijim priopćenjem institut jasno dao do znanja da bi tri mjeseca uzastopnog pada bili siguran znak pauze u gospodarskom oporavku. </p>
<p>Kada tome pridodamo i podatak da je komponenta indeksa koja se odnosi na procjenu aktualne situacije u kolovozu iznosila zaista niskih 77,3 boda (niže nego u listopadu prošle godine), komponenta budućih očekivanja zaista ne mijenja previše pesimističnu sliku. Doduše, ta je komponenta i u kolovozu (sedmi mjesec zaredom) bila iznad granice od 100 bodova, ali uz evidentan silazan trend (trenutno na 100,8 bodova), što samo potvrđuje ranije iznesene teze.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada: Struja za kućanstva od 1. rujna prosječno devet posto skuplja </p>
<p>Od 1. rujna kilovatsat struje za kućanstva koja imaju jednotarifno brojilo stajat će 60 lipa, dok će vlasnici dvotarifnog brojila kilovatsat u dnevnoj tarifi plaćati 64 lipe, a od 22 do 6 sati 32 lipe / Cijena struje za industriju i poduzetništvo ne mijenja se / Protiv zakona o poticanju ulaganja glasovala sva četvorica ministara iz HSS-a / Olakšice ne smije biti veće od polovice iznosa ulaganja / Prihvaćen operativni plan provedbe programa Vlade do kraja 2003. / Udarni projekti s točnim rokovima ostvarenja uglavnom vezani uz infrastrukturu</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Od 1. rujna kilovatsat struje za kućanstva koja imaju jednotarifno brojilo, stajat će 60 lipa. Vlasnici dvotarifnog brojila plaćat će kilovatsat u dnevnoj tarifi 64 lipe, a od 22 do 6 sati 32 lipe. Cijena električne energije za industriju i poduzetništvo neće se mijenjati. Tako je HEP rast prihoda, prema prošlotjednom naputku Vlade, ograničio na 4,47 posto, a od kućanstava će ubirati ukupno devet posto više novca.</p>
<p> Odobrivši novi tarifni sustav, članovi Vlade naglašavali su u četvrtak da će najveći teret novih cijena struje podnijeti kućanstva koja troše više od 5000 kilovatsati godišnje, a novi sustav hvalili su zbog jednostavnosti, usporedivosti i solidarnosti. </p>
<p>Prosječno hrvatsko kućanstvo troši oko 3800 kilovatsati. Visine računa ovisit će i o prilagođavanju navika potrošača koji imaju dvotarifna brojila novim terminima. Vlasnici jednotarifnih brojila dosad su 300 kilovatsati mjesečno (3600 kilovatsati godišnje) plaćali između 36 i 131 kunu. Po novoj će tarifi istu potrošnju plaćati 195 kuna, od čega 15 kuna iznosi fiksna naknada.</p>
<p> Vlasnici dvotarifnih brojila isti broj potrošenih kilovatsati plaćali su 113 kuna ako su 90 posto trošili danju u vrijeme skuplje tarife, a 10 posto po jeftinijoj cijeni. Oni će odsad pod istim uvjetima plaćati 197 kuna. Ako im uspije 90 posto struje potrošiti od 22 do 6 sati, račun će im iznositi 121 kunu.</p>
<p>Za razliku od sustava cijena struje koji je prihvaćen jednoglasno, protiv zakona o poticanju ulaganja glasovala su sva četverica ministara iz HSS-a. Naime, Vlada nije prihvatila prijedloge koje je iznio HSS-ov ministar obrta i malog podzetnštva Željko Pecek. Usprotivio se odredbama po kojima pravo na olakšice imaju samo trgovačka društva, a nemaju obrtnici te zadruge. Predložio je i da se zakon primjenjuje retroaktivno te da u saborsku proceduru uđe po hitnom postupku.</p>
<p>Ministar europskih integracija Neven Mimica upozorio je pak Vladu da predložene poticaje treba uskladiti s odredbama Sporazuma o stablizaciji i pridruživanju, prema kojem Hrvatska u sljedeće četiri godine može imati sustav državnih potpora samo ako olakšice ne prelaze 50 posto vrijednosti ukupne investicije. Premijer Ivica Račan naglasio je da loši rezultati postojećeg zakona o poticanju ulaganja svjedoče da ima i drugih krupnih faktora o kojima ovise ulaganja, kao što su pravna sigurnost, administrativne prepreke te parcijalni interesi, zbog kojih se koče neki važni projekti.</p>
<p>Vlada je usvojila Prijedlog zakona o slobodnim zonama i slobodnim skladištima te uredbu o osnivanju Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, koja je već postojala ali je ukinuta nakon smjene vlasti 2000. godine. </p>
<p>Gotovo bez rasprave prihvaćen je operativni plan provedbe programa Vlade do kraja 2003. Udarni projekti s upisanim točnim rokom ostvarenja uglavnom su vezani uz infrasrukturu. To su autoceste Zagreb-Split, Split-Ploče-Dubrovnik, Rupa-Žuta Lokva te koridor C5 (Baranja-BiH-Ploče). Veliki investicijski zamah u infrastrukturi, od kojeg potpredsjednik Vlade Slavko Linić očekuje da bi trebao omogućiti gospodarski rast između pet i sedam posto, temelji se i na modernizaciji HŽ-a, ulaganjima u riječnu luku Vukovar, kanal Dunav-Sava te plovni put rijeke Save. </p>
<p>Vlada planira i velika ulaganja u zaštitu okoliša i energetiku, posebice gradnju plinske mreže, operacionalizaciju programa kredita za razvoj turizma, nastavak gradnje tzv. Čačićevih stanova, te ostvarenje plana obnove. </p>
<p>Plan razvoja plinske mreže do 2011. godine, na što bi se do 2007. trebalo potrošiti oko 197 milijuna dolara, obuhvaća gradnju plinovodnih sustava: Pula-Karlovac, Lika, Dalmacija te središnje i sjeverne Hrvatske. Tim projektima trebala bi biti omogućena povećana dobava plina iz sjevernojadranskog podmorja. Prema riječima ministra gospodarstva Ljube Jurčića, do 2011. planirana je dobava 3,6 milijardi prostornih metara plina, milijardu više nego danas. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Građani u energetskom šoku</p>
<p>HEP je lani u redovnom poslovanju imao gubitke veće od 400 milijuna kuna / INA je u prodaji plina lani imala gubitak od gotovo milijardu kuna / Nakon uvođenja realnih cijena naftnih derivata, čini se da je definitivno prošlo i vrijeme jeftine struje i plina</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Potrošači su ove godine doživjeli i energetski udar na svoj ionako već dobro poljuljan standard. Prvo su u prvom dijelu godine nekoliko puta poskupili naftni derivati (prosječno za desetak posto), a sada su na red došli struja i prirodni plin. Vlada je u četvrtak prihvatila odluku o poskupljenju struje, prosječno devet posto za kućanstva. Kad se tome doda da će, barem tako očekuju u Vladi, ali konačnu odluku donose lokalni distrubuteri, kućanstva prirodni plin od 1. rujna plaćati 12,4 posto više - jasno je zašto su sindikati, većina opozicijskih stranaka i udruge potrošača odmah digli glas i upozorili da to mnogi neće moći izdržati. Vladu su stoga pozvali da barem odgodi poskupljenja, a potrošače da prestanu plaćati povećane račune. </p>
<p>Pitanje je ima li Vlada pravu alternativu za tako nepopularan potez. Jer, bez novca nema ni energije. Nerealne cijene dobrim su dijelom zaslužne za to što je HEP lani u redovnom poslovanju imao gubitke veće od 400 milijuna kuna, što nema dovoljno novca za održavanje zastarjele i preoptrećene mreže, pa svakih par dana neko turističko mjesto usred sezone ostane bez struje. Bez realne cijene teško je i graditi nove elektrane i dalekovode te dovesti struju u mnoge krajeve, gdje je uzaludno čekaju godinama, smanjiti velike gubitke na mreži, jer su i za to nužna velika ulaganja i zadovoljiti brojne druge potrebe potrošača. </p>
<p>INA bez realnih cijena plina, zbog čega je lani u tom dijelu poslovanja imala gubitke od gotovo milijardu kuna, ne može osigurati nove sve potrebnije količine plina, a u suradnji s državnom tvrtkom Plinacro kroz ulaganja od više stotina milijuna dolara pobrinuti da se plinska mreža proširi po cijeloj zemlji. Jer, kako nabavljati nove velike količine plina i graditi vrlo skupe magistralne plinovode kad Ini prodaja svakog prostornog metra tog energenta po dosadašnjoj cijeni donosi velik gubitak.</p>
<p>Zato je Vlada odlučila postupno eliminirati socijalnu politiku iz cijena energenata i prebaciti je tamo, gdje joj je i mjesto - u Ministarstvo rada i socijalne skrbi, koje je već predložilo državne subvencije za struju najsiromašnijim potrošačima. Ali, problem je u tome što bi subvencije trebale mnogima, a pitanje je koliko će biti raspoloživog novca. Dodatni razlog za strah su najave stručnjaka da je to samo prvi korak ka usklađivanju domaćih cijena energenata s europskim. A potrošači se s razlogom sve češće pitaju: kako s hrvatskim zaradama plaćati europske cijene energenata?</p>
<p>Dijelom si ipak mogu i sami pomoći - racionalizacijom potrošnje sve skupljih energenata. Jer, nakon uvođenja realnih cijena naftnih derivata, čini se da je u Hrvatskoj sada definitivno prošlo i vrijeme jeftine struje i plina. Zato je sada, barem dok su plin i struja uglavnom monopolne djelatnosti, na Vladi i Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti da što bolje pomire interese države, energetskih tvrtki i potrošača. Za nekoliko godina, cijene bi na uzdi na liberaliziranom tržištu prije svega trebala držati konkurencija. No, pitanje je neće li tada cijene biti još više od današnjih. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mirovine će biti devet posto manje?</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj trenutno ima 1.039.178 ljudi koji dobivaju mirovinu, a u sustav mirovinskog osiguranja uključeno je 1.441.908 osoba. Dakle, na jednog umirovljenika dolazi 1,39 zaposlenih iz čijih se plaća izdvajaju sredstva za popunjavanje mirovinskih fondova. Iz njih se mjesečno za isplatu svih mirovina izdvaja 1,99 milijardi kuna, a prosječna mirovina za lipanj bez dodatka od 100 kuna plus šest posto iznosila je 1504,59 kuna.</p>
<p>Dodatak dobivaju svi koji su umirovljeni do lipnja 1998. temeljem odluke tadašnje Vlade, koja je time odgovorila na odluku Ustavnog suda da se umirovljenicima vrati dug od oko 40 milijardi kuna, a mirovine usklade s plaćama za razdoblje u kojem su bile ograničene ranijim Vladinim uredbama. Naime, do 1993. mirovine su iznosile 70 posto prosječne plaće, a do 1998. taj je iznos pao za 48 posto, odnosno bio je 36 posto plaće. Tadašnja Matešina vlada nije željela priznati dug umirovljenicima, već samo dug HZMO-u za neisplaćivanje proračunskih sredstava potrebnih za isplatu povlaštenih mirovina (vojnicima, policajcima, saborskim zastupnicima, političkim zatvorenicima...). Dug je procijenjen na 7,5 milijarda kuna, a odlučeno je da će ga HZMO isplaćivati do kraja 2002. tako što će sve do tada umirovljene osobe dobivati 100 kuna i šest posto iznosa mirovine za lipanj.</p>
<p>Mirovine bi tako iduće godine mogle pasti u prosjeku 13 posto, pa je stoga premijer Ivica Račan, predstavljajući program nove Vlade, najavio da će se za mirovine u 2003. izdvojiti dodatnih 700 milijuna kuna. Mjesečno bi taj iznos bio 58 milijuna kuna i on bi bio dovoljan za manje od četiri posto povećanja svih mirovina na godišnjoj razini. Kako bi standard umirovljenika barem ostao na sadašnjoj razini, moguće je uključivanje sadašnjeg dodatka u osnovicu mirovine, a o tome će predstavnici umirovljenika s Ministarstvom rada i socijalne skrbi raspravljati u jesen.</p>
<p>Od ove godine, novost u sustavu mirovinskog osiguranja je njegova podjela na tri stupa. U prijedlogu Strategije razvoja mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi planira se uvođenje i nultog stupa za one koji bi dobivali nacionalnu mirovinu, jer nemaju dovoljno uvjeta za ulazak u prvi stup, dok bi se za starije i nemoćne koji zahtijevaju njegu kao dodatno osiguranje uveo četvrti stup. Do 2018. predlaže se i izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina za oba spola, a eventualnim povećanjem prosječne životne dobi moguće je da će se u mirovinu odlaziti još kasnije.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Komunalci prebacuju neučinkovitost na potrošače«</p>
<p>Sanacija PIK Vrbovca, za koju je potrošeno četiri milijarde kuna, nije dala nikakve rezultate, a trojica menadžera čije godišnje plaće iznose 80.000 dolara nisu uspjeli naći ni tržište za PIK-ove proizvode niti pojeftiniti te proizvode da bi bili konkurentni na tržištu, rekao je saborski zastupnik HSLS-a Jadranko Mijalić</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Čelnici HSLS-a Zagrebačke županije upozorili su u četvrtak na konferenciji za novinare da će poskupljenju struje i plina biti novi težak udar na standard građana. »Poskupljenje energenata je nužno, jer su energetski sustavi u iznimno lošem stanju i potrebne su im nove investicije, no nedopustivo je da komunalna poduzeća teret svoje neučinkovitosti prebacuju na krajnjeg potrošača«, rekao je potpredsjednik ŽV-a i saborski zastupnik HSLS-a Jadranko Mijalić.</p>
<p>Govoreći o gospodarskoj situaciji, Mijalić je kao najveće balaste istaknuo PIK-ove i brodogradnju, u čiju se sanaciju ulaže golem novac, a bez rezultata. Naveo je tako da sanacija PIK Vrbovca, za koju je potrošeno četiri milijarde kuna, nije dala nikakve rezultate, a trojica menadžera čije godišnje plaće iznose 80.000 dolara nisu uspjeli naći ni tržište za PIK-ove proizvode niti pojeftiniti te proizvode da bi bili konkurentni na tržištu. Predsjednik ŽV-a Ilija Krištić komentirao je odluku Joze Radoša da neće vratiti saborski mandat stranci, a posebno se čudi Radoševoj izjavi da je sam osvojio svoje saborsko mjesto. Ističući da je stranka za Radoša obavila sve poslove promidžbe i pripreme izbora, a »on samo dolazio na gotovo«, Krištić Radošu poručuje da vrati mandat »ako ima imalo morala«. O ponašanju Goranka Fižulića, Krištić, kako je rekao, neće ni govoriti.</p>
<p>Mijalić je upozorio na probleme koje HSLS-ovci imaju na terenu sa SDP-ovcima, te naveo da ga SDP u Vrbovcu bez razloga želi smijeniti iz gradskog vijeća, a iste probleme imaju i HSLS-ovci u Karlovcu.</p>
<p>Potpredsjednik Županijskog vijeća HSLS-a Mario Šipušić upozorio je da je nedavni ekološki incident u spalionici otpada Puto ozbiljno ugrozio zdravlje građana naselja Jakuševca i Mićevca, kao i vodocrpilišta s kojih se grad Zagreb opskrbljuje pitkom vodom. Izrazio je punu potporu HSLS-a građanima koji traže uklanjanje te spalionice iz njihove neposredne okolice, te protivljenje da Mraclinska Dubrava bude alternativna lokacija za spalionicu. »Nova lokacija spalionice treba biti studioznije pripremljena da njen rad ne bi ugrožavao zdravlje građana i vodocrpilišta«, rekao je Šipušić.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kurtović: DSV boluje od nedostatka informacija</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Državno sudbeno vijeće (DSV) izabralo je u četvrtak Denisu Pancirov-Parcen za sutkinju Županijskog suda u Karlovcu, između šest kandidata, Branka Ivića za suca Županijskog suda u Šibeniku, između tri kandidata, Vladimira Mikolčevića i Branimira Zoricu za suce Županijskog suda u Zadru, jednoglasno između deset kandidata, te Vladimira Ferenčevića koji je imao protukandidata, također jednoglasno za suca Županijskog suda u Virovitici. Ferenčević je zapravo potvrđen za suca tog suda. Naime, on je nedavno izabran za predsjednika Županijskog suda u Virovitici, ali nije bio i sudac u tom sudu, nego u Općinskom sudu u Virovitici. Prema zakonu pak, predsjednik suda, ako nije sudac, mora proći proceduru izbora za suca. </p>
<p>Neki članovi DSV-a izrazili su nezadovoljstvo, jer nemaju dovoljno podataka o kandidatima koje biraju za suce. Tako je dr. Anita Kurtović rekla da »DSV boluje od nedostatka informacija«, jer sudačka vijeća daju suviše štura obrazloženja o kandidatima za suce, pogotovo ako je riječ o negativnim mišljenjima. Zato u DSV-u nisu dovoljno upoznati s tim koga biraju za suce, pa mogu biti dovedeni i u zabludu o nekim kandidatima, rekla je Kurtović. Tako je spomenula da je, tek nakon izbora jednog suca u DSV-u, doznala da je protiv njega vođen kazneni postupak zbog imovinskog delikta, no pao je u zastaru.</p>
<p>Članovi DSV-a stoga su obvezali svog predsjednika Stanka Hautza da pošalje »okružnicu« sudskim vijećima, s napucima koje bi podatke trebali dostaviti o kandidatima za suce. Članove DSV-a ponajprije zanimaju statistički podaci o riješenim predmetima sudačkih kandidata, kao i o presudama koje su im »srušene« na višim sudovima.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
<p>Foto: Vjesnik/Josipa Baranić</p>
<p>HDZ-ovi čelnici uoči sastanka u Kninu</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sanader: HDZ neće u koaliciju sa SDP-om i HNS-om</p>
<p>KNIN, 29. kolovoza</p>
<p> – »Sporazumom o morskoj granici Slovenije i Hrvatske nije zadovoljna vlast, oporba, javnost, a ni u Sloveniji nisu posve zadovoljni, pa je najbolje da Vlada i premijer Račan kažu da je sporazum pogreška. Stoga Vladu i premijera pozivam da podnesu ostavku«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Kninu predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.</p>
<p>»Bivša, HDZ-ova vlast je riješila 99 posto graničnih pitanja, neriješen je ostao samo dio granice u Piranskom zaljevu. Postojala je državna komisija za granice koju su činili istaknuti stručnjaci, no nova ju je vlast ukinula i osnovala potkomisiju za granice. Račan je potom s Drnovšekom imao bilateralne razgovore, pa pitam koliki je to stupanj amnezije koju danas pokazuje premijer Račan, koji o tom sporazumu govori kao da ga je potpisala neka treća osoba, a ne on«, nastavio je Sanader.</p>
<p>Prema HDZ-u, Hrvatska je u težem međunarodnom položaju nego prije potpisivanja sporazuma i u lošijoj poziciji kad je riječ o arbitraži. »Vlast je još jednom iznevjerila očekivanja javnosti, ne vodi računa o državnim i nacionalnim interesima i ne zna ih braniti, pa tražimo ostavku premijera i cijele Vlade«, rekao je Sanader. </p>
<p>U nastavku je govorio o teškom gospodarskom stanju u Kninu, o protivljenju spajanju šibenske i kninske bolnice, a Komentirajući napise o stvaranju velike koalicije između SDP-a i HDZ-a te HDZ-a i HNS-a, Sanader je rekao da takva koalicija ne dolazi u obzir, dodavši: »Na iduće izbore HDZ ide samostalno, s realnim programom, a nakon izbora razgovarat će se o koalicijama. Zna se tko dolazi u obzir za koaliranje. Vrijeme je da se vlast suoči s ozbiljnošću hrvatske stvarnosti, a ne da se bavi usputnim, politikantskim temama«. Kad je riječ o poskupljenju energenata, Sanader smatra da će ugroziti standard najugroženijeg dijela stanovništva i sumnja da je »igra između državnih poduzeća koja dižu cijene struje i plina i Vlade dogovorena«.</p>
<p>Sanader i ostali članovi Predsjedništva HDZ-a obišli su izbjegličko naselje u Golubiću pokraj Knina, a potom je održana sjednica Predsjedništva.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kuntić: »Velike tvrtke se moraju uključiti u proces privatizacije u SRJ«</p>
<p>Politička klima je sada povoljna za to; bilo bi dobro da na područja gdje dominantno žive Hrvati dođu hrvatske tvrtke i zaposle mještane, ističe Petar Kuntić, dopredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i predsjednik foruma hrvatskih poduzetnika, EKON-a/ Još za vlasti HDZ-a obišli smo neka hrvatska ministarstva, gdje smo dobili obećanja da će se neki poslovi odvijati preko hrvatskih poduzetnika u SRJ, no poslovi između Hrvatske i SRJ uglavnom su prolazili pokraj nas</p>
<p>SUBOTICA, 29. kolovoza</p>
<p> – »Stereotipi o vojvođanskim Hrvatima koji su siromašni i nesposobni za posao naprosto nisu točni! Hrvati samo nisu dostatno eksponirani, ni ovdje u Vojvodini, niti u hrvatskim medijima«, počeo je priču o hrvatskim gospodarstvenicima u Vojvodini Petar Kuntić, dopredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i predsjednik EKON-a, foruma poduzetnika hrvatskog podrijetla iz Vojvodine. </p>
<p>»A Hrvati, opet, nisu eksponirani samo zato jer nitko od njih u posljednje dvije godine nije trebao platiti porez na ekstra profit koji su se obogatili zahvaljujući bliskim vezama s režimom Slobodana Miloševića«, nastavlja Kuntić i dodaje: »Uspješni vojvođanski Hrvati isključivo su se obogatili vlastitim trudom i sposobnostima«.</p>
<p>Niska uspješnih vojvođanskih Hrvata uistinu je impresivna. Darko Kenđel iz Sremske Kamenice u susjednoj državi već zavrjeđuje naslov »kralja ribe«, Alojzije Dulić iz Subotice koji se specijalizirao u proizvodnji plastičnih masa, ostvaruje godišnji prihod od nekoliko milijuna eura, kao i Joza Kolar iz Sombora, Josip Sabljak iz Sremske Kamenice i Josip Alaga u trgovini ili Lazo Baraković iz Subotice u proizvodnji poljoprivrednih strojeva... No, ako nekoga od njih pitate za poslovne kontakte s Hrvatskom, uglavnom sliježu ramenima. Premda uspješni i bogati, oni za Hrvatsku – ne postoje.</p>
<p>A njih četrdesetak se prije pet godina, nakon početka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja okupilo u EKON upravo radi uključenja u proces normalizacije odnosa dviju zemalja.</p>
<p>»Hrvatski korpus u Vojvodini nije beznačajan, htjeli smo da nas se ne zaobiđe u cijelom procesu za koji smo pretpostavljali da treba početi«, priča Kuntić i nastavlja: »Još za vlasti HDZ-a, obišli smo neka hrvatska ministarstva, gdje smo dobili obećanja da će se neki poslovi odvijati preko hrvatskih poduzetnika u SRJ. No, ili se mi nismo dovoljno nametnuli ili s hrvatske strane nije bilo dovoljno želje. Bez obzira na to što smo osam puta organizirano nastupali tijekom 1998. i 1999. na sajamskim manifestacijama u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, poslovi između Hrvatske i SRJ uglavnom su prolazili pokraj nas. Kad je u Beogradu bio organiziran nastup više od 400 gospodarstvenika iz Hrvatske, nas se nisu sjetili ni pozvati«.</p>
<p>Kontića je sve to ignoriranje jako pogodilo, te 1998. napušta Vojvodinu i odlazi u Beli Manastir, gdje radi kod Stjepana Kišpala, bivšeg direktora Belja. Tamo ostaje dvije godine, da bi se nakon izbora u listopadu 2000. vratio u Suboticu, ovaj put odlučan u namjeri da ustraje u predstavljanju interesa hrvatskih gospodarstvenika iz Vojvodine u suradnji s Republikom Hrvatskom.</p>
<p>U tom kontekstu, Kuntić smatra najvažnijim da Hrvatska u narednih godinu dana konačno shvati da se velike tvrtke moraju uključiti u proces privatizacije u SRJ. Podsjećajući i na riječi srbijanskog premijera, Zorana Đinđića, koji je i sam u Zagrebu pozvao na sudjelovanje u privatizaciji 7000 tvrtki u Srbiji, Kuntić upozorava da je tamo na djelu »ubrzana privatizacija«, što, po njegovim riječima, znači da u privatizaciji sad mogu odlučivati i općinske institucije, bez obaveznih slanja tendera u Beograd.</p>
<p>»Hrvatske tvrtke to moraju znati, a povoljna je i politička klima za eventualno uključivanje hrvatskoga gospodarstva u privatizaciji u SRJ«, tvrdi Kuntić, izražavajući želju da baš na područjima gdje dominantno žive Hrvati, poput Subotice, Sombora, Podunavlja, šokačkih sela od Bačkog Brega, Bačkog Noštara, Sonte, Vajske, Bođana i Plavna, dođu hrvatske tvrtke i zaposle mještane - Hrvate.</p>
<p>Drugi segment nezaobilazan u argumentaciji »obveze« uključivanja Hrvatske u tamošnju privatizaciju je jeftina radna snaga, a nije zanemariva ni potreba za »osnivanjem mješovitih hrvatsko-jugoslavenskih tvrtki koje bi zajednički izlazile na 200 milijuna ljudi veliko rusko tržište«.</p>
<p>Kuntić poziva hrvatske tvrtke i na otvaranje predstavništava u SRJ, pritom se ne hvaleći da su one tvrtke koje su to već uradile »zaposlile na tim mjestima tamošnje Hrvate«. Poznat je jedino primjer Bele Tonkovića, predsjednika DSHV-a i potpredsjednika Skupštine općine Subotica koji je zastupnik Tvornice turbina iz Karlovca i Tehnomehanike iz Marije Bistrice.</p>
<p>Premda ih hrvatsko gospodarstvo i dalje zanemaruje, vojvođanski Hrvati okupljeni u EKON-u ne posustaju. Za nekoliko dana će privesti kraju opširnu studiju »o mogućnostima gospodarske ekspanzije hrvatskih gospodarstvenika na područje Vojvodine«, pri čemu su se koristili iskustvima Mađara. Mađarski poduzetnici, na koje vojvođanski Hrvati pomalo gledaju sa zavišću, izuzetno su čvrsto povezani imajući podršku Budimpešte.</p>
<p>Što se, pak, Zagreba tiče, on vojvođanske Hrvate zasad samo – ignorira.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Zadnji trenutak za odluku: Europa ili Bush«</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Aktivisti Zelene akcije u četvrtak su ispred zgrade Vlade na Markovom trgu postavili transparent s natpisom »Kyoto i GMO: Europa ili BU$H«. Ministrima su aktivisti dijelili dopise sa svojim zahtjevima, a dan ranije premijeru Ivici Račanu poslali su otvoreno pismo u povodu summita o održivom razvoju u Johannesburgu.</p>
<p>»Zahtijevamo od Vlade da hitno ratificira Protokol iz Kyota i usvoji prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama te da obveže našu delegaciju na summitu da o tome izvijesti sudionike skupa«, rekao je programski koordinator Zelene akcije Toni Vidan. Domaći problemi apsolutno su prioritet, no, ističe Vidan, »summit je idealna prilika da se hrvatska Vlada odredi prema globalnim problemima te promijeni svoju neučinkovitu politiku prema zaštiti okoliša i održivom razvoju na domaćem planu i na taj se način javno prikloni Europi, a ne neodgovornoj i razornoj politici SAD-a«. </p>
<p>»Ja sam na ovoj strani, a ne na strani SAD-a«, komentirao je zahtjeve Zelenih pri ulazu u zgradu Vlade ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić.</p>
<p>»U inozemstvu Hrvatsku počinju smatrati neozbiljnom zemljom, koja puno priča, a malo radi«, napomenuo je Toni Vidan, navodeći primjer Srbije koja ima čak tri laboratorija za kontrolu GMO-a. Tako je, dodaje, prošlo ljeto Srbija stopirala pošiljku soje, poslala je u Bosnu i Hercegovinu, koja ju također nije prihvatila, pa je soja dospjela u Split, gdje joj se izgubio svaki trag. </p>
<p>»Prema posljednjoj izjavi ministra Andre Vlahušića, iz lipnja, problem GMO-a trebao bi se riješiti trajno, a ne prethodnim donošenjem privremenog zakona, i to kroz zakon o hrani. No nije precizirao kada«, rekla je predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić. Toni Vidan jedinu šansu za brže donošenje zakona o GMO-ima vidi u tome »da Europa potencira donošenje moratorija na GMO.</p>
<p>Zeleni u četvrtak nisu htjeli komentirati stopiranje donacije od oko 120.000 američkih dolara Zelenoj akciji u okviru programa jačanja nevladinog sektora, a od strane veleposlanstva SAD-a u Zagrebu. </p>
<p>»Ako Vlada ne napravi ništa po pitanju naših zahtjeva, krajem idućeg tjedna, pred kraj summita, organizirat ćemo veću prosvjednu akciju«, najavio je Vidan, dodajući da je zadnji trenutak za odluku: Europa ili Bush.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Škole će davati 2800 kuna za branitelje portire?</p>
<p>Škole bi participirale u plaćama dok se to radno mjesto ne počne financirati iz državnog proračuna / Neki misle da branitelji nisu podobni za rad u školama, što je besmisleno, kaže viši savjetnik u Ministarstvu prosvjete Zvonimir Erceg</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> – Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih ratnih veterana general Ivan Prodan okupio je u četvrtak 20-ak ravnatelja zagrebačkih škola kako bi im predstavio projekt Zajednice o zapošljavanju branitelja na novom zanimanju portir-zaštitar u školama.</p>
<p>Da je riječ o projektu koji bi mogao krenuti već ove školske godine potvrđuje činjenica da su u Zavodu za zapošljavanje razgovarali sa 154 branitelja, od kojih se oko 100 želi zaposliti u školama kao portiri-zaštitari.</p>
<p>Prema riječima člana radne skupine za izradu projekta zapošljavanja branitelja Jeronima Govorka, branitelji će dobiti ugovore o radnom odnosu, no kako financijska podloga projekta još nije u potpunosti riješena, očekuju da će škole participirati u plaćama branitelja sa 2800 kuna mjesečno. </p>
<p>»Trudimo se da taj iznos nakon nekog vremena bude manji, odnosno da se i to radno mjesto uskoro financira iz državnog proračuna«, rekao je Govorko. </p>
<p>Kako tvrde u Zajednici, Ministarstvo prosvjete i Zavod za unapređenje školstva dali su odobrenje za edukacijski program branitelja za novo zanimanje koji bi u 142 sata obuhvatio predmete: ustavno ustrojstvo Hrvatske, državne institucije i njihova organizacija rada, ovisnost o drogi, alkoholu i cigaretama, zaštita na radu, prva pomoć i organizacija pozorničke službe. U sklopu 142 sata, planira se da branitelji provedu 84 sata praktičnog rada u nekoj odgojnoj ustanovi.</p>
<p>Kad je riječ o braniteljima koji su se odazvali pozivu Zavoda za zapošljavanje, Zajednica apelirala da oni koji nemaju afiniteta za rad s djecom ili imaju poroka kojih se ne mogu riješiti odustanu od rada u školi.</p>
<p>Kad prođu edukaciju, branitelji bi osim poslova portira, trebali obilaziti školu i promatrati događaje oko nje da bi se spriječilo neprihvatljivog ponašanja i, prije svega, prodaja droge. </p>
<p>Zajednica je izradila i Okvirni nastavni plan za profil portir-zaštitar, prema kojem bi svaki zaposlenik na tome mjestu trebao imati određene sposobnosti. Navodi se, primjerice, sposobnost razgovijetnog govora, emocionalna otpornost, odgovornost na poslu, brzo reagiranje i razmišljanje, jasno razlikovanje boja i slično. Ipak, osnovni uvjeti koje bi svatko morao zadovoljiti prije polaska na edukaciju, su hrvatsko državljanstvo, završena srednja škola i liječnička svjedodžba medicine rada.</p>
<p>Da u Zajednici namjeravaju strogo kontrolirati novi školski kadar pokazuje i primjer da, osim alkohola i cigareta, branitelji na radnom mjestu ne bi smjeli konzumirati ni žvakaće gume (!). Ističu, također, da su se nekad u školama kao portiri zapošljavali oni koji nisu uspijevali naći nikakav drugi posao, no odsad, kažu, više neće biti slučaj.</p>
<p>»Neki misle da branitelji nisu podobne osobe za rad u školama, što je besmisleno«, kaže viši savjetnik u Ministarstvu prosvjete prof. Zvonimir Erceg. General Prodan je zaključio kako nema nikakvih dokaza o tome da su samoubojstva branitelja povezana isključivo sa PTSP-om. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Istarski HIP tužio premijera Račana</p>
<p>PULA, 29. kolovoza</p>
<p> – HIP Istarske županije u četvrtak je Ustavnom sudu podnio tužbu protiv Ivice Račana zbog »eklatantnog i u povijesti modernih država neprimjerenog postupka prepuštanja državnoga teritorija drugoj državi«, izvijestio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik istarskoga HIP-a Ninoslav Mogorović. Po njegovim riječima, parafirani granični sporazum sa Slovenijom za Hrvatsku nije međunarodno-pravno obvezujući, no isto tako ga sada Ivica Račan, tvrdi on, ne može jednostavno povući bez za Hrvatsku štetnih posljedica. To može učiniti samo Ustavni sud Republike Hrvatske, dodao je Mogorović. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Frakcijska knjiga zasad spala na Jerka Zovaka</p>
<p>Milan Bandić decidirano odbacio nagađanja da ima ikakve veze s osnivanjem frakcije</p>
<p>i da će se pridružiti Zovaku/ Zasad imam mogućnosti djelovanja unutar SDP-a, a ako se tu nešto promijeni, neću osnivati frakciju, nego ću otići iz stranke, poručuje Tomac</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Nakon što je ovih dana član SDP-a iz Slavonskog Broda Jerko Zovak obnovio gotovo dvije godine staru priču o osnivanju frakcije, neki viđeniji SDP-ovci, koje su mediji već vidjeli u njoj, javno su odbacili i svaku pomisao na to. Frakcija će se navodno zvati Hrvatski socijaldemokrati i startat će u listopadu, ali u njoj neće biti ni potpredsjednik Sabora dr. Zdravko Tomac ni zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Njih dvojicu su mediji, uz tvrdnju da su ionako glavni Račanovi oponenti u stranci, već »učlanili« u Zovakovu frakciju, uzimajući pritom kao argument i svježu polemiku između Tomca i Ivana Ninića. Međutim, Milan Bandić je rezolutno demantirao nagađanja da sudjeluje u osnivanju Hrvatskih socijaldemokrata. »Nije mi ni na kraj pameti sudjelovati u stvaranju frakcije unutar stranke koju sam stvarao«, kazao je Bandić, naglasivši da o tome nema nikakvih informacija, a kamoli da ima važnu ulogu u osnivanju frakcije.</p>
<p>Jedan visokopozicionirani SDP-ovac, koji je htio ostati anoniman, uvjeren je da su sve to samo medijske spekulacije. »Bandić je i član Predsjedništva SDP-a i čelnik zagrebačke organizacije, najjače u zemlji, pa što će njemu frakcija, kad ima bezbroj mogućnosti djelovanja u stranci«, izjavio je. </p>
<p>Isto je u četvrtak Vjesniku rekao i dr. Zdravko Tomac. »Zasad ne razmišljam o tome, iako načelno podržavam frakcije u SDP-u i drugim strankama, jer to može biti korak do veće demokratizacije«, naglasio je, ali i znakovito dodao: »Zasad imam mogućnosti djelovanja unutar stranke i nemam razloga za frakcijom. Ako bi se tu nešto promijenilo, ako bi i iz stranke počele stizati optužbe - poput onih koje su nekad stizale iz Beograda, a prema kojima sam ja ustaša - otišao bih iz SDP-a, a ne bih osnivao frakciju!«. </p>
<p>Na pitanje slaže li se sa Zovakovom ocjenom da je SDP u nacionalnim pitanjima otišao previše ulijevo, a u socijalnim previše udesno, dr. Tomac odgovara da se protivi crno-bijelim pojednostavljivanjima i tvrdim formulacijama.</p>
<p>»Ali, uvjeren sam da treba otvoriti raspravu o tome u kojoj se mjeri i kako danas rješavaju i izražavaju i nacionalna i socijalna pitanja u SDP-u i društvu. Tu istovremeno ima proturječnih procesa. Za razliku od Zovakovih tvrdnji, neki kritičari žestoko optužuju Račana da je u nacionalnim stvarima otišao previše udesno i da praktički nastavlja Tuđmanovu politiku, što 'dokazuju' i njegovim i mojim odlaskom u Bleiburg«, kaže Tomac i dodaje da se hrvatski nacionalni identitet danas treba graditi na sasvim drugim osnovama, primjerenima 21. stoljeću, »a ne na sukobu ustaša i partizana, kao što misle neki u SDP-u i izvan njega«.</p>
<p>I kad je riječ o socijalnim pitanjima, Tomac zagovara nijansiranu raspravu. »Jer, dok s jedne strane ima dovoljno povoda da se Vladi predbaci nedovoljna socijalna osjetljivost, s druge su podaci iz kojih se vidi da se iz proračuna za socijalu danas izdvaja dvaput više no ranije«. </p>
<p>Dr. Tomac se nije htio upuštati u ocjenu ima li Zovak uopće šansi za osnivanje frakcije, rekavši tek da će frakciju možda osnovati i u nju ući oni koji misle da im to može pomoći u artikuliranju vlastite pozicije. </p>
<p>Inače, u SDP-u baš i nema puno onih koji su spremni nešto više reći o Zovakovoj mogućoj frakciji, još manje polemizirati s tvrdnjama da su u SDP-u ojačale radikalno lijeve snage te da je u unutarstranačkoj demokraciji učinjen korak unazad. Glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan kaže da ne može komentirati frakcije, jer njih u SDP-u - nema. </p>
<p>»Već se dvije godine najavljuju frakcije, a od toga nikad ništa. Ne znam ni koji je program Zovakove navodne frakcije ni tko su ljudi u njoj. Znam, međutim, da u SDP-u postoji pravo na različita mišljenja i da svatko ima mogućnost boriti se za svoje stavove. I naš statut dopušta institucionaliziranje različitih mišljenja i okupljanje struja, ali nitko to dosad nije iskoristio«, podsjeća Dragovan. </p>
<p>Jedan istaknuti socijaldemokrat, koji nije htio da mu spomenemo ime, na traženje da komentira Zovakovu ocjenu o radikalno lijevim snagama koje nose prevagu u SDP-u, samo je nonšalantno uzvratio pitanjem: »Ma molim vas lijepo, a tko je uopće taj Zovak?! Ja mislim sasvim suprotno od onoga što on tvrdi. Ali, tko je uopće on da bih s njim polemizirao?!«. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Herceg: Obnova kuća gotova do sredine 2004. godine</p>
<p>Pri kraju je obnova gotovo 4000 kuća koje su obuhvaćene programom obnova za 2001. i 2002. godinu, kazao je pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva na konferenciji za novinare/ Započinje novi program obnove 3600 kuća, najavio Herceg</p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - »Program obnove kuća za 2001. i 2002. godinu, prema kojem se u Hrvatskoj trebalo obnoviti oko 4000 kuća, upravo se privodi kraju. Osim 3250 obnovljenih kuća koje su spremne za primopredaju, u roku 15 dana predviđa se i završetak radova na preostalim stambenim objektima«, rekao je u četvrtak dr. Ljudevit Herceg, pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva na konferenciji za novinare.</p>
<p>Prema njegovim je riječima u sklopu tog programa obnovljen niz stambenih objekata u Borovu i Vukovaru, a još ih je 400 u fazi projektiranja. Također je na cijelom području Hrvatske obnovljeno i desetak škola, đačkih domova i sportskih dvorana čiji će ključevi biti predani do početka školske godine, a dovršeni su i radovi na tridesetak objekata u sklopu vodoopskrbe. Završena je i obnova desetak crkava koja se dijelom financirala iz Fonda za razvoj, a dijelom iz ostalih izvora.</p>
<p>Herceg je ujedno najavio da se upravo kreće u novi program obnove stambenih jedinica (2002./2003). Njime bi se obnovilo 3600 obiteljskih kuća, uglavnom novcem iz državnog proračuna, dok bi se 600 kuća obnavljalo iz sredstava međunarodne zajednice. »Natječaj za izvoditelje tih radova izlazi u petak«, rekao je Herceg, a za sudjelovanje u tim radovima interes je pokazalo čak 350 građevinskih tvrtki.</p>
<p>Herceg je napomenuo da kasne samo radovi na 210 stambenih jedinica u Osječko-baranjskoj županiji (tzv. »Pustare«) zbog izvjesnih problema s građevinskim zemljištem. Prema njegovim riječima, na adresu Ministarstva stiglo je do kraja 2001. godine oko 38.000 zahtjeva za obnovu od kojih će oko 8000 biti pozitivno riješeno, velik dio upravo kroz spomenuti program obnove za iduću godinu. »No, dobar dio ostalih rješenja neće biti pozitivno jer se radi o dvostrukim zahtjevima, o zahtjevima za kuće koje nisu oštećene ili za one koje pripadaju kategoriji kuća za odmor«, rekao je Herceg. Također istaknuo da bi program obnove kuća u potpunosti mogao završiti do sredine 2004. godine. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Nema arbitriranja na policijskim palubama</p>
<p>Račan i Drnovšek najprije moraju smiriti političke strasti, formirati arbitražne komisije koje dogovaraju sadržaj, mjesto zasjedanja, sastav i rokove arbitraže, pa dok ona zasjeda pripremiti vlastite javnosti na to da je odluka tog tijela obvezujuća i da je tek crta koju one povuče - državna granica</p>
<p>Piranska luka </p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Višegodišnje sporazumijevanje Hrvatske i Slovenije o zajedničkih 670 kilometara granice ni jedan trenutak nije bilo upakirano u celofan međunarodnog ugovaranja. Da jest, bila bi u njemu i stavka - što u slučaju da se dvije strane nađu u sporu. Klauzula o arbitraži riješila bi pitanje »suca«, a države bi samo morale reći u čemu je problem.</p>
<p>Prema posljednjim izjavama, slovenski premijer Janez Drnovšek bi na arbitražu dao kompletnu granicu. Ivica Račan s hrvatske strane poručuje da predmet arbitriranja mogu biti samo Piran i spornih (je li stvarno spornih i u kojoj mjeri) sedam kilometara uz kanal Sv. Odorika. Prema tome, na sljedećem premijerskom susretu njih bi dvojica trebala reći što zapravo hoće. Nakon toga, osnovat će se hrvatska, odnosno slovenska komisija koja će vrlo precizno utvrditi sadržaje premijerskih želja.</p>
<p>Tek tada se može zboriti o osnivanju arbitražnoga tijela. Međutim, stručno upozorenje kaže da se u izjavama obiju strana, a onda i prateće medijske svite, uporno rabi pojam »arbitraže pred međunarodnim sudom«. Taj institut jednostavno ne postoji. Kompromis ili pristatna pogodba (što je prijevod pojma arbitraže) može se postići pred ad hoc arbitražom (s obzirom da nastaje nakon izbijanja spora u Piranskom zaljevu). Odluka takvoga tijela, o čijem se sastavu i brojnosti članova Hrvatska i Slovenija moraju dogovoriti, je obvezatna. Međunarodno javno pravo poznaje i institute mirenja ili koncilijacije, odnosno posredovanja, no njihove odluke nisu obvezatne, makar se činilo da pritisak iz Europe i na Sloveniju i na Hrvatsku daje naslutiti da bi se spor mogao rješavati i tako, kao dokaz časnosti i zrelosti pograničnih partnera.</p>
<p>No, ni Drnovšek ni Račan ne daju previše ni mirenju ni posredovanju, pa valja očekivati da će se rasplet piranskoga spora morati uobličiti u međudržavnom sporazumu o arbitraži. Stranke će njime ugovoriti nadležnost arbitraže i točan sadržaj arbitriranja. Njime se može odrediti i rok u kojem se odluka mora donijeti.</p>
<p>Nadalje, sporazum će utvrditi i broj (uglavnom neparni, radi lakšeg dosizanja konačne odluke) članova arbitraže. Države predlažu jednak broj članova, a »neparnog« će člana odrediti predsjednik Međunarodnog suda u Haagu. </p>
<p>Obje države mogu svoj spor (ali opet sporazumno) iznijeti i pred Stalni arbitražni sud u Haagu koji djeluje prema dvjema konvencijama, iz 1899. i 1907. godine. Iako se zove sudom, to nije sudište već neka vrsta »imenika« mogućih sudaca iz svih zemalja članica tih konvencija koje dostavljaju po četiri imena iz svojih stručnih resursa. Iz Hrvatske su na tom popisu trenutačno Ljerka Alajbeg, Božidar Bakotić, Jakša Muljačić i Budislav Vukas.</p>
<p>Drugo tijelo pred kojim se može naći Piranski zaljev jest Sud za mirenje i arbitražu u okviru OESS-a sa sjedištem u Ženevi. Države članice daju po jednog predstavnika za arbitražu (dr. Vukas i njegova zamjenica dr. Nina Vajić, sutkinja Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu) i dva za mirenje (dr. Bakotić i Stanko Nick).</p>
<p>Za razliku od arbitraža, postoje još i Međunarodni sud u Haagu i Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu. Tek toliko da se zna o spektru tijela pred kojima se piranski valovi mogu naći sporazumiju li se dvije države o nekom od njihovih nadležnosti.</p>
<p>Iako je u načelu princip središnje crte koja ide spornim zaljevom čest oblik rješavanja sličnih sporova, u hrvatsko-slovenskim odnosima oko Piranskog zaljeva nikako ne može biti riječ o granici. To je privremena mjera. Da bi bila državna granica, mora se utvrditi međudržavnim sporazumom i taj dokument brani suverenitet jednih i drugih bolje od policijskih patrolnih brodova. A dok do tog sporazuma ne dođe, uobičajeno je u međunarodnim odnosima zaustaviti sve aktivnosti na spornom području da ribarske mreže, osim istkanih, ne bi dobile i neku puščanu rupu.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Zašto se u Kninu ne grade 'Čačićevi' stanovi?«</p>
<p>Nije točno da smo potpisali izjavu o povratku u obnovljene kuće, već samo da pristajemo na obnovu/ Naše su se porodice u međuvremenu povećale; ne tražimo milostinju, te stanove možemo otkupiti po tržišnoj cijeni, kažu Josip i Mićo Orlić Jurić, predsjednik i tajnik Udruge Kijevljana/ Žalio sam se na nekvalitetnu obnovu; sutkinja Općinskog suda je bila ovdje, pogledala, zapisala i otišla, žali se Jure Teskera/ Problem je i to, tvrde Kijevljani, što su na obnovu imali pravo samo oni koji su ovdje imali prebivalište, a nisu oni koji su prije rata imali 'papirnato' prebivalište u mjestu gdje su radili </p>
<p>KIJEVO, 29. kolovoza</p>
<p> – Pri ulasku u Kijevo čini se da se radi o mjestu koje ne more stambene brige, jer se sve crveni od krovova. Ipak, stambeni problem Kijevljana posljednjih je mjeseci top tema, posebice nakon što je Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva na adrese 135 Kijevljana uputilo opomene pred tužbu za iseljenje iz stanova u Kninu i naložilo im povratak u obnovljene kuće u Kijevu. Prvi rok za iseljenje je prošao, a novi je početak školske godine. </p>
<p>Kijevljani, koji su nakon Oluje uselili u stanove u vlasništvu Grada Knina, odlučili su u tim stanovima ostati, zahtijevajući da se isprave pogreške počinjene u obnovi kuća i infrastrukture u Kijevu. Kako bi zaštitili svoja, kažu, Ustavom zajamčena prava, osnovali su Odbor za zaštitu prava Kijevljana i potpisali peticiju za ostanak u kninskim stanovima. </p>
<p>»Kolektivno nas se napada pa ćemo se i kolektivno braniti«, rekao je Vjesniku Mićo Jurić-Orlić, predsjednik novoosnovanog Odbora.</p>
<p>Kako se obnavljalo kuće u Kijevu, kome su obnovljene, a kome nisu, pokušali smo saznati na licu mjesta. U kući Jure i Marije Teskere na prvi pogled sve je u redu. Na drugi, uočavamo da je krov trošan, pa smo se brzo povukli iz potkrovlja, da su pregradni zidovi na katu popucali kao i podovi. Najveću pukotinu, u koju stane kutija cigareta, domaćini su nam pokazali na vanjskom dijelu kuće. »Kuća je obnavljana 1996. godine. Spomenko Franjić koji je bio zadužen za obnovu 'nabio' mi je i račun za struju od 3700 kuna koji sam morao platiti. Žalio sam se na nekvalitetnu obnovu zbog čega se u kuću ne mogu vratiti. Sutkinja Općinskog suda je bila ovdje, pogledala, zapisala i otišla, a mene se u međuvremenu tjera da iselim iz stana u Šibeniku u koji sam za rata uselio«, priča Jure Teskera, navodeći da skoro svaka kuća ima sličan problem.</p>
<p>Riječju, veliko je ogorčenje Kijevljana obnovom kuća i infrastrukture. Problem je, kažu, što je obnova počela odmah nakon rata, prije nego je donesen Zakon o obnovi. Na obnovu su tako, navode, imali pravo samo oni koji su ovdje imali prebivalište. »Mnogi naši ljudi su prije rata radili u Splitu pa su zbog posla morali tamo imati i 'papirnato' prebivalište. Svi su oni izigrani.</p>
<p> Tako je danas moguće da na obnovu imaju pravo otac i jedan sin, a drugi nema zato što je on nakratko 'trbuhom za kruhom' otišao u Split ili Zagreb«, jadaju se Kijevljani.</p>
<p>Više je primjera da šesteročlana porodica ima pravo na 85 četvornih metara obnovljenog doma, a dobili su svega pedesetak. Takvih problema imaju porodice Ante Cicvarića, Mije Maloče... </p>
<p>Josip Orlić-Jurić još ne može u novu kuću koja se tek počela graditi. Ona stara šestog stupnja oštećenja nije za obnovu pa je on dobio pravo na gradnju nove na drugoj lokaciji. »Morao sam uložiti 25.000 eura da izgradnja konačno krene, a onda je iznenada izvođač otišao. Uložio sam žalbu još lani, ali odgovora nema«. </p>
<p>Mićo Orlić-Jurić prije rata imao je najveću kuću u Kijevu koja je u ratu bila baza policiji. Kuća je bila pete kategorije oštećenja, a na obnovu gospodarskog dijela, vlasnik nema pravo. Krov curi pa stalno ima problema s vlagom od koje se diže parket, kvari se centralno grijanje. »Morao sam uložiti svojih 80.000 maraka da u kući mogu stanovati. Sve što sam zaradio u Njemačkoj otišlo je za kuću koju je netko trebao kvalitetno obnoviti. Država je novac izdvajala, ali je on dijelom negdje ispario. Gdje – neka se utvrdi revizijom«, kaže Mićo Orlić Jurić.</p>
<p>U Kijevu nam skreću pozornost i na neke neobnovljene kuće. Kuća poginulog branitelja Frane Jurića Arambašića, koji je ubijen 28. kolovoza 1991., još nije obnovljena jer se njegovoj obitelji uskraćuje pravo obnove zbog prebivališta u Splitu. Na obnovu nemaju pravo ni članovi porodice ubijenih Ivana i Jakovice Ercegovac koje je neprijatelj ubio na kućnom pragu, a onda bacio u bunar.</p>
<p>Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić kazao je da se u Kijevu mora obnoviti još pedesetak kuća, a oko 400 ih je obnovljeno. Kijevljani tvrde – nekvalitetno, u što smo se i sami uvjerili, i traže reviziju obnove kuća i infrastrukture te reviziju utrošenog proračunskog novca.</p>
<p>Mićo Orlić-Jurić i Josip Orlić-Jurić, predsjednik i tajnik Odbora za zaštitu prava Kijevljana, tvrde i da Kijevljani imaju pravo na dio kninskog stambenog fonda. </p>
<p>»Naše su se porodice u međuvremenu povećale, a u obnovi smo za dijete dobili po deset kvadrata, a sada to dijete ima svoju porodicu. Mi ne tražimo milostinju, te stanove možemo otkupiti po tržišnoj cijeni«, navode predsjednik i tajnik Odbora. </p>
<p>»Gdje će sutra, ako iselimo iz kninskih stanova, naša djeca ići u školu? Lani je ovdje u Kijevu osnovnu školu od prvog do četvrtog razreda pohađalo ukupno osam đaka, a u zgradi je smještena i općinska uprava. U Kninu mnogi rade, tamo im djeca idu u školu i vrtić. Autobusne veze Kijeva i Knina su loše, a prije rata imali smo za Split najmanje desetak autobusnih linija«, navode i kažu da je opomena koju su dobili protuustavna. </p>
<p>Nije točno, dodaju, »da smo potpisali izjavu o povratku u obnovljene kuće, već samo da pristajemo na obnovu«. Pitaju zašto se tzv. Čačićevi stanovi ne grade i u Kninu te zašto Agencija za prodaju nekretnina (APN) ne otkupljuje kuće onih koji su ih voljni prodati. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Antičević-Marinović: Slučaj suca porotnika u Šibeniku narušava ugled pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - »Loš položaj Hrvatske na ljestvicama korumpiranosti uzrokovan je i nedonošenjem zakona o sprečavanju sukoba interesa«, rekla je u četvrtak novinarima ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. Naglasila je da je njezino ministarstvo već uputilo prijedlog tog zakona u proceduru. </p>
<p>Minstrica smatra taj zakon »jako potrebnim« jer »građani imaju pravo točno znati što mogu očekivati od državnih dužnosnika«. U to ministrica ubraja, primjerice, podatke o imovnom stanju prije stupanja na dužnost i nakon njena napuštanja, te obvezu da tvrtke u vlasništvu dužnosnika ne posluju s državom. Smatra da državni dužnosnici ne bi smjeli biti članovi ni upravnih ni nadzornih odbora jer je to u svijetu vrlo rijetka praksa.</p>
<p>Komentirajući ponavljanje glavne rasprave u procesu za zločine počinjene u šibenskom zaleđu, ministrica je naglasila da takvi događaji »pomalo ruše ugled pravosuđa, ali ga još više ruše pokušaji da se neke nepravilnosti zataškaju, sakriju od javnosti i ne sankcioniraju«. </p>
<p>Dodala je da predsjednik šibenskog Županijskog suda mora ispitati je li sudac porotnik mogao predvidjeti da će otići u bolnicu. Jer, objasnila je, u tom slučaju mogao je upozoriti glavnog suca koji bi u skladu s tim planirao i termin vijećanja. Iako su to zahtijevali odvjetnici obrane, oboljeli sudac porotnik, zbog kojeg se i ponavlja rasprava, neće sudjelovati.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Milana Oreškovića nikad nisam upoznao niti ispitivao, kaže Turek </p>
<p>Za slučaj Oreškovićeva pritvaranja saznao sam tek u svibnju prošle godine, kad je MUP-u uputio novu predstavku, pa je očito da je Milan Orešković u zabludi, rekao je ravnatelj Protuobavještajne agencije </p>
<p>ZAGREB, 29. kolovoza</p>
<p> - Ravnatelj Protuobavještajne agencije (POA) Franjo Turek opovrgnuo je u četvrtak tvrdnju Milana Oreškovića, svjedoka na suđenju »gospićkoj skupini«, da ga je, kao djelatnik SZUP-a, ispitivao krajem 1991. u Gospiću.</p>
<p>»Milana Oreškovića osobno nikad nisam upoznao, nikad s njim nisam razgovarao - ni nasamo, niti u nazočnosti drugih osoba. Prema tome, nikad nad njim nisam provodio nikakvu obradu i u to vrijeme uopće nisam znao da je pritvoren, niti mi je poznato da je boravio u SZUP-ovim prostorijama u Gospiću«, tvrdi Turek u priopćenju.</p>
<p>Milan Orešković je u srijedu, svjedočeći na suđenju »gospićkoj skupini« na Županijskom sudu u Rijeci, izjavio da je bio uhićen tri mjeseca krajem 1991. u Gospiću, da su ga maltretirali, povremeno premlaćivali i ispitivali prvooptuženi iz »gospićke skupine« Tihomir Orešković, njegov brat Ivica Orešković i Franjo Turek, tada djelatnik Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP), koji je bio na ispomoći u Gospiću.</p>
<p>Od njega su, kako je rekao, tražili da napiše sve što zna od tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, ministru unutarnjih poslova Josipu Boljkovcu, njegovu zamjeniku Slavku Degoriciji i još nekim osobama iz MUP-a, a što on nije htio učiniti. Turek u svom priopćenju ističe da je za slučaj Oreškovićeva pritvaranja saznao tek u svibnju prošle godine, kad je Orešković, nakon nekoliko ranijih predstavki u kojima ga nije spominjao, uputio MUP-u novu predstavku u kojoj je navedeno i Turekovo ime.</p>
<p>Turek kaže da su nadležne jedinice MUP-a, po službenoj dužnosti i na njegov zahtjev, provjeravale navode iz predstavke i da nisu utvrdile nikakve činjenice o njegovoj povezanosti s Oreškovićevim pritvaranjem niti ikakvo protuzakonito djelovanje u vrijeme boravka i rada u Gospiću.</p>
<p>Podsjeća da je u Gospiću za vrijeme rata službovao od početka rujna do 25. listopada 1991. godine, te da je sve svoje spoznaje o zbivanjima vezanima uz sudski proces protiv »gospićke skupine« kao svjedok optužbe iznio u istražnom postupku i na sudskoj raspravi 12. kolovoza ove godine.</p>
<p>»Dakle, na temelju navedenoga, očito je da je Milan Orešković u zabludi ili je doveden u zabludu o čijim razlozima ne mogu i ne želim spekulirati, osim što još jednom imam potrebu naglasiti da su njegovi navodi koje se odnose na mene, u cijelosti neistiniti«, tvrdi Turek.</p>
<p>Navodi i to da u svojoj dosadašnjoj karijeri, koju je u cijelosti proveo u MUP-u, SZUP-u i POA-u, nikad nije postupio suprotno zakonima i pravilima struke. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Tomičić: Norac se suprotstavio Kariću </p>
<p>RIJEKA, 29. kolovoza</p>
<p> - »Potkraj srpnja 1991. u Gospić je iz Ministarstva obrane prispjela zapovijed da se ustroji 118. brigada Hrvatske vojske, i to po jedna bojna u Brinju, Gospiću i Otočcu. Ali, to nije bilo moguće do listopada«, objasnio je stanje u Gospiću na početku Domovinskog rata brigadir HV-a Frane Tomičić. On je svjedočio u četvrtak na suđenju »gospićkoj skupini« u Županijskom sudu u Rijeci.</p>
<p> Kako je ispričao, »prethodno su ustrojena samo četiri voda. Nije bila riječ o vojnom ustroju, nego su to bile skupine ljudi koje su trčale tamo gdje bi se zapucalo«. Napomenuo je da je 118. brigada ustrojena u listopadu 1991., te da je Mirko Norac i prije toga vođen kao zapovjednik vojske u Gospiću, »a zapovijedao je autoritetom«. Svjedok je do 1991. bio ravnatelj gospićkog Srednjoškolskog centra, zatim je organizirao narodnu zaštitu, a u 118. brigadi bio je prvi načelnik obavještajne službe. Kaže da je o odvođenju civila iz Gospića saznao 1992. iz tiska. </p>
<p>Tomičić je rekao da zbog stalnih borbi nije bilo vremena ustrojiti 118. brigadu, a bilo je i opstrukcije Srba koji su radili na evidenciji u bivšoj Teritorijalnoj obrani. </p>
<p> Gospić je prvi put žestoko bombardiran 30. kolovoza 1991., a Tomičić podsjeća da su dva dana prije toga gotovo svi Srbi napustili grad.</p>
<p> Na Norčevo pitanje kakav je bio omjer snaga ZNG-a i srpske strane, svjedok je istaknuo da su prema njegovoj prosudbi Srbi bili deset puta jači, posebno u oružju i tehnici, te da su gospićki Srbi osnovali svoj odred od 500 ljudi. </p>
<p>»Jesam li izdavao zadaće HV-u u Brinju«, pitao je Norac Tomičića, koji je odgovorio da su Brinjci sami organizirali obranu. »Brinjska i otočka satnija bile su neovisne i nije ih bilo moguće dovesti u Gospić«, dodao je svjedok. Sjeća se i da se Norac usprotivio predsjedniku Kriznog štaba Gospića Anti Kariću da HV ide u akcije nedovoljno uvježbana i slabo naoružana. </p>
<p>Svjedokinja Gordana Jurić rekla je da o nestanku svog oca Vase Jelinića do danas nije ništa čula. U četvrtak je bio pozvan i Vlado Narančić, ali je prije suđenja kazao sutkinji Iki Šarić da je najvjerojatnije riječ o zabuni, jer njemu nitko nije nestao u Gospiću. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>U masovnoj grobnici Drnišani pogubljeni krajem II. svjetskog rata?</p>
<p>DRNIŠ, 29. kolovoza</p>
<p> - Drniški gradonačelnik Ante Đelalija i ravnatelj Gradskog muzeja Drniša Joško Zaninović potvrdili su u četvrtak na konferenciji za novinare postojanje još jedne masovne grobnice na drniškom području iz II. svjetskog rata.</p>
<p>Zaninović je s kriminalističkom policijom ovaj tjedan obavljao istragu na gradskom groblju Sv. Ivana u Badnju, gdje je 24. kolovoza Ivan Ćupić, dok je uređivao obiteljsku grobnicu, slučajno otkrio veći broj ljudskih ostataka. »Odbačena je mogućnost da je riječ o osobama pokopanima u zajedničku obiteljsku grobnicu, jer je pregledom 14 otkrivenih tijela utvrđeno da su osobe ubijene hladnim oružjem, što se vidi na lubanjama, a nisu pronađeni ostaci zrna iz vatrenoga oružja«, istaknuo je Zaninović. </p>
<p>»Prikupljena je veća količina podataka, koja bi mogla početi osvjetljavati sudbinu oko 1000 Drnišana pogubljenih krajem II. svjetskog rata. U tijeku je izrada popisa žrtava«, kazao je. </p>
<p>Uz tijela, koja su pronađena na dubini 70 do 140 centimetara, pronađena je i aluminijska vojna oznaka koja je zacijelo pripadala ustaškom časniku, te više gumba s odjeće bez obilježja. </p>
<p>»Pretpostavlja se da su počinitelji tog zlodjela sa žrtava skidali sve identifikacijske oznake, osobito ustaške. Egzekucije, poznato je, u drniškom su se kraju provodile od početka studenoga 1944., a kulminirale su sredinom 1945. od kada najvjerojatnije potječe i ta grobnica«, kazao je Zaninović. </p>
<p>Ante Đelalija istaknuo je da je to četvrta otkrivena masovna grobnica na drniškom području. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020830].
|
