NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020130].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212532 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Fižulić: »Ako pobijedi, Budiša treba ući u Vladu, ali ne nužno na mjesto zamjenika premijera«</p>
<p>Uvođenje veta u najmanju je ruku dvojbeno. Ne vjerujem da bi nas dvostruka kontrola oslobodila pogrešaka. Bitno je da svaka stranka koalicije utvrdi način donošenja odluka koje obavezuju i članove izvršne vlasti na određeni način ponašanja </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - S ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem razgovarali smo uoči subotnjeg sabora HSLS-a o odnosima u stranci i vladajućoj koaliciji, kao i posljedicama nestabilnosti pojedinih stranaka na rad Vlade, ali i investicijske klime.</p>
<p>• Posljednja se prepucavanja unutar HSLS-a odražavaju i na stabilnost Vlade. Kako Vlada funkcionira u ovakvim uvjetima i koliko se to odražava na potencijalnu investicijsku klimu?</p>
<p>- U najmanju ruku dio svog radnog vremena morate koristiti na stvari koje su izvan djelokruga rada Vlade. Vladu dekoncentrira bilo kakva politička nestabilnost uzrokovana reagiranjima ili načinom rada čelništva pojedinih stranaka. Uvijek je daleko opasnije utječe li ta politička nestabilnost na to kako inozemni partneri percipiraju Hrvatsku. Bio bih sretan da koalicija odradi posao do kraja i da odnosi u koaliciji omogućuju Vladi da efikasno radi. To nije pitanje samo HSLS-a, jer je bilo mnogo primjera gdje su i čelnici drugih stranaka imali političkih ispada koji su štetili odnosima u koaliciji i efikasnosti Vlade i nepotrebno su se politizirale teme koje to nisu zasluživale.</p>
<p>• Dražen Budiša se treći put kandidira za predsjednika HSLS-a, najavljuje da će, pobijedi li, neki ministri iz HSLS-a, osobito zamjenik premijera Goran Granić, morati otići. Kako ćete se vi postaviti u toj situaciji, hoćete li vratiti stranci mandat, podnijeti ostavku ili pokušati ostati ministrom?</p>
<p>- Zaboravlja se da su još u srpnju prošle godine svi članovi izvršne vlasti, ne samo ministri nego i zamjenici i pomoćnici, Velikom vijeću HSLS-a ponudili mandate na raspolaganje. Takva pisana odluka postoji i uvijek se mogla i može aktivirati. Nakon što se konstituiraju nova tijela stranke, Malo i Veliko vijeće, pristojno je da svaki član izvršne vlasti ponudi svoj mandat na raspolaganje. Ponajprije zato što se nalazimo na polovici mandata i potrebno je analizirati rad svih članova Vlade.</p>
<p>Bez analize pojedinačnog doprinosa uspješnosti Vlade ne može se jasno ni odrediti pozicija HSLS-a u izvršnoj vlasti. Osobno ću se podrediti odluci stranačkih tijela.</p>
<p>Kao jedan od utemeljitelja HSLS-a, mnogo sam vremena proveo radeći u stranci i ponajprije mi je cilj da HSLS i dalje bude faktor stabilnosti u vladajućoj koaliciji. Cilj mi je da sve što je Vlada dobro napravila valorizira i biračko tijelo na idućim izborima i da ne dođe do usporavanja eurointegracijskih procesa jer bi to bilo porazno za brži razvoj Hrvatske.</p>
<p>• U slučaju Budišine pobjede, gotovo je sigurno da će on na mjestu zamjenika premijera zamijeniti Gorana Granića. Što će Vlada izgubiti Granićevim odlaskom?</p>
<p>- Sve je to još vrlo neizvjesno, jer ne znamo tko će na HSLS-ovom saboru pobijediti. Teško je bez članstva u Vladi kvalitetno obnašati dužnost predsjednika stranke. Taj smo problem imali na samom početku, kad sam se osobno zalagao za to da Budiša bude i član Vlade. Postane li predsjednikom HSLS-a, očekujem da će ući u Vladu. O poziciji će odlučiti pregovori HSLS-a, premijera i drugih koalicijskih partnera. No to nije nužno mjesto zamjenika premijera.</p>
<p>Vlada ne mora nužno drugu polovicu mandata odraditi u istom sastavu niti u istom ustrojstvu. Možda dođe do drugih kombinacija. Ima cijeli niz nepoznanica. Važno je, međutim, na to ne gubiti vrijeme. Ako ćemo idućih nekoliko mjeseci razmišljati koje kadrovske promjene povući, to će bitno usporiti i reforme koje Vlada provodi.</p>
<p>• Nagađa se da bi Granić mogao otići na mjesto predsjednika Uprave Ine. Kako to komentirate?</p>
<p>- U novinarstvu i politici to se zove puštanje probnih balona. Poznavajući Gorana Granića, kad bi kojim slučajem odlazio iz Vlade, sumnjam da bi odlazio na mjesto predsjednika Uprave Ine.</p>
<p>• Odlazi li u HEP?</p>
<p>- Ne vjerujem.</p>
<p>• Budiša prigovara lošem funkcioniranju Vlade i zalaže se za to da tri glavne stranke u koaliciji imaju pravo veta na Vladine odluke u pripremnoj fazi. Kako bi Vlada tada funkcionirala?</p>
<p>- Uvođenje veta u najmanju je ruku dvojbeno. Ne vjerujem da bi mehanizam stranaka ili Sabora spriječio Vladu da povremeno donosi odluke koje mora povući. I Sabor je kadar donositi zaključke ili odluke kojima obvezuje Vladu da čini stvari koje su nemoguće. Sabor je, primjerice, donio zaključak na prijedlog HSP-a, uz podršku i saborske većine, da se mora uvesti carinska stopa nula na sve automobile bez obzira na porijeklo. Taj je zaključak besmislen jer smo Sporazumom sa EU-om već dali carinsku stopu nula. Ako bismo ipak tako postupili, kad budemo ulazili u EU morali bismo uvesti carinsku stopu od 10 posto na uvoz azijskih automobila, a te bi zemlje onda imale pravo od nas tražiti kompenzaciju.</p>
<p>Ne vjerujem da bi nas dvostruka kontrola oslobodila pogrešaka. Bitno je da svaka stranka koalicije utvrdi način donošenja odluka koje obavezuju i članove izvršne vlasti na određeni način ponašanja. To je osnovni problem. Kako riješiti problem funkcioniranja HSLS-a, koji je dio vladajuće koalicije, i članova izvršne vlasti.</p>
<p>• Budiša se zalaže i za ukidanje mjesta potpredsjednika i zamjenika predsjednika Vlade, koji prema njegovim riječima funkcioniraju kao nadministri u Vladi. Jesu li ta mjesta zaista suvišna i jeste li vi ograničeni činjenicom da postoji i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo?</p>
<p>- Kad smo na početku 2000. odlučivali o kompoziciji Vlade, radi ravnopravnosti ministarstava napustili smo koncept HDZ-a i državnih ministarstva kad su pojedini ministri istodobno bili i potpredsjednici Vlade. Ni jedan od ta dva modela nije idealan. Odnos između potpredsjednika i ministara unutar koordinacije ovisi zapravo o njihovim osobnim odnosima, jer koordinacija može težiti da stvara vlastiti paralelni aparat. Ako dolazi do različitog promišljanja rješavanja određenih problema, pitanje je tko je zapravo u pravu, potpredsjednik ili ministar koji obuhvaća određeni resor. No dok god pristajete biti članom tog tima, smatrate da je politika koja se provodi i vaša politika.</p>
<p>Onog trenutka kad količina razmimoilaženja postane tolika da to više ne možete pokrivati, ostaje samo da se povučete iz tog tima. Normalno, kada i stranka osjeti da se više ne provodi politika za koju se ona zalaže, ima se pravo povući iz takvog koalicijskog dogovora.</p>
<p>• Kakva su vaša iskustva s potpredsjednikom Linićem?</p>
<p>- Bilo je na početku mnogo problema dok se nismo navikli jedan na drugoga. Ukupno sam zadovoljan. Kao ministar gospodarstva nisam bio natjeran da radim poslove koje osobno ne prihvaćam. I sad stojim iza svih svojih odluka. Druga je stvar jesam li se intimno slagao sa svime što su radili drugi ministri ili Vlada.</p>
<p>• Ponovno se traži da članovi Vlade izađu iz svih upravnih i nadzornih odbora. Je li to provedivo?</p>
<p>- Nije tako jednostavno odgovoriti na to pitanje. Pitanje je o kojim se društvima radi. Za mene je mnogo veći problem tko sve sjedi u onih 300 trgovačkih društava iz portfelja Fonda za privatizaciju i na koji način članovi tih NO-a - koji primaju naknadu, za razliku od nas iz izvršne vlasti koji ne primamo nikakvu naknadu za rad u NO-u - shvaćaju svoju dužnost, odnos prema vlasniku i provođenju volje vlasnika i kakav odnos imaju prema upravama. Sjediti u NO-u, a ne znati čitati račun dobiti ili bilancu stanja je besmislica. U Hrvatskoj se uvriježilo, još iz doba HDZ-a, da je mjesto u NO-u nešto što ti pripada jer si politički podoban i da je to sasvim zgodna sinekura. Dio ljudi koji se bave politikom očekuje da ih politika nagradi zato što su neko vrijeme pripadali određenoj političkoj ideji ili stranci. </p>
<p>To je problem koji je i na početku mandata ove vlade bio i te kako izražen, kad su se stranke natjecale koja će poslati veći broj članova ili aktivista na određene položaje. Tek kasnije smo uvidjeli kakva je zabluda bila s mjestom pomoćnika ministra, koje je primarno stručno, a koje smo na početku mandata pretvorili u političko. Tek se kasnije za to mjesto počeo raspisivati natječaj. </p>
<p>Očekujem da uprave proanaliziraju isplativost spajanja NN-a i Vjesnika</p>
<p>• U javnosti se u posljednje vrijeme spekulira o spajanju Vjesnika i Narodnih novina. Kako gledate na tu opciju?</p>
<p>- U Hrvatskoj ne može ništa proći, a da se istog trenutka ne ispolitizira i da se ideja koja treba biti analizirana i osporena s nekakvim pokazateljima opravdanosti ili neopravdanosti unaprijed odbaci. Takav je bio slučaj sa spajanjem i koncentracijama u brodogradnji i s Narodnim novinama i Vjesnikom. I jedno i drugo su tvrtke u stopostotnom državnom vlasništvu. U susjednoj Austriji ozbiljan dnevni list ima istodobno prilog kakav su u nas Narodne novine. Za očekivanje bi bilo da uprave i nadzorni odbori naprave analizu toga kakva bi sinergija izašla iz spajanja. Ako nema nikakve uštede, ako nema nikakva boljitka za vlasnika, onda ta ideja ne drži vodu. Riječ je o gospodarskoj i financijskoj činjenici koju treba osporiti ili dokazati. U nas se i to ne može ako se ne uvede politika, nekakve zakulisne igre i određena podmetanja. Nisam ni za niti protiv. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pašalić: HTV je strogo kontroliran i cenzuriran</p>
<p>Neću reći da dio novinara i medija ne kritizira vlast i Vladu. Ali ta kritika nije na razini stvarnog stanja u državi, a ono je još mnogo gore, tvrdi saborski zastupnik HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - »Cenzura u medijima danas je jača nego u vrijeme HDZ-a«, kazao je dr. Ivić Pašalić, saborski zastupnik HDZ-a, u emisiji »Obrnuta priča« Obiteljskog radija. Što je time mislio kontroverzni političar kojemu se na dušu, uz dugu listu »grijehova« koje je počinio dok je bio jedan od najmoćnijih ljudi u državi, stavlja upravo kontrola i vođenje uređivačke politike nekolicine domaćih medija? Godinama se govorilo da Pašalić naredbama s Pantovčaka dirigira što će novine pisati, a što neće.</p>
<p>»Argumentirat ću to na nekoliko načina i razina. Kad je riječ o hrvatskoj javnosti, sva istraživanja pokazuju da HTV utječe više od 80 posto na kreiranje javnog mijenja. Dakle, ključna točka koja ometa normalan rad hrvatskog društva, osobito demokracije, je HTV. On je strogo dirigiran, kontroliran i cenzuriran«, kaže Pašalić za Vjesnik, obrazlažući izjavu danu u radijskoj emisiji.</p>
<p>• Ne možete reći da tako nije bilo i za vrijeme HDZ-a, jer je dobro poznato što se tada događalo na HTV-u!</p>
<p>- Ne mogu reći da HDZ nije utjecao na televiziju. Ali ako analizirate informativne emisije u vrijeme HDZ-a, ako pogledate podatke analitičara međunarodne zajednice, mjereći sekunde i minute koliko je bila prisutna tadašnja opozicija i tadašnja vlast, pa ako to usporedite s današnjim stanjem, situacija je porazna. U svim političkim emisijama koje su ranije bile emitirane, odnos predstavnika vlasti i opozicije je bio pola-pola, ili možda jedan više iz vlasti u odnosu na opoziciju. A danas hrvatska opozicija, neovisno o tome je li riječ o HDZ-u ili nekoj drugoj oporbenoj parlamentarnoj stranci, ne može reći svoje mišljenje. Tako je kad je riječ o elektronskim medijima.</p>
<p>A kad se radi o tiskanim medijima, imate manje-više očitu situaciju. Brojni su se urednici nakon 3. siječnja 2000. ili u mjesecima nakon toga javno hvalili i otvoreno rekli da su vodili takvu uređivačku politiku koja je išla na rušenje HDZ-a. Postoje dokazi, a to su javno izrečene tvrdnje glavnih urednika najutjecajnijih tiskanih medija i ako analizirate strukturu pisanja današnjih medija i napravite anketu u kojoj ćete pitati ljude kako danas žive, vidjet ćete rezultate. Nedavno sam čitao jednu ozbiljnu anketu u kojoj je rečeno da oko 90 posto ljudi smatra da danas živi lošije ili isto kao prije dvije godine. To u današnjim medijima ne možete nigdje pročitati.</p>
<p>• To nije točno. U većini medija, posebno tiskanih, svakodnevno se može pročitati vrlo oštra kritika rada Vlade i svih njezinih poteza i istina je da je većina novina nimalo ne štedi!</p>
<p>- Neću reći da dio novinara i medija ne kritizira vlast i Vladu. Ali ta kritika nije na razini stvarnog stanja u državi, a ono je još mnogo gore.</p>
<p>• Nije istina ni da HDZ nema mjesto u medijima i da mu se ne daje prostora. O HDZ-u se piše, analizira i komentira i nije »na ledu«.</p>
<p>- Svaka stranka mora biti dovoljno pametna da kreira događaje i da ono što radi objektivno bude vijest. Ne može ni jedna stranka, pa ni oporbena, tražiti svoju zajamčenu kvotu. Ako stranka ima neki suvisao prijedlog, onda će za to biti prostora u medijima. To ne sporim. Stranke moraju promijeniti način svoga rada i ne mogu očekivati da će njihova priopćenja sama po sebi biti vijest. I tu se slažem. Ali ono što želim ponoviti jest da bi glas javnosti, a to znači glas medija u ime te javnosti, o stvarnim hrvatskim problemima trebao biti glasniji. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Papa se protivi olakom razvodu crkvenog braka</p>
<p>Papa preporučuje pravnicima da slijede savjest i pokušaju ljude pomiriti. Ako drukčije ne ide, moraju slijediti zakon. U tom slučaju oni ne sudjeluju u razvodu braka nego ga samo konstatiraju, kaže prof. Adalbert Rebić</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. ovih se dana obratio sucima Rimske Rote, vatikanskog Crkvenog suda, i rekao im da su odvjetnici i suci koji su uključeni u brakorazvodne parnice nerijetko na kušnji savjesti. Stoga im je Papa preporučio temeljno načelo: da trebaju izbjegavati osobnu uključenost u bilo što što bi moglo značiti suradnju na razvodu braka. Kako to javne suce i odvjetnike (one koji su istodobno i katolički vjernici) dovodi u prijepor s obvezama koje imaju kao državni službenici, teologa Adalberta Rebića pitali smo što za njih zapravo znači Papin poziv. </p>
<p>»Papa kao vrhovni poglavar Katoličke crkve i ne može drukčije nego zastupati temeljne vrijednosti kršćanskog morala. Otprije je bilo jasno da katolički vjernici ne smiju aktivno sudjelovati u bilo kojem procesu koji ozakonjuje nešto što je protivno obitelji. To što Papa sad savjetuje tiče se najprije onih pravnika koji su na odgovornim mjestima unutar Crkve, kao što su razni ženidbeni sudovi i sl. No Papa pritom misli i na one trendove unutar Katoličke crkve koji idu ka popustljivom ozakonjenju razvoda braka«, komentirao je Rebić Papin poziv katoličkim sucima i odvjetnicima da izbjegavaju sudjelovanje u brakorazvodnim parnicama.</p>
<p>»Pritom Papa misli i na katolike laike koji sudjeluju i na javnim brakorazvodnim parnicama. Njima se preporučuje da slijede svoju savjest i pokušaju predložiti ljudima da ne idu putem razvoda nego putem pomirenja. I u tom smislu treba razumjeti Papin savjet«, pojašnjava naizgled kontroverznu poruku prof. Rebić.</p>
<p>O tome predviđa li crkveno pravo kakve sankcije za vjernike koji kao suci ili odvjetnici ne poslušaju Papinu preporuku, jer im pozitivno pravo naše države ne dopušta odbijanje parnica na kojima su po dužnosti obvezni sudjelovati, Rebić kaže: </p>
<p>»Ne, nisu predviđene sankcije. To je poziv koji se tiče savjesti katoličkih vjernika. Vjernik se neće teško ogriješiti o zakonodavstvo Crkve ako kao državni činovnik slijedi državne zakone. Ali i u tom će slučaju pokušati pomoći strankama da se pomiri. Očito je Papin apel usmjeren protiv popustljivosti sudaca i odvjetnika u brakorazvodnim procesima. Naime, Papa ističe da supružnike najprije treba pokušati pomiriti, a ako drukčije ne ide, pravnici moraju slijediti zakon. U tom slučaju, oni ne sudjeluju u razvodu braka nego ga samo konstatiraju.« </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Znidarčić-Begović: Razvod opravdan ako štiti djecu</p>
<p>Odvjetnica Zvjezdana Znidarčić-Begović kaže za Vjesnik da je Papin apel da pravnici u građanskim postupcima trebaju podržavati nerazrješivost braka dobrodošao. Zvjezdani Znidarčić-Begović kao odvjetnici obraćali su se parovi koji su tražili razvod. Ona kaže da je u takvim slučajevima zagovarala potrebu očuvanja braka. Iznimke su situacije gdje se djeca mogu zaštititi samo razvodom. Tada se razvod mora odobriti, kao i tamo gdje postoji nasilje u obitelji, kaže Znidarčić-Begović, pojašnjavajući da u takvim slučajevima veća šteta nastaje očuvanjem braka nego njegovim razvrgnućem. </p>
<p>»Papin apel govori i da je dopustivo sudjelovati u razvodu ako se na drugi način ne mogu 'postići ini zakoniti ciljevi', zaštita djece i sprečavanje nasilja u obitelji. Pa i kanonsko pravo poznaje 'rastavu od stola i postelje' koja sadrži razdvojeni život, ali trajnu nerazrješivost braka,« kaže odvjetnica i praktična vjernica Zvjezdana Znidarčić-Begović. B. B.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S... </p>
<p>U Virovitici živim u kazalištu!</p>
<p>Dora Lipovčan, glumica </p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Naravno. Pijem je ujutro, prije spavanja, kao i na tulumima. </p>
<p>• Kako je biti Zagrepčanka na privremenom radu u Virovitici? </p>
<p>- Super, 8. veljače u kazalištu Virovitica imamo premijeru predstave »Hamlet u Mrduši Donjoj«, u kojoj glumim Anđu. Virovitičani su vrlo uigrana ekipa, pa je s njima užitak raditi. U njihovu kazalištu uspješno je postignuta intimna atmosfera. </p>
<p>• Gdje živite kad radite u Virovitici?</p>
<p>- U kazalištu. Imam krevet pokraj scene. Kad se probudim, popijem kavu i - iziđem na scenu. </p>
<p>• Dosta vremena provedete i u vlaku na relaciji Zagreb-Virovitica. Kako koristite to vrijeme?</p>
<p>- Mnogo čitam dok se vozim. Kupujem veoma mnogo knjiga. Dvije stvari za koje mi nikad nije teško izvojiti novac su knjige i čarape!</p>
<p>• Kakva je situacija u Lijepoj našoj za mlade glumce?</p>
<p>- Malo je posla, a puno dobrih glumaca iz moje generacije poput Hane Hegedušić, Rakana Rushaidata i Ane Begić. Smatram da se stvorila kritična masa mladih glumaca koja bi, ako im se da malo prostora, mogla stvoriti novu fazu u hrvat skom glumištu.</p>
<p>• Što ne »štima«u hrvatskoj kinematografiji?</p>
<p>- Vrlo mnogo režisera i glumaca je kvalitetno. No karika koja nedostaje su scenaristi i dobre priče. Osim toga, snima se samo četiri filma godišnje.</p>
<p>• Da li Vam slobodnije scene na filmu ili u kazalištu predstavljaju problem?</p>
<p>- Glumila sam u Vrdoljakovu filmu »Duga mračna noć« i nešto slobodnije scene. Sve je to samo dio posla. Ako je ugodna atmosfera na snimanju, problema nema. Ako može glumiti moje lice, mogu i - moje grudi. </p>
<p>• U kojoj je mjeri potrebno glumiti i u privatnom životu? </p>
<p>- Ne volim privatno glumiti, jer bi mi to uzelo dosta koncentracije. Tko bi zapamtio što ste sve i kome rekli. Uostalom, glumci su plaćeni da glume, pa zašto to raditi i besplatno. Neki ljudi ipak vole zamišljati da su ono što nisu. No to je čisti - gubitak vremena. </p>
<p>• Pamti li publika više negativne ili pozitivne likove? </p>
<p>- Negativce je zanimljivije raditi. Više je posla i veća je motivacija razmišljati o psihološkoj podlozi nekog lika. Ženske pozitivne uloge nekad su se popularno zvale i - naivke. One su bile zamišljene na principu »dođeš, prošetaš, trepneš« i pokažeš koliko si lijepa. No ne može se uvijek generalizirati. </p>
<p>• Potječete iz umjetničke obitelji. Gluma kao Vaš odabir čini se kao neizbježnost?</p>
<p>- Kod mene je izbor zanimanja došao sasvim spontano, jer su mi i mama i tata, kao i baka i djed cijeli život bili povezani s kazalištem, pisanom riječi i pjesmom.</p>
<p>• Kako provodite slobodno vrijeme?</p>
<p>- Volim ići na koncerte ili na mjesta gdje se svira blues, jazz ili rock. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Milijun kuna za proširenje biciklističkih staza!</p>
<p>Projektom koji se nastoji provesti u djelo već osam godina omogućit će se brži dolazak do studentskih domova ili rekreacijskih centara/ U Zagrebu se za sada može voziti samo po nekim dijelovima grada/ Osim gradnje novih biciklističkih staza, spuštat će se nogostupi u razini već postojećih traka te će biti postavljena vertikalna signalizacija</p>
<p>Zbog velikih gužvi u gradu i opterećenosti zagrebačkih cesta osobnim automobilima te javnim gradskim prijevozom, ove će godine Grad, na radost mnogih biciklista, ipak naći sluha i novca za uređenje biciklističkih staza.</p>
<p>U koordinaciji Gradskog ureda za izgradnju grada i Gradskog ureda za promet, već na proljeće bi se središte grada trebalo početi otvarati za bicikliste. Jedan od planova bio bi spojiti biciklističkom stazom Cvjetni trg i Jarun.</p>
<p>Povezivanjem postojećih biciklističkih staza i traka u funkcionalnu cjelinu proširit će se biciklistička mreža, a ta gradska investicija vrijedna je milijun kuna.</p>
<p>Tim projektom, koji se nastoji realizirati već osam godina, nastojalo bi se povezati i omogućiti dolazak biciklima do fakulteta, studentskih domova, sportsko-rekreacijskih centara i slično.</p>
<p>Čitav bi se posao sastojao od spuštanja rubnjaka na križanjima, iscrtavanja crta za odvajanje biciklističkih staza od ostalog prometa, iscrtavanja simbola bicikla na biciklističkim stazama, vertikalne signalizacije te odlagališta za bicikliste.</p>
<p>Iako zagovornici zdravog života, umjesto gradskih motornih prometala, preporučuju korištenje bicikla, u Zagrebu se za sada biciklom može voziti samo po nekim dijelovima grada.</p>
<p>Trake za bicikle iscrtane su na pločnicima Ljubljanske avenije i Slavonske avenije, Selskoj, Horvaćanskoj, Prilazu baruna Filipovića, Vukovarskoj, Ulici kneza Višeslava, Trgu kralja Petra Krešimira, Aveniji Marina Držića, Heinzelovoj ulici, Maksimirskoj, Ulici Gjure Deželića, Ulici Svetice, Ulici Republike Njemačke, Islandskoj, Ukrajinskoj i Ulici Hrvatske bratske zajednice. </p>
<p>No na gotovo većini tih ulica (osim na Horvačanskoj cesti i u Ulici Svetice) vožnja je otežana zbog nogostupa koji nisu spušteni u razini biciklističkih staza.</p>
<p>Prema riječima biciklistice i glavne urednice časopisa »Bicikl« Darinke Širole, velik problem u Zagrebu je i nedostatak parkirališta za bicikle pred različitim objektima.</p>
<p>Iako je još prošloga ljeta pokrenuta akcija »Dobrodošli na biciklu», prema kojoj bi se uz darovanu naljepnicu časopisa, upravo vlasnici objekata trebali potaknuti da osiguraju parkirališta za bicikle, rezultat akcije koja još traje nije zadovoljavajući.</p>
<p>- Najviše su za suradnju s nama i postavljanje parkirališta za bicikle zainteresirane knjižnice, te samo nekolicina fakulteta i banaka, rekla nam je Širola. Također je istaknula da je jedan od razloga što su Zagrepčani manje zainteresirani za vožnju biciklom i taj što se boje krađe.</p>
<p>Mnogi Zagrepčani biciklisti, kao i Darinka Širola, nadaju se da će Zagreb uskoro postati metropola i po uzoru na druge zemlje Europe, osim drugih sadržaja, imati i razvijenu te dobro povezanu i uređenu biciklističku mrežu. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Čačićevi stanovi« pred Poglavarstvom</p>
<p>Gradonačelnik će izlaganje iskoristiti kako bi koalicijskom partneru poslao jasnu poruku da prestane svojatati program Vlade i u javnosti stvarati sliku da program nije, i da vjerojatno i ne bi bio pokrenut da »HNS nije došao na vlast« / Stručne službe Gradske skupštine još nisu zaprimile ostavku gradonačelnika</p>
<p>Na vrhuncu prošlotjedne svađe dvoje koalicijskih partnera na sjednici Poglavarstva, potaknute (kasnije opovrgnutom) izjavom ministra Radimira Čačića da je Poglavarstvo korumpirano i da zato zapinje provedba POS-a, gradonačelnik je najavio izvješće o tome što je sve Grad Zagreb pod njegovim vodstvom učinio u provođenju programa poticajne stanogradnje.</p>
<p>- Gradonačelnik će nakon današnje sjednice Poglavarstva novinarima i članovima Poglavarstva podnijeti izvješće, kratko je, u razgovoru za Vjesnik, u utorak potvrdila glasnogovornica Vesna Kiprijanovska.</p>
<p>Neslužbeno pak doznajemo da će spomenuto izvješće gradonačelnik iskoristiti kako bi koalicijskom partneru poslao jasnu poruku da prestane svojatati program Vlade i u javnosti stvarati sliku da program nije, i da vjerojatno i ne bi bio pokrenut da »HNS nije došao na vlast«.</p>
<p>Tome u prilog govori i Darinko Kosor, njegov bivši suradnik i zamjenik za gospodarstvo iz HSLS-a. U razgovoru za Vjesnik Kosor je podsjetio da je upravo on bio zadužen za odabir lokacija na kojima će se graditi stanovi.</p>
<p>- POS je pokrenuo stari saziv Poglavarstva, izabrali smo četiri lokacije, a nova koalicija samo je nastavila posao, HNS nije u pravu kada prisvaja zasluge za pokretanje programa, rekao je Kosor, koji zamjera što nakon njegova odlaska nije obrađeno ni jedno novo zemljište.</p>
<p>U međuvremenu, u Gradskoj skupštini polako se slažu kockice dnevnog reda sjednice najavljene za četvrtak.</p>
<p>Kako saznajemo, stručne službe ni u utorak nisu zaprimile kuvertiranu ostavku gradonačelnika, pa se pretpostavlja da bi ona trebala stići danas. Samim time ranije tražena točka dnevnog reda »o glasanju o nepovjerenju gradonačelniku« postat će bespredmetna.</p>
<p>Na temu ostavke Odbor za izbor i imenovanja zaključit će »kako je ostavka povod za donošenje zaključka o razrješenju«. Gradonačelnik ne mora, ali i može, ako smatra potrebnim, izići za govornicu Skupštine i zastupnicima govoriti o svojoj ostavci.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sveučilišna bolnica i akademski driblinzi</p>
<p>Iako je Ministarstvo zdravstva početkom studenoga prošle godine prihvatilo konačan prijedlog modela izgradnje Sveučilišne bolnice, koji je izradila posebno organizirana skupina pri gradskim vlastima, to ni slučajno ne znači da je isplativost nastavka gradnje tog projekta sigurna. Dapače, u priči oko Sveučilišne bolnice toliko je nejasnoća da bi brzi ulazak u dovršetak njezine gradnje bilo čisto zaobilaženje volje onih koji bi nastavak gradnje trebali platiti - poreznih obveznika. Prije nepuna dva mjeseca tako je najavljeno da bi se u njegovu konačnu realizaciju moglo krenuti već krajem prošle godine, a za tada su najavljeni i završni pregovori zagrebačkih gradskih vlasti i Vlade RH o Vladinu preuzimanju financiranja nastavka gradnje Sveučilišne bolnice. No ne samo da pregovori nisu održani, već je nemoguće doći do informacije kada će se to i hoće li se uopće dogoditi.</p>
<p>Naime, na naš upit o tim pregovorima, koji smo uputili ministru zdravstva prije 15 dana, još nismo dobili odgovor - ni u usmenoj ni u pismenoj formi. Da, ministru je proslijeđen naš faks s pitanjima i bit će spreman usmeno nam odgovoriti za pola sata, rečeno nam je u njegovu kabinetu. No nakon mnogo poziva objašnjeno nam je da ministar ipak neće biti u mogućnosti to napraviti, ali sutradan svakako. No sutradan nam je rečeno da će se ministar javiti tijekom dana na naš mobitel - čim nađe vremena. Nije ga našao ni taj dan ni idućih tjedan dana. Zvali smo svakodnevno, a u koordiniranoj akciji na kojoj im ne bi pozavidjeli ni najpoznatiji nogometni tandemi, tajnica ministra i osoba zadužena za odnose s javnošću upućivali su nas od jedne do druge.</p>
<p>Kada smo pak nakon 15 dana rekli da ćemo, ukoliko danas ne dobijemo pismeni ili usmeni odgovor, smatrati da nam je informacija namjerno uskraćena, tajnica je shvatila da je vrag odnio šalu te nas je uputila na jedinu osobu koja nam može pomoći - gospođu Cukon, onu istu osobu zaduženu za odnose s javnošću. I zaista, ona nam je odmah objasnila da je mislila kako je to tajnica preuzela na sebe te da je gospodin ministar jako otvoren za suradnju s novinarima. No problem je u tome, rekla nam je, što je on prezaposlen pa će ga ona još jednom podsjetiti i svakako nam vrlo brzo javiti kada će ministar biti u mogućnosti porazgovarati s nama. Kako bi nas uvjerila da govori istinu i samo istinu, još jednom je uzela broj mobitela na koji nas može kontaktirati...</p>
<p>Pošto nam se, naravno, opet nitko nije javio, nazvali smo još jednom. </p>
<p>- Recite, upitala nas je gospođa Cukon.</p>
<p>- Pa recite vi nama, pokušali smo i mi biti nonšalantni, kada će ministar biti u mogućnosti nazvati?</p>
<p>- Evo, kako je u gužvi, najbolje će biti da se čujete dok ministar bude u službenom autu, negdje oko 15 sati.</p>
<p>- Znači, da očekujemo njegov poziv u to vrijeme, pitali smo da budemo sigurni.</p>
<p>- Da, svakako, po četvrti put je bez uzbuđivanja obećala da će nas cijenjeni gospodin ministar Andro Vlahušić nazvati.</p>
<p>Do zaključenja ovoga teksta to se nije dogodilo. Ako nekoga pak zanima kada će početi pregovori o preuzimanju financiranja Sveučilišne bolnice od strane Vlade, neka nazove Ministarstvo zdravstva i pita. Ili, još jednostavnije, neka nazove nas. Valjda ćemo uskoro saznati. </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Želimo ostati nezavisni</p>
<p>Radio Zaprešić ili, kako ga još nazivaju, Krugovalna postaja Zaprešić, proslavio je nedavno 15 godina postojanja velikim koncertom na kojem je nastupilo 15 zvijezda domaće estrade. Radio Zaprešić jedini je gradski elektronski medij, osnovan nakon gotovo 20-godišnje borbe Zaprešićana, a njegovi radiovalovi zahvaćaju danas tri županije (Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku) te prelaze i okvire Lijepe naše. Na tom su radiju svoja iskustva stjecali danas poznati radijski voditelji - Trpimir Vicković - Vicko, Hamed Bangoura, Goran Ranogajec, Mislav Togunal i drugi.</p>
<p>O tome gdje je danas položaj Radija na 99,5 MHz, koji ni nakon 15 godina rada nema vlastitih prostorija, te o planovima za budućnost razgovarali smo s direktorom Radio Zaprešića Jakovom Romićem.</p>
<p>• Koje mjesto danas pripada Radio Zaprešiću u odnosu na druge radijske postaje? Što ga, eventualno, izdvaja od ostalih?</p>
<p>- Vizija Radio Zaprešića je bila da bude drukčiji od drugih i da na njemu radi što više mladih ljudi. Mi smo u biti jedan rock'n'roll radio, jer sviramo više od 50 posto uglavnom strane, kvalitetne rock'n'roll glazbe. Svojim 24-satnim programom, koji osim glazbenih, čine i govorne te informativne emisije, Krugovalna postaja Zaprešić danas spada među srednju višu kategoriju radijskih postaja i stoji uz sam bok zagrebačkih postaja. Na naše slušatelje pokušavamo odgojno djelovati. Radio Zaprešić je potpuno nezavisan medij, a jedini kriterij su činjenice, provjerene informacije i istina.</p>
<p>• Tko su vaši najvjerniji slušatelji?</p>
<p>- Naši slušatelji nisu samo sa zaprešićkog područja, već nas sluša i jedan veći dio autohtonih Zagrepčana. To znači da smo mi i postaja grada Zagreba, jer pokrivamo između 60 i 70 posto Zagreba. Osim toga, Radio svojim valovima dopire i mnogo dalje od toga.</p>
<p>• Kakvi su planovi za budućnost Krugovalne postaje Zaprešić?</p>
<p>- Najveća nam je želja preseliti se u veći prostor, jer danas Radio, sa dvoje zaposlenih i 30-ak honorarnih suradnika, uglavnom studenata, funkcionira na prostoru od samo 43 četvorna metra. Osim toga, želimo poboljšati program, ostati i dalje nezavisan medij i, dakako, poslovati bez financijskih problema. Možda pokrenemo i svoju televiziju, ali to ćemo ostaviti za neka bolja vremena.</p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mesari nastavljaju bitku za svoj novac </p>
<p>Zbog blokiranja druge isplate na ime potraživanja radnika »Zagrepčanka trgovine« u stečaju u iznosu 1,35 milijuna kuna mogla bi biti pobijena nagodba s poduzećem »Finagra«, koje je od propale tvrtke kupilo samoborski pogon. Takvu je mogućnost najavio voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković, napomenuvši da je vrijeme i za novi prosvjed pred Trgovačkim sudom. Naime, nagodbom između »Finagra« i »Zagrepčanka trgovine« u cilju mirnog rješavanja spora »Finagra« je prekinula ovršni postupak, a »Zagrepčanka trgovina« joj je prodala samoborski pogon, po cijeni nižoj od realne (za oko 350.000 eura). Nagodbom se »Finagra« obvezala da će u ugovorenim rokovima isplatiti dogovoreni iznos, koji se kasnije trebao raspodijeliti za otpremnine i neisplaćene plaće 400 radnika tvrtke u stečaju, te da će zaposliti između 20 i 40 njih. </p>
<p>- Do sada je »Finagra« kao vlasnik »Sljemena« tamo zaposlila tek šestero radnika, navodi Iveković. Iznos za prodani pogon je pak uplatila gotovo u cijelosti, no drugi dio novca radnicima nije isplaćen zbog tužbe koju je protiv »Zagrepčanka trgovine« pokrenuo samoborski vlasnik mesnica Karlo Noršić. </p>
<p>- Nas ipak jedino zanima isplata radnika i ako je potrebno, ići ćemo na pobijanje nagodbe s »Finagrom«, rekao je Iveković. Dodao je da sindikalni predstavnici radnika »Zagrepčanka trgovine« neće pristati na podmirenje prilično visokih računa za struju i komunalije novcem namijenjenim radnicima.</p>
<p>Zbog neisplaćivanja radnika »Zagrepčanke« d. d. u stečaju, koji potražuju 27 milijun kuna, Iveković je najavio za utorak prosvjed pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Inače, »Krma« d. d. iz Vinkovaca je kao jedan od vjerovnika »Zagrepčanke« d. d. ponudila nagodbu kojom bi se mogao riješio problem isplate radničkih potraživanja.</p>
<p>Kada je riječ o zapošljavanju radnika, Iveković je zadovoljan suradnjom s prehrambenom industrijom »Vindija«, koja je do sad otvorila 13 renoviranih prodavaonica preuzetih od »Zagrepčanke« u stečaju, gdje je do sada zaposlila 46 bivših radnika »Zagrepčanke«. U sljedećih desetak dana trebala bi se otvoriti prodajna mjesta u Ulici Vile Velebita, Jurišićevoj, Bakačevoj, Novoj Vesi, te na Zvijezdi i trešnjevačkoj tržnici, pa će u »Vindiji« biti zaposleno ukupno 65 bivših radnika propale mesne industrije, dok će ih još 20 početi raditi u ribarnicama »Mirne Rovinj«, pod pokroviteljstvom »Vindije«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Napokon poznati autori pjesama za Doru</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - S punih četiri dana zakašnjenja, Hrvatska televizija je napokon objavila imena autora čije su skladbe ušle na Doru 2002., koju ćemo uživo sa Zagrebačkog velesajma pratiti 10. ožujka. Naime, dva se skladatelja sve do utorka, bez obzira na rok zakazan za 25. siječnja, nisu prijavila na HRT i otkrila da su baš oni napisali pjesme koje su bile objavljene.</p>
<p>Iza dvadeset pjesama, koje su primljene na Doru, kriju se imena sljedećih skladatelja: Duško Rapotec-Ute (Ja sam Istrian), Aleksandar Valenčić (Ave Maria Laudata), Boris Novković (Eloise) , Branimir Mihaljević (Hvala ti za sve), Mario Vestić (Divne godine), Davor Tolja (101 laž), Tonči Huljić (Laži), Marin Bukmir (Znam ja kako je kad ti uzmu sve), Milana Vlaović (Sasvim sigurna), Zdenko Runjić (I am Still in Love with You), Zrinko Tutić (Ja-ja), Nenad Vilović (Ti si tu), Bruno Krajcar (Sve ljubavi mog života), Ingrid Flesch (Nemirna rijeka), Marko Tomasović (Odavno shvatila sam sve), Nenad Ninčević i Miro Buljan (Takav sam ti ja), Tonči Huljić (Tko me zove), Marko Tomasović (Ne ljubim više na glas), Marko Tomasović (Odslazim), Željko Houdek Jacques (Čarolija).</p>
<p>Prema popisu skladatelja vidno je da po broju pjesama, baš kao i lani, prednjači Marko Tomasović, dok Tonči Huljić ima dvije pjesme (Petar Dragojević i Magazin). </p>
<p>Već se po imenima autora da naslutiti tko će izvoditi koju pjesmu, no krajnji rok za objavu imena izvođača je 8. veljače.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Riječka grupa Let 3 odlazi na jugoslavensku turneju</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Nakon mjesec dana priprema i pregovora konačno su utvrđeni datumi nastupa grupe Let 3 u Jugoslaviji. </p>
<p>Prvog dana mjeseca ožujka LET 3 će održati koncert u dvorani »SKC« u Beogradu, a slijedeći dan otputovat će u Novi Sad. 3. ožujka Riječani će se vrati u Beograd i još jednom nastupili u »SKC-u«. </p>
<p>Na kraću turneju po Jugoslaviji uz grupu Let 3 putuju i njihovi gosti - riječka grupa ENI, za koju, mora se priznati, dugo nismo čuli (kao prateći vokali), brass sekcija (nekadašnji članovi popularnog ska sastava Skartizani) i trojica mladih riječkih gitarista koji će »pojačati« nastup Letovaca.</p>
<p>Prema prvim informacijama u Jugoslaviji vlada velika zainteresiranost za nastup Leta 3, a, pored dogovora s medijskim pokroviteljima, pregovara se i o televizijskom snimanju koncerta s jednom poznatom TV kućom.</p>
<p>Dane uoči i nakon putovanja u Jugoslaviju grupa će provesti radno, točnije na koncertima u Hrvatskoj i Sloveniji, u čemu su već gotovo dvije godine daleko najuspješniji hrvatski rock bend. Također, u slijedećih 10-tak dana precizirat će se datum gostovanja u Skopju gdje će nastupiti na jednom velikom međunarodnom festivalu.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>BBC pobjeđuje u »ratu za gledanost«</p>
<p>LONDON, 29. siječnja</p>
<p> - BBC-jevi »EastEndersi« i »Mućke« zabilježili su najveću gledanost među televizijskim serijama u 2001. godini, ali mreža ITV je imala najviše programa među 50 najgledanijih emisija. </p>
<p> S druge strane, BBC 2 te Channel 4 i Channel 5 nisu imali nijedan program među najgledanijih 125 u protekloj godini, javlja BBC. </p>
<p> Sapunica »EastEndersi« doživjela je vrhunac gledanosti 5. travnja kada je 20,05 milijuna gledatelja željelo saznati tko je ustrijelio Phila Mitchella, dok je omnibus izdanje gledalo dodatnih 3,13 milijuna osoba. </p>
<p> Božićno izdanje »Mućki« gledalo je 21,34 milijuna osoba, što je najveći broj gledatelja po epizodi. </p>
<p> ITV je imao 28 od 50 najgledanijih emisija prošle godine, uključujući još jednu seriju u kojoj glavnu ulogu igra David Jason (popularni Del Boy iz »Mućki«), »Frostov pristup«, koja je privukla 14,69 milijuna gledatelja. </p>
<p> Emisija čije su zvijezde kompjuterski animirane, BBC-jev »One's Walking With Beasts«, zauzela je peto mjesto gledanosti u 2001. Njezini specijalni efekti i otkrića o povijesti Zemlje privukli su 13,99 milijuna gledatelja. </p>
<p> I kvizovi su protekle godine bili vrlo gledani, a najveću je gledanost na Novu godinu postigao »Who Wants to be a Millionaire?« s 12,65 milijuna gledatelja. </p>
<p> Najgledaniji sportski događaj godine bila je nogometna utakmica Engleska - Albanija 5. rujna, koju je putem malih ekrana pratilo 11,64 milijuna osoba. </p>
<p> Najgledaniji film s 11,25 milijuna gledatelja bio je »Žestoki udar« iz 1998., sa zvijezdom »Gospodara prstenova« Elijahom Woodom u jednoj od uloga, a emitirao ga je prvi program BBC-ja 2. siječnja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Retrospektivna kompilacija Barbre Streisand</p>
<p>LOS ANGELES, 29. siječnja</p>
<p> - U izdanju Columbie na tržištu se početkom tjedna pojavio dupli CD Barbre Streisand pod naslovom »The Essential Barbra Streisand«. </p>
<p>Na albumu se nalazi 40 pjesama legendarne pjevačice, a zamišljen je kao retrospektiva njene uspješne karijere. </p>
<p>Za uvod u album rezervirane su pjesme s njenog debitantskog albuma iz 1963., a materijal završava s dvije nove studijske snimke »You`ll Never Walk Alone« i »Some Day My Prince Will Come«. </p>
<p>Prema podacima Recording Industry Association of America, Barbra Streisand je najprodavanija pjevačica u povijesti, koja je cijelu svoju karijeru provela je u Columbiji. Prvi od dva diska obuhvatit će njenu karijeru tijekom 60-ih i 70-ih godina, dok će se na drugom disku naći pjesme koje su nastale u 80-ima i 90-ima. </p>
<p>Na kompilaciji će se naći i njene pjesme iz filmova »Yentl«, »Funny Girl«, »On a Clear Day You Can See Forever«, »A Star Is Born«, »The Main Event« i» The Mirror Has Two Faces«, te njeni dueti sa Neilom Diamondom, Donnom Summer, Barryjem Gibom, Celine Dion i Bryanom Adamsom. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zatvorenik dobio novo srce</p>
<p> SAN FRANCISCO, 29. siječnja </p>
<p> - Zatvoreniku osuđenom na 14 godina zatvora kazne u jednom kalifornijskom zatvoru presađeno je srce, a operacija je koštala milijun dolara. Srce je presađeno neimenovanome 31-godišnjaku u Medicinskom centru Stanford, a riječ je o prvome presađivanju srca nekome zatvoreniku u povijesti SAD-a, rekao je Russ Heimerich, glasnogovornika kalifornijske Uprave za popravne zavode. »Svjesni smo da će to izazvati negodovanja, ali liječnici Stanforda ocijenili su da je potrebno presađivanje srca kako bi zatvorenik ostao živ«, kaže Heimerich.</p>
<p> »Mi zapravo dajemo srce zatvoreniku dok se izvan zatvora nalaze ljudi koji čekaju presađivanje srca, a vjerojatno su korisniji društvu«, kaže Heimerich. »No, sudac toga zatvorenika nije osudio na smrt. On može odslužiti svoju kaznu i postati koristan građanin.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ubojite oluje u Njemačkoj, Poljskoj, Britaniji</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Najmanje dvije osobe poginule su u noći s ponedjeljka na utorak u Njemačkoj, a više desetaka ih je ozlijeđeno od posljedica silovitih oluja koje su zahvatile to područje, izvijestila je policija. </p>
<p> U Bremenu je poginuo jedan 50-godišnjak kada je na njega palo stablo koje je srušio vrlo snažan vjetar, a u automobilu na koji je također palo stablo, na državnoj cesti blizu Oraninenburga poginuo je još jedan Nijemac.</p>
<p> U Poljskoj su u utorak od posljedica olujnog nevremena poginule četiri osobe. Tisuće domaćinstava ostale su bez električne energije. Sve žrtve oluje poginule su kada su na njihove automobile pala stabla. </p>
<p> Žestoke oluje praćene snažnim vjetrom zahvatile su u noći s ponedjeljka na utorak i Dansku </p>
<p> Sedmero je osoba poginulo u ponedjeljak u jakim olujama duž sjevernog dijela Velike Britanije. Jaki vjetrovi prevrću automobile, onemogućuju promet i bez struje ostavljaju na tisuće domova, objavili su britanski mediji. Oluje su zahvatile Škotsku, sjevernu Englesku i Sjevernu Irsku.</p>
<p> Jedan vozač kamiona poginuo je kada su njegovo vozilo s ceste na zapadnoj obali Škotske otpuhali vjetrovi brzine od oko 160 kilometara na sat. </p>
<p> Prilikom pada stabla u gradu Dunkeldu u sjeverozapadnoj Škotskoj jedan je muškarac poginuo, a jedna je žena ranjena, izvijestila je policija. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Imati hrabrosti biti sretan</p>
<p>Četvrta se Radionica, u Teatru Exit, bavila problemom laži / Naučili smo da u javnim debatama ljudi pasivno slušaju, govornici monologično iznose svoja mišljenja te da se ne postiže kultura dijaloga. Po mom mišljenju, po mišljenju Boala i Vilija Matule, ako dijalog funkcionira, u pitanju je kazalište - kaže voditeljica projekta Nataša Govedić</p>
<p>Ne postoji problem koji je unikatan i ekskluzivan, niti postoji problem koji se odnosi na samo jednu osobu. Zato je kazališni susret mjesto koje mijenja svakoga tko mu pristupi, kao i svijet za koji smo naivno mislili da je nepromjenjiv - bilježi brazilski kazališni umjetnik Augusto Boal, čiju su metodologiju kazališnog istraživanja prihvatili teatrologinja Nataša Govedić i glumac Vili Matula i u listopadu prošle godine osnovali Radionicu kulturne konfrontacije, koju još nazivaju i Kazalištem društvene kritike.</p>
<p>»Započelo je mojim čitanjem Boala i otkrićem da postoji umjetnik koji se koristi kazališnom metodom pod geslom - imajte hrabrosti biti sretni. Budući da hrabrost smatram temeljnom vrlinom, i profesionalnom, i društvenom i osobnom, činilo mi se da treba pitati ljude hoće li se pokušati igrati. Nazvala sam Vilija i ispričala mu o metodi koja je utemeljena na tijelu i istražuje glumom. On je odgovorio - krenimo istraživati. Pisala sam Boalu i pitala ga da li u Europi postoji radionica u kojom bismo nas dvoje mogli sudjelovati. Ubrzo smo dobili poziv za austrijsku radionicu. Ja sam boravila u Beču, a Vili u Grazu. Podijelili smo obaveze - ja ću raditi dramaturški na scenama, voditi ih do oblikovanja određenog problema, a Vili će raditi na glumačkoj ekspresivnosti i preciznosti«, objašnjava voditeljica projekta Nataša Govedić</p>
<p>U prvoj radionici sudjelovalo je deset polaznika. Četvrta radionica, održana u nedjelju na večer u Teatru Exit, okupila je 50 sudionika, dok je u gledalištu bilo više od 350 ljudi. Svi su oni zajednički, kroz teatar i pomoću njega, govorili o recentnim problemima naše svakodnevice pokušavajući pronaći izlaz u konfrontaciji s njom. Četiri ponuđene situacije na pozornici predstavile su moguće okolnosti iz naše svakodnevice što su provocirale pitanja - tko nam laže?, imali nam itko pravo lagati? i kako se nositi s lažljivcima? Aktivnim sudjelovanjem gledatelji su usmjeravali zbivanja na pozornici, mijenjali im smjerove, nudili druge teatarske i životne izlaze.</p>
<p>»U publici sjede ljudi od 14 do 64 godine. Zanimljivo je da se nekim ljudima, koji su se uključili u radionice, promijenio život. Primjerice, našli su novi posao ili su shvatili da ne mogu zauvijek igrati ulogu žrtve. Tijekom rada pridružilo nam se i mnogo kazalištaraca: Ivica Boban, Rene Medvešek, Edvin Liverić, Matko Raguž, filmski redatelj Nebojša Slijepčević... Dobili smo prijedlog i od Exitovih glumaca da napravimo jednu radionicu koja bi se bavila problemima što izravno tište hrvatske glumce«, kaže Nataša Govedić.</p>
<p>Iznimno zanimanje publike za Radionicu kulturne konfrontacije svjedoče o potrebi za takvim susretom teatra i života u kojem se ne traže odgovori, već postavljaju pitanja što omogućuju komunikaciju i uspostavljaju dijalog. »U ovom slučaju funkcija kazališta je katalizatorska. Naučili smo da u javnim debatama ljudi pasivno slušaju, govornici monologično iznose svoja mišljenja te da se ne postiže kultura dijaloga. Po mom mišljenju, po mišljenju Boala i Vilija, ako dijalog funkcionira, u pitanju je kazalište. Pokazalo se da su kazališne situacije koje zahtijevaju da gledatelj izađe na scenu, prijeđe barijeru šutnje i uđe u likove, situacije kada počinju pravi dijalozi. Pokazalo se da nema tako nasilne situacije koja se ne bi mogla riješiti dijalogom«, naglašava Nataša Govedić.</p>
<p>Živimo u vremenu u kojem sve više prihvaćamo uloge pasivnih promatrača društvenih, pa čak i osobnih zbivanja. Postajemo epizodistima vlastitih života i ne uspijevamo se snaći u svemu onome što nas svakodnevno zatječe. </p>
<p>Stoga ne iznenađuje broj sudionika i gledatelja što su nedjeljnu večer proveli u Teatru Exit progovarajući o vlastitim tjeskobama i nemoći, prepoznavajući ih na pozornici, te ih nastojeći osvijestiti i promijeniti. »Kazalište kao oslobađanje«, rekao bi Boal.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Istina o jednom očevidu</p>
<p>Predstavljena knjiga istraživanja o Amijanu Marcelinu pod naslovom »Textvs« autora Nenada Ivića</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Amijana Marcelina, kasnoantičkog povjesničara, i profesionalna publika malo čita. Uostalom to je razdoblje 4. stoljeća, od 353. do 378. godine, slabo istraženo, iako Amijanova povjesnica čini najbolji izvor za rimsku povijest toga doba. Knjiga o nekoliko događaja opisanih u Amijanovoj povjesnici izišla je ovih dana pod naslovom »Textvs«. Autor edicije, koja je predstavljena u utorak u palači Matice hrvatske, jest prof. dr. Nenad Ivić. </p>
<p>Na predstavljanju je prvi govornik bio prof. dr. Darko Novaković koji je istaknuo da je Amijanu, koji se je 80-ih godina doselio u Rim, namjera bila da nastavi Tacita, dakle, da napiše povijest od 1. stoljeća. No, on je ipak pomnije opisivao one događaje u kojima je bio sudionik. Slijedeći govornik prof. dr. Vladimir Biti smatra da autor preko teksta ulazi u rekonstrukciju vremena, a to je velik pomak za suvremenu historiografiju. Ivić se po Bitijevim riječima upušta u proučavanje kompleksnijih i umjetnički bogatijih razina preko kojih može doprijeti do slike povijesti.</p>
<p> Riječ je o specifičnom vremenu koje nije razlikovalo književnost od povijesti, nastavio je Biti, te stoga Ivić pokazuje kako se zapravo Amijanov tekst oblikovao, preko mreže odjeka koje je njegova povjesnica ostavila. Ivić, dakle, nastoji pobiti interpretacijske predrasude o Amijanu Marcelinu inzistirajući na drugosti naših predodžbi. To postiže inzistirajući na režimu istine Amijanova doba, suprotno od današnje historiografije koja smatra da je očevid, nepouzdan - a znano je da je Amijan kao vojnik sudjelovao u nekim vojnim operacijama. Cilj ove knjige, zaključio je Biti, jest da iz teksta iščita uronjenost Amijanovu u strasti, sukobe i borbe onoga vremena. Na predstavljanju ove knjige govorio je i Sinan Gudžević, kojemu autor u predgovoru zahvaljuje na pomoći pri rješavanju nekih osobito delikatnih pitanja. Gudžević je istaknuo da je za spas rukopisa Amijana Marcelina zaslužan rimski službenik Poggio Bracciolini.</p>
<p>Potom je autor Nenad Ivić naglasio da knjiga ima praznina zbog nečitljivih mjesta u Amijanovu spisu te da je nastajala devet godina. Povod da se napiše jest jedna dječja opsesija. Naime, Ivić je u djetinjstvu čitao Amijanov opis prelaska Gota preko Dunava, i to ga se neobično dojmilo. Ovo je knjiga o nekoliko događaja opisanih u Amijanovoj povjesnici: o posjetu Konstancija II. Rimu, rimskom porazu kod Hadrijanopola, pobuni rimskog puka i Silvanovoj uzurpaciji na rajnskoj granici te o napadu na Mezopotamiju Šapura II. </p>
<p>Uvodne riječi na predstavljanju knjige, u ime Matice hrvatske, izgovorio je njen član Upravnog odbora prof. dr. Ivo Pranjković koji je izrazio zadovoljstvo što je djelo Nenada Ivića izišlo u najnosivijoj i najfundamentalnijoj Matičinoj biblioteci »Theorija«</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Trogodišnja tradicija skandala</p>
<p>Nakon ostavke Bogdana Žižića, na mjesto predsjednika Organizacijskog odbora Dana hrvatskog filma izabran je Lukas Nola / Uslijedilo je samoraspuštanje čitavog organizacijskog odbora / Još nije poznat točan datum početka tog festivala, niti uvjeti prijave</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Čini se da niti jedna veća kulturna manifestacija u Hrvatskoj ne može proći bez manjeg ili većeg skandala. Dani hrvatskog filma iznimno vole tu tradiciju, pa već postoji neko nepisano pravilo (u posljednje tri godine), da ta manifestacija mijenja svog predsjednika praktički pred sam početak. Nakon što je Bogdan Žižić dao ostavku na to mjesto, zbog neslaganja sa seljenjem programa projekcija iz Kinoteke u kino-dvoranu Studentskog centra (po njegovim riječima mjesto nije sporno, već to što je odluka donesena bez konzultacija s njime), na njegovo je mjesto zasjeo redatelj Lukas Nola. Tako je odlučeno na sjednici Organizacijskog odbora Dana hrvatskog filma u ponedjeljak. Međutim, ključni je problem što novinari nisu bili obaviješteni o Žižićevoj ostavci, pa su do tog podatka nekako morali sami doći. Sve u svemu, za pretpostaviti je da se dosta kalkuliralo s imenom novog predsjednika. </p>
<p> - Kako je riječ o 11. izdanju Dana hrvatskog filma, mislio sam da je organizacijski sve sređeno, ali sam se prevario - izjavio je Lukas Nola i dodao da će mu trebati nekoliko dana da pohvata sve konce. Međutim, drži da će na kraju sve ispasti dobro. Nedavno su također najavljeni »kirurški« zahvati na programu spomenutog festivala, pa bi se tako trebali izbaciti spotovi, reklame i srednjemetražni igrani filmovi. Nola je kazao da o tim izmjenama mora još podrobnije razmisliti.</p>
<p>No, nisu to sve novosti. Uz imenovanje novog predsjednika pale su nove ostavke. Tako je tajnik Mladen Martić odstupio od svoje pozicije, a cjelokupni se Organizacijski odbor samoraspustio. Nola je na to izjavio da je riječ o fer gesti kojom mu se želi dopustiti da sam bira suradnike. Ipak, kako je kazao, sigurno je da će naći mjesta za pojedince koji dulje vrijeme sudjeluju u organizaciji festivala. Za sastav nove ekipe koja će voditi festival Nola je zatražio rok od jednog tjedna. Nakon toga će biti organizirana nova konferencija za novinare na kojoj će se istaknuti uvjeti prijava na festival, ali što je najvažnije i točan datum početka 11. dana hrvatskog filma.</p>
<p>Po riječima direktora Zagreb filma dr. Damira Demonje, definitivo je da se Dani hrvatskog filma neće seliti iz Kinoteke u Studentski centar. Također, sredstva neophodna za organizaciju od strane Zagreb filma su osigurana.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Njemački i poljski klasici u kinoteci </p>
<p>SPLIT, 29. siječnja</p>
<p> - Projekcijom filma »Limeni bubanj« iz 1979. godine poznatog njemačkog redatelja Wolkera Schlondorffa u srijedu će u splitskoj Kinoteci Zlatna vrata biti zatvoren program njemačkih filmskih klasika što se održava u sklopu 32. ciklusa filmske klasike. Ljubitelji Schlondorffovih autorskih radova tijekom siječnja imali su prigodu pogledati nekoliko njegovih filmova nastalih u razdoblju od 1966. do 1979. godine.</p>
<p>Veljača je rezervirana za ciklus klasika poljskog redatelja Romana Zaluskog. Taj će ciklus biti otvoren filmom »Kardiogram« iz 1971. godine, a zatvoren »Tajnom« koja je snimljena tri godine poslije. Tijekom ožujka na repertoaru će se naći filmovi koji nikada nisu prikazivani u splitskoj Kinoteci i predstavljaju pravu celuloidnu poslasticu za strastvene filmofile. Naime, riječ je o nijemim filmovima »Berg-Ejvind i njegova žena« i »Fantomska kočija« švedskog autora Victora Sjostroma te radovima njegova sunarodnjaka Mauritzma Stillera, koji je početkom prošloga stoljeća režirao legendarne »Vampire« i »Pjesmu o grimiznom cvijetu«. </p>
<p>Voditeljica Kinoteke Zlatna vrata Jasna Pervan ističe kako je ovogodišnji ciklus svjetskih filmskih klasika satkan od 48 ostvarenja te da je riječ o iznimno kvalitetnom filmskom programu koji obiluje umjetničkim radovima najpoznatijih redatelja.»Naša Kinoteka trenutačno jedina u Hrvatskoj njeguje program filmskih klasika, a to uspijeva zahvaljujući iznimno dobroj suradnji s europskim veleposlanstvima u Zagrebu i brojnim kulturnim centrima izvan Hrvatske. </p>
<p>Svaki program koncipiran je po autorskom principu s imenima redatelja koji dolaze iz zemalja s jakom i provjerenom filmskom tradicijom pa našim vjernim gledateljima već 32 godine za redom nudimo samo ono najbolje s pladnja svjetske filmske klasike«, istaknula je Jasna Pervan, te dodala kako se nada da će ubuduće grad Split izdvajati više novca za probleme Kinoteke, jedna od najstarijih gradskih ustanova u kulturi. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ministarstvo kulture o Dubrovačkom festivalu </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - U povodu napisa u tisku o stanju Dubrovačkih igara nakon što je na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća za v.d. ravnatelja festivalske kuće izabran Ivica Prlender, u Ministarstvu kulture tvrde kako je negdašnji ravnatelj Petar Mišo Mihočević u svojim izjavama za medije iznio nekoliko neistina glede činjenica i namjera Ministarstva u vezi s Igrama.</p>
<p> Kad je ministar kulture obrazlagao zašto Dubrovnik nije Salzburg, mislio je na snagu i infrastrukturu Dubrovnika u odnosu prema Salzburgu, a ne na pomanjkanje želje da Dubrovnik bude jedno od najatraktivnijih festivalskih europskih i svjetskih središta. </p>
<p>To potvrđuje činjenica da je Ministarstvo za Dubrovačke ljetne igre izdvojilo u prošloj godini više nego za sve hrvatske festivale zajedno, a na početku mandata Vlada je dodatno namirila prethodni dug Festivala, tvrde u Ministarstvu.</p>
<p> Ministar kulture niti imenuje niti razrješava ravnatelja festivalske kuće, ističu u Ministarstvu i dodaju kako to nije mogao učiniti ni u najnovijem slučaju. Nakon izbora Ivice Prlendera za ravnatelja festivalske kuće, sada će se moći održati sjednica Festivalskog vijeća na kojoj će se odlučiti o svim važnim pitanjima, pa vjerojatno i o raspisivanju javnog natječaja o umjetničkom ravnatelju Dubrovačkih ljetnih igara, kažu u Ministarstvu kulture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Ivan Goran Kovačić« u Peruu i Venezueli</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Folklorni ansambl »Ivan Goran Kovačić« gostuje od 30. siječnja do 18. veljače 2002. u Peruu i Venezueli na poziv tri hrvatske zajednice u Venezueli: Hrvatski dom C. A., Hrvatska venezuelska komora i Hrvatska mladež i Zajednice Hrvata Dubrovnik iz Perua. Tijekom gostovanja održat će se desetak cjelovečernjih koncerata plesova i pjesama iz gotovo cijele Hrvatske, ansambl će sudjelovati na više misa s programom duhovnih skladbi te nastupati u dvije tv emisije, a umjetnički voditelj Goran Ivan Matoš održat će seminar hrvatskih plesova za naše iseljenike koji žive u Limi i Caracasu. Gostovanje se ostvaruje uz financijsku podršku Gradskog poglavarstva Zagreb, Ministarstva kulture RH i mnogobrojnih sponzora. Jedan dio troškova puta financiraju i sami članovi. Ekipu čini 30 plesača pjevača, sedam svirača i umjetnički voditelj. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Algoritam spustio kataloške cijene knjiga 30 posto</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Nakladnička kuća »Algoritam« od 1. siječnja snizila je sve kataloške cijene knjiga za 30 posto - naglasio je na tiskovnoj konferenciji glavni urednik te kuće Neven Antičević. Osnova izdavačke politike kuće oduvijek je bila da se izdaju dobre knjige, kvalitetno opremljene, ali dostupne kupcu. Stoga Algoritam nije podigao cijene svojih izdanja ni kada je uveden PDV. To je, u vremenu kada je takav udar na izdavaštvo kod brojnih nakladničkih kuća smanjio prodaju knjiga za 40 posto, u Algoritmu rezultiralo zadržavanjem kupaca pa čak i povećanjem prodaje. Kada je PDV ukinut, u studenom 1999., Algoritam je krenuo s pokusnim projektom, te je u dvadeset knjižara smanjilo cijene svojih knjiga za 30 posto, što je rezultiralo povećanjem prodaje u jednoj godini za 300 posto. »To je potkrijepilo našu tezu da samo pad cijena na malom hrvatskom tržištu povećava prodaju, pa smo stoga i krenuli u sveobuhvatni projekt smanjenja svih kataloških cijena za 30 posto«, objasnio je Antičević. Ustvrdivši da »Algoritam« može uspješno poslovati i s nižim cijenama, Antičević je rekao da u prosjeku prodaju 3 700 primjeraka po naslovu, dok je hrvatski prosjek 1 300 primjeraka po naslovu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Rodin se predstavlja u Salamanki </p>
<p>ZAGREB/SALAMANCA, 29. siječnja</p>
<p> - Program predviđen za drugi tjedan nakon službenog proglašenja Salamance europskim središtem kulture, obilježava raznolikost: koncerti klasične i suvremene glazbe, kazališne predstave i izložbe održavaju se u ovoj europskoj prijestolnici kulture od 28. siječnja do 3. veljače. U utorak 29. siječnja otvorena je jedna od najvažnijih izložbi u okviru kulturne manifestacije. Riječ je o izložbi francuskog kipara Augustea Rodina, na kojoj je izloženo 57 skulptura, od kojih pet u mramoru. Prikazane su najvažnije etape Rodinova umjetničkog rada. Izloženi su: »Poljubac«, »Vrata pakla«, »Mislilac«, »Građani Calaisa« i »Balzac« koji je prošlog tjedna bio izložen na glavnom trgu u Salamanki. U isto vrijeme će se u dvoranama muzeja Sveučilišta u Salamanki prikazati drugi dio ove izložbe pod naslovom »Rodinovo kajanje: crteži i fotografije«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kiparski kameni spojevi </p>
<p>VELIKA GORICA, 29. siječnja</p>
<p> - Od srijede na večer pa do 20. veljače u prostoru Galerije »Kordić« bit će postavljeni kiparski radovi mladoga umjetnika Tomislava Šiška Vukovića (1975.), a izložbu u 20 sati otvara likovna kritičarka Sunčica Ostoić, koja potpisuje i predgovor u katalogu s osam reprodukcija u boji. Tomislav Šiško Vuković kod Kordića prikazuje skulpture iz ciklusa »Spojevi II« u kojima negira zadane čvrste strukture i prema njima postupa kao prema podatnu materijalu, realizirajući zatvorene nepravilne četverokute. Pri tome, opaža Sunčica Ostoić, istražuje način kako rastvoriti i potom spojiti kamen ili drvo. Zbog toga i nove radove naziva »spojevi«, koji pak mogu biti trajni, ali i trenutačni. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Bilić se ispričao Šurjaku </p>
<p>Makarska je zamijenila već dogovoren izlet u Perugiu, što je organizirao Ivica Šurjak, sportski direktor kluba. Na zahtjev trenera Slavena Bilića plan je promijenjen. Promjena plana iznenadila je Šurjaka koji je svoje nezadovoljstvo iskazao na sjednici Upravnog odbora...</p>
<p>SPLIT, 29. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka nakon odrađenih hvarskih priprema i petodnevnog boravka u Splitu nastavlja pripreme u Makarskoj, gdje će u srijedu odigrati prijateljsku utakmicu protiv Zmaja, a u petak u Čitluku će igrati protiv Brotnja. Potom su »bijeli« u nedjelju na fešti Svetog Vlaha u Dubrovniku, gdje će odigrati utakmicu protiv nižerazrednog ligaša Dubrovnika. Igrat će na turniru u Širokom Brijegu 8. i 9. veljače, a posljednja provjera pred nastavak prvenstva je Trofej Marjana u Splitu (15., 16. veljače) na kojem će osim Hajduka igrati bečki Rapid, Dinamo i Maribor. </p>
<p>Makarska je zamijenila Perugiu, koju je zamislio Ivica Šurjak, sportski direktor kluba. Na zahtjev trener Slavena Bilića plan je promijenjen. Promjena plana iznenadila je Šurjaka koji je svoje nezadovoljstvo iskazao na sjednici Upravnog odbora, no Slaven Bilić mu se ispričao i pojasnio zašto je odustao od puta.</p>
<p>- Izgubili bi puno vremena na putu, gubili bi treninge, stoga sam odlučio da je bolje otići u Makarsku, pojasnio je jutro nakon sjednice Upravnog odbora trener Bilić.</p>
<p> Nedjeljni poraz u prvoj prijateljskoj utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca (2-3) ne zabrinjava trenera Bilića, ali je uprava zamjerila Deranji i Srni nezalaganje. Bilić, pak, kaže: </p>
<p>- Ne pripremamo se mi za pobijediti Dragovoljca , ni za osvojiti Trofej Marjan, već da bi u prvenstvu bili pravi. Do početka ima još puno vremena, a mi smo tek počeli taktičke treninge. Znam da su igrači umorni, bez svježine i ne zabrinjava me igra protiv Hrvatskog dragovoljca. Posebno su umorni bili Vejić i Andrić. Ipak u nedjeljnu utakmicu mogli su igrači uključiti glavu, biti pametniji. Vodili smo 2-0 i trebali smo se povući, pa čekati kontranapade...</p>
<p>• Protiv Hrvatskog dragovoljca nisu nastupili Pletikosa i Štimac, kako je njihovo zdrastveno stanje?</p>
<p>- Pletikosa je dobro, normalno trenira, ozljeda je prošla, a Štimca malo zatežu leđa. Štimcu sam predložio, što je i prihvatio, da ode u Njemačku na injekcijsku terapiju kod dr. Mullera. Preporodio je mene i Mišu, pa će sigurno pomoći i Igoru...</p>
<p>• Što je s Ninom Bulom, je li dobio papire od Gambe iz Osake, gdje je igrao prošlih sezona? </p>
<p>- Rekli su mi da će sve biti uredu s Bulom, a ja vjerujem upravi. Uostalom, Bule je s nama, a s nama će i ostati i vratar Runje. Tražili su ga iz TŠK-a i Imotskog, ali sam ja da Runje ostane s nama. Vuškovića je tražio Simunić za »dragovoljce« i bilo bi dobro da se okuša u prvoligaškoj konkurenciji. Bilo bi glupo da se vraća u Solin, gdje je već igrao i bio jedan od najboljih drugoligaških igrača... rekao je Bilić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Poslali ga na put kako bi ga brže-bolje smijenili!</p>
<p>Zbor nogometnih sudaca Hrvatske smijenio je predsjednika svoje Stručne komisije Dragu Poljaka koji je u to vrijeme dogovarao u Slovačkoj sljedeći Fifin seminar sudaca upravo u Hrvatskoj/ »Što ću sad ja tim ljudima reči kad dođu u Hrvatsku, a vide da nigdje nema onoga tko je s njima sve to dogovarao«, pita se smijenjeni Poljak </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - »Poljak je individualac koji ne želi surađivati, čovjek se svojim radom izdiže iznad cijele organizacije, a naša je intencija zajednički rad. Stoga u interesu našeg što kvalitetnijeg i stručnijeg rada ne možemo dopustiti takvo njegovo ponašanje gdje nikoga ne konzultira u donošenju bitnih odluka «. </p>
<p>Eto, tim je otprilike riječima Stjepan Djedović, predsjednik Zbora nogometnih sudaca Hrvatske obrazložio razloge smjene Karla Drage Poljaka, predsjednika Stručne komisije spomenutog Zbora.</p>
<p> No, sam čin smjene, budući da nije ni prvi niti zadnji, ne bi bio toliko iznenađujući i neobičan da u cijeloj toj prići nešto ne nedostaje. A nedostaje riječ »obrane «središnjeg subjekta zbivanja«, samog Poljaka. Ne zato što eventualno nema što reći u svoju obranu. Dapače, saznali smo naknadno od njega da ima. I te koliko! No, ovom prigodom mu je ta mogućnost izostala jer je smijenjen onda kad je u ime iste te organizacije koja mu je »nasapunala dasku« bio na službenom putu oko 500 km od Zagreba. Znači, dovoljno daleko da ne može dojuriti na lice mjesta i svojim argumentima preokrenuti zbivanja.</p>
<p> Tako da se zapravo nameće zaključak kako je Poljaka bilo moguće smijeniti na taj »hrabri, muški« način jedino kad okrene leđa, što uzgred upravo za tu organizaciju i njene brojne bivše i sadašnje ljude nije ništa novo. Drugim riječima, pošalješ čovjeka na važan seminar u Slovačkoj, i dok Poljak, kako nam kazuje, »u ime svoje organizacije, naroda i države« obavlja važne zadatke, stiže nož u leđa:</p>
<p>- Upravo u vrijeme dok sam uz odobrenje Saveza dogovarao, i dogovorio da se svjetski seminar Fifinih vrhunskih sudaca iduće godine održi u našoj zemlji, stigao mi je glas o mojoj smjeni, tumači Poljak. Čije lice i nije ocrtavalo previše uzbuđenja, kad je izlazio iz ureda nakon skoro dvosatnog razgovora iza debelo zatvorenih vrata sa Zorislavom Srebrićem glavnim tajnikom HNS-a:</p>
<p>- Što ću sad ja tim ljudima reči kad dođu u Hrvatsku, a vide da nigdje nema onoga tko je s njima sve to dogovarao? Ipak, u interesu Saveza ne želim ništa unaprijed prejudicirati. No, do četvrtka će se sve iskristalizirati i znati. Između ostalog i to da baš i procedura nije bila poštivana ni približno kako treba..., govori Poljak.</p>
<p>Pridodao je Poljak još u svezi svog smjenjivanja koje ne samo da ga je iznenadilo, nego još prije uvrijedilo, ponajprije zbog metode »noža u leđa«:</p>
<p>- Zar nije pomalo čudno smjenjivati čovjeka u trenutku kad u Savezu na sva zvona poručuju kako se razina suđenja u zadnjih godinu-dvije bitno popravilo? Izvršni odbor sudačke organizacije je to na svom zadnjem skupu jasno i glasno pohvalio, pa ostaje pitanje tko je za to zaslužan? Valjda stručna komisija i Poljak kao predsjednik. Pa onda se kaže da sam se izdigao? To valjda znači da sam se izdigao u pozitivnom smislu, jer sam vukao u tom pravcu.</p>
<p>Ne krijući kako mu je drago što je našao sugovornika koji se sablažnjava zbog najprizemnije metode kojim je izvršen »udar na pradsjednika«, Poljak je zaključio:</p>
<p>- Isto to Predsjedništvo zbora nogometnih sudaca Hrvatske, na čiji sam prijedlog razvlašten,samo dan ranije izreklo je komplimente na moj rad. Tako da se s rzlogom treba postaviti pitanje zbog čega takav veliki zaokret i tko je zapravo sve to zamislio. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamo raskida suradnju s Iskonom?</p>
<p>»Nismo zadovoljni sadašnjim izgledom naše web-stranice i definitivno je jasno da je više neće raditi djelatnici Iskona. Radit ćemo je mi sami! Uostalom, tko želi, doista može vidjeti ugovor i bit će mu jasno tko se ne drži svojih obaveza! U ugovoru jasno piše tko je plaćen za održavanje i uređivanje naše internet stranice«, kaže Dinamov govornik Ivan Rotim</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Kako se postaviti prema javnosti i na koji način surađivati s novinarima? To je trenutačno jedna od tema koja zaokuoplja Dinamove čelnike. Naposljetku, do daljnjega je na snazi odluka kako igrači više ne mogu komunicirati s novinarima putem mobitela! Tema odnosa s novinarima je, ujedno, okupirala i glavni dio posljednjega izdanja Dinamovoga magazina u kojemu su klupski djelatnici izrazili nezadovoljstvo tretmanom njihovoga kluba u medijima.</p>
<p> Jasno je da su odnosi između novinara i sportaša, odnosno sportskih djelatnika, neiscrpna tema i da će se o tome gotovo uvijek raspravljati u polemičkim tonovima. Uostalom, teza u spomenutom magazinu, da se novinari natječu u »crnim premazima«, također iziskuje doista širu polemiku, a zanimljivo je da je i sam Dinamov direktor, Velimir Zajec, naglasio kako to - nije stav kluba, već autora samoga magazina!</p>
<p> Bilo kako bilo, medij s kojim u klubu trenutačno imaju »najviše problema« jest - internet. Posljednjih se dana, naime, na udaru javnosti našla - službena internet stranica maksimirskoga kluba, a glavna je kritika da se na toj stranici nalazi mnoštvo krivih podataka, »tipfelera«, zastarjelih informacija... U klubu, pak, tvrde kako su za ove pogreške krivi djelatnici Iskona, internet »providera«, koji izrađuje Dinamovu stranicu. Ovi, pak, lopticu prebacuju na klub, tvrdeći kako su im sve informacije, koji se nalaze na toj stranici dostavili u samome klubu. Sve u svemu, prilično je izvjesno da će uskoro osvanuti nova službena Dinamova internet stranica, no nejasno je kakva će biti daljnja suradnja između samoga kluba i Iskona.</p>
<p> - Uskoro ćemo obnoviti našu web-stranicu, u pripremi su svi podaci i uskoro ćemo to zgotoviti, naglasio je Dinamov govornik Ivan Rotim, kojega su u Iskonu izravno prozvali kao glavnoga krivca za spomenute nepravilnosti na web-stranici.</p>
<p> - Ma, ne dozvoljam da se oni sada »izvlače« preko mojih leđa. Gledajte, mi se ne želimo sada u javnosti prepucavati s njima. Dinamov ugovor s Iskonom traje tri godine, no definitivno je da oni više neće raditi našu službenu stranicu. Radit ćemo je mi sami! Jasno je da mi nismo zadovoljni sadašnjim izgledom i to svakako želimo promijeniti. A što se tiče ugovora s Iskonom... Ma, taj ugovor može trajati, ali više ne dozvoljavamo da nam oni kreiraju stranicu. Uostalom, tko želi, doista može vidjeti ugovor. I bit će mu jasno tko se ne drži svojih obaveza! U ugovoru jasno piše tko je plaćen za održavanje i uređivanje naše internet stranice, dodao je Rotim.</p>
<p> Sve u svemu, stranica će uskoro biti obnovljena, a objavljivat će se na tri svjetska jezika - engleskom, španjolskom i talijanskom.</p>
<p> - Ne zanima nas rasplet cijelog ovog slučaja, više nećemo ništa čekati. Jasno, cilj nam je biti aktualan, što na sadašnjoj stranici nije slučaj. A i sadržaj će biti kompletniji. Naši će korisnici moći vidjeti detaljnu osobnu kartu kluba, podatke vezane za povijest, bit će tu i kompletna dopuna osobnih i statističkih podataka o sadašnjim igračima prve momčadi, zatim nastupi u eurokupovima sa svim rezultatima i strijelcima u europskim natjecanjima, podaci o nastupima u hrvatskome Kupu i prvenstvu, kao i o Kup i prvenstvenim natjecanjima u bivšoj državi...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zar je moguće da je Slišković toliko neupućen</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Na ovim našim prostorima očigledno da funcioniranje »pokvarenog telefona« još ni približno nije izbačeno iz upotrebe. Dokaz tome je Blaž Slišković, taman ustolićen nogometni izbornik BiH reprezentacije čija se prva izjava, kad je govorio o igračkom kadru na koji računa, odnosila na pozivanje Tomislava Marića napadača njemačkog prvoligaša Wolfburga.</p>
<p>Riječ je o istom onom Mariću na kojeg je prije skoro mjesec dana zbog osam pogodaka u četiri utakmice u nizu »bacio oko« Rudi Völler, njemački izbornik. Poželjevši ga u svojim redovima već za dolazeće SP.</p>
<p>O tomu koga će tko pozivati pod državni stijeg, pa i Slišković, njegova je stvar. No, nije baš da je predmet njegove osobne volje ako pomalo dira u tuđe dvorište, nebitno da li zbog nepoznavanja činjeničnog stanja ili usijane glave koja si je zamislila »da će već to rješiti«. Pogotovo slučaj dobija na težini ako je već u svezi spomenutog igrača upravo zbog zanimanja njemačkog izbornika bila potaknuta vrlo široka polemika s poznatim ishodom. A taj je, da je primjerice sam Tomislav Marić »toliko puta već rekao da mu srce kuca samo za Hrvatsku«.</p>
<p>Jest da se u međuvremenu u hodu malo korigirao pa rekao da bi prihvatio biti i Nijemac, ako mu to otvara napredak, i mogućnost nastupa u Japanu i Koreji. U takvoj konkurenciji, kad i Jozić ima Marića pod povećalom, zanimljivo bi bilo čuti od spomenutog igrača komu bi u tom trojstvu dao prednost. Možda ipak Sliškoviću, kako si je vrlo samodopadno zamislio BiH novi izbornik koji sa svojom vrstom tek treba proći sito i rešeto kako bi se plasirao na prvi slijedeći cilj: EP 2004. godine u Portugalu, kad će uzgred Marić imati 30 godina..</p>
<p>Ipak, tko god što mislio, sve je u svezi Marića razjašnjeno taman onih dana kad je Völler u svom notesu podcrtao »mistera dva pogotka po utakmici«. Među prvima se, dakako, oglasio Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS, inače najpozvaniji u HNS-u kad su u pitanju regule, statusna problematika i slično. Tada je samo izvukao zapisnik s kvalifikacijske utakmice mladih reprezentacija Hrvatske i Ukrajine u proljeće 1995. godine u Zaprešiću, gdje jasno i glasno stoji i ime spomenutog Tomislava Marića.</p>
<p> Drugim riječima, on može samo igrati za Hrvatsku. Ne ni za Njemačku, niti za BiH, a sad je pitanje izbornika koliko će se o nečemu željeti informirati prije no što istupi u javnost. Ili je najvažnije bilo što reći, a što će nakon toga biti, to kao da je manje bitno.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ivana »lovi« 70 metara</p>
<p>»Ona ove godine mora baciti kladivo preko 70 metara, iako sam planirao da će u 2002. baciti i 72 metra. Atena? Tamo smo planirali bacati puno dalje«, prokomentirao je trenutnu formu i mogućnosti Ivane Brkljačić njezin trener, Ivan Ivančić</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Iako o Ivani Brkljačić govorimo i pišemo već godinama, ona je u petak navršila tek 19 godina. Finalistica OI u Sydneyju i SP u Edmontonu je nakon problema s ozljedama odradila 14 dana priprema u Puli i Medulinu, pa u subotu nazočila atletskom mitingu u »balonu« na Prisavlju. Naravno, samo kao gledateljica jer za bacačice kladiva dvoranski dio sezone »ne postoji«.</p>
<p>- Uvijek mi je bilo žao zbog tog »hendikepa«. Mogla bih, možda, bacati kuglu, pa da barem nešto bacam u dvorani, prokomentirala je svoj gledateljski status Ivana Brkljačić i nastavila o netom okončanim pripremama:</p>
<p>- Sve je bilo O.K. Jako smo zadovoljni treningom i probnim bacanjima, iako me još uvijek malo bole leđa. Nemam, nažalost, nikakvih natjecanja do međunarodnog bacačkog mitinga u Puli (9. i 10. ožujka), pa mi preostaju jedino treninzi. Nadam se da će u Pulu doći sve najbolje bacačice. Dočekat ću ih spremna!</p>
<p>Ivanin trener, Ivan Ivančić, bio je, kao i uvijek, puno konkretniji u svojim ocjenama angažmana i rezultata svoje najbolje atletičarke:</p>
<p>- Baca na treninzima oko 65 metara, no to je za nju slabo. Nema veze što je tek siječanj. Ako nije dobra sada, neće biti ni kasnije! Ona ove godine mora bacati preko 70 metara, iako sam planirao da će u 2002. baciti i 72 metra, obasipao nas je Ivančić brojkama od kojih se vrti u glavi. Na opasku kako ćemo biti jako zadovoljni baci li Ivana tih 72 metra na Olimpijskim igrama u Ateni, nasmijao se:</p>
<p>- A, ne, tamo smo planirali bacati puno dalje!</p>
<p>Ivančić je, međutim, bio još optimističniji kada je govorio o svojoj drugoj kladivašici, tek 15-godišnjoj Valentini Srši:</p>
<p>- Ona je nevjerojatan talenat. Posljednjih je mjeseci napredovala desetak metara. Kladivo od 3 kg baca već 70 metara, što znači da bi sljedeće godine toliko moglo letjeti i ono pravo! Vrlo sam zadovoljan i Edisom Elkasovićem čija kugla već leti preko 19 metara. Upamtite dobro što sam vam rekao: trojka Brkljačić - Srša - Elkasović spremna je za velike stvari, zaključio je razgovor o svojim »pulenima« Ivan Ivančić. Još jedan razlog da s nestrpljenjem čekamo Europsko prvenstvo u Münchenu, početkom kolovoza.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Vukovi« i puna dvorana zaustavljaju Partizan? </p>
<p>Čini se da u Ciboni nema nervoze iako će navijači bezuvjetno tražiti pobjedu s obzirom da je riječ o protivniku s »istočne strane globusa« / Partizan je također opterećen imperativom pobjede kako bi zadržao izglede za nastavak natjecanja</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Dvorana Dražena Petrovića u srijedu će nakon dugo vremena biti ispunjena do posljednjeg mjesta iako se Cibona VIP praktički već oprostila od nastupa u Euroligi ove sezone. Naravno, razlog tome jest gostovanje beogradskog Partizana u 12. kolu Eurolige (20.30 uz izravan televizijski prijenos), 101. ogled nekada velikih rivala u bivšoj državi.</p>
<p>Karata za utakmicu gotovo više da i nema. Tek će par stotina ulaznica biti dostupno navijačima na dan ogleda i to za »plavi« i »crveni« sektor po cijeni od 30 kuna, što doista već dugo nije bio slučaj. </p>
<p>No, čini se, pod »tornjem« nema niti nervoze, iako će navijači bezuvjetno tražiti pobjedu s obzirom da je riječ o protivniku s »istočne strane globusa«. Igrači Cibone su, ističe trener Jasmin Repeša, u utorak ujutro odradili pucački trening, proučavali protivnikove jače i slabije strane, te se gotovo potpuno spremili za susret.</p>
<p>Doduše, »Jasko« se prije desetak dana morao suočiti s činjenicom da je ostao bez još jednog vrijednog igrača. Nakon ozljede Zorana Planinića, odlaska Dina Rađe, na popis »nedostupnih« dodano je ime i Borisa Džidića, koji će propustiti ostatak sezone zbog ozljede koljena.</p>
<p>Uz nadu da će navijači doista biti prevaga u korist »vukova«, Repeši ostaje nadati se da će ponovno funkcionirati trojac Sesar-Mamić-Prkačin, koji je, u šali rečeno, praktički sam pobijedio ruskog prvaka Ural Great u prošlom kolu Eurolige.</p>
<p>No, valja imati na umu i da Partizan u Zagreb dolazi pod imperativom pobjede jer beogradskom klubu ne preostaje drugo nego doći do bodova ukoliko se namjerava zadržati u prilici nastaviti natjecanje. Partizan je u prošlom kolu izgubio od Tau Ceramice u Beogradu sa 59-65, te se sada nalazi na šestom mjestu, uz isti omjer pobjeda i poraza (6-5) kao i četvrtoplasirani Ural, odnosno, petoplasirani ASVEL.</p>
<p>Trener beogradskog kluba Dušan Vujošević proteklih je dana brinuo zbog lakših ozljeda ponajboljih igrača Vlade Šćepanovića i Jove Stanojevića, koji su, kažu posljednje vijesti, ipak potpuno spremni za utakmicu. Doduše, ako nije riječ o kakvoj podvali, u Zagreb ne dolaze Miloš Vujanić i Veselin Petrović, koji su otputovali s reprezentacijom na prijateljski ogled protiv Švedske.</p>
<p>U međuvremenu, s obzirom da će u Zagreb stići čak tri autobusa iz Beograda, uz igrače, upravu i predstavnike kluba, čak 19 novinara, navijače treba upozoriti na poseban režim glede predstojeće utakmice. U tu svrhu potrebno je što ranije krenuti prema dvorani kako bi se izbjegle gužve, naravno, bez posjedovanja upaljača, kovanog novca i inih predmeta koje publika katkad voli upotrijebiti kao municiju. </p>
<p>Također, kako je istaknuo direktor Cibone Bože Miličević, od navijača se očekuje bezrezervna podrška, baš kao i što korektnije navijanje bez obzira na rezultat na semaforu. </p>
<p>Što navijači očekuju, suvišno je naglašavati</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Splićani pronašli sponzora za Rađu</p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Dino Rađa želi sa svojim Split-Cratia osiguranjem osvojiti naslov prvaka Hrvatske, kojeg još nema u svojoj bogatoj karijeri, te se i na taj način osvetiti Ciboni, s kjom se rastao u ne baš lijepim odnosima. Uz Rađu bi na Gripe trebali doći trener Dražen Brajković i Jurica Ružić, te još jedan Amerikanac koji bi pokrio poziciju organizatora igre. S Rađom klub pregovara već više dana i nakon posljednjeg razgovora sasvim je izvjestan njegov dolazak u matični klub, no Splićanima nije dovoljan samo dolazak ponajboljeg europskog centra, već u pohodu na hrvatski tron se žele osnažiti i u stručnom i igračkom pogledu. Tako je izbor pao na Dražena Brajkovića, trenera riječkog Triglav osiguranja, te pomoćnog trenera hrvatske reprezentacije i Juricu Ružića, koji je sezonu započeo kao igrač Tellita iz Trsta, ali je kasnije dobio otkaz. </p>
<p>Zanimljivo je da je direktor splitskog kluba Pero Vučica prošli vikend proveo u Dubrovniku, najvjerojatnije razgovarajući s Brajkovićem o njegovom mogućem preseljenju u Split. Službena potvrda ovih informacija koje su potekle iz zagrebačkih košarkaških klubova na Gripama se očekuje za nekoliko dana. </p>
<p>Dodajmo kako će veliku ulogu u jačanju Splita CO uoči doigravanja za naslov prvaka Hrvatske odigrati Jadranska pivovara kao novi izdašni sponzor kluba. </p>
<p>R.P. i Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ako treba, stvarat ćemo novu reprezentaciju!</p>
<p>»To ćemo napraviti samo da se vrati zdravi duh u nacionalnu vrstu. Neki su od tih igrača pokazali da mogu, no moraju sami odlučiti žele li se boriti i pobijediti. Svjetski prvaci, Francuzi ginu na terenu, jer su svjesni da su Francuska i da za to igraju. Naši mlađi igrači bi to trebali shvatiti, ako žele igrati u reprezentaciji«, kaže Željko Kavran</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Hrvatska se rukometna vrsta vratila kući iz Švedske, gdje je vrlo brzo završila svoj nastup na petom Europskom prvenstvu nakon samo tri utakmice i tri poraza. Predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza (HRS), Željko Kavran razočaran je nastupom rukometaša, no i pismom doministra sporta, Stjepana Puhaka koji misli da igrači nisu ništa krivi.</p>
<p>- Kako se mogu amnestirati igrači nakon svega ovog?! Pa tko je trebao igrati? Mi?! Savez je napravio sve što je trebao, imali su idealne uvjete, pripreme, trenere, fizioterapeute i liječnike, sve im je isplaćeno... Sve smo im osigurali i jasno je da smo očekivali više od ovog. No, sve je puklo zbog međusobnog odnosa izbornika i starijih igrača s mlađima, kaže Kavran.</p>
<p>Predsjednik Saveza veli kako zamjera što je šutio o takvom ponašanju mlađih igrača, a za koje vodstvo HRS-a nije znalo.</p>
<p>- Smiješno zvuči, ali izborniku zamjeram finoću i demokraciju, jer izgleda da s takvim igračima treba drukčije. Pogreška je što su se mlađi igrači izjednačili sa starijima, a to su krivi i izbornik i stariji igrači, to su sami priznali, veli Kavran.</p>
<p>Analize nastupa rukometaša na EP bit će gotove za otprilike dva tjedna, a potom će Upravni odbor HRS-a odlučiti što i kako dalje.</p>
<p>- Jasno je da će biti restrikcija i sankcija prema nakim igračima, nećemo kažnjavati baš sve. Istina je da smo imali najtežu skupinu, ali je sporan pristup igrača. Tko sagleda tu pogrešku, može dalje s nama, no tko to ne shvati, neće igrati, objasnio je predsjednik HRS-a.</p>
<p>Međutim, problem je što Hrvatska, osim ove 16-orice, može skupiti još tri-četiri igrača koji bi mogli nastupiti u nacionalnoj vrsti. Kavran i njegovi suradnici su toga svjesni, ali su spremni na rezove.</p>
<p>- Ako ćemo se odreći nekih igrača, spremni smo i na novo stvaranje reprezentacije. I to ćemo napraviti samo da se vrati zdravi duh u nacionalnu vrstu. Neki su od tih igrača pokazali da mogu, no moraju sami odlučiti žele li se boriti i pobijediti. Svjetski prvaci, Francuzi ginu na terenu, jer su svjesni da su Francuska i da za to igraju. Naši mlađi igrači bi to trebali shvatiti, ako žele igrati u reprezentaciji, priča dalje Kavran.</p>
<p>Pogreška Josipa Milkovića je, po Kavranu, što je želio reprezentaciju voditi na demokratičan način. A to, izgleda, nekim našim igračima ne odgovara.</p>
<p>- Izbornik je sve idealno zacrtao, htio je s igračima kulturno i fer, no oni su zloupotrijebili njegovo, a i naše povjerenje. Odsad nećemo gledati tko je kakav igrač, nego kakav je i čovjek, koliko je kvalitetan kao osoba. Neki sad vele da bismo se mi iz Saveza trebali maknuti. Ako je to uvjet da ti mlađi igrači počnu razmišljati i pobjeđivati, svi ćemo se maknuti istog trena. No, mislim da ovaj put igrači moraju prstom uprijeti u sebe, kaže predsjednik HRS-a, Kavran.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Utah iskoristila neigranje Mourninga</p>
<p>Najbolji igrač Miamija Alonzo Mourning propustio je utakmicu u Salt Lake Cityju, koja je završila rezultatom 101-89 za Utah, zbog gripe</p>
<p>NEW YORK, 29. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Miamija izgubili su dvoboj protiv domaćeg Utah Jazza i prije početka utakmice. Naime, zbog gripe nije nastupio najbolji igrač Heata Alonzo Mourning.</p>
<p>Takvu prednost domaći su košarkaši uspjeli iskorititi već u prvom poluvremenu ostvarivši 12 poena viška (58-46). Do kraja utakmice razlika je ostala ista i na kraju je bilo 101-89 za Jazz. Utah su predvodili Bryon Russell sa 20, Karl Malone sa 19 i novak Jarron Collins sa 18 poena. Rod Strickland sa 16, te Eddie Jones i Brian Grant sa po 12 koševa bili su najbolji kod Miamija.</p>
<p>U Memphisu su Grizzliesi zahvaljujući odličnom Španjolcu Pau Gasolu pobijedili LA Clipperse sa 119-115 nakon produžetka. Košarkaši domaće momčadi ispustili su pobjedu u regularnom dijelu u posljednjih dvije i pol minute. Memphis je tada vodio sa 98-89, no Clippersi su napravili seriju 11-2 i odveli susret u produžetak, koji je bio iznimno efikasan. U dodatnih pet minuta postignuto je čak 34 poena, </p>
<p> Pau Gasol, koji je ubacio odlučujuće poene, postigao je ukupno 23 koša i 10 skokova, a Stromile Swift dodao je 22. Kod gostiju najbolji su bili Michael Olowokandi sa 27 koševa, što mu je rekord karijere, te Elton Brand sa 26.</p>
<p>• Rezultati: Memphis - LA Clippers 119-115 (produžetak), Utah - Miami 101-89. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Enron baca sjenu i na Blairovu vladu </p>
<p>Laburistički disident i bivši ministar Peter Kilofoyle smatra da u svojim odnosima s »Enronom« i »Arthurom Andersenom« Blairova vlada nije učinila ništa nepošteno, ali drži da bi laburisti morali vratiti »Enronove« novčane donacije</p>
<p>LONDON, 29 siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon propasti »Enrona«, pokazalo se da je taj energetski div koji je izdašno financirao američke političare imao određenih veza i s britanskim strankama. »Enron« je vladajućim britanskim laburistima darovao ukupno 38.000 funti (oko 460.000 kuna), zbog čega je ovih dana glasno protestirala konzervativna oporba. No tada se pokazalo da su i konzervativci od sporne firme inkasirali 25.000 funti (oko 300.000 kuna). </p>
<p>Političke donacije uobičajeni su način financiranja stranačkog života na Otoku. No kada one potječu od firme koja je došla na zao glas, podiže se očekivana povika. Konzervativci sada tvrde da je »Enron« u zamjenu za darovani novac sebi osigurao dostup do vodećih britanskih političara. Ralph Hodge, bivši glavni predsjednik europskog ogranka »Enrona« izjavio je pak da je običaj i praksa sponzorirati različite stranačke skupove, kako bi se došlo u dodir s vodećim ministrima, državnim dužnosnicima i poslanicima. </p>
<p>No laburisti niječu da je sponzorstvom »Enron« sebi osigurao ikakav utjecaj na vladinu energetsku politiku. Ta se politika mijenjala, ali zbog okolišnih i industrijskih razloga, tvrde laburisti. Oni ističu da su njihovi ministri redovno kontaktirali druge energetske kompanije kao što su »Mobil« i »Esso«, a ne samo s »Enronom«.</p>
<p>Laburisti tvrde da je njihova vlada uvijek bila u stanju odvajati stranačke donacije od političkog utjecaja. Britanski konzervativci će vjerojatno će morati malo ustuknuti, nakon što je u utorak otkriveno da su i oni primali novac od »Enrona«. Cijeli slučaj upozorio je i na neobičnu vezu između laburističke vlade i revizorske kuće »Arhtur Andersen«, koja se također kompromitirala prilikom sloma »Enrona«. U Americi se , naime, sada čuju optužbe da je »Andersen« koji je bio »Enronov« revizor, namjerno uništio dokumente koji su otkrivali financijske nepravilnosti.</p>
<p>»Arthur Andresen« je već imao problema u Britaniji. Prije 12 godina, tadašnja premijerka Margaret Thatcher zabranila je toj firmi da radi privatizacijske i bilo koje druge poslove za britansku vladu. Učinila je to nakon spornog bankrota američke automobilske kompanije »De Lorean« koja je osamdesetih godina počela proizvoditi sportske automobile u Sjevernoj Irskoj. </p>
<p>Ta je firma propala, pod sumnjom da je njen vlasnik John De Lorean, izvršio novčanu prijevaru. Sjena je pala na »Arthura Andersena«, revizorsku kuću koja je nadzirala De Loreanove poslovne knjige. Tek kada je 1997. na vlast u Britaniji došla Laburistička stranka, »Arthur Andersen« je bio rehabilitiran, nakon što je laburistima pomogao u sastavljanju nekih ključnih financijskih dokumenata. Čelna laburistička političarka i današnja ministrica za trgovinu Patricia Hewitt jedno je vrijeme radila za »Arthura Andersena«. Oporba također tvrdi da je ta firma neke svoje ljude privremeno ustupila za rad u laburističkoj administraciji.</p>
<p>Premda laburistima nitko ne može dokazati da su počinili nepravilnosti u odnosima s »Enronom« i »Arthurom Andersenom«, oporba i konzervativni tisak uživaju u prilici da malo napakoste vladajućih stranci zbog njenih veza s te dvije firme. Laburistički disident i bivši ministar obrane Peter Kilfoyle tvrdi pak da cijeli slučaj otvara ozbiljna pitanja o načinu na koji se financiraju političke stranke. »Te kompanije ne plaćaju velike svote novca strankama ni za što.</p>
<p> One očekuju nešto za uzvrat«, tvrdi on. »Sram me je u ime Laburističke stranke da ona mora uzimati novac od takvih prevaranata kao što su to ljudi koji rukovode 'Enronom'«, rekao je u utorak Kilfoyle.</p>
<p> Bivši ministar smatra da njegovi kolege nisu učinili ništa nepošteno, ali drži da bi primljeni novac morao biti vraćen.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nijemci nesposobni za zapovijedništvo u Afganistanu? </p>
<p>General Klaus Reinchard, bivši zapovijednik KFOR-a, javno je ustvrdio da njemačka vojska nije sposobna za takav zadatak u Afganistanu </p>
<p>BERLIN, 29. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka bi navodno trebala preuzeti zapovijedništvo od Britanaca nad mirovnim snagama UN-a u Afganistanu (ISAF), ali njemački generali time nisu ni najmanje oduševljeni. Naprotiv. Primjerice, general Klaus Reinchard, bivši zapovijednik KFOR-a, javno je ustvrdio da Bundeswehr tu zadaću ne može uspješno obaviti.</p>
<p>»Njemačka vojska nije za to u ovom trenutku sposobna«, izjavio je za dnevnik Berliner Zeitung od utorka Bernhard Gerz, predsjednik udruge Bundeswehra.</p>
<p>Njemačka je vlada očito ozbiljno shvatila signale iz časničkih krugova. Naime, njemačka novinska agencija DPA, pozivajući se na izvore u ministarstvu obrane u Berlinu, javila je utorak da vodeća uloga Njemačke u zapovijedništu mirovnim postrojbama u Afganistanu »nije tema« za njemačku vladu.</p>
<p>Istodobno, glasnogovornik savezne vlade u Berlinu, Uwe Karsten Heye, međutim, u ponedjeljak je izjavio da Berlin ne isključuje mogućnost preuzimanja britanskog vodstva ISAF-om u Kabulu, ako zauzvrat bude smanjen broj njemačkih vojnika u Makedoniji.</p>
<p>No, nema sumnje da se u ovom trenutku provjerava hoće li Njemačka biti u stanju preuzeti zapovijedništvo nad ISAF-om, pošto je tek sada jasno pred kakvim su izazovom vojnici u Afganistanu. Misija u Afganistanu će biti puno teža nego u Makedoniji. Iako su njemačke vojne predhodnice u Afgnistanu dobro primljene nitko od odgovornih u Berlinu nema iluzija da mnogi šefovi bandi i paravojnih postrojbi mogu ugroziti i pripadnike Bunedswehra. </p>
<p>Ono što, međutim, najviše muči Berlin jest nespremnost Bundeswehra za novu ulogu u međunarodnim misijama. To se pokazalo već u slanju njemačke vojne predhodnice koja je desetak dana kasnila jer Luftwaffe nema odgovarajući broj transportnih zrakoplova za misije daleko od kuće.</p>
<p> Bundeswehr je uopće u dosadašnjim misijama (Bosna, Kosovo, Makedonija) dosegao svoje ljudske, tehničke i financijske limite. U takvom stanju bi proširenje obveza u sadašnjim misijama bio dokaz da Berlin ozbiljno misli kad govori o njegovoj novoj ulozi na svjetskoj političkoj pozornici. Ali, riječ je i o presedanu za Bundeswehr koji dobiva jednu novu obvezu bez izgleda za povećanje svoga proračuna. </p>
<p>Hoće li Berlin preuzeti zapovijedništvo u Afganistanu od Britanaca, zapravo, biti će odlučeno u Washingtonu. Naime, u četvrtak se u Washingtonu sastaju njemački kancelar Gerhard Schröder i američki predsjednik George W. Bush. Prema više najava, jedna od tema njihovih razgovora je i njemačko preuzimanje zapovijedništva nad ISAF-om.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Arafat izložen oštrim američkim kritikama</p>
<p>Uhićeni palestinski general i pukovnik umiješani u kupovinu oružja od Hesbollaha/ Pedesetak izraelskih časnika i vojnika potpisalo peticiju kojom ističu da više neće sudjelovati u vojnim operacijama na palestinskim područjima</p>
<p>ANKARA, 29. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat smijenio je dva visoka vojna dužnosnika službe sigurnosti i izdao nalog za uhićenje još dvojice časnika. Među njima su brigadni general Faud al Shoubaki i pukovnik Fathi al Razem koji je bio šef palestinske pomorske policije u Gazi. Riječ je o osobama za koje se opravdano sumnja da su izravno bile umiješane u transport oko 50 tona oružja iz Irana.</p>
<p>Izraelski su marinci i komandosi, naime, slijedom američke dojave, još prije ovoga mjeseca u vodama Crvenog mora zaplijenili brod »Katerine A« s oružjem, čiji je vlasnik bio neki Iračanin, te uhitili sve članove posade. Posrednici u toj »podzemnoj trgovini« bili su navodno aktivisti Hesbollaha, libanonske ratoborne skupine koju Washington smatra terorističkom. Arafatov vrlo oštar »rez« u vlastitom zapovjednom vrhu usllijedio je nakon vrlo oštrih kritika koje su došle s najvišega američkoga vrha. Prvo je to učinio šef Bijele kuće George W. Bush, a nešto poslije i potpredsjednik Dick Cheney. Potonji je palestinskome vođi u ponedjeljak jasno stavio do znanja da se krijumčarenje oružja, među kojima su bile i rakete koje mogu ugroziti sve ciljeve unutar Izraela, nije moglo provesti bez njegova znanja ili ljudi iz njegova najbližega okruženja. Hoće li Arafatova uhićenja zadovoljiti i primiriti vrlo ljutitu washingtonsku administraciju, tek će se vidjeti.</p>
<p>Glavni palestinski mirovni pregovarač Saeb Erekat, u međuvremenu, odlučno je odbacio američke optužbe protiv Arafata. Rekao je da se time samo produbljuje ekstremizam i na palestinskoj i na izraelskoj strani.</p>
<p>U obranu palestinskoga vođe ustali su u ponedjeljak u Bruxellesu i šefovi diplomacija Europske unije (EU). Oni su, istina, ukorili Arafata da ne čini dovoljno u obuzdavanju ekstremista u vlastitim redovima, ali i istodobno poručili Izraelu da kao ključnoga mirovnog srednjoistočnog igrača ne otpisuje palestinskoga čelnika. No, nakon eksplozije u središtu židovskoga, zapadnoga dijela Jeruzalema, izgledi da se uspostavi prekid vatre te Izraelci i Palestinci vrate za pregovarački stol, manji su nego ikada.</p>
<p>Novi srednjoistočni »mirovni proboj« pokušat će u srijedu izraelski ministar obrane Binyamin Ben Eliezer. On će se u egipatskome ljetovalištu Sharm al Sheikhu, na obali Crvenog mora, sastati s predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Na njihovu radnome stolu naći će se praktički sve opcije koje bi mogle dovesti barem do stišavanja izraelsko-palestinskih sukoba. Ben Eliezer, koji odnedavno obnaša i dužnost vođe laburista, koalicijski je partner u vladi čvrstorukaškoga izraelskog premijera Ariela Sharona. Očekuje se da će razgovori s Mubarakom izraelskome ministru obrane poslužiti kao platforma za razmjenu »srednjoistočnih mišljenja« s najvišim američkim dužnosnicima početkom veljače u Washingtonu.</p>
<p>Unatoč svemu, još se ne mogu zamjetiti nikakvi znaci smirivanja napetosti na okupiranim palestinskim teritorijima. Izraelski su vojnici u utorak, uz potporu tenkova, izvršili trosatni upad u palestinsko selo Irtas, na Zapadnoj obali. U razmjeni vatre ranjena su četiri Palestinca. Javlja se i o uhićenju trojice palestinskih mladića. Jedan je od njih za sebe rekao da je vodeći član Islamskog džihada. Ta ekstremna skupina preuzela je na sebe odgovornost za neke prijašnje samoubilačke napade. </p>
<p>Zamjetno je, međutim, da su krvavi obračuni s Palestincima unijele prve ozbiljnije znakove nervoze u izraelskoj vojsci. To potvrđuje peticija koju je potpisalo pedesetak izraelskih rezervnih časnika i vojnika, u kojoj ističu kako neće sudjelovati u vojnim operacijama na okupiranim palestinskim područjima. Zapovjednik Glavnoga stožera izraelske vojske, general Shaul Mofaz, upozorio je kako je riječ o »vrlo ozbiljnoj stvari«. Izraelski mirovni pokret Novi profil priopćio je kako je ove godine 12 Židova osuđeno na zatvorske kazne zbog odbijanja vojne obveze. Dodatna uznemirenost dolazi i slijedom činjenice da se svake godine iz Izreala iseli oko 7000 Židova koji strahuju za svoje i živote svojih obitelji.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Busha podržava 83 posto Amerikanaca</p>
<p>WASHINGTON, 29. siječnja </p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush i dalje uživa nezapamćenu potporu svojih zemljaka: 83 posto Amerikanaca ocjenjuje da dobro obavlja svoj posao. To pokazuju rezultati ispitivanja javnoga mnijenja, što su objavljeni u utorak.</p>
<p>U anketi dnevnika Washington Post i tv-mreže ABC, najbolju ocjenu, potporu 88 posto Amerikanaca, dobila je Bushova odlučnost u obračunu s terorizmom. Pritom dvostruko više ispitanika vjeruje njemu nego demokratima u Kongresu da je u stanju riješiti probleme. Bushova popularnost odrazila se i na Republikansku stranku, za koju bi sada glasovalo 50 posto svih Amerikanaca, a demokrati bi dobili glasove 43 posto birača.</p>
<p> Ipak, upozorenje je sadašnjoj vladi u Washingtonu podatak da samo 30 posto Amerikanaca očekuje brzo i uspješno ozdravljenje gospodarstva. No, ipak, 62 posto ispitanika vjeruje da američki predsjednik poduzima sve što je nužno, a njih 60 posto podržava način korištenja državnoga proračuna.</p>
<p> Tri četvrtine Amerikanaca smatra da vlasti trebaju provesti sveobuhvatnu istragu o stečaju Enrona, pri čemu dvije trećine ispitanih misli da je do sloma tvrtke došlo zbog sumnjivih odluka uprave. Uz to, 75 posto Amerikanaca zahtijeva od članova Kongresa da objave jesu li imali kakve veze i jesu li dobivali novac od Enrona. Isti zahtjev članovima vlade i Bushu osobno postavlja 70 posto ispitanika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dolazak američkih vojnika podijelio filipinsku javnost</p>
<p>Iako na ulice izlazi mnoštvo prosvjednika koji poručuju Amerikancima da »idu kući«, većina Filipinaca pozdravlja dolazak Amerikanaca i podupire politiku predsjednice Arroyo</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Slijetanje velikih američkih teretnih zrakoplova s opremom i vojnicima na jug Filipina radi borbe protiv Al Qaidinih terorista podijelila je filipinsku javnost. Najveći protivnici dolaska američkih snaga na Filipine su ljevičarske skupine i nacionalisti, koji su ujedno i veliki kritičari filipinske predsjednice Glorie Macapagal Arroya, piše u utorak The Washington Times. Proteklog vikenda došlo je i do sukoba između prosvjednika i pripadnika filipinskih snaga sigurnosti ispred ulaza u bazu. </p>
<p>Američko-filipinski odnosi imaju dužu povijest. Nakon završetka američko-španjolskog rata 1898. godine Španjolci su predali filipinsko otočje SAD-u za 20 milijuna američkih dolara. U krvavom ratu, koji je počeo iduće godine i trajao do 1905. godine SAD su ugušile pobunu filipinskih pobunjenika i upravljali Filipinima kao kolonijom do kraja Drugoga svjetskoga rata. U skladu sa zakonom koji je donio američki kongres 1934. godine. Filipini su postali nezavisna republika. </p>
<p>U službenoj verziji, dolazak američkih vojnika na Filipine, koji je počeo prije nekoliko dana, prvi je dio šestomjesečnih zajedničkih vojnih vježbi američkih i filipinskih snaga. No, među lokalnim stanovništvom dolazak Amerikanaca shvaćen je kao namjera da se iskorijene teroristi organizacije Abu Sayyaf. Skupina, koju je prije deset godina osnovao Filipinac koji se borio s mudžahedinima u Afganistanu, držala je dva američka misionara i jednu filipinsku časnu sestru kao taoce više od osam mjeseci na najjužnijem filipinskom otoku Basilan. </p>
<p>Iako na ulice izlazi mnoštvo prosvjednika koji poručuju Amerikancima da »idu kući«, većina Filipinaca pozdravlja dolazak Amerikanaca i podupire politiku predsjednice Arroyo i njezino stajalište da filipinski ustav dopušta ograničenu američku vojnu nazočnost u zemlji (do 650 vojnika). </p>
<p>Stajalište većine oko dolaska američkih vojnika objavio je prije nekoliko dana filipinski dnevnik Philippine Star. List piše da su »filipinski političari, čak i oni koji se neprijateljski odnose prema Amerikancima, shvatili da je većina Filipinaca sita i umorna od problema koje ima s Abu Sayyafom i da je sretna što su Amerikanci došli srediti teroriste«. Abu Sayyafove otmice nanijele su veliku štetu filipinskom turizmu i odvratile strane ulagače. Prema istraživanju javnog mnijenja koje je provela neovisna filipinska agencija »Social Weather Stations« čak osamdeset posto ispitanika »vjeruje« SAD-u, a samo osam posto ne. Osim toga, većina Filipinaca bila je nezadovoljna odlukom filipinske vlade prije više deset godina da se zatvore posljednje dvije velike američke baze na Filipinima. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sukob u Maslini oko Rutellijevog liderstva</p>
<p>RIM, 29. siječnja, (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Ako padne moje liderstvo bit će ugrožena i Maslina«. U toj je izjavi Francesca Rutellija sublimirana dijagnoza teške krize u koju je upala Maslina, koalicija stranaka lijevog centra. Težak poraz Masline na izborima u svibnju prošle godine, kada je premoćno pobijedila koalicija desnog centra predvođena Silvijom Berlusconijem, još uvijek razorno djeluje na korijene tako čvrstog stabla kao što je Maslina. </p>
<p>Očito svi računi nisu podmireni i još uvijek se vode neplodonosne rasprave o uzroku izborne katastrofe i položaja u kome se našla koalicija lijevog centra nakon izbornog poraza. Francesco Rutelli, bivši gradonačelnik Rima koji je izborio vodstvo Masline više po metodi isključivanja nego po metodi željenog izbora, ipak je uoči izbora uspio smanjiti drastičnu razliku od 12 posto na relativno malu razliku od pet posto u odnosu na koaliciju desnog centra. </p>
<p>Zbog složenog talijanskog izbornog sustava ta se razlika eksponencijalno povećala u broju izabranih zastupnika i senatora u dva doma talijanskog parlamenta. Ta razlika omogućava Berlusconiju da mirno vlada narednih pet godina, bez opasnosti i kriza po kojima je bila poznata talijanska politička scena.Rutelli je nedavno na koordinaciji Margerite, druga po veličini stranke koalicije lijevog centra koja nastala spajanjem više stranaka, izjavio: »Mora biti jasno da nisam spreman na vraćanje u prošlost. Ne treba bježati od problema liderstva uvodeći pretpostavku »nepolitičkih lidera« ili vraćajući se na predstavništvo nekoliko tajnika stranaka. To bi dovelo do svakodnevnog kaosa.« </p>
<p>Na tu je izjavu odmah reagirao Piero Fassino glavni tajnik Lijevih demokrata, najznačajnije stranke lijevog centra koji kaže: »Maslini, koja je za nas bespovratni izbor, potrebno je snažno, solidno i prepoznatljivo vodstvo«. Rutelli od Lijevih demokrata traži da razmisle o Maslini, nudeći čak i promjenu naziva. </p>
<p>»Problem dvostrukog liderstva postoji, on je politički i ne visi u zraku kako to neki u Margeriti žele predstaviti«, sintetizira glavni tajnik UDEURA Clemente Mastella, stranke koja je dio koalicije lijevog centra. Massimo Cacciari, bivši gradonačelnik Venecije kaže: »Ili će se utemeljiti federacija Masline i imenovati odgovorni lider, ili mora biti jasno da onaj koji je bio kandidat za premijera na minulim izborima nastavlja biti lider Masline« misleći pritom, naravno, na Rutellija.</p>
<p>Nakon što je odgođen sastanak vodstva Masline, javio se i Massimo D'Alema: »Mi ne želimo uništiti Maslinu, već naprotiv želimo obnoviti i potaknuti savez koji je došao u krizu. Ne radi se o liderstvu već o novom projektu i o novim pravilima po kojima ćemo biti zajedno«.</p>
<p>Ako je odlaganje susreta vodstva Masline trebalo poslužiti da se smire nabujale strasti, to se nije dogodilo. Piero Fassino i Francesco Rutelli odlučili su da se sastanak vodstva održi u srijedu 30 siječnja. Ljevici nije ostalo previše vremena za jalove rasprave, jer će se već u svibnju ove godine održati administrativni izbori za oko 50 posto jedinica lokalne uprave, na kojima će sudjelovati 12 milijuna birača. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Australija pokušava ublažiti izbjegličku krizu </p>
<p>Stotine izbjeglica smještene u teškim uvjetima štrajkaju glađu, a djeca prijete samoubojstvom </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Izbjeglička kriza već nekoliko tjedana potresa Australiju. Vladini su pregovarači u utorak posjetili izbjeglički logor Port Hedland u Zapadnoj Australiji (oko 1300 kilometara sjeverno od Pertha), gdje stotine izbjeglica prosvjeduju protiv uvjeta u kojima su zatočeni i traže da se njihovi zahtjevi za azilom što prije riješe.</p>
<p>Najmanje 200 njih štrajka glađu već treći tjedan, a nekoliko desetaka ima zašivene usnice. Skupina tinejdžera u izbjegličkom centru Woomera u australskoj pustinji prijeti samoubojstvom ako ne budu pušteni iz logora i smješteni u neku australsku obitelj. Kao znak dobre volje da riješi taj neugodan problem, australska vlada preuzela je brigu o petorici Afganistanaca i četvorici Iračana između 16 i 17 godina, koji se nalaze u tom logoru bez roditelja, ali nije objavila jesu li smješteni u neku obitelj ili u državni dom za nezbrinutu djecu.</p>
<p>Neovisni vladini savjetnici kritizirali su »teške uvjete« života u centrima u kojima su izbjeglice zatočeni, te predložili zatvaranje logora Woomera s oko 900 ljudi. I dok organizacije za ljudska prava i odvjetnici izbjeglica upozoravaju da se njihov problem mora što prije riješiti, australski premijer John Howard izjavljuje kako vlada nastoji uvjeriti zatočenike u izbjegličkim centrima da su njihovi prosvjedi »jalovi«. Istodobno, useljenička služba poručuje da neće popustiti pred pritiskom izbjeglica. </p>
<p>Većina tih nesretnih ljudi je iz Afganistana, a mnogima od njih vlada je odgovorila da nisu »pravi izbjeglice«, pa neće dobiti dozvolu za ostanak u zemlji.</p>
<p>G. T.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dokumenti o zločinu u Velikom parku poslani u Haag</p>
<p>SARAJEVO, 29. siječnja</p>
<p> - Sarajevsko kantonalno tužiteljstvo proslijedilo je Haaškom tribunalu dokumentaciju o jednom od najgorih zločina počinjenih unutar u ratu opkoljenog Sarajeva! Riječ je o ubojstvu osmorice zarobljenih pripadnika bivše JNA likvidiranih u travnju 1992. godine u Velikom parku, u samom središtu glavnog grada BiH, u neposrednoj blizini Doma policije, gdje se tada nalazila postrojba za specijalne namjene republičkog MUP-a.</p>
<p>Kako piše lokalni tisak, slučaj sada razmatra tužiteljstvo ICTY-ja, koje sukladno svojim ovlastima, predmet može vratiti na procesuiranje bosanskohercegovačkom pravosuđu ili pokrenuti postupak pred Tribunalom.</p>
<p>Informaciju o tome da je obrađen slučaj proslijeđen Uredu tužitelja Haaškog suda potvrdio je i županijski tužitelj Mustafa Bisić, no on je zbog načela povjerljivosti koncipiranog Rimskim sporazumom, odbio komentirati sadržaj spisa.</p>
<p>Poznato je, međutim, da je zločin u Velikom parku bio predmet zanimanja haaških istražitelja, te da je o ovom slučaju izjave dao veći broj svjedoka. Posebnu pozornost javnosti ovaj zločin zaslužio je i zbog sumnji da je učinjen u režiji parapolicijske terorističke organizacije »Ševe« koju su nadzirali pojedinci iz tadašnjeg političkog i policijskog vrha. »Ševe« su osumnjičene i za pokušaje atentata na bivšeg načelnika stožera Armije BiH Sefera Halilovića (optužen od ICTY-ja za zločin u Grabovici) te nekadašnjeg zapovjednika vojne policije u glavnom gradu BiH Ismeta Bajramovića-Ćelu (sada u zatvoru nakon osude za ubojstvo).</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>»Otkrivena bista Franje Hanamana« (2)</p>
<p>U Vjesniku od 24. siječnja 2002. u rubrici Zagreb objavljen je prilog novinarke Dubravke Žalac »Otkrivena bista Franje Hanamana«. U kratkom prikazu o događaju u parku Tehničkog muzeja u Zagrebu, 23. siječnja, autorica navodi više netočnih podataka na koje želim upozoriti i obavijestiti čitateljstvo o stvarnom tijeku događaja. </p>
<p>Na prigodnoj proslavi otkrivena je bista Franje Hanamana, rad akademskog kipara Stanka Jančića, u Parku velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike gdje se već nalaze biste Fausta Vrančića, Ivana Krstitelja Rabljanina, Ruđera Boškovića, Otona Kučere, Ferdinanda Kovačevića i Davida Schwarza. </p>
<p>O djelu Franje Hanamana govorio je prof. dr. sc. Vladimir Muljević (ne Minljević kao što navodi D. Ž.). Dr. sc. Marija Kaštelan-Macan, profesorica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (ne Keštelan) nije govorila na otkrivanju biste, već je uz profesora Muljevića recenzirala knjigu autora Renata Filipina, kustosa Tehničkog muzeja: »Franjo Hanaman, izumitelj električne žarulje s volframovom niti, 1878.-1941.«, tiskanu u povodu svečanosti. Profesor Hanaman je zajedno sa dr. Alexanderom Justom patentirao »Postupak izrade žarnih tijela od volframa i molibdena za električne žarulje« u Beču 1903. i time otvorio put prema modernoj i ekonomičnoj električnoj rasvjeti. Valja naglasiti Hanamanove zasluge za razvoj kemijske tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu (utemeljio je prvi inženjerski zavod 1922. na tadašnjem Kemičko-inženjerskom odjelu Tehničke visoke škole, preteče današnjeg Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Taj velikan hrvatske tehnike rođen je u Drenovcima kraj Županje 30. lipnja 1878., a umro je u Zagrebu 23. siječnja 1941. Bio je dekan i rektor Tehničke visoke škole u Zagrebu, redoviti profesor anorganske kemijske tehnologije i metalurgije na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Na svečanosti je bio i dr. Sándor Jeszenszky (ne Szenszky), direktor Madžarskog elektrotehničkog muzeja u Budimpešti. Ravnateljica muzeja Božica Škulj zahvalila je gostu iz Madžarske na pomoći pri prikupljanju građe o Hanamanu i predstavljanju originalne Just-Hanamanove žarulje izrađene u Madžarskoj u tvornici kasnije nazvanoj Tugsram.</p>
<p>Ravnateljica je gostu poklonila zagrebački suvenir - penkalu Slavoljuba Penkale, svestranog izumitelja. Slijedi podizanje njegove biste u Parku, a time će se završiti projekt Parka velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike.</p>
<p>RANKA FRANZ-ŠTERN, Velika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>OESS-u predlažem da preispita iskrenost svojih shvaćanja pravde</p>
<p>Do kojeg smo stupnja kolonijalno podčinjeni i koliko je kolonijalna politika usmjerena protiv Hrvata kao nacije napadno je vidljivo i iz pritiska OESS-a da se hitno vrati imovina izbjeglih Srba do kraja godine, a povrat imovine Hrvatima u Hrvatskoj se, prema sadašnjim predviđanjima, može očekivati tek za dvjestotinjak godina, što praktično znači nikad.</p>
<p> Pritom je narušena i pravna ravnoteža redoslijeda rješavanja predmeta. Logično bi, jednostavno i pravedno bilo primijeniti pravni princip reciprociteta prema istim slučajevima u Bosni i Srbiji, na kojima službena hrvatska politika mora do krajnosti inzistirati. Ovim pritiskom OESS-a i sličnim kolonijalnim zahvatima izigran je i smisao Ustava o jednakosti i pravednosti. Ovakvim pritiskom Srbi ostaju privilegirana nacija, kao u bivšoj Jugoslaviji, usprkos tome što su izazvali rat, pogibiju mnoštva nevinih, prouzročili golema razaranja, a nisu se ispričali na Hrvatima prihvatljiv način, i nisu ponudili reparaciju ratnih šteta.</p>
<p> Početak ničim opravdanog servilnog odnosa prema Srbima kao naciji brižljivo je planiran i nametnut Saboru u obliku Zakona o aboliciji, i to apsurdno, u jeku ratnih neprijateljstava protiv Hrvatske. Da oslobodi krivnje agresora, koji poseže za tuđim u jeku obrambenog rata, suprotno svakoj zdravoj logici, moglo se postići od Sabora samo masovnim i opsežnim ucjenjivačko-koruptivnim zahvatima planirane i osmišljene neokolonijalne međunarodne politike. Srbi su time konkretno poučeni da za agresivno ponašanje ne samo što neće snositi posljedice nego će biti privilegirani. Time smo pozvali Srbe, ne da nam budu lojalni građani i prijatelji, nego da vrebaju sljedeću priliku, kada će ponoviti nasilje i rat, jer ih nismo suočili s posljedicama. Malobrojni pravi srpski intelektualci koji su shvatili možebitnu velikodušnost abolicije ionako nisu predstavljali opasnost niti su bili izvor sukoba.</p>
<p>Zaključno predlažem Vladi da poštuje osnovnu logiku svoje funkcije i prvenstveno štiti interese hrvatskog naroda u hrvatskoj državi, a sve kako piše u Ustavu RH. Da pri tome može računati na maksimalnu podršku cijelog naroda, usprkos nepravednom i golemom međunarodnom pritisku, dokazali smo pobjedom u Domovinskom ratu.</p>
<p>OESS-u pak predlažem da hitno preispita iskrenost svojih temeljnih shvaćanja pravde, ravnopravnosti i poštenja.</p>
<p>BOŽIDAR MIŠETIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Čačić bi mogao graditi karijeru bilo gdje - ali ne ovakvu!</p>
<p>Ili su naši političari izgubljeni u vremenu i prostoru ili svjesno ignoriraju stvarnost! Posljednji je primjer izjava predsjednice HNS-a Vesne Pusić da bi »Čačić mogao graditi karijeru bilo gdje«... Vjerojatno bi - ali ne ovakvu! Jer kad bi tako radio u bilo kojoj pravno uređenoj državi, već bi prije bio zakonski onemogućen.</p>
<p> Sjetite se samo afera s poslovanjem na Kosovu (fondovi za nerazvijene...), pa domovi za umirovljenike, škole, GIK »Zagorje« i poslovi u Izraelu (radnicima još duguje pojedinačno 5000 do 10.000 DEM), a što o tome misle Varaždinci, to neka pita njih, naravno - izvan »Coninga«. </p>
<p>A što se tiče njegove izjave da je Varaždin žabokrečina, to je u određenoj mjeri točno. Srećom, žabokrečina je većinom u političarskoj sredini.</p>
<p>Nažalost, žabokrečine ima i u drugim sredinama, a pogotovo na našoj HTV. Npr. u subotu, 25. o.mj. u Varaždinu je predstavljen veliki »Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora«, čiji je autor naš poznati glumac Tomislav Lipljin, ali o tome na našoj televiziji nije bilo ni riječi, iako je to događaj kakav u hrvatskoj kulturi nije zabilježen nekoliko stoljeća. Zar je žabokrečina djelovanje varaždinske knjižnice, kazališta, akademije, fakulteta i visokih škola, srednjoškolskih uspjeha, športaša, obrtnika i malih poduzetnika i gospodarstva općenito itd.?</p>
<p> Ako nešto nije u žarištu interesa naših »političara«, pa se o tome naveliko ne piše ili ne predstavlja pravu ili izmišljenu aferu, onda je sve to za takve žabokrečina. Iza takvih senzacionalističkih magli ima mnogo ozbiljnih, samozatajnih radova, koji nažalost ostaju nepoznati, ali su korisni sredinama u kojima žive i djeluju, kao i široj zajednici.</p>
<p>R.C. Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tranzicija svima povećala socijalne razlike (2)</p>
<p>Pohvalno je kad se veleposlanik neke zemlje uključi u običnu diskusiju, kao što je to uradio veleposlanik Republike Ukrajine g. Viktor Kyryk za Vjesnik 19. siječnja 2002.</p>
<p>Uz diskusiju o Ukrajini, kao prvo, može se kazati da Ukrajina u međunarodnoj zajednici vodi pohvalnu kolektivnu politiku. Drugo, na bjeloruskom se primjeru lijepo vidi kako je zapadna kapitalna politika netolerantna. Poznato je da su bjeloruskog predsjednika Lukašenka odmah proglasili diktatorom kad je pritvaranjem granice počeo štititi domaću proizvodnju. Treće, ipak treba za hrvatske čitatelje priznati da je život u Ukrajini za malog čovjeka težak i nepovoljan. Mislim da se standard bez carinsko-financijskog sukoba s kapitalom Europe neće popraviti. To je isto kao kad bismo uz otvorene prozore očekivali toplu sobu.</p>
<p> A za kraj želim još nešto reći o onome što je mene u Ukrajini iznenadilo: svaki običan radnik čita knjige. Pa tako ne treba posebno tražiti čovjeka za preciznu diskusiju o životu i politici.</p>
<p>ANTON JUDEŽ, Novo Mesto, Slovenija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nema reforme pravosuđa bez kadrovske obnove</p>
<p>Najavljivati reformu pravosuđa bez kadrovske obnove čista je demagogija. Znači li to da se aktualna vlast prilagodila naslijeđenom pravosudnom kadru ili se taj kadar prestrojio »odnosno popravio«.</p>
<p> Reizbor Vladimira Gredelja za predsjednika Udruge hrvatskih sudaca znakovit je pokazatelj stvarnog stanja u našem sudstvu. Naime, komu je u interesu da on i dalje bude na čelu te udruge i zašto. Još bi samo trebalo da mu se aktualna vlast ispriča što su ga htjeli procesuirati zbog takvoga »banalnog« kaznenog djela kao što je zloupotreba službenih ovlasti i položaja. Što je još trebao učiniti da bi to bilo nespojivo s njegovom sudačkom funkcijom? </p>
<p>BORIS VEDENIK, dipl. ing., Vinkovci</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Ubio se pukovnik HV-a, otac četvero djece</p>
<p>OSIJEK, 29. siječnja</p>
<p> - »Renato, sine, čuvaj seku. Oprostite mi!« - pisalo je, među ostalim, u oproštajnom pismu koje je svojoj djeci napisao umirovljeni pukovnik 106. brigade Zdenko Reba (42) iz baranjskoga Novog Čeminca prije samoubojstva koje je počinio u ponedjeljak u popodnevnim satima. </p>
<p>Naime, nesretni se čovjek, nezadovoljan svojim statusom i umanjenim pravima što ih je imao kao 50 postotni invalid Domovinskog rata, odlučio na ovaj očajnički čin svezavši si oko struka ručnu bombu M75 i plastični eksploziv.</p>
<p> U ponedjeljak prije podne svratio je do svoje šogorice Bosiljke Bat u caffé bar «Bat« u Novom Čemincu, kamo je često zalazio sa svojim prijateljima. »Bio je sav utučen i rekao nam je da će počiniti samoubojstvo. Pokušavali smo ga odgovoriti i oraspoložiti pa smo razgovarali s njim cijelo prijepodne. Nešto poslije 14 sati rekao je da ide kući« - ispričala nam je Rebina šogorica Bosiljka Bat. Dodala je da su se uplašili, pa su o svemu obavijestili policiju. Policijska je ekipa došla odmah te su ga, nakon dulje potrage, pronašli na oranici istočno od sela. Sjedio je ispod vrbe uz kanal, kamo je odlazio na pecanje. Tada je počelo dramatično pregovaranje i bezuspješni pokušaji spašavanja nesretnoga čovjeka koji je, prošavši sva ratišta, obolio od Posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Ubrzo je pozvan i psihijatar, no ni razgovor s njim nije pomogao. Odlučan da izvrši svoju namjeru, Reba je zamolio policajce i psihijatra da mu se ne približavaju da nitko od njih ne nastrada. Dvosatni pregovori okončani su kada je Reba aktivirao bombu koja mu je s plastičnim eksplozivom bila oko struka. Iako je nakon eksplozije još davao znakove života te mu je ukazana pomoć, on je ubrzo preminuo. </p>
<p> Reba je posljednje četiri godine živio u Novom Čemincu sa svojom trećom ženom, Zagorkom Reba, koja je nezaposlena, te dvoje djece iz prvog braka -17-godišnjim Renatom i 15-godišnjom Andrejom. Iza sebe je ostavio još dvije kćeri iz drugog braka stare 8 i 9 godina, koje s majkom žive u Osijeku. Oproštajno pismo naslovljeno je na Renata i Andreju, koje moli da mu oproste jer se ne može više nositi sa sve lošijom situacijom i psihičkom bolesti. Uz to im je ostavio svoju kreditnu karticu na koju mu je stizala mirovina uz upute da novac troše racionalno te da paze jedno na drugo.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Grbić: »Informacije koje nisam provjerila nisam ni objavila« </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Na općinskom sudu u Zagrebu u utorak je započeo sudski postupak u kojem je predsjednik Hrvatske udruge sudaca Vladimir Gredelj tužio novinarku HINA-e zbog objave neistinitih navoda. Tužbu kojom Gredelj potražuje 250.000 kuna naknade za pretrpljene duševne boli, podigao je zbog teksta objavljenog u 17. veljače u prošle godine ugašenom dnevniku Republika. U tom se tekstu navodi kako je Gredelj dobivao donacije od poduzeća protiv kojih se a njegovom sudu u Bjelovaru vodi kazneni postupak. Navodi se i da je među poduzećima koja su novčano pomogla kupnju službenog automobila Županijskoim sudu u Bjelovaru i Čazmatrans, čiji je kazneni predmet na tom sudu zbog sporosti postao bespredmetan. U tužbi je Gredelj kao neisitinitu informaciju naveo i tvrdnju da je jedan od donatora bjelovarskog suda bio i Zoran Božić, navodni krunski svjedok u pokušaju rušenja Radovana Ortynskog. Naime, Gredelj je napomenuo kako Republika tada nije provjerila je li to taj Božić, jer osoba sa tim imenom i prezimenom u Hrvatskoj ima sedamdesetak. Njegov su demantij u Republici objavili samo djelomično.</p>
<p>Grbić je na sudu rekla kako je informacije skupljala od kolovoza 2000. godine, te kako je do njih dolazila teško. »Do ruku su mi došli neki dokumetni, od osobe koju ne želim otkriti, a dio od tadašnje bjelovarske općinske državne odvjetnice Branke Merzlić, od koje sam i dobila uplatnice o donacijama sudu.« navela je Gredelj i rekla kako je dobila još puno informacija, no kako ih nije mogla provjeriti nije ih niti objavila. Navela je kako su neke firme koje su donirale sredstva, imale i postupke na sudu koji su i kasnije i obustavljeni. »Razloga za tendecionizmom prema Gredelju nisam imala. I u Jutarnjem je objavljen sličan tekst, no Gredelj ih nije tužio«, izjavila je Grbić. </p>
<p>Na slijedećoj bi raspravi 26. ožujka iskaz trbao dati tužitelj Gredelj.</p>
<p> Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Smijenjeni upravitelj i šef osiguranja splitskog zatvora</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja </p>
<p> - Upravitelj splitskog zatvora Tihomir Jakelić i načelnik Odjela zatvorskog osiguranja Stanislav Majić smijenjeni su zbog niza nepravilnosti i propusta u radu, a protiv njih je pokrenut stegovni postupak do okončanja kojega su udaljeni iz službe, izvijestilo je u utorak Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Za novog v.d. upravitelja postavljen je Josip Višić (37) bivši šef osiguranja zatvora u Šibeniku.</p>
<p> Nepravilnosti i propuste u radu splitskoga Okružnog zatvora na Bilicama utvrdila je Komisija za inspekcijski nadzor Ministarstva pravosuđa koja je tamo upućena nakon što je 24. siječnja u zatvoru umro 40-godišnji pritvorenik Matko Jonjić, stoji u priopćenju Ministarstva pravosuđa.</p>
<p> U priopćenju se ne kaže o kakvim je nepravilnostima riječ, no od ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović doznaje se da je posrijedi propust u osiguranju zbog čega je zatvorenicima postala dostupna droga.</p>
<p> »Neposredan je povod smjene pojava droge u zatvoru«, kazala je Hini Ingrid Antičević Marinović.</p>
<p> Nagađa se da je upravo predoziranje drogom uzrok Jonjićeve smrti, koji je u pritvoru splitskoga zatvora bio od 14. studenoga prošle godine zbog preprodaje droge.</p>
<p> U ministarstvu kažu da još nisu dobili rezultate histološke i toksikološke analize tkiva koje bi trebale otkriti točan uzrok Jonjićeve smrti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>O iznudi nad Ljahnyckim samo »navodno«</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u utorak je još dvoje svjedoka govorilo o navodnoj iznudi nad dr. Borisom Ljahnyckim.</p>
<p>Svjedokinja Danijela Bjondić Vidaković posredovala je pri iznajmljivanju stana u koji se Ljahnycki trebao preseliti nakon što svoj stan prepiše optuženom Zoranu Pripuzu. Svjedokinja tvrdi da je stan od 100 četvornih metara unajmio optuženi Radovan Štetić. Cijena je bila 1600 maraka mjesečno, a plaćeno je godinu dana unaprijed. Nakon tog vremena shvatili su da u stanu nitko nije boravio.</p>
<p> Radovan Štetić prigovorio je na istinitost iskaza ove svjedokinje i ustvrdio da on nije bio ta osoba koja je unajmila stan. </p>
<p>Svjedok Miro Šarić govorio je o kreditu od 310 tisuća njemačkih maraka koji je Boris Ljahnycki podigao u Adria štedionici. Šarić, direktor štedionice, rekao je da je Ljahnycki dao nalog da se novac doznači Nikici Jelaviću i Pripuzu. Svjedok nije uspio objasniti tužiteljstvu zašto je novac isplaćen osobno toj dvojici, a ne na račun Nikice Jelavića u Zagrebačkoj banci, kako je navedeno u nalogu za doznaku koji je potpisao Ljahnycki. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u srijedu.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Krali i selili vlasnika - taoca iz sobe u sobu</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su prošlog petka poslije podne provalili u stan Dubravka B. (46) u Kustošijanskoj 138, uhićeni su Mladen M. (30), Senad K. (19) i Siniša H. (29).</p>
<p>Potonja su dvojica spomenutog dana provalila u Dubravkov stan, gdje su zatekli i vlasnika i naredili mu da ostane sjediti za stolom i neka miruje. Za to su vrijeme ukrali mobitel i osam osobnih prijenosnih računala. Kako su tražili predmete po kući, tako su selili i Dubravka, nakon čega su pobjegli ostavivši vlasnika neozlijeđenoga.</p>
<p>Odmah po dojavi oštećenog Dubravka o provali policija je nedugo zatim kod Oranica zaustavila »kia pride« u kojem su zatečeni Mladen i Senad i privedeni na obradu.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom ustanovljeno da je treći počinitelj Siniša H., kojemu je pri privođenju pozlilo, pa je pozvana Hitna pomoć. Kada su se pak policajci vratili do Sinišina stana kako bi upitali njegovu suprugu Andreju Bojanu N. H. (35) je li joj suprug popio kakav lijek, Andreja je istrčala iz stana s porezanom rukom vičući: »Sida!« krećući se prema policajcima.</p>
<p>No policajci su Andreju ipak svladali kako bi spriječili njeno daljnje samoozljeđivanje, pa je kolima Hitne pomoći prevezena na liječenje u Psihijatrijsku bolnicu Jankomir.</p>
<p>Kod pretresa stana pronađeni su ukradeni predmeti i vraćeni vlasniku, a protiv trojice provalnika podnesena je kaznena prijava i prepraćeni su u Istražni centar zagrebačkoga Županijskog suda. Kako je pretragom stana pronađeno još nekoliko predmeta koji upućuju na kaznena djela, kriminalistička se obrada nastavlja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Od osam pozvanih došao samo jedan svjedok</p>
<p>DONJA STUBICA, 29. siječnja</p>
<p> - Od osam pozvanih na nastavak suđenja Željku Miketiću za kazneno djelo pokušaja prijevare u utorak je na ročište došao samo jedan svjedok, i to kao svjedok tužitelja. Ostalih sedmero nije došlo iz raznoraznih razloga. Na primjer, svjedokinja Martina Habuš nije primila poziv zato što se nalazi na novoj, sudu nepoznatoj adresi. Mijo Habulinec i Kralj Milivoj opravdali su svoj nedolazak gripom, Mile Katić nije na pošti podigao svoj poziv, pa će mu ga drugi put dostaviti policija. Za Marija Horvata ne zna se da li je dostava uredna, a za Zdenku Tuđa zna se da dostava nije bila uredna. Mario Piskač također nije došao, no njegova je supruga telefonski opravdala predsjednici vijeća Sanji Gašparac njegov nedolazak jer se pozvani svjedok nalazi u zatvoru u Remetincu.</p>
<p>Jedini svjedok koji je došao bio je Ante Zečević (72) iz Zagreba. On je Željku Miketiću posudio 50.000 DEM i sklopio ugovor o zajmu s nekretninama kao garancijom. Pripisujući kamate potpisivao je nekoliko puta nove ugovore, pa je njegovo potraživanje naraslo na 64.700 DEM. »Nisam tražio povrat novca sve dok mi prijatelj nije rekao kako je nešto čudno i da Miketić ima plavi prst. Tada sam tražio dva puta da mi vrati novac, ali mi je Miketić rekao kako trenutno ne može, ali da se ne brinem, jer me on, tako starog i bolesnog, neće prevariti« - rekao je Ante Zečević, koji je sklopio sudsku nagodbu o vraćanju novca. </p>
<p>Branitelj Željka Miketića Mate Matić izvršio je uvid u spis u koji je stigla dokumentacija iz Tehnomehanike i, prema njegovim riječima, ta se dokumentacija odnosi na vraćanje i prebijanje dugova prema poduzećima Miketić d.o.o. i Mimax, a ne prema okrivljeniku kao osobi, što znači da Nediljko Znaor nije govorio istinu na posljednjem ročištu kada je tvrdio kako je svoje osobne dugove vratio Željku Miketiću, jer to nije bilo moguće preko Tehnomehanike</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Autom usmrtio maloljetnicu i dobio osam mjeseci zatvora </p>
<p>VARAŽDIN, 29. siječnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Varaždinu na osam je mjeseci zatvora osuđen Stjepan H. (50) zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je jedna osoba smrtno stradala.</p>
<p>Stanka H. optužnica je teretila da je 31. kolovoza 1997. godine vozio automobil Novečkom ulicom u Majerju, i to brzinom većom od dopuštene. Vidio je da izvan ceste dvije mlade osobe igraju badminton, no olako je smatrao da će brzinom kojom je vozio moći zaustaviti automobil ako se spomenute osobe u igri pomaknu prema cesti ili krenu za lopticom. Optužnica kaže i da Stanko H. nije smanjio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ni je potrubio u znak upozorenja. U jednom je trenutku jedna djevojka krenula za lopticom na cestu, optuženi je počeo kočiti i skretati, no zbog prevelike brzine nije se mogao zaustaviti i udario je u djevojku. Djevojka je zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život, uslijed kojih je preminula nekoliko dana kasnije u KBC-u Rebro u Zagrebu.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu optuženi je rekao da nije vidio da djevojke igraju badminton, mislio je da razgovaraju, a kada im se približio, jedna je djevojka počela naglo pretrčavati cestu. Odmah je počeo kočiti, rekao je da je vozio oko 60 kilometara na sat, no nije uspio izbjeći nalet. Rekao je i da nije bio pod utjecajem alkohola, lopticu za badminton vidio je tek nakon nesreće, kao i reket, i ponovio da nije vidio da su se djevojke igrale. Činilo mu se da razgovaraju, njihovo je ponašanje bilo normalno i ništa nije ukazivalo na to da jedna od njih namjerava izaći na cestu. Optuženi je rekao i da ga je djevojčina smrt »strašno pogodila«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Razbojništvo i tešku krađu počinio maloljetnik</p>
<p>ČAKOVEC, 29. siječnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska izvijestila je da su u ponedjeljak uhićeni S. B. (19) iz međimurskog sela Držimurca i 15-godišnji maloljetnik iz susjednog sela Domašinca, zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela razbojništva i teške krađe. Maloljetnik će nakon ispitivanja najvjerojatnije biti pušten, a 19-godišnjak će po svoj prilici u pritvor. </p>
<p>Policijskim je izvidima i kriminalističkom obradom ustanovljeno da je dvojka u noći sa 27. na 28. siječnja u Ulici Pere Pintara u Domašincu provalila u obiteljsku kuću. Otuđili su dva kuhinjska noža, dvije pokladne drvene maske i gitaru. </p>
<p>Nakon toga u istoj su ulici razbili prozor i provalili u drugu obiteljsku kuću. Tu su, uz prijetnju nožem i prisilom, 79-godišnjoj vlasnici kuće oduzeli domaći i strani novac. </p>
<p> Intenzivnim operativnim radom na terenu u vrlo kratkom roku policijski su službenici otkrili počinitelje. Pretragama prostorija u kojima žive u romskom dijelu Domašinca i romskom naselju iz sastava Držimurca pronađeni su otuđeni predmeti, orobljeni novac i sredstva kojima su počinili kaznena djela. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Opljačkali milijun kuna</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Proteklog je vikenda teškom krađom provaljivanja strano poduzeće ES-KO koje se koristi službenim prostorijama u krugu poduzeća »Gavrilović« oštećeno za 1,041.853 kune.</p>
<p>Kako je navela sisačka policija, ukradena je, prema izjavi oštećenog vlasnika, veća količina deviza, uglavnom njemačkih maraka i američkih dolara.</p>
<p>Kriminalistička je obrada mjesta događaja još u tijeku, pa iz tog razloga policija nije priopćila detalje teške krađe provaljivanjem. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policajac u kafiću nastrijelio kolegu</p>
<p>SPLIT, 29. siječnja</p>
<p> - Pokušavajuć izbaciti streljivo iz ležišta svoga službenog pištolja M. J. (32) policajac solinske Policijske postaje, izvan službe, u ponedjeljak oko 22,50 u solinskom je kafiću »Crnac« u vlasništvu M. Š. (41), nehotice ranio svoga kolegu I. P. (34), koji je također bio izvan službe. Policajac je zadobio teške tjelesne ozljede, prostrijel zdjelice i ustrijel podlaktice. Ozljeda je sanirana kirurškim zahvatom i I. P. nije u životnoj opasnosti. Prema policijskom izvješću M. J. je u lokalu sjedio u društvu svoga kolege B. B. (25), koji je također bio izvan službe, i »igrao« se pištoljem. U jednom trenutku pištolj je opalio i ranio I. P. koji je sjedio za šankom, dva metra dalje od M. J. </p>
<p>Policajac je prijavljen za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, a protiv njega je pokrenut i stegovni postupak. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>U četvrtak u New Yorku počinje Svjetski gospodarski forum </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Nakon trideset godina Svjetski gospodarski forum po prvi puta neće biti održan u švicarskom gradu Davosu - želeći pokazati dozu odlučnosti, organizatori su ovogodišnji sastanak, pod nazivom Vodstvo u teškim vremenima: Vizija zajedničke budućnosti, nakon tragičnog terorističkog napada 11. srpnja, odlučili održati upravo u New Yorku. Tako će gotovo 3000 sudionika, uključujući i cijeli niz svjetskih političkih lidera, od 31. siječnja do 4. veljače raspravljati o aktualnim gospodarskim, akademskim, religijskim i društvenim pitanjima.</p>
<p>Prema najavama, ove će godine središnje teme sastanka biti šest problema globalnog karaktera: ostvarivanje održivog gospodarskog rasta; postizanje sigurnosti i ublažavanje rizika; redefiniranje poslovnih izazova; smanjenje siromaštva i ostvarivanje veće jednakosti; zajedničke vrijednosti i poštivanje različitosti te ponovna procjena načina vodstva i upravljanja.</p>
<p>Za razliku od dosadašnjih sastanaka Svjetskog gospodarskog foruma, neprofitne organizacije čiji rad financira oko tisuću vodećih svjetskih korporacija, rad će se, umjesto sjednica s nizom govornika, odvijati putem radionica. Na taj način svi će sudionici - uključujući i 43 predstavnika vodećih svjetskih religija - moći dati veći doprinos. </p>
<p>Od državnika, Forumu će prisustvovati među ostalim i njemački kancelar Gerhard Schröder, ministar unutarnjih poslova SAD-a Colin Powell i ministar gospodarstva Paul O'Neill, bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton, australski premijer John Howard, ruski premijer Mikhail Kasjanov, srpski premijer Zoran Đinđić te predsjednik prijelazne uprave u Afganistanu Hamid Karzai. Ovogodišnjim sastankom predsjedat će direktori iz Abril Group, Unilevera, Merck & Co, bivši gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani te Yotaro Kobayashi, predsjednik japanske udruge korporacijskih direktora Kaizai Doyukai. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za lažne rezervne dijelove milijarde dolara</p>
<p>Godišnje se u zrakoplove samo u SAD ugradi oko 26 milijuna rezervnih dijelova. Procjenjuje se da je oko pola milijuna dijelova nelegalnog porijekla, pa je i rizik od nesreće veći</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Pad Airbusovog zrakoplova na Queens krajem rujna prošle godine, kada je poginulo 265 osoba, vrlo su vjerojatno uzrokovali neispravni rezervni dijelovi. To je nedavno potvrđeno nakon istrage koju je američki FBI proveo s talijanskom policijom. Naime, otkrivena je mreža tvrtki koje su skidale rezervne dijelove sa starih zrakoplova, prerađivale ih, falsificirale dokumentaciju i kao ispravne slale na razne adrese pa i u SAD. Nakon toga, raznim kanalima ti su se dijelovi našli i u skladištima velikih prijevoznika.</p>
<p>Prvi se puta javnost s problemom »neispravnih rezervnih dijelova« odnosno »neodobrenih rezervnih dijelova«, snažnije upoznala prije šest godina kada su kao muhe počeli padati zrakoplovi niskobudžetne američke tvrtke ValueJet. Tvrtka je svoj uspjeh na tržištu gradila niskim cijenama nudeći praktički samo prijevoz (bez cateringa i ostalih usluga u zrakoplovu), ali štedeći i na rezervnim dijelovima. Dok nije puklo.</p>
<p>A tada se pokazalo da je riječ o dobro organiziranoj mreži trgovca rezervnim dijelovima bez čistih papira s kojom se vlasti nisu bile spremne adekvatno nositi. Hajka koja je uslijedila dovela je do određenih hapšenja, a sada je, čini se, problem ponovno buknuo.</p>
<p>Nije ni čudno zna li se da je riječ o pravoj industriji koja godišnje okreće milijarde američkih dolara. Spomenimo samo da jedan »boeing 747« primjerice ima oko šest milijuna dijelova. Kad doživi 10 godina velik broj tih dijelova već je nekoliko puta zamijenjen. Prijevoznici koji gube od 20.000 do 100.000 dolara dnevno za svaki dan prizemljenog zrakoplova (zbog održavanja, primjerice) ovise o mreži više od 5000 brokera rezervnim dijelovima koja nije dovoljno regulirana propisima. U skladištima prijevoznika nalaze se dijelovi u vrijednosti od oko 45 milijardi dolara, kod brokera još oko pet milijardi, a poznato je da samo držanje tih dijelova stoji avioindustriju 10 do 20 posto ukupne vrijednosti na godinu. Stoga nije čudno da neki kreću i prema jeftinijem.
Beskrupulozni trgovci rezervnim dijelovima imaju mogućnost u svoja skladišta, a potom i u skladišta prijevoznika ugurati i dijelove dobivene na crnom tržištu, pribaviti im lažne papire (za100 dolara u Miamiju koji je središte crnog tržišta) i prepordati ih po cijeni pravih dijelova aviokompanijama.</p>
<p>Koliko je to primamljiva zarada govori nekoliko podataka. Primjerice, lopatice rotora mlaznog motora mogu se na crnom tržištu kupiti za jedan dolar, a kada su prerađene i popraćene pravim papirom prodaju se po 1200 dolara komad!</p>
<p>Svake godine na tržištu SAD u zrakoplove se ugradi oko 26 milijuna dijelova. Ako je samo dva posto od njih lažno, na što upućuju istraživanja koje je provela američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA), ispada da se godišnje u zrakoplove američkih prijevoznika ugradi oko pola milijuna »neodobrenih rezervnih dijelova«. Problem je u tome što, primjerice, originalni rezervni dio ima uporabni vijek 20.000 sati, a lažni rezervni dio od 600 do 1200 sati. Možda se ne dogodi ništa, ali stvar možda i pukne, a na 10.000 metara takvo što baš i nije ugodno.</p>
<p>Unatoč svemu, rizik u toj kriminalnoj radnji ipak je mnogo manji nego u krijumčarenju oružja, droge, bijelog roblja..., a zarada nije mnogo manja. Stoga bi se za ozbiljno nošenje s tim problemom trebala formirati još koja međunarodna koalicija poput nedavno ustrojene »antiterorističke koalicije«.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Croatia Airlines tvrdi da nema problema s lažnim dijelovima</p>
<p>Prema riječima Romana Gebauera, pomoćnika glavnog direktora Croatia Airlinesa za tehniku, hrvatski prijevoznik nema problema s neispravnim rezervnim dijelovima, što potvrđuje i činjenica da je lani od njemačkih zrakoplovnih vlasti dobio potvrdu da se održavanje zrakoplova provodi po visokim europskim standardima. To je, pak, otvorilo mogućnost da se u Zagrebu servisiraju zrakoplovi iz zemalja Europske unije.</p>
<p>»Mi isključivo kupujemo dijelove od OEM dobavljača, dakle onih koji te dijelove rade i za proizvođače zrakoplova. Osim toga da bi netko postao naš dobavljač mora, uz certifikate proizvođača zrakoplova, proći provjeru koju obavljaju naši stručnjaci. Jednostavno, pošaljemo ekipu u tvrtku koja nam ponudi dijelove i provjerimo što i kako rade. U tome smo, u nekim slučajevima stroži i od Lufthanse«, naglašava Gebauer.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Podravka potpisala 3,5 milijuna eura vrijedan ugovor s latvijskom tvrtkom </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Koprivnička Podravka potpisala je u utorak 3,5 milijuna eura vrijedan ugovor s tvrtkom Kora iz Latvije. Ugovor su potpisali zamjenik predsjednika Kore Valerij Kapustin, član uprave Podravke Davor Cimaš i Podravkin izvršni direktor za tržišta srednje Europe Zoran Bakliža.</p>
<p>Kora je strateški partner Podravke na baltičkom tržištu i distributer Podravkinih proizvoda za tržišta Latvije, Litve i Estonije, a potpisivanje ugovora nastavak je osmogodišnje suradnje koja se bazira na distribuciji i prodaji uz provođenje određenih marketinških aktivnosti. Podravka je na baltičkom tržištu tržišni lider u dodacima jelima i juhama u vrećici, a ondje prodaje i dječju hranu marke Lino. Posljednjih godina na tom je tržištu sve veći utjecaj multinacionalne konkurencije, što je dovelo do promjena u sustavu trgovine. Zbog toga je lani donesena odluka o otvaranju predstavništva u Rigi koje stvara uvjete za bolju poziciju Podravke na tom tržištu. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ribari traže proglašenje gospodarskog pojasa</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Ceh za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK) traži od Hrvatskog sabora da proglasi gospodarski pojas u Jadranskom moru, rekao je u utorak predsjednik Ceha ribara HOK-a Tonči Božanić na konferenciji za novinare. </p>
<p>Božanić je dodao da ne postoje nikakve formalno-pravne zapreke, osim političkih, za proglašenje gospodarskog pojasa Republike Hrvatske. Primjerice, kako kaže, od 141 obalne, odnosno otočne države, gospodarski pojas proglasilo je 121 država.</p>
<p>Prema njegovim riječima, proglašenjem gospodarskog pojasa država bi dobila novih 23.000 četvornih kilometara mora, kojim može suvereno gospodariti, a hrvatski ribari dobivaju novi prostor koji bi omogućio višestruko povećanje sadašnjeg ulova .</p>
<p>Ceh ribara, naime, drži da bi se nakon proglašenja gospodarskog pojasa stekli uvjeti za reguliranje održivog razvoja ribolova na tom dijelu Jadrana. Naime, otvoreno more sad koriste Talijani te flote tunolovca iz Japana, Koreje, Tajvana i Paname.</p>
<p>U Hrvatskoj se godišnje pojede sedam kilograma ribe po glavi stanovnika. To znači da se po potrošnji ribe nalazimo na dnu europskog prosjeka. Božanić je napomenuo da talijanski ribari u dijelu našeg mogućeg gospodarskog pojasa izlove godišnje ribe vrijedne više stotina milijuna eura. </p>
<p>Osim gospodarskog minusa, koji se negativno odražava na ribarstvo, ali i domaću brodogradnju te zaposlenost na otocima, proglašenjem gospodarskog pojasa skratila bi se i državna morska granica. Naime, sadašnja duljina granice našeg teritorijalnog mora za trećinu je dulja od granice budućeg gospodarskog pojasa.</p>
<p>U Cehu ribara drže da se Hrvatska više ne bi trebala obazirati na to kako će na moguće proglašenje gospodarskog pojasa u zajedničkom moru reagirati Italija, o čemu se iz političkih razloga vodilo računa u posljednjih dvadesetak godina, nego bismo se trebali okrenuti Bruxellesu. Naime, postavljanjem preciznih radarskih sustava na našoj obali i otocima te uvođenjem tzv. plavih kutija na ribaricama (koje signaliziraju položaj plovila) osigurava se puna kontrola nad plovilima u tom dijelu otvorenog mora.</p>
<p>Govoreći o odnosu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, prema ribarstvu, Božanić je rekao da ministar Pankretić nema podršku Vlade. Ceh ribara od njegova Ministarstva traži da žurno donese izmjene Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na otvorenom moru, a od Ministarstva gospodarstva traži da konačno donese Propis o prometu ribe i drugih morskih organizama na veliko. Božanić misli kako ne bi trebalo, uz prstace, zabraniti i lov jastoga jer im ne prijeti izlov, ali smatra da bi Državni inspektorat trebao isključiti iz prodaje nedorasle primjerke </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ruski turisti žale se da u Hrvatskoj nemaju gdje potrošiti novac</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Loš šoping, siromašan noćni život i nedostatak vodiča na ruskom jeziku tri su stvari što najviše iritiraju Ruse koji provode odmor u Hrvatskoj, rečeno je na sastanku čelnih ljudi hrvatskog turizma s predstavnicima dvadesetak ruskih turoperatora u utorak u Moskvi. </p>
<p>»Šoping je na prvom mjestu naših nedostataka - Rusi se žale da kod nas nemaju gdje potrošiti novac. Slijedi siromašan noćni život, dok je na trećem mjestu manjak vodiča koji znaju ruski. Barem posljednje treba hitno ispraviti«, istaknula je ministrica turizma Pave Župan Rusković. Ona je u Moskvi također otvorila predstavništvo Hrvatske turističke zajednice. </p>
<p>Prošle je godine naš dio Jadrana posjetilo 48.000 Rusa (1990. bilo ih je 96.000). Problem je, međutim, što je (i) njihov odmor ograničen na dva ljetna mjeseca, dakle na termin kada su ovdašnji kapaciteti uglavnom dobro popunjeni. Stoga daljnji porast ruskih posjetitelja ograničava nedostatak kreveta u srcu sezone. O punjenju predsezone i postsezone zasad ne treba ni raspravljati budući da bi Rusi, ionako nezadovoljni našom ponudom, u tim razdobljima zaista »umirali« od dosade.</p>
<p>Zanimljivo je da je prošlogodišnja ponuda jednodnevnog izleta u Veneciju dovela do eksplozije turističkih aranžmana Rusa prema Istri, posebno prema Puli. Sigurni smo da bi sličan izlet iz Dalmacije prema Italiji naišao na isti odjek. No pitanje je koliko u Hrvatskoj ima organizatora putovanja koji su u stanju ponuditi kvalitetne jednodnevne izlete. </p>
<p>Ne treba naglašavati koja je važnost Rusije na turističkoj karti Europe. Iz zemlje koja broji nešto više od 146 milijuna stanovnika prošle je godine na odmor u inozemstvo putovalo 15 milijuna ljudi, što pokazuje da uz poslovično rastrošne ruske tajkune sve više putuju i pripadnici tzv. srednje klase. </p>
<p>Zašto njima ovdašnja ponuda ne odgovara kada nije ništa lošija od ruske?</p>
<p>»Ruski su gosti vrlo zanimljivi. Prosječni Rus ne ustručava se dodatno jako zadužiti da bi se na godišnjem odmoru što bolje proveo«, tvrdi Pave Župan Rusković. Naime, zbog dugogodišnje zatočenosti unutar paktovskih, najčešće samo državnih granica Rusi žele putovati i na odmoru biti okruženi bogatom i raskošnom ponudom. Pitanje je, međutim, što će se događati kada i ostatak od 130 milijuna ruskih stanovnika financijski toliko ojača da će si napokon moći priuštiti inozemno putovanje? Hoće li i hrvatski turizam dotad ojačati do te mjere da će moći primiti sve koji budu htjeli doći i udovoljiti njihovim zahtjevnim očekivanjima?</p>
<p> Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rast industrijske proizvodnje ne prati rast potražnje </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda u prosincu su porasle 1,5 posto u odnosu na isti mjesec 2000. godine, dok su u usporedbi sa studenim ostale nepromijenjene, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).</p>
<p>S obzirom na to da je, prema podacima DZS-a, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u posljednjem lanjskom tromjesečju porasla 5,1 posto na godišnjoj razini, može se zaključiti da potražnja za hrvatskim industrijskim proizvodima nije bila dovoljna za apsorbiranje ukupne proizvodnje, što se onda odrazilo na povećanje zaliha, procjene su Raiffeisenbank. </p>
<p>Najveći porast zaliha zabilježila je duhanska industrija, čak 49,1 posto u prosincu u odnosu na isti mjesec 2000. godine. S obzirom na to da je u istom razdoblju porast proizvodnje duhanskih proizvoda dosegao 33,9 posto, može se zaključiti kako je dobar dio proizvodnje zapravo završio na skladištu. S druge strane, najveće smanjenje zaliha na godišnjoj razini, čak 88 posto, u prosincu je zabilježeno u proizvodnji RTV i komunikacijske opreme, kažu analitičari Raiffeisena. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Grad Prag - bogata regija i u okvirima EU</p>
<p>Prema podacima Eurostata, na listi 10 najbogatijih kandidatskih regija po kupovnoj moći drugo mjesto zauzima Bratislava, među njima su i dvije mađarske regije, a Slovenija se svrstala na peto mjesto, iako po uspješnosti uvjerljivo drži vrh kandidatske ljestvice </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Najbogatija regija u 13 zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU) jest - Grad Prag. Češka je prijestolnica, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, 1999. godine imala 24 posto veći bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, izražen u terminima kupovne moći, od prosjeka na razini Unije, što »zlatni grad« čini itekako poželjnom novom regijom EU.</p>
<p>Na listi 10 najbogatijih kandidatskih regija drugo je mjesto 1999. godine zauzimala regija slovačkoga glavnog grada Bratislave. No, sa 95 posto BDP-a per capita u odnosu na onaj u Uniji slovačka se prijestolnica svrstala ispod prosjeka Unije. </p>
<p>Za njom kaska Cipar, koji u EU računaju kao jednu regiju, čiji je građanin 1999. godine imao 85 posto prosječnog BDP-a Unije po stanovniku. Na četvrtom se mjestu nalazi mađarska regija Közép-Magyarország (75 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji). Ova se mađarska regija ujedno nalazi i na granici koja u Uniji dijeli razvijene od nerazvijenih regija. </p>
<p>Sa 68 posto Unijinog prosječnog BDP-a po stanovniku Slovenija, koja se također prikazuje kao jedna regija, svrstala se tek na peto mjesto kandidatskog top-tena. No, kako su razlike u gospodarskoj razvijenosti regija unutar zemalja kandidata velike te se u Češkoj, primjerice, kreću u rasponu od čak 1:2,6, Cipar i Slovenija i dalje uvjerljivo drže vrh kandidatske ljestvice uspješnosti.</p>
<p>Među deset najrazvijenijih kandidatskih regija nalaze se još dvije češke (Jihozápad i Jihovýchoid) te jedna mađarska (Nyugat-Dunántúl), kao i jedna poljska (Mazowieckie). Tu je i Malta, također jedna regija, koja je s 55 posto prosječnog bogatstva Unije po stanovniku svrstana na osmo mjesto.</p>
<p>Na samom dnu ljestvice među kandidatskim se zemljama nalaze rumunjske i bugarske regije. Samo dno uvjerljivo drži rumunjska regija Nord-Est, koja se s 18 posto prosječnog bogatstva u EU po stanovniku još nije ni počela primicati idealu gospodarske sposobnosti za članstvo u EU. Ispod razine od 25 posto Unijina prosječnog BDP-a po stanovniku nalaze se sve rumunjske regije, njih pet, s izuzetkom Bukurešta te regija Centru i Vest. </p>
<p>Ništa bolju sliku u bruxelleskim očima ne ostavlja ni Bugarska: čak četiri od šest njezinih regija ima BDP po stanovniku ispod 25 posto prosjeka EU, što ta balkanska područja čini idealnim budućim korisnicima pomoći iz regionalnih razvojnih fondova Unije.
No, uzme li se u obzir da i unutar same Unije postoje nerazvijene regije, posebice u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Irskoj te na jugu Italije i na prostoru bivšeg DDR-a, postaje jasnije otkud među sadašnjim članicama ove integracije znatni otpori proširenju na istok i jug Staroga kontinenta.</p>
<p>Tako, primjerice, podaci Eurostata pokazuju da su najnerazvijenije regije EU francuski prekomorski departmani Réunion (u Africi) i Gijana (u Južnoj Americi) te grčka regija Epir: BDP per capita u te tri regije jedva doseže 51 posto prosjeka u Uniji, ali je čak i takav životni standard u njima neusporedivo veći nego u većini kandidatskih regija. Čak 46 regija EU po razvijenosti je ispod 75 posto prosjeka Unije. Među njima se nalazi 10 od ukupno 13 grčkih regija, zatim, šest od sedam portugalskih, sedam od 17 španjolskih i pet od 20 talijanskih regija.</p>
<p>S druge strane, najrazvijenija regija u EU 1999. godine bio je Grad London, čiji je stanovnik uživao u 142 posto većem blagostanju od prosjeka na razini EU. London u stopu prati belgijska regija Bruxelles, u kojoj je ujedno locirano i sjedište Unije: BDP po stanovniku u tom je gradu 1999. godine bio za 117 posto veći od prosječnog BDP per capita u Uniji. Na trećem se mjestu usidrio Luksemburg, zemlja koju u nedalekom Bruxellesu također poistovjećuju s regijom: prosječan je Luksemburžanin za 86 posto bogatiji od prosječnog EU-ropljanina. Na listi deset najrazvijenijih regija slijedi njemački Hamburg i francuski Ěle de France, zatim bavarska subregija Gornja Bavarska, austrijski Beč... Inače, 22 regije EU imale su 1999. godine BDP po stanovniku veći od prosjeka na razini Unije.</p>
<p>Budući da Hrvatska nema status kandidata za članstvo u Uniji, njezinih regija nema ni na popisu. Na kandidatskom se popisu, međutim, nalazi Turska, kojoj je Bruxelles priznao status kandidata, ali s njom još nije otvorio pregovore. Inače, iako je Turska najveća zemlja kandidat, podaci za nju odnose se na zemlju u cjelini, a ne na njezine regije, te pokazuju da BDP po stanovniku u njoj iznosi samo 26 posto prosjeka Unije. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Burze: Ulagači čekaju odluku Feda</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Uoči sastanka Odbora za monetarnu politiku američkog Feda, predviđenog za srijedu, na europskim se burzama dionica u utorak malo trgovalo. Većina je vodećih europskih indeksa ipak ostala na pozitivnom teritoriju, iako su u Londonu cijene padale, prije svega zbog kretanja u telekomunikacijskom sektoru. Blaži pad zabilježile su i naftne kompanije jer su ulagači uglavnom unovčavali dobitke ostvarene proteklih dana. U tehnološkom je sektoru prevladavao pozitivan trend zahvaljujući povoljnom izvješću Texas Instruments, koje je nadvladalo u utorak objavljene gubitke Fujitsua i Toshibe.</p>
<p>Londonski benchmark FTSE 100 do poslijepodneva je izgubio 0,48 posto spustivši se na 5198,4 boda. U Frankfurtu je DAX porastao 0,70 posto, na 5194,99 bodova, dok je u Parizu CAC 40 ostao gotovo nepromijenjen, na 4545,61 bodu, 0,01 posto više nego u ponedjeljak. Milanski MIB 30 porastao je 0,37 posto, na 32.519 bodova. Indeks najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 bio je 0,1 posto niži nego u ponedjeljak, dok je uži DJ Euro Stoxx 50 bio 0,06 posto viši.</p>
<p>Na američkim se burzama nakon otvaranja očekivao blagi rast cijena dionica. Optimizam ulagača potaknuli su razmjerno dobri podaci o proizvodnji u SAD-u objavljeni u ponedjeljak, no u utorak su se očekivali i najnoviji rezultati istraživanja o pouzdanju potrošača. </p>
<p>U Japanu je, zbog novog rasta nezaposlenosti i loših rezultata Toshibe i Fujitsua, Nikkei 225 pao 1,91 posto, na 10.026,03 boda.</p>
<p>Dionice Shella do poslijepodneva su izgubile 1,02 posto, dok je njegov nizozemski partner Royal Dutch bio 0,3 posto niži. Dionice francuske Total Fina Elf su nakon jutarnjeg pada bile 0,06 posto više nego u ponedjeljak. Dionice BP-a pale su 0,8 posto.</p>
<p>Od tehnoloških dionica, proizvođači čipova Infineon i STMicroelectronics dobili su oko 0,5 posto, dok je britanski ARM Holdings dobio 1,8 posto, nakon znatnog pada u ponedjeljak. Francuski Alcatel porastao je 2,3 posto, a njemački Siemens 1,7 posto.</p>
<p>France Telecom je izvijestio o 27,8-postotnom rastu prodaje prošle godine, no nakon jutarnjeg rasta dionice kompanije bile su 0,33 posto niže. Orange, FT-ova podružnica mobilne telefonije, pala je 2,12 posto, iako je zabilježila 25-postotni rast godišnjih prihoda. Deutsche Telekom je pao 0,8 posto zbog glasina da regulator neće odobriti prodaju dijela DT-ove kabelske mreže tvrtki Liberty Media. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Crkvenac najavio kaznenu prijavu zbog »medijske manipulacije«</p>
<p>s MMF-om </p>
<p>Tko je iz Ministarstva financija dostavljao novinarima »parcijalne informacije«? / Vjerujem da tu ima elemenata kaznenog djela, rekao ministar financija Crkvenac / Zbog takvih napisa šteta je mogla biti i veća, kaže ministar / To je nedopustiva manipulacija koja se ne bi mogla nigdje dogoditi osim u Hrvatskoj / Crkvenac bio u iskušenju da poveća emisiju obveznica s 500 na 600 milijuna eura, ali ocijenio da to ipak nije bilo potrebno </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac u utorak je najavio da će Ministarstvo podnijeti kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog djela protiv države i nacionalnih interesa. </p>
<p>Objasnio je da je riječ o napisima u medijima vezanim uz odnose s MMF-om. Crkvenac ističe da je riječ o nedopustivoj manipulaciji koja se, smatra, nigdje drugdje ne bi mogla dogoditi osim u Hrvatskoj. </p>
<p>»Pojedinci izdižu vlastite interese iznad nacionalnih«, izjavio je ministar potvrdivši da su ti napisi u kojima su točne samo neke činjenice nanijeli veliku štetu. Da su investitori povjerovali tim tekstovima, šteta je mogla za biti i veća za Hrvatsku tijekom predstavljanja netom plasiranih euroobveznica u inozemstvu. Procjenjuje se da je šteta mogla iznositi i nekoliko stotina milijuna dolara.</p>
<p>Zatražio sam da se istraži tko je iz Ministarstva financija i kako dostavljao parcijalne informacije medijima, naglasio je Crkvenac. »To zavređuje kaznu. Vjerujem da tu ima elemenata kaznenog djela i morat ćemo uključiti istražna tijela«, dodao je. </p>
<p>Prema ministrovim riječima, Hrvatska će privesti kraju ovaj stand by aranžman s MMF-om i prihvatiti razgovore o novom koji Hrvatskoj može samo koristiti. Predstavnici MMF-a dolaze u Hrvatsku 6. veljače.</p>
<p>Ministar je rekao da je u 2001. godini ostvarena stopa rasta od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda, što je više od planiranog, te da je i proračunski deficit niži nego se planiralo. </p>
<p>Crkvenac se osvrnuo se i na uspješan plasman obveznica u vrijednosti 500 milijuna eura na rok od sedam godina. Smatra da Hrvatska nikad povoljnije nije izdala državne obveznice, a ministar je zadovoljan i strukturom kupaca. Obveznice su izdane uz godišnje kamate od 6,25 posto, a spread (mjera rizika) pao je s 215 na 158 bazičnih bodova. Hrvatskoj je otvorena mogućnost da naknadno izda dodatne obveznice u sklopu te emisije.</p>
<p>Hrvatska je međutim, kazao je Crkvenac, mogla proći još bolje. Pretrpjeli smo štetu od 23 bazična boda zbog posljednje devalvacije turske lire, odnosa eura prema dolaru i »naklapanja« o odnosima Hrvatske s MMF-om. Nije nam pomogla, kaže Crkvenac, ni lažna informacija koju je plasirao Bloomberg da je kuna deprecirala za pet posto.</p>
<p>Investitori nudili čak četiri puta više </p>
<p>Interes za hrvatskim euroobveznicama nadmašio je sva očekivanja, istaknuo je ministar financija. Investitori su bili spremni upisati 1,95 milijardi hrvatskih euroobveznica, ili četiri puta više nego što je Hrvatska odlučila emitirati.</p>
<p>»Nudili su nam da povećamo iznos emisije ili da gotovo uz iste kamate izdamo obveznice ne na sedam godina, već na 10 ili 14 godina. No nismo pristali na te ponude jer nemamo takvih potreba« izjavio je Crkvenac. »Ne treba nam veće zaduženje na eurotržištu, a pitanje je hoćemo li i u idućoj godini uopće emitirati euroobveznice«, dodao je. </p>
<p>Vodimo računa i o diverzifikaciji obveza i rokovima otplate, pojasnio je Crkvenac, priznavši da je ipak bio u velikom iskušenju povećati ukupan iznos emisije s 500 na 600 milijuna eura. </p>
<p>Računamo da će položaj Hrvatske biti svake godine sve bolji i da ćemo ubuduće moći još povoljnije plasirati državne obveznice, kazao je Crkvenac.</p>
<p>Hrvatska će, najavio je, sredinom godine izdati oko 25 milijardi tzv. samurajskih obveznica na japanskom tržištu. Na domaćem tržištu izdat će ove godine dvije i pol milijarde kuna državnih obveznica. Time će se produbiti ionako plitko domaće tržište kapitala.</p>
<p>Crkvenac kaže da Hrvatska već četiri godine zaredom bilježi pad proračunskog deficita, koji će u 2002. godini iznositi 4,25 posto, a u 2003. dva ili više posto. Prema njegovim riječima, strani ulagači osobito cijene hrvatsku makroekonomsku stabilnost, stabilnost tečaja, okrenutost reformama i razvoju, europsku orijentiranost, te ulogu zemlje i njezinih tvrtki u regiji. Inozemnim ulagačima je jasno, smatra Crkvenac, ono što domaćim politikantima nije - da će i nakon idućih izbora Hrvatskom vladati koalicija stranaka koja će voditi proeuropsku politiku i nastaviti ovakvu ekonomsku politiku.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bez HITRE bi Vladin program zapošljavanja imao polovične rezultate</p>
<p>Prvi hrvatski program koji direktno potiče i financira znanje kroz industrijski i gospodarski razvoj/ Cilj programa je revitalizacija gospodarstva, posebno malog i srednjeg poduzetništva, ali i sprečavanje odlaska mladih visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo/ Jedini program Vlade koji pruža viziju sutrašnjice, ocjenjuje pomoćnik ministra znanosti dr. Miroslav Čavlek</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA), predstavljen u utorak u Ministarstvu gospodarstva, prvi je hrvatski program koji vodi prema gospodarstvu znanja, odnosno direktno potiče i financira znanje kroz industrijski i gospodarski razvoj. </p>
<p>Prema riječima pomoćnika ministra znanosti dr. Miroslava Čavleka, HITRA pokazuje viziju Vlade prema modernoj gospodarskoj sutrašnjici. »Bez ovoga Programa, Vladin bi program zapošljavanja imao polovičan uspjeh«, istaknuo je. </p>
<p>Kako je rečeno, cilj programa HITRA je revitalizacija gospodarstva, posebno malog i srednjeg poduzetništva, jer pruža mogućnost poduzetnicima da direktno surađuju s fakultetima i institutima. Bit programa je čvrsta i nesputana, ali interesna suradnja istraživanja, znanosti i gospodarstva, kao i materijalnih poticaja, da bi se stvorili novi proizvodi čiji je nastanak utemeljen na znanju. U skladu s time, pojasnio je dr. Čavlek, ovaj bi Vladin program trebao zaustaviti odlazak mladih visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo. Program, naime, prati poruka: »Ne prodajte mozak, mi investiramo u njegove impulse«. </p>
<p>Prema Čavlekovoj ocjeni, HITRA je jedini Vladin program koji pruža viziju sutrašnjice, jer počiva na spoju gospodarstva i znanja, odnosno inovativnoj kreativnosti koja Hrvatsku može odvesti na put razvijenih zemalja. </p>
<p>Zamjenica ministra znanosti mr. Dubravka Jurlina Alibegović naglasila je kako je službeni program, ostvaren putem Ministarstva znanosti i tehnologije, Vlada prihvatila 5. travnja prošle godine, a on se realizira putem dvaju komplementarnih podprograma: Tehnologijski istraživačko-razvojni projekt (TEST) i Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća (RAZUM). Kako je pojašnjeno, program TEST predviđa financiranje predkomercijalne istraživačke djelatnosti na razvoju novih tehnologija do faze izrade originalnih rješenja. Njime se, osim toga, financiraju strateška, generička istraživanja koja povezuju temeljne znanosti i njihovu tehnologijsku primjenu te su od značaja za razvoj industrijskih i gospodarskih grana. »Sukus tog programa jest u tome da istraživači i gospodarstvenici ostvare direktnu suradnju sa subjektima iz znanstvenog i gospodarskog sektora na poslovima razvoja novih proizvoda i tehnologija«, rekla je mr. Jadranka Švarc, načelnica Odjela za tehnologijski razvitak i sustave Ministarstva znanosti. </p>
<p>Podprogram RAZUM usmjeren je na financiranje poduzetničkih projekata koji se temelje na novim tehnologijama, odnosno proizvodima više dodane vrijednosti. Program omogućuje više vrsta financiranja poduzetničkih projekata. </p>
<p>Dosad je Ministarstvo znanosti objavilo natječaj za svaki podprogram. Od ukupno 197 prijavljenih projekata za podprogram TEST, odobreno je i trenutačno ih se financira 95, a u obradi ih je još četrdesetak. Projekt RAZUM provodi se zasad nešto sporije, pa je pri završetku dvadesetak projekata potencijalnih poduzeća. »Stotinjak projekata iz TESTA i dvadesetak potencijalnih novih poduzeća, rezultat je koji u potpunosti opravdava postojanje programa HITRA«, zaključeno je na prezentaciji. Kako je najavljeno, Ministarstvo znanosti nove će natječaje otvoriti tijekom ove godine. </p>
<p>Nakon rezultata natječaja, financirat će se projekti koje prijavljuju pojedinci, a ne samo institucije, a projekte predlažu i na njima surađuju istraživači i gospodarstvenici. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Postignut dogovor o gradilištima triju tunela na autocesti Zagreb-Rijeka</p>
<p>ZAGREB/ DELNICE, 29. siječnja</p>
<p> - Predstavnici Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) i tvrtke Spie Batignoles - Mediteran Union Tunel potpisali su u utorak pismo razumijevanja o primopredaji gradilišta triju tunela - Veliki Gložac, Javorova Kosa i Pod Vugleš na trasi autoputa Rijeka-Zagreb.</p>
<p> Pismo razumijevanja odnosi se na preuzimanje i vrijednost radova koji su obavljeni do 10. kolovoza prošle godine, a izračunati su u s skladu s izvođačevim konačnim obračunom od 7. rujna 2001., te opremu i materijal ostavljen na gradilištu.</p>
<p> Nakon sastavljanja zapisnika o primopredaji, spomenuta gradilišta su napustili radnici tvrtke Spie Batignoles i Mediteran Union Tunela (MUT), nakon čega je ARZ preuzeo posjed gradilišta tunela. </p>
<p>Za utorak sazvano ročište na delničkom Općinskom sudu, na kojem je ARZ namjeravao sudskim putem tražiti ulazak u posjed gradilišta, stoga je otkazano. Pravni zastupnik tvrtke ARZ sutkinji Općinskog suda Veri Holjević-Marincel, nakon dogovora s izvođačem radova, prenio je odluku ARZ-a o odustajanju od postupka.</p>
<p>Predstavnici ARZ-a i francuske tvrtke Spie Batignoles tako su ipak postigli sporazum, iako je pokušaj rješavanja spora oko preuzimanja gradilišta u ponedjeljak navečer bio neuspješan. Kako je izjavio direktor ARZ-a Zoran Klarić izvješće zagrebačkog Građevinskog instituta o kvaliteti radova na dionicama autoceste bit će završeno za desetak dana. Hrvatska se Vlada odlučila na prijevremeni raskid, zbog, kako je rečeno, štetnog Ugovora o izvođenju radova na trima tunelima, potpisanog 13. studenoga 1998. između ARZ-a i Spie Batignolelesa i MUT-a. Potom su na natječaju izabrani novi izvođači, koji nisu mogli na gradilišta jer ih predstavnici ranijeg izvođača nisu htjeli napustiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kolektivni štrajk javnih poduzeća sredinom ožujka?</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - »Inzistiramo na potpisivanju kolektivnih ugovora do kraja veljače. U protivnom, sredinom ožujka organizirat ćemo prvi veliki kolektivni štrajk u Hrvatskoj«, istaknuli su na konferenciji za novinare u Zagrebu predstavnici pet državnih poduzeća, udruženi u Nezavisne hrvatske sindikate (NHS). Sindikati, koji tvrde da okupljaju oko 35.000 članova, prijete zajedničkim štrajkom u INA-i, HEP-u, HŽ-u, Hrvatskom Telekomu i Hrvatskim cestama, jer su radnici tih tvrtki bez kolektivnih ugovora već 13 mjeseci.</p>
<p>Unatoč prošlomjesečnom Vladinu nalogu da se što žurnije potpišu novi ugovori, kolektivni pregovori još nisu počeli u HEP-u i Hrvatskim cestama, a u ostalim tvrtkama su nastavljeni, no, uprave odugovlače potpisivanje, tvrde čelnici sindikata. Zato zahtijevaju da poslodavci ozbiljno pristupe kolektivnim pregovorima i potpišu ugovore do kraja veljače. Također traže da poslodavci u pregovorima ne pribjegavaju jednostranom utvrđivanju plaća. »Kad se tražilo smanjenje mase plaća, pristali smo, na uštrb naših članova, na smanjenje mase do 10 posto. No, to Upravu ne zadovoljava«, poručio je Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES).</p>
<p>Sindikalci su najavili osnivanje skupine za koordinaciju aktivnosti tijekom kolektivnih pregovora i mogućeg štrajka kako bi se u svim tvrtkama ugovori potpisali istodobno. Čorak je optužio zamjenika premijera dr. Gorana Granića za nepostojanje kolektivnih pregovora u javnim poduzećima. Predsjednik NHS-a Krešimir Sever ustvrdio je da Vlada koči potpisivanje kolektivnih ugovora i narušava autonomnost pregovaranja. Kao primjer, naveo je Hrvatsku poštu u kojoj se za potpisivanje kolektivnog ugovora mjesecima čekalo na Vladino odobrenje, koje je stiglo tek nakon višednevnog štrajka i gomile nedostavljene pošte za božićnih blagdana.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pukanić će svjedočiti pred Crnogorcima o švercu duhana </p>
<p>PODGORICA, 29. siječnja </p>
<p> - Crnogorskom povjerenstvu za utvrđivanje istinitosti pisanja zagrebačkog Nacionala o umiješanosti crnogorskog državnog vrha u krijumčarenje duhana, pristao je svjedočiti direktor tog tjednika Ivo Pukanić. U pismu upućenom u pondjeljak izrazio je spremnost da se pojavi i svjedoči pred povjerenstvom, uz uvjet da to bude u Zagrebu. Pukanić je rekao da su povjerenstvu na raspolaganju i svi novinari koji su sudjelovali u pisanju članaka. Direktor tjednika Nacional spreman je dostaviti sve dokumente na temelju kojih su pisani sporni tekstovi. Bivši predsjednik Crne Gore i federalni premijer Momir Bulatović odbio je suradnju s povjerenstvom jer, kako je napisao u pismu tom tijelu, nije u stanju utvrditi istinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ministarstvo dobilo 55.000 zahtjeva za nagodbu o dugu, najviše iz Zagreba </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - U Ministarstvo financija pristiglo je 55.397 zahtjeva za sklapanje nagodbi o podmirenju dospjelih a nenaplaćenih dugova. Riječ je o dugovima za porez, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, carine i državna jamstva nastalim do kraja 2000. godine.</p>
<p>Najviše zahtjeva pristiglo je iz Zagreba (15.916), zatim iz Splita (5983), Rijeke (3914) i Pazina (3064). Najmanje je zahtjeva pristiglo iz Gospića, Virovitice i Šibenika. Izvan roka koji je istekao 23. siječnja, pristigao je 251 zahtjev. </p>
<p> Jure Bajić, pomoćnik ministra financija, istaknuo je u utorak da još ne može reći o kolikom je iznosu duga riječ vezano uz predane zahtjeve.</p>
<p>Bajić je naglasio da je u 18 do 20 posto zahtjeva samo izražena želja za nagodbom, a nije, kao što je trebao biti, predložen i model podmirivanja duga.</p>
<p>U Ministarstva financija kažu da je broj zahtjeva nadmašio njihova očekivanja. Objašnjavaju da svi dužnici koji su podnijeli zahtjeve, moraju do 22. veljače kompletirati dokumentaciju potrebnu za postizanje nagodbe. Nakon toga počinje teći rok od 180 dana za postizanje nagodbe.</p>
<p>Pomoćnik ministra financija najavio je da će se država vrlo brzo rješavati dionica koje stekne zamjenom za potraživanja.</p>
<p> Vlasničke udjele u tvrtkama u kojima steknemo većinski paket, privatizirat ćemo po hitnom postupku u suradnji s Hrvatskim fondom za privatizaciju, rekao je Bajić, a nekretnine ćemo prenijeti na upravljanje Državnom uredu za imovinu. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Croatia grupa najavila 120 milijuna kuna bruto dobiti</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - »Novi vlasnik Croatia osiguranja znat će se 1. srpnja. Osim konzorcija domaćih ulagača te europskih i američkih osigurateljnih i financijskih institucija, zanimanje za kupnju 51 posto dionica ovih je dana slanjem pisma namjere pokazao i slovenski osiguratelj Triglav«, najavio je u utorak na konferenciji za novinare dr. Marijan Ćurković, predsjednik Uprave tog osiguravajućeg društva.</p>
<p>Ponude u kojima će potencijalni kupci iskazati samo ozbiljan, ali i dalje neobvezujući interes za kupnju, očekuju se do 8. veljače. Zatim će Vlada ograničenom broju ulagača podastrijeti sve relevantne podatke o poslovanju Croatije i pozvati ih na sudjelovanje u drugom krugu privatizacije u kojem će se primati obvezujuće ponude. </p>
<p>Prema preliminarnim podacima o poslovanju, Croatia osiguranje d. d. je u 2001. godini ostvarila 2,48 milijardi kuna bruto premije, što je šest posto više nego u ranijoj godini, a njezini ukupni bruto prihodi dosegli su 2,58 milijardi kuna. Istodobno, za štete je isplaćeno 1,54 milijarde kuna (porast od samo 2,6 posto) dok su ukupni rashodi iznosili 2,505 milijardi kuna. Uz to, reorganizacijom poslovanja te smanjenjem plaća zaposlenih (uključujući i management) smanjeni su troškovi poslovanja, pa će bruto dobit osiguravajućeg društva iznosili 75 milijuna, što je povećanje za 14,2 posto.</p>
<p> Kako Vjesnik saznaje, procjenjuje se da će dobit na razini cijele Croatia grupe iznositi 120 milijuna kuna. U tu brojku uračunata je dobit Croatia osiguranja d. d., Croatia Lloyda za reosiguranje i tvrtke Croatia Mostar koja posluje u susjednoj državi.
Croatijin udio na hrvatskom tržištu osiguranja u 2001. godini iznosio je između 52 i 53 posto, a porast udjela, ističe Ćurković, povećan je u svim grupama osiguranja osim u obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, za što u Croatiji okrivljuju »nered na tržištu«. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Orešković odslušao četverosatnu raspravu </p>
<p>RIJEKA, 29. siječnja</p>
<p> - Iako je u ponedjeljak prvooptuženi Tihomir Orešković započeo štrajk glađu odbijajući liječničku pomoć, u utorak je bez vidnih poteškoća pratio četverosatnu raspravu. Njegov odvjetnik Željko Olujić rekao nam je da Orešković samo uzima tekućinu i ne prima inzulin pa bi stoga vrlo skoro mogao imati zdravstvenih problema. </p>
<p>Drugi dan suđenja »gospićkoj skupini« sutkinja Ika Šarić započela je pedesetminutnim čitanjem popisa gospićkih Srba koji su u listopadu 1991. godine (ne)redovito dolazili na posao i boravili u skloništima. Primjedbu na to čitanje imao je samo Ivica Rožić izjavivši da je najmanje 20 posto pročitanih živo. Kad je pročitan i popis nestalih, Rožić je rekao da osobe koje su nestale nisu vrijedne spomena, »i nemojte ih nama stavljati na teret«. </p>
<p> Ured za međunacionalne odnose hrvatske Vlade sastavio je 4. studenoga 1991. izvješće o tridesetak nestalih građana iz Gospića, odvedenih u racijama 17., 20. i 30. listopada te godine. Nakon toga, Policijska uprava u Gospiću pismeno je izvijestila Ministarstvo unutarnjih poslova da je tri dana putem lokalnog radija pozivala te osobe da se jave, te da policajci nisu privodili građane. Navedeno je i da je dio građana prešao »martićevcima«, te da će se za nestalima i dalje tragati. Branitelji optuženih Oreškovića, Grandića i Norca, Doris Košta, Milenko Škrlec i Tomislav Sabljar, smatraju da bi u spisu trebali biti izvorni dokumenti, a ne preslike. Sabljar je izrazio sumnju da bi kopije mogle biti sadržajno iskrivljeni dokumenti policije koja »organizira ovaj proces kako bi prebacila odgovornost na Hrvatsku vojsku«. Košta je izrekla primjedbu da su određeni pročitani nalazi manjkavi kad je riječ o prepoznavanju leševa. Olujić drži spornim Veritasov popis 44 nestale i zatočene osobe u spornom razdoblju, ustvrdivši da je to policijsko-obavještajna udruga koja »fabricira« podatke. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u srijedu, a prvi svjedoci pozvani su za četvrtak.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Svjedok čuo pucnjavu, ali nije prepoznao počinitelja </p>
<p>SPLIT, 29. siječnja</p>
<p> - U nastavku suđenja Veljku Buzovu (39), Miljenku Bajiću (36), Bošku Pavloviću (32) i Ivanu Bikiću (38), optuženima za povredu patrolne dužnosti sa smrću Dalibora Sardelića u vojnom zatvoru u Lori, 30. kolovoza 1992. godine, na splitskom Općinskom sudu u utorak je ispitan svjedok Ivo Pezelj iz Korešnice. Zbog iscrpljenosti štrajkom glađu, suđenje nije mogao pratiti optuženi Bajić. U vrijeme zločina, Pezelj se zatekao u svojoj mesnici na dnu Plinarske. »Čuo sam pucnjavu i izašao sam na ulicu. No, bila je velika gužva, pa ništa nisam vidio. Nakon petnaestak minuta ljudi su se razišli, a uniformirane osobe rekle su mi da odem. Na tlu sam vidio odbačenu 'zolju' i motor«, svjedočio je Pezelj. </p>
<p>Predsjednik sudskog vijeća upozorio ga je da je u istrazi kazao da je vidio osobu koja je pucala te je od njega zatražio da se okrene i pogleda prepoznaje li kojeg od optuženih. Pezelj je rekao da ih ne prepoznaje, vjerojatno zato što su sada u civilnoj odjeći, a tada su bili u uniformama. Četvoricu vojnih policajaca tereti se da su počinili kazneno djelo protiv Oružanih snaga povredom patrolne službe, tako što su Sardeliću nanijeli niz ozljeda zbog kojih je umro. Prema optužnici, Buzov i Bajić najprije su nepotrebno ušli u sukob sa Sardelićem u splitskoj diskoteci Mississippi. Sardelića su potom pričekali pokraj njegova kafića Genessis, kamo su, kao pojačanje, pozvali Bikića i Pavlovića. Sardelić je tamo došao naoružan »zoljom«, »heckelrom« i »škorpionom«, a vojni policajci su ga razoružali, prema optužnici i vezali te pretukli. Premlaćivanje su nastavili u Lori, gdje je Sardeliću, tvrdi vještak patolog prof. dr. Šimun Anđelinović, zbog psihičke traume otkazalo srce. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bišić: Štrajkaši glađu nisu smršavili po 10 kilograma</p>
<p>SPLIT, 29. siječnja</p>
<p> - »Svi pritvorenici koji štrajkaju glađu, osjećaju se dobro i imaju redoviti medicinski tretman«, rekao je u utorak novoizabrani vršitelj dužnosti upravitelja splitskog zatvora na Bilicama Josip Bišić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, u znak solidarnosti, sedmorici štrajkaša glađu, osumnjičenih za zločine u Lori - Tonću Vrkiću (41), Miljenku Bajiću (35), Josipu Bikiću (33), Davoru Baniću (42), Emiliju Bunguru (31), Anti Gudiću (30) i Anđelku Botiću - u štrajku se u proteklih nekoliko dana pridružilo još nekoliko pritvorenika, no ubrzo su odustali.</p>
<p> Novi vršitelj dužnosti upravitelja zatvora opovrgnuo je kao netočne izjave branitelja pritvorenika kako su neki od njih u vrijeme protestnog gladovanja smršavili deset kilograma. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>HONOS tvrdi da vlast želi likvidirati Gotovinu</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - »Hrvatske službe, osim uhićenja, planiraju i likvidaciju umirovljenoga generala Ante Gotovine«, kazao je u utorak Nenad Ivanković, predsjednik HONOS-a, na konferenciji za novinare. Ivanković je novinarima pokazao, navodno, tajni dokument SFOR-a pod nazivom »Operacija zajednička straža« u kojem se navodi da je namjera novog hrvatskog obavještajnog vrha eliminirati pitanje umirovljenoga generala Gotovine kao izvora političke nestabilnosti i oružja u rukama političkih protivnika. »Dokument je visoko vjerodostojan i zahtijevamo da se Vlada izjasni o tvrdnjama koje se u njemu navode«, istaknuo je Ivanković. Dodao je da se konzultirao s ljudima koji se razumiju u tajne dokumente, koji su mu kazali da dokument u formalno- tehničkom i sadržajnom smislu ne odudara od sličnih spisa. Ivanković je taj dokument naprije dao Jutarnjem listu, no on ga nije obavio, nego samo SFOR-ovu izjavu kojom se opovrgava njegova vjerodostojnost. Glavne mete operacije, piše u »dokumentu«, su Ivić Pašalić, Joško Kontić, Ljubo Ćesić Rojs, Markica Rebić, Miroslav Tuđman, Davor Domazet, Ante Filipović, Miljenko Filipović, Đurđa Šušak, Ante Roso... Prema »dokumentu«, operaciju je naredio čelnik UNS-a Tomislav Karamarko, a on navodno i rukovodi operacijom. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Beker: Suočavanje sa svojom prošlošću mjera je moralne snage Hrvatske</p>
<p>Ne smijemo dopustiti revizionistima da falsificiraju prošlost, istaknuo predsjednik Mesić/ Važno je da Hrvatska mlađe generacije nauči suprotstaviti se rasizmu i antisemitizmu, rekao izraelski veleposlanik David Granit / Iskustvo holokausta u Hrvatskoj na mnogo je načina bilo gore nego na drugim mjestima, izjavio glavni tajnik Svjetskog židovskog kongresa </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja </p>
<p> - »U Hrvatskoj je u doba nacizma bilo poštenih i odvažnih ljudi koji su vidjeli, a neki samo naslutili što se događalo te pružili ruku spasa svojim židovskim sugrađanima. Svjesno su ugrozili svoje živote, ali se nisu htjeli pomiriti s nepravdom i nasiljem«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak na proglašenju deset novih hrvatskih Pravednika među narodima svijeta. Svečanost se pod pokroviteljstvom predsjednika Mesića i Države Izrael održala u utorak u Geodetsko-tehničkoj školi u Zagrebu, prvi put izvan zidova Židovske općine. »Ne smijemo dopustiti povijesnim revizionistima da falsficiraju prošlost. Danas odajemo počast Pravednicima među narodima, običnim, ali velikim ljudima koji nisu pristali da iz prikrajka gledaju što se zbiva, već su onoliko koliko su mogli i sami intervenirali, pretvarajući se iz svjedoka povijesti u njezine kreatore«, istaknuo je predsjednik Mesić.</p>
<p>David Granit, izraelski veleposlanik u Hrvatskoj sa sjedištem u Beču, uručio je odličja novoproglašenim Pravednicima ili njihovoj rodbini (posthumno). Time su su se i ti hrvatski građani pridružili brojnoj svjetskoj obitelji od 16.000 Pravednika.</p>
<p>»To su plemeniti i hrabri ljudi koji su odgovorni za spašavanje bezbrojnih života, ljudi koji su održali svoju humanost u najcrnjim razdobljima povijesti. Danas kad je Hrvatska ostvarila neovisnost, od izuzetne je važnosti da se suoči s prošlošću, a mlađe generacije nauči suprotstaviti se rasizmu i antisemitizmu. Učenici koji su ovdje s nama, najbolji su dokaz da je mlada hrvatska generacija odlučna u tome da Hrvatsku dovede u demokratsku pluralističnu Europu«, izjavio je Granit. </p>
<p>»Sposobnost države da se suoči s najgorim oblicima svoje prošlosti, svoje uloge u uništavanju europskog židovstva i uđe u temeljito proučavanje vlastite prošlosti mjera je moralne snage te zemlje. No, ako se Židovi danas u Hrvatskoj osjećaju ugodno, bilo oni koji žive, bilo oni koji dođu u posjet ovoj predivnoj zemlji, to znači puno dobroga za njezinu budućnost«, rekao je dr. Avi Beker, glavni tajnik Svjetskog židovskog kongresa.</p>
<p>»Za spašavanje 9000 Židova koliko nas je preživjelo u Hrvatskoj, možemo zahvaliti Pravednicima, partizanima i Katoličkoj crkvi. Činjenica da se ovaj jedinstveni događaj održava danas u školi, govori u prilog demokratskoj budućnosti Hrvatske«, istaknuo je dr. Slavko Goldstein. </p>
<p> Beker je ocijenio da projekt učenja o holokaustu, koji će prema odluci Ministarstva prosvjete i športa krenuti u hrvatskim školama iduće školske godine, nije lak. Prema njegovim riječima, »iskustvo holokausta u Hrvatskoj na mnogo je načina bilo gore nego na mnogim drugim mjestima budući da Hrvatska tada nije bila okupirana zemlja«.</p>
<p>Tko su novi Pravednici </p>
<p>Odličje Pravednika primili su osobno Josip Pribilović, ing. Jakša Kalogjera, dr. Ante Fulgosi i obitelj Kapetanović. Posthumno su odlikovani Agata Djerek, Nevenka Barić, Ante Kalogjera, Pera i Stanko Šiljeg, Hedviga i Vinko Kovačić te obitelj Kovačević.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada i SFOR: Ivanković je novinarima dao falsifikat </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Glasnogovornica hrvatske Vlade Aleksandra Kolarić izjavila je u utorak navečer da je papir koji je novinarima podijelio predsjednik Udruge HONOS Nenad Ivanković krivotvorina kao što potvrđuje i SFOR.</p>
<p> »Očito je da je pojedincima potreban takva krivotvorina kako bi mogli nastaviti svoju kampanju lažnih optužaba upućenih hrvatskoj Vladi«, istaknula je glasnogovornica Kolarić. Takvi pokušaji podvaljivanja lažnih dokumenata imaju za cilj uznemiriti hrvatsku javnost i građane, ustvrdila je Kolarić u izjavi za Hinu. </p>
<p> Glasnogovornik SFOR-a u Sarajevu Daryl Morrell opovrgnuo je u utorak navečer vjerodostojnost navodnog SFOR-ov obajveštajnog dokumenta o namjerama hrvatske Vlade da, uz pomoć, hrvatskih obajveštajnih službi uhiti ili likividira umirovljenog generala i haaškog osumnjičenika Antu Gotovinu. </p>
<p> »Radi se o krivotvorini i to uopće nije dokument SFOR-a«, rekao Morrell telefonski za Hinu </p>
<p> Predsjednica saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić smatra da bi se o navodnom SFOR-ovu dokumentu trebali javno očitovati Vlada ili UNS, kako bi se prestalo uznemiravati javnost. </p>
<p> Predstojnik UNS-a Tomislav Karamarko izjavio je u utorak Hini da je to krivotvorina i da je riječ o »hrpi laži koje su proizvod bolesna uma«. </p>
<p> Adlešić je podsjetila da su članovi Odbora prije nešto više više od tjedan dana dobili pismeno očitovanje HIS-a i UNS-a, koji su taj navodni SFOR-ov dokument proglasili nevjerodostojnim, što je zatim učinio i SFOR. </p>
<p> Znam za taj dokument desetak dana i UNS je od SFOR-a zatražio i službeno očitovanje, rekao je Karamarko i dodao da su već neslužbeno dobili obavijest da je riječ o krivotvorini te da se čeka i SFOR-ova službena potvrda.</p>
<p> Karamarko je rekao da će UNS »poduzeti radnje iz svoje nadležnosti koje bi mogle dovesti i do podizanja kaznenih prijava zbog širenja lažnih informacija i uznemiravanja javnosti«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Pokopan Bruno Horovic, predsjednik Židovske općine Dubrovnik </p>
<p>DUBROVNIK, 29. siječnja</p>
<p> - Na židovskom groblju u Dubrovniku u utorak je pokopan dr. Bruno Horovic, dugogodišnji predsjednik Židovske općine Dubrovnik. Uz članove obitelji, brojne Dubrovčane, predstavnike vlasti i Židovske općine, od Horovica su se oprostili predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus, predstavnica Židovske općine Dubrovnik Mirjam Ferera te glavni rabin u Hrvatskoj Kotel Da-Don, koji je i predvodio obred.</p>
<p> Bruno Horovic rođen je u Dubrovniku 1924. godine, Medicinski fakultet završio u Zagrebu, a najveći dio radnog vijeka proveo je u Mostaru gdje je bio i ravnatelj tamošnje bolnice. Bio je uvaženi član Židovske općine Dubrovnik, a od 1994. predsjedao je tom najstarijom židovskom općinom u Hrvatskoj, a zaslužan je i za povrat blaga te općine iz SAD-a. Godine 1998. iz New Yorka su vraćena 54 vrijedna vjerska predmeta, koja su 1993. i 1994. odnesena iz Dubrovnika i bila postavljena na izložbi u »Yesiva University Museumu«, u povodu 500. obljetnice sefardske umjetnosti. Ti predmeti, među kojima su i tri vrijedne Tore, nastale u 13. i 14. stoljeću, još nisu izloženi u prostorijama dubrovačke Židovske općine koja se preuređuje za izlaganje dubrovačke judaike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Određena istraga protiv splitskih državnih odvjetnica</p>
<p>ŠIBENIK, 29. siječnja</p>
<p> - Protiv dviju državnih odvjetnica iz Splita - Majde Lisac i Ane Puljić određena je istraga zbog sumnje da su počinile kazneno djelo nesavjesnog rada u službi što je kažnjivo po članku 339. Kaznenog zakona RH, rekao je županijski državni odvjetnik iz Šibenika Željko Žganjer. On navodi kako »postoji osnovana sumnja da su Ana Puljić kao tadašnja državna pravobraniteljica županije splitsko-dalmatinske i Majda Lisac kao savjetnica državnog pravobranitelja splitsko-dalmatinske županije, zastupajući grad Split u parničnom postupku pred Općinskim sudom u Splitu, nesavjesno postupale u obavljanju službe.« Sumnjiči ih se da su pritom »postupale i protivno struci, odnosno nisu pristupile nužnoj provjeri te su priznale tužbeni zahtjev koji se odnosi na određenu nekretninu , odnosno na vrlo vrijedan poslovni prostor«, dodao je Žganjer koji ističe da je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio odluku o provođenju istrage u ovom predmetu i dodijelio ga šibenskom Županijskom sudu. Predmet dviju državnih odvjetnica iz Splita delegiran je na šibenski sud jer je , inače takva praksa da se u postupanju nad kolegama predmet delegira u drugu sredinu.</p>
<p>Djelo za koje se dvije odvjetnice iz Splita terete odnosi se na 1997. godinu kada su one obnašale dužnost državnog pravobranitelja i savjetnika državnog pravobranitelja. Neslužbeno saznajemo da je riječ o slučaju kada je splitski odvjetnik Željko Puljić, suprug Ane Puljić, tužio Grad Split tražeći u povrat vlasništvo nad jednim ovećim poslovnim prostorom u centru grada kojeg je Grad postao vlasnikom nakon provedene nacionalizacije , a višegodišnji korisnik tog prostora većeg od 100 četvornih metara bilo je poduzeće »Mesopromet«. Je li splitski odvjetnik Željko Puljić stekao pravo vlasništva nad tim objektom zahvaljujući »pomoći« svoje supruge i njezine kolegice koje se sada terete za krivobraniteljstvo, znat će se nakon završetka istrage, odnosno sudskog postupka odluči li županijsko državno odvjetništvo podnijeti optužni prijedlog protiv Ane Puljić i Majde Lisac. </p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Slavodobitnik tuži upravu alkarskog društva</p>
<p>SINJ, 29. siječnja </p>
<p> - Alkar Ivica Perić, prošlogodišnji slavodobitnik Sinjske alke, podnio je u utorak prijavu Časnom alkarskom sudu protiv Upravnog odbora Viteškog alkarskog društva zbog toga što su mu zabranili da kao slavodobitnik, u skladu s tradicijom, primi dar od pokrovitelja Alke, Predsjednika Republike. </p>
<p> Perić u prijavi protiv Upravnog odbora, njegova predsjednika Mate Jukića i nekoliko drugih dužnosnika i članova Društva, navodi da su prošle godine za vrijeme 286. alkarskih svečanosti i natjecanja »poduzimane radnje suprotne Statutu i pravilima Društva, što je posebno došlo do izražaja zabranom slavodobitniku da primi dar pokrovitelja Alke predsjednika Republike Stjepana Mesića«. </p>
<p> Perić se tada javno ogradio od te odluke Upravnog odbora, optuživši Odbor za političku manipulaciju i neviteško ponašanje, ispričao se predsjedniku Stjepanu Mesiću i primio od njega dar na svečanosti u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu. </p>
<p> Prošle je godine i Uprava VAD-a Časnom sudu podnijela prijavu protiv slavodobnika Perića i alkara Ognjena Preosta, uz obrazloženje da su svojim izjavama naštetili ugledu Alke i Upravnog odbora. </p>
<p>No, zbog razmimoilaženja u Časnom sudu, postupak nije ni počeo pa će to vjerojatno sada, u pripremi Izborne skupštine VAD-a koja se treba održati do početka proljeća, doći na red. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Državno odvjetništvo danas će se očitovati o »Latinici« </p>
<p>Latin je obećao potpisati izvjavu da će nadoknaditi dio štete, ako HRT bude tužen i izgubi spor, tvrdi HRT-ov pravnik, a Latin kaže da o tome ne zna ništa!/ Marija Nemčić prijavit će ga zbog kršenja etičkog kodeksa </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja </p>
<p> - Zagrebačko županijsko državno odvjetništvo najavilo je da će se u srijedu očitovati postoji li osnovana sumnja da je u emisiji HTV-a »Latinica«, pod naslovom »Pravda u Hrvata«, počinjeno kazneno djelo prisile prema pravosudnom dužnosniku.</p>
<p> Snimku emisije to je državno odvjetništvo zatražilo nakon što je prošlog tjedna, po završetku snimanja emisije, primilo nekoliko telefonskih dojava, čak i od samih sudionika emisije, da se u »Latinici« govorilo o sudskim postupcima u tijeku, rekao je za Hinu v. d. zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika Krunoslav Canjuga. </p>
<p> Šef pravne službe HRT-a Ante Obuljen rekao je da je Denis Latin prije emitiranja emisije u ponedjeljak obećao potpisati internu izjavu koja služi za eventualnu naknadu od zaposlenika HRT-a u slučaju da HRT zbog emisije bude tužen i izgubi sudski spor. Na temelju takve izjave dio moguće štete nastao za HRT namirio bi se od djelatnika HRT-a čijim je radom šteta nastala. Obuljen kaže da Latin izjavu još nije potpisao, no da mu »vjeruje na riječ da će to učiniti«.</p>
<p> Upitan je li potpisivanje takve izjave praksa prije svake emisije, Obuljen je rekao da se to čini u iznimnim slučajevima kada postoji sumnja da bi u emisiji nešto moglo biti utuživo. Sumnju je, kako je rekao, u ovom slučaju pobudilo državno odvjetništvo koje je tražilo snimku emisije.</p>
<p> Latin je za Hinu rekao kako ne zna ništa o tome da treba potpisati neku internu izjavu, a opovrgnuo je i kuloarska nagađanja da je prijetio ostavkom i velikim skandalom ne bude li emisija u cijelosti emitirana.</p>
<p> »Poznati su uvjeti pod kojima radim svoje emisije, a to je bez ikakve cenzure. Sve je išlo uobičajenim tokom u vezi s emisijom, osim što je državno odvjetništvo tražilo njezinu snimku prije emitiranja«, rekao je Latin. </p>
<p> V.d. glavne urednice HTV-a Marija Nemčić najavila je da će protiv Denisa Latina u srijedu podnijeti prijavu Povjerenstvu za primjenu odredaba Kodeksa o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a, jer smatra da su u posljednjoj »Latinici« pod naslovom »Pravda u Hrvata« povrijeđene odredbe Kodeksa. »Smatram da je u njoj, među nekoliko povreda Kodeksa, došlo i do sukoba interesa«, izjavila je za Hinu. Sukob interesa vidi u tome što je Latin, koji je, među ostalim, i kolumnist tjednika »Nacional«, pozvao u »Latinicu« osobe vezane uz taj politički tjednik. </p>
<p> U tom prilogu Pukanić je govorio o tzv. »aferi Grupo«, s kojom je povezivao i predsjednika Uprave Europapress holdinga Nioslava Pavića. Inače, s tom je tvrtkom Denis Latin u sudskom sporu, a za početak veljače zakazana je i sudska rasprava u tom predmetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Do kraja godine iz MORH-a i vojske mora otići 9700 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Do kraja ove godine iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga mora otići više od 9700 ljudi, a do 2005. godine od sadašnjih 40.700 MORH planira zadržati tek 19.500 vojnih i civilnih osoba u službi. Potvrđeno je to na konferenciji za novinare o zbrinjavanju izdvojenog osoblja iz MORH-a u utorak. </p>
<p>»Želimo li imati manju, ali snažniju vojsku, program smanjenja broja osoblja jednostavno nema alternative. On se mora provesti u interesu ukupne obrambene sposobnosti naše zemlje«, istaknuo je ministar obrane Jozo Radoš. Prema njegovim riječima, na najvišoj državnoj razini načelno je dogovoreno da Hrvatska nakon obrambene reforme treba imati oko 25.000 djelatnika u MORH-u i OS-u . Razlika od 19.000 ljudi koji će ostati u sustavu iz sadašnjeg sastava, do planiranih 25.000 popunit će se mladim vojnicima i časnicima, koji u međuvremenu završe vojno školovanje. Od ukupne planirane brojke, Oružane će snage imati 22.000 pripadnica i pripadnika te još oko 3000 tisuće civila, dok će u upravnom dijelu MORH-a na poslu ostati oko 1000 ljudi.</p>
<p>Poučen iskustvima Ministarstva unutarnjih poslova, MORH je još prije godinu dana počeo pripremati niz programa potpore između kojih će, kako je rečeno u utorak, najprihvatljiviji birati svi oni koji se nađu na popisu za izdvajanje. </p>
<p>»Od 2000. godine bilježimo stalni trend smanjenja broja pripadnika, a do sada nas je napustilo oko 3500 ljudi koji su, uglavnom, bili na dugotrajnim bolovanjima«, pojasnio je načelnik Personalne službe, brigadir Vlado Čondić. Upozorio je kako, unatoč drastičnom smanjenju (sa 7,5 milijardi kuna 1998. na 4,2 milijarde ove godine) samo na izdatke za osoblje otpada više od 70 posto vojnog budžeta. Stoga je MORH, u suradnji s drugim ministarstvima i Gospodarskom upravom NATO-a, napravio niz programa potpore zapošljavanja i prekvalifikacije onih koji ne budu zadovoljili strogo zacrtane kriterije.</p>
<p>Oružane će snage, kako su rekli, najprije napustiti svi oni koji imaju uvjete za različite oblike umirovljenja (oko 4000 ljudi). Iz sustava MORH-a, djelomično ili u cijelosti, bit će izdvojene one cjeline koje mogu poslovati na tržišnim osnovama (zrakoplovno tehnički zavod, centri za obavješćivanje, vojne kantine, hoteli, restorani...), a dio ljudi bit će raspoređen u djelatnu pričuvu.</p>
<p>»Svi oni koji budu na popisu za izdvajanje, a ne uđu u te projekte, moći će birati između različitih programa potpore«, pojasnio je brigadir Čondić. Prije toga MORH će posebnu pozornost posvetiti pravovaljanom informiranju osoba koje moraju otići, o svim mogućnostima koje im stoje na raspolaganju.</p>
<p>Ukupni troškovi zbrinjavanja viška osoblja po različitim osnovama iznosit će oko 1,6 milijardi kuna. Očekuje se da će predstavljene programe uskoro potvrditi i Uprava za gospodarenje NATO-a, što je preduvjet za realizaciju kredita Svjetske banke. Ona će projekt kreditirati sa 100 milijuna eura, dok će ga Vlada financirati s još 300 do 400 milijuna kuna.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Klein: Regionalna suradnja preduvjet, a ne hendikep za približavanje Europi</p>
<p>U Zagrebu počeo seminar o jačanju sigurnosti u jugoistočnoj Europi koji organizira RACVIAC / Klein: Vojne planove treba uskladiti s potrebama, a ne da budu proizvod iluzija / Radoš: Europska strategija nije dovoljno razvijena zbog manjkavosti u regiji </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - »Regionalna suradnja preduvjet je, a nikako hendikep za europsko približavanje«, istaknuo je u utorak posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a i koordinator svih UN-ovih operacija u Bosni i Hercegovini Jacques Klein. </p>
<p>Na četverodnevnom seminaru o doprinosu u stvaranju stabilnosti i jačanju sigurnosti u jugoistočnoj Europi, koji je u utorak počeo u zagrebačkom hotelu »Opera«, Klein je rekao kako se u novim uvjetima trebaju mijenjati i nacionalni prioriteti. </p>
<p>»Vlade zemalja u regiji trebale bi reorganizirati društva tako da ona ubuduće generiraju napredak, a ne sukobe«, poručio je Klein. Objasnio je kako to znači da budući vojni planovi zemalja regije trebaju biti u skladu s realnim potrebama i vojnim proračunima, a ne proizvod iluzija. Prema njegovim riječima, regionalna suradnja treba se temeljiti na trilateralnoj suradnji Zagreba, Sarajeva i Beograda.</p>
<p>Seminar koji u Zagrebu organizira Regionalno središte za pomoć u provedbi međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja (RACVIAC) otvorio je hrvatski ministar obrane Jozo Radoš. Europska sigurnosna strategija, uz održavanje mira i sprečavanje rata, istodobno mora jačati povjerenje kroz međusobnu suradnju u regiji, smatra ministar. Strateški izgled Starog kontinenta, prema Radošu, još je nedovoljno razvijen zbog neizgrađene europske sigurnosne strukture u jugoistočnoj Europi. Direktor RACVIAC-a brigadir Nikola Nogolica podsjetio je da su to središte osnovale hrvatska i njemačka vlada u sklopu Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. RACVIAC radi na stvaranju klime povjerenja i sigurnosti na europskom jugoistoku, a u radu te multinacionalne organizacije sudjeluju predstavnici 19 zemalja. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Vojni zakoni u četvrtak na Vladi</p>
<p>Strategije o nacionalnoj sigurnosti i o obrani u cijelosti su usuglašene i nema razloga da ih Vlada ne prihvati i ne uputi na donošenje u Sabor, kaže Radoš / Ministar obrane očekuje da će Vlada, osim strategija, u četvrtak prihvatiti i paket pet obrambenih zakona</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Strategije o nacionalnoj sigurnosti i o obrani, zajedno s paketom ostalih vojnih zakona, u četvrtak će se naći na dnevnom redu sjednice Vlade. Potvrdio je to u utorak ministar obrane Jozo Radoš, komentirajući posljednji sastanak premijera Ivice Račana s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, sa suradnicima, u Vili Weiss. »Obje strategije, kao dva Ustavom predviđena dokumenta, u cijelosti su usuglašene i nema razloga da ih Vlada odmah ne prihvati i ne uputi na donošenje u Sabor«, pojasnio je Radoš. Ministar obrane očekuje da će Vlada, osim strategija, u četvrtak prihvatiti i pet obrambenih zakona. Budući da su strategije, po Ustavu, u ovlastima i predsjednika Republike, u radu Vlade u četvrtak će sudjelovati i Stjepan Mesić.</p>
<p>Zakoni o obrani, o službi u Oružanim snagama, o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba, sudjelovanju pripadnika oružanih snaga u mirovnim operacijama te o vojnoj proizvodnji i remontu roba specijalne namjene prošli su stručne radne skupine i Vladine koordinacije, pa će u četvrtak doći pred ministre. Za zakone o obrani, o mirovnim operacijama i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, koji su već prošli prvo čitanje u Saboru, Radoš je ostavio otvorenu mogućnost i za dodatno usuglašavanje.</p>
<p>Pojašnjavajući izjavu svog zamjenika Zlatka Gareljića, koji je u ponedjeljak navečer kazao da sastanak u Vili Weiss nije posljednji kad su u pitanju obrambeni zakoni, Radoš je istaknuo da se ipak nada da će svi prijedlozi brzo proći Vladu i stići u Sabor. U Saboru se, kaže, mogu otvoriti neka nova pitanja, no, ako ih i bude, rješavat će se na novom sastanku državnog vrha. To je, tvrdi Radoš, i bio smisao Gareljićeve izjave, a ne postojanje nekih još otvorenih pitanja.</p>
<p>O zakonu o sigurnosnim službama još se nije razgovaralo. Na upit što misli o tome, Radoš je rekao da i o tom zakonu treba što prije postići načelan, a ako je moguće i konkretan dogovor. »Taj zakon regulira vrlo osjetljivo područje, no, očekujem da će Sabor i njega prihvatiti u iduća dva mjeseca«, zaključio je Radoš.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Sveta tri kralja opet neradni dan </p>
<p>Zastupnici zatražili da se osnuje povjerenstvo koje bi se bavilo nezakonitim prisluškivanjima </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Zastupnički klubovi u utorak su, u nastavku 19. sjednice Hrvatskoga sabora, podržali HSS-ov Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Hrvatskoj. Njime se, niti tri mjeseca nakon što su odlukom Sabora izbačeni s popisa blagdana, u Zakon ponovo vraćaju Sveta tri kralja ili Bogojavljenje (6. siječnja) kao neradni dan. </p>
<p>Predsjednik Kluba HSS-a Luka Trconić obrazložio je to potrebom da se poštuje državni ugovor između Hrvatske i Svete Stolice u kojem se Bogojavljenje navodi kao državni blagdan. Trconić je naglasio da, prema hrvatskom Ustavu, zakoni moraju biti usklađeni s međunarodno preuzetim obvezama, a poštivanje tih obveza od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku.</p>
<p> Iako su u raspravi zastupnici podržali vraćanje Bogojavljenja u kalendar neradnih dana, gotovo svi su kritizirali »već drugu izmjenu Zakona o blagdanima u posljednja tri mjeseca«. Raspravu o tome, poput ideesovca Damira Kajina, nazvali su »nepotrebnom blamažom« naglasivši da javnost ipak očekuje od Sabora da se bavi važnijim temama za svakodnevni život.</p>
<p> Sabor je u utorak raspravljao i o HSP-ovim izmjenama Zakona o autorskim pravima. No najviše je zastupničkih replika izazvao prijedlog desetine ukupnog broja zastupnika o osnivanju istražnog povjerenstva koje bi se bavilo nezakonitim prisluškivanjima i zloporabama tajnih službi. Povjerenstvo bi bilo zaduženo za »ispitivanje sumnjivih zakonitosti rada državnih tijela, javnih službi i pravnih osoba javnog prava te uvjeta i okolnosti prikupljanja podataka o osobama iz javnog života Hrvatske«, navodi se u zahtjevu petnaestak zastupnika. </p>
<p> Sabor je u utorak prihvatio izmjene Zakona o šumama, te mjerila i kriterije na temelju kojih će se privatizirati 1,1 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Prihvaćeno je i Vladino izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja u prvoj polovici prošle godine. U drugo čitanje upućen je Prijedlog zakona o zaštiti i spašavanju. </p>
<p>M. Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Kajin: Obavještajne službe nesposobne, a sve se mijenja osim njih </p>
<p>Prijedlog desetine zastupnika o osnivanju istražnog povjerenstva koje bi trebalo utvrditi nezakonitosti u radu obavještajnih službi i okolnosti prisluškivanja novinara, političara i javnih osoba u deset godina HDZ-ove vlasti podržali klubovi SDP-a i HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - U nastavku 19. sjednice Hrvatskog sabora u utorak je najviše polemike i replika zastupnika izazvala rasprava o Prijedlogu osnivanja istražnog povjerenstva koje bi, po riječima predstavnika predlagatelja Damira Kajina (IDS), trebalo utvrditi nezakonitosti u radu obavještajnih službi i okolnosti prisluškivanja novinara, političara i javnih osoba u prijašnjih deset godina. </p>
<p>Obrazlažući prijedlog »za osnivanje istražnog povjerenstva za ispitivanje sumnjivih zakonitosti rada državnih tijela, javnih službi i pravnih osoba javnog prava te uvjeta i okolnosti prikupljanja podataka o osobama iz javnog života RH«, Damir Kajin je u ime desetine saborskih zastupnika uz ostalo ustvrdio kako je praćenje i nadziranje ne samo političkih oponenata, nego i aktera vlasti, bila uobičajena praksa u deset godina HDZ-ove vlasti. </p>
<p>Govoreći o nefunkcioniranju ukupno devet obavještajnih službi, Kajin je ustvrdio kako je »taj mastodont možda imao smisla za vrijeme rata, no danas ga više nema. A, ako su tako nesposobne, zašto se sve mijenja osim njih samih«, upitao je Kajin. Istražno bi povjerenstvo, po prijedlogu Kajina, trebalo utvrditi tko je i zbog čega naložio praćenje i prisluškivanje, protiv koga su te mjere naložene, kakve podatke sadržavaju njihovi dosjei, te jesu li prikupljeni podaci objavljivani u medijima. </p>
<p>Prijedlog su podržali klubovi SDP-a i HDZ-a. Vladimir Šeks (HDZ) kazao je kako je osnivanje povjerenstva i interes HDZ-a, a da bi smjer istrage trebao biti usmjeren k odgovoru na pitanje jesu li tajne službe, prisluškujući i prateći radile po slovu zakona. </p>
<p>Ivan Ninić (SDP) je podržavši osnivanje povjerenstva ustvrdio da je u prisluškivanjima zasigurno bilo nezakonitosti, pogotovo u slučajevima kada su se mjere prisluškivanja produljivale i po dvadesetak puta, unatoč tome što nisu dale dočekivane rezultate.
Sabor je raspravljao i o HSP-ovu Prijedlog izmjena Zakona o autorskim pravima, po kojemu bi se ubuduće naknada za korištenje autorskih prava određivala u pregovorima između autorskih i korisničkih udruga. </p>
<p>Obrazlažući prijedlog izmjene zakona koja je u saborskoj proceduri po hitnom postupku, Anto Đapić je upozorio na nelogičnosti sadašnjeg zakona, naslijeđenog iz bivše države, po kojem udruge autora - Hrvatska glazbena unija, Hrvatsko društvo skladatelja te Udruga za zaštitu izvođačkih prava - proizvoljno određuju visinu novčane naknade i način njezina trošenja. </p>
<p>Njihov se pravilnik o visini naknade objavljuje u Narodnim novinama i ima zakonsku snagu, iako ga nije izradilo ni jedno ministarstvo, upozorio je Đapić. »Ne zalažemo se za ukidanje autorskih naknada, već za njihovo svođenje na pravu mjeru«. </p>
<p>Prijedlog su podržali klubovi zastupnika HDZ-a i DC-a. Oni su naglasili da zakonske izmjene ne dovode u pitanje naknadu za korištenje autorskih prava, a istodobno u pregovore uključuju sve zainteresirane strane, kao što je to praksa u Njemačkoj. Zdenko Franić (SDP) upozorio je da zakonski prijedlog HSP-a uvodi dosad nepoznatu kategoriju arbitraže, te pozvao Sabor da prihvati preporuku Vlade i pričeka novi, cjelovit zakon o autorskim pravima, čija je izrada, kako je rekao, u završnoj fazi. Tome se, u završnoj riječi, usprotivio Tonči Tadić (HSP), rekavši da bi izmjene Zakona trebalo donijeti prije početka turističke sezone. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Radoš: Pobijedi li Budiša, Vlada u dolazi u krizu</p>
<p>Dubrovačkim HSLS-ovcima svoj program predstavio samo Radoš; drugi kandidat za predsjednika stranke, Budiša, nije došao, kako je rečeno, iz obiteljskih razloga </p>
<p>DUBROVNIK, 29. siječnja</p>
<p> - »Nije jednostavno preuzeti odgovornost za vrlo ozbiljne projekte koje Vlada provodi. U tome ima poteškoća s obzirom na to da je dio njih nepopularan, ali dugoročno vrlo koristan cijeloj državi. No, neki partneri u koaliciji od toga prave samo vlastitu promociju i stalno stvaraju poteškoće«, komentirao je u utorak Račanovo upozorenje da SDP neće po svaku cijenu čuvati petorku kandidat za predsjednika HSLS-a Jozo Radoš, uoči predstavljanja svog programa u Dubrovniku. Iako je bio najavljen dolazak i Dražena Budiše, Radošev protukandidat kako je rečeno nije stigao u Dubrovnik zbog obiteljskih razloga. </p>
<p> »Nema sumnje da bi koalicija došla u krizu ako bi Budiša pobijedio na stranačkim izborima HSLS-a. Sve što je Vlada započela raditi došlo bi u pitanje, no ne bih mogao reći da bi to značilo i prijevremene izbore, ali sam siguran da bi izgubili puno vremena baveći se opet sami sobom«, rekao je Radoš. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>»Cilj UN-ovih kriterija nije mijenjati stopu nezaposlenosti«</p>
<p>Ako se u Hrvatskoj redefiniraju pojmovi (ne)zaposlenosti po novoj metodologiji, zaposlenim će se smatrati svatko tko tjedno obavlja bar dva sata plaćenog posla / Jurić: Ljudima treba omogućiti da sami pronađu posao, koji će im osigurati zaradu / Sever: U našim okolnostima, uvođenje nove metodologije je nehumano / Mučnjak: Problem nezaposlenih rješava se otvaranjem novih radnih mjesta, a ne statistikom</p>
<p>ZAGREB, 29. siječnja</p>
<p> - Ako Hrvatska prihvati metodologiju Međunarodne organizacije rada za utvrđivanje broja nezaposlenih, taj će se broj sa sadašnjih 395.141 smanjiti za oko 100.000. Po kriterijima Međunarodne organizacije rada, zaposlenima se ne smatraju samo oni koji imaju stalni posao nego i oni koji na bilo koji način - zarađuju. Ako se u Hrvatskoj redefiniraju pojmovi (ne)zaposlenosti po toj metodologiji, zaposlenim će se smatrati svatko tko tjedno obavlja bar dva sata plaćenog posla. Ako netko, primjerice, dva puta tjedno čisti stubište i za to prima novčanu naknadu, smatrat će se zaposlenim.</p>
<p>Te promjene će se regulirati novim Zakonom o radu, koji se u saborskim klupama očekuje na proljeće. Inače, Hrvatska je do prijema u EU dužna prihvatiti i primjenjivati kriterije Međunarodne organizacije rada. Novi Zakon o radu (koji se priprema) tretirat će nezaposlenom osobu koja ispunjava tri kriterija: da nema posao, da ga aktivno traži i da je raspoloživa za posao. Svi koji ne ispune jedan od tih kriterija brisat će se iz evidencije Zavoda za zapošljavanje. S obzirom na teško gospodarsko i socijalno stanje u zemlji, nametnulo se pitanje koliko je prihvaćanje te metodlogije humano, odnosno hoće li njeno primjenjivanje pogoršati socijalne neprilike budući da se ne može preživjeti sa zaradom od nekoliko sati rada tjedno.</p>
<p>Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić kaže da se na taj problem ne može gledati crno-bijelo. Formalno, ističe, prihvaćanje metodologije Međunarodne organizacije rada je neminovno, jer je riječ o UN-ovoj organizaciji. No, slaže se da to sada i nije najhumanije, ali - pitanje je hoće li ikad i biti. Zato, nastavlja Jurić, treba uspostaviti uvjete kojima će se omogućiti ljudima da sami pronađu posao (ne i radno mjesto), koji će im osigurati zaradu. »Primjena te metodologije jednim će dijelom biti priznavanje pravog stanja«, tvrdi Jurić, pojašnjavajući da dio evidentiranih u Zavodu ionako radi na crno. Ako se prihvati UN-ova metodologija, njima bi se priznala određena prava, recimo pravo na zdravstveno osiguranje... »Cilj nove metodologije nije mijenjati stopu nezaposlenosti, već prikaz relevantne slike tržišta rada i sive ekonomije«, smatra Jurić.</p>
<p>Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pak tvrdi da je uvođenje metodologije po kriterijima Međunarodne organizacije rada u našim okolnostima - nehumano. »Zakoni se trebaju uskladiti s onima u EU, ali ne trebamo, prije nego što bude neophodno, slijepo utrčavati u njih. Prethodno bi trebalo uspostaviti uvijete za postupno prilagođavanje tim za nas nepovoljnim zakonima«, ističe Sever. Hrvatski gospodarski i socijalni uvjeti bitno su drukčiji od onih u europskim zemljama, pa je, kaže, nehumano samo preslikavati zakone, jer nije isto ostati bez posla u Hrvatskoj ili u Norveškoj, Danskoj... U tim se zemljama prosječno brže nađe posao, a naknade nezaposlenima da se od njih može živjeti. Zato bi Hrvatska najprije trebala uspostaviti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta time da smanji visoke poreze, doprinose i prireze koji opterećuju poslodavce, a na kraju se slamaju na radniku.</p>
<p>»Novom metodologijom ćemo se samo zavaravati. Nezaposlenost i zaposlenost mogu se mjeriti samo brojem radne snage, time je li taj broj raste, pada ili stagnira«, kaže predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. On tvrdi da je u zadnjih pet godina zaposleno oko 560.000 ljudi, a istodobno je broj nezaposlenih bio veći za oko 120.000.</p>
<p>Tržište rada</p>
<p>»To ni jedna matematika ne može poreći«, napominje Mučnjak. On smatra da se problem nezaposlenih može riješiti samo otvaranjem novih radnih mjesta, a ne statistikom. Zaključio je da nema ništa protiv nove metodologije, ali prije njenog uvođenja trebaju profunkcionirati instituti neophodni za razvoj tržišnog gospodarstva - prije svega tržište rada.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020130].
|
