NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020329].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 224903 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Željka Antunović opovrgava: »Nisam rekla da Zajednica povratnika kompromitira Hrvatsku«</p>
<p>»Nisam opterećena stranačkom pripadošću čelnika tih udruga, odnosno čelnika HZP-a, iako znam da je većina njih politički angažirana u oporbi. Ali, loše je, ako političke interese svoje stranke pokušavaju promovirati kroz udrugu koja mora braniti interese pojedinih skupina građana« </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Nakon subotnje skupštine Hrvatske zajednice povratnika (HZP), ta je udruga u priopćenju zatražila ispriku potpredsjednice Vlade Željke Antunović, tvrdeći da je ona na tom skupu izjavila da HZP kompromitira Hrvatsku. Bio je to povod našem razgovoru sa Željkom Antunović.</p>
<p> • Jeste li doista izjavili da HZP kompromitira Hrvatsku?</p>
<p>- Ne. Tako nešto nisam ni pomislila, a kamoli izjavila. Imam pisani predložak svoga govora i mogu dokazati da se radi o ružnoj objedi.</p>
<p> • Ta se interpretacija našla i u nekim novinama.</p>
<p>- Ne tako kako se može iščitati iz priopćenja HZP-a. Razgovarali smo o pojedincima koji kompromitiraju i povratnike i hrvatsku državu. Radi se o onima koji se pozivaju na povratnički status, a u stvari zloupotrebljavaju taj status mimo zakona, uzurpiraju tuđu imovinu i to višestruko. Oduvijek je stav Zajednice povratnika bio da takve treba izdvojiti i javno prozvati i tu između stavova Vlade i HZP-a nikada nije bilo nesuglasja. Govorila sam vrlo jasno o toj vrsti kompromitacije i sigurna sam da HZP želi skinuti, prije svega sa sebe a onda i s Hrvatske, teret onih koji se pozivaju na prognanička prava, a u stvari ne spadaju u tu kategoriju građana.</p>
<p> • HZP protestira i zato što ste na njihovom skupu održali pedesetminutni govor i potom otišli, a da niste saslušali odgovore i mišljenja sudionika skupa.</p>
<p>- Točno je da sam govorila 50 minuta, ali nisam održala govor, nego sam više od pola tog vremena potrošila na to da ih taksativno upoznam s odavno donesenim mjerama koje se ne koriste dovoljnoda bi se popravio status povratnika i potaknuo gospodarski razvoj na područjima posebne džavne skrbi. Komunicirajući s raličitim skupinama povratnika, sa Zajedicom povratnika ali i s lokalnim upravama, shvatila sam da nemaju dovoljno informacija o čitavom nizu mogućnosti koje im se pružaju. Nije točno ni to da ih nisam saslušala. Prije nego što sam progovorila, slušala sam svjedočenja o različitim problemima sat i pol. Budući da se radi o formalnom skupu, mislim da je moja dužnost bila i da ih saslušam i da ih informiram, ako vidim da ne koriste ili ne znaju za mogućnosti koje su im na raspolaganju.</p>
<p> • Predbacuju Vam i to da dvije godine niste kontaktirali s HZP-om.</p>
<p>- Dvije i pol godine stalno komuniciram sa Zajednicom povratnika. U puno navrata je njihovo vodstvo, točnije njihov predsjednik, kontaktirao sa mnom zbog konkretnih povoda i to s uspješnim ishodom. Obišla sam i najzabačenija i najnerazvijenija područja posebne državne skrbi na koja se povratnici vraćaju. Predstavnici povratnika dolazili su k meni u Vladu u puno navrata i gotovo svakodnevno se bavim temama koje kandidiraju povratnici. Mislim da gotovo nema područja na kojemu nisam bila, uvijek s namjerom da pokrenemo neke procese koji su na tim poručjima neophodni. Ako sam ikada koristila autoritet potpredsjednice Vlade, onda je to bilo, i to na poticaj HZP-a, u slučajevima naglog zatvaranja grijanja do kojeg je dolazilo zbog samovolje pojedinih direktora hotela u kojima prognanici još borave. Želim dogovor i sustavno rješavanje zbrinjavanja i povratka tih ljudi u svoje domove. Nikada nisam popuštala pred demagogijom i govorila da oni kojima to odgovara zauvijek mogu ostati u hotelima, ali nikada nisam ni dozvoljavala da se pojednci iživljavaju na ljudima koji su se protiv svoje volje našli u teškoj situaciji.</p>
<p> • Koliko ima istine u tvrdnjama da je osnovni problem u komunikaciji ove Vlade sa HZP-om i nekim drugim udrugama proizišlim iz Domoviskog rata to što su njihovi čelnici mahom članovi HDZ-a i drugih oporbenih stranaka?</p>
<p>- Nije nikakav problem što su čelnici tih udruga pripadnici stranaka, pa i HDZ-a ili drugih stranaka oporbe. Ali, loše je, ako političke interese svoje stranke pokušavaju promovirati kroz udrugu koja mora braniti interese pojedinih skupina građana. Nisam opterećena stranačkom pripadošću čelnika tih udruga, odnosno čelnika HZP-a, iako znam da je većina njih politički angažirana u oporbi. Nisam se nikada opterećivala time što bi neka njihova manifestacija mogla u pozadini skrivati neku političku konotaciju. Ali, kad nakon jednog dobrog druženja i jedne korisne razmjene informacija idu ovakva priopćenja, onda mi se čini da, ako nije postojala želja politizacije na tom skupu, da se ona manifestira naknadno. Ako zanemarimo sitnu politizaciju, nema ni jednog razloga da ja nešto zamjerim HZP-u niti ima razloga da Zajednica nešto zamjeri meni.</p>
<p> • Vi ste na skupu rekli da morate otići ranije, jer niste bili na vrijeme obaviješteni o njegovu predviđenom trajanju, a Zajednica tvrdi da to nije istina.</p>
<p>- Na skup sam pozvana i termin sam rezervirala otprilike mjesec i pol ranije. Tada nije bilo moguće precizno definirati o čemu će se točno raditi, osim što me predsjednik HZP-a informirao da će to biti izvještajna skupština. Uoči održavanja skupa, moji su savjetnici tražili dnevni red, ali ga nisu uspjeli dobiti. Kad sam došla na skup, saznala sam da se ne radi samo o izvještajnoj nego i o izbornoj skupštini, što ipak držim manipulacijom Tada sam saznala da bih skupu morala prisustvovati neograničeno dugo, što nije bilo moguće zbog drugih već dogovorenih obveza. Ja sam ipak neke pomakla i ostala s njima nešto više od dva i pol sata.</p>
<p>Osim toga, Zajednica je propustila informirati javnost o tome da su sa mnom na skup došli svi visoki dužnosnici Vlade koji su konkretno zaduženi rješavati probleme povratnika na pojedinim poručjima. Oni su ostali na skupu sa zadaćom da precizno prenesu sve prijedloge i nove elemente koji će se na tom skupu čuti. Dakle, moj odlazak nije značio i odlazak Vlade s tog skupa. Gledajući ove naknadne, neprimjerene i potpuno nepotrebne reakcije, čini mi se da je najviše nezadovoljstva Zajednice, ne povratnika, nego struktura Zajednice, izazvala činjenica da sam naglasila to da je jedan od važnih uzroka nekorištenja mjera o kojima sam govorila nesposobnost i neaktivnost lokalnih uprava na područjima od posebne državne skrbi. Uostalom puno prije mene, skup su napustili neki saborski zastupnici iz HDZ-a, pa se mogu pitati zašto to HZP-u nije zasmetalo.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zagrebački SDP forsira izbore - Ivica Račan protiv</p>
<p>Zdravko Tomac je u četvrtak decidirano kazao da neće podržati Račanove odluke, što znači da opcija izbora u Zagrebu, unatoč Račanovu trudu da ih izbjegne, nije nemoguća / Račanova »stranka u stranci« i dalje će inzistirati na izborima, tvrdoglavo i nestrpljivo vjerujući u sliku Milana Bandića u gradonačelničkoj fotelji</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Zagrebačka kriza rodila se 6. siječnja kada je tadašnji gradonačelnik Milan Bandić, vozeći u pijanom stanju, bježao pred policijom. Taj njegov nes(p)retni trenutak iskoristili su svi kojima je zasmetao, prvenstveno velikom popularnošću među Zagrepčanima i podrškom SDP-ove lokalne organizacije. Gradonačelnik jest dao ostavku, no nevoljko, prisiljen stranačkom stegom i voljom Ivice Račana. Bandićeva popularnost ugrozila je predsjednika SDP-a i pijanstvo je bila idelana prilika da se Račan riješi eventualnog protivnika na idućim unutarstranačkim izborima. Tome su se usprotivili zagrebački SDP-ovci na čelu s Bandićevim političkim mentorom Zdravkom Tomcem, a kriza je došla do vrhunca kad je zagrebačka struja zaprijetila otvorenim frakcijašenjem u inače monolitnoj stranci i najavom prijevremenih izbora u Zagrebu.</p>
<p>SDP-ov koalicijski partner HNS je također pokušao ubrati što više političkih poena, otvarajući stare sukobe koji su tinjali daleko od očiju javnosti, svo vrijeme Bandićeva mandata. Nerijetko se moglo čuti da, ako Bandić opet bude gradonačelnik, na što su od početka zagrebački SDP-ovci ciljali, »gradom će zavladati ekipa koja se ne obazire na stranačku pripadnost«, uz dodatak kuloarskih priča o brojnim »poslovnim dogovorima« SDP-a i HDZ-a u Zagrebu.</p>
<p>Bandić odlazi, SDP postavlja novu gradonačenicu Vlastu Pavić, a u međuvremenu traju stalni »pregovori« HNS-a i SDP-a, koji se uglavnom svode na nepristajanje SDP-a ni na jedan HNS-ov prijedlog. Predsjedništvo i zagrebački SDP čvrsto su se dogovorili da će se svi potezi u gradskoj koalicijskoj krizi dogovorati između Iblerovog trga i gradskog SDP-a, a Bandiću je ponuđeno da se povuče iz Zagreba i odradi svoj zastupnički mandat u Saboru do kraja. Partneri prebacuju ping-pong lopticu krivnje s jedne na drugu stranu, a pozadina svega je želja za izborima, pogotovo od strane SDP-a, čiju bi listu opet nosio Bandić. HNS ne zagovara prijevremene gradske izbore, planirane za lipanj.</p>
<p>Međutim, zagrebački se SDP-ovci otimaju kontroli središnjice, iskorištavaju Račanov posjet Bukureštu, kada su ustanovili da je suradnja s HNS-om »nemoguća«, što rezultira ostavkom gradonačelnice, a prijevremeni izbori su se činili gotovo neminovnima. Predsjedništvo SDP-a u srijedu navečer nije bilo sretno tim razvojem događaja, pa je i Račan nakon sastanka kazao da su izbori neminovni, ako suradnja nije moguća, ali je dodao da »točka na i nije stavljena« unatoč tvrdnji da je svaka lokalna organizacija SDP-a »samostalna«. Odnosno, odluka o izbornima jest u rukama zagrebačkih SDP-ovaca, ali konačnu ipak donosi Račan. On je svjestan da, ako Milan Bandić bude na listi SDP-a, njegova stranka gubi sve koalicijske partnere, osim onoga kojeg ne želi - HDZ-a.</p>
<p>Čak se i neki članovi Predsjedništva SDP-a čude što Račan ovih tjedana nije ozbiljnije vodio računa o zagrebačkoj krizi, a u središnjicu stranke iz drugih krajeva Hrvatske stižu brojni upiti o događajima u Zagrebu, što bi moglo imati velike posljedice po inače čvrsti SDP. HNS je jasno dao znati da neće podržati Bandića i da će, bude li izbora, tražiti gradonačelničko mjesto. Udio ostalih stranka u Zagrebačkoj skupštini je upitan - HSLS na prošlim izbornima nije prešao prag, a izvanredni izbori bili bi velik test za Dražena Budišu s obzirom na netom prebrođenu koalicijsku krizu. Ostali SDP-ovi koalicijski partneri na državnoj razini gotovo da i nemaju šanse u Zagrebu, jer je njihovo biračko tijelo koncentrirano u drugim dijelovima zemlje.</p>
<p>Međutim, Vjesnik doznaje da su se zagrebački SDP-ovci i te kako potrudili razraditi strategiju u slučaju eventualnih izbora: predlažu da se potpiše predizborni koalicijski sporazum s dosadašnjim »vjernim« partnerom na državnoj razini, HSS-om, čime bi vrata Zagreba bila otvorena Zlatku Tomčiću. Po tom bi scenariju izborni rezultati SDP-a i HNS-a neminovno pali, no siguran partner SDP-u bio bi HSLS, koji bi, doznajemo, na svoju listu stavio Slavena Leticu što bi, prognoziraju, osiguralo ulazak te stranke u Gradsku skupštinu. SDP računa i na to da bi HIP-ove vijećnike zamijenili DC-ovci na čelu s Matom Granićem i Vesnom Škare-Ožbolt, pa bi se išlo u koaliciju i s njima, na što su u DC-u zasad ravnodušni. Po tome bi vlast u Zagrebu za Milana Bandića bila osigurana i bez participacije HNS-a. Neki istaknuti SDP-ovci već su se izjasnili da za tu kombinaciju neće glasati.</p>
<p>Na Račanovu intervenciju, gradonačelnica Pavić povukla je ostavku na tjedan dana, čime se dobilo vremena za planiranje daljnjih koraka. Račanu ne odgovaraju izbori u Zagrebu i sigurno će napraviti sve da ih spriječi, svjestan da javnost vidi SDP kao isključivog krivca za sliku Zagreba kao grada bez pravoga gradonačelnika, kao što je to bio slučaj u vrijeme HDZ-a, što je vrlo opasno na državnoj razini. I neki članovi Predsjedništva SDP-a ljuti su, jer gradski SDP pokušava ostaviti dojam da je kriza izbila zbog svađe s HNS-om, kao da Bandić nije morao otići isključivo zbog incidenta u pijanom stanju. </p>
<p>No, Račanova »stranka u stranci«, zagrebački SDP, i dalje će inzistirati na izborima, tvrdoglavo i nestrpljivo vjerujući u sliku Milana Bandića u gradonačelničkoj fotelji. Kako doznajemo, Zdravko Tomac je u četvrtak decidirano kazao da neće podržati Račanove odluke, što znači da opcija izbora u Zagrebu, unatoč Račanovu trudu da ih izbjegne, nije nemoguća.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Škola za ravnatelje već sredinom iduće godine?</p>
<p>Sredinom 2003. trebao bi se izraditi i opći zakon o školstvu, zakon o državnoj maturi te osnovati državni ispitni centar / Do kraja ove godine predviđa se izrada pet studija izvodljivosti / Najveći dio posla - izrada nastavnih planova i programa - trebao bi biti završen do kraja 2004. godine</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Škola za ravnatelje koju bi trebali pohađati sadašnji ali i budući ravnatelji osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, trebala bi biti osnovana već do sredine iduće godine. Do tada bi se osnovao državni ispitni centar te izradio zakon o državnoj maturi kao i opći zakon o školstvu. </p>
<p>Takav je vremenski tempo uvođenja promjena u školstvu predložilo Vladi Prosvjetno vijeće Ministarstva prosvjete. Prema riječima predsjednika Prosvjetnog vijeća dr. Hrvoja Vrgoča, postupno stvaranje materijalnih uvjeta najvažniji je preduvjet za provedbu predloženih promjena. </p>
<p>Rast proračunskog udjela</p>
<p>To znači, pojašnjava Vrgoč, da treba postupno povećavati izdvajanja iz državnog proračuna za obrazovanje kako bi se udio sredstava za osnovno i srednje obrazovanje, počevši od iduće godine, povećavalo po stopi od 0,5 posto godišnje, dok se ne dostigne stopa izdvajanja koju preporučuju kriteriji Europske unije. </p>
<p>Prema planovima Prosvjetnog vijeća, do kraja ove godine potrebno je izraditi pet studija izvodljivosti. Od toga, po jedna je studija posvećena predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, dvije studije bavile bi se nadarenim učenicima, odnosno učenicima s poteškoćama u razvoju. Studija izvodljivosti reforme školstva koja bi predočila potrebe standarda i financiranja, trebala bi biti završena do sredine 2003. godine. Otprilike u istome roku Prosvjetno vijeće planira izradu studija i istraživanja o evaluaciji postojećih nastavnih planova i programa, metodologiji kurikularnih promjena, ali i o obrazovanju učitelja, praćenja i vrednovanja odgojno-obrazovnih učinaka i slično. </p>
<p>Najveći dio posla – izrada nastavnih planova i programa (nacionalni kurikulum) – trebao bi biti završen do kraja 2004. godine.</p>
<p>Osim zakona o državnoj maturi i općeg zakona o školstvu, Prosvjetno vijeće zamišlja izradu zakona za rani odgoj i obrazovanje (do kraja 2003.), zatim, zakona o obveznom obrazovanju, o gimnazijama i obrazovanju odraslih (kraj 2003. i sredina 2004.). Zakon o strukovnom obrazovanju trebao bi biti završen do konca 2004. godine, a zakon o zavodu za unapređivanje školstva već do kraja ove godine. </p>
<p>Četiri nova vijeća – za opće obrazovanje, strukovno, obrazovanje odraslih i vijeće za potporu darovitim pojedincima, trebala bi se, prema planu Prosvjetnog vijeća, osnovati već u lipnju ove godine. Kao nove institucije predloženi su također zavod za obrazovanje odraslih (osnivanje krajem 2004.) i centar za strukovno obrazovanje (kraj 2002.).</p>
<p>Koncept pripreme i osposobljavanja učitelja za predstojeću reformu školstva, trebao bi se izraditi do kraja ove godine, kao i dokumenti za drugu fazu decentralizacije sustava odgoja i obrazovanja. »Na tim će zadacima sudjelovati velik broj znanstvenika, stručnjaka i praktičara, a o prijedlozima novih dokumenata organizirat će se javna rasprava«, ističe dr. Vrgoč. Ostvarivanje tih zadataka, preduvjet je da se školska godina 2004./ 2005. započne postupnim promjenama, koje bi, pretpostavljaju u Prosvjetnom vijeću, trajale narednih deset do 15 godina.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Povratak Vidikovca u Haulikovo doba</p>
<p>Obnova Vidikovca počinje nakon Uskrsa a nakon obnove ponovno će zasjati kao u vremena iz poznatog zagrebačkog filma »Tko pjeva zlo ne misli«. </p>
<p> Javna ustanova Maksimir u petak potpisuje ugovor s izvođačem radova, poduzećem Repro Rad, o obnovi maksimirskog Vidikovca. »Radovi na obnovi, prema ugovoru, počinju 2. travnja, a zadano trajanje obnove je 70 dana«, rekao nam je ravnatelj Javne ustanove Maksimir Vladimir Ivanković. Tako će, nakon desetljeća nemara i nebrige, Vidikovac 10. lipnja ponovno zasjati u svjetlu iz vremena poznatog zagrebačkog filma »Tko pjeva zlo ne misli«. </p>
<p>Vidikovac će se obnoviti prema povijesnoj matrici iz vremena biskupa Juraja Haulika, a radove će nadzirati Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. </p>
<p>»Vidikovac je zadnji puta obnavljan 1987., uoči Univerzijade, iako se premazivanje bojom teško može nazvati obnovom«, kaže Ivanković. </p>
<p>Nakon obnove Ustanova će najpoznatiji maksimirski objekt dati u najam. Određena je i njegova buduća namjena. Na trijemu će se organizirati proslave dječjih rođendana, škole na otvorenom te razna predavanja i susreti djece s osobama iz javnoga života. »Stare fotografije što se čuvaju u Etnografskom muzeju, prikazuju upravo tu proslave dječjih rođendana«, ističe Ivanković. Terasa će se urediti u kafić sa slasticama za građanstvo, a s posljednje etaže građani će moći uživati u panoramskom pogledu na park.</p>
<p>U lipnju će biti završena i obnova velikog dječjeg igrališta koje će biti obogaćeno i nizom novih sadržaja (vlakić, ljuljačke za po dvoje i klackalice za četvero djece te penjalice nalik paukovoj mreži). »Odgovarajućim poduzećima, osposobljenim za takve poslove, uputili smo poziv na natječaj, a isto smo učinili i za izradu i postavljenje novih klupa i koševa istočno od glavne aleje«, kaže Ivanković. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Samoborček« oživljava tek za pet godina</p>
<p>Projekt vrijedan 320 milijuna kuna predviđa gradnju širokotračne pruge dužine 15,5 kilometara/ Od Bregane do Glavnog kolodvora u Zagrebu za samo 27 minuta/ Sve osim šina može proizvesti domaća industrija/ Gradit će se i vijadukt do samoborskog Autobusnog kolodvora </p>
<p>Trasa budućeg »Samoborčeka« od Podsuseda do Bregane</p>
<p>Idejni projekt željezničke pruge od Podsuseda do Bregane trebao bi se za godinu dana početi ostvarivati. Tako su se dogovorili gradonačelnik Samobora Pavao Grom i predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica, Marijan Drempetić. Prihvaćanjem tog projekta, vrijednog 320 milijuna kuna, za pet godina trebala bi biti dovršena širokotračna željeznička pruga dužine 15,5 kilometara, koja bi se uglavnom podudarala s trasom nekadašnjeg Samoborčeka. Tom željeznicom omogućio bi se prijevoz čak 25.000 putnika dnevno, a putnici bi od Bregane do Glavnog kolodvora u Zagrebu mogli stići za samo 27 minuta. </p>
<p>»Bolja prometna povezanost Zagreba i Samobora u interesu je obaju gradova jer bi pozitivno utjecala na gospodarski i turistički razvoj«, rekao je gradonačelnik Grom. Osim toga, dodao je, cestovni je promet u sadašnjem obliku neodrživ. Zato će Samobor u financiranju projekta sudjelovati svake godine sa 20 posto svojega proračuna, koji ove godine iznosi 84 milijuna kuna. </p>
<p>O tehničkim detaljima više je govorio hažeovac Marijan Drempetić. Prema njegovim riječima u narednih desetak dana napravit će se revizija projekta u skladu sa Zakonom o Hrvatskim željeznicama, nakon čega će se izraditi studija utjecaja na okoliš. Njenu će izradu financirati Grad Zagreb, Grad Samobor, Zagrebačka županija i HŽ. Pribavljanje lokacijske i građevinske dozvole bit će sljedeći korak. </p>
<p>Za novu prugu dužine 15.583 metara HŽ će nabaviti nove motorne vlakove koji će postizati prosječnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 100 kilometara na sat.</p>
<p>Prva stanica bit će kod benzinske crpke u Bregani. Nakon nje će u smjeru Zagreba slijediti stanice Klokočevac, Šmidhen, Kolodvor u Samoboru, Sajmište, Domaslovec, Sveta Nedjelja, Strmec, Orešje, Podsused i Kolodvor u Podsusedu, kod nekadašnje tvornice cementa. Kako će pruga biti širokotračna, po njoj će se moći prevoziti i tereti. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Glomazni otpad zakrčio grad</p>
<p>Mnoge gradske ulice već su zatrpane glomaznim otpadom, iako će ga Čistoća odvoziti tijekom čak sedam idućih mjeseci.</p>
<p> »Čistoća je početkom ožujka počela odvoziti glomazni otpad s područja Dubrave, nakon čega slijede Sljeme, Centar, Črnomerec. Obavijesti o odvozu građani će dobiti na uplatnici Čistoće mjesec dana prije nego što njihov kvart dođe na red«, rekao nam je Pio Sarjanović, koordinator uređenja gradskog zemljišta pri Uredu za izgradnju grada. </p>
<p>Upravo zato, objašnjava, nerazumljivo je da su, primjerice, na tri mjesta u Trakošćanskoj ulici već stvorene gomile otpada, iako odvoz s Trešnjevke dolazi na red tek polovicom listopada.</p>
<p>»Pozivamo ljude da pričekaju dok njihova četvrt dođe na red. I predstavnici kućnih savjeta trebali bi reagirati ako se otpad prerano iznosi na ulicu«, rekao je Sarjanović. M.M.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U svijet popusta s Euro<26 iskaznicom</p>
<p>Brojnim organizacijama što povećavaju članstvo i uz popuste što ih omogućuju, pridružio se svojom iskaznicom Euro<26 i Hrvatski ferijalni i hostelski savez.</p>
<p>Savez izdaje iskaznicu pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i, u Vladi RH, Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.</p>
<p>Mladima od 14 do 26 godina iskaznica omogućuje brojne popuste u kulturi, obrazovanju, trgovini, putovanju, smještaju, zabavi. </p>
<p>»Na čak 220.000 mjesta u 34 europske zemlje mladi mogu ostvariti popust između pet i sto posto. U Hrvatskoj broj mjesta s popustom za njih veći je od 1400, rekao nam je Igor Filajdić, voditelj projekta Euro<26 u Hrvatskom ferijalnom i hostelskom Savezu.</p>
<p>Jednogodišnje iskaznice mogu se dobiti u prostorijama Ferijalnog saveza, u Savskoj 5. U godišnju su članarinu od 60 kuna uključeni i vodič s adresama davatelja popusta na usluge iz cijele Hrvatske, četiri broja magazina Hosteler, te Međunarodna hostelska iskaznica.</p>
<p>»U Zagrebu, primjerice, takva povlastica znači besplatan ulaz u Saloon do 23 sata, 30 posto popusta na cijenu smještaja u hotelu Laguna, besplatan ulaz u Muzej Mimara, Tehnički muzej i Gliptoteku HAZU-a. Novost je i popust od 30 posto za predstave u kazalištima Kerempuh, Gavella, Komedija i HNK«, kaže Filajdić. U blagdanske dane mlade će zacijelo zanimati popusti od 25 do 30 posto na prijevoz HŽ-om, Jadrolinijom, Autotransom i Contusom iz Zadra. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Predstavljen CD–rom hotela Esplanade</p>
<p>Strani turisti mogu se s uslugama Hotela Esplanade upoznati i uz pomoć CD-roma što je u četvrtak predstavljen javnosti. Uz podatke o Hotelu, na njemu su i podaci o Zagrebu i Hrvatskoj, a tekst je na engleskom. Prigodom njegove promocije predstavljen je i proljetni jelovnik hotelskog restorana Murano. Ma. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Povukao se poljski nadbiskup optužen za seksualne ispade</p>
<p>VARŠAVA, 28. ožujka </p>
<p> - Poljski nadbiskup optužen za zlostavljanje mladih svećenika u četvrtak se povukao sa svoga položaja i tako popustio pritisku da se završi najgori seksualni skandal koji je pogodio snažnu katoličku crkvu u Poljskoj, objavila je državna novinska agencija PAP.</p>
<p> Agencija PAP prenosi podatke iz neslužbenih vatikanskih izvora i tvrdi da je Papa Ivan Pavao Drugi, prihvatio ostavku 67- godišnjega nadbiskupa Juliusa Paetza iz Poznana na zapadu Poljske.</p>
<p> Vatikan je u četvrtak i službeno potvrdio da je Papa prihvatio Paetzovo povlačenje.</p>
<p> Prošli je mjesec u novinama objavljeno da je Paetz zlostavljao mlade svećenike i učenike i razvila se dosad najžešća rasprava o ponašanju svećenstva u Poljskoj.</p>
<p> Paetz niječe optužbe, a mnogi svećenici tvrde da ih je posjećivao noću, na javnim se mjestima grlio s mladim svećenicima, pa čak i podzemnim tunelom dolazio u nenajavljene posjete žrtvama. Paetz nije optužen za pedofiliju nego za dugogodišnje homoseksualno zlostavljanje sjemeništaraca.</p>
<p> Prema poljskim medijima, lokalno svećenstvo dugo se već bori za smjenjivanje Paetza, a u studenome im je napokon uspjelo postići da Vatikan po Papinoj naredbi pošalje istražitelje.</p>
<p> Oni nisu našli izravnih dokaza zlostavljanja, ali smijenit će ga zbog »neprikladna ponašanja« prema svećenicima i sjemeništarcima, pišu poljske novine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zaboravili pa otkrili 90 milijuna doza cjepiva protiv boginja</p>
<p>WASHINGTON, 28. ožujka </p>
<p> - Jedna francuska farmaceutska tvrtka otkrila je u zamrzivačima 90 milijuna zaboravljenih doza cjepiva protiv boginja, što je otkriće koje osigurava SAD-u dovoljnu količinu u slučaju bioterorističkog napada, objavio je Washington Post u četvrtak.</p>
<p> Zahvaljujući tom otkriću savezna vlada i farmaceutske tvrtke s kojima posluje na planu proizvodnje desetaka milijuna doza cjepiva protiv boginja u sklopu nove inicijative za obranu od bioterorističkog napada, dobile su dovoljno vremena, pišu novine.</p>
<p> Otkrivene doze tekućeg cjepiva proizvela je francuska tvrtka Aventis Pasteur iz Lyona koja ima svoju podružnicu u Swiftwateru u Pennsylvaniji, navodi se u izvješću.</p>
<p> Post se poziva na svoje izvore koji su rekli da se cjepivo čuva u zamrzivačima otkad je napravljeno prije nekoliko desetljeća. Nije poznato zašto se tako dugo nije znalo za njihovo postojanje i kada je točno i tko otkrio te doze.</p>
<p> Boginje, koje izaziva virus variola, iskorijenjene su prije više od dva desetljeća. Sjedinjene Države i Rusija čuvaju samo službene zalihe virusa, ali stručnjaci strahuju da bi zemlje ili skupine, koje u tajnosti imaju uzorke virusa, mogle iskoristiti virus za biološki napad. Taj se virus brzo širi i ubija 30 posto ljudi koje zarazi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Sredinom stoljeća dvije milijarde ljudi bit će starije od 60 godina</p>
<p>NEW YORK , 28. ožujka </p>
<p> - Broj osoba starijih od 60 godina učetverostručit će se tijekom idućih pola stoljeća u svjetskoj »demografskoj revoluciji« što će svakako utjecati na mirovinski sustav i zdravstvenu skrb, izjavili su dužnosnici UN-a i stručnjaci za starenje. </p>
<p> Do 2050. godine svaki peti čovjek u svijetu, odnosno dvije milijarde ljudi, bit će stariji od 60 godina, izjavili su dužnosnici koji se pripremaju za svjetsku konferenciju o starenju koja će se održati u Madridu idućeg mjeseca.</p>
<p>Sada je svaka deseta osoba starija od 60 godina, a u roku od idućih 50 godina njihov će broj premašiti broj djece mlađe od 15 godina, izjavio je Nitin Desai, podtajnik UN-a za gospodarska i socijalna pitanja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ranokršćanska bazilika otvorena za turiste</p>
<p>BRIJUNI, 28. ožujka</p>
<p> - Brijunska turistička ponuda obogaćena je od ovih uskrsnih praznika uvrštenjem ranokršćanske trobrodne bazilike sv. Marije iz V. ili VI. stoljeća u izletničke programe, a posljednjih desetljeća taj je objekt bio vezan uz rezidencijalne vile, odnosno najbližu vilu »Brijunka« u kojoj su odsjedali inozemni državnici. </p>
<p>Riječ je o crkvi koja je podignuta neposredno uz bizantski kastrum, a ističe se vrlo rijetkim načinom gradnje i takve bazilike postoje još samo dvije - u Siriji i Maroku. </p>
<p>Izdvajanje brijunske bazilike iz rezidencijalne zone prvi je korak proširenja turističke ponude na godinama izdvojeno područje u funkciji političke elite. Prvi izletnici, nakon novinara koji su razgledali baziliku ovog četvrtka poslije podne počet će je posjećivat već u petak, a očekuje se da će ih biti gotovo 5.000 za uskrsne blagdane. Na prostoru bazilike sv. Marije upriličavat će se za pojedine brijunske izletničke grupe i goste posebni programi i glazbene priredbe. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Le Monde« objavio prilog o hrvatskom približavanju Europskoj uniji</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - »Naše opredjeljenje da priznamo svoje pogreške svjedoči o demokratskoj zrelosti Hrvata i dokazuje kako smo odlučni da ih nikada više ne ponovimo.« Tom izjavom predsjednika Stjepana Mesića počinje uvodni tekst posebnoga priloga o Hrvatskoj, što ga je u četvrtak na četiri stranice objavio pariški Le Monde, najugledniji francuski list, čiji su čitatelji uglavnom viši intelektualni i politički krugovi, a posljednjih mjeseci izlazi u nakladi od pola milijuna primjeraka. Naslov priloga je »Europska sudbina: Hrvatska na vratima Unije«. </p>
<p>Riječ je o Europskoj uniji (EU) i svi su tekstovi u tome prilogu, zapravo, usmjereni na tumačenje već dosegnute hrvatske zrelosti za pristup u EU do 2006. Prilog je, kao plaćeno reklamno izdanje, uz isto takvo o Ukrajini, pripremila tvrtka InterFrance Media. U njemu se francuska javnost detaljno upoznaje s političkim i ekonomskim usmjerenjima Hrvatske, s raznovrsnom i bogatom turističkom ponudom te s nekim, posebno odabranim, hrvatskim gospodarskim tvrtkama.</p>
<p>Pritom se citiraju i Mesićeve riječi: »Prijelaz prema tržišnome gospodarstvu i demokraciji u cijelome društvu očito je zakasnio tijekom prvih godina nezavisnosti, koja je postignuta 1991. No, danas su naša temeljna strateška usmjerenja vrlo jasno definirana: pristup NATO-u i također ulazak u EU.« Takva Hrvatska, mirna i mirotvorna, tvrdi se u prilogu Le Mondea, uspostavila je plodne odnose s EU-om.</p>
<p>U uvodu priloga razmatraju se i hrvatsko-francuski odnosi, o kojima govori veleposlanik u Parizu Božidar Gagro. </p>
<p>U dijelu priloga posvećenome hrvatskome gospodarstvu, objavljuju se izjave i pogledi Slavka Linića, Mate Crkvenca i Goranka Fižulića. Turistička ponuda Hrvatske prikazana je u tome prilogu pod naslovom »Sredozemlje pred velikom najezdom«. (M. N.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Preminuo »Arthur« Dudley Moore</p>
<p>LOS ANGELES, 28. ožujka</p>
<p> – Britanski glumac Dudley Moore umro je u 66. godini u svome domu u Sjedinjenim Državama nakon duge i teške bolesti. Moore je posebno poznat prema ulozi milijunaša u filmu »Arthur«, snimljenom 1981. godine, gdje je glumio uz Lizu Minelli, te po ulozi kompozitora u filmu »10«. Moore je umro u New Jerseyu od pneumonije.</p>
<p>Tijekom karijere, koja je trajala više od 30 godina, Moore je okrunjen dvijema nagradama Tony, jednim Grammyjem i s dva Zlatna globusa, a bio je nominiran i za Oscara.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Romantične vedute starih gradova</p>
<p>Mnoštvo Zagrepčana pohrlilo na retrospektivu jednoga od najzagrebačkijih slikara / Na okupu bogat Šenoin opus koji je do sada bio razasut / Radovan Vuković: Romantičarski odnos Branka Šenoe prema povijesti i povijesnim temama</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Umjetnik koji je svojim kulturnim i pedagoškim djelovanjem ispunio nemalu ulogu u značajnoj epohi hrvatske umjetnosti i kulture – modernoj, a bio je zapostavljen i pomalo ignoriran umjetnik – Branko Šenoa (Zagreb 1879. – Zagreb 1939.), prvi je korak na putu primjerena vrednovanja svoga djela doživio otvorenjem velike retrospektivne izložbe u srijedu na večer u Umjetničkom paviljonu.</p>
<p> Izložba je to na kojoj su prvi put na jednome mjestu skupljena djela iz bogatoga umjetnikova opusa, a ostvarena je zajedničkim zauzimanjem Moderne galerije i Umjetničkog paviljona. Mnoštvo posjetitelja koji su u srijedu na večer ispunili izložbeni prostor Umjetničkog paviljona dokazali su da postoji veliko zanimanje za jednog od najzagrebačkijih slikara unutar prve polovice 20. stoljeća, jednog od ljudi koji su stvarali standarde naše građanske kulture – i sina književnika Augusta Šenoe, također poznatog kroničara voljenog Zagreba, a o važnosti toga kulturnoga događaja svjedoči i činjenica da je izložbu otvorila pomoćnica ministra kulture Branka Šulc.</p>
<p> »Zahvaljujem svim autorima koji su sudjelovali u profiliranju ove vrijedne izložbe, rođacima Branka Šenoe i Modernoj galeriji, koja je, doduše s malim zakašnjenjem, ovom izložbom obilježila i 120. godišnjicu slikarova rođenja«, rekla je, između ostalog, Branka Šulc. Na svečanom otvorenju izložbe prisutni su bili i Zdenko Šenoa, slikarov nećak, i njegova supruga Marija, koji su iz svoje privatne zbirke posudili jedan dio izložaka Umjetničkomu paviljonu. </p>
<p>»Istina je da Branko Šenoa nije pripadao avangardnim tendencijama niti se odlikovao radikalnom, inovativnom smjelošću, već je ostao u okvirima tradicije, gotovo akademskih shvaćanja i čuvanja zatečenih vrijednosti, te je svojim senzibilitetom i darom ostvario vrijedna i uspjela djela«, istaknula je autorica izložbe Smiljka Domac-Ceraj, kustosica Moderne galerije i muzejska savjetnica.</p>
<p> Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković istaknuo je romantičarski odnos Branka Šenoe prema povijesti i povijesnim temama, te ga izdvojio kao slikara koji je pridonio afirmaciji pejzaža kao samostalne likovne discipline i autonomnog izraza zasnovanog na neposrednom doživljaju. </p>
<p>Autorica izložbe spominje da je posebno važan bio pronalazak ranih slikarskih djela Branka Šenoe, kada je bio sudionikom tada suvremenih tokova, kao sljedbenik »zagrebačke šarene škole«, u prvom redu Crnčića i Ivekovića. Prikupljene su različite sastavnice umjetnikova rada – slikarstvo, scenografija i grafički segment koji je i do sada istican kao najbolji. </p>
<p> Na mnogim je svojim slikama Šenoa poput preciznog kroničara zabilježio kako su gradovi izgledali nekada, pa ta djela osim likovne, imaju i dokumentarističku vrijednost – poput veduta starih gradova Samobora, Osijeka..., među kojima se ističu velika ulja na platnu koja se tematski vežu uz Zagreb. </p>
<p>Osim Smiljke Domac-Ceraj, na postavu retrospektive radio je i prof. Stanko Špoljarić, kustos Umjetničkog paviljona, a izložba je popraćena i bogato opremljenim katalogom u boji na 200 stranica. Izložba, koja je realizirana uz pomoć Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu, ostaje otvorena do 28. travnja.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Irac u New Yorku</p>
<p>U Americi je sve moguće, pogledaj mene, ja imam čak četiri odijela </p>
<p>I veli mi neka dobro pazim što radim, neka se svaki dan istuširam, ovo je Amerika, neka budem trijezan i držim se svojih, s Ircima ne možeš pogriješiti, samo što manje pića, i za godinu dana mogu postati i nosač ili pikolo pa ću dobivati napojnice, tko zna, danas-sutra možda ću postati i konobar, a to bi vjerojatno značilo</p>
<p>i kraj svim mojim brigama</p>
<p>PIŠE: FRANK MCCOURT</p>
<p>I smije se, a ja sam opet pocrvenio kao rak. Tom potegne dobar gutljaj piva, a meni je jasno da nemam nikakvih izgleda kod ovih djevojaka pa ustajem i odlazim Trećom avenijom, promatrajući pokatkad svoj odraz u staklu izlogâ i sve više gubeći nadu. </p>
<p>U ponedjeljak ujutro kaže mi moj šef, gospodin Carey, da ću biti služnik i da ću taj vrlo važan posao obavljati u predvorju gdje ću mesti, brisati prašinu i prazniti pepeljare, a važno je to zato što se o svakom hotelu primarno sudi po njegovu predvorju. </p>
<p>I kaže da je naše predvorje najbolje u zemlji. Zove se Palmov gaj, a poznat sat u »Biltmoreu«, zaboga, može se naći u knjigama i pričama, kod Scotta Fitzgeralda, u takvih pisaca. </p>
<p>Ugledni se ljudi tako dogovaraju: »Hajde da se nađemo pod satom u 'Biltmoreu'«. A što se događa? Kad oni dođu, predvorje je puno prašine i otpadaka. To je dakle moj posao, da čuvam slavu »Biltmorea«. </p>
<p>Moram sve čistiti i ne smijem razgovarati s gostima, ne smijem ih čak ni pogledati. Ako se slučajno obrate meni, moram odgovarati samo sa: Da, gospodine, ili gospođo, i: Ne, gospodine, ili gospođo, i ne smijem dotle prekidati rad. </p>
<p>Kaže mi da moram biti nevidljiv, a to me nasmijava. Zamislite samo to, ha, da bude nevidljiv čovjek koji čisti predvorje! I kaže mi da je to značajan posao i da ga nipošto ne bih dobio da me nije preporučila Demokratska stranka na molbu onog svećenika iz Kalifornije. </p>
<p>I još mi gospodin Carey kaže da je posljednji momak na tom poslu dobio nogu, jer je razgovarao sa studenticama pod satom, ali on je bio Talijan pa to i nije neko čudo. I veli neka dobro pazim što radim, neka se svaki dan istuširam, ovo je Amerika, neka budem trijezan i držim se svojih, s Ircima ne možeš pogriješiti, samo što manje pića, i za godinu dana mogu postati i nosač ili pikolo pa ću dobivati napojnice, tko zna, danas-sutra možda ću postati i konobar, a to bi vjerojatno značilo i kraj svim mojim brigama.</p>
<p>Kaže da je u Americi sve moguće. Pogledaj samo mene, ja imam čak četiri odijela.</p>
<p>Natkonobara u predvorju zovu maitre d'. On mi veli da smijem pomesti samo ono što je palo na pod i da ne smijem dirati ništa na stolovima. Ako nekome padne na pod novac ili komad nakita ili nešto slično tome, moram to predati njemu, maitreu d', osobno, a on će odlučiti što će s tim. </p>
<p>Ako je pepeljara puna, moram pričekati pikola ili konobara da mi kažu da je ispraznim. Ponekad se u pepeljarama nađu stvari koje treba sačuvati. Neka dama može skinuti naušnicu, jer joj je nažuljala uho, pa onda zaboraviti da ju je odložila u pepeljaru, a ima naušnica koje vrijede na tisuće dolara, o čemu ja ne mogu ništa znati jer sam se tek nedavno iskrcao s broda. Posao je maitrea d' da zadrži sve naušnice i vrati ih damama kojima su nažuljale uho.</p>
<p>U predvorju rade dva konobara koji jurcaju amo-tamo, sudaraju se i kevću na grčkome. Oni mi govore: »Ej ti, Irče, dođi vamo i počisti ovo, počisti, isprazni tu prokletu pepeljaru, pokupi otpatke, ajde, ajde, vataj se posla, nisi valjda pijan?« </p>
<p>Izdiru se na mene pred studenticama koje navale u hotel četvrtkom i petkom. Ne bi mene ništa smetalo da se Grci izdiru na mene kad to ne bi bilo pred zlaćanim studenticama. Zabacuju kosu i smiješe se zubima kakvi se samo u Americi mogu vidjeti, tako bijeli, savršeni, i sve imaju preplanule noge kao filmske zvijezde. </p>
<p>Studenti imaju kratko podšišanu kosu, široka ramena kao igrači američkog nogometa i ležerno se ponašaju s djevojkama. Razgovaraju i smiju se, a djevojke dižu čaše i smješkaju se momcima svojim blistavim očima. Negdje su mojih godina, ali se ja među njima stidim svoje livreje, metle i lopatice za smeće. </p>
<p>Volio bih biti nevidljiv, ali ne mogu kad se konobari izdiru na mene na grčkom i engleskom i na nečem između ta dva jezika, ili me pikolo optužuje da sam dirao u pepeljaru u kojoj je bilo nešto vrijedno.</p>
<p>Na mahove ne znam što mi je činiti ili kazati. Jedan mi student kratko podšišane kose veli: »Hoćeš li već jednom prestati čistiti ovdje oko nas? Upravo razgovaram s ovom gospođicom.« </p>
<p>Ako me djevojka pogleda a onda odvrati pogled od mene, osjećam kako sam se zajapurio a da ne znam zašto. Kadšto mi se neka studentica nasmiješi i pozdravi: »Bok«, a ja ne znam što da kažem. </p>
<p>Svi mi nadređeni u hotelu govore da ne smijem ni riječi izustiti pred gostima, iako ja ne bih ni znao reći: »Bok«, jer se u Limericku nismo nikad tako pozdravljali, a kad bih ovdje koga tako pozdravio, možda bi me najurili s ovoga novog posla pa bih se našao na ulici sâm, bez svećenika koji bi mi mogao naći drugi posao. </p>
<p>Ipak bih volio reći: »Bok« i načas postati dio ovoga divnog svijeta, samo što bi kratko podšišani student mogao pomisliti da sam se zagledao u njegovu djevojku i prijaviti me maitreu d'. </p>
<p>Možda ću večeras, kad se vratim kući, sjesti u krevet i vježbati smješkanje, govoreći usput: »Bok«. Siguran sam da bih mogao reći: »Bok«, ali bih to morao reći bez smiješka, jer čim bih otvorio usta, nasmrt bih preplašio zlaćane djevojke pod satom u »Biltmoreu«.</p>
<p>Ima dana kada djevojke svuku kapute pa u onim svojim džemperima i bluzama bude u meni tako grešne misli da se moram zatvoriti u zahod i zadovoljiti se rukobludom, samo što moram paziti da me tko ne otkrije, neki pikolo Portorikanac ili konobar Grk, koji bi smjesta odjurio u predvorje prijaviti maitreu d' da služnik iz predvorja drka sve u šesnaest u nužniku. Na kinu »Playhouse« u Šezdeset osmoj ulici visi plakat na kojem piše: »Hamlet s Laurenceom Olivierom – od sljedećeg tjedna«. Naumio sam počastiti sam sebe tako da jedne večeri odem u kino s bočicom napitka od đumbira i limunskom puslicom iz pekare kakvu sam pojeo sa svećenikom u Albanyju, nešto najukusnije što sam ikad okusio. </p>
<p>Dok budem gledao Hamleta na filmskom platnu kako muči sebe i sve druge, uživat ću u oporosti napitka od đumbira i slatkoći puslice što će se tući u mojim ustima. </p>
<p>Prije posjeta kinu, mogu lijepo u svojoj sobi još jednom pročitati »Hamleta« da budem siguran da ću razumjeti sve što budu glumci govorili na onom staroengleskom jeziku. </p>
<p>Iz Irske sam donio sa sobom samo jednu knjigu, Shakespeareova sabrana djela, koju sam bio kupio u O'Mahonyjevoj knjižari za trinaest šilinga i šest penija, što je bilo pola moje plaće dok sam radio u poštanskom uredu raznoseći telegrame. Od svih drama najviše volim »Hamleta« zbog svega onoga što je morao pretrpjeti kad mu se majka spanđala s bratom svoga muža, Klaudijem, i zbog onoga kako se moja majka u Limericku spetljala sa svojim bratićem Lamanom Griffinom. </p>
<p>Mogao sam potpuno razumjeti Hamleta kad je bjesnio na svoju majku kao što sam i ja pobjesnio one večeri kad sam popio svoju prvu pintu piva i vratio se kući pijan i ćušnuo je. Zbog toga ću se kajati do kraja života, iako bih se još volio vratiti jednog dana u Limerick, potražiti Lamana Griffina u krčmi i reći mu neka izađe van, i isprebijati ga na mrtvo ime, sve dok me ne bi zamolio za milost. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kamovljev povratak Rijeci </p>
<p>Nakon 30 godina »Kamov« se ponovo vratio na Rijeku, donoseći sobom duh ludičnosti, živosti i libertinstva, ali i senzibilitet novoga vremena kojemu pripada, stoga je i nazvan »Novi Kamov« / U propitivanju gorućih problema naše svakodnevice novi časopis kani okupiti okušana, ali i nova pera društvene i umjetničke teorije i prakse </p>
<p>Nakon 30 godina »Kamov« se ponovo vratio na Rijeku, donoseći sobom duh ludičnosti, živosti, ali i senzibilitet novoga vremena kojemu pripada. Stoga je – nekada kultni časopis »Kamov« što je bio dijete »hrvatskog proljeća« i plod mladih libertinskih intelektualaca Ivana Rogića Nehajeva, Igora Mrduljaša na čelu s Nedjeljkom Fabrijem – u novom izdanju i nazvan »Novim Kamovom«. Ovaj put na čelo nove pokretačke ekipe stao je Ljubomir Stefanović, iskusni knjižni i nakladnički znalac, s kojim smo razgovarali o koncepciji i htijenjima novoga časopisa. </p>
<p> • Što »Novi Kamov« osim imena duguje staromu?</p>
<p>– U Rijeci uz tada već postojeće Domete Zvane Črnje iz donekle već izmijenjene Riječke revije kao samosvojni časopisni izdanak pojavio se Kamov. Već svojim prvim brojevima pokazao je izrazito zanimanje za propitivanje tada tzv. »spornih« tema, a kasnije je sve jasnija bila njegova pozicija časopisa lagano izvan »glavnog toka«, pa su stoga i njegova kritička vizura i pristupi bili iznimno privlačni. Bio je to časopis iznimne unutarnje živosti, u mnogočemu kamovljevskog duha. Ako Novi Kamov bude uspio dio te propitivačke i intelektualne znatiželje urednika i suradnika onodobnog Kamova uspostaviti kao dio svoje »priče«, tek onda ćemo moći govoriti o svojevrsnom pravom »dugu«. </p>
<p> • S obzirom na to da u prvome broju niste objavili programsku koncepciju novog časopisa, kažite nam što je razlogom Vaše pojave?</p>
<p> – Uvodna bilješka pilot-broju trebala je biti samo naznakom kojim će se putom kretati Novi Kamov, a u tome broju načete teme i autori svojevrsnim okvirom, ili, kako vi kažete, svojevrsnom programskom koncepcijom na djelu. Pritom moram naglasiti naše zanimanje za u nas razmjerno nepoznate, ili pak poznate uskom krugu, relevantne strane autore koji propituju neka od gorućih pitanja današnjeg života i društvene zbilje. Što se pak tiče domaćih autora, želja nam je otvoriti prostor kako za recentnu umjetničku proizvodnju, tako i za kritičku interpretaciju pojedinih suvremenih djela, ali i vrednovanje onih, ponekad posve nepravedno ostavljenih po strani. Taj je prostor, s obzirom na neredovitost i slabu prisutnost periodike, u nas relativno slabo ispunjen. </p>
<p> • Ovaj broj potpisujete samo Vi kao glavni urednik. Tko će još činiti uredničku ekipu? </p>
<p>– Pokretanje svakoga časopisa u nas dio je, pogotovo danas, jedne neizvjesne i uzbudljive priče. Iz posve banalnog razloga, jer se primjerice nije znalo hoće li se pojaviti još koji osim tzv. pilot-broja, jednostavno nismo ni htjeli u tu nesigurnu »igru« uvlačiti nekoliko uglavnom mlađih ljudi koji su surađivali u pripremi ovoga broja. Naravno, iduće će brojeve potpisivati ta urednička ekipa, a nadam se i cijeli niz vrsnih suradnika.</p>
<p>Rijeka ima premalo, a ne previše časopisa</p>
<p> • Ne čini li Vam se da izlaskom ovoga tromjesečnika na Rijeci možemo govoriti o tamošnjoj inflaciji časopisne riječi? Na koji prostor računa »Novi Kamov«? Možete li naime među pet postojećih časopisa na Rijeci izboriti mjesto, šimićevski rečeno, motora književnog života? </p>
<p>– Čini mi se da polazite od krive pretpostavke i jednoga ne posve točnog podatka. U Rijeci u pravom smislu doista ne izlazi toliko časopisa, pa slijedom toga ni časopisni život nije baš intenzivan. Možemo čak govoriti o nedostatku časopisnog prostora kao svojevrsnog medija za autorska okušavanja. Osim toga, za Rijeku kao grad s bogatim povijesnim (i kulturnim) slojevima koji na neki način traži pravo (i prepoznatljivo) mjesto u hrvatskom kulturnom prostoru ni nekoliko raznolikih časopisa nije suvišak.</p>
<p> • Na koje suradnike i teme, kao kičmu časopisa računate u idućim brojevima?</p>
<p>– Svijet na svakome koraku globalizacijom nameće nam neizostavna pitanja – u kojoj se mjeri i kako može sudjelovati u tome procesu ne gubeći previše od svoje samobitnosti, od svoga identiteta. Prema tome, kako naša nastojanja budu išla putom suočavanja onoga što zovemo kulturnim (i književnim) pamćenjem, baštinom, i recentnih kulturnih proizvoda s tim globalizacijskim procesima, dobro će nam doći sva vrsna pera, od već etabliranih do nekih posve novih. Ta nova zbilja, suodnosi, doduše, nekad smo ih prikladnije zvali prožimanjima, jer su to doista i bila (primjerice samo suodnos hrvatske i talijanske književnosti kroz stoljeća!), jamačno će zauzimati dosta prostora u idućim brojevima. </p>
<p> • U vremenu silnog ubrzanja tiska mogu li sporovozni časopisi biti aktualni i traženi, pa samim time i opstati na tržištu?</p>
<p>– Aktualnost nekoga časopisa, dakako, ne ovisi samo o redovitosti, ali je to jedna od pretpostavki njegova prisuća na kulturnome tržištu. No, opstanak na našem malom, hrvatskom tržištu ovisi ponajprije o tome koliko se pojedini časopis uspio nametnuti svojim pristupom i profilom, raznolikošću i svježinom tema, vrsnoćom autorskih pera. </p>
<p> • Kako ocjenjujete recentnu kulturnu (književnu) situaciju Rijeke? </p>
<p> – Čini mi se da je u kulturi manje više uvijek postojala kriza pojedinih institucija, što je zapravo uvijek kriza modela i načina njihova funkcioniranja. Danas se stječe dojam da je to u Rijeci intenzivnije nego drugdje, jer se o tome više i učestalije piše. No, druga je situacija s alternativnom scenom koja je u Rijeci uvijek davala dobre rezultate. Rijeka je uvijek imala zanimljive umjetnike, dobre autore, bez obzira na to je li riječ o slikarima, glazbenicima, glumcima, književnicima, filozofima, povjesničarima, lingvistima, itd.; problem je bio u tome što su oni često odlazili iz ovoga grada ne nalazeći katkad u njemu dovoljno mogućnosti, potpore i razumijevanja, rekli bismo pravog prepoznavanja i vrednovanja svoga rada. Možda je upravo Novi Kamov prostor u kojem će neki od njih pronaći svojedobno uskraćeno mjesto.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mala priča o velikoj tragediji</p>
<p>Morettijev film s dosta zakašnjenja stiže u domaća kina, nakon što je prošle godine pobijedio u Cannesu / Bez odjeka kod dodjele Europskih filmskih nagrada i nominacija za Oscare </p>
<p>Sve je relativno pa tako i nagrade, uspjesi kod publike ili dobre kritika. Eto primjera talijanskog filma» Soba moga sina« Nannija Morettija koji je trijumfirao prošle godine u Cannesu osvajajući Zlatnu palmu kao najbolji film, a također i Nagradu Fipresci međunarodnog žirija filmskih kritičara. I da je domaći distributer tada prikazao taj film u našim kinima, zasigurno bi imao više gledatelja, nego danas, gotovo deset mjeseci kasnije. U međuvremenu Moretti se sa svojim filmom nije uspio plasirati među nagrađene autore na dodjeli Europskih filmskih nagrada krajem prošle godine, a nedavno je ostao bez nominacije za Oscare u konkureciji stranih filmova. Pretekao ga je Danis Tanović s filmom» Ničija zemlja« koji je u Cannesu osvojio »samo« nagradu za scenarij.</p>
<p>Je li problem u Morettijevom filmu ili u festivalskim kriterijima? Od svega pomalo, jer tadašnja canneska euforija vjerojatno je bila pretjerana s obzirom da je »Soba moga sina« solidan doduše, ali ne izuzetan i nezaboravan film na već viđene i tiražne teme o tragediji jedne obitelji kojima se svijet počinje rušiti nakon iznenadne smrti sina i brata.</p>
<p> S druge strane upitni su kriteriji glasača iz Američke filmske akademije koji se oduševljavaju američkim filmom »U spavaćoj sobi«, a zanemaruju Morettija. Premda je riječ o dva potpuno različita filmska stila i načina razmišljanja, intrigantna je činjenica što su se ista godine našla tematski dva gotovo istovjetna filma koja se bave odnosima unutar obitelji nakon tragične smrti sina. </p>
<p> Neminovno se nameće usporedba Europe i Amerike i dvoznačnog načina razmišljanja i gledanja na istu temu, pri čemu se američki autor Todd Field pokazao žešćim interpretom obiteljskih odnosa i njihovog razgolićavanja, dok je Nanni Moretti pokazao više osjećaja. U njegovom filmu je gubitak potaknuo na rađanje dubljih emotivnih odnosa, preispitivanja svakog od likova. On nije bježao od bolnih spoznaja, ali ih je prikazivao s mnogo više nježnosti koju su izazvile u njegovim junacima. </p>
<p> Vjerojatno je to bio i jedan od ključnih uzroka oduševljenja Morettijem redateljem koji se predstavio u sasvim drugom autorskom izričaju nakon niza komedija u kojima je manifestirao svoje lokalne duhovitosti i tradicionalnu brbljivost. Film počinje idiličnom atmosferom u situiranoj obitelji Giovannija, uspješnog psihoanalitičara (Nanni Moretti) koji živi sa suprugom Paolom (Laura Morante), sinom Andreom (Giuseppe Sanfelice) i kćerkom Irene (Jasmine Trinca). Oni su tipični predstavnici srednje klase, »obični ljudi«, gotovo kao i Redfordovi čiji se život i međusobni odnosi iznenada jednoga dana totalno mijenjaju. </p>
<p> On u svojoj ordinaciji svakodnevno prima nebrojeno pacijenata s najrazličitijim oblicima psihoza i neuroza, nezadovoljstava i patnji, bolesnih ili duboko razočaranih i nesretnih ljudi, što je sve u suprotnosti s atmosferom koja vlada u njegovog idiličnoj obitelji... Ali i sreća nije vječna, tako ga jedne nedjelje hitan poziv da pomogne pacijentu u krizi, spriječava da ode sa sinom na već planirano trčanje... </p>
<p>Andrea umjesto s ocem odlazi s prijateljima i nikada se više ne vraća tragično pogibajući prilikom ronjenja. Njegova smrt potpuno slama troje članova obitelji koji se svaki na svoj način sudaraju s boli i očajničkom spoznajom gubitka,...sve dok se jednog dana gotovo niotkuda na vratima ne pojavi prvo pismo a zatim i Andreova djevojka, za koju nitko nije znao da postoji ...</p>
<p>Uspomene i sjećanja počinju poprimati prave obrise, zajedno s nadom u ozdravljenje. Bol neće nestati, ali će biti ublažena zajedničkim sjećanjima. I još jedna usporedba s filmom »U spavaćoj sobi« u kojem su događanja žestoka, pa su i glumci neusporedivo izražajniji i snažnijiu svojoj ekspresiji, dok je kod »Sobe moga sina« već sama konstrukcija priče toliko melodramatična da joj se glumci prepuštaju slijedeći njezin ritam, ni više ni manje od takvog zadanog plana.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od Wendersa do Ferrerija</p>
<p>Njemački film sedamdesetih godina / Nastavak ciklusa »100 najvećih filmova francuske kinematografije« / Odabrani filmovi indijskih redatelja / U suradnji s Britanskim kulturnim savjetom bit će predstavljene ealing komedije / Hrvatski film iz pedesetih / Ciklus filmova Marca Ferrerija</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Filmski centar nam je za travanj, svibnju i u lipnju pripremio dobar i kvalitetan program, unatoč činjenici što je još »podstanar« zagrebačke »Kinoteke«.Tako će biti prikazan i njemački film sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a riječ je o slavnim redateljskim imenima poput Volkera Schloendorffa, Wima Wendersa, Wernera Herzoga, Margarethu von Trota i Helku Sander. Slijedi i nastavak ciklusa »100 najvećih filmova francuske kinematografije« s ostvarenjima Jeana Gremilliona, Marcela Carnea, Renea Clementa, Jeana Cocteaua, Henri-Georgesa Clouzota, Maxa Ophuelsa i Jacquesa Tatija.</p>
<p>Zahvaljujući suradnji s indijskim veleposlanstvom zagrebačka će publika moći vidjeti i odabrane filmove indijskih redatelja. Riječ je o dokumentarnim filmovima Suraja Purohita, te igranim filmovi Rajarama Vankudre Shantarama, Ritwika Ghataka, Manija Ratnama i Sibija Malayila. U sklopu toga ciklusa bit će prikazan i film »Gandhi« britanskoga redatelja Richarda Attenborougha.</p>
<p> U sklopu nastavka suradnje s Britanskim kulturnim savjetom prikazat će se izbor reprezentativnih radova između 1947. i 1955. godine nekada slavne ealing komedije. Tako će se moći pogledati filmovi Charlesa Crichtona, Henryja Corneliusa, Roberta Hamera, Charlesa Frenda i Alexandera MacKendricka. U sklopu toga filmskog ciklusa prikazat će se i tri filma suvremenoga britanskog redatelja Terencea Daviesa. </p>
<p>Osim hrvatskoga filma pedesetih redatelja Nikole Tanhofera, Kreše Golika i Branka Marjanovića te filmova Veljka Bulajića i Francea Štiglica, početkom travnja Filmski centar će predstaviti ciklus filmova talijanskoga redatelja Marca Ferrerija. Sve se projekcije održavaju u »Kinoteci« u nekoliko termina utorkom, a ulaznice us besplatne.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Arhivsko gradivo u procijepu sukcesije</p>
<p>Predstavnici SRJ na sastanku u Beogradu tražili ratifikaciju sporazuma o sukcesiji da bi se moglo koristiti arhivskom građom / Kolanović: Ravnatelji arhiva iz četiri države zatečeni su tim stajalištem</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Predstavnici jugoslavenskih arhiva (Arhiva Jugoslavije, Vojnoistorijskog instituta, Arhiva oružanih snaga) smatraju da zajedničiki nije moguće poduzimati ništa u provedbi Aneksa D Ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije, koji se odnosi na arhivsko gradivo, prije nego se ratificira sporazum o sukcesiji, izjavio je u srijedu nakon povratka iz Beograda ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) Josip Kolanović. </p>
<p> Na prijedlog ravnatelja arhiva BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije 26. ožujka održan je u Beogradu razgovor s predstavnicima jugoslavenskih arhiva o provedbi Aneksa D Ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije, kojem je nazočio i predstavnik Ministarstva vanjskih poslova SRJ.</p>
<p> Po Kolanovićevim riječima ravnatelji arhiva na čiji je prijedlog sazvan sastanak zatečeni su tim stajalištem predstavnika jugoslavenskog arhiva jer su smatrali da je kao i u ostalim diobenim pitanjima potrebno razgovarati i zajednički tražiti rješenja.</p>
<p> Ravnatelj HDA nada se kako će to pitanje razmotriti zajednički odbor, koji je najviše tijelo po Ugovoru o sukcesiji bivše Jugoslavije, te da će se osnovati radna skupina ili odbor, koji bi odgovorno radio i pripremao provedbu sporazuma o arhivima.</p>
<p> Ravnatelji arhiva BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije drže, kako napominje Kolanović, da u sukcesiji arhivskoga gradiva bude jedan odgovorni sugovornik u ime jugoslavenskih arhiva, bez obzira na to gdje se čuva arhivsko gradivo nastalo radom raznovrsnih bivših saveznih tijela.</p>
<p> Osim što je odbio svaki zajednički rad u pripremi i provedbi Aneksa D, direktor Arhiva Jugoslavije odbio je i mogućnost osnivanja odbora za arhive te restriktivno tumačio pitanje pristupačnosti arhivskoga gradiva. Po njegovu mišljenju slobodan je pristup gradivu za znanstvene potrebe, a ne i za provedbu sporazuma.</p>
<p> Takvu tumačenju usprotivili su svi ravnatelji arhiva smatrajući da ono nije u duhu Aneksa D Ugovora o sukcesiji te međunarodne prakse u provedbi tzv. arhivskih sporazuma. Istaknuto je pravo država sljednica na uvid u gradivo, jer je ono zajedničko, inače bi samo jedna zemlja sebi prisvojila pravo na njegovu uporabu.</p>
<p> Ravnatelji arhiva BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije predložit će osnivanje odbora za provedbu Aneksa D. Istaknuli su da arhivisti-stručnjaci trebaju sustavno raditi evidenciju radi provedbe Aneksa D, da se neodgodivo omogući izravan i nesmetan pristup arhivskom gradivu, da se arhivsko gradivo nastalo djelatnošću saveznih tijela bivše SFRJ zadrži u državi na području koje je nastalo kao »združena baština«, te se po preporukama UNESCO-a smatra dijelom nacionalne arhivske baštine te države i ona vodi brigu o zaštiti, obradbi i uporabi, a sve države sljednice imaju jednako pravo na uporabu toga gradiva kao i država koja ga čuva.</p>
<p> Predloženo je da počne predaja originala po načelu funkcionalne pertinencije i povijesne pertinencije te da se dosljedno provodi načelo provenijencije, to jest da se državama sljednicama vrati sve arhivsko gradivo koje je odneseno u Beograd. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Potresno iskustvo</p>
<p>Završni koncert doista se približio i duhovnosti i značenju Muke kao stalnog i stvarnog stvaralačkog nadahnuća </p>
<p>Na završnom koncertu ovogodišnje manifestacije Pasionska baština u Crkvi sv. Marka nastupili su Gudački kvartet Sebastian i mezzopranistica Diana Hilje. Izveli su »Stabat Mater« za gudački kvartet i mezzosopran Anđelka Igreca, a koncert je počeo stavkom iz Haydnovih »Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu« za gudački kvartet.</p>
<p>Iako svi koncerti i priredbe Pasionske baštine pretpostavljaju sasvim određenu tematiku, koncert koji smo čuli u srijedu jedan je od onih koji se doista približio i duhovnosti i značenju Muke kao stalnog i stvarnog stvaralačkog nadahnuća. U tome je smislu Haydnov gudački kvartet ono što bismo mogli nazvati jedinicom mjere, identiteta, a Igrecov djelo osviještenog ishodišta, zatvorene forme (kvintet za kvartet i glas), žanrovski na tragu komorne glazbene scene i tomu sukladnog prostora izričaja.</p>
<p>Igrecova skladba temelji se na tekstu jedne majke čiji je sin umro od posljedica ovisnosti. To potresno iskustvo u tekstu je izneseno na jednostavnoj osobnoj razini, dok mu, posebice okviri kvartetskih dionica, i glas omogućavaju okvire izričaja i transpozicije podjednako na razinu značenja opće vrijednosti te umjetničkog djela po sebi. Izvedbu pak generira i usmjerava glas koji tekst iznosi – naracijom, lamentacijom, pjevom ili poput petoga glazbala, i tako oblikuje konačnu formu djela u cjelini.</p>
<p>Interpretativni zahtjevi stoga se u najvećoj mjeri stavljaju pred pjevača, a Diana Hilje uspjela je gotovo u cijelosti provesti jasnu nit glazbene dramaturgije te skladbe.</p>
<p>Njezino iskustvo scene, vrlo dobro razumijevanje suvremenog glazbenog sloga, i interpretativna zrelost – koja je u prvom redu vidljiva u njezinu osjećaju mjere, urodili su ozbiljnom izvedbom stvarnog naboja. Na taj smo način čuli i ljepotu jasne Igrecove partiture, čija je druga čvrsta točka uz mezzosopranisticu bio violinist Anđelko Krpan, vođa kvarteta.</p>
<p>No, koncert je, na žalost, imao i neke slabe točke. Zbog niskih temperatura u Crkvi sv. Marka intonativne poteškoće bile su stalno prisutne, a, zvuči gotovo nevjerojatno, ali za vrijeme cijeloga koncerta slušali smo i televizijski program iz jedne od pokrajnjih prostorija. Međutim, ovaj koncert na najprimjerniji je način zaokružio ovogodišnju Pasionsku baštinu, manifestaciju koja se sada održala po jedanaesti put i koja, malo po malo, postaje sve boljim, utemeljenijim i zanimljivijim dijelom zagrebačkoga kulturnog života.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pučko kazalište na Carrarinoj poljani</p>
<p>SPLIT, 28. ožujka</p>
<p> – Na najpoznatijoj pozornici Splitskoga ljeta Carrarinoj poljani umjesto dramske izvedbe Smojina »Maloga mista« ove će godine biti upriličena »Revija pučkoga kazališta«. Od 15. do 22. srpnja na otvorenoj pozornici u povijesnoj gradskoj jezgri izmjenjivat će se pet dramskih skupina iz nekoliko domaćih kazališnih kuća, a novina programu 48. splitskog ljeta bit će i ulično kazalište. Revijom Pučkoga kazališta festivalsko vodstvo na čelu s intedanticom splitskog HNK i ravnateljicom 48. splitskog ljeta Mani Gotovac, zasigurno će udovoljiti velikom dijelu publike te im omogućiti gledanje predstava koje do sada nisu gostovale na splitskim pozornicama. </p>
<p>Revija će biti otvorena predstavom »Poletija grdelin iz žuja« u produkciji teatrina Grdelin i DK »Gavelle« u režiji Krešimira Dolenčića i Joška Ševe. Slijedi »Baš beton i stupovi društva« Nikole Čelana, u režiji Ivice Buljana i izvedbi splitske skupine ODRON. »Rad borosane na sebi« poznat je uradak Nine Violić koja će gostovati na otvorenoj pozornici Splitskog ljetnog festivala, dok će putujuća artistička skupina »Šušur« s otoka Brača izvesti neobičnu kazališnu predstavu pod nazivom »Gujin rode«, u režiji Ivice Jakšića. Revija će biti zatvorena »Prikazanjem života sv. Lovrinca« u izvedbi Hvarskog pučkog kazališta i režiji Marina Carića. U sklopu uličnog kazališta, koje je po svom modelu i izričaju blisko pučkom kazalištu, bit će izvedene tri predstave. Na Trgu braće Radić premijerno će biti izveden ulični ples »Od tanga do fada«, a po splitskim trgovima i ulicama plesat će i engleska skupina Natural Theatre Company i portugalski Teatro o Bando. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Počinje obnova tvrđave Revelin </p>
<p>DUBROVNIK, 28. ožujka</p>
<p> – Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica potpisala je u četvrtak s predstavnicima tvrtki »Vulix« i »Kanosa« ugovor o obnovi tvrđave Revelin. Radovi na obnovi, vrijedni 11.343.527,40 kuna, započet će početkom idućega tjedna i biti završeni do listopada ove godine. Za prvu su dionicu obnove osigurana sredstva od 6,5 milijuna kuna, i to uglavnom iz gradskoga proračuna (oko 5,3 milijuna kuna), dok je 1,2 milijuna osiguralo Ministarstvo kulture. Očekuje se da će Ministarstvo, prema prijašnjem dogovoru, osigurati još 3,5 milijuna kuna. Potpisivanje ugovora, odnosno početak konačne obnove Revelina ujedno je i jamstvo za održavanje ovogodišnjeg 52. kongresa Udruge njemačkih putničkih agencija, koji će se u listopadu osim u Cavtatu održavati i u Dubrovniku. K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva </p>
<p>Sotonizam, buna čovjeka protiv Boga</p>
<p>Hrvatski slobodni zidari, koji su se poslije Drugoga svjetskog rata sastajali bez ritualnog rada, »pod otvorenim nebom«, u podsusedskoj gostionici »Aralica«, jer je slobodno zidarstvo bilo zabranjeno, više su se puta morali opravdavati zbog javnog druženja. Tadašnjoj »miliciji« objašnjavali su da se sastaju zbog razgovora o životu u logoru Stara Gradiška gdje su bili zatvoreni za vrijeme NDH</p>
<p>PIŠE: BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Do početka travnja 1942. gotovo svi slobodni zidari otpušteni su iz logora. U logor Slana na otoku Pagu dovedeni su i članovi zagrebačke židovske lože Bnei Brita. Njihova je sudbina bila tragična, jer su poslije većinom poubijani u Jasenovcu i Auschwitzu.</p>
<p>Poslije Drugoga svjetskog rata nova je komunistička vlast, zajedno s Udbom, počela zatvarati i neke hrvatske i slovenske slobodne zidare i svi su dobili visoke zatvorske kazne.</p>
<p>U rukopisu »Konclogor na Savi« pisca Ilije Jakovljevića, koji je zagubljen pa objavljen tek 1999. godine, ostala je zapisana »ispovijest« jednoga zatvorenoga slobodnog zidara u Novoj Gradiški:</p>
<p>»Mudri je opisivao obrede primanja za učenika, za pomoćnika, za majstora. Opisao je sav ceremonijal. Prikazao je kako su se zabavljali kod 'bijelog stola'. Ali to nije bilo dovoljno. Manjkali su podaci o urotama, odluke o rušenju i sastavljanju vlada, nije bilo čak ni opisa kako mason kod primanja pljuje po križu i gazi ga. Ničega nije bilo čime bi se mogla poslužiti 'promičba' i što bi politički kompromitiralo članove. </p>
<p>Uzalud dokazivanje Mudroga da još od 1928. nije u loži; uzalud tumačenje da se na masonskim sastancima nisu vodile nikakve političke rasprave, a pogotovo da nisu donošeni nikakvi zaključci političke naravi. Smiješno! (...) Uzalud i razlaganje da je bio član samo takozvane plave masonerije, koja je u Zagrebu imala oko četiri stotine članova, i kada bi se kovale kakve urote, ne bi se valjda kovale u prisutnosti tolikog broja građana.«</p>
<p>U pedesetim godinama bilo je pokušaja da se obnovi rad Velike lože »Jugoslavija«, ali sve je ostalo samo na papiru. </p>
<p>Hrvatski slobodni zidari, koji su se poslije rata sastajali bez ritualnog rada, »pod otvorenim nebom«, u podsusedskoj gostionici »Aralica«, jer je poslije rata slobodno zidarstvo bilo zabranjeno, više su se puta morali opravdavati zbog javnog druženja. Tadašnjoj »miliciji« objašnjavali su da se sastaju zbog razgovora o životu u logoru Stara Gradiška gdje su bili zatvoreni za vrijeme NDH. </p>
<p>Već je prva slobodnozidarska Andersonova Konstitucija (1723.), među ostalim, progovorila o Bogu i religiji. Tako slobodni zidar »neće nikada biti tupoglav bezbožnik ni razuzdan bezvjerac«. </p>
<p>U razvoj slobodnozidarske misli kasnije su bili ugrađeni stavovi, kako slobodno zidarstvo samo po sebi nije nikakva religija; kako ono nema neprijateljski stav prema religijama; nema ni ateistički stav i demokratsko je tlo za sve religije. </p>
<p>Slobodnozidarski pojam Boga simboliziran je kao Veliki Graditelj Svih Svjetova i ostavlja kao takav mogućnost najrazličitijim tumačenjima. </p>
<p>Nekoliko godina poslije utemeljenja modernoga slobodnog zidarstva, posebice u državama pod jakim utjecajem Crkve, počele su reakcije poglavara Rimokatoličke crkve, iako na početku nije bilo razlika između operativnoga i ranoga spekulativnoga slobodnog zidarstva i Crkve. </p>
<p>Od svoga početka bilo je među slobodnim zidarima i ljudi u crkvenim službama, među njima više prosvijetljenih nadbiskupa (Brigido), biskupa (Galjuf, Vrhovac) i kanonika. Samo jedanaest godina poslije utemeljenja Velike lože u Londonu (1717.), papa Klement XII. objavio je encikliku In eminenti (28. travnja 1738.). </p>
<p>Enciklika je naslovljena prema prvim riječima latinskog jezika, pa se tako zove In eminenti apostolatus specula ili kraće In eminenti. </p>
<p>Ta Papina listina bila je podloga za sve sljedeće kritike slobodnog zidarstva. U njoj je Klement XII. osudio slobodno zidarstvo kao sotonizam. Crkva je javno potvrdila da je slobodno zidarstvo metafizička buna čovjeka protiv Boga. Dokument je zabranjivao vjernicima pristup među slobodne zidare, a one pak koji su već bili članovi, rimski je papa bez obrazloženja izbacio iz crkvenog kruga. </p>
<p>Slobodnim zidarstvom bavile su se i sljedeće papinske bule: Providas (1751.), pape Klementa XII.; Inscrutabili (1776.) Benedikta XIV.; Papa Pio VI. izdao je encikliku Ecclesiam a Jesu Christu, kojom je napao karbonare (1821.), a Pio IX. izdao je čak šest enciklika u kojima je osuđivao slobodne zidare, posebno bulama Qui pluribus (1846.), Multiplices inter (1865.), Apostolica Sedis (1869.), Et si multa (1873.). Najžešću osudu slobodnog zidarstva izrekao je Lav XIII., godine 1884. enciklikom Humanum Genus. </p>
<p>Taj je papa izdao protiv slobodnih zidara, karbonara i tajnih društava više od 226 dokumenata. Kada je talijanski pjesnik i slobodni zidar G. Carducci napisao i kasnije tiskao svoju »Himnu sotoni« (1861.), izašle su čak dvije Papine enciklike.</p>
<p>Godine 1884. hrvatski je biskup Josip Juraj Strossmayer dao prevesti encikliku pape Lava XIII. Humanum geus i tiskao je u tisuću primjeraka, a u glasilu Glasnik objavio naputak Svete rimske i opće inkvizicije, »O masonskoj sekti« (De secta Masonorum), namijenjen biskupima čitavoga katoličkog svijeta. </p>
<p>Za vrijeme pape Benedikta XV. razglašen je Codex juris canonici (1917.), koji je postao važeći tek poslije Prvoga svjetskog rata. </p>
<p>Kodeks je zabranjivao katolicima, pod prijetnjom ekskomunikacije, članstvo u ložama ali i u drugim »sektama« koje su bile usmjerene protiv Crkve i legitimne svjetovne vlasti.</p>
<p> Godine 1928. u Achenu su se sastali jezuit H. Gruber i slobodni zidari Ossian Lang, Veliki tajnik Velike lože New York, dr. K. Reichlom, bečki filozof, i E. Lennhoff, publicist i povjesničar slobodnog zidarstva.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Cijela je momčad posljednji red </p>
<p>Ne postići pogodak i, što je još gore, ne uputiti udarac u okvir vratiju nešto je nedoživljeno na utakmicama naše reprezentacije. Stoga djeluje nezgrapno izbornikova izjava kako je zadovoljan kvalitetnom igrom posljednjeg reda. Naime, čini nam se da je cijela momčad postavljena kao posljednji red pred vratima Pletikose... </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Zabijaju Talijani, zabijaju Ekvadorci, zabijaju i Meksikanci. Samo Hrvati iz skupine G Svjetskog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji odmaraju...</p>
<p>Dvije uzastopne prijateljske utakmice, u kojima je hrvatska nogometna reprezentacija zaigrala na najnepopularnijiji rezultat 0-0 (Bugarska i Slovenija) neće nimalo dobro doći u stvaranju poželjnog ozračja prije skorog puta u Japan. </p>
<p>Do odlaska u Japan ostalo je tek nešto više od mjesec i pol dana (reprezentacija putuje 19. svibnja), kada će se odigrati još dvije utakmice, protiv Bosne i Hercegovine i Mađarske. Mnogi već sada tvrde da će u kladionicama odigrati »nulu«, bez pogodaka. Za siguran dobitak. </p>
<p>– Zar Hrvati doista misle igrati na neodlučeno na Svjetskom prvenstvu?, pitao nas je jedan talijanski novinar, promatrajući nadmetanje naše i slovenske reprezentacije, u kojem je upućen tek jedan udarac (slovenski) u okvir vratiju. U 90 minuta!</p>
<p>Zaista, Jozićeva sklonost oprezu i u prijateljskim je utakmicama počela iritirati hrvatske navijače. U 180 minuta posljednje dvije utakmice naši nogometaši nisu napravili nijednu pravu priliku. Više nego zabrinjavajuć podatak.</p>
<p>– Na »nulu« možete igrati protiv kudikamo jačih od sebe, ali protiv Bugarske i Slovenije ne biste smjeli. Nije mi jasno..., govorio je talijanski novinar, tvrdeći kako se i najpoznatija reprezentacija na svijetu po obrambenoj igri odrekla igranja na »nulu«.</p>
<p>– Vidjet ćete večeras da ćemo željeti pobijediti Engleze!</p>
<p>Tako je i bilo, Italija je usred Leedsa Englezima zabila dva pogotka, demonstrirajući sjajnu obranu i srednji red, a posebno napad. Dok je Montella briljirao, Bokšić se nije vidio...</p>
<p> Uzmemo li u obzir da je Ekvador lako i učinkovito s 3-0 pobijedio Bugarsku, koja nas je u Rijeci potpuno zakočila, bili bismo ludi kada ne bismo bili zabrinuti. </p>
<p> Većina promatrača posljednjih hrvatskih prijateljskih partija slažu se s dijagnozom da naša reprezentacija igra preoprezno. Jozić više voli postavu u kojoj je većina igrača orijentirana prema obrambenim zadacima, tako nam je i većina srednjeg reda poligon za obrambene igrače, koji pokušavaju glumiti znalce u vezi. </p>
<p> U takvoj formaciji suparnička momčad zaista teško dolazi do prigoda, u to smo se uvjerili tijekom kvalifikacija za SP. Niti Škoti, pa ni Belgijci, kamoli Latvija ili San Marino nisu uspijevali doći do prave prilike. A mi bismo već nešto zabili. </p>
<p>Međutim, stalno se oslanjajući na oprez, Joziću će se jednom okrenuti karta kako ne bi želio. Zar se to nije dogodilo sada, na utakmicama protiv Bugarske i Slovenije?</p>
<p> Ruku na srce, koliko god izbornik hvalio Tomasa za doprinos u srednjem redu, za nogometne gurmane bilo je teško gledati tog stasitog i nesumnjivo kvalitetnog nogometaša na mjestu gdje se uopće ne snalazi. Tomas je jurio po desnom boku, trudio se koliko god je moguće. Ipak, unatoč svemu, od Tomasova postavljanja uz aut crtu nije bilo nikakve koristi. </p>
<p> Jozić je postavio startnu postavu s čak pet isključivo obrambenih igrača Šimićem, Tokićem, Šimunićem, Tomasom i Živkovićem, kreacija igre i napadačke namjere ostale su tek na Prosinečkom, koji je u nedostatku suradnika po loptu morao najčešće ići pred Pletikosin šesnaesterac. Gusta slovenska obrana do tada bi sve zatvorila, naši bi »defanzivci« pazili na leđa i u takvim okolnostima prilika se nije ni mogla stvoriti. </p>
<p>Rak-rana ove je reprezentacije, što nikad ni nije bila tajna, nedostatak kvalitetnih veznih igrača. Sve je ostalo na Prosinečkom. Bez Prosinečkog je slabo, s usamljenim Prosinečkim na terenu nije ništa bolje. O tom problemu Jozić bi trebao razmisliti i sukladno tome eksperimentirati. Međutim, nismo primijetili da Jozić namjerava na mjestu Prosinečkog, ili uz njega, računati na još jednog znalca lopte.</p>
<p>Istina, više ih nemamo kao prije, otišli su zauvijek Boban, Asanović... No, nismo li se prerano odrekli, primjerice, Bjelice?</p>
<p>Odsječenost naših napadača postaje tako prvi problem. Tužno je gledati Bokšića kako 45 minuta čeka loptu. Čeka i ne dočeka. </p>
<p> Izbornik Jozić zacijelo će se i dalje ljutiti na novinare »koji mu nameću kandidate«, tvrditi kako »sve i nije izgledalo loše«. </p>
<p>Niti bi novinari spominjali neka druga imena, niti bi se zajedno s navijačima grozili maksimirske predstave da se u posljednje dvije utakmice nije dogodilo to što rijetko pamtimo u utakmicama hrvatske reprezentacije. Ne postići pogodak i, što je još gore, ne uputiti udarac u okvir vratiju. </p>
<p>Stoga, djeluje nezgrapno izbornikova izjava kako je zadovoljan kvalitetnom igrom posljednjeg reda. Naime, nama se čini da je cijela momčad postavljena kao posljednji red pred vratima Pletikose. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Neven Cegnar: Cilj nam je europski vrh</p>
<p>»Prvo ćemo pokušati obraniti broncu iz Bremena, a potom ćemo razmišljati i o obrani ostalih medalja koje smo osvojili u Bremenu«, kaže izbornik stolnotenisačica Neven Cegnar / O Dancima i njihovu najboljem igraču Allanu Bentsenu njegov klupski trener iz Večernjeg lista Goran Radanović kaže: »Znamo sve Allanove vrline, ali i mane, pa ćemo to pokušati iskoristiti na najbolji način«</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Dugo očekivano i temeljito pripremljeno stolnotenisko Europsko prvenstvo u Zagrebu počet će u subotu svečanim otvaranjem u dvorani II Sportskog doma u 17.30 sati. Odmah nakon toga na središnjem će terenu dvorane II zaigrati hrvatska muška reprezentacija protiv Danske.</p>
<p>Izbornik naših stolnotenisača Zlatko Novaković za momčadski je dio natjecanja na europskoj smotri pozvao Zorana Primorca, Roka Tošića, Dragutina Šurbeka mlađeg, Jianga Weizhonga i Ivana Juzbašića. Njihovi prvi suparnici bit će stolnotenisači Danske, čiji je najbolji igrač Allan Bentsen, igrač Večernjeg lista.</p>
<p>– Ponajprije moram reći da je za nas uspjeh i čast igrati u Prvoj ligi Europskog prvenstva. Što se tiče dvoboja s Danskom, to će biti vrlo izjednačeno. Činjenica je da u njihovu sastavu nema Mazea i da ćemo imati navijače uz sebe, no bez obzira na to što smo po kvaliteti skoro izjednačeni bit će neizvjesno, rekao je izbornik Novaković.</p>
<p>Bentsenov je suigač iz kluba Roko Tošić, no on nema sreće s Bentsenom. Naime, u međusobnim dvobojima Bentsen vodi čak 5-0!</p>
<p>– Ma, to je neka barijera u glavi! Jednostavno mi ne leži, ponekad ga dobijem na treningu, ali ovako... Pa valjda mogu dobiti barem jedan od šest mečeva s njime, pa neću biti kao James Bond, 0-7. Ako ću igrati protiv Bentsena, dat ću sve od sebe, a pitanje je kako će to završiti, raspoloženo je govorio Roko Tošić, a na njegove se riječi nadovezao Goran Radanović, trener Večernjeg lista i reprezentacije:</p>
<p>– Znamo sve Allanove vrline, ali i mane, pa ćemo to pokušati iskoristiti na najbolji način. No, dosta ovisi o tome kako će danski trener postaviti ploče, kazao je Radanović.</p>
<p>Famozne i toliko spominjane »nevidljive« stolove naši igrači još nisu iskušali.</p>
<p>– Dok smo trenirali, tek su montirali stolove, pa ih nismo mogli isprobati. No, sigurno je da će osjećaj na tim stolovima biti drukčiji, jer je postolje drukčije. Već nakon nekoliko minuta vidjet ćemo hoće li loptica biti brža ili sporija, no to neće biti veliki problem, misli Novaković.</p>
<p>Naše, pak, stolnotenisačice u Zagrebu brane broncu osvojenu na EP-u u Bremenu prije dvije godine. Izbornik Neven Cegnar rekao je da su njegove igračice to napravile malo prerano, da to nije planirao. No, Cegnar ne bježi od pritiska, svjestan je da se od njegovih djevojaka u Zagrebu očekuje novi uspjeh. A za to ima i argumente. U ekipnom dijelu natjecanja nastupit će Tamara Boroš, najbolja svjetska neazijatkinja, druga stolnotenisačica svijeta i prva u Europi, zatim Eldijana Aganović, Andrea Bakula i Sandra Paović.</p>
<p>– Prvo ćemo pokušati obraniti broncu iz Bremena, a potom ćemo razmišljati i o obrani ostalih medalja koje smo osvojili u Bremenu. S ovom vrstom možemo konkurirati svakoj reprezentaciji, a cilj nam je da s tom generacijom pokušamo doći na sam vrh, u finale, i tamo pobijediti. O Tamari se zna sve, pokušat ćemo njezinu igru još više unaprijediti. Andrea i Sandra su mlade, ali su okosnica reprezentacije i velika vrijednost našega stolnog tenisa, a Eldijana je pet godina vukla reprezentaciju s Tamarom i ima rezultate na kojima joj mnoge igračice mogu pozavidjeti, objasnio je izbornik Cegnar.</p>
<p>Prvi nastup na EP-u naše će igračice imati u nedjelju u 17.30 sati protiv pobjednica meča između Švedske i Rusije. Naše igračice stalno spominju Ruskinje, no izbornik poziva na oprez i velike izglede daje i Šveđankama.</p>
<p>Na upit kako bi se kladila, Tamara Boroš oprezno je odgovorila:</p>
<p>– Ne znam. Znam da od nas svi očekuju medalje. Tome i mi težimo, to je jasno, no rezultati ovise o mnogo toga. Dobro sam radila četiri tjedna, a pitanje je kako će se to pokazati za stolom. Sigurno je da ću dati sve od sebe u svakom meču, rekla je Tamara.</p>
<p>Što bi, pak, zadovoljilo Cegnara, poznatog perfekcionista?</p>
<p>– O Tamari ne trebam mnogo govoriti. Cilj je da što više naših igračica dođe do šesnaestine finala, čak i osmine finala EP-a. Isto očekujem i od parova, iako nisam toliko opterećen njima. Imamo svoje navijače, cure su u dobroj formi, uvjeti su, vjerujte mi, fantastični i nadamo se da će ispasti najbolje za nas, kaže Cegnar.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»UEFA flash« pun Hrvata</p>
<p>U najnovijem se broju Uefina mjesečnika čak četiri puta spominju Hrvatska i Hrvati, među ostalim i u napisu kojim se obavješćuje pučansto da je Vlatko Marković jedan od 12 kandidata za šest mjesta u Izvršnom odboru Uefe</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – U najnovijem Uefinom »flash« mjesečniku, sastavljenom od četiri stranice Vjesnikova formata, čak se četiri puta spominje Hrvatska. Od napisa o njima najviše je prostora zauzeo onaj u kojem se spominje Vlatko Marković, predsjednik HNS-a.</p>
<p>Toj je temi s razlogom posvećeno najviše prostora. Naime, pred Uefom je vrijeme ponovnih izbora. Tako se uz predsjednika Lennarta Johanssona (kojem istječe mandat, a sigurno će ga obnoviti), govori i o dva dopredsjednička mjesta koja valja popuniti.</p>
<p> No, za Markovića je važniji onaj dio u kojemu se govori o popunjavanju Izvršnog odbora Uefe. Njegovo je ime uz još 11 kandidata iz isto toliko država, koji se natječu za šest mjesta. O izgledima se dakako ne govori, ali čujemo da su Markovićevi vrlo realni naći se u tom ekskluzivnom društvu.</p>
<p>Hrvatska je spomenuta i prigodom navođenja imena 18 zemalja koje, uglavnom kao suorganizatori, kandidiraju za organizaciju EP-a 2008. godine. Samo Rusija i Mađarska imaju zasebnu kandidaturu. U duetima se javljaju Hrvatska i BiH, Škotska i Republika Irska, Austrija i Švicarska, Grčka i Turska, a Skandinavce zastupaju Danska, Finska, Norveška i Švedska, uz pomoć Islanda i Farskih Otoka.</p>
<p>Treći je razlog zbog kojeg se u tom listu spominju Hrvati početkom ožujka u Lisabonu održan prvi malonogometni završni turnir nacionalnih klupskih prvaka. Hrvatski predstavnik Split odlično se držao, ali je pokleknuo u poluzavršnici protiv belgijskog Charleroia.</p>
<p>I na kraju u posebnoj rubrici »rođendani« među 30-ak je imena ljudi vezanih uz nogomet i ime Damira Matovinovića. On će 6. travnja navršiti 62 godine. (Z. A.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ekvador dokazao da nije za podcjenjivanje</p>
<p>Talijani su još jednom pokazali da svakako spadaju u najuži krug favorita za naslov svjetskih prvaka svladavši u Leedsu jaku Englesku sa 2-1, dok su Ekvadorci na neutralnom terenu u New Yorku bili uvjerljivi protiv Bugara sa 3-0</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Za razliku od naše reprezentacije, protivnici Hrvatske na skorašnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu uspješno su odradili provjeru dva mjeseca uoči početka svjetske smotre. Talijani su još jednom pokazali da svakako spadaju u najuži krug favorita za naslov svjetskih prvaka svladavši u Leedsu jaku Englesku s 2-1, dok su Ekvadorci na neutralnom terenu u New Yorku bili uvjerljivi protiv Bugara s 3-0.</p>
<p>Junak talijanske pobjede bio je Vincenzo Montella koji je dva puta svladao engleskog pričuvnog vratara Davida Jamesa. Prvi put u 73. minuti fenomenalnim udarcem u sam gornji kut s 20-ak metara, a drugi u samoj završnici dvoboja iz kaznenog udarca. Inače, Engleska je povela zgoditkom Robbieja Fowlera koji je iskoristio jedinu grešku talijanske obrane u svih 90 minuta.</p>
<p>Ekvador je, pak, dokazao da može ostvarivati dobre rezultate i na nižoj nadmorskoj visini od one u Quitu, te je sa tri pogotka u mreži ispratio Bugare protiv kojih je, podsjetimo, naša reprezentacija prije samo mjesec dana odigrala bez pogodaka. I ovaj rezultat dokazuje kako se Ekvador ne smije podcijeniti, a pogotovo ne njihov napad. Igrali su bez svog glavnog napadača, Agustina Delgada, kojega su dobro zamijenili Ivan Kaviedes s dva gola u 24. i 82. minuti, te Carlos Tenorio, koji je bio uspješan u 51. minuti dvoboja.</p>
<p>Senzacije su se dogodile u Tallinnu i Portu gdje su Estonija i Finska, reprezentacije europske niže srednje klase, svladale putnike na SP, Rusiju, odnosno Portugal. Veliko veselje Estoncima za pobjedu 2-1 donio je Andres Oper sa dva pogotka, a pobjednički je postigao pet minuta prije kraja. To je također vrlo upozoravajuć rezultat za naš stručni stožer, jer će Hrvatska već početkom rujna u Tallinnu igrati prvu kvalifikacijsku utakmicu za Euro 2004., a svako bi opuštanje nakon SP-a moglo biti kobno.</p>
<p>Finci su doslovno ponizili, po nekim prognozama, pritajene favorite čak i za naslov prvaka svijeta, Portugalce i to na njihovom terenu slavivši sa visokih 4-1. Dvostruki strijelac za Fince bio je Jari Litmanen, a podršku u realizaciji imao je u Jonasu Kolkki i Mikaelu Forssellu. Jedini strijelac za Portugalce bio je Sergio Conceiçao.</p>
<p>Od zanimljivih rezultata spomenimo kako su, osim Rusa i Portugalaca, još neke reprezentacije sudionice SP-a izgubile od sastava koji neće vidjeti Japan i Južnu Koreju. Tako je Belgija izgubila u Grčkoj 2-3, Južnoafrička Republika je stradala sa 1-4 u Gruziji, a Španjolska je poražena sa 0-1 u Nizozemskoj.</p>
<p> l Rezultati: Gruzija – JAR 4-1, Bosna i Hercegovina – Makedonija 4-4, Poljska – Japan 0-2, Estonija – Rusija 2-1, Rumunjska – Ukrajina 4-1, Senegal – Bolivija 2-1, Moldavija – Mađarska 0-2, Saudijska Arabija – Urugvaj 3-2, Argentina – Kamerun 2-2, Malta – Andora 1-1, Švedska – Švicarska 1-1, Tunis – Norveška 0-0, Grčka – Belgija 3-2, Lihtenštajn – Sjeverna Irska 0-0, Luksemburg – Latvija 0-3, Wales – Češka 0-0, Austrija – Slovačka 2-0, Nizozemska – Španjolska 1-0, Albanija – Azerbejdžan 1-0, Irska – Danska 3-0, Njemačka – SAD 4-2, Francuska – Škotska 5-0, Engleska – Italija 1-2, Portugal – Finska 1-4, Brazil – Srbija i Crna Gora 1-0, Ekvador – Bugarska 3-0.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sve veći Jozićev popis kandidata za SP</p>
<p>Dva mjeseca prije početka SP-a hrvatski izbornik kao da povećava umjesto smanjuje popis kandidata za reprezentaciju </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Nakon maksimirskog ogleda Hrvatske i Slovenije (0–0), nameće se zaključak da bi za izbornika Mirka Jozića zapravo bilo najbolje da do SP–a odustane od odigravanja već ugovorenih utakmica s Mađarskom i BiH. To bi bilo dobro ponajprije stoga što ne bi morao trpjeti moguće prigovore, jer je javnost sve sumnjičavija.</p>
<p> Posebno se postavljaju pitanje o mogućim putnicima na SP. Broj potencijalnih kandidata kao da se iz utakmice u utakmicu povećava, jer ih je trenutačno čak 31! Koliko je to dobro za ugođaj i samopouzdanje pojedinaca, također i povjerenje u izbornika, vidjet će se onda kad će možda biti i prekasno.</p>
<p>Dva mjeseca prije početka SP-a malo tko ima razumijevanja za Jozićeve probleme. Naime, u utakmici protiv Slovenije od onih navodno sigurnih izostali su ozlijeđeni Tudor, braća Kovač i Vranješ te Vlaović, Soldo, Balaban i Šarić, jer je izbornik u utakmici protiv Slovenije još želio obaviti određene provjere i taktičke zamisli s nekim drugim sudionicima. Manje je pritom važno što su trojica Tokić, Andrić i vječna pričuva Agić upali u izbor od 18 na mala vrata. I to tek kad se dva dana uoči utakmice sa Slovenijom vidjelo da se ne može računati na Tudora, R. Kovača i Vranješa. </p>
<p> Izbornik si tom utakmicom, a i onima sljedećima, naizgled nepotrebno otežava situaciju, iako se njemu činilo da je na dobitku, jer su, kako kaže, Andrić i, na Tudorovu mjestu, Tokić ugodno iznenadili. Zapravo su iskoristili svojih pet minuta, kao što je to u riječkoj utakmici učinio zagrebaš Ivica Olić. Stoga nas zanima jesu li Andrić i Tokić učvrstili svoje izglede za nove provjere i time se ubacili na magični popis od 23 odabrana koji će u Japanu braniti svjetsku borncu.</p>
<p>Time što su se nametnuli Andrić i Tokić, ne bi trebao biti kraj onima koji bi također mogli zakucati na mala vrata i time uvećati Jozićeve glavobolje, jer se popis putnika Fifi mora dostaviti do 21. svibnja.</p>
<p> Pitanje je, naime, koliko se u Jozićevu podsvijest uvukao i napadač iz Švicarske Mladen Petrić, junak utakmice mladih reprezentacija Hrvatske i Slovenije u utorak u Zaprešiću, inače, najugodnije otkriće zimske turneje hrvatske reprezentacije u Republici Koreji, kad je otkriven i Josip Šimunić. Razbuđeni se Silvio Marić samo vlastitom glupošću otpisao s popisa za utakmicu sa Slovenijom, ali i dalje konkurira za inače tanak vezni red u reprezentaciji.</p>
<p> Budući da i standardni vratarski dvojac mora imati pričuvu, kao i Jarni, valja zaključiti kako Jozića čeka mnogo posla prije konačne odluke, bez obzira na to što Jozić i za takvu situaciju ima odstupnicu, jer tvrdi da se reprezentativac ne postaje jednom dobrom utakmicom, odnosno da se status reprezentativca ne ugrožava trenutačno slabijom formom.</p>
<p>Stavimo li sve to pod nazivnik Jozićeva šireg popisa kandidati, koji će suziti na 23 (uz dva mlađa igrača koji će s tribine pratiti zbivanja i stjecati iskustvo za budućnost), kandidati koji konkuriraju su sljedeći: </p>
<p>– vratari: Pletikosa, Butina, Vasilj;</p>
<p>– braniči: Šimić, R. Kovač, Tudor, Šimunić, Tokić (Bišćan);</p>
<p>– vezni igrači: Živković, Tomas, Soldo, N. Kovač, Prosinečki, Vranješ, Vugrinec, Rapaić, Jarni, Agić, S. Marić, Andrić, Šerić (Hrman);</p>
<p>– napadači: Stanić, Šuker, Bokšić, Balaban, Vlaović, Olić, Šarić, Petrić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Hajduk je br. 1 u Hrvatskoj« </p>
<p>»Očekujem da će me izbornik Jozić ponovno pozvati. Sanjao sam odlazak na Svjetsko prvenstvu i mislim da sam mu sada malo bliže, premda je dug put do Japana«, kaže novopečeni Hajdukov reprezentativac Andrić </p>
<p>SPLIT, 28. ožujka</p>
<p> – Srđan Andrić dan je nakon premijernog nastupa za hrvatsku reprezentaciju protiv Slovenije u Maksimiru potpisao novi dvogodišnji ugovor s Hajdukom. Dubrovčanin Andrić kvalitetni je mladi vezni nogometaš, a novim je ugovorom položaj splitskoga kluba u slučaju njegova odlaska u inozemstvo mnogo povoljniji. Nakon potpisivanja ugovora, kojem je prisustvovao i Andrićev impresario Dino Pokrovac, predsjednik je kluba Branko Grgić rekao: </p>
<p>– Zadovoljni smo što je produljena suradnja. Nikad nije bilo govora da će Andrić otići iz Hajduka u neki naš klub. Čestitam mu na debiju za hrvatsku reprezentaciju, nakon Pletikose, on je prvi naš igrač ove generacije koji je zaigrao za izabranu vrstu. Nadam se da će ih u budućnosti biti više.</p>
<p>Andrić je nakon toga istaknuo: </p>
<p>– Drago mi je da sam potpisao novi dvogodišnji ugovor. Nikad nije postojala mogućnost odlaska u neki drugi klub. Hajduk je broj jedan u Hrvatskoj i kada nije prvi na ljestvici najbolji je i najveći klub.</p>
<p> O svom reprezentativnom krštenju Andrić je rekao:</p>
<p>- Zadovoljan sam, mislim da nije bilo loše. Iznenađujuće je možda što sam počeo utakmicu, no nedostajalo je veznih igrača. I Živković, iako je obrambeni igrač, morao je igrati u vezi. Očekujem da će me izbornik Jozić ponovno pozvati. Sanjao sam odlazak na Svjetsko prvenstvu i mislim da sam mu sada malo bliže, premda je dug put do Japana.</p>
<p> Andrić je u listopadu prošle godine potpisao ugovor, no taj se papir negdje zagubio. Problem s bivšim menadžerom Sorrentinom, koji je polagao pravo na dio ugovora, riješio je Pokrovac. </p>
<p>- Pustite taj ugovor. Tko zna gdje je, najvažnije je da smo sad svi zadovoljni. Odugovlačio sam potpisivanje da se sve uskladi s novim poreznim zakonom.</p>
<p> Andrić će, prema novom ugovoru, po sezoni zaraditi 50 tisuća eura, uz plaće i premije, a transfer se dijeli 60–40 u korist igrača. Andrić je za kraj komentirao igre »bijelih« ovog proljeća: </p>
<p>- Moramo zaigrati do kraja prvenstva bolje nego što smo odigrali ovih pet utakmica. Pobijedimo li Pomorac ove subote i Dinamo nakon toga, približit ćemo se normalnom učinku, donjoj dopuštenoj granici.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dan mu je bio prekratak</p>
<p>Izgleda da je ipak sve negdje zapisano i izrežirano. Prošle su srijede članovi Organizacijskog odbora zagrebačkog atletskog Grand Prix mitinga zahvalili Andriji Mijačiki na iznimno uspješnom poslu koji je kao direktor »Hanžeka« napravio u posljednjih šest godina. Mijačika je dobio kristalni tanjur, a direktorsku je dužnost preuzeo njegov nasljednik. Gorkom ironijom sudbine, samo tjedan dana kasnije Andrija Mijačika više nije bio živ.</p>
<p>Upravo »Hanžekovićev memorijal« najbolje oslikava djelovanje Andrije Mijačike u zagrebačkom i hrvatskom sportu. Atletski miting polustoljetne tradicije bio je naizgled bezizgledno usidren u organizacijskoj i kvalitativnoj prosječnosti kada je 1996. na mjesto direktora došao Andrija Mijačika. Vrlo je brzo kod svojih suradnika radikalno promijenio pristup organizaciji »Hanžeka«, objasnivši im da će se ubuduće u Zagrebu održavati vrhunski atletski miting. Rezultat takvog pristupa danas je poznat svima u atletskom svijetu: u samo tri godine zagrebački je miting od skromnog EAA mitinga postao jednim od najboljih svjetskih Grand Prix mitinga. Slično je bilo i s ostalim zagrebačkim sportskim priredbama, na koje je kao tadašnji glavni tajnik Zagrebačkoga sportskog saveza Mijačika imao upliva. </p>
<p>Jednostavno, prosječnost ga nije zanimala. Njegov je prezir prema prosječnosti i ispodprosječnosti još više pojačan nakon sjajnog uspjeha Janice Kostelić na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju. »Odmah počinjemo materijalno i logistički izdašno pratiti one naše sportašice i sportaše koji mogu na OI u Ateni 2004. konkurirati za medalje. Svi ostali će na red doći kasnije«, rekao je nedavno u razgovoru za Vjesnik. Novi ustroj Hrvatskog olimpijskog odbora, novi način financiranja sporta, prijedlog novog Zakona o sportu, sve to je, prema njegovoj viziji, trebalo pridonijeti tome da Janičin primjer u hrvatskom sportu ne bude iznimka. No, za sve zadaće i ciljeve koje si je Andrija Mijačika postavio dan mu je bio prekratak. Nažalost, život također.</p>
<p>Prerani odlazak ambicioznoga sportskog reformatora hrvatski će sport teško nadoknaditi. S velikom se vjerojatnošću može tvrditi da će iznenadna smrt glavnog tajnika HOO-a znatno promijeniti budućnost hrvatskog sporta. Uvijek kada netko umre kažemo da je to nenadoknadiv gubitak za sve. Kada je o Andriji Mijačiki riječ, to je uistinu tako. (M.Š.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Berlin strahuje da će do akcije protiv Saddama doći na jesen </p>
<p>Berlin je dosadašnjim stavljanjem Bundeswehra na raspolaganje Amerikancima opteretio svoje vojne potencijale / Nijemci očekuju da će više o američkim planovima znati kada 9. travnja u Berlin dođe Colin Powell</p>
<p>BERLIN, 28. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Berlinu raste zabrinutost da bi Sjedinjene Države na jesen mogle započeti napad na Irak, piše u četvrtak dnevnik Berliner Zeitung. To bi moglo otežati poziciju njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera u njemačkoj javnosti uoči saveznih parlamentarnih izbora zakazanih za 22. rujan ove godine. </p>
<p>Naime, Schröder je Amerikancima obećao »neograničenu solidarnost«, ali njemačka javnost i njegovi koalicijski partneri Zeleni nisu nimalo oduševljeni mogućom »iračkom avanturom«. Osim toga, Berlin je dosadašnjim stavljanjem Bundeswehra na raspolaganje Amerikancima opteretio svoje vojne potencijale bez iskustva za takve intervencije daleko od Njemačke.</p>
<p>Nijemci očekuje da će više o američkim planovima znati kada 9. travnja u Berlin na razgovore s njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom dođe Colin Powell. Fischer očekuje de će saveznici biti konzultirani o mogućim akcijama i njihovim posljedicama. Do sada to nije bio slučaj, jer je Washington Berlin uglavnom samo informirao o svojim unilateralnim akcijama. </p>
<p>Powell bi sa svojim domaćinima trebao pripremiti posjet američkoga predsjednika Georgea Busha Njemačkoj, predviđen za 23 svibanj. Prije toga će Fischer putovati u Sjedinjene Države. Sve govori da se, nakon vanjskopolitičkoga distanciranja Berlina od Washingtona u vezi invazije na Irak među saveznicama pokušava pronaći zajednički jezik. </p>
<p>Pozicije su različite. Powell je već zahtijevao od Nijemaca i drugih NATO-partnera da poštuju, kako je rekao, »principijelno vodstvo SAD-a«. Fischer je uzvratio da SAD protuterorističku koaliciju zloupotrebljava, te upozorio SAD da svoje saveznike ne bi smjele tretirati kao satelitske države. </p>
<p>Što god Nijemci i drugi mislili o takvoj američkoj politici jedno je očito: američki pritisci u smjeru Bagdada pokazali su se djelotvornim. Irački je režim UN-u ponudio bezuvjetni dijalog. Hoće li i pod kojim okolnostima stručnjaci za kontrolu naoružanja ući u Irak, još je neizvjesno. Ipak se pokazalo da i lukavi diktator poput Husseina nije imun na ozbiljne prijetnje. Za Sjedinjene Države i njihovu globalnu antiteroristicku borbu je to nedvojbeno uspješni početak. </p>
<p>No, njemački politički analitičari upozoravaju da bi rat protiv Bagdada mogao destabilizirati cijelu regiju i to s opasnim posljedicama čak i za izraelsku državu. Sjedinjene bi Države time protiv sebe dobile velik dio islamskoga svijeta, a bila bi ugrožena i stabilnost saveznica medu arapskim državama, kao što su primjerice Egipat, Saudijska Arabija ili Jordan. </p>
<p>U Berlinu prevladava uvjerenje da bi akcijom protiv Iraka bio ugrožen i opstanak međunarodne antiterorističke koalicije. Uz Arape u svemu tome ne bi sudjelovali ni Rusi, jednako kao ni Kina. Konačno, ako bi došlo do vojnoga pohoda protiv Bagdada i »neograničena solidarnost« Europljana bi mogla biti suzdržanija. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jelavić: Potpis u Sarajevu - pretvaranje Hrvata u nacionalnu manjinu</p>
<p>MOSTAR, 28. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – »HDZ BiH drži da je sporazum potpisan u Sarajevu antihrvatski sporazum, na tragu bošnjačko-srpske nagodbe i učvršćenja podjele Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku kao etnički čistu državu srpskog naroda i na Federaciju kao bošnjački entitet, uz pretvaranje Hrvata u nacionalnu manjinu«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Mostaru predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić. Tako je prokomentirao sporazum o ustavnim promjenama kojeg su potpisali SDP, Stranka za BiH i NHI uz posredovanje visokog predstavnika Wolfganga Petritscha. Taj sporazum, dodao je Jelavić, hrvatski narod praktično ništa ne obvezuje jer je potpisan od predstavnika Nove hrvatske inicijative, stranke koja ima minornu potporu biračkog tijela. HDZ ga je odbio potpisati »jer nije dobio mandat od hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini da potpisuje nešto što Hrvate pretvara u političku i nacionalnu manjinu«.</p>
<p>Kada je, pak, riječ o daljnjim potezima HDZ-a BiH, predsjednik te stranke drži kako će »i dalje biti konstruktivni te u parlamentu učiniti sve da ustavne promjene iskoristimo za uvođenje pune konstitutivnosti sva tri naroda«. Moguće je i da visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, nametne odluku, ne čekajući parlamentarnu proceduru, a ako se na takvo što odluči, »onda bi se moglo reći da je njegov mandat bio obilježen pretvaranjem hrvatskog naroda u manjinu«. S obzirom na preveliku odgovornost koju ima, dodao je Jelavić, »mislim da će on ipak sačekati parlamentarnu proceduru«. Ako se stvari za Hrvate i dalje budu nepovoljno odvijale, kada je riječ o ustavnim promjenama, u konačnici će se, »potražiti konsenzus sa svim hrvatskim političkim strankama te Katoličkom crkvom i – osmišljavati odgovor«. Hoće li to možda biti zahtjev za hrvatskom federalnom jedinicom, odnosno raspisivanje referenduma o tome, kao što se najavljivalo nekoliko puta ranije, Jelavić nije izravno odgovorio, ponovivši još jednom kako je »u ovom trenutku najvažnije da nećemo prihvatiti sporazum, odnosno da nas on na ništa ne obvezuje«. Pritom, nikakav pritisak, s bilo koje strane dolazio, »ne može natjerati HDZ da potpiše sporazum koji određuje da nema pune ustavne ravnopravnosti i znači legitimiranje Karadžićeva projekta etnički čiste tvorevine zvane Republika Srpska«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Stari pripadnici Crvenih brigada preuzeli odgovornost za ubojstvo Biagija</p>
<p>RIM, 28. ožujka</p>
<p> - Preuzimamo odgovornost za atentat na Marca Biagija, rekli su iz zatvorskih kaveza u sudnici »stari crvenobrigadisti« kojima se u Rimu sudi zbog zločina od prije 15 godina.</p>
<p> Riječ je o članovima Crvenih brigada kojima se u Rimu sudi na Prizivnom sudu - Vincenzu Vaccaru, Tiziani Cherubini, Mariji Cappello, Fabio Ravelliju, Stefanu Minguzzi, Micheleu Mazzei, Antoniu Fossou i Flaviu Lori. Oni su preuzeli odgovornost za atentat koji su izvršile nove Crvene brigade prije tjedan dana u Bologni protiv Marca Biagija savjetnika Ministarstva rada. To je prva »veza« između terorističkog djelovanja bivših crvenobrigadista koji se nalaze u talijanskim zatvorima i novih za kojima se traga, a koji su preko Interneta preuzeli odgovornost za ubojstvo profesora Biagija, autora Bijele knjige o reformi tržišta rada. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ukrajinski izbori između ruskog i američkog utjecaja</p>
<p>Glavni favoriti su izborni blok predsjednika države Leonida Kučme, zatim blok kojem je na čelu »proamerički« bivši ukrajinski premijer Viktor Juščenko, te Komunistička stranka Pjotra Simonenka </p>
<p>MOSKVA, 28. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – U nedjelju se u Ukrajini održavaju parlamentarni izbori koji trebaju odgovoriti tko će u najvišem zakonodavnom tijelu zemlje, Vrhovnoj radi, osvojiti više mjesta: proamerički ili proruski orijentirane stranke i izborni blokovi.</p>
<p> Ukupno u nedjeljnim izborima sudjeluju 33 stranke i izborna bloka, ali promatrači zaključuju da će dovoljan broj glasova za ulazak u parlament osvojiti njih najviše pet, šest. Sudeći po posljednjim anketama birača, glavni favoriti na izborima su izborni blok predsjednika države Leonida Kučme »Za jednu Ukrajinu«, zatim izborni blok »Naša Ukrajina« kojem je na čelu »proamerički« bivši ukrajinski premijer Viktor Juščenko, te Komunistička stranka Pjotra Simonenka koja je na prošlim izborima pobijedila osvajajući 24 posto mjesta u ukrajinskom parlamentu. </p>
<p>Promatrači zaključuju da je popularnost ukrajinske kompartije pala i da ne može ponoviti uspjeh od prije četiri godine. Stoga je cijela predizborna pozornost usmjerena na izborni blok predsjednika Leonida Kučme i bivšeg premijera Viktora Juščenka kao i na neospornu činjenicu da Kučmin izborni blok uživa podršku Moskve, a Juščenko, Washingtona.</p>
<p> Pritom je karakteristično da se ovih dana Rusija i SAD međusobno optužuju za nedopušteno miješanje u ukrajinske parlamentarne izbore. I zato se iznose i konkretni argumenti. Naime, desetak dana uoči izbora Putin je posjetio Ukrajinu i Kučmu i tom prilikom ruski predsjednik nije skrivao svoje simpatije prema ukrajinskom kolegi. Nakon susreta s Kučmom u Odessi, Putin je pozvao u Moskvu i primio u Kremlju i lidera ukrajinskih komunista Pjotra Simonenka. Bez obzira što su i ukrajinski komunisti veliki politički protivnici »korumpiranog Kučminog režima« u Moskvi računaju da će, ako zajedno budu imali većinu u parlamentu, Kučma i Simonenko zadržati Ukrajinu u sferi ruskog utjecaja.</p>
<p>S druge strane i Washington ne krije svoje simpatije prema izbornom bloku bivšeg premijera Viktora Juščenka kojemu je inače supruga američka državljanka. Prošli tjedan američki Kongres usvojio je i rezoluciju kojom se upozorava ukrajinska vlada, da će američka pomoć Ukrajini ovisiti o pošteno organiziranim parlamentarnim izborima.</p>
<p> U rezoluciji se službeni Kijev optužuje da narušava predizbornu kampanju, da su oporbene stranke i izborni blokovi te neovisni mediji pod snažnim pritiskom vlade. Ta rezolucija američkog Kongresa izazvala je odmah gnjevnu reakciju ne samo službenog Kijeva već i Moskve. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je rezoluciju američkog Kongresa protumačilo kao miješanje u unutarnje poslove suverene Ukrajine. Ruski veleposlanik u Kijevu, Viktor Černomirdin otišao je i korak dalje.</p>
<p> Javno je postavio pitanje tko daje pravo Americi da uči, diktira i nameće drugim zemljama kako trebaju organizirati i provesti izbore, tim više što ni posljednji američki predsjednički izbori na kojima su se borili Al Gore i George Bush nisu prošli baš čisto.</p>
<p>»Amerikanci su izabrali jednog predsjednika, a zemljom sada upravlja drugi«, izjavio je Černomirdin.</p>
<p> Izjava Černomirdina i rezolucija američkog Kongresa kao i činjenica da je osim iz Rusije i Zapadne Europe na ukrajinske izbore došlo i stotinjak američkih promatrača koji će kontrolirati proceduru glasovanja, nesumnjivo potvrđuje da su ti izbori povjera i bitka Moskve i Washingtona za presudan utjecaj u Ukrajini.</p>
<p> Uz to se Moskva nada da će parlamentarni izbori ipak donijeti zamjetni korak postepenog čvršćeg vezanja Ukrajine za Rusiju. Naime, u Harkovu, najvećem gradu na istoku Ukrajine, u kojem je većina žitelja ruske nacionalnosti u nedjelju se istodobno s parlamentarnim izborima održava i referendum na kojem birači trebaju odlučiti hoće li ruski jezik dobiti isti status kao i ukrajinski. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Alarm zbog mogućih terorističkih napada u Italiji</p>
<p>SAD upozorava američke turiste koji namjeravaju uskrsne praznike provesti u Italiji na moguće napade u Veneciji, Firenci, Veroni i Milanu </p>
<p>RIM, 28. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Iz SAD-a stiže alarmantno upozorenje svim američkim turistima koji u Italiji provode uskršnje blagdane da postoji velika opasnost od mogućih terorističkih napada islamskih fundamentalističkih grupa. Prema izvješću američkih službi najopasniji su alžirski ekstremisti čije je jedno od europskih sjedišta otkriveno upravo u Italiji. </p>
<p>O mogućoj terorističkoj opasnosti i to specijalno najposjećenijim turističkim centrima kao što su Venecija, Firenca, Verona i Milano, govorio i američki državni tajnik Colin Powell. On je preporučio američkim turistima oprez i izbjegavanje okupljanje u velikim grupama na otvorenom; u restoranima, barovima ili drugim mjestima poznatim kao sjedištima okupljanja Amerikanaca. Rizični dan je Uskrs. Zanimljivo je da glavni grad Rim, koji je ovih dana preplavljen turistima sa svih strana svijeta nije stavljen na popis rizičnih mjesta. Međutim talijanska policija pojačala je sigurnosne mjere u svim turističkim središtima Italije.</p>
<p> Nakon što je preko Internet-sitea američkog veleposlanstva u Rimu objavljeno upozorenje zbog mogućih terorističkih napada, gotovo je došlo do diplomatskog incidenta zbog izjave talijanskog ministra obrane, Antonia Martina. On smatra da je opasnost predimenzionirana. Čak je ironično odgovorio na novinarsko pitanje o mjerama opreza koje treba poduzeti: »Ako mene pitate, najbolja je mjera opreza - da ne izlazite iz svojih kuća«.</p>
<p> Da bi ublažio ironiju svog kolege, ministar unutarnjih poslova, Claudio Scajola, je poručio da će on sa svojom obitelji provesti uskrsne blagdane upravo između Firence i Venecije. A bivši direktor odjela za borbu protiv terorizma iz CIA-e,Vincent Cannistraro, u kratkom je intervjuu listu La Repubblicca je izjavio da postoji mogućnost povezivanja snaga Crvenih brigada i islamskih terorista koji bi se temeljio na principu »neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj«. A njihov zajednički neprijatelj su SAD.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Powell drži Beograd u neizvjesnosti i čeka uhićenja </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Sjedinjene države očekuju da vlasti u Beogradu poduzmu odgovarajuće mjere u vezi s osumnjičenim ratnim zločincima prije nego što Kongres bude odlučivao o daljnjoj financijskoj pomoći SRJ. Potvrdio je to američki državni tajnik Colin Powell nakon sastanka s potpredsjednikom vlade Srbije Nebojšom Čovićem u srijedu u Washingtonu.</p>
<p>Srbijanska vlada ubrzano provodi američke zahtjeve i gotovo da nema dana u kojem se ne obavi neki od inače politički teških poslova. Svi kosovski Albanci premješteni su tako iz srbijanskih u kosovske zatvore (od njih 145 na slobodu je odmah pušteno 69), a raspuštena je i čudna postrojba od tridesetak pripadnika VJ (financirali su tajkuni iz RS, a nadređeni joj bio načelnik Glavnog stožera VJ) koja je protekle dvije godine obavljala poslove tjelesne straže Ratka Mladića. Unatoč škrtim informacijama, čini se da su zatvorene i neke financijske slavine preko kojih je novac iz Beograda dotjecao vojsci Republike Srpske. Prema američkim izvorima, pitanje je trenutka kad će Beograd istražiteljima otvoriti svoje vojne i arhive službi sigurnosti te omogućiti pristup osobama optuženima za ratne zločine. </p>
<p>Za kooperativnost je svakako najznakovitije donošenje uredbe vlade Srbije kojom se omogućava izravna primjena statuta Haaškog suda u Srbiji i SRJ pošto u međuvremenu nije donesen zakon o suradnji sa sudom. Uredba je potvrđena odmah nakon što je federalni ustavni sud, sastavljen od Miloševićevih sljedbenika, ukinuo prethodnu istovjetnu uredbu temeljem koje je u lipnju prošle godine Haagu izručen Slobodan Milošević.</p>
<p>Powell je osoba koja će Kongresu zadnjeg dana ožujka prezentirati mišljenje o tome je li SRJ ispunila zahtjeve i tako utjecati ne samo na pružanje američke pomoći (tvrdi se - između 40 i 100 milijuna dolara) već i na ugled zemlje u međunarodnim institucijama od kojih ovisi ekonomski prosperitet. Američki državni tajnik drži Beograd na tihoj vatri i svoju će odluku, čini se, odgađati do zadnjeg trenutka.</p>
<p>Srbijanski je ministar financija Božidar Đelić izjavio je ovim povodom kako će »u slučaju da Haagu ne budu izručene osobe s optužnica i tako izostane obećana pomoć, to biti vrlo loš signal da Srbija više nije u pozitivnom odnosu sa SAD-om i međunarodnom zajednicom«. Predsednik SRJ Vojislav Koštunica ima o svemu drukčije mišljenje. »Mora postojati suradnja s Haaškim sudom, ali moram priznati da mi je zlo svaki put kad pomislim na taj sud zbog nekih strašnih predrasuda koje pokazuje«, rekao je Koštunica u jednoj od svojih najtežih kritika suda dosad. Po njegovom mišljenju izručenja ne dolaze u obzir dok država nema zakon o suradnji sa sudom. Navodeći što je mislio pod teškim posljedicama u državi ako dođe do izručenja bez zakona, Koštunica je negirao da je mislio na eventualnu pobunu vojske i policije, objasnivši da je mislio na nepovjerenje građana u institucije i pravo.</p>
<p>Svjetske agencije u četvrtak navode kako ima znakova da je srbijanska vlast spremna uhititi i izručiti nekolicinu od 15 haaških osumnjičenika koji žive u Srbiji. Beogradski tisak citira vladajuće dužnosnike koji najčešće ovih dana spominju imena s kosovske optužnice - Vlajka Stojiljkovića, Nikolu Šainovića i Dragoljuba Ojdanića.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tony Blair gubi svoj »teflonski premaz« </p>
<p>LONDON, 28.ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tony Blair ovih je dana vjerojatno jedva dočekao da se zastupnici raziđu na dvotjedni uskršnji odmor. U zadnje vrijeme u vladajućoj Laburističkoj stranci vrije od nezadovoljstva, pa je britanskom premijeru zacjelo laknulo na pomisao da će ogovaranja i bunt po brojnim barovima i kavanama Donjeg doma barem privremeno utihnuti.</p>
<p>Od početka ove godine Blairova vlada stalno se bori s različitim krizama. Počelo je sa spornom donacijom laburistima od propalog američkog energetskog diva Enrona. Nastavilo se s optužbama da je Tony Blair osobno intervenirao kod jedne strane vlade za račun nekog indijskog biznismena, koji je laburistima ranije darovao novac. Potom je došlo do svađa, obračuna i ostavki u ministarstvu prometa. No, daleko najveće nezadovoljstvo u redovima laburista izaziva mogućnost da Blair i Britanija podupru Sjedinjene Države, ako ove budu intervenirale protiv Iraka.</p>
<p>U povodu toga čuju se optužbe da britanski premijer nedovoljno sluša svoje zastupnike. Njih 118 već je potpisalo i peticiju protiv intervencije u Iraku, a neki Blairovi ministri prijete i ostavkama. Tony Blair idućeg tjedna putuje u Sjedinjene Države, na razgovor s predsjednikom Georgeom W. Bushom. Na vrhu dnevnog reda tih razgovora, koji će se voditi na Bushovom ranču u Texasu, bit će upravo Irak - koji po dubokom uvjerenju Washingtona priprema nova oružja masovnog uništenja. Blair je u dilemi. S jedne strane želi i dalje ostati »rame uz rame« s Bushom u borbi protiv međunarodnog terorizma. S druge strane, brine ga da će se međunarodna koalicija protiv terorizma, nastala nakon udara na Ameriku od 11. rujna, raspasti ako Amerikanci udare po Saddamu Husseinu. U svemu tome britanski lider, dakako, mora voditi računa i o brojnim domaćim nezadovoljnicima, koji prijete pravom pobunom oko Iraka.</p>
<p>Među laburističkim zastupnicima nezadovoljstvo je doseglo takve razmjere, da su se pojavile i špekulacije o izborima za novog stranačkog vođu, koji bi istisnuo Tonyja Blaira. Kao britanski premijer i laburistički vođa, Blair ipak još ne stoji tako loše da bi se morao bojati za svoje radno mjesto, no savjetnici mu vjerojatno već govore da mora početi pažljivije slušati svoje kritičare. Oni mu u zadnje vrijeme zamjeraju i to da se uortačio s desnim europskim političarima, poput Silvija Berlusconija. Britanski sindikalci, tradicionalni saveznici Laburističke stranke, posebno brinu da će, zagovarajući s Berlusconijem liberalizirano tržište rada, Blair ugroziti radnička prava. Jedanko ih brinu i planovi laburističke vlade da, radi bolje efikasnosti, angažira privatne firme u javnom sektoru. </p>
<p>Naklapanja o njegovom mogućem odlasku sa scene su međutim bespredmetna. Britanska ekonomija i dalje je u dobrom stanju, a Blairovi laburisti uživaju veliku premoć u Donjem domu. No, ankete pokazuju da je britanski premijer, kojeg je londonski tisak još nedavno nazivao »teflonski Tony«, počeo gubiti sposobnost da se za njega ne lijepe nikakvi problemi ni skandali. U jednoj anekti ovih dana svaki treći laburistički pristalica je izjavio da je »razočaran« s Blairom. Petina birača misli da bi on morao odstupiti odmah, a 43 posto drži da bi to morao učiniti na idućim izborima. Slične nepovoljne statistike pratile su i njegove prethodnike, pa Blair još nema pravog razloga za uzrujavanje.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Arapska liga jednoglasno prihvatila saudijski prijedlog</p>
<p>BEJRUT, 28. ožujka</p>
<p> - Arapski summit u Bejrutu jednoglasno je u četvrtak usvojio saudijski prijedlog za postizanje mira na Srednjem istoku, priopćili su diplomati. </p>
<p> Arapski čelnici drugog dana summita jednoglasno su prihvatili plan koji je predložio saudijski prestolonasljednik Abdullah, a kojim se Izraelu nudi uspostava odnosa s arapskim zemljama ako se povuče sa svih okupiranih arapskih područja, ako prizna palestinsku državu i prihvati povratak palestinskih izbjeglica.</p>
<p> Arapski summit prihvatio je i sporazum između Iraka i Kuvajta. Irak se, naime, obvezao da više nikada neće napadati Kuvajt. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji se nalazi u Bejrutu, zatražio je u četvrtak, u telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom Arielom Sharonom i palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom, hitni prekid vatre na Srednjem istoku. </p>
<p>Inače, palestinski ministar planiranja Nabil Shaath već je prije izjavio da je većina arapskih čelnika zadovoljna saudijskim nacrtom rezolucije, no domaćin summita, libanonski predsjednik Emile Lahoud, zahtijeva spominjanje činjenice da ustav njegove zemlje odbacuje stvaranje naselja palestinskih izbjeglica na libanonskome teritoriju. Navodno je nekoliko izaslanstava predložilo kompromisnu formulaciju koja se protivi »naseljavanju izbjeglica u zemljama čiji bi interesi time bili narušeni«, ali službeni Bejrut traži oštriju odredbu koja bi se pozvala na libanonske ustavne prepreke. Pritom je rečeno da ako se spomene libanonski ustav, Izrael bi mogao spomenuti vlastiti ustav (koji odbacuje bilo kakav povratak izbjeglica).</p>
<p>Na arapskome summitu u četvrtak bilo je zanimljivo vidjeti kako su se zagrlili i izljubili saudijski prestolonasljednik Abdullah i izaslanik iračkoga predsjednika Izzat Ibrahim. Time je ostvaren prvi javni kontakt na tako visokoj razini još od 1990. i krize u Perzijskome zaljevu. U televizijskom su se prijenosu vidjeli izaslanici što aplaudiraju dvojici zagrljenih. Do toga je napretka došlo nakon što su Irak i Kuvajt postigli povijesni dogovor o približavanju, prvi nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>I tri godine nakon atentata ne zna se tko je ubio Leutara</p>
<p>SARAJEVO, 28. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Ceremonijom otkrivanja prigodnog obilježja na mjestu atentata, u Sarajevu je u četvrtak obilježena treća godina od smrti bivšeg federalnog doministra unutarnjih poslova Joze Leutara. Članovi obitelji i kolege iz federalnog MUP-a objavili su u lokalnim novinama iskaze sjećanja na pokojnika, a predstavnici županijskog odbora HDZ-a, kojemu je Leutar bio na čelu, još su na obljetnicu samog atentata, 16. ožujka, službeno posjetili mjesto tragičnog događaja i položili cvijeće u znak sjećanja na svog predsjednika.</p>
<p>Ubojstvo tog bivšeg visokog hrvatskog dužnosnika u BiH i dalje nije razjašnjeno. Usprkos obećanjima visokih domaćih i međunarodnih dužnosnika da će ubojice biti pronađene, još uvijek je nejasno tko je i s kakvim ciljem podmetnuo i aktivirao bombu u Leutarovom službenom »golfu«. Jasno je tek jedno, da šestoro tobožnjih urotnika (Andabak, Ilijašević i ostali) koje je Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu optužilo za ovaj zločin i protiv kojih se vodi proces pred sudom u glavnom bosansko-hercegovačkom gradu nisu doista i odgovorni za atentat. Spomenuto suđenje pretvorilo se u farsu, no pokazalo je i to da su prilikom istrage Leutarovog ubojstva učinjeni brojni propusti, koji će možda spriječiti da ubojice ikad budu otkrivene.</p>
<p>Mnogi vjeruju da je riječ o istoj osobi ili skupini nepoznatih osoba koje su izvele niz atentata na hrvatske povratnike i policajce u središnjoj Bosni, pokušale izvesti atentat na Papu prilikom njegova posjeta Sarajevu, a sve su to događaji koji su, slično kao i atentat na Leutara, temeljito uzdrmali bosansko-hercegovačku Federaciju.</p>
<p>Kada je riječ o obilježavanju obljetnice Leutarovog ubojstva u Sarajevu, spomenimo i jedan bizaran slučaj. Naime, spomenik na mjestu ubojstva, čiju je izgradnju financirao Federalni MUP, postavljen je, tvrdi se, bez suglasnosti odgovarajućih službi u sarajevskoj općini Centar na čijem se teritoriju nalazi, pa iz ove općine upozoravaju da bi zbog toga mogla biti pokrenuta zakonska procedura.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jesu li Švicarci podmitili »gospodina M«?</p>
<p>Švicarski magazin »Cash« piše da je koncern Mewes AG pokušao podmititi slovačke političare kako bi dobio posao gradnje skladišta otpada u Slovačkoj</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Bivši slovački premijer i predsjednik najjače slovačke (opozicijske) stranke HZDS Vladimir Mečiar ponovo puni stupce slovačkih medija iz tri razloga. Najnovije ankete potvrdile su da je Mečiar najpopularniji političar, a njegova stranka dobiva čak 30 posto glasova birača.</p>
<p> Istodobno, različito se komentiraju rezultati završenog Mečiarova posjeta SAD-u, gdje nije primljen na visokoj razini, ali je u Vijeću za međunarodna pitanja (World Affairs Council) u Los Angelesu održao predavanje na temu Slovačka - integrativni dio Europe.</p>
<p> Ipak, najveće zanimanje slovačke javnosti izazvao je članak u švicarskom ekonomskom magazinu Cash, koji su prenijeli svi slovački listovi, u kojemu se kaže da je njemačko-švicarski koncern Mewes AG pokušao podmititi »gospodina M« (očita aluzija na Mečiara) i druge slovačke političare kako bi njen matični koncern Asea Brown Boveri (ABB) dobio natječaj za gradnju skladišta otpada u Slovačkoj.</p>
<p> Prema magazinu Cash, koji se poziva na dokumente koje je zaplijenila policija u njemačkom gradu Mannheimu, u njima stoji da je tvrtka Mewes AG bila aktivna »u neslužbenoj i osobnoj liniji, kako bi postigla da Mečiar preporuči i podrži ponudu ABB-a«. Potplaćivanje je trebalo biti izraženo kao »savjetnički honorar« u gotovini ili preko računa u bankama u Švicarskoj ili na Cipru, ali se ne govori o visini »honorara« niti, je li on bio doista isplaćen. Inače tvrtka Mewes AG specijalizirala se, kako pišu slovački listovi, za narudžbe u Kazahstanu, Uzbekistanu, Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Iako je savjetnik tvrtke Mewes AG Klaus, Hery odbacio tvrdnju da je ikada kontaktirao Vladimira Mečiara i naglasio da se s njime nikada nije sastao, priznao je neizravno da je koncern ABB namijenio pet milijuna maraka za političare od kojih je ABB-ova kćerinja tvrtka Mewes AG dobivala proviziju od 10 posto.</p>
<p> Njemačka policija iz Mannheima, koja istražuje taj slučaj, dala je priopćenje da dosad nije utvrđeno da je Mečiar primio mito od tvrtke ABB, ali je glasnogovornik policije izbjegao odgovoriti spominje li se u zaplijenjenim dokumentima Mečiarovo ime. Iako je policija odbila spomenuti bilo koje ime iz dokumenata, magazin Cash tvrdi da se osim Mečiarova imena u zaplijenjenim dokumentima spominju i prezimena Ducky i Brhel. Kako Ducky više nije živ, poslanik Mečiarova HZDS-a Jozef Brhel, bivši državni tajnik u ministarstvu ghospodarstva, odbacio je optužbe i konstrukciju magazina Cash nazvao promašenom.</p>
<p>Korupcijska afera, koju je razbuktao taj časopis ne zanima slovačku policiju, a policijski potpredsjednik Jaroslav Spišiak izjavio je medijima da »o tome ništa ne zna«, a njegov glasnogovornik Stanislav Ryban je rekao kako zasad ni švicarska ni njemačka policija nisu u tome predmetu kontaktirali slovačku policiju.</p>
<p>Spomenuvši da se u članku u Cashu govori samo o tome da je mito bilo ponuđeno ali ne i primljeno, Ryban je dodao da slovačka policija nema mogućnosti za provjeravanje svih članaka, a pogotovo ne inozemnih.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U BiH nastavljena istraga o »humanitarnim organizacijama«</p>
<p>SARAJEVO, 28. ožujka </p>
<p> - Istraga o djelovanju humanitarne organizacije »Bosanska idealna futura« (BIF) koja je djelovala u Sarajevu i Zenici neočekivano je dovela do otkrića osobe koja je odavala povjerljive obavještajne podatke islamističkim krugovima u Bosni i Hercegovini.</p>
<p> Kako u četvrtak tvrdi sarajevsko Oslobođenje, nakon uhićenja direktora BIF-a Muniba Zahiragića 21. ožujka, policija je kod njega pronašla dokumente o protuterorističkim operacijama i informacijama što su ih obavještajne službe Francuske i Sjedinjenih Država svojedobno dostavljale Agenciji za istraživanje i dokumentaciju (AID).</p>
<p> U prostorijama BIF-a tako je pronađen dio AID-ovih materijala o protudržavnom djelovanju nekih osoba afričkog i azijskog podrijetla što su boravile u BiH tijekom rata i nakon njega. Zahiragić je prije zapošljavanja u BIF-u bio djelatnik AID-a, a nakon pronalaska povjerljivih dokumenata protiv njega je podnesena optužba za špijunažu.</p>
<p> Neimenovani policijski izvori sugerirali su Oslobođenju kako bi se uhićenje Zahiragića moglo pretvoriti u prvorazredni političko- obavještajni skandal jer je očigledno kako mu je u iznošenju dokumenata i njihovoj zloporabi morao pomagati veći broj agenata AID-a.</p>
<p> Zanimljivom se drži činjenica kako je Zahiragić posjedovao dokumente koja potvrđuju da je država BiH kupila stan bivšem zapovjednik postrojbe »El Mudžahid« Abu Maaliju koji je pod nerazjašnjenim okolnostima pobjegao iz BiH 1999. godine nakon što je doznao da za njim tragaju zapadne obavještajne službe.</p>
<p> Stan u cenrtu Sarajeva Abu Maali je dobio od Zavoda za izgradnju kantona Sarajevo na čijem je čelu već godinama Bakir Izetbegović, sin dugugodišnjeg bošnjačkog političkog lidera Alije Izetbegovića. Abu Maali je ovaj stan, kojega mu je dao bošnjački politički vrh, kasnije čak uspio otkupiti i uknjižiti na svoje ime.</p>
<p> Otvaranje slučaja »Zahiragić« ujedno je označilo otvaranje niza pitanja o tome kako je u prošlosti funkcionirao AID. Za Zahiragića postoje podaci da je prije dobivanja posla u bošnjačkoj tajnoj službi imao podebeli dosije koji ga nikako nije kvalificirao za takvo mjesto.</p>
<p> On je 1987. godine osuđen na pet godina zatvora zbog pripremanja terorističkih napada u BiH, a dok je bio angažiran na poslovima osiguranja veleposlanstva BiH u Kuvajtu okrivljen je za zloporabu položaja jer je oštetio veleposlanstvo za 3.600 maraka obavljajući privatne telefonske razgovore.</p>
<p> Unatoč negativnim ocjenama o radu, Zahiragić dobiva posao u AID-u upravo u vrijeme velike čistke koja je u toj agenciji obavljena 1996. godine pod pritiskom Amerikanaca a nakon otkrića središta za terorističku obuku na planini Pogorelici u središnjoj Bosni.</p>
<p> Istražitelji angažirani na istrazi o Zahiragiću vjeruju kako je on zapravo igrao važnu ulogu u lancu osoba odgovornih za zaštitu i prikrivanje sumnjivaca iz afričkih i azijskih zemala koji su boravili u BiH. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Ako je i za zapadni Balkan - malo je previše!</p>
<p>Dana 21. ožujka 2002. parkirao sam auto u Petrinjskoj ulici, nedaleko od križanja sa Šenoinom. Bilo je to u 9,19 sati. Kako sam morao ostaviti auto na otprilike dva sata, ubacio sam šest kuna u najbliži automat u Šenoinoj. No automat mi je izbacio parkirnu kartu za samo jedan sat, dakle do 10,19 sati.</p>
<p> Očigledno, automat ne radi ispravno, i tu se nije moglo ništa napraviti. Nema problema, pomislih, kasnije mogu preko mobitela poslati SMS poruku za dodatni sat parkiranja.</p>
<p> To sam i učinio u 10,10 sati na Trgu bana Josipa Jelačića. Poruka je bila uredno primljena, o čemu postoji povratna informacija. Međutim, kada sam se vratio do automobila, dočekalo me je neugodno iznenađenje. Na vjetrobranskom je staklu stajala uplatnica za plaćanje ugovorne kazne u iznosu od 15 kuna, koju je službenik Zagrebparkinga d.o.o. izdao u 10,38 sati. Proizlazi da za jedan sat parkiranja, koji sam čak dva puta platio, moram još doplatiti 15 kuna, uz dodatno gubljenje vremena u banci ili pošti. Ako je i za zapadni Balkan - malo je previše. </p>
<p> Naplata kazni za pogrešno parkiranje, doduše, jedino je što u našem pravnom sustavu funkcionira, ali vrlo loše. Možda će ovaj dopis pridonijeti boljem funkcioniranju barem ovog dijela našega pravnog sustava u budućnosti. </p>
<p>Prof. dr. sc. ZVONIMIR MAKSIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatskoj ne treba više od 120 općina i pet regija </p>
<p>Hrvatski je Sabor, svakako, kreator hrvatske političke scene i dovoljno je sliku te scene pomnožiti ili podijeliti po županijama i općinama da se dobije potpuno stanje naše političke pozornice.</p>
<p> Sastav Sabora, nakon promjena u siječnju 2000., ostao je isti osim »tko bi gori, sad je doli«. Čast pojedinim zastupnicima, ali slika je Sabora takva da joj manjka samo nekoliko tajkuna. Novi izbori, bili oni redoviti ili prijevremeni, mogu donijeti samo novo »tko bi gori, sad je doli« a da se u biti ništa ne promijeni.</p>
<p>Posljedice su takve političke scene tragične. Hrvatska tapka u mjestu ili pak pada sve niže, gubi se strpljenje i entuzijazam, a time i vrijeme napretka. Hrvatska, na žalost, nema svoga Jeffersona koji bi u ime naroda ustao i graknuo – dosta je izluđivanja ovog naroda jalovom politikom – te proglasio postulate države i naroda i time otvorio smjerove i putove samoodržanja i napretka.</p>
<p>Političke su stranke u nas na razini sindikata, kojima je glavni cilj obnašanja vlasti da se osigura prosperitet članova stranaka. Zato se u tim krugovima toleriraju sve prostačke i sofisticirane pljačke, zloupotrebe i privilegiji. Stanje na tom području najslikovitije je nedavno pred Saborom objasnio potpredsjednik Vlade Slavko Linić: »... ja sam samo zvijer u džungli!« (na tu izjavu nije bilo »ispravka netočnog navoda«, »povrede poslovnika« kao ni »replike«, osim mučnog muka – jer bi razjareni Linić mogao, primjerice, nekoga i imenovati).</p>
<p>U takvoj društvenoj letargiji pojavili su se uspjesi obitelji Kostelić, koji su nas mnogočem poučili. U prvom redu da se pravi osobni, obiteljski i nacionalni uspjesi mogu postizati poštenim i samoprijegornim radom, s druge strane, da u hrvatskom narodu, još uvijek, postoji značajan nacionalni entuzijazam, ponos i nadahnuće koje politička scena ne može prepoznati i aktivirati. Oni su nam zorno pokazali kako hrvatski građani doživljavaju i cijene častan rad i uspjeh.</p>
<p>Kako stvari izgledaju, Hrvatska nema šansi s postojećom političkom strukturom, i prije nego što »film pukne« (dostigne se petsto tisuća nezaposlenih i prijetnja općeg bunta), bilo bi dobro izmjenom Izbornog zakona omogućiti promjenu strukture političke scene. Za efikasnost tih promjena trebalo bi, u prvom redu, racionalizirati upravu i samoupravu smanjenjem broja općina (na 120) i županija (na pet regija).</p>
<p> Za takvu upravnu strukturu trebalo bi osigurati višestruku samokontrolu vlasti, koja bi sve više trebala upravljati a sve manje gospodariti građanskim pravima i potrebama.</p>
<p>Političke stranke i pripadajući političari kompromitirani su u narodu i od njih se više ne očekuje da mogu ovu državu i narod izvesti na put napretka.</p>
<p>Rasprodaja Hrvatske strancima zapravo je rasprodaja dobiti strancima, pa se postavlja pitanje čime će se Hrvatska razvijati? Kada se pri tome radi o ishitrenim i tajnim ugovorima, tada je jasno da su posrijedi i sumnjivi poslovi »zvijeri i džungle«.</p>
<p>Novim Izbornim zakonom trebalo bi dati takva rješenja da netko ne može postati vijećnik, zastupnik, načelnik i predsjednik ako ga nisu izravno birali građani, kojima je odgovoran. Pripadnost i odgovornost stranci ne može biti od primarne važnosti i iznad odgovornosti biračima.</p>
<p>IVAN PAJ, dipl. inž., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tajni ugovori najveći su generator korupcije</p>
<p>Članak dr. Molaka, u Vjesniku od 19. ožujka 2002., morao bi zadati brige i posljednjem građaninu Hrvatske. Riječ je o mogućnostima prodaje poduzeća Ina i HEP-a za četiri milijarde dolara.</p>
<p> Vrijednost je tih poduzeća po procjeni mjerodavnih stručnjaka – po Molaku – 20 milijardi dolara. Ovakav raskorak u cijeni poduzeća može se, po mom mišljenju, protumačiti samo korupcijom na najvišoj razini. Zna se da je korupcija jača od svake ideologije i zakona. Nije postojalo, niti postoji, niti će ikad postojati neko društvo bez korupcije, ali hoće li to društvo odvesti u katastrofu, ovisi o dimenzijama korupcije, o ekonomskoj snazi zemlje, o spremnosti vlade da zakonski progoni korupciju, odnosno o efikasnosti pravne države.</p>
<p> Ova nova dramatična vijest, ako je istinita, uz ostale dnevne vijesti o korupciji, pokazuje da je kod nas korupcija prešla onu granicu poslije koje jedna država više ne može djelovati efikasno. Aktualnoj se Vladi prigovara da, barem dosad, nije ništa efektivno poduzela na suzbijanju korupcije.</p>
<p>Nedjeljne prodike političara o moralu (HTV, »Nedjeljom u 2«) i parole o poštenju današnjih za razliku od jučerašnjih političara na vlasti mogu zavarati samo naivne. Ja osobno još uvijek vjerujem da u vlasti postoje oni koje zanima dobrobit Hrvatske.</p>
<p>Jedini je efektivni lijek, po mom mišljenju, uvođenje potpune administrativne transparentnosti svih dokumenata, o bilo kojim ekonomskim ugovorima i, s druge strane, drakonske mjere protiv bilo kojih koruptivnih državnih činovnika, od predsjednika do posljednjeg policajca. Svi oni žive na račun građana (od poreza) i zato građani imaju pravo na taj zahtjev jer o tome ovisi spašavanje hrvatske ekonomije.</p>
<p> Zakonski treba omogućiti da svaki građanin ima pravo pristupa arhivima i imati slobodan uvid u tekuće ekonomske ugovore u uredima na svim državnim razinama. Tako je to, primjerice, u SAD-u. Taj se zakon pokazao kao uspješna brana korupciji i od tada je broj korupcijskih skandala u SAD-u značajno smanjen.</p>
<p>Treba već jednom prekinuti s činovničkom praksom tajnih manira iz doba socijalizma, jer neopravdana tajnost najveći je razlog korupcije.</p>
<p>IVO DERADO, München</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tragedije sustižu jedna drugu, a nasilnici se slobodno šeću Hrvatskom</p>
<p>Hrvatska treba nove, učinkovitije i oštrije, pravičnije kaznene zakone. Vidimo velik porast svake vrste nasilja u društvu. Često tome prethode po život opasne prijetnje zločinaca, koje se ni na koji način ne uzimaju ozbiljno. A tragedije širom Hrvatske sustižu jedna drugu.</p>
<p>Kazne za prijetnje nasiljem ili ubojstvom treba predvidjeti od barem tri godine ako su ozbiljne i utemeljene prijetnje. I podvostručiti kazne u slučajevima kada se zlotvor grozi sucima, obitelji... Za pokušaje ubojstva, ranjavanja, silovanja treba kazniti zločinca sa desetak godina zatvora. Ako za ubojstvo već nemamo smrtne kazne, uvođenje koje bi trebalo najozbiljnije razmotriti za takva namjerna zlodjela, treba postojati doživotna kazna zatvora i rada bez pomilovanja zločinaca.</p>
<p>Trebamo ukinuti gotovo hotelske smještaje po zatvorima i medijsku pompu, koja još i brani zlotvore, tako da ovi čak iz zatvora prijete često nedužnim žrtvama. Zločin ne treba dijeliti na ubrojive i druge – već zločince. </p>
<p>Za sankcioniranje na takav pravičan i moralan način treba imati i objekte. A Hrvatska ih ima i previše praznih od vojarni i industrijskih i poljoprivrednih objekata, oko kojih se često širi zapušteno i u korov obraslo zemljište. To su idealni tereni za odsluženje kazne za zlo uz rad i privređivanje umjesto što ih se skupo po Zagrebu i Splitu itd. hrani bez rada, a oni smišljaju nova zlodjela. Time bi se moglo zaposliti i tisuće djelatnika: policajaca, ekonoma i drugih potrebnih struka i uz pravnu i fizičku sigurnost građana Hrvatska bi tako i gospodarski profitirala. </p>
<p>ELEONORA HORVAT–JURIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ozlijeđena tri policajca i deset navijača</p>
<p>Jedan slovenski navijač teže ozlijeđen, uništeno 29 osobnih automobila te dva autobusa slovenskih registarskih oznaka</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Dvadeset je navijača privedeno, a od toga ih je deset prepraćeno prekršajnom sucu zbog remećenja javnog reda i mira nakon prijateljske nogometne utakmice Hrvatska - Slovenija što je u srijedu navečer odigrana na Maksimirskom stadionu. Osim toga ozlijeđena su tri policajca i deset navijača, među kojima je jedan slovenski navijač teže ozlijeđen. Uništeno je i 29 osobnih automobila te dva autobusa slovenskih registracijskih oznaka, a na mjestu tučnjave u Trpinjskoj ulici uništen je i automobil mađarskog veleposlanstva.</p>
<p>Prema policijskim saznanjima, navijački su izgredi počeli već oko 15 sati na Glavnom kolodvoru. Tamo je skupina od desetak Bad Blue Boysa napala grupicu gostujućih navijača. U napadu je lakše ozlijeđen Simon S. (17). Liječnička mu je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju. Sukob su prekinuli pripadnici Interventne policije i priveli dvojicu »boysa«, Krunoslava P. (20) i Josipa K. (17).</p>
<p>Nešto kasnije, oko 16.25 sati, domaći su navijači u Zvonimirovoj 104 kamenovali autobus slovenske nogometne reprezentacije koji je išao prema stadionu. Na autobusu su razbijena bočna stakla, a u policiju su privedeni Vedran L. (22) i Marko B. (20).</p>
<p>Samo minutu od napada na slovenski autobus, u Budakovoj je ulici nedaleko od stadiona desetak domaćih navijača nasrnulo na slovenskog državljanina Dušana K. (25), koji je u napadu lakše ozlijeđen. Kasnijom je provjerom ustanovljeno da je riječ o slovenskom policajcu koji je na utakmicu došao kao gledatelj.</p>
<p> I na graničnom prijelazu Bregana zabilježeni su incidenti i tučnjave. Tamo je Peter R. (23) napao policajca Iliju J., ali je ratoborni Slovenac ubrzo »primiren«.</p>
<p>U Budakovoj su se ulici oko 17 sati potukle skupine navijača, no razbježali su se prije dolaska policije. Žarište se sukoba potom premjestilo na raskrižje Budakove i Donjih Svetica. Domaći su navijači razbili stakla na dva slovenska osobna automobila, i tom je prigodom lakše ozlijeđen slovenski državljanin Selvir D. (23). Liječnička mu je pomoć pružena u KBC Rebro, kamo su zbog ozljeda nešto kasnije dovedeni i slovenski navijači Marko L. (24), Aleksandar K. (43), Aleksandar S. (42), zatim državljanin SAD-a Antonio Ž. (32) te domaći gledatelj Zdenko G. (50).</p>
<p>Odmah nakon završetka utakmice navijački su se sukobi nastavili na Kennedyjevu trgu, gdje su Bad Blue Boysi pretukli slovenske navijače Tomislava V. (42) i Jožu B. (22), kojem je slomljen nos, a zadobio je i potres mozga.</p>
<p>Divljanje i tučnjava navijača nastavila se oko 22.20 sati u Trpinjskoj ulici, gdje su domaći navijači napali policajce Aleksandra T. (22) i Stjepana M. (35), koji su osiguravali parkirališni prostor rezerviran za slovenske navijače. Napadnutim je policajcima pristigla pomoć, pa je uhićen Tomislav K. (22).</p>
<p>Pripadnici Interventne policije morali su intervenirati i na samom stadionu. Naime, na ulasku na južnu tribinu oko 18.30 sati slovenski su navijači koji su kasnili na početak utakmice provocirali oveću skupinu Bad Blue Boysa, no prigodom intervencije nije bilo ozlijeđenih.</p>
<p>Kako tvrdi zagrebačka policija, tijekom noći nisu zabilježeni veći izgredi navijača, a kriminalistička se obrada nastavlja da bi se točno saznali sudionici tučnjave i oštećenja automobila.</p>
<p>Vanja Majetić, Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tužiteljica je bila »mama«, a sudac »tata«</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu svjedočio je u četvrtak Mika Čolakić. Za njega su neki raniji svjedoci tvrdili da ima saznanja o napadima na pokojnog Vjeku Sliška u Sesvetama i Maksimirskoj ulici. Čolakića je inače 2000. godine sudac Ratko Šćekić, koji vodi postupak »zločinačkoj«, osudio na dvije godine zatvora zbog droge. </p>
<p>Svjedok je rekao da o navedenim događajima ne zna ništa te da je većinu optuženih upoznao u pritvoru.</p>
<p>Ustvrdio je da su ga, tada istražni sudac, Radovan Ortynski i policajac Ratko Čađo, kada je uhićen u kolovozu 1999 godine, nagovarali da »tereti dečke« nudeći mu i status zaštićenog svjedoka s tajnim imenom Izidor.</p>
<p>Čolakić je u svom iskazu ocrnio zaštićenog svjedoka broj 1. Zdravka Šiškića, i to »biranim« riječima: »smeće, smrad, vrlo pokvaren tip, teški alkoholičar i lažljivac«. Svjedok je također rekao da mu je Igor Rogina (ranije svjedočio) ispričao kako ga je Šiškić nagovarao da lažno svjedoči. Ispričao je zatim kako se u zatvoru u Lepoglavi pričalo da se Zoran Miletić, također zaštićeni svjedok, i Zdravko Šiškić dogovaraju o svjedočenju. Na pitanje od koga je konkretno to čuo, Čolakić nije mogao odgovoriti. Odbio je odgovoriti i na pitanje zbog čega je osuđen. </p>
<p>Čolakić je ustvrdio da su svjedoci Miletić, Šiškić, Turudić i pokajnik Marinac bili u stalnom kontaktu s tužiteljicom Dunjom Pavliček Patak i s istražnim sucem Ortynskim. »Tužiteljicu su zvali Mama, a suca Tata«, tvrdi Čolakić. D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Svjedoci uredno pozvani, ali nisu došli</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Parnica u kojoj Vesna Balenović tuži Inu zbog izvanrednog otkaza što joj je uručen zato što je javno progovorila o navodnim malverzacijama i nezakonitostima u poslovanju te tvrtke u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu po drugi put odgođena jer na raspravu nisu došli punomoćnici tuženika i pozvani svjedoci.</p>
<p> Na raspravu nisu došli svjedoci Mate Veselić, direktor Inine interne kontrole revizije, i Ante Tomhina, bivši direktor Sektora pravnih i kadrovskih poslova, te zakonski zastupnik i zamjenik predsjednika Uprave Ine, Željko Vrbanović.</p>
<p> Sutkinja Marina Braje Meznarić izvijestila je da su svi bili uredno pozvani. </p>
<p> Odgodu je zatražila punomoćnica Ine, koja je svoj nedolazak ispričala bolešću, iako za to nije predočila medicinsku dokumentaciju.</p>
<p> Vesna Balenović, dugogodišnja zaposlenica Ine, tuži to poduzeće zato što joj je uručilo otkaz zbog »neovlaštenog istupanja u javnosti iznošenjem niza nestručnih analiza poslovanja i optužbi na račun Uprave i menadžmenta Ine te krajnje negativnog prikazivanja načina poslovanja Ine, čime je nanijela štetu ugledu poduzeća«.</p>
<p> Ona je u listu Slobodna Dalmacija početkom travnja prošle godine iznijela niz tvrdnji o neopravdano visokim sredstvima koja Ina troši na privatne autoprijevoznike, upozorivši na »milijunski kriminal« i korupciju u državnoj naftnoj kompaniji. Zbog toga joj je poslovodstvo Ine nakon tri tjedna uručilo izvanredni otkaz opravdavajući ga odavanjem poslovnih tajni.</p>
<p> Balenović u tužbi navodi da je javnim nastupom pokušala zaštititi državno vlasništvo i imovinu te da nije istupala kao predstavnik Ine, već kao zaposlenik koji je nakon brojnih neuspješnih pokušaja da informiranjem nadležnih organa Ine upozori na probleme u neracionalnom i nezakonitom poslovanju. </p>
<p> Ističe i da »neovlašteno istupanje« u javnosti nije Pravilnikom o radu utvrđeno kao teža povreda obveza i radnog odnosa, pa stoga ni kao razlog za izvanredni otkaz te da nije iznosila podatke koji su označeni kao poslovna tajna.</p>
<p> U tužbi traži da joj Ina omogući povratak na posao i isplati plaću od dana prestanka radnog odnosa do dana povratka na rad s pripadajućom zateznom kamatom te da joj nadoknadi parnične troškove.</p>
<p> Vesna Balenović u svibnju je prošle godine podnijela kaznenu prijavu protiv predsjednika Nadzornog i Upravnog odbora Ine Slavka Linića i Tomislava Dragičevića i još petorice rukovodećih ljudi. Smatra ih odgovornima za prikrivanje kriminala u tom poduzeću, za gospodarske zlouporabe i donošenje štetnih odluka.</p>
<p> Na iduću raspravu, zakazanu za 15. travnja, ponovo će se pozvati svjedoci koji ovaj put nisu došli.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Korade traži ispravak navoda u Globusu</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Pokušaj mirenja u sudskom sporu u kojem je umirovljeni general pukovnik Ivan Korade tužio bivšu glavnu urednicu Globusa i novinara tog tjednika Željka Peratovića nije uspio u četvrtak pred sudskim vijećem kojim je predsjedala sutkinja Marita Perčin Ferber, zbog čega je rasprava odgođena za svibanj. </p>
<p>Privatnu je tužbu Korade podigao zbog teksta objavljenoga 3. srpnja 1998. godine u Globusu pod naslovom: »Inženjerija VII. gardijske brigade gradi pokraj Sutinskih Toplica za generala Koradu vikendicu i ribnjak dug 300 metara« Uz taj je tekst na naslovnici Globusa objavljena i velika fotografija tužitelja Koradea i navod o gradnji vikendice. Naime, Korade je zatražio da tuženi izjave kako je objavljena štetna informacija neistinita te da se u Globusu objavi ispravak. No novinari su pristali samo na ispriku »da im je žao ako su ga uvrijedili«.</p>
<p> M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Marihuana nabavljena na »neutvrđen način«</p>
<p>ZLATAR, 28. ožujka</p>
<p> – Davor Šumiga (30), Željko Draganić (31) i Milan Vrhovski, kojima se sudi za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, a koji su uhićeni 31. listopada prošle godine u Žutnici sa 15,88 kg marihuane, i dalje ostaju u pritvoru prema odluci vijeća Županijskog suda iako su branitelji sve trojice tražili da se puste na slobodu.</p>
<p>U četvrtak je dovršen dokazni postupak, pa kako nije bilo novih dokaznih prijedloga, županijski je državni odvjetnik Vladimir Terešak promijenio činjenični opis kaznenog djela, prema kojemu je Milan Vrhovski na neutvrđen način nabavio 15,88 kg marihuane pakirane u 32 paketa, koje je Davor Šumiga prevezao kombijem 31. listopada prošle godine na parkiralište u Žutnici. </p>
<p>Za to ga je vrijeme Milan Vrhovski slijedio u osobnom vozilu, a na parkiralište su prema prethodnom dogovoru došli kako bi se našli sa Željkom Draganićem radi dalje prodaje droge, ali su ih spriječili policijski djelatnici koji su ih tamo čekali. </p>
<p>Zbog nekih dvojbi nakon obavljenog očevida na samom parkiralištu optuženici su ponovo saslušani. </p>
<p>Suđenje će se nastaviti završnim riječima optužbe i obrane.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kuhinjski nož i maska rekvizit za pljačku Lutrije</p>
<p>OSIJEK, 28. ožujka</p>
<p> - Zbog kaznenih djela razbojništva i pokušaja provale, Zoran Filipović (32) iz Zagreba nepravomoćnom je presudom osječkoga Županijskog suda proglašen krivim te mu je određena kazna zatvora od tri godine i četiri mjeseca. Drugooptuženi Dražen Hranić (33) iz Čepina koji se, osim za pomaganje u ovim kaznenim djelima, teretio i za zlouporabu opojnih droga, »zaradio« je osmomjesečnu zatvorsku kaznu. </p>
<p>Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila je Filipovića da je 18. prosinca oko 18,50 sati, naoružan kuhinjskim nožem i maskiran, ušao u poslovnicu Hrvatske lutrije u osječkom naselju Sjenjak.</p>
<p> Nakon što je djelatnici Veri Čubri zaprijetio riječima: »Daj novac ili ću te priklati«, ona mu je predala 600 kuna i telefonske kartice ukupne vrijednosti 4000 kuna. Hranić se tereti za pomaganje u ovom kaznenom djelu jer je Filipoviću dao kuhinjski nož kojim je ovaj počinio pljačku. Nadalje, Filipovića se teretilo i da je 25. prosinca oko 0,15 sati, zajedno s Hranićem, pokušao provaliti u kiosk »Tiska« u Strossmayerovoj ulici u Osijeku. Međutim, u tome ih je »omeo« dolazak policije, a obojica su tada privedena. Prilikom kriminalističke obrade, temeljem sudskog naloga izvršena je pretraga stana Dražena Hranića gdje je pronađeno 1,53 grama marihuane, pa je njega optužnica teretila i za zlouporabu opojnih droga. Odlukom sudskoga vijeća, prvooptuženom je Filipoviću pritvor produljen, a Hranić je pušten na slobodu do potvrde presude.</p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zakon o hrani: Proizvođači ne smiju varati potrošače </p>
<p>Veći nadzor hrane iz uvoza / Prekinut će se praksa da se pod nazivom sirovine uvoze gotovi proizvodi koji na tržište dospijevaju prepakirani u domaću ambalažu / Ako se dopusti uvoz genetički modificiranih proizvoda, oni bi morali biti posebno označeni / Prerađivači imaju tzv. izvozne brojeve za najprestižnija tržišta / Kako je pitanje sigurnosti prehrane riješeno u EU i SAD-u? </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Hrvatska bi uskoro trebala dobiti prvi zakon o hrani. Sad imamo više od 30 propisa preuzetih iz bivše države koji ne samo da ne udovoljavaju zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije, odnosno Europske unije, nego su i tehnološki zastarjeli. Osim toga, na globalnom tržištu u posljednjih nekoliko godina pojavilo se više proizvoda kojii u sebi imaju i genetički modificirane organizme (GMO).</p>
<p>Koordinator radne skupne Ministarstva poljoprivrede i šumarstva dr. Srđan Divjak kaže kako je cilj zakona o hrani zaštita potrošača od nekvalitetnih proizvoda koji se pojavljuju između farme i stola. Dodao je da proizvođač prehrambenih proizvoda ne smije potrošače dovoditi u zabludu nego ih robnom deklaracijom mora izvijestiti o svemu bitnom što proizvod sadrži. </p>
<p>Naime, deklaracija na robi mora biti vidljivo istaknuta i obavezno napisana i na hrvatskom jeziku. Njome je zabranjeno tvrditi da proizvod ima neka svojstva koja nema, primjerice, ljekovita svojstva. Takvo što smatrat će se lažnim informiranjem u cilju ostvarivanja nezaslužene dobiti. </p>
<p>Radi zaštite kvalitete domaćih proizvoda, stoji u Nacrtu prijedloga zakona o hrani, predviđen je monitoring zdravstvene ispravnosti namirnica. Dr. Divjak kaže kako bez monitoringa nema tzv. sigurnosti hrane. Obveza proizvođača hrane je pak da osigura kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode. </p>
<p>Zakon će, između ostalog, definirati što je to sirovina, a što gotov proizvod. Tako bi se prekinula dosadašnja praksa da se pod nazivom sirovine uvoze gotovi proizvodi koji na hrvatsko tržište dospijevaju prepakirani u domaću ambalažu. Samo prepakiranje, pak, ne može se smatrati proizvodnjom.</p>
<p>Brojni uvoznici hrane (uvozne kvote nedavno je tražilo 550 tvrtki za čak 9500 proizvoda) ubuduće će morati pružiti više podataka o proizvodu koji uvoze. Primjerice, morat će navesti zemlju podrijetla proizvoda, odnosno sirovine od koje su izrađeni. Osim specifikacije proizvoda, zakon o hrani predviđa i zapisnik o proizvodu. Time bi se, primjerice, riješilo korištenje aditiva, koji mogu biti šteti za malu djecu, starije osobne, bolesne i dr., u prehrambenim proizvodima, a ujedno bi se olakšala njihova kontrola. </p>
<p>Na trovanje hranom nije imuna ni jedna zemlja u svijetu. Kod nas je, primjerice, trovanje salmonelom iz mesa, peradi, mlijeka, jaja i proizvoda od jaja učestala pojava. Dr. Divjak ističe da je salmonela sveprisutna bakterija – trovanje uzrokuje neka od 2200 različitih salmonela, bakterija koja inficiraju probavni sustav. </p>
<p>Prerađivačka industrija se nada kako se bi ovim zakonom mogli postaviti takvi standardi koji bi čuvali specifičnosti domaćih proizvoda i izvornu kvalitetu. Gavrilović, PIK Vrbovec, Podravka, Danica, Zdenka imaju tzv. izvozne brojeve za najprestižnija svjetska tržišta (EU i SAD). No, Zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla zaštićena su samo četiri hrvatska proizvoda. To su paški sir, slavonski kulen, rijetka vina i stara šljivovica. U zemljama EU zaštićeno je oko tisuću proizvoda iz svih zemalja. </p>
<p>Pitanje o kojem se u svijetu najviše raspravlja, označavanje proizvoda u kojima su korišteni genetski modificirani sastojci, dijelom bi se riješilo novim zakonom. Naime, u slučaju da se dopusti uvoz genetički modificiranih proizvoda, oni bi morali biti posebno označeni. To bi potrošačima ostavilo mogućnost izbora, jer samo šest europskih zemalja (među njima je i Hrvatska) zasad ne dopušta uvoz GM proizvoda. </p>
<p> S druge strane, zakon o hrani propisat će i označavanje tzv. zdrave hrane. Sada se, naime, takva hrana u našim trgovinama označava na više načina: »ekološka«, »prirodna, »integralna«, »sa sela« i sl. No, u skladu s europskim propisima, ona mora imati jedinstven nacionalni ekološki znak ili oznaku za biološku proizvodnju.</p>
<p>Europska unija, nakon dvije godine priprema, nedavno je dobila krovni Zakon o hrani. Uz to, predviđeno je osnivanje uprave za hranu koja će imati na raspolaganju niz stručnih timova i laboratorija što brinuti o sigurnosti hrane.</p>
<p>Sve to već postoji u SAD-u, koji ima Agenciju za hranu i lijekove (FDA). Kad proizvođači hrane u SAD-u žele na tržište plasirati novi proizvod, moraju tri mjeseca prije toga dokazati da njihovi proizvodi nisu štetni. </p>
<p>I kod nas postoji inicijativa za osnivanje nacionalnog vijeća za hranu i Vladina ureda za hranu. Dr. Divjak drži da za to nema potrebe. Zakon o hrani, kaže on, obuhvatit će i zakon o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i predmeta od opće uporabe te će se njime valjano zaštititi zdravlje ljudi.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rusi se iz Hrvatske vraćaju punih novčanika</p>
<p>MOSKVA, 28. ožujka</p>
<p> – Možda Rusi i ne dolaze u Hrvatsku zbog ludog provoda već zbog mora i sunca kako tvrdi Mladen Falkoni, direktor moskovskog predstavništva HTZ-a, ali je činjenica da se iz nje vraćaju punih novčanika. Informacija koja je porazna za svaku turističku državu temelji se, na više strana, na provjerenom podatku da prosječan ruski putnik kod nas nema gdje potrošiti novce. </p>
<p>»Rusi koji putuju po svijetu, odnosno koji dolaze u Hrvatsku, imaju dosta novca ali ga na Jadranu nemaju gdje potrošiti. U Rusiju se vraćaju punih novčanika. To redovito čujem od ovdašnjih ljudi koji se vrate sa ljetovanja iz neke jadranske destinacije«, ističe Sanja Bolković, turistička radnica s dugogodišnjim stažom u Moskvi, informatorica na hrvatskom, dobro posjećenom, štandu. Dodaje da Rusi u globalu nisu nezadovoljni odmorom u Hrvatskoj, pa ga čak i preporučuju prijateljima i poznanicima, ali da Hrvatima zamjeraju na skromnoj izvanpansionskoj ponudi. </p>
<p>S druge strane, većinu onoga što im se ponudi oni i kupe – svaki Rus u Hrvatskoj ode na minimalno dva izleta, često iznajmljuju rent a car, vole kvalitetne restorane... Međutim, smatraju da ih se namjerno ignorira jer se na recepcijama jadranskih hotela ne govori njihov jezik. </p>
<p>Na istu se destinaciju rijetko vraćaju dva puta za redom, no to se objašnjava dugogodišnjom zatvorenošću granica što se sada kompenzira čestim putovanjima u različite države. </p>
<p>Od prošlogodišnjih 45.000 ruskih turista u Hrvatskoj trećina ih je bila u Istri, trećina u Dubrovniku, a trećina u ostatku države. Prvi ovosezonski charteri prema našoj zemlji kreću krajem travnja, a novost je da će se više nego dosad koristiti splitska zračna luka što znači da nakon Istre i Dubrovnika na red dolaze i srednjedalmatinske destinacije. </p>
<p>Nekoliko je problema zbog kojih sa ruskog tržišta ostvarujemo mizerne brojke. Uz spomenuti manjak kvalitetnih sadržaja, činjenica je da je Hrvatska ovdje nedovoljno poznata. Osim glavnog grada Moskve druge regije ovog ogromnog tržišta praktički nemaju značajniji turistički promet prema našoj državi. Nadalje, Rusi u pravilu kasno bukiraju a najčešće putuju u lipnju, srpnju i kolovozu kada su hrvatski hoteli već ionako dobro popunjeni. S druge strane, uglavnom ne znaju da kod nas postoji, sada već sasvim solidna, ponuda kreveta u privatnom smještaju. </p>
<p>Prema podacima Svjetske turističke organizacije Rusi su na trinaestom mjestu po turističkoj potrošnji. Među deset hit-destinacija šest im je europskih – Poljska, Njemačka, Finska, Turska, Španjolska i Italija.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Andersen: Šest tisuća otkaza i ostavka direktora</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Suočena s bijegom klijenata, uprava računovodstvene kompanije Arthur Andersen, nekadašnjeg Enronova revizora, u SAD-u će podijeliti najmanje 6000 otkaza, odnosno otpustit će oko 20 posto zaposlenih, objavio je Financial Times, a službena odluka očekuje se sljedećeg tjedna. Tvrtka u SAD-u zapošljava 28.000 ljudi, od 85.000 u čitavom svijetu, a veliki je broj zaposlenika prosvjedima izražavao potporu upravi zahtijevajući da se odbaci optužnica zbog ometanja pravde podignuta protiv Andersena. </p>
<p>Želeći »pomoći zaposlenima«, izvršni direktor kompanije Joseph Bernardino podnio je ostavku u utorak kasno navečer ne bi li tako pomogao preživljavanju kompanije. Međutim, analitičari i odvjetnici kažu da je Bernardino to trebao učiniti mnogo ranije, iako je malo vjerojatno da bi to spriječilo podizanje optužnice.</p>
<p>Andersen je potpisao valjanost svih »dotjeranih« izvještaja Enrona, svog bivšeg klijenta, a nakon kolapsa nekadašnjeg energetskog diva započelo je masovno uništavanje velikog broja dokumenata vezanih za revizije u Enronu, i to ne samo u Houstonu, nego i Portlandu, Londonu i New Yorku. Prema tvrdnjama Andersenove uprave, uništavanje dokumenata naredio je David Duncan, voditelj tima zaduženog za reviziju u Enronu, koji je zbog toga otpušten.</p>
<p>Međutim, američko ministarstvo pravosuđa pokrenulo je sudski postupak protiv čitave tvrtke zbog ometanja pravde jer je naredba za uništavanje dokumenata, prema tvrdnjama javnih tužitelja, stigla iz uprave. Iako promatrači kažu da je to vjerojatno način vršenja pritiska na upravu Andersena da iznese dokaze o krivičnim djelima u Enronu, suđenje nije ništa manje ozbiljno za revizorsku tvrtku.</p>
<p>Arthur Andersen, jedna od »pet velikih« svjetskih revizorskih tvrtki – iako vjerojatno ne još zadugo, svakim je danom u sve težoj situaciji. Srušeni ugled otjerao je cijeli niz velikih Andersenovih klijenata, a stotine zaposlenika tvrtke već traže novi posao svjesni da bi se vrlo lako mogli naći na ulici. Ime Arthura Andersena uskoro bi moglo potpuno nestati – uprava kompanije postigla je dogovor s KPMG-om o udruživanju svih podružnica dviju tvrtki izvan SAD-a. No kako su Andersenove podružnice samostalne, neke pregovaraju i s drugim rivalima. U regiji srednje i istočne Europe dvije podružnice KPMG-a i Andersena već su potvrdile udruživanje, dok primjerice Andersen Australia pregovara o udruživanju s rivalom Ernst & Youngom. </p>
<p>Bernardino je poslije tri desetljeća u Andersenu na mjesto izvršnog direktora stupio početkom prošle godine, nakon nekoliko računovodstvenih skandala zbog odobravanja netočnih financijskih izvještaja kompanija Waste Management i Sunbeam. Nagodba s dioničarima Waste Managementa stajala je Andersena 220 milijuna USD, dok je dioničarima Sunbeama isplatio 110 milijuna te još 7 milijuna globe Komisiji za vrijednosne papire.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mora li hrvatski bankar govoriti hrvatski</p>
<p>Je li stav Vlade da se svaki novi gospodarski propis mora donijeti u skladu sa standardima EU ono zrnce optimizma koje u kaosu ovdašnjih normi može ohrabriti domaće i strane poduzetnike na hrvatskom tržištu?</p>
<p>U analizi koju je pripremio za znanstveni skup nedavno održan na Pravnom fakultetu u Zagrebu posvećen vladavini prava u hrvatskim uvjetima, dr. Jakša Barbić je zaključni dio posvetio uređenju istoga pravnog instituta s više zakona.</p>
<p>Pritom ističe koncesije kao najvažniji primjer. Temeljni propis za to trebao bi biti Zakon o koncesijama. Dr. Barbić ga ocjenjuje kao neprecizan propis koji otvara dosta dvojbi. Ne zna se tko Vladi RH daje prijedlog za donošenje odluke o koncesiji, tko sklapa ugovor o koncesiji kao koncedent, tko obavlja stručne poslove u pripremi odluke. Na kraju, nejasno je u prihod čijeg proračuna se broji naknada za koncesiju. </p>
<p>Kratki zakon s mnogim manama</p>
<p>S obzirom na to da je riječ o kratkom zakonu s tolikim manama, bilo je jasno da će se koncesije morati urediti i drugim zakonima.</p>
<p>Koncesiju uređuju Pomorski zakonik, Zakon o morskim lukama, Zakon o lukama unutarnjih voda, Zakon o rudarstvu, Zakon o javnim cestama, Zakon o telekomunikacijama, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o lovu, o slobodnim zonama i Zakon o igrama na sreću. </p>
<p>Ako je koncesija u svojim specifičnostima po pojedinim područjima detaljnije uređen institut, čemu onda temeljni propis? Prijedlog je da se čitavo području uredi posebnim zakonom u dva dijela. U prvome bi se propisali opći uvjeti davanja koncesije, a u posebnom dijelu bile bi navedene i regulirane specifičnosti za svako pojedino područje.</p>
<p>Međutim, hrvatsko zakonodavstvo ima i primjera nepotrebnih rješenja u propisima, iz kojih se ne nazire razuman cilj što se njima htio postići. </p>
<p>Zašto, na primjer, Zakon o trgovačkim društvima propisuje da trgovačko društvo može obavljati svaku dopuštenu djelatnost, ako Zakon o sudskom registru propisuje da će upis djelatnosti obaviti po normama o klasifikaciji djelatnosti, zanemarujući odredbu temeljnog propisa.</p>
<p>Zakon o poticanju ulaganja koji nije – poticajan</p>
<p>Klasifikacija djelatnosti propisana je Zakonom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, klasifikaciju utvrđuje Vlada RH, a riječ je o statističkom normativu i ne smije se koristiti kao osnova za određivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba.</p>
<p>Drugi primjer tiče se Zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Prije upisa mirovinskog društva u sudski registar osnivači moraju od Agencije za nadzor tih fondova i osiguranje dobiti autorizaciju za osnivanje društva. Sporna točka te autorizacije je zahtjev za podnošenjem dokaza o VSS za članove uprave i nadzornog odbora. Zašto autorizacija traži VSS, a zakon o tim fondovima to ne traži?</p>
<p>Sličan upitnik mogao bi se staviti nad zahtjev iz Zakona o bankama po kojem član uprave banke mora znati hrvatski jezik.</p>
<p>Definicijom Zakona o zapošljavanju stranaca istaknuta je potreba da svaki stranac prije zasnivanja radnog odnosa ili početka rada u Hrvatskoj mora imati radnu dozvolu. Širina tog zahtjeva zahvaća i strance koji su članovi javnog trgovačkog društva, komplementar u komanditnom društvu, član uprave dioničkog društva...</p>
<p>Da bi takvi stranci mogli raditi, moraju proći dvije birokratske torture: ishođivanje poslovne vize, pa tek potom podnošenje zahtjeva za izdavanje radne dozvole.</p>
<p>Što na kraju reći o Zakonu o poticanju ulaganja koji nije – poticajan. Uvjeti koje valja zadovoljiti da bi se ostvarilo pravo na poticaje su takvi da odbijaju ulagače. Najniži iznos poticaja, na primjer, po spomenutom zakonu je četiri milijuna. Zakon o porezu na dobit propisuje porezni poticaj tek kod najnižeg ulaganja od deset milijuna kuna. Ako se želi ostvariti potpuno oslobađanje od poreza na rok od deset godina, visina poticaja mora biti minimalno 60 milijuna kuna, plus 75 stalno zaposlenih u tom razdoblju.</p>
<p> Pogreška je očito u shvaćanju da su poticaji samo velik uloženi novac, makar bi stvarni učinak (i veći dotok ukupnog novca) bio daleko veći stimulacijom malih ulaganja.</p>
<p>Niz slabosti u tzv. gospodarskom zakonodavstvu navedenim primjerima nije zaključen. No, vidljivo je s koliko se nevolja privrednici, mali i veliki podjednako, moraju susresti i riješiti ih ne bi li se u sve žešćoj tržišnoj utakmici stigli baviti i svojim osnovnim poslom.</p>
<p> Samo malo optimizma unosi u cijelu stvar stav Vlade po kojem se za svaki novi gospodarski propis traži njegova usklađenost s normama Europske unije.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Proizvodnja se nije oporavila od 1995. godine </p>
<p>Kemijska industrija stvarala je još 1995. godine 11,3 posto bruto dodane vrijednosti, da bi u novije doba pala na 8,16 posto</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Kao i mnoge druge industrijske grane, ni kemijska industrija Hrvatske, koja zapošljava 14.300 radnika, nije mogla izbjeći nedaće koje je donijela opća gospodarska depresija. Najbolje se to vidi na proizvodnji. Ona je prošle godine dosegla indeks od 93,4 posto, čime je zaostala za razinom proizvodnje iz 2000. godine. Kemijska se industrija nije oporavila još od 1995. godine, jer nije dosegla veličinu proizvodnje koju je imala te godine. </p>
<p>U raznorodnoj strukturi kemijske industrije, koja ima sve od farmaceutike do proizvodnje sredstava za pranje, najviše je na pad proizvodnje utjecala Petrokemija iz Kutine. Zbog teškoća s plinom, ta je tvornica toliko smanjila proizvodnju mineralnih gnojiva, dušičnih spojeva i drugih proizvoda da se to odrazio na cijelu kemijsku industriju. </p>
<p>To je jedna strana medalje, a druga, nešto ozbiljnija, jest u tome što se, još od 1995., smanjuje udio kemijske industrije u stvaranju bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. Dok je 1995. kemijska industrija stvarala 11,3 posto bruto dodane vrijednosti, već 2001. godine, njezin udjel pao je na 8,16 posto. Pitanje je kad će se trend preokrenuti i sustići razinu proizvodnje iz 1995. </p>
<p>Kako kaže tajnik Udruženja kemijske industrije i prerađivača plastike i gume Hrvatske gospodarske komore Nikola Čabrajec, proizvodnji se, u njezinom poniranju, pridružio i lanjski izvoz, dok je uvoz porastao. Rezultat je deficit kemijske industrije u razmjeni sa svijetom, što je posljedica višegodišnjeg rasta uvoza. Prošle godine on je iznosio 987,43 milijuna američkih dolara, dok je izvoz došao do svote od 471,1 milijun USD. Kemijska industrija tako je podijelila sudbinu s mnogim dugim gospodarskim djelatnostima, koje je pogodila slična sudbina. </p>
<p>Najveći izvoznici kemijske industrije bili su tradicionalno Petrokemija iz Kutine, Pliva, Dioki... ali su oni istodobno bili i značajni uvoznici. Uvoz je povećan i zbog toga što Hrvatska ima malo, ili nema nimalo, baznih materijala za reprodukciju, što je čini uvozno ovisnom o stranim sirovinama. Također, uvoz je porastao i zato što se uvezlo mnogo robe za široku potrošnju (deterdženti, boje i lakovi, kozmetika...), dok je istodobno pao izvoz polimera, petrokemijskih proizvoda, gnojiva, farmaceutskih sirovina itd. </p>
<p>Kemijsku industriju nije mimoišao ni val stranih ulaganja. Tako je od 1993. do 2000. godine ukupno u kemijsku industriju uloženo 792,9 milijuna dolara, od čega u farmaceutsku najviše – 732,28 milijuna USD. Jedno od većih ulaganja bilo je i ono u proizvodnju industrijskih plinova (48,8 milijuna USD), njemačke tvrtke Meser koja je izgradila nova postrojenja u Zaprešiću, a pogone ima u Kutini i Pakracu. Meser se sprema i na daljnja ulaganja. </p>
<p>Naposljetku, kakva može biti sudbina kemičara u 2002. godini? Nikola Čabrajec kaže da nije dobro ocjenjivati kemijsku industriju u cijelosti, već njezine sektore od kojih svaki ima specifične uvjete za rast proizvodnje. </p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Platni promet preko banaka ipak kreće početkom travnja</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Obavljanje domaćeg platnog prometa preko banaka, u skladu s novim Zakonom o platnom prometu, počinje u u utorak 2. travnja, a zatvaranje svih računa u Financijskoj agenciji (FINA), pravnom sljedniku Zavoda za platni promet, koje je trebalo obaviti zaključno s 29. ožujkom, prolongira se do 22. travnja, izjavio je u četvrtak viceguverner Hrvatske narodne banke Čedo Maletić.</p>
<p>Prema podacima HNB-a, otvoreno je ukupno 90.000 računa, što je oko 40 posto ukupnoga broja računa koji su bili otvoreni u ranijem ZAP-u, ali gotovo očekivan broj jer je poznato da je velik broj računa bio neaktivan. Istodobno, račune u bankama ima otvoreno i 86.000 obrtnika, kaže Maletić.</p>
<p> Sredinom veljače račune za vođenje platnog prometa otvorilo je u bankama nešto više od 5000 pravnih osoba, što je bilo tek oko 2,6 posto računa pravnih osoba koji se vode u FINA-i. Proizlazi da je, u skladu s očekivanjima, gotovo 80.000 računa poduzeća u hrvatskim bankama otvoreno tijekom ožujka, osobito krajem mjeseca.</p>
<p>Zakonski rok za otvaranje računa poduzeća u bankama istekao je 15. ožujka, a svima onima koji to dotad nisu učinili FINA će, ako to već nije, sredstva prebaciti na račun u onoj banci u čijem depozitu se vodio njihov žiroračun. </p>
<p>Više je puta upozoravano da se time pojavljuje objektivna opasnost da poslovni subjekti koji na vrijeme ne otvore račun u banci neće moći raspolagati svojim sredstvima, odnosno da njihova poduzeća neće moći obavljati platni promet.</p>
<p>Tako se događa da se poduzetnicima koji tvrde da su na vrijeme otvorili račun stanje računa ne vidi i piše nula, a neki uopće ne mogu locirati račune na kojima se nalaze njihova sredstva. </p>
<p>Stoga je odlučeno da se zatvaranje računa u FINA-i produži do 22. travnja, kako bi se u iduća četiri tjedna taj posao mogao obaviti bez pratećih problema. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Poljski telekom kažnjen sa 350 milijuna zlota</p>
<p>VARŠAVA, 28. ožujka </p>
<p> – Monopolističko ponašanje skupo će stajati poljskog nacionalnog operatera Telekomunikacja Polska, kojeg je državni Ured za regulaciju telekomunikacijskog tržišta (URT) odlučio kazniti za poljske uvjete divovskom kaznom od 350 milijuna zlota (700 milijuna kuna). Kazna je odgovor na pokušaje Telekomunikacje da oteža i uspori ulazak na tržište novonastalih privatnih telekoma, koji u Poljskoj od prošle godine imaju pravo pružati usluge lokalnog i međugradskog telefonskog prometa.</p>
<p>Iako je Telekomunikacja Polska (TPSA) još uvijek u većinskom vlasništvu države (konzorcij France Telecoma i poljskog Kulczyk Holdinga koji je u posjedu 47,5 posto dionica trebao bi preuzeti kontrolni paket do kraja ove godine), Ured za regulaciju telekomunikacijskog tržišta pokazao je da više ne želi tolerirati ponašanje TPSA-e, koja radi sve kako bi oslabila konkurente i zadržala dominantnu poziciju u nacionalnom telekomunikacijskom prometu.</p>
<p>Problemi novih operatera fiksne telefonije počeli su još lanjskog ljeta, kad je država podijelila prve koncesije za međugradski promet. Donedavni monopolist najprije je otezao s dogovorom o pružanju konkurentnim telekomima usluge ispisa poziva za njihove klijente te ih tako natjerao da sami investiraju u skupe sustave. Na prave je poteškoće konkurencija naišla kad je počela s pružanjem usluga, jer ih je TPSA u sporom tempu spajala na svoje telekomunikacijske čvorove.</p>
<p>Kontrola koju je proveo državni URT pokazala je tako da je propusnost čvorova kojima je mreža TPSA-e povezana s mrežom NOM-a, najvećeg od novih telekoma, dvaput manja od propisane u odluci ministarstva veza, zbog čega su klijenti NOM-a često imali velikih problema s međugradskim pozivima. Kako je procijenio URT, samo je NOM zbog toga pretrpio štetu od 150 milijuna zlota.</p>
<p>Kazna od 350 milijuna zlota izuzetno je velika za poljske prilike i predstavlja oko 2,25 posto ukupnog godišnjeg prometa Telekomunikacje Polska</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Allianz i Zagrebačka banka osnovali dobrovoljno mirovinsko društvo</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Allianz osiguravajuće društvo i Zagrebačka banka priopćili su danas da su Agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja predali zahtjev za autorizacijom Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.</p>
<p> Društvo će nositi naziv Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a temeljni kapital iznosit će 15 milijuna kuna.</p>
<p> U vlasničkoj strukturi dobrovoljnog mirovinskog društva njemački Allianz sudjelovat će s 51 posto, a Zagrebačka banka s 49 posto.</p>
<p> Sustav trećeg stupa mirovinskog osiguranja omogućava članovima da sami odaberu iznos koji će izdvajati za mirovinu, oblik mirovine za koju će štedjeti, te početak i trajanje isplate mirovine.</p>
<p> Zakonskom su regulativom određena i poticajna sredstva iz državnog proračuna (25 posto godišnje na uplaćena sredstva, a maksimalna svota iznosi 1.250 kuna godišnje).</p>
<p> Prednost je trećeg stupa što u njemu mogu sudjelovati svi punoljetni građani Hrvatske bez obzira jesu li zaposleni ili ne, a među njima i oni s više od 50 godina koji ne mogu ući u drugi stup mirovinskog osiguranja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Metro povećao dobit u 2001. širenjem u Aziji</p>
<p>DÜSSELDORF, 28. ožujka</p>
<p> – Najveći njemački maloprodajni lanac Metro AG lani je zabilježio 6,3-postotno povećanje neto dobiti, na 449 milijuna eura, što je u prvom redu posljedica proširenja poslovanja na međunarodnom planu. Proširenje poslovnog carstva tog trgovinskog lanca, osobito u Aziji, pomoglo je nadoknaditi slabe rezultate poslovanja na domaćem tržištu, a direktor tvrtke Hans-Joachim Koerber predviđa 6-postotno povećanje prodaje ove godine.</p>
<p>Od ukupnog prošlogodišnjeg prometa, 55 posto ostvareno je na međunarodnom planu. Tvrtka je objavila povećanje ukupne dobiti prije oporezivanja i kamata u prošloj godini od 10,3 posto, na 1,13 milijardi eura. Najavljen je nastavak planiranog proširenja u 2002., a Koerber je potvrdio i otvaranje novih 7000 radnih mjesta diljem svijeta. Taj će maloprodajni div krajem ovoga tjedna otvoriti prvu podružnicu u Vijetnamu, a do kraja godine najavljeno je proširenje i na Japan i Indiju, dok je Kina već ključno tržište njegovog međunarodnog poslovanja. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Blokiran Markov trg, četvoricu prosvjednika odvela policija jer su spavali u automobilima </p>
<p>Nije mi bilo dobro, a hitna nije mogla doći na vrijeme jer su svi prilazi bili blokirani, rekao je Željko Peršo koji boluje od šećerne bolesti / U četvrtak oko podne mjere su smanjene/ Policija odbacila insinuacije da su poduzete mjere bile usmjerene protiv prosvjednika / Nikoga nismo napadali ni provocirali, istaknuo predstavnik otpuštenih policajaca Filip Lacić </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Oko tri sata u četvrtak, postrojbe specijalne policije blokirale su sve prilaze Markovu trgu i zgradi Vlade ispred koje već deveti dan prosvjeduje skupina otpuštenih policajaca. Uz zaštitne ograde na Markovu trgu raspoređeno je stotinjak specijalaca koji su u ograđeni prostor propuštali tek osobe iz državne vlasti i novinare. Prosvjednici su pozvali Vladu da zahtijeva od MUP-a uklanjanje zaštitnih ograda. </p>
<p> Kako je u priopćenju objasnio načelnik Policijske uprave zagrebačke Ivan Babić, policija je tijekom noći na četvrtak raspolagala informacijama na temelju kojih je procijenjeno da sigurnost na Trgu sv. Marka može biti ozbiljno ugrožena. Te informacije nisu morale biti u izravnoj vezi s prosvjedom i prosvjednicima. Stoga su pojačane sigurnosne mjere kako bi se zajamčila i sigurnost prosvjednika, stoji u u policijskom priopćenju. </p>
<p>Čim su, prema prosudbama, prestali uvjeti za takve mjere, one su svedene na redovne kao što su bile posljednjih dana otkad traju prosvjedi. To ne znači da mjere neće biti opet pojačane bude li potrebno. </p>
<p>Ujedno, »policija odbacuje sve insinuacije da su poduzete mjere bile usmjerene protiv prosvjednika«, zaključuje se u priopćenju. </p>
<p>Noćas se dogodio strašan obrat. Obaviješteni smo da su, uz intervenciju specijalaca, četvorica prosvjednika odvedena u Prvu policijsku postaju Centar«, izvijestio je je novinare u četvrtak predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparović. Prosvjednici su uhićeni i predani sucu u za prekršaje jer su spavali u osobnim automobilima u okolnim ulicama u blizini Markova trga, što je odlukom Gradske skupštine o javnom redu i miru - zabranjeno. Kako smo saznali, privedeni su Željko Bašić, Zvonko Jozić, Željko Kanjski i Drago Margeta. </p>
<p>Osim toga, jednom od dvanaestorice otpuštenih policajaca, koji treći dan štrajkaju glađu u crkvi sv. Marka, pozlilo je u noći na četvrtak. »Nisam se osjećao dobro pa su kolege pozvale hitnu. No ona nije mogla doći na vrijeme jer su svi prilazi bili blokirani«, rekao je otpušteni policajac iz Požege Željko Peršo. Kako se saznaje, on boluje od šećerne bolesti, a hitna pomoć ipak ga je oko 11.30 sati prevezla u jednu od zagrebačkih bolnica. </p>
<p>Šeparović pozvao HHO da podrži prosvjed </p>
<p>»Nikoga nismo napadali ni provocirali. Ovdje smo došli mirno prosvjedovati i dostojanstveno tražiti da nas vrate na posao«, istaknuo je predstavnik otpuštenih policajaca Filip Lacić. Izrazio je žaljenje zbog posljednjih postupaka policije i zbog toga što ih nitko od Vladinih dužnosnika ne poziva na razgovor.</p>
<p>Prema Šeparovićevim riječima, postoje dokazi da među prosvjednicima nema kriminalaca, već su to osobe koje su dobro radile policijski posao. Pozvao je HHO da podrži prosvjed na Markovu trgu, jer je »i u ovom slučaju riječ o ugrožavanju temeljnih ljudskih prava«. Čelnik Hrvatskog žrtvoslovnog društva zahtijeva da se što prije utvrdi jesu li pri odabiru ljudi koji moraju otići iz policije doista poštovani kriteriji.</p>
<p>Prosvjed se nastavlja, a otpušteni će policajci najvjerojatnije i desetu noć zaredom provesti pred zgradom Vlade. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hartmann: Haag nema elemenata za promjenu Gotovinine optužnice</p>
<p>HAAG/ ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - »Haaško tužiteljstvo nema elemenata koji bi naveli na promjenu optužnice protiv hrvatskoga generala Ante Gotovine«, kazala je u četvrtak glasnogovornica haaške tužiteljice Florence Hartmann, poručivši da obrana ima mogućnost tijekom sudskog postupka podnijeti oslobađajuće dokaze.</p>
<p>Odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić izjavio je ovaj tjedan da je »etička dužnost glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da preispita optužnicu i povuče je kao neutemeljenu«. Mišetić se pozvao na ranijih 19 slučajeva na Haaškom sudu tijekom mandata prethodne tužiteljice Louise Arbour. </p>
<p>»Ured tužiteljstva za vrijeme mandata Carle del Ponte također je mijenjao optužnice, ovisno o novim dokazima, jer je obveza tužiteljstva da ih uvažava, bez obzira na to vodili oni u proširivanje ili sužavanje i odbacivanje optužnica.</p>
<p>Isto pravilo vrijedi i u Gotovininu slučaju«, rekla je Hartmann. Ocijenila je kako se, u slučaju da se dođe do novih podataka, optužnica može promijeniti »u jednom ili drugom smjeru«. Sada, kad je optužnica podignuta, dodala je Hartmann, prilika za njezino mijenjanje samo je suđenje na kojem obrana ima priliku ponuditi dokaze. </p>
<p>Hartmann je podsjetila na činjenicu da je u haaški pritvor stigao veći broj osoba koje su se dobrovoljno predale jer vjeruju da imaju pravne argumente kojima će pobiti optužnice, pa sada čekaju nastavak postupka na slobodi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Radoš: Hrvatska svakim danom sve bliže NATO-u </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Hrvatski ministar obrane Jozo Radoš razgovarao je u četvrtak u Zagrebu s glavnim zapovjednikom američkih snaga u Europi generalom Carltonom W. Fulfordom, koji je iskazao zadovoljstvo strategijama i zakonima donesenim u Ministarstvu obrane.</p>
<p>»Impresioniran sam koracima koji su poduzeti, vodstvom u Ministarstvu obrane i kvalitetom ljudi, ne samo današnjega kadra, već i onoga koji se gradi za sutrašnjicu«, rekao je Fulford novinarima nakon sastanka. </p>
<p>Radoš je naglasio da je upoznao generala s »temeljnim procesima koji se događaju u Hrvatskoj, kad je riječ o donesenim važnim strategijama i zakonima te planovima za brzim reformama u Ministarstvu obrane«. »To je potvrda našeg određenja i put približavanja prema međunarodnim sigurnosnim integracijama«, dodao je Radoš, izrazivši zadovoljstvo odnosima s američkim snagama i SAD-om.</p>
<p>Radoš je izrazio nadu da će Hrvatska vrlo brzo postati službeni kandidat za NATO. »Hrvatska je svakim danom sve bliže članstvu u NATO-u. S velikom izvjesnošću vrlo skoro poslat će službeni kandidat za NATO«, rekao je. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Šuica:»Zbog ove depresivne slike Hrvatske nemamo pravo na podjele«</p>
<p>Prije dvije godine još smo se mogli pohvaliti da imamo Hrvatski državni sabor (sada Hrvatski sabor), Trg hrvatskih velikana (sada Trg žrtava fašizma), Oltar domovine (sada zapušten, u korovu i na udaru vandala), Županijski dom (sada raspušten), Dan državnosti (sada ukinut), generale u vojarnama (sada u mirovini), generale na slobodi (sada generale pred Haagom)... To je samo dio onoga što zamjeram vlasti, kaže Šuica</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Dubravka Šuica, saborska zastupnica HDZ-a i gradonačelnica Dubrovnika, prije nekoliko je dana ponovo potvrđena za predsjednicu dubrovačkog ogranka stranke. Ona je, naime, s lakoćom dobila jednoglasnu podršku svojih stranačkih kolega.</p>
<p> • Nadmoćno ste pobijedili na izbornoj skupštini HDZ-a u Dubrovniku. Čemu zahvaljujete takvu uvjerljivu pobjedu i povjerenje?</p>
<p>- Moram priznati da je moj ponovni izbor za predsjednicu dubrovačkog HDZ-a bio očekivan budući da su izbori u svim temeljnim organizacijama bili najava ovakvog rezultata. Činjenica je da smo mi u Dubrovniku već 1997. godine bili gubitnici na razini Grada i već smo tada znali da je pred nama veliki posao povratka povjerenja birača. Znali smo da nam samo veliki trud i iskren pristup jamče novu pobjedu. Nije bilo lako ni jednostavno, posebice nakon 3. siječnja, ali mi se u dubrovačkom HDZ-u nismo obeshrabrili. U tom trenutku trebalo je osluhnuti probleme malog čovjeka, njegove potrebe, a to su mogli samo ljudi koji osjećaju što je to teren, što to baza traži i osobe koje su to znale pretočiti u političku misao. To su mogle samo osobe koje su znale staviti opći interes ispred osobnog. Naši su politički suparnici govorili da HDZ više ne stanuje u Gradu, a mi smo htjeli pokazati upravo suprotno i to je na prošlim lokalnim izborima bio naš osnovni cilj, a ne puka čežnja za vlašću.</p>
<p> • Izjavili ste da je koaliranje budućnost HDZ-a i jedini demokratski put. Na koju ste stranku mislili kad je riječ o koaliciji?</p>
<p>- Moram kazati da znam da ima nezadovoljnika i u našim redovima koji postavljaju pitanje je li uopće trebalo ulaziti u ovakvu koaliciju. Međutim, lokalni HDZ je uvjeren da je to dobar potez ne samo zbog lošeg stanja u našem gradu nego i zbog katastrofalnog stanja u državi. Morali smo pokazati da i u HDZ-u ima demokratskih snaga, koje su spremne na koaliciju i uvjerena sam da je koalicija naša budućnost i pravi demokratski put. Možda zvuči pretenciozno, ali očito je iz medijskih napisa da su sve oči uprte u Dubrovnik, a osobno vjerujem da je dubrovački model pilot-projekt za buduće državne izbore i zato ne smijemo pogriješiti ni dopustiti da nas poljuljaju neki nezadovoljnici. Sigurna sam da se u vrhu HDZ-a priželjkuje koalicija sa svim strankama koje imaju sličan program. Pod tim mislim na sve od seljaka i liberala do pravaša i demokršćana.</p>
<p> • Što najviše zamjerate vlasti?</p>
<p>- Na izbornoj skupštini u subotu sam kazala da smo se na skupštini prije dvije godine još mogli pohvaliti da imamo Hrvatski državni sabor (sada Hrvatski sabor), Trg hrvatskih velikana (sada Trg žrtava fašizma), Oltar domovine (sada zapušten, u korovu i na udaru vandala), Županijski dom (sada raspušten), Dan državnosti (sada ukinut), generale u vojarnama (sada u mirovini), generale na slobodi (sada generale pred Haagom)... To je samo dio onoga što zamjeram vlasti.</p>
<p> • Za manje od mjesec dana su izbori u HDZ-u. Za Vas kažu da ste Pašalićev »igrač«, ali oni koji Vas poznaju smatraju da ste politički presamostalna i jaka osoba da bi s Vama netko mogao manipulirati. Što kažete na to?</p>
<p>- Oni koji ne žele dobro HDZ-u rade takve podjele. Spadamo u opciju koja ne razbija, koja ne dijeli, koja se ne lakomi... Mi u Dubrovniku smo opcija, koja jača i pobjeđuje. U trenucima kad Hrvatsku potresa kriza vlasti, katastrofa u gospodarstvu, svakodnevna otpuštanja, posebice iz MUP-a i iz HV-a, smanjenje socijalnih prava, rasprodaja državne imovine i ponovno protjerivanje Hrvata iz BiH, zbog te depresivne slike današnje Hrvatske nemamo pravo na podjele. Sve ovo nas obvezuje na ozbiljan i odgovoran pristup i zato je potrebno inicirati viši stupanj odgovornosti nas kao oporbene političke stranke. Možda sintagma jedinstvo stranke djeluje parolaški, ali upravo jedinstvo stranke je zalog svih budućih uspjeha, što smo mi u Dubrovniku na prošlim izborima demonstrirali.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tko sve (ne) predstavlja mlade u Hrvatskoj</p>
<p>Članovi Studentskog zbora svi su hrvatski studenti, njih oko 100.000; osim zakonske, Zbor uživa i državnu financijsku podršku/ Savez studenata Hrvatske broji 4500 članova i trenutačno se ističe zalaganjem za integraciju hrvatskog visokog školstva u europsko/ Hrvatski savez mladeških udruga za sebe ističe da broji oko 45 nacionalnih mladeških udruga te više od 225.000 članova u Hrvatskoj - i inozemstvu/ Nacionalni savez mladih Hrvatske u žiži je zanimanja kao organizator neslavno propale Svjetske skupštine mladih </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Organizacijski skandal oko Svjetske skupštine mladih na Brijunima podsjetio je da u posljednjih 11 godina nitko nije točno odgovorio na zagonetku: tko zapravo predstavlja mlade u Hrvatskoj? Sudeći prema nekoliko organiziranih skupova i događaja u posljednje vrijeme, čini se da to pravo među sobom dijeli nekoliko (potpuno različitih) udruga, za čije kratice prosječni student nikada nije čuo.</p>
<p>Prema Zakonu o studentskom zboru, krovno predstavničko tijelo 100.000 studenata u Hrvatskoj je Studentski zbor (SZ). Prema istom zakonu, članovi Zbora su svi studenti u Hrvatskoj. Koliko je poznato, posljednjih šest godina, koliko zakon postoji, ni jedan se student protiv takvog prisilnog članstva nije pobunio. Razlog je, najvjerojatnije, u tome što se ni po čemu nije osjetio članom krovne studentske organizacije. Unatoč tome, SZ ima svoju stavku u državnom proračunu i ona iznosi oko sedam milijuna kuna (od toga u Zagrebu ostaje oko 4,5 milijuna kuna). </p>
<p>Članovi Predsjedništva SZ-a zastupaju studente u senatima i njihov glas ravnopravno odlučuje, primjerice, o izboru rektora. Oni, zajedno s dekanima, prorektorima i rektorima, odlučuju o načinu na koji svako pojedino sveučilište diše. Moć je, dakle, velika, ali gdje su rezultati?</p>
<p> Posljednja akcija Zbora – 15.000 potpisa na peticiji »Veliko Ne Vladinim mjerama« – glasno je odjeknula u javnosti. No nakon nje dogodio se muk koji bi mogao potrajati do sljedećih studentskih izbora ili do nove političke trzavice u zemlji. Naime, članovi Predsjedništva SZ-a često su se politički jasno opredjeljivali. Ante Karanušić održao je impozantan govor na skupu podrške za generala Gotovinu, dok se potpis Zrinka Čustonje našao na listi uglednika – protivnika izručenju generala Haaškome sudu. </p>
<p>Činjenica je da se Studentski zbor kao zakonom određeno predstavničko tijelo studenata, osim problemima privatno-političke naravi, posljednjih godina bavio i problemima poput nekvalitetne hrane u studentskim menzama i loših uvjeta stanovanja u studentskim domovima. Pobunili su se čim bi se u medijima pojavila najava o mogućem poskupljenju studentskog menija sa 3,6 na 3,9 kuna, ili prvog skoka cijene studentskog kreveta nakon punih devet godina. Dalje od toga, SZ ni u jednoj svojoj postavi nije došao. </p>
<p>U dubinu studentskih problema nešto je više zaronio Savez studenata Hrvatske (SSH). Ističući kako broj članova nije bitan (Savez okuplja oko 4500 članova), njihov predsjednik Antun Marohnić, upozorava, primjerice, da 90 posto studenata nikada nije čulo za Bolonjsku deklaraciju. I tema nedavno održane međunarodne studentske konferencije – Priznavanje diploma – pokazala je ciljeve Saveza: pomoći u pronalasku puta kojim bi studenti iz Hrvatske ravnopravno ušli u međunarodnu utrku na tržištu rada. Savez je ovom prilikom dobio financijsku potporu Vlade, no novac koji inače dobiva od donatora, nedovoljan je za češće akcije.</p>
<p>Hrvatski savez mladeških udruga (HSMU) voli se prozivati najvećom mladeškom udrugom u Hrvatskoj. Prema podacima njihova predsjednika Julijana Pajka, HSMU u svom sastavu broji oko 45 nacionalnih mladeških udruga (između ostalih Hrvatska akademska zajednica, Mladež HČSP-a, Mladež HDZ-a), te tvrdi da imaju više od 225.000 članova u Hrvatskoj i inozemstvu. (!) Financiraju ih sponzori, donatori, članstvo i – njemačka vlada. </p>
<p>Nevladina udruga sličnog naziva – Nacionalni savez mladih Hrvatske (NSMH) – optužena je od Vlade ovih dana da se pri organiziranju Svjetske skupštine mladih na Brijunima, prozvala krovnom udrugom mladih Hrvatske. »Takva izjava dolazi iz neznanja i samo pokazuje koliko odgovorni u Vladi poznaju situaciju vezanu uz mlade«, ogorčeno je reagirala glavna tajnica NSMH-a Irena Ćurin, optuživši Vladu i njezina nadležna tijela, da potiču sukobe među mladima u Hrvatskoj, ali i potenciraju sukobe između Vlade i mladih. »Rezultat toga je da hrvatska mladež još nije umrežena u svijetu«, upozorava Ćurin.</p>
<p>Ostale studentske organizacije funkcioniraju na razini koordinacija, udruga ili klubova s malo članova i (ni)malo novca. Ono što prosječan student (onaj koji je rođen izvan mjesta studiranja, s prosječnim izdvajanjima za stanarinu od 400 maraka, odnosno onaj koji se svakoga dana hrani u menzi za spomenutih 3,6 kuna) preferira članstvu u savezima ili udrugama, jest članstvo u jednom od tridesetak zavičajnih klubova koliko ih ima samo u Zagrebu. Jer, jedino tamo hrvatska mladež dobiva ono čime se zapravo zadovoljava – dobru zabavu, razmjenu informacija o studiju i najjeftinije piće u gradu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Pojedinci ne smiju uzimati pravdu u svoje ruke«</p>
<p>Crnić u pismu ministrici pravosuđa ističe da je riječ o događaju koji upozorava na sve češća ponašanja kojima se ugrožavaju suci u obavljanju dužnosti te da samo srećom izgred na karlovačkom sudu nije završio s težim posljedicama</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić zatražio je u četvrtak od ministrice pravosuđa Ingrid Antičević Marinović da ispita je li bilo propusta pravosudne policije prilikom incidenta u srijedu kada je predsjedniku karlovačkog Općinskog suda Ante Ujeviću jedna stranka ozbiljno prijetila. Crnić u pismu ministrici pravosuđa ističe da je riječ o događaju koji upozorava na sve češća ponašanja kojima se ugrožavaju suci u obavljanju dužnosti te da samo srećom izgred na karlovačkom sudu nije završio s težim posljedicama.</p>
<p> »Ovaj događaj moramo shvatiti vrlo ozbiljno, jer ukazuje na stvaranje atmosfere u kojoj pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke ili smatraju da su necivilizirani ili izvanpravni postupci nešto što je društveno prihvatljivo. Takvo ponašanje ugrožava sigurnost građana i službenih osoba, ali i pravni poredak u cjelini i njima treba mu se oduprijeti svim sredstvima pravne države«, kaže Crnić u pismu. Crnić poziva ministricu da učini sve kako bi se zaštitile osobe, imovina i objekti pravosudnih tijela te da za konkretan slučaj ispita je li bilo propusta pravosudne policije u obavljanju poslova zaštite.</p>
<p> Crnić poziva suce, sudske službenike i druge pravosudne djelatnike da ne podlegnu takvom nasilnom ponašanju, već da odgovorno, zakonito i učinkovito obavljaju svoje dužnosti i time pridonesu stvaranju ozračja pravne sigurnosti i povjerenja u institucije države. Također ih poziva da odgovarajućom kaznenom politikom štite građane i pravne osobe od svih oblika nasilja i samovolje.</p>
<p> Predsjednik Vrhovnog suda također poziva građane da svojim postupcima pridonesu stvaranju atmosfere tolerancije i poštivanja građanskog reda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Čime se novinar može baviti, a da ne bude gonjen?</p>
<p>Đorđević: U slučaju odšteta za duševnu bol nije riječ o liječenju tegoba, nego o novcu kao terapiji. Kad sud raspravlja o odšteti za duševnu bol, ne mogu se zaobići psihijatri, psiholozi i forenzičari</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić podržava inicijativu da taj sud zauzme načelni stav o pitanju naknade štete za duševne boli, izjavio je glasnogovornik Vijeća za medije HHO-a Geza Stantić na okruglom stolu »Što je to duševna bol«, održanom u četvrtak u Novinarskom domu u Zagrebu.</p>
<p>Moderator Gordan Malić naveo je da se prema podacima Hrvatskog novinarskog društva najviše tužbi za duševnu bol odnosi na razdoblje od 1997. do 1999. godine, dakle na razdoblje kada je HDZ postajao sve nepopularniji. Tužitelji su obično dužnosnici starijii od 50 godina, a među njima su rijetko žene. </p>
<p>Prof. dr. Ivan Padjen kazao je da presude nakladnicima zbog duševne boli nameću pitanje o tome jesu li odštete u stvari kazne. Za povrijeđenu čast i ugled naknada bi trebala biti isključivo moralna zadovoljština. Naknade dosuđene nesrazmjerno su visoke u usporedbi s praksom kontinentalnih sudova, naveo je Padjen. Zapitao se treba li Državno odvjetništvo, kada sud dosudi veliku odštetu za duševnu bol, pokrenuti postupak po službenoj dužnosti budući da iz visine odštete proizlazi da su nanesene moža i trajne posljedice. </p>
<p>Novinar Feral Tribunea Drago Hedl naveo je da osiguravajuća društva traže iscrpnu dokumentaciju kad nekome trebaju isplatiti odštetu, a sudovi »glatko prosuđuju, dovoljna je tek izjava«. No, za Hedla je pitanje čime se novinar može baviti, a da ne bude gonjen s obzirom da se podnose tužbe za duševne boli zbog članaka u kojima se iznose činjenice, a ne komentiraju, ili članaka u kojima se pojave nazivaju pravim imenom.</p>
<p>Psihijatar Veljko Đorđević rekao je da duševna bol ne postoji kao psihijatrijski entitet, a tome bi najbliže bilo tugovanje. U slučaju odšteta za duševnu bol nije riječ o liječenju tegoba, nego o novcu kao terapiji. Kad sud raspravlja o odšteti za duševnu bol, ne mogu se zaobići psihijatri, psiholozi i forenzičari, smatra Đorđević, a zbog nedavnih presuda i dosuđenih odšteta očekuje pojavu velikog broja simulanata. </p>
<p>Odvjetnik Emil Havkić rekao je da bi koncept naknade za duševne boli trebala biti moralna satisfakcija, ali se pretvorio u nemoralnu satisfakciju. </p>
<p>Na okrugli stol je pozvan i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj. Ispričao se zbog nedolaska, a u pismu je naveo da je u koncepciji okrugli stol postavljen jednostrano, odnosno da je na načelnoj razini rekao sve što je potrebno o tom problemu, pa je riječ o nekritičkoj demonstraciji potpore jednoj strani.</p>
<p>Organizatori okruglog stola su HND, HHO i Građanska inicijativa Novi naraštaj.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Odluku SSSH-a socijalni partneri ocjenjuju ishitrenom</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Odluku Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) o istupanju iz sporazuma »Partnerstvo za razvoj« socijalni partneri ocjenjuju ishitrenom i preuranjenom.</p>
<p> Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević izrazio je iznenađenje takvim potezom najveće hrvatske sindikalne središnjice ocijenivši ga ishitrenim.</p>
<p> »Očito je da na sindikalnoj sceni nema dovoljno volje za hrabrije iskorake u procesu rješavanja gospodarskih i socijalnih problema«, izjavio je Hini Ivančević.</p>
<p> Iskustvo drugih zemalja pokazuje da procesi prevladavanja krize traju i po desetak godina, a SSSH je istupio iz socijalnog pakta nakon samo nekoliko mjeseci, ističe Ivančević.</p>
<p> Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović kaže da su u SSSH-u prevladale snage koje se protive socijalnom sporazumu.</p>
<p> No, ta odluka neće ugroziti socijalni dijalog jer je on već uzeo maha, a socijalno partnerstvo ne ovisi samo o središnjicama nego i sindikatima izvan njih, rekao je Begović.</p>
<p> I predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Dalimir Kuba odluku SSSH smatra preuranjenom.</p>
<p> Socijalni partneri trebaju za stolom rješavati probleme, a za napuštanje socijalnog pakta uvijek ima vremena, ustvrdio je Kuba.</p>
<p> Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak ističe pak da Vlada nije ispunila obveze iz socijalnog sporazuma.</p>
<p> Dodao je da će i HUS raskinuti socijalni pakt ako njegovo Predsjedništvo ne prihvati Vladin prijedlog da se do 15. travnja odgodi donošenje aneksa o politici plaća i drugim mjerama. </p>
<p> Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst najavio je da će i njegova središnjica napustiti »Partnerstvo za razvoj« ako Vlada ustraje na predloženim izmjenama Zakona o radu (ZOR).</p>
<p> Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, jedine sindikalne središnjice koja nije potpisala socijalni sporazum, pozdravio je potez SSSH-a dodavši da će sindikati zbog izmjena ZOR-a imati puno zajedničkog posla. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zahtjev za produljenjem kanalizacijskog ispusta nije tehnički opravdan </p>
<p>Biološki i kemijski pročistač do 2006. godine/ Ministarstvo pravosuđa: Gradsko poglavarstvo - legalno izabrano</p>
<p>SPLIT, 28. ožujka</p>
<p> – Grad Split će pred Upravnim vijećem Agencije Eko-Kaštelanski zaljev pokrenuti postupak izmjene važećeg plana realizacije projekta. Zahtjev za produljenjem kanalizacijskog ispusta nije tehnički opravdan. </p>
<p>Zaključeno je to u četvrtak ne sjednici splitskog Gradskog poglavarstva, nakon što su Stobrečani tijekom višetjednih prosvjeda i ometanja izgradnje ispusta, od Grada Split zatražili potporu za svoje zahtjeve. Stobrečani su zahtijevali da se biokemijski pročišćivač otpadnih voda ugradi odmah umjesto mehaničkog te da se ispust s predviđenih 2750 metara produlji na 5500 metara od obale. </p>
<p>Prema izmjenama koje je predvidjelo Poglavarstvo, ubrzala bi se realizacija druge faze gradnje uređaja za počišćavanje tako da bi se gradnja druge faze s biološkim i kemijskim pročišćivanjem izvela u roku tri godine od dana završetka prve faze ispusta u Stobreču. Prva faza bi trebala biti gotova iduće godine, a prema Agencijinom dinamičkom planu, biokemijski pročišćivač trebao je biti ugrađen tek 2010. godine. Poglavarstvo je zaključilo i kako je nužno odmah otkupiti planirano građevinsko zemljište, a potom, po ocjeni rezultata jednogodišnjeg monitoringa funkcioniranja podmorskog ispusta, izraditi izvedbeni projekt biološkog i kemijskog pročišćavanja otpadnih voda te realizirati neposrednu gradnju i opremanje uređaja s puštanjem u pogon. </p>
<p>Prema mišljenju Grada, sva ispitivanja neupitno potvrđuju projektiranu duljinu ispusta kao optimalnu. Zahtjev za ubrzavanjem dinamike, odnosno za raniju ugradnju biokemijskog pročišćivača, osim za ispust u Stobreču odnosi se i na ispuste u Kaštelima i Čiovu, koji su također u sklopu projekta Eko - Kaštelanski zaljev, istaknuo je član Poglavarstva Ivan Pulić. </p>
<p>Gradonačelnik Slobodan Beroš je istaknuo kako je zadovoljan visokom sviješću o ekološkim potrebama ali i očitom sviješću stanovništva o visokoj cijeni tih potreba. Beroš smatra kako su građani shvatili da će za ugradnju tih visokosofisticiranih uređaja možda morati i sami snositi veće troškove. </p>
<p>Poglavarstvo je prihvatilo i pokroviteljstvo nad organizacijom Svjetskog prvenstva u jedrenju Finn Masters za ovu godinu. Prvenstvo bi se u organizaciji Jedriličarskog kluba Labud trebalo održati od 17. do 24. svibnja u Splitu, a Grad će za njega izdvojiti 150.000 kuna. </p>
<p>Predsjednik Gradskog vijeća Petar Krolo izvijestio je da je iz Ministarstva pravosuđa stigao odgovor, na traženje desetoro oporbenih vijećnika, prema kojem je Gradsko poglavarstvo izabrano legalno. Ministarstvo je potvrdilo da su legalne i sve odluke donesene na 8. i 9. sjednici Vijeća koje oporba osporava.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vijećnici zamjeraju Vladi inzistiranje na brzoj prodaji Riječke banke</p>
<p>RIJEKA, 28. ožujka</p>
<p> – Informacija o stanju u Riječkoj banci jednodušnom je odlukom gradskih vijećnika uvrštena u dnevni red redovite sjednice.</p>
<p> Iako je gradonačelnik, ujedno i član Nadzornog odbora banke, Vojko Obersnel, rekao da ne želi govoriti o tome što će se dogoditi s bankom jer to nije u nadležnosti ni Nadzornog odbora niti Gradskog vijeća, već hrvatske Vlade, odnosno DAB-a, ona je ipak potrajala nekoliko sati. Svi su se složili da novi vlasnik, kada se ustanovi šteta i održi Skupština banke, treba podnijeti izvješće o poslovanju.</p>
<p>Sa 14 glasova »za«, devet »protiv« i sedam »suzdržanih« nije prošao jedino prijedlog da se obustavi prodaja banke dok se ne ustanovi stvarna šteta.</p>
<p> Rezultate glasovanja prokomentirao je čelnik Trećega hrvatskog bloka, Vladimir Bebić rekavši da je na tome pala riječka koalicija. </p>
<p>Vijećnici su Vladi među ostalim zamjerili inzistiranje na brzoj prodaji Riječke banke.</p>
<p> Predsjednik Vijeća i saborski zastupnik Željko Glavan (HSLS) drži neprihvatljivim izjave da u ovoj aferi nitko nije pretrpio štetu. Smatra kako se javnosti otvoreno mora reći da je šteta evidentna i da će je snositi hrvatski porezni obveznici. Na kraju je upitao po čemu se sadašnja privatizacija razlikuje od HDZ-ove, »koja je leglo kriminala«.</p>
<p>Najglasniji je bio Bebić. Rekao je da prvoosumnjičeni za devizne malverzacije, Eduard Nodilo, nije sam mogao ukrasti 100 milijuna dolara. Bebić naglašava da novac nije u Hrvatskoj, da se BLB dobro osigurao, a da odgovornost za inkriminirane radnje trebaju snositi bivša Uprava, Vlada i HNB. (Lj. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HT-ovi štrajkaši ne žele napustiti upravnu zgradu </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – »Iako smo dobili nalog Uprave Hrvatskog telekoma (HT) da napustimo prostor upravne zagrade HT-a u Jurišićevoj ulici, iz nje nas mogu izbaciti samo fizičkom silom«, rekao nam je u čevrtak predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a Jadranko Vehar, koji s dva sindikalna povjerenika već četiri dana štrajka glađu.</p>
<p>Vehar je dodao da je jedan od sindikalnih povjerenika morao odustati od štrajka glađu iz zdravstvenih problema, dok je on odlučan u svojoj namjeri da prisili poslodavca na socijalni dijalog s pet sindikata. </p>
<p>Prema njegovim riječima, na zahtjev građana, koji podržavaju zahtjeve sindikata organizirali su potpisivanje podrške građana. Pet HT-ovih sindikata, naime, traži poništenje kolektivnog ugovora, koji je potpisao samo jedan sindikat u HT-u (HST-ov), te nastavak pregovora.</p>
<p> Glasnogovornik HT-a Marjan Jurleka kaže da se Uprava HT-a više neće baviti pitanjima vezanim uz kolelektivni ugovor. No, ipak su u HT-u ostavljena otvorena vrata za izmjene spornog kolektivnog ugovora, jer sindikati, počevši od idućeg tjedna prijete nizom prosvjednih akcija. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zagrebačka gradonačelnica povukla ostavku</p>
<p>Službeno, Vlasta Pavić tu je odluku donijela »zbog napisa u medijima po kojima se SDP okrivljuje za stvaranje krize«/ Ivica Račan predložio je povlačenje ostavke kako bi se »pružila još jedna prilika za rješavanje krize u Zagrebu«?/ Pavić najavila sastav novog poglavarstva za sedam dana </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Vlasta Pavić povukla je svoju ostavku na dužnost zagrebačke gradonačelnice prije početka sjednice Gradske skupštine u četvrtak. </p>
<p>Ta njezina odluka izazvala je veselje u HNS-u, a ogorčenost SDP-ovih vijećnika u Skupštini, pa se po hodnicima Skupštine moglo čuti da je »Bandić izgubio svoju vjerodostojnost«.</p>
<p>Što se dogodilo?</p>
<p>Službeno, prema riječima Vlaste Pavić, odluku o povlačenju ostavke donijela je sama, i to nakon napisa u novinama u kojima se SDP optužuje za izlazak iz koalicije i stvaranje krize.</p>
<p>Dodala je da u svojim nastojanjima ima podršku zagrebačakog SDP-a i njegova predsjednika Milana Bandića te da odluka nije rezultat »razgovora s Račanom, već vjera u mogućnost dogovora s HNS-om«.</p>
<p>»I dalje smatram da se možemo dogovoriti, modificiranjem ili sklapanjem novog sporazuma, ali mislim da od HNS-a sada treba očekivati ustupak, jer smo mi svoje napravili i, ponavljam, ne na Račanov zahtjev«, rekla je Pavić.</p>
<p>Činjenica je, međutim, da su SDP-ovi vijećnici u četvrtak zatražili odgodu početka sjednice zbog odlaska Milana Bandića i Vlaste Pavić u Banske dvore na poziv predsjednika stranke Ivice Račana. U tim razgovorima Račan je, navodno, izašao samo s jednim prijedlogom, a taj je da Vlasta Pavić povuče ostavku da bi se »pružila još jedna prilika za rješavanje krize u Zagrebu«. Bandić je, kako saznajemo, bez pogovora prihvatio inicijativu, pa je nakon njihova povratka sjednica Skupštine ponovo odgođena zbog sastanka Kluba vijećnika SDP-a. Na tom sastanku većina se, kako saznajemo, protivila scenariju prema kojem gradonačelnica povlači ostavku, a jedino je Bandić pozivao na dogovor i jednoglasnu podršku. Sastanak Kluba završio je, a Vlasta Pavić je pred vijećnicima izjavila da će »pismenim putem povući ostavku«.</p>
<p>U skladu s tom novom odlukom sastao se i Odbor za izbor i imenovanja, koji je, kako je rekao njegov predsjednik Ivo Jelušić (SDP) »donio novi zaključak da se iz procedure povuče službeni prijedlog o razrješenju gradonačelnice«.</p>
<p>HNS-ovi vijećnici pozdravili su odluku Vlaste Pavić, a klubovi Hrvatskog bloka i HIP-a zbog tih su »novih okolnosti« zatražili stanku.</p>
<p>Pavo Gagulić (HDZ) rekao je da će više puta odgađani početak sjednice biti zapamćen kao »velika sramota za Gradsku skupštinu i Zagreb da se ide po savjet u Banske dvore«. Nenad Ivanković iz HIP-a ocijenio je kako je Vlasta Pavić dopustila da bude »stranačka lutka«.</p>
<p>Gradonačelnica je najavila da će od predsjednika Skupštine Velimira Sriće zatražiti da u roku od tjedan dana sazove izvanrednu sjednicu na kojoj će predložiti članove poglavarstva, pod uvjetom da SDP i HNS dotad postignu sporazum.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Misa posvete ulja u zagrebačkoj Katedrali</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić predvodio je u četvrtak u zagrebačkoj prvostolnici misu posvete ulja zajedno s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj nadbiskupom Giuliom Einaudijem, pomoćnim biskupima Josipom Mrzljakom i Vladom Košićem te dvjestotinjak dijecezanskih i redovničkih svećenika.</p>
<p>»Danas smo, draga braćo svećenici, posebno povezani s našim papom Ivanom Pavlom II. i sa svim svećenicima svijeta koji se danas u svojim katedralama okupljaju oko svojih biskupa na jedinstvenoj misi posvete ulja da bi obnovili svećenička obećanja. Zajedno s blagopokojnim našim kardinalom Franjom Kuharićem ponavljamo riječi iz njegove oporuke: 'Zahvaljujem za neizrecivu milost svećeništva i za čudesni dar mise - euharistije molim milost od Nebeskog Oca da moja smrt bude u Isusovoj žrtvi moja zadnja osobna misa, dar moga bića Ocu u Sinu posvećenjem Duha Svetoga'«, rekao je na početku propovijedi zagrebački nadbiskup.</p>
<p>Potom je spomenuo braću svećenike koje je od zadnjega Velikog četvrtka milosrdni Otac pozvao k sebi: Antuna Bogdana, Andriju Šanteka, Josipa Ladiku, Ivana Juraka, Stjepana Kušana, Josipa Žganeca, Vitu Cipriša, Miju Pavišića, Franju Žnidareca i Matu Sakača. Jedanaest dijecezanskih svećenika je od zadnjeg Velikog četvrtka prešlo prag vječnosti. </p>
<p>Pozdravio je i šest mladomisnika od prošlog Velikog četvrtka, a to su: Željko Bakšić, Tomislav Fridl, Željko Lovrić, Miroslav Markić, Zvonimir Rogina i Domagoj Vuletić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Đurđa Adlešić: Hrvatska iz Turske uvozi roba za oko 32 milijuna dolara, dok u Tursku izvozi za samo osam milijuna dolara</p>
<p>BJELOVAR, 28. ožujka</p>
<p> – Nakon četverodnevne posjete Republici Turskoj, Đurđa Adlešić u četvrtak je održala konferenciju za novinare u svom bjelovarskom gradonačelničkom kabinetu. Pritom je napomenula da posjet nije platio Grad Bjelovar ili Bjelovarsko-bilogorska županije, već je delegacija putovala o trošku domaćina i na njihov poziv. </p>
<p>Đurđa Adlešić je predstavljala saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Uz nju su u Tursku doputovali zamjenik župana Damir Mohr te predsjednik Županijske komore Bjelovar Ivan Krolo koji su dobili ponudu za potpisivanje suradnje na razini gospodarskih komora dviju zemalja. </p>
<p>Od konkretnih ponuda, njih dvojica su nakon predstavljanja gospodarstva Županije uočili zainteresiranost turskih gospodarstvenika za uvoz poluproizvoda od drva i gotovih proizvoda od drva, te hrane. Turski partneri zainteresirani su za gradnju velikog skladišta mramora za ovaj dio Europe. Na njihovu području nalazi se druga po veličini proizvodnja mramora u svijetu koja se većim dijelom izvozi u SAD. U Hrvatsku bi izvezli češljani pamuk, viskozu i tekstil, u proizvodnji kojeg imaju dugu i bogatu tradiciju. </p>
<p>Prema riječima Mladena Mohra, ponuđen je besplatan prostor za hrvatske izlagače na velikom sajmu koji se u Turskoj održava u kolovozu. Đurđa Adlešić je domaćinima ponudila besplatan prostor za izlaganje na bjelovarskom međunarodnom stočarskom i gospodarskom sajmu koji se održava početkom rujna. </p>
<p>U uzvratni posjet pozvani su guverneri dviju turskih pokrajina Afyon i Kirikkala, a s njima će doći predstavnici tvrtki koji će moći sklopiti prave ugovore o gospodarskoj razmjeni. </p>
<p>»Politički odnosi Hrvatske i Turske na zavidnoj su razini, te nema razloga da međusobna gospodarska razmjena bude tako malena kao do sada. Hrvatska iz Turske uvozi roba za oko 32 milijuna dolara, dok u Tursku izvozi za samo osam milijuna dolara. Budući da se radi o regionalnoj sili s velikim prirodnim bogatstvima, te 70 milijuna stanovnika, uz više suradnje taj se odnos može bitno popraviti«, rekla je Đurđa Adlešić. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pravaši: HDZ u novoj »ljubavi« sa SDSS-om</p>
<p>HDZ je, po mišljenju pravaša, sklopio koaliciju s SDSS-om i prihvaćanjem vukovarskog proračuna - odgodio izbore / HDZ je time SDSS-u otvorio vrata sudjelovanja u vlasti i u drugim gradovima i županijama, tvrde u HSP-u</p>
<p>VUKOVAR, 28. ožujka</p>
<p> – Vukovarski ogranak HSP-a definitivno je raskinuo koaliciju s HDZ-om, a već ovih dana, prije sjednice Gradskog vijeća, njegovi će dužnosnici podnijeti neopozive ostavke i prijeći u opoziciju, saznaje Vjesnik u krugovima bliskim HSP-u. Riječ je o očekivanom potezu, jer nakon zadnje sjednice Gradskog vijeća i prihvaćanja godišnjeg proračuna zahvaljujući glasovima HDZ-a i SDSS-a, teško je očekivati da će HSP, barem u Vukovaru, tješnje surađivati s HDZ-om. Sjednici Gradskog vijeća, održanoj 25. ožujka, prethodila su dva kratka sastanka predstavnika HDZ-a i HSP-a na kojima su, Vjesnik doznaje, odbijeni HSP-ovi zahtjevi za redefiniranje koalicijskog sporazuma i smjenu gradonačelnika Vladimira Štengla.</p>
<p>»A potom je, već na otvaranju sjednice Gradskoga vijeća, bilo jasno da je HDZ našao drugog koalicijskog partnera«, tvrdi izvor iz HSP-a. Riječ je o vijećnicima SDSS-a koji su, kažu u HSP-u, već na Aktualnom satu testirali gradonačelnika pitanjem: »Hoće li SDSS, shodno Ustavnom zakonu, sudjelovati u Gradskom vijeću?« Nakon što je Štengl odgovorio potvrdno, HDZ je prihvatio i sve amandmane na proračun tada oporbenog SDSS-a, koji je potom glasovao za proračun. HDZ je time, po mišljenju pravaša, sklopio koaliciju s SDSS-om i odgodio izbore. »Osim toga, HDZ je time SDSS-u otvorio vrata sudjelovanja u vlasti i u drugim gradovima i županijama«, tvrde HSP-ovci.</p>
<p>Hoće li se suradnja HDZ-a i SDSS-a u Vukovaru konkretizirati, vidjet će se već na prvoj idućoj sjednici Gradskog vijeća u kojemu HDZ i SDSS zajedno imaju apsolutnu većinu.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Smatra li državni vrh da je policijski prosvjed djelo Pašalićeve struje u HDZ-u? </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - U jeku zagrebačke krize koja je ponovo kulminirala, danonoćnog štrajka bivših policajaca na Markovu trgu, skorog dolaska glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u Vukovar i njezina ovotjednog razgovora s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem u Haagu, u Vili Weiss sastao se u srijedu vojni i državni vrh.</p>
<p>Iako se nagađalo da su te teme bile mogući razlog susretu predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana i njihovih najbližih suradnika, službeno obje strane tvrde da se razgovaralo o preustroju Oružanih snaga. Sigurnosni i vojni zakoni, o kojima su mjesecima pregovarali Pantovčak i Banski dvori, primjenjivat će se od 1. travnja, a Hrvatsku vojsku čeka reorganizacija u skladu s NATO-ovim standardima. O tome su u srijedu dva sata razgovarali čelnici države i Vlade zajedno s resornim ministrima obrane i policije, te predsjednikovim savjetnicima. </p>
<p>Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Petar Stipetić je, kako doznajemo, sudionicima predočio programe budućeg vojnog ustroja na »slajdovima«. Sam premijer je nakon toga izrazio optimizam. Kako je rekao, višak zaposlenih u OS koji ne zadovoljava NATO-ove kriterije za ostanak u vojsci bit će zbrinut.</p>
<p>S obzirom na politički osjetljivu situaciju izazvanu prosvjedom otpuštenih policajaca na Markovu trgu, novinari su pitali premijera očekuje li i otpuštene iz vojske ispred Banskih dvora. Račan je odbacio takvu mogućnost poručivši da su »policajci izmanipulirani«.</p>
<p>Prema nekim izvorima, kako neslužbeno doznajemo, vrh vlasti sumnja da u pozadini prosvjeda na Markovu trgu stoji »najjača oporbena stranka HDZ, Pašalićeva struja, umirovljeni generali«, a sve »radi podrivanja sustava državne uprave i aktualne vlasti«. </p>
<p> Vrh vlasti, neslužbeno se tvrdi, nije u srijedu raspravljao o sigurnosnom stanju niti o mogućim zagrebačkim izborima. Sudeći prema javnim izjavama, i predsjednik države i premijer protive se novim izborima u hrvatskom glavnom gradu. Očito, svjesni su mogućih rezultata i procjene da bi, usprkos oštrim natezanjima i teškim riječima, SDP i HNS o trošku građana opet bili osuđeni na zajedničku koaliciju. </p>
<p>S druge strane, u netrpeljivosti i pokušaju da se na tom putu izbjegnu, kao mogući koalicijski partner SDP-u kao izglednom izbornom pobjedniku preostaje HDZ. Ili pak HSLS i DC, u čiji prolaz izbornog praga i Pantovčak i Banski dvori ozbiljno sumnjaju. No, zadovoljni su, kako doznajemo, činjenicom da su Dražena Budišu ulaskom u Vladu pridobili na svoju stranu, čime je Račan otupio oštricu krize na državnoj razini. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Interes turista za Hrvatsku veći od raspoloživih kapaciteta </p>
<p>Nakon što su završeni svi važniji turistički sajmovi, sa svih tržišta dolaze dobre vijesti za hrvatski turizam, rekla je ministrica turizma Pave Župan-Rusković na Vladinoj sjednici/ Premijer Ivica Račan zaželio dobrodošlicu novim Vladinim članovima Budiši, Vojkoviću i Kovaču </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - »Sa svih tržišta dolaze dobre vijesti za hrvatski turizam«, izvijestila je u četvrtak Vladu na redovitoj sjednici ministrica turizma Pave Župan-Rusković. Nakon što su završeni svi važniji turistički sajmovi, objasnila je, može se reći da je potražnja puno veća nego kapaciteti koje možemo ponuditi. </p>
<p>Istodobno neke druge mediteranske zemlje bilježe pad interesa turista. Španjolska, primjerice, ima 30 posto manji buking za hotele s tri zvjezdice u glavnim emitivnim tržištima Njemačkoj i Engleskoj. »Lani smo postali hit i samo je na nama da taj status održimo«, kazala je ministrica, istaknuvši da povećani interes za Hrvatsku nema veze s terorističkim napadom na SAD 11. rujna 2001. Naglasila je da su inozemni partneri oduševljeno prihvatili program povećanja i kvalitetnog poboljšanja hrvatskih turističkih kapaciteta »Poticaj za uspjeh« te da su obećali kako će nove kapacitete zasigurno uvrstiti u ponudu.</p>
<p>Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o prošlogodišnjim mjerama zaštite od požara, prijedlog programa zaštite i nabave vatrogasnih vozila u ovoj godini. </p>
<p>»Lani je zabilježeno 35 posto požara manje nego godinu ranije, a čak 77,5 posto manje su i izravne materijalne štete«, naglasio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. </p>
<p>Hrvatska trenutačno raspolaže s 455 vozila vatrogasne namjene, raspoređenih u 55 postrojbi, prosječna starost im je veća od 16 godina, a smatra se da nedostaju 182 radna vatrogasna vozila i najmanje 35 vozila za gašenje šumskih požara. Od ove do 2008. godine država planira nabaviti 210 vozila, za što je u proračunu osigurano 42,1 milijun kuna. Zaključeno je da će se 14. travnja održati sastanak svih državnih tijela zaduženih za provedbu programa.</p>
<p>Premijer Ivica Račan je Vladinu sjednicu (inače jednu od najkraćih u posljednje dvije godine) počeo službenom dobrodošlicom novim Vladinim članovima, zamjeniku premijera Draženu Budiši te ministrima prometa i gospodarstva Mariju Kovaču i Hrvoju Vojkoviću. Poželivši novim ministrima da »pridonesu efikasnosti i homogenosti« Vlade, Račanu se omakla pogreška, pa je umjesto Vojkovića, spomenuo Hrvoja Kraljevića, a u isprici je rekao da je tako pisalo na papiru iz kojeg je čitao.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić: Nema nikakve suprotnosti između regionalne suradnje i ulaska u EU </p>
<p>Hrvatska treba surađivati sa susjedima, jer time postaje uvjerljivija i za povezivanje s ostalima, izjavio je Mesić u Tirani na sastanku čelnika zemalja jugoistočne Europe </p>
<p>TIRANA, 28. ožujka </p>
<p> - »Sudjelovanje Hrvatske na skupu zemalja jugoistočne Europe u Tirani znači otvaranje komunikacije s neposrednim susjedima. To je i poruka o spremnosti na suradnju s onima koji su dalje od naših granica«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak u Tirani. Tamo se održava 5. sastanak na vrhu čelnika država ili vlada zemalja članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), a Hrvatska sudjeluje kao promatrač. U toj su inicijativi pokrenutoj 1996, Albanija, BiH, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, SRJ i Turska.</p>
<p>Mesić je u izjavi hrvatskim novinarima o sudjelovanju Hrvatske na skupu posebice ukazao na važnost gospodarskih i političkih aspekata suradnje sa susjedima. Istaknuo je da takva suradnja zemlju čini uvjerljivom i za suradnju s ostalima.</p>
<p>Aktivno sudjelujući u radu sastanka na vrhu, hrvatski predsjednik iznio je da je važna regionalna suradnja država jugoistočne Europe koja je »u funkciji bržeg i tješnjeg povezivanja s Europom što je strateški cilj tih zemalja«.</p>
<p>»Između regionalne suradnje i uključivanja u EU nema nikakve suprotnosti«, istaknuo je Mesić, dodavši da »načelo individualnog uključivanja u ujedinjenu Europu neće ni u jednom trenutku i ničim biti dovedeno u pitanje«. Prema njegovim riječima, upravo spremnost na regionalnu suradnju, »odnosno sposobnost za njezinu uspostavu i razvijanje jedan je od kriterija za procjenjivanje zrelosti zemalja regije za pristup ujedinjenoj Europi«.</p>
<p>Hrvatska je spremna za normalne odnose sa svim susjedima i svim zemljama regije, poručio je Mesić upozorivši da je potrebno otvarati i poboljšavati suradnju na svim područjima na kojima je to trenutačno moguće. Izjavio je i da treba podupirati regionalne inicijative. </p>
<p>Hrvatski predsjednik susreo se s albanskim predsjednikom Rexhepom Meidanijem s kojim je razgovarao o stanju u regiji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vlada smijenila 40 članova bolničkih uprava, među njima i Kurjaka</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - Na Vladinoj zatvorenoj sjednici u četvrtak smijenjeno je 40 od 110 članova koliko ih sjedi u upravnim vijećima u 22 bolnice u državnom vlasništvu. Nova će upravna vijeća nakon imenovanja tražiti izvještaje o poslovanju bolnica, pa nije isključena i smjena ravnatelja, ako se utvrde nepravilnosti u poslovanju.</p>
<p>Među smijenjenim članovima upravnih vijeća bolnica je i dr. Asim Kurjak , koji je bio u Upravnom vijeću bolnice »Merkur«. </p>
<p>Na upit zašto je Kurjak smijenjen, Nikica Gabrić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, samo je kratko kazao »da Vlada nije bila zadovoljna njegovim radom«. </p>
<p>Gabrić je istaknuo da su se prilikom smjene članova u bolničkim upravnim vijećima vodili trima kriterijima. Smijenjene su sve osobe koje su bile članovi više od jednog upravnog vijeća, svi koji su stariji od 65 godina, osim akademika, te oni koji su sudjelovali na manje od 50 posto sjednica vijeća.</p>
<p>»Smjene su napravljene na temelju izvješća koje smo dobili iz bolnica, a razlog je jednostavan - država je htjela pojačati učinkovitost upravljanja bolnicama«, kazao je, istaknuvši da se ne radi o revanšizmu. »Razlozi smjene su i to što ljudi jednostavno nisu radili svoj posao. Primijećeni su propusti u svim dijelovima upravljanja bolnicama, od sprege s ravnateljima, do nelegalnog postupanja prilikom nabave opreme za bolnice«, kazao je. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Jurić najavio seriju prosvjeda od 30. travnja do 1. svibnja </p>
<p>Pozivamo sve sindikate i radništvo na organizirani otpor najavljenim promjenama Zakona o radu i drugih zakona, kazao je nakon sjednice Vijeća SSSH-a njegov čelnik Davor Jurić/ O tome kada će se i gdje prosvjedi održati dogovorit će se čelnici pet sindikalnih središnjica/ SSSH istupa iz socijalnog pakta s Vladom zato što do 31. ožujka nije donesen ni jedan od četiriju aneksa, te zbog izmjena Zakona o radu</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> – Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u četvrtak je na izvanrednoj sjednici donijelo odluku o istupanju iz socijalnog sporazuma »Partnerstvo za razvoj«. </p>
<p>»Pozivamo sve sindikate i radništvo na organizirani otpor najavljenim promjenama Zakona o radu i drugih zakona«, kazao je novinarima nakon sjednice čelnik SSSH Davor Jurić. Odluka je donesena uz samo jedan suzdržan glas. </p>
<p>Jurić je najavio seriju prosvjeda od 30. travnja do 1. svibnja, rekavši kako će obilježavanje Međunarodnog praznika rada ove godine biti prosvjednog, a ne svečarskog karaktera. </p>
<p>O tome kada će se i gdje prosvjedi održati dogovorit će se u utorak čelnici pet sindikalnih središnjica, a SSSH se zalaže za zajedničku strategiju borbe u obrani radničkih prava.</p>
<p>Socijalni pakt su u prosincu potpisali Vlada, poslodavci i četiri sindikalne središnjice, a SSSH istupa iz pakta, pojasnio je Jurić, zato što do 31. ožujka nije donesen ni jedan od četiriju aneksa u kojima bi se utvrdile konkretne mjere i rokovi za gospodarski oporavak države. </p>
<p>SSSH je svoj potpis na socijalnom paktu i uvjetovao donošenjem četiriju aneksa o politici plaća, o socijalnoj politici, restrukturiranju i privatizaciji poduzeća, te ratifikaciji međunarodnih konvencija. Drugi razlog za istupanje iz pakta su predložene izmjene Zakona o radu, kojima se SSSH najoštrije protivi i ne pristaje na smanjivanje otkaznih rokova, otpremnina i drugih prava radnika, istaknuo je Jurić.</p>
<p>»Ponašanje socijalnih partnera, a prije svega Vlade, SSSH smatra neodgovornim, potcjenjivačkim i neprihvatljivim za socijalno partnerstvo. Hoće li naše istupanje biti upozorenje Vladi za otrežnjenje i poruka za vođenje socijalnog dijaloga bez figa u džepu saznat će se vrlo brzo«, rekao je Jurić.</p>
<p>»Tko hrvatskim radnicima priječi pravo na rad, plaće i život neće biti partner Savezu. Mogli ste kako hoćete, ali ne možete dokle hoćete!«, poručio je Vladi predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala Ivan Tomac, a čelnik Sindikata graditelja Stipe Kirigin dodao je da SSSH nakon istupa iz pakta neće ostati u hladovini. </p>
<p>Ako Vlada i poslodavci nisu shvatili što znači socijalni pakt i partnerstvo, vrijeme je da poručimo radnicima da se počnu sami brinuti o sebi, dodao je predsjednik Sindikata metalaca Ivica Jakopčević. Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine, optužila je Vladu da se svrsttala na stranu poslodavaca te im želi još više olakšati otpuštanje radnika. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Granić predložio produljenje roka</p>
<p>Potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić poslao je prije izvanredne sjednice Vijeća SSSH-a faks-poruku, u kojoj predlaže da se rok za donošenje četiri aneksa uz socijalni pakt produži do 15. travnja. Granić ističe kako se do 31. ožujka nisu mogli uskladiti aneksi zbog brojnih tekućih obveza ministarstava, ali i otezanja ostalih socijalnih partnera.</p>
<p>Granić podsjeća sindikaliste da je u proteklom razdoblju ostvarena korektna suradnja potpisnika pakta, te su uspostavljeni dugoročni temelji za uspješnu provedbu gospodarskih i socijalnih reformi. U ime toga, Granić apelira na ustrajnost i upornost u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Rebić: Prvi put čujem da ću se sastati s haaškim istražiteljima</p>
<p>Moja zakonska dužnost je, ako dobijem poziv, odazvati se Haaškom sudu, rekao je Ivić Pašalić </p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - U povodu neslužbene informacije da će se bivši šef SIS-a Markica Rebić sljedeći tjedan sastati s haaškim istražiteljima u Zagrebu, zamolili smo za komentar samog Rebića koji je za Vjesnik kratko rekao: »Pojma nemam o tome«. Prokomentirao je da prvi put čuje takve dezinformacije u vezi s njegovim navodnim razgovorom s Haagom. »Moja zakonska dužnost je, ako dobijem poziv, odazvati se Haaškom sudu i reći istinu o onome što znam, a to bih i učinio«, rekao je HDZ-ov saborski zastupnik Ivić Pašalić odgovarajući na pitanje je li točno da će možda biti pozvan u Haag kao svjedok na nekim suđenjima.</p>
<p>O spekulacijama da u Haag ne odlazi u ulozi svjedoka obrane već optuženoga, Pašalić nam je rekao da su se u posljednje dvije godine pojavljivale najrazličitije priče koje su se pokazale neistinitima. Podsjetio je da je još prošlo ljeto, u trenutku kad je izbila kriza zbog haaških optužnica protiv genera Ante Gotovine i Rahima Ademija, zatražio od Vlade odgovor i u vezi s informacijama da će Haaški sud tražiti i njegov dolazak. Iz Vlade mu je rečeno, pojasnio je Pašalić, da iz Haaga nema nikakvih zahtjeva u vezi s njim. Dodao je također kako »ne zna ništa o tome« da bi haaški istražitelji ovih dana trebali ispitati Markicu Rebića. M.B./A.L.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020329].
|
