NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020328].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 194250 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Predlaže se zamrzavanje plaća do 2004. godine</p>
<p>Tripartitna radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca predlaže da se plaće u javnim i državnim službama zamrznu na dvije godine, a u državnim poduzećima na tri / To je preporučeno i privatnom sektoru / Od jeseni različiti minimalci u pojedinim granama / Apelira se na poslodavce da, vodeći računa o teškim socijalnim prilikama u državi, ne »divljaju« s iznosima menadžerskih plaća / Prema sporazumu, najkasnije šest mjeseci nakon njegova potpisa, poslodavci i sindikati ugovorili bi iznose minimalca u granskim kolektivnim ugovorima</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Tripartitna radna skupina potpisnika socijalnog pakta, u kojoj su predstavnici Vlade, poslodavaca i četiriju sindikalnih središnjica, sastavila je prijedlog sporazuma o politici plaća od 2002. do 2004. godine. O tom se sporazumu sva tri socijalna partnera trebaju očitovati do petka, nakon čega bi se politika plaća usuglasila na Gospodarsko-socijalnom vijeću.</p>
<p>»To nije prijedlog Ureda za socijalno partnerstvo niti Vlada, kako pišu neke novine, predlaže zamrzavanje državnih plaća«, rekao je ljutito u izjavi za Vjesnik predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Dodao je da je riječ o prvom nacrtu sporazuma, koji su zajedno pisali sindikati, poslodavci i Vlada, o kojem će se tek pregovarati.</p>
<p>Prijedlog trogodišnjeg sporazuma predviđa zamrzavanje plaća u javnim i državnim službama u ovoj i 2003. godini, dok bi u javnim i pretežno državnim poduzećima i lokalnoj samoupravni plaće bile zamrznute tri godine, od ove do 2004.!</p>
<p>U javnim i državnim službama u 2003. godini nominalna masa bruto plaća povećala bi se samo onoliko koliko je potrebno da plaće realno ne padnu. Za pojedine kategorije zaposlenih, realne bi se plaće povećale da bi se zaustavilo njihovo zaostajanje, ali bi se korekcije napravile tek kad se otpusti višak radnika. </p>
<p>Tek se u 2004. godini planira realni rast mase bruto plaća u javnim i državnim službama, i to upola sporije od rasta BDP-a, što znači rast plaća od dva do tri posto. Za javna i državna poduzeća predviđen je »duboki led« za plaće sve do 2004. godine. Od zamrzavanja su izuzeta samo državna poduzeća koja nisu monopolisti, kojima cijene ne određuje država, te ona koja posluju s dobiti i ne koriste državne subvencije, ali im plaće ne bi smjele rasti brže od produktivnosti. </p>
<p>Tek bi se u 2004. godini državnim poduzećima s niskim plaćama dopustilo povećanje zarada do državnog prosjeka, ali uz uvjet da im raste i produktivnost. U poduzećima, gdje se zarađuje više od državnog prosjeka, plaće se neće povećavati, osim za iznos potreban da plaće realno ne padaju. Povećanje pojedinačnih plaća dopustit će se samo kad se radi o težim uvjetima rada ili višoj kvalifikaciji.</p>
<p>U prijedlogu sporazuma i privatnim se poslodavcima preporučuje da tri godine slijede politiku plaća za državni sektor, što će reći da i oni zamrznu plaće ili pristanu na minimalne povišice. Isto tako, apelira se na poslodavce da, vodeći računa o teškim socijalnim prilikama u državi, ne »divljaju« s iznosima menadžerskih plaća.</p>
<p>Prema sporazumu, najkasnije šest mjeseci nakon njegova potpisa, poslodavci i sindikati ugovorili bi iznose minimalca u granskim kolektivnim ugovorima. Tako bi od jeseni, umjesto državnog minimalca (1800 kuna), vrijedili različiti iznosi po pojedinim granama.</p>
<p>»To što dogovaraju potpisnici socijalnog pakta, mimo je zdravog razuma! Na još jače restrikcije plaća nećemo pristati«, ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, jedine središnjice koja nije potpisala socijalni pakt i koja nije sudjelovala u pisanju sporazuma o plaćama.</p>
<p>»Mogu oni 'handlati' što hoće, no sporazum o plaćama se ne može usvojiti bez rasprave na GSV-u!« - dodaje ogorčeno Sever. Sada je, kaže, jasno da se potpisivanje kolektivnih ugovora u Ini i HEP-u koči dok se sporazumom ne zamrznu plaće. </p>
<p>Sever posebno ističe »nebuloznu i za sindikate opasnu odredbu« sporazuma po kojoj se poslodavci i sindikati obvezuju da će već potpisane kolektivne ugovore prilagoditi sporazumu. To znači, kaže Sever, da će se više plaće i veća prava u kolektivnim ugovorima smanjiti! Ako sindikati na to pristanu, upozorava Sever, u granskim kolektivnim ugovorima pregovarat će se samo o iznosu minimalca!</p>
<p>U ostalim sindikalnim središnjicama zasad ne žele javno govoriti o predloženom sporazumu, koji je, kako kaže predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba, tek »prvi draft«. Konačni prijedlog, najavljuje, bit će drukčiji, jer sve središnjice, kao i Matica, imaju niz primjedbi.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Političke blokade usporavaju povrat srpske imovine«</p>
<p>Nepokretna imovina »Prosvjete« je velika. Radi se o zgradama, stanovima i ostalome, najviše u Zagrebu, ali i u Daruvaru, Osijeku i Gospiću. Većina te imovine oduzeta je nacionalizacijom, a dio je naprosto otet uzrupacijom raznih podstanara i njihovih zaštitnika, tvrdi dr. Uzelac</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Dr. Slobodan Uzelac već je šest godina predsjednik Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta«. Zašto u tom razdoblju nije uspio vratiti oduzetu imovinu te o povijesti i ulozi »Prosvjete« u očuvanju srpskoga identiteta u Hrvatskoj, dr. Uzelac odgovara na pitanja u ovom razgovoru.</p>
<p>• Kolika je imovina »Prosvjete« i gdje se nalazi?</p>
<p>- Nepokretna imovina »Prosvjete« je velika. Radi se o zgradama, stanovima i ostalome, najviše u Zagrebu, ali i u Daruvaru, Osijeku i Gospiću. Izvorno, radi se o nekadašnjoj imovini Srpskog privrednog društva »Privrednik« i Srpske dobrotvorne udruge »Srpkinje« iz Zagreba. Većina te imovine oduzeta je nacionalizacijom, a dio je naprosto otet uzrupacijom raznih podstanara i njihovih zaštitnika. Dakle, Zagrebačke tiskare u stečaju, sudaca koji iza toga godinama stoje i stečajnog upravitelja koji, osim što godinama ubire ogromnu plaću, čini sve kako bi dobio zgrade za sebe, nekog tajkuna, vlasnika Zagrebplasta, javnosti poznatog i po vlasništvu nekog otoka kod Rogoznice, koji se hvali kako je on svu tu »Prosvjetinu« imovinu uredno platio (kome?) i registrirao na sebe (na temelju čega?)...</p>
<p>• Što je uzrok nevraćanju te imovine?</p>
<p>- To s povratom »Prosvjetine« imovine već postaje primjerom na kojemu bi se mogli donijeti brojni zaključci o odnosu vlasti prema Srbima u Hrvatskoj: zakonodavne, sudske i izvršne. Hrvatski državni sabor, onaj u kojemu je HDZ bio većina, donosi zakon koji uvodi negativnu diskriminaciju, a Hrvatski sabor, dakle ovaj u kojemu većinu ima petočlana koalicija, unatoč brojnim obećanjima, ne čini i ne vidi se ni da namjerava činiti išta da taj zakon izmijeni. Svih ovih godina ministri pravosuđa daju ljubazna obećanja, kojima je teško ne vjerovati. Obećanja su dala i oba predsjednika Republike, svi dosadašnji predsjednici Vlade, ali - ništa.</p>
<p>• A sudstvo?</p>
<p>- Sud u Zagrebu, na primjer, otvara stečajni postupak nad »Prosvjetinim« podstanarom Zagrebačkom tiskarom i vodi ga s jasnom namjerom da ga što više oduži da taj podstanar može i dalje davati »Prosvjetin« prostor u skupi podnajam.</p>
<p>• Tko onda mora odlučiti? </p>
<p>- O tome se mora donijeti politička odluka kako bi se izmijenio diskriminacijski zakon. I, to je jasno, ali nije jasno zašto baš mora biti donesena i politička odluka da se primjenjuju drugi, inače dobri zakoni. Pravno se ne može regulirati ništa dok se ne uklone političke blokade kako bi pravna država funkcionirala jednako za sve građane i njihove asocijacije. Na prije nekoliko dana održanom okruglom stolu u Zagrebu, koji su organizirali Vijeće Europe i Vladin ured za nacionalne manjine, bilo je tužno gledati potpredsjednicu Vlade Željku Antunović kako se vidljivo muči iznaći opravdanja za stvari koje nije moguće opravdati.</p>
<p>• »Prosvjeta« je osnovana i kao brana velikosrpstvu. Kada je to bilo, poslije kojega događaja?</p>
<p>- Pa, sa stajališta tadašnjeg hrvatskog političkog rukovodstva, a radi se o 1944. godini u Glini, trebalo je Srbima dati makar kakvu nacionalnu instituciju i zato što su bili u opasnosti da izgube baš sva nacionalna obilježja. Jer su tada Srbi u Hrvatskoj, napose na Kordunu i Baniji, bili mahom uz Narodnooslobodilački pokret. U njemu su, a pod parolom o bratstvu i jedinstvu, dominirale anacionalne i ateističke ideje i politike, pa su tako srpstvo i pravoslavlje, pa makar bili i jedva primjetni i na programu antifašističkog pokreta, u tom pokretu postali nepoželjni. O tomu i o tome vremenu danas dobro svjedoči knjiga Čedomira Višnjića »Kordunaški proces«. Tim, očito montiranim političkim procesom, likvidirano je i nekoliko najuglednijih Srba iz toga kraja. To je objektivno moglo otvoriti prostor za radikalnije srpske nacionalne programe. Danas je sasvim jasno da se takvi programi tamo nisu razvili, a tome je svakako prodonijela i »Prosvjeta« time što je makar dijelom pružila priliku Srbima da iskažu i svoj nacionalni identitet. S pravoslavljem je to išlo mnogo teže.</p>
<p>• Koje su sadašnje aktivnosti »Prosvjete«?</p>
<p>- Prosvjeta se obnavlja već desetak godina u namjeri da postane respektabilna kulturna institucija Srba u Hrvatskoj. U tom smislu, ona razvija svoju izdavačku i informativnu djelatnost, nastoji očuvati posebnosti svog folklora, otrgnuti od zaborava djela vrhunskih pisaca, slikara, kompozitora, znanstvenika... Nastoji osvijetliti neosvijetljene, a važne povijesne događaje. Tome valja dodati i »Prosvjetinu« brigu o tome da srpska djeca u Hrvatskoj ovladaju makar osnovama ćiriličnog pisma koje je, kao što je poznato, odstranjeno iz redovnog hrvatskog obrazovnog sustava. Mi smo uvjereni da je očuvanje i razvoj kulturne dimenzije identiteta Srba u Hrvatskoj na korist i Srbima u Hrvatskoj i hrvatskoj državi i napose hrvatskom društvu u toj državi, kojemu Srbi žele biti konstruktivan dio.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Automobile kontroliraju samo »ležeći policajci«</p>
<p>Prije desetak mjeseci na Jarunu je u prometnoj nesreći poginuo bračni par, ne samo zbog pijane vozačice BMW-a / Unatoč Bandićevim obećanjima, regulacija prometa gotovo je ista kao što je bila </p>
<p>Teška prometna nesreća u kojoj je prošle godine na Jarunu dvoje ljudi smrtno stradalo, uzrokovala je žestoke reakcije tadašnjeg gradonačelnika, Milana Bandića. Tada su gradske službe na čelu s njim najavile bolju regulaciju prometa na Jarunu te njegovu oštriju kontrolu. No do danas ta regulacija nije riješena tako, kako se tada planiralo. </p>
<p> Podsjećamo, 2. lipnja 2001. godine, na jarunskom Otoku Univerzijade vozačica BMW-a pod utjecajem alkohola na mjestu je usmrtila bračni par Pavičić koji se šetao oko jezera. Osim vozačice koja je direktno odgovorna za nesreću, mediji su osudili i Upravu Jaruna, jer je rampa na Otoku bila podignuta, a nije smjela biti, jer je to pješačka zona.</p>
<p>»Previše je bilo improvizacija i više ih neće biti. Ako treba smanjiti broj ulaza na Jarun - smanjit ćemo ga, povećat ćemo i cijenu ulaza za automobile, ako treba, postavit ćemo fizičke prepreke i dovesti još policajaca«, govorio je tada Bandić.</p>
<p> Bilo je i najava kako će Aleja mira, cesta koja vodi oko cijelog jezera, postati jednosmjerna, prema prijedlogu policije iz 1999. godine.</p>
<p>No dosad su napravljena jedino nova parkirališna mjesta. Učinio je to Zagrebparking nakon što je preuzeo naplatu i regulaciju prometa. Taj je posao predan Zagrebparkingu jer se smatralo da bi on mogao osigurati bolji nadzor nad automobilskim prometom na Jarunu.</p>
<p>Uz to, postavljeni su samo još novi ležeći policajci. Dodatne snage policije kružile su Alejom još neko vrijeme nakon nesreće, ali danas ih više nema. Ulaz se jedno vrijeme naplaćivao deset kuna, pa se to smanjilo na dvije kune po satu, no danas se ulaz automobilom ne naplaćuje sve do početka sezone. Kako smo saznali, od ovoga se ljeta naplata parkiranja i ulaza na Jarun ponovno vraća u ruke Uprave Jaruna. </p>
<p> Unatoč Bandićevim obećanjima, nikad nije uspostavljen čak ni jednosmjerni promet, kako se planiralo. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Seizmolozi umiruju: Zabilježeni potresi uobičajena su seizmološka aktivnost</p>
<p>Prvi potres koji su Zagrepčani osjetili, dogodio se u noći, 20. ožujka u 01.51, a magnituda mu je bila 3,0 stupnja po Richteru dok je drugi bio u utorak, 26. ožujka u 17.45, trajao je šest sekundi i bio je nešto slabiji (M=2,8)/ Niz manjih potresa može, ali ne mora biti najava snažnijeg potresa/ Potresi se, naglašavaju seizmolozi, ne mogu prognozirati</p>
<p>Sedam blagih potresa koje su na širem području Zagreba tijekom ožujka zabilježili gradski seizmolozi, sasvim su uobičajena i vrlo slaba seizmološka aktivnost. Tako barem tvrdi mr. Anđelka Milošević, dežurna seizmologinja u Seizmološkoj službi Grada Zagreba pri Geofizičkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.</p>
<p>Od tih ukupno sedam potresa dva su uznemirila neke građane i imala su epicentar u planini Medvednici, u blizini Kašine, gdje se nalazi jedan od većih rasjeda na ovom području. Naime, već je godinama poznato kako su na zagrebačkom području, inače seizmološki vrlo nemirnom, najčešći epicentri potresa Kašina i Zelina.</p>
<p>Podsjetimo, prvi potres, koji se još uvijek ubraja u slabe potrese, dogodio se na prvi dan proljeća, 20. ožujka u 01.51 sati i bio je magnitude 3,0 po Richteru (M=3,0), dok je drugi bio u utorak, 26. ožujka u 17.45, trajao je šest sekundi i bio je nešto slabiji (M=2,8).</p>
<p>Podrhtavanje o kojemu je riječ, objašnjava Anđelka Milošević, vrlo je slaba seizmološka aktivnost koja se događa na udaljenosti od petnaestak kilometara od seizmološke postaje Zagreb. Prema njenim riječima, tek potresi magnitude 2 po Richteru »računaju« se kao potresi i na granici su zamjetljivosti, dok oni od 4 stupnja uzrokuju lagane štete. Zanimljivo je istaknuti, kaže mr. Milošević, da je tijekom prošle godine na području Medvednice zabilježen samo jedan »zamjetljiv« potres, dok je 2000. godine Zagreb zadrhtao sedam puta, kao i 1999. godine. Upravo u lipnju 2000. godine dogodio se potres od 3,8 magnitude po Richteru, jedan od najjačih u posljednjih nekoliko godina u Zagrebu.</p>
<p>»Potresi takve magnitude predstavljaju uobičajenu seizmološku aktivnost na Medvednici, a javljaju se i podrhtavanja u okolici Siska, Zrinske Gore i Samobora«, objasnila nam je mr. Milošević. Naglasila je da se potresi ne mogu prognozirati ili predvidjeti. No, dodala je, postoji mogućnost da niz manjih potresa bude najava potresa većih magnituda.</p>
<p>»Takvi, prethodni potresi mogu, ali ne moraju najaviti snažniji potres koji može pogoditi neko područje«, rekla je dežurna zagrebačka seizmologinja. U razdoblju između dva snažna potresa u zagrebačkoj povijesti, onog 1880. i drugog, 1906. godine, dogodilo se nekoliko stotina manjih, ali zamjetljivih potresa, rekla je.</p>
<p>Porijeklo zvukova koji se čuju za vrijeme potresa još uvijek je nepoznato, rekla je seizmologinja. Tzv. tutnjava, grmljavina ili pucketanje nerijetko dolazi sa svakim potresom, a nekad mu i prethode, objasnila je.</p>
<p>U zagrebačku seizmološku službu stižu podaci o podrhtavanju na području cijelog kontinenta, pa smo se tako uvjerili i u jačinu razornih potresa u Afganistanu i Kazahstanu.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Privatne šume - ničija briga</p>
<p>Kakve god da jesu, privatne šume na Medvednici i u cijelom gradu imaju svoju ekološku vrijednost i kao takve treba ih čuvati. One su pluća grada i Grad mora naći načina da ih sačuva, bez obzira na vlasništvo, kažu stručnjaci </p>
<p>Kao prvi korak u nastojanju da se uredi gospodarenje privatnim šumama na području Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo naručio je od Šumarskog fakulteta u Zagrebu izradu »Studije o stanju, perspektivi razvoja i gospodarenja u privatnim šumama grada Zagreba«.</p>
<p>Tim su povodom u srijedu predstavnici Ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Javne ustanove Park prirode Medvednica, Hrvatskih šuma, Državnog inspektorata, Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša te vijećâ gradskih četvrt obišli privatne šume na području Ponikva i Glavice, u zapadnom dijelu Parka prirode Medvednica. Cilj je utvrditi postojeće stanje i odrediti programe i načine gospodarenja tim šumama. Na području Parka prirode, od ukupno 14.500 površina pod šumom, 5900 hektara šume u privatnom je vlasništvu, od čega je trećina u Zagrebu. </p>
<p>»Privatne šume na Medvednici zapuštene su, izložene krađi jer nema sustavnog nadzora i često su odlagališta glomaznog otpada«, rekla je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik. </p>
<p>U pojedinim dijelovima vlasnici prodaju šume koje se kasnije devastiraju. Tako je poduzeće Viadukt otkupilo i posjeklo 10 hektara privatnih šuma za proširenje kamenoloma u Ivancu Bistranskom.</p>
<p>Inicijative za stvaranje programa gospodarenja i očuvanja privatnih šuma, kaže Nives Farkaš Topolnik, javljaju se već desetak godina, no nikad nisu provedene u djelo. Ona kaže kako je veliki problem pri uvođenju reda u privatne šume činjenica da mnogi vlasnici i ne znaju gdje imaju šume. U Parku prirode ima, prema riječima državnog šumarskog inspektora Davorina Kapeca, 42.000 parcela šuma, sa 32.000 privatnih vlasnika.</p>
<p>»Jedno je od rješenja da Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija te Grad Zagreb plate ljude koji će nadzirati šume«, istaknula je Nives Farkaš Topolnik. Rješenje je, dodaje, i u otkupu privatnog zemljišta, za što Hrvatske šume imaju fond. Kako, međutim, kaže upravitelj Šumarije Zagreb Herbert Krauthacker, »neisplativo je gospodarenje šumama izdvojenim iz državnih šuma«. </p>
<p>Jedno od predloženih rješenja u očuvanju šuma je i davanje državnih poticaja privatnim vlasnicima. »Država, naime, ima interes za pravilnim i redovitim gospodarenjem u privatnim šumama zbog sprečavanja požara, suzbijanja štetočina i bolesti, radi održavanja izvora i vodotoka te radi zabrane unošenje smeća i stvaranja divljih odlagališta«, istaknuo je Kapec. </p>
<p>»Kakve god da jesu, privatne šume na Medvednici i u cijelom gradu imaju svoju ekološku vrijednost i kao takve treba ih čuvati. One su pluća grada, pa je važnija lisna površina nego estetski izgled, i Grad mora naći načina da ih sačuva, bez obzira na vlasništvo«, naglasila je rukovoditeljica Odjela za ekologiju Hrvatskih šuma Tatjana Đuričić Kuric. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sindikat ZET-a najavljuje referendum o štrajku</p>
<p>Zbog toga što u ZET-ov kolektivni ugovor Uprava ZET-a nije unijela novi raspon koeficijenata, radnici u travnju neće dobiti deset posto veću plaću, već će ona i dalje biti niža od 4000 kuna, istaknuo je na konferenciji za novinare u srijedu predsjednik Sindikata vozača tramvaja, autobusa i servisera ZET-a Ante Harni.</p>
<p>Osim nezadovoljstva koeficijentima, Sindikat traži da se kolektivnim ugovorom uredi i dodatak na plaću od 20 posto, koji od prodanih karata dobivaju vozači autobusa i tramvaja te kontrolori karata. </p>
<p>Harni tvrdi da bi se i to trebalo uvrstiti u kolektivni ugovor, jer je to zasad tek jednostrana odluka direktora ZET-a Juliusa Pevaleka i on je može povući u svakom trenutku.</p>
<p>Također je važno, istaknuo je Harni, da se vozački prostor u tramvajskim i autobusnim kolima ogradi, te da se ugradi novi UKV sustav koji je trebao biti instaliran već do 31. prosinca prošle godine.</p>
<p>Ako zahtjevi Sindikata ne budu ispunjeni, Harni je najavio kako će probleme morati rješavati štrajkom te da će se među sindikalnim članstvom raspisati referendum o njemu. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Za pun stol hrane najmanje 500 kuna</p>
<p>Prosječna četveročlana zagrebačka obitelj izdat će najmanje 500 kuna kako bi za uskršnje blagdane kupila sve potrebne namirnice.</p>
<p>Za vjernike blagdani počinju već na Veliki petak, kad će većina domaćica pripremati večeru. Na tržnici Dolac, saznajemo od prodavača, mnogi su se građani već počeli raspitivati za bakalar kojega u mesnicama i ribarnicama ima u dovoljnim količinama, po cijeni od 160 kuna za kilogram. </p>
<p>Velika je ponuda i hrane koja krasi stol na sâm Uskrs. Za sada se cijene luka i rotkvice na tržnicama kreću od tri kune za »pušlek«, dok komad hrena za ribanje košta od 10 do 15 kuna. No, prodavači najavljuju poskupljenje koje će najvjerojatnije kulminirati u četvrtak i u petak. </p>
<p>Trgovine poput Konzuma, Bille ili Mercatora imaju i velik izbor mesa i mesnih prerađevina po nešto višim cijenama nego što su za iste proizvode na tržnicama. Tako, primjerice, rolana šunka u mrežici košta u trgovini od 55 do 60 kuna, dok se u mesnicama na tržnicama takva ista može kupiti po 45 kuna.</p>
<p>Osim šunke, luka i rotkvica koje će većina jesti za nedjeljni doručak, u trgovinama nude i velik izbor mesa. Prema onome što smo vidjeli, najviše se traži janjetina koju većina trgovina nudi kao »posebnu ponudu« - 60 kuna po kilogramu. Svinjsko pečenje, našalio se jedan mesar, više nije in, no to ne sprečava one koji su se ove godine odlučili za odojka. Posebno se, naglasio je mesar, traže odojci s debljom kožicom.</p>
<p>Uza sve to, naravno, ide i više nego dobra ponuda piva i vina. U vinarijama smo saznali da se ljudi najviše raspituju za jeftinija crna vina koja koštaju od 20 do 30 kuna.</p>
<p>No, uskrsna košarica ne bi bila potpuna bez kolača. Domaćicama koje ove godine neće same peći kolače uvelike će pomoći slastičarnice i pekare koje nude mnoge vrste kolača. Kutija od pola kilograma raznovrsnih kolača može se kupiti po cijeni od 40 kuna, a mnogi su od »kumica« na tržnici već naručili makovnjače i orehnjače pripremljene s domaćim jajima.</p>
<p> Ove godine jaja ne nedostaje ni na tržnicama, niti u trgovinama. Cijene se kreću od 80 lipa za ona najsitnija pa sve do 1,5 kuna za velika. Uz jaja na policama stoje i boje za pisanice kao i preslikači od kojih su poseban hit preslikači-navlake. Sve to povećava troškove za još desetak kuna. </p>
<p> Uz više nego dobru ponudu, mnoge će prilikom kupovine sigurno razveseliti i mogućnost plaćanja čekovima i karticama pa će sve kupljeno, osim što će prijati trbuhu, biti manje bolno i džepu.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sopot dobiva novu crkvu</p>
<p>Na prostoru između Zemljakove i Islandske ulice u Sopotu uskoro će početi gradnja župne crkve. </p>
<p> »Ukupna investicija vrijedna je 500.000 eura, a financirat će se trojako«, objasnio nam je župnik Josip Dumbrović. Onoliko koliko prikupimo donacijama toliko će nam darovati Zagrebačka nadbiskupija, a potrebni ostatak osigurat ćemo kreditom«. </p>
<p> »Župa trenutačno zapošljava šestero vjeroučitelja koji rade u skučenom prostoru prizemnoga stana u ulici Viktora Kovačića 20, a namjera nam je da nakon izgradnje odgovarajućih prostora zaposlimo jednog administrativnog službenika i jednu domaćicu. Ako potrebe budu zahtijevale, zaposliti ćemo još ljudi«, rekao nam je župnik.</p>
<p>»Župa ima više od 7000 vjernika, a prema međunarodnim statutima svaka vjerska zajednica koja ima 5000 i više članova, ako to traže prilike, ima pravo tražiti od mjesnih vlasti izgradnju svojega vjerskog objekta. Mi te uvjete zadovoljavamo, i prema GUP-u iz 2000 godine točka D6 ima vjersku namjenu, a upravo je to mjesto buduće župne crkve. Taj je prostor, naime, nakon 1945. nacionaliziran tako da je bila stvar internoga dogovora gdje će biti budući objekt«, objasnio je župnik. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Hrvatska vina: Iz Ljubljane čak 10 medalja!</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Ukupno deset priznanja, među kojima je čak i jedna Velika zlatna medalja, dobila su hrvatska vina koja su konkurirala na 48. međunarodnom vinskom sajmu u Ljubljani. Pred međunarodnom komisijom našlo se 27 naših vina. </p>
<p>Veliku zlatnu medalju dobila je graševina iz berbe suhih bobica 2000. Kutjevačkog podruma, dok su zlatne medalje dodijeljene tramincu 2000. Mladine d.d. (Jastrebarsko), istoj sorti Kutjevačkog podruma berbe '98., zatim Krauthakerovu chardonnayu 2000. i dingaču barique '94. kuće Vina Miličić s Pelješca.</p>
<p>Srebrne su medalje dobili sauvignon 2000. Mladine d.d., graševina ledene berbe '99. Kutjevačkog podruma, traminac izborne berbe 2000. Iločkog podruma, te chardonnay i graševina 2000. Davora Zdjelarevića iz Brodskog Stupnika. Uspjeh u Ljubljani, u konkurenciji žestica, zabilježila je i firma Vinoplod-Vinarija Šibenik čija je travarica proglašena šampionom.</p>
<p>Prema ocjeni Ivana Kolarića, dugogodišnjeg predstavnika Ljubljanskog sajma d.d. u Zagrebu, ovo je najveći uspjeh u dosadašnjim nastupima naših vinara na ovoj renomiranoj smotri.Sajam će se održati od 15. do 19. travnja. </p>
<p>P.G.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Stavros, Spalato i Colonia na Uskrs zabavljaju Dalmatince</p>
<p>SPLIT, 27. ožujka</p>
<p> - Nakon 40 korizmenih dana, žiteljima Splita i okolnih gradova, na sam Uskrs bit će otvorena mogućnost nezaboravnog provoda u čak tri disko kluba koji u noći s 31. ožujka na 1. travanj organiziraju gala koncerte. </p>
<p>Upozorenje: Nije riječ o prvotravanjskoj šali! Naime, u splitskom disko klubu Masters goste će zabavljati Jasmin Stavros, pravi majstor dobrog provoda i veselog ritma, ljubimac splitske publike. U primoštenskoj diskoteci »Aurora«, koja je već godinama omiljeno okupljalište Dalmatinaca svih mogućih glazbenih ukusa, posjetitelje će u zadnjoj korizmenoj noći zabavljati Tedi Spalato, romantična glazbena duša s mirisom soli, mora i ljubavi. Tedi će zasigurno privući veliki broj zaljubljenih parova, željnih romantike, zagrljaja i vrućih sentiša u ritmu Dalmacije. U subotu, večer prije Uskrsa, u popularnoj diskoteci Formula 1, koja se nalazi na samom ulazu u Trogir, koncert će održati Colonia. Bit će to ujedno jubilarni petnaesti nastup Colonije u trogirskoj diskoteci F1, što znači, da će tijekom večeri Indira i njeni momci posjetiteljima servirati ugodno iznenađenje. </p>
<p>Za sada je samo poznato da Colonia na pozornici neće biti usamljena, barem što se plesa tiče. Večer nakon nastupa vatrene i dinamične Indire u Formuli 1, koncert će održati sve popularniji glazbeni dvojac iz Splita, Dalmatino. </p>
<p>Valja napomenuti kako će svaka dama koja prethodnu večer kupi ulaznicu za koncert Colonije (35 kuna), s istom besplatno ući na veliki koncert Dalmatina. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Naomi Campbell zadovoljna s 3500 funti odštete</p>
<p>LONDON, 27. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Poznati super-model Naomi Campbell dobila je parnicu koju je radi narušavanja svoje privatnosti pokrenula protiv londonskog tabloida Mirror. Sud je u srijedu odredio da joj taj list mora ispatiti razmjerno skromnu odštetu od 3.500 funti (oko 40.000 kuna). To je znatno manje od rekordnih naknada kakve u sukobu sa sedmom silom često uspijevaju ishoditi poznate britanske ličnosti i zvijezde. No Naomi Campbell je svejedno zadovoljna jer se smatra moralnom pobjednicom. </p>
<p>Ona je Mirror tužila sudu nakon što je taj list lani objavio fotografiju koja je prikazuje u trenutku dok napušta sastanak udruženja bivših narkomana, Narcotics Anonymous. 31-godišnja manekenka tvrdi kako joj je objavljivanje podatka o tome da se liječila od narkomanije nanijelo duševnu bol. Na sudu je izjavila da se nakon Mirrorovog novinskog članka o sebi osjetila »šokiranom, ljutitom, izdanom i i oskrvnjenom«. </p>
<p>Tuženi je list međutim tvrdio da poznata mankenska zvijezda ne može očekivati istu razinu privatnosti »kao normalni muškarac ili žena s ulice«. Svjedočeći na sudu, urednik Mirrora, Piers Morgan, rekao je kako je rijetko sreo neku poznatu ličnost koja vlastitim javnim postupcima više ugrožava svoju privatnost, nego li to čini Naomi Campbell. »Ako namjerno ulazite u kavez Hannibala Lectera, na kraju ćete dobiti ugriz u vrat,« izjavio je Morgan. Sudac se međutim nije složio s takvom obranom, te je kritizirao londonski tabloid zbog objavljivanja intimnih podataka o čuvenom modelu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bajaga 11. svibnja u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Nakon više od 10 godina pauze Momčilo Bajagić Bajaga i njegovi Instruktori nastupit će u Zagrebu i to 11. svibnja u Tvornici. Bit će to veliki Bajagin comeback na hrvatsku scenu, koji je djelomično započeo objavljivanjem albuma »Zmaj od noćaja« za naše tržište, i kojim će se obilježiti 18 godina od njegovog prvog nastupa s Instruktorima, daleke 1984. u Kulušiću.</p>
<p>Prema prvim informacijama dobivenim od Bajaginog managera i ovdašnjeg organizatora Roberta Zadravca, koncert će biti na produkcijski izuzetno visokom nivou sa specijalnim razglasom i rasvjetom te proširenom pozornicom kako bi na nju stali svi prateći glazbenici i gosti. Mada je repertoar zasad još tajna sigurno je da će se na njemu naći mnoštvo legendarnih Bajaginim hitova. U međuvremenu Dallas Music Shopovi širom države krenuli su u specijalnu akciju po nazivom »Budi zmaj!«. Naime, počevši od 27. ožujka, pa sve do 8. travnja svatko tko posjeti najbliži Dallas Music Shop moći će iskušati svoju hrabrost i izdržljivost na posebnom testu te ostvariti izuzetan popust na album »Zmaj od noćaja« i dobiti poklon. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nastavlja se suđenje gitaristu R.E.M.-a </p>
<p>LONDON, 27. ožujka</p>
<p> - Na Isleworth Crown sudu u Londonu nastavljeno je suđenje gitaristu Peteru Bucku iz R.E.M.-a, kojem se sudi zbog nasilna ponašanja u zrakoplovu. Podsjećamo, Buck je optužen da je prošlog travnja u pijanom stanju pravio nered u prekooceanskom letu British Airwaysa. Tužitelji u procesu protiv gitariste R.E.M.-a tvrde kako se Buck uslijed konzumiranja 15 čaša tijekom leta od Seattlea do Londona ponašao vrlo nasilno. Uz to, tužitelji tvrde kako je, nakon što mu posada više nije dala piti, prevrnuo kolica na kojima se nalazio doručak, razbacao hostesina kolica s CD-ovima te se naguravao s posadom koja ga je svim silama pokušala primiriti. Kako bi se posadi »zahvalio« na svesrdnom trudu, pijani gitarist na kraju ih je zalio jogurtom. Posada zrakoplova na sudu je posvjedočila kako je Bucka jedva odvukla od izlaznih vrata nakon što je ovaj objavio kako 'ide kući'. </p>
<p>Četrdesetpetogodišnji Buck (45) odbacio je optužbe da je bio pijan, vrijeđao posadu i uništavao imovinu British Airwaysa, a prošlog tjedna je sudu izjavio kako je na početku leta uzeo jaku tabletu za spavanje te da se ne sjeća svog ponašanja u zrakoplovu. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hugh Grant u ulozi britanskog premijera </p>
<p>LONDON, 27.ožujka</p>
<p> - »Love Actually« naziv je nove romantične komedije u kojoj će Hugh Grant odigrati ulogu britanskog premijera. </p>
<p>Riječ je o redateljskom debiju Richarda Curtisa, koji je napisao scenarij za filmove »Notting Hill« i »Četiri vjenčanja i sprovod«, zaslužnih za Grantov planetarni uspjeh. </p>
<p>Za ulogu sestre Grantovog lika predložena je britanska glumica Emma Thompson koja je trenutno u pregovorima za spomenutu ulogu. </p>
<p>Početak snimanja najavljen je za mjesec rujan, a priča filma prati deset odvojenih radnji kroz dva mjeseca koje sve doživljavaju svoj vrhunac na Božično večer. Grant će u filmu odglumiti premijera neženju koji se svog prvog dana na adresi u Downing Streetu zaljubljuje u djevojku koja mu sprema čaj.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Brad Pitt u ulozi Ahila?</p>
<p>LOS ANGELES, 27. ožujka</p>
<p> - Studio Warner Bros započeo je s realizacijom epskog filma »The Trojan War«. Među potencijalnim učesnicima na ovom projektu trebali bi biti redatelj Wolfgang Petersen i glumac Brad Pitt. Za sada još uvijek nisu sklopljeni nikakvi konkretni ugovori, budući da Wolfgang mora završiti snimanje »Batman vs. Superman« za Warner Bros, a Pitt, za istu filmsku kuću, treba odraditi ulogu u SF filmu »Last Man« kojeg će režirati Darren Aronofsky. Scenarij za ovu epsku sagu u Trojanskom ratu, prema Homerovoj Ilijadi, napisao je David Benioff, a špekulira se da je upravo Brad Pitt zainteresiran za ulogu Ahila. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Prvi bosanski Oscar za bolja vremena </p>
<p>»Budite pametno kreativni, što znači stvarajte u okvirima svojih mogućnosti« - poručuje oscarovac Danis Tanović redateljima iz malih, nepoznatih kinematografija, upozoravajući da megalomanija nikada nije pobjeđivala / Nadam se da će klinci jednostavno ponovno imati želju da prave filmove, a ne da idu u policijske akademije, kaže naš sugovornik </p>
<p>Osvajanjem Oscara za film »Ničija zemlja« Danis Tanović iz Bosne i Hercegovine postao je prvi redatelj iz ovih krajeva koji je dobio Oscara za igrani film nakon što su iz bivše Jugoslavije bili predlagani filmovi Franca Štiglica, Veljka Bulajića, Saše Petrovića (dva puta) i Emira Kusturice, a Dušan Vukotić osvojio je Oscara za animirani film 1961. godine. A u posljednjih deset godina jedinu nominaciju imao je Milče Mančevski za film »Prije kiše«. Pri tome ne računamo dva Oscara Branka Lustiga koja je osvojio kao producent američkih filmova »Schindlerova lista« i »Gladijator«.</p>
<p> Tanovićev uspjeh tim je veći što je napravio mali-veliki film bez spektakularnosti i pompozne artiljerije, o ljudima i njihovim sudbinama. To je dramatična priča o trojici mladića koji su se iznenada našli na suprotnim stranama, u njima nepoznatim ratnim uvjetima, na ničijoj zemlji, koja je do jučer bila njihova...</p>
<p>Osvetnici, emotivci i patnici, oni su istodobno žrtve vlastitih sudbina, ali i političkih manipulacija koje podjednako krvoločno vode lokalni psi rata te međunarodni intriganti i novinarski lešinari. </p>
<p> Upravo zahvaljujući toj iskrenoj i dojmljivoj snazi poruke, ova naoko mala lokalna priča postala je univerzalno prepoznatljiva i osjećajno prihvatljiva gdje god se film prikazivao, posebno među članovima Američke filmske akademije, koji su iskrenoj ratnoj priči dali prednost ispred melodramatične francuske bajke »Amelie«. </p>
<p> No, Tanović ni u trenutcima najvećega trijumfa nije zaboravio svoga producenta i najboljeg prijatelja, Čedomira Kolara, od kojeg je sve krenulo i zahvaljujući kojem je »Ničija zemlja« i snimljena.</p>
<p>Napraviti nešto za svoju zemlju</p>
<p> Poslije, u razgovorima s novinarima redatelj je ostao pribran i odlučno na zemlji, svjestan svega što se oko njega događa, ali i iskreno željan povratka u Europu, iskapčanja telefona i odmora, odmora, odmora...Ipak, u večeri slavlja našlo se vremena i za naša pitanja. </p>
<p>• Posljednjih deset godina Bosna je bila na naslovnicama svjetskih novina, poznata kao nesretna zemlja uništena gospodarstva, etničkog čišćenja, ratnog kriminala i divljanja. No, ostavimo sada iza nas političke konstrukcije, zanima nas kako se osjećate u ovome trenutku nakon što ste prikazali svijetu jednu drugu Bosnu koja dovodi novi naraštaj, mladih sposobnih i darovitih ljudi koji predstavljaju novi image Bosne?</p>
<p>- Činjenica je se ljudi starije dobi oni koji stvaraju ratove, dok predstavnici moje generacije pogibaju u tim ratovima. Stariji rade taj sveopći užas, a zadatak nas mladih je da ih onemogućimo, izbacimo iz igre. Dakle, ja sam prvi koji se pojavio ovdje, ali ima još jako mnogo mladih ljudi koji su spremni i sposobni izaći u javnost i napraviti nešto za svoju zemlju.</p>
<p> Jer, naša domovina je na koljenima i u vrlo teškom stanju. Premda više nema rata i ubijanja, situacija je jako teška. Zato vas molim, gospodo novinari, da učinite nešto i svratite pozornost svjetske javnosti na Bosnu, jer ona treba vašu pomoć i danas, u vrijeme mira, možda i više nego u vrijeme rata.</p>
<p>• Koliko će ovaj Oscar pomoći vašem filmu da privuče još veći broj gledatelja? </p>
<p>- Nadam se da hoće, jer naš američki distributer United Artist upravo kreće s 400 novih kopija po cijeloj Americi. No, bez obzira na komercijalni uspjeh, sretan sam što je sudbina ovog filma zaokružena tako značajnom nagradom i efektnim Oscarom, nakon što je prošao mnoge festivale i dobio niz nagrada. </p>
<p>Za režiju bilo 360 kandidata, a sada tri </p>
<p>• Koliko će ovaj film i Oscar utjecati na događanja u vašoj zemlji?</p>
<p>- Pogledajmo to statistički, kada sam ja počinjao studirati filmsku režiju, bilo je na prijemnom 360 ljudi koji su kandidirali za četiri mjesta, koliko nas je moglo biti primljeno u toj sekciji režije. Prošle je godine u Bosni na istom fakultetu bilo samo tri kanidata za režiju, premda je bilo slobodnih pet mjesta. No, istovremeno je za Policijsku akademiju kandidiralo 15.000 mladih, što najbolje svjedoči o situaciji u Bosni. To je zemlja koja treba jaku zaštitu, čuvare na svakome koraku i svi žele studirati da bi postali policajci, no nadam se da će se sada ipak javiti poneko dijete koje će zaželjeti studirati filmsku režiju i osjetiti poriv da radi filmove.</p>
<p>• Oscar je poticaj koji bi mogao promijeniti situaciju. Koliko će ova nagrada promijeniti vašu karijeru, a koliko bosansku kinematografiju? </p>
<p>- Već sam djelomično odgovorio na to pitanje, jer doista se iskreno nadam da dolaze bolja vremena za moju zemlju i da će klinci jednostavno ponovno imati želju da prave filmove, a ne da idu u policijske akademije.</p>
<p>• Vaš uspjeh i osvajanje Oscara mogao bi biti i idealna poruka redateljima iz malih zemalja da kada se ide s istinom i iskrenošću - onda se i pobjeđuje? </p>
<p>- Poruka redateljima je: budite kreativni, ali budite pametno kreativni, što znači stvarajte u okvirima svojih mogućnosti. Napravio sam »Ničiju zemlju«, ratni film koji stoji 1,600. 000 dolara nasuprot hollywoodskih produkcija. Mogao sam sanjati da dobijem sto milijuna dolara, nikad ih ne bih dobio. Dakle, treba raditi prema svojim mogućnostima, korak po korak, jedan po jedan.... Moj je prvi film stajao 300 maraka, sljedeći je koštao tisuću maraka, onda 100.000 maraka i tako redom. Postoji neki put, samo je bitno različit.</p>
<p>• Doprinos glumaca iz Hrvatske koji glume u vašem filmu? </p>
<p>- Divni dečki, sjajno smo radili, s njima kao i sa svima ostalima. Jer za mene postoje dobri i loši glumci i svejedno odakle dolazili. Tako smo ih i birali, one koji su najbolji i one koje smo mogli dobiti i to je bilo dobro za nas. </p>
<p>• Poslije svega ovoga slavlja, što dalje, koji su planovi? </p>
<p>- Nemam još nikakav projekt u planu. Želim samo otići doma, iskopčati telefone i odmarati se. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U počast velikoj umjetnici scene</p>
<p>Ena Begović je zauvijek ostala jedna od najrespektabilnijih glumačkih osobnosti, čija je karijera u cijelosti vezana za zagrebački HNK - rekla je teatrologinja Ana Lederer </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Veličina svakog spomenika ovisi o veličini osobe u čiji se spomen postavlja, o veličini meštra koji ga je načinio, te o veličini društva koje ga podiže i dobiva. Tim se riječima ravnateljica Drame zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta, Snježana Banović, prisjetila A.G. Matoša i citirala ga, na svečanom otkrivanju bronačne biste tragično preminule prvakinje hrvatskoga glumišta Ene Begović, u srijedu, u foyeru HNK. Zanimljiv rad splitskog kipara Kuzme Kovačića sufinancirao je Fond za kulturu Grada Zagreba, a Hrvatsko društvo dramskih umjetnika je bistu poklonilo HNK. Upravo na Svjetski dan kazališta, prvak Drame HNK Božidar Boban, u foyeru ispunjenom članovima obitelji Ene Begović, prijateljima i poštovateljima, svečano je otkrio poprsje poznate dramske heroine izgovarajući slavne Calderonove stihove iz djela »Život je san«. </p>
<p>»Ena Begović je zauvijek ostala jedna od najrespektabilnijih glumačkih osobnosti, čija je karijera u cijelosti vezana za zagrebački HNK. Uglavnom je glumila tragične heroine, koje je dočaravala svojim unutarnjom i vanjskom ljepotom, erotičnošću i divnom osobnošću, te jednom neobičnom melankoličnošću u očima. Bila je iznimna interpretkinja klasičnih tekstova, a krasila ju upornost, marljivost i profesionalnost. Voljela je istraživati i duboko ponirati u svoje emocije, mnogo glumački maštati, pa je jednom i sama rekla kako je sreća baviti se iluzijama«, istakla je teatrologinja Ana Lederer, dodavši kako će je publika ponajviše pamtiti kao nenadmašnu barunicu Castelli, Klaru i Lauru Lenbachovu, sve iz Krležinog »Ciklusa o Glembajevima«.</p>
<p>Pjesnik Enes Kišević ispjevao je i pjesmu posvećenu nezaboravnoj Eni, koju je sugestivno recitirala Helena Buljan, predsjednica Hrvatskoga društva dramskih umjetnika.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ponovno upoznavanje s vrhunskim slikarom</p>
<p>Maksimilijan Vanka u kompoziciji i stiliziranju uvijek polazi od osobna viđenja teme i svojih zamisli / On sintetizira maniru modernih klasika ostajući originalan i jedinstven u izrazu / Uz Meštrovića to je jedini hrvatski umjetnik koji je u kulturnome životu New Yorka bio zapažen i često hvaljen u tisku </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Prva velika retrospektivna izložba hrvatsko-američkog slikara Maksimilijana Vanke koja obuhvaća ukupni opus toga velikog umjetnika otvorena je u utorak na večer u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Izložbu su u nazočnosti velikog broja posjetitelja otvorili američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence Rossin i hrvatski ministar kulture dr. Antun Vujić.</p>
<p> Ministar Vujić je izrazio zadovoljstvo što hrvatska javnost može prvi put vidjeti Vankin američki opus, a također se i prisjetiti djela koja je umjetnik načinio za vrijeme života u Hrvatskoj do 1934. godine. Dr. Vujić je rekao da je ta izložba otkriće za hrvatsku likovnu kritiku, koja će ponovno vrjednovati bogato i raznoliko stvaralaštvo toga iznimnog slikara.</p>
<p>Američki veleposlanik u Republici Hrvatskoj Lawrence Rossin je izrazio zadovoljstvo što je ovaj izložbeni postav okupio najveći dio opusa koji je Vanka stvorio u SAD-u. Dodao je da je taj hrvatski umjetnik ostvario značajan utjecaj na američke umjetnike prve polovice 20. stoljeća.</p>
<p>Povjesničarka umjetnosti i voditeljica Hrvatske turističke zajednice u SAD Nevenka Posavec-Komarica autorica je izložbe. Ona je intenzivno istraživala Vankin američki opus i tako ga približila hrvatskoj i svjetskoj javnosti. S druge strane, iznimno bitnu portretističku dionicu Vankina slikarstva, po kojoj je najpoznatiji u Hrvatskoj, istražila je i ocijenila povjesničarka umjetnosti Snježana Pintarić.</p>
<p>Istaknuto je kako se Vanka posebno zidnim slikarstvom proslavio u svijetu i to preko fresko-slika koje je naslikao za Crkvu sv. Nikole u Millvaleu pokraj Pittsburgha i na tim su sakralnim prizorima u središtu pozornosti hrvatski narod i njegovi običaji. Također se ističe kako u kompoziciji i stiliziranju Vanka uvijek polazi od osobna viđenja teme i svojih zamisli. Ekspresionizmom iskazuje posve duhovne tendencije, bira kompleksan pristup temi, svjedočeći o bogatstvu već izgrađena stila. Vanka je umjetnik koji sintetizira maniru modernih klasika ostajući originalan i jedinstven u izrazu. Uz Meštrovića to je jedini hrvatski umjetnik koji je u američkim središtima, posebno u javnom i kulturnom životu grada New Yorka, bio zapažen i često hvaljen u tisku kao hrvatski slikar s bogatim američkim opusom. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»More i otoci« Roberte Glavaš</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - U galeriji »Art centar«, Bogovićeva 7, otvorena je izložba »More i otoci« Roberte Glavaš (1969.). Riječ je o recentnome ciklusu ulja na platnu malih i srednjih formata. Izložba ponovo potvrđuje darovitost te zagrebačke autorice koja se slikarstvom bavi kao amater. Na tim ostvarajima prevladava more, pučina. Tu i tamo poneka hrid, obris otoka ili planina u daljini dinamizira viđenje morskoga krajolika, ali i tada bitan je osjećaj morskoga beskraja, njegova velebnost i prostranstvo. Amater bez autorskih ambicija zadovoljio bi se slikanjem standardnih motiva kakvi su barke na vezu, lučica pod borovima i slično ili bi preslikavao tuđe invencije. Rad Roberte Glavaš je slikarstvo s tezom, proživljeno i oblikovano u promatranju i razmišljanju o jedva preglednoj vodenoj masi koja je u svim svojim mijenama simbol života. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zadarsko kazalište lutaka proslavilo 50. obljetnicu</p>
<p>ZADAR, 27. ožujka</p>
<p> - Kazalište lutaka obilježilo je završnom svečanošću u srijedu 50. obljetnicu osnutka i djelovanja, čime je zaokruženo jednogodišnje obilježavanje velikoga jubileja. Hrvatski centar ASSITEJ Međunarodne udruge kazališta za djecu stoga je i svoju godišnju skupštinu održao u Zadru. Nakon skupštine, u Crkvi sv. Dominika otvorena je izložba scenarista Mojmira Mihatova na kojoj je prikazan samo dio njegova 22-godišnjeg rada u lutkarskome kazalištu. U sklopu izložbe predstavljena je i maketa zgrade budućega Kazališta lutaka. Potom je ansambl kazališta u dvorani u Jazinama prikazao Andersenova »Postojanog kositrenog vojnika«, najnagrađivaniju predstavu hrvatskoga lutkarstva koju zadarski lutkari izvode već 24 godine. Na skupštini ASSITEJ-a istaknuta je potreba za obrazovanjem glumaca-lutkara. Proslava je završena dodjelom priznanja i zahvalnica. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pronađen libreto Schubertove opere </p>
<p>BEČ, 27. ožujka</p>
<p> - Voditelj bečke glazbene zbirke Thomas Aigner otkrio je u jednome bečkom antikvarijatu izgubljeni libreto opere »Sakontala« Franza Schuberta, koju je taj skladatelj djelomice uglazbio. Opera »Sakontala« (u Schubertovu autografu Sacontala, u drugim izvorima i Sakuntala ili Schakuntala) temelji se na igrokazu indijskoga pjesnika i dramatičara Kalidase (oko 400 godine poslije Kr.) Na njemački ga je prema engleskom preveo Georg Forster. Taj je prijevod poslužio kao predložak za libreto Johannu Philippu Neumannu (1774. - 1828.), koji se do danas smatrao izgubljenim. »Sakontala« je, prema današnjem stupnju istraživanja, prvi zajednički rad Neumanna i Schuberta. Sudeći po dijalozima, djelo je vjerojatno bilo zamišljeno kao velika romantična opera. Schubert je najvećim dijelom samo notirao glasove. Libreto je, svakako, zanimljiv i sa stajališta muzikologije. Riječ je, naime, o vlastoručnom čistopisu autora, premda ne i zadnjoj redakciji, ali bi se temeljem toga rukopisa mogao objasniti dosad prijeporan redoslijed pojedinih glazbenih brojeva. (Hina/APA)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Masovna uhićenja slobodnih zidara</p>
<p>U rujnu 1941. otvorena je u Beogradu antimasonska izložba na kojoj je predstavljena antikomunistička, antižidovska i antimasonska građa. Bio je izložen i srebrom ukrašen štap. Komentar uz taj izložak glasio je: »To je batina koju su hrvatski slobodni zidari poklonili srpskim slobodnim zidarima. Poslije rata vratit ćemo im posudbu s kamatama!«</p>
<p>PIŠE: BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Iluminati su imali tri različite skupine stupnjeva. Prva, »početna« skupina, imala je četiri stupnja. Druga, koja se zvala »simbolična«, imala je pet stupnjeva: prva tri je preuzela od slobodnih zidara, druga dva od škotskog reda. Treća skupina, »mistična«, imala je četiri nova stupnja. </p>
<p>Ukupno su iluminati upotrebljavali trinaest stupnjeva: dvanaesti stupanj nosio je naziv »magus«, a trinaesti »rex« (kralj). Sjedište reda bilo je u Berlinu. Red je raspušten 1933. godine. Danas samo jedna grupa ljudi u Švicarskoj radi prema stupnjevima iluminata.</p>
<p>Odd Fellows ili Oddfellows mogli bismo prevesti kao »čudni prijatelji«, ali to vjerojatno nije prijevod koji pogađa bit toga reda. Ne zna se točno kada je nastao: neki tvrde da je utemeljen 1745. u Londonu. Oko sebe je okupio previše radnika (pomoćnika) koji nisu mogli postati majstori u slobodnozidarskim ložama. </p>
<p>Najprije su utemeljili blagajnu za bolesnu braću, a poslije i osiguranje. Prva Velika loža nastala je 1803. u Londonu. Tri godine potom ideja se preselila u Ameriku gdje ju je uspješno propagirao T. Widley. Red se brzo razvijao, jer je djelovao karitativno i godine 1870. vratio se u Njemačku. </p>
<p>Ima osam stupnjeva, a samo u Engleskoj radi dvadeset različitih redova Odd Fellowsa. Činiti dobro - može se smatrati jedinim pravim ciljem Odd Fellowsa.</p>
<p>Rosenkreuzeri su jedan vrlo tajni i mističan red, koji je radio u Njemačkoj 1614. godine, kada je izašla knjiga Fama Fraternitas, koja je na naslovnoj strani imala križ opleten ružom. </p>
<p>Red je priznavao Bibliju kao temelj svojih razmišljanja, a idejni mu je početak bilo slobodno zidarstvo pa je on jedini razumio njegovu simboliku.</p>
<p> Nepoznati članovi reda izradili su sustav od devet stupnjeva. Prvi stupanj bio je probni, na drugom se izučavala alkemija, na četvrtome prirodne znanosti. Majstor na devetom stupnju dobivao je titulu »Magus«. </p>
<p>Članovi reda bavili su se, osim alkemijom i mistikom, i teozofskim pitanjima i kabalom. </p>
<p>Vođe reda govorili su da posjeduju »kamen mudrosti«. Središte reda neko je vrijeme bio Beč, poslije Berlin, gdje su članovi reda zaratili s iluminatima. Godine 1785. zabranio ih je car Josip II.</p>
<p> Danas ponovno postoje različite grupe reda, najviše u Njemačkoj.</p>
<p>Red O.T.O. ili Ordo Templari Orientis nastao je 1902. kao spoj različitih ezoteričkih mudrosti i znanja slobodnog zidarstva, rosenkreuzera i iluminata. Duhovni otac reda bio je Karl Kellner, koji je bio i član Hermetičkog Bratstva Svjetla, u kojemu su radili i Helena P. Blavatsky i Wynn Wescott. </p>
<p>Kellnerov suradnik Theodor Reuss uveo je u red visoke stupnjeve. Osim 33 stupnja Staroga i prihvaćena slobodnozidarskoga škotskog reda i Rituale Memphis, sa 97 stupnjeva te Rituale Mizraima, sa 90 stupnjeva. Kasnije je vodstvo u redu preuzeo engleski mag i »sotonist« Alliester Crowley, kao »Vanjski vođa Reda«. </p>
<p>Drugi svjetski rat prekinuo je rad reda O.T.O. u Europi. Crowleyev njemački predstavnik Karl German uspio se spasiti iz nacističkog konclogora, otišao je u Ameriku i utemeljio dva kalifornijska O.T.O.-a.</p>
<p> Red se poslije vratio u Europu, a svoje istomišljenike ima i u Hrvatskoj.</p>
<p> Sve, ili gotovo sve o tajnim društvima, redovima i bratstvima može se pročitati u knjizi Alana Axelroda The International Encyclopedia of Secret Societies and Fraternital Orders, (Checkmark Books, New York, 1977.).</p>
<p>Poslije napada na Jugoslaviju 1941. godine, u Srbiji su počeli zatvarati slobodne zidare. Među prvima zatvorili su Antuna Bilimovića, Viktora Novaka, Vladeta Popovića. Nekoliko slobodnih zidara počinilo je samoubojstvo.</p>
<p> U zrakoplovnoj nesreći pri bijegu iz Jugoslavije, smrtno je stradao zamjenik Velikog majstora Velike lože »Jugoslavija« dr. Vladimir Čorović. </p>
<p>U rujnu 1941. otvorena je u Beogradu antimasonska izložba na kojoj je predstavljena antikomunistička, antižidovska i antimasonska građa. </p>
<p>Na prvom je katu bio izložen srebrom ukrašen štap. Komentar uz taj izložak glasio je: »To je batina koju su hrvatski slobodni zidari poklonili srpskim slobodnim zidarima. Poslije rata vratit ćemo im posudbu s kamatama!«</p>
<p> U studenome su njemačke okupacijske snage zatvorile više od dvije stotine slobodnih zidara i u zatvoru su ostali više mjeseci. Trojica su ubijena, a neki su poslani u koncentracijske logore. </p>
<p>Zatvoreni Meštrović,</p>
<p>Mnogi slobodni zidari otišli su u partizane, drugi u četnike; ali šestorica su (od deset članova vlade) bila u kvislinškoj Nedićevoj marionetskoj vladi. U Sloveniji su se svi osim jednoga opredijelili za Oslobodilnu frontu. </p>
<p>Gotovo istodobno s beogradskima, u noći između 10. i 11. studenoga 1941., u Zagrebu je zatvoreno oko pedeset slobodnih zidara: među njima akademski kipar Ivan Meštrović, političar Hinko Krizman, dr. Andrija Štampar, dr. Stanko Švrljuga. Uhićenje se trebalo nastaviti idućih dana, ali je zbog velikog uzbuđenja i revolta u intelektualnim krugovima njemačka vojna komanda spriječila daljnje provođenje akcije. </p>
<p>Nekoliko dana kasnije svi su uhićeni prebačeni u logor Jasenovac, a zatim u logor Stara Gradiška. U logoru je umro dr. Oton Gavranić, a ubijeni su slobodni zidari grof Josip Bombelles i Manco Gagliardi, koji nisu bili uhićeni sa zagrebačkom grupom nego su naknadno dovedeni u logor.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Irac u New Yorku</p>
<p>Osluškujem New York i pitam se hoću li ikad pripadati ovom gradu</p>
<p>Kad sam vidio Veliku čitaonicu, podijeljenu na sjeverni i južni dio, počela su mi klecati koljena. Ne znam je li to bilo od onih dviju čaša piva koje sam popio ili od uzbuđenja koje sam doživio na svoj drugi dan u New Yorku, ali sam na rubu plača dok gledam kilometre polica znajući da nikad neću pročitati sve te knjige, pa makar živio i do kraja ovog stoljeća</p>
<p>PIŠE: FRANK MCCOURT</p>
<p>Lijep je listopadski dan i ja nemam drugog posla nego da učinim što mi je čovjek rekao, ne može mi škoditi da se odšetam do Pete avenije gdje su ti lavovi. </p>
<p>Knjižničari su vrlo ljubazni. Dakako da mogu dobiti iskaznicu, lijepo je vidjeti mlade doseljenike koji posuđuju knjige. Mogu posuditi četiri knjige ako želim, samo ih moram vratiti u određenom roku. Pitam ih imaju li knjigu Samuela Johnsona »Životi pjesnika«, a oni mi odgovaraju: »Vidi, vidi, čitaš Johnsona?« </p>
<p>Htio bih im reći da ga nisam još čitao, ali ne želim da mi se prestanu diviti. Kažu mi neka se slobodno prošetam između polica, i neka zavirim u Veliku čitaonicu. Uopće nisu nalik na knjižničare u Irskoj koji budno stražare i čuvaju knjige od ovakvih kao što sam ja.</p>
<p>Kad sam vidio Veliku čitaonicu, podijeljenu na sjeverni i južni dio, počela su mi klecati koljena. Ne znam je li to bilo od onih dviju čaša piva koje sam popio ili od uzbuđenja koje sam doživio na svoj drugi dan u New Yorku, ali sam na rubu plača dok gledam kilometre polica znajući da nikad neću pročitati sve te knjige, pa makar živio i do kraja ovog stoljeća. Ima tu i beskrajnih redova sjajnih stolova za kojima sjede svakojaki ljudi i čitaju do mile volje sedam dana na tjedan i nitko ih ne dira osim ako ne zaspu i zahrču. </p>
<p>Ima sekcija s engleskim, irskim, američkim knjigama, beletrističkim, povijesnim, religijskim, i podilazi me jeza kad pomislim da mogu u svako doba doći ovamo i čitati što god želim i dok god želim, samo da ne zahrčem.</p>
<p>Vraćam se laganim korakom u »Costello's« sa četiri knjige pod rukom. </p>
<p>Htio bih pokazati onom srditom čovjeku da imam i »Živote pjesnika«, ali njega nema u lokalu. Pipničar mi kaže da mi je to vjerojatno sam gospodin Tim Costello govorio o Johnsonu, a dok on još to govori, onaj srditi čovjek izlazi iz kuhinje. »Već si se vratio«, pita me.</p>
<p>»Evo, gospodine Costello, imam 'Živote pjesnika'.« </p>
<p>»Možda i imaš, mladiću, 'Živote pjesnika' pod miškom, ali ih nemaš u glavi, pa radije idi kući i čitaj ih.«</p>
<p>Četvrtak je i nemam što raditi do ponedjeljka, kad stupam na posao. </p>
<p>Nemam u svojoj sobi stolca pa sjedim na krevetu i čitam sve dok mi gospođa Austin ne pokuca na vrata u jedanaest sati i kaže mi da ona nije milijunašica i da se svjetla po kućnom redu gase u jedanaest kako ne bi morala previše plaćati struju. </p>
<p>Gasim svjetlo, liježem u krevet i osluškujem New York, kako ljudi razgovaraju i smiju se, i pitam se hoću li ikad pripadati ovom gradu, hoću li i ja jednom tamo vani razgovarati i smijati se.</p>
<p>Opet mi netko kuca na vrata, riđokosi mladić koji govori s irskim akcentom i kaže mi da se zove Tom Clifford, pita me ne bih li na brzinu s njim popio jedno pivo, on radi u jednoj zgradi na East Sideu, gdje mora biti za sat vremena. </p>
<p>Ne, on ne bi svratio ni u jedan irski bircuz. On ne želi imati posla s Ircima, pa stoga navraćamo u »Rhinelander« u Osamdeset šestoj ulici, gdje mi Tom veli da je rođen u Americi, ali su ga kao klinca odveli u Cork, odakle se izvukao što je brže mogao stupivši u američku vojsku, koju je služio pune tri godine u Njemačkoj, gdje možeš spavati deset puta sa ženskom za jednu šteku cigareta ili pola kile kave. </p>
<p>U stražnjoj dvorani »Rhinelandera« svira orkestar i pleše se, te Tom zamoli za ples jednu djevojku koja je sjedila za stolom. </p>
<p>Poslije mi kaže: »Hajde, zamoli sad ti njezinu prijateljicu za ples«.</p>
<p>Ali ja ne znam plesati niti znam zamoliti djevojku za ples. Ne znam ništa o djevojkama. Otkud bih i znao kad sam odrastao u Limericku? Tom zamoli onu drugu djevojku da zapleše sa mnom, pa me ona povede do prostora za ples. Ja ne znam što mi je činiti. Tom se vrti i skakuće, a ja ne znam da li da krenem s djevojkom u naručju naprijed ili natrag. </p>
<p>Ona mi veli da joj stajem na noge, a kad joj se ispričam, odgovara mi: »Ma nije važno. Ionako mi nije do ovog đipanja«. Vraća se za svoj stol, a ja idem za njom sav zajapuren. Ne znam da li da sjednem za njezin stol ili da se vratim za šank, a ona mi veli: »Ostalo ti je pivo na šanku«. </p>
<p>Meni je drago što imam razlog otići od nje, jer ne bih znao što da joj kažem da sam ostao s njom. Siguran sam da nju ne bi zanimalo da joj pričam kako sam satima čitao Johnsonove »Živote pjesnika«, ili da joj ispripovjedim kako sam bio uzbuđen u knjižnici u Četrdeset drugoj ulici. </p>
<p>Možda bih morao u knjižnici potražiti knjigu o tome kako razgovarati s djevojkama, ili bih morao zamoliti Toma da me tome pouči, jer on pleše, smije se i nema problema s razgovorom. Vraća se za šank i kaže mi da će se prijaviti na bolovanje, što znači da ne ide na posao. Sviđa se onoj djevojci, veli da je pristala da je otprati kući. </p>
<p>Šapne mi da bi je mogao okrenuti, što znači da bi mogao spavati s njom. Jedini je problem ona druga djevojka. On je zove mojom djevojkom. </p>
<p>»Hajde samo«, kaže mi. »Pitaj je bi li je mogao otpratiti kući. Hajde da sjednemo za njihov stol pa da je pitaš.«</p>
<p>Pivo je počelo djelovati pa sam se ohrabrio i nije mi neugodno sjediti za stolom ovih djevojaka i pričati im o Tomu Costellu i dr. Samuelu Johnsonu. Tom me gurka laktom i šapuće mi: »Za Boga miloga, prestani naklapati o Samuelu Johnsonu, pitaj je radije možeš li je otpratiti kući?« </p>
<p>Kad pogledam djevojku, vidim da su preda mnom dvije pa ne znam koju bih od njih dviju zamolio za dopuštenje da je otpratim kući. Gledam između njih dviju koje vidim, pa je pitam.</p>
<p>»Kući?«, ponovi ona. »Nemoj me nasmijavati. Što me zezaš? Ja sam tajnica, privatna tajnica, a ti nisi čak ni srednju školu završio. Mislim, jesi li se u zadnje vrijeme pogledao u ogledalo?« I smije se a ja sam opet pocrvenio kao rak. Tom potegne dobar gutljaj piva, a meni je jasno da nemam nikakvih izgleda kod ovih djevojaka pa ustajem i odlazim Trećom avenijom, promatrajući pokatkad svoj odraz u staklu izlogâ i sve više gubeći nadu. </p>
<p>U ponedjeljak ujutro kaže mi moj šef, gospodin Carey, da ću biti služnik i da ću taj vrlo važan posao obavljati u predvorju gdje ću mesti, brisati prašinu i prazniti pepeljare, a važno je to zato što se o svakom hotelu primarno sudi po njegovu predvorju. </p>
<p>I kaže da je naše predvorje najbolje u zemlji. Zove se Palmov gaj, a poznat sat u »Biltmoreu«, zaboga, može se naći u knjigama i pričama, kod Scotta Fitzgeralda, u takvih pisaca. </p>
<p>Ugledni se ljudi tako dogovaraju: »Hajde da se nađemo pod satom u Biltmoreu«. A što se događa? Kad oni dođu, predvorje je puno prašine i otpadaka. To je dakle moj posao, da čuvam slavu »Biltmorea«. </p>
<p>Moram sve čistiti i ne smijem razgovarati s gostima, ne smijem ih čak ni pogledati. Ako se slučajno obrate meni, moram odgovarati samo sa: Da, gospodine, ili gospođo, i Ne, gospodine, ili gospođo, i ne smijem dotle prekidati rad. </p>
<p>Kaže mi da moram biti nevidljiv, a to me nasmijava. Zamislite samo to, ha, da bude nevidljiv čovjek koji čisti predvorje! I kaže mi da je to značajan posao i da ga nipošto ne bih dobio da me nije preporučila Demokratska stranka na molbu onog svećenika iz Kalifornije. </p>
<p>I još mi gospodin Carey kaže da je posljednji momak na tom poslu dobio nogu, jer je razgovarao sa studenticama pod satom, ali on je bio Talijan pa to i nije neko čudo. I veli neka dobro pazim što radim, neka se svaki dan istuširam, ovo je Amerika, neka budem trijezan i držim se svojih, s Ircima ne možeš pogriješiti, samo što manje pića, i za godinu dana mogu postati i nosač ili pikolo pa ću dobivati napojnice, tko zna, danas-sutra možda ću postati i konobar, a to bi vjerojatno značilo i kraj svim mojim brigama.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Zabrinjavajuća nemoć hrvatske reprezentacije</p>
<p>Nije pretjerano reći da su naši reprezentativci u 90 minuta nadmetanja s upornim i čvrstim Slovencima ostavili - poražavajući dojam! Tijekom cijele utakmice Hrvati nisu uputili, zamislite, niti jedan udarac u okvir vratiju Marka Simeunoviča</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Ako je utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv Bugarske prije nekoliko tjedana u Rijeci bila razočaravajuća po naše navijače, onda je dvoboj protiv Slovenije koji je također završio 0-0, te iste navijače ostavio u još slabijem raspoloženju. Nije pretjerano reći da su naši reprezentativci u 90 minuta nadmetanja s upornim i čvrstim Slovencima ostavili - poražavajući dojam! Tijekom cijele utakmice Hrvati nisu uputili, zamislite, niti jedan udarac u okvir vratiju Marka Simeunoviča. Jedini udarac u okvir vratiju na utakmici uputili su Slovenci, i to u 80. minuti, Ačimovičev pokušaj zaustavio je Butina. Sve ostalo bila je nezgrapna igra jednih i drugih na sredini terena. </p>
<p>Naša je reprezentacija utakmicu započela u najavljenom sastavu, tek je Živković bio pomaknut u sredinu, a Tomas je dobio ulogu desnog bočnog. Ta je ideja trebala zbuniti Katanecovu čvrstu formaciju, međutim, osim jalovosti naši po ničemu nisu bili primjetni. Najbolji igrač naše reprezentacije u prvom dijelu bio je debitant Srđan Andrić, čiji su pokušaji prodora i, nažalost, nepreciznih udaraca, bili rijetka svijetla točka. </p>
<p>Možda su hrvatski nogometaši bili u tom prvom dijelu aktivniji, ali Slovenci zbog toga nimalo nisu morali strahovati. Trudio se Prosinečki proigravati suigrače, ali u gustom srednjem redu gostiju malo je bilo prostora za pravu loptu u dubinu slovenske obrane. U takvoj situaciji navijači na tribinama okrenuli su se sami sebi, te preuzeli glavnu ulogu na utakmici. Jer, na ovoj sportskoj priredbi poražavajući dojam nisu ostavili samo naši nogometaši, već i naši navijači koji su cijelo vrijeme utakmice neprestance vrijeđali goste iz Slovenije. Štoviše, može se reći da našoj reprezentaciji nisu pružili niti glas prave, afirmativne podrške. Stoga, dobrim dijelom prvog poluvremena zanimljivije je za gledatelje bilo divljanje hrvatskih navijača na južnoj tribini, negoli same akcije na terenu. </p>
<p>Malo jači pritisak naši su pripravili krajem prve dionice, no osim jednog slobodnog udarca Jarnija koji je naciljao Živkovića u glavu ostalo nije bilo vrijedno spomena. </p>
<p>U nastavku palicu huliganizma preuzeli su slovenski navijači koji su s gornje etaže zapadne tribine bacali petarde, rakete, stolice po donjem dijelu tribine gdje su bili smještene pristalice Hrvatske. U tako napetoj atmosferi zaoštrila se i situacija na terenu. Unatoč mnogo izmjena, napose na hrvatskoj strani, igra nije dobila pomak u kvaliteti, već možda samo na žustrini. Kao da i nje nije bilo previše nauštrb kvalitete. </p>
<p>Jozić je pokušao potaknuti zbivanja na terenu uvođenjem Butine, Hrmana, Vugrinca, Agića, Rapaića, Olića i Stanića. Od svih njih tek je Olić za nijansu bio zapaženiji od cjelokupnog našeg sivila na terenu, dočim su Slovenci i dalje čvrstom obranom kao od šale otklanjali možebitne opasnosti. </p>
<p>S odmakom vremena postalo je sve jasnije da hrvatski nogometaši na ovoj utakmici neće pripraviti niti jednu jedinu šansu. Tako je i bilo. Možda se kao nekakva mala prigoda može spomenuti Olićev bijeg prema kaznenom prostoru Slovenaca, no lopta mu je bila izbijena još i prije namjere šuta. </p>
<p>U zadnjih desetak minuta pritisak naših bio je očigledan, no osim niza kornera ništa se nije dalo pripremiti u slovenskom kaznenom prostoru. Pomalo je čudno što hrvatski nogometaši nisu bolje koristili brojne prekide. Nismo zamijetili niti jednu uigranu akciju ili varku. Tako se teško probija zatvorena formacija. Sveukupni poražavajući dojam s ove utakmice nimalo ne pridonosi stvaranju borbenog duha za nastup na SP u Japanu i Južnoj Koreji.</p>
<p> Hrvatska nogometna reprezentacija imat će još samo dvije provjere do odlaska u Aziju, protiv BiH i Mađarske. Vremena i prostora za popravak baš i nema, a ovaj, već drugi put uzastopce nepopularan 0-0 rezultat, nije dobar ni za samopouzdanje ni za raspoloženje. </p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>HRVATSKA - SLOVENIJA 0-0</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa - (od 45. Butina -) - Tokić 6; Šimunić 5,5, Šimić 5,5 (od 46. Vugrinec 5,5) - Tomas 5,5, Andrić 6 (od 55. Olić 6), Prosinečki 5,5 (od 46. Agić 5,5), Živković 5,5, Jarni 5,5 (od 80. Hrman -) - Šuker 5,5 (od 46. Rapaić 6), Bokšić 5,5 (od 46. Stanić 6).</p>
<p>SLOVENIJA: Simeunovič - - Galič 6; Milinovič 6, Knavs 6 - Karič 6 (od 82. Gajser -), Novak 6, A. Čeh 6, Osterc 6 (od 90. N. Čeh -), Pavlin 6 (od 80. Pavlovič -) - Zahovič 6 (od 90. Sankovič -), Rudonja 6 (od 73. Ačimovič -).</p>
<p>SUDAC: Szabo (Mađarska) 6. GLEDATELJA: 8.000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pavlin, Andrić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marinko GALIČ</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nasilje na stadionu i nakon utakmice Hrvatska - Slovenija</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Nekoliko oštećenih automobila gostujućih navijača, više ozlijeđenih i česte tučnjave s policajcima, čak i onima na graničnom prijelazu Bregana te 14 privedenih navijača, crna su strana prijateljske nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Slovenije, koja je odigrana u srijedu navečer na maksimirskom stadionu.</p>
<p>Prema podacima zagrebačke policije, tijekom nereda ozlijeđeno je sedam slovenskih navijača i jedan državljanin SAD-a, pa im je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju te KBC Rebro.</p>
<p> U fizičkom obračunu navijača oštećeno je i devet osobnih vozila slovenskih registracija, kao i autobus koji je prevozio skupinu od tridesetak gostujućih navijača.</p>
<p>Nedugo nakon utakmice, skupina domaćih navijača nasrnula je u Trpinjskoj ulici na policajce Aleksandra T. i Stjepana M. Napadnutim policajcima priskočili su u pomoć kolege pa je uhićen jedan od napadača, Tomislav K. (22), koji je priveden.</p>
<p>No, kako se navodi u policijskom priopćenju, i slovenski su navijači napadali policajce. Na graničnom prijelazu Bregana je, naime, oko 17.40 sati, zabilježen napad slovenskog navijača Petera R. (23) na policajca Iliju J., te je ratoborni navijač uhićen.
Nakon odigravanja utakmice u službene prostorije PU zagrebačke do 22.30 sati privedeno je šest domaćih i četiri gostujuća navijača zbog napada na policajce, tučnjave, narušavanja javnog reda i mira, oštećenja vozila, inventara te nanošenja ozlijeda.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, jedan dio od 2.500 gostujućih napadača nasrnuo je na domaće navijače, ogorčeni što nisu bili pušteni na stadion iako su imali ulaznice. No, napavši oveću skupinu navijača hrvatske reprezentacije izvukli su »deblji kraj«.</p>
<p>M. D., V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Petrić ponovno dojmljiv</p>
<p>Hrvatska mlada reprezentacija prvi put zaigrala u sustavu 4-3-3 / »Stranci« Petrić, Božić, Babić i Rubil dobrim su nastupima razveselili izbornika Martina Novoselca</p>
<p>ZAPREŠIĆ </p>
<p> - Uvod u utakmicu A reprezentacija bio je sasvim dobar. U Zaprešiću su mladi hrvatski nogometni reprezentativci, igrači do 21 godine, sa 2-1 (2-0) bili bolji od svojih vršnjaka iz Slovenije. Bila je to prijateljska utakmica, izborniku Martinu Novoselcu vrlo dobro došla kao uvid u raspoložive snage, s obzirom na to da počinje stvaranje reprezentacije za kvalifikacijske susrete za nastup na Europskom prvenstvu.</p>
<p>Dojam nakon susreta u Zaprešiću ide u prilog domaćina. Tehnički su bili superiorniji, a Novoselac je bio vrlo zadovoljan što su mu neki igrači uzvratili dobrom igrom i time zahvalili na povjerenju. Odnosi se to na četvoricu igrača koji su Novoselca posebno zanimali: »strance« Petrića, Babića, Božića i Rubila. Pogotovo mu se svidio Petrić, kojeg se sjećamo s turneje A reprezentacije prije nekoliko mjeseci u Koreji. Domaći su zasluženo poveli u 20. minuti iz jedanaesterca. Petrić je pobjegao slovenskoj obrani, te kada se očekivao pogodak, oboren je u kaznenom prostoru. Siguran realizator bio je Babić. </p>
<p>Niti Slovenci nisu ostali dužni, i oni su ubrzo izborili kazneni udarac, ali ga nisu iskoristili. Ipak, na odmor se išlo s već opipljivom prednošću, jer je Mladen Petrić u posljednjoj minuti prvog dijela nakon nabacivanja, Domagoja Abramovića, glavom postigao efektan pogodak. </p>
<p>Hrvatska je u drugom dijelu nakon brojnih izmjena posustala, što su Slovenci iskoristili i postigli pogodak u 69. minuti. Ipak, valja istaknuti da su Novoselčevi izabranici i u nastavku bili dominantniji, a posebice se, što je vrijeme više odmicalo, isticao Goran Rubil. Sve u svemu, bila je to zanimljiva nogometna predstava, u kojoj je Novoselac prvi put postavio igru u sustavu 4-3-3, koji se pokazao zahvalnim modelom. </p>
<p>• Stadion Inkera</p>
<p>HRVATSKA - SLOVENIJA 2-1 (2-0)</p>
<p>HRVATSKA: Šarlija - Lučić, Ješe (od 46. Drpić), Božić, Mikulić (od 46. Kranjčar -), Srna (od 70. Šafarić), Rubil, Babić (od 83. Kartelo ) - Petrić (od 62. Brkić), Abramović (od 46. Zahora), Carević.</p>
<p>SLOVENIJA: Fornezzi - Plaznik, Lunder, Cesar, Dedić (Štromajer) - Šukalo, Zavrl (Aljančič), Hojnik (Štrbac), Kršič (Plastrovski) - Beršnjak, Lavrič</p>
<p>Sudac: Kovačić (Hrvatska). Gledatelja: 1000.</p>
<p>Strijelci: 1-0 Babić (20 - 11 m), 2-0 Petrić (40.), 2-1 Beršnjak (69.) </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Andriću 50.000 eura po sezoni </p>
<p>Andriću je isticao stari ugovor u lipnju ove godine te bi u slučaju njegova odlaska ovog ljeta Hajduk od mogućeg transfera dobio samo mrvice </p>
<p>SPLIT, 27. ožujka</p>
<p> - Srđan Andrić, nakon premijernog nastupa u hrvatskoj reprezentaciji protiv Slovenije, nakon povratka u Split u četvrtak ujutro potpisat će novi dvoipolgodišnji ugovor s Hajdukom. Premda se još u listopadu prošle godine slikao s bijelim dresom i objavio da je produljio ugovor, na kraju je ispalo da ugovor nije valjan. Dugo se pregovaralo, no Andrić nikad nije najavljivao mogućnost odlaska u neki drugi hrvatski klub. Na Poljudu zadovoljno trljaju ruke. </p>
<p>Naime, Andriću je isticao stari ugovor u lipnju ove godine te bi u slučaju njegova odlaska ovog ljeta Hajduk od mogućeg transfera dobio samo mrvice. U klubu tvrde da će Andrić potpisati ugovor po uvjetima prve kategorije, što znači da će po sezoni dobiti 50 tisuća eura, uz plaće i premije, premda se govorilo da mladi nogometaš traži dvostruku svotu. Inače, najavljeni Jozićev sastav za utakmicu protiv Sloveniju razvedrio je »bijele«, jer su među jedanaestoricom dvojica, Pletikosa i Andrić, s Poljuda, a trener Slaven Bilić ipak je dodao: </p>
<p>- Mislim da je Jozić mogao pozvati i Sablića, ovo proljeće doista igra kvalitetno i mislim da se razvija u vrhunskog obrambenog igrača. Da su tu Robert Kovač i Tudor bilo bi dobro, no njih nema, a u ovoj konkurenciji ima mjesta za Sablića. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Odluka u prvoj četvrtini</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Nekadašnji trener Cibone Vinko Jelovac vratio se u Zagreb nakon dvije godine. Unatoč povratku »starog prijatelja«, Cibona nije pokazala kako ima osobit smisao za dobrodošlicu. Ovog puta u ulozi gostujućeg trenera, Jelovac je već u premijernom nastupu na klupi Splita morao upisati poraz, u derbiju 5. kola nacionalnoga košarkaškog prvenstva - Cibona VIP bila je bolja sa 86-81 (51-41).</p>
<p>Ukratko, možemo kazati kako je odlučujuća dionica susreta bila već prva četvrtina, u kojoj je domaća momčad već nakon osam minuta imala velikih 17 koševa prednosti. Splićani su zatim krenuli u lov, no stigli su tek na četiri koša zaostatka (81-85) 28 sekundi prije kraja, kada je već bilo prekasno za preokret. </p>
<p>• Dvorana Dražena Petrovića</p>
<p>CIBONA VIP - SPLIT CROATIA OSIGURANJE 86-81 (30-13, 21-28, 17-15, 20-25)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin, KUS 9 (2-2), SESAR 21 (6-8), Krasić 6, PRKAČIN 14 (4-4), BOWMAN 9 (0-2), Omerhodžić, Henjak, MANCE 11 (1-1), Mamić 5 (0-2), Krunić 11 (5-7), Žorić </p>
<p>SPLIT CO: SUBOTIĆ 9 (1-1), Mimica 16 (1-2), TOMELJAK 7 (1-4), Kuqo 19 (5-7), ŽIŽIĆ 9 (5-7), Rančić, Ukić 2, Bizaca, Pašalić, GRGUREVIĆ 16 (4-6), Gaurina, ORŠULIĆ 3 (1-2)</p>
<p>GLEDATELJA 200. SUCI: Muhvić (Karlovac) i Herceg (Zabok).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ante GRGUREVIĆ.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Nika Fleiss 12. u veleslalomu </p>
<p>ARBER/ZAGREB </p>
<p> - Mlada hrvatska skijašica Nika Fleiss, nakon pobjede u slalomu u nedjelju na otvorenom prvenstvu Njemačke, u ponedjeljak je u veleslalomu bila dvanaesta.</p>
<p>Najbolja je u utrci bila Njemica Petra Haltmayer s rezultatom 1:50,42, ispred Austrijanke Schield (1:51,18) i Japanke Kashiwagi (1:51,66).</p>
<p>Nika Fleiss postigla je vrijeme 1:52,72, a Ana Jelušić pala je u prvoj vožnji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Pored Doma naroda u Federaciji BiH, sada i Vijeće naroda u Republici Srpskoj </p>
<p>SARAJEVO, 27. ožujka</p>
<p> - Nakon više od dva tjedna pregovaranja, uključujući završnu rundu razgovora koja je trajala gotovo četrnaest sati, u srijedu rano ujutro predstavnici vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini postigli su s visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschem i veleposlanicima SAD-a i Španjolske kao predsjedateljice EU-a, dogovor o načinu usklađivanja entitetskih ustava s odlukom Ustavnog suda BiH po kojoj su Hrvati, Bošnjaci i Srbi konstitutivni narodi na cijelom području zemlje.</p>
<p>Petritsch je, kao voditelj pregovora, uspio uvjeriti predstavnike SDP-a, Stranke za BiH, Nove hrvatske inicijative, te predstavnike stranaka iz Republike Srpske - PDP-a, SNSD-a, SPRS-a i SDS-a, da prihvate dokument koji bi trebao dokinuti postojeću političku diskriminaciju manjinskih naroda u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Dogovorom koji predviđa »suštinsku simetriju« modela za provedbu Odluke Ustavnoga suda, predviđeno je da, pored Doma naroda u Federaciji BiH, postoji Vijeće naroda u Republici Srpskoj. Nadalje, predviđeni su mehanizmi raspodjele ključnih funkcija u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj i vlasti. Zanimljivo je da će predsjednici entiteta imati po dvojicu zamjenika iz drugih konstitutivnih naroda, a da će se vlade sastojati od premijera i 16 ministara. U Republici Srpskoj bit će osam ministara Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata, dok će u Federaciji BiH biti osam Bošnjaka, pet Hrvata i tri Srbina. Premijer može imenovati jednog ministra iz reda Ostalih, iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Ovakav omjer vrijedit će do potpune provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma o povratku.</p>
<p>Predviđeno je također da se u roku od devet mjeseci nakon što parlamenti entiteta usvoje amandmanske izmjene ustava, načela iz dokumenta primjene i u županijama u Federaciji BiH, gdje će se formirati tijela za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, također definirana u dokumentu. Pozornost privlači prijedlog da visoki predstavnik bude konačni autoritet u tumačenju dokumenta sve dok ga parlamenti entiteta u cijelosti ne provedu.</p>
<p>Već je sada jasno da prihvaćanje dogovorenih ustavnih amandmana u parlamentima neće ići nimalo lako. Stranke iz Republike Srpske prihvatile su dogovor, ali uz možda i ključne ograde vezane za zastupljenost naroda u tijelima vlasti i pitanje zaštite vitalnih nacionalnih interesa, zbog čega je i izostao njihov potpis na cjelovitom dokumentu. SDS-ov predstavnik Dragan Kalinić kazao je da »nije bilo moguće postići održiv kompromis«. Imajući u vidu ove činjenice i omjer političkih snaga u manjem entitetu, lako je moguće da skupština RS odbaci dogovor ili njegove ključne dijelove.</p>
<p>Slično je i u Federaciji BiH gdje su predstavnici vodećih stranke Alijanse za promjene (SDP, Stranka za BiH i NHI) doduše prihvatili i potpisali dogovor s Petritschem, ali je veliko pitanje hoće li za njega moći osigurati odgovarajuću parlamentarnu većinu. Ne samo da već ima negodovanja, već je upitno hoće li biti podrške manjih koalicijskih partnera unutar Alijanse. S druge strane, oporbeni HDZ već je odbacio dogovor, a slično se može očekivati i od SDA, čiji predstavnici nisu ni sudjelovali u završnici pregovora.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Novi popis Haagu za suđenje u Mostaru </p>
<p>MOSTAR, 27. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Popis sa još 49 osoba osumnjičenih za ratne zločine ovih će dana, potvrđeno je u Županijskom sudu u Mostaru biti poslan na »ocjenu« Haaškom sudu za odobrenje suđenja u Mostaru ili, pak, obustavu postupka.</p>
<p> Postoji i treća mogućnost, da Haag zatraži dodatne informacije. O kojim je konkretnim zločinima, odnosno osobama riječ, u ovom trenutku može se samo nagađati; izvjesno je tek da se radi o popisima na kojima ima i Srba, i Muslimana i Hrvata. To upućuje na zaključak kako se radi o zločinima počinjenim na širem mostarskom području, u dolini Neretve još od 1992. godine. Za trideset i tri osobe s najnovijeg popisa nije poznata adresa, odnosno pretpostavlja se da su u bijegu i za njima su raspisane tjeralice.</p>
<p>Županijski sud u Mostaru, koji se po riječima predsjednika Suda Častimira Mandarića, uza sve nalazi u golemim financijskim problemima i praktično je pred bankrotom, naprosto je zatrpan procesuiranjima osoba koje se sumnjiči da su počinile ratne zločine. U posljednje tri godine, otkako je utemeljen taj sud, protiv više od 800 osoba pod sumnjom za počinjene ratne zločine, vodi se istraga u suradnji s Haagom. Uz najnoviji popis od 49 osoba koji će ovih dana biti dostavljen Haaškom sudu na »ocjenu«, pod istragom od ranije je još 620 osoba osumnjičenih za ratne zločine. Haagu je, također, upućeno i 11 kaznenih predmeta s popisom od 89 osoba, za što se još uvijek očekuje očitovanje tribunala, kao i za još jedan ranije poslani popis od 64 osobe.</p>
<p>Trenutačno je, kako ističe Mandarić, na Županijskom sudu u Mostaru 13 »neriješenih predmeta« s ukupno 99 osoba. Od toga je upravo šest predmeta s najnovijim popisom 49 osoba koji »ide« u Haag na »ocjenu«, dok su preostale 43 osobe osumnjičene u sedam predmeta, a njih 33 od tog broja su u bijegu. Za dvije osumnjičene osobe Haag je nedavno odobrio suđenje pred Županijskim sudom u Mostaru, a za osam osoba »ocijenio« je kako je potrebno obustaviti postupak zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>Kada će se, ipak, Haaški sud očitovati o najnovijim, precizan rok za odgovor tribunala jednostavno ne postoji. U tom kontekstu, nemoguće je zaobići pitanje vremenskog trajanja svih tih mogućih procesa pred Županijskim sudom u Mostaru. Tu je i pitanje dugoročnog stvaranja svojevrsne psihoze iščekivanja, pa i straha i zastrašivanja, odnosno podizanja napetosti i stvaranja ozračja nesigurnosti i nepovjerenja u gradu na Neretvi i cijeloj regiji u godinama, čak i desetljećima od potpisivanja Daytonskog sporazuma. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sedam Albanaca ubijeno u Makedoniji</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - U međualbanskim sukobima u Makedoniji tijekom prošla dva dana poginulo je najmanje sedam Albanaca. Sukob je izbio samo dan nakon što je Ali Ahmeti, politički vođa (navodno) raspuštene Oslobodilačke narodne armije (ONA), pozvao sve pripadnike albanske zajednice da dijalogom riješe svoje probleme u Makedoniji. </p>
<p>Koliko su ozbiljni ti incidenti potvrđuje i podatak da je Klaus Vollers, veleposlanik NATO-a u Skopju, u utorak navečer organizirao hitni sastanak veleposlanika članica NATO-a i zemalja članica EU-a. Istodobno trupe NATO-a, u sklopu operacije »Jantarna lisica«, nikome ne dopuštaju ulazak na teritorij gdje se sukob zbio. </p>
<p>Prema izvorima iz sjedišta OESS-a u Skopju, u selu Mala Rečica nalazi se zgrada jednoga od stožera ONA-e.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Saudijska mirovna deklaracija bez potpore Izraela</p>
<p>U Bejrutu počeo »povjesni« dvodnevni arapski sastanak na vrhu bez nazočnosti Arafata, Mubaraka i jordanskoga kralja Abdullaha/ Američki predsjednik Bush uputio poruku sa zahtjevom da se iznađu »novi putevi mira«</p>
<p>ANKARA, 27. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odsutnost dvojice ključnih arapskih čelnika - egipatskoga predsjednika Hosnija Mubaraka i palestinskoga vođe Yassera Arafata - bacilo je sjenu na dvodnevni summit Arapske lige, koji je u srijedu otvoren u Bejrutu. Odluku da ne dođe na summit Arafat je objelodanio još u utorak navečer. Poručio je kako ne pristaje na izraelske ucjene te da stoga neće ni pokušati otići u libanonski glavni grad. Mubarak je svoju odsutnost označio kao znak solidarnosti s palestinskim vođom. Gotovo je u zadnjemu trenutku obznanjeno kako sastanku na vrhu neće biti nazočan ni jordanski kralj Abdullah II. Njegova se odsutnost pravda razlozima sigurnosti. Zamijenit će ga hašemitski premijer. </p>
<p>Inače, prvi govornici arapskoga susreta na vrhu, među kojima je bio i saudijski prijestolonasljednik, krunski princ Abdullah, oštro su osudili izraelsko uskraćivanje prava dolaska Arafata u Bejrut. Istaknuli su kako je to jasna potvrda da izraelska strana ne želi iskoristiti povjesnu priliku za uspostavu trajnoga i sveobuhvatnoga srednjoistočnog mira. Time se sva krivnja za sve posljedice prabacuje na židovsku državu. Konferenciji će se, ipak, obratiti i palestinski vođa Arafat. Učinit će to iz Ramallaha preko »video veze«. Jordanski premijer Ali Abu al Ragheb rekao je kako saudijski mirovni plan potvrđuje da cijeli svijet i Arapi žele uspostavu mira s Izraelom. </p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon, prije bejrutskoga skupa, postavio je dva uvjeta za izdavanje »putovnice« Arafatu. Prvo, da palestinski vođa objavi prekid vatre na arapskom jeziku i da se nakon toga obrati naciji; drugo, da SAD jamče Izraelu pravo na zabranu povratka palestinskome čelniku u slučaju da se obnove terorističke akcije u njegovoj odsutnosti.</p>
<p> Mnogi promatrači u tome vide prve ozbiljne znakove slabosti u taboru izraelskih »jastrebova«. Palestinski ministar informiranja Yasser Abu Rabbo priopćio je kako je Arafatova odluka, donesena nakon pomnih analiza, bila jedino ispravna. Time se, rekao je, neće dopustiti Izraelcima da vrše pritisak na palestinske mirovne pregovarače kako bi se povinovali njihovim uvjetima. </p>
<p>Bejrutska arapska konferencija na vrhu trebala bi, usprkos svemu, prihvatiti saudijski mirovni plan, pretočen u završnu deklaraciju. Njime se predviđa svearapsko priznanje Izraela u zamjenu za povlačenje izraelskih postrojbi sa svih arapskih teritorija okupiranih u izraelsko-arapskome ratu 1967.</p>
<p> U tome se dokumentu posebno mjesto daje pravu na povatak više od tri milijuna palestinskih izbjeglica koji su u tijekom izraelsko-arapskih ratova morali napustiti svoja ognjišta. Izraelska vlada, međutim, još je prije stavila do znanja da neće dopustiti povratak palestinskih izbjeglica. Ocijenjeno je da bi se time praktički označio kraj židovske države.</p>
<p>U odsutnosti umjerenih arapskih vođa, poput Mubaraka i Arafata, na primjer, na summitu bi, očekuje se, odlučujuću riječ mogli preuzeti arapski čvrstorukaši. Strahuje se bi se, promjenom arapske ravnoteže, u saudijski mirovni plan mogli ugraditi i mnogo oštriji uvjeti za normalizaciju svearapskih odnosa s Izraelom. Time bi se ozbiljno doveli u pitanje i opći napori međunarodne zajednice, posebice administracije američkoga predsjednika Georgea W. Busha, da se otvori perspektiva srednjoistočnog mira. Svjestan te bojazni, šef Bijele kuće izaslao je bejrutskoj konferenciji poruku u kojoj se ističe nužnost da se iznađu »novi putevi mira«. </p>
<p>Bilo kako bilo, novi izraelsko-palestinski incidenti ne slute, na žalost, ništa dobro. U utorak navečer palestinski su ratoborni borci, kako se saznaje, ubili dvojicu članova tzv. Privremene međunarodne nazočnosti. Javlja se i o ubojstvu dvojice palestinskih ekstremista u piojasu Gaze. Prema izraelskim tvrdnjama, oni su ubijeni tijekom pokušaja da se infltriraju u obližnje naselje židovskih doseljenika.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Glavna američka zaljevska baza seli u Katar </p>
<p>Vijest da Amerikanci svoju složenu kompjutorsku i elektronsku vojnu opremu namjeravaju prebaciti iz Saudijske Arabije u novu bazu u Kataru, najnoviji je signal da doista razmišljaju o napadu na Irak </p>
<p>LONDON, 27. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U sklopu priprema za napad na Irak, Sjedinjene Države namjeravaju svoje glavno vojno i zapovjedno sjedište u zoni Zaljeva preseliti iz Saudijske Arabije u Katar, tvrdi u srijedu londonski tisak. Glavni indikator tih namjera jesu komercijalni natječaji koje su već raspisale američke vojne vlasti.</p>
<p> U tim se natječajima, vrijednima milijune dolara, traže tvrtke koje bi velike količine američke vojne opreme preselile iz saudijske baze Princ Sultan u drugu vojnu bazu, smještenu u zaljevskoj državici Katar. Sredinom ovog mjeseca zabilježeno je i veće kretanje američkih vojnih kamiona iz Saudijske Arabije prema Kataru.</p>
<p>Tijekom nedavnog rata u Afganistanu, Saudijska Arabija nije Amerikancima dopustila da s njenog tla lansiraju zračne napade protiv talibana i Al Qaide. Saudijske vlasti strahuju, naime, od jakih protuameričkih osjećaja među domaćim islamskim fundamentalistima, koje smeta već i sama nazočnost Amerikanca na tlu Saudijske Arabije.</p>
<p>Selidba opreme</p>
<p> Moguće je da Amerikanci sada žele da im Katar bude glavna baza u obračunu s ostacima talibana i Al Qaide u Afganistanu. No, vjerojatnije je da Washington želi uspostaviti novu jaku bazu u području Zaljeva - iz koje bi lansirali zračne napade protiv Saddama Husseina u Iraku. U svakom slučaju, planirana selidba kompjutorske, elektronske i druge sofisticirane američke vojne opreme vjerojatno neće biti privremene, nego trajne naravi. </p>
<p>Amerikanci vjerojatno neće sasvim napustiti veliku saudijsku zračnu bazu Princ Sultan, južno od Riyadha. No, ona će izgubiti na značenju. Sve veću važnost dobiva pak baza Al Udeid u susjednom Kataru. Prilikom nedavnog posjeta američkog potpredsjednika Dicka Cheneya toj zemlji, novinare iz pratnje izenadila je veličina te zračne baze smještene usred pustinje. Američki vojnici koji su se tamo nalazili nisu u svojim pismima kući smjeli navesti ni gdje se nalaze.</p>
<p>Neizravne potvrde</p>
<p> »Sada kada je Dick Cheney bio ovdje, dobili smo dozvolu da navedemo ime baze«, izjavio je jedan vojnik novinaru BBC-ja. Baza Al Udeid se nalazi tridesetak kilometara jugozapadno od glavnog grada Katra, Dohe, ima avionske hangare divovske veličine, te najduže sletne staze u području Zaljeva.</p>
<p> U očima Washingtona, maleni Katar počeo se činiti gostoljubivijim i prikladnijim domaćinom od velike Saudijske Arabije. Vladar Katara, šeik Hamad bin Khalifa al-Thani, koji je 1995. s vlasti smijenio vlastitog oca, u međuvremenu je uveo demokratkse promjene te uživa jaku američku potporu.</p>
<p>Planiranu selidbu američke vojne opreme iz Saudijske Arabije u Katar potvrdio je za londonski list Guardian jedan saudijski poduzetnik, koji je inzistirao na anonimnosti. On je rekao kako je njegova tvrtka pozvana da se takmiči u natječaju tko će dobiti »multimilijusnki dolarski ugovor« da izvede to veliko presljenje. Američki potpredsjednik Dick Cheney nedavno je zanijekao da se planira takva selidba.</p>
<p>Manja ovisnost o Saudijskoj Arabiji </p>
<p> No, vijest o otvaranju nove jake zaljevske baze u Kataru neizravno je potvrdio posebni američki izaslanik za Srednji istok, Anthonyj Zinny. On je nedavno izjavio za New York Times da Washington mora smanjiti vojnu ovisnost o Saudijskoj Arabiji. Predsjednik odbora za oružane snage američkog Senata, Carl Levin, također se javno zauzeo za presljenje iz baze Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji. </p>
<p>Evakuacija baze Princ Sultan tek je dio velikih američkih priprema za nastavak vojnih operacija u tom dijelu svijeta. Američke specijalne snage uspostavile su svoju bazu u Omanu. Vjeruje se, također, da su se one, zajedno s britnaskim snagama ubacile i u dijelove Iraka, gdje surađuju s iračkim Kurdima te drugim snagama koje se protive Saddamovom režimu. Konačni je cilj zbacivanje iračkog diktatora. Također postoje nepotvrđene informacije da Sjedinjene Države diskretno jačaju i svoju vojnu prisutnost u Kuvajtu, kamo su uputile između 25.000 i 35.000 svojih vojnika. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U pariškoj vijećnici ubio osam i ranio 30 osoba</p>
<p>PARIZ, 27. ožujka </p>
<p> - U blizini gradske vijećnice u Parizu, naoružani muškarac ubio je iz vatrenog oružja osam, a ranio najmanje 30 osoba u srijedu rano ujutro. Od 30 ranjenih, 19 ih je zadržano u bolnici. Četrnestero ranjenih je u teškom stanju. </p>
<p>Napadač Richard Durn (33), prema riječima načelnice pariškog predgrađa Nanterre Jacqueline Frayesse, »htio je ubiti cijelo općinsko vijeće«. Da ga vijećnici nisu svladali, »svi bismo bili mrtvi«, izjavila je Frayasse. Motivi njegova čina još nisu poznati. Svjedoci su rekli da je napadač pucao nasumce na skupinu od četrdesetak vijećnika s galerije u 1.15 sati nakon što je Jacqueline Frayasse zaključila sjednicu. </p>
<p>»Namjeravali smo otići kad je čovjek s galerije iznenada počeo pucati«, rekla je novinarima Frayasse. Prema izjavi druge svjedokinje tog pokolja, napadač je imao više pištolja, u svakoj ruci po jedan, pucajući posve mirno na sve što se kreće. </p>
<p>Pucnjava se dogodila manje od mjesec dana prije predsjedničkih izbora u Francuskoj, na kojima će pitanje kriminala biti jedno od ključnih tema. Predsjednički kandidat Lionel Jospin rekao je da je napad »čin divljeg ludila«. Jospin i drugi predsjednički kandidat, sadašnji šef države Jacques Chirac obećali su da će smanjiti stopu kriminala. (Reuters i M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Razočarani sindikati prijete Schröderu </p>
<p>Štrajkovi radnika metalne i elektroindustrije, sa zahtjevom da se njihova primanja povećaju za 6,5 posto, upozoravaju njemačkoga kancelara da bi na jesenskim izborima mogao izgubiti njihovu podršku</p>
<p>BERLIN, 27. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Proljeće je njemačkome kancelaru Gerhardu Schröderu počelo s tamnim oblacima na socijalnom obzoru, što najavljuje oluje prije jesenskih saveznih izbora. Zapravo je klima između socijaldemokratskoga kancelara i sindikata već dugo hladna. Na to, uz ostalo, ukazuje i činjenica da je u sadašnjemu tarifnom sukobu sindikata metalne i elektroindustrije, IG Metal svoje zahtjeve za povećanjem primanja od 6,5 posto potkrijepio prvim štrajkovima upozorenja. Prema tvrdnjama predstavnika sindikata, u polsatnim štrajkovima sudjelovalo je nekoliko stotina zaposlenih u Cottbusu, u pokrajini Brandenburg. A u pokrajini Saskoj nastavljeni su štrajkovi upozorenja nekoliko tisuća zaposlenih.</p>
<p>Socijaldemokratskome kancelaru prijeti opasnost da potpuno izgubi podršku sindikata. Na saveznim izborima on ne može više računati na njihovu znatniju pomoć. Predstavnici radnika, doduše, opovrgavaju da se priklanjaju bilo kojoj od političkih stranaka. No, činjenica je da su oni prije četiri godine organizirali izbornu kampanju koja je stajala više od milijun maraka i od koje je kancelar imao velike koristi. Na takvu potporu Schröder na ovogodišnjim saveznim izborima, očito, više ne može računati. Suviše je duboko razočaranje zbog toga što je Schröder napustio tradicionalni socijaldemokratski kurs prema radništvu i nezaposlenima, čijim je glasovima dobio izbore. </p>
<p>Ekonomisti i poslovni ljudi uglavnom nisu razočarani što šef njemačke vlade izražava »socijalnu hladnoću«. Oni upozoravaju kako je sindikalni zahtjev za povećanje plaća opasan. Oni tvrde kako je krivo vjerovati da se mogu povećati plaće povećanjem cijena i kako se ne smije zanemariti činjenica da se zemlja nalazi u gospodarskoj krizi. Osim toga, prema tim procjenama, to bi moglo zakočiti gospodarski razvoj i broj nezaposlenih prije povećati nego smanjiti.</p>
<p>S druge strane, oni koji gube posao ne razmišljaju u kategorijama ekonomista, nego emocionalno, u strahu za svoje radno mjesto. Schröder je radnike ovih dana razočarao i u slučaju mogućega stečaja građevnoga koncerna »Holzmann«. To više što je prije tri godine, u efektnom medijskom nastupu s radnicima »Holzmanna« u Hannoveru, dopustio da ga slave kao spasitelja 20.000 radnih mjesta. </p>
<p>Ovaj put, premda bi to bilo efektno u predizbornoj kampanji, nije to učinio jer bi »Holzmann«, prema procjenama stručnjaka, morao spašavati i treći i četvrti put, ako bude izabran za kancelara. Državno poduzeće koje tako posluje ne bi donosilo ništa, samo bi skupo koštalo državu, a prezadužena Njemačka to sebi ne može dopustiti - protumačili su Schröderu bliski političari njegovo odbijanje da spašava radna mjesta u »Holzmannu«. </p>
<p>No, kancelar je sa socijalnim partnerima na sindikalnoj sceni nedavno doživio još jedan spektakularan neuspjeh. Naime, njegov najvažniji projekt Savez za rad, što ga čine predstavnici sindikata i poslodavaca, nije ostvario temeljni cilj- smanjenje nezaposlenosti. Naprotiv, broj nezaposlenih, umjesto smanjenja na obećanih 3,5 milijuna, porasla je na 4,3 milijuna. S takvim tamnim oblacima na socijalnom obzoru Schröderova vlada sve nade polaže u najave oživljavanja gospodarske konjunkture koja bi mogla promijeniti političku klimu do jesenskih saveznih izbora.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Vlada nikad nije obrazložila neslaganje s »našom« Strategijom</p>
<p>U Vjesniku od 26. ožujka 2002. (str 5.) novinarska Mirela Lilek napisala je tekst pod naslovom »Vlada u tajnosti priprema stratešku reformu školstva«. Ne znam ništa o tome što Vlada priprema, ali sam smatrao da se moram javiti ovim pismom kako bih ispravio nekoliko navoda iz toga teksta. </p>
<p> U tekstu piše:. »Vlada je zatražila da se oformi druga skupina za visoko obrazovanje (Kraljevićeva), jer nije bila zadovoljna radom prve grupe (akademika Silobrčića)«. Nije točno da smo pisali strategiju visokog obrazovanja. Pisali smo Strategiju razvitka znanosti. </p>
<p> U drugom stupcu teksta citira se ministar Kraljević: »Nemam želju za sukobom, no, činjenica je da je bivši zamjenik premijera dr. Goran Granić bio nezadovoljan tekstom radne grupe za strategiju znanosti, pa je sugerirao da druga grupa u Ministarstvu znanosti napravi novi tekst«. Tko je bio »nezadovoljan tekstom«, gospodin Granić ili Vlada (vidi odjeljak iznad ovoga)? Mogu samo reći da Vlada nije nikada tražila od nas da obrazložimo svoju verziju Strategije, niti je ikada svoje »neslaganje« obrazložila.</p>
<p> Povezana je s gorecitiranom rečenicom ministra Kraljevića i ova rečenica: »Prema informacijama u Ministarstvu znanosti, akademik Silobrčić nipošto se nije želio složiti s usuglašavanjem dvaju dokumenata - njegovog i radne skupine ministra Kraljevića«. U toj su rečenici dvije važne netočne informacije. Prva je ta da nije bila riječ o usuglašavanju dvaju dokumenata, nego o pisanju novog dokumenta, kao što to jasno stoji u gorecitiranoj rečenici ministra Kraljevića. Drugo, netočno je da sam samo ja odbio »usuglašavanje«. Odbili su svi članovi skupine koja je zajedno sa mnom pisala »naš« tekst Strategije. Ni jedno ni drugo nije nevažan detalj. Naime, točno je da skupina mojih kolegica/kolega i ja nismo mogli pristati da pišemo novi tekst Strategije, ali je to bilo zato što je taj tekst trebao polaziti od drugačijih temeljnih načela od našega teksta. Mi, dakle, nismo pristali na to da pišemo tekst koji je bio protiv naših uvjerenja i nesukladan s temeljnim polazištima u dokumentima znanstveno razvijenih zemalja.</p>
<p> Drugim riječima, mi smo »odbili suradnju« zbog načelnih neslaganja, a ne zato što smo bili bezrazložno tvrdoglavi ili uvrijeđeni. O tome svjedoči činjenica da sam ja sudjelovao na trima višesatnim sastancima s »alternativnom« skupinom, a cijela »naša« skupina na jednom od njih. Nismo se mogli složiti o temeljnim postavkama.</p>
<p>Dakle, tko god je u Ministarstvu znanosti i tehnologije informirao M. Lilek o činjenicama, nije to učinio točno. </p>
<p>Dr. VLATKO SILOBRČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nisam štitio odvjetnika Olujića</p>
<p>Odvjetnik Željko Olujić zahtijeva da novine objave njegov ispravak moga članka. I što demantira? Da ga je Hrvatska odvjetnička komora nepravomoćno kaznila? Ne.</p>
<p>Da je razgovarao sa mnom? Ne. Njegov »ispravak« samo je iskaz njegova neslaganja s onim što je napisano i korištenje prilike da mi kaže kako sam izmislio sadržaj telefonskog razgovora koji smo vodili. I što sad da radim? </p>
<p>Da na njegovo »nije, nije« odgovaram sa »jest, jest«? Ne, za to nemam vremena.</p>
<p>VLADO RAJIĆ, novinar »Vjesnika«</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pošta može unaprijediti poslovanje uvođenjem pokretnih šaltera</p>
<p>U rubrici »Pisma čitatelja« u dva su navrata (14. i 20. ožujka 2002.) čitatelji upozorili na duge repove pred bankarskim i poštanskim šalterima, posebno u danima kada stižu mirovine. U pismima se predlažu i rješenja kako da se ubrza poslovanje, na zadovoljstvo korisnika koji usput plaćaju račune za komunalne usluge.</p>
<p> Predlaže se, primjerice, i uvođenje mirovinskih čekova. No, ne uviđa se da bi se ti čekovi mogli naplatiti opet u bankama ili poštama, znači opet u red. </p>
<p>Piše se, vjerojatno iz neznanja, da je raznošenje mirovina i druge gotovine u novcu zaostala praksa, što nije točno. U nekim i nama bliskim europskim zemljama poštari listonoše donose mirovinu i gotovinu koju naručimo sa svoje štedne knjižice. Postoji mnogo jednostavnije rješenje, provjereno u praksi u drugim zemljama - uvođenje tzv. pokretnih šaltera.</p>
<p> U Hrvatskoj još uvijek više od 500.000 građana prima u kuću mirovine i druge gotovinske dozvole tijekom svakog mjeseca. To raznose poštari zajedno s drugim poštanskim pošiljkama, pješke ili na biciklu, motociklom, a vrlo rijetko automobilom. Njih više od 3700 koji pokrivaju područje Hrvatske podijeljeno je u približno 3500 dostavnih rajona. Postoje područja rajoni, prema propisima koje donosi HP d.d., gdje se dostava svih pošiljaka novca obavlja tri puta tjedno (cca 500), jednom ili dva puta tjedno (cca 1400) i svakodnevno (cca 1600), što znači pet dana u tjednu.</p>
<p>Dakle, ti su radnici stalno u svojim rajonima, bez obzira na broj pošiljaka, od kojih je broj pisama i dopisnica sve manji, a u povećanju je dostava raznih kataloga trgovačkih kuća. Zar treba puno mudrosti da Uprava HP d.d. izmijeni odnosno dopuni svoje interne propise, pa ako treba i predloži nadležnom ministarstvu i izmjene određenih zakona. Jer sve nacrte zakona i pravilnika na koje daje suglasnost nadležno ministarstvo rade uglavnom stručne službe HP d.d. Te bi promjene omogućile da primatelj, kada poštar listonoša donese mirovinu ili novac po drugoj doznaci, po svojem izboru tom istom poštaru uplati odgovarajući iznos za podmirenje režija, a ostatak primi u gotovini.</p>
<p>Zar bi bio problem kod poštara listonoše ispuniti zahtjev da donese s mog računa sljedeći dan ili za dva-tri dana 500 kuna, čiji primitak potvrđujem ili se upisuje u štednu knjižicu?</p>
<p>Organizacija tzv. pokretnih šaltera ne iziskuje novu infrastrukturu, već malo drukčiju raspodjelu posla i organizaciju u rukovanju plaćenim računima npr. za komunalne usluge, s kojima se poštar mora u obračunu razduživati kao i s primljenom gotovinom koju raznosi i potvrdama o preuzimanju gotovine.</p>
<p>Ovakvo korištenje već postojeće organizacije, koju nema nijedna banka, a može je koristiti, ne zahtijeva povećanje poslovnih prostora ili ugradnju i održavanje vrlo skupih (za održavanje i korištenje) novčarskih automata. Razumljivo je da pružanje ovakvih kvalitetnih usluga putem pokretnih šaltera treba marketinški oglašavati i obavještavati, naročito primatelje mirovina o tim mogućnostima.</p>
<p>ŽELIMIR MANENICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Komu koristi pretpotopna šahovska rubrika?</p>
<p>Povremeno pratim šahovske rubrike u Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Glasu Istre, pa i u nekim specijaliziranim listovima, tjednicima ili mjesečnicima. Sve te rubrike za klasu su bolje od one u Nedjeljnom Vjesniku.</p>
<p> Nisam još čuo ni od jednog šahista da ga zanima ono što se dogodilo prije pola stoljeća, posebno pisano ovako suhoparno i nezanimljivo. Osim toga, kakva je to kronologija našega šaha kada najčešće piše o strancima bez ikakva odnosa s nama? Kažu mi da često ima i niz netočnosti, jer autor nije ni šahist ni problemist. Problemisti posebno prigovaraju jer se objavljuju trećerazredni problemi po nekakvome čudnom kriteriju. Naše velemajstore problemskog šaha, FIDE majstore i međunarodno afirmirane sastavljače potpuno zapostavlja. To sam čuo u nedjelju, na jednom velikom amaterskom turniru, u Domu sportova. U dijelu rubrike »Tri matne zadaće« nabrojali su šest kardinalnih pogrešaka, ali o tome bolje da govore stručnjaci.</p>
<p>Predlažem da se koncept rubrike izmijeni, da budu dijagrami sa zanimljivim kombinacijama, kratke i zanimljive partije i kvalitetni, ali široj publici zanimljivi problemi. Ako to autor ne želi ili ne zna raditi, mnogo je ljudi koji to bolje znaju i zanimljivije pišu. Samo kvalitetna suradnja može privući i veći broj čitatelja, a potencijalnih je mnogo upravo među šahistima.</p>
<p>M. OBAD, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Dolački: »Sporne rukavice pronašao kolega s odjela«</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Tko je, gdje i kada pronašao sporne rukavice nađene nedaleko od ostavljenog BMW-a nakon ubojstva Željka Šobota, u ožujku 1999. godine, na križanju Selske i Ozaljske ulice, te o nizu drugih spornih okolnosti o tada obavljenom očevidu, za koje sud, tužiteljstvo i obrana smatraju da su u razlazu u odnosu na iskaze prethodnih svjedoka, u srijedu je ispitivan policajac Željko Dolački.</p>
<p>Riječ je o suđenju pripadnicima »zločinačke organizacije« u sudnici zatvora u Remetincu, a Dolački, koji je u to vrijeme kao i u vrijeme uhićenja sada optuženih bio djelatnik Odjela organiziranog kriminala PU zagrebačke, svjedočio je o točki optužnice kojom se Davora Zečevića tereti za Šobotovo ubojstvo, nakon što je DNK vještačenjem utvrđeno da su na rukavicama njegovi tragovi.</p>
<p> Ubojica je, prema navodima optužnice, u BMW-u bježao prema Remizi odnosno okretištu tramvaja. Tamo je ostavio automobil uz rub kanala, s poluotvorenim vozačevim vratima, a odbačeno je oružje pronađeno tek ujutro, kada ga je jedan građanin našao ispod svojeg automobila. U automobilu je pronađena i boca s tekućinom, kojom je najvjerojatnije auto trebao bit zapaljen zbog uništenja tragova. No tekućina nije vještačena. U jednom od prethodnih svjedočenja bilo je rečeno kako je rukavice što ih je ubojica »odbacio u panici bježeći pred policijom« pronašao policajac sa psom tragačem, između 2,50 i 3,10 sati (ubojstvo se dogodilo oko 22 sata) te da je Dolački policajcu donio te rukavice.</p>
<p>No Dolački je na raspravi u srijedu kategorički izjavio da je rukavice pronašao kolega s njegova odjela te njega o tome obavijestio, nakon čega je Dolački i sam došao na mjesto pronalaska automobila i rukavica, oko ponoći. Uz to, naglasio je da je samo vidio te rukavice, ali ne i kakve su boje i od kojeg materijala. Nakon toga su policajci temeljne policije osigurali mjesto, a kriminalistički tehničari obavili ostali dio očevi da. Ustvrdio je da nije pri tome kontaktirao s izvjesnim Goranom Tusunom, policajcem koji je rekao da mu je Dolački dao rukavice. Svjedok je napomenuo i kako istražni sudac na tom mjestu nije bio.</p>
<p>Nakon toga su Dolački i kolege s Odjela organiziranog kriminala otišli dalje »na teren«, u potragu za počiniteljem ubojstva i ostalim eventualnim tragovima. Tužitelji Petar Dragosavac i Dunja Pavliček Patak htjeli su vrlo precizno razjasniti što je čiji posao prilikom obavljanja očevida, a kasnije je to nastojala razjasniti i obrana.</p>
<p>Dolački je iskazivao i o svojim posjetima Zoranu Miletiću (zaštićenom svjedoku) u KZ Lepoglava, a razgovarali su o »drugim kaznenim djelima«. Na pitanje pak jesu li »ciljano« tu noć tražili Damira Džebu, Dolački je odgovorio niječno. Izjavio je da su ga slučajno sreli na Jarunu te ga legitimirali.</p>
<p>Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Optuženi krivicu svaljuje na - novinare</p>
<p>ZABOK, 27. ožujka</p>
<p> - U utorak je u Općinskom sudu saslušanjem posljednjih svjedoka, obrane optuženoga i završnim riječima optužbe i obrane završeno suđenje Zlatku Ivančiru (48), umirovljeniku i vlasniku poduzeća Gramat-Ivančir.</p>
<p> Prema optužnici Općinskoga državnog odvjetništva, Ivančir je 9. listopada prošle godine napao ekipu HTV-a, dopisništva Krapina, za vrijeme dok su snimali prilog o bespravnoj gradnji. Pritom im je navodno prijetio ubojstvom: »Što radite, gubite se, ubit ću vas«, a novinaru HTV-a Eugenu Husaku prijetio da će ga ubiti, naći ga kasnije i da će imati problema. Zahtijevao je da mu se dade kazeta sa snimljenim materijalom na kojima se nalazila i stambena zgrada koju navodno gradi bez građevinske dozvole, o čemu su građani obavijestili dopisništvo HTV-a i za koju je zatražena informacija od Ministarstva prostornog uređenja.</p>
<p> Optuženi je Ivančir uz prijetnje oduzeo kazetu, koja mu je predana kako ne bi oštetio jedinu kameru u dopisništvu.</p>
<p> Saslušana su tri svjedoka, inače radnici optuženikova poduzeća. Izjavili su da nisu čuli nikakve prijetnje, a Dragutin je Skozrit rekao kako je vidio da je Ivančira netko odgurnuo laktom. U svojoj je obrani Zlatko Ivančir rekao kako ga sada svi zovu bespravnim graditeljem, čime mu je povrijeđena čast i nanesena velika materijalna šteta, što će pravno nadoknaditi. </p>
<p>»Cijelu su predstavu izrežirali novinari, koji su se za to ranije pripremili. Jedan me je uhvatio rukama za ramena ili vrat, a drugi je dotrčao i udario me laktom u glavu. Ako je tko bio napadnut, onda sam to bio ja. Novinari su trebali promisliti glavom, zato je valjda nose, a ako je itko divljak, onda je to Husak« - rekao je u svojoj obrani Zlatko Ivančir, koji je za lažno svjedočenje optužio cijelu tročlanu ekipu HTV-a i dopisnicu Jutarnjega lista koju je, usprkos upozorenjima sutkinje Tihane Cišper, nastavio omalovažavati svojim izvedenicama njezina prezimena. </p>
<p>Presuda će se objaviti 29. ožujka.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Opljačkana pošta u »Mamutici«: Nisu nosili maske, jedan je imao pištolj</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Trojica nemaskiranih mladića, od kojih je jedan imao pištolj, opljačkala su u srijedu oko 12,20 sati poštu u prizemlju »Mamutice« u Ulici Božidara Magovca 31.</p>
<p>U trenutku pljačke, u kojoj je odnesena još neutvrđena svota novaca, u pošti su radili Nikolina S. (29), Suzana N. (28) i Davor N. (31). Jedan od pljačkaša navodno je udario pištoljem po glavi Davora N. i lakše ga ozlijedio. Usprkos činjenici što je to vrlo prometna lokacija, ljudi koje smo zatekli na platou ispred pošte rekli su nam da nisu ništa vidjeli. Jedinu informaciju o izgledu pljačkaša »dobili« smo od inspektora kriminalističke policije koji je, najprije legitimiravši Vjesnikova novinara, objasnio da njegov izgled odgovara opisu jednoga od razbojnika. U potragu za pljačkašima ubrzo je uključen i policijski pas, koji je slijedeći trag odveo policajce do obližnje Ukrajinske ulice. Međutim tamo je, po svemu sudeći, nakon nekoliko minuta izgubio trag , pa je potraga prekinuta. Kriminalistička je obrada u tijeku.</p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za povrijeđenu čast - 80.000 kuna?</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Rasprava u sudskom postupku u kojem je suspendirani sudac šibenskoga Općinskog suda Mirko Veleglavac, za naknadu štete u iznosu od 80.000 kuna tužio Vjesnik, Večernji list, Planet medije i Slobodnu Dalmaciju, zaključena je, a presudu će stranke dobiti pismenim putem. </p>
<p>Privatnu je tužbu Veleglavac protiv četiri dnevna lista podigao zbog ukupno 16 tekstova objavljenih tijekom listopada 1998. godine. </p>
<p>Naime, kako se navodi u tužbi, u rubrikama Crne kronike i Kronike 92 objavljeni su tekstovi u kojima je plasirana informacija o navodnoj aferi, kojima je tužitelju teško povrijeđena čast, ugled i dostojanstvo zato što ga se, stoji u tužbi, više od mjesec dana »pribijalo na stup srama«. </p>
<p>U tekstovima se Veleglavca optuživalo uglavnom za prijevaru i za primanje mita. U jednom je od tekstova pisalo da će sudac Županijskog suda u Šibeniku saslušati jednog od sudaca Općinskog suda (Veleglavca, op.a.) zbog osnovane sumnje da je, u suradnji sa šibenskim odvjetnikom koji je već tri mjeseca u pritvoru, počinio više kaznenih djela, i to prijevare i primanja mita. Klevetnički je, navodi se u tužbi, i naslov teksta: »Nova šibenska afera: sudac odgovoran za primanje mita«.</p>
<p>Riječ je o dražbi zaplijenjene talijanske brodice, otkup koje je navodno Veleglavac, za određenu svotu njemu, povoljno osigurao jednoj talijanskoj obitelji. Na taj je način oštetio Talijane za 212. 800 kuna.</p>
<p>Kako je tijekom dokaznog postupka utvrđeno, prema riječima saslušanih autora tekstova koji su predmet tužbe, informacije koje su objavili navode se u policijskoj dokumentaciji, s tim da se tamo navode samo inicijali, a novinari su objavili puno ime i prezime. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, sudac Veleglavac suspendiran je zbog osnovane sumnje da je zlouporabio položaj. </p>
<p>Prije donošenja presude Vjesnik i Večernji list moraju sudu dostaviti podatke o svojim nakladama.</p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Varaždinski pljačkaš sa sprejem kažnjen uvjetno</p>
<p>VARAŽDIN, 27. ožujka</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom varaždinskoga Županijskog suda Vladimir Mihalinec osuđen na godinu dana uvjetnog zatvora zbog razbojništva. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od pet godina ne počini novo kazneno djelo.</p>
<p>Optužnica ga je teretila da je u svibnju 2000. godine, sa šilt-kapom na glavi i tamnim naočalama, ušao u jednu varaždinsku mjenjačnicu s namjerom da je opljačka. Djelatnicu je mjenjačnice poprskao po licu opasnom tekućinom, no ona je nekako uspjela pobjeći u drugu prostoriju. </p>
<p>Mihalinec ju je ipak sustigao, bacio na pod i počeo vezati.</p>
<p> U tom je trenutku u prostoriju ušao vlasnik mjenjačnice, pokušao zadržati optuženoga, no Mihalinec je i njega poprskao sprejem po licu. Vlasnik ga je ipak uspio udariti čekićem po glavi, pa je optuženi pobjegao.</p>
<p> Mihalinec je u svojoj obrani rekao da ne zna zbog čega je počinio djelo, nije mogao objasniti zašto se to dogodilo, a nije znao ni povod ni motiv svega. Rekao je i da nije sklon nasilju te da nikad nije bio ni u kakvom sukobu. </p>
<p>U spomenutoj je mjenjačnici uzeo pozajmicu, i to zbog registracije automobila, a rekao je i da je tu pozajmicu u cijelosti vratio njegov sin nakon cijelog događaja.</p>
<p> Optužba je u završnim riječima tvrdila da je Mihalinčev motiv bio financijske prirode jer njegova mesnica u to vrijeme nije baš najbolje poslovala. Obrana je, pak, istaknula da ostaje upitno zašto je optuženi to učinio jer je njegova materijalna situacija bila više nego dobra. Mihalinčeva je odvjetnica rekla i da njezin klijent nije nikada bio u sukobu sa zakonom, pa stoga ni ovaj njegov moralni pad nije lako objasniti, a ni razumjeti.</p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Branitelji nisu došli, kazna po tisuću kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Zbog izostanka odvjetnika Milenka Umičevića i Mirka Batarela, suđenje Milanu Mendešu, Dubravku Gašpariću i Stipi Doliću, optuženima za udruživanje u zločinačku organizaciju radi krađe skupocjenih automobila, odgođeno je u srijedu na Općinskom sudu. </p>
<p>Naime, Mendeševi su odvjetnici javili sudu da ne mogu prisustvovati suđenju zato što se nalaze na raspravama na drugim sudovima. Sudac Mladen Žeravica kaznio je odvjetnike sa po 1000 kuna kazne zbog izostanka te odugovlačenja postupka. </p>
<p>Na prethodnoj je raspravi, među ostalim, jedan od Mendeševih branitelja napomenuo kako njegov branjenik nije mogao počiniti kaznena djela koja mu se stavljaju na teret jer se u to vrijeme nalazio na liječenju u Domu zdravlja Ruma. Zbog toga je sudac zatražio od DZ Ruma liječničku dokumentaciju, a na raspravi u srijedu pročitao je dopis sudu u kojem se navodi da u DZ Ruma ne postoji nikakva medicinska dokumentacija za prvooptuženog Mendeša. </p>
<p>Sudac Žeravica upozorio je Mendeša kako tijekom ovog suđenja nije potrebno imati branitelje, tako da će se sljedeća rasprava održati bez obzira na to pristupe li njegovi branitelji ili ne. Također mu je napomenuo da ima dosta vremena angažirati druge branitelje. Naime, sljedeću je raspravu sudac Žeravica zakazao za 15. travnja ove godine. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ukrao milodare iz sakristije</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinio pet teških krađa u zagrebačkim crkvama i sakralnim prostorima, policija je prošlog utorka kriminalistički obradila Željka Š. (27), nakon čega je priveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.
Obradom je ustanovljeno da je Željko, kojeg u policiji poznaju i pod nadimkom »Antikrist«, u dva navrata, 24. siječnja i 20. ožujka ove godine, u večernjim satima provalio u Crkvu sv. Petra u Vlaškoj 93. Savladavši visinu od pet metara Željko se popeo na terasu župnog ureda i ušao unutra. U prvoj je provali Željko ispremetao stvari ne odnijevši ništa, a u drugoj ga je provali zatekao župnik Matija S. (65).</p>
<p>Daljnjom je obradom policija ustanovila da je »Antikrist« 6. studenoga prošle godine provalio u samostan Sestara Presvetog Srca Isusova u Alagićevoj 44. Provalnik je ušao potrgavši podesnim alatom cilindrične brave na ulaznim vratima, nakon čega je ponovo ispreturao predmete ne otuđivši ništa.</p>
<p>Također je utvrđeno da je Željko u dva navrata provalio i u Crkvu Majke Božje Kraljice Hrvata na Sljemenu, i to 14. svibnja pretprošle godine. Za provalu se popeo na crkveni toranj i kroz mala vrata ušao na tavan, gdje je potrgao vrata i spustio se u unutrašnjost. Došavši do sakristije, uzeo je 600 kuna, a iz kutijice za milodare još 200. </p>
<p>Na isti je način u crkvu na Sljemenu provalio i 22. lipnja 2000. godine, no kako nije bilo novaca, odustao je od krađe.</p>
<p>Zbog sumnje da je počinio još nekoliko sličnih provala, kriminalistička se obrada nastavlja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Svjedočio bivši član Nadzornog odbora Perleta</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Suđenje Miroslavu Kutli i dvanaestoro optuženih u »slučaju Tisak« u srijedu je nastavljeno svjedočenjem bivšeg člana Nadzornog odbora »Tiska«, Mate Perlete, koji je rekao da »nije uočio da su bivši članovi Uprave Tiska činili nezakonite radnje i radili po nečijim nalozima«.</p>
<p> Naime, bivše članove Uprave »Tiska«, Zdenka Francetića, Božidara Marića i Petra Anića tužiteljstvo tereti za gospodarske zlouporabe na štetu »Tiska«, a prvooptuženog Kutlu da ih je poticao na ta kaznena djela.</p>
<p> Svjedok je rekao da je Nadzorni odbor kontrolirao poslovanje »Tiska« i podnosio godišnje izvješće Skupštini tvrtke, dok se o financijskom stanju »Tiska« na sjednicama odbora nije raspravljalo jer je, kako je rekao, tvrtka kvalitetno poslovala i bila solventna.</p>
<p> Istaknuo je da je Nadzorni odbor imao povjerenja u Upravu i smatra da korektno obavlja svoj posao. Naglasio je da rezultati revizorskih izvješća nikada nisu pokazivali bilo kakav oblik nezakonitosti ili nepravilnosti u njezinu radu.</p>
<p> »Da smo uočili neku nepravilnost, sigurno bismo na nju i reagirali«, rekao je. Suđenje se nastavlja 9. travnja, kada bi trebali svjedočiti Smiljko Sokol i Mladen Jurković, također bivši članovi Nadzornog odbora »Tiska«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pijani vozač usmrtio pješaka </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Pijani je vozač, koji je vozio iako mu je vozačka dozvola bila privremeno oduzeta, naletio u utorak navečer u Subotici Podravskoj automobilom na pješaka i usmrtio ga, priopćila je u srijedu ujutro Koprivničko-križevačka policijska uprava.</p>
<p> U utorak oko 19,30 sati vozač Miro M. (1971) iz Križevaca na državnoj je cesti broj dva u Subotici Podravskoj »mazdom 323« pretjecao drugo vozilo ne provjeravajući je li prometni trak kojim namjerava pretjecati slobodan na dovoljnoj udaljenosti i udario u pješaka Darka Milkovića (1972.) iz Rovišća, koji je išao lijevim kolničkim rubom vodeći djevojčicu za ruku. </p>
<p> Od siline udara i zadobivenih ozljeda Milković je na mjestu preminuo, a djevojčica nije ozlijeđena. </p>
<p> Vozač osobnog automobila nastavio je voziti ne pomogavši teško ozlijeđenoj osobi. Miro M. zatim je sam došao u Policijsku upravu u Koprivnici. Utvrđeno je da je vozio pod utjecajem alkohola (1,65 g/kg) i bez vozačke dozvole, koja mu je bila privremeno oduzeta.</p>
<p> Vozač je uhićen i uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Koprivnici, navodi se u priopćenju Policijske uprave. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Od. travnja 30.500 obrtnika na ulici? </p>
<p>HOK: Ukidanje platnog prometa u štedno kreditnim zadrugama znači njihovo gašenje čime se obrtnicima nanosi ogromna šteta / Predstavnici ŠKZ-a: Prevareni smo!</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Ako to Vlada hitno ne spriječi, od 1. travnja štedno kreditne zadruge prestat će za svoje članove obavljati poslove platnog prometa, a oko 30.500 obrtnika prestat će poslovati i završiti na ulici. - to se dramatično upozorenje čulo u srijedu na sjednici Izvršnog odbora Grupacije obrtničkih-štedno kreditnih zadruga (ŠKZ) gdje se podsjetilo da je obrtnicima na više političkih razina obećano rješavanje ovog problema prije stupanja na snagu novog Zakona o platnom prometu. A traži se izmjena članka 4. Zakona tako da se obrtničke štedno-kreditne zadruge zadrže na popisu financijskih ustanova koje obavljaju platni promet. Ali, kako je vrijeme na izmaku, sada se, uz podršku Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Hrvatske obrtničke komore, predlaže hitna odluka o produženju ovlaštenja za obavljanje tih poslova kao i prava na zadržavanje obrtničkih žiro računa barem do 1. srpnja ili do konačnog rješenja ovi neprilika. </p>
<p>- Svi kojima smo se dosad obratili, uključujući resorno ministarstvo i Zlatka Tomčića, predsjednika Sabora, podržali su naš prijedlog i prihvatili tvrdnje da smanjenje opsega poslovanja za štedno kreditne zadruge znači put prema njihovu gašenju kao i da se time sitnim obrtnicima nanosi nepopravljiva šteta. Pa ipak, u praksi nije ništa učinjeno i obrtnici ne znaju kako će ubuduće poslovati - kaže Josip Pećanić, predsjednik Grupacije ŠKZ pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, a nekoliko sudionika ovog skupa ustvrdilo je da su prevareni, da ih je Sabor izigrao i da se ovime onemogućuje rad financijskih poduzetnika. Naime, u prosincu, kad se protiv smanjenja opsega rada ŠKZ-a izjasnilo četiri zastupnička kluba, u Saboru je rečeno da Zakon o platnom prometu treba izglasati, a Vlada je obvezna da prije njegova stupanja na snagu pronađe način da 111 ŠKZ-a nastavi s uobičajenim aktivnostima na korist zadrugara među koje spadaju i gotovo svi obrtnici.</p>
<p>-Ako od 1. travnja počne primjena Zakona o platnom prometu, a bez traženih izmjena, u najtežem položaju naći će se više od 30.000 obrtnika kojima je zbog dugova blokiran žiro račun, a novi im nitko ne će otvoriti. Kako će oni podmirivati dospjele financijske obveze ili platiti svoje zaposlenike? Uz to, uz sadašnje uvjete i zbog prekratkog vremena, nemoguće je provesti nagodbu o plaćanju dugova koju je predložila hrvatska Vlada. A da i ne spominjem paradoksalnu činjenicu da su na snazi dva zakona (Zakon o platnom prometu i Zakon o štedno kreditnim zadrugama, op. a) u kojima se različito uređuje platni promet - rekao je dr. Petar Sindičić, glavni tajnik HOK-a i dodao da je u tijeku hitna akcija za pronalaženje rješenja. Iako pozvani i očekivani, ovom skupu nisu bili nazočni predstavnici Ministarstva financija, predlagači spornog Zakona.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>UniCredito otkupljuje i povlaštene dionice Zagrebačke banke</p>
<p>ZAGREB, 28. ožujka</p>
<p> - UniCredito Italiano je u srijedu objavio da je okončan prijenos prihoda od prodaje novih dionica UniCredita na račune dioničara Zagrebačke banke koji su odlučili prihvatiti UniCreditovu ponudu i potom odlučili novostečene dionice UniCredita prodati. Od 12. do 18. ožujka Dresdner Kleinwort Wasserstein prodao je ukupno 10.878.476 novih dionica UniCredita po prosječnoj cijeni od 4,743 eura po dionici. Za svaku dionicu Zagrebačke banke s pravom glasa plaćena je ukupna cijena od oko 2115 kuna. UniCredito najavljuje da će istaknuti i ponudu za stjecanje svih povlaštenih dionica Zagrebačke banke, iako za to ne postoji nikakva zakonska obaveza. Trenutačno postoji 11.325 tih dionica, što čini približno 0,4 posto ukupnog dioničkog kapitala. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prodi: EU je morala reagirati</p>
<p>Mjere stupaju na snagu u četvrtak a trajat će, do trenutka kada Amerikanci odustanu od protekcionističkog štita svog tržišta ili 200 dana od usvajanja</p>
<p>BRUXELLES, 27. ožujka ( Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Europska Unija ne traži sukob, naše su mjere skrojene kako bismo zaštitili interese industrije u EU, što nam je dužnost. Nećemo dozvoliti da nam druga strana diktira agendu«, izjavio je u neuobičajenom oštrom tonu predsjednik europske Komisije Romano Prodi objavljujući da je europska Komisija prihvatila mjere zaštite svoga tržišta čelika.</p>
<p>Mjere stupaju na snagu u četvrtak a trajat će, do trenutka kada Amerikanci odustanu od protekcionističkog štita svog tržišta ( "ni dana duže", obećao je Prodi) ili 200 dana od usvajanja.</p>
<p>Ne odustane li Washington i nakon toga od mjera koje su izazvale ovoliko nezadovoljstva i potresa na svjetskom tržištu, EU će ili modificirati mjere ili će nastaviti istim tempom.</p>
<p> Prodi je apelirao na američkog predsjednika i administraciju da ne nastave ovim putem.</p>
<p> »Svi mi imamo legitimne interese, ali ne smijemo dozvoliti da se kratkoročni domaći interesi uvlače u politiku i utječu na svjetski trgovinski sustav«, poručio je predsjednik euro-vlade.</p>
<p> Europski je pogled na američke probleme poznat - teškoće čelične industrije neće se riješiti vatrogasnim mjerama poput ove već dugotrajnim i bolnim restrukturiranjem, procesom kroz koga je prošla i europska industrija čelika i koji će Amerikancima, kada se uspješno zaključi, donijeti nova radna mjesta i dobrobit. EU predlaže, u cilju potpomaganja američke čelične industrije, da se na svaki čelični proizvod uvezen na tržište SAD uvede namet koji bi išao izravno u fondove za restrukturiranje ove grane.</p>
<p> »Akcija američke administracije zaista nije rješenje njihovog problema, ona je izazvala agoniju i probleme drugima a SAD se, prije ili kasnije i usprkos protekcionističkim mjerama danas, suočava s reformom ove industrije«, zaključio je Prodi.</p>
<p> Predsjednik Komisije inače iskazuje puno razumijevanje za probleme čelične industrije u Sjedinjenim Državama budući da je i osobno, izravno sudjelovao u bolnom restrukturiranju industrije u Italiji. No, EU je morala reagirati.</p>
<p>»Mjere su uobličene uz pažljivo uvažavanje pravila WTO-a, one se neće primjenjivati na postojeće kvote, odnosno na uvoz u granicama prošlogodišnjeg, i aplicirat ćemo ih tek na dobra koja prijeđu limite i to u razmjerima od 14,9 do maksimalnih 26 posto dažbina na uvoz 15 vrsta čeličnih proizvoda. Iz mjera isključujemo zemlje u razvoju, one neće pogoditi niti kandidate za Uniju«, zaključio je Prodi.</p>
<p> Povjerenik za trgovinu Pascal Lamy kaže da Bruxelles i Washington redovno, svakodnevno kontaktiraju i ne dopušta spominjanje pojma »trgovinski rat«.</p>
<p>Lamy je ponovio europske ocjene da su Amerikanci pribjegli protekcionizmu iz kraktoročnih unutrašnjopolitičkih, ne gospodarskih razloga.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čović predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Luković HUP-a </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Predsjednik uprave Plive mr. Željko Čović izabran je za predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentost na prvoj sjednici tog Vijeća održanoj u ponedjeljak, dok je direktor Microsofta Hrvatska Goran Radman postao koordinator Vijeća za odnose s javnošću, objavljeno je u srijedu tijekom HUP-ova Dana poduzetnika. Vijeće inače ima 20 članova, a u njemu su zastupljeni predstavnici privatnog sektora, Vlade, sindikata, obrazovanja, znanosti i tehnologije.</p>
<p>Definirajući konkurentnost kao sposobnost poduzeća da stvara nova dobra i osvaja nove udjele na tržištu, Čović je istaknuo da je misija Vijeća postizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva radi povećanja njegovog održivog rasta i razvoja, te životnog standarda svih hrvatskih građana.</p>
<p> »Najvažnije je doći do objektivizirane slike o stanju Hrvatskog gospodarstva«, rekao je Čović i najavio skori završetak izrade dokumenta »Konkurentnost Hrvatske za 2003. godinu.« </p>
<p>Inače, Nacionalno vijeće za konkurentnost će svake godine objavljivati dva izvješća - godišnje izvješće o razvoju konkurentnosti Republike Hrvatske te izvješće o radu Vijeća s prijedlogom mjera za unapređenje konkurentnosti. Prvo izvješće izrađivat će se u suradnji sa Svjetskim gospodarskim forumom, a omogućit će usporedbu pokazatelja konkurentnosti u Hrvatskoj s pokazateljima iz 80 zemalja svijeta. Drugi dokument sadržavat će prijedloge Vladi i drugim institucijama, koje su značajne za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.</p>
<p>Čović je podsjetio i da su Vijeća za konkurentnost odigrala ključnu ulogu u razvoju gospodarstva SAD-a, Irske i mnogih drugih, stoga smatram da iskustva koja su već donijela rezultate trebamo primijeniti i u Hrvatskoj.</p>
<p>Na pitanje što misli o prijedlogu predsjednika Republike Stjepana Mesića da se pri Predsjedniku republike osnuje Vijeće za gospodarski sustav i strategiju razvoja, Čović je rekao da se ne treba bojati više inicijativa. </p>
<p>U srijedu je održana i skupština HUP-a, na kojoj je za novog predsjednika Predsjedništva HUP-a umjesto dosadašnjeg Čovića izabran predsjednik Zagrebačke banke Franjo Luković.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>JLH: U Excelsior je do danas uloženo dodatnih 1,8 milijuna eura </p>
<p>DUBROVNIK, 27. ožujka</p>
<p> - Nizom neistina i neutemljenih podataka ocijenjeno je iz grupacije Jadranski luksuzni hoteli (JLH) priopćenje dubrovačke organizacije HSP-a, objavljeno u srijedu u dijelu medija, u kojem je izražena sumnja u poslovanje Gorana Štroka i JLH.</p>
<p> U najatraktiviji od svih hotela, dubrovački Excelsior, do danas je uloženo dodatnih 1,8 milijuna eura. Štrok je, naime, kaže se u priopćenju JLH, kupio hotel koji je imao kategoriju 5 zvjezdica, ali je zbog brzine radova pri obnovi hotela napravljeno niz propusta na kojima se svakodnevno radi kako bi Excelsior zaista bio hotel sa 5 zvjezdica.</p>
<p> Ujedno podsjećaju da su kod kupnje ispunjeni svi uvjeti iz natječaja HFP-a, da je kupljeno 407.095 dionica što je 86,07 posto temeljnog kapitala društva, za cijenu od 4.729.470,00 kuna uz preuzimanje svih obveza društvu u iznosu od 21,35 milijuna eura. Isto je jednim dijelom plaćeno u gotovini, a dijelom osigurano garancijom prvoklasne svjetske banke (prema uvjetima natječaja) čime je oslobođena državna garancija na iznos od 17,5 milijuna eura za Hotel Excelsior. Dodaju da je Štrokova ponuda bila za 3,5 milijuna eura bolja od sljedećeg ponuđača.</p>
<p> U slučaju Hotela Palace, zasad zadnje kupljenoga objekta na dubrovačkom području, navode da je u tijeku finalizacija dogovora oko kupnje.</p>
<p> Ponuđena cijena iznosi 5,1 milijun eura, a uz dodatno ulaganje od 15 milijuna eura taj će hotel od iduće sezone poslovati kao kongresni hotel s kategorijom od 4 zvjezdice i zaposlit će novih 90 djelatnika. </p>
<p>Što se tiče Bellevuea, kupljeno je 63 posto dionica po nominalnoj vrijednosti, za iznos od 8.200.000 kuna. Isplaćene su sve obveze prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR), te mu slijedi obnova u koju će biti utrošeno 3,5 milijuna eura. Hotel će tako, s današnje dvije, prijeći na četiri zvjezdice. </p>
<p>I u temeljitu obnovu riječke Bonavie, kažu, uloženo je 10 milijuna eura. Kupljena je još početkom 1995., 97 posto dionica po nominalnoj vrijednosti na javnom natječaju, koje su dotad bile u vlasništvu malih dioničara, veterana Domovinskog rata i HFP.</p>
<p>Grupacija zapošljava 260 djelatnika, svi hoteli dobro kotiraju na međunarodnom turističkom tržištu. JLH ne krije ambicije za dodatnim proširivanjem na hrvatskoj obali i u inozemstvu.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Temeljnog kapitala više nema i dioničari su najveći gubitnici</p>
<p>Glavna skupština Riječke banke je odgođena jer prije završetka istrage i utvrđivanja gubitaka njeno održavanje ne bi imalo smisla / Vodimo disciplinske postupke. Sada bi najlakše bilo amnestirati stare članove Uprave i dati im otkaz. No, ponuđen im je normalan ugovor o radu uz uvjet da se odriču svih prava koja imaju na temelju menadžerskih ugovora </p>
<p>RIJEKA, 27. ožujka</p>
<p> - Novoimenovani predsjednik Uprave Riječke banke Milan Potkonjak priopćio je da je opozvana glavna skupština sazvana za 28. ožujka. Datum idućeg saziva još nije poznat. S Potkonjakom razgovaramo o razlozima (ne)održavanja skupštine i dugim aktualnim temama vezanim za Riječku banku.</p>
<p>- Nekoliko je razloga za sazivanje skupštine. Upravo provjeravamo jedan, a odnosi se na Zakon o trgovačkim društvima. Naime, kada je gubitak u društvu veći od 50 posto kapitala, odmah treba sazvati skupštinu. Problem je što mi znamo da je gubitak i veći od 50 posto, ali još uvijek traje istraga MUP-a, kontrola supervizora HNB-a te kontrola koju provodi interna revizija. Dok se sve to ne privede kraju i ne utvrdi točan iznos štete, nema smisla pozivati ljude na skupštinu. Jer, na temelju podataka o stvarnim gubicima sačinjavaju se financijska izvješća koja ćemo predočiti skupštini. U protivnom, skupština ne bi imala smisla.</p>
<p>Drugi razlog sazivanja skupštine je promjena vlasnika. Službene podatke još nemamo, a kad ih dobijemo stupit ćemo u vezu s novim vlasnikom, a onda odlučiti hoćemo li sazivati jednu ili više skupština. Treba, naime, sazvati i skupštinu koja bi utvrdila novi nadzorni odbor. </p>
<p>Treći razlog je donošenje godišnjeg izvješća, čiji su sastavni dio i financijska izvješća za prošlu godinu, koji sad mora prihvatiti nova skupština. Rješavanje jednog problema, a to je prije svega pitanje završetka istrage i utvrđivanja gubitaka, pokreće sve druge aktivnosti u formalnom dijelu funkcioniranja banke. </p>
<p>• Je li moguća dokapitalizacija banke prije održavanja skupštine? </p>
<p>- Novi vlasnik, dioničar upisan u knjigu dionica, po onome što sam saznao iz novina, je Državna agencija za osiguranje štednih uloga. Banka i Uprava nisu uključene u aktivnosti Agencije. Strateške partnere pronalaze novi vlasnici. Kako će se to odvijati, nemam službenu informaciju, pa o tome ne bih htio govoriti.</p>
<p>• Sigurno znate da li se krug potencijalnih kupaca Riječke banke suzio? </p>
<p>- Mislim da nije, ali ne znam kako funkcionira sustav odlučivanja u DAB-u. Pretpostavljam da će staviti na stol sve potencijalne ponude i izabrati najbolju. Ne znam kriterije po kojima će se to raditi. Nemam informaciju i nitko me ništa nije ni pitao vezano za to, jer o tome odlučuje vlasnik.</p>
<p>• Potvrdili ste da su štediše podigli više od 200 milijuna eura. U kojoj se to mjeri odražava na funkcioniranje banke? </p>
<p>- To znači da je zamijenjena imovina banke, koju ona nije imala u gotovini nego u plasmanima, a prije svega kvalitetnim visokolikvidnim papirima, blagajničkim zapisima HNB-a, trezorskim zapisima i obveznicama države, dakle ta je imovina pretvorena u gotovinu i isplaćeni su oročeni štedni ulozi građana, jer stalno uspostavljamo ravnotežu između obveza i imovine. Banka je stvarno oštećena. Ovo što se dogodilo jest teški izgred koji ima strašne posljedice na poslovanje. Bilanca Riječke banke je 10 milijardi kuna i šteta nije strašna u odnosu na ukupan iznos bilance, ali je strašna u smislu nestabilnosti i nesigurnosti banke te gubitka povjerenja. No, bitno je znati da je imovina banke još uvijek znatno veća od njenih obveza. </p>
<p>• Može li se u postotku govoriti o tome koliko je štediša i klijenata banka izgubila? </p>
<p>- To je teško reći, zato što banka ne vodi štediše po broju, nego po njihovim partijama. Netko je mogao odlučiti podići sredstva s jedne partije, a s druge ne, a neki su podizali sve. Sposobnost banke dokazuje i činjenica da su sredstva građana i privrede ispravno plasirana, u ispravnu imovinu. Dakle, imovina je bila dostatna da se reagira na pravi način i isplate sve obveze, pa najvećim dijelom i obveze koje nisu dospjele, jer banka je isplaćivala sve uloge, i one koje ni po kakvim kriterijima legaliteta nije trebala isplatiti, a to su oročeni štedni ulozi. Štediše su se s pravom pobunile i naša je dužnost i obveza isplatiti ih i pokazati da njihova imovina nije upropaštena. </p>
<p>• Jesu li članovi bivše Uprave još uvijek u banci i što će s njima biti? </p>
<p>- . Bivša Uprava ima ugovor o radu i menadžerski ugovor zaključen s NO, znači s tri člana BLB-a i dva s hrvatske strane. Ja sam legalist i za mene su nevini svi oni kojima krivnja nije dokazana. Banku su vodili ljudi i previše stvari u njoj ovisi o tim ljudima. Svatko može imati svoje mišljenje o njima. U ostalim dijelovima poslovanja Riječka banka je stabilna, kvalitetno organizirana, s konzervativnim pristupom plasiranja imovine, a ona je najvećim dijelom imovina naših građana i deponenata iz gospodarstva. Da smo mi ljude iz bivše Uprave istjerali na cestu, bojim se da bi nam dobar dio klijenata iskazao nepovjerenje. Ako ništa, posumnjali bi da su oni kao i Nodilo sudjelovali u kriminalnim radnjama. </p>
<p>• Hoće li biti novih kaznenih prijava? </p>
<p>- To ja ne znam. Mi vodimo disciplinske postupke koji su pokrenuti prije i nastojimo utvrditi postoji li objektivna i subjektivna odgovornost. </p>
<p>• To podrazumijeva i članove bivše Uprave? </p>
<p>- Apsolutno. Sada bi najlakše bilo amnestirati stare članove Uprave i dati im otkaz. No, ponuđen im je normalan ugovor o radu kakav imaju svi ostali zaposlenici i to da postanu savjetnici banke. Postavljen je uvjet da se tim ugovorom odriču svih prava koja imaju na temelju zaključenih menadžerskih ugovora.</p>
<p>• Kojim ste poslovima trenutačno najviše zaokupljeni? </p>
<p>- Saniranjima i rješavanjima problema likvidnosti. Prvenstveno osiguravanjem potrebnih količina gotovine, što je vrlo kompliciran proces; osiguravanjem potrebnih iznosa da se ta gotovina može kupiti, jer se najvećim dijelom radi o efektivi i osiguravanju potrebnih iznosa žiralnog novca da bi se mogle servisirati potrebe naših klijenata iz gospodarstva. Sad smo definitivno taj problem riješili i okrećemo se novim problemima. Riječka banka nije neorganizirana, mi nismo došli u nered. Ona je organizirana banka koja ima procedure i postupke, i to u pravilu konzervativne, i s dužnim oprezom nastupa prema klijentima. To ćemo i dalje podržavati. </p>
<p>• Je li šteta veća u financijskom gubitku ili u narušenom ugledu? </p>
<p>- Najveća šteta ipak je učinjena gubitkom koji će pretrpjeti dioničari. Oni će ostati bez svog uloga u kapital, jer njega više nema i nema više obveza prema dioničarima. Šteta je velika. Ima i neizravne štete. No, Riječka banka ima budućnost. Dovoljan je pokazatelj što nam se javljaju konkurentske banke nudeći nam međubankarske kredite. </p>
<p>• Koje su to banke? </p>
<p>- Izaći ćemo s tim podacima jer se priprema jedan sindicirani kredit koji će sedam-osam najvećih hrvatskih banaka odobriti Riječkoj banci.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Burze: Prevladao utjecaj Wall Streeta</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Kretanja na europskim burzama dionica i u srijedu su ostala promjenljiva i uglavnom negativna. Prevladavajući je bio utjecaj vijesti iz SAD-a gdje je u utorak objavljen značajan rast pouzdanja potrošača, što je potaknulo i rast vrijednosti newyorških indeksa. Međutim, nagovještaj pada cijena američkih dionica u srijedu, u Europi je do poslijepodneva ponovno potaknuo pad indeksa. </p>
<p>Londonski FTSE 100 se zadržao na pozitivnom teritoriju - sa 5208 bodova bio je 0,25 posto viši. Frankfurtski DAX je pao 0,75 posto na 5350,27 bodova, slično kao i milanski MIB 30 koji je na 32.695 bodova bio 0,72 posto niži. Pariški CAC 40 pao je 0,32 posto na 4613,44 boda. Indeks europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 je porastao 0,07 posto, dok je DJ Euro Stoxx 50 pao 0,28 posto.</p>
<p>Na newyorškim se burzama, uz blagi pad cijena, očekivao i pad aktivnosti uoči Uskrsa te židovskog blagdana Pashe koji je počeo u srijedu. Dan ranije Dow Jones Industrial porastao je 0,7 posto na 10.353,36 bodova, dok su S 500 i Nasdaq Composite dobili po 0,6 posto dosegavši 1138,49 odnosno 1824,17 bodova.</p>
<p>Tokyjski benchmark Nikkei 225 je, potaknut prekonoćnim dobicima na Wall Streetu, porastao 1,03 posto na 11.323,68 bodova.</p>
<p>Na burzi u Amsterdamu dionice Philipsa porasle su 2,1 posto nakon što je objavljena suradnja s Dell Computerom, jednim od vodećih svjetskih proizvođača osobnih računala, kojem će nizozemska grupacija prodavati katodne cijevi i monitore. Ukupna vrijednost posla dosegnut će 5 milijardi US dolara u slijedećih pet godina. </p>
<p>Drugdje u tehnološkom sektoru, STMicroelectronics, francusko-talijanski proizvođač čipova, izgubio je 1,6 posto, a Finmeccanica, njen talijanski dioničar, 1,5 posto. Finmeccanica, aeronautička i obrambena kompanija u većinskom vlasništvu talijanske vlade, lani je zabilježio značajan pad dobiti, ponajviše zbog slabog poslovanja STM-a.</p>
<p>Dionice Telecom Italie pale su 3 posto nakon što je grupacija izvijestila o 2,1 milijardu eura gubitaka prošle godine, dok je njen većinski dioničar Olivetti, koji je i sam prošle godine poslovao s gubitkom, pao 3,1 posto.</p>
<p>Naftni je sektor ostvario rast nakon što je objavljeno da su se u SAD-u smanjile zalihe sirove nafte. Tako je Shell dobio 1,3 posto, Royal Dutch 0,6, a Total Fina Elf 0,5 posto. BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, porastao je 0,32 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Zagreb pred izborima: Gradonačelnica podnijela ostavku </p>
<p>Vlasta Pavić dala je ostavku jer nije mogla sastaviti Poglavarstvo / Ako u 30 dana zagrebačka Skupština ne izabere novog gradonačelnika, Vlada raspušta Skupštinu i imenuje povjerenika / Povjerenik bi na čelu Zagreba mogao provesti najduže 60 dana počevši od 27. travnja, a bio bi zadužen za nove izbore </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Vlasta Pavić u srijedu je i službeno podnijela ostavku na mjesto zagrebačke gradonačelnice na kojem je provela nepun mjesec, jer nije mogla sastaviti novo poglavarstvo. Naime, izostao je dogovor koalicijskih partnera SDP-a i HNS-a.</p>
<p>Stručne službe Gradske skupštine primile su njezinu ostavku oko podneva, a obavijest i pismo potom su upućeni skupštinskom Odboru za izbor i imenovanja.</p>
<p> U povodu ostavke gradonačelnice Pavić, članovi tog odbora na sjednici u srijedu utvrdili su prijedlog zaključka o razrješenju, unatoč simboličkom potezu članova HNS-a koji su napustili sjednicu smatrajući nedopustivim to što gradonačelnica svoju ostavku nije obrazložila. Taj će zaključak biti po hitnom postupku uvršten u dnevni red sjednice Gradske skupštine u četvrtak.</p>
<p>Premda je dala ostavku, Vlasta Pavić obnašat će svoju dužnost u zakonskom roku od mjesec dana počevši od srijede. U tom razdoblju ne prestaju njezine gradonačelničke dužnosti, ali je otvorena mogućnost predlaganja novog gradonačelnika. Ako Gradska skupština u roku od mjesec dana ne izabere novog gradonačelnika, Vlada raspušta Skupštinu i imenuje povjerenika.</p>
<p> Čini se da bi Zagreb mogao dobiti povjerenika i nove izbore. Naime, prema izjavama čelnika Gradske organizacije SDP-a, oni ne namjeravaju predlagati novog kandidata za gradonačelnika. HNS je, govori se, sam preslab, a atmosfera u Skupštini takva da ni jedna od strana ne bi podržala prijedlog Hrvatskoga bloka.</p>
<p>Povjerenik bi mogao provesti na čelu Zagreba najduže 60 dana počevši od 27. travnja, a bio bi zadužen za raspisivanje novih izbora. Prema dosadašnjem razvoju krize u Zagrebu, on će, čini se, vrlo brzo raspisati izbore. Pogotovo ako se uzmu u obzir izjave predsjednika zagrebačkog SDP-a, Milana Bandića da izbori moraju biti održani do 10. lipnja jer »SDP tada pobjeđuje«, a sve nakon toga značilo bi »gubljenje kredibiliteta«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Policajce posjetio Zvonimir Šeparović, štrajk glađu se nastavlja</p>
<p>Tridesetak otpuštenih policajaca u srijedu je nastavilo prosvjed ispred zgrade hrvatske vlade. Dvanaestorica dragovoljaca, koji su štrajk glađu počeli u utorak u ponoć, i dalje ne uzimaju hranu, a smješteni su u crkvi Sv. Marka. </p>
<p>Policajce je u srijedu obišao predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparović koji je upozorio da među otpuštenim policajcima njih šesnaestorica imaju obitelji s troje i više djece. Izražavajući nadu da će ga premijer Ivica Račan prihvatiti kao posrednika između Vlade i otpuštenih policajaca, Šeparović je pročitao pismo koje je njegova udruga dostavila u Banske dvore. U pismu se među ostalim Vlada upozorava na »pravu ljudsku dramu otpuštenih policajaca, mahom dragovoljaca Domovinskog rata«. »Nema tog spora koji se ne može riješiti ako postoji dobra volja, pa bi i ovaj slučaj trebalo razriješiti prije nego što se dogode veća zla«, stoji u pismu koje je Šeparović uputio premijeru. </p>
<p>Neraspoređeni policajac Filip Lacić odbacio je posljednja medijska nagađanja da pred Vladom prosvjeduju osobe koje su navodno iz policije otišle jer nisu ispunjavale propisane kriterije. »Ne samo da među nama nema kriminalaca, nego je većina ovih ljudi više puta pohvaljena i nagrađena«, rekao je Lacić. Pozvao je Ministarstvo unutarnjih poslova da u javnost iznese sve podatke i kriterije na temelju kojih se odlučivalo tko ostaje, a tko mora otići iz policije. Lacić je kazao da je ministar Lučin navodno izjavio da se u MUP-u vodilo ukupno 5000 stegovnih postupaka. »Ako je tako, zašto je iz policije otišlo samo 3600, a ne svih 5000 policajaca protiv kojih se navodno vodio stegovni postupak«, rekao je Lacić. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Podignuta optužnica za zločine u Lori</p>
<p>SPLIT, 27. ožujka</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u srijedu je podignulo optužnicu za kazneno djelo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom protiv Tomislava Duića (32), bivšeg upravitelja vojnog zatvora Lora u Splitu, koji je u bijegu, njegova zamjenika Tončija Vrkića (41), pripadnika Interventnog voda Vojne policije, Miljenka Bajića (35), Josipa Bikića (33) i Davora Banića (42) te zatvorskih stražara Emilija Bungura (31), Ante Gudića (30) i Anđelka Botića (34), koji su u pritvoru na splitskim Bilicama. Osmorici pritvorenih je, odlukom Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda, u srijedu produljen pritvor. </p>
<p>Prema optužnici, oni su od ožujka do rujna 1992. godine u vojnom zatvoru u Lori zlostavljali i ubili civilne zarobljenike, Srbe Gojka Bulovića i Nenada Kneževića. Teške tjelesne ozljede, navodi se, zadali su također civilima srpske nacionalnosti Milosavu Katalini i Đorđu Katiću, dok je još nekoliko civila prošlo s lakšim ozljedama. Prema zapisnicima s obdukcije, koji su priloženi, Bulović i Knežević umrli su zbog slomljenih rebara i teških unutarnjih ozljeda nastalih premlaćivanjem. Svi su civili, koji se spominju u optužnici, u vojni zatvor dovedeni je bez pravne osnove. U vrijeme počinjena kaznenih djela svi optuženi bili su pripadnici Vojne policije, a djelatne vojne osobe ostali su Duić, Vrkić, Banić i Botić. Tijekom polugodišnje istrage, istražni sudac splitskog Županijskog suda Marko Brdar ispitao je tridesetak svjedoka. Još dvadeset osoba o ratnom zločinima u Lori posvjedočilo je na nadležnom beogradskom sudu. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u optužnici je predložilo da se dio beogradskih svjedoka pozove i ispita tijekom glavne rasprave u Splitu, da bi se potvrdila vjerodostojnost njihovih svjedočenja, na što su ti svjedoci i pristali. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Miro Bajramović nije došao, suđenje opet odgođeno</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Zbog nedolaska četvrtooptuženoga Mire Bajramovića, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu ponovno odgođeno suđenje u slučaju Pakračka Poljana. Podsjećamo, prethodna je rasprava odgođena zbog bolesti Muniba Suljića, koji je ovoga puta došao na raspravu, kao i optuženi Igor Mikola, Siniša Rimac i Branko Šarić-Kosa.</p>
<p>Zbog Bajramovićeva nedolaska, tužitelj Ivan Plevko predložio je da se posredstvom njegova branitelja odvjetnika Krešimira Krsnika provjere razlozi nedolaska, a potom i odredi pritvor, ako se četvrtooptuženi ne pojavi na idućoj raspravi, zakazanoj za 25. travnja. Sudsko vijeće, kojim predsjeda Rajka Tomerlin-Almer, uvažilo je tužiteljev prijedlog i donijelo odluku prema kojoj se Bajramovićevu branitelju daje rok od osam dana da obavijesti sud o razlozima njegova nedolaska. Ako branitelj u tom roku ne obavijesti sud, Bajramoviću će se odrediti pritvor. Prema optužnici, bivše pripadnike rezervnog sastava MUP-a Suljića, Rimca i Mikolu tereti se za ubojstvo Aleksandra Antića. Bajramovića, Šarića i Mikolu tereti se pak za nezakonito uhićenje Miloša Ivoševića, Rade Pajića i Marka Grujića, koji su u listopadu 1991. odvedeni iz Zagreba u Pakračku Poljanu, gdje su ubijeni.</p>
<p>Prvooptuženi Suljić bio je jedan od optuženih u slučaju Zec. Teretio se, osim ostalih optuženih, za ubojstvo Mihajla Zeca, njegove žene i maloljetne kćerke. No, zbog proceduralnih propusta, postupak je obustavljen i svi tada optuženi su oslobođeni.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Svjedok čuo da su civili razmjenjivani </p>
<p>RIJEKA, 27. ožujka</p>
<p> - Na suđenju »gospićkoj skupini« planirano je svjedočenje stotinjak ljudi, od kojih dosad nije svjedočila ni polovica. Pred sudskim vijećem riječkoga Županijskog suda u srijedu su se pojavili Kata Krpan i njezin sin Milan iz sela Lipe. Krpani su bili pozvani svjedočiti o nestanku svoga sina, odnosno brata Nikole, hrvatskog vojnika. Sudsko vijeće tek je od svjedoka saznalo da je tijelo Nikole Krpana, nestalog 17. listopada 1991., pronađeno tri godine kasnije, a obdukcijom je utvrđeno da je metkom pogođen u glavu, najvjerojatnije iz snajpera. Svjedoci misle da su Nikolu Krpana ubili četnici dok je bio na straži. </p>
<p>Svjedočio je i bivši zapovjednik veze u perušićkoj vojarni Borislav Vukelić. Izjavio je da je nešto čuo o tome da su u vojarnu noću dovođeni neki civili, da su bili smješteni u nekoj prostoriji te da su odvođeni u razmjenu. Vukelić je ustvrdio da o likvidacijama civila nije čuo ništa. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>SSSH istupa iz socijalnog pakta!</p>
<p>Sljedeći potez tog sindikata vjerojatno će, saznajemo, biti prvosvibanjski prosvjed u Maksimiru protiv Vladine politike</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske odlučio je istupiti iz socijalnog pakta »Partnerstvo za razvoj«! Vijeće SSSH odlučit će o istupanju na izvanrednoj sjednici u četvrtak, a nakon toga čelnik tog sindikata Davor Jurić na konferenciji za novinare objasnit će razloge raskida socijalnog partnerstva s Vladom i poslodavcima. </p>
<p>Potkraj prosinca, socijalni su pakt s Vladom potpisale su četiri središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca. SSSH je svoj potpis uvjetovao time da se do 31. ožujka prihvate četiri aneksa s konkretnim mjerama i rokovima za provedbu načelnih opredjeljenja iz socijalnog pakta o gospodarskom oporavku države. Riječ je o aneksu o politici plaća, socijalnoj politici, privatizaciji i ratifikaciji međunarodnih konvencija. Budući da ni jedan od četiri aneksa dosad nije prihvaćen, SSSH se odlučio istupiti iz pakta i zaoštiri odnose s Vladom i poslodavcima. Zasad je ponuđen samo prijedlog sporazuma o zamrzavanju plaća od 2002. do 2004. godine, koji u SSSH-u drže neprihvatljivim.</p>
<p>Drugi su razlog za istupanje iz socijalnog pakta, koji je prelio čašu strpljenja najjače sindikalne središnjice, kako saznajemo, najavljene promjene Zakona o radu i smanjenje radničkih prava. SSSH se protivi Vladinom prijedlogu da se upola skrate otkazni rokovi (sa šest na tri mjeseca) i drastično smanje otpremnine, čak i do 48 posto. </p>
<p>Nakon duže šutnje SSSH, čije je članstvo masovno glasovalo za novu koalicijsku vlast, odlučio suprotstaviti se Vladinoj namjeri da poslodavcima olakša i pojeftini otpuštanje radnika te još jače uruši standard. Sindikati baš i ne žele priznati je li ih razdrmao nedavni veliki prosvjed talijanskih sindikata, koji su zbog istog razloga - lakšeg i bržeg otpuštanja - digli na noge više od dva milijuna radnika. </p>
<p>No, kako neslužbeno saznajemo, i SSSH bi mogao prirediti Račanovoj Vladi prvo veće vatreno krštenje. Sindikalni vrh na Krešimirovu trgu ozbiljno razmišlja o tome da se, umjesto tradicionalne blagdanske fešte u zagrebačkom Maksimiru, ove godine održi masovni prvosvibanjski prosvjed protiv Vladine politike. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Vlada se svrstala na stranu kapitala, a ne rada«</p>
<p>Očito je da vlast u nedostatku vlastitih rješenja za problem nezaposlenosti, samo provodi zahtjeve Svjetske banke i MMF-a i na taj način radnike i njihove obitelji izlaže dodatnoj socijalnoj nesigurnosti, smatra čelnik NHS-a</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - »Novim prijedlogom izmjena Zakona o radu (ZOR), hrvatska se Vlada javno svrstala na stranu kapitala, a ne rada«, ocijenio je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.</p>
<p>On je upozorio da se tim prijedlogom radnik namjerava iz subjekta pretvoriti u objekt rada, »što je upravo paradoksalno za pretežito socijaldemokratsku Vladu«.</p>
<p>Sever se osvrnuo na najavljeno skraćivanje otkaznih rokova i smanjenje otpremnina. »Prema sindikalnim izračunima, otpremnine će pasti za 14 do 48 posto i to ponajviše radnicima s duljim radnim stažem«, kazao je. Što se tiče skraćivanja otkaznih rokova, on smatra da ih je, ako se već ne mogu povećati, potrebno ostaviti na dosadašnjoj razini. »To je nužno kako bi se radnicima pružila prilika da u razumljivom roku nađu novi posao«, upozorio je, zaključivši da su buduće mjere tim više neprihvatljive u sadašnjim okolnostima, »kada je otpuštenim radnicima ionako teško naći novi posao«.</p>
<p>»Sada je postalo očito da vlast u nedostatku vlastitih rješenja za problem nezaposlenosti, samo provodi zahtjeve Svjetske banke i MMF-a i na taj način radnike i njihove obitelji izlaže dodatnoj socijalnoj nesigurnosti«, rekao je Sever i pozvao sindikate da zajednički odgovore na smanjenje radničkih prava. »Nije vrijeme za sindikalnu razjedinjenost u trenutku kada sve više radnika postaje obespravljeno«.</p>
<p>Na kraju, Sever je predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću čestitao Uskrs i pozvao ih da zaštite radnike i obrane dostojanstvo rada.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Je li Pašalićeva kandidatura samo usputna epizoda?</p>
<p>Sanaderovi simpatizeri apsolutno odbacuju mogućnost da će Pašalić uvjerljivo trijumfirati na stranačkim izborima u većini županija. Tvrde da je pobjeda »sanaderovca« Branimira Glavaša u Osječko-baranjskog županiji te Zvonimira Puljića u Splitsko-dalmatinskoj samo početak niza njihovih uspjeha</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - »To što Pašalić radi, daleko je od Europe i europejstva, to je Sicilija. I zato je predsjednik Stjepan Mesić, iako nismo njime presretni, u pravu kad kaže da se Pašalić javno ponaša kao Majka Terezija, a tajno da je to što radi katastrofa«, doznajemo od članova HDZ-a bliskih predsjedniku stranke Ivi Sanaderu. Što je Sedmi opći sabor stranke bliži, »udarci« među glavnim kandidatima žešći su i češći, a u stranci je jako uzavrelo.</p>
<p>Ono što Sanaderu i njegovim pobornicima najviše smeta je činjenica da se Pašalića, godinama smatralo predstavnikom rigidnih desničara i svega što nema veze s Europom, sada u javnosti prikazuje kao HDZ-ov veliki i isključivi simpatizer euro i svjetskih integracija. U Sanaderovu najbližem krugu suradnika tvrde da uopće nije točno da je Pašalić bio za to da HDZ u Saboru podrži Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU kada je, navodno, došlo do okršaja između Pašalića i predsjednika HDZ-a. »Pašalić je za vrijeme rasprave u stranačkom klubu, doista bila iznimno burnoj, šutio, a klub se podijelio na one za i one protiv podrške Sporazumu«, tvrde Sanaderove pristalice. Kažu da je Sanader zapravo htio da HDZ podrži Sporazum, ali pod uvjetom da Vlada pristane ugraditi u njega zaštitne mehanizme.</p>
<p>Predsjednik Sanader u stvari nema nikakav formalni tim suradnika, iako je javna tajna da ga podržavaju predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru Vladimir Šeks te saborski zastupnici Branimir Glavaš, Jadranka Kosor, Ivan Jarnjak, Nevio Šetić i bivši ministar zdravstva i obrane Andrija Hebrang, koji se i sam natječe za potpredsjedničko mjesto u HDZ-u. On čak ne kani službeno predstaviti svoj program, nego uobičajeno obavlja posao predsjednika stranke budući da je uvjeren da je njegov položaj neupitan, a njegova pobjeda u travnju - sigurna.</p>
<p>Pašalić pak, koji već više od mjesec dana bombastično priprema javnost na to da će njegov program, s kojim izlazi na stranački sabor, biti potpuno iznenađenje. Iako se glasno šapuće da su uz njega saborski zastupnici Ljerka Mintas Hodak, Ivan Šuker, Dario Vukić, Ljubo Ćesić Rojs, zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, a navodno i umirovljeni general Krešimi Ćosić (uz potporu još nekoliko poznatih generala), rijetko će tko od njih javno potvrditi da je radio na Pašalićevu programu, jer drže da ta potvrda možda ne bi bila politički lukava.</p>
<p>Sanaderovi simpatizeri apsolutno odbacuju mogućnost da će Pašalić uvjerljivo trijumfirati na stranačkim izborima u većini županija. Tvrde da je pobjeda »sanaderovca« Branimira Glavaša u Osječko-baranjskog županiji te Zvonimira Puljića u Splitsko-dalmatinskoj samo početak niza njihovih uspjeha. Uvjereni su da će Pašalić dobiti u najviše tri-četiri županije, a Zagreb - nikako. Dapače, smatraju da je Pašalićeva kandidatura zapravo samo usputna epizoda u 12-godišnjoj povijesti stranke, koje se uskoro nitko neće ni sjećati. Mnogo buke ni oko čega?</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Plevnik: Čeka li nas privatni umjesto državnog monopola</p>
<p>Novak: »Danas« nam je ostavio u baštinu iskustvo da su neovisni i profesionalni mediji glavni obrambeni zid protiv svakog autoritarnog i nedemokratskog sustava/ Popović: Teba činiti što više za uzajamnu novinarsku solidarnost, pojaviti se kao profesija a ne kao slijepi sljedbenici poslodavčeve koncepcije, te tražiti da se zakonski urede prava novinara</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - U povodu 20. godišnjice izlaska prvog broja tjednika Danas - 23. veljače 1982. - i deset godina od ukidanja, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) organiziralo je u srijedu znanstveno- publicistički okrugli stol na kojem su izlagači pokušali ocijeniti koji su izazovi i rezultati tranzicijskih vremena, te medijski interesi i dometi u sjeni prevlasti stranih vlasnika. </p>
<p>»Danas je tjednik koji je postavio nove kriterije u hrvatskom novinarstvu«, ocijenio je Gojko Marinković, dodavši da je taj informativno-politički list pod palicom Jože Vlahovića inzistirao na otklonu od vlasti, te kritičkoj distanci prema svima. List je već prve godine postigao nakladu od 150.000 primjeraka, kazao je, dodavši da je na prvim demokratskim izborima, Danas »pao kao jedna od prvih žrtava nove vlasti«. </p>
<p>»Danas je aktualnim i polemičkim tekstovima najuglednijih novinara obilježio hrvatsko novinarstvo '80-ih početka '90-ih«, iznio je Marinković definiciju tog tjednika iz Hrvatskog leksikona. »Danas nam je ostavio u baštinu iskustvo da su neovisni i profesionalni mediji glavni obrambeni zid protiv svakog autoritarnog i nedemokratskog sustava«, rekao je Božo Novak, ustvrdivši da su gotovo prirodne oprečnosti i konfrontacije između novinara koji služe javnosti i političara na vlasti. </p>
<p>Govoreći o medijskim izazovima preobrazbe u tranzicijsko vrijeme, Danko Plevnik je rekao da, iako su »hrvatski elektronički mediji započeli tranziciju iz socijalizma u kapitalizam kroz procese dejugoslavizacije, oni se još uvijek nisu strukturalno europeizirali«. Zapitao se također nećemo li tranziciju na koncu umjesto državnim monopolom završiti privatnim monopolom. »Bude li tako, slobodno će tržište racionalizirati razliku između puzanja pred komitetom puzanjem pred kapitalom«, zaključio je Plevnik. </p>
<p>U svjetlu promatranja hrvatskih medija pred izazovima globalizacije, Jasmina Popović je kazala da globalizacija donosi novinarima velike probleme. »Mediji sve više postaju roba kao i svaka druga, podložni su zakonima profita, što znači da, ako nisu uspješni mogu biti prodani, ugašeni ili promijenjeni«, rekla je Popović. Zaključila je da treba činiti što više za uzajamnu novinarsku solidarnost, »pojaviti se kao profesija a ne kao slijepi sljedbenici poslodavčeve koncepcije, te tražiti da se zakonski urede prava novinara«. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Manje stranke protiv novih izbornih pravila</p>
<p>Velike stranke, čuju se prigovori tzv. malih i srednjih stranaka u Saboru, pišu zakon koji njima najviše odgovora</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Do ljetne saborske stranke će se pred zastupnicima, u prvom čitanju, pojaviti novi izborni zakon. Kao najvažnija promjena sadašnjih izbornih pravila ističe se ukidanje liste za dijasporu i smanjenje broja izbornih jedinica. Mato Arlović, autor novog zakona, nije siguran hoće li Hrvatska biti jedna izborna jedinica ili će ih biti više, no broj izbornih jedinica se smanjuje radi »okrupnjavanja političke scene«. S tom se idejom ne slažu manje stranke koje, realno, dolaze u opasnost da više nikad ne uđu u parlament. Velika stranke, čuju se prigovori tzv. malih i srednjih stranaka u Saboru, pišu zakon koji njima najviše odgovora.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a, ističe da bi napokon trebalo napraviti »stabilno izborno zakonodavstvo, koje se ne bi mijenjalo od izbora do izbora«. Zastupa mišljenje da bi trebalo odrediti fiksan datum izbora, a u međuvremenu bi se moglo normalno raditi, a ne »ovisiti o potrebama i volji parlamentarne većine«. U HSP-u misle da okrupnjavanje političke scene nije moguće postići samo promjenom izbornih pravila, već i izmjenama Zakona o političkim strankama. Đapić naglašava da je HDZ-u odgovaralo usitnjavanje političke scene, pa je zakon postao toliko liberalan da se stranka može registrirati, ako ima 100 članova. »Prije tri godine, HSP je predložio, no HDZ je odbio, da se usvoji pravilo po kojem bi se stranka mogla registrirati, ako ima 3000 članova«, kaže Đapić, dodajući da HSP nije odustao od te ideje i da će ju uskoro i formalno predložiti u Saboru. Što se tiče ukidanja liste za dijasporu, HSP se zalaže da se pravo glasa ne veže uz prebivalište, već za mogućnost dopisnog glasanja, poznatog u izbornim sustavima SAD-a, Kanade i Australije.</p>
<p>Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a također je za to da se izborni zakon ne mijenja sa svakim novim izborima. »Apsolutno je nedemokratska praksa da svaka garnitura na vlasti sama sebi piše zakon«, ističe, dodavši da od 1990. godine ni jedni izbori nisu održani po izbornom zakonu koji je vrijedio za prethodne. Kajin tu praksu naziva »čistim izbornim inženjeringom«. Zalaže se za postojeći izborni sustav ili za novi, po kojem bi svaki zastupnik bio biran neposredno, što bi »Sabor vratilo u centar političkog odlučivanja te bi se izbjegla partitokracija«. Naglašava da se u gotovo svim europskim sustavima zastupnici biraju neposredno, a sve ostalo bi Hrvatsku političku scenu svelo na dvije stranke - SDP i HDZ. Što se tiče dijaspore, Kajin naglašava da hrvatski građani moraju imati pravo glasa bez obzira gdje živjeli, a Hrvati u BiH su konstitutivni narod u susjednoj državi i ne bi trebali imati pravo glasa u Hrvatskoj.</p>
<p>Damir Jurić, predsjednik SBHS-a, predlaže da se lista za dijasporu ukine ili da se ostavi jedno mjesto u Saboru za njenog predstavnika. Jurić se zalaže i za smanjenje broja saborskih zastupnika, ali ne vjeruje da će u Saboru proći zakon koji će formalno-pravno oživotvoriti ideju o Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici. Kaže da Hrvatsku političku scenu treba svakako pojednostavniti, ali uvođenje jedne izborne jedinice dovodi u pitanje i teritorijalni raspored zastupnika, jer su u Zagrebu središnjice gotovo svih stranka.</p>
<p>Ni Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, ne zagovara ideju o Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici. »Time bi bila izgubljena regionalna zastupljenost«, naglašava, dodajući da postojeći izborni zakon, nakon što je ukinut Županijski dom Sabora, i nije tako loša ideja. LS će se zalagati i za smanjenje izbornog praga sa pet na tri ili četiri posto. Kramarić nije protiv ukidanja liste za dijasporu, ali upozorava da bi okrupnjavanje političke scene moglo ugroziti demokratsku sliku Hrvatske.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Strugar primio šefa Misije OESS-a </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar primio je u srijedu u radni posjet šefa Misije Organizacije za eurpsku sigurnost i suradnju (OESS) Petera Semnebya. Tema razgovora bila je Odluka o moratoriju na predavanje sadržaja povijesti koji se odnose na bivšu Jugoslaviju, a Odluka, koju je donijela hrvatska Vlada, traje zaključno do školske godine 2002./2003. Ministar prosvjete i šef Misije OESS-a, razgovarali su i o statusu nastavnika u osnovnim i srednjim školama Podunavlja. Strugar je upoznao Semnebya i s primjenom Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebice s aspekta njegovanja srpskog jezika i kulture. O tim će temama ministar Strugar sa suradnicima razgovarati i za radnog posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji, koji je najavljen za 6. travnja. Tom radnom sastanku prisustvovat će i predstavnici OSCE-a, lokalne samouprave te Srpskog narodnog vijeća. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vesna Pusić vjeruje da će Zagrepčani ponovno na izbore </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - »Pokazalo se da nema zrelosti i nema odgovornosti, i velika je vjerojatnost da ćemo ponovo na izbore«, izjavila je, u srijedu za Vjesnik predsjednica HNS-a Vesna Pusić komentirajući zagrebačku krizu i raspad koalicije s gradskim SDP-om. </p>
<p>Njezina je stranka spremna za izbore, a procjenjuje da će izborni rezultati biti vrlo slični sadašnjima. Na pitanje je li nakon izbora opet moguća koalicija SDP-a i HNS-a, uzvraća: »Moguća jest, ali pod sasvim drugim uvjetima. Nakon ovakve neodgovornosti, proizvođenja i forsiranja krize, žrtvovanja grada samo zbog sebe, s našom pomoći Milan Bandić nikad više ne može biti gradonačelnik«. </p>
<p>Činjenicu da poslijeizborne kalkulacije ukazuju na koaliciju SDP-a s HSLS-om i DC-om čelnica narodnjaka dočekala je riječima: »Što se nas tiče, mogu koalirati i s HDZ-om. Sve će to ovisiti o rezultatima izbora. Ako SDP može u svojoj koaliciji izbjeći poštenu, profesionalnu i obrazovanu ekipu kakva je HNS-ova, bit ćemo opozicija. Ali ako nas ne budu mogli izbjeći, onda se ovako više neće moći ponašati. Ako HNS bude u vlasti, nikad se više neće ići na izbore u ovom gradu zbog osobnih interesa jednog ili dva čovjeka«. </p>
<p>Vjerodostojnost SDP-a, smatra, poljuljana je ponašanjem na gradskoj razini jer Zagreb nije nevažan grad.</p>
<p> »Skandal je nakon što smo izabrali njihovu gradonačelnicu iskoristiti tu ženu i odbaciti je kao krpu«, smatra Vesna Pusić koja i dalje ne prihvaća SDP-ove argumente za raskid koalicije, »pokrivene« u neslaganju s predloženim HNS-ovim članovima Poglavarstva. Nitko nikom ne može kadrovirati po stranci, reći će na to čelnica narodnjaka i napomenuti da kani ponovo stati iza »svojih ljudi« bude li trebalo. </p>
<p>Nije željela potvrditi spekulacije da će, budu li ponovo u koaliciji s SDP-om nakon novih izbora, haenesovci inzistirati na svom gradonačelniku, što se neslužbeno u vrhu HNS-a moglo čuti u srijedu.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Idućeg tjedna u škole stiže popis udžbenika s cijenama </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Dr. Vladimir Jurić s Filozofskog fakulteta izabran je u srijedu, na konstituirajućoj sjednici Vijeća za školske udžbenike, za predsjednika toga tijela, koje će se baviti udžbeničkom problematikom. Na sjednici su izabrani tajnik i 12 članova Vijeća. </p>
<p>Dr. Jurić je rukovoditelj Katedre za didaktiku i školsku pedagogiju, a 30 godina kontinuirano se bavi recenzijom udžbenika. Vijeće će se, prema njegovim riječima, ubrzano ali stručno baviti problematikom izrade udžbenika i priručnika. »Zanima nas standard udžbenika i njihova učinkovitost, te mjerila i kriteriji za njihovu izradu«, istaknuo je predsjednik Vijeća. </p>
<p>Prema ocjeni zamjenika ministra prosvjete Ivana Vavre, izbor članova Vijeća protekao je na demokratski način. Tajnik Vijeća i načelnik Odjela za udžbenike Ministarstva prosvjete Krešimir Munk, naglasio je da će nastavnici u školama već idućeg tjedna po prvi puta dobiti katalog udžbenika s istaknutim cijenama, na osnovu kojega će birati najpovoljnije i najkvalitetnije udžbenike za novu školsku godinu. </p>
<p>Kako je istaknuto, za iduću godinu neće se odobravati novi udžbenici, a oni za koje se pokazalo da su nakon tri godine korištenja uspjeli ostvariti pokrivenost manju od 10 posto po školama, bit će povučeni. Riječ je o četiri udžbenika za osnovne, te po pet udžbenika za strukovne škole i gimnazije, no u Ministarstvu nisu željeli precizirati o kojim je udžbenicima riječ. </p>
<p>Članovi novoga Vijeća za udžbenike su: Ida Agreš, Ante Bežen, Miro Gavran, Krešimir Mihajlović, Živana Miharija, Nada Petrović, Dušan Rapo, Nikša Stančić, Zlatko Šešelj, Emil Robert Tanay, Vlasta Vizek Vidović i Marija Znika. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Riješen status osječkog invalida Franje Bobalića </p>
<p>OSIJEK, 27. ožujka</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić posjetio je u srijedu javnosti poznatog osječkog invalida Franju Bobalića, i tom mu prilikom najavio da je već u proceduri rješenje Upravnog suda koji je prije mjesec dana razmotrio njegov status i donio odluku po kojoj će Bobaliću napokon biti priznat status ratnog vojnog invalida. </p>
<p>»Napokon smo uspjeli riješiti ovo pitanje koje je na žalost trajalo niz godina i sada bi, kako i sam Bobalić kaže, bilo uzalud tražiti krivca«, rekao je Pančić u razgovoru s Bobalićem, koji je nedavno od Gradskog poglavarstva dobio stan kao socijalni slučaj. Podsjetimo, prije spomenutog rješenja, Ministarstvo hrvatskih branitelja ukinulo je Bobaliću status ratnog invalida, te mu priznalo samo 18 posto civilne invalidnosti, unatoč tomu što nema obje šake i potkoljenice. Naime, Bobalić je sudjelovanjem u obrani Antunovca i Laslova 1992. obolio od Hajderove bolesti - zbog teških ratnih uvjeta i stresa amputirane su mu šake i potkoljenice. </p>
<p>»Zadovoljstvo mi je kada su najteži invalidi zbrinuti, jer je nepravda kada vidimo pojedince koji su uganuli nogu, a imaju riješen status za razliku od, srećom, još samo nekolicine koji se još muče administracijom«, ustvrdio je Pančić. </p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja posjet Franji Bobaliću iskoristio je i da ga u preduskrsno vrijeme izvijesti da će dobiti i 10.000 kuna jednokratne pomoći. </p>
<p>Istog je dana ministar Pančić posjetio i Centar za psihosocijalnu pomoć, u sklopu kojeg djeluje i Centar za ratne stradalnike. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Upitna ustavnost Zakona o pravima branitelja« </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Predstavnici Koordinacije 14 udruga proizašlih iz Domovinskog rata u srijedu su podržali »opravdane prosvjede otpuštenih policajaca« na Markovu trgu te najavili da će Ustavnom sudu podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o pravima branitelja. </p>
<p>Tomislav Merčep zatražio je odgovornost čelništva MUP-a »jer se u slučaju otpuštanja policajaca nije očitovalo o zahtjevu saborskog Odbora za ratne veterane od 28. prosinca 2001.«. Odbor je od MUP-a tražio da se utvrde jasni kriteriji kadrovskeracionalizacije u tome ministarstvu.»Povjerenstvo ove koordinacije će stoga od saborskog Odbora za unutarnju politiku tražiti odgovornost čelništva MUP-a. Osuđujemo napise u tisku i izjave pojedinih čelnika MUP-a koji preko pojedinih slučajeva navodnog kriminala žele ocrniti sve policijske djelatnike koji su otpušteni i s pravom prosvjeduju«, rekao je Merčep. Petar Lovrić iz UHBDR-a upozorio je na probleme koji će se javiti »kada počne otpuštanje 16.000 ljudi iz MORH-a«.</p>
<p>Koordinacija će do konca tjedna uputiti Ustavnom sudu svoj prijedlog ocjene ustavnosti Zakona o pravima branitelja. »Iznijeli smo svoje primjedbe na 11 članaka Zakona koji se tiču materijalnih odredbi, i još desetak primjedbi vezanih uz postupovne odredbe. Očekujemo da će Ustavni sud hitno razmotriti naše primjedbe i pozitivno ih riješiti. Ako se to ne dogodi, podnijet ćemo tužbu protiv RH Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu«, izvijestio je Franjo Hirga. Udruge su najavile da će tražiti i ocjenu ustavnosti Odluke da se braniteljima ukine povlastica na uvoz automobila. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mladi Jastreb prijavljen zbog vrijeđanja policajaca</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Protiv umirovljenoga brigadira HV-a, četrdesetogodišnjeg Branka Borkovića (policija je priipćila samo inicijal prezimena), zvanog Mladi Jastreb, policija je u srijedu podnijela prekršajnu prijavu zbog vrijeđanja omalovažavanja službene osobe i zbog nenošenja osobne iskaznice.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, njihova ophodnja zaustavila je u srijedu oko 3,55, sati automobil u kojem su se nalazili Borković i njegov prijatelj Marin V. (39) u Zagrebačkoj ulici u Dugom Selu. Automobil su zaustavili jer je krivudao po cesti pa su posumnjali da vozi alkoholizirani vozač.</p>
<p>U tom trenutku iz vozila je izašao Borković, koji je sjedio na suvozačevu mjestu te počeo vrijeđati policajce nazivajući ih »drumskim razbojnicima koji žele samo novac« i zaprijetivši im da će »uskoro ostati bez posla i naći se na Markovu trgu«, kada ih on osobno smijeni.</p>
<p>Policajci su od njega zatražili osobnu iskaznicu, ali im je on odbio dati, a također je odbio i alkotestiranje, pa su on i Marin V. privedeni u obližnju policijsku postaju. Budući da je Marin V. upravljao vozilom, nad njim je obavljen alko-test ali je otkrivena tek neznatna koncentracija alkohola (0,39).</p>
<p>Po dolasku u postaju Borković je navodno nastavio vrijeđati policajce te odbijao pokazati osobnu iskaznicu, pa su Borkovića tada i prekršajno prijavili.</p>
<p>Obojica, Marin V. i Borković su kako, tvrdi policija oko 4,30 sati puštena iz postaje. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ukoliko koalicija ne funkcionira izbori su jedino moguće rješenje, kaže Račan</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - »Ako je točno da koalicija u gradu Zagrebu ne funkcionira onda su izbori jedino moguće rješenje«, kazao je u srijedu kasno navečer premijer i predsjednik SDP-a nakon sastanka predsjedništva svoje stranke. No, prema njegovim riječima »točka na i još nije stavljena«.</p>
<p>Račan je objasnio kako je Predsjedništvo SDP-a na četverosatnom sastanku čulo razloge zbog kojih je SDP grada Zagreba odlučio da koalicija s HNS-om više nema smisla što je rezultiralo i ostavkom gradonačelnice Vlaste Pavić. Račan je naglasio kako je cijelo Predsjedništvo izrazilo žaljenje zbog razvoja događaja, dodavši kako HNS nije mogao surađivati s Milanom Bandićem, a sada »ispada ni s novom gradonačelnicom«. »Nije prihvaćen ni novi koalicijski ugovor, a niti novi ljudi u Gradskom poglavarstvu«. </p>
<p>Predsjednik SDP-a nije želio decidirano kazati je li stranka odabrala novu osobu na mjesto gradonačelnika, jer za to ima vremena još sljedećih 30 dana. »Redoslijed odnosa se može promijeniti, SDP na ovaj način želi dati prilog manje žestokoj retorici«. Prema Račanovim riječima, Predsjedništvo se složilo da se ne odgovara na, kako je on to nazvao, žestoku retoriku HNS-a, te da se strasti u gradu Zagrebu smire. Također naglasio je kako građani ne zaslužuju »predugu trakavicu« u gradu Zagrebu, te kako volju građana treba poštivati ukoliko je suradnja između koalicionih partnera nemoguća.</p>
<p> Predsjednik SDP-a je naglasio samostalnost lokalnih podružnica stranke, pa tako i zagrebačke iz čega se može iščitati da će gradska organizacija odlučiti hoće li sed u Zagrebu održati izbori. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Program POS-a je ključni udarac korupciji u Zagrebu«</p>
<p>Čačić: Grad Zagreb je potpuno paraliziran i funkcionira samo na razini birokracije, što ima katastrofalne posljedice po građane. Ako SDP želi raskinuti koalicijski ugovor, snosit će posljedice odgovornosti prema građanima</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - »Do danas je obrađeno 12.815 zahtjeva za program društveno poticane stanogradnje (POS), a gotovo ni jedan nije odbačen. Sedam posto zahtjeva već na samom početku potpuno odgovara uvjetima, što čini oko 1000 zahtjeva koji, čim završi njihova obrada, mogu krenuti u realizaciju«, rekao je u srijedu ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić na konferenciji za novinare.</p>
<p>Prema Čačićevim riječima, iako se program POS-a ostvaruje nesmetano, u Zagrebu je njegova budućnost još neizvjesna. Čačić je naglasio da HNS ne može utjecati na odluku koalicijskog partnera i da smatra kako bi se novim izborima u gradu, osim nove štete građanima i smanjenjem mogućnosti izvedbe POS-a, zagrebački SDP suprotstavio programskoj osnovi koju je koalicija potpisala nakon krize. Također je rekao da će SDP na taj način izgubiti vjerodstojnost na državnoj razini. »Prema koalicijskom ugovoru, svaka strana ima pravo izabrati svoje ljude, a druga nema pravo utjecati na taj izbor. SDP je dosad pokazao da ima dovoljno političkog razuma i odgovornosti. Ako SDP želi raskinuti koalicijski ugovor, snosit će posljedice odgovornosti prema građanima«, rekao je Čačić.</p>
<p>»Grad Zagreb je potpuno paraliziran i funkcionira samo na razini birokracije, što ima katastrofalne posljedice po građane«, rekao je Čačić. Prema njegovim riječima, potrebno je ubrzati rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, prije svega u Zagrebu. »Postoji mogućnost da me svaki grad ili županija pozovu na neko povjerenstvo zbog političkih bodova. Za mene je neprimjereno da posjećujem neko povjerenstvo, jer time Grad Zagreb, unatoč njegovoj važnosti, stavljam u povlaštenu poziciju u odnosu na ostale. Stvar je u tome što bi realizacija programa POS-a bila ključni udarac korupciji u Gradu Zagrebu. Opstrukcija tog programa upravo je otvaranje prostora korupciji«, rekao je Čačić. Rekao je da je cijena od 910 eura po četvornome metru stana iz programa POS-a gornja granica, a svatko tko može graditi jeftnijije, dobrodošao je na natječaj.</p>
<p>Čačić je najavio i akciju obnove i uređivanja pročelja zgrada, čime bi se oplemenile i uljepšale stare gradske jezgre, a u njima bi sudjelovalo Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, ali i Grad Zagreb. Čačić je naglasio da Ministarstvo, od njegova dolaska, nije izdalo dozvolu ni za jedan projekt, ako nije imao građevinsku dozvolu.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Haag u sljedeća tri mjeseca ne šalje nove optužnice </p>
<p>Vlada nije dobila nikakve izravne zahtjeve iz kojih bi mogla proizići odgovornost osoba koje kao haaške osumnjičenike spominje tisak, tvrdi Granić / Čini se da Haag razmišlja o promjeni Gotovinine optužnice, ali želi da se prije toga general preda </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Haaški istražitelji u sklopu svojih priprema provode istrage za akcije »Medački džep« i »Oluja«, ali hrvatska Vlada nije dobila nikakve izravne zahtjeve iz kojih bi mogla proizići odgovornost osoba što se kao haaški osumnjičenici spominju u tisku. Izjavio je to Goran Granić, potpredsjednik Vlade, u povodu napisa da su se haaški istražitelji proteklih mjeseci intenzivno bavili bivšim ministrom unutarnjih poslova Ivanom Jarnjakom, njegovim pomoćnikom Željko Sačićem i Mladenom Markačem, bivšim zapovjednikom specijalnih postrojbi MUP-a. U posebnom priopćenju i Vladin Ured za odnose s javnošću napominje da su tvrdnje iz tjednika Globus neistinite. </p>
<p>Prema procjeni visokog izvora u Vladi, u Hrvatsku u sljedeća tri mjeseca ne bi trebale stići nove optužnice, a najranije bi ih se moglo očekivati ujesen. Informacije o njihovu skorom stizanju u Banskim dvorima vide kao rezultat djelovanja interesnih skupina koje djeluju i preko nekih službenika Haaškog suda, a do medija dopiru preko srpskih i bosanskohercegovačkih tajnih službi. </p>
<p>Te su se informacije proteklih dana pojavile zbog činjenice da 31. ožujka američki Kongres donosi odluku o eventualnom uvođenju sankcija prema nekoj zemlji zbog nesuradnje s Haaškim sudom, tumači naš sugovornik koji je želio ostati anoniman.</p>
<p>Zbog toga je Carla del Ponte prošli tjedan u SAD-u razgovarala s predstavnicima Vijeća sigurnosti UN-a, američkog Kongresa, te američkim veleposlanicima u našoj regiji. Prema dostupnim informacijama, njen je stav da Haaški sud nema ni jedan otvoreni problem u suradnji s Hrvatskom. </p>
<p>U Banskim dvorima smataju da u Hrvatsku više sigurno neće stizati optužnice poput one protiv generala Antu Gotovinu. Nju tumače kao rezultat vremenskog tjesnaca u sklopu priprema za izručenje Slobodana Miloševića te želje da se optužnicama protiv nekih Hrvata amortizira pritisak zbog izručivanja Miloševića. Štoviše, doznajemo, tužiteljstvo ozbiljno razmatra izmjene optužnice protiv generala Gotovine, ali Haag inzistira na tome da se Gotovina prije toga preda. Hrvatska Vlada još je ljetos ukazivala na činjenicu da pravila Haaškog suda nigdje ne vezuju izručivanje ili predaju osumnjičenika s promjenom optužnice, ali Haag, čini se, ne želi popustiti. U pravnim krugovima bliskim državnom javnom pravobraniteljstvu smatraju da Gotovina ipak razmišlja o predaji. To zaključuju na temelju strategije generalovih odvjetnika u sporu oko dokumentacije koju obrana još nije dobila. </p>
<p>U krugovima dobro upućenim u odnose s Haagom smatra se da nekoliko elemenata ukazuje na bitan odmak od donedavnog odnosa Suda prema Hrvatskoj. To je bilo vidljivo u odbijanju tužiteljevih argumenata da Ademiju ne treba omogućiti obranu sa slobode jer nije dao iskaz. Sudac je vrlo oštro upozorio tužitelje da taj argument nije zakonski utemeljen. Drugi je primjer činjenica da Graham Blewitt, zamjenik glavne haaške tužiteljice, više uopće ne sudjeluje u komunikaciji tužiteljstva i Zagreba. </p>
<p>Kako saznajemo u Banskim dvorima, haaška tužiteljica Carla del Ponte posjetit će 6. svibnja Vukovar. Što se tiče izručenja vukovarske trojice Šljivančanina, Mrkšića i Radića, u Haagu su, čini se, svjesni da u Srbiji nema prave političke volje za korjenitom promjenom odnosa prema ratnim zločinima . Predsjednika Srbije i Crne Gore Vojislava Koštunicu u Haagu smatraju osobom koja će učiniti sve da se ne izruči nitko, a srbijanskog premijera Zorana Đinđića pragmatičarem koji će trgovati izručivanjem. Ipak, u Haagu se očekuje da će Beograd vrlo brzo izručiti nekoliko građana. </p>
<p>U posljednje vrijeme Vlada je s Haagom, saznajemo, uglavnom dogovarala detalje o statusu njenog promatrača koji prisustvuje razgovorima tužitelja s hrvatskim građanima. Tim hrvatskih predstavnika pratit će dio suđenja Miloševiću za zločine u Hrvatskoj kako bi mogao brzo reagirati s potrebnim dokazima. Radi se i na tome da se Hrvatima koji su nakon višegodišnjeg tamnovanja osobođeni optužbe isplati naknada. Iako takve odredbe nema, u Banskim dvorima su optimisti. Razgovara se i o mogućnosti da neke osuđenici služe kaznu u Hrvatskoj.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Linić: Vlada nije nikog sanirala pa neće ni Riječku banku </p>
<p>Kriza u toj banci završila zahvaljujući brzom dogovoru Vlade i najvećeg dioničara BLB-a, rekao potpredsjednik Vlade / Novi kupac bit će poznat već idući tjedan / Štokiću je HDZ omogućio velike zarade, kaže Linić </p>
<p>RIJEKA, 27. ožujka</p>
<p> - »Dosadašnji tijek istražnog postupka potvrđuje da će šteta u Riječkoj banci biti oko 98 milijuna američkih dolara«, izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Rijeci potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Rekao je da najveću štetu, osim za ugled i ime banke, trpi najveći dioničar Bayerische Landesbank (BLB) koji je izgubio 74 milijuna dolara svog ulaganja. Hrvatskoj je nanesena šteta od najviše 25 milijuna američkih dolara prihoda za dionice koje ne može prodati, ocijenio je Linić ističući da se za pokriće šteta neće iskoristiti dodatni novac iz državnog proračuna.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade ustvrdio je da se nastala šteta ne odražava ni na primorsko-goransko gospodarstvo, ni na štediše Riječke banke. Za minimalnu dokapitalizaciju te banke potrebno je između 40 i 45 milijuna dolara, a kupac 86 posto njezinih dionica bit će poznat vjerojatno već idući tjedan, najavio je. </p>
<p> Govoreći o transparentnosti Vladinih poteza, Linić je naglasio da Vlada uvijek na isti način rješava bankarske poteškoće. To znači, objasnio je, Vlada nikoga nije sanirala pa neće ni Riječku banku. Ipak, kriza u toj banci, izazvana osobnim kriminalom, završila je zahvaljujući brzom dogovoru Vlade i BLB-a, istaknuo je. </p>
<p> Član Nadzornog odbora Riječke banke, riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel rekao je da NO od srpnja 2000. kad je ustrojen, nije donio niti jednu rizičnu, ili pogrešnu odluku. Stoga mu ne pada na pamet odstupiti s gradonačelničke funkcije. </p>
<p> Linić je odbio komentirati izjavu bivšeg predsjednika Uprave Riječke banke, Ivana Štokića da je »prvoosumnjičenog Eduarda Nodila vidio svega dvaput«. Tek je izjavio kako je očito da je u deviznom sektoru te banke posao bio loše i neprofesionalno organiziran. </p>
<p>Na upit o podrijetlu 539.000 eura Štokićeve ušteđevine, Linić je odgovorio da je pozadina novca poznata. Izjavio je da je Štokiću veliku zaradu omogućio HDZ koji je odobravao enormne naknade upravama trgovačkih i društava u stečaju. </p>
<p>Poručio je kako mali dioničari ne trpe štetu, osim što je pala vrijednost dionica, no njihova će vrijednost ponovo rasti nakon dokapitalizacije. </p>
<p> Govorio je i slučaju Istarske banke koji se najčešće navodi kao primjer netransparentnosti sadašnje vlasti. Linić je podsjetio da je njezinim vlasnicima (gradovima i općinama) HNB jasno poručio da moraju dokapitalizirati banku i prodati, ali su oni to odbili, kao što je bio i slučaj s Cibalae bankom i osječkom Gradskom bankom.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić: HNB i bankarstvo dosad su pogodovali vlasničkim interesima</p>
<p>Predsjednik predložio osnivanje vijeća za gospodarski sustav i strategiju razvoja / To bi vijeće imalo savjetodavni karakter i najviši stručni i politički autoritet, a njegovi članovi bili bi najviši državni dužnosnici, rekao je Mesić</p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - Otvarajući u srijedu Dan poduzetnika 2002., predsjednik Republike Stjepan Mesić ocijenio je da Hrvatska više nego dosad mora propitati koncepciju razvoja i reformi u skladu sa svojim kriterijima i potrebama.</p>
<p> Da bi se to uspješnije obavilo, Mesić predlaže da se osnuje vijeće za gospodarski sustav i strategiju razvoja u Uredu predsjednika. »Ono bi imalo savjetodavni karakter i najviši stručni i politički autoritet, a njegovi članovi bili bi najviši državni dužnosnici«, rekao je Mesić na skupu koji već treću godinu organizira Hrvatska udruga poslodavaca. </p>
<p> Upozorio je da je bankarski sustav nesklon financirati obrtne potrebe tradicionalnih industrijskih grana. Vlasnici velikih banaka, posebice strani, tražit će profitabilnije plasmane i izvoziti domaću štednju u obliku svoga kapitala, a suzdržavati se od razvoja i podrške domaćoj privredi. O tim važnim pitanjima, rekao je, treba zauzeti stavove i odrediti prihvatljivu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i domašaj globalizacije i privatizacije.</p>
<p>»U nedostatku takvog pristupa prihvatio bi se, bojim se, ideologizirani način rješavanja«, kazao je Mesić </p>
<p> Sprega banaka, domaćih i stranih, s HFP-om, a pod slabim nadzorom Komisije za vrijednosne papire, omogućila je mnoge ciljane stečaje ili rasprodaju dionica po neprihvatljivo niskim cijenama radi protežirane privatizacije, ustvrdio je hrvatski predsjednik. </p>
<p> Predsjednik je istaknuo sve veću važnost fiskalne politike, odnosno politike zaduživanja države, u čemu je sporazum s MMF-om postavio čvrsta ograničenja.</p>
<p> »Hrvatska ekonomska i razvojna politika ponovo ulaze u još jednu kompleksnu, ali i konfliktnu fazu. Najavljenom uravnoteženju proračuna i bilance plaćanja u sporazumu s MMF-om prijeti opasnost narušavanja, i to od državnih ulaganja u autoceste i stanogradnju. Izgleda da će MMF i Svjetska banka 'dopustiti' tu politiku i time omogućiti najavljeni specijalan način financiranja autocesta i stanogradnje. Tako bi moglo biti do dovršetka procesa privatizacije energetskog sektora, osiguravajućih društava i banaka«, smatra Mesić. »Nakon toga nestaje privatizacijskih prihoda, pa će se u uvjetima niske stope rasta BDP-a jače otvoriti problem pokrivanja deficita. Jedini su izlaz visoke stope rasta«, naglasio je.</p>
<p>Spomenuo je i da su u političkom sistemu, od stranaka do Sabora i Vlade, još prisutne svojevrsne interesne skupine, te da to pokazuje mlakost u donošenju zakona o reviziji privatizacije i novog zakona o privatizaciji. Ta mlakost očituje se i u činjenici što se ne mijenja koncepcija privatizacije. Mesić je rekao i da promatranje funkcioniranja tržišta vrijednosnih papira, HFP-a, banaka kao kreditora »preuzimača«, te sudova i DAB-a upućuje na moguće izvorište i podlogu za implicitnu korupciju, odnosno pogodovanje interesnim skupinama. </p>
<p>»Državne institucije i politika odnosno HNB i bankarstvo dosad su djelovali isključivo pogodujući vlasničkim interesima. Brži rast štednje od plasmana na domaćem tržištu te brzi rast tzv. vanjske neto aktive bankarskog sustava pokazuje da su razvojni kriteriji zemlje zapostavljeni, a zadatak je države da u svemu tome ostvari ravnotežu interesa«, rekao je Mesić.</p>
<p>»Ravnodušnost naše ekonomske politike na upozorenja stručne javnosti naprosto je nerazumljiva i traje već niz godina. Dodamo li svemu aktualna pitanja poput privatizacije Hrvatske poštanske banke, radno zakonodavstvo, formiranje državne banke koja bi poticala razvoj, te privatizaciju infrastrukturnih djelatnosti i turizma, vidljivo je da se odluke o tome donose pretežno na pojednostavljenoj i ideologiziranoj osnovi, a ne na osnovi racionalnih nacionalnih i socijalnih kriterija« upozorio je Predsjednik.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Crkvenac: Državni proračun nije ugrožen </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - »Iznos koji je država izgubila u slučaju Riječke banke premali je da bi se time mogao i malo ugroziti državni proračun«, kazao je za Vjesnik ministar financija Mato Crkvenac odbacivši glasine o da je šteta nastala u Riječkoj banci izazvala paniku u njegovom Ministarstvu zaduženom za izvršavanje proračuna. </p>
<p>Crkvenac ističe kako su nastali određeni dodatni troškovi za državu, ali će se oni u potpunosti sanirati prodajom banke, jer je, dodaje, Riječka banka dobra banka koja će sigurno biti i dobro prodana. Ministarstvo financija se, napominje Crkvenac, neće miješati u tijek istrage jer za to nije nadležno, već će razotkrivanje odgovornosti i sve daljenje postupke prepustitit pravosuđu, HNB-u i drugim istražnim oraganima. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Lučin: Prosvjed policajaca iz socijalnog prelazi u politički </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova pozvao policajce da prekinu štrajk glađu i počnu s pregovorima / Dosad dijalog s bivšim policajcima bio je gotovo nemoguć, jer »nisu skloni kompromisu«, kazao Lučin </p>
<p>ZAGREB, 27. ožujka</p>
<p> - »Prosvjed bivših policajaca na Markovu trgu u cijelosti je izgubio socijalni, a sve više poprima politički kontekst. Posljednjih dana sve ih više hodočaste bivši i sadašnji političari i državni dužnosnici od kojih su najglasniji oni koji su proteklih godina bili u poziciji nešto napraviti za modernizaciju MUP-a i policije, a nisu napravili ništa«, rekao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. </p>
<p>Na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji sazvanoj zbog niza »dezinformacija i laži«, ministar je pozvao bivše policajce da prekinu štrajk glađu, jer time, rekao je, neće ništa postići. »Pravi put bio bi razgovor o rješavanju problema, a ne ukopavanje u svoje pozicije«, rekao je i dodao da je dosad dijalog s bivšim policajcima bio gotovo nemoguć, jer »nisu skloni kompromisu«. »Polaze od toga da jedino oni mogu raditi u policiji, a istodobno kažu da program zbrinjavanja viška policajaca ne postoji ili nije dobar«, naglasio je. </p>
<p>Kako bi »otklonio insinuacije«, Lučin je naglasio da je programom zbrinjavanja viška policajaca osigurano oko 1200 radnih mjesta, no da je zanimanje za takvo zbrinjavanje izrazilo samo 17 posto bivših djelatnika u MUP-u i policiji. »Većina bivših policajaca opredijelila se za otpremnine«, kazao je Lučin, dodavši da je MUP za to isplatio više od 58 milijuna kuna. Izrazio je čuđenje posljednjim izjavama predsjednika saborskog odbora za ratne veterane Đure Dečaka, kazavši da oni od kojih se očekuje da pomognu u rješavanju problema, dolijevaju ulje na vatru i pokušavaju ušićariti politički bod.</p>
<p>Ministar je kazao da je 17 visokih MUP-ovih dužnosnika smijenjeno sa svojih dužnosti jer nisu poštivali kriterije, te da MUP po nalogu premijera Ivice Račana provodi ponovnu reviziju. Dodao je da prvi rezultati revizije žalbi iz osam policijskih uprava »ne pokazuju veliki broj evidentiranih kršenja dogovorenih kriterija«. </p>
<p>Lučin je naglasio da sljedeće dvije godine MUP-u neće nedostajati kadrovi za osiguranje schengenske granice, te izrazio nadu da će bivši policajci imati prednost pri zapošljavanju u Pravosudnoj policiji, USKOK-u i Carini. </p>
<p>Ministar nije želio komentirati posljednje novinske napise Nacionala i Globusa kazavši kako je »pretenzija hrvatskih medija da kreiraju politiku ubitačna«. Ministar je demantirao i navode po kojima je MUP primao ljude koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020328].
|
