NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020527].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208574 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Najviša mirovina bez ograničenja?</p>
<p>Iako je ograničenje najviših mirovina doista proizvodilo neopravdane razlike među umirovljenicima s visokim primanjima, nije baš posve jasno zašto se prijedlog o ukidanju najviše mirovine uopće našao u Strategiji budući da će potreba za njim prestati posve prirodno. Od 1999. godine, naime, postupno raste obračunsko razdoblje na temelju kojeg se utvrđuje mirovina / Ako u predstojećim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i bude stajao prijedlog o ukidanju ograničenja najviših mirovina, to će se odnositi samo na buduće umirovljenike</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Prema Strategiji o razvoju mirovinskog sustava, trebalo bi razmisliti o ukidanju ili barem usklađivanju boda prema kojem se utvrđuje najviša mirovina u sustavu starosnih mirovina s najvišom osnovicom na koju se plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje. Sadašnje ograničenje, osim što dovodi do velike evazije kad je riječ o osiguranicima s visokim prihodima, potpuno je izgubilo smisao. Naime, nakon što se na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, koji se primjenjuje od 1998. godine, počela proširivati osnovica za obračun mirovine, ograničenja više nisu potrebna, jer mirovine u prosjeku padaju, kažu u Ministarstvu rada i socijalne skrbi.</p>
<p>Naime, najviša granična mirovina uvedena je u sustav mirovinskog osiguranja radi redistribucije primanja između onih koji bi na temelju plaća iz 10 najpovoljnijih godina ostvarili izrazito visoke mirovine u odnosu na one koji u tom razdoblju ne bi zaradili dovoljno ni za minimalnu mirovinu.</p>
<p>U posljednje vrijeme utvrđivala se u visini 3,8 vrijednosna boda po godini mirovinskog staža, a krajem 2001. godine najvišu je mirovinu primalo 3883 umirovljenika. Među njima je bio 3421 umirovljenik koji je to pravo ostvario prije 1998. godine i njihova je prosječna mirovina iznosila 4714 kuna. Nakon što je 1998. stupio na snagu novi mirovinski zakon, preostala 462 korisnika najviše mirovine ostvarila su prosječnu mirovinu 5878 kuna.</p>
<p>Spomenutih 10 godina najčešće nije odražavalo prosječna primanja osiguranika, a česte su bile i situacije »napuhavanja« prihoda tijekom nekoliko godina prije umirovljenja, da bi se time ostvarila viša mirovina. Na taj se način sustav »štitio« od mogućnosti da razlike između najnižih i najviših mirovina budu prevelike. Budući da istodobno nije postojala i granica najviših prihoda na koje se plaćaju doprinosi, oni s visokim primanjima time su, zapravo, bili neopravdano zakinuti. Prema računicama samih umirovljenika, mnogima je time mirovina umanjena gotovo za polovicu, pa je na Ustavnome sudu prije gotovo tri i pol godine pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti tih razlika među umirovljenicima.</p>
<p>Računica stručnjaka koji su radili na Strategiji pokazala je da bi - da se to ograničenje nije primjenjivalo - mirovina onih koji su je ostvarili prije 1998. bila prosječno 108 kuna manja. No, za one koji su najvišu mirovinu ostvarili prema Zakonu iz 1998. godine, ona bi, ipak, prosječno bila oko 1828 kuna viša. Da se odredba o ograničenju najviših mirovina nije primjenjivala, za njihovu bi isplatu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u 2001. godini trebalo oko 14,5 milijuna kuna više, procijenili su u toj kući.</p>
<p>Iako je ograničenje najviših mirovina doista proizvodilo neopravdane razlike među umirovljenicima s visokim primanjima, nije baš posve jasno zašto se prijedlog o ukidanju najviše mirovine uopće našao u Strategiji budući da će potreba za njim prestati posve prirodno. Od 1999. godine, naime, postupno raste obračunsko razdoblje na temelju kojeg se utvrđuje mirovina.</p>
<p>To znači da ona sve više počinje ovisiti o čitavom radnom vijeku, prosječno je sve manja i sve su manji izgledi da bude viša od mirovine koja osiguraniku uistinu pripada. To, dakle, znači da se Strategija u tom slučaju bavi problemom koji to, zapravo, više nije. Jedino bi otvoreno pitanje moglo biti hoće li se umirovljenicima, čije su mirovine dosad bile ograničene, mirovina nekako nadoknaditi. No, za to, doznaje Vjesnik u Ministarstvu rada, nema nikakve osnove. Ako u predstojećim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i bude stajao prijedlog o ukidanju ograničenja najviših mirovina, to će se odnositi samo na buduće umirovljenike. </p>
<p>Godine 2008. čak 50 posto umirovljenika s najnižim mirovinama?!</p>
<p>Iz Strategije je vrlo teško iščitati ono što je zaposlenima koji sada primaju najnižu plaću na državnoj razini mnogo zanimljivije: što će biti s najnižim mirovinama. Prema onom što se može pročitati »između redaka«, čini se da je realno očekivati da će sadašnje najniže mirovine ubuduće postati nulti mirovinski stup, koji bi se financirao iz proračuna, te da će uslijediti određena ograničenja. No, nigdje se ne spominju prijedlozi koje je nedavno istaknuo Zavod za mirovinsko osiguranje, iako su oni uvršteni u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, pa je Strategija u tom dijelu pomalo neusklađena s promjenama koje su već u tijeku. U Strategiji se polazi od zaključka da je najniža mirovina upitna s triju stajališta, a najprije zato što se kao socijalna kategorija ostvaruje na teret osiguranika, a ne svih poreznih obveznika. </p>
<p>Kao drugi razlog za preispitivanje, navedena je činjenica da su najniže mirovine sada izrazito visoke u odnosu na prosječnu mirovinu i kreću se oko 96,9 iznosa prosječne mirovine za jednu godinu staža, što nije moguće financirati. </p>
<p>Najniže mirovine prosječno su oko 52,5 posto više od onih koje bi korisnicima pripadale na temelju plaća i uplaćenih doprinosa. Osim toga, stručnjaci predlažu da se razina najnižih mirovina smanjuje, ako netko ide u mirovinu prije nego što je ostvario pune uvjete.</p>
<p>Inače, od početka 1999. godine, kada je uveden taj institut, do kraja 2001. najnižu je mirovinu ostvario 61.191 umirovljenik. Predviđa se da će 2008. godine najnižu mirovinu primati oko 50 posto umirovljenika s obzirom na broj onih koji su sada prijavljeni na najnižu plaću na državnoj razini.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dobrodošla, ali bez većih izbornih šansi</p>
<p>Tomac: Svaka nova inicijativa je dobrodošla, ali protiv sam blokovske Hrvatske / Kramarić: Grubišićeva i Supekova inicijativa u političkom smislu ima izgleda / Čehok: Takve inicijative ne mogu biti protuteža ni vladajućoj koaliciji niti HDZ-u / Kosor: Pojavljivanje Alijanse za treću Hrvatsku i sličnih inicijativa dokaz je da se približavamo novim izborima</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Skupina intelektualaca okupljena oko don Ivana Grubišića i akademika Ivana Supeka najavila je osnivanje Alijanse za treću Hrvatsku. Radi se zasad o političkoj inicijativi nekolicine intelektualaca, razočaranih učincima dvoipolgodišnje vladavine koalicije i koji su nedavno poručili javnosti da je »opet vrijeme za promjene« u Hrvatskoj. A to, po njima, podrazumijeva da građani na izborima, za koje se nadaju da će biti prijevremni, trebaju izabrati »treći put« - ne dati, dakle, ponovno povjerenje koaliciji, ali ni HDZ-u. Ako ne bude drugog načina da se i sami uključe u izbornu utrku, u Alijansi najavljuju da će se registrirati kao stranka, bez obzira na to što su žestokoj kritici podvrgli sve stranke, tvrdeći da se samo iscrpljuju u borbi za vlast, a da su zaboravile na opći interes.</p>
<p>Ima li ta inicijativa skupine intelektualaca većih izbornih šansi? Mogu li se osnivači Alijanse, sa svojim osobnim i društvenim kredibilitetom, jače politički nametnuti i očekivati da će ih - u srazu s petorkom i HDZ-om - građani prepoznati kao prihvatljivije rješenje? Odgovor na to pitanje potražili smo u vladajućim strankama i u HDZ-u kao najjačoj oporbenoj stranci. Ono što je zanimljivo, to je uvjerenje većine Vjesnikovih sugovornika, bez obzira jesu li na vlasti ili u oporbi, da Alijansa nema gotovo nikakvih izgleda da na izborima ostvari ozbiljniji rezultat.</p>
<p>Potpredsjednik Sabora i potpredsjednik zagrebačkog SDP-a dr. Zdravko Tomac nema rezervi prema težnji bilo koje skupine ljudi, pa ni intelektualaca, da novim inicijativama pokušaju pridonijeti boljitku društva. Svaka nova inicijativa je dobrodošla, pa i ova, kaže Tomac, dodavši da svaki izlazak na izbore znači i ulazak u politiku, znači i stranačko određivanje. »Ne vidim mogućnost demokratskog rješavanja problema bez stranaka. Svaka iluzija da se može bez stranaka, vraćanje je unatrag«, upozorava Tomac.</p>
<p>»Kako god intelektualci okupljeni oko Alijanse vrtili i prevrtali, koliko god bili protiv stranaka, i njihov izlazak na izbore značio bi borbu za što bolji stranački rezultat, borbu za vlast i osvajanje vlasti«, naglašava Tomac, koji ne vjeruje u neki veći izborni uspjeh Alijanse.</p>
<p>Ima, medutim, naznaka da se Alijansa priključi nekim postojećim strankama, poput LS-a, pa da s njima osnuje građanski blok i upusti se u izbornu utrku. Za dr. Tomca su i politički blokovi vraćanje unatrag. »Protiv sam blokovske Hrvatske«, decidiran je dr. Tomac.</p>
<p>Čelnik LS-a dr. Zlatko Kramarić ocjenjuje da Grubišićeva i Supekova inicijativa u političkom smislu ima izgleda, najviše zato jer se radi o ljudima koji imaju veliki moralni i intelektualni kredibilitet. »Što se tiče izbornog uspjeha, bojim se da će biti vrlo skroman. Ako ne dođe do ujedinjenja, do nekog sinergijskog učinka, ta će inicijativa proći gotovo nezapaženo. Zato je dobro da se već sad pokuša stvoriti jedan blok u kojem bi njihov utjecaj i kredibilitet bio i te kako važan«, kaže Kramarić. Je li LS zainteresiran za takav blok? »Naravno da smo zainteresirani. Važno je da se glasovi ne rasipaju. Ali, još je prerano govoriti o tome hoćemo li zajedno na izbore«, odgovara.</p>
<p>Zasad još nije do kraja jasno ima li ta inicijativa isključivo moralni karakter ili namjerava ići i na izbore. Kramarić podsjeća na to da je u nekim manjim sredinama Grubišićeva lista izašla na izbore, ali nije ostvarila neki rezultat.</p>
<p>I za potpredsjednika HSLS-a dr. Ivana Čehoka dobrodošla je svaka nova inicijativa - i građanska, i stranačka i intelektualna. »Takve inicijative ne mogu biti protuteža ni vladajućoj koaliciji niti HDZ-u. Uostalom, i dosad su neki od tih intelektualaca na razne načine bili uključeni u bivšu ili sadašnju vlast. Stoga mi se čini da je ta inicijativa više način da se možda iskupi djelomice i vlastita krivnja za pogrešnu veliku potporu nekim strankama i političkim snagama«, ocjenjuje dr. Čehok. »Ne vjerujem u postojanje intelektualaca kao društvenog sloja, posebno ne onih koji su obilježeni formalno visokim obrazovanjem. Za mene postoje ljudi koji misle svojom glavom i oni koji ne misle svojom glavom. A mnogi od tih koji danas govore o trećoj Hrvatskoj već su bili članovi nekih stranaka ili su neke podupirali«, tvrdi dr. Čehok.</p>
<p>Zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor smatra da je pojavljivanje Alijanse za treću Hrvatsku i sličnih inicijativa dokaz da se nesumnjivo približavamo novim izborima. »Izbori su sve bliži, a građani su sve nezadovoljniji sadašnjom vlašću, pa je i normalno da se javljaju nove inicijative. Sigurna sam da Alijansa nema većih šansi na izborima, jer će se na njima ljudi opredjeljivati između stranaka i njihovih programa«, naglašava Kosor.</p>
<p>Trconić: Ne prihvaćam ocjenu da je ova koalicija potrošena i da mora sići s vlasti</p>
<p>Potpredsjednik HSS-a Luka Trconić kaže da njegova stranka sa simpatijama gleda na takve inicijative, jer su na tragu demokratskih napora da se rješavaju problemi u društvu. »Ali, njihova je realna vrijednost upitna. Da bi se, naime, dosljedno ostvarilo ono što hoće intelektualci okljupljeni oko Alijanse, treba za to imati političke mehanizme. A oni to nemaju«, kaže Trconić. To imaju političke stranke i, ako se Alijansa ne nametne kao stranka, nerealno je očekivati ikakav izborni uspjeh. </p>
<p>»Njihova kritika o tome da su stranke potrošene, neprihvatljiva je. Uostalom, u građanskom su društvu sve takve inicijative već isprobane«, naglašava. Za Trconića je nesumnjivo da se radi o inicijativi naših eminentnih intelekaltualaca. »Ali, ne prihvaćam njihovu tvrdu ocjenu da je ova koalicija potrošena i da mora sići s vlasti. Uvjeren sam da petorka još ima manevarskog prostora da učini pozitivne iskorake. Ne mogu prihvatiti pesimizam i nevjericu koji izviru iz ocjena nekih intelektualaca, iako vjerujem da su upozorenja dobronamjerna«, kaže Trconić. »Intelektualci bi trebali svoju pozitivnu energiju na neki drugi način približiti službenoj politici i vlasti, a ne ih odbacivati takvim ocjenama. Uz njihovu pomoć bi Hrvatska sigurno brže rješavala brojne probleme«, zaključuje Trconić. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lokalne vlasti i građani protiv korupcije</p>
<p>U Zagrebu, Varaždinu, Sisku, Koprivnici i Slavonskom Brodu anketirano 100 građana iz svih društvenih sektora, kako bi se odredili oblici i načini korupcije koji najnegativnije utječu na njihov život / Kozjak: U antikorupcijsku kampanju žele se uključiti Split i Osijek</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Zanimanje građana i lokalne vlasti za antikorupcijsku kampanju, projekt nevladine organizacija Partnerstvo za društveni razvoj, raste, pa se u projekt žele uključiti Split i Osijek, tvrdi koordinatorica projekta Branka Kozjak. </p>
<p>Ta je nevladina organizacija u pet hrvatskih gradova (Zagreb, Varaždin, Sisak, Koprivnica i Slavonski Brod) u suradnji s lokalnim vlastima anketirala 100 građana iz svih društvenih sektora, kako bi se odredili oblici i načini korupcije koji najnegativnije utječu na život građana, te ispitali njihovi stavove o toj neželjenoj društvenoj pojavi. Rezultati se sada analiziraju i poslužit će za organiziranje građanskih foruma. Na forumima, a prvi bi trebao biti 10. lipnja u Zagrebu, okupit će se predstavnici lokalne vlasti, gospodarstva, umirovljenika, nevladinih organizacija, sveučilišta. </p>
<p>Osim navedenih, Partnerstvo za društveni razvoj poziva na forume i građane. Sudjelovati mogu punoljetne osobe koje se do 1. lipnja prijave na telefon 462-23-95. »Na žalost, radi prostornih ograničenja, forumima neće moći prisustvovati svi zainteresirani. Odlučili smo da svakom forumu prisustvuje od 20 do 25 ljudi«, rekla je Kozjak.</p>
<p>Ciljevi su građanskih foruma obrazovati građane i sve druge sudionike te u njih osvijestiti problem korupcije u društvu, odgovoriti na pitanje može li se izravno utjecati na zakonodavstvo kad je riječ o korupciji te se pokušati izboriti za »promjenu putem glasa naroda«, rekla je Kozjak. Početak građanskih foruma ujedno je i početak druge faze antikorupcijske kampanje, koju je financijskom potporom vrijednom 37.800 eura omogućila Europska komisija. Kampanja je zamišljena kao dugotrajan projekt i trebala bi završiti 2004. godine.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zamka za sljedećeg premijera</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Vlada petorke ima 23 člana samo zato što je nakon izbora 23. siječnja 2000. trebalo nahraniti goleme dužnosničke apetite stranaka i njihovih čelnika. Zbog toga je prije nekoliko tjedana dodano i još jedno potpredsjedničko za Gorana Granića kako bi Dražen Budiša postao vicepremijerom.</p>
<p>Još prije godinu dana premijer Ivica Račan ustvrdio je da je ova vlada prevelika, ali i da se broj ministarstava neće smanjivati, jer bi to na barem pola godine paraliziralo rad državne uprave, a Vlada ima pametnijeg posla. Tada je obećao da će do kraja mandata Vlada ipak donijeti zakon o manjoj, Hrvatskoj primjerenijoj Vladi. Đurđa Adlešić je nedavno u Saboru a potom i u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik zatražila ispunjenje tog obećanja. Nažalost, iako se nitko razuman ne protivi smanjenu broja ministara takvo prekrajanje zakona o Vladi uoči izbora ne obećava mnogo. Vrlo je vjerojatno da će i sljedeća hrvatska vlada biti koalicijska, jer ni jedna stranka nije dovoljno jaka da sama formira vladu. To znači da bi sljedeći mandatar, ako raspoloživih fotelja ne bude dovoljno, mogao jednostavno na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> promijeniti zakon koji je petorka donijela uoči izbora. Ispada da Račan sljedećem mandataru priprema stupicu koju prije dvije i pol godine sam uredno zaobišao. </p>
<p>Cijela priča imala bi, dakle, smisla samo ako bi ista ili barem vrlo slična stranačka ekipa formirala i sljedeću vladu. No takva je računica primjerenija kladioničarima nego ozbiljnim političarima. Čak i u situaciji u kojoj glavna oporbena stranka i dalje igra na iste karte s kojima je izgubila posljednje izbore. </p>
<p>Novi zakon o vladi, tako, postaje samo jednom od karika u lancu promjena s kojima se Račanova vlada nije na vrijeme uhvatila u koštac. I to samo zato jer joj nije odgovaralo zagristi u tu kiselu jabuku kako se ne bi narušila krhka unutarkoalicijska stabilnost. Baš kao što ni jedan ministar nije smijenjen zbog toga što nije dobro radio svoj posao samo zato jer su stranke svaku smjenu svog ministra uvjetovale smjenama po jednog u drugim strankama.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto maturanti divljaju?</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Hrvatski su gradovi nekako uspjeli preživjeti još jedan svršetak školske godine za maturante. Ovogodišnje norijade obilježene su razbijenom lubanjom u Osijeku, uništenim tramvajima u Zagrebu, polupanim automobilima nastavnika u Rijeci, tučnjavama i pijanstvima. </p>
<p>Nakon petka svi su se prihvatili posla i počeli analizirati zašto su ovogodišnje norijade bile razuzdanije od već dosegnutih neskromnih standarda. </p>
<p>Krivi su roditelji i policija, poručuju ravnatelji. Dakle, loš kućni odgoj i policijski nemar. Kriva je besperspektivnost. Oni koji ne idu na fakultet stižu do burze. Oni koji će studirati stižu do burze s odgodom. Predsjednik školskog sindikata Preporod Vinko Filipović apelira da se prekine s balkanskim načinom proslave dana maturanata. Zna li on kako maturanti obilježavaju svoj dan u balkanskoj Ateni? Spomenuo je Filipović i odgovorne koji bi se morali zapitati što je dovelo do tolike agresivnost i destrukcije. Prema običaju, odgovorni su bezimeni.</p>
<p>Stariji, pak, govore: »Kad smo mi bili mladi ovoga nije bilo«. Vjerujemo da toga nije bilo kad su stariji bili mlađi, ali tada mnogo toga nije bilo. Pridodaju se filmovi puni nasilja i eto jednostavna odgovora na pitanje zašto maturanti, već tradicionalno, divljaju jedan dan u svibnju.</p>
<p>No pitanje je zašto maturanti ne bi divljali jedan dan u godini kad već sve ostale dane u godini gledaju stare kako divljaju na svoj način. Poruka koju dobivaju od starijih, navodnih uzora, nije teško dokučiva. Radite što hoćete nitko vam ništa ne može, samo ako imate jače mišiće. Policija vas može privesti, dobar odvjetnik će vas izvući iz pritvora. Napravite što hoćete, kakvu god štetu i ne brinite zbog toga. Dođe li slučaj do suda zastarit će. Javnost (u velikoj mjeri i mediji) afirmiraju godinama kao poželjne društvene vrijednosti i stupove društva tipove koji su se tko zna kako obogatili preko noći. Pojedinci sumnjivi zbog kriminala i nasilničkog ponašanja medijske su zvijezde. Političari se, u blažoj varijanti, uspješno vrijeđaju bez ikakvih posljedica, a onaj koji bolje vrijeđa postaje veća »faca«. Odrasli se ponovno pitaju što to nije u redu s maturantima, umjesto da se već jednom zapitaju što to nije u redu s njima. </p>
<p>Dok ne postave to pitanje odlazak maturanata Srednje medicinske škole iz Zagreba u Vukovar bit će nešto sasvim neobično. No možda je vrijeme da se nešto prepusti mladima. Eto, u Karlovcu nije bilo incidenata. Norijadu je organizirao karlovački maturant.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ne krivite Hansa Flickenschielda</p>
<p>Slažete se s tvrdnjom da nas međunarodna zajednica putem svojih financijskih grubijana tjera u propast? Vlada će biti sretna, jer ste je time oslobodili bilo kakve odgovornosti</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Sindikalci su se vratili na posao, maturanti su odnorili svoju redovnu godišnju rundu, započela je zakasnjela revizija pretvorbe i privatizacije. Uistinu, što nam se još može dogoditi? Stigao je MMF.</p>
<p>Posjet ememefovaca dogovoren je za kraj svibnja još prije nekoliko mjeseci, ali to ne znači da će proći nezapaženo, mirno i činovnički, kao što zapravo zaslužuje. Ništa čudno, jer su međunarodne financijske institucije oduvijek bile odličan medij za pronalaženje izgovora kojima bi se opravdale pogreške vlasti, ali i opasna stupica za loše političare. </p>
<p>»Nisu nam dali«. Ili: »Takvu politiku od nas očekuje međunarodna financijska zajednica«... Pokušajte se samo sjetiti koliko ste puta čuli te ili slične rečenice. </p>
<p>Slažete se s tvrdnjom da nas međunarodna zajednica putem svojih financijskih grubijana tjera u propast? Vlada će biti sretna, jer ste je time oslobodili bilo kakve odgovornosti. Smatrate da se Vlada trebala »oštro suprotstaviti ucjenjivačkom diktatu međunarodnih financijskih institucija«? </p>
<p>Vaše su simpatije, znači, danas okrenute oporbi i duboko ste uvjereni da vas je vlast za koju ste glasali 3. siječnja 2000. godine iznevjerila.</p>
<p>Svako mišljenje je legitimno i svaka vlast mora biti spremna prihvatiti i najoštriju kritiku svojih sugrađana. Svima nama (jer mi smo ti sugrađani) preostaje samo jedno: odgovornost prema samima sebi, a to je vrsta odgovornosti koju je nemoguće izbjeći ili prebaciti na drugoga.</p>
<p>»Osim uskoga Vladina kabineta nitko u zemlji nema nikakvu ideju što to Vlada potpisuje u novom sporazumu s MMF-om«, izjasnili su se sa saborske govornice. Tonči Tadić i Miroslav Rožić, zastupnici Hrvatske stranke prava, podsjećajući na parlamentarni zaključak koji obvezuje Vladu da prije potpisivanja bilo kakva novog sporazuma s MMF-om o tome izvijesti Sabor. Zastupnici podsjećaju javnosti i na sporazum Vlade i MMF-a iz 2001. koji je »potaknuo sve što se danas događa u Hrvatskoj« - privatizaciju Ine i HEP-a, otpuštanje policajaca, reduciranje broja vojnika ... </p>
<p>Riječ je o zastupnicima male stranke, ali u ovom slučaju bojim se da njihovo mišljenje dijele mnogi, a samo je pitanje političke hrabrosti ili odabira trenutka odlučilo tko će biti najglasniji za saborskom govornicom. Ovako ispričana priča zvuči i uvjerljivo, pa kad se još nekoliko puta ponovi s TV ekrana malo će biti onih koji je ubuduće neće prihvaćati zdravo za gotovo.</p>
<p>Priča, međutim, nije nova niti po bilo čemu posebna za Hrvatsku. S MMF-om i Svjetskom bankom, kakve su te institucije danas, nije zadovoljan nitko. Nakon neuspjele kampanje za izlazak iz azijske krize, čelo MMF-a morala je napustiti čitava vršna garnitura. Najžešći protivnik politike Svjetske banke danas je baš njen bivši glavni ekonomist, lanjski nobelovac za ekonomiju Joseph Stiglitz. Znači li to da trebamo pljeskati Tadiću i Rožiću?</p>
<p>Mali aplauz možda i nije naodmet, zanemarimo li na trenutak političku pozadinu njihovih izjava, jer točno je da ne možemo biti zadovoljni ritmom kojim vijesti o Vladinim sporazumima s međunarodnim financijskim institucijama stižu do naših ušiju. Za to, međutim, kao ni za pokušaje njihova prikrivanja, ne treba kriviti ni Washington ni brkatog Hansa Flickenschielda, šefa ememefovskih misija u Zagrebu, nego neizliječen strah svih naših dosadašnjih vlasti da će javnost doznati previše.</p>
<p>Zato za one koji ne znaju - Internet stranice www.imf.org i www.worldbank.org otvorene su svima, a s njima i zamaman dio navodno nedostupnih dokumenata, zajedno s famoznim Vladinim pismima namjere.</p>
<p>Kada je riječ o kreditima, onaj tko ih uzima mora biti svjestan da ih mora vratiti, kao i toga da oni imaju cijenu. </p>
<p>Novac koji države posuđuju od Svjetske banke i MMF-a jeftiniji je od onoga koji se nudi na komercijalnom tržištu, a neusporedivo je jeftiniji od kredita koji banke daju građanima. Pozajmice građanima banke osiguravaju hipotekama, a kako međunarodne financijske institucije ne mogu kao zalog uzeti države kojima posuđuju, one svojim dužnicima nameću određena pravila.</p>
<p>Umjesto apaurina: Unatoč tome što je prema potpisanom sporazumu na to imala pravo, Hrvatska tijekom prošle godine nije povukla niti kune ememefovskog novca. S obzirom na udobnu sigurnost koju joj daje pet milijardi dolara deviznih rezervi (travanj 2002.) i očekivanu dobru turističku sezonu tako će vjerojatno biti i sa sljedećim, jesenskim sporazumom.</p>
<p>Rožića i Tadića treba podržati u jednom: pravo javnosti na informacije o radu vlasti ne smije ni u jednom trenutku doći u pitanje. U protivnom nismo ni prvi put trebali izlaziti na izbore.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bush i Europa - nikada hladnije? </p>
<p>Europska sumnjičavost prema Americi kao svjetskom policajcu i velesili koja sebično štiti vlastite interese nije bez osnove. No problem je u tome što svakim svojim potezom George Bush samo dodatno podsjeća europsku političku elitu na relativnu vojnu, pa i političku nemoć starog kontinenta </p>
<p>JASNA ZANIĆ NARDINI </p>
<p>Dok se George Bush u nedjelju opraštao od svojih domaćina koji su ga toplo dočekali u Rusiji, na idućoj postaji njegove turneje, Francuskoj, bučno su se okupljali demonstranti da bi mu kasnije istoga dana priredili buran i ne baš srdačan doček. </p>
<p>Slično kao prošloga tjedna u Njemačkoj, tako je sada i u Francuza došlo do izražaja fluidno neraspoloženje zbog američke svjetske dominacije. Na njega će Bush idućih dana ponovno naletjeti i u Italiji, na zadnjem kraku svoje europske turneje. </p>
<p>Stariji naraštaj Francuza zahvalan je Amerikancima za pomoć u Drugom svjetskom ratu. No mlađoj generaciji smeta Amerika kao svjetski policajac i kao jedina preostala velesila, koja se ponaša točno onako kako samo njoj odgovara - bilo da je riječ o ekologiji, trgovini, svjetskoj politici ili vojnim intervencijama. </p>
<p>Na slično je neraspoloženje Bush već naišao i u Berlinu, a ono će ga ponovno dočekati u Rimu. Nakon terorističkog udara 11. rujna EU se čvrsto solidarizirao s Amerikom. No posljednjih se mjeseci to transatlantsko partnerstvo mrvi i odnosi postaju sve lošijima - u napadnu kontrastu sa srdačnošću kojom je Bush bio primljen u Moskvi.</p>
<p>Amerikanci drže da su Europljani previše popustljivi prema terorizmu, smeta ih njihova podrška Palestincima, a nakon nedavnih političkih uspjeha ultradesničara optužuju Europu i za navodni antisemitizam. </p>
<p>Zemlje EU-a iritira pak što su Amerikanci odlučili ignorirati međunarodnu povelju o globalnom zatopljavanju i sa svoje strane sabotirati osnivanje Međunarodnog kaznenog suda, te što svoj interes uvijek stavljaju ispred širega svjetskog dobra. </p>
<p>Smeta im i, prema ocjeni mnogih europskih prijestolnica nekritična, podrška Arielu Sharonu i Izraelu. Dodatnu zlovolju izaziva to da je Amerika nedavno odlučila jakim protekcionističkim mjerama zaštititi svoju industriju čelika i poljoprivredu - radi čega sada prijeti trgovinski rat između nje i Europe. </p>
<p>Zemlje EU-a brinu i zbog Bushova ratoborna stava prema Iraku, te najave mogućega novog obračuna sa Saddamom Husseinom. Uz iznimku Tonyja Blaira, koji podržava najavljen nastavak »rata protiv terorizma«, u ostalim prijestolnicama EU-a većinom prevladava strah da bi Amerikanci mogli započeti globalni sukob - u koji bi zatim bila uvučena i Europa. </p>
<p>Kao posljednja novost stiže vijest da se američki vojni vrh počeo hladiti od iračkog projekta. No na snazi je, čini se, i dalje »Bushova doktrina«, prema kojoj su glavna svjetska prijetnja ovoga trena teroristi i države poput Iraka, Irana i Sjeverne Koreje (»osovina zla«), koje gomilaju oružja masovna uništenja. </p>
<p>Europska sumnjičavost prema Americi u ulozi dežurnoga svjetskog policajca, te velesile koja sebično štiti vlastite interese, nije bez osnove. No problem je u tome što svakim svojim potezom George Bush samo dodatno podsjeća europsku političku elitu na relativnu vojnu, pa i političku nemoć starog kontinenta. EU nema čime parirati Americi. </p>
<p>Kada je George Bush, recimo, krenuo u rat protiv talibana i »Al Qaide« u Afganistanu, odlučio je ignorirati većinu međunarodnih ponuda za vojnu pomoć u toj akciji. U toj primarno američkoj predstavi čak je i najodaniji saveznik, Britanija, dobio samo sporednu ulogu. </p>
<p>Washington je htio držati sve konce, a usput je procijenio da Europa ionako nije vojno dovoljno jaka, posebno ne u zračnoj sili, te da bi prisutnost različitih armija na terenu samo dovela do kakofonične zbrke. </p>
<p>U dnu duše Amerikanci su se možda prisjećali i nelojalnosti Francuza tijekom akcija na Kosovu te ranije u Bosni, kada su francuski časnici Srbima otkrivali NATO-ve planove. </p>
<p>Ranija kriza u bivšoj Jugoslaviji je pokazala da je EU, doduše, gospodarski div, ali politički patuljak. Ta procjena velikim dijelom važi i danas. </p>
<p>Europskim vođama manjka jedinstvena vizija, a dijeli ih njihova raznorodnost, suparništvo i rascjepkanost njihovih domaćih interesa. Premda američkom velikom bratu zamjera da je prejak i da se pretvara u svjetskog nasilnika, Europa se još oslanja na njega, čak i kada je u pitanju njena vlastita sigurnost. Dok zemlje EU-a većinom režu vlastita izdavanja za obranu, Amerikanci dosljedno ulažu u svoju vojnu (pre)moć. </p>
<p>Amerika se, dapače, toliko vojno počela okretati samoj sebi, da je veliko pitanje koliko joj je još zapravo stalo i do NATO-a - čiji će sastanak u Rimu Bush posjetiti u utorak. To što Washington sada zagovara veliko širenje toga vojnog saveza možda će na kraju značiti da će postati prevelik i prenespretan da bi ga se lako koordiniralo - dakle, baš takav kakav bi odgovarao Georgeu Bushu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sve smo napravili da ne budemo dobri</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Je li doista Vesna Pisarović, kako sama tvrdi, dala sve od sebe na subotnjem Eurosongu? Zašto joj ne vjerovati. No, to njezino sve ipak je bilo malo iz nekoliko razloga. Prosječnom zabavnjačkom pjesmom Milane Vlaović kakve se na albumu nalaze na nekom ne odveć upadljivom mjestu, komično-neumjesnom koreografijom (ako se onakvo kretanje po pozornici uopće može zvati koreografijom), u odnosu na druge izvođače potpuno neatraktivnom scenskom nastupu Vesna Pisarović i nije mogla postići više. Doista je žalosno što nitko u HRT-ovoj ekipi nije primijetio kako je kontraproduktivno, zapravo smiješno, da pjevačica koja nema noge duge metar i pol neprestano savija koljena, kleči i nastoji izvoditi pjesmu iz polučučećeg položaja. </p>
<p>Manje zabludjeli, neinventivniji i promašeniji scenski nastup doista dugo nismo imali prilike gledati. I zato je jedanaesto mjesto doista uspjeh. Uostalom, zahvaljujući dobrim i sažalnim susjedima Slovencima koji su pjesmi »Sasvim sigurna«, odnosno »Everything I Want« darovali maksimalnih 12 bodova (što sve Piranski zaljev može napraviti), Hrvatska se kroz iglene uši provukla u izravno natjecanje na idućem Eurosongu u Rigi. I tu je kraj priče o nastupu Vesne Pisarović. </p>
<p>A kakvi su bili ostali? Trudili su se biti atraktivni, i u odjeći i u nastupu. Pokušali su na taj način prikriti uglavnom loše kvazitrendovske pjesme, rađene po već izlizanoj matrici. Nije mnogo dalje od tog lošeg prosjeka odskočila ni letonijska pjesma »I Wanna«, ali je pobijedila ponajprije zbog atraktivnog nastupa. Pjevačica Marie Naumova na pozornici se prvo ukazala u odijelu, a pjesmu je završila u dugoj, žarkoj haljini. Efektna i oku ugodna metamorfoza.</p>
<p>I što je još moglo vidjeti 800 milijuna gledatelja najveće - kao što je naglasio odličan komentator Ante Batinović - ovogodišnje europske glazbene manifestacije? Izvrsnu atmosferu u tallinnskoj dvorani, scenografiju ne baš atraktivnu u odnosu na one prijašnje, solidnog voditelja Marka Metverea i Annely Peebo, voditeljicu iritatna, kričava, previsoka glasa. Sve ostalo, u što treba svrstati i pobjedničku pjesmu, zaboravit će se vrlo brzo.</p>
<p>»Komadić sreće«, nova epizoda »Naših i vaših«, dokazuje totalno pomanjkanje bilo kakvih kriterija autora i nekih protagonista serije. Banalna i loše ispričana priča, loša režija, nategnuta atmosfera i preglumljivanje stvorili su dojam nevjerojatne jeftinoće. Bogu hvala, dio ekipe »Naših i vaših« ipak nije izgubio kompas. Među njima je, prije svega, odličan Vedran Mlikota, Hrvoje Klobučar, Dijana Bolanča i Emil Glad. U »Komadiću sreće« pretjerala je govornim gegovima i Semka Sokolović-Bertok. Sunčica Findak - zahvaljujući kojoj je školstvo jedan od najprimjerenije, najkritičnije i najsveobuhvatnije pokrivenih sektora - primijetila je u Dnevniku da nigdje na svijetu maturanti ne obilježavaju kraj školske godine alkoholom, drogom i nasilništvom. Nigdje, osim, naravno, u Hrvatskoj gdje su u odgoju zakazali - demonstrirano je to divljaštvom na ulicama - roditelji, ali i profesori, koji dio svoje velike, gotovo nemjerljive krivice prebacuju na roditelje i policiju. I kome to još trebaju vandalske »proslave« koje će osiguravati kordoni policije?!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Opoziv povlastica, a još prije onih koji ih uživaju</p>
<p>Možda težina problema i nije toliko u »težini« novca koji se izdvaja iz državnog proračuna i državnih poduzeća i ustanova, za sadašnje »plaćenike« u Saboru, Vladi i drugim državnim i paradržavnim tijelima, nego još i više u tome što se s razlogom možemo pitati: koliko ljudi kojima je novac i materijalna korist glavni motiv javnog angažmana, mogu biti zaštitarima šireg društvenog interesa kada ga ugrožavaju mnogi osobni i klanovski interesi / Ostaju li nam samo »fatamorgane« o boljem sutra, ili se treba odazvati glasu, možda i vapijućem, što nas poziva da nije dostatan samo nespokoj i nada bez pokrića, nego se traži i zalog našeg žića i bića</p>
<p>JURE GABRIĆ</p>
<p>Često se iz usta onih koji su nezadovoljni dosadašnjom politikom (ne samo aktualnom) čuje da politika treba biti oblik služenja svome narodu, a ne prigoda za višu plaću i druge dodatne povlastice i beneficije.</p>
<p>No s tim će se teško složiti oni koji su upravo u vlasti, jer su oni, sadašnji i oni prethodni i izglasali sve te povlastice (uz visoke plaće su tu još i razni honorari za članstvo u upravnim i nadzornim odborima te veliki izdaci za putovanja i smještaj, čak i izuzetno jeftina prehrana u službenom restoranu), te je sasvim iluzorno očekivati da će oni opozvati svoje nekadašnje odluke (samo dva zastupnika u Saboru: Srećko Bijelić i Ivan Gabelica su bili protiv određivanja, u onom i sadašnjem trenutku, enormno visokih plaća - ali ni oni više nisu u Saboru). </p>
<p>Dakle, za opoziv povlastica trebalo bi najprije opozvati one koji ih svestrano uživaju, ali niti to neće ići lako.</p>
<p>Kažu da nije glavni problem u tome kako opozvati ove u vlasti, jer je to moguće, ako ne ranije onda na redovnim parlamentarnim izborima, ali je mnogo veći problem naći one kojima bi bavljenje politikom bila časna zadaća služenja svome narodu. Najprije stoga što takvih i nema baš mnogo, a drugo što se takvi ni dosad nisu gurali u politiku, kada je to bio »unosan biznis«. Stoga bi takve trebalo tražiti »svijećom« - kako se to popularno kaže. Tu smo doista pri sudbinskom pitanju; »što da se radi«, ali ne u lenjinističkom, nego u hrvatsko-nacionalnom smislu. </p>
<p>Možda težina problema i nije toliko u »težini« novca koji se izdvaja iz državnog proračuna i državnih poduzeća i ustanova, za sadašnje »plaćenike« u Saboru, Vladi i drugim državnim i paradržavnim tijelima, nego još i više u tome što se s razlogom možemo pitati: koliko ljudi kojima je novac i materijalna korist glavni motiv javnog angažmana, mogu biti zaštitarima širega društvenog interesa kada ga ugrožavaju mnogi osobni i klanovski interesi (problem korupcije, političke podobnosti umjesto stručnosti, privatizacije, primjene zakona, rada sudova ...).</p>
<p>Sve to uistinu urgentnim nameće pitanje iznalaženja moralnih, odgovornih, stručnih i domoljubnih ljudi zainteresiranih za dobrovoljni i volonterski angažman u parlamentarnim tijelima. </p>
<p>To je zapravo pitanje svih pitanja u našem političkom i društvenom trenutku, ovom sadašnjem i onom budućem. </p>
<p>Istina, neki i takvo razmišljanje smatraju još jednom iluzijom, jer oni neće ni slovca napisati bez dobra honorara. </p>
<p>No njih se može »utješiti« time da su oni pisali i honorarčili u svim režimima i vlastima, te će to moći i u onom gdje bi parlamentarne dužnosti obnašali moralni i društveno čestiti ljudi, jer im oni ne bi ni branili niti oduzimali njihov spisateljsko-publicistički monopol, a vjerojatno ih svojim volonterizmom ne bi ni postidjeli, jer je njima takva »spartanska disciplina« nepoznata pa onda zasigurno ne moraju ni mijenjati »sportski dres«, jer su navikli biti »lijevo smetalo«, a takvih je oduvijek bilo i bit će ih.</p>
<p>Istina, to s nalaženjem moralnih i sposobnih pojedinaca, sugrađana, neće ići zasigurno lako, jer u nas čestiti žive od svakodnevnog rada, oni i njihove obitelji, a bavljenje politikom zahtijeva i stručnost i praćenje velikog broja informacija i podataka, to zahtijeva više vremena. </p>
<p>Stoga je realno pomišljati na obeštećenje za vrijeme uloženo u javni (politički) angažman, ali to može ići samo do zarade koju bi netko ostvario na radnom mjestu uvećanoj za tzv. funkcionalne troškove (putni i smještaj). </p>
<p>No to bi sve bilo neznatno u odnosu prema dosadašnjim izdvajanjima za zastupničke plaće i sve drugo, a najvažnije je to što zarade i honorari, odnosno novac, ne bi bili razlogom i motivom za bavljenje politikom.</p>
<p> Time bi se postigla selekcija, odnosno isključivanje onih kojima politički angažman treba za ostvarivanje ovozemnih probitaka, dobitaka i užitaka.</p>
<p>No i kada bi se sve to normativno i organizacijski uredilo, problem ne bi ni približno bio riješen. Naime, kandidati za izbore za parlamentarna tijela dosad su isticani na mnogobrojnim stranačkim listama, a taj oblik kandidiranja i biranja, u smislu dobivanja moralnih i sposobnih parlamentaraca nije dao uopće adekvatne rezultate. </p>
<p>Novi »tip« parlamentaraca traži novi oblik kandidiranja</p>
<p>Dakle, za novi »tip« parlamentaraca treba izmisliti i novi oblik kandidiranja, možda prema mjesno-stambenim jedinicama, radnim i strukovnim sredinama, civilnim udrugama i župskim zajednicama ... </p>
<p>Zato bi možda trebalo mijenjati i izborno zakonodavstvo. Čak kada bi se i to riješilo ostaje problem javno - medijske promocije takvih kandidata, jer u široj javnosti poznatijih, osim čelnika, lidera parlamentarnih stranaka, većinom nema. To bi se moglo putem politički i ideološki neovisnih medija, ako ih uopće i imamo? Čak i kad bi se sve to uspješno provelo, ostaje problem na početku, prije izborne kampanje i nakon provedenih izbora, kako takvim kandidatima i izabranicima, pomoći u stručnoj profilaciji, te organizacijskoj učinkovitosti u obnašanju parlamentarne dužnosti.</p>
<p>Ima tu dosta posla za stručne ustanove i servise, ali i za one edukacijske u području etike i morala, a onda zasigurno i vjerske zajednice kojima je to poslanje i zvanje.</p>
<p>Na kraju, a možda i na početku, ostaje upitnim imamo li i minimum svijesti o nužnosti svega što je rečeno, ili je to samo misaoni nespokoj u glavama onih koji su duboko uvjereni u to da racionalni brod iz svekolikih gospodarskih, socijalnih, kulturnih i političkih havarija, ne mogu izvesti oni koji najviše brinu o »kapetanskoj kabini«, a hoće li i posada preživjeti, to su ostavili pod »razno«.</p>
<p>Zato se može slušati i čitati o nespokoju tih čestitih pojedinaca, no uz tračak svjetla i nade koje oni šire, ostaje i zadah nemoći koji se širi, ali to nije toliko govor o njihovim slabostima i propustima, koliko o gluhoći na ovim nevoljama devastiranim prostorima.</p>
<p>Ostaju li nam samo »fatamorgane« boljeg sutra, ili se treba odazvati glasu, možda i vapijućem, što nas poziva da nije dostatan samo nespokoj i nada bez pokrića, nego se traži i zaloga našeg žića i bića, zalog za bolje sutra nas i svih naših, ne samo ukućana nego i svih građana Lijepe naše ... koja bi to i mogla postati ako joj podarimo najbolji i najljepši dio sebe i svog života. </p>
<p>Zato čujmo »trublje« mirotvoraca i dobrotvoraca, ima ih makar ih bukači nastoje zaglušiti, i čuju ih samo oni koji ih žele čuti. Za početak poželimo da nas ima i da nam se za opće dobro štima.</p>
<p>Autor je politolog, publicist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dokle god država bude nekom majka, a nekom maćeha, carevat će nasilje i socijalna nepravda</p>
<p>Govoreći o konkurentskom i nemilosrdnom biću kapitalizma, stječe se dojam da visoki Vladini dužnosnici pokušavaju skinuti sa sebe odgovornost za svoje obveze upozoravajući građane da moraju preuzeti veći dio odgovornosti za svoju socijalnu sigurnost. Narod, ili njegov najveći dio, nije kriv za sadašnje teško socijalno stanje, a Vlada kao da poručuje - brigo moja prijeđi na drugoga. Ili, snađi se i ti narode! Mi smo se već snašli</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Zbog nesnošljivih socijalnih razlika i ravnodušnosti brazilske vlade i javnosti prema njima siromasi su u Rio de Janeiru, prije nekoliko godina, proglasili neovisnost od države. </p>
<p>Predsjednik Brazila rekao je da u Riju vlada neobjavljen građanski rat. Planetarno obilježje ravnodušnosti prema socijalnoj nepravdi nije mimoišlo ni Hrvatsku. Samodopadno i apologetsko ponavljanje otrcanih i ispraznih »istina« hrvatske političke birokracije i partitokracije kronično je obilježje naše političke zbilje. </p>
<p>Mitovi o kolektivnoj sreći i blagostanju naroda ili su iskopnili ili naglo kopne u magli obećanja političkih lidera i njihovih političkih stranaka. Umjesto obećanoga narodnog blagostanja putem tržišta i demokracije pojavilo se socijalno beznađe i propadanje. Za takvo društveno stanje u nas tadašnji su »apostoli vlasti« prije nekoliko godina »samokritički« priznali da je »divlji kapitalizam«.</p>
<p>Još je Voltaire primijetio da je politika samo vještina laganja u pravo vrijeme. Neki hrvatski političari lažu i u pravo i u pogrešno vrijeme. Izazivajući dojam da znaju rješenje za sve probleme, i da su u službi građana, oni ih upotrebljavaju i obmanjuju.</p>
<p>Vladajuće grupe tako čuvaju postojeće društvene strukture i povlastice vodeći nevidljivi rat protiv vlastitih pristaša (Orwell). To je jedna od njihovih vještina snalaženja. </p>
<p>Snalaženje je opća i svevremenska pojava. Bez obzira na društvenu moć i sve razlike među ljudima oni su se oduvijek snalazili. Pitanje je samo koji su motivi i smisao snalaženja. </p>
<p>Snalaženje se može podijeliti u tri vrste. </p>
<p>Prva je legalno i moralno dopustivo snalaženje - vještina življenja kao umijeće svakodnevnog rješavanja životnih problema.</p>
<p>Druga vrsta, snalaženje iz nužde za biološkim preživljavanjem, koje je i s aspekta elementarnoga ljudskog dostojanstva nedopustivo. </p>
<p>Treća, više ili manje prikriveno snalaženje kao pohlepa za zgrtanjem novca, materijalnih i nematerijalnih dobara koje se iskazuje u kriminalnim djelima za čije se ostvarenje ne biraju sredstva. </p>
<p>Jedni se snalaze kopajući po kontejnerima za smeće, odlazeći po obrok hrane u pučke kuhinje, drugi čekajući u redovima pred vratima Zavoda za zapošljavanje, treći rade a ne primaju plaću, četvrti primaju plaću a ne rade, peti prodaju vlastite dijelove tijela, šesti trguju dijelovima tijela, sedmi trguju oružjem, drogom, pljačkaju, ubijaju, itd.</p>
<p>Mnogo toga je povezano s mitom i korupcijom, s organiziranim kriminalom. </p>
<p>Mnogi političari kao uhljebljeni cinici i integrirani asocijalaci snalaze se jašući u udobnu sedlu povlastica pozicijskih dobara birokratske i partitokratske vlasti.</p>
<p>Glavni su uzroci nedopustiva snalaženja u izopačenoj politici i nedosljednu funkcioniranju državnih institucija. One su najviše kumovale porastu kriminala - pljačke, mafijaških obračuna i ubojstava, promociji »poslovnih sposobnosti« pojedinaca i grupa tipa Ostapa Bendera, kao i kroničnoj društvenoj krizi. Dokle god politika i država budu nekom majka, a nekom maćeha carevat će nasilje i socijalna nepravda.</p>
<p>Stoga Isaiah Berlin, jedan od najnaprednijih političkih filozofa Zapada, snalaženje u životu opravdano shvaća i kao rješenje radikalne dileme: »Filozofija sažeta u izreku 'Pojedi ili budi pojeden'«. </p>
<p>U tome smislu vještinu snalaženja čine i vještina nasilja, rata, pljačke, »zarađivanja novca«, vještina apsolutna vladanja. </p>
<p>Nakon što su se u Vladi i oko nje smirile rasprave o distribuciji partitokratske političke moći pojavila se nova stara pošast poskupljenja i reduciranja postojećih prava najugroženijih kategorija građana. Mediji najavljuju poskupljenje cijena električne struje i plina, zdravstveno osiguranje je sve skuplje, a ni s mirovinama sve nije sigurno. </p>
<p>Govoreći o konkurentskom i nemilosrdnom biću kapitalizma, stječe se dojam da visoki Vladini dužnosnici pokušavaju skinuti sa sebe odgovornost za svoje obveze upozoravajući građane da moraju preuzeti veći dio odgovornosti za svoju socijalnu sigurnost. </p>
<p>Narod, ili njegov najveći dio, nije kriv za sadašnje teško socijalno stanje, a Vlada kao da poručuje - brigo moja prijeđi na drugoga. Ili, snađi se i ti narode! Mi smo se već snašli. </p>
<p>To uvjerljivo pokazuje hazardnu politiku Vlade</p>
<p>Izlaz iz svijeta siromaštva, bijede i kriminala nije u paroli: »Snađi se narode!«. Takva politika vodi u anarhiju i kaos svakog društva. Svaka vlada koja slijedi taj put, vodi hazardnu politiku.</p>
<p>Sve se više suočavamo s istinom da živimo u svijetu i društvu radnika bez rada. Slogan »puna zaposlenost« postaje politička prošlost. Sve je više onih koji rade na nekoliko radnih mjesta i s nekoliko izvora dohotka. U takvim okolnostima nezaposleni se ne mogu isključivo sami zapošljavati. </p>
<p>Država nije samo represivan aparat nasilja nego i institucija socijalne i ekonomske politike. Tako je barem na Zapadu na koji se uvijek Vlada i poslodavci pozivaju kada treba povisiti cijene roba i usluga. </p>
<p>Pravo naroda na život pretpostavlja pravo na pravedan i dostojanstven život. Narod je i sam kriv što služi vlasti samo kao glasački stroj i kao gulikožno stado fiskalne politike rasipne države. Sada mu ostaje samo utjeha da ga bilo koja vlast i Vlada ne mogu smijeniti, a da on može smijeniti njih. </p>
<p>Na snalaženju iz nužde za biološkim preživljavanjem i na snalaženju kao kriminalnom djelu ne može se temeljiti vizija razvoja Hrvatske. To je turobna i sramotna stvarnost svakoga, pa i hrvatskog društva.</p>
<p>Takvo snalaženje je alternativa s onu stranu socijalne i nacionalne sigurnosti.</p>
<p>Zato svi odgovorni u Hrvatskoj, vladine i nevladine institucije, moraju učiniti sve da se ne stvaraju pretpostavke za nasilnu raspodjelu nacionalnih dobara, prema nekom anarhičnom i već viđenom scenariju?</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni sveučilišni nastavnik, publicist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Opasan Mršićev mit o moći nacionalne države </p>
<p>U pravu je Zdravko Mršić kad kaže da »većinski narod u svakoj zemlji očekuje da njegova nacionalna država učini nešto da se zaustavi ljudsko i demografsko propadanje, te da počne preporod naroda«, ali država-nacija nikako nije uvjetni agens/ambijent koji stoji na početku »preokreta nabolje«... Kad nam još ne bi koža bridjela od desetogodišnjeg iskustva s pedagoški uzornim slučajem države-nacije, instrumentalizirane u korist nomenklature oko »oca nacije«, možda bi mit o nacionalnoj državi kao o temeljnoj pretpostavci za napredak i sretnu budućnost i mogao imati svoje sljedbenike / Donositelji odluka, koji su u siječnju 2000. godine dobili snažnu potporu građana da provedu cjelovit otklon od partitokratskog klijentelizma prethodne garniture - nakon dvije i pol godine nemaju rezultata kojim mogu opravdati tada pruženo povjerenje. Ali umjesto da se napokon uozbilje i prionu poslu, oni - kako zamjećuje gospodin Mršić - »manipuliraju zabrinutim ljudima i potrebom da se nešto poduzme za preokret nabolje« </p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Ugledni politički intelektualac Zdravko Mršić, u osvrtu na uspjeh Jean-Marie Le Pena u prvom krugu francuskih predsjedničkih izbora (»Političke snage manipuliraju zabrinutim ljudima i potrebom da se nešto poduzme za preokret nabolje«, Vjesnik, Stajališta, 3. svibnja), iznio je nekoliko stajališta o nacionalnoj državi koja zazivaju argumentiran kritički odgovor. Ali najprije nekoliko riječi o onim njegovim tezama s kojima se većina analitičara naše političke i ekonomsko-socijalne svakodnevnice svakako može složiti.</p>
<p>Nedvojbeno je, naime, da je - kao i francuski - hrvatski nacionalni projekt u teškoj i višeslojnoj krizi. Progovorili su o tome i (nikako prvi put) uglednici koje je jedan dnevni list nedavno anketirao o (ne)uspješnosti aktualne Vlade. </p>
<p>Ukratko: donositelji odluka, koji su u siječnju 2000. godine dobili snažnu potporu građana da provedu cjelovit otklon od partitokratskog klijentelizma prethodne garniture - nakon dvije i pol godine nemaju rezultata kojim mogu opravdati tada pruženo povjerenje. Ali umjesto da se napokon uozbilje i prionu poslu, oni - kako zamjećuje gospodin Mršić - »manipuliraju zabrinutim ljudima i potrebom da se nešto poduzme za preokret nabolje«. </p>
<p>Premda se geneza francuske krize stubokom razlikuje od uzroka one u kojoj grca naša zemlja, zamjetan im je zajednički nazivnik: nesposobnost vlasti da iznađe odgovore na izazove burnih mijena u međunarodnomu političkom i ekonomskom okolišu. One koje zahtijevaju bitne promjene u oblikovanju strateške vizije i cjelovit zaokret u unutarnjoj političko-demokratskoj i ekonomsko-socijalnoj organizaciji države i društva. </p>
<p>Manjak ideja i nesposobnost donošenja valjanih, taktički dobro tempiranih odluka, mogu imati razne »nacionalne nijanse«, ali im je učinak jednak: zastoj u razvoju države i društva, nerijetko i regresija, s poraznim posljedicama za samosvijest nacije, njenu koheziju i motivaciju, za stanje energija i psihološkoga stanja društvenih skupina, obitelji i pojedinca.</p>
<p>U pravu je Zdravko Mršić kad Le Penov prodor pripisuje njegovu »objavljivanju istine o propadanju naroda i obećavanju promjena koje bi barem zaustavile to propadanje«. </p>
<p>Naime, »propadanje naroda« nije apstraktni pojam iz politološke literature, nego - u Francuskoj kao i u nas - stvarnost koja se iščitava iz broja nezaposlenih, jada i bijesa žrtava globalizacije koje se same nikada neće moći oduprijeti promjenama u kojima je nestalo njihove šanse... </p>
<p>»Propadanje naroda« moglo se, više se nego zorno, pročitati i u tjeskobi tisuća građana »hrvatske metropole« koji su se samoponižavajuće tiskali radi nekoliko žlica posnoga prvosvibanjskoga graha u Maksimiru..., a osobito u gnjevu onih koji su ostali i bez toga jadnog obroka.</p>
<p>U pravu je gospodin Mršić i kad kaže da »većinski narod u svakoj zemlji očekuje da njegova nacionalna država učini nešto da se zaustavi ljudsko i demografsko propadanje, te da počne preporod naroda«, premda od (»tuđe« nacionalne) države to svakako očekuju i pripadnici manjinskih etničko-kulturnih skupina, kao »štićenici« iste vlasti.</p>
<p>Međutim, ne slažem se s njegovim stajalištem da je nacionalna država jedini agens/ambijent koji stoji na početku »preokreta nabolje«. Nacionalna država - država-nacija, prema suvremenoj politološkoj definiciji - zapravo je bogomdani prostor za »manipulaciju zabrinutim ljudima« i usmjeravanje energija građana u jalove, dugoročno razorne projekte. </p>
<p>Kad nam još ne bi koža bridjela od desetogodišnjeg iskustva s pedagoški uzornim slučajem države-nacije, instrumentalizirane u korist nomenklature oko »oca nacije«, možda bi mit o nacionalnoj državi kao o temeljnoj pretpostavci za napredak i sretnu budućnost i mogao imati svoje sljedbenike. </p>
<p>Ali s takvom uspomenom u »datoteci«, država-nacija više jednostavno ne bi smjela biti naš prioritetan projekt.</p>
<p>Jer suvremena država - država je građana, ustavom i zakonima uređen i demokratski otvoren prostor za pokretanje njihovih potencijala i pravedno usklađivanje prirodno suprotstavljenih interesa pojedinaca i društvenih grupa. Većinska nacija u modernoj je državi samo dominantan kulturni »entitet«, a ne »većinski narod« koji je jedini zainteresiran za »zaustavljanje ljudskog i demografskog propadanja«. </p>
<p>Pogrešno je, stoga, dovoditi u uzročno-posljedičnu vezu nesposobnost vlasti i vrstu države. »Nacionalna društva homogenizirana oko većinskog naroda« nisu nikakvo jamstvo za uspjeh garnitura na vlasti - jer one jesu ili nisu u stanju osmisliti viziju rješenja krize i utvrditi valjane razvojne koncepte samo u skladu sa svojim stručnim i ostalim kvalitetama. </p>
<p>One nisu nesposobne zato što državno uređenje i(li) društveni poredak - da malo labavije parafraziram gospodina Mršića - omogućuje manjinskim (etničkim ili socijalnim) skupinama da dodatno slabe državu, nego zbog svoje imanentne »inkompetencije i subformativnosti«, kako je, još za hadezeovsku nomenklaturu s početka devedesetih, lucidno ustvrdio Albert Goldstein. </p>
<p>Zdravko Mršić žali za »nacionalnom solidarnošću koja je nekad resila nacionalne države«, kao za jednom od »ljudskih vrijednosti koje navode ljude da se obaziru na svoje bližnje«, a koja bi imala biti temeljem obrata. </p>
<p>Svakako stoji da posustala solidarnost snažno pridonosi eroziji demokracije, ekonomsko-socijalnog stanja i etičko-moralnih opredjeljenja nacije u krizi. </p>
<p>Ali uzajamnost je u prvom redu ekonomsko-socijalna, pa se ne može ograničiti na pripadnike većinskog naroda. </p>
<p>Opaka je iluzija da je nacionalna solidarnost prirodna pojava u nacionalnim državama - a da »obaziranje ljudi na njihove bližnje« slabi razmjerno preobrazbi države-nacije u transparentnu demokraciju s razvijenim građanskim društvom. Nacionalni osjećaj, kao faktor homogenizacije u kriznim razdobljima, nedvojbeno pridonosi okupljanju energija za suprotstavljanje teškoćama. </p>
<p>Vrag je, međutim, u tome što je upravo nacionalni osjećaj i najdraža igračka manipulatora - kojima, ako i jest do suzbijanja ekonomsko-socijalne krize, nikad nije do pravednih rješenja u interesu većine, nego do »nacionalno-interesnih solucija« u korist povlaštene manjine. </p>
<p>Državna prisila, koju je Karl Marx (s čim se Zdravko Mršić slaže) smatrao potrebnom za uvođenje pravednog sustava, u prvom je desetljeću samostalne hrvatske države obilato upotrijebljena upravo za stvaranje politički, ekonomski, socijalno i duhovno raskoljene nacije!</p>
<p>Na kraju svoga argumentacijskog niza, gospodin Mršić zaključuje da se zlima globalizacije, koja izazivaju krize u pojedinim zemljama i na svjetskoj razini, mogu oduprijeti jedino »umjerene političke snage unutar pojedinih zemalja i priznato umjereni režimi«, oni kojima »biljeg ekstremizma« ne onemogućuje uspjeh. </p>
<p>Ali koja je fatalna veza između umjerenih političkih snaga i nacionalne države?</p>
<p>Zar uspješna, u suzbijanju unutarnje krize i konstruktivnom doprinosu na razini međunarodne zajednice, ne može biti građanska država, s vlašću koja nije »priznato umjereni režim«, nego, na primjer, peteročlano-koalicijska, oslonjena na potporu stručnih savjetnika i znanstvene ustanove, transparentan sustav regionalne i lokalne demokracije i vibrantno civilno društvo?</p>
<p>Budući da nas se francuski slučaj ipak manje tiče od vlastitih nedaća, treba reći istinu da je neuspjeh Račanove ekipe zapisan upravo u tome što nije promptno i odlučno odbacila nacionalno-interesnu dogmu bivše vlasti - što nije raskinula s njenim partitokratsko-klijentelističkim konceptom, nego, umjesto alternativnoga, nastavila provoditi hadezeovski model ekonomsko-socijalne politike i etičko-moralnog »relativizima«. </p>
<p>Šansu da novu nacionalnu, socijalnu i antinacionalističku koheziju hrvatskog društva potakne korjenitim raskidom s kleptokratsko-autističkim modelom prethodne vlasti, sadašnja je Vlada posebice »uprskala« dosadašnjim odustajanjem od revizije pretvorbe »ničijega (društvenog) vlasništva« u feud famoznih dvjesto obitelji. </p>
<p>Ona mistificira o lažnim vrijednostima razdoblja stigmatizirana beščašćem i velikom »nacionalnom« prijevarom, ona se panično boji dijaloga s vlastitim biračkim tijelom - ishod »zagrebačke krize« školski je primjer »državotvornog« licemjerja - ona neuko šeprtlja po svemu čega se dotakne, od graničnih prijepora sa susjedima i odnosa sa SFOR-om do određenja prema tragediji u kontekstu izraelsko-palestinskog sukoba...</p>
<p>Znanje i sposobnost ljudi izabranih da upravljaju zemljom jesu i ostaju kritični agens njihova (ne)uspjeha, a ne model državnog poretka. Nacionalna država - država-nacija - koju priziva Zdravko Mršić - nije, kao ni građanska, sama po sebi ni prokletstvo, ni blagoslov. </p>
<p>»Ljudsko i demografsko propadanje« hrvatske države i naroda - baš kao i u Francuskoj - mogu zaustaviti samo kompetentni, formativni i dijaloški otvoreni donositelji odluka. Da to nije moguće osim u nacionalnoj državi i uz nešto državne prisile - opasan je mit! </p>
<p>Autor je novinar, voditelj Odsjeka za informiranje Ministarstva za europske integracije, predsjednik je Savjeta Liberalne stranke</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Do lijepih krajolika bez hidroelektrana </p>
<p>Tok rijeke treba ostaviti u što prirodnijem stanju, smatra autor projekta Zoran Hebar / Na Hipodromu bi se postavila platforma s novim tribinama, ugostiteljsko-turističkim objektima i šetalištem</p>
<p>Arhitekt Zoran Hebar iz Urbanističkog zavoda grada Zagreba autor je jednog od tri jednakonagrađena rada stigla na anketni natječaj Gradskog poglavarstva za idejno rješenje prostora uz rijeku Savu. Za razliku od svojih kolega, u ovom slučaju i suparnika, čiji se radovi temelje na gradnji hidroenergetskih objekata koji bi trebali proširiti »lice« rijeke, Hebar smatra kako bi njezin tok trebalo ostaviti što prirodnijim. </p>
<p>Hidrotehničko rješenje Save zasniva se, naime, na projektu iz šezdesetih godina prošlog stoljeća od kada se vodni režim rijeke dosta promijenio. Rješenje bi zbog toga, smatra Hebar valjalo objektivno preispitati. »Ako je gradnja elektrana isplativa, zašto se one dosad nisu počele graditi«, zapitao se on.</p>
<p>»Opasnost od uvlačenja čamaca i drugih rekvizita za sportove na vodi te potreba da se zato uz hidrocentralu postave zaštitne rešetke, kao i zamuljivanje šljunka u vodonosnom sloju nitko ni ne spominje«, navodi autor projekta. Neizbježno bi bilo i povisivanje brana koje autor opisuje kao asfaltne bočne plohe bez flore i faune. </p>
<p>Kad je riječ o uređenju obalnog prostora, Podsused je mjesto u kojem se dodiruju Sava i Medvednica, pa je određen kao mjesto najvrednije prirode. </p>
<p>Potok Medpotoki po ovoj viziji postaje kajak staza koja se na dva mjesta spaja sa Savom. Sjeverno od Lučkog (iza gradilišta nove bolnice) smjestio bi se ekspo-park s različitim izlošcima i na otvorenom, dostupnim svima, te turističko-lječilišni centar. Obale su na tom potezu planiranog parka slobodnog vremena povezane sa dva pješačka mosta i jednom platformom.</p>
<p>Hebar planira na Hipodromu postavljanje platforme na stupovima ispod koje bi se dobilo još mjesta za konje i prateću opremu, dok bi se na površini uredile nove tribine i ugostiteljsko-turistički objekti i šetalište. Bundek se nakon obnavljanja opskrbe vode uređuje u parkovni prostor. U Petruševcu zona gradnje ograničena je radi očuvanja podzemnih voda, uz poželjnu organizaciju ekološke poljoprivrede. Današnje smetlište Jakuševec pretvara se u eko-park.</p>
<p>Zapadni ulaz u grad bio bi mjesto gradnje poslovnih objekata i novih stambenih naselja. Autor je zamislio da nova naselja Savska Opatovina i Novo Prečko budu povezane s obalom Save objektima u obliku pročelja orijentiranih na nasip. Slično bi se napravilo i u Novom Novom Zagrebu koji bi bio omeđen Sarajevskom avenijom, obalom Save i eko-parkom Jakuševec.</p>
<p>Sjeverno od Jadranske avenije smješteni su stambeni objekti s pogledom na Jarunsko jezero, a na području Cvjetnog naselja osmislili bi se novi sadržaji na rijeci. </p>
<p>Prometno povezivanje ostvaruje se podizanjem novih pješačkih, pontonskih i cestovnih mostova, te skelama. Horvaćanska i Jarunska cesta produžuju se do Jankomirskog mosta, dok se Zagrebačka spaja sa starom Karlovčkom. Hebar je zamislio željeznicom povezati Ranžirni kolodvor s Velikom Goricom. Paralelno uz Savsku gradila bi se pruga ispod koje je predviđeno formiranje nove prometnice. </p>
<p>Savski most tramvajem je duž obale povezan s Trnjnskom. Pruga bi se produžava još od Prečkog do Jankomira. Od Zapruđa prema istoku do najudaljenijeg dijela Novog Novog Zagreba također bi se moglo stići tramvajskom linijom uz rijeku. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Šest tisuća molbi za tri tisuće kreveta - rezultati 21. lipnja</p>
<p>Subvencije za privatni smještaj dodjeljivat će se po novoj odluci Ministarstva znanosti i za područje Zagrebačke županije</p>
<p>Natječaj za primanje studenata viših godina u pet zagrebačkih studentskih domova završava u ponedjeljak u 20 sati. Prema podacima Programa smještaja SC-a, prijavilo se više od 6000 studenata, a bit će ih primljeno više od polovice. </p>
<p>Ovogodišnji je natječaj svakako obilježio novi Pravilnik o ostvarenju i korištenju prava na smješta, koji je Uprava SC-a donijela u svibnju ove godine. Iz njega proizlazi da studenti s prebivalištem u Zagrebačkoj županiji više nemaju pravo na smještaj u studentskom domu, što je neugodno iznenadilo studente iz rubnih dijelova Županije, koji će na predavanja odsad morati putovati.</p>
<p>»Stari pravilnik, onaj iz 1992. godine, nije više bio u skladu sa Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu RH, odnosno nije bio prilagođen sustavu županija, već onom bivših zajednica općina, i zbog toga smo po zakonu bili obvezni izmijeniti ga«, rekao nam je voditelj Programa smještaja u SC-u Pejo Pavlović. </p>
<p>Kako je istaknuo, problem proizlazi iz činjenice, da je Zagrebačka županija veća od te bivše zajednice općina. Konkretno, obuhvaća i općine Vrbovec i Ivanić Grad, iz kojih su se studenti prije mogli natjecati za dom, a sad - zato što spadaju u Zagrebačku županiju - ne mogu.</p>
<p>»SC samo usklađuje svoju djelatnost sa zakonom. Usklađuje se i s odlukom Ministarstva znanosti i tehnologije, da se subvencije dodjeljuju za privatni smještaj i na području Zagrebačke županije, a ne samo Grada«, tvrdi Pavlović.</p>
<p>Na pitanje koliko je takvih studenata iz Zagrebačke županije koji se prijavljuju na natječaj, Pavlović je odgovorio, da ih je prošle godine bilo stotinjak. »Studenti su i ove godine podnosili molbe, u čemu ih SC ne može spriječiti, ali teško je moguće da će se nešto promijeniti i da će oni dobiti mjesto u domu«, kaže Pejo Pavlović.</p>
<p> Postoji mogućnost, nastavlja, da se smještaj u domu omogući studentima iz socijalno najugroženijih obitelji, jer je skuplje putovati nego platiti stotinjak kuna za dom. »Slično je i s djecom iz doma za siročad, koja, kad upišu fakultet, imaju pravo biti u domu cijelo vrijeme studiranja«, rekao je Pavlović. </p>
<p>Opće je poznato, da su najpoželjniji domovi Cvjetno naselje i Stjepan Radić, a zatim Lašćina. »Najviše studenata traži nove paviljone na Savi, a stare paviljone u tom domu dobiju često oni koji traže Cvjetno, pa se na traženje toga takozvanog elitnog doma i ne odlučuje baš previše studenata«, zaključio je Pejo Pavlović, istaknuvši da će ubuduće mjesto u studentskim domovima dobivati oni koji to zaista zaslužuju, a ne oni koji preprodaju svoje mjesto u domu. </p>
<p>Tiskanice čak 5 kuna!</p>
<p>Tiskanica koja se obvezno ispunjava i prilaže kao molba za natječaj za studentski dom, košta studenta čak 5 kuna i kupuje se u Knjižari SC-a. Ne bi to bilo ništa čudno, da ista takva molba na istom mjestu nije prije četiri godine stajala jednu kunu, a zatim dvije godine za redom 2,5 kuna. Ako nastavimo istim tempom, za isti bi komad papira studenti nagodinu trebali izdvojiti 10 kuna!?</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Purgersko« groblje iz 13. stoljeća u centru grada</p>
<p>»Prije nego što je počelo preuređenje Opatovine, samo se pretpostavljalo da bi tu moglo doći do arheološkog otkrića, zbog crkve iz 13. stoljeća, a naše istraživanje potvrdilo je postojanje groblja iz tog vremena«, rekla je za Vjesnik Kate Simonić iz Arheološkog muzeja, voditeljica istraživanja na Opatovini.</p>
<p>Arheološki muzej dobio je sredinom veljače zadatak da prati radove na Opatovini. U čitavoj ulici nije pronađeno ništa, no već pri prvom iskopavanju uz crkvu su otkrivene brojne kosti.</p>
<p>»Za sada je numerirano dvadesetak grobova. Ima ih mnogo više, što se može vidjeti prema lubanjama što vire iz temelja crkve, no tamo dalje više ne možemo, zbog postojeće zgrade«, objasnio nam je i pokazao dr. Zorko Marković, vanjski suradnik u istraživanju. To znači da je stariji dio crkve bio malo dalje u odnosu na današnji portal. </p>
<p>Kako je u drugom svjetskom ratu tu pala bomba, pretpostavlja se da je ona uništila veći dio nalazišta. </p>
<p>Kad se započelo s istraživanjem, objasnila nam je voditeljica istraživanja, gornji sloj bio je potpuno ispremiješan. Znači da se kod prijašnjih radova u ovoj ulici nije baš previše vodilo računa o mogućim nalazištima.</p>
<p>»Pronađene su dvije željezne kopče za remen oko pasa. To je veoma zanimljivo, jer su one u tadašnje vrijeme ipak bile velika vrijednost«, naglasila je Kate Simonić. Pronađen je i vrh strijele, zatim dva noža, a nije pronađena ni jedna posuda za popudbinu, što govori da se tu pokapala pokrštena populacija.</p>
<p>»S radovima na Opatovini napokon nam se pružila prilika da istražimo i ovaj dio starog dijela grada. Ovu mogućnost zato ne bismo smjeli lako propustiti. Zbog toga zahvaljujem na dobroj suradnji izvođaču radova koji nam je dao na korištenje geodetske instrumente i svoje radnike. Bez njihove dobre volje svega ovoga ne bi bilo«, zaključila je voditeljica istraživanja. </p>
<p>Važnu ulogu u ovom projektu imaju i studenti arheologije koji, imaju priliku za dobru terensku praksu i to u samom centru grada. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Klasična gimnazija slavi 395. rođendan</p>
<p>Od 28. svibnja do 7. lipnja održat će se Tjedan Klasične gimnazije, pod visokom pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, odnosno njegova predsjednika dr. Zlatka Tomčića. </p>
<p>Kako se ove godine obilježava 395. godina postojanja Klasične gimnazije, klasičari su pripremili mnoštvo zanimljivih događanja. U utorak, 28. svibnja u 12 sati u HNK-u će se uz prigodni program održati svečana akademija škole. Očekuje se da će se tom prilikom prisutnima obratiti predsjednik Sabora dr. Zlatko Tomčić, ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar, te u svojstvu domaćina, ravnateljica Klasične gimnazije prof. Anđelka Dukat. </p>
<p> Susret učenika Klasične gimnazije s učenicima i profesorima osnovnih i srednjih škola klasičnog usmjerenja bit će upriličen u okviru Otvorenog dana škole. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u utorak, 4. lipnja u 12 sati otvara se izložba Godišnjih izvješća Klasične gimnazije kroz povijest. </p>
<p>U petak. 7. lipnja, u crkvi sv. Katarine u 19 sati služit će se misa Te Deum, uz nastup djevojačkog zbora klasičarki Lalagai.</p>
<p>Ovu veliku obljetnicu Klasična gimnazija obilježava tijekom cijele godine - mnogim znanstvenim i stručnim predavanjima, izdavanjem tiskovina, izložbama, projekcijama snimljenih filmova, te nacionalnim i internacionalnim gostovanjima dramskih skupina i pjevačkog zbora. Značenje škole slavljenice utoliko je veći što je to najstarija hrvatska škola iz koje su izniknuli Hrvatsko sveučilište, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Nacionalna i sveučilišna knjižnica. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lions club »Tuškanac« za pomoć slijepoj djeci</p>
<p>»Cvijet za Malu kuću« dobrotvorna je prodaja umjetničkih predmeta, dječjih likovnih radova i doniranog cvijeća koja se u nedjelju, od 9 do 19 sati, u organizaciji Lions cluba Tuškanac, održala na Trgu bana Josipa Jelačića. </p>
<p>Akcija potpore za slijepu i slabovidnu djecu koja uz oštećen vid imaju i neko drugo teže oštećenje, dio je manifestacije »Cvijet u srcu grada« koja će se nastaviti već 5. lipnja, na Međunarodnoj vrtnoj izložbi i izložbi cvijeće »Floraart 2002«. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Nitko nije ni sanjao da bi Latvija mogla pobijediti</p>
<p>TALLINN, 26. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Da je netko u subotu ujutro rekao kako će se Eurosong dogodine održati u Rigi, nitko, osim dakako latvijske ekipe, ne bi u to povjerovao. Jer, pjesma iz Latvije se cijelo vrijeme kretala oko desetog mjesta, kako na Internet kladionicama, tako i na onim pravim. Niti fun-club nije bio posebno oduševljen pjesmom »I Wanna« da bi je izdvajao kao svog favorita. </p>
<p>Tim više bilo je zanimljivo gledati glasovanje, u kojem se uska borba vodila između Malte i Latvije. Svi oni favoriti, koji su cijeli tjedan bili na prvim mjestima kladionica, poput Španjolske, Švedske, Njemačke ili Velike Britanije, zaostali su za Latvijom četrdesetak i više bodova. Njemačka bi, štoviše, i ispala s natjecanja, da nema osiguran direktni ulazak dogodine na Eurosong. </p>
<p>Slovenija i Bosna i Hercegovina su ispale iz natjecanja. Zapravo, za Slovence to još uvijek nije sigurno, budući da su natjecanje završili na graničnom 15. mjestu. No, kako imaju isti broj bodova kao i neke druge zemlje, ne zna se tko će od njih smjeti dogodine u Rigu. Hrvatska je ekipa iz Tallinna otišla zadovoljna, najprije zbog toga što su svojoj zemlji osigurali nastup dogodine, a potom i zbog lijepih uspomena koje nose sa sobom iz Estonije. Svoj su posao obavili nadasve profesionalno, a Vesna je u subotu navečer svoju pjesmu najbolje otpjevala i otplesala otkako je u Estoniji. Nakon proglašenja pobjednika i poslije susreta Marie N s novinarima, u šatoru pokraj dvorane Saku Suurhall održan je velik party, na kojem su podijeljene novinarske nagrade - Francuskinji Sandrine Francois za najbolju izvedbu i Finkinji Lauri za najbolju pjesmu.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vesna Pisarović: Skoro sam umrla za vrijeme glasovanja!</p>
<p>• Odmah po završetku glasovanja rekli ste nam da ste umalo umrli od straha...</p>
<p> - Nikad u životu nisam više uživala na pozornici nego u subotu navečer na finalu Eurosonga. Od prvog trenutka kad sam izašla na pozornicu do samog kraja pjesme dala sam sve od sebe i mislim da sam postigla maksimum. Bila sam jednostavno sretna što pjevam na takvoj pozornici i pred takvim auditorijem.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni i rezultatom? </p>
<p>- Ne znam što da kažem... Skoro sam umrla tijekom glasovanja. Bila sam uvjerena da će zemlje poput Švedske, Finske ili Španjolske biti pri samo vrhu, ali na Latviju, Rumunjsku ili Maltu se nikad u životu ne bih kladila. Svima je to bilo iznenađenje i vjerujem da su svi razočarani. </p>
<p>• Na kojem ste se mjestu očekivali vidjeti u finalnom poretku?</p>
<p> - Od samog sam se početka nadala da ću biti sedma.</p>
<p> • Dakle, niste najsretniji plasmanom? </p>
<p>- Mogla bih biti sretnija. Ali, zadovoljna sam nastupom. </p>
<p>• Pribojavate li se povratka u Hrvatsku ili mislite da nemate razloga za strah? </p>
<p>- Mislim da mi oni koji su vidjeli nastup nemaju što zamjeriti. A što se Eurosonga tiče, želim sreću svakom sljedećem izvođaču koji će nas predstavljati na ovom festivalu. Moram priznati da je Eurosong vrlo lijepo iskustvo, upoznala sam jako puno dobrih ljudi, no ono što sam proživjela tijekom glasovanja ne bih poželjela nikome, a kamoli još jedanput sebi!</p>
<p> • Slovenija vas je u neku ruku spasila. Imate li neku poruku za Slovence? </p>
<p>- Hvala im od srca. Nakon glasovanja sam sama sebi rekla - sljedećih mjesec dana u Sloveniji će mi svaka gaža biti - besplatna!</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Marie N: Latviji sam pobjedom stvorila velike probleme</p>
<p>Marie N velika je pjevačka zvijezda u Latviji, kao i u ostalim zemljama bivšeg SSSR-a. Pobjedu na Eurosongu, kaže, nikako nije očekivala, a tijekom konferencije za novinare primijetilo se da daje izuzetno britke odgovore, te da odlično govori engleski, ruski, francuski i talijanski. Prvi je album snimila prije dvije godine i to na ruskom jeziku. Godinu dana nakon toga objavila je album na latvijskom, da bi prije nekoliko mjeseci snimila album na francuskom i u samo dva tjedna ostvarila zlatnu tiražu. </p>
<p>• Kako ste se osjećali u trenutku kad ste shvatili da ste pobijedili? </p>
<p>- Zapravo, uopće nisam vjerovala da mi se to događa i vjerojatno ću tek sutra znati kako se osjećam. No, znam da sam vrlo sretna i istovremeno nervozna. Vjerujem da je Latvija mojom pobjedom dobila određene probleme. Trebat će organizirati festival dogodine, a nemamo niti dvoranu... </p>
<p>• Dobili ste veliku potporu susjednih zemalja. Mislite li da je pobjeda doista zaslužena? </p>
<p>- Normalno je da ljudi daju potporu svojim susjedima, moramo pomagati jedni drugima. Što se tiče zaslužene pobjede - nije li Švedskoj pomogla Finska i slično? </p>
<p>• No, ne gubi li u tom slučaju Eurosong smisao? </p>
<p>- Ne, jer si ljudi moraju pomagati, a osim toga, ja sam dobila 12 bodova i iz Španjolske, Izraela, Njemačke i još nekih zemalja koje mi nisu susjedne. </p>
<p>• Rođeni ste u Rusiji, živite u Latviji. Kako se više osjećate - kao Ruskinja ili Latvijka? </p>
<p>- Ne osjećam nacionalnost u sebi, već osobnost. Volim mir i prijateljstvo, a ne razmišljanja o tome tko je koje nacionalnosti. </p>
<p>• Malta vam je na natjecanju bila cijelo vrijeme za petama. Što mislite o toj pjesmi? </p>
<p>- Djevojka koja ju je pjevala mi je jako simpatična i imali su velike šanse.</p>
<p> • Što očekujete od pobjede na Eurosongu - slavu, bogatstvo...? </p>
<p>- Očekujem puno posla i problema. </p>
<p>• Nigdje nije objavljeno koliko imate godina. Zar je to tajna? </p>
<p>- Da! Ženu se to ne pita. Možda 16, možda 17, a možda i 20... </p>
<p> • Čemu se možemo nadati iduće godine? </p>
<p>- Zasad znamo samo da će Eurosong biti u Rigi, a kako ga organizirati, to je već pitanje. Međutim, to je pitanje lani postavljeno i Estoncima, pa smo ove godine prisustvovali odlično organiziranom Eurosongu i Estonija ni po čemu nije zaostala. Nadam se da nećemo niti mi.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bube iz cijele Europe »okupirale« Rovinj</p>
<p>ROVINJ, 26. svibnja</p>
<p> - Oko 150 legendarnih buba, originalnih primjeraka najpopularnijeg automobila na svijetu svih vremena, okupilo se u petak u kampu Polari nedaleko od Rovinja, gdje je sve do nedjelje navečer potrajao veliki međunarodni susret buba »Rovinj 2002«. </p>
<p>Riječ je o jedinom hrvatskom susretu vlasnika buba i njihovih automobila, koji se u Rovinju održava već drugu godinu za redom, a zbog atraktivne lokacije već je postao omiljeno odredište ljubitelja buba iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Njemačke, Italije, Belgije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine... Susret je organizirao Buba klub Zagreb, jedini takav klub u Hrvatskoj koji okuplja na tisuće obožavatelja automobila, koji, tvrde »buboljupci«, možda nije najudobniji na svijetu, ali ima dušu. </p>
<p>Bube svih modela i boja provozale su se i po Rovinju, a na kraju trodnevne manifestacije dodijeljene su i nagrade za najbolje izloške. Susret je ipak u prvom redu bio organiziran zbog dobre zabave. Kako bi pokazali što se sve može napraviti od bube, organizatori su jedan automobil oblijepili školjkama i morskim zvijezdama. U subotu navečer u kampu je održan veliki rock koncert, kojem je prethodilo natjecanje u povlačenju konopa za koji je bila privezana, dakako, buba. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dado Topić predstavio novi album </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Rock- legenda hrvatske glazbene scene Dado Topić u petak je u zagrebačkom GAP klubu predstavio svoj novi CD nazvan »Otok u moru tišine« u izdanju Orfeja. </p>
<p>Uz mnogobrojne kolege, prijatelje i štovatelje lika i djela Dade Topića, atmosferu u GAP-u upotpunjena je sangrijom i talijanskim vinom koje je mnogobrojne posjetitelje opustilo u drugom dijelu promocije tijekom koje je Dado Topić sa svojim bendom uživo predstavio nove pjesme. </p>
<p>Na, kako ga je Topić sam nazvao, 'baladerskom' albumu nalazi se deset pjesama, među kojima je i njegov stari hit »Da li znaš da te volim«. </p>
<p>Nakon zagrebačke promocije, Dadu Topića očekuje odmor, a onda kreće na dvije turneje, najprije na promotivnu, u sklopu koje će predstaviti nove pjesme, a potom i na onu koncertnu. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Claudia Schiffer izazvala gnjev seljaka </p>
<p>LONDON, 26. svibnja</p>
<p> - Njemački supermodel Claudia Schiffer izazvala je gnjev lokalnih seljaka nakon što su vlasti zatvorili stari puteljak blizu njezina posjeda dan uoči njezina vjenčanja. Okružno vijeće Suffolka dopustilo je da se privremeno zatvori javni put koji prolazi pored Coldham Halla u Stanningfieldu u istočnoj Engleskoj.</p>
<p> Vijeće je takvu odluku donijelo nakon savjetovanja s policijom i sigurnosnom službom koja osigurava vjenčanje supermodela s filmskim producentom Matthewom Vaughnom.</p>
<p> Gosti na vjenčanju bili su, među ostalima, mladoženjin prijatelj Guy Ritchie i Madonna, njegova žena. Sa staze, koja od posjeda vodi prema selu Stanningfield, brojni su se novinari mogli približiti na svega nekoliko metara do ulaza u imanje. S nje su i mještani mogli gledati pripreme za vjenčanje. Okružno vijeće nije preciziralo do kada će odluka važiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pavarotti i prijatelji pomažu angolskim izbjeglicama </p>
<p>NEW YORK, 26. svibnja</p>
<p> - Na koncertu »Pavaroti i prijatelji«, što će se u utorak održati u Modeni, nastupit će uz Luciana Pavarottia i Andrea Bocelli, James Brown, Grace Jones, Lou Reed i Sting.</p>
<p> Svaki od tih izvođača izvest će solo točku, a zatim nastupiti u duetu s Pavarotiem na velikoj pozornici u parku u tenorovom rodnom gradu. Predviđen je i nastup Elise, Augusta Enriqeza i Su Mambo Benda, Gina Paolia i Zucchera.</p>
<p> Prihod s koncerta namijenjen je Visokom povjereništvu UN-a za izbjeglice, a upotrijebit će se za pomoć gotovo 80 tisuća angolskih izbjeglica smještenih u kampovima u Zambiji. Na prošlogodišnjem je koncertu prikupljeno 1,5 milijuna dolara za izbjeglu afganistansku djecu u Pakistanu, dok je godinu ranije milijun dolara otišlo kosovskim izbjeglicama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kloniranje čovjeka nemoguće?</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 26. svibnja</p>
<p> - Samo jedan gen može nam pokazati zašto je kloniranje sisavaca neuspješan proces, tvrde znanstvenici. </p>
<p> Iako su novine pune primjera poput ovce Dolly, kloniranje sisavaca još je vrlo neuspješno. Dr. Hans Schoeler i kolege s veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Pennsylvaniji ispitivali su razvoj kloniranog embrija i ocjenjivali mogućnost uspješnog razvoja na temelju proučavanja gena nazvanog Oct4. Rezultati istraživanja, koji su objavljeni u časopisu Genes & Development, bacaju sumnju na mogućnost reproduktivnog kloniranja ljudi.</p>
<p> Kloniranje (odnosno prijenos jezgre tjelesne stanice u jajašce kojemu je izbijena jezgra) ovisi o vjernom reprogramiranju jezgre davatelja. Za pravilan embrionalni razvoj, jezgra davatelja najprije mora odbaciti svoj nekadašnji genetski nacrt i prihvatiti ekspresiju gena embrionalne jezgre.</p>
<p> Pretpostavlja se da je neuspjeh reprogramiranja jezgre donora razlog neuspjeha u kloniranju. Kako bi ispitali tu pretpostavku, dr. Schoeler i njegovi kolege analizirali su ekspresiju gena Oct4 kloniranog mišjeg embrija, kako bi ocijenili vjernost genskog reprogramiranja kloniranog embrija.</p>
<p> Oct4 kodira protein koji regulira ekspresiju drugih gena, što je ključno za normalan embrionalni razvoj i preživljavanje. Ekspresija Oct4 regulira se samo u razvojnoj fazi. Budući da u odraslim tjelesnim stanicama nema ekspresije gena Oct4, dr. Schoeler i kolege koristili su ga kako bi ispitali da li se jezgra donora uspješno reprogramirala za uključivanje gena Oct4.</p>
<p> Dr. Schoeler i kolege koristili su jezgre donora mišjih stanica - odrasle tjelesne stanice koje okružuju jajašca.</p>
<p> Istraživači su utvrdili da većina embrija ne može uspješno reprogramirati obrazac genske ekspresije Oct4, odnosno to uspijeva samo 34 posto embrija u fazi blastocita. </p>
<p> U usporedbi s embrijima stvorenim metodom oplodnje in vitro (IVF), klonirani su embriji pokazali smanjenu sposobnost razvoja. Od onih koji su se razvili, manje od polovice izrazilo je Oct4. </p>
<p> No manji broj stanica koje su ispravno izrazile Oct4 mogao je stvoriti obrise embrionalnih matičnih stanica. Budući da su embrionalne matične stanice temelj terapeutskog kloniranja, to podupire postojeće dokaze održivosti terapeutskog kloniranja. Istodobno, istraživanje pokazuje da je kloniranja čovjeka nemoguće.</p>
<p> Dr. Schoeler ističe da se »embrionalne matične stanice mogu testirati prije korištenja na pacijentu. Kod reproduktivnog kloniranja, samo organizam dokazuje je li postupak uspio ili ne«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Niz glumačkih promašaja</p>
<p>U nastojanju da očuva cjelinu projekta, redateljica Nina Kleflin zapostavila je rad s glumcima / Neuvjerljivost u gesti i grimasama i velike oscilacije bili su zajednički nazivnik te neutemeljene predstave </p>
<p>Kao što su u Dramskom kazalištu »Gavella« sezonu počeli s velikom ansambl predstavom »Kroatenlager«, tako su je zaključili. Izbor za kraj pao je na recentni komad »Kuća & Vrt« engleskog dramatičara Alana Ayckbournea, konstruiran da ga 13 glumaca igra na dvije pozornice kao dva komada u dvije uzastopne večeri. To podrazumijeva u minutu tehnički razrađeno kretanje protagonista iz jedne scene na drugu i savladavanje dvaju prostora - veliku scenu i atrij, simbolički i semantički odvojena. </p>
<p>Simultanost događanja trebala bi intrigirati gledateljevu znatiželju oduzimajući mu dijelove priče, koje će doznati sljedećg dana. Pravi odjek prva predstava zadobila bi tek kada bi se na nastavak hrlilo idući dan s oduševljenjem. No, za to nam »Kuća & Vrt«, premijerno postavljena u »Gavelli« u petak i subotu u režiji Nine Kleflin, na žalost, ne daje mnogo razloga.</p>
<p> Radnja »Kuće« prati jedan kolovoški dan u životu dobrostojećeg vlasnika tiskare plemenitog roda i njegove obitelji u engleskoj provinciji, kojem je život prošao u ugodnoj dokolici i ljubavničkim igrama. No, negdje duboko u njemu zakopane su sasvim nejasne političke ambicije, više kao hereditarna popudbina nego konkretna želja, što je nama nezanimljivo, pa i relacije engleske metropole i provincije, plemenitaša i običnih građana, također pucaju u prazno. Zato u postavljanju komada na tim pasusima nije trebalo inzistirati, a trebalo je i ekonomizirati prizore. Neime, nemoguće je početi predstavu u predugačkim deklamacijama bez sadržaja. Ako je i bila namjera govoriti o ispraznosti engleskog društva, ona nije ispunjena. </p>
<p> No, glavni problem režije ne leži u tome. Nina Kleflin, trudeći se kontrolirati i očuvati cjelinu toga velikog projekta, zapostavila je rad s glumcima. Njihove kreacije otele su se kontroli pa je većina glumaca preglumljivala svoje role. Ansambl se nije dogovorio ni o jednoj banalnoj činjenici - postavlja li komediju situacije i gega, ili dramu, ili nešto između što je proizvelo neujednačenost igre? A i prijelazi iz jednog diskursa u drugi mogli su se doživjeti samo kao svojevrsna rogobatnost. S obzirom da su u trci između jedne pozornice na drugu »zaboravili« pročitati smisao predloška i scenski ga opravdati, glumci su se samo predavali situacijama. Glumili su bez odmaka upotrijebivši u interpretaciji rješenja koja su odavno pronašli u bivšim izvedbama.</p>
<p> Ponajviše je to došlo do izražaja u ulozi prepredenog pisca Gavina Rynga-Maynea Gorana Grgića koji se kretao na sceni u već viđenoj maniri što smo ju vidjeli i u Schnitzlerovoj »Dalekoj zemlji« prošle sezone u zagrebačkom HNK. Savijen poput »upitnika«, s iritantnom impostacijom tijela, pokušavao je nemogućim piruetama na peti zadobiti pozornost i tako pokazati svoju prijetvornost. Slavica Knežević kao Patricia Platt mučila se s velikom količinom teksta pretjerano gestikulirajući. U trenutcima kad iz hinjene komičnosti prelazi u pasaže melodramtičnosti, potpuno gubi vezu s gledateljima. Ivani Bolanči redateljica je trebala objasniti da ne igra Dorothy iz »Čartobnjak iz Oza«, pa bajkovitosti u interpretaciji ne bi bilo mjesta.</p>
<p> Promašaji u gesti i grimasama i velike oscilacije kao da su bile zajednički nazivnik te predstave. Mahanje rukama i neutemeljeno mahnitanje, umjesto dicipliniranosti i njegovanja scenskog pokreta, zamjenilo je sva pravila studiranja uloge. Boris Svrtan, kao neodlučni bonvivan, stalno je bio u povišenom raspoloženju ne trudeći se obuzdati svoju rolu.</p>
<p> Drugi dio ansambla, u »Vrtu«, krenuo je u teško probavljivu karikaturalnost. U tome je prednjačila prenaglašena Barbara Nola, kao kućna pomoćnica Pearl, za koju se ne zna je li glumila maloumnicu ili koketu bez autoriteta i odgoja, dok je neurotičnost Edite Majić, kao odbačene ljubavnice, poprimala na trenutke nepotrebna demonska obilježja. Uloge su slično gradili i Bojana Gregorić, kao francuska glumica alkoholičarka, i vrištava Jelena Miholjević. Neartikuliranost, grotesknost i mizanscensko gubljenje još je jedna loša uspomena po kojoj ćemo pamtiti taj komad. Publika koja je strpljenje izgubila u »Kući« u »Vrtu« je našla makar smireniju interpretaiju Siniše Ružića i Ankice Dobrić, te korektnog Svena Šestaka. Svoje uloge uokvirili su bez pretjerivanja jedino mladi Luka Dragić i Enes Vejezović, a ugodno iznenađenje bio je Dragoljub Lazarov kao trgovac. </p>
<p>Nenametljivu i bezbojnu scenografiju potpisuje Marin Gozze, kostime Leo Kulaš, oblikovanje svjetla Olivije Marečić. Reći na posljetku da je riječ o ambicioznom, ali glumački sasvim promašenom projektu, i apostrofirati samo golem trud ansambla, slaba je preporuka za gledanje. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Slavni učenici pomažu svojoj školi</p>
<p>Sjajni solisti i puna dvorana Hgz-a potvrdili kvalitetu glazbenog učilišta »Elly Bašić« / Nastupili Monika Leskovar, Lana Genc, Robert Belinić i Zagrebački gitaristički kvartet / Moniki Leskovar uručena nagrada »Europski krug«</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - U subotu je u Hrvatskom glazbenom zavodu održan dobrotvorni koncert »Veliki malima« za sanaciju zgrade Glazbenog učilišta »Elly Bašić«, na kojemu su nastupili najistaknutiji, sada već bivši, učenici ove škole - violončelistica Monika Leskovar, pijanistica Lana Genc, gitarist Robert Belinić i Zagrebački gitaristički kvartet. </p>
<p>Ova je škola osnovana 1964. godine, a njezin se rad temelji na istraživanjima i metodičkoj koncepciji učenja glazbe, poznatoj kao Funkcionalna muzička pedagogija, koju je načinila pedagoginja i utemeljiteljica škole Elly Bašić (1908.-1998.). Rezultati koje Glazbeno učilište »Elly Bašić« polučuje doista su posebni. Među učenicima škole su ne samo oni iznimno talentirani (kao, primjerice, solisti na ovom koncertu), već pristup glazbenom obrazovanju stvara naraštaje ljudi kojima glazba postaje doista sastavni dio opće kulture i života. Tome je svjedočila i puna dvorana, kao i uvijek živa i poticajna atmosfera koja prati djelatnosti posredno ili neposredno vezane uz to Učilište (npr. Ljetna škola Uzmah-Hvar, Dani gitare).</p>
<p> Na subotnjem koncertu violončelistici Moniki Leskovar predana je i nagrada »Europski krug« koju dodjeljuje »Europski pokret Hrvatska« za izvanredni doprinos u promicanju europskih vrijednosti u Hrvatskoj kao i domovine u svijetu. Nagradu su u ime »Europskog pokreta Hrvatska« predali akademik Vlatko Silobrčić i Relja Bašić.</p>
<p>Koncert je počeo nastupom Roberta Belinića, gitarista koji je na Glazbenom učilištu »Elly Bašić« završio srednje obrazovanje, a danas studira na Visokoj školi Leopolda Mozarta u Augsburgu. Odsviravši »Tri španjolska komada« Joaquina Rodrigua, Belinić je pokazao visoku razinu i tehničke i muzičke zrelosti koja ga je načinila i laureatom brojnih prestižnih natjecanja te jednim od najtalentiranijih mladih gitarista danas. Pijanistica Lana Genc izvela je tri stavka iz Ravelova djela »Gaspard de la Nuit«, skladbe sasvim iznimnih zahtjevnosti, u kojoj je posebno bila istaknuta pijanističina sposobnost odmaka, precizne kolorističke slike i decentne, ali jasne izražajnosti. Zagrebački gitaristički kvartet (Darko Pelužan, Mihaela Pažulinec, Krunoslav Pehar, Melita Ivković) predstavivši se opusima Bacha i Turine potvrdio je mjesto koje polako zauzima na hrvatskoj koncertnoj sceni.</p>
<p> Monika Leskovar (danas studentica na Visokoj školi za glazbu u Berlinu) nastupila je s djelima Giovannija Sollime i Astora Piazzolle. U njezinu talentu i umijeću na ovome smo koncertu mogli uživati kao i uvijek, a posebice jer je to bio njezin prvi nastup na novom instrumentu, violončelu Grancino iz 1724. godine, kojeg je dobila na godinu dana od zaklade »Hamburg«, na čija je dva glazbala svirala i protekle tri godine. U skladbi »Alone« Giovannija Sollime umjetnica je pokazala zrelost pravog solističkog izričaja usmjerenog i koncentriranog u skladu s prirodom glazbala, a u Piazzollinom djelu »Le Grand Tango«, nastupivši s pijanistom Markom Magdalenićem, njezino se izvodilačko umijeće otjelovilo znatiželjom, sigurnošću i komunikativnošću. </p>
<p>Bio je to vrlo lijep i iznad svega važan koncert, budući da je još jednom pokazao koliko je Glazbeno učilište »Elly Bašić« (na kojemu danas radi 62 profesora i nastavnika, a školu pohađa nešto manje od 750 djece) zaslužno za razinu glazbe i glazbene kulture u Zagrebu odnosno Hrvatskoj.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Rado slušan Vivaldi</p>
<p>Dojmljivim stilskim koncertom Vivaldijevih sonata za violončelo i basso continuo u izvedbi Jelene i Ljerke Očić, u petak je u Preporodnoj dvorani u Zagrebu udruga AMORC-Kulturni forum proširila djelatnost i na hrvatsku scenu. Ta strana udruga osnovana je prije 20 godina u Badenu sa zadaćom da podržava umjetnost, kulturu i obrazovanje putem izložbi, književnih večeri, predavanja, razgovora za okruglim stolom i koncerata.</p>
<p>Članovi AMORC-a su pripadnici Ruže i Križa, koji su pored svojega mističnog rada oduvijek podupirali umjetnost i kulturu, a taj pogled na umjetnost posebno dolazi do izražaja u rečenici iz knjige »Mali princ« Antoina de Saint-Exupéryja, koja glasi: »Mora se gledati srcem, jer oči ne vide ono što je bitno«. U tom smislu doprinos AMORC-a na području kulture jest i doprinos oplemenjivanju srca. </p>
<p>AMORC-Kulturni forum i Umjetnički kabinet počeo je radom i u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu, u Martićevoj 6. Predstavnica Udruge AMORC u Hrvatskoj Silvija Krammer obratila se u uvodnom govoru publici na tri jezika, a pozdrave predsjednika Međunarodne udruge AMORC-a Maksimiliana Neffa prenio je iz Baden-Badena njegov izaslanik dr. Wolfram Frietsch. Prvi koncert udruge AMORC u Hrvatskoj bio je povjeren mladoj violončelistici Jeleni Očić koja je, uz uspješnu koncertantnu djelatnost, završila usavršavanje i magisterij u Njemačkoj kod Michaela Flaxmanna. Uz pratnju svoje sestre Ljerka Očić na orguljama, umjetnica je izvela Četiri sonate za violončelo i basso continuo Antonia Vivaldija s oznakama RV 43 u a-molu, 41 u F-duru, 45 u B-duru i 40 u e-molu. Te lijepe barokne sonate s tipičnim kontrastnim rasporedom stavaka polagani - brzi - polagani - brzi, odraz su uzorna stila, nadahnuća i inventivnosti. </p>
<p>Posebno su lijepi polagani stavci izrazite melodike i topline, dok brzi stavci pršte energijom i virtuoznošću. Sučeljavanje plemenita zvuka violončela i dobro prilagođenih orgulja s pažljivom registracijom, u znalačkom je, intenzivnom i skladnom muziciranju pridonijelo izvrsnom dojmu i percepciji uvijek rado slušane i izvođene Vivaldijeve glazbe, koju je i nazočna publika prihvatila s oduševljenjem. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Minimalist osvojio nagradu »Jerwood«</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 26. svibnja</p>
<p> - Škotski umjetnik Callum Innes osvojio je minulog tjedna 30.000 funti vrijednu slikarsku nagradu »Jerwood« što mu je dodjeljena za njegova velika minimalistička i monokromatska platna. Innes, kojeg uspoređuju s Markom Rothkom, već je ranije bio nominiran za nagrade »Jerwood« i »Turner«, a sada je pobijedio etablirane umjetnike Grahama Crowleyja i Lisu Milroy te priznate talente Paula Morrisona, Nickyja Hobermana i Pamelu Golden. »Jerwood« je najvrednija nagrada koja se dodjeljuje umjetnicima u Velikoj Britaniji te privlači mnoge vodeće britanske slikare, javlja BBC. Innes je izlagao širom Velike Britanije, Europe i SAD tijekom zadnjih 15 godina. Suci su pohvalili njegov rad zbog »kombinacije apstraktnih slikarskih sposobnosti i vizualne snage unutar vrlo ograničene palete«. Komisiju su činili Charles Saumarez Smith, Norbert Lynton, Frank Cohen, Andrea Rose i Keith Patrick. Ove je godine gotovo 500 umjetnika prijavilo jedno do tri djela. Nagrada »Jerwood« nije tako kontroverzna kao popularna nagrada »Turner«, ali je na visokoj cijeni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Paraćeva sjećanja na zavičajni krajolik</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Jedinstvenom autorskom cjelinom nazvanom »Čempresi i Klis«, slikar Dalibor Parać predstavio se u subotu svojim novim ciklusom u zagrebačkoj Galeriji Mala koja svojim povremenim izlagačkim programom nastoji pratiti nova kretanja u hrvatskoj umjetnosti. Nakon nedavne izložbe Ivana Kožarića, po njegovu povratku iz Pariza, ali s novim radovima izvedenim za Galeriju Mala, i Dalibor Parać početak novoga ciklusa najavljuje upravo u toj Galeriji. Desetak slika, sve ulje na platnu, veže gotovo ista tematika - čempresi i kamenjar. Slike su to sjećanja na zavičajni krajolik koji umjetnik nosi u sebi i transponira ga u plavetnom tonu mediteranskoga podneblja. Svojevrsna je to idealizirana slika solinskog kraja i Klisa, obilježena kamenom i čempresima. Ta konstanta pejzaža promjenjiva je samo u poetskim vizijama razigranog kista Dalibora Paraća, u kojima se naslućuju i neki dramatski odnosi surove prirode. </p>
<p>V. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kako sačuvati digitalne zapise</p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES, 26. svibnja</p>
<p> - Vijeće ministara kulture zemalja članica Europske na sastanku u Bruxellesu, usvojilo je dvije rezolucije: o novom planu europske suradnje u području kulture te čuvanju digitalnih zapisa za buduće generacije. Sve značajnija upotreba informacija u elektronskom obliku te digitalna obrada i arhiviranje dokumenata, naime, predstavljaju problem zbog sve bržeg razvoja tehnologije. Španjolska ministrica kulture Pilar del Castillo predložila je da se, u smislu kulturne suradnje koja se temelji na Ugovoru o Europskoj zajednici i nadolazećih proširenja Unije, sastavi dokument pod nazivom »Deset godina kasnije« u kojem će se analizirati dosadašnja postignuća u području kulture i osmisliti buduća suradnja te postupci odlučivanja. Izaslanstva Španjolske i Danske, zemalja predsjedateljica EU tijekom 2002., predstavila su predstavnike Vijeća koji će odabrati europski glavni grad kulture za 2007. godinu. Vijeće je odlučilo produžiti program kulturne suradnje Europske komisije »Cultura 2000.« do 2006., iako je službeno trebao završiti 2004. godine. S obzirom na audiovizualna pitanja, ministri su raspravljali o naputku o Televiziji bez granica te su se usuglasili oko odluke da ga je potrebno temeljito revidirati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>Suočeni s krizom biblijskih razmjera</p>
<p>Znanstvenici procjenjuju da je samo tijekom desetogodišnjeg razdoblja - osamdesetih godina 20. stoljeća - u atmosferu bilo ispušteno punih petnaest posto novoga ugljičnog dioksida, kao posljedica jedne jedine ljudske aktivnosti: spaljivanja tropskih prašuma u obje Amerike, većinom zato da bi se dobili pašnjaci za stoku</p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Primarna uloga koju ugljični dioksid ima u našoj atmosferi jest regulacija temperature površine planeta. Kad bi bilo znatno manje ugljičnog dioksida, Zemljina bi površina postala prekrivena ledom. Kad bi ga bilo više nego što ga ima danas, površina bi se zagrijala (kao što se zagrijava od otprilike 1890.), zbog povećanja količine ugljika ispuštenog u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva.</p>
<p>U prijašnja vremena u Zemljinoj povijesti u atmosferi je bilo mnogo više ugljičnog dioksida nego danas. Tijekom primjereno nazvanoga karbonskog razdoblja, prije više od 300 milijuna godina, naš je planet gotovo posvuda bio topao, zamalo vruć, a biljni je život bujao u toplom okolišu bogatom ugljičnim dioksidom.</p>
<p>Kombinacija topline i ugljičnog dioksida dovela je do takve eksplozije biljnog života da su iz atmosfere iscrpljene velike količine ugljika i pretvorene u vegetaciju. To je, zauzvrat, dovelo do smanjenja razine ugljičnog dioksida u zraku, a stanjivanje ugljično-dioksidnog 'omotača' izazvalo je postupno hlađenje planeta.</p>
<p>Dva osnovna načina kako ugljik biva odstranjen iz atmosfere su rast drveća i koraljnih grebena. Ta dva »ugljična odljeva« djeluju kao golem spremnik ugljika, držeći ga izvan atmosfere. I premda su koralji trajniji, nedvojbeno je da šume zadržavaju ugljik stoljećima. Kad šume postanu fosilizirane i pretvorene u ugljen ili naftu, taj će prethodno atmosferski ugljik zadržavati milijunima godina.</p>
<p>Drveću su trebali milijuni godina - od pradavnih do današnjih šuma - da izvuku milijarde tona ugljičnog dioksida iz Zemljine atmosfere i da ga pohrane u tlu.</p>
<p>Smanjenje razine ugljičnog dioksida u zraku, koje je izravna posljedica toga, zajedno s ostalim čimbenicima dalo je klimu koju imamo danas, a koja se uvelike razlikuje od klime u prošlosti. Današnje šume najveći su moderni sustavi pohrane ugljika. </p>
<p>Znanstvenici ističu (u spomenutu članku u časopisu Nature) da postoje mjerljiva godišnja odstupanja u atmosferskim razinama ugljičnog dioksida koja imaju veze s činjenicom da biljke rastu ljeti (i izvlače ugljik iz zraka), a odbacuju lišće ujesen i u zimi (i time otpuštaju ugljik natrag u zrak, kad to lišće truli ili se spaljuje). </p>
<p>Prema znanstveniku Keelingu, u posljednjih su se trideset godina odstupanja u tom ciklusu povećala čak 40 posto, vjerojatno zbog sedmodnevnog produljenja sezone rasta na sjevernoj hemisferi.</p>
<p>Brzina ispuštanja 'pohranjenog' ugljika povećava se nevjerojatno. Znanstvenici procjenjuju da je samo tijekom desetogodišnjeg razdoblja - osamdesetih godina 20. stoljeća - u atmosferu bilo ispušteno punih petnaest posto novoga ugljičnog dioksida, kao posljedica jedne jedine ljudske aktivnosti: spaljivanja tropskih prašuma u obje Amerike, većinom zato da bi se dobili pašnjaci za stoku.</p>
<p>To je u znanstvenoj zajednici izazvalo određene nesuglasice glede učinka rašumljavanja, jer stopa gubitka drveća ne odgovara stopostotno stopi porasta količine ugljičnog dioksida u atmosferi. </p>
<p>Količina ugljičnog dioksida nije se povećala tako brzo kao što bi se očekivalo prema predviđenoj količini ugljika ispuštenog u atmosferu spaljivanjem prašuma, što je navelo neke skeptike i nevjernike u teoriju globalnog zatopljenja da ismiju postavku da rašumljavanje može dovesti do porasta količine stakleničkih plinova. </p>
<p>Oni ističu da se čini da je punih 25 posto ugljičnog dioksida oslobođenog spaljivanjem drveća nestalo iz atmosfere, što dovodi u pitanje izvorne proračune o ispuštanju ugljičnoga dioksida ili mehanizama koji ga stabiliziraju.</p>
<p>Ali nova istraživanja koja proveo znanstvenik Jeffrey Andrews sa Sveučilišta Duke i koja je iznio 1996. na simpoziju Američkoga ekološkog društva, objašnjavaju to i pokazuju da je drveće još važnije u održavanju stalnih razina atmosferskog ugljika nego što je itko prije mislio.</p>
<p>Andrews je proučavao vodu u tlu u neposrednoj blizini drveća i daleko od drveća, otkrivši da voda u blizini stabala sadrži veće razine ugljičnog dioksida. </p>
<p>»Drveće izvlači velike količine ugljičnog dioksida iz atmosfere i 'tjera' ga dolje u tlo. Odatle on 'sipi' u podzemne vode, što ga sprječava da ne pobjegne natrag u atmosferu. U nekim slučajevima voda otkapa u dublje slojeve i biva zarobljena u tlu desecima tisuća godina, zadržavajući uhvaćeni ugljični dioksid. (Kad je stoljećima kasnije oslobode, nazivaju je prirodno gaziranom; taj postupak stvara drveće.)«</p>
<p>Da bi demonstrirao ta svoja opažanja, Andrews je drveće u šumskom rezervatu u Sjevernoj Karolini poškropio ugljičnim dioksidom, povećavši količinu ugljičnoga dioksida kojoj je njihovo lišće izloženo za 50 posto u odnosu prema uobičajenim uvjetima. Zatim je testirao tlo na dubini od metra ispod tih stabala.</p>
<p> Koncentracija ugljičnog dioksida porasla je 25 posto.</p>
<p>Andrews je rekao da živa stabla, »hvatajući« višak ugljičnog dioksida nastao spaljivanjem posječenih stabala, zarobljavaju i pohranjuju 20 posto ugljičnog dioksida koji »fali« u proračunima te da taj ugljični dioksid zarobljen u vodi može ostati stabilan tisućama godina.</p>
<p>Premda se to na prvi pogled može činiti kao dobra vijest, jer znači da sječa suma nema tako brze posljedice na atmosferu, dugoročne implikacije su zlokobne. </p>
<p>Dokle god postoji određen (zasad nepoznat) postotak živih stabala, ona će uspjeti pohraniti suvišni ugljični dioksid u podzemne vode.</p>
<p>Ali kad gubitak šuma padne do točke gdje preostala živa stabla ne mogu apsorbirati višak ugljičnog dioksida, rezultat toga mogao bi biti zastrašujući domino efekt s vrlo naglim porastom količine atmosferskog ugljičnoga dioksida. </p>
<p>Razina će rasti polako ali stalno dok se ne posiječe tih ključnih nekoliko rali, a onda će doći do iznenadna povećanja, kakvo dosad još nije zabilježeno, a što će dovesti do dubokih promjena u globalnoj klimi, možda čak u samo nekoliko godina.</p>
<p>Ujedinjeni narodi osnovali su tijelo od 2500 vodećih svjetskih znanstvenika iz meteorologije, ekologije, geologije i ostalih zemaljskih znanosti, a koji se već godinama bave istraživanjima na tim poljima. </p>
<p>Međuvladin Panel o klimatskim promjenama (IPCC) Ujedinjenih naroda zaključio je da smo zaista suočeni s krizom koja bi lako mogla biti biblijskih razmjera, a koja je rezultat globalnog zatopljenja izazvanog povećanjem količine stakleničkih plinova u atmosferi.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>SRAM</p>
<p>Na licu mu se čitalo ubojstvo</p>
<p>Ne pateći od srama, naviknut na samoću, počeo je uživati u svojoj gotovo-nevidljivosti. Sa svoga položaja na rubu školskoga života posredno je uživao u aktivnostima onih oko sebe, potiho slaveći uspon ili pad ovoga ili onoga gospodara igrališta ili padove na ispitima posebice omrznutih kolega: bili su to užici promatrača</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Omar Khayyam se nasmijao: da, i to može biti posljedica straha. Mangupi su se smijali s njim; čak i udovica Balloch morala je susprezati smijeh, sve dok nije prasnuo iz njenih očiju poput vode iz probušene mješine. </p>
<p>U to doba ljudi nisu toliko štovali Božje sluge kao što nam kažu da čine danas... Maulana Dawood ustao je, a na licu mu se čitalo ubojstvo. No kako nije bio budala, brzo je odvratio pogled od korpulentna Bilala i posegnuo prema Omaru Khayyamu - kojega je spasio blaženi lik što se ramenima probijao kroz gomilu, lik ravnatelja Eduarda Rodriguesa koji je stigao kako bi odveo novoga učenika u razred. </p>
<p>A s Rodriguesom je bila vizija takve radosti da je omamljeni Khayyam istog trena zaboravio opasnost koja mu je tako ozbiljno zaprijetila. </p>
<p>»Ovo je Farah«, rekao mu je Rodrigues, »ona je dva razreda ispred tebe«. Vizija je pogledala Omara, a potom i Maulanu s ogrlicom od cipela na vratu, jer od silna gnjeva nije stigao skinuti taj vijenac; zatim je zabacila glavu i glasno zarežala.</p>
<p>»Bože, yaar«, obratila se Omaru bezazlenom psovkom, »zašto nisi ostao kod kuće?</p>
<p> U ovom gradu već ima dovoljno budala.«</p>
<p>Svježa i bijela poput hladnjaka, škola Cantonmenta uzdizala se usred uvredljivo zelenih travnjaka. U njenim vrtovima uspijevalo je i drveće, jer su angreski sahibi skrenuli velik dio oskudnih vodotokova u crijeva s kojima su vrtlari Cantta hodali po cijele dane.</p>
<p> Bilo je jasno da ta neobična siva bića iz sjevernoga, vlažnoga svijeta ne mogu preživjeti ako uz njih ne uspijeva i trava, kao i buganvilije, tamarindi i kruhovac. </p>
<p>Što se pak tiče ljudskih mladica koje se uzgajalo u školi, i bijelih (sivih) i smeđih, one su bile stare od tri do devetnaest godina. </p>
<p>No nakon osme godine, broj angreske djece naglo se smanjivao, a djeca u višim razredima bila su gotovo jednolično smeđa. Što se događalo s blijedoputom djecom nakon njihova osmog rođendana? </p>
<p>Smrt, nestanak, iznenadna navala melanina u koži? </p>
<p>Ne, ne. Za pravi odgovor trebalo bi provesti opsežna istraživanja starih knjiga brodarskih tvrtki i dnevnika odavno mrtvih dama u zemlji koju su angreski kolonijalisti nazivali domovinom, ali to je zapravo bila zemlja neudanih tetki i drugih, još daljih rođakinja, kojima se povjeravalo djecu da ih spase od strahota odgoja na Orijentu... ali takva istraživanja izvan su dosega autora, koji bez odgode mora skrenuti pogled s tako nevažnih pitanja.</p>
<p>Škola je škola; svi znaju što se ondje događa. Omar Khayyam bio je debeo dječak i trpio je što debeli dječaci već trpe: porugu, tintarnice za vrat, nadimke, nekoliko premlaćivanja, ništa posebno. </p>
<p>Kada su njegovi školski drugovi shvatili da se ne kani razgnjeviti zbog ismijavanja njegova neobična podrijetla, jednostavno su ga ostavili na miru i zadovoljili se povremenim rugalicama na školskom dvorištu. To mu je izvrsno odgovaralo. </p>
<p>Ne pateći od srama, naviknut na samoću, počeo je uživati u svojoj gotovo-nevidljivosti. </p>
<p>Sa svoga položaja na rubu školskoga života posredno je uživao u aktivnostima onih oko sebe, potiho slaveći uspon ili pad ovoga ili onoga gospodara igrališta ili padove na ispitima posebice omrznutih kolega: bili su to užici promatrača.</p>
<p>Jednom je slučajno stajao u zasjenjenu kutu dvorišta obraslog drvećem i uočio dvoje starijih učenika kako se maze iza grma frondoze. Promatrajući njihove zagrljaje osjetio je neobično toplo zadovoljstvo i odlučio potražiti i druge prigode da se zabavi tom novom razbibrigom. </p>
<p>Kako je bivao stariji i smio duže ostajati vani, izvještio se u potragama; grad je odavao svoje tajne njegovim sveprisutnim očima. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Šuker se namučio, ali i pogodio</p>
<p>Niko Kovač, Šuker, Šerić i Vlaović upisali su se u strijelce u utakmici protiv Toyame, momčadi na razini naših drugoligaša / Jozić iskušao dva sastava, onaj iz prvog poluvremena, logično, mnogo je kompaktniji i zapravo vrlo sličan sastavu koji će istrčati za sedam dana u utakmici protiv Meksika </p>
<p>TOYAMA, 26. svibnja</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija je u nedjelju odigrala prijateljsku utakmicu protiv reprezentacije grada Toyame. Izborena 4-0 (2-0) pobjeda protiv sastava na tehničkoj, ne i fizičkoj, razini naših drugoligaša, mogla je oraspoložiti izbornika Mirka Jozića. Međutim, u ovoj utakmici rezultat u konačnici i nije bio toliko bitan, koliko iskorištavanje prve prilike za rastrčavanje i provjeravanje svih linija, kako je to unaprijed naznačio naš izbornik. Nesumnjivo je ova utakmica iskorištena i u promičbene svrhe, na stadionu se okupilo petnaestak tisuća gledatelja od kojih je većina navijala za - Hrvatsku.</p>
<p> Jozić je izveo očekivanu postavu, praktički onu koju je večer prije uigravao na treningu. Na vratima je bio Pletikosa, bokove su držali Živković i Jarni, u sredini obrane Šimunić i Robert Kovač. Zadnja dva vezna bili su Tomas i Soldo, prednja dva Niko Kovač i Prosinečki, u napadu Šuker i Balaban. </p>
<p> U redovima Toyame nastupio je i 47-godišnji Ruy Ramos, Brazilac koji već dva desetljeća igra po japanskim klubovima. Unatoč godinama, dugom kosom, bradom i brkovima, te vitkom linijom još uvijek podsjeća na nogometaša, istina ne iz današnjeg vremena, već na one otprije dvadesetak i nešto više godine. Svojim likom podsjeća na čuvenog Argentinca Villu koji je igrao još na SP u Argentini 1978. godine.</p>
<p> Naši se nisu dali zbuniti pojavom »starca«, odmah su krenuli žestoko, držeći loptu prvih nekoliko minuta. Japanci su prvi puta do lopte stigli kad su došli na centar nakon primljenog pogotka u četvrtoj minuti.</p>
<p>Šuker teško pogađa</p>
<p> Jedan opasan napad Japanci su panično izbili u korner, izveo ga je Prosinečki, vratar Yoshitaka koji neodoljivo podsjeća na Kawguchija, japanskog reprezentativnog vratara kojem je Šuker prije četiri godine »uzeo mjeru«, izbio ju je u polje. Ravno na Niku Kovača koji ju je silovitim udarcem zabio u same rašlje. Cijeli stadion se digao na noge i nekoliko minuta pljeskao.</p>
<p> Naši su i dalje pleli mrežu oko vratiju domaće momčadi, stvarali su se prigode, a naročito je bio raspoložen Prosinečki koji je dijelio točne lopte bočnim Živkoviću i Jarniju. Nakon nekoliko izražajnih akcija, dodavajući se svrsishodno po zemlji u prigode je najčešće bio izbacivan Šuker. Doista ga nije išlo, u nekoliko navrata lopta je lizala vratnicu, ali pogotka nije bilo. Spoj vratnice i stative pogodio je i Prosinečki nakon solo partiture, mogao je i Balaban opravdati povjerenje izbornika, ali vratar je bio uspješniji. </p>
<p> Ipak, Šuker je naplatio svoj svesrdni trud, u pretposljednjoj minuti. Jarni mu je, kao i toliko puta dosad, dodao točnu loptu u prostor, Šuker je sam izbio pred vratara i prizemnim udarcem našao put lopti u mrežu. Publika je i taj pogodak gromoglasno nagradila, a i Šuker je djelovao veoma sretno. Primjetili smo da teško pogađa i na treningu, a i na ovoj utakmici nekoliko je prigoda iznenađujuće propustio.</p>
<p>Na odmoru 10 izmjena, ostao samo Šimunić </p>
<p> U drugom dijelu naša je postava krenula s Butinom, u zadnjem redu sa Šarićem, Šimunićem, Šimićem, Šerićem, u srednjem redu je bio Vranješ, Stanić, Vugrinec i Rapaić, te u napadu Olić i Vlaović. Vasilj je od 75. nastupio umjesto Butine, a minutu kasnije u 76. minuti Sablić je ušao mjesto jedinog igrača iz početne postave, Šimunića.</p>
<p> U drugome poluvremenu naša je reprezentacija igrala slabije, vidjela se razlika između »prve« i »druge« momčadi. Ne, nisu Japanci stigli ozbiljnije ugroziti naša vrata, ali u napadu je bilo manje prigoda, a akcije nisu bile tečne i jednostavne. Većina novoušlih igrača težila je samoisticanju, a iz takve sebičnosti teško može biti dopadljive igre.</p>
<p> Ipak, postignuta su još dva pogotka. U 72. minuti Šerić je udarcem iz daljine iznenadio vratara kojem je lopta prošla kroz ruke. U posljednjoj minuti, pak, Vlaović je iskoristio nepažnju japanske obrane i poentirao, atraktivno udarcem iz prve.</p>
<p> Dugo je japanska publika pozdravljala naše igrače, očito je da će Toyama, u kojem će naša reprezentacija boraviti od 4. do 14. lipnja biti potpuno naklonjena našoj reprezentaciji.</p>
<p>• TOYAMA - HRVATSKA 0-4 (0-2)</p>
<p> TOYAMA: Hirachi - Kubota, Hori, Hata, Sasaki - Tsubota, Hoshide, Ramos, Kawakami - Asajima, Fujiyoshi (još su igrali Takanashi, Hamano, Tsutsumi, Otagiri, Koga, Ikeda)</p>
<p> HRVATSKA: Pletikosa - Živković, Šimunić, R. Kovač, Jarni - Tomas, Soldo, Prosinečki, N. Kovač - Balaban, Šuker (još su igrali Butina, Vasilj, Šimić, Šarić, Sablić, Rapaić, Stanić, Vranješ, Vugrinec, Olić i Vlaović)</p>
<p> SUDAC: Fuse (Japan). GLEDATELJA: 15.000</p>
<p> ŽUTI KARTONI: Živković, Tsutsumi</p>
<p> STRIJELCI: 0-1 N. Kovač (4), 0-2 Šuker (45), 0-3 Šerić (72), 0-4 Vlaović (90).</p>
<p> IGRAČ UTAKMICE: Robert PROSINEČKI.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Četvero Hrvata izlazi na teren u ponedjeljak</p>
<p>PARIZ, 26. svibnja</p>
<p> - Prvoga dana drugog teniskog »Grand Slam« turnira, na terene Roland Garrosa izaći će četvero hrvatskih predstavnika. Ivan Ljubičić će svoj meč prvoga kola protiv Španolca Vicentea igrati na terenu broj pet, bit će to četvrti meč dana na tom terenu, a program počinje u 11 sati.</p>
<p>Iva Majoli i Mirjana Lučić će svoje mečeve prvog kola igrati na terenu broj šest. Dvoboj Majoli i Amerikanke Brandi je drugi po rasporedu, a Lučić i Francuskinja Alaro igrat će četvrti meč nakon 11 sati. Dvoboj Jelene Kostanić i Čehinje Bedanove također je postavljen kao četvrti meč dana, ali na terenu broj 16.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jug ni blizu obrani naslova</p>
<p>SPLIT, 26. svibnja</p>
<p> - Olymipakos je novi vaterpolski prvak Europe, a dubrovački Jug se s (ne)osvojenim četvrtim mjestom na Final fouru u Budimpešti pozdravio s titulom. Jugaši nisu igrama u Mađarskoj odmakli od ovosezonskog blijedila, stoga njihova dva poraza, od Olympiakosa i Posillipa, nisu iznenađujuća. </p>
<p>Loša realizacija igrača više, te obrana s igračem manje je posljedica taktičke nepripremljenosti koja je prouzročila nesigurnost i paniku. Igra u napadu bazirana je na razornom »centru« Mili Smodlaki, ali taj način igre je već poznat i protivnicima. Zatvorivši Smodlaku zonom, blokirali su »gospare«, a statičnost u napada nije najboljem hrvatskom vaterpolisti omogućila da aktivira sav svoj potencijal. Žele li Dubrovčani pobijediti Mladost u finalu doigravanja prvenstva Hrvatske, osim što moraju izaći iz psihološkog ponora, moraju poraditi na taktici. Posebno na tome da u pozicijskom napadu lopte lakše i brže dolaze do Smodlake. </p>
<p>Veselin Đuho, trener Juga i reprezentacije Hrvatske, vrtio je zabrinuto glavom: </p>
<p>- Loše smo igrali, podbacili i u realizaciji igrača više i u obrani s igračem manje. Razloge ne znam. Osjećam da momčad više nije gladna trofeja, izgubila se želja za pokalima, što je utjecalo i na igre. Olympiakos je zasluženo prvak Europe, u svim dijelovima igre bili su superiorni i protiv nas i protiv Honveda.</p>
<p>Ni Mile Smodlaka nije tražio izgovor za lošu igru Juga:</p>
<p>- Razočarali smo i navijače i upravu, ali i sebe. Sve važne utakmice ove sezone smo odigrali slabo. Neobjašnjive su naše slabe igre, a pogotovo nesigurnost. Ipak smo iskusna momčad i već dugo igramo zajedno. Eto, ostala nam je posljednja prigoda za trofej ove sezone protiv Mladosti. Nadam se da ćemo se trgnuti i u finalu doigravanja zaigrati puno bolje nego što igramo u posljednje vrijeme.</p>
<p> • Final Four, finale: Olympiakos - Honved 9-7, za treće mjesto: Posilippo - Jug 8-7. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Coulthard odličnim startom do pobjede</p>
<p>MONTE CARLO, 26. svibnja</p>
<p> - Britanac David Coulthard u McLaren-Mercedesu pobjednik je Velike nagrade Monaca vožene po ulicama Monte Carla. Coulthard je slavio ispred vodećeg u ukupnom redoslijedu svjetskog prvenstva »formule 1« Michaela Schumachera (Ferrari) i njegova brata Ralfa Schumachera u Williams-BMW-u.</p>
<p>Pobjedu je Coulthard ponajprije zaslužio odličnom reakcijom na startu kada je pretekao Kolumbijca Montoyu, koji je krenuo s prve startne pozicije. Bodove su još osvojili Talijan Jarno Trulli (Renault), njegov sunarodnjak Giancarlo Fisichella (Jordan) i Nijemac Heinz-Harald Frentzen (Arrows).</p>
<p>• Rezultati: 1. David Coulthard (VBR/McLaren-Mercedes) 1;45:39.055, 2. Michael Schumacher (Njem/Ferrari) + 1.050, 3. Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) + 1:17.450, 4. Jarno Trulli (Ita/Renault) + 1 krug, 5. Giancarlo Fisichella (Ita/Jordan-Honda) + 1 krug, 6. Heinz-Harald Frentzen (Njem/Arrows-Cosworth) + 1 krug... ukupni redoslijed, vozači: 1. M. Schumacher 60 bodova, 2. Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW) i R. Schumacher po 27, 4. Coulthard 20, 5. Rubens Barrichello (Bra/Ferrari) 12, 6. Jenson Button (VB/Renault) 8... konstruktori: 1. Ferrari 76, 2. Williams-BMW 54, 3. McLaren-Mercedes 24, 4. Renault 11, 5. Sauber 8, 6. Jordan-Honda 4... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bila je to protokolarna utakmica </p>
<p>TOYAMA, 26. svibnja</p>
<p> - Izbornik Mirko Jozić nije nakon utakmice djelovao nezadovoljno. Odmjeravao je svoje rečenice, tapšajući igrače na povratku u svlačionicu. Do novinara Jozić je stigao u društvu kapetana Davora Šukera.</p>
<p> - Ne smijemo se previše obazirati na ovu utakmicu, bila je to obična protokolarna utakmica, a mi smo je nastojali odigrati na razini korektnosti. Mislim da smo u tome uspjeli. Meni je najvažnije, kao i igračima, da smo zadobili simpatije publike u Toyami. Vidjeli ste kako su nas ispratili s terena. K tome, osjećao se i strah od ozljeda, tako da je posve jasno da su se naši igrači pritom i čuvali.</p>
<p> Jozić je rekao i da se obrana već lagano privikava na igranje bez Tudora.</p>
<p> - Mi već dugo vremena znamo da Tudora neće biti s nama na Svjetskom prvenstvu. Zato se i adekvatno pripremamo. Mi imamo odličnu konkurenciju u obrani, od tri igrača koja imamo podjednake vrijednosti, Roberta Kovača, Šimića i Šimunića, za ona dva potrebna mjeta moći ćemo lijepo kombinirati. Još ćemo se odlučiti koju varijantu odabrati. Ne brinem se zbog naše obrane, veli Jozić.</p>
<p> Zašto je u početnu postavu uvrstio Balabana?</p>
<p> - On odlično radi na treninzima i ne vidim razloga zašto bi se čudili tom potezu. Ja sam još prije nekoliko dana rekao od kojih ću 16 igrača sastaviti prvu momčad, u tih 16 je bio i Balaban. Volio bih da on sam sve ovo shvati kao poticaj da radi još bolje, ja sam ovako želio tog igrača psihički podignuti i stimulirati ga za ono što dolazi.</p>
<p> Jozić priznaje da na ovoj utakmici nije mogao razriješiti sve svoje dvojbe.</p>
<p> - Ma, nije to takva utakmica za definitivne zaključke. Mi još uvijek tražimo alternacije na nekim mjestima. Ja pod prvom postavom uvijek smatram 14-15 igrača, ne samo startnu postavu. Pričuve u igru ulaze da bi pojačale ritam. Kao i svaki trener na svijetu, i ja ću neke odluke donositi u zadnjem trenutku.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prosinečki: »Spremni smo za drugi krug!«</p>
<p>»Čini mi se da smo svi zadovoljni svojoj spremom. A imamo još tjedan dana da poboljšamo i igru i svoju pripremljenost za utakmicu protiv Mekskika«, kaže središnji vezni igrač naše reprezentacije</p>
<p>TOYAMA</p>
<p> - Robert Prosinečki igrao je dopadljivo, Japanci su mu nakon nekoliko lopti i varki tijelom priredili prave ovacije. Naš središnji vezni igrač neprestance ponavlja kako se osjeća izvanredno spreman te da jedva čeka nastup protiv Meksika.</p>
<p> - Ova se utakmica ne smije gledati kroz strogo povećalo. Postigli smo četiri pogotka, svi smo osjetili utakmicu, dobro se istrčali i što je najvažnije osjetili vrijeme kada ćemo igrati prvu utakmicu protiv Meksika. Morate znat da naša adaptacija na novo vrijeme još uvijek traje.</p>
<p> • Jeste li zadovoljni svojom igrom?</p>
<p> - Priznajem da jesam. Znam svoje dužnosti, povezivanje naše igre. Tu mi i naši igrači mnogo pomažu pravovremenim otkrivanjem, moje je da ih uočim i zaposlim loptom. Mogli smo u ovoj utakmici biti i efikasniji, ali to nije bitno za sadašnji trenutak. Svatko od nas je htio provjeriti stanje u jednoj, pa makar i prijateljskoj utakmici. Čini mi se da smo svi zadovoljni svojoj spremom. A imamo još tjedan dana da poboljšamo i igru i svoju pripremljenost.</p>
<p> Prosinečki vjeruje da je Jozić na pravom putu.</p>
<p> - On zna kako se treba tempirati forma za pravi trenutak. </p>
<p> • Je li vam dosta samo jedna pripremna utakmicu prije dvoboja protiv Meksika?</p>
<p> - Nije zgodno snagu rasipati na prijateljske utakmice, mi sad dolazimo u fazu priprema kada moramo uvježbavati neke nijanse igre. Evo, moramo i prekide uvježbati kako bismo nakon kornera i slobodnih udaraca bili opasniji. Svaka prava momčad za takve slučajeve ima nekoliko rješenja. Mi imamo puno igrača koji su spretni u prekidima, a znaju ih odlično izvoditi još iz svojih europskih klubova. Uglavnom, ja sam zadovoljan i zaista mogu ponoviti da se osjećam super. Samo da tako ostane. Ako bude tako u drugom smo krugu. Ozbiljno to mislim. Predsjednik Vlatko Marković (desno) i glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić drže sve pod kontrolom pa zasad u Japanu što se naših tiče nema nikakvih problema</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vi, novinari, voljeli biste da se potučemo kao Šveđani!</p>
<p>Predsjednik HNS-a zadovoljan atraktivnom igrom u Toyami te sjajnim uvjetima i toplim prijemom u Tokamachiju</p>
<p>TOYAMA</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković rado je dijelio osmijehe nakon utakmice. Ne zbog rezultata.</p>
<p> - Igrali smo u prvome poluvremenu lijepo i atraktivno. Bilo je poteza za uživanje. U drugome poluvremenu, kada je gotovo cijela momčad zamijenjena, ovi novi su se isticali po sebičnosti. Nećemo im to zamjeriti, jer znamo koliko se žele nametnuti izborniku.</p>
<p> Marković je zadovoljan zbog drugih razloga.</p>
<p> - Čini mi se da mi ovdje imamo ponajbolje uvjete zapripreme u Japanu. Dok se mnoge reprezentacije muče s terenima na kojima se pripremaju, a ne mogu dogovoriti ni prijateljske utakmice, nama sve ide kao po loju. Da, i ja sam oduševljen kako su naše cjelokupne pripreme organizirane tako precizno, da ne kažem savršeno. Nismo mi malo novaca uložili u sve ovo, eto naš glavni tajnik Saveza Zorislav Srebrić u Japanu je poznatiji nego u Hrvatskoj. Koliko je tu posla bilo, ja mu moram odati priznanje. </p>
<p> Ne znamo što kažu igrači koji ne vole da se hvali Srebrića, ali da se naša reprezentacija priprema na savršenom travnjaku u Tokamachiju stoji, kao što stoji da je hotel Belnatio kao stvoren za sportaše na pripremama. Igralište, stadion i publika u Toyami mogu zaokružiti cijeli dojam. Do sada naša reprezentacija zaista ima primjeren tretman.</p>
<p> - Znam ja kako biste vi novinari najviše voljeli, da se na treninzima tučemo kao Šveđani. Jeste li čuli kako je Ljunberg opalio Melberga? Pa je onaj treći koji ih je razdvajao dobio najjači udarac... Ne, toga kod nas nema, niti će ikada biti. Ovo su najbolje moguće organizirane pripreme. Mi smo se već sa izaslanstvom Toyame dogovorili da joj pružimo stručno pomoć. Tu bi moglo biti dosta poslova i za naše trenere, veselo je govorio Marković.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Olića treba gurnuti u »vatru do grla«!</p>
<p>Osim što zabija, Ivica Olić zna igrati na širokom prostoru, odličan je i u igri jedan na jedan, a što je vrlo bitno - ima velike defenzivne mogućnosti i jako je uporan</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Pričati o detaljima priprema nogometne reprezentacije u austrijskom Faak am Seeu nalik je razgovoru o lanjskom snijegu, obzirom da je trenutačno jedino zanimanja vrijedno ono što se zbiva u japanskoj Toyami. Ipak, kad se prisjetimo jednog austrijskog detalja vezanog uz Ivicu Olića, onda ne priznajemo zastaru kao načelo po kojemu novo potiskuje staro.</p>
<p>Prvi strijelac nedavno završenog hrvatskog prvenstva više nas je nego ugodno iznenadio predzadnjeg dana austrijskog dijela priprema onim što smo vidjeli. Dakako, odmah je dobio dio naših dodatnih simpatija zbog kojih ga preporučamo Joziću kao jednog od glavnih naših napadačkih favorita. A vidjeli smo uoči odlaska na prijepodnevni trening jedno poznato lice koje je upravo izronilo iz šume i sjurilo se pored nas na terenskom biciklu. Bio je to Olić, nasmijan, i kao da nam se svojim obračanjem želio ispričati:</p>
<p>- Nije loše prije obaveznog vježbanja malo se protegnuti. Pogotovo kad imam osječaj da mi tijelo po navici traži dodatno vježbanje, a ova brda oko nas kao da mame da ih se malo biciklom obiđe. Treba mi sve to, inače nisam pravi.</p>
<p>Upravo tim detaljom svrstavamo se uz sve one pozvane i nepozvane koji bi izborniku na određeni način željeli nečime pomoći, olakšati mu posao,otvoriti oči. Pogotovo jer je Olić tim svojim dodatnim radom na žilavosti, izdržljivosti i brušnju karaktera samo potencirao znanu sliku o sebi kao onoj vrsti napadača kakvoga bi svako poželio na natecanju kao što je SP. Ali, ne kao igrača iz pričuve, nego odmah u »vatri do grla«. </p>
<p> Jer, osim što je gol- igrač, kako primjerice vrlo dobro primjećuje Velimir Zajec direktor Dinama, Olić zna igrati na širokom prostoru. Odličan je i u igri jedan na jedan, a što je vrlo bitno - ima velike defenzivne mogućnosti i jako je uporan.</p>
<p>Dakako, uopće ne treba sumnjati kako o svemu tomu inače vrlo precizni i analitici skloni Jozić i te kako vodi računa. No, ponekad nije naodmet osluhnuti što drugi misle, i ne bi bilo prvi put da je u nekim konačnim odlukama o nijansama i glas sa strane bio dobrodošao. Čak i presudan.</p>
<p>Z. Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>JAPANSKI DNEVNIK: Suparnika treba poštovati </p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Zanimljivo je pratiti kako se Japanci ponašaju na nogometnoj utakmici. Toliko je razlika između, primjerice, europskog ili latinoameričkog navijača i Japanca na tribinama nogometnog stadiona.</p>
<p> Japanci na stadion dolaze ranije, sjede mirno i čekaju na ono zbog čega su došli na tribine. Zanima ih samo nogometna utakmica, ništa drugo. Prepucavanje, dovikivanje prije utakmice njima je potpuno strano. Tučnjava navijačkih skupina, to još nisu doživjeli. </p>
<p> Oni koji dočekaju autobus svoje i suparničke momčadi negdje na vratima stadiona plješću i jednima i drugima. Nije to samo tako, prigodno, kada su ovdje gosti, najbolji nogometaši cijelog svijeta.</p>
<p> - Ovdje se poštuje suparnik. Ako se suparnik i njegova snaga poštuje onda u slučaju pobjede protiv njega i vaš uspjeh ima veću vrijednost. Dakle, što više poštujete suparnika, to i sebe poštujete više, ali i vaša je možebitna pobjeda vrijednija, kaže nam Kenji Hasegawa, momak koji redovito dolazi na utakmice u Toyami.</p>
<p> - Ovdje navijači ne znaju što je mržnja, navijači se tek ljute na suparnika ako napravi nesportski prekršaj, ili pokuša izvesti kakvu prevaru. Ljutili bi se i na vas ovdje da su primjećeni kakvi trikovi. No, vidjeli ste, Hrvatskoj se pljeskalo svih 90 minuta.</p>
<p> Kako saznajemo, iz Tokamachija će pet autobusa na prvu utakmice Hrvatske u Niigati protiv Meksika 3. lipnja. Za Toyamu se govori da bi mogla pružiti pomoć u vidu petnaestak autobusa koosokih navijača u hrvatskim majicama. </p>
<p> - Vi u cijelom Japanu imate simpatizere, bit će tko zna koliko individualnih navijača Hrvatske koji će doći na vaše utakmice. Svi pamte vaše sjajne nastupe u Francuskoj. Vaša brončana medalja bila je i naša. Uostalom, zar niste i nas Japance izbacili sa tog prvenstva. U pravoj sportskoj borbi. Vašom medaljom i naš je nastup u Francuskoj bio vrijednij. Eto, tako mi gledamo na stvari, kaže Hasegawa.</p>
<p> Kako se na igru i navijanje gleda u Hrvatskoj. Bilo nam je neugodno ispričati to gospodinu Hasegawi.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Luka Bonačić stigao u Slavonski Brod</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 26. svibnja</p>
<p> - U subotu je na stadion Marsonije u pratnji predsjednika Marića i direktora Sivrića stigao vjerojatni novi trener Marsonije, Luka Bonačić. Nakon kraćeg sastanka novinari su na press- konferenciji čekali najnovije vijesti glede potpisa ugovora Bonačića s Marsonijom. Ubrzo je pred novinare stao predsjednik Marić:</p>
<p>- U utorak, 28. svibnja, potpisat ćemo ugovor s Lukom Bonačićem na godinu dana, s mogućnošću produžetka. Cilj je povratak u Prvu ligu, a Bonačićev zadatak je složiti momčad i napraviti promjene koje su neophodne. Kroz drugoligaško natjecanje želja nam je stvoriti »kostur« momčadi koja će se nadograđivati u Prvoj ligi za dvije godine. </p>
<p>Nakon Nižetića Marsonija će, po svemu sudeći, dobiti još jednog trenera iz Dalmacije, a zanimljivo je da je točno prije godinu dana, kad je Stanko Mršić Marsoniju ostavio u Ligi i otišao u Zadar, želja predsjednika Marića bio upravo Luka Bonačić. Tada se Luka Bonačić nije pojavio u Slavonskom Brodu, ali jest godinu dana kasnije.</p>
<p>- Neki su me pitali zašto idem u Marsoniju, jer Brođani, kao, nisu dorasli mom trenerskom ugledu. Moj dolazak u Slavonski Brod mogu smatrati pozitivnim u odnosu na minulu tradiciju. Želim s predsjednikom Marićem stvoriti respektabilnu Marsoniju koja će se ekspresno vratiti u Prvu ligu. Još ništa nismo potpisali, ali mogu reći da sam 95 posto, ako ne i više, trener Marsonije - riječi su Luke Bonačića. </p>
<p>Kako saznajemo, pripreme za novu sezonu bi trebale početi 25. lipnja, a veliki su izgledi da drugoligaško prvenstvo starta 10. kolovoza. Još uvijek nije poznato tko će biti Bonačićev pomoćnik, a to pitanje, kao i pitanje igračkog kadra, rješavat će se u hodu. </p>
<p>J. Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Veteran« Agassi ispred svih?</p>
<p>»Veličanstvenom ćelavcu« u prilog ide forma Australca Lleytona Hewitta, koji je na zemljanim podlogama samo jednom stigao do finala. Osim toga, ni Brazilac Gustavo Kuerten nije u pobjedničkoj formi, traži svoju igru nakon ozljede kuka. No, »u igri« su zato Španjolci Juan Carlos Ferrero, Carlos Moya, Švicarac Roger Federer i Argentinci Gaston Gaudio i Guillermo Canas...</p>
<p>PARIZ, 26. svibnja</p>
<p> - Nekoliko puta u karijeri Amerikanac Andre Agassi je stavio tenis na stranu na određeno vrijeme, a onda se vraćao u velikom stilu. Propustio je tako početak ove sezone, što zbog ozljede zgloba, a što zbog »nove stranice u njegovom životu«. Postao je suprug i otac, u braku sa Steffi Graf i našao novi motiv u 32. godini života. Proslavljena njemačka tenisačica ohrabrila ga je člankom u »Welt am Sonntag«, gdje je istaknula kako je njen suprug u sjajnoj fizičkoj formi, bez obzira na godine.
- Impresionira me činjenica što je napornim radom u teretani Andre ne samo održao svoju fizičku pripremljenost već ju je i povećao. Upravo to ga je odvojilo od težih ozljeda posljednjih 15 godina. Ljudi stalno govore kako stariji igrači gube motivaciju jer imaju neke druge prioritete u životu, kao što su obitelj i djeca. No, tvrdim kako vam obitelj može dati novi motiv za nove ciljeve. Godine nisu prepreka za uspjeh, napisala je Graf.</p>
<p>Odlični fizičku spremu Agassi je potvrdio i na terenu. Ove sezone je u 27 mečeva upisao tek tri poraza, a kao uvertiru za Roland Garros osvojio je turnir iz »masters« serije u Rimu, prvi naslov na zemljanim terenima nakon trijumfa u Parizu prije tri godine. Inače, velikani svjetskog tenisa, poput Johna McEnroea, Borisa Beckera i Ivana Lendla nisu osvojili veliki turir nakon 30-te godine...</p>
<p>Još jedan »veteran« u potrazi za ispunjenjem svih snova, epiteta »kralja zemlje«, je Amerikanac Pete Sampras. Novi trener »Pistol Petea« Jose Higueras napravio je sve kako bi što bolje pripremio Samprasa za Roland Garros, turnir na kojem je vlasnik 13 Grand Slam samo 1996. godine stigao do polufinala, ostale pokušaje trudi se zaboraviti...</p>
<p>- Najvažnije je bilo dovesti ga u sjajnu psihičku formu. To je vrlo važno na zemljanim terenima, gdje mečevi mogu biti dugi i iscrpljujući. Također sam htio da pronađe stil igre s kojim će imati najviše uspjeha. Znate, Sampras je sposoban igrati vrlo dobro s osnovne linije Samo mora naći pravu ravnotežu. ako vrijeme bude dobro, i igra će biti brža, što je dobro za Petea. A kad prođe dva-tri kola stići će i samopouzdanje, a onda je sve moguće, pričao je Higueras o svom učeniku, kojemu će ovo biti 27. pokušaj osvajanja turnira otkako je slavio u Wimbledonu prije dvije godine.</p>
<p>Američkom dvojcu u prilog ide i forma Australca Lleytna Hewitta, koji je na zemljanim podlogama samo jednom stigao do finala. Osim toga, Brazilac Gustavo Kuerten također nije u pobjedničkoj formi, traži svoju igru nakon ozljede kuka. No, »u igri« su zato Španjolci Juan Carlos Ferrero, Carlos Moya, Švicarac Roger Federer i Argentinci Gaston Gaudio i Guillermo Canas, koji u Pariz stiže nakon što je bio ključni igrač u osvajanju titule momčadskog prvaka svijeta proteklog tjedna... </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mirjana Lučić: »U Roland Garrosu se osjećam pobjednički«</p>
<p>PARIZ, 26. svibnja</p>
<p> - Nakon brojnih ozljeda, a prije toga i obiteljskih problema, Mirjana Lučić je ponovno u središtu pažnje uoči početka pariškog Grand Slama. Iako će neki reći kako nije teško proći kvalifikacije Roland Garrosa, za Mirjanu Lučić je ovo možda i novi početak. </p>
<p>- Nevjerojatan osjećaj. Kvalificirala sam se iako sam u 1. kolu spasila meč-loptu. Nisam ovako dobro igrala godinu dana. Neopisivo sam sretna, volim ovaj turnir i francusku publiku. Već me boravak ovdje čini sretnom, konačno sam našla zadovoljsštinu za uloženi trud, pričala je Lučić, koja je prošle godine kroz kvalifikacije stigla do 3. kola Roland Garrosa, gdje ju je pobijedila kasnija pobjednica, Amerikanka Jennifer Capriati.</p>
<p>Prije dvije godine nije igrala zbog ozljeda lijevog koljena i desnog ramena, a prošle je sezone zbog ozljede zgloba desne ruke igrala vrlo malo. Početak ove sezone nije obećavao puno, 20-godišnja Makaranka je igrala u Memphisu, Indian Wellsu i Miamiju, i upisala tri uvjerljiv poraza. Prvu pobjedu ostvarila je protiv Austrijanke Sylvia Plischke u 1. kolu kvalifikacija, nakon što je spasila meč-loptu. Nanizala je tri uzastopne pobjede i u 1. kolu glavnog turnira Lučić će igrati protiv Stephanie Cohen Aloro, 20-godišnje Francuskinje koja je dobila pozivicu organizatora. Prepreka koja se ne doima nepremostivom.</p>
<p>- Puno puta sam sumnjala u sebe, puno puta izgubila u 1. kolu, čak i u kvalifikacijama. Uglavnom teški porazi posljednjih godina. No, sada sam okružena dobrim ljudima. Imam dva nova trenera, od kojih je jedan bivši tenisač Mauricio Hadad, kondicijskog trenera i prijatelje koji me prate i pomažu mi da se osjećam dobro na terenu, te da se usredotočim samo na tenis. Silne ozljede učinile su ove posljednje tri godine prilično praznima, stoga nemam puno natjecateljskog iskustva iza sebe. No vraća se sve to malo-pomalo, pričala je Lučić koja je prije tri godine igrala polufinale Wimbledona...</p>
<p>Prije tri godine Lučić je bila 32. tenisačica svijeta, a već je tada postavljen crveni tepih po kojem bi trebala hodati nova svjetska teniska zvijezda, tada 17-godišnjakinja. Tri godine kasnije Lučić sa 202. mjesta WTA liste kreće u potragu za izgubljenim samopouzdanjem i beskopromisnim tenisom kakvim je nekad lomila otpor starijih i iskusnijih suparnica.</p>
<p>- Cilj mi je vratiti se u »top 100« za početak. No, prije svega želim ponovo dobro igrati. Za sada sam zadovoljna, očekujem turnir prilično smirena. Nije bitno igram li protiv Justine Henin ili nekog slabijeg, igram li na središnjem ili na sporednim terenima. Ovdje u Roland Garrosu sve je divno, osjećam se pobjednički, pričala je Lučić na svom novom početku... </p>
<p>I . Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Tajvanski avion eksplodirao u zraku? </p>
<p>HONG KONG, 26. svibnja </p>
<p> - Zrakoplov »boeing 747-200« kompanije China Airlines, koji se u subotu srušio u more s 206 putnika i 19 članova posade, vjerojatno je eksplodirao u zraku. Izjavili su to stručnjaci u Hong Kongu u nedjelju. Zrakoplov je letio iz Taipeija u Hong Kong i u jednom je trenutku nestao s radara a da prije toga nije poslao SOS poruku.</p>
<p> »Vrlo je vjerojatno da se zrakoplov naglo raspao«, rekao je Peter Lok Kung-nam, bivši direktor Odjela za civilno zrakoplovstvo u Hong Kongu. »Nije bilo nikakva upozorenja, nikakva poziva... sve se vjerojatno dogodilo u trenutku«, izjavio je. Spasioci su dosad pronašli 78 tijela.</p>
<p>Nagađanja o eksploziji u zraku pojačala je i televizijska reportaža o tome da su seljaci pronašli dijelove aviona oko 75 kilometara od mjesta pada. Lok govori o tri moguća uzroka nesreće, a to su eksplozija, nagli pad tlaka zraka ili sudar s drugim zrakoplovom. Ipak, najvjerojatnije je da je uzrok bila eksplozija. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Blair s Clintonom o Trećem putu </p>
<p>Blair na summitu idućeg mjeseca želi nanovo definirati svoj credo temeljen na vjerovanju u socijalnu pravdu, ali i u važnost tržišnih sila</p>
<p>LONDON, 26. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Baš kada su analitičari počeli tvrditi da je Trećem putu odzvonilo, Tony Blair dao se u akciju spašavanja te svoje ideologije koja ne bi trebala biti ni socijalizam, ni kapitalizam već, kako joj i ime govori - nešto treće.</p>
<p>U to ime, britanski premijer čak je odlučio izvući iz političke mirovine svog nekadašnjeg ideološkog suputnika Billa Clintona, pozvavši bivšeg američkog predsjednika na summit o Trećem putu zakazan idućeg mjeseca u engleskoj ladanjskoj palači Brocket Hall.</p>
<p>Na isti međunarodni politički domjenak pozvan je i njemački kancelar Gerhard Schröder, zatim premijeri Švedske, Finske i Grčke - Göran Persson, Paavo Lipponen i Costas Simitis. Riječ je o posljednjim Mohikancima koji u europskoj politici još vode vlade lijevo od centra. Prije samo tri godine tom je klubu pripadalo 11 od 15 država EU. No, danas se vlade takvog usmjerenja praktički mogu nabrojati na prste jedne ruke. Ne samo što su Europi počele jačati desne stranke, nego se kao sve značajniji činilac pojavljuje i ultradesnica. </p>
<p>U takvom ozračju, dakle, Blair želi nanovo definirati svoj credo, koji se temelji na vjerovanju u socijalnu pravdu, ali i u važnost tržišnih sila. No, u otmjenom ladanjskom ugođaju Brocket Halla on sa svojim političkim istomišljenicima želi raspraviti i neka goruća pitanja, poput sve većeg pritiska ilegalnih useljenika na zapadne zemlje. Vlade lijevo od centra moraju o sebi projicirati sliku čimbenika oštrih prema imigrantima i azilantima, smatra Blair. U pripremama za skori summit sudjeluje i Anthony Giddens, profesor s London School of Economics te politički guru Tonyja Blaira. On drži da lijevo obojene vlade doživljavaju političku propast jer nisu uspješno odgovorile na političke izazove i jer se nisu dovoljno modernizirale. Političare bliske lijevom dijelu političkog spektra brine što je birače počela privlačiti europska ultradesnica, demagoški iskoristivši pitanje jakog priliva imigranata koje je ljevica do sada manje-više ignorirala. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pakistan lansirao balističku raketu, Indija pojačala sigurnosne mjere </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush izrazio je »ozbiljnu suzdržanost« u pogledu novoga pakistanskoga raketnog pokusa i zatražio od Indije da ga ne shvati kao provokaciju</p>
<p>ISLAMABAD, 26. svibnja </p>
<p> - Pakistan je u nedjelju rano ujutro uspješno ispitao balističku raketu srednjeg dometa tipa »hataf-3«, objavila je pakistanska televizija PTV. Domet rakete je 290 kilometara. Predsjednik Pervez Musharraf čestitao je znanstvenicima na uspješnu lansiranju. Indija je testove protumačila kao rutinske, ali je pojačala sigurnosne mjere oko vitalnih naftnih i plinskih postrojenja.</p>
<p>Indijski premijer Atal Behari Vajpayee rekao je u nedjelju da svijet mora razumjeti da postoje granice indijskom strpljenju i da je zemlja spremna poraziti »terorizam« za čiju potporu optužuje Pakistan.</p>
<p>On je, također, rekao da će Indija pričekati rezultat međunarodnih napora da se Pakistan uvjeri da povede energičnu akciju protiv islamskih militanata koje New Delhi krivi za napade na indijske ciljeve u Kašmiru i drugdje. Islamabad niječe sudjelovanje. Američki predsjednik George W. Bush izrazio je »ozbiljnu suzdržanost« u pogledu novoga pakistanskog raketnog pokusa i zatražio od Indije da ga ne shvati kao provokaciju.</p>
<p>Pet indijskih civila poginulo je u sukobu indijskih i pakistanskih snaga u Kašmiru u noći na nedjelju. Otkad su pojačani sukobi prije deset dana između dviju strana u Kašmiru, poginula je 41 osoba - 26 Pakistanaca i 15 Indijaca. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Izraelu raste otpor kaznenim misijama protiv Palestinaca </p>
<p>Izraelci u nedjelju zaposjeli palestinske gradove Qalqiliju i Tulkarem, a u subotu Betlehem / Izraelska pjevačica Yaffa Yarko izazvala uzbunu tvrdnjom da nema neke razlike između ponašanja nacista prema Židovima i izraelske vojske prema Palestincima </p>
<p>ANKARA, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelske su postrojbe kasno u subotu iz tri smjera, uz potporu helikoptera, dvadesetak tenkova i više oklopnih vozila, ponovo zaposjele Betlehem na Zapadnoj obali. Sveti grad ponovo je okupiran samo tjedan dana nakon što je okončanja opsada crkve Kristova rođenja. Prilikom napada upotrijebljeni su i razglasi kojima su Palestinci upozoreni da ne napuštaju domove kako bi se neometano provelo uhićenje.</p>
<p>Uhićena su četiri mlada Palestinca i nakon toga izraelska se vojska povukla iz središta grada. No, tenkovi su ostali u neposrednoj blizini Betlehema. </p>
<p>Tko je doista gazda na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, potvrdio je ulazak izraelskih trupa u gradove Qalqiliju i Tulkarem. Otvorena je i tenkovska vatra na palestinski izbjeglički logor Al-Burajie u Gazi čije su žrtve bile dvanaestogodišnja djevojčica i njezina baka. Izraelske akcije nailaze, međutim, na sve glasniji otpor u samom Izraelu i izvan njega. Najozbiljniji glas osude takvih akcija došao je od znamenite izraelske »vojne pjevačice« Yaffe Yarko (76), . Rekla je, naime, da nema bitnije razlike između načina kako su nacisti tretirali Židove i ponašanja izraelske vojske prema Palestincima. Svojom izjavom izazvala je pravu uzbunu savjesti primivši hrpu prijetećih pisama. </p>
<p>Inženjer David Zonshein, unuk Židova koji je preživio nacistički holokaust, izjavio je da ne želi upadati u palestinske kuće na Zapadnoj obali i pojasu Gaze. Mnogi su ga podržali, među ostalima i članovi izraelskog mirovnog pokreta koji, prema mnogim tvrdnjama, postaje sve brojniji i snažniji. Ali, Zonsheinu su upućene i mnoge telefonske, pismene i druge prijetnje.</p>
<p> Izraelsko »ponašanje« prema Palestincima prenijelo se i na subotnju Pjesmu Eurovizije. Izraelska pjesma »Svjetlo svijeće«, koju je interpretirala Sarit Hadad zauzela je dvanaesto mjesto s 37 glasova. Izraelci su se nadali mnogo boljem plasmanu, čak i prvom mjestu. Zbog plasmana Izraelci su okrivili Švedsku i Belgiju. Švedski žiri nije dao ni jedan glas izraelskoj kompoziciji, a Belgijanci samo dva. </p>
<p>»Sve je to bilo zbog odnosa prema Palestincima«, zamjećuje ljevičarski izraelski list Ha'aretz. List upozorava da su Izraelci u Estoniji, gdje se održavao Eurosong, bili izloženi raznim vrlo pogrdnim antisemitskim uvredama.</p>
<p> Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bush: Nastupilo je vrijeme rusko-američkog prijateljstva </p>
<p>Putin je htio da se Bush sastane sa židovskim predstavnicima u Rusiji i uvjeri da je neutemeljena odredba koju je američki Kongres prihvatio 1974. / Ipak, Kongres nije prošli tjedan ukinuo taj zakon kojim se ograničava trgovinska razmjena SAD-a s Rusijom </p>
<p>MOSKVA, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush završio je službeni posjet Rusiji i u nedjelju popodne iz Sankt Peterburga odletio za glavni grad Francuske. </p>
<p> Za razliku od Pariza gdje ga očekuju velike antiameričke demonstracije globalista, ili Berlina gdje je prošle srijede započeo svoju jednotjednu europsku turneju, četverodnevni Bushov posjet u Rusiji prošao je gotovo bez incidenta. Jedino je u četvrtak, prvoga dana boravka američkog predsjednika u Moskvi, skupina od 500 komunista i antiglobalista održala miting protiv Busha na kojem je spaljena američka zastava.</p>
<p>U nedjelju, posljednjega dana boravka u Sankt Peterburgu, Bush je posjetio pravoslavnu Kazansku katedralu, sinagogu i muzej Ermitaž u kojem su izloženi umjetnički eksponati drevne Rusije. U Kazansku katedralu Bush je sa suprugom Laurom došao na vlastitu inicijativu, jer je kao protestant htio vidjeti za vrijeme jutarnje mise kako se pravoslavci mole i kako izgledaju pravoslavni crkveni obredi.</p>
<p> Posjet sinagogi imao je politički karakter. Ruski predsjednik Vladimir Putin htio je da se Bush sastane s predstavnicima Židovske zajednice u Rusiji kako bi se neposredno uvjerio u to da je zakonska odredba američkog Kongresa iz 1974., kojom se još i danas ograničava trgovinska razmjena između dviju zemalja - neutemeljena. </p>
<p>Kongres je donio tu odredbu zato što su tadašnje sovjetske vlasti sprečavale emigraciju Židova iz zemlje. Već 12 godina Židovi slobodno ulaze i izlaze iz Rusije, ali Kongres ni prošli tjedan nije htio ukinuti taj zakon.</p>
<p>Na odlasku iz Sankt Peterburga, Bush je izjavio da je iznimno zadovoljan rezultatima rusko-američkog sastanka na vrhu i učvršćenim prijateljstvom s predsjednikom Putinom. »Nastupilo je vrijeme rusko-američkog prijateljstva protkano obostranim povjerenjem«, zaključio je američki predsjednik. Ni ruski predsjednik nije skrivao zadovoljstvo, među ostalim i zato što je Bush izjavio kako se uvjerio da je Rusiji mjesto u jedinstvenoj europskoj obitelji i da EU treba prihvatiti Rusiju kao punopravnog partnera. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Smijenjena direktorica koja je govorila o mogućoj prijevari u proračunu</p>
<p>BRUXELLES, 26. svibnja </p>
<p> - Europska komisija priopćila je u subotu da smjenjuje glavnu računovotkinju koja se otvoreno potužila da je sustav upravljanja godišnjim proračunom Europske unije od 90 milijardi eura podložan prijevarama i pogreškama. Glasnogovornik Komisije rekao je da će Marta Andreasen, direktorica odjela za proračun Europske komisije biti premještena na drugi položaj jer je »mnogo uzbunjivala umjesto da se usredotoči na svoj posao«. Agencija Reuters objavila je tu vijest, ali nije mogla dobiti komentar smijenjene Marte Andreasen.</p>
<p> Eric Mamer, glasnogovornik za reformu u administraciji, izjavio je da je Marta Andreasen pisala predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju i kritizirala računovodstveni sustav Komisije i računalni koji ga podržava. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Koštunica uzvraća udarac Đinđiću i osniva vladu u sjeni</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Demokratska stranka Srbije formirat će republičku vladu u sjeni i povući sve svoje članove iz upravnih odbora koje imenuje vlada Srbije ako skupština potvrdi odluku DOS-a da se oduzme mandat zastupnicima koji nisu dolazili na sjednice.</p>
<p>Takav protuudar smislio je DSS, stranka aktualnog predsjednika SRJ Vojislava Koštunice, kao reakciju na odluku većine u vladajućoj srbijanskoj koaliciji da zamijeni 50 zastupnika zbog čijeg je nerada skupština imala problema s kvorumom. Uz prividno kažnjavanje nediscipline, pravi razlog zamjene leži u eliminiranju zastupnika DSS-a kojih je 23 među spomenutih 50. Oni će biti zamijenjeni sa samo 13 novih jer stranka svojedobno nije pripremila zamjenske zastupnike za sve njih. To znači da će vješt potez premijera Zorana Đinđića i njegova bloka koštati Koštunicu 10 parlamentarnih mjesta. </p>
<p>Inače, deesesovci već gotovo godinu dana na razne načine bojkotiraju rad zakonodavnih i izvršnih tijela ne želeći snositi odgovornost za državnu politiku s kojom se u velikoj mjeri ne slažu. </p>
<p>Beogradski tisak u nedjelju prenosi prijetnje DSS-a da neće sudjelovati u radu srbijanskog parlamenta koji će smatrati nelegitimnim, baš kao i sva tijela koja parlament postavlja, među njima i vladu Srbije. Stranka namjerava iskoristiti sva pravna sredstva kako bi se osporila odluka o oduzimanju mandata i inzistira na tumačenju da je riječ o postizbornoj krađi glasova kako bi se malo ojačala Đinđićeva »tanka« većina. </p>
<p>Povlačeći takve stranačke poteze Koštunica razmišlja, čini se, o svojoj političkoj budućnosti. Kako tvrdi Dan, podgorički dnevnik s dobrim osloncem u Beogradu, on će se na predsjedničkim izborima kandidirati za predsjednika Srbije. Navodeći za tu tvrdnju pouzdane izvore, list piše da će Koštunica, kad budu raspisani predsjednički izbori, podnijeti ostavku na mjesto predsjednika SRJ ili zajednice Srbije i Crne Gore, ovisno o tomu kakva bude forma te državne zajednice, jer je procijenio da je mjesto predsjednika Srbije mnogo važnije. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ashdown preuzima dužnost u BiH</p>
<p>Wolfgang Petritsch napušta dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH uz kontroverzne ocjene svog trogodišnjeg mandata </p>
<p>SARAJEVO, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Lord Paddy Ashdown u ponedjeljak će i službeno preuzeti dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. On će se obratiti zastupnicima skupštine Bosne i Hercegovine, a već tijekom prva tri dana svog mandata posjetit će Mostar, Banju Luku, Brčko, Bijeljinu i Čitluk, u sklopu mini-turneje kojom se nastoji što bolje upoznati s prilikama u zemlji.</p>
<p>Odmah na početku Ashdown će, kako se najavljuje, govoriti o svojim prioritetima na mjestu prvog službenika međunarodne zajednice u BiH. Riječ je o osiguranju vladavine zakona, borbi protiv korupcije i s tim povezanim privlačenjem stranih investitora i povećanju zaposlenosti. Julian Braithwaite, novi glavni glasnogovornik Ureda visokog predstavnika, kaže da će Ashdown čvrsto inzistirati na temeljenim reformama u ovoj oblasti, jer je uvjeren da je vladavina zakona, otvaranje novih radnih mjesta i bolji život ono što ljudima u Bosni i Hercegovini treba.</p>
<p>»To se neće dogoditi preko noći, ali smo sigurni da će u roku od pet godina, ljudi u BiH imati bolji pravni sustav i više mogućnosti za zaštitu svojih prava. Zato, morate početi raditi već sada«, kaže Braithwaite. Ashdown preuzima Ured visokog predstavnika koji sada ima nešto drukčiju ulogu u odnosu na godine neposredno nakon rata. Njegova će zadaća također biti postupno normaliziranje prisustva međunarodne zajednice u ovoj zemlji, odnosno stvaranje uvjeta da postojeće ad hoc organizacije budu zamijenjene trajnim europskim strukturama. </p>
<p>Zanimljivo je da Ashdown namjerava posjetiti Čitluk i tamošnje uspješne gospodarstvenike Hrvate, nastojeći već na početku među ovim dijelom populacije razbiti predrasude o svom »antihrvatsvu«. On želi naglasiti da se i među Hrvatima u BiH nalazi veliki potencijal, da su mnogi od uspješnih biznismena u BiH Hrvati te da u toj oblasti oni mogu igrati istaknutu ulogu. Hrvati imaju izuzetne potencijale i vrlo značajnu ulogu u BiH, tvrdi Braithwaite. Ashdown će tijekom uvodne turneje posjetiti i Biljeljinu, uključujući i kuću islamskog vjerskog službenika na koju je nedavno bačena bomba, nastojeći pokazati da će se odlučno suprotstaviti pokušajima sprječavanja povratka.</p>
<p>Ashdownov prethodnik Wolfgang Petritsch, s druge strane, napušta BiH uz kontroverzne ocjene svog trogodišnjeg mandata. Dio intelektualne i političke javnosti, posebno među Bošnjacima i Hrvatima, optužuje ga da je u drugoj polovini svog mandata, posebno zbog uloge u procesu ustavnih promjena, »zacementirao« Republiku Srpsku kao entitet u kojem vlada etnička nejednakost. S druge strane, stižu mu i pohvale, a, objektivno govoreći, stanje u BiH je danas ipak bolje nego 1999. godine kada je preuzimao dužnost. Sam Petritsch u svojoj je oproštajnoj poruci građanima rekao kako je međunarodna zajednica dala doprinos da BiH stane na vlastite noge. »Prijem BiH u Vijeće Europe pokazuje koliko je BiH daleko otišla. Morate biti sigurni u jednu stvar, a to je da je vaša budućnost u Europi«.</p>
<p>Petritsch je pred sam kraj svog mandata donio paket odluka, uključujući proglašenje Zakona o državnoj službi i uspostavljanje Agencije za državnu službu. Nametnuo je i Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti i Odluku o uspostavljanju nezavisnih policijskih komesara u županijama u Federaciji BiH. </p>
<p>Zbog dijela ovih odluka prosvjedovalo se u Republici Srpskoj. Tako je vlada ovog entiteta priopćila da će zbog posljednjih odluka visokog predstavnika zatražiti zaštitu Suda za ljudska prava, jer smatra da je njihovim donošenjem Petritsch izišao izvan svojih ovlasti. »Vlada RS je zaprepaštena brojem odluka koje je u zadnja dva dana donio Wolfgang Petritsch, kao i činjenicom da je to učinio u posljednjim danima svog mandata«, navedeno je. Entitetski premijer Mladen Ivanić tvrdi da je ovim radikalnim odlukama Petritsch poništio rezultate višegodišnjih napora prenošenja odgovornosti na domaće političare. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kaznena prijava protiv federalnog ministra financija</p>
<p>SARAJEVO, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li Nikola Grabovac, ministar financija Federacije BiH, morati otići četiri mjeseca prije izbora i možda čak biti sudski procesuiran? »Ostavka ili smjena«, sugeriraju listovi poput tjednika Dani, a sva je prilika da će najutjecajniji ministar iz Zubakove NHI, čak i ako ostane na dužnosti do kraja mandata, morati platiti visoku cijenu.</p>
<p>Povod priči je nedavni slučaj vraćanja carinskog depozita u iznosu od 1,7 milijuna konvertibilnih maraka tvrtki AM šped iz Orašja. Grabovac, ali i neki njegovi najbliži suradnici te čelni ljudi carinske službe, optuženi su kao najodgovorniji što je AM špedu vraćen depozit, premda je u tijeku istraga i postoje ozbiljne sumnje da za to nije postojala zakonska osnova. Tvrtka je uvezla kavu koja nigdje nije ocarinjena i proračun je oštećen za više od šest milijuna maraka.</p>
<p>Financijska policija najavila je podnošenje kaznenih prijava protiv ministra Grabovca i još sedam osoba u ministarstvu financija, AM špeda, carinske uprave Federacije BiH, carinarnice Orašje, te direktorice unutarnjeg prometa Univerzal banke koja je napravila spornu transakciju. Međutim, rezultati istrage federalnog MUP-a koju je naložio sam Grabovac, drugačiji su. U izvješću se ne spominje odgovornost Grabovca i njegovih pomoćnika, ali se zato kaznene prijave najavljuju protiv odgovornih u carinskoj upravi.</p>
<p>Ova afera ima, naravno, dublju pozadinu. Grabovac je još odavno od krugova čak i unutar vladajuće koalicije optužen da stvara »hrvatski financijski lobi«. Kad je prihode od Lutrije BiH preusmjerio izravno u proračun umjesto u »paralelni sustav«, navukao je na sebe bijes utjecajnih bošnjačkih struktura. Slučaj AM šped bio je možda prilika za »osvetu«. Grabovac tvrdi da niti on niti njegovi suradnici nisu odgovorni za isplatu spornoga depozita.</p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Njemačke trgovce euro zabrinuo, a potrošače ogorčio</p>
<p>Udruženje njemačkih trgovina na malo očekuje ove godine zatvaranje 15.000 prodavaonica sa 50.000 radnika / U jednom istraživanju čak 58 posto anketiranih izjasnilo se za povratak DEM </p>
<p>BERLIN, 26. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Euro je i trgovcima i potrošačima u Njemačkoj trebao donijeti zadovoljstvo, ali je očito donio zabrinutost i bijes! Pokušavajući artikulirati bijes potrošača i obuzdati pohlepu trgovaca, njemačka savezna ministrica za okoliš Renate Künast (Zeleni) pozvala je iddući tjedan na »sastanak na vrhu« predstavnika jednih i drugih kako bi se zaustavio val poskupljenja izazvan eurom. No, poziv je odbila većina udruga trgovaca i proizvođača.</p>
<p>U prvom kvartalu 2002. trgovina na malo zabilježila je snažni pad prometa. Samo u glavnim granama zabavne elektronike, namještaja i tekstila obrt je u u usporedbi s prošlom godinom manji za petinu. Trgovci drže da je za sve kriv euro.</p>
<p> Suzdržanost u kupovini pogodila je trgovine u najnezgodnijem trenutku, jer im se promet postupno smanjuje još od devedesetih, a sada je dostigao najnižu točku.</p>
<p>Udruženje njemačkih trgovina na malo očekuje da će ove godine biti zatvoreno 15.000 prodavaonica sa 50.000 radnika. Pogođeni nisu samo mali trgovci, već će i robne kuće i kataloška prodaja morati otpustiti mnoge radnike ako ne bude rasta konjukture, upozoravaju iz udruženja. Kako je trgovina uvijek zadnja koja od rasta profitira, porast prometa se očekuje tek slijedeće godine.</p>
<p>Zbog eura je potrošač u kupovini suzdržan. Već nekoliko mjeseci čuju se žalopojke trgovaca da je u trgovini na malo u pojedinim branšama promet manji i to za dvocifrene postotke. To je, među inim, uvjetovano i time što potrošač vrijednost eura još ne može procijeniti. Naime, potrošač je jako oprezan kada troši eure jer ne zna što točno za euro može dobiti. Taj problem su trgovci napočetku potcijenili i sada strahuju da bi mogao trajati i slijedećih nekoliko mjeseci. </p>
<p>S druge strane, tek neznatan broj potrošača drži da su poslije uvođenja eura cijene ostale stabilne. Naprotiv. U mnogima anketama čuju se u pravilu samo negativna mišljenja o posljedicama zamjene DEM eurom. Kod potrošača je definitivno prevladao osjećaj da ima manje novca u novčaniku. Sve je postalo skuplje: pekarnice, živežne namirnice, gastronomija, čak i taksi prijevoz. </p>
<p>Već pet mjeseca u Njemačkoj plaća se eurom. Zajednička eu-valuta dobila je Aachensku nagradu Karla Velikog, jedno od najviših priznanja Europe. No, Nijemci uglavnom loše govore o euru. Neki odmahuju rukom čim čuju o čemu je riječ. Ako imaju nešto za reći to je uglavnom negativno. U jednoj anketi čak 58 posto anketiranih izjasnilo se za povratak marke. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>U čijoj je »ingerenciji« televizijski program? </p>
<p>Glavna urednica Hrvatske televizije Jasna Ulaga-Valić izjavila je ovih dana za Radio 101 da ona i njezini urednici ne snose nikakvu odgovornost što se komemoracija u Bleiburgu i sve ono što se ondje događalo odvijala uz izravni dvosatni televizijski prijenos. Ona veli da nije imala nikakve ingerencije za taj prijenos jer je on emitiran u sklopu Religijskog programa koji je reguliran posebnim ugovorom HTV-a i Katoličke crkve (vidi Novi list od 19. svibnja).</p>
<p>Nije imala ingerencije, kaže gđa. Ulaga. Pa tko je onda glavni urednik nadležan i odgovoran za sav televizijski program pa i religijski? Zar pater Tonči Trstenjak i stanoviti pojedinci na Kaptolu određuju što će se i kako će se prenositi bez znanja uredničkog kolegija HTV-a? Pa i tekstove komentatora s fantastično izmišljenim brojkama žrtava u Bleiburgu i na Križnom putu (gotovo jednakima onim izmišljenim brojkama žrtava u Jasenovcu što ih šire velikosrpski krugovi u Beogradu). Netko to zacijelo čini po uputama sa strane, a Hrvatska radiotelevizija je samo medij za takvo prenošenje. HTV-om se očito ovdje manipulira, a glavna urednica to zna i, kako se čini, ništa ne poduzima da to spriječi. Riječ je o zloupotrebi televizijskog programa, što je zorno pokazano u Bleiburgu. </p>
<p>Zar nije znakovito da je za svoje zasluge u prenošenju takvih izrazito političkih manifestacija pater Trestenjak dobio sada i posebno priznanje Bleiburskog odbora (ili voda), a zna se kakav je sastav toga tijela. Kakve su to igre, može se samo naslućivati.</p>
<p>I što u svemu tome radi vojni vikar Roščić? Umjesto vjerske propovijedi, utemeljene na nedjeljnom štivu iz Evanđelja, drži politički govor, zalažući se čak za to da se naš državni i crkveni vrh imaju sastati u Bleiburgu. Po čijem naputku govori vikar Roščić? I s kakvim ovlastima mimo nadležnih tijela Katoličke crkve? </p>
<p>Još jedno pitanje gđi Ulagi: kako to da ona ima ovlasti da skine emisiju »Latinice« u kojoj se govori o potrebi deustašizacije Hrvatske, a, navodno, kako ona kaže, nema ovlasti da skine prijenos iz Bleiburga u kojemu se svojim govorima oglašuju i pojedinci s pozicija neoustaštva? </p>
<p>Dr. Ivo Goldstein, prosvjedujući protiv nejednakih kriterija HTV-a prema prijenosima iz Jasenovca i Bleiburga, daje ostavku na članstvo u Vijeću HRT-a. </p>
<p>Ako bi sastav Vijeća HRT-a trebao održavati javno mnijenje, kako to da se ono, ili var većina članova, nisu odmah javno solidarizirali s prosvjedom dr. Goldsteina?</p>
<p>Ž. PETRIČEVIĆ, inž., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vrijeme je za korjenite promjene u obrazovnom sustavu</p>
<p>Netom okončani štrajk srednjoškolskih profesora potvrdio je da hrvatsko društvo još uvijek pokazuje premalo interesa na korjenite promjene školskog sustava. Osim ako nisu u pitanju ekscesi.</p>
<p>Mi u našoj Industrijskoj strojarskoj školi (Zagreb, Av. M. Držića 14) nastojimo poduprijeti srednjoškolsku reformu naznačenu u Nacrtu reforme školstva 1 do 3, e da bismo »svi brže u Europu«. Želimo se posebice aktivnije uključiti i u raspravu o konceptu Odjela za obrazovanje Obrtničke komore Republike Hrvatske o osuvremenjivanju - potrebama tržišta primjerenijeg - srednjoškolskog obrazovanja. Svjesni smo da suvremena tehnologija zahtijeva i brže prilagodbe na nova zanimanja, pa i »gašenje« nekih zastarjelih. Nudimo tako, među ostalim, i to jedini u Hrvatskoj, teoretsku i praktičnu naobrazbu za hrvatsko gospodarstvo potrebitom zanimanju CNC tehnologije ili u numeričkom upravljanju alatnim strojevima. I učenicama i učenicima interesantan bi valjao biti i program tehničkog crtanja na računalima, a čime stječu vještine za potrebe, primjerice, office programa, kreiranju web stranica itd. A na hrvatskom tržištu rada tražena su i zanimanja: autolimar, automehaničar i napose instalateri grijanja i klimatizacije. Praktična znanja u obrtu i strojarstvu naši učenici stječu u školskim radioničnim odjelima a u kojima se nastava izvodi na, u većini već zastarjelim, ali i na suvremenijim strojevima. I dok su druge škole »prebukirane« mi u nekim od zanimanja (za koje tržište ima potrebe) priželjkujemo učenike!</p>
<p>Želje da pridonesemo kvalitetnijem transformiranju, prije svega trogodišnjeg i troipolgodišnjeg srednjeg školstva, da se uključimo u nastojanja i Ministarstva obrazovanja i športa i Hrvatske gospodarske komore »pravdamo« i dugogodišnjim iskustvom i visokim standardima našeg nastavnog kadra.</p>
<p> DAVOR ĐURINOVIĆ, DAMIR KOVAČ, ADINA SMAJLAGIĆ, Industrijska strojarska škola, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Politika daje poticaje, zavodi vode evidencije, a nezaposlenih je sve više</p>
<p>Zavodi za zapošljavanje uglavnom evidentiraju, sortiraju i grupiraju nekakve pomoći i nužna zbrinjavanja. I tako, mic po mic, umjesto da je nezaposlenih manje, a ono iz mjeseca u mjesec sve ih je više!</p>
<p>Aktualna vlast i zavodi za (ne)zapošljavanje sve trpaju u isti »bubanj« i odašiljju poruku - neka pitanje nezaposlenih rješavaju poduzetnici. Drugim riječima, strpite se - mi dajemo poticajne mjere, mi dajemo super evidencije i po strukturi i po mjestima, županijama i za čitavu Lijepu našu. Konkretnije se javljaju i predsjednik Republike, premijer i predsjednik Sabora, također po istom obrascu - razvojne i zapošljavajuće projekte daju poduzetnici. Poručuju čak - ako su domaći spori, uskoro će doći vanjski, brži i poduzetniji. Zar ne vidite da sve činimo u poticajnom smjeru - prodajemo i banke i kapitalne objekte, sve u interesu gospodarskog razvoja.</p>
<p>Po meni, sve je to prilično apstraktno, golo i boso, i bez razvoja za razvoj. Pa da ne bi i ja u isti »bubanj«, reći su kratko: Nije sve učinjeno loše, potrebni su nam i politika i evidencije, ali nema akcije. Akcija nezaposlenih treba biti organizirana i po mjestima zjapećih sindikalnih bivših kongresnih dvorana, te propalih privatiziranih poduzeća i treba stvoriti radionice i projekte za više nove djelatnosti od naših nagrađenih inovatora, a i stare koje su upropastili lopovi u kriminalnoj privatizaciji.</p>
<p>Za tu samoorganizaciju, akciju i organizaciju nema dileme, jer nas iskustvo uči da i nezaposlenost treba rješavati radom i samoinicijativom, i ne čekati nekakva čuda ili milosti od drugih (politika, zavodi, banke). Napominjem da i ti drugi, itekako to moraju podržati uz svestrano učešće u Akciji nezaposlenih, od znanstvenika, inovatora, supermajstora, pa do politike, zavoda i bankara. Jer, alternative više nema, za neke apstrakcije nema više mjesta. </p>
<p>Nadam se da će ova akcija biti izvedena hitno, pošteno i do kraja.</p>
<p>BRANKO BUJIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vlast se obvezala biračima da će ispuniti »izborni ugovor«</p>
<p>Koji je tomu uzrok što Hrvatska ne može stati na svoje noge, da jednom postane zemlja prosperiteta? Ne napreduje u gospodarstvu, nema jakih institucija, pati od veza i korupcije. Kojih su kvaliteta građani koji upravljaju našom domovinom? Jesu li domoljubi, neznalice, podmitljivci ili oportunisti? </p>
<p>Vlast je izabrana da služi vlastitom narodu, a ne da narod služi vlasti. Je li vlast uvjerena da ispunjava predizborno obećanje, da izvršava izborni ugovor između sebe i građana? Za vrijeme predizborne kampanje natjecatelji su predložili program koji bi trebao donijeti blagostanje i bolju budućnost. Napravljen je jedan ugovor između postulanata i glasača. David Hume je pisao da postoji granica između civilizacije i barbarstva koja se osniva na principu Pacta sunt servanda (ugovori su svetinja). Tko ne ispunjava ugovor i samo radi za svoju korist, izraziti je prevarant, ili obratno, onaj koji ispunjava ugovor i zakon, ozbiljan je i civiliziran, dobiva povjerenje i preko njega prosperitet. U svojoj knjizi Teorija prava John Rawls se pita što je važnije u jednom solidnom društvu: koncept dobroga ili koncept prava? Rawls naglašava da je najvažniji zakon. Naša teška situacija nije ekonomska kriza ni socijalni problem. Najveće je naše zlo u tome što se vlast udaljila od naroda i zaboravila »pravo«.</p>
<p> Pred nama su dva puta. Jedan nas upućuje da prihvatimo Ustav i držimo se zakona, ugovora i poštivanja zadane riječi, drugi put je stalno kršenje Ustava, zakona i ugovora. Jedan obećava uspon i napredak, a drugi pad i barbarstvo.</p>
<p>ANĐELKO JURUN, Buenos Aires</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>»Kapitalci« na našem tržištu sumnjivi su na prvi pogled </p>
<p>U trendu je krivotvorenje skulptura iz bronce / Galeriji Beck ponuđena na prodaju djela trinaest poznatih svjetskih autora, ali je iskusno oko odmah otkrilo da je riječ o krivotvorinama </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Iako se podaci MUP-a o kaznenim djelima povezanima s umjetnošću brojčano odnose najviše na krađe, oštećenja, uništenje spomenika kulture i umjetničkih djela te na njihov nedopušteni izvoz i krijumčarenje, posljednji prikupljeni statistički podaci utemeljeno govore da se povećao i broj krivotvorenja djela eminentnih hrvatskih umjetnika. Osim posebnoga MUP-a Odjela za umjetnine, koji se nedavno istakao prilikom prekidanja ilegalnog lanca trgovine skulpturama Dušana Džamonje, u tom je području vjerojatno najiskusniji galerist Radovan Beck, inače predsjednik Udruge galerista.</p>
<p>Naš sugovornik Beck u svojem se poslu već nekoliko puta susreo s pokušajem »utrapljivanja« krivotvorina dobronamjernim kupcima. Neka od svojih neugodnih iskustava galerist Beck ispričao je za Vjesnik.</p>
<p>Ogorčen nedavnim pojavljivanjem krivotvorina Džamonjinih skulptura, galerist je naglasio kako se kod falsifikatora udomaćio trend krivotvorenja skulptura od bronce koja se, kako je naveo, mogu poprilično lako krivotvoriti ako se koristi gumeni otisak. Primjenom takvog otiska može se vrlo vjerno krivotvoriti skulptura, a razlika je vidljiva jedino u završnoj obradi.</p>
<p>Nanjušivši tržište, krivotvoritelji su, prema nekim informacijama, već počeli »lifrati« djela Ivana Meštrovića u bronci kao i nekih drugih »starih majstora« poput Kršinića i Frangeša, a gotovo pouzdano se zna da su se na »crnom tržištu« pojavili i »Bikovi« Vojina Bakića koji nisu označeni numeracijom.</p>
<p>Upitan za razloge »cvjetanja« krivotvorina na području Hrvatske, Beck spremno navodi prvotno minulo ratno stanje. Prema njegovu mišljenju, upravo je za vrijeme ratnih događanja u proteklih deset godina procvalo »crno tržište«, i to preko sumnjivih kanala, posebice iz Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Preko tih su se kanala pojavila i djela za koja su prodavači tvrdili da su Monetovi, Manetovi i Chagalovi originali.</p>
<p>Iskusni je Beck, pak, pojavu tih navodnih originala primio s rezervom, smatrajući kako na području Hrvatske nema autora tog kalibra. Svoje je stajalište prisnažio slučajem »Tahićanke sa psom« francuskog ekspresionista Paula Gauguina, koja se pojavila 1998. godine i za koju su čak neki poznati kustosi tvrdili da je riječ o originalu, procijenivši je na 13 milijuna maraka. Kasnijom je detaljnijom provjerom ustanovljeno da je posrijedi krivotvorina. </p>
<p>Sličan je slučaj koji je otkrio upravo Beck prije dvije godine, kada su njegovoj galeriji ponuđena na prodaju djela trinaest poznatih svjetskih autora, procijenjena na 30 milijuna maraka. Kasnijom je istragom ustanovljeno da je riječ o krivotvorinama, koje su otkrivene zajedno s pokušajem financijske malverzacije oko samog osiguranja djela.</p>
<p>»Tada su se potvrdila moja iskustva i saznanja da na našem području nema Gauguina i ostalih autora te veličine. Gotovo je i moglo biti tzv. kapitalaca kada je kolekcionar Erih Šlomović nudio na poklon bivšoj državi svoju autentičnu kolekciju impresionista, koja je iz nepoznatih razloga odbijena«, kazao je Beck.</p>
<p>Vrhunski poznavatelj umjetnosti, koji može prepoznati je li riječ o originalu ili falsifikatu, prema Becku, mora biti usko specijaliziran za određeno područje, a ne »svaštariti«. Naš sugovornik navodi da se specijalizirao za suvremene autore zbog vlastite ljubavi prema suvremenoj umjetnosti, napomenuvši pritom kako je djela tih autora lakše kontrolirati u smislu pojavljivanja krivotvorina.</p>
<p>Kod nas, napominje nadalje naš sugovornik, za procjenu su usko specijalizirane institucije poput Muzeja suvremene umjetnosti, koji se primarno bavi djelima suvremenih autora, zatim Moderna galerija, dok su za »stare« majstore specijalizirani stručnjaci iz Strossmayerove galerije. Postoje i službeni, ratificirani sudski vještaci, koje pak određuju mjerodavne državne institucije.</p>
<p>Iskustva i suradnju s policijom Beck ocjenjuje vrlo dobrom pohvalivši pritom Odjel za umjetnine, koji vode mladi i školovani stručnjaci. Osim znanja tim je policajcima, napomenuo je dalje Beck, potrebno dodatno oformiti ekipu i pridodati joj iskustva stranih policija, koje duži niz godina imaju posla s krivotvoriteljima. </p>
<p>»Mnogo bi nam pomoglo kada bi se galeristi i policija dodatno udružili u borbi protiv krivotvoritelja, i to na način da se putem medija redovito objavljuju naslovi i fotografije pronađenih krivotvorenih djela. Tako bi svaki galerist ali i kupac imao uvid u stanje na tržištu. To je, naime, već ustaljena praksa u svijetu« upozorio je Beck.</p>
<p>Na kraju, Beck je pozvao sve ljubitelje umjetnosti da kupuju samo u onim galerijama koje su registrirane u Udruzi galerista i čiji su vlasnici svojim potpisom u statutu spremni moralno i kazneno odgovarati za eventualne propuste i prodaju krivotvorina.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ludbreškog mljekara opljačkali maskirani razbojnici</p>
<p>VARAŽDIN, 26. svibnja</p>
<p> - U nedjelju oko 3.30 sati u kuću poznatog ludbreškog mljekara Đure Bohneca upali su maskirani razbojnici, vezali njega i suprugu i tražili novac. Prijetili su im vatrenim oružjem i palicom, a iz kuće su ukrali novac u domaćoj i stranoj valuti te zlatni nakit. Šteta se procjenjuje na, navodno, 200 tisuća kuna.</p>
<p>Pretpostavlja se da su razbojnici u kuću ušli preko krova, a Bohnec je u cijelom tom događaju navodno lakše ozlijeđen, vjerojatno od udaraca koje su mu zadali pljačkaši dok su ga uvjeravali da im kaže gdje drži novac. O slučaju još nema mnogo podataka, a kriminalistička je obrada u tijeku i policajci tragaju za počiniteljima. Ni susjedi nisu ništa čuli ni vidjeli, a prvi susjed Bohnecovih rekao je da je u nedjelju došao kući oko dva sata ujutro i gledao televizijski program do gotovo pet sati, no nije čuo nikakvu buku. Razbojnicima je vjerojatno pogodovalo i jako nevrijeme s kišom i grmljavinom, pa se i zbog toga nije moglo čuti da se u kući Bohnecovih nešto čudno događa.</p>
<p>Varaždinski policajci taj slučaj zasad ne povezuju s nedavnom pljačkom Ane Suhanek, direktorice »Kaminga« u Ljubeščici. I njoj su, naime, prije desetak dana u kuću došli maskirani razbojnici, vezali je ljepljivim trakama i tražili novac. Kad su se domogli novca i zlatnog nakita, otišli su iz kuće, a ona se nekako uspjela osloboditi i pozvati policiju.</p>
<p>Spomenimo i da je Bohnecov otac Antun ubijen prije desetak godina, no njegov ubojica još nije pronađen. Za njegovo je ubojstvo bio osumnjičen jedan djelatnik u mljekari, bilo mu je suđeno dva puta, no oba je puta oslobođen optužbe.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prometni policajac osuđen zbog primanja mita </p>
<p>OSIJEK, 26. svibnja</p>
<p> - Djelatnik PU osječko-baranjske, prometni policajac Josip Krčmar nepravomoćnom je presudom osječkog Županijskog suda proglašen krivim zbog kaznenog djela primanja mita te mu je određena kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci uz rok kušnje na dvije godine. </p>
<p> Optužnica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) teretila ga je da je 2. prosinca prošle godine oko 1,30 sati, dok je u službi prometnog policajca kontrolirao brzinu kretanja vozila u Ulici cara Hadrijana, na kontrolnoj točki nedaleko od osječke Kliničke bolnice, zaustavio osobno vozilo »opel vectra«, kojim je uprvaljao Hrvoje A. (19). Iako je mladi vozač toga trenutka kroz grad vozio brzinom od 107 km/h optuženi mu nije napisao prijavu, već je od njega primio mito od oko 450 kuna te ga je pustio bez odgovarajuće kazne. </p>
<p>Nadalje se navodi kako je optuženi pristao primiti mito te je novac zadržao, a cijeli događaj nije službeno evidentirao. Tijekom dokaznoga postupka saslušan je i vozač Hrvoje A. koji je objasnio da je te večeri razvozio prijatelje kući nakon izlaska. Kada ga je djelatnik policije zaustavio, pokazao mu je aparat za mjerenje brzine na kojemu je bilo evidentirano da se kretao brzinom od 107 km/h. Znajući da zbog toga može biti teže kažnjen, on je policajcu ponudio novac da ga ne prijavi, što je ovaj i prihvatio. </p>
<p>Cijeli je slučaj otkriven kada je Hrvoje A. iduće jutro sve ispričao ocu, opravdavajući se gdje mu je 500 kuna. Nakon toga njegov je otac sve prijavio policiji. Iznoseći svoju obranu optuženi policajac je istaknuo kako za prometne prekršaje ima pravo usmeno opomenuti vozača. Dodavši kako nije primio nikakav novac on je naglasio da je i drugim vozačima opraštao prekršaje. </p>
<p>Također je kazao kako se ne sjeća koliko je vozača te večeri kaznio, a koliko ih je opomenuo. Na upit suca da li se sjeća da je te večeri kaznio čak i jednog pješaka, on je odgovorio da se ne sjeća. Zamjenica ravnatelja USKOK-a Zorka Fumić u završnoj je riječi posebno upozorila na društvenu opasnost ovog kaznenog djela, jer je dobro poznato da su mlađe osobe u prometu vrlo velika opasnost. Naime, ona je zaključila da nije riječ o velikom iznosu novca već da »korupcija policajca pogubno djeluje na pravni sustav i potire sve demokratske stečevine države«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U prevrnutom kombiju poginula suvozačica </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Nešto poslije deset sati u nedjelju na auto - cesti Zagreb - Slavonski Brod, nedaleko od naplatnih kućica u Ivanić Gradu, dogodila se prometna nesreća u kojoj je poginula suvozačica u kombiju »mercedes«.</p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja, do nesreće je došlo kada je vozač »lancie« neprilagođenom brzinom preticao kombi i zatim izgubio nadzor nad vozilom, u čemu je »pripomogao« mokar kolnik. Nakon što je pretekao kombi, vozač »lancie« sletio je u odvodni jarak, dok se kombi »mercedes« prevrnuo na bok. Tom prilikom suvozačica je smrtno stradala, dok je njezin suprug prošao samo s ogrebotinama, kao i vozač »lancie«, koji je pored vozača kombija također dugo nakon nesreće bio u šoku. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vozači u 94 posto slučajeva »krivi« čim sjednu za volan</p>
<p>Umjesto promjene lošeg zakona policija predlaže drakonske kazne / Naš prometni zakon zadržao je lošu i u Europi nepoznatu formulaciju, pod koju se mogu podvesti gotovo sve prometne nesreće, a krivci su uvijek i jedino vozači / Čarobna je formula: »neprilagođena brzina« </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Kolona vozila kretala se zagrebačkom Zvonimirovom ulicom propisanom brzinom od 50 kilometara na sat, kad je došlo do lančanog sudara. Devet osobnih automobila i jedan motokotač zabili su se jedan u drugoga. Ozlijeđenog dječaka Hitna je brzo prebacila u bolnicu. Slučaj je uzet iz policijskog zapisnika o brojnim događajima na hrvatskim cestama tijekom prošle godine. Značajka prometne nesreće je da su svi vozači pravilno upravljali vozilom, ali su ipak okrivljeni »jer nisu brzinu prilagodili uvjetima na cesti«.</p>
<p> To će ih stajati po 600 kuna globe i jedan kazneni bod. Nitko neće upitati gradsku vlast zašto nije bolje osigurala frekventno tramvajsko stajalište... </p>
<p>Formula o neprilagođenoj brzini prati vozače iz Hrvatske više od dva desetljeća. Prema statistici što prekršajno, što kazneno, više od 90 posto vozača odgovara jer kretanje nisu prilagodili »uvjetima na prometnici«. Jesmo li dosta toliki divljaci na cesti?</p>
<p>Profesor dr. Ivan Dadić, prometni stručnjak sa Instituta za sigurnost prometa i profesor na Fakultetu prometnih znanosti negoduje što je još jednom propuštena prilika da se famozna formula modificira: »Prema ovoj zakonskoj formulaciji za 94 posto nesreća okrivljuju se vozači, samo jedan posto pješaci, a svi ostali, cestari, proizvođači vozila, poduzeća koja brinu o općoj sigurnosti na cestama, samo pet posto. Nemoguće i neodrživo! U cestovnom prometu, naime, pretpostavlja se da prekršaje i druga ugrožavanja sigurnosti vozači ne čine hotimice (dakle nema umišljaja). Njihova je vožnja u skladu sa onim kako brzo prepoznavaju opasnost ispred sebe.</p>
<p>Profesor Dadić navodi i banalne primjere u kojima su sa bezbačajnim investicijama spašeni životi. Postavlja se znak kojim se označava opasan zavoj na 150 ili 200 metara ispred opasnog mjesta i nakon toga nema više nikakove obavijesti. To je pun - promašaj. Vozač naime zaboravlja što je vidio i kad dođe do opasnog mjesta već je kasno. Prijedlog MUP-a o strožijim kaznama ima smisla jedino onda kada bi vozač u svakome trenutku imao informacije o tome kada i gdje i kako treba vožnju prilagoditi uvjetima na cesti. Time se popis krivaca širi, tu su i oni koji su dužni i plaćeni da se te uvjeti za prilagođavanje brzine stvore, kao i zakonodavac koji mora biti precizniji u formuliranju svojih propisa. U tom slučaju i postoci bili bi drugačiji: za jednu trećinu krivi su vozači, jedna li trećina otpada na vozila, a za preostalu trećinu može se »okriviti« cesta, odnosno ljudi koji o njoj brinu.</p>
<p>Sudski vještak inž. Krunoslav Franjković smatra da je prilagođena brzina ona koja dozvoljava vozaču da vlada automobilom kao da je cesta suha i kolnik dovoljno hrapav. Ovo je prvi aspekt (ne)prilagođavanja vožne uvjetima na cesti. Drugi je, za razliku od prvoga, mutniji i nejasniji.</p>
<p>Vrlo visok postotak (više od 90 posto) prijavljenih potpada pod formulaciju »neprilagođena brzina vožnje«. Primjer iz lančanog sudara u Zvonimirovoj potpao je pod tu formulaciju, što opet ne mora biti točno, i nije točno! Svi su vozili propisno i oprezno, dok sa tramvajskog stajališta nije »kapnuo« dječak, pao je na kolnik odjednom. Svi su vožnju prilagodili kolniku, ali nisu imali »dovoljan razmak«. No kako je tehnički teže dokazivati vožnju sa nedovoljnim razmakom policija je uporabila čarobnu, ali zakonsku formulu: »neprilagođena brzina«.</p>
<p>- Zbog toga tvrdim, kategoričan je Krunoslav Franjković, da je odredba o neprilagođenoj brzini jedna je od lošijih u inače ne baš dobro sročenom zakonu o prometu. Pojedine situacije na cesti valja u zakonu točno definirati da vozači precizno znaju što zakon od njih hoće i što im dopušta.</p>
<p>Među anketiranim odvjetnicima vlada uvjerenje koje se može formulirati jedino sarkastičnom ocjenom: vozač je kriv čim okrene kontakt ključ na volanu. Misleći pritom da je vozač kriv i onda kada je vožnju prilagodio, ali cesta nije bila »prilagođena«, jer je tu zimi nastala rupa, netko je prolio mazut, ili nije bilo oznake.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vozači na kućnoj njezi, djeca zadržana u bolnici </p>
<p>DUBROVNIK, 26. svibnja</p>
<p> - Dvije su osobe teže, a dvije lakše ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 20.45 sati u Splitskoj ulici u Dubrovniku. Naime, S. D. (27), upravljajući osobnim automobilom »zastava«, registracije DU 812-BV, zbog neprilagođene brzine naletio je na »jugo«, registracije DU 429-U, kojim je upravljala A. P. (33). U nesreći su A. P. i suvozačica I. P. (11) teže ozlijeđene, dok su S. D. i njegov suputnik 10-godišnji D. O. zadobili lakše tjelesne ozljede. </p>
<p>Nakon ukazane liječničke pomoći vozači su pušteni na kućnu njegu, dok su djeca zadržana na bolničkom liječenju. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Dvadeset milijuna dolara za obnovu i gradnju crpki</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Nakon stanovitog zastoja u obnovi i gradnji crpki, Ina je ove godine krenula u jačanje maloprodajne mreže. Ove će godine Ina uložiti u obnovu i gradnju crpki oko 20 milijuna dolara. Za mnoge su radove već raspisani natječaji, a pojedine se crpke već obnavljaju i grade nove. Da u obalnom i drugim turističkim područjima ne bi bilo zastoja u opskrbi gorivom u sezoni, neki će se radovi odgoditi za poslijesezonsko razdoblje. Predviđeno je da se ove godine izgrade nove velike crpke u Kuparima uz obalu i na zagrebačkoj obilaznici Zagreb-istok, a Ina je dobila i koncesiju za gradnju dviju novih crpki (Gradnja-sjever i Gradnja-jug) na smjeru od graničnog prijelaza Bregana prema Zagrebu.</p>
<p>Planira se gradnja velikih crpki na budućim autocestama Rijeka-Zagreb-Goričan i Zagreb-Split. Ovih su dana pri kraju radovi na crpkama u Splitu: Split-obala i u Pleternici, a u Splitu počinju pripreme za proširenje i rekonstrukciju crpke Split/Visoka-jug. U Zagrebu će uskoro početi temeljita rekonstrukcija i proširenje crpki u Miramarskoj ulici, na Langovu trgu i u Dubravi, a istodobno se rješavaju imovinsko-pravni odnosi za crpku u Resniku kod Zagreba.</p>
<p>Priprema se obnova, a ponegdje su radovi već počeli, crpki u Zadru/Jazine, Drnišu, Vodicama, Pazinu, Rupi, Puli-Šijane, Požegi, Belome Manastiru i drugdje. U Ininoj Upravi razmišljaju i o obnovi benzinske postaje Priljevo kod Vukovara, koja je ekonomski posebno zanimljiva, jer su njena skladišta povezana s lukom na Dunavu. </p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Stiglo se i do stotinu posto »u odnosu na lani«</p>
<p>Kako je počelo, vjerojatno nema dvojbe da će i sezona, poput predlanjske i lanjske, imati jak fizički promet, ali pitanje je kako će to i koliko biti financijski iskorišteno u izvanpansionskoj ponudi </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Je li ili nije istinita uzrečica da je statistika točan zbroj netočnih podataka nije baš lako ustvrditi, ali prema prošlotjednim podacima iz Odjela za informativnu djelatnost Hrvatske turistička zajednice (HTZ) na našoj jadranskoj rivijeri boravila su 99.283 gosta (od toga 93.530 stranaca). To je 86 posto više nego lani kad su zabilježena 51.682 gosta. Po županijama najveći je porast u Istri (čak 100 posto), zatim na Kvarneru (80 posto), u Dalmaciji 66 posto, itd.</p>
<p>Otkud toliki porast broja gostiju i kako ga protumačiti? Ili smo lani u ovo doba bili (polu)prazni, ili su tržištu za ovu predsezonu ponuđene niže i primamljivije cijene, ili su pripremljeni neki novi izvanpansionski sadržaji i aranžmani, ili... Koliko je poznato, nije bilo objava o nekim posebnim cijenama na rivijeri, a moguće je da su pojedini hotelijeri i ostali nuditelji smještaja u izravnim (pojedinačnim) kontaktima s gostima ili agencijama dali povoljne predsezonske aranžmane. </p>
<p>Što se tiče izvanpansionskih novosti, one su rijetke. Kad je riječ o novostima u hotelima, srećom ih ima koji su u većoj ili manjoj mjeri renovirani i koji su »popravili« uslugu, ali i podigli cijene. Oko hotela i ostalih smještajnih kapaciteta nije bilo niti još uvijek ima nekih većih promjena na bolje jer su nam prometnice i dalje problem, kao i parkirališta i javni zahodi, dok ukupne pripreme za sezonu po običaju kasne.</p>
<p>Nedvojbeno je da su u Odjelu za informativnu djelatnost HTZ-a podaci s terena točno zbrojeni, ali ostaje pomalo nejasno odakle toliko visoki postoci, odnosno razlike u odnosu na lani. Sasvim je, na primjer, jasno i očekivano da su hoteli koji su se obnovili i uveli nešto što dosad nisu imali i što domaća konkurencija nema, dobro popunjeni i u predsezoni, na primjer sve od Uskrsa naovamo. Najbolji je primjer hotel »Pinija« u Petrčanima (kod Zadra), kuća koja je temeljito obnovljena i u kojoj je sagrađen i opremljen moderni akvadukt, dobro popunjena, ali su u ovome slučaju pomogle i sasvim prihvatljive cijene!</p>
<p>No, što bi se dalje moglo događati ili dogoditi? Ako je doista sasvim točno da je sadašnji broj gostiju na Jadranu »preduplan« u odnosu na lanjski u isto vrijeme, postoji (opravdana) bojazan da se domaćini ne polakome i - podignu cijene. Istina, u pansionu to bi teže prošlo, ali u izvanpansionu (zna se iz dosadašnjih iskustava i prakse!) lako je moguće da cijene krenu prema nebu. A ni to, dokazano je, ne prolazi. Da se opet ne dogodi kao i više puta dosad: velik promet - mala zarada...</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Država prepušta otkup tržištu, a seljaci prijete ako će cijena biti niža od 1,10 kuna </p>
<p>Vlada će uskoro odrediti model otkupa pšenice/ Hrala: Proizvođači pšenice sami moraju dogovoriti otkupnu cijenu/ Kolar: Otkupna cijena niža od kune donijela bi seljacima gubitak </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva na vrijeme će u poslovnim bankama osigurati povoljne uvjete kreditiranja otkupa pšenice ovogodišnjeg roda za 40 do 50 otkupljivača, najavio je u izjavi Vjesniku pomoćnik ministra Josip Hrala. </p>
<p>Država je, kaže Hrala, napustila model otkupa pšenice od seljaka i odlučila je taj posao prepustiti tržištu. Preciznije, proizvođači pšenice sami moraju dogovoriti otkupnu cijenu s mlinarsko-pekarskom industrijom, odnosno izvoznicima žita. </p>
<p>Prema Hralinim riječima, Vlada će, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, uskoro odrediti ovogodišnji model otkupa pšenice. Ali, nije htio nagađati hoće li država odrediti zaštitnu otkupnu cijenu pšenice koja je lani iznosila 0,75 kuna po kilogramu. </p>
<p>Tada su udruge seljaka već uobičajenim prijetnjama prosvjedom, odnosno da će zaustaviti promet u špici turističke sezone, izborile otkupnu cijenu od jedne kune po kilogramu predane pšenice.</p>
<p>Isti scenarij mogao bi se ponoviti i ove godine. Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje ovih je dana, dakle dva-tri mjeseca prije početka žetve, zaprijetila prosvjedima bude li neriješenih pitanja u vezi s otkupom. Uz podsjećanje da je to svake godine najbolnija točka hrvatskih seljaka, Zajednica udruga traži da otkupna cijena iznosi 1,10 kuna po kilogramu ovogodišnjeg uroda. </p>
<p>Upozoreno je i na goleme viškove pšenice od gotovo 150.000 tona, uz napomenu da bi ove godine uz prosječnu žetvu Hrvatska mogla imati 300.000 do 400.000 tona tržišnih viškova pšenice. Domaće godišnje potrebe za tom krušaricom iznose 650.000 tona, ili 60.000 tona na mjesec. </p>
<p>Hrala kaže da će se višak pšenice nakon procjene tržišnih viškova ovogodišnje žetve izvesti kako bi se stabiliziralo domaće tržište. Ističe da su svi poljoprivredni proizvodi na tržištu pa ne vidi razlog zašto bi pšenica bila izuzetak. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva najviše je odobrilo poticaja za pšenice - dobilo ih je 44.000 korisnika. Tako velik broj poticaja za proizvodnju pšenice u praksi znači da ima seljaka koji dobivaju svega dvadesetak kuna poticaja po hektaru. </p>
<p> No, iznos poticaja za pšenicu od 1650 kuna zacementiran je do 2005. godine. A ako Sabor prihvati predloženi zakon o državnim potporama u poljoprivredi, može se očekivati da će se dio proizvođača pšenice okrenuti isplativijim poljoprivrednim kulturama (uljaricama) i ekološkoj proizvodnji.</p>
<p>Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza i saborski zastupnik HSS-a, rekao nam je kako očekuje da će se država ove godine, pa makar to bilo »posljednji put«, uključiti u otkup pšenice. Navodi i primjer Koprivničko-križevačke županije u kojoj su Podravka, Mlinar i PZ Đurđenovac, bez sudjelovanja države, načelno dogovorili otkup pšenice. </p>
<p> Što se tiče otkupne cijene, Kolar smatra da bi svaka cijena ispod kune, premda upola viša od one na međunarodnom tržištu, bila gubitak za domaće proizvođače. To znači da će se otkup pšenice ovogodišnjeg roda morati osloniti na državni proračun, zaključuje Kolar. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Račan poziva Ericsson i Nokiju na nova ulaganja u Hrvatskoj</p>
<p>Premijer Račan izjavio da će biti konkretnih razgovora i o poboljšanju turističke suradnje sa skandinavskim zemljama, jer od tamo dolaze »kvalitetni turisti do kojih je Hrvatskoj stalo« / Očekuje i podršku Stockholma i Helsinkija za ulazak Hrvatske u EU i NATO </p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja </p>
<p> - »Švedska i Finska osobno me zanimaju zbog onog što su učinile na gospodarskom i razvojnom planu. Malo je zemalja koje u tom pogledu mogu biti dobar uzor Hrvatskoj«, izjavio je premijer Ivica Račan u nedjelju u zagrebačkoj zračnoj luci uoči odlaska u trodnevni posjet Švedskoj i Finskoj. Premijer, koji vodi vladino izaslanstvo, u nedjelju popodne stigao je u Stockholm. </p>
<p> Račan je najavio posjete Ericssonu i Nokiji gdje će, istaknuo je, »razgovarati o mogućnosti da te dvije kompanije budu prisutnije u Hrvatskoj«. </p>
<p>Ericsson je najveći pojedinačni strani ulagač u Hrvatskoj i vlasnik je Tvornice Nikola Tesla, dok je Švedska deseta zemlja po izravnim ulaganjima u Hrvatsku s udjelom od 7,48 posto.</p>
<p>S premijerom su otputovali i ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministrica turizma Pave Župan-Rusković. Račan je rekao da će biti konkretnih razgovora o poboljšanju turističke suradnje sa skandinavskim zemljama, iz kojih stižu, kazao je, »kvalitetni turisti do kojih je Hrvatskoj stalo«. Dogovoreno je da premijer i ministrica turizma razgovaraju s tamošnjim novinarima i turoperatorima o turističkoj ponudi Hrvatske.</p>
<p>Dodavši kako Vlada priprema nove mjere »ne bi li se stimulirao dolazak kvalitetnih stranih ulagača u Hrvatsku«, Račan je istaknuo da je nastavak suradnje sa Švedskom i Finskom važan jer se i od njih »očekuje podrška za ulazak u Europsku uniju i NATO«. </p>
<p>Premijer Račan u ponedjeljak se u Stockholmu sastaje sa švedskim premijerom Göranom Perssonom i s predsjednicom parlamenta Brigitte Dahl, a za utorak je planiran posjet Ericssonu. U srijedu će u Helsinkiju Račan razgovarati s finskim premijerom Paavom Lipponenom, a moguć je i susret s finskom predsjednicom Tarjom Halonen. Predviđen je i razgovor s predsjednicom finskog parlamenta Rittom Uosukainen. </p>
<p>Odnosi Hrvatske sa Švedskom i Finskom tradicionalno su vrlo dobri. Posebno su došli do izražaja tijekom rata kad su obje zemlje, kao i vlade ostalih skandinavskih zemalja, slale u Hrvatsku znatnu humanitarnu pomoć. I Švedska i Finska sudjelovale su u obnovi Hrvatske i u financiranju prihvata izbjeglica. Također, obje zemlje njeguju politiku sudjelovanja u političkim pregovorima i mirovnim operacijama pa su švedski i finski vojnici angažirani u mirovnim snagama u Hrvatskoj, ali i ostalim područjima bivše Jugoslavije. </p>
<p>Švedska je priznala Hrvatsku 16. siječnja 1992., a Finska dan kasnije. Ubrzo je uslijedila uspostava diplomatskih odnosa. Dobri odnosi bilježe uspon nakon političkih promjena u Hrvatskoj 2000. godine, što potvrđuju brojni bilateralni susreti, posjeti i sklopljeni sporazumi. </p>
<p>Hrvatska je s objema državama potpisala ugovore o ukidanju viza te o poticanju i zaštiti ulaganja. Gospodarska suradnja mogla bi biti mnogo bolja jer je obilježava velik nesrazmjer izvoza i uvoza na hrvatsku štetu. </p>
<p>Hrvatska je zainteresirana za ulaganja na području brodogradnje, proizvodnje motora, autobusa i dijelova za automobilsku industriju, poljoprivrednih strojeva, opreme za preradu voća i povrća, metalurgije, električnih strojeva i aparata, telekomunikacijskih strojeva i sustava.</p>
<p>Oni koji su skrivili agresiju odgovorni su i za egzodus Srba </p>
<p> »Kukati zbog rezultata popisa stanovništva nema smisla, nego se treba suočiti sa stvarnom situacijom«, izjavio je hrvatski premijer Ivica Račan u nedjelju u Stockholmu.</p>
<p> »To (rezultati popisa stanovništva) je rezultat povijesti, rata i agresije«, rekao je Račan u razgovoru s hrvatskim novinarima. Kako je pritom istaknuo »oni koji su skrivili agresiju odgovorni su za posljedice, uključujući i egzodus Srba«. </p>
<p> Račan je to rekao najavljujući svoj posjet u ponedjeljak Švedskoj agenciji za međunarodni razvoj (SIDA) koja je do sada pomagala povrat izbjeglica u Hrvatsku. </p>
<p> Popis stanovništva se ne može mijenjati, kazao je hrvatski premijer.</p>
<p> Nepotvrđeni podaci u medijima da je po popisu stanovništva u Hrvatskoj četiri posto Srba, izazvali su vrlo burne reakcije dijela političara koji zastupaju srpsku nacionalnu zajednicu. Zavod za statistiku objavio je da nije izvor tih podataka, da će službena objava popisa biti 17. lipnja, a da će podaci prikazati onakvo stanje kakvo je svaka popisana osoba iskazala.</p>
<p> U razgovoru s hrvatskim novinarima u Stockholmu premijer Račan je istaknuo da je »naša dužnost pokazati građansku Hrvatsku koja je sposobna brinuti se o svim svojim građanima bez obzira na nacionalnost«, a to obuhvaća i što brže usvajanje ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. </p>
<p> Račan je također rekao da su Švedska i ostale zemlje Skandinavije do sada pomagale Hrvatskoj te se nada da će to i nastaviti. Intencija hrvatske Vlade je, rekao je Račan, ubrzati povratak Srba u Hrvatsku, ali pokušavamo i utjecati na povratak Hrvata u BiH. </p>
<p>Dada Zečić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jakovčić osudio oskvrnuće antifašističkih spomenika </p>
<p>PULA, 26. svibnja</p>
<p> - Nepoznati počinitelji u noći na subotu oštetili su stari antifašistički spomenik u Šajinima, a novi premazali izmetom. Taj vandalizam izazvao je ogorčenje istarske javnosti. Spomenici su podignuti u znak sjećanja na stradanja u II. svjetskom ratu kad su cijelo selo 9. siječnja 1944. spalili njemački fašisti. U subotu su u sklopu proslave vjerskog blagdana na spomenike trebali biti postavljeni vijenci mještana i istarskih antifašista pa je očito da je taj vandalski čin bio smišljeno izveden noć uoči svečanosti.</p>
<p> U ime svih simpatizera i članova IDS-a izražavam ogorčenje i zgražanje te najoštrije osuđujem devastaciju spomenika antifašističkim borcima u Šajinima, istaknuo je u priopćenju u nedjelju čelnik IDS-a i istarski župan Ivan Jakovčić. Antifašizam je vrijednost koju treba poštovati i na čijim su tekovinama izrasle i počivaju napredne vrijednosti našeg društva. Devastatori antifašističkih spomenika jasno su dali do znanja da ih ne poštuju, izjavio je župan. Zatražio je da se najhitnije provede istraga kako bi se otkrili počiniteljii primjereno kaznili. </p>
<p> Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Istre Miho Valić ogorčen je vandalizmom u Šajinima. Rekao je da dosad spomenici u tom mjestu nisu bili na udaru ekstremista, ali pretpostavlja tko bi to mogao učiniti. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Humanitarna inicijativa pomaže razminiranju</p>
<p>POŽEGA, 26. svibnja</p>
<p> - Humanitarna inicijativa, nevladina i neprofitna organizacija, donirala je u nedjelju Hrvatskom centru za razminiranje ček na 750 tisuća kuna, koji je primio Damir Goršeta, a 300 tisuća kuna donirano je karlovačkom Rotary klubu. Čekove je uručila Lynne Montgomery, supruga bivšega američkog veleposlanika u Hrvatskoj i članica te udruge. </p>
<p>Okupljenima su se obratile predsjednica Humanitarne inicijative Mirjana Šlat i izaslanica Ureda Predsjednika Štefanija Balog, u ime predsjednika Mesića koji zbog obveza nije mogao doći.</p>
<p>Uzvanike je pozdravio i Željko Romić, vlasnik požeške tvrtke za razminiranje »Piper«. Prisutnima, među kojima su bili američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence Rossin, bivši američki veleposlanik Bill Montgomery i pomoćnici ministra Vidovića, prezentirano je razminiranje uz pomoć pasa. </p>
<p>B. V.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Državne škole upisivat će đake i privatno, za 6000-7000 kuna</p>
<p>Gimnazije će moći upisati 12.206 učenika, četverogodišnje strukovne programe za tehnička i srodna gospodarska zanimanja 21.877 učenika, a trogodišnje strukovne programe za zanimanja u industriji i gospodarstvu 9384 učenika / Svakom kandidatu za upis zbrajat će se ocjene iz sedmog i osmog razreda osnovne škole: opći uspjeh i uspjeh iz predmeta važnih za nastavak školovanja u odabranom programu</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Prema Kriterijima za upis u srednje škole, koje je donio ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar, u srednje škole u Hrvatskoj ove će se godine upisati 59.015 učenika.</p>
<p>Od toga, gimnazije će moći upisati 12.206 učenika, četverogodišnje strukovne programe za tehnička i srodna gospodarska zanimanja 21.877 učenika, a trogodišnje strukovne programe za zanimanja u industriji i gospodarstvu - 9384 učenika.</p>
<p>U trogodišnjim strukovnim programima za zanimanja u obrtništvu (klasični oblik obrazovanja), mjesta ima za 8476 učenika, a u vezanim obrtima (dvojni oblik obrazovanja) za 4661 učenika. U jednogodišnjim i dvogodišnjim strukovnim programima za stjecanje niže stručne spreme predviđena su 134 mjesta u prvom razredu. U umjetničkim školama bit će pak mjesta za 1630 učenika.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete i sporta odredilo je kvote i za upis u škole vjerskih zajednica, koje će moći primiti 684 učenika, dok će privatne srednje škole na osnovi svojih odluka upisivati 851 učenika. </p>
<p>U suglasnosti s Ministarstvom prosvjete i sporta, srednje javne škole moći će upisivati učenike i u programe redovnog obrazovanja po privatnim potrebama. Određeno je da privatno mogu upisati do 10 posto učenika na broj učenika upisanih u skladu s javnim potrebama. Međutim, za taj upis, škole moraju imati osigurane kadrovske, prostorne i druge tehničke uvjete, a u javnom natječaju moraju objaviti mogućnost privatnog upisa u javne škole. </p>
<p>Kako Vjesnik saznaje u Odjelu za srednje školstvo Ministarstva prosvjete i sporta, za upis u skladu s privatnim potrebama, u javnim gimnazijama, upravnim, trgovačkim, glazbenim i plesnim školama, godišnja školarina će biti 5800 kuna, u tehničkim i medicinskim programima 6000 kuna, a za upis u programe trogodišnjih, obrtničkih, industrijskih i sličnih škola 6500 kuna. Školarina za obrazovanje u zubarskim, likovnim, kuharskim, slastičarskim i kozmetičarkskim programima bit će 7200 kuna.</p>
<p>Upis učenika u skladu s privatnim potrebama u javnim srednjim školama može se organizirati tek u drugom, jesenskom upisnom roku. Još jedan od uvjeta je da za takav upis ima dovoljno kandidata za formiranje posebnih razreda.</p>
<p>U prvi razred srednje škole svi učenici se upisuju na temelju svjedodžbi o završenom sedmom i osmom razredu osnovne škole. Svakom kandidatu za upis zbrajat će se ocjene iz ta dva razreda (opći uspjeh) i uspjeh iz predmeta važnih za nastavak školovanja u odabranoj školi. Ako dva ili više kandidata za upis imaju jednak broj bodova, prednost će imati učenik koji je stekao bodove na natjecanjima znanja. Ako takvih kandidata nema, prednost za upis određivat će upisno povjerenstvo škole.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Svečana sjednica, u srijedu, s podsjećanjem na važne govore</p>
<p>ZAGREB, 26. svibnja</p>
<p> - Nekadašnji Dan državnosti, 30. svibnja, ove će se godine prvi put obilježiti kao Dan Hrvatskog sabora. Tom prigodom, u srijedu 29. svibnja u 10 sati, održat će se svečana sjednica Hrvatskog sabora na koju su pozvani i predstavnici diplomatskog zbora, vjerskih zajednica, kulturni i javni djelatnici te predsjednik Republike Hrvatske, premijer i članovi Vlade.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić održat će prigodan govor, a organiziran je i kulturno-umjetnički program, kojim će se podsjetiti na važne govore održane u Hrvatskom saboru. Glumac Boris Buzančić pročitat će dio govora bana Josipa Jelačića iz 1848. godine, Zlatko Crnković dio govora Ante Starčevića iz 1871. i Vladimira Nazora iz 1947., a Vanja Drach odlomke iz dvaju govora Stjepana Radića iz 1917. i 1918. godine.</p>
<p>U znak sjećanja na konstituirajuću sjednicu prvog demokratskog i višestranačkog Hrvatskog sabora, održanu 30. svibnja 1990. godine, Vanja Drach će pročitati i dio govora tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana, Zlatko Crnković dio govora prvog predsjednika hrvatske Vlade Stjepana Mesića, a Boris Buzančić dio govora koji je nakon stupanja na dužnost održao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.</p>
<p>U povodu Dana Hrvatskog sabora, u hodniku ispred kabineta njegova predsjednika, u ponedjeljak će biti postavljena poprsja Vladimira Nazora, predsjednika Sabora od 1945. do 1949. godine, rad kipara Vanje Radauša, te poprsje političara Eugena Kvaternika, rad kipara Krune Bošnjaka.</p>
<p>Ove godine, Dan Hrvatskog sabora bit će neradni dan budući da je tog dana i katolički blagdan Tijelovo, koje je proglašeno i državnim blagdanom.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Karavana branitelja »Da se ne zaboravi«</p>
<p>KOPRIVNICA, 26. svibnja</p>
<p> - Karavana hrvatskih branitelja »Da se ne zaboravi - Bili smo prvi kad je trebalo« krenula je u nedjelju iz Koprivnice na put po Hrvatskoj. Pedesetak sudionika osobnim automobilima i motociklima obići će područja na kojima su se vodile borbe u Domovinskom ratu, položiti vijence i zapaliti svijeće na spomen-obilježjima.</p>
<p>Karavanu, koja će prijeći 2500 kilometara, organizirala je Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata koprivničke »Podravke« u suradnji s Klubom veterana Domovinskog rata INA Naftaplina iz Zagreba. Braniteljska karavana se održava drugu godinu zaredom.</p>
<p>Prvoga dana vozilo se od Koprivnice do Solina - preko Križevaca, Vrbovca, Zagreba, Karlovca, Otočca, Gospića, Zadra i Šibenika.</p>
<p>U ponedjeljak je na redu etapa Solin-Ploče-Dubrovnik, u utorak Dubrovnik-Sinj-Knin-Plitvice-Petrinja-Sisak, u srijedu Sisak-Novska-Lipik-Pakrac-Nova Gradiška-Slavonski Brod-Županja-Vinkovci. Karavana se 30. svibnja vraća u Koprivnicu preko Vinkovaca, Vukovara, Osijeka, Daruvara, Virovitice i Pitomače.</p>
<p>U Vukovaru će se sudionici sresti s dijelom karavane, koja je u istoj organizaciji riječnim plovilima krenula Dravom i Dunavom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Glavaš: Klisa je megalomanski projekt</p>
<p>OSIJEK, 26. svibnja</p>
<p> - »Ulaganje u obnovu i otvorenje osječke zračne luke Klisa megalomanski je projekt koalicijske petorke, koja nema osjećaja ni za vrijeme niti za sredstva, pa ga ocjenjujemo kao krajnji politički zločin«, istaknuo je u nedjelju na konferenciji za novinare predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i saborski zastupnik Branimir Glavaš. Zaključio je da ne postoji ni najmanja ekonomska opravdanost tog projekta i da je sportska zračna luka Čepin bila dostatna da zadovolji sve potrebe tog područja. Obnova Klise koštala je oko 40 milijuna kuna, a još toliko treba uložiti za njezino potpuno osposobljavanje. Njezin kapacitet je, uz kargo letove, prijevoz 600.000 putnika na godinu, a u pet mjeseci njezina poslovanja putovalo ih je samo 27, rekao je Glavaš. Uz takvo poslovanje, pojasnio je, mogu se očekivati prihodi od oko 1,5 milijuna kuna, a ukupni troškovi zračne luke bit će 10 milijuna kuna. On je zaključio da ne treba srljati u propast i da se »promet prebaci u sportsko-zračnu luku Čepin«. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Međimurju stotinu zaraženih salmonelom</p>
<p>Svi oboljeli jeli su, u tvrtkama gdje su zaposleni, hranu dopremljenu iz restorana »Lovac« u Prelogu </p>
<p>ČAKOVEC, 26. svibnja</p>
<p> - Do nedjelje predvečer u Županijskoj bolnici u Čakovcu hospitalizirano je 46 osoba iz nizinskog dijela Međimurja, otrovanih salmonelom. Kako Odjel infektologije nema dovoljno mjesta, bolesnici su raspoređeni i na druge bolničke odjele, potvrdio nam je dr. Dragutin Golubić, voditelj infektološkog odjela čakovečke bolnice. Svi su tijekom petka, subote i nedjelje primljeni u teškom općem stanju, s visokom temperaturom, oslabljeni, s čestim povraćanjem, grčevima, proljevom i isušenošću. Najmanje 50 ljudi još je ambulantno obrađeno u službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Čakovcu i u ambulanti u Prelogu.</p>
<p> Sve su to zaposlenici preloških tvrtki »Beton«, »Komet«, LP»Tehnologija«, TIP, »Marti« i još nekih, te »Tehnixa« iz Donjeg Kraljevca. Svi su oni jeli topli obrok pripremljen u restoranu »Lovac« u Prelogu. Prema nekim informacijama hrana je odvožena i nakon što su u restoranu uredovali službenici sanitarne inspekcije i Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Kako je naglasila ravnateljica Zavoda i voditeljica Epidemiološke službe dr. Višnja Smilović moguće je da će se javiti još oboljelih, budući da inkubacija traje i do 72 sata.</p>
<p> Mikrobiološkim pretragama izdvojena je kao uzročnik »salmonella enteritidis«, obavijestio nas je dr. Golubić. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Osječki maturant se osvijestio</p>
<p>OSIJEK, 26. svibnja</p>
<p> - Osamnaestogodišnji Domagoj Brljačić, maturant osječke Treće Gimnazije koji je u petak teško stradao na proslavi zadnjeg dana nastave, prema posljednjim informacijama je stabilno te je konačno došao svijesti. Kako doznajemo iz osječke Kliničke bolnice, sa mladićem je uspostavljen kontakt, no zbog teških ozljeda glave još se uvijek nije isključena mogućnost komplikacija. Neslužbeno doznajemo da se uopće ne sjeća što je napravio, što se dogodilo i zašto je u bolnici. </p>
<p>Podsjetimo, on je u petak, kao i svi osječki maturanti, na osječkom kupalištu Copacabana proslavljao zadnji dan nastave. Iako su bazeni prazni, on je prišao Olimpijskom bazenu rekavši prijateljima da se »ide kupati«. Premda su ga oni u nekoliko navrata pokušali odgovoriti od toga uvjeravajući ga da u bazenu nema vode, Domagoj je u jednom trenutku iskoristio njihovu nepažnju te je otišao do bazena, skinuo majicu i skočio na glavu, na dubinu od oko 2,3 metra. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020527].
|
