NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020327].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 236915 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanader i Pašalić nemilosrdno razmjenjuju »udarce«</p>
<p>Netrpeljivost između Sanaderovih i Pašalićevih simpatizera je tolika da su se čak i fizički podijelili na lijevu i desnu stranu kongresne dvorane hotela »Marjan« u Splitu, a za vrijeme trajanja skupštine pristigla je čak i dojava da je u dvorani postavljena bomba / Navodno je najradikalniji prijedlog u Pašalićevu programu - nužnost drastičnog »rezanja« državne uprave i birokracije</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - »HDZ je danas najdemokratskija stranka u Hrvatskoj, a nakon što smo izdržali političku represiju i obračune te političke čistke, spremni smo vratiti se na vlast, jer Hrvatska zaslužuje bolju vlast i vladu«, izjavio je na subotnjoj izbornoj skupštini splitskog HDZ-a predsjednik stranke dr. Ivo Sanader. Iako je skupština prošla u nervoznim tonovima, oslikavajući potpunu podijeljenost članova na Sanaderovu i Pašalićevu struju, Sanader je ipak (optimistično) kazao da se HDZ neće podijeliti. Split je »pao« u Sanaderove ruke, jer je predsjednik odnio prvu veliku pobjedu u sučeljavanju s Pašalićem (Maju Freundlich ionako malo tko uzima ozbiljno).</p>
<p>Doduše, Sanaderova je pobjeda ipak »tijesna«, jer je svog najljućeg konkurenta »nadigrao» sa svega 11 glasova razlike. Tako je Sanaderov simpatizer Zvonimir Puljić sa svojom »bijelom listom« ostao i dalje predsjednik splitskog HDZ-a, a Pašalićeva je »plava lista« poražena. Jasno je koliki je trijumf dr. Sanader, i sam Splićanin, postigao tom pobjedom. Netrpeljivost između Sanaderovih i Pašalićevih simpatizera je tolika da su se oni čak i fizički podijelili na lijevu i desnu stranu kongresne dvorane hotela »Marjan«, a za vrijeme trajanja skupštine pristigla je čak i anonimna dojava da je u dvorani postavljena bomba.</p>
<p>Split je, dakle, za Pašalića izgubljen, no, ne treba vjerovati da ga je to obeshrabrilo. Do sada su, naime, okončani izbori u gotovo 3000 ogranaka stranke, a u većini županijskih organizacija izbori tek slijede. Analitičari važu procjene svakodnevno: u jednom trenutku govori se kako će Sanader odnijeti natpolovičnu pobjedu, u drugom kako vaga ipak preteže u Pašalićevom smjeru. I županijske su organizacije potpuno podijeljene.</p>
<p>Sveukupno, skoro 2500 delegata u dvorani »Vatroslav Lisinski« odlučit će tko će voditi stranku iduće četiri godine-Sanader (kao i ove dvije), Pašalić, Maja Freundlich ili četvrti kandidat, čija je kandidatura moguća na samom Saboru, a o čemu je tajanstveno govorio i Pašalić. Kontroverzni HDZ-ov saborski zastupnik Ljubo Ćesić-Rojs, koji je već predao svoju kandidaturu za potpredsjednika, prikupivši respektabilan broj glasova potpore, Vjesniku je potvrdio da će se na samom saboru možda čak kandidirati i za predsjednika! Hoće li u igru za predsjednika ući i Drago Krpina, znat će se na saboru.</p>
<p>Što se tiče trećeg kandidata u predsjedničkoj utrci, Sanaderove zamjenice Maje Freundlich, u stranci se špekulira da je zapravo došlo do preokreta. Ona je, navodno, u kandidaturu za predsjednicu stranke doista ušla samostalno i autonomno, »pomrsivši« račune Sanaderu i Pašaliću (poznati su slučajevi u kojima autsajderi odnose pobjedu nad razvikanim favoritima!), no, kad je shvatila da su njezini izgledi realno maleni, napravila je deal sa Sanaderom. Njen bi »zadatak«, zapravo, bio - odvlačenje glasova od Pašalića.</p>
<p>Sam Pašalić i dalje taji ljude koji mjesecima rade na njegovom programu, za koji smo neslužbeno saznali da će biti veliko iznenađenje za sve koji su uvjereni da znaju što će Pašalić učiniti. Program će biti javnosti obzanjen odmah nakon Uskrsa, 3. travnja. »U tom će programu biti sve ono što od Pašalića ne očekujete, a ništa od onoga što mislite da će biti«, kazao nam je jedan Pašalićev simpatizer, koji je na programu i radio. Program će navodno biti utemeljen, osim na gospodarskom dijelu, i na nečemu što se od Pašalića ne bi očekivalo - inzistiranju da Hrvatska mora ući u euro i svjetske integracije! Navodno je najradikalniji prijedlog u Pašalićevu programu - nužnost drastičnog »rezanja« državne uprave i birokracije.</p>
<p>Pašalić je čak iznenadio svojom posljednjom izjavom u televizijskoj emisiji u kojoj je kazao da bi, bude li potrebno, svjedočio u Haagu, a špekulira se da bi čak mogao biti svjedokom obrane na suđenju Tuti i Šteli.</p>
<p>Prisjetimo, kad se prije koji mjesec u Hrvatskom saboru izglasavao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU, Sanader je svoje stranačke i zastupničke kolege izveo iz sabornice, pa su oni, koji se zaklinju u neophodnost okretanja Hrvatske Europi, dali »košaricu« toj istoj Europi. A na stranačkom je klubu u Saboru, uoči izglasavanja tog zakona, došlo do žestokog sukoba Sanadera i Pašalića koji je, nitko ne bi očekivao, želio da HDZ podrži taj zakon!</p>
<p>Možda je slučajno, ali valja podsjetiti i na to da u posljednjih mjesec dana, otkad se zaoštrila borba u HDZ-u, nema više toliko glasnih borbenih pokliča Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, koji je čak i promijenio ime i ublažio retoriku. Slučajnost? Zacijelo ne, jer je javna tajna da se Stožerom »rukovodilo« iz jednog dijela HDZ-a. Sanader se stalno kune u to da je HDZ najdemokratskija stranka u Hrvatskoj. Je li to istina, teško je reći, ali da je možda najborbenija, zorno je pokazala i samom tučom između sanaderovaca i pašalićevaca uoči splitskih izbora.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Unatoč velikim dugovima, HDZ kupio luksuzni automobil BMW-5</p>
<p>»Nije točno da je HDZ dužan 11 milijuna kuna. Od kada sam ja glavni tajnik stranke, u ove posljednje dvije godine, tvrdim da novo vodstvo nije napravilo ni kune duga. </p>
<p>Sve što smo naručili, to smo i platili našim raspoloživim sredstvima«, kaže nam glavni tajnik HDZ-a Joso Škara. </p>
<p>Naime, stranačkim kuloarima (posebice u vrijeme sadašnjeg žestokog okršaja za čelna mjesta) kruži priča da je HDZ na raznim stranama ostao dužan 11 milijuna kuna, a taj se dug, navodno, vuče godinama. HDZ po tim tvrdnjama duguje Gradu Zagrebu te raznim tvrtkama i dobavljačima za usluge.</p>
<p>Škara tvrdi da je već novo vodstvo, koje je stranku preuzelo nakon smrti predsjednika Tuđmana, zateklo dugove i sporna potraživanja. Radi li se doista o 11 milijuna kuna, glavni tajnik nije želio potvrditi, uz komentar da je to »interna stvar stranke«. No, HDZ je gotovo 60 posto svih dugovanja podmirio, nastavlja Škara, ne želeći reći o kojem je iznosu riječ. Podsjeća da je najveći dug zapravo bila stavka za predsjedničku kampanju tadašnjeg HDZ-ovca, a danas predsjednika DC-a dr. Mate Granića. Taj je dug agenciji koja je »servisirala« Granićevu kampanju bio oko 2,5 milijuna kuna, no, to je također plaćeno, objašnjava Škara. Podmireni su i drugi računi - za tiskanje brošura, knjiga i promidžbenog materijala za državne izbore u siječnju 2000. Plaćena su i sva oglašavanja HDZ-a raznim medijima, navodi glavni tajnik.</p>
<p>Osim tih dugova, znatan je bio i dug koji su napravili i mnogi gradski i županijski odbori, a koji su potom došli u »centralu« HDZ-a na naplatu, ali i to je regulirano, kaže Škara. HDZ se inače financira novcem iz državnog proračuna, namijenjenim radu političkih stranaka, pa godišnje dobiva oko sedam milijuna kuna. Financira se također novcem članova i simpatizera iz Hrvatske i inozemstva te donacijama. U HDZ-u se ovih dana javno šapući da je, unatoč činjenici da je stranka dužna, prije tri-četiri tjedna stranačkim novcem kupljen i najnoviji automobil BMW-5, vrijedan oko 50.000 eura, a kupljen je u Auto-salonu Tomić. Sanaderovi protivnici time žele dokazati i njegovu neracionalnost i sklonost luksuzu, a stranka ima dugove.</p>
<p>Joso Škara potvrđuje da je kupljen automobil, dodavši da se radi o donaciji, odnosno »poklonu iseljenika« budući da je HDZ-ov vozni park »dotrajao i zastario, a to govori i o ugledu stranke«. Uostalom, planirano je da članovi HDZ-a iz iseljeništva u iduća tri mjeseca financiraju kupnju još dva automobila za stranku, kaže Škara.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prijeći prag ljudske snage!</p>
<p>Kako se papa Ivan Pavao II. i do sada pokazao vrlo upornim kad su posrijedi bile njegove vizije reforme Crkve i njegova misija reformatora, čini se da je i u slučaju narušena zdravlja naumio iznijeti svoj križ dokraja / Iako je Papa duhom još priseban, a intelektom vitalan, očito je da njegovo tijelo trpi jake bolove</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Papu Ivana Pavla II. danas žele umiroviti oni konzervativci u Crkvi kojima se ne sviđa njegova politika pokajanja i traženja oprosta za grijehe Crkve, za koje međureligijski molitveni skupovi u Assisiu vode u sinkretizam, oni koji ne odobravaju njegove pohode u sinagoge i džamije i »prešućivanje« nekih kršćanskih mučenika za račun dijaloga i mira među religijama.</p>
<p> Tako ovih dana u talijanskom dnevniku Corriere della Sera piše katolički pisac Vittorio Messori, Papin osobni prijatelj i priređivač knjige - intervjua s njime: »Prijeći prag nade«. </p>
<p>Iako Messori, kao dugogodišnji pratitelj Papina rada i zbivanja u Vatikanu, nesumnjivo dobro poznaje tamošnje prilike, ne treba ispustiti iz vida ono o čemu se u Rimu već duže govori: da Papa, već ozbiljno načet Parkinsonovom bolešću, artrozom i posljedicama čestih operacija i lomova, sve ozbiljnije dovodi u pitanje vlastitu sposobnost da dalje nastavi obnašati funkciju »prvog apostola« Crkve. </p>
<p>Osim toga, nema tome tako davno kako je predsjednik Njemačke biskupske konferencije kardinal Karl Lehman najavio mogućnost Papina dobrovoljnog demisioniranja zbog sve lošijeg zdravlja. Iako je Lehman nesumnjivo jedan od vođa progresivne struje u Crkvi i zastupnik veće uloge »biskupskog kolegija« u unutarcrkvenom odlučivanju te njegovi razlozi sigurno nisu bili »političke«, već pragmatičke prirode. </p>
<p>O tome su se ovih dana raspisali talijanski i svjetski mediji, nakon što je Papa u nedjelju, na Cvjetnicu, pokazao očitu nemoć da nastavi voditi misu. Iako je Papa duhom još priseban, a intelektom vitalan, očito je da njegovo tijelo trpi jake bolove, da je njegova motorika sve lošija i da na ovaj način samo dodatno trapeći svoje dosta narušeno zdravlje ne čini uslugu ni sebi niti Crkvi. </p>
<p>Pa iako je Papa svojim djelovanjem nesumnjivo obilježio posljednju četvrtinu 20. stoljeća, Crkva nije i ne može ovisiti o jednom čovjeku ma kako značajan bio. A to je upravo ono što i katolički nauk uči; da je Crkva Božja tvorevina i kao takva prije svega ovisna o Božjoj volji, a manje o ljudskoj snazi i nakani. </p>
<p>Jer čak i kada bi Ivan Pavao II. sišao s papinske stolice, ne bi se dogodila nikakva tragedija kakvu Crkva kroz svoju dugu povijest već nije preživjela. Na primjer, onaj znameniti slučaj na saboru jedinstva u Konstanzu 1415., kada su pravo na Petrovu stolicu polagala čak trojica papa istodobno: rimski papa Grgur XII, avinjonski papa Benedikt XIII. i pisanski papa Ivan XXIII., poznatiji kao ozloglašeni Cossa. Slučaj je završio tako da je Ivan Cossa svrgnut na saboru u Konstanzu (nakon što ga je prethodno uhapsio njemački car Sigismund), Grgur XII. je dobrovoljno odstupio, a »žilavoga« Benedikta XIII. sabor je svrgnuo tek dvije godine kasnije, 1417. I tada se moglo prići izboru novoga pape.</p>
<p>Ne želimo pretpostaviti da bi kardinalski zbor u Vatikanu pokušao na takav način »umiroviti« sadašnjega Papu, međutim Zakonik kanonskoga prava, u svojem članku 332., jasno predviđa mogućnost da Papa dobrovoljno odstupi od daljnjeg služenja Bogu i Crkvi na mjestu Petrova nasljednika, ako se pokaže da za to više psihofizički nije sposoban. </p>
<p>Kako se papa Ivan Pavao II. i do sada pokazao vrlo upornim kad su posrijedi bile njegove vizije reforme Crkve i njegova misija reformatora, čini se da je i u ovom slučaju naumio iznijeti svoj križ do posljednje postaje - pa čak i po cijenu da pokuša prijeći - prag ljudske snage!</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>NA KAVI S...</p>
<p>Nikad dovoljno novca za kulturu </p>
<p> Stipe Pojatina, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za kulturu </p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Bez jutarnje kave ne mogu krenuti u život! Tako već na početku dana rješavam pitanje tog napitka pa onda mogu nesmetano planirati ostale aktivnosti i zadaće. </p>
<p>• Pročitate li usput novine?</p>
<p>- Prolistam gotovo sve novine a nešto u njima i pročitam, uglavnom sadržaje vezane uz kulturu. </p>
<p>• Dugogodišnji ste kulturni »vuk«.</p>
<p>- Može se i tako reći. Sa skoro 15 godina rada u kulturi iskusio sam sva moguća razdoblja, od radosti do nevolja. </p>
<p>• Je li nedostatak novca jedna od tih nevolja?</p>
<p>- Da! Novac i ponovno novac! Njega u kulturi, na žalost, nikad dosta! Naravno, tu među ostalim mislim i na onaj proračunski dio, kojim se financiraju kulturne aktivnosti u užem smislu - ponajprije rad knjižnica, kazališta, muzeja, centara za kulturu, do različitih nezavisnih projekata na području kazališta i filma odnosno onih izvaninstitucionalnih priredbi što ih organiziraju udruge, grupe i pojedinci. Osobit nam je problem financiranje kulturnih programa jer najveći dio sredstava odlazi na tzv. hladni pogon - plaće zaposlenih i materijalne izdatke gradskih ustanova kulture. Na to se, naime, troši oko 80 posto ukupno raspoloživog novca. Tek je 20 posto namijenjeno kulturnim programima i projektima. </p>
<p>• Onda ne čudi što se kulturnjaci stalno prepiru oko novca!</p>
<p>- Točno. Svi su nezadovoljni, ali mislim da ipak ne bi trebali biti. A i nezadovoljstvo nekad može imati svoju stvaralačku dimenziju odnosno pridonositi razvitku kulture. Ona treba voditi boljem i kvalitetnijem životu. </p>
<p>• Koliko su takvim životom osviješteni Zagrepčani?</p>
<p>- O, s kulturom u vezi oni sve pomno prate. Oni su jedan od kriterija kulturne slike grada Zagreba. </p>
<p>• Je li vaš Gradski ured osmislio kakve projekte koji uključuju mlađu populaciju?</p>
<p>- Već smo pripremili skupštinski materijal koji će u program rada uključiti upravo mlade! Njihova energija mora naći mjesto u razvitku grada. U natječaju za 2002. godinu naš je Gradski ured uputio tzv. poziv za planiranje javnih potreba te predvidio programe urbane kulture i kulture mladih. Zanimljivo je da su nam se javile stotine udruga, grupa i pojedinaca sa svojim projektima koji uključuju upravo mladu generaciju. </p>
<p>• Kad niste zaokupljeni poslom, čime se bavite?</p>
<p>- Iz njega mi se doista teško isključiti. Kada to ipak učinim, onda najčešće šećem po prirodi, uzgajam različite biljke, ali opet razmišljam kako stvari u kulturi učiniti što uspješnijima.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Iz Las Vegasa u Katedralu</p>
<p>Prijedlog o poklonu Zagrebačkoj prvostolnici potekao je od Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburgha, rekao nam je mons. Josip Klarić, kanonik kustos katedrale, a lusteri su stigli iz Las Vegasa</p>
<p>Zagrebačka prvostolnica, Katedrala Svetog Stjepana, dobila je krajem prošle godine dar za opremu interijera. Saznali smo kako poklonjena oprema potječe iz Sjedinjenih Američkih Država i to ni manje ni više nego iz grada kocke, Las Vegasa!</p>
<p>Riječ je o tri lustera promjera pet i pol metra, koji su u središnjem dijelu katedrale postavljeni još u vrijeme Božića. </p>
<p>Prijedlog o poklonu potekao je od Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburgha, rekao nam je mons. Josip Klarić, kanonik kustos katedrale.</p>
<p>On zna samo to da lusteri potječu iz Las Vegasa, iz »neke« hotelske dvorane. Na pitanje nije li ta dvorana možda kockarnica, mons. Klarić je odgovorio da ne zna, jer nikad nije bio u Las Vegasu.</p>
<p>»Znam samo da se dvorana hotela obnavljala i da su naši ljudi u SAD-u mislili kako bi bilo zgodno pokloniti nam lustere jer su nam bili potrebni«, objasnio je mons. Klarić.</p>
<p>Dodao je kako nam nitko neće moći potvrditi da lusteri potječu iz kockarnice, jer to nitko ne zna!</p>
<p>Budući da nam u crkvi nisu znali reći ništa podrobnije, obratili smo se Hrvatskoj bratskoj zajednici u Zagrebu. No, Hrvatska bratska zajednica u Zagrebu ne zna ništa! </p>
<p>Na kraju se može zapitati ima li baš svaka donacija svoju svrhu, odnosno treba li baš svaku primiti, unatoč tome što možda nije primjerena. Posebno ako je riječ o jednom svetom mjestu, poput crkve, i tri lustera podrijetlom, možda, iz kockarnice. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ispred crkve Sv. Franje otkriveno srednjovjekovno groblje!</p>
<p>Ispred crkve Sv. Franje na Opatovini proteklog je četvrtka, na dubini od metar i pol, pronađeno srednjovjekovno groblje / Riječ je o prvom takvom nalazištu u Zagrebu, rekao je za »Vjesnik« prof. Silvije Novak, zamjenik pročelnice Zavoda za zaštitu spomenika / Radi se vrlo važnom, za arheologe posve neočekivanom i prvoklasnom događaju</p>
<p>Iskapajući zemljište, radnici su potkraj prošloga tjedna na malom trgu ispred crkve Sv. Franje na Opatovini, na dubini od metar i pol pronašli ostatke ljudskih kostiju. Slučajno ili namjerno, nastavili su kopati, no nevjerici nije bilo kraja, kad se ubrzo pokazalo da se ispod površine trga skriva - groblje!</p>
<p>Iznenađeni i uzbuđeni radnici su odmah obustavili sve radove i na teren pozvali stručnjake Zavoda za zaštitu spomenika, koji su, pak, potvrdili njihova nagađanja i naredili da se nalazište zakopa šljunkom.</p>
<p> »Tko vam je rekao što smo pronašli«, protupitanje nam je u utorak odvratio prof. Silvije Novak, zamjenik pročelnice Zavoda za zaštitu spomenika, potvrđujući, zapravo, ovu ekskluzivnu vijest.</p>
<p>Jesu li radnici koji izmjenjuju dotrajale cijevi komunalne infrastrukture doveli do senzacionalnog arheološkog otkrića? </p>
<p>»Prema podacima kojima raspolažemo, riječ je o prvom takvom nalazištu u Zagrebu. Ispred crkve Sv. Franje na Opatovini zaista je pronađeno srednjovjekovno groblje. To smo zaključili uzimajući u obzir da je crkva sagrađena u 13. stoljeću, što znači da je groblje zacijelo starije«, rekao je prof. Novak.</p>
<p>Riječ »senzacija« nije, možda, prava riječ, no sigurno je da se radi o posve neočekivanom i vrlo važnom, prvoklasnom arheološkom događaju. »Zagreb je arheološki neistraženo područje i svaki takav nalaz arheolozima je vrlo vrijedan«, objasnio je prof. Novak.</p>
<p>Područje ispred crkve zasad je zaštićeno slojem šljunka. Iz franjevačkog samostana, kako saznajemo, već je stigla suglasnost da se ispitivanja nastave. S tim se slažu i vlasnici ugostiteljskih objekata u blizini, bez obzira što će to odgoditi kraj radova na Opatovini, najavljen za kraj travnja. »Bilo bi lijepo imati ispred terase turističku atrakciju«, kažu. </p>
<p>Uskoro će na teren izaći stručne ekipe arheologa kako bi se nastavilo s istraživanjem. Za to je, kako Vjesnik neslužbeno saznaje, već zatražena svota od 25 tisuća kuna. Taj će novac biti dovoljan za početak ispitivanja, a tko zna što će arheolozi otkriti dalje. </p>
<p>Podsjetimo, preseljenjem obrtnika iz Opatovine, 18. veljače, i službeno je počelo uređivanje 200 metara uličice u samom središtu stare gradske jezgre.</p>
<p> Najavljivalo se tada uređenje vodoopskrbne i odvodne mreže, plinske i elektromreže. U jednom od svojih posljednjih obilazaka tadašnji gradonačelnik Milan Bandić rekao je da bi »sve trebalo biti gotovo do kraja travnja«. Tom prilikom (više u šali) rečeno je da bi se taj rok mogao produžiti samo »ako radnici naiđu na vrijednu arheološku građu«.</p>
<p>Novi rok za kraj radova od ovog je tjedna i službeno pomaknut za sredinu lipnja...</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jedni ne mogu graditi, drugi bi morali rušiti</p>
<p>Urbanistički planovi ne mogu se donositi bez mišljenja stanovnika koji žive na određenom području. Oni koji ih rade nisu možda nikada ni bili na spornim područjima, upozorava Marija Klabučar</p>
<p>Nezadovoljni prijedlogom Generalnog urbanističkog plana (GUP) grada Zagreba, odnosno granicom Parka prirode Medvednica, stanovnici gradskih četvrti Podsused-Vrapče i Podsljeme traže da se granica Parka prirode izjednači s granicom GUP-a, kako Park ne bi obuhvatio i građevinsko područje. </p>
<p>»Od Skupštine grada zahtijevamo doradu GUP-a, s tim da se prije toga po gradskim četvrtima organiziraju javne tribine, kako bi se usvojile i primjedbe i prijedlozi građana«, istaknula je u utorak na konferenciji za novinare predsjednica HSS-a gradske četvrti Podsused-Vrapče i dopredsjednica Vijeća te gradske četvrti, Marija Klabučar.</p>
<p>Granica Parka prirode, naime, prolazi sredinom naselja, pa ispada da je na pojedinim dijelovima jedna strana ulice u Parku prirode, a druga nije. Vlasnicima obiteljskih kuća što se nalaze unutar Parka oduzima se mogućnost legalizacije izgrađenih kuća, nadogradnje i proširenja postojećih, kao i izgradnje novih. Radi se o naseljima starijim i od samog Zagreba, i o stanovnicima slabijeg socijalnog statusa. Tako jedni ne mogu graditi, drugi bi morali rušiti, pa i jedni i drugi postaju socijalni slučajevi. </p>
<p>»Ni na jedan od dosadašnjih zahtjeva i prijedloga o promjeni granice nismo od nadležnih institucija dobili odgovor«, napominje Marija Klabučar. »U Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša rekli su nam da primjedbe uputimo Skupštini. Zar se isplati prvo napraviti po svome, bez obilaska terena i suradnje sa stanovnicima, pa onda mijenjati? Čest odgovor nadležnih je i taj: kada GUP bude usvojen, dobit ćete sve odgovore. No, kad mačka krepa badava ju je liječiti«, kaže ona, te napominje da tako misle i drugi stanovnici toga područja. </p>
<p>»Ako Skupština prihvati sadašnji prijedlog GUP-a, to će značiti nacionalizaciju naših zemljišta, jer nećemo moći odlučivati što ćemo sa svojim vlasništvom«, kažu stanovnici. Neka onda Grad otkupi privatna zemljišta. Granica treba ići rubom šume, ističu, iako je i dio šuma u privatnom vlasništvu pa ispada kao da su vlasnici kradljivci na svojem. Oni bi, naime, trebali plaćati Šumariji za drveće posječeno u vlastitoj šumi. </p>
<p> Stanovnici upozoravaju da su cijeli radni vijek izdvajali za stambeni fond iz kojeg su se gradili stanovi i dijelili »zaslužnim« građanima. »Za nas nije bilo mjesta u raspodijeli tih stanova jer smo, na sreću ili nesreću, imali vlastite kuće, koje smo gradili bez ičije pomoći. Sada, kad želimo ozakoniti ili poboljšati uvjete života, onemogućeni smo u tome. S druge, pak, strane, u Parku prirode, uz Zelenu magistralu i na Tuškancu i Pantovčaku, sijeku se šume i grade vile«, kažu. </p>
<p>»Planovi se ne mogu donositi a da se ne čuje mišljenje stanovnika koji žive na određenom području. Oni koji rade planove, nisu možda nikada ni bili na spornim područjima«, upozorava na kraju Marija Klabučar.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Mali genijalci u »Šumi Striborovoj«</p>
<p>Privatni dječji vrtić »Šuma Striborova« u Gundulićevoj 22 po mnogočemu se razlikuje od ostalih dječjih vrtića. Naime, u mješovitu skupinu 25-ero djece od 3 do 7 godina, integrirano je sedmero posebno darovite djece. Takva djeca imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe, ona brže, više, bolje i kreativnije rješavaju probleme i zadatke od ostale djece. Napredni spoznajni razvoj takve djece i njihova intelektualna darovitost traže teži i različit program te individualiziran pristup. Upravo je stoga atmosfera vrtića »Šuma Striborova« poticajna i bogata raznovrsnim aktivnostima. Koristeći složene didaktike, djeca uče kroz igru i tako potiču kreativno i matematičko-logičko mišljenje. </p>
<p>Također kroz igru uče njemački i engleski jezik, rabe računala u koje je ugrađen edukativni softver, rade na projektima, individualno ili u manjim skupinama. Bogata je i izvanvrtićka aktivnost: s djecom se odlazi u kazališta, muzeje, škole plivanja, klizanja, rolanja, ritmike i brojne različite radonice.</p>
<p>»Imamo sluha za svu djecu i ona uče ono što ih najviše zanima, onim načinom koji im najviše odgovara. Darovitima omogućujemo boravak u mješovitoj skupini pa se oni mogu družiti i s vršnjacima, i s onom starijom djecom. Druženje s vršnjacima prema kronološkoj dobi potrebno im je jer su s njima fizički, emocionalno i socijalno bliski. No, kako su intelektualno dvije do tri godine ispred svojih vršnjaka, traže i društvo starije djece«, rekla nam je ravnateljica vrtića, pedagoginja Diana Albert. Naglasila je da je dobro što je u skupinu integrirano još njima slične djece, kako bi se svi uspješno socijalizirali i naučili razumjeti potrebe drugih. </p>
<p>Vrtić »Šuma Striborova« proradio je 1999. godine s osmero djece. Sljedeće godine primijenjeni su različiti intelektualni testovi i ustanovilo se da su neka djeca darovitija. Takva djeca do pete godine nauče čitati, imaju bogat rječnik, lijepo se izražavaju, brzo i dugoročno pamte, usmjerena su k cilju, imaju bujnu maštu, vrlo su osjetljiva na nepravdu i samouvjerena su.</p>
<p>- Ljudi često imaju predrasude, jer se boje elitizma i izvrsnosti, odnosno smatraju da darovitima nije potrebna pomoć. Međutim, i to su djeca sa specifičnim potrebama, kaže ravnateljica. </p>
<p>Cijena cjelodnevnog boravka, od 7.30 do 16.30 sati, je 1350 kuna mjesečno. Vrtić raspolaže sa 120 četvornih metara prostora namijenjenog boravku, igranju, spavanju, gimnastici. Uz ravnateljicu koja radi pola radnog vremena, tu su još tri odgojiteljice, educirane za rad s darovitom djecom.</p>
<p>Kako je nam je rekla Diana Albert, vrtić je financijski tek nedavno s gubitaka došao na nulu. Naime, samo najam prostora iznosi mjesečno 6500 kuna, a osim roditeljskih uplata jedina pomoć je ona državna, od 500 kuna po djetetu. Sve to opet nije dovoljno da pokrije i troškove skupe didaktičke opreme.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U zagrebačkim kinima ipak neće biti štrajka?</p>
<p>Pregovori o kolektivnom ugovoru za 76 radnika Kinematografa d. d. odgođeni su, jer nema predsjednice Uprave Ine Čavline, pa će se rezultati znati tek poslije Uskrsa. Prema informacijama glasnogovornice Kinematografa, Ivane Nanut, Uprava je pristala na razgovor s predstavnicima radnika pa se stoga vjeruje da će sadašnji Pravilnik o radu uskoro biti zamijenjen kolektivnim ugovorom. Sindikalni povjerenici Kinematografa smatraju, naime, da Pravilnik ostavlja Upravi »previše slobode«. </p>
<p> Početkom pregovora još je jednom otklonjena prijetnja štrajkom koji bi doveo do zatvaranja 10 kino dvorana. Još se ne zna koliku će razinu prava dati radnicima kolektivni ugovor, no predstavnici Uprave ocjenjuju zahtjeve radnika nerealnima i tvrde da će ih oni morati sniziti.</p>
<p>Iako će kolektivni ugovor najvjerojatnije biti svojevrstan kompromis, radnici od njega očekuju višu minimalnu cijenu rada, plaćanje prekovremenog i noćnog rada, te rada subotom, nedjeljom i praznicima.</p>
<p>Dosadašnji sastanci Uprave i radnika nisu bili najuspješniji, i obje su strane imale zamjerke na neke postupke one druge strane. Predsjednicu Uprave Kinematografa zasmetalo je što su sindikalni povjerenici najavili štrajk u kinima u medijima, a da o tome nisu prethodno obavijestili Upravu, dok radnici zamjeraju Upravi što je neke od njih optužila za potkradanje poduzeća. Zbog toga su nedavno i bojkotirali sastanak s predstavnicima Uprave. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>LS očekuje izvanredne izbore</p>
<p>Iako se još ne zna kako će završiti kriza u gradskoj vlasti, na konferenciji za novinare, održanoj u utorak, predsjednik Gradske organizacije Liberalne stranke Božo Kovačević izrazio je mišljenje da će doći do skorih, izvanrednih izbora.</p>
<p> »U početku je LS podržavao izbor nove gradonačelnice Vlaste Pavić, no s obzirom na to da nema napretka u rješavanju gradske krize, smatramo kako Zagreb ne može previše očekivati od sadašnje gradonačelnice«, rekao je Kovačević.</p>
<p>LS još nije započeo pregovore, ali predsjednik GO LS-a nije isključio ni preizbornu koaliciju. Stoga je najavio i ozbiljne promjene u gradskoj strukturi svoje stranke kao i niz akcija koje bi LS trebao pokrenuti tijekom sljedećeg tjedna.</p>
<p>Do krize u Poglavarstvu došlo je, smatra Kovačević, zbog toga što su HNS i SDP stalno nametali vlastite interese i ambicije pa su svoja predizborna obećanja zasjenili borbom za fotelje.</p>
<p>Prvi zagrebački liberal zaključio je da su uredi izvrsno područje za borbu poslovnih i političkih interesa, upravo zato što ne postoje jasna pravila i sankcije protiv onih koji svoje interese upleću u gradske poslove. </p>
<p>Ž. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Predstavljen multimedijalni zapis »Lijepe naše«</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Nosač zvuka s audio i multimedijalnim zapisom hrvatske državne himne »Lijepa naša domovino« u obradi Rubena Radice i izdanju »Cantusa« predstavljen je u utorak u auli Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>»Nosač zvuka je nastao u izvedbi studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu«, rekao je rektor Branko Jeren, pohvalivši projekt koji će zasigurno poslužiti i kao lijep suvenir.</p>
<p>Dekan Muzičke akademije Haris Nonveiller napomenuo je da je upravo Jeren sugerirao da se napravi »nova verzija himne« dodajući da su četiri zvukovna zapisa nastala u tonskom studiju Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski gdje je na pozornici sudjelovalo više od 300 izvođača.</p>
<p>»Pokazalo se da je glazba, što je kraća, teža za izvođenje, no nadam se da će ispuniti sva očekivanja«, dodao je.</p>
<p>Autor projekta Ruben Radica istaknuo je da se hrvatskoj himni okrenuo zbog domoljublja, ali i umjetničkih skladateljskih razloga.</p>
<p>»Nastojao sam se podčiniti osnovnoj zamisli autora i kao obrađivač naglasiti zanatsku komponentu obrade himne«, napomenuo je Radica te ustvrdio da dotjerana na akademski način može stati uz bok svim drugim himnama. </p>
<p>Osim klasičnog audio sadržaja, nosač zvuka posjeduje i digitalni zapis pogodan za prikaz na računalu. </p>
<p>»Na tom su projektu po prvi put ujedinjeni zvuk, slika, tekst i notni zapis«, rečeno je na predstavljanju multimedijalnog izdanja »Lijepe naše«, hrvatske himne koju je u 19. stoljeću napisao Antun Mihanović, a uglazbio Josip Runjanin. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Manceove okrenute šansone u Močvari</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Jedna od najupečatljivijih i najoriginalnijih osoba na domaćoj glazbenoj sceni, četrdesettrogodišnjak koji već više od 25 godina svira »neku svoju čudnu muziku za prijatelje i slučajne slušatelje«, bez želje za nekom većom promocijom, održat će u četvrtak, 28. ožujka, koncert u klubu Močvara. Svirka Milana Manojlovića - Mancea, najavljena je kao koncert koji se ne propušta ni pod koju cijenu. Iako je često svirao u društvu poznatijih glazbenika iz grupa Haustor, Sexa ili pak u kazališnoj skupini Kugla Glumište, Mance jedno vrijeme nije imao gitaru. Za kupnju gitare organiziran je prije dvije godine humanitarni koncert u KSET-u, na kojem su za Mancea svirali Darko Rundek, Davor Gobac, Jasna Bilušić...</p>
<p>Za one koji nisu imali prilike čuti Manceov dvostruki CD »Čovjek iz Katange/Plavi bar« (kompilacija njegova dva albuma), kojega je izdala nezavisna izdavačka kuća Kekere Aquarium, ili slušati ga uživo, na koncertu u Močvari mogli bi se iznenaditi na koji način Mance potpuno spontano i s nevjerojatnom količinom mašte i nesvakidašnjeg talenta, na licu mjesta izmišlja muziku i riječi koji stvaraju nadrealističke priče pune humora i neočekivanih trenutaka. A sve u stilu potpuno na glavu okrenutih šansona...</p>
<p>Mance je završio Likovnu akademiju u Zagrebu, a dosad je svirao u grupama: Sumrak (1973.), Gospođa Nada (1979.), Korowa bar (1981.) i Ložači (1986.). Njegov dvostruki CD nalazi se na devetom mjestu najboljih hrvatskih albuma svih vremena, prema ocjeni časopisa Nomad. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Britney Spears priznala da je trenutno sama</p>
<p>LONDON, 26. ožujka</p>
<p> - Nakon nekoliko tjedana prepucavanja preko medija o krizama u vezi, Britney Spears je napokon sama sebi priznala te potvrdila da više nije u ljubavnoj vezi s pjevačem grupe N Sync Justinom Timberlakeom. </p>
<p>Pop zvijezda Britney Spears nalazi se u Londonu, gdje je u ponedjeljak navečer premijerno prikazan njezin filmski debi »Crossroads«. Fanovi su pjevačicu satima čekali na Leicester Squareu, nadajući se da će slavna 20-godišnjakinja primiti baš njihovu olovku i potpisati se na CD, autogram-kartu ili tek papirić. </p>
<p>Fanovi koji su doputovali sa svih krajeva Velike Britanije, nadali su se da će Britney biti simpatična poput Toma Cruisea, koji je uoči premijere filma »Vanilla Sky« zajedno sa svojom djevojkom Penelopom Cruz prošetao Londonom, porazgovarao s fanovima, dao autograme, a nekima čak i svoj broj mobitela. </p>
<p>Više od tri tisuće fanova čekalo je pjevačicu koja je kasnila sat vremena, te zbog toga morala odmah ući na premijeru. Kako su oko nje cijelo vrijeme bili ljudi iz osiguranja, fanovi su ostali apsolutno razočarani i nezadovoljni, premda se pop princeza na trenutak pojavila na balkonu kina i mahnula fanovima. Ma koliko to glupo zvučalo, mnogi su u tom trenutku zaplakali od sreće, javlja The Sun. </p>
<p>»Kako Britney očekuje da će ljudi pogledati njezin film, ako nije u stanju zaustaviti se i reći 'Hello' svojim obožavateljima?«, pitali su se mnogobrojni fanovi koji su potegnuli čak i s juga Britanije. </p>
<p>»Sve što sam vidjela bio je tek bljesak fotoaparata u trenutku dok se pojavila«, požalila se 16-godišnjakinja koja je na taj prizor čekala punih osam sati.</p>
<p>Uoči same premijere, Britney je imala konferenciju za novinare, gdje je, dakako, bilo pitanja o Justinu Thimberlakeu. Na pitanje je li trenutno u vezi, Britney je odgovorila:</p>
<p>»Ne, ne bih rekla da sam u vezi u ovome trenutku. Barem ne intenzivnoj«, ma što to značilo...</p>
<p>Kasnije je izjavila za ITV kako je to rekla samo da bi što prije »skinula novinare s vrata«, jer ne želi trošiti vrijeme na razgovore o svom privatnom životu, što se, smatra, nikoga ne tiče. </p>
<p>»Ljudi stalno govore o mom privatnom životu. Što god učinila, pričat će samo o privatnosti i to me već lagano živcira. Morate to shvatiti, ne želim više govoriti o tome i ako mi još jedanput netko postavi pitanje što je s Justinom, reći ću mu da ga se ne tiče«, oštra je bila Spears.</p>
<p>Premda su tabloidi diljem svijeta prije tri tjedna objavili kako je Justin ostavio svoju djevojku jer je imala premalo vremena za njega, Britney je to negirala u intervjuu za MTV. Justin je, međutim, potvrdio priču medija i priznao da ju je ostavio jer s njom više nije mogao izaći na kraj.</p>
<p>Na konferenciji u Londonu, Britney je upitana jesu li istinite glasine da je »bacila oko« na princa Williama, koji je nedavno izjavio da mu je ona prekrasna. </p>
<p>»On je zgodan i mislim da bi bilo 'cool' družiti se s Williamom. Uostalome, koja djevojka ne bi željela biti princeza?«, iskrena je bila Britney Spears. </p>
<p>P.B.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kako je protekla raskošna zabava nakon dodjele Oscara? </p>
<p>LOS ANGELES, 26. ožujka</p>
<p> - Nakon dodjele Oscara uslijedila je glamurozna fešta u kojoj je šampanjac tekao u potocima, kavijara je bilo na lopate, a prikupljene su i tisuće dolara za razne fundacije za pomoć oboljelima od AIDS-a i drugih bolesti. Ukratko, štedjelo se nije ni na čemu...</p>
<p>No, kako je te večeri sve bilo u znaku glumaca, glazbene zvijezde koje su se pojavile na fešti nekako su više privukle pozornost na sebe. Jer, glumci su svoje već odradili u Kodak Theatreu. Ryan Adams, Sir Elton John i Bob Dylan bili su, donese svjetske agencije, posebno dobro rapoloženi. Novinari su primijetili da je pjevačica Anastacia dobar dio večeri provela plešući s Paulom McCartneyom. </p>
<p>Elton i njegov novi dečko David Furnish dobro su se snašli u ulozi konobara, pa su točili piće među ostalima i Rickyju Martinu. Na pratyju je zapjevao Sting, a poslije njega mikrofon su preuzeli Jon Bon Jovi, Lionel Richie...</p>
<p>Izborom modne kracije uzvanike je najugodnije iznenadila Janet Jackson, a Puff Daddy cijelu je večer pričao s Naomi Campbell. (ap)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Slovenci mogu naručiti »morski pogreb«</p>
<p>LJUBLJANA, 26. ožujka </p>
<p> - Slovenci zaljubljeni u more dobili su mogućnost da za života naruče »morski pogreb«, a dodatni troškovi unajmljivanja posebnog broda koji pepeo iz urne istrese na lokaciji tri i pol milje od udaljenoj od Kopra u smjeru sjeverozapad iznose 6200 kuna. Prvi je takav pogreb održan 18. ovog mjeseca, piše list »Primorske novice«, a vijest je potvrdio i direktor komunalnog poduzeća Koper Slavko Ferček, odbivši međutim dati pojedinosti, »iz pijeteta prema pokojniku i na želju rodbine«, kako je rekao. Komunalno se poduzeće na taj korak, kaže odlučilo, nakon dugih priprema i proučavanja prakse u drugim državama, a pokopi takve vrste sassvim su u skladu sa pogrebnim protokolom. Lokaciju koja se nalazi 2 morske milje daleko od Debelog rtiča, tri i pol milje od Kopra i preko 4 milje od Izole odredila je državna uprava za pomorstvo, a cjenik usluge odobrila koparska općina.</p>
<p>Civilni pogreb na moru stoji 185.000 tolara, a u to je uračunat prijevoz urne s pepelom do carinskog gata u Kopru, prijevoz urne i pogrebne povorke do lokacije pokopa i uobičajene općinske takse. »U brodskom salonu ima mjesta za dvadeset ljudi, a na palubi još za 30. Kad brod, registriran inače za prijevoz putnika, doplovi do određene točke, spusti se zastava na pola jarbola, ugasi se motor i spusti sidro. Nakon što tri puta zazvoni brodsko zvono, povorka se okupi na palubi, vođa protokola održi oproštajni govor, a urna s pepelom spusti se na površinu . Pritiskom na ručicu otvori se dno i pepeo rastrese po površini. Pogreb završava bacanjem vijenca u more, a trubač odsvira Tišinu. Nakon toga, rodbina se poziva u salon gdje se serviraju piće, kava i pecivo, a dobiju i plaketu In memoriam na pergamentnom papiru«, opisuje pogrebnu svečanost list »Primorske novice«. Sličnu pogodnost do sada su u Sloveniji imali samo oduševljeni planinari koji su za života smjeli tražiti da se njihov pepeo rastrese u prirodi. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Kozmopolit i slikarski virtuoz</p>
<p>Velika retrospektiva Maksimilijana Vanke u Galeriji Klovićevi dvori / Djela koja čine postav prikupljena su iz muzeja, galerija i od privatnih vlasnika u Hrvatskoj, SAD i Velikoj Britaniji / Vanka je bio intelektualac kozmopolitskog nastupa i znatiželje, a istodobno čovjek snažna osjećaja nacionalne i kulturne pripadnosti korijenima i podneblju iz kojeg je potekao</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Prva velika retrospektivna izložba hrvatsko-američkog slikara Maksimilijana Vanke (Zagreb 1989. - Porto Vallarta u Meksiku 1963.) može se od utorka na večer razgledati u Galeriji Klovićevi dvori. Ta izložba vrhunskog značaja otvorena je u sklopu programa kojim se obilježava 20 godina djelovanja Galerije Klovićevi dvori. Postav čini čak 286 djela, a od toga je čak 115 slika stiglo iz inozemstva, dok šest izložaka jesu Vankini portreti koje su naslikali drugi slikari.</p>
<p>Velik broj slika koje su stigle iz inozemstva zagrebačka publika može vidjeti prvi put, a među njima se ističe autoportret koji je slikar načinio netom prije smrti. Djela koja čine postav prikupljena su iz muzeja, galerija i od privatnih vlasnika u Hrvatskoj, SAD i Velikoj Britaniji. Autorica izložbe, koja se može razgledati do 10. lipnja, jest Nevenka Posavec-Komarica, a ona je za ovu priliku okupila Vankine radove iz svih njegovih stvaralačkih razdoblja.</p>
<p>Maksimilijan Vanka je u Ameriku emigrirao 1934. godine, a riječ je o hrvatskom umjetniku koji ima jedan od najzanimljivijih životopisa. Rođen je kao izvanbračno dijete dvoje plemića, a odgojila ga je Dora Jugova iz Hrvatskoga zagorja. Proputovao je gotovo cijeli svijet, a umro je u nerazjašnjenim okolnostima, odnosno utopio se u Pacifičkom oceanu u Meksiku. </p>
<p>Ono što je od posebne važnosti za njegov opus jest stalna mijena. Tako se teme njegovih slike kreću od snažna socijalnog angažmana i kritike, preko snažne nacionalne note i prikazivanja života u seoskim krajevima. Tehnički je Vanka bio izvanredno virtuozan slikar, a na njegov su stil presudan utjecaj imali stari majstori, ponajviše flamanski. Vanka se nije priklanjao strujama svoga vremena i aktualnim umjetničkim težnjama, te je ustrajno nastavljao raditi u okvirima tradicionalnog slikarskog stila.</p>
<p>Nakon uvida u životopis Maksimilijana Vanke, s pravom se može reći da je on intelektualac kozmopolitskog nastupa i znatiželje, a istodobno čovjek snažna osjećaja nacionalne i kulturne pripadnosti korijenima i podneblju iz kojeg je potekao. Prva retrospektivna izložba Maksimilijana Vanke u Hrvatskoj ujedno je i dugo očekivana prilika susreta naše javnosti s američkim opusom toga velikog umjetnika. Cjelovito predstavljen opus i vremenska distanca omogućit će vjerodostojno vrednovanje Vankina prinosa hrvatskoj likovnoj umjetnosti prve polovice dvadesetog stoljeća, napominje u predgovoru kataloga Nevenka Posavec-Komarica. Postav Vankine retrospektive u Klovićevim dvorima potpisuje Biserka Rauter-Plančić.</p>
<p>O važnosti ove retrospektive Maksimilijana Vanke zorno svjedoči i opširna najava te izložbe u posebnom dodatku The New York Timesa - »Visit Europe«. U tim je novinama zagrebačka retrospektiva svrstana uz bok svjetski važnih izložaba poput »Misterija mladog Rembrandta« u Amsterdamu, »Revolucija nadrealista« u Parizu i »Sisley i impresionizam« u Madridu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Irac u New Yorku </p>
<p>Čovjek bi od svećenika očekivao da ne izaziva javnu sablazan... </p>
<p>Kad si Irac i kad ne poznaješ nikog živog u New Yorku i hodaš po Trećoj aveniji dok vlakovi nadzemne željeznice tutnje iznad tebe, utješna je spoznaja da gotovo nema uličnog bloka bez irskog bircuza... </p>
<p>PIŠE: FRANK MCCOURT</p>
<p>Izvali se poleđuške na krevet i ja primjećujem da je spolno uzbuđen i da ga drži u ruci. »Hodi amo«, veli mi, a ja uzmičem pred njim. »Ma neću, velečasni«, a on se diže iz kreveta sav zaslinjen, bazdi po piću i bljuvanju i nastoji me uhvatiti za ruku da mi je metne na svoga, ali ja još brže uzmičem dok ne izletim kroz vrata u hodnik, a on ostane stajati na vratima, mali debeli svećenik što viče za mnom, »Ma daj se vrati, sinko, vrati se, to ti je sve samo od alkohola. Majko Božja, baš mi je žao!«</p>
<p>Ali lift je otvoren, a ja ne mogu onim pristojnim ljudima u liftu koji me gledaju reći da sam se predomislio, da ću se trkom vratiti do svećenika koji je najviše od svega želio da budem uljudan s bogatim protestantima iz Kentuckyja ne bi li me zaposlili u svojoj konjušnici, a sad maše za mnom svojim klincem na način koji svakako upućuje na smrtni grijeh. </p>
<p>Nisam ni ja baš u Božjoj milosti, ne, nisam, ali čovjek bi od svećenika očekivao da drugima bude primjer i da ne izaziva javnu sablazan već moje druge večeri u Americi. </p>
<p>Moram ući u lift praveći se da ne čujem svećenika kako slini i viče za mnom gol na vratima svoje sobe. Pred ulazom u hotel stoji čovjek odjeven poput admirala i pita me: »Taksi, gospodine?«, a ja mu velim: »Ne, hvala«, a on me pita: »Otkud ste? Ah, iz Limericka! Ja sam iz Roscommona, ali ovdje sam već četiri godine.«</p>
<p>Moram pitati čovjeka iz Roscommona kako da dođem do Istočne 68. ulice i on mi kaže: »Idi samo na istok Trideset četvrtom, koja je široka i dobro osvijetljena, sve dok ne dođeš do Treće avenije, gdje možeš sjesti u nadzemnu željeznicu, ili, ako si baš tako oran, možeš produžiti ravno njome dok ne dođeš do svoje ulice.« </p>
<p>Na kraju mi veli: »Sretno, drži se samo svojih i čuvaj se Portorikanaca, oni ti svi nose noževe, kao što je dobro poznato, i vruće su krvi. Hodaj samo uz osvijetljen rub trotoara da te ne zaskoče iz mračnih veža«.</p>
<p>Sutradan ujutro svećenik telefonira gospođi Austin neka dođem po svoj kovčeg. Kad sam stigao, dovikuje mi: »Naprijed, vrata su otključana«. U crnom odijelu, sjedi na drugoj strani kreveta okrenut meni leđima, a moj kovčeg stoji uz sama vrata. »Uzmi ga samo«, kaže mi, »ja odlazim u dom za duhovne vježbe u Virginiji na nekoliko mjeseci, a tebe više nikad ne želim vidjeti, jer je ono što se dogodilo bilo užasno, a ne bi se dogodilo da si bio toliko pametan da odeš s onim bogatim protestantima u Kentucky. Zbogom.«</p>
<p>Teško je dokučiti što treba reći jednom svećeniku koji je loše volje, koji ti je okrenut leđima i koji te za sve pod milim Bogom okrivljuje, te mi tako ništa drugo ne preostaje nego da se spustim liftom s kovčegom u ruci pitajući se kako takav čovjek koji drugima oprašta grijehe može sam ovako zgriješiti i onda još mene kriviti. </p>
<p>Da sam ja tako nešto učinio, opio se i gnjavio druge da me pipaju, ja znam da bih priznao da sam to učinio. Ja sam to učinio i gotovo. I kako može sad on mene okrivljavati samo zato što nisam htio razgovarati s bogatim protestantima iz Kentuckyja? Možda su svi svećenici tako školovani? </p>
<p>Možda je teško slušati o ljudskim grijesima dan na dan kad i sam želiš počiniti neki od tih grijeha, pa kad malo popiješ, svi oni grijesi o kojima si slušao eksplodiraju u tebi te se ponašaš kao i drugi. Ja znam da ne bih mogao biti svećenik koji stalno sluša o tuđim grijesima. Ja bih onda bio stalno spolno uzbuđen i biskupu bi na kraju dojadilo da me šalje u dom za duhovne vježbe u Virginiji. </p>
<p>Kad si Irac i kad ne poznaješ nikoga živog u New Yorku i hodaš po Trećoj aveniji dok vlakovi nadzemne željeznice tutnje iznad tebe, utješna je spoznaja da gotovo nema uličnog bloka bez irskog bircuza: »Costello's«, »Blarney Stone«, »Blarney Rose«, »P. J. Clarke's«, »Breffni«, »Leitrim House«, »Shanon's«, »Oreland's Thirty Two«, »All Ireland«. </p>
<p>Prvu sam čašu piva popio u Limericku kad mi je bilo šesnaest godina i bilo mi je zlo, a otac je malne upropastio pićem svu obitelj i sebe, ali ja sam osamljen u New Yorku i mame me Bing Crosby koji na džuboksu pjeva »Galway Bay« i treptave zelene djeteline kakvih ne možeš vidjeti nigdje u Irskoj.</p>
<p>Iza kraja šanka u »Costello's« stoji srdit čovjek i govori gostu: »Što se mene tiče, možete vi imati i deset doktorata filozofije. Ja znam više o Samuelu Johnsonu nego što vi znate o svom džepu, a ako ne budete pristojni, izbacit ću vas na ulicu. I to vam je moja zadnja«.</p>
<p>Gost promuca: »Ali...«</p>
<p>»Van«, viče mu srdit čovjek.» Van! U ovom lokalu nema za vas više pića.«</p>
<p>Gost nabija šešir na glavu i dostojanstveno izlazi iz lokala, a srdit čovjek okreće se meni. »A ti?«, pita me, »jesi li navršio osamnaestu?«</p>
<p>»Jesam, gospodine. Devetnaest mi je godina.«</p>
<p>»Otkud ja to mogu znati?«</p>
<p>»Imam putovnicu, gospodine.«</p>
<p>»A otkud jednom Ircu američka putovnica?«</p>
<p>»Ja sam, gospodine, rođen u Americi.«</p>
<p>Dopušta mi da popijem dva piva po petnaest centi i kaže mi da će biti bolje da vrijeme provodim u knjižnici nego po krčmama kao što rade moji bijedni sunarodnjaci. I kaže mi da je dr. Johnson pio po četrdeset šalica čaja na dan i da je do kraja života ostao bistre glave. </p>
<p>Pitam ga tko je taj dr. Johnson, a on se zagleda u mene, uzima mi čašu i kaže: »Odlazi iz mog lokala! Idi Četrdeset drugom ulicom dok ne dođeš do Pete avenije. Tamo ćeš vidjeti dva velika kamena lava. Popni se stubama između njih, zatraži iskaznicu i nemoj biti blesav kao ostali tvoji zemljaci koji se, čim se iskrcaju s broda, opiju do besvijesti. Čitaj radije Johnsona, čitaj Popea i bježi od Iraca sanjara kao od kuge«. </p>
<p>Htio bih ga pitati kako on stoji s Dostojevskim, ali mi on već pokazuje vrata. »I ne dolazi mi na oči dok nisi pročitao 'Živote pjesnika'. Hajde, idi sad!« Lijep je listopadski dan i ja nemam drugog posla nego da učinim što mi je čovjek rekao, ne može mi škoditi da se odšetam do Pete avenije gdje su ti lavovi. Knjižničari su vrlo ljubazni. </p>
<p>Dakako da mogu dobiti iskaznicu, lijepo je vidjeti mlade doseljenike koji posuđuju knjige. Mogu posuditi četiri knjige ako želim, samo ih moram vratiti u određenom roku. Pitam ih imaju li knjigu Samuela Johnsona »Životi pjesnika«, a oni mi odgovaraju: »Vidi, vidi, čitaš Johnsona?« Htio bih im reći da ga nisam još čitao, ali ne želim da mi se prestanu diviti. </p>
<p>Kažu mi neka se slobodno prošetam između polica, i neka zavirim u Veliku čitaonicu. Uopće nisu nalik na knjižničare u Irskoj koji budno stražare i čuvaju knjige od ovakvih kao što sam ja.</p>
<p>Kad sam vidio Veliku čitaonicu, podijeljenu na sjeverni i južni dio, počela su mi klecati koljena. </p>
<p>Ne znam je li to bilo od onih dviju čaša piva koje sam popio ili od uzbuđenja koje sam doživio na svoj drugi dan u New Yorku, ali sam na rubu plača dok gledam kilometre polica znajući da nikad neću pročitati sve te knjige, pa makar živio i do kraja ovog stoljeća. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kazalište kao tisućljetno utočište</p>
<p>Po četrdeseti put, 27. ožujka, slavi se Svjetski dan kazališta / Autor ovogodišnje međunarodne poruke je indijski dramski pisac Girish Karnad / Ostavimo se glorifikacije bilo koje ideološke zablude tzv. političkog teatra i potražimo u sebi samo ono što promiče Ljubav, Sklad i Ljepotu - poručuje Miše Martinović</p>
<p>Natyašastra je jedna od najranijih rasprava o kazalištu na svijetu. Datira barem iz trećega stoljeća naše ere i njezino prvo poglavlje bavi se pričom o »Rođenju drame«. Bilo je to vrijeme kad je svijet potonuo u moralnu izopačenost. Ljudi su postali robovi iracionalnih strasti. Trebalo je pronaći nova sredstva (»ugodna oku i uhu, a i poučna«) koja bi uzdignula čovječanstvo iz toga stanja. I tako je Brahma, Stvoritelj, spojio elemente četiriju Veda, te načinio peti zapis - Vedu Predstave. Međutim, budući da se bogovi nisu bili u stanju podvrgnuti disciplini drame, nova Veda bila je uručena Bharati, ljudskomu biću. I tako je Bharata, uz pomoć svojih stotinu sinova te nekih nebeskih plesačica koje mu je poslao Brahma, uprizorio prvi igrokaz.</p>
<p>Tako započinje međunarodna poruka koju je ove godine uz Svjetski dan kazališta zapisao indijski dramski pisac Girish Karnad. Od godine 1962. Svjetski dan kazališta slavi se, 27. ožujka, u tisućama kazališta diljem svijeta. Na taj dan je, naime, prije 41 godine, otvorena sezona u pariškome Teatru nacija. </p>
<p>Autor domaće poruke, koja će se uz Karnadovu, u srijedu čitati u našim kazalištima, jest dubrovački glumac Miše Martinović. »Iscrpili smo sve ekshibicije tjelesnosti u drami i nismo ništa rekli, jer je tijelo ipak ograničeno u dramskoj izražajnosti, osim možda čulne podražajnosti. Zar je to Umjetnost? Ostavimo se glorifikacije bilo koje ideološke zablude tzv. političkog teatra i potražimo u sebi samo ono što promiče Ljubav, Sklad i Ljepotu! Ipak, u početku bijaše Riječ!« - poručuje Martinović.</p>
<p>Stoljećima, pa i tisućljećima kazalište je bilo, a još uvijek jest, zrcalo društva, civilizacijska karika, prostor traganja i mjesto dodira. Kazalište se održalo i u tjeskobnim, kriznim i nesklonim mu vremenima. Ono je uvijek imalo, čak i bez obzira na sve njegove promašaje, krive procjene i nemoći, značajnu ulogu u našim životima. Bez kazališta bismo zasigurno bili drugačiji.</p>
<p>Stoga i danas, na početku novoga tisućljeća, kada je svijet zadivljen i zaveden novim tehnologijama, filmskim i televizijskim izazovima, teatar, koji nudi živi susret glumca i gledatelja, uvijek iznova privlači upravo zbog stalne neizvjesnosti toga susreta. Čak i kod nas, gdje je kazalište posljednjih godina postalo prostorom prijepora, kompromisa i estetskih nedoumica, publika u mraku teatarske dvorane nalazi utočište i priliku za bijeg iz turbulentne svakodnevice.</p>
<p>»U svijetu nije nikada bilo toliko drame kao danas. Radio, filmovi, televizija i video preplavljuju nas dramom, Ali, iako ti oblici drame mogu zainteresirati ili čak razjariti publiku, ni jedan od njih ne pruža gledatelju mogućnost da promijeni sam umjetnički čin. Mit o Prvoj predstavi ukazuje na to, da u kazalištu pisac, izvođači i gledatelji tvore nerazdvojnu cjelinu, koja će uvijek biti labilna i stoga potencijalno eksplozivna. Upravo zato kazalište potpisuje vlastitu osudu na smrt kada pokušava igrati na sigurno. S druge strane, to je razlog zbog kojeg će kazalište, premda se često čini da ga čeka crna budućnost, nastaviti živjeti i provocirati«, bilježi Girish Karnad u međunarodnoj poruci upućenoj gledateljima i dramskim umjetnicima.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Inventar osječke secesije</p>
<p>Akademik Ivo Padovan istaknuo je da djelo služi na ponos HAZU, jer je izašlo iz jedne njegove male jedinice - Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Knjiga i katalog »Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka«, koja je u utorak predstavljena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, reprezentativno je i iznimno djelo, jer su znanstveni i stručni djelatnici u čak 391 kataloških jedinica, riječju i slikom prikazali stil i modu u urbanizmu i arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu i primijenjenoj umjetnosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Knjigu je uredio profesor emeritus Julijo Martinčić.</p>
<p>»Jedan od trenutaka koji ističe Osijek na razini Hrvatske, ali i na europskoj razini upravo je taj dio secesije, odnosno niz njegovih secesijskih kuća«, rekao je na predstavljanju prof. Martinčić, izdvojivši niz reprezentativnih secesijskih kuća na sjevernoj strani današnje Europske avenije te kino Uraniju, kao jednu od najpoznatijih secesijskih zgrada u tom gradu. Martinčić je pri tom istaknuo kako je sve započelo 1997. godine kada je u Osijeku održan trodnevni međunarodni znanstveni skup »Secesija u Hrvatskoj«, kojem je prethodila izložba »Secesija u Osijeku«. Dvije godine kasnije tiskan je i predstavljen opsežan i u javnosti visoko ocijenjen Zbornik radova »Secesija u Hrvatskoj«. </p>
<p>Tako cjelovito zaokružen »fenomen secesije u Hrvatskoj« potaknuo je djelatnike osječkoga Zavoda za znanstveni i umjetnički rad da predlože i provedu u djelo projekt pod radnim naslovom »Katalog i izložba secesije grada Osijeka«. U suradnji s Muzejom Slavonije, Galerijom likovnih umjetnosti, Državnim arhivom i Konzervatorskim odjelom u Osijeku, zamišljeno - ostvareno. Prošle godine su u Osijeku otvorene i dvije izložbe pod nazivom »Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka«, a tom je prigodom predstavljena i istoimena knjiga.</p>
<p>»Knjiga 'Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka' zamišljena je kao svojevrsni inventar secesije grada Osijeka, koji je dosegao vrhunac svoga gospodarskog razvoja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i tu se poklopio s idejom secesije«, rekao je prof. Vilim Matić, koji je svojim prilogom također sudjelovao u nastajanju ove vrijedne knjige. Matić je dao i osvrt na povijesne i gospodarske prilike koje su uvjetovale nagli procvat Osijeka te izdvojio reprezentativne primjere secesijske arhitekture, kao što su Pejačevićev zdenac, kuća Sekulić, zgrada Prve hrvatske štedionice i drugi.</p>
<p> Grgur Marko Ivanković, predstavio je pak dio knjige koji govori o secesijskim nadgrobnim spomenicima, slikarstvu i kiparstvu te ukratko predstavio secesijski umjetnički obrt, opremu knjiga i časopisa, secesijski plakat i tehnička pomagala. Predsjednik HAZU, akademik Ivo Padovan istaknuo je na predstavljanju knjige da djelo služi na ponos Akademiji, jer je izašlo iz jedne male jedinice HAZU - Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Webberov Requiem u »Lisinskome«</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Ovaj tjedan zagrebački je glazbeni život posebno obilježen djelima suvremenog engleskog skladatelja Andrewa Lloyda Webbera. U srijedu je u Maloj dvorani »Lisinski« u okviru Videokluba Lisinski na zahtjev članova kluba ponovno na repertoaru snimka glasovite londonske izvedbe mjuzikla »Mačke«, a u četvrtak, 28. ožujka u »Majstorskom ciklusu« HRT i KDZ ponovno ćemo čuti iznimni skladateljev oratorijski duhovni opus Requiem, koji je Lloyd Webber također stekao visoka priznanja u svijetu. Djelo je posebno zanimljivo radi skladateljeva pristupa uobičajenim rekvijemskim stavcima, uokvirenima na početku i kraju dionicom dječačkog soprana. U izvedbi pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka sudjeluju Simfonijski orkestar HRT i Akademski zbor Bazilike Srca Isusova »Palma«, a solisti su dječak Dario Ćurćić, sopranistica Adela Golac-Rilović i njemački tenor Wolfgang Günten. </p>
<p>N. T.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Imago pietatis«</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Izložba pod nazivom »Imago pietatis« otvorena je u ponedjeljak na večer u Galeriji »Zvonimir« pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Izložba, koju je otvorio ministar obrane Jozo Radoš, ostvarena u sklopu svečanosti »Pasionske baštine 2002.«, a prikazuje djela suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika nadahnuta pasijom, Kristovom mukom. Autor izložbe je likovni kritičar Goran Blagus, a prikazani radovi djela su 16 manje poznatih umjetnika različitih autorskih poetika - od apstraktnog prikaza biblijskih sadržaja do onih koji se bave širim okvirom ljudske egzistencije. Djela s izložbe prvi put su predstavljena u Buenos Airesu, u Centro Cultural Recoleta, na izložbi »Arte Sacro Croata«, 2000. godine. Izložba »Imago pietatis« može se razgledati do 10. travnja. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Veliki uspjeh riječke Talijanske drame u Firenci</p>
<p>RIM, 26. ožujka</p>
<p> - Više od sedam tisuća gledatelja vidjelo je predstavu »Hladne zvijezde Geparda« Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca, koja je na turneji po talijanskoj regiji Toscani. Turneja je započela premijerom 8. ožujka u firentinskom kazalištu Rifredi te su do danas odigrane 22 predstave, od kojih i neke za gimnazijalce u Firenci, Pistoji i Pesciji. Riječka predstava svidjela se Talijanima, pa su i kritike u listovima, primjerice u glavnom listu Firence »La Nazone«, bile vrlo pozitivne. Po riječima ravnatelja Talijanske drame riječko Sandra Damianija, predviđene su nove turneje kao i nastup na idućoj kazališnoj smotri »Estate Fiorentina« s »Michelangelom Buonarrotijem« Miroslava Krleže. S tom predstavom Talijanska drama već je gostovala u Firenci i Arezzu, a sada, kao što je dogovoreno između intendanta riječkog HNK Srećka Šestana i pročelnika za kulturu grada Firence Simonea Silianija, ta će predstava biti prikazana na ovogodišnjoj ljetnoj smotri u Firenci. Talijanska je drama HNK »Ivana pl. Zajca«, kako se doznaje, kandidat za jednu od nagrada koja se u travnju dodjeljuje u Torinu za kazališne predstave. (Hina/AR)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rutterov »Requiem« u Vukovaru</p>
<p>VUKOVAR, 26. ožujka</p>
<p> - Mješoviti pjevački zbor KUD-a INE iz Zagreba i Hrvatski komorni orkestar održali su korizmeni koncert u u Vukovaru, u Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova. Nakon izvedbe djela Dore Pejačević »Verwandlung op. 37« i »Zwei Schmetterlingslieder op. 52« za mezzosopran i orkestar u drugom dijelu koncerta izveden je »Requiem« Johna Ruttera za sopran solo, mješoviti zbor i orkestar. Izvedbom je ravnao voditelj zbora Bojan Pogrmilović, a solo izvedbom su nastupili mezzosopranistica Katja Markotić i sopranistica Vedrana Zrnić. Koncert je priredio Franjevački samostan u Vukovaru i Gradski muzej Vukovara. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tjedan crkvene glazbe </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - I ove godine tradicionalno u uskrsno vrijeme održava se od 2. do 4. travnja u Zagrebu »Tjedan crkvene glazbe«, koji priređuju Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika i Institut za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tema ovogodišnjeg Tjedna je »Služba crkvenog glazbenika - stvarnost i perspektiva«. Polaznici skupa u tri dana obrađivat će neka od područja iz crkvene glazbe. Zadnji dan Tjedna proslavit će se 125. obljetnica izlaženja časopisa za duhovnu glazbu »Sv. Cecilija«, a okupit će se i župni zborovi iz cijele Hrvatske. Prijave za sudjelovanje na Tjednu zaprima Institut za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>»Tada sam bio jednostavno sretan«</p>
<p>Slobodno zidarstvo nije jedina organizacija sa svojim ritualima, obredima i simbolima. Ima ih mnogo više, no što ljudi misle. Ponekad su te organizacije slobodnom zidarstvu suprotstavljene, nekada su mu vrlo bliske pa ih zbog toga profani svijet teško razlikuje</p>
<p>PIŠE: BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Da Stjepan Zanović spada među one lažne hodočasnike slobodnozidarskih loža vidljivo je iz njegovih riječi: »Našao sam načina i sredstava da se, s neshvatljivom srećom, oslobodim iz labirinta u koji sam stupio s čvrstom nakanom: Pobijediti ili umrijeti!« </p>
<p>Prije smrti, Stjepan je posjetio nekoliko loža od Pariza do Beča. Ovo je njegovo razmišljanje:</p>
<p> »U to je doba u Beču bilo mnoštvo loža, a najatraktivnije od njih bile su Okrunjena nada (Zur gekronten Hoffnung) i Istinska sloga (Zur wahren Eintracht). </p>
<p>U prvoj su se okupljali predstavnici visokog plemstva koji prihvatiše prosvjetiteljske ideje slobodnog zidarstva, a u drugoj loži, umjetnici i znanstvenici kojima bijaše posve prirodno da se time bave. </p>
<p>O ostaloj bečkoj braći koja su me te znamenite večeri primila u svoj krug - piše kroničar - mogao sam govoriti mnogo slobodnije, jer su već svi pokojni, a ono što bih o njima mogao kazati može im samo služiti na čast. </p>
<p>Osim braće Borna i Mozarta, koji je zbog drugih obveza morao, nažalost, otići odmah nakon 'rada' u hramu, bijaše tu i brat Joseph von Sonnenfels, pravnik kojemu imamo zahvaliti što je austrijskom kaznenom pravu ukinuo tjelesno mučenje. </p>
<p>Zajedno s bratom Aloisom Blumanuerom izdavao je slobodnozidarski časopis Journal der Freymauerer, kojim je znatno pridonio prosvjetiteljstvu i snošljivosti u austrijskim krajevima.« </p>
<p>»Bijaše tu i Karl Franz, barun od Kessela, postariji gospodin koji se uveliko zauzimao za ukinuće samostana i za josipovsku reformu Crkve, pa slikari Heinrich Friedrich Fugel, kasnije direktor Likovne akademije i Jakob Schmuzer koji je, na položaju ravnatelja škole crtanja, reformirao nastavu likovnog odgoja. </p>
<p>I na kraju, te su večeri u Hramu bili još Johann Peter Frank koji je poslije, kao ravnatelj bečke bolnice za opće bolesti, mnogo pridonio međunarodnom ugledu te ustanove i Franz pl. Teiller koji je isto toliko učinio za pravnu znanost svoje domovine. Danas se ponosim što sam sa svima njima, u bratskom skladu, podijelio nekoliko otkucaja srca. Tada sam bio jednostavno sretan.«</p>
<p>Sve su to samo neobrađeni kamenčići iz knjige koja nam je približila jednu zaboravljenu epizodu slobodnog zidarstva. Ali svi oni koji su spomenuti u tom poglavlju bili su po zatvorima, bili su putujući avanturisti, veliki Kerempusi i manje sposobne barabe. </p>
<p>Na sreću, nisu svi koji su ulazili u slobodno zidarstvo bili pustolovi kojima se više bave novinske kronike, nego samozatajna braća u ložama. </p>
<p>Slobodno zidarstvo nije jedina organizacija sa svojim ritualima, obredima i simbolima. Ima ih mnogo više, no što ljudi misle. Ponekad su te organizacije slobodnom zidarstvu suprotstavljene, nekad su mu vrlo bliske pa ih zbog toga profani svijet teško razlikuje. Ovdje ćemo predstaviti najvažnije organizacije. </p>
<p>Nezavisni red B'nai B'rith osnovan je 1843. u New Yorku, a ubrzo se preselio u Njemačku. Red prima samo muškarce židovske vjeroispovijedi i zastupa isključivo interese svojih građana. </p>
<p>Red ima tri stupnja, znakove raspoznavanja i vlastiti ritual. Žene se ne primaju, ali mnoge lože ipak imaju ženska udruženja i savez mladeži. Red nema nikakve veze sa slobodnim zidarstvom. </p>
<p>Kolumbovi vitezovi ili Knights of Columbus je utemeljen 1882. u New Havenu u Connecticutu, kao bratski, religiozan i domoljubni red američkih katolika. </p>
<p>Red ima četiri stupnja, znakove raspoznavanja, riječ i zahvat. Nose uniforme i posvjećuju se primarno karitativnom radu. Članovi reda protivnici su komunizma, pornografije i pobačaja. </p>
<p>Često su dolazili u sporove sa slobodnim zidarima, ali poslije 1967. postignut je zajednički dogovor i tolerancija. </p>
<p>Druidi, danas poznati kao Udruženje starog druidskog reda, vuku svoje korijene iz keltsko-irske mitologije, prema kojoj »druid« znači »vrlo mudar« ili »čovjek hrasta«. Vjerovali su u seobu duša i bavili se magijom. </p>
<p>Neki noviji engleski podaci tvrde da je prvi druidski red utemeljen iste godine kao i Velika loža slobodnih zidara u Londonu (1717.). Drugi ih podatak smješta u godinu 1781.</p>
<p> Nakon utemeljenja podijelili su se u tri reda, a danas u svijetu ima šesnaest aktivnih druidskih organizacija.</p>
<p> Druidi se posvećuju njegovanju društvenog života i milosrdnim djelima. Skupovi im se nazivaju »gajevi«. </p>
<p>Druidi rade na tri stupnja: stupanj Ovata ili stupanj Spoznavanja i Znanja je uvod u druidske tajne. Drugi stupanj zove se Građevine i njeguje razumijevanje za umjetnost, a treći se stupanj bavi etikom reda.</p>
<p>Iluminate je utemeljio u Bavarskoj, 1776. profesor kanonskog prava Adam Weishaupt (1748. - 1830.). Ideju je dobio od ružinih križara koji su bili njegovi studenti. U Ingolstadtu je najprije osnovao Tajnu školu mudrosti, a onda, sa četiri svoja suradnika, red iluminata. </p>
<p>Da se ne bi otkrili javnosti, članovi reda nosili su pseudonime. </p>
<p>Ubrzo su među iliuminate ušli poznati bavarski plemići i vojvode pa je počela prava hajka na njih. Weishauptov nasljednik, grof Schtolberg, ugasio je red 1785. godine, a 1906. obnovio ga je Theodor Reuss. Voditelji reda sastavili su više stupnjeva, zbog čega su neki zlobnici govorili »da se množe poput zečeva«.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvati i Slovenci nikad nisu odigrali dosadnu utakmicu </p>
<p>Dvoboj protiv Slovenije, ako ćemo suditi prema tradiciji, morao bi biti veoma zanimljiv. Hrvatska je dosad protiv Slovenije odigrala pet utakmica. Postigla je četiri pobjede, uz jedan neodlučeni ishod. Svaka je utakmica bila zanimljiva i dramatična/ Izbornik hrvatske vrste Mirko Jozić nije se dao smesti nakon otkazivanja Tudora, Vranješa i Roberta Kovača, držeći se svog postulata kako je »važna igra, a ne pojedinac«</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - »Operacija SP u Japanu i Južnoj Koreji« utakmicom Hrvatske i Slovenije (srijeda, 18 sati, stadion u Maksimiru) ulazi u sljedeću, praktički završnu fazu. To se može iščitati iz razmišljanja hrvatskog izbornika Mirka Jozića, koji je prije dvoboja sa Slovencima izričito napomenuo »kako je to posljednja utakmica s mnogo provjera i promjena«. </p>
<p>- Sve će poslije biti drugačije. Više se neće ići toliko u širinu, više će se toga znati, napominje Jozić.!</p>
<p>Iako se prije utakmice, tijekom kratkotrajnih priprema u Sloveniji, Jozić susreo s gomilom teškoća, ni u jednom trenutku na njegovu licu nismo primijetili nervozu. Još prije okupljanja, Jozić je doznao da neće moći računati na ozlijeđenog Igora Tudora, pozvao je »brzopotezno« Srđana Andrića. Potom se na ozljedu požalio Jurica Vranješ, doveden je »pod hitno« Mario Tokić. Činilo se da je tu kraj nevoljama. Ipak...</p>
<p>Samo dan prije natjecanja protiv Slovenije, i Robert Kovač onemoćao je zbog ozljede. Jozić se nije dao smesti ni nakon što mu je otkazao Dario Smoje. Pozvan je, stoga, tijekom noći Jasmin Agić. Tako je krug od 18 igrača ipak zatvoren. </p>
<p>- Iz ove kože ne možemo, rekao je izbornik. - Tokić je pozvan upravo zbog svoje polivalentnosti, njega možemo koristiti na nekoliko mjesta u momčadi. Budući da više volim igru, a ne pojedince, mislim da ćemo protiv Slovenije biti dobri. </p>
<p>Iščitavajući početnu postavu koju je Jozić odredio za Sloveniju, posve je shvatljivo kako naš izbornik ni za milimetar ne odustaje od svojih ideja. Na prigodnoj konferenciji za novinare tvrtke Nike, koja je javnosti prezentirala novu opremu naše nogometne vrste, Mirko Jozić pročitao je početnih 11 igrača i - odmaglio, iako je 24 sata ranije bilo dogovoreno da će Jozić biti na raspolaganju novinarima na posebnoj konferenciji na novinare. </p>
<p>Pletikosa, Živković, Jarni, Šimunić, Tokić, Šimić, Tomas, Andrić, Šuker, Prosinečki i Bokšić, izdiktirao je Jozić kratko sastav, vjerojatno prema brojevima na dresobima s kojima će naši igrači nastupiti. </p>
<p>No, to bi trebalo značiti da će Jozić u modificiranoj 3-5-2 varijanti s posljednjom trojicom Šimunićem, Tokićem i Šimićem zaigrati oprezno, čekajući da u veznoj liniji Andrić i Prosinečki kreiraju prilike za napadače Šukera i Bokšića. Posljednji vezni igrač bit će »čovjek od silnog Jozićeva povjerenja« Stjepan Tomas. Bokovi, tu nema sumnje, Živković i Jarni. </p>
<p>- I ostali će igrači dobiti priliku, rekao je još Jozić, jer sukladno dogovoru stručnih stožera na utakmici će se moći promijeniti pet igrača i vratar. </p>
<p> Potom je Jozić pričekao hoće li biti još pitanja i naglo zbrisao. Pitanja nije bilo, jer su novinari izbornika kasnije očekivali nasamo. </p>
<p>Poput izvanrednog nogometaša, Jozić se varkom tijela oslobodio suparnika, u ovom, slučaju novinara, koji se, eto, i na ovaj način moraju privikavati na režim rada u Japanu i Južnoj Koreji. </p>
<p>Naime, ruku na srce, u Hrvatskom nogometnom savezu upozorili su nas da će utakmica protiv Slovenije, kao i pripreme prije dvoboja, biti početak privikavanja na način rada u Japanu. Rijetke i kratke konferencije za novinare, razgovori s igračima samo u određeno vrijeme i u dogovoru s nadređenima te snimanje samo početnih desetak minuta treninga navade su na koje ćemo se svi morati naviknuti. Jozić se očito već priviknuo na »azijski režim«, novinari još nisu...</p>
<p>Dvoboj protiv Slovenije, ako ćemo suditi prema tradiciji, morao bi biti veoma zanimljiv. Hrvatska je dosad protiv Slovenije odigrala pet utakmica. Postigla je četiri pobjede, uz jedan neodlučeni ishod. Svaka je utakmica bila zanimljiva i dramatična.</p>
<p>Prvi put u Murskoj Soboti</p>
<p>Prvi su put Hrvati i Slovenci snage odmjerili još 1991. godine u Murskoj Soboti, prije osamostaljivanja obje države. Hrvatska je tada pobijedila sa 1-0, pogotkom Fabijana Komljenovića. </p>
<p> U kvalifikacijama za EP u Engleskoj Hrvatska je bila u skupini sa Slovenijom. U domaćoj je utakmici protiv Slovenaca 26. travnja 1995. Hrvatska pobijedila sa 2-0, pogocima igrača koji će nastupiti i sada protiv Slovenaca. Da, Šuker i Prosinečki tada su potopili slovenski brod. Tko kaže da naši igrači na traju dugo?</p>
<p>Uzvrat je bio u Ljubljani 15. studenoga iste godine. Pobjedu rezultatom 2-1 osigurali su Šuker i Jurčević, Gliha je bio strijelac za Sloveniju. </p>
<p>Ždrijeb je htio da Slovenija s nama bude i u kvalifikacijskoj skupini za odlazak na SP u Francusku. </p>
<p>Antologijska je postala utakmica 2. travnja 1997. u Splitu. Hrvatska je povela sa 2-0 pogocima Prosinečkog i Bobana, a smanjio je Gliha. Na 3-1 povećao je Boban, da bi potom opet na scenu stupio Gliha i s dva pogotka u samo dvije minute postigao konačih 3-3, zbog čega Hrvatska zamalo nije otišla u Francusku. </p>
<p>Posljednji dvoboj sa Slovencima Hrvatska je odigrala 11. listopada 1997. u Ljubljani. Hrvatima je nužna bila pobjeda da bi izborili dodatne kvalifikacije za SP, a u isto vrijeme Grčka nije smjela pobijediti Dansku u Ateni. Pod Blaževićem vodstvom, pobjeda je, dakako, u Ljubljani osigurana. Nakon pedesetak minuta bilo je 3-0 za Hrvate (Šuker, Soldo, Bokšić), tek je Zahovič ublažio poraz Slovenaca. Nakon utakmice u Ljubljani, cijela naša reprezentacija i izbornik Blažević slušali su vijesti iz Atene, gdje je Schmeichel spašavao i nas i Dance. </p>
<p>Eto, iz svega se toga vidi da su utakmice Hrvata i Slovenaca uvijek bile zanimljive. U kratkoj povijesti međusobnih utakmica primjećuje se očit napredak slovenskoga reprezentativnog nogometa, koji je danas na vrhuncu. </p>
<p>Plasman na Europsko prvenstvo u Belgiji i Nizozemskoj prije dvije godine te odlazak na Svjetsko prvenstvo u Japan i Južnu Koreju doseg je koji teško mogu ostvariti i jače reprezentacije. Slovencima je to uspjelo i kroz takav kontekst treba gledati i na sve naše dosadašnje utakmica sa susjedima. </p>
<p>Nema sumnja da su se Slovenci kalili upravo i na utakmicama protiv naše reprezentacije. Sjetimo se, mi smo pobjede protiv Slovenaca, po običaju, minorizirali. Danas je slovenska reprezentacija prepuna iskusnih igrača koji igraju u klubovima širom Europe, a perjanica im je Zlatko Zahovič, taj ubitačni napadač, koji je, vidjeli smo, Hrvatima i te kako znao zapapriti. </p>
<p>Srećko Katanec, izbornik slovenske reprezentacije, ne dolazi u Maksimir kao gost. On Maksimir odlično poznaje, dugo je godina igrao i u Dinamu. Sada u Zagreb stiže kao trener koji je napravio najzanimljiviji izbornički posao u Europi u proteklih nekoliko godina. U Sloveniji nitko više ne mari za skijanje, svi su postali nogometni navijači. Velika je zasluga u tome Srećka Kataneca, a Hrvati u isto vrijeme postaju skijaška nacija. Na potezu je Mirko Jozić.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zagreb se uozbiljio u drugom poluvremenu</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Laganom 96-67 (47-39) pobjedom protiv Dona-Dubrave u četvrtom kolu Lige za prvaka, košarkaši Zagreba potvrdili su ozbiljnu kandidaturu za osvajanje jednog od prva četiri mjesta u ovogodišnjem prvenstvu, a samim time i za nastup u doigravanju.</p>
<p>Do visoke pobjede »zagrebaši« su stigli zahvaljujući odličnoj igri u obrani sredinom treće četvrtine kada su s 55-49 pobjegli na 70-51. Tada se trener »dubravaša« Mladen Šestan predao i do kraja dvoboja priliku dao igračima s klupe koji se baš i nisu istakli kvalitetnom igrom. Inače, bio je ovo ogled momčadi bez izrazitih centara, tako da je mnogo toga ovisilo o šutu iz daljine, a i u tome su bili bolji domaćini (56-39 u postotku šuta za tricu).</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - DONA-DUBRAVA 96-67 (23-22, 47-39, 76-55)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 8, ŠARONJA 3, MILJKOVIĆ 8 (0-2), Tomasović, PEHAR 2 (2-2), VIDAČAK 9 (1-2), Marinović 11 (6-7), I. Tomas 21 (4-4), M. Tomas, Perinčić 15 (2-2), J. GARMA 13 (5-6), N. Garma 6.</p>
<p>DONA-DUBRAVA: NOVOSEL 2, DUNDOV 18 (2-2), Bošnjak 4 (0-1), Bašljan, Cvjetković, SAMARDŽIĆ 13 (2-2), Perović 6, Samac 2 (2-2), Bulić 3, BARAĆ 2, Čuljak 5 (0-1), NOVAK 12.</p>
<p>SUCI: Dožai i Prpić (oba Zagreb). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan TOMAS</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zadrani odgovorili uvjerljivom pobjedom </p>
<p>ZADAR, 26. ožujka</p>
<p> - Više od bilo kakvog komentara kazuje konačan omjer109-78 (65-43) u korist Zadra. Toliko i o prijetnjama Riječana koji su najavljivali iznenađenje uoči dolaska u Jazine. </p>
<p>Maksimalno ozbiljan pristup domaće momčadi rezultirao je visokim vodstvom na kraju prvoga dijela (63-43). U tom je razdoblju dobro odigrao Hrvoje Perinčić, koji je ubacio 25 koševa uz pet trica. </p>
<p>S druge strane, konkurenciju mu je pokušao činiti Marino Baždarić, inače najbolji strijelac gostiju, koji se pak razigrao u trećoj četvrtini i od 20 koševa gostiju ubacio čak 18.</p>
<p>Svejedno, premalo kako bi se iznenadili Zadrani, koji su, napomenimo, idućeg tjedna i domaćini završnice Kupa »Krešimir Ćosić«.</p>
<p>• Dvorana u Jazinama </p>
<p>ZADAR - TRIGLAV OSIGURANJE 109-78 (33-22, 30-21, 28-20, 18-15)</p>
<p>ZADAR: Knežević 7, Milatić 4 (2-2), Popović 7 (1-3), Škalabrin, Perinčić 29, Bocelski 9 (0-1), Špralja 2, J. Ružić 14 (3-4), T. Ružić 14 (2-3), Oduk 9 (1-1), Grgat 14 (4-5)</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Rot 2, Delibašić 4, Baždarić 29 (2-2), Čekada, Genjac 11 (1-2), Štimac 20 (4-5), Karamatić, Devčić 4, Budinić 4, Velčić 4</p>
<p>GLEDATELJA 600. SUCI: Maras (Zagreb) i Jovović (Velika Gorica). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje PERINČIĆ.</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Odluka u prvoj četvrtini</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - 26. ožujka - Nekadašnji trener Cibone Vinko Jelovac vratio se u Zagreb nakon pune dvije godine. Svejedno, unatoč povratku »starog prijatelja«, Cibona nije pokazala kako ima osobit smisao za dobrodošlicu. Ovoga puta u ulozi gostujućeg trenera, Jelovac je već u premijernom nastupu na klupi Splita morao upisati poraz, u derbiju petoga kola nacionalnog košarkaškog prvenstva Cibona VIP je bila bolja sa 86-81 (51-41).</p>
<p>Ukratko, možemo kazati kako je odlučujuća dionica susreta bila već prva četvrtina u kojoj je domaća ekipa već nakon osam minuta imala velikih 17 poena prednosti. Splićani su, jasno, zatim krenuli u lov, no najdalje što su stigli bilo je četiri poena zaostatka (81-85) 28 sekundi prije kraja, kada je već bilo prekasno za preokret. </p>
<p>• Dvorana Dražena Petrovića</p>
<p>CIBONA VIP - SPLIT CROATIA OSIGURANJE 86-81 (30-13, 21-28, 17-15, 20-25)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin, KUS 9 (2-2), SESAR 21 (6-8), Krasić 6, PRKAČIN 14 (4-4), BOWMAN 9 (0-2), Omerhodžić, Henjak, MANCE 11 (1-1), Mamić 5 (0-2), Krunić 11 (5-7), Žorić </p>
<p>SPLIT CO: SUBOTIĆ 9 (1-1), Mimica 16 (1-2), TOMELJAK 7 (1-4), Kuqo 19 (5-7), ŽIŽIĆ 9 (5-7), Rančić, Ukić 2, Bizaca, Pašalić, GRGUREVIĆ 16 (4-6), Gaurina, ORŠULIĆ 3 (1-2)</p>
<p>GLEDATELJA 200. SUCI: Muhvić (Karlovac) i Herceg (Zabok).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ante GRGUREVIĆ.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Slovenci u Maksimiru kao kod kuće? </p>
<p>Do ponedjeljka u podne u Sloveniji je prodano čak 1700 ulaznica za utakmicu u Zagrebu / Katanec u Maksimiru izvodi 11-oricu koja će istrčati i u prvoj utakmici na SP </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Obzirom na veliko zanimanje u susjednoj državi, u srijedu bi se u Maksimiru slovenski nogometaši trebali osjećati kao kod kuće. Do ponedjeljka u podne je, naime, u Sloveniji prodano 1700 ulaznica. Očekuje se slovenskih navijača u Zagrebu barem još toliko, između ostalog i stoga jer je Hrvatski nogometni savez gostujućim gledateljima zajamčio potpunu sigurnost povećanim brojem snaga reda i poretka.</p>
<p>Ostaje stoga pitanje je li to razlog zašto je pri dolasku u Zagreb dan prije utakmice Srečko Katanec ipak ponešto korigirao svoje riječi. Tako da je umjesto prethodnih dana često isticanih »idemo na pobjedu«, malo promijenio ton, pa je zagrebačku utakmicu najprije najavio kao njihov važan ispit za SP. S naglaskom kako im se u Maksimiru neće dogoditi - potop, iako im je rezultat u drugom planu.</p>
<p> Ili je riječ o trenerima ipak dobrodošloj »pili naopako«, kako se s jedne strane ne bi razočarali brojni slovenski navijači u slučaju sloma. Odnosno da u slučaju uspjeha euforija bude još veća.</p>
<p>Zapravo onaj tko je u izvjesnom intervalu pratio Kanačeve izjave vezane uz utakmicu s Hrvatskom pomalo će se uhvatiti u nebranom grožđu. Kad je, naime, početkom godine, kao poseban gost HNS-a na trenerskom seminaru boravio u Zagrebu i za svoju filozofiju nogometa dobio pljesak na otvorenoj sceni, Katanec je u svezi spomenute utakmice izjavljivao kako ga ishod uopće ne zanima:</p>
<p>- Možemo u Zagrebu primiti i pet pogodaka, najbitnije je da odigramo svoju igru, a da ja pritom zaokružim neke svoje spoznaje kako o našoj taktici i koncepciji, tako i pojedinim igračima. A susret s respektabilnom Hrvatskom kao da je stvoren za to.</p>
<p>Ipak, nakon što su Slovenci polovinom veljače na turniru u Hong Kongu od Hondurasa primili »pet komada«, Katanec je, djelimice i zbog pomalo uznemirene javnosti, počeo blago taktizirati. S naglaskom da je zagrebačkoj utakmici s pozicije slovenskih interesa odmah pridao najveće značenje. Tako da nekih »pet komada« o kojima je pričao početkom godine uopće ne dolazi u ubzir. Dapače, a u prilog tomu ide i njegovo opredjeljenje prema igračima. Zato je, za razliku od svog kolege Mirka Jozića, u Zagreb doveo apsolutno sve najbolje i provjerene igrače. Čak je njegovih startnih maksimirskih 11 sam ocjenio kao one koji bi trebali započeti u njihovoj prvoj utakmici na SP 2. lipnja protiv Španjolske:</p>
<p>- Da se i dogodi da u srijedu protiv Hrvatske prođemo kao bosi po trnju, najbitnije je da saznamo zašto nam se to dogodilo. Zato utakmicu u Zagrebu i stavljam na poziciju svojevrsnog međaša, kako bismo svi nakon nje eventualno bili pametniji. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Imam svoje mišljenje, ali izbornikova je posljednja« </p>
<p>»Jozić će odlučiti o izboru igrača i uvijek će biti nezadovoljnih. Ne postoji nijedan čovjek u ovoj državi koji bi se odlučio za ista 23 igrača za SP« / »Čujem, priča se o slabom Meksiku i Ekvadoru. Kako oni mogu biti slabi, pa Ekvador pobjeđuje Brazil, a Meksikanci su puni profinjenih tehničara kakvih rijetko koja reprezentacija ima. Podcjenjuju se čak i Talijani, a oni nisu samo favoriti naše skupine nego možda i cijelog prvenstva«, ljuti se Prosinečki na kavanske procjene naše skupine na SP </p>
<p>BREŽICE, 26. ožujka</p>
<p> - Odličnog je raspoloženja, prednjači na treningu, hrabri druge, tek ponekad sam sebe tješi kada s više od 20-ak metara ne pogodi kut vratiju na igralištu u Brežicama, gdje se hrvatska nogometna reprezentacija priprema za utakmicu protiv Slovenije. Robert Prosinečki izgleda potpuno zdrav, što je najvažnije, sjajno je raspoložen, što svakako može hrabriti izbornika Mirka Jozića. No, kakav je odnos između Jozića i Prosinečkog nakon nekih izjava u medijima, u kojima su jedan drugome slali neuobičajene poruke. </p>
<p>Prosinečki je, podsjetimo, izborniku Joziću potiho poručio kako smatra da je Bišćanu iz Liverpoola mjesto u reprezentaciji, nakon čega mu je Jozić uzvratio, također preko novina, kako je Prosinečkom bolje gledati svoja posla. </p>
<p>»Velikom Žutom« sve to ne smeta, štoviše, smatra kako ni on, pa ni izbornik nisu učinili ništa grubo...</p>
<p>- Ja sam samo rekao svoje mišljenje. Nisam izbornik, ali to ne znači da nemam svoje mišljenje. Na kraju će Jozić odlučiti o izboru igrača i uvijek će biti nezadovoljnih. Pazite, ne postoji nijedan čovjek u ovoj državi koji bi se odlučio za ista 23 igrača za SP u Japanu i Južnoj Koreji. Mislim da od svega ne treba praviti dramu, mogu stajati kod svog mišljenja, ali na Joziću je posljednja riječ. Tako i treba biti, kaže Prosinečki. </p>
<p>Upitate li veterana u našoj reprezentaciji kako se osjeća, je li umoran, dobit ćete precizan odgovor. Prosinečki tvrdi:</p>
<p>- Doista sam dobro, zapravo odlično. U ovoj sam sezoni odigrao mnogo utakmica, čak 36 od 41. Veoma dobro radim na treninzima i mislim da je moj dolazak u Englesku u Portsmouth pun pogodak. Svaki igrač u karijeri trebao bi jednom igrati u Engleskoj. Osjetiti to bilo publike, tu podršku, taj pravi sportski pristup nogometnoj igri. </p>
<p>Prosinečki ne želi čuti stavove novinara, koji tvrde da je Slovenija samo radna, ne i kvalitetna momčad. On to objašnjava činjenicama...</p>
<p>- Kakva radna momčad, što vam je ljudi... Pa, nisu Slovenci slučajno osigurali plasman na europsko i svjetsko prvenstvo. To je sjajan uspjeh. Takav se uspjeh ne može postići samo radom, već i kvalitetom, koju Katanecova momčad sigurno ima. To je kvalitetna, nezgodna, ako hoćete i radna momčad, koja će biti pravi ispit za nas. Uostalom, igraju dvije reprezentacije koje su u teškoj konkurenciji izborile nastup na svjetskoj smotri. </p>
<p>Prosinečki voli razgovarati o nogometu, često mu riječi bježe i na ambijent u kojem igra. Protiv Slovenije silno želi pune tribine. Međutim, nije siguran da će tako biti:</p>
<p>- Sav sam u Engleskoj. Mi drukčije gledamo na nogomet. Ljestvicu postavljamo previsoko. Uvijek smo nezadovoljni ako ne pobijedimo sa 3-0 ili 4-0. Englezi izbore svjetsko prvenstvo pogotkom u posljednjoj minuti i cijela nacija slavi mjesec dana. Skloni smo podcjenjivanju, evo, i odlazak u Japan i Južnu Koreju nama je normalna stvar. Vidim i kako svi razmišljaju o našoj skupini, omalovažavaju je... Pričaju o slabom Meksiku i Ekvadoru. Kako oni mogu biti slabi, pa Ekvador pobjeđuje Brazil, a Meksikanci su puni profinjenih tehničara kakvih rijetko koja reprezentacija ima. Podcjenjuju se čak i Talijani, a oni nisu samo favoriti naše skupine nego možda i cijelog prvenstva. Svi će tamo biti fizički i taktički spremni i teško je bilo što prognozirati. Sjetim se i utakmice u Rijeci, nedavno protiv Bugarske, pa me zabole oni zvižduci nakon 15-ak minuta naše loše igre. Ozračje u Engleskoj sasvim je drukčije. Reći ću vam, u Engleskoj se postižu najljepši pogoci, jer se igrači ne boje pucati iz daljine. Ako tamo netko i promaši, zapravo pogodi deseti red tribina, nitko mu zbog toga neće zazviždati, uvrijediti ga. Kod nas te izvrijeđaju čim ne pogodiš u sam kut. Nedavno je u Porstmouthu jedan naš igrač panično izbio loptu u aut. Ja mu ljutito počnem prigovarati, no vidim da mu publika plješće za taj potez. Brzo sam se smirio, misleći kako će sad svi poludjeti na moju reakciju. Eto, to je ta razlika između nas i Engleza. Ipak, nadam se da će protiv Slovenije tribine biti pune, jer ne bih volio da nam ozračje u Maksimiru bude kao na dvobojima protiv Francuske i Njemačke, kada publike gotovo da i nije bilo... Možemo obećati da ćemo igrati bolje nego protiv Bugarske, ali za bolju bismo igru voljeli imati i podršku, završio je Prosinečki. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Petrić ponovo dojmljiv</p>
<p>Hrvatska mlada reprezentacija prvi puta zaigrala u sustavu 4-3-3 / »Stranci« Petrić, Božić, Babić i Rubil dobrim su nastupima razveselili izbornika Martina Novoselca</p>
<p>ZAPREŠIĆ, 26. ožujka</p>
<p> - Uvod u utakmicu A reprezentacija bio je sasvim dobar. U Zaprešiću su mladi hrvatski nogometni reprezentativci, igrači do 21 godine, sa 2-1 (2-0) bili bolji od svojih vršnjaka iz Slovenije. Bila je to prijateljska utakmica, izborniku Martinu Novoselcu vrlo dobro došla kao uvid u raspoložive snage, obzirom da počinje stvaranje reprezentacije za kvalifikacijske susrete za nastup na Europskom prvenstvu.</p>
<p>Svekoliki dojam nakon susreta u Zaprešiću sasvim ide u prilog domaćina. Tehnički su bili superiorniji, a Novoselac je bio vrlo zadovoljan što su mu neki igrači uzvratili dobrom igrom i time zahvalili na povjerenju. Odnosi se to na četvoricu igrača koji su Novoselca posebno zanimali: »inozemce« Petrića, Babića, Božića i Rubila. Pogotovo se svidio Petrić, kojeg se sjećamo s turneje A reprezentacije prije nekoliko mjeseci u Koreji. Stoji ocjena da nije bez razloga što ga i Mirko Jozić vodi u svojoj evidenciji.</p>
<p> Domaći su zasluženo poveli u 20. minuti iz jedanaesterca. Petrić je pobjegao slovenskoj obrani, te kada se očekivao pogodak, oboren je u kaznenom prostoru. Siguran realizator bio je Babić. </p>
<p>Niti Slovenci nisu ostali dužni, i oni su ubrzo izborili kazneni udarac, ali ga nisu iskoristili. Ipak, na odmor se išlo s već opipljivom prednošću jer je Mladen Petrić u zadnjoj minuti prvog dijela nakon nabacivanja Domagoja Abramovića glavom postigao efektan pogodak. </p>
<p>Hrvatska je u drugom dijelu nakon brojnih izmjena posustala u tempu, što su Slovenci iskoristili i postigli pogodak u 69. minuti. Ipak, valja istaći da su Novoselčevi izabranici i u nastavku bili dominantniji, a posebice se, što je vrijeme više odmicalo, isticao Goran Rubil. </p>
<p>Sve u svemu, bila je to zanimljiva nogometna predstava u kojoj je Novoselac prvi puta postavio igru u sustavu 4-3-3, koji se pokazao zahvalnim modelom. </p>
<p>• Stadion Inkera</p>
<p>HRVATSKA - SLOVENIJA 2-1 (2-0)</p>
<p>HRVATSKA: Šarlija - Lučić, Ješe (od 46. Drpić), Božić, Mikulić (od 46. Kranjčar -), Srna (od 70. Šafarić), Rubil, Babić (od 83. Kartelo ) - Petrić (od 62. Brkić), Abramović (od 46. Zahora), Carević.</p>
<p>SLOVENIJA: Fornezzi - Plaznik, Lunder, Cesar, Dedić (Štromajer) - Šukalo, Zavrl (Aljančič), Hojnik (Štrbac), Kršič (Plastrovski) - Beršnjak, Lavrič</p>
<p>Sudac: Kovačić (Hrvatska). Gledatelja: 1000.</p>
<p>Strijelci: 1-0 Babić (20 - 11 m), 2-0 Petrić (40.), 2-1 Beršnjak (69.) </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Jaka opozicija je moja sudbina«</p>
<p>»Istina je da su me i nekih prijašnjih godina htjeli za trenera Hajduka, ali je uvijek opozicija bila jaka« / »Nije jednostavno biti trener Hajduka, pogotovo ako nisi Splićanin«, kaže Miroslav Blažević</p>
<p>SPLIT, 26. ožujka</p>
<p> - Ćiro Blažević nikog ne ostavlja ravnodušnim. Redakciju Slobodne Dalmacije, kako su nam rekle kolege, zbog referenduma o Ćiri kao eventualnom treneru Hajduka u utorak do podne je nazvalo više od tristotine zaintrigiranih tim pitanjem. Blaževićev duh zaokupio je svu Hajdukovu javnost. Stoga smo okrenuli Ćirin broj mobitela. Baš je imao predah između dva Osijekova treninga.</p>
<p> • I, kada preuzimate »majstora s mora«? </p>
<p>- Kako ću odgovoriti na to pitanje kada me nitko, ama baš nitko iz Hajduka nije zvao. Uostalom sada sam u Osijeku i predstoji nam velika borba za ostanak. Stoga samo razmišljam i koncentriram se da Osijek i dogodine igra u Prvoj ligi.</p>
<p>• Tri pobjede u nizu daju nadu da će misija biti uspješna? </p>
<p>- Predstoji nam važna utakmica protiv Kamen Ingrada u Velikoj. Zaredali smo pobjedama, no dug je još put do ostanka!</p>
<p>• Nije prvi put da vas spominju u kontekstu trenera Hajduka? </p>
<p>- Istina je, ali je uvijek opozicija bila jaka. Previše ih se protivilo mojem dolasku.</p>
<p>• Kada ste bili trener »vatrenih« opozicija vas nije kočila. Čak što više dojam je da vas je hranila? </p>
<p>- Jaka opozicija je moja sudbina, što ćeš!?</p>
<p>• Onda, biste li prihvatili poziv s Poljuda? </p>
<p>- Nije jednostavno biti trener Hajduka, pogotovo ako nisi Splićanin.</p>
<p>• Kvarter »vatrenih« u Hajduku samo biranim riječima govori o vama...</p>
<p>- Ja sam njima bio šef, ali pravedan šef i zato je naš odnos takav kakav je, završio je blitz-razgovor Ćiro. </p>
<p>No, tu priči sigurno nije kraj...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novi dresovi 22 posto lakši od starih</p>
<p>Hrvatski će reprezentativci od sada igrati u dresovima izrađenima po najmodernijoj, takozvanoj Cool Motion tehnologiji</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija u srijedu će protiv Slovenije istrčati u novoj liniji dresova, čiji je sponzor HNS, proizvođač sportske opreme Nike, dizajnirao za predstojeće Svjetsko prvenstvo. Osim sitnih »modnih« detalja (izmijenjen je izgled rukava u obje kombinacije dresova), mnogo je važnija promjena materijala od kojega su napravljeni dresovi.</p>
<p>Tako će hrvatski reprezentativci od sada igrati u dresovima izrađenim po najmodernijoj, takozvanoj Cool Motion tehnologiji, čije su prednosti iznimna lakoća materijala, koji je 22 posto lakši od prethodnih Nikeovih dresova, te dvostruka tkanina koja upija znoj i time smanjuje neudobnost dresa i omogućava veću prozračnost materijala. </p>
<p>Osim novih dresova, predstavljena je i kompletna nova oprema za trening, koja je također izrađena od Cool Motion materijala, a može se koristiti po svim vremenskim uvjetima. Također, predstavljena je i najnovija kopačka iz Nikeova asortimana, Mercurial Vapor model, koji se, kao i novi dres, ističe svojom lakoćom. Naime, težina je jedne takve kopačke 196 grama, što nogometašima omogućava veću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. </p>
<p>- Nike je tvrtka koja oblači najbolje reprezentacije na svijetu, čak osam sudionika Svjetskog prvenstva igrat će u njihovim dresovima, među njima i Hrvatska. Vjerujem da će i ti novi dresovi pridonijeti uspjehu Hrvatske u Japanu i Južnoj Koreji, istaknuo je predsjednik HNS-a Vlatko Marković.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Spajić: »Mi smo kao tumor«</p>
<p>»Nikada nismo bili prihvaćeni od gradskih struktura, jedino nas narod prihvaća« / »Za novac uložen u Maksimir mogli su popraviti infrastrukturu većini sportskih klubova u Zagrebu«, tvrdi Spajić</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog dragovoljca Stjepan Spajić definitivno je jedan od temperamentnijih ličnosti u hrvatskom nogometu. Uz Miroslava Blaževića, novinarima je vrlo zahvalan, a što je najvažnije osoba je bez dlake na jeziku. Iako se u Sigetu trenutačno najviše brinu za ostanak u ligi, zavirili smo u probleme koji su već dulje prisutni u Aleji Pomoraca, a još se ne nazire rješenje.</p>
<p>Najvećim problemom u Sigetu navode lošu infrastrukturu, zbog koje se bune i prvoligaši. No, Spajić najvećim problemom smatra inertnost gradskih čelnika. </p>
<p>- Mi smo kao tumor od ulaska u Prvu ligu. Nismo nikada bili prihvaćeni od gradskih struktura, jedino nas narod prihvaća, rekao je Spajić te dodao:</p>
<p>- Iako se priča kako je Grad ulagao u Siget, to nije tako. Osim ceste, koju su nam izgradili, sve smo ostalo u Sigetu sami izgradili, uz pomoć sponzora i donatora. </p>
<p>• Što vam nedostaje?</p>
<p>- Kao što se Zagrebu izgradio sportski centar u Veslačkoj, trebalo se izgraditi i u Sigetu, a prije svega trebalo je napraviti manji stadion, na kojem bi igrali Hrvatski dragovoljac i Zagreb. </p>
<p>• Zar vam ne stiže nikakva pomoć od Grada?</p>
<p>- Oni tvrde kako su uložili u Siget. To je apsurd. Sav taj novac došao je od poreznih obveznika, a oni ga samo raspoređuju. Otkud im pravo da tolike novce ulože u stadion u Maksimiru? Za te su novce mogli popraviti infrastrukturu većini sportskih klubova u Zagrebu.</p>
<p>Iako trenutačno imaju bolje uvjete za treniranje od »pjesnika«, Sigećani nisu zadovoljni sadašnjim uvjetima.</p>
<p>- Nas svi ingoriraju, otjerani smo sa Svetica, a tamo smo trenirali posljednjih nekoliko godina i nije bilo problema. No, sad ćemo osposobiti još jedan teren, naglašavam - »mi«. No, pretpostavljam da će, kad završimo radove, u Gradu reći kako su oni napravili igralište, ironično je naglasio Spajić.</p>
<p>• Prvoligaši baš i nisu zadovolji uvjetima u Sigetu, prije svega svlačionicama, koje prokišnjavaju. Namjeravate li to popraviti?</p>
<p>- Iako još čekamo građevinsku dozvolu, napravit ćemo bolje svlačionice, pa neka ih sruše ako se usude, ljutito je rekao predsjednik »crno-plavih« te mirno zaključio:</p>
<p>- Iako su nas i prije posjećivali, pozivam novu gradonačelnicu u Siget da pogleda u kakvim uvjetima živimo. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Teret reprezentacije preuzima Ljubičić</p>
<p>Status prvog hrvatskog »reketa« u Argentini će preuzeti Ivan Ljubičić, koji sa svim argentinskim tenisačima ima pozitivan omjer pobjeda i poraza, samo je Guillermo Canas slavio u njihovom jedinom međusobnom dvoboju prije dvije godine </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Argentinska teniska reprezentacija, kao i hrvatska, do ove je sezone bila osuđena na sporednu ulogu u Davisovu kupu. Nakon devet godina ponovno su se vratili u svjetsku skupinu, a na tom je putu izbornik Alejandro Gattiker koristio sedam igrača, što najbolje dočarava porast kvalitete argentinskog tenisa. Pogled na ATP ljestvicu otkriva devet igrača u »top 100« klubu. Stoga će Gattiker uoči četvrtfinalnog dvoboja na zemljanim terenima u Buenos Ariesu od 5. do 7. travnja imati »slatke« brige oko izbora četiri reprezentetivna »reketa«.</p>
<p>Najveći se doprinos u posljednje tri pobjede, u kojima nisu izgubili nijedan meč, u Davisovu kupu pripisuju Guillermu Canasu i Gastonu Gaudiju. Iako su najbolje rezultate u karijeri ostvarili na zemljanim terenima, na ostalim podlogama također su ubilježili pobjede protiv »top 10« tenisača.</p>
<p>Prvi je argentinski tenisač u ovom trenutku ipak Guillermo Canas. Prošlu je sezonu okončao na 14. mjestu ATP »utrke za prvaka«, a koje je zaslužio prvim ATP naslovom u karijeri, osvojenom u Casablanci, te finalima na turnirima u Beču, Hertogenboschu i Stuttgartu. Bila je to definitivno najbolja sezona u karijeri 25-godišnjeg Argentinca, u 2000. je godini propustio četiri mjeseca zbog ozljede zgloba lijeve ruke, a već je sljedeće sezone osvojio prvi naslov. Posebno je obratio pažnju na sebe, budući da je osim toga i stigao do tri finala na tri različite podloge - zemlji, travi i tepihu. Na početku 2002. godine bilježimo i drugi naslov za Canasa, u indijskom Chennaiju na tvrdoj podlozi, na putu do konačnog trijumfa pobijedio je i Ivu Karlovića u 2. kolu.</p>
<p>Drugi argentinski »reket« Gaston Gaudio još se ne može pohvaliti ATP naslovom. Drugu sezonu zaredom uspio je završiti među 50 ponajboljih svjetskih tenisača, a pritom je izborio drugo finale karijere u Vina del Maru, gdje ga je nadigrao sunarodnjak Guillermo Coria. No, očito je kako su dvoboji Davisova kupa posebno inspirirali 24-godišnjeg Argentinca, ostvario je pet pobjeda u pet nastupa.</p>
<p>Zasigurno je najiskusniji tenisač argentinske reprezentacije 27-godišnji Franco Squillari. Već je osam godina na seniorskom Touru i do pojave Canasa i Gaudija bio je glavni oslonac reprezentacije, u devet dvoboja ostvario je omjer pobjeda i poraza 10-2. Najuspješnija je godina njegove karijere zasigurno 2000., kada je osvojio dva turnira na zemljanim terenima.</p>
<p>Osim te trojice, u najužim su kombinacijama argentinskog izbornika i trojica mladih tenisača, koji su već u premijernim sezonama na seniorskom Touru najavili kako neće biti samo prolaznici. Juan Ignacio Chela, David Nalbandian i Mariano Zabaleta bili su ponajbolji svjetski juniori, a zapaženim rezultatima nastavili su i u profesionalnim vodama. Chela (23) prvi je naslov zaslužio 2000. godine u Mexico Cityju, Zabaleta (24) istaknuo se prošlogodišnjim plasmanom u četvrtfinale US Opena, a 20-godišnji Nalbadian prošle je sezone preskočio 200 mjesta na ATP ljestvici i postao treći najbolji Argentinac.</p>
<p>Budući da je izvjesno da Goran Ivanišević neće nastupiti u pojedinačnim okršajima, prvi će hrvatski reket biti Ivan Ljubičić. Jedini dvoboj protiv Guillerma Canasa odigrao je prije dvije godine na ATP turniru iz »masters« serije u Key Biscaneu, u 1. je kolu slavio Argentinac. No, protiv Gaudija hrvatski tenisač ima pozitivan omjer pobjeda i poraza. Na putu do svoga prvog ATP naslova prošle sezone u francuskom Lyonu Ljubičić je u četvrtfinalu nadigrao Gaudija i poveo sa 2-1. Drugu je pobjedu upisao ranije u sezoni kada je Argentinca eliminirao na zemljanim terenima turnira u švicarskom Gstaadu. Jedina pobjeda Gaudija datira iz 1999. godine, kada je hrvatski tenisač tek počeo svoj pohod na najviša mjesta ATP ljestvice. Protiv Franca Squillarija, Juana Ignacia Chele i Mariana Zabalete Ljubičić je također upisao po jednu pobjedu...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Čuju li »lavovi« sa Save Silića? </p>
<p>Trener Bruno Silić i igrači vjeruju da u posljednjem ovosezonskom europskom dvoboju mogu znatno popraviti igru, a Mađari ne mogu ponoviti tako miran, siguran i koncentriran nastup u uzvratu za tri tjedna na zagrebačkom plivalištu </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Iako se vjerovalo kako će finale Kupa pobjednika kupova biti i te kako dovoljan razlog za dodatnu injekciju snage, motiva i koncentracije, vaterpolisti Mladosti Croatia osiguranja nastavili su s ovosezonskom neugodnom tradicijom, koja polako prelazi u očito slabu točku momčadi Brune Silića. Krivicu možda snosi trener, možda igrači, a možda nesretan splet okolnosti, no činjenica je kako su Zagrepčani u većini ovosezonskih europskih ispita podbacili u situacijama s igračem više. </p>
<p>Isto se dogodilo i u prvoj utakmici finala Kupa pobjednika kupova, mađarski je Vasas ponudio maksimum svojih mogućnosti i zaslužio 6-3 pobjedu. S druge strane, mladostaši su suočeni s tri pogotka zaostatka uoči uzvrata za tri tjedna na plivalištu uz Savu. Glavni je razlog tome tek jedna realizirana akcija s igračem više, od ukupno devet.</p>
<p>Trener Bruno Silić nakon zagrebačkog remija (5-5) protiv volgogradskog Spartaka u četvrtfinalu ovog natjecanja ponudio nam je priču o lošoj večeri njegovih izabranika, koje su neizbježne u svakoj momčadi. Nakon poraza sa 5-7 protiv crnogorskog Jadrana u polufinalu, rekao nam je kako realizacija igrača više trpi zbog odlične analize igre mladostaša od suparnika. Nakon budimpeštanskog debakla pokušao se opravdati nabrajanjem utakmica, u kojima je taj dio igre bio na zavidnoj razini. No, malo je bilo takvih utakmica ove sezone...</p>
<p>- Naravno, vježbamo igru s igračem više, ipak smo profesionalci i to se očekuje od nas. No, mnogo toga ovisi o značaju utakmice, danas više ništa nije sigurno s igračem više u bazenu. Ponekad ne pogodimo mrežu nakon izrađene akcije koju smo uigravali na treningu, a ponekad iz ničega postignemo pogodak. Ustvari, nema pravila, jedino je sigurno kako ne treba igračima previše stavljati »na nos« tog igrača više, komentirao je Silić u Budimpešti.</p>
<p>Skupinu pomalo blijedih pokušaja opravdanja europskih podbačaja zaključit ćemo s još jednom tradicijom. Naime, jedan je od najtrofejnijih hrvatskih klubova ove sezone u pravilu je prilično neozbiljno shvaćao »prvo poluvrijeme«, podjednako loše igrali su prvu utakmicu četvrtfinala protiv Spartaka, prvu utakmicu polufinala protiv Jadrana te prvu finalnu utakmicu protiv Vasasa. Ipak, pojedinačne kvalitete iskusnih reprezentativaca u redovima Zagrepčana uvijek su došle do izražaja u uzvratnim dvobojima, stoga je i svaka kritika u stvari bila neutemeljena.</p>
<p>No, smatramo kako se prethodni suparnici i nisu mogli ravnopravno suočiti s mladostašima, što nije slučaj s mađarskim vaterpolistima. Već i zbog tradicije mađarskog vaterpola, ali i pobjede protiv Mladosti na pripremnom turniru s početka sezone u Belgiji, Vasas se istaknuo kao legitimni kandidat za krah ovosezonskog europskog cilja mladostaša. Istina, momčad Brune Silića dokazala je u finalu Hrvatskoga kupa kako može dostići i prestići tri pogotka zaostatka. Aktualni europski i hrvatski prvak, dubrovački Jug, ostao je šokiran tadašnjim nastupom mladostaša, ponajboljim ove sezone. Ali, ne treba zaboraviti na razliku trajanja »popravnog ispita«. Protiv Juga u uzvratnoj utakmici Mladost je na raspolaganju imala četiri četvrtine, od kojih svaka traje devet minuta, a četvrtina u europskim utakmicama traje sedam minuta. </p>
<p>U svakom slučaju, Zagrepčanima preostaju tri tjedna za analizu svojih i suparničkih dobrih i loših strana. Isto će se vrijeme utrošiti na dodatne treninge, posvećene isključivo uigravanju napada s igračem više. No, što to sve vrijedi ako trenersko-taktičke tehnike i sposobnosti Brune Silića nisu dorasle razini vaterpolskoga diva kakav je zagrebačka Mladost? Ili možda njegov glas ne odzvanja dovoljno glasno u glavama iskusnih »lavova« poput Ratka Štritofa, Renata Vrbičića, Tomislava Rogina i ostalih stupova momčadi sa Save? Bilo kako bilo, i Silić i igrači vjeruju da u posljednjem ovosezonskom europskom dvoboju mogu znatno popraviti igru, a Mađari ne mogu ponoviti tako miran, siguran i koncentriran nastup...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>NATO se mora širiti i nakon Praga, kaže Račan </p>
<p>Nove sigurnosne prijetnje zahtijevaju najveću moguću suradnju, izjavio hrvatski premijer / Buduće granice NATO-a neće biti čimbenik razdvajanja samo ako izvan njih budu postojali njegovi partneri, smatra Račan / Hrvatska postigla znatan napredak u približavanju NATO-u i Uniji, ocijenio hrvatski premijer </p>
<p>BUKUREŠT, 26. ožujka </p>
<p> - »Jačanje globalne i regionalne sigurnosti i širenje euroatlanskih institucija mora se nastaviti i nakon NATO-ova sastanka na vrhu u studenom u Pragu, gdje bi Sjevernoatlantski savez trebao donijeti odluku o primanju novih članica«, rekao je u utorak u Bukureštu hrvatski premijer Ivica Račan. »Najbolji odgovor na pitanje što nas očekuje nakon Praga je nastavak procesa jačanja globalne i regionalne sigurnosti«, što podrazumijeva širenje europskih i transatlantskih sigurnosnih institucija. Naime, nove sigurnosne prijetnje zahtijevaju najveću moguću suradnju, istaknuo je Račan u govoru na sastanku na vrhu Vilniuske skupine (V-10), zemalja koje žele ući u NATO. </p>
<p> Buduće granice NATO-a neće biti čimbenik razdvajanja samo ako izvan njih budu postojali njegovi partneri koji s njim usko surađuju, dodao je hrvatski premijer u govoru održanom na temu »Prilagodba NATO-a: razmišljanja budućih članica. Put do Praga i dalje«.</p>
<p> Strateški su ciljevi Hrvatske ulazak u Europsku uniju i NATO, rekao je Račan, ocijenivši da je u približavanju tim ciljevima Hrvatska postigla »znatan napredak«.</p>
<p> Hrvatska je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanja s Europskom unijom i nada se da će za ulazak u EU biti spremna do 2006. Istodobno, provode se velike reforme obrambenog sustava kako bi on postao kompatibilan s NATO-ovim standardima, kazao je. Hrvatska aktivno sudjeluje i u NATO-ovu programu Partnerstvo za mir, od lipnja prošle godine s NATO-om vodi »intenziviran dijalog, a uskoro očekuje i uključivanje u NATO-ov akcijski plan za članstvo (MAP)«, dodao je Račan. Naglasio je da će Hrvatska nastaviti s pripremama za punu interoperabilnost s NATO-om i punopravno članstvo u Savezu. Govoreći o hrvatskim naporima na promicanju stabilnosti u jugoistočnoj Europi, hrvatski je premijer kazao da Hrvatska čini sve kako bi potaknula »rješavanje svih otvorenih pitanja i stvaranje temelja za još bolje odnose i suradnju sa susjedima«. Pozdravio je nedavno sklopljen sporazum o uniji Srbije i Crne Gore, ocjenjujući da će on olakšati rješavanje još otvorenih bilateralnih pitanja između Hrvatske i te zemlje. Izrazio je i nadu da će Europska unija i NATO ostati angažirani u regiji jer ona još nije stabilizirana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Politika »spaljene zemlje« za afganistanska polja maka </p>
<p>Iz Afganistana dolazi više od tri četvrtine heroina koji se prodaje na Zapadu / Britanci i Amerikanci planiraju prvo podmititi afganistanske seljake da se odreknu uzgoja i ovogodišnje berbe maka </p>
<p>LONDON, 26. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija i Sjedinjene Države planiraju tajnu operaciju uništavanja afganistanskih polja maka, s kojih potječe više od tri četvrtine heroina što se prodaje na Zapadu. Britanci i Amerikanci htjeli bi podmititi afganistanske poljoprivrednike da prestanu uzgajati mak i da se odreknu ovogodišnje berbe maka. Međutim, ako oni to odbiju, slijedi politika »spaljene zemlje«, odnosno uništavanje makovih polja.</p>
<p>O ofenzivi protiv opijumskog maka vođeni su razgovori na najvišoj razini, u kojima su sudjelovali i predstavnici afganistanske privremene vlade. Britanski premijer Tony Blair je potvrdio da se razmišlja o novčanoj stimulaciji, kojom bi se lokalno pučanstvo navelo na to da sadi nešto drugo umjesto maka. »S razmjerno malim ulaganjem s naše strane možemo se nadati da ćemo suzbiti dotok opasnih droga u Europu te na naše ulice«, rekao je Blair. Pripreme pokušaja da se jednom za svagda zaustavi afganistanski biznis vezan uz proizvodnju heroina traju već mjesecima. Navodno su Sjedinjene Države i Velika Britanija zatražile u tome i pomoć Rusije. </p>
<p>Premda je poznato da se na drogi zgrću milijuni, afganistanski seljaci zarađuju od opijumskog maka razmjerno malo - u prosjeku možda 35000 kuna na godinu. To je tek jedan ili dva posto od kasnijeg ukupnog profita. No, njima je mak svjedno pet ili šest puta unosniji od bilo kojeg drugog usjeva. Zbog toga Britanija i Amerika moraju ponuditi vrlo izdašnu novčanu stimulaciju, ako pučanstvo Afganistana žele preusmjeriti na sadnju nečeg drugog. </p>
<p>Ne vjeruje se da se razgranati afganistanski biznis s makom može iskorijeniti u godinu dana. No, u posebnim tajnim vojnim operacijama već je utvrđeno gdje se nalaze najveća makova polja, te tko su glavni uzgajivači. Ako bi uspio plan da se uništi prozvodnja opijumskog maka u Afganistanu, time bi se znatno smanjio dotok heroina na Zapad.</p>
<p>Afganistan je, naime, poznat kao najveći proizvođač heroina na svijetu. Iz njega je nekada potjecalo više od tri četvrtine svjetske proizvodnje te droge, sve dok u zadnjoj godini svoje vladavne talibani nisu zabranili uzgoj maka. Nakon pada talibana, mak se ponovo počeo naveliko saditi u toj zemlji. Ove godine očekivao se rekordni urod, dovoljan da se proizvede više od 4000 tisuće tona sirovog opijuma, iz kojeg se dobiva heroin. </p>
<p>Velika Britanija, Sjedinjene Države i prijelazna afgansitanska vlada nadaju se međutim da će njihov plan uspjeti, te da Zapad ipak neće biti preplavljen jeftinim heroinom. No, ako afganistanski seljaci ne budu spremni na suradnju, njihovi će usjevi maka biti i uništeni kemijskim putem ili prisilno preorani. Mogućnost povratka na nekadašnju proizvodnju posebno brine Britaniju, jer se procjenjuje da čak 90 posto heroina što ga konzumiraju britanski narkomani potječe upravo iz Afganistana. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Poplašenova »rukavica« Petritschu</p>
<p>Bivši predsjednik Republike Srpske Nikola Poplašen kojeg je smijenio visoki predstavnik, najavio kandidaturu na listopadskim izborima u BiH </p>
<p>MOSTAR, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nekadašnji predsjednik Republike Srpske i prvi čovjek Srpske radikalne stranke Nikola Poplašen kandidirat će se na listopadskim izborima. To je početkom ovog tjedna objavio Ognjen Tadić, glavni tajnik Srpske radikalne stranke, dodajući kako ne vidi nikakvih prepreka Poplašenovoj kandidaturi.</p>
<p> Inače, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenio je Nikolu Poplašena s dužnosti predsjednika Republike Srpske, a njegov prethodnik Carlos Westendorp zabranio je 1999. godine Srpsku radikalnu stranku.</p>
<p>To nisu, poznato je, bile jedine smjene, odnosno zabrane koje su izrekli Petritsch i njegovi prethodnici Westendorp i Bildt. Posebice aktivan u korištenju svojih »proširenih ovlasti« bio je Petritsch koji je s obrazloženjima o »opstrukcijama provedbe Daytonskog sporazuma« smijenio s dužnosti i(li) zabranio obnašanje bilo kakvih javnih dužnosti desecima bosansko-hercegovačkih političara.</p>
<p> Proteklih godina samo među hrvatskim dužnosnicima u BiH čak je 168 sankcioniranih, među njima svakako najpoznatiji predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, koji je do Petritscheve odluke obnašao i dužnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Uz Jelavića, zbog odluka o utemeljenju Hrvatskoga narodnog sabora, odnosno najava proglašenja Hrvatske samouprave u BiH, visoki predstavnik smijenio je još trojicu HDZ-ovih dopredsjednika (Tokić, Lužanski, Batinić), predsjednika Hrvatskih demokršćana Petra Milića te još neke hrvatske dužnosnike.</p>
<p> Među muslimanskim političarima Petritsch je »razvlastio« Edhema Bičakčića, čovjeka koji je neko vrijeme najozbiljnije figurirao kao jedini Izetbegovićev nasljednik kao i još nekolicinu niže rangiranih političara.</p>
<p>Kod svih tih smjena postavilo se pitanje zaštite ljudskih prava smijenjenih političara, s obzirom da na odluke visokih predstavnika nije bilo moguće žaliti se, a s prijamom Bosne i Hercegovine u Vijeće Europe čula su se sve glasnija razmišljanja tih političara o podnošenju tužbe protiv prvih ljudi OHR-a sudu u Strasbourgu. S druge, pak, strane, velika većina odluka visokog predstavnika »nije do kraja provedena«, odnosno zastale su negdje »na pola puta«. Gotovo svi smijenjeni političari nastavili su, naime, djelovati unutar svojih stranaka i javno istupati. Također, ni u jednoj od odluka o smjenama ili zabranama nije naveden rok trajanja kazne, što se također s pravne strane ocjenjuje nedopustivim.</p>
<p> Otvorenom najavom velikog Poplašenova povratka na političku pozornicu BiH »bačena je rukavica« Petritschu da se još jednom očituje o pravima smijenjenih političara, a to će on, sudeći po informacijama koje dolaze, i učiniti novom odlukom, najkasnije do 18. svibnja, kada počinje prijavljivanje stranaka za listopadske izbora. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tunel ispod Mont Blanca posvađao Italiju i Francusku</p>
<p>Francuzi, unatoč obećanju, ne propuštaju kamione kroz taj obnovljeni alpski cestovni tunel</p>
<p>BRUXELLES, 26. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada je nakon gotovo tri godine poslije požara, koji je odnio 39 života i donio stotine milijuna eura izravne štete, tunel Mont Blanc otvoren za promet, odluka Francuza da kroz tunel propuštaju samo osobna vozila izazvala je ljutnju na talijanskoj strani ove značajne prometne spojnice to do mjere da je pitanje stavljeno na dnevni red Europske komisije. Talijanski je stav da »nema fizičkih i tehničkih prepreka otvaranju tunela kamionima«, izjavio je talijanski ministar prometa Pietro Lunardi na putu za Bruxelles.</p>
<p>Zahtjev Francuske da se prolaz tunelom Mont Blanc postepeno otvara kamionima, ali ne težim od 19 tona, što nije u skladu s francuskim obećanjem, doveo je do povišenih tonova s talijanske strane. </p>
<p>Talijansko se izaslanstvo odmah okrenulo eurovladi tražeći odgovor, odnosno tumačenje znači li francuska zabrana povredu EU sporazuma i relevantnih propisa. Dakle, jesu li Francuzi ograničenjem prometa kamiona ograničili i pojam slobodnog protoka dobara na zajedničkom europskom tržištu. </p>
<p>Italija od ograničenja prometa trpi materijalne posljedice, jednako kao što osjeća utjecaj skretanja rijeke kamiona na preostale alpske prijevoje. »Postoje prepreke i prepreke«, filozofski su komentirali u Komisiji, najavljujući da će pokušati iznaći rješenje koje će zadovoljiti obje strane, dakle neće se izjasniti je li francuska odluka na mjestu, već tražiti razloge zašto su Francuzi izabrali ovako radikalno sredstvo izražavanja nezadovoljstva postojećom situacijom. </p>
<p>Problem s tek otvorenim Mont Blancom postavit će se u širi kontekst prometa Alpama i Pirinejima. »U EU danas imamo suprotnost periferije i srca kontinenta, periferija je odrezana lošim prometnim vezama i stoga ne može potpuno koristiti sve prednosti zajedničkog tržišta«, tumačenje je Europske komisije problema prometnih prepreka tipa Mont Blanc. </p>
<p>Kao i u svim EU sporovima u kojima se detektira povreda zakona tržišta bez granica i ograničenja, i u ovome najnovijem slučaju Komisija prvo mora provjeriti »opravdanost prepreke«, znači razmotriti razloge zašto Francuska odbija ukinuti, iako je obećala, sva ograničenja prolaska tunelom. Zatim će procijeniti postoji li za zabranu »viši interes« i jesu li razlozi za ograničenje »na višoj razini, kao npr. sigurnost prometa, javno zdravlje ili zaštita okoliša«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Granić: Nema ni jednog problema u suradnji s Haagom </p>
<p>DEN HAAG / ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Potpredsjednik hrvatska vlade Goran Granić u razgovarao je u utorak u sjedištu Haškog suda s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte. Granić je Hini izjavio kakosu razgovarali o dosadašnjoj suradnji te njezinu planiranom posjetu Vukovaru početkom svibnja.</p>
<p> »U mom dvogodišnjem mandatu bio je to dosad najugodniji sastanak jer ne postoji nijedan problem u suradnji«, rekao je Granić. Stoga je, kaže, dobar dio sastanka i protekao u razgovoru o stanju suradnje - Srbije i Haaga.</p>
<p> Koncem ovog mjeseca istječe rok u kojem Beograd mora ispuniti obveze prema Haagu uključivši i izručenja optuženih ukoliko želi izbjeći obustavu američke financijske pomoći. Na sastanku, koji je bio ranije dogovoren i trajao je nešto više od sat vremena, bili su i hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić i predsjednik Ureda za suradnju s Haškim sudom Orsat Miljenić.Razgovaralo se i o slučaju Gotovina. Glasnogovornica tužiteljice Florence Hrrtmann kazala je kako je potpredsjednik vlade obavijestio je tužiteljicu o tome što nadležne vlasti u Hrvatskoj čine na pronalaženju generala. Granić je pojasnio kako se po tom pitanju odvija izravna komunikacija policijskih vlasti i tužiteljstva. On je tužiteljicu izvijestio o sporu odvjetnika generala Gotovine, s vladom oko dokumentacije predane Haškom sudu.</p>
<p> Hartmann je, na pitanje jesu li nove optužnice bile tema razgovora, odgovorila kako o tome nije bilo riječi.</p>
<p> Hartmann je kazala i da je Granić dao jamstva da će Hrvatska nastaviti surađivati s Haškim sudom. Granić, koji obavlja i dužnost predsjednika Savjeta za suradnju s Haškim sudom, na pitanje zadržava li 'sektor' Haškog suda kazao kako u idućim danima predstoje razgovori o pitanju preraspodjele dužnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>CPJ: Sloboda medija u Hrvatskoj sve veća </p>
<p>WASHINGTON, 26. ožujka</p>
<p> - »Labava koalicija reformističkih stranaka koja je izabrana (u Hrvatskoj) nakon smrti nacionalističkog predsjednika Franje Tuđmana nastavila je tijekom 2001. godine političke i gospodarske reforme i nastojanja da se pridruži Europskoj uniji (...) pa se sloboda medija nastavila poboljšavati«, uvodna je ocjena u godišnjem izvještaju o Hrvatskoj Odbora za zaštitu novinara objavljenom u utorak u Washingtonu.</p>
<p> Posebno se bilježi da su izmijenjeni neki zakoni koji određuju položaj medija. Navodi se da su u listopadu 2001. godine donesene izmjene Zakona o informiranju te da je promijenjen zakonski položaj Hine. Sabor, međutim, nije promijenio Zakon o telekomunikacijama, stoji u izvještaju CPJ-a. Ocjenjuje se da su vlasti povremeno pokazivale volju da utječu na medije »s promjenjivim rezultatima«.</p>
<p> U izvještaju se navode i pojedinačni slučajevi pritiska na medije ili nedopustivog postupanja prema novinarima. Spominju se prosvjedi »oko 20.000 nacionalista, razvojačenih branitelja i pristaša HDZ-a« protiv smjenjivanja Josipa Jovića.</p>
<p> Fizički su bili ugroženi fotoreporter Rino Belan i novinar Damir Pilić, a pritisku i zahtjevima za smjenjivanje bili su izloženi novinar Denis Latin i direktor HRT-a Mirko Galić. </p>
<p> CPJ izvještava da je protiv novinara i medija u Hrvatskoj još uvijek podignuto nekoliko stotina tužbi zbog klevete. Dodaje se da novih tužbi gotovo nema, s iznimkom one koju je crnogorski predsjednik Milo Đukanović podigao protiv tjednika »Nacional«.</p>
<p> Bilježi se također da je MUP u studenome učinio dostupnima oko 120 SZUP-ovih dosjea novinara. Dodaje se da su Hrvatsko novinarsko društvo i tjednik Feral Tribune tražili da bivši dužnosnici SZUP-a odgovaraju za svoje postupke, ali da vlada nije »popustila (tom) pritisku«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Srednji istok u iščekivanju odluke o Arafatu</p>
<p>Američki predsjednik Bush pozvao Izrael da palestinskome vođi dopusti odlazak na arapski summit, ali mu egipatski predsjednik Mubarak preporučuje da ne napušta Ramallah, jer mu Izraelci neće dopustiti povratak/ Šefovi diplomacija Arapske lige prihvatili saudijski mirovni plan, što znači krah Sharonova sna o održavanju »statusa quo«</p>
<p>ANKARA, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šefovi diplomacija Arapske lige, koji pripremaju summit okrunjenih glava, šefova država ili vlada arapskih zemalja u Bejrutu, prihvatili su nacrt rezolucije kojom se daje »zeleno svjetlo« saudijskome mirovnom planu za Srednji istok. Taj dokumet, koji će se najvjerojatnije prihvatiti na bejrutskoj konferenciji 27. i 28. ožujka, predviđa puno svearapsko priznanje Izraela. U zamjenu za taj »povjesni mirovni iskorak«, kako se ističe, židovska država morala bi prihvatiti povlačenje sa svih arapskih teritorija koje su okupirane u ratu 1967. Poručeno je kako je to jedinstvena prilika da se uspostavi trajan i sveobuhvatan srednjoistočni mir.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush, nešto prije, pozvao je arapske čelnike da prihvate saudijski mirovni plan. Istodobno, pozvao je i izraelskoga premijera Ariela Sharona da palestinskome vođi Yasseru Arafatu dopusti odlazak na bejrutski skup. </p>
<p>Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer izjavio je kako predsjednik Bush želi da se sudionici arpaskoga summita usredotoče na saudijski mirovni prijedlog. Taj poziv šefa Bijele kuće primljen je s velikim odobravanjem širom arapskoga svijeta, ali i doveo čvrstorukaškoga izraelskoga premijera u vrlo osjetljiv politički položaj.</p>
<p>Točnije: prihvaćanje saudijskoga mirovnog plana praktički bi značio krah Sharonova sna o održavanju postojećega stanja »statusa quo« i kraj njegove javno obznanjene nakane da na okupiranim arapskim područjima, sljedećih deset godina, naseli oko milijuna Židova. Doseljenici bi došli iz 84 zemlje širom svijeta.</p>
<p>U međuvremenu, iz Sharonova je ureda izaslana poruka kako palestinski vođa Arafat još nije učinio dovoljno da bi mu se dopustio izlazak iz Ramallaha. Glasnogovornik izraelske vlade Avi Pazner priopćio je u utorak kako će »odluka o Arafatu« biti donesena, ali ne, kako je rekao, sada. »Još ima dovoljno vremena, summit Arapske lige još nije počeo«, izjavio je Pazner. Dotad, rekao je, Arafat ima priliku da uhiti palestinske ekstremiste i osigura prekid vatre.</p>
<p>Time se praktički nastavlja neizvjesnost oko prijepornoga odlaska palestinskoga vođe na bejrutski sastanak. Palestinski ministar informiranja Yasser Abu Rabbo zahtijevao je od američkoga mirovnog posrednika, umirovljenoga generala Anthonyja Zinnija, da se prekid izraelsko-palestinskih sukoba ne postavlja kao preduvjet za Arafatov odlazak u Bejrut. </p>
<p>Zanimljivo je da je egipatski predsjednik Hosni Mubarak u utorak savjetovao Arafatu da ne napušta Ramallah. Upozorio je kako Izraelci u tom slučaju ne bi dopustili njegov ponovni povratak. Međutim, palestinski je čelnik oštro odbacio takve pretpostavke rekavši kako ima »neotuđivo pravo« da se vrati u domovinu.</p>
<p>Na Arafatovu stranu stao je i portuglaski dobitnik Nobelove nagrade za književnost Jose Saramago. Nakon što je obišao Ramallah, jedan od najviše prevođenih svjetskih književnika izjavio je kako je grad pretvoren u koncentracijski logor. »Izraelska vlada nametnula je Ramallahu duh Auschwitza«, rekao je zamjetno uzbuđen. Izvan je svake sumnje da će takva osuda Arafatova kućnog pritvora imati velikog odjeka ne samo u Potrugalu već i širom svijeta, uključujući i vrlo moćne židovske krugove. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Prikrivena regata« u čekaonici NATO-a </p>
<p>BRUXELLES, 26. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bukureštanski skup Vilniuske skupine (V-10) završen je nekim neobičnim najavama koje upozoravaju da bi - naravno, samo možda - moglo doći da u NATO ujuri i više zemalja nego što se to danas očekuje. Amerikanci su neformalno dali pristanak zapovećanje koje ne bi obuhvatilo samo Sloveniju i Slovačku i (neke) baltičke države, najavivši mogućnost odobravanja ulaznice Bugarskoj i Rumunjskoj.</p>
<p> Na stranu što su ocjenu izrekli samo Amerikanci i što je najava objavljena na neformalnom skupu članica NATO-ve čekaonice koja nikoga ni ne obavezuje. Indikativno je da su Amerikanci, dakle najmoćnija, najutjecajnija članica među 19 jednakih, prvi put glasno kazali da bi voljeli imati Bugarsku i Rumunjsku unutra, te da su ostale zemlje »gotovo sigurne«, uspiju li se na vrijeme prilagoditi uvjetima. Još je indikativnija naznaka da će se proširenje Atlantskog saveza možda odvijati u do sada nekorištenom obliku »prikrivene regate«.</p>
<p> Izvori NATO-a naime spominju da nije isključena varijanta po kojoj će sve zemlje s kandidatskim programom dobiti poziv za ulazak u Savez. No, vrata će im se otvoriti tek kada ispune zadate uvjete. Skup lidera NATO-a u Pragu na jesen odgovorit će na pitanje o novim saveznicima i sada, polovicu godine uoči finala, sve je izvjesnije da će se u »prikrivenoj regati« naći tri baltičke zemlje, dvije srednjoeuropske (Slovenija i Slovačka), te Bugarska i Rumunjska. Nestabilne i još uvijek upitne dugogodišnje korisnice NATO-vog MAP-a (Membership Action Plan) Makedonija i Albanija utrošiti će još poneku godinu za ispunjavanje uvjeta za izlazak iz čekaonice. A da stvar nije gotova već je tek počela, upućuju naznake da u NATO-u danas nitko nema iskristaliziranu viziju kako će se provoditi ova »prikrivena regata«.</p>
<p> NATO ne zna koliko će se mijenjati situacija s kandidatima i može li demokratizacija ipak biti reverzibilan proces. Napokon, nove će članice ući u reformirani, drukčiji, promijenjeni Savez. Istodobno NATO danas nema pojma kako će se preoblikovati za izazove ranog 21. stoljeća, za nove članice i novu situaciju koja bi od saveza skrojenog za potrebe hladnog rata stvorila organizaciju spremnu za suočavanje s izazovima novog vremena.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Povratak Mečiara dovodi u pitanje ulazak Slovačke u EU </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Europska diplomacija upozorila je ovih dana Slovačku da će ukoliko Vladimir Mečiar ponovno dođe na vlast, ozbiljno ugroziti slovačke šanse da uskoro postane članicom Europske unije i NATO-a.</p>
<p>U vrijeme kad je Mečiar vladao Slovačkom Europska unija je izostavila Slovačku s liste potencijalnih kandidata za punopravno članstvo zbog nedostataka u demokratskom sustavu. Autoritarni stil vladanja, prepun nacionalističkih naboja, ali i veliki korupcijski skandali, doveli su Slovačku na rub siromaštva. Umjesto bogate Slovačke po uzoru na Švicarsku, kako je to Mečiar obećavao, Slovačka je postala zemljom upitne demokracije, ekonomske stagnacije i prepuna privatizacijskih »aranžamana« namijenjenih uglavnom Mečiarovim prijateljima.</p>
<p>Nakon izbora, vlada Mikulaša Dzurinde uložila je izuzetno velike napore kako bi Slovačku vratila na europski put i omogućila da postane punopravnom članicom EU-a 2004. godine, zajedno s ostalim kandidatima. No, diplomati su upozorili da bi ti rokovi mogli biti ugroženi ukoliko se Mečiar na izborima u rujnu ove godine vrati na vlast. </p>
<p>Mečiar je za izbore promijenio retoriku i tvrdi da podržava ulazak Slovačke u EU i NATO. Međutim analitičari i strani diplomati nadaju se u Bratislavi kako slovački birači neće napraviti pogrešku i glasati ponovno za Mečiara. Vodeći intelektualci drže kako se Mečiar samo prilagodio općem trendu, jer je shvatio da većina Slovaka vidi EU integraciju kao put u bolju sutrašnjicu. </p>
<p>Mečiar je promijenio retoriku, no i dalje mu EU i NATO ništa ne znače, smatraju u Bratislavi. Mečiar je 1997. godine sabotirao referendum o slovačkom ulasku u NATO, a 1999. godine solidarizirao se sa Slobodanom Miloševićem, za vrijeme NATO -ove zračne kampanje na SR Jugoslaviju. Američki veleposlanik pri NATO-u Nicholas Burns je, u veljači ove godine izjavio kako Mečiar, dok je bio na vlasti nije pokazao svoju predanost demokraciji i vladavini prava. » </p>
<p>Glasovi kritike unutar same Europske unije ipak navode kako pretjerane osude unaprijed nisu uvijek dobre. » Bili smo sposobni raditi s austrijskom koalicijom u kojoj se nalazila stranka desničara Jörga Haidera, ali i sa vladom Silvija Berlusconija », smatra dio europskih diplomata.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zaoštrava se sukob vlade u Rimu sa sindikatima</p>
<p>Umberto Bossi, ministar za reforme i federalizam, izravno optužuje sindikalne vođe za terorizam/ Berlusconija počeli prozivati i njegovi bliski suradnici</p>
<p>RIM, 26.ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U utorak, ipak, nije bilo dugo očekivanoga sureta talijanske vlade i sindikalnih čelnika. U zadnjem trenutku, u ponedjeljak navečer, sindikalne su vođe CGIL-a, CISL-a i UIL-a odlučile otkazati najavljeni sastanak u vladinoj palači Chigi. Povod su tome bile oštri napadi pojedinih vladinih dužnosnika na sindikate.</p>
<p>Umberto Bossi, ministar za reforme i federalizam u svojemu je standardnome žargonu izravno optužio sindikate za terorizam. Nakon ubojstva profesora Marca Biagija, predsjednik Sjeverne lige Umberto Bossi ne prestaje s ratnim pokličima protiv sindikata i lijevice. »Ne vjerujem da su teroristi neki stranci. Teroristi su u Italiji sinovi ogorčene sindikalne kampanje koja je pričala laži u tvornicama, novinama i televiziji. Te su laži pridonijele stvaranju napete socijalne klime. Ljevičarski terorizam prijeti i ostvarenju federalizma, prijeti Padaniji i Padancima. Stoga se moramo oštro obračunati s njima«,objavila je Ansa, u ponedjeljak u 19.30 sati, izjavu Umberta Bossija. U nešto su blažem obliku sindikate napali i ministar obrane Antonio Martino te ministar rada Roberto Maroni sa svojim zamjenikom Sacconijem, koji tvrde da su »manifestacije, tipa one subotnje u Rimu, izuzetna pogibelj za slobodne ustanove i demokraciju«.</p>
<p>Ciampijeva »sol demokracije«</p>
<p>Na to im je stigao odgovor predsjednika Italije, Carla Azeglia Ciampija, koji je te »mirnodopske manifestacije« definirao upravo suprotno - kao »sol demokracije«. Predsjednik Ciampi pozvao je vladu da prekine politiku sukoba. A glavni tajnik najjače sindikalne organziacije CGIL, Sergio Cofferatti, službeno je od predsjednika vlade Silvia Berlusconija zahtijevao javnu ispriku zbog uvreda nanesenih radnicima Italije.</p>
<p>No, Berlusconijev je odgovor na sukob bez presedana između sindikata i vlade bio kratak: »U ovome trenutku, čini se, još nisu sazreli uvjeti za ponovni početak dijaloga sa socijalnim stranama«. A i među članovima Kuće slobode zapaža se sve veći rascjep u stajalištima. Ni predsjedniku stranke Nacionalni savez Gianfrancu Finiju ne sviđa se Bossjev folklor i stoga je od talijanskog premijera zahtijevao da poduzme nešto protiv »neumjerenih tonova Sjeverne lige, koji samo štete cijeloj Kući slobode«. Zamjenik premijera Fini čudi se kako je moguće da »upravo uoči tako važnoga sastanka, kao što je ovaj sa sindikatima, neki predstavnici vlade daju neumjesne izjave koje sve unište«. Finijevoj kritici pridružuju se i umjereni Kršćanski demokrati,koji također zhtijevaju pojašnjenje od premijera Berlusconija.</p>
<p>Dolaze, dakle, teška vremena za Berlusconija kojega su počeli prozivati i njegovi bliski suradnici. Promjena famoznoga članka 18., koji je onemogućavao davanje otkaza bez valjanoga razloga, čini se, lagano vodi gubljenju povjerenja prema samome premijeru Berlusconiju koji je izgubio veliki dio glasačkoga tijela. Talijani su mnogo toga strpljivo i mirno podnosili, od promjena krivičnih i useljeničkih zakona do neslaganja s Europskom unijom. Međutim, kada je taknuto njihovo sveto pravo na stalni radni odnos, zajamčeno člankom 18. Zakona o radu, više od tri milijuna prosvjednika stiglo je na rimske trgove, uz podršku ostalih desetak milijuna koji su pred tv-ekranima pratili i odobravali zbivanja u Rimu.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Katolička crkva u SAD uzdrmana seksualnim skandalima svećenika</p>
<p>Zbog velikog broja tužbi nadbiskupiji u Santa Feu prijeti bankrot/ Samo do 1995. godine isplatila je 25 milijuna dolara odštete žrtvama svećeničkih napastovanja </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Sve više američkih katolika ogorčeno je držanjem Katoličke crkve u SAD-u nakon otkrivanja velikog broja slučajeva svećeničkog napastovanja djece. Prema anketi koju su zajednički proveli USA Today i agencija Gallup većina od 522 ispitana vjernika reklo je kako osjeća da je Crkva više zainteresirana da zaštiti samu sebe nego da pomogne žrtvama napastovanja (74 posto). Većina također ne prihvaća da se rehabilitirani svećenici vrate u svoje župe (74 posto) ali bi dopustili da oženjeni svećenici služe u vjerskim obredima (75 posto). </p>
<p> O problemu pedofilije prije nekoliko dana prvi put se javno očitovao papa Ivan Pavao II. u uskrsnoj poruci vjernicima rekavši kako su »teški skandali« sa svećenicima umiješanih u seksualno napastovanje djece uzdrmali Katoličku crkvu. Papa je naglasio kako svećenićko napastovanje maloljetnika predstavlja najgore od svih mogućih zala. Američki magazin Time toj je temi posvetio novi broj od 1. travnja, postavivši pitanje »Može li Crkva biti spašena?«.</p>
<p> Time navodi slučajeve svećeničkog napastovanja nad djecom u Bostonu, Los Angelesu, Palm Beachu, Portlandu i Bridgeportu, a ovih dana skandal potresa katoličku saveznu državu New Mexico u kojoj je tijekom devedesetih zabilježeno 187 tužbi protiv desetak svećenika. Zbog velikog broja tužbi nadbiskupiji u Santa Feu prijeti bankrot. Samo do 1995. godine isplatila je 25 milijuna dolara odštete žrtvama svećeničkog napastovanja. </p>
<p>Katolička crkva u SAD-u započela je borbu protiv seksualnog napastovanja u redovima svećenika u siječnju ove godine, nakon priznanja čelnika bostonske Crkve da su ignorirali pritužbe vjernika. Nakon tog slučaja iz župa diljem SAD-a počele su stizati pritužbe kada je otkriven slučaj svećenika iz bostonske regije optužen za napastovanja u nekoliko župa. </p>
<p>Bostonski kardinal Bernard Law, međutim, opovrgnuo je optužbe da je njegov prethodnik napastovao dječaka 1979. godine i rekao kako ga takve objede »duboko žaloste«. Law je u ponedjeljak rekao da u crkvenim dokumentima nema nikakvih indikacija da je kardinal Humberto Medeiros ikada bio optužen zbog lošeg ponašanja. Također je naglasio kako oni osobe koje dobro poznaju Medeirosa »kategorički opovrgavaju takve optužbe«. Bostonska nadbiskupija pristala je isplatiti oko 30 milijuna dolara odštete 86 osoba koje su optužile svećenika Johna J. Geoghana za napastovanje djece. Law je rekao da je time »važnim događajem za one žrtve koje su dugo trpjele štetu koja im je nanijeta«.</p>
<p> Nakon otkrića da je 35 svećenika iz Philadelphijske nadbiskupije dokazano napastovalo oko 50 djece u posljednjih nekoliko desetljeća, kardinal Bevilacqua ispričao se žrtvama, nazvavši ta djela svećenika »jednim od najizopačenijih moralnih padova«.</p>
<p>U ponedjeljak su tužitelji u američkoj saveznim državama Maine i Ohio zatražili dokumente o svim slučajevima sa svećenicima optuženim za napastovanje djece na njihovu području. </p>
<p>Nadbiskupija u Milwaukeeju, u Wisconsinu, osnovala je odbor od pet članova koji će proučiti optužbe protiv šest svećenika osumnjičenih za seksualno napastovanje. Biskupija u Bismarcku u Sjevernoj Dakoti otpustila je dvojicu svećenika zbog slučajeva seksualnog napastovanja maloljetnika prije nekoliko godina. Kardinal Roger Mahony iz nadbiskupije u Los Angelesu opovrgnuo je optužbe da su njegovi svećenici seksualno napastovali djecu ali je izrazio »iskrene isprike« žrtvama.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ruska armija u Čečeniji dnevno gubi jednog vojnika</p>
<p>MOSKVA, 26. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Posljednjih mjeseci, nakon što je Kremlj službeno objavio da je rat u Čečeniji završen, Ruska armija u toj kavkaskoj republici dnevno gubi jednog vojnika. Taj podatak u utorak je neslužbeno »procurio« iz ruskog ministarstva obrane.</p>
<p> Naime, prema toj informaciji od kolovoza 1999. godine kada je novi rat u Čečeniji počeo pa sve do sredine ožujka ove godine, poginulo je 2334 ruska vojnika dok ih je 5898 ranjeno. U tu tragičnu brojku uključeni su samo poginuli pripadnici ruskih vojnih snaga ministarstva obrane. Međutim, broj ukupno poginulih Rusa u Čečeniji daleko je veći. Naime, 1. studenoga prošle godine Kremlj je službeno objavio da je do tog vremena u novom čečenskom ratu poginulo 3636 a ranjeno 11.660 Rusa. Razlika u broju poginulih i ranjenih proizlazi iz činjenice da rusko ministarstvo obrane objavljuje odvojeno svoje žrtve u čečenskom ratu, a ministarstvo unutarnjih poslova svoje. Prema tome ispada da je u čečenskom ratu poginulo i više od 1300 pripadnika ruskih policijskih snaga koje se također bore protiv čečenskih separatista. Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za Čečeniju Sergej Jastržembski nije želio u utorak komentirati broj poginulih ruskih vojnika. Istodobno udruga majki ruskih vojnika i dalje tvrdi da je broj poginulih mnogo veći nego što se to službeno tvrdi. Human Rights Watch pak tvrdi da ruske vlasti namjerno uvećavaju broj poginulih čečenskih gerilaca. Prema ruskim službenim podacima za tri i pol godine poginulo je 12.760 čečenskih gerilaca.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Nije mi potrebna zaštita jer »slučaj Olujić« ne postoji </p>
<p>U Vjesniku od petka 22. ožujka 2002. godine objavljen je članak pod naslovom »Olujiću uvjetno zabranjeno tri mjeseca odvjetništva«. Budući da su u njemu neistine koje bi mi mogle naštetiti, zahtijevam da objavite ovaj ispravak.</p>
<p>Ne odgovara istini, kako naslov sugerira, da mi je pravomoćnom odlukom izrečena uvjetna kazna zabrane. Dakle, nije mi »uvjetno zabranjeno«, jer je stegovni postupak u toku.</p>
<p>Nije riječ o zabrani od samo triju mjeseci, uz uvjet da u godinu dana ne ponovim navodni prijestup, nego o zabrani od čak godinu dana, uz uvjet od dvije godine.</p>
<p>Da bi se dojam pojačao, navedeni članak mene neistinito uzima u zaštitu tvrdnjom da »slučaj Olujić ne bi smio prerasti u aferu samo zato što je riječ o odvjetniku čiji postupci, ponekad, idu samim rubom odvjetničkih etičkih pravila igre«. Dakle, sada sam ja postao »slučaj«, iako ni Komora ni ja od toga nismo vidjeli nikakvu aferu.</p>
<p>Sve što je u Vjesnikovu članku napisano kao moj upravni govor potpuna je neistina.</p>
<p>ŽELJKO OLUJIĆ, odvjetnik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Knjižnica Medveščak više od 50 godina časno obavlja svoju ulogu</p>
<p>Iznenađeni smo pismom objavljenim u subotu 16. ožujka 2002. u rubrici »Pisma čitatelja« pod naslovom »Higijeničari hrvatske kulture najrevniji su u knjižnici Medveščak«, koji je potpisao Ranko Kursar iz Zagreba.</p>
<p>»Knjižnica Medveščak« je narodna knjižnica koja svoju djelatnost časno obavlja već više od pedeset godina. Naše su usluge namijenjene svim građanima, vrata široko otvorena svakome tko poželi ući, javnost našeg rada je dodatno omogućena višegodišnjim pristupom bibliografskoj bazi na Internetu. Ukratko, mi koristimo svaku mogućnost da najširu javnost upoznamo sa svojim radom, populariziramo knjigu, iznađemo način da svakome pružimo mogućnost da što kvalitetnije zadovolji svoje potrebe slobodnog vremena, sveukupnog obrazovanja, svakodnevnih informacija.</p>
<p>Dio tog ozračja može osjetiti svaki posjetitelj u našoj knjižnici, a iz evidencije vidimo da je Ranko Kursar posljednji put bio naš član 1997. godine. Jednako tako vidimo da mu je književnost vrlo bliska (možda čak i struka), pa nas to više iznenađuje neznanje iz kojeg proistječu neistine spomenute u pismu.</p>
<p>Spomenute autorice vrlo su nam dobro poznate. Njihova su djela klasificirana u hrvatsku književnost što je, po pravilima struke, jasno označeno na svakoj knjizi. </p>
<p>U spomenutim slučajevima može se uočiti i dodatna oznaka, simbol pletera koji ukazuje na pripadnost hrvatskom korpusu. Jednako tako dobro je poznato da se književnosti koje se spominju u pismu nalaze u tzv. slobodnom pristupu: knjige su izložene na policama prema klasifikacijskim oznakama primijenjenog sustava, prema nacionalnim književnostima unutar kojih su autori poredani abecednim redom.</p>
<p> Da bismo članovima olakšali samostalno snalaženje, na policama je, osim brojčane klasifikacijske oznake, naveden i naziv književnosti koja slijedi. </p>
<p>To je slučaj i s bugarskom književnošću. Iz istog je razloga u knjižnici čitav niz putokaza, obavijesti i objašnjenja koja olakšavaju snalaženje, da ne spominjemo stalnu prisutnost stručne osobe koja je tu da bi dala sve potrebne informacije ili objašnjenja. Stoga, svaki posjetitelj, pa tako i gospodin Kursar, ako uoči neku nelogičnost ili nepravilnost, može odmah dobiti odgovor na svako pitanje. Ne možemo isključiti mogućnost da su se djela spomenutih autorica »našla« na krivom mjestu: no trebalo je poći samo malo dalje po policama i naći spomenute autorice u, recimo, kineskoj književnosti, pa nas optužiti kako im mijenjamo rasu, a ne samo nacionalnost. </p>
<p>Na stranu šala, to je cijena koju plaćamo za slobodan pristup: pogreška nemarnog (ili »zločestog«) člana koji je knjigu odložio na krivo mjesto bila je sigurno ispravljena već istog dana pri slaganju polica. Neznanje posjetitelja u iščitavanju oznaka na navedenim knjigama moglo je, međutim, biti objašnjeno odmah.</p>
<p>Mr. sc. SANJA PAVLAKOVIĆ, ravnateljica Knjižnice Medveščak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za potporu demografskoj politici ima novca i mora ga biti</p>
<p>Zašto u Hrvatskoj na državnoj razini nema dovoljno podrške aktivnoj demografskoj politici? Dakako, nije riječ o deklarativnoj, već o opipljivoj materijalnoj potpori obiteljima s više djece. </p>
<p> Iako bi se na prvi pogled moglo reći da je tome uzrok teška gospodarska situacija, pažljivijom analizom ta bi se konstatacija pokazala kao pogrešna i proizvoljna. Treba točno utvrditi koliko hrvatska država ulaže u svoju budućnost - a to su živa, zdrava i dobro odgojena i školovana djeca s radnim navikama.</p>
<p>Jalnici, škrtci, zavisni patrijarhalisti kao i feministkinje u većini slučajeva, uz časne iznimke, uglas grakću: pa ne rađaju se djeca za novac. Točno. Djeca se rađaju iz ljubavi i želje roditelja da ih imaju i da tu ljubav dijele s djecom u obitelji. Točno je i to da se prije pedeset i više godina rađalo po desetero i više djece bez neke državne potpore. Ali tada su bila druga, manje zla vremena, manje stresna i opasna po obitelj i djecu - da spomenem samo drogu i broj ovisnika toga zla.</p>
<p>No kad govorimo o djeci i kada znamo da za košaricu četveročlane obitelji treba mjesečno izdvojiti oko sedam tisuća kuna, a znamo da u većini tih obitelji toliko ne zarade oba roditelja, i kad se tome pribroje (ako ih imaju) mali dječji doplatci, jasno je zašto broj umrlih premašuje broj novorođenih. Nije riječ o pomanjkanju ljubavi, već financijskih mogućnosti. Većina obitelji se odlučuje samo za jedno ili dvoje djece - jer je sve - od dječjih pelena, hrane pa do škole - vrlo skupo i obitelji s više djece često žive bijedno u ponižavajućim uvjetima. </p>
<p>Oni koji odlučuju o populacijskoj politici, a to su političari, imaju mjesečno, u prosjeku, između pet i dvadeset (ili više) tisuća maraka prihoda, jer osim plaće dobivaju naknade za sjedenje u raznim nadzornim odborima, plus dnevnice, itd.</p>
<p>Oni, ako i imaju jedno ili dvoje djece, lako si mogu platiti jednu, dvije ili tri kućne paziteljice i pomoćnice i iskrcati na taj trošak četiri, pet tisuća kuna i biti »slobodni kao ptičice« za žurove, prijame i izlaske, pa i u Pariz. Ali to si ne može priuštiti devedesetpet posto obitelji s djecom, čak i ako oboje roditelja rade, poglavito ne ako imaju četvero i više djece. Zato se u hrvatskoj javnosti s pravom očekuje hitna provedba plaćenog statusa roditelja za obitelji sa četvero i više djece. </p>
<p>Treba, osim toga, strogo kažnjavati poslodavce koji šikaniraju trudnice i prijete im otkazima. Ja kao majka dvoje djece, već srednjoškolaca, vjerujem da hrvatska Vlada ima snage, znanja i sredstava da riješi ova pitanja za svog mandata na opće dobro - a najviše zbog djece i naše budućnosti.</p>
<p>ZLATA ZRINSKI, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Samo sam ja kažnjen, zašto?</p>
<p>U subotu 23. ožujka o. g. parkirao sam oko 9.30 sati preko puta Exportdrva u Reselovoj ulici i otišao na Zagreb auto show. Oko mene, ispred i iza, bilo je parkirano mnoštvo automobila, ali kada sam se vratio, neugodno sam se iznenadio, jer je samo na mojem automobilu stajala uplatnica za nepropisno parkiranje. Kako sam bio s prijateljem, obišli smo još petnaestak automobila, da se uvjerimo da li je i njima napisana kazna za nepropisno parkiranje, međutim slijedi iznenađenje jer - nije.</p>
<p>Pitam odgovorne u MUP-u kako je moguće da njihov djelatnik napiše kaznu samo za moj automobil, i kako to da, kada treba kazniti vozača za mnogo teže prekršaje, kao na primjer kada vozač pregazi pješaka na pješačkom prijelazu, nema kazne? </p>
<p>Mislim da je naš MUP štiti mamine i tatine sinove, a udara po džepu obične građane.</p>
<p>D. Č., Zagreb (podaci poznati redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Svjedočio diler s velikom rodbinom u Europi i Aziji</p>
<p>Svjedok Shatman Bafti zaradio od suca i opomenu jer je izjavio da mu je Fidel Castro - rođak</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - U utorak je na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu završio svjedočenje Shatman Bafti (33), a saslušan je i svjedok Ivica Pavlović (33).</p>
<p>Baftiju, koji je u optužnici označen kao dobavljač droge za Rajka Momčilovića, tužiteljica je Dunja Pavliček Patak predočila ispise HT-a o pozivima s mobitela koji glasi na njegovu suprugu. Tako je 1997. i 1998. godine vođeno više od 150 razgovora s mobitelom koji je u vlasništvu majke Rajka Momčilovića, Ankice. U jednom danu obavljeno je čak 17 poziva. Bafti je objasnio da su vjerojatno on i Rajko, povremeno koristeći te telefone, dogovarali susrete oko otplate automobila koje je Bafti ranije kupio od Momčilovića.</p>
<p>Bafti je, tvrdi, sa svog mobitela zvao rođake u Makedoniju, Tursku, Njemačku, Švicarsku, Sloveniju i Češku. Zanijekao je navode tužiteljstva da su zabilježeni razgovori s Marokom i Kubom. Na pitanje ima li rođaka i na Kubi Bafti je reagirao odgovorom: »Da, Fidel Castro mi je rođak«. Zbog toga ga je sudac opomenuo.</p>
<p>Svjedok Bafti rekao je da ga je u ljeto 2000. godine telefonom nazvao zaštićeni svjedok Zoran Miletić, koji ga je ranije u istrazi protiv »zločinačke« teretio. Miletić je tada Baftiju navodno rekao neka se skloni jer ga policija traži. Nakon hapšenja, tvrdi Shatman Bafti, istražni sudac Radovan Ortynski mu je rekao da priča i neka ne štiti ničije glave jer po novom zakonu može biti osuđen na 15 godina zatvora. Na toliku je kaznu nedavno i nepravomoćno osuđen na Županijskom sudu u Zagrebu. </p>
<p>Svjedoku Ivici Pavloviću također se sudi, zbog preprodaje droge, a i protiv njega je svjedočio Miletić. Pavlović je izjavio da se nikad nije bavio prodajom droge niti je ikada imao drogu u rukama. On poznaje većinu optuženih, a s njima je igrao nogomet. Također su se družili u Novalji na Pagu, gdje većina optuženih ljetuje, a Pavlović ima ronilački centar. Svjedoka Miletića Pavlović, tvrdi, nije poznavao niti je s njim išao u Zadar istjerivati jedan dug za drogu. Samo jedanput ga je istukao jer mu je ovaj (Miletić) ukrao automobil. To je Pavloviću prenio Rajko Momčilović.</p>
<p> Svjedok je bio u najboljim odnosima s optuženim Davorom Zečevićem, za kojega tvrdi da se bavio prodajom nekretnina zajedno sa Zvonimirom Dumančićem Cimbalom, inače često spominjanim u ovom procesu.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u srijedu. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pijanom pucaču 13 mjeseci i liječenje</p>
<p>ZLATAR, 26. ožujka</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda izreklo je Igoru Hameru (27) iz Pregrade nepravomoćnu presudu od 13 mjeseci zatvora i mjeru liječenja od alkohola zbog pokušaja ubojstva Zlatka Hoića (40) iz Krapine.</p>
<p> Prema optužnici, Igor Hamer u pijanom je stanju 10. rujna 1995. godine, pod prepunim šatorom gostiju za vrijeme trajanja Krapinskog festivala, u kasnim noćnim satima, ničim izazvan, izvadio iz pojasa pištolj PHP 9 mm i uz riječi: »Hoćeš da te ubijem« ispalio metak Zlatku Hoiću u glavu i ranio ga. Isti je metak ranio i Viktora Goluba te Ivana i Ružicu Podoreški. </p>
<p> Vijeće Županijskog suda nije prihvatilo stav optužnice da je posrijedi izravna namjera, već vjeruje da je riječ o neizravnoj namjeri izazvanoj pijanstvom. Hamer je, naime, u trenutku događaja imao u krvi 2,23 promila alkohola.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prvooptuženi priznao krivotvorenje novčanica</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - U utorak je na Županijskom sudu ponovo počelo suđenje petorici optuženih za organiziranu proizvodnju i stavljanje u promet lažnog novca i lažnih markica za cigarete BiH i RH te posebne markice za alkohol RH. Tužitelj je u ovom predmetu USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala). Sudskom vijeću predsjeda sudac Dražen Tripalo, a ostala su dva člana, po Zakonu o USKOK-u, suci profesionalci.</p>
<p>Zbog promjene jednog člana vijeća (sudac je u međuvremenu otišao na Vrhovni sud, op. a.) suđenje je išlo ispočetka, a nakon iznošenja obrane optuženih, saslušana su četiri svjedoka. Među optuženima su, koji su nakon čitanja optužnice što je zastupa zamjenik ravnatelja USKOK-a, Dalibor Zidanić, uglavnom rekli da se ne smatraju krivima, Zdravko Kocijančić, Ante Perić, Stojan Talić, Ivica Florijan i Željko Gaćeša. Jedino je prvooptuženi u dijelu optužnice koja ga tereti za krivotvorenje novca rekao da se za to smatra krivim.</p>
<p>Prema navodima optužnice, koju je podiglo Općinsko državno odvjetništvo, a spis je potom prešao u nadležnost USKOK-a, te se postupak vodi na Županijskom sudu, Kocijančić je okupio i koordinirao djelovanje ostalih optuženih u ovom slučaju. Navodi se da je prvooptuženi pribavio tiskarske filmove, offset ploče, papire, posebne ultravioletne i fluoroscentne boje, s kojima je otiskivao predloške lica i naličja novčanica s imitacijama zaštitnih elemenata, a nakon tiskanja izrezivao ih i lijepio.</p>
<p>Otiskivao je i nadzorne i posebne markice za cigarete i alkoholna pića, nakon čega su Talić i Gećeša stavljali u platni promet RH neutvrđenu količinu kako lažnog novca tako i ostale markice. Florijan se tereti da je izradio tiskarske filmove novčanica od 1000 DEM, a Perić da je u stanu u Zaprešiću držao veću količinu folija filmova za izradu offset ploča, a radi prikrivanja.</p>
<p>Događalo se to tijekom 2000. godine i do 27. srpnja 2001. Prvi je svjedok u utorak rekao samo da poznaje prvooptuženoga te da je kod njega dao tiskati pozivnice za sestrinu svadbu. Drugi je svjedok također kratko iskazivao da je upoznao Kocijančića prilikom kupovine strojeva, a sam je uvezao stroj za plastifikaciju papira, što radi za 15 do 20 tiskara.</p>
<p>Treći je svjedok govorio da je surađivao s Perićem, koji se bavio tiskanjem, a »bio je vrijedan i savjestan poduzetnik«. I Kocijančića je znao kao sposobnoga, velikog poduzetnika. Sjetio se i da je Perić neko vrijeme radio kod Kocijančića, i to 1989. ili 1990. O njihovoj kasnijoj suradnji nije znao ništa. Svjedok je rekao i da mu je Kocijančić »predao stroj za lijepljenje, izrađen ručno, i koji puno košta«. Taj je stroj policija kod njega pronašla u WC-u, u kolovozu prošle godine, tri mjeseca nakon što ga je tamo ostavio i nije koristio.</p>
<p>Ostale optužene svjedok ne poznaje, rekao je na sudu. Posljednji svjedok rekao je da nikoga od optuženih ne poznaje. Rasprava se nastavlja u srijedu, također saslušanjem svjedoka.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Deseta odgoda u godinu dana</p>
<p>Odvjetnik Vinka Budiše, optuženoga za ubojstvo 19-godišnjaka ispred diskoteke, zatražio izuzeće raspravnog suca i predsjednika Županijskog suda u Splitu</p>
<p>SPLIT, 26 ožujka</p>
<p> - Suđenje Vinku Budiši (40) zvanom Mrki, bivšem zapovjedniku Specijalne policije, optuženom za ubojstvo 19-godišnjeg Milenka Đekića ispred diskoteke Palladium 1996. godine, u utorak je na splitskom Županijskom sudu ponovo odgođeno.</p>
<p>Budišin branitelj odvjetnik Željko Olujić zatražio je izuzeće suca Slavka Lozine, koji na ovom predmetu radi već godinama, te predsjednika splitskoga Županijskog suda Igora Benzona, zbog pristranosti. O zahtjevu za izuzećem predsjednika suda odlučivat će Vrhovni sud, a o Lozininu izuzeću potom predsjednik splitskog suda Benzon. </p>
<p>»Već dulje vrijeme vodi se žestoka kampanja udruga kojima nije do istinitosti postupka, već pritiska na obranu i sud«, kazao je odvjetnik Olujić obrazlažući svoj zahtjev za izuzećima, dodavši kako je kaznenu prijavu već podnio protiv voditelja tih udruga.
Prema njegovu mišljenju sudac Lozina izložen je pritiscima koji otežavaju njegov položaj, a Benzon je bio dužan na te pritiske reagirati, što je propustio učiniti.</p>
<p> U posljednju je godinu dana Budiša, koji se brani sa slobode, uspio »isposlovati« gotovo deset odgoda procesa koji se vodi protiv njega. Najčešći razlozi za odgodu koje je navodio bile su teške psihičke smetnje, za koje nije uvijek imao valjanu dokumentaciju, ili nedolasci branitelja na rasprave.</p>
<p>Iren Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tri godine za preprodaju 42 grama heroina</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Na tri je godine zatvora, zbog posjedovanja droge radi preprodaje, osuđen na Županijskom sudu Davor Radanović (39). Sudsko mu je vijeće, kojem je predsjedao sudac Miroslav Šovanj, uz ovu zasad nepravomoćnu presudu izreklo i mjeru obaveznog liječenja od ovisnosti o narkoticima.</p>
<p>U njegovu su stanu policajci pronašli 42,4 grama heroina zapakiranoga u 53 vrećice po 0,8 grama te digitalnu vagu za precizno mjerenje. Dogodilo se to 8. srpnja 2000. godine, a, kako je ustanovljeno, Radanović je tu drogu nabavio od nepoznate osobe radi daljnje prodaje.</p>
<p>U slučaju pak prodaje tuđe putovnice državno je odvjetništvo odustalo od daljnjeg progona optuženoga jer je došlo do zastare. Radanović se teretio da je početkom studenoga 1995. godine preuzeo od Kristijana Radojčića putovnicu njegova očuha Eduarda Žepeka i prodao je nepoznatoj osobi. Putovnica je bila pronađena kod Zlatka Kurtovića iz Sarajeva koji ju je koristio za put u Austriju.</p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pijan šakom udario policajca </p>
<p>ČAKOVEC, 26. ožujka</p>
<p> - Na redovnoj konferenciji za novinare u Policijskoj upravi međimurskoj u Čakovcu izvijestili su o fizičkom napadu na policajca. Napad se dogodio u nedjelju u 2.05 sati u međimurskom selu Vratišincu. Tamo je u Prečnoj ulici policijska ophodnja utvrđivala identitet 28-godišnjeg muškarca iz susjednog sela Krištanovca.</p>
<p> Prilikom obavljanja službene radnje 28-godišnjak je zatvorenom šakom udario u glavu policijskog službenika. </p>
<p>Počinitelj je nakon toga savladan uz uporabu sredstava prinude, odnosno fizičkom silom te je priveden u policijske prostorije, gdje je ustanovljeno da je pod utjecajem alkohola.</p>
<p> Policijski je službenik zadobio laku tjelesnu ozljedu. Protiv 28-godišnjeg počinitelja podnijet će se kaznene prijave zbog kaznenih djela sprječavanja policijskog službenika u obavljanju službene dužnosti, odnosno napada na policijskog službenika. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Gredelj preko radija čuo za odgodu rasprave </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Zbog lažne dojave o postavljenoj bombi u Općinskom sudu u Zagrebu sve su rasprave na tom sudu zakazane za utorak uglavnom odgođene. Tako i rasprava u sudskom sporu u kojem je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj tužio bivši dnevni list Republiku. </p>
<p> Gredelj je iz Bjelovara krenuo na raspravu u Zagreb, no kako je na radiju objavljeno da je na sudu postavljena bomba i sve se rasprave odgađaju, prekinuo je put i vratio se u Bjelovar. </p>
<p>Privatnu je tužbu za naknadu štete u iznosu od 250.000 kuna podnio zbog teksta objavljenoga 17. veljače prošle godine u Republici. U tekstu je pisalo da je Gredelj dobivao donacije od poduzeća protiv kojih se na njegovu sudu u Bjelovaru vodio kazneni postupak. Među poduzećima koja su dala novac za kupnju službenog automobila za potrebe suda navodio se i »Čazmatrans«, čiji je kazneni predmet, zbog sporosti suda, postao bespredmetan. </p>
<p>Neistinitom tvrdnjom Gredelj drži i navod da je jedan od donatora bio i Zoran Božić, navodni »krunski svjedok« u pokušaju rušenja Radovana Ortynskog. U tužbi se navodi kako je riječ o drugom Zoranu Božiću. </p>
<p>Tekst u Republici, koji je napisala Gordana Grbić, nastao je nakon informacija što ih je autorici dala tadašnja općinska državna odvjetnica iz Bjelovara, Branka Merzić, napomenula je tijekom jedne od rasprava novinarka Grbić. Zbog toga je na sudu i zatraženo njezino saslušanje. </p>
<p>Sutkinja Vesna Žulj donijela je rješenje da će se o tom prijedlogu odlučiti nakon saslušanja tužitelja Gredelja, zakazanoga za 20. lipnja ove godine. </p>
<p>U utorak je zbog lažne dojave o bombi odgođeno i suđenje Miroslavu Kutli te još dvanaestoro suoptuženih u slučaju »Tisak«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nestao Anto Vidović</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Anto Vidović otišao je u petak 22. ožujka tokom prijepodneva iz kuće u kojoj je u posljednje vrijeme, zbog liječenja na Psihijatrijskom odjelu bolnice Rebro, boravio s bratom Zdenkom u Zagrebu na Jordanovcu i od tada se ništa ne zna o njemu. Nije se vratio ni kući u selo Kapelica blizu Garešnice, gdje mu živi majka. </p>
<p>Anto je rođen 12. siječnja 1976. u Vitezu, u BiH. Godine 1993. cijelu su obitelj (oca, majku i Antu ) zarobili muslimanski borci i odveli ih u logor u Prnjavor, gdje je otac Jozo, nakon otprilike dva tjedna, ubijen, a majka Mara otpuštena. Anto je odveden na kopanje rovova, gdje je bio ranjen gelerom u lijevi but. Prebačen je na liječenje u zeničku bolnicu. Ondje se za njega zauzeo mjesni župnik, pa je nakon liječenja pušten i otišao je živjeti s majkom kod rodbine u selo Čajdaš blizu Zenice, koje je bilo pod muslimanskim nadzorom. Ponovo su ga zarobili muslimani dok se vraćao u Vitez. Odveden je u muslimanski logor u Zenici, gdje je proveo sedam mjeseci i gdje su ga fizički toliko maltretirali da je psihički teško obolio. Liječio se od 1994. u neuropsihijatrijskoj bolnici u Popovači.</p>
<p> U psihijatrijskoj anamnezi dr. Branka Potočnika, 28. kolovoza 1998., ustanovljen je »PTSP s evolviranjem u potpunu psihičku dezorganizaciju s disocijacijom svijesti i psihotičnim doživljajima te trajnom lezijom osobnosti pod šifrom F 62.0 u najtežoj formi«. </p>
<p> Ustanovljeno je da je prilikom nestanka sa sobom ponio osobnu iskaznicu. Na sebi je imao sivu zimsku jaknu s visokim ovratnikom, svijetloplave traperice i crne cipele. </p>
<p> Ako netko ima bilo kakvu vijest o Anti, neka to javi policiji ili njegovu bratu Zdenku na telefon: 01/ 2354158.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Droga kao isplata duga</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Zbog posjedovanja 1241,67 grama amfetamina radi prodaje te 2,77 grama kokaina i 1208 tableta droge MDMA, na dvije i pol godine zatvora osuđen je Marijan Troha. Nepravomoćnu presudu izreklo mu je vijeće pod predsjedanjem suca Dražena Tripala.</p>
<p>Drogu je u stanu sad osuđenoga pronašla policija 14. siječnja prošle godine. U iznošenju svoje obrane Troha je priznao djelo za koje se teretio. No naveo je da mu je drogu donijela osoba koja mu je dugovala novac, a kako bi prodajom namaknuo dug.</p>
<p>U obrazloženju presude sudac je ustvrdio da je ovakva obrana neuvjerljiva jer je nelogično da netko toliku količinu droge, čija je vrijednost znatno veća od navodnog duga, preda osobi »koja tek ulazi u poslove dilanja«. Sudac je dodao kako je vijeće smatralo da je optuženi svjesno ušao u ove poslove, a ne da je bio na to prisiljen.</p>
<p>Olakotne su okolnosti za Trohu bile dosadašnja neosuđivanost i mladost te sudjelovanje u Domovinskom ratu.</p>
<p>Drugu točku optužnice, koja je Trohu teretila za nedopušteno držanje oružja i eksplozivnih tvari, sudsko je vijeće odbacilo jer se na optuženoga primijenio stari Zakon o povratu oružja, po kojemu se neće procesuirati ni onaj kod kojeg je nađeno oružje. Po novome se neće teretiti samo oni koji sami vrate oružje. Naime, kod Trohe je prilikom pretrage stana pronađena poluautomatska puška, tzv. papovka, i ručna bomba M-70.</p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Opljačkana Inina crpka Špansko-Sjever</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - U utorak nešto poslije jedanaest sati dvojica su naoružanih i maskiranih muškaraca opljačkala Ininu benzinsku crpku Špansko-Sjever, koja se nalazi na Ljubljanskoj aveniji nedaleko od karting staze.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, kada su opljačkali dnevni utržak, razbojnici su pobjegli u pravcu Samobora. Djelatnici crpke dojavili su policiji o događaju, pa su gotovo svi izlazi iz zapadnog dijela grada blokirani, a patrole su zaustavljale sumnjiva vozila i nedaleko od same crpke.</p>
<p>Za vrijeme očevida policajci i djelatnici crpke nisu mogli reći točno koji je iznos novca opljačkan. Nasreću, za vrijeme pljačke nitko od djelatnika crpke nije ozlijeđen.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Charlemagne Fond kupuje dionice PIF-a Velebit</p>
<p>ZADAR, 26. ožujka</p>
<p> - Charlemagne Capital Fond, većinski vlasnik Dalmatinske banke, posljednjih dana ubrzano kupuje dionice PIF-a Velebit po cijeni od 57 kuna. Budući da je istekao rok od 90 dana u kojemu su dionice prodavane po 70 kuna, očekivalo se da će PIF podnijeti zahtjev Komisiji za vrijednosne papire za pretvaranje u zatvoreni investicijski fond. </p>
<p>»Skupština dioničara zakazana je za sredinu travnja, a još nema govora o podnošenju zahtjeva za pretvaranje u zatvoreni investicijski fond. Pojedini analitičari su očekivali da ćemo takav zahtjev podnijeti ranije kako bi zbog visokih cijena dionice Velebita u prosincu ostvarili i pravo na višu izlaznu naknadu. Takve prognoze su se pokazale neutemeljene. Prosjek vrijednosti naših dionica u proteklih 90 dana iznosi približno 57 kuna po dionici, kolika je i trenutačna vrijednost dionice Velebita na burzi«, kaže Mićo Jurjević, direktor PIF-a Velebit.</p>
<p>Kad se počelo trgovati dionicama Velebita, one su prodavane po sedam kuna, da bi dugo držale cijenu od 30 kuna. </p>
<p>Kada se Velebit pretvori u zatvoreni investicijski fond, društvo Dalbank koje upravlja Velebitom, ima pravo uzeti 30 posto razlike cijene njegovih dionica u odnosu na prva tri i zadnja tri mjeseca kotiranja na burzi na ime dosadašnjeg upravljanja PIF-om.</p>
<p>Ljuba Balen</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Može li Pula postati glavni grad istarskog turizma?</p>
<p>PULA, 26. ožujka</p>
<p> - Je li Pula glavni grad istarskog turizma, odnosno može li to u dogledno vrijeme biti, kao što to žele novi vlasnici Arenaturista, talijanska asocijacija Europa touristic group? </p>
<p>U pripremi za narednu sezonu, naime, ta je tvrtka, uz ulaganje 25 milijuna eura radi podizanja kvalitete ponuda do razine tri i četiri zvjezdice, zajedno s turističkim zajednicama Pule i Medulina uložila 350.000 eura u promidžbenu kampanju u Njemačkoj, Austriji i Italiji. Tiskan je i novi katalog turističke ponude Pule i Medulina u kojem je jug Istre ponuđen pod sloganom »Karibi u Europi«, a Pula kao glavni grad istarskog turizma.</p>
<p>Takvo viđenje najvećeg istarskog središta, koje je posljednjih desetljeća izrazitije bilo vojno nego turističko središte, imponira, pogotovo nakon nedavnog prigovora ministrice turizma Pave Župan-Rusković u sustretu s istarskim županom i turističkim djelatnicima kako joj Pula djeluje zabrinjavajuće turistički sumorno!</p>
<p>Talijanski vlasnici Arenaturista pojasnili su kako su čvrsto uvjereni da Pula u doglednoj budućnosti uistinu može prerasti u središte istarskog turizma, zahvaljujući ne samo antičkim spomenicima nego i mletačkim palačama, austrougarskim tvrđavama i secesijskim građevinama, među kojima se posebice ističe Hotel Riviera. U redizajniranu Pulu i oni su spremni ulagati zajedno s turističkim zajednicama, u sklopu orijentacije da na europskom tržištu ne nude samo pojedine objekte nego kompletnu destinaciju, odnosno Pulu i Medulin s okruženjem kao raznoliko i cjelogodišnje turističko odredište. </p>
<p>S druge strane, zanimljiv je detalj da je u spomenutoj promidžbi Arenaturist pod novim vlasnicima sudjelovao sa 130.000 eura, a turističke zajednice Medulina i Pule namirili su daljnjih 200.000 eura, dok je HTZ uključena sa simboličnih 30.000 eura. Iz toga se vidi da su domaćini ustvari ponijeli najveći dio tereta, što se ovoga trenutka može i razumjeti s obzirom na zamašna ulaganja novih vlasnika. Ubuduće bi vjerojatno trebalo biti obrnuto. </p>
<p>Do tada na Gradskoj upravi Pule kao i Općine Medulin ostaje da svoje životno okruženje dovedu do razine turističkih objekata koji će se još ovoga proljeća domoći novih zvjezdica. To je lakše napisati u prospektu, nego ostvariti. Talijanski su partneri u tim nastojanjima spomenuli i svoja iskustva kad novi vlasnici brinu o uređenju starih građevina, dok se za povijesne jezgre animiraju Unesco i međunarodne zaklade. </p>
<p>Pula je, nažalost, izgubila priliku da se upiše u Unescovu baštinu, za razliku od nekih središta na Jadranu, pa i susjednog Poreča, te će nedvojbeno Poreč i dalje biti istarska turistička metropola i za primat se na Jadranu nadmetati s Dubrovnikom.</p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Cijena kave polako raste</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Od početka ožujka cijena kave Arabice na newyorškoj burzi Coffee, Sugar & Cocoa Exchange (CSCE) bilježi dobit od 18 posto, ali događaji prošlog tjedna ukazuju na moguć završetak dugotrajne špekulativne prodaje terminskih ugovora. Naime, u utorak se kava nije mogla prodati ispod 50,50 centi po libri, da bi dan nakon toga završna cijena bila 56 centi po libri, postignuvši tako dobitak od 11 posto u samo 24 sata. </p>
<p>To je događaj vrijedan pažnje na tržištu koje je inače znatno manje promjenljivo od, primjerice, naftnog. Prvo objašnjenje, a njemu je sklona većina tržišnih sudionika, svodi se na akcije izazvane indikatorima tehničke analize, bez prave podloge u fundamentalnim odnosima. Oni pak i dalje ukazuju na preveliku svjetsku proizvodnju, što je i glavni razlog pada cijene kave još od prosinca 1999., kada je libra kave (0,4536 kilograma) bila 145 centi, dok je prošlog petka bila 54,30 centi, dakle gotovo tri puta manje. </p>
<p>Međutim, obrat na tržištu kave proteklog tjedna mogao bi imati i stvarnu podlogu, s obzirom na to da njezina vrijednost pada već tri godine, a prvi put u devet mjeseci većina špekulanata sjedi na dugim pozicijama, što znači da su kupili terminske ugovore u očekivanju rasta cijene u budućnosti. </p>
<p>Dodatno, zalihe kave na CSCE su pale na 2,5 milijuna 60-kilogramskih vreća (kavom se u svijetu obično trguje u takvoj ambalaži), što je 1,3 milijuna vreća manje nego lani u istom razdoblju. Dok je u sezoni 2000./2001. (sezona kave traje od listopada do rujna) izvoz premašivao uvoz za samo 6,6 milijuna vreća, ove se sezone očekuje suficit od čak 15 milijuna vreća.</p>
<p>Ipak, proizvodnja kave polako pada, zahvaljujući glavnom destimulansu - niskoj cijeni. U sezoni 2001./2002. očekuje se proizvodnja 115,3 milijuna vreća nasuprot prošlogodišnjih 116,1 milijun vreća. Proizvodnja najkvalitetnije kave Arabice pada već treću godinu zaredom te se ove sezone očekuje 68,6 milijuna vreća, od čega najveći dio otpada na Brazil, najvećeg svjetskog proizvođača i izvoznika kave. </p>
<p>Očekuje se da bi Brazil ove sezone mogao proizvesti 32 milijuna vreća, oko 14 posto više nego prošle sezone. Ali se zato za predstojeću predviđa proizvodnja najmanje 40 milijuna vreća, a bude li osobito dobra godina te ako ne bude nepovoljnog utjecaja El Nińa urod kave u Brazilu mogao bi dosegnuti i 45 milijuna vreća. </p>
<p>Brazil ne samo što je najveći svjetski proizvođač i izvoznik, nego i drugi svjetski potrošač kave, što nije uobičajeno među proizvođačima. Kako očekuju veliku proizvodnju iduće godine, brazilske vlasti trude se potaknuti domaće stanovništvo na još veću konzumaciju kave. Lani su oni potrošili 13,6 milijuna 60-kilogramskih vreća, a kako Brazil ima 166 milijuna stanovnika, ispada da je svaki lani popio otprilike 4,9 kilograma. U zadnjih deset godina na domaću potrošnju otpada 42 posto proizvodnje, a industrija se za 2003. godinu nada potrošnji 5,3 kg po stanovniku ili ukupno 15 milijuna vreća. U posljednjem desetljeću potrošnja kave u Brazilu porasla je čak 40 posto, no daleko je ispod zlatnih šezdesetih kada je u prosjeku svaki Brazilac godišnje trošio oko 6 kg kave. </p>
<p>Najveći potrošač kave u svijetu je SAD. Inače, stanovnici proizvođača konzumiraju vrlo ograničene količine. Primjerice, potrošnja u Kolumbiji po stanovniku iznosi tek dva kilograma, dok populacija Vijetnama uopće ne pije kavu, iako je ta zemlja nedavno postala drugi svjetski proizvođač kave. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>RBA nudi stambeni kredit na 25 godina</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Raiffeisenbank i Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) od utorka nude i stambeni kredit na 25 godina, uz promjenjivu kamatnu stopu od sedam posto godišnje i desetpostotni depozit u Raiffeisen stambenoj štedionici, te mogućnost ugovaranja počeka od 6 ili 12 mjeseci. Stambeni kredit odobrava se na iznos do 100 tisuće eura, a vrijednost hipoteke mora biti 10 posto veća od vrijednosti kredita.</p>
<p>Na depozit se odobrava godišnja kamatna stopa od tri posto, kao i državna poticajna sredstva u iznosu od 25 posto, odnosno najviše 1250 kuna godišnje.</p>
<p>Efektivna kamatna stopa iznosi pak 7,46 posto.</p>
<p>Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen stambene štedionice, kazala je kako RSŠ ima za cilj u 2002. godini ostati liderom na tržištu stambene štednje i zaključiti 60 tisuća novih ugovora o štednji. Ona je podsjetila kako je 48 posto lani zaključenih ugovora o stambenoj štednji u Hrvatskoj, odnosno 54.028 ugovora sklopljeno upravo u Raiffeisen stambenoj štedionici, koja zauzima oko 45 posto tržišta.</p>
<p>Zaključno s 2001. godinom u RSŠ je zaključeno ukupno 97.650 ugovora o stambenoj štednji s ugovorenom štednjom u iznosu od 1,4 milijardi maraka i uplaćenih 489 milijuna kuna depozita.</p>
<p>Ukupni depoziti krajem 2001. godine u svim stambenim štedionicama iznosili su 1,14 milijardi kuna, a na RSŠ otpada 43 posto.</p>
<p>RSŠ je sredinom veljače premašila 100.000 zaključenih ugovora o stambenoj štednji, a krajem ožujka ta se brojka povećala na gotovo 107 tisuća ugovora.</p>
<p>Hans Christian Vallant, savjetnik Uprave i budući član Uprave Raiffeisen stambene štedionice, kazao je kako su prve štediše RSŠ-a pravo na kredit ostvarile tek krajem prošle godine. Prema njegovim riječima do kraja 2001. godine odobreno je 419 kredita u iznosu od 21,5 milijuna kuna. U 2002. godini pravo na stambeni kredit dobit će oko 3000 štediša, od čega samo u prvom kvartalu 790.</p>
<p>Aktiva Raiffeisen stambene štedionice porasla je lani na gotovo 550 milijuna kuna, odnosno za 154 posto. Do kraja 2002. godine u RSŠ-u očekuju da će ukupna aktiva premašiti vrijednost od jedne milijarde kuna.</p>
<p>Ivan Vidaković, direktor Sektora za poslovanje s građanstvom RBA, istaknuo je da Raiffeisenbank planira u ovoj godini odobriti više od 600 kuna stambenih kredita, odnosno da će stambeni krediti činiti više od 30 posto svih kredita odobrenih u 2002. godini građanstvu. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Velika Britanija: Rekordno niska nezaposlenost</p>
<p>LONDON, 26. ožujka, (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U pokušaju da smanji gubitke i ostvari uštedu od stotinjak milijuna funti, velika britanska glazbena kuća EMI najavila je da otpušta 1800 ljudi. No osobe koje su primile otkaz ne bi trebale imati previše problema da nađu novi posao. U cjelini uzevši, naime, britansko tržište rada žilavo prkosi svjetskoj recesiji. </p>
<p>O tome svjedoče i zadnje brojke o rekordno niskoj nezaposlenosti. Očekivalo se da će britanska poduzeća početi otpuštati ljude, slijedeći recesijske trendove u europskom i američkom gospodarstvu. Ali premda su analitičari najavljivali blagi pad zaposlenosti na Otoku, to se nije dogodilo. Najnoviji podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazuju da je u veljači potporu za nezaposlene primalo 947.200 osoba, što je 5000 manje negoli u siječnju, a stopa nezaposlenosti ostaje na 3,1 posto.</p>
<p>Zadnje brojke o nezaposlenosti nova su potvrda da Britanija bolje odolijeva svjetskoj recesiji od većine zemalja. Prema nešto širim mjerilima kakve koristi Svjetska organizacije rada (koja uključuju sve osobe koje nemaju posao, a traže ga) stopa nezaposlenih u Britaniji je ipak nešto veća te iznosi 5,1 posto. No i to je nisko u usporedbi s ranijim mjerenjima po istom kriteriju.</p>
<p>Nakon terorističkog udara na Ameriku više je istaknutih britanskih tvrtki, doduše, otpustilo ljude, uključujući i najnoviji slučaj EMI-ja. No u isto su vrijeme otvarana nova rada mjesta, pa zaposlenost ne opada već više od godinu dana. Cijena toga bio je nešto manji godišnji rast zarada. On sada iznosi tek 2,7 posto te je najniži u zadnjih desetak godina. Glavni je razlog usporenog porasta primanja što su, radi smanjenih profita, poduzeća umanjila nagradne bonuse namještenicima.</p>
<p>Dobrom stanju na polju zaposlenosti dodatno pogoduje činjenica da Britanija po gospodarskom rastu prednjači unutar Grupe sedam najrazvijenijih zemalja. Nezaposlenost je ostala razmjerno niskom i zato što je premijer Tony Blair najavio poboljšanje razine usluga u javnom sektoru pa se sada ubrzano angažiraju nove bolničarke, nastavnici, liječnici i drugi djelatnici. Potražnja je tako velika da se kandidati navedenih profila vrbuju čak i u inozemstvu. U slučaju nastavnika, riječ je o osobama s engleskog govornog područja, a novo se zdravstveno osoblje, uključujući i tražene liječnike-specijaliste, nastoji angažirati diljem EU.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Bankari u zemlji skandala</p>
<p>Dotjerivanjem, preuređivanjem i izmišljanjem transakcija razigrani trgovci banci donose veliku nominalnu dobit, iako zapravo stvaraju samo gubitke. Ne treba čuditi ni što su često sami svoji kontrolori. Tako uspješnog trgovca, koji svojoj banci donosi brda novca, ne treba provjeravati, ta ipak je on stručnjak</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Financijski skandali nisu ništa novoga - i to bi vrlo lako mogao biti jedan od pra-zanata. Međutim, evolucija financijskih tržišta za sobom je donijela novi rizik: trgovci barataju vrtoglavim iznosima, dobici su veliki, a do vrha dolazi onaj koji može prepoznati »pobjedničkog konja«. Naravno, nemoguće je izbjeći krive procjene, koje za sobom povlače milijune gubitaka. Ali tko kaže da slijedeći posao neće donijeti stotine milijuna dobiti? Tako je nastala nova vrsta prevarantskih trgovaca u bankama. Pokušavajući pokriti gubitak riskiraju i padaju sve dublje i dublje.</p>
<p>Jedan od najslavnijih svakako je Nick Leeson, trgovac derivatima koji je 1995. gubitkom 1,3 milijarde US dolara, ne računajući inflaciju, uzrokovao kolaps 323 godina stare britanske banke Barings. Iste je godine objavljeno da je Toshihide Iguchi »olakšao« japansku banku Daiwa za 1,1 milijardu US dolara. Gotovo je koban 1996. bio gubitak 2,6 milijardi dolara kojeg je u jedanaest godina nagomilao Yasuo Hamanaka, trgovac bakrom japanske banke Sumitomo. </p>
<p>Takva upozorenja - uz cijeli niz »malih« skandala, kada je šteta iznosila »samo« par stotina milijuna dolara - ipak nisu dovoljna škola. Tako je u veljači otkriven John Rusnak, koji je pet godina uspio prikriti 690 milijuna US dolara. Nešto je manjega razmjera, ali jednako ozbiljan bio i skandal u Riječkoj banci gdje je do sada otkriveno 98 milijuna eura gubitaka trgovca devizama Eduarda Nodila. Splet okolnosti koji je omogućio prijevaru - neodgovornost kombinirana sa slabom ili neadekvatnom kontrolom - sličan je onima od prije nekoliko godina.</p>
<p>U zemlji čudesa bankarskih prijevara sve moguće - pokvareni trgovac izbjegao je cijelu silu nadređenih, računovođa i auditora, unutarnjih i vanjskih, lokalnih i iz središnjice. Oni su velike zvjerke na tržištima, a njihove ogromne transakcije utječu na cijene. Dotjerivanjem, preuređivanjem i izmišljanjem transakcija banci donose veliku nominalnu dobit, iako zapravo stvaraju samo gubitke. Ne treba čuditi ni što su često sami svoji kontrolori. Tako uspješnog trgovca, koji svojoj banci donosi brda novaca, ne treba provjeravati, ta ipak je on stručnjak.</p>
<p>Na žalost, najveći njihov talent ipak je sposobnost prikrivanja gubitaka. S druge strane, njihovi im poslodavci nisu baš otežali posao. </p>
<p>Leeson je u Barings došao 1989. i u početku je radio na poslovima poravnanja. Godine 1992. zatražio je od britanskog nadležnog tijela za vrijednosne papire i trgovinu terminskim ugovorima licencu trgovca. međutim, u prijavi je lagao da nije bio kažnjavan pa je Barings povukao zahtjev i Leesona prebacio u singapursku podružnicu. U Baring Futures Singapore Leeson je trebao raditi na poslovima poravnanja i kao voditelj na SIMEX-u, singapurskoj međunarodnoj burzi novca. </p>
<p>Od SIMEX-a je zatražio dozvolu, ponovno lagao i ovoga puta dobio dozvolu. Iako prema opisu posla nije imao pravo samostalno trgovati, osim prema zahtjevu pojedinog klijenta, Leeson je svejedno započeo svoju karijeru neuspješnog trgovca derivatima i uspješnog prevaranta. Na ruku mu je išla slaba kontrola unutar kompanije. Sam je bio zadužen i za poslove podrške, odnosno, nadgledanje vlastitih transakcija. Osim toga, Leesonovi nadležni u Singapuru smatrali su da je za njegovo nadgledanje odgovorna središnjica, dok su u Londonu smatrali da se za sve brinu direktori i menadžeri singapurske podružnice. Vanjski auditori Coopers & Lybrandt i Deloitte & Touche također su bili previše lakovjerni, pokazat će kasnije istrage.</p>
<p>Leeson je nedugo nakon što je došao u Singapur otvorio posebni račun kojeg je nazvao »88888«, gdje je skrivao sve svoje gubitke. Baringsovi računovođe tvrde da nisu znali za taj račun iako su sve Leesonove transakcije bile na neki način s njim povezane. Štoviše, kad je Leeson pobjegao 23. veljače 1995., dva dana prije svog 28. rođendana, u samo su nekoliko sati otkrili da se upravo na tom računu skriva 1,3 milijarde US dolara gubitaka, više od svih rezervi kojima je Baring raspolagao. </p>
<p>Leeson je koristio razlike u tečajevima između SIMEX-a, burze u Osaki i Tokyjske burze, no prvi su gubici potaknuli Leesona na neoprez - prestao se osiguravati od gubitaka sklapanjem poslova koji bi ograničili njegove gubitke u slučaju da tečaj ne krene u smjeru koji je predvidio. Istu su grešku napravili recimo Rusnak i Hamanaka. Leeson je na račun svoje slave i ugleda banke za koju je radio - nitko se ne bi usudio posumnjati da tako stara institucija ne zna što njen glavni diler u Singapuru radi - uspio novce izvući i od drugih investicijskih banaka, primjerice Merrill Lyncha. Likvidator propalog Baringsa tužio je kasnije sve takve neoprezne banke što su Leesonu nesmotreno dali pristup novim sredstvima, a Merill Lynch se nagodio, ne priznavši krivnju, i platio odštetu 25 milijuna dolara.</p>
<p>Na Leesonovu profitabilnost - 1993. ostvario je pola dobiti singapurske podružnice, a godinu dana kasnije polovicu prihoda čitave banke - nadređeni su gledali s divljenjem, bez imalo sumnje. Njegovi podređeni slijepo su radili što bi im rekao. Početak kraja označio je potres u Kobeu 17. siječnja 1995. godine. Tokyjski indeks Nikkei 225 naglo je pao, zaprijetivši Leesonu drastičnim gubicima. Tako je sam pokušao potaknuti optimizam - jedno mu je vrijeme to i uspijevalo - sklopivši veliki broj poslova. U veljači je pobjegao kad je shvatio da više nema izlaza.</p>
<p>U Daiwi i Sumitomou prevaranti su nagomilavali gubitke više od desetljeća, no nisu imali fatalni ishod kao u Baringsu. Iguchi je radio u Daiwinoj newyorškoj podružnici i s vremenom dogurao do mjesta zamjenika predsjednika. U neautorizirane spekulacije obveznicama upustio se jednako kao i Leeson, želeći potajno nadoknaditi gubitak. Tek 1993. je Iguchi postao svjestan da je lažiranje dobiti protuzakonito u SAD-u, a sredinom 1995. je konačno priznao gubitke, koji su do tada dosegli 1,1 milijardu US dolara. Međutim, direktori u Daiwi, koji su se navodno sastali čak i s dužnosnicima japanskog ministarstva financija, prijevaru nisu odmah objavili želeći razmotriti mogućnosti ograničavanja štete. Naravno, prema američkom je zakonu i to krivično djelo. Kad je prijevara konačno otkrivena, Daiwa je američkim vlastima platila globu i zatvorila podružnicu u New Yorku, a osuđen je i Masahiro Tsuda, predsjednik podružnice koji je preporučio pričekati s objavljivanjem.</p>
<p>Skandal Yasua Hamanake, koji je deset godina bio kralj svjetskog tržišta bakra, potresao je čitavo tržište. Radio je u Sumitomovoj podružnici u Londonu i trgovao na Londonskoj burzi metala (LME). Njega je 1985. u neodobrenu trgovinu terminskim ugovorima za bakar uveo šef odjeka Saburo Shimizu, koji mu je rekao da svoje gubitke može samo na taj način prikriti. Međutim, Shimizu je dvije godine - i 50 milijuna dolara gubitaka - kasnije, dao otkaz i otišao iz Sumitomoa. Na suđenju će Hamanaka reći da je mu se tada činilo kako neće imati dovoljno energije da sam nastavi dalje, ali je »imao osjećao da to ipak nije nemoguće«. Taj je osjećao trajao sve dok gubici nisu dosegli 2,6 milijardi dolara.</p>
<p>Svi su prevaranti iskoristili nedostatak kontrole, kako interne tako i od strane službenih auditora. U slučaju Baringsa, kojeg je za simboličnih jednu funtu skupa sa svim dugovima kupio nizozemski ING, likvidator, računovodstvena tvrtka Ernst & Young, ovih je dana dobila pravo na suđenje zbog neodgovornosti tvrtke Deloitte Touche Tomatsu, jednog od auditora kompanije u Leesonovo vrijeme, dok se drugi auditor Coopers & Lybrandt, danas u sklopu tvrtke PricwaterhouseCoopers, nagodio.</p>
<p>Što se dogodilo krivcima? Leeson je osuđen na šest i pol godina, no pušten je nakon četiri. Napisao je knjigu po kojoj je snimljen film, a njegov je lik glumio Ewan McGregor. </p>
<p>Do kraja života će 65 posto zarade davati likvidatoru Baringsa, a iako nema budućnost u financijama, počeo je graditi karijeru kao predavač. Iguchi je osuđen na četiri godine, u zatvoru je napisao memoare i vrlo je razočaran što ga direktori nisu upozorili prije nego su objavili njegovu prijevaru, zbog čega si nije na vrijeme mogao naći dobroga odvjetnika. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tržište kapitala u BiH najviše obilježili bankari</p>
<p>Bankarski je sektor 2001. ostvario dobit veću od 16,3 milijuna eura / Stranci su vlasnici gotovo 63 posto kapitala banaka </p>
<p>SARAJEVO, 26. ožujka</p>
<p> - Prošli tjedan počela je s radom burza u Banja Luci, a početak rada sarajevske najavljuje se za kraj ožujka ili početak travnja. Privatizacija se polako privodi kraju. PIF-ovi usklađuju poslovanje i knjige s nalozima Komisije za vrijednosne papire. Bez toga im neće biti dopušteno emitiranje dionica i ulazak na burzu. </p>
<p>Banjalučka i buduća sarajevska različiti su tipovi burzi. Banjalučku burzu su formirali, organizirali i njome upravljaju državni organi, a članice su banke i financijske institucije koje su morale osnovati brokerske odjele i osigurati kvalificirano osoblje - brokere. </p>
<p>U Sarajevu burza se formira kao dioničko društvo u vlasništvu brokerskih kuća ili privatnih osoba. Za razliku od Banjalučke burze, članice sarajevske ne mogu biti banke ni neke druge financijske institucije, a i država je isključena iz upravljanja burzom. Za obje burze softverske programe osigurala je Ljubljanska burza, čija je strategija regionalno povezivanje burzi i u konačnici njihovo integriranje u europsko tržište vrijednosnih papira.</p>
<p>Proteklu godinu i prve mjesece ove godine najviše su obilježili bankari. Reforma bankarskog sustava donijela je efekte. Prvi put u poslijeratnom razdoblju bankarski je sektor ostvario dobit. Dobit veća od 16,3 milijuna eura nominalno nije velika, ali treba naglasiti da je sektor godinu dana ranije poslovao s gubitkom od oko 26 milijuna eura. Dublja analiza pokazuje da je 26 banaka poslovalo s ukupnom dobiti od oko 20 milijuna eura, a šest banaka s ukupnim gubitkom od oko 3,1 milijun eura. Imovina banaka je više od 50 posto veća nego prošle godine, tj. za oko 665 milijuna eura i vrijednost banaka popela sa na blizu 2 milijarde eura. Prema dostupnim podacima, stranci su lani investirali više od 50 milijuna eura i sada su vlasnici blizu 63 posto kapitala banaka. U bankama u kojima su stranci vlasnici koncentrirano je ukupno 73 posto aktive cijelog bankarskog sektora.</p>
<p>I ostali pokazatelji potkrepljuju ove trendove. Rast novca je veći za blizu milijardu eura u odnosu na isto razdoblje 2000. godine, ali se gotovo 400 milijuna eura čuva u stranim bankama. Zakon predviđa 10 posto, ali oprezni bankari čuvaju gotovo 36 posto novca u centralnoj banci. Unatoč takvom oprezu zamjetan je rast kreditnog portfelja, koji je dosegao 900 milijuna eura. </p>
<p>Pogled u strukturu klijenata pokazuje brzinu transformacije na tržišnu ekonomiju. Najveći broj kredita dan je građanima i privatnim tvrtkama. Štednja je također narasla, ali sa stanovišta dugoročnih bankarskih ulaganja rasli su ulozi do godinu dana, a što je s razvojnog aspekta vrlo nepovoljno. Prema podacima dobivenim od 33 banke, građani su na štednji 31. prosinca 2001. godine imali blizu 700 milijuna eura. </p>
<p>Rastom kapitala banaka bankarski se sektor ne može baš pohvaliti. Razlozi su smanjenje kapitala IBF-a radi pronalaženja strateškog partnera te PBS i Central profit banke (isti razlozi). Dodatno, četiri banke s ukupnim kapitalom od oko 11 milijuna eura prestale su raditi. </p>
<p>Jedna od glavnih tema razgovora među bankarima je Gospodarska banka iz Sarajeva koja je probila led i građanima ponudila prve slobodne dionice u modernoj BiH. Riječ je o 100.000 dionica po cijeni 100 KM po dionici nominalno. Koliko je to realno pokazat će se kada burza u Sarajevu otpočne s redovitim radom. Prvim su efektima svi zadovoljni. Oni oprezniji kupuju po jednu-dvije dionice, a očekuje se da će ih najviše biti prodano u travnju. Ima i onih koji iz znatiželje kupuju po jednu dionicu. </p>
<p> Trend udruživanja banaka koji vlada u svijetu u BiH je nepopularan, pa čak i po cijenu nestanka banke. Do kraja godine sve banke će morati ispuniti kvotu od minimalnih 7,7 milijuna eura temeljnog kapitala tako da će vjerojatno od trenutne 33 ostati 15 do 20 banaka. </p>
<p>Bankarski se sektor inače smatra najuređenijim i potencijalno najatraktivnijim za ulaganja stranih partnera, ali sve dok postoje dva bankarska sistema u BiH, usprkos dobroj suradnji entitetskih banaka i bankara, sustav neće biti efikasan. </p>
<p>Privatizacija banaka bi, prema očekivanjima, trebala biti gotova do polovice 2002. godine. U RS su ostale neprivatizirane dvije banke - Kristal banka iz Banja Luke i Privredna Banka iz Doboja. Za prodaju Kristal banke pregovori se vode s Hypo-Alpe-Adria bankom. Za kupovinu te banke javio se i partner iz Australije, a ako se ne pronađe modus za prodaju te banke ona će biti likvidirana. </p>
<p>Za Privrednu banku iz Doboja također se traži strateški partner, ali ona ima malo tekuće aktive i puno tzv. fiksne aktive, što izuzetno otežava pronalaženje strateškog partnera, koji bi morao uz to još i dokapitalizirati banku. Kao potencijalni partner sve se češće spominje Zepter banka.</p>
<p>U Federaciji su za prodaju ostale još Union banka (bivša Jugobanka), Poštanska banka, Ljubljanska banka Sarajevo, Bor Banka i Investiciona banka Federacije.</p>
<p>Matko Stjepanović, Ilirika Sarajevo</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Britanska pošta najavila 15.000 otkaza</p>
<p>LONDON, 26. ožujka</p>
<p> - Britanska državna pošta najavila je 15.000 otkaza u okviru mjera za povećanje konkurentnosti, pred početak procesa postepene deregulacije tog sektora tijekom idućih nekoliko godina. Tvrtka Consignia, koja obuhvaća Royal Mail, Parcel Force i britansku poštansku mrežu, već je ranije najavila da bi u idućih nekoliko godina mogla podijeliti ukupno 30.000 otkaza. Prema nekim bi predviđanjima taj broj mogao narasti i na 40.000. Od prvog kruga uvedenih mjera smanjenja dnevnih gubitaka, koji iznose 1,5 milijuna funti, tvrtka očekuje uštedu od 460 milijuna funti. U iduće dvije godine otkaze će dobiti 6500 od ukupno 11.700 zaposlenika Parcel Forcea. Zatvorit će se i do 3000 gradskih poštanskih ureda. Tvrtka od toga predviđa uštedu 1,2 milijarde funti, kao i povećanje konkurentnosti. Agencija za zaštitu tržišne utakmice toga sektora, PostComm za idući je mjesec najavila otvaranje prve trećine toga tržišta za konkurenciju. Iduća će trećina biti otvorena u proljeće 2004., a čitavo će tržište biti deregulirano do 2006. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ifo potaknuo kratkotrajni optimizam </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Europski su se blue chip indeksi u utorak kretali ispod vrijednosti zabilježenih dan ranije, a negativan je trend potaknuo prije svega nagli pad newyorških indeksa u ponedjeljak. Optimizam je prevladavao kratko vrijeme nakon što je objavljen veći od očekivanog rast njemačkog Ifo indeksa poslovnog pouzdanja - sa 88,5 bodova u veljači na 91,8 u ožujku. No, rast je ostvaren zahvaljujući komponentama indeksa koji se odnose na predviđanja, a ne sadašnju situaciju. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski benchmark FTSE 100 pao 0,55 posto na 5174,9 bodova. U Frankfurtu se DAX zadržao na pozitivnom teritoriju - bio je 0,08 posto viši dosegavši 5321,76 bodova. Milanski MIB 30 je pao 0,36 posto, dok je pariški CAC 40 porastao 0,14 posto na 4594,64 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su po 0,4 posto.</p>
<p>Kretanja terminskih ugovora za američke dionice nagovještavala su blagi rast newyorških indeksa nakon otvaranja. Međutim, dan ranije Dow Jones Industrial je pao čak 1,4 posto na 1o.281,67 bodova, slično kao i širi S 500 koji je izgubio 1131,88 bodova. Nasdaq Composite je sa 1812,48 bodova bio 2,1 posto niži. </p>
<p>Azijske su burze bilježile različita kretanja, a tokyjski je Nikkei 225 slijedio Wall Street - pao je 0,47 posto na 11.207,92 boda.</p>
<p>Dionice France Telecoma su porasle 2,9 posto nakon što je postignut sporazum s problematičnim njemačkim operatorom mobilne telefonije Mobilcom, u kojem je francuska grupacija vodeći dioničar. Mobilcom je porastao 0,7 posto, a Orange, podružnica mobilne telefonije France Telecoma, 0,3 posto. BT Group je porastao 2,1 posto, a Deutsche Telekom 0,6 posto. BT-eva podružnica mobilne telefonije mmO2 i Vodafone su izgubili 4,6 odnosno 2,9 posto.</p>
<p>Dionice španjolskih kompanija sa značajnim ulaganjima u Argentini u utorak su nastavile pad nakon što je tečaj argentinskog pesa dodatno oslabio. Dvije vodeće španjolske banke Bilbao Vizcaya Argentaria i Santander Central Hispano, izgubile su 1 posto, a telekomunikacijska kompanija Telefonica 1,3 posto. Telefonica Moviles pala je 3,35 posto.</p>
<p>Švicarska industrijska grupacija ABB pala je 5 posto nakon što je agencija Moody's smanjila njen rejting, a iznenadna ostavka izvršnog direktora je potaknula 4,6-postotni pad BAE Systemsa, najveće europske aeronautičke grupe. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Otpušteni policajci štrajkaju glađu na Markovu trgu</p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Đuro Dečak istaknuo da Odbor još nije dobio zatraženi odgovor od MUP-a na pitanje po kojim su kriterijima policajci dobivali otkaze i koje su ih odgovorne osobe otpuštale / U ime Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Tomislav Merčep smatra da je »nefunkcioniranje MUP-a izazvalo prosvjed otpuštenih policajaca« </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka </p>
<p> - »Dvanaestorica dragovoljaca od tridesetak otpuštenih policajaca koji šesti dan prosvjeduju i noće pred Banskim dvorima, u ponoć počinju štrajkati glađu«, kazao je u utorak okupljenim novinarima, ispred zgrade Vlade na Markovu trgu, otpušteni policajac Stjepan Jelušić. </p>
<p> Premijer Ivica Račan i njegov zamjenik Dražen Budiša primili su proteklih dana predstavnike otpuštenih policajaca. No policajci nisu zadovoljni tim razgovorima i odlučili su ostati na Markovu trgu. </p>
<p> U utorak je predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Đuro Dečak primio izaslanstvo Republičke koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata zajedno s predstavnicima otpuštenih policajaca. Dečak je istaknuo da Odbor još nije dobio zatraženi odgovor od Ministarstva unutarnjih poslova na pitanja po kojim su kriterijima policajci dobivali otkaze i koje su ih odgovorne osobe otpuštale. Odbor zanima i je li ispitana odgovornost državnih službenika koji su policajce otpuštali, kako se navodi, i »mimo utvrđenih kriterija«.</p>
<p> Odbor je još u prosincu prošle godine odbacio pismo ministra unutarnjih poslova Šime Lučina,»jer je na ta pitanja odgovorio previše općenito, a ne u detalje kako je zatražio Odbor«, rekao je Dečak. </p>
<p> Govoreći u ime Koordinacije, Tomislav Merčep smatra da je »nefunkcioniranje MUP-a izazvalo prosvjed otpuštenih policajaca«. </p>
<p> Članovi Odbora i Koordinacije izvijestili su prosvjednike na Markovu trgu o stajalištu Odbora koji i dalje očekuje precizne odgovore ministra Lučina. »Budiša i Račan trebaju znati da MUP nije podnio izvještaj«, kazao je Merčep pred okupljenim policajcima. </p>
<p> Većina otpuštenih policajaca uvjerena je da Vlada, suprotno onome što je najavljivala, nema nikakav program njihova zbrinjavanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Samo pet posto djece redovito ide stomatologu</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE, 26. ožujka</p>
<p> - »Rezultati Nacionalnog programa odgojno-preventivne zaštite zdravlja zubi djece vrlo su zabrinjavajući, a zabrinjavajuće je da se o tome ne raspravlja u Saboru, jer se stanje pogoršava od 1992., kada je ukinut obavezni liječnički pregled prije upisa u osnovnu školu«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare Josip Kelemen, voditelj odnosa s javnošću Nacionalnog programa. </p>
<p>Pilot projekt Ministarstva zdravstva u sklopu reforme zdravstva koji je provodilo 300 stomatologa pokazao je da od 220.000 djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole više od 50.000 njih tijekom provođenja projekta bilo prvi put kod zubara. </p>
<p>U ranijem projektu provedenom u predškolskoj dobi, od 150.000 djece čak ih je 100.000 prvi puta obavilo prvi stomatološki pregled. Tako u prvom razredu gotovo svako dijete ima jedan oblik karijesa, u drugom 95 posto djece ima karijes, u trećem 82 posto, a u četvrtom 75 posto djece boluje od neke vrste karijesa. </p>
<p>»Ovo su alarmantni podaci koji su rezultat nebrige roditelja i neprovođenja preventivno-odgojnih programa za koje ne postoje zakonske obveze. Tako je karijes kao bolest nepoznat u Švicarskoj, dok ga u Švedskoj ima samo dva posto djece«, istaknuo je Kelemen. Hrvatski prosjek govori da svako dijete ima 3,5 zuba zahvaćeno karijesom. Iako rezultati za cijelu Hrvatsku još nisu obrađeni po županijama, u Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji prosjek je oko dva pokvarena zuba, dok su najlošiji pokazatelji u Krapinsko-zagorskoj i Brodsko-posavskoj županiji gdje na jedno dijete dolazi pet zuba zahvaćenih karijesom. Samo pet posto djece redovito posjećuje stomatologa, a čak milijun građana nije izabralo svog stomatologa. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pančić: Treba poticati školovanje djece s posebnim potrebama</p>
<p>Kroz Centar je u prošlih 36 godina prošlo oko 1400 polaznika, a u njemu se školuju 203 učenika s invaliditetom, među kojima i četvero djece branitelja bez jednog ili oba roditelja / U Hrvatskoj ima 113 djece hrvatskih branitelja bez jednog ili oba roditelja</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - U povodu uskršnjih blagdana, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić u utorak je posjetio Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece i mladeži »Dubrava«. Tom prigodom, ministar je predao televizor i video rekorder, dar Ministarstva hrvatskih branitelja polaznicima Centra. Kroz Centar je u prošlih 36 godina prošlo oko 1400 polaznika, a u njemu se školuju 203 učenika s invaliditetom, među kojima i četvero djece branitelja bez jednog ili oba roditelja.</p>
<p> »U vrijeme uskršnjih blagdana moramo se sjetiti onih kojima je pomoć najpotrebnija, a to su naša djeca«, rekao je Pančić novinarima. Prema njegovim riječima, Ministarstvo će i ubuduće brinuti o djeci branitelja bez jednog ili oba roditelja, ali i o ostaloj djeci s posebnim potrebama. U Hrvatskoj ima 113 djece hrvatskih branitelja bez jednog ili oba roditelja. Osim njih, čak 63 djece nema zadovoljavajuću obiteljsku skrb. Budući da većina djece s invaliditetom sada završava osnovnu ili srednju školu, država bi ih trebala stimulirati za nastavak školovanja, rekao je.</p>
<p>Ravnateljica Centra »Dubrava« Ružica Bosak istaknula je da je osobit problem zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naime, lani se 20 posto tih završenih srednjoškolaca upisalo na fakultete, no vrlo mali broj polaznika uspio se zaposliti nakon završene srednje škole u Centru. »Mi smo jedina ustanova u Hrvatskoj u kojoj djeca s invaliditetom mogu steći srednjoškolsko obrazovanje, uz različite oblike terapije i izvannastavne aktivnosti«, podsjetila je Ružica Bosak. Dodala je da Centar ima kapacitete za obrazovne programe, ali nedostaje izvannastavnih sadržaja.</p>
<p>Nakon što su izveli prigodan glazbeni program, učenici su ministru Pančiću predali prigodan dar.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nacionalni savez mladih Hrvatske neovlašteno koristi logotip UN-a</p>
<p>Vlada uputila priopćenje u kojem upozorava da se Nacionalni savez mladih neutemeljeno predstavlja krovnom udrugom mladih Hrvatske i da je u organizaciji Svjetske skupštine mladih učinio niz propusta / UN zatražio neodgodivo uklanjanje njihova logotipa s web stranica NSMH</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - »Nacionalni savez mladih Hrvatske nevladina je udruga koja se neutemeljeno predstavlja krovnom udrugom mladih Hrvatske, a za svoj rad nema podršku onih koje želi zastupati«, piše u priopćenju Vladinog ureda za odnose s javnošću. Nacionalni savez mladih Hrvatske (NSMH) organizator je Svjetske skupštine mladih koja se od 23. do 28. ožujka održava na Brijunima. Vladin ured tvrdi da je tijekom Skupštine mladih NSMH učinio niz propusta, uključujući i izostanak traženja pravodobne potpore i suglasnosti nadležnih tijela Vlade za organizaciju skupa. Kako se navodi u Vladinu priopćenju, Savez mladih je neovlašteno koristio logotip UN-a. UN se, naime, pisanim putem ogradio od skupa za koji NSMH tvrdi da se održava u suorganizaciji s temeljnim konzultativnim tijelom UN-a World Assembly of Youth (WAY). UN je ujedno zatražio neodgodivo uklanjanje njegova logotipa s web stranica NSMH-a. </p>
<p>»S obzirom da je dobra, pravovremena i kvalitetna priprema međunarodnog skupa kao što je Svjetska skupština mladih te koordinacija svih zainteresiranih sudionika, ovom prigodom nedvojbeno izostala, a NSMH svojim ponašanjem ugrozio legitimitet udruge, Vladina koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava donijela je zaključak kojim odbija zamolbu NSMH za pružanje financijske potpore za održavanje skupa na Brijunima«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Prema informacijama iz Vlade, na zahtjev Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži NSMH-u da im omogući dodatne informacije radi financijske potpore i suradnje u organizaciji Skupštine mladih, NSMH se sadržajno oglušio te Državnom zavodu poslao pismo krajnje neprimjerenog i prijetećeg sadržaja. U Vladi također naglašavaju da je NSMH za održavanje Svjetske skupštine mladih tražio 711.000 kuna bez namjere da podmiri troškove smještaja, prehrane i putnih troškova sudionicima skupa. </p>
<p> Na skupu pod nazivom »Europski dijalog mladih« očekivao se dolazak delegata iz 90-ak zemalja (većinom ministara), a na njemu je najavljeno osnivanje Svjetske banke mladih. Glavna tema skupa je zapošljavanje mladih. Kako su najavili predstavnici NSMH-a, Svjetska skupština mladih održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, no njegov se Ured za odnose s javnošću o skandalu s organizacijom skupa još nije oglasio. (M. L.)</p>
<p>NSMH: Vlada potiče sukobe među mladima</p>
<p>»Izjava upućena iz Vlade, da se NSMH predstavlja kao krovna udruga mladih Hrvatske samo je odraz njihova neznanja. Umjesto da štiti mlade ljude, Vlada potiče sukobe među njima, ali i skukob između Vlade i mladih«, komentira Vladino priopćenje glavna tajnica NSMH Irena Ćurin. Napomenuvši da je logotip UN-a NMSH sa svojih web stranica skinuo čim je stiglo upozorenje te da je, zapravo, riječ o nesporazumu koji je odmah riješen, Ćurin pita kome je u interesu da se znanje, energija i sposobnost mladih, koji bi trebali biti najvažniji kapital Hrvatske, ne koriste. »Zanima nas kome je u interesu opstrukcija skupa koji je najvažniji događaj ove godine za mlade u Europi«, pita Irena Ćurin.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dugove bolnica prema dobavljačima treba riješiti u narednih mjesec dana </p>
<p>Dotrajalost bolničkih zgrada posljedica je njihova neodržavanja u minulih osam godina/ Izgubili smo u tom razdoblju šest milijardi kuna - toliko, naime, nedostaje u amortizaciji u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj/ Riječka bolnica je u posebno lošoj poziciji jer se u nju nije ulagalo, što je dijelom bila i politička odluka, naglašava Vlahušić</p>
<p>VARAŽDIN, 26. ožujka</p>
<p> - »Županije kao vlasnici zdravstvenih ustanova partneri su Ministarstvu zdravstva i hrvatskoj Vladi u reformi zdravstva. Pitanje je kako u upravljanje zdravstvenim ustanovama i podnošenje dijela odgovornosti uključiti velike gradove kao što su Split, Rijeka, Osijek, Varaždin«, rekao je u utorak za radnog posjeta Varaždinskoj županiji ministar zdravstva Andro Vlahušić. Razgovoru su nazočili župan dr. Zvonimir Sabati, saborski zastupnici i ravnatelji zdravstvenih ustanova. </p>
<p>Reforma će donijeti značajne pomake u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja će biti u cijelosti besplatna, dostupna, opremljenija. Uvodi se specijalizacija obiteljske medicine, dok će polikliničku zaštitu - bolnički dio - morati sufinancirati građani koji nisu oslobođeni participacije, rekao je ministar Vlahušić. Procjenjuje se da će polovica građana morati participirati u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, no riječ je o prosječnom iznosu participacije od svega 20 kuna, dok bolnički dan košta 43 kune. To će se moći plaćati i putem polica dodatnog zdravstvenog osiguranja, koje stupa na snagu 1. svibnja. </p>
<p>Tijekom sastanka bilo je govora o dugovanjima varaždinske Opće bolnice (dug stariji od 90 dana iznosi 53 milijuna kuna), ali i o starom dugu Županije prema HZZO-u, a za zdravstveno osiguranje staračkih poljoprivrednih kućanstava od 11 milijuna kuna. Dio obaveza Županija će na sebe preuzeti kao vlasnik, dok će dio podmiriti država. </p>
<p>Dugovi prema dobavljačima u većini hrvatskih bolnica postaju velik problem i to će se morati riješiti u narednih mjesec dana. </p>
<p>Ministar Vlahušić komentirao je i dotrajalost bolničkih zgrada u Hrvatskoj, što je posljedica njihova neodržavanja u minulih osam godina. </p>
<p>»Izgubili smo u spomenutom razdoblju šest milijardi kuna - toliko, naime, nedostaje u amortizaciji u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Riječka bolnica je u posebno lošoj poziciji jer se nije ulagalo, što je dijelom bila i politička odluka. Zadnje bolnice u Hrvatskoj su davno izgrađene, a bolnice ne čine samo ljudi, već i zgrade. Ovih se dana u hrvatskim bolnicama radi snimku stanja zbog tehničkih problema u njima. Problemi su veliki i taložili su se desetak godina, promjene su nužne, no ne može se očekivati od jednog ministra da sve odmah riješi čarobnim štapićem«, rekao je na kraju ministar Vlahušić. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Jurleka: Plaće radnika HT-a povećane za 64 posto, nema razloga za štrajk glađu</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Štrajk glađu četvorice sindikalnih povjerenika koji ovih dana traje u Hrvatskom telekomu (HT) sutra se može očekivati u Ini ili HEP-u, rekao je u utorak Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji se novinarima obratio ispred Uprave HT-a u Jurišićevoj ulici, gdje dva dana prosvjeduje 20 sindikalaca. </p>
<p>»Država ne čini ništa da bi zaštitila najslabiju stranu, odnosno radnike. Deutsche Telekom, većinski vlanik HT-a, namjerava svesti prava radnika HT-a na ona s kraja 19. stoljeća«, tvrdi Sever. </p>
<p>Prema njegovim riječima, DT je najvjerojatnije već vratio uloženo u Hrvatsku. No, kaže Sever, zabrinjava da hrvatska Vlada, bez obzira na obećanja premijera Ivice Račana, još uvijek nije objavila ugovor prema kojem je DT postao većinski vlasnik HT-a.</p>
<p>Podržavajući zahtjeve pet HT-ovih sindikata, Dubravko Čorak, predsjednik HES-a, najvećeg sindikata u HEP-u pozvao je građane da bojkotiraju usluge HT-a. Čorak je potom razbio svoj mobitel, ne želeći više biti, kako kaže, »korisnik usluga HT-a«. </p>
<p>Kako se čulo, HT-ovi sindikati traže poništenje kolektivnog ugovora i nastavak kolektivnih pregovora. Božo Mikuš, predsjednik Sindikata Ine i naftnog gospodarstva, rekao je da posljednji događaji u HT-u, kad je samo jedan sindikat (HST) potpisao kolektivni ugovor, širom otvaraju vrata za zloporabu radničkih prava.</p>
<p> l Marjan Jurleka, glasnogovornik HT-a, na posebnoj konferenciji za novinare, rekao je da prava radnika nisu ugrožena ni u jednom dijelu novog kolektivnog ugovora, koji su potvrdili Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Gospodarsko-socijalno vijeće. Dodao je da bi u slučaju da se primjenjivao stari kolektivni ugovor (iz 1998.) plaće radnika bile manje za 20 posto.</p>
<p>Prema njegovim riječima, plaće radnika HT-a povećane su između dva kolektivna ugovora za 64 posto, te u prosjeku iznose 5200 kuna. Razlog zbog čega pet sindikata ne želi potpisati kolektivni ugovor, Jurleka vidi u »predizbornoj kampanji pojedinih sindikalnih predstavnika za radnička vijeća«. </p>
<p>Jurleka je napomenuo da Jadranko Vehar, predsjednika Republičkog sindikata radnika HPT-a, opstruira potpisivanje kolektivnog ugovora, te nizom akcija i obmana, izaziva socijalne nerede u HT-u. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Msgr. Huzjak: Pupovčeva izjava najteža optužba crkve</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac izrekao je tešku laž na račun 'dijela Crkve', koji on smatra odgovornim za 'nastavak etničkog čišćenja', izjavio je u utorak glasnogovornik HBK-a Vjekoslav Huzjak. </p>
<p>U izjavi za javnost koju prenosi IKA, Huzjak je rekao da je »takva kvalifikacija najteža optužba Crkve ikada izrečena na ovim prostorima«.</p>
<p> Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac na konferenciji za novinare u ponedjeljak osvrnuo se na doseljavanje Hrvata iz BiH te u tom kontekstu negativno govorio o ulozi dijela crkvenih predstavnika. </p>
<p> Treba reći, napominje Huzjak, da se Crkva nikada nije kako je to reko Pupovac bavila »politikom useljavanja«, a kamo li »etničkim čišćenjem«. </p>
<p> Takve laži, dodaje Huzjak, Crkva odbacuje s najdubljom indignacijom te jednako odlučno odbacuje povezanost s politikom, bilo starom bilo novom. </p>
<p> »Crkveni predstavnici su se i do sada uvijek zalagali za ljude koji su se našli u nevolji pomažući im na različite načine, a to će, u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima, činiti i ubuduće. No, Crkva to ne čini u dogovoru ni s kojom politikom, već vjerna evanđeoskim načelima«, izjavio je glasnogovornik HBK-a Vjekoslav Huzjak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Knjiga o povijesti Jugoslavije bivšeg poljskog ambasadora</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Knjiga »Jugoslawia - Byt wspólny i rozpad« bivšeg poljskog veleposlanika u Hrvatskoj prof. dr. Wieslawa Walkiewicza predstavljena je u utorak u Europskom domu. Knjiiga da je pregled događaja od 1918. pa sve do 2000. godine, a u Poljskoj je prvo izdanje u nakladi od 30.000 primjeraka, rasprodano. Za nekoliko mjeseci bit će objavljen i hrvatski prijevod te knjige. </p>
<p>Walkiewicz, koji je doktorirao povijest i književnost, </p>
<p>se posebno osvrnuo na suvremenu hrvatsku povijest i rekao da »poslije vremena generala dolazi 'truja obnove', a zatim vrijeme rađanja djece, odnosno vrijeme normalnosti«. Nakon rata očekivao je da će u Hrvatskoj vidjeti »radost stvaranja«, a danas je »pozitivno razočaran Zagrebom, jer ne vidi ratobornost, ni ponekad šovinistički stav prema susjedima«. </p>
<p>Autora je manje zanimala ratna stihija, a više međuratno razdoblje ili stvaranje centralističke Jugoslavije. Walkiewicz, inače zgrožen Miloševićevom politikom, izrazio je sumnju u legitimitet NATO-ovih zračnih udara na SRJ 1999. godine, jer Vijeće sigurnosti UN-a nije autoriziralo akciju. Točka oko koje za njega nema rasprave je tema nepokolebljivog poljskog antifašizma, pa se zgražao i nad izjavama kako je fašizam imao i pozitivnih strana, a koje je mogao čuti za svoga veleposlaničkog mandata.</p>
<p>O knjizi je govorio i dr. Damir Grubiša, rekavši da je ona sinteza znanstvenog iskustva i općeg pregleda stvari i događaja. O autoru su govorili prof. dr. Ante Simonić, general u mirovini Martin Špegelj, a u ime Kooridinacije hrvatskih društava prijateljstva prof. dr. Stjepan Heimer.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ogulinski radiodispečerski centar pušten u probni rad</p>
<p>OGULIN, 26. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić u prisustvu predstavnika Ministarstva pomorstva, prometa i veza, županija kroz koje prolazi pruga, grada Ogulina, pustio je u utorak u Ogulinu u probni rad radiodispečerski sustav na pruzi Ogulin-Knin-Split i Perković-Šibenik. </p>
<p>U prostorijama ogulinskoga Doma željezničara prije toga predstavljen je ovaj sustav koji potpuno modernizira Ličku prugu. Radiodispečerskim sustavom omogućava se izravna radio-veza i komunikacija između strojovođe i prometnog dispečera. Time se podiže razina prometne sigurnosti na Ličkoj pruzi od Oštarija preko Knina za Split te prugom Perković-Šibenik, rečeno je. Uz to, sustav omogućava brzu intervenciju u slučaju kvara na vlaku ili objektima infrastrukture. </p>
<p>Višegodišnji rad na ovom sustavu završen je krajem veljače, a obuhvaća 45 antenskih stupova, 46 kućica za smještaj uređaja uz pet radiodispečerskih centrala. Ugrađeno je i 46 mobilnih radijskih postaja u ručna i pružna vozila. Cijeli projekt stoji oko 13 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Na međunarodnome natječaju za isporuku i ugradnju radiodispečerskih uređaja izabrana je njemačka tvrtka Kapsch. Hrvatske tvrtke isporučile su opremu i sudjelovale sa svojom radnom snagom, čime su u ukupnim troškovima sudjelovale s oko pet milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Sustav je pušten u probni rad uspostavom veze iz Dispečerskog centra željezničke postaje Ogulin sa strojovođom vlaka »Marjan express« na Ličkoj pruzi. Sudionici predstavljanja sustava posjetili su i pružnu radio postaju Vojnovac.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ekološke udruge traže ostavku Bože Kovačevića</p>
<p>SPLIT, 26. ožujka</p>
<p> - Ostavku ministra zaštite okoliša Bože Kovačevića u utorak su zatražili članovi Pokreta prijatelja prirode »Lijepa naša« iz Kaštela, udruge »Plavi planet« i »Sunce« iz Splita, te »Život iz Solina« i »Epetium« iz Stobreča. </p>
<p>»Ostavku tražimo jer je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja izdalo građevinsku dozvolu tvornici 'Dalmacijacement' za prihvat, manipulaciju i mljevenje ugljena sa skladištenjem i loženjem ugljene prašine u tvorničkom krugu Sv. Jure u Sućurcu, a da u tom postupku nije uvažilo čak 10.000 potpisa građana i odluke gradskih vijeća Kaštela i Solina koji se tomu suprotstavljaju«, pojasnili su članovi ekoloških udruga s područja Splita, Solina, Kaštela i Stobreča. </p>
<p>Zabrinutost tih građanskih udruga odnosi se i na mogućnost spaljivanja otpada u pećima dalmacijacementovih pogona. Udruge drže da je sanacija trebala biti ranije provedena, što na teret stavljaju inspekciji zaštite okoliša. Također smatraju da uvođenje vrećastih filtera ne smije biti paravan iza kojeg se skriva druga vrsta onečišćenja. Udruge izražavaju bojazan da će Ministarstvo zaštite okoliša dopustiti da se u pećima spaljuju sve vrste otpada kad tvornica za to bude spremna, te zbog svega traže da se za ministra imenuje osoba koja će zaista skrbiti o zaštiti okoliša u Hrvatskoj. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kovačević otvorio radionicu o stakleničkim plinovima</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Udio Hrvatske u emisijama stakleničkih plinova u svijetu je apsolutno zanemariv, ali mora preuzeti odgovornost u stvaranju pretpostavki za smanjivanje emisija i sprječavanje nepovoljnih posljedica klimatskih promjena. To je u utorak, otvarajući radionicu »Mogućnosti unaprjeđenja metoda zbrinjavanja stakleničkih plinova« izjavio ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević. </p>
<p>Ministar je podsjetio da je u Hrvatskoj za baznu godinu izračuna razine emisija stakleničkih plinova odabrana 1990., no da to Hrvatskoj ne odgovara jer je tada razina emisija bila iznimno niska. Po toj, baznoj 1990., Hrvatska bi razinu emisija trebala smanjivati za pet posto od 2008. do 2012., što bi značilo da uopće ne bi imala prostora za industrijski razvoj, objasnio je Kovačević.</p>
<p>Stoga je prijedlog za novi izračun Hrvatska uputila tajništvu svjetske Konvencije za klimatske promjene, a ono zemljama članicama. »Za sada nas je kontaktirala samo EU i njima smo detaljno objasnili hrvatsku poziciju«, rekao je Kovačević, dodavši da u bilateralnim kontaktima Hrvatska za svoj prijedlog pokušava pridobiti zemlje članice Konvencije. Za sada je podrška došla od Mađarske, rekao je Kovačević. </p>
<p> Na trodnevnoj radionici stručnjaci iz petnaestak zemalja govorit će o unapređenju metoda zbrinjavanja stakleničkih plinova. Raspravljat će se i o financiranju projektnog dokumenta, pregledu regionalnih i nacionlanih planova zbrinjavanja stakleničkih plinova itd.</p>
<p> Ovo je prvi put da UNDP (UN-ov razvojni program) organizira ovakvu radionicu u Hrvatskoj. Važnost joj je u obvezi Hrvatske prema Okvirnoj konvneciji o promjeni klime i moguće ratifikacije Kyoto protokola. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>SDP: Koalicija s HNS-om u Zagrebu više nema smisla, gradonačelnica najavila ostavku</p>
<p>Predsjednik gradske organizacije SDP-a Milan Bandić inzistirao na izborima »do 10. lipnja«/ Bivšem gradonačelniku suprotstavili se Boris Šprem i Nenad Stazić, a verbalni dueli čuli su se i kroz zatvorena vrata/ Na primjedbe da se »Račanu ne bi svidjeli novi izbori« Bandić odgovorio »neka mu ne pomažu« u odnosima s njim</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - »Koalicija s HNS-om više nema smisla, jer ta stranka ne prihvaća SDP-ov prijedlog novog koalicijskog sporazuma koji predstavlja minimum sigurnosti da će Poglavarstvo nastaviti raditi i garanciju Zagrepčanima da će se izvršiti najavljeni programi«, zaključak je sa sjednice Gradskog odbora SDP-a održane u utorak. </p>
<p> »U prilog tome da koalicija nema smisla govori i to što je HNS, kao zaključak s današnjeg sastanka, gradonačelnici predložio iste ljude za članove novog Poglavarstva i tako pokazao da ne želi mijenjati dosadašnje loše odnose u koaliciji«, ističe se u zaključcima sa sjednice na kojoj su zbog važnosti bili i članovi predsjedništva Gradske organizacije.</p>
<p>Na sjednici je prihvaćena i ostavka Vlaste Pavić na mjesto gradonačelnice. Ostavka će, kako je Pavić potvrdila u izjavi za Vjesnik, biti na dnevnom redu Skupštine zakazane za četvrtak.</p>
<p> »S obzirom na broj napada HNS-a i nepoštivanje naših prijedloga ovo su bili jedini mogući zaključci«, komentirao je na kraju sjednice predsjednik Gradskog odbora Ivo Jelušić.</p>
<p>No, nisu baš svi predstavnici SDP-a u Gradskom odboru smatrali da takav zaključak, koji Zagrepčane vodi ka izborima, predstavlja »jedino rješenje«. Pokazali su to svojim glasovanjem Boris Šprem, koji je tijekom izjašnjavanja ostao suzdržan i Nenad Stazić koji je glasovao protiv. Oni su, kao predstavnici »Račanove struje« u nekoliko navrata imali oštre verbalne duele s Milanom Bandićem. Čulo se to jasno i glasno, čak i kroz zatvorena vrata iza kojih su stajali novinari.</p>
<p> Šprem je rekao kako izlazak na izbore i nije baš najbolje rješenje, a Bandiću je postavio pitanje - s kim će koalirati SDP ako nakon izbora »snage ostanu nepromijenjene«.</p>
<p> - Kad vas slušam kao da čujem Ferenčaka i Moranu (Srećko Ferenčak i Morana Paliković - Gruden, bili su HNS-ovi članovi Poglavarstva i dvojac s kojim je SDP najčešće dolazio u sukob, op.a.), rekao je Bandić Staziću.</p>
<p> - Ja te ljude i ne poznajem, odgovorio mu je Stazić.</p>
<p>Bandić je potom nastavio uvjeravati kako izbora mora biti, i to »najkasnije do 10. lipnja«.</p>
<p> - Pobijedit ćemo ako se izbori održe do tada, u protivnom gubimo kredibilitet, tvrdio je Bandić. Neki su u dvorani rekli kako se »Račanu ne bi svidjeli izbori«, na što je Bandić odgovorio neka mu »ne pomažu u njegovim odnosima s Račanom«.</p>
<p> - Između izbora i koalicije koja ne funkcionira ja sam za izbore. HNS je prošle godine samo formalno potpisao ugovor ali nikada nije bio u koaliciji. Osim toga izbori se ne moraju održati zbog mene, ima SDP drugih kandidata ali ovako se više ne može, zaključio je Bandić.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Mesić: Nema govora o tome da se Hrvatska ne može obraniti </p>
<p>Da Pašalića Bog zove na večeru tako kao ja, on bi bio vječan, kazao Predsjednik</p>
<p>ŽERJAVINEC, 26. ožujka</p>
<p> - Komentirajući nedavnu izjavu ministra obrane Joze Radoša o nedovoljnoj sposobnosti Hrvatske vojske da obrani zemlju, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je da je ona izvađena iz konteksta.</p>
<p> »Nema govora o tome da se Hrvatska ne može obraniti. Ali, to bismo lakše učinili ako smo u NATO-paktu pa moramo poduzeti sve da što prije postignemo njihove standarde. Ako smo se mogli braniti na početku rata kad nismo imali vojsku, sad bismo se još lakše obranili dobro organiziranom i naoružanom vojskom«, istaknuo je Mesić u utorak u Žerjavincu. »A HDZ-ov zahtjev za Radoševu smjenu zbog te izjave dio je predizborne kampanje u toj stranci«, smatra Predsjednik. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o čemu je nedavno na večeri razgovarao s Ivićem Pašalićem, Mesić je kazao da se s njim tamo sreo slučajno. Nije točno, dodao je, da sam ga ja pozvao kao što on tvrdi, jer da ga Bog tako zove k sebi, on bi bio vječan jer nikad ne bi otišao sa zemlje.</p>
<p> »Na večeri sam mu rekao da on sad javno govori kao Majka Tereza, a ono što radi tajno, vidi se u istupima Mladeži HDZ-a kojom rukovodi. To ne koristi Hrvatskoj jer nam treba tolerantnost i nikoga se ne smije proglašavati neprijateljem Hrvatske zato što je u drugoj stranci«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Je li hrvatska Vlada neustavna? </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka </p>
<p> - Cijelu je stvar prva zakuhala sveučilišna profesorica Mirjana Kasapović. Stavila je, naime, upitnik nad ustavnost Budišina izborenog položaja zamjenika predsjednika Vlade. </p>
<p>Pokrenuti problem, prije no što ga se dohvate političke guje, valjalo bi raspraviti pravnički, baš onako kako je to ponudila dr. Kasapović. Jer, zašto Ustav pa onda i Zakon o Vladi uopće definiraju sastav premijerskoga kabineta ako je moguće da se instalira institucija vicepremijera bez obzira što je propisi ne spominju. Novi Ustav u 108. članku definira kabinet kao ekipu sastavljenu od premijera, jednoga ili više potpredsjednika i ministara. Zakon o Vladi je, pomalo na svoju ruku, triput mijenjao definiciju vrha izvršne vlasti. Prvi put uz ustavni opis dodaje se i kategorija »drugih članova Vlade«. Drugi put, odmah nakon novog saborskog saziva, mijenja se Zakon o Vladi, otpadaju potpredsjednici i ministri pa se Vlada definira kao ekipa predsjednika i drugih članova. Potkraj 2001. još se jednom prčka po toj odredbi pa sad Vlada podrazumijeva predsjednika, jednoga ili više potpredsjednika i druge članove.</p>
<p>Naravno da je politička pragma sklona pod pojam »drugih članova« uvrstiti i vicepremjera. Ali, logika pisanja zakonskih normi isključuje tu mogućnost. Kad nomotehničari (stručnjaci koji znaju kako se piše zakonska norma) nabrajaju u paragrafu, onda slijede logiku »od najvećega do najnižeg pojma«. Prema tome, sintagma »i drugih« navedena na kraju popisa članova Vlade ne može ni slučajno obuhvatiti zamjenika premijera, jer je on hijerarhijski i prije potpredsjednika ma koliko ih bilo, i prije ministara.</p>
<p>Struktura hrvatske Vlade pod pojmom »i drugih članova« inače podrazumijeva predstojnike Vladinih ureda, državnih zavoda i drugih institucija nacionalnoga značenja. Ukratko, one članove kabineta koji mogu a ne moraju obvezno biti na sjednicama. Najčešće ih se poziva na specijalizirane rasprave iz njihova opsega posla ili kad je na dnevnom redu točka u njihovoj nadležnosti.</p>
<p>S obzirom da je vicepremijer Dražen Budiša član užega kabineta, šef osjetljivih sektora unutarnje i vanjske politike, svrstati ga u »druge članove« bila bi puka pejorativnost. Povrh toga, bio bi to znak da je on u Vladi povremen i privremen. Kako to praktično nije tako, upozorenje o neustavnosti njegova položaja treba shvatiti vrlo ozbiljno.</p>
<p>Primjerice, što znači odluka vicepremijera Budiše u nekom konkretnom pitanju za one na koje se ta odluka odnosi? Ne znači ništa, jer odluka donesena na nezakonit način ništavna je. A nezakonitost proizlazi upravo iz grube povrede ustavne i zakonske definicije tko jest članom Vlade.</p>
<p>Što, nadalje, znači Budišin potpis na nekom, nedajbože, međunarodnom papiru kojim Hrvatska na sebe preuzima obveze što ih je on parafirao? Ne znači ništa u pravnom smislu, u političkom može eventualnim partnerima signalizirati da je riječ o neozbiljnoj državi koja za sugovornika ističe nezakonito postavljenu osobu. Kako se o Hrvatskoj u inozemstvu zna i više nego što bi trebalo, ne treba čuditi odbiju li strana izaslantva, ma s kojim ciljem dolazila u zemlju, Budišu kao sugovornika. Iz istog razloga.</p>
<p>Želeći isforsiranu krizu Vlade što prije slijepiti pragmatičnim tutkalom, premijer Ivica Račan jednostavno nije stigao ili nije želio petljati se još i sa zakonskim definicijama. Cilj je bio smjestiti Budišu na željeno mjesto i što prije ga zabaviti nekim poslovima. Ako je to i bio cilj, pravnik Račan zaboravio je i pravničku sitnicu: koliko je legalna Vlada koju vodi sjedi li na izmišljenom mjestu njegov zamjenik? U pitanju je i njegov položaj mandatara, posebno nakon što nije krio ljutnju prilikom potpisivanja ministarskih vjerodajnica i Budiši i Vojkoviću i Kovaču. Ali, to je već čista politika. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Zapečaćena 122 dužnika i utajivača PDV-a </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Porezni inspektori u proteklih su mjesec dana pečaćenjem prostorija zabranili rad 122 ugostitelja i drugih obveznika PDV-a koji rade s gotovinom. Pomoćnik ravnatelja Porezne uprave Božo Smirčić ističe da su u tijeku dosad najrigoroznije kontrole, a zabrana rada uslijedit će svima za koje se utvrdi da nisu platili PDV, da ne izdaju račune ili da su prekršili neku drugu odredbu Zakona o PDV-u. </p>
<p>Ističe da će prekršitelji moći nastaviti s radom tek kad otklone utvrđenu nepravilnost i kad plate kaznu koja može biti u visini od 1000 do 500.000 kuna. Tek nakon što plate, mogu se žaliti. Među dosad zapečaćenima ima dosta kafića i restorana, primjerice luksuzni »Matoš« na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ali i kozmetičkih salona i modnih agencija. U Poreznoj upravi kažu da se tako pojačane kontrole uopće neće prekidati, jer nije riječ o posebnoj akciji, nego će se ubuduće mjera zabrane djelatnosti izricati u svim situacijama kad to zakon dopušta.</p>
<p>Privremenom zabranom obavljanja djelatnosti onima koji ne ispunjavaju svoje obveze prema državi, Porezna uprava nastoji uspostaviti bolju poreznu disciplinu, koja je osjetno oslabila nakon ukidanja Financijske policije.</p>
<p>Riječ je o jednoj od mjera iz opsežnog programa borbe protiv sive ekonomije koji odnedavno provodi Ministarstvo financija. </p>
<p>Pečaćenje obveznika koji duguju porez i ne izdaju račune dosad nije bio običaj, već su vlasnici dobivali novčane kazne i prekršajne prijave.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Nadbiskup Bozanića: »Čovjek ima pravo na rad, i to pravo ima prednost pred profitom i golim kapitalom« </p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - »Čovjek može drugome čovjeku darovati život. Može ga, milošću Božjom, potaknuti na novi život prema uskrsnuću. Ali, isto tako, i svojom mržnjom, a još češće svojom ravnodušnošću može ga osuditi na smrt«, istaknuo je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u uskrsnoj čestitki vjernicima, koja je medijima upućena u utorak. Duboko potreseni, piše nadalje, »promatramo koliki su i među nama osuđeni na smrt«. Jer čovjeka se osuđuje na smrt kad se u njemu ubija povjerenje u život i dobrotu, »kad se na različite načine povređuje njegovo dostojanstvo«, ali i »kad ga se onemogućuje da nosi odgovornost za svoj život, za život svoje obitelji i svojih bližnjih«. Čovjeka se osuđuje na smrt, ističe Bozanić, i kad mu se uskraćuje da svojim radom osigura sebi i vojima uvjete za život dostojan čovjeka.</p>
<p>»Čovjek ima pravo na rad. To pravo ima prednost pred profitom i golim kapitalom. Nezaposlenost, otpuštanje s posla bolest je našeg vremena koja pritišće čovjeka i unosi tamu i nemir u obitelji«, upozorava zagrebački nadbiskup. »Čovjeka se osuđuje na smrt svime što razorno djeluje na obiteljski život. Osuđuje ga se na smrt i time što se djeci i mladima, gušenjem njihovih stvaralačkih snaga, uskraćuje djetinjstvo i mladenaštvo. Čovjeka se osuđuje na smrt kad svađe i rastave bračnih drugova kažnjavaju razvoj nedužne djece; kad obitelj koja nije sposobna ljubiti ili društvo koje nije spremno štititi pravo zaustavljaju razvoj života mladih na području ljubavi, poziva i kulture«, navodi nadbiskup. </p>
<p>»Čovjeka se osuđuje na smrt i time što se u javnosti prednost daje sadržajima kojima se širi osjećaj nemoći, a svijet u kojem živimo oslikava e isključivo tamnim bojama.</p>
<p> Zauzimanje za dobro olako se prešućuje kao nešto manje zanimljivo. Štoviše, događa se da se dobrota tumači kao iskaz nezrelosti te da je nerijetko prate podsmijeh pa i prezir. Čovjeka se može osuđivati na smrt, ništa manje, i nemarom onih koji su na vlasti prema potrebama običnog čovjeka.</p>
<p> Čovjeka, pa i narod, vlasti mogu osuđivati na smrt i olako dajući obećanja, i, isto tako, olako ih gazeći; izjednačavajući prave i krive, omalovažavajući nemale žrtve mnogih i ne prepoznajući vrijednosti baštinjene iz prošlosti. Mogu građane osuđivati na smrt i tada kad bi radije služili interesima drugih negoli njima, a, dakako, i onda kad bi svoju vlast doživljavali kao nešto što je samome sebi svrha«, ističe nadbiskup Bozanić u uskrsnoj poruci.</p>
<p>Uskrs je, poručio je, prijelomnica života. Uskrs »nas poziva da se odmaknemo od smrti« i jednako tako da se »odmaknemo i od toga da druge na različite načine osuđujemo na smrt i od toga da pristanemo na vlastitu osudu na smrt«. Nadbiskup Bozanić posebno je naglasio poruku pokojnog kardinala Franje Kuharića - »kao odgovor svim osudama na smrt, on je postojano pružao svoje svjedočenje blizine Bogu i čovjeku«. </p>
<p>»Svjesni Božje i ljudske blizine steći ćemo nove razloge za nadu, nove snage da budemo bolji ljudi, da budemo bolja Crkva, da budemo Božji nepodijeljena srca. Da jedini istinski privilegij svoga života prepoznamo u tome što smo suuskrsnuli s Kristom i što nam je darovano živjeti novi život i taj novi život dijeliti s drugima«, naglasio je nadbiskup Bozanić. (IKA)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Nećemo zaboraviti herojstvo Hrvata koji su spašavali Židove i borili se protiv nacizma</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je pismo glavnoga tajnika Svjetskog židovskog kongresa dr. Avija Bekera, priopćeno je u utorak iz Predsjednikova ureda. Glavni tajnik zahvalio je Mesiću na naporima koje poduzima kako bi ohrabrio »svoje sunarodnjake, a osobito hrvatsku mladež, da se suoče s nedavnom prošlošću«. </p>
<p> Dr. Beker u pismu, u ime 70 židovskih zajednica širom svijeta, izražava zadovoljstvo razgovorom koji je vodio s predsjednikom Mesićem prilikom boravka u Zagrebu, gdje je bio na svečanosti proglašenja Pravednika među narodima.</p>
<p> Glavni tajnik Svjetskoga židovskog kongresa poručuje da osobito cijeni projekt uvođenja predavanja o holokaustu u programe srednjih škola u Hrvatskoj. »Svakoj naciji potrebna je hrabrost da bi sama sebe analizirala, a Židovi - narod s dugom i mučnom poviješću - mogu to cijeniti više od drugih«, kaže dr. Beker u pismu hrvatskom predsjedniku. Dodaje da židovski narod nikad neće zaboraviti herojstvo Hrvata koji su spašavali Židove po cijenu svojih života i borili se protiv pošasti nacizma. Beker je poželio Hrvatskoj uspjeh u njezinim nastojanjima da se integrira u Europsku uniju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Trafostanica Žerjavinec poboljšat će opskrbu strujom Zagreba, ali i cijele Hrvatske</p>
<p>U gradnju trafostanice uložit će se 270 milijuna kuna i još 60 milijuna kuna za dalekovode / Na međunarodnom natječaju posao dobili Končar i Dalekovod / Poboljšanje infrastrukture aktivira gospodarske potencijale zemlje, rekao je Mesić</p>
<p>ŽERJAVINEC, 26. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić označio je u utorak početak radova na gradnji velike trafostanice Žerjavinec, u blizini Sesveta. Kad bude završena, njome će se znatno poboljšati opskrba strujom Zagreba, ali i cijele Hrvatske. Kad se obnovi i trafostanica Ernestinovo kod Osijeka, time će se omogućiti spajanje elektroenergetskog sustava jugoistočne Europe s ostalim dijelom europske mreže. </p>
<p>Zahvaljujući povoljnom kreditu HBOR-a, Hrvatska elektroprivreda uložit će u gradnju trafostanice u Žerjavincu 270 milijuna kuna te još 60 milijuna kuna za prateće dalekovode. Na međunarodnom natječaju posao su dobili Končar i Dalekovod. </p>
<p>»Zadovoljan sam što je taj važan posao dobio domaći konzorcij, a ovaj model uz povoljni HBOR-ov kredit bit će poticaj za nove velike projekte«, rekao je na svečanosti ministar gospodarstva Hrvoje Vojković. Prema njegovim riječima, nove trafostanice Žerjavinec i Ernestinovo poboljšat će mogućnost prijenosa struje te čvršće energetsko povezivanje s europskim zemljama i time olakšati liberalizaciju hrvatskoga energetskog tržišta. Osim toga, omogućit će i otvaranje novih radnih mjesta, rekao je Vojković. </p>
<p>»Poboljšanje infrastrukture omogućuje aktiviranje gospodarskih potencijala zemlje«, istaknuo je predsjednik Mesić. Započeta gradnja autocesta i energetskih objekata, dodao je, omogućit će brži razvoj i zapošljavanje te približavanje Hrvatske razvijenim zemljama. </p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović podsjetio je da se godinama nedovoljno ulagalo u hrvatski elektroenergetski sustav, što sada treba ispraviti. »Planiramo dovršiti trafostanicu Žerjavinec za 18 mjeseci kako bismo mogli i potpuno iskoristiti dvostruki 400-kilovoltni dalekovod prema Mađarskoj«, dodao je. Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago zahvalio je Vladi i HEP-u na pomoći u dobivanju tog velikog posla. </p>
<p>Gradnja te trafostanice počela je još 1989., ali je ubrzo prekinuta zbog rata i nedovoljno novca. Zbog toga, kao i zbog manjka proizvodnih kapaciteta često je dolazilo do preopterećenja elektromreže u Zagrebu i prekida u napajanju pojedinih dijelova grada. Na dovršenje te trafostanice Hrvatska se obvezala i prije nekoliko godina, kad je HEP potpisao ugovor s mađarskom elektroprivredom MVM o gradnji 400-kilovoltnog dalekovoda.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Mladi se povlače u privatnost i distanciraju od politike</p>
<p>Autori ističu da mladi ne gube vjeru u vlastite snage i ne računaju ozbiljno na društvenu pomoć iako nisu zadovoljni njezinim izostankom/ Svaki treći mladi čovjek sudjelovao u nekom obliku rada na crno/ Kao rizična skupina sklona ovisnostima detektirani su mladi u dobi između 20 i 24 godine, ponajprije studenti porijeklom iz grada/ Društvo više ne računa s mladima, ocjenjuje dr. Srđan Vrcan</p>
<p>ZAGREB, 26. ožujka</p>
<p> - »Mladi u Hrvatskoj danas su dobrovoljni robovi svoje produljene mladosti i takvom pragmatičnošću, oslanjanjem na roditelje, olakšavaju si svakodnevni život dok im se ne otvore nove perspektive«, rekao je dr. Furio Radin, jedan od koautora knjige »Mladi uoči trećeg milenija« koja je predstavljena u utorak u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu. </p>
<p>Knjigu, koju, uz dr. Radina, potpisuju i Vlasta Ilišin, dr. Branislava Baranović, dr. Helena Štimac Radin i dr. Dinka Marinović Jerolimov izdali su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, a nastala je kao rezultat nekoliko istraživanja među mladima od 1986. do 1999. na prostoru Republike Hrvatske koje su provodili znanstvenici IDIZ-a.</p>
<p>Autori na osnovi rezultata prikazanih u knjizi zaključuju da se mladi na izazove rizika i socijalne nesigurnosti povlače u privatnost i još se više nego prije distanciraju od političkih poslova. Pritom, mladi ne gube vjeru u vlastite snage i ne računaju ozbiljno na društvenu pomoć iako nisu zadovoljni njezinim izostankom. Rezultati su potvrdili da se mladi osjećaju potisnutima s društvene scene i kako se, zbog više životnih stilova, ne može govoriti o »određenoj« generaciji. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da je svaki treći mladi čovjek sudjelovao u nekom obliku rada na crno, a tipičan pripadnik te skupine je urban, mlad i nezaposlen mladić sa završenom srednjom školom. Kao rizična skupina sklona ovisnostima detektirani su mladi u dobi između 20 i 24 godine, ponajprije studenti porijeklom iz grada. Prema rezultatima, što su mladi sposobniji za ulazak u svijet odraslih, raste i njihova svijest o vlastitoj političkoj važnosti, pa i angažmanu.</p>
<p>Prema riječima dr. Adinde Dulčić, ravnateljice Zavoda, »knjiga dolazi u posljednji trenutak kako bi pokrenula mehanizme koji bi omogućili mladima da preuzmu odgovorno sudioništvo i kompetentne uloge u društvenim procesima u zemlji«.</p>
<p>Sociolog dr. Srđan Vrcan istaknuo je da je riječ o generaciji mladih koja je odrastala '90-ih, u dramatičnom desetljeću, ispunjenom oružanim sukobima i divljim kapitalizmom, u kojem su se raspadali prijašnji načini oblikovanja i vođenja života u društvu, ali i svakidašnjici.</p>
<p>Knjiga je, istaknuo je dr. Vrcan, »stabilan kostur i pogodna platforma da se na temelju usporedbi zaključuje koliko je Europa već prisutna u životu mladih u Hrvatskoj, i koliko oni, prema svojim stavovima i očekivanjima već pripadaju kulturnom krugu Europe«.</p>
<p>Prema Vrcanovim riječima, »pesimizam koji je danas uočljiv u mladih, često je proročanstvo koje samo sebe ispunjava«. »Društvo više ne računa s mladima, oni su prestali biti izazov i mogući društveni akter«, ocjenjuje Vrcan.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020327].
|
