NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020326].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229628 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zastupnik jedan, imuniteta dva</p>
<p>Ustavni članak 75. omogućuje da se imunitet saborskog zastupnika utvrđuje kako se kome i kada svidi? / Kad bi pitanje skidanja imuniteta bilo zadržano samo na logičkom rješenju neodgovaranja za rečeno i izglasano u Saboru, lakše bi se mogla utvrditi i potrebna većina za odluku o nečijem mandatu / Biti odgovoran za rečeno i izglasano, značilo bi pravu odgovornost za politiku provođenu u sabornici / Slučajevi u kojima se želi procesuirati sumnja za sudjelovanje u kriminalu, u nezakonitoj pretvorbi i sličnim okolnostima ne mogu se izvesti po zakonu i u nezavisnom sudu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Koliko imuniteta ima saborski zastupnik? Jedan, opisan u drugom stavku 75. ustavnog članka: »Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru«. Drugi je opisan u toj istoj odredbi Ustava, ali u trećem stavku: »Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora«.</p>
<p>Koliko god prvi imunitet bio logičan, štiteći saborskog zastupnika od posljedica njegova rada u parlamentu, govorenja u radnim tijelima i na plenarnoj sjednici, a posebno učinaka glasanja, toliko je dvojbeno drugo citirano rješenje. Jer, očito je ustavotvorac nešto htio, pa se u htijenju zapleo. Treći stavak signalizira da se imunitet iz sklopa saborskog mandata širi i na građanski život tog istog zastupnika.</p>
<p>Potvrđuje to i četvrti stavak 75. članka. Dakle, za ono što je kao »civil« počinio, saborskog se zastupnika može pritvoriti, ako je zatečen u izvršenju kaznenog djela za koje je predviđena kazna dulja od pet godina zatvora. O tome tijela progona moraju izvijestiti predsjednika Sabora, Imunitetsko povjerenstvo daje dozvolu za zatvaranje i nastavak postupka, ako parlament nije na okupu, uz obvezno naknadno odlučivanje Sabora.</p>
<p>Znači, jedno je zaštita mandata saborskog zastupnika, a drugo je zaštita građanina koji radi kao član parlamenta. Ima li to ikakve pravne veze jedno s drugim?</p>
<p>Najnovije rasprave o imunitetima zastupnika za djela koja nemaju nikakve veze s njihovim saborskim radom pokazuju posljedice tog ustavnog rješenja. Slučajevi u kojima se želi procesuirati sumnja za sudjelovanje u kriminalu, u nezakonitoj pretvorbi i sličnim okolnostima ne mogu se izvesti po zakonu i u nezavisnom sudu. Raspravljajući o osobi zastupnika i razlozima za i protiv skidanja imuniteta, parlament se pretvara u sudnicu. Padne li imunitet, zastupnik je nedužan, skinu li mu ga običnom većinom - zastupnik je kriv. Bez suca i suda.</p>
<p>Posebno je nezgodno kad zbog takvih »izvansaborskih« djela o imunitetu saborskog zastupnika iz oporbe odlučuje većina na vlasti. U ovdašnjim prilikama, politika se pojavljuje i tamo gdje je nema, ustavno rješenje o imunitetu mogućnost političkih obračuna nudi na pladnju. I to samo zato što je pojam imuniteta raširen s mandatnog na svakodnevni život saborskih uposlenika.</p>
<p>Što, ako u okolnostima primjene trećeg i četvrtog članka 75. ustavne odredbe Sabor a priori ili naknadno ne skine imunitet vijećniku? Znači li to da se postupanje policije, Državnog odvjetništva i suda mora odmah prekinuti? Da, to znači da se zastupnik može »sakriti« u svoju »saborsku škuljicu« ma koliko mu težak paragraf visio nad glavom. Što onda ostaje od načela toga istog Ustava, da su svi pred zakonom jednaki?</p>
<p>Kad bi pitanje skidanja imuniteta bilo zadržano samo na logičkom rješenju neodgovaranja za rečeno i izglasano u Saboru, lakše bi se mogla utvrditi i potrebna većina za odluku o nečijem mandatu. Biti odgovoran za rečeno i izglasano, značilo bi pravu odgovornost za politiku provođenu u sabornici. Odlučivati o toj odgovornosti, bilo bi iznimno važno političko pitanje i obična većina u tom slučaju ne bi bila dostatnom.</p>
<p>Ovako, kako piše, do rasprave o većini se i ne može doći. Sam je Ustav ponudio previše prepreka i - neustavnosti. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska ne smije prikrivati ili minorizirati svoje probleme</p>
<p>Za Hrvatsku je mnogo povoljnije da u NATO i EU uđe sama, kao solidan solo-igrač, nego da čeka popravni ispit i eventualno primanje u paketu s ostalim zainteresiranim s područja bivše Jugoslavije i Balkana</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Ova će godina biti ključna za budući ulazak Hrvatske u NATO i Europsku uniju. Pritom, sve zapravo ovisi o nama. Europa i zapadni svijet davno su donijeli pravila o tome tko može ući u njihove integracije, a tko ne. Rigorozne provjere i brojni preduvjeti koje diktira Zapad identični su slučaju kada netko želi postati član elitnog i prestižnog golf-kluba: kandidat mora biti besprijekoran, mora biti spreman plaćati »masnu« članarinu, mora se bespogovorno prilagoditi vrlo krutim pravilima. Ali, kada uđe u klub, nema privilegije koju ne može koristiti i uživati.</p>
<p>Kriteriji koji se traže od Hrvatske mnogima se kod nas čine nepravednima, pa čak i nemoralnima, osobito u redovima državnih činovnika i službenika koji će izgubiti posao. No, kroz isto nemilosrdno sito i rešeto ranije je, primjerice, prošao Portugal, potom i Irska, a danas kao ozbiljni kandidati kroz »čistilište« prolaze Slovenija i tri baltičke države: Estonija, Letonija i Litva. Da bi ušle u NATO, moraju zadovoljiti i političke i vojne kriterije. U sve četiri zemlje grozničavo se dovršava reforma oružanih i policijskih snaga. Koliko su samo puta visoke vojne i ekspertne skupine NATO-a posjetile Ljubljanu, Talin, Rigu i Vilnius. Njihove prosudbe nisu uvijek godile uhu domaćina, ali su u suštini bile jasno definirane: »Članstvo u našim organizacijama je dobrovoljno - ako vam se nešto ne sviđa, ne morate na silu biti dio Europe, jer, vi ste se morali prilagoditi Europi, a ne Europa vama!«</p>
<p>Čak kada se u spomenutim zemljama mislilo da je sve savršeno, birokratski kanal iz Bruxellesa suho je javio: »Na žalost, naši stručnjaci su na licu mjesta ustanovitli da radite loše. Morate to ispočetka«. A o čemu je riječ? Uvijek o istom: depolitizacija vojske i policije, striktan i transparentan vojni proračun, suvremena vojna doktrina, profesionalna i stručna policija, dakako nekorumpirana i osposobljena za nove zadaće u europskim integracijama.</p>
<p>Hrvatska neće ništa postići ako svoje probleme na planu obrane i sigurnosti prikriva ili ih minorizira. Slovenci i pragmatični baltički narodi uvijek su nanovo sjeli i u vlastitim se parlamentima i institucijama dogovorili koliko će toga rezati, što će ostaviti, koliko će novih kadrova školovati. Nikakve zasluge, nepotske linije, socijalne nevolje otpuštenih nisu mogle biti presudne da se u Bruxelles ne pošalju papiri s točnim brojkama i iskrenim namjerama: naša vojska će ubuduće imati toliko i toliko časnika, dočasnika i vojnika (profesionalaca ili ročnika, koji služe na temelju opće vojne obveze); policiju smo temeljito reorganizirali i usmjerili zadaćama podobnim za borbu protiv terorizma...</p>
<p>U okolnostima kada je NATO taj koji mijesi tranzicijsku glinu, bilo koja hrvatska vlada (desna, lijeva ili centristička) ne može učiniti ništa drugo, nego provoditi mjere propisane članstvom u vodećim zapadnim vojnim, političkim i gospdarskim organizacijama. Za Hrvatsku je mnogo povoljnije da u NATO i EU uđe sama, kao solidan solo-igrač, nego da čeka popravni ispit i eventualno primanje u paketu s ostalim zainteresiranim s područja bivše Jugoslavije i Balkana.</p>
<p>U kompliciranoj podjeli vlasti u Hrvatskoj, kako doista stoje stvari prvi je shvatio predsjednik države Stjepan Mesić. Radije se odrekao nekih svojih savjetnika i bliskih suradnika iz obavještajno-sigurnosne zajednice, nego da se beskonačno, a na hrvatsku štetu, sukobljava i svađa s Vladom. Žrtvovao je pijuna za kraljicu. Sada se slično ponaša i Dražen Budiša, i to upravo na planu obrane i nacionalne sigurnosti, te kao važan član Vlade podržava ono što Hrvatska mora ispuniti, ponekad i vrlo teško progutati (pogotovo kada reducira svoju vojsku i policiju). Mnogi će biti vjerojatno razočarani, ali novoimenovani vicepremijer očito zna da nikako ne smije hodati sporednim stazama, koje ne vode u Europu. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pedofili i preprodavači oružja na lažnim e-mail adresama</p>
<p>Po zapljenama video kaseta, najuspješnija je bila 1994. godina sa 41.356 »piratica«, a po zapljenama CD-a 2000. godina sa 30.452 falsifIciranih diskova / Radi učinkovitijeg suzbijanja ilegalnog tržišta, MUP ustrojio Odsjek za kompjutorski kriminal i zaštitu intelektualnog vlasništva</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Od 1994. do 2001. godine hrvatska je policija provela, u vezi sa zaštitom autorskog prava, 6118 kriminalističkih kontrola, podnijela je 2123 kaznene prijave protiv 2431 osobe, čime je bilo zabilježeno 2550 kaznenih djela. Podaci su to novoustrojenog Odsjeka za kompjutorski kriminal i zaštitu intelektualnog vlasništva MUP-a, koji govore o porastu te vrste kriminala. U tom razdoblju, policija je zaplijenila 320.048 video i audio kaseta, CD-a i ostalog materijala za osobna računala (filmova i programa). Po zapljenama video kaseta, najuspješnija je bila 1994. godina sa 41.356 »piratica«, a po zapljenama CD-a 2000. godina sa 30.452 falsifciranih diskova.</p>
<p>Iako je Hrvatska lani u studenome s još 29 zemalja potpisala u Budimpešti međunarodnu Konvenciju o kibernetičkom kriminalitetu, kojom se obvezala da će do 1. ožujka primjenjivati preuzete obveze, to se oduljilo. Naime, Konvencijom se predlagalo uvođenje devet novih kaznenih djela iz područja kompjutorskog kriminala u Kazneni zakon (KZ), o čijim se izmjenama tek raspravlja.</p>
<p>Ovih je pak dana BSA (Business Software Alliance), međunarodna organizacija proizvođača i prodavača programske i računalne opreme, isporučila MUP-u 20 kopjutora sa softverskom opremom. Uslijedilo je to, kako je rekao i predstavnik BSA Dinko Borić, zbog uspješnog policijskog suzbijanja toga sofisticiranog kriminala, koji je u porastu i u zapadnim zemljama. Da bi se hrvatska policija mogla što uspješnije nosti s kriminalom, potrebne su izmjene i u KZ-u i u Zakonu o kaznenom postupku (ZKP).</p>
<p>Što se tiče KZ-a, predlaže se unošenje kaznenih djela: nezakonitog pristupa, nezakonitog presretanja, ometanja podataka, ometanja sustava, zloporabe naprava, kompjutorskog krivotvorenja, komjutorske prijevare, kaznenih djela u vezi s dječjom pornografijom, autorskim pravima te u slučajevima kad se računala Internetom koriste za zločin,odnosno djela koja uključuju pokušaj, pomaganje i poticanje na ta kaznena djela. Računalni kriminal u sadašnjem KZ-u regulira članak 223. (oštećenje i uporaba tuđih podataka) te članak 131., koji govori o neovlaštenom snimanju i prisluškivanju. U MUP-u smatraju, što je nedavno naglasio i Ognjen Haramina, voditelj spomenutog Odsjeka, da bi u ZKP-u trebalo definirati ovlaštenja i načine prikupljanja i snimanja podataka o tim kaznenim djelima, uključujući i prikupljanje podataka o pravnim osobama koje omogućuju pristup Internetu.</p>
<p>Konvencija zahtijeva da nova zakonska rješenja ne ugrožavaju temeljna ljudska prava, što znači da bi trebalo precizno definirati način i tijek pretrage računala te način oduzimanja podataka pohranjenih u računalu. U promjene kaznenog zakonodavstva trebalo bi unijeti i odredbe koje uređuju pitanje izručenja počinitelja kaznenih djela kompjutorom, ako je za njih predviđena zatvorska kazna veća od godine dana, ali i odrediti postupak za uzajamnu pomoć u međunarodnoj istrazi.</p>
<p>Sve bi to, smatra Haramina, omogućilo djelotvorniju borbu protiv pedofilije »podastrte« na Internetu, ali i presretanje poruka kupaca ilegalnog oružja, sprječavanje terorizma i ostalih oblika kriminala, jer se počinitelji tih kaznenih djela također koriste Internetom za međusobnu komunikaciju. Haramina tvrdi da je policijsko otkrivanje kopjutorskog kriminala otežano, jer je teže otkriti identitet počinitelja budući da se služe nadimcima, e-mail adresama koje se otvaraju na lažna imena. Odgovarajuće na pitanje novinara što je s akcijom »Čistilište«, koja se bavila dječjom pornografijom na Internetu, a kriminalističkom je obradom bilo obuhvaćeno 50 osoba, Haramina je odgovorio da je obrada djelomično okončana te da će se vjerojatno provesti i akcija 'Čistilište 2'.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Otpusna pisma pišu se po hodnicima</p>
<p>Nakon požara broj kreveta Pedijatrije smanjen je za dvije trećine, te ona može primiti 40 posto pacijenata manje nego inače/ Ukupna šteta uzrokovana požarom iznosi između 2,5 i 3 milijuna eura</p>
<p>Dva i pol mjeseca nakon požara u kojem je potpuno uništen Pedijatrijski odjel, Centar za nedonoščad i brojna oprema, Klinika za pedijatriju KB-a »Sestre milosrdnice« još uvijek radi u vrlo teškim uvjetima. </p>
<p>Sudski vještaci tek su prije nekoliko dana procijenili ukupnu štetu uzrokovanu požarom, pa bi obnova Pedijatrijske klinike mogla početi čim se prikupi novac. </p>
<p>Nakon požara pacijenti i osoblje Pedijatrije preseljeni su na deset drugih odjela, gdje će ostati do završetka obnove. Zbog takvih uvjeta Pedijatrija sada raspolaže sa dvije trećine kreveta i 40 posto pacijenata manje nego prije požara.</p>
<p>»Uvjeti u kojima radimo izrazito su loši, ali i dalje nastojimo u najveći mogućoj mjeri osigurati pacijentima potrebnu skrb. Zbog toga smo najveći dio prostora koji nam je dodijeljen, namijenili bolesnicima, dok su liječnici i medicinske sestre smješteni u jednoj prostoriji, rekao nam je predstojnik Klinike za pedijatriju dr. Tomislav Franjo Hajnžić.</p>
<p> I sami smo se uvjerili da se radi o vrlo lošim uvjetima, kad smo došli na jedno od deset »podstanarskih« mjesta na kojima danas djeluje Pedijatrija. Zbog skučenosti prostora liječnici pišu otpusna pisma na hodniku, gdje je i čekaonica. Dječje sobe služe ne samo za spavanje, nego i za objedovanje, igru i posjete jer posebnih prostora za to nema. </p>
<p>»Događa se da moramo smjestiti zajedno djecu različitog uzrasta«, rekla je glavna sestra Klinike za pedijatriju Josipa Ćorić, pokazujući sobu u kojoj je nagurano osam dječjih krevetića dok je odjeća za djecu na prozorskoj dasci.</p>
<p>Pedijatriju donekle rasterećuje nova dnevna bolnica, otvorena prošli tjedan u prostorima bivše arhive. »U dnevnoj bolnici primat će se pacijenti koji ne moraju tu i noćiti« objasnila je sestra Josipa. </p>
<p>Odbor za obnovu pedijatrije pokrenuo je 24 sata nakon požara, 9. siječnja, humanitarnu akciju »SOS za pedijatriju, Spasimo odjel srcem«, u kojoj je dosad prikupljeno nešto više od četiri milijuna kuna. No, šteta uzrokovana požarom mnogo je veća. Prema procjeni sudskih vještaka, za cjelovitu sanaciju građevinske štete, aparata i namještaja potrebno je između 2,5 i 3 milijuna eura. Dio troškova pokrit će osiguranje, no predsjednica Odbora za obnovu Pedijatrije dr. Vesna Goldoni, i dalje poziva sve građane da materijalom, uslugom ili novčanom uplatom pomognu Klinici za pedijatriju kako bi što prije mogla početi raditi u uvjetima kakvi su bili prije požara. </p>
<p>SOS - Spasimo odjel srcem</p>
<p>Uplate za akciju SOS - Spasimo odjel srcem, primaju se na kunski žiro račun Zagrebačke banke broj 30104-603-4590, s naznakom SOS za pedijatriju KB-a »Sestre milosrdnice« ili na devizni račun broj 2500-2308036. </p>
<p>Novac za pomoć pedijatriji može se uplatiti i putem internetske stranice www.kbsm.hr/SOS, na kojoj je i popis svih dosadašnjih donatora. </p>
<p>Aleksandra Šutalo</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić nije dočekao Čačića</p>
<p>Ministar radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić nije se, za razliku od bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, odazvao pozivu da u ponedjeljak pred članovima Povjerenstva za utvrđivanje činjenica o zakonitosti rada gradskih službi vezanih uz Program društveno poticane stanogradnje, argumentira izjave o korumpiranosti gradske uprave.</p>
<p>Čačić je umjesto odaziva napisao pismo u kojem ne navodi razlog izostanka, već je članovima Povjerenstva, gradonačelnici Vlasti Pavić i Milanu Bandiću uputio poziv da mu se u petak, u ministarstvu »nakon konstituiranja Poglavarstva« pridruže na razgovoru o Programu POS-a i o »potrebi spriječavanja korupcije u gradskoj upravi«.</p>
<p>Takav »politički gaf« i »omalovažavanje digniteta Gradske skupštine« oštro su osudili članovi Povjerenstva iz SDP-a, HDZ-a i HIP-a. U obranu »svog« ministra Stipe Tojčić (HNS) podsjetio je na vlastite izjave da je Povjerenstvo nastalo iz političkih potreba i da neće utvrditi konkretne oblike korupcije i mita, što se »i pokazalo«. Predlagalo se i da se Čačića pozove još jednom, no protiv toga je oštro protestirao Vladimir Velnić (SDP), pa je ideja odbačena.</p>
<p>Umjesto toga, odlučeno je, predsjednik Povjerenstva Ivo Jelušić trebao bi sastaviti pismo s odgovorom ministru Čačiću, čiji bi sadržaj naknadno potvrdili i ostali članovi.</p>
<p>Nakon sat i pol provedenog u »čekaonici« pred članove Povjerenstva izašao je bivši gradonačelnik Milan Bandić. Prema njegovim riječima on nije imao osobnih saznanja o korupciji i opstrukciji unutar POS-a. </p>
<p>- Problema u realizaciji POS-a ne bi bilo da je Sabor prihvatio Zakon o sukobu interesa, ustvrdio je Bandić, aludirajući na »povezanost ministra Čačića s građevinskim lobijem koji je preko POS-a htio ovladati najvrijednijm gradskim zemljištima «.</p>
<p>Bandić je konstatirao da je u razdoblju od prosinca prošle do veljače ove godine izgubio nadzor nad Uredom za izgradnju i Uredu za upravljanje imovinom.</p>
<p> - Ti uredi odmetnuli su se odgovornosti prema gradonačelniku i provodili projekt POS-a za što su račune polagali jedino ministru odnosno ministarstvu, obrazložio je Bandić. Govorio je i o dodatnom trošku iz Gradskog proračuna od 540 tisuća kuna potrebnih za obradu 18.600 zahtijeva:</p>
<p> - Da je bilo mjere taj bi novac pametnije potrošili, a ne na obradu praznih papira, naime, prema mojim podacima od deset tisuća obrađenih zahtjeva tek je tri posto njih predano u cijelosti, rekao je Bandić i najavio da će kroz mjesec dana predstaviti zagrebački model financiranja stanogradnje. </p>
<p>C. Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>SDP i HNS i dalje bez dogovora</p>
<p>Pregovarački timovi SDP-a i HNS-a opet nisu uspjeli postići konkretni dogovor u rješavanju zagrebačke krize, rekao je, nakon sastanka dviju strana održanog u ponedjeljak, predsjednik Gradskog odbora SDP-a Ivo Jelušić.</p>
<p> - SDP i dalje predlaže izmjene, a HNS o tome ne želi razgovarati već traži njegovu nadopunu. Slučaj je ozbiljan pa će konačan stav SDP-a biti poznat nakon sastanka Gradskog odbora u utorak, rekao je Jelušić.</p>
<p> - SDP nije ispunio svoju obvezu i nije se očitovao o našem prijedlogu, ostali smo bez odgovora što to ne valja u postojećem sporazumu da bi ga trebalo mijenjati, a nije poštovan i naš zahtjev da na pregovorima prisustvuje gradonačelnica Vlasta Pavić. O prijedlogu SDP-a ne možemo razgovarati jer je ponuđen po principu uzmi ili ostavi bez mogućnosti promjena, zbog toga će HNS u susret sjednici Gradske skupštine predložiti članove Poglavarstva prema postojećem koalicijskom sporazumu, rekao je Tojčić.</p>
<p>Sjednica predsjedništva gradskog SDP-a najavljena je za danas u 17 sati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U Zagrebu samo 360 zahtjeva za sufinanciranje zapošljavanja</p>
<p>Prema anketi provedenoj među članovima Gospodarskog vijeća, nezaposlenost je prioritetna tema i o njoj će Vijeće raspravljati više puta tijekom ove godine. Zbog toga je ta tema bila na dnevnom redu i sjednice Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore -Komore Zagreb, što je održana u ponedjeljak. </p>
<p>U Zagrebu je broj nezaposlenih porastao sa 49.500 prošle godine, na 53.000, a na području Zagrebačke županije sa 19.600 na 20.800. Broj zaposlenih, u istom razdoblju, raste daleko sporije. </p>
<p>»Nezaposlenost ipak nije tako ogroman problem i to zbog sive ekonomije«, istaknula je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić, dodajući da će novi zakoni uvesti međunarodne standarde u mjerenje nezaposlenosti. Po njima, u Hrvatskoj ima 17,5 posto, a ne 24,5 posto nezaposlenih. Unatoč velikoj nezaposlenosti, kada bi se sutra otvorilo 10.000 novih radnih mjesta ne bi se našlo dovoljno ljudi, odgovarajuće obrazovanih za njih. To znači, da se rješavanje problema nezaposlenosti mora temeljiti na obrazovanju, kao i na povećavanju broja tražitelja zaposlenja, jačoj prilagodljivosti poduzeća i smanjivanju troškova zapošljavanja i otpuštanja. </p>
<p>Na sjednici su ponovno predstavljeni Vladini programi poticanja zapošljavanja (S faksa na posao, Iz učionice u radionicu, Učenjem do posla za sve, Iskustvom do profita, Šansa i za nas i Posao za branitelje).</p>
<p>Prema prvim rezultatima programa u Zagrebu je zaprimljeno samo 360 zahtjeva za sufinanciranje zapošljavanja. To je poražavajuća brojka, istaknula je Sanja Crnković Pozaić, jer Zagreb ima najveći broj slobodnih radnih mjesta. Najveća je zanimanje za programe S faksa na posao, Iz učionice u radionicu i Učenjem do posla za sve.</p>
<p>»Nadam se da će Program poticanja zapošljavanja biti trajan, da će se samo mijenjati oblici i načini financiranja, a da ga neka nova vlada neće ukinuti«, istaknula je Crnković Pozaić. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Konferencija za novinstvo smjenjenog predsjednika</p>
<p>Nakon što je smijenjen s dužnosti predsjednika zagrebačke podružnice Udruge hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog poremećaja, Dubravko Svedrec održao je u ponedjeljak u prostorijama iste podružnice konferenciju za novinare. Tom je prilikom Svedrec objasnio da je, prema dokumentu što ga je potpisao predsjednik Udruge liječenih od PTSP-a Tihomir Apari, razriješen dužnosti zbog štete što ju je, navodno, izazvao svojim javnim istupima te zbog pokušaja nelegalnog smjenjivanja čelništva Udruge. Prema istom dokumentu, Svedrec je isključen iz članstva Udruge. </p>
<p>»Ogorčen sam. Nastala situacija dokaz je da se ne cijene rad i trud, ne samo moj nego i Upravnog odbora podružnice. Želimo da naši članovi znaju da smo tu zbog njih, a upravo ovim potezom Apari nas sprečava u djelovanju«, izjavio je Dubravko Svedrec.</p>
<p>Članovi Upravnog odbora zagrebačke podružnice, koji su također prisustvovali susretu s novinarima, u potpunosti podržavaju Svedreca. Udruga, koja samo u Zagrebu broji 500 članova, najavila je i podizanje tužbe protiv Tihomira Aparija, zbog pronevjere. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Potpisi za Studiju o izvodljivosti</p>
<p>Predstavnici Gradskog poglavarstva Vodoprivrede, Hrvatskih voda i HEP-a u ponedjeljak su potpisali ugovor o izradi Studije izvodljivosti hidroelektrane Podsused na Savi, vrijedan 1,35 milijuna kuna. Kako je rečeno prilikom potpisivanja, Studiju će izraditi tvrtka »Elektroprojekt« iz Zagreba, a sve troškove njene izrade podijelit će Vodoprivreda Zagreb (kao trgovačko društvo u vlasništvu Grada), Hrvatske vode i Hrvatska elektroprivreda. Rok za izradu Studije je sedam mjeseci, a njezin je cilj dovršetak sustava obrana od poplava cijelog područja uz rijeku Savu odnosno prvi korak u izgradnji sustava za korištenje energetskog potencijala Save te rekonstrukciji i sanaciji postojeće vodoopskrbne i kanalizacijske mreže grada. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>American Express pokrenuo akciju »Kupujte od srca«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - PBZ American Express pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva pokrenuo je šestomjesečnu humanitarnu akciju Kupujte od srca. Od 1. travnja do 31. rujna American Express će od svake kupnje na American Express karticu odvajati tri lipe i tako planira prikupiti 300.000 kuna.</p>
<p>Svi korisnici American Express kartice na taj će način sudjelovati u humanitarnoj akciji za kupnju medicinske opreme za rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju. Po 75.000 kuna dobit će pedijatrijski odjeli Kliničke bolnice Split, Kliničke bolnice Osijek, Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Kliničke bolnice Sestre Milosrdnice u Zagrebu.</p>
<p>Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka istaknuo je važnost društvene solidarnosti,te se založio i za pokretanje posebne akcije kojom bi hrvatska poduzeća pomogla Hrvatima iz BiH koji ostaju bez svojih domova. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pisma princeze Diane prodana za 33 tisuće dolara</p>
<p>LONDON, 25. ožujka</p>
<p> - Privatni kolekcionar platio je 33 tisuće dolara za kolekciju pisama i razglednica koje je princeza Diana poslala bivšem kućepazitelju u njezinoj obiteljskoj kući. </p>
<p>Ponuda je bila iznimno dobra, a hotelijer Michael Rockall, koji je telefonom rezervirao pisma, platio je znatno više od očekivanih 25 tisuća dolara, koliko je tražio dražbovatelj G. A. Keys. </p>
<p>Pisma je na dražbu dostavio Maud Pendrey, koji je radio u kući Althorp, vikendici Spencerovih, gdje je Diana živjela kao teenagerka. </p>
<p>Među pismima koje je Rockall kupio nalazi se devet pisama koja je Diana pisala nakon vjenčanja za princa Charlesa 1981. godine i 14 božićnih i novogodišnjih čestitki poslanih u razdoblju od 1981. do 1995. godine. </p>
<p>U porvome pismu, datiranom 14. kolovoza 1981., Diana zahvaljuje Pendreyju na vjenčanom poklonu. Iduće pismo, u kojem se nalazi i fotografija bebe princa Williama, potpisano je s »iznimno ponosna i sretna majka«. U onome od 25. rujna 1982., Diana kaže kako se nada da će posjetiti Althorp što prije u društvu svoje obitelji, kako bi ih pokazala svima zaposlenima u kući. </p>
<p>Članovi kraljevskih obitelji poznati su po pisanju svega nekoliko razgeldnica i pisama rukom, dok pisaće mašine, odnosno, u današnje vrijeme kompjutore, koriste za svu ostalu korespondenciju. </p>
<p>Ipak, sva pisma koja je kolekcionar kupio pisana su rukom, pa čak i neke adrese na kovertama.</p>
<p>Na razglednicama poslanima početkom devedesetih, potpisani su i Charles i Diana. Kako su godine prolazile, a brak postajao sve lošiji, na razglednicama su bili potpisani samo Diana i njezini sinovi. </p>
<p>Charles i Diana razišli su se 1996. godine, a Diana je poginula krajem iste godine u automobilskoj nesreći u Parizu. </p>
<p>Rockall je izjavio kako će kolekciju pisama izvjesiti u svom hotelu »Whittlebury Hall«, koji se nalazi u blizini kuće Althorp u južnoj Engleskoj. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kathleen Turner boluje od artritisa</p>
<p>NEW YORK, 25. ožujka</p>
<p> - Glumica Kathleen Turner oporavlja se od jakih bolova nastalih reumatičnim artitisom. Iznimno jake bolove Kathleen Turner je trpila prilikom snimanja filma »Serial Mom« kada su joj noge postale vrlo bolne i natečene. </p>
<p>Zbog neizdrživih bolova popularna 47-godišnja glumica otišla je kod doktora koji joj je nakon obavljenih krvnih pretraga dijagnosticirao artritis. </p>
<p>Poučena vlastitim iskustvom plavokosa filmska diva priključila se tvrtki Immunex, koja proizvodi lijekove, a čiji je glavni cilj ohrabriti ljude na ranu dijagnozu bolesti. Zvijezda filmova »Čast Prizzijevih« i »Romancing the Stone« vratila se na Broadwaysku pozornicu u adaptaciji kazališnog komada »The Graduate«, koja će svoje premijerno izdanje doživjeti 4. travnja. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Harrison Ford i Calista Flockhart sretno zaljubljeni</p>
<p>SANTA MONICA, 25. ožujka</p>
<p> - Vremešna hollywoodska zvijezda Harrison Ford ovih dana, javlja britanski tabloid The Sun, uživa na kalifornijskom suncu, ruku pod ruku s Calistom Flockhart, zvijezdom tv-serije Ally McBeal. </p>
<p>Heroj Indiana Jonesa, 59-godišnji Ford, čini se sretniji no ikad u društvu iznimno mršave glumice. Cijelo su subotnje jutro proveli obilazeći trgovine, nakon što su noć s petka na subotu proveli - zajedno, u kući 37-godišnje Caliste. </p>
<p>Dok su ih Sunovi reporteri pratili, Harrison Ford je nježno zagrlio lijepu glumicu oko struka. A najviše je vremena, navode, novi ljubavni par Hollywooda proveo u draguljarni u Santa Monici. </p>
<p>Otac četvero djece Harrison Ford, čija je veza s Calistom otkrivena prošlog mjeseca, rastao se od supruge Melisse Mathison prije 16 mjeseci.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Optužen suprug Celine Dion</p>
<p>MONTREAL, 25. ožujka</p>
<p> - Odvjetnici Renea Angelila, supruga i menadžera pop dive Celine Dion, pokušat će u petak spriječiti ukinuće optužnice prema kojoj je Angelil počinio napad i seksualno zlostavljanje, a koja je podignuta u Las Vegasu. </p>
<p>Yun Kyeong Sung Kwon iz Los Angelesa zajedno je sa svojim suprugom Ae H. Kwonom podnijela tužbu prošloga tjedna.</p>
<p>Oni su odbili nagodbu koja je bila sklopljena u lipnju 2000. godine jer određeni uvjeti nisu bili ostvareni, a oni su pristali na nagodbu u teškome mentalnom stanju.</p>
<p>Angelilev odvjetnik tužbu smatra smiješnom i netočnom.</p>
<p>Prilikom objavljivanja optužnice duge 17 strana u lasvegaškom Review-Journalu, oni su izjavili da je Angelil silovao Sung Kwon u casinu Imperial Palace u Las Vegasu u ožujku 2000. godine. </p>
<p>Angelilev odvjetnik Marty Singer izjavio je u četvrtak da su optužbe Kwonovih sumnjive, netočne i različite od onih koje su tvrdili prije dvije godine. </p>
<p>P.B.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Daleka obala objavljuje album s najvećim hitovima </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nakon višegodišnjeg uspješnog djelovanja na hrvatskoj estradi Daleka obala je, kao krunu svog rada odlučila izdati live album pod nazivom »Uspomena«. Naziv je, dakako, povezan s činjenicom da ovaj splitski band više ne postoji. </p>
<p>U izdanju Dancing Beara uskoro izlazi posljednji zajednički album Daleke Obale u svom starom, punom sastavu. Album objedinjuje 39 hitova snimljenih uživo iz cijele karijere, te pjesmu i »A šta da radim« - posljednju studijsku snimku prije razlaza grupe . Prodaja dvostrukog CD-a po cijeni jednog započinje 8. travnja.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Medijsko carstvo Leona Kirscha - Berlusconiju i Murdochu?</p>
<p>BERLIN, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački medijski mogul Leo Kirch morat će se zbog velikih dugova odreći velikog dijela svoga medijskog carstva »Kirch-Gruppe«. Ta je vijesti »procurila« u ponedjeljak iz krugova bliskih pregovaračima »Kirch-Gruppe« i predstavnicima banaka vjerovnika u Münchenu. Od takvoga razvoja događaja, ne strepi samo Leo Kirch nego i njemački bankarski, nogometni i politički šefovi. </p>
<p>Prema posljednjim pregovorima u Münchenu, dio »Kirch-Gruppe« mogao bi kupiti australski medijski mogul Rupert Murdoch, a dio Berlusconijev »Mediaset«. Kirch se našao pred bankrotom nakon što je zabilježio gubitak od najmanje 6,5 milijardi eura</p>
<p>. Dvije banke iz skupine vjerovnika pokrenule su pitanje solventnosti: Deutsche Bank i Dresdener bank. U početku se Kirch nadao da će spas doći iz Bayerische Landesbank u kojoj utjecaj ima Stoiber, ali to mu se očekivanje izjalovilo. </p>
<p>Kirch je, zapravo, već pokleknuo. Naime, on osim tv- mreža »ProSieben« i »SAT1«, ima atraktivni kanal »Premiere« čijih je 20 posto prava već iznajmio australskom magnatu Murdochu. Prema sklopljenom ugovoru s profesionalnim klubovima, Kirch bi im morao isplatiti više od milijardu i 500 milijuna eura. </p>
<p>Tjednik Der Spiegel predviđa da bi pad Stoiberova prijatelja Kircha u vrijeme predizborne kampanje mogao ugroziti njegove izglede da bude izabran za njemačkog kancelara. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tonganska agencija prodala Amerikanki kartu za svemirsko putovanje</p>
<p>NUKU'ALOFA, Tonga, 25 ožujka </p>
<p> - Ambiciozni planovi južnopacifičke državice Tonge koja želi pokrenuti svemirsku turističku industriju pokrenuli su se s mjesta prijavom jedne američke zrakoplovne veteranke koja će bti prvi tonganski svemirski putnik.</p>
<p>Wally Funk, koja je prošla obuku s izvornom ekipom astronauta iz programa Mercury ali nikad nije došla na red za svemirski let, odlučila je dati dva milijuna američkih dolara za sedmodnevni boravak u niskoj orbiti, čime će ispuniti svoju davnu želju, objavila je kalifornijska tvrtka za raketnu tehnologiju InterOrbital Systems (IOS). </p>
<p>IOS-ovi utemeljitelji Roderick i Randa Milliron kažu da bi orbitalni turistički letovi s polascima iz buduće svemirske luke na jednom od 170 tonganskih otoka trebali početi 2005. godine. </p>
<p>Bukiranje je već moguće po »sniženoj cijeni« od dva milijuna dolara u što je uključeno 45 dana obuke u Rusiji i Kaliforniji, sedmodnevna avantura u niskoj orbiti i - ljetovanje na Tongi. </p>
<p>IOS je objavio da se Wally Funk prijavila za projekt u veljači. Objevljeno je i da je iskusni nadzvučni pilot Chalmers Goodlin zvan »Slick« imenovan u upravni odbor IOS-a. </p>
<p>»I Wallyino i Slickovo iskustvo takvi su da im nema ravnog i neizmjerno su nam korisni.</p>
<p> Oduševljeni smo što su se pridružili našem timu,« kaže Randa Milliron u izjavi za agenciju Reuters.</p>
<p>Svoju svemirsku letjelicu Neptun Spaceliner IOS prirazvija u tvornici u pustinji Mojave u SAD-u, gdje od 1995. godine ima pogone za proizvodnju raketnih motora i nosača svemirskih letjelica.</p>
<p>Raketa koju konstruiraju može se lansirati s mora ili iz svemirske luke na kopnu i moći će do tjedan dana držati u orbiti dva pilota i dva turista.</p>
<p>Wally Funk, koja je sada u šezdesetim godinama života, bivša je instruktorica leta, a prošle je godine prošla obuku u svemirskom centru »Jurij Gagarin« u Zvjezdanom gradu u Rusiji i letjela je na velikim visinama u bestežinskom stanju.</p>
<p>Američki milijuner Dennis Tito postao je prvim svemirskim turistom u travnju 2001. godine, a za mjesto u ruskom dijelu Međunarodne svemirske stanice navodno je platio dvadeset milijuna dolara.</p>
<p>Tonga je ustavna monarhija s oko 100.000 stanovnika i nalazi se oko 2000 kilometara sjeverno od Novog Zelanda. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nigerijku od kamenovanja spasila - proceduralna pogreška</p>
<p>SOKOTO, 25. ožujka </p>
<p> - Nigerijski šerijatski sud oslobodio je u ponedjeljak tridesetpetogodišnju majku petero djece koju je niži sud bio osudio na smrt kamenovanjem zbog preljuba.</p>
<p> Slučaj Safiye Hussaini Tungar-Tudu izazvao je gnjev međunarodne javnosti, a uzburkao je i vjerske strasti u Nigeriji u kojoj su zadnjih godina stotine ljudi poginule u krvavim etničkim i vjerskim sukobima.</p>
<p> Šerijatski prizivni sud u gradu Sokotu odbacio je presudu nižega suda zbog proceduralne pogreške.</p>
<p> Obrana je tvrdila da niži sud koji je osudio tu ženu nije bio nadležan, a zakon prema kojem je osuđena nije postojao u vrijeme izvršenja navodnoga prekršaja. </p>
<p>Safya Hussaini bila je razvedena kad je zatrudnila, a to se po šerijatskom zakonu smatra preljubom. Ona tvrdi da je do trudnoće došlo silovanjem, no sud tu okolnost uopće nije uzimao u obzir. Da stvar uopće dođe do prizivnog suda omogućilo je samo to što se ženu ne smije kamenovati dok doji dijete. </p>
<p>Istodobno s oslobađajućom presudom za Safyju Husseini objavljeno je međutim, da je pod sličnom optužbom na smrt kamenovanjem osuđena jedna druga žena - Šerijatski sud u Bakoriju u državi Katsina osudio je Aminu Lawal na smrt zato što je nakon razvoda ostala trudna. Budući da je šerijatskim sudovima trudnoća izvan braka dovoljan dokaz preljuba za ženu, dok se preljub muškarca smatra dokazanim samo ako ga posvjedoče četiri odrasla muškarca, ona bi mogla biti kamenovana, dok je otac njezina djeteta oslobođen zbog nedostatka dokaza, javili su nigerijski mediji. (Hina, db)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Noć u kojoj je Oscar promijenio boju </p>
<p>Svečanost će ostati zapamćena po apsolutnom trijumfu crnoga Hollywooda, s tri Oscara u jednoj večeri, Sidneyu Poitieru, Halle Berry i Denzelu Washingtonu nakon 39 godina čekanja / Trijumf »Ničije zemlje« Danisa Tanovića i polovični uspjeh »Genijalnog uma« Rona Howarda / Gubitnika je bilo mnogo više nego sretnika</p>
<p>LOS ANGELES, 25. ožujka (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Tri ključna događaja obilježila su 74. svečanost dodjele Oscara: novo mjesto održavanja u za tu namjenu posebno izgrađenom Teatru Kodak u starom Hollywoodu, trijumf crnoga Hollywooda i pojava Woodyja Allena, koji je napokon u ime New Yorka došao u njemu omraženi Hollywood. </p>
<p> Bila je to jedna od slabijih oscarovskih večeri, s rekordnim trajanjem od četiri sata i 16 minuta, čime je potučen rekord od prije dvije godine s četiri sata i devet minuta, te s neuobičajeno velikim brojem gubitničkih ekipa. Jer dogodilo se ono čega su se svi pribojavali, da Oscari budu razdijeljeni svakomu po malo, nikomu previše. </p>
<p>Tako je »Gospodar prstenova: Prstenova družina« od 13 nominacija »uhvatio« samo četiri Oscara - make up (Petar Owen i Richard Taylor), snimatelj (Andrew Lesnie), vizualni efekti (Jim Rygiel, RandaLL William Cook, Richard Taylor i Mark Stetson) i originalna glazba (Howard Shore). </p>
<p> »Gosford Park« je od sedam nominacija dobio samo Oscara za originalni scenarij (Julian Fellowes), a Robert Altman nije ni nakon petoga pokušaja uspio osvojiti Hollywood. »Moulin Rouge« je od osam nominacija dobio dva Oscara, za scenografiju (Catherine Martin i Brigitte Broch) i kostimografiju (Catherine Martin i Angus Strathie) , a »Amelie« od pet nominacija nije dobio ni jednoga Oscara, što pokazuje kako su se ove godine melodrame vrlo slabo cijenile među Akademijinim glasačima. </p>
<p> »Black Hawk Down« je od četiri nominacije dobio očekivane Oscare za montažu (Pietro Scalia) i zvuk (Michael Minkler, Myron Nettinga i Chris Munro), a simpatični »Shrek« je prvi dugometražni crtić s Oscarom, što znači i Dream Works koji ga je proizveo, dok se Disney morao zadovoljiti samo Oscarom za kratki animirani film te nagradom Randyju Newmanu za originalnu pjesmu u filmu »Monstrumi«. Newmanu u je to bila 16. nominacija, a tek je prvi put dobio Oscara, što je još jedan od dokaza kako se upornost isplati.</p>
<p> Relativnim pobjednikom mogao bi se smatrati »Genijalni um«, s obzirom na to da je osvojio Oscare za film u cjelini, režiju (Ron Howard), scenarij prema književnom djelu (Akiva Goldsman) i sporednu žensku ulogu (Jennifer Connelly). Na žalost, njihova pobjeda nije bila potpuna, jer Russell Crowe nije dobio svoga drugog Oscara, kao što su mnogi očekivali. </p>
<p>Tako su najviše, četiri Oscara pripala filmu »Genijalni um« i isto toliko »Gospodaru prstenova: Prstenova družina«, dok je neuobičajeno mnogo filmova dobilo po jednog Oscara, kao što su »Bal monstruma« (glavna ženska uloga, Halle Berry), »Iris« (sporedna muška uloga, Jim Broadbent), »Pearl Harbor« (montaža zvuka), »Monstrumi« (originalna pjesma), »Dan obuke« (glavna muška uloga, Denzel Washington).</p>
<p> Tragedija 11. rujna je, čini se, ostavila duboke tragove na filmsku industriju, što se vrlo slikovito izrazilo upravo ovogodišnjim Oscarima. Jer pobijedili su prvi put u povijesti ove nagrade crni glumac i glumica, postajući tako, nakon 39 godina prvi Afro-Amerikanci koji su uspjeli dostići velikoga Sidneya Poitiera. Istodobno je Poitieru pripala nagrada za životno djelo. Bili su to i emotivno najnapetiji trenutci večeri.</p>
<p> Od šoka Halle Berry, koja se grčevito rasplakala ne mogavši progovoriti ni riječi nekoliko minuta, do mudrog i velikog govora Sidneya Poitiera o vlastitoj karijeri i načinima probijanja ni u kakvim uvjetima i bez ikakvih izgleda za opstanak, sve do razigranog Denzela Washingtona, kojem je Julija Roberts s velikim veseljem uručila Oscara, sretna što su se njezine želje napokon ispunile, jer još prije mjesec dana je izjavila kako »ne može zamisliti svijet u kojem ona ima Oscara za glavnu ulogu, a Denzel Washington ga još nema«.</p>
<p> Još prije godinu dana Amerikanci su išli u kino radi zabave, kojoj su mnogo toga podređivali jer za njih je zabava još donedavno bila uživanje u filmskom ratovanju, prijevarama, otmicama, terorizmu,...Danas oni prepoznaju poruke malih, ranjenih naroda ili pojedinaca, preferirajući istinu i osjećaje kao jedina moguća sredstva sporazumijevanja i snošljivosti. </p>
<p> Unatoč plaču i sentimentima vezanim za rušenje starih navika i otvaranje nove ere Hollywooda i Oscara, najdojmljiviji dio večeri bila je pojava Woodyja Allena u Hollywoodu. Svestrani autor koji nikada nije došao na svečanost dodjele Oscara, bez obzira koliko puta bio nominiran ili osvajao zlatne statuice, ovoga puta je odstupio od vlastitih pravila.</p>
<p> Došao je u ime New Yorka, kojem je posvećen kratki film sastavljen od prepoznatljivih dijelova kultnih filmova čija se radnja događa u New Yorku. U svečanosti s vrlo oskudnim show programom treba izdvojiti impresivan nastup grupe Cirque du Soleil. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nova slika futurizma</p>
<p>DORTMUND, 25. ožujka</p>
<p> - U Muzeju za umjetnost i kulturnu povijest u Dortmundu otvorena je izložba pod nazivom «... i mi strojevi, i mi mehanizirani!...« posvećena talijanskom futurističkom pokretu od 1915. do 1945. godine, koju će posjetitelji moći razgledati do 16. lipnja. Izložba je po svom postavu dosad jedinstvena u Njemačkoj i pokazuje potpuno novu sliku futurizma, a istodobno polemizira s tezom da se u talijanskom futurizmu poslije Prvoga svjetskog rata nije dogodilo ništa bitno. Upravo suprotno, sve je više ljudi prilazilo pokretu, tvrde organizatori. Drugi naraštaj futurista prihvatio je s takozvanim aeroslikarstvom i aeropoezijom fascinaciju tehničkim razvitkom. Sam pojam uveo je u uporabu talijanski književnik Filippo Tommaso Marinetti u »Manifestu futurizma« (Manifesto futurista), objavljenom u Parizu 1909. godine. Ta je riječ otad i postala krilaticom pokreta. Dajući vlastito tumačenje modernih tehnologija, ali i rata i sile - prisjetimo se samo Marinettijeva prikaza rata kao »higijene svijeta« i pohoda na Afriku - futurizam završava kao politički pokret kojemu je cilj bio modernizacija Italije. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Najdrskiji slobodni zidar na našem tlu</p>
<p>Milo Dor je, opisujući sudbinu braće Zanović, napisao i misao koju zbog aktualnosti vrijedi istaknuti: »Govori se da svijetom vladaju najjači i najmudriji, a ja - kaže za sebe Stjepan Zanović - smatram da najmudriji često pobjeđuju najjače. Ako neka politika ili vjera sadrži više čudnovatoga i neshvatljivoga, to više pristaša nalazi. Istina je jednostavno dosadna. Zbog toga nekolicini i polazi za rukom da nasamare svakoga.«</p>
<p>PIŠE: BRANKO ŠÖMEN </p>
<p>U ložama ili izvan njih Stjepan Zanović je susretao Voltaira, d'Alemberta, Didrota i druge osobe iz političkoga i umjetničkog života svoga vremena. Kao i oni, pokušavao je tiskati svoje pjesme i brošure. </p>
<p>Po Europi je putovao pod izmišljenim imenima kao vojvoda i kapetan Crne Gore, despot od Grude, kao Šćepan Mali, to jest ubijeni i tobože uskrsli ruski car Petar III., kao tajnovit grof Warta ili kao albanski knez Skender-beg. </p>
<p>Kao i stariji brat Primislav, bio je prognan iz Venecije, a godine 1777. uhićen je u Berlinu zbog dugova i protjeran iz grada. Godine 1785. na prijevaru je skupio novac od Nizozemske kako bi tobože pridobio Crnogorce da se za njih bore. Zbog toga je uhićen i zatvoren u amsterdamsku tamnicu u kojoj se 1. srpnja 1786. ubio, prerezavši žile.</p>
<p>Na svojim je putovanjima tiskao nekoliko knjiga: u Augsburgu je izašla knjiga »Filozofske misli Stephana Hanibala, staroga albanskog pastira«, a u Weimaru knjižica »Šćepan Mali«. U tadašnjim europskim novinama osvanuli su članci o posljednjim danima Stjepana Zanovića, a dopisnik lista Osservatore Triestino (u broju od 17. lipnja 1786) zaključio je svoj opširan izvještaj riječima: »Qualis vita, finis ita« (Kakav život, takav kraj).</p>
<p>Hanibal Zanović (1752., Budva), treći brat Zanovića, poslije kraće skitnje po Europi vratio se 1773. u Budvu, zatim je postao kućni učitelj u Dubrovniku, ali su ga 1776. prognali iz grada. </p>
<p>Mirko Breyer, u svojoj knjizi »Antun conte Zanović i njegovi sinovi« (1928.), piše da Hanibal oko 1781. otišao s bratom Primislavom u Rusiju. Ubrzo po njihovu dolasku, u okolini Šklova počele su kružiti lažne novčanice od sto rubalja. </p>
<p>Policija je pretražila Hanibalov stan i našla skrovište krivotvorena novca i tiskarski stroj koji je Hanibal nabavio u Parizu. Na sjednici Sudbenog senata, 7. kolovoza 1783., Hanibal knez Zanović i njegov brat Primislav osuđeni su na pet godina zatvora. </p>
<p>Zatvoreni su bili na finskom otoku Savon Linna, a onda prebačeni u Arhangelsk. Poslije izdržane kazne Hanibal se vratio u Pariz, gdje je postao desna ruka opunomoćenoga francuskog ministra policije Josepha Fouchea, zaštitnika Velike lože Francuske. </p>
<p>Poslije Francuske revolucije došao je s krivotvorenom putovnicom u Beč, odakle je protjeran. Kasnije se sa svojom obitelji smjestio u Istri. U Poreču nije uspio osnovati slobodnozidarsku ložu Kod svetog Napoleona Ilirskog. </p>
<p>Godine 1811. opet je u Beču, pa u donjoj Austriji kod grofa Genicea, poznatoga profesionalnog kartaša. U jednome pokušaju zadiranja u tuđe vlasništvo izgubio je dva prsta desne ruke i od tada je stalno nosio rukavicu.</p>
<p>Miroslav Zanović (1761., Venecija - 29. siječnja 1834. Kotor), najmlađi sin budvanskog kneza Antuna Zanovića, bio je učitelj i pisac. Putovao je Europom, tragajući za svojom izgubljenom braćom i vratio se u Dalmaciju prožet slobodnoumnim idejama onoga doba. </p>
<p>Godine 1781. primljen je u poljsku ložu Kod dobrog pastira (Dobry pasterz), u Vilnu, u Litvi. Kasnije je bio promaknut u majstora neke njemačke lože u Wilhelmsbadu. U Beču je bio gost u loži Istina (Zum Wahrheit) u kojoj je sreo bečkog intelektualca i Starješinu lože Ignaza pl. Borna. </p>
<p>Za vrijeme Francuske revolucije postaje oduševljeni jakobinac i kada je Napoleon ustanovio Ilirske provincije, general Marmont bio je gostoljubivo primljen kod Miroslava Zanovića. </p>
<p>Francuski general, koji je bio slobodni zidar, imenovao je Miroslava francuskim vicedelegatom i mirovnim sucem. Miroslav je bio jedan od osnivača lože Sveti Ivan, prijatelj pobjede (De Saint-Jean le titre distinctif des amis de la victoire) u Kotoru, gdje se družio s kanonikom Antunom Kojovićem, poznatim slobodnim zidarom. </p>
<p>Godine 1810. otišao je kao zastupnik Boke kotorske u Pariz, na svadbeni prijam u povodu Napoleonova vjenčanja s Marijom Luisom. Tada je dobio i Napoleonovo odlikovanje. </p>
<p>Za vrijeme boravka u Parizu, Miroslav je posjetio u zatvoru slobodnog zidara markiza De Sadea. Kasnije je posjetio i ložu Kod savršene iskrenosti (La parfaite sincerite) i sastao se sa slobodnim zidarom Jakobom Fousheom da bi više doznao o svom bratu Hanibalu. Poslije povratka naših krajeva pod Austriju, Miroslav postaje direktorom državne lutrije u Budvi. </p>
<p>Godine 1813. otišao je iz Budve u Kotor, gdje je potražio društvo kanonika Antuna Kojovića. Ondje su ga pritvorili - bio je osumnjičen za prevratne ideje - i odveli ga, najprije u tvrđu Lovrijenac u Dubrovniku pa u Zadar gdje je živio neko vrijeme pod policijskim nadzorom. </p>
<p>U mladosti je izdao knjižicu pjesama na hrvatskom jeziku i knjigu filozofskih misli pod naslovom »Misli i popievke grofa Miroslava Zanovića« (1785), najvjerojatnije u privatnoj tiskari poljskog grofa Mihaela Oginjskoga. Sačuvan je samo nepotpun primjerak u nekadašnjoj Gajevoj knjižnici.</p>
<p>Roman »Sva moja braća« (Alle Meine Bruder), književnika Mila Dora, govori o Zanovićima. </p>
<p>Knjiga je puna slobodnozidarskih ideja i svečanosti, a istodobno ogoljuje uobražen svijet samozvanih crnogorskih plemića, od kojih je Stjepan Zanović bio najdrskiji, prvi, ali, nažalost, ne i posljednji Ostap Bender u slobodnom zidarstvu na našem tlu. </p>
<p>Milo Dor je, opisujući sudbinu braće Zanović, napisao i misao koju zbog aktualnosti vrijedi istaknuti:</p>
<p> »Govori se da svijetom vladaju najjači i najmudriji, a ja - kaže za sebe Stjepan Zanović - smatram da najmudriji često pobjeđuju najjače. Ako neka politika ili vjera sadrži više čudnovatoga i neshvatljivoga, to više pristaša nalazi. Istina je jednostavno dosadna. Zbog toga nekolicini i polazi za rukom da nasamare svakoga.«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Irac u New Yorku</p>
<p>Tek sam dan u New Yorku, a ljudi oko mene već govore kao gangsteri </p>
<p>Veliki šef pritišće gumb lifta i dok ga čeka, gura prst u nos, gleda ono što je iskopao vrškom prsta iz nosa i baca na tepih. Moja bi majka to nazvala kopanjem zlata. Tako je to u Americi. Najradije bih rekao svećeniku da De Valera ne bi nikad ovako kopao po nosu i da limerički biskup ne bi nikad legao gol u krevet</p>
<p>PIŠE: FRANK MCCOURT</p>
<p>Svećenik zaustavlja opet taksi koji nas vozi do hotela »Biltmore«, preko puta mjesta gdje smo izašli iz Grand Central Stationa. Kaže mi da je to glasovit hotel i da sad idemo u sjedište Demokratske stranke, a ako oni ne nađu posao jednom irskom dečku, nitko drugi neće.</p>
<p>U hodniku se mimoilazimo s jednim čovjekom, a svećenik me šaptom pita: »Znaš li tko je to?«</p>
<p>»Ne znam.«</p>
<p>»Dabome da ne znaš. Kad ne znaš razlikovati ručnik od prostirke, otkud bi znao da je to velik šef Flynn iz Bronxa, najmoćniji čovjek u Americi iza predsjednika Trumana.«</p>
<p>Veliki šef pritišće gumb lifta i dok ga čeka, gura prst u nos, gleda ono što je iskopao vrškom prsta iz nosa i baca na tepih. Moja bi majka to nazvala kopanjem zlata. Tako je to u Americi. Najradije bih rekao svećeniku da De Valera ne bi nikad ovako kopao po nosu i da limerički biskup ne bi nikad legao gol u krevet. </p>
<p>Najradije bih mu rekao što mislim o svijetu općenito u kojem te Bog muči bolesnim očima i pokvarenim zubima, ali se ne usuđujem ni pisnuti jer se bojim da će opet razvezati o bogatim protestantima iz Kentuckyja i o tome kako sam propustio životnu prigodu.</p>
<p>Dok svećenik razgovara sa ženom što sjedi za pisaćim stolom u sjedištu Demokratske stranke, ona se maši za telefon. Obraća se nekome. »Ovdje je jedan dečko... upravo se iskrcao s broda... jesi li završio srednju školu?... ne, nije maturirao... e pa, što ćete... naš je stari kraj još uvijek siromašna zemlja... aha, poslat ću vam ga gore...«</p>
<p>U ponedjeljak ujutro moram se javiti gospodinu Careyju na dvadeset prvom katu i on će me zaposliti upravo ovdje u hotelu »Biltmore«, zar nemam sreću - ovako glatko dobiti posao čim sam se iskrcao s broda?, to mi ona govori, a svećenik će opet njoj: »Ovo je zbilja velika zemlja, a Irci ovdje, Maureen, sve duguju Demokratskoj stranci. Upravo ste dobili još jedan glas za svoju stranku, ako ovaj dečko bude ikad glasovao, ha-ha-ha.«</p>
<p>Svećenik mi kaže neka se sad vratim u hotel, a on će poslije doći po mene da me povede na večeru. </p>
<p>Kaže mi da mogu ići pješice, da se ulice protežu na istok i zapad, a avenije na sjever i jug, i da neću imati nikakvih problema. </p>
<p>»Samo idi Četrdeset drugom ulicom do Osme avenije, a onda njome na jug sve do hotela 'New Yorker'«. Mogu čitati novine ili kakvu knjigu ili se istuširati, ako mu obećam da neću više dirati prostirku, ha-ha. </p>
<p>»Uz malo sreće«, kaže mi, »možda ćemo sresti i velikog Jacka Dempseyja glavom«, a ja mu velim da bih radije vidio Joea Louisa, ako je moguće, a on mi odbrusi: »Radije se ti uvijek drži svojih!«</p>
<p>Uvečer se konobar u Dempseyjevu restoranu smješka svećeniku i veli mu: »Nema Jacka, velečasni. Otišo je prijeko, u Gaaden, pogledati jednog srednjaša iz New Joiseyja« </p>
<p>Gaaden Joisey. Tek sam prvi dan u New Yorku, a ljudi oko mene već govore kao gangsteri iz filmova koje sam gledao u Limericku.</p>
<p>Svećenik mu veli: »Ovaj je moj mladi prijatelj upravo stigao iz starog kraja i radije bi vidio Joea Louisa«. Smije se, a smije se i konobar i kaže. »E, takvi su vam ti žutokljunci, velečasni. Ali doći će on još pameti. Nek ostane samo šest mjeseci u ovoj zemlji, pa da vidite kako će bježati pred crnjama. A što ćete naručiti, velečasni? Hoćete li što gucnuti prije večere?«</p>
<p>»Ja ću popiti jedan dupli martini dry, ali stvarno dry, s korom od limuna.«</p>
<p>»A žutokljunac?«</p>
<p>»On će... zbilja, što ćeš ti popiti?«</p>
<p>»Pivo, molim.«</p>
<p>»A jesi li ti, mali, navršio osamnaestu?«</p>
<p>»Devetnaest mi je godina.«</p>
<p>»Ne izgledaš mi baš tako, al nije važno dočim si u društvu s velečasnim. Je li tako, velečasni?«</p>
<p>»Tako je. Ja ću pripaziti na njega. Ne poznaje nikog živog u New Yorku, ali ću se ja pobrinuti za njega prije nego što otputujem.«</p>
<p>Svećenik popije dupli martini i naruči još jedan da ga pijucka uz odrezak. Kaže mi da bih morao porazmisliti o mogućnosti da postanem svećenik. </p>
<p>On bi mi mogao naći mjesto u Los Angelesu gdje bih živio kao bubreg u loju, a udovice bi oko mene umirale i sve mi ostavljale, pa i kćeri, ha-ha. »Ovo je zbilja vraški dobar martini, da prostiš.« Kad je gotovo smazao odrezak, naručio je pitu od jabuka sa sladoledom, a to će sve skupa zaliti duplim Hennessyjem. </p>
<p>Ali pojeo je samo sladoled i popio pola čaše konjaka kad je zaspao za stolom i brada mu klonula na prsa što su mu se nadimala i spuštala.</p>
<p>Konobar se prestao smješkati. »Do vraga«, veli, »ipak će morati platiti. Gdje mu je ta vražja lisnica? U stražnjem džepu na hlačama, mali! Daj mi je vamo.«</p>
<p>»Ne mogu ja ipak orobiti svećenika.«</p>
<p>»Nećeš ti njega orobiti. On će samo platiti svoj ceh, a ti ćeš morati još naručiti taksi da ga odveze kući.«</p>
<p>Dva konobara pomažu mu da dođe do taksija, a u hotelu »New Yorker« dva poslužitelja vuku ga kroz predvorje do lifta i bacaju poslije krevet: a onda mi vele: »Ne bi bilo zgorega, mali, da nam dadneš dolar napojnice, dolar za svakoga.«</p>
<p>Kad su otišli, pitam se što mi je činiti s pijanim svećenikom. Skidam mu cipele kao što sam vidio da rade u filmovima kad netko padne u nesvijest, ali on se uspravlja na krevetu i trči u kupaonicu gdje dugo povraća, a kad se napokon vrati, baca sa sebe odjeću na pod, ovratnik, hlače, donje rublje. Izvali se poleđuške na krevet i ja primjećujem da je spolno uzbuđen i da ga drži u ruci. »Hodi amo«, veli mi, a ja uzmičem pred njim. »Ma neću, velečasni«, a on se diže iz kreveta sav zaslinjen, bazdi po piću i bljuvanju i nastoji me uhvatiti za ruku da mi je metne na svoga, ali ja još brže uzmičem dok ne izletim kroz vrata u hodnik, a on ostane stajati na vratima, mali debeli svećenik što viče za mnom, »Ma daj se vrati, sinko, vrati se, to ti je sve samo od alkohola. Majko Božja, baš mi je žao!«</p>
<p>Ali lift je otvoren, a ja ne mogu onim pristojnim ljudima u liftu koji me gledaju reći da sam se predomislio, da ću se trkom vratiti do svećenika koji je najviše od svega želio da budem uljudan s bogatim protestantima iz Kentuckyja ne bi li me zaposlili u svojoj konjušnici, a sad maše za mnom svojim klincem na način koji svakako upućuje na smrtni grijeh. </p>
<p>Nisam ni ja baš u Božjoj milosti, ne, nisam, ali čovjek bi od svećenika očekivao da drugima bude primjer i da ne izaziva javnu sablazan već moje druge večeri u Americi. </p>
<p>Moram ući u lift praveći se da ne čujem svećenika kako slini i viče za mnom gol na vratima svoje sobe. Pred ulazom u hotel stoji čovjek odjeven poput admirala i pita me: »Taksi, gospodine?«, a ja mu velim: »Ne, hvala«, a on me pita: »Otkud ste? Ah, iz Limericka! Ja sam iz Roscommona, ali ovdje sam već četiri godine.«</p>
<p>Moram pitati čovjeka iz Roscommona kako da dođem do Istočne 68. ulice i on mi kaže: »Idi samo na istok Trideset četvrtom, koja je široka i dobro osvijetljena, sve dok ne dođeš do Treće avenije, gdje možeš sjesti u nadzemnu željeznicu, ili, ako si baš tako oran, možeš produžiti ravno njome dok ne dođeš do svoje ulice.« </p>
<p>Na kraju mi veli: »Sretno, drži se samo svojih i čuvaj se Portorikanaca, oni ti svi nose noževe, kao što je dobro poznato, i vruće su krvi. Hodaj samo uz osvijetljeni rub trotoara da te ne zaskoče iz mračnih veža«.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tanović nadmašio Kusturicu </p>
<p>SARAJEVO, 25. ožujka</p>
<p> - Nagrada Oscar što ju je u kategoriji za najbolji film izvan engleskoga govornog područja dobio bosanskohercegovački redatelj Danis Tanović izazvala je pravu erupciju domoljubnih osjećaja među građanima u Sarajevu i širom BiH. »Ovo je za moju zemlju, za Bosnu i Hercegovinu« - ističu se Tanovićeve riječi koje je izgovorio prilikom dodjele kipića, a mediji navode da je to učinio »u stilu istinskog patriota«. Neke od najslušanijih radio-postaja emitirale su u ponedjeljak posebne emisije posvećene Tanovićevu Oscaru, a glazbeni radio M prilagodio je program emitirajući domoljubne sklade.</p>
<p> Publicitet su dobile i izjave roditelja nagrađenog bosanskog redatelja, njegovih prijatelja, suradnika i dr. Pokrenute su i inicijative da se Tanoviću dodijele najviše nagrade grada Sarajeva i državna odličja. Bosanska stranka pozvala je Predsjedništvo BiH da Tanoviću dodijeli najviše državno priznanje za izuzetno zaslužne građane. Forum mladih SDP-a predložio je redatelja za dodjelu Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Za Bosnu i Hercegovinu i njezine građane priznanje koje je u Los Angelesu dobio mladi redatelj Tanović nije samo potvrda njegova velikog talenta i filmskog umijeća već i trenutak nacionalnog ponosa, dokaz da i Bosanci mogu biti uspješni i priznati u svijetu. No, za današnju Bosnu i Hercegovinu, Tanovićev primjer inspirativan je i poučan i s drugoga motrišta. Tanović je svoj film snimio stranim novcem, dok su lokalne institucije koje se bave kulturom sredstva uglavnom dodjeljivala sumnjivim stranačko-nacionalnim projektima upitne vrijednosti.</p>
<p>Naposljetku, Tanovićev Oscar posebno za Sarajlije ima i dodatnu osjećajnu crtu. U trenutku kad je ovaj Sarajlija primao nagradu, mnogi su sigurno pomislili i na Emira Kusturicu, također poznatog redatelja, koji je napustio glavni bosanskohercegovački grad i tijekom rata manje-više otvoreno bio na strani napadača. Iako je jednom bio nominiran, Kusturica nikad nije dobio Oscara. A sada je pozlaćeni kipić u rukama bivšeg borca Armije BiH Tanovića.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Svi dobitnici Oscara </p>
<p>Film: »Genijalni um«, Universal i Dream Works; Režija: Ron Howard (»Genijalni um«); Glavna muška uloga: Denzel Washington (»Dan obuke«); Sporedna muška uloga: Jim Broadbent (»Iris«); Glavna ženska uloga: Halle Berry (»Bal monstruma«); Sporedna ženska uloga: Jeniffer Connelly (»Genijalni um«); Scenarij prema književnom djelu: Akiva Goldsman (»Genijalni um«); Originalni scenarij: Julian Fellowes (»Gosford Park«); Snimatelj: Andrew Lesnie (»Gospodar prstenova: Prstenova družina«); Montaža: Pietro Scalia (»Black Hawk Down«); Make up: Peter Owen i Richard Taylor (»Gospodar prstenova: Prstenova družina«); Kostimografija: Catherine Martin i Angus Strathie (»Moulin Rouge«); Scenografija: Catherine Martin (»Moulin Rouge«); Zvuk: Michael Minkler, Myron Nettinga i Chris Munro (»Black Hawk Down«); Montaža zvuka: George Watters II i Christopher Boyes (»Pearl Harbor«); Vizualni efekti: Jim Rygiel, Randal William Cook, Richard Taylor i Mark Stetson (»Gospodar prstenova: Prstenova družina«); Originalna glazba: Howard Shore (»Gospodar prstenova: Prstenova družina«); Originalna pjesma: Randy Newman »If I didn't Have You« (»Monstrumi«); Film na jeziku koji nije engleski: »Ničija zemlja« Danis Tanović , Bosna i Hercegovina; Dugometražni animirani film: »Shrek« (producent Aron Warner, Dream Works); Kratki animirani film: »For the Birds« Ralph Eggleston; Kratki igrani film: »The Accountant« Ray McKinnon i Lisa Blount; Dugometražni dokumentarni film: »Ubojstvo u nedjelju ujutro« - Jean Xavier De Lestrade i Denis Poncet; Kratki dokumentarni film: »Thoth« (Sarah Kernochan i Lynn Appelle); Jean Hersholt Humanitarian Award: Arthur Hiller; Počasni Oscari za životno djelo: Sidney Poitier i Robert Redford.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kanadski filmski biser u sjeni glasovite »Amelie«</p>
<p>U sklopu Tjedna frankofonije u nedjelju je u Kinoteci prikazano osam filmova na francuskom jeziku ili u francuskoj koprodukciji / Besplatne karte za razglašenu »Amelie« su nestale za nekoliko minuta / Malo remek-djelo Kanađanina Andréa Turpina »Mekušac« vidjelo samo 15-ak entuzijasta</p>
<p>Filmski maraton na francuski način</p>
<p> - tako bi se mogao nazvati izniman filmofilski događaj koji se zbio u nedjelju u Kinoteci. Naime, u sklopu Tjedna frankofonije, u toj je zagrebačkoj kino-dvorani prikazano osam filmova za redom, a projekcije su trajale od podne do ponoći. Program je sastavljen od filmova koji su na francuskom jeziku ili su snimljeni u koprodukciji s Francuskom. Tako su se mogli pogledati animirani filmovi: »Kirikou et la sorciére« (Belgija), te »Bilo jednom«, »Dom« i »Labirint« (Poljska). Od igranih filmova na programu su bili: »Poslije smaka svijeta« (Bugarska), »Mekušac« (Kanada), »Sretna nova '49« (Makedonija), »Les Petites Fugues« (Švicarska), i francuski megahit koji je bio nominiran za Oscara - »Amelie«.</p>
<p>Međutim, ponovno se pokazalo da reklama i razglašenost filma najviše privlače publiku, pa su se tako besplatne karte za »Amelie« razgrabile u samo nekoliko trenutaka, a posjećenost ostalih projekcija je bila vrlo skromna, da ne kažemo otužna. Tako je bugarski film Ivana Ničeva »Poslije smaka svijeta« uspio prikupiti 20-ak gledatelja, a pravi filmski biser i malo remek-djelo »Mekušac« u režiji Kanađanina Andréa Turpina, jedva 15-ak.</p>
<p>Tema filma »Poslije smaka svijeta« jest suživot različitih etničkih i vjerskih zajednica, kršćana, Židova, muslimana i Roma u Sofiji tijekom političkih previranja od kraja Drugog svjetskog rata do pada komunizma. Taj problem uokviren nemogućom ljubavnom vezom dvoje glavnih junaka, Židovom i Bugarkinjom iz građanske obitelji, prilično je ambiciozan film, ali rezultat je na kraju ipak ostao osrednji. Najveći prigovori idu na račun nespretnog pripovijedanja kojem pokušalo dati ritma paralelnim prikazivanjem prošlosti i sadašnjosti. Međutim, osnovna namjera je uspjela - pokazati kako nemilosrdni kotač politike, ma koji ona predznak imala, bespoštedno melje međuetičku toleranciju.</p>
<p>Petnaestak entuzijasta koji su pogledali kanadski film »Mekušac« moći će jasno i glasno reći da su oni jedini koji su vidjeli ponajbolji film koji je u Zagrebu prikazan unatrag nekoliko mjeseci. Manje je poznata stvar da je »Mekušac« Andréa Turpina osvojio čak osam nagrada koje dodjeljuje Filmska akademija Quebecka (najbolji film, režija, sporedna muška uloga, sporedna ženska uloga, scenarij, zvuk, montaža i glazba), a uz to film je i zapažen na Sundence Film Festivalu - najznačajnijem svjetskom festivalu nezavisnog filma.</p>
<p> Riječ je o suvremenoj komediji koja govori o mladiću Alexu, roniocu i podvodnom fotografu koji je umalo izgubio život u nesreći roneći u Pacifiku. Oporavivši se, ali i pretrpjevši amneziju, on dolazi u Montreal i upada u bezbroj nezgodnih situacija jer nikomu ne zna reći »ne«. Prividno čovjek bez ikakvih emocija, on postaje preprodavač droge, zaljubljuje se u novinarku, a potom i otima djevojku svom najboljem prijatelju. Priča je to o čovjeku koji je u sukobu s vlastitim identitetom, on zbog svojih »sitnih« laži malo-pomalo dovodi u pitanje svoj, ali i tuđe živote, te na kraju shvaća nemogućnost udovoljavanja svakomu.</p>
<p>Disciplinirana režija i odlično raspoložene mlada glumačka ekipa glavni su aduti »Mekušca«. Ipak, posebno fascinira istančano izvedena gradacija konfuzije glavnog lika kojom redatelj gledatelja, bez jednog trenutka pauze, drži zarobljenog u iščekivanju raspleta. Nema sumnje da »Mekušac« zaslužuje redovitu kino distribuciju ili barem izdavanje na video kaseti. Hoće li naši distributeri znati reagirati, ostaje veliko pitanje. U protivnom 15-ak entuzijasta iz zamaračene dvorane Kinoteke ne će imati s kime podijeliti oduševljenje jednim »običnim art filmom«.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Uzbudljivi čembalistički dani za mlade </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Klub Glazbeni klub Škole Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu osmislio jer vrijedan projekt »Čembalo za čembalo«, a nakana je nabaviti čembala za tu školu. Projekt je ovih dana počeo četverodnevnim seminarom pod nazivom »O čembalu i interpretaciji barokne glazbe«. Kruna tog zanimljivog seminara koji je na poziv Kluba od 20. do 23. ožujka održala zaslužna čembalistica i profesorica Muzičke akademije Višnja Mažuran, bio je prvi čembalistički koncert u povijesti glazbene škole »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu, održan u subotu, 23. ožujka, u dvorani Škole.</p>
<p> Na posuđenom čembalu Muzičke akademije svoje prve pokušaje sviranja i upoznavanja tog specifičnog instrumenta demonstriralo je desetak polaznika seminara, inače učenika glasovira od najmlađih iz prvog razreda osnovne škole do srednjoškolaca završnih razreda. Više ili manje uspješno, ali s ozbiljnim poniranjem u samu srž interpretacije barokne glazbe mladi su interpretirali solistička ili komorna djela ponajviše iz pera Johana Sebastiana Bacha te Girolama Frescobaldija, Antonija Vivaldija, Joaquima Quantza i Anonimusa iz Krka. Uz koncert, posjetitelji su mogli razgledati i tri izložbe: Crteži Johana Sebastiana Bacha, Čembalo - glazbalo i umjetnina i Pet godina Glazbenog kluba škole »Vatroslav Lisinski«. Promovirano je i drugo hrvatsko izdanje knjige Esther Meynell: Mali ljetopis Anne Magdalene Bach koju je objavilo prije dvije godine Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara u prijevodu Vesne Vančik (urednik Tihomir Petrović). Knjiga je izdana u povodu 250. obljetnice Bachove smrti. </p>
<p>Dani čembala u glazbenoj školi »Vatroslav Lisinski« okupili su iznimno velik broj sudionika, što samo potvrđuje opravdanost akcije. Projekt »Čembalo za čembalo« završit će s dva dobrotvorna koncerta čembalistice Višnje Mažuran, koja će nastupiti zajedno sa studentima iz svojega razreda na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te ansamblima koje je utemeljila i kojima je umjetnička voditeljica, a sudjelovat će i najbolji đaci glazbene škole »V. Lisinski«, sudionici upravo završenog seminara. Koncerti će se održati 6. travnja u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda i 7. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a dobrotvorni prilozi skupljaju se u Čembalo-šparkasicu specijalno priređenu za tu prigodu.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Slikar staroga zagreba</p>
<p>U Umjetničkom paviljonu moći će se vidjeti slikarstvo, grafika, scenografija i grafičko oblikovanje Branka Šenoe / Slikar je to koji čuva tradicijske likovne vrijednosti, ne priklanjajući se radikalnom modernitetu vremena </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Prva retrospektivna izložba Branka Šenoe (1879.-1939.), slikara, grafičara, scenografa i kulturnog djelatnika, sina književnika Augusta Šenoe, otvara se u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u srijedu, 27. ožujka, u 19 sati. Izložba prvi put predstavlja objedinjen slikarov opus na jednome mjestu.</p>
<p>»Retrospektivnom izložbom, koju Moderna galerija priređuje u Umjetničkom paviljonu, nastojala se obuhvatiti kompleksna djelatnost Branka Šenoe: slikarstvo, grafika, scenografija i grafičko oblikovanje«, istaknula je na predstavljanju izložbe Smiljka Domac-Ceraj, autorica retrospektive i muzejska savjetnica. Riječ je o uljima na platnu, među kojima su najpoznatija ona koja se tematski vežu uz Zagreb, potom o akvarelima, crtežima, bakropisima, scenografiji te opremi knjiga i plakata. </p>
<p>»Opće je prihvaćeno mišljenje o spomenutom slikaru kao čuvaru tradicijskih likovnih vrijednosti, osobnosti koja ostvaruje konzistentan umjetnički opus bez velikih oscilacija, ne priklanjajući se radikalnom modernitetu vremena«, rekla je autorica izložbe.</p>
<p>Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković istaknuo je da je riječ o jednoj od niza retrospektiva kojima Umjetnički paviljon nastoji osvijetliti i one osobnosti i pojave koji su do sada ostali djelomice ili potpuno neobrađeni u hrvatskoj povijesti umjetnosti 20. stoljeća.</p>
<p>O Branku Šenoi kao zapostavljenom i pomalo ignoriranom umjetnikom, čije slike starih gradova imaju i dokumentarističku vrijednost, o Šenoi kao dobrom profesoru i znalcu te o jednom od ljudi koji su stvarali standarde naše građanske kulture govorio je Igor Zidić, ravnatelj Moderne galerije i nositelj čitavog projekta. Izložba ostaje otvorena do 28. travnja.</p>
<p>Sandra V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vesela pučka igra </p>
<p>Predstava »Ni u moru mire ni u jubavi vire« poznatog šibenskog glumca i dramatičara Branka Matića oduševila publiku svježinom nepatvorena humora, lokalne dosjetke i živim temperamentom </p>
<p>Oni su živi ljudi 'od krvi i mesa', negdje sa zore 20 stoljeća, »šporkih« jezičina, toploga srca i blage duše, dok se ne raspale pod snažnim udarcima strasti, ljubomore, srdžbe, ljutnje, a sve zbog ljubavi. Sve rečeno, dovelo nam je na Cvjetnu nedjelju Šibensko kazalište u Zagreb, zapakirano u realističnu pučku igru »Ni u moru mire ni u jubavi vire«. Autor te drame, natopljene mediteranskim koloritom i nezaboravnim lokalizmima, jest poznati šibenski glumac i dramatičar Branko Matić. Zaljubljen u svoj grad i Talijin hram, od najranijih dana on se sretno bavi tim dvjema stvarima koje ponajviše voli. Spomenuto djelo je već treći puta postavljeno u matičnom kazalištu, a posljednji put, prošle godine prigodom svečanog otvaranja 132. godine starog Šibenskog kazališta, i to nakon poduže obnove. Zgodno je i dodati, kako su Šibenčani s istim komadom gostovali u Zagrebu, već 1976. godine, i to u Gavelli.</p>
<p> Zašto je ova Matićeva drama koju su Šibenčani zdušno izveli svevremena? Ona ne progovara samo nostalgično i nujno o jednom dobu i jednom endemskom jadranskom dragulju, već nosi univerzalna obilježja dramskog pisma, koja svoj korijen vuku iz renesansne tradicije. U slikovitom ambijentu malene životne radosti i žalosti, a sve one ukoričene u jedan jednostavan, topao i nježan san, nisu ostavili ravnodušnu publiku na pozornici koja nas počesto neugodno iznenađuje artificijelnim neinventivnostima. Dapače, jednostavna i transparentna režija Pere Mioča i Mate Gulina i scena Branka Lovrića-Caparina vodili su nas kroz ljupku pripovijest punu zabluda.</p>
<p> »Ni u moru mitre ni u jubavi vire«, čiji je prihod u cijelosti išao u korist Društva Šibenčana u Zagrebu, zarobio nas je svojom toplinom, nepatvorenim i sočnim humorom, vedrim temperamentom, te bezazlenošću. Glumac Mate Gulin odlično je predočio ostarjelog težaka na ljubavnoj kušnji, a u raskrinkavanju njegove »muke« pomogao mu je i veliki ansambl, osobito Neva Baranović, a efektno je svoju malu epizodu ocrtao i sam autor kao penžioner Vice. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Lirika Velikog petka« posvećena kardinalu Kuhariću </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U povodu Uskrsa i u sklopu Velikog tjedna Društvo hrvatskih književnika (DHK) i Udruga »Pasionska baština« priredit će 27. ožujka književni susret »Lirika Velikog petka«. Na tom tradicionalnom književnom susretu u prostorijama Društva u Zagrebu ugledni će hrvatski pjesnici govoriti najnovije i do sada neobjavljene pjesme nadahnute pasionskim misterijem. U uvodu će govoriti dopredsjednik DHK Anđelko Novaković. Ovogodišnja »Lirika Velikog petka« posvećena je preminulom kardinalu Franji Kuhariću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pasionska tema Zlatka Čulara</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak na večer, prvoga dana u Velikome tjednu, u Galeriji »Dubrava« može se razgledati izložba emajla i pastela Zlatka Čulara (1935.) iz ciklusa »Muka Kristova«, projekt koji se uklapa u ovogodišnji raspored zagrebačkoga programa svečanosti »Pasionska baština 2002.«, iako Čularova izložba nije službeni dio te umjetničke i kulturološke priredbe slojevita sadržaja. Autor već više od deset godina realizira djela nadahnuta upravo pasijom i valja naglasiti da u njima više nastoji izraziti unutarnju ekspresiju događaja negoli prikazati realističke pojedinosti što ih pružaju prizori muke. U programu otvorenja izložbe nastupila je klapa »Falkuša«. U sastavu klape nastupaju studenti i studentice agronomije pod vodstvom Jelice Gracina, a izložba »Muke Kristove« ostaje otvorena do 20. travnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>»Nadam se boljoj partiji nego protiv Bugarske«</p>
<p>»Dvoboj s našim susjedima u srijedu moramo shvatiti kao pravu provjeru ukupne momčadi te provjeru stanja svakog igrača. To će nam biti posljednja utakmica s mnogo izmjena i provjera«, kaže izbornik Mirko Jozić / Jurica Vranješ stigao ozlijeđen, pa je Jozić naknadno pozvao Maria Tokića </p>
<p>BREŽICE, 25. ožujka</p>
<p> - Još je nešto više od dva mjeseca do Svjetskoga nogometnog prvenstva. Točnije, za 64 dana počet će natjecanje 32 najbolje reprezentacije svijeta na svjetskoj smotri u Japanu i Južnoj Koreji, stoga je posljednji trenutak da sve nogometne vrste počnu provjere i pripreme prije odlaska u Aziju. Tako će i hrvatska nogometna reprezentacija u srijedu, 27. ožujka imati važnu provjeru protiv Slovenije, reprezentacije koja je također osigurala nastup na Svjetskom prvenstvu.</p>
<p> Izbornik naše nogometne vrste Mirko Jozić okupio je 18 izabranika, kao uvijek, većinu njih prilično umornih nakon nastupa tijekom vikenda za svoje klubove. Jozić se zacijelo na tu teškoću već i navikao, poput njegova prethodnika Ćire Blaževića. Stoga i nije djelovao prenervozno nakon spoznaje da u ovoj utakmici neće moći računati na Igora Tudora, koji se ozlijedio u utakmici protiv Parme, te Juricu Vranješa, koji je došao u Zagreb, ali je također ozlijeđen. </p>
<p>Kao zamjene pozvani su Andrić iz Hajduka i Tokić iz austrijskog GAK-a. </p>
<p>U ponedjeljak ujutro reprezentacija je održala i prvi zajednički trening u Brežicama, nedaleko od Čateža, gdje je već prema tradiciji smještena naša reprezentacija. U konkretnom slučaju, rijetkost je da se jedna nogometna reprezentacija priprema u zemlji svog suparnika. Hrvatska koja će igrati protiv Slovenije na svom terenu priprema se u Sloveniji.</p>
<p>- Ova utakmica ima svoje značenje, upravo zbog toga što do SP-a i nećemo imati previše provjera. Znamo da će nam suparnici biti još BiH i Mađarska. Dakle, dvoboj s našim susjedima u srijedu moramo shvatiti kao pravu provjeru ukupne momčadi te provjeru stanja svakog igrača. To će nam biti posljednja utakmica s mnogo izmjena i provjera. Protiv BiH i Mađarske bit će drugačije. Mnogi me pitaju kako će izgledati sastav za SP. Nema tu previše tajne. Svi znamo o kojih je 30-ak imena riječ. Preostalo vrijeme, nažalost i splet okolnosti, kao što su ozljede, odredit će popis reprezentativaca. Nadam se da ćemo protiv Slovenije igrati bolje nego što smo igrali protiv Bugarske. Ipak, morate shvatiti da ni ja ne bih želio da već sad igramo u top formi, jer će nam top forma biti potrebna za dva mjeseca. </p>
<p>Mirko Jozić na inzistiranje je slovenskih novinara, koji su željeli znati može li Slovenija glumiti neku reprezentaciju iz skupine u kojoj će igrati Hrvatska, pomalo filozofski odgovorio: </p>
<p>- Na SP-u ćemo svi biti grabežljivci, posebno u prvim utakmicama. U modernom nogometu svaka je utakmica polurat. U tim okolnostima morate se strašno nametnuti suparniku. U svakoj utakmici svi će ići na pobjedu, a baš će biti najteže prve utakmice na SP-u. I sada u prijateljskom dvoboju protiv Slovenije moramo osjećati takvu želju. Želja za pobjedom mora biti prisutna u svakom sportašu, a ja mislim da naši reprezentativci upravo to i osjećaju. Slovenija je momčad koja traži poštovanje, uostalom, njihov odlazak na SP potvrđuje nam da imamo najboljeg mogućeg suparnika. I Slovenci će, kao i mi, htjeti pobjedu i mislim da je to preduvjet za dobru utakmicu. </p>
<p>Ako izbornika Jozića upitate kakvu će formaciju hrvatske nogometne reprezentacije ponuditi u srijedu, spremno će reći: </p>
<p>- Teško je na to odgovoriti. Mnoge okolnosti utječu na izbor formacije. Tudora neće biti, što već traži određene promjene. Nadam se da Tudor nije ozbiljnije ozlijeđen, prema prvim informacijama riječ je o ozljedi aduktora i potpune ćemo nalaze znati tek u utorak. Na ostalim treninzima ćemo vidjeti stanje svih igrača i tek ću se naknadno odlučiti u kakvoj ćemo postavi zaigrati. </p>
<p>Upitan koja bi mu reprezentacija najviše odgovarala za dvoboj u pripremnom razdoblju, a koja bi najviše sličila na južnoamerički Meksiko i Ekvador, koji nas čekaju u skupini u Japanu, Jozić je bio izričit: </p>
<p>- Imali smo dogovorenu utakmicu s Turskom, koja igra slično kao Latinoamerikanci. Naime, dodavanja su im u prvom planu. Isto tako, morate znati da Meksiko i Ekvador ne igraju u istom rasporedu. Ekvador više voli europski stil igranja. Utakmice s Turskom neće biti, a kad bismo mogli imati provjeru s nekim tko igra slično kao Latinoamerikanci, onda bi to, uz Tursku, bili još Portugalci i Francuzi. </p>
<p>Za očekivati je, a ovisit će o dogovoru hrvatskog i slovenskog stručnog stožera, da će se u utakmici u Maksimiru moći koristiti maksimalni broj izmjena. Prema tome, nije nemoguće da će u srijedu zaigrati svih 18 Jozićevih izabranika: Pletikosa, Butina, Živković, Kovač, Šimunić, Tokić, Tomas, Šimić, Jarni, Stanić, Andrić, Prosinečki, Rapajić, Vugrinec, Bokšić, Šuker, Olić, Hrman.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona u utorak i protiv Splita i protiv depresije</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U posljednje vrijeme na konferencijama za novinare u Ciboni i nije vladala atmosfera kakvu bi poželjeli. Malo se govorilo, još manje zapitkivalo. Eto, sada je došlo i do toga da konferencija više i nema, iako aktualni hrvatski prvak u utorak u 17.45 sati igra pred svojom publikom protiv jednog od glavnih kandidata za naslov - Split Croatia osiguranja.</p>
<p>No, za to treba imati razumijevanja. Trener Cibone Jasmin Repeša zasigurno se više ne želi vraćati na utakmicu protiv Krke Telekoma, priču o porazu u polufinalu završnice Goodyear lige, a o stanju u momčadi ionako nema više što mudro reći.</p>
<p>- Doista od srca čestitam svojim igračima na zalaganju. Možda nisu pokazali baš sve što su mogli i trebali, no bio bih lud da ih idem sada »zakapati« primjedbama jer su se dečki doista trudili i borili. Dapače, i ja kao trener nosim svoj dio krivnje, premda, moram napomenuti, sve i da utakmica ponovno započne, ne bih baš ništa mijenjao, kazao je Repeša, koji se još dugo nakon susreta nije dao oraspoložiti. </p>
<p>Zapravo, jedinu kritiku koju je Repeša ponudio, bila je na račun suđenja, konstatiravši da je Cibona ipak zaslužila bolji tretman. Ponajviše su ga pogodile osobne pogreške koje su dosuđene Josipu Sesaru, od kojih su neke, ocjena je većine hrvatskih kolega, doista bile isforsirane. Iako, ako ćemo pravo, i Krkini igrači nisu bili pošteđeni pojedinih sudačkih pogrešaka, te da je kojim slučajem Cibona ušla u finale, vjerojatno bi iste zamjerke uputio i Neven Spahija, Repešin prethodnik na klupi Cibone.</p>
<p>No, iskreno govoreći, sudačka trojka odjevena u sive odore i nije bila ta koja je presudila hrvatskom prvaku onemogućivši mu da vidi finale Goodyear lige. Pravi Cibonini »suci« bili su Jaka Lakovič i Mate Skelin, Krkini igrači koji igraju na baš onim pozicijama gdje je Cibona najtanja, na mjestu organizatora igre i centra. Na kraju krajeva, Spahija je to i znao, te tako postavio igru svoje nove momčadi.</p>
<p>Bez sumnje, Cibona se već dugo muči s Nikolom Prkačinom i Davorom Kusom. »Prka« je već duže vrijeme prisiljen »glumiti« klasičnog centra, iako je on zapravo po vokaciji visoko krilo, odnosno »četvorka«. Kus je, pak, pripreman kao drugi organizator igre, te je naglo nakon ozljede Zorana Planinića morao uskočiti u momčad i preuzeti svu odgovornost, te ga je stoga potpuno bespredmetno kriviti zbog pada u formi koja je očita u posljednjih nekoliko nastupa.</p>
<p>No, bilo kako bilo, Cibona će, ma koliko god u svlačionici situacija možda trenutačno bila depresivna, morati zaboraviti na novi neuspjeh, te dati sve od sebe kako bi u derbiju svladala Splićane, koji dolaze u Zagreb s novim trenerom Vinkom Jelovcem, još jednim bivšim strategom zagrebačke momčadi. </p>
<p>Baš je zato zgodno istaknuti i ovu priču. Repeša, sadašnji Cibonin trener, poražen je u subotu od Spahije, trenera od kojeg je naslijedio Ciboninu klupu. Spahija je, pak,u nedjelju poražen od Zmage Sagadina, čovjeka od kojeg je učio zanat u Olimpiji, a odakle je i stigao u Zagreb nakon što je otišao Jelovac. Jelovac je, opet, nekada vodio Olimpiju, a sada je u Splitu gdje su bili i Repeša i Sagadin. Ludo, zar ne? </p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»U Zagreb ne idemo na izlet!« </p>
<p>»Cibona je dotaknula dno kada su u pitanju ambicije. U zagrebačkoj je momčadi panika, jer im je ostala još samo hrvatska liga«, kaže novi trener splitskih košarkaša </p>
<p>SPLIT, 25. ožujka</p>
<p> - Vinko Jelovac debitira u ulozi trenera Split Croatia osiguranja protiv Cibone VIP u prvenstvenoj utakmici Lige za prvaka u utorak u 17.45 sati u Zagrebu. Sudbina se poigrala, jer na klupi sadašnjega kluba ima premijeru protiv bivšeg. No, to mu nije prvi put. Kada je preuzimao Cibonu nakon Ace Petrovića imao je »krštenje« protiv Makabija iz Tel Aviva, koji je trenirao prije cibosa u sezoni 1997./1998. Današnji povratak na »mjesto zločina« Jelovcu je posebno važan. Dok se s Izraelcima oprostio u najboljim odnosima i zahvalni su jedni drugima što su surađivali, odlazak iz Cibone i danas ga prožima gorčinom. Strateg »žutih« o tome je rekao: </p>
<p> - O Ciboni neću mnogo pričati. No, dotaknuli su dno kada su u pitanju ambicije. U njihovoj je momčadi panika, jer im je ostala još samo hrvatska liga. U svakom slučaju, u Zagreb ne idemo na izlet...</p>
<p>Utakmica između »žutih« i »vukova« zapravo je uvertira skorašnjega polufinalnog ogleda u Kupu, koji je za oba kluba značajniji. Jelovac je sa svojom novom momčadi odradio nekoliko treninga, a nije vodio nijednu utakmicu. Stoga ističe: </p>
<p>- Dotakli smo sve dijelove igre, malo bi više trebalo raditi na obrani. Momčad sam našao u mnogo boljem stanju nego što sam očekivao, ali još je rano za posudbe, jer smo tek nekoliko dana skupa. Pitanje je u kakvoj sam ja formi. Jedno je sigurno - svježine mi ne nedostaje.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kako ponoviti Bremen?</p>
<p>Na EP prije dvije godine u Bremenu hrvatske stolnotenisačice i stolnotenisači osvojili su čak četiri medalje / Tamara Boroš i stolnotenisačice najbliže obrani medalja iz Bremena </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Kažu da je u sportu teže nešto braniti nego osvojiti. U tom slučaju, hrvatske stolnotenisačice i stolnotenisače na Europskom prvenstvu u Zagrebu (30. ožujka do 7. travnja) očekuje izuzetno težak posao, jer su na posljednjem Europskom prvenstvu u Bremenu 2000. godine osvojili čak četiri medalje. Zoran Primorac bio je srebrni, Tamara Boroš brončana u pojedinačnoj konkurenciji, a broncu su osvojile i stolnotenisačice ekipno, te Sandra Paović i Roko Tošić u igri mješovitih parova. Kako, dakle, sve to obraniti?</p>
<p>Ne treba biti mudrac da bi se zaključilo kako će bremensko odličje biti najlakše obraniti našoj ženskoj ekipi. Zahvaljujući trećem mjestu u europskoj Superligi, naše su stolnotenisačice treće nositeljice prvenstva i u prvom su kolu slobodne. U četvrtfinalu će igrati s pobjednicama meča Rusija - Švedska i to će već biti borba za medalju. No, budući da će ih u eventualnom polufinalu čekati Njemice bez ijedne naturalizirane Kineskinje (imaju ih, inače, tri), naše stolnotenisačice mogu i do finala! Iako to baš nije sportski reći i napisati, ne vidimo, naime, koja bi to Ruskinja, Šveđanka ili Njemica mogla spriječiti Tamaru Boroš da ostvari dvije pobjede u tim mečevima.</p>
<p> Najbolju europsku igračicu očekujemo, naravno, i u finalu pojedinačnog natjecanja, iako će Tamaru na putu do finala vrebati nekoliko njoj izuzetno neugodnih suparnica, prije svih Mađarice, luksemburška Kineskinja Ni Xia Lian i Bjeloruskinja Viktorija Pavlovič. </p>
<p>Sandra Paović i Roko Tošić su u Bremenu napravili veliko iznenađenje, zapravo senzaciju, osvojivši brončanu medalju u igri mješovitih parova (imali su i pet meč-lopti za finale!). U Zagrebu će nastupiti preko 130 »mixova« i kada bi naš mladi par ponovio bremenski doseg bila bi to ponovno senzacija. Kao i obično, najnezahvalnije je prognozirati nastup Zorana Primorca.</p>
<p> U Eidhovenu 1998. je bio super-spreman i tek je u finalu izgubio od Vladimira Samsonova. Njih su dvojica tada bili najbolji svjetski igrači. U Bremen je, pak, Primorac došao ozlijeđenog ramena, no ponovno je osvojio srebrnu medalju. Nakon što je u dugom i teškom polufinalnom meču pobijedio Jan-Ove Waldnera, imao je svega sat i pol vremena odmora do finala (!?). To se pokazalo prevelikim hedikepom, pa je u finalu relativno lako izgubio od Petera Karlssona, kojeg nakon tog nenadanog uspjeha više nikad nismo vidjeli u nekoj u značajnijoj ulozi.</p>
<p>Uoči EP u Zagrebu Primorac je velika »misterija« čak i za trenere hrvatske reprezentacije, budući da je mjesecima igrao ekshibicijsku ligu u Japanu. Jedini »orjentiri« su nam, tako, njegov nastup na Pro Touru u Kataru (ispao u drugom kolu od honkonškog Kineza Cheunga), te laka pobjeda protiv jakog Kineza Ma Wengea u polufinalnom meču Lige prvaka. Za očekivati je da bi Primorac trebao doći do četvrtfinala, a tada će trebati pobijediti nekoga od najjčih europskih igrača. »Zoki« je bio i ostao najnezahvalnija oklada...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mikić nestao, pa »uskrsnuo«</p>
<p>Dinamov napadač Mihael Mikić propustio je prijepodnevni trening u ponedjeljak, a nitko u klubu nije znao odgovor - zbog čega. »Ne znam</p>
<p> gdje je Mikić, ugašen mu je mobitel. Možda je u vojarni, ali to uvijek saznamo dan ranije, što sada nije slučaj«, naglasio je trener Ilija Lončarević oko podneva, da bi nešto kasnije, oko 15 sati, javio - »sad smo se već svi zabrinuli, čak ni njegovi roditelji ne znaju gdje je!«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Kada bi Dinamovi čelnici kojim slučajem nastupili u novome kvizu »Tko želi biti milijunaš?«, sasvim sigurno bi pokleknuli na pitanju - gdje je Mihael Mikić! Ponuđeni odgovori mogli bi biti: a) na treningu; b) u vojsci; c) s djevojkom Ljupkom Gojić; d) ni jedno od navedenoga.</p>
<p> U ponedjeljak je doista malo tko znao gdje se nalazi Mikić. Ukoliko bi naši natjecatelji pri traženju odgovora zamolili pomoć »jockera«, on bi odmah elimirao odgovore pod a) i c). Maksimirski napadač, dakle, u ponedjeljak prijepodne nije bio na treningu, a u klubu nitko nije imao pojma zbog čega se nije pojavio i što se dogodilo.</p>
<p> Dinamov trener Ilija Lončarević je neposredno nakon treninga, na upit o Mikiću, kratko prozborio:</p>
<p> - Ako hoćete iskreno, pojma nemam gdje je! Ugašen mu je mobitel...</p>
<p> Inače, Mikić još uvijek služi vojni rok u sportskoj jedinici Hrvatske vojske, pa su u klubu pomislili da je možda to razlog što se nije pojavio na treningu.</p>
<p> - Da, možda je u vojarni. Ali, to uvijek saznamo dan ranije, što sada nije slučaj.</p>
<p> • Je li možda zaspao?</p>
<p> - Pa, dosad bi se valjda već probudio!</p>
<p> Uzgred, već je prošlo podne... Sve u svemu, prijepodnevni trening maksimirskih nogometaša protekao je bez mladoga napadača. A hoće li ga klub kazniti zbog nedolaska na posao?</p>
<p> - Ne znam, trebamo vidjeti što se zapravo dogodilo, dodao je Lončarević.</p>
<p>Nešto kasnije, oko 15 sati, trener nam je mobitelom, sasvim ozbiljnim glasom, dometnuo:</p>
<p> - Još uvijek nema ni glasa od Mikića, sad smo se već svi zabrinuli. Čak ni njegovi roditelji ne znaju gdje je!</p>
<p> I kada je cijela ova priča poprimila oblike prave drame, Mikić je odjednom »uskrsnuo«. Pojavio se na poslijepodnevnom treningu, uz obrazloženje:</p>
<p> - Pa, bil sam u vojsci!</p>
<p> Usprkos konačnome »happy-endu«, ovaj je igrokaz prilično uznemirio maksimirske duhove. No, trenera Lončarevića muče - nove brige. Do daljnjega, naime, neće moći računati na Darija Smoju, koji je na treningu istegnuo bedreni mišić i još je neizvjesno koliko će dugo pauzirati. Smoje je u posljednje vrijeme bio najčvršći dio Dinamovoga obrambenog zida, ne računajući pritom subotnji dvoboj protiv Hrvatskoga dragovoljca u Sigetu na kojem se uklopio u sivilo Dinamove igre. Primjerice, najveću priliku na utakmici »dragovoljci« su kreirali upravo nakon greške ovoga Dinamovog braniča. Lamešić je vještim driblingom Smoju »izbacio iz igre« i loptu gurnuo u for Miroslavu Dujmoviću, koji je tako izbio sam pred vratara Butinu. Lopta se otkotrljala do stative, a potom izvan igrališta... Dobra vijest je da je nakon duže vremena počeo trenirati Ivan Landeka, ali...</p>
<p> - Ma, rekao je da ga sada noga ne boli s vanjske, nego s unutarnje strane, uz smiješak je dodao Dinamov trener.</p>
<p> Nakon toga se osvrnuo na blijedi nastup svoje momčadi u subotu u Sigetu, gdje je Dinamo usprkos tome uspio izvući bod, nakon što je Niko Kranjčar u 90. minuti izjednačio na 1-1.</p>
<p> - Ako bi čovjek sada htio biti dosljedan, morao bi učiniti mnogo radikalnih promjena, a to je nemoguće! Jasno je da smo nezadovoljni kada napravimo posao ispod svojih mogućnosti, bez obzira na konačne rezultate toga posla. Evo, u deset posljednjih prvenstvenih utakmica, mi smo upisali osam pobjeda i dva remisa, ali - nismo zadovoljni! A nismo zato što ta dva remisa - protiv Šibenika i Hrvatskog dragovoljca - shvaćamo kao poraz. Uostalom, ni neki naši nastupi u utakmicama u kojima smo pobijedili nisu baš bili »ovjenčani slavom«.</p>
<p> Lončarević je dodao kako bi eventualne pobjede protiv Šibenika i »dragovoljaca« doista mnogo značile njegovoj momčadi, no više od svega boli saznanje da je Dinamo bodove u tim utakmicama izgubio na način, koji nije dostojan prave momčadi, bez prave, muške borbe.</p>
<p> - Mi smo ovoga proljeća na svim utakmicama apsolutno dominirali u igri, što jesenas ni približno nije bio slučaj. S toga stanovišta, dakle, možemo biti zadovoljni. Ali, takav odnos snaga na terenu ne potvrđujemo u dovoljnoj mjeri pobjedama i pogocima. Štoviše, protiv Šibenika i Hrvatskog dragovoljca praktički niti nismo imali prilika.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kad igrači pomisle da su igračine...</p>
<p>Zagrebov učitelj Zlatko Kranjčar nakon 1-1 protiv Zadra u Kranjčevićevoj umjesto poziva na uzbunu samo podsjeća da je prednost njegove momčadi ispred pratitelja iz kola u kolo sve veća </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Drugi uzastopni remi vodećeg Zagreba na svom travnjaku, ovog puta također protiv utopljenika - momčadi Zadra (1-1,1-1) podgrijava pitanje: što se to događa s Kranjčarovim sastavom? Gdje im se razvodnila ona njihova prepoznatljiva lepršava ubitačnost, zbog koje je uostalom i njihov dosadašnji uspjeh ocijenjen kao najveće osvježenje Lige?</p>
<p>Dok se svi sve brojniji Zagrebovi kibici, pogotovo oni novokomponirani, pitaju jesu li možda ipak pogriješili kad su svoje simpatije vezali uz igru Kranjčarove momčadi, Zagrebov se učitelj previše ne uzbuđuje:</p>
<p>- Zašto bih? U zimsku smo stanku ušli sa šest bodova prednosti ispred tada drugoplasiranog Varteksa. A pogledajte prvenstvenu ljestvicu. Što vidite? Prednost smo, unatoč nekim našim evidentnim propustima, još povećali, koja je sada devet bodova ispred Dinama i Hajduka. Osim toga, i klubovi koji se bore za ostanak pokazuju da znaju igrati, a ne samo ginuti u ime ostanka i boda koji im život znači.</p>
<p>Iako Kranjčaru nije nikako po mjeri, činjenica što im se igra premeće u samoisticanje pojedinaca, zbog čega je otupilo ono osnovno Zagrebovo oružje - zajedništvo, on nastoji razumjeti i tu situaciju:</p>
<p>- Je li u utakmici protiv Zadra bilo dvojbe o tomu tko je bolja momčad? Mislim da nije. Šteta, međutim, što se zbog prekomjernog soliranja pojedinaca daje mogućnost svim onim našim prestrogim kritičarima da odmah počnu sumnjati u naše vrijednosti. A ne može ta vrijednost nestati samo tako potezom ruke.</p>
<p>Ne može nestati, ali isto tako stoji odavno poznata činjenica da je Zagreb kao momčad u nekim elementima vrlo - tanka. A da to i nije neka novost svjedoči činjenica što je malo tko od Zagrebovih igrača zainteresirao inozemne kupce. Osim kad je u pitanju Ivica Olić, ekstra vrijednost koja je u svom nadahnuću iz utakmice u utakmicu toliko svojim primjerom tjerao ostale suigrače da ga slijede u bespoštednosti, da uspjeh nije mogao izostati.</p>
<p> Uz to, pojedinci su u Zagrebu imali tu sreću da ih je Kranjčar vrlo dobro znao procjeniti. Samim time ih je gotovo idealno znao razmjestiti u momčadi. Osim toga, nekolicina igrača odiše tolikim iskustvom da je i to bila znatna prevaga u stvaranju svojevrsnog zanosa koji je nosio Zagreb iz utakmice u utakmicu. A kad taj zanos splasne, pa kad pojedinci pomisle da su igračine, iako to ni približno nisu, eto problema.</p>
<p> Sreća, međutim, za Zagreb što im glavni konkurenti imaju također slične probleme. Pa i veće, ali i što je Zagrebova bodovna zaliha tolika da su se pratitelji već praktički predali. Možda su i pogriješili, jer što će biti ako u subotu Zagreb ne napravi »puni korak« u Vinkovcima, koji također polažu pravo na iznenađenje protiv Zagreba, kao i prije toga Marsonija i Zadar. Razlika od drugoplasiranig može se tada spustiti na šest bodova i tko kaže da zagrebašima nakon toga neće pomalo početi klecati koljena? Bilo je, naime, i takvih primjera, ali Kranjčar čvrsto vjeruje da se to Zagrebu neće dogoditi. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb uvijek jak i stabilan</p>
<p>Na godišnjoj skupštini NK Zagreb formiran je novi UO, i to od ljudi koji bi klubu trebali jamčiti konstantnu stabilnost</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - »Ništa više nije kao što je bilo dosad«. Tim proročkim riječima izrečenim na redovitoj skupštini NK Zagreb, predsjednik vodećeg našeg nogometnog prvoligaša, Miro Marčinković, u biti je navijestio jedan novi Zagreb. Takav koji bi ubuduće trebao biti konstantno respektabilno jak.</p>
<p> Pojašnjavajući kako su ambiciozni planovi budućnosti kluba zapravo posljedica vremena koje je bazirano na privatnom vlasništvu i tržišnim odnosima, Marčinković je u biti i ponudio novo klupsko opredjeljenje u odnosu na sadašnje, u načelu - voluntarističko. A ono je vezano uz takve nove ljude hijerarhijski ustrojene, koji će, i kao članovi Skupštine, pogotovu novoformiraog Upravnog odbora, svojim ulaganjem u klub jamčiti njegovu stabilnost. Samim time i anuliranje klupskih spornih obaveza u visini od preko 20 milijuna kuna...</p>
<p>U ime toga jednoglasno je, kao i kod svih ostalih izglasanih odluka, formiran novi Upravni odbor od 11 članova. Od postojećih su iz njega ispali Marko Raguž (na osobni zahtjev), te Vice Međugorac, Ivan Turudić, Mario Osibov, Sveto Milovanović i Đuro Horvat. Tako da novi Upravni odbor čine: Tomislav Dragičević (INA), Davorin Spevec (Zagrebački Velesajam) Mladen Vilfan (Udruga Akcija za Zagreb), Hrvoje Pazić (Euroherz), Pavo Zubak (Auto Zubak), Zvonko Mesić (Megrad), Boris Centner (Erste Staierische Bank), Vidge Bulum (Gradsko poglavarstvo), te od bivših Ante Leko (HUP), Miro Marčinković (Zagrebačka banka) i Drago Marić, direktor kluba.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Dan nogometa« u Osijeku</p>
<p>Čelnike HNS-a primili i župan osječko-baranjski te gradonačelnik Osijeka </p>
<p>OSIJEK, 25. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak je u radnom posjetu Osijeku boravilo posebno izaslanstvo Hrvatskog nogometnog saveza. Predsjednik Vlatko Marković, glavni tajnik Zorislav Srebrić i savjetnik Ante Pavlović prije podne su razgovarali, prvo sA čelništvom prvoligaša Osijeka, a potom su nazočili redovnoj sjednici Županijskog saveza Osječko-baranjske županije.</p>
<p> Njima u čast, u zgradi Županije na Trgu Ante Starčevića, točno u podne primanje su zajednički organizirali osječko-baranjski župan dr. Ladislav Bognar i osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić. Marković, Srebrić i Pavlović potom su bili prisutni na svečanoj sjednici Skupštine Županijskog nogometnog saveza, gdje su, uz ostalo, podijeljena posebna priznanja Svjetskog nogometnog saveza (Fifa) i Međunraodnog olimpijskog odbora (MOO), sportskim djelatnicima za 20 i više godina amaterskog djelovanja u nogometu na području Osječko-baranjske županije. </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Strancima« prednost u Zaprešiću</p>
<p>»Domaće igrače svakodnevno imam 'na dlanu', ove pak koji igraju u stranim klubovima baš i ne. Stoga oni dobivaju prvenstvo i zaista me zanima kako će igrati«, kazao je hrvatski izbornik Martin Novoselac </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Uvod u prijateljski susret između A reprezentacija Hrvatske i Slovenije bit će dan ranije, u utorak se, naime, sučeljavaju mlade reprezentacije Hrvatske i Slovenije. U Zaprešiću u 16 sati snage će odmjeriti igrači do 21 godine, a Novoselčevoj je vrsti to jedan od prvih koraka u traženju sastava za jesenje kvalifikacijske utakmice za EP.</p>
<p>Od pozvanih 20 kandidata izostat će samo Mirko Janjetović iz Hrvatskog dragovoljca. On se, kao i svi ostali (osim »Švicarca« Petrića, koji je stigao kasnije), javio u zakazano vrijeme u ponedjeljak ujutro, ali ne može igrati zbog otečenog gležnja. </p>
<p>Izborniku Martinu Novoselcu javili se sljedeći igrači: Šarlija, Srna, Šafarić, Kartelo, Lučić, Ješe, Brkić, Abramović, Babić, Crević, Slavica, Zahora, Brajković, Kranjčar, Mikulić, Božić, Drpić i Rubil. </p>
<p>Očekuje se, kako kazuje Novoselac, da od prve minute zaigraju sva četiri »stranca«: Petrič (Grasshopper), Babić, Božić (oba Bayer 04 L.) i Rubil (Nantes).</p>
<p>- Domaće igrače svakodnevno imam »na dlanu«, ove pak koji igraju u stranim klubovima baš i ne. Stoga oni dobivaju prvenstvo i zaista me zanima kako će igrati, kazao je Novoselac i dodao kako rezultat nije u prvom planu. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Blaževiću potvrđena kazna</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Iako je Miroslav Blažević najavljivao da se neće žaliti na kaznu zbog »slučaja Novak«, jer kaže da s tim ljudima ne želi imati posla, žalbu je podnio NK Osijek. No, bezuspješno, jer je Upravni odbor Udruge profesionalnih klubova Prve HNL žalbu odbio i time mu potvrdio kaznu od tri mjeseca zabrane rada u nogometu.</p>
<p>U obazloženju odbijanja Osijekove žalbe (navodno jednostrano i nestručno sastavljene) stoji da je disciplinski postupak obavljen u skladu s uvažavanjem svih relevantnih činjenica, također u skladu jednog na sličan način reguliranog slučaja u ovom prvenstvu, ali je u pitanju bio igrač Osijeka Brkić. Potvrđen je i tekst tužbe Trgovačkom sudu protiv Sport Tipa i Super Sporta, jer neovlašteno i bez naknade koriste na svojim kladiteljskim listićima parove Prve HNL. Pristigla je i obavijest iz Uefe da Hrvatskoj, umjesto najavljena dva, pripada samo jedno mjesto u Intertoto kupu. Hrvatska je tek peta na popisu čekanja za preostalo mjesto. UO Udruge prihvatio je i tekst, a u skladu s preporukom Fife o samo jednom prijelaznom roku tijekom prvenstva - ljetnom. Uvjetno u zimskom roku Uefa dopušta pravo zamjene ozlijeđenih igrača novima. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Samo Meksiko i Kina preskaču termin Fife</p>
<p>Osim zagrebačkog ogleda Hrvatske i Slovenije, u srijedu će se odigrati još 27 utakmica, te dvije već u utorak</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Jedan od rijetkih termina Fife u kojemu se reprezentacije koje su izborile nastup na Svjetskom prvenstvu imaju priliku uigrati je i 27. ožujka. Stoga i ne čudi da su gotovo svi sudionici najveće nogometne smotre na svijetu odlučili u tom terminu odigrati prijateljski dvoboj. Tek naši prvi suparnici na SP, Meksikanci, te Kinezi neće imati probni ispit ovaj tjedan. No, Meksiko će odigrati utakmicu protiv SAD-a već sljedećeg tjedna u Denveru.</p>
<p>Osim zagrebačkog ogleda Hrvatske i Slovenije, u srijedu će se odigrati još 27 utakmica, te dvije već u utorak. Najjači dvoboj, a koji će i nama biti zanimljiv, odigrat će se na stadionu Elland Road u Leedsu gdje će Engleska ugostiti drugog našeg protivnika na SP, Italiju. Čini se da Talijani ne zaziru od jakih provjera dva mjeseca prije početka SP, već će se suprotstaviti reprezentaciji koju mnogi smatraju legitimnim kandidatom čak i za naslov svjetskih prvaka.</p>
<p>Posljednji naš suparnik u skupini, Ekvador, izabrao je zanimljivog suparnika, ali i zanimljivo mjesto odigravanja dvoboja. U New Yorku će se Ekvadorcima sučeliti Bugarska, sastav protiv kojega su naši reprezentativci prije mjesec dana u Rijeci odigrali 0-0, ali i sastav protiv kojega će Hrvatska igrati i u kvalifikacijama za Euro 2004., koje počinju najesen.</p>
<p>Naši »stari dobri« poznanici, Belgijanci, preko kojih smo osigurali put u Japan, a s kojima ćemo igrati i u kvalifikacijama za EP, gostovat će u Patri protiv Grka, koji pod vodstvom Otta Rehhagela pokušavaju ponovno stvoriti respektabilan sastav.</p>
<p>Autsajderi u našoj kvalifikacijskoj skupini za EP, Estonija i Andora, također će biti u akciji u srijedu. Estonci će na svom travnjaku ugostiti jake Ruse, dok će reprezentacija Andore u goste na Maltu, gdje će igrati protiv jedne od rijetkih sebi ravnih selekcija.</p>
<p>Na kraju, spomenimo i to da će reprezentacija bivše Jugoslavije, koja se odnedavno zove Srbija i Crna Gora, prvi nastup pod novim imenom imati ni manje ni više nego protiv - Brazila. Dvoboj Brazila i SCG-a igrat će se u mjestu Fortalenza.</p>
<p>• Rasppred, 26. ožujka: BOCHUM: Južna Koreja - Turska, LONDON: Paragvaj - Nigerija; 27. ožujka: TIRANA: Albanija - Azerbejdžan, ŽENEVA: Argentina - Kamerun, GRAZ: Austrija - Slovačka, BELIZE CITY: Belize - Gvajana, SARAJEVO: Bosna i Hercegovina - Makedonija, FORTALEZA: Brazil - Srbija i Crna Gora, SAN JOSE: Kostarika - Maroko, ZAGREB: Hrvatska - Slovenija, NEW YORK: Ekvador - Bugarska, LEEDS: Engleska - Italija, TALLINN: Estonija - Rusija, SAINT-DENIS: Francuska - Škotska, TBILISI: Gruzija - Južnoafrička Republika, ROSTOCK: Njemačka - SAD, PATRA: Grčka - Belgija, DUBLIN: Irska - Danska, VADUZ: Lihtenštajn - Sjeverna Irska, HESPERANGE: Luksemburg - Latvija, VALLETTA: Malta - Andora, KIŠINJEV: Moldavija - Mađarska, ROTTERDAM: Nizozemska - Španjolska, LODZ: Poljska - Japan, PORTO: Portugal - Finska, RIJAD: Saudijska Arabija - Urugvaj, DAKAR: Senegal - Bolivija, MALMÖ: Švedska - Švicarska, TUNIS: Tunis - Norveška, CARDIFF: Wales - Češka. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ivanišević u paru s Ljubičićem, Ančić u Californiju?</p>
<p>»Čini se kako se Ančić odlučio produžiti u Californiju na seriju turnira. Čak je i Goran Ivanišević razgovarao s njim prije nekoliko dana, no Ančić se nije predomislio. Odlučio sam pozvati Roka Karanušića s nama u Argentinu, ali u statusu sparing-partnera« rekao izbornik teniske reprezentacije Nikola Pilić</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nakon što je Goran Ivanišević predao meč zbog bolova u ramenu u drugom kolu ATP turnira iz »masters« serije u Key Biscaneu izborniku Nikoli Piliću postalo je jasno kako wimbledonski pobjednik u Buenos Aires neće putovati kao »prvi reket«. Ipak, ostavio je Ivanišević tračak nade glede nastupa u paru s Ivanom Ljubičićem...</p>
<p>- Kako sada stvari stoje Goran će pauzirati osam-devet dana, a tek onda će ponovo uzeti reket u ruke. Dakle dva-tri dana prije meča će pokušati igrati, i ako će sve biti uredu nastupit će u paru s Ivanom Ljubičićem. To je njegova velika želja i, ponavljam, on će napraviti što može kako bi pomogao Ljubičiću u parovima, rekao nam je izbornik hrvatske reprezentacije Nikola Pilić, koji će iz Frankfurta krenuti put Argentine 27. ožujka zajedno sa ostalim reprezentativnim stožerom.</p>
<p>Prvotna reakcija 30-godišnjeg Splićanina uključivala je put u Argentinu, koju još nikad nije posjetio, ali u statusu turista.</p>
<p>- Ukoliko stvarno to bude slučaj u paru će s Ljubičićem igrati Ivo Karlović, zaključio je Pilić.</p>
<p>Osim što konkurira za nastup u parovima Ivo Karlović je uz Željka Krajana i kandidat za mjesto drugog hrvatskog tenisača. Ove sezone 22-godišnji Zagrepčanin je upisao prvu pobjedu na ATP turniru, a privukao je pažnju izbornika i s prošlotjednim četvrtfinalom na francuskom Futures turniru. Ipak, ove sezone na zemljanim terenima više je nastupao Željko Krajan, koji je također prošlog tjedna stigao do četvrtfinala Challenger turnira u talijanskoj Olbiji. Inače, u dosadašnjim međusobnim dvobojima ova dva tenisača na turnirima pod nadzorom ATP-a 22-godišnji Varaždinac je upisao tri pobjede na zemljanim terenima.</p>
<p>- Moram biti fer i korektan te obojici pružiti priliku. Odigrat će nekoliko međusobnih mečeva, pa ćemo vidjeti tko je bolji u ovom trenutku, ustvrdio je Pilić.</p>
<p>Kako će tek krajem ovog tjedna biti održan prvi trening hrvatskih tenisača na zemljanim terenima Pilić nije imao ništa protiv kada je Krajan nazvao i rekao kako želi igrati na Challengeru u talijanskoj Barlleti.</p>
<p>- Dopustio sm mu igrati taj turnir, budući da ima četiri leta za Buenos Aires te stoga može na vrijeme stići, rekao je Pilić.</p>
<p>Kako je i u prethodnim dvobojima Davisovog kupa Pilić običavao pozvati Marija Ančića, za kojeg će uvijek istaknuti kako je budućnost hrvatskog tenisa, tako je i ovaj put namjeravao povjerenje ukazati 17-godišnjem Splićaninu. Ipak, nakon premijernog nastupa na seniorskom Touru, koji je okončao porazom u Key Biscaneu, izgleda kako je mladi Splićanin zajedno sa svojim trenerom Bobom Brettom promijenio planove.</p>
<p>- Čini se kako se Ančić odlučio produžiti u Californiju na seriju turnira. Čak je i Goran Ivanišević razgovarao s njim prije nekoliko dana, no Ančić se nije predomislio. Odlučio sam pozvati Roka Karanušića s nama u Argentinu, ali u statusu sparing-partnera, rekao je Pilić, a onda taj zaključak na naš upit kratko prokomentirao:</p>
<p>- Sve je u redu i nije sve u redu.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Račan: Rumunjska podupire ulazak Hrvatske u CEFTA-u</p>
<p>Hrvatski premijer Ivica Račan sudjeluje u Bukureštu na sastanku Vilnijuske skupine, organizacije zemalja koje žele ući u NATO</p>
<p>BUKUREŠT, 25. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska i Rumunjska imaju vrlo dobre državne i političke odnose u kojima nema otvorenih pitanja, no gospodarska suradnja za njima zaostaje i potrebno ju je unaprijediti«, rekao je u ponedjeljak u Bukureštu hrvatski premijer Ivica Račan novinarima nakon sastanka sa svojim rumunjskim kolegom.</p>
<p>Račan se u ponedjeljak u Bukureštu sastao s rumunjskim premijerom Adrianom Nastaseom uoči početka dvodnevnog sastanka na vrhu Vilniuske skupine (V-10), neformalne organizacije zemalja koje žele ući u NATO.</p>
<p>Premijer Račan istaknuo je da između Hrvatske i Rumunjske ne postoje otvorena pitanja te da su državni i politički odnosi dviju zemalja vrlo dobri, a postoji i vrlo visok stupanj razumijevanja i suradnje na međunarodnom planu, jer »dvije zemlje dijele iste strateške ciljeve, ulazak u NATO i EU«. Hrvatski i rumunjski premijer zaključili su ipak, rekao je Račan, da gospodarski odnosi između dviju zemalja zaostaju te da ih je potrebno unaprijediti.</p>
<p>»Rumunjski premijer zauzeo se za što skorije sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s Hrvatskom i izrazio potporu Rumunjske ulasku Hrvatske u CEFTA-u«, rekao je Račan. Ulazak Hrvatske u CEFTA-u očekuje se u svibnju ove godine. </p>
<p>Govoreći o sastanku Vilniuske skupine, čiji je Hrvatska punopravni član od svibnja prošle godine, Račan je istaknuo da i Rumunjska i Hrvatska žele doprinijeti stabilnosti u regiji.</p>
<p>Premijer Račan trebao bi se u ponedjeljak navečer sastati i s turskim premijerom Bulentom Ecevitom, a za utorak su predviđeni sastanci s premijerima Litve i Latvije. </p>
<p>Na sastanak na vrhu V-10, pod nazivom »Proljeće novih saveznika«, razgovarat će se na temu »Nove prijetnje, novi saveznici« te »Prilagodba NATO-a: razmišljanja budućih članica. Put do Praga i natrag«, gdje će govoriti i premijer Račan.</p>
<p>U Pragu se u studenom održava NATO-ov sastanak na vrhu na kojem bi trebala biti donesena odluka o nastavku njegova širenja.</p>
<p>Predsjednici vlada zemalja koje žele ući u NATO raspravljat će u Budimpešti o doprinosu novih članica NATO-a globalnom ratu protiv terorizma, prilagodbi novim sigurnosnim uvjetima te o međusobnoj suradnji na putu prema NATO- u.</p>
<p>Vilniuska skupina osnovana je 2000., a čine je Albanija, Bugarska, Estonija, Litva, Latvija, Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Hrvatska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Neizvjestan Arafatov dolazak na sastanak Arapske lige</p>
<p>Palestinci se pribojavaju da bi se njihovom vođi moglo uskratiti pravo na povratak ako napusti palestinska autonomna područja</p>
<p>ANKARA, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon odgodio je za utorak donošenje odluke o mogućnosti odlaska palestinskog čelnika Yassera Arafata na summit Arapske lige. Rečeno je da će se to prijeporno pitanje razmotriti na sastanku vladina kabineta nakon povratka iz Kine izraelskog potpredsjednika vlade i šefa diplomacije Shimona Peresa. Nešto prije, Sharon je izjavio kako Arafatov odlazak na bejrutski skup (održava se 27. i 28. ožujka) ovisi od napretka razgovora koji se vode u sklopu zajedničkog izraelsko-palestinskog Komiteta sigurnosti.</p>
<p> Glavni posrednik američki umirovljeni general Anthony Zinni u međuvremenu očekuje da Izraelci i Palestinci otklone neke stanovite pregovaračke prepreke. Pregovaračka koplja se lome oko vrlo sporne točke: uspostave prekida vatre prije povlačenja izraelskih postrojbi sa Zapadne obale i pojasa Gaze ili osiguranja primirja nakon njihova povlačenja sa okupiranih palestinskih teritorija. Glavni PLO stožer u Ramallahu inzistira prvo na vraćanje u stanje prije izbijanja palestinske intifade koja je započela u rujnu 2000. Izraelci istrajavaju na uspostavi mira prije povlačenja vojnih snaga.</p>
<p>U sklopu toga, postoje i određena međusobna razilaženja oko mirovnog plana koji je zacrtao šef američke obavještajne službe (CIA) George Tenet. Izraelci zahtijevaju da se praktička primjena tog dokumenta obavi za mjesec dana. Palestinci su, pak, za kraći rok od dva tjedna. Zanimljivo je da se na palestinskoj strani našao i američki mirovni izaslanik Zinni. Postoje svi izgledi da će Zinni morati sam nametnuti takvu odluku.</p>
<p>Što se tiče pitanja Arafatova odlaska na arapski skup na vrhu, Palestinci odbijaju bilo kakva Sharonova uvjetovanja. Pribojavaju se, naime, da bi se njihovom vođi moglo uskratiti pravo na povratak ako napusti palestinska autonomna područja. Kako se saznaje, u samom Sharonovom kabinetu postoje duboke podjele oko okončanja Arafatova »kućnog pritvora« u Ramallahu. Provode se gotovo grozničave »domaće analize« koje bi trebale pokazati »dobre« i »loše« strane labavljenja Arafatove zatočeničke omče.</p>
<p>Ugledni izraelski ljevičarski list Haaretz, koji izlazi na hebrejskom jeziku, zalaže se u ponedjeljak za »bezuvjetno Arafatovo putovanje na summit Arapske lige«. U svom uvodniku, dnevnik upozorava kako je Sharonova politika prema Arafatu upitna od samog početka. Podsjeća se kako palestinski vođa nije irelevantan pregovarač za židovsku državu (to je svojedobno izjavio i sam Sharon). Tvrdi se kako je njegov utjecaj i popularnost u širokim palestinskim masama i arpskoj javnosti u stalnom usponu. Dodaje se kako Arafatova nazočnost na bejrutskoj konferenciji ima stoga veliku parktičnu političku važnost. </p>
<p>»Vlada Ariela Sharona ne bi trebala na bilo koji način uvjetovati odlazak palestinskog čelnika na arapski summit, ali i kasniji nesmetan povratak na teritorije«, upozorava list. Haaretz zaključuje da bi se time, na najbolji mogući način, okupljenim Arapima koji razgovaraju o saudijskom mirovnom planu za Srednji istok, izaslala »poruka nade«. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Demanti o savezu Irana i Palestinaca</p>
<p>TEHERAN, 25. ožujka </p>
<p> - Palestinski veleposlanik u Teheranu Salah Zavavi demantirao je u ponedjeljak informacije objavljene u nedjelju u New York Timesu u kojima se tvrdi da postoji savez između Irana i Palestinske samouprave o isporuci teškog naoružanja i novaca palestinskim skupinama.</p>
<p> »New York Times prenosi glasine cionističkog lobija u SAD-u koje se odnose na palestinski narod i Iran, koji podržava Palestinu, jer se izraelski premijer Ariel Sharon suočava s velikm političkim i vojnim problemima«, izjavio je Zavav, doajen diplomatskog zbora u Teheranu. »Više smo puta odbacivali takvu vrstu lažnih informacija«, dodao je Zavavi, aludirajući na slučaj broda kojeg je Izrael zaustavio u siječnju dok je prevozio iransko oružje namijenjeno, navodno, palestinskoj samoupravi. »Ono što nam treba je ljudska i politička solidarnost naše braće, u čitavom svijetu«, nastavio je. Govoreći o politici Irana prema palestinskom pitanju, Zavavi je rekao da je »Iran uvijek podržavao palestinski narod«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Eduard Ševardnadze na konferenciji za novinare u Tbilisiju</p>
<p>Moskva optužuje Ševardnadzea da priprema rat protiv Abhazije</p>
<p>MOSKVA, 25. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - U Tbilisi, glavni grad Gruzije, u ponedjeljak je stigla prva skupina od 20 američkih vojnih instruktora. Ukupno u Gruziju treba doći oko 150 američkih vojnih instruktora i nekoliko stotina vojnika američkih elitnih postrojbi, a njihov je zadatak da obuče i pripreme gruzijske oružane snage za vojnu operaciju čišćenja Pankijske klisure od čečenskih i arapskih terorista. Navodno se u Pankijskoj klisuri koja se nalazi neposredno uz granicu Rusije skriva i međunarodni terorist broj jedan Osama bin Laden. </p>
<p>Međutim, službena Moskva koja s otvorenim negodovanjem prati ulazak američkih vojnih instruktora i stručnjaka u Gruziju optužila je ovih dana gruzijskog predsjednika Eduarda Ševardnadzea da mu glavni cilj nije čišćenje Pankijske klisure od terorista već oružano slamanje samoproglašene Republike Abhazije. U oštroj izjavi bez presedana ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Ševardnadze je izravno optužen da već priprema rat protiv Abhazije i da ga stoga Moskva upozorava da još jednom razmisli »o posljedicama koje mogu imati takva neodgovorna djelovanja«. </p>
<p>Optužbe protiv Ševardnadzea Moskva je argumentirala i s nekoliko činjenica. Prvo, gruzijska obavještajna služba, tvrdi se u Moskvi, predala je već Ševardnadzeu izvještaj koji upućuje da u slučaju oružanog sukoba, samoproglašena Republika Abhazija neće moći pružiti dostojan otpor gruzijskoj vojsci. Prema tom izvještaju, Abhazija u ovom trenutku može mobilizirati najviše 20.000 vojnika, a uz to njezino oružje uglavnom naslijeđeno iz vremena Sovjetskog Saveza već je dotrajalo. Kao idealno vrijeme za vojnu likvidaciju samoproglašene Republike Abhazije, gruzijski obavještajci predložili su Ševardnadzeu kraj kolovoza ili početak rujna ove godine. </p>
<p>Unatoč spremnosti Kremlja da i ruska vojska sudjeluje u vojnoj operaciji čišćenja Pankijske klisure od terorista, Ševardnadze je zatražio jedino pomoć Washingtona i pozvao američke instruktore. Drugo, u posljednje vrijeme gruzijske paravojne postrojbe »Šumska braća« i »Plava legija« sve češće upadaju na teritorij Abhazije i provociraju oružane sukobe ne samo s Abhazima već i ruskim mirotvorcima koji osiguravaju granicu između Gruzije i samoproglašene Republike Abhazije. </p>
<p>Moskva gruzijskog predsjednika otvoreno upozorava da takvom vojnom operacijom može nepovratno dovesti u pitanje teritorijalnu cjelovitost svoje zemlje. Naime, u Moskvi procjenjuju da Gruzija nema financijskih, industrijskih i ljudskih potencijala da u sljedećih nekoliko godina vojnim putem riješi pitanje samoproglašenih Republike Abhazije i Republike Južne Osetije. Nova vojna avantura, tvrde u Moskvi, neće samo zaoštriti situaciju na Kavkazu nego može dovesti i do konačnog odvajanja Abhazije i Južne Osetije, a to znači i do nepovratnog raspada Gruzije. Gruzija je u posljednjih dvanaest godina nekoliko puta pokušavala silom riješiti problem Abhazije i Južne Osetije. Svi ti pokušaji završili su fijaskom. Prilikom posljednjeg oružanog obračuna Gruzije s vojskom samoproglašene Abhazije, predsjednik Ševardnadze našao se opkoljen protivničkom vojskom. Iz te opsade spašen je samo zahvaljujući intervenciji Moskve i ruske vojske. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za rješavanje problema u Drvaru - poseban plan </p>
<p>SARAJEVO, 25. ožujka</p>
<p> - Vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine suglasne su kako se svim izbjeglicama mora omogućiti povratak u prijeratna prebivališta te da pri tom moraju biti poštovana imovinska prava, zaključak je sa zajedničkog sastanka predstavnika dviju zemalja koji su u ponedjeljak u Sarajevu razgovarali o problemu Hrvata nastanjenih u Drvaru. </p>
<p>Voditelj Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade Hrvatske Lovre Pejković te pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro sastali su se s predstavnicima međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH, a potom i s bosanskohercegovačkim dužnosnicima predvođenim ministrom za ljudska prava i izbjeglice Krešimirom Zubakom.</p>
<p>Pejković je nakon ovih razgovora podsjetio kako je već oko stotinu Hrvata nastanjenih u Drvaru odnedavno smještaj i pomoć zatražilo u Hrvatskoj te da je to za hrvatsku stranu objektivno problem. Cilj je hrvatske Vlade, istaknuo je Paro, pomoći povratak onih koji takvo što žele. Prije povratka mora se međutim znati točno stanje na terenu pa je stoga zaključeno kako BiH i Hrvatska moraju poboljšati razmjenu informacija. </p>
<p>Doministar za izbjeglice Federacije BiH Mijat Tuka najavio je kako će predstavnici vlasti dvije zemlje uskoro održati novi sastanak kako bi razradili posebni plan za Drvar. Dvije države te entiteti unutar BiH će istodobno pojačati aktivnosti na prekograničnom povratku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Britanci u Afganistanu upozoreni da se čuvaju otmica i atentata </p>
<p>LONDON, 25. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prva nova skupina britanskih Kraljevskih marinaca stigla je u ponedjeljak u Afganistan. London je, naime, nedavno potvrdio da u tu zemlju šalje vojna pojačanja od 1700 vojnika radi obračuna s ostacima talibana i Al Qaide. Od tog kontingenta u ponedjeljak je u zračnu bazu Bagram blizu Kabula pristigla prethodnica od prvih stotinu britanskih marinaca. Nekoliko stotina britanskih vojnika već je na ratnom brodu »Ocean« u Indijskom oceanu, ali Pakistan ne dopušta njihovo iskrcavanje. London užurbano radi na rješavanju diplomatskog spora. </p>
<p>Visoki britanski vojni zapovjednici u međuvremenu su opomenuli Tonyja Blaira da bi idućih tjedana među komandosima moglo biti žrtava. Britanski tisak tvrdi kako je Blairu stigla opomena da može očekivati 60 ranjenih i 20 mrtvih. </p>
<p>Britanskim mirovnim snagama koje su već u Afganistanu stiglo je upozorenje da se čuvaju otmica i automobilskih bombi. U zapadnim obavještajnim procjenama navodi se da talibani planiraju otmice kako bi otete zapadne vojnike zamijenili za svoje zarobljene pripadnike. Vjeruje se i da je u Afganistanu načinjeno najmanje šest automobilskih bombi, koje čekaju da budu upotrijebljene protiv zapadnih trupa. Glasnogovornik međunarodnih snaga sigurnosti u Kabulu, britanski letački poručnik Tony Marshall, tvrdi da su britanske snage svjesne opasnosti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Papa vidno oslabljen i bolestan </p>
<p>RIM, 25. ožujka</p>
<p> - U talijanskoj se javnosti ponovo počelo govoriti o mogućnosti da Ivan Pavao II. napusti Petrovu stolicu, nakon što vidno oslabljen i bolestan, na Cvjetnu nedjelju nije mogao voditi misu nego je samo predsjedao molitvom. Pod naslovom »Papin kalvarij, strahovi Crkve« list Corriere della Sera objavljuje u ponedjeljak na prvoj stranici komentar u kojem se kaže kako u crkvenom vrhu ima onih koji drže da bi se Ivan Pavao II. trebao povući. Na osnovi članka 332 crkvenog zakona postoji mogućnost »odustajanja Rimskog Pape od svoje službe«. Riječ je o »slobodnom odustajanju, a ne o ostavci, jer Papa nema 'nadređenih' na ovoj zemlji kojima bi mogao uručiti ostavku«, piše Corriere della Sera.</p>
<p> Konzervativna struja, koja je do sada bila protiv odustajanja, čini se da je promijenila mišljenje, jer se »pribojavaju« mogućih novih Papinih traženja oprosta. Ocjenjuju kako je stalnim traženjem oprosta djelomično iznevjerio tradiciju Crkve. »Progresivna struja«, pak, drži kako bolesni Papa ne može učinkovito upravljati Crkvom. </p>
<p>Tijekom ovog Svetog tjedna očekuju ga veliki fizički napori, a osim toga Papa je izrazio i želju da bude prisutan svjetskom danu mladeži krajem srpnja u Torontu. Na Veliki četvrtak u 9,30 sati trebao bi predsjedati misom u Bazilici sv. Petra, a uvečer misom večere Gospodina s obredom pranja nogu. Na Veliki petak u 17 sati predvodi misu u Bazilici sv. Petra, a u 21,15 sati kod Koloseuma prisustvuje Križnom putu. U subotu uvečer počinje dugo uskršnje bdijenje. Ivan Pavao II. trebao bi predsjedati liturgijom, a u nedjelju na Uskrs voditi misu na Trgu sv. Petra i obratiti se Gradu i Svijetu (Urbi et Orbi). Liječnici kažu da ima velike bolove u koljenu zbog artroze. Alessandro Masini, ortoped koji je bio u ekipi koja je 1994. operirala Papu, kaže kako je za artrozu kod starijih osoba bolje upotrebljavati lijekove protiv upala ili kortizon, te isključuje novu operaciju. Ima međutim i onih koji preporučuju operaciju desnog koljena koje zadaje najveću bol Ivanu Pavlu II. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p></p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Talijanska ljevica poručila Berlusconiju: »Neće proći«</p>
<p>U Parmi je ovog vikenda održan kongres Margherite (Ivančica), druge po snazi oporbene stranke talijanskog lijevog centra - Masline. Bio je to istovremeno i utemeljiteljski kongres nove stranke, jer je Margherita od koalicije postala stranka. Tako su narodnjaci, demokrati i »dinijevci« odlučili da se stope u jednu stranku koja će se pokušati suprotstaviti Berlusconijevoj stranci Naprijed Italijo.</p>
<p>Obraćajući se delegatima iz svih krajeva Italije, Franceso Rutteli, lider Masline i Margherite je parafrazirao čuveni poklič Dolores Ibaruri: »Neće proći«. Time je poslao jasnu poruku vladi desnog centra premijera Silvija Berlusconija da neće proći Bossijevi prijedlozi o imigraciji, planovi ministra za gospodarstvo Tremontija o porezima koji su rezultat »improvizacije, demagogije i nekompetentnosti«.</p>
<p>Rutteli je najavio da će do konvencije Masline koja se treba održati na jesen ostati u dvostrukoj ulozi glavnog tajnika stranke i lidera Masline. U svom je govoru otvorio prostor za suradnju s Antoniom Di Pietrom i Faustom Bertinotijem koji je i osobno prisustvovao kongresu. </p>
<p>Na Kongresu je odana i počast ubijenom profesoru Marcu Biagiju za kojega je Rutteli rekao da »nije bio dovoljno zaštićen« te da »ne zaslužuje da bude sada instrumentaliziran«.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Beograd između Haaga i dolara</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Baš kao i prije godinu dana, Srbija opet čeka američki deadline 31. ožujka s nepoznanicom oko zakonske suradnje s Haaškim sudom za ratne zločine. Tog je dana 2001., minutu do ponoći, Slobodan Milošević akcijom policijskih specijalaca izveden iz dedinjske vile »Mir« i otpremljen u beogradski Centralni zatvor, a američki je Kongres mogao mirno u jugoslavenski proračun spustiti 130 milijuna dolara najavljene financijske pomoći, uvjetovane suradnjom s Haagom. </p>
<p>Zadovoljno su izgledale sve tri zainteresirane strane. Teško je bilo pretpostaviti da će se tada još poletna DOS-ova koalicijska vlast dovesti u isti ucijenjeni položaj i iznova se domišljati političkim lukavstvima kako ne bi izgubila toliko potrebni obećani novac i kredibilitet, a još teže da godinu dana neće naći načina i volje da Sudu izruči svima znane osobe s haaških tjeralica. </p>
<p>Milošević je u svrhu političke trampe već potrošena roba, a u Srbiji i dalje nema konsenzusa oko suradnje s Tribunalom. Usvajanje širokog zakonskog okvira za tu suradnju (početkom ožujka) zavaralo je mnoge promatrače koji su procjenjivali da su se stvari maknule s mrtve točke. No, to je samo opći dogovor stranaka u 17-članoj koaliciji sa vrlo slabom karikom u vidu Demokratske stranke Srbije predvođene jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom. Dogovor bi tek trebalo usuglasiti s koalicijom »Za Jugoslaviju« koja u federalnom parlamentu predstavlja Crnu Goru, a u politici je na tragu Miloševićevog »jugoslavenstva«. </p>
<p>Srbijanska vrhuška u međuvremenu igra igru toplo-hladno glede legitimnosti i autoriteta Suda, pa je čak i premijer Zoran Đinđić, inače osvjedočeni pragmatičar kako u pitanju Haaga tako i u svemu ostalome, u jednom trenutku ustvrdio da je Haag cirkus i da on ne može izručiti Ratka Mladića jer bi to, rekao je, izazvalo građanski rat u Srbiji! Srbijansko je javno mnijenje, ionako sumnjičavo spram Suda, još više zbunjeno takvim komentarima i pita se kako se Đinđić u budućim izručenjima uopće može oslanjati na Statut Suda - što on također tvrdi - kad ovakvim izjavama više hrabri nacionalističke ekstremiste nego što učvršćuje zakonitost i vlastito samopouzdanje. Ovakva prevrtljivost sigurno neće biti od koristi kad se, u posljednjim satima, opet netko bude spakirao za Scheveningen. Ona samo pomaže da se jasno vidi kako, što god učinila, vlast neće imati pobudu u uvjerenju da je Haaški sud pravo mjesto za rasvjetljavanje ratnih zločina zastrašujućih razmjera, a samim tim i za katarzično ozdravljenje nacije, već samo iznuđeni potez da se iskamči još neka stotina milijuna dolara međunarodne milostinje.</p>
<p>Ovaj drugi razlog, bez obzira kako će biti objašnjen inozemnoj i domaćoj javnosti, još će jednom dokazati da aktualna vlast nije spremna na radikalnu demontažu Miloševićeve ostavštine u središtu njezine nekadašnje moći - u vojsci, policiji i mafijaškim grupama. Zato se bivši haaški optuženici i usuđuju »hrabro« i »patriotski« izjavljivati kako se ni u kojem slučaju neće dobrovoljno predati Haagu. </p>
<p>Nema naznaka tko bi ovaj put mogao biti cijenom nepunih sto milijuna dolara američke pomoći o kojoj će Kongres odlučivati 31. ožujka kad zaokružuje fiskalnu godinu. Hoće li se Amerikanci zadovoljiti nekim manje »vrijednim« optuženikom, ili će u paketu zahtjeva biti, uz donošenje zakona o suradnji s Haaškim sudom, i usvajanje Daytonskog sporazuma u Saveznoj skupštini odnosno daljnje kidanje veza sa Republikom Srpskom te puštanje kosovskih Albanaca političkih zatvorenika saznat će se vjerojatno u posljednji tren. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Haaški optuženici nisu pripadnici VJ?</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Načelnik Glavnog stožera VJ Nebojša Pavković izjavio je u intervjuu za frankfurtske Vijesti da, koliko je njemu poznato, »nitko od aktivnih pripadnika vojske nije optužen niti osumnjičen od strane Haaškog suda« i dodao da zbog toga »nije bilo kontakata predstavnika državnih organa s pripadnicima VJ«. </p>
<p>Pavković je objasnio kako »nije u interesu vojske da štiti počinitelje bilo kojeg krivičnog djela, pa ni zločina koji se odnose na kršenje međunarodnog humanitarnog prava«. Navodeći da je VJ poštivala sve odredbe međunarodnog humanitarnog prava, međunarodnih konvencija i pravila ratovanja, on je rekao da su protiv pojedinaca koji su »odstupili od toga i kršili odredbe međunarodnog humanitarnog prava poduzete mjere krivičnog gonjenja pred vojnim sudovima. Također je rekao da njegov ostanak na dužnosti nije prepreka za reformu vojske, kao ni za pristupanje Jugoslavije euroatlantskim integracijama.</p>
<p>Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović istodobno je za beogradsku TV BK izjavio da bi jugoslavenska vlada trebala odlučiti o izručenju sudu u Haagu »vukovarske trojke« i suoptuženika Slobodana Miloševića s »kosovske optužnice« Vlajka Stojiljkovića, Nikole Šainovića i Dragoljuba Ojdanića. </p>
<p>Predsjednik Vojislav Koštunica je pak u intervjuu dnevniku Politika ocijenio da će izručenja na osnovi izravne primjene haaškog statuta izazvati nove političke potrese na političkoj sceni, među strankama i u državi.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ponovno otvoreni američki uredi u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 25. ožujka</p>
<p> - Uredi veleposlanstva Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini, u ponedjeljak su nakon pet dana ponovno otvoreni.</p>
<p> Ovakva odluka uslijedila je nakon što su potvrđeni navodi predstavnika federalnog MUP-a i državnih vlasti, uključujući Koordinacijski tim za borbu protiv terorizma, da su se stekli uvjeti za ponovno otvaranje američkih diplomatskih ureda u Sarajevu i Mostaru. Naravno, mjere sigurnosti oko američkog i veleposlanstava drugih zapadnih zemalja u glavnom bosanskohercegovačkog gradu i dalje su na visokoj razini.</p>
<p>Američko veleposlanstvo u srijedu 20. ožujka službeno je priopćilo da zatvara urede i smanjuje razinu aktivnosti do daljnjeg »kao odgovor na kontinuiranu zabrinutost u svezi s nepotvrđenim izvještajem o prijetnji«. Kasnije se doznalo da se iza ove formulacije krilo otkriće kako su neki pripadnici Al Qaide planirali »ponavljanje 11. rujna u Sarajevu«, a da su mete trebale biti veleposlanstva SAD-a i još nekih zemalja, te objekti MUP-a Federacije BiH. Ovu prijetnju otkrile su tajne službe elektroničkim presretanjem SMS poruke između Sarajeva i Bukurešta. Teroristička akcija je navodno trebala biti izvedena 21. ožujka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>Vlast je o privatizaciji Ine i HEP-a trebala raspisati referendum</p>
<p>U Hrvatskom je saboru, pri donošenju zakona i propisa, već postalo uobičajeno ignorirati mišljenja i potrebe javnosti. To pak drugim riječima znači da vlast postaje sama sebi svrhom i nije servis za potrebe naroda, što joj je jedini izvorni smisao.</p>
<p>Zbog toga se koriste nedemokratske i autokratske metode. Zakoni se nameću silom i prečesto mijenjaju. Nerijetko su direktno protiv volje i interesa naroda, i to postaje grubom dnevnom praksom. Ispitivanje javnosti, interesa naroda i iznošenje mišljenja javnosti i javne rasprave o bitnim zakonskim rješenjima, uključivo najvažnijim npr. promjenama Ustava ili raspolaganjem vlastitom imovinom, brutalno je zanijekano narodu.</p>
<p> Nezavisnim ispitivanjem javnog mišljenja doznalo se npr. da je narod u golemoj većini protiv privatizacije Ine i HEP-a, pa ipak, Sabor se direktno suprotstavlja volji i interesu naroda (navodno zbog pritiska MMF-a) i donio je zakone o privatizaciji i tako pokazao narodu koliko uvažava mišljenja građana.</p>
<p> Takvim ponašanjem vlast zapravo pokazuje da joj do mišljenja najšire javnosti uopće nije stalo. Posljedica je toga rastakanje pravne i demokratske države, među ostalim, i zbog stalnog opravdanog građanskog nezadovoljstva i posljedičnog neposluha, koji građani prirodno pokazuju, kao obrambenu reakciju na osjećaj izdanosti i prevarenosti. Neovisno ispitivanje javnosti i uvažavanje javnog mišljenja je uvjet bez kojega se ne smiju donositi nikakve, a pogotovu ne važne i strateške odluke za narod i državu. Uostalom, to je ustavna obaveza svake vlasti definirana člankom 2. Ustava koji glasi: »Hrvatski sabor i narod neposredno... odlučuju o...«. Strogo juristički gledano, kako narod neposredno odlučuje samo na izborima i referendumom, potrebno je za sve važne odluke, kao u slučaju prodaje Ine i HEP-a, raspisati referendum. Za sve ostale, manje važne, odluke i zakone predlagatelj je dužan, smislom Ustava, pribaviti nezavisno istraživanje javnog mišljenja na reprezentativnom uzorku. Uvijek bi trebalo čuti mišljenje barem onog dijela građanstva na koji će se budući zakoni ili uredbe odnositi. To bi, dakle, bilo u skladu s minimalnim uvjetima demokracije zajamčenih citiranim člankom Ustava RH.</p>
<p>Kakvim se razlozima može pravdati takvo izravno, kontinuirano i grubo nepoštivanje konkretnih ustavnih odredbi? Dosadašnja je praksa u zakonodavnom procesu u potpunosti ignorirala ove jasne odredbe Ustava, iz čega bi se moglo zaključiti da su svi tako doneseni zakoni - ništavni.</p>
<p>Time možemo objasniti i sveukupno jadno stanje života i standarda u državi.</p>
<p>Upravo smo svjedoci kako opisano stanje ima konkretne negativne posljedice. Posljedica je toga i pljačka Inina kombija, a vrhunski saborski stručnjak, spriječen da postupi po savjesti i pravilima struke, savladan frustracijom i stresom, doživio je zdravstveni slom kojim je blokiran rad Sabora (vidi Vjesnik od 21. ožujka 2002.).</p>
<p>VINKO SALEČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pitka voda rijeke Gacke izravno je ugrožena projektom auto-ceste</p>
<p>Televizijskom emisijom o Gackoj (»Škrinja«, 20. ožujka 2002.) upozoreni smo na činjenicu da je samo jedan posto svjetskih voda pitko, da će se u svijetu glavni ratni sukobi voditi za zalihe pitke vode, a da je sliv i podzemlje rijeke Gacke najveći rezervoar pitke vode u ovom dijelu svijeta.</p>
<p> Budući da je vrijednost pitke vode toliko važna i velika da se u svijetu zbog nje vode krvavi desetljetni ratovi, na nama je da taj prirodni resurs bezuvjetno štitimo svim sredstvima, uključujući i silom! Iz tog razloga normalnom čovjeku je neshvatljiva vladina politika forsiranja autoceste kroz Gacku dolinu i time direktno ugrožavanje preostale pitke vode u jedinstvenom podzemnom bazenu rijeke Gacke. Kako vidljivi tok rijeke Gacke čini samo dva posto ukupne vode tog sliva, zaključujemo da je 98 posto pitke vode u jedinstvenom podzemnom bazenu izravno ugroženo projektom prolaska ceste Gackom dolinom. Riječ je naime o jedinstvenom podzemnom bazenu, pa je pritom sasvim svejedno hoće li se zagađenje dogoditi u sredini ili uz rub Gacke doline, posljedice će biti iste. </p>
<p>Zagađenje od prometa nije statistička mogućnost, nego u našoj zemlji dnevna praksa. Sjetimo se samo koliko je cisterni prevrnuto i nafte proliveno u zemlju u samo nekoliko posljednjih tjedna. Dosad nije provedena javna rasprava, a ni referendum o prolasku ceste, niti je podastrto uvjerljivo ekonomsko ili ino objašnjenje o stvarnoj potrebi takve ceste, a osobito ne o ovakvom potpuno neprihvatljivom smjeru. Javna rasprava i referendum sigurno bi spriječili ovako zamišljen projekt, pa je stoga ustavna obaveza iz čl. 2. o demokratskom izjašnjavanju naroda ciljano i grubo preskočena. Na isti način kako Arapski Emirati crpe i bogate se prodajući naftu po svijetu, isto tako Hrvatska može učiniti i s pitkom vodom, koja će cijenom prestići naftu.</p>
<p> Provedba aktualnog Vladina plana o izgradnji ceste dolinom Gacke mogla bi na dulji rok ugroziti vitalni hrvatski gospodarski interes. U tom smislu zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, svaki oblik otpora i sprječavanja izgradnje ceste kroz ili rubom Gacke doline je legitimno pravo svakog građanina Hrvatske, definirano Ustavom Republike Hrvatske, koji u 3. članku izričito govori da su »očuvanje prirode i čovjekova okoliša najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava«.</p>
<p>IVAN STIPANIČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U novom »kvizu znanja« pokazano sramotno neznanje</p>
<p>Navikli smo se da je kviz natjecanje u znanju, no prva u nizu novih takvih emisija, prikazana na HTV-u 24. ožujka 2002., kao da je htjela dati do znanja da je to natjecanje u neznanju.</p>
<p> Nisam gledao cijelu emisiju, ali u ono malo što sam vidio neznanja je bilo mnogo. Spomenut ću samo najizrazitiji primjer. Među prvim pitanjima, koja su vrlo lagana, jedno je glasilo otprilike ovako: opisu »lik Majke Božje s mrtvim tijelom Isusovim na krilu« trebalo je pridružiti jedan od ponuđenih odgovora: a, b, c ili d. Zadatak je bio prelagan jer je točan odgovor vrlo jednostavan, a još je lakše bilo isključiti netočne odgovore koji su bili ponuđeni. Natjecatelj je međutim priznao da to ne zna (inače je student završne godine studija!) pa je iskoristio mogućnost da zatraži savjet od nazočnih gledatelja. Gledatelji su spasili situaciju jer je relativno velik postotak odgovorio točno (pietŕ). No ponovo stupaju na scenu natjecatelj i voditelj: obojica uporno ponavljaju pieta ( s naglaskom na »i«, iako je naglasak čak bio točno naznačen u ponuđenom odgovoru... U Anić-Goldsteinovu Rječniku stranih riječi, odakle je uzet taj primjer, pravilno je stavljen naglasak na završnom »a«, a Klaić u svome Rječniku stranih riječi izričito napominje: »Riječ se ne sklanja i zadržava mjesto stranog akcenta«.</p>
<p>Ono što smo vidjeli zaista je nedopustiv nemar i površnost za »kviz znanja«. </p>
<p>PETAR BAŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Na HTV-u ima više emisija o kućnim ljubimcima nego o hrvatskim braniteljima</p>
<p>Otkako je za glavnu urednicu Hrvatske televizije izabrana ugledna i cijenjena Jasna Ulaga Valić, koja se već dokazala kao novinarka i urednica brojnih emisija, svi od nje nešto očekuju, odnosno žele da ovaj medij bude što otvoreniji i što bolji. To među ostalim očekuju i hrvatski branitelj, koji se nadaju da će njezinim dolaskom ponovo biti uvedena redakcija za hrvatske branitelje, odnosno da će ljudi koji su bili prvi kad je trebalo dobiti mnogo više prostora u svim emisijama, a ne kao dosad kad se o njima u ovom mediju govorilo i pričalo manje nego o kućnim ljubimcima.</p>
<p>Prijašnja glavna urednica ukinula je redakciju za hrvatske branitelje, a oni su se, što je još žalosnije, mogli pojaviti u informativnim emisijama uglavnom samo s lisicama na rukama, u sudnicama ili pak manje-više kao kriminalci i ljudi sumnjiva morala.</p>
<p>No već prigodom odabira novih urednika iznimno je dobro što je gđa Ulaga Valić ostavila na mjestu prvog čovjeka Dokumentarno-povijesnog programa Miroslava Mikuljana, to prije što su iz njegove redakcije tijekom proteklih godina objavljeni kvalitetni filmovi i emisije o Domovinskome ratu i stvaranju hrvatske države.</p>
<p>Međutim, ima i takvih koji kažu kako je ovoga puta odabrana »drugorazredna ekipa« urednika, a na to je u jednoj svojoj kolumni već odlično odgovorio Ivan Zvonimir Čičak kako je i NK »Zagreb« nekada bio drugoligaš, a sada je prvak države!</p>
<p>Vjerujemo da će nova urednica imati posve drugačiji stav o istinskim hrvatskim braniteljima te da će tim ljudima koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države ponovo vratiti dignitet koji zaslužuju, a koji im je putem raznih emisija ŕ la »Latinica« srozan do krajnjih granica! </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Optuženi bili praćeni bez naloga istražnoga suca</p>
<p>ČAKOVEC, 25. ožujka</p>
<p> - Šestoga raspravnog dana na suđenju skupini od 23 optuženih za protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice pred vijećem Općinskog suda u Čakovcu u ponedjeljak je ispitano šest svjedoka: četiri službenika Policijske uprave varaždinske - Slavko Trubelja, Dalibor Bračko, Mario Borak i Darko Mavric, te djelatnici Policijske uprave međimurske, Dejan Kraljić i Manuel Dragović. Službenik PU varaždinske Damir Puškadija nije došao na glavnu raspravu jer se nalazi u bolnici. </p>
<p>Optuženima i odvjetnicima podijeljena su rješenja sudskog vijeća kojim je uvažen prijedlog varaždinskoga odvjetnika Milivoja Mikora, branitelja dvojice optuženih, da se iz spisa izdvoji značajan dio iskaza zaštićenog svjedoka broj jedan, odnosno kasnijega prikrivenog istražitelja. Mikor je smatrao da je riječ o pravno nevaljanim dokazima. Njegovu se prijedlogu nije usprotivila zamjenica općinskoga državnog odvjetnika Tamara Laptoš, što je olakšalo odluku sudskom vijeću.</p>
<p> Za praćenje pojedinih optuženika zaštićeni svjedok odnosno prikriveni istražitelj nije imao naloga istražnog suca. Nalog se odnosio samo na nekolicinu prvooptuženih i na dvojicu građana Republike Slovenije. Time su prema optuženima bile poduzimane mjere kojima se povremeno ograničavaju ustavna prava građana. To se radilo tajnim praćenjem i tehničkim snimanjem osoba i predmeta, što je provodio prikriveni istražitelj. Time su dobiveni pravno nevaljani dokazi, pa ih je trebalo izuzeti iz sudskog spisa. </p>
<p>Sudsko vijeće u ponedjeljak nije prihvatilo prijedlog branitelja prvooptuženog Dragutima Srneca, Željka Pilipovića i Nade Lukavečki, da se njihov branjenik pusti iz pritvora. Srnec je iza rešetaka već gotovo godinu dana. U trenutku uhićenja i pritvaranja cijele skupine, tada 37 osumnjičenih, Srnec je bio na izdržavanju višemjesečne zatvorske kazne u Zagrebu. Svi ostali optuženi brane se sa slobode.</p>
<p> Predsjednik raspravnog vijeća sudac Kipke zakazao je nastavak rasprave za 9., 19., i 11. travnja.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Svjedok Gredelj: »Navodi u Novom listu vjerno preneseni s konferencije«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Predsjednik hrvatske udruge sudaca (HUS) Vladimir Gredelj saslušan je u ponedjeljak na Općinskom sudu tijekom rasprave u sudskom sporu u kojem je glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski tužio Novi list.</p>
<p>Tužbu za naknadu štete od 150.000 kuna Ortynski je podnio zbog teksta objavljenoga 14. veljače 2001. godine u riječkom dnevniku pod naslovom: »Ortynski nije Eliot Ness, već - Rambo«, u kojemu je, drži Ortynski, iznesen niz kleveta na njegovu štetu. </p>
<p>U članku piše »... da je Gredelj rekao: može li čovjek koji je batinao svoje kolege studente 1971. i koji je 2001. lagao hrvatskoj javnosti da je to učinio biti na funkciji na koju je izabran«. Članak je napisan nakon što je Gredelj sazvao konferenciju za novinare u povodu incidenta iz 1971. godine, o kojem su mediji nekoliko puta pisali. </p>
<p>Gredelj je pred sudskim vijećem, kojim je predsjedala sutkinja Davorka Ćurko Nasić, rekao kako je on kao predsjednik HUS-a sazvao konferenciju za novinare u Novinarskom domu zajedno s Krunislavom Olujićem, Ivanom Zvonimirom Čičkom te Zoranom Božićem, za koje je smatrao da imaju značajne informacije o osobi »koja pretendira na mjesto državnog odvjetnika«. </p>
<p>»Nitko nema monopol na raspravljanje o osobi državnog odvjetnika, već je to pravo hrvatske javnosti«, objasnio je Gredelj također jedan od razloga sazivanja konferencije, a smatrao je i da je njegova dužnost kao predsjednik HUS-a pomoći utvrđivanju istine. </p>
<p>Na konferenciji je, istaknuo je Gredelj, htio potaknuti raspravu, kada se ona već nije odvijala »tamo gdje je trebalo«. Naime, rekao je Gredelj, predsjednik Vlade Ivica Račan rekao je tada kako je slučaj Ortynski za njega zaključen. </p>
<p>Također je ustvrdio kako su svi navodi objavljeni u Novom listu vjerno preneseni s konferencije u Novinarskom domu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ubojici Matije Ljubeka pet godina zatvora više</p>
<p>Belišćanin Marko Varžić zbog dva je ubojstva, dva pokušaja ubojstva i teške tjelesne ozljede, osuđen u osječkom Županijskom sudu na 30 godina zatvora, a najviša sudska instanca u državi kaznu je preinačila na 35 godina</p>
<p>OSIJEK, 25. ožujka</p>
<p> - Odlukom Vrhovnog suda RH, presuda osječkoga Županijskog suda kojom je Belišćanin Marko Varžić (39) za dva ubojstva, dva pokušaja ubojstva i nanošenje teških tjelesnih ozljeda osuđen na 30 godina zatvorske kazne preinačena je i povećana na kaznu zatvora od 35 godina. Kako je riječ o kazni dugotrajnog zatvora, ova presuda ostaje nepravomoćna jer optuženi Varžić ima pravo na još jednu žalbu trećestupanjskom sudu. </p>
<p>Prva točka optužnice teretila ga je za ubojstvo šogora, proslavljenoga hrvatskog olimpijca Matije Ljubeka (47), a druga za pokušaj ubojstva nećaka, odnosno Ljubekova mlađeg sina Matije (22). Treća točka optužnice teretila je Varžića za ubojstvo drugog šogora, časnika HV-a Ante Bungića (44), dok ga je četvrta točka teretila za pokušaj ubojstva Ljubekove starije sestre Katice Bungić (43). Peta ga je pak točka teretila za kazneno djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda punici Tonki Ljubek, kojoj je drvenom palicom polomio noge. Varžić je 27. ožujka prošle godine proglašen krivim za sva navedena kaznena djela.</p>
<p> Tada je Državno odvjetništvo uložilo žalbu na visinu kazne, što je Vrhovni sud i prihvatio i kaznu povećao na 35 godina. I okrivljeni je uložio žalbu tvrdeći kako je tijekom postupka pogrešno utvrđeno činjenično stanje, no Vrhovni ju je sud odbio kao neosnovanu jer smatra kako je optužnica u cijelosti dokazana iskazima svjedoka i provedenim vještačenjima. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kasalo: »Oni su se jedino udružili da igraju nogomet«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak su na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu svjedočili bivši nogometaš Vlado Kasalo (35) i Shatman Bafti (39), nedavno nepravomoćno osuđen na Županijskom sudu u Zagrebu na 15 godina zatvora zbog trgovine drogom. </p>
<p>Kasalo je rekao kako poznaje većinu optuženih, a s Jelavićem, braćom Momčilovićima, Petrovićem i Zečevićem igrao je nogomet, »dok je Pripuz više volio košarku«. Ustvrdio je da optuženi nisu kriminalci, već da su se »jedino udružili da igraju nogomet«. Tvrdnje svjedoka Zorana Miletića da je on (Kasalo) kupovao kokain od optuženih zanijekao je riječima: »To je notorna laž, u životu se nikad nisam drogirao.« Dodao je kako ne zna zašto je Miletić lagao: »Možda je dirigiran.«</p>
<p>Najveći dio Kasalova iskaza odnosio se na pokojnoga Vjeku Sliška, o kojemu nije imao lijepih riječi (»kriminalac, zlikovac, psihopat, bolesnik«). Upoznao ga je na vrlo neugodan način, rekao je Kasalo i opisao događaj iz listopada 1999. u klubu Maksimir. »Ja sam tada došao u klub, Sliško me pozvao za svoj stol, poljubio, a nakon toga kasapio i stavljao staklo u usta.« Svjedok tvrdi da je nakon poljupca Sliško izvadio pištolj i rekao: »Jesmo katolici«, što je bila šifra za početak prebijanja. Tada su zapljuštali udarci, a Sliško je urlao i vikao: »Ošini, kumašine.« U premlaćivanju je sudjelovalo 14 ljudi (»Sliškova brigada«), tvrdi Kasalo.</p>
<p>Za stolom su sjedili i novinar Romano Bolković sa suprugom, ali su oni otišli nakon što im je Sliško nešto šapnuo na uho. Svjedok nije prijavio događaj policiji, »da si ne natovarim crnog đavola na vrat«.</p>
<p>Kasalo je poznavao i pokojnoga Zlatka Bagarića, za kojega kaže da je volio sportaše te da je bio prijatelj s Davorom Šukerom, koji mu je nabavljao karte za utakmice.</p>
<p>Na pitanje je li se kockao Kasalo je odgovorio: »Ja da nisam kockar, imao bih danas 100 milijuna dolara.«</p>
<p>Shatman Bafti (39) označen je u optužnici kao dobavljač droge za optužene, a teretili su ga i pokajnik Tomislav Marinac i bivši zaštićeni svjedok Zoran Miletić. Bafti je zanijekao sve tvrdnje spomenute dvojice. Od optuženoga Rajka Momčilovića kupio je 1997/98. tri automobila. »Fiat mareu« kupio je za sebe, a nije je dobio, kako tvrdi Marinac, kao naknadu za neplaćeni heroin. Na sučevo pitanje zašto mu je Marinac potpisao punomoć, a ne Momčilović, svjedok je odgovorio da je auto glasio na Marinca.</p>
<p>Bafti je najprije rekao kako je upoznao Momčilovića 1997., a kasnije se »prisjetio« da su bili svjedoci jedan drugome u slučaju droge iz 1992. godine. </p>
<p> Bafti je također ustvrdio kako je svjedok Miletić tražio dvije tisuće maraka i 200 do 300 grama heroina da ga ne tereti pred sudom.</p>
<p> Suđenje se nastavlja u utorak.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Optuženi nije siguran ni kako se zove</p>
<p>ZLATAR, 25. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak je pred vijećem Županijskog suda počelo suđenje Milanu ili Stjepanu Plahutaru (30) iz Čreta kraj Krapinskih Toplica. Optužnica ga tereti za pokušaj silovanja M. T. (60), 19. kolovoza 1995. godine, u Čretu.</p>
<p>No već na početku suđenja problem je bio ustanoviti pravo ime optuženoga, koji je tvrdio da se zove Milan i da mu to ime piše u »bukvici« (vojnoj knjižici), a optužnica glasi na ime Stjepan, koje je zapisano u knjigama matičnog ureda. Nikakvih dugih dokumenata optuženi nema, pa će ih morati pribaviti do sljedeće rasprave. </p>
<p>U svojoj obrani Milan Plahutar je rekao kako ne zna datum svog rođenja, ne zna što je po narodnosti, ali je na pitanje potvrdio da je Hrvat, a od imovine ima samo jednu kravicu, jednu gusku i tri kokoši. Živi s djedom u kući koju je djed dao državi. Za pokušaj silovanja nije kriv jer je s oštećenom imao vezu dvije godine i bili su zajedno više puta. I toga 19. kolovoza oštećena ga je dva puta tražila i drugi mu put rekla da ide sa njim.</p>
<p> »Spila si je dva puta po deci rakije i mahnula glavom da idem s njom i da bu mi dala. Mi smo svoje obavili u jarku kraj kuruze, a onda je došel tetak, koji nas je videl, pa je počela vikati« - rekao je optuženi, koji je doslovno opisao što mu je trebala dati, a za optuženu da je vikala jer je vidjela tetka, pa je to uradila radi sramote.</p>
<p> Njezin suprug Branko znao je za njih jer ih je jedanput našao u podrumu kako rade svoje, ali se nije bunio. I nakon toga navodnog silovanja bio je s njom dva puta, jedanput u njezinoj kući, a jedanput u staji. Za dva slomljena rebra koja joj je navodno slomio rekao je kako je nije ni tukao, što je oštećena potvrdila u istrazi, ali ni da se nije oslanjao na nju, a pretpostavlja da ih je slomila kad je išla kući toga ili drugog dana jer se ona znala napiti, iako dopušta da ju je muž tukao kad je bio pijan.</p>
<p> Za njihovu je vezu znalo cijelo selo, pa će vijeće ispitati neke mještane u Čretu.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pronađena marihuana, ecstasy i amfetamin</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Za prošloga vikenda zagrebačka je policija kriminalistički obradila više osoba kod kojih je pronađeno ukupno 455 grama marihuane, 362 tablete ecstasyja i 45 grama amfetamina.</p>
<p>Naime, službenici Četvrte policijske postaje prošlog su petka u suradnji s Odjelom kriminaliteta droga Policijske uprave zagrebačke kriminalistički obradili Zorana K. (27), kod kojega je pronađeno 97 tableta ecstasyja. Nakon dovršene kriminalističke obrade Zoran je priveden istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporaba opojnih droga.</p>
<p>Istog su dana službenici Odjela kriminaliteta droga PUZ-a na području Trešnjevke legitimirali Marka M. (20). Osobnim pregledom policajci su kod Marka pronašli 150 tableta ecstasyja, a pretragom stana u kojem živi dvadesetogodišnjak policija je pronašla još 21 tabletu ecstasyja. Nakon dovršetka kriminalističke obrade Marko je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. Također u petak velikogorički su policajci u Novom Čiću prilikom primopredaje različitih vrsta droge zatekli i legitimirali Tibora B. (17) i Tomislava D. (17). Kod Tibora je pronađen 51 gram marihuane, 15 tableta ecstasyja i 42 grama amfetamina pakirana u tri vrećice. Policajci su kod Tomislava pronašli 404 grama marihuane, 64 tablete ecstasyja i tri grama amfetamina.</p>
<p>Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da su se Tibor i Tomislav udružili radi preprodaje droga, s tim da je Tibor nabavljao veće količine, a Tomislav je drogu skrivao. Obojica su sedamnaestogodišnjaka zatim zajedno pronalazila kupce i preprodavali drogu.</p>
<p>Nakon dovršene obrade Tibor i Tomislav su privedeni uz kaznenu prijavu dežurnom istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda. </p>
<p>Policajci Osme policijske postaje u subotu su kod Kristijana K. (22) pronašli plastičnu vrećicu sa 23 tablete ecstasyja. Kristijan je nakon kriminalističke obrade također priveden istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tri kilograma marihuane u »fordu« </p>
<p>BJELOVAR, 25. ožujka</p>
<p> - Šutnjom se brane dvojica dilera koji su u prošli četvrtak ulovljeni u Grubišnom Polju. Prema podacima Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, zajedničkom akcijom policajaca iz Bjelovara i Grubišnog Polja zaustavljen je kombi »ford tranzit« u kojemu su bili K. F. (25) iz Borova i P.Č. (23) iz Suhopolja. Na jednom od sjedišta kombija uočena je kartonska vreća u kojoj su bila četiri paketa s ukupno 3885 grama marihuane. Droga je bila namijenjena bjelovarskom tržištu.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Na »Crnom mačku« pušili marihuanu </p>
<p>BJELOVAR, 25. ožujka</p>
<p> - Dvije su osobe uhićene dok su konzumirale marihuanu na koncertu »Crni mačak« prošle subote u Bjelovaru. Jedna je iz Bregane, a druga iz Kutine. Protiv njih će se podnijeti kaznena prijava zbog posjedovanja i zlouporabe droga. Odmah nakon koncerta, dok su se gledatelji razilazili, izbila je tučnjava. Bjelovarčanin M. F. (18) udario je I. S. (25) iz Zagreba, kojemu su pritom razbijene naočale te mu je staklo nanijelo rasjekotinu ispod oka. I. S. je zbrinut u Općoj bolnici u Bjelovaru. Da bi se spriječilo dalje narušavanje javnog reda i mira, policija je morala upotrijebiti silu i vezati pomahnitaloga M. F., kojemu je izmjereno 2,23 promila alkohola. Protiv njega će se podnijeti kaznena prijava. </p>
<p>S. B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Osuđeni zbog dilanja droge</p>
<p>VARAŽDIN 25. ožujka</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom varaždinskog Županijskog suda, Vesna Vitez Kolačko osuđena je na dvije godine i tri mjeseca zatvora zbog zloporabe opojnih droga. U istom su postupku osuđeni Tatjana Rukelj i to na pet mjeseci zatvora, Ivica Danilović na novčanu kaznu od 30 dnevnih dohodaka, Romana Malić na dvije godine zatvora, Darko Glavica na godinu dana i dva mjeseca zatvora, Drago Hrženjak na jednogodišnju zatvorsku kaznu, dok je Mladen Batos osuđen na godinu dana uvjetnog zatvora, uz rok kušnje na dvije godine. </p>
<p>Prvooptuženu Kolačko inače se teretilo za preprodaju marihuane, ecstasyja i speeda, dogovorila je i da drogu za nju prodaju i maloljetnici, a teretilo ju se i da je drogu dala na trošenje drugim osobama. Tatjana Rukelj bila je optužena da je u stan svog oca dovodila osobe iz narkomanskog miljea te im tako stavila na raspolaganje prostorije radi konzumiranja droge, kao i za posjedovanje.</p>
<p>Budući da su svjedoci bili većinom maloljetnici, suđenje je bilo zatvoreno za javnost. </p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Napisi štetni za obradu a koriste kriminalcima«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja nije željela u ponedjeljak komentirati medijske napise da je policija uhitila razbojnika koji je sudjelovao u prošlotjednoj pljački Inina kombija.</p>
<p> »Takvi su napisi štetni za policijsku kriminalističku obradu, a koriste kriminalcima«, kazala je Saraja i pozvala medije da više »ne inzistiraju na toj temi«. Dodala je da je policija nakon pljačke kombija koji je prevozio dnevni utržak sa 37 Ininih benzinskih postaja službeno izvijestila o svim pojedinostima koji mogu biti objavljeni u javnosti.</p>
<p> Dva su zagrebačka dnevna lista u broju od ponedjeljka, pozivajući se na neimenovane izvore, objavila da je policija uhitila jednoga od pljačkaša, a da je za ostalima raspisana tjeralica. Mediji navode da je u pretrazi stana uhićenog razbojnika pronađen novac za koji se pretpostavlja da potječe iz pljačke te da policija ima imena i fotografije trojice njegovih pomagača.</p>
<p> Nakon pljačke, 19. ožujka, policija je izvijestila da su Inin kombi u Livadarskom putu na području Maksimira presrela dva nepoznata muškarca. Naoružani dugim i kratkim vatrenim oružjem prisilili su Inine djelatnike da prijeđu u njihov kombi, gdje su ih zavezali žicom. Zatim su se odvezli do Čerinine ulice, na području Maksimira, gdje su ostavili kombi s otetim djelatnicima Ine. Pljačkaši su, od kojih je jedan navodno imao plastičnu masku, a drugi čarapu na glavi, zatim pobjegli s plijenom. Svezani Inini djelatnici, koji u pljački nisu ozlijeđeni, sami su se uspjeli osloboditi i pozvati policiju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="69">
<p>Dragičević: Nije parafiran ugovor o prodaji Bijelih noći</p>
<p>Kako ne bi ugrozili svoje pregovaračke pozicije, u Ini ne žele otkriti po kojoj se cijeni nadaju prodati sibirska naftna polja, s kojih je Ina godišnje dobivala oko 750.000 tona nafte, oko četvrtinu svoje ukupne proizvodnje / Neslužbeno se spominje između 60 i 80 milijuna dolara / U Ini tvrde da prodajom Bijelih noći neće biti smanjena vrijednost njihove tvrtke na tržištu uoči najavljene privatizacije</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nije točno da smo parafirali ugovor o prodaji sibirskih naftnih polja Bijele noći ruskoj naftnoj kompaniji Slavneft, kako je objavljeno u jednim dnevnim novinama, tvrdi predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>Nije točno ni da su pregovori u posljednje vrijeme intenzivirani zbog navodno najavljene smjene Mihajla Gucerijeva, prvog čovjeka Slavnefta, jer o tome nema nikakvih informacija, napominju u Ini. »O prodaji Bijelih noći sa Slavneftom, čija je početna ponuda bila najbolja, pregovaramo već mjesecima, zbog čega predstavnici Uprave Ine često odlaze u Moskvu«, kažu u hrvatskoj naftnoj kompaniji.</p>
<p>U Upravi Ine također tvrde da vrijednost njihove ruske tvrtke Bijele noći, u čijem su vlasništvu dva zapadnosibirska naftna polja, nikad nije procijenjena na, u medijima često spominjanih, 120 milijuna dolara. No, zasad ne žele govoriti o cijeni koju bi, kad završe pregovori sa Slavneftom, mogli postići za Bijele noći jer bi im to otežalo pregovore. Time bi, naime, Slavneftovim pregovaračima otkrili svoja očekivanja u tom velikom poslu i oslabili pregovaračke pozicije, kažu u Ini.</p>
<p>Iz neslužbenih smo izvora ipak doznali da bi se cijena na kraju mogla kretati između 60 i 80 milijuna dolara. Novac dobiven prodajom Bijelih noći ostat će Ini jer se radi o njihovoj tvrtki-kćeri, članici Ina-grupe, a iskoristit će se za neki od brojnih planiranih investicijskih projekata neophodnih za povećanje konkurentnosti Ine na sve otvorenijem tržištu. Zbog toga u Ini tvrde da prodajom Bijelih noći neće biti smanjena vrijednost njihove tvrtke na tržištu uoči najavljene privatizacije. </p>
<p>Kako se to obično događa kod svih pregovora o velikim poslovima, a posebno u Rusiji, koriste se sve raspoložive mogućnosti za pritisak na suprotnu stranu kako bi što je moguće više popustila u svojim zahtjevima. Tako i ruska kompanija Sibnjeftprovod stvara Ini velike probleme prekidajući svako malo transport nafte s njenih sibirskih polja.</p>
<p>Slične probleme doživljavaju i druge strane naftne tvrtke koje su vlasnici naftnih polja u Rusiji jer ih velike ruske kompanije žele prisiliti na prodaju. Tako je, naprimjer, nedavno objavljeno da je ruski TNK preuzeo rusku imovinu kanadske naftne kompanije Norex Petroleum.</p>
<p>»U sve težim i rizičnijim uvjetima poslovanja i mi smo morali naći strateškog partnera ili prodati naša sibirska naftna polja jer bismo se kao mali proizvođač teško održali u okruženju velikih, a poslovanje u Rusiji sve bi se manje isplatilo«, objašnjavaju u Ini. Ali, dodaju da prodaja Bijelih noći ne znači i prekid svih poslova u Rusiji i zatvaranje njihovog predstavništva. Naime, pregovaraju s nekoliko ruskih tvrtki da po partnerskom odnosu ili s manjim vlasničkim udjelom uđu u poslove istraživanja novih rezervi nafte i plina te revitalizacije postojećih polja.</p>
<p>Kako je Ina u Rusiji godišnje proizvodila oko 750.000 tona nafte, oko četvrtinu svoje ukupne proizvodnje, pitanje je odakle će, nakon prodaje Bijelih noći, osiguravati tu naftu. U prvo vrijeme sigurno će je nabavljati sa svjetskog tržišta, ali namjeravaju i sve više ulagati u istraživanje novih i revitalizaciju postojećih naftnih polja u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HUP: Hrvatska inicijativa za konkurentnost</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva jedan je od tri glavna projekta djelovanja Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u 2002., a o tome će biti riječi na tradicionalnom Danu poduzetnika HUP-a u srijedu, na kojem će biti predstavljena i Hrvatska inicijativa za konkurentnost, o kojoj će govoriti voditelj projekta John C. Ickis. </p>
<p>Bit će to prilika, rekao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević, za usporedbu međunarodnih i domaćih iskustava u svim područjima poboljšanja konkurentnosti, koja ovisi i o socijalnom dijalogu, ulozi udruga poslodavaca, malih i srednjih poduzetnika kao nositelja ukupnog gospodarskog rasta, djelovanju zaklada za izvrsno poslovanje, brzini uklanjanja administrativnih zapreka, unapređenju kvalitete hrvatskog turizma, a bit će predstavljena i usporedna analiza gospodarske konkurentnosti europskih zemalja.</p>
<p>Konkurentnost uz jačanje socijalnog partnerstva s Vladom i sindikatima kroz provedbu sporazuma Partnerstvo za razvoj te uspostava efikasnog sustava edukacije osnovne su aktivnosti udruge poslodavaca u 2002, kaže Ivančević.</p>
<p>HUP je intenzivno radio na projektu Hrvatskog vijeća za konkurentnost, tijela sastavljenog od predstavnika poslovnog sektora, Vlade, sindikata i znanosti. U srpnju prošle godine potpisano je i pismo namjere Vijeća i hrvatske Vlade, prema kojem je Vijeće zaduženo provesti analizu i identificirati ograničenja konkurentnosti hrvatskih tvrtki te predložiti inicijative Vladi, koja bi ih razmotrila i usvojila kao osnovu svog djelovanja. </p>
<p>Vijeće je podržao USAID, agencije koja sponzorira i projekt Hrvatska inicijativa za konkurentnost, čiji su ciljevi razvoj suradnje s Vladom, predlaganje inicijativa, smanjivanje barijera za investicije, zapošljavanje i izvoz, jačanje javnih institucija koje pružaju prateće usluge poslovanju, poboljšanje strateških pozicija odabranih industrijskih sektora. Projekt Hrvatska inicijativa za konkurentnost provest će američka konzultantska tvrtka J.E. Austin & Associates.</p>
<p>Budući da je podizanje konkurentnosti u uskoj vezi sa stupnjem obrazovanosti vrhunskog, srednjeg i nižeg poslovodnog kadra, HUP će u 2002. dodatno intenzivirati aktivnosti na osnivanju instituta za razvoj menadžmenta, u čemu očekuje potporu Vlade i drugih zainteresiranih institucija. Iz HUP-a najavljuju i pokretanje zaklade za kvalitetu kroz koju će se nagrađivati oni koji su ugradili kvalitetu u sve elemente svoga poslovanja i prepoznali je kao ključnu za svoj poslovni uspjeh. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HUH: Nabava namirnica bez problema</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Hotelske tvrtke spremno će dočekati nastupajuću sezonu, iako se zbog ranog Uskrsa očekuje nešto manje gostiju nego lani; nabava namirnica teče bez problema, a za »buku« oko previsokih cijena krivi su novinari, rekao je Ivan Šorić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera (HUH), na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Upravnog odbora HUH-a održanoj u Hotelu Sheraton, na kojoj je bila i ministrica turizma Pave Župan Rusković. Ona je ustvrdila da je potražnja za Hrvatskom 30 posto veća nego lani, ali i da ćemo se zbog manjka kapaciteta u srcu sezone morati zadovoljiti s planiranih pet do deset posto više gostiju.</p>
<p>Dizanje cijena nije utjecalo na buking i hrvatski su hoteli vrlo konkurentni, smatra Ivan Šorić, ali je važno s kakvim će dojmovima otići prvi, uskrsni gosti. Direktor Ureda HUH-a Vlado Galičić je rekao kako u podizanje kvalitete hotelijeri ove godine ulažu 125 milijuna eura. </p>
<p>Anketa HUH-a u 40 turističkih poduzeća pokazuje da su hoteli u prosjeku povisili cijene 12,4 posto, a da je raspon poskupljenja od tri do nevjerojatnih 60 posto. Izvanpansionske cijene, pak, veće su za prosječno 8,2 posto. Prema anketi, 52 posto upitanih u cijelosti je podmirilo dugovanja prema dobavljačima, 35 posto djelomično, dok 12,5 posto ima kompletno nepodmirena dugovanja. </p>
<p>Nabavu mesa za 2002. godinu nije ugovorilo još 30 posto anketiranih, dok 70 posto smatra da tijekom sezone s nabavom neće biti problema. </p>
<p>Pave Župan Rusković pozvala je banke da pojednostave proceduru za dodjelu turističkih kredita. Što se tiče PDV-a, ministrica je rekla kako je zasad jedino sigurno da će turizam dobiti diferenciranu stopu.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Podravkina mesna industrija započela proizvodnju u Šidu </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U mesnoj industriji Srem Šid u Šidu u ponedjeljak je započela proizvodnja Podravkinih gulaša, hašea i ragua. Za početak se planira proizvodnja oko 80 tona i to isključivo za tržište Srbije. </p>
<p>Mesna industrija Srem Šid osigurat će potrebne sirovine i proizvodne kapacitete, a tehnolozi iz Koprivnice vodit će računa o zadovoljavanju Podravkinih standarda. Proizvodnjom mesnih proizvoda u Šidu omogućit će se njihova prodaja u Srbiji, gdje Podravka s takvim asortimanom još uvijek nije prisutna zbog zabrane uvoza proizvoda na bazi govedine u Srbiju. Time će Podravka postati prvi inozemni proizvođač i distributer mesnih proizvoda u Srbiji. </p>
<p>Dioničko društvo Srem Šid počelo je sa radom kao radionica 1919. godine. Od tada do danas ulagalo se u modernizaciju i tehnologiju proizvodnje, a 1988. godine počela je s radom i nova klaonica, koja se ubraja u najmodernije objekte u Srbiji, a proizvodi su se izvozili i na tržište zapadnih i prekooceanskih zemalja. Danas je Srem Šid dioničko društvo čije su osnovne djelatnosti poljoprivredna proizvodnja, stočarstvo, proizvodnja i prerada mesa, pružanje usluga zamrzavanja i hlađenja, trgovina na veliko i malo, špediterske usluge i drugo.</p>
<p>»Proizvodnja naših proizvoda u Šidu omogućit će nam nabavu goveđih sirovina za tržište Srbije, što nam je bitno zbog njihova nedostatka na domaćem tržištu te nemogućnosti njihove nabave iz uvoza. Cilj nam je ulazak na tržište Srbije te zauzimanje vodeće tržišne pozicije, odnosno vodećeg proizvođača mesnih proizvoda«, izjavio je povodom početka proizvodnje u Šidu Dušan Tomašević, izvršni direktor Podravkine mesne industrije Danica.</p>
<p>Inače, Danica je tijekom prvih šest mjeseci 2001. godine ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 105,7 milijuna kuna, što predstavlja udio od 8,6 posto u ukupnoj prodaji grupe Podravka. Od toga je na domaćem tržištu ostvareno 76,5 milijuna kuna, a ostatak prihoda u iznosu od 29,2 milijuna kuna na inozemnim tržištima. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hoće li kriminal u Riječkoj banci potaknuti bijeg štednje iz banaka? </p>
<p>Rast štednje u siječnju je premašivao odljeve eura s bankovnih računa - depoziti su porasli za 3,77 milijardi kuna, odnosno 4,59 posto u odnosu na prosinac / Potražnja za devizama u siječnju ipak povećana, iako je bila puno manja nego što se očekivalo / Riječku banku napustilo 30 do 40 tisuća štediša koji su povukli nekoliko desetaka milijuna eura štednje, a oko tisuću poduzeća prebacilo je račune u druge banke</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nakon snažnog rasta deviznih depozita krajem 2001. godine središnja banka s pozornošću je pratila mogući odljev depozita početkom 2002. godine. No siječanjski podaci pokazuju da odljeva nije bilo nego je došlo do laganog rasta. Tekuće odljeve eura s bankovnih računa u siječnju je premašivao rast štednje.</p>
<p>Prema podacima središnje banke, ukupni depoziti u bankama krajem siječnja iznosili su 85,82 milijarde kuna, od čega depoziti stanovništva čine 70,1 milijardu kuna, odnosno 81,68 posto. Depoziti u bankama u siječnju su nominalno porasli za 3,77 milijardi kuna, odnosno 4,59 posto u odnosu na prosinac 2001. godine. </p>
<p>Najveći dio depozita u poslovnim bankama krajem siječnja čine devizni depoziti (87,27 posto svih depozita). Devizni depoziti krajem siječnja iznose 74,89 milijardi kuna, što je 3,06 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Depoziti stanovništva pritom čine 87,68 posto svih deviznih depozita, odnosno 65,673 milijardi kuna. U siječnju su devizni depoziti stanovništva porasli nominalno za 2,28 milijardi kuna, odnosno za više od 300 milijuna eura.</p>
<p>Takav rast djelomično prikriva tečajne razlike, jer je siječanj protekao u znaku deprecijacije kune, što znači da realno devizni depoziti stanovništva lagano rastu (0,8 posto u odnosu na prosinac), a da je ostalo utjecaj tečajnih razlika.</p>
<p>Kunski depoziti u bankama u siječnju su iznosili 10,92 milijarde kuna, što je 709,2 milijuna kuna više nego krajem 2001. godine. Od svih kunskih depozita depoziti stanovništva čine 40,52 posto i u siječnju su porasli za gotovo 160 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, samo u posljednjem tromjesečju 2001. godine devizni depoziti stanovništva, dakle neposredno uoči uvođenja eura umjesto 12 zapadnoeuropskih valuta, povećali su se za 29 posto, odnosno za gotovo 2 milijarde eura. Od toga su devizni depoziti stanovništva porasli samo u prosincu za 1,3 milijarde eura.</p>
<p>To najbolje potvrđuje koliko je stranog novca, osobito njemačkih maraka, uoči gotovinske konver+zije kolalo u Hrvatskoj. Prema nekim procjenama, sredinom devedesetih godina izvan Njemačke u optjecaju se nalazilo između 30 i 60 posto novčanica njemačkih maraka. Značajan dio tog iznosa kolao je upravo tranzicijskim zemljama. Uvođenje eura bila je stoga izvanredna prilika da se utvrdi koliko se stranog novca nalazi u optjecaju pojedine zemlje.</p>
<p>Prema procjenama Hrvatske narodne banke, u hrvatski bankovni sustav je u posljednjem tromjesečju 2001. godine ušlo (ovisno o metodi procjene) od 1,893 do 1,932 milijarde dolara, odnosno oko 2,1 milijarde eura. Pri tome je sasvim zanemaren iznos novca koji su građani radi konverzije u euro odnijeli u inozemstvo. U HNB-u smatraju da se radi o zanemarivom iznosu, no podataka koji bi tu tvrdnju potkrijepili nema.</p>
<p>Od spomenute 2,1 milijarde eura samo u listopadu je u banke ušlo oko 200 milijuna dolara više nego prethodnih godina, u studenom 400 milijuna dolara, a u prosincu prošle godine 1,3 milijarde dolara. Oko 90 posto tog iznosa položeno je na devizne račune, a samo manji dio pretvoren je u kune.</p>
<p>Konverzija europskih valuta nastavljena je i u prva dva mjeseca 2002. godine. Samo u prvih dvadesetak dana siječnja u banke se slilo 470 milijuna dolara, dok je u istom razdoblju 2001. godine priljev depozita u banke bio na razini od 260 milijuna dolara.</p>
<p>Istodobno, u siječnju je ipak evidentirana i povećana, no puno manja od očekivane, potražnja za devizama, kakve nije bilo proteklih godina. U prvih dvadesetak dana siječnja odljev deviza iz bankovnog sustava iznosio je 450 milijuna dolara, a u istom razdoblju 2001. godine taj se odljev kretao na razini od oko 230 milijuna dolara. </p>
<p>Slučaj Riječke banke nedvojbeno je utjecao na pad povjerenja u bankovni sustav i sasvim je sigurno kako do ovako značajnog rasta depozita u većini poslovnih banaka ne bi došlo da se za pronevjeru u Riječkoj banci saznalo prije nekoliko mjeseci.</p>
<p>Iako jedan dio klijenata, osobito poduzeća pod utjecajem države ili jedinica lokalne uprave, tvrdi da će ostati vjeran Riječkoj banci, ogromni redovi građana ispred Riječke banke proteklih dana govore da su mnogi izgubili povjerenje u treću banku u Hrvatskoj, a neki možda i u cijeli bankovni sustav. </p>
<p>Prema neslužbenim podacima, Riječku banku je, unatoč potpori države i središnje banke, već napustilo 30 do 40 tisuća štediša koji su povukli nekoliko desetaka milijuna eura štednje, a oko tisuću poduzeća prebacilo je svoje račune u druge hrvatske banke.</p>
<p>Stoga će tek statistički podaci za ožujak dati najbolji odgovor koliko hrvatski građani vjeruju domaćim bankama, odnosno koliko se deviza, sada u eurima ili u manjem opsegu u dolarima i švicarskim francima, nakon kratkotrajnog boravka u sefovima banaka vratilo u madrace i čarape gdje su građanima nadohvat ruke. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Osiguratelji tvrde: Razbojstva su podcijenjena opasnost</p>
<p>Ako se prilikom prijevoza novca ne poštuju propisi o pratnji osiguratelji mogu odbiti nadoknaditi štetu, ali i izdavanje police </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nakon pljačke Inina vozila s utrškom 37 benzinskih crpki, i policija i osiguravajuća društva iznova pojačano upozoravaju na organizirani kriminal te na opasnost od razbojstava i provalnih krađa. Ali i bez takvih drastičnih primjera ova je tema dovoljno aktualna zbog učestalih prepada na novoiznikle i sigurnosno uglavnom slabo opremljene mjenjačnice te otimanja utrška iz prodavaonica. </p>
<p>Jer, poznato je da se gotovina u nas i dalje često drži ili prevozi uz nedovoljnu zaštitu. Uz to, blagajne čak ni u većim prodavaonicama uglavnom nisu opremljene kvalitetnim zaštitnim uređajima pa su lak plijen za pljačkaše. Stoga ni osiguravatelji za takve slučajeve ne nude osobito žustro usluge osiguranja za naknadu šteta. Naime, posjet njihovih stručnjaka odmah otkriva da većina mogućih osiguranika nema zadovoljavajuće riješen postupak s novcem ili je riješen samo polovično. U prvom slučaju odbija se ugovaranje osiguranja, a u drugom ono postaje toliko skupo da klijent sam odustaje od police!</p>
<p>A praksa sve više pokazuje da je riječ o podcijenjenoj opasnosti! Ne samo zbog otetog novca nego i zbog ozljeda koje pretrpe žrtve pljačke. Naime, osiguratelji razbojstvo definiraju kao »oduzimanje osigurane stvari uporabom sile (ugrožavanje opasnošću po život i zdravlje) protiv osiguranika ili prijetnjom da će se neposredno napasti život ili tijelo njegovih radnika«. Zbog toga su, ali samo ako se posebno ugovori, osiguranjem obuhvaćene i štete (tj. ozljede) od razbojstva nad osobom kojoj je povjeren prijenos ili prijevoz novca, vrijednosnih papira, uložnih knjižica, čekova, mjenica, potvrda depozita, dragocjenosti... A da je i takvo, dodatno osiguranje potrebno, najbolje se vidi iz primjera ozljeđivanja, pa čak i ubojstva poštara dok raznose mirovine. </p>
<p>U načelu, polica osiguranja pokriva štete nastale bez krivnje osoba koje prenose novac u vrijednosti: do 15.000 eura po jednom dostavljaču ako nema pratitelja; od 15.000 do 60.000 eura ako dostavljač ima pratitelja ili novac prenosi u torbi s ugrađenim alarmnim uređajem; od 60.000 do 325.000 eura ako dostavljač ima najmanje jednog, ali naoružanog pratitelja, a ako je osigurana svota veća od toga, najmanje dva naoružana pratitelja. Ako se utvrdi da osiguranik, pravna osoba, nije poštovao ove uvjete, osiguratelj može odbiti nadoknaditi štetu u cijelosti ili djelomično. Primjerice, ako se bez pratitelja prenosilo više od 15.000 eura i novac je opljačkan, osiguratelj može isplatiti naknadu samo do tog iznosa, iako je u polici navedena znatno veća osigurana svota. Uz to, postoje i posebne odredbe te vrijednosni limiti za pojedine osobe ovlaštene za rad s novcem ili dragocjenostima. </p>
<p>Posebna je priča o odgovarajuće zaštićenim mjestima (željezna blagajna, pancer blagajna, trezor, uzidani sef i sl.) u kojima se osigurani predmeti ili novac drže do prijevoza ili trajnije. Premija za otprilike istu vrijednost osiguranih predmeta, ovisno o kakvoći mjesta čuvanja, može biti čak i 50 puta veća od one najpovoljnije za osiguranika. Zanimljivo je da mnogi osiguranici i ne znaju što su to zapravo sefovi (pod tim se nazivom na tržištu svašta prodaje) baš kao ni kakvi su to sigurnosni ključevi koje priznaju osiguravajuća društva. A to doznaju tek kad je prekasno. </p>
<p>(Ne)pouzdana zaštita </p>
<p>Koliko su, uz uobičajene mjere zaštite, od provala sigurne poslovne prostorije, stanovi, skladišta itd. i kakve bi se mjere zaštite trebale propisati kao opći EU standard? </p>
<p>Europski osiguravatelji proveli su istraživanje koje je uključilo i simuliranje provala. Rezultati su porazni: uvježbanom provalniku treba oko 15 sekundi da uz pomoć odvijača uđe u stan kroz standardno zaštićen prozor, a otprilike isto treba mu za provalu preko balkona ili kroz vrata na terasi. Samo u Njemačkoj 50 posto takvih vrata i prozora (u EU 65 do 70 posto) ne zadovoljava uvjete sigurnosti pa se to smatra glavnim razlogom što se u toj zemlji svakodnevno bilježi 500 provala u kuće i stanove. Lani je u 182.000 takvih provala nastalo je oko 950 milijuna DEM štete. </p>
<p>Stručnjaci EU predlažu da industrija svoje proizvode ponudi na testiranje, a oni koji zadovoljavaju (osigurateljne) kriterije sigurnosti dobit će poseban certifikat. Jedan je od kriterija da sigurnosne brave na mjestima kroz koja se može provaliti »profesionalcu« moraju odolijevati najmanje tri minute, bez obzira radi li se o »češljevima« ili grubim mehaničkim oštećenjima. Uz to, predlaže se da vrata moraju izdržati opterećenja od najmanje 10.000 Newtona (1000 kilograma). Golema većina testiranih proizvoda nije zadovoljila te kriterije, a najviše je prigovora na kakvoću metala ugrađenih u protuprovalna vrata općenito, njihovu površnu konstrukciju. Na testu nisu prošli čak ni neki od najpoznatijih europskih proizvođača sigurnosnih vrata i prozora. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Burze: Indeksi u blagom rastu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Na europskim je burzama, nakon jutarnjeg pada cijena blue chip dionica, do poslijepodneva prevladao pozitivni trend, a optimizam su poticale i naznake rasta na newyorškim burzama. Rasli su prije svega banke i telekomi, nakon što je objavljeno da Sonera i Telia ponovno pregovaraju o udruživanju, dok su pad cijena bilježili automobilski i medijski sektor.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je porastao 0,41 posto na 5272,2 boda, a frankfurtski DAX 0,23 posto na 5378,73 boda. U Milanu je MIB 30 dobio 0,3 posto dosegavši 33.165 bodova, dok je pariški CAC 40 ostvario izraženiji rast od 0,85 posto na 4640,65 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,38 odnosno 0,32 posto.</p>
<p>Newyorški indeksi su prošli tjedan zaključili padom vrijednosti. Dow Jones Industrial je izgubio 0,5 posto spustivši se na 10.427,67 bodova, a širi S 500 je pao 0,42 posto na 1148,7 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je sa 1851,39 bodova bio 0,93 posto niži.</p>
<p>Slijedeći slabe rezultate Wall Streeta, azijska su tržišta uglavnom zabilježila pad, a tokyjski indeks Nikkei 225 je izgubio 0,74 posto spustivši se na 11.261,09 bodova.</p>
<p>Zvijezde telekomunikacijskog sektora bile su finska Sonera i švedska Telia, čije su dionice porasle 3,5 odnosno 4,6 posto. Njihov je prvi pokušaj udruživanja spriječio finski parlament jer bi švedska vlada bila najveći dioničar u novoj kompaniji, te se smatra da je vjerojatnost postizanja dogovora o punom udruživanju vrlo mala. </p>
<p>Problematični njemački operator mobilne telefonije Mobilcom skočio je 16 posto nakon što je objavio da će sudskim putem zatražiti od France Telecoma, jednog od svojih dioničara, da ispuni svoje obveze financiranja kompanije. France Telecom i njegova mobilna podružnica Orange su izgubili 0,65 odnosno 0,88 posto. </p>
<p>Deutsche Bank je porasla 1,3 posto nakon što je objavila povoljne prognoze za ovu godinu. Rast njenih dionicapotaknuli su i navodi da je ponovo započela pregovore o udruživanju s britanskom bankom Lloyds TSB, koja je porasla 1,4 posto. Britanske banke HSBC i Royal Bank of Scotland dobile su 1,3 odnosno 0,8 posto, a francuska BNP Paribas 1,3 posto.</p>
<p>Španjolske banke BBVA i BSCH izgubile su 1,8 odnosno 1,5 posto nakon što je argentinski peso u petak zabilježio nagli pad u odnosu na US dolar. Telekomunikacijski operator Telefonica izgubio je 1,1 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="76">
<p>Europska komisija: Hrvatska postigla napredak, ali ne još zadovoljavajući </p>
<p>Europska komisija u srijedu treba prihvatiti prvo godišnje izvješće o Hrvatskoj / Komisija još nije zadovoljna stanjem u pravosuđu, povratkom izbjeglica i privatizacijom, a u izvješću spominje i Gotovinin slučaj / Nova nestabilnost u Vladi ili prijevremeni izbori negativno bi se odrazili na ritam potrebnih zahvata, kažu eurodiplomati </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka </p>
<p> - Europska komisija, prema najavama, u srijedu treba prihvatiti godišnje izvješće o Hrvatskoj i uputiti ga Vijeću ministara EU koje će ga razmatrati najvjerojatnije sredinom travnja. Izvješće Komisije procjenjuje da je u Hrvatskoj postignut napredak, ali on još nije zadovoljavajući, rekli su Vjesniku diplomatski izvori. Izvješće sadrži četrdesetak stranica i podijeljeno je na dva velika poglavlja. U prvom se dijelu ocjenjuje političko-ekonomsko stanje u zemlji, a drugi dio odnosi se isključivo na tehnički dio provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija još nije zadovoljna stanjem u hrvatskom pravosuđu, procesom povratka izbjeglica i ritmom privatizacije. Komisija od Hrvatske i dalje traži aktivnu ulogu u regiji, nastavak reformi u gospodarstvu, a podsjeća i na obvezu suradnje s Haaškim sudom. U izvješću se spominje i slučaj haaškog osumnjičenika generala Ante Gotovine.</p>
<p>Dobar dio dokumenta posvećen je tehničkoj provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Komisija smatra da je ispunjenje obveza iz Sporazuma iznimno važan dio odnosa Hrvatske i Unije. A da bi se postigla efikasnost u ispunjavanju odredaba, važno je provesti temeljite reforme u državnoj upravi. Stanje u državnoj administraciji, prema ocjeni Komisije, nije zadovoljavajuće. </p>
<p>Izvješće potiče hrvatsku Vladu da uspostavi što bolju komunikaciju unutar ministarstava kako bi se na vrijeme uspjele provesti sve potrebne reforme. </p>
<p>Komisija je prvi put izradila godišnje izvješće za Hrvatsku po uzoru na takve dokumente koji se rade za zemlje kandidatkinje za ulazak u EU. U njima se detaljno, po svim točkama i sektorima uvjeta za punopravno članstvo, procjenjuje učinjeno. Godišnjim izvješćem za Hrvatsku svake se godine namjerava nadgledati i ocjenjivati provedba svih odredaba na koje se Hrvatska obvezala sklapajući Sporazum s Unijom. </p>
<p>Europska unija načelno je zadovoljna stanjem u Hrvatskoj, no eurodiplomati naglašavaju kako je za nastavak napretka važna politička stabilnost u zemlji i pridržavanje svih međunarodnih obveza koje je prihvatio Zagreb. Vlada mora nastaviti sa snažnim reformskim kursom i efikasno provoditi sve odredbe Sporazuma. </p>
<p>Svaka eventualna nova nestabilnost u Vladi, skretanje s reformskog smjera ili prijevremeni izbori negativno bi se odrazili na ritam potrebnih zahvata koji se očekuju od Hrvatske, izjavili su Vjesniku diplomati EU.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Milorad Pupovac: »Nećemo podržavati politiku koja ne rješava povratak Srba«</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - U povodu novog vala doseljavanja Hrvata iz BiH i posljedicama tog na stanje u povratničkim sredinama, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) dr. Milorad Pupovac održao je konferenciju za novinare. </p>
<p>Rekavši da politiku naseljavanja Hrvata na područja posebne državne skrbi »provodi dio Vladinih dužnosnika i crkvenih predstavnika«, on je izrazio uvjerenje da je Vlada napokon postala svjesna toga da je ovaj val doseljavanja iz Drvara bio smišljen da izazove još jednu napetost u Hrvatskoj.</p>
<p>Time se, rekao je, još jednom pred međunarodnom javnosti željelo pokazati kako Hrvatska nije u stanju rješavati probleme i time se želi zaustaviti proces integracije Hrvatske u Europu. U svemu tome dobrim potezom nazvao je odlazak ministra vanjskih poslova Tonina Picule u Knin, kao i sastanak premijera Ivice Račana s premijerom Republike Srpske Mladenom Ivanićem, gdje se govorilo o svemu tome.</p>
<p>Imajući mnogo razumijevanje za probleme useljenih Hrvata, dr. Pupovac je naglasio da je srpsku zajednicu u Hrvatskoj povrijedila činjenica da se ni u jednom trenutku nije posvetila pozornost njihovu povratku. </p>
<p>Politiku koja proizvodi nove useljenike i ne rješava povratak Srba nećemo podržavati, rekao je. Rekao je također da će SNV i srpska zajednica u Hrvatskoj učiniti sve da se Hrvatima koji žele živjeti u Hrvatskoj to omogući, ali je i pozvao Zajednicu useljenih Hrvata da zajednički rade, jer samo tako nitko neće biti kompromitiran. Napomenuo je također da će SNV od vlasti RS-a tražiti da javno pozove sve prognanike da se vrate na njezino područje.</p>
<p>Osvrnuo se i na ustavne reforme u BiH i podržao konstitutivnost svih triju naroda u cijeloj BiH. Sukladno tome podržao je i osnivanje nekog oblika predstavničkog tijela, koje može biti i Dom naroda, što zasad Srbi u RS-u ne prihvaćaju. Govoreći o konstitutivnosti svih triju naroda u BiH, izrazio je nadu da će Hrvatska pronaći model manjinskog položaja Srba u Hrvatskoj, ali i drugih nacionalnih manjina.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Laslo: Seljaci ne žele sijati na vlastitu štetu </p>
<p>Od ukupno 247 milijuna kuna za proljetnu sjetvu isplaćeno 180 milijuna kuna, kaže dr. Ljupko Tabaković iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva/ Županije nisu ispunile plan sjetve pivarskog ječma i zobi/ Sijanje soje je planirano na 50.000 hektara iako su domaće potrebe dvostruko veće, kaže Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje/ Poticaji u Sloveniji četiri puta veći od hrvatskih </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnja proljetna sjetva planirana je na ukupnoj površini od 729.860 hektara, od čega je 375.500 hektara u sustavu poticaja. No, već sad je poznato da plan proljetne sjetve neće biti ispunjen, jer pojedine županije nisu zasijale pivarskog ječma na ukupno 4500 hektara, odnosno zobi na 3000 hektara. </p>
<p>Dr. Ljupko Tabaković iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva rekao nam je da su županije koje su odustale od sjetve planiranih površina to prekasno dojavile Ministarstvu da bi ono preraspodijelilo sjetvene površine. Osim toga, Brodsko-posavska i Sisačko-moslavačka županija zatražile su time out za predaju naloga za isplatu poticaja, kako bi zakupcima državnog zemljišta osigurale dodatni rok za predaju izjave kojom se potvrđuje da nemaju dugova prema državi, iako je rok za dostavljanje spomenutih izjava prošao 15. ožujka. </p>
<p>Prema Tabakovićevim riječima, od ukupno 247 milijuna kuna (50 posto od prava) za proljetnu sjetvu, do sada je isplaćeno 180 milijuna kuna. Poticaji za ratarske kulture su: za zob 1000 kuna po hektaru, za pivarski ječam 1500 kuna, za kukuruz 1000 kuna, za šećernu repu 3000 kuna, za suncokret 2250 kuna i za soju 1650 kuna po hektaru.</p>
<p>Površine pod kulturama u sustavu poticaja povećane su ove godine za 6,37 posto u odnosu na lani. Za pet slavonskih županija, odobreno je ukupno 235.000 hektara sjetvenih površina ili 63 posto od ukupno odobrenih površina u sustavu poticaja. Da se Ministarstvo držalo kriterija trebalo je smanjiti sjetvene površine u planu za ovogodišnju proljetnu sjetvu za onoliko postotaka za koliko nije realizirana lanjska. No, to ipak nije učinilo već ih je povećalo. </p>
<p>Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo kaže da seljaci više ne žele sijati na vlastitu štetu. Dodao je kako se može očekivati da plan proljetne sjetve neće biti ispunjeni ni kad se radi o suncokretu i soji. Primjerice, sijanje soje je planirano na 50.000 hektara iako su domaće potrebe dvostruko veće. </p>
<p>Podsjetimo, ni prošlogodišnji plan proljetne sjetve, osim kod pivarskog ječma i kukuruza, za sve ostale kulture nije u potpunosti realiziran, primjerice u Osječko-baranjskoj županiji. U Zagrebačkoj županiji, pak, realiziran je u potpunosti.</p>
<p>Laslo upozorava da je u Osječko-baranjskoj županiji lani zasijano manje 559 hektara samo šećerne repe ili 5,82 posto od odobrenih sjetvenih površina. Ove godine, kako kaže, moglo bi se zasijati još manje sjetvenih površina, jer još nije završena isplata poticaja. To znači da seljaci, osim za svoj novac, ne mogu na vrijeme nabaviti mineralno gnojivo, sjeme i zaštitna sredstva.</p>
<p>Zajednica udruga seljaka traži znatno veće poticaje za domaću poljoprivredu jer se pokazalo da naši proizvođači hrane ne mogu konkurirati visoko subvencioniranim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kojima je zatrpano domaće tržište. Ništa čudno, ako se zna da su poticaji u Europskoj uniji 12 puta, a u Sloveniji četiri puta veći nego u Hrvatskoj. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada u tajnosti priprema stratešku reformu školstva</p>
<p>U novu će koncepciju biti uključena četiri već postojeća dokumenta / Taj bi dokument trebao biti predstavljen javnosti već za desetak dana / Voditelji ili autori pojedinih strategija nisu oduševljeni činjenicom da bi »njihove« dokumente Vlada mogla uklopiti u jedinstvenu koncepciju / Pitanje - zašto su za isto područje formirane četiri radne skupine - također je izazvalo trzavice u javnosti</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Vlada u tajnosti priprema stratešku transformaciju osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, u koju će biti uključena četiri već postojeća dokumenta. Riječ je o: strategiji odgoja i obrazovanja (koju je pripremila Vladina grupa na čelu s dr. Nikolom Pastuovićem), koncepciji odgoja i obrazovanja (radne grupe Prosvjetnog vijeća na čelu s dr. Hrvojem Vrgočem), strategiji znanosti (Vladina grupa na čelu s akademikom Vlatkom Silobrčićem) te prijedlog zakona o visokom školstvu (radna grupa ministra znanosti dr. Hrvoja Kraljevića). Dokument bi javnosti trebao biti predstavljen već za desetak dana. </p>
<p>O planovima strateške transformacije školstva, prvi je progovorio predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje dr. Ante Simonić. Učinio je to ovoga vikenda u Šibeniku, na HSS-ovoj konferenciji za novinare. Kako ističe za Vjesnik, nije dobro da se paket donosi u tajnosti. »Riječ je o strateški važnom dokumentu za Hrvatsku, zbog čega bi u njegovom donošenju morala sudjelovati ne samo stručna, odnosno znanstvena, već i šira javnost«, kaže Simonić. Međutim, smatra da je Vladin korak objedinjavanja materijala i zakona dobar.</p>
<p>Za razliku od njega, voditelji ili autori pojedinih strategija nisu oduševljeni činjenicom da bi »njihove« dokumente Vlada mogla uklopiti u jedinstvenu koncepciju. Tim više, jer međusobne suradnje među radnim grupama uglavnom nije bilo. Pitanje - zašto su za isto područje formirane četiri radne skupine - također je izazvalo trzavice u javnosti. Primjerice, Vlada je zatražila da se oformi druga skupina za visoko obrazovanje (Kraljevićeva), jer nije bila zadovoljna radom prve grupe (akademika Silobrčića). Kako ističe dr. Simonić, posve je normalno da Vlada želi imati svoju strategiju školstva, iza koje će stati ona, a ne pojedina ministarstva ili grupe. Neki se, međutim, s time ne slažu. Prema informacijama iz Ministarstva znanosti, akademik Silobrčić nipošto se nije želio složiti s usuglašavanjem dvaju dokumenata - njegovog i radne skupine ministra Kraljevića.</p>
<p>»Nemam želju za sukobom, no, činjenica je da je bivši zamjenik premijera dr. Goran Granić bio nezadovoljan tekstom radne grupe za strategiju znanosti, pa je sugerirano da druga grupa u Ministarstvu znanosti napravi novi tekst«, kaže ministar dr. Kraljević. On ponavlja da ne želi sukob, no smatra da je tekst druge skupine ipak bolji. »To je, međutim, moje osobno mišljenje«, dodaje ministar. Predsjednik Prosvjetnog vijeća dr. Hrvoje Vrgoč, koji stoji na čelu u javnosti najviše kritizirane koncepcije razvoja školstva, ne vidi ništa sporno u donošenju četriju dokumenata o obrazovanju i znanosti u paketu. Zamjera, međutim, što njegov dokument nije ugledao svjetlo dana u obliku knjige, koju je namjeravao proslijediti svim školama u Hrvatskoj, bez obzira na to hoće li ju Vlada prihvatiti.</p>
<p>Vrgoč smatra da najavljena transformacija školstva u smislu prihvaćanja dokumenata u paketu ima dobru stranu. Dobro je što je Pastuovićeva strategija školstva, zapravo, opći materijal, a naš je operativni. »Mislim da je bitno što prije prihvatiti dokumente i krenuti u njihovu razradu, što podrazumijeva okupljanje 150 ljudi koji će se prihvatiti toga posla«, kaže Vrgoč. Neki se slažu da bi, zapravo, dopunjavanje Vrgočeve i Pastuovićeva dokumenta bilo korisno zbog činjenice da je u prvom dokumentu sustav visokog školstva izrazito slabo obrađen, a drugome je nedostatak - obrada osnovnog, odnosno srednjeg školstva.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Kuba: S tolikim članstvom, SHU ima pravo biti jedini pregovarač </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Hoće li se pregovori o granskome kolektivnom ugovoru, između Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) i Ministarstva prosvjete i sporta okončati ili će biti prekinuti, znat će se nakon sastanka zakazanog za utorak. Predsjednik SHU-a Dalimir Kuba ističe da socijalni dijalog s Vladom ide izvrsno, no određeni problemi postoje na nižoj instanci. </p>
<p>Kako je Kuba najavio u ponedjeljak na konferenciji za novinare, na sastanku s predstavnicima Ministarstva prosvjete u utorak trebalo bi se raspravljati o koeficijentu zaposlenika u posebnim školama koji iznosi 1,30. Riječ je, kaže Kuba, o dogovorenom koeficijentu koji u provedbi »šteka«. </p>
<p>Osim o rezultatima analize tjedne strukture radnog vremena zaposlenika u školama, te utvrđivanja načina isplate naknade plaća za godišnji odmor (u SHU-u ne žele čekati lipanj da bi se »otimale plaće učiteljima«), na sastanku bi trebalo biti govora i o stambenoj problematici učitelja. S predstavnicima Ministarstva prosvjete, SHU namjerava riješiti problem mnogobrojnih zahtjeva za korekcijom plaća ravnatelja, tajnika te voditelja u školama. </p>
<p>»Na relaciji ravnatelj-sindikalni povjerenik pritom postoji dosta problema zbog nepoznavanja zakonskih propisa. Otkrili smo, naime, da su ravnatelji škola skloniji čitanju dnevnih listova nego Narodnih novina«, rekao je šef SHU-a, priznavši da dio grijeha u ovome sporu snose i povjerenici, od kojih si neki uzimaju prava koja nemaju. </p>
<p>U utorak bi trebao biti riješen i problem broja članova pojedinih sindikata. Taj je spor naime nastao nakon što je Ministarstvo rada i socijalne skrbi prenijelo pogrešne podatke o broju podružnica SHU-a, na što su reagirali ostali školski sindikati prozivanjem SHU-a za plasiranje lažnih podataka. Zbog greške u Ministarstvu, SHU će zatražiti odgovornost pomoćnice ministra rada Mirjane Bogdanović-Kamber, koja je umjesto točnog podatka od 750 podružnica koliko ih ima SHU, predstavila podatak od »cca 830 podružnica«.</p>
<p> »Istina je da Sindikat učitelja ima 25.128 članova, a ta brojka deseterostruko premašuje broj članova ostalih sindikata«, kaže Kuba. Na osnovu tog podatka, SHU si uzima za pravo biti jedini sindikat za pregovore o kolektivnom ugovoru za osnovno školstvo. »Želimo preuzeti odgovornost za osnovno školstvo, a ostali se sindikati mogu baviti komentiranjem dnevnih političkih događaja«, poručio je Kuba, najavivši da će se sankcionirati svako daljnje blaćenje SHU-a od strane ostalih sindikata.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HDZ će tražiti smjenu ministra Joze Radoša</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - »Zbog 'antologijske' izjave da se Hrvatska ne bi mogla obraniti od napada izvana, HDZ će na sljedećoj sjednici Sabora tražiti smjenu ministra obrane Joze Radoša, a on sam bi iz političke i moralne odgovornosti trebao ponuditi ostavku«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.</p>
<p> »Ta Radoševa izjava samo se nastavlja na opću politiku Vlade, koja širi pesimizam, beznađe, depresiju i apatiju, a sad i defetizam u vojsci«, istaknuo je Sanader i dodao da nema ministra obrane u svijetu koji bi izjavio takvo što i da je istina, a u našem slučaju - nije.</p>
<p>Sanader je nedopustivim ocijenio i ponašanje premijera Ivice Račana koji je, tražeći od Sabora podršku novim ministrima, izrazio sumnju u njihovu kvalitetu. »To je unikum u suvremenoj europskoj demokraciji i još jedan dokaz da je ova Vlada loš pokus«, zaključio je.</p>
<p>Oštar prosvjed izrazio je i protiv Nacrta zakona o doprinosima za zdravstveno osiguranje, istakavši da krpanje proračuna ne može ići na račun umjetnika i znanstvenika. </p>
<p>Podržao je policajce koji prosvjeduju ispred Vlade, pozivajući Vladu da ispuni obećanja o programu njihova zbrinjavanja. Komentirajući HDZ-ove izbore, Sanader je izrazio zadovoljstvo stupnjem demokratičnosti i odgovornosti u stranci, pa čak i kad je u pitanju incident u Splitu. Jer, kaže, živci nekad popuste, a to je samo jedan incident u više od 3000 izbora na svim razinama u HDZ-u.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Praljak i Crnjac osudili Radoševu izjavu </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Nedavnu izjavu ministra obrane Joze Radoša da se Hrvatska ne bi mogla braniti kad bi je napala moderna vojska, oštro su u ponedjeljak na konferenciji za novinare kritizirali umirovljeni generali Slobodan Praljak i Miljenko Crnjac. </p>
<p> »Radoševa izjava uvreda je ljudima koji su sudjelovali i poginuli u Domovinskom ratu«, ustvrdio je Praljak, upućujući Radošu pogrdne riječi, s napomenom kako to čini svjesno te da ga Radoš može tužiti.</p>
<p> Prema njegovim ocjenama, Radoševa izjava jedna je od mnogih kojima se omalovažavaju Hrvatska i Domovinski rat. »Prvi je to svojim svjedočenjem u Haagu počeo Mesić«, rekao je Praljak. Niz uvrjedljivih riječi uputio je i predsjedniku HSLS-a Draženu Budiši, kao Radoševu stranačkom šefu.</p>
<p> Osudivši Radoševu izjavu, umirovljeni general Miljenko Crnjac upitao je »zna li Radoš čime se 1990. stvarala Hrvatska vojska«. Dodao je da bi se Radoš također trebao upitati »tko sad zapovijeda HV-om, jer u njegovu sastavu ima mnogo ljudi koji su 1990. 'komandirali' postrojbama JNA«. </p>
<p> Oba su generala istaknula da govore u osobno ime, a s njima su se solidarizirali nazočni branitelji, kojima su zapovijedali za Domovinskog rata.</p>
<p> Konferenciju za novinare sazvali su u prostorijama Hvidre grada Zagreba i Zagrebačke županije, odmah nakon konferencije za novinare udruga Hvidre i udovica iz Domovinskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>»Ministar branitelja radi protiv svog resora«</p>
<p>Durbeta: Vrijeđa nas kampanja u medijima u kojoj se navodi </p>
<p>da su naše mirovine privilegirane</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Udruge udovica Domovinskog rata i Hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) najavili su u ponedjeljak pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o pravima hrvatskih branitelja, Zakona o izvršenju državnog proračuna te Zakona o najvišoj mirovini. Osim toga, na konfrenciji za novinare, u ponedjeljak, najavili su i niz upravnih postupaka zbog, kako tvrde, nezakonitog smanjenja mirovina. Čelni ljudi tih udruga pozvali su branitelje i udovice da Upravnom sudu upute tužbe protiv rješenja kojima im se nezakonito smanjuju mirovine. Provedbeni akti po kojima se mirovine smanjuju nejasni su i komplicirani, a neki još nisu ni donijeti, rekla je Irena Durbeta iz Udruge udovica. »Vrijeđa nas kampanja u medijima u kojoj se navodi da su naše mirovine privelegirane. Ministar branitelja radi protiv svog resora«, istaknula je Durbeta, dodavši da je novim zakonom sve zamućeno, da se sakrije cilj, a to je obespravljivanje branitelja. Predsjednica Udruge udovica Neda Balog navela je da je ukinut tzv. gardijski dodatak i ustrojbeno mjesto te čin poginulog ili ranjenog pripadnika HV-a, što je uvelike obezvrijedilo mirovine, te da im nitko u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nije dao vjerodostojan odgovor zašto je to tako.</p>
<p>Zakon o pravima branitelja ponižavajući je i donosi pravnu i socijalnu nesigurnost, jer branitelji ne znaju kolika će im biti mirovina, rekao je predsjednik Hvidre Damir Varaždinac. Na novinarsko pitanje o tome što je s pokretanjem tužbi pred Međunardnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, što su najavili, Varaždinac je rekao da mu je iz ureda tog suda u Zagrebu pojašnjeno da se Sudu mogu obratiti tek kad se iskoriste pravne instance u zemlji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>U riječkoj bolnici srušio se strop bolesničke sobe</p>
<p>RIJEKA, 25 ožujka</p>
<p> - Na Odjelu otorinolaringologije riječkog Kliničkog bolničkog centra koji se nalazi u zgradi staroj 150 godina, proteklog vikenda došlo je do urušavanja stropa u bolesničkoj sobi, gdje su bila smještena četiri pacijenta. Kako se to dogodilo u ranim prijepodnevnim satima, kada su pacijenti bili zaokupljeni jutarnjom higijenom, nitko nije ozlijeđen, jer je soba tog trenutka slučajno bila prazna. Predstojnik Otorinolaringološke Klinike, doc. dr. Ivan Luštica kazao je kako je uzrok urušavanja dotrajalo krovište i kiša, što se slijevala kroz dimnjak. Uz oštećeni strop, narednih će se dana sanirati i stubište kojem prijeti rušenje. </p>
<p>Nakon puknuća cijevi iz sustava centralnog grijanja na sušačkom lokalitetu riječkog KBC 10. veljače, kada je poplavljeno pet od ukupno devet operacijskih dvorana, čime je prouzročena višemilijunska šteta, ovo je drugi incident takve vrste u riječkog zdravstvu. Predstojnik sušačke Klinike, prof.dr. Željko Fučkar potvrdio je da su izvan funkcije još samo dvije operacijske dvorane, te da preostaje sanirati oko 30% poplavljenog prostora. Podsjetimo da su pomoć Sušaku dali Grad Rijeka u iznosu od 500.000 kuna, koliko iznosi i donacija Ine, dok je hrvatska Vlada odobrila pomoć od 1,5 milijun kuna. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Herman najavio prosvjed za održanje osječke Gradske banke</p>
<p>OSIJEK, 25. ožujka</p>
<p> - Slučaj Riječke banke pokazuje da su kriteriji za banke u Slavoniji i banke u drugim dijelovima države različiti, jer je nemoguće da se neke banke mogu dokapitalizirati, a da se osječkoj Gradskoj banci u stečaju ne dopušta da nastavi rad, istaknuto je na okruglom stolu, koji je u ponedjeljak održan u Osijeku u vezi sa stanjem u gospodarstvu Slavonije i Baranje, bankarskom krizom i položajem Gradske banke d.d. u stečaju. </p>
<p>Vilim Herman najavio je organiziranje potpisivanja peticije i protestnog skupa za održanje Gradske banke. Upozorio je i da se na razini županijskih skupština u Slavoniji te Gradskog vijeća Osijeka treba potpisati zaključak da Gradska banka kao investicijska regionalna i komunalna banka uistinu treba ovom području. </p>
<p>Stečajni upravitelj Gradske banke Većeslav Rački kazao je da su prihodi Gradske banke u prošloj godini bili veći od rashoda. U vezi sa stečajem obveze iznose milijardu kuna, imovina se kreće oko 700 milijuna kuna a Državna agencija za sanaciju banaka traži od Gradske banke 700 milijuna kuna.</p>
<p> Nema nikakvih izgleda da vlasnik banke ponovo postane Antun Novalić, naglasio je Rački, dodavši da će sve njegove dionice banka preuzeti.</p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt upozorila je da slavonsko gospodarstvo ozbiljno trpi zbog urušavanja i nastojanja gušenja Gradske banke. Uloga banaka na ovom području na žalost, naglasila je, nije bila usmjerena na ulaganje i pokretanje gospodarstva već samo na davanje kredita i iscrpljivanja kupovne moći građana. »Pitanje opstanka i rada Gradske banke, pitanje je političke volje«, konstatirala je Škare-Ožbolt. </p>
<p>Sudionici su na kraju zaključili kako treba zahtijevati od Vlade da uputi jasan odgovor o tomu što je s projektom preustroja Gradske banke.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>»Romsku djecu diskriminiraju roditelji, a ne učitelji«</p>
<p>Zamjeraju nam čiste romske razrede, a što drugo možemo napraviti ako je od 77 prvoškolaca čak 61 Rom, pita se Božena Dogša, ravnateljica OŠ »Macinec« </p>
<p>ČAKOVEC, 25. ožujka</p>
<p> - »Umjesto zahvalnosti izloženi smo verbalnim napadima, pa čak i fizičkim nasrtajima ne samo roditelja, već i učenika Roma«, naglasili su učitelji razredne nastave i ravnateljice međimurskih osnovnih škola koje pohađaju romska djeca, u ponedjeljak na konferenciji za novinare.</p>
<p>»Podižemo glas protiv svih insinuacija i neistina kojima smo izloženi u pojedinim medijima«, kazala je Nevenka Vincens, učiteljica-savjetnica. Nedopustivo je, naglasila je, da se tako odnosi prema učiteljima koji uz dodatne napore i u naročito otežanim uvjetima nastoje školovati romsku djecu. </p>
<p>Ona je novinarima predočila nalaz o stručno-pedagoškom nadzoru razredne nastave, obavljenom sredinom veljače, u kojem nema nikakvih zamjerki na odnos učitelja prema romskim učenicima.</p>
<p>Kako je rekla Đurđa Horvat, ravnateljica OŠ »Mala Subotica«, početkom prosinca pozvali su predsjednika HHO-a Žarka Puhovskog da se osobno dođe uvjeriti u stanje i probleme obrazovanja Roma. Puhovski je odgovorio pismom od 10. prosinca u kojem kaže da će rado doći, ali se od tada nije javio, kazala je Horvat.</p>
<p>O svome iskustvu u radu s romskom djecom govorilo je nekoliko učiteljica, koje tvrde da romsku djecu diskriminiraju njihovi roditelji, koji za njih uopće ne brinu, a ne učitelji koji ulažu dodatne napore da bi podučili djecu koja u pravilu ne govore hrvatski. U Osnovnoj školi »Macinec« već sada Imaju 51,4 posto djece Roma. I u OŠ »Kuršanec« romska djeca već čine 44 posto učenika. »Zamjeraju nam čiste romske razrede, a što drugo možemo napraviti ako je od 77 prvoškolaca čak 61 Rom«, pita se Božena Dogša, ravnateljica OŠ »Macinec«. </p>
<p>Učiteljice i ravnateljice rekle su novinarima da treba intenzivnije, ali stručno, širiti mrežu igraonica za Rome predškolce. To je, kaže, izvrsna priprema za početak školovanja. Romima i njihovoj djeci, ističu, treba pomoći radom na terenu, a ne kritikama iz zagrebačkih fotelja i »špotanjem« preko medija.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mimica: Prijevremeni izbori mogli bi usporiti pristup Hrvatske Uniji</p>
<p>Ministar za europske integracije očekuje da će Hrvatska do kraja 2003. postati kandidat za punopravno članstvo u EU / Pripremaju se i mjere za ublažavanje mogućih negativnih posljedica uključivanja u Uniju, rekla je ministrova pomoćnica </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Kriza vladajuće koalicije neće imati učinka na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ukljičivanja Hrvatske u Europsku uniju, ali bi eventualni skori prijevremeni izbori mogli usporiti taj proces, izjavio je u ponedjeljak ministar za europske integracije Neven Mimica.</p>
<p> Njegovo ministarstvo organiziralo je konfereciju za novinare kako bi predstavilo svoje četiri nove publikacije. Riječ je o Godišnjem izvješću za 2001., Planu aktivnosti do 2004., Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU, te o Metodološkom priručniku za izradu analize učinaka uvođenja propisa Europske unije.</p>
<p> Mimica očekuje da će Hrvatska do početka 2003. podnijeti kandidaturu za punopravno članstvo u EU, a da će do kraja te godine kandidatura biti prihvaćena.</p>
<p>»Uz usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim, naša zemlja do kraja godine mora ispuniti i tri političke obveze. To su donošenje ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, izrada akcijskog plana povratka izbjeglica i prognanika, te donošenje novog zakona koji će regulirati slobodu i neovisnost medija«, naglasio je Mimica.</p>
<p> Novinare je zanimalo ima li ministar informacija o tome kako je izjvešće Europske komisije ocijenilo hrvatske napore u približavanju Uniji. »Prema mojim informacijama, opći ton izvješća bit će pozitivan. Ukazat će se na područja gdje smo sporiji, a to su spomenuta tri politička uvjeta koje trebamo ispuniti do kraja godine. Što se tiče suradnje sa zemljama u regiji i s Haaškim sudom, dobit ćemo pozitivnu ocjenu«, odgovorio je Mimica.</p>
<p>Pomoćnica ministra za strategiju informiranja Višnja Samardžija izvijestila je da će Ministarstvo poljoprivrede do kraja travnja podnijeti izvješće o analizi primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te sporazuma s MMF-om na području primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađevina. Rekla je da Ministarstvo za europske integracije radi na »30 direktiva EU-a kako bi Vlada mogla pripremiti mjere kojima bi se ublažili mogući negativni učinci uključivanja Hrvatske u Uniju«. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>»Studij će moći nastaviti i legalni i nelegalni studenti« </p>
<p>SPLIT, 25. ožujka</p>
<p> - O sudbini Veleučilišta u Splitu u konačnici će odlučiti Vlada, kazao je za nedavna boravka u Splitu ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević, ističući kako »još uvijek nisu uklonjene najveće nezakonitosti koje postoje u toj ustanovi«. Preporuku za gašenje Splitskog veleučilišta prije desetak dana Vladi je uputilo Upravno vijeće te ustanove koje je imenovao ministar Kraljević. </p>
<p>»U slučaju gašenja Splitskog veleučilišta za sve studente koji su upisani u legalne studije postoji mogućnost da ih legalno završe«, naglasio je ministar znanosti. Prema njegovim riječima, država će iznaći način da započete studije završe i nelegalno upisani studenti Veleučilišta u Splitu. </p>
<p> Veleučilište je prema Vladinom nalogu, svojim studentima trebalo vratiti novac od upisnina na nelegalne studije, što još uvijek nije učinjeno. </p>
<p>U međuvremenu Kraljević je smijenio staro upravno vijeće Splitskog veleučilišta i imenovao novo kojem je naložio provođenje inspekcije rada splitske ustanove. No, novoimenovano Vijeće na čelu s Darkom Polšekom više od devet mjeseci uopće ne uspijeva ući u veleučilišne prostorije, a na vratima ih kod svakog pokušaja ulaska dočekuju djelatnici plaćenih zaštitarskih tvrtki. </p>
<p>Rektor Anzulović protiv ministra je podnio dvadesetak kaznenih prijava, a među ostalim optužio ga je i za »štancanje masovnih dopusnica fakultetima za izvođenje stručnih studija za koje nisu registrirani«. Veleučilište kazneno goni i novo upravno vijeće. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Fabrizio Radin, v.d. ravnatelj »Edita«</p>
<p>RIJEKA, 25. ožujka</p>
<p> - Upravno vijeće izdavačke kuće »Edit« u ponedjeljak je razriješilo dužnosti dosadašnju ravnateljicu »Edita« Marinellu Matić, a novi vršitelj dužnosti ravnatelja je Rovinjanin Fabrizio Radin, potpredsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije, koji je osnivač »Edita«. </p>
<p>Vijeće je imenovalo i tri nova glavna urednika »Editovih« izdanja - za glavnog urednika dnevnog lista na talijanskom jeziku La voce del popola imenovan je Erol Superina, za kojeg je prethodno glasalo 14 novinara spomenutog lista, dok je sedam glasova dobio dosadašnji v.d. glavnog urednika Ivo Vidotto. Glavni urednik mjesečnika Panorama je Mario Simonovich, a dječjeg lista La battana Elis Barbalić Gerometta. Bivša ravnateljica je najavila sudsku tužbu zbog svog smjenjivanja, jer ocjenjuje da za to nije bilo valjanih razloga. Predsjednik Upravnog vijeća Silvano Zilli je rekao da je smijenjena, jer su njezini stavovi bili suprotni stavovima članova Vijeća. U 2001. »Edit« je zabilježio financijski gubitak od 193.000 kuna. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Okončana kriza vlasti u Vukovaru </p>
<p>VUKOVAR, 25. ožujka</p>
<p> - Prihvaćanjem prijedloga proračuna Grada Vukovara za ovu godinu od 56,8 milijuna kuna prevladana je kriza gradske vlasti koja traje od raskida vladajuće koalicije HDZ-a i HSP-a. Prijedlog gradskog proračuna na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak poduprli su vijećnici HDZ-a, SDSS-a, dvojica nezavisnih i jedan vijećnik SDP-a, a usprotivili su se vijećnici HSP-a. U ime Kluba vijećnika HSP-a Ivan Sablić je na početku rasprave o proračunu, rok za prihvaćanje kojeg je bio 31. ožujka, zatražio od vijećnika da ne prihvate proračun jer nije, kako je rekao, sastavljen na osnovi programa rada gradske uprave. Sablić je također zatražio da Gradsko vijeće iskaže nepovjerenje gradonačelniku i Poglavarstvu. </p>
<p> Na početku sjednice, isprekidane brojnim stankama i usklađivanjima, većinom glasova prihvaćen je zahtjev SDSS-a da se pripadnicima nacionalnih manjina u Vukovaru osigura, po članku 18. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, razmjerna zastupljenost u gradskim tijelima vlasti, odnosno u Gradskom poglavarstvu, upravnim tijelima i Gradskom vijeću. Kao osnova za razmjernu zastupljenost, u nedostatku rezultata popisa stanovništva, uzet će se izborni rezultati s lokalnih izbora iz svibnja prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Stručnjaci NATO-a povoljno ocijenili program zbrinjavanja u MORH-u </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Tranzicijski tim Gospodarske uprave NATO-a dao je pozitivnu ocjenu Programu zbrinjavanja viška osoblja u MORH-u, koji je vrijedan milijardu i pol kuna. Izjavio je to ministar obrane Jozo Radoš, nakon što je u ponedjeljak razgovarao s Michaelom Durayem, predstavnikom Gospodarske uprave NATO-a. »U idućih nekoliko tjedana očekujemo i službenu potvrdu NATO-a, nakon koje bi trebala započeti i provedba programa zbrinjavanja«, pojasnio je Radoš. Prema njegovim riječima Program će uspjeti samo ako u njegovoj provedbi budu sudjelovala sva resorna ministarstva. MORH računa i na suradnju dvaju Vladinih fondova - za razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvoj.</p>
<p> »Nijedna zemlja koja želi pratiti svjetske sigurnosne procese ovo nije mogla izbjeći«, podsjetio je ministar obrane. Dodao je kako će Hrvatska nakon provedbe Programa zbrinjavanja ojačati obrambenu sposobnost, ali i gospodarsku moć. Provedba će trajati nekoliko godina, no prema njegovim riječima administrativni dio sredstva mogla pronaći posla, odnosno utvrđivanje statusa svake osobe u sustavu bit će gotov najkasnije do kraja rujna. Radoš je rekao kako se Programom zbrinjavanja ne nalazi nova pozicija za višak ljudi, u mirovinskom sustavu ili u MORH-u, već je cilj zaposliti sve koji moraju otići. Upitan hoće li se već ove godine iz proračuna izdvojiti dodatna sredstva za zbrinjavanje, rekao je dasu državni i vojni proračun već pod velikim naprezanjem, no da bi se već dogodine.</p>
<p> »U dogovoru s Paktom o stabilnosti pokušat ćemo dobiti financijsku potporu za prenamjenu bivših vojnih objekata, za različite društvene, poglavito gospodarske svrhe«, najavio je ministar.</p>
<p>Radoš: »Ne kanim više objašnjavati svoju izjavu«</p>
<p>Ako je doista došlo do moje krive izjave, kao što se to tvrdi, onda bi oni kojima je navodno stalo do nacionalne sigurnosti trebali snižavati tenzije, a ne dodatno napuhivati stvari, izjavio je u ponedjeljak ministar obrane Jozo Radoš, upitan kako komentira reakcije na njegovu posljednju izjavu kako se Hrvatska danas ne bi mogla sama braniti u slučaju napada neke moderne vojske.</p>
<p> Radoš, naime, tvrdi kako se njegova izjava pokušava napuhati, iako ona nema veze s nacionalnom sigurnošću. »Ne kanim u tom smislu ništa više objašnjavati jer je onima koji to žele znati sve u mojoj izjavi bilo posve jasno«, naglasio je Radoš. Dodao je kako mu se čini da neki neće shvatiti što je u izjavi htio reći ma koliko god on to dodatno pojašnjavao. Zaključio je kako će i pred Saborom vrlo rado istupiti o toj temi.</p>
<p>M. Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Picula lobira za ulazak Hrvatske u MAP</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova u srijedu će održati sastanak s akreditiranim veleposlanicima u Republici Hrvatskoj da bi ih izvijestio o donesenim zakonima u području nacionalne sigurnosti i obrane, potvrdilo je u ponedjeljak Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p>Ministar Picula je na sastanak pozvao strane veleposlanike da bi ih dodatno informirao o procesu reformi na području obrane, što je važan korak u približavanju Hrvatske punopravnom članstvu NATO-a.</p>
<p>Očekuje se da će Hrvatska na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Reykjaviku u svibnju biti pozvana da se pridruži MAP-u, akcijskom planu za članstvo. Ulaskom u MAP, zemlja se kvalificira u kandidata za punopravno članstvo u NATO-u. </p>
<p>Prošli su tjedan hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan diplomatskim kanalima dobili osobnu poruku glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona. U toj se poruci kaže da NATO Hrvatsku smatra prijateljskom zemljom te da je zainteresiran za daljnje približavanje Hrvatske NATO-u. No, u poruci se poziva hrvatske vlasti da nastave s reformama u obrambenom sustavu, da donesu »obrambeni paket« zakona, da još snažnije naglase civilnu kontrolu oružanih snaga te da prekinu sa svađama oko ovlasti nad Oružanim snagama između Predsjednika i Vlade. (B. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Sindikati traže poništenje kolektivnog ugovora i nastavak kolektivnih pregovora</p>
<p>Sindikalci u HT-u štrajkaju glađu zbog kolektivnog ugovora </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a, započeo je u ponedjeljak zajedno s tri sindikalna povjerenika u Hrvatskom telekomu štrajk glađu. Time traže poništenje kolektivnog ugovora, odnosno nastavak kolektivnih pregovora.</p>
<p>Vehar je rekao da Uprava HT-a »šikanira pet neposlušnih sindikata jer su odbili potpisati kolektivni ugovor«. Dodao je kako Uprava prijeti sindikatima da će ih »iseliti iz sindikalnih prostora i ukinuti im telekomunikacijske usluge« želeći ih prisiliti da potpišu ugovor. Naime, nedavno je kolektivni ugovor potpisao jedan (manjinski) sindikat u HT-u. </p>
<p>»Go Home, Deutsche Telekom«, »Ovo nije Republika DT«, »Radnici nisu potrošna roba« i »Želimo zakone po mjeri čovjeka« - neki su od transparenata koje su tijekom štrajka nosili sindikalni povjerenici iz Rijeke, Slavonskog Broda, Gospića, Pazina, Zagreba i drugih gradova.</p>
<p>Sindikati tvrde da su, prema novom kolektivnom ugovoru, smanjena materijalna prava radnika za više od 20 posto. Uz to, HT-ov većinski vlasnik Deutsche Telekom, tvrdi Vehar, do 2004. godine otpustit će 4000 radnika, a do kraja ove godine najmanje tisuću radnika HT-a završit će na ulici.</p>
<p> Uprava HT-a odbacuje sve primjedbe sindikata, tvrdeći da je novim kolektivnim ugovorom prosječna plaća u HT-u s 5046 porasla na više od 5200 kuna. Uz to, opovrgava tvrdnje o otpuštanju 4000 radnika, podsjećajući na plan Uprave o otvaranju dodatnih 300 radnih mjesta u HT-u. </p>
<p>Sindikati pak najavljuju da će 12. travnja , štrajkati ispred sjedišta Deutsche Telekoma u Bonna, a 17. travnja u Zagrebu. No, Vehar nije htio otkriti gdje će sindikati HT-a prosvjedovati - hoće li to biti ispred zgrade Uprave ili Vlade. Ističe da sindikati ustraju u svojim zahtjevima, koje misle postići makar i štrajkom glađu. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Istraga i protiv bivše Uprave Riječke banke? </p>
<p>Sustav kontrole u banci bio je vrlo labav, izjavila je istražna sutkinja nakon što je saslušala dvije svjedokinje / Otkako je izbila afera u Riječkoj banci, štediše podigli oko 200 milijuna eura </p>
<p>RIJEKA, 25. ožujka</p>
<p> - Dvije bivše djelatnice Riječke banke d. d. na prvom su istražnom ročištu u ponedjeljak svjedočile o tehnologiji poslovanja i kontrolnim mehanizmima. Naime, postoje naznake da se Eduardo Nodilo, prvoosumnjičeni za pronevjeru oko 100 milijuna američkih dolara u Riječkoj banci, služio njihovim zaporkama (password). Na saslušanju nije bio Nodilo kojega se tereti za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenje službene isprave. Istražna sutkinja riječkoga Županijskog suda Sajonara Čulina potvrdila je da bivša voditeljica Odjela sredstava u sektoru deviznih sredstava, zaposlena u Riječkoj banci do listopada 2001., te referentica koja je radila tamo do lanjskog kolovoza nemaju spoznaja o Nodilovim inkriminiranim poslovima. Saslušane su u vezi s knjiženjem dokumenata koje je banka dobivala od dilera. </p>
<p>Iz njihova višesatnog saslušanja može se, rekla je Čulina, zaključiti kako je sustav kontrole u Riječkoj banci bio vrlo labav. Sljedeće ročište zakazano je za sredinu travnja kad će biti saslušano više svjedoka, a sasvim je izvjesno da će među njima biti i bivši predsjednik Uprave banke mr. Ivan Štokić.</p>
<p>Pošto mu policija dostavi dokumente, sud će odrediti vještačenje, a tek nakon toga bit će poznat iznos štete.</p>
<p> U izjavi za Vjesnik, županijski državni odvjetnik Drago Marincel rekao je da se istraga može proširiti i na mnoge druge, pa i na članove bivše Uprave, ovisno o nalazima. Naglasio je kako se nastoji doznati je li riječ o propustu pri mijenjaju deviza, ili je netko pokušao ostvariti materijalnu korist za sebe. </p>
<p>Novoimenovani predsjednik Uprave Riječke banke Milan Potkonjak izjavio je da su štedište nakon izbijanja afere do danas podigle oko 200 milijuna eura. Novac je isplaćen na teret bilance, odnosno likvidnosti banke. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Stegovni postupak protiv zamjenika šefa USKOK-a</p>
<p>Gordan Perić mora objasniti incident u osječkom lokalu »Papa Joe« nakon kojega je policija podnijela prekršajnu prijavu</p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski podnio je zahtjev da se provede stegovni postupak protiv Gordana Perića, zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Osijeku i zamjenika šefa Ureda za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Ortynski je to zatražio na prijedlog ravnatelja USKOK-a Dragana Novosela. Razlog za utvrđivanje Perićeve disciplinske odgovornosti navodi se u dokumentu koji je, u skladu s ovlastima, Ortynskom i Novoselu uputio Miroslav Dasović, općinski tužitelj u Osijeku i nadređeni Periću.</p>
<p>Dasović je dopisu priložio i policijska izvješća o incidentu koji se zbio 25. veljače u osječkom lokalu »Papa Joe«. Sve je bilo u redu dok runde nisu zaredale i dok nije nastalo natezanje s konobarima oko računa za popijeno. Perić se, navodno, u raspravi s osobljem lokala i naknadno pristiglim gazdom služio i službenom iskaznicom. Uslijedila je policijska intervencija i prekršajna prijava.</p>
<p>U uredu šefa USKOK-a taj je incident vrlo loše odjeknuo. Dragan Novosel razočaran je što će od pet zamjenika okupljenih na 'uskočkim' poslovima morati ostati bez jednoga, i to na osjetljivom osječkom području. Na potezu je Državnoodvjetničko vijeće koje će procesuirati zahtjev Radovana Ortynskog. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Mesić: Vlada presporo rješava neka pitanja</p>
<p>Gotovina bi trebao odgovoriti na pitanja Suda, a ne slušati pogrešne savjete onih koji žele promovirati sebe nadmećući se u hrvatstvu, rekao je predsjednik Republike u emisiji Hrvatskog radija/ HV je spremna odgovoriti na svaku ugrozu Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je u ponedjeljak, u emisiji »S Predsjednikom uz kavu« Hrvatskog radija, da Vlada neka pitanja rješava presporo te da je ono što je učinjeno u protekle dvije godine samo podloga za ono što treba učiniti u slijedeće dvije godine. </p>
<p> Prema njegovom sudu presporo se rješavaju sudski sporovi, što otežava funkcioniranje cjelokupnog sustava. Ugrožena je pravednost, jer nije razriješen velik broj afera niti nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji, smatra Predsjednik.</p>
<p> Potrebno je riještiti najveći problem - nezaposlenost </p>
<p> Mesić je rekao kako on nema, osim onih iz tiska, nikakvih informacija o novim haaškim optužnicama za hrvatske državljane. Odgovarajući na pitanja o slučaju generala Gotovine i Ademija, Mesić je rekao da je njima trebalo omogućiti obranu. Oni koji im je nisu omogućili sad nad njima rone »krokodilske suze«, rekao je predsjednik Mesić. Gotovina bi trebao odgovoriti na pitanja Suda, a ne slušati pogrešne savjete onih koji žele promovirati sebe nadmećući se u hrvatstvu, rekao je Mesić komentirajući inicijativu HONOS-a da se obustavi progon generala Gotovine. </p>
<p> Upitan zna li gdje je general Gotovina, predsjednik Mesić je rekao da on osobno pretpostavlja da je u Hrvatskoj.</p>
<p> O svom susretu s kandidatom za predsjednika HDZ-a Ivićem Pašalićem, Mesić je rekao da taj susret nije bio dogovoren, nego da su se stjecajem okolnosti našli na istom mjestu. Mesić tvrdi da je tada Pašaliću rekao da u javnosti istupa kao »Majka Tereza«, ali da »ono što tajno radi zajedno sa svojim mlađahnim odredima može biti pogubno za Hrvatsku«.</p>
<p> Upitan o deložiranju Hrvata iz Drvara, predsjednik Mesić je rekao da treba vidjeti odakle su ti ljudi došli i kamo bi se trebali vratiti. Očito je politička situacija takva da se ne mogu vratiti svojim domovima i treba u suradnji s međunarodnim institucijama stvoriti uvjete za to, rekao je Mesić. </p>
<p> Odgovarajući na novinarski upit o obrambenoj spremnosti Hrvatske vojske, predsjednik Mesić je rekao da je spremna odgovoriti na svaku ugrozu RH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Budiša odgovarao policajce od štrajka glađu </p>
<p>Zamjenik premijera istaknuo da ne može reći ništa više od onoga što je već izjavio Račan / Vlada predlaže da se osnuje povjerenstvo i ispita svih 70 slučaja otkaza u MUP-u / Budiša očekuje reakcije i kad zaredaju otkazi u Ministarstvu obrane </p>
<p>ZAGREB, 25. ožujka</p>
<p> - Sastanak otpuštenih policajaca, koji već šest dana prosvjeduju pred Banskim dvorima, sa zamjenikom premijera Draženom Budišom, prema očekivanjima, nije završio dogovorom. »Vlada je spremna ispitati svaki slučaj i postupiti u skladu s mjerama u programu zbrinjavanja viška zaposlenih u MUP-u, ali ne može udovoljiti zahtjevu prosvjednika da ih se vrati na posao a zatim provede revizija«, rekao je Budiša u ponedjeljak nakon gotovo dvosatnog sastanka. Istaknuvši da se prosvjednici nisu složili s tim, zamjenik premijera izjavio je da »nažalost nije mogao reći ništa više od onoga što je već rekao premijer Ivica Račan«. </p>
<p>Premijer se prošli tjedan sastao s otpuštenim policajcima predloživši im da se osnuje povjerenstvo koje bi ispitalo svaki pojedini slučaj. »Predložio sam da se u primjerenom roku ispita svih 70 slučajeva osoba koje su dobile otkaz, kao i navode da su neki ostali raditi ili su nakon provedene revizije ponovo zaposleni u MUP-u«, izjavio je Budiša. Unatoč tome, policajci do daljnjega ostaju na Markovu trgu i, prema vlastitim riječima, ali i Budišinoj izjavi, spremaju se štrajkati glađu. Filip Lacić, predstavnik koordinacije devet policijskih uprava čiji otpušteni policajci prosvjeduju, ne isključuje štrajk glađu koji bi započeli u srijedu, a Budiša ih je neuspješno pokušao odgovoriti od te namjere. Prema Lacićevim riječima, očito je da »zamjenik premijera ima volje za rješavanjem, ali ono još nije postignuto«. Kaže da prosvjeduju uglavnom branitelji koji su otpušteni »po sili zakona«, a Vlada je dužna ispraviti »nanesenu im nepravdu«.</p>
<p> Budiša je potvrdio da su mu neraspoređeni policajci ¸rekli kako u nekim policijskim upravama, pogotovo na istoku zemlje, rade policajci koji ne prebivaju u Hrvatskoj, kao i oni koji su navodno optuženi za sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv Hrvatske. Zamjenik premijera naglasio je da se moraju poštovati pravomoćne presude. »Nitko ne može snositi posljedice za nešto za što je osumnjičen ako to pravomoćnom presudom nije dokazano«, kazao je Budiša. Dodao je kako očekuje reakcije i na najavljenu reorganizaciju u Ministarstvu obrane, čiji je plan predstavljen u Saboru. »Teško je predvidjeti oblik tih reakcija, ali reorganizacija Ministarstva obrane imat će i socijalne i, u manjoj mjeri, političke posljedice«, izjavio je Budiša. Nada se da će se taj plan ostvarivati u skladu s kriterijima te da će pritom biti dragocjena iskustva stečena u reorganizaciji MUP-a.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020326].
|
