NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020226].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188473 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.02.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Od Plesa do Trga: Joj, Jano, Janice!</p>
<p>U zagrebačkoj Zračnoj luci Pleso skijašku reprezentaciju, predvođenu Janicom Kostelić, dočekali premijer Ivica Račan, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministar prosvjete Vladimir Strugar, gradonačelnik Zagreba u ostavci Milan Bandić, mnogi sportski dužnosnici i tisuće obožavatelja/ Najbolji ste na svijetu, ovo stvarno nisam očekivala!, rekla je Janica na Trgu bana Jelačića, pred oko 200.000 ljudi/ Jedini grad koji može napraviti takav tulum je Zagreb, rekao je Ivica/ Medalje ostaju tu ispod Sljemena, gdje i pripadaju, poručio je tata Ante </p>
<p>U ZRAKOPLOVU OD FRANKFURTA DO ZAGREBA: Dvadesetak novinara, reportera i snimatelja krenulo je ranim jutarnjim letom za Frankfurt ususret Janici, s namjerom da se vrate istim zrakoplovom kojim i hrvatska olimpijska reprezentacija i senzacija - Janicom Kostelić.</p>
<p>Negdje u kutu frankfurtske zračne luke smjestila se hrvatska ekipa pri povratku iz Salt Lake Cityja. Potpuno u zapećku sjedila je očito umorna Janica Kostelić. Desetak sati leta od Chicaga do Frankfurta, te čekanje zrakoplova za Zagreb, nisu ostavili traga samo na njoj. S vidljivim umorom na licu, u iščekivanju polaska za Zagreb, hodali su naokolo Janičin otac Ante, majka Marica, brat Ivica, direktor alpske reprezentacije Vedran Pavlek... </p>
<p>Mašući zastavama i pjevajući, mnogi su se ohrabrili i prišli umornoj Janici. Spremno su vadili njezine fotografije i zazivali: »Potpis, potpis Janice!«. Minute su prolazile i Janica se morala uputiti prema zrakoplovu. Navijači su okružili Ivicu. Svi su ga tješili. Nije bilo potrebno. »Nisam previše tužan. Ma kakvi! Bit će još prigoda. Pao na predzadnjim vratima, pa što?! Sad se veselim da ću svirati pred više ljudi nego što je Mick Jagger ikad svirao«, veselo je odgovarao Ivica Kostelić. </p>
<p>Za Kostelićima je išla gomila novinara. Čuli smo Janicu kad govori: »Jao meni, što me tek čeka u Zagrebu kad vas je već ovdje toliko«, govorila je. Što smo bili bliže Zagrebu, Janica je postajala sve raspoloženija. Za nešto više od sat vremena zrakoplov »Croatia Airlinesa« stigao je do Medvednice. </p>
<p>IZNAD SLJEMENA: »E, sad ću vas odvesti do samog Sljemena i zaokružiti ga dvaput«, rekao je pilot, kapetan Gavranović. »Gle, pa na spustovima ima snijega! Mogli bismo se odmah skijati!«, vikao je Ante Kostelić, bacajući se s jedne na drugu stranu zrakoplova kako bi vidio »lijepu ženu koja se sama nudi«, kako slikovito naziva Medvednicu. </p>
<p>Kapetanu zrakoplova to nije bilo dovoljno, nego je spustio letjelicu gotovo do samoga gradskog središta. Vrtio se oko zračne luke, »mahao« krilima. To su veselo prihvaćali svi osim jednog člana olimpijske ekspedicije koji se, inače, silno boji leta zrakoplovom.</p>
<p>»Ako poginemo, bit ćemo legendarniji nego što jesmo. Nek' nas spusti, ako Boga zna. Mogu ja vidjeti Sljeme i Zagreb i sa zemlje!«, govorio je. Doznali smo da je zagrebačka kontrola leta pilotu za ekshibicije dala »zeleno svijetlo« riječima: »Ako imate Janicu u avionu, radite što god ona želi!«.</p>
<p>Dakako, sigurno smo se spustili na Pleso, a svi u zrakoplovu gledali su samo Janicu. A ona? Ona se opušteno pripremala za spektakularan doček kao da to čini svaki dan. Sjetili smo se njezinih najčešćih riječi nakon pobjeda: »Ja se samo peljam...«. </p>
<p>NAPOKON U ZAGREBU - VIP SALON ZRAČNE LUKE PLESO: Nitko nije očekivao takvo ludilo već u zrakoplovnoj luci. Janica je počela mahati prisutnima na aerodromskoj pisti i prije nego se avion zaustavio. Pilot je otvorio prozor i pustio Janicu da podijeli svu svoju radost sa premijerom Račanom, gradonačelnikom Bandićem, predstavnicima sportskih saveza, mnogim novinarima i fotoreporterima. Folklorna skupina »Lado« i »Zagrebačke mažoretkinje« pozdravile su Janicu plesom i pjesmom dok je primala čestitke. »Jano, Janice...«, orilo se pistom... </p>
<p>Magičan trio Kostelić neko je vrijeme zadržan na carini, jer nije lako ući u zemlju s toliko »zlata«. </p>
<p>»Nemam riječi, hvala što se došli u ovolikom broju. Posebno mi je drago zbog mog brata Ivice koji nije osvojio medalju, ali vjerujem da će zaslužiti zlato na slijedećim Igrama. Želim posebno čestitati Ani Jelušić i Niki Fleiss koje su također izvrsno vozile, stalno su bile uz mene, pružale mi podršku«, rekla je snježna kraljica. </p>
<p>»Vrlo dirljiv doček. Hvala, hvala, sto puta vam hvala«, rekao je Ivica i nastavio: »Fenomenalan osjećaj, ne znam kako će biti poslije, ali ovo je definitivno najljepši dan u mom životu. Dirnuli ste me koliko god nekog čovjeka nešto može dirnuti«.</p>
<p>»Dragi Zagrepčani, impresioniran sam ovim dočekom, iako sam još pod dojmom događaja u Salt Lake Cityju. Sad bih mogao satima pričati o emocijama koje su me preplavile. No reći ću samo da smo presretni. Jedva smo čekali dolazak u naš Zagreb, da dođemo i donesemo medalje ispod Sljemena, da tu budu sigurne i da tu ostanu zauvijek«, ganuto je govorio Ante Kostelić nakon što je sa svojom obitelji i članovima skijaške reprezentacije sletio u zagrebačku zračnu luku. </p>
<p>ČESTITKE U ZRAČNOJ LUCI: »Čestitam Janici, njezinoj obitelji i cijeloj skijaškoj vrsti na rezultatima. Hvala im na svemu što su napravili za našu zemlju, zahvalan im je čitav hrvatski narod i napravit ćemo sve da i budućnost bude ovako lijepa«, rekao je dr. Jelenović.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora, dr. Zdravko Hebel čestitao je najboljoj alpinki XIX. ZOI-ja i našim sportašima, te ih pohvalio što su dali svoj maksimum, a glavni tajnik HOO-a Andrija Mijačika je dodao: »Kako je Janica osvajala medalje, tako smo bili sve ponosniji, veći i sve su nas više uvažavali. Hvala Janici, njezine su medalje velika obveza za sve nas i sve hrvatske sportaše«.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade RH Željka Antunović kratko je rekla: »Janica je svojim uspjesima poslala jasnu poruku svima nama kako se radi, uspijeva i pobjeđuje«. Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar je rekao da danas čitava Hrvatska slavi Janičin sportski gen i Janičin ulazak u povijest, u čemu mnogi sportaši nikad ne uspiju. </p>
<p>»Hvala vam svima što se došli, ovo je fenomenalno, tome se nisam nadala. Hvala vam za Ivicu, sad nije uspio, ali će uspjeti drugi put. Ajmo sad svi skupa na Trg«, presretno je govorila Janica.</p>
<p>Direktor skijaške reprezentacije Vedran Pavlek doživio je s obitelji Kostelić sve ono što nije u svojoj skijaškoj karijeri. »Kad smo otišli na ZOI, Janica nije bila favorit. Ante je odlično odlučio da Janica ne ide u Ĺre, nego da se priprema. Sve smo podredili kombinaciji i nakon medalje se sve otvorilo. Žao mi je zbog Ivice, jako je želio tu medalju i izgorio u toj želji. No poželimo mu samo zdravlja i bit će pravi. Ali ima još jedna dobra stvar. Dobili smo Niku i Anu, sad nam svi mogu zavidjeti, to je naša budućnost«, rekao je Pavlek.</p>
<p>OBOŽAVATELJI ISPRED ZRAČNE LUKE: Ritmično skandiranje i euforični uzvici kulminirali su kad je Janičin pobjednički osmijeh zabljesnuo njezine obožavatelje na izlazu iz zračne luke.</p>
<p>Osmogodišnji Luka Jetić, učenik drugog razreda jedne zagrebačke osnovne škole, ipak je ostao tužan. Iako je Janičina pojava izmamila osmijeh na njegovo lice, licitarsko srce namijenjeno Janici ostalo je visjeti oko njegova vrata. Gomila ljudi, što se gurala ispred Janice, ispriječila se između njega i njegove ljubimice koju je redovito pratio na tv ekranu.</p>
<p>Dok je Janica izlazila iz aerodromske zgrade uslijedila su nova skandiranja, tjelohranitelji su jedva izvukli Janicu, no njoj to nije smetalo. Na bratovim se ramenima pozdravila s većinom, ispričavši se ostalima što nije stigla i do njih. Nakon toga je autobus s Janicom ovjenčanoj medaljama, obitelji i skijaškom reprezentacijom krenuo put Jelačićeva trga. A tamo ju je čekalo oko 200 tisuća ljudi.</p>
<p>NA ZAGREBAČKIM ULICAMA: Predstavom kakvu Zagreb rijetko viđa mnogi su građani dočekali obitelj Kostelić. Kolone su se ljudi sa svih strana slijevale od ranog jutra prema središtu grada. Ulice oko Trga bana Jelačića bile su pune ljudi koji su željeli pozdraviti one koji su se upisali u olimpijsku skijašku povijest.</p>
<p>Od Praške ulice pa sve do Glavnog kolodvora ljudi su, čekajući autobus koji je reprezentaciju vozio na Trg, slavili od 11 sati. Ugledavši Janicu, euforija i oduševljenje Zagrepčana bili su neopisivi: vrisak, smijeh, suze radosnice i poklici: »Jano kraljice!«, »Jano zlatna, najbolja si!«. </p>
<p>Mnogi su Janičin doček ovjekovječili kamerom i fotografiranjem. Balkoni i prozori bili su otvoreni, a na Janicu su bacali cvijeće i konfete, mašući joj hrvatskim zastavicama. Sa svih se strana orila pjesma, pucale su petarde, palile se baklje i nazdravljalo se Kostelićima. </p>
<p>Obitelj Kostelić je u Praškoj ulici presjela u kočiju Josipa Kopljara, koju su dva bijela konja dovukla do Trga. </p>
<p>DOČEK NA TRGU BANA JELAČIĆA: Na pozornici na Trgu bana Jelačića glazbeni je program počeo već u 11 sati. Otprilike 200.000 Zagrepčanki i Zagrepčana uveseljavala su velika imena hrvatske estrade: »Divasice«, »Psihomodopop«... »Telefon Blues Band« preuzeo je ulogu »kućnog banda«, a nastupili su i Rajko Dujmić i Duško Gruborović, pjesnik Enes Kišević...</p>
<p>Janičin je dolazak bio je kulminacija čitavog programa. </p>
<p>»Najbolji ste na svijetu, ovo stvarno nisam očekivala«, uskliknula je Janica. Oduševljena dočekom zapjevala je za »ona dobra, dobra stara vremena«. Učas su joj se u pjesmi pridružile Ana Jelušić, Nika Fleiss, brat Ivica i zbor od 200.000 ljudi. </p>
<p>»Jedini grad koji može napraviti ovakav tulum je Zagreb«, rekao je Ivica Kostelić, a njegov otac Ante dodao je »da medalje ostaju ispod Sljemena, kamo i pripadaju.«</p>
<p>Gradonačelnik u ostavci Milan Bandić Janici je predao zlatnu traku, a tvorcu skijaškog čuda Anti Kosteliću Gipsu šestinski »lajbek«. Svoje dobre želje, čestitke i blagoslov poslao je, po izaslaniku pomoćnom biskupu Vladi Košiću, i nadbiskup zagrebački msgr. Josip Bozanić, a čestitkama su se pridružili i sponzori. </p>
<p>Dvostruki olimpijski pobjednik Perica Bukić čestitao je u ime Kluba hrvatskih olimpijaca. Na pozornici su bili mnogi hrvatski olimpijci i roditelji legendarnog kapetana naše košarkaške reprezentacije Dražena Petrovića. </p>
<p>Novo veliko oduševljene publike izazvao je skijaški as i Ivica Kostelić. Zadovoljan što nastupa pred više ljudi nego Mick Jagger, uz pratnju »Telefon Blues Banda« zasvirao je i zapjevao pjesmu Johnny Be Good, a svojoj sestri otpjevao je Honky Tonk Woman, klasik »Rolling Stonesa«.</p>
<p>Vedran Horvat, Andrija Kačić-Karlin, Iva Markulin, Igor Mijić, Tihomir Ponoš, Snježana Rajačić, Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Najviše posla s pripitim školarcima</p>
<p>Četiri nesvjestice, dvije ozljede koljena, jedno teško nagnječenje prstiju i nekoliko pripitih školaraca liječničko je izvješće s dočeka olimpijaca na Trgu bana Jelačića.</p>
<p>Iako se činilo da će doček proći bez većih medicinskih intervencija, dežurna ekipa Hitne pomoći nedaleko od Jurišićeve ipak je imala posla. Uz one koji su tražili pomoć zbog uganuća, nezgodnog pada ili povišenog i sniženog tlaka, prednjačili su pijani adolescenti. Kako je uzbuđenje zbog Janičina dolaska raslo, policajci su oko podneva donosili i dovodili sve više školaraca.</p>
<p>No, prema riječima Ivana Marijetića, voditelja interventne ekipe Hitne pomoći, intervencije su u ponedjeljak bile bezazlene u usporedbi s onima na techno ili nekim drugim zabavama.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Ne biste vjerovali koliko malo Janica jede«</p>
<p>»Ljudi ne bi mogli vjerovati koliko malo Janica jede«, rekao je u zagrebačkoj zračnoj luci kuhar hrvatske alpske reprezentacije Neno Eror.</p>
<p>»Ja sam joj kuhao prve dane, kad je osvojila zlatnu u kombinaciji i srebro u superveleslalomu, a poslije je došla mama Marica pa je ona kuhala«, kazao je Eror.</p>
<p>»Na jelovniku je bilo uglavnom ono što ona želi. Jede vrlo jednostavnu hranu i čovjek ne bi vjerovao koliko malo jede. Ujutro u pravilu doručkuje pahuljice, za ručak piletinu, juha je obavezna. Navečer pojede što se nađe, vrlo rijetko tijesto i to bez ičega. Možda pojede malo više voća, slatko gotovo nikad«, kazao je kuhar hrvatske alpske reprezentacije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Puste ulice i uzavreli Jelačićev trg</p>
<p>Prazni kafići, opustjele gradske prometnice i prazni tramvaji, bili su slika Zagreba jučer od podneva kada je »kraljica Janica« došla kući</p>
<p>Atmosfera je u Zagrebu u ponedjeljak, za vrijeme svečanosti na Trgu bana Jelačića, umjesto uobičajene za prvi radni dan, bila kao u nedjelju. Za razliku od potpuno ispunjenog Trga, već u okolnim ulicama, a što dalje od Trga to više se činilo kao da je život zamro. Popularni kafići u Bogovićevoj i Tkalčićevoj bili su poluprazni, a malobrojni gosti pratili su prijenos s Trga na televiziji. U većini prodavaonica u širem centru prodavači su se žalili na slab promet, manji od uobičajenog, jednako kao i prodavači na tržnicama. Na Dolcu su, stalne mušterije svoju kupnju obavile već ujutro kako bi izbjegli gužvu, a nakon toga na ostali su Dolcu su bili samo prodavači ispred punih štandova i za kupnju nezainteresirani prolaznici. Na slab promet žalili su se i prodavači cvijeća, a i ulični svirači u Ilici nisu imali veliku korist od mnoštva prolaznika. Bolji promet od uobičajenog imali su jedino prodavaonice u kojima su prodane veće količine uglavnom piva u limenkama, ali i vina i žestokih pića. Prazne su bile i škole, jer je nastava bila uglavnom skraćena ili su učenici bili pušteni da odu na doček. U Hotelijersko-turističkoj školi u Frankopanskoj nastava je završila prije 11 sati, a učenici su na Janičnin i Ivičin doček otišli organizirano sa svojim nastavnicima, dok su u Osnovnoj školi Josipa Jurja Strossmayera u Varšavskoj učenici doček pratili na malom ekranu. Prazne školske hodnike i učionice iskoristile su čistačice za još jedno čišćenje i pranje. Promet u gradu živnuo je odmah pošto je Janica došla na središnji gradski trg. Kafići su opet bili puni, a ponovno je oživio i automobilski promet. Kao što je uobičajeno u takvim prigodama, mnogi su »za uspomenu« na ulicama ostavili limenke i ostale otpatke. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Veternica otvara vrata krajem ožujka </p>
<p>Kompletno uređenje Veternice stajat će 100.000 kuna / Otvorenje rudnika Zrinski krajem godine / Dva nadzornika zadužena za provođenje mjera zaštite u Parku / Odbijen zahtjev Javne ustanove za zapošljavanjem novih nadzornika</p>
<p>Krajem proteklog tjedna počelo je, napokon, nakon ishođenih uvjeta zaštite prirode od Ministarstva zaštite okoliša, uređenje unutrašnjeg dijela špilje Veternice, u zapadnom dijelu Medvednice. Trenutačno se uređuju stube kojima se silazi u špilju i rukohvati. </p>
<p>- Radovi će obuhvaćati i obnovu električnih instalacija, a mjesta polaganja električnih kablova dogovorit ćemo na sastanku u četvrtak, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica Nives Farkaš Topolnik, dodajući da će se intenzivno raditi kako bi Veternica bila otvorena krajem ožujka. Radovi će obuhvaćati i uređenje staze kroz turistički dio Veternice u dužini 380 metara. </p>
<p>Uoči otvaranja postavit će se i dva edukativno-informativna panoa, kod Planinarskog doma Glavica i ispred ulaza u špilju. U pripremi je i štampanje kataloga i karte Veternice. Do sada je na obnovu prilazne staze od Glavice do ulaza u špilju, drvenih klupa na ulazu te pristupnog ulaznog dijela u špilju utrošeno 50.000 kuna, a toliko će trebati i za obnovu unutrašnjeg dijela. </p>
<p>Što se tiče najavljenog uređenja prve invalidske staze na Medvednici, »Šumske hendi staze«, u tijeku je izrada projekata potrebnih za ishođenje uvjeta zaštite prirode. Uređenje staze također bi trebalo završiti krajem ožujka. Pri završetku je i izrada projekata za početak uređenja rudnika Zrinski, koji bi trebali biti otvoreni krajem godine.</p>
<p>- Ništa ne želimo početi raditi bez ishođenih dozvola, zbog čega se i malo kasni, napomenula je Farkaš Topolnik.</p>
<p>Za provođenje mjera zaštite u Parku, predviđenih Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku prirode Medvednica, koji je na snagu stupio 19. siječnja, zadužena je nadzornička služba Parka prirode, koja za sada ima samo dva nadzornika.</p>
<p>Iz Javne ustanove Ministarstvu zaštite okoliša upućen je zahtjev za dobivanjem još dva nadzornika u ovoj godini. Međutim, napominje ravnateljica, za djelotvorno obavljanje nadzora u Parku trebalo bi ih ukupno osam. </p>
<p>- Zahtjev nam je odbijen s obrazloženjem da za sada nema zapošljavanja novih ljudi, rekla nam je Farkaš Topolnik, izrazivši nadu da će Vladin program »S fakulteta na posao« otvoriti nove prilike za povećanje broja nadzornika. Naime, površina Parka je 22.826 hektara, koje bi nadzornička služba trebala nadzirati i sprječavati nedopuštene radnje, poput odlaganja smeća i glomaznog otpada, bespravne gradnje, uništavanja samog parka i njegovih sadržaja te niza drugih radnji neprimjerenih jednom parku prirode.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pljuska gradskoj gastronomiji</p>
<p>Turistička zajednica Zagreba prošle je godine sponzorirala 41 agenciju sa 249.000 kuna/ Najviše grupa došlo je iz Bjelovara i okolice, slijede Rijeka i Čakovec a najmanje je posjetitelja došlo iz Dalmacije</p>
<p>Od 366 grupa, koje su lani dobile financijsku potporu Turističke zajednice grada Zagreba, najviše grupa prehranilo se u McDonald'su, najradije su posjetili Tehnički muzej i kazalište Komediju, obišli sajamsku priredbu »Info«, a najviše su voljeli prenoćiti u hotelu »Holiday«.</p>
<p>Analiza zagrebačke Turističke zajednice, koja financijski, s dvije kune po kilometru, pomaže agencijama koje u glavni grad Hrvatske dovode domaće turiste, pokazala je zanimljive rezultate. </p>
<p>Zanimljiv je, naime (slučajan ili namjeran?), cilj skupina ljudi koji turistički pohode Zagreb. Čak 62 grupe završile su u McDonald'su - poznatom lancu restauracija brze i jeftine prehrane, cijeni srodne kvalitete. Tu zvučnupljusku gradskoj gastronomiji donekle popravlja što je na drugome mjestu, sa 13 ugošćenih grupa, restoran »Leut«, a na trećem »Dubravka« s devet grupa. Na žalost, od 15 nabrojanih restauracija najmanje ih deset ne spada u prvu gradsku ligu. Većina sponzoriranih grupa uopće ne prespava u Zagrebu, a oni koji to ipak učine, najčešće odabiru hotel »Holiday«. Taj je hotel lani ugostio devet grupa, a »Laguna«, Zagreb, Omladinski hotel, Tomislavov dom i Hunjka po jednu. </p>
<p>Za razgledavanje grada odlučilo se 68 skupina ljudi, a za posjet ZOO-u njih 43. Sve ostalo je zanemarivo. Tehnički muzej i Umjetnički paviljon (izložba A.Warhola) daleko su najprimamljiviji prostori, s obzirom na to da je njih posjetilo 98, odnosno 21 grupa. Hrvatski prirodoslovni muzej obišlo je osam skupina, a sve ostale po jedna ili dvije (što je također katastrofalan podatak). Među kazalištima, najposjećenija je »Komedija« sa 55 grupa, slijede »Trešnja« sa 15, »Kerempuh« sa 13 i HNK s grupom manje. </p>
<p>Čak i ova kratka analiza poklapa se s gospodarskom situacijom u državi. Drugim riječima, turisti najčešće niti ne vide prvorazrednu gradsku ponudu. Najporaznije je u gastronomiji, gdje turisti mahom zaobilaze kvalitetne gradske restorane (niz ih nudi prihvatljive dnevne menije), a posjećuju zalogajnice upitne kvalitete. </p>
<p> Turistička zajednica Zagreba prošle je godine sponzorirala 41 agenciju (dakle, 366 grupa) sa 249.000 kuna. Najviše grupa (80) došlo je iz Bjelovara i okolice, slijede Rijeka sa 43 i Čakovec sa 38 grupa. Iz čitave Dalmacije došlo je samo 18 skupina.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Svijet bez boja ali uz ljubav</p>
<p>Područno odjeljenje OŠ »Vukovina« u Rakitovcu (nedaleko od Velike Gorice) zasad je jedinstven primjer škole u Hrvatskoj u kojoj redovitu nastavu polazi jedan potpuno slijep dječak i djevojčica s Downovim sindromom. Taj je svojesvrstan ekperiment uspio ponajprije zahvaljujući učitelju Željku Mikulinu, koji je i sam morao naučiti pismo za slijepe kako bi mogao raditi s dječakom Franjom Lučićem. </p>
<p>Franjo Lučić i Lara Lučen učenici su prvog razreda. Oboje su, kako nam je rekao Mikulin, veoma dobro prihvaćeni u razredu. Baš zbog toga oboje vole ići u školu. Franji čak nije potrebna ni pratnja roditelja, jer dolazi u društvu prijatelja. Za njega je najvažnije, kaže učitelj, znati da je netko blizu njega. Sve brzo shvaća i ima izrazito izražen sluh i talenat za glazbu. Lara također uspješno savladava prilagođen školski program, a socijalni kontakt lijepo uspostavlja.</p>
<p>Takav način integracije koristan je i za djecu s posebnim potrebama i za one koji normalno mogu pohađati nastavu. Franji i Lari je omogućeno da ostanu u svojim obiteljima, te da se od početka školovanja uče određenoj samostalnosti, što je veoma važno za emocionalnu stabilnost. A pomažući im, druga se djeca odmalena uče da se drugima može i treba pomoći. Znate, skroman je učitelj Mikulin, tako mala djeca su sva dobra i neiskvarena, pa im nije bilo teško objasniti kako se trebaju ponašati.</p>
<p>Mali Franjo zasad piše na specijalnom stroju za Brajevo pismo, koji je dosta bučan i težak za prenošenje. Teškoće u izvođenju nastavnog programa za slijepe učenike općenito postoje zbog nedostatka gotovog pisanog materijala (udžbenici, lektira, nastavni listići i sl.), a dostupna oprema na tržištu stoji oko 85.000 kuna (računalo, Brajeva bilježnica, Brajev pisač, geometrijski pribor itd.). Stoga je učitelj, odnosno škola pokrenula akciju prikupljanja sredstava od Gradskog poglavarstva Velike Gorice, od kojih su tražili 20.000 kuna, a ostatak od resornog ministarstva i Županije. Do sada je već nabavljena određena oprema: diktafon, zvučne i druge igračke, jer je Franji važno da gradivo može snimiti i opipati. Nadamo se, kaže njegov učitelj, da će nam pomoći u nabavci i te računalne opreme, koja bi pomogla Franji ne samo da lakše savladava školski program, nego i da komunicira s drugom slijepom djecom. Uspiju li u nabavci potrebne opreme, Franjo bi možda cijelu osnovnu školu mogao pohađati u Rakitovcu.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Večer splitskog »Napretka«</p>
<p>U povodu 100. obljetnice HKD »Napredak«, večer splitskog ogranka HKD »Napredak« održat će se u srijedu u dvorani »Školske knjige« (Masarykova 28), u 18 sati.</p>
<p>Anđelko Novaković predstavit će knjige »Imotska nova lirika«, autora Ivice Šušića i Mladena Vukovića, te »Prvi zbornik imotskih pjesnika«. Stihove će kazivati Robert Kurbaša i Vedran Mlikota, a u glazbenom dijelu programa nastupit će muška klapa »Grdelin« iz Zagreba, pod ravnanjem maestra Jakše Primorca. tag</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Podrška lokalnim medijima</p>
<p>Poglavarstvo grada Zaprešića odlučilo je i tijekom ove godine financijski pomoći lokalnim zaprešićkim medijima. Prvi put su određeni iznosi kojima će se financijski potpomagati lokalni gradski mediji. Temeljem odluke Poglavarstva grada, magazin »Zaprešićki špigl« dobivat će 4000 kuna na mjesec, »Prigorski kaj« dobivat će mjesečnu subvenciju 1700 kuna, a Krugovalna postaja Zaprešić od Grada će primiti godišnju subvenciju od oko 50.000 kuna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Severina uručila ček od 100 tisuća kuna Kliničkoj bolnici Osijek </p>
<p>OSIJEK, 25. veljače</p>
<p> - Nakon što je u subotu navečer održala humanitarni koncert u prepunoj osječkoj sportskoj dvorani »Zrinjevac«, najpopularnija hrvatska pjevačica, Severina, u ponedjeljak je djelatnicima Kliničke bolnice uručila ček od 100 tisuća kuna. U njezinoj pratnji bili su i pokrovitelji koncerta, Mirovinski fond HA1 i Ghetaldus, a sav prihod od koncerta bit će doniran Oftalmološkom odjelu bolnice. </p>
<p>Ravnatelj osječke bolnice doc. dr. Aleksandar Včev ovom je svečanom prigodom primijetio, kako je u situaciji u kojoj se nalazi hrvatsko zdravstvo, svaka donacija dobro došla, dok je voditelj Oftalmološkog odjela primarijus dr. Zlatko Balog rekao kako će ček biti upotrijebljen za kupovinu operacijskog mikroskopa prijeko potrebnog očnom odjelu. Pohvalivši kako je koncert bio iznimno uspješan, a čemu svjedoči i dolazak više od tri tisuće fanova hrvatske ekstradne zvijezde, Severina je poželjela da i ostali glazbenici u Hrvatskoj na isti način pomognu drugim bolnicama.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>U svijetu prepoznatljiva marka u utorak pred zagrebačkom publikom</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Velikom modnom revijom koja će se održati u utorak u Kristalnoj dvorani hotela Opera, modna kuća Escada predstavit će zagrebačkoj publici najnoviju kolekciju za proljeće - ljeto 2002. </p>
<p>Ugled Escadi, kao internacionalnoj modnoj kući koja danas zapošljava 4300 zaposlenika diljem svijeta i ostvaruje prihod od 1.592 milijarde dolara u više od 350 prodajnih salona, pribavio je Brian Rennie, direktor dizajna Escade AG. </p>
<p>Prilikom modne revije, zagrebačka će publika imati prilike vidjeti najnoviju kolekciju sastavljenu od jedanaest linija. </p>
<p>Zakovice, zvjezdice, Swarovski kristal, imitacije dragog kamenja na resama i šljokice koje krase bijeli elastični jeans i T-majice, te kratke jakne i pojasevi s metalnim kopčama, glavni su atributi linije »Stars & Stripes«. Linija »Tutto Nero« donosi dašak buntovne energije iz dana živih legendi Micka Jaggera i Davida Bowieja, dočaran kroz crnu »šik« kolekciju s proračunatom kombinacijom muževnih i ultraženstvenih elemenata. </p>
<p>Uske haljine bez rukava, bijeli smokinzi, srebrnosiva odijela i vuneni umetci, te elegantno odijelo od kože prekriveno srebrnom ili zlatnom folijom, sastavni su dijelovi linije »Solo Bianco«, dok je u liniji »Limoncello« glavni adut stavljen na suvremenu poslovnu ženu. </p>
<p>Zagrebačkim modnim znalcima bit će predstavljena i linija »Gelato« koja unosi toplu žućkastoružičastu, narančastu, žutu i zelenu boju pistacije. </p>
<p>U liniji »Nairobi«, sve odiše afričkim motivima: dominira uzorak tigra i leoparda, zajedno s raskošnim, spektakularnim perlama, višebojnim šljokicama, drvenim kuglicama i crnim polumjesecima. </p>
<p>Povratak u šezdesete motiv je linije »Sexy Graffiti«, dok su ljetne kombinacije sa svim nijansama zelene, narančaste i žute boje sadržani u liniji »Ana Capri«. </p>
<p>Kombinezoni od magličaste svile, bluze dubokih izreza i naboranih donjih dijelova i nove saronge dočaravaju vruć tropski ugođaj »Bora Bore«. </p>
<p>Odijela od bijelog platna posve prošarana zlatnim cvjetnim motivima upotpunjuju liniju »Golden Sands« izrađenu u zlatu i srebru. </p>
<p>U njoj će biti prezentiran i neobičan, pomalo bizaran, safari izgled, te bijeli jeans posut zlatnim prahom. </p>
<p>I za kraj je ostavljena večernja linija »Couture« u nježno pastelno plavoj, sivoj, ljubičastoj, blijedoružičastoj i bijeloj boji. </p>
<p>Escada danas predstavlja spoj kreativnosti, napredne tehnologije i besprijekorne izrade, što sve zajedno današnjoj kozmopolitskoj i modnim trendovima orijentiranoj ženi daje jedinstveni doživaljaj života u stilu Escade. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Opatija: Izabrana miss Alpe - Adria</p>
<p>OPATIJA, 25. veljače</p>
<p> - Reka Onodi iz Mađarske pobjednica je finalnog izbora međunarodnog natječaja ljepote za Miss Alpe-Adria održanog u nedjelju u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela »Kvarner«. </p>
<p>Prvom pratiljom proglašena je Arijana Suša iz Hrvatske, dok je lentu druge pratilje ponijela Giorgija Pizzamiglio iz Italije.</p>
<p>Na natjecanju, održanom po deveti put, sudjelovale su 23 natjecateljice iz osam zemalja srednje Europe: Njemačke, Italije, Švicarske, Austrije, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske.</p>
<p>To je natjecanje bilo finale izbora za 2001. godinu koje nije moglo biti organizirano prošle godine zbog tadašnjeg odustajanja generalnog sponzora priredbe »Liburnija rivijera hotela«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U Londonu podijeljene British Academy Film Awards </p>
<p>LONDON, 25. veljače</p>
<p> - Epska filmska fantazija »Gospodar prstenova: Družina od prstena« u subotu je na dodjeli British Academy Film Awards nagrađena s pet najviših nagrada i sada s velikim ugledom očekuje svečanu dodjelu nagrade Oscar idućeg mjeseca u Hollywoodu. »Uzbuđujuće je to što je film tako dobro prihvatila publika širom svijeta«, izjavio je glumac Sir Ian McKellen, koji glumi čarobnjaka Gandalfa u filmu koji je s vrha zbacio drugog velikog favorita, film »Moulin Rouge«.</p>
<p>»Gospodar prstenova«, koji je već izborio 13 nominacija za Oscara, na dodjeli u Londonu proglašen je najboljim filmom, što može biti važan pokazatelj kako će se glasovati u Hollywoodu idućeg mjeseca.</p>
<p>Prvi film iz 270 milijuna dolara vrijedne trilogije, snimljene po knjigama J.R.R. Tolkiena, nagrađen je za režiju, specijalne efekte i make-up. Također, publika ga je izabrala za najbolji film godine, koji je prikupio više od 30 tisuća glasova.</p>
<p>»To je rad iz ljubavi za koji su zaslužni obožavatelji knjige«, izjavio je režiser filma Peter Jackson. »Imali smo najdivniju glumačku ekipu i ona je dala filmu srce i dušu«, dodao je. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Poznati talijanski frizer Massimo Calabreze oduševio Splićanke </p>
<p>SPLIT, 25. veljače</p>
<p> - »Svoj život posvetio sam pravoj ljepoti i osobnosti svake žene«, rekao je poznati talijanski frizer Massimo Calabreze, koji je u nedjelju navečer u disko klubu »Masters« u sklopu svoje europske turneje pod nazivom »Trend frizura 2002.« splitskim frizerima pokazao najnovije tehnike šišanja. Inače poznat po izradi dizanih frizura u samo dvije minute, puna je tri sata kao pravi showman uz popularnu disko glazbu neumorno plesao, šišao i oblikovao frizure mladim Splićankama uz pomoć škara i malo pjene za kosu. </p>
<p>»Ove godine moderna je nepovezana tehnika šišanja, tj. modernizirali smo klasične stepenaste frizure. Povezali smo talijanske mediteranske tehnike s engleskim trendovima, da bi rezultat bio ženstvenost i mekoća. Želite li biti moderni izaberite crvenu, žutu ili crnu boju za kosu«, Calabreze je stručno objasnio voditeljici programa Tanji Tušek, koja je također te večeri bila njegov model, nakon što je na deset djevojaka pokazao najnovije tehnike bojanja i šišanja. Za finale programa ostavio je izradu frizura koje su ga proslavile u svijetu mode. Tri manekenke odjevene u vjenčanice u trenu su zablistale novim sjajem. </p>
<p>»Obožavam Split, naježim se svaki puta kad ga posjetim. Moj otac je za vrijeme Drugog svjetskog rata ovdje živio i njegove priče o ovom čarobnom gradu još u djetinjstvu urezale su mi se u pamćenje«, ne skrivajući emocije rekao nam je poznati frizer nakon uspješnog spektakla, te nam je otkrio da uz dva u Trstu i jedan u Beču uskoro planira otvoriti salone u Zagrebu i Splitu, a najveća mu je želja da jednog dana moda, uz London i Pariz, počne dolaziti iz Hrvatske. </p>
<p>»Massimo Calabreze je modni stilist koji svoje svjetske turneje doživljava kroz kvalitetan odnos prema struci i publici, koja na njegove nastupe uvijek dolazi u velikom broju«, rekao nam je Brian Dinter organizator cijelog frizerskog spektakla i direktor DDC korporacije iz Rijeke, čiji je stiling team uz voditeljicu Patriciju Dinter pomagao na sceni poznatom frizeru. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nakon ranjavanja Palestinka rodila »Božji mir« </p>
<p>ANKARA, 25. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinska trudnica Shaida Sheade (27), koju su izraelski vojnici u nedjelju teško ranili, rodila je u bolnici u Nablusu samo šest sati nakon što je ranjena u zasjedi izraelske policije. </p>
<p>Do poroda je došlo u vrijeme kada su liječnici vodili bitku za Shaidin život. Uspjeli spasiti i jednu i drugu. Djevojčica je rođena potpuno zdrava. </p>
<p>Issham Sheade (31), muž ranjene rodilje, unatoč početnog šoka, nije krio radost zbog prve prinove. Rekao je da će djevojčici dati ime Hiba, što na arapskom znači Božiji dar. Drži kako su majka i dijete preživjeli samo zahvaljujući pravom čudu.</p>
<p>Sheade je opovgnuo izraelske tvrdnje da se nije zaustavio na kontrolnom punktu u okolici Nablusa, na Zapadnoj obali. »Približavajući se kontrolnoj postaji vozio sam vrlo sporo, ali je netko od izraelskih vojnika bez upozorenja pucao u vozilo«, rekao je. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Downing Street 10 pod telefonskom opsadom</p>
<p>LONDON, 25. veljače </p>
<p> - Ured britanskoga premijera u Downing Streetu 10 zatrpan je telefonskim pozivima ljudi koji zovu centralu jer su primili tekstualnu poruku da nazovu taj broj, objavljeno je u ponedjeljak.</p>
<p> U poruci je primatelju poručeno da nazove jedan broj, ali nije rečeno da će poziv otići u Downing Street 10.</p>
<p> Prošli tjedan su takvi pozivi činili osamdeset posto svih poziva na toj centrali koja se svaki dan bori i s tisućama pravih poziva.</p>
<p> Sad je na liniji premijerove rezidencije ostavljena snimljena poruka koja glasi: »Zdravo. Ovdje centrala Downing Streeta. Čujete ovu snimljenu poruku zbog lažnih poziva koji od primatelja traže da hitno nazove ovaj broj. Ako nemate razloga da nazovete Downing Street, molimo vas, poklopite«.</p>
<p> Služba osiguranja vjeruje da se takve poruke šalju metodom koja omogućuje istodobno slanje tisuća poruka na mobilni telefon, a tom se metodom za prošle opće izbore poslužila i Laburistička stranka i glasačima slala poruku da podrže vladu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Italija donosi stroži zakon o prostituciji</p>
<p>RIM, 25. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Talijanski Senat u utorak usvaja novi zakon protiv prostitucije. Umjesto starih kazni za makroe koje se kreću od tri do 12 godina zatvora, od utorka se uvode mnogo strože, i do 20 godina robije.</p>
<p>Predviđena je i konfiskacija imovine onima koji su umiješani u posao. Bit će primjenjen i zakon o ropskom iskorištavanju (član 600 ), jer je većina djevojaka prisiljena na rad na pločniku. U Italiji trenutačno boravi i bavi se prostitucijom 50 tisuća strankinja, od kojih su trećina maloljetnice. Polovicu ih su otele mafijaške organizacije u njihovim zemljama.</p>
<p>Uz prostituciju je danas povezana i trgovina ljudima, kao i robovlasnički odnos prema djevojkama. Druga novost je pojava i sve prisutnije muške prostitucije. »Postojeći Zakon Merlin nije dovoljan za obračun s novim međunarodnim kriminalnim organizacijama i bilo je neophodno dopuniti ga novim normativima«, izjavila je članica Senata Maria Elisabetta Alberti Casellati.</p>
<p> »Neće biti nikakve tolerancije prema onima koji se bave organiziranjem prostitucije po Italiji« upozorila je i ministrica za jednaka prava Stefanie Prestigiacomo.</p>
<p> Novi val organiziranog kriminala sve se više proširuje na trgovinu ljudima iz čijih redova regrutiraju i mlade prostitutke. Unosni biznis donosi astronomske zarade. Prema proračunima Interpola, jedna djevojka s ulice donosi godišnje od 120 do 150 tisuća dolara. Samo u Italiji najstariji zanat na svijetu stavlja u mafijaške blagajne oko osam milijardi eura godišnje.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Živjeti u svijetu po tuđoj mjeri </p>
<p>Drama »Le Fredde Stelle del Gattopardo« (Gepardove hladne zvijezde) Angela Savellija, u adaptaciji i režiji autora / Koprodukcija Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i Kazališta »Pupi e fresedde« iz Firence</p>
<p>Nedovršeni povijesni roman »Gepard« (Il Gattopardo, 1958.) apartnoga književnika Giuseppea Tomasija di Lampeduse mnogi drže remek-djelom talijanske proze 20. stoljeća. Premda svojom strukturom eminentno epsko, djelo je ipak bilo nekoliko puta, s promjenljivim uspjehom, adaptirano za medije kazališta i filma (minuciozna verzija Luchina Viscontija, iz 1963. s Burtom Lancasterom u glavnoj ulozi, ostala je klasičnom).</p>
<p> Saga širokoga zamaha, kakve su nekoć pisali Mann i Galsworthy, pripovijeda o »propadanju i padu« sicilijanske kneževske obitelji Salina, suočene s povijesnim preokretom - ujedinjenjem Italije 60-ih godina 19. stoljeća, i, uglavnom njemu nedorasle. Međutim, Tomasijev je roman znatno više od priče zasnovane na kronici jednoga prijelomnog vremena: on uvjerljivo i snažno svjedoči o (sasvim modernima) stanjima duha svojih aktera, o njihovim egzistencijalnim tjeskobama, napokon i o dijalektički tretiranome sukobu »staroga i novoga« - u kojemu »staro« jednostavno mora pasti, ali ni »novo« ne može u potpunosti trijumfirati.</p>
<p>Angelo Savelli u svojoj adaptaciji ponajprije je na originalan i, mora se reći, nakon početnih kolebanja - učinkovit način riješio ključan dramaturški problem, naime, prenošenja narativne strukture u dramsku, a da se postupak ne svede na ogoljeni dijalog, što bi Tomasija reduciralo do neprepoznatljivosti. </p>
<p>Tako su ključni likovi (ponajprije protagonist, don Fabrizio) istodobno i akteri, i komentatori vlastitih radnji i stanja duha, ponekad i s ekskursima prema apsolutnom, sveznajućem Pripovjedaču.</p>
<p> Izgleda nespretno, i scenski disfunkcionalno - ali, kad je u pitanju izrazito refleksivno i introspektivno djelo poput »Geparda« - zapravo nije, uz nužan uvjet da su glumci u stanju neprestance »preskakivati« iz jedne uloge u drugu, ulaziti u svoj lik, i, časak kasnije, tumačiti ga.</p>
<p>Kako se firentinsko-riječki ansambl pokazao sasvim doraslim toj teškoj zadaći, konačni je ishod znatno uspjeliji no što bi to bio da je na pozornicu uveden Pripovjedač, ili pak da se adaptacija oslonila na čisti dijalog, prešutjevši ili samo djelomice preinačivši sve ono što stoji iza njega.</p>
<p>Iako, u načelu, intimistička drama, predstava je s vremena na vrijeme, osobito u drugome dijelu, prelazila u neku vrstu sumarno skicirane scenske freske, u kojoj, u ritmu anakronična valcera, aristokracija neumitno propada - da bi na njezino mjesto stupila beskrupulozna i nezajažljiva buržoazija, lišena suptilnosti i obzira. </p>
<p>U tome smislu mogu se povući mnoge historijske analogije i konstruirati paradoksi: čak i neosporni Tomasijev konzervativizam može izgledati poput ljevičarenja.</p>
<p>Uspjehu Savellijeve koncepcije u velikoj je mjeri prodonijela sjajna scenografija i kostimografija Mirca Rocchija: balustrada kneževske palače i hiperdimenzionirana, okretna astronomska sfera, realno i simbolički obilježavaju scenu u svim prizorima, služeći se sugestivnim učincima temeljnih boja (bijele, crne, crvene, plave), dok kostimi, s druge strane, s rijetko viđenom preciznošću, raskošno evociraju 60-e godine 19. stoljeća, doba u kojem se odvija glavnina radnje.</p>
<p> U brojnome glumačkom ansamblu Giovanni Fochi (kao Fabrizio, knez Salina) ostvario je vrlo solidnu kreaciju, iako ne onoliko dominantnu koliko bi se možda moglo očekivati, Andrea Bruno Savelli najdojmljivije je portretirao oportunistički aktivnoga Tancredija Falconerija, što je tek za nijansu slabije uspio Bruno Nacinovich u ulozi gradonačelnika Calogera Sedare, tipičnoga pripadnika nove klase u usponu, te Marzia Risaliti, koja je učinila sve da njezina Angelica Sedara istupi izvan konvencionalnih stereotipa.</p>
<p> Nastupili su još i Monica Menchi (odlična, samozatajna Concetta, nesretna Fabrizijeva kći), decentna Elvia Nacinovich (Maria Stella, Fabrizijeva supruga), potom Predrag Sikimić (koji se sve bolje snalazi u Talijanskoj drami), mlada Ivna Bruk te Gualtiero Giorgini (kao obiteljski svećenik), na žalost, najslabija točka inače homogena ansambla.</p>
<p>Savellijeva adaptacija »Geparda« izvankanonsko je, gotovo eksperimentalno kazališno djelo snažne izražajnosti, nesumnjive privlačnosti, moderne senzibilnosti i komunikativnosti, koja je uspjela izbjeći zamkama kako hermetičnosti, tako i simplifikacije.</p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Splićani najbolji mladi pijanisti </p>
<p>Apsolutni pobjednik natjecanja Zoran Velić / Zapaženo notno izdanje Zbirke etida za glasovir</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Više od stotinu mladih pijanista iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Litve i Hrvatske nastupilo je na ovogodišnjemu 8. međunarodnom natjecanju »Etide i skale za glasovir« koje je održano od 19. do 24. veljače u dvorani Češkoga narodnoga doma (Bivši Studio »Krešimir« HRT-a) u organizaciji Glazbene škole »Pavla Markovca« u Zagrebu. Na završnoj svečanosti u nedjelju u dvorani HGZ-a dodijeljena je dvadeset jedna nagrada u pet kategorija.</p>
<p>Deset najboljih predstavilo se i kraćim izborom iz natjecateljskog programa, koji je sadržavao uz skladbe Czernyja, Bacha, Liszta i Županovića još nekoliko novih etida koje je za ovogodišnje natjecanje skladao Zlatko Tanodi.</p>
<p>Najbolji mladi pijanisti došli su iz Splita. Među njima i apsolutni pobjednik natjecanja, 17-godišnji Zoran Velić (đak prof. Kosovke Čudine). Njemu je pripala i jedina novčana nagrada, koju mu je u ime pokrovitelja Natjecanja uručio predsjednik Skupštine grada Zagreba Velimir Srića. Predsjednica Ocjenjivačkog suda prof. Zvjezdana Bašić i član Adalbert Marković (HDS) podijelili su ostale nagrade. Tu su i posebne nagrade koje su dobili Haris Košpo iz Zenice (za najbolju izvedbu etide), Lovre Marušić iz Omiša, Špela Troha iz Krškog, Karlo Ivančić iz Petrinje, Albert Vučinović iz Zagreba (za najbolje izvedbe zadane etide hrvatskoga skladatelja) i Nikolina Ljiljak iz Splita (za najbolju izvedbu skladbe Johanna Sebastianna Bacha). Svi su oni uključujući i Dominu Petrić iz Splita prvoplasirani u svojim kategorijama.</p>
<p>Osmo natjecanje »Etide i skale« bilo je uzorno organizirano pod predsjedanjem prof. Josipa Vrbanca i uz benevolentno zalaganje profesora Glazbene škole »Markovac«. Posebna vrijednost ovogodišnjega natjecanja bila je promocija korisnog notnog izdanja Zbirke etida za glasovir hrvatskih skladatelja Adalberta Markovića, Berislava Šipuša, Ive Josipovića, Stanka Horvata i Zlatka Tanodija. Sedamnaest etida koje su proteklih godina hrvatski skladatelji napisali za potrebe ovog natjecanja postavljaju određene tehničke zadatke pred natjecatelje te su važan prinos hrvatskoj i svjetskoj literaturi te vrste. Note je izdao Cantus Hrvatskoga društva skladatelja, a glavna je urednica prof. Jelica Kuzmin.</p>
<p>Ovo natjecanje pokrenuto je na prijedlog profesorice glasovira Jelice Kuzmin godine 1994.. kad je Glazbena škola »Pavla Markovca« organizirala novo neuobičajeno natjecanje za učenike glasovira osnovnih glazbenih škola u Zagrebačkoj županiji. To osebujno natjecanje pod naslovom »Etide i skale za ruke male« odmah je privuklo pozornost glazbenih pedagoga, koji su tu uvidjeli mogućnost lakšega svladavanja nepopularnih, ali nužno potrebnih tehničkih vježbi u obliku etida, studija i ljestvica. Već iduće godine pridružili su se i violinisti, tako da se otada oba natjecanja održavaju naizmjence, dakle bienalno.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Gonjen »beštijom« zvanom slikarstvo</p>
<p>U Zagrebu je pokopan, prošlog tjedna preminuo, slikar Ivo Šebalj / Samozatajan slikar, koji je prvu samostalnu izložbu priredio dosegnuvši gotovo šezdesetu godinu života, od početne se tamne palete kretao prema prštećoj svjetlosti / Osobitom lirskom poetikom vinuo se u vrhunce hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - »Slikarstvo je beštija koja me strašno izmučila i koja mi je ostavila kovitlac pitanja« žalio se Ivo Šebalj nakon šezdeset godina intenzivnog slikarskog rada. Ta pitanja uvijek su ga, zapravo, gonila naprijed, u dalja slikarska istraživanja, od kojih nije odustajao sve do kraja svoga života. Postavljajući si uvijek iznova ta pitanja, na njih je odgovarao strašću kreativca iznenađujući nas uvijek ponovo proplamsajima svojih boja. U poznim godinama, kada bi se očekivao umor umjetnika, Šebalj je posve osobitim kolorizmom ponovo pokazao vječnu mladost stvaratelja.</p>
<p>Otišao je tiho, po vlastitoj želji, bez uključivanja javnosti u neki pompozan ispraćaj. Umro je u utorak, 19. veljače, u devedesetoj godini, a pokopan je u obiteljskom krugu u ponedjeljak, 25. veljače, u Zagrebu, gdje je i rođen 1912. godine. U Zagrebu je studirao s prekidima (1930.-1942.) na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi Marina Tartaglie. Potom je radio na Školi primijenjene umjetnosti (1954.-1961.) i na Akademiji likovnih umjetnosti (do umirovljenja 1978.)</p>
<p> Prvu je samostalnu izložbu priredio tek 1970. Tada počinje njegovo veliko slikarsko razdoblje. U tom desetljeću doživljava vrhunsku slikarsku afirmaciju, unatoč tomu što je bio samozatajan i gotovo intovertiran umjetnik. Svojim osobitim stilom nametnuo se kao jedan je od najznačajnijih pikturalističkih, asocijativnih, aluzivnih, hermetičko-metaforičkih slikara Hrvatske.</p>
<p>Do sedamdesete, kada se definitivno iskazuje kao kolorist istančanih nijansa čistih boja bogata tona i fakture, prošao je različita slikarska iskušenja. To potvrđuje serija autoportreta, nastalih između 1945. i 1950., koji asociraju na kasne Baconove radove, ali i niz tempera »dubuffetovskog« tipa, s kraja četrdesetih i početka pedesetih, preplavljenih gotovo monstruoznim likovima pušača, ženskih aktova ili dječaka s mačkom te drugim grotesknim likovima. Prije otvaranja prštećoj svjetlosti, proći će kroz tamnu fazu ekspresionizma. To još uvijek figurativno slikarstvo, što nastaje u pastoznim namazima, trajat će do sredine šezdesetih, kada se žestina umjetnikova izraza pomalo stišava, paleta rasvjetljuje, a figura postepeno nestaje.</p>
<p>Ivo Šebalj tada postaje slikarom raspoloženja i emocija. Njegova je paleta prozračna, a slikarstvo poprima sve karakteristike apstraktnog lirizma. Istih obilježja su i njegovi crteži, kao i drugi radovi na papiru. No, uljane slike, često velikih formata, sve su češće proplamsaji svijetlih boja, koji odražavaju umjetnikova intimna proživljavanja. Moglo bi se reći da su one odraz njegova duha. Kretao se, zapravo, od tame prema svjetlosti do koje ga je doveo njegov istraživalački nerv. </p>
<p> Zadnja velika izložba djela Ive Šebalja održana je u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu. Retrospektivna, pak, najavljena je za lipanj ove godine u Umjetničkom paviljonu. Ona će još jednom potvrditi da se Ivo Šebalj svojim osobitim umjetničkim opusom svrstava u vrhunce hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zagonetka neolitskog brežuljka</p>
<p>LONDON, 25. veljače</p>
<p> - Arheolozi koji obnavljaju Silbury Hill, zagonetan neolitski spomenik u jugozapadnoj Engleskoj, otkrili su tragove zavojitog puta koji vodi do njegova vrha. Otkriće ukazuje na moguću ceremonijalnu uporabu 28 metara visokog nasipa, za koji se vjeruje da je izgrađen prije gotovo 4.500 godina, rekla je Amanda Chadburn iz ustanove English Heritage, zadužene za brigu o Silbury Hillu. »Može se zamisliti da su se tu održavale ceremonije, koje su uključivale povorke do vrha i možda vjerske obrede na vrhu«, rekla je Chadburn. »Povorke su, pretpostavljamo, obilježje neolitskog razdoblja.« Tijekom istraživanja Silbury Hilla pokazalo se da je brežuljak izgrađen spiralno. Uz to, brežuljak nije kružni nego ga odlikuju radijalne linije. Dio šiljka pronađen u iskapanjima govori da je vrh brežuljka nastao između 2490. i 2340. godine prije Krista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prijelomni trenutak Motikina opusa</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Izložba 15 slika velikoga hrvatskog slikara Antuna Motike (1902. - 1992.) bit će otvorena u Galeriji Grubić u četvrtak na večer. Djela koje će biti predstavljena na izložbi pretežito su nastala sredinom 40-ih godina 20. stoljeća. Prema mišljenju likovnog kritičara Darka Glavana, ta djela mogu poslužiti kao dobar prikaz definitivnog formiranja majstorova osobnog slikarskog rukopisa. Upravo je taj, vjerojatno ključan. preokret u nastajanju Motikina slikarstva prepoznao još 1935. godine Jerolim Miše u »Hrvatskoj reviji«, upozorivši kako figurativni obrisi gube značenje u korist ugođajne izražajnosti. Postav u Galeriji Grubić daje priliku za uživanje u prijelomnim slikarevim ostvarenjima u kojima Motika otkriva ne samo što nego i kako će slikati. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ponovno »Libertina«</p>
<p>DUBROVNIK, 25. veljače</p>
<p> - Kazalište Marina Držića, nakon duže stanke, iznova je na repertoar uvrstilo, može se reći, jedan od svojih najgledanijih i najizvođenijih projekata posljednjih sezona, dramski serijal »Libertina« Matka Sršena. Zamišljena u šest nastavaka, »Libertina« je do sada prikazanu u tri epizode. Dvije posljednje: »Titanik« i »Šporka kanasta« iznova su na programu dubrovačkog kazališta i kao u danima svojih premijera igraju se pred punim gledalištem komorne scene - Teatra Bursa. »Libertina« se događa u istoimenom kafiću u Zlatarskoj ulici u Dubrovniku s galerijom prepoznatljivih i tipičnih likova a svojom atmosferom i humorom lako nalazi odjeka kod publike. Redatelj i autor »Libertine« Matko Sršen osmislio je još dvije epizode koje bi, po nekim najavama iz Kazališta Marina Držića mogle biti uprizorene krajem sezone ili početkom sljedeće. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Donijeli smo medalje ispod Sljemena, da tu ostanu zauvijek«</p>
<p>»Hvala vam svima što ste došli, ovo je fenomenalno, tome se nisam nadala. Hvala vam za Ivicu, sad nije uspio, ali će uspjeti drugi put. 'Ajmo sad svi skupa na Trg«, presretno je govorila Janica na aerodromu / »Ovo je fenomenalno, ne znam što bih drugo rekao. Ne znam kako će ovaj dan završiti, ali sam siguran da je ovo jedan od najsretnijih u mom životu. Ovo je prekrasan doživljaj«, rekao je Ivica, dirnut pažnjom navijača koji su mu skandirali koliko i njegovoj sestri</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - »Dragi Zagrepčani, impresioniran sam ovim dočekom, iako sam još pod dojmom događaja u Salt Lake Cityju. Sad bih mogao satima pričati o emocijama koje su me preplavile, no reći ću samo da smo presretni. Jedva smo čekali dolazak u naš Zagreb, da dođemo i donesemo medalje ispod Sljemena, da tu budu sigurne i da tu ostanu zauvijek«, ganuto je govorio Ante Kostelić nakon što je sa svojom obitelji i članovima skijaške reprezentacije sletio na zagrebački aerodrom.</p>
<p>Iako je zrakoplov iz Frankfurta s dragocjenim teretom sletio na vrijeme, čekalo se na izlazak hrvatske zlatne djevojke Janice Kostelić. Kako su naši olimpijci doputovali redovnom linijom, prvo se čekalo da se iskrcaju ostali putnici. Vladaricu snježnih padina strpljivo su čekali na pisti premijer Ivica Račan, folklorni ansambl »Lado« i mnoštvo navijača. Za to se vrijeme Janica pojavila na prozorčiću kokpita, mašući sugrađanima koji su je čekali. Nakon petnaestak minuta čekanja, vrata zrakoplova su se konačno otvorila i vrisak se prolomio aerodromskom pistom... Izašla je Janica, »Lado« je zapjevao »Jano, Janice«, pljesak je bio zaglušujuć...</p>
<p>Jedva se probivši do salona, Janica, njezina obitelj i skijaška vrsta dočekani su burnim pljeskom i povicima.</p>
<p>Počelo je protokolarno, pa su se u pozdravima i čestitkama izredali razni dužnosnici. Prvi ju je tako pozdravio Zdravko Jelenović, izaslanik predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p>»Čestitam Janici, njezinoj obitelji i cijeloj skijaškoj vrsti na rezultatima. Hvala im na svemu što su napravili za našu zemlju, zahvalan im je cijeli hrvatski narod i napravit ćemo sve da i budućnost bude ovako lijepa«, rekao je dr. Jelenović.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, dr. Zdravko Hebel čestitao je najboljoj alpinki XIX. ZOI-ja i našim sportašima, te ih pohvalio što su dali svoj maksimum, a glavni tajnik HOO-a Andrija Mijačika dodao je:</p>
<p>»Kako je Janica osvajala medalje, tako smo bili sve ponosniji i veći i sve su nas više uvažavali. Hvala Janici, njezine su medalje velika obveza za sve nas i sve hrvatske sportaše«.</p>
<p>Potpredsjednica hrvatske vlade Željka Antunović govorila je kratko:</p>
<p>»Janica je svojim uspjesima poslala jasnu poruku svima nama kako se radi, uspijeva i pobjeđuje«.</p>
<p>Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar rekao je kako danas cijela Hrvatska slavi Janičin sportski gen i Janičin ulazak u povijest, u čemu mnogi sportaši nikad ne uspiju. Nakon zagrebačkoga gradonačelnika u ostavci Milana Bandića te predsjednika Hrvatskog skijaškog saveza Nikice Valentića progovorila je i Janica, čiji je umor nestao kad je vidjela kakav su joj doček priredili njezini sugrađani.</p>
<p>»Hvala vam svima što se došli, ovo je fenomenalno, tome se nisam nadala. Hvala vam za Ivicu, sad nije uspio, ali će uspjeti drugi put. 'Ajmo sad svi skupa na Trg«, presretno je govorila Janica.</p>
<p>Ivica je, vidjevši kako su ga dočekali, zaboravio svoju pogrešku u slalomu.</p>
<p>»Ovo je... ovo je fenomenalno, ne znam što bih drugo rekao. Ne znam kako će ovaj dan završiti, ali sam siguran da je ovo jedan od najsretnijih dana u mom životu. Ovo je prekrasan doživljaj«, govorio je Ivica, dirnut pažnjom navijača koji su mu skandirali koliko i njegovoj sestri.</p>
<p>Kostelići su dobili i dar glavnog urednika HTV-a Mirka Galića - video-kazetu sa snimkama olimpijskih nastupa i tisućama čestitiki koje su poslane Janici i Ivici za trajanja Igara.</p>
<p>Čestitke je primao i Ivičin trener Vincencij Jovan. Simpatični Slovenac, kojem Ivica mnogo toga zahvaljuje, gledao je sretno kako su dočekani Kostelići i nije ni mislio na Ivičinu pogrešku.</p>
<p>»Taj mu je dan bio užasno težak, strašno. No, sad je bolje, a nakon toga, uopće ne treba sumnjati da će biti pravi u Flachauu, u završnici slaloma«, uvjeren je »Cena«.</p>
<p>Vedran Pavlek je s obitelji Kostelić doživio sve ono što nije u svojoj skijaškoj karijeri. No, sreća i ponos koju osjeća sasvim su normalni, jer je s njima prošao i dobro i zlo.</p>
<p>»Kad smo otišli na ZOI, Janica nije bila favorit. Ante je odlično odlučio da Janica ne ide u Ĺre, nego da se priprema. Sve smo podredili kombinaciji i nakon medalje se sve otvorilo. Žao mi je zbog Ivice, jako je želio tu medalju i izgorio u toj želji. No, poželimo mu samo zdravlja i bit će on pravi. Ali, ima još jedna dobra stvar. Dobili smo Niku i Anu, sad nam svi mogu zavidjeti, to je naša budućnost«, rekao je Pavlek.</p>
<p>»Ej, moram vam reći da je naš pilot iz Frankfurta bio super. Zbilja fantastičan«, uzviknula je Janica prije izlaska pred navijače koji su se okupili na Plesu.</p>
<p>Tata Ante primao je čestitke sa svih strana, nije mogao, a niti htio sakriti ganuće i sreću, jer je vidio da mu Zagreb uzvraća ljubav. Mama Marica se, kao i uvijek, držala po strani. Brinula je gdje je prtljaga, nosila cvijeće, a na upit kako se osjeća olimpijska mama, odgovorila je uz osmijeh:</p>
<p>»A kak' drukčije nego sretno! No, već smo se privikli«, samozatajno je rekla mama. </p>
<p>Dok je Janica izlazila iz aerodromske zgrade, uslijedila su nova skandiranja, tjelohranitelji su jedva izvukli Janicu, no nju to nije smetalo. Pozvala je brata, Niku Fleiss i Anu Jelušić da joj se pridruže na podiju, Nika i Ivica su došli, no Ana je već bila u autobusu koji je kretao u Rijeku. Janica se potom na bratovim ramenima pozdravila s većinom, ispričavši se ostalima što nije stigla i do njih. Nakon toga je autobus s Janicom ovjenčanom medaljama, obitelji i skijaškom vrstom krenuo put Jelačićeva trga. A tamo ju je čekalo oko 100 tisuća ljudi...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Slovenci traže 5.000 ulaznica</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - U kancelariju Hrvatskog nogometnog saveza pristigao je zahtjev za rezervaciju čak 5.000 ulaznica za prvu sljedeću od još sveukupno tri pripremne utakmice reprezentacije prije odlaska na SP. Traže ih Slovenci, protiv kojih naši nogometaši igraju u Zagrebu 27. ožujka. Jest da je slovenski izbornik Srečko Katanec prije dva mjeseca, kad je boravio u Zagrebu, izjavljivao kako ga ishod iz te utakmice uopće ne zanima. No, nakon što su Slovenci nedavno na turniru u Hong Kongu dobili »porciju« od Hondurasa (1-5) bez sumnje da su željni iskupljenja. Treba to i Jozićevim izabranicima, jer protiv Bugara (0-0) baš nije bilo blistavo, što je dovoljno razloga da utakmica bude zanimljiva.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ljubičićev najbolji plasman u karijeri</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić napredovao je za 14 mjesta na najnovijoj ATP ljestvici i sada je 24. tenisač svijeta, što je njegov najbolji plasman u karijeri. Došavši do polufinala turnira u Rotterdamu, Ljubičić je skupio 22 boda i s ukupno 47 nadomak je ulaska među prvih 20. Porazom u 1. kolu Rotterdama Goran Ivanišević je pao za 11 mjesta i trenutno je 54.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Doček počeo još u zraku</p>
<p>»Iako smo organizirali ovaj doček, njegova najveća vrlina je upravo ova divna spontanost ljudi koji od sveg srca žele pokazati koliko nam ovo stvarno znači«, rekao je Ivan Varvodić, direktor Ureda nacionalnih sportskih saveza pri Hrvatskom olimpijskom odboru</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Zrakoplov prepun zlatnih medalja kasnio je zbog posebne želje hrvatskog skijaškog stožera. Kapetan Croatian Airlinesa Fran Gavranović nekoliko puta je preletio preko Zagreba i Sljemena kako bi putnici vidjeli kakva ih atmosfera očekuje na tlu. Zrakoplov na redovnoj liniji LH 2478 iz Frankfurta sletio je na zagrebačku pistu u 10.55 sati.</p>
<p>- Takvim divnim ljudima nisam mogao odbiti ispuniti želju. Smanjio sam <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, prilagodio se uvjetima i priuštio putnicima izvrstan pogled na Zagreb i okolicu. Ne, nije bilo opasno, Janica je to zaslužila više nego itko. Cijelo vrijeme je sjedila u kabini i bila je oduševljena što smo letjeli na oko 500 metara iznad Zagreba i Sljemena, pričao nam je ushićeni Gavranović.</p>
<p>Ipak, nitko nije očekivao takvo ludilo već u zrakoplovnoj luci. Janica nije izdržala, počela je mahati prisutnima na aerodromskoj pisti i prije nego se avion zaustavio. Pilot je otvorio prozor i pustio Janicu da podijeli svu svoju radost s okupljenim mnoštvom koje ju je čekalo već na pisti. Folklorna grupa Lado, Zagrebačke mažoretkinje pozdravile su Janicu plesom i pjesmom dok je primala prve čestitke. »Jano, Janice...« orilo se aerodromskom pistom...</p>
<p>Skup se preselio u VIP salon gdje su javnosti uputili prve riječi zahvale na fantastičnom dočeku.</p>
<p>- Nemam riječi, hvala što se došli u ovolikom broju. Posebno mi je drago zbog mog brata Ivice koji nije osvojio medalju, ali vjerujem da će i on uspjeti zaslužiti zlato na slijedećim Igrama. Želim posebno čestitati Ani Jelušić i Niki Fleiss koje su također izvrsno vozile, stalno su bile uz mene, pružale mi podršku, prve su riječi »snježne kraljice«.</p>
<p>- Vrlo dirljiv doček, moram to reći na početku. Hvala, hvala, sto puta vam hvala, rekao je Ivica i nastavio:</p>
<p>- Fenomenalan osjećaj, ne zna kako će biti poslije, ali ovo je definitivno najljepši dan u mom životu. Dirnuli ste me koliko god nekog čovjeka nešto može dirnuti.</p>
<p>»Protokol« je slijedećeg pred mikrofone gurnuo »trenera svih trenera« Antu Kostelića.</p>
<p>- Emocije koje u ovom trenutku prolaze mojim tijelom teško je riječima opisati. Samo sam čekao trenutak kada ćemo sletiti u Zagreb, trenutak kada ćemo ove medalje donijeti ovdje u Hrvatsku kako bi bile sigurne ovdje ispod Sljemena i da ovdje ostanu zauvijek, rekao je Ante.Nakon svega Janica je još jednom zahvalila pilotu na predivnom letu:</p>
<p>- Moram napomenuti kako je let iznad Zagreba bio nezaboravan.</p>
<p>Nakon što su uputili prve riječi zahvale povorka uputila u autobus, no još jednom je »dnevni red« kasnio, jednostavno nije bilo moguće tako brzo prebaciti sve članove skijaške reprezentacije izvan aerodromske zgrade, svi su htjeli stisnuti ruku, dobiti autogram, uručiti cvijeće, tortu, poklon skijaškoj legendi...</p>
<p>- Iako smo organizirali ovaj doček, njegova najveća vrlina je upravo ova divna spontanost ljudi koji od sveg srca žele pokazati koliko nam ovo stvarno znači. Apsolutno zasluženo u svakom slučaju, komentirao je Ivan Varvodić, direktor Ureda nacionalnih sportskih saveza pri Hrvatskom olimpijskom odboru.</p>
<p>Impresionirana je bila i 17-godišnja Nika Fleiss, kojoj njeni sugrađani prirediti poseban doček na samoborskom glavnom trgu.</p>
<p>- Sad su sve emocije ponovno probuđene, nevjerovatno koliko ljudi nas je dočekalo. Oduševljenje je neopisivo, ludilo je počelo već u u avionu gdje smo imali poseban program. Ove igre su probile led i sad će biti puno lakše na Igrma u Torinu 2006. godine. Olimpijski igre su poseban doživljaj, to se ne može mjeriti sa Svjetskim kupom, rekla je mlada Samoborčanka.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Jedva čekam da legnem u krevet«</p>
<p>Vidno iscrpljenu i uzbuđenu Janicu susreli smo u Gradskoj kavani na domjenku koji je pripremljen nakon urnebesnog dočeka na Trgu bana Jelačića. </p>
<p>»Nemam više riječi, ovo je prekrasno, ali moram priznati da je užasno naporno. </p>
<p>Pogotovo je bilo teško probijati se kroz ljude uz cestu. Jedva čekam da se odem doma odmoriti i leći u krevet«, rekla je Janica. </p>
<p>Antu Kostelića Gipsa uhvatili smo po silasku s tribine. Iako vrlo umoran, rekao nam je svoje prve dojmove o dočeku na Trgu: »Vjerujte mi da sam potpuno iznenađen i da prvi put u životu vidim ovako nešto. Posebno mi je drago to što su ljudi i više bodrili Ivicu nego Janicu. Drago mi je da su osjetili da mu treba podrška. </p>
<p>Nadam se da će nas i on uskoro razveseliti osvajanjem maloga kristalnoga globusa.</p>
<p>»Stvarno nisam očekivao ovakav doček. Mislim da ovo može napraviti samo Zagreb. Što se tiče maloga kristalnoga globusa, jednostavno ga treba osvojiti«, rekao je Ivica Kostelić. Ispadanje u drugoj slalomskoj vožnji kratko je prokomentirao: »A što reći? Rijetko haklam, ali, eto, dogodilo se. </p>
<p>Sad ću prvo leći u krevet i spavati 20 sati«. </p>
<p>Marica Kostelić bila je vrlo uzbuđena i očito oduševljena dočekom koji su Zagrepčani pripremili njezinoj obitelji i ostalim hrvatskim olimpijcima: »Kad vidite ovako nešto, jednostavno nemate riječi kojima biste sve to opisali. Presretna sam, a kako i ne bih bila«.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Povijesni trenutak za Hrvatsku, fantastično!</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Među onima koji su s oduševljenjem dočekali trostruku olimpijsku pobjednicu Janicu Kostelić bio je i američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence Rossin.</p>
<p> »Ovo je fantastično, povijesni trenutak za Hrvatsku. Imate sjajnu ekipu, Janica je odlična, Ivica, ma svi su odlični! Sretan sam što je moja zemlja bila domaćinom ovog povijesnog trenutka. Prošli tjedan sam bio u Austriji na skijanju, gledao sam Janicu na televiziji. Sve je bilo fantastično, ona je doista najbolja«, kazao je američki veleposlanik. </p>
<p>Armin Schubert, član Uprave HT-a, glavnog sponzora Hrvatskog olimpijskog odbora, nije mogao skriti oduševljenje. »Ovo je fantastično i neponovljivo. To je velik dar za Hrvatsku. Cijela moja obitelj bila je uz televizijske ekrane, gledali smo Janičine utrke. Ostajali bismo budni do dva sata ujutro. Iz Njemačke nas je zvala rodbina koja je bila oduševljena. Mislim da je ovo velika reklama za Hrvatsku. Sad puno više ljudi u svijetu zna gdje se Hrvatska nalazi, kakvi su Hrvati, a pogotovo sportaši«, rekao je Schubert. </p>
<p>»Ne znam što bi se još moglo dogoditi u Hrvatskoj, a da bude veće od ovoga. Čeka nas Svjetsko nogometno prvenstvo, a čak i da se Hrvatska vrati s naslovom svjetskog prvaka, ne znam bi li to bilo ravno Janičinu uspjehu, odnosno osvajanju četiri olimpijske medalje«, izjavio je direktor HRT-a Mirko Galić.</p>
<p>»Ove godine nam vjerojatno dolazi i Papa. To će također biti zahtjevni projekt, ali čini mi se da sve ono što nam se događalo u posljednja dva tjedna HTV neće ponoviti, ne samo u ovoj godini, nego i u ovom stoljeću. Hrvatska televizija učinila je sve što je mogla učiniti, no ipak je Janica nama dala dar. Svjedočili smo stvaranju legende, pa čak i da Janica sutra objavi da više neće skijati, ostvarila je nešto što ni jedan drugi sportaš nije, a i teško da će uspjeti napraviti. Bio nam je privilegij da smo imali ekskluzivno pravo prijenosa nastupa iz Salt Lake Cityja«, kazao je Galić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Red afera, red blistavih uspjeha</p>
<p>Igre u Salt Lake Cityu završile su kao što su i započele - aferom / U međuvremenu je bilo lijepog, sjajnog sporta i blistavih uspjeha / Za nas je važno da je jedan od tih blistavih uspjeha postigla naša sportašica Janica Kostelić uz sjajnu pomoć obitelji, suradnika i naših ostalih sportaša</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Devetnaeste zimske olimpijske igre u Salt Lake Cityju završile su kao što su i začete - aferom. U međuvremenu je bilo lijepog, sjajnog sporta i blistavih uspjeha. Za nas je važno da je jedan od tih blistavih uspjeha postigla naša sportašica Janica Kostelić uz sjajnu pomoć obitelji, suradnika i naših ostalih sportaša.</p>
<p>Pritom mislimo na ono što je, uz zlatne i srebrnu medalju važnije, a opet zaboravljeno - sjajan sportski nastup. Od blistave tehnike, taktike, do mirnog, prijateljskog, skromnog nastupa. Ni jedne geste koja bi mogla povrijediti superiorno pobijeđene suparnice, ni povišena glasa, a kamoli vriskanja, urlanja, skakutanja, bacanja po tlu što smo vidjeli od, uglavnom, sjevernoameričkih sportaša i gledatelja. </p>
<p>Ponašanje, izjave, srdačnost je već sastavni dio velikog predstavljanja hrvatskog sporta i života na ovoj najvećoj svjetskoj pozornici. Taj dio uspjeha Janice, njezine uzorno skromne obitelji i pomagača ne bismo smjeli previdjeti ni u kom slučaju. Na žalost, toga smo u ostalom dijelu Igara malo vidjeli. U prvom redu kod Skandinavaca i Rusa, ali se i to gubilo pred primitivnim poimanjem sporta i olimpijske ideje.</p>
<p>Počelo je još pri kandidaturi Salt Lake Cityja kad je, tipično za taj svijet, podmićivanje gotovo ugrozilo sam opstanak olimpijskih igara. Samo zahvaljujući nevjerojatnim sposobnostima, na žalost bivšeg, predsjednika MOO-a Samarancha to je izbjegnuto. </p>
<p>Onda su uslijedili »gafovi« novog, nedoraslog predsjednika MOO-a Roggea. Počelo je tako da je prošle zime u dopingu uhvaćen latvijski vozač boba Sundis Prusis, pri čemu mu je nedvojbeno dokazana upotreba najstrože zabranjenog »nandrolona«, za što je minimalna kazna dvije godine zabrane nastupa. Međutim, njegov je savez izračunao da bi mu tri mjeseca zabrane omogućilo nastup i Prusis je zaista nastupio u Salt Lake Cityju. Nastupao je protiv izričitog stava sadašnjeg predsjednika MOO-a da je doping sramota, ili još više grozota, ali je upravo uz njegovu pomoć Prusis nastupio. </p>
<p>Naime, kad je Međunarodni savez za bob i sanjkanje ispravno povećao kaznu na dopušteni minimum - dvije godine - prizivna komisija MOO-a ukinula je tu kaznu zbog formalnih razloga (mjerodavan je nacionalni savez!). Sve se to dogodilo pred očima dokazanog borca protiv dopinga.</p>
<p>Kad su Amerikanci zatražili da u svečanosti otvaranja Igara sudjeluje i njihova nacionalna zastava sa Svjetskog trgovačkog centra, što je protiv strogo propisanih pravila, predsjednik Rogge je odbio, ali su je Amerikanci ipak unijeli na otvaranje, tobože u predigri, bez posljedica.</p>
<p>Zatim je sam predsjednik SAD-a George Bush veoma samosvjesno, pred svim članovima MOO-a, preuredio formalnu frazu otvaranja igara, koju je dalekovidni Pierre de Coubertin propisao: »Ovim otvaram 19. zimske olimpijske igre u Salt Lake Cityju...«. Bush je, naime, to promijenio u »U ime velike i ponosne nacije, proglašavam otvorenim...«.</p>
<p>No, Jacques Rogge nije imao hrabrosti usprotiviti se Bushovoj samovolji, kao što je to prije 66 godina, u znatno težoj situaciji imao njegov sunarodnjak Baillet-Lattour, koji se usprotivio - Hitleru. </p>
<p>Tada je došla farsa s natjecanjem klizačkih parova, kad su zasluženo pobijedili Rusi Jelena Berežnaja i Anton Siharulidze, a uzbudili su se samoproglašeni pobjednici Kanađani Jamie Sale i David Pelletier i mediji na čelu sa NBC-jem, televizijom kojoj je svakako trebala neka afera da pokrije svoja ulaganja. </p>
<p>Onda se Rogge nedopušteno umiješao u sud kvalificiranih sportskih sudaca i popustio neviđenom pritisku, pa čak i diskvalifikaciji francuske sutkinje, da servilni predsjednik Međunarodnog klizačkog saveza Talijan Cinquanta poništi njezinu ocjenu i pravorijek 5:4 pretvori u 4:4, što se ne može ni prema kojim pravilima. I proglasio je Kanađane »počasnim« pobjednicima uz servilnu predstavu.</p>
<p>Zatim su još Ruse prisilili na ponižavajuću prezentaciju te počasne zlatne medalje Kanađanima koju je Pelletier na svečanosti u središtu grada popratio s neviđeno primitivnom i vulgarnom predstavom.</p>
<p>Otvorena je Pandorina kutija, jer je izgubljena vjerodostojnost suđenja. Potom je korejski brzi klizač na kratkim stazama diskvalificiran na pravdi Boga, a u završnom natjecanju klizačica »morala je pobijediti«, pod neviđenim pritiskom medija, američka ljubimica Michelle Kwan. Sve je bilo naštimano osim njenog pada, pa je slučajno, ali zasluženo, pobijedila na sreću Amerikanka Sarah Hughes. A ceh su ipak platile (opet!) Ruskinje Sluckaja i Butiriskaja.</p>
<p>Na kraju je došla lavina pritisaka da Amerikanci opet moraju pobijediti »zločeste« ruske hokejaše, ali se nije mislilo, a ni znalo, za psihologiju sporta, pa je nakon polufinalne pobjede protiv Rusa došao gorak poraz u susretu s »mlađim bratom« - Kanadom.
U isto se doba zbivala odjednom »stroga« priča s dopingom i opet Rusima. (Čini se da su samo oni bili blesavi i griješili kad su znali kako je stroga kontrola). Najprije su diskvalificirane Larisa Lazutina i Ljubov Danilova, odnosno ruska favorizirana 4x5 km štafeta u skijaškom trčanju. Zatim im je dopušten nastup na 30 km, uslijedila je iscrpljujuća pobjeda Lazutine da bi opet bila, zajedno s Danilovom, diskvalificirana, jer je u krvi imala nedopuštenu supstancu koja povećava broj crvenih krvnih zrnaca. </p>
<p>Zbog uvjerljivosti, diskvalificiran je i pobjednik na 50 km Nijemac Jochann Mülleg (koji trči za Španjolsku), iako mu nisu, kao ni Lazutini, oduzete prije osvojene medalje. Međutim, pronađeni preparat IPO-S nije na popisu sredstava koje MOO zabranjuje, kao što je EPO, ali je uzeta u obzir »sličnost« sa EPO-m , pa su selektivno diskvalificirani. U ovom slučaju nisu vrijedili formalni razlozi, kao u Prusisovom slučaju, koji je ipak uzeo »nandrolon« koji se nalazi na popisu.</p>
<p>Na kraju je sve završilo dugom, veoma zamornom i već bezbroj puta viđenom hollywoodskom kič-revijom, reklamom za bezbrojne nove glazbene albume u koju je ponižavajuće ubacivana neshvatljivo razlomljena, a propisana ceremonija zatvaranja igara. Nadamo se će ZOI 2006. u talijanskom Torinu biti civiliziranije organizirane.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Napokon uspješan Zagrebov proljetni start</p>
<p>Trener nogometaša Rijeke Ivan Katalinić, nakon 3-0 poraza protiv Zagreba, naglašava da nije bila riječ ni o kakvoj njegovoj »pili naopako« kad je govorio da ih Kranjčarova momčad može »i žmirećki pobijediti«</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Što bi bilo da je odmah u početku utakmice u Kranjčevićevoj (3-0), između Zagreba i Rijeke, u domaću mrežu odšetala lopta makar iz jedne od dvije i te kako izgledne prigode Riječana? Bismo li i tada govorili o superiornom Zagrebu, koji na startu proljetnog dijela sezone nije dozvolio da mu se dogodi ono što je dan ranije zadesilo Hajduka, Dinama, Varteksa....?</p>
<p>Ovu viječnu dvojbu »što bi bilo da je bilo«, odlučno je nakon utakmice u kojoj je Zagreb dominirao i bez da je pružio neki igru za pamčenje, odbacio Ivan Katalinić trener Rijeke:</p>
<p> - Da smo i zabili pogodak, ništa se ne bi posebno dogodilo. Sve bi i tako završilo u prilog odličnom Zagrebu, jer je njegov sastav mnogo kvalitetniji od našeg, pa sam govorio da je za nas sve dobro što je ispod tri pogotka u našoj mreži. Zapravo tu ni nemamo što puno pričati. A ako je za moje igrače u toj utakmici bilo neke koristi, to je pouka da vide kako se treba igrati nogomet.</p>
<p> Ispada tako iz Katalinićevih riječi da smo ga uoči nedjeljne utakmice u najmanju ruku nepravedno prozvali zbog proguravanja »pile naopako«. U najavama za nedjeljnu utakmicu, naime, Katalinić je u više navrata poručivao »kako Zagreb i žmirećki može pobjediti Rijeku«.</p>
<p> Nedvojbeno je međutim da je to izgovarao s »figom u džepu«. Kakav bi to naime bio trener kad ne bi makar i potajno vjerovao u uspjeh svoje momčadi. Zato i jest u otvaranju utakmice pokušao iznenaditi nešto oprezniji Zagreb, pa odatle u četvrtoj i devetoj minuti i te kakve prigode za Riječane:</p>
<p> - Pila naopako? Nikako! Dovoljno sam dugo u nogometu da ne bih znao red stvari. Jest, mislio sam, prvo je kolo nastavka pa možda Zagrebu još nisu sve linije povezane tako da ih se možda može uhvatiti na krivoj nozi. No, onaj tko u napadu ima jednog silovitog, nezadrživog i moćnog Olića, pa Krpana, teško se s time može hrvati. Taman ih nekako pokriješ, a ono, eto ti Hasančića iz prikrajka da ti zabije dva pogotka. Uz to, cijeli Zagreb igra maksimalno odgovorno i kolektivno, prepuno samopouzdanja i takav stroj nije nimalo jednostavno zaustaviti.</p>
<p>O Zagrebu kao mogućem prvaku Katalinić govori kao o nečemu, takoreći, sasvim izvjesnom:</p>
<p> - Liga nam je dosta slaba, Dinamo i Hajduk imaju velik zaostatak, a Zagreb je već protiv nas pokazao da se ne šali. Mislim da s razlogom mogu govoriti o naslovu, pogotovo, jer su s Hajdukom odigrali obje utakmice.</p>
<p>Zagrebovom treneru Zlatku Kranjčaru, vidjelo se, godile su takve Katalinićeve riječi. Samokritički je priznao da su ih subotnji rezultati konkurenata natjerali na oprezniji i suzdržaniji početak, što srećom nije dugo trajalo:</p>
<p> - Vrlo rani vodeći pogodak Krpana u 10. minuti nakon moćne Olićeve akcije, ubrzo nas je vratio u našu uobičajenu kolotečinu, naposljetku uveo u uvjerljivu pobjedu, koja je zlata vrijedna zbog još jednog razloga. Analize su, naime, pokazale da Zagreb u zadnje tri sezone nije nijednom pobijedio u prvom kolu nastavka, i već to je za mene sjajan pokazatelj.</p>
<p> Admir Hasančić, dvostruki vješti Zagrebov strijelac, saslušavši sve te priče, oprezno je pridodao:</p>
<p> - Utakmica nam je bila teža no što je možda izgledalo. Vidjelo se da je Katalinić dobro nabrusio svoju momčad protiv nas. To je, međutim, tek početak borbe za naslov prvaka. Valja nam ići oprezno utakmicu po utakmicu, a za radost ima vremena kad sve bude gotovo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zubaku »crveno svjetlo«?</p>
<p>Potencijalni ulagač u NK Dinamo, trgovac oružjem Zvonko Zubak, u ponedjeljak je klupskom Izvršnom odboru prezentirao pismo namjere. No, IO se još nije posve jasno odredio o Zubakovom prijedlogu</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Hoće li poduzetnik Zvonko Zubak, čovjek koji je stekao bogatstvo prodajom oružja, doista uložiti veliki kapital u Dinamo, ili će se cijela priča završiti samo na pompoznim najavama? Mnogi su očekivali da će odgovor na ovo pitanje javnost saznati u ponedjeljak, kada je Dinamov Izvršni odbor trebao dati konačni »pravorijek« o Zubakovoj ponudi. No, upitnici i dalje ostaju u zraku.</p>
<p> Potencijalni Dinamov ulagač, koji je u javnosti istaknuo da u Maksimiru želi stvoriti veliki Dinamo, koji bi se ravnopravno borio s najjačim europskim klubovima, u ponedjeljak je IO-u prezentirao svoje pismo namjere, kojim i »konkretno izražava svoju namjeru za ulaganjem u NK Dinamo«. Klupski IO je na zasjedanju u ponedjeljak raspravljao o ovoj ponudi, no još uvijek nema konkretnoga odgovora, klub još nije upalio »zeleno svjetlo«. Zapravo, mogli bismo reći da se Zubak trenutačno nalazi na »žutom«, samo je nejasno slijedi li na »semaforu zeleno, ili pak crveno svjetlo«. Čini se da je bliža ova druga varijanta.</p>
<p> Dinamov predsjednik Mirko Barišić, direktor Velimir Zajec i izvršni dopredsjednik Zdravko Mamić nakon sjednice su podastrijeli zaključke IO-a o Zubakovom prijedlogu. Uz konstataciju kako IO podupire i prihvaća svaki kredibilan i argumentiran prijedlog investiranja u klub, u zaključcima stoji i to da IO zadužuje svoga člana Marijana Hanžekovića, koordinatora za pravna pitanja, te direktora Zajeca, da zajedno s pravnom službom daju pravnu ocjenu mogućnosti prihvaćanja Zubakovoga prijedloga. »Ukoliko je isti formalno-pravno i suštinski utemeljen, bit će upućen Skupštini kluba, kao jedinoj odgovornoj adresi za (ne)prihvaćanje tog prijedloga«, stoji između ostaloga u zaključcima sa sjednice IO-a. Indikativna je, međutim, rečenica kako će klub definirati »pravila ponašanja, koja će već u startu omogućiti izbjegavanje bilo kakvih nesporazuma ili moguće samopromocije temeljem želja i planova, koji nisu u skladu s potrebama kluba ili zakonskim okvirima«. Zar u klubu smatraju kako se Zubak u cijelu priču uključio samo radi vlastite madijske promocije? Ipak, Barišić tvrdi kako je Zubakovo pismo konstruktivnije od onoga što je ranije prezentirano u medijima.</p>
<p> A što je, dakle, Zubak naveo u pismu namjere? Prenosimo dio pisma u kojemu navodi pretpostavke pod kojima bi uložio svoj kapital u klub:</p>
<p> »Ovim pismom konkretno izražavam svoju namjeru za ulaganjem u NK Dinamo, pod sljedećim pretpostavkama:</p>
<p> - da mi se omogući uvid u cjelokupno poslovanje NK Dinamo, kao sportskog društva i kao kluba, u koju svrhu bih angažirao revizorsku kuću po mom izboru da utvrdi trenutačno stanje poslovnih knjiga oba spomenuta pravna subjekta, posebno vezano uz sudske i druge pravne postupke, koji su u tijeku ili koji bi mogli započeti;</p>
<p> - izražavam spremnost preuzeti u cijelosti upravljanje dioničkim društvom i nogometnim klubom Dinamo, sanirati sve dospjele evidentirane obaveze u oba pravna subjekta NK Dinamo, i to po obavljenom valjano-pravnom prijenosu dionica, odnosno osnivačkih prava na moje ime;</p>
<p> - kao potvrdu ozbiljnosti moje namjere izražavam spremnost dati osiguranje u obliku bankovne garancije, ili deponiranja sredstava u visini jednogodišnjeg proračuna kluba, ili na neki drugi prihvatljiv način.«</p>
<p> Zubak je potom naveo i ciljeve koje bi postavio ukoliko bi postigao konačan dogovor oko ulaganja u klub:</p>
<p>»- osigurati vodeći položaj u okviru upravljačke strukture NK Dinamo, koji bi mi omogućio zaštitu mojih interesa i izvršenih ulaganja;</p>
<p> - imati punu samostalnost u odabiru menedžmenta i stručnih službi za provođenje poslovne strategije, uvažavajući Vaše sugestije i prijedloge, te sugestije i prijedloge nadležnih gradskih organa oko participacije u strukturi upravljanja klubom;</p>
<p> - umjesto dosadašnja dva pravna subjekta (kluba i sportskog dioničkog društva) organizirati rad u okviru jednog pravnog oblika (sportskog trgovačkog dioničkog društva);</p>
<p> - tražim preuzimanje svih potencijala kluba (sportskih, marketinških, komercijalnih, financijskih) i stavljanje istih u provodnju poslovne politike NK Dinamo za osiguravanje dodatnih izvora financiranja«, stoji između ostaloga u Zubakovom pismu namjere.
Klupski su čelnici nakon sjednice IO-a naglasili još nekoliko detalja nevezanih uz Zubakov prijedlog. Direktor Zajec je potvrdio da će Dinamo ipak dati ispisnicu Igoru Cvitanoviću, koji će tako nesmetano moći potpisati ugovor za japanski Shimizu S-Pulse. Mamić je, pak, posebno istaknuo kako je klub uredno izvršio sve svoje financijske obaveze prema dobavljačima i igračima, uključujući i plaće. U tu kalkulaciju ne ulaze ugovorne rate igračima, no i taj će segment, kako tvrde u klubu, biti pozitivno riješen do kraja prvenstvene sezone.</p>
<p> - Naši najbolji igrači će dotad, na ime ugovornih rata, dobiti i po 100.000 eura netto ponaosob, dodao je Mamić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vezni red pun »voštanih figura«</p>
<p>U Maksimiru nas uvjeravaju kako se ondje gradi veliki klub, koji će pravi zamah uzeti tek za dvije godine, nakon čega će, je l', »biti redovit sudionik europske Lige prvaka«. Ako u klubu doista vjeruju u ovaj projekt, onda ih treba pustiti da rade u miru. No, Iz današnjeg kuta ta priča više djeluje na kakvu komediju. Naposljetku, gledateljima i u »Kerempuhu« i u Maksimiru oči suze od - smijeha</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Dinamovi nogometaši odavno su prestali biti glavna zagrebačka sportska atrakcija. U ova »moderna« vremena oni praktički pripadaju kategoriji običnih gledatelja, koji se sve češće dive sportskim dostignućima drugih, kad se već ne mogu podičiti svojima. A kako li je samo tužno bilo gledati nekoliko Dinamovih zastava, koje su stršale na dočeku Janice Kostelić na Trgu bana Jelačića! Podsjetilo nas je to na dvije posve različite sportske priče i krajnosti...</p>
<p> A kakva je uopće skorija budućnost maksimirskoga kluba? Ako je suditi prema izvršnom dopredsjedniku Zdravku Mamiću, ona je prilično svijetla, no javnost »treba biti strpljiva«... U Maksimiru nas uvjeravaju kako se ondje gradi veliki klub, koji će pravi zamah uzeti tek za dvije godine, nakon čega će, je l', »biti redovit sudionik europske Lige prvaka«. Iz današnjeg kuta ta priča više djeluje na kakvu komediju. Naposljetku, gledateljima i u »Kerempuhu« i u Maksimiru oči suze od - smijeha...</p>
<p> Ipak, ako su u Dinamu doista sigurni u onakav Mamićev rasplet, onda bi ih javnost trebala pustiti na miru da rade na ovome projektu i nakon dvije godine ih pozvati na odgovornost...</p>
<p> Sve u svemu, današnji Dinamo je tužno gledati. Subotnji nastup maksimirskih nogometaša u Šibeniku, na startu proljetnog dijela sezone, kandidira za najgoru utakmicu »plave« momčadi u cijeloj sezoni. Dinamove navijače, međutim, još više boli činjenica da šibenski nastup nije najgori, već samo jedan u nizu takvih.</p>
<p> Treneru Iliji Lončareviću doista nije lako. Momčad mu je u pripremnome razdoblju sjajno igrala i činilo se kako najave o lovu na naslov prvaka imaju određene temelje. No, već u prvoj službenoj utakmici nakon zimskih priprema momčad je posve krahirala. Statistički gledano, Dinamov bod u Šibeniku (0-0) bi nekako i mogao biti prihvatljiv, no igra - nikako! Posvemašnja bezidejnost, samo jedna razrađena akcija, samo jedan udarac prema suparničkim vratima, vezni red poput voštanih figura, još k tome i promašeni 11-erac... To su karakteristike Dinamove igre na prvoj prvenstvenoj utakmici u ovoj godini. Jedini segment s kojim je Lončarević koliko-toliko zadovoljan jest - obrambeni red. Debitant Patrice Kwedi, 18-godišnji Kamerunac, vrlo dobro je obavio posao na desnome boku, Polovanec nije bio nimalo lošiji na lijevom, a solidan posao obavio je i centralni dio obrane - Sedloski i Smoje.</p>
<p> Ostatak momčadi? Prolaznu bi ocjenu eventualno mogao dobiti tek Enes Mešanović, koji je pokazao nekakvu želju za ugrožavanjem Slavičinog gola. Pa, čovjek je barem jednom puknuo prema vratima! Vezni, ili bolje rečeno - »voštani« red, kao da i nije postojao. Doduše, tek je u posljednjih 20 minuta, kada su na sredini terena zajedno zaigrali Tomić, Kranjčar i Agić, momčad dobila kakve-takve konture.</p>
<p> Lončarević je najavio žestoke promjene u momčadi i može se očekivati da će već sljedećeg vikenda na utakmici protiv Pomorca u Zagrebu »plavi« istrčati u drukčijem izdanju. Obrambena linija vjerojatno neće doživjeti veće promjene. Možda bi, doduše, na lijevi bok umjesto Polovanca mogao uskočiti Boštjan Cesar. U vezi sasvim sigurno neće biti Pilipovića, upitan je i Leko, a na klupu će i Petrović. No, tko će ih zamijeniti? U središnji dio veznoga reda uskočit će Ante Tomić i oporavljenik Spomenko Bošnjak, dok će ulogu polušpice preuzeti Niko Kranjčar. Napadački dvojac? Od prve minute bi mogao zaigrati 19-godišnji Brazilac Eduardo da Silva, samo je pitanje hoće li na klupu preseliti Zahora ili Mešanović. Silvio Marić još uvijek ima ulogu svojevrsnoga »jokera«, s obzirom da još nema snage za svih 90 minuta. Ako je suditi prema Lončarevićevom trenutačnom raspoloženju, doista je realno očekivati ovakvu »krvnu sliku« prve momčadi.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Produžen boravak Hrvata u Japanu</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - U Tokiju se 27. i 28. veljače održava Fifin »Work Shop«. Tada će delegacije zemalja sudionica SP-a, znači i - hrvatske, biti zadnji put kontaktirane u svezi svih detalja vezanih uz najveću nogometnu smotru na svijetu.</p>
<p> No, za šestočlanu hrvatsku delegaciju to će biti tek jedna točka iz programa njihovog boravka u Japanu. Izbornik Mirko Jozić, glavni tajnik Zorislav Srebrić, dr. Saša Janković, stručnjak za sigurnost Zoran Cvrk, glasnogovornik HNS-a Ado Kožul, te predstavnik hrvatske »sedme sile« Branko Stipković imat će nešto produženiji boravak. Srebrić, Jozić i dr. Janković žele se vlastitim očima još jednom uvjeriti u razinu uvjeta koje nogometašima i njihovoj sviti nude gradovi-domaćini Tokamachi i Toyama. Dakako da ni novinarima koji će pratiti reprezentaciju nije svejedno gdje će i kako biti smješteni, i jesu li ponuđeni tehnički uvjeti na razini potreba i velikih obečanja.</p>
<p>Od puta je još ranije odustao Vlatko Marković, predsjednik HNS-a. No, predsjednik kao predsjednik, za razlog uvijek želi navesti nešto opipljivije nego što je to primjerice strah od letenja. Ili naprosto činjenica da mu se ne putuje, za što se znalo još prije 15-ak dana. Stoga je naveo da je ostao kako bi bio na dočeku Janice Kostelić, kojom joj je prigodom u ime HNS-a uručio dva poklona. Najprije raspoznatljiv »kockasti« dres hrvatske nogometne reprezentacije, potom i poziv cijeloj obitelji Kostelić da u vrijeme SP bude gost Saveza.</p>
<p>Z. Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>»Srbi su prvo napali sela, a preživjele ukrcali u autobuse put Albanije i uzeli sve isprave« </p>
<p>Milošević optužen za deportaciju oko 800 tisuća kosovskih Albanaca kojima su oduzimani dokumenti da ne bi mogli dokazati državljanstvo / Srbijanske snage bombardirale su Landovice, poubijale dio stanovnika i spalile mnoge kuće. Spalile su i paraliziranu staricu, rekao je svjedok Halil Morina / Nismo željeli u Albaniju, ali smo morali, izjavio je</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 25. veljače </p>
<p> - Kosovski Albanac iz sela Landovice pokraj Prizrena Halil Morina svjedočio je u ponedjeljak na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu. </p>
<p>Rekao je da su srbijanske snage nekoliko dana nakon početka NATO-ova napada na Srbiju, u ožujku 1999., granatama napale njegovo selo, poubijale dio stanovništva i spalile većinu kuća. Spaljena je i paralizirana starica koja je ostala u jednoj od kuća.</p>
<p> Morina je na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku optuženom za zločine protiv čovječnosti na Kosovu opisao kako je skupina srbijanskih vojnika, nakon što je selo spaljeno, minirala džamiju i srušila minaret. Opisao je i kako su srbijanski vojnici, nakon što su započeli uništavati selo, skupili tijela žrtava i dio spalili u kućama.</p>
<p>Kolona izbjeglica dugačka 25 kilometara </p>
<p> Preživjeli stanovnici, rekao je Morina, pobjegli su u strahu prema Prizrenu. Srpska strana organizirala je konvoje autobusa, ukrcala ljude i osigurala njihov odlazak u Albaniju. Kolona izbjeglica prema Albaniji bila je dugačka 25 kilometara, izjavio je Morina, a dio stanovništva propješačio je put do granice. </p>
<p> »Jeste li željeli ići u Albaniju?«, pitao je tužitelj Dirk Ryneveld. »Nismo željeli, ali smo morali... što smo mogli raditi, nije bilo druge«, odgovorio je Morina. Ispričao je i da im je policija, prije dolaska na granicu, uzela sve osobne isprave i pobacala na gomilu. Dokumenti im nikad nisu vraćeni. </p>
<p> Morina je treći kosovski Albanac koji svjedoči o sustavnom uništavanju albanskih sela na Kosovu i deportaciji stanovništva.</p>
<p> Tužiteljstvo je prošlog tjedna, u okviru kosovskog dijela suđenja, počelo izvoditi svjedoke kojima dokazuje da su srbijanske snage pod zapovjedništvom Slobodana Miloševića deportirale u Albaniju tisuće kosovskih Albanaca iz sela u okolici Prizrena, sela spalile, a dio civila ubile. U tom postupku, dijelu stanovništva oduzeti su svi dokumenti kako bi ih se onemogućilo da dokažu državljanstvo i vrate iz Albanije ili Makedonije u svoje domove na Kosovu.</p>
<p> Miloševića se tereti za deportaciju oko 800.000 kosovskih Albanaca, što je okvalificirano kao zločin protiv čovječnosti.</p>
<p>Milošević želi iznuditi odgovore </p>
<p> U unakrsnom ispitivanju Milošević je pokušao, kao i u slučaju prethodna dva svjedoka, iznuditi odgovore da su stradanja albanskog stanovništva posljedica NATO-ova napada na Srbiju ili odgovora srbijanskih snaga na napade Oslobodilačke vojske Kosova. </p>
<p> Nijedan od svjedoka još nije potvrdio da je u njihovim selima bilo pripadnika OVK-a ili njihove organizirane aktivnosti. U slučaju drugog svjedoka Fehima Elshanija, ispitivanje koje je vodio jedan od prijatelja suda, tzv. amici curiae, pokazalo je da je sin svjedoka bio - pripadnik OVK-a.</p>
<p> Prva dva svjedoka cijelo su vrijeme bila okrenuta na suprotnu stranu od Miloševićeve. Morina je pak tijekom unakrsnog ispitivanja gledao ravno ispred sebe prema sucima, ne skrenuvši nijednom pogled prema bivšem predsjedniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Palestinci prekidaju sve kontakte s Izraelom</p>
<p>JERUZALEM/ NABLUS/ RAMALLAH/ BERLIN/ PARIZ, 25. veljače</p>
<p> - Palestinci prekidaju sve političke i sigurnosne kontakte s Izraelom nakon što je on odlučio nastaviti blokadu palestinskog čelnika Yassera Arafata u Ramallahu, objavili su u ponedjeljak palestinski dužnosnici. Palestinsko čelništvo odbacilo je odluku izraelske vlade o daljnjem ograničavanju kretanja za Arafata. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat odluku je nazvao »sramotnom i besmislenom«, rekavši kako ona pokazuje da izraelska vlada i nema drugih planova osim nastavka rata protiv Palestinaca. Ocijenio je da će ta odluka pojačati teror i nasilje.</p>
<p>U međuvremenu, Palestinac i Palestinka poginuli su u ponedjeljak u odvojenim incidentima kada su na njih na Zapadnoj obali pucali izraelski vojnici, izvijestili su palestinski sigurnosni izvori. Muhamed Hayek (22) poginuo je, a njegov otac i trudna supruga ozlijeđeni su tijekom izraelske pucnjave u blizini prepreka postavljenih na cesti blizu mjesta Havara, pokraj Nablusa.</p>
<p> A u blizini grada Tulkarma na Zapadnoj obali poginula je Palestinka na koju su pucali izraelski vojnici. Oni tvrde da je do incidenta došlo kada ih je žena napala nožem. Najprije su ispalili nekoliko hitaca u znak upozorenja, pri čemu je žena ranjena u noge.</p>
<p>Istodobno je njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer izjavio kako je važno da se Arafatu vrati sloboda kretanja. Izraelski premijer Ariel Sharon, naime, u nedjelju je rekao kako bi Izrael mogao ublažiti dvomjesečnu blokadu Arafatova stožera u Ramallahu i dopustiti mu slobodno kretanje po gradu. No, Sharon je dodao kako će osobno odlučiti o svakom budućem Arafatovom zahtjevu da napusti Ramallah. A Palestinci to smatraju pokušajem da se ponovno ponizi njihov vođa.</p>
<p>»Smatram vrlo važnim da se predsjedniku Arafatu obnovi sloboda kretanja«, izjavio je Fischer u intervjuu njemačkoj televiziji ARD. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac i glavni tajnik UN-a Kofi Annan u telefonskom su razgovoru izrazili svoju »veliku zabrinutost zbog razvoja događaja na Srednjem istoku«, objavila je Elizejska palača. Chirac i Annan ocijenili su kako treba »reagirati« prije nego što situacija »izmakne kontroli«.</p>
<p>O situaciji na Srednjem istoku u nedjelju su telefonski razgovorali i jordanski kralj Abdulah II. i američki državni tajnik Colin Powell. U razgovoru su istaknuli potrebu da se »nastave napori čiji je cilj okončanje nasilja kako bi se mogao pripremiti teren za nastavak mirovnih pregovora« između Izraelaca i Palestinaca.Yasseru Arafatu trebalo bi omogućiti »potpuno slobodno kretanje«, rekao je u ponedjeljak u Jeruzalemu visoki predstavnik Europske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. (AFP/DPA/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ubio se najbliži suradnik Eduarda Ševardnadzea</p>
<p>Tajnik gruzijskog Vijeća za Nacionalnu sigurnost Nugzar Sadžaja ubio se u svom kabinetu nakon što su objavljene optužbe da je organizirao političke atentate</p>
<p>MOSKVA, 25. veljače (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - U ponedjeljak prije podne u svom radnom kabinetu u Tbilisiju je izvršio samoubojstvo tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Gruzije Nugzar Sadžaja. Samoubojstvu je prethodilo objavljivanje u gruzijskim novinama nekoliko članaka u kojima se ime Nugzara Sadžaje povezuje sa svim spektakularnim političkim ubojstvima u Gruziji u posljednjih sedam godina. </p>
<p>Takav povod za samoubojstvu ne isključuje ni okruženje Nugzara Sadžaje. Nakon radnog sastanka sa svojim suradnicima, Nugzar Sadžaja se povukao sam u svoj radni kabinet da u miru pročita dnevne novine. Nakon nekog vremena iz kabineta je odjeknuo hitac, a kad su tjelohranitelji ušli u kabinet pronašli su tajnika Vijeća za nacionalnu sigurnost Gruzije teško ranjenog u glavu. Sadžaja je bio još živ, ali je umro za vrijeme operacije u bolnici. </p>
<p>Odmah nakon samoubojstva, radni kabinet Sadžaje obišao je i predsjednik Gruzije Eduard Ševardnadze. Naime, Nugzar Sadžaja slovio je kao najbliži i najpovjerljiviji suradnik gruzijskog predsjednika. Gruzijske novine počele su pisati o umiješanosti Sadžaje u politička ubojstva u Gruziji nakon što je sredinom prošlog tjedna član republičkog parlamenta Boris Kakubava izjavio da ima dokaze za te optužbe. </p>
<p>Uz Sadžaju, Kakubava je optužio još i šefa nacionalne obavještajne službe Avtandila Joselijanija da su »planirali« politička ubojstva u zemlji. Među ostalim, ubojstvo bivšeg predsjednika Gruzije Zijada Gamsahurdije i istaknutog oporbenog lidera Georgija Čanturija. Po tvrdnjama Kakubave, Sadžaja i Joselijani navodno su »inscenirali« i dva neuspjela atentata na predsjednika Gruzije Eduarda Ševardnadzea kako bi podigli njegov poljuljani politički autoritet. </p>
<p>Smrt Nugzara Sadžaje stavila je predsjednika Ševardnadzea ponovno u tešku političku situaciju. Eduard Ševardnadze već je nekoliko puta bio pod snažnim pritiskom da podnese ostavku, ali se je iskusni političar u posljednji trenutak svaki put izvukao ispod snažnog pritiska oporbe. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Otmičari su uoči smaknuća Pearla silili da čita protuameričke poruke </p>
<p>Izmučeni i neispavani Pearl u kameru je mrmrljao: »Amerikanci se neće slobodno kretati dok god se politika naše vlade ne promijeni« </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Američki tjednik Newsweek u nedjelju je objavio sadržaj video vrpce na kojoj je snimljeno brutalno ubojstvo novinara Wall Street Journala Daniela Pearla (38), nestalog 23. siječnja u Karachiju dok je radio na priči o islamskim ekstremistima.</p>
<p>Tijelo američkog novinara još nije pronađeno, ali su američke vlasti u četvrtak navečer došle u posjed video vrpce koju su snimili njegovi otmičari u Pakistanu. Newsweek prenosi riječi anonimnog izvora koji je gledao snimku Pearlovog smaknuća, a koja je trenutačno u posjedu FBI-ja. </p>
<p>»Moj otac je Židov, moja majka je Židovka i ja sam Židov«, govorio je Pearl u posljednjim trenucima života. Otmičari su ga prisiljavali da pred kamerom ponavlja riječi kojima blati svoju obitelj, svoju zemlju i vjeru i upozorava svijet da on neće biti posljednji koji je patio ako SAD ne promjeni svoju politiku. </p>
<p>Izmučeni i neispavani Pearl u kameru je mrmrljao tekst koji su mu dali teroristi: »Amerikanci se neće slobodno kretati dok god se politika naše vlade ne promijeni. Amerika će snositi posljedice bezuvjetne potpore koju naša vlada pruža Izraelu«. Dok je govorio, ispred ekrana su se redale fotografije uplakanih arapskih žena, »žrtava američke i izraelske agresije protiv Palestinaca«.</p>
<p>Nakon toga, otmičar je iznenada prerezao Pearlovo grlo i trenutak kasnije u ruci držao njegovu glavu. Otmičari su zatim izboli njegovo beživotno tijelo. Pearlovu glavu postavili su na hrpu novina dok je ispod slike tekla poruka »Ako se naši zahtjevi ne ispune, bit će još scena poput ovih«.</p>
<p> Pearlovi otmičari, članovi antisemitske islamske terorističke organizacije Jaish-e-Mohammed, postavili su SAD zahtjev koji on nisu mogle ispuniti: oslobađanje talibana i pripadnika Al Qaide iz logora Guantanamo na Kubi i isporučivanje dugo odgađane isporuke američkih borbenih zrakoplova Pakistanu, ili Pearl umire. </p>
<p>Nakon što je rok prošao, uslijedili su tišina i niz kontradiktornih informacija o njegovu stanju i mjestu gdje se nalazi. Američki predsjednik kojega je Pearlovo ubojstvo zateklo tijekom posjeta Kini poručio je otmičarima i »onima koji prijete Amerikancima« da ovakvi zločini »samo štete njihovoj stvari jer će samo osnažiti odlučnost SAD da oslobode svijet od ovakvih agenata terora«. Bush je za ubojstvo doznao u Kini gledajući televiziju u četiri sata ujutro pokušavajući se priviknuti na vremensku razliku u hotelskoj dvorani za vježbanje. Nekoliko sati kasnije, njegov tim za nacionalnu sigurnost razmišljao je o načinima kako da se Pearlovi ubojice privedu pravdi. </p>
<p>Za organiziranje Pearlove otmice osumnjičen je pakistanski ekstremist rođen u Londonu Ahmed Omar Saeed Sheikh. On je uhićen u Pakistanu nakon što je priznao da stoji iza otmice i ubojstva američkoga novinara. </p>
<p>U ekskluzivnom izvješću, Newsweek je također objavio da su američke vlasti još prošle godine tajno podigle optužnicu protiv Sheikha zbog otmice četvero zapadnih turista, uključujući i jednog Amerikanca, u Indiji 1994. godine. Sheikh je tražio oslobađanje zatvorenih islamskih ekstremista, ali je urota propala nakon što je policija pronašla tri otete ostobe i zatvorila Sheikha i njegove pomagače. Kasnije je pronađena odrezana glava četvrte žrtve - norveškog Židova. </p>
<p>Sheikhovi sljedbenici uspjeli su 1999. godine ishoditi Sheikhovo oslobađanje nakon što su oteli indijski putnički zrakoplov i prizemljili ga u Kandaharu, u Afganistanu. Vlasti su oslobodile Sheikha nakon što su otmičari nasmrt izboli jednog putnika. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Male zemlje strahuju od premoći »velikih« u EU</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Samo nekoliko dana prije početka rada Konvencije EU, tijela koje bi trebalo započeti ozbiljne unutarnje reforme Europske unije, Konvencija unaprijed doživljava oštre kritike. </p>
<p>Finski premijer Paavo Lipponen izjavio je u ponedjeljak da bi nove reforme mogle dodatno umanjiti značaj i utjecaj malih zemalja, u korist najvećih unutar Unije. Lipponen nije naveo o kojim je zemljama riječ, no naglasio je kako je Konvencija krenula u krivom smjeru, a zamjerio joj je i nedostatak transparentnosti. »Od samog početka postoje simptomi koji ukazuju da aktivnost Konvencije neće biti otvorena«, izjavio je Lipponen. On strahuje da bi se u novim pokušajima unutarnjih reformi EU, uloga Europske komisije, izvršnog tijela Unije mogla marginalizirati, a na taj način oslabiti i položaj malih zemalja članica EU. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw već se založio za slabljene uloge Komisije i predložio da se poveća uloga državnih vlada.</p>
<p>Konvencija na čijem se čelu nalazi Giscard D Estaing, u četvrtak će službeno započeti na velikom poslu unutarnjih reformi.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tony Blair organizira referendum o uvođenju eura</p>
<p>LONDON, 25. veljače</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair namjerava 1. svibnja iduće godine organizirati referendum o mogućnosti uvođenja eura, izvijestio je u ponedjeljak list The Independent. Blairovi savjetnici koji zagovaraju uvođenje eura, premijeru su savjetovali da se glasovanje o prekidu korištenja funte organizira istodobno kad i izbori za engleske pokrajinske skupštine, škotski parlament i skupštinu Walesa, prenose novine.</p>
<p>Rasprava o tome treba li Britanija prihvatiti euro rasplamsala se u britanskom tisku nakon što je prošli tjedan ministar za europska pitanja Peter Hain izjavio kako bi u roku od tri godine euro mogao zamijeniti funtu. Britanci su još uvijek sumnjičavi prema mogućnosti uvođenja eura. </p>
<p>Tony Blair i njemački kancelar Gerhard Schröder predložili su izmjene u funkcioniranju EU-a, među kojima i onu o tv prijenosima ministarskih sastanaka, izvijestio je u ponedjeljak glasnogovornik Downing Streeta. Blair i Schröder zahtijevaju da dnevni red Europskih vijeća (summita EU) bude strogo određen kako bi ta instanca ponovno dobila ulogu davanja strateških poticaja, kazao je britanski glasnogovornik. Prijedlozi su izneseni u zajedničkom pismu poslanom u ponedjeljak predsjedniku španjolske vlade Joseu Mariji Aznaru čija je zemlja predsjedavatelj EU-a. »Riječ je o nizu konkretnih mjera čiji je cilj poboljšati funkcioniranje Europskog vijeća. Takve bi mjere zemlje članice mogle odmah usvojiti, jer nije potrebno unositi nikakve izmjene u europske sporazume«, dodao je glasnogovornik. </p>
<p>U pismu se također predlaže da se »sjednice Vijeća ministara, kada ono djeluje kao zakonodavac, prenose u TV-programu« , kako bi se povećala transparentnost EU-a. Svrha spomenutih prijedloga je obogatiti raspravu o reformi EU-a o kojoj će se razgovarati na predstojećem Europskom vijeću koje će se idući mjesec održati u Barceloni. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Berlusconi se boji masovnih prosvjeda</p>
<p>Uoči najavljenih subotnjih manifestacija u Rimu bit će poduzete izvanredne sigurnosne mjere / I Bossi sve zabrinutiji zbog protesta širom Italije</p>
<p>RIM, 25. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Milanski prosvjedni skup na kome se okupilo oko 40.000 ljudi da prosvjeduju zbog najnovijih zakonskih reformi, novog rukovodstva RAI-ja, promjene Zakona o radu i mirovini, zabrinuo je čelnike Sjeverne lige. Naročito ministra pravosuđa Roberta Castellija čiju ostavku traže Reformirani komunisti nakon skandalozne izjave da je naredio da se tijekom summita G8 u Genovi puca na demonstrante koji pređu u zabranjenu crvenu zonu. </p>
<p>Castelli je zajedno s Umbertom Bossijem na sastanku mladih Padanaca u Bresciji izrazio zabrinutost »zbog mogućih nemira i uporabe sile« tijekom ljevičarskih manifestacija: »Kultura ljevice je kultura kaosa i nasilja. Dovoljno sam star da se prisjetim 1968. godine kada su uzvikivali slogane protiv »buržujske i fašističke države. Manifestacija u Milanu me podsjeća na to, tako da trebamo biti oprezni«. </p>
<p>Strah od masovnih prosvjeda brine i samog premijera Silvija Berlusconija. Poziv na oprez očito se odnosi na najavljenu subotnju manifestaciju u Rimu, gdje će sigurno biti poduzete izvanredne sigurnosne mjere. Umberto Bossi je već u uvodnom izrazio zadovoljstvo što se uspio izboriti za mjesto predstavnika Sjeverne lige u Upravnom odboru RAI-ja. Objasnio je mladim Padancima da je htio organizirati protumanifestacije u Milanu, ali ga je spriječio premijer Silvio Berlusconi riječima: »To je jedna bučna manjina koja ima podršku novina i medija, ali više nemaju RAI, a za nekoliko mjeseci neće više biti tako glasni«. </p>
<p>Koliko god hinio ravnodušnost, osjetila se Bossijeva sakrivena zabrinutost zbog masovnih protesta širom Italije. »Ljevica ima tri noge na koje se oslanja. Jedna su antiglobalizacijske organizacije, druga članak 18 Zakona o radu i sindikalne organizacije, a treća je vraćanje na snagu sudskih čistki u stilu »Čiste ruke« (Mani pulite), objašnjavao je Bossi mlade Padancima. </p>
<p>Međutim čelnici lijevog centra su ovaj put odlučili ići do kraja. Nova prosvjedna manifestacija je najavljena za subotu u Rimu. U ovom delikatnom trenutku za Italiju, kad je masa pučanstva nezadovoljna, prvenstveno najavljenim promjenama Zakona o radu čime su ugrožena njihova »sveta prava«, lijevi centar ima šansu za povratak na velika vrata na političku scenu. </p>
<p>Osjećaju to i drugi talijanski političari, kao predsjednik Senata Marcello Pera i Pier Ferdinando Casini, pa će sljedećih dana i parlamentarni život u Italiji živnuti, a raspravljat će se o onim temama koje u ovom trenutku i najviše muče Talijane. Mogućnost gubitka stalnog radnog mjesta modificiranjem famoznog članka 18 iz Zakona o radu, gubitka visokih otpremnina pred odlazak u mirovinu, utjecao je na promjenu mišljenja mnogih koji su glasali za Berlusconijevu vladu. Najbolja slika kako se mijenjao stav Talijana zadnjih mjeseci govori anketa Corriere della Serra o prioritetu vladinih zadataka. Nakon 11. rujna, Talijanima je najvažnija je bila borba protiv terorizma, u prosincu je već na prvom mjestu bilo sniženje taksi, dok je zadnja dva mjeseca na prvo mjesto došlo rješenje sukoba interesa.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>HDZ BiH spreman na preregistraciju u skladu s Petritschevim zahtjevima</p>
<p>MOSTAR, 25. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Vjerujem da će Statut HDZ-a BiH na sjednici Središnjeg odbora, koja će se najvjerojatnije održati 9. ožujka u Mostaru, prilagoditi novonastaloj situaciji, nakon čega nikakvih pravnih problema ne bi smjelo biti s prijaveom i sudjelovanjem HDZ-a BiH na izborima u BiH 5. listopada«, rekao je za Vjesnik glavni tajnik HDZ-a BiH Josip Merdžo. To je ujedno i odgovor na zahtjev visokog predstavnika Wolfganga Petritscha za urednom preregistracijom stranke. Naime, aktualni predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić ne može zastupati stranku jer ga je smijenjio upravo Petritsch.</p>
<p>Merdžo »ne želi prejudicirati« hoće li upravo on, kako se nagađa u medijima, naslijediti Antu Jelavića na čelu stranke. Ustvrdio je tek kako je HDZ BiH u stalnom kontaktu sa Županijskim sudom u Mostaru nakon Petritscheva upozorenja te kako se nada da će sud dati stranci razuman rok za preregistraciju onako kako to zahtijeva Petritsch. </p>
<p>Sam Jelavić, pak, nedavno je najavio mogućnost povlačenja iz politike u svibnju ove godine ukoliko se ustvrdi da je on, nakon Petritscheve odluke, prepreka izlasku HDZ-a BiH na izbore, uz mogućnost povlačenja i još nekolicine visokih dužnosnika HDZ-a koje je smijenio visoki predstavnik.</p>
<p>»Svježe krvi«, kako stvari sada stoje, moglo bi biti (i) na nižim razinama unutar stranke gdje su upravo u punom jeku pripreme za unutarstranačke izbore. Krajnji rok za održavanje izbornih skupština je 1. svibnja. Glavni tajnik HDZ-a BiH posebno ističe »vrlo jaku preporuku« vodstva stranke o »neobnašanju iste dužnosti unutar HZD-a BiH u više od dva mandata uzastopce«, odnosno da se mjesta ustupe mladim, školovanim kadrovima«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>U životu nisam vidio toliko ponosnih Hrvata i Hrvatica kao u dane Janičinih uspjeha</p>
<p>Ovih zimskih dana iz Salt Lake Cityja (Utah, SAD), sa 19. zimskih olimpijskih igara hrvatsko je sunce zablistalo diljem svijeta. Janica je priča, legenda i čudo; Janica je visoka kao što su visoki Rocky Mountains ili kao brdo Olimp. </p>
<p> Iz grčke mitologije saznajemo da je na Olimpu živio Zeus. Pronađene su iskopine u Elidi, među kojima su i ostaci znamenitog Zeusova hrama s poznatim Fidijinim kipom boga groma i munje, oca bogova i ljudi, gdje su se svake četvrte godine održavale Olimpijade. To su bili počeci Olimpijskih igara.</p>
<p> Ne kanim pisati povijest Olimpijada, ali ih moram dovesti u svezu s Janicom i Hrvatskom. Naime, koliko su god poznate Olimpijske igre, toliko je danas poznata i Janica Kostelić. Isto je toliko poznata i Hrvatska, koju je Janica ukrasila zlatom i srebrom!</p>
<p> Također ne mislim pisati o skijaškim disciplinama, umjetničkom i brzom klizanju, nego jedino želim naglasiti koliko je Janica u ovim zimskim danima ugrijala i osvojila hrvatskih srca diljem svijeta.</p>
<p> Nema mnogo toga s čime bi se Hrvati mogli danas pohvaliti, izuzev svakodnevnih skandala. Sve životne poteškoće, političke i gospodarske krize, međusobna nepodnošljivost itd. izgubile su na važnosti, jer ih je Janica zasjenila svojim zlatnim sjajem.</p>
<p> Nema hrvatske kuće u dijaspori u kojoj se nisu gledale zimske igre iz Salt Lake Cityja, bez obzira na vremenske razlike. Na televizijskim ekranima stalno se ponavljaju rezultati skijaša/skijašica, drugih natjecatelja/natjecateljica, ali u hrvatskim domovima s velikim se nestrpljenjem očekuje samo pojava Janice s djevičanskim osmijehom i hrvatskim stijegom u ruci. Nisam u životu vidio toliko ponosnih Hrvata i Hrvatica kao što ih srećem ovih dana u Torontu, a vjerujem da isto raspoloženje vlada i u drugim hrvatskim zajednicama diljem svijeta, posebice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.</p>
<p> Čujemo kako neki Hrvati govore o potrebi podizanja spomenika Janici Kostelić u Zagrebu. To bi bila hvale vrijedna stvar, jer Janicu, koju je svijet tri puta pozlatio, Hrvati trebaju okruniti i pozlatiti, kao i njene skije koje drži u lijevoj ruci a hrvatski stijeg u desnoj. Taj bi spomenik na Jelačićevu placu bio jači simbol od Bana. Tako bismo dobili »J plac«, Jelačićev i Janičin plac u središtu Zagreba - glavnog grada svih Hrvata. Neće valjda političko vodstvo u Hrvatskoj propustiti i ovu priliku za ovjekovječenjem povijesnog događaja koji je od presudnog značenja za nacionalnu svijest i narodni ponos. Treba izdati poštanske biljege-markice s njenim likom.</p>
<p> Ma koliko god bili razočarani političkim, gospodarskim i drugim problemima u Hrvatskoj, na športskim poljima doživljavamo vrhunska postignuća: na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Parizu 1998. naši su reprezentativci osvojili brončanu medalju, u Wimbleadonskom hramu tenisa u Londonu naš je Goran Ivanišević 2001. osvojio prvenstvo, a na najpoznatijem olimpijskom mjestu u svijetu, u Salt Lake Cityju (izuzev Olimpije u pokrajini Elidi na obali rijeke Alfeje) naša je Janica Kostelić tri puta okrunjena zlatom i jedanput srebrom 2002.</p>
<p> Zbivanja u Salt Lake Cityju imaju neko posebno značenje i u osobnom smislu. Više od trideset godina iz izgnanstva nisam mogao doći u svoju domovinu (užu i dužu) dok se nije oslobodila, te sam bio poželio vidjeti ogromna brda i brdske visine, jer takvih brda nema u okolici Toronta gdje živim svoj cijeli izbjeglički život.</p>
<p> Početkom devedesetih godina bio sam poslovno na sveučilištima u Denveru i Colorado Springsu (Colorado, SAD). Nakon obavljenog posla i razgledanja Velikog kanjona, krenuo sam s kolegom s Ryerson sveučilišta u vožnju unajmljenim automobilom kroz kanjone Stjenovitih planina - Rocky Mountains - ka Sveučilištu Brigham Young u Provou (Utah, SAD), te nakon nekoliko dana ka Sveučilištu Utah (bivše Deserts sveučilište) u Salt Lake Cityju.</p>
<p> Kada smo prolazili između nepregledno visokih brda, obuzela me je takva radost da sam vrisnuo na sav glas od dragosti. Odmah sam se ispričao kolegi zbog svojeg oduševljenja, jer me je sve to podsjetilo na moju krševitu Hercegovinu, te Liku i Dalmaciju. Vratio sam se također u sjećanjima i u Austriju, gdje sam iz Graza, Salzburga i Linza kao prognanik i budući azilant gledao Alpe. </p>
<p> Nakon što je Janica uzdrmala Rocky Mountains, opet me je vratila u ona ogromna brda (koja žive u mojim sjećanjima) preko kojih su početkom 19. stoljeća došli s južne strane Rockyja Brigham Youngovi mormoni. Janica me je također vratila u mojim sjećanjima u Grčku, u podnožja Olimpa, gdje sam bio »s bogovima« prije nekoliko godina.</p>
<p> Ako je Janica mogla kod mene izazvati tolike emocije, onda mogu shvatiti njezine osjećaje na nadmorskoj visini od 2000 m. Janica je dala očevidan primjer kako se mogu savladati i osobni problemi kada je u pitanju ljubav za šport i uspjeh protkana nacionalnom sviješću.</p>
<p> Neka naša Janica ne bude samo simbol, neka bude živi uzor svima nama koji imamo u sebi ono što se zove - volja za životom i ljubav za domovinu.</p>
<p> Bez obzira na sve probleme: nedostatak financijskih sredstava u početku skijanja, ozljede i operacije tijekom karijere itd., uložene su zajedničke snage (obiteljske i timske) u pravo vrijeme, na pravom mjestu i za pravu - hrvatsku stvar. Vive Janica!</p>
<p>RUDI TOMIĆ, direktor Toronto Press kluba, Kanada</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ministri kao po pravilu prebacuju odgovornost na službenike</p>
<p>Ubojica je ubio po treći put. Na red je bio došao zaslužni i sposobni policajac Vranjković. Dok ministar Lučin diskretno prebacuje odgovornost na ministricu Ingrid Antičević Marinović, ona se razbacuje suspenzijama i kaznenim prijavama protiv svojih podređenih. Dok su dotični bili u oporbi, svakodnevno su tražili ostavke ondašnjih ministara i za manje propuste.</p>
<p>Razmatrajući cijeli slučaj nameće se zaključak da je odgovornost službenika na nižim razinama, na koje se kao po pravilu prebacuje sva odgovornost, mnogo manja od odgovornosti nadležnih ministara. Jer u ovom slučaju nedostaje precizne procedure odnosa prema puštenom kažnjeniku osuđenom za najteža krivična djela (veće ovlasti za upotrebom oružja, osuđenika koji krši dozvolu izlaska, ubojicu, treba privoditi specijalna, a ne redovna policija...).</p>
<p>Tu su proceduru trebali propisati nadležni ministri. Ako se ubojica nije na vrijeme vratio u kaznionicu, tada je to alarmantno stanje jer kažnjenik ponovo ne poštuje zadane norme. U međuvremenu se događaju i pljačke banki. Čija je odgovornost što se u potragu za ubojicom koji je ponovo odlučio ne poštovati zakon šalje redovna, a ne specijalna policija (Alfe i sl.)? Odgovornost je na onome tko propisuje unutarnja pravila i procedure u MUP-u, a to je ministar. Zato i nije čudno što je stradao policajac Vranjković, iskusni bivši specijalac koji se nosio s mnogo težim situacijama, a koji u ovom slučaju nije imao ni opreme ni adekvatne ekipe za lov na ubojicu.</p>
<p>Dr. IVO RADIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>HND-u predlažem da uzme ime Siniše Glavaševića</p>
<p>Tijekom Domovinskog rata novinari, foto-reporteri, tv-snimatelji i drugi dali su izniman doprinos, pa se ne kaže uzalud da smo upravo zahvaljujući našoj sedmoj sili dobili i medijski rat protiv srpskog agresora. Međutim, danas više nitko i ne spominje ovu njihovu žrtvu, a malo tko se i prisjeća poginulih i ranjenih ratnih izvjestitelja.</p>
<p>Hrvatsko novinarsko društvo također se, na žalost, rijetko prisjeća i daje potporu ljudima koji su se perom borili za slobodnu i samostalnu državu. Stoga je prijeko potrebno da se u sklopu ovog društva osnuje čak i muzej u kojem bi se moglo razgledati sve što je vezano uz Domovinski rat, od novina i časopisa koji su izlazili u vrijeme rata, zatim fotografija s bojišta, mnogobrojnih članaka, knjiga, pa sve do tv i radio snimaka, a ne bi bilo zgorega (već je to odavno trebalo učiniti) da se objavi i monografija pod radnim naslovom »Hrvatski novinari u Domovinskom ratu«.</p>
<p>Mora ostati zabilježeno da je većina novinara odlazila izvještavati s prve crte bojišta bez najosnovnije ratne opreme, da nisu imali (za razliku od stranih izvjestitelja) ni najobičnijih pancirki, te da su za svoje članke ili tv-emisije naprosto bili mizerno plaćeni. Neki su si čak sami morali kupovati foto-aparate i filmove!</p>
<p>Predlažem također da Hrvatsko novinarsko društvo nosi ime Siniše Glavaševića, kao i to da ulica u kojoj je zgrada Hrvatske televizije (Prisavlje) ubuduće bude ulica - Gordana Lederera! Vjerujem da će to podržati i ostale kolege novinari.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Četvrtooptuženi nije došao jer je na odsluženju vojnog roka</p>
<p>ČAKOVEC, 25. veljače</p>
<p> - Suđenje pripadnicima tzv. zločinačke organizacije, optuženima zbog protuzakonitog prebacivanja ilegalaca preko državne granice, koji se vodi na Općinskom sudu u Čakovcu, ni u ponedjeljak nije počelo, odnosno već drugi put je odgođeno.</p>
<p>Na sud se nije odazvao četvrtooptuženi Igor Srnec (22). Razlog nedolaska nije znao niti njegov branitelj, odvjetnik Božidar Klepač, a naknadno je utvrđeno da je Srnec na odsluženju vojnog roka u Koprivnici. </p>
<p>Zbog toga je predsjednik sudskog vijeća, sudac Rajko Kipke, na 20 minuta prekinuo postupak, kako bi utvrdio može li se Srneca dovesti automobilom u Čakovec na suđenje. Od nadležnih u vojno-nastavnom centru HV-a u Koprivnici poručeno mu je da je to nemoguće, jer je Srnec bio na noćnoj straži.</p>
<p>Kako smo već u Vjesniku izvješćivali, pred deset i pol mjeseci hrvatska policija »digla« je skupinu od 37 osoba umiješanih u ilegalno prebacivanje stranaca preko državne granice. No, prvotno ih je bilo optuženo 36, jer je jedan postao zaštićeni svjedok, a potom je za 13 optuženih postupak izdvojen.</p>
<p> U sastavu »zločinačke organizacije« sada su 23 optužena, na čelu s prvooptuženim Dragutinom Srnecom (44), nezaposlenim kuharom iz mjesta Mali Mihaljevac i drugooptuženim Borisom Berislavićem (46), taksistom iz Zagreba.</p>
<p>Prema navodima optužnice oni su ilegalno preko hrvatsko-slovenske granice prebacili najmanje 900 stranih državljana i na taj način zaradili više od milijun njemačkih maraka. Zanimljivo je da se optužnica temelji najvećim dijelom na iskazu zaštićenog svjedoka, kao i na dokazima do kojih je došao prikriveni istražitelj infiltriran u skupinu. </p>
<p>Sudsko vijeće nije prihvatilo prijedlog branitelja za puštanje iz pritvora Borisa Berislavića, Željka Flaca, Dušana Barbića, Damira Kovačića i Zlatka Novaka, za kojeg se ispostavilo da nije u pritvoru već u bijegu. Riješeno je i da se protiv Z. Novaka i Zdenka Kobasića postupak vodi u odsutnosti.</p>
<p>Branitelj D. Srneca, odvjetnik Željko Pilipović, rekao je da optužnica izgleda poput »švicarskog sira« i predložio da se do idućeg termina dostavi pročišćeni tekst optužnog akta, sa čime se složio općinski državni odvjetnik Ivan Kvakan. Sljedeće ročište zakazano je za 6. ožujka. Zbog toga što u zgradi Općinskog suda nema dovoljno velike prostorije postupak protiv zločinačke organizacije održava se u velikoj dvorani Doma Hrvatske vojske.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Branitelji tražili izuzeće suca i predsjednika Županijskoga suda</p>
<p>Spajanjem Bertićeva postupka s Nikolićevim i Ivoševićevim u jedan, obrazložili su branitelji, Bertiću je onemogućeno da svjedoči protiv njih, što svjedoči o »neprirodnosti u postupku i očitoj pristranosti suda« / Postupak protiv Nikolića i Ivoševića trebao je biti spojen s postupkom protiv »zločinačke organizacije« </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Zbog zahtjeva branitelja optuženog Ivice Bertića »Rusa« (30) za izuzećem sudskog vijeća i suca koji mu predsjeda, Ranka Marijana, te izuzećem predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Božidara Rumenjaka, u ponedjeljak je na istom sudu odgođeno suđenje Bertiću kojeg se tereti za ubojstvo Jamesa Cappiaua, a koji je netom prije toga ubio Vjeku Sliška.</p>
<p>Pored Bertića, koji je u ponedjeljak na svako spominjanje ubijenog Sliška tiho zajecao i zaplakao, u istom postupku u odsutnosti sudi se Marku Nikoliću »Markoniju« (38) koji je u bijegu, te Samiru Ivoševiću »Lupiću« (32), optuženima kao organizatorima Sliškova ubojstva.</p>
<p>No, prije zahtjeva Bertićevih branitelja, odvjetnika Jadranke Sloković - Glumac i Silvija Hraste za izuzećem, obrana prvooptuženog zatražila je stručno mišljenje psihijatra i medicinskog vještaka o Bertićevoj sposobnosti sudjelovanja u raspravi, s obzirom da je krajem prošlog tjedna ponovno pokušao samoubojstvo u Bolnici za osobe lišene slobode.</p>
<p>Vještaci, dr. Vedrana Petrovečki i dr. Ivana Peko-Čolić bili su jednoglasni u ocjeni kako je Bertić sposoban sudjelovati u raspravi, iako je prošlog petka prije početka prve rasprave staklom izrazao ramena, ruke, prsni koš i obje natkoljenice.</p>
<p>Nakon ocjene vještaka kako je prijatelj i tjelohranitelj ubijenog Sliška, Bertić, u stanju pratiti tijek rasprave, Bertićevi branitelji zatražili su spomenuta izuzeća, zbog navodne »neprirodnosti u postupku i očite pristranosti suda«.</p>
<p>Naime, Bertićevi branitelji, u obrazloženju zahtjeva za izuzećem, naveli su da je spajanjem Bertićeva postupka s Nikolićevim i Ivoševićevim u jedan, onemogućeno da Bertić svjedoči protiv njih. Branitelji prvooptuženog pritom su naveli da je postupak protiv Nikolića i Ivoševića trebao biti spojen s postupkom koji se vodi protiv »zločinačke organizacije«.</p>
<p>Također, branitelj Silvije Hraste je nadodao kako je sud »na svoju ruku« pozvao svjedoka Yvesa Almodovala, inače poslovnog suradnika ubijenog Sliškovog atentatora Cappiaua, a što tužiteljstvo, prema navodima branitelja, uopće nije zatražilo. Pored toga, Bertićevi branitelji u obrazloženju za izuzećem naveli su kako je sporna i kvalifikacija kaznenog djela koja se Bertiću stavlja na teret, pa su stoga zatražili prekvalifikaciju kaznenog djela okrutnog ubojstva u kazneno djelo ubojstva. Isto tako, branitelji su istaknuli kako je sudac Marijan sam odredio člana sudskog vijeća kao dopunskog suca, čime je, prema odvjetnicima »grubo prekršio pravila«.</p>
<p>Nakon što je zatraženo izuzeće, sudac Marijan odgodio je raspravu za utorak, do kada bi Vrhovni sud trebao donijeti odluku o zahtjevima branitelja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vozaču MORH-a kaznena prijava zbog »pokušaja teškog ubojstva«</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Protiv Ivana Karasa (38), (policija je priopćila samo inicijale), vozača u MORH-u, koji je u nedjelju ujutro oko 5,20 sati pucao na dvojicu prometnih policajaca, podnesena je kaznena prijava za »teško ubojstvo u pokušaju«.</p>
<p>Karas je u nedjelju navečer oko 22 sata prepraćen u istragu, no do zaključenja prvog izdanja lista u ponedjeljak još nije bio saslušan. Osim toga, određeno mu je i zadržavanje od 48 sati, zbog težine kaznneog djela za koje ga se tereti.</p>
<p>Kako smo pisali, Karas je prvi incident s policijom imao oko četiri sata, u nedjelu ujutro, kada mu je oduzeta vozačka dozvola zato što je prošao kroz crveno svjetlo. Tada je odbio alkotest i nastavio vožnju.</p>
<p> Oko 5,20 sati naišao je na Jarunu, blizu pizzerije »Stara Sava«, na drugu policijsku ophodnju.</p>
<p> Tu se zaustavio i zatražio od policajaca da zamole svoje kolege da mu vrate vozačku dozvolu, što su oni odbili i došlo je do prepirke.</p>
<p> Nakon toga je Karas prema policajcima ispalio dva hica. </p>
<p>Osumnjičenom su Karasu tijekom obrade izvađeni krv i urin, ali rezultati testiranja još nisu poznati, priopćila je u ponedjeljak na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja.</p>
<p>Saraja je također prokomentirala da su »neki ljudi navikli da im se nakon oduzimanja vrati vozačka dozvola, te se moraju naviknuti da neće više biti tako«.</p>
<p> Na novinarski upit je li osumnjičeni bio sudionik Domovinskog rata te boluje li možda od PTSP-a, što bi moglo biti uzrok ovakvog njegova ponašanja, Saraja je odgovorila da nema takvih saznanja.</p>
<p>Kriminalističku obradu nad Karasom, dočasnikom HV-a, zagrebački su policajci proveli zajedno s pripadnicima 67. bojne Vojne policije.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tjeralica za prevarantom</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Zagrebačka policija podnijela je zbog prijevare, kaznenu prijavu protiv Dragutina K. (52), bivšeg vlasnika i direktora poduzeća »Ankon«.</p>
<p>Kako je priopćila PU zagrebačka, prijavljeni je u kolovozu 2000. godine, od nekoliko dobavljača iz Daruvara, Križevaca i Solina preuzimao raznu robu (vino, trenirke, traperice, jakne, jabuke i čamac), a kao garanciju izdavao obračunske čekove svog poduzeća. Čekovi se, međutim nisu mogli naplatiti jer na žiro računu nije bilo novaca. Dobavljenu robu Dragutin je prodavao na crno i tako oštetio dobavljače za iznos od oko 191 tisuću kuna. Za njim je raspisana tjeralica.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U ožujku suđenje Guciću zbog »Slavonija osiguranja« </p>
<p>OSIJEK, 25. veljače</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo je prigovor koji su na optužnicu Županijskog državnog odvjetništva, vezanu uz slučaj fiktivne dokapitalizacije »Slavonija osiguranja« d.d. Podnijeli su ga branitelji Josipa Gucića (52), njegova sina Zvonimira (33), bivšeg predsjednika Uprave Slavonija osiguranja Borisa Ostoića (47), te članova uprave tog poduzeća Stjepana Kožića (64) i Ivana Kadića (51).</p>
<p>Time je optužnica, podignuta još u lipnju prošle godine, postala važećom, pa će suđenje spomenutoj petorici početi sredinom ožujka.</p>
<p>Ukoliko se tijekom suđenja navodi iz optužnice pokažu točnima, stvorit će se pravni temelj za poništavanje sporne dokapitalizacije »Slavonija osiguranja«, koje je u međuvremanu, promijenivši vlasnika, postalo podružnicom Grawe osiguranja iz Austrije.</p>
<p>Naime, prema navodima iz optužnice, J. Gucić je početkom ožujka 1999. godine od Ostoića i Z. Gucića zahtijevao da, tijekom postupka dokapitalizacije Slavonija osiguranja, Tonini Gucić, Anti Guciću, Ceciliji Gucić i samom Zvonimiru Guciću, bez stvarne uplate uloga u gotovini, omoguće stjecanje udjela u tom poduzeću. Nakon toga je dogovoreno da će se »operacija« izvesti bez stvarnog kolanja novca, odnosno lažnim ugovorima o zajmovima od 2 milijuna kuna.</p>
<p>Ostoića se tereti da je, ponovno na poticaj J. Gucića, s tvrtkom Agram Rent-a-Car iz Zagreba zaključio ugovor te da je, iako je znao da će vozilo za osobne potrebe koristiti J. Gucić, na ime Slavonija osiguranja unajmio Mercedes 500S. Na ime najma isplaćeno je 97.600 kuna, a na štetu Slavonija osiguranja. Uz Ostoića članove Uprave S. Kožića i I. Kadića tereti se da su dali netočne i neistinite podatke osječkom Trgovačkom sudu.</p>
<p>Maja SajlerKod uhićenih je pronađen kokain, marihuana, sličice LSD-a...</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uhićena četiri mladića i tri djevojke zbog dilanja drogom</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Zagrebački su policajci u četvrtak i petak uhitili te potom proveli kriminalističku obradu nad Ivanom P. (20), Josipom D. (20), Danijelom Š. (18), Ivanom K. (19), Kristinom M. (22), Anitom Š. (22) i Brankom K. (19). Kod njih je pronađeno ukupno 107 grama amfetamina, 220 grama marihuane, 10 grama kokaina, 44 tablete ecstasyja, te 106 sličica sa LSD-om.</p>
<p>Sve je počelo u četvrtak kada su prometni policajci pregledavajući automobil Ivana K. pronašli 10 grama kokaina razdijeljenoga u 10 paketića, 40 ecstasyja i 85 grama »trave«.</p>
<p>Ivan K. je priveden i obrađen, a policiji je priznao da je drogu nabavio od Danijela Š., kojega je policija uhitila nedugo zatim. Prilikom uhićenja kod njega su nađene tri sličice sa LSD-om, a pretražen je i stan kojim se koristi. U stanu je policija pronašla 104 grama amfetamina, 128 grama marihuane, 91 sličicu LSD-a i vagu za precizno mjerenje na kojoj su bili tragovi »trave«.Obrada se istovremeno kretala u dva smjera, tako da je pretražen i stan u Vodovodnoj 13 u kojem je Ivan K. boravio kod svojih prijateljica Kristine M. i Anite Š., a njih su dvije također uhićene. Policija je u ovom stanu pronašla 4 ecstasyja, 4,5 grama marihuane, 12 doza LSD-a i vagu za precizno mjerenje.</p>
<p>Daljom obradom policija je došla i do ljudi od kojih je Danijel Š. nabavljao drogu, Ivana P. i Josipa D., s tim da je Ivan P. navodno bio zadužen za nabavu LSD-a i marihuane, a Josip D. »radio« je s amfetaminima.</p>
<p>Navedena su trojica prijavljena zbog udruživanja radi preprodaje droge, a njihovi »radnici« Ivan K. te Anita Š. i Kristina M. zbog preprodaje i posjedovanja droge. Svi su u petak prepraćeni u Istražni odjel zagrebačkoga Županijskog suda.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pronađen nestali</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak je slavonsko-brodska policija objavila da je pronađen, prošli tjedan nestali Josip Kručenik (23).</p>
<p>Mladić otišao od kuće 20. veljače, a u priopćenju se navodi da je nestali pronađen u nedjelju u 9 sati u mjestu Bili Brig, kod Nove Kapele. Policija ne navodi nikakve detalje o nestanku i pronalasku Kručenika. Poznato je da je zaposlen u tvornici »Đuro Đaković«, te da nije psihički bolesnik. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Inine Bijele noći ponovno rade</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Ina je nastavila proizvodnju na sibirskim naftnim poljima Bijele noći budući da je ruska tvrtka Sibnjeftprovod u petak ujutro ponovo omogućila transport nafte do terminala na Crnomu moru. Tu vijest potvrdili su Vjesniku u ponedjeljak u Ininoj upravi.</p>
<p>Zahvaljujući normalizaciji prijevoza, Ina je odmah otvorila sve privremeno zatvorene naftne bušotine pa je proizvodnja normalno nastavljena. Inini radnici ispraznili su i mala skladišta na tim poljima u koje stane nafta što se proizvede u samo tri ili četiri dana.</p>
<p>Iako u Ininoj upravi ne žele komentirati zašto su Rusi promijenili odluku o zabrani transporta, na to je vjerojatno utjecala činjenica da su prošlih dana nastavljeni pregovori Ininih čelnika i ruske državne tvrtke Slavneft o prodaji Bijelih noći. Pregovori su u završnoj fazi pa u Ini procjenjuju da bi, ako se postigne dogovor o preostalim otvorenim pitanjima, možda već za 10 ili 14 dana mogao potpisati ugovor o prodaji. Još nije dogovorena konačna cijena, ali u Ini tvrde da će biti veća od 36 milijuna dolara. Ne isključuju ni mogućnost da, ako ne postignu dogovor sa Slavneftom o prodaji Bijelih noći, započnu pregovore s drugim zainteresiranim naftnim kompanijama. </p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pliva za 4,1 milijuna eura kupila dansku kompaniju</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Pliva je u ponedjeljak objavila da je za 4,1 milijuna eura kupila privatnu dansku farmaceutsku kompaniju 2K Pharmaceuticals A/S .</p>
<p>Kompanija 2K Pharmaceuticals osnovana je u ljeto 2000. godine i ima podružnice u svim skandinavskim zemljama. Njezino je poslovanje usmjereno prvenstveno na generičke i »niche« proizvode. Temelj poslovne strategije 2K Pharmaceuticals je biti među prvima na skandinavskim tržištima sa širokim asortimanom licenciranih generičkih proizvoda.</p>
<p>Kompanija 2K Pharmaceuticals prve je proizvode na tržište plasirala u kolovozu 2001., a tijekom te godine lansirala je osam generičkih proizvoda iz terapeutskih područja kardiovaskularnog i središnjeg živčanog sustava. Vrijednost kompanije leži u vlasništvu nad registracijskim dosjeima i licencijama, menadžementu i kadrovima koji imaju iskustva na skandinavskim tržištima te u odnosima s kupcima koje su izgradili u relativno kratkom vremenu. Potencijali rasta proizlaze iz portfelja novih proizvoda u razvoju. Transakcija ne uključuje kupnju proizvodnih objekata.</p>
<p>Komentirajući najnoviju Plivinu akviziciju, član Uprave Plive zadužen za farmaceutiku dr. Želimir Vukšić je rekao:</p>
<p>»Akvizicijom kompanije 2K Pharmaceuticals Pliva dobiva izravan pristup svim skandinavskim državama, koje bilježe visoku farmaceutsku potrošnju po stanovniku. Danska je daleko najrazvijenije skandinavsko tržište što se tiče generičke supstitucije, a vjeruje se da bi se i Finska, Norveška i Švedska također mogle razvijati u tom smjeru. Prisustvo u Danskoj kao referentnoj zemlji članici, a zahvaljujući praksi međusobnog priznavanja (MRP) omogućuje Plivi ubrzavanje postupka registracije i u drugim zapadnoeuropskim državama, kao i skraćivanje vremena potrebnog za plasiranje proizvoda na tržište. Očekujemo porast na skandinavskim tržištima, kako od proizvoda tvrtke 2K Pharmaceuticals tako i od Plivinih generika u vlastitom razvoju. Ova transakcija dodatno potvrđuje našu predanost daljnjoj internacionalizaciji Plive dinamičnim pristupom ciljanim zapadnim tržištima, osnažujući Plivinu poziciju paneuropske kompanije usmjerene na područje 'specialty' farmaceutike«.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vrijednost UniCreditovih dionica na Milanskoj burzi pada</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Ponuda Konzorcija UniCredito Italiano /Allianz za kupnju dionica Zagrebačke banke koja vrijedi do 1. ožujka jedinstvena je na hrvatskom tržištu. Kod nas su se dosad dionice otkupljivale isključivo za gotovinu, a ne kao što UniCredito sada nudi - 20 posto u gotovu novcu i 80 posto zamjenom za novoemitirane dionice UniCredita.</p>
<p>Unatoč tome Komisija za vrijednosne papire i Hrvatska narodna banka dopustile su takvo preuzimanje najveće hrvatske novčarske kuće, iako je ono u dosta aspekata ipak dvojbeno. </p>
<p>Primjerice, hrvatski će građani zamjenom dionica Zagrebačke banke za UniCreditove steći strane vrijednosne papire, iako po hrvatskim zakonima fizičke osobe inozemne vrijednosnice ne bi smjele kupovati.</p>
<p>Podsjetimo, UniCredito i Allianz već posjeduju 20 posto dionica Zagrebačke banke i, tvrde, da će odustati od kupnje Zagrebačke banke ne prikupe li još 70 posto dionica. UniCredito, dalje, tvrdi da će odustati od ponude za kupnju dionica i izglasa li sredinom tjedna skupština dioničara Zagrebačke banke izvanrednu dividendu veću od 7 dolara po dionici.</p>
<p>Hrvatskim dioničarima Zagrebačke banke UniCredito službeno nudi 47,71 dolar u novcu i 49,06 novih dionica UniCredita. Dionice UniCredita moći će se prodati preko ZB Brokera, odnosno posredstvom UniCreditova agenta Dresdner Kleinwort Wasserstein Limiteda.</p>
<p>UniCredito ne jamči ishod prodaje, kao niti cijenu koja će biti postignuta. Novoemitirane dionice UniCredita hrvatski bi dioničari trebali prodati u tjednu od 12. do 18. ožujka, a može se očekivati da će zbog velike ponude cijena dionica UniCredita na Milanskoj burzi, gdje inače kotiraju, dodatno pasti. To pak znači da će hrvatski dioničari Zagrebačke banke primiti manje novca nego što su očekivali.</p>
<p>Podsjetimo, UniCredito je vrijednost pojedine dionice Zagrebačke banke procijenio na 238,57 dolara, odnosno 2098 kuna. Prosječna vrijednost UniCreditove dionice na Milanskoj burzi dvadesetak dana prije objave ponude iznosila je 4,5 eura, no tijekom veljače ta je cijena padala na niže.</p>
<p>«U posljednjih 12 mjeseci prosječna cijena dionica UniCredita iznosila je 4.65 eura», ističe Andrea Moneta, glavni financijski direktor UniCredita.</p>
<p>On ističe da je najniža cijena UniCreditovih dionica tijekom prošle godine bila za 31 posto niža od prosječne vrijednosti od 4,65 eura, prvenstveno zbog rujanskih događaja u SAD-u. Najviša cijena UniCreditovih dionica pak bila je za 22 posto viša od prosječne cijene. </p>
<p>U siječnju je prosječna cijena UniCreditove dionice iznosila 4,36 eura, a najniža cijena bila je 6 posto niža od mjesečnog prosjeka. Trenutačna cijena dionice UniCredita je 4,12 eura - kazao nam je Moneta.</p>
<p>On ističe da je uz akviziciju Zagrebačke banke vezano samo 2,2 posto (112 milijuna pojedinačnih dionicanove emisije) od ukupno pet milijardi redovnih dionica UniCredita.</p>
<p>Koliko će pojava tih dionica na burzi utjecati na povećanje prometa i smanjivanje cijene?</p>
<p>Moneta naglašava da se dnevno tijekom proteklog mjeseca u prosjeku trgovalo s 20,7 milijuna UniCreditovih dionica. U proteklih godinu dana pak dnevno se u prosjeku trgovalo s 20,9 milijuna UniCreditovih dionica, što predstavlja samo 0,4 posto UniCreditovih dionica.</p>
<p>U proteklih mjesec dana prosječni tjedni volumen trgovanja UniCreditovih dionica iznosi 103,7 milijuna dionica, dok je prosječni tjedni volumen tijekom prošle godine iznosio 104,5 milijuna dionica, odnosno oko 2 posto redovnih dionica UniCredita.</p>
<p>Glavni financijski direktor UniCredita ističe da je dionica UniCredita jedna od najlikvidnijih dionica na tržištu, te komentirajući prigovore na sadržaj ponude ističe da je mehanizam kombinacije ponude gotovine i dionica uobičajen u velikim ponudama u SAD-u i zapadnoeuropskim zemljama. Unatoč tome, UniCredito je banke u drugim tranzicijskim zemljama preuzimao plaćajući njihove dionice novcem.</p>
<p>Kada se cijene dionica UniCredita na tržištu ne bi mijenjale hrvatski bi dioničari njihovom prodajom, pribrojimo li tome i 47,71 dolar po dionici u gotovini, zaradili po tečaju HNB-a 1915 kuna. To je čak 183 kune manje od procjenjene vrijednosti, odnosno više od 21 dolar manje. Odbije li se od tog iznosa i izvanredna dividenda od 7 dolara koja će najverojatnije biti isplaćena, UniCredito će ipak, djelomice i zbog jačanja kune, svaku dionicu Zagrebačke banke platiti 14 dolara manje nego što je procijenio njezinu vrijednost.</p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dubrovački Hotel Palace Štroku i Ingri</p>
<p>DUBROVNIK, 25. veljače</p>
<p> - Skupština dioničara poduzeća Hoteli Maestral donijela je u ponedjeljak odluku da se dubrovački Hotel Palace s okolnim zemljištem proda Goranu Štroku i zagrebačkoj tvrtki Ingra. Za tu hotelsku kuću pristigle su dvije ponude - Štrokova i Ingrina po cijeni te druga koja se odnosila na zajedničko ulaganje s Hotelima Maestral. </p>
<p>Predsjednik Uprave Maestrala Zrinko Kamber najavio je skoro potpisivanje kupoprodajnoga ugovora te da će cjelokupni posao biti okončan 29. ožujka. </p>
<p>Hoteli Maestral najveći će dio novca dobivenog prodajom Palacea iskoristiti za podmirenje kreditnih obveza te, među ostalim, za ulaganja u preostala svoja četiri hotela. Najvećom investicijom drže uređenje trećega paviljona Hotela Adriatic koji bi nakon ovogodišnje sezone trebao doseći razinu tri zvjezdice. </p>
<p>Što se tiče prodaje ostalih dubrovačkih hotela, Lera, Lapada, Koločepa, Kompasa te Osmina u Slanome i župskih Hotela Srebreno, oni će se naći u paketu s ukupno dvanaest hrvatskih hotelskih objekata za koje će HFP otvoriti ponude početkom ožujka. Riječ je o objektima koji u prvom pokušaju prodaje početkom lanjske godine nisu prodani, zbog čega će sada biti ponuđeni po znatno manjim cijenama, čak i do 95 posto. </p>
<p>Priopćenjem za javnost oglasili su se i Jadranski luksuzni hoteli, u kojem kažu da je potpisan predugovor o kupnji Hotela Dubrovnik Palace između Gorana Štroka, Ingre i Hotela Maestral. Na temelju predugovora 22. ožujka bit će uplaćeno 5,1 milijun eura, što predstavlja ukupnu cijenu objekta i pripadajućeg zemljišta. Nadalje, u obnovu Palacea bit će uloženo 15 milijuna eura kako bi udovoljio međunarodnim standardima hotela sa 4 zvjezdice te postao najbolji hotel te razine u Hrvatskoj. </p>
<p>Sada je 75 posto toga hotela vlasništvo Štroka, odnosno Jadranskih luksuznih hotela, a 25 posto Ingre. Palac će potpisati ugovor o menadžmentu s tvrtkom Jadranski luksuzni hoteli i djelovati u sklopu te grupacije. Obnovu će raditi Ingra s kooperantima, dok će projekt obnove pratiti Hypo Alpe Adria Bank. Novi će vlasnik preuzeti 60 djelatnika Maestrala, a svi će proći specijalizirane tečajeve Wren's Hotels Group i Adriatic Luxury Hotels. </p>
<p>Početak obnove Palacea ovisit će o ishođenju potrebnih dozvola, a završetak i otvaranje planira se za ljeto 2003. Hotel će tada raspolagati sa 300 do 320 luksuznih soba i apartmana te svim pratećim sadržajima koji zadovoljavaju međunarodne standarde, među kojima su i dvije velike kongresne dvorane sa 500 i 200 mjesta te manje dvorane od 20 do 50 mjesta. </p>
<p>Kako je ime hotela prepoznatljivo na tržištu, novi ga vlasnik ne namjerava mijenjati. Hotel Dubrovnik Palace, nakon Bonavie, Excelsiora i Bellevua, četvrti je hotel u grupaciji Jadranski luksuzni hoteli, a deseti u vlasništvu Gorana Štroka. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Cijene koče razvoj GPRS-a u Hrvatskoj</p>
<p>GPRS na ovogodišnjem Svjetskom GSM kongresu, koji je nedavno održan u Cannesu, izbio u prvi plan / HT ima 1400 GPRS korisnika, a VIPnet više od 1000 / Karakteristika mobilne telefonije nove generacije je mogućnost istovremenog razgovora i prijenosa podataka, što znači da se može razgovarati i u isto vrijeme primati e-mail</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - General Packet Radio Service (GPRS) na ovogodišnjem Svjetskom GSM kongresu, koji je nedavno održan u Cannesu, izbio je u prvi plan, iako je kongres nosio naziv 3G - po trećoj generaciji mobilne telefonije (UMTS). GPRS je, naime, druga i pol generacija mobilne telefonije, koja je prošle godine uvedena u komercijalni rad u Hrvatskoj. </p>
<p>GPRS već omogućava brojne novosti za korisnike, koji mogu solidnim brzinama surfati Internetom, mobilno poslovati izvan ureda ili zatražiti lokacijske usluge radi lakšeg snalaženja u prometu i dr. Radi se o brzini prijenosa podataka GMS mrežom u rasponu od 9,6 kbit/s do teoretskih brzina od 115,2 kbit/s. No, u praksi se najčešće radi o 9,6 kbit/s, a mobilni telefoni imaju stalan pristup sadržajima na Internetu. </p>
<p>Kako se moglo vidjeti u Cannesu, GPRS je realnost u većini GSM mreža u svijetu. Danas, naime, blizu stotinu operatera pruža ovu uslugu mobilnog pristupa Internetu preko GPRS mobitela. Mobilni telefoni su za samo deset godina komercijalnog postojanja osvojili svijet. Do kraja ove godine broj GSM korisnika mogao bi doseći oko 930 milijuna, jer ih sad ima više od 600 milijuna. No, sa GPRS korisnicima nije tako.</p>
<p>Međutim, može se očekivati da će konkurencija i na polju GPRS-a, kao i s GMS-om, učiniti svoje. Istina, stručnjaci drže da je tehnološki skok s druge na drugu i pol generaciju mobilne telefonije puno veći nego što će biti onaj s GPRS-a na UMTS, odnosno s druge i pol na treću generaciju mobilne telefonije. Osim toga, za korištenje GPRS-a potrebno je GPRS signalom pokriti što veći dio državnog teritorija te osigurati posebne GPRS mobilne uređaje. </p>
<p>Rješenja koje ove godine doživljavaju primjenu u svijetu mobilne telefonije počela je predlagati skupina telekomunikacijskih tvrtki još početkom devedesetih godina. Ipak, tek je početkom 1998. godine dovršen nacrt specifikacije nove tehnologije i utanačeni su novi detalji koji omogućuju razvoj GPRS rješenja za mobilne mreže. Računa se da su razvoju GPRS tehnologije najviše pridonijeli Ericsson, Siemens, Nokia, Motorola, Nortel Networks te operateri T-Mobil i Vodafone.</p>
<p>Brže raste broj proizvođača softvera nego opreme</p>
<p>Broj izlagača na Svjetskom GSM kongresu u Cannesu svake godine se povećava. No, ove godine moglo se vidjeti da brže raste broj proizvođača softvera nego proizvođača opreme. Drugim riječima, čini se da se povijest ponavlja. Naime, kad je 1991. godine u Ženevi puštena u probni rad prva pilotska GSM mreža, na ITU Telekom 91 exibition za vrijeme izložbe ostvareno je 11.000 poziva. No, operateri nisu bili zadovoljni jer su imali sustav koji radi i u koji su uložili znatna financijska sredstva, a nisu imali što ponuditi, odnosno nisu imali sadržaj koji bi prodali potencijalnom korisniku.</p>
<p>Slične dileme, čini se, imaju i GSM operateri u Hrvatskoj, koji su prošle godine u komercijalni rad pustili GPRS, jer se pokazalo da je usluga Wapa podbacila. Naime, poslovni su se korisnici i prije služili mogućnošću prijenosa podataka putem GSM mreže za čitanje elektroničke pošte ili pristup specijaliziranim tekstualnim uslugama, no pokazalo se da je za pravi »mobilni Internet« trebalo učiniti korak više. </p>
<p>Hrvatski telekom (HT), primjerice, ima 1400 GPRS korisnika, dok VIPnet ima više od 1000. No, oba operatera, čini se, imaju problem s cijenom GPRS telefona u Hrvatskoj. Naime, na domaćem tržištu trenutno se mogu kupiti dva modela GPRS mobilnih telefona, ali njihove cijene na službenom tržištu višestruko premašuju one na razvijenom sivom, pa i crnom mobitel tržištu.</p>
<p>U takvoj situaciji, iako se GPRS može koristiti u cijeloj Hrvatskoj, malo je vrijedila prošlogodišnja besplatna usluga GPRS-a. HT cronet je, naime, ponudio dva tarifna modela. Mini surf, koji uključuje 100 kb sadržaja, i Mega sufr, koji uključuje 10 Mb sadržaja. Cijena pretplate za prvi model iznosila je 28 kuna, a za drugi 78 kuna. HT naplaćuje i dodatni sadržaj, a oni korisnici koji se odluče, primjerice, za Mega sufr tarifni model, mogu »skinuti« oko 700 web stranica ili oko 3500 e-mailova, odnosno do 10.000 Wap stranica.</p>
<p>S druge strane, VIPnet, ima tri tarifna modela, dok mjesečna pretplata iznosi 50 kuna plus PDV uz neograničeno korištenje. Postojeći VIP gprs korisnici moći će koristiti promotivni VIP-ov tarifni model od kraja ožujka 2002. godine. </p>
<p>No, pošto GPRS usluga dobije roaming u cijelom svijetu, jer se sad može koristiti samo u nacionalnim GSM mrežama, nema sumnje da će privući veći broj korisnika mobitela. Naime, nova karakteristika mobilne telefonije s GPRS-om je mogućnost istovremenog razgovora i prijenosa podataka, što znači da ćete imati mogućnosti razgovarati i u isto vrijeme primati e-mail.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Svjetska banka: Nove strategije protiv siromaštva</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Bez dostupne infrastrukture - pitke vode, kanalizacije, transporta, suvremenih izvora energije i telekomunikacija - prije svega u najsiromašnijim područjima južne Azije, Latinske Amerike i subsaharske Afrike, bit će nemoguće ispuniti cilj smanjenja broja siromašnih u svijetu na polovicu sadašnjeg broja do 2015. godine, upozorila je Svjetska banka. </p>
<p>Predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn izjavio je da će biti potrebno udvostručiti službenu međunarodnu pomoć zemljama u razvoju. No, naglasio je da će od ključne važnosti biti poticanje privatnih ulaganja u infrastrukturu zemalja Trećega svijeta jer privatni sektor jednostavno ne može pokriti ni osnovne potrebe. Stoga je Svjetska banka najavila uobličavanje nove razvojne strategije za privatni sektor čiji bi glavni cilj bio pomoći zemljama u razvoju da vlastitim snagama postanu primamljive inozemnim ulagačima.</p>
<p>Bez razvoja infrastrukture neće biti ostvareni ni ostali međunarodno priznati milenijski razvojni ciljevi: opće osnovno obrazovanje i jednakost spolova, smanjiti smrtnost djece i majki, spriječiti širenje side, malarije i drugih bolesti, osigurati bolje životne uvjete ljudima koji žive u slamovima te na globalnoj razini uspostaviti suradnju u poticanju razvoja. »Potrebe su goleme - od slamova do nepristupačnih ruralnih područja, a bogate zemlje donatori moraju poduprijeti te hitne potrebe udvostručavanjem službene pomoći«, rekao je Wolfensohn. Vlade zemalja u razvoju bi pak trebale osigurati uvjete za poticanje ulaganja - provesti potrebnu regulatornu reformu i usredotočiti se na poticanje učinkovitih metoda upravljanja, kaže Wolfensohn. </p>
<p>Strahovito velik broj ljudi živi u teškim životnim uvjetima. Prema podacima Svjetske banke, čak 1,2 milijarde ljudi nema pristupa pitkoj vodi, dok dvostruko više živi bez kanalizacije. U takvim okolnostima širenje bolesti nemoguće je spriječiti. </p>
<p>Oko 2,5 milijarde ljudi ne može koristiti suvremene izvore energije. Osim ograničavanja proizvodnje, nedostatak električne energije ili plina znači da se za kuhanje koriste nečista goriva koja povećavaju mogućnost obolijevanja od plućnih bolesti. Ne smije se zanemariti ni 900 milijuna ljudi koji žive u izolaciji jer nemaju pristupa prohodnim cestama. Tom su dijelu pučanstva nedostupne škole, liječnička pomoć, ali i sudjelovanje u svakom obliku javnoga i političkog života. Prema sadašnjim trendovima, ne dođe li do drastične promjene, situacija će se naglo pogoršavati. Do 2025. godine broj stanovnika u zemljama u razvoju porast će za 2 milijarde. Njih 90 posto živjet će u prenapučenim prigradskim slamovima, čija će se površina udvostručiti. </p>
<p>Bit će neophodna globalna suradnja za rješavanje tih teških problema. Nekoliko je inicijativa već pokrenuto, ali njihovi su dosezi nedostatni. Od 1997. godine bilježi se pad privatnih ulaganja u infrastrukturu zemalja u razvoju, a taj trend treba po svaku cijenu promijeniti, upozoravaju u Svjetskoj banci.</p>
<p> Između 1990. i 2000. godine privatni su ulagači investirali oko 690 milijardi US dolara u 2300 infrastrukturnih projekata. Međutim, većina se odnosila na nešto bogatije zemlje u razvoju, i to prvenstveno u sektoru telekomunikacija i energetike. Istovremeno, potrebe u subsaharskoj Africi, gdje ruralno stanovništvo živi u najtežim uvjetima, ni približno se ne zadovoljavaju. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Raste zanimanje za Luku Ploče </p>
<p>PLOČE, 25. veljače</p>
<p> - Otvaranjem mosta preko Save kod Bosanskog Šamca, čije je puštanje u promet najavljeno za sredinu ožujka, jača interes gospodarstvenika srednjoeuropskih zemalja za pločansku luku, koja u tome vidi financijske i razvojne šanse, kazao je ravnatelj pločanske Lučke uprave Srećko Erak.</p>
<p>Na vezovima najveće dalmatinske luke sve je više specijaliziranih terminala, a svjetski priznate norme prekrcaja tereta upotpunjuju pločansku luku novim sadržajima pa Ploče postaju nezaobilazna srednjoeuropska luka na hrvatskom jugu. Most preko Save na pločanski željeznički kolodvor osim više tereta dovodi i sve više turista i drugih putnika, a uskoro se očekuje i neposredna veza između Zagreba i Sarajeva.</p>
<p>Pošto su u Budimpešti prošlog tjedna predstavnici Mađarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavili projekt »Razvojni planovi i komercijalne mogućnosti C-ogranka Petog paneuropskog prometnog koridora« uz posebno sudjelovanje i potporu pločanske luke, interes za taj prometni pravac sve je veći. Radi se o koridoru koji pločansku luku preko Sarajeva, Šamca, Osijeka, Belog Manastira i Pečuha povezuje s Budimpeštom, a potom i s Ukrajinom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Zagreb i Hrvatska na nogama: Joj, Jano, Janice... </p>
<p>Na Trgu bana Jelačića Janicu Kostelić i hrvatske olimpijce dočekalo oko 200.000 ljudi / Donijeli smo medalje pod Sljeme da tu ostanu zauvijek, rekao je otac i trener olimpijske pobjednice Ante Kostelić/ Najveću erupciju oduševljenja izazvao nastup Ivice Kostelića, koji je na gitari izveo rock 'n' roll standard »Johnny B. Goode« </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - U ponedjeljak u 11 sati u Zagreb je sletjela trostruka hrvatska olimpijska pobjednica Janica Kostelić. Nakon simboličnog kruženja oko Sljemena i niskog preleta iznad grada, zrakoplov s osvajačicom triju zlatnih i jedne srebrne medalje na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju sletio je u zagrebačku zračnu luku ispred koje je Janicu čekalo više tisuća ljudi.</p>
<p>Olimpijska pobjednica izašla je iz zrakoplova uz zvuke pjesme »Jano, Janice!« u izvedbi Ladarica. Prvi koji ju je na uzletištu pozdravio i čestitao joj bio je predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan. U VIP salonu zračne luke Janicu Kostelić pozdravili su brojni politički i sportski dužnosnici, među kojima i izaslanik predsjednika Republike Zdravko Jelenović, potpredsjednica Vlade Željka Antunović, ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar, te predsjednik Hrvatskoga skijaškog saveza Nikica Valentić.</p>
<p>Janicu Kostelić i ostale hrvatske skijaške reprezentativce pozdravilo je mnoštvo Zagrepčana i na putu od zračne luke do Trga bana Jelačića gdje se okupilo gotovo 200.000 ljudi. </p>
<p>»Najbolji ste na svijetu, ovo stvarno nisam očekivala«, emotivno se svojim sugrađanima obratila Janica Kostelić, a nakon toga na pozornici su govorili brojni čestitari. Pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić pročitao je prigodnu čestitku nadbiskupa Josipa Bozanića Janici i obitelji Kostelić. Zagrebački gradonačelnik u ostavci Milan Bandić i predstavnici Zagrebačkoga športskog saveza i sponzora uručili su prigodne poklone Janici, njezinom bratu Ivici i ocu Anti Kosteliću. </p>
<p>»Donijeli smo medalje pod Sljeme, da tu ostanu zauvijek«, poručio je Ante Kostelić. </p>
<p>Čestitarima se pridružio i Klub hrvatskih olimpijaca, čiji je predsjednik Perica Bukić uručio najtrofejnijoj hrvatskoj olimpijki i njezinom ocu posebne darove. </p>
<p>Najveću erupciju oduševljenja izazvao je nastup Ivice Kostelića, koji je na gitari, praćen hrvatskom rock-legendom Jankom Mlinarićem - Troolijem i Telephone Blues Bandom, izveo rock'n'roll standard »Johnny B. Goode«. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Od 17.000 ovisnika, polovica ni pod kakvim tretmanom </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače </p>
<p> - Ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga i Hrvatski zavod za prevenciju ovisnosti trebali bi početi djelovati najkasnije za mjesec i pol, najavio je pomoćnik ministra zdravstva Ante Barbir. </p>
<p> Na temelju Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga prihvaćenog lani u studenom, Vlada je u četvrtak donijela uredbe o osnivanju Ureda i Zavoda. Time je napokon uspostavljena nacionalna mreža ustanova za suzbijanje ovisnosti i skrb o ovisnicima.</p>
<p> Ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga izradit će zajedno s povjerenstvom ministara nacrt nacionalne strategije nadzora nad opojnim drogama, te koordinirati i pratiti njezinu učinkovitost, rekao je Barbir Hini. Zavod će prikupljati podatke o ovisnosti i zloporabi droga, te predlagati i provoditi mjere za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje ovisnosti. Surađivat će i sa zdravstvenim ustanovama u provedbi dijagnostike i liječenja ovisnosti, te koordinirati rad centara, terapijskih zajednica i komuna. </p>
<p>U Hrvatskoj od 1997. djeluje 14 centara za prevenciju i suzbijanje ovisnosti, ali u polovici tih ustanova evidencija se ne vodi na primjeren način. Udruge, zajednice i komune otvarane su stihijski. </p>
<p> Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima više od 17.000 ovisnika o drogama, među kojima oko 12.000 ovisnika o opijatima. Polovica ovisnika nije uključena ni u jedan tretman liječenja, a zbog posljedica uzimanja droga lani su zabilježena su 74 smrtna slučaja. </p>
<p> S marihuanom eksperimentira oko 150.000 osoba godišnje, amfetamin i ecstasy konzumira oko 8000, a kokain 3000 ovisnika. Drogu je probao svaki šesti srednjoškolac, a zabrinjava da se kao ovisnici pojavljuju djeca između 11 i 15 godina. Po broju ovisnika u odnosu na broj stanovnika na prvom je mjestu Zadar, drugo mjesto dijele Pula i Rijeka, treći je Zagreb, a četvrti Split. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Bolf: Nisam čuo za likvidaciju gospićkih Srba</p>
<p>Izvještaj o stanju u Gospiću pisao sam pod pritiskom, kaže svjedok koji je sredinom 1991. bio načelnik javne sigurnosti u tom gradu</p>
<p>Norca dovode na suđenje</p>
<p>RIJEKA, 25. veljače</p>
<p> - Dvadesetoga dana suđenja »gospićkoj skupini« u Županijskom sudu u Rijeci u ponedjeljak je saslušan umirovljenik Željko Bolf (50). On je sredinom 1991. godine bio načelnik javne sigurnosti u Gospiću.</p>
<p> Nekoliko dosadašnjih svjedoka ustvrdilo je da je Bolf bio na »smrtonosnom sastanku« što on negira, a odlučno je ustvrdio da nije sudjelovao u likvidaciji civila na Pazarištima. »Kad je u kolovozu 1991. za načelnika gospićke policije došao Ivan Dasović, ja sam od načelnika postao čuvar skladišta, točnije nitko i ništa i psihički sam zlostavljan«, rekao je Bolf. Stoga je, navodno, zatražio i dobio premještaj u Zagreb gdje mu je nadređeni bio tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova Marijan Benko. No, kako je izjavio, i u Zagrebu su nakon petnaestak dana počela »psihička zlostavljanja«, od Bolfa se tražilo da kaže što zna o zbivanjima u Gospiću.</p>
<p> »Moje pismeno izvješće o stanju u Gospiću bilo je poludiktat, odnosno pisao sam ga pod pritiskom«, istaknuo je svjedok.</p>
<p>Kad mu je sutkinja Ika Šarić predočila bilježnicu s bilješkama za koju je u istrazi rekao da je njegova, izjavio je da su bilješke u bilježnici samo djelomično njegove. Kazao je da ih dio nedostaje, a ne isključuje ni mogućnost da je bilježnica nastala u »kuhinji«. Kad su mu pročitane neke bilješke, primjerice uz 17. listopada 1991. bilo je zapisano »krivično djelo ubojstva i masakra stanovništva«, Bolf je rekao da ne zna što bi to moglo značiti. </p>
<p>Na pitanje zastupnika oštećenih, odvjetnika Anta Nobila, je li za svog boravka u Gospiću čuo da su tamošnji Srbi odvođeni i likvidirani, odgovorio je da nije čuo za to.</p>
<p> To što se nekih zbivanja slabo ili nikako ne sjeća Bolf pripisuje svojoj bolesti - oštećenju vratne kralježnice - zbog koje mu povremeno, prema njegovim riječima, »pola glave ne radi«. Žali se da zbog toga gubi ravnotežu, pamćenje i sluh. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kako zaštititi vlasništvo kojeg je dio već raspodijeljen </p>
<p>Vlada i Sabor su odlukom Ustavnog suda obvezni do 1. srpnja promijeniti sadašnji ili donijeti novi zakon o naknadi za oduzetu imovinu/ U sklopu tih izmjena, Udruga stanara Hrvatske traži da prijašnji vlasnik ima pravo kupiti od stanara stan po cijeni koju je ovaj platio otkupljujući ga poput stana u društvenom vlasništvu te da se stanar u nekoć konfisciranom stanu ne može pojaviti kao kupac tih kvadrata </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Udruga stanara Hrvatske jedina je u amandmanskom obliku dostavila prigovore na Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Učinila je to po tko zna koji put i u ponedjeljak na zajedničkoj tematskoj raspravi triju saborskih odbora o pitanjima naknade za oduzetu imovinu . </p>
<p>Odbori za pravosuđe, zakonodavstvo te Ustav, Poslovnik i politički sustav stavili su tu temu na dnevni red ne bi li se iz pat pozicije izvukao propis o kojem se već dugo raspravlja, a zbog kojega dio Ustava i dalje nije proveden. </p>
<p>Naime, Vlada i Hrvatski sabor su odlukom Ustavnog suda obvezni do 1. srpnja promijeniti sadašnji ili donijeti novi zakon o naknadi za oduzetu imovinu. Ustavni sud je 1999. ukinuo nekoliko odredaba zakona ocijenivši ih neustavnima. Uz ostalo, ukinuo je odredbu po kojoj bi pravo da podnesu zahtjev za odštetu ili povrat imovine imali samo hrvatski državljani. Novi bi zakon to pravo trebao omogućiti i strancima kojima je oduzeta imovina.</p>
<p>Kako zaštititi vlasništvo s obzirom da je njegov dio, pa čak i onaj čiji se vlasnici znaju, već raspodijeljen. Udruga stanara Hrvatske ima dva ključna prigovora. Oni traže da prijašnji vlasnik ima pravo kupiti od stanara stan po cijeni koju je ovaj platio otkupljujući ga poput stana u društvenom vlasništvu. Drugi je njihov prijedlog da se stanar u nekoć konfisciranom stanu ne može pojaviti kao kupac tih kvadrata. </p>
<p>To je ujedno bilo i sve što se tiče samog zakona. Sve ostalo odnosilo se na načelna pitanja davno raspravljena. Naime, taj se zakon nalazi u drugom saborskom čitanju i pitanje je ima li više vremena da se zbog deset, najviše 15 posto zahtjeva za povrat stanova stopira čitav zakonski projekt. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vlahušić: Građani se bez straha mogu liječiti u hrvatskim bolnicama</p>
<p>Anesteziološki aparati u hrvatskim bolnicama su zastarjeli, te je zbog toga u okviru reforme zdravstva prioritet nabava novih aparata za anesteziologiju i dnevnu kirurgiju, kaže ministar zdravstva Andro Vlahušić</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Građani se bez straha mogu liječiti u hrvatskim bolnicama, poručio je u ponedjeljak ministar zdravstva Andro Vlahušić, komentirajući nedavne tragične ishode triju operacija u Splitu, Zagrebu i Varaždinu pri kojima je, kako se sumnja, došlo do grešaka u anesteziji.</p>
<p> Na sastanku s čelnicima Zagrebačke županije Vlahušić je najavio da će Hrvatsko anesteziološko društvo u ponedjeljak objaviti stručno mišljenje jesu li ti slučajevi povezani s anestezijom i preporučiti eventualne preventivne mjere.</p>
<p> Ponovio je da je svaki slučaj zaseban i da pri operacijama nisu korišteni istovjetni anesteziološki aparati. Također zasad ni u jednom slučaju nije ustanovljeno da su pacijentice stradale zbog nedostatka lijekova, brige liječnika ili greške u medicinskom postupku.</p>
<p> Vlahušić je ocijenio neobičnim jedino to što su se slučajevi u Splitu, Zagrebu i Varaždinu desili u kratkim vremenskim razmacima.</p>
<p> U Kliničkoj bolnici (KB) u Splitu pacijentica Angelina Ramljak vjerojatno je preminula zbog zamjene cijevi za kisik i dušični oksidul na anesteziološkom aparatu, a cijeli slučaj istražuje policija. </p>
<p>U KB-u Merkur pacijentica N. B. preminula je zbog rijetke reakcije na anesteziju, pri čemu nije utvrđena stručna liječnička pogreška, dok o operaciji djevojčice D. Ž. koja je pala u komu u varaždinskoj bolnici Ministarstvo još nema dovoljno informacija, rekao je Vlahušić. Potvrdio je da su anesteziološki aparati u hrvatskim bolnicama zastarjeli, istaknuvši da je zbog toga u okviru reforme zdravstva prioritet nabava novih aparata za anesteziologiju i dnevnu kirurgiju.</p>
<p> Medicina je sustav s ugrađenom greškom i takvi tragični slučajevi događaju se i u najrazvijenijim zemljama svijeta, kazao je Vlahušić naglasivši da se iz tih događaja može naučiti kako je prije svake operacije nužno pacijenta obavijestiti o mogućim komplikacijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Treba spriječiti izravne pritiske na članove Senata«</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Sastanak Povjerenstva za izbor rektora Sveučilišta u Zagrebu, održan je u ponedjeljak iza zatvorenih vrata Rektorata. Predsjednik Povjerenstva, dekan Filozofskog fakulteta dr. Neven Budak istaknuo je za Vjesnik da je Povjerenstvo na svojoj drugoj sjednici (prva je bila konstituirajuća) razmatralo pristigle prijave petoro kandidata: Hildegard Auf Franić (Arhitektonski fakultet), Jasne Helene Mencer (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), Ane Stavljenić Rukavine (Medicinski fakultet), Nikole Ružinskog (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Borisa Vukonića (Ekonomski fakultet). </p>
<p>Primjedbu da bi izbor čelnika najvećeg hrvatskog sveučilišta mogao proteći uz snažna politička lobiranja, s obzirom da su imena pojedinih kandidata vezana uz članove bivše, ali i sadašnje vlade, zamolili smo dr. Budaka za komentar.</p>
<p>»Ne mislim da se politika izravno miješa u izbor rektora i ne vjerujem da je riječ o pritisku političkih strana. No, sigurno je da iza pojedinih kandidata stoje razne interesne grupe. Koliko one dolaze iz političkih a koliko iz stručnih krugova, ne bih se usudio procjenjivati«, kaže Budak. </p>
<p>Predsjednik Povjerenstva smatra da lobiranje za kandidate uoči izbora za rektora ne treba spriječiti. »Ono postoji i uobičajen je. Ono što, međutim, treba spriječiti to je izravan pritisak na biračko tijelo, odnosno na članove Senata«, kaže dr. Budak.
Novog rektora birat će 12. ožujka tajnim glasovanjem 43 članova Senata - rektor, četiri prorektora, šest predstavnika studenata i 32 dekana. Prije toga, 5. ožujka, kandidati će predstaviti svoje programe. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Za sve što se miče iz luke investitor mora izgraditi zamjenski objekt </p>
<p>SPLIT, 25. veljače</p>
<p> - Nakon izjave Alojza Tušeka, ministra pomorstva, prometa i veza, o tome da Vlada ne namjerava prenijeti vlasništvo nad nekretninama u splitskoj Gradskoj luci na Grad Split, iz gradske službe koja vodi projekt uređenja luke saznajemo kako ministrov stav neće uzrokovati zastoj projekta.</p>
<p> Slobodan Beroš, novi splitski gradonačelnik, rekao je kako je o tome već razgovarao s voditeljem radne grupe projekta Gradska luka Srđanom Kovačićem. »Njemu je stav Vlade poznat već duže vrijeme, što znači da nema riječi ni o kakvim eventualnim problemima«, komentirao je kratko gradonačelnik Beroš, koji se tek treba upoznati s detaljima projekta uređenja splitske Gradske luke »teškog« 500 milijuna američkih dolara. </p>
<p>Vlada je predložila model prema kojemu investitor koji želi graditi na mjestu Gradskog željezničkog kolodvora ili neke druge ustanove u krugu Luke, mora prije toga napraviti nove objekte za postojeće sadržaje na nekoj drugoj lokaciji. U gradskoj službi koja vodi projekt saznajemo kako se primjena takvog modela izgradnje i projekta, u koji bi najveći dio novca trebala uložiti američka grupacija AFCO, ne bi smjela negativno odraziti na dosad postignute dogovore. U gradskoj upravi tvrde kako je logično da se, prije dolaska na bilo koju lokaciju, izgrade zamjenski objekti. </p>
<p>Ministar Alojz Tušek rekao je i da Vlada neće imati nikakvog udjela u tome velikom projektu, ako na njezinu adresu ne stignu pisma namjere hotelskih lanaca, zainteresiranih za gradnju luksuznih hotela na atraktivnom predjelu Splita. </p>
<p>Taj stav Vlade, podsjetimo, poznat je još iz vremena kada je ona zasjedala u splitskoj Vili Dalmaciji. Stručnjaci iz grupe AFCO upoznati su sa svim uvjetima Vlade, a pisma namjere hotelskih lanaca Amerikanci će početi slati tek kad s Gradom Splitom potpišu predugovor o tom zajedničkom pothvatu. Očekuje se da će o projektu Gradska luka i konačnom potpisivanju predugovora splitski gradski vijećnici raspravljati na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, u ožujku.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Za Poglavarstvo su glasali i ljudi koji nisu vijećnici«</p>
<p>SPLIT, 25. veljače</p>
<p> - Stranke HSP, HČSP, HDRS, HKDU i njihovi vijećnici u splitskom Gradskom vijeću te nezavisni vijećnik Zoran Kastropil uputili su u ponedjeljak Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave zahtjev za nadzor zakonitosti rada Gradskog vijeća Splita. »Ako se u roku mjesec dana od 5. veljače, kada je predsjednik Vijeća Petar Krolo prestao biti vijećnikom, ne izabere novi predsjednik i legalno Poglavarstvo s dogradonačelnikom, tražit ćemo raspuštanje Vijeća i raspisivanje novih izbora«, poručio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare HČSP-ov vijećnik Luka Podrug, govoreći u ime stranaka podnositeljica zahtijeva. Desni blok, naime, tvrdi da »Vijeće od 5. veljače nema predsjednika, nelegalno je i protuzakonito izabrano cijelo Poglavarstvo, osim gradonačelnika, pri čemu je na nezakonito sazvanoj sjednici, održanoj 20. veljače, prekršeno više zakonskih, statutarnih i poslovničkih odredbi«. U 16 točaka svojih zahtjeva, stranke navode da je Mandatna komisija utvrdila da su mandati HSLS-ovaca Ivana Škarića i Ivana Pulića prestali mirovati osmog dana od podnošenja zahtjeva, odnosno 5. veljače, te da je istoga dana prestao Krolin mantat kao i mandat Pulićeva zamjenika Gorana Kursara. </p>
<p>Škarić i Pulić su, navodi se dalje, nakon zakonskog roka, 6. veljače, dostavili obavijest o povlačenju svojega ranijeg zahtjeva, te zatražili da im mandat i dalje miruje, navodno je na tim podnescima udaren pečat od dana ranije, što je različito od službenog protokola. Prema tome, tvrde iz stranaka »hrvatskog bloka«, Krolo je protuzakonito sazvao sjednicu Gradskog vijeća i protuzakonito ju vodio te, ignorirajući stav Mandatne komisije, na sjednici počinio više protuzakonitosti. »Glasovima i dvojice nevijećnika, izabrani su zamjenik gradonačelnika i šest članova Poglavarstva, a da raniji članovi Poglavarstva uopće nisu razriješeni. Prilikom glasovanja za dogradonačelnika, glasovalo je 12 vijećnika i dvije osobe koje nisu vijećnici, a za izbor je potrebno 13 vijećnika«, istaknuo je Podrug. </p>
<p>Podrug upozorava da je neophodan nadzor Ministarstva, jer je pročelnik županijskog ureda, koji bi trebao nadzirati zakonitost, Veljan Radojković (SDP), ujedno i gradski vijećnik unatoč zakonskoj nespojivosti dužnosti gradskog vijećnika i državnog dužnosnika. Vijećnici »hrvatskog bloka« očekuju da Ministarstvo pravosuđa poništi sjednicu, a Podrug smatra da je posrijedi skandalozan i nezapamćen događaj. »Mi smatramo da nikakvi projekti ne mogu razvijati grad star 1700 godina. Grad trebaju razvijati institucije, svjetovne i crkvene, a ne pojedinci i projekti poput AFCO-a«, rekao je HDRS-ov vijećnik Mate Dabro, istakavši da je u splitskom Gradskom vijeću 12 stranaka koje bi trebale donijeti plan rada i razvoja grada.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Magaš: »Lenac« će biti SDP-ova Dubrovačka banka</p>
<p>Štetu od 7,5 milijuna eura tom je hrvatskom brodaru prouzročio jednostrani raskid ugovora vrijednog 13 milijuna dolara, potpisanog s danskim Alcatelom, čiji je brod tu bio na rekonstrukciji / HDZ smatra da je razvojni zamah »Viktora Lenca«, vrijedan 120 milijuna dolara, totalni promašaj i da je ugovor s Alcatelom poslužio kao pokušaj sanacije brodogradilišta</p>
<p>RIJEKA, 25. veljače</p>
<p> - Prema poreznim obveznicima bilo bi najkorektnije da se revidira privatizacija riječkog Brodogradilišta »Viktor Lenac« te da se analiziraju objektivne i subjektivne okolnosti koje su ga dovele u teško stanje, čime je ugrožena egzistencija nekoliko tisuća obitelji. Stav je to primorsko-goranskog HDZ-a i njegova čelnika Dragana Magaša, koji je s političkim tajnikom Mladenom Šimićem u ponedjeljak kritizirao nedosljednost Vlade, tvrdeći da je ona rezultat prijateljskih odnosa većinskog vlasnika brodogradilišta Damira Vrhovnika i premijera Ivice Račana, odnosno potpredsjednika Vlade Slavka Linića. </p>
<p>Štetu od 7,5 milijuna eura tom je hrvatskom brodaru prouzročio jednostrani raskid ugovora vrijednog 13 milijuna dolara, potpisanog s danskim Alcatelom, čiji je brod tu bio na rekonstrukciji. Tako je »Lenac« morao zatražiti zajam. Privredna i Raiffeisen banka odobrile su mu ga, s tim da je prethodno Vlada dala jamstvo za 22 milijuna kuna. </p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje, Magaš je izjavio da smo »blizu situacije koja će pokazati da je Viktor Lenac - SDP-ova Dubrovačka banka«. Pitao je zašto jamstvo za zajam nisu dali suvlasnici brodogradilišta, nego je to učinila Vlada, na teret poreznih obveznika. Vrhovnik je ovih dana objasnio da je to zato, što bi »postupak okupljanja i donošenje odluka suvlasnika trajao gotovo tri mjeseca, a za to bi vrijeme brodogradilište bilo nelikvidno. Vlada je mogla reagirati mnogo brže«.</p>
<p>HDZ smatra da je razvojni zamah »Viktora Lenca«, vrijedan 120 milijuna dolara, totalni promašaj te da je ugovor s Alcatelom poslužio kao pokušaj sanacije brodogradilišta koje već dulje ima teškoće. Inzistiranje na tome da »Viktora Lenca« kupi brodogradilište u Kraljevici za simboličnu svotu - jednu marku - dodaje Magaš, događa se zbog budućih hipotekarnih zajmova. Pokušaj kupnje »3. maja«, uvjereni su u HDZ-u, zapravo je pokušaj da se stvori privid o »Lencu« kao divu. »Činjenica je da se vlasnici brodogradilišta ni u tri mjeseca ne mogu dogovoriti što će s njim. To znači da je Alcatel došao kao vrh sante za pokrivanje tržišno neisplativih ambicija«, rekao je Dragan Magaš.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Poginuo ravnatelj Pazinskog kolegija </p>
<p>POREČ, 25. veljače </p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći u nedjelju je u Tarskoj Vali kod Poreča poginuo ravnatelj Pazinskog kolegija - Klasične gimnazije msgr. Antun Hek iz Pazina, a tri su osobe lakše ozlijeđene.</p>
<p> Po podacima istarske Policijske uprave nesreća se dogodila u 19,20 sati kad je 21-godišnji Damir Š. s prebivalištem u Umagu, upravljajući osobnim automobilom »Peugeot 206« pulskih registarskih oznaka iz još neutvrđenih razloga, a najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad vozilom i prešao na lijevu stranu kolnika i udario u osobno vozilo »Ford Escort« koje je vozio 57-godišnji Antun Hek iz Pazina. Od siline udarca »peugeot« je sletio u more, a na »escort« naletio je osobni automobil »Renault Laguna« kojim je upravljao 23-godišnji Moreno F. iz Vižinade koji je vozio iza »peugeota«. Na mjestu nesreće smrtno je stradao vozač »forda« Antun Hek, a lakše su ozlijeđeni Đani L.(27), Enio K.(28) i Moreno F.(23), svi iz Vižinade. Antun Hek bio je član Prezbiterskog vijeća i Konzultorskog zbora Porečko-pulske biskupije, predsjednik Istarskog književnog društva »Juraj Dobrila«, poznati crkveni i javni djelatnik i jedan od najistaknutijih svećenika Porečko - pulske biskupije. (Hina, r.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan upozorava Budišu </p>
<p>Povuče li HSLS jednostrano, bez dogovora, sljedećih dana svoje ministre, i mi ćemo u koaliciji odlučiti kako na to reagirati, a i ja kao premijer odlučit ću ima li više smisla raditi tako važan posao, izjavio je Račan, dodajući da je ipak umjereni optimist </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Budućnost vladajuće koalicije ovisit će i od odgovora na pitanje hoće li vodstvo HSLS-a u slijedećih dan ili dva jednostrano - bez dogovora s partnerima - povući svoje ministre iz Vlade, izjavio je u ponedjeljak navečer premijer i šef SDP-a Ivica Račan nakon višesatnog sastanka vladajuće petorke.</p>
<p> »Ako vodstvo HSLS-a slijedećih dana odluči koga će od svojih ministara jednostrano povući iz Vlade, i mi ćemo u koaliciji odlučiti kako na to reagirati, a i ja kao premijer odlučit ću ima li u takvim okolnostima uopće više smisla raditi tako važan posao«, naglasio je Račan, dodajući da je oko toga ipak umjereni optimist. Na pitanje što ako ipak procijeni da u takvim okolnostima više ne može ozbiljno raditi, Račan je odgovorio: »S obzirom na to da su neki partneri iz petorke već najavili svoju spremnost da podrže manjinsku Vladu, to isto može učiniti i SDP povlačeći se iz Vlade«.</p>
<p> Ne objašnjavajući dodatno što zapravo znači takav iznenađujući odgovor, Račan je indirektno dao naslutiti da njegova stranka neće po svaku cijenu čuvati sadašnju koaliciju.</p>
<p>»Nemam ništa protiv toga da svaka stranka odlučuje o tome hoće li povući svoje ministre, ali za mene i za Vladu bitno je da znamo zašto se ministri povlače. Ako stranka povlači ministre zato što su provodili Vladni program, onda to znači da postoje programske razlike između te stranke i Vlade, pa te razlike treba razjasniti. Dosad je upravo takve argumentacije bilo previše u slučaju zamjenika premijera Gorana Granića. Ja o Graniću nisam promijenio dobro mišljenje, i dalje tvrdim - ma što tko o sebi mislio - da će ga teško biti nadomjestiti u Vladi«, podvukao je Račan.</p>
<p> Na pitanje je li Hrvatska nakon druge runde pregovora petorke bliže ili dalje od privremenih parlamentarnih izbora, Račan je odgovorio da se ne radi o pregovorima, već o razgovorima. »Možda će još biti i pregovora, ali ja se nadam bez ultimatuma, jer ultimatumi nisu donijeli dobro ni jednoj koaliciji, pa neće ni ovoj. Deklarativno su svi u petorci protiv prijevremenih izbora, ali će odluka o izborima ovisiti od nastavka naših razgovora«, izjavio je Račan. </p>
<p>Račan je ujedno, napominjući da se vraća na nastavak razgovora s partnerima, rekao da se petorka složila o nekim izmjenama koalicijskog ugovora. Po njegovim riječima, te promjene »nisu povijesne«, s njima će se upoznati vodstva svih stranaka koalicije, pa je stoga i odbio odgovoriti na pitanje o kakvim je promjenama riječ. Ipak, o tome u kojem smjeru idu izmjene koalicijskog ugovora, dalo se nešto naslutiti i iz Račanovih riječi kako ni dosad u kriznim situacijama u koaliciji nisu (osim u jednom slučaju) primijenili princip preglasavanja, jer nakon preglasavanja uvijek ostaje, kako se izrazio, ne baš čist politički prostor. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Granićeva pozicija sada je čvršća« </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Nadam se da je Granićeva pozicija u Vladi, što se njegovih stranačkih kolega tiče, danas nešto čvršća, nego jučer, izjavio je premijer Ivica Račan u ponedjeljak na Hrvatskom radiju. Premijer je opetovao da je nemoguća radikalna rekonstrukcija Vlade na polovici mandata, te da su se s tim složili i ostali čelnici petorke. Potvrdio je da se to odnosi i na zahtjeve Dražena Budiše da se ukinu mjesta potpredsjednika. To ostaje za neko drugo vrijeme, rekao je Račan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Budiša zamjenik premijera, Granić ostaje u Vladi?</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Malo vijeće HSLS-a u utorak će raspravljati o radu svojih ministara u Vladi i o mogućem povlačenju nekih od njih. Kako neslužbeno doznajemo, vodstvo HSLS-a po svaku će cijenu tražiti od premijera i koalicijskih partnera da u Vladu uđe lider stranke Dražen Budiša, i to na mjesto zamjenika premijera. Također neslužbeno, doznaje se da je vodstvo HSLS-a spremno odustati od zahtjeva za odlaskom Gorana Granića, koji bi tako ipak ostao u Vladi, ali na drugom mjestu. HSLS će vjerojatno tražiti da iz Vlade odu ministar gospodarstva Goranko Fižulić i ministar prometa Alojz Tušek. Ministar znanosti Hrvoje Kraljević, za koga se također nagađalo da će biti povučen iz Vlade, po posljednjim informacijama ipak ostaje.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>SDP: Prvo novi koalicijski sporazum, pa gradonačelnik </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Sastanak delegacija gradskih organizacija SDP-a i HNS-a najavljen za ponedjeljak popodne nije održan nakon što je HNS pismom zatražio njegovu odgodu zbog otvorenog pisma koje mu je u nedjelju uputio SDP. SDP je u tome pismu od HNS-a zatražio ispriku zbog napada ministra Radimira Čačića na SDP, »prestanak oporbenog djelovanja HNS-a i njegovo preuzimanje odgovornosti za upravljanje Zagrebom«. Kako je na konferenciji za novinare rekao predsjednik Gradske organizacije SDP-a i gradonačelnik u ostavci Milan Bandić, na sastanku su trebali biti usuglašeni nacrti novog koalicijskog sporazuma koji SDP smatra nužnim za daljnji opstanak koalicije i preduvjetom za imenovanje kandidata za novog gradonačelnika.</p>
<p> »U odnosima SDP-a i HNS-a postoje problemi i otvorenim pismom željeli smo s njima upoznati javnost. Sadašnji odnosi ne jamče uspješan nastavak koalicije i ukoliko se oni ne raščiste nema smisla imenovati novog gradonačelnika«, rekao je potpredsjednik GO SDP-a Zdravko Tomac. Ponovio je svoje tvrdnje da probleme u odnosu prema SDP-u stvaraju pojedinci iz vrha HNS-a koji žele upravljati Zagrebom,te odbio navode iz HNS-ova pisma prema kojima SDP želi izazvati razdor u toj stranci.</p>
<p>Prema Bandićevim riječima, SDP je napravio svoj nacrt koalicijskog sporazuma, no s njim ne želi izlaziti u javnost prije njegova usuglašavanja s HNS-ovim nacrtom. »Mi smo spremni za razgovore s HNS-om u bilo koje vrijeme sve do subote kada bi po zakonu trebao biti izabran novi gradonačelnik. Kako bi do pregovora što prije došlo, izbjegavat ćemo svaki krivi korak. Želimo izbjeći prijevremene izbore, a novim koalicijskim sporazumom bit će moguće da mandat odradimo do kraja, rekao je Bandić. Pritom je najavio da će se u srijedu navečer, uoči sjednice Gradske skupštine, održati sjednica Gradskog odbora SDP-a.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan: Ne poprave li se odnosi - u Zagrebu izbori </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Premijer Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak da su, ako se ne poprave odnosi i komunikacija u zagrebačkoj koaliciji SDP-HNS, prijevremeni izbori u Zagrebu neminovni. »Mogu razgovarati s bilo kime, ali bojim se da su sukobi u Zagrebu odmakli i, ako se to ne popravi, prijevremeni izbori su neminovni«, kazao je Račan na Hrvatskom radiju. »Manji sam optimist, ali još uvijek želim vjerovati da izbori nisu neminovni«, dodao je. Komnetirajući novinarsku naopmenu da su HNS-ovci odgodili zakazane razgovore SDP-a i HNS-a u Zagrebu i da traže SDP-ov prijedlog novog gradonačelnika, Račan je rekao da je SDP spreman predložiti gradonačelnika, ali da sam izbor novog gradonačelnika nije dovoljan ako se ne mogu raščistiti nastali problemi u Zagrebu.</p>
<p> Premijer pritom smatra da je trebalo izbjeći oštre riječi koje sukob samo raspaljuju, napominje da je sukob SDP-a i HNS-a u Zagrebu nepotreban i štetan, a odnosi u toj koaliciji loši i nesolidni. Nesretnim je nazvao sukob Čačića i Bandića o društveno poticanoj stanogradnji. Već je to pokazalo gdje se stvar ispolitizirala i da ne valja sistem samoposluge - uzmite u koaliciji što je dobro, a ostavite ono loše, kazao je Račan. Objasnio je da je program Vladin, a ne stranački i da nema Čačićevih ili Bandićevih stanova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Političari počeli shvaćati da se trebaju baviti ozbiljnijim temama«</p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - »Prikupivši 3005 potpisa punopravnih članova HDZ-a, ispunjeni su uvjeti predkandidacijskog postupka i time je moja kandidatura za predsjednika HDZ-a postala pravovaljana«, kazao je dr. Ivić Pašalić u ponedjeljak u zagrebačkom sjedištu HDZ-a, predajući listu s potpisima zamjeniku glavnog tajnika Krešimiru Aleriću. Pašalić je zahvalio članovima stranačkih podružnica s terena koji su sudjelovali u prikupljanju potpisa, a potom najavio da će idućih dana otići na teren i razgovarati s gospodarskim i drugim stručnjacima.</p>
<p>Najavio je i da će za tjedan dana vjerojatno biti gotov njegov program za stranačku predsjedničku utrku, a do tada će biti osnovan i njegov savjetnički tim. No, ni ovaj put nije želio imenovati ljude koji će mu pomagati. »Zadovoljan sam, jer je dio političara iz vlasti, ali i oporbe, očito počeo shvaćati da se trebaju baviti ozbiljnijim temama, a ne samo sobom. Zato ću biti sretan, ako i drugi izađu sa svojim programom«, rekao je Pašalić, odgovarajući na pitanje o tome kako komentira najave iz drugih stranaka da će i one ponuditi gospodarske programe.</p>
<p>Uvjeren je i da će HDZ-ovi unutarstranački izbori utjecati na vjerojatne zagrebačke izbore. »Ljudi će vidjeti da HDZ vodi drukčiju politiku. A tobožnja 'zabrinutost' za HDZ dolazi iz redova naših političkih protivnika, koji su shvatili da status quo u Hrvatskoj više ne prolazi, pa se sad 'brinu' za HDZ«, smatra Pašalić. U svakom slučaju, nastavio je, političari bi se u Hrvatskoj trebali početi baviti idejama i programima, a ne ocrnjivanjem jedni drugih, kao godinama dosad, zaključio je Pašalić.</p>
<p>Najavio je i da krajem tjedna odlazi u Osijek, gdje će s predstavnicima seljačkih udruga razgovarati o rješavanju problema s kojima se suočavaju seljaci.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Prekida se cestovni prijevoz derivata iz Hrvatske u BiH? </p>
<p>Vlada još nije ponudila rješenje za prijevoz derivata kako bi se rasteretio Slavonski Brod / Nagađa se da bi Vlada mogla pristati na prijevoz preko Izačića, ali samo izvan sezone i pod pratnjom / O provozu nafte razgovarat će ministri Tušek i Pogačnik? </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Prekida li se za nekoliko dana cestovni prijevoz naftnih derivata iz Hrvatske u BiH? Kako smo doznali iz izvora bliskih Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, to bi se vjerojatno moglo dogoditi ako se u sljedećih nekoliko dana ne nađe neko kompromisno rješenje.</p>
<p>Naime, Vlada je za cestovni prijevoz derivata potkraj siječnja na mjesec dana otvorila granični prijelaz u Slavonskom Brodu. Obećanje ministra pomorstva Alojza Tušeka da je to privremeno rješenje dobio je gradonačelnik Slavonskog Broda Jozo Meter, što je bio glavni razlog da grad pristane na takav ustupak i odustane od zaustavljanja prolaza cisternama. </p>
<p>Iako je veljača je pri kraju, trajno rješenje za cestovni prijevoz derivata iz Hrvatske u BiH još nije nađeno unatoč mnogim optimističnim najavama s obje strane. No, Vlada će, čini se, morati ispuniti obećanje jer teško je računati na to da će građani Slavonskoga Broda dulje trpjeti takvo stanje. Naime, zbog toga što nema alternativnog pravca, kroz samo središte njihovoga grada posljednjih tjedana svakodnevno su prolazili deseci cisterni punih opasnog tereta. </p>
<p>Čuju se i neslužbene informacije da bi hrvatska Vlada ipak mogla dopustiti da autocisterne s derivatima idu preko graničnog prijelaza Ličko Petrovo Selo-Izačić, ali samo do turističke sezone i nakon nje. U tom slučaju, cisterne bi vozile u konvoju pod pratnjom kako bi se smanjila mogućnost nesreće.</p>
<p>Međutim, teško je očekivati da bi Vlada prihvatila takav prijedlog budući da je najavila da više neće odstupati od prihvaćenih koridora. Dodatni razlog za neprihvaćanje takve promjene jest da bi cisterne morale voziti po propusnom krškom terenu oikraj Plitvičkih jezera zbog čega bi svaka nesreća, poput nedavne kod Skrada, mogla imati katastrofalne posljedice. </p>
<p>Ako sav transport derivata iz Hrvatske u BiH prisilno preuzme željeznica, to bi Ini moglo stvoriti prilično problema. Ove godine hrvatska je kompanija planirala u BiH željeznicom prebaciti oko 100 tisuća tona derivata, a autocisternama oko 400 tisuća tona.</p>
<p>U ponedjeljak su o problemu provoza nafte i derivata hrvatskim cestama, koji već mjesec dana opterećuje bilateralne odnose, u Ljubljani raspravljali hrvatski i slovenski stručnjaci. Kako je riječ o sastanku na ekspertnoj razini, ne očekuju se nikakve bitne odluke. Tim više što bi se uskoro, kako smo neslužbeno doznali, mogli sastati hrvatski i slovenski ministri prometa Alojz Tušek i Jakob Pogačnik.</p>
<p>Slovenci su dosad najavljivali da će nastaviti proces koji su pokrenuli pred međunarodnim institucijama jer smatraju da hrvatska uredba ograničava trgovinu u regiji i da je u suprotnosti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Europske energetske povelje. Slovenija će odustati od toga samo ako Hrvatska vrati režim provoza nafte i derivata na onaj prije uvođenja uredbe, kojom su određeni cestovni koridori za provoz opasnih tvari kroz Hrvatsku.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mirovine od siječnja 0,8 posto više </p>
<p>Prosječna mirovina od 1494,80 kuna porast će za 12 kuna </p>
<p>ZAGREB, 25. veljače</p>
<p> - Mirovine bi od 1. siječnja ove godine trebale porasti 0,8 posto, koliko iznosi polovica zbroja rasta troškova života i plaća za zadnjih šest mjeseci prošle godine. Plaće su, naime, u tom razdoblju porasle 1,3 a troškovi života 0,3 posto, rekli su za Vjesnik u mirovinskom zavodu.</p>
<p> Riječ je o povećanju koje još mora potvrditi Upravno vijeće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), pa se još ne zna s kojom će mirovinom stići na adrese umirovljenika. Dosad je to obično bilo s mirovinom za ožujak u travnju, kad su umirovljenici dobivali i zaostatke za siječanj i veljaču. Iako su nam rekli da će vjerojatno biti tako i u ovom slučaju, u HZMO-u to u ponedjeljak nitko nije mogao potvrditi sa sigurnošću.</p>
<p>Taj postotak povećanja slijedom usklađivanja jedan je od najnižih u posljednjih nekoliko godina. A to dijelom vjerojatno treba »zahvaliti« i korekcijama rasta indeksa troškova života, koje je za dva mjeseca prošle godine obavio Državni zavod za statistiku. Iako je statistički zabilježen veći rast troškova zbog povećanja cijena telefona, Zavod je korigirao indekse. Naime, promijenile su se obračunske jedinice u telefonskom prometu, odnosno umjesto po broju potrošenih impulsa, telefonski razgovori sad se naplaćuju prema broju minuta.</p>
<p>Što će to povećanje značiti za umirovljenike, izračunali smo na primjeru prosječne radničke mirovine za prosinac, koja je umirovljenicima stigla u siječnju. Riječ je o mirovini od 1494,80 kuna, koja će zahvaljujući povećanju »narasti« na 1506,75 kuna ili za približno 12 kuna. To znači da će prosječni umirovljenik u travnju dobiti i 24 kune za dva mjeseca zaostatka.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020226].
|
