NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021024].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200339 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Varaždinac: Bobetkov dom čuvaju članovi Hvidre, ali i branitelji iz drugih udruga</p>
<p>Predsjednik Hvidre Damir Varaždinac tvrdi da su osobe koje se nalaze pred generalovom kućom spremne tijelima blokirati ulaz ako policija nešto pokuša / Tomislav Merčep oštro demantira mogućnost da među osobama pred Bobetkovom kućom ima članova njegove Udruge dragovoljaca domovinskog rata / Ne daj Bože da netko slabijeg psihičkog stanja napravi nešto što bi škodilo svakome, upozorava Merčep</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - »Kuću u kojoj živi Janko Bobetko čuvaju branitelji iz različitih udruga, samo se njihova čelništva o tome ne žele tako javno deklarirati, za razliku od vodstva Hvidre«, izjavio je u srijedu predsjednik Hvidre Damir Varaždinac. U kraćem telefonskom razgovoru za Vjesnik, on je potvrdio da među osobama koje već nekoliko dana stoje pred Bobetkovom kućom ima i nekoliko hrvatskih ratnih vojnih invalida, članova Hvidre. </p>
<p>»Pa davno smo rekli da svim demokratskim sredstvima želimo spriječiti odlazak generala Janka Bobetka u Haag i da od toga nećemo odstupiti. Zato sada - zajedno s drugim braniteljima - čuvamo generalov dom«, rekao je Varaždinac.</p>
<p>Prema njegovim riječima, osobe koje su pred generalovom kućom spremne su tijelima blokirati ulaz u kuću ako policija nešto pokuša. Ipak, čelnik Hvidre nada se da do policijske intervencije neće doći, jer »ne vjeruje da bi policija krenula prema ratnim invalidima istom metodom koju je nedavno primijenila prema neraspoređenim policajcima na Markovu trgu«.</p>
<p>Na upit nije li i Hvidra nakon dolaska optužnice podržala Vladina nastojanja da se Bobetka ne izruči u Haag, Varaždinac je potvrdno odgovorio. </p>
<p>»Dali smo podršku Vladi, ali neki s tim podrškama danas očito pokušavaju manipulirati«, upozorio je čelnik Hvidre, dodajući da su pokušaji manipuliranja glavni razlog zbog kojeg ankete ukazuju na trend smanjenja broja građana koji su protiv Bobetkova izručenja.</p>
<p>S druge strane, predsjednik Udruge dragovoljaca domovinskog rata Tomislav Merčep oštro demantira mogućnost da među osobama pred Bobetkovom kućom ima članova njegove udruge. </p>
<p>»Mi ne provjeravamo što rade ostale braniteljske udruge koje su članice Republičke koordinacije, no koliko znam, Republička koordinacija braniteljskih udruga s tim nema nikakve veze«, tvrdi Merčep. Samo je, kaže, površno upoznat s onim što se događa pred generalovom kućom i ne misli da je to dobro.</p>
<p>»Ne daj Bože da netko, recimo netko slabijeg psihičkog stanja, napravi nešto što bi škodilo svakom čovjeku u Hrvatskoj«, pribojava se Merčep, pozivajući Vladu da s članovima obitelji i odvjetnicima generala Bobetka pokuša dogovoriti načine kojima bi se problem riješio na najbolji način.</p>
<p>»Osobe koje bi pokušale bilo kako i bilo kome prijetiti jednostavno nemaju tamo što tražiti«, ponovio je Merčep.</p>
<p>Predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Đuro Dečak u srijedu nije želio nagađati o tome tko su osobe koje stoje pred generalovim domom i jesu li članovi njegove ili neke druge braniteljske udruge. Dečak je samo kratko kazao da će više o tome moći reći u četvrtak, kad stigne u Zagreb. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ćesić Rojs, Basarac, Filipović i Korade - organizatori Bobetkove »obrane«?</p>
<p>Uz gotovo neprekidne kolone »prijatelja« i suboraca, umirovljenih generala i istomišljenika unutra, povećao se i broj ljudi koji uglavnom borave izvan kuće / Navodno je riječ o bivšim specijalcima, zaduženim za Bobetkovu obranu ako mu se pokuša uručiti haašku optužnicu / Prema pisanju »Nacionala«, najodgovorniji za nesuradnju s Vladom su Andrija Hebrang, Ljubo Ćesić Rojs, Mirko Čondić, Ivan Bobetko, Ante Kotromanović, Ivan Basarac, Miljenko Filipović i Ivan Korade</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Na Tuškancu, u kući optuženog generala Janka Bobetka i ispred nje, sve je više ljudi. Uz gotovo neprekidne kolone »prijatelja« i suboraca, umirovljenih generala i istomišljenika unutra, povećao se i broj ljudi koji uglavnom borave izvan kuće. Navodno je riječ o bivšim specijalcima, zaduženim za Bobetkovu obranu ako mu se pokuša uručiti haašku optužnicu.</p>
<p>Neki mediji čak izvještavaju o mogućnosti kopanja rovova oko kuće, o organiziranom (oružanom) otporu ako policija pokuša provesti eventualni nalog Županijskog suda da se Bobetku uruči optužnica. Situacije su svjesni i u Banskim dvorima, pa je i premijer Ivica Račan, na konferenciji za novinare u utorak, rekao da dogovori s Bobetkom propadaju »zbog djelovanja nekih ljudi u generalovu okruženju«.</p>
<p>Nije rekao tko su ti ljudi, no mediji su ih odavno imenovali. Prema pisanju »Nacionala«, najodgovorniji za nesuradnju s Vladom i opstruiranje dogovora s Račanom o odlasku u bolnicu su potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang, saborski zastupnik te stranke Ljubo Ćesić Rojs, predsjednik Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić, generalov sin Ivan i supruga Magdalena, umirovljeni generali Ante Kotromanović, Ivan Basarac, Miljenko Filipović i Ivan Korade.</p>
<p>Kao »remetilački faktor« imenovani su i odvjetnici Petar Šale i Bosiljko Mišetić. Istina, Mišetić je prije nekoliko dana izjavio da »oko Bobetka ima previše suflera koji opstruiraju suradnju Vlade i generala«. Iz krugova bliskih Vladi moglo se doznati da je Vlada relativno zadovoljna suradnjom s odvjetničkim timom, koji je u posljednje vrijeme sveden na prenositelje poruka između Tuškanca i Markova trga, odnosno Bobetkove kuće i Banskih dvora.</p>
<p>Mnogi umirovljene generale, kojima je Bobetko svojedobno bio vođa, ističu kao glavne krivce za generalov neodlazak u bolnicu. Tako je Ljubo Ćesić Rojs navodno zadužen za logistiku i nabavljanje novca, Ivan Basarac za Bobetkovu osobnu sigurnost (spominje se i kao nabavljač oružja koje je viđeno u kući), Marinko Filipović je operativni zapovjednik, a Mirko Čondić je zadužen za organiziranje braniteljske populacije na eventualnim prosvjedima potpore.</p>
<p>No priča je krenula dalje od prosvjeda, prema rovu i oružanom otporu. Oporbene političke stranke se službeno ne izjašnjavaju o događajima oko i u kuće Janka Bobetka. Službeno političko djelovanje rezervirano je za parlament, a neslužbeno za kontakte, neformalnu potporu i riječi ohrabrenja Bobetkovim »prijateljima«, koje ni jedan oporbeni političar neće potvrditi. </p>
<p>Neki čak izražavaju oštro neslaganje sa svime što se događa, naglašavajući da bi takvo ponašanje umirovljenih generala i ljudi koji okružuju Bobetka moglo Hrvatsku skupo stajati. Drugi su spremni izjaviti da će umirovljenog generala »braniti do posljednje kapi krvi«. Nije teško zaključiti da organizatorima takvih nereda ne bi uopće smetalo kada bi u zemlji zavladao kaos. Oni smatraju da bi u takvoj situaciji mogli profitirati, ne mareći za to što bi Hrvatska potonula u potpunu izolaciju. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Od 2002. do 2004. godine EU će iz Cardsa za Hrvatsku izdvojiti 189 milijuna eura</p>
<p>Najveći dio novca za 2001. godinu, 36 milijuna eura, namijenjen je pomoći u svladavaju uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ostatak, 23,2 milijuna eura, namijenjen je programu povratka izbjeglica i prognanika</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Ovoga je tjedna u Zagrebu lansiran program pomoći Europske unije za povratak izbjeglica i prognanika, vrijedan 23,2 milijuna eura. Ta je pomoć sastavni dio programa pomoći Cards, koji je Europska unija namijenila zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja, vrijednog oko 250 milijuna eura. Cards obuhvaća pomoć u segmentima za koje se zajednički zaključi da su u najlošijem stanju, pa pomoć pokriva čitav niz područja poput reforme pravosuđa, carine kontrole granice, administracije, itd.</p>
<p>Program Cards zamijenio je program Phare, kojim je EU započeo proces pomoći zemljama u tranziciji kako bi što lakše i bezbolnije svladale reforme nužne za ulazak u EU. Budući da je Hrvatska godinama bila u 'nemilosti' Bruxellesa i (neslužbenoj) izolaciji, nije joj bio omogućen pristup Phare-programu. Ugovorni odnosi s EU, uspostavljeni potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, omogućili su i lansiranje Cardsa.</p>
<p>Kad su ugovori o korištenju Cardsa napokon potpisani - sredinom srpnja ove godine - otvorila se mogućnost korištenja pomoći iz Cardsa za prošlu godinu. Budući da je troma bruxelleska administracija kasnila s formalnostima, a hrvatska vlada tražila da se sporazum o korištenju Cardsa ratificira u Saboru, što je dodatno usporilo proceduru, tek će se ove godine moći koristiti 60 milijuna eura za prošlu godinu.</p>
<p>Od 2002. do 2004. godine EU će iz Cardsa za Hrvatsku izdvojiti 189 milijuna eura. Najveći dio novca za 2001. godinu, 36 milijuna eura, namijenjen je svladavanju uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dok je ostatak, 23,2 milijuna eura, ovoga tjedna lansiran za program povratka izbjeglica i prognanika.</p>
<p>Od ukupnog iznosa za 2001. godinu, kada se izuzme 23,2 milijuna za povratak izbjeglica i prognanika, 14,4 milijuna eura potrošit će se na gospodarski razvoj - za obrazovanje kadrova, prilagodbu hrvatske industrije standardima EU-a, obnovu energetskog sektora i reformu tržišta rada. Ostalih 20,4 milijuna eura namijenjeno je provedi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju; reformi pravosuđa, carine, granične policije, javne uprave, politike azila, reforme statistike, do zaštite intelektualnog vlasništva i tržišne utakmice.</p>
<p>Ipak, pomoć EU-a putem Cardsa ne ostvaruje se izravnom doznakom novca nego izrađivanjem valjanih projekata na temelju kojih se novac odobrava. Kad se projekt izradi, raspisuje se natječaj za dobavljače u tim projektima, a natjecati se mogu svi iz EU-a, zemalja kandidata za EU, ali i iz država jugoistočne Europe.</p>
<p>Ako se administracije Bruxellesa i Zagreba požure, već bi se ove godine mogao pokrenuti i program za 2002. godinu u visini od 59 milijuna eura, čime bi se ukupna pomoć ove godine mogla popeti na 120 milijuna eura. </p>
<p>I za 2002. godinu projekti su namijenjeni povratku izbjeglica i razvoju demokratskog društva, na što se planira potrošiti 16 milijuna eura, a za projekte poboljšanja investicijske klime, socijalne kohezije i razvoja gospodarstva 18 milijuna eura. </p>
<p>Program za 2002. godinu predvidio je novac za borbu protiv organiziranog kriminala i reformu pravosuđa u visini od 10 milijuna eura, za reformu javne uprave 12 milijuna, te za projekte zaštite okoliša tri milijuna eura. Ukupan iznos koji je službeni Bruxelles namijenio pomoći regiji iznosi 4,65 milijardi eura.</p>
<p>Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatska je, nakon višegodišnje izolacije, stekla pravo na korištenje fondova EU-a kako bi joj se pomoglo da se brže prilagodi uvjetima i standardima EU-a. Budući da je Hrvatska, kako to europski dužnosnici vole reći, za HDZ-ove vlasti bila »duboko zamrznuta«, takva pomoć joj nije bila omogućena.</p>
<p>Zbog takvog je stava upućeno mnogo kritika na bruxellesku adresu. Tehnička pomoć Hrvatskoj, što zapravo jest Cards, ne bi ni na koji način pomogla Tuđmanovom režimu, niti bi mu pomogla da ostane na vlasti. U isto vrijeme, mnogo bi ranije pomogla hrvatskoj administraciji u osposobljavanju za usvajanje EU-kriterija. </p>
<p>Kako je Cara postao Cards</p>
<p>Kad se razmišljalo o nazivu nove vrste pomoći za zemlje jugoistočne Europe, program je gotovo službeno imenovan kao Cara. No, netko je ipak bruxelleskim činovnicima objasnio da taj naziv imao sasvim specifično značenje u ovoj regiji...</p>
<p>Nakon toga, ime je promijenjeno u Cards.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HEP donirao »Potrošaču« opremu i 10.000 kuna?</p>
<p>»Vjesnikov« izvor tvrdi da je HEP donirao zagrebačkom »Potrošaču« pisač, skener, telefaks, faksmodem i 10.000 kuna u trenutku kad je na računu Društva bilo 129,07 kuna / Isti izvor navodi da je i »Konzum« donator »Potrošača« i da računovodstvo nije uredno vođeno / Kolarević: Treba li to komentirati?</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - »HEP je 30. studenog 2001. donirao 'Potrošaču' - Društvu za zaštitu potrošača Hrvatske pisač, skener, telefaks, faksmodem i 10.000 kuna. Zato predsjednica 'Potrošača' izbjegava oštre sukobe s HEP-om nakon poskupljenja struje i uvođenja novog tarifnog sustava«, rekla je Vjesniku osoba koja je dobro upoznata sa situacijom u »Potrošaču«, a želi ostati neimenovana.</p>
<p>Izvor je odlučio o tome obavijestiti javnost nakon članka objavljenog u Vjesniku u ponedjeljak i učestalih sukoba društava »Potrošač« u Zagrebu i Rijeci.</p>
<p>Ta je donacija, prema Vjesnikovu izvoru, realizirana u trenutku kad je »Potrošač« na računu imao samo 129,07 kuna i u doba kad je zagrebačka »Elektra« masovno isključivala struju zbog nepodmirenih računa. Novine su tada svakodnevno objavljivale adrese na kojima će »Elektra« isključivati tzv. zajedničku potrošnju, odnosno stubišnu rasvjetu, a Vjesnikov izvor tvrdi da je građane koji su se žalili »Potrošaču« predsjednica Društva Jadranka Kolarević upućivala da taj problem riješe među sobom.</p>
<p>Izvor je naveo da je »Potrošač« primio i donaciju »Konzuma« (pet drvenih polica, jedan radni stol i jedan tapecirani stolac), pa je upitno i kakav je odnos »Potrošača« prema »Konzumu«. </p>
<p>Vjesnikov izvor napomenuo je da se u »Potrošaču« računovodstvo ne vodi uredno, da postoji praksa fiktivnih isplata putem ugovora o djelu, a predsjednicu Društva izvor je označio kao osobu »koju tjera želja za punim novčanikom, a ne zaštita potrošača«.</p>
<p>Jadranka Kolarević je pak u izjavi Vjesniku rekla: »Treba li to komentirati!?« Ponovno je spomenula predsjednika riječkog »Potrošača« Petra Ciganovića i zapitala se na čemu Ciganović, koji je u kratkom roku dvaput organizirao prosvjede protiv HEP-a u Rijeci, a od čega se zagrebački »Potrošač« ogradio, temelji svoje stavove. Podsjetila je da je nedavno osnovano povjerenstvo koje će pratiti i korigirati novi tarifni sustav, »a ne može se vikati prije nego što se znaju pokazatelji«. Ona pita i zašto se Ciganović više ne buni protiv HT-a.</p>
<p>Kolarević je kazala da u »Potrošaču« razmišljaju o »sazivanju konferencije za novinare na kojoj će progovoriti o svemu, pa i o upotrebi imena 'Potrošač'«. Ponovila je da namjera Petra Ciganovića nije zaštita potrošača i poručila mu da »pokaže koliko vrijedi izvan 'Potrošača'«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ivica smekšao Carlu</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Izjave Carle del Ponte nakon trosatnog razgovora s premijerom Račanom bile su mnogo manje oštre od očekivanih. Del Ponte je, doduše, rekla da nije zadovoljna potezima Zagreba u »slučaju Bobetko«, proglasivši ih nesuradnjom, a naglasila je i da očekuje izručenje generala Gotovine. Jasno je, međutim, poručila da Hrvatska za sada neće biti prijavljena Vijeću sigurnosti zbog nesuradnje. Dapače, pohvalila je »tekuću suradnju« u vezi s pristupom dokumentima i svjedocima ustvrdivši da s »Hrvatskom nema problema«. Pritom je više nego jasno nagovijestila da Sud neće inzistirati na izručenju Bobetka Haagu ako se potvrde informacije o njegovu lošem zdravstvenom stanju.</p>
<p>U čemu je »tajna« tog za Carlu del Ponte (kakvu poznajemo) relativno »mekog« istupa? Račan je, čini se, uspio rezolutnu tužiteljicu uvjeriti u to da su svi dosadašnji potezi njegove vlade opravdani iz ovog ili onog razloga te u to da će poštivati pravorijek Žalbenog vijeća i nastaviti suradnju sa Sudom. To može značiti i upućivanje neizmijenjene optužnice Županijskom sudu, a možda čak njezino dostavljanje generalu Bobetku. Bobetko optužnicu, podsjećamo, pritom i ne mora uzeti u ruku ili potpisati njezino primanje. Formalno je dovoljno staviti je na vrata njegova stana, kao što je i sam Sud učinio u Miloševićevu slučaju.</p>
<p>Sve to znači kako je Račan uvjerio Del Ponte da Hrvatska ne negira jurisdikciju Haaga nad akcijama u kojima se oslobađao okupirani hrvatski teritorij. Upravo je negiranje takve jurisdikcije Bobetko svojedobno naveo kao glavni razlog odbijanja odlaska u Haag. Račan je Del Ponte očito uspio uvjeriti i u to da će njegova vlada, nakon što iscrpi sva raspoloživa pravna sredstva, poštivati pravilo prema kojem, na kraju krajeva, samo haaški suci - bilo u Žalbenom vijeću, bilo na suđenju - mogu odlučivati o utemeljenosti optužnica i krivnji optuženika, ma što o njima cijela Hrvatska i dio nje mislili. To, dakle, znači da se - dok je Račan premijer - neće mijenjati Ustavni zakon niti će se raspisivati referendum o suradnji s Haagom, što traži većina oporbenih stranaka.</p>
<p>Zbog toga je realno očekivati da će se u Hrvatskoj vrlo brzo podići nova snažna bura zbog Haaga. No, Račan je očito odlučio da neće uzmaknuti od stava da samo na taj način Hrvatsku može sačuvati od sankcija, u koje on očito ne sumnja u slučaju da zaigra bilo koju drugu igru. Bit će zanimljivo vidjeti je li u ovih mjesec dana, otkad je optužnica protiv Bobetka stigla, uspio veći dio građana Hrvatske uvjeriti u ispravnost takve politike.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bobetko u obruču</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Polagano stezanje obruča međunarodnog pritiska na Hrvatsku zbog »slučaja Bobetko« rezultiralo je naglim jačanjem zaštitnog obruča oko samoga generala. </p>
<p>Stražu oko kuće na trenutačno najpoznatijoj adresi u Hrvatskoj drže članovi Hvidre, a po svoj prilici i pripadnici mnogih braniteljskih udruga. Jedan je stražar u utorak kazao da nije riječ o dvije udruge, nego o njih 88. Čini se da 88 udruga skrbi za obranu generala Bobetka. Stražare, koji su se »spontano« okupili, »spontano« razvoze u desetak automobila. Obrana kuće i generala Janka Bobetka sad je prstenasto organizirana. Unutar kuće obitelj, kao prvi prsten, zatim savjetnici i odvjetnici, kao drugi prsten, a sada su se pojavili čuvari oko kuće kao vanjski prsten. Tome, naravno, treba pridodati i liječnike i medicinsko osoblje koji su stalno uz Bobetka. General je, dakle, u obruču.</p>
<p>No, što i zašto stražari rade? Od koga i čega čuvaju bolesnog Bobetka? On i članovi prva dva prstena više su puta govorili da optužnicu neće primiti. Uskoro bi trebao biti poznat ishod pravnog spora s Haagom. Nakon toga, najavljeno je, provest će se Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. Dakle, mogao bi biti pokrenut mehanizam uručenja optužnice. Osim onemogućavanja uručenja optužnice, teško je zamisliti neki drugi razlog zbog kojeg su organizirane straže. Bobetka, naime, u prošlih više od mjesec dana nitko izvana nije ugrožavao, pa nije jasno od koga ga treba čuvati. Ako ga je itko ugrožavao, onda su to oni s kojima svakodnevno komunicira. Drugi i da hoće, to ne mogu. Dakle, od koga stražari čuvaju Bobetka? Jesu li to provjereni ljudi ili, možda, među njima ima netko tko nije dovoljno psihički stabilan? Što bi takav mogao učiniti ako netko pokuša pozvoniti?</p>
<p>Stvaranje mnogih obruča oko Bobetka ima svoju cijenu. Preseljenje bolnice u Kovačićevu ulicu ima svoju cijenu. »Spontano« organiziranje stražarske službe također nije besplatno. Stražari, ako ništa drugo, moraju jesti. To netko mora platiti. </p>
<p>Stražari, koji ni sami ne znaju od koga i čega točno trebaju štititi Bobetka, razmiljeli su se elitnim zagrebačkim šumama i gorama. Sve se to zbiva ne samo za posjeta Carle del Ponte Zagrebu nego i u trenutku kad je postotak onih koji smatraju da Bobetka treba izručiti najviši dosad.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Proširenje Unije je skupo, ali će donijeti kamate ulagaču</p>
<p>Uspiju li lideri na bruxelleskom summitu spasiti princip solidarnosti od čangrizave posvećenosti vlastitim uskim interesima, održat će ideju prosperitetne velike Europe, a s njom stabilnost i sigurnost koje su tamo gdje je gospodarski napredak</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Ne znaš li o čemu se izjašnjavaš, glasuj s 'ne'</p>
<p> - staro je pravilo, čak i savjet poreznim obveznicima kad ih se pozove da izravno kažu što misle o određenom pitanju. Glasači se, međutim, znaju oglasiti i srcem; tako se mogu objasniti senzacionalni rezultati krajnje desnice u Francuskoj u prvom krugu predsjedničkih izbora, ili nizozemskih 1,6 milijuna glasova populističkoj stranci odgovornoj za propast vladajuće koalicije u trenutku kad je emocije zamijenio razum.</p>
<p>Irci su na prvom referendumu o prihvaćanju Sporazuma iz Nice izašli prvo u malom broju, a većina (54 posto) je kazala 'ne'. Tek nakon toga Vlada si je dala truda, zasukala rukave i posegnula u fondove za financiranje kampanje. Irci su se odazvali, spasili Sporazum i omogućili da proširenje EU-a bude manje složeno nego što je moglo biti, a spasili su ga jer su znali što spašavaju.</p>
<p>Tri od četiri građanina Unije, naime, sudeći prema Eurobarometrovoj anketi, čuli su ili načuli nešto o proširenju. Finska, Austrija i Danska prisutne su, međutim, s 90 posto obaviještenih, a Velika Britanija s autističnih 51 posto. Značajnim do vrlo značajnim za njihovu zemlju proširenje ocjenjuje 69 posto anketiranih, 60 posto se plaši da će proširenje donijeti više kriminala, 63 posto računa da će ih ulazak novih članica više stajati nego što će imati koristi. Većina, međutim, vjeruje da velika Europa znači stabilnost, pa je tako podrška proširenju dosegla 60 posto. </p>
<p>Da je referendum o proširenju EU-a raspisan sutradan, u svim Unijinim članicama bi prošao u većini. U nekim ne bi jer građani, kao i dio političara, ne znaju ili čak ne žele znati što proširenje donosi. Kad ne znate, glasujte s 'ne'! </p>
<p>Mnogi i ne mogu shvatiti o čemu to Valery Giscard d'Estaing i 103 kolege okupljeni u Konvenciji o budućnosti Europe uopće pričaju o raspodjeli moći i utjecaja, o odgovoru hoće li Blair biti Unijin predsjednik nakon što mu istekne premijerski mandat, ili pak Uniju percipiraju kao hrpetinu debelih, inertnih eurokrata, »bruxelleski birokratski aparat« (iako Komisija, izvršno EU tijelo, zapošljava manje ljudi nego gradska uprava bilo kojeg velegrada u Europi). </p>
<p>S druge strane, građani više vjeruju Unijinim institucijama nego vlastitim vladama, iako ove druge sami biraju, no prosječan čovjek smatra institucije vlasti depersonaliziranima, izdvojenima od realnosti, a ponekad i korumpiranima. Sad, kada je Unija godinu i poneki mjesec udaljena od »velikog praska« proširenja, postojeće se društvo suočava s problemom sažetim u dvije riječi: htjeti i moći. Kako su čak i obični građani priznali važnost velike Europe i kako je u temelje i praksu EU-a ugrađen i princip solidarnosti koji je dosad bio glavni motor za ubrzavanje integracije novodošlih u strukture Unije, vrijeme je da njene države prestanu ratovati zbog novca. </p>
<p>Proširenja i svih koristi koje ono nosi nema bez solidarnosti, nje pak neće biti bez spremnosti da se oduzme nešto od vlastitih probitaka. Njemačka je, računa se, najvećim dijelom podnijela financijski teret ulaska Portugala i Španjolske u Uniju. S istočnim dijelom unificirane zemlje, računima koji čekaju na naplatu i planovima spremnim za realizaciju ovog internog proširenja, bilo bi nepošteno i dalje svaljivati teret stvaranja velike Europe na leđa financijski najmoćnije EU članice, dok istodobno Francuska neće ni za eurocent odustati od unosnih doprinosa poljoprivredi iz proračuna Unije, a Velika Britanija i dalje tvrdoglavo smatra da je refundiranje stečeno pravo i da se ono mora nastaviti konzumirati. Španjolska neće žrtvovati ni kap rijeke solidarne pomoći njenim Andaluzijama ni Italija Sicilijama. Istodobno, španjolska auto-industrija i sindikati daju nalog španjolskim diplomatima i pregovaračima u Bruxellesu da stopiraju zatvaranje pregovaračkog poglavlja s jednom kandidatkinjom da sadržaj poglavlja ne bi (u ovom prostoru zdrave konkurencije bez granica u kome preživljavaju samo najsposobniji!) ugrozio španjolske interese. Kad je ušla u Uniju Španjolska je jeftinom radnom snagom i potporom EU-a privukla (i) velike proizvođače automobila da bi sad ti isti proizvođači krenuli na istok gdje im je jeftinije, a njoj se ne gube dobici pa makar se radilo o gubitku u ringu tržišnog natjecanja i zajedničkog tržišta bez granica i ograničenja. </p>
<p>Nitko ne govori o činjenici da će španjolska solidarnost sutra omogućiti plasman njihovih proizvoda na istočnim stranama. Irski su glasači, kad ih je kampanja u to uvjerila, ipak priznali da za svoje privredno čudo mogu ponajviše dugovati Unijinoj solidarnosti udruženoj s vlastitim poduzetničkim duhom od kojeg ne bi bilo koristi da su izostali solidarni novci. </p>
<p>Irsko 'da' je također i odluka kako se solidarnost ne završava s njihovim otokom i da stoga onaj koji je izvukao sve koristi ima i dužnost i obvezu dio duga ili zahvalnosti vraćati nastavkom solidarne pomoći svima koji je više trebaju. Irci su to znali izvagati - Francuzi još ne znaju ili ne žele. Uspiju li lideri na bruxelleskom summitu spasiti ovaj princip solidarnosti od čangrizave posvećenosti vlastitim uskim interesima, održat će ideju prosperitetne velike Europe, a s njom stabilnost i sigurnost koje su tamo gdje je gospodarski napredak. </p>
<p>Proširenje Unije je skupo, no to je samo investicija koja će donijeti kamate ulagaču. Vrijeme je to reći ljudima.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dogodilo se čudo: Jakovčić i Đapić se slažu</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Jedan su »Forum« najavljivali, a neki drugi prikazali. Gosti Tihomira Ladišića trebali su biti</p>
<p> - sugeriralo se u najavama - veleposlanici zemalja Europske Unije i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula. Ali se te večeri niti jednog stranca ni svijećom nije moglo pronaći. Zašto? Zbog tematike i posjete koja se dogodila dvadesetk sati nakon »Foruma«. Naime, Ladišić je zamislio da diplomati odgovaraju na njegova pitanja o generalu Bobetku i, naravno, Haaškom sudu, te predvide što oni, odnosno, Hrvatska može očekivati dolaskom Carle del Ponte u Zagreb.</p>
<p>Pa, kakvi bi to bili diplomati koji - predviđaju, nagađaju i proriču?! Zato i nije čudo što je Bruxelles ambasadoru Europske Unije preporučio, ili, možda točnije, zabranio sudjelovanje u »Forumu«. Jer, što on može reći više od onoga što su samo dan ranije odlučili ministri vanjskih poslova EU?! Možda i može, ali ne smije. Gostovanje na HTV-u otkazao je, vjerojatno zbog identičnih razloga, i britanski veleposlanik te, što je također shvatljivo, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.</p>
<p>Zbog čega je Sanaderovo izbjegavanje »Foruma« razumljivo?</p>
<p>Pa, Sanader je u posljednjih nekoliko tjedana po nekoliko puta lupio šakom o stol i gromoglasno izrekao odlučno: »Možda!« I on poput veleposlanika EU nema više što dodati ranijim, u pravilu suprotnim stranačkim stavovima i potezima i glede Haaga a poglavito glede slučaja Bobetko.</p>
<p>Odustale su vrlo dobro zamijenili Vesna Škare Ožbolt, Ivan Jakovčić i Anto Đapić. Ta je ideološki šarolika ekipa političara pokazala visoki stupanj tolerancije, zavidnu političku kulturu te - ne biste vjerovali - gotovo identične stavove prema Haagu. I IDS, i SDP, i HSP, i DC za suradnju su s Haagom ali su - ponovio je nekoliko puta Jakovčić - protiv optužnica koje u sebi sadrže neprihvatljive političke sadržaje i poruke. Bilo je gotovo dirljivo slušati koliko Đapić hvali premijera Račana te kako se u suštini Jakovčić slaže s Đapićem. Čak i kad su izražavali dijametralno suprotna stajališta, ni u riječima, ni u tonu nije bilo ni natruha ideološke nesnošljivosti i isključivosti. Jakovčić i Đapić su se najviše sporili oko Račan-Mesićeve rečenice da Hrvatska ne može biti talac niti jednog pojedinca, ma kako bio - dodao je predsjednik IDS-a - zaslužan za stvaranje države. Đapić bi pristao i na sankcije samo da obrani principe, a Jakovčića upravo principi prema hrvatskome narodu, odnosno, biračkome tijelu priječe da olako prihvati i mogućnost sankcija koje bi Hrvatsku unazadile nekoliko desetljeća. Ne sviđa mi se ni olaka prijetnja sankcijama ali ni, s druge strane, olako odbacivanje sankcija kao nečeg irelevatnog. Jer, tvrdi Đapić, neće valjda Europa dopustiti da njezini kapitalisti ostanu bez lanaca dućana u Hrvatskoj. I u tome se, naravno, vara. Demantira ga praksa te način vođenja politike i Europske Unije i - posebice - Amerike od kako joj je na čelu Bush.</p>
<p>Pitanje: »Zbog čega Hrvatska nije sama procesuirala eventualne ratne zločine (primjerice) u Medačkom džepu?« ostalo je bez odgovora. Zašto? Zato što to pitanje Ladišić nije uputio predstavniku sadašnje vlasti Piculi te zato što se u studiju nije pojavio Sanader.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Karizmatici: zbog oduševljenja i odanosti masa postali zavedeni zavoditelji, izgubili samokritičnost i orijentaciju </p>
<p>Dok se dio zemlje zdvaja zbog »situacije s Haagom« i mogućim posljedicama nesuradnje s međunarodnom zajednicom, dok se drugi dio stanovništva koleba između čuđenja, nevjerice i čeznu za čudom, nameće se pitanje: nije li tajna »karizme« tih dviju aktualnih »zvijezda« u tome što su svjesni ili slute da je zemlji upravo sada potreban nov smisao i jaka motivacija... Karizmatici uvjeravaju mase, ali ne preispituju svoje poruke i sadržaje kojima pridobiju mnoštvo. Sumnje, pitanja i propitivanja nisu vrline velikih narodnih tribuna i »lovaca na duše«, pa tako ni narod koji ih sluša i slijedi, neće pitati, nisu li domovina, dom, nacija, dostojanstvo... apsolutne vrijednosti bez upitne poleđine, apsolutno dobro i vrednote nad vrednotama</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDER </p>
<p>Postoji li veza između stanja u komu je trenutačno Hrvatska zbog pritiska međunarodnih institucija i bujanja karizmatskih ličnosti? </p>
<p>Što imaju zajedničko masovan odziv hodočasnika svih generacija na propovijedi mlada svećenika, koji je na glasu da nosi stigme i zanesenost mladih glazbenim događajima u kojima su »Bog« i »vjera naša« »saveznici« »našem narodu«, naciji, domovini?</p>
<p>Podudarnost tih fenomena s, navodno, ugroženim dostojanstvom zemlje može biti slučajna, iako je u njoj prepoznatljiva uzročno-posljedična veza s frustracijama građana zbog - kako se čuje - kolonijalna odnosa Europljana ili kozmopolita prema Hrvatskoj i nacionalnim osjećajima Hrvata. </p>
<p>Mlad svećenik Sudac, apelirajući na pomirenje, prijateljstvo i zajedništvo propovijeda domoljublje, ljubav prema svom narodu i svojoj domovini, o vrijednostima, tradiciji, moralu... i pjevač, koji prema ocjeni slušatelja pjeva o »pravim motivima«, o Hrvatskoj i domoljublju - »dok drugi nešto cmizdre o ljubavi«, kao da su, svaki na svoj način, svojim slušateljima povratili vjeru i sigurnost da postoje vrijednosti za koje valja živjeti i, ako treba, žrtvovati se. </p>
<p>Otkrivanje vrijednosti - to je možda spona između dvaju fenomena koji su samo prividno suprotnosti: Thompson i vlč. Sudac.</p>
<p>Spomenuvši njega, ne mislim na osobu koja je već sada na glasu kao sveta, barem u svojih vremešnih sljedbenica i štovateljica, jer - osim što je stigmatiziran, čini navodno i čudotvorna djela, liječi hrome i druge bolesnike.</p>
<p>Ne želim ulaziti u to, koliko je vlč. Sudac duhovna i/ili pobožna osoba, niti mu osporavam pripisane nadnaravne sposobnosti. Imam pred sobom osobu, koja oko sebe okuplja ljude željne da im podari ozdravljenje, da im liječi tjelesne bolesti i mane, ili da im pomogne naći rješenja za raznorazne brige i nedaće.</p>
<p>Vidim povjerenje u njegovo čudotvorstvo, ali vidim da se oko njega okupljaju i osobe željne postati očevicima čudesa u onom smislu, u komu kaže dr. Faust, odnosno Goethe »Čudo je vjeri najomiljenije dijete«.</p>
<p>Faust/Goethe je mislio na ljude, kojima je doživljaj čudotvorstva potreban kao »dokaz« i jamstvo da njihova vjerovanja imaju potkrepu u stvarnosti. Vlč. Sudac je jedno - mnoštvo koje od njega pravi fenomen, sasvim je nešto drugo.</p>
<p>To da se vlč. Sudac služi mnoštvom i njegovom potrebom za karizmaticima, vješt je i koristan potez. Njegove riječi - koje su nesporno apeli na pomirbu, razumijevanje, suživot, zajedništvo - dopiru do velika kruga ljudi. Nisu sve karizmatičke osobe propovijedale vrijednosti mira, neke su svoj utjecaj na učenike i sljedbenike zlorabile da bi ih manipulirale ili širile mržnju, podjele, progone.</p>
<p>S te strane, nema dvojbe da je vlč. Sudac svakako pozitivan karizmatik. Koliko pak plemenitih riječi prodire do srca i glave pojedinih slušatelja i slušateljica - drugo je pitanje - nitko ne može čitati tuđe misli i gledati drugome u dušu. Jedno pak uspije svećenik, kao i njegov svjetovni pandan, pjevač Thompson: obojica znaju kako u svojih slušatelja užariti domoljublje, zapaliti plamen idealizma i požrtvovnosti za domovinu.</p>
<p>Čak bi se moglo reći da i Thompson i vlč. Sudac - svaki na svoj način - slušateljima vraćaju domovinu, podsjećaju ih na svoje korijene, pokazuju im gdje će naći oslonac i smisao života. </p>
<p>Domovina, korijeni, oslonac - to su, prema mom mišljenju, odlučujući aduti kojima ta dvojica uspiju mlade pridobiti i - nije previše reći - ponuditi im putokaz u sadašnjim dvojbama. </p>
<p>Dok se dio zemlje zdvaja zbog »situacije s Haagom« i mogućim posljedicama nesuradnje s međunarodnom zajednicom, dok se drugi dio stanovništva koleba između čuđenja, nevjerice i čeznu za čudom, nameće se pitanje: nije li tajna »karizme« tih dviju aktualnih »zvijezda« u tome što su svjesni ili slute da je zemlji upravo sada potreban nov smisao i jaka motivacija.</p>
<p>Ni vlč. Sudac niti Thompson, niti drugi karizmatici, svećenici i svjetovnjaci, kojima sada ova zemlja obiluje, ne pitaju niti nameću pitanje svojim slušateljima, jesu li dom, nacija, vlastita zemlja i njeno dostojanstvo dovoljno jak smisao da bi mogli izdržati buduća iskušenja - materijalnu nestašicu, nemogućnost zapošljavanja, podstanarstva umjesto napretka i društvenog uspona.</p>
<p>Još teža zamjerka karizmaticima: suviše su sigurni u neupitnost vrijednosti kojima uče svoje sljedbenike. Karizmatici uvjeravaju mase, ali ne preispituju svoje poruke i sadržaje kojima pridobiju mnoštvo. </p>
<p>Sumnje, pitanja i propitivanja nisu vrline velikih narodnih tribuna i »lovaca na duše«, pa tako ni narod koji ih sluša i slijedi, neće pitati, nisu li domovina, dom, nacija, dostojanstvo... apsolutne vrijednosti bez upitne poleđine, apsolutno dobro i vrednote nad vrednotama. </p>
<p>Skepticizam valja tražiti u onih koji glase kao »zagađivači vlastita gnijezda«, anacionalni kozmopoliti - što u sadašnjoj uzavreloj atmosferi nipošto ne treba shvatiti kao kompliment, nego kao denunciranje. Sadašnji trenutak nije pogodan za opomenu da vrijednosti domovine i doma, naroda i nacije imaju svoje negativno naličje: izolacionizam, provincijalnost, ksenofobija. </p>
<p>No zapravo bi trebalo samo malo trezvenije razmišljati da bi se spoznalo kako sadašnje vrijeme doista vapi za - orijentacijama i vrijednostima. Nitko drugi nego George Soros je nedavno upozorio (u svom predavanju u Zagrebu kao i u svojoj knjizi On Globalization) da i za internacionalizirane, globalno umrežene političke i gospodarske procese valja tražiti etiku. </p>
<p>Države koje su od svoje nesposobnosti upravljati procesima internacionalizacije pravile vrlinu i odlučile se na potpuno dereguliranje, zapravo potpisuju svoju kapitulaciju.</p>
<p>Tržište je zapravo amoralno, ne obazire se na duhovne i moralne ideale, nema smisla za socijalne i ekološke potrebe i nije sposobno stvoriti iz sebe moralne kriterije i mjerila. Njemački ustavni sudac Boeckenfoerde vjeruje da nije ni država kadra kreirati vrijednosti - bez kojih pak ona ne može funkcionirati. </p>
<p>U tom je smislu sada doista trenutak za karizmatike - samo za kakve: Benjamin Barber, koji je ustanovio da »ne dijeli li se ravnomjerno pravednost, širit će se nepravednost. Ne dobije li svatko svoj dio blagostanja, siromaštvo će biti naša zajednička sudbina«. To je lekcija, koju dijeli sadašnji trenutak: doista je potrebna sposobnost suživota i zajedništva - u smislu pak koji je zacijelo širi i obuhvatniji od onoga kojim odišu dosadašnje propovijedi i pjesme.</p>
<p>Moramo postati svjesni međuovisnosti i pojam »domovine« proširiti tako da kao »naš dom« prihvatimo svijet. </p>
<p>Velik odjek spomenutih karizmatika proizlazi iz pojednostavljeno formuliranih opasnosti i varljivih recepata: slušati odjek u svijetu, u komu je ova zemlja mala, ali zato ne nevažna karika, ocrnjuje se kao pokoravanje i prepuštanje nepravednim pritiscima, kao žrtvovanje samobitnosti - kakve ne postoje više odavno, pa je u ovom internacionaliziranom svijetu taj pojam prilično anakronistički.</p>
<p>Očuvanje navodno ugrožena dostojanstva i suvereniteta zapravo je izolacionizam. Manes Sperber bi upozoravao na loše proroke, koji nude lažne alternative, rješenja koja se kao takva ne nude, jer proizlaze iz pogrešnih premisa.</p>
<p>Sljedbenici karizmatika, koji bi se držali takvih recepata, kao da primaju sedative, a ljudi koji se osjećaju robovima, bit će malo sretniji robovi tih lažnih rješenja.</p>
<p>Time ne želim ništa reći protiv subjektivnog moralnog integriteta svake od citiranih karizmatskih osoba - njihova je nesreća i nesreća svih onih koji njih smatraju spasiteljima, da su zbog oduševljenja i privrženosti masa postali zavedeni zavoditelji i izgubili samokritičnost i vlastitu orijentaciju. </p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja i povjesničarka, publicistica iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kad slike djetinstva nagrizaju duh: država mora omogućiti stručnjacima rad s rizičnom djecom</p>
<p>»Čovječanstvo duguje djeci sve ono najbolje što im može pružiti«, zapisano je u Deklaraciji o pravima djece koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda još prije četrdeset godina jednoglasno prihvatila. Od tada sve više djece bez roditeljske brige počini različita kaznena djela, od razbojstva do sitnih krađa, skitnje ili narušavaju javni red i mir... Škola ne može ništa učiniti. Učitelj se doveze automobilom, održi svoja četiri sata i odlazi. Kažnjavanje oca za alkoholiziranje i nebrigu o obitelji </p>
<p>može donijeti suprotan učinak, ili što je još gore novčanu kaznu za remećenje javnog mira i reda i dječak će ostati i bez ono malo novca koje otac zaradi</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ</p>
<p>Ono što se dogodilo mladiću iz Zagreba da je proglašen izvršiteljem kaznenoga djela, bio uhićen i priveden u policiju da bi ga se već sljedeći dan pustilo s obrazloženjem da je policija pogriješila, nedopustivo je i nanosi štetu i policiji i osobama koje su time pogođene.</p>
<p>Nije rijedak slučaj u školi i u drugim institucijama da za sve prijestupe okrivljujemo onoga koji se jednom već ogriješio. </p>
<p>U odgojnim grupama ima djece koja uvijek čine istu pogrešku, ali i ima one koja pogriješe samo jednom, a mi ih apostrofiramo za sve slične prijestupe. Ako odgajatelj može pogriješiti, onda je to jedna od najtežih pogrešaka u procesu odgoja.</p>
<p>Kada bi bila riječ o običnom mladom čovjeku onda bismo isprikom i riješili zabunu. Ali riječ je o osobi kojoj je život bio pakao. Roditelji učinili čedomorstvo i dječak s nepunih deset godina ostaje sam na svijetu s bremenom genetskog miraza i bremenom roditeljskoga kaznenog djela. Odrastanje u takvim uvjetima gotovo je nemoguće. </p>
<p>Slike djetinjstva nagrizaju duh, mogućnost je socijalizacije u skupinu vršnjaka minimalna, nikakva. Gotovo prema pravilu takva djeca krenu pogrešnim putem. </p>
<p>Nagomilavaju se negativne emocije koje razdiru razum i nema prigode za povratak. Odlazak u odgojno-popravnu instituciju radi resocijalizacije često ne donosi rezultate. </p>
<p>Djeca koja nemaju kamo doći, odnosno nemaju se kamo vratiti, ostaju ili kod nekih rođaka, ili se opet vraćaju u dom za djecu lišenu roditeljske brige. I tako krug biva zatvoren.</p>
<p>»Čovječanstvo duguje djeci sve ono najbolje što im može pružiti«, zapisano je u Deklaraciji o pravima djece koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda još prije četrdeset godina jednoglasno prihvatila. Od tada sve više djece bez roditeljske brige počini različita kaznena djela, od razbojstva do sitnih krađa, skitnje ili narušavaju javni red i mir.</p>
<p>Ponekad se tvrdi da brojka od 1870, koliko je u nas maloljetnika sudjelovalo u različitim kaznenim djelima jedne godine, i nije tako velika. </p>
<p>Možda i nije, ali sa stajališta uspješnosti odgoja i obrazovanja to je jedna velika škola. Jednako tako sa stajališta Deklaracije o pravima djeteta po kojoj svako dijete ima pravo na sretno djetinjstvo, to je katastrofa.</p>
<p>U nas je temeljni problem prevencije i problem socijalnog miljea nakon postupka resocijalizacije. </p>
<p>Na primjeru jednoga učenika četvrtoga razreda osnovne škole vidljivo je da nitko o prevenciji ne razmišlja. Ima oca alkoholičara, koji je često nasilan prema majci ali i njemu. Noću biva zajedno s majkom istjeran iz kuće i često spava ili kod susjeda ili u staji s govedima.</p>
<p>Takva situacija u obitelji, a jer je jačeg senzibiliteta, uzrokovala je teškoće u govoru u obliku mucanja. </p>
<p>Mucanje uzrokuje slabu tehniku čitanja i teško samostalno izlaganje nastavnih sadržaja, pa i otežanu komunikaciju sa vršnjacima. A vršnjaci nerijetko upute porugu dječaku zbog lošeg govora. </p>
<p>Senzibilitet i nemogućnost kočenja vodi prema sukobima, a sukobi prema kaznenim djelima. Tko će dječaku u jednom od udaljenih sela Karlovačke županije pomoći? Nitko!</p>
<p>Sutra će neki neodgovoran susjed uprijeti prst u dječaka i policija će činiti svoje.</p>
<p> Ako pogriješi samo će se ispričati.</p>
<p>Tko u takvu paklu može ostati zdrav, čestit i dobar? </p>
<p>Škola ne može ništa učiniti. Učitelj se doveze automobilom, održi svoja četiri sata i odlazi. Kažnjavanje oca za alkoholiziranje i nebrigu o obitelji može donijeti suprotan učinak, ili što je još gore novčanu kaznu za remećenje javnog mira i reda i dječak će ostati i bez ono malo novaca koje otac zaradi.</p>
<p>U Zagrebu imamo Zavod za obitelj koji troši mjesečno pozamašan novac poreznih obveznika. Što će taj Zavod učiniti za dječaka koji hoda po rubu delinkvencije?</p>
<p>Ništa, načinit će od njega puki statistički broj. A on će nositi mržnju prema ocu, gušit će se u govoru i podnositi udarce svojih vršnjaka i škole čiji učitelj automobilom dođe i u podne ode.</p>
<p>Drugi je problem kad nam se maloljetnici ili mlađi punoljetnici vraćaju s izdržavanja kazne. Vraćaju se u svoje krhke obitelji, ili im Centri za socijalnu skrb osiguraju kakav-takav smještaj i nešto novca, a cijeli dan su sami, s ograničenim mogućnostima ispunjavanja želja, pa i u starom problematičnom društvu.</p>
<p>Izgledi da nađu simpatiju ili ljubav drugog spola, zadovoljenje seksualne potrebe i da se zaposle gotovo su nikakve. Oni su jednostavno predodređeni da ponovno ukradu, siluju, ubiju ili izazovu požar.</p>
<p>Kada skupina volontera i entuzijasta želi nešto učiniti više za ovu skupinu djece i mladih vlast ostaje gluha. Tako, na primjer, karlovački humanisti žele obnoviti jednu ratom devastiranu bivšu školu za dom volontera i humanitaraca i natjecali su se za Vladina sredstva, dobili su odgovor da program nije dovoljno obrazložen. </p>
<p>Istodobno pulska udruga lezbijki dobiva 400 tisuća kuna za svoj rad s naslova Europske unije, a posredovanjem Vladina ureda za udruge. S pravom bismo mogli hamletovski uzviknuti: »Nešto je trulo u državi Danskoj.«</p>
<p>Što učiniti? Država mora iskoristiti velik stručan potencijal svojih državljana pa im omogućiti volonterski i humanitarni rad s rizičnom skupinom djece i mladeži, i tako ostvariti zamisao karlovačkih humanitaraca. </p>
<p>To će biti prostor za iskreno pružanje ruku svima kojima nečija ruka treba. Tako ćemo smanjiti mogućnost ispričavanja policije, jer isprika je i bila deplasirana i smiješna.</p>
<p>Možda je ministar Lučin trebao drugačije postupiti, kako čine ministri razvijenih demokracija. Ali čini nam se da pogreška učinjena djetetu čiji je život bio pakao ministru nije probudila savjest. Jer djeci možemo činiti i nepravdu, ona su samo djeca! Nažalost, još smo takvi!</p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dok se ne kaže istina ne može biti mira ni pomirbe</p>
<p>Vrhunska vrijednost je čovjek, njegovo pravo na život, njegova sloboda izražavanja, stvaranja egzistencije, pravo na rad, na ispunjenje zamisli, težnji, talenta. Pravo na sreću. Pravo na religiozno osjećanje i izražavanje. Pravo na ateizam. Taj aksiom u totalitarnim sustavima ne samo da nije bio poštovan, bio je pogažen... Čovjek je bio samo </p>
<p>sredstvo za ostvarivanje određenih ciljeva i u ime tih ciljeva žrtvovan i ubijan / To što su današnji političari preko noći postali veliki Hrvati ostavlja me ravnodušnom. Pripadanje jednoj naciji naša je datost, ne naš izbor. Naš izbor je izgraditi određeni svjetonazor, a koji se stječe kulturom, znanjem, neprekidnim dijalogom s knjigom, poznavanjem života i činjenica</p>
<p>MARIJA CRVELIN </p>
<p>Počet ću citatom iz članka gospodina Josipa Grbelje (Vjesnik, Stajališta, 9. listopada): »Kad su rane svježe treba ih liječiti, zaliječiti, preboljeti, a ne samo reći da su izliječene te postupati kao da nikada ništa nije bilo tragično i katarzično.«</p>
<p>Mislim da u toj rečenici leži odgovor na pitanje: zašto je tako velika napetost u našem društvu i zašto se događaju incidenti. Jer se nije reklo. Jer se preko događaja, tragičnih i krvavih koji su se zbili na ovim prostorima od godine 1941. do 1999. prešlo kao spužvom po ispisanoj ploči, kao da se nije nigdje i ništa dogodilo.</p>
<p>A ta ploča naše povijesti bila je ispisana pismenima krvavim.</p>
<p>Trebalo bi reći. Mladi ne znaju, i otkud bi znali, stari znaju, ali ne priznaju.</p>
<p>Trebalo bi reći onima koji vješaju slike Ante Pavelića, da je on, stvorivši uz pomoć Hitlera NDH, Rimskim ugovorima predao Talijanima sve naše otoke, osim Paga, Brača i Hvara. Ustaška vlast uvela je rasne zakone - čin koji proturječi ljudskim i Božjim zakonima.</p>
<p>U Zagrebu je ubijeno devet tisuća Židova. Znaju se njihova imena i prezimena.</p>
<p>Trebalo bi reći onima koji zazivaju Juru i Bobana da su u Jasenovcu ubijali na najstrašniji način. U svojoj knjizi »Konclogor na Savi« Ilija Jakovljević uz ostalo opisuje i smrt Grgura Karlovčana. Opis tog stravičnog događaja ne usuđujem se ponoviti.</p>
<p>Ustaše su stvorili državu uz pomoć Hitlera. A Hitler je započeo rat u Europi. Taj rat rezultirao je smrću 55,014.000 ljudi, razorenim gradovima i padom svih moralnih vrijednosti.</p>
<p>U knjizi »Povijest Sovjetskog Saveza« (Fischer - Frankfurt/M, 1985.) sveučilišni profesori na Sorboni i u Americi M. Heller i A. Nekrick iznose da su zemlje antihitlerovske koalicije izgubile 43,997.000 ljudi. Zemlje fašističkog bloka izgubile su 11,017.000 ljudi.</p>
<p>Prestao je postojati svijet humanizma, kulture, civilizacije.</p>
<p>Gospodin Gojko Borić u svom članku o deustašizaciji i deboljševizaciji (Vjesnik, Stajališta, 7.-8. listopada 2002.) piše: »Za ustaše je država bila iznad svega, i to je bila njihova najveća mana.«</p>
<p>Država ne smije biti vrhunska vrijednost u ime koje će se počiniti zločini. To ne može biti ni nacija, ni klasa, ni rasa. </p>
<p>Vrhunska vrijednost je čovjek, njegovo pravo na život, njegova sloboda izražavanja, stvaranja egzistencije, pravo na rad, na ispunjenje zamisli, težnji, talenta. Pravo na sreću. Pravo na religiozno osjećanje i izražavanje. Pravo na ateizam.</p>
<p>Taj aksiom u totalitarnim sustavima ne samo da nije bio poštovan, bio je pogažen. U sustavima koji su obilježili prošlo stoljeće i kojih smo mi bili suvremenici, sutvorci i sudionici, sve te odrednice, koje tvore ljudsku ličnost, bile su izbrisane. Čovjek je bio samo sredstvo za ostvarivanje određenih ciljeva i u ime tih ciljeva žrtvovan i ubijan.</p>
<p>Onima koji se danas s nostalgijom sjećaju prošlog režima, koji pjevaju partizanske pjesme i zazivaju druga Tita, treba reći da su služili utopiji koja je u svojoj praksi uništila više ljudi nego fašizam. Brojke su goleme i penju se do devedeset milijuna, uključujući Kinu i zemlje Dalekog istoka. Komunisti su u Hrvatskoj bili boljševici i počinili su zločine, u vrijeme partizanskog rata i nekoliko godina poslije rata.</p>
<p>U filmu Zrinka Ogreste »Krhotine« samo jedna neutemeljena sumnja da je netko bio ustaša, uništila je život trima generacijama. Film nije dokumentarac.</p>
<p>Najbolnije je od svega da su se naši ljudi od pera, uma i talenta poveli za tom utopijom, vjerovali u nju i propagirali je. Dozivali su revoluciju:</p>
<p> Plameni vjetar/ sverazorni će vjetar po ulici da ori, /gori! gori! Kugla nebeska gori! (Krleža)</p>
<p>O Krležinu moralu, odnosno nemoralu, mnogo bi se moglo govoriti i pisati. Ja ću ovdje iznijeti samo jedan detalj njegova odnosa prema toj novoj vjeri.</p>
<p>Prema svjedočenju Stanka Lasića, Krleža nije napisao nijednu jedincatu rečenicu protesta protiv Staljinovih čistki. On je u krugovima poznatih govorio da to što je radio Staljin, Lenjin ne bi učinio.</p>
<p>A Lenjin je to već odavno bio učinio!</p>
<p>U svojoj knjizi »Opomena - smrtna opasnost od komunizma«, objavljenoj u Vermontu 1980., Aleksandar Solženjicin piše: »Godine 1921. u trideset ruskih oblasti počinjen je genocid kambodžanskih razmjera. Još za vrijeme Lenjinova života bijaše ubijeno ne manje civilnog pučanstva nego pod Hitlerom.«</p>
<p>U spomenutoj knjizi »Povijest Sovjetskog Saveza« čitam da je najvažniji poznavatelj boljševizma B. Souverin napisao: »Lenjin je bio opsjednut dvama prošlim događajima - jakobinci su doživjeli poraz, jer nisu dovoljno giljotinirali, pariška komuna je doživjela poraz jer nisu dovoljno strijeljali. To se mora izbjeći. I teror je postao nezadrživ. Teror je postao jedina mogućnost vladavine manjine nad većinom naroda.«</p>
<p>Toliko o Krležinu svjetioniku u magli. </p>
<p>Sapienti sat. </p>
<p>»Komunizam je u svjetskoj povijesti jedan novi kvalitet do sada nepoznat i bilo bi besmisleno tražiti analogiju.« (Solženjicin)</p>
<p>U našem društvu danas vlada neznanje, primitivizam i laž. To dovodi do napetosti i incidenata.</p>
<p>Naši političari koji su pripadali nomenklaturi nikada ne govore o zločinima komunizma. Oni imaju sintagmu, da je bilo »pogrešaka na jednoj i na drugoj strani«. Iza tih »pogrešaka« kriju se Jazovke, sedam kilometara rudarskih rovova ispunjenih leševima Hrvata i Slovenaca, Bleiburg i Goli otok i tko bi nabrojio sve rane napaćenog hrvatskog naroda.</p>
<p>Dok se ne kaže istina o događajima prošlih šezdeset godina, ne može biti mira ni pomirbe.</p>
<p>Današnji političari koji su preko noći postali veliki Hrvati, govore da nisu bili rođeni kad su se »pogreške« događale ili da su bili djeca. To je točno.</p>
<p>To što su oni danas veliki Hrvati ostavlja me ravnodušnom. Pripadanje jednoj naciji naša je datost, ne naš izbor. Naš izbor je izgraditi određeni svjetonazor, a koji se stječe kulturom, znanjem, neprekidnim dijalogom s knjigom, poznavanjem života i činjenica.</p>
<p>Naši su političari napravili izbor davno prije nego su postali Hrvati.</p>
<p>Istina je da smo bili žrtve dvaju totalitarnih sustava kojima je u osnovi bio zločin. Krvavo stoljeće. I o tome treba govoriti.</p>
<p>Možemo li biti antifašisti, ako istodobno nismo i antikomunisti.</p>
<p>Autorica je profesorica književnosti i hrvatskoga jezika u mirovini.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>»Zadnji je trenutak za zaštitu podzemnih voda koje su još uvijek za piće«</p>
<p>Stanje zagrebačkih vodocrpilišta i izvora pitke vode je loše / Izgradnja hidroelektrana na Savi poremetit će režim kretanja podzemnih voda / »Suradnja Ministarstva i Državne uprave za vode postoji, no - to nije to« </p>
<p>Kada se govori o zaštiti okoliša, teško je iz tog okoliša izdvojiti vode. »Međutim, Ministarstvo zaštite okoliša nema nadležnost nad vodama već to ima Državna uprava za vode. Radi lakšeg i bržeg djelovanja bilo bi uputno da zaštita okoliša i voda bude ujedinjena (kao što je to slučaj u većini zemalja), a na koji bi način to bilo, to bi trebala odrediti Vlada«, istaknuo je pomoćnik ministra zaštite okoliša Roko Andričević, poistovjećujući sadašnju situaciju s onom iz uzrečice »puno baba, kilavo dijete«.</p>
<p>»Stanje zagrebačkih vodocrpilišta i pitke vode je loše. Bilo je puno nemara, no to ne znači da sad pijemo lošu vodu«, kaže Roko Andričević. Kao primjer navodi planiranu izgradnju hidroelektrana na Savi. »Izgradnja bi promijenila režim kretanja podzemnih voda. Naime, ako su vode čiste, nije važno kako se i kuda kreću, no ako nisu, onda je itekako važno znati njihovo kretanje«, upozorava. Za utvrđivanje kretanja podzemnih voda imamo, dodaje, operativu i stručnost (poduzeće Elektroprojekt, Institut Ruđer Bošković, Institut građevinarstva Hrvatske i relevantni fakulteti) no treba je pokrenuti, jer bez projekata nema novaca. </p>
<p>»Ministarstvo zaštite okoliša nadležno je za sanaciju odlagališta otpada i za to nalazi donatore, no nema nadležnost nad izradom i ponudom programa sanacije podzemnih voda, pa je to primjer gdje bi u zaštiti okoliša trebalo djelovati zajednički«, ističe Andrićević.</p>
<p>»Suradnja Ministarstva i Državne uprave za vode postoji, no to nije to. Obje institucije imaju svoje pravilnike koji često nisu usklađeni, pa prvenstveno dolazi do birokratsko-administrativnih, a ne stručnih problema«, objašnjava. Najbolji primjer nesklada, kaže, upravo je Jakuševec na kojem nije uzeta u obzir sanacija podzemnih voda. </p>
<p>Na Jakuševcu, ali i na svim odlagalištima koja nisu uređena, naglašava Andričević, dolazi do stopostotnog procjeđivanja otpadnih voda u podzemlje. Stoga je nužna sanacija odlagališta (koju bi trebalo raditi po unaprijed napravljenim projektima koji zadovoljavaju standarde zaštite okoliša). A sanacija je kod nas, kaže, posljedica neuređenog odlagališta, a najtipičnija posljedica toga je zagađenost podzemnih voda koje na više lokacija u gradu ne odgovaraju standardima pitke vode. »Veći broj gradskih vodocrpilišta zbog toga je zatvoren, pa je zadnji trenutak da se zaštiti preostali dio voda, koje su još uvijek dobre za piće«, ističe Andričević. </p>
<p>Na području Zagreba, tako, treba točno odrediti zagađene zone i napraviti katastar poznatih i potencijalnih zagađivača, a to su, uz odlagališta, pogoni koji nemaju pročišćavanje otpadnih voda. Za to je, kaže Andričević, nadležna Državna uprava za vode preko jedinica lokalne samouprave koje u svom programu imaju te zadatke, no administracija i više nadležnosti to usporavaju. </p>
<p>»Važnije je čak prvo zaštititi područja s čistom podzemnom vodom, nego sanirati postojeće zagađenje. Zaštita vodonosnika za buduće vodocrpilište Črnkovec treba stoga biti jedna od prioritetnih zadaća«, napominje. To podrazumijeva pravovremeni monitoring s laboratorijskom analizom sastojaka u vodi. »Oblak zagađenja u podzemlju raspršen je, jer je podzemlje heterogeno, pa uzorke treba uzimati na više lokacija i u dužem vremenskom razdoblju«, objasnio je Andričević. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Učenici, razmijenite ili prodajte udžbenike!</p>
<p>U Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu održava se od 24. do 26. listopada petnaesti sajam knjiga »Susret prijatelja knjige«.</p>
<p>Na izložbeno-promotivnoj i prodajnoj priredbi predstavit će se 50-ak izdavača, dok će učenici već tradicionalno trećega dana sajma, u subotu od 10 do 17 sati, moći razmijeniti, prodati i pokloniti udžbenike, lektiru, knjige i stripove. </p>
<p>Tijekom sajma besplatan je upis u knjižnicu POU-a, a u njoj će biti priređena i izložba knjiga pod nazivom »Knjiga, moj prijatelj«. Knjižnica već tradicionalno prikuplja knjige za neku hrvatsku knjižnicu u zemlji i svijetu, a ovaj se put nastavlja prikupljanje knjiga za hrvatske škole u Vojvodini.</p>
<p>U Galeriji Bernarda Bernardija te Otvorenoj galeriji, izložbama slika predstavljaju se Antonija Čačić i Kata Mara s. Pia Pađen. Prihod od kupnje slika časne sestre Pađen namijenjen je održavanju mise u afričkoj državi Kongo.</p>
<p>U najvećem antikvarijatu u Hrvatskoj, koji će biti otvoren u predvorju POU-a, zainteresirani će moći kupovati knjige po samo 20 kuna. Izdavači će pak sniziti cijene i do 60 posto. Organizatori sajma poklanjaju građanima besplatan ulaz. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vožnju prilagoditi prilikama na cesti</p>
<p>Prometna policija PU zagrebačke moli vozače da, s obzirom na prognozirano pogoršanje vremena, prilagode svoje kretanje nepovoljnim atmosferskim prilikama.</p>
<p>U slučaju pogoršanja vremenskih prilika potrebno je smanjiti brzinu kretanja i izbjegavati naglo kočenje te nagle promjene pravca kretanja, jer klizavost povećava i otpalo lišće, a moguće su i mjestimične magle,</p>
<p>Isto tako potrebno je povećajti razmak između vozila, a naročito između vozila u koloni (pri brzini od 50 km/h on bi trebao biti barem 25 metara), uključiti oborena svjetla bez obzira na stupanj vidljivosti, vezati sigurnosni pojas i povećati pozornost, a naročito prema pješacima kojima je vidljivost smanjena i zbog kišobrana.</p>
<p>PU Zagrebačka poziva cozače da vode računa o prolasku vozilima preko lokvi u blizini mjesta gdje se zadržavaju pješaci (autobusna i tramvajska stajališta), kako bi izbjegli »zalijevanje«.</p>
<p>Pješaci se pozivaju da povećaju oprez i poštuju prometne propise kako bi, prije svega, povećali vlastitu sigurnost.</p>
<p>Vozači- sudionici prometnih nezgoda pozivaju se pak na poštovanje zakonske obaveze prema kojoj nakon prometne nezgode s manjom materijalnom štetom moraju odmah ukloniti vozila s kolnika i popuniti europski izvještaj o prometnoj nezgodi. Foto: Vjesnik/ Robert Rajtić</p>
<p>Počinje dogradnja škole </p>
<p>u Soblincu</p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić prvom je lopatom u srijedu otvorila radove na rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Ivan Granđa u Soblincu.</p>
<p>U sljedećih 10 mjeseci škola će, tako, dobiti sedam novih učionica, kompjutersku učionicu, kuhinju, blagovaonicu, ambulantu, garderobu i sportsku dvoranu veličine 15 puta 27 metara. U investiciju vrijednu 14 milijuna kuna ulazi i uređenje okoliša. Proširit će se postojeći kolni i pješački prilaz, a sagraditi i novi gospodarski, kolni i vatrogasni prilazi.</p>
<p>Radove je pozdravila ravnateljica škole Leonida Udovičić, naglasivši da je ta škola sagrađena 1958. godine, a ima samo sedam učionica. »Izgradnjom još toliko učionica i dvorane učenici više neće morati svakodnevno putovati u obližnju školu u Adamovec, kao što to sada rade«, zaključila je ravnateljica. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uz karticu sve karte po 25 kuna </p>
<p>Ovih su dana opet u prodaji tzv. kartice Kazališta Gavella, kojima se vrlo povoljno mogu kupovati karte za sve predstave toga kazališta u jednoj sezoni. </p>
<p>Kako nam je objasnila referentica propagande Biljana Petković, kartica košta 50 kuna a njome se za bilo koju predstavu može kupiti neograničen broj karata po samo 25 kuna. Kako karte u slobodnoj prodaji koštaju 40 pa i 50 kuna, to znači da se jedna kartica isplati već s kupnjom najviše četiriju karata. </p>
<p>Kartice se prodaju već sedmu godinu i, za razliku od drugih oblika pogodovanja posjetiteljima kulturnih priredbi, ne ograničava predstave na koje se odnosi. Nisu, dakle, sastavljeni nikakvi ciklusi s predstavama koje bi odabralo kazalište. DK Gavella ima trenutno na repertoaru 20 naslova a tijekom sezone obično je pet do šest premijera. </p>
<p>Pogodnost je i u tome što vlasnici kartice dobivaju na kućnu adresu mjesečni repertoar toga kazališta, a i to što se kartice prodaju sve dok postoji interes za njih. Dogodi se čak, kaže Biljana Petković, da ponetko kupi karticu i pri kraju sezone, u svibnju, na primjer, jer procijeni da mu se to isplati, ako želi češće u kazalište. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>»Ne bih se udala, to je 'spačka' Dallas Recordsa«</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Nakon što se na pozornici pojavila odjevena u Yamamotov sako, pjevajući »Pogled ispod obrva«, prvu od pet pjesama koje je izvela na promociji svog DVD-a u Tvornici u utorak navečer, Severina se razodjenula i ostala u majici s natpisom »Mala bi se udala«. To je, među brojnim majicama koje su te večeri predstavili ljudi iz njezine ekipe, bila jedina s natpisom koji je »odskakao« jer je na ostalima pisalo - »mala je pro.dala« ili »mala je dalla(s)«. </p>
<p>Naime, te je večeri Severina, osim što je mnogobrojnoj publici u zagrebačkom klubu, koji možda i nije bio primjeren ovakvom tipu spektakla, predstavila DVD, primila i zlatnu ploču za CD »Virujen u te - najbolje uživo«, koji je objavljen u srpnju ove godine. </p>
<p>Isti je primjerak zlatnog albuma primila i Severinina menadžerica Lidija Samardžija. Osim zlatne uspomene, Severini su Goran Lisica Fox i Siniša Bizović ispred Dallas Recordsa darovali i kajdanku, kako bi i dalje pisala puno pjesama, grudnjak, (zna se već zašto), te zlatni omot DVD-a u kojem je bilo sto kuna.</p>
<p>»Mnogo se pisalo o tome koliko je tisuća eura Severina dobila kako bi iz Croatia Recordsa prešla u Dallas, pa joj ja sad javno predajem pravu svotu«, kazao je Fox, na što je Severina spremno uzvratila: »Kako reče jedan u Haagu - u laži su kratke noge«.</p>
<p>Severinin je nastup uz zaista odličan, po mnogima najbolji band, koji trenutačno postoji na našoj glazbenoj sceni, bio ujedno i završnica velike promocije. Naime, prije malog koncerta publici se predstavio KUD Moreška s Korčule, koji je, što je bila Severinina želja, mnogima premijerno pokazao kako je izgledala stara hrvatska viteška igra. Nakon toga, na video zidu prikazani su jingleovi i filmovi koji su pratili Severinine koncerte u Splitu, Sarajevu i Zagrebu, te onaj prije tri godine održan na starom Hajdukovom stadionu u njezinu rodnom gradu.</p>
<p>Najpopularnija pjevačica domaće glazbene scene završila je nastup pjesmom »Put ka sreći«, koju je trebala pjevati u duetu s Baretom, što je bilo najavljivano kao iznenađenje večeri, no iz nepoznatih se razloga bivši pjevač Majki a danas frontman Plaćenika nije pojavio. </p>
<p>Nakon promocije, Severina je porazgovarala s novinarima. Jedno od pitanja odnosilo se majicu pa je glasilo - za koga bi se i bi li se udala. </p>
<p>»To je 'spačka' Dallas Recordsa. Njima je na majici pisalo 'pro.dala', a meni 'udala'. Vjerojatno nešto očekuju od mene, a ja više doista ništa ne očekujem«, kazala je Severina.</p>
<p>Novinari su pitali i za dalje planove, hoće li uskoro početi snimati novi album. »Da, odmah sutra«, našalila se Seve te u istom tonu nastavila: »Zapravo, moja je karijera završena, neću više snimati i pisati, tu i tamo ću dati neki intervju i to je to«. Posljednja izjava je, zapravo, njezin komentar na nedavno objavljen natpis u jednom hrvatskom tjedniku, u kojem se tvrdilo da joj je karijera nakon svađe s Đorđem Novkovićem - završena.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dijelovi tijela slavnih na aukciji za borbu protiv raka </p>
<p>LONDON, 23. listopada</p>
<p> - Slavni britanski glumački par Jude Law i Sadie Frost samo su dva imena među zvijezdama televizije, glazbe i sporta koje se nadaju »prodati« dio svojega tijela kako bi prikupile novac za dobrotvorne svrhe. </p>
<p>Glumac Law za svoju je skulpturu izabrao trbušnu muskulaturu, dok je Frost odlučila »ponuditi« svoje lice, javlja ovih dana BBC. </p>
<p>Prodaju brončanih ili srebrnih izljeva odabranih dijelova tijela organizirala je internet tvrtka Tiscali pod imenom »Forme Sensuali« (Senzualni oblici), a novac će biti namijenjen borbi protiv raka dojke. </p>
<p>Pjevačica skupine Atomic Kitten Jenny Frost dala je u bronci izliti svoju stražnjicu u tanga gaćicama, što je učinio i model James Gooding čija je bivša djevojka Kylie Minogue poznata diljem svijeta po sjajno oblikovanoj pozadini. </p>
<p>Televizijski voditelj koji se prometnuo u glumca Jamie Theakston dao je načiniti izljev svoje ruke, dok je DJ Pete Tong to učinio s prstima koji okreću ploču. Za ruku su se opredijelili i voditelji Ant McPartlin i Declan Donnelly. </p>
<p>Svojim je najraskošnijim tjelesnim atributom Denise Van Outen ocijenila koljena pa su na aukciji upravo ona u brončanoj izvedbi našla mjesto. </p>
<p>Bivša glumica popularne engleske serije EastEnders Patsy Palmer, zaključila je da joj je najbolje ponuditi stopala. Među ostalim »donatorima« svojih tjelesnih dijelova u srebru ili bronci našli su se i boksač Audley Harrison, bivša »spajsica« Emma Bunton, te zvijezde sapunica Gary Lucy, Lucy Benjamin i Alex Ferns. </p>
<p>DJ postaje Radio 1 Sara Cox ustvrdila je da se na izljevu njene ruke u obliku slova »V« može dosta zaraditi - bilo kao simbol za mir ili, u drugom položaju, za neku ružnu gestu. </p>
<p>»No, može ga se zgodno upotrijebiti i na radnom mjestu ili u automobilu«, dodala je Cox. Potencijalni kupci za ponude imaju vremena do 24. listopada. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Umrla bivša albanska kraljica Geraldina</p>
<p>TIRANA, 23. listopada </p>
<p> - Bivša albanska kraljica Geraldina preminula je u bolnici u kojoj je liječena zbog bolesti pluća, rekao je u srijedu glasnogovornik kraljevske obitelji.</p>
<p>Rođena kao mađarska barunica, Geraldina Nagy-Apponyi, ona se 1938. godine vjenčala s albanskim kraljem, Zoguom I. (1895-1961.) On je, rođen kao Ahmet beg Zogolli, potjecao iz ugledne muslimanske obitelji čijim je članovima u prošlosti Otomansko carstvo dodjeljivalo i pašaluke. Kad je Albanija 1912. godine stekla samostalnost, on se počeo baviti politikom, eliminirao sve ozbiljnije konzervativne konkurente i liberalne protivnike, 1925. postao premijerom, a 1928. se proglasio monarhom i uzeo ime Zogu I. </p>
<p>Zemlju su sa sinom Lekom napustili 1939. kada je Italija okupirala Albaniju. Komunistički je režim 1946. ukinuo monarhiju, a Leka i njegova obitelj tek su se prošle godine u lipnju vratili iz egzila u Južnoafričkoj republici.</p>
<p>Geraldina Zogu umrla je u 87. godini života. Prošli je tjedan bila primljena u vojnu bolnicu u Tirani. Pretrpjela je četiri zastoja srca od kojih je posljednji bio smrtonosan. (Hina, d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Krokodil u Australiji ubio njemačku kupačicu</p>
<p>ZAGREB / SYDNEY, 23. kolovoza </p>
<p> - Jednu dvadesetčetverogodišnju njemačku turisticu napao je i ubio krokodil u nacionalnom parku Kakadu na sjeveru Australije, javili su u srijedu australski izvori. Mlada je Njemica nastradala dok je sa svojojm sestrom i skupinom drugih turista bila na noćnom kupanju. Ostali članovi skupine kažu da su vidjeli tamnu sjenu, a onda je kupačica nestala pod površinom. Policajci i rejndžeri tek su ujutro, gotovo dva kilometra dalje, ubili krokodila dugog četiri metra i tek su tada uspjeli doći do žrtvinog tijela. Policajci nisu htjeli dati pobliže detalje.</p>
<p>Žrtvina sestra preživjela je neozlijeđena.</p>
<p>Broj krokodila, koji su nekad bili ugrožena vrsta, povećao se u posljednjih nekoliko desetljeća zbog bolje zaštite, ali napadi na ljude vrlo su rijetki. Smatra se da je ovo prvi smrtonosan krokodilski napad na ljude u Sjevernom teritoriju u zadnjih deset godina. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Novi rekord u druženju sa škorpionima</p>
<p>PATTAYA, 23. listopada </p>
<p> - Tridesetogodišnja Tajlanđanka izašla je u srijedu živa i zdrava iz sobe u kojoj je 32 dana provela u društvu 3400 škorpiona, čime je postavilka novi svjetski rekord.</p>
<p> Kanchana Ketkaev, koja je, zabavljajući turiste svojim druženjem sa škorpionima, stekla imunitet na otrov, novinarima je izjavila da je ovaj put bila ugrizena devet puta.</p>
<p> »No zato je uginulo oko 400 škorpiona«, rekla je rekorderka, koja ističe da ih je zamijenilo oko 500 škorpiona koji su se izlegli tijekom mjesec dana. Ona je objasnila da škorpioni polude kasno u noći i da su tada opasni.</p>
<p> Guinnessova knjiga rekorda poslala je Kanchani 1000 dolara nagrade za taj podvig.</p>
<p> Bivši rekord držala je jedna Malezijka koja je 30 dana provela s 2700 škorpiona. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Golem interes Beograda za hrvatsku knjigu </p>
<p>Odmah nakon otvaranja Sajma jugoslavenski ministar kulture Branislav Lečić posjetio hrvatski štand i najavio otvaranje srpske knjižare u Zagrebu i hrvatske u Beogradu / U petak će se održati susret jugoslavenskog i hrvatskog ministra kulture za kada je najavljena na Sajmu i konferencija za tisak </p>
<p>BEOGRAD, 23. listopada</p>
<p> - O političkoj atmosferi koja vlada u Jugoslaviji, a napose u Beogradu, koji se još nije oporavio od neuspjele izborne kampanje za predsjednika države, svjedoči i jedan vrlo važan detalj koji smo zamijetili na posve neformalnoj ceremoniji otvaranja ovogodišnjega beogradskog Sajma knjige, na kojem su bila nazočna prva imena političke, vjerske i kulturne scene. Zajedno s mnogobrojnom publikom gurali su se u hali predsjednik vlade Zoran Đinđić, ministri kulture, znanosti, prosvjete i pravosuđa, predsjednik Skupštine grada Beograda, baš kao i princ Aleksandar Karađorđević, koji je bio viđen u pratnji supruge i pisaca Matije Bećkovića i Milorada Pavića. </p>
<p>Dojmljivim govorom Sajam je otvorila književnica Vida Ognjenović, veleposlanica Jugoslavije u Norveškoj, zemlji koja je počasna gošća Sajma, a u ime koje je govorio njezin veleposlanik u Jugoslaviji Hans Ola Ustad te Geir Polle, predsjednik njihova Društva književnika, koji je u Beograd doveo i sedmero pisaca izdavača. Norveška će se tako kao zemlja u žarištu od 22. do 28. listopada predstaviti nizom književnih susreta, koncerata, predavanja o modernoj norveškoj književnosti, nakladništvu, seminarima o Ibsenu i slično, a beogradsko Narodno pozorište tih dana stavilo je na repertoar Ibsenovu dramu »Narodni neprijatelj«.</p>
<p>Vidjevši srpskoga premijera kako neformalno šeće brojnim sajamskim ulicama, ne želeći svom posjetu davati protokolarno značenje, zajedno s gomilom novinara pojurili smo njemu ne bismo li čuli prve dojmove o Sajmu. Za Đinđića je Sajam još od studentskih dana bio neprijeporan događaj, »jer je i u najtežim vremenima odražavao intelektualnu vatru onih radoznalih duhom«.</p>
<p> U besparici koja se osjeća na svakom koraku ove nekada sjajne, a sada zapuštene i urušene, gotovo bismo rekli zaboravljene metropole, u kojoj njezini do krajnosti osiromašeni građani jedva sastavljaju kraj s krajem, premijer je izrazio nadu da bar biblioteke imaju dovoljno novca da nabave knjige koje će tako postati dostupne svima onima koji iz svoga oskudnog kućnog budžeta ne mogu izdvojiti za kupnju knjige.</p>
<p>Sve te visoke goste nitko s govornice nije ni pozdravio, a nakon što je službeno otvorena, ova čudna ustanova kakva je festival knjige, »taj naoko apsurdan spoj otvorene tržnice i divovske biblioteke gdje se križaju mitsko i profano, a knjige nude i kao roba i kao neprocjenjiv talisman«, kako je kazala Vida Ognjenović, brojni uglednici raspršili su se Sajmom u potrazi za svakovrsnim književnim novitetima, koji se ovdje, za razliku od drugih sajmova, mogu i kupiti.</p>
<p>Hrvatski štand, na stotinjak četvornih metara, što nudi izložbu koja obuhvaća 1200 naslova i prezentira knjige 1600 naših nakladnika, smješten u hali 14 - jedan je od najljepših i najzapaženijih na Sajmu. »Najveće zanimanje posjetitelja privlače znanstvene knjige, humanistika, filozofija, publicistika, turistika, likovne monografije, ali i sva druga beletristika, a osobito vrhovi svjetske književnosti, ali i klasici poput Miroslave Krleže«, kaže nam Zdenko Ljevak, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, koja je uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i organizirala sudjelovanje na beogradskoj knjižnoj smotri.</p>
<p>Naš štand nije zaobišao ni jugoslavenski ministar kulture Branislav Lečić, koji je bio iznenađen kvalitetom i raznovrsnošću ponude hrvatskih nakladnika. U petak će u Beograd doputovati i hrvatski ministar kulture dr. Antun Vujić da bi sa svojim kolegom, među ostalima, razmotrio kako olakšati što slobodnije trgovanje knjigom. Naime, u Srbiji još je na snazi savezni zakon iz 1974. godine prema kojem se na uvoz stranih knjiga plaća pet eura po naslovu, što u mnogome poskupljuje cijenu knjige i ograničava raznovrstan uvoz naslova.</p>
<p> Ministar će tom zgodom razgovarati i o kinematografiji, koprodukcijama, kazališnoj reformi, sveprisutnoj piratstvu te, dakako, i o povratku kulturnog blaga Pravoslavne crkve u Hrvatskoj koje je tijekom rata odneseno u Jugoslaviju. U 18 sati najavljena je na Sajmu konferencija za novinare, a dvojica ministara u večernjim će satima pogledati kultnu predstavu Zvezdare teatra »Kontejner s pet zvjezdica«, pisca i režisera Dušana Kovačevića, u kojoj Lečić igra glavnu ulogu. Naime, ta je predstava pratila sve izborne kampanje koje su prethodile demokratskim promjenama u rujnu 2000. godine. </p>
<p>Lečić je najavio i skoro otvaranje srpske knjižare na zagrebačkome Jelačićevu trgu u kojoj će biti predstavljena srpska suvremena riječ, kako je rekao, a u Narodnoj biblioteci u Beogradu otvorit će se knjižara koja će, pak, predstaviti suvremeni hrvatski književni trenutak. Valja reći da su tu izjavu prenijele i sve srpske novine, a ne jenjava ni navala srpskih novinara i znatiželjnika na hrvatskome štandu. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Otvorena vrata za razmjenu</p>
<p>»Očekujem plodne razgovore s Branislavom Lečićem, ministrom kulture Jugoslavije, kao i drugim čelnim ljudima u jugoslavenskoj vladi«, rekao je ministar Vujić / Hrvatska razvija kulturnu suradnju s nizom zemalja preko ugovora i programa </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - »Vrlo važan element u odnosima Republike Hrvatske i Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore bio je povratak otuđene kulturne baštine, započet u prosincu prošle godine. Slijede daljnji razvoji odnosa s posebnim smislom i ciljem, a tu u prvome redu mislim na Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, na kojem naša zemlja prvi put izlaže ove godine. Želimo komunikaciji knjiga dati otvorena vrata, jer knjiga na najbolji način povezuje narode i temelj je bolje komunikacije na ovim prostorima bremenitim problemima«, kazao je dr. Antun Vujić, ministar kulture, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Ministarstvu kulture, a sazvanoj u povodu međunarodne aktivnosti toga ministarstva. </p>
<p>Ministar Vujić kazao je da u petak odlazi u Beograd, gdje će se susresti s jugoslavenskim ministrom kulture Branislavom Lečićem, te da očekuje plodne razgovore s njim i drugim čelnim ljudima u jugoslavenskoj vladi. »Međunarodni ugovor što su ga dvije države potpisale u travnju ove godine otvorio je vrata kulturnoj suradnji - zašto se ne bismo rukovali na tim vratima s porukama do kojih nam je svima stalo«, kazao je ministar.</p>
<p>Hrvatska u kulturi, nastavio je on, uspješno surađuje sa Saveznom Republikom Njemačkom, posebno s pokrajinama Baden-Wuerttemberg i Bavarskom te s gradom Berlinom. Tjedni hrvatske kulture u Njemačkoj održavaju se od 14. listopada do 30. studenoga u Berlinu (službeno otvaranje 5. studenoga), a Dani bavarske kulture u Hrvatskoj trajat će od 20. do 24. studenoga. Naša je zemlja u kulturnome pogledu, nastavio je, umrežena brojnim ugovorima i sporazumima s najvećim brojem zemalja, među kojima su i zemlje poput Kine, Indije, Indonezije i latinskoameričkih zemalja. Riječ je o 30 međudržavnih ugovora i 15-ak programa te desetak ugovora koji su u postupku. Također, dodao je, naša će zemlja biti predsjedateljica Međunarodne mreže kulturnih politika, na konferenciji koja će biti održana u listopadu sljedeće godine u Opatiji. Osobito značajnim Vujić je istaknuo i buduće korake u razvoju kulturne suradnje sa susjednom Slovenijom.</p>
<p>Na novinarsko pitanje o otkazivanju gostovanja zagrebačkog HNK u Beogradu i Podgorici zbog prostornih problema, ministar je odgovorio da nije riječ o otkazivanju, već o odgodi, te da će Ministarstvo poticati gostovanja najreprezentativnijih kazališnih skupina i teatara. Na upit kako će se pak Ministarstvo postaviti u sukobu Velimira Viskovića i DHK vezan uz izdavanje časopisa »Republika« Vujić odgovara da ako spor ne riješe ta dva književnička društva, problem će riješiti Ministarstvo na temelju vrijednosti ponuđenih programa.</p>
<p>Na konferenciji za novinare prisutni su bili i Branko Maleš, pomoćnik ministra za knjigu i nakladništvo, Naima Balić, pomoćnica za međunarodnu kulturnu suradnju i predsjednica Odbora u Vijeću Europe za kulturu, Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra kulture, i Željka Udovičić, pomoćnica ministra za kazalište i kulturni razvitak.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Drago Štambuk dao već ostavku u HDP-u </p>
<p>»Vi ste manipulirajući mojim imenom u političke svrhe na televizijskom programu 'Nedjeljom u dva' iznevjerili moja očekivanja«, piše Drago Štambuk u otvorenom pismu Velimiru Viskoviću </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Književnik Drago Štambuk uputio je 22. listopada otvoreno pismo Velimiru Viskoviću, predsjedniku Društva hrvatskih pisaca, u kojem je dao ostavku na članstvo u tome netom osnovanom društvu. U pismu Štambuk podsjeća da se učlanio u Društvo hrvatskih pisaca »u najboljoj namjeri, a zbog žalosne činjenice raskola među hrvatskim poslenicima riječi«, te je uz članstvo u Društvu hrvatskih književnika pridodao i »članstvo u generacijski mlađoj i potentnoj grupaciji HDP-a, e kako bih u sebi prevladao spomenutu i za mene osobno bolnu podjelu«.</p>
<p>Štambuk dalje obrazlaže: »Držao sam, a to sam i izgovorio na osnivačkoj skupštini HDP-a, kojoj sam nazočio na vaš poziv, da je bolji put bio transformacija staroga društva, te da se ne mogu odreći udruge u kojoj su lavovi poput Dragutina Tadijanovića ili Vesne Parun, a niti upravo pokrenute udruge u kojoj su mladi lavovi poput Tomića, Ferića, Pavičića i drugih. Hoteći raditi na zajedništvu struke, na skupštini kazah i to da od dana osnivanja HDP-a i mojega učlanjenja u nj više nisam ni pisac niti književnik, već literat. Sapienti sat. Bila je to moja poruka kojom htjedoh otkloniti prisilu političke diferencijacije koja s raskolom ide ruku pod ruku, htjeli mi to ili ne.</p>
<p>Kazah i to da ću i u starom i u novom društvu zalagati se za dijalog i suradnju među članovima udruga i između udruga samih te za transformaciju obaju društava u strukovnom i uljudbenom smislu, udaljavajući ih od političkih diktata i manipulacija, bilo iz vana nametnutih, bilo interno proizvedenih. </p>
<p>Također, rekoh da ću raditi na tome da se oba društva pluralno, demokratski, transparentno i civilizirano uslože i ponašaju, da surađuju i usuglašavaju se oko temeljnih pitanja struke na dobrobit svih koji pišu ili objavljuju knjige, te da bih želio doživjeti trenutak kada će i književnici i pisci postati samo literati.</p>
<p>Međutim, tinta na mojoj pristupnici nije se ni osušila, a vi ste manipulirajući mojim imenom u političke svrhe, usprkos javnom skupštinskom obećanju da se HDP neće baviti politikom, na televizijskom programu »Nedjeljom u dva« iznevjerili moja očekivanja. Postade mi razvidno da moje dobre namjere na radu prema transcendiranju literarnog raskola neće biti vrednovane na način na koji sam/bih želio, a to znači bez politikantstva i dolijevanja ulja na vatru.</p>
<p>Nikada u životu nisam bio članom niti jedne političke stranke, a sve moje javno djelovanje bilo je usmjereno prema općem dobru i u stalnoj preferenciji prema humanim zasadama i vrednotama u odnosu na uskogrudne političke opcije i razgraničenja.</p>
<p>Ostajući otvoren prema svim inicijativama za suradnju između literarnih udruga, a na dobrobit poslenika riječi i hrvatske literature, dajem ostavku na članstvo u HDP-u«, stoji u otvorenome pismu Drage Štambuka upućenom Velimiru Viskoviću. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Murtićeva izlozba u Moskvi 12. studenoga</p>
<p>MOSKVA, 23.listopada</p>
<p> - Velika retrospektivna izložba istaknutog hvatskog slikara Ede Murtića bit će otvorena u Moskvi 12. studenoga. Na izložbi pod nazivom »Slikarstvo Ede Murtića« bit će predstavljeno 80 slika hrvatskog umjetnika, a izložba će reprezentativnoj dvorani Novi manjež u središtu grada biti otvorena do 4. prosinca. Izložba Ede Murtića otvara se u okviru sporazuma o kulturnoj suiradnji i razmjeni Zagreba i Moskve. U okviru te akcije početkom ovog mjeseca otvorena je u Zagrebu izložba ruske avangarde. Tom prilikom gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov uputio je pismo gtradonačelnici Zagreba Vlasti Pavić pozivajući je u posjet »radi razmatranja perspektive suradnje izmedju glavnih gradova Rusije i Hrvatske«. Stoga se očekuje da će otvaranje Murtićeve izložbe biti i prigoda za susret i pregovore gradonačalnice Zagreba Vlaste Pavić sa svojim domaćinom Jurijem Lužkovom. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Buratino« iz Bugarske u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - U četvrtak, 24. listopada u Centru za kulturu Trešnjevka održat će se predstava »Škola plesa« koju će izvesti baletni studio »Buratino« iz Plovdiva u Bugarskoj. Gostovanje je pokrenulo veleposlanstvo Republike Bugarske u Hrvatskoj, a organizator je Hrvatska glazbena mladež. Baletni studio »Buratino« osnovan je 1985., pohađaju ga djeca u dobi od 6 do 18 godina, a programima obuhvaćaju nastavu ritmike, klasičnog baleta, povijesnog plesa i suvremenog plesa. Novi polaznici studija »Buratino« baletu i plesu kasnije se posvećuju i profesionalno, a ova zagrebačka predstava dio je njihove europske turneje. Glazbeni predlošci predstave »Škola plesa«, obuhvaćaju djela Čajkovskog, Sviridova, Mozarta i Hačaturjana. </p>
<p>D. K.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zagrebački HNK na MESS-u u Sarajevu </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Drama Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu gostuje je na Međunarodnom kazališnom festivalu MESS 2002., koji se održava od 18. do 30. listopada u Sarajevu. U glavnom programu sarajevskoga festivala ansambl našeg matičnog kazališta izveo je predstavu »Očevi i sinovi«, u režiji Ivice Kunčevića. Scenograf predstave, koju je Brian Friel napisao po istoimenom Turgenjevljevu romanu, je Ivica Prlender, a kostimografkinja Danica Dedijer. U »Očevima i sinovima« nastupaju Mustafa Nadarević, Zvonimir Zoričić, Luka Dragić, Borko Perić, Kruno Šarić, Ivana Boban, Alma Prica, Ivka Dabetić, Tomislav Stojković i dr. Osim Hrvatske, na festivalu nastupaju kazališta iz Danske, Italije, Slovenije, Velike Britanije, Švicarske, Mađarske, Njemačke i Bosne i Hercegovine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Nije li uzbudljivo razumjeti svijet</p>
<p>Budući da se ljubičasti i plavi valovi raspršuju čak i više tijekom njihova, sada duljeg, puta kroz zrak nego kada je Sunce iznad, ono što vidimo kada gledamo prema zalazećem Suncu je ostatak - valovi Sunčeve svjetlosti koji jedva da su i raspršeni, poglavito narančasti i crveni. Plavo nebo čini zalazak Sunca crvenim</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Vidljiva svjetlost koja dolazi sa Sunca ima mnogo boja</p>
<p> - ljubičastu, plavu, zelenu, žutu, narančastu, crvenu - koje odgovaraju svjetlosti različitih valnih duljina. (Valna duljina je udaljenost od vrha do vrha vala dok on putuje kroz zrak ili prostor.) </p>
<p>Ljubičasta i plava svjetlost imaju najkraću valnu duljinu, narančasta i crvena najdulju. Ono što mi doživljavamo kao boju je to kako naše oči i mozak shvaćaju valne duljine svjetlosti. (Mogli bismo, isto tako razumno, prevoditi valne duljine svjetlosti u, recimo, tonove koje bismo čuli, a ne boje koje vidimo, no, naša se osjetila nisu razvila na taj način.)</p>
<p>Kada se sve te dugine boje spektra pomiješaju zajedno, kao što je to kod Sunčeve svjetlosti, imamo gotovo bijelu svjetlost. Ti valovi zajedno putuju osam minuta prelazeći 150 milijuna kilometara svemira između Sunca i Zemlje. </p>
<p>Udaraju u atmosferu, koja je većinom sastavljena od molekula dušika i kisika. Neki se valovi od zraka odbijaju natrag u svemir. Neki se odbijaju amo-tamo uokolo prije nego što svjetlost dođe do tla i njih može zamijetiti oko. (Neki se također odbijaju od oblaka ili od tla natrag u svemir.) To se odbijanje svjetlosnih valova uokolo po atmosferi naziva »raspršenje svjetlosti«.</p>
<p>Svi se valovi, međutim, ne raspršuju jednako na molekulama zraka. Valne duljine koje su mnogo veće od veličine molekula se slabo raspršuju; one se prelijevaju preko molekula i na njih molekule jedva da i utječu. </p>
<p>Više se raspršuju valne duljine koje su bliže veličini molekula pa je valovima teško zanemariti prepreke koje su velike kao i oni sami. (To možete vidjeti kod vodenih valova koji se raspršuju na potpornjima molova, ili na valovima u kadi pri kapanju iz slavine, koji se sudaraju s gumenom patkicom.) Kraće se valne duljine, one koje osjećamo kao ljubičastu i plavu svjetlost, dakle, učinkovitije raspršuju nego veće valne duljine, one koje osjećamo kao narančastu ili crvenu svjetlost. </p>
<p>Kada gledamo uvis za dana kada nema oblaka i divimo se plavom nebu, svjedoci smo toga da se kratke valne duljine svjetlosti najradije raspršuju. To se naziva Rayleighovo raspršenje, prema engleskom fizičaru koji je ponudio prvo zaokruženo objašnjenje te pojave. </p>
<p>Dim cigareta je plav iz istog razloga: čestice koje čine taj dim su male otprilike koliko i valna duljina plave svjetlosti.</p>
<p>Zbog čega je onda zalazak Sunca crven? Crvena boja zalaska Sunca je ono što ostane od Sunčeve svjetlosti nakon što zrak rasprši plavu svjetlost u stranu. </p>
<p>Budući da je atmosfera tanka ljuska gravitacijski vezana plina koji okružuje krutu Zemlju, Sunčeva svjetlost mora proći kroz dulji, nakošeni put kroz zrak kada Sunce zalazi (ili izlazi) nego u podne. </p>
<p>Budući da se ljubičasti i plavi valovi raspršuju čak i više tijekom njihova, sada duljeg, puta kroz zrak nego kada je Sunce iznad, ono što vidimo kada gledamo prema Suncu je ostatak - valovi Sunčeve svjetlosti koji jedva da su i raspršeni, poglavito narančasti i crveni. Plavo nebo čini zalazak Sunca crvenim. </p>
<p>(Sunce u podne izgleda žućkasto djelomično stoga što emitira nešto malo više žute svjetlosti nego svjetlosti drugih boja, a djelomice stoga što se, čak i kada je Sunce gore, iznad nas, nešto plave svjetlosti na Zemljinoj atmosferi rasprši iz Sunčevih zraka u stranu.)</p>
<p>Ponekad se govori da znanstvenici nisu romantični, da njihova strast za shvaćanjem otima svijetu ljepotu i tajnovitost. </p>
<p>No nije li uzbudljivo razumjeti kako svijet stvarno djeluje, znati da je bijela svjetlost sastavljena od boja, da je boja način na koji mi doživljavamo valne duljine svjetlosti, da proziran zrak odbija svjetlost, da pritom čini razliku između valova, i da je nebo plavo iz istog razloga zbog kojeg je zalazak Sunca crven? Nikakva šteta nije učinjena romantičnosti zalaska Sunca ako se nešto o njemu zna.</p>
<p>Budući da je većina jednostavnih molekula otprilike iste veličine (oko sto milijunti dio centimetra), plavetnilo Zemljina neba ne ovisi mnogo o tome od čega je zrak sastavljen, dok god zrak ne upija svjetlost. </p>
<p>Molekule kisika i dušika ne upijaju vidljivu svjetlost, one je samo odbijaju u neki drugi smjer. Druge molekule, međutim, mogu proždirati svjetlost. Dušikovi oksidi, koji se stvaraju u motorima automobila i industrijskim izgaranjima, su izvor tmurne smeđe boje smoga. Dušikovi oksidi (načinjeni od kisika i dušika) upijaju (apsorbiraju) svjetlost. Apsorpcija, kao i raspršenje, može obojiti nebo.</p>
<p>Drugi svjetovi, druga nebesa: Merkur, Zemljin Mjesec, te većina satelita ostalih planeta su mali svjetovi.</p>
<p>Zbog svojih slabih gravitacija ne mogu zadržati atmosfere koje stoga ispare u svemir. Okolni prostor, koji je gotovo vakuum, tada doseže do tla. Sunčeva svjetlost udara u njihove površine nedirnuta: niti je duž svoga puta bila raspršena, niti apsorbirana. </p>
<p>Nebesa tih svjetova su crna, čak i u podne. To su iz prve ruke posvjedočila dosad samo dvanaestorica ljudi, posade Mjesečevih modula Apolla 11, 12, te 14-17. U priloženoj tablici je naveden potpun popis satelita Sunčeva sustava za koje se zna u trenutku dok ovo pišem. (»Voyageri« su otkrili gotovo polovicu od njih.) Svi imaju crna nebesa, osim Saturnova Titana, i, vjerojatno, Neptunova Tritona, koji su dovoljno veliki da imaju atmosferu. Isto je i sa svim asteroidima.</p>
<p>Venera posjeduje otprilike 90 puta više zraka od Zemlje. Njega ne čine, kao ovdje, uglavnom kisik i dušik, nego ugljični dioksid.</p>
<p> Ugljični dioksid, međutim, također ne upija vidljivu svjetlost. Kakvo bi izgledalo nebo gledano s površine Venere kada Venera ne bi imala oblaka? Uz toliku atmosferu na svome putu, ne samo da se rasprše ljubičasti i plavi valovi, nego i oni drugih boja - zeleni, žuti, narančasti, crveni. Sloj atmosfere je, međutim, toliko debeo, da plava svjetlost gotovo uopće ne dolazi do tla, nego bude raspršena natrag u prostor uzastopnim odbijanjem na većim visinama. </p>
<p>Svjetlost koja dolazi do tla bi, dakle, trebala biti jako crvenkasta, izgledala bi kao zalazak Sunca na Zemlji preko cijelog neba. Osim toga, sumpor bi u visokim oblacima obojio nebo u žuto. Snimke koje su snimile sovjetske letjelice »Venera«, koje su se tamo spustile, potvrđuju da je nebo na Veneri neke vrste žuto-narančaste boje.</p>
<p>Mars je druga priča. On je manji svijet od Zemlje, s mnogo tanjom atmosferom. Tlak na površini Marsa je, zapravo, otprilike jednak kao onaj na visini u Zemljinoj stratosferi do koje se uzdigao Simons. </p>
<p>Stoga možemo očekivati da je nebo na Marsu crno ili purpurno-crno. Prvu sliku u boji s površine Marsa je snimila američka sonda »Viking 1« u srpnju 1976. - bila je to prva svemirska letjelica koja se uspješno spustila na površinu Crvenog planeta. </p>
<p>Digitalni su podaci bili odmah poslani radiovalovima s Marsa natrag na Zemlju i računalo je sastavilo sliku u boji. Na iznenađenje svih znanstvenika, i nikoga više, ta je prva snimka, objavljena u tisku, pokazala da je Marsovo nebo ugodne, domaće plave boje, što je nemoguće za planet s tako neznatnom atmosferom. Nešto je bilo pogrešno.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>CITY</p>
<p>Činila se pljunutom Marilyn Monroe</p>
<p>Reče da je čudno, ali kada se sjeti svoje majke, uvijek je se sjeti nasmijane, padaju mu na pamet kao neke fotografije i na njima se ona uvijek smije, a sve to unatoč tomu što se, koliko se on sjeća, nije baš tako često smijala</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Njegov otac nije volio pričati o tome, a sada kada su prošle godine više uopće nije pričao o tome, samo bi ponekad rekao da je mama dobro, ništa drugo. </p>
<p>Reče da je čudno, ali kada se sjeti svoje majke, uvijek je se sjeti nasmijane, padaju mu na pamet kao neke fotografije i na njima se ona uvijek smije, a sve to unatoč tomu što se, koliko se on sjeća, nije baš tako često smijala, no upravo to se događalo, kada je mislio na nju, mislio je na nju nasmijanu. </p>
<p>Reče i to da je u ormaru spavaće sobe ostala sva njezina odjeća, i da je znala imitirati glas pjevačica, pjevala je takvim glasom da se činila pljunutom Marilyn Monroe.</p>
<p>- Marilyn Monroe?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Marilyn Monroe.</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Marilyn Monroe.</p>
<p>Shatzy je polako stala ponavljati Marilyn Monroe, Marilyn Monroe, Marilyn Monroe, više nije prestajala, i u jednom je trenutku uzela limenku u ruku, ponovno, te je ispraznila u vazu s petunijama, Marilyn Monroe, Marilyn Monroe, sve do posljednje kapi, potom ju je ponovno položila na stolić, i izgovorila Marilyn Monroe još tko zna koliko puta odlazeći u kuhinju, vraćajući se, tražeći ključeve, zatvarajući kućna vrata, i krećući prema stubama. </p>
<p>Skinula je cipele. I ukosnicu kojom je držala kosu podignutu. Ukosnicu je spremila u džep. Cipele je ostavila tamo.</p>
<p>- Idem spavati, Gould.</p>
<p>- ...</p>
<p>- Oprosti.</p>
<p>- ...</p>
<p>- Oprosti, ali moram ići spavati.</p>
<p>Gould je ostao sjediti, gledajući televizor.</p>
<p>Pomislio je kako mora reći Poomerangu da ga vrati.</p>
<p>Japanac je imao lijep radio, stari model, mogao je uzeti njega. Na prednjem je staklu imao sva imena gradova, a okrećući dugme, mogao si pomicati narančasti štapić, i putovati po svim krajevima svijeta.</p>
<p>Pomislio je kako se s televizorom određene stvari ne mogu raditi.</p>
<p>Potom nije više pomislio ni na što.</p>
<p>Ustao je, ugasio svjetla, popeo se na gornji kat, ušao u kupaonicu, u mraku nastavio sve do zahodske školjke, podigao poklopac i sjeo, ni ne spuštajući hlače.</p>
<p>- Samo sam se okliznuo.</p>
<p>- U kurac.</p>
<p>- Kažem Vam da sam se okliznuo.</p>
<p>- Šuti, Larry. Diši duboko.</p>
<p>- Koji kurac je ovo?</p>
<p>- Ne gnjavi i diši, duboko.</p>
<p>- Ne treba mi to, samo sam se okliznuo, u kurac.</p>
<p>- Dobro, okliznuo si se. Sada me slušaj. Kada ustaneš, dobro pogledaj što imaš pred sobom. Ako vidiš dvojicu ili trojicu crnčuga s rukavicama, onda čekaj, prednjim direktom drži ih podalje, ali nemoj udarati jako, mogao bi udariti pogrešnoga, moraš čekati, jasno? Samo ih drži podalje, i kada uspiješ uđi u klinč, ostani tako i diši. Nemoj udarati jako sve dok ne budeš vidio samo jednoga, jasno?</p>
<p>- Vidim odlično.</p>
<p>- Pogledaj me.</p>
<p>- Vidim odlično.</p>
<p>- Sve dok se ne budeš dobro osjećao, pusti šake i služi se glavom.</p>
<p>- Moram li ga oboriti glavom?</p>
<p>- Nije trenutak za šalu, Larry. Onaj te oborio.</p>
<p>- Ma koji kurac, kako da Vam dokažem, okliznuo sam se, Vi ste taj koji ne vidi dobro, znate što? </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>»Ako ja ne znam trenerski posao, ne znaju ga ni ostali «</p>
<p>»U trenerskom sam poslu postigao sve. Ako ja to ne znam raditi, onda ne znaju ni drugi. To sam vam htio reći i zato sam došao među novinare. Možda sam napravio nekoliko pogrešaka, ali ne presudnih. Najviše mi je žao što oni koji bi trebali stvarati dobru klimu, kao Ćiro ili Cico, o meni govore da nisam sposoban. Pa, oni su zajedno pobijedili u manje ozbiljnih utakmica nego ja«, odgovorio je Barić na brojne kritike u medijima </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Bila bi to uobičajena, tiha i mirna konferencija za novinare u Hrvatskom nogometnom savezu da se nije, recimo to tako, neplanirano pojavio izbornik Otto Barić. Iako nije mislio doći na druženje s novinarima u HNS-u, jer putuje u Leverkusen pogledati utakmicu Bayera i Makabija, Barić nije izdržao ne navratiti i glasnim tonom požaliti se na medijski tretman. </p>
<p>- Namjerno sam stigao među vas. U posljednjim osam dana dosta sam toga pročitao i čuo o sebi. Htio bih vam reći sljedeće: više nemamo snažnu reprezentaciju. Moram biti jasan, izgubili smo onu reprezentaciju koja nas je oduševljavala. Još na Svjetskom prvenstvu u Japanu i Koreji pokazalo se da naša reprezentacija ne može nadvisiti dvije prosječne reprezentacije. Dobro, pobijeđena je Italija, ali se zakazalo prije i poslije. Nema reprezentacije preko noći. Nema! U svojoj sam karijeri sedam, osam puta stvarao momčad. Jasno je da u reprezentaciji nedostaju neki igrači na nekim mjestima. U napadu imamo dobre igrače, u obrani imamo veoma dobre igrače, no u kreaciji takve nemamo. Još bih vam želio reći i da su ostale reprezentacije jake. Stvar je u tome što sam optimist i uvijek vjerujem u uspjeh, vjerovao sam i prije Bugarske. No, nismo bili odlični kao što smo trebali biti, u dahu je rekao Barić i nastavio:</p>
<p>- Gledao sam utakmicu Belgije i Estonije. Belgija je bila bolja od Hrvatske na Svjetskom prvenstvu.Utakmica u Estoniji bila je tvrda i žestoka. Znam sada da su moji igrači dali premalo. Novinarima sam objašnjavao kako trebamo igrati, govorio sam da će Rapaić i Stanić imati napadačke uloge. Poslije čitam kod nekih izjava ostalih trenera da sam drugačije naložio, što nije istina. </p>
<p>Barić se nije zaustavljao:</p>
<p>- Snimio sam situaciju. Tražim i nadam se da ću naći jednog ili dva igrača koji će popraviti stanje naše igre. Pomozite mi i vi, novinari, predložite mi nekoga. U Austriji su mi novinari tako znali pomoći. Trebamo vrijeme i rad, a ne podmetanja i ometanja koje proživljavam. </p>
<p>Potom je Barić rekao jednu svoju, već tipičnu, izjavu.</p>
<p>- U trenerskom sam poslu postigao sve. Jer, ako ja to ne znam raditi, onda taj posao ne znaju ni drugi. To sam vam htio reći i zato sam došao. Dobro, možda sam napravio dvije, tri pogreške, ali ne presudne. Meni je najviše žao što oni koji bi trebali stvarati dobru klimu, kao Ćiro ili Cico, o meni govore da nisam sposoban. Pa, njih dvojica zajedno pobijedili su u manje ozbiljnih utakmica nego ja. Želim atomosferu, a nećemo je imati ako je i vi novinari ne podržite.</p>
<p>Naposljetku, Barić se od novinara oprosto sljedećim riječima:</p>
<p>- Uskoro igramo protiv Rumunja (20. studenoga, op. a.). Veoma su dobri, možda i bolji od nas. I što ako nama rezultat ne bude »po mjeri«, a tu utakmicu igramo samo kao provjeru za 29. ožujak i dvoboj protiv Belgije? Hoće li se i tada po meni pucati iz svih oružja? Molim vas, preispitajte se! </p>
<p>Na odlasku Barić je kazao: </p>
<p>- Tridesetak sam godina trener, a još nisam niti primio niti zabio pogodak nakon onakve pogreške kakvu nam je pripravila naša obrana prilikom prvoga bugarskog pogotka. </p>
<p>Barić je svojim nastupom sve zasjenio. </p>
<p>Više se nitko nije sjećao početka konferencije za novinare, riječi Martina Novoselca nakon pobjede U19 momčadi protiv Štajerske. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska pala za još šest mjesta</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Hrvatska nogometna reprezentacija pala je za još šest mjesta na Fifinoj ljestvici najboljih nogometnmih vrsta i sada je 35. nogometna reprezentacija svijeta. Remijem protiv Estonije i porazom od Bugarske, Hrvatska je u odnosu na rujan pala sa 29. mjesta, a prestigle su je reprezentacije Irana, Ekvadora, Senegala, Južne Afrike, Norveške i Nigerije. </p>
<p>U odnosu na prosinac prošle godine naša je nogometna vrsta nazadovala za čak 16 mjesta, što je, uz Kolumbiju, najveći pad među najboljim selekcijama svijeta. Na listi i dalje vodi Brazil, ispred Francuske, Španjolske, Njemačke i Argentine, dok su nakon dugo vremena Talijani ispali iz prvih deset. </p>
<p>Naši suparnici u kvalifikacijama Bugari napredovali su za osam mjesta i sada su 42., Belgijanci su 17., Estonci 63., dok je Andora 138. </p>
<p> Poredak: 1. Brazil 855, 2. Francuska 790, 3. Španjolska 779, 4. Njemačka 763, 5. Argentina 753, 6. Engleska 731, 6. Meksiko 731, 8. Turska 727, 9. Nizozemska 726, 10. SAD 71... 35. HRVATSKA 631 bod. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bad Blue Boy zaprijetio Kranjčevićevoj</p>
<p>Na vijest da se Goran Ivanišević zanimao za sudbinu kluba iz Kranjčevićeve oglasili su se brojni ljudi, među ostalim i iz redova BBB-a, zabrinuti da bi im »škombra« ispred nosa mogao voditi zagrebački klub, makar - kad bi se zagledalo u genezu pitanja tko sve vodi zagrebačke klubove i saveze, pa i Dinamo, došlo bi se do i te kako zanimljivih i iznenađujućih podataka </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - »Što ste nam to napravili, cijelo nam jutro zvone telefoni i ljudi se zanimaju što stoji iza toga, pogotovo neki novinari?!« Bio je to komentar Drage Marića, direktora sportskog sektora Zagreba, na vijest da bi Goran Ivanišević mogao postati novi vlasnik kluba iz Kranjčevićeve.</p>
<p>- Čak ni kad smo osvojili naslov prvaka nije na mom mobitelu zabilježeno toliko poziva kao ovih dana.</p>
<p> Ljudi me pitaju jesmo li zaista došli dotle da bismo nekome drugome ustupili vođenje kluba, ako ga već nismo sami u stanju pratiti. Zanima ih također je li stvarno Ivanišević u kombinaciji te smatraju da ta ideja ne bi nikome trebala biti nezanimljiva i da je ne treba ignorirati.</p>
<p>Čuli smo da se već javio prijetećim glasom i jedan BBB-ovac. Uopće nije teško pretpostaviti što je pritom izgovorio o mogućnosti da »škombra« vlada nekim klubom u Zagrebu, pogotovo nogometnim prvoligaškim, koji je bio toliko »drzak« da se otme kontroli i ispred Dinama u prošlom prvenstvu osvoji naslov prvaka. No, kad bi se zašlo u genezu vodstava zagrebačkih sportskih klubova, sportskih saveza, ali i nacionalnih sportskih saveza u glavnom gradu, susreli bismo se s podatkom da je na većini glavnih položaja najmanje izvornih Zagrepčana, ali i dinamovaca. Možda bismo se i začudili kad bismo vidjeli pravo stanje stvari, uglavnom »zamagljeno«, jer će mnogi zbog lakšeg obavljanja posla radije kazati da su dinamovci. Uzgred, nakon Zagrebova splitskog nedjeljnog poraza sa 0-3, u klubu iz Kranjčevićeve ne govori se ni o čemu drugome nego o tome s kojim će kadrom sve nervozniji trener Nikola Jurčević ući u ostvarenje središnjeg cilja - plasmana u Ligu šest. Neki je dan nakon arbitraže slobodne ruke dobio Jasmin Samardžić, a ovih bi dana trebao i Damir Milinović. </p>
<p>U »dubokom« razgovoru s direktorom Dragom Marićem zatekli smo reprezentativnog vratara Vladimira Vasilja, kojeg su pritom nazočni zadirkivali zbog navodne ozljede nakon Hajdukova vodstva sa 2-0 i prepuštanja mreže rezervnom vrataru Mariću. </p>
<p>Navodno je i Vasilj u nekim kombinacijama spašavanja kluba, i to činom njegove prodaje, a Lovrek, Ješe, Milinović, Poldrugač, ali i nezadovoljni Hasančić to su već otprije. </p>
<p>Sve je to zajedno sasvim dovoljno da se trener Jurčević s razlogom pita kuda sve to vodi i da se složi s idejom da uopće ne bi bilo loše kad bi netko Ivaniševićeva imidža i bankovnog računa stvarno došao u Kranjčevićevu, gdje za onoga tko ima »nos« ima i te kako dobrih mogućnosti napraviti posao.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Katalinić: Bojim se za Ćiru</p>
<p>»Kažete utrka na 3.000 metara sa 2.000 »fore«? Ha, ha, ha... Ma, kakva utrka!? Ne želim biti odgovoran za slučaj da se Ćiri što dogodi, da ga strefi infarkt. Ipak je on u godinama«, kaže Ivan katalinić, odgovarajući na Blaževićev izazov</p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Miroslav Blažević i Ivan Katalinić, dvojica trofejnih hrvatskih nogometnih trenera, obojica majstori medijskih ekshibicija, vrlo rado se međusobno gađaju - riječima. Nekadašnji bliski suradnici u hrvatskoj reprezentaciji i dalje su jedan drugome vrlo draga tema, što je vidljivo i posljednjih nekoliko dana. Katalinić je nedavno Blaževića javno nazvao starcem, sada je pak dodao da će Ćiro na proljeće biti godinu dana stariji, što je, kaže, u toj dobi jako mnogo, što će se osjetiti na njegovu trenersku poslu. </p>
<p> Kako bi barem donekle negirao Katalinićeve sitne provokacije i kako bi dokazao svoju vitalnost, Ćiro mu je »bacio rukavicu« izazova, pozvavši ga na dvoboj na - tartan stazu. Ponudio mu je okladu vrijednu 50.000 eura. Ćiro tvrdi da bi pobijedio Katalnića u utrci na 3.000 metara, i to tako da mu pokloni čak 2.000 metara prednosti. Nekadašnji hrvatski izbornik predložio je i još jednu varijantu - utrku na 100 metara, s time da bivšem vrataru pruži 10 metara »fore«. Ćiro je svoje prijedloge začinio i zanimljivim opaskama, navevši kako »Katalinić ne može pretrčati niti 500 metara, a kako on sam, Ćiro, u jednome dahu može 'preletjeti' tri kilometra«.</p>
<p> Katalinića smo kontaktirali u trenucima kada se opuštao u Milanu, čekajući dvoboj europske Lige prvaka izmešu Milana i Bayerna.</p>
<p> - Kažete utrka na 3.000 metara sa 2.000 »fore«? Ha, ha, ha... Ćiri vrag ne da mira. Joj, da sam ja sad s Hajdukom na prvome mjestu, što bih li samo radio Ćiri!? Vadio bih mu »mast«! Ali, nemojte to napisati, jer bi me se moglo krivo shvatiti, a to mi ne treba. Ma, kakva utrka!? Ne želim biti odgovoran za slučaj da se Ćiri što dogodi, da ga strefi infarkt. Ipak je on u godinama.</p>
<p>R. P. i M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Slaven Letica podnio ostavku!</p>
<p>Potpuno neočekivanu odluku Letica je objasnio nemogućnošću realizacije neometanog rada Hrvatske teniske akademije</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Uoči redovne sjednice Upravnog odbora Hrvatskog teniskog saveza Slaven Letica podnio je neopozivu ostavku na dužnost predsjednika krovne teniske organizacije! Potpuno neočekivanu odluku Letica je objasnio nemogućnošću realizacije neometanog rada Hrvatske teniske akademije.</p>
<p>Podsjetimo, Akademija je otvorena u veljači ove godine na Zagrebačkom velesajmu uz nazočnost premijera RH Ivice Račana. Sve do danas Letica je pokušavao riješiti »papirnate« probleme u obliku ugovora o zakupnini paviljona 36 i pripadajućeg zemljišta. No, kako je Letica u srijedu rekao, stečajna upraviteljica ZV-a jednostavno ne dozvoljava korištenje dvorane, a kako je to projekt na kojem je inzistirao od početka svog mandata, nije mu preostalo drugo već podnijeti neopozivu ostavku.</p>
<p>Kada je svoju odluku predočio članovima UO-a HTS-a ustvrdio je kako su i »kriminalci unutar UO-a također pridonijeli teškoćama s normalnim radom Akademije«. Naravno, to je izazvalo bijesne reakcije kod trojice članova UO-a, Bore Jovanovića, Ivana Jakovca i Joze Ivičević-Bakulića, koji već mjesecima »trube« o tome kako Leticu treba smijeniti.</p>
<p>- Dajem ostavku kako bi se nešto pokrenulo. Bio sam prisiljen na ovaj potez. Jedino se nadam kako će nova garnitura imati dovoljno vremena za organizaciju Davis kup dvoboja protiv SAD-a u veljači slijedeće godine, zaključio je Letica. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Najveća su opasnost Brown i Granger«</p>
<p>Protiv Efes Pilsena u momčad Cibone VIP trebali bi se vratiti Haris Mujezinović, Zoran Planinić i Matej Mamić</p>
<p>ZAGREB, 22. listopada</p>
<p> - U utakmici protiv momčadi Efes Pilsena u sastavu Cibone VIP trebali bi zaigrati Matej Mamić, Haris Mujezinović i Zoran Planinić, no konačnu odluku trener Jasmin Repeša donijet će na dan utakmice. Bez Mateja Mamića, pouzdanoga krilnog igrača, trener Repeša teško može zamisliti svoju momčad. </p>
<p>Utakmicu protiv Bosne Mamić je odgledao s klupe zbog istegnuća prepona. </p>
<p>- Trenirao sam normalno, dobro se osjećam, vjerujem da ću moći igrati. Stisnut ću zube, kazao je Mamić uoči dvoboja protiv Efes Pilsena.</p>
<p>Prije dolaska u Zagreb, Cibonin krilni igrač bio je godinu dana u turskom Galatasarayu te dobro poznaje turske igrače. U Efes Pilsenu igra nekoliko turskih reprezentativaca - Tunçeri, Yilmaz, Onan, Pars...</p>
<p>- Odlično ih poznajem, mislim da su vrlo dobri. Trebamo pripaziti da ne uđu u seriju, ne smijemo im dopustiti da se razmašu, jer su onda najopasniji. No, ipak su glavna prijetnja Brown i Granger.</p>
<p>Američki je dvojac na dvije utakmice Eurolige u prosjeku postizao 45 koševa. I trener je Repeša Marcusa Browna i Antonija Grangera apostrofirao kao glavnu opasnost za Cibonin koš. Prema Repešinu mišljenju, Brown je trenutačno najbolji europski šuter. </p>
<p>- Brown i Granger će ubaciti svoj dio koševa, ali dobrom ih obranom moramo prisiliti da spuste postotak ubačaja, da potroše mnogo lopti, kazao je Mamić. </p>
<p>U Efesu je od ove sezone i Jurica Golemac, bivši igrač Zrinjevca koji se afirmirao u ljubljanskoj Olimpiji.</p>
<p>- Mnogo je napredovao, sigurno je da se želi potvrditi i u Efesu. Nezgodan je, brz, skočan, kazao je Mamić o Golemcu. </p>
<p>Cibona VIP je odigrala utakmicu protiv turske momčadi na turniru u Ljubljani. </p>
<p>- Iako smo pobijedili, ta utakmica uopće nije mjerilo, mnogo se stvari izmijenilo. </p>
<p>Za kraj, Matej Mamić je poručio: </p>
<p>- Moramo dati sve od sebe, koncentrirati se samo na utakmicu. Trebamo igrati tako da nitko i ne primijeti da smo imali nekakvih problema.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Djevojku bez rodnog grada slavi njena druga domovina </p>
<p>ROMANA EIBL </p>
<p>Djevojka koja prije tri godina nije u Hrvatskoj prepoznata kao sportski biser, postala je nacionalni ponos Austrije. Posljednja dva dana sve su austrijske novine preplavljene slikama Mirne Jukić i reportažama o 16-godišnjoj Vukovarki, koja je pod austrijskom zastavom ljetos osvojila prvo plivačko zlato, plivačku medalju uopće, za zemlju koja se godinama diči svojim skijaškim šampionima. Austrijske skijaške kraljice morale su u srijedu navečer u Salzburgu na »Noći sportaša« ustuknuti pred novom nacionalnom heroinom - sportašicom Austrije za 2002. godinu u izboru austrijskih novinara.</p>
<p> Kada je austrijska »sedma sila« na sportski pijedestal postavila Mirnu Jukić ispred pobjednice Svjetskoga kupa, njihove Michaele Dorfmeister, onda to znači ne samo priznavanje njezinih sjajnih sportskih ostvarenja, nego i istinsku zahvalu što su Mirna i njezin otac izabrali Austriju za drugu domovinu. Iako se Jukićevima Austrija već odužila na jedini pravi način prije tri godine, dajući im, za razliku od Hrvatske, neophodne uvjete kako bi razvili golemi potencijal tada 13-godišnje djevojčice čija karijera i nije morala otići u šampionskom smjeru. Uz jedini uvjet - da Mirna Jukić pliva za svoju novu domovinu. </p>
<p> Prije nekoliko su godina Jukićevi, protjerani iz Vukovara - kojeg je do zadnjeg dana branio i Mirnin otac - samo željeli da u Zagrebu plivaju besplatno u jednoj stazi, ali ne za zagrebački nego za vukovarski klub u znak svega što su prošli ne odričući se grada bez kojeg su ostali. Kako je to zbog neosjetljive birokracije koja vlada i hrvatskim sportom bilo neizvedivo, i kako bi plivajući u Zagrebu za rodni grad bez kojeg je ostala morala mnogo plaćati za stazu, a novca Jukićevi nisu imali, pristali su na kraju na uvjete birokracije. No, ambicioznom i nestrpljivom Mirninom ocu i treneru i dalje se činilo da se njega i njegovu kćer ne prati primjereno Mirninu potencijalu, pa je između stalne borbe s vjetrenjačama i idealnih uvjeta, ali i druge domovine - izabrao ovo drugo. Ni u Beču Mirna Jukić nije mogla plivati za Vukovar, ali mogla je nesmetano pod paskom svoga oca i trenera pomicati svoje tjelesne granice koje su ovog ljeta preplivale i eurospki rekord na 200 metara leđnim načinom, star 18 godina! </p>
<p> Mirna Jukić potukla je i izboru za austrijsku sportašicu godine nacionalni sportski ponos Austrije, kompletnu žensku alpsku reprezentaciju, i danas ju Austrijaci slave kao čudo od djeteta, računajući u budućnosti na bogatu sportsku žetvu, pa i zlatne olimpijske medalje mlade Vukovarke, koja 450 kilometara od Zagreba pliva za svoju drugu domovinu.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sramota je za OI što tenis nitko ne shvaća ozbiljno!</p>
<p>Wilander je umjesto turnira u pojedinačnoj konkurenciji i konkurenciji parova za tenisače i tenisačice predložio olimpijski turnir s momčadima kao u Davisovu odnosno Fed kupu</p>
<p>STOCKHOLM/ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Švedski Davis kup izbornik i proslavljeni tenisač Mats Wilander smatra kako tenis treba izostaviti s popisa olimpijskih sportova zbog slabog interesa natjecatelja.</p>
<p>- Sramota je za Olimpijske igre što tenis nitko ne shvaća ozbiljno, odlučan je bio Wilander u razgovoru za švedski dnevnik »Aftonbladet« i nastavio:</p>
<p>- Moram priznati kako nisam siguran koliko volim tenis na Olimpijskim igrama. Ali mislim kako je to loše za ostale sportove što mnogi tenisači odbijaju nastup. </p>
<p>Na prošlim OI u Sydneyu 2000. godine zlatno odličje zaslužio je Rus Jevgenij Kafeljnikov, ali u odsutnosti tenisača poput Amerikanaca Petea Samprasa, Andrea Agassija i Brazilca Gustava Kuertena.</p>
<p>- Već imamo četiri Olimpijade u godini, ustvrdio je Wilander, aludirajući na četiri Grand Slam turnira.</p>
<p>Inače, Međunarodni olimpijski odbor sastat će se sljdećeg mjeseca u Mexico Cityju kako bi odlučili na koji će način smanjiti broj natjecatelja na OI na željenih 10.500.</p>
<p>Wilander je umjesto turnira u pojedinačnoj i konkurenciji parova za tenisače i tenisačice predložio olimpijski turnir s momčadima kao u Davisovu odnosno Fed kupu.</p>
<p>- Mislim kako je to odlična ideja. Na primjer, vi skijate za svoju zemlju i ponosni ste na to, a tenisači ne misle na takav način, ako ne igraju u momčadi. Tada bi se i pripremali za nastup kao skijaši ili plivači, rekao je Wilander.</p>
<p>Zanimljivo, švedski tenisač, vlasnik šest Grand Slam naslova, nije igrao na OI 1988. godine u Seoulu. Upravo se ta sezona pokazala najuspješnijom za Wilandera, budući da je osvojio Australian Open, Roland Garros i US Open. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sa dvije Ruskinje do final-foura</p>
<p>Najveći odbojkaški stručnjak u svijetu opet pomaže našoj odbojci </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Posljednjih dana u hrvatskoj je metropoli boravio veliki odbojkaški stručnjak Nikolaj Karpolj. Poznato je da ruski trener već godinama surađuje s našom ženskom reprezentacijom i klubovima. S Mladosti i Dubrovačkom bankom osvojio je naslov prvaka Europe, a imao je velikih zasluga i kod dovođenja kvalitetnih ruskih igračica u Hrvatsku. Upravo pregovori oko dovođenja novih pojačanja iz Rusije u Mladost, bili su glavni razlog Karpoljeva ovotjednog posjeta Zagrebu.</p>
<p>- Još ništa konkretno nismo uspjeli dogovoriti. Karpolj je preuzeo obvezu pronalaženja dva pojačanja, ali veliki je problem u ovom trenutku što je većina kvalitetnih igračica već licencirana za svoje klubove. Sljedeći tjedan i ja putujem u Moskvu na razgovore o mogućim pojačanjima, naglasio je dopredsjednik Mladosti Zlatan Kovač dodavši:</p>
<p>- Vjerujem da u domaćem prvenstvu nećemo imati problema bez obzira na loš početak, ali za nastupe u Europi pojačanja su nam potrebna budući da nam je cilj plasman na final-four.</p>
<p>A u slučaju plasmana na, final-four, Mladost želi dobiti i domaćinstvo tog natjecanja.</p>
<p>- I predsjednik Europske odbojkaške konfederacije (CEV) Andre Meyer, tijekom ovoljetnog boravka u Zagrebu, izrazio je ideju da Mladost sastavi dovoljno jaku ekipu za završnicu, a onda bi mogli dobiti i domaćinstvo.</p>
<p>Za dovođenje kvalitetnih igračica neophodno je osigurati i prilično velika financijska sredstva.</p>
<p>- Ne bi ušli u takav projekt da nemamo barem čvrsta obećanja sponzora. Imamo ideju da uzmemo dva veća sponzora od kojih bi svaki financirao po jednu igračicu, no vidjet ćemo hoće li to biti prihvaćeno.</p>
<p>Prošli tjedan aktualizirano je dovođenje još jednog velikog stručnjaka, Argentinca Julija Velasca, za trenera odbojkaša Mladosti.</p>
<p>- Sada možemo potvrditi da je prošlogodišnji pomoćnik Leo Barić i službeno trener Mladosti. To ne znači da je dolazak Velasca propao. Ako pristane doći, bit će u klubu mjesta i za Barića i za njega, zaključio je Kovač. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Teroristi upali u kazalište i uzeli gotovo 1000 talaca</p>
<p>MOSKVA, 23. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvadesetak dobro naoružanih čečenskih terorista upalo je u srijedu navečer u moskovski Dvorac kulture u kojem se izvodio popularni mjuzikl »Nord-ost«. Ispalivši nekoliko rafala iz automatskog oružja u strop dvorane, teroristi su objavili da cjelokupnu publiku - na početku oko tisuću ljudi - drže svojim taocima, a kao taoce drže i izvođače mjuzikla koje su zatvorili u njihovim garderobama. </p>
<p>Nakon toga, teroristi su dopustili gledateljima da se mobilnim telefonima jave svojim obiteljima, pa su na taj način moskovske vlasti saznale za taj teroristički čin kojemu nema presedana. </p>
<p>Otmičari su najprije oslobodili djecu, a prije ponoći i strance te gledatelje muslimanske vjere. Tako je u kazalištu ostalo oko 600 ljudi.</p>
<p>Moskovske vlasti odmah su podigle jake policijske snage koje su opkolile cijelu četvrt u kojoj se nalazi Dvorac kulture. Na mjesto terorističke akcije moskovske vlasti dovele su specijalnu grupu »Alfa« osposobljenu za borbu protiv terorista. Naime, taocima su rekli da su u međuvremenu potpuno minirali Dvorac kulture, a nakon toga im zabranili daljnje telefonske pozive s mobilnih telefona.</p>
<p>Nakon toga, teroristi su taocima zabranili daljnje telefonske pozive. </p>
<p>Prema izjavama oslobođene djece, riječ je o čečenskim teroristima, koji međusobno komuniciraju »na svojem jeziku«, a publici se obraćaju na ruskom jeziku, te tvrde da je njihova operacija usmjerena na »završetak rata«. </p>
<p>Iz svojih garderoba na drugom katu kroz prozor je uspjelo iskočiti i petero glumaca koji su izjavili da su među maskiranim teroristima i žene koje nose feredže.</p>
<p>Teroristi su potvrdili da su Čečeni i da akcijom traže da se ruska vojska povuče iz Čečenije i prekine rat u njihovoj republici. </p>
<p>U prvom kontaktu s vlastima tražili su da u dvoranu dođu dvije domaće i jedna strana televizijska ekipa pred kojima žele objaviti svoje zahtjeve ili će, kako su zaprijetili, »svaki sat likvidirati po deset talaca«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»New York Times« preuzima »IHT« </p>
<p>ZAGREB/PARIZ, 23. listopada</p>
<p> - Jedan od najslavnijih svjetskih dnevnih listova International Herald Tribune uskoro prelazi u isključivo vlasništvo jednoga od svojih dosadašnjih vlasnika.</p>
<p>Washington Post je prodao svoj udio u vlasništvu dosadašnjem suvlasniku, New York Timesu, koji time postaje stopostotni vlasnik Triba. Do sada su, od 1971. godine, dva lista dijelila vlasništvo popola.</p>
<p>Times i Post izdali su kratko zajedničko priopćenje u kojem se najavljuje potpisivanje »pisma namjere«. Cijena nije objavljena.</p>
<p> U priopćenju se kaže da će prijenos vlasništva vjerojatno biti obavljen početkom 2003. godine.</p>
<p>Nakon vlasničke promjene list koji se rado naziva »Svjetskim dnevnim listom« i dalje će se tiskati u 22 tiskare širom svijeta i prodavati u više od 180 zemalja. Novi su vlasnici priopćili da ne kane bitno mijenjati način rada i upravljanja niti uređivačku politiku, ali da će s jednim vlasnikom biti lakše upravljati listom.</p>
<p> Pregovori su bili dugi i Times ih je navodno forsirao. Iako se dobro prodaje, list gubi novac zbog smanjenog prihoda od reklama. Vjeruje se da je NYT na tome inzistirao zbog svojih ambicija na međunarodnom tržištu, a neki ne isključuju da bi list s vremenom mogao postati međunarodnim izdanjem New York Timesa. </p>
<p>Herald Tribune ima tradiciju listova osnovanih još 1887. godine i imao je velik utjecaj i mnogo slavnih novinara koji su uobličili moderno tiskano novinstvo, među kojima je najslavniji kolumnist Art Buchwald. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska po popularnosti u EU između Slovenije i Turske </p>
<p>BRUXELLES, 23. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema Eurostatovom ispitivanju javnog mnijenja, stanovnici zemalja Europske unije najradije bi da se Uniji pridruže Švicarska, Norveška i Island. </p>
<p>Među zemljama kandidatima najpopularnija je Mađarska (gotovo polovica ispitanika podržava članstvo te zemlje u Uniji), a najmanje je željena Turska (nešto manje od trećine anketiranih želi da ta zemlja uđe u EU).</p>
<p> Kad je riječ o državama koje tek trebaju postati kandidati, Hrvatskoj je udijeljena najpovoljnija pozicija s 32 posto glasova (jedan posto više nego u prošloj anketi). U usporedbi s ostalim zemljama, to je jedan posto više od Turske i jednako toliko manje od Slovenije. </p>
<p>Stav građana, sudeći prema anketi, osjetno se razlikuje od objektivnih rezultata kandidata u njihovim pripremama za »veliki prasak« 2004. godine. Tako proizlazi da je europski dobro pripremljena Slovenija u očima običnog svijeta na listi popularnosti ili podobnosti za ulazak u EU daleko ispod velike, ali dvojbene Poljske i samo nešto ispred još veće i još dvojbenije Turske. </p>
<p>Prosječan građanin Europske unije smatra da proširenje donosi otežavanje i kompliciranje procesa odlučivanja u Uniji. No, istodobno ono daje veću važnost Uniji i pridonosi bogatstvu prožimanja kultura.</p>
<p> Polovica anketiranih misli da će proširenje Unije rezultirati većom stabilnošću i sigurnošću. Samo četvrtina ne vjeruje da će zbog novih zemalja nastati i novi troškovi za Uniju, odnosno građane starih članica. Većina računa da će sadašnje društvo plaćati proširenje.</p>
<p> Usput, većina građana u zemljama kandidatima također smatra da će oni plaćati proširenje, što znači da političari nisu pošteno obavili svoj posao objektivnog i dobrog informiranja javnosti.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Europljani više vjeruju medijima nego političarima</p>
<p>Građanin Europe ne vjeruje previše čak ni onima koje je osobno birao - zastupničkim tijelima / Jedina zemlja koja je, prema rezultatima ankete informirana jest Irska, ponajviše zahvaljujući vladinim naporima da uspije drugi referendum</p>
<p>BRUXELLES, 23. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - </p>
<p>Prosječan je građanin Unije slabo obaviješten o svome političkom i ekonomskom okružju. Finci tvrde da su oni nešto bolje potkovani od ostatka Unije, dok građani velikih zemalja poručuju kako ih Unija ne zanima. Prosječan građanin više vjeruje Unijinim nego nacionalnim institucijama; poučeni dobrim primjerom eura, na vrh top liste EU institucija od povjerenja bez izuzetka su stavili Središnju europsku banku. </p>
<p>Podatak nad kojim bi se trebali debelo zamisliti i eurokrati i domaći političari jest poruka anketiranih da više vjeruju medijima, pogotovo tiskanim, negoli vlastitim vladama i državnim aparatima.</p>
<p>Građanin EU ne vjeruje previše čak ni onima koje je osobno birao, zastupničkim tijelima. Statistika upozorava da se i na razini EU i država članica dosad malo učinilo na promociji pozitivnih posljedica proširenja, tako da većina građana (i trenutno jedna vlada, nizozemska, i to u ostavci) proširenje prati sa skepsom. </p>
<p>Jedina zemlja koja je, prema rezultatima ankete, informirana jest Irska, ponajviše zahvaljujući vladinim naporima da uspije drugi referendum o Sporazumu iz Nice. Visok odaziv i velik postotak glasova za Nicu potvrda je da su u Irskoj radili mnogo i dobro. </p>
<p>Protiv proširenja su ponajviše građani slabijeg obrazovanja i prihoda. Mlađi i školovani glavni su zagovornici »velike Europe«. Jedno se integracijsko čudo ipak dogodilo, no uzrok je star nepunu godinu dana. Zahvaljujući euru, više od polovice anketiranih građana EU osjeća se »više Europljanima« nego što su bili ranije sa svojim nacionalnim monetama. </p>
<p>Nakon što je njihovim gradom protutnjio val divljaštva, kad su demonstranti protiv summita EU gotovo uništili središte Göteborga, građani tog grada su najmanje entuzijastični o dobrobitima članstva u Uniji. Za razliku od njih, stanovnici Malmöa, povezani s Danskom mostom i suočeni s ostvarivanjem golemih razvojnih potencijala koje je omogućila nova paneuropska prometna spojnica mostom preko Oresunda, zdušno su se izjasnili da je Unija »veoma korisna«. </p>
<p>Dvije zemlje se plaše da će jačanjem EU izgubiti nacionalni identitet: Velika Britanija i Grčka. Grčka je ipak zemlja gdje građani zdušno podržavaju proširenje čak i kada su u pitanju zemlje s jugoistoka Europe. Grci bi, po tradiciji, radije u EU vidjeti Srbiju ili Hrvatsku negoli prve susjede Makedoniju ili Albaniju.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Haaški sud prijavio Jugoslaviju Vijeću sigurnosti zbog »nastavka nesuradnje«</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada </p>
<p> - Predsjednik Haaškog suda Claude Jorda prijavio je Vijeću sigurnosti UN-a Jugoslaviju zbog »nastavka nesuradnje« s ICTY-jem, priopćio je u srijedu Haaški sud.</p>
<p>U pismu Vijeću sigurnosti, koje je uputio na zahtjev glavne tužiteljice ICTY-ja Carle del Ponte, Jorda ističe da ta zemlja nije nije uhitila osnosno izručila optužene osobekoje se nalaze na njezinom teritoriju, navodi Jorda. Podsjeća i da 11 optuženih, među kojima i Ratko Mladić, Miroslav Radić, Veselin Šljivančanin i Milan Milutinović, još nije uhićeno ili predano Tribunalu. Naglasio da su optužnice i nalozi za uhićenja optuženih u više navrata predani vlastima u SRJ, a »dosad nismo vidjeli nikakvu značajnu reakciju s njihove strane«.</p>
<p> »Stoga zaključujem da je prošlo više nego razumno vremensko razdoblje, a ta zemlja nije izvijestila o djelovanju poduzetom kao odgovor na optužnice i naloge za uhićenje ... zbog toga se s tim pitanjem moram obratiti vama«, navodi Jorda u pismu Vijeću.
U pismu se ističe da je novi zakon o suradnji sa Sudom suprotan međunarodnim obvezama SRJ o suradnji jer predviđa da se svakom pojedincu - protiv kojeg ICTY podigne optužnicu nakon stupanja na snagu tog zakona - sudi pred jugoslavenskim sudovima. »To je flagrantno kršenje Statuta Suda koji jamči prednost Haškog suda pred nacionalnim sudovima«, stoji u pismu.</p>
<p> Jorda podsjeća da se Del Ponte u ponedjeljak u Beogradu sastala sa srpskim premijerom Zoranom Đinđićem i jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem u pokušaju da se prevladaju nesuglasice, no »ta posljednja akcija nije bila od koristi«.</p>
<p> »Zbog svih tih razloga glavna tužiteljica i ja tražimo da poduzmete sve potrebne mjere kako bi se Jugoslavija natjerala da u potpunosti ispuni svoje međunarodne obveze«, zaključuje Jorda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U Beogradu hitne smjene zbog poslova s Irakom</p>
<p>Od Jugoimporta je zatraženo da zatvori predstavništvo u Bagdadu, a formirat će se i povjerenstvo koje će ispitati je li u saveznom ministarstvu obrane bilo nepravilnosti u postupku izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - U jeku međunarodne kampanje za borbu protiv terorizma i američkih priprema za napad na Irak, razotkriveni su dugogodišnji poslovi javnih poduzeća iz Jugoslavije i Republike Srpske na prodaji vojne opreme režimu Saddama Husseina. U prošlotjednoj inspekciji vojne tvornice Orao u Bijeljini, snage SFOR-a pronašle su dokumentaciju koja dokazuje da su ta tvornica i javno poduzeće Jugoimport SDPR iz Beograda bili umiješani u nelegalni izvoz vojne opreme Iraku i obuku tamošnjih snaga sigurnosti. </p>
<p>Međunarodni dužnosnici obavijestili su o ovim saznanjima jugoslavenske i srbijanske dužnosnike, i jugoslavenska vlada je na sjednici održanoj u utorak razriješila dužnosti generalnog direktora poduzeća Jugoimport SDPR generalmajora Jovana Čekovića te pomoćnika saveznog ministra obrane generala Ivana Đokića.</p>
<p>U priopćenju se navodi kako je Đokić smijenjen »kao objektivno odgovorna osoba u Saveznom ministarstvu obrane za poslove prometa naoružanja i vojne opreme«, nakon što su snage SFOR-a u Bijeljini pronašle dokumente koji dokazuju da je Jugoimport bio umiješan u prodaju vojne opreme Iraku i obuku iračke vojske. Vlada u Beogradu zatražila je da se ispita poslovanje Jugoimporta i drugih poduzeća koja trguju oružjem, te da se utvrdi eventualna kaznena odgovornost osoba uključenih u nedopuštenu trgovinu oružjem. Od Jugoimporta je zatraženo da zatvori predstavništvo u Bagdadu, a formirat će se i povjerenstvo koje će ispitati je li u saveznom ministarstvu obrane bilo nepravilnosti u postupku izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme.</p>
<p>Nitko od članova vlade SRJ nije dao nikakve dodatne informacije i komentare, ali je ustavnovljeno da su sve pojedinosti u javnost dospjele preko pisma koje je prošloga tjedna na adresu najviših jugoslavenskih i srbijanskih dužnosnika uputio potpredsjednik Vlade Srbije Nebojša Čović koji je za aferu saznao krajem prošlog tjedna iz, kako je rekao, »dobronamjernih« međunarodnih izvora. </p>
<p>Radio B92 objavio je da je prije dva tjedna u Beogradu boravila delegacija State Departmenta koja je ispitivala poslovanje Jugoimporta i razgovarala i s članovima savezne vlade. Sad je američka vlada optužila zrakoplovni zavod u Bijeljini i beogradski Jugoimport da su opskrbljivali Irak vojnom opremom.</p>
<p>Jugoslovenski premijer Dragiša Pešić najavio je istragu i ocijenio da potvrda sumnji može imati političke i druge posljedice za SRJ. Savezno ministarstvo obrane priopćilo je da od povratka SRJ u UN nije dobilo nijedan zahtjev za odobrenje prometa naoružanja i vojne opreme s Irakom, pa nikakav promet nije ni odobrilo. U strahu da ne pokvare odnose sa SAD-om, beogradski dužnosnici upozoravaju da država mora reagirati brzo i pokazati da sve što se događalo nema veze s njom, nego da je to dobro prikriven recidiv prošlosti. Dodaju i da je politički i kriminalno problematična prošlost osoba involviranih u posao, misleći prije svega na nekadašnjeg ministra i člana JUL-a Borišu Vukovića, navodnog savjetnika u jugoslavenskom veleposlanstvu u Iraku za kojeg Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da nije na platnom popisu od 1992. godine.</p>
<p>Međunarodni krugovi ocjenjuju da će optužbe protiv SRJ za prodaju oružja Iraku povećati pritisak na Beograd da reformira vojsku, što je donedavno bio jedan od uvjeta Kongresa za nastavak američke financijske pomoći. Direktor odjela za obrambene studije pri Institutu Kato Washingtonu Ivan Illand izjavio je za BBC kako vjeruje da će slučaj »rezultirati povećanim međunarodnim pritiskom da se dovrši posao reforme vojske« kao i da bi mogao imati posljedice po američko-jugoslavenske odnose, budući da američka administracija drži Irak svojim najvećim neprijateljem i trenutno najvećim prioritetom, pa je navodna prodaja oružja Iraku »gotovo najgora stvar koja se Jugoslaviji mogla dogoditi«.</p>
<p>Tradicija šverca oružja</p>
<p>Beogradski novinar i stručnjak za pitanja sigurnosti Miloš Vasić izjavio je za radio B92 da su jugoslavenski organi reagirali sa zakašnjenjem zato što sada akteri uhvaćeni in flagranti. Uhvatili su ih inspektori UN-a u Iraku i javili SFOR-u u BiH gdje da odu i što da zaplijene. Upozorio je da zavod Orao u Bijeljini nije mogao sam materijalno pomoći Saddamu te da je netko u Beogradu sigurno imao sitne koristi od posredovanja ili korupcije. Vojska Jugoslavije je tijekom devedesetih uspostavila zanimljivu tradiciju trgovine oružjem sa zemljama trećeg svijeta putem privatnih posrednika, ustvrdio je i podsjetio da su 1996. prodavani kanaderi Grčkoj pod čudnim okolnostima, a 1997. i 1998. pod okriljem generalštaba Kongu, tijekom građanskog rata, zrakoplovi, ogromna količina municije, uniformi i naoružanja, pa i slani plaćenici. U srpnju 1996. pao je kraj Beograda Iljušin pun rezervnih dijelova za Libiju preko čega se također šutke prešlo. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bjeloruska policija deportirala lidere ruske desnice</p>
<p>MOSKVA, 23. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na aerodromu Minsk-2, bjelorsuka je policija u srijedu prije podne uhitila lidere ruske desnice Borisa Nemcova i Irinu Hakamadu, te istaknutog moskovskog politologa Seregeja Markova. Nakon dvosatnog zadržavanja Nemcov, Hakamada i Markov prebačeni su na civilni aerodrom Minsk-1 odakle su deportirani u Moskvu.</p>
<p>Uhićenje i deportacija lidera ruske desnice izazvali su buran diplomatski skandal između Moskve i Minska. Boris Nemcov je predsjednik parlamentarne stranke Savez desnih snaga, a Irina Hakamada se kao predstavnik te stranke nalazi na položaju potpredsjednice državne Dume.</p>
<p> Nemcov i Hakamada doputovali su u srijedu u Minsk kako bi sudjelovali u radu konferencije o problemima integracije Rusije i Bjelorusije koju je organizirala bjeloruska opozicijska stranka Ujedinjena građanska partija. Prilikom dolaska na državni aerodrom u Minsku tri pripadnika bjeloruske službe državne sigurnosti odvojili su Nemcova, Hakamadu i Markova od ostalih članova ruskog izaslanstva odmah na izlasku iz aviona. </p>
<p> Uhićenje, a zatim deportaciju Nemcova i Hakamade bjeloruska je policija obrazložila zakonom koji im to pravo daje u slučajevima - opasnosti za nacionalnu sigurnost i interese zemlje. Promatrači pak zaključuju da je to uhićenje i deportacija izravni odgovor i »osveta« Nemcovu predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Nemcov je naime često kritizirao i nazivao diktatorom. </p>
<p> Na vijest o događajima u Minsku jedan od čelnika ruskog Saveza desnih snaga Boris Nadeždin, odmah je tražio hitnu intervenciju Kremlja radi oslobađanja Nemcova i Hakamade. Savez desnih snaga objavio je i službenu izjavu u kojoj je uhićenje njihovih lidera okvalificirano kao »akt banditskog nasilja bjeloruskih vlasti protiv istaknutih ruskih političara«. </p>
<p> Uz to Savez desnih snaga otvoreni je protivnik državne integracije Rusije i Bjelorusije prema sporazumu koji su prije tri godine potpisali Jeljcin i Lukašenko. </p>
<p> Nakon protjerivanja iz Minska Boris Nemcov je u Moskvi izjavio da je njegovo uhićenje i protjerivanje iz Bjelorusije »dokaz agonije Lukašenkove vlasti«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Iz Guantanama izlazI skupina Pakistanaca i Kuvajćana</p>
<p>WASHINGTON, 23. listopada</p>
<p> - Sedmorica Pakistanaca koji su već gotovo godinu dana zatočeni u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi bit će oslobođeni ovog tjedna, objavljeno je u srijedu.</p>
<p> Potvrdilo se da oni nisu bili pripadnici talibanskih postrojba ni teroristi. S pakistanskim vlastima dogovoreno je njihovo preuzimanje nakon što budu pušteni iz logora. Neslužbeno se najavljuje da će uskoro iz Guantanama biti puštena i skupina Kuvajćana.</p>
<p> U toj američkoj vojnoj bazi bilo je zatočeno 600 ljudi iz 42 zemlje, pohvatanih u Afganistanu i pograničnom dijelu Pakistana, za koje se tvrdilo da su pripadnici Al Qaide ili talibanskih postrojba. Jedan je vraćen u Afganistan nakon što se otkrilo da je riječ o bolesniku pobjeglom iz klinike za mentalne bolesti u Mazar-i- Sharifu a drugi, Jaser Hamdi je premješten u vojni zatvor u Norfolku jer je američki državljan.</p>
<p> Zatočenicima u Guantanamu uskraćena su sva prava odvjetničke i sudske zaštite. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Val štrajkova prijeti Tonyju Blairu</p>
<p>Spor vatrogasaca s vladom mogao bi eskalirati u nešto mnogo veće i ozbiljnije, te izazvati paralizu u cijeloj zemlji</p>
<p>LONDON, 23. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zaprijetivši ovih dana serijom štrajkova, britanski vatrogasci zadaju velike glavobolje vladi Tonyja Blaira. Pojavila se, naime, prijetnja da bi spor između vlade i vatrogasaca mogao eskalirati u nešto mnogo veće i ozbiljnije, te izazvati paralizu u cijeloj zemlji.</p>
<p> Bio bi to neželjeni podsjetnik na čuvenu »Zimu nezadovoljstva« krajem sedamdesetih. Tada su neodvezeno smeće, neuručena pisma i nesahranjeni mrtvaci - posljedica dugotrajnog općeg štrajka - pridonijeli padu laburističke vlade Jamesa Callaghana. </p>
<p>U želji da suzbije sindikalnu moć, konzervativna premijerka Margaret Thatcher kasnije je zabranila sve štrajkove u znak solidarnosti. Zakoni koje je o tome donijela još su na snazi, te se danas u Britaniji smije štrajkati jedino u vlastito ime, ali ne i radi podrške. Masovne nacionalne obustave rada postale su time stvar prošlosti.</p>
<p> No, u slučaju vatrogasaca, stvari stoje nešto drukčije. Premda drugi sindikalci ni ovaj put ne smiju sami štrajkati u znak solidarnosti, oni se mogu pozvati na pravila o zaštiti na radu. Zbog neadekvatne vatrogasne zaštite, radna mjesta teoretski bi mogli napustiti i radnici nadzemne te podzemne željeznice, klasičnih i nuklearnih elektrana, vozači velikih cisterni s gorivom, pa čak i osobe koje rade u vrlo visokim zgradama. »Ako ljudi zbog sigurnosti obustave posao u elektranama, znači da su spremni pogasiti svjetla po cijeloj zemlji«, tvrde sada militantni sindikalni izvori. Ako bi doista došlo do takve konfrontacije, bila bi to velika kušnja za Tonyja Blaira. Premda laburistički premijer vodi stranku radničkog pedigrea, on nema puno strpljenja za militantniji dio sindikalnog pokreta. </p>
<p>Uoči prošlih izbora Blair je biračima obećao da će više investirati u javne službe. Djelatnici javnog sektora vide u tome šansu da za sebe izbore veće plaće. Vatrogasci, primjerice, traže povišicu od čak 40 posto, tvrdeći da su njihova primanja godinama razmjerno sve niža. </p>
<p>Blair i njegova vlada namjeravaju se po svaku cijenu oduprijeti tim zahtjevima. Svjesni su, naime, da bi izdašna povišica vatrogascima otvorila veliku inflacijsku spiralu, potakavši i druge, od nastavnika do bolničarki, da traže slične povećanja plaće. Na potezu je nezavisna komisija, kojoj je povjereno da istraži zahtjeve vatrogasaca i odredi im realistična primanja. Vatrogasci međutim ne žele čekati da komisija završi svoj rad, već se pripremaju za prvi iz serije štrajkova - od 29. do 31. listopada.</p>
<p> U tom razdoblju vatrogasce bi trebala odmijeniti armija. Budući da ona raspolaže samo zastarjelim i sporim vatrogasnim vozilima, prijeti opasnost da bi ljudi mogli stradavati u požarima zbog vatrogasnog štrajka. </p>
<p>Ne želeći zaoštravanje odnosa s vladajućim laburistima, vrhovno sindikalno tijelo, TUC, pozvalo je na red britanske vatrogasce. Podsjetilo ih je kako sindikalni kodeks obavezuje djelatnike vitalnih službi da čak i u vrijeme štrajka pružaju usluge o kojima ovise ljudski životi i zdravlje. Tako su, primjerice, u svome štrajku 1988., vozači kola prve pomoći i dalje izlazili na teren u hitnim slučajevima, ali su odbijali prevoziti pacijente na rutinske preglede. </p>
<p>TUC sada iza scene pokušava zaustavi štrajk koji bi za Blaira potencijalno mogao biti vrlo ozbiljan, posebno ako bi eskalirao. Vlada se međutim već spremila angažirati gotovo 20.000 vojnika, koji bi će po potrebi zamijeniti vatrogasce.</p>
<p> Pitanje koje visi u zraku glasi hoće li vatrogasna obustava rada prerasti u simboličnu bitku između dijela sindikata i Blairovih »novih laburista«?</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Snajperist ostavio novo prijeteće pismo</p>
<p>WASHINGTON, 23. listopada </p>
<p> - Neslužbeno se doznaje da je snajperist što oko Washingtona ubija još od 2. listopada ostavio pisanu poruku i na mjestu svog najnovijeg zločina, kod autobusne postaje u Aspen Hillu.</p>
<p> O sadržaju te poruke u srijedu prijepodne se ništa ne zna a policija nije najavila kad će održati konferenciju za novinare.</p>
<p> U utorak ujutro na Aspen Hillu ubijen je vozač autobusa Conrad Johnson. Ubojstvo još nije službeno pripisano zločincu koji je dosad ubio devetero a teško ranio troje ljudi.</p>
<p> Washingtonski ubojica zahtijevao je da mu se u roku od 48 sati plati 10 milijuna dolara ili će nastaviti ubijati, ponajprije djecu, doznaje se u srijedu. Zločinac ili njegov pomagač ostavili su pismo na jednom stablu u šumarku iza restorana u Ashlandu, na mjestu s kojega je u subotu navečer pucano na 37-godišnjeg muškarca koji je teško ranjen. Tri stranice rukom pisanoga pisma bile su složene u plastičnu vrećicu i učvršćene za deblo. Iako uredno ispisano velikim tiskanim slovima u njemu ima gramatičkih pogrešaka i krivo ispisanih riječi.</p>
<p> Ton pisma je prijeteći i gnjevan. Navodno se spominje nekoliko bezuspješnih pokušaja da se telefonom dođe u kontakt s policijom u okrugu Montgomery. Tvrdi se da su navedena imena nekih policajaca koji su se odazivali na telefon i spuštali slušalicu kad bi ubojica tražio da razgovara sa zapovjednikom Charlesom Mooseom.</p>
<p> »Zbog njihove nesposobnosti životima je moralo platiti petoro ljudi«, stoji u pismu.</p>
<p> Kao na tarot karti ostavljenoj 7. listopada kod škole u Bowieu, gdje je ranjen 13-godišnji učenik, u pismu je napisano »ja sam Bog«.</p>
<p> Pošiljatelj je zahtjevao da mu se do ponedjeljka na bankovni račun elektronskom uplatom plati 10 milijuna dolara. Jedna od ubojičinih poruka je da se radi o nečem višem od pukog nasilja.</p>
<p> Policiju se upozorava da će se ubojstva nastaviti ako zahtjevi ne budu ispunjeni. Post scriptum pisma je službeno objavljen u utorak kad ga je pročitao šef policije Moose: »vaša djeca nisu sigurna nigdje i nikad«.</p>
<p> Škole u Washingtonu i okolici rade pod pojačanim nadzorom, uz policijsku zaštitu i građanske straže još od 7. listopada kad je ubojica teško ranio 13-godišnjeg učenika škole u Bowieu. Otkazana su sva sportska natjecanja i priredbe na otvorenome. Prosvjetne vlasti i direktori mnogih škola kažu da oko polovice učenika već više od dva tjedna ne dolazi na nastavu jer roditelji strahuju za sigurnost djece. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Političke frustracije Dobroslava Parage</p>
<p>U Vjesniku od 22. listopada 2002. u rubrici Pisma čitatelja objavljeno je pismo Dobroslava Parage protiv mene koje sadrži mnoge netočne navode.</p>
<p>Dobroslav Paraga je kao neosporna žrtva komunističkog režima imao utjecaja u američkim krugovima 1991. godine kada se Hrvatska borila za izbjegavanje agresije i međunarodno priznanje. Svjestan toga ili ne, gospodin Paraga je iskorišten od onih američkih snaga koje tada nisu željele neovisnost RH. U izjavama pred američkim Kongresom optužio je legitimnu hrvatsku vlast za ustašoidnost i štošta drugo. Po službenoj dužnosti odgovorio sam na zabrinute upite američkih kongresmana o karakteru hrvatske vlasti. Objasnio sam da se upravo stranka gospodina Parage služi ustaškim simbolima u borbi za vlast. Neprocjenjive su diplomatske štete nanesene RH u najtežim danima njene povijesti korištenjem simbola i ideologije NDH s bilo čije strane, što mnogi ne razumiju ni danas.</p>
<p>Ostavljen »na suho« od svojih tadašnjih prekomorskih mentora, gospoodin Paraga je već više od desetljeća fiksiran na moju malenkost i revno objavljuje napade na mene, opsjednuto uvjeren da sam ga ja onemogućio u usponu na vlast. U tome mu je kriva - vidi se iz teksta - bivša i sadašnja, a vjerojatno i svaka buduća vlast.</p>
<p>Što se tiče moje »izjave« londonskom Timesu, ona je demantirana prije 11 godina. Britanski je novinar spomenuti razgovor izvukao iz konteksta i dodao mu iskrivljeno značenje, koristeći navodnike iznad svojih interpretacija razgovora. Razgovarali smo o mogućnosti izbjegavanja rata u RH i BiH kroz tada aktualnu kantonizaciju BiH, a ne o »komadanju Republike Bosne i Hercegovine« i »stvaranju islamske tampon-države«. O kantonizaciji BiH u to su vrijeme u Splitu neuspješno razgovarali Tuđman, Izetbegović i Milošević, ali i međunarodni posrednici. Na žalost rat nije izbjegnut, a BiH se raspolovila tako da je priznata država u državi zasnovana na etničkom čišćenju.</p>
<p>Što se tiče moje »krivnje« za podjelu BiH, koju mi gospodin Paraga uporno imputira rječnikom i gardom haaškog tužitelja, hrvatska, bosanskohercegovačka i međunarodna javnost dobro pamte moju ulogu u New Yorku u zajedničkom nastupu hrvatske i bosanske diplomacije u pomirbi Bošnjaka i Hrvata, u obnovi njihova savezništva a protiv primarnog zla - srpske agresije na RH i BiH.</p>
<p>Nesporno je da su borci HOS-a pokazali iznimnu hrabrost u obrani protiv srpske agresije. Ovom prigodom dužan sam javnosti reći da je mlada hrvatska diplomacija imala velikih problema zbog postojanja stranačke vojske HSP-a i njezinog djelovanja u susjednoj državi, što nije bilo pokriveno bilateralnim sporazumima sa BiH.</p>
<p> Prvi put reagiram na uporne napade gospodina Parage radi povijesne istine, a ne zbog sudjelovanja u njegovom privatnom ratu čije nastavke najavljuje. Dobroslavu Paragi savjetujem da svoje političke frustracije i ambicije rješava na izborima i u tome mu želim uspjeha.</p>
<p>Dr. MARIO NOBILO Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hajka na moju malenkost počela je 3. siječnja</p>
<p>U Vjesnikovoj »Panorami« (»Diplomatske rotacije: put prema profesionalizaciji«, 19. listopada 2002.), novinar gospodin Bruno Lopandić napisao je kako bi u diplomatskoj službi »trebalo biti sve manje klasičnoga političkog ulizivanja diplomata koji smatraju da svoje diplomatske sudbine moraju vezati uz šefove i činiti sve kao bi im ostali u milosti«. I kao primjer takva podaničkog dodvoravanja naveo je »jednog bivšeg veleposlanika važne susjedne prekomorske zemlje koji je svoje bilješke slao jedino Franji Tuđmanu«.</p>
<p>Pošto sam ja taj bivši veleposlanik u »važnoj susjednoj zemlji preko mora«, tj. Italiji, jer druge takve države u našemu komšiluku nema, želim izjaviti da je gospodin Bruno Lopandić napisao i objavio bezočnu i drsku neistinu. Nikada ni jedna bilješka ili izvještaj iz Rima nije bila dostavljena jedino predsjedniku Republike. Tekstovi upućeni njemu, rijetki i iznimni (vezani uz njegovu ličnost ili osobito važni za državu), uvijek su bili dostavljeni i ministru vanjskih poslova, odnosno Ministarstvu vanjskih poslova.</p>
<p>Gospodin Lopandić može biti apologeta i osobni miljenik aktualnoga ministra vanjskih poslova koliko god želi, ali ne smije (1) objavljivati neistine, (2) koristiti svoj novinarski položaj (mogućnost objavljivanja tekstova u čitanoj novini) radi difamiranja osoba nepoćudnih nekom ministru ili nesimpatičnih njemu osobno i (3) na taj način narušavati dignitet trenutno najotvorenije i, po mojemu mišljenju, najserioznije dnevne novine u Hrvatskoj.</p>
<p>O nekakvome mojemu političkom ulizivanju bilo komu govoriti mi je ogavno.</p>
<p>Još nešto: za novinara gospodina Bruna Lopandića, kad u tisku javno objavljuje svoje tekstove, predsjednik Republike nije nikakav Franjo Tuđman, već predsjednik ili predsjednik Republike Franjo Tuđman. Mrzio ga gospodin Lopandić ili volio, svejedno.</p>
<p>DAVORIN RUDOLF veleposlanik Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici 1993. - 2000.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>HEP ne prestaje varati potrošače </p>
<p>Hrvatska elektroprivreda svojom smišljenom politikom nastoji ne samo prikazati da povećanje cijene električne energije uopće nije povećanje, nego neistinitim objavama za javnost želi potrošače uvjeriti da je novi tarifni sustav plod suradnje s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP) i Hrvatskom udrugom za inicijative u demokraciji (HRID).</p>
<p>Stoga Koordinacija udruga za zaštitu potrošača HUZP i HRID demantira tvrdnje HEP-a da su HUZP i HRID sudjelovali u izradi temeljnih načela novoga tarifnog sustava i da su se suglasili s uvođenjem tzv. »mjesečne naknade«. </p>
<p>Koordinacija potvrđuje da ju je HEP stavio pred gotov čin jer je prijedlog novoga tarifnog sustava Koordinaciji uputio istovremeno s upućivanjem »u daljnju proceduru« (Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti i Ministarstvu gospodarstva).</p>
<p> Bili smo i ostali protiv svake vrsti i oblika »mjesečne naknade« koju je HEP predložio i Vlada RH prihvatila, jer ta mjesečna naknada nije ništa drugo nego prevaljivanje režijskih troškova HEP-a na potrošače.</p>
<p>Bezrezervno ostajemo pri stajalištu da se računi za struju trebaju plaćati prema stvarnoj potrošnji, a ne na temelju »akontacija«, odnosno beskamatnim kreditiranjem HEP-a. A stvar je HEP-a da organizira takav način naplate.</p>
<p> Zalažemo se za uvođenje »vikend tarife« i razumnih vremenskih zona (tj. rasporeda skuplje dnevne i jeftinije noćne tarife) da bi se korištenje električnih kućanskih aparata u kućanstvima (glačala, perilice, bojleri...) svelo u »ljudske okvire«, tj. da se potrošači ne bi pretvorili u noćobdije.</p>
<p>HEP je dopisom od 21. svibnja ove godine bio upoznat sa zaključcima Koordinacije. Ti su zaključci jednoznačni i suprotni su navodima koje je Služba za informiranje HEP-a 16. listopada uputila javnosti u materijalu »Stvaranje preduvjeta za ostvarenje standarda zaštite potrošača«. Pozivamo potrošače-fizičke osobe da svojim glasom i djelovanjem pruže potporu ovim nastojanjima Koordinacije.</p>
<p>Prof. dr. sc. VESNA BRČIĆ-STIPČEVIĆ predsjednica HUZP-a Dr. sc. MIROSLAV MAĐARIĆ predsjednik HRID-a</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Akcija »Čaša mlijeka« izrazito je humanitarna</p>
<p>U povodu humanitarne akcije »Čaša mlijeka za svako dijete«, u Vjesniku od 21. listopada 2002. u rubrici Pisma čitatelja objavljeno je pismo Damira Kalafatića iz Omiša.</p>
<p>Drago nam je da gospodin Kalafatić podržava tu akciju koja osigurava mlijeko za djecu u školama gdje je potreba najveća. Međutim, vijest o početku akcije ili nije pažljivo slušao ili je svojevoljno tumači.</p>
<p>Udruženje »Djeca prva« započelo je i provodi akciju uz podršku i preporuke Ministarstva prosvjete i športa, Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstva zdravstva, Zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Vijeća za djecu kao humanitarnu akciju, odvojenu od politike - bilo vladajućih ili opozicijskih stranaka. Dakako da osobe koje vode program imaju jasna politička uvjerenja, ali u programu sudjeluju kao privatne osobe. Dakle, akcija »Čaša mlijeka za svako dijete« izrazito je humanitarnog karaktera, posve apolitična.</p>
<p>BLANKA ŠEGOVIĆ predsjednica Udruženja »Djeca prva«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Okrivljenici dopunili svoje obrane, tužiteljstvo predložilo nove dokaze</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - U srijedu su u Remetincu neki od okrivljenika dopunili svoje obrane, a tužiteljstvo je iznijelo nove dodatne dokazne prijedloge.</p>
<p>Prvookrivljeni Nikica Jelavić održao je dulje predavanje o načinima vještačenja bioloških tragova i pritom se služio i knjigama poznatih stručnjaka za forenziku dr. Henryja Leeja i dr. Dragana Primorca.</p>
<p>Jelavić je u osnovi diskreditirao iskaz i nalaz vještaka Ivana Juričića koji je ustvrdio kako je Jelavićev DNK-a pronađen na tablicama izgorjelog »mercedesa« iz kojega je pucano na Vjeku Sliška 27. studenoga 1999. godine, kada je poginuo slučajni prolaznik. Jelavić tvrdi da je Juričić uključen u čitav angažman oko dogovaranja iskaza i namještanja dokaza, u kojem su sudjelovali policija, tužiteljstvo i tadašnji istražni sudac Radovan Ortynski.</p>
<p> »Ne čudim se što se oni protive dodatnim vještačenjima (tužiteljstvo, op.a.) jer im je cilj mene diskreditirati«, rekao je Jelavić. Ukazao je i na izjavu načelnika Centra za kriminalistička vještačenja koji je izjavio kako vještaci rade u paru, a sam je Juričić na sudu rekao da je konkretno vještačenje i nalaz radio sam.</p>
<p>Okrivljenici Velibor Momčilović i Davorin Sobjeslavski u dodatnim su iskazima ustvrdili da je sudac Ortynski i njima nudio da budu pokajnici. Sobjeslavski je kazao i kako je čuo da mu Radovan Buvač i Goran Jungić (ranije svjedočili protiv »zločinačke«) prijete da će mu po izlasku iz zatvora podmetnuti drogu ili da će proći kao Krojf (Miljenko Žaja, stradao u eksploziji podmetnute bombe).</p>
<p>Tužiteljstvo je predložilo dvoje novih svjedoka, vlasnicu garaže u kojoj je »zločinačka« navodno skrivala oružje, i zadarskog policajca Edija Rogića. Rogić bi trebao svjedočiti o svojim saznanjima o prijetnjama Željku Fainu, kojega su prema navodima optužnice okrivljenici iznuđivali zbog droge s kojom je »pao« u Njemačkoj.</p>
<p>Tužiteljstvo također traži uvid u nekoliko sudskih spisa, vezano za suđenja zbog droge i zapljenu oružja od četiri osobe, koje su neki od svjedoka označili kao plaćene ubojice koje je »zločinačka« povremeno angažirala.</p>
<p> Smiljan Stojčić Buli, Mario Markić Drda, Josip Vuletić Vasa i Tomislav Crnković Tompa zatečeni su u Maksimirskoj ulici s torbom punom oružja, u blizini mjesta gdje je kasnije izvršen atentat na Vjeku Sliška u siječnju 1998. godine. </p>
<p>Tužiteljstvo također traži da se kao dokaz prihvati zabilješka njemačke policije o legitimiranju Drde i okrivljenoga Zorana Petrovića. </p>
<p>Obrana će se u četvrtak očitovati o prijedlozima tužiteljstva i iznijeti svoje dokazne prijedloge.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Šest mjeseci zatvora zbog prodaje marihuane</p>
<p>ZLATAR, 23. listopada</p>
<p> - Vrhovni je sud RH potvrdio presudu Županijskog suda u Zlataru kojom je izrečena kazna od šest mjeseci zatvora Stjepanu Hlevnjaku (44) iz Ravninskoga kraj Đurmanca za pokušaj prodaje 670 grama marihuane te uvjetnu kaznu zatvora od 10 mjeseci, uz rok provjere na tri godine, Branku Fruku (32) iz Gornjeg Jesenja zbog posjedovanja droge. </p>
<p>Kod njih je policija 2. listopada 1997. godine pronašla 623,1 grama marihuane. </p>
<p>Kako je u istrazi bilo utvrđeno, Stjepan Hlevnjak u rujnu je te godine dao Fruku na probu 50 grama marihuane. Nakon toga mu je u listopadu iste godine predao 623,1 grama, što je Fruk platio 1050 kuna i 270 DEM. Kako je sud utvrdio, bezuvjetna je kazna zatvora izrečena Stjepanu Hlevnjaku zbog posjedovanja i prodaje opojnih droga, a uvjetna je kazna izrečena Branku Fruku zato što nije utvrđeno da ju je pokušao dalje preprodati, već mu je izrečena samo kazna za posjedovanje droge. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sud ipak oslobodio majku osuđenu za smrt dvoje djece</p>
<p>ZABOK, 23. listopada</p>
<p> - Vijeće Općinskog suda u Zaboku izreklo je nepravomoćnu oslobađajuću presudu slovenskoj državljanki Marjanci Hohnjec (31) iz Svete Eme u Sloveniji, koju je prije samo tri mjeseca vijeće tog suda osudilo na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci zatvora.</p>
<p> Marjanca Hohnjec osuđena je za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, a na štetu dvoje poginule djece. </p>
<p>Naime, na žalbu branitelja, Županijski sud poništio je presudu Općinskog suda i slučaj vratio na ponovni postupak. </p>
<p>Kako smo već pisali, u eksploziji ručne bombe 2. travnja 1998. godine u Miljani poginuli su Matija (6) i Tamara Hohnjec (8) koji su u igri u kući, za vrijeme dok je majka bila u polju, pronašli ručnu bombu M-75, te izvukli osigurač. Na mjestu je poginuo Matija, dok je Tamara preminula u kolima Hitne pomoći. </p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja Nada Mohač je navela kako je svjedok Danko Lojen, koji je tri puta mijenjao iskaz, nepouzdan svjedok. Kako nije utvrđeno tko je donio bombu u kuću, sud može samo odlučiti o krivici optužene. </p>
<p>Optužena je oslobođena optužnice i odmah puštena iz pritvora u kojem se nalazila od 5. lipnja ove godine, kad je uhićena pri ulasku u Hrvatsku na osnovu tjeralice. No, upozorena je kako je ovo nepravomoćna presuda i rješenje o puštanju iz pritvora i da mora biti dostupna sudu, kako se protiv nje ne bi opet raspisivala interna ili međunarodna tjeralica. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nećakinji kosirom presjekao vratnu arteriju</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Sedamdesetdvogodišnj muškarac u utorak oko 16.30 sati u dvorištu kuće u Jaminama na Črnomercu pokušao je poljoprivrednom alatkom, tzv. kosirom ubiti četrdesettrogodišnju nećakinju.</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, očevidom je utvrđeno kako sukobi u obitelji zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa traju već duže vrijeme, a pokušaj ubojstva dogodio se kada je oštećena prala prilazni put u zajedničkom dvorištu nakon dostave ugljena.</p>
<p>Ubrzo je došlo do svađe pa je stric uzeo iz podruma kosir i oštećenu zasjekao po lijevoj strani ključne kosti.</p>
<p> Teško ozlijeđena prevezena je u bolnicu Sveti Duh gdje su liječnici utvrdili kako joj je prerezana vratna arterija.</p>
<p>Postariji nasilnik priveden je u Drugu policijsku postaju na kriminalističku obradu a potom i u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pretukao stopostotnog invalida i njegovu ženu</p>
<p>SISAK, 23. listopada</p>
<p> - Zasad nepoznati nasilnik pretukao je noću s utorka na srijedu, nešto poslije ponoći, u sisačkoj Capraškoj ulici državljanina BiH Dragu M. (39) i njegovu suprugu Stanu M. (36), inače hrvatsku državljanku.</p>
<p>Nasilnik je prišao bračnom paru i odjednom ih počeo udarati rukama i nogama. Drago M., inače stopostotni invalid, zadobio je teške tjelesne ozljede, a njegova je supruga samo lakše ozlijeđena. Sisačka policija za nasilnikom intenzivno traga. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>PUZ: »Nismo zlostavljali osumnjičenoga za silovanje«</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Zagrebačka je policija odbacila napise u medijima da su policajci zlostavljali mladića koji je bio pogrešno osumnjičen za silovanje dviju djevojčica u Zagrebu te da su od njega iznuđivali iskaz.</p>
<p>Policija je u srijedu izvijestila da neutemeljenim smatra sve takve komentare o ulozi policije ističući da su stav o tom slučaju iznijeli načelnik Odjela općeg kriminaliteta Željko Prša i županijski državni odvjetnik Krunoslav Canjuga na prošlotjednoj tiskovnoj konferenciji.</p>
<p>Oni su tada izjavili da je tijekom kriminalističke obrade nad 21-godišnjim osumnjičenim niz testova pokazao da je upravo on osoba koja je silovala 11-godišnju djevojčicu u zagrebačkom naselju Lanište, što je i priznao bez ikakvih pritisaka.</p>
<p>Na temelju tih saznanja policija ga je odlučila pritvoriti, a nakon provedene DNA analize oslobođen je sumnji za silovanje i pušten kući.</p>
<p>Odvjetnica Ružica Paradiš najavila je prošlog tjedna podnošenje tužbe protiv medija koji su mladića prikazali kao silovatelja otkrivajući mu identitet fotografijom te punim imenom i prezimenom.</p>
<p>Nakon što je pušten, Renato Kušen izjavio je tisku da mu je policija šamarima i prijetnjama iznudila priznanje da je 10. listopada silovao jedanaestogodišnju djevojčicu, a u lipnju jednu 17- godišnjakinju. </p>
<p>Tjedniku Arena, koji je objavio razgovor s njim, izjavio je da su ga nakon intervjua na ulici presrela i pretukla dvojica policajaca, a kojih se sjeća s policijskog saslušanja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska mora smanjiti carinske stope više od Srbije </p>
<p>BEOGRAD, 23. listopada</p>
<p> - Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Jugoslavije bit će potpisan 5. studenoga u Zagrebu, potvrdili su u srijedu hrvatski ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić i ministar poljoprivrede i vodoprivrede Srbije dr. Dragan Veselinov na zajedničkoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Ministar Pankretić je rekao kako je prvi put poljopvreda pretekla industriju u više od 30 ugovora o slobodnoj trgovini koliko ih je Hrvatska potpisala. Dodao je da su za dva dana ministarstva poljoprivrede Hrvatske i Srbije odradila najveći dio posla iz ugovora o slobodnoj trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima između dvije zemlje. </p>
<p>Prema Pankretićevim riječima, istovremeni sastanak gospodarstvenika Hrvatske i Srbije pokazao je da postoji obostrani interes za gospodarskom razmjenom. Srbija je, primjerice, četvrto izvozno tržište za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode. Robna razmjena tih proizvoda u ovoj godini iznosi 60 milijuna dolara, a nakon što počne vrijediti sporazum o slobodnoj trgovini (2003.) trebala bi se povećati na 200 milijuna dolara. </p>
<p>Ministar Veselinov rekao je kako očekuje da će se nakon prvog posjeta jednog ministra iz hrvatske Vlade Srbiji otvoriti vrata za bolju gospodarsku suradnju između dvije zemlje. Dodao je kako je temelj ugovora o slobodnoj trgovini udaren nedavno na sastanku u Trstu prilikom susreta zemalja Srednjoeuropske inicijative (SEC). Prema njegovim riječima, ugovor o slobodnoj trgovini u nekoliko narednih dana Vlada Srbije će uputiti na parafiranje Vladi SRJ. </p>
<p>Njime je obuhvaćeno više od 90 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kojima trguju dvije zemlje. Radi se o tisuću različitih proizvoda koji su složeni u 73 grupe, a u ugovoru o slobodnoj trgovini se nalaze na tri liste. Primjerice, na listi A su proizvodi kojima se slobodno trguje bez carina i kvota. To su voće i povrće te njihove prerađevine, prerađevine od ulja i sačme, rasplodni materijal u govedarstvu i svinjarstvu i drugo. Na listi B su proizvodi kojima će se trgovati uz obostrano usuglašavanje carinskih stopa koje su u prosjeku niže od postojećih stopa u Srbiji pet do 10 posto, a 50 posto su niže od postojećih carinskih stopa u Hrvatskoj. Na listi C su tzv. osjetljivi proizvodi za koje su dogovorene kvote i carinske stope. To su žitarice, meso, ulje, vino, šećer, duhan, cigarete, mliječni proizvodi i drugo. </p>
<p>Veselinov je ocijenio da su Hrvatska i Srbija u sličnoj poziciji što se tiče poljoprivredne i prehrambene proizvodnje jer su takvu vrstu proizvodnje naslijedili iz bivše države. On sad očekuje unapređenje odnosa između dviju zemalja jer su se za to stekli odgovarajući uvjeti. </p>
<p>Odgovarajući na brojna pitanja, Veselinov je rekao da, primjerice, neće biti povlaštene trgovine za najosjetljivije proizvode kao što su vino i cigarete, odnosno duhan. Uz to, potrebno je riješiti i međusobno priznavanje certifikata za proizvode biljnog i životinjskog porijekla. </p>
<p>Pankretić je napomenuo da će hrvatski gospodarstvenici sudjelovati u privatizaciji poljoprivrednih kombinata u Srbiji, ali oni tamo u prvom redu žele plasirati svoje proizvode. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ugovorima o slobodnoj trgovini pokriveno 79 posto trgovine </p>
<p>Uvozne kvote raspoređivat će se prema redoslijedu prijave zainteresiranih tvrtki / Jedna tvrtka moći će dobiti najviše 30 posto kvote / Do 2005. uvoz poljoprivrednih proizvoda neće znatnije porasti, ali će se učinci liberalizacije nakon toga itekako osjetiti jer će uvozne cijene, uključujući tarife, znatno pasti, najviše vina, peradi, mlijeka i šećera</p>
<p>Uredba o raspodjeli carinskih kvota od iduće godine bit će izmijenjena tako da će se one, između ostalog, raspoređivati prema redoslijedu prijave zainteresiranih tvrtki, kaže pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić.</p>
<p>Predviđa se uvođenje ograničenja po kojem bi jedna tvrtka mogla dobiti najviše 30 posto kvote. Ima, međutim, zemalja u kojima jedna tvrtka može dobiti (kupiti) sve uvozne kvote. Tako je, primjerice, u Sloveniji. No, nije poznato je li zbog toga u Sloveniji za ovu godinu raspoređena samo četvrtina kvota tvrtkama koje uvoze iz Hrvatske. </p>
<p>Prema Božićevim riječima, ostat će međuresorno povjerenstvo za raspodjelu kvota za najosjetljivije poljoprivredne i prehrambene proizvode, kao što su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice i dr. Lani je bilo mnogo zahtjeva za raspodjelu uvoznih kvota, pa nakon što su one razmjeno raspoređene svi su uvoznici dobili malo. To je izazvalo nezadovoljstvo najvećih uvoznika (Stanić), ali i prerađivačkih tvrtki (konditorska industrija). </p>
<p>Božić ističe da se vodilo računa i o tome koliko tvrtka uvoznik ima zaposlenih, odnosno o njenom udjelu na tržištu, kako dozvole ne bi dobili »uvoznici s faksom i fikusom« i s jednim ili nijednim zaposlenim. Uz to, vodilo se računa o teritorijalnoj zastupljenosti kako sve tvrtke uvoznice ne bi bile iz Zagreba i dugih većih centara.</p>
<p>Hrvatska je, naime, znatno popravila svoje međunarodne trgovačke odnose. Nakon ulaska u WTO počela je primjena većeg broja ugovora o slobodnoj trgovini kojima su ukinuti prijašnji protekcionistički trgovinski režimi. </p>
<p>Najveći dio agrarno-prehrambenog uvoza u Hrvatsku dolazi iz zemalja EU - 42 posto. Drugi značajni izvori su Mađarska s 13 posto, Slovenija s 10 posto, dok se 38 posto hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odnosi na BiH, 24 posto na Sloveniju i 12 posto na zemlje EU. </p>
<p>Božić ističe da je ovo prva godina značajnije liberalizacije trgovine jer je započela primjena većine sporazuma o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska dosad sklopila, a njihovo se potpuno provođenje očekuje u 2005. godini. </p>
<p>Predviđa se da do 2005. godine uvoz poljoprivrednih proizvoda neće rasti, osim sjemena uljarica i duhana, ali će se učinci liberalizacije, prema svim scenarijima, nakon toga itekako osjetiti jer će uvozne cijene, uključujući tarife, znatno pasti. Pad cijena bit će najizraženiji kod vina (22 posto), peradi (19 posto), mlijeka i šećera (12 posto) itd. Samo će uvozna cijena jaja biti manje-više stabilna (minus dva posto). Uvoz vina povećat će se oko 60 posto, a slijedi perad s 40 posto, dok će se uvoz drugih proizvoda povećati između sedam i 12 posto. Naime, već sad je 79 posto hrvatske trgovine pokriveno ugovorima o slobodnoj trgovini s gotovo 30 zemalja. </p>
<p>U svim scenarijima liberalizacije trgovine situacija za potrošače je povoljna. To znači da će cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu padati. Očekuje se da će se prihod proizvođača hrane smanjiti oko pet posto, dok će značajan utjecaj na državni proračun imati smanjenje prihoda od uvoznih tarifa.</p>
<p>Od 2003. godine uvoznici mogu računati i na postroženu kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane, ali se kontrola kakvoće namirnica neće više obavljati na granici (jer se pokazalo da je i zbog toga uvozna hrana kod nas skuplja u odnosu na druge zemlje) već će se taj posao obavljati na tržištu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U 2003. državna riznica pratit će javne nabave svih proračunskih korisnika</p>
<p>DUBROVNIK, 23. listopada</p>
<p> - Ministar financija Mato Crkvenac najavio je da će u četvrtak sve Vladine koordinacije, nakon sjednice Vlade iza zatvorenih vrata, razmatrati prijedlog rebalansa proračuna za ovu i prijedlog državnog proračuna za iduću godinu te 12 popratnih dokumenata. Crkvenac je u stanci druge međunarodne konferencije Ministarstva financija o državnim riznicama u tranzicijskim zemljama, koja je u srijedu počela u Dubrovniku, izjavio da je usklađen rebalans proračuna za ovu godinu. </p>
<p>On je ovogodišnji rebalans nazvao »rebalansom s kiselim osmijehom«. Ministar financija kazao je kako je prijedlog proračuna za iduću godinu u cijelosti pripremljen i da su konačno usklađeni zahtjevi svih proračunskih korisnika. Izrazio je zadovoljstvo prijedlogom rebalansa i proračuna za iduću godinu, za koje očekuje da će ih Vlada i službeno usvojiti na sjednici 31. listopada, nakon čega će o njima raspravljati Hrvatski sabor. </p>
<p>Uz te dokumente Ministarstvo financija pripremilo je, među ostalim, i kompletno izvješće o prihodima i rashodima fondova (Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, DAB, Fond za privatizaciju), kao i analizu vanjskog duga i izdanih državnih jamstava te fiskalnu projekciju za iduće tri godine.</p>
<p>Crkvenac nije želio govoriti o konkretnim brojkama jer se »na Vladi neke stavke još mogu promijeniti«. On ističe da se nastavlja smanjivanje fiskalnog deficita te da država u ovom trenutku nema dospjelih, a nepodmirenih dugova. Proračun za iduću godinu temelji se na očekivanom rastu BDP-a od pet posto, a imat će razvojnu i socijalnu dimenziju te će, prema njegovim riječima, poticati zapošljavanje i poduzetništvo. Ministar financija je ponovio da mirovine u idućoj godini neće padati, dok bi plaće u državnoj upravi i javnim službama trebale porasti do pet posto smanje li se dodatno rashodi velikih proračunskih korisnika.</p>
<p>Plaće u državnoj upravi, rekao je Crkvenac, u posljednje su dvije godine bile pod strahovitom presijom, a državni su službenici »bijedno plaćeni kao sirotinja« i stoga mnogi odlaze u privatni sektor. </p>
<p>Crkvenac je najavio i izmjene Zakona o porezu na dohodak čime bi se neoporezivi osobni odbitak povisio s 1250 na 1500 kuna mjesečno, a kao porezne olakšice od iduće bi se godine djelomično, uz određene cenzuse, priznavali izdaci za kupnju ili gradnju stana kao i troškovi podstanarstva. </p>
<p>U idućoj godini planiraju se i određene novosti u sustavu državne riznice. Vesna Vašiček, glavna državna rizničarka, najavila je da će se u 2003. godini u sklopu riznice organizirati praćenje javnih nabava svih proračunskih korisnika. Ministar financija, pak, ocijenio je da se sustavom državne riznice racionalizira državna potrošnja i ostvaruje bolja kontrola proračunskih rashoda. »Cilj nam je primijeniti sustav koji će omogućiti da se pojedini rashodi mogu realizirati kada za to budu osigurana sredstva«, rekao je Crkvenac, pojasnivši da će se u narednom razdoblju umrežiti što više proračunskih korisnika, primjerice i škole i sudovi. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>MMF: Problematične subvencije za brodogradnju i poljoprivredu</p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac očekuje da će se u pregovorima s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda o novom stand-by aranžmanu problematičnim iskazati troškovi subvencija za brodogradnju i poljoprivredu. Crkvenac je kazao kako uvijek s izaslanstvom MMF-a ima određenih natezanja, naročito oko proračuna. Njima je uvijek dvojbeno postoje li određeni troškovi koji nisu dovoljno transparentni ili su neki rashodi prekoračeni, rekao je ministar.</p>
<p>»Problem je u tome što u idućoj godini povećavamo subvencije za brodogradnju i poljoprivredu i to značajno - u iznosu većem od 300 milijuna kuna. Od toga ne možemo odustati iako Europska unija, MMF i Svjetska trgovinska organizacija traže u pravilu da se subvencije smanjuju. Mi ih smanjujemo u njihovu udjelu u odnosu na BDP, ali ne u apsolutnom iznosu. Oko toga će sigurno biti razgovora s izaslanstvom, koje se već nalazi u Hrvatskoj«, rekao je Crkvenac. </p>
<p>»Ovaj tjedan stručno izaslanstvo MMF-a proučava sve proračunske dokumente, dok će idući tjedan u Hrvatsku stići ostatak MMF-ove ekipe na čelu s Hansom Flickenschildom s kojima ćemo detaljno razgovarati«, rekao je Crkvenac. </p>
<p>»Novi stand-by aranžman, u kojem ne tražimo i ne trebamo financijsku podršku, bio bi zaključen s manje prethodnih zahtjeva i s manje konkretnih kontrolnih točaka«, pojasnio je Crkvenac. Taj će aranžman ipak sadržavati određene ključne makroekonomske odredbe koje je Vlada već više puta obznanila.</p>
<p>»Stand-by aranžmanu s MMF-om nećemo pristupiti po svaku cijenu jer Hrvatska trenutačno može i bez njega. On nam treba radi nas i našeg položaja u svijetu i nećemo ga zaključiti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, Bez detaljnih razgovora nećemo pristati na bilo što«, rekao je Crkvenac. Napomenuo je da u ovom trenutku ne može obećati da će ga Hrvatska uopće sklopiti niti u kojem roku, jer Hrvatska o njemu ne ovisi. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tajna uspjeha kineskog »divljeg kapitalizma«</p>
<p>SHANGHAI, 23. listopada</p>
<p> - Jedan od problema s kojim će se kineski predsjednik Jiang Zemin susresti tijekom posjeta Washingtonu ovog tjedna sve je veća američka zabrinutost zbog rastućeg trgovinskog deficita s Kinom.</p>
<p> Tu je zabrinutost izrazio i američki veleposlanik u Pekingu Clark Randt u intervjuu kineskoj novinskoj agenciji Xinhui, upozorivši kako SAD s Kinom ima najveći trgovinski deficit u svijetu, koji uz to raste, što je za Washington na dulji rok neprihvatljivo.</p>
<p>Poplava kineskih proizvoda ne pogađa, međutim, samo SAD nego i mnoge druge zemlje, a velike tvrtke koje su do prije nekoliko godina na Kinu gledale samo kao na golemo tržište na kojemu će prodavati svoje proizvode, suočene su danas s oprečnom situacijom - umjesto da opskrbljuju Kinu svojim proizvodima, velike svjetske tvrtke su, pritisnute nemilosrdnom konkurencijom, prisiljene u Kini graditi tvornice i zajedno sa sve konkurentnijim domaćim tvrtkama preplavljivati svijet robom proizvedenom u Kini.</p>
<p>Kineski proizvodi probijaju se na inozemna tržišta prvenstveno zahvaljujući nižim cijenama, ali i sve većoj sposobnosti izrade proizvoda visoke tehnologije, poput kompjuterskih dijelova i telekomunikacijske opreme.</p>
<p>Prema ocjeni časopisa Far Eastern Economic Review, tajna uspjeha kineskog »divljeg kapitalizma« leži u nemilosrdnoj konkurenciji, želji za stranom tehnologijom i općenacionalnom poduzetničkom žaru te u neiscrpnoj jeftinoj radnoj snazi.</p>
<p> Naime, od 1,3 milijarde Kineza, oko 800 milijuna još živi na selu, gdje prosječna godišnja zarada ne iznosi ni 300 dolara. Golem broj njih samo čeka bilo kakvu mogućnost nalaženja posla u gradovima.</p>
<p>Jeftina radna snaga potaknula je mnoge strane tvrtke na otvaranje tvornica u Kini ili čak na preseljenje već postojećih tvornica iz drugih zemalja. Gotovo polovicu kineskog izvoza čine proizvodi stranih tvrtki, poput Motorole i Philipsa. Strane bi investicije u Kini ove godine mogle doseći 50 milijardi dolara.</p>
<p> Kina je zahvaljujući tome postala četvrta najveća industrijska sila - iza SAD, Japana i Njemačke. U toj se zemlji danas proizvodi polovica fotoaparata u svijetu i gotovo polovica šivaćih mašina, trećina klima-uređaja i TV aparata, četvrtina strojeva za pranje rublja i gotovo petina hladnjaka.</p>
<p> Do prije nekoliko godina činilo se da je Kini sfera visoke tehnologije nedostupna. Danas na mnogim mjestima niču tvornice čipova i nije isključeno da će za nekoliko godina Kina ugroziti premoć kalifornijske Silikonske doline. O kineskom tehnološkom napretku govori i nedavni uspjeh kineskih znanstvenika u dešifriranju genoma riže te svemirski program koji će vjerojatno iduće godine poslati čovjeka u svemir.</p>
<p> Izvoz kineskih proizvoda visoke tehnologije samo u SAD skočio je u prvih sedam mjeseci ove godine 47 posto.</p>
<p> Neki američki jastrebovi stoga u Kini vide glavnu dugoročnu prijetnju američkoj vojnoj i gospodarskoj premoći. Ta briga ne sprječava, međutim, američke tvrtke da prenose znanja i tehnologije u Kinu, jer to je često uvjet njihovog ulaska na kinesko tržište ili opstanak na njemu.</p>
<p> Kina, koja je donedavno smatrana nerazvijenom slijepom ulicom svijeta, postaje sve većom gospodarskom silom kojoj se moraju prilagođavati tvrtke i zemlje čija se ekonomska moć činila nedodirljivom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: HVB izgubila 13 posto</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Nakon jutarnjeg rasta, vrijednosti europskih indeksa do poslijepodneva su ponovno zašle na negativni teritorij, a najveći gubitnici bile su dionice financijskog sektora. Ulagači su još uvijek bili pod dojmom loših vijesti iz švicarske industrijske grupacije ABB, čije su dionice pale 13 posto, a na kretanja je utjecao i pad cijena na newyorškim burzama nakon otvaranja.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je pao 1,66 posto na 4050,4 boda, dok je frankfurtski DAX prošao mnogo lošije - izgubio je 3,42 posto spustivši se na 3048,44 boda. Pariški CAC 40 je pao 2,86 posto na 3031,63 boda, a milanski MIB 30 je na 23.192 boda bio 2,53 posto niži nego u utorak. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je izgubio 2,53 posto spustivši se na 2508,88 bodova. </p>
<p>U SAD-u su najvažniji indeksi nedugo nakon otvaranja u srijedu zabilježili blagi pad. Tako je Dow Jones Industrial Average pao tek 0,02, a širi S 500 je izgubio 0,18 posto. Tehnološki Nasdaq Composite je bio 0,48 posto niži. Dan ranije indeksi su također pali - DJIA je izgubio nešto više od jedan posto spustivši se na 8450 bodova, a Nasdaq je pao gotovo 1,3 posto na 1292 boda.</p>
<p>U Aziji je u srijedu, pak, prevladavao pozitivan trend te je tokyjski indeks Nikkei 225 porastao 0,29 posto na 8714,52 boda.</p>
<p>Pad cijena dionica u financijskom sektoru potaknula je među ostalim i zabrinutost ulagača zbog izloženosti Credit Suissea kreditima problematičnog ABB-a. Reuters je, doduše, prenio navode izvora iz banke da ABB Credit Suisseu ne duguje više od 260 milijuna dolara. CS je pala 7,8 posto, no među najvećim su gubitnicima bile njemačke banke. HVB je tako pala 13,1 posto, Commerzbank 11,2, a Deutsche Bank 7,3 posto. ING i BNP Paribas su izgubili oko 5 posto. Osiguravatelji Allianz, Aegon, Axa i Generali Assicurazioni izgubili su između 2 i 3,5 posto. München Re je pao 8,9 posto. </p>
<p>Značajan je bio i pad dionica njemačke kemijske i farmaceutske grupacije Bayer - 4,9 posto - nakon što je Wall Street Journal objavio da je Pfizer pokrenuo tužbe kojima namjerava spriječiti svoje rivale da proizvode jeftinije verzije njegove vrlo profitabilne Viagre. </p>
<p>Među rijetkim dobitnicima bio je STMicroelectronics, četvrti po veličini svjetski proizvođač čipova, koji je dobio 5,7 posto nakon što je objavio rezultate za treće tromjesečje bolje od očekivanih. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Del Ponte tražila da Vlada povuče svoje žalbe, Račan na to nije pristao</p>
<p>Obje strane sada čekaju odluku Žalbenog vijeća/ Glavna haaška tužiteljica predbacila Hrvatskoj da »ne surađuje s Haaškim sudom u 'slučaju Bobetko'«, jer nije ispunila nalog za uhićene i nije uručila optužnicu, ali da je neće zbog toga prijaviti Vijeću sigurnosti UN-a/ Račan je kazao da »Vlada više ne želi oklijevati u precesuiranju ratnih zločina koji dosad nisu u Hrvatskoj procesuirani«, te da će Vlada »učiniti sve što je potrebno« i u slučaju generala Gotovine ako on bude dostupan/Del Ponte nije u Zagreb donijela ni nove optužnice niti proširenje optužnice protiv generala Bobetka </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - »Došla sam pokušati uvjeriti premijera da hrvatska vlada povuče dvije žalbe u kojima se tvrdi da optužnica i nalog za uhićenje nisu pravno utemeljeni«, rekla je u srijedu poslijepodne glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte nakon razgovora s premijerom Ivicom Račanom. Budući da Hrvatska nije pristala na prijedlog Carle del Ponte, obje strane sada čekaju odluku Žalbenog vijeća, rečeno je u zajedničkoj izjavi premijera i haaške tužiteljice. </p>
<p>Susret je trajao gotovo tri sata, odnosno gotovo dvostruko dulje od predviđenoga, a u hrvatskom izaslanstvu bili su i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, državni odvjetnik Mladen Bajić, predstojnik Vladina ureda za suradnju s Haaškim sudom Orsat Miljenić te dr. Ivo Josipović, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je surađivao u uobličavanju hrvatskih podnesaka Haaškom sudu. Uz Del Ponte, razgovoru su nazočili i šef Ureda za vezu Haaškog suda u Zagrebu Thomas Osorio te šef istrage Patrick Lopez Terres i specijalni savjetnik Anton Nikiforov.</p>
<p>Del Ponte je Hrvatskoj predbacila da »ne surađuje sa Sudom u 'slučaju Bobetko'«, jer nije ispunila nalog za uhićenje i nije uručila optužnicu. Naglasila je i da očekuje izručenje generala Gotovine. Dodala je, međutim, da haaško tužiteljstvo »nema problema s Hrvatskom« pohvalivši suradnju vezanu za pristup dokumentima i svjedocima. Naglasila je također da Hrvatsku neće zbog nesuradnje prijaviti Vijeću sigurnosti UN-a. »Ja samo izvještavam o aktivnostima Suda, a službenu prijavu podnosi predsjednik Suda, no do toga za sada nismo došli«, rekla je Del Ponte. </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica je Vladi prigovorila što se »iz nekog razloga odlučila izravno umiješati u 'slučaj Bobetko'« iako Vlada nije dio njegove odvjetničke ekipe. Premijer Račan je na to odgovorio da je optužnica uručena Vladi, a ne Bobetkovim odvjetnicima, te da stoga smatra kako Vlada ima pravo koristiti se pravnim sredstvima kojima se koristila i da se to uklapa u suradnju sa Sudom.</p>
<p>Račan je također naglasio da je »Vlada svjesna supremacije međunarodnih obligacija nad internim pravosuđem«, pa će »poštivati odluke Žalbenog vijeća, koje očekuje što je moguće prije, i pokazati da Hrvatska ne dvoji oko suradnje sa Sudom«. Dodao je i da »Vlada više ne želi oklijevati u precesuiranju ratnih zločina koji dosad nisu u Hrvatskoj procesuirani«, te da će Vlada »učiniti sve što je potrebno« i u slučaju generala Gotovine »ako nam gospodin Gotovina bude dostupan, a do sada nije bio«.</p>
<p>U dva je navrata Del Ponte nagovijestila da Sud neće inzistirati na izručenju generala Bobetka u Haag zbog njegova teškoga zdravstvenog stanja, napomenuvši da Vlada zna koju proceduru pravila (pravilo 59) Haaškog suda za to predviđaju.</p>
<p>Premijer Račan je novinarima priopćio da Del Ponte nije u Zagreb donijela ni nove optužnice niti proširenje optužnice protiv generala Bobetka, o čemu se spekuliralo u medijima, ali je napomenuo da se, prema nekim zahtjevima koje je tužiteljstvo uputilo Vladi, može zaključiti da se »ide u tom pravcu«. Najavio je i izmjene Kaznenog zakona, koje bi bolje regulirale zaštitu svjedoka.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Trihinelozom se ljudi zaraze kad se ne poštuju propisi</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Svake godine u Hrvatskoj se od trihineloze razboli nekoliko stotina ljudi, ali zadnjih deset godina od te bolesti nitko nije umro. Trajno žarište bolesti je u istočnoj Slavoniji, a povremeno se javljaju epidemije, kao što je najnovija u Istri i na riječkom području gdje se razboljelo tridesetak ljudi, zbog nepoštivanja propisa veterinarske struke, a taj je da se nakon klanja uzorci tkiva baš svake svinje moraju odnijeti na analizu u veterinarsku službu. Kako je u srijedu za Vjesnik rekao prof. dr. Mate Ljubičić, voditelj Epidemiološke službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najvjerojatnije je riječ o propustu mesara, odnosno klaonice koja nije dala sve uzorke na pregled. </p>
<p>Više će u središnjici HZJZ-a doznati u četvrtak, od epidemiologa koji je sada u zahvaćenom području. Mesom jedne zaražene životinje može se zaraziti cijela smjesa, odnosno nekoliko stotina kilograma mesa za kobasice. </p>
<p>Prof. Ljubičić vjeruje da će budući oboljeli, ako ih bude, imati blaže simptome, jer je nakon objavljivanja informacije u medijima vjerojatno da će se ostaci kupljenih kobasica uništiti. Oboljeti neće oni koji su kobasice dobro skuhali ili ispekli, jer se uzročnik, uništava na visokim temperaturama. </p>
<p>Uzročnik u sušenom mesu opstaje i do nekoliko godina, a klinička slika ovisi o količini pojedene zaražene namirnice: crvići koji se nakon ulaska u probavni trakt oslobađaju iz svoje opne u kojoj su vegetirali ulaze preko krvožilnog sustava u razna mišićna tkiva (srce, ošit, rebarni mišići, očni kapci...) i tu se nastavljaju množiti. </p>
<p>U nekih od zaraženih javljaju se mučnine, glavobolje, povišena temperatura i(li) proljev. Bolest se liječi lijekovima protiv parazita i smptomatski, a jedna mogućih posljedica su i višegodišnji bolovi u mišićima.</p>
<p>Trihineloza je primarno veterinarski problem jer zaraza počinje u prirodi gdje ju prenose lisice, divlje svinje, zatim štakori koji je donose u svinjogojilišta (a domaća je svinja svežder koji će pojesti i uginulog glodavca) i tako ulazi prehrambeni lanac. No, u procjeni odgovornosti za najnoviju zarazu valja ispitati i nije li smjesa za kobasice »poboljšana« mesom zaražene divlje svinje, kaže prof. dr. Ljubičić, dodajući da je iskorjenjivanje bolesti moguće, možda, gradnjom suvremenih svinjogojilišta zatvorenog tipa što je zacijelo daleka budućnost, a do tada i dalje glavna riječ ostaje veterinarskoj medicini i temeljitoj kontroli svakog mesa za konzumaciju, od deratizacije do uzoraka do gotovih proizvoda. </p>
<p>Pojava trihineloze nije nikakva hrvatska specifičnost, već uobičajena pojava u cijeloj srednjoj Europi. </p>
<p>B. Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ivčević zna za zločine u Lori, ali šuti jer mu »prijete iz Čondićeva stožera«</p>
<p>Vidio sam pritvorenika koji na leđima nije imao kože, izjavio je istražnom sucu bivši razvodnik straže u Lori Marko Ivčević / Svjedok kaže da je mnogo puta napadnut, a tajnik Čondićeva stožera rekao mu je da je »Srbin, četnik i komunjara i da mu je mjesto u Srbiji« </p>
<p>SPLIT, 23. listopada</p>
<p> - »U vojnoistražnom centru Lora bio sam samo jednom u ljeto 1992. i vidio sam pritvorenika za koga mislim da je moj poznanik Lazo Ostojić. Bio je sav krvav, zamotane glave i ruku«, navodi se u iskazu koji je svjedok Marko Ivčević, bivši razvodnik straže u Lori, dao istražnom sucu u »slučaju Lora«. Ivčević je također rekao: »Kasnije sam pred menzom vidio jednog pritvorenika koji na leđima nije imao kože, a jedan od stražara, Marko Bilač, rekao mi je da mu je svu kožu digla palica«.</p>
<p> Na zahtjev svjedoka privedenog na suđenje, taj iskaz je pročitan u srijedu na glavnoj raspravi na splitskom Županijskom sudu. </p>
<p>Na upit zamjenika županijskog državnog odvjetnika Michellea Squiccimara, svjedok je izjavio da o zločinima u Lori zna još mnogo toga, ali ne smije reći.</p>
<p>»Dosad sam doživio pedeset napada u gradu i zato sam zatražio zaštitu Državnog odvjetništva i policije. Prije dvadesetak dana nazvao me tajnik Čondićeva stožera i rekao mi da sam Srbin, četnik i komunjara te neka odem u Srbiju jer mi ovdje nije mjesto«, kaže Ivčević. Tvrdi i da su ga četvorica pripadnika Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata danima pratila po gradu.</p>
<p>O svim zločinima u zatvoru te o anarhiji u vojnim postrojbama u kojima je bio, kazao je svjedok, izvijestio je pokojnog admirala Svetu Leticu. »On je samo slegnuo ramenima, ponudio mi školovanje i visoke činove, a zauzvrat da nikome ne govorim o tome što sam vidio u Lori. Nedugo nakon toga pod prijetnjom oružjem istjeran sam iz Lore i nasilno umirovljen«, rekao je Ivčević.</p>
<p>O svom slučaju i o događajima u Lori kaže da je prijavu podnio vojnom tužiteljstvu, a pisma je slao i Franji Tuđmanu, Stjepanu Mesiću te Ivici Račanu, ali bez rezultata.</p>
<p>Svjedoku oštećeniku Milosavu Katalini ni četvrti put sud nije uspio uručiti poziv za svjedočenje. U stanci glavne rasprave Katalina je nazvao predsjednika sudskog vijeća Slavka Lozinu objasnivši da je u BiH zbog bolesti supruge, te da je voljan svjedočiti idući tjedan. Dodao je da mu se poziv za svjedočenje može poslati preko nevladine udruge Altruist.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Carla del Ponte: »Bobetko može primiti optužnicu i u bolničkom krevetu« </p>
<p>Provjerit ću i zdravstveno stanje generala Bobetka i vidjeti hoće li ga biti moguće prebaciti u Haag, rekla je Del Ponte/ Idući tjedan u New Yorku neću predsjedniku Haaškog suda Claudeu Jordau uručiti formalnu žalbu. Samo ću izvijestiti što se događa s Hrvatskom, kazala je </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - »Pokušala sam uvjeriti premijera Ivicu Račana da Vlada povuče pravne podneske upućene Žalbenom vijeću Haaškog suda, no nažalost u tome nisam uspjela«, kazala je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u emisiji »Dnevnik plus« Hrvatske televizije u srijedu navečer poslije sastanka s hrvatskim premijerom. </p>
<p>Dodala je kako je došla u redoviti posjet Hrvatskoj da bi saznala zašto u Haagu nisu generali Ante Gotovina i Janko Bobetko. »Provjerit ću i zdravstveno stanje generala Bobetka i vidjeti hoće li ga biti moguće prebaciti u Haag«, rekla je Del Ponte, dodavši kako, prema sadašnjim činjenicama, Vlada u svjetlu ispunjenja naloga za uhićenje i predaji optužnice ne surađuje. »Naša pravila ne dopuštaju vladama da uručuju žalbeni zahtjev. No, nisam uspjela uvjeriti premijera da ga povuče i sada očekujemo odluku Žalbenog vijeća«, rekla je Del Ponte. </p>
<p>Na upit mijenja li nešto Bobetkov odlazak u bolnicu, tužiteljica je kazala da njegovo zdravstveno stanje može biti razlog za neprebacivanje u Haag. »Bobetko može primiti optužnicu i u bolničkom krevetu. Iznenađena sam što mu je premijer ili netko drugi još nije uručio«, rekla je Del Ponte, dodavši da se optuženi mora žaliti pred sucima i izjasniti osjeća li se krivim ili ne.</p>
<p>Govoreći o drugim oblicima suradnje s Hrvatskom, haaška tužiteljica je kazala da je suradnja potpuna u pristupu dokumentima i svjedocima. »Zato sam i bila iznenađena slučajem Gotovine i Bobetka«, istaknula je. </p>
<p>»Idući tjedan u New Yorku neću predsjedniku Suda Claudeu Jordau uručiti formalnu žalbu. Samo ću izvijestiti što se događa s Hrvatskom«, kazala je tužiteljica. </p>
<p>U Sarajevo i Beograd, kazala je, išla je tražiti rješenja za probleme vezane uz njihovu suradnju s Tribunalom. Del Pont je rekla i da se obavlja istraga nad 15 osoba obuhvaćenih optužnicom uz Slobodana Miloševića, među kojima je i Vojislav Šešelj.</p>
<p>Na upit hoće li se proširiti optužnica protiv Milana Martića, Del Ponte je rekla kako misli da neće. »Završit ću svoje istrage do 2004., ali bit će novih optužnica«, kazala je Del Ponte. »Mi revidiramo naš plan strategije i bila sam prisiljena smanjiti taj plan, no, sa sigurnošću vam mogu kazati da možemo izdati druge optužnice«, istaknula je Del Ponte. </p>
<p>»Zadovoljna sam odzivom svjedoka iz Hrvatske u procesu protiv Miloševića. U tom slučaju Hrvatska potpuno surađuje«, navela je tužiteljica. Na upit hoće li Sud za svjedoke Miloševićeve obrane, među kojima je možda i bivši američki predsjednik Bill Clinton, slati obvezujuće naloge, ili će oni dragovoljno odlučiti o svom dolasku, tužiteljica je kazala da još ne znaju koliko će svjedoka pozvati Milošević u iznošenju svoje obrane, pa ne može odgovoriti na to pitanje. </p>
<p>»Ne znam imam li potporu svih članica Vijeća sigurnosti za produljenje svog mandata kako bih završila proces protiv Miloševića, no nadam se tome«, kazala je Carla del Ponte. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Petorka: Ohrabrujuće je da Hrvatska neće biti prijavljena VS-u</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Nakon sastanka s Carlom del Ponte, premijer Ivica Račan sastao se i s koalicijskim partnerima. Sastanku, koji je održan u Banskim dvorima u srijedu navečer, bili su nazočni Vesna Pusić, čelnica HNS-a, Jozo Radoš, predsjednik Libre, te Luka Trconić, potpredsjednik HSS-a. Račan je koalicijske partnere izvijestio o tijeku razgovora s glavnom haaškom tužiteljicom, a kako Vjesnik neslužbeno doznaje, trosatni je razgovor uglavnom bio posvećen razlozima zbog kojih Vlada ne želi povući dva pravna podneska koja je uputila Haaškom sudu. </p>
<p>Petorka je ocijenila da je ohrabrujuće što glavna haaška tužiteljica, odnosno predsjednik suda Claude Jorda, ne namjeravaju uputiti formalni prigovor Vijeću sigurnosti zbog situacije oko suradnje Hrvatske i Haaškog suda. Također, petorka je izrazila nezadovoljstvo zbog situacije oko generala Bobetka, odnosno ljudi koji ga okružuju i, prema nekim informacijama, onemogućavaju da ode u bolnicu. Što se, pak, tiče slučaja generala Ante Gotovine, doznajemo da on nije bio tema razgovora te da na toj relaciji nema formalnog sukoba između Haaga i Vlade, osim deklarativnog stava Haaškog suda da general Gotovina mora biti izručen ICTY-ju. </p>
<p>Doznajemo da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić glavnu haašku tužiteljicu izvijestio i o istragama koje provodi domaće pravosuđe o ratnim zločinima počinjenim na tlu Hrvatske, a petorka je ocijenila da to uvelike olakšava položaj Hrvatske pred Haaškim sudom. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vlada opovrgava nagađanja o nasilnom uručivanju optužnice generalu Bobetku </p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Vlada je u srijedu izrazila zabrinutost time kako se u nekim medijima i krugovima bliskim generalu Janku Bobetku spekulira o mogućem tijeku događaja u svezi s uručivanjem optužnice. Vlada smatra »posve neutemeljenima spekulacije o nasilnom uručenju optužnice Bobetku i njegovu uhićenju te odvođenju u Haag«. Takvo spekulativno iznošenje podataka bez ikakve osnove uznemiruje javnost, veliku štetu nanosi generalu te opterećuje Hrvatsku i šteti joj u suradnji s Haagom, priopćeno je. Vlada je upoznata s Bobetkovim zdravstvenim stanjem i, razrješavajući slučaj, vodi računa o tome. Vlada izražava žaljenje što, usprkos naporima, nije uspostavljena suradnja s Bobetkom. No, Hrvatska se opredijelila za demokratsku Europu, što podrazumijeva poštivanje međunarodnih obveza pa i suradnje sa Sudom, te očekuje od svih da se prema tome odnose s odgovornošću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan: Nisam u sukobu s Granićem zbog Bobetka</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Premijer Ivica Račan demantirao je u srijedu - prije susreta s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte - informacije da je u sukobu s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem, koji je od prvoga dana Račanove vlade zadužen za operativno vođenje odnosa s Haaškim sudom. </p>
<p>Podsjetimo, još se prošli tjedan u političkim kuloarima moglo čuti da premijer nije zadovoljan načinom na koji je Granić u medijima objašnjavao i predstavljao stavove i poteze Vlade u vezi sa »slučajem Bobetko«. Zbog toga, tvrdilo se, Granić posljednjih dana nije davao nikakve izjave u vezi s tim slučajem, a nije bio ni na razgovorima s glavnom haaškom tužiteljicom u srijedu.</p>
<p>»Nema nikakvoga razloga za medijsko potenciranje i konstruiranje sukoba između mene i Gorana Granića«, izjavio je Račan. Njegov je stav da proces rješavanja »slučaja Bobetko« traje toliko dugo da se moraju javljati i različita mišljenja, ali se ne može reći da se radi o sukobu. </p>
<p>U Vladi tvrde kako je cilj da jedinstveni tim uspješno riješi »slučaj Bobetko« te naglašavaju da se upravo tako i radi. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Braniteljske udruge spremne spriječiti uručenje optužnice?</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - »Zdravlje generala Janka Bobetka nije se bitno promijenilo u odnosu na prethodne dane«, izjavio je u srijedu kasno navečer Bobetkov liječnik dr. Mijo Bergovec. »Terapija koju je primao i dalje se provodi, a u srijedu postavljeni holter kojim se kontroliraju funkcije elektrostimulatora (pace makera) će se skinuti u četvrtak kako bi se očitao nalaz rada elektrostimulatora«, dodao je.</p>
<p> Inače, desetak članova braniteljskih udruga koji se smjenjuju na svojevrsnoj straži, i dalje dežura u blizini Bobetkove kuće. Oni tvrde da su tamo samo kako bi pružili potporu generalu Bobetku. Neslužbeno smo, međutim, saznali da su oni spremni spriječiti eventualni pokušaj uručenja optužnice generalu Bobetku. Također neslužbeno saznajemo da u samoj Bobetkovoj kući djeluje peteročlani stožer na čijem je čelu general Ljubo Ćesić Rojs koji koordinira aktivnostima branitelja.</p>
<p>Oko 13 sati do Bobetkove kuće stigao je i general Ivan Korade. Novinarima koji su od njega zatražili izjavu, rekao je neka izjavu »traže od Pusićke«. Nezadovoljan što ga fotoreporteri slikaju, odmahnuo je rukom uz psovku i dobacio: »Što me svaki dan slikate, dosta je toga«.</p>
<p>Nakon posjeta Bobetku, Koradea su novinari upitali je li mu poznato hoće li branitelji, okupljeni u blizini Bobetkove kuće, možda spriječiti eventualno uručivanje haaške optužnice. Korade je odgovorio da nije iz Zagreba već iz Zagorja te da o tome ništa ne zna. »Ne želim se u to miješati. Vi biste meni mogli reći kakvo je vaše privatno mišljenje o ovoj situaciji«, rekao je. </p>
<p>B. Jagačić, D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pravosudna reforma čeka podršku Vlade</p>
<p>Da bi pravosudna reforma zaživjela i da bi građani osjetili konkretne učinke promjena, potrebno je da izvršna vlast pruži materijalnu podršku pravosuđu, poručuju Antičević-Marinović i Bajić / Od 2003. državni odvjetnici mogu se nagoditi s braniteljima uz sudačku prisutnost prije glavne rasprave. Ali, s kim da krenemo u primjenu tog rješenja kad Odvjetništvu nedostaje 25 posto ljudi, upitao je Bajić</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada</p>
<p> - Na redovnoj sjednici Vlade u četvrtak, Račanov bi kabinet u sklopu točke dnevnoga reda posvećene reformi pravosuđa trebao podržati strategiju reforme, izrađenu zajedničkim snagama Vrhovnoga suda, Državnoga odvjetništva i Sabora, rekla je na konferenciji za novinare u srijedu ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović.</p>
<p>Zajednički sastanak s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, koji je prethodio novinskoj konferenciji, zaokružio je pripremu strategije za sjednicu Vlade.</p>
<p>Razvoj Državnog odvjetništva, zanemarenog dijela pravosuđa, nužni je dio strategije pravosudne reforme. A to pitanje obuhvaća infrastrukturu, kadrovsko siromaštvo i osipanje kadrova iz tužiteljstva, naglasila je ministrica. Uz to, građanski odjel u Odvjetništvu godišnje rješava 200.000 predmeta u kojima je država Hrvatska strankom.</p>
<p>»Državnom odvjetništvu nedostaje oko 25 posto ljudi«, rekao je Bajić novinarima. »A prvoga dana 2003. godine starta zakonska obveza da se državni odvjetnici, zajedno s braniteljima i uz sudačku prisutnost, mogu nagoditi i prije otvaranja glavne rasprave. S kim da krenemo uz te kadrovske praznine u primjenu tog zakonskog rješenja?«, upitao je. </p>
<p>Zaključno su ministrica i glavni tužitelj obnovili ideju o uspostavi zasebnog odjela Ministarstva pravosuđa, koji bi evidentirao rad sudova i državnih odvjetništava i u skladu s uočenim zaostacima i prije godišnjih izvješća poduzimao nužne zakonske korake.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Stogodišnja goranska smreka za Papu </p>
<p>DELNICE, 23. listopada</p>
<p> - U šumi nedaleko od Delnica u srijedu je odabrano božićno drvo koje Republika Hrvatska daruje Svetom ocu. Odabrana je stogodišnja 28 metara visoka vitka smreka pravilnih grana, koju će 17. studenoga ove godine na vatikanskom Trgu Svetog Petra tamošnjim vlastima darovati predsjednik RH Stjepan Mesić. Početkom prosinca smreka će biti iskopana zajedno s korijenom i busenom zemlje, a potom cestovnim putem otpremljena u Vatikan, kamo prema protokolu treba stići 7. prosinca u 5 sati ujutro, pred zapadna vatikanska vrata. Uz veliku smreku odabrano je i 30 manjih smreka visine 2 do 6 metara, koje će također biti otpremljene u Vatikan. </p>
<p>U ime Ministarstva vanjskih poslova ovaj projekt vodi Mirjana Bohanec-Vidović, a uključeni su i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo financija. </p>
<p>Vrijednost odabranih stabala je 75.000 eura, a cijela akcija stajat će oko 300.000 kuna. Nakit za ukrašavanje smreke osmislit će Hrvatski etnografski muzej, a kako saznajemo, bit će to licitarska srca u prozirnim plastičnim kuglama. </p>
<p>Tradicija postavljanja božićnog stabla na Trgu Svetog Petra duga je 20 godina, a do sada su ga najčešće darivale šumovite regije Italije i Austrije, a od 1994. godine i Slovačka, Njemačka, Slovenija, Poljska, Češka, Rumunjska i sada Hrvatska. Hrvatske šume dobile su zadatak da osiguraju božićno stablo, a nakon obilaska raznih lokacija izabrana je upravo smreka sa područja Uprave šuma Delnice. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: U slučaju djevojčice Ele zakazale državne institucije</p>
<p>ZAGREB, 23. listopada </p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je u srijedu da su u slučaju HIV-pozitivne djevojčice Ele zakazale državne institucije. »Institucije su zakazale jer su bile dužne voditi računa o onome za što su nadležne prije no što je od toga napravljen medijski slučaj«, rekao je Mesić nakon sastanka s bjelovarskim srednjoškolcima koji su predložili da se obitelj djevojčice Ele preseli iz Kaštela u Bjelovar.</p>
<p> Grupa srednjoškolaca pokrenula je inicijativu, koju je podržalo 3000 Bjelovarčana, nakon što su roditelji učenika osnovne škole u Kaštelima tražili da Ela ne ide u školu s njihovom djecom. Mesić je istaknuo da bi hrvatsko društvo trebalo biti demokratsko građansko društvo koje se prepoznaje po skrbi o ranjivim skupinama, među kojima su i djeca. Važno je da to prestane biti medijski slučaj, da se Ela normalno razvija i da ide u školu, naglasio je. Srednjoškolka Tamara Omerčić kazala je da se narušena Elina privatnost ne može vratiti mogućim preseljenjem u Bjelovar, ali joj se može omogućiti normalan život i školovanje. Nije nam namjera oteti Elu iz Kaštela nego potaknuti svijest o takvim slučajevima i razbiti predrasude o HIV-pozitivnim osobama, naglasila je. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021024].
|
