NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020924].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 234928 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Bobetko se sam može obratiti Ustavnom sudu i tražiti zaštitu svojih prava«</p>
<p>Vlada ne može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti nekog zakona na Ustavnom sudu, no može pokrenuti ispitivanje ustavnosti ugovora Hrvatske s Haaškim sudom, koji je nepovoljan za naše državljane protiv kojih Haag podiže optužnicu / Kad bi se Ustavni sud proglasio nemjerodavnim za ocjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, skočio bi u vlastita usta, kaže »Vjesnikov« izvor</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Neimenovani pravni stručnjak blizak Ustavnom sudu tvrdi da postoji nekoliko mogućnosti za ocjenu ustavnosti optužnice Haaškog suda protiv umirovljenog generala Janka Bobetka na Ustavnom sudu. Jedan od tih načina je da se optuženi general Janko Bobetko sam obrati Ustavnom sudu i traži zaštitu svojih prava.</p>
<p>Budući da se pritom postavlja problem da Vlada još nije donijela nikakvu odluku kojom bi bila povrijeđena Bobetkova prava (čiju zaštitu on može tražiti na Ustavnom sudu), taj pravni ekspert napominje da bi samu ovu optužnicu Haaškog suda trebalo smatrati aktom kojim su povrijeđena ustavna prava i slobode. Stoga bi, tvrdi taj pravni stručnjak, general Bobetko trebao ustavnom tužbom na Ustavnom sudu osporavati optužnicu Haaškog suda. To bi Bobetko mogao učiniti iako ne priznaje taj međunarodni sud.</p>
<p>Što se tiče Vladina osporavanja optužnice na Ustavnom sudu, Vlada je u prilično delikatnoj, iako ne i beznadnoj situaciji, napominje ovaj pravni stručnjak. Naime, Vlada ne može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti nekog zakona na Ustavnom sudu, no ima mogućnost da na Ustavnom sudu pokrene ispitivanje ustavnosti ugovora Hrvatske s Haaškim sudom, koji ima karakter međunarodnog ugovora.</p>
<p>Taj je ugovor nepovoljan za naše državljane protiv kojih je podignuta optužnica na Haškom sudu. U njemu bi Ustavni sud mogao naći elemente neustavnosti, jer vrijeđa neka prava i slobode optuženika Haaškog suda, smatra taj pravni stručnjak. Prema njegovu mišljenju, trebalo bi potencirati i značenje ustavne odredbe o zabrani izručenja naših državljana drugim državama, bez obzira što u ovom slučaju nije riječ o izručenju državi nego međunarodnom sudu.</p>
<p>On ističe i da bi Ustavni sud, kad bi se proglasio nemjerodavnim za ocjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, o čemu se također nagađa, »skočio u vlastita usta«. Istina, Ustavni sud nije mjerodavan za ocjenu ustavnih zakona no u ovom slučaju - iako se zakon o suradnji s Haaškim sudom zove ustavni - on to nije, jer nije donesen prema proceduri ustavnog zakona, ističe taj stručnjak. Riječ je o organskom zakonu, a za ocjenu takvih zakona mjerodavan je Ustavni sud.</p>
<p>Uostalom, i Ustavni sud je 2001. godine donio dvije odluke kojima utvrđuje da Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom nije ustavni nego organski zakon. Prema tome, mora se upustiti u ocjenu ustavnosti toga zakona, zaključuje taj pravni stručnjak, i dodaje kako nije isključeno da će čitava priča u vezi s Bobetkovom optužnicom završiti prije na Vrhovnom nego na Ustavnom sudu, koji je zadnja instanca. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Haag će pričekati hrvatske rokove</p>
<p>Prihvaćanje optužnice otklonilo je rizik sankcija / Sad se pruža mogućnost da se ustanovi je li optužnica, i koliko, u suprotnosti s odredbama Ustava i Ustavnog zakona o suradnji, a tih je mogućnosti dovoljno da se karakter optužnice u odnosu na naš ustavni poredak ospori / Rok od 72 sata za izručenje dolazi u obzir tek kad se pokrenuta procedura završi. Sud se redovito poziva na tzv. razumne rokove koji obuhvaćaju vrijeme potrebno za sve pravne radnje kojima se žele utvrditi pravne strane optužnice, kaže Mikuličić</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Nakon što je kao odvjetnik obrane kojeg je Vlada predložila optuženom stožernom generalu Janku Bobetku izgubio punomoć optuženika, zagrebački odvjetnik Goran Mikuličić može s ekspertnog stajališta procjenjivati proceduralne mogućnosti koje ima Vlada u pokušaju da zaštiti umirovljenog generala od sudskoga procesa u Haagu.</p>
<p>• Do zadnjeg se trena iskušavala i opcija nezaprimanja optužnice protiv Bobetka. Ipak, dokument je u ponedjeljak prihvaćen.</p>
<p>- Pokazalo se da bi nezaprimanje optužnice, unatoč pravnoj logici koja bi navodila na taj postupak, ipak bio prevelik politički rizik. Bez ikakvih posljedica Haaški bi sud mogao optužiti Hrvatsku za nesuradnju, a to onda znači političke posljedice. To je već oblast u koju se ne bih upuštao.</p>
<p>• Zar politika i dalje ne okružuje cijeli slučaj?</p>
<p>- To je točno, gledajući ukupno što se događa nakon priopćenja da će optužnica protiv generala doći u Hrvatsku. Ali, Vlada je vrlo mudro izabrala pravni »rat« s Haagom. Prihvaćanje optužnice otklonilo je rizik sankcija. Optužnica pruža mogućnost da se utvrđuje je li ona suprotna i koliko s odredbama Ustava i Ustavnog zakona o suradnji. A tih je mogućnosti prema mojoj procjeni dovoljno da se karakter optužnice u odnosu na naš ustavni poredak ospori.</p>
<p>• Neće li u tom preispitivanju hrvatsku vladu pritisnuti rokovi koji slijede nakon prihvaćanja optužnice?</p>
<p>- Tu se ne radi o tzv. prekluzivnim, obvezujućim rokovima. Sud i njegova pravila imaju mnogo razumijevanja za zemlju, domicil, optuženika i proceduru kojom se nacionalni interesi brane pravnim sredstvima.</p>
<p>• Znači li to da će rokovi Vladi diktirati redoslijed poteza?</p>
<p>- Prema mom sudu, razlozi za najavljenu proceduru ispitivanja sukladnosti haaške optužnice s našim zakonima važniji su od bilo kakvih rokova koji se u vezi s tim spominju u propisima Suda. Prigovor je Suda u tom smislu otpao onda kad su zaprimanjem optužnice otpali i svi razlozi koji bi se mogli predstaviti kao hrvatsko neudovoljenje sudskom zahtjevu.</p>
<p>• Kakvu ulogu u svemu tome ima uhidbeni nalog koji prati optužnicu i rok od 72 sata za izručenje optuženika?</p>
<p>- Taj rok od 72 sata u obzir dolazi tek nakon što se pokrenuta i spomenuta procedura završi. Sud se redovito poziva na tzv. razumne rokove koji onda obuhvaćaju vrijeme potrebno za sve one pravne radnje koje znače stvarni interes za utvrđivanje pravne strane optužnice, a ne pokušaj njene opstrukcije.</p>
<p>• Što znači najava Vlade da će voditi pravnu bitku s Haaškim sudom?</p>
<p>- Za mene je to metafora za domaću upotrebu.</p>
<p>• Može biti, ali u toj bici najavljen je i dolazak na Ustavni sud. Što bi to za opovrgavanje pravne ispravnosti optužnice moglo značiti?</p>
<p>- Moglo bi značiti i više no što znači u ovom trenutku kad naša dva ustavna zakona ne bi bila u koliziji. Ustavni zakon o Ustavnom sudu predviđa mogućnost da se i Vlada pojavi pred njim sa zahtjevom za preispitivanje ustavnosti nekoga pravnog akta. No, je li ta mogućnost dosljedno provedena i u Ustavnom zakonu o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom? Nisam siguran. Jednostavno rečeno, to je područje za aktivnost odvjetnika, za njihovo doktrinarno nadmudrivanje. Šteta što je ovakav slučaj pokazao s koliko pravne nesukladnosti funkcionira nacionalni pravni sustav.</p>
<p>Carla del Ponte nije Sud</p>
<p>• Očekujete li, s obzirom na ulogu branitelja u Haagu, skore reakcije Suda na poteze hrvatske vlade?</p>
<p>- Ne, haaško sudište nije nervozna ustanova. Oni radije pričekaju, razmišljaju, nastoje prikupiti što više podataka o proceduri. Ne, nikakve skore reakcije iz Suda ne treba očekivati, pogotovu ne takve koje bi hrvatskoj strani nešto spočitavale.</p>
<p>• Čak ni po cijenu vidljive nervoze tužiteljice Carle del Ponte?</p>
<p>- Čak ni onda. Ponajprije, tužiteljica nije Sud, ona je samo nešto malo jača stranka na Sudu. O suradnji s njom valja voditi računa, treba je potpuno informirati o potezima hrvatske vlade, ali ništa više od toga. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Da je Vlada predala Bobetka Haagu morala bi odstupiti« </p>
<p>Danas u Hrvatskoj svjedočimo nacionalnoj homogenizaciji do koje je dovelo podizanje optužnice protiv generala Bobetka / Račanova vlada, bez obzira na to do čega sve može dovesti njena odluka, nije imala velikog izbora / Svakoj je vladi uvijek najvažniji interes održati se na vlasti do novih izbora, kaže Županov</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Ugledni hrvatski sociolog, akademik Josip Županov, nije iznenađen time što je Vlada odlučila ući u pravni spor s Međunarodnim sudom u Haagu u povodu optužnice protiv stožernoga generala Janka Bobetka. Na pitanje kako komentira odluku Vlade da pokuša pravnim sredstvima srušiti haašku optužnicu, akademik Županov je u ponedjeljak Vjesniku odgovorio:</p>
<p>- Vlada je u ovom slučaju imala tri mogućnosti: ili bezuvjetno postupiti po zapovijedi Suda u Haagu, ili se odlučiti na pravno osporavanje optužnice protiv generala Bobetka ili pak podnijeti ostavku. Račanova je vlada izabrala pokušaj pravnog osporavanja haaške optužnice, jer je procijenila da je ta varijanta najbolja za nju samu.</p>
<p>• Zašto mislite da je ta odluka najbolja za Vladu?</p>
<p>- Zato jer joj upravo ta varijanta omogućava opstanak na vlasti, podršku Sabora i većega dijela javnosti. Danas u Hrvatskoj neosporno svjedočimo svojevrsnoj nacionalnoj homogenizaciji, do koje je dovelo podizanje optužnice protiv generala Bobetka. Da je Vlada bezuvjetno prihvatila optužnicu i uhitila Bobetka, teško bi se održala na vlasti. Bila bi primorana odstupiti. A nijedna se vlada ne odriče tako lako vlasti. Zato se u situaciji kad i nije imala baš neki izbor Vlada odlučila na spor s Haagom. </p>
<p>• Vladajuća koalicija i oporba su se, kao rijetko kada dosad, složile o hrvatskom odgovoru na najnoviji zahtjev iz Haaga. Kako to komentirate?</p>
<p>- Nije mi to nelogično. U našem društvu danas nijedna osnovica solidarnosti više ne funkcionira. Moderna solidarnost, koja se zasniva na podjeli rada i ovisnosti jednih o drugima, nikad nije bila previše razvijena, a dobrim je dijelom i stradala u ratu. U situaciji kad je minirana ta organska solidarnost ili integracija, preostaje vam nacionalna homogenizacija. Ali, tu vrstu solidarnosti ne možete postići u svakom trenutku, to možete samo kad su izvana ugroženi nacionalni interesi, ili barem ljudi to tako percipiraju. Vlada je toga svjesna i upravo je zato izabrala pravni spor s Haagom. A toga je svjesna i oporba.</p>
<p>• Kakav za Hrvatsku može biti ishod pravne bitke s Haagom?</p>
<p>- O ishodu neće odlučiti samo ono što se događa kod nas, nego i ono što se događa u široj areni na jugoistoku Europe, dakle i događaji u BiH i u Srbiji. Da i ne spominjem širi okvir, koji obuhvaća i ono što se događa na Srednjem istoku. Tu je mnogo aktera u igri, svaki sa svojim viđenjem situacije i sa svojim interesima. Naravno, uvijek će pretegnuti interesi onih koji su na međunarodnoj sceni jači. Račanova vlada, bez obzira na to do čega sve može dovesti njena odluka, nije imala velikog izbora. Jer, ne zaboravite, svakoj je vladi uvijek najvažniji interes - održati se na vlasti do novih izbora. Tako rezoniraju sve vlade na svijetu.</p>
<p>• Mislite li da bi oporba mogla iskoristiti sadašnju situaciju za rušenje Vlade?</p>
<p>- Dokle god Vlada drži »slučaj Bobetko«, na neki način, u svojim rukama, vjerujem da se nitko iz oporbe neće odvažiti i ići na izazivanje prijevremenih izbora. Nitko iz opozicije neće zaigrati na kartu rušenja Račanove vlade, jer bi to značilo narušiti dostignutu nacionalnu homogenost i preuzimanje na sebe odgovornosti za sve što može uslijediti. Kad bi neka oporbena stranka bila sigurna da će na izborima dobiti većinu i da će moći sastaviti vladu kakvu želi, vjerojatno bi iskoristila priliku. Ali, nijedna naša stranka ne može računati na tako nešto, odnosno svakoj se može dogoditi ono što se upravo događa u Njemačkoj, gdje je Stoiber dobio najviše glasova, ali je neizvjesno hoće li moći i sastaviti vladu.</p>
<p>• Ako Vlada izgubi pravni spor s Haagom i ako ipak odluči uhititi generala Bobetka, bojite li se radikalizacije političkih odnosa?</p>
<p>- Vlada zasad kontrolira situaciju. Ako ipak odluči uhititi generala Bobetka i predati ga Haagu, bojim se da će izgubiti kontrolu nad situacijom u Hrvatskoj, u kojoj je radikalizacija i inače u tijeku. Ne želim uopće suditi o tome je li Vlada postupila ispravno, moralno itd., jer te kategorije ne spadaju u politiku. One spadaju u neku drugu sferu i sasvim su nevažne za politiku. Politika nije moralna kategorija kod nas, ali ni bilo gdje drugdje u svijetu.</p>
<p>Političar misli na iduće izbore, a državnik na iduće naraštaje</p>
<p> • Hoće li se Vladin lakat Haagu odraziti na njen rejting u javnosti? Je li Vlada, odlučivši se za spor s Haagom, mislila na sljedeće izbore? </p>
<p>- Svaka vlada uvijek misli na sljedeće izbore. Jedan je američki teoretičar rekao da je osnovna razlika između političara i državnika u tome što političar misli na iduće izbore, a državnik na iduće naraštaje. Ne znam tko to kod nas misli na nove naraštaje. Kod nas imate samo političare, a njima su izbori ipak najvažniji. </p>
<p>I ovu situaciju političari nastoje iskoristiti prije svega za sebe, za svoje interese, za svoj rejting kod birača. Ne možete im to zamjeriti. To je sasvim legitimno. Oni time ne krše demokratska pravila igre. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Izvlači li Haag optuženike prema zapovjednoj odgovornosti »iz šešira«?</p>
<p>Po svoj prilici, haaški će se paralelizam nastaviti jer mu je cilj staviti znak jednakosti između agresije i planiranih zločina te legitimnog otpora / Tako sastavljene optužnice uopće ne idu za tim da utvrde nečiju osobnu odgovornosti nego stavljaju na optuženičku klupu cijelu vojnu strukturu jedne zemlje</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Uoči izručenja Slobodana Miloševića, Carla del Ponte je u Zagreb poslala dvije optužnice: protiv generala Gotovine i Ademija. Sada, uoči početka suđenja Miloševiću zbog odgovornosti za zločine počinjene u Hrvatskoj, haaška je tužiteljica zatražila izručenje bivšeg načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske Janka Bobetka. Taj će se pravosudni paralelizam po svoj prilici nastaviti, jer mu je cilj staviti znak jednakosti između agresije i planiranih zločina s jedne strane te, s druge, legitimnog otpora toj agresiji u kojem su ponekad stradali i civili.</p>
<p>O čemu se radi dobrim dijelom govori svojedobni dopis hrvatskoj vladi zamjenika haaške tužiteljice Grahama Blewitta, u kojem je »Oluju« definirao kao »agresiju Republike Hrvatske na republiku srpsku krajinu i njen glavni grad Knin«. Iako se Blewitt zbog tako izravnog iskrivljavanja i međunarodnog prava i povijesti kasnije ispričao, čini se da optužnica protiv Bobetka, kao i one protiv Gotovine i Ademija, počivaju na tom »pravnom« temelju. </p>
<p>Hrvatske se generale, naime, na temelju tako široko tumačene zapovjedne odgovornosti optužuje ponajprije zbog poduzimanja vojnih akcija kojima je oslobođen međunarodni priznati teritorij Republike Hrvatske. Da su se tadašnji hrvatski politički i vojni vrh pomirili s okupacijom velikog dijela svog teritorija, takav se dojam stječe, sve bi bilo u redu. Ne bi bilo optužnica protiv njih, a po svoj prilici, ne bi bilo optužnica ni protiv srpskog osvajača. Uostalom, vjerojatno nisu bez razloga glavne optužnice za srpske zločine u Hrvatskoj iz 1991. čekale sve do 2001. godine.</p>
<p>Hrvatske generale optužnica ne tereti da su izravno počinili ili zapovjedili neki zločin nego se njihova krivnja izvlači iz njihove pozicije u vojnom zapovjednom lancu. Dakle, Bobetko je kriv za zločine u Medačkom džepu jer je u to vrijeme bio načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.</p>
<p>Gotovina je kriv za zločine počinjene nakon »Oluje« jer je tijekom »Oluje« i određeno vrijeme nakon te akcije bio zapovjednik južnog sektora. U optužnici mu se, međutim, na teret stavljaju i događanja iz sektora sjever, a u vezi s događanjima na kninskom području tereti ga se prema zapovjednoj odgovornosti i za one zločine koji su već procesuirani, kao i za one koji su se dogodili u vrijeme kada je on već dugo bio u BiH. </p>
<p>Tako sastavljene optužnice, kako se čini, uopće ne idu za tim da ustanove nečiju osobnu odgovornosti nego stavljaju na optuženičku klupu cijelu vojnu strukturu jedne zemlje. Zato se iz vojne hijerarhije i biraju najznačajniji pojedinci (Bobetko, Gotovina, Ademi...), što ne znači da nisu mogli biti »odabrani« i neki drugi. Prema toj logici, svaki zapovjednik koji je sudjelovao u hrvatskim oslobodilačkim akcijama, koje su bile takvog opsega da su u njima bile neizbježne i civilne žrtve, može postati osumnjičeni.</p>
<p>Ako bi hrvatska vlast pristala na takve kriterije, sljedeća bi na redu bila izvršna vlast iz tog vremena, dakle predsjednik vlade, potpredsjednici, pojedini ministri... Tako tumačena zapovjedna odgovornost tu se, međutim, ne iscrpljuje nego može obuhvatiti i one pojedince iz međunarodne zajednice bez čije se neizravne suglasnosti tadašnji hrvatski politički vrh ne bi usudio poduzeti oslobodilačke akcije. Time se stvara široko područje proizvoljnosti u kojem se imena mogućih optuženika mogu s jednakom uvjerljivosti izvlačiti i »iz šešira«.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Država i dalje žmiri prema neplatišama?</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Novi mirovinski sustav mogao bi biti i definitivna metla kojom će s tržišta biti otjerani poslodavci koji ne poštuju osnovna pravila, prije svega isplatu plaće u bruto iznosu, dakle sa svim davanjima iz kojih - odmah ili naknadno - proizlaze određena prava za zaposlenike.</p>
<p>Ravnatelj Hagene Dragan Kovačević upozorio je, naime, da je neplaćanje mirovinskog doprinosa za drugi stup poprimilo ozbiljne razmjere. Nažalost, to u nas i nije neka novina - Mirovinski zavod na taj problem upozorava već godinama. A zna se dobro što iz toga proizlazi, pogotovo kad je riječ o drugome stupu, u kojem pravo na mirovinu i njen iznos izravno ovise o visini doprinosa koji je uplaćen. Ako na računu nema novca, nema ni mirovine.</p>
<p>I građani i država, dakle, žele da se to što prije promijeni. Da stvar bude bolja, za to već odavno postoji osnova - Vlada je Poreznoj upravi dala ovlasti za blokadu računa onih poslodavaca koji ne plaćaju poreze i doprinose i to već nakon mjesec dana. Odnedavno je i Regos dužan upozoriti Poreznu upravu na neplatiše. No, unatoč tome što je lijek propisan, bolest se nije povukla, niti postoje naznake da su simptomi blaži. Prihodi od doprinosa koje bilježi Regos u posljednja tri mjeseca, istina, rastu, no to se ponajviše može pripisati raščišćavanju baze podataka i činjenici da statistika bilježi usmjeravanje novca koji je čekao da s posebnog računa krene na prave adrese.</p>
<p>Nije teško zaključiti zašto se odluke Vlade u ovom slučaju ne provode, ili se to čini toliko sporo da rješenja na kraju gotovo da i nemaju efekta. Dio zasluga za to svakako treba pripisati neučinkovitosti administracije. Dijelom su to loše organizirane i slabo povezane evidencije. No, dobrim dijelom razlog zbog kojega poslodavci neplatiše još imaju pristup tržištu sigurno je i zatvaranje očiju pred problemom. Čini se da država - dok šalje poruke upozorenja poslodavcima koji ne ispunjavaju obaveze ili zapošljavaju radnike na crno - žmiri na jedno oko da bi zadržala socijalni mir.</p>
<p>Jasno je, naime, da bi većina poslodavaca koji ne plaćaju doprinose morala zatvoriti vrata ako im Porezna uprava sjedne na račun, kao i to da radnici koji su kod njih bili zaposleni - makar i pod lošim uvjetima - u tom slučaju ostaju bez posla i bez novca kojim su osiguravali egzistenciju.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poplave i Fischer spasili Schrödera</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Poplave i Joschka Fischer, u samom »fotofinišu« dramatičnih njemačkih izbora, donijeli su kancelaru Gerhardu Schröderu još jedan mandat. Poplave zato što je Schröder pokazao sposobnost da i u posebno teškim okolnostima njemačkim perfekcionizmom organizira pomoć i sanaciju šteta, a da istodobno i kao političar pokaže ljudsko lice, istinske brige za ljude koji su ostali bez doma. Fischer, najpopularniji njemački političar, dobio je na čelu Zelenih više glasova nego što je itko očekivao, dokazavši da bogati Nijemci nisu bešćutni kad je riječ o ekologiji, koja postaje svjetski problem broj jedan!</p>
<p>Crveno-zelena pobjeda je više nego tijesna, dosadašnja većina od 21 smanjena je na devet mjesta u parlamentu, pa Schröder najavljuje »teška vremena«.</p>
<p>Europska ljevica može odahnuti. Švedski sjeverac dopuhao je i do Njemačke, pa u Europi - u kojoj desnica ima prevlast - Njemačka i Britanija ostaju zemlje u kojima su na vlasti stranke lijevog centra.</p>
<p>Njemački izbori pamtit će se i po tome što je neposredno prije izjašnjavanja glasača došao mig iz Washingtona u kojem najmoćnija sila svijeta upozorava da je nezadovoljna Schröderovim stavom prema vjerojatnoj budućoj akciji u Iraku. Njemački kancelar uporno naglašava da nitko ih njegove vlade nije antiamerički raspoložen, sve prije nego to, već da prije »Bushove iračke avanture« treba dobro razmisliti i da to ne znači slabljenje savezništva sa SAD. Američki signal, čini se, ipak nije imao veći utjecaj na njemačke birače.</p>
<p>Za razliku od sve neugodnije sadašnjosti, ugodna prošlost osjećala se na njemačkim izbornim mjestima: Nijemci koji rade imaju visoke plaće, organizirani javni sektor, značajna socijalna izdavanja. Ma koliko bombardiran podacima da ostale europske zemlje bilježe veći rast, Nijemac koji ima posao nije nezadovoljan. I zbog toga se opredijelio za status quo.</p>
<p>Četiri milijuna nezaposlenih, povika na imigrante, činjenica da Njemačka polako klizi prema dolje, i da je u Europi, nakon pucanja njemačko-francuske EU lokomotive, sve manje važna, nacionalni identitet koji je u drugom planu - sve to očito nije toliko uzbudilo lijevi blok kao što je dalo prigodu Stoiberovoj retorici da pozove nezadovoljne da glasaju za novu alternativu. Ali, poziv nije djelovao uvjerljivo. Nijemci su procijenili da im je bolji život u stagnaciji gospodarstva, pa i političke moći, nego neizvjestan eksperiment u kojem bi mogli nešto dobiti, a mnogo izgubiti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Déjá vu u Saboru</p>
<p>Unatoč tome što su se zastupnici obvezali da će raditi svakodnevno i do 21 sat, već u petak je sabornica bila sablasno prazna. Klupe su bile pune samo prvi dan (onaj najatraktivniji) kad gospoda zastupnici »rešetaju« gospodu ministre. Onda će se uvaženi zastupnici opet buniti da ih mediji i javnost samo blate, a oni krvavo rade</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Iako je još prije nekoliko mjeseci predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, podnoseći novinarima izvješće o radu parlamenta u proteklom razdoblju, obećao i jače discipliniranje zastupnika, na prvom se jesenskom zasjedanju to uopće nije vidjelo. Déjá vu, rekli bi cinici.</p>
<p>Samo prvi dan (onaj najatraktivniji) kad gospoda zastupnici »rešetaju« gospodu ministre, klupe su bile pune. Ovaj su se put gotovo sve stranke fokusirale na Piranski zaljev, ribare, zone ribolova i općenito granice sa susjednom nam Slovenijom, a malo je bilo »životnih« pitanja koja muče građane. Primjerice, kako spojiti kraj s krajem i preživjeti od plaće do plaće, i što Vlada kani učiniti u vezi s tim.</p>
<p>Stranke su gotovo četiri sata vodile političke borbe, »kopajući« prijeizborne rovove u kojima će zacementirati svoje buduće pozicije, baratajući pitanjima u politikantske svrhe. Svatko je imao nešto reći o Piranu i ribarima. Međutim, deceovka Vesna Škare-Ožbolt stavila je »sol na ranu« bolnom pitanju hrvatskoga društva, postavljajući pitanje o Eli, djevojčici zaraženoj HIV-virusom.</p>
<p>Iako se premijer složio da je cijeli slučaj zapravo izmakao kontroli i pozvao sve na toleranciju i prihvaćanje onih »drukčijih« - bilo da su bolesni, zaraženi, s drukčijim seksualnim sklonostima od »normalnih«, odbačeni ili siromašni, bio je to trenutak u kojem su knedle gutali svi - i gospoda zastupnici i gospoda ministri. </p>
<p>Elom se mjesecima »loptaju« svi relevantni za njezin slučaj: Ministarstvo rada, Ministarstvo prosvjete, Vlada, a sad škola i roditelji učenika koji su djevojčicu izolirali kao što su u srednjem vijeku uklanjali oboljele od lepre. Kakva moralna kaljuža društva u 21. stoljeću.</p>
<p>Već je u četvrtak objava o dolasku haaške optužnice protiv generala Janka Bobetka izazvala u parlamentu pravu pomutnju. Hadezeovci su stalno tražili stanke za konzultacije, zloguko unaprijed optužujući Vladu i Račana, tvrdeći da su i premijer i potpredsjednik Granić doslovce lagali dan ranije, govoreći da ne znaju ništa o optužnici.</p>
<p>Na inzistiranje gospode zastupnika, u Sabor su ušetali i Račan i Granić, te održali - priznali su to i njihovi ljuti politički neistomišljenici - sjajne govore. Čak su se i Đapić i Pašalić u ime svojih stranaka složili s njihovim riječima. Račan je obećao da Vlada neće ništa učiniti bez konzultacija sa Saborom. Čini se da Banski dvori konačno počinju shvaćati da su oni odgovorni parlamentu i ljudima koji u njemu sjede, ma što javnost o njima mislila, a ne obrnuto. </p>
<p>Dakako, HDZ je odmah prvi skočio i već najavio kako će vjerojatno prikupljati potpise za referendum o obrani digniteta Domovinskog rata. Stranka namjerava ići i korak dalje te organizirati i javne skupove potpore generalima, a jedan nam je oporbeni političar u povjerenju došapnuo da se »HDZ ovaj put sprema izvesti narod na ulicu i ići će do kraja«...</p>
<p>Odmah je i u kući generala Bobetka osnovan i Odbor za promicanje istine o Domovinskom ratu, čiji je neformalni vođa potpredsjednik HDZ-a dr. Andrija Hebrang. Zanimljivo je da su članovi tog odbora, mahom generali koje je lani umirovio predsjednik Mesić, ipak podržali odgovor Vlade tužiteljici Carli del Ponte i vraćanje optužnice iz Zagreba u Haag. </p>
<p>Mnogi se pribojavaju da bi ovakva užarena situacija mogla dovesti do toga da se »vlast počne valjati ulicama«. Prisjetimo se, upravo prije godinu dana Čondićev je stožer organizirao slične skupove u znak podrške generalima Norcu i Gotovini, kojima je zapravo glavna namjera bila javno iskazivanje mržnje prema aktualnoj vlasti, posebice prema HNS-ovoj šefici Vesni Pusić.</p>
<p>Vratimo se ipak radu Sabora, za kojeg se njegov prvi čovjek doslovce kleo da će se stvari morati promijeniti, a zastupnici početi ozbiljnije shvaćati svoju uglednu i (materijalno) ugodnu ulogu. Pa je već iznesen podatak da, primjerice, predsjednik Odbora za zakonodavstvo nije zadovoljan njegovim radom, jer Odbor nije izradio pročišćene tekstove 24 zakona, nije dao vjerodostojno tumačenje za desetak zakona koje su tražili ovlašteni predlagatelji, a nije niti odgovorio na pedesetak zahtjeva neovlaštenih predlagatelja. Istina, reći će da je to iz objektivnih razloga, ali riječ je samo o jednom odboru. Što je s djelotvornošću onih drugih?</p>
<p>Unatoč tome što su se zastupnici obvezali da će raditi svakodnevno i do 21 sat (kako bi obradili preopsežan dnevni red sjednice), ni to se prvi tjedan nije dogodilo. Već u petak je sabornica bila sablasno prazna, a zastupnici »odzujali« tko zna kud, iako se raspravljalo o važnim prijedlozima nacionalne obiteljske politike i nacionalnom programu za mlade. Pa će se onda uvažena gospoda opet buniti da ih mediji i javnost samo blate, a oni krvavo rade. Točno, neki od njih pošteno odrađuju svoje plaće. Ali, dobro se zna tko su od njih radišni mravi, a tko markiranti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Thompsona prije izbora - ponoviti!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Znate zbog čega osrednji pjevači nastoje pod svaku cijenu izbjeći da na festivalu prije ili nakon njih uživo pjevaju Vanna, Josipa Lisac, Goran Karan, Ervin Baučić ili Tony Cetinski? Zato da ih spomenuti odlikaši ne prokažu kao pjevačke Liliputance. Niti bi ijedan hrvatski redatelj - ma koliko god imao visoko mišljenje o sebi - poželio da se prije njihova ma kako god dobrog uratka na HTV-u prikaže »Kum«, »Građanin Kane« ili »Casablanca«. Uostalom, koji bi to mazohist nakon spomenutih remek djela gledao »Vrijeme za...« Oje Kodar?!</p>
<p>No, logiku »nikad prije ili nakon (artističkog) patuljka gorostas« urednik Zabavnog programa Aco Kostadinov ne uvažava. Jer da uvažava, ne bi prije ispolitiziranog splitskog koncerta Marka Perkovića Thompsona odvrtio skraćenu verziju scenskog spektakla »Feet of Flames« Michaela Flatleya. Ni zbog HTV-a, a ni zbog, bogme, Thompsona, prije čijeg je koncerta bilo uputnije emitirati dokumentarac National Geografica o kojekakvim divnim stvorenjima, a nakon koncerta smirujući putopis s poantom: »Svijet nije klaustrofobičan kao što vam se večeras možda učinilo.« Ispalo je, bez naročite namjere - jer ne vjerujem da na HTV-u itko promišlja program - da su »Lord of The Dance« predgrupa Thompsonu. Što je, priznat će i oni koji ne razlikuju Carminu Buranu od gange, ako ne neumjesno a onda barem neprilično. Više po Thompsona i sve one koji tvrde da se na Poljudu dogodilo nešto veliko. Uostalom, ne proglašavaju se nogometne utakmice velikima samo zato što se na njima okupilo 40 tisuća ljudi.</p>
<p>Sjajna usporedba: Thompson i Flatley. Do savršenstva artistički dotjeran plesni spektakl i politički miting s glazbenom podlogom. U »Feet of Flames« borba dobra i zla je simbolička, a na Poljudu Thompson, pjesmom i »igrom«, traži onu stvarnu. Flatley je umjetnik, a Thompson pragmatičar, koji pjesnički nišani u sve što mu je nepoznato, strano, neshvatljivo i drukčije. Uz uglazbljen ekstremno desni politički program, Thompson je na poljudskom koncertu poslao hrvatskom narodu i nepjevane poruke:</p>
<p>»Sve što je potrebno našem narodu je čvrsta vjera...«</p>
<p>U koga? »U Boga, Domovinu i obitelj», nadodala bi pjevačka zvijezda koja nam, u duetu sa Škorom, proriče - ponovo - gustu maglu.</p>
<p>I, napokon, na koji to narod Thompson misli? Znam, znam, hrvatski. No, misli li na čitav narod? Malo morgen. Jer, kako vjerovati da na Poljudu odglumljeni »kip slobode« (sjetite se scene Thompsonova dizanja u visine) misli i na dobrobit onih kojima (citat s jednog od koncerata) »jebe mater zato što su glasali za Račana!«, te da je, kako se voli sam predstavljati, iskren katolik?! I, dakle, dobar čovjek?!</p>
<p>I je li, konačno, trebalo na HTV-u prikazati Thompsonov koncert. Da, da i da. Njime je pokazano da doista postoje dvije kulturološki različite Hrvatske. Jedna, i, nadam se, manja, pod izgovorom ugroženosti vulgarno prijeti a druga se, zasad, tome ne usudi i ne umije oduprijeti. Ne, naravno, thompsonovski destruktivnim načinom, ne nekim novim ratnim protupokličem, već podizanjem standarda, kulturom, dijalogom, zagovaranjem prava na različitost, demokracijom i slobodom. Zato snimku koncerta »E, moj narode« treba prihvatiti kao dobru poduku s napomenom: »Prije izbora obvezatno reprizirati!«</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Thompsona prije izbora - ponoviti!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Znate zbog čega osrednji pjevači nastoje pod svaku cijenu izbjeći da na festivalu prije ili nakon njih uživo pjevaju Vanna, Josipa Lisac, Goran Karan, Ervin Baučić ili Tony Cetinski? Zato da ih spomenuti odlikaši ne prokažu kao pjevačke Liliputance. Niti bi ijedan hrvatski redatelj - ma koliko god imao visoko mišljenje o sebi - poželio da se prije njihova ma kako god dobrog uratka na HTV-u prikaže »Kum«, »Građanin Kane« ili »Casablanca«. Uostalom, koji bi to mazohist nakon spomenutih remek djela gledao »Vrijeme za...« Oje Kodar?!</p>
<p>No, logiku »nikad prije ili nakon (artističkog) patuljka gorostas« urednik Zabavnog programa Aco Kostadinov ne uvažava. Jer da uvažava, ne bi prije ispolitiziranog splitskog koncerta Marka Perkovića Thompsona odvrtio skraćenu verziju scenskog spektakla »Feet of Flames« Michaela Flatleya. Ni zbog HTV-a, a ni zbog, bogme, Thompsona, prije čijeg je koncerta bilo uputnije emitirati dokumentarac National Geografica o kojekakvim divnim stvorenjima, a nakon koncerta smirujući putopis s poantom: »Svijet nije klaustrofobičan kao što vam se večeras možda učinilo.« Ispalo je, bez naročite namjere - jer ne vjerujem da na HTV-u itko promišlja program - da su »Lord of The Dance« predgrupa Thompsonu. Što je, priznat će i oni koji ne razlikuju Carminu Buranu od gange, ako ne neumjesno a onda barem neprilično. Više po Thompsona i sve one koji tvrde da se na Poljudu dogodilo nešto veliko. Uostalom, ne proglašavaju se nogometne utakmice velikima samo zato što se na njima okupilo 40 tisuća ljudi.</p>
<p>Sjajna usporedba: Thompson i Flatley. Do savršenstva artistički dotjeran plesni spektakl i politički miting s glazbenom podlogom. U »Feet of Flames« borba dobra i zla je simbolička, a na Poljudu Thompson, pjesmom i »igrom«, traži onu stvarnu. Flatley je umjetnik, a Thompson pragmatičar, koji pjesnički nišani u sve što mu je nepoznato, strano, neshvatljivo i drukčije. Uz uglazbljen ekstremno desni politički program, Thompson je na poljudskom koncertu poslao hrvatskom narodu i nepjevane poruke:</p>
<p>»Sve što je potrebno našem narodu je čvrsta vjera...«</p>
<p>U koga? »U Boga, Domovinu i obitelj», nadodala bi pjevačka zvijezda koja nam, u duetu sa Škorom, proriče - ponovo - gustu maglu.</p>
<p>I, napokon, na koji to narod Thompson misli? Znam, znam, hrvatski. No, misli li na čitav narod? Malo morgen. Jer, kako vjerovati da na Poljudu odglumljeni »kip slobode« (sjetite se scene Thompsonova dizanja u visine) misli i na dobrobit onih kojima (citat s jednog od koncerata) »jebe mater zato što su glasali za Račana!«, te da je, kako se voli sam predstavljati, iskren katolik?! I, dakle, dobar čovjek?!</p>
<p>I je li, konačno, trebalo na HTV-u prikazati Thompsonov koncert. Da, da i da. Njime je pokazano da doista postoje dvije kulturološki različite Hrvatske. Jedna, i, nadam se, manja, pod izgovorom ugroženosti vulgarno prijeti a druga se, zasad, tome ne usudi i ne umije oduprijeti. Ne, naravno, thompsonovski destruktivnim načinom, ne nekim novim ratnim protupokličem, već podizanjem standarda, kulturom, dijalogom, zagovaranjem prava na različitost, demokracijom i slobodom. Zato snimku koncerta »E, moj narode« treba prihvatiti kao dobru poduku s napomenom: »Prije izbora obvezatno reprizirati!«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Takvim će jednom ljudima, a ima u nas već brojnih primjera, najviše smetati vlastiti ostarjeli roditelji</p>
<p>Što su osjećala i mislila djeca koja su gledala svoje roditelje kako izbezumljenih lica viču pred školom boreći se svim silama da u tu školu ne uđu druga djeca, djeca čiji im se govor ne sviđa, čija ih odjeća odbija ili čija je krv zaražena? Ili, što su mislila i osjećala djeca koja su bila na Thompsonovu koncertu, gdje su slušala borbene pjesme i gledala uzdignute ruke, popraćene skandiranjem »Mesiću, Cigane«? S jedne strane, misle djeca, predsjednik države nam je Ciganin, a s druge strane Cigani ne smiju u školu. Znači li to možda da se i naš predsjednik ne pere? / Trebali bismo brinuti i o načinu na koji ćemo proživjeti život: kao sebična bića koja vode računa samo o sebi ili kao članovi ljudske zajednice u kojoj uzajamno vodimo računa o zaštiti temeljnih prava ne samo članova naše zajednice, nego zapravo zajednice svih živih bića</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Strah proizlazi iz spoznaje da smo nečim ugroženi, da nam nešto u sadašnjem trenutku ili u nadolazećem vremenu prijeti. Kao jedno od temeljnih čuvstava ljudi (a vjerojatno i životinja), strah je koristan za preživljavanje, jer nas upozorava na opasnosti, potiče da se s njima suočimo ili od njih pobjegnemo. </p>
<p>Živa bića uče iz iskustva, pa tako mogu i predviđati opasnosti ili prepoznati situacije koje su ih već jednom ugrožavale. Međutim, ova zaštitna funkcija straha stoji i pada s ispravnom i pravodobnom procjenom opasnosti.</p>
<p>Bojimo li se, naime, onog čega nema (npr., sablasti i vampira), precjenjujemo li veličinu opasnosti, pa od nje bježimo umjesto da joj se suprotstavimo (npr., goropadni bračni partner ili partnerica) ili je podcjenjujemo, pa se želimo sučeliti i tamo gdje nam to nije moguće (npr., s prirodnom nepogodom poput uragana) upravo će strah biti uzrok našeg stradanja ili nevolje. </p>
<p>To drugim riječima znači da je strah »dobar sluga, ali slab gospodar«, pa mu stoga ne bismo smjeli dopustiti da nama ovlada.</p>
<p>Činjenica da se to ipak vrlo često događa, pa od straha ili zbog njega prestajemo jasno razmišljati, zaboravljamo dužnosti i obveze prema sebi i drugima i ponašamo se kao nerazumna bića, vrlo je često posljedica neznanja i neobaviještenosti.</p>
<p>Iz neznanja i neobaviještenosti proizlazi još jedna nevolja, a ta je da se ne bojimo i ne strepimo tamo gdje bismo zaista trebali. Jer kao što na temelju znanja i vlastitoga ili tuđeg iskustva prepoznajemo prijetnje i opasnosti, tako ih, ako o njima ništa ne znamo, ne možemo ni prepoznati niti unaprijed od njih strepiti.</p>
<p>To, dakako, znači, da smo takvim nepoznatim i neprepoznatim opasnostima prepušteni »na milost i nemilost«.</p>
<p>Razumna bića, koja žele živjeti što dulje i što sigurnije, a uz što manje straha i strepnje, nastoje se unaprijed upoznati s opasnostima koje im prijete, pa se npr. od bolesti štite higijenskim navikama, od predrasuda njegovanjem tolerancije i borbom za zaštitu temeljnih ljudskih prava, od neznanja učenjem, od neobaviještenosti traženjem informacija, a od mnogih složenih i nejasnih opasnosti koje na nas vrebaju u odnosima s drugim ljudima - čvrstim sustavom moralnih vrijednosti. </p>
<p>Dakako, stjecanje znanja i prikupljanje informacija traži truda i vremena, a preuzimanje i održavanje predrasuda ne traži ni jedno ni drugo.</p>
<p>Ljudi koji kroz život prolaze u oklopu stereotipa i predrasuda, ne moraju ništa znati i ništa pitati, jer već sve znaju. Oni jednostavno ustvrde: »Svi su stranci protiv nas«, »Romima nedostaju higijenske navike«, »HIV virus se prenosi dodirom i još kojekako« itd., vjerujući da je time sve rečeno i sve riješeno.</p>
<p>Ali ljudi se varaju kad misle da ih predrasude, odnosno neutemeljene prosudbe o drugim ljudima i pojavama štite od onog čega se boje. To, naime, nije tako, jer ih npr. od zaraze HIV-om može zaštititi samo temeljito poznavanje načina prijenosa virusa, iz koga tada proizlaze i učinkovite zaštitne mjere. Od malih Roma s nehigijenskim navikama i nepoznavanjem hrvatskog jezika, mogla bi ih uspješno zaštititi borba za prava te djece, koja bi se očitovala u npr. njihovu poučavanju hrvatskog jezika ili higijenskih navika, ili u prikupljanju dobrovoljnih priloga za nekog tko bi se toj djeci posvetio neko vrijeme prije ili sat-dva poslije redovne nastave, kad već Ministarstvo prosvjete nije o tome vodilo računa. </p>
<p>Takve bi akcije bile višestruko vrijedne, jer bi ne samo štitile pogođenu djecu, koja, dakako, sama nisu ničim pridonijela situaciji ili stanju u kojem su, nego bi, a to je ono što svi sudionici ovih događanja zaboravljaju, štitila i njihovu djecu i njih same od daljnjih nevolja. </p>
<p>Poznato je, naime, da sva živa bića, pa i školska djeca, najbolje uče na primjerima ili »modelima« koji im pokazuju kako se treba ponašati.</p>
<p>Što su naučila djeca koja su gledala kako se školska vrata zaključavaju, jer bi inače u školu mogli kročiti mali Romi? Što su osjećala i mislila djeca koja su gledala svoje roditelje kako izbezumljenih lica viču pred školom, boreći se svim silama da u tu školu ne uđu druga djeca, djeca čiji im se govor ne sviđa, čija ih odjeća odbija ili čija je krv zaražena?</p>
<p>Ili, što su mislila i osjećala djeca koja su bila na Thompsonovu koncertu, gdje su slušala borbene pjesme i gledala uzdignute ruke, popraćene skandiranjem »Mesiću, Cigane«? </p>
<p>S jedne strane, misle djeca, predsjednik države nam je Ciganin, a s druge strane Cigani ne smiju u školu.</p>
<p> Znači li to možda da se i naš predsjednik ne pere? </p>
<p>Kad bi roditelji koji iz roditeljske brige i straha na taj način odgajaju svoju djecu, potražili i dobili valjane informacije, znali bi da se njihova djeca neće zaraziti HIV-virusom ako uče u istoj prostoriji sa zaraženim djetetom, niti će zbog malih Roma progovoriti romskim jezikom. </p>
<p>Znali bi i da će njihova djeca, gledajući i slušajući sve te oblike nesnošljiva ponašanja upravo to i samo to i naučiti, odnosno odrasti u nesnošljive ljude.</p>
<p>Takvim će ljudima, a za to postoje već brojni primjeri u našoj sredini, jednog dana među ostalima ili čak na prvom mjestu smetati njihovi ostarjeli roditelji, koje će bolest ili slabost onemogućiti u redovnom održavanju higijenskih navika ili razumijevanju onog što se oko njih događa.</p>
<p>Svi bismo trebali znati da je život svakoga živog bića pun opasnosti i prijetnji i da u svakom času treba razumno odabrati manju od opasnosti koje se istodobno pojavljuju. Pritom ne bismo trebali zaboraviti činjenicu da je i sam život opasan, jer uvijek, zaista uvijek završava smrću.</p>
<p>Zbog te bismo činjenice trebali voditi računa i o načinu na koji ćemo proživjeti život: kao sebična bića koja vode računa samo o sebi ili kao članovi ljudske zajednice u kojoj uzajamno vodimo računa o zaštiti temeljnih prava ne samo članova naše zajednice, nego zapravo zajednice svih živih bića.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pojam socijalne isključenosti manje optužuje od siromaštva</p>
<p>Biti siromašan ne znači samo nemati novca da se zadovolje određene potrebe, nego imati ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenoj i pravnoj zaštiti, zapošljavanju i sl. Borba protiv siromaštva ujedno je i borba protiv isključenosti, iako je u Programu jasno naznačeno da se borba protiv socijalne isključenosti ne može svesti na redistribuciju financijskih (materijalnih) resursa</p>
<p>ZORAN ŠUĆUR</p>
<p>U Vjesniku, 17. rujna 2002. godine, u rubrici Stajališta, objavljen je napis pod naslovom »Nema nikakve mogućnosti da program borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti postane stvarnost«. </p>
<p>Autori tog napisa, Mila i Zlatko Jazbinšek, očito u namjeri da daju svoj doprinos raspravi o Programu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, ocjenjuju da je u tom dokumentu sve »... promašeno. Od pristupa problemu, preko podataka na kojima se program temelji, pa sve do cjeline programa«.</p>
<p>Budući da sam bio koordinator izrade tog Programa, htio bih se osvrnuti na danu ocjenu. Ne osporavajući nikome pravo da izražava mišljenje o bilo kojoj društvenoj temi, moram izraziti sumnju u utemeljenost njihove ocjene, jer je evidentno da je njihovo znanje o problematici siromaštva i isključenosti krajnje površno. Da bih to ilustrirao, ukratko ću se osvrnuti na njihove konkretne primjedbe.</p>
<p>Prvo, pristup temi Programa smatraju promašenim stoga što se siromaštvo povezuje s problemom socijalne isključenosti (u napisu pogrešno stoji »socijalne isključivosti«, socijalna isključenost i isključivost različiti su pojmovi). </p>
<p>Oni smatraju da su koncepti siromaštva i socijalne isključenosti tako udaljeni da im nije mjesto u istom dokumentu. Prema njihovu mišljenju, najprije se treba orijentirati na teži problem siromaštva, pa se kasnije pozabaviti lakšim problemom socijalne isključenosti.</p>
<p>Takvo mišljenje upućuje na to da autori napisa slabo poznaju koncept socijalne isključenosti (stoga predlažem da pogledaju moju knjigu »Siromaštvo« (2001.) i članak objavljen u Reviji za socijalnu politiku, 1995./3).</p>
<p>Valja istaknuti da je pojam socijalne isključenosti relativno nov (za razliku od vrlo staroga pojma siromaštva) i da ga nije moguće jednoznačno definirati. Mislim da će značenje ovoga pojma biti jasnije ako ga usporedimo sa siromaštvom. </p>
<p>Neki autori smatraju da nema nikakve razlike između siromaštva i socijalne isključenosti, odnosno da su ta dva pojma istoznačnice. U tu skupinu spada relativno poznat danski sociolog Peter Abrahamson, koji tvrdi da je termin isključenosti samo »staro vino u novim bocama«. </p>
<p>Pojam socijalne isključenosti manje je optužujući na političkom planu od pojma siromaštva i predstavlja jednu vrstu eufemizma za siromaštvo. EU je u svom trećem programu za borbu protiv siromaštva iz prve polovice 1990-tih u početku koristila termine »siromaštva« i »socijalne isključenosti«, kao sinonime, da bi tek kasnije, tijekom provedbe programa, došlo do njihova diferenciranja.</p>
<p> Ipak, većina autora smatra da siromaštvo i isključenost nisu istovjetni koncepti (mišljenje koje i sam prihvaćam). Većinom se polazi od toga da je siromaštvo jednodimenzionalni koncept (odnosi se primarno na materijalnu dimenziju i označava stanje u kojem nedostaje novac ili drugi materijalni resursi), dok je isključenost višedimenzionalni koncept (osim materijalne, socijalna isključenost obuhvaća političku, socijalnu, kulturnu, simboličku i druge dimenzije). </p>
<p>Siromaštvo se promatra kao specifičan oblik socijalne isključenosti. Međutim, većina istraživača prihvaća mišljenje da je siromaštvo multidimenzionalni fenomen i da se ne može svesti samo na materijalnu deprivaciju ili na dohodovno siromaštvo (income poverty). </p>
<p>Biti siromašan ne znači samo nemati novca da se zadovolje određene potrebe, nego imati ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenoj i pravnoj zaštiti, zapošljavanju i sl. Borba protiv siromaštva ujedno je i borba protiv isključenosti, iako je u Programu jasno naznačeno da se borba protiv socijalne isključenosti ne može svesti na redistribuciju financijskih (materijalnih) resursa.</p>
<p>Druga ključna primjedba tiče se analize postojećeg stanja i podataka. Nesumnjivo da je problem siromaštva u Hrvatskoj još nedovoljno istražen (posebno je nedostatno istražena dinamika siromaštva). </p>
<p>To je objektivno stanje koje se ne može promijeniti u nekoliko godina. Istina je da se pokazatelji siromaštva odnose na 1998. godinu, te da nedostaju podaci za sljedeće godine. Problem je u tome što su podaci za te godine prikupljeni, ali nisu još obrađeni (ne bih ulazio u razloge zašto to nije učinjeno). </p>
<p>Međutim, to nije razlog da se odustane od izrade strategije za borbu protiv siromaštva. Neke promjene u stopama siromaštva mogle su se dogoditi, ali je sigurno da se profil siromaštva (struktura socijalnih skupina koje dominiraju među siromašnima) nije mogao značajnije promijeniti u nekoliko godina (što je važnije za izradu programa protiv siromaštva nego sam podatak o tome ima li siromašnih u Hrvatskoj nešto više ili nešto manje).</p>
<p>Unatoč metodologiji koja se inače koristi u istraživanjima siromaštva, Jazbinšekovi tvrde da su stope apsolutnoga i relativnog siromaštva veće (vjerojatno zato što su oni to očekivali). Kako dobiveni podaci ne odgovaraju njihovim zamišljenim procjenama ili pogledima na socijalnu sliku Hrvatske, oni zaključuju da ti podaci sigurno nisu točni.</p>
<p>Takva vrsta kritike je besmislena. Kritizirati se mogu metodološki i istraživački instrumenti, pa ako se ustanove takve pogreške, onda je opravdano sumnjati u dobivene rezultate. Isto tako, mogli bismo kritizirati dobivene podatke u slučaju da su oni sami (ili netko drugi) proveli metodološki korektno istraživanje u kojem bi bili dobiveni drukčiji rezultati. Ja za takva istraživanja siromaštva u Hrvatskoj ne znam.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je doktor znanosti, docent na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Povijest ne može promijeniti, ali je tužno i ružno da pravnica Carla del Ponte mijenja pravo za politiku</p>
<p>Nadali smo se da ćemo »tužiteljski pontifikat« gospođe Del Ponte pamtiti po čvrstoći načelnih, činjeničnih i pravnih argumenata, a ne po birokratskoj traljavosti i »maleraju političkog iuristeraja«. Optužnica koja jasno ne distingvira i sadržajno ne ispunjava okvir kaznene odgovornosti »potrebnog i razumnog nepoduzimanja« jest politička (ili olako traljava) optužnica koja se služi općim pojmovima radi nepravnih interesa / Korektna optužnica ne može »prepisivati« Statut da nisu poduzete »potrebne i razumne mjere« nego te opće pojmove treba ispuniti konkretnim jasnim činjeničnim kauzalnim sadržajem - što u toj optužnici nije učinjeno, te ju je potrebno poslati ne samo natrag Haaškom sudu nego i pokazivati kao edukativan primjer kako se ozbiljan optužni akt ne smije raditi... Dok su u staljinističkim procesima činjenice grdno stradavale »padajući na glavu«, ako se nisu slagale s teorijom i interesima moći, u procesu »a la Del Ponte« činjenice se ne dira - nego ih se ignorira</p>
<p>JADRANKO ČRNKO </p>
<p>Optužnica protiv generala Janka Bobetka bez potrebne činjenične i kauzalne jasnoće, puna općih mjesta i alternativnih optuženja, nesukladna je i čl. 21. st. 4. Statuta Haaškog suda, Ustavu Republike Hrvatske i Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i kao takva je pravno nekorektan optužni akt, nepodoban da se prema njemu postupi prema Ustavnom zakonu o suradnji sa Sudom.</p>
<p>Ujedinjeni narodi organizacija su država, ali ne radi zaštite »interesnih politika nekih« nego upravo čovjeka i građanina putem država i njihovih obveza čuvanja prava čovjeka.</p>
<p>Nije samo licemjerno nego i protivno Povelji Ujedinjenih naroda »uprezati« stvarno nepostojeće kazneno međunarodno pravo u interesu raznih političkih lobija koji bi željeli promijeniti povijesne činjenice, jer Vukovar, Ćelije i dr. jesu povijesne činjenice podmukle velikosrpske agresije putem tzv. narodne armije SFRJ i paravojnih četničkih postrojbi koje su Ćelije darivale crvenocrnim »ognjem i nožem«, a zagrebačku djecu bijelim »bum-bum zvončićima«. </p>
<p>Carla del Ponte povijest ne može promijeniti, ali je i tužno i ružno da, kao dobra pravnica, mijenja pravo za politiku.</p>
<p>Ponajviše pravna nevaljalost te optužnice ogleda se u nepoštivanju čl. 7. st. 3 Statuta Suda. On predviđa odgovornost ako se nisu poduzele »potrebne i razumne mjere«, a kod objektivne (zapovjedne) odgovornosti nečinjenja traži da se radi o činu »podređene« osobe i da je zapovjednik znao ili imao mogućnost znanja za djelo i krivnju i da nije učinio »potrebno i razumno«, za što je potrebno takav činjenični supstrat jasno navesti - što nije učinjeno.</p>
<p>Korektna optužnica ne može »prepisivati« Statut da nisu poduzete »potrebne i razumne mjere« nego te opće pojmove treba ispuniti konkretnim jasnim činjeničnim kauzalnim sadržajem - što u toj optužnici nije učinjeno, te ju je potrebno poslati ne samo natrag Haaškom sudu nego i pokazivati kao edukativan primjer kako se ozbiljan optužni akt ne smije raditi.</p>
<p>»Iza« haaškog tužiteljstva ne »stoji« nikakav ustav ni zakonodavstvo suverene države, nego ponajprije Povelja UN-a, Opća deklaracija o ljudskim pravima i međunarodne konvencije. Upravo zato haaško tužiteljstvo ima zadaću mnogo opreznije raditi i duboko promisliti na kojim temeljima počiva. </p>
<p>Takva optužnica derogira Opću deklaraciju o ljudskim pravima u čl. 8 (pravo na djelotvorna pravna sredstva), čl. 11. (predmnijeva nevinost dok mu se ne dokaže krivnja), čl. 13. (slobodu kretanja), čl. 17. (zabrana samovoljna oduzimanja imovine), čl. 21. (pravo sudjelovanja u upravi zemlje), čl. 22. (gospodarska i kulturna prava za svoje dostojanstvo putem državne pomoći), a što su sve velikosrpski krajinski teroristi na okupiranim područjima Republike Hrvatske onemogućili hrvatskim građanima i na što je Hrvatska morala i po svojim obvezama prema Povelji UN-a i Općoj deklaraciji reagirati kao država snagom prisile.</p>
<p>Također je važno da je čl. 29. Opće deklaracije o pravima čovjeka jasno iskazano da se prava i slobode navedene u njoj »ni u kojem slučaju ne mogu primjenjivati protivno ciljevima i načelima UN-a«, a posljednjim člankom 30. Opće deklaracije da se ništa u Deklaraciji »ne može tumačiti kao pravo države, skupine ili osobe usmjereno uništavanju bilo kojeg od navedenih prava i sloboda.«</p>
<p>Hrvatska se u Domovinskom ratu borila za ostvarenje upravo ciljeva i načela, prava i sloboda iz Deklaracije, a oni koji podižu takve optužnice postupaju kao da tih načela nema. </p>
<p>Nadali smo se da ćemo »tužiteljski pontifikat« gospođe Del Ponte pamtiti po čvrstoći načelnih, činjeničnih i pravnih argumenata, a ne po birokratskoj traljavosti i »maleraju političkog iuristeraja«.</p>
<p>Optužnica koja jasno ne distingvira i sadržajno ne ispunjava okvir kaznene odgovornosti »potrebnog i razumnog nepoduzimanja« jest politička (ili olako traljava) optužnica koja se služi općim pojmovima radi nepravnih interesa. </p>
<p>Objektivne okolnosti, činjenice i jasan kauzalitet izbjegavaju se možda zato, jer te činjenice i okolnosti određuju okvire »potrebnoga i razumnog« u konkretnim okolnostima tempore criminis, a za takvo jasno optuženje nema »materijala«. </p>
<p>Dok su u staljinističkim procesima činjenice grdno stradavale »padajući na glavu«, ako se nisu slagale s teorijom i interesima moći, u procesu »a la Del Ponte« činjenice se ne dira - nego ih se ignorira. A rezultat je isti: u oba se slučaja sudi simbolima radi nečijih moćnijih interesa, a ne konkretnu čovjeku i konkretnu djelu, što je nedopustivo u civiliziranu svijetu.</p>
<p>Hrvatska može dopustiti da se sudi Janku Bobetku ako ima osnove osobne odgovornosti (jer nitko nije iznad općih vrijednosti), ali ne može dopustiti da se sudi stožernom generalu Janku Bobeku kao simbolu »hrvatske oslobodilačke krivnje« i gotovo čudesne pobjede nad zlom. </p>
<p>Moralno licemjerje </p>
<p>Nije nerazumno pobjeći od napadača, ali Hrvatska nije mogla pobjeći od svog suvereniteta, sa svog teritorija i od svojih obveza uvođenja reda na cijelom svojem području - koju obvezu joj nalaže čak i Povelja UN-a i </p>
<p>Ako gospođa Del Ponte može obrazložiti kao »potrebno i razumno« da je Hrvatska trebala pobjeći ili »pasti na koljena« i obraniti fluidnu zapovjednu odgovornost bez stvarna sadržaja i kauzaliteta, tada će biti riječ o novomu međunarodnom pravu de lege ferenda koje zahtijeva razmjenu i Opće deklaracije i Povelje UN-a, dakle, onih temelja koje bi upravo Del Ponte u ime etničkih načela svijeta izraženih u njima trebala čuvati.</p>
<p>Prema tako širokohvatnoj zapovjednoj odgovornosti trebalo bi optužiti sve članove predsjedništva tadašnje SFRJ (uključujući Stipu Mesića i Janeza Drnovšeka), jer nisu, dok se »žario i palio« Vukovar, Ćelije, Kijevo i dr. poduzeli »potrebno i razumno« kao vrhovni zapovjednik vojske SFRJ da se to spriječi.</p>
<p>Ako je i vrapcima na haaškim krovovima jasno što su i koliko oni mogli u tadašnjim okolnostima učiniti »potrebnoga i razumnoga« kako nije jasno haaškom tužiteljskom pontifeksu?</p>
<p>Prema dosljednoj interpretaciji »a la Del Ponte« radi nepoduzimanja »potrebnih i razumnih« mjera od međunarodne zajednice trebalo bi optužiti i sve čelnike međunarodne zajednice koji su embargom onemogućavali »potrebno i razumno« za obranu Hrvatske kao dijela međunarodne zajednice koji je napadnut! Ili pravo švicarske tužiteljice ocijeniti izglednim švicarskim »quassi pravničkim sirom« prepunim rupa kroz koje smrdi političko i moralno licemjerje!</p>
<p>Hrvatska protivljenjem takvoj optužnici treba iskazati svoju svijest o temeljnim civilizacijskim i vlastitim strateškim interesima i vrijednostima, bez obzira na stranačka i druga neslaganja, te ne dopustiti derogiranje Ustava, ismijavanje načela Povelje UN-a i brisanje etike, prava, postignuća i dostojanstva Domovinskog rata i Hrvatske.</p>
<p>Eventualno, treba ohrabriti g. Vesnu Pusić kao novokomponiranog pravnog stručnjaka (kojoj su problem samo generalove godine) da s haaškim tužiteljstvom promišlja kazneno-gerontološka pitanja de lege ferenda, kako bi i čelnica HNS-a, u sklopu svojih mogućnosti, dala doprinos hrvatskoj stvari. </p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Novi prigovori odgađaju donošenje GUP-a</p>
<p>Gradski haenesovci traže da se izbrišu navodno nadopisane odredbe prema kojima bi se mogao legalizirati posljednji kat Importanne Gallerije i prema kojima bi Zavod za planiranje imao veće ovlasti / Ni postupak s GUP-om za Sesvete nije manje sporan </p>
<p>Sve primjedbe koje su na prijedlog Generalnog urbanističkog plana prihvaćene nakon zakonskog roka, a koje je prihvatilo Poglavarstvo, bit će podvrgnute reviziji. Ima ih stotinjak i donošenje GUP-a zato će biti odgođeno za najmanje dva mjeseca. Najavili su to u ponedjeljak novinarima članovi Gradske organizacije HNS-a, Stipe Tojčić, inače zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo, i Miljenko Mesić, pročelnik Zavoda za planiranje grada i zaštitu okoliša.</p>
<p>Tojčić je pojasnio kako je riječ o zaključku sa sastanka užeg kolegija Poglavarstva, održanog krajem prošlog tjedna, nakon što je utvrđeno da je netko izmijenio dva članka GUP-a: član 107. prema kojemu bi se bez prethodnog odobrenja Poglavarstva, kako je rečeno, »legalizirala posljednja etaža Importanne Gallerije« i član 103. u kojemu se pojavila rečenica »da se Zavodu prilikom arbitraže daju nešto veće ovlasti«. Pojednostavljeno rečeno, ovim člankom povećale bi se ovlasti i mogućnosti činovnika Zavoda i postigao učinak suprotan od onog koji priželjkuje pročelnik Zavoda Miljenko Mesić. Podsjetimo, on je u nedavnom razgovoru za Vjesnik rekao da bi ovlasti činovnika trebalo »sadržajno obraditi i potom svesti u razume okvire«. </p>
<p>Prema riječima Stipe Tojčića, HNS će na sjednici Poglavarstva zatražiti brisanje nadopisanoga teksta i utvrđivanje odgovornosti. »Osim toga zatražit ćemo reviziju stotinu primjedbi koje su u GUP uvrštene nakon zakonski dopuštenog roka, što je moglo utvrditi samo Poglavarstvo. Taj dio, po našem mišljenju, trebala bi obaviti nezavisna skupina stručnjaka«, rekao je Tojčić.</p>
<p>Na upit novinara zašto je donošenje GUP-a odgađano dvije godine, Mesić je odgovorio kako je tomu razlog velik broj naknadno prihvaćenih primjedbi. »Da njih nema, GUP bi mogao u proceduru«, rekao je Mesić.</p>
<p>Uz skandal u Zagrebu, ni situacija s GUP-om u Sesvetama nije, smatraju mnogi, mnogo bolja. Tamo je, naime, bez javne rasprave i na intervenciju pročelnika Mesića, promijenjena namjena zemljišta. Točnije, područje bivše farme iz gospodarske je prenamijenjeno u stambeno-gospodarsku zonu. </p>
<p>»Učinio sam to jer je riječ o rijetkom zemljištu u 100-postotnom vlasništvu grada koje se odmah može iskorisiti za program Poticane stanogradnje (POS) koji je od državnog interesa«, rekao je Mesić.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Na zadnjem katu bila je kotlovnica, sad su uredi </p>
<p>»Mislim da je sve to dio politikantske igre. Besmislene su izjave da sam ja nekoga podmitio da izmjeni članak 107. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana. Taj članak nikada nisam vidio, a o cijeloj toj prljavoj igri saznao sam u subotu od tajnice i iz novina, dok sam bio na putu. Što se tiče dugovanja gradu, Importanne Gallerija spremna je izvršiti sve svoje obveze, ali ne u iznosu od 85 milijuna kuna, već oko 17 milijuna kuna, što se vidi i iz dokumenta koji posjedujemo«, rekao je Vjesniku Ciril Zovko, vlasnik Importanne Gallerije.</p>
<p> »Na tom spornom katu Gallerije u početku je bila kotlovnica no u nju sam prije tri godine premjestio urede iz Importanne Centra. Od prvog dana premještanja neprestano šaljem dopise Poglavarstvu o toj etaži«. Nakon bezbroj neuspjelih pokušaja da se dogovori s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandić, kaže, Zovko je smatrao je da će sa sadašnjom gradonačelnicom Vlastom Pavić uspjeti postići rješenje za sporni kat. Posljednji dopis Poglavarstvu, odnosno gradonačelnici, te Morani Paliković Gruden, predsjednici Skupštine Grada, Zovko je uputio 18.rujna ove godine, no još uvijek nije dobio odgovor. </p>
<p>Sporni kat - »nije kat«</p>
<p>Prema Generalnom urbanističkom planu (GUP) iz 1996. godine, sporni deveti kat, a po nekima deseti, nije tretiran kao etaža. U točki 3 članka 19. Odluke o tom GUP-u stoji da je, iznimno od stavka 1. točke 1 (koja govori o najviše devet etaža) iste Odluke, omogućena »gradnja objekata i viših od visine što odgovara visini devet etaža, samo kad je to nužno zbog djelatnosti što se u njima obavljaju (hoteli, poslovne zgrade, silosi, vodotornjevi, tornjevi odašiljača i prijamnika te vjerski objekti), osim u podsljemenskom predjelu, povijesnoj jezgri i njihovim kontaktnim područjima«.</p>
<p>R. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gospodarski razvoj Zagreba ne smije ovisiti o politici</p>
<p>Sindikat ne podržava tajkunsku privatizaciju gradskih poduzeća / Prema Studiji o gospodarskom razvoju, gradska bi se poduzeća podijelila u tri grupe: prva bi se privatizirala, druga bi dobila konkurenciju a treća, poput Zoološkog vrta, ostala bi u potpunosti u vlasništvu grada / Od Poglavarstva zatraženo da prije odluka o poskupljenju komunalnih usluga zatraži mišljenje GSV-a </p>
<p>Na prvoj radnoj sjednici novoga gradskog Gospodarsko-socijalnog vijeća, u ponedjeljak se raspravljalo o Studiji o gospodarstvenom razvoju Grada Zagreba do 2005. godine, koju je u veljači prihvatila Gradska skupština. Prihvaćeno je sudjelovanje različitih udruga poslodavaca u radu GSV-a, ovisno o potrebama, no one neće imati pravo odlučivanja. Od Poglavarstva je pak zatražena analiza poskupljenja komunalnih usluga u posljednjih godinu dana kako bi se utvrdili pravi razlozi za više cijene. </p>
<p>Dr. Mustafa Nušinović iz Ekonomskog instituta u Zagrebu objasnio je kako se Studijom pokušalo sagledati Zagreb kao proeuropsku metropolu, koja bi trebala postati »vratima Jadrana«. Studija predviđa smanjenje broja gradskih ureda sa 16 na šest, privatizaciju dijela gradskih poduzeća, te gospodarski razvoj stvaranjem poduzetničke klime. </p>
<p>»Gradska poduzeća podijelila bi se na ona koja će se privatizirati, na ona koja bi dobila konkurenciju radi smanjivanja troškova, dok bi treću grupu predstavljala trgovačka društva kao što je, na primjer, Zoološki vrt, i ostala bi u vlasništvu Grada.</p>
<p>Predsjednik GSV-a Damir Gašparović (SSSH), zamjerio je Studiji da »ima suviše konstatacija o sadašnjem stanju, a premalo ponuđenih rješenja«. »Sindikat ne podržava tajkunsku privatizaciju gradskih poduzeća«, rekao je. On smatra također da je Studija zanemarila turizam. </p>
<p> No, predstavnik Poglavarstva u GSV-u, Ladislav Prežigalo, podsjetio je da se za turizam radi posebna studija. Kada je pak riječ o privatizaciji, dodao je Prežigalo, radnici bi imali pravo na povlašteni otkup dionica, a kontrolni bi paket zadržao grad. Prihod od privatizacije usmjerio bi se, tvrdi on, za razvoj Zagreba, a nikako za podmirivanje starih dugova. </p>
<p>Smisao je pak Studije o gospodarskom razvoju, objasnio je, da se izbjegnu utjecaji politike na donošenje gospodarskih odluka, čime bi se osigurao neprekinuti razvoj Zagreba, neovisan o strankama na vlasti. Prilikom investicija, zaključio je Prežigalo treba voditi računa i o financijskoj sposobnosti grada. </p>
<p>Kad se govorilo o poskupljenjima, Damir Gašparović upozorio je kako građani nisu upoznati s razlozima poskupljenje, te ne znaju plaćaju li kvalitetniju uslugu ili, u stvari, nečiju nesposobnost. </p>
<p>Stipe Tojčić (predstavnik Poglavarstva) rekao je kako je na poskupljenje usluga ZET-a utjecalo povećanje radničkih prava primjenom novog kolektivnog ugovor, što stoji 90 milijuna kuna. Poskupljenje plina je, pak, kaže Tojčić, odraz poskupljenja na razini države.</p>
<p> »Cijene vodoopskrbe i odvodnje nismo mijenjali pet godina, ali gubitak na vodoopskrbnoj mreži iznosi 30 do 40 posto. Sanacija vodovoda stajala bi više od milijardu kuna i sada se ne možemo upustiti u nju, ali doći će vrijeme i za to«, rekao je Tojčić. Uz to, dodao je, u gradskim poduzećima ima višak radnika, koji koštaju, a njihovo bi eventualno otpuštanje opet izazvalo reakcije sindikata. I predsjednik GSV-a priznao je da je ta tema za sindikat »kisela jabuka«, ali da te probleme treba hitno riješiti.
Vladimir Ferdelji (HUP) upozorio je da bi se prije važnih odluka, poput poskupljenja komunalnih usluga, trebala sazvati sjednica GSV-a, na kojoj bi se o tome raspravilo, jer da u protivnom sjednice toga tijela nemaju smisla. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Poglavarstvu 30 dana da dopuni izvješće o Putu</p>
<p>Odbor za komunalno gospodarstvo u ponedjeljak je razmotrio izvješća nadležnih odbora u vezi s informacijom o požaru u skladištu opasnog otpada u Putu i ocijenio kako je materijal spreman za raspravu u Gradskoj skupštini. </p>
<p>Odbor je, neovisno o tom zaključku, zadužio Gradsko poglavarstvo da u roku od 30 dana izradi dodatno izvješće o »uzrocima, razlozima, te organizacijskoj i osobnoj odgovornosti za incident u Putu«. Rok što ga je zadao Odbor, ne obvezuje Poglavarstvo, s obzirom na to da utvrđivanje odgovornosti u Putu još uvijek traje. </p>
<p>Kako se i očekivalo, oporba je odbila prihvatiti izvješće jer je, kako je rekao Radoslav Dumančić (HDZ), »manjkavo i nedorečeno«. Najžešću kritiku izvješću uputio je Davorin Domazet-Lošo (HIP). On je rekao kako »Poglavarstvo vrijeđa zastupnike ovim manjkavim papirićem«. »Uvijek ima sitnih potkupljivih kokošara, ali Puto je tek djelić plana da se Hrvatsku pretvori u smetlište Europe«, rekao je Domazet. On je članove Odbora pozvao da se odmetnu od stranačke stege i postupe prema savjesti, odnosno da do dopune vrate dokument Poglavarstvu. </p>
<p>S obzirom na to da je odlukom Predsjedništva Gradske skupštine Odbor za zaštitu okoliša izgubio bitku oko nadležnosti u slučaju Puto, članovi toga odbora većinom glasova podržali su informaciju o požaru. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prosjećna plaća u srpnju - 4406 kuna </p>
<p>Prosječna neto plaća, isplaćena u srpnju u zagrebačkom gospodarstvu, iznosila 4483 kune a u izvan gospodarskim djelatnostima 4253 kune.</p>
<p> Po podacima Odjela za statistiku Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, neto plaća u srpnju ove godine nominalno je veća za 7 posto, a realno za 5,3 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u 2001. godini.</p>
<p> Najviši iznos prosječne neto plaće isplaćen je u srpnju u Zagrebu u proizvodnji uredskih strojeva i računala - 7249 kuna.</p>
<p> I u srpnju su najniže prosječne neto plaće bile u pojedinim granama industrije - preradi kože 2028 kuna, proizvodnji odjeće 2124 kune, proizvodnji tekstila 2350 kuna itd. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Vikend u znaku izbora za Miss i Mistera Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Ovoga vikenda Hrvatska će dobiti Mistera i Miss Hrvatske, koji će u subotu i nedjelju biti izabrani na završnici izbora u Košarkaškom centru »Dražen Petrović«. </p>
<p>Prijenos obje večeri, kao i predstavljanje svih finalista u četvrtak i petak, bit će emitirano u programu nacionalne mreže CCN-a.</p>
<p>»Do prekida suradnje s Novom TV došlo je iz razloga što OK Nova TV d.o.o. nije poštivala postojeći petogodišnji ugovor te je Direkciju izbora, kao producenta, zavlačila i stalno nudila razne anekse ugovora, koji su za nas bili neprihvatljivi«, kazao je na tiskovnoj konferenciji direktor izbora za Miss i Mistera Hrvatske Milan Šečković objašnjavajući razlog prekida suradnje s Novom TV koja je prošle godine prenosila završnicu izbora, dodajući pritom kako misli da tim potezom Direkcija nije ništa izgubila jer će »gledatelji gledati izbor bez obzira na kojoj se televiziji prenosio«. </p>
<p>Predsjednik uprave CCN-a Miroslav Šafer izjavio je kako se CCN i ubuduće želi baviti ovakvim projektima, dok je direktor CCN-a Miljenko Vinković istaknuo kako o financijskoj koristi projekta ne razmišljaju već samo žele kvalitetan i gledljiv program. </p>
<p>Pored 24 finalista koji će se za krunu boriti u subotu, te 24 finalistice koje izbor očekuje u nedjelju nastupit će i velik broj glazbenih imena, poput Severine, Vesne Pisarović, Vanne, Danijele, Doris Dragović, Paole Valić, Giuliana, Borisa Novkovića, Petra Graše, Sandija, Jasmina Stavrosa, grupe Divas, Magazin i E.T.-ja, te Cubisma i grupe Game Over iz Slovenije. </p>
<p>Subotnji izbor za Mistera Hrvatske vodit će Tanja Tušek, Bojana Gregorić i Mirko Fodor, dok će izbor za Miss Hrvatske u nedjelju vodit Ivana Šundov, Mirna Berend i Rene Bitorajac, koji će biti dio atraktivnog programa predstavljanja svih finalista koje će gledatelji, koji već mogu telefonski glasovati za svoje favorite, moći vidjeti u četvrtak i petak od 21 sat. </p>
<p>Počasni predsjednik žirija koji će odabrati Miss Hrvatske bit će slavni dizajner cipela Cesare Paciotti, koji je potvrdio svoj dolazak u Zagreb, a u žiriju za Mistera bit će, među mnogobrojnim poznatim licima, i Miss Slovenije Nataša Kranjc. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Album Paula Wellera na vrhu britanske top liste </p>
<p>LONDON, 23. rujna</p>
<p> - Najnoviji album bivšeg pjevača skupine Jam and Style Council Paula Wellera, »Illumination«, potisnuo je s prvog mjesta najslušanijih albuma CD grupe Atomic Kitten »Feel So Good«, koji je pao na treće mjesto, dok se na drugom nalazi »A Rush of Blood to the Head« Coldplaya. </p>
<p>Na Wellerovom se novom albumu nalazi i pjesma »A Bullet for Everyone« koja osuđuje »hipokriziju« Georgea W. Busha i Tonyja Blaira i njihov stav prema Afganistanu i Iraku. </p>
<p>Grupa Atomic Kitten je prvo mjesto izgubila i na listi singlica, na kojem se sada nalazi rockerica Pink s pjesmom »Just Like a Pill«. </p>
<p>Pink se također popela za jedno mjesto na listi najslušanijih albuma, pa se njezin »Missundaztood« sada nalazi na četvrtom mjestu. </p>
<p>Prvih pet najslušanijih singlica sadrže i tri nove pjesme Eminema, Bon Jovija i grupe Busted, javlja BBC. </p>
<p>Bon Jovi je nedavno odsvirao koncert u londonskom Shepherds Bushu, koji je prenošen uživo na Internetu te simultano u kinodvoranama širom svijeta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Zapadnom krilu« i »Prijateljima« najviše Emmyja, »Six Feet Under« bez nagrade</p>
<p>LOS ANGELES, 23. rujna</p>
<p> - Unatoč brojnim nominacijama, čak 23, koje je osvojila serija »Six Feet Under«, te tako postala najveći konkurent redovitom dobitniku ove nagrade, seriji »Zapadno krilo«, nova je televizijska hit-serija ostala bez ijednog kipića na svečanoj dodjeli filmskog Oscara, održanoj u nedjelju navečer u Shrine Auditoriumu u Los Angelesu. Umjesto nje, najviše je nagrada pripalo televizijskim serijama »Zapadno krilo«, koja prikazuje život i rad unutar Bijele kuće, i »Prijateljima«, seriji koja je upravo započela devetu i posljednju sezonu prikazivanja na postaji NBC. </p>
<p>Već treću godinu za redom »Zapadnom krilu« pripala je nagrada u kategoriji najbolje dramske serije, dok je Allison Janney, koja tumači ulogu predsjednikove glasnogovornice, proglašena najboljom glumicom, također treći put za redom. </p>
<p>John Spencer (desna ruka predsjednika Bartletta) i Stockard Channing (predsjednikova supruga) dobitnici su nagrade za najbolju mušku i žensku sporednu ulogu u »Zapadnom krilu«.</p>
<p>»Prijatelji« su napokon dobili nagradu za najbolju komičnu seriju, a zvijezda serije Jennifer Aniston, osvojila je nagradu za najbolju glumicu.</p>
<p>Nagrada za najbolju mušku ulogu u komičnoj seriji pripala je Rayju Romanu za ulogu u »Svi vole Raymonda«, dok je Michael Chiklis nagrađen za glavnu ulogu u policijskoj dramskoj seriji »The Shield«.</p>
<p>Emisija »America: A Tribute To Heroes«, prikazana istodobno na četiri nacionalne postaje ABC, CBS, NBC i Fox radi prikupljanja priloga za žrtve napada 11. rujna, osvojila je, između ostalih, nagradu Emmy za najbolju glazbu.</p>
<p>»Zahvaljujem vam u ime beskrajno zahvalne Amerike«, izjavio je Rudolph Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka, uručujući nagrade autorima. </p>
<p>Nagradu za najbolji nastup u zabavnom ili glazbenom programu dobio je Sting, za svoj cjelovečernji koncert snimljen prošle godine 11. rujna, a riječ je o DVD-u »Sting in Tuscany ... All This Time«. (P.B., Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Luciano Pavarotti uskoro ponovno otac </p>
<p>RIM, 23. rujna</p>
<p> - Slavni talijanski tenor Luciano Pavarotti trebao bi ponovno postati otac u veljači sljedeće godine, objavio je u nedjelju talijanski tisak. </p>
<p>Njegova družica Nicoletta Mantovani trudna je četiri mjeseca i očekuje blizance. </p>
<p>»Istina je, trudna sam, no kako se radi o blizancima, savjetovano mi je da se odmaram. Dakle, nadam se da će me svi ostaviti na miru«, izjavila je Nicoletta za talijanski dnevnik La Stampa. </p>
<p>Luciano Pavarotti, koji će u listopadu navršiti 67 godina, već je otac triju kćeri rođenih u braku s Aduom, a u travnju prošle godine postao je i djed. </p>
<p>Po pisanju La Stampe, Nicoletta Mantovani (33) još uvijek ne zna spol blizanaca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Iranu zabranili lov na žabe</p>
<p>TEHERAN, 23. rujna</p>
<p> - Iran je uveo zabranu lova na žabe. Stotine Iranaca na sjeveru zemlje počele su se baviti lovom na te vodozemce potaknute velikim novčanim ponudama koje im nude turski trgovci. Kad su se u gradu Parsabadu nedaleko od granice s Azerbajdžanom pojavili plakati »traže se žabe«, ljudi su požurili na obljžnju rijeku Araks. </p>
<p>Za kilogram žaba turski su trgovci plaćali do 7000 riala (nešto manje od sedam kuna). Žabe su smrzavali i slali u Europu, osobito u Francusku gdje su žablji kraci tradicionalno cijenjena poslastica. List Abrar kaže da je lov na žabe zabranjen zato da Turci ne bi izvlačili profit na štetu Irana. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Spektakl vrijedan udivljenja </p>
<p>Prizori iz stare kineske mitologije, stilizirani brdski krajolik, čudesna ljepota kostima, akrobatske vještine izvođača, pjevanje, gluma i osebujni zvuci s udaraljki - pružili su osobit doživljaj publici </p>
<p>Posredstvom organizatora Koncertne direkcije Zagreb u nedjelju je pred dobro posjećenom Velikom dvoranom »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu Kineski ansambl Pekinške opere oduševio zagrebačku publiku, uz zapažen broj i stranih posjetitelja, diplomata i gostiju Zagrebačkoga velesajma.</p>
<p> Zagreb je svojedobno već upoznao umjetnost kineske opere - iako riječi »umjetnost« i »opera« ovdje nisu prisutne u našem, uobičajenom značenju. S obzirom na pretežno fizički razigrani način predstavljanja likova i sadržaja redovito iz stare kineske mitologije moglo bi se govoriti prije možda o umješnosti, no savršena uigranost i usklađenost nevjerojatno preciznih pokreta, skokova i prebacivanja prava je umjetnost jedne egzotične, a više nego impresivne scenske predstavljačke tehnike. A ono »opera« vjerojatno je europska posuđenica za označavanje scenskog spektakla u kojemu se i govori povišenom interpretacijom, a povremeno i pjeva, dok sve prati izvorna kineska glazba, najvećim dijelom u izvođenju udaraljki i čegrtaljki.</p>
<p>Na sceni nas je dočekao u pozadini veliki, stilizirani pano nekoga brdskog krajolika pred kojim su čudesnom ljepotom zračili i opet nevjerojatno maštoviti kostimi, pogotovo oni ratnika, okićenih zastavama i pokrivenih svojevrsnim kacigama. A što da se kaže o fizičkoj izdržljivosti tih pravih majstora akrobatskih vještina, koji i nakon duljeg izvođenje na sceni ne pokazuju ni najmanji znak zadihanosti, i to ne samo kod muškaraca, nego i kod ženskih članica trupe!</p>
<p> Gledatelje je razgalila već prva točka, nazvana »Borba u Zmajevoj palači«, u kojoj nas je odmah zadivio jedan od prvaka trupe, Wang Donkhua u glavnoj ulozi Kralja majmuna; neprestano u ubrzanom pokretu »borbe« s partnerima. Od omiljenih scenskih situacija kineske opere vidjeli smo tu večer najprije prizor sa čamcem, dočaranim naravno bez ikakva ukrasa, samo pantomimički, u interpretaciji izvanredno šarmantne mlade glumice Zhang Ping u ulozi zaljubljene budističke svećenice i iskusnog Wu Jianpinga u komičnom liku staroga brodara.</p>
<p> Drugi, tematski također omiljeni prizor kineske opere bio je dvoboj u mraku, koji su zaista virtuozno izveli Wang Yubo i Wang Wenjin, pri čemu je duhovito iskorišten i jedini element dekora u predstavi, jedan jednostavni mali stol. U točki »Boj na Han Jin Kou« velik broj ratničkih likova ostvario je raskošnu fresku svih mogućih boračkih kombinacija, dok je u završnoj točki večeri pod naslovom »Biseri s dugina mosta« ponovno briljirala spomenuta mlada glumica, iskazavši se ovoga puta i u boračkim vještinama ravnopravno svojim muškim kolegama.</p>
<p> S kakvom preciznošću na primjer ti umjetnici stopalom odbijaju dobačene štapove, čak i natraške preko glave, u čemu se iskazala i interpretkinja vile Lingbo! Sve u svemu, ako to i nije opera, onda je spektakl vrijedan svakog udivljenja.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jonasu mekasu posebna nagrada </p>
<p>Jonas Mekas jedan je od velikana američke nezavisne produkcije - aktivno sudjeluje u avangardnom filmu kao urednik, kritičar, filmaš i teoretičar od 1950. godine / Ove godine naglasak je na programu Novih medija, koji je otvoren internetskom prezentacijom iz New Yorka</p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - Program Sedmog međunarodnog festivala novog filma, što se od 21. do 28. rujna održava u tri splitske kino dvorane, ove godine iznimno je bogat, a publika će moći vidjeti više od 130 radova u filmskoj i video konkurenciji te dodatnim programima Fokus, Forum, Slika i Retrospektiva. Uz redovite projekcije u svim kategorijama, u utorak će u Kinoteci Zlatna vrata biti upriličena dodjela specijalne festivalske nagrade za dugogodišnji izuzetan doprinos razvoju umjetnosti pokretnih slika.</p>
<p> Ovogodišnji dobitnik tradicionalne nagrade je Jonas Mekas, jedan od velikana američke nezavisne produkcije. U SAD-u aktivno sudjeluje u avangardnom filmu kao urednik, kritičar, filmaš i teoretičar od 1950. godine. Njegovo filmsko djelo, ističu kritičari, opasna je potraga za trenutcima ljepote koje rabi da bi rječito preinačio stvarnost. Mekasova filmska verzija kazališne produkcije »The Bridge« iz 1964. godine, koja je snimljena u jednoj večeri s kamerom iz ruke, u Veneciji je dobila nagradu za najbolji dokumentarni film. Mekas je autor brojnih filmova, od kojih će nakon dodjele nagrade splitska publika moći pogledati četiri: »Zefiro Torna or the scenes from the life of George Maciunas«, »Scenes from the life of Andy Warhol«, »Happy birthday to John Lennon« i »The side of paradise«.</p>
<p> U programu Retrospektiva u utorak će biti prikazan dokumentarni projekt »Underground Zero« o napadu na američki WTC 11. rujna prošle godine. Naime, tjedan dana nakon napada, nezavisni filmaši Jay Rosenblatt i Caveh Zahedi pozvali su više od 150 filmaša koji se bave eksperimentalnim ili dokumentarnim filmom da im se pridruže i daju svoj prilog u skupnom filmskom projektu o napadu. Odaziv je bio iznad očekivanog, a filmske rezultate splitska publika imat će priliku gledati kroz dvadesetak kratkometražnih ostvarenja.</p>
<p> Inače, ovogodišnje izdanje festivala naglasak stavlja na program Novih medija koji je otvoren internetskom prezentacijom iz New Yorka, a gostovanje su prijavili i brojni umjetnici iz Velike Britanije, Nizozemske, Kanade, Francuske, Austrije, Švedske, Njemačke i Hrvatske.</p>
<p> Članovi filmskog žirija su: britanski redatelj William Forsyth (»Georgie Girl«), direktor poznatog filmskog festivala u Oberhausenu Lars Henrik Gass, dok je hrvatski član žirija redatelj Lukas Nola. Dragica Čakić iz Hrvatske, Stela Rolling iz Austrije i Urlich Wegenast iz Njemačke ocjenjivat će video konkurenciju, a članovi žirija Novih medija su Nizozemka Nadine Bors, Francuskinja Valery Grancher i hrvatski predstavnik Branko Franceschi.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Aktualnost poruka Charlieja Chaplina</p>
<p>Unatoč političkim nemirima i neizvjesnosti u Izraelu, međunarodni filmski festival u Haifi, koji se održava od 21. do 29. rujna, okupio je mnoga značajna imena i goste / Svečano otvorenje uz novu restauriranu kopiju slavnog filma »Veliki diktator« Charlieja Chaplina / Čitanje dijelova davnog govora pokojnog genija samo je potvrdilo trajnu aktualnost njegova humanog načina razmišljanja</p>
<p>HAIFA, 23. rujna (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Ponekad je stvarnost zanimljivija od filma, i intrigantnija, kao primjerice u nedjelju na večer u Izraelu, u Haifi, kada je 18. međunarodni filmski festival otvoren projekcijom filma »Veliki diktator« Charlieja Chaplina. Nova, restaurirana kopija i njegova stara, ali trajno aktualna gorka politička satira na temu zloglasnog diktatora Adolfa Hitlera snimljena je još 1940. godine. Doživjela je prave ovacije 2002. godine. I ne samo zbog trajnog animoziteta Židova prema Hitleru, nego prije svega zbog nevjerojatne prepoznatljivosti stanja i dilema današnjeg svijeta ispunjenog taštinom političara, gramzljivošću bogatih, nasiljem nad siromašnima, a uz sve svakodnevne strahove i neizvjesnosti koje prate obične ljude, posebno u Izraelu. </p>
<p>Chaplin u ovome filmu igra dvostruku ulogu; simpatičnog židovskog brijača koji je kao vojnik u 1. svjetskom ratu izgubio pamćenje i monstruoznog diktatora Tomanie, Adenoida, Hynkela. Pri tome, njegov smijeh nije raspojasan kao obično, a njegova komika nije nimalo banalna niti ispunjena entuzijazmom, jer on ne pravi karikature od svojih likova, nego ih prikazuje u svoj punoći njihove istinske pripadnosti dobru, odnosno zlu. Legendarna je scena kada uz Brahmsovu »Mađarsku rapsodiju« veliki diktator pleše s balonom zemaljske kugle...</p>
<p>To je simbolična, mnogoznačna, zastrašujuća, upozoravajuća, aktualna slika, ne samo Chaplinova svijeta prošlosti nego i našega života u sadašnjosti. Ovo je bez sumnje jedan od njegovih najizrazitijih autorskih filmova u kojemu potpisuje gotovo sve najvažnije funkcije - producenta, redatelja, scenarista, glumca, suautora glazbe...</p>
<p>No, uz oduševljenje samim filmom na festivalu u Haifi posebno dirljivo su odjeknuli citati dijelova Chaplinova govora izrečeni nekada davno u drugim vremenima, ali koji su poput strašnog proročanstva staroga genija samo dokazali vječnu aktualnost njegova načina razmišljanja. On je tada između ostalog poručio svijetu: </p>
<p>» Žao mi je ali ne želim biti 'Imperator', to nije moj posao jer ne volim ni s kim vladati. Želim koliko je to moguće svakom pomagati; Židovima, bogatašima, crncima, bijelcima, plemićima... Nadam se da većina nas želi isto, a to je pomoći jedni drugima, da želimo živjeti s tuđom srećom i zadovoljstvom, a ne na račun nečije patnje, jer ne želimo mrziti i biti zlonamjerni jedni prema drugima. Na ovome svijetu ima mjesta za svakoga.</p>
<p>Iskustvo nas je učinilo ciničnima, a pametovanje je dovelo do ružnih posljedica, tako da često previše mislimo, a premalo osjećamo. Više nam od savršenih mašina nedostaje ljudskosti, više od mudrovanja trebamo ljubaznosti. Bez tih kvaliteta život će se pretvoriti u nasilje i svi ćemo biti izgubljeni.</p>
<p>Avioni i mediji približili su nas jedni drugima. Priroda tih otkrića samo je potvrdila iskonsku pripadnost ljudi jednih k drugima i njihovu bratsku sklonost zajedništvu. Čak i sada moj glas dopire do milijuna ljudi u cijelom svijetu, među njima i milijuna očajnika, muškaraca, žena i djece, žrtava sistema koji je izmislio čovjek da bi mučio i zatvarao nevine ljude. No, svima koji me mogu čuti poručujem: Ne očajavajte! Otvorite oči i progledajte. Uvijek ima nade i dobrih ljudi koji će se oduprijeti mržnji, nasilju i zlu.«</p>
<p>Možda patetično, ali zasigurno uvjerljivo zvuče te davno izrečene poruke, a i vrlo primjereno za stanovnike Izraela danas 2002. godine. Zato ne začuđuje njihovo oduševljenje ne samo Chaplinovim filmom nego i njegovim porukama kao i kasnija razdraganost i opuštenost gledatelja, ljubitelja filma u Haifi koji su se nakon projekcije u velikom broju bez straha okupili na prigodnom koncertu i vatrometu na trgu u starome dijelu grada. Bili su to ljudi koji nisu paničarili, nego su samo pokazali želju za okupljanjem i druženjem da budu jedni s drugima, s kojima isto misle, s kojima se žele smijati i nadati u bolje sutra.</p>
<p> Ako je i 62 godine poslije »Velikog diktatora« dobri Charlie zaslužan i samo za taj smijeh i druženje na trgu u Haifi, već je mnogo učinio. Vjerojatno i više nego što se nadao radeći svoj film.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bilosnićevi »Simboli Nina« </p>
<p>KUKLJICA, 23. rujna</p>
<p> - U Galeriji »Otok« u Kukljici na Ugljanu u sklopu 5. međunarodne likovne kolonije otvorena je izložba fotografija Tomislava Marijana Bilosnića pod naslovom »Simboli Nina«. Književnik i novinar odavna je javnosti poznat i po svojoj sklonosti izražavanja i kroz vizualne medije - slikarstvo i fotografiju. Vedute Nina, glasovite ninske crkve, gradska vrata, ostatci bedema i iskopine motivi su kojima Bilosnić prilazi naizgled konvencionalno. Ipak u minucioznim detaljima kao što je prednji plan namjerno animiran neoštrinom ili nekim neobičnim refleksom svjetla na zidu krije se specifičnost autorove fotografske sintakse. Fotografije, na kojima je ruka fotografa jedva zamjetna, zapravo su suptilni poetski dokumenti jer u svome značenjskom sloju svjedoče o izvanrednom postojanju poezije u običnome. Bilosnić je vidio i prikazao ono pokraj čega prolazimo, a ne zamjećujemo, uspjevši samozatajnom metodom odmaknutog promatrača uspostaviti suptilnu vezu fotografskog izraza i intimne ispovijesti. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Miheličevo stvaralaštvo u Klovićevim dvorima</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - U Galeriji Klovićevih dvora 26. rujna otvorit će se izložba »Na putu k fantastici« slovenskoga slikara Francea Miheliča. Bit će izloženo oko 160 djela - crteža, grafika, slika i tapiserija - poznatog slovenskoga slikara i grafičara Francea Miheliča (1907.-1998.), od najranijih crteža nastalih još u vrijeme školovanja na zagrebačkoj Akademiji za umjetnost i umjetnički obrt 30-ih do kasnih slika iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Uz izložbu je tiskana monografija na hrvatskome i engleskome jeziku, autora izložbe i monografije slovenskoga povjesničara umjetnosti Lojzea Gostiša. Mihelič, jedan od najprepoznatljivijih likovnih poeta fantastike ne samo u Sloveniji nego i u Europi, tek nakon Drugoga svjetskog rata u Parizu odlučio se za fantastiku. Izložba pod pokroviteljestvom hrvatskoga i slovenskog predsjednika Stipe Mesića i Milana Kučana bit će otvorena do 3. studenoga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Zlatna zvijezda« filmu »Go« Marrakechu</p>
<p>MARRAKECH, 23. rujna</p>
<p> - Filmu »Go« japanskog redatelja Isaoa Yukisade pripala je Zlatna zvijezda 2. međunarodnog filmskog festivala u Marrakechu, prema ocjeni stručnog žirija kojim je predsjedala francuska glumica Jeanne Moreau. Glumac Yusuke Kubozuka osvojio je nagradu za najboljega glumca. Žiri festivala, održanog od 18. do 22. rujna u kraljevskom gradu na jugu Maroka, dodijelio je specijalnu nagradu filmu »Bend it like Beckham« britanskog redatelja Gurindera Chadhe. Nagrada za najbolju glumicu dodijeljena je Clari Khoury za film »Ranino vjenčanje« palestinskog redatelja Hanija Abu-Assada. Tareque i Catherine Masud iz Bangladeša dobitnici su nagrade za najbolji scenarij za film »Glinena ptica«, a nagrada za najbolju režiju dodijeljena je redateljima Fernandu Mereillesu i Katji Lund (Brazil) za film »Božji grad«. U službenoj konkurenciji prikazano je deset cjelovečernjih filmova. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Sve zloglasniji zemaljski šovinizam </p>
<p>Budući da su planeti mali, i da slabo sjaje na odbijenoj zvjezdanoj svjetlosti, teško ih je pronaći. Iako se primjenjiva tehnologija poboljšava zastrašujućom brzinom, čak bi i veliki svijet, poput Jupitera, koji kruži oko najbliže zvijezde, Alfe Centaura, bilo teško opaziti. Geocentričari pronalaze nadu u našem neznanju</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>No dobro, barem je naša Galaktika u središtu svemira. Ne i to je pogrešno. Kad je prvi put otkriveno širenje svemira, mnogi su ljudi, prirodno, naginjali zamisli da je Mliječna staza u središtu širenja, i da se sve druge galaktike udaljavaju od nas. </p>
<p>Sada shvaćamo da bi astronomi na bilo kojoj galaktici vidjeli da druge galaktike bježe od njih - osim u slučaju ako bi bili jako pažljivi, svi bi oni zaključili da su oni u središtu svemira. A zapravo, nema središta širenja, nema ishodišta Velikog praska, barem ne u uobičajenu trodimenzionalnom prostoru.</p>
<p>No dobro, čak i ako postoje stotine milijarda galaktika, od kojih svaka ima stotine milijarda zvijezda, niti jedna druga zvijezda nema planeta. </p>
<p>Ako nema drugih planeta, osim onih u našem Sunčevu sustavu, vjerojatno nema drugog života u svemiru. Tako bi izgledalo da je naša jedinstvenost sačuvana. Budući da su planeti mali, i da slabo sjaje na odbijenoj zvjezdanoj svjetlosti, teško ih je pronaći. </p>
<p>Iako se primjenjiva tehnologija poboljšava zastrašujućom brzinom, čak bi i velik svijet, poput Jupitera, koji kruži oko najbliže zvijezde, Alfe Centaura, bilo teško opaziti. Geocentričari pronalaze nadu u našem neznanju.</p>
<p>Jednom je postojala znanstvena postavka, koja ne samo da je bila dobro prihvaćena, nego je bila i prevladavajuća, a koja je pretpostavljala da je naš Sunčev sustav stvoren u bliskom susretu, gotovo sudaru, drevnog Sunca s drugom zvijezdom: gravitacijsko plimno međudjelovanje je izvuklo mladice Sunčeve tvari koja se brzo zgusnula u planete. </p>
<p>Budući da je prostor većinom prazan, a bliski susreti zvijezda su izuzetno rijetki, bilo je zaključeno da postoji vrlo malo drugih planetnih sustava, možda samo jedan uokolo te druge zvijezde koja je davno bila drugi roditelj svjetova našega Sunčeva sustava.</p>
<p>U početku studija bio sam začuđen i razočaran što je takvo gledište ikada moglo biti ozbiljno razmatrano, da se za planete drugih zvijezda nepostojanje dokaza smatralo za dokaz nepostojanja.</p>
<p>Danas postoji čvrst dokaz da barem tri planeta kruže oko jedne izuzetno guste zvijezde, pulsara označenog s B1257+12, o kojem ću više reći kasnije. </p>
<p>A ustanovili smo i da je gotovo svaka druga zvijezda s masom bliskom masi našeg Sunca, davno u svojem postojanju bila okružena velikim diskovima plinova i prašine od kojih, čini se, nastaju planeti. </p>
<p>Danas nam se čini da su drugi planetni sustavi normalna stvar u svemiru, a možda čak i svjetovi nalik na Zemlji. Tijekom nekoliko idućih desetljeća bismo morali moći otkriti barem veće planete, ako oni postoje, koji kruže oko stotina bliskih zvijezda.</p>
<p>Dobro, ako naš položaj u prostoru ne otkriva našu posebnu ulogu, naš položaj u vremenu to uspijeva: bili smo u svemiru od Početka (osim, možda, nekoliko dana). Stvoritelj nam je dao posebne odgovornosti. </p>
<p>Nekoć je izgledalo vrlo razumno zamišljati da je svemir počeo samo trenutak prije nego što je naše kolektivno pamćenje zamagljeno protokom vremena i nepismenošću naših predaka. </p>
<p>Općenito govoreći, od tada su prošle stotine ili tisuće godina. Religije koje tobože žele opisati početak svemira često postavljaju, implicitno i eksplicitno, otprilike u to vrijeme nadnevak početka, dana rođenja svijeta.</p>
<p>Ako zbrojite sve »početke« iz Knjige postanka, primjerice, dobije se starost Zemlje od otprilike 6000 godina. Jasno je rečeno da je svemir star točno koliko i Zemlja. To je još standard židovskih, kršćanskih i muslimanskih fundamentalista, i jasno se održava u židovskom kalendaru.</p>
<p>Takav mladi svemir, međutim, izaziva nezgodno pitanje: Kako to da postoje astronomski objekti koji su udaljeni više od 6000 svjetlosnih godina? Svjetlosti treba godina dana da prijeđe jednu svjetlosnu godinu, 10 tisuća godina da prijeđe 10 tisuća svjetlosnih godina, itd. </p>
<p>Kada gledamo u središte Mliječne staze, vidimo svjetlost koja je napustila svoje ishodište prije 30 tisuća godina. Najbliža spiralna galaktika poput naše, M31 u zviježđu Andromeda, je udaljena dva milijuna svjetlosnih godina, te je mi vidimo onakvu kakva je izgledala kada je svjetlost s nje krenula na svoj dug put prema Zemlji, prije dva milijuna godina. </p>
<p>A kada promatramo kvazare koji su udaljeni pet milijarda svjetlosnih godina, mi ih vidimo onakve kako su izgledali prije pet milijarda godina, prije nego što je stvorena Zemlja. (Oni su, gotovo sigurno, danas bitno drukčiji.)</p>
<p>Ako bismo, unatoč tomu, prihvatili doslovnu istinu tih religijskih knjiga, kako bismo mogli s njom pomiriti podatke? Mislim da je jedini uvjerljiv zaključak da je Bog nedavno stvorio sve fotone koji kao svjetlost dolaze na Zemlju na tako smisleni način da je zaveo naraštaje astronoma da pogrešno shvate da postoje takve stvari kao što su galaktike i kvazari, te da ih je namjerno odveo do lažnog zaključka da je svemir golem i star. </p>
<p>To je toliko zlonamjerna teologija da mi je još teško vjerovati da bilo tko, ma kako odan Božjoj inspiraciji iz bilo koje religijske knjige, može ozbiljno u to vjerovati.</p>
<p>Povrh toga, utvrđivanje starosti stijena s pomoću radioaktivnosti, obilje kratera od sudara na mnogim svjetovima, evolucija zvijezda i širenje svemira, sve to pruža uvjerljive i nezavisne dokaze da je naš svijet star mnogo milijarda godina, unatoč pouzdanim tvrdnjama štovanih teologa da bi se tako star svijet izravno suprotstavljao Božjoj riječi, i da je u svakom slučaju podatak o starosti svijeta dostupan samo vjeri.</p>
<p> Takve bi dokaze, k tome, moralo stvoriti pakosno božanstvo, sklono obmani, osim ako je svijet mnogo stariji nego što oni koji doslovno shvaćaju u židovsko-kršćansko-muslimanskoj religiji pretpostavljaju. </p>
<p>Dakako, da se takav problem ne javlja za one mnoge religiozne ljude koji Bibliju i Kur'an smatraju povijesnim i moralnim vodičima i sjajnom književnošću, ali koji shvaćaju da stajališta iz tih zapisa o prirodnom svijetu odražavaju siromaštvo znanja u vremenu u kome su napisani.</p>
<p>Eoni su prošli prije nego što je nastala Zemlja. Mnogo će vremena proći prije nego što bude uništena. Treba povući razliku između toga koliko je stara Zemlja (oko 4,5 milijardi godina) i koliko je star svemir (oko 15 milijarda godina nakon Velikog praska). </p>
<p>Dvije trećine golemoga vremenskog raspona od početka svemira je bilo završeno prije nego što je nastala Zemlja. Neke su zvijezde i planetni sustavi mlađi milijarde godina, drugi su milijarde godina stariji. </p>
<p>No u Knjizi postanka u prvom retku prvog poglavlja su svemir i Zemlja stvoreni istog dana. Hinduističko-budističko-jainistička religija nastoji ne pobrkati ta dva događaja.</p>
<p>Što se ljudi tiče, mi smo stigli kasno. Pojavljujemo se u zadnjem trenutku kozmičkog vremena. Dosadašnja povijest svemira je bila završena 99,998 posto prije nego što je naša vrsta stupila na pozornicu. Kroz taj golem tijek eona mi nismo mogli preuzeti nikakve posebne odgovornosti za naš planet, ili život, ili za bilo što drugo. Nismo bili ovdje.</p>
<p>No dobro, ako ne možemo otkriti ništa posebno o našem položaju ili našem dobu, možda ima nečega posebnog u našem kretanju. Newton i svi drugi veliki klasični fizičari su smatrali da brzina Zemlje u prostoru predstavlja »privilegirani koordinatni sustav«. Tako se on zapravo i nazivao. </p>
<p>Albert Einstein, koji je cijeli život bio gorljiv kritičar predrasuda i privilegija, smatrao je »apsolutnu« fiziku ostatkom zemaljskog šovinizma koji je postajao sve više i više ozloglašen. Izgledalo mu je da zakoni prirode moraju biti isti bez obzira na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ili koordinatni sustav promatrača. </p>
<p>Uzevši to za svoju polaznu točku, razvio je specijalnu teoriju relativnosti. Njene su posljedice čudne, protivne intuiciji i u mnogo čemu se suprotstavljaju zdravom razumu, ali samo za vrlo velike brzine. </p>
<p>Pažljiva i opetovana opažanja pokazuju da je ta zasluženo slavna teorija točan opis toga kako je načinjen svijet. Naše zdravorazumske intuicije mogu biti pogrešne. Naša prvenstva nisu važna. Ne živimo u privilegiranom koordinatnom sustavu.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>CITY</p>
<p>Djeca ne bi trebala živjeti u koledžu</p>
<p>Gouldov je otac bio uvjeren da Gould ima odgojiteljicu i da se zove Lucy. Svakog petka, u sedam i petnaest, telefonirao bi da pita je li sve u redu. Onda bi mu Gould na telefon dao Poomeranga. Poomerang je odlično imitirao Lucyn glas</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Kupaonica je bila sva crvena, čak i sanitarije. Opći dojam bio je da je riječ o gospodskoj kući kroz koju je prošao FBI u potrazi za mikrofilmom o Predsjednikovoj ševi u nekom bordelu Nevade.</p>
<p>- Kako možeš tu živjeti?</p>
<p>- Pa i ne živim tu.</p>
<p>- Zar to nije tvoj dom?</p>
<p>- Više manje. Ja imam dvije prostorije na koledžu, tamo na sveučilištu. Tamo je i menza.</p>
<p>- Djeca ne bi trebala živjeti u koledžu. Djeca ne bi trebala ni studirati na takvom nekom mjestu.</p>
<p>- A što bi djeca trebala činiti?</p>
<p>- Što ja znam, igrati se s psom, krivotvoriti roditeljske potpise, imati stalno krvav nos, takve stvari. Zasigurno ne živjeti u koledžu.</p>
<p>- Krivotvoriti što?</p>
<p>- Zaboravi.</p>
<p>- Krivotvoriti?</p>
<p>- Barem odgojiteljicu, mogli bi ti barem uzeti neku odgojiteljicu, zar ti otac nikada na to nije pomislio?</p>
<p>- Ja imam odgojiteljicu.</p>
<p>- Stvarno?</p>
<p>- Na neki način.</p>
<p>- Na koji način, Gould?</p>
<p>Gouldov je otac bio uvjeren da Gould ima odgojiteljicu i da se zove Lucy. Svakog petka, u sedam i petnaest, telefonirao bi da pita je li sve u redu. Onda bi mu Gould na telefon dao Poomeranga. Poomerang je odlično imitirao Lucyn glas.</p>
<p>- Ali, nije li Poomerang nijem?</p>
<p>- Upravo tako. Lucy je također nijema. </p>
<p>- Ti imaš nijemu odgojiteljicu?</p>
<p>- Ne baš. Moj otac vjeruje da ja imam odgojiteljicu, plaća je svaki mjesec poštanskom uputnicom, ja sam mu rekao da je jako dobra, ali nijema. </p>
<p>- I, da čuje što ima novoga, on joj telefonira?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Genijalno.</p>
<p>- Djeluje. Poomerang je izvrstan. Znaš, nije isto čuti bilo koga kako šuti i čuti nijemog kako šuti. To je različita tišina. Moj ti otac ne bi to progutao.</p>
<p>- Tvoj je otac sigurno vrlo pametan čovjek.</p>
<p>- Radi za vojsku.</p>
<p>- Naravno.</p>
<p>Na dan Gouldove diplome, otac je doletio iz vojne baze Arpaka, i sletio helikopterom na travnjak pred sveučilištem. Bilo je tamo jako puno ljudi. Rektor je održao vrlo lijep govor. </p>
<p>Jedan od najznačajnijih odlomaka bio je onaj o biljaru. »Mi gledamo na tvoju ljudsku i znanstvenu pustolovinu, dragi Gould, kao na mudru parabolu koju je oštroumnost božje ruke utisnula na kuglu tvoje oštroumnosti, naginjući se nad zeleno platno tvog životnog biljara. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Pobjeda nogometa i fair-playa</p>
<p>U Varaždinu je pobijena predrasuda koju nam je ponudila nedavna splitska utakmica Hajduk - Dinamo (1-0), nakon koje se govorilo da pravi derbiji kod nas ne mogu bez previše prekršaja. Mogu, ako se sučele suparnici koji igračkom vještinom žele ostvariti rezultat, kao što je to bio slučaj u utakmici Varteks - Dinamo </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Nakon varaždinske važne i teške Dinamove pobjede sa 2-0 (0-0) protiv dobrog Varteksa, iskovane u posljednjih 15 minuta, u Maksimiru s razlogom mogu nazdraviti, pogotovo zbog konstatacije kako se ovom utakmicom, iako tek u početnoj fazi prvenstva, hvataju i te kako važna mjesta za proljetno doigravanje. No, mnogima se to čini daleko i uljuljkavaju se u uvjernju da će se na vrhu prvenstvene ljestvice događati još svakojake promjene.</p>
<p>Nakon varždinskog derbija, u kojem je i motivirani Varteks imao svoje vrijedne adute i prilike, mislimo da je ipak Blaževićeva momčad napravila kapital za skoru budućnost, ne samo zbog gole činjenice što Dinamo objektivno ipak ima za nijansu jaču momčad od Varteksove. Naime, tko si u nas može priuštiti luksuz pa, primjerice, zamijeniti napadački dvojac Olić - Mitu, vjerujući da će onaj drugi, Balaban - Petrović, imati možda bolji dan, što se u nastavku i dogodilo? </p>
<p>Važno je za uspjeh, tamo gdje je prisutna neizvjesnost, uz dakako dobar »nos« središnjeg stratega, ono što Blažević voli isticati kao presudno kad su snage izjednačene - to je tradicija kluba, njegovo ime i karizma. Nerijetko, a to se osjetilo i u varaždinskoj utakmici u kojoj je prvo ime bio Dinamov vratar Tomislav Butina, upravo taj imidž velikoga kluba stvara u igrača uvjerenje da su i sami veliki ili barem veći no što jesu. Tako se i postave na travnjaku, pa je njihova eventualna slabost manja nego u suparnika. </p>
<p>Isto se odnosi i na veliki potez, kao onaj Balabanov u 87. minuti, kad je na 16 metara procijenio da je Varteksov vratar Rumbak predaleko od vratiju, dovoljno da preciznim lobom smjesti loptu u mrežu i podsjeti sve nazočne na svoje majstorije prije odlaska u Englesku. I taj detalj, kao i onaj uvježbani iz kojeg je Marić u 74. minuti nakon slobodnog udarca doveo Dinamo u vodstvo, tek su djelići iz mozaika naznaka da će nakon ove kišne nedjeljne varaždinske večeri biti teško skinuti Dinamo s vodećeg mjesta. </p>
<p>Varaždinska dinamična, borbena i vrlo sadržajna utakmica, iako je na svojevrstan način možda čak određivala daljnje koordinate rasporeda snaga u prvenstvu pa je ulog obostrano bio izuzetno velik, imponirala je velikom dozom fair-playa. Samim je time pobijena predrasuda koju nam je ponudila nedavna splitska utakmica Hajduk - Dinamo (1-0), nakon koje se govorilo da pravi derbiji kod nas ne mogu bez previše prekršaja. Mogu, ako se sučele suparnici koji igračkom vještinom žele ostvariti rezultat, kao što je to bio slučaj u nedjeljnom susretu. </p>
<p> Ako, pak, nekoga vodi kao jedini način pristupa igri onaj makjevalistički da »cilj opravdava sredstvo«, onda ćemo imati i utakmice kao što je bila ona između Hajduka i Dinama. No, budući da nigdje nije propisano da je takav način igre zabranjen, znači da i na njega treba prihvatiti kao sastavnicu nogometanja.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ljepotica i »ružno pače«</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Da derbiji u hrvatskom nogometnom prvenstvu znaju biti različiti poput noći i dana odavno je jasno. Promatrajući statistike s posljednja dva derbija, onoga prije tri tjedna u Splitu Hajduk - Dinamo i nedjeljnog u Varaždinu Varteks - Dinamo otkrivamo zapanjujuće različitosti.</p>
<p>Neprijeporna je istina, utakmica u Varaždinu ponudila je kudikamo gledljiviji i kvalitetniji nogomet od one u Splitu. Zbog čega je to tako? </p>
<p>Već na prvi pogled analizirajući statistike s oba derbija dolazimo do podatka da je na splitskoj utakmici bilo više od dvostruko više prekršaja. Čak 61 prekršaj dosudio je Širić u splitskom dvoboju (28 Hajduka i 33 Dinama). Neki statističari tvrde da je to jedna od rijetkih utakmica ove sezone u svim nacionalnim ligama u Europi s tako enormnim brojem prekršaja. Edo Trivković je u Varaždinu dosudio tek 28 prekršaja (9 Varteksa i 19 Dinama). </p>
<p>U utakmici s manje prekršaja, prirodno, ritam igre je žešći, kvalitetniji. Tako je sada bilo u Varaždinu. U Splitu su, pak, obje momčadi u destrukciji igre posezale su za brojnim prekršajima, ljepota i ritam igre je ubrzo »ubijena« pod oštrim startovima. </p>
<p>U Hajduku koji je tada pobijedio Dinamo, stalno ističu tu partiju svojih nogometaša kao »izvanrednu«, zazivajući je i prije europske utakmice protiv Fulhama. No, Hajduk tada, kao i prije i kasnije, nije ništa pokazao do silne borbenosti s brojnim prekršajima. Nauštrb, dakako, kvalitete. </p>
<p>S druge strane Varteks je protiv Dinama napravio samo 9 prekršaja, no ne može se reći da je utakmicu odigrao slabo. Naprotiv, Varteks je lako mogao i pobijediti Dinamo. U lijepoj utakmici Dinamo je iskoristio svoje prigode i odnio bodove. Zbog zainteresiranosti i Varteksovih i Dinamovih nogometaša da igraju nogomet utakmica u Varaždinu je dobila epitet - ljepotice. U Splitu su se igrači uz pomoć prekršaja potrudili da utakmica bude »ružno pače«, gotovo negledljiva. </p>
<p>Na stranu sada što je Hajduku takva borbena igra pomogla da svlada objektivno jači Dinamo, koji je prihvatio grubu igru. Na duge staze takva Hajdukova igra ne donosi ploda, vidjelo se to i u dvoboju s Fulhamom. Dinamo, pak, orijentiran na igru i kombinatoriku ušao je upravu formu što svjedoči 6-0 protiv Zalaegerszega i 2-0 u gostima kod jakog Varteksa. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Bijeli« se miču s mrtve točke</p>
<p>Dva su problema tijekom ove sezone - neučinkovitost i nervoza - začinjena s mnogo kartona, razarala Poljud i dovodila do ludila čelnike kluba. Nedjelja je ublažila dosadašnje negativne stavove, premda su sada nova pitanja isplivala na površinu </p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - Hajduk je, pobijedivši Pomorac s uvjerljivih 5-1 (1-0), zakoračio u ciklus gostujućih utakmica. Naime, do stanke zbog reprezentativne kvalifikacijske utakmice između Bugarske i Hrvatske, »bijeli« odlaze u Zadar, zatim u London u goste Fulhamu i na kraju u Osijek. </p>
<p>Nedjeljni je ogled pokazao da se Vulićeva družina miče s mrtve točke. Strah da je momčad zaboravila igrati nogomet te pogotovo postizati pogotke lagano iščezava, premda se mora kazati da je Pomorac zasluženo na posljednjem mjestu u hrvatskom prvenstvu. Kostrenjani su se u Split došli nadigravati, nisu pokušali bunkerom iznervirati domaćina. Oštrine i žestokih dvoboja stoga nije ni bilo, pa su hajdukovci nakon dugo vremena završili utakmicu bez ijednoga kartona, a mogu se pohvaliti i da su pomorcima napunili mrežu. </p>
<p>Dva su problema tijekom ove sezone - neučinkovitost i nervoza - začinjena s mnogo kartona, razarala Poljud i dovodila do ludila čelnike kluba. Nedjelja je ublažila dosadašnje negativne stavove, premda su sada nova pitanja, kod uvijek prisutnih kritičara, isplivala na površinu. Je li Pomorac probudio napad Hajduka? Mogu li i na gostovanjima igrati smireno i učinkovito kao ove nedjelje? Je li Deranja dohvatio formu? Sigurno da će tri nadolazeće iduće utakmice ponuditi odgovore. </p>
<p>Uglavnom, prvenstvo se zahuktava, a Hajduk i nije u tako lošem položaju, zaostaje samo bod za Dinamom, s obzirom na igre koje je prikazao u prvih sedam kola. »Modri« su djelovali uvjerljivije u većini utakmica, osim na Poljudu, kada su ih »bijeli« pobijedili. Vulić, pak, nema napadački arsenal poput mu kolege Blaževića. Ne može injekcijom s klupe, kao Ćiro u Varaždinu (Olića i Mitua zamijenili su gladni reafirmacije Balaban i Petrović), promijeniti tijek utakmice. Osuđen je na strpljivost, a valjda s ova dva pogotka Deranja počinje treneru vraćati dug. </p>
<p>- Dobro smo otvorili utakmicu, zarana smo postigli pogodak i put prema pobjedi u svakom nam je slučaju bio olakšan. Zadovoljan sam, kako ne bih bio. Postigli smo pet pogodaka, premda ima još mnogo detalja koje moramo popraviti. S obzirom na igrački kadar, moramo nastaviti njegovati ovaj stil igre, izjavio je Vulić. </p>
<p>Prolom oblaka nad Splitom u ponedjeljak ujutro nije spriječio Ivicu Šurjaka, sportskog direktora, da se pojavi na razgovoru s kroničarima Hajdukove svakodnevnice. Mokar do kože, iskoristio je poslati poruku članovima uprave koji vole prebirati koliko Šurjak vremena provodi na poslu. Objasnio je što ga muči te pokušao odgovoriti na pitanje zbog kojeg i počinju razmirice na sastancima uprave. </p>
<p>- Nema turneje gdje nisam išao niti prijateljske utakmice na kojoj nisam bio. Ni kiša ni vremenska neprilika ne može me zaustaviti da radim svoj posao. Želim ravnopravno sudjelujovati u osvajanju naslova prvaka, kaže Šurjak. Pomorac je pak u Splitu pokazao premalo, djelovao je beskrvno, stoga nije ni čudo da su nakon utakmice Poljudom krenule priče o mogućoj smjeni trenera Predraga Stilinovića. Kao jedan od kandidata za novog trenera spominje se Ivan Pudar, koji je prošle sezone bio desna ruka treneru Hajduka Slavenu Biliću. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blažević tužio Ljubića, igračima isplaćene premije</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Kao što je i najavio trener Dinama Miroslav Blažević, s prvom maksimirskom momčadi u ponedjeljak je trenirao vezist Marko Janjetović, koji bi mogao konkurirati za sljedeći dvoboj plave momčadi protiv Rijeke u subotu zbog izostanka »kartoniranih« Agića, Bošnjaka i Polovanca.</p>
<p>Inače, Dinamovim je igračima u ponedjeljak isplaćena premija za pobjedu protiv Varteksa, a kako saznajemo, novce (50 tisuća eura) je u svlačionici podijelio kapetan Sivio Marić. Jedan dio »kolača« pripao je i stručnom stožeru. </p>
<p>Miroslav Blažević će pokrenuti sudski spor protiv Thea M. Ljubića. Naime, spomenuti gospodin će u utorak održati konferenciju za novinare u povodu izdavanja svoje knjige, no Ćiro mu za izdavanje te knjige nije dao ni usmenu ni pismenu suglasnost. Cijeli slučaj Blažević je predao svome odvjetniku Zvonimiru Hodaku koji će sudskim putem potraživati zabranu izlaska knjige u javnost.</p>
<p>A u nedjelju su se Dinamovom glasnogovorniku Ivanu Rotimu telefonski javili novinari iz Beograda koji su mu kazali kako čelnici Partizana na čelu sa direktorom Bjekovićem priželjkuju Dinamo u drugom kolu Kupa Uefa. Naravno, Beograđani vjerojatno nikad neće izbrisati iz pamćenja petardu koju su »popili« prije pet godina u Zagrebu u drugom kolu kvalifikacija za Ligu prvaka, pa je logično da su željni osvete.</p>
<p>Inače, Miroslav Blažević također se osvrnuo na eventualnog protivnika u sljedećem kolu jer su se Splićani naljutili nakon što je prošloga tjedna izjavio kako bi volio osvetiti i Hajduk ako ispadne.</p>
<p>- Nisam ih želio povrijediti, šalio sam se, želim njih u sljedećem krugu pa da i njih pobijedimo... </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Glavnu riječ dati struci</p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - Izbornici hrvatskih košarkaških muških selekcija - Spahija, Pulja i Brajković - u utorak će referirati članovima Stručnog savjeta o prošlosezonskim rezultatima. Budući da je u svom inauguracijskom nastupu predsjednik HKS-a Ivan Šuker naglasio da za povratak prema vrhu europske i svjetske košarke treba prepustiti struci da odlučuje o važnim stvarima, za očekivati je da će se nakon sastanka planski ciljano ući u projekte za europsko seniorsko prvenstvo, europsko juniorsko prvenstvo te europsko kadetsko prvenstvo idućeg ljeta.</p>
<p>Predsjednik Stručnog savjeta je Slavko Trninić, članovi su Damir Šolman, Mirko Novosel, Mihovil Nakić, Matković i Jukić, a na sastanku će biti prisutan i predstavnik muških košarkaških selekcija Giuseppe Giergia. Sigurno je da će Stručni savjet zatražiti više prostora u sudjelovanju kod prorgramiranja i selekcioniranja svih momčadi. Predsjednik Stručnog savjeta Slavko Trninić, najavljujući sastanak, kazao je:</p>
<p>- Ne planirati značilo bi planirati neuspjeh. Stoga moramo precizno odrediti ciljeve, a prema njima i programe koji će omogućiti da košarka postiže rezultate koje očekujemo.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ivica vježba žestoko, Janica još nije u punom pogonu </p>
<p>Naša reprezentacija ima i novu članicu. To je 16-godišnja Ivonne Schnock, koja je skijala za Njemačku, ali se, budući da je po majci Hrvatica, odlučila pridružiti hrvatskoj vrsti</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Nova će skijaška sezona početi za mjesec dana veleslalomom u Söldenu, a hrvatski se skijaši za predstojeću sezonu pripremaju na Hintertuxu. Janici i Ivici Kostelić na austrijskom su se ledenjaku pridružile Nika Fleiss i Ana Jelušić, te mlada reprezentacija »Simpića«. No, naša reprezentacija ima i novu članicu. To je 16-godišnja Ivonne Schnock, koja je skijala za Njemačku, ali se, budući da je po majci Hrvatica, odlučila pridružiti hrvatskoj vrsti.</p>
<p>Uglavnom, svi su zdravi i dobro treniraju. U ponedjeljak su trenirali veleslalom, svako poslijepodne imaju kondicijske treninge, jedino Janica još skija slobodno. Na Hintertuxu, naime, pada snijeg, vidljivost je dosta loša, pa nitko previše ne riskira. </p>
<p>Janica će ovog tjedna početi normalno trenirati. Tada se očekuje i bolje vrijeme, a i mnogo više snijega, što im svakako ide u korist.</p>
<p>Našu je najbolju skijašicu malo iz »stroja« bacila operacija upaljenog crvuljka, a potom i nedavna oteklina koljena. No, to su sve male neugodnosti od kojih se Janica iznimno brzo oporavlja. To je neće previše omesti u pripremama za sezonu u kojoj mnogi očekuju njezin novi pohod na Svjetski kup. Janica je lani imala problema s ozljedama, a naglasak je ionako bio na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju. Zagrepčanka se sa Igara vratila kao junakinja s tri zlata i jednim srebrom. </p>
<p>Osokoljena olimpijskim uspjehom, Janica je prošlu sezonu završila pobjedom u posljednjem slalomu sezone. Ove će sezone opet gledati prema Svjetskom kupu, a u veljači je očekuje i nastup na Svjetskom prvenstvu u St. Moritzu. Naša će skijašica i ove sezone voziti sve discipline.</p>
<p>Ivica je, pak, na proljeće završio sezonu iz snova - bez ozljeda i s naslovom najboljeg slalomaša Svjetskoga kupa. Na pripreme je krenuo odmoren i spreman za nove izazove. Ozljede ga zaobilaze, Ivica žestoko trenira i čeka početak sezone u kojoj će braniti naslov najboljeg slalomaša i nastojati napraviti korak dalje.</p>
<p>Kostelići će s Hintertuxa otići na otvaranje sezone u Sölden, a potom će se vratiti na ledenjak. Nekoliko dana kasnije krenut će u SAD i Kanadu, gdje će skijati na trotjednoj američko-kanadskoj turneji. B-reprezentacija i »Simpići« će, pak, s Hintertuxa otići početkom listopada, a potom će neko vrijeme biti na relaciji Zagreb - Hintertux.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Francuzi deseti ili Rusi prvi put</p>
<p>Od raspada SSSR-a, Francuska i Rusija nisu igrale međusobno u Davisovom kupu, a sad će igrati u finalu koji je na rasporedu 29. studenoga u Parizu ili Marseilleu </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Deseti naslov Francuza ili premijerni naslov Rusa? Odgovor ćemo dobiti 1. prosinca kada će se Parizu ili Marseilleu završiti finalni dvoboj Svjetske skupine Davisovog kupa. Ukoliko je suditi prema nastupima tenisača proteklog vikenda evidentno je kako će publika zasigurno biti na strani Francuza, dok su želja i htijenje ipak na strani Rusa. </p>
<p>I domaća reprezentacija Francuske kao i gosti iz SAD-a istaknuli su u svojim komentarima iznimno raspoloženu publiku, koja je uvelike odredila pobjednika polufinalnog ogleda na zemljanim terenima Roland Garrosa. Ipak, s jedne strane francuski reketi Sebastien Grosjean i Arnaud Clement u podršci navijača našli su dodatnu snagu. Poglavito Grosjean, koji je uoči dvoboja protiv Andya Roddicka u nedjelju na zagrijavanju ozlijedio zglob, ali je kasnije priznao kako bol nije »čuo«, budući da je igrao »na krilima« navijača. A američki izbornik Patrick McEnroe poručio je svojim navijačima kojih nije bilo na središnjem terenu u Roland Garrosu, u grotlu od 15.000 navijača, kako im može biti žao...</p>
<p>- Upravo se ovdje vidilo što je ustvari Davis kup. Mi smo uvijek imali problema s navijačima, koji će na primjer vrlo rado doći na neko Grand slam finale, ali ne i u Pariz bodriti svoju momčad. No, to je njihov propust. Ako hoće biti ovdje uz nas, mi ćemo ih s veseljem prihvatiti. Ako neće..., komentirao je u svom stilu McEnroe i dodao:</p>
<p>- Inače, ovdje je atmosfera bila fantastična. Sigurno atmosfera za pamćenje. Zapravo, jedna od najboljih koje sam doživio.</p>
<p>A u Mosvi je u prvom planu bila želja Jevgenija Kafeljnikova za oproštajem od tenisa sa pokalom pobjednika Davisovog kupa u rukama. Pokazao je koliko to uistinu želi već prvog dana, kada je u petom setu Gaston Gaudio vodio sa 5-2, ali je 28-godišnji Rus spasio dvije meč-lopte i osvojio vrijedan bod za svoju reprezentaciju. Uzbuđenja nije nedostajalo i u subotnjem ogledu parova, koji je na kraju nakon šest sati i 20 minuta postao najduži meč parova ikad odigran u Davisovom kupu. Tada su Argentinci David Nalbandian i Lucas Arnold, koji su prvi put igrali zajedno, spasili dvije meč lopte kod 16-16 u petom setu. A prije toga su Kafeljnikov i Safin nadoknadli 0-2 zaostatak u setovima, ali mi je u presudnim trenucima nedostajalo snage i koncentracije.</p>
<p>- Teško će to finale biti. Francuzi mogu igrati na bilo kojoj podlozi i imaju puno igrača na izbor. S druge strane, nemamo što izgubiti, a ako ćemo imati dovoljno samopouzdanja, sve je moguće. Prije dvije godine Jevgenij i ja nismo bili u formi, pobijedila nas je Španjolska, Prošle godine sam imao ozljedu leđa kada smo izgubili od Švedske. Ove godine je sve u redu, stoga moramo iskoristiti priliku, najavio je Safin.</p>
<p>Inače, od raspada SSSR-a, Francuska i Rusija nisu igrale međusobno u Davisovom kupu. Tako će ovo biti 15. nastup Francuza u finalu, u kojem će tražiti deseti naslov i drugi uzastopni, što su »mušketiri« posljednji put uspjeli 1932. godine. Polufinalna pobjeda protiv SAD-a bila im je osma uzastopna, nitko ih nije pobijedio u posljednje dvije godine. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Europski prvaci u Zagrebu!</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Zahvaljući tome što je Zagreb u travnju bio domaćin Europskog prvenstva u stolnom tenisu, hrvatska će muška stolnoteniska reprezentacija ove sezone igrati u elitnom razredu europskog »pingića« - Europskoj superligi. Već u prvom kolu tog natjecanja naši će stolnotenisači, tako, ugostiti aktualne europske prvake, Šveđane.</p>
<p>Najjačoj europskoj reprezentaciji Zlatko Novaković će suprostaviti sastav u kojem neće biti Zorana Primorca (igra profesionalnu ligu u Japanu), dok s druge strane neće biti dvojice ponajboljih svjetskih igrača proteklog desetljeća, Jan-Owe Waldnera i Jörgena Perssona. Roko Tošić, Ivan Juzbašić, Dragutin Šurbek ml. i Jakov Krivić imat će, međutim, s druge strane stola i-te-kako respektabilne suparnike: bivšeg europskog prvaka i trenutačno 20. igrača svjetske ljestvice, Petera Karlssona, Frederika Hakanssona (31. na svijetu) i Jensa Lundqvista (53. na ITTF ljestvici). Jasno je da su i u ovakvom sastavu Šveđani, uz Nijemce, glavni favoriti ovogodišnje Superlige, pa će svaki osvojeni set, a o meču da i ne govorimo, biti veliki dobitak za naše stolnotenisače.</p>
<p>Susret 1. kola Europske superlige igra se u utorak u 18 sati, u dvorani III zagrebačkog Doma sportova.</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Rupel: Odnosi s Hrvatskom riješit će se kad obje države budu u EU</p>
<p>LJUBLJANA, 23. rujna </p>
<p> - »Otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske bit će dugoročno riješena kad obje države budu u Europskoj uniji«, ocijenio je u ponedjeljak u Ljubljani slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, dodajući da tijekom listopada očekuje službeni susret sa šefom hrvatske diplomacije Toninom Piculom. </p>
<p>»Odnosi nisu kritični jer naše države imaju stalni dijalog, a atmosfera se, nakon zadnjih incidenata u Piranskom zaljevu, opet smiruje«, rekao je Rupel na konferenciji za novinare. </p>
<p>Prema njegovim riječima, EU ne postavlja pitanje granice s Hrvatskom kao uvjet Sloveniji za ulazak u Europsku uniju. »Većina europskih država uvjerena je da je Slovenija učinila što je mogla da se situacija smiri. Sva su otvorena pitanja s Hrvatskom zapravo kratkoročna, a dugoročno će biti riješena kad obje države budu članice EU-a«, rekao je.</p>
<p>Ocijenio je da bi eventualni problemi s ribarima oko ispunjavanja dogovora o gospodarskom ribolovu između Lovrečice i Ankarana, što su ga postigle državne komisije i potvrdile vlade, otkrili da nije bila riječ o ribolovu nego o drugim stvarima.</p>
<p>Slovenski ribari u ponedjeljak nisu isplovili u Piranski zaljev zbog slabih vremenskih uvjeta. No, predstavnik slovenskog ministarstva poljoprivrede sastao se u ponedjeljak s njima kako bi im objasnio kontrolne mehanizme ribolova prema malograničnom sporazumu te da pravo na ribarenje u spomenutoj zoni već postoji iako će se ribarske dozvole izdavati tijekom ovog tjedna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Schröder: »Čekaju nas teška vremena«</p>
<p>Presudne bodove za pobjedu Schröderu je donio njegov uspješni krizni menadžment tijekom katastrofalnih poplava na istoku Njemačke / Stoiber je zloguko prognozirao da će nova vlada trajati najviše jednu godinu, te najavio da putuje u SAD kako bi američke prijatelje uvjerio da postoji i druga Njemačka</p>
<p>BERLIN, 23. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Berlinu će i dalje vladati koalicija Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Saveza 90/Zelenih predvođena kancelarom Gerhardom Schröderom (SPD). Nakon prebrojavanja glasova, tijekom kojih je prednost imala čas vladajuća koalicija, čas oporba, socijaldemokrati su - prema prvim službenim rezultatima koji su objavljeni u ponedjeljak - postali ponovo najjača stranka u njemačkom Bundestagu i to zahvaljujući tzv. prijelaznim mandatima. </p>
<p>Proglasivši pobjedu, Schröder je kazao: »Čekaju nas teška vremena«. SPD je, naime, osvojio isti broj glasova kao i Kršćansko - demokratska unija (CDU) i Kršćansko-socijalna unija (CSU), 38,5 posto, ali zahvaljujući prijelaznim mandatima SPD ima 251, a CDU/CSU 248 zastupničkih mjesta. Crveno-zelena koalicija ima zajedno 306, a crno-žuta oporba 295 zastupničkih mjesta u klupama berlinskog Reichstaga. Zeleni su zabilježili iznenađujuće dobar rezultat osvojivši 8,6 posto glasova, dok su liberali dobili samo 7,4 posto. Odaziv birača je bio nešto slabiji nego prije četiri godine i iznosio je 79,1 posto. </p>
<p>U dramatičnom prebrojavanju glasova u noći na ponedjeljak prednost se neprekidno selila. Najduže je bila na Stoiberovoj strani, pa se on u jednom trenutku i proglasio izbornim pobjednikom.</p>
<p>U ponedjeljak je Stoiber u Münchenu, govoreći o »izbornom krimiću«, morao priznati da je dosadašnja vlada kancelara Gerharda Schrödera dobila tijesnu većinu. Stoiber je prognozirao da će nova vlada trajati najviše jednu godinu, te najavio da putuje u SAD kako bi američke prijatelje uvjerio da postoji i druga Njemačka. </p>
<p>Schröder je u ovoj izbornoj utrci u prvi plan stavio svoju ličnost. SPD i crveno zelena koalicija su mu bili u drugom planu. Kancelar je biračko tijelo stavio pred izbor: ja ili on!? Polazio je od činjenice da je omiljeniji u javnosti od svog izazivača Stoibera. To je, u izbornoj borbi skrenulo pozornost od ključnog neuspjeha - četiri milijuna nezaposlenih. </p>
<p>No, presudne bodove za pobjedu Schröderu je donio njegov uspješni krizni menadžment tijekom katastrofalnih poplava na istoku Njemačke. Konačno, odbijanja Schrödera da slijedi američkog predsjednika Georgea Busha u »vojnoj avanturi u Iraku« je bilo ključno da sustigne Uniju (CDU/CSU). Potonjim je nanio snažne udarce odnosima s Washingtonom. To potvrđuje i najava da budući kancelar još dugo neće biti dobro došao u Washingtonu.</p>
<p>U Washingtonu nešto bolje stoji šef njemačke diplomacije Joschka Fischer. Zapravo, izborni rezultat njegovih Zelenih je omogućio opstanak na vlasti Schröderove crveno-zelene koalicije. »Joschka superstar« je spasio Schrödera na izborima. Možda ga spasi i Washingtonu. </p>
<p>Zeleni, su svojim temama, uostalom, obilježili prve četiri godine crveno-zelene vlade: reforma Zakona o državljanstvu, zakon o useljeništvu, zakon o »bračnoj vezi« istospolnih parova i napuštanje nuklearne energije. To su reforme koje su Zeleni zdušno izgurali. Zeleni će nakon ovih izbora nesumnjivo biti značajniji čimbenik u koalicijskoj vladi. </p>
<p>Zašto je Schröder jačanjem Unije zamalo izgubio šansu da još četiri godine upravlja Njemačkom? To što je Unija za dlaku postala stranka s najjačim klubom zastupnika u Bundestagu, i što je nakon debakla na prošlim izborima vratila povjerenja biračkog tijela, većina analitičara drži da nije zasluga Stoibera, nego zasluga neuspjeha crveno-zelene vlade.</p>
<p>CDU/CSU je svojim rezultatom zapravo mogao preuzeti vlast, da je Slobodna demokratska stranka (FDP) Guida Westerwellea ostvarili samo pola od 18-postotnog izbornog cilja. Liberali su, naime, dobili 7,4 posto glasova . FDP je dio vjerodostojnost izgubio antisemitskim eskapadama potpredsjednika stranke Jürgena Möllemanna.</p>
<p>Međutim, najveći gubitnik izbora je nedvojbeno Stranka demokratskog socijalizma (PDS), nasljednica istočnonjemačke Komunističke partije. PDS je dobio manje od 5 posto glasova i neće imati klub zastupnika u parlamentu. Osvojili su samo dva direktna mandata. Dvanaest godina nakon njemačkog ujedinjenja, PDS na zapadu se nije uspio ukorijeniti, a biračko tijelo istoka mu je dalo pljusku. </p>
<p>Konačno, njemački izborni rezultati su snažna pljuska desno-populističkim očekivanjima. Naime, njemački savezni izbori 2002. su gotovo potpuno izvan političkih trendova u većem dijelu EU-e. Nijemci nisu dali glasove zastupnicima desno populističke provenijencije kakvi su proteklih mjeseci ulazili u parlamente mnogih europskih zemalja, unatoč činjenici da Njemačku, kao i druge europske države, tišti masovna nezaposlenost, useljavanje stranaca i strah od terorizma.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>SRJ u Vijeću Europe nakon usvajanja ustavne povelje nove državne zajednice</p>
<p>Razlog moguće odgode, odnosno primanja sa zadrškom je nedonošenje ustavne povelje o novoj državnoj zajednici Srbiji i Crnoj Gori</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Parlamentarna skupština Vijeća Europe u utorak na dnevnom redu ima prijam SR Jugoslavije u svoje redove. Za rujanski sudbonosni sastanak 44 države članice Beograd odavno zna, kao što zajedno s Podgoricom zna da je prijam uvjetovan usvajanjem ustavne povelje nove državne zajednice Srbije i Crne Gore, a to nije učinjeno.</p>
<p>Usvajanje ustavne povelje jedina je prepreka koja još uvijek ometa primanje SRJ u Vijeće Europe, ocijenio je u ponedjeljak predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Peter Schieder. Ta je institucija još ranije dala na znanje dužnosnicima SRJ da će odgoditi raspravu i glasovanje ako se na području izrade ustavne povelje ne ostvari »značajan napredak«. Vijeće ministara »poslat će poziv SRJ tek nakon što parlamenti Srbije i Crne Gore usvoje ustav«, kazao je Schieder, dodajući da »nakon toga neće više biti nikakvih prepreka«.</p>
<p>Unatoč mnogobrojnim susretima i posjetima europskih dužnosnika predvođenih visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom, Beograd i Podgorica probili su rokove i ustavna povelja nije usvojena do trenutka kad Vijeće Europe stavlja SRJ na dnevni red. Ipak, prema neslužbenim najavama koje prenose beogradski mediji, Parlamentarna skupština VE dat će zeleno svjetlo za prijam, a do »konačnog poziva«, kojeg treba uputiti Vijeće ministara, doći će tek nakon što parlamenti Srbije i Crne Gore usvoje ustavnu povelju. </p>
<p>Sastanak Vijeća ministara, koje donosi konačnu odluku o prijamu, održat će se tek 7. studenoga, i tad bi trebala biti stavljena točka na formalno-pravnu proceduru. Ovaj kompromis je, temeljem sugestije Solaninog tima, predložio predsjednik Parlamentarne skupštine Peter Schieder, i za njega dobio podršku političkog povjerenstva skupštine. Predsjednik Vijeća građana jugoslavenske skupštine Dragoljub Mićunović najavljeno rješenje protumačio je kao »ogromnu vjerojatnost« primanja Jugoslavije u Vijeće Europe u utorak, uz naknadnu potvrdu Vijeća ministara. Ne traži se, navodno, da ustavna povelja bude proglašena, već, kao dokaz da je posao pri kraju, da je dva republička parlamenta izglasuju, a tek potom raspravi, usvoji i proglasi savezni parlament. Premda to izgleda kao dobivanje maturalne svjedodžbe uz uvjet da se komisiji naknadno dostavi maturalni rad, za Mićunovića to znači da će »Jugoslavija položiti ispit, a diploma će se dobiti za koji mjesec«.</p>
<p>Sporna pitanja koja postoje između Srbije i Crne Gore rješavat će se i nadalje uz angažman Solane i Venecijanske komisije. Pitanje zbog kojeg se zapravo kasni je ono o načinu izbora zastupnika u jugoslavenski parlament jer se crnogorska strana zalaže za posredni, a srbijanska za izravni izbor. Što se naziva buduće države tiče, raspravljat će se o SRJ kao o postojećoj državi, ali će u VE primljene biti Srbija i Crna Gora.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Predizborno politiziranje izbora za miss BiH</p>
<p>U posljednji čas pojavila se tvrdnja, koja je i objavljena na početku TV prijenosa, da je Jadranko Prlić pokrovitelj te priredbe koja je najgledanija u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 23. rujna</p>
<p> - Već gotovo uobičajeni skandali koji i u Bosni i Hercegovini prate lokalni izbor za miss svijeta, ove godine su dobili i političku dimenziju nakon što je Jadranko Prlić, lider Proeuropske narodne stranke iskoristio završnu večer izbora, inače tradicionalno najgledaniji TV program u BiH, za osobnu promociju, i to u samom finišu predizborne kampanje.</p>
<p>Naime, Federalna televizija (FTV) najavila je tužbu protiv Direkcije izbora za Miss BiH, odnosno vlasnika licence, poduzetnika Zdravka Zubaka jer je svega nekoliko minuta prije početka izravnog TV prijenosa ovog događaja informirana da je generalni pokrovitelj izbora upravo Prlić.</p>
<p>Međutim, u ugovoru koji su potpisali FTV i Direkcija, nigdje se ne spominje da je Prlić generalni pokrovitelj manifestacije, a u entitetskoj televiziji strahuju da bi mogli biti kažnjeni zbog kršenja pravila Izbornog povjerenstva BiH o medijskom praćenju predizborne kampanje. Naime, Urednički kolegij FTV zaključio je da je Prlić iskoristio izbor Miss BiH za osobnu i izbornu promociju svoje stranke, a da stvari nisu sasvim čiste svjedoči i podatak da je sinopsis manifestacije u kojem se prvi put spominje Prlićevo medijsko pokroviteljstvo, usprkos krutim televizijskim pravilima, dostavljen tek pet minuta prije početka izravnog TV prijenosa, koji umalo zbog toga nije otkazan.</p>
<p>Vjesnikov izvor u FTV-u sumnja da iza cijele igre zapravo stoji utjecajni direktor Javnog radiotelevizijskog servisa BiH Drago Marić, Prlićev dugogodišnji intimus i čovjek kojeg je aktualni lider Proeuropske narodne stranke zapravo i doveo na utjecajnu televizijsku funkciju. »No ne treba zanemariti ni Prlićeve veze unutar Direkcije izbora miss BiH za miss svijeta, dodaje naš izvor koji je govorio pod uvjetima zadržavanja najstrože diskrecije.</p>
<p>Inače, nakon što se bez ranije najave pojavio među sudionicama izbora za najljepšu djevojku BiH, Prlić je održao kraće predavanje o zaštiti okoliša i uručio stipendiju jednoj od djevojaka. Vjesnikov izvor u Direkciji izbora za miss tvrdi da je Prlić svoje generalno pokroviteljstvo uredno platio, sukladno pravilima, te da ne vidi ništa sporno u činjenici da se ovaj političar pojavio u TV prijenosu, te smatra da nije riječ o predizbornoj promociji, »tim prije što je Prlić redovan gost na ovakvim i sličnim manifestacijama koje se događaju u Sarajevu«.</p>
<p>Osim ovog političkog, izbor miss su ove godine pratili i drugi skandali. Tako tisak u BiH tvrdi da izabrana miss, 18-godišnja Zeničanka Danijela Vinš, ne zadovoljava kriterije, odnosno niža je od 170 centimetara, što je donja granica za sudjelovanje na izborima ljepote, pa će vjerojatno imati loš plasman na svjetskom izboru koji se ove godine održava u Nigeriji 30. studenoga.</p>
<p>Banjalučke Nezavisne novine također navode i da postoje sumnje u regularnost glasovanja za izbor miss medija, odnosno da pobjednica Adrijana Gavrić iz Sarajeva nije dobila potreban broj glasova, te da joj je lentu dodijelio netko izvan ocjenjivačkog suda u kojem su sjedili predstavnici medija.</p>
<p>Ipak, najveći skandal odnosi se na prošlogodišnju miss, prelijepu Bijeljinku Anu-Mirjanu Račanović kojoj Direkcija izbora, koju vode Robert Jovanović i Stela Zubak, odbija dati automobil koji je zaslužila kao pobjednica Izbora 2001. godine, pozivajući se na formalne zapreke u ugovoru. Iz Direkcije su je prisiljavali na potpisivanje petogodišnjeg ugovora, a tijekom tog razdoblja ona bi dobivala samo 30 posto ostvarene, zarade dok bi ostatak išao posredničkim modnim agencijama. Inače, navodno, automobile nisu dobile ni ranije missice, ali su iz nekih razloge šutjele, što nije slučaj s Račanovićevom koja je svojoj nasljednici odbila dati prijelaznu krunu, te kazala da u Direkciji izbora miss BiH sjede lopovi koji iskorištavaju mlade djevojke.</p>
<p>Slične optužbe u sarajevskim kuloarima su se mogle čuti i prošle godine, i tvrdilo se da se iza izbora za miss krije i neka vrsta organizirane prostitucije u korist ljudi iz utjecajnih političko-gospodarskih lobija. Nekoliko missica koje je kontaktirao Vjesnik tvrdile su da su dobile »nemoralne ponude« od osoba iz Direkcije. U slučaju da bi odbile ponudu, primile bi »čestitke«, a ljudi iz Direkcije bi kazali da je bila riječ o »provjeri njihove čestitosti, kako bi zaštitili ugled Izbora«. No, nitko ne zna što se događalo s onim djevojkama koje bi pristale ... Među utjecajnim ljudima za koje se tvrdi da su bliski Direkciji za izbor BiH nisu samo oni iz Prlićevog kruga, već i neki bliski Harisu Silajdžiću, poput Yassina Rawashadea, dopisnika Kuvajtske novinske agencije (KUNA) i predstavnika KIA-e u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Arafat iz okupiranog stožera: Bili smo i u gorim situacijama </p>
<p>GAZA, 23. rujna</p>
<p> - Izraelski i palestinski dužnosnici sastali su se u ponedjeljak kako bi pokušali ublažiti napetosti izazvane izraelskom opsadom sjedišta palestinskog predsjednika Yassera Arafata. Izraelci zahtijevaju izručenje 50 Palestinaca čija se imena nalaze na popisu »najtraženijih«. Izraelski dužnosnici vjeruju da su oni među osobama koje se s Arafatom nalaze u njegovu stožeru.</p>
<p> Palestinski predsjednik u ponedjeljak se iz stožera u Ramallahu telefonom obratio okupljenima u Betlehemu. Oko 3000 osoba okupilo se u Sveučilištu u Betlehemu na Zapadnoj obali kako bi iskazalo solidarnost s Arafatom. »Situacija je opasna, no naš narod može se suočiti sa svim opasnostima. Palestinski narod bio je i u gorim situacijama od ove i iz njih je uspio izići«, poručio je Arafat iz okupiranog stožera u Ramallahu. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Indonezija postaje poprište druge fronte u ratu protiv terorizma</p>
<p>Američki predsjednik hvali suradnju indonezijske vlade, a Kongres razmatra ukidanje ograničenja za pomoć, uvedena 1991., kad je indonezijska vojska masakrirala civile na Istočnom Timoru / State Department protiv suđenja američkoj naftnoj kompaniji Exxon Mobil za suodgovornost u silovanjima, mučenjima, otmicama i ubojstvima koja su izvršili indonezijski vojnici, čuvari naftnih postrojenja </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Indonezija dobiva sve istaknutije mjesto u ratu protiv terorizma - već se govori da je jedno od poprišta druge fronte. Američki predsjednik George W. Bush hvali indonezijsku vladu za suradnju, i za nagradu, Kongres SAD razmatra ukidanje ograničenja za pomoć indonezijskoj vojsci. Državni tajnik Colin Powell je prigodom nedavnog posjeta Indoneziji najavio obnovu izravne vojne suradnje, prekinute 1991., kad je indonezijska vojska masakrirala civile na Istočnom Timoru. </p>
<p>S blizu 230 milijuna stanovnika, Indonezija je četvrta država svijeta (iza Kine, Indije i SAD). U njoj je više muslimana nego u bilo kojoj državi, čak više nego u svim arapskim zemljama zajedno. Smještena je na golemom i strateški važnom arhipelagu koji nadzire morske puteve između Indijskog i Tihog oceana. Uz mnoga prirodna bogatstva, posjeduje i značajna ležišta nafte i plina. Ne i najmanje važno, američke obavještajne službe tvrde da se u nekim dijelovima, osobito među separatističkim i ekstremističkim skupinama, skrivaju pristalice terorističke mreže Al Qaide.</p>
<p>Vojska je zapravo država u državi. Kao i u Kini, Vijetnamu, Pakistanu, Rusiji i nizu ostalih zemalja, i u Indoneziji vojska se ne oslanja samo na novac iz državnog proračuna. Čak dvije trećine troškova pokriva vlastitim prihodima. Uključena je u gotovo sve poslove - posjeduje hotele, banke, kompanije za zračni i pomorski promet, poljoprivredne farme, šume, bavi se osiguranjem ... </p>
<p>Razne povlastice dodatno pomažu snalažljivcima - revizija je nedavno ustanovila goleme pronevjere. Neki najviši časnici postali su milijunaši, a i obični vojnici bave se prljavim i ilegalnim poslovima - otmicama, kockom, krijumčarenjem, prostitucijom, ilegalnom sječom šuma, iznuđivanjem novca i naplaćivanjem »zaštite«. </p>
<p>Vojsci je jedan od najvećih legaliziranih poslova čuvanje golemih postrojenja za iskorištavanje nafte i plina američke kompanije Exxon Mobil u nemirnoj pokrajini Aceh.</p>
<p>Na stalnoj dužnosti je oko 3000 vojnika, naoružanih tenkovima i oklopnim vozilima. Za taj posao vojska prima oko šest milijuna dolara godišnje. </p>
<p>Aceh je najzapadnija pokrajina Indonezije, bogata naftom, plinom i zlatom. Njenih 4,5 milijuna stanovnika, muslimanske vjeroispovijesti, nezadovoljno je jer najveći dio prihoda od prirodnih bogatstava odlazi središnjoj vlasti u Jakarti. Česti su krvavi sukobi gerilaca i vojske - posljednjih desetak godina bilo je na obje strane oko 5000 mrtvih. Središnja vlada je prošle godine uspjela donekle smiriti Aceh davši mu značajnu autonomiju, među ostalim i pravo da uvede vjerske, šerijatske zakone. Pregovaralo se i o pravednijoj podjeli prihoda od prirodnih bogatstava i o većoj autonomiji, ali separatisti ne prihvaćaju autonomiju, nego žele nezavisnost. </p>
<p>Ovog ljeta odnosi su se dodatno zamrsili. Pred federalni sud u Washingtonu dospjela je tužba 11 stanovnika Aceha protiv američke naftne kompanije Exxon Mobil. Prema optužbi, indonezijski vojnici, čuvari naftnih postrojenja, silovali su, mučili ili otimali civile, a neke i ubili. Često za odmazdu zbog napada gerilaca, vojnici ubijaju civile i pale sela. Američka kompanija je optužena jer daje »logističku i materijalnu« podršku indonezijskim čuvarima. </p>
<p>Exxon Mobil poriče optužbe. Predložio je sudu da zatraži neobavezno mišljenje State Departmenta o tome hoće li suđenje štetiti američkim interesima. State Department je odgovorio da će američki interesi biti pogođeni i preporučio da se tužba ne razmatra. Objašnjeno je da bi Indonezija mogla poduzeti protumjere protiv američkih kompanija i prestati surađivati u ratu protiv terorizma. K tome, da je indonezijsko gospodarstvo toliko krhko da bi moglo biti potpuno uništeno ako suđenje obeshrabri strane ulagače. Uz ostalo, indonezijska vlada bi suđenje mogla doživjeti kao miješanje u unutarnje poslove. </p>
<p>Izvršni ravnatelj Human Rights Watcha iz New Yorka Kenneth Roth upozorio je u International Herald Tribuneu da tužba nije podnesena protiv institucija indonezijske vlade, nego protiv privatne kompanije Exxon Mobil. I to zbog umiješanosti u ozbiljno kršenje ljudskih prava. I neće koristiti ratu protiv terorizma ako američka vlada zatvori oči pred nasiljem snaga sigurnosti protiv civila. Licemjerno je i štetno prihvatiti nasilje kad je u vlastitom interesu, a istodobno poricati drugima pravo da se bore za svoje interese. </p>
<p>New York Times u redakcijskom uvodniku piše da je, na nesreću, Bushova administracija u žurbi da obnovi veze, spremna - u ime jačanja rata protiv terorizma - zanemariti loše ponašanje.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Putinov put »kontrolirane demokracije«</p>
<p>MOSKVA, 23. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruska državna Duma ispunila je još jednu želju Putinove predsjedničke administracije. Dvotrećinskom većinom glasova usvojila je zakonsku odredbu kojom se u zemlji zabranjuje održavanje referenduma u godini u kojoj se provode federalni parlamentarni i predsjednički izbori.</p>
<p> Redoviti parlamentarni izbori u Rusiji trebaju se održati u prosincu iduće, a predsjednički u proljeće 2004. godine. To znači da će, ako tu zakonsku odredbu sada odobri i gornji parlamentarni dom, ruski građani biti slijedećih 24 mjeseca lišeni ustavnog prava na plebiscit.</p>
<p> Zabrana referenduma izazvala je odmah ironične komentare moskovskih medija, podijelila je politologe i izazvala ogorčene reakcije Komunističke stranke koja je već počela prikupljanje milijun potpisa birača kako bi se početkom iduće godine održao plebiscit ruskih građana o ključnim pitanjima Putinovih reformi (pravu na slobodnu prodaju obradive zemlje i privatizaciju prirodnih resursa) protiv kojih oni istupaju i drže da će dobiti podršku birača.</p>
<p> Lider KP Genadij Zjuganov već je najavio da će protiv zakona kojim se ograničava ustavno pravo na plebiscit građana uputiti žalbu Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Iako nisu skloni komunistima i Zjuganovu, moskovski mediji nisu prešutjeli činjenicu da je izglasavanje zakonske odredbe o zabrani referenduma u Dumi prošlo nakon grubog narušavanja pralamentarne procedure i pod dirigentskom palicom članova Putinove administracije. Naime, da se izglasa zabrana referenduma i da se zakulisnim »kupovinama« i pritiscima slome nezavisni deputati te osigura dvotrećinska većina, glasanje se ponavljalo čak četiri puta što je protiv poslovnika o radu Dume.</p>
<p>Napokon, i moskovski politolozi koji ne sipmatiziraju Genadija Zjuganova i njegovu komunističku parlamentarnu frakciju otvoreno su istupili zaključkom da u zabrani referenduma i načinu na koji je ona usvojena u Dumi vide opasnu Putinovu tenedenciju uvođenja »kontrolirane demokracije« u Rusiji.</p>
<p> »Iza zabrane referenduma krije se želja da federalni parlamentarni izbori prođu po scenariju Kremlja, odnosno da na izborima apsolutnu većinu osvoje prokremaljska koalicija stranaka«, zaključio je direktor moskovskog Instituta za politička istraživanja Sergej Markov.</p>
<p> Za direktora moskovskog centra za strateška istraživanja Andreja Piontkovskog uvođenje dvogodišnjeg moratorija na referendume je »moralni poraz demokratskih političkih stranaka i parlamentarnih frakcija«. Najveće čuđenje Piontkovskog izazvala je činjenica da je za taj moratorij svoje glasove dala i frakcija demokratske stranke »Jabuka«, Grigorija Javlinskog.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pobjednička koalicija u Slovačkoj sastavlja vladu</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - U noći na ponedjeljak, odmah nakon priopćenja službenih rezultata izbora u Slovačkoj, predstavnici četiri stranke pobjedničke koalicije (Slovačka demokratska i kršćanska unija - SDKU, Stranka mađarske koalicije - SMK, Kršćanski demokratski pokret - KDH i Alijansa novog građanina - ANO) održali su sastanak na kojemu su razgovarali o postizbornoj suradnji i koaliciji. </p>
<p>»Predat ćemo predsjedniku Rudolfu Schusteru dokument koji smo potpisali i koji dokazuje da raspolažemo s većinom od 78 poslaničkih mjesta u parlamentu«, izjavio je nakon sastanka Pavol Hrušovsky, predsjednik Kršćanskog demokratskog pokreta (KDH). On je također izjavio da su se dogovorili da pregovore o sastavljanju nove vlade vodi dosadašnji premijer Mikulaš Dzurinda, čija je Slovačka demokratska i kršćanska unija (SDKU) od budućih koalicijskih partnera dobila najviše glasova. </p>
<p>O mogućem sastavu nove vlade Hrušovsky nije govorio, ali u kuloarima se nagađa da bi u novoj vladi Dzurindin SDKU trebao imati pet mjesta, Stranka mađarske koalicije (SMK) četiri, a po tri mjesta pripala bi Kršćanskom demokratskom pokretu (KDH) i Alijansi novog građanina (ANO). </p>
<p>Slovački premijer Rudolf Schuster izrazio je zadovoljstvo rezultatima izbora, posebno naglasivši kako je time Slovačka praktički osigurala ulazak u NATO i Europsku uniju. U ponedjeljak je Schuster primio predsjednike svih parlamentarnih stranaka na konzultacije oko sastava nove vlade, ali je izjavio kako bi najviše volio kad bi se stranke same dogovorile i predložile mu koaliciju koja bi imala većinu u parlamentu. </p>
<p>Iako slovački predsjednik po Ustavu nije obavezan dati mandat za sastav nove vlade izbornom pobjedniku, teško da može izbjeći imenovanje Mikulaša Dzurinde za mandatara za sastav nove vlade. Naime, poznato je da su Schuster i Dzurinda u posljednje vrijeme bili u svojevrsnom sukobu, a Schuster uoči izbora nije tajio kako bi u premijerskoj fotelji najradije vidio predsjednika stranke Smer Roberta Fica. </p>
<p>Promatrači procjenjuju da će buduća vladina koalicija, ako Schuster prihvati prijedlog četverokoalicije, imati dosta tanku većinu (samo tri glasa), a protiv sebe dosta jaku opoziciju u kojoj će dominirati dvije snažne ličnosti Vladimir Mečiar (HZDS) i Robert Fico (Smer), dok je držanje komunista koji su prvi puta nakon 1989. godine ušli u parlament dosta teško predvidjeti. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Vlast sada treba pokazati »viši stupanj lukavosti«</p>
<p>Lukavost je pojam kada osoba uzimajući u obzir sve parametre, pravilno predviđajući nečije reakcije i odmjerivši povoljan trenutak, učini neki potez koji joj donese određenu korist ili, u krajnjem slučaju, navede vodu na svoj mlin.</p>
<p> Lukavim se ljudima smatraju oni koji sofisticirano, ne povrjeđujući nikoga, ostvaruju svoje ideje i osobni boljitak ili bolju zaštitu svog interesa. Oni obično anticipiraju događaje i zapravo žive neko vrijeme ispred ostalih. Često su im potezi nerazumljivi običnim ljudima koji žive u ovom vremenu.</p>
<p>Lukavost je u politici da osobe koje su takve znaju kako će određena grupa ljudi reagirati u budućnosti i po tome se ravnaju i donose odluke. Lukavost u diplomaciji znači objasniti stranim moćnicima da čaša nije napola prazna, već napola puna. To bih nazvao višim stupnjem lukavosti. Čini mi se da je i naša Vlada htjela biti na taj način lukava kada je, na početku mandata, izjavljivala kako su zakoni Europe i naši zakoni, kako su njihova nastojanja i naša nastojanja, a njihovi interesi podudarni s našim interesima i kako je dotadašnja vlast vukla Hrvatsku na Balkan, a oni u Europu. Vinka Martinovića su potajno poslali u Haag. Za Gotovinu i Ademija su rekli da im je tamo i mjesto i da će oni tamo dokazati da su nevini, ako ih puste. Dakle, drugim riječima, oni i oni u Europi pošteni su, pametni i napredni, a ostali političari u Hrvatskoj su nazadni i kradljivci.</p>
<p> U takvoj euforiji se dolazak Madeleine Albright na ustoličenje predsjednika Mesića vagao time kakve će ona nositi broševe i koje su to poruke za Hrvatsku. Svi su oni došli, otišli i ostavili svoje uvjete po kojima će naša Vlada plesati ovaj mandat. Stižu ultimativni zahtjevi o neizručivanju Amerikanaca novoutemeljenom Međunardnom kaznenom sudu u Haagu kao nadrase, onih koji su nepogrešivi, a mi toliko grešni.</p>
<p>Teško se oteti dojmu da ipak nisu učinjene »greške u koracima«. Otpušteni su veleposlanike koji su iole mirišali na oporbu. I u takvoj situaciji događa nam se Piranski zaljev, Šarengradska ada i sada Bobetko. A što sada? Kako ostati čist a spustiti se na zemlju, bolje rečeno - tresnuti. Hoćete li sve koji se izjasne za Bobetka prozvati nazadnjacima, a optužnicu modernom, demokratskom. Koga sad od oporbe smijeniti da bi se stvari izgladile. Gdje je sada viši stupanj lukavosti, što se u narodu inače zove »češnjakavost«, od koje nam, usput rečeno, ostaje gorak okus u ustima.</p>
<p>IVAN MODRUŠAN Podravske Sesvete</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zagrepčani pomažu Silbi, tko će pomoći Jarunu? </p>
<p>U Vjesniku od 18. rujna 2002. u rubrici »Život« objavljen je tekst »Poznati pomažu otoku Silbi«, pa je uz hvalevrijedan apel priložen i žiro-račun na koji se može poslati pripomoć.</p>
<p> Impozantan je popis poznatih Zagrepčana uključenih u zaštitu prirode Silbe, koja je zaista prelijepa (ljetovao sam tamo dva puta prije više od trideset godina), pa ću - prema svojim mogućnostima - i sam pripomoći. </p>
<p>Budući da već desetak godina (iz ne baš teško dokučivih razloga) ljetujem na Jarunu, molio bih spomenute ugledne Zagrepčane da se isto tako zauzmu za zaštitu »zagrebačkog mora« kojem svakim danom sve više prijeti sudbina smrdljive bare, jer Grad, naime, nema novca za vrlo skupi uređaj kojim bi se temeljito čistio jarunski mulj. Jarunu prijeti sudbina Bundeka, o kojem danas jedino brine udruga znakovita naziva: »Bokci«!</p>
<p>Pa, valjda i tim uglednim građanima Zagreba koji imaju svoje ljetnikovce na Silbi nije svejedno oko kakve će se vodene oaze (ili bare) »rolati« njihova djeca i njihovi unuci. Dapače, i oni sami. Ta, navečer je uz taj Jarun prava izložba najnovijih modela automobila uglednih Zagrepčana. Znam, ugledni se Zagrepčani tu ne kupaju niti tu oni ljetuju, ali zasigurno »rolaju«, trče ili šeću. Neće, valjda, jednog dana uz smrdljivu muljevitu jarugu. Tisuće neuglednih i nepoznatih Zagrepčana bit će zagrebačkim uglednicima sa stranice »Život« neizmjerno zahvalni na pripomoći (prema njihovim mogućnostima)!</p>
<p>Usput, zašto se rubrika posvećena estradnim i političkim »zvijezdama« zove - »Život«? Pa, zaboga, život je zbilja negdje drugdje! </p>
<p>SLAVKO KOVAČ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Osuđeni smo na globalni razvoj</p>
<p>Svi smo žrtve utopijske zablude »moćnika« da je moguće povećanje lokalnog razvoja pomoću globalnih procedura. Globalizam su upregnuli u tu svoju utopiju.</p>
<p>Stvorili su a i dalje stvaraju socijalno-političko okruženje koje je, bez smislenog djelovanja njihovih neprijatelja, stvorilo idealne uvjete za njihovu igru »ruskog ruleta«.</p>
<p>To su posljedice spomenute njihove utopije, koje se mogu tumačiti kao rezultat političke volje njihovih neprijatelja.</p>
<p>Međutim postoje posljedice te njihove utopije, koje se ne mogu protumačiti kao ničija politička volja, nego kako bi vjernici rekli - božja volja, a ateisti - volja prirodnih zakona.</p>
<p>Apelirao bih na sve one koji javno istupaju o »dopustivom razvoju«, globalnom zatopljenju i sve većim prirodnim katastrofama da se podsjete na svoje srednjoškolsko znanje fizike.</p>
<p>Poznato je da je prijelaz topline moguć na tri načina: toplinskom vodljivošću, konvekcijom (strujanjem) i emisijom (zračenjem).</p>
<p>Isto tako poznato je da se razvijenost može izraziti kao količina utroška energije (topline). Kako toplina zrakom jedino može odlaziti konvekcijom (strujanjem), u području lokalne razvijenosti stvaraju se snažna strujanja koja se neutraliziraju u obliku prirodnih katastrofa.</p>
<p>Zato smo svi mi osuđeni na globalni razvoj, i nije problem »dopustivi razvoj«, nego »dopustivi lokalni razvoj«.</p>
<p>IVAN KABALIN, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Gesta gospodina Eltza zaslužuje pohvalu</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 22. rujna u tekstu pod naslovom »Marketinški trik ili humana gesta hotelijera?« novinar Davor Verković postavlja pitanje što se krije iza dodjele besplatnih odmora žrtvama nedavnih poplava.</p>
<p>S tim u vezi želim naglasiti da se akcija gospodina Georga Eltza, iako inače nemam visoko mišljenje o njegovu radu, ipak mora pohvaliti. Razlozi za prvo su prljavština, nered, rano zatvaranje lokala na plaži (19 sati), a ima ih i više, ali mislim da je i ovo dovoljno.</p>
<p>Razlozi za pohvalu akcije gospodina Eltza mogu se sažeti u rečenicu-dvije, ali ću se ograničiti na činjenicu da je to najjeftinija reklama za našu zemlju i naš turizam. Ne smije se, osim toga, zaboraviti da je Austrija u najtežim danima Domovinskog rata pokrenula akciju »Susjed u nevolji«. Prigovaralo se, doduše, da to Austrija čisti svoja skladišta u ime humanitarne pomoći, ali nikom nije palo na pamet da to javno kaže.</p>
<p>To se zove zajednički rad na stvaranju pozitivne slike o zemlji.</p>
<p>Točno je da je Austrija jedna od najbogatijih zemalja svijeta, ali svejedno i tako bogata Autrija ima oko 12 posto građana koji po međunarodnim mjerilima žive na egzistencijalnom minimumu.</p>
<p> Pozitivnim pisanjem može se mnogo pridonijeti stvaranju pozitivne energije u našoj državi, a ona nam je sada itekako potrebna.</p>
<p>DRAGAN MIJIĆ Poreč</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Udario svjedokinju, a njega napao brat ubijenoga</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - U dvorani Županijskog suda u Zagrebu dogodio se težak incident, koji su morali razriješiti pravosudni policajci, predstavnici Kriminalističke policije i liječnici. Srđan Mlađan, dvostruki ubojica kojemu se sudi i za treće, ubojstvo policajca, pljačku banke i otmicu, fizički je napao svjedokinju, udario je, no ona je uspjela pobjeći u prostor gdje sjede državni odvjetnici.</p>
<p>Napad bijesa optuženoga izazvan je iskazom svjedokinje, njegove daljnje rođakinje, Dragane Bodlović. Ona je svjedočila o njegovu dolasku u Zagreb iz Požege i o vrisku koji je čula iz zgrade gdje je ubijen policajac Vranjković. Potvrdila je da je nakon vriska nazvala policiju. </p>
<p>Nakon toga riječ je zatražio sam optuženi Mlađan postavljajući nekoliko pitanja koja su se odnosila na te okolnosti. No predsjednica raspravnog vijeća Lana Petö Kujundžić prepoznala je u pitanjima i neke znakove prijetnje, upozorila je da to ne radi jer će ga kazniti. Mlađan je ponovo inzistirao da mu odgovori je li ga ona otkucala policiji, ali odgovor se nije mogao čuti.</p>
<p> Mlađan je naime eksplodirao. Skočio je, desnom rukom udario svjedokinju, koja je inače sitne tjelesne građe, srušio stolac za svjedoke i ogradu ispred koje obično sjede, a tada su skočili pravosudni policajci. Dok su ga pritiskali na pod vežući mu ruke, on je siktao: »Platit ćeš mi to, kujo!« No time incident i tučnjava u sudnici nisu završili.</p>
<p>Dok je optuženi još bio na podu, iz trećeg je reda priskočio visok mladić i počeo cipelariti Mlađana. U sudnicu je tada uletio i treći pravosudni policajac i svladao napadača, koji je brat poginulog Vranjkovića. Odveli su i njega i Mlađana, odvojeno, dakako, iz sudske dvorane. Čim je bio svladan i vezan, Mlađan je opet bio onaj stari: smiren, leden, bez mimike na licu. Ponavljao je: »Smiren sam, smiren, ne pružam više otpor.« Izišao je s manjim ozljedama, a ostali su svjedoci, novinari i malobrojna publika između razbacanih klupa i prevrnutih stolaca. </p>
<p>Predsjednica raspravnog vijeća istakla je kako je pred suđenje poduzela sve potrebne mjere da se ovo ne dogodi. Tražila je najstrožu provjeru na ulazu u zgradu i na ulasku u sudnicu, tražila je posebno osiguranje od upravitelja zatvora gdje Mlađan boravi dok čeka suđenje. No težak se incident ipak dogodio i sada će, prema njenim riječima, Mlađan za vrijeme rasprave biti vezan lisicama. </p>
<p>U ponedjeljak je rasprava prošla u predočavanju nalaza i mišljenja sudskih vještaka. Prof. dr. Dušan Zečević i inž. Damir Čatipović iznosili su stručno mišljenje o materijalnim tragovima koji govore o okolnostima ubojstva policajca Milenka Vranjkovića. Vranjković je pogođen sa tri metka u glavu iz neposredne blizine, i to u stražnji dio glave. Ubojica je uporabio na crno kupljenu »berettu« kalibra devet milimetara.</p>
<p> Sutkinja Petö Kujundžić postavila je nakon njihova svjedočenje pitanje o tome je li postojala ikakva mogućnost da policajac preživi. Profesor Zečević je odgovorio da su takve šanse minimalne, ali da postoje. Policajac bi vjerojatno i preživio da su mu nakon prva dva metka odmah priskočili u pomoć liječnici koji bi trebali zatvoriti ranu na vratu koja je obilno krvarila i da je nakon kratkog prijevoza odmah odveden na kirurški stol.</p>
<p>Svjedočenje psihijatrice dr. Ivane Peko Čović sastojalo se u ocjeni da nakon pregleda u Vrapču kod optuženoga nisu nađeni nikakvi tragovi ni trajne i privremene duševne bolesti. To se mišljenje zasniva na prethodnim nalazima iz prethodnog suđenja u Sisku. Mlađan je naime i ovom prigodom odbio surađivati u vještačenju. Na ovaj je nalaz reagirao Mlađanov branitelj Silvije Degen. Pitao je kako je moguće da optuženik nije za ovu prigodu temeljito pregledan (pretraga putem CT-a magnetskom rezonancom...). Dobio je ponovljen odgovor da se vještačenjem nije ustanovilo da i dalje postoje poremećaji o kojima piše u ranijoj medicinskoj dokumentaciji, a CT pretraga ne spada u rutinske pretrage psihijatrijskog vještačenja.</p>
<p>Suđenje je u sudnici Županijskog suda prekinuto, a datum nastavka zakazat će se naknadno. U sudnicu su ušli pripadnici Kriminalističke policije da obave svoj dio posla: pokupe izjave od očevidaca, fiksiraju dokaze i tragove i podnesu još jednu kaznenu prijavu protiv Mlađana. Liječnici su morali intervenirati da smire njegovu rođakinju.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jelavić : Nikad se u životu nisam bavio kriminalom</p>
<p>»Nisam se bavio kriminalom dok sam bio siromašan, zašto bih kasnije kad sam sve imao«/Otvaranje kasina pružalo mogućnost neslućene zarade</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Nikad u životu se nisam bavio kriminalom, »zločinačka organizacija« ne postoji, izjavio je u ponedjeljak u Remetincu Nikica Jelavić (39) navodni šef zagrebačke mafije.</p>
<p>Jelavić je na početku svoje obrane iznio svoj životni put. Rođen je u Čapljini a od 1964. godine živi u Zagrebu, a do ljeta 1999 živio je na Knežiji. Bio je, kaže, uzoran student veterine (apsolvent), a uz to se bavio sportom i honorarno radio, a to »ne može netko s mentalnim sklopom kriminalca.« Jelavić je rekao i kako je odrastao u radničkoj obitelji te dodao - »bio sam siromašan i tada se nisam bavio kriminalom, a zašto bih onda kasnije kad sam imao sve.« </p>
<p>Jelavić je objasnio da je miroljubiv čovjek koji u dugogodišnjoj praksi redara u raznim klubovima nikad nije imao nikakvih sukoba. Kao redar zaradio je stotinjak tisuća njemačkih maraka, a do današnjeg statusa bogatog čovjeka prvi mu je korak bilo otvaranje kasina u hotelu »Holiday Inn« 1989. godine.</p>
<p> Tada se u Zagrebu otvorilo dosta kockarnica i tu su dolazili ljudi iz cijele bivše Jugoslavije, a Jelavić je, kaže, tada vodio poslove šefa osiguranja nekoliko kasina. Tu su se vrtjeli ogromni novci, »to je jedan poseban svijet«, što je bila i prilika za »neslućenu zaradu«. </p>
<p>Jelavić se zajedno sa svojim prijateljem i višestrukim kumom Zoranom Priuzom (u bijegu) uz osiguranje bavio i posuđivanjem novaca kockarima jer »kasina su najveće mašine za uništavanje novca. Rijetki su ti koji tamo mogu ostat normalni.« </p>
<p> Jelavić se 1993 oženio i od tada se bavio posuđivanjem novaca poduzetnicima što je uvjek dogovarano »na obostrano zadovoljstvo«. </p>
<p>Pripuz i Jelavić otvorili su sredinom devedesetih ušli u vlasništvo nekoliko kockarnica, te su postali većinski vlasnici tvrtke za proizvodnju pogrebne opreme »Palma«. </p>
<p>Uhićenje i događaji nakon 27. studenog 1999. godine spriječili su ih u namjeri izgradnje stambeno poslovnog prostora veličine 16 tisuća četvornih metara u Klaićevoj ulici. Nikicu Jelavića optužnica tereti da je nakon smrti Zlatka Bagarića u ljeto 1998. godine preuzeo vodstvo nad »zločinačkom«, te za još osom kaznenih djela (ubojstvo, pokušaj ubojstva, nagovaranje na ubojstvo, iznude). S Bagarićem se, tvrdi, sastao svega nekoliko puta, a upoznao ga je 1996 godine.</p>
<p> Bio je prisutan i kada je Bagarić ubijen u restoranu braće Rodić. </p>
<p>Pokojni Zlatko Bagarić bio je »simpatičan i duhovit čovjek« a s druge strane »hazarder i kockar«. Od Bagarića su Jelavić i Pripuz posudili novce a nakon njegove smrti »jedino mi je ostao dug koji sam vratio njegovoj ženi, a ne nikakva zločinačka organizacija.«</p>
<p>Od ostalih optuženika jelavić najbolje poznaje braću Momčilović, Davora Zečevića i Davorina Sobjeslavskog, a oni su svi kaže »pristojni i simpatični momci.« </p>
<p>Živjeli u istom kvartu i povezivala ih je ljubav prema sportu (boks i tenis). Budući da je Jelavić stariji, među njima se stvorio prirodan odnos, tvrdi Jelavić, a to je »da mlađi poštuju starijeg, a stariji simpatizira mlađe«. Ostale optuženike i svoje navodno podređene Jelavić, kaže, poznaje uglavnom površno i iz viđenja. Dobar je bio s Miljenkom Žajom Krojfom (izdvojen iz postupka zbog zdravstvenog stanja), a Krojf je također »simpatičan i duhovit«.</p>
<p>Govoreći o točkama optužnice koje ga terete za pokušaje ubojstva pokojnog Vjeke Sliška, Jelavić je naveo kako je Sliška vidio nekoliko puta u životu, te da s njim nije bio ni u kakvom sukobu.</p>
<p>Navodnim šef »zločinačke« nastavit će iznositi obranu u utorak. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sliškova sestra : »Kako je mogla dati Vjekin novac njegovim ubojicama?«</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Svjedočenjem Mire Kovčo, sestre ubijenog Vjeke Sliška, na zagrebačkom je Županijskom sudu u ponedjeljak dovršen dokazni postupak u slučaju atentata na Sliška. U utorak se očekuje ispitivanje i iznošenje obrane optuženih.</p>
<p>Optužnica, podsjetimo, tereti Ivicu Bertića da je 22. ožujka prošle godine ubio Jamesa Cappiaua koji je nešto prije ubio Vjeku Sliška, dok se odbjegloga Marka Nikolića te Samira Ivoševića tereti za organiziranje atentata na Sliška. </p>
<p>Sliškova je sestra ispričala da je na dan obračuna bila sa sestrom i kćerkom u kupovini u »Benettonu« u Masarykovoj ulici.</p>
<p>»Upravo u trenutku kada sam plaćala račun u trgovini začula sam nekoliko hitaca i istrčala van prema Preradovićevoj ulici. Vidjela sam Vjekin automobil, a malo dalje i njega kako leži na pločniku s licem prema dolje i desnom rukom u džepu, te kola Hitne pomoći«, kazala je svjedokinja napomenuvši da je u neposrednoj blizini događaja primijetila i Miću Carića koji je telefonirao. Carić, koji je često kartao sa Zlatkom Bagarićem i družio se s »dečkima s Knežije«, inače je bio svjedok u postupku protiv »zločinačke organizacije«, a svjedočio je i na suđenju Bertiću.</p>
<p>»Pohitala sam prema Vjekinu stanu u Bogovićevoj ulici i pozvonila na portafon, nakon čega mi se javila Vjekina žena Danijela i upitala me 'je li Vjeko živ ili mrtav?'«, nastavila je svjedokinja kazavši kako je zatražila od Danijele da je pusti u stan, što je ona u prvi mah odbila.</p>
<p>Upitana za odnos svoga brata i šogorice, Mira Kovčo je kazala kako ne želi komentirati njihov odnos, »pa čak ni Danijelinu odluku da ne želi ići na pogreb svoga supruga« ispričavši zatim neka svoja saznanja o odnosu Danijele i njezina sadašnjeg supruga Dražena Golemovića, koji je ranije, također kao svjedok u ovom postupku, ispitan na sudu.</p>
<p>»Meni je Danijela osobno rekla da je dala Draženu Golemoviću 20.000 DEM koji je po 10 tisuća DEM dao Marku Nikoliću i isto toliko Ivoševiću«, nastavila je Sliškova sestra ispričavši kako je nakon tih riječi upitala Danijelu »kako je mogla dati Vjekin novac Vjekinim ubojicama?«. Danijela Sliško je, pak, prema kazivanju Sliškove sestre, na to odgovorila kako o tome »sve zna Dražen te da ona ništa ne radi bez prethodnog konzultiranja s njim«.</p>
<p>»O tome sam obavijestila svog supruga Miju Kovču, koji je nazvao Golemovića i upitao ga o čemu se radi. Golemović je mom suprugu odgovorio kako nije dao Vjekin novac, već svoj«, nadodala je svjedokinja prisjetivši se kako joj je suprug jednom prilikom spomenuo da bi se »Vjeko treba čuvati jer su u grad došle Petračeve plaćene ubojice te da se radi o ljubomori«.</p>
<p>Odnos svoga ubijenog brata i prvooptuženog Bertića Mira Kovčo opisala je prijateljskim napomenuvši kako je Ivica »zapravo bio član obitelji te da su Vjeko i on bili poput braće«.</p>
<p>Inače, za ispitivanje u ponedjeljak bila je predviđena i Dragica Nikolić, supruga drugooptuženoga, no ona je iskoristila blagodat nesvjedočenja.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dobitnici premije na Lotu tri godine zatvora </p>
<p>ZLATAR, 23. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak je vijeće Županijskog suda objavilo nepravomoćnu presudu Martini Habuš (41) iz Zagreba od tri godine zatvora, njezinom bivšem suprugu Mariju Habušu (36) godinu dana zatvora uvjetno i njezinoj sestri Marijani Dundović iz Konjščine dvije godine zatvora uvjetno zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprava i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. </p>
<p>Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila je prvooptuženu Martinu Habuš da je kao djelatnica Agroobrtničke banke d.d. poslovnica Zlatar-Bistrica od 1994. do 1997. godine neovlašteno podigla 821 čekovni blanket krivotvoreći potpise službenika, od čega je realizirala 803 čeka, koje je položila kao jamstvo za kredite koje nije vraćala ili je preuzimala robu. Tako je svoj tekući račun opteretila dugom od 184.347 kuna, za što nije imala pokrića, a minus je pokrivala upisivanjem nepostojećih kredita po tekućem računu u računalo banke. </p>
<p>Svom suprugu Mariju, kojeg optužnica tereti za pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti, podigla je 241 blanket i opteretila njegov računa sa 107.191 kunom bez pokrića, a novac je zadržala za sebe, što je njezin suprug znao. </p>
<p>Trećeoptužena Marijana Dundović tereti se također za pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti jer je potpisala 135 čekova u korist Martine Habuš te joj tako omogućila protupravno stjecanje 44.597 kuna, za što je trećeoptužena znala. </p>
<p>Kako smo doznali, prvooptužena Martina Habuš prije više godina dobila je na Lotu premiju u protuvrijednosti od oko 600.000 DEM, koje joj očito nisu dugo potrajale. Bivšem suprugu Martine Habuš, drugooptuženom Mariju i njezinoj sestri Marijani Dundović kazna je ublažena jer je sud ocijenio da se oni pomaganjem u kaznenom djelu nisu okoristili niti su stekli materijalnu korist. Tako je prvooptuženoj Martini Habuš izrečena zatvorska kazna za luksuzan život koji je godinama vodila, a čekovi su ipak stigli na naplatu, u čemu joj nije pomogao ni do tada najveći dobitak na Lotu u vrijeme bivše Jugoslavije od oko 600.000 DEM. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Devet godina vozaču MORH-a zbog pokušaja ubojstva policajca </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom vijeće zagrebačkoga Županijskog suda, kojem predsjeda sudac Dražen Tripalo, osudilo suspendiranog vozača Ministarstva obrane Ivana Karasa (39) na devet godina zatvora zbog pokušaja ubojstva prometnog policajca Ilije Martića (36).</p>
<p>Zbog nedostatka dokaza Karas je oslobođen optužbe za pokušaj ubojstva i drugog prometnog policajca, Pave Mihaljevića (28). Karasu je izrečena i mjera obaveznog liječenja od alkohola, a kada mu je pročitana presuda - zaplakao je.</p>
<p>Događaj se zbio 24. veljače ove godine oko pet sati, kada su mu drugi policajci oduzeli prometnu dozvolu jer je odbio alkotestiranje. Nakon toga je ljutiti Karas nastavio vožnju krenuvši u potjeru za prometnikom koji mu je oduzeo dozvolu. Ispred pizzerije »Stara Sava« primijetio je službeni policijski »golf« u kojem su bili Martić i Mihaljević te ispred njih zaustavio vojno vozilo i prijeteći ih pogledao. Nakon toga se parkirao, a onda prišao policijskom automobilu i rekao Martiću: »Zovi kolegu da mi vrati vozačku!« Martić mu je uzvratio kako ne zna o komu se radi, na što je optuženik tražio od prometnika da to provjeri preko radio-veze usput galameći i psujući.</p>
<p>Martić mu je poručio da se smiri, našto mu je okrivljenik uzvratio prijetećim upitom: »Znaš li što se dogodilo onom policajcu« (Milenku Vranjkoviću, kojega je nešto ranije ubio bjegunac iz zatvora, Srđan Mlađan). Karas je zapucao u pravcu policajca i pogodio vozilo. Nakon toga policajci su potrčali prema obližnjem kafiću, no napadač je ponovo zapucao. No ovoga puta nema dokaza da je pucao prema njima, zbog čega je i oslobođen optužbe za pokušaj ubojstva drugog prometnika.</p>
<p>Kad se Karas počeo udaljavati s mjesta događaja, jedan je od njih ispalio hitac prema automobilu kako bi ga spriječio u bijegu, no u tome nije uspio. Bjegunca su tri sata kasnije uhitili redarstvenici u stanu na Malešnici, a odmah nakon toga je MORH protiv njega pokrenuo stegovni postupak.</p>
<p>Karas je inače u kritično vrijeme bio smanjeno uračunljiv. Prije ovog događaja pronađeni su posmrtni ostaci njegova brata koji je poginuo u Domovinskom ratu. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tomislav Wruss nije klevetao u »Jutarnjem«</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss u ponedjeljak je na Općinskom sudu oslobođen optužbe za kazneno djelo klevete. Teretio se da je u Jutarnjem od 6. kolovoza 1999. godine objavio članak pod naslovom »Ponoćna drama u stanu Stipe Hrkača, predsjednika HFP«, u kojem se među ostalim navodi da je »Marija Hrkač, sestra Stipe Hrkača, predsjednika HFP, pod još nerazjašnjenim okolnostima u srijedu oko ponoći izgubila dijete«. </p>
<p>U obrazloženju presude navodi se da se glavnog urednika za taj tekst moglo tužiti ako ne bi bio poznat autor teksta, no u ovom se slučaju zna tko je tekst napisao. </p>
<p>Na raspravi je svoj iskaz dao i urednik Crne kronike Jutarnjega koji je rekao kako je on opremio sporni tekst. Wruss je pak u svojem iskazu rekao kako on sporni tekst nije opremio kao ni dio na naslovnici. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Iako izvoz raste, i dalje golem vanjskotrgovinski deficit</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine hrvatski je izvoz u Europsku uniju rastao brže od uvoza iz ove integracije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom.</p>
<p>Prema tim je podacima Hrvatska u EU izvezla robe u vrijednosti većoj od 1,58 milijardi USD, što je 11,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Dio objašnjenja za ovakav izvozni skok valja tražiti u povlasticama koje hrvatska poduzeća uživaju na tržištu Unije, a koje su rezultat posebnog pristupa Bruxellesa zemljama »zapadnog Balkana« i lani potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), čiji je najznačajniji upravo trgovinski dio. Inače, Petnaestorica ostaju najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, u čije je područje naša zemlja u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci plasirala gotovo 57 posto svoga izvoza. </p>
<p>Tijekom prvih sedam mjeseci porastao je i uvoz iz Unije, i to za 9,9 posto. Debalans u robnoj razmjeni s Unijom ostaje izražen, budući da iz ove integracije uvozimo dvostruko više nego što u nju izvozimo. Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih sedam mjeseci Hrvatska iz EU uvezla robe u vrijednosti gotovo 3,3 milijarde USD, što čini 56 posto našeg ukupnog uvoza. </p>
<p>Inače, u prvih je sedam mjeseci ove godine ukupan hrvatski izvoz dosegao oko 2,79 milijardi USD, ili 6,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz je u navedenom razdoblju rastao još brže, 10,7 posto, dosegavši iznos od 5,88 milijardi USD. Ukupan vanjskotrgovinski deficit u tom se razdoblju povećao: u prvih je sedam mjeseci 2001. iznosio 2,7 milijardi USD, a u istom ovogodišnjem razdoblju oko 3,1 milijardu USD. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 47,4 posto. </p>
<p>U trgovini s razvijenim zemljama osim EU valja još spomenuti i Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA), s kojim Hrvatska također ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini. U tu je integraciju, koja okuplja Švicarsku, Lihtenštajn Norvešku i Island, Hrvatska u prvih sedam mjeseci izvezla robe u vrijednosti 22,65 milijuna USD, što je gotovo za četvrtinu manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, uvoz iz EFTA-e porastao je za 21,7 posto, dosegavši 130,7 milijuna USD. </p>
<p>Kada je riječ o trgovini sa zemljama u razvoju, podaci DZS-a pokazuju da je izvoz u njih u prvih sedam mjeseci porastao 7,1 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, dosegavši vrijednost od 1,08 milijardi USD. U istom je razdoblju, međutim, porastao i uvoz iz zemalja u razvoju, i to za 13 posto, dosegavši iznos od 2,05 milijardi USD.</p>
<p>Valja primijetiti kako se glavnina hrvatske robne razmjene sa zemljama u razvoju zapravo odvija s CEFTA-om i Balkanom. Naime, u sedam zemalja CEFTA-e, tranzicijske integracije u čije bismo članstvo trebali ući početkom iduće godine, hrvatski su izvoznici od siječnja do srpnja plasirali proizvode u vrijednosti 318,3 milijuna USD, što je za oko jedan posto manje nego lani u istom razdoblju. U isto je vrijeme povećan uvoz iz CEFTA-e, koji je gotovo dosegao 939 milijuna USD, ili 21,4 posto više nego lani u istom razdoblju. </p>
<p>Kada je riječ o zemljama »zapadnog Balkana«, u prvih je sedam mjeseci Hrvatska povećala svoj robni izvoz u Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Podaci DZS-a, primjerice, pokazuju da je hrvatski izvoz u BiH u prvih sedam mjeseci prešao vrijednost od 375,6 milijuna USD, što je za četvrtinu više nego lani u istom razdoblju. Istodobno, još je veći rast, 27,6 posto, registrirao uvoz iz BiH, dosegavši vrijednost od oko 90 milijuna USD. BiH tako ostaje jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.</p>
<p>Suficit Hrvatska još uvijek ima i u robnoj razmjeni s Jugoslavijom, iako se on polako topi. U prilog tome govore i podaci DZS-a, prema kojima je hrvatski izvoz u Jugoslaviju u prvih sedam mjeseci ove godine praktički ostao na istoj razini na kojoj je bio i lani u istom razdoblju (93,4 milijuna USD), dok je uvoz iz te zemlje skočio za 26 posto, dosegavši vrijednost od 29 milijuna USD. </p>
<p>Kod ostalih zemalja u razvoju podaci DZS-a pokazuju velik skok izvoza u zemlje poput Alžira, Sudana, Iraka, Sjeverne Koreje i Tajvana. Je li riječ o velikom povratku hrvatskih izvoznika na tržišta Trećeg svijeta nakon duže pauze, pokazat će vrijeme. </p>
<p>Ipak, valja primijetiti kako će taj povratak u neke od njih biti otežan, budući da ih je Washington uvrstio na listu zemalja koje optužuje da podupiru svjetski terorizam. U svakom slučaju, službeni statistički podaci za prvih sedam mjeseci ove godine iskazali su, primjerice, rast hrvatskoga izvoza u Irak od čak 3957 posto, uz istodobno golemo sunovraćivanje uvoza iz te zemlje! </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>JP Morgan: Proračunska disciplina u Hrvatskoj jača</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Publikacija JP Morgana, Emerging Markets Today objavila je prilog o Hrvatskoj u kojemu naglasak stavlja na pitanje fiskalne stabilnosti Hrvatske. JP Morgan, druga po veličini američka bankarska grupacija s aktivom većom od 700 milijardi dolara, ocjenjuje da Hrvatska ima dobre izglede da provođenjem strukturalnih reformi postigne održivu fiskalnu poziciju i u dužem vremenskom razdoblju.</p>
<p>Deficit konsolidirane hrvatske države, naime, već se postupno smanjuje te se očekuje njegov daljnji pad na 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini. Analitičari JP Morgana smatraju da se to može postići daljnjim fiskalnim prilagodbama, osobito smanjenjem rashoda za plaće i rashoda za potrebe vojske i policije.</p>
<p> Procjena JP Morgana u skladu s ocjenama agencija za dodjelu kreditnog rejtinga koje izglede za održavanje sadašnjeg hrvatskog kreditnog rejtinga ocjenjuju stabilnima te procjenjuju da će prilagodbe kao i reforme mirovinskog i zdravstvenoga sustava pozitivno utjecati na proračun u budućnosti. </p>
<p>Transparentnost proračuna poboljšana je uvođenjem dvaju novih izvanproračunskih fondova u proračun konsolidirane središnje države, koja sada obuhvaća središnji proračun, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Fond doplatka za djecu, Hrvatske vode, Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za regionalni razvoj. </p>
<p>Analitičari JP Morgana procjenjuju da dosadašnja makroekonomska stabilnost također povećava izglede za poboljšanje fiskalne situacije u Hrvatskoj. To je još u svibnju potvrdio i Međunarodni monetarni fond, čiji predstavnici dolaze u Hrvatsku ponovo u listopadu, kada se očekuje da bi vlada trebala predstaviti i fiskalne ciljeve konsolidirane opće države, koja pored konsolidirane središnje države obuhvaća još i lokalnu samoupravu te Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ina i Plinacro počinju plinifikaciju cijele Hrvatske</p>
<p>Dosad je plinska mreža postojala samo u trećini države pa će te dvije tvrtke narednih godina u gradnju novih plinovoda i osiguravanje dodatnih količina plina iz Jadrana uložiti 620 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Zahvaljujući nedavno povećanoj dobavnoj i transportnoj cijeni prirodnog plina državna tvrtka za transport plina Plinacro i Ina uskoro počinju s velikim ulaganjima u gradnju novih plinovoda i osiguravanje dodatnih količina plina iz sjevernog Jadrana. Ukupno će u te projekte narednih godina uložiti oko 620 milijuna dolara. </p>
<p>Plinska mreža postoji samo na trećini hrvatskog teritorija pa je Vlada, želeći poboljšati stanje i plin dovesti u sve dijelove države, prihvatila Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava od 2002. do 2011., istaknuo je ministar gospodarstva prof. dr. Ljubo Jurčić u ponedjeljak na predstavljanju tog plana u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Taj program se sastoji se od tri regionalne grupe projekta: plinovodnog sustava Pula-Karlovac, plinovodnog sustava Like i Dalmacije te središnje i istočne Hrvatske, kazao je na predstavljanju Darko Karačić, direktor Plinacroa, tvrtke koja će provoditi taj program. </p>
<p>Plinovod od Pule do Karlovca, dužine 192 kilometra, trebao bi biti završen do lipnja 2005. godine, a u njegovu gradnju trebat će uložiti 130,5 milijuna dolara. Trenutno je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole i sve se odvija u predviđenim rokovima, tvrdi Karačić.</p>
<p>Kada je riječ o plinovodu Vrbovsko-Split u tijeku je postupak usuglašavanja idejnog rješenja trase. Rok za izgradnju tog plinovoda, dugog 290 kilometara, je lipanj 2010. godina, a ta se investicija procjenjuje na 155,5 milijuna dolara. Modernizacija i dogradnja plinovodnog sustava središnje i istočne Hrvatske te spoj s mađarskim plinovodom trebala bi biti gotova do kraja 2011., a u taj bi projekt trebalo uložiti 174,4 milijuna dolara. </p>
<p>Ukupno će Plinacro u narednih desetak godina u te projekte uložiti 460 milijuna dolara. Cjelokupni projekt razvoja plinskog transportnog sustava će se, po Karačićevim riječima, financirati iz cijene transporta plina, a prosječna tarifa koja to omogućuje je 1,82 američka centa po prostornom metru plina. </p>
<p>Zbog predviđene dinamike ulaganja planiraju početni kapital osigurati pomoću kredita za premoštenje od oko 195 milijuna dolara o čemu već pregovaraju s HBOR-om, EBRD-om i EIB-om.</p>
<p>Postupnim dovršenjem novih plinovoda znatno će porasti potrošnja tog sve popularnijeg energenta. Istodobno će se nakon 2005. početi smanjivati njegova proizvodnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a 2006. i na sjevernom Jadranu. Zato stručnjaci očekuju da će domaća proizvodnja (trenutno je oko 2,6 milijardi prostornih metara) i ugovoreni uvoz od 1,1 milijardi prostornih metara godišnje iz Rusije biti dovoljan do 2007. godine, a potom će trebati osigurati dodatni uvoz ili eventualno povećati domaću proizvodnju. </p>
<p>Zato je Ina s talijanskim ENI-jem dogovorila ravnopravno ulaganje od 320 milijuna dolara u razradu novih plinskih polja na sjevernom Jadranu: Ika, Ida, Annamaria i Marica te gradnju podmorskog plinovoda od najvećeg polja Ivana do Pule, kazao je predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević.</p>
<p>Osim dodatnih količina plina taj bi projekt Hrvatskoj trebao osigurati i novi dobavni pravac za uvoz do 1,5 milijardu prostornih metara plina godišnje iz Italije preko polja u sjevernom Jadranu. Time će se osigurati diversifikaciju izvora, a time i sigurnost dobave. </p>
<p>Uz taj pravac Plan razvoja podrazumijeva i otvaranje novog dobavnog pravca iz Mađarske te izgradnju novog podzemnog skladišta plina. </p>
<p>Novinare je zanimalo koliko je, nakon povećanja dobavne i transportne cijene plina, četrdesetak lokalnih distributera povećalo cijene plina za krajnje potrošače te kako smanjiti njihove velike marže? </p>
<p>Međutim, Ministarstvo još nema točne podatke kako je to i koliko utjecalo na cijene za krajnje potrošače, odnosno da li su i koliko svoje cijene podigli lokalni distributeri ali prva poskupljenja se kreću u okviru očekivanih 11,5 posto, kazao je pomoćnik ministra Roman Nota.</p>
<p>On je najavio promjene koje će dovesti do okrupnjavanja lokalnih distributera te skoro otvaranje mogućnosti da puno veći dio potrošača bira dobavljača plina. Zato bi neki distributeri sljedeće godine mogli i smanjiti cijene, očekuje Nota. Vlada će uskoro odobriti i prvi tarifni sustav za distribuciju plina u što bi se trebali uklopiti svi distributeri, a provedbu će nadzirati Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti. </p>
<p>Jurčić je za prosinac najavio analizu utjecaja novih tarifnih sustava za plin i za struju na promjene njihovih cijena za krajnje potrošače. A u listopadu je planiran sastanak na kojem će se tražiti rješenja kako da štete, ako će ponovo nedostajati plina usred zime, budu što manje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Od sljedeće godine nove porezne i carinske povlastice</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - S početkom sljedeće godine, ako ga Sabor uskoro prihvati, trebao bi se početi primjenjivati novi Zakon o poticanju ulaganja. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, novi sustav povlastica i poticaja Hrvatsku bi trebao uvrstiti među zemlje u koje se isplati ulagati, a jedan je od razloga za njegovo donošenje i to što dosadašnji u primjeni nije bio dovoljno jasan, a možda ni dovoljno poticajan. </p>
<p>Da je tako pokazuju podaci kako je od srpnja 2000. do ovogodišnjeg srpnja samo devet trgovačkih društava iskoristilo poticajne i carinske mjere za nova ulaganja, čime se otvorilo tek 1198 novih radnih mjesta. </p>
<p>Zakonom se ravnopravno potiču ulaganja stranih i domaćih pravnih osoba, uz uvjet da je trgovačko društvo registrirano u Hrvatskoj. Predviđena je lepeza mjera koje donose smanjenje porezne osnovice za oporezivanje dobiti, oslobađanje od plaćanja carina, posebne poticaje u iznimnim slučajevima i paket ostalih pogodnosti poput dobivanja u zakup ili besplatno korištenje zemljišta i drugih nekretnina u vlasništvu države i Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p>Poticat će se uvoz nove opreme i tehnologije, stvaranje novih proizvoda, povećanje zaposlenosti, modernizacija i povećanje opsega poslovanja, razvoj viših razina prerade, povećanje izvoza, razvoj slabije razvijenih područja, poboljšanja kojima se udovoljava novim standardima zaštite okoliša, jačanje informatičke djelatnosti kao i prilagođavanje hrvatskog gospodarstva europskim standardima. </p>
<p>Pod ulaganjima se podrazumijeva unošenje u vlasništvo dugotrajne imovine vrijedne najmanje dva milijuna kuna. Ta imovina ne smije biti starija od godine dana, a može obuhvatiti cijela postrojenja ili pojedinačne strojeve, alate, transportne uređaje (osim putničkih vozila) i poslovne objekte. Poticajne mjere mogu se koristiti samo u prerađivačkoj industriji te u turizmu i djelatnostima istraživanja i razvoja. </p>
<p>Na dobit ostvarenu ulaganjem između dva i četiri milijuna kuna i uz uvjet da se time zaposli najmanje sedam novih radnika, u prve tri godine rada primjenjivala bi se porezna osnovica umanjena za iznos ulaganja. Ako je netko uložio između četiri i osam milijuna i zaposlio najmanje 15 novih radnika, imat će jednako pravo na umanjenje porezne osnovice u razdoblju od pet godina. Da ne nabrajamo dalje - što su veća ulaganja i što je više novozaposlenih, to je duže razdoblje (i do 15 godina!) u kojem se koriste porezne polakšice, a jedino je ograničenje da zbroj vrijednosti iskorištenih olakšica ne smije nadmašiti ukupnu vrijednost ulaganja. Novim zaposlenicima smatraju se oni s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme i s punim radnim vremenom. </p>
<p>Inače, ako poduzetnik koristi olakšice na temelju ovog zakona o poticajima, ne može istovremeno koristiti i porezne povlastice za zapošljavanje na temelju Zakona o porezu na dobit.</p>
<p>Ulagači su oslobođeni plaćanja carinskih pristojbi za uvoz opreme (Carinske tarife br. 84, 85, 86 i 87, osim osobnog automobila zapremnine motora veće od 1500 kubičnih centimetara), a odluku o priznanju ove povlastice donosi Ministarstvo gospodarstva. Ministarstvo u iznimnim slučajevima može odobriti bescarinski uvoz i druge opreme, ali uz uvjet da za to postoji gospodarski interes zemlje. </p>
<p>U slučaju da tvrtka nositelj poticajnih mjera u roku kraćem od pet godina na bilo koji način otuđi uvezenu dugotrajnu imovinu za koju je koristila carinske povlastice, morat će naknadno platiti sve pristojbe uvećane za zakonske zatezne kamate. </p>
<p>Trgovačka društva koja žele koristiti ove poticajne mjere zahtjev će uputiti Ministarstvu gospodarstva koje će ujedno i nadzirati kako se provodi obećano. Tijekom razdoblja u kojem se koriste ovim beneficijama, tvrtke su obavezne Ministarstvu podnositi godišnja izvješća o radu. </p>
<p>Trgovačko društvo koje prekrši Zakon ili ne podnese izvješće izvrgava se plaćanju novčane kazne od dva do deset milijuna kuna dok će se odgovorna osoba kazniti sa 300.000 do tri milijuna kuna.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Burze: Frankfurtski DAX izgubio gotovo 4 posto</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - U očekivanju pada cijena na newyorškim burzama europski su indeksi u ponedjeljak bilježili pad. Međutim, posebno je loše prošao frankfurtski DAX, na koji su dijelom utjecali i prvi rezultati u nedjelju održanih izbora. Tako su primjerice među gubitnicima bili proizvođači automobila jer ulagači strahuju da će se Zeleni izboriti za strože ekološke propise. </p>
<p>DAX je tako do poslijepodneva pao čak 3,79 posto na 2949,68 bodova. Londonski FTSE 100 je pak prošao upola bolje - izgubio je 1,66 posto spustivši se na 3796,2 boda. Pariški CAC 40 je pao 1,32 posto na 2852,53 boda, dok se milanski MIB 30 spustio ispod 22 tisuće bodova - pao je 3,34 posto na 21.957 bodova. Indeks najboljih europskih blue chipova DJ Euro Stoxx 50 je na 2249,33 boda bio 2,54 posto niži nego u petak. </p>
<p>U SAD-u je pad terminskih ugovora potaknulo upozorenje kanadske tvrtke za mrežnu opremu JDS Uniphase da očekuje slabiju prodaju s obzirom na to da je situacija u telekomunikacijskom sektoru i dalje vrlo teška. U petak su newyorški indeksi ostvarili blagi rast - Dow Jones Industrial Average je porastao 0,55 posto dosegavši 7986,02 boda - razinu opasno blizu najnižim vrijednostima u posljednjih nekoliko godina. S 500 je dobio 0,25 posto dosegavši 845,39 bodova, a Nasdaq Composite je porastao 0,38 posto na 1221,09 bodova. </p>
<p>Azijske su burze bilježile pad, te je tako i tokyjski Nikkei 225 pao 1,95 posto na 9481,08 bodova.</p>
<p>Do sredine poslijepodneva samo je jedna dionica na DAX-u bila u plusu - tvrtka za financijske usluge MLP dobila je 2,9 posto. Zato je Volkswagen pao 5,7 posto, DaimlerChrysler 4, a BMW i Man su izgubili 1,5 odnosno 6,4 posto. Najveći gubitnik među na DAX-u bio je proizvođač čipova Infineon, a slijedio je reosiguravatelj München Re - njihove su dionice izgubile 9,5 odnosno 8,1 posto. Allianz je pao 3,2 posto, a banke Deutsche Bank i HVB su izgubile gotovo 5 posto. Deutsche Telekom je pao 3,5, a Siemens 3,3 posto. Među najvećim dobitnicima je, pak, bio Beiersdorf, čije su dionice porasle više od 15 posto nakon što se proširila glasina da je Procter & Gamble zainteresiran za kupnju udjela te kozmetičke tvrtke od Allianza. </p>
<p>Rast su ostvarile naftne kompanije zahvaljujući rastu cijena sirove nafte, no do poslijepodneva su ipak izgubile dio dobitaka - BP je tako bio 0,9, a Royal Dutch i Total Fina Elf 0,5 posto viši nego u petak. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Optužnica uručena, Vlada neće izručiti generala Janka Bobetka Haagu</p>
<p>Vlada optužnicu smatra protuustavnom zbog ocjena o Domovinskom ratu, koji je bio opravdani obrambeni rat, te oslobodilačkim akcijama poput »Medačkog džepa« i »Oluje«/ Uspije li se pravnim sredstvima pobiti opravdanost optužnice protiv generala Bobetka, Račan očekuje da će se to odraziti i na već podignute optužnice te one koje bi tek mogle stići/ Onima koji traže odbijanje suradnje s Haagom Račan je poručio da »politička stihija i radikalizam neće donijeti sreću Hrvatskoj nego će joj direktno naštetiti«/ Vladi su već stigle »preporuke da surađuje s Haaškim sudom«, odnosno »upozorenja na posljedice i probleme koje nesuradnja može izazvati. No, Vlada je spremna na taj rizik«, tvrdi Račan </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Vlada neće izručiti generala Janka Bobetka Haaškom sudu, jer je Vladin savjet za suradnju s Haaškim sudom, analizirajući optužnicu, ustanovio da neki njezini dijelovi nisu prihvatljivi, odnosno da se protive Ustavu. </p>
<p>Rekao je to premijer Ivica Račan u ponedjeljak nakon sastanka Savjeta, kojem je nazočio i predsjednik Republike Stjepan Mesić. Sastanak je sazvan nakon što je Thomas Osorio, voditelj Ureda Haaškog suda u Hrvatskoj, optužnicu te nalog za uhićenje i predaju generala Bobetka u ponedjeljak u 10.30 sati uručio Vladinu uredu za suradnju s Haaškim sudom.</p>
<p>Vlada i čelnici stranaka koalicijske vlasti, objasnio je Račan, neprihvatljivim smatraju ocjene koje su u optužnici iznesene o Domovinskom ratu, kao opravdanom obrambenom ratu, te oslobodilačkim akcijama poput »Medačkog džepa« i »Oluje«. Vlada će svoju ocjenu poslati i na dodatnu provjeru Ustavnom sudu, jedinoj hrvatskoj instituciji nadležnoj za provjeru ustavnosti. Stav Ustavnog suda očekuje se za sedam do osam dana. »No, ni jedna odluka neće biti donesena bez konzultacija sa Saborom«, naglasio je Račan.</p>
<p>Kao što je nakon objave optužnice na Internetu najavio Goran Granić, predsjednik Vladina savjeta i potpredsjednik Vlade, Vlada će u pravni spor s Haagom ući na temelju članka 3. Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. U njemu je navedeno da će Hrvatska udovoljiti zahtjevima Suda ako su oni utemeljeni u Statutu i pravilima tog suda te ako nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom. Generala Bobetka se, naime, među ostalim optužuje i za planiranje akcije »Medački džep«, a Vlada smatra da je ta akcija bila legitimna oslobodilačka akcija u sklopu Domovinskog rata, u skladu s Ustavom i Zakonom o Oružanim snagama, čija je dužnost osloboditi okupirani teritorij.</p>
<p>»Hrvatska vlada je do sada, a bit će tako i ubuduće, branila borbu za neovisnost, vrijednosti Domovinskog rata i akcije koje su imale oslobodilački karakter. Te ćemo vrijednosti braniti na međunarodnom, ali i na unutarnjem planu«, naglasio je Račan. U toj obrani Vlada će se služiti ne samo pravnim nego i političkim te diplomatskim sredstvima o kojima Račan nije želio pobliže govoriti. No, rekao je da suđenje Miloševiću za agresiju na Hrvatsku mijenja poziciju Hrvatske pred međunarodnom zajednicom jer se više ne mora dokazivati da je Hrvatska bila izložena agresiji.</p>
<p>U toj je borbi, dodao je, važna »naša spremnost da se sami nosimo s ratnim zločinima koji su počinjeni, a moramo biti dovoljno samokritični i priznati da tu nismo dovoljno učinili«. Vlada će stoga uložiti dodatne napore u procesuiranju ratnih zločina pred hrvatskim pravosuđem, najavio je Račan koji smatra da Domovinski rat treba braniti i od onih koji su u njemu počinili zločine i od onih koji ih štite, jer to samo pomaže onima u svijetu koji u pitanje dovode cijeli Domovinski rat.</p>
<p>Uspije li se pravnim sredstvima pobiti opravdanost optužnice protiv generala Bobetka, Račan očekuje da će se to odraziti i na već podignute optužnice te one koje bi tek mogle stići. Tako je premijer odgovorio na pitanja vezana za optužnice protiv generala Rahima Ademija i Ante Gotovine. Neizravno je time odgovorio i na zahtjeve za raspisivanjem referenduma o suradnji s Haagom, odnosno izmjene Ustavnog zakona te prijedlog da se Vlada odmah, na isti način kao prema optužnici protiv generala Bobetka, postavi i prema optužnicama protiv ostalih hrvatskih generala. </p>
<p>Onima koji takve zahtjeve postavljaju Račan je poručio da »politička stihija i radikalizam neće donijeti sreću Hrvatskoj nego će joj direktno naštetiti«. Račan smatra kako je »važno da u borbi za obranu istine o hrvatskoj borbi za neovisnost Hrvatsku ne sunovratimo u sveopći sukob s međunarodnom zajednicom«. </p>
<p>Račan je također kazao da su iz međunarodne zajednice Vladi već stigle »preporuke da surađuje s Haaškim sudom«, odnosno »upozorenja na posljedice i probleme koje nesuradnja može izazvati«. No, »Vlada je spremna na taj rizik i važno je da se institucijama vlasti omogući da odgovorno obave svoj posao, odnosno da za njega snose odgovornost«, rekao je Račan. </p>
<p>Na kraju je upozorio da se Vlada mora baviti i drugim obvezama jer »život ide dalje«, pa će zbog toga u utorak premijer ići u Dugopolje gdje će sa županima i gradonačelnicima županija i gradova uzduž autoceste Zagreb-Split, dogovarati kako da se uz novu cestu otvore industrijske zone. </p>
<p>Diplomati: Vladini potezi racionalni i odgovorni</p>
<p>Iz krugova stranih diplomata u Zagrebu Vjesnik neslužbeno doznaje da europski diplomatski kor poteze hrvatske vlade ocjenjuje racionalnima i odgovornima. To je samo naoko u suprotnosti s Račanovom izjavom da je Vlada već primila upozorenja o problemima koje bi Hrvatska mogla imati zbog nesuradnje s Haaškim sudom.</p>
<p>Naime, prema riječima jednog europskog diplomata, na Haaški se sud može utjecati samo pravnim, a ne političkim pritiscima. Upravo zbog toga europski diplomati zahtjeve oporbe za raspisivanjem referenduma i uspostavom moratorija na suradnju s Haagom ocjenjuju kao skupljanje političkih bodova. </p>
<p>To znači da europska diplomacija nema ništa protiv poteza koje je Vlada dosad povlačila i koje je najavila, sve dok se za svoje stavove bori pravnim sredstvima i ne odbija a priori suradnju s Haagom.</p>
<p>Rizik sankcija: Hrvatska i Haag između SAD-a i EU-a</p>
<p>Iako je premijer Račan najavio čak i mogućnost sankcija zbog neizručenja generala Bobetka, neki pravnici i diplomati smatraju da sankcije UN-a, odnosno Vijeća sigurnosti, nisu neizbježne. Pritom se procjenjuje da je haaška optužnica protiv generala Bobetka dio veće igre, prije svega između Europske unije i SAD-a.</p>
<p>Naime, tvrdi se da ovakva optužnica protiv Bobetka - koja je ocijenjena kao politička - u ovom času odgovara SAD-u. Sjedinjene se Države upravo zbog mogućnosti takvih političkih optužnica protive izručenju svojih građana Stalnom međunarodnom kaznenom sudu koji je nedavno ustanovljen. SAD od drugih država traži da potpisom zajamče da neće izručivati američke građane tom sudu. Visoki hrvatski dužnosnici su već najavili da Hrvatska takav dokument neće potpisati, pa bi ovakva optužnica protiv Bobetka mogla biti dio pritisaka na Hrvatsku u tom smjeru, procjenjuju neki pravnici.</p>
<p>Inače, ne bi bilo prvi put da se Hrvatska našla u središtu bitke koju vode veliki. Na Hrvatskim se leđima, na primjer, mjesecima lomila i svađa EU-a sa SAD-om oko autorskih prava, odnosno problema koje su američki filmovi imali u Francuskoj. Zbog te svađe Hrvatska je, ni kriva ni dužna, morala na ulazak u WTO čekati dulje nego što je trebala.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Beogradu počelo saslušanje svjedoka u suđenju »gospićkoj skupini«</p>
<p>BEOGRAD, 23. rujna</p>
<p> - U Prvom općinskom sudu u Beogradu u ponedjeljak je počelo saslušanje svjedoka u postupku protiv »gospićke skupine« koji se vodi na Županijskom sudu u Rijeci.</p>
<p>Ispitivanje svjedoka, koji nisu željeli doći u Hrvatsku, obavlja se po zamolnici Županijskog suda u Rijeci, a nazočan mu je županijski državni odvjetnik Doris Hrast. Predsjednica Sudskog vijeća Ika Šarić, unatoč ranijim najavama, nije došla na ispitivanje.</p>
<p>Sutkinja Šarić jugoslavenskim je pravosudnim tijelima poslala zamolnicu za saslušanje 17 osoba, uglavnom rodbine srpskih civila ubijenih na gospićkom području u jesen 1991.</p>
<p>Svjedoci pozvani na saslušanje većinom su izbjegli s gospićkog područja nakon nasilna odvođenja civila iz kuća, njihova zatočenja i likvidacije za što se sumnjiče Tihomir Orešković, Ivica Rožić, Mirko Norac, Stjepan Grandić i Milan Čanić. Na dosadašnje pozive za davanje iskaza na Županijski sud u Rijeci nisu se odazivali, prema riječima nekih od njih, zbog osobne sigurnosti. Osim davanja iskaza o događajima u jesen 1991. u Gospiću, najbliži rođaci ubijenih, kako se doznaje, dat će krv za analizu DNK kojom bi trebalo pouzdano potvrditi utvrđeni identitet dijela likvidiranih civila na Lipovoj glavici pokraj Perušića.</p>
<p>Dr. Goran Stanković, sudski patolog i direktor Vojno-medicinske akademije u Beogradu, svjedočit će u Rijeci 17. i 18. listopada.</p>
<p>Nazočnost novinara nije odobrena, a davanje iskaza trajat će do petka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Slučaj Lora«: Svjedoci iz SRJ nisu došli</p>
<p>SPLIT, 23. rujna</p>
<p> - Zbog nedolaska petorice svjedoka iz SRJ te »rezervnog svjedoka« iz Hrvatske Vedrana Perišića, bivšeg vojnog policajca, na Županijskom sudu u Splitu u ponedjeljak nije održana glavna rasprava u procesu protiv osmorice bivših vojnih policajaca optuženih za ratni zločin u zatvoru Lora 1992. Prema dopisu Ministarstva pravosuđa i službenoj noti jugoslavenskog veleposlanstva, svjedoci koje su optuženici navodno zlostavljali u Lori - Miroslav Petrović, Milan Mičić, Milanče Sošić, Velimir Nenad i Velibor Tomović - od puta u Split odustali su još u petak. Budući da u dopisu nisu navedeni razlozi nedolaska, Sud će, kazao je predsjednik Sudskog vijeća sudac Slavko Lozina, ustrajati da ih dozna, s čim su se složili i tužiteljstvo i obrana. Suđenje se nastavlja u utorak svjedočenjem Željka Maglova, bivšeg zapovjednika 73. bojne Vojne policije koji je u lipnju 1999. godine nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog šverca automobilima i šećerom. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ako MORH uskoro ne postavi nove radare, hrvatsko nebo nadzirat će Jugoslavija</p>
<p>Ako se do 2004. ne uključi u jedinstveni sustav nadzora zračnog prometa, Hrvatska bi mogla ostati bez godišnjeg prihoda od 150 milijuna dolara, ali i izgubiti nadzor nad vlastitim nebom / U tom slučaju, nadzor bismo prepustili nekom drugome, vjerojatno nekoj od susjednih zemalja, a nagađa se da bi kontrolu hrvatskog neba mogla preuzeti - Jugoslavija</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Ako se do 2004. ne uključi u jedinstveni sustav nadzora zračnog prometa, Hrvatska će ostati bez godišnjeg prihoda od 150 milijuna dolara ili - još jednostavnije - izgubiti nadzor nad vlastitim nebom. U tom slučaju, nadzor bismo prepustili nekom drugome, vjerojatno nekoj od susjednih zemalja koja raspolaže radarskim sustavima. Štoviše, nagađa se da bi u tom slučaju nadzor hrvatskog zračnog prostora mogla preuzeti Jugoslavija, koja već sada nadzire dio prometa u Bosni i Hercegovini. Jugoslavija bi, u takvom raspletu, zrakoplovnim kompanijama naplaćivala i prelete hrvatskog zračnog prostora.</p>
<p>Nameće se pitanje što Hrvatska treba napraviti, ako želi zadržati suverenitet nad vlastitim zračnim prostorom. Prije svega, mora modernizirati svoje radarske sustave i instalacije. U protivnom će nadzor zračnog prometa morati prepustiti nekom drugome. Jednostavnije dio starih radara, uglavnom ruske proizvodnje, potrebno je zamijeniti suvremenijima. A njih Hrvatska već ima i treba ih »samo« pustiti u rad. Ministarstvo obrane kupilo je pet sofisticiranih radara u SAD-u. Iako se financiraju iz vojnog proračuna, riječ je o uređajima koji u više od 80 posto slučajeva imaju civilnu namjenu. Prvenstveno u kontroli civilnog zračnog prometa.</p>
<p>Unatoč toj činjenici, postavljanje novih radara kasni mjesecima, a razloge treba tražiti u otporu lokalnih i županijskih vlasti u sredinama u kojima bi se oni trebali postaviti. MORH, pak, uporno ne želi ići mimo volje stanovništva, iako ima sve ovlasti da uređaje postavi bez konzultacija.</p>
<p>Vrijeme, međutim, ide. Ako se radari uskoro ne postave, osim gubitka nadzora nad vlastitim zračnim prostorom uz uludo bačena sredstva, pod znak pitanja mogao bi doći produžetak posla koji Zagrebačka kontrola leta obavlja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Naime, naši su kontrolori krajem prošle godine preuzeli nadzor bosanskohercegovačkog neba od stručnjaka NATO-a, a riječ je o nadzoru na tzv. srednjim visinama - od 3000 do 9000 metara. Ugovor je potpisan u prosincu 2001. i vrijedi do kraja 2003. godine uz mogućnost produljenja za još jednu godinu.</p>
<p>Njime je Hrvatska preuzela znatan dio ukupne kontrole zračnog prometa u BiH budući da Beograd i Zagreb otprije dijele nadzor prometa na visinama iznad 9000 metara. Koliko Hrvatska dobiva od toga posla, najbolje govori podatak po kojem samo zato, jer nema vlastite radarske sustave, BiH svake godine Zagrebu i Beogradu prepusti oko 78 posto prihoda koji za prelete njihova zračnog prostora plaćaju zrakoplovne kompanije. </p>
<p>Za razliku od BiH, koja je kako se nagađa, odustala od kupnje novih radara nedostatka novca, Hrvatska je još 1998. i 1999. godine u SAD-u ugovorila kupnju pet novih radara za nadzor zračnog prostora te još četiri obalna radara. Kao i za nadzor zraka, projekt postavljanja obalnih radara također već nekoliko mjeseci stoji, a prepreka se, naravno, zove lokalna vlast i dio nevladinih, ponajprije ekoloških organizacija.</p>
<p>Podaci o tome da, primjerice, tankeri pri ispiranju spremnika ispuste u Sredozemno more oko 100.000 tona nafte godišnje, kao i oni o značenju novih radara za otkrivanje takvih i drugih ekoloških ekscesa ili za spašavanje unesrećenih - nekima, na žalost, još nisu dovoljni da bi dali pristanak za puštanje u rad takvih uređaja. Pogotovo, ako to treba biti »u njihovom dvorištu«.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ravnatelje škola nakon isteka mandata čeka - burza</p>
<p>Nikakav zakon ni propis ne štiti ravnatelja niti ga u školi čeka njegovo bivše mjesto učitelja ili profesora, ističe ravnateljica Osnovne škole »Dragutin Kušlan« Jagoda Đukić / Ravnatelji škola već prije isteka mandata panično traže posao, jer ne mogu biti sigurni da će opet biti izabrani na mjesto ravnatelja. Događa se da tako prestrašeni ravnatelj, čak kad je i neuspješan ili nezadovoljan svojim poslom, nastoji rukama i nogama zadržati položaj, jer zna da mu je, ako to ne učini, jedini izlaz burza, kaže predsjednik Saveza školskih sindikata Željko Stipić</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - »Koliko to god nelogično zvučalo, kad mi istekne mandat ravnatelja u školi, jedino što mi preostaje je Zavod za zapošljavanje. Jer, nikakav zakon ni propis ne štiti ravnatelja niti ga u školi čeka njegovo bivše mjesto učitelja ili profesora. Što se tiče posla u drugoj školi, iskreno - tko bi me primio kao učiteljicu nakon tri ravnateljska mandata? A, zaista je tužno sa 55 godina zaposliti se u kafiću ili prodavati zeppter«.</p>
<p>Tako komentira problem ravnatelja osnovnih i srednjih škola nakon isteka mandata ravnateljica Osnovne škole »Dragutin Kušlan« Jagoda Đukić. Ona je kao i njezine kolege dolaskom na mjesto ravnatelja škole preuzela rizik. Nakon izmjene i dopune zakona o osnovnom i srednjom školstvu nema više mogućnosti zapošljavanja drugog učitelja na određeno vrijeme dok ravnatelju ne istekne mandat, čime se prije vrlo jednostavno rješavao problem povratka ravnatelja na njegovo učiteljsko mjesto. Ugovori za rad u školi sklapaju se na neodređeno vrijeme, dok je zamjenu moguće zaposliti, ako je riječ o bolovanju. Ravnatelji zato više ne mogu čuvati svoje mjesto učitelja na kojem su dotad radili. Njegovo mjesto učitelja zauzima novi čovjek, kojega škola poslije ne može samo tako otpustiti.</p>
<p>S druge strane, ravnatelj koji je, primjerice, učitelj hrvatskog jezika, ne može ostvariti punu satnicu, ako nastavi predavati kao profesor.</p>
<p>»Ravnatelji škola već prije isteka mandata panično traže posao, jer ne mogu biti sigurni da će opet biti izabrani na mjesto ravnatelja. Događa se da tako prestrašeni ravnatelj, čak kad je i neuspješan ili nezadovoljan svojim poslom, nastoji rukama i nogama zadržati položaj, jer zna da mu je, ako to ne učini, jedini izlaz burza«, kaže predsjednik Saveza školskih sindikata Željko Stipić. Dodaje da je to postalo ozbiljnim problemom, jer je riječ o svim ravnateljima škola od kojih se neki dovode u situaciju da ipak primaju učitelje na određeno vrijeme samo da sačuvaju svoje mjesto u školi, a time naravno - krše zakon. Prosvjetna inspekcija, ističe Stipić, to previše ne problematizira, jer razumije da je cijela situacija s izborom ravnatelja loše riješena.</p>
<p>Ravnatelje je, naime, nekad imenovalo Ministarstvo prosvjete, a sindikati, nezadovoljni takvim centraliziranim metodama postavljanja ravnatelja (često po političkoj ili rođačkoj liniji), tražili su promjene. No, tzv. decentralizirani model izbora ravnatelja, koji je sada na snazi, donio je nove probleme. Ravnatelj škole bira se na četiri godine i nema ograničenja u reizboru. Bira ga školski odbor sastavljen od učitelja, roditelja i dvaju predstavnika lokalne vlasti. Problem ravnatelja pritom je jasan: ako nastoji savjesno obavljati posao i zauzme stav čvrste ruke prema čiteljima, to mu se vrati na izboru: ne dobiva njihovu podršku.</p>
<p>U Sindikatu smatraju da bi povratak ravnatelja na mjesto učitelja u njegovoj školi ili drugdje morao biti zajamčen. Smatraju također da ravnateljski mandat ne bi smio trajati duže od osam godina (dva mandata) kako bi se mogao vratiti u nastavu. Stipić predviđa da bi do većih problema moglo doći za dvije godine kada istječe mandat većini ravnatelja koje je prije dvije godine postavilo Ministarstvo prosvjete. »Ako dotad ostane na snazi sadašnje zakonsko rješenje, koje ne štiti ravnatelja, školstvu će se dogoditi još jedna 'nepogoda'«, kaže Stipić. Neki zbog svega zaključuju da će, ostane li učitelj-ravnatelj nezaštićen, škole ubuduće imati neobičan problem: nitko neće htjeti biti ravnatelj!</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mimica: Kraj godine rok za zakone koji su uvjet za približavanje EU</p>
<p>Sporazum o pograničnom prometu i suradnji u interesu je Hrvatske/ Inicijativa HSP-a i ribara, da se iz Sporazuma izbaci mogućnost po kojoj slovenski ribari mogu loviti na hrvatskoj strani, loša je, kazao je Zdravko Tomac, predsjednik Odbora</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Ministar za europske integracije Neven Mimica potvrdio je u ponedjeljak na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku da Hrvatska namjerava početkom iduće godine podnijeti službenu molbu za ulazak u Europsku uniju (EU), pa je stoga pozvao Parlament da usvoji sve potrebne zakone i ispuni uvjete kako bi hrvatska aplikacija u Bruxellesu bila kredibilna. </p>
<p>Naglasio je da Hrvatska do kraja godine mora donijeti potrebne zakone koji su dio uvjeta za približavanje EU, kako bi se mogla kvalificirati kao ozbiljan kandidat za punopravno članstvo u Uniji. </p>
<p>Dodao je tako da je potrebno donijeti ustavni zakon o pravima manjina, ubrzati proces povratka imovine, ukloniti pravne i financijske zapreke pri povratku izbjeglica i riješiti pitanje stanarskog prava izbjeglica. Nadalje, potrebno je provesti reformu pravosuđa, pretvoriti HTV u javnu televiziju i ispuniti uvjet regionalne suradnje. </p>
<p>Dr. Mate Granić (DC) je predložio da se prije podnošenja zahtjeva donese deklaracija o ulasku Hrvatske u EU s punim konsenzusom svih parlamentarnih stranaka. </p>
<p>Na sjednici Odbora razgovaralo se i o provedbi privremenog režima ribarenja u Piranskom zaljevu, te o Sporazumu o pograničnom prometu i suradnju (SOPS). Odbor je zaključio da oba sporazuma valja podržati jer je SOPS od ogromnog značenja za ljude obiju država koji žive uz granicu. </p>
<p>Supredsjedateljica Mješovite komisije za provedbu SOPS-a Olga Kresović-Rogulja kazala je da se svi detalji provedbe tog sporazuma trebaju regulirati do 2004. godine, kada Slovenija ulazi u EU, a hrvatsko-slovenska granica postaje vanjska granica Europske unije. </p>
<p>»Do kraja iduće godine moramo definirati sustav koji će efikasno provoditi ovaj sporazum«, naglasila je Kresović-Rogulja. Dodala je da su tim sporazumom osigurane povlastice građanima koje Hrvatska nema sa susjednom Mađarskom i sa SRJ. Trenutačno se pregovara o sličnom modelu sa susjednom BiH. </p>
<p>Kada je riječ o privremenom režimu, u ponedjeljak je počela njegova provedba a dogovorena je suradnja svih pograničnih službi uključujući i suradnju policije jedne i druge države. </p>
<p>Predsjednik Odbora Zdravko Tomac naglasio je da je SOPS u interesu Hrvatske te je inicijativu HSP-a i ribara da se iz Sporazuma izbaci mogućnost po kojoj slovenski ribari mogu loviti na hrvatskoj strani, okarakterizirao lošom. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Stanuju u Kninu, a kuće im obnovljene u Kijevu</p>
<p>Ministar Radimir Čačić najavio pojedinačne tužbe za iseljenje iz zauzetih kninskih stanova i naknadu štete, a Kijevljani prijete da će tužiti državu zbog loše obnove i uskraćenih prava</p>
<p>KIJEVO, 23. rujna</p>
<p> - Umjesto stišavanja strasti, dogovora pa i kompromisa, u Kijevu su se ovih dana strasti dodatno uskomešale, a dolazak Radimira Čačića, ministra javnih radova, obnove i graditeljstva te njegovih pomoćnika Ljudevita Hercega i Lovre Pejkovića, dolio je u petak ulje na vatru. Sporno pitanje obnove u ratu stradalih kuća u Kijevu i neophodnost iseljenja iz zauzetih tuđih stanova u Kninu i dalje je problem koji će se, ako je suditi po najavama obiju strana, rješavati na sudu.</p>
<p>Naime, Čačić je rekao da će poduzeti sve pravne mjere da se osamdesetak Kijevljana kojima je država u Kijevu obnovila kuće isele iz stanova u Kninu u kojima protupravno žive. To znači da će Državnom odvjetništvu pojedinačno tužiti te Kijevljane, tražiti njihovo iseljenje te naknadu štete. Kijevljani pak, okupljeni u Udruzi za zaštitu prava Kijevljana, koji su se oglasili i peticijom za zaštitu svojih prava, također najavljuju tužbe protiv države, jer smatraju da su zakinuti u svojim pravima, te traže reviziju obnove kuća i infrastrukture u općini, odnosno odgovor na pitanje gdje su završile velike svote novca namijenjene obnovi njihovih kuća.</p>
<p>Kijevljani žele dokazati da je obnova bila manjkava i nekvalitetna, da se nije poštivao zakonski stambeni minimum... i kao takva problematična. Pod novim krovovima danas je, ističe Čačić, 373 obiteljska kuća u što je država uložila oko 60 milijuna kuna. Prigovor na kvalitetu obnove uložilo je 84 obitelji, a najnovija revizija koju je obavilo Ministarstvo pokazala je da 11 korisnika ističe problem lošeg pokrova kuća, 13 obitelji nema primjedbi jer su nedostaci u međuvremenu uklonjeni, a od 35 objekata koliko ih je useljeno, 25 ih je za revizije bilo - zaključano. Nedostaci o kojima govore Kijevljani, smatra ministar, minorni su.</p>
<p>Ministar Čačić i njegovi suradnici navode da je obnova na nekim kućama manjkava, jer su vlasnici tražili proširenje kuća na uštrb unutarnjeg uređenja. Kijevljani su ministru Radimiru Čačiću, Vladi, Saboru... poslali deklaraciju u kojoj ističu za što su sve zakinuti u obnovi i ponavljaju svoj stav da kninske stanove neće napustiti, već ih žele otkupiti po tržišnoj cijeni. Tvrde da mogu dokazati manjkavosti u obnovi i kuća i infrastrukture i pozivaju revizore da ih posjete, a dok se to ne dogodi, sami analiziraju obnovu kuća o čemu će obavijestiti nadležne.</p>
<p>Ministar Čačić nije se u petak želio sastati s nezadovoljnim Kijevljanima. Inače, Udruga Kijevljana i općinski načelnici odavno su u stalnim i otvorenim sukobima, jer predstavnici lokalne vlasti ističu da se obnovom kuća i infrastrukture može biti zadovoljan, a to tvrdi i Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske. »Iza svega stoji interes 80 Kijevljana da zadrže obnovljene kuće u Kijevu i stanove u Kninu«, kaže Čačić i najavljuje pravnu bitku da se to ne dogodi.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Šuica: Zašto se zemlja na Prevlaci ne vrati vlasnicima?</p>
<p>DUBROVNIK, 23. rujna</p>
<p> - Hoće li Vlada ovog puta biti odlučna i ne dati još jednu potvrdu za produžetak mandata UN-a na jugu Hrvatske? To je pitanje saborska zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica ovih dana uputila predsjedniku Hrvatskoga sabora Zlatku Tomčiću i predsjedniku Vlade Ivici Račanu budući da se bliži 15. listopada kada istječe rok boravka promatrača UN-a na Prevlaci. »Njihova je zadaća bila i do sada ostala promatrati stanje te kontrolirati demilitariziranu zonu od pet kilometara s obiju strana hrvatsko-jugoslavenske granice«, ističe Šuica. Ona također podsjeća da je prije nekoliko mjeseci postavila i pitanje povrata zemlje bivšim vlasnicima na Prevlaci, kada je nekoliko vlasnika dobilo rješenje o otkupu zemlje po cijeni od 85 lipa za četvorni metar, na što je predsjednik Vlade kazao »da je to skandalozno«. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U Splitu nevrijeme, Gospić pod vodom</p>
<p>U protekla dva dana u Splitu i okolici palo gotovo 200 litara kiše po četvornomu metru/ U Gospiću je zbog vode koja je ušla u kotlovnicu došlo do izlijevanja velikih količina nafte/ Zbog izlijevanja Dobre, u ponedjeljak je bila zatvorena prometnica Ogulin-Josipdol</p>
<p>Kante na podu, voda curi niz zidove</p>
<p>SPLIT/GOSPIĆ, 23. rujna</p>
<p> - Split je u ponedjeljak oko devet sati ponovno zahvatilo kišno nevrijeme, koje je trajalo vrlo kratko. Opet je, kao i u nedjelju, voda prodrla u desetak podrumskih stanova i poslovnih prostora. Vatrogasci su na terenu i crpe vodu, doznaje se u Županijskom centru za obavješćivanje u Splitu. </p>
<p>Središte nevremena bilo je u Kaštelima i Solinu, gdje je palo najviše kiše, više od 50 litara po četvornomu metru. Nekoliko minuta je padala i tuča, ali zasad nema dojava o štetama.</p>
<p>Voda je prodrla i u Dioklecijanove podrume i na Neurološki i Psihijatrijski odjel splitskoga KBC-a, koji se nalaze u podrumu, no vatrogasci su je iscrpili. Težih posljedica nema, a bolesnici nisu u opasnosti.</p>
<p>Iz Hidrometeorološkog zavoda u Splitu doznaje se da je u protekla dva dana u Splitu i okolici palo gotovo 200 litara kiše po četvornomu metru.</p>
<p>Velike kiše pale su i na gospićko područje. Poplavljeno je nekoliko obiteljskih kuća u Brušanima, Ličkom Novom i Budačkoj ulici u Gospiću.</p>
<p> Najteže je stanje u dijelu Budačke ulice u Gospiću. Tamo je u kući Nikice Šimunića, kojemu je voda prodrla u kotlovnicu, došlo do izlijevanja velikih količina nafte.</p>
<p> Od nedjelje navečer se u Gospiću nalaze vatrogasci i djelatnici Rijekatanka koji saniraju nastale štete, pa je izbjegnuta ekološka katastrofa. Zbog velikih šteta nastalih na terenu, poplavljena područja obišli su dožupan ličko-senjski Darko Milinović, gradonačelnik Gospića Milan Kolić, inspektori Hrvatskih voda Vlado Rogić i Mladen Vodička. </p>
<p>Borba s vodom još uvijek traje, a tek za nekoliko dana moći će se znati kolika je šteta. </p>
<p>Velike kiše preplavile su i poljoprivredne površine na području općine Brinje i grada Otočca. Zbog velikih bujica vode u nedjelju je bila zatvorena cesta kroz mjesto Rušane iz pravca Gospića prema Karlobagu.</p>
<p> Prema informacijama Županijskog centra za obavješćivanje, dionica državne ceste D-8, od Karlobaga do Senja, koja je u ponedjeljak od devet sati bila zatvorena za promet svih vozila zbog odrona kamenja u mjestu Klada, oko 11 sati otvorena je za promet jednim kolničkim trakom. </p>
<p>Od ponedjeljka ima poteškoća u prometu na ogulinskom području zbog izlijevanja rijeke Dobre i njezinih pritoka.</p>
<p> Tako je za promet u ponedjeljak bila zatvorena prometnica Ogulin-Josipdol kod Oštarija, a zaobilazno se vozi prometnicom Ogulin-Sv. Rok-Oštarije. </p>
<p>Trajko Grkovski, Dražen Prša i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mimica: Nadamo se da spor s Haagom neće ugroziti odnose Hrvatske i Europske unije </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Ministar za europske integracije Neven Mimica izrazio je nadu da spor Hrvatske s Haaškim sudom neće dovesti u pitanje odnose Hrvatske i Europske unije. Mimica je u ponedjeljak na sjednici Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora rekao da će Hrvatska s EU-om nastaviti dijalog u uvjerenju da se spor s haaškim tribunalom neće u Bruxellesu okarakterizirati kao prekid suradnje. »Nastavit ćemo dijalog s EU u uvjerenju da se naš odnos s Haaškim sudom neće okarakterizirati kao nesuradnja«, rekao je. </p>
<p>Mimica je dodao da je suradnja s Haaškim sudom dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU-a. Hrvatska ne kasni s uvođenjem mjera sukladno tom sporazumu, a nakon 11 mjeseci njegove provedbe, ispunjeno je 50 posto od ukupno predviđenih mjera koje Hrvatska mora ispuniti u šest godina. Kasni se, napomenuo je, s ritmom provedbe koji si je hrvatska vlada zacrtala. </p>
<p>Mate Granić istaknuo je da do sastanka na vrhu EU-a u Kopenhagenu Hrvatska mora donijeti ustavni zakon o pravima manjina, jer će u suprotnom svi napori biti u drugom planu. Založio se i za promjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bobetko: Ovo je politički proces</p>
<p>General Bobetko optužnicu je okarakterizirao kao uvredljivu i netočnu, dodavši da se njezin sadržaj temelji na optužbama koje su »neki koji su bili u Haagu govorili spašavajući svoju glavu« </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - General Janko Bobetko je u emisiji »2 u 9« emitiranoj na OTV- u ponedjeljak, naglasio da ga nitko iz haaškog tribunala nije kontaktirao niti je itko s njim razgovarao. Bobetko je također kazao kako je simptomatično da u njegovoj optužnici piše da je optužen, dok je u ranijim optužnicama koje su stizale iz Haaga kvalifikacija bila »osumnjičen«, ponovivši da nitko od haaških istražitelja nije s njim razgovarao niti saslušao njegove argumente. »To pokazuje da je ovo politički proces i da je Haaški sud, sud koji iz političkih razloga donosi grube političke odluke«. </p>
<p>Komentirajući optužnicu koju je Vlada zaprimila u ponedjeljak, Bobetko je kazao da on u Medačkom džepu nije bio ni fizički, te nije mogao biti ni planer zločina, ni ubojica. Optužnicu je okarakterizirao kao uvredljivu i netočnu, dodavši da se njezin sadržaj temelji na određenim optužbama koje su »neki koji su bili u Haagu govorili spašavajući svoju glavu«. </p>
<p>General Bobetko potvrdio je da je razgovarao telefonski s premijerom Račanom te da te razgovore smatra korektnima, ističući kako je, prema njegovu mišljenju, premijer na tragu toga da čvrsto drži pozicije »da dokažemo da smo država«. Istaknuo je da mu se predsjednik Republike nije javljao i kazao kako je čuo njegove izjave usput, te ih je ocijenio uvredljivima i netočnima. Pozvao je Predsjednika Republike da objavi pismo koje mu je on, Bobetko, napisao. </p>
<p>»Tražio bih da on ne bude tužitelj dok parlament ne donese odluku«, istaknuo je bivši načelnik Glavnog stožera. Što se, pak, tiče Gorana Granića, potpredsjednika Vlade, kazao je da su njegove izjave prihvatljive te da su na liniji da »Hrvatska nije izvršitelj tuđih naredbi«.</p>
<p>Također je kazao da je, razgovarajući s premijerom i potpredsjednikom Vlade, dobio jamstva da će se u Saboru kao prvo pitanje rješavati problem članka 3. Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, što je Bobetko ocijenio temeljenim pitanjem. Dodao je da se nada kako će to probuditi svijest svih ljudi u Hrvatskoj, i onih koji su bili na ratištu i onih koji nisu bili, a Vlada koju je, kako je kazao, izabrao narod, mora se opredijeliti na kojoj je strani. Političke manevre ocijenio je opasnima. </p>
<p>Govoreći o svojoj knjizi za koju mnogi smatraju da je pridonijela njegovoj optužnici, kazao je da ju je napisao 1996. godine, te da bi to što je napisao tada, napisao i sutra. »Iza svake svoje rečenice stojim i materijalno i kazneno. Pisao sam o vremenu u kojem je stvarana hrvatska država. Neki sasvim krivo informiraju javnost, a da toga ne bi bilo, povijest su napisali oni koji su čvrsti svjedoci«, smatra Bobetko. </p>
<p>Naglasio je da u vrijeme kada je pisao knjigu nije želio otvarati nikakve procese koji bi nekoga optužili, iako je, kako kaže, za to imao argumente. Govoreći o zapovjednoj odgovornosti, Bobetko je naglasio da je ona u svakoj vojsci jasno definirana. Prema njegovim riječima, zapovjednik daje zadatke i razmišlja na koji bi način oni bili uspješno obavljeni. »Onaj tko je dobio zadatak za njega odgovara, kao i za njegove posljedice«, kazao je Bobetko u razgovoru za emisiju »2 u 9«, koji je snimljen dan ranije. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Osnovan Odbor za promicanje istine o Domovinskom ratu</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Iza zatvorenih vrata u zagrebačkom hotelu »Panorama« u ponedjeljak popodne osnovan je Odbor za promicanje istine o Domovinskom ratu.</p>
<p>»Svrha Odbora je ujedinjavanje i promicanje istine o Domovinskom ratu, a u njega su uključene političke stranke, udruge proizišle iz Domovinskog rata te predstavnici HAZU-a i Matice hrvatske«, rekao je nakon osnivačkog sastanka Andrija Hebrang, izaslanik Janka Bobetka koji je utemeljitelj tog, kako je naglašeno, nadstranačkog tijela. </p>
<p>Na sastanku, kojem su nazočili umirovljeni hrvatski generali, predstavnici Matice hrvatske i HAZU-a, udruga proizišlih iz Domovinskog rata te dužnosnici oporbenih stranaka (HDZ, DC, HB, HIP, HSP, HKDU, HSLS), »pojačani« izaslanicom vladajućeg LS-a Helenom Štimac-Radin, dogovorene su aktivnosti Odbora. »Podupirat ćemo Vladu i Sabor da ustraju u već započetim koracima«, rekao je Hebrang. On je, međutim, najavio zahtjev Vladi i Saboru »da u cijelosti izmijene odnos između Zagreba i Haaga te da u potpunosti odbiju optužnice protiv generala Ademija i Gotovine«.»Već u srijedu u Saboru će parlamentarne stranke pokušati izmijeniti članak 3. Ustavnog zakona o suradnji s Haagom«, kazao je Hebrang, najavivši organiziranje javnih skupova i referenduma ako to ne uspije.
»Nećemo nasjesti na fiktivne odluke o tobožnjoj zaštiti pojedinih generala nego tražimo sustavno rješenje«, rekao je Hebrang. Zadaća Odbora nije samo zaštita jednoga generala, nego svih sudionika Domovinskog rata, naglasio je, ističući kako u borbi za istinu za Hrvatsku nema opozicije i pozicije. »To nije borba koja će završiti do sljedećih izbora«, rekao je Hebrang, objasnivši da je riječ »o borbi koja Hrvatsku čeka sljedeće desetljeće«. </p>
<p>Hebrang je također kazao da ima »indirektnih spoznaja« o pripremi novih optužnica protiv hrvatskih generala. »Nas, međutim, ne zanimaju pojedinačne optužnice, nego optužnice protiv Hrvatske. </p>
<p>Ovaj odbor mora im stati na put ako to već ne može legalna i legitimna izabrana vlast«, kazao je. Na osnivačku skupštinu Odbora bile su pozvane sve hrvatske parlamentarne stranke, no četiri se nisu odazvale. Za predsjednika Odbora izabran je predsjednik HAZU-a, akademik Ivo Padovan. </p>
<p>Tijekom jutra u ponedjeljak, u stanu umirovljenoga stožernoga generala Janka Bobetka, održan je sastanak predstavnika političkih stranaka na kojem je dogovoreno osnivanje tog odbora. Sastanku su, među ostalim, nazočili Vladimir Šeks (HDZ), Joško Kontić (HSLS), Pavao Miljavac (DC), Jozo Radoš (Libra), Miroslav Tuđman (HIP), Ivić Pašalić (HB), Ante Đapić (HSP) i Anto Kovačević (HKDU).</p>
<p>Milan Jelovac i Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Varaždinec: Račan nam je obećao da Bobetko neće biti izručen</p>
<p>Predsjednik Hvidre pozvao udruge i sve građane da podrže Vladu u nastojanju da Bobetko ne bude izručen. U suprotnom, udruge branitelja borit će se svim demokratskim sredstvima da spriječe izručenje/ Uspije li se odbaciti optužnica protiv Bobetka, naći će se načina da se odbace i optužnice protiv Ademija i Gotovine, ali i svih ostalih protiv kojih bi eventualne optužnice iz Haaga mogle stići, smatra Varaždinec </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - »Premijer Ivica Račan kazao nam je da general Janko Bobetko neće biti izručen Haaškom sudu, ali je dodao da moramo biti spremni na žrtve koje ćemo u tom slučaju morati podnijeti«, rekao je Damir Varaždinec, predsjednik Hvidre u ponedjeljak nakon sastanka s hrvatskim premijerom. Dodao je da je Račan, spominjući »žrtve«, mislio na međunarodne sankcije. </p>
<p>Račan se sastao s čelništvom Hvidre i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, koje je, prema Varaždinčevim riječima, zauzelo stav da general Bobetko ne može biti izručen Haagu ni pod koju cijenu, jer je »optužen načelnik Glavnog stožera HV-a, po čemu bi svi zapovjednici mogli biti optuženi«. Predsjednik Hvidre, međutim, nije bio u potpunosti zadovoljan sastankom, jer »premijer i potpredsjednik Vlade Goran Granić nisu mogli jamčiti da general Bobetko neće biti izručen«.</p>
<p>Varaždinec je pozvao udruge i sve građane da podrže Vladu u njezinu nastojanju da Bobetko ne bude izručen. U suprotnom će se, naglasio je, »braniteljske udruge boriti svim demokratskim sredstvima da spriječe izručenje«. Dodao je da bi braniteljske udruge u prošlosti manje napadale Vladu da je ona i u ranijim slučajevima, kada su stizale optužnice iz Haaga, reagirala kao što to čini u »slučaju Bobetko«. </p>
<p>»Stav je udruga da general Bobetko ne može biti izručen, jer je nevin«, kazao je Varaždinec, dodavši da su predstavnici Hvidre i udruga proisteklih iz Domovinskog rata zahtijevali od premijera Račana i Gorana Granića da se kroz Bobetkov slučaj radi i na dokazivanju nevinosti generala Ante Gotovine i Rahima Ademija. »Uspije li se odbaciti optužnica protiv generala Bobetka, naći će se načina da se odbace i optužnice protiv generala Ademija i Gotovine, ali i svih ostalih protiv kojih bi eventualne optužnice iz Haaga mogle stići«, smatra Varaždinec. Napominje da je individualna odgovornost neupitna, ali ne i zapovjedna. Predstavnici braniteljskih udruga također su zatražili da se optužnica protiv Bobetka odbaci na osnovi sadržajnih razloga, a ne formalnih. Na upit novinara jesu li u Vladu u ponedjeljak stigle još tri optužnice, kako su čuli predstavnici braniteljskih udruga, predsjednik Hvidre kazao je kako im je premijer Račan rekao da nisu.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Tomčić upoznao finsko izaslanstvo sa »slučajem Bobetko«</p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić izvijestio je u ponedjeljak navečer izaslanstvo finskog parlamenta na čelu s predsjednicom Rittom Uosukainen o »haaškoj optužnici protiv generala Janka Bobetka i vrlo jasnim stajalištima« da je i za Hrvatsku »to bilo vrlo veliko iznenađenje, naročito u sadržajnom smislu«.</p>
<p>»Postoje vrlo ozbiljne naznake da se teško može izvući iz te optužnice individualna odgovornost, te se zapravo radi o proširenom tumačenju zapovjedne odgovornosti, ali i jednoj definiciji da je akcija 'Medački džep' imala za cilj progon po nacionalnoj i vjerskoj osnovi«, rekao je Tomčić Hini.</p>
<p>Istaknuo je da je riječ o »vrlo ozbiljnom i teškom presedanu gdje se zapravo pokušava suditi karakteru određene vojno-redarstvene akcije pa čak i Domovinskog rata«.</p>
<p>»Jasno smo rekli svojim sugovornicima da ne bježimo od suradnje s Haaškim sudom, ali ovo predstavlja ozbiljan presedan kroz koji haaško tužiteljstvo demonstrira svojevrsnu politizaciju Suda«, rekao je Tomčić. </p>
<p>Predsjednica finskog parlamenta se, prema Tomčićevim riječima, suzdržala od ocjenjivanja tog slučaja jer je to za nju nova informacija, ali je obećala da će ga vrlo pomno proučiti i »dati podršku Hrvatskoj u onom dijelu gdje mi tražimo da se stvar odvija na razini individualne odgovornosti«. </p>
<p>Osim slučaja Bobetko, dvije su strane razgovarale o parlamentarnoj suradnji koja je ocijenjena vrlo dobrom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mišetić: Vlada je mogla učiniti isto i s Gotovinom </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Luka Mišetić, odvjetnik generala Ante Gotovine, rekao je u ponedjeljak u telefonskom razgovoru za Hinu da je Vlada dosadašnjim stavovima u slučaju optužnice protiv generala Bobetka dokazala kako ima pravne mehanizme reagirati na optužnice Haaškog suda, što u slučaju generala Gotovine nije učinila. </p>
<p>»Tada je propustila to učiniti i proglasiti optužnicu neustavnom. Nije raspravljala o njoj niti je donijela odluku o njezinu sadržaju. Bez toga je Gotovinu odlučila izručiti. Time je Vlada postupila protuzakonito«, smatra Mišetić.</p>
<p>Neutemeljenom je ocijenio nedavnu izjavu potpredsjednika Vlade Gorana Granića da Vlada u slučaju generala Gotovine i Rahima Ademija nije mogla postupiti kao u slučaju generala Bobetka, jer tada Haag nije optužio vojnu akciju »Oluju«. To nije točno, upozorio je Mišetić, podsjećajući na 13. i 16. točku haaške optužnice protiv Gotovine, koje su gotovo jednake dvjema točkama optužnice protiv Bobetka. </p>
<p>»Gotovinu Haag optužuje za zločine u operaciji 'Oluja', a Bobetka drži odgovornim za djela u akciji oslobađanja 'Medačkog džepa'«, rekao je.</p>
<p>»U optužnici protiv Gotovine navodi se, među ostalim, da je Hrvatska vojska napravila etničko čišćenje 150 do 200 tisuća civila iz 'Krajine'«, podsjetio je Mišetić koji smatra kako se ne može reći da optužnica protiv generala Bobetka kriminalizira Domovinski rat i same temelje hrvatske države, te da je zbog toga neustavna, a da ona protiv Gotovine ne kriminalizira Domovinski rat.</p>
<p>»Ako i na tu optužnicu Vlada ne reagira i ne proglasi je neustavnom, to bi za Hrvatsku u svjetskim krugovima moglo imati nesagledive posljedice i moglo bi dovesti u pitanje njezinu legitimnost«, zaključio je Mišetić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Predlagatelj Vladimir Šeks nije došao na sjednicu</p>
<p>Odbor je odbio navode iz tužbe Ustavnom sudu Jurice Malčića, bivšeg suca tog suda koji nije prošao u kandidaturi za još jedan sudački mandat/ Njegova sporenja procedure provedene u Odboru odbijena su uz suzdržan glas Dorice Nikolić (HSLS). </p>
<p>ZAGREB, 23. rujna</p>
<p> - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav odbio je navode iz tužbe Ustavnom sudu Jurice Malčića, bivšeg suca tog suda koji nije prošao u kandidaturi za još jedan sudački mandat. </p>
<p>Njegova sporenja procedure provedene u Odboru, koji vodi Mato Arlović, odbijena su, uz suzdržan glas Dorice Nikolić (HSLS). </p>
<p>Odbor je u očitovanju poslanom Ustavnom sudu, kao odgovoru na ustavnu tužbu, ponudio argumentaciju iz Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i Poslovnika Sabora. U tom se odgovoru tako navodi da Odbor može, ali ne mora, predložiti Saboru na izbor više kandidata kao i da Sabor može, ali ne mora odlučivati o cijeloj listi ili samo o prijedlogu matičnog radnog tijela parlamenta.</p>
<p>Prijedlozi HSLS-a o promjenama u Zakonu o vladi i ustrojstvu i nadležnosti ministarstava nisu prošli za prvo čitanje već su upućeni u prethodnu saborsku raspravu.</p>
<p>O prijedlozima HDZ-a (izmjene Ustavnog zakona o odnosima RH i Haaga) i HSP-a (Prijedlog zakona o prijenosu vlasti) nije se raspravljalo, jer Vladimir Šeks (HDZ) i četvorica članova Kluba HSP-a (Anto Đapić, Miroslav Rožić, Tonči Tadić, Vlado Jukić) nisu došli na sjednicu. Odgođena je i rasprava o Izvješću HRT-a za razdoblje 19. srpnja 2000. do 31. ožujka 2002., jer nikoga iz tog javnog poduzeća nije bilo na sjednici.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Haaška optužnica za Bobetka podijelila vijećnike</p>
<p>OSIJEK, 23. rujna</p>
<p> - Umjesto da se raspravlja o gradskom proračunu za ovu i njegovoj reviziji za prošlu godinu te o radu poduzeća, odnosno dnevnom redu koji je prihvaćen prije dva tjedna, nastavak prošle sjednice Gradskog vijeća Osijeka završio je u ponedjeljak prekidom nakon nepuna tri sata.</p>
<p>Na početku je Ivan Vekić, u ime Kluba vijećnika HDZ-a, predložio da Gradsko vijeće reagira u vezi s haaškom optužnicom protiv stožernoga generala u mirovini Janka Bobetka. Vijećnici HDZ-a su predložili iskazivanje potpore Bobetku, potpore Vladi u njezinim sadašnjim stavovima te moratorij na sve postupke protiv sudionika Domovinskog rata koji bi eventualno još mogli doći iz Haaga dok se ne promijjeni Ustavni zakono suradnji s Haaškim sudom. Uslijedila je stanka i razgovori u klubovima vijećnika kako bi se našao zajednički prijedlog zaključka, međutim, do toga nije došlo ni nakon sat i pol. Vijećnici HDZ-a zapravo su ponovili svoj prijedlog ponešto izmijenjena »tona«, a prijedlog zaključka SDP-a i LS-a temeljio na podršci Vladi i Saboru u ocjenjivanju utemeljenosti optužnice i poduzimanju pravnih radnji u vezi s usklađenošću optužnice s hrvatskim Ustavom i zakonima.</p>
<p>Dr. Vilim Herman (HSLS) rekao je da će vijećnici njegove stranke napustiti sjednicu u slučaju da se o prijedlozima mora glasovati. »Nedopustivo je politizirati o tako pitanjima na razini nacionalnih interesa«, dodao je. Osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić predložio je novu stanku, napomenuvši da treba »pokušati postići dogovor o sitnim nesuglasicama« na što je Vladimir Šišljagić (HDZ) reagirao upozorenjem da je »riječ o krupnim stvarima«. </p>
<p>Posljednja u nizu stanki nije pridonijela usuglašavanju, a HSLS, HSP i nezavisna vijećnica Ivanka Varga odlaze sa sjednice, pa je ona prekinuta. Inače, u Gradskom vijeću Osijeka po sedam mjesta imaju LS i HDZ, SDP-ovih je pet vijećnika, tri su iz HSP-a, dva iz HSLS-a te jedna nezavisna vijećnica.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020924].
|
