NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020724].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209558 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Petorka ostala u igri: koga zanima samo tržište, a koga i Inin razvoj</p>
<p>U užem izboru za strateškog partnera Ine ostali su austrijski OMV, mađarski MOL, ruski Lukoil i Rosneft i talijanski Edison gas / Dosad su stručnjaci najbolje izglede davali OMV-u i MOL-u, ali upozoravaju da te dvije kompanije s velikim i modernim rafinerijskim kapacitetima u blizini Hrvatske u našoj zemlji prije svega traže tržište za svoje derivate, da možda neće biti sklone modernizaciji Ininih rafinerija i njenom razvoju kao regionalne kompanije</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Kakva je pozadina stranih kompanija koje su ostale u užem izboru za strateškog partnera Ine i koja od njih pet - austrijski OMV, mađarski MOL, ruski Lukoil i Rosneft, talijanski Edison gas - ima najveće šanse da kupnjom 25 posto plus jedne dionice Ine to i postane krajem ove ili početkom slijedeće godine?</p>
<p>Uglavnom je riječ o kompanijama koje su na različite načine i dosad poslovale s Inom ili su zainteresirane za širenje na tržišta srednje i jugoistočne Europe.</p>
<p>OMV je najveći austrijski industrijski kompleks koji se, osim istraživanjem, preradom i prodajom nafte i plina, bavi i petrokemijom. Riječ je o privatiziranoj kompaniji. Oko 20 posto dionica je u vlasništvu International Petroleum Investment Company (IPIC) iz Abu Dabija, ostali ulagači imaju oko 45 posto udjela, a preostalih 35 posto dionica je u državnom vlasništvu. Ima oko 5700 zaposlenih, dvije rafinerije kapaciteta 12 milijuna tona godišnje, a OMV-ove dokazane rezerve nafte su 338 milijuna barela.</p>
<p>Sa 1100 crpki drži 14-postotni udjel u srednjoj Europi, a kontrolira i 90 posto austrijskog tržišta plinom. Lani je bilo mnogo promjena u menadžmentu kompanije, što analitičari povezuju s nekoliko propalih pokušaja akvizicija u regiji (poljski PKN, Slovnaft, Hellenicpetroleum i Petrol).</p>
<p>Zato nije ni čudno da su rast i širenje kompanije prioritet novom vodstvu OMV-a, pa su najavili velika ulaganja u svoju tvrtku u Rumunjskoj i u razvoj mreže crpki u Srbiji. Planiraju čak 1500 benzinskih postaja na prostoru bivše Jugoslavije a navodno su, kao i MOL, zainteresirani i za kupnju srpskog Beopetrola koji je nastao od otete Inine imovine. Prošlih je godina najavljivana mogućnost spajanja OMV-a i MOL-a, ali je to propalo kad je otkriveno da je OMV na tržištu kupio 10 posto dionica mađarske kompanije bez njena znanja, što su u MOL-u protumačili kao pokušaj neprijateljskog preuzimanja.</p>
<p>Mađarski MOL jedna je od najvećih naftnih i plinskih kompanija u srednjoj Europi i prema prihodu najveća mađarska kompanija. Želi postati i najveća regionalna naftna kompanija pa je zainteresirana za okupljanje više nacionalnih naftnih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi.</p>
<p>Dionice MOL-a kotiraju na nekoliko burzi. Više od polovice je u vlasništvu stranih ulagača, ponajviše američkih, 25 posto plus jedna je u državnom vlasništvu, a ostatak u rukama mađarskih ulagača. Ima oko 16.000 zaposlenih, 814 benzinskih postaja u osam zemalja i tri rafinerije godišnjeg kapaciteta 13,8 milijuna tona nafte. Lani je ostvario 4,12 milijardi dolara prihoda. Kao strateški partner prije dvije godine MOL je, pobijedivši OMV, za 262 milijuna dolara preuzeo 36,2 posto dionica slovačkog Slovnafta, koji je lani imao 1,5 milijardi dolara prihoda.</p>
<p>Najveća ruska i jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija - Lukoil ima više od 130.000 zaposlenih ali je nedavno, zbog velikog pada dobiti u prvom tromjesečju, najavio otpuštanje 20.000 zaposlenih u idućih desetak godina kako bi se smanjili troškovi poslovanja. Zato do 2010. planira, zbog nerentabilnosti, zatvoriti oko 5000 od ukupno 25.000 naftnih bušotina. </p>
<p>Ta privatna ruska kompanija ima vjerojatno najveće rezerve nafte u svijetu - zalihe se procjenjuju na više od dvije milijarde tona, a godišnje proizvede od 50 do 80 milijuna tona. Ima i vlastitu tankersku flotu i lanac crpki u Americi. Tržišna kapitalizacija doseže 14 milijardi dolara, pa zauzima drugo mjesto iza Yukosa.</p>
<p>Zanimanje za Inu je samo dio Lukoilove strategije proboja na područje srednje Europe. Već posluje u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini. Naftom opskrbljuje srpske rafinerije u Pančevu i Novom Sadu, pa stručnjaci ne isključuju mogućnost da je zainteresiran i za njihovu kupovinu. Ponudu za kupnju 25 posto Ine Lukoil je predao s grčkom Latsis grupom, osnovanom za kupnju dijela Hellenetroliuma. Ta grupa ima 50 posto svih grčkih zaliha nafte te 1600 crpki u Grčkoj i Makedoniji, gdje su kupili i skopsku rafineriju.</p>
<p>Rosneft je jedna od najvećih ruskih naftnih kompanija koje su još u državnom vlasništvu - država ima 96 posto dionica. Ina s tom tvrtkom upravo pregovara o prodaji 50 ili 100 posto dionica svoje ruske tvrtke koja ima koncesiju za iskorištavanje velikih sibirskih naftnih polja Bijele noći. Rosneft godišnje proizvodi oko 13 milijuna tona nafte, a rezerve mu se procjenjuju na 1,5 milijardi tona nafte.</p>
<p>Naknadno je u najuži izbor za strateškog partnera Ine, navodno na traženje njene uprave, ušla i talijanska kompanija Edison gas. Glavni argument za to je bila činjenica da su s njom prije nekoliko mjeseci potpisali ugovor o zajedničkom istraživanju i proizvodnji plina na poljima Izabela, Iris i Iva u Sjevernom Jadranu, u što Edison gas ulaže 170 milijuna dolara. U Edison gasu je, uz talijanski, uložen i francuski kapital, jer je vezan uz kompaniju Total Fina. Edison gas je iza Enela najveći distributer plina u Italiji.</p>
<p>Tko od tih pet kompanija ima najviše izgleda? Dosad su stručnjaci najbolje izglede uglavnom davali OMV-u i MOL-u.</p>
<p>U njihovu korist idu i činjenice da je OMV već jak igrač na hrvatskom tržištu sa dvadesetak benzinskih postaja na atraktivnim lokacijama, a do 2005. namjerava ih imati 100. MOL je pak jedina kompanija iz regije koja je uspješno preuzela drugu naftnu tvrtku - Slovnaft.</p>
<p>Ali, stručnjaci upozoravaju da te dvije kompanije s velikim i modernim rafinerijskim kapacitetima u blizini Hrvatske u našoj zemlji prije svega traže tržište za svoje derivate, te da možda neće biti sklone modernizaciji obiju Ininih rafinerija (prije svega zastarjelije sisačke) u što bi treba uložiti oko 400 milijuna dolara, i njenom razvoju kao regionalne kompanije, što je deklarirani cilj Vlade i Inine uprave. Zato postoje i mišljenja da bi bolje rješenje bilo da strateški partner postane neka kompanija koja nema toliko modernih rafinerija, pa bi bila više zainteresirana za ulaganje i u preradbeni dio Ine.</p>
<p>Predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević smatra da u Europi još nedostaje rafinerija, iako ih na Sredozemlju ima poprilično, pa vjeruje da nitko od potencijalnih strateških partnera neće tražiti zatvaranje neke od Ininih rafinerija.</p>
<p>Vlada na jesen očekuje konačne, obvezujuće ponude tvrtki s iznosom koje su spremne platiti za ponuđeni paket Ininih dionica. Konačna se odluka očekuje krajem ove ili početkom sljedeće godine.</p>
<p>Koliko vlada dobiva za 25 posto Ine</p>
<p>Zasad se znatno razlikuju procjene stručnjaka o tome koliko vlada može dobiti za 25 posto dionica Ine. Dok neki tvrde da će se ponude kretati samo oko 200 milijuna dolara, drugi smatraju da bi konačna cijena mogla biti od 300 do 350 milijuna dolara. To argumentiraju podatkom da su strani savjetnici za privatizaciju Ine njenu vrijednost procijenili na oko 1,5 milijardi dolara, što znači da četvrtina vrijedi oko 350 milijuna dolara.</p>
<p>No gotovo se svi slažu da će strateški partner ponuditi znatno više novca ako dobije jamstvo da će u budućnosti postati većinski vlasnik Ine, kao što je to bilo pri prodaji HT-a Deutsche Telecomu.</p>
<p>Ne dobije li odgovarajuće ponude, vlada je već najavila da može i odgoditi privatizaciju Ine. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Hrvatskoj ne bi uspio ni James Rubin...</p>
<p>Kao nasljednici Aleksandre Kolarić koja Uredom za trećesiječanjsku vladu upravlja od prvog dana spominju se glasnogovornik HTV-a Krešimir Macan, glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum, pomoćnica ministra europskih integracija Marija Pejčinović... / No sve dok političari ne shvate da dobru vijest treba priopćiti odmah, a lošu još i prije, svejedno je tko će za vladu voditi odnose s javnošću</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - U medijskoj sjeni prepucavanja o sastavu druge vlade Ivice Račana, u Banskim se dvorima priprema i smjena u vladinom Uredu za odnose s javnošću. Aleksandra Kolarić, koja Uredom za trećesiječanjsku vladu upravlja od prvog dana, najavila je odlazak u rujnu. Otići će najvjerojatnije i njezina zamjenica Sonja Nušinović, koja je u Banske dvore s mjesta glasnogovornice Ministarstva poljoprivrede došla prije samo nekoliko mjeseci, kad je Roberta Brusić prešla u Plivu.</p>
<p>U kuloarima se već mogu čuti i imena kandidata nasljednika Aleksandre Kolarić. Kao jedan od najozbiljnijih spominje se Krešimir Macan, glasnogovornik HTV-a, koji se nije uspio naći na istoj valnoj dužini s novom glavnom urednicom Jasnom Ulagom Valić. Spominje se i glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum, koji među novinarima specijaliziranim za financijsko novinarstvo uživa solidan ugled, a povremeno se i sam okušava u novinarskom poslu. U igri je, navodno, i Marija Pejčinović, pomoćnica ministra europskih integracija Nevena Mimice, koju njezini suradnici smatraju vrlo sposobnom osobom. </p>
<p>Mogu se, naravno, čuti i neka druga imena, s boljim ili lošijim stručnim pedigreom. Može se čuti i plan da se posao koji je obavljala Kolarić podijeli na dvije osobe, a cijeli njezin ured »utopi« u neki budući veliki kabinet premijera. No, ma što se s Uredom dogodilo i ma tko za novu vladu preuzeo vođenje odnosa s javnošću susrest će se sa (zasad) nepremostivom preprekom - uvjerenjem hrvatskih političara da o odnosima s javnošću znaju više od onih kojima je to struka. </p>
<p>Primjera za to ima mnogo. Jedan od njih je i svojedobni posjet Jamesa Rubina, glasnogovornika američkog predsjednika Billa Clintona. Umjesto da objeručke prihvate šansu da iz prve ruke čuju kako se vode odnosi s javnošću u Bijeloj kući, hrvatski su se ministri nevoljko odazvali pozivu (i to ne svi) kao da je riječ o gubljenju vremena ili predavanju na koje umjesto ministara trebaju, u najboljem slučaju, ići njihovi pomoćnici.</p>
<p>O tome koliko malo hrvatska politička elita zna o odnosima s javnošću svjedoči i posvemašnje ignoriranje jednog od temeljnih načela: »Dobru vijest priopći odmah, a lošu još i prije«. Jer, svaka će loša vijest, ma kako pomno čuvana, na kraju ipak »iscuriti«. Ako nitko drugi, za to će se pobrinuti politički protivnici. Bolje je, dakle, sam objaviti lošu vijest, nego čekati da je protivnici plasiraju začinjenu svojim interpretacijama. Pa se onda više ne moraš nositi samo s neugodnom istinom nego i braniti od napada koji s problemom nemaju nikakve veze.</p>
<p>No, kao i njihovi prethodnici, ni trećesiječanjski pobjednici nisu željeli usvojiti to pravilo. Kad bi račun za to plaćali samo oni, to i ne bi bilo strašno, ali nerijetko nije tako.</p>
<p>Jedan od primjera za to je obavješćivanje javnosti o kriminalu u Riječkoj banci. Banski dvori i Hrvatska narodna banka udostojili su se javnosti obratiti tek kada je sramota već pukla u novinama, a stampedo na šaltere započeo. Pa je za njegovo smirivanje trebalo mnogo više dana nego da je država - prije novinara - građanima otkrila o čemu je riječ, s naglaskom na jamstvo da štediše neće biti na gubitku. Navale na šaltere bilo bi u svakom slučaju, ali su stručnjaci za odnose s javnošću uvjereni da bi pravodobna reakcija vrha izvršne i monetarne vlasti ipak značila bitno manji odljev štednje, dakle i manju rupu u bilanci banke.</p>
<p>Problem je, čini se, ukorijenjen u stavu političke elite da je javnost protivnik kojeg treba držati u informativnoj blokadi, a ne skup građana koji te iste političare plaćaju za vođenje države, pa imaju i pravo na pravodobno i cjelovito informiranje o putevima novca koji svakog dana uplaćuju u državnu blagajnu.</p>
<p>Kada im se takav stav obije o glavu - na izborima ili nekom drugom prigodom - naši političari redom i slijedom »znaju« da su za njihovu propast krivi novinari. Jer su prodane duše, ideološki preparirani, neprofesionalni, grozni i nemogući...</p>
<p>Dok se takav način razmišljanja plamenim mačem ne progna s Markova trga, sasvim je svejedno tko će za vladu voditi odnose s javnošću. Ni najvećim svjetskim magovima tog posla ne bi uspjelo na kraju mandata ubilježiti ocjenu veću od jadne dvojke.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>HSS i LS pozdravili odgodu</p>
<p>Luka Trconić: Nema nikakve potrebe za žurbom i dobro je što je mandatar uvažio našu sugestiju / Prije Račanova sastanka s novim-starim koalicijskim partnerima u utorak, HNS-ova predsjednica Vesna Pusić nije se htjela izjašnjavati o tome je li zadovoljna činjenicom da on to nije učinio puna dva tjedna / Zlatko Kramarić: Odgoda je logična, jer konzultacije o sastavu vlade još nisu do kraja odrađene</p>
<p>ZAGREB, 24. srpnja</p>
<p> - Svojevrsni pritisak HSS-a, ali i ostalih koalicijskih stranaka, očito je urodio plodom, pa je mandatar Ivica Račan u ponedjeljak najavio odgodu izvanredne saborske sjednice na kojoj će se glasovati o novoj vladi. Umjesto do kraja ovoga tjedna, kako je prvobitno planirano, ta bi se sjednica trebala održati početkom sljedećega.</p>
<p>Razlog je odgode u tome što neki Račanovi partneri - prije svega HSS, što su mu iznenađujuće oštro prije nekoliko dana i poručili iz vrha Tomčićeve stranke - ne žele da ih se dovodi u vremenski škripac.</p>
<p>U HSS-u, naime, tvrde da im, nakon što ih Račan upozna s programom svoje druge vlade, treba »dovoljno vremena« kako bi, prije saborske sjednice, u stranačkim vodstvu »detaljno pročešljali« program nove vlade i njene prioritete, popis novih ljudi koji će doći u Banske dvore, kao i ugovor između stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu.</p>
<p>U HSS-u su u utorak odbili komentirati tvrdnje da je Račan »morao popustiti« pred njihovim pritiskom zato što su »seljaci« sada druga po snazi vladajuća stranka. Očito želeći pokazati da (više) nema nikakvih nesuglasica među glavnim partnerima, potpredsjednik HSS-a Luka Trconić ocijenio je odgodu glasovanja u Saboru za sljedeći tjedan »realnim i razboritim potezom mandatara«. </p>
<p>»U ovoj je situaciji to vrlo razborit potez mandatara Račana, prije svega zato što su se koalicijski partneri tek u utorak popodne napokon upoznali s programom rada buduće vlade. To je ono što smo u HSS-u i htjeli - da nam razgovor o planovima i prioritetima vlade bude na prvome mjestu«, naglašava Trconić. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, ima sasvim dovoljno vremena da se sljedeći tjedan održi sjednica Hrvatskog sabora na kojoj će mandatar predstaviti program i članove nove vlade i na kojoj će se glasovati o povjerenju Vladi. »Nema, dakle, nikakve potrebe za žurbom i dobro je što je mandatar uvažio našu sugestiju«, kaže Trconić. </p>
<p>Sve dok se mandatar Ivica Račan u utorak nije sastao s novim-starim koalicijskim partnerima, HNS-ova predsjednica Vesna Pusić službeno se nije htjela izjašnjavati o tome je li zadovoljna činjenicom da on to nije učinio puna dva tjedna. Ipak, iz njezinih se neslužbenih razgovora da iščitati kako smatra da je novi-stari premijer dosad nepotrebno odugovlačio predstavljanje programa svoje druge vlade, pogotovo što se prioriteti jasno znaju iz prethodnih koalicijskih dogovora. </p>
<p>U razgovorima o kadroviranju, čelnica narodnjaka sklona je ukidanju zamjeničkih i potpredsjedničkih mjesta u budućoj vladi, što je već predložila u razgovoru s premijerom. Iako zagovara manju, efikasniju vladu, smatra da takav plan treba pripremiti za postizborno vrijeme. Sada se, prema mišljenju predsjednice HNS-a, ne bi trebalo baviti većim rekonstrukcijama, jer su pred vladom konkretni poslovi a ne unutarnje kadroviranje, a hrvatski građani i javnost s pravom očekuju rezultate Račanove nove vlade.</p>
<p>Slično kao u HSS-u razmišljaju i u LS-u, stranci koja je također oštro kritizirala Račanove »tajanstvene« konzultacije o sastavu vlade. Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, ne vidi ništa loše u odluci mandatara da se odgodi sjednica Sabora na kojoj će biti potvrđena nova vlada. »To je logično, jer konzultacije o sastavu vlade još nisu do kraja odrađene«, kazao je Kramarić u utorak za Vjesnik. Naglašava da će ovog tjedna biti konačno odrađene »prave« konzultacije.</p>
<p>»Najvažniji je program, a na drugom mjestu su kadrovi koji će biti odabrani da ga realiziraju«, naglašava predsjednik LS-a, dodajući da je iznimno važan i politički sporazum koalicijskih partnera koji bi trebao »biti jamstvo da će preuzete obveze biti ispunjene«. Također, Kramarić ističe kako je sada jasno da su sve stranke koalicije jednako bitne, te da nema, uvjetno govoreći, »velikih i malih« stranaka.</p>
<p>Ivka Bačić, Miroslava Rožanković i Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Badinter na Unčici</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Za određivanje granične crte između Hrvatske i BiH (Republike Srpske) kod Hrvatske Kostajnice vrijedi ono isto Badinterovo načelo koje se primjenjuje i u razgraničenju Hrvatske sa Slovenijom, odnosno SR Jugoslavijom, a prema kojem međurepubličke granice kakve su bile 25. lipnja 1991. postaju međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom. </p>
<p>Katastarski i upravno, unski otok sa Starim gradom Zrinskih, sportskim igralištem i kućom obitelji Djetelić, ukupno oko 40 hektara teritorija, 1991. je bio sastavnim dijelom Hrvatske Kostajnice, odnosno Republike Hrvatske. Utvrda Zrinskih bila je upisana u hrvatski Registar spomenika. Avnojska granica tu je išla rukavcem Unčice a ne Unom, i jasno je bila ucrtana. Ni na ostalom dijelu toka Una nije svugdje granica, jer na nekim mjestima uzvodno od dviju Kostajnica BiH prelazi Unu ili obratno.</p>
<p>Do problema u vezi s lokacijom graničnog prijelaza došlo je unatoč popustljivosti hrvatske diplomacije koja je pristala da se granični punkt između Hrvatske i Bosanske (srpske) Kostajnice zbog prometnih razloga uspostavi na unskom otoku, dakle, na hrvatskom teritoriju. Tu gestu dobre volje vlasti Republike Srpske su shvatile tako da sad pokušavaju osporiti i graničnu crtu. Tome se pridružilo i Vijeće ministara BiH, prihvaćajući srpske ucjene, pa tako i onu o gradnji zaobilaznice za Bosansku Kostajnicu preko unskog otoka, dakle, teritorija Hrvatske. To se postavilo gotovo kao uvjet da hrvatski graničari i policija uopće dođu na početak unskog otoka. </p>
<p>Tako se još jednom pokazalo da se politikom popuštanja dugoročno samo stvaraju novi problemi. Umjesto da se od početka čvrsto inzistiralo na Badinterovim načelima pri razgraničenju, pa tako i na lokacijama za granične prijelaze, to se tek sad pojavljuje kao alternativa sa Zrinjevca. To znači, BiH granični prijelaz s desne a Hrvatskoj s lijeve strane Unčice. Hrvatske lokalne vlasti, usporedo s eventualnim otvaranjem zajedničkoga graničnog prijelaza, traže i uspostavu hrvatskog suvereniteta nad unskim otokom. S obzirom na to nije prihvatljivo - makar i privremeno - rješenje koje to ne bi uključivalo. </p>
<p>U vezi s tim zanimljivo je podsjetiti na nekadašnju akciju visokog predstavnika i SFOR-a kad su kod Martin Broda uspostavljali, kako se objašnjavalo, avnojsku granicu. Sad ne postupaju tako odlučno, iako bi primjerice Ashdown, poput svog prethodnika, lako mogao uočiti gdje je avnojska granica. Osim ako mu ne predstavlja problem to što bi tu granicu morao prepoznati na pravom zemljovidu, a ne na nekoj »salveti«.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Lozina drugi put pred Vrhovnim sudom</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Nije prošlo ni tridesetak dana, a Vrhovni sud će drugi put morati odlučivati o nečemu što se tiče splitskoga suca Slavka Lozine i predmeta koji vodi: optužnice za ratni zločin počinjen 1992. u ratnoj luci Lora. Prvi put je to bilo zbog zahtjeva tužiteljstva za promjenom mjesta suđenja kako bi se izbjeglo da Slavko Lozina nastavi voditi cijeli slučaj. Vrhovni sud stao je na stranu suca Lozine, a zahtjev tužitelja odbacio kao nedovoljno argumentiran. </p>
<p>Kad se sudac Lozina vratio s »odmora« - koji mu je omogućio Vrhovni sud - doznao je radosnu vijest. Ostao je predsjednik Sudskog vijeća, a tužiteljstvo je izgubilo golem dio autoriteta u predmetu koji vodi. Trebalo je nešto više od mjesec dana da Lozina »dovrši posao« koji je započeo prvi dan glavne rasprave, pretvarajući sudnicu u cirkus, u stadion, u sve drugo samo ne u mjesto na kojem se odlučuje o kaznenoj odgovornosti sedmorice optuženih za teška kaznena djela.</p>
<p>Sad Vrhovni sud treba iz pravnički polupismeno napisana rješenja o ukidanju pritvora razaznati zbog čega je to ničim izazvan sudac Lozina odlučio optužene za tako teška kaznena djela pustiti iz pritvora. Trojica sudaca Vrhovnog suda neće sljedećih nekoliko ljetnih dana imati lak posao. Podrže li još jednom Lozinu, glavna rasprava u Splitu slobodno se može prekinuti, sedmoricu optuženika proglasiti nevinima, i cijelu tu priču zaključiti. </p>
<p>U Haagu, međutim, postoje papiri koji će dogovorom haaškog i hrvatskog tužiteljstva stići na adresu splitskog suda i čitavu stvar pokazati u sasvim drukčijem svjetlu. Više, naime, neće biti riječ o »slabim svjedocima«, kakve je Lozina dosad izvodio pred sebe. Možda će se Vrhovni sud prisjetiti da je mimo dogovora o zaštiti svjedoka sve dosadašnje pozivao običnom poštom. A onda su svjedoci nezaštićeni.</p>
<p>Stane li pak Vrhovni sud na stranu tužiteljstva i ukine rješenje o puštanju iz pritvora, eto posla za policiju: tko će onda spomenutu sedmoricu optuženika poloviti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zakon s dodanom vrijednošću</p>
<p>Čim osnuje novu vladu, Račana čeka veliki ispit ozbiljnosti - prijedlog ustavnog zakona o pravima manjina / Taj se zakon čeka punih šest godina, što je izazivalo stalan oprez međunarodnih organizacija / Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina prva je ozbiljna prigoda i Sanaderu da dokaže europsku orijentaciju svoje stranke</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Kad premijer Račan sastavi novu vladu, hrvatska vanjska politika ima prigodu postati sve ono što u posljednje dvije i pol godine nije bila: sustavna, snalažljiva, koordinirana, uvjerljiva i vjerodostojna. Ima prigodu pokazati da napokon zna što želi i, što je najvažnije, kako do toga doći. Među ostalim, da bi diplomacija znala što joj je činiti.</p>
<p>No bez uspješne unutarnje politike neće joj ići. Neće uspjeti uvjeriti Europsku uniju da je sredila stanje u pravosuđu, da je spremna ispuniti obveze glede povratka izbjeglica i njihove imovine ili pak uvjeriti NATO da je reformirala sustav obrane. </p>
<p>Polaganje tog ispita ozbiljnosti Račana čeka čim oformi novu vladu - u saborsku je proceduru, naime, pušten prijedlog ustavnog zakona o pravima manjina. Taj se zakon - važan u svakoj demokratskoj zemlji, na temelju kojeg je Hrvatska, uostalom, i međunarodno priznata, da bi ga bivša vlast vrlo brzo osakatila, ukinuvši neke važne odredbe - čeka punih šest godina, što je izazivalo stalan oprez međunarodnih organizacija. </p>
<p>Bivša ga je vlast uporno izbjegavala, a takvu je praksu preuzela i nova, koalicijska. Rokovi za prihvaćanje tog zakona uporno su probijani, a samo prije nekoliko tjedana jedan me je visoki SDP-ov dužnosnik uvjeravao da je nemoguće u Saboru izglasati taj zakon jer za njega nema potrebne dvotrećinske većine. »A uostalom«, dodao je, »međunarodni su čimbenici nepravedni, jer od nas traže da u zakon uvrstimo odredbe koje se ne traže ni od koga osim od nas«. Zvuči poznato, ali iz onih vremena kad je državna politika izbjegavala prihvaćanje zakona da bi u Hrvatskoj ostalo što manje Srba.</p>
<p>No, začudno, unatoč svim velikim problemima, odjednom se do zakona došlo. U rekordnom roku, za samo nekoliko tjedana na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> se izgladio, koordinirao i nadopunio prijedlog ustavnog zakona o pravima manjina. Vlada, još u ostavci, odjednom je smogla snage, u poplavi ostalih problema, svoj prijedlog ustavnog zakona uputiti u Sabor. </p>
<p>No, zašto taj zakon ima i »dodanu vrijednost«?</p>
<p>Priča o Ustavnom zakonu o pravima manjina, naravno, još nije završena. Još, naime, nije sigurno kako će zakon proći u saborskim klupama. Zbog poslovične opreznosti Račana i njegovih ministara (kalkulantstva), prihvaćanje zakona odgađano je unedogled. Da bi zakon u Saboru dobio potreban 101 glas, trebat će mu i glasovi HDZ-a. Prema neizravnoj najavi Vladimira Šeksa, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a, dobit će ih.</p>
<p>OESS je prema prvim, neslužbenim reakcijama zadovoljan prijedlogom, no suzdržava se službenih komentara. Zbog nekih loših iskustava, međunarodni će predstavnici s javnim pohvalama ipak pričekati dok zakon ne bude i prihvaćen. Samo zato da se možda, zbog nekih političkih trgovina, u posljednji čas ne bi slučajno izostavile neke važne odredbe.</p>
<p>Ustavni zakon o nacionalnim manjinama trebao bi mnogo značiti i Sanaderu. Posljednjih se mjeseci silno trudio na nekoliko stranih adresa objasniti da upravo on vodi HDZ u smjeru stranke europskog desnog centra. Strani predstavnici još mu ne vjeruju, podsjećajući ga da je upravo njegova stranka glasala protiv sporazuma Hrvatske s Europskom unijom. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina prva je ozbiljna prigoda i Sanaderu da dokaže europsku orijentaciju svoje stranke. </p>
<p>Treba, jasno, malo bolje pripaziti i na ponašanje ostalih u novoj koaliciji. Da bi se spriječilo naginjanje jeftinom nacionalnom populizmu radi ubiranja političkih bodova. I da se Europskoj uniji više ne bi prijetilo sankcijama.</p>
<p>Hrvatska je vanjska politika ovih dana ponešto mogla naučiti iz loših primjera vlastite regije. Prvo je jugoslavenski ministar vanjskih poslova Svilanović neugodno iznenadio, kazavši da je »broj Srba u Hrvatskoj rezultat etničkog čišćenja«, iako je prije mjesec dana na istu temu rekao da je riječ »o rezultatima Miloševićeve politike«. Sasvim je svejedno zašto je Svilanović promijenio stajalište. Zvučalo je vrlo loše i nediplomatski.</p>
<p>Hrvatska se diplomacija ovih dana muči sa shizofreničnom BiH u kojoj i dalje ništa ne funkcionira. Granicu kod Hrvatske Kostajnice Sarajevo ne priznaje, iako je sporazum odavno potpisan. Problem je lokalna vlast u Republici Srpskoj kojoj središnja vlast, čini se, ne može ništa.</p>
<p>Ministarsko Vijeće EU-a održalo je posljednju sjednicu uoči godišnjih odmora i ustanovilo da je povratak izbjeglica prioritet za regiju. Ustanovilo je i da napredak u SRJ ide sporo, te da preskakanja stuba za SRJ nema. Integracije počinju kad se ispune uvjeti. </p>
<p>EU zapravo uvijek govori jedno te isto. Samo što to političari u regiji, iz nekog čudnog razloga, uvijek drukčije čitaju. Sarajevo i Beograd ovog su si tjedna mogli pružiti ruke u - gluposti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Što će nama medijske slobode?!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Politika je u Hrvatskoj danas postala najunosnije zanimanje za koje nije potrebno imati nikakvu školu... U Saboru ima zastupnika koji nemaju nijedan dan radnog staža, nikakvo suvislo zanimanje, a mirovinu će imati možda veću nego, recimo, Ivan Supek koji je bio sveučilišni profesor.«</p>
<p>Tvrdi to lucidna analitičarka društvenih zbivanja u Hrvatskoj Mirjana Krizmanić, s kojom se pametnu čovjeku nije teško složiti. Čitam Krizmanićkin intervju u Novome listu i razmišljam o još jednoj HTV-ovoj nategnutoj analizi koalicijske sapunice koja se u najnovijoj epizodi bavi formiranjem Vlade. Mislav Bago u Dnevniku po stoti put prevrće iste, uglavnom prazne riječi koje ne mogu niti štetiti a još manje koristiti. Ni javnosti, ni političarima, zbog kojih - uz geslo: »Najte ništ zameriti!« - Bago krije stavove kao zmija noge. Htio bi istovremeno biti i atraktivan, i informativan, i dopadljiv, i kritičan, i prema moćnicima blagonaklon. Postiže, dakako, samo ovo posljednje jer su mu u svakom obraćanju gledateljima nit vodilja upravo političari, s kojima je, očito, fasciniran. A politikom, kao najprofitabilnijim zanimanjem, očaran.</p>
<p>Dnevnik se ne bavi suštinom sastavljanja novoga Račanovoga kabineta, već, poput svih ostalih žutih medija, tek glasinama iz gornjogradskih hodnika, kafića i rekla-kazala telefonskih dojava. Čeprkajući po nekoliko tjedana starim kalkulacijama Bago nas po ne znam koji put upozorava kako tzv. neovisni liberali za svoju potporu premijeru računaju na tri ministarske fotelje. Zaslužuju li ih, osim zbog za njih dobre a naš loše trgovine , još po čemu? Može li, primjerice, Jozo Radoš računati na resor obrane? Ne može. Iz dva razloga. Prvi je taj što je i laiku poput jasno da u Hrvatskoj vojsci mnogo toga ne štima. Od reda do kadrova. Drugi pak je razlog taj što u sustavu dominirajuće partitokracije jedan od najvažnijih resora ne može voditi nestručnjak bez stranke. A tko može? Bagi su odgovor na to pitanje mogli dati, racimo, ljudi koji se razumiju u probleme vojske a nisu aktivni u HV-u te ne pripadaju niti jednoj stranci. Tko pak može posrnulom školstvu i znanosti udahnuti reformistički, ovovjeki duh? Je li to ministar Strugar u vrijeme kojeg se fantastično tapka u mraku?</p>
<p>Treba pitati ono što sugerira Mirjana Krizmanić:</p>
<p>»Što ste vi do sada radili? Što znadete raditi? Za što ste osposobljeni? Koliko korespondirate s duhom vremena?«</p>
<p>I na taj način gledatelje navesti na pravi trag. Oprostite, u poluobrazovanoj Hrvatskoj nema stručnjaka na bacanje i točno se zna tko što može raditi. Može li, kako se ovih dana kalkulira, Davorko Vidović biti ministar obrane? Možda može zbog ratnog iskustva i stručne spreme. Ima li spremnijeg od njega među SDP-ovcima i HSS-ovcima koji, pretpostavljam, neće nikome drugome prepustiti taj resor? Tko pak bi u ovom trenutku mogao voditi resor financija a da nije, kako su nebrojeno puta ponovili eksperti, poput Mate Crkvenca, dušom i znanjem zaostao u osamdesetima prošloga stoljeća?</p>
<p>Analize kakvu je Bago po deseti put ponovio u Dnevniku sliče onima iz prošloga sustava, prošle države i (ne)prošle televizije na kojoj su novinari bili tretirani kao društveno-politički radnici a političari svete krave. Ipak se, gospođo Ulaga, nešto u ovih 12 godina i promijenilo. Na bolje. Barem u medijskim slobodama s kojima HTV ne zna što bi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Građanima postaje svejedno imaju li ili nemaju vladu, kada će im je Sabor dati, koliko će dugo opstati</p>
<p>Promatrače čudi, a narod odvraća od zanimanja za politiku to što nijedan od političara koji žele zajednički obnašati vlast ne spominje što bi buduća vlada trebala raditi i napraviti za opće dobro. Postavljani zahtjevi služe ponajviše zamišljenim interesima stranaka i skupina zastupnika / Ako sadašnje političke stranke žele imalo dobra narodu i državi, znajući da im je budućnost kao strankama neizvjesna ili mračna uz njihovo sadašnje ponašanje i uz sadašnje opće stanje u narodu, mogle bi odmah postaviti novi izborni sustav koji ne bi samo dopustio nego i osokolio takva iznenađenja. Riječ je o većinskom izbornom sustavu, koji bi prisilio stranke da za zastupnike unovače sposobne, postojane i odgovorne ljude</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ</p>
<p>Ranijih su godina često najavljivali vruće ljeto ili jesen. Ove je godine bez najave nastupilo sparno i zamorno političko ljeto. Došlo je ustrajanjem Vlade da Sabor utvrdi ili ratificira ugovor o elektrani Krško.</p>
<p>Iako bi za imenovanje drugog mandatara za sastavljanje nove vlade ili za raspis novih saborskih izbora imao puno razumijevanje građana i glasača, Predsjednik Republike nije se pouzdao u svoj politički instinkt nego je dosadašnjem premijeru dao prigodu »za popravni ispit koji nije zavrijedio«.</p>
<p>Možda su tu razgovornu opasku građani tvrđe upamtili i od jedne druge izreke izrečene o promjeni vlade. Predsjednik je njom dao jasnu i istinitu ocjenu ne samo dosadašnjeg obnašanja vlasti, nego i sposobnosti nositelja te vlasti da vladaju zemljom.</p>
<p>Postupak konzultacija za sastavljanje nove vlade ostavlja u narodu dubok dojam nekorisnosti hrvatske politike i općega društvenog beznađa. </p>
<p>Iako je s ostavkom premijera Predsjedniku dan i popis osamdesetčetvero zastupnika s njihovim potpisima »na prazno« uz zahtjev da on novu vladu povjeri starom premijeru, zaredali su zahtjevi koje bi premijer trebao prihvatiti ako želi namaknuti potporu novoj vladi. Pritom svi mogući budući podupiratelji vlade ističu da nije riječ o ucjeni, nego o potrebi da se promiče dobrobit naroda i države.</p>
<p>Građani uviđaju da se premijer suočava s dvadesetak različitih skupina zahtjeva. U Saboru su dvije devetine zastupnika koji su ili izabrani na tuđim i manjinskim izbornim popisima ili koji su napustili stranke koje su ih kandidirale za zastupnike. To je treći po snazi skup zastupnika poslije SDP-a i HDZ-a, dvostruko brojniji i od krnjeg HSLS-a i od HSS-a uzetih pojedinačno.</p>
<p>Promatrače čudi, a narod odvraća od zanimanja za politiku to što nijedan od političara koji žele zajednički obnašati vlast ne spominje što bi buduća vlada trebala raditi i napraviti za opće dobro. Postavljani zahtjevi služe ponajviše zamišljenim interesima stranaka i skupina zastupnika. </p>
<p>Čak je i predsjednik HSS-a okrstio »izlijetanjem« prigovor mandataru predvodnika svoje frakcije u parlamentu da sastavlja vladu, ali ne i vladin program.</p>
<p>Stoga nije čudno što građanima postaje svejedno imaju ili nemaju vladu, kada će im Sabor dati vladu i koliko će dugo ta vlada opstati. Korak dalje od toga je ravnodušnost prema opstanku vlastite države.</p>
<p>Građani uviđaju da su stanje i sadašnje ponašanje političara takvi da bez novih izbora nikakva vlada neće zapravo ni biti vladom. Ne za narod!</p>
<p>Sadašnje vrlo osjetljivo i presudno političko stanje u Hrvatskoj i stvarna bezvlast - bez obzira na trenutačni zamor i prividnu političku ravnodušnost naroda - ponudili su svim glasilima javnog priopćavanja, a posebno državnim da prirede javnu raspravu o temeljnim pitanjima narodnog života i o načinu na koji bi trebalo voditi državu kako bi ta pitanja dobila prave političke odgovore.</p>
<p>Umjesto toga većina tiskanih glasila i programa elektroničkih medija bavi se nagađanjem o osobama koje će ući u novu vladu te podgrijavanjem prepirke među frakcijama i nositeljima političkih opcija u pojedinim oporbenim strankama te među članicama dosadašnje krnje ili buduće široke koalicije stranaka i političara koji će sudjelovati u vlasti.</p>
<p>Propust medija da u sadašnjem važnom razdoblju zatome svoje poslovne kratkoročne interese i da pridonesu razabiranju pravih problema svojega naroda i države te iskazivanju raspoloženja naroda i glasača - kojima se sada uskraćuje mogućnost da neposredno, na izborima, izraze svoje raspoloženje pa makar i time što će se kaniti glasovanja - pokazuje koliko bi mogla biti vrijedna zadaća medija i koliko je nevrijedna njihova sadašnja uloga.</p>
<p>I njima će se sadašnje političko stanje obiti o glavu.</p>
<p>Sada se u Hrvatskoj i oko nje nadmeću strpljenje »međunarodne zajednice« u podnošenju nevjerodostojnih država kao što je Hrvatska i naše prikriveno nastojanje da na površinu političkog života napokon dođu najsposobniji, najiskusniji i najodgovorniji ljudi. </p>
<p>Ako vrijeme dopusti, novi prikriveni procesi - koji još ne mogu privući pozornost medija bez izgreda ili iznimnih događaja - donijet će promjenu nabolje.</p>
<p>Vjesnicima takvog raspleta bili su promjena stava prema vladi jednih, a odbacivanje ideološkog pristupa drugih sindikalnih središnjica; mudrije i razboritije usmjeravanje aktivnosti braniteljskih udruga i »kriznih stožera«; osnivanje građanskih saveza za borbu protiv vladavine stranačja; ili drukčije, neizazovno, ali pomno bdijenje Crkve nad političkim postupcima i raspletima u Hrvatskoj.</p>
<p>Sve se to dogodilo i bez Budišine i bez Pašalićeve krivnje. Sada dozrijeva svijest da nam je naopak cijeli politički sustav.</p>
<p>U narodu se ta latentna ali pouzdana promjena nabolje očituje u kopnjenju privrženosti glasača strankama. Dvadesetak političkih skupina u Saboru, od kojih samo četiri imaju više od četiri zastupnika, najbolje pokazuje besmislenost sadašnje političke ponude glasačima. Golem postotak građana ogorčeno tvrdi da njihov glas neće dobiti nitko iz vladajuće koalicije, ali na pitanje za koga će glasovati, ne daju spremno odgovor.</p>
<p>Stoga se na sljedećim izborima, čak i uz vrlo slab pristup glasača, mogu očekivati iznenađenja. Na ključna sjedala u Saboru mogla bi sjesti skupina zastupnika koji mogu prisiliti ostale na promjenu političkog sustava u nas.</p>
<p>Ako sadašnje političke stranke žele imalo dobra narodu i državi, znajući da im je budućnost kao strankama neizvjesna ili mračna uz njihovo sadašnje ponašanje i uz sadašnje opće stanje u narodu, mogle bi odmah postaviti novi izborni sustav koji ne bi samo dopustio nego i osokolio takva iznenađenja.</p>
<p>Riječ je o većinskom izbornom sustavu, koji bi prisilio stranke da za zastupnike unovače sposobne, postojane i odgovorne ljude.</p>
<p>Ako tako ne postupe, samo će odgoditi trenutak političkog obračuna sa sadašnjim političkim sustavom. Hrvatska ne može dugo čekati na početak rješavanja svojih gorućih, egzistencijalnih pitanja. Hrvatska će se ili promijeniti nabolje ili je neće biti. To narod upravo sada shvaća.</p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Je li potrošen irski model ili je potrošena ova vlast</p>
<p>Dok je komunistička vlast gledala na hrvatske iseljenike s oprezom, pa i neprijateljstvom, sadašnja naša poslanstva, to kažu mnogi, potpuno su nezainteresirana i hladna prema našim radnicima... Može li se u nas govoriti o irskom modelu, kada ne želimo Hrvatima iz inozemstva povratak u zemlju očeva? A oni od nas ništa ne traže nego da mogu poslovati ovdje po zakonima razvijenih zemalja, što je napokon i naše dobro. Umjesto toga mi se tih ljudi, prema matrici velikosrpskih osvajača (da Hrvata bude manje), odričemo i stavljamo im prepreke na svakom koraku umjesto da im se daju olakšice, jer se ipak nije lako aklimatizirati na prilike u zemlji koja uvelike zaostaje za svijetom</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Veoma se često u nas govorilo da nam izlaz iz gospodarske krize pruža Irska. Zna se da Irska ima snažno iseljeništvo u Americi gdje su mnogi Irci ugledni, veoma uspješni i bogati ljudi, naučili kako se upravlja i razvija gospodarstvo. </p>
<p>Oni su iskoristili nagon koji postoji u svakom čovjeku, da se upozna svoje porijeklo i poveže se s ljudima svoga naroda.</p>
<p>Jedna žena (32), usvojena bez znanja o svom porijeklu kaže: »Tamo, gdje drugi ljudi imaju osjećaj svoga porijekla koje nose u svojoj svijesti, kod mene je nešto kao tamna rupa, jedna vrsta praznine iza leđa.«</p>
<p>Nakon što je ipak pronašla svoju majku izjavila je: »To je kao da niste prije pravo živjeli. Kao da sam samo čekala. Bila sam kao blokirana.«</p>
<p>To govori o potrebi upoznavanja svog porijekla i uspostavljanju dobrih veza s njim.</p>
<p>Irska je vlada zapravo iskoristila taj snažan nagon irskih iseljenika za povezivanjem sa svojom pradomovinom. Jedan dio je uložio novac u zemlju svog porijekla, a drugi su se vratili i stavili Irskoj svoj novac i znanje na raspolaganje, te je irska vlada, dajući se voditi znanjem povratnika, ostvarila ekonomsko čudo nezabilježenog privrednog rasta kamo čak mnogi mladi iz Hrvatske iseljavaju.</p>
<p>Kada se čovjek nađe u inozemstvu začudi se koliko je snažna volja naših iseljenika i njihove djece da se povrate u zemlju porijekla. Sastavljači prvog hrvatskog ustava su veoma vodili računa o toj činjenici kad su upisali odredbu da se Hrvatska mora brinuti i o iseljenim Hrvatima.</p>
<p>Mnogi su, nažalost, za vrijeme Domovinskog rata došli u Hrvatsku, uložili svoj novac u banke i poduzeća, što im je uz gorko iskustvo propalo te su se morali praznih džepova ponovno iseliti.</p>
<p>Zašto? Hrvatska vlast, proizašla iz komunizma, nije u suradnji s tim ljudima pisala zakone o poslovanju, a sama nije imala pojma o biznisu i njegovim zamkama. </p>
<p>No uza sve, u naših ljudi postoji snažna volja da se vrate sa svojom djecom odraslom vani i svojim ušteđevinama omoguće njima život.</p>
<p>Naša su prva diplomatska predstavništva bila prisna s našim iseljenicima, jer je tako bilo moguće i prikupiti velik novac za obranu zemlje. </p>
<p>Promjenom vlasti i negativnom promidžbom, u prvom redu bivše vlasti, da su u novoj vlasti sami komunisti, promijenio se odnos vlasti i iseljeništva, pa i novih ljudi u našim predstavništvima. Za dobivanje dokumenata ili putovnice treba utrošiti mnogo dana i truda.</p>
<p>Dok je komunistička vlast gledala na hrvatske iseljenike s oprezom, pa i neprijateljstvom, sadašnja naša poslanstva, to kažu mnogi, potpuno su nezainteresirana i hladna prema našim radnicima. </p>
<p>Kada isti mladi ljudi dođu kući za iste stvari ili za upis na fakultete onda se od njih očekuje mnogo više nego od mladih kod kuće. Tako je hladnoća prema našim iseljenicima i njihovoj djeci opća pojava ne samo u našim veleposlanstvima nego i u uredima kod kuće.</p>
<p>Jedan se otac jada da mu je sin po povratku iz Hrvatske nakon negativnih iskustava s vlastima kod kuće odmah zatražio njemačko državljanstvo. Za vrijeme komunizma su ih znali nagovoriti na razna davanja za lokalne potrebe, a ovi danas niti to.</p>
<p>Može li se u nas govoriti o irskom modelu, kada ne želimo Hrvatima iz inozemstva povratak u zemlju očeva? A oni od nas ništa ne traže nego da mogu poslovati ovdje po zakonima razvijenih zemalja, što je napokon i naše dobro.</p>
<p>Umjesto toga mi se tih ljudi, prema matrici velikosrpskih osvajača (da Hrvata bude manje), odričemo i stavljamo im prepreke na svakom koraku umjesto da im se daju olakšice, jer se ipak nije lako aklimatizirati na prilike u zemlji koja uvelike zaostaje za svijetom.</p>
<p>Umjesto da naša vlast nastoji na povratku Hrvata iz inozemstva koji donose sa sobom i novac i znanje, ona kao da se ustrašila da joj svijet ne prigovori za nacionalizam.</p>
<p>Irska je uspjela pružiti prigodu svojim iseljenicima da ulažu u gospodarstvo zemlje svojih korijena na veliku svoju sreću i napredak. Time se nije ni zadužila niti utrošila velik novac za obrazovanje i ulaganje u razvoj. Dobila je obrazovane ljude i njihov kapital.</p>
<p>Mi još, prema jugoslavenskom modelu, ulažemo novim dugovima (tko je dužan i na Božić je dužan!) stečeni novac u mlade ljude, a onda im dajemo putovnicu. </p>
<p>Nije zemlji privrženiji MMF nego naši iseljenici željni sudjelovati u hrvatskom razvoju.</p>
<p>Irski model pružanja ruke ljudima našeg porijekla nije propuštena prigoda. Pravo pitanje treba postaviti: je li potrošena ova vlast i njen nacionalni osjećaj?</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ne postoji za vladu nijedan viši politički cilj od ostvarivanja održiva rasta nacionalnog gospodarstva</p>
<p>Iako statistike pokazuju da gospodarski rast ostvaruje pozitivne trendove, te da se može s pravom očekivati da će dostignuta stopa rasta društvenog bruto proizvoda iznositi neznatno više od četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani, bilo bi krajnje politički nekorektno da si stari/novi premijer i njegov kabinet pripisuju zasluge za takav razvoj. Glavna zasluga tog sastava hrvatske vlade bi zapravo bila na »čistoj« političkoj strani, odnosno stabiliziranju unutarnjih i vanjskopolitičkih okolnosti, te stabiliziranju javnih financija / Ako se može govoriti o bilo kakvoj konzistentnosti gospodarskog programa prethodne vlade, koja pretendira da bude i vlada u ovom, skraćenom mandatu, onda je to konflikt između stroge makroekonomske stabilnosti i općeg kaosa u mikroekonomskoj sferi. Makroekonomska stabilnost je neupitna, ali ona ne može biti ekonomsko-politički cilj per se. Kao preduvjet ubrzanog rasta je dobra, ali ne i dovoljna, pa se tako ne može niti uvrštavati u nekakva posebna dostignuća </p>
<p>DAMIR NOVOTNY</p>
<p>Ivica Račan, kao mandatar nove, s ograničenim rokom trajanja do redovitih izbora potkraj 2003. godine, poprilično daleko od javnosti i najznačajnijih političkih partnera, nastoji sastaviti novu vladu.</p>
<p>Koliko je to moguće razabrati iz skromnih mandatarovih istupa u javnosti, dogovor partnera nakon izlaska HSLS-a iz koalicijskog dogovora, a koji će navodno podržati novi sastav vlade, temeljio se prije svega na definiranju prioritetnih političkih ciljeva koje bi trebalo ostvariti do kraja mandata.</p>
<p>Te političke ciljeve mandatar pojednostavljeno razvrstava pod »nastavak započetih reformi« i »dovršavanje započetih projekata«. </p>
<p>Nova parlamentarna većina bi se morala složiti o tim ciljevima.</p>
<p>Iako statistike pokazuju da gospodarski rast ostvaruje pozitivne trendove, te da se može s pravom očekivati da će dostignuta stopa rasta društvenog bruto proizvoda iznositi neznatno više od četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani, bilo bi krajnje politički nekorektno da si stari/novi premijer i njegov kabinet pripisuju zasluge za takav razvoj. </p>
<p>Glavna zasluga tog sastava hrvatske vlade bi zapravo bila na »čistoj« političkoj strani, odnosno stabiliziranju unutarnjih i vanjskopolitičkih okolnosti, te stabiliziranju javnih financija. </p>
<p>Ostvareni gospodarski rast je posljedica određene inercije i relativno dobre situacije u području industrije financijskih, turističkih, prometnih i drugih usluga. </p>
<p>Istine radi, i snažan zamah javnih građevinskih radova, također, je dao određeni doprinos dinamiziranju gospodarskog rasta. Tu, međutim, nije riječ o održivom rastu koji bi Hrvatsku približavao razini ekonomske razvijenosti zemalja Europske unije, nego o incidentalnom rastu kakav smo proživjeli u razdoblju 1995. - 1998., nakon čega je slijedio ponovni pad gospodarskih aktivnosti. </p>
<p>Glavni dokazi za tu tezu skriveni su u slabom oporavku prerađivačke industrije, stagnaciji robnog izvoza, rastu vanjskotrgovinskog deficita, rastu inozemnog duga, i, što je naznačajnije, zadržavanju visokih stopa nezaposlenosti.</p>
<p>Ostvariti održiv rast nacionalnoga gospodarstva</p>
<p>Za bilo koju odgovornu vladu, pa tako i za novu vladu mandatara Račana, ne postoji nijedan viši politički cilj od ostvarivanja održivog rasta nacionalnoga gospodarstva kojim bi se dugoročno otvarala nova radna mjesta i snižavala nezaposlenost. </p>
<p>Nažalost, sada već prethodna koalicijska hrvatska vlada se, s jedne strane, bavila marginalnim političkim temama i operativnim, često nekoordiniranim, javno-ekonomskim poslovima. </p>
<p>S druge strane ekonomske politike Račanove vlade derivirane su iz ekonomske doktrine u kojoj, s primjerenom dozom akademskog cinizma prema kratkoročnim ciljevima, prevladavaju rješenja koja jednostavno pripadaju prošlosti. </p>
<p>Ako se može govoriti o bilo kakvoj konzistentnosti gospodarskog programa prethodne vlade, koja pretendira da bude i vlada u ovom, skraćenom mandatu, onda je to konflikt između stroge makroekonomske stabilnosti i općeg kaosa u mikroekonomskoj sferi.</p>
<p>Makroekonomska stabilnost je neupitna, ali ona ne može biti ekonomsko-politički cilj per se. Kao preduvjet ubrzanog rasta je dobra ali ne i dovoljna, pa se tako ne može niti uvrštavati u nekakva posebna dostignuća.</p>
<p>U mikroekonomskoj sferi je prevladavala teza da se treba privatizirati sve što može naći novog vlasnika, a ono što ne može biti privatizirano da mora otići u stečaj. Stara vlada se tako i ponašala, izuzev u nekim slučajevima, kada se interveniralo proračunskim novcem ne bi li se spasila neka privatna poduzeća.</p>
<p>Neposredna posljedica su rast nezaposlenosti i sive ekonomije, u kojoj nezaposleni pronalaze rješenja za svoje probleme.</p>
<p>Račanov ekonomski kabinet je pokazao posvemašnju nekonzistentnost u strukturiranju ekonomskih politika, i nepoznavanju onog što se u ekonomsko-političkom smislu događa u okruženju industrijskih zemalja razvijene demokracije. Stoga se bez ozbiljna zaokreta u području gospodarskih politika ne može ni zamisliti uspješan završetak mandata nove vlade. </p>
<p>Mandatar bi morao postići konsenzus s predstavnicima »nove parlamentarne većine« upravo o ciljevima politika, instrumentarija i prioriteta koji se trebaju postići u kratkom vremenu. Račan pri tome nije bez izgleda, ali zasigurno mora pristupiti tom poslu neusporedivo odlučnije, hrabrije i odgovornije.</p>
<p>Nova vlada mora odabrati dvostruku političku strategiju: s jedne strane se treba baviti reformama koje će imati dugoročne učinke na hrvatsko gospodarstvo, ali se s druge strane mora posvetiti puna pozornost ekonomskim politikama i mjerama koje će dati učinke u kratkom roku. </p>
<p>Kao prioritetni cilj nove vlade mora biti stvaranje generatora održivoga gospodarskog rasta kojim bi se kratkoročno ostvarila nova radna mjesta.</p>
<p>Opredijeliti se za državno ulaganje u privatne projekte</p>
<p>Dosadašnji gospodarski rast nije takav cilj, jer nije praćen rastom zaposlenosti kakav se želi. To bi značilo da jedan postotni poen stope rasta nacionalnog proizvoda (dakle, dostizanje pet-postotnog rasta BNP-a) bude praćen s tri postotna poena rasta zaposlenosti.</p>
<p>Ako se postigne konsenzus o tom cilju, tada se mora postići i dogovor s kojim ekonomskim politikama i kakvim mjerama se taj cilj može dostizati.</p>
<p>Dosadašnji privatizacijski model, popraćen neoliberalnim ekonomskim konceptom, prema komu bi novi vlasnici trebali ulagati u razvoj i nova radna mjesta, jednostavno nije realan i nije u funkciji temeljnoga političkog cilja.</p>
<p>Tvrdnja da su inokosni i/ili korporativni privatni vlasnici najbolji vlasnici jednostavno je notorna besmislica. Vlada se mora osloboditi te dogme, koja svoje izvorište ima u državnom-planskom konceptu državnog vlasništva.</p>
<p> Niti su Kutle, Gucić ili možda Vrhovnik, kao privatni vlasnici, najbolji upravljači resursima svojih poduzeća, a posebno nisu (bili) zainteresirani za ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta, niti je jedan državni vlasnik nužno loš vlasnik.</p>
<p>Vlada se mora opredijeliti za državnointervencionističke makroekonomske politike, odnosno privatno-javni koncept poticanja investicija i razvoja. Kao dobar i neposredan primjer takvih ekonomskih politika je program njemačkog CSU/CDU kandidata za kancelara, koji upravo ovih dana, zajedno Lotharom Späthom, kandidatom za ministra »superministarstva« gospodarstva, rada i javnih radova promovira koncept javno-privatnih investicijskih inicijativa. </p>
<p>Vlada se, dakle, mora opredijeliti za koncepciju državnoga izravnog ulaganja u privatne projekte, ne bi li time osigurala utjecaj na otvaranje, dugoročno održivih radnih mjesta. U proračunu je za tu svrhu potrebno osigurati barem pet milijardi kuna, kojima bi se kapitalnim ulaganjima u privatne pothvate moglo otvoriti stotinjak tisuća radnih mjesta. Pritom se mogu odlično iskoristiti posrnule tvrtke, kojima prijeti stečaj i likvidacija, odnosno gašenje radnih mjesta.</p>
<p>Kako bi održiv rast mogao biti pokrenut u kratkom roku, nova vlada mora hrabrije ukloniti sve barijere slobodnog poduzetništva. </p>
<p>Neodrživo je, na primjer, da Vlada u svakom poduzetniku vidi kriminalca, jednako kao što je neodrživo da poduzetnici koriste nejasne zakone i ostvaruju dodatne profite.</p>
<p>Nova vlada, također, mora poduzeti, ili barem najaviti, radikalnu reformu poreznog sustava, kojim bi, prema uzoru na neke europske zemlje, opteretili imovinu koja nije u funkciji gospodarskog rasta, a posebno stimulirali ulaganja kako banaka, tako privatnih pojedinačnih ili institucionalnih investitora. To se posebno odnosi na područje poreza na dobit i dohodak.</p>
<p>Pritom bi bilo nužno reformirati i sustav upravljanja državnim portfeljem, odnosno koncipirati i afirmirati nova pravila tzv. corporate governancea, kao konzistentnih sustavnih pravila.</p>
<p>Kao zadnja, ali ne i manje važna tema, o kojoj se novi politički partneri moraju složiti, jest pitanje može li impuls gospodarskom rastu doći iz monetarne sfere i na koji način će se voditi politika tečaja valuta i cijena.</p>
<p>Sve ostalo može biti na niže rangiranim pozicijama prioriteta nove vlade.</p>
<p>Ako se o tih nekoliko točaka mandatar ne složi sa svojim partnerima u novoj vladi, primarno sa HSS-om, potpuno je besmisleno i neodgovorno licitirati ministarska mjesta.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, direktor je konzultantske tvrtke Cap Gemini Ernst & Young Hrvatska d.o.o.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Za uređenje gradskih prometnica više od 170 milijuna kuna </p>
<p>Za radove na Čulinečkoj cesti previđeno je 70 milijuna kuna, za Samoborsku cestu 20 milijuna kuna, za Remetinečku cestu 20 milijuna kuna, za obnovu tramvajske pruge u Savskoj predviđeno 12 milijuna kuna, dok je za 'sitne' popravke u gradu predviđeno 50 milijuna kuna</p>
<p>Na području grada trenutno se uređuje 20 gradskih prometnica, od kojih su neke zatvorene za promet ili imaju uvedenu privremenu regulaciju prometa. Za uređenje velikih prometnica Grad je saznajemo, predvidio oko 122 milijuna kuna, te dodatnih 50 milijuna kuna za pojačano održavanje zagrebačkih prometnica. Tako je na primjer za radove na Čulinečkoj previđeno 70 milijuna kuna, za Samoborsku cestu 20 milijuna kuna, za Remetinečku cestu 20 milijuna kuna , dok je za obnovu tramvajske pruge u Savskoj predviđeno 12 milijuna kuna.</p>
<p>Preostalih 50 milijuna kuna predviđeno je za »sitne« popravke, odnosno sanacije kolnika koje izvode »Zagrebačke ceste«.</p>
<p>Sezona uređenja gradskih prometnica počela je 1. srpnja zatvaranjem Remetinečke ceste, zbog rekonstrukcije, a prema predviđanjima, sezona radova trebala bi završiti 7. rujna otvaranjem Samoborske ceste od Ulice Velimira Škorpika do Podsusedskog mosta, koja je zatvorena, zbog rekonstrukcije. Od 20 gradskih ulica devet ih je zatvoreno zbog izvođenja radova na uređenju kolnika, četiri su ceste zatvorene zbog rekonstrukcije, dvije zbog zamjene odbojne ograde, te po jedna zbog sanacije prekopa, zamjene tramvajskih pruga i radova na podvožnjaku. Koliko će porezne obveznike koštati radovi, ne zna se točno jer se konačne brojke još ne znaju. »Troškovnici su doneseni aproksimativno, što znači da su napravljeni otprilike. Problem je što, kad se radi sanacija ili rekonstrukcija neke ceste ili križanja, tek kad se prometnica 'otvori', vidi se pravo stanje. Tako da se nekad dogodi da troškovnik prijeđe zadani iznos«, objasnio nam je Milan Golubić, glasnogovornik »Zagrebačkih cesta«.</p>
<p> Kako saznajemo, samo za Ulicu Drvinje, kojom je otežan promet od 16. srpnja pa do 3. kolovoza, a na kojoj se izvode radovi uređenja kolnika, iz Gradskog je proračuna izdvojeno oko dva milijuna kuna. </p>
<p>Radove na zagrebačkim prometnicama, obavljaju »Zagrebačke ceste«, »Hrvatske ceste«, »Zagrebački električni tramvaj«, te građevinske tvrtke koje su se javile na natječaj Grada za izvođenje radova u Zagrebu. Prema riječima Milana Golubića, ljetna građevinska sezona je iskorištena maksimalno. »Osim ovih radova koji su u tijeku, planiramo izvesti još nekoliko radova, no o njihovom izvođenju ovisi dinamika radova koji sada započinju ili se privode kraju«, rekao nam je Golubić.</p>
<p>Na većini gradilišta je uvedena privremena prometna regulacija. »Neke su prometnice potpuno zatvorene«, izjavio je Golubić.</p>
<p>U potpunosti su zatvorene Ulica Ružmarinka od Harambašićeve do Kennedyevog trga, Čulinec I, Ulica Bijenik na dijelu od Prevoja do Ulice Viktora Vida, Samoborska cesta na dijelu od Ulice Velimira Škorpika do Podsusedskog mosta, Ulica Gornje Prekrižje od borja 48 do Šumskog prečaca, Remetinečka cesta od rotora do tvornice »Mega«, te Velikogorička ulica na dijelu od I gardijske brigade Tigrovi do Savice I.</p>
<p> Otežan promet, što znači da se promet odvija jednim prometnim trakom ili naizmjence, je u Starotrnjanskoj ulici, Ulici Paule i Većeslava Miškine, južnim kolnikom Avenije Dubrovnik kod Šišićeve, Ozaljskom na dijelu od Nehajske do Selske, Bolničkom ulicom na dijelu od Karažnika prema istoku, Trgom žrtava fašizma na dijelu od Zvonimirove do Dukljaninove, Dragonožečkom cestom od Obreža prema Dragonošcu, istočnim kolnikom Mosta mladosti, Karlovačkom cestom od Ulice dr. Luje Naletilića do Brezovičke, Bolničkom ulicom od Žagarove prema zapadu, Ulicom Drvinje od Tomislavove do Ljubljanske avenije, te Dragonožečkom cestom.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kravarskom i Pokupskom prijeti žeđ</p>
<p>Dosadašnji koncesionar Velkom d.o.o. u stečaju bio je investitor većine radova na magistralnom cjevovodu / Novosonovano poduzeće Vodoopskrba i odvodnja koje bi trebalo nastaviti izgradnju od Državne uprave za vodu čeka prijenos koncesije </p>
<p>Kako najbrže riješiti probleme vezane za izgradnju magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda u općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle. bila je tema radnog sastanak predstavnika općina Krvarsko i Pokupsko s predstavnicima Hrvatskih voda, izvođača vodospreme u Pokupskom - Hidrocommerca i Hidroprojekta, te županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem. </p>
<p>Sastanku se, nisu odazvali predstavnici Velike Gorice, stečajni upravitelj komunalnog poduzeća Velkom i predsjednik općine Orle Ivan Petko.</p>
<p>Osnovni je problem prema riječima predsjednika općine Pokupsko, Božidara Škrinjarića, što se u ovom trenutku ne zna tko će biti distributer vode za to područje, te tko će platiti dio radova koji trebaju biti napravljeni na vodospremi u Kravarskom, što je uvjet da vodu dobije i Pokupsko. </p>
<p>Dosadašnji koncesionar Velkom d.o.o. u stečaju bio je investitor većine radova na magistralnom cjevovodu. Nakon stečaja radovi na vodospremi su prekinuti. Novosonovano poduzeće Vodoopskrba i odvodnja koje bi trebalo nastaviti izgradnju od Državne uprave za vodu čeka prijenos koncesije. </p>
<p>Odbijanje stečajnog upravitelja Velkoma da razgovara s predstavnicima općina uzrok su što se završena vodosprema u Pokupskom nema kome predati, te što se mještanima dvadesetak sela ne može reći kada će dobiti vodu. Stoga se predsjednici općina Pokupsko i Orle, Božidar Škrinjarić i Vlado Kolarec boje da će se ponoviti dugogodišnji ljetni problem - isušivanje bunara i potpuni nedostatak vode. </p>
<p>Župan Stjepan Kožić se obvezao da u roku od petnaestak dana dogovori sastanak s predstavnicima grada Velike Gorice i Velkoma. Do tada će stručnjaci Hidroprojekta sastaviti konačni troškovnik za sve radove koji još trebaju biti izvedeni. </p>
<p>Hrvatske vode su samo u ovoj godini za izgradnju ovog magistralnog cjevovoda izdvojile 7,7 milijuna kuna. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Park na krovu nove garaže</p>
<p>Izgradnja garaže neće ići na teret gradskog proračuna/ Na mjestu sadašnjeg parkirališta, odnosno na krovu buduće garaže, bit će uređen park, a planira se i izgradnja nove benzinske crpke</p>
<p>Izgradnja javne podzemne garaže na Langovom trgu započela je u utorak svečanim polaganjem kamena temeljca. Investitor, tvrtka »Zagrebparking« koja je za izgradnju 9000 četvornih metara garažnog prostora izdvojila 30 milijuna kuna, najavljuje dovršetak projekta početkom 2004. godine. Izvođač radova je tvrtka »Tehnika« koja je do sad u Zagrebu izgradila podzemne garaže u Mercatoru te u Kaptol i Importanne centru. </p>
<p>»Zahvaljujem ljudima koji su omogućili realizaciju ovog dugo najavljivanog projekta. Mislim da nije potrebno isticati važnost i nužnost izgradnje podzemne garaže jer svako od nas se barem jednom našao u neugodnoj situaciji traženja parkirnog mjesta u centru grada«, rekao je direktor »Zagrebparkinga«, Mate Kraljević i dodao kako se nada da će garaža biti izgrađena u predviđenom roku od 15 mjeseci.</p>
<p>»Jedan od gradskih problema je svakako nedostatak parkirnih mjesta stoga ne čudi što izgradnja ove garaže pobuđuje veliku pozornost«, rekla je u utorak gradonačelnica Vlasta Pavić. Projekt, dodala je, neće ići na teret gradskog proračuna jer ga u potpunosti financira poduzeće »Zagrebparking« kojem je za izgradnju garaže Erste & Steiemarkische banka odobrila kredit u vrijednosti od 3.92 milijuna eura. </p>
<p> Podzemna garaža, koju su projektirali arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović, imat će pet etaža s 309 parkirnih mjesta. Garaže će se nalaziti 15 metara ispod zemlje, a površina nadzemnog dijela objekta bit će 1400 četvornih metara. U garažu će se ulaziti iz Šoštarićeve ulice, a izlaziti u Branjugovu ulicu. Na mjestu sadašnjeg parkirališta, odnosno na krovu buduće garaže, bit će uređen park, a planira se i izgradnja nove benzinske crpke. Stajalište taksista najvjerojatnije neće mijenjati lokaciju. </p>
<p>»Zagrepčanima želimo pružiti što bolju kvalitetu usluga, a financijska sredstva su jedino rješenje za probleme parkiranja u gradu«, zaključio je Kraljević. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Oprez, prijeti pelud pelina!</p>
<p>Proteklih dana u Zagrebu je bila prisutna visoka koncentracija peluda korova, najviše zeljastih biljaka iz porodice kopriva. Po prvi puta u ovoj vegetacijskoj sezoni u zraku se pojavio pelud pelina koji je jako alergogen. Koncentracija peluda trava početkom tjedna bila je umjerena, a koncentracija peluda drveća niska. </p>
<p>Osobe s preosjetljivošću na pelud korova i trava neka izbjegavaju otvorene prostore posebice između 10 i 18 sati kada su im koncentracije najviše. Osobe alergične na pelud pelina trebaju obratiti posebnu pozornost na preventivne mjere, jer se uskoro očekuje u sve većim koncentracijama. Za osobe preosjetljive na pelud drveća nema opasnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Sarah Jessica Parker jedina ne mora pokazati grudi</p>
<p>LOS ANGELES, 23. srpnja</p>
<p> - Nove epizode iz posljednjeg serijala »Seksa i grada«, koje su se ovih dana premijerno počele prikazivati na američkim TV-programima, prikazuju slavne zvijezde lagane američke sapunice u sasvim novom svjetlu, jer prvi put golotinja dolazi u prvi plan. Naime, sve glumice, osim glavne junakinje Sarah Jessice Parker koja tumači lik kolumnistice Carrie Bradshaw, otkrile su svoje grudi. U samo prvoj epizodi tri je pari grudi došlo na vidjelo: prva se razodjenula Kristin Davis (37), koja tumači ulogu »svetice« Charlotte York. Tijekom večere 'upucava se' mladom mornaru, kojeg šarmira na sve načine i očito bez mjere. Kim Cattrall (45), ekstravagantna Samantha Jones, postane središtem zbivanja u trenutku kada na partyju skine cijeli gornji dio haljine, ispod koje se ne nalazi niti grudnjak. Cynthia Nixon (36), koja tumači mladu majku Mirandu Hobbes, također pokazuje grudi, ali ne iz 'seksi' razloga, već zbog onih hranidbenih... Naime, ona hrani svog sina Bradyja. </p>
<p>No, po svemu sudeći, junakinje »Seksa i grada« kao da se natječu koja će prva pokazati grudi. Tako je, barem, započela peta sezona prikazivanja sapunice koja je osvojila svijet. Nažalost, snimljeno je tek osam epizoda, od 13 predviđenih, budući da je snimanje prekinuto kako bi glavna zvijezda Sarah Jessica Parker mogla održati trudnoću - u privatnom životu. </p>
<p>Jessica, koja igra Carrie Bradshaw, jedina je koja sasvim sigurno neće pokazati grudi u cijeloj seriji. Naime, u njezinom ugovoru stoji kako to nije dužna napraviti! 37-ogodišnja glumica, udana za glumca Matthewa Brodericka, o novim je epizodama kazala kako će biti puno smijeha, seksa i romantike.</p>
<p>»Bio je pravi izazov trudna snimati nove epizode, hodati New Yorkom u cipelama s najvišim potpeticama i uvučena trbuha. Ne mogu dočekati rođenje moje bebe, koja će svijet ugledati u listopadu, te se vratiti u odjeću normalne veličine«, izjavila je Parker.
U novim se epizodama pojavljuje i glumica Heather Graham, koja igra Felicity Shagwell u Austinu Powersu. U ovoj seriji ona igra - sebe. </p>
<p>Vjeruje se da će snimanje »Seksa i grada« završiti s šestim serijalom epizoda. Kim, koja je dosad promijenila 35 ljubavnika u seriji, našalila se i kazala kako joj mnogi prijatelji tvrde da bi serija i dalje trebala postojati, ali »kako bih u 50-ima mogla letjeti na ljuljački i...«.</p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najviše nominacija za glazbenu nagradu MTV-a Eminemu i Missy Elliott </p>
<p>LOS ANGELES, 23. srpnja</p>
<p> - Eminemova pjesma »Without Me« i »One Minute Man« Missy Elliott dobile su po šest nominacija za glazbenu nagradu 2002 MTV Video Music Awards, objavljeno je u ponedjeljak u Los Angelesu.</p>
<p> Rock skupina P.O.D. također je dobila šest nominacija, ali su one podijeljene između dva njihova glazbena spota za pjesme »Alive« i »Youth of a Nation«.</p>
<p> Brojni izvođači osvojili su više nominacija.</p>
<p> Shakira je dobila četiri za spot »Whenever, Wherever«, kao i skupina White Stripes' za pjesmu »Fell in Love With a Girl«.</p>
<p> Britney Spears (»I'm a Slave 4 U«), Linkin Park (»In the End«), Pink (»Get the Party Started«), Ashanti (»Foolish«) i Elton John (»This Train Don't Stop Here Anymore«) osvojili su po tri nominacije.</p>
<p> Tri nominacije imaju i 'N Sync - jednu za »Gone« i dvije za »Girlfriend«, Usher - jednu za »U Don't Have to Call« i dvije za »U Got It Bad«, te Michelle Branch - dvije za »All You Wanted« i jednu za »Everywhere.« </p>
<p> Nominirani su i Will Smith (»Nod Ya Head«), Mary J. Blige (»No More Drama«), Enrique Iglesias (»Hero«), Nelly (»#1«), Kylie Minogue (»Can't Get You Out of My Head«), Alicia Keys (»A Woman's Worth«) i No Doubt (»Hey Baby«).</p>
<p> O nagradama će odlučiti oko 500 glazbenih novinara, video producenata, glazbenika i drugih djelatnika u glazbenoj industriji kojima su organizatori poslali glasačke listiće s nominiranima.</p>
<p> 2002 MTV Music Awards bit će dodijeljene 29. kolovoza u newyorškom Radio City Hallu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Dubrovnik uplovila jahta na kojoj su krstarili Milošević i Dodik </p>
<p>DUBROVNIK, 23. srpnja</p>
<p> - Sa svojih 42 metra, grčka jahta »O, Pary« iz Piraeusa mamila je poglede brojnih prolaznika u luci Gruž. No malo tko je znao da su na njoj svoje ljetne odmore provodili ni manje ni više nego Slobodan Milošević te premijer Republike Srpske Milorad Dodik sa svojim obiteljima. </p>
<p>Po cijeni od 90.000 američkih dolara koliko košta tjedni najam ove supreluksuzne jahte sa posadom, prekaljenim »nautičarima« poput Milioševića ili Dodiga nudi se krstarenje za 12 osoba smještenim u ogromnim dvokrevetnim sobama u kojima se, ako je suditi po fotografijama, ne zna da li su mekši tepisi ili kreveti. »O, Pery«, koja će se u Dubrovniku zadržati tek jedan dan, očekuje ukrcaj putnika, a tko će na njoj uživati nismo uspjeli doznati. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jakovčićev domjenak za filmadžije</p>
<p>PULA, 23. srpnja</p>
<p> - Istarski župan Ivan Jakovčić priredio je u utorak na terasi Doma hrvatskih branitelja domjenak za filmadžije i sudionike ovogodišnjeg filmskog festivala, počastivši ih šampanjcem, istarskim vinima i prirodnim sokovima. Naravno, bilo je i drugih istarskih specijaliteta poput pršuta ili punjenih školjki... Taj dio festivalskog programa bio je osjetno posjećeniji i od Sedlarove konferencije za novinare, od koje se očekivalo mnogo, a protekla je 'u rukavicama' i malobrojnim komplimentima. </p>
<p>Jakovčić se najduže zadržao u razgovoru s redateljem Vatroslavom Mimicom i njegovom suprugom, koji dobar dio vremena provode u Puli, pa su gotovo i postali Puljani. </p>
<p>Na domjenku je zamijećena i poznata glumica Senka Sokolović, a nezaobilazan je bio i direktor festivala Armando Debeljuh. Počela je, dakle, serija domjenaka i prijema, među kojima su tradicionalno najpopularniji - Kodacov i Vjesnikov.</p>
<p>J. Urošević-Hušak</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Severina i Slaven Bilić počasni dopredsjednici Sportskih igara mladih</p>
<p>SPLIT, 23. srpnja</p>
<p> - Povodom promocije manifestacije Sportske igre mladih 2002., velike edukativne akcije »Živimo život bez droge jer droga uzima život«, uz potporu Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga u utorak poslije podne održana je velika press konferencija u restoranu Bruna hotela Park u Splitu. Domaćin i predsjednik Organizacijskog odbora Igara Zdravko Marić predstavio je počasne dopredsjednike, nogometaša Slavena Bilića i legendu hrvatske estrade Severinu Vučković. </p>
<p>U ime Gorana Ivaniševića, također počasnog dopredsjednika Igara, zbog njegova nedolaska ispričao se Slaven Bilić i dodao: »Čast mi je sudjelovati na ovoj manifestaciji za pomoć djeci koja su naša budućnost«. Zadovoljstvo zbog sudjelovanja u Odboru nije krila ni Severina: »Apelirala bih na HIV pozitivnu djecu koji su veliki problem u Hrvatskoj. Ta djeca zbog zdravlja ne mogu sudjelovati na Igrama, ali im mi možemo omogućiti normalan život«.</p>
<p>Šeste Pepsi-sportske igre mladih 2002. održat će se od kraja srpnja do kraja rujna pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta i uz potporu Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva prosvjete i športa te Ministarstva zdravstva. </p>
<p>Ove godine na sudjelovanje odazvalo se 20.000 djece i mladih iz cijele Hrvatske.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Tko je tu potopljen - groblje, Sedlar ili Festival?</p>
<p>U »Sjećanje na Georgiju« redatelj Jakov Sedlar nekim je epizodistima - dvojici homoseksualaca i dvojici alkoholičara - nadjenuo imena njemu posebno mrskih kritičara i književnika / U tim scenama nema ni trunka redateljske invencije, a ni duhovitosti, to ostaje samo gola uvreda / Film »Potonulo groblje« Mladena Jurana zadržava pažnju gledatelja</p>
<p>PULA, 23. srpnja</p>
<p> - Na sredini festivala Pula je dosegnula (ne samo ovogodišnje) dno filmom »Sjećanje na Georgiju«, što na temelju dosadašnjeg opusa njegova autora Jakova Sedlara i nije bilo posebno iznenađenje. Radi se o filmu koji je već dvaput izazvao medijsku senzaciju, jer iako je Sedlar do sada uvjerljivo dokazao da mu je filmska režija velika želja, ali i potpuno nepoznato područje, on je zasigurno među hrvatskim filmašima (u koje ga se može svrstati jedino po tome što neprestance radi, ali ne i po tome kako radi) najsposobniji u pronalaženju novca, a i u marketingu tih svojih proizvoda. </p>
<p>»Sjećanje na Georgiju« izbilo je u prvi plan medijske pozornosti kada se (još prošle godine) saznalo da je antipatičnim epizodistima nadjenuo imena njemu posebno mrskih kritičara i književnika, pa su tako dvojica homoseksualaca koji se blesavo krevelje u krevetu dobili imena Ivan Starčević i Jurica Pavičić, a dvojica alkoholičara Polimac i Jergović.</p>
<p> Kako u tim scenama (kao uostalom ni u drugima) nema ni trunka redateljske invencije, a ni duhovitosti, to ostaje samo gola uvreda, pa bi možda Sedlarovo najnovije (ne)djelo bilo najbolje potpuno prešutjeti, što bi vjerojatno bilo najelegantnije, a zasigurno i najbolnije za čovjeka koji se očito nastoji svim sredstvima naći pod svjetlom reflektora.</p>
<p>No, možda je ipak potrebno ponovno upozoriti na ovaj fenomen (iako mu mnogobrojni dosadašnji pokušaji nisu nimalo naštetili) koji će i dalje trajati na sramotu svih koji pomažu u njegovu održavanju, kao što je to za »Sjećanje na Georgiju« napravilo Ministarstvo kulture dodijelivši dvjesto tisuća kuna (uz obrazloženje da sredstva nisu uzeta iz dijela budžeta namijenjenog kinematografiji) za prebacivanje toga proizvoda s videa na filmsku vrpcu s obrazloženjem da treba potpomagati nezavisnu produkciju, dakle onu koja kreće u proizvodnju bez unaprijed odobrenih sredstava Ministarstva.</p>
<p>Ta je odluka po drugi put dovela Sedlarov uradak u središte pozornosti javnosti, posebice kada su neki članovi Vijeća za film, koje je oformilo to Ministarstvo, odlučili dati ostavke, jer nisu bili konzultirani o toj odluci. Na prvi pogled argumenti Ministarstva i nisu bili tako loši - dodijeljena sredstva mnogostruko su manja no što se daju u redovnoj proceduri sufinanciranja filmskih projekata, a i nisu ugrožavala nove projekte, jer nisu izdvojena iz toga dijela budžeta. Međutim, pravo je pitanje što se moglo u nekim manje skupim kulturnim ili umjetničkim područjima postići s njima.</p>
<p> Pa i podupiranje nezavisnih produkcija također nije odluka koja bi a priori trebala biti negativna, iako pritom ne treba zaboraviti komu se daje, jer »Sjećanje na Georgiju«, formalno gledano, doista jest nezavisna produkcija, no ipak ne bi trebalo zaboraviti čija, jer je Jakov Sedlar nedvojbeno jedan od najzavisnijih hrvatskih filmaša, ovisan ponajprije o politici (pogotovo u vrijeme vladavine HDZ-a), ali i o raznim sponzorima i izvorima novca koji baš i nisu najtransparentniji.</p>
<p>Međutim, mnogo važnije od svega toga je da bi Ministarstvo kulture trebalo dodjeljivati sredstva (pa bila ona i najskromnija) tek onima koji imaju bar stanovite kulturne ili umjetničke vrijednosti, a da je to u ovom filmu bilo tko mogao vidjeti, doista mi je zagonetno.</p>
<p>Doduše, obrana bi mogla biti da je u glasovanju žirija publike taj film prilično dobro prošao, pa da treba misliti i o interesu gledatelja. No, ako već godinama znamo za kroničnu glad publike za domaćim humorom, u kojoj će i najprizemniji gegovi ili otrcani vicevi naći zahvalnog primatelja, ipak bi inzistiranje na barem minimalnom ukusu bilo nužno.</p>
<p> A toga doista nije bilo u priči koja bi teško prošla i u TV-sapunicama o slavnom glumcu transvestitu i homoseksualcu koji pada u tešku depresiju, jer mu se na dočeku novog milenija nije pridružio mladi ljubavnik, te je u potrazi za pomoći u novogodišnjoj noći tek na SOS telefonu našao ženu koja se nakon duljeg krzmanja odlučuje doći vidjeti što mu je.</p>
<p> On je zaprepašten kada na vratima ugleda časnu sestru, no kasnije se otkriva da je ona, zapravo, slavna balerina koja će mu čak otplesati i erotski ples, pa će onda njih dvoje shvatiti da su srodne duše, popularni umjetnici koje sredina ne razumije, te joj on onda nudi brak, ali se u posljednji trenutak saznaje da joj je otac koji nije niti znao za njezino postojanje.</p>
<p>Sve se to zbiva u jednoj sobi u kojoj je glavni razlog pomicanja kamere to da se skloni s putanje glumaca, a ne bilo kakvo osmišljenije filmovanje gotovo nimalo prilagođenog kazališnog teksta Nina Škrabea. U takvoj proizvodnji pokretnih slika vjerojatno je jedina redateljeva briga bila pronaći ono što će na bilo koji način moći zainteresirati barem onoga potpuno nezahtjevnog gledatelja. Tako je dopustio da inače vrlo dobri glumac Boris Miholjević glumi toliko teatralno da to samo po sebi bude smiješno bez obzira na to što govorio.</p>
<p> Nemajući pak povjerenja u glumačke sposobnosti Almire Osmanović ili u tekst koji ona mora izgovoriti, kod nje je stavio u prvi plan ples i erotiku, a da bi toj svojoj tvorevini udahnuo barem malo života, ubacio je scene iz uloga interpreta svojih protagonista i dodao njihovim likovima i neke karakteristike iz njihova privatnog života. No, kako je i u tome pokazao jednaku redateljsku neumješnost, niti to nije nimalo pomoglo.</p>
<p>Nakon takvog Sedlarova uratka jedan od rijetkih hrvatskih horrora »Potonulo groblje« Mladena Jurana po romanu Gorana Tribusona (koji je i koscenarist) morao je izgledati kao pravo remek-djelo, iako je to, na žalost, ipak daleko od istine. Prilično zakučasta, iako većim dijelom (posebno scenaristički) vješto vođena priča o čovjeku koji se nakon tridesetak godina vraća u svoje malo mjesto iz kojeg je otišao kao petogodišnji dječak i u kojem ništa nije takvim kakvim se u prvi mah čini, postupno otkriva čitav niz neobičnih pojava od eksperimentiranja s oživljavanjem mrtvaca do umorstava, a sve to dovodi i do posve drugačije slike djetinjstva protagonista.</p>
<p>Osim predugih uvodnih sekvenci i nekoliko scena u kojima se nakon pravog završetka radnje objašnjava smisao događaja »Potonulo groblje« uspijeva zadržati pažnju gledatelja napetošću i neočekivanim obratima u fabuli te glazbom Igora Kuljerića i kamerom Slobodana Trninića koje daju svoj potpuni prinos izgrađivanju stravične atmosfere. Međutim, režija Mladena Jurana ipak se ne koristi tim elementima u punoj mjeri ili točnije rečeno imajući veliko povjerenje u njih ne nadograđuje ih dovoljno originalnijim redateljskim rješenjima.</p>
<p> Iako Juran iskazuje sposobnosti u vođenju glumačke igre, mizanscenu i korištenju atraktivnog prostora (scenograf Mario Ivezić), ipak izostaju režijski šokovi koji su gotovo neophodni u tome žanru, no još mu je ozbiljnija mana nedostatak pravog osjećaja za ritam zbog koje neke scene gube napetost koju su mogle imati. </p>
<p>Budući da je međunarodni dio festivala u sjeni domaćega, kako po zanimanju publike, tako i kritike, dobrim dijelom zato što je i organizacijski tretiran kao dodatak koji se prikazuje u kasnonoćnim terminima, prilično je nezapaženo u tome dijelu prošao jedan od, po mom mišljenju, najboljih europskih filmova prošle godine - crno-bijeli poljski »Čao, Tereska« u kojem redatelj Robert Glinski iznimnom snagom i žestinom govori o besperspektivnosti odrastanja mladeži u betonskoj pustinji novogradnji na rubu grada.</p>
<p> Taj je film prikazan samo jedanput, i to u jedan poslije ponoći, pa samo pokazuje kako bi organizatori koji su uspjeli dovesti niz vrijednih europskih filmova u Pulu morali osigurati dvoranu u kojoj bi ti filmovi igrali bar nekoliko puta da bi ih mogli vidjeti svi zainteresirani.Udarna trojka filma »Sjećanje na Georgiju«: Jakov Sedlar, Almira Osmanović i Boris Miholjević </p>
<p>Tomislav Kurelec</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sedlarov obračun s »ovisnicima o Jugoslaviji«</p>
<p>PULA, 23. srpnja</p>
<p> - Iako se sa zanimanjem očekivala konferencija za novinare Jakova Sedlara i ekipe njegova filma »Sjećanje na Georgiju«, u vrelom ranom poslijepodnevu ovoga utorka u koncertnoj dvorani Doma hrvatskih branitelja nije se zbio nikakav spektakl. Štoviše, osim trijumfalnog smiješka redatelja Sedlara i komplimenata njegovih glavnih glumaca Almire Osmanović i Borisa Miholjevića, drugih bitnih detalja nije bilo. S iznimkom jedinog pitanja iz publike, zapravo komplimentiranja glazbenog kritičara Nenada Miletića iz Zagreba, koji je ustvrdio da je Sedlarov film vrhunsko umjetničko djelo u kome je zastupljena najbolja svjetska muzika, što se prvenstveno odnosi na Reya Charlesa i njegovu znamenitu skladbu »Sjećanje na Georgiju«. </p>
<p>Sedlarov film kod publike u Areni dobio je ocjenu 3,21, što redatelj nije želio komentirati, ali je odmah ustvrdio da je još prije zgotovljenja njegova filma u nekim tiskanim medijima uslijedio frontalni napad na njega i njegovo djelo, uz pojašnjenje da su iza toga stajali ovisnici o Jugoslaviji za koje ne zna kako ih liječiti jer lijeka nema, jer više nema ni njihove Jugoslavije. Od jugonostalgičara spomenuo je poimence samo Juricu Pavličića i Miljenka Jergovića, ali je ipak dodao da se radi od tri do pet autora koji svoj bijes iskaljuju na njemu uslijed stvaralačke nemoći. Sedlar je pritom, govoreći o »autorskoj impotenciji« njegovih žestokih kritičara, spomenuo jednu sarajevsku postariju anegdotu kada je jedan tamošnji partijski čelnik napisao dramu s koje je publika bježala, pa je donesena odluka da se gledateljima ne daju kaputi iz garderobe prije kraja predstave. Kad je jedan od njih shvatio o kakvu se triku radi, otišao je iz kazališta uz komentar »Jebo kaput!«</p>
<p> Takvu sudbinu, dodao je Sedlar, doživljavaju i djela mojih jugonostalgičara koja se tiskaju u nekoliko stotina primjeraka i ostaju bez čitatelja. Ali, umjesto da se svi skupa opterećujemo takvim ovisnicima, nastavio je Sedlar, sa mnom je sjajna umjetnička ekipa i o njima treba govoriti, a ne o tim samoreklamerima. Usput, nisam pravio film da bih s njima obračunavao, jer zatim nema ni potrebe - zaključuje Sedlar. </p>
<p>Na jedino pitanje uz već spomenuto Miletićevo - nije li možda spominjanje Pavličića, Jergovića i nekih drugih ustvari reklama za njih - Sedlar je kazao da možda i jest, ali da je to jedina na koju su mogli računati. Uostalom, što bi jedan Jurica Pavličić kazao da je svojedobno snimljen film u kome bi se glavni junak Bata Živojinović zvao Jurica Pavičić Miki!? Tako je rasprava o »ovisnicima« zaključena Sedlarovom konstatacijom kako oni liječe ovisnost bijesom protiv osoba čiju umjetničku razinu ne mogu dosegnuti. </p>
<p>Glavni akteri ovoga filma Almira Osmanović i Boris Miholjević komplimentirali su i redatelju i scenaristu, a Osmanovićeva je kazala kako je to bilo dragocjeno iskustvo spram njene plesačke karijere, koja je mukotrpnija i neizvjesnija od glumačke, ali da je jednako uživala u 90-ak kazališnih predstava kao i u snimanju filma. Boris Mihaljević pak podsjetio je kako je jedan njegov stalni razgovor sa scenaristom predstavljao začetak scenarija filma »Sjećanje na Georgiju« jer je tada spomenuo da je njegov najveći miljenik upravo Rey Charles i njegova popularna skladba. Na kraju razgovora s novinarima Sedlar je naveo jedan razgovor sa svojim američkim budućim producentom koji je vidio ovaj njegov film i komentirao naslov vezan uz skladbu: To je pjesma o zemlji, a ne o ljubavi!</p>
<p> Istoga poslijepodneva održana je konferencija s članovima ekipe filma »Serafin, Svjetioničarev sin« redatelja Vicka Ruića, koji je od publike dobio ocjenu 2,55, ali je upravo pozvan na poznati festival u Montrealu u drugoj polovici kolovoza ove godine. Redatelj Ruić zahvalio je svima koji su vjerovali u ovaj film i koji o hrvatskoj kinematografiji najbolje svjedoči. Posebice je naglasio da zahvaljuje na pomoći ministarstvima obrane i unutarnjih poslova, koji su stali uz film, kao i autorima. Glavni glumci Vjekoslav Janković i Barbara Prpić rekli su da im je rad u Ruićevu filmu bio dragocjeno iskustvo, ali i zadovoljstvo. Nada Gaćešić Livaković rekla je novinarima da je uloga u ovom filmu bila bitno drukčija od njezinih prijašnjih filmskih rola, utoliko više što je morala potisnuti emocije koje u njoj eksplodiraju, te sve kazati tijelom i pokretom. </p>
<p>Neposredno nakon konferencija, na terasi Doma hrvatskih branitelja istarski župan Ivan Jakovčić priredio je domjenak za sudionike festivala i za nepunih pola sata druženja s filmskim radnicima najviše se zadržao u razgovoru s poznatim redateljom i pulskim sugrađaninom Vatroslavom Mimicom. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Ruka radosnica« Drage Štambuka </p>
<p>SELCA, 23. srpnja</p>
<p> - Knjiga Drage Štambuka »Ruka radosnica« predstavljena je ovih dana u Selcima na Braču. Riječ je o izboru Štambukova duhovnog pjesništva, koji je načinio Marko Kovačević u izdanju Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba. Uz nazočnost pjesnika o njegovoj su duhovnoj poeziji govorili dr. Željka Čorak i Siniša Vuković. Željka Čorak nazvala je Štambuka majstorom aluzija na zatvorene forme, a Siniša Vuković govorio je o Štambukovom metafizičkom srhu koji duboko skriva, toliko duboko da se doima gotovo nerazumljivim. Pred stotinjak ljubitelja poezije u Drago Štambuk nadahnuto je govorio svoje ponajbolje stihove. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Sedam Hrvata s Dugog otoka« Silvia Ferrarija </p>
<p>RIJEKA, 23. srpnja</p>
<p> - »Sedam Hrvata s Dugog otoka« naslov je knjige Silvia Ferrarija koja je u organizaciji Izdavačke kuće Adamić javnosti predstavljena u riječkom Grand hotelu Bonavia. Knjiga, prema riječima autora, sadrži sedam samostalnih pripovijedaka koje je moguće shvatiti kao pripovjedni lanac - svako poglavlje posvećeno je pojedinačnoj sudbini. Franjo Butorac kaže da Ferrari odlično zapaža karakterne pojedinosti naših ljudi, a u cjelini daje svojevrsnu kromisteriju otoka, u vremenu od Drugoga svjetskog do Domovinskog rata. Među ostalim, Davor Velnić, kao urednik knjige, prevoditeljica Mirjana Fantauzzo i recenzent Tonko Maroević napomenuli su da je Ferrari pisac dokumentarističke poetike, te da mu pisanje ide od reportažnih i putopisnih skica prema zahtjevnijim žanrovima. Navedena knjiga po sadržaju i po važnosti autora nedvojbeno je zanimljiva onima koji se bave književnošću kontakta Hrvatske i Italije.. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Otvarač za konzerve« u Zadru</p>
<p>ZADAR, 23. srpnja</p>
<p> - Na 8. zadarskom kazališnom ljetu, u ponedjeljak na večer, gostovao je Epilog teatar iz Zagreba s predstavom »Otvarač za konzerve« Victora Lanouxa. Predstava je održana na otvorenom, u dvorištu Providurove palače, pred prepunim gledalištem, a tražila se i karta više, kao i za prethodne dvije predstave - »Juditu«, u izvedbi Lutkarskog kazališta Zadar, i »Piaf« zagrebačkog Gradskog kazališta »Komedija«. Organizator Zadarskog kazališnog ljeta, Hrvatska kazališna kuća, očito je napravio dobar izbor predstava i ansambala, jer su karte za većinu predstava već rasprodane. Kazališno ljeto započelo je 16. srpnja i trajat će do 13. kolovoza, a bit će izvedeno 12 predstava. U »Otvaraču za konzerve«, redatelja Roberta Raponje, nastupili su Hrvoje Zalar i Vedran Mlikota. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatski PEN u povodu presude Igoru Lasiću </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Hrvatski PEN centar dao je u utorak priopćenje, koje je potpisala njegova predsjednica dr. Sibila Petlevski, u povodu sudske presude izrečene Igoru Lasiću u vezi s njegovim pisanjem o uklanjanju knjiga iz knjižnica.</p>
<p>»Član Hrvatskoga PEN centra, publicist Igor Lasić, tijekom devedesetih godina napisao je nekoliko istraživačkih članaka koji su se bavili brisanjem naslova iz registra javnih knjižnica po kriterijima koji nisu bili opravdani kriterijima bibliotekarske struke, nego neposredno potaknuti ideološkim i etničkim razlozima. Lasić je pisao o čistki knjiga iz korčulanske biblioteke, slučaju koji nije bio usamljen primjer politički motiviranog otpisivanja knjiga. Dapače, učestalost kojom je provođeno administrativno oslobađanje knjižnica od nepoželjnih autora dovelo je do 'knjigocida' - pojave koja do danas nije sankcionirana, pa čak ni do kraja rasvijetljena.</p>
<p> Politički dirigirano osiromašivanje fundusa knjiga, neovisno o načinu na koji je izvršeno, duboko je necivilizacijski čin. Knjige nisu trebale gorjeti kao u stara vremena, dovoljno je bilo administrativno ih otpisati i suvišni teret odbaciti u kontejner. Upravo je na tu činjenicu pokušao upozoriti novinar Lasić u svojim istraživačkim tekstovima.</p>
<p>Hrvatski PEN centar s osobitom je pozornošću pratio i dalje prati sve oblike miješanja politike u kulturu u kakve spada i političkim, a ne stručnim razlozima motivirano otpisivanje knjiga iz fundusa biblioteka kao jedan od oblika kulturocida. Hrvatski PEN centar je potpisnik Povelje Međunarodnoga PEN-a čiji drugi članak glasi: 'U svim prigodama, posebice u vrijeme rata, umjetnička djela ne smiju biti ugrožena nacionalnim i političkim strastima budući da pripadaju ljudskome rodu u cjelini.'</p>
<p>Hrvatski PEN primio je Lasića u svoje redove kada je protiv njega kao novinara, i lista 'Feral' u kojem je objavio tekst 'Djevojčica sa žigicama' podignuta sudska tužba. Međunarodni PEN se četvrtim člankom Povelje deklarira za slobodni tisak i obavezuje na obranu slobode izričaja, ali i na zaštitu onih književnika i publicista čije je pravo na slobodu izričaja ugroženo. Sve to daje za pravo našoj udruzi upozoriti na ironiju sudskih presuda kojima se 2002. godine naplaćuje 'duševna bol' izazvana istraživačkim novinarstvom tijekom devedesetih. Hrvatski PEN ne može komentirati sudske presude, ali naša udruga može i mora upozoriti na potrebu da se napokon istraži kulturocid izvršen otpisivanjem knjiga po ideološkom i etničkom načelu«, stoji u priopćenju koje potpisala dr. Sibila Petlevski. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Uzvišen, gotovo fanatičan monoteizam</p>
<p>Isus je ponajprije moralni učitelj i po tome se razlikuje od starijih židovskih proroka, a i od kasnijeg Muhameda, koji su jako zastupali političke ciljeve. Svakako, tu moralnu čistoću napuštat će Crkva kako se bude uspinjala do svjetske moći</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Kad Isus poučava sljedbenike: »Što ste učinili kome u nevolji učinili ste meni«, tad on predstavlja univerzalnost morala. Ta je Isusova izreka od najvećeg značenja, jer sjedinjuje njegovu osobu sa svim ljudima.</p>
<p> Je li uopće jaz između personalnoga i univerzalnoga nepremostiv? Ili s Kristom to zacjeljuje?</p>
<p>On se sam često naziva Božjim sinom i obraća se svojem ocu, Bogu, čak se prije uhićenja u getsemanskim vrtovima jada ocu što ga je napustio. Njegova smrt na križu za spas svijeta bit će nadahnuće mnogima da se žrtvuju za katoličku vjeru, ali i za opću dobrobit.</p>
<p>Isus je ponajprije moralni učitelj i po tome se razlikuje od starijih židovskih proroka, a i od kasnijeg Muhameda, koji su jako zastupali političke ciljeve. Svakako, tu moralnu čistoću napuštat će Crkva kako se bude uspinjala do svjetske moći. </p>
<p>Obrazovan u farizejskom judaizmu, Saul je progonio Kristove sljedbenike sve dok ga ukazanje pred Damaskom nije preobratilo u gorljiva apostola još male kršćanske sekte. </p>
<p>Budući da ga je ukazanje uvjerilo u skori svršetak svijeta i dolazak Isusa, novokršteni Pavao će neumorno putovati da širi novu religiju. Jer vremena je malo za spas, govorio je.</p>
<p>U gradovima gdje je boravio izdržavao se radom svojih ruku, a izučio je sedlarski obrt i pravljenje šatorskih krila, jer nije htio, kako je obrazlagao, da se stječe novac od vjere. Njegove propovijedi i poslanice postahu glavne poruke Novog zavjeta. </p>
<p>Rane kršćanske općine bile su raspršene po Rimskom Carstvu, a spajao ih je Kristov nauk i obilasci apostola i drugih crkvenih otaca. </p>
<p>Budući da su prvi kršćani zagovarali vrline siromaštva i jednakosti, a približavali su se i idealu komunizma ili zajedništva bez privatnog vlasništva, izazivali su čuvare rimskog poretka koji su ih često okrutno kažnjavali. (Židovi su krivce kamenovali do smrti, dakle, je Isus bio osuđen prema rimskom zakonu, pribijanjem na križ.)</p>
<p>Kad se u drugom stoljeću iz ranokršćanskih zajednica već sustavnije organizirala Crkva, kršćanstvo otvara vrata svim staležima, time da se obraćenici krste i prihvaćaju propisane obrede. Dapače, jedan tako uzvišen, gotovo fanatičan monoteizam ukazuje se bogomdanim obnoviteljem demoraliziranoga i raspadajućeg carstva. Dok je još car Dioklecijan okrutno progonio kršćane, njegov se nasljednik Konstantin iznenada obratio kad ga je za vrijeme bitke na mostu snašlo mistično ukazanje. On je tada pobijedio i uvijek će.</p>
<p>U tom preobraćenju car Konstantin godine 313. priznaje, također, kršćanstvo za legalnu religiju.</p>
<p>Onako vješt i vidovit, reorganizira već uzdrmanu državu i razdvaja vojnu i civilnu upravu. Nakon što se već težište Rimskog Carstva selilo na istok, izgradit će u velikoj žurbi 330. grad i nazvati ga Konstantinopol sebi u čast.</p>
<p>Konstantin Veliki sazvao je prvi ekumenski sabor da izmiri teologe koji su nalikovali na vreću rogova zbog razrokih interpretacija Isusove pojave ili objave. Tek se na samrti pokrstio. </p>
<p>Kršćanski povjesničari pridali su mu naslov »Veliki«, što je jamačno i zavrijedio vojnim i organizacijskim sposobnostima, ali nikako pobožnosti kad je ubio sina, suprugu i mnoge protivnike.</p>
<p>Međutim, kršćanstvo nije još pobijedilo nad poganstvom. Cara Konstantina je nakon smrti naslijedio njegov nećak Julijan, čovjek blage naravi i skroman, koji je svojom humanošću i hrabrošću zadobio ljubav vojske i naroda. Njegovi su odgajatelji bili grčki učitelj i pisci, tako da je posve prihvatio helenizam. </p>
<p>Premda nije progonio kršćane, davao je prednost grčkoj filozofiji i poganstvu. Kad je umro, katolički su mu povjesničari pridali nezasluženi naslov Apostata (otpadnik), jer nikada nije prihvatio kršćanstvo. A njegov pothvat da obnovi veličinu Rima na romanohelenskoj tradiciji bio je osuđen na propast.</p>
<p>Dok su mnogi Krista poistovjećivali s Bogom, istupio je aleksandrijski svećenik Arije oko godine 313. s učenjem da je Isus samo čovjek, doduše poslan od Boga kao Spasitelj i tako diviniziran, ali nije sam Bog. </p>
<p>A tu tezu je on dokazivao očuvanom predajom i zapisima evanđelista. Kad bi puk pozdravljao Isusa kao kralja Izraela, on se sustezao od tog naslova pa je pri ulasku u Jeruzalem odvratio: »...Ja sam sin čovječji.« </p>
<p>Dakle, on se tu sam predstavio kao prirodni sin Josipa i Marije, što će nakon vjekovnih dvojbi tek u devetnaestom stoljeću definitivno odbaciti dogma o bezgrešnom začeću Marije po Duhu Svetom. </p>
<p>Prema evanđelistu Mateju, Vrag je iskušavao Isusa, kao što je i prve ljude Adama i Evu, nudeći mu sva kraljevstva na zemlji ako bude slijedio njega a ne Boga. Krist je na to odvratio: »Odstupi Sotono jer je pisano: Gospodaru, Bogu svojemu, klanjaj se i njemu jedinome služi!« </p>
<p>Bi li Vrag mogao tako iskušavati jednog boga i bi li bog tako odgovorio? Pa i Isus se obraća Bogu prije uhićenja s već navedenim citatom: »Oče, zašto si me napustio!?« </p>
<p>Sve su te i druge riječi mogle izazvati sumnje. Svakako, Arije je imao dosta argumenata da zaniječe božanstvo Krista.</p>
<p>Time se razbuktao u četvrtom stoljeću najžešći vjerski konflikt pošto je arijanizam privukao mnogo sljedbenika. Car Konstantin se kolebao u tom vjerskom raskolu dok su se na sinodima teolozi među sobom proklinjali. </p>
<p>Na posljetku je Teodozije Veliki godine 381. na općem koncilu u Konstantinopolu presudio u prilog pristašama Kristova božanstva. Otada biva dogmatizirano trojstvo Boga Oca, Boga Sina i Boga Duha Svetoga.</p>
<p>Arijanizam se ipak još dugo zadržao na istoku i među pokrštenim Germanima, unatoč tome što će Rimokatolička crkva mačem i ognjem zatirati tu herezu.</p>
<p>Zacijelo bi povijest Crkve i svijeta posve drukčije tekla da je car Teodozije ustoličio arijanizam za državnu religiju. A i danas bi Krist bio mnogim ljudima prihvatljiviji kao mirotvorac i moralni učitelj, negoli kao dio nepojmljiva triniteta.</p>
<p>Je li vjernik primoran slijediti ispovijed ruskog mistika Lava Šestova: »Ja vjerujem jer je vjera apsurd?« Ili se vjera može uskladiti s razumom i znanošću? </p>
<p>Povijest takvih nastojanja vodi nas u progone heretika, u vječit sukob dogmatizma i slobodoumlja. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>PRIVATNE ISTRAGE</p>
<p>Život rastvarao torbu punu obećanja</p>
<p>Sharon je položila još jedan od njegovih testova. Više uopće nije bila napeta. Znatiželjnim, širom otvorenim očima počela je gledati svijet koji je poput šarene rijeke tekao kroz autobus, naizmjence se ulijevajući i izlijevajući na usputnim stanicama. Više joj nije bilo nelagodno, postalo je uistinu zabavno, možda i više nego u najboljem teatru</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>No onog časa kad o njoj razgovaramo, mi postajemo gledatelji, a ona naš glumac. Pogledaj, upravo je počela glumiti nevinašce, umjesto u nas sada gleda kroz prozor i odjednom ima tako napet izraz kao da je vidjela nešto zanimljivo. </p>
<p>Autobus je zapravo metafora života. I putnici kroz život dijele se na glumce koji nešto izvode i dolaze u središte pažnje, i na gledatelje koji žive nezanimljivo, prazno, obično, pa to nadoknađuju vireći iz prikrajka, zabadajući nos u živote drugih. Ako tako doživljavaš stvari, onda i mala vožnja autobusom može postati poučna. Pogledaj ovo dvoje što su upravo ušli.</p>
<p>Okrenula se i vidjela mladi par kako unosi u autobus oveći zamotani paket. Mladić je bio plavokos, kratko ošišan, preplašenih očiju koje se nisu mogle smiriti nego su skakale s jedne stvari na drugu poput stolnoteniske loptice za vrijeme meča. </p>
<p>Djevojka je bila vrlo mlada, gotovo djevojčica, istočnjakinja, vjerojatno Japanka, duge crne kose. </p>
<p>Izgledala je neuređeno ali ljupko, od onih stvorenja koja ili odjednom procvjetaju u jedinstveni dragulj, ili se nakon prve mladosti naglo udebljaju i izgube svu ženstvenost. </p>
<p>S mukom su se dovukli do sredine autobusa i sjeli, stavivši paket na prazno sjedalo. Nisu razgovarali, nego je svatko za sebe gledao kroz prozor, s istim tupim izrazom na licu.</p>
<p>- Kako ti izgledaju?</p>
<p>- Obično - reče Sharon - kao dvoje mladih koji nemaju o čemu razgovarati, umorni od života, a da ga još nisu niti započeli. A tebi?</p>
<p>- Slažem se. No pokušaj zamisliti da upravo dolaze od liječnika gdje su se morali riješiti neželjenog djeteta. Ili zamisli da ju je on maločas oteo iz ruku zlog makroa koji ju je tjerao da svoju mladost za nekoliko dolara prodaje na ulici. Ili da su ovaj tren opljačkali banku na uglu, a novac skrili u paket koji nose. </p>
<p> Ili da su trgovci drogom koji će upravo ovdje u autobusu zamijeniti svoju robu za novac. Ako ih gledaš s nekom od ovih ideja u glavi, počinju ti se činiti sasvim drukčijima, zar ne? </p>
<p>Tada ti postaješ režiser, a oni se pretvaraju u tvoje glumce.</p>
<p>Dok je to govorio, mladić se odjednom naslonio na djevojku, a ona ga zagrlila i počela mu prstima kopati po uhu kao da će unutra naći nešto vrijedno. Činila je to nježno, licem joj se razlio brižan smiješak kakav proizvodi mješavina koncentracije i zaljubljenosti. Mladićeve nemirne oči odjednom su se smirile. Zaklopio ih je i prepustio se uživanju.</p>
<p>- Tako padaju u vodu sve tvoje teorije - sa smijehom mu je rekla Sharon. - Glumci te ne slušaju, moj režiseru. Njihovo ponašanje ne odgovara nijednoj od tvojih zamišljenih priča.</p>
<p>Nasmijao se zajedno s njom, možda čak malo zbunjeno, ali znao je da je postigao cilj. Sharon je položila još jedan od njegovih testova. Više uopće nije bila napeta. </p>
<p>Znatiželjnim, širom otvorenim očima počela je gledati svijet koji je poput šarene rijeke tekao kroz autobus, naizmjence se ulijevajući i izlijevajući na usputnim stanicama. Više joj nije bilo nelagodno, postalo je uistinu zabavno, možda i više nego u najboljem teatru. </p>
<p>Gledala je obične, umorne ljude koji su sjedali kraj nje ili se probijali kroz sve puniji autobus, a vidjela je junake, pljačkaše banke, čedomorce, opasne kriminalce, trgovce drogom, svodnike, prostitutke ili ljubavnike. </p>
<p>On, međutim, više nije promatrao sve te ljude. Posjedničkim očima gledao je samo nju, divio se načinu na koji je sjela prekriživši svoje lijepe noge, zamišljao je njezine rumene bradavice koje su se nazirale ispod džepova na košulji kao da u svakom od njih ima po jednu zrelu trešnju, uživao je u toplini njezine ruke na svojoj podlaktici. </p>
<p>Počeo se pitati hoće li je u budućnosti samo voljeti i trebati kao predivnu igračku, ili će je uistinu pustiti u svoj život.</p>
<p> Znao je da još nije spremna, ali je bilo očito da napreduje. </p>
<p>Onda, vireći sa strane, otkrije u njezinim zjenama pogled koji još nikad prije nije uhvatio i odmah ga spremi u svoju kolekciju. Nije ga sasvim razumio, bio je malo kompliciran, podsjećao je na pogled redatelja koji poučava glumca koji se pretvara da je gledatelj kako da postane nalik na gledatelja koji pokušava biti glumac.</p>
<p>- Zašto te nisam prije srela?</p>
<p>Pitanje joj je spontano izletjelo jedne večeri u kineskom restoranu. Možda zato što je večer bila topla i mirisala na njihove tek prosute ljubavne sokove. </p>
<p>Ili zato što su je u polumraku restorana, preko svijeće, njegove oči milovale onom posebnom mekoćom kakvom umjetnički fotograf gleda svoj ponajbolji model. Ili zato što je hrana bila dobra, sve je bilo kako treba i život je upravo rastvarao pred njima torbu punu obećanja. Ili jednostavno zato što joj je vrijeme uloženo u postojanje prije nego što su se njih dvoje sreli počelo sve više nalikovati na promašenu investiciju.</p>
<p>- Da smo se sreli ranije, možda to ne bi bila ova »ti« niti ovaj »ja«. Bile bi to neke sasvim druge osobe. I ljudi i događaji su, prema mom mišljenju, kao voćke koje zriju na grani. Tek kad dođe pravo vrijeme, mogu se ubrati zreli plodovi.</p>
<p> Zamisli neku od knjiga koju si uistinu voljela. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ćiro amnestirao Polovanca</p>
<p>Suprotno očekivanjima većine javnosti, Dinamov je trener Blažević ostavio plavokosog braniča Kristijana Polovanca u prvoj postavi i dao mu novu priliku. Polovanec će, tako, u Vinkovcima nastupiti od prve minute / »Sve ću učiniti da ga psihološki dignem, to je moja zadaća«, naglasio je Blažević </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Kristijan Polovanec i dalje je član udarne Dinamove postave! Mladi maksimirski branič će u subotu protiv Cibalije u Vinkovcima, na startu nove prvenstvene sezone, zaigrati od prve minute, neovisno o tome što je na posljednjoj utakmici, protiv Zagreba u Superkupu, bio iznimno indisponiran i izravno utjecao na dva Zagrebova pogotka. Dinamo je na kraju ipak pobijedio i osvojio trofej, no činilo se da taj »detalj« neće amnestirati Polovanca od Blaževićevog gnjeva.</p>
<p> No, maksimirski je trener posegnuo za posve drukčijom, pedagoškom metodom. Suprotno očekivanjima velikoga dijela javnosti, ostavio je plavokosoga Dinamovog braniča u prvoj postavi i dao mu novu priliku. Polovanec će, tako, u Vinkovcima nastupiti od prve minute.</p>
<p> - Sve ću učiniti da ga psihološki dignem, to je moja zadaća, naglasio je Blažević. - Uostalom, ako je u prvom sastavu, sve je rečeno. Ja mu dajem povjerenje, a na njemu je da ga opravda. On je na posljednjoj utakmici imao nesreću da mu se dogode onakvi kiksevi, no bit će bolje...</p>
<p> Ćiro je potvrdio da će Cibliji suprotstaviti identičnu momčad, koja je istrčala i u Superkupu protiv Zagreba.</p>
<p> - Neće biti nikakih promjena u sastavu. Ja imam pomalo konzervativan pristup svemu tome. No, ne mogu zanemariti činjenicu da se Mešanović diže. Imao je ozljedu, koja je naizgled banalna. U pitanju je žulj na palcu, a to je otvorena rana... Sada je zacijelila. I onaj Kamerunac Kwedi se nameće! Vladimir Petrović također dobro igra.</p>
<p> A što je s Nikom Kranjčarem? Iako Ćiro nerijetko naglašava kako će mladi Dinamov napadač biti jedan od važnijih kotačića Dinamove igre, zasad ga nema u prvih 11.</p>
<p> - Kranjčar ide polako, ali sigurno. Ali, kad ga ja lansiram, to je gotovo!</p>
<p> Na upit hoće li eventualni Kranjčarev ulazak u udarnu postavu značiti i promjenu koncepcije igre same momčedi, Ćiro je podignuo obrve:</p>
<p> - Ma kakvi! Pa, to je njegova igra, kombinatorika... Tu se samo čeka Nikin iznenadni pâs, koji će njegove kolege stavljati u komforniju situaciju u završnici. Kranjčar još nema onu željenu žustrinu, ali to je i razumljivo. Opterećenja koja on prima moraju biti dobro dozirana. Pa, smršavio je 12 kilograma u dva mjeseca!</p>
<p> Pitanje je, međutim, tko bi trebao »ustupiti« mjesto Kranjčaru u prvoj postavi. Na njegovom mjestu trenutačno igra sjajni Edin Mujčin. Ćiro je, eto, doista na »slatkim mukama«. Uostalom, to je »plastično« pokušao dočarati i klupski dopredsjednik Zdravko Mamić:</p>
<p> - Konkurencija je tako jaka da je Ćiro rekao kako mu se čini da su neki igrači, koji nisu u udarnoj postavi, koji sjede na klupi ili na tribini, čak bolji od onih koji igraju! Treba mu još malo vremena da to razluči, da bude siguran!</p>
<p> To je potvrdio i sam trener. Pokušao je, naime, momčad podijeliti u dvije skupine sa po 14 igrača. Jedna bi skupina, jasno, predstavlja onu udarnu grupaciju igrača, koji bi trebali biti srž momčadi za novu sezonu.</p>
<p> - Pokušao sam, ali ne mogu! Ne znam koga izbaciti. Neki koji bi trebali biti u toj, prvoj skupini su jednako dobri, ako ne i bolji. Uzmimo primjer Ante Tomića. Uvjeren sam da je on čudo od igrača, a nemam ga gdje staviti!</p>
<p> A što je s napadačima? Istina je da je Dinamo u ofenzivnoj i otvorenoj utakmici protiv Zagreba postigao tri pogotka, no opus promašenih prilika i te kako je bogat.</p>
<p> - Očekujem da golove zabijaju igrači iz drugoga plana! Moja tendencija je stvaranje situacije u kojoj bi vezni igrači bili češće u prilici za pogodak. Tako je bilo i na posljednjoj utakmici, ali nisu imali dovoljno koncentracije u završnim udarcima. No, postigli smo dva pogotka u 90 minuta, što je statistički dobar učinak. Ali, onda ne smijemo primiti niti jedan!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Botero pobjegao Belgijancima</p>
<p>LES DEUX ALPES, 23. srpnja</p>
<p> - Drugi slobodan dan na ovogodišnjoj biciklističkoj utrkci »Tour de France« najbolje je iskoristio Kolumbijac Santiago Botero, koji je nakon »kalvarije« proživljene na usponu na Mont Ventoux u nedjelju, kada je izgubio gotovo 13 minuta u odnosu na Lancea Armstronga, te samim time i sve izglede za pobjedničko postolje na kraju »Toura«, u utorak prvi stigao na cilj najduže etape ovogodišnje utrke, 226.5 kilometara duge dionice odVaison-la-Romainea do Les Deux Alpesa. </p>
<p>Botero se s još nekolicinom vozača odvojio od glavne skupine vozača već nakon 60 km, a u skupini koja je u odnosu na peloton izgradila čak 11 minuta prednosti, pridružili su mu se Belgijanci Aerts i Merckx, Francuzi Magnien i Casar, Španjolac Garcia-Acosta, te Slovenac Hvastija. Ta je skupina prije posljednjeg uspona dana, 11.2 km dugog penjanja do Les Deux Alpesa imala osam minuta prednosti u odnosu na peloton, a zatim se skupina raspala, a najbrže je do cilja stigao Botero kojeg su neuspješno pokušala dostići dvojica Belgijanaca, Aerts je na kraju bio drugi, a Merckxtreći. </p>
<p>Prva trojica u ukupnom redoslijedu, Armstrong, Beloki i Rumšas, zajedno su prošli ciljem s nešto manje od sedam minuta zaostatka za Boterom, pa je na vrhu ukupnog redoslijeda situacija ostala ista.</p>
<p>• Rezultati, 14. etapa (Vaison-la-Romaine - Les Deux Alpes, 226.5 km): 1. Santiago Botero (Kol/Kelme) 5;55:16, 2. Mario Aerts (Bel/Lotto) + 1:51, 3. Axel Merckx (Bel/Domo-Farm Frites) + 2:30, 4. Emmanuel Magnien (Fra/Bonjour) + 4:22, 5. Sandy Casar (Fra/FDJeux.com) + 4:28; ukupni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD/USPS) 62;53:36, 2. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 4:21, 3. Raimondas Rumšas (Lit/Lampre) + 6:39, 4. Igor Gonzalez de Galdeano (Špa/ONCE) + 8:50, 5. Francisco Mancebo (Špa/iBanesto.com) + 10:54... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ecclestone: Schumacher može trajati još deset godina</p>
<p>»Schumacher je nedvojbeno superiorniji od Fangia. Vozi poput boga... Savršen vozač, najveći svih vremena«, kaže Niki Lauda, trostruki svjetski prvak</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Njemački vozač Michael Schumacher je na stazi Magny Cours osmom ovosezonskom pobjedom (od 11 utrka!) osvojio peti naslov svjetkog prvaka u formuli 1, te tako dostigao legendarnog Argentinca Juana Manuela Fangija koji je 50-ih godina također pet puta osvajao svjetski naslov. </p>
<p>Schumacher, koji je već 11 godina u svijetu formule 1, od svoje prve odvezene »Velike nagrade« (Belgija, 1991. godine) pokazivao kako se radi o velikom talentu, a u kombinaciji s odlično pripremljenim bolidima, taj svoj vozački talent oplodio je sa, za sada, pet naslova (1994. i 1995. s Benettonom, te 2000., 2001. i 2002. s Ferrarijem). No, osim pobjeda i naslova, još je jači dojam koji Schumacher ostavlja. Nitko prije njega nije nikada toliko dominirao formulom kao on ove godine.</p>
<p>Londonski Times u naslovu piše kako je »Schumacher skinuo s leđa sav teret svijeta«, francuski L'Equipe na naslovnici piše »Sam s Fangiom« i dodaje »dosegao sportsku legendu Fangia «. Uglavnom, novine najčešće spominju riječ »legenda«, poput madridskog El Paisa. Čak je i Financial Times, na cijeloj prvoj stranici objavio slike Michaela Schumachera. </p>
<p>»Schumacher nije vozač, on je ljudožder. Nije samo čovjek koji je osvojio pet naslova svjetskog prvaka, nego je i nedvojbeno jedan od najvećih talenata svih vremena«, piše »Gazzetta dello Sport«.</p>
<p>Zanimljivo je da je Kolumbijac Juan Pablo Montoya kazao kako bi bilo koji vozač pobjeđivao u bolidu Ferrarija. S njime su se složili uglavnom vozači formule 1, poput Davida Coultharda i Jacquesa Villeneuvea. No, većina misli da ipak nije više sve u stroju. </p>
<p>- Ferrarijev bolid je izvanredan, ali pilot je ipak umjetnik, kazao je Giancarlo Minardi, šef momčadi Minardi. </p>
<p>Nakon dva naslova 1994. i 1995. s Benettonom, Schumacher je svoju dominaciju u Ferrariju započeo 2000. i otada je nanizao još tri naslova. Mnogi misle da je Nijemac bio jači vozač prijašnjih godina, no prvi čovjek formule 1 Bernie Ecclestone tvrdi: </p>
<p>- Michael iz godine u godinu napreduje i siguran sam da je u 2002. godini bio najbolji. </p>
<p>To potvrđuje i Eddie Jordan: </p>
<p>- Bez sumnje, Michael je nabolji vozač sad, kad je osvojio peti naslov. </p>
<p>- Schumacher je nedvojbeno superiorniji od Fangija. Vozi poput boga... Savršen vozač, najveći svih vremena, kaže Niki Lauda, trostruki svjetski prvak. </p>
<p>Pitanje je koliko će još trajati Michael Schumacher, hoće li otići sada, na vrhuncu slave, kad je najjači i nepobjediv, ili želi na vječnoj listi pobjednika ostati sam na vrhu i osvojiti još koji naslov?</p>
<p>Sam Schumacher najavljuje: </p>
<p>- Neću popustiti. Želim još pobjeđivati. </p>
<p>Bernie Ecclestone vjeruje kako era 33-godišnjeg njemačkog vozača može trajati »još deset godina«. Ostali piloti formule 1 nadaju se i priželjkuju da će dominacija Michaela Schumachera trajati što kraće. Većina stručnjaka misli da će »Schumi« trajati koliko bude trajala i njegova suradnja s momčadi iz Marinella. </p>
<p>Kako sad stvari stoje, nema razloga da Schumacher i Ferrari i dalje ne ostanu zajedno.</p>
<p>»Savršen vozač i savršen auto. Velika nagrada Francuske ući će u povijest kao utrka koja je izgradila legendu o jednom vozaču i jednoj momčadi. Schumacher i Ferrari su s nekog drugog planeta«, piše La Stampa, koja Schumacherov trijumf proglašava i trijumfom talijanske tehnologije. </p>
<p>I. P./Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Slaven s mislima na Veliku, Bugari u drugom planu</p>
<p>Između dvije utakmice 3. kola Intertoto kupa nogometaši koprivničkog Slaven Belupa u srijedu će u velikoj utakmicom protiv domaćeg Kamen Ingrada otvoriti nogometnu sezonu </p>
<p>KOPRIVNICA, 23. srpnja</p>
<p> - Sve je ovo lijepo, ali mi moramo nastaviti niz dobrom utakmicom i povoljnim rezultatom u Velikoj protiv Kamen Ingrada, povjerio nam se direktor Slavena Belupa Robert Markulin, kojemu gode uspjesi u Intertoto kupu, osobito onaj iz Portugala, ali stalno upozorava na domaće prvenstvo. Doduše, još se ne može snaći gdje je to Slaven Belupo igrao u subotu, kada se domaći, na utakmici nazočan predsjednik, nije došao ni rukovati s koprivničkim predstavnicima. </p>
<p>Bahatost, prepotentnost, bezobrazluk. Nije čudo što na službenim Uefinim web stranicama piše da su Dupničani počinili nogometno samoubojstvo. Iako su igrači Mareka, kako smo obaviješteni, nakon utakmice čestitali igračima Slavena, ukupni dojam je da je to momčad koja je trebala umrijeti od stida i koja ne zaslužuje da kroči u nogometnu Europu.</p>
<p>- Mi smo, po običaju od početka igrali zrelo i vidjelo se da nam ne mogu ništa napraviti, a sami su nam pomogli povlačenjem na svoju polovicu, tako da je nakon ranog gola Pave Crnca sve ostalo bila stvar tehnike - rekao je na presici strijelac trećeg pogotka za Slaven Belupo Dalibor Božac. - Čak i nismo igrali kao obično, ali i to je bilo dovoljno za pobjedu. Sada očekujemo idućeg protivnika i svejedno nam je je li to Stuttgart ili je to Perugia, jer su oba sastava za nas atraktivni, a ja se nadam još boljoj igri.</p>
<p>Podsjetili smo Bošca da u srijedu igraju prvu utakmicu u novom hrvatskom prvenstvu.</p>
<p>- Teško će biti u srijedu igrati u Velikoj, tamo je atmosfera uvijek uzavrela, a imaju i temperamentnog predsjednika, koji zna animirati ljude oko sebe. Za nas će biti teže i stoga što imamo stalna putovanja. No, s druge strane nama je bitno da u prvenstvo ne uđemo sporovozno.</p>
<p>- U prva dva kola prvenstva neće igrati Domagoj Kosić - informirao je tehnički direktor Marijan Domović - ali veseli nas što u Velikoj u srijedu, kada igramo utakmicu, boravi Izvršni odbor HNS-a i što će nogometna vlada biti na utakmici. Želimo se javnosti pokazati u pravom svijetlu, odigrati dobru utakmicu. Pretpostavljam da se pobjednik neće znati do samoga kraja, a mi želimo nastaviti naš sadašnji niz bez poraza. Malo problema ima Ferenčina zbog ozljede, a budući da je dobio treći žuti karton neće ga biti u subotu na utakmici protiv Mareka.</p>
<p>Željeli smo potvrditi Bajsićevu izjavu da više nema straha, niti treme kada ulazi u utakmice.</p>
<p>- Svi zajedno dišemo ko jedan. Drago mi je da sam došao u Koprivnicu gdje vlada takav red i mir. Stvarno smo opušteni i na teren izlazimo s rečenicom »Idemo odigrat, pa što bude«, a kad se tako uđe, sa željom da igramo nogomet, onda nema straha i sve uglavnom ispadne dobro. I trener Rajko Magić je taj koji s nama razgovara o svemu, o svim našim problemima i puno pridonosi takvom ozračju u klubu.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Olić iz Kranjčevićeve vreba inozemstvo</p>
<p>Najbolji Zagrebov strijelac u prošlom prvenstvu trenira u Kranjčevićevoj i podgrijeva (ne)realnu nadu da bi mogao makar na kratko zaigrati u svom donedavnom klubu i pomoći mu na putu prema Ligi prvaka</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Činjjenica što od ponedjeljka Ivica Olić trenira s nogometašima Zagreba, s kojima je u prošlom prvenstvu osvojio naslov prvaka, u Kranjčevićevoj podgrijava nade i mogućnosti da zaigra za svoj donedavni klub. No, poručuje kako je isključivo koncentriran na inozemstvo, u prvom redu Englesku, jer to ne želi samo on, nego i njegov »gazda« Dragan Marić, koji u svemu vodi glavnu riječ. I klubu Marsonia stalo je do njegove što ažurnije prodaje, jer od tog, navodno 15-ak milijuna eura teškog posla, očekuje koju kunu za preživljavanje...</p>
<p>- Ne mogu vam reći ništa posebno, što bi trebalo biti vezano uz mogućnosti moga privremenog igranja za Zagreb, makar u dijelu dok se natječe u Europi, kazao je Olić nakon prijepodnevnog treninga u utorak u Kranjčevićevoj i dodao:</p>
<p>- Moj menadžer Dragan Marić rekao mi je da će se sve što se tiče mog statusa znati do 25. srpnja, kad je i posljednji dan za prijavu igrača za utakmice pretkola Lige prvaka. Pretpostavke da privremeno ostanem u Kranjčevićevoj ipak postoje i, koliko mi je poznato, pregovori su u tijeku. </p>
<p>Istaknuo je kako mu je drago što su ga u Kranjčevićevoj bivši suigrači toplo primili: </p>
<p>- Osjećam se dobro i pobijam tvrdnje kako nisam spreman. Dapače, možda sam trenirao i više od ostalih, ali drugačije je kad to činiš sam. Zato i zahvaljujem Zagrebu što mi je omogućio vježbanje s njima.</p>
<p>Olić je kazao da s trenerom Zagreba Ivanom Katalinićem nije posebno pričao o igranju u Kranjčevićevoj:</p>
<p>- Nije korektno u ovom trenutku bilo što s trenerom dogovarati i kombinirati, a da pritom ne znam na čemu sam, pogotovo jer mi je nastup u inozemstvu ipak osnovna preokupacija i navodno je to riješena stvar.</p>
<p>Zagrebov trener Katalinić potvrđuje Olićeve riječi kako nisu razgovarali o detaljima vezanim uz igru:</p>
<p>- Nedvojbeno je da bi nam Olić dobro došao, ali neka to rješavaju predsjednik i direktor kluba. Znam samo da je pred vratima rok do kada Uefi valja prijaviti igrača, što ne znači da je to jedini rok. Prođemo li Mađare, na snazi je novi rok prijava za sljedeći krug, pa treba biti vrlo brz.</p>
<p>Zanimljivo, Katalinić uopće nije zanesen mišlju da bi Olić mogao zaigrati protiv Zalaegerszga već 31. srpnja u Budimpešti, čak ni da se Olićev menadžer uspije nagoditi sa Zagrebovim predsjednikom Marčinkovićem, pa, na račun još jedne pozajmice na neodređeno vrijeme, velikodušno naredi Oliću da mora igrati za Zagreb:</p>
<p>- To je stvar procjene. Igrač je drugačije pripremljen kad vježba sam. Ne može se u takvu utakmicu, kao što je ova s Mađarima, olako krenuti. Uostalom, nisu li zbog mog načela, da igraju samo najspremniji, protiv Dinama u subotu izostali Lovrek, Poldrugač i Franja?</p>
<p>Poznato je da se kod važnih utakmica, presudnih za budućnost kluba, kao što je ova sa Zalaegerszegom, previše ne mudruje:</p>
<p>- Krpan i Samardžić u utakmici su protiv Dinama pokazali što mogu i znaju. U ovom me trenutku ipak najviše zaokuplja naša prva prvenstvena utakmica, u petak 26. srpnja u 18 sati u Kranjčevićevoj s Osijekom. Naime, Olić neće moći nastupiti čak i da dogovor bude postignut. Ako Olić ostane, a dobro bi došao, to je već novo poglavlje priče, zaključio je Katalinić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Đolonga potpisuje ugovor prve kategorije</p>
<p>SPLIT, 23. srpnja</p>
<p> - U srijedu u 11 sati Upravni odbor Hajduka razgovarat će o napravljenom poslu tijekom prijelaznog roka i obavljenim pripremama za novu sezonu. Igrački je kadar uglavnom riješen. Tako će Zlatko Đolonga potpisati ugovor prve kategorije, čisti, bez ikakvih ograda i zahtjeva.</p>
<p> Prema ugovoru, za sezonu mu se jamči 50.000 eura, premda se tijekom pregovora razmatrala mogućnost da bude plaćen i po odigranim utakmicama. </p>
<p>Mato Neretljak, prinova iz Osijeka, za sezonu će dobiti 40.000 eura, što znači da je svrstan u drugu kategoriju. Goranu Sabliću su propali pregovori sa španjolskim klubom Xerezom i od utorka je na treningu s prvom momčadi. Što se Ivana Bošnjaka tiče, on je u Torinu, gdje obavlja liječničke preglede i pregovara o budućem angažmanu. Mladog hajdukova napadača službeno je pozvao sin Moamera Gadafija - Al-Saadi i u dogovoru s njim odlučit će o nastavku Bošnjakove karijere.</p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bez pologa nema nastupa</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Sveukupno 300.000 kuna podjeljenih u četiri obroka morat će izdvojiti kao polog svaki od 12 klubova Prve HNL. Zaključak je to sa sjedinice Skupštine Udruge profesionalnih klubova Prve HNL, a u sklopu seta odluka vezanih uz donošenje potrebitih odluka za početak prvenstva koje starta u srijedu 24. srpnja utakmicom Kamen Ingad - Slaven Belupo.</p>
<p>Polog je potreban zbog plaćanja službenih osoba, a prvu ratu od 75.000 kuna prvoligaši moraju dostaviti do 20. kolovoza. </p>
<p>Jedna od važnijih odluka je usuglašavanje oko pitanja trajanja natjecanja juniora i kadeta. Nakon što dvokružno bude odigrano po 11 kola, odigrat će se još jedanaest ali - jednokružno.</p>
<p>Nazočne su pozdravili Vlatko Marković i Zorislav Srebrić. i podsjetili ih na sjednicu IO HNS 24. srpnja u Velikoj. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Atletičari se vratili bez zadržanih Elkasevića i Jurišića</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - U VIP salonu Zračne luke u Zagrebu upriličen je doček hrvatskim atletičarima koji su se vratili s Jamajke sa Svjetskog juniorskog prvenstva. Iako su osvojene čak tri zlatne medalje, atmosfera na dočeku baš i nije bila sjajna. Naime, svjetski prvak i rekorder u bacanju kugle, Edis Elkasević i sprinter Ivor-Tit Jurišić zadržani su u Miamiju zbog problema s vizama.</p>
<p>- Savez nam nije sredio vize, pa će dečki još 24 sata provesti u Miamiju u sobici veličine 2x2 metra. Uz to smo na Jamajci bili jedina reprezentacija bez opreme. Prije sam vjerovala da će stvari u hrvatskoj atletici s vremenom krenuti na bolje, ali više uopće nisam optimistična, vidno je ogorčena bila Ivana Brkljačić.</p>
<p>No, ipak je malo govorila o natjecanju i osvojenoj zlatnoj medalji.</p>
<p>- Ovo mi je bilo najteže natjecanje do sada. Osjećala sam najveći pritisak u dosadašnjoj karijeri, jer sam morala braniti naslov, ali sam već nakon prve serije znala da je to to. Pobijedila sam unatoč svim ovogodišnjim ozljedama, iako mnogi nisu vjerovali u mene, veli Ivana.</p>
<p>Naša druga zlatna »Jamajčanka«, Blanka Vlašić žurila je na zrakoplov za Split, ali je ipak stigla »očitati lekciju« onima koji su njezin rezultat proglasili svjetskim juniorskim rekordom i rekordom svjetskih prvenstava.</p>
<p>- Moj rezultat je trenutačno najbolji juniorski u svijetu i to jasno piše u svim tablicama, pa mi nije jasno tko je »progurao« informacije o svjetskom rekordu i rekordu svjetskih prvenstava, upozorila je Blanka.</p>
<p>Atletičare su pozdravili i čestitali im predsjednici Hrvatskog olimpijskog odbora, Zdravko Hebel i Hrvatskog atletskog saveza, Luciano Sušanj. </p>
<p>V. Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Ili Gjergja, ili ja!«</p>
<p>»Neću dozvoliti da mi se bilo tko petlja u ono za što sam ja odgovoran. Da budemo jasni, ukoliko Gjergja i dalje bude šef struke onda ja više neću biti trener Zadra!« </p>
<p>ZADAR, 23. srpnja</p>
<p> - Bez obzira što zadarski koševi miruju mira u Jazinama nema. Razlog tome je u činjenici što se šef struke Giusepe Gjergja posljednjih dana obrušio netaktičnim izjavama prema prvom klupskom treneru Danijelu Jusupu, nazvavši ga, među ostalim, neznalicom. </p>
<p>Iako klupsko vodstvo još nije odlučilo reagirati na takav istup prvog čovjeka struke, Jusup nije mogao stajati skrštenih ruku.</p>
<p>- Nije moj stil odgovarati na proizvoljne ocjene bilo o kome da je riječ. Međutim, kad to govori još uvijek aktualni šef struke Gjergja onda je moja dužnost nešto reći. Kao prvo, on spominje moj rad u Zadru, potom u Poljskoj kojega ocjenjuje više nego porazno. Prava je istina u tome da je u vrijeme mog rada u Zadru dvorana u Jazinama uvijek bila puna gledatelja. To valjda nešto govori samo po sebi. Kad je riječ o Poljskoj onda mogu kazati kako me od tamo nisu potjerali, nego sam otišao, jer nisam želio da mi se bilo tko miješa u posao. Takav stil nastavljam njegovati i u Zadru, što znači da i ovdje neću dozvoliti da mi se bilo tko petlja u ono za što sam ja odgovoran. Moji rezultati u Poljskoj bili su vrhunski, ali ponavljam, gazda kluba je želio sam odlučivati o nekim stvarima što nisam mogao trpjeti i otišao sam. Da budemo jasni, ukoliko Gjergja i dalje bude šef struke onda ja više neću biti trener Zadra, naglašava Jusup.</p>
<p>I. Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Cilj je - četvrtfinale</p>
<p>Hrvatske će košarkašice igrati u skupini A protiv Grčke, Mađarske, Rusije, Slovačke i Španjolske</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - U Zagrebu će se od 26. srpnja do 4. kolovoza održati Europsko prvenstvo u košarci za mlađe seniorke (igračice rođene 1982. i mlađe). Drugo EP za mlađe seniorke, što je nova dobna kategorija, trebalo je biti u Dubrovniku, ali je zbog organizacijskih problema prebačeno u Zagerb, točnije u »Kutiju šibica«. </p>
<p>Hrvatske će košarkašice igrati u skupini A protiv reprezentacija Grčke, Mađarske, Rusije, Slovačke i Španjolske, dok su u skupini B Italija, Latvija, Njemačka, Turska, Češka i Francuska. </p>
<p>Izbornik Stipe Bralić kazao je uoči prvenstva: </p>
<p>- Bio bih zadovoljan kad bismo ušli u četvrtfinale, kasnije je sve moguće. U našoj skupini favoritkinje su Španjolke i Ruskinje, dok su ostale reprezentacije izjednačene. </p>
<p>U pripremnom su razdoblju hrvatske košarkašice odigrale osam pripremnih utakmica, uz tri pobjede i pet poraza. </p>
<p>- Pokazalo se da imamo »tanku« klupu. Zato sam priključio nekoliko juniorki, kojima je sad završilo EP u Sloveniji. Uglavnom igramo sa četiri niske igračice i jednim centrom. Borbenošću i zagrađivanjem pariramo višim sastavima. Tijekom priprema ozlijedile su se Ana Roca i Matea Penđer, koje su postizale po 15-tak koševa po utakmici, kazao je Bralić.</p>
<p>Među naiskusnijim je igračicama Ana Lelas, koja najavljuje: </p>
<p>- Pokazali smo da možemo više nego što su neki mislili. Dobro smo se pripremili i trebali bismo iskoristiti prednost domaćeg terena. Nadam se da će nas i gledatelji podržati. </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Podravkina godina čistilišta</p>
<p>»Ove će godine svatko pokazati što može, a što ne. Potencijal sastava je veći nego što smo lani pokazali. Ne uđemo li u Ligu prvakinja, trebamo biti što bolji u Kupu EHF-a. U sljedećih pet godina siguran sam da ćemo postati respektabilna europska ekipa«, kaže predsjednik Podravke, Damir Polančec</p>
<p>KOPRIVNICA, 23. srpnja</p>
<p> - Predsjednik RK Podravka-Vegeta, Damir Polančec je predstavio novog trenera Jiržija Zerzana i sastav za predstojeću sezonu. Polančec je dodao da je Podravka prije dvije godine imala dugove u visini jednogodišnjeg klupskog proračuna, a sad je stabilan klub.</p>
<p>- Klub u novu sezonu ulazi saniran. Glavni sponzor Podravka doveo je i nove sponzore, a moram priznati da neke ni ne trebamo tražiti, jer sami dolaze k nama. Vrata kluba otvorit ćemo i ljudima iz grada, županije i drugih gospodarskih subjekata, govorio je Polančec, a potom se okrenuo klupskim ambicijama.</p>
<p>- Ove sezone ne tražim osvajanje naslova europskih prvakinja, ali neću se zadovoljiti ni s prosječnim. Ambicije moraju biti veće nego lani. Nije imperativ, ali moramo napraviti sve da bismo zaigrali u Ligi prvakinja, kako bismo među najboljima u Europi vidjeli što trebamo poboljšati. Za mene je ovo godina čistilišta u kojoj će svatko pokazati što može, a što ne. Potencijal sastava je veći nego što smo lani pokazali. Ne uđemo li u Ligu prvakinja, trebamo biti što bolji u Kupu EHF-a. U sljedećih pet godina siguran sam da ćemo postati respektabilna europska ekipa, veli Polančec.</p>
<p>Osim Zerzana, došle su i nove dvije igračice. Iz Hypa je stigla Anđa Bilobrk te rumunjska reprezentativka Gabriela Nobjila. Bjeloruska vratarica Natalija Petrakova priključila se sastavu u ponedjeljak. Trener Zerzan i njegov pomoćnik, a prijašnji Palov, Neven Hrupec, raspolažu sa 16 igračica. Zbog ozljede vratarice Sanele Knezović u sastavu je i Davorka Bračko, pa Podravka sad ima četiri golmanice: Barbaru Stančin, Sanelu Knezović, Davorku Bračko i Nataliju Petrakovu. Ostalih 12 igračica su Ljerka Vresk, Gabriela Nobjila, Larisa Harlanjuk, Antonela Pensa, kapetanica Božica Palčić, Renata Hodak, Martina Raguž, Marija Čuljak, Anđa Bilobrk, Marina Sirovec, Snježana Petika i Nikolina Jurić, a priključile su im se i tri mlade igračice: Kristina Franić, Ema Blažeković i Marijana Tarle te njihova trenerica Đurđica Zečević.</p>
<p>Trener Zerzan će, u dogovoru s klubom, ostati izbornik rukometašica Češke do kraja Europskog prvenstva u prosincu.</p>
<p>- Želimo osvojiti domaće prvenstvo i kup, a u Europi stići što više. Bit će teško, jer naš suparnik u 1. pretkolu Lige prvakinja, Slovan Duslo iz Šale šesterostruki je prvak Slovačke. Otišlo je pet igračica, no raspao se Danubius iz Bratislave, pa su tri najbolje igračice došle u Slovan. Krajem kolovoza gledat ću Slovan u Slovačkoj, a Slovan ionako igra i u Interligi, kao i mi, veli Zerzan. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Vijeće ministara BiH odbilo hrvatsko rješenje za Kostajnicu </p>
<p>MOSTAR, 23. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vijeće ministara BiH odlučilo je da pripadnici Državne granične službe (DGS) do konačnog dogovora o granici između Hrvatske i BiH kod Kostajnice ostanu na položaju, na koji su se povukli nakon zapovijedi UN-ove misije i IPTF-a. </p>
<p>No, u Republici Srpskoj raste pritisak na bosanskohercegovačku vlasti da se ne dopusti prijelaz hrvatskih redarstvenika i carinika na desnu obalu Une i da se uskoro poništi ugovor BiH i Hrvatske o tom graničnom prijelazu. Potpredsjednik vlade RS i ministar za upravu i lokalnu samoupravu Petar Kunić zatražio je da cijeli slučaj preuzme Predsjedništvo BiH, a ne da se problem s Hrvatskom rješava na razini Vijeća ministara.</p>
<p>Aktualiziranjem »slučaja Kostajnica« iznova je oživljeno pitanje razmjene teritorija između Hrvatske i BiH. Naime, vlasti RS-a smatraju da se granica BiH »na točno 13 mjesta proteže uz lijevu obalu Une, za 40 hektara više nego što pripadai Hrvatskoj na desnoj obali«. »Stoga bi, a posebice ako Hrvatska nastavi inzistirati na tomu da granicu povuče na desnoj obali, Državna granična služba BiH morala izaći na lijevu obalu«, ističe Kunić. BiH, smatra on, mora reagirati onako kako to čini Hrvatska kod Kostajnice, i to na svim mjestima gdje po bivšim avnojskim granicama teritorij BiH prelazi preko Une. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Milošević: Leševi iz hladnjače mogli bi biti iz Rumunjske </p>
<p>Svjedok Dragan Karleuša, šef za istrage masovnih grobnica u Srbiji, rekao da je prebacivanje 86 tijela naredio general Đorđević nakon sastanka s Miloševićem o »uklanjanju svih tragova za koje bi Haag mogao biti zainteresiran« </p>
<p>HAAG, 23. srpnja</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević rekao je u utorak u Haagu da bi leševi pronađeni u proljeće 1999. u hladnjači potopljenoj u Dunavu mogli biti ilegalni imigranti, a ne kosovski Albanci. Prema Miloševićevim riječima, to bi mogli biti imigranti koje je lokalna krijumčarska organizacija švercala iz Rumunjske. Uz to, tvrdi i da je riječ o montiranom slučaju u kontekstu njegova izručenja Haagu.</p>
<p>U prizrenskoj hladnjači pronađenoj u travnju 1999. u Dunavu, kod Tekije, u području Batajnice, otkriveno je 86 tijela. </p>
<p> Šef za istrage masovnih grobnica u Srbiji Dragan Karleuša u ponedjeljak je posvjedočio na suđenju Miloševiću kako je njegova istraga pokazala da je prebacivanje tih 86 tijela naredio tadašnji načelnik resora javne sigurnosti MUP-a Srbije general Vlastimir Đorđević nakon sastanka s Miloševićem. Na tom sastanku razgovaralo se o tome da je potrebno »ukloniti sve tragove za koje bi Haaški sud mogao biti zainteresiran«.</p>
<p> Informacije o sastanku Karleuša je, kako je precizirao, dobio iz pisane izjave bivšeg prvog čovjeka službe državne sigurnosti Srbije Rade Markovića, koji je također bio kod Miloševića.</p>
<p> Milošević je navodnu Markovićevu izjavu ocijenio »montiranom« i rekao da je do nje došlo u sklopu priprema za Miloševićev »ilegalni odlazak u Haag«.</p>
<p> Tijekom Karleušina protuispitivanja haaški optuženik navodio je podatke o postojanju kriminalnih skupina uz granicu s Rumunjskom koje se bave krijumčarenjem ilegalaca s istoka. Među njima je spomenuo i skupinu krijumčara na području Zaječara.</p>
<p> »Zločinačka skupina, dio međunarodnog lanca, nije navela svjedoka (Karleušu) da provjerava radi li se o njihovoj hladnjači«, rekao je Milošević. </p>
<p> Karleuša je izjavio da opis navodne prometne nesreće hladnjače i njezina slijetanja u Dunav, koji je ponudio jedan svjedok, nije »izdržao tehničku provjeru«.</p>
<p> Što se tiče rezultata istrage o samoj hladnjači, svjedok je istaknuo kako se nikad nije tvrdilo da je riječ o tijelima s Kosova već su to bile samo indicije budući da je hladnjača bila iz Prizrena. </p>
<p> Sudsko vijeće najavilo je da će u četvrtak održati raspravu o hrvatskom i bosanskom dijelu suđenja Miloševiću. Vijeće će razmotriti prigovor bivšeg jugoslavenskog predsjednika Zorana Lilića koji je nakon uručene sub poene stigao kao svjedok u Haag. Lilić je u ponedjeljak izjavio da je voljan svjedočiti, ali tek ako ga Vrhovno vijeće obrane oslobodi obveze čuvanja tajni. U protivnom, upozorio je, u SRJ bi ga se moglo kazneno progoniti zbog odavanja državnih i vojnih tajni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Gađali vođu Hamasa, ubili devetero djece</p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon u utorak je raketni napad u Gazi ocijenio kao jedan od »najvećih uspjeha« </p>
<p>ANKARA, 23. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski raketni napad u sjevernom djelu Gaze, koji je ostavio iza sebe četrnaest ubijenih i oko 150 teže ili lakše ranjenih osoba, naišao je na široku osudu ne samo Palestinaca i Arapa, već i najšire međunarodne javnosti. Među ubijenima je i devetero djece od koji su dvije dvomjesečne bebe.</p>
<p> Ta slika užasa posredstvom je elektronskih medija već obišla cijeli svijet. Sudbina Saleha Shehade, vođe vojnog krila Hamasa, Izzedine al-Qassami koji je bio meta napada, nije posve poznata. Ono što se pouzdano zna je činjenica da su tijekom napada poginuli njegova žena i troje djece.</p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon u utorak je napad ocijenio kao jedan od dosad »najvećih uspjeha«. Pritom je izrazio žaljenje zbog nevinih ljudskih žrtava. Žaljenje je također izrazio i Glavni stožer izraelske vojske, ističući kako je cilj bio samo Shehada. Visoki dužnosnik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Gideon Meir izjavio je, pak, kako se radilo o »preciznom zračnom udaru« protiv poznatog palestinskog terorista. Pritom nije spomenuo nezaštićenu ubijenu djecu.</p>
<p>Izraelske snage su dosad su obavile više od šezdeset tzv. »ciljanih napada« čija su meta bili istaknuti Palestinci. Međunarodna zajednica je gotovo redovito osuđivala takva ubojstva bez suđenja i presude, ali se vlada izraelskog premijera Ariela Sharona gotovo redovito oglušivala o takva javno izražena negodovanja. Takve postupke, među kojima je bilo i rušenje do temelja palestinskog izbjegličkog logora u Jeninu, opravdavala je pravom na samoobranu. Pokretanje odlučnih akcija protiv takvih izraelskih akata nasilja nije prolazilo u Vijeću sigurnosti zbog gotovo redovitog američkog »embarga«. </p>
<p>Raketni napad u Gazi je, inače, u noći na utorak obavio izraelski borbeni lovac F-16s. Na zgradu u kojoj se navodno nalazio Saleh Shehade, vođa vojnog krila Hamasa ispaljen je razorni projektil. Izraelski izvori za njega kažu da je »poznati terorist« koji je odgovoran za stotine terorističkih napada na izraelske civile i vojnike. Što se doista dogodilo sa Shehadom nije poznato. O tome postoje proturiječna izvješća. Duhovni vođa Hamasa, šeik Ahmed Yassin rekao je u utorak ujutro da je Shahada poginuo. To su potvrdili i neki izraelski izvori. No, nakon toga palestinski izvori priopćili su da se u vrijeme raketiranja Shehada nije nalazio u napadnutoj zgradi. Čini se, ipak, da su bliža istini ona priopćenja koja govore o Shehadinoj pogibiji. </p>
<p>Generalni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Kofi Annan bio je među prvima koji je osudio izraelski zračni napad u Gazi. Glavni palestinski stožer, na čelu sa Yasserom Arafatom, zračni udar u Gazi ocijenio sa dvije riječi: »Ratni zločin«. Prema ocjeni glavnog palestinskog pregovarača Saeba Erekata, radi se o mučkom činu dostojnom najgoreg ljudskog prezira. Drži da krivicu za taj podmukli napad ne snosi samo Sharon, već i najšira međunarodna zajednica koja je, po njemu, samo nijemi promatrač neprimjernih zločina u izvedbi židovske države. »Ima li tome uopće kraja«, zapitao se Erekat. Da u tom pitanju ima mnogo istine, potvrdilo je i ubojstvo trojice mladih Palestinaca u Nablusu, gradu na Zapadnoj obali. </p>
<p>U međuvremenu, Gaza je postala mjestom žestokih prosvjeda i nereda tisuća gnjevnih Palestinaca. Mnogi od njih uzvikivali su pozive za osvetu. Ako je suditi na temelju ranijih sličnih zbivanja, prije ili kasnije, pripadnici palestinskih »odreda smrti« mogli bi pribjeći novim samoubilačkim napadima na prve moguće izraelske ciljeve. To će, dakako, Sharonu dati novi alibi za novo, možda još drastičnije, osvetničko kažnjavanje. U takvoj situaciji uspostava izraelsko-palestinskog mira postaje sve više puka utopija. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nizozemska vlada počela rad ostavkom svoje članice</p>
<p>Državna tajnica za obiteljske poslove i emancipaciju Philomena Bijlhout, porijeklom iz Surinama, dala je ostavku nakon što je otkriveno da je u mladosti pripadala mladim militantnim Surinamcima koji su sudjelovali u nekim političkim ubojstvima. </p>
<p>BRUXELLES, 23. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - S polovicom članova bez zamjetnijeg političkog iskustva i samo trojicom sa stažom u kabinetu, te sa skandalom (»žalosnom prigodom« kazao je novi premijer) koji je je prisilio tek imenovanu dužnosnicu na ostavku, svoj je rad počela nova nizozemska vlada. Koalicija je formirana za nizozemske prilike munjevitom brzinom. U ekspeditivnih 68 dana, tri strane - najbrojniji demokršćani (CDA), liberali (VVD) i ideološki nedefinirana populistička Lista Pima Fortuyna (LPF) - usuglasile su četverogodišnji plana rada, prioritete, raspodijelili ministarstva i ministarske pozicije. </p>
<p>Predvidivost poteza političkog vrha zamijenjena je živahnim promjenama, često izvan šablona u kakvima inače razmišljaju i rade nizozemski političari. Koalicijska stranka LPF postala je službeno strankom tek u rano proljeće ove godine. Njezin je lider ubijen nekoliko dana uoči izbora, Nizozemci su, dajući glasove LPF-u, odavali počast Fortuynu šokirani prvim političkim ubojstvom u novijoj povijesti zemlje. Ubojica je iza rešetaka, nije progovorio o pravim motivima ali je izgleda djelovao sam. </p>
<p>Smrt karizmatičnog Fortuyna naglo je, doslovno preko noći, dovela gorile u pratnju političara, učestale su medijski raširene prijetnje: poštom je odaslano nekoliko metaka. Kratkotrajni lider laburista Ad Melkart seli se u Svjetsku banku navodno isprepadan prijetnjama, a najnovija među »zaštitarskim pričama« je ona da parlamentarni vođa LPF ne dolazi u Tweede Kamer (Donji dom parlamenta) iz straha da ga ne skrate za glavu. </p>
<p>I sve se ovo događa u zemlji gdje je politika još do prije dva mjeseca bila sinonim za dosadu. Nova je vlada započela rad s nekoliko optimističkih izjava premijera Jana Petera Balkenendea. On je prethodnu »ljubičastu« koaliciju komentirao zločestim »stvorili su žao-nam-je demokraciju«, ispričavali su se za pogreške no nisu ih ispravljali, nisu uspjeli nesumnjiv gospodarski uspjeh zemlje pretočiti na područje socijale, ustvrdio je 46-godišnji profesionalni političar treće generacije obitelji Balkenende, radi dječačkog izgleda i naočala nazvan Harryjem Potterom. </p>
<p>O sebi Balkenende kaže »pouzdan sam 200 posto« i »meni je moj rad i posao i hobi«.Također mimo nizozemskih običaja, novinari su ga privoljeli da im povjeri svoje sklonosti: sluša pjesme Celine Dion i gleda popularnu medicinsku sapunicu »Hitnu službu«. </p>
<p>Nekoliko sati nakon imenovanja kabineta, državna tajnica u resoru obiteljskih poslova i emancipacije, inače prva nedomaća članica šireg kabineta u povijesti zemlje (»nedomaći« je termin koji Nizozemci koriste za sve koji nisu rođeni u Nizozemskoj), porijeklom iz Surinama, odustala je od funkcije suočena s fotografijama grijeha iz mlađih dana. Philomena Bijlhout pripadala je krugu mladih militantnih Surinamaca koji su sudjelovali u nekim političkim ubojstvima. </p>
<p>Premijer je, silazeći niz stepenice kraljevske palače kratko komentirao loše prognoze perspektiva njegove vlade s »to nam je samo preporuka i olakšavajuća okolnost«. Njegova samouvjerenost se razlikuje od proročanstava starih političkih lisaca poput Fritsa Bolkesteina, europskog povjerenika i utjecajnog člana koalicijske VVD. Nekadašnji VVD-ov lider smatra da su rezultati izbora »nestabilni« i da će vlada, kao odraz i rezultat jedne kaotične situacije, pasti već dogodine. </p>
<p>Nekoliko novih članova nove stranke LPF prešlo je u nju iz »starih« stranaka. »Brzo mijenjanje stranaka, kao da je stranačka pripadnost sezonska obuća, nije obećavajuće za našu budućnost«, mrzovoljno komentiraju novinski uvodnici. Novi ministar imigracije, član LPF-a, nakon što je prebjegao iz redova demokršćana, imat će problema na čelu politički osjetljivog ministarstva braniti i provoditi ono što je donedavno žestoko napadao. Ministar zdravstva, pristigavši u LPF iz redova laburista (do izbora okosnice koalicije), samo dva dana uoči ulaska u vladu predloženu je vladinu politiku u zdravstvu kritizirao »na pasja kola«. LPF-ov ministar financija, multimilijunaš bez političkog iskustva, već je obznanio da mu njegovi poslovni interesi ne dopuštaju predugačko sjedenje na sastancima. </p>
<p>Da su izbori danas, tvrde ispitivanja javnog mnijenja, broj parlamentarnih mjesta Liste Pima Fortuyna bi se prepolovio. Nizozemci će nesumnjivo znati naći kompromis nužan za življenje i u ovoj novoj konstelaciji političkih snaga. S jednom razlikom: iskočivši iz šablona, politički je život manje predvidljiv, nesigurniji ali neosporno zanimljiviji. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Spuštena crno-modra zastava sa 12 zvjezdica</p>
<p>Kraj početka europskog ujedinjenja - nema više Zajednice za ugljen i čelik</p>
<p>BRUXELLES, 23. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prvi veliki europski mirotvorni eksperiment ujedinjavanja, što je počeo prije polovice stojeća, zaključen je formalno u utorak. Zajednica za ugljen i čelik prestala je postojati 50 godina nakon osnivanja. Između tadašnje poratne Europe i današnje EU pred širenjem na veliku Europu prošlo je, ako ne najuzbudljivijih, onda zasigurno najkonstruktivnijih pola stoljeća kontinentalnog života.</p>
<p> Danas izgleda gotovo smiješno obrazloženje nastanka Zajednice za ugljen i čelik, »svaki će rat između Francuske i Njemačke biti jednostavno nezamisliv i k tome materijalno nemoguć«, izjavio je tada Robert Schuman, ministar vanjskih poslova Francuske. Schumana se drži jednim od velikih, zapravo najvećih EU vizionara. Trebalo je i hrabrosti, a ne samo mudrosti te 1950. godine ustvrditi da je »Zajednica za ugljen i čelik prvi korak u federalizaciji Europe i istinski temelj njezinog ekonomskog ujedinjavanja«. I ne biti ismijan.</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi, u vrijeme osnivanja Zajednice tek bolonjski dječak obećavajuće budućnosti - spustio je crno-modru zastavu sa 12 zvjezdica, simbol Zajednice za ugljen i čelik. Zastava je kao simbol posve nepoznata golemoj većini stanovnika EU ali i političara i kao takva otišla je u povijest daleko prije formalnog skončavanja ove prve poslijeratne kontinentalne integracije. 23. srpnja 1952. zaživjela je ova zajednica. Zamišljena je da provodeći gospodarsku integraciju zauzda produkciju ugljena i čelika do mjere da ne mogu postati gorivom niti jednom novom ratu. </p>
<p> Nastavak integracija uslijedio je 1957. godine potpisivanjem Rimskog sporazuma vodeći do Europe »petnaestorice« u finalnoj fazi pregovaračkog procesa o velikoj Europi s više od 30 članica. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Menem najavio tužbu protiv New York Timesa</p>
<p>Bivši argentinski predsjednik tvrdi da od Irana nije primio 10 milijuna dolara kako bi spriječio istragu o atentatu na Židovski centar u Buenos Airesu</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Bivši argentinski predsjednik Carlos Menem, koji već vodi kampanju za treći predsjednički mandat, u ponedjeljak je energično opovrgnuo da je primio milijune dolara od Irana kako bi prikrio navodnu odgovornost te zemlje za atentat na sjedište Argentinsko-izraelskog društva 18. srpnja 1994. U tom krvavom napadu na Židovski centar, što je šokirao argentinsku i svjetsku javnost, poginulo je 85 osoba, a obitelji žrtava optuživale su Menemovu vladu da nije dovoljno učinila kako bi se otkrili organizatori i počinitelji tog zločina.</p>
<p>List New York Times u ponedjeljak je objavio članak koji se temelji na dokumentima i svjedočenju iranskog disidenta Abdolghassema Mesbahija koji je Menema povezao s agentima iranske obavještajne službe. Menem je, po tvrdnama Mesbahija (koji sada živi pod zaštitom u Njemačkoj) primio 10 milijuna dolara od Teherana da bi »preusmjerio istragu« o tom atentatu. Bivši argentinski predsjednik (od 1989. do 1999.) u intervjuu za španjolsko izdanje CNN-a zanijekao je navode lista te najavio sudsku tužbu protiv Mesbahija, ali i protiv »onih koji su objavili takve klevete i laži bez ikakvih dokaza«. Menem je prije nekoliko mjeseci oslobođen optužbe da je prije desetak godina bio član tajne organizacije koja je nezakonito prodavala oružje Hrvatskoj i Ekvadoru, kršeći embargo UN-a. Sada tvrdi da mu je netko, kao jednom od vodećih predsjedničkih kandidata, »podmetnuo« novi skandal kako bi umanjio njegove izglede na izborima 2003.</p>
<p>I Teheran je opovrgnuo navode američkoga dnevnika o svojoj ulozi u atentatu na Židovski centar, optuživši »cionističke lobije« za novu urotu proti Irana.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>U demokratskoj zemlji poštuju se prava manjinskog naroda</p>
<p>Pažljivo sam pročitao članak, objavljen u »Vjesniku« 26. lipnja 2002. godine pod naslovom »Agresija srpskih političara i nakon srpske agresije« gospodina Ante Vukasovića, koji je pedagog i sveučilišni profesor u mirovini!</p>
<p>Gospodine profesore, veoma mi je teško govoriti protiv Vaše profesije, jer sam i ja produkt iste. Mogu Vam samo reći, da sam kroz svoje školovanje imao veliku sreću što me nisu učili neki poput Vas ili Vi.</p>
<p>Vaš članak je pun emotivnog naboja i ushićenja što su Srbi otišli iz RH. Po Vama, razlog odlaska Srba: »objektivnom promatraču sve je jasno i sve se zna, ubijanje, masakriranje, rušenje ...započeli su Srbi, a ne Hrvati«. Vaš »objektivizam« ide tako daleko da ste »zaboravili« spomenuti barem jednu Tuđmanovu riječ, što će se desiti Srbima, ako on dođe na vlast, ubojstvo Kira, ubojstvo obitelji Zec, »plave knjige« u kojima su svi Srbi evidentirani po općinama i gradovima pod nazivom »Tko je tko u RH«, a to su svi neprijatelji Hrvatske, pa makar prije toga bili mrtvi već godinama.</p>
<p>Ako ste svoju »objektivnost« primijenili u odgojnim metodama svojih studenata, onda nije ni čudo odakle netrpeljivost prema svemu što nije hrvatsko, jer svaki dobar student sluša svog profesora! Profesore, zar se ne stidite slučaja Gospić, Pakračke poljane, Medačkog džepa, zločina nad Srbima u Karlovcu, Sisku, Osijeku, Zadru itd. Vi, kao i pripadnici Vašeg naroda za sebe volite reći da ste civiliziran i kulturan narod, niste to pokazali Vašim nacionalističkim napadom na srpski narod u »Vjesniku«.</p>
<p>Eto slučajno u ovom članku rekoste i veliku istinu »Srbi nisu mogli biti protjerani u 'Oluji', jer su otišli prije«. Kako je onda »Oluja« najsvjetlija akcija hrvatske vojske?</p>
<p>Da, Srbi su pobjegli pred oružjem prije i to je dobro i za njih i RH. Za njih, jer su, na Vašu žalost ostali živi, a za RH da ne dobije ponovo etiketu zločinca, jer vjerujem da bi mnogi civili bili ubijeni, baš kao oni koji su ostali...</p>
<p> Gospodin Svilanović je očito imao profesora slična Vama, pa priča ono što nema veze s mozgom i logikom. Niste čitali komentare u štampi o njegovim izjavama! Ne znam o kakvim privilegijama pričate o Srbima u RH prije rata, ja za njih nisam znao niti moj krug poznanika. Mi se dobro sjećamo 1971. godine i znakova na vratima stana, ako su to privilegije, svaka čast.</p>
<p> Rekoste da je nacionalnost stvar izbora. Po meni je ona stvar nasljeđa. U mojoj domovini, na žalost, nije tako. Sva djeca rođena u mješovitim brakovima, postaju Hrvati, ne po nasljeđu već po »privilegiji«. Srpska djeca nisu poželjna ni kod nastavka školovanja ni kod zapošljavanja ni kad mirno hodaju ulicom (npr. kada bi Srbin kod Vas u današnje vrijeme položio ispit!) Gospodine Vukasović - niste dali odgovor na pitanja, kao što su: Zašto je Republika Hrvatske 1995. i 1996. provela etničko naseljavanje Hrvata na imovinu Srba, zašto se imovina ne vraća, zašto su Srbi diskriminirani u pravu na obnovu, rad, odštetu djela terorizma, itd. </p>
<p>Po Vama Srbi samo misle o »balvan revoluciji«. Najteže je kad je balvan u mozgu. Uplašili ste se što srpski političari traže pravo za svoj narod. Ne bojte se, gospodine profesore naših zahtjeva. U demokratskoj zemlji, manjinski narodi su poštovani, a ne protjerivani. Nikada manjina ne može ugroziti većinu! Zašto odmah prijetite da treba ukinuti aboliciju i po Vama teško se Srbima, koji se misle, ili su se već vratili. Radi činjenice da znate da je u RH nestalo za vrijeme rata cca 5.670 Srba, o tome se šuti, ali ako Vas Bog poživi i o tome ćete čitati!</p>
<p>Očito je da mi stavljate u usta nešto što nisam u TV-dvoboju rekao, a to da je hrvatski narod genocidan. Barem je Vama jasno kao pedagogu da svaki zločin ima svoje ime i prezime.</p>
<p>Vi se zaista bojite jedne nove RH, koja neće biti zasnovana na Vašoj »objektivnosti«, već ona oslobođena predrasuda, ona u kojoj će se poštovati čovjek, pravo na različitost, pravo na privatnu imovinu, na posao, na školovanje, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. </p>
<p>Znam razlog Vašem strahu, a to je da Vaši učenici u njoj neće moći provoditi ono o čemu ste ih učili! </p>
<p>MILAN ĐUKIĆ, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Srpske narodne stranke, Donji Lapac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jednostrana humanost HHO-a</p>
<p>Na osnovu moga pisma od 11. lipnja 2002. i odgovora gospodina Žarka Puhovskog od 13. lipnja 2002 (Vjesnik, Pisma čitatelja) koji navodi da bi bilo »doista interesantno čuti zašto ja smatram da on širi mržnju u svojim djelovanjima«, osjećam se dužan to detaljnije obrazložiti. </p>
<p> Nije mi bila namjera »lako se istresati na ljude iz nevladinih udruga«, već ukazati na nepravilnosti odgovornih pojedinaca, koji i meni svojim radom uskraćuju prava. Prvo moram reći da ja od HHO-a nisam dobio nikakav odgovor ili prijedlog, a HHO-u sam poslao i imena osoba za koje sam tražio pomoć u pronalaženju mjesta pokopa (uz preslik odgovora iz Ureda predsjednika Mesića).</p>
<p>Tek iz novinskog odgovora gospodina Žarka Puhovskog saznajem da su »oni tražili, ali nisu dobili podatke«. Mislim da nisu dovoljno glasno tražili, jer da jesu, za HHO ne bi trebalo biti poteškoća pronaći mjesta na kojima su 1945. i 1947. godine u Zagrebu skrivani posmrtni ostaci tisuća političkih osuđenika. Uostalom, zar Helsinški odbor nije osnovan da pomaže, kontrolira i izvještava o kršenju osnovnih ljudskih prava, u što spada i pravo mrtvih na grobove.</p>
<p>Utemeljenost moje tvrdnje da je i HHO odgovoran za »širenja mržnje« proizlazi i iz izjave gospodina Puhovskog, jer se i iz nje može zaključiti da nema jednake kriterije za žrtve komunizma i fašizma. Zar ne bi bilo korisno skinuti polustoljetnu mistiku s tih zbivanja i naći stvarnu istinu, da se ti zločini ne bi koristili u političkim manipulacijama.</p>
<p> Zar gospodinu Žarku Puhovskom nije jasno da između jednih i drugih masovnih zločina nema razlike u motivu i da im je zajednički nazivnik borba za vlast.</p>
<p>Gospodin Puhovski kao bivši dugogodišnji član KP-a, može danas biti pravedan borac za ljudska prava samo ako je potpuno izliječen šokovima istine o komunizmu, ili može biti prikriveni idealist koji jednostrano gleda na svijet i događaje oko sebe.</p>
<p> Jednostranim istinama ili sakrivenim istinama lako se politički manipulira ljudima. Gospodin Žarko Puhovski, i kao profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, i kao predsjednik HHO-a, kao humanist i znanstvenik, trebao bi i morao znati, i u tom smislu djelovati, da se današnji kao i prošli društveni i politički događaji i procesi ne mogu u potpunosti sagledati i razumjeti, bude li se i dalje šutjelo o zločinima.</p>
<p>ZLATKO UVANOVIĆ, Slavonski Brod</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Umirovljenici »imaju pravo« gladovati</p>
<p>U subotu, 20. srpnja 2002. godine između nekoliko najavljenih vijesti o kojima bi trebalo biti naknadno govora tijekom emisije bila je i ova:.»Umirovljenici na rubu gladi«.</p>
<p>Svaki gledatelj večernjeg dnevnika, bio to umirovljenik ili ne, morao se duboko zamisliti što će slijediti iza takve najave.</p>
<p>I zbilja kakva je bila najava, takva je bila i vijest. Na početku vijesti moglo se saznati da su članovi Matice umirovljenika Hrvatske više nego ozbiljno zabrinuti, kako će umirovljenici živjeti od jeseni kada dođe do poskupljenja: plina. struje i ostalih komunalnih usluga, kad već sada jedva ili nikako ne spajaju kraj s krajem. Pritom je još rečeno da će se trebati boriti za umirovljenička prava, jer prosječna mirovina iznosi tek 900 kuna, čime se mogu pokriti samo režijski troškovi.</p>
<p>Zatim je kamera zaredala po jednoj od zagrebačkih tržnica kojom prilikom je načinjen »blic-razgovor« sa zatečenim starijim ljudima, uglavnom umirovljenicima.</p>
<p> »Kupio sam evo dva krastavca i dvije paprike, a u kući imam nešto krumpira. Bu se nešto zrihtalo za objed«, izreče to starina uz kiseli osmijeh kao da nije u potpunosti svjestan što ga to još čeka.</p>
<p>»Nisam mogla nikaj kupiti. Skupo je. Imam u kući nešto bažula, pa ga bum skuhala«, kaže jedna od sugovornica tv novinarki.</p>
<p>Emisija je završila u istom stilu. »Umirat će se od gladi, a ne od starosti i bolesti«, glasio je završni komentar. Kako je to djelovalo na brojne tv gledatelje? Kad su se smirili od prvog šoka počeli su vjerojatno razmišljati, možda vrag i nije tako crn kako izgleda. Možda još ima neki izlaz. Što na to kaže ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, na žalost, nismo imali prilike čuti?</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Kuća u plamenu, vatrogasci pokušali spasiti stanara</p>
<p>Točan uzrok smrti znat će se tek nakon obdukcije, a još se ne zna ni uzrok požara</p>
<p>OSIJEK, 23. srpnja</p>
<p> - Osječanin Ivan Vidović (56) izgorio je u požaru koji je, iz još neutvrđenih razloga, u noći na utorak, oko sat i pol iza ponoći izbio u unutrašnjosti kuće u kojoj je stanovao, u Lokrumskoj ulici broj 2.</p>
<p> Iako su njegovi prvi susjedi vrlo brzo primijetili da je izbio požar te su na mjesto događaja pozvali vatrogasce, hitnu pomoć i policiju, nesretnom Vidoviću više nije bilo spasa. </p>
<p>Prema priči susjeda, kuću u kojoj je živio sam, Vidoviću je dodijelila »Ina« na uporabu, budući da je bio njihov djelatnik. Nakon što su oko 1,30 čuli pucketanje vatre iz susjedne kuće čiji se zid naslanja na njihovu, bračni par Ormanac odmah je alarmirao vatrogasce i druge susjede.</p>
<p>»Nazvala sam oca koji stanuje u susjednoj ulici jer je on dragovoljni vatrogasac pa se zna snalaziti u takvim situacijama«, ispričala nam je Leonida Ormanac, dodavši kako se vatra vrlo brzo širila te je ubrzo 'šikljala' kroz prozore Vidovićeve kuće. </p>
<p>»Iako sam stigao ubrzo nakon što me kćerka nazvala, vidio sam da ne mogu puno pomoći jer je vatra bila zahvatila unutrašnjost cijele kuće. Stoga sam otišao u dvorište te sam prvo zatvorio dovod plina da spriječim još veću tragediju. Potom sam crijevom za polijevanje travnjaka počeo zalijevati spoj njegove i kuće moje kćeri kako se požar ne bi proširio«, objasnio nam je Adam Kanisek. </p>
<p>Uz sve napore svih prisutnih susjeda koji su pomagali da se požar ne proširi, krov kuće bračnog para Ormanac vatra je zahvatila jer kuće nisu građene od klasičnog materijala već od drvene građe pa je sve planulo u trenu. </p>
<p>Po riječima šokiranih susjeda koje smo u jutarnjim satima zatekli kako sa nevjericom obilaze izgorenu kuću, Vidović je živio sam, bio je dobar susjed i uvijek spreman pomoći. Iako je bio nezadovoljan životom jer mu je sin poginuo u Domovinskom ratu, nitko od susjeda ne misli da je Vidović požar izazvao namjerno. </p>
<p>»Nakon te obiteljske tragedije, počeo je piti i živio je dosta neuredno. Puno je i pušio pa je možda zaspao sa cigaretom i zapalio se. Ne vjerujem da je požar izazvao sa namjerom da se ubije«, zaključila je jedna od susjeda. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici PU osječko-baranjske te istražni sudac osječkog Županijskog suda koji je zatražio da se na tijelu pokojnika, radi točnog utvrđivanja smrti, izvrši obdukcija. </p>
<p>Uzrok izbijanja požara još se utvrđuje.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Policajci »zadužili«, pa prisvojili 22 puške i 10 pištolja </p>
<p>Od petorice, protiv kojih su podnesene kaznene prijave, jedan je aktivni djelatnik policije, a ostali su umirovljeni službenici MUP-a / Pretragom pronađena veća količina dugog i kratkog oružja, prigušivača i streljiva</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su »protupravno prisvojili«, odnosno ukrali 32 komada oružja, 22 puške i 10 pištolja, zagrebačka je policija podnijela kaznene prijave protiv »pet državljana Republike Hrvatske, u dobi od 47 do 57 godina, od kojih je jedan aktivni djelatnik policije, a ostali su umirovljeni službenici MUP-a RH«.</p>
<p>Prema priopćenju PU zagrebačke, kriminalističku su obradu proveli Sektor kriminalističke policije PUZ-a u suradnji s djelatnicima Uprave kriminalističke policije MUP-a RH, a zbog osnovane sumnje da je petorka počinila kaznena djela pronevjere, te trojica od njih krivotvorenje isprava, a jedan je osumnjičen za krivotvorenje službene isprave.</p>
<p>Naime, policija je došla do saznanja da su osumnjičeni spomenuto oružje prisvojili u okviru svojih djelatnosti zloporabom položaja. Oružje im je bilo povjereno na raspolaganje, navodi se u priopćenju, a kako bi prikrili svoju djelatnost krivotvorili su službene isprave, prikazujući drugačije brojčano stanje. Oružje su prisvojili u razdoblju od 1993. do 2000. godine.</p>
<p>Jedan od osumnjičenih, kako je također utvrđeno kriminalističkom obradom, u proteklih je pet godina pribavio tri puške na kojima je uklonio originalne tvorničke brojeve, te ukucao krivotvorene druge brojeve. Nakon toga je jednu pušku prodao, a u veljači ove godine dvije je pokušao legalizirati na svoje ime.</p>
<p>Policija je temeljem naloga zagrebačkog Županijskog suda obavila pretrage i tom prilikom pronašla veću količinu dugog i kratkog oružja, te prigušivače, streljivo hladno oružje. Za taj pronađeni arsenal provodi se provjera i nastavlja kriminalistička obrada.</p>
<p>U svakom slučaju radi se o stjecanju protupravne imovinske koristi, no, odgovarajući na novinarsko pitanje o kolikoj je šteti riječ, u policiji je odgovoreno da je »o ukupnoj šteti teško govoriti, jer se obrada se nastavlja i širi«. No, kako je rečeno, šteta je veća od 30.000 kuna, što po zakonskom određenju znači kvalificirani, teži oblik kaznenog djela, uz opasku »ali mi sada ne znamo kako će slučaj biti dalje procesuiran«. Osim toga, o složenosti slučaja govori i činjenica da je i dosadašnja kriminalistička obrada trajala godinu i pol, a kako napominju u policiji, i dalje se širi, dosta se toga oružja i prodavalo, te treba »obaviti razgovore i s osobama koje su to oružje kupovale, jesu li znali za porijeklo, itd.«.</p>
<p>Odgovarajući pak na pitanje novinara jesu li prijavljene osobe uhićene, odgovoreno je »znamo njihove adrese i sve te osobe su nam dostupne«. Insistirajući na pitanju o uhićenju, odgovoreno je niječno. Na pitanje može li se znati iz koje je policijske uprave policajac koji je bio u službi, odgovoreno je »nemojte postavljati pitanja koja idu na otkrivanje identiteta«, a policajac će biti i stegovno procesuiran, te je udaljen s dužnosti. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prijatelja »izložio progonu«, a tužiteljstvo mu ne vjeruje </p>
<p>Svjedok Igor Josipović proveo je neko vrijeme iza rešetaka zbog krađe »audija A6«, a od toga je 9 mjeseci na istom odjelu s Nikicom Jelavićem / Goran Kulundžić, direktor DHL-a, tvrtke koja se bavi ekspresnom dostavom pošte tvrdi da Marinac i Miletić nisu mogli slati ecstasy u SAD, jer je to neizvedivo DHL-om </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u utorak su svjedočila dva svjedoka. </p>
<p>Prvo je svjedočio Goran Kulundžić, direktor DHL-a, tvrtke koja se bavi ekspresnom dostavom pošte. Prema navodima optužnice, naime, svjedoci pokajnici Tomislav Marinac i Zoran Miletić, zajedno s Anđelkom Turudićem, a po nalogu Rajka Momčilovića, slali su tablete ecstasyja, na adrese u Americi. Kulundžić je, međutim, rekao da o tome ne zna ništa, te da teoretski nije moguće slati drogu DHL-om.</p>
<p>Svjedok Igor Josipović (24), proveo je neko vrijeme iza rešetaka zbog krađe »audija A6«, a od toga je 9 mjeseci boravio u Remetincu na odjelu s Nikicom Jelavićem s kojim se i upoznao. Josipović je u svom iskazu naveo kako mu je zaštićeni svjedok Zdravko Šiškić, inače dobar prijatelj, pričao »oko 22. listopada 2000. godine«, kako mu je Vjeko Sliško za lažno svjedočenje protiv zločinačke organizacije platio 50 tisuća maraka, novi mercedes i po 10 tisuća maraka za svaku godinu u zatvoru (Šiškić je osuđen na 10 godina zbog ubojstva). Na primjedbu tužitelja Petra Dragosavca sudac Ratko Šćekić je konstatirao da je svjedok preduhitrio odvjetnika Željka Dumančića i započeo odgovarati na neka pitanja prije no što su i postavljena. Na taj je način Josipović ispričao i navodni susret svoje majke s »tetom Jelom«, majkom Zdravka Šiškića. Teta Jela je tvrdi svjedok rekla kako je Vjeko Sliško obećao kako će pomoći njenom sinu i obitelji Šiškić.</p>
<p>Govoreći o motivima svog svjedočenja Igor Josipović je rekao da ga je to zamolio Jelavić, a kasnije je dodao da je iz novina saznao da će svjedočiti. Sudac je zabranio pitanje tužiteljice Dunje Pavliček-Patak koju je zanimalo zašto svjedok svojim iskazom dobrog prijatelja izlaže kaznenom progonu (ukoliko se njegov iskaz ocijeni istinitim). Tužiteljica je uspjela dodati kako se svjedokovom iskazu ne vjeruje. </p>
<p>Josipović je potvrdio, uz pomoć Nikice Jelavića koji mu je postavljao pitanja, događaj iz listopada prošle godine, kada je Zdravko Šiškić koji je tada bio u zatvoru u Remetincu, vrijeđao i prijetio Jelaviću. Šiškić je navodno prijetio da će Jelavića ubiti čekićem, kliještima i motornom pilom.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U Međimurju zatečeno još 29 stranih ilegalaca</p>
<p>ČAKOVEC, 23. srpnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska tek je u utorak izvijestila o događaju prije tjedan dana, kada je, usred bijela dana, uhvaćena velika skupina stranih državljana koji su očigledno bili na ilegalnom putu prema Sloveniji.</p>
<p> Toga dana u 11.30 sati policijska ophodnja je u međimurskom selu Lopatincu, na županijskoj cesti Čakovec - Štrigova, zaustavila kombinirano vozilo marke »volkswagen« LT 35, slovenskih nacionalnih oznaka. Kombi je vozio slovenski državljanin s prebivalištem u mjestu Krog, kod Murske Sobote. </p>
<p>On je prevozio 29 stranih državljana. Nakon zaustavljanja slovenski mladić napustio je vozilo i trčeći pokušao pobjeći. To mu nije uspjelo, jer su ga policajci sustigli, a potom i priveli u PU međimursku u Čakovcu. Obavljenim obavijesnim razgovorima bilo je utvrđeno da se u kombiju nalazilo 25 državljana Turske i četiri državljana Iraka. </p>
<p>Kriminalističkom obradom nad 19-godišnjim Slovencem je utvrđeno da je on, prema prethodnom dogovoru s drugim slovenskim državljaninom, kod Zagreba primio 50 tisuća slovenskih tolara, mobitel i upute kako će strance iz Hrvatske prebaciti u Sloveniju preko »zelene granice«. Od počinitelja policija je oduzela vozilo s dokumentima, 50 tisuća tolara i dva mobilna telefona. Slovenski državljanin bio je uhićen, a nakon provedene kriminalističke obrade pušten na slobodu, nakon što je protiv njega podnesena kaznena prijava. </p>
<p>Nakon što je policija obavijestila, makar s jednotjednim zakašnjenjem o hvatanju tako velike skupine ilegalnih migranata, čuli su se komentari da je u pokušaj prebacivanja preko granice tako velike skupine moguće uključen i Josip Lončarić (46), poznati hrvatsko-slovenski poduzetnik, protiv kojeg se u Ljubljani vodi kazneni postupak radi šverca migranata. </p>
<p>Lončarić je u zadnje vrijeme više puta viđen u Međimurju, odnosno selu Pleškovcu, gdje ima veliku pizzeriju »Venera«. Poznato je da je Lončarić bio u Čakovcu osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog protuzakonitog prebacivanja preko državne granice 55 egipatskih državljana, ali je nastupila apsolutna zastara i on kaznu zatvora nije izdržao. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osumnjičeni za ratni zločin uhićen zbog pokušaja ubojstva</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Muškarac, osumnjičen za ratni zločin, uhićen je u ponedjeljak popodne u blizini Gline, nakon što je ranije tog dana pokušao ubiti supružnike u mjestu Veliki Gradac.</p>
<p>U priopćenju Policijske uprave sisačko - moslavačke, ne navode se nikakvi podaci o osumnjičenom, osim da je hrvatski državljanin, a supružnici su označeni inicijalima S.K.(47) i S. Č. (36). </p>
<p>Po navodima policije, osumnjičeni je oko 6,30 sati došao do kuće oštećenih, uzeo sjekiru iz šupe te ušavši u kuću sjekirom nasrnuo na domaćina, koji je blokirao udarac metalnom ladicom kuhinjske peći na drva. Domaćin je pobjegao u dvorište, a napadač je šakom u usta udario njegovu nevjenčanu suprugu, nakon čega je pobjegao.Policija je organizirala potragu, a osumnjičeni je pronađen oko 17 sati. Tijekom kriminalističke obrade, navodi se u policijskom priopćenju, utvrđeno je da je za uhićenim raspisana tjeralica temeljem naredbe Županijskog suda u Sisku, a zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tukao ženu i zapuštao djecu, dobio 19 mjeseci uvjetno</p>
<p>VARAŽDIN, 23. srpnja</p>
<p> - Pravomoćnom presudom varaždinskog Općinskog suda, četrdesetjednogodišnji muškarac proglašen je krivim za kaznena djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta, nasilničkog ponašanja u obitelji i povrede dužnosti uzdržavanja.</p>
<p> Osuđen je na godinu dana i sedam mjeseci uvjetnog zatvora, uz uvjet da u roku od godinu dana plati 9.900 kuna zaostale alimentacije, a buduće obroke za uzdržavanje plaća redovito.</p>
<p> Optužnica ga je teretila da je u vremenu od kolovoza 2000. pa do travnja 2001. godine, unatoč tome što je već više puta prekršajno i kazneno kažnjavan zbog nasilja u obitelji, nastavio s nasiljem i u alkoholiziranom stanju psihički i fizički, u prisustvu djece, zlostavljao svoju suprugu. Nazivao ju je raznim pogrdnim imenima i prijetio joj da će je ubiti, pa je tako bilo i u veljači prošle godine. Tada je, naime, kući došao pijan i počeo vikati na djecu i suprugu. Na suprugu je zatim nasrnuo i fizički, pa ju je štakom udario po koljenu i ramenu, a nakon toga je štakom razbio staklo na vratima blagavaonice i suprugin automobil. Sve je to kod nje izazvao osjećaj poniženja, a kod djece strah i uznemirenost, radi čega je intervenirala i policija. Policajci su zatim priveli agresivnog supruga, zadržali ga u postaji i pokrenuli prekršajni postupak. Optuženoga se teretilo i da je odbijao plaćati alimentaciju za uzdržavanje svoje maloljetne djece, iako je to bio dužan temeljem pravomoćne i ovršne presuda Općinskog suda u Varaždinu.</p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Paket s marihuanom plivao na moru</p>
<p>ZADAR, 23. srpnja</p>
<p> - U ponedjeljak je jedan građanin dojavio policiji da je u moru na otoku Sestrunju pronašao paket sa oko 2 kilograma marihuane. Još se ne zna kome pripada droga, a kriminalistička istraga je u tijeku.</p>
<p> Protekli tjedan policijski djelatnici PU zadarske uhitili su 24 osobe u posjedu uglavnom manjih količina marihuane, hašiša, heroina i ecstasyja. Devetnaest zapljena »uknjiženo« je u noći na subotu u Biogradu, a ostalo ispred diskoteke »Blue« u Privlaci. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Hrvatske tvrtke u BiH uložile dosad 300 milijuna dolara</p>
<p>Procijenio je Hrvoje Vojković, ministar gospodarstva u ostavci prilikom potpisivanja izmjene ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja između Hrvatske i BiH / Ugovor se dosad primjenjivao samo na području Federacije BiH, a ubuduće će se odnositi i na srpski entitet u BiH / Zagrebačka banka i Jamnica najznačajniji hrvatski investitori u BiH</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Bosanskohercegovačka ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa s inozemstvom Azra Hadžiahmetović i hrvatski ministar gospodarstva u ostavci Hrvoje Vojković potpisali su u utorak Ugovor o izmjeni ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja.</p>
<p>Dosadašnji se ugovor, sklopljen u svibnju 1996. godine, primjenjivao samo na području Federacije BiH. Novim se ugovorom, međutim, područje njegove primjene širi na cjelokupan teritorij BiH, dakle i na području srpskoga entiteta.</p>
<p>I u Zagrebu i u Sarajevu vjeruju da će novi ugovor pridonijeti razvoju gospodarskih odnosa između dviju zemalja, te potaknuti ulaganja u njih.</p>
<p>Prema riječima Hrvoja Vojkovića, dosadašnji je ugovor poticao hrvatska ulaganja samo u hrvatsko-bošnjački entitet susjedne države, što je i jedan od razloga zbog čega samo desetak posto hrvatskog izvoza i ulaganja u BiH odlazi na područje srpskoga entiteta u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Inače, prema podacima Ministarstva gospodarstva, ukupna je robna razmjena između Hrvatske i BiH u prva četiri mjeseca ove godine iznosila 225 milijuna dolara ili 21,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Hrvatski je izvoz pritom porastao za 21,6 posto, dosegnuvši 184 milijuna dolara, dok je uvoz iz BiH porastao 20,4 posto, te je vrijedio 41 milijun dolara. </p>
<p>BiH je, dakle, jedna od rijetkih zemalja s kojima Hrvatska ima pozitivan saldo u robnoj razmjeni, a taj je suficit u prva četiri mjeseca 2002. godine iznosio 143 milijuna dolara.</p>
<p>Podaci otkrivaju i da je Hrvatska jedan od većih stranih ulagača u BiH. U razdoblju od svibnja 1994. do kraja 2001. godine ulaganja hrvatskih tvrtki u BiH dosegnula su 143,9 milijuna konvertibilnih maraka (oko 70 milijuna dolara), što je 13 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Neslužbene procjene, međutim, govore da vrijednost hrvatskih ulaganja u susjednu državu u istom razdoblju iznosi čak 300 milijuna dolara. Prema Vojkovićevim riječima, do nesklada među podacima dolazi zbog toga što značajan dio hrvatskih investicija u BiH - posebno u mostarski Aluminij i sektor telekomunikacija - nije službeno evidentiran. </p>
<p>Inače, prema podacima Ministarstva gospodarstva, najveći je hrvatski ulagač u BiH - Zagrebačka banka, koja je uložila 30 milijuna KM u sarajevsku Universal banku, što čini više od petine službeno evidentiranih hrvatskih ulaganja u susjednu zemlju. Na drugom mjestu je Agrokorova Jamnica, koja je 18 milijuna KM uložila u Sarajevski kiseljak.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jamnica u prvih šest mjeseci prodala 101 milijun litara mineralne vode</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - U prvih šest mjeseci ove godine najveći proizvođač mineralne vode u Hrvatskoj, Jamnica, prodala je rekordnih 101 milijun litara prirodne mineralne vode, što je za 10 milijuna litara više nego u istom lanjskom razdoblju. Od toga je na domaće tržište plasirano 94 milijuna litara, a povećan je i izvoz koji je dosegnuo 7,1 milijun litara, izvijestili su iz te tvrtke.</p>
<p>Usprkos porastu uvoza mineralnih voda, Jamnica je zadržala svoj udio u prodaji na domaćem tržištu od 82 posto. Dobri rezultati, odnosno rast prodaje od 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ostvareni su i u prodaji voćnih sokova Juicy, dok je izvoz sokova u odnosu na prošlogodišnje prvo polugodište udvostručen.</p>
<p>Iz tvrtke podsjećaju i da je prošloga tjedna hrvatska Vlada Jamnici dodijelila koncesiju na 30 godina za crpljenje termalnih voda iz bušotine Sveta Jana u Svetojanskim toplicama. Za korištenje koncesije, koja je inače dodijeljena neposredno pred početak distribucije na tržište prirodne izvorske vode Jana, Jamnica je uplatila jednokratnu naknadu od 632.850 kuna, a godišnja naknada za crpljenje vode radi prodaje na tržištu iznosit će 2,5 posto prihoda od prodaje te vode. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Lura: Povećani troškovi poslovanja</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - I ovogodišnje poslovanje Lure bit će opterećeno povećanom cijenom industrijski neobrađenoga mlijeka, koja je lani porasla za 20 posto. U Luri, vodećoj industriji mliječnih proizvoda, zbog toga, ali i rasta inih troškova u 2002. godini očekuju da će ostvariti manji rast dobiti. Predstavnici Lure tvrde da je sadašnja otkupna cijena mlijeka od proizvođača (sa svim troškovima otkupa), viša od cijene u zemljama okruženja i jedna od najviših u Europi. </p>
<p>Inače, Lura otkupljuje mlijeko od 26.000 kooperanata iz cijele Hrvatske, a oko 90 posto mlijeka potrebnoga za vlastitu preradu dobiva od domaćih proizvođača. U 2001. godini Lura je otkupila više od 200 milijuna litara mlijeka, što je 8 posto više nego 2000. </p>
<p>Lura, koja inače zapošljava 2210 zaposlenika, je prošle godine ostvarila neto dobit od 100,4 milijuna kuna, a ukupni prihodi su na godišnjoj razini porasli za 18,8 posto.</p>
<p>U 2001. godini ta je tvrtka uložila 200 milijuna kuna u modernizaciju svoga poslovanja, osobito u tvornicama u Bjelovaru i Zagrebu. Ulagalo se i u proizvodnju bezalkoholnih pića, te u razvoj prodajno-distribucijske mreže u Bosni i Hercegovini. Upravo BiH je, inače, najjače Lurino izvozno tržište, u kojem je smješten zasad jedini njezin proizvodni pogon - Lura d.o.o. Mljekara Livno. </p>
<p>Pored bosansko-hercegovačkoga tržišta Lura izvozi i na slovensko tržište, u Crnu Goru, na Kosovo, a odnedavno i na mađarsko tržište. Izvoz čini 10 posto ukupne Lurine prodaje. Nakon što je priveden kraju trogodišnji ciklus konsolidacije poslovanja tvrtke, Lura sada želi prerasti u regionalnu prehrambenu kompaniju. </p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Proizvedeno 943.259 tona pšenice</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Uz prosječan prinos od 4,31 tonu po hektaru u Hrvatskoj je na 218.661 hektaru požnjevenih površina proizvedeno 943.259 tona pšenice.</p>
<p> Od ukupno 298.563 hektara žetvenih površina svih ranih usjeva do sredine srpnja žetva je obavljena na 284.925 hektara ili 95,4 posto ukupnih žetvenih površina. Pri tome je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, proizvedeno ukupno 1.155.305 tona ranih kultura -pšenice, raži, zobi, ječma te uljane repice.</p>
<p>Žetva pšenice je završena na 98,9 posto površina. Najveća je proizvodnja ostvarena u Osječko-baranjskoj županiji - 235.100 tona pšenice, uz prosječan prinos od 4,7 tona po hektaru. U spomenutoj je županiji žetva ostvarena u cijelosti, na 50.031 hektaru. </p>
<p>Dalje slijedi Vukovarsko-srijemska županija s proizvodnjom od 163.100 tona ili prirodom od 4,90 tona pšenice po hektaru. I u toj je županiji žetva te krušarice u cijelosti završena i to na 33.290 hektara.</p>
<p> Raži je proizvedeno 7.343 tona, a požeto je 2.610 hektara ili 77,93 posto žetvenih površina. Proizvodnja pivarskog ječma iznosila je 38.750 tona, a ostalog ječma 131.814 tona. Pivarskog je ječma pritom požeto na 99,6 posto ukupnih žetvenih površina, a ostalog ječma na 98,6 posto ukupne žetvene površine.</p>
<p> Proizvodnja zobi iznosi 5.040 tone, a do sredine srpnja požeto je tek 15,92 posto žetvenih površina ili 1.872 hektara.</p>
<p> Do sredine srpnja ukupno je proizvedeno 1,12 milijuna tona žitarica, a žetva je ostvarena na 95,21 posto površina ili na 270.952 hektara. Najviše je žitarica proizvedeno u Osječko- baranjskoj županiji (268.900 tona) te u Vukovarsko-srijemskoj županiji (178.100 tona).</p>
<p>Proizvodnja uljane repice, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, iznosi 29.099 tona, a žetva je ostvarena u cijelosti na svim žetvenim površinama (13.973 hektara). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Fischler: EU mora zaštititi svoje tržište od jeftinog uvoza žitarica</p>
<p>LONDON, 23. srpnja</p>
<p> - Europska unija mora zaštititi svoje tržište žitarica od jeftinog uvoza, u prvom redu iz država koje graniče s Crnim morem, izjavio je europski povjerenik za poljoprivredu Franz Fischler.</p>
<p>On je upozorio da Europska unija treba reformirati režim uvoza žitarica, te da ne može prihvatiti poplavu jeftinog žita iz zemalja s tog područja. </p>
<p>»Ono što ne možemo prihvatiti je prekomjeran uvoz žitarica iz zemalja oko Crnoga mora«, izjavio je Fischler u Rimu, nakon što je kratko razgovarao s talijanskim dužnosnicima o nedavno predloženoj reformi Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.</p>
<p>Fischler je upozorio zemlje članice da se europsko tržište žitarica nalazi pred kolapsom zbog niskih cijena tih proizvoda, uglavnom porijeklom iz Ukrajine. </p>
<p>Inače, upravo je ukrajinski izvoz prošle godine pretvorio Europsku uniju u neto uvoznika pšenice, te je prisilio Europsku komisiju da prizna kako njezin granični sustav zaštite nije uspješan. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Enron dobivao zajmove od uglednih investicijskih banaka</p>
<p>WASHINGTON, 23. srpnja</p>
<p> - Istaknute investicijske banke godinama su pomagale Enronu, posuđujući tadašnjem energetskom divu milijarde dolara, što je bilo prikrivano fiktivnim ugovorima, objavio je pododbor za istragu američkog Senata. Enron - koji je u stečaju od lanjskoga prosinca - od banaka Citigroup i J.P. Morgan Chase, je u razdoblju od 1992. do 2001. godine putem financijskih transakcija koje su tim bankama donijele velike provizije i kamate dobio 8,5 milijardi dolara. »Transakcije s Enronom u danom su trenutku odgovarale situaciji kako ju je prikazivao Enron i našim saznanjima«, kazao je Dan Noonan, glasnogovornik Citigroupa. Senatski pododbor, kojim predsjedava demokratski senator Carl Levin iz Michigana, izjavio je da će prilikom saslušanja na Capitol Hillu, zakazanog za idući utorak, iznijeti sve pojedinosti vezane uz taj slučaj, obećavši da će pokušati osvijetliti okolnosti korporativnog skandala koji potresa Wall Street. »Labirint financijskih transakcija koje je Enron konstruirao kako bi uljepšao svoja financijska izvješća, druge prikazuje kao prave amatere«, kazao je Levin. Osim sa Citigroupom i JP Morgan Chaseom, tvrde istražitelji, u manje sporazume s Enronom vrijedne ukupno milijardu dolara bile su umiješane i druge istaknute financijske institucije - grupacija Credit Suisse, Barclays, FleetBoston Financial Corp, grupacija Royal Bank of Scotland, te Toronto-Dominion Bank. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osiguravatelji ponovno na udaru</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Negativan je trend na europskim burzama u utorak znatno usporio u odnosu na posljednjih nekoliko dana. Međutim, svi su europski blue chip indeksi i dalje bili na negativnom teritoriju. Na udaru se ponovno našao osiguravajući sektor, ali je velikih gubitnika bilo i među bankama i farmaceutskim grupacijama. </p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,55 posto na 3874,2 boda, dok je frankfurtski DAX izgubio 1,39 posto spustivši se na 3640,13 bodova. U Milanu je MIB 30 pao 0,26 posto na 24.065 bodova, ali pariški CAC 40 je na 3113,16 bodova bio 1,16 posto niži. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,67 odnosno 0,83 posto. </p>
<p>Početna kretanja terminskih ugovora nagovještavala su pad američkih indeksa nakon otvaranja, ali nedugo prije otvaranja američkih burzi situacija se promijenila najavivši blagi rast Dow Jonesa i određeni pad Nasdaq Composita. Taj je tehnološki indeks u ponedjeljak pao 2,77 posto na 1282,65 bodova. Dow Jones Industrial je izgubio 2,93 posto spustivši se na 7784,58 bodova, što je prvi puta od sredine listopada 1998. da je prilikom zatvaranja iznosio manje od 8000 bodova. S 500 je pao 3,29 posto na 819,85 bodova.</p>
<p>Na azijskim tržištima zabilježena su različita kretanja, a tokyjski Nikkei 225 je dobio 0,26 posto na 10.215,63 boda. </p>
<p>Među osiguravateljima, britanski Royal Sun & Alliance i Prudential su pali 7 posto. Francuska Axa je izgubila 6,1, a Allianz 4,8 posto. Belgijska bankarska grupacija Fortis upozorila je da se zbog pada cijena dionica vrijednost njenog portfelja bitno smanjila, a slično je upozorenje dan ranije iznio i nizozemski osiguravatelj Aegon koji je u ponedjeljak pao preko 15 posto. Vodeći europski reosiguravatelji u utorak su porasli - München Re i Swiss Re dobili su 2,4 odnosno 4 posto. U financijskom sektoru je jedan od najvećih gubitnika bila švedska Skandia, čije su dionice pale 9 posto nakon nepovoljnih rezultata.</p>
<p>Ericsson je u utorak bio najtrgovanija dionica na europskim burzama, ali promjena cijene ovoga puta nije bila velika - švedska je grupacija pala 0,8 posto nakon što je Moody's smanjio njen kreditni rejting na BBB-, najniži investicijski status. </p>
<p>Među najvećim dobitnicima bio je britanski dizajner čipova ARM Holdings - zahvaljujući dobrim rezultatima u drugom tromjesečju porastao je 10 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Račan inzistira na nestranačkim ministrima gospodarstva i znanosti </p>
<p>Čelnici koalicije raspravljali o programu buduće vlade, a mandatar ih je upoznao imenima mogućih članova, no to »tek dolazi na dnevni red« / Ljubo Jurčić, docent na zagrebačkoj Ekonomiji, ministar gospodarstva? / Sjednica Sabora u utorak i srijedu </p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Imena novih ministara u Vladi više nisu nepoznanica koalicijskim partnerima. Mandatar nove Vlade Ivica Račan upoznao je u utorak Vesnu Pusić, Zlatka Tomčića, Zlatka Kramarića i Jozu Radoša, ne samo s novim imenima, već i s programima kojima bi se nova Vlada trebala baviti do kraja mandata. To je potvrdio i mandatar Ivica Račan, koji je nakon troipolsatnog sastanka naglasio da je o kadrovima bilo govora, no ne previše.</p>
<p> »To tek dolazi na dnevni red«, kazao je Račan, ističući kako on insistira da na neke punktove u vladi dođu ljudi koji nisu stranački opredijeljeni. Posebice je istaknuo ministarstvo gospodarstva i ministarstvo znanosti, čime bi se, kako je kazao »dokazalo da se dvije važne sfere za razvoj Hrvatske ne politiziraju«. </p>
<p>Neslužbeno da doznaje da bi Ljubo Jurčić, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu trebao postati ministar gospodarstva. Također, vjerojatno bi se upražnjena mjesta popunila zamjenicima ministara. Spekulira se da bi Nezavisni liberali mogli u Sabor povući sve svoje ljude iz Vlade, osim Gorana Granića, te na još jedno mjesto, s kojim računaju u novoj Vladi, staviti nestranačku osobu koja bi podržavala njihovu politiku.</p>
<p> Po tom scenariju, Jozo Radoš, sadašnji ministar obrane preuzeo bi Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a nezavisni liberali računaju i na čelno mjesto u odboru za financije, koja bi navjerojatnije preuzeo Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva.</p>
<p>U toj bi kombinaciji Josip Vresk, HSS-ov zamjenik ministra unutarnjih poslova trebao postati ministar obrane. Kadrovska će se politika, više razmatrati u srijedu i u četvrtak, kazao je nakon sastanka Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, dodavši da će se u nastavku koalicijskih razgovora oko sastava nove Vlade puno vremena posvetiti i programima kojima bi se ona trebala baviti do kraja mandata. </p>
<p>Ivica Račan je kazao kako je u utorak bilo govora o prioritetima u radu Vlade, te kako vjeruje da će partneri oko toga postići veliku suglasnost. Zlatko Kramarić je, pak, mišljenja da je veliko pitanje mogu li se svi zacrtani programi realizirati u godinu dana, kojiko još ima do slijedećih redovnih izbora, no u utorak je dogovoreno da treba realizirati samo najvažnije projekte. Poznato je da je među njima završetak gradnje autoceste Zagreb-Split, te reforma pravosuđa i državne uprave.</p>
<p> Kramarić je potvrdio da će se sjednica Sabora, na kojoj bi nova Vlada trebala biti potvrđena, održati u utorak i srijedu, 30. i 31. srpnja. Naime, doznaje se da je pomaknuta s ponedjeljka, jer konačni prijedlog Ustavnog zakona o pravima manjina i etničkih zajednica, koji će se također naći na dnevnom redu, treba proći nadležne saborske odbore.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Čovjek s tjeralice zbog ratnog zločina, napao sjekirom dvoje ljudi </p>
<p>SISAK, 23. srpnja</p>
<p> - Zbog pokušaja kažnjiva djela teškog ubojstva u Velikom Gradcu kod Gline u ponedjeljak u 16,50 sati uhićen je hrvatski državljanin s glinskog područja za kojim je raspisana potraga zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika za vrijeme Domovinskog rata. Toje u utorak priopćila sisačko-moslavačka policijska uprava, ali nije navela njegovo ime. Istražni sudac Županijskog suda u Sisku odredio mu je pritvor.</p>
<p>Glinska policija je utvrdila da je on ujutro oko 6,30 sati došao do kuće S. K. (46) u Velikom Gradcu kod Gline, iz ostave uzeo sjekiru, ušao u kuću kroz nezaključana vrata i pokušao udariti sjekirom po glavi S.K., koji je dočekao udarac metalnom ladicom kuhinjske peći i uspio pobjeći u dvorište.</p>
<p> Osumnjičenik ga je sustigao u dvorištu i više ga puta udario sjekirom po tijelu, lakše ga ozlijedivši. S.K. je uspio pobjeći od napadača, a osumnjičenik je šakom u usta udario S.Č. (36), nevjenčanu suprugu napadnutog vlasnika kuće. Nakon toga je otišao, a glinska ga je policija pronašla i uhitila popodne istog dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Budak kandidat za ministra znanosti i tehnologije?</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - »Ambicija mi nikad nije nedostajalo. Stojim na raspolaganju u trenutku kada će se tražiti određena rješenja«. Tim je riječima, ovih dana vrlo eksponirani dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Neven Budak komentirao informaciju da se on spominje za kandidat na mjesto ministra znanosti i tehnologije. Naime, ostanak ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića, jednog od »disidenata« HSLS-a, sve je upitniji. I osobno je vrlo sumnjičav prema vlastitim izgledima za ostanak u Vladi. Iako nije, ističe, lancima vezan za ministarsku fotelju, Kraljević ne krije da mu je želja ostati u njoj, ako ni zbog čega, onda zbog dviju godina priprema reforme znanosti i visokog obrazovanja. Prijedlog zakona o znanosti i visokom obrazovanju uputio je prošloga tjedna u postupak. No, sada mu se događa to da je više nego Vladi, potreban - Saboru.</p>
<p>Iako je Budak odavao dojam iznenađenosti upitom o tome ima li ambicija postati ministrom znanosti, očito je da mu ta fotelja nije mrska, a nije mu ni prvi put da ga se spominje kao mogućeg člana Vlade. Svojedobno se spominjao kao ozbiljan kandidat za ministra prosvjete. </p>
<p>Budući da je položaj prosvjetnog ministra, haesesovca dr. Vladimira Strugara, zasad mnogo čvršći od Kraljevićeva, o Budaku se šuška kao o novom, nestranačkom (ili, po nekima, SDP-ovom) ministru znanosti. Povjesničar Budak je za asistenta na Filozofskom fakultetu izabran 1981. godine, za docenta 1991., a izvanredni profesor postaje 1997. godine. Predavač je na Odsjeku za srednjovjekovne studije Sveučilišta u Budimpešti te autor udžbenika povijesti za šesti razred. Bio je i predsjednik komisije za prošli izbor rektora Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Posljednju je godinu u medijima bio eksponiran zbog dviju stvari. Prvu može zahvaliti inicijativi koju je pokrenuo profesor Filozofskog fakulteta dr. Ozren Žunec, o osporavanju dijela ugovora Vatikana i Hrvatske. Druga je uvođenje jedinstvenog klasifikacijskog ispita za sve studijske grupe na Filozofskom fakultetu, kojem je cilj stati na kraj fah-idiotima te dobiti studente koji hoće učiti. Polemike o (ne)kvaliteti tog ispita još traju.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Nestranački stručnjaci 'odgađaju' sastav nove vlade«</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Još nije postignut dogovor o ulozi i ovlastima nestranačkih stručnjaka, koji bi trebali obnašati ključna mjesta u novoj vladi, pa je zato odgođena saborska rasprava o glasovanju o novoj vladi, koju je za kraj tjedna najavio mandatar Ivica Račan, no, sada je odgođena, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru Vladimir Šeks. Prema informacijama iz najblžega kruga mandatara Ivice Račana, upozorio je Šeks, vrlo ozbiljni stručnjaci, koji bi trebali zasjesti u novu vladu, traže najviši stupanj autonomnosti i posebne ovlasti. Zbog diskrecije, rekao je, Šeks nije želio reći o kojim se imenima stručnjaka radi ni koliko će ih sjesti u novu Račanovu vladu. Ustvrdio je da Račan nije uspio riješiti još jedan važan problem, a to su novi nesporazumi s HSS-om koji, šuška se, traži veći utjecaj u izvršnoj vlasti te ima rezerve prema imenima stručnjaka o kojima je riječ. Na upit vjeruje li da će Račan ipak sastaviti novu vladu, Šeks je odgovorio: »Da«.</p>
<p>Klub zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru podnio je u utorak Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju ugovora vlada Hrvatske i Slovenije o nuklearci u Krškom. HDZ-ovci traže da se taj zakon ukine zbog neustavnosti, što obrazlažu time da je Sabor taj ugovor trebao potvrditi dvotrećinskom većinom, dakle sa 101 zastupničkim glasom, a ne sa 80 kako je bilo u konačnici. Šeks je pojasnio da se radi o prenošenju ovlasti iz Ustava na međunarodne organizacije kakva je Međunarodni arbitražni sud, zadužen za rješavanje sporova između dviju država.</p>
<p>Šeks je najavio da će HDZ uvjetovati donošenje ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina jamstvom koje bi u vezi s novim izbornim zakonom, u pisanom obliku, dale stranke vladajuće koalicije. Prema novom izbornom zakonu, koji dolazi iz SDP-a, upozorio je Šeks, predlaže se da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, da u Saboru bude 120 zastupnika, devet zastupnika nacionalnih manjina i tri iz dijaspore. HDZ, međutim, traži u tom jamstvu osiguranje pariteta, odnosno da predstavnika dijaspore u Saboru bude koliko i predstavnika manjina.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Svi problemi s granicom - na desnoj obali Une </p>
<p>Sve probleme kostajnički gradonačelnik smješta na desnu, bosansku stranu granice/ Kostajničko poglavarstvo od vlasti Republike Srpske traži bezuvjetno poštivanje hrvatskog suvereniteta i povratak hrvatskog teritorija s desne obale Une do granice na Unčici</p>
<p>HRVATSKA KOSTAJNICA, 23. srpnja</p>
<p> - Dan nakon sarajevske sjednice Vijeća ministara BiH i zaključka da se do konačnog rješenja graničnog spora s Hrvatskom zadrži postojeće stanje, u Hrvatskoj Kostajnici stanje je mirno. Ne primjećuje se nikakva napetost, a zbog velike vrućine koja je u utorak pritisnula taj grad, na ulicama je bilo manje ljudi.</p>
<p> Ipak, u Hrvatskoj Kostajnici itekako se osluškuje pulsiranje s druge strane rijeke koju nadziru vlasti srpskog entiteta i koje - opći je dojam - opstruiraju otvaranje graničnog prijelaza. Stoga je razumljivo da su tema dana u tom mjestu na lijevoj obali Une događaji vezani uz otvaranje graničnog prijelaza. </p>
<p>Na hrvatskoj obali Une nitko ne sumnja da će otvaranje prijelaza ubrzati obnovu gospodarstva i pripomoći revitalizaciji tog kraja. »Granica ima svoje zakonitosti« kaže za Vjesnik dvadesetpetogodišnji Kostajničanin Pejo Gavran. »Samo da se to više konačno dogodi«, napominje i dodaje kako će protok ljudi, robe i kapitala zasigurno unijeti živosti u Hrvatsku Kostajnicu.</p>
<p> S druge strane, kad se otvori granični prijelaz taj će grad automatski u svoje okrilje, nakon punih sedam godina, vratiti 42 hektara velik otok i stari grad Zrinskih na njemu koji je još pod srpskim nadzorom. </p>
<p>Upravo na Kostajničkoj adi, točnije na lokaciji uz Unčicu kako je planirano, bit će budući granični prijelaz, za čije je otvaranje hrvatska strana potpuno spremna. Samo tjedan dana, saznaje Vjesnik u kostajničkom Poglavarstvu, dovoljno je za uređenje prijelaza i potrebnu infrastrukturu.</p>
<p> No, na hrvatskoj strani Une ne slažu se s preporukama Vijeća ministara BiH i ponašanjem lokalnih srpskih vlasti. U oštro sročenim zaključcima s izvanredne sjednice kostajničko Gradsko poglavarstvo traži od vlasti Republike Srpske da bezuvjetno poštuju hrvatski suverenitet i povratak hrvatskog teritorija s desne obale Une do granice na Unčici. </p>
<p> Gradnja obilaznice narušila bi staru gradsku jezgru </p>
<p>Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Davor Govorčinović odlučno se u izjavi za Vjesnik usprotivio inicijativi BiH za gradnjom obilaznice. »Ideja o obilaznici odbačena je još potkraj osamdesetih godina, a njezina bi izgradnja narušila staru gradsku jezgru«, kaže. Dodaje da takav stav ima i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p>Sve probleme Govorčinović locira na desnu, bosansku stranu granice. Njih, tvrdi, stvaraju predstavnici lokalnih srpskih vlasti predvođeni gradonačelnikom Bosanske Kostajnice Dragom Bundalom. A lokalne vlasti, kazao je to i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, ne mogu voditi državnu politiku. </p>
<p>Ipak, Govorčinović je uvjeren da je rješenje na pomolu. »Nakon toliko godina to bi bio i red«, ističe. Upravo u tom kontekstu tumači se i izvanredan posjet Bosanskoj Kostajnici premijera RS Mladena Ivanića. On bi se nakon susreta s lokalnim srpskim vlastima, kako Vjessnik doznaje, u utorak kasno popodne trebao sastati i s izaslanstvom hrvatske Vlade u ostavci. </p>
<p>»U ponedjeljak i utorak vodili su se razgovori o Kostajnici. Hrvatska ne prihvaća objašnjenja bosanske strane koja mora poštivati potpisane sporazume. Na bosanskoj je strani da sama riješi to da joj lokalne vlasti ne dovode u pitanje sporazume na državnoj razini«, izjavio je za Vjesnik Tonino Picula, hrvatski ministar vanjskih poslova u ostavci.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Picula najavio sporazum o partnerskoj suradnji Hrvatske i Slovenije</p>
<p>BEŽANEC, 23. srpnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Tonino Picula i Dimitrije Rupel, u utorak su u dvorcu Bežanec dogovorili blisku suradnju dviju zemalja kako bi što prije i efikasnije bile uključene u europske i transatlantske integracije. Hrvatska i Slovenija će, prema planu dvojice ministara, ubuduće surađivati na svim razinama i redovito, a takvu suradnju trebali bi potvrditi potpisom na poseban sporazum o partnerskoj suradnji. Prema Piculinim riječima taj sporazum trebao bi biti potpisan na jesen.</p>
<p>»Shvatili smo da si ne smijemo dopustiti luksuz vakuma u odnosima dviju zemalja. Moramo pokazati svijest i odgovornost da ostvarimo dobrosusjedske odnose jer se oni ne mogu nametati. Svakim ćemo danom biti sve bliže Europskoj uniji pa smo razgovarali što možemo konkretno učiniti da što prije postanemo članovi Unije, te kako ćemo surađivati kad jedna zemlja uđe u tu organizaciju, a druga još ostane u procesu približavanja«, kazao je Picula. »Neriješeni odnosi i otvorena pitanja dviju zemalja ne smiju baciti sjenu na dobrosusjedsku suradnju i želimo posvjedočiti koliko su nam važni dobrosusjedski odnosi«, istaknuo je. </p>
<p> Rupel je kazao kako je dogovor o novoj suradnji Hrvatske i Slovenije važan zbog zajedničke budućnosti u EU i NATO-u. Uspostavljanjem komunikacije između dviju zemalja na svim razinama, Slovenija će moći Hrvatskoj davati važne informacije vezane uz približavanje Europskoj uniji i posavjetovati je o pitanjima koje je ona već prošla. Slovenija i Hrvatska trebaju postati primjer suradnje, a institucionaliziranje redovitih kontakata na multilateralnom planu trebalo bi pomoći tome da se izbjegnu nesporazumi, a otvorena pitanja rješavaju na bilateralnoj razini. </p>
<p>»Razlike postoje, ali su razlike između Hrvatske i Slovenije mnogo manje nego razlike između Hrvatske i Slovenije i ostatka regije«, ustvrdio je slovenski ministar vanjskih poslova.</p>
<p> Dvojica ministara razgovarala su i o gospodarskoj suradnji dviju zemalja. Rupel je naglasio da je Slovenija zainteresirana za privatizaciju u Hrvatskoj. Kad je riječ o slovenskim ulagačima, od ministra Picule dobio je uvjeravanja da u procesu privatizacije neće biti nikakve diskriminacije. </p>
<p>Picula je potvrdio da je Hrvatska zainteresirana za slovenske investicije u našu zemlju, te da nikakve diskriminacije neće niti ne smije biti. Inicijativa Picule i Rupela izuzetno je važna za obje zemlje, no ona je otvorena i za ostale zemlje u regiji.
Šefovi diplomacija izjavili su novinarima da je ta inicijativa pokrenuta zbog važnosti hrvatskog i slovenskog puta u EU i NATO, no nisu se odlučili na nju zbog intervencije Bruxellesa.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sloboda na sudačkom pladnju</p>
<p>Pritvor sedmorici trebao je isteći 27. srpnja. Zašto je sudac Lozina, šest dana prije roka, na vlastitu inicijativu donio odluku o ukidanju pritvora i trenutnom puštanju na slobodu? / U obrazloženju odluke Lozina se poziva na navodne promjene u Zakonu o kaznenom postupku i na tijek glavne rasprave u kojoj - tvrdi - ni jedan od 31 saslušanog svjedoka nije teretio ni jednog od sedmorice optuženika / Međutim, priča sa svjedocima nije baš tako jednostavna</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Sudskog vijeća Slavko Lozina u ponedjeljak je, na Županijskom sudu u Splitu, prekinuo suđenje sedmorici optuženika koje državni tužitelj tereti da su sredinom 1992. godine počinili ratni zločin nad zarobljenicima u zatvoru ratne luke Lora.</p>
<p>Lozina je pozvao tužiteljsku i odvjetničku stranu da se izjasne o produžetku pritvora sedmorici optuženika. Na takav upit, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu Michele Squiccimarro odgovorio je, pomalo iznenađen, da pritvor treba nastaviti. Branitelji optuženika, odvjetnici Mikulić, Tonković, Košta, Ljubičić, Luetić, Čeh i Laura, predložili su, jasno, ukidanje pritvora. Sudsko se vijeće povuklo da bi se vrlo brzo vratilo s već napisanim rješenjem: Tonči Vrkić, Miljenko Bajić, Josip Bikić, Davor Banić, Emilio Bungur, Anto Gudić i Anđelko Botić puštaju se iz pritvora.</p>
<p>Ni jedan optuženik ili branitelj nakon takve odluke izvanraspravnog sudskog vijeća nije skočio u zrak od sreće. Galama, uobičajena u sudnici Slavka Lozine, ovaj put se nije čula. Je li obrana znala da će sudac Lozina donijeti takvu odluku i za nju pripremila svoje branjenike?</p>
<p>Pritvor sedmorici trebao je isteći 27. srpnja ove godine. Zašto je sudac Lozina, šest dana prije roka, na vlastitu inicijativu donio odluku o ukidanju pritvora i trenutnom puštanju na slobodu? U obrazloženju svoje odluke Lozina se poziva na navodne promjene u Zakonu o kaznenom postupku koje mu to omogućavaju. Čak i student koji padne na ispitu iz tog predmeta dobro zna da razlika između opravdanosti pritvora i nužnosti pritvora, ni pravnički ni semantički, ne postoji. Ali, u obrazloženju je to ključna točka. </p>
<p>Sudac Lozina pozvao se i na tijek glavne rasprave. Spomenuo je da ni jedan od 31 saslušanog svjedoka ni na koji način nije teretio ni jednog od sedmorice optuženika. Međutim, priča sa svjedocima nije baš tako jednostavna. Lozina za sve dane glavne rasprave nije objasnio što sadrži tajanstvena, neotvorena omotnica i nigdje nema spomena o materijalu koji je na adresu Županijskog suda u Splitu stigao iz Ministarstva pravosuđa. U tom su materijalu, naime, popisane osobe i ozljede koje su pretrpjele u Lori.</p>
<p>Kako je za dopis Ministarstva pravosuđa doznao i zastupnik optužbe, pitao je svojedobno suca Lozinu gdje je taj dokument. Materijal iz Zagreba nije se nalazio u spisu nego u ormaru, pa je u predmet uključen naknadno, na inzistiranje županijskog odvjetnika.</p>
<p>Nadalje, od predloženih svjedoka nisu saslušani oni s popisa Ministarstva pravosuđa, ali ni oni iz tajanstvene omotnice u kojoj su, prema nekim tvrdnjama, imena 16 svjedoka čije su izjave na poseban način ovjerene. S obzirom na to da predsjednik Sudskog vijeća odlučuje o redosljedu svjedoka s predloženog popisa, lako je pretpostaviti da je Lozina izabrao samo svjedoke za koje je znao da neće teretiti optuženike. Tako je vjerojatno stvorio »podlogu« za rješenje o oslobađanju iz pritvora. Kad je već o svjedocima riječ, onda je jasno da od 16 svjedoka koji bi u Split trebali 19. rujna doći iz Jugoslavije, s optuženicima na slobodi, vjerojatno ni jedan neće pristupiti sudu.</p>
<p>Predsjednik Vijeća, zajedno s izvanraspravnim vijećem, o ukidanju pritvora odlučuje tek po njegovu isteku. Tako glavni sudac na glavnoj raspravi odgovornost za takvu odluku seli na nekog drugog. Lozina je kompletnu odgovornost preuzeo na sebe.</p>
<p>Nadalje, Lozina ocjenjuje i vrijednost iskaza krunskog svjedoka Marija Barišića. Pa kaže da je sedmoricu optuženih ocijenio kao osobe »koje nisu odgovorne za djela koja im se stavljaju na teret«. Lozina tu formulaciju pretvara u ocjenu da oni nisu krivi. A odgovornost i krivnja su dvije pravno različite stvari. Posebno kad se zna da su pred sudom nastupili Zdravko Galić, zapovjednik, i Tvrtko Pašalić, zamjenik bojne čiji su pripadnici bili sedmorica optuženih. Dokaže li se krivnja sedmorice optuženika, Galić i Pašalić bi prema zapovjednoj odgovornosti mogli odgovarati za zločine počinjene u Lori.</p>
<p>Sve je to, čini se, sračunato da se obeshrabri dolazak svjedoka iz Jugoslavije u nastavku glavne rasprave zakazane za 19. rujna. Treba diskreditirati Gorana Granića pred Haaškim sudom i njegovo obećanje da će materijali iz Nizozemske, a tiču se događaja u Lori 1992. godine, stići na Županijski sud u Splitu.</p>
<p>I, što je najvažnije, treba spriječiti da na sud dođu svjedoci koji sedmoricu optuženika i Tomislava Duića, koji je u bijegu, terete za još gore zločine od onih opisanih u optužnici.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Šuvar: U Sisku ubijeno 107, a nestalo 600 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Socijalističke radničke partije (SRP) i urednik lista Hrvatska ljevica dr. Stipe Šuvar ustvrdio je u utorak da je u ratnim zločinima u Sisku stradalo 107 ljudi, a još 600 ih se smatra nestalima. Predstavljajući novi broj Hrvatske ljevice, u kojem se opširno piše o ratnim zločinima u Sisku i okolici u ljeto i jesen 1991. godine, dr. Šuvar je rekao da su oni bili dirigirani iz Zagreba, a provodili su ih »pijuni na terenu«. Cilj zločina bilo je etničko čišćenje Srba iz Siska, iz kojeg se nakon toga zbog masovne histerije iselila trećina Srba, izjavio je dr. Šuvar na konferenciji za novinare. Po njegovim riječima, u zločinima nisu stradali samo Srbi, nego i Hrvati »koji su bili sumnjivi«. Dr. Šuvar je ponovno ustvrdio da su za zločine najodgovorniji Ivan Bobetko, tadašnji načelnik Kriznog stožera, Đuro Brodarac - šef policije 1991. i aktualni sisačko-moslavački župan Vladimir Milanković, Brodarčev pomoćnik u policiji, te Josip Brajković, tadašnji predsjednik sisačkoga HDZ-a. O zločinima se u Sisku i danas govori sa strahom, jer su vodeći ljudi iz 1991. još na vlasti, rekao je dr. Šuvar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Već mjesec dana rezervirani svi hoteli za Sinjsku alku</p>
<p>Gužve se očekuju prije i na dan središnjeg natjecanja, 4. kolovoza / U sinjskom hotelu »Alkar«, za udarne termine, 2., 3. i 4. kolovoza - slobodnih mjesta nema još od lipnja, a slično je i u okolici Sinja, gdje je najveće zanimanje za vrlo posjećeni hotel »Sveti Mihovil« u Trilju / Prijetnja o blokadi Alke izrečena u afektu</p>
<p>ZAGREB, 23. srpnja</p>
<p> - Premda je do početka 287. Sinjske alke ostalo još tjedan dana, žitelji Cetinske krajne sa popriličnom sigurnošću procjenjuju kako je zanimanje za ovogodišnje alkarske svečanosti premašilo i najsmjelije prognoze. Potvrđuje to, prije svega, činjenica da su svi sinjski hotelski kapaciteti, moteli i pansioni, popunjeni već odavno. Najveće gužve očekuju se neposredno prije i na dan središnjeg natjecanja koje će se ove godine održati 4. kolovoza. U sinjskom hotelu »Alkar«, za udarne termine, 2., 3. i 4. kolovoza - slobodnih mjesta - kako doznajemo - nema još od polovice lipnja, a situacija je identična i sa smještajnim kapacitetima u okolici Sinja.</p>
<p>Najveće zanimanje bilježi i inače vrlo posjećeni hotel »Sveti Mihovil« u Trilju, obiteljski hotel kategoriziran sa tri zvjezdice, a smješten tik uz rijeku Cetinu. Žitelji toga kraja s posebnom pozornošću ove godine prate zanimanje stranih turista za alkarske svečanosti, iako nema službenih podataka o tome koliko će stranaca tih dana pohoditi Sinj. Vjeruje se da bi ovo tradicionalno natjecanje - koje se održava od 1715. godine u čast pobjede žitelja Cetinske krajne nad osmanlijama - ipak moglo privući više stranih turista koji ljetuju duž dalmatinske obale, nego lani. Većina njih doći će na završnu svečanost - Alku - za koju Sinjani ionako kažu da je namijenjena gostima toga kraja.</p>
<p>Domaćini trodnevnih natjecanja koja se u pravilu organiziraju na kraju prvog tjedna mjeseca kolovoza, nerijetko će reći da jednako kao i Alku, ako ne i više, pohode i štuju dvije generalne probe uoči središnje svečanosti. Za Sinjane su petak i subota prije Alke - natjecanja za Baru i Čoju - jednako atraktivna kao i Alka.</p>
<p>U međuvremenu, različita predviđanja razvoja situacije, kao i prognoze hoće li politika zaobići alkarska natjecanja, teško da se mogu svesti pod zajednički nazivnik. Mnogi pokušavaju odgovoriti što je uzrok tako velikom zanimanju za 287. alkarska nadmetanja? Jesu li ga prouzročila pošlogodišnja zbivanja na alkarskom trkalištu ili razloge treba tražiti u zbivanjima koja su bile dio priprema alkara za 287. natjecanje? Skoro svi koji misle da o Alki imaju što za reći, a takvih nije malo, nude različite odgovore na sva ta pitanje. Slažu se tek u tome da su mediji odigrali važnu ulogu u najavi ovogodišnjih natjecanja.</p>
<p>U kontinuitetu se, gotovo svakodnevno, prenose se različite izjave i prognoze koje podgrijavaju atmosferu, a posljednji u nizu takvih istupa bila je javna prijetnja blokadom Alke, ako se alkarskom vojvodi Mirku Norcu ne dopusti da prisustvuje natjecanju. Posljednje informacije iz Sinja ipak otklanjaju takvu mogućnost, uz obrazloženje da je prijetnja navodno izrečena u afektu i nije imala previše veze sa Sinjskom alkom.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Grujić najavio ekshumaciju u rujnu u Srijemskoj Mitrovici </p>
<p>OSIJEK, 23. srpnja</p>
<p> - U rujnu ove godine trebala bi na području Srijemske Mitrovice započeti ekshumacija 104 posmrtna ostatka nepoznatih osoba, izjavio je pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladina ureda za zatočene i nestale, koji je nazočio sastanku Udruge obitelji nestalih i nasilno odvedenih branitelja Domovinskoga rata Osječko-baranjske županije u utorak popodne. </p>
<p>Grujić je izvijestio kako se, nakon ekshumacija s novosadskog groblja, Srijemske Mitrovice, te 60 posmrtnih ostataka s beogradskog područja, a potom i manjeg broja s prostora Niša, Sombora i Šida, potvrđuje navod, da na prostoru SRJ Hrvatska očekuje pronalaženje najmanje 300 žrtava, odnosno osoba nestalih iz RH.</p>
<p> Kada je riječ o području Banje Luke, pretpostavlja se da se tamo mogu naći nestali mahom sa područja zapadne Slavonije, a očekuje se ekshumacija 80-ak posmrtnih ostataka. Ekshumirani s novosadskoga groblja bit će identificirani početkom rujna, a istovremeno započet će i ekshumacija masovnih grobnica u RH. »Do sada iz 135 masovnih grobnica u Hrvatskoj ekshumirano je 3.353 posmrtnih ostataka, odnosno 2.038 iz 135 masovnih grobnica, a preostali dio iz pojedinačnih«, rekao je Grujić, te u nastavku dodao, da je do sada identificirano 2.745, odnosno 82 posto od ekshumiranih žrtava. »Taj broj bi bio i veći da su se uspjele riješiti potrebne priprema, ali i da ovo nije trenutak ljetnih mjeseci«, pojasnio je. Po riječima predstojnika Vladina ureda za zatočene i nestale, u posljednjih šest mjeseci identificirano je 70 traženih osoba, a na području RH JJoš se 1.348 vode kao nestale. Na području Osječko-baranjske županije ekshumirano je 199 žrtava Srpske agresije, a od toga 146 je identificirano dok se ostali nalaze u postupku analize. </p>
<p>Grujić je također napomenuo kako je dr. Goran Granić ispred Vlade RH inzistirao rješavanje problema nestalih na način da sudovi i policija agresivnije pristupe prikupljanju potrebnih podataka, a kada je riječ o rješavanju problema odgovornosti za one koji su u ratu nestali, zatočeni, te ubijeni, prebace na nacionalno zakonodavstvo. </p>
<p>Komentirao je i navode o 600 posmrtnih ostataka, rekavši da je riječ o konstrukcijama i netočnim pričama - činjenica je da 600 posmrtnih ostataka postoji, ali je od tog broja za 324 u prošloj godini načinjen genetski zapis, rekao je Grujić. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020724].
|
