NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020324].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181887 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tomčić: »Prijevremeni izbori ne bi bitno promijenili sadašnji odnos snaga« </p>
<p>Naša javnost je vrlo senzibilna na bilo kakvu neozbiljnost i bavljenje marginalnim temama, a ne onim za koje su građani životno zainteresirani. Ljudi su skloni tumačiti da se kriza dogodila zbog nekoliko fotelja i nekoliko imena. I zbog toga smo izgubili dio povjerenja / Istraživanja mišljenja birača koja se često publiciraju u našim tiskovinama obično su čisti metodološki provizorij i ne obuhvaćaju sve dijelove biračkog tijela, ne rade se po temeljnom principu ozbiljnih anketa, znači »licem u lice» sa sugovornikom, nego putem telefona</p>
<p>S predsjednikom Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatkom Tomčićem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, u danu u kojem su se u Saboru potvrđivali novi članovi Vlade. Iako se očekivalo da će izglasavanje i potvrđivanje novih ministara biti samo procedura, na koncu se sve pretvorilo u višesatno dramatično događanje. Na koncu tog prilično mučnog dana, u koalicijskim redovima osjećalo se olakšanje.</p>
<p>• Nije li i ovo zadnje »natezanje« između Račana i Budiše oko izbora novih ministara dokaz da će koalicija teško izdržati do kraja mandata?</p>
<p>- Nije, iz jednostavnog razloga što sam na početku znao da će, kada dođe do zadnje runde utvrđivanja kandidata za ta dva ministarska mjesta, biti određenih različitosti na strani Budiše i Račana oko toga tko bi trebao ući u Vladu. Svaki razgovor, koliko god je težak i dugotrajan, a možda ponekad sliči i na stvaranje neke nove afere, ako je dobro završio, onda ono što je bilo prije toga, treba zaboraviti. Ako su se njih dvojica dogovorili, jedan u ime stranke, a drugi u ime Vlade, onda ja to prihvaćam.</p>
<p>• Razgovarate li Vi s građanima? Slušate li što Vam govore i na što se žale? Imate li dojam da je zbog ove posljednje afere koalicija izgubila povjerenje?</p>
<p>- Dakako da komuniciram s ljudima i imam vrlo česte kontakte. Ljudi su čak uspjeli »prokljuviti« moj broj telefona i mobitela pa me vrlo često i zovu, a u Saboru primam i pojedince i skupine građana. Odlazim vrlo često, posebno vikendom, na teren, uglavnom radim stranački. I ne samo da imam dojam, nego sam posve siguran da je ova afera u javnosti narušila ugled koalicije. Naša javnost je vrlo senzibilna na bilo kakvu neozbiljnost, sebičnost, artikularnost i bavljenje marginalnim temama, a ne onim za koje su građani životno zainteresirani. To nam se, dakako, zamjera, kao i određena neprincipijelnost i dužina ove krize. Ljudi su skloni tumačiti da se sve dogodilo zbog nekoliko fotelja i nekoliko imena. Dakako da ih pokušavam razuvjeriti da to nije bilo u samim temeljima ove krize, jer, u njenim su temeljima ipak bili nedovoljno definirani odnosi unutar koalicije, ali i želja premijera odnosno Vlade da definiramo suglasnost kako bismo ubuduće izbjegli bilo kakve nesporazume.</p>
<p>No, svako naše objašnjenje ne dolazi ovog časa na dobar prijem, izgubili smo dio povjerenja. Ipak, imamo šansu - ako se održi stabilnost koalicije i ako ćemo uistinu na programskim načelima koja smo dogovorili raditi i zaboraviti bilo kakve marginalne, kadrovske teme, sporedne za naše građane - u nekoliko sljedećih mjeseci povratiti to povjerenje.</p>
<p> • Doista tvrdite da nije bila riječ o »foteljaškoj krizi» koalicije? Vjerojatno biste mi jedno rekli kao političar, a drugo kad bih Vas pitala za Vaše osobno mišljenje.</p>
<p>- Uvijek imam isti odgovor, i kao čovjek i kao političar, i reći ću da ovo nije bila »foteljaška kriza«. Ona je možda u jednom dijelu mogla imati taj epitet zbog određenih problema u HSLS, čiji su ministri podnijeli ostavku i onda u razgovoru sa svojim predsjednikom prihvatili povlačenje ostavki i nalaženje kompromisnog rješenja s premijerom. No, držim da je, uz rješavanje kadrovskih pitanja generiranih iz HSLS-a činjenicom da su ministri podnijeli ostavku, puno važnije bilo doći do redizajna koalicijskog ugovora koji će postaviti međusobne odnose stranaka na realniju osnovu nego što je bilo do tada, već samom činjenicom da jedan član koalicije ne postoji. Tako narušenim brojčanim odnosima jedna je stranka praktički mogla donositi sve odluke, konkretno SDP koji ima većinu u koaliciji, što je bio ključni zahtjev i HSS-a i drugih. Taj dio smo uspješno riješili, a riješili smo i pitanje odlučivanja u užem kabinetu. Nije nikakva tajna da uži kabinet koncipira dio pitanja, utvrđuje dnevni red sjednice Vlade, nekad brzo, nekad sporo, nekad sustavno, nekad pod pritiskom tema koje »melju« Vladu, ali dakako, nismo željeli ovog trena izgubiti mogućnost da utječemo i na odluke koje će Vlada donositi na način da nedovoljno pripremljene odluke naprosto ne mogu doći na sjednice Vlade i u Sabor. To smo osigurali kroz mjesto u užem kabinetu i kroz pravo svakog člana kabineta da zahtijeva da pojedine teme ne idu izravno na Vladu već prije toga na dogovor koalicijskih partnera. Osim tog načina odlučivanja, funkcioniranja i kandidiranja novih tema, postigli smo potpunu suglasnost na programskoj razini.</p>
<p>• To je onaj materijal kojega ste najavljivali prije nekoliko dana?</p>
<p>- To je dokument na dvije stranice koji govori o svim elementima politike Vlade i postupcima u koje će Vlada ulaziti u budućem razdoblju. Konkretno, kako i koje reforme treba nastaviti, a u koje treba ući, kakva stajališta imamo u odnosu prema susjedima, Haaškom sudu i niz drugih pitanja. Za mene je mnogo važnije da se na tim osjetljivim pitanjima ubuduće ne događa razdor. Radni materijal je sad pročišćen i on je cjeloviti dokument. On, uz ovaj redizajn koalicijskog ugovora, daje realnu osnovu da izbjegnemo slične situacije kakve smo imali kod ove krize. </p>
<p>• Kako su uopće koalicijski partneri prije nekoliko godina radili program, a da pritom nisu točno utvrdili mehanizam odlučivanja? Po zamišljenom, i novi se ljudi u Vladu biraju tek uz suglasnost premijera, bez obzira što bi partneri trebali imati pravo predlagati svoje kandidate. I premijer ima pravo, recimo, veta - ako nekoga ne želi, a stranka treba imati autonomnost u odlučivanju. Nedorađeno, čini mi se.</p>
<p>- I ova kriza, ali i drugi nesporazumi koji su se javljali u koaliciji bili su izravna posljedica nedovoljno definiranog koalicijskog ugovora. Nije nikakva tajna da smo mi svi skupa u to ušli nedovoljno pripremljeni i bez prethodnog iskustva u funkcioniranju koalicijske vlasti. Takva vlast svuda u svijetu funkcionira na temelju vrlo detaljno utvrđenih parametara međusobnih odnosa koalicijskih partnera. Znam neke koalicijske ugovore, u ono doba ih nisam znao, koji imaju po nekoliko stotina stranica detaljno razrađenog prava pojedine stranke na zastupanje svojih ideja, na veto za neku temu za koju je ta stranka posebno zainteresirana i apsolutno je izbjegnuta mogućnost supremacije samo jednog, pa i najjačeg koalicijskog partnera. Kao što se sprečava i tortura malih partnera koji bi bili ponekad skloni zavlačenju, ali ne govorim o nama, da se ne bi krivo razumjelo. U tim ugovorima su detaljno razrađeni svi mehanizmi pa unatoč tome i te koalicijske vlasti često zapadaju u krizu, ali to su krize koalicijske vlasti, a ne jednostranačkih vlasti. Mi smo ušli nedovoljno spremni u taj posao. Mislili smo na početku, možemo to nazvati političkom naivnošću, da je dovoljno nekoliko članaka koji će definirati odnose. Pokazalo se brzo da to nije dovoljno. Moram reći da od početka nije bilo mogućnosti ultimatuma, tj. veta, kako ste to nazvali, jer je tada u koaliciji još bio i IDS koji je ostalima davao prevagu u odnosu na SDP pa smo imali natpolovičnu većinu. Makar je teoretski postojala mogućnost da se ne može izvršiti supremacija jedne stranke. Moram iskreno reći da taj nedostatak nismo osjećali u prvih godinu dana i da smo dosta skladno funkcionirali. Nakon ustavnih promjena i drugačijeg pozicioniranja Vlade, Sabora i Predsjednika, počeli su se javljati problemi. Nije tajna da bi najbolje bilo kad bi se moglo na jednom mjestu o svemu odlučivati. No, to onda nije demokratski višestranački parlamentarizam.</p>
<p>• Već Politbiro, zar ne?</p>
<p>- Ne, to ste Vi rekli. Dakle, uočili smo nedostatak, morali smo ga mijenjati, ali naša je mana što nismo uspjeli to brzo i efikasno riješiti.</p>
<p>• Vrlo često se od strane vladajućih, a i Vi ste rekli, čuje tvrdnja da bi na prijevremenim izborima rezultati bili slični sadašnjima. Zašto ste tako uvjereni? Zašto mislite da se mišljenje birača nije promijenilo? I da bude ranijih izbora, HSS bi, sigurno, bolje prošao od ostalih partnera...</p>
<p>- To svoje uvjerenje izričem na temelju egzaktnih i kvalitetnih istraživanja javnog mišljenja od kojih neka čak nisu ni došla u javnost. Usuđujem se reći da su istraživanja koja se često publiciraju u našim tiskovinama obično metodološki čisti provizorij i ne obuhvaćaju sve dijelove biračkog tijela, ne rade se po temeljnom principu ozbiljnih anketa, znači »licem u lice» sa sugovornikom, nego telefonom. U tim anketama se često dobivaju, i to praksa javnog istraživanja jasno govori, posve krivi rezultati. HSS ima pravo to tvrditi jer dosad je na izborima uvijek prolazio makar dvostruko ili trostruko bolje nego što su takve ankete pokazivale. Ali, i u ono vrijeme smo uvijek imali različita ispitivanja koja su metodološki bila ispravna i korektna s dovoljnim brojem ispitanika i pitanja, s izravnom komunikacijom i točno po tim anketama je HSS postizao rezultate. U posjedu smo i danas jedne takve ankete koju neću publicirati jer nisam ovlašten, a koja uistinu pokazuje daljnji trend rasta HSS-a.</p>
<p>• Ja i kažem da bi HSS sigurno dobro prošao na prijevremenim izborima...</p>
<p>- No, taj trend rasta HSS-a ne bi bio dovoljan za bitnu preinaku ukupnih političkih odnosa. Nije nikakva tajna da se i u ovoj anketi govori da su SDP i HDZ vrlo blizu, ali ne tako daleko od HSS-a da bismo mogli govoriti o HSS-u kao stranci zanemarivog rejtinga. Otprilike smo na 50 posto njihovih vrijednosti, a njihova vrijednost je gotovo identična. To je već bitno promijenjen odnos prema stanju u siječnju 2002. Ali, dozvolite da znam računati i politički i matematički. Taj trend rasta HSS-a nije dovoljan za preokret situacije. Dakako, neke stranke su porasle, a neke pale, ali u globalu se odnosi ne bi bitno promijenili, osim ako ne bi došlo do nove kombinacije s obzirom da HSS ovog časa uistinu nije raspoložen ni govoriti, a kamoli prakticirati novu kombinaciju s obzirom na nesređeno stanje u nekim strankama. Zato tvrdim da se zapravo ništa bitno ne bi promijenilo.</p>
<p>• Promijenilo bi se možda to da bi HDZ na izborima pobijedio! Uostalom, tvrdim da će baš HSS imati odlučujuću ulogu. Siguna sam da ste i Vi toga svjesni. Mene zanima jeste li svjesni da birači HSS-a još uvijek vjeruju svojoj stranci, možda više negoli, primjerice, birači HSLS-a ili SDP-a svojim strankama?</p>
<p>- Ja sam potpuno svjestan toga, kao i HSS, i sto puta sam rekao, puno puta i Vama, da HSS nije stranka koja je spremna na manipulacije i sitne političke kalkulacije. Naše opredjeljenje je zasad ovakva koalicija. Dakako, ne odbijamo pomisao da se u budućnosti hrvatske politike mogu dogoditi i drugi odnosi. Ali, za te druge odnose bitna je promjena i u drugim strankama. Ja sam posve siguran da je Vaša konstatacija da se HSS-u vjeruje točna. Ako detaljno pratite komentare onda se upravo iz razloga što se HSS-u vjeruje, sve češće pojavljuju razne provokacije u raznim komentarima kojima se pokušava erodirati ugled HSS u javnosti. Tih pokušaja je bilo i u samom Saboru od naših koalicijskih partnera. Ali znate, politika je takva i u njoj se ponekad naprosto moraju trpjeti i takvi potezi.</p>
<p>Nisam bio nimalo sretan kad se raspravljalo o poticajima o poljoprivredi, pa kad je »puknula» šećerna afera, potpuno nepotrebno i improvizatorski, sračunata samo da se nekako destruira sustavna HSS-ova politika i politika Ministarstva poljoprivrede o ulasku i razvoju agrarnih reformi. I to je bio gorak kolač. Na taj način vrlo jasno govorim, da ne vuče takve poteze SDP kao najjača stranka, nego i ostali. Poljoprivreda će biti najteža i najbolnija reforma, ali smo uvjereni da za hrvatsko selo i hrvatskog seljaka radimo dobro. Dakako da bismo bili sretniji kad bi hrvatska Vlada mogla odvojiti više sredstava, kad bi reforme bile manje bolne, no držimo da je u tim reformama pitanje privatizacije poljoprivrednog zemljišta ključno i s obzirom na vrlo jasne stavove i HSS-a i Ministarstva poljoprivrede. S obzirom na prihvaćenost te strategije privatizacije poljoprivrednog zemljišta u ovoj koaliciji i Vladi RH, vjerujem da ćemo i te negativne natruhe koje idu s aspekta poljoprivrednih reformi brzo odagnati. Ljudi će brzo shvatiti da onaj tko se želi baviti poljoprivredom, tko sutra želi biti konkurentan europskoj poljoprivredi, prije svega mora doći do temeljnog resursa, a to je poljoprivredno zemljište. Tu su kriteriji kvalitetni, tu apsolutnu prednost ima seljačko obiteljsko gospodarstvo, i to za kupnju pod povoljnim uvjetima, s, nadam se povoljnom cijenom i dugim rokom otplate. Dakle, stvorili smo okolnosti da seljak uistinu može postati posjednik zemljišta. Ako će se pojaviti neke druge natruhe ili pokušaji revitalizacije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji kombinata, tada ćemo sasvim sigurno na toj temi jako zaoštriti situaciju i biti nemilosrdni. </p>
<p>• Razgovarala sam s nizom sabornika iz vladajućih stranaka, ali svi su frustrirani činjenicom da Sabor praktički ništa ne odlučuje i doima se kao dekor, jer zapravo petorka najprije sve dogovori, a onda Sabor služi samo kao glasačka mašina...</p>
<p>- Bit ću malo sarkastičan: kamo lijepe sreće kad bi se petorka više dogovarala, kad bi stranke uistinu disciplinirano provodile ono što petorka dogovara. Ovo sam sve rekao sarkastično i pod navodnicima. Saborski zastupnici koji tako govore moraju preuzeti i svoje zastupničke odgovornosti. Sabor ima ovlasti, on ih vrlo rijetko koristi, zato što je za određena rješenja u zraku ili premalo ili previše ruku. Jedan od dobrih primjera u zadnje vrijeme je Zakon o privatizaciji Ine i HEP-a. Način i rješenja ponuđena iz Vlade bila su uistinu s potpunim isključivanjem Hrvatskoga sabora iz bilo kakvog odlučivanja. Ne mislim da sad imamo idealan zakon, ali ipak u oba zakona imamo postavljene jake kočnice da ova ili neka druga Vlada, svejedno, ne mogu bez Sabora napraviti ništa. Ovo govorim samo kao ilustraciju da se često u Saboru može upravo to napraviti, da se u određenim zakonskim projektima koji dolaze iz Vlade kao predlagatelja bitno popravi situaciju u korist Sabora. Zašto bi onda saborski zastupnici bili frustrirani ako nisu iskoristili svoju mogućnost i popravili određene zakonske projekte. </p>
<p>Afera »Riječka banka« je velika nesreća ove vlasti</p>
<p>• Kako komentirate aferu oko Riječke banke?</p>
<p>- Riječka banka i ono što se u njoj dogodilo definirat ću na način da je to velika nesreća ove vlasti. Što stvarno stoji u pozadini toga i koji je karakter ta manipulacija imala, je li to čista krađa i iznošenje novca iz Riječke banke, drugim riječima hrvatskih poreznih obveznika, ili je to možda afera koja je naprosto prikrivala nesolidno poslovanje Riječke banke? Ne mogu prejudicirati, ali očekujem da ćemo za nekoliko tjedana definitivno završiti istragu i tada moći dati definitivne sudove. No, očito je da je riječ o aferi golemih razmjera i o evidentnoj šteti koju će pretrpjeti hrvatski bankarski sustav, odnosno država. Nisam siguran da će se završiti samo na formalnoj istrazi što stoji u pozadini, jedna ili više osoba, sprega domaće s inozemnim bankama ili inozemnim kriminalnim krugovima? Je li riječ o čistoj krađi ili prikrivanju loših poslovnih rezultata, reći će istraga.</p>
<p>Ali politika mora odgovoriti nešto drugo. Zašto nisu ozbiljnije prihvaćene dojave da u banci nešto nije u redu još 1999. godine? Mislim da je tu i HNB neprimjereno reagirao postavljajući upit Upravi banke je li sve u redu, a ova je rekla da jest. Nisu obavili svoju dužnost koju su po zakonu trebali obaviti, a to je kontrola rada banaka. Nisam siguran da u svemu tome određenu odgovornost nema i revizor Banke.</p>
<p> Dakako, svi će oni imati neko logično opravdanje. Pitanje je i određene odgovornosti i vlasnika i hrvatske države koja je vlasnik 25 posto dionica i »Bayerische Landesbank« kao vlasnika 50 i nešto posto dionica. Dakle, neće biti pitanje samo utvrditi što se kao kriminalna radnja dogodilo, tko je kao pojedinac odgovoran i eventualno gdje je, ako jest, novac sklonjen, nego i odgovornost svih koji su mogli od 1999. godine nešto učiniti, a to nisu napravili.</p>
<p>• Da, a porezni obveznici će opet sve platiti, kao i uvijek?</p>
<p>- Da, to će platiti ili obveznici ili će se smanjiti vrijednost kapitala države u banci što će zapravo biti izravna šteta poreznih obveznika. U tome svemu jedino rješenje koje moramo zastupati je da komitenti odnosno ulagači u toj banci ne trpe štetu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Picula: »Hrvati se iseljavaju iz BiH zbog krutih propisa, ali i političkih pritisaka«</p>
<p>Dobio sam informacije da su se deložacije Hrvata u BiH odvijale pod prijetnjom, odnosno da su neki predstavnici SFOR -a prekoračili svoje ovlasti kako bi deložacije bile izvršene. To je, jasno, unijelo nemir među ljude i teško je onda smiriti duhove / Hrvatska na mnoge načine stimulira Hrvatske iz BiH da tamo ostanu. No, ne može sve ostati na Hrvatskoj, treba stvoriti uvjete. Hrvati iz BiH se trebaju identificirati s Bosnom i Hercegovinom, to je strateški interes Republike Hrvatske</p>
<p>Onog trenutka kad je izbila izbjeglička kriza u Drvaru, gradu iz kojeg je u Hrvatsku izbjeglo nekoliko desetaka hrvatskih obitelji, hrvatska je diplomacija pokušala poduzeti korake kako bi se smanjili negativni humanitarni, ali i politički učinci. Izravan razlog posljednjih događaja je provedba imovinskih zakona u BiH, po kojima se objekti moraju vratiti njihovim pravim vlasnicima. Provedba zakona izazvala je probleme Hrvatima koji su se morali iseliti iz srpskih kuća, a mnogi od njih nemaju kamo otići. O mogućnosti rješavanja tog problema razgovarali smo s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.</p>
<p>• Nedavno ste obavili niz razgovorima s lokalnim dužnosnicima i predstavnicima međunarodne zajednice. Kako riješiti taj problem, koliko Hrvatska može pomoći ?</p>
<p>- Hrvatska može i mora rješavati taj problem. Volio bih više da napravimo vremensku distancu od ovog što se dogodilo na relaciji Drvar-Knin, tj. da kažemo da se dogodio incident, a ne početak trenda koji će opet velik broj ljudi odvesti od mjesta trenutnog prebivališta u druge krajeve.</p>
<p>• Zašto je do incidenta došlo ?</p>
<p>- Teško se oteti dojmu da je to posljedica s jedne strane krute primjene propisa u BiH, kojima se imovina vraća vlasnicima, a da iz nje iziđu oni koji se privremeno njome koriste. Kažem, kruti propisi jer ne garantiraju alternativni smještaj, niti izvršenje može biti zaustavljeno žalbom. S druge strane, jedan dio razloga dolaska Hrvata iz Drvara u Knin, leži u stanovitim političkim pritiscima i stvaranju atmosfere među ljudima da njima u Drvaru više nema života i da je jedini izlaz Hrvatska. No, to su apstraktni razlozi kad se susretnete s ljudima, ženama i djecom kojima treba odmah pomoći. Zahvalio bih se svima koji su već sad pomogli. </p>
<p>• Što učiniti da se ovaj slučaj ne ponovi? </p>
<p>- Treba djelovati, prije svega, u BiH, treba stimulirati vlasti na općinskoj, kantonalnoj, entitetskoj i državnoj razini da se ozbiljno pozabave problemom moguće nove izbjegličke krize, kako se ne bi narušila ionako krhka ravnoteža u BiH i rezultirala efektom »spill over«, izvozeći tu krizu kao i krizu susjednih država. Diplomatskim putem pokušavamo razgovarati s lokalnim vlastima u Drvaru, kantonalnim i entitetskim vlastima te predstavnicima međunarodne zajednice. Pokušavamo preispitati praksu koja jedan dio državljana BiH pretvara u izbjeglice, i vidjeti je li moguće u tehničkom smislu odgoditi izvršenje određenog broja deložacija kako bi se deložiranima moglo pomoći. Treba reći da su se ranije, po informacijama kojima raspolažem, deložacije događale mnogo rjeđe; u pet tjedana po jedna, a sada - pet dnevno. </p>
<p> Oni, naravno, moraju napustiti tuđu imovinu, no dobio sam informacije da su se deložacije odvijale pod prijetnjom, tj. da su neki predstavnici SFOR -a prekoračili svoje ovlasti, kako bi deložacije bile izvršene. To je, jasno, unijelo nemir među ljude i teško je onda smiriti duhove. Osim toga, čuli smo da, ako se pet deložacija izvrši u Drvaru, zašto se njih 15 ne izvrši u Banjoj Luci, također prostoru u kojeg mnogi »nesrbi« ne mogu doći. Postavlja se pitanje što je s imovinom čiji su vlasnici prije bili Srbi - je li ona slobodna za povratak ili su možda stari-novi vlasnici sad postali i višestruki korisnici, baš ono što se pripisuje Hrvatima u Drvaru. Dakle, treba malo truda da se usporede statistike i da se vidi stvarno stanje. Nakon ovog iskustva treba predvidjeti kako da se ovo imovinsko pravno pitanje ne pretvori u humanitarni, da ne kažem sigurnosni i politički problem. </p>
<p>• Neslužbene informacije govore i o određenom pritisku na Srbe ?</p>
<p>- Razgovarajući s ljudima u Kninu, čuo sam da se na Srbe u Drvaru vrši izvjestan pritisak da ne iznajmljuju stanove Hrvatima.</p>
<p>• Zašto ?</p>
<p>- To nije dalje obrazlagano, ali govori se da se vrlo teško dolazi do stana ili kuće. Postoji veći broj Hrvata koji ne žele otići iz Drvara, ali njima je sad očito otežan smještaj. Problem je i što je najveći dio kuća u Drvaru u privatnom vlasništvu, a katastarskih knjiga nema, jer su tijekom rata odnesene u Republiku Srpsku. Činjenica je da nije dobro da sedam godina nakon potpisivanja daytonskog sporazuma Hrvati odlaze iz BiH u Hrvatsku i treće zemlje. Upravo se hrvatska vanjska politika temelji na harmonizaciji etničkih odnosa u BiH. Sad je prava prilika, jer su u tijeku rasprave o novom ustavnom uređenju BiH. Ovo nije dobar paralelan tok koji prati rasprave o ustavnom uređenju. Ne tvrdim da se stvari događaju po nekom scenariju, ali i to je stvarnost BiH. Dobro je da smo uspjeli koncentrirati pozornost javnosti na taj problem jer mislim da se stvorila kritična masa interesa politike na raznim razinama da se uključi u rješavanja tog problema. Početkom idućeg tjedna ćemo u Mostaru održati sastanak na kojem ćemo okupiti predstavnike vlasti BiH kako bi se »projekt Drvar« pretvorio u neku vrstu akcijskog plana. On bi uključivao izgradnju zamjenskih stambenih jedinica za Hrvate koji ne žele otići iz Drvara. </p>
<p>Za to je treba prenamijeniti izvjestan broj poljoprivrednih zemljišta u građevinska. Ako se to tako i riješi, Hrvatska može u obliku građevinskog materijala pomoći izgradnji zamjenskog smještaja. Iako je općina Drvar jedna od tri najsiromašnije u Federaciji, postoji mogućnost da se ljudi tamo zaposle jer djeluje nekoliko kombinata u koje su uloženi pozamašni novci. </p>
<p>• Što s onima koji su otišli u Hrvatsku?</p>
<p>- O njima se Hrvatska mora pobrinuti. Problem ovog časa ima jaku crtu humanitarne krize, s jakim elementima politike. Dobro bi bilo da politika koja je dovela do ovoga, pokuša sad na pravi način pomoći ljudima da se adrese više ne mijenjaju. </p>
<p>• Kako su na problem reagirali predstavnici međunarodne zajednice i zbog čega, kad je riječ o povratku imovine, jači pritisak ne vrše na Republiku Srpsku?</p>
<p>- Međunarodni predstavnici reagiraju pozivajući se na propise i tvrdeći da se i u drugim dijelovima BiH imovina mora vratiti vlasnicima. S tim načelom, naravno, nitko ne želi polemizirati. No, problem je što se ispravno pravno načelo kompromitira posljedicama nastalim nedovoljnim uvažavanjem stvarnosti u BiH. Politika nigdje nije matematika, posebno ne u BiH. U Hrvatskoj imamo međunarodnu obvezu ukinuti višestruko zaposjedanje tuđe imovine i da uglavnom bosanski Hrvati, koji su u Hrvatsku došli ranije, vrate imovinu građanima srpske nacionalnosti. No, Hrvatska je bila fleksibilna u promjeni zakonodavstva, jer smo vidjeli da stvarnost nećemo popraviti načelnim, apriornim pristupom, već da, poštujući principe, ne stvaramo i ne multipliciramo nesreću. Hrvatskoj se pomalo zamjera što problem povratka imovine uvijek vezuje za pronalazak alternativnog smještaja, ali naprosto ne želimo istjerivati ljude iz kuća bez da znaju kamo će ići. To, naravnom ne isključuje našu brigu da manipulacije i kriminal ne sankcioniramo. Nismo zadovoljni stanjem na terenu, treba ipak voditi računa da je pravo na povratak ljudsko pravo, baš kao i pravo na ostanak. To treba pomiriti propisima. U tom smislu se obraćamo međunarodnoj zajednici koja je odgovorna za mnogo stvari u BiH, da vodi računa da deložirane osobe ne postanu izbjeglice, da se doista utvrdi imaju li deložirani kvalitetan alternativni smještaj, kako bi ih se onda opravdano optužilo da manipuliraju. </p>
<p>• Kako će se hrvatska politika ubuduće određivati prema tom problemu?</p>
<p>- Postoji suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, Vlade RH, dobrog dijela hrvatske politike i crkvenih krugova u BiH, koji traže ne samo da Hrvati u BiH ostanu nego da se i vrate. Hrvatska na mnoge načine stimulira Hrvatske iz BiH da ostanu. No, ne može sve ostati na Hrvatskoj, treba stvoriti uvjete. Hrvati iz BiH se trebaju identificirati s Bosnom i Hercegovinom i to je strateški interes Hrvatske. Situacija u BiH je loša. Zbog ustavnih promjena i nadolazećih izbora raste napetost jer će se tenzije povisiti zbog predizborne retorike. Stoga će rješavanje ovog pitanja stvoriti dobre vibracije da se o nekim drugim stvarima razgovara otvoreno i učinkovito.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Cvijetom narcisa protiv raka dojke</p>
<p>Akcijom u povodu Dana narcisa u subotu u Zagrebu prikupljeno 12.000 kuna / Od raka dojke u Hrvatskoj godišnje oboli oko tisuću žena / Na pregled mamografom čeka se do šest mjeseci</p>
<p>Povodom Dana narcisa koji je ove godine posvećen oboljelima od raka dojke, u subotu je na Jelačićevu trgu organizirana dobrotvorna akcija prodaje narcisa u kojoj je prikupljeno 12.000 kuna. U akciji je sudjelovala i saborska zastupnica Jadranka Kosor, koja je u dva navrata prodala po 50 narcisa.</p>
<p>Prema riječima dr. Ruže Sabol, predsjednice Hrvatskog foruma za borbu protiv raka dojke »Europa Donna« novcem prikupljenim od ove akcije planirana je kupnja specijalnog automobila, točnije pokretne dijagnostičke mamografske jedinice za rano dijagnosticiranje raka dojke. Zamišljeno je, naime, da mobilna jedinica prema unaprijed određenom planu posjeti sve županije u Hrvatskoj i tako obuhvati što veći broj ugrožene populacije.</p>
<p> - U narednom razdoblju ovim projektom namjeravamo pregledati oko 400 tisuća žena u dobi od 50 i 60 godina, rekao je predsjednik Hrvatskog senološkog društva prof. Ivan Drinković. Prema njegovim riječima 2000. godine u 1800 žena zabilježena je ova zlokobna bolest, a taj broj u 2001. godini popeo se na 2.600. Smrtnost je u Hrvatskoj dosegla postotak od čak 45 posto, dok u europskim zemljama nije veći od 20 posto.</p>
<p> - Razlog tomu u nas je taj, što je pokrivenost zemlje mamografima tek 12 do 15 posto, a na pregled se u prosjeku čeka od mjesec dana do pola godine. S pokretnim bi se mamografom godišnje pregledalo 50.000 žena, istaknuo je Drinković. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>I Velika Gorica u akciji</p>
<p>Aktivistice velikogoričke Udruge edukacijom protiv raka dojke, organizirale su u subotu povodom Dana narcisa prodaju narcisa na Tržnom centru i prostoru ispred Robne kuće. Sav prihod namjenjen je za kupnju mamografa za Dom zdravlja. Riječ je o jednoj u nizu akcija koje je organizirala ova nedavno osnovana Udruga, s ciljem da se u žena potakne svjesnost opasnosti od raka dojke te da ih se educira za samostalni primarni pregled. U tu je svrhu do sada organizirano niz tečajeva, a pomoć u kupnji lutke na kojoj se vrši obuka pružili su do sada Grad Velika Gorica, Turistička zajednica, Srednja strukovna škola te više pravnih i fizičkih osoba. No, prikupljeni novac nije dovoljan i za kupnju mamografa, pa aktivistice pozivaju donatore da svoj prilog mogu uplatiti na žiro račun broj 30115-678-127007, na adresu Udruge - Velika Gorica, Vinkovačka 2. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U jezero na Jarunu ubačena tona i pol amura</p>
<p>Ubacivanjem amura obnovili smo 'riblji život' Jaruna , a ronioci su krenuli u akciju odmuljivanja dna jezera i uklanjanja lopoča, rekao je direktor Jaruna Aleksa Kocijan</p>
<p>Otvaranjem ekološke izložbe, predavanjima o važnosti vode i čišćenjem jezera Jarun pri čemu organizatorima nisu zasmetale loše vremenske prilike, u subotu je obilježen »Svjetski dan voda«. </p>
<p>- Obnovili smo 'riblji život' Jaruna ubacivanjem dodatne tone i pol amura, a ronioci su krenuli u akciju odmuljivanja dna jezera i uklanjanja lopoča. </p>
<p>Nakon uređenja jezera, a u sklopu programa uređenja kompleksa planiramo uređenje staze za rolere, koji dosad nisu imali adekvatnu stazu, rekao je direktor »Jaruna« Aleksa Kocijan i dodao kako su u čišćenju pomogli članovi nedavno osnovanog »Kluba prijatelja Jaruna«.</p>
<p> U sklopu dana voda podignuta je eko zastava ispred veslačke staze, te je predstavljen projekt »Čiste vode za riblje obitelji« čija je autorica Višnja McMaster. </p>
<p>- Riječ je o eko suvenirima, svilenim ručno oslikanim maramama na kojima je preko 20 vrsta riba koje obitavaju u Jarunu, objasnila je McMaster.</p>
<p>Svečani program je nastavljen sportskim aktivnostima, proljetnom regatom veslača i jedriličara, te programom likovnjaka i glazbenika na otoku Trešnjevka i kod Doma sportaša. </p>
<p>Programu je trebala prisustvovati i gradonačelnica Vlasta Pavić, ujedno i pokroviteljica cijelog događaja, no »druge obaveze« spriječile su njen dolazak.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dan Eko-škole K. Š. Djalski</p>
<p>Osnovna Eko-škola K.Š.Djalskog prigodno je u petak obilježila Dan škole i Svjetski dan voda. U Danu bez školskog zvona učenici i nastavnici zajedno su sudjelovali u 20 različitih radionica. Tako su mali kompjuteraši obrađivali podatke o potrošnji vode, mali fotografi su uredili pano pod nazivom »To nanosi bol Majci prirodi«, dok su u radionici zdrave hrane učenici za sve pripremali užinu. Vrijedni su učenici uredili i športsko igralište, očistili zelene površine, obojili jaja povodom Uskrsa, izradili plakat hrvatskih voda i muralom oslikali zid u dvorištu škole. </p>
<p>Inače, osnovna škola K. Š. Djalski je jedna od dvije zagrebačke škole, koja je u ožujku prošle godine dobila status europske eko- škole. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Najava tribine na FPZ-u</p>
<p>Klub studenata Fakulteta političkih znanosti poziva na javnu tribinu »Crkva i država« koja će se održati Na Fakultetu političkih znanosti, Lepušićeva 6, dvorana A u srijedu 27. ožujka u 18 sati. </p>
<p>Gosti i predavači biti će prof. dr. sc. Neven Budak dekan Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Anto Šimić dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove i dr. Annemarie Gruenfelder teologinja i kolumnistica Feral Tribune-a. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ivan Šuker - predsjednik HDZ-a Velike Gorice</p>
<p>Saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice Ivan Šuker, ponovo je, na sjednici izborne skupštine stranke održanoj u subotu, izabran za predsjednika velikogoričkog ogranka HDZ-a. U izvještaju u kojem se osvrnuo na rad u protekle dvije godine, Šuker je govorio o aktualnim problemima Grada koje je njegova stranka s koalicijskim partnerima DC-om i predstavnicima Nezavisne liste naslijedila nakon izbora u lipnju prošle godine. »Unatoč nekim vanjskim faktorima koji su pokušali destabilizirati koaliciju u Gradu, ona je danas čvršća nego ikad. Osim jačanja koalicije, jača i HDZ«, rekao je Šuker. Uputio je kritike aktualnoj vlasti za gospodarski skandal u Riječoj banci. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrepčani se zanimaju za uskršnje aranžmane</p>
<p>Zagrepčani će putovati za uskrsne blagdane i Uskrs će, barem po pričanjima predstavnika turističkih agencija, velik broj njih dočekati izvan svojih domova. </p>
<p>Veliku zainteresiranost naših sugrađana za takva putovanja potvrdile su nam gotovo sve turističke agencije u središtu grada. Neke od njih svoje ponude morale su povući i desetak dana ranije jer su rasprodale svu svoju ponudu za Uskrs.</p>
<p>Prema turističkim agentima, ove godine atraktivne su Vodice sa svojim bogatim programom "Uskrs u Vodicama", a zanimljivu destinaciju predstavlja i Istra. Kad prelaze granicu Zagrepčanima je najinteresantnije otići u Rim zbog sudjelovanja na podnevnoj misi na Trgu sv. Petra koju predvodi Papa Ivan Pavao II. Uz Rim u ponudi agencija nudi se i Azurna obala, Beč, Budimpešta, Prag, Pariz, Atena, u Sloveniji terme, pa sve do egzotičnog Bangkoka.</p>
<p>Cijene su "šarene" i veće no inače. Od 375 kuna za trodnevni boravak u hotelu "Varaždin" u Selcima, pa sve do 1280 kuna za trodnevni boravak u hotelu "Ambasador" u Opatiji. Za tri dana u nekom od hotela s najmanje zvjezdica u Dubrovniku treba platiti oko 795 kuna.</p>
<p> A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Vikend ljepote u Opatiji</p>
<p>Od 15. do 17. ožujka u Opatiji je održan Kongres »Biokozmetike«, vikend ljepote zasnovane na najnovijim znanstvenim saznanjima. Otprilike 300 kozmetičarki iz Hrvatske i Slovenije upoznalo je novosti s područja dermatologije, estetske kirurgije, fito i aromaterapije, nove tehnike masaže i nove trendove make-upa.</p>
<p>Domaći tim predavača činili su dr. Zlata Sviben Radovčić, dr. Maja Ceković, prim. dr. Ljubiša Bastajić, dr. Držislav Markovina, mr. ph. Seka Zebić i Mojca Gradišek Žufić. Strani predavači dr. Sandro Sansoni, dr. Alex Gezzi, Alessandro Pauletto i Pablo, prvi vizažist škole Gil Cagne, poznata su i priznata imena bez kojih u Italiji i u svijetu gotovo da nema skupa o ljepoti i zdravlju. </p>
<p>Iscrpna stručna izlaganja i veliki odaziv kozmetičarki, ali u prvom redu međusobni kontakti sudionika, potvrdili su da dobar izgled nije i, da u godinama koje su pred nama, neće biti samo fasada ili pitanje šminke, već rezultat stručnog rada koji se zasniva na znanstvenim saznanjima farmacije i medicine, znanosti koje su oduvijek bile u osnovi »zdrave ljepote«.</p>
<p>Kongres »Biokozmetike« bio je znatno više od prezentacije novih proizvoda i tretmana. Mala obiteljska tvrtka »Biokozmetika« koja će uskoro napuniti tri desetljeća poslovanja, a koju vode gđa. Seka Zebić sa sinovima Tomislavom i Mladenom, pokazala je kako se radi na educiranju struke. </p>
<p>Upravo održani susret, skromno nazvan Kongres »Biokozmetika«, zapravo zaslužuje naziv međunarodnog kongresa kozmetike. (M. LJ.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jennifer Lopez lansira kozmetičku liniju</p>
<p>Nakon što je osvojila glazbeni i filmski svijet Jennifer Lopez planira svoje poslovne uspjehe prebaciti i na svijet kozmetike. Naime, njezina modna kuća »Sweetface Fashion Company« potpisala je ugovor o suradnji s »Lancaster grupom«, vodećim svjetskim proizvođačem parfema i kozmetike. Ovaj ugovor omogućuje Lancasteru da kreira miris i kozmetičku liniju s imenom popularne J-Lo, koja je o tome izjavila: »Novi će miris u sebi nositi moj duh, karakter i energiju te biti odraz moderne, neovisne, ali istovremeno i strastvene žene.« Iako trenutačno osvaja vrhove top lista svojim remiks albumom »J To Tha Lo«, Jennifer se uskoro vraća i u kina s trilerom »Enough« koji od 24. svibnja počinje igrati u SAD-u.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tri Soul Train nagrade za Aliciju Keys</p>
<p>Nakon što se prošlog mjeseca okitila s pet Grammya Alicia Keys ovoga je tjedna bogatija za još tri nagrade. Na 16. dodjeli Soul Train nagrada u Los Angelesu ova je dvadesetjednogodišnja kantautorica proglašena ženskim izvođačem godine. Priznanja joj nisu izbjegla niti u kategorijama najboljeg novog r/soul ili rap izvođača i najboljeg ženskog r soul albuma za njezin »Songs In A Minor«. Osim predivne Alicie, s tri nagrade otišli su i veterani iz skupine The Isley Brothers koji su pobijedili u kategorijama najboljeg r/soul singla, albuma i najboljeg izvođača. Nagrada za najbolji ženski r/soul single pripala je tragično preminuloj r princezi Aaliyah za pjesmu »Rock The Boat«, a među ostalim laureatima ovogodišnjih Soul Train nagrada našli su se i Jay-Z, Usher i Missy Eliott. Inače, ovom se uglednom nagradom svake godine odaju priznanja najboljim izvođačima urbane r, soul i rap glazbe i nekima je ona važnija od Grammyja.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Novi album Bryana Ferryja</p>
<p>Nepopravljivi romantik, Bryan Ferry objaviti će 15. travnja svoj novi album »Frantic«. Uz obradu klasika Boba Dylana »It's All Over Now Baby Blue«, koja je ujedno i prvi single, na albumu se pojavljuje i nekoliko zanimljivih gostiju. </p>
<p>U pjesmi »Hiroshima« gostuje gitarista Radioheada Jonny Greenwood, pjesme »Cruel« i »Goddess Of Love« Ferry je napisao s Daveom Stewartom iz Eurythmicsa, a u nekoliko stvari gostuju i njegovi kolege iz Roxy Musica - Bryan Eno i Paul Thompson. »Frantic« je prvi album Bryana Ferrya s novim pjesmama od albuma »Mamouna« iz 1994. godine i donosi 13 pjesama koje je producirao Rhett Davies. Bryan Ferry planira svoj novi album promovirati turnejom u lipnju ove godine.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Smog je najveći gradski ubojica</p>
<p>Ako vas cigarete ne dokrajče, ispušni plinovi iz automobila hoće! Čak petina svih smrti od raka pluća u gradovima uzrokuju sitni djelići zagađenja, od kojih većina dolazi iz ispušnih automobilskih plinova. To je zaključak najveće dosad provedene studije o zagađenju u gradovima, koja je obuhvatila i pratila 16 milijuna Amerikanaca tijekom punih 16 godina. Studija ukazuje da je utjecaj ispušnih plinova mnogo veći nego što smo strahovali. Studija je važna jer je istraživala pojedince, dopuštajući znanstvenicima da odvoje učinke pušenja i zagađenja.</p>
<p> U prošlosti su se često samo uspoređivala urbana područja i seoska područja. Istraživanje se fokusira na djeliće manje od 2.5 mikrometra u dijametru, poznate kao PM2.5 s. Ti fini djelići, smatra se, ubijaju tako što se talože duboko u plućima. Znanstvenici su otkrili da je postotak smrti od raka pluća porastao za 8 posto na svakih 10 mikrograma povećanja u koncentraciji PM2.5s po kubičnom metru. Povećani rizik je usporediv s rizicima koje sa sobom povlači dugoročno pasivno pušenje. Tipična PM2.5 razina je 20 mikrograma u L.A. i 16 mikrograma u New Yorku. Limit kojeg je 1997. postavila Agencija za zaštitu okoliša iznosi 15 mikrograma. Utjecaj je to gori u razvijenim zemljama. U teško zagađenim gradovima poput Pekinga ili New Delhija, određena razina je prosječno iznad 300 mikrograma, a većina toga je vjerojatno PM2.5s. (N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Virusi brži nego što se mislilo</p>
<p>Virus se znatno brže probija u stanicu nego se to do danas mislilo - potrebne su mu svega 64 milisekunde, dok mu je za ulazak u jezgru potrebno još 15 minuta</p>
<p>Zaraživanje stanice virusom započinje njegovim vezanjem za membranu stanice. Nakon ulaska u stanicu transportira se u jezgru gdje se umnožava. Do sada je praćenje zaražavanja bilo moguće samo elektronskim mikroskopom, na mrtvim stanicama. Nedavno su, međutim, njemački znanstvenici uspjeli vizualizirati zaražavanje i na živim stanicama, čime je utvrđeno stvarno vremensko trajanje pojedinih faza zaražavanja. U tu svrhu virus su obilježili molekulom posebne vrste boje, Cyp5. Nakon zaražavanja stanica raka pratili su <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> transporta virusa u stanicu. Dobiveni su iznenađujući rezultati. Virus se, naime, znatno brže probija u stanicu nego se to do danas mislilo - potrebne su mu svega 64 milisekunde. Za ulazak u jezgru potrebno mu je još 15 minuta. Pritom koristi posebne i uhodane fizikalne putove (poput tračnica) u membrani jezgre.</p>
<p>Konzumacija čaja usporava rast mnogih tipova tumora u životinja uključujući i rak jednjaka i pluća. Neki znanstveni radovi upućuju na to da pijenje čaja, osobito zelenog, smanjuje pojavnost raka i u ljudi. Iako mehanizam ovih učinaka čaja još nije poznat, predloženo je nekoliko hipoteza. Nedavno su švedski znanstvenici utvrdili da jedan od sastojaka zelenog čaja, epigalokatehin-3-galat (EGCG), sprečava rast novih krvnih žila u životinja. Ovaj nalaz ukazuje na to da bi pijenje čaja moglo biti korisno za sprečavanje i liječenje onih bolesti koje su ovisne o stvaranju krvnih žila (angiogenezi), uključujući rak i sljepoću izazvanu dijabetesom.</p>
<p> Rast gotovo svih tipova tumora ovisan je o angiogenezi; i metastaziranje tumora poremećeno je kad se dokine proces angiogeneze. Švedski su autori nedvojbeno pokazali da ECGC inhibira rast endotelnih stanica odgovornih za angiogenezu. U miševa kojima je davan zeleni čaj u vodi za piće, zapažen je značajan pad intenziteta stvaranja krvnih žila u rožnici oka te smanjenje čimbenika odgovornih za neovaskularizaciju - krvožilnog endotelnog čimbenika rasta (VEGF). </p>
<p>Autori zaključuju da pijenje čaja, time što značajno sprečava stvaranje žila putem VEGF, može bitno utjecati na rast solidnih tumora ovisnih upravo o stvaranju krvnih žila. Taj bi nalaz mogao objasniti zašto čaj sprečava rast raznovrsnih tipova tumora.</p>
<p>Krešimir Pavelić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Čovječja ribica u Vrgovačkom jezeru</p>
<p>VRGORAC, 23. ožujka</p>
<p> - Ante Franić Gavić iz Vina, sela u Vrgoračkoj krajini, inače poznati ribič, potkraj minulog tjedna ulovio je čovječju ribicu dugu 23 centimetra koja predstavlja pravi fenomen dalmatinskog krša.</p>
<p>Naime, Franić je čovječju ribicu ulovio u drvenoj vrši postavljenoj na izvoru čiste vode u rječici Matici kod Podvinjskog mosta u Vrgoračko-neretvanskom jezeru (polju). Inače, u čistim vodama rječice Matice u Podvinju prošle godine je također u vrši ulovljena manja čovječja ribica, duga 21 cm. To ipak potvrđuje kako je u Vrgoračkom jezeru (polju) očuvan prirodni okoliš, napose vodotok, čime je bogat taj kraj u zaleđu Makarske rivijere. Čovječja ribica inače obitava u tamnim dubinama i čistoj vodi. Nakon što ju je pokazao znatiželjnicima, Ante Franić Gavić ulovljenu čovječju ribicu ponovno je u vrši spustio u čistu vodu. U dubinu od nekoliko metara. Tamo će ostati do dolaska stručnjaka s Biološkog fakulteta ili Prirodoslovnog muzeja iz Zagreba. Postoji mogućnost da čovječju ribicu preuzmu i stručnjaci iz javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je, zapravo, o instituciji koja radi na zaštiti krškog polja Bunina i Vrgoračko-neretvanskog jezera, jer ta oba krška polja čine jedinstveni i hitološki prirodni rezervat. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Oscar se vraća kući - u Hollywood</p>
<p>Sve je novo i drugačije u pripremama za svečanost 74. dodjele Oscara, iste su samo statuice pozlaćenog ćelavca koje mnogima život znače i neuništiva strogost u poštivanju tradicije Američke filmske akademije. Na svakom koraku osjeća se kontrola svega i svakoga, od zatvaranja nekoliko uličnih blokova, do strogih pravila ponašanja i kretanja, tako da su novinari nekoliko dana prije svečanosti bili nazočni i na »generalnoj probi vlastitog ponašanja«</p>
<p>Ako je išta na cijeni u Hollywoodu to je uvijek bio i ostao slavni i glamurozni povratak, bez obzira radilo se o povratku zvijezde, nekog filmskog naslova, junaka ili jednostavno Oscara, što se upravo ovih dana s nestrpljenjem očekuje. Jer, Oscar se vraća kući, u Hollywood, poslije niza godina izbivanja i traženja prikladnog mjesta za tu najprestižniju filmsku nagradu koju dodjeljuje Američka filmska akademija. Dakle, u nedjelju, 24. ožujka, poslijepodne po kalifornijskom vremenu, odnosno devet sati kasnije po srednjeeuropskom, počinje neizvjesna bitka za ovogodišnje Oscare. </p>
<p>Na taj će način Oscar i Hollywood opet, poslije više od 40 godina, postati partneri kao dvije najintrigantnije legende filmske industrije. I to u novosagrađenom »Kodak Theatru« smještenom na Hollywood Boulevardu, preko puta čuvenog Hotela Roosevelt u kojem je Janet Gaynor proglašena najboljom glumicom, za ulogu u filmu »Krila«, na prvoj dodjeli Oscara 1929. godine.</p>
<p> Nakon svečanosti u starom Hollywoodu Oscar se selio od Shrane auditorija preko Santa Monice do Dorothy Chandler Paviliona, ali nijedna od tih dvorana nije nikad bila stvarni dom malog zlatnog čovječuljka čija pojava izaziva uzbuđenje i najatraktivnijih hollywoodskih dama. Neizvjesnost je ipak ono najvažnije i najstrašnije što muči filmske zanesenjake, čak i više od raskoši dvorane ili strogih kontrola na svakom mjestu unutar novog kompleksa.</p>
<p>Tko će biti pobjednici i nositelji Oscara 2002. znat će se vrlo skoro, još ove nedjeljne noći., no zasad je izvjesno tek da će predstavljači biti zastupljeni u zavidnom, odličnom sastavu: Tom Hanks, Julia Roberts, Kevin Spacey, Helen Hunt, Mel Gibson, Gwyneth Paltrow, Ben Stiller, Benicio del Toro, Cameron Diaz, Jennifer Lopez, Josh Hartnet, Hugh Jackman... Neki su od njih u svom prvom poput Hugha Jackmana, a neki u višestrukom sudaru s Oscarima poput Toma Hanksa. Što se domaćih tema tiče, većina američkih novina prepuna je prognoza i pretpostavki, premda je vrlo teško odlučiti se između dvaju izrazitih kandidata i njihovih šansi.</p>
<p>Dakle, među filmovima se glavna bitka vodi između spektakularnog »Gospodara prstenova: Prstenova družina« i iznimnog, premda klaustrofobičnog »Genijalnog uma«. Pretpostavke su dvije - ili će »Gospodar prstenova« osvojiti svih 13 Oscara i tako potući rekorde svojih prethodnika, filmova »Ben Hur« i »Titanic« koji su osvojili 11 Oscara, najviše u povijesti dodjela, ili će »Genijalni um« dobiti pet najvažnijih Oscara u ključnim kreativnim kategorijama (film, režija, scenarij, glumac, glumica) pa se tako pridružiti slavnim filmovima kojima je to uspjelo - »Dogodilo se jedne noći«, »Let iznad kukavičjeg gnijezda« i »Kad jaganjci utihnu«. </p>
<p>Moguće su, dakako, i »kriš-kraš« kombinacije u stilu »svakome ponešto«, ali to u pravilu nije privlačno za oscarovsku publiku. </p>
<p>Kod glumaca se vodi bitka između Russella Crowea i Denzela Washingtona, iako su u Hollywoodu uvjereni da će Crowe pobijediti jer su Akademijini glasači oduvijek bili skloniji bolesnima i hendikepiranima, nego korumpiranim policajcima kakvog igra Washington u filmu »Dan obuke«. Kod glumica predstoji još jedna neizvjesna bitka između Halle Berry i Sissy Spacek. Hollywood je slabiji prema Sissy jer voli efektan povratak u showbusiness, dok je Halle Berry povećala svoje šanse i mnoge »zbunila« osvajanjem nagrade Udruženja glumaca, dakle, cehovskim priznanjem njezinih kolega glumaca. </p>
<p>Kod sporednih uloga vrlo je izvjesno da će u konkurenciji glumaca trijumfirati netko od Britanaca, i premda većina tipuje na Jima Broadbenta iz filma »Iris«, osobno smo skloniji uvjerljivosti i šarmu Iana McKellena u liku čarobnjaka iz »Gospodara prstenova«. </p>
<p>U kategoriji sporednih glumica gotovo je sigurno da će trijumfirati Jennifer Connelly koja je poslije dugo vremena prekinula dominaciju plavuša i crvenokosih, nametnuvši se filmskoj publici svojim talentom i izgledom. </p>
<p>Redatelji su još jedna skupina u kojoj će se voditi bitka do iznemoglosti. Opće je mišljenje, međutim, da će Altman u petom pokušaju napokon trijumfirati. Kod stranih filmova još jedna »mrtva trka« između »Amelie« i »Ničije zemlje«. Na strani »Amelie« je, osim »Miramaxove« bespoštedne kampanje, i tradicija jer su posljednjih godina pobjeđivali filmovi s velikom zaradom i brojnom gledanošću po cijelome svijetu. A »Amelie« sa 134 milijuna dolara zarade prilično dobro slijedi svoje prethodnike, filmove »Život je lijep« te »Tigar i zmaj«. Na strani »Ničije zemlje« su pak sentiment i izrazito zanimljiva tema koju u Americi ove godine prepoznaju i razumiju bolje nego ikad, što se dosad nije događalo s filmovima u ovoj kategoriji.</p>
<p>I napokon, kategorija animiranog filma, prva novouvedena kategorija nakon 22 godine, unutar strogih pravila Akademije. U konkurenciji su tri filma, ali se glavni rat vodi između »Shreka« i »Monstruma«. Gotovo je sigurno da tu neće pobijediti najbolji, jer su oba filma napravljena veoma profesionalno, unutar kompjutorske animacije, nego onaj kojem ovoga trenutka Hollywood bude skloniji. Dakle, riječ je o bitki producenata i velikih kompanija »DreamWorksa« i »Disneya«. </p>
<p>Domaćin Oscara je ove godine Whoopy Goldberg kojoj je to četvrta svečanost dodjele, na što je pristala iako se nakon trećeg Oscara zaklinjala - »nikad više«! Ali, u Hollywoodu se doista ne smije reći nikad, što potvrđuje i ovaj primjer, premda se Whoopy opravdava činjenicom da će sada sve biti novo i prvi put pa je već ta neizvjesnost bila dovoljno intrigantna da u njoj izazove »groznicu prve večeri«. No, bez obzira na živčanost, neizvjesnost i znatiželju pomiješane s pomalo panike i straha, Oscar je i dalje središnji događaj filmskog svijeta. Njegov povratak u Hollywood samo je potvrda starih inicijativa da se sve u ovome gradu napokon postavi na svoje mjesto, tamo gdje i pripada. A povijest Hollywooda nezamisliva je bez Oscara i obratno. Dakle, dobri stari Hollywood Boulevard zasjat će novim sjajem, a pozlaćeni »golać« dobit će mjesto i tretman kakav i zaslužuje 74- godišnji »starac«, u kući i na mjestu s kojega je potekao.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gdje je nestala šesta knjiga »Zastava«?</p>
<p>Iako je otvoreno i pregledano svih 14 sanduka, ostaje nepoznanicom sudbina onih Krležinih djela za koje se pouzdano zna da su napisana, ali u ostavštini ipak nisu pronađena. Tako, primjerice, šesta knjiga »Zastava« dijeli sudbinu zagonetnog i provokativnog nestanka dvaju (14. i 15.) pjevanja Gundulićeva »Osmana«. Pronađeno je i stotinjak pjesama te desetak završenih neobjavljenih novela, a pokazalo se da se drama »U agoniji« prvotno zvala »Jesen gospođe Laure« </p>
<p>Misterij zvan Krležina ostavština traje i dalje, golicajući našu znatiželju i pothranjujući stare slutnje. Iako je otvoreno i pregledano svih 14 sanduka, a u svakome od njih bilo je pohranjeno ni manje ni više nego desetak tisuća kartica rukopisa - ostaje, naime, nepoznanicom sudbina onih Krležinih djela za koje se pouzdano zna da su napisana, ali u ostavštini ipak nisu pronađena. Tako primjerice šesta knjiga »Zastava« dijeli sudbinu zagonetnog i provokativnog nestanka dvaju (14. i 15.) pjevanja Gundulićeva »Osmana«. Bilo kako bilo, do kraja obrađena ostavština nudi novitetnu građu koja u svim svojim finesama i u snazi autorove maštovitosti bitno upotpunjuje složenost Krležina književna svijeta. Slagalica Krležinih tema i motiva začuđujuće je mnogostručna, ali je tek sada moguće povezati unutarnjom stvaralačkom logikom cijele monumentalne stvaralačke blokove ovoga književnog velikana.</p>
<p>Oni koji su očekivali prvorazredni politički senzacionalizam ostat će kratkih rukava, ali ne toliko zbog samoga Krleže i njegova izbjegavanja da i danas nama bude senzacionalan, koliko zbog sila i silnica koje su ispod žita u međuvremenu ipak uspjele falsificirati Krležino magnetsko polje na način da s tog polja uklone ono što im je bilo zazorno. </p>
<p> Do kojih je novih spoznaja došla komisija koja je obavila taj golem posao otkrio nam je jedan od vodećih krležologa Velimir Visković.</p>
<p> Rukopisi se, po njegovim riječima, mogu podijeliti u nekoliko skupina od kojih najistaknutije mjesto zauzimaju neobjavljeni tekstovi. Velik dio njih dosegli su visok stupanj dovršenosti i mogli bi biti objavljeni u zatečenu stanju. U tu skupinu svakako valja ubrojiti više od 100 pjesama, pronađenih među više stotina varijacija već poznatih stihova, a koje su izvorne i po estetskoj kakvoći ne zaostaju za onima koje je Krleža odabirao za objavljivanje. Svjedoči to da je Krleža u razdoblju kada je intenzivno pisao poeziju (od svršetka Prvog svjetskog rata do kraja 20-ih) napisao mnogo više od onoga što je tiskao u poznatim pjesničkim zbirkama.</p>
<p>Drugu skupinu čine neobjavljene novele, među kojima je i pripovijetka »Saloma«, na četrdesetak stranica, nastala 1914. godine, koju će kasnije Krleža preraditi u dramu. Iz toga razdoblja (1917.- 1925.) sačuvane su novele »Revolta«, »Gospođa Agata«, »Martove ide«, »Potpukovnik Š.« te »Strašan san« koja se na ironičan način bavi Dragutinom pl. Domjanićem Zelinskim. »Riječ je o desetak posve završenih novela, s kojima Krleža ipak nije bio do kraja zadovoljan pa ih je ostavio za doradu«, objašnjava Visković. Manuskripti su otkrili i desetke više ili manje razrađenih koncepata koji su služili kao priprema za drame i novele te fragmente većih rukopisa, poput nekoliko kopija većeg fikcionalnog rukopisa numeriranog od stranice 400. do 500. »S obzirom na opseg pretpostavljam«, kaže Visković, »da je riječ o fragmentima romana 'Hodna satnija', čije je tiskanje bilo planirano i najavljivano. Tematika rukopisa podudarna je u velikoj mjeri s tematikom 'Hrvatskog boga Marsa', što upućuje na sud da su nastajala u isto vrijeme kada i ta Krležina antiratna zbirka.« </p>
<p>U više proznih i dramskih ulomaka kao protagonisti pojavljuju se članovi obitelji Leš. Znano je iz Krležinih polemika s ravnateljem drame HNK Josipom Bachom da je on tada kao mladi pisac ovome predao rukopis drame »Leševi« te da je nakon Prvog svjetskog rata radio i na istoimenom romanu. Stoga bi mogla biti riječ o nikad objavljenim djelima prvog Krležina obiteljskog prozno-dramskog ciklusa. </p>
<p> Pronađene genealoške sheme, nastale 1923., dakle u vrijeme početka izlaženja časopisa »Književna republika«, svjedoče da je tada Krleža planirao pisanje jednog novog rodoslovnog ciklusa. A bilješke iz 1928. (za koje se pretpostavlja da su skice za tzv. osječko predavanje), pokazuju da Krleža namjerava napisati nekoliko romana o Glembajevima. Međutim, početkom 30-ih njegovu će pozornost zaokupiti druge teme, tako da do ostvarenja te zamisli nikada neće doći, iako je »Povratak Filipa Latinovicza« preko nekih likova, kako tvrdi Visković, povezan s glembajevskim ciklusom.</p>
<p>»Prema velikom broju pronađenih varijanti poznatih tekstova može se pratiti geneza nekih Krležinih glavnih djela. Tako se prema radnoj varijanti drame 'U agoniji' vidi da se ona prvotno zvala 'Jesen gospođe Laure' te da je iz konačne inačice ispao stanovit broj likova.« </p>
<p>Veliko bogatstvo građe nudi Krležina dnevnička i esejistička ostavština, iako je pokatkad teško razlučiti što pripada kojemu žanru. Neobjavljeni dnevnici s kraja 60-ih i početka 70-ih godina pisani su u golemim svescima, zapravo u maketama rađenim za Enciklopediju Jugoslavije s po 800 praznih stranica na kojima je Krleža ispisivao svoje dojmove, koncepte za literarna djela koja je kanio napisati, bilježio svakodnevna događanja, razgovore s prijateljima i suradnicima, komentirao novinske napise i uljepljivao izreske iz novina koji su mu se činili interesantnima. »Primjerice«, priča Visković, »pažljivo je pratio izvještaje o rehabilitacijskim procesima u SSSR-u u tijeku kojih su objavljivani popisi žrtava iz staljinističkih gulaga, gdje su stradali mnogi njegovi prijatelji. Ima tu dakako i trivijalnih, ali literarno zanimljivih zgoda, poput duhovitih komentara vezanih uz novinsku vijest da je njegov stipendist, kojega je kao dobitnik Herderove nagrade poslao u Beč, danas poznati pjesnik Nikica Petrak, napisao tekst jedne pjesme koja je izvedena na Zagrebačkom festivalu.« </p>
<p>Pozamašna je dnevničko-esejistička građa iz ratnih godina, od koje je pisac samo dio objavio u svojim knjigama dnevnika. Iako je velik dio tih rukopisa pripremljen za tisak, Krleža ih iz nekih samo njemu znanih razloga nije publicirao. Na žalost, nisu pronađeni dijelovi u kojima bi Krleža komentirao ponašanje ustaške vlasti, svoj susret s Pavelićem ili s Budakom. Premda je nekim svojim prijateljima, kako naglašava Visković, spominjao šifrirane dnevničke bilješke, ni one nisu pronađene u ostavštini što je čuvana u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. »Nema ni zapisa njegovih razgovora s Josipom Brozom, a za pisca koji je volio o svemu ostaviti pisana traga, malo je neobično da ništa nije zapisao o brojnim temama o kojima je razgovarao s Titom u vrijeme njegova raskida sa Staljinom, pogotovo kad imamo na umu da je Krleža krajem 1948. i početkom 1949. boravio u Beogradu svakodnevno se susrećući s Titom, jer je u to vrijeme bio njegov najprisniji prijatelj. Tito je, naime, više vjerovao njemu kao starom antistaljinistu nego svojim staljinistički odgojenim kadrovima iz vrha Komunističke partije.« Što je s tim zapisima? Je li ih Krleža sam uklonio ili je to učinio netko drugi - ostaje nam samo da pretpostavljamo.</p>
<p>Svestrani Krleža pripremao je i zbirku eseja posvećenih ključnim osobnostima hrvatske povijesti 20. stoljeća, o čemu svjedoče fascikli s esejističkim tekstovima o Franu Supilu, Stjepanu Radiću i Anti Trumbiću. Najviše nepoznatih tekstova pronađeno je o Trumbiću iz kojih se vidi da je Krležu iznimno zanimala sudbina toga pobornika ideje južnoslavenskog ujedinjenja, ali istodobno i hrvatskog patriota koji će nezadovoljan konstituiranjem Jugoslavije kao unitarne države pod srpskom dominacijom, prijeći na radikalno hrvatske pozicije odbijajući sve počasti koje mu je beogradski dvor ukazivao.</p>
<p>Postoji i čitav dossier vezan uz Deklaraciju o imenu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz kojeg se razabire da je Krleža ostao na stavovima o nužnosti potpisivanja Deklaracije koja izražava interes hrvatskog jezika i kulture i brani status hrvatske nacije te da od tih stavova nije odustao ni nakon iznuđene ostavke na članstvo SKH.</p>
<p>Ostavina pokazuje i to da je Krleža 60-ih i 70-ih godina bio u prijateljskim odnosima s Franjom Tuđmanom. Tuđman i njegov Institut surađivali su na leksikografskim projektima obrađujući teme iz NOB-a i hrvatske jugoslavenske povijesti. Intrigantan je uvid u zapisnike sa sudskih procesa vođenih protiv Tuđmana 70-ih godina, što svjedoči o Krležinu angažmanu oko ublažavanja Tuđmanovih presuda, premda 70-ih godina više nisu bili u bliskim odnosima.</p>
<p>Posebna su poslastica dokumenti o nizu javnih afera iz poslijeratnog vremena: primjerice afera iz 1951. o izbacivanju Slavka Kolara iz članstva Društva književnika , potom polemika u Akademiji i sukob sa Supekom iz 50-ih godina, pa sukob s filozofima i intelektualcima oko »Pogleda«, potom afera iz 1963. oko Enciklopedije Jugoslavije koja je završila ostavkom Marka Ristića na mjesto glavnog urednika srpske redakcije. </p>
<p>»Postoji golem broj rukopisnih varijanti tekstova »Zastava«, ali na žalost ne i šesta knjiga koju smo očekivali«, razočarano komentira ovaj vrstan poznavatelj Krležina opusa. Međutim, ta bi knjiga morala postojati jer je o njoj sam Krleža mnogo govorio u razgovorima s Čengićem, spominje je i u pismima prijateljima, a njeno postojanje potvrdio je i akademik Ivo Frangeš koji je nakon smrti Anđelka Malinara preuzeo priređivanje Krležinih Sabranih djela u izdanju sarajevskog »Oslobođenja«. Frangeš je potvrdio da je tu knjigu imao u rukama, da ju je dobio od Čengića, međutim, da je odustao od njena publiciranja jer nije bila stilski i kompozicijski dorađena. »Stoga bi valjalo vidjeti«, dodaje Visković, »što se sve nalazi u ostavštini Enesa Čengića, kao i u onoj Anđelka Malinara. Tek bi se tada dobio cjelovit uvid u Krležinu ostavštinu.« </p>
<p>Nastavak u idućem broju: Krleža intimno - Kako je Begović postao vjenčani kum Krležinih</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vratit ćemo ugled i sjaj Dubrovačkim ljetnim igrama </p>
<p>Pokušat ćemo zajedno ostvariti veliki međunarodni Festival. Nastojat ću u Dubrovnik dovesti imena prve svjetske garniture. Volio bih vratiti jazz i ponoćne serenade, a uvesti cjelonoćne klapske hepeninge. Organizirat ćemo glazbene seminare i dovesti pobjednike najvećih svjetskih natjecanja mladih glazbenika. Odabrat ću program za koji će se tražiti karta više. Želio bih da cijeli ovogodišnji program bude festivi - veseli </p>
<p>Proslavljeni hrvatski dirigent Vjekoslav Šutej minulog je tjedna imenovan ravnateljem glazbenog programa Dubrovačkog ljetnog festivala. On će zajedno s redateljem Ivicom Kunčevićem, ravnateljem dramskog programa i dr. Ivicom Prlenderom, ravnateljem Dubrovačkog ljetnog festivala, nekad slavnim Igrama pokušati dati novi sjaj. Na putu iz Beča, gdje je upravo dirigirao »La Boheme«, prema Dubrovniku, gdje će krenuti s prvim organizacijskim poslovima, Vjekoslav Šutej zastao je na kratko u Zagrebu i jedino za Vjesnik pojasnio svoj pristup i viziju Igara kakvu bi on, u suradnji s izabranim timom Festivala, želio ostvariti.</p>
<p> l Jeste li očekivali ili vas je iznenadilo ponuđeno mjesto ravnatelja glazbenog programa Dubrovačkog ljetnog festivala? </p>
<p>- Iznenadio sam se kad me prije tri tjedna, dok sam radio predstavu u Veroni, nazvao Ivica Prlender tražeći hitan razgovor sa mnom. Po dolasku u Zagreb, saznao sam da smatra da naš najbolji dirigent treba biti na čelu glazbenog, a najbolji redatelj na čelu dramskoga programa Festivala. Stoga je pozvao mene i Ivicu Kunčevića. Dugo već živim ovdje i dugo želim tu nešto raditi. Učinilo mi se da je u ovome momentu najinteresantnije napraviti nešto u Dubrovniku i prihvatio sam ponudu. Pokušat ćemo zajedno ostvariti veliki internacionalni Festival, kakav je nekada i bio. Svojim znanjem, iskustvom, a i uz pomoć prijatelja pokušat ću ga u glazbenom dijelu izdignuti iz hrvatskih okvira, i nadam se da će mi to uspjeti.</p>
<p> l Hoćete li za to imati dovoljno vremena, s obzirom da je već praktički kraj ožujka?</p>
<p> - Uopće ne želim ni pomisliti da je nešto u cajtnotu. Život nije jednostavan. Događaju se različite situacije, kao meni prošle godine, kad su me nazvali u 11 sati ujutro i zamolili da na večer istoga dana sa Zagrebačkom filharmonijom otvorim Zagrebačko ljeto na Griču. I ja sam to učinio. Nisam tada, kao ni sada, htio misliti da je kasno za bilo što. Dapače, želim napraviti najbolji Festival.</p>
<p>Već prije pet godina govorio sam da smo u Dubrovnik, na račun svega užasnog što se u ratu dogodilo ovome gradu, mogli dovesti cijeli svijet, odnosno bar onaj umjetnički koji bi pomogao obnoviti Festival i vratiti kulturni život Gradu. Nadam se da još uvijek nije prekasno za to. Sad ću tek, jer sam upravo stigao, početi nazivati prijatelje po svijetu. Vjerujem da će se odazvati i pomoći mi da ostvarimo dobar program.</p>
<p> l Tek počinjete, a vremena je ipak malo. Vani se takvi programi planiraju godinama unaprijed. Orkestrima i solistima kalendari su već popunjeni. Hoćete li uspjeti nekoga angažirati? </p>
<p> - Naš je program još prazan. Prema tome, moći ću umjetnike koji imaju još neki slobodan termin uklopiti u naš program. Pozvat ću nekoliko prijatelja pjevača, primjerice, Lea Nuccija, nastojat ću da dođu Denyce Graves, Ramon Vargas i Andrea Rost. Želim u Dubrovniku klaviristu Daniela Barenboima i violinisticu Anne-Sophie Mutter, dakle, nekoliko imena prve svjetske garniture.</p>
<p> l Što će biti s onim gostovanjima koja su možda ugovorena prije no što ste preuzeli taj posao?</p>
<p>- Ako su s nekima već sklopljeni ugovori, to ću poštovati. Ali ako je s nekim tek pregovarano, a ja mislim da ne bi trebao biti na Festivalu, onda neće biti.</p>
<p> l Za koliko vremena ćete moći obznaniti vaš ovogodišnji program?</p>
<p>- Za mjesec i pol dana. U svakom slučaju na Festivalu će biti Zagrebačka filharmonija, a pokušavam osigurati i dolazak Ljubljanske filharmonije. Mislim, također, da je važno da i Dubrovački orkestar bude prisutniji nego dosad. Nastojat ću osigrati mu dobre dirigente. Želim formirati i jaki dubrovački zbor. Bitno je da veliki ansambli budu iz Grada, jer je to jeftinije, pa će više novca ostati za soliste, dirigente, goste izvana.</p>
<p> l Hoćete li i Vi dirigirati na Igrama?</p>
<p>- Nemam ambicije puno dirigirati. Najvažnije mi je organizirati dobar program. Dirigirat ću na otvaranju Festivala. Nas trojica smo se dogovorili da Prlender napravi sinopsis otvaranja Festivala, da ga Kunčević režira, a ja da dirigiram. Red je da se na početku predstavimo kao nova ekipa. Osobno bih htio scensku izvedbu Carmine Burane. To sam pred 25 godina radio u Splitu, a kasnije u Philadelphiji. Mislim da bi ta predstava mogla postati zaštitnim znakom Festivala u nekoliko sljedećih godina.</p>
<p> l U kojem prostoru biste ju izvodili?</p>
<p>- Možda na Držićevoj ili Gundulićevoj poljani, na kojoj bi se u predstavu uklopila scenografija trga. Tu bi ju moglo vidjeti oko tisuću ljudi.</p>
<p> l Koje biste još prostore koristili za glazbene scene?</p>
<p>- Ne bih volio da se koncerti održavaju u crkvi jer je prevruće. Mislim da bi plato ispred Jezuita bio idealan. Držićeva poljana, na kojoj su se koncerti već održavali, također. Govore mi i o nekom genijalnom kamenolomu kraj Čilipa kao o prostoru primjerenom za velike koncerte. No, ne mogu ništa konkretno reći dok ga ne vidim. Za balet, međutim, već znam savršen prostor - u Giardinima.</p>
<p> l Govorili smo o koncertnim solistima i ansamblima, a što je s operom i baletom?</p>
<p>- Balet svakako treba biti u programu Festivala. Volio bih u Dubrovnik dovesti Šparemblekovu predstavu »Johannes Faust Passion«, ali i neki inozemni balet, primjerice veronski što na poznatu Teodorakisovu glazbu, kojom sam prošlog mjeseca dirigirao, izvodi »Grka Zorbu«. To je nešto fantastično. Poslije svake od sedam predstava u gledalištu je bio urlik oduševljenja. To bi bilo odlično vidjeti u Dubrovniku. Na žalost, u Dubrovniku nema prostora za operu. Glupo je igrati operu ako imate gledalište koje prima samo 500 ljudi. Opera je preskupa da bi se prikazivala za manje od tisuću gledatelja. Druga je stvar s operom komornog tipa, kakva je primjerice odlična riječka predstava »Signor Bruscino« koju bih također želio dovesti u Dubrovnik. Ona je komorna, vesela, smiješna, interesantna. Želio bih da cijeli ovogodišnji program bude festivi - veseli, da bude populistički, da ima što više publike i da nemamo problem s prodavanjem ulaznica.</p>
<p> l Kod nas bi Vam se moglo dogoditi da Vam ovo »populistički« mnogi predbace.</p>
<p>- Svi važni festivali u svijetu koncipirani su tako da svakom nude ponešto. Ja već imam to iskustvo iz Seville gdje sam 1990. formirao prvi orkestar s kojim sam u prve dvije godine trebao postići veliki odziv publike. Kako sam to postigao? Izborom najpopularnijih djela. Tako sam već u prvoj godini osigurao šest tisuća koncertnih abonenata. I u Dubrovniku želim takav program za koji će se tražiti karta više. A nakon 25 godina bavljenja tim poslom budite uvjereni da znam odabrati program za kartu više.</p>
<p> l Što taj populistički program sve podrazumijeva? Radi li se i o nekim inovacijama?</p>
<p>- Volio bih vratiti jazz na Festival, i ponoćne serenade, stvoriti ciklus od četiri - pet koncerata naših mladih nada koje su zaslužile da se takvom ponoćnom serenadom predstave u Dubrovniku. Želio bih uvesti i nešto što u Dubrovniku nikada nije bilo, nešto što je jako naše - klape. Ali ne u formi oficijelnih koncerata, nego da pjevaju na svakome kantunu i da takvi hepeninzi traju cijelu noć. Već ove godine, htio bih u Dubrovniku organizirati glazbene seminare za mlade, kakve već u Hvaru vodi Dobrila Magdalenić-Berković, a u Zadru Valter Dešpalj. To znači da bi trebalo dovesti pedesetak naših i stranih najboljih studenata koji bi radili u svojevrsnim work-shopovima i na kraju Festivala priredili nekoliko koncerata. U Dubrovnik moramo dovesti i pobjednike najvećih svjetskih natjecanja mladih glazbenika, kao što su »Čajkovski« u Moskvi ili »Chopin« u Varšavi. Na taj način ti se mladi ljudi vežu za Dubrovnik, a kad jednom postanu slavni poput Ive Pogorelića sami će, zbog tog povjerenja što ste im iskazali na početku karijere, dolaziti i sljedećih 20 godina. To su mali trikovi koje morate koristiti kad nemate dovoljno novaca.</p>
<p> l Kod nas je uvijek premalo novca. Kako ćete zatvoriti financijsku konstrukciju glazbenog dijela Festivala?</p>
<p>- Jedan sam od rijetkih koji nikada neće reći da ima premalo novca. Potrudit ću se naći ih. Iako je naša je država siromašna, puno odvaja za kulturu. Pa ipak, ovdje je uvriježeno mišljenje da se svi troškovi trebaju naplatiti iz državnog proračuna. Toga u svijetu nema. </p>
<p> Dvije najbogatije zemlje na svijetu - Amerika i Japan - ne daju ni dolara, odnosno ni jena za kulturu, što ne znači da tamo kulture nema. Postoje i drugi načini financiranja, primjerice, sponzoriranje. Ministar Vujić mi je rekao da je to sad kod nas Zakonom idealno regulirano. Svota koju sponzor ulaže u kulturu u potpunosti se odbija od poreza. U Americi se odbija samo trećina. Prema tome, to su vrlo stimulativne porezne olakšice i tu situaciju treba iskoristiti. Mislim da je došlo vrijeme da bogati ljudi i bogate tvrtke u našoj zemlji počnu sponzorirati kulturu.</p>
<p> l Vjerujete li da ćete ih lako naći?</p>
<p>- Vjerujem da će ljudi htjeti sponzorirati pravi projekt. Ako znaju da time osiguravaju dolazak Bečke ili Berlinske filharmonije, mislim da će dati novce i time si osigurati porezne olakšice. Svi festivali u svijetu danas tako funkcioniraju. Obično se ustanovljava privatna zaklada koja prikuplja sredstva i tako održava festival. Taj novac, naravno, ne mora biti samo od domaćih nego i od inozemnih sponzora. Mislim da je Dubrovnik dragulj kakvog u svijetu nema, pa će mnogi naći interesa da sponzoriraju Festival u Gradu u koji će se rado sâmi vraćati.</p>
<p> l Hoćete li se i vi odlučiti za model zaklade?</p>
<p>- Iako sam donio neke predloške iz svijeta, mislim da ćemo mi morati stvoriti vlastiti model. Zabluda je vjerovati da se tako što može samo prepisati.</p>
<p> l Neće li ovaj prvi teret prikupljanja novca za Festival pasti na Vaša leđa?</p>
<p>- S obzirom na veze koje imam, logično je da prvi kucam na vrata za koja vjerujem da će mi se otvoriti. Imam neko iskustvo iz rada u Houstonu. U prošlom razgovoru sam Vam već rekao da smo tamo imali godišnji budžet od 30 milijuna dolara. Ali od 44 ljudi na platnom spisku, 20 ih je samo tražilo novce. Mi još nemamo osposobljen taj profil ljudi, ali ćemo ih kroz nekoliko sljedećih godina izgraditi. Ne samo za Dubrovački ljetni festival nego i za sve kulturne institucije.</p>
<p> l Kako ćete s obzirom na vaše obveze u svijetu uspjeti koordinirati poslove u Dubrovniku?</p>
<p>- Dubrovački festival bitno je dobro organizirati. To, međutim, ne znači da moram sjediti u Dubrovniku. Svejedno je odakle ga organiziram. To, dakle, mogu raditi i na Havajima. Treba mi samo fax, telefon i e-mail. Bitno je da sam u vrijeme trajanja Festivala u Dubrovniku. </p>
<p> l Pitam Vas to ponajviše stoga, što je na upit o mogućem Vašem vođenju opere zagrebačkog HNK, novi intendant rekao da čovjek koji više vremena provodi u avionu nego li na tlu ne može biti ravnateljem opere.</p>
<p>- Vjerojatno ne može biti ravnateljem opere u kazalištu gdje je on intendant. U cijelom svijetu su ravnatelji opera, ako su dobri dirigenti, više u avionu nego li na tlu. Ako su osrednji ili slabi dirigenti onda sjede u kancelariji.</p>
<p> l Nije li posljedica takvih razmišljanja izostanak dosadašnjih Vaših angažmana u Hrvatskoj, gdje Vam je unatoč obećanjima izmaklo vođenje Zagrebačke filharmonije ili pak ponuđena intendantura riječkog HNK?</p>
<p>- Mi smo takva država koja ne brine o svojim vrhunskim umjetnicima. Najsvježiji primjer za to je Radovan Vlatković, jedan od trojice vodećih hornista u svijetu, koji umjesto u Zagrebu drži seminar iz horna u Mariboru.</p>
<p> l Što Vas je motiviralo da se prihvatite tog zahtjevnog posla u Dubrovniku?</p>
<p>- Prvo ta ekipa, jer mislim da zajedno možemo mnogo toga učiniti. Osim toga, procijenio sam da je povoljan trenutak da se u Dubrovniku napravi nešto dobro. Uz to imam fiks-ideju da kad god započnem neki projekt ostavim i nekakvi trag, primjerice u Splitu, Sevilli i Houstonu. Zašto onda ne bih i u Dubrovniku?</p>
<p> l Uz Dubrovački ljetni festival zadnjih su godina vezani brojni skandali - novčani, programski, pa i ideološki, koji su redomice završavali smjenama. Vjerujete li da će ova ekipa izdržati svoj četverogodišnji mandat?</p>
<p>- Sva trojica smo apolitični, ne pripadamo nikome, zanima nas samo struka. Mislim da je to bitno. S druge strane, pak, izgleda da su se dva suprotna pola politike - u Dubrovniku i ministarstvu kulture u Zagrebu uspjela usuglasiti da je došlo vrijeme da politika pusti struci da radi svoj posao i da se u to ne miješa. I to je jedan od razloga zašto sam prihvatio tu ponudu. Neću dozvoliti da se itko miješa u moj posao. Za sve što ću raditi bit ću odgovoran sto posto - zaslužan ili kriv. Mislim da je važna cijela ekipa, a ona je dobra, pa bez obzira na promjene koje se u politici mogu dogoditi, ne vjerujem da ćemo podviti rep i otići tako brzo.</p>
<p> l Ostvare li se Vaše vizije, ima li šanse da Dubrovnik zauzme neko mjesto na zemljovidu svjetskih festivala?</p>
<p>- Sigurno je da ćemo imati tu vrstu ambicije, ali ja obično znam reći da u kazalištu ili na festivalu nismo na olimpijskim igrama, pa da određujemo tko je prvi, drugi ili deseti. Ono što mogu tvrditi jest to da ćemo stvoriti Festival visokog renomea.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U globalnom selu cijeni se »dna« nacionalne kulture</p>
<p>Kada će kultura u Hrvatskoj postati tržišnim dijelom njezine turističke ponude? Postoje li ture koje će strancima pokazati svjetsku baštinu Hrvatske, antičke arheološke lokalitete, starohrvatske crkvice, dubrovačke ljetnikovce, barokne dvorce Hrvatskog zagorja ili, pak, ruševne srednjovjekovne burgove?</p>
<p>Dok mnogi u Hrvatskoj pljuckajući po prošlosti, gotovo uniformnom alternativom žele kročiti u suvremenu budućnost, a nacionalne vrijednosti, koje olako nazivaju nacionalističkim, nastoje prikriti, svijet se sve više okreće svojoj povijesti približujući je tehnološkim mogućnostima interpretacije i upućujući na značajke identiteta što korijene vuče iz davno formirane nacije. U globalnom selu u kojem je moguće putem interneta kupiti škotsku tkaninu, švicarski sat, meksički poncho, japanski auto, kinesku svilu ili saudijsku naftu, kao jedini znak različitosti ostale su kulture pojedinih nacija. One još mogu potaknuti suvremene nomade da se meridijanima i paralelama potucaju ne samo putanjama tržišta novca, nego i s namjerom otkrivanja raznolikih nacionalnih prinosa pojedinim civilizacijama. </p>
<p>Dogodilo se da su stranci otkrili vrijednosti hrvatske kulturne prošlosti, koje mi još ne znamo plasirati na tržište turističke privrede. Stoga su nas došli poučiti primjerima iz vlastite zemlje, ali i s onih udaljenijih destinacija. Riječ je o seminaru »Kulturni turizam«, što ga je krajem tjedna u Varaždinu, baroknom biseru sjeverne Hrvatske, organiziralo Veleposlanstvo Velike Britanije u Zagrebu. Dizajneri i marketinški stručnjaci koji su stigli iz Londona i Edinburgha u Varaždin, nisu mogli povjerovati da se uščuvani srednjovjekovni varaždinski Stari grad (burg) nije uspio turistički tako unovčiti, da si osigura ne samo održavanje hladnog muzejskog pogona nego i živost koju garantiraju tisuće posjetitelja. Tu nešto ne štima, zaključili su odmah i otkrili nam da »vrag leži u detaljima«. A najvažniji je u identitetu. Stoga se u sve manjem i jednoličnom svijetu sve više cijeni DNA nacionalne kulture.</p>
<p>Prema tome treba znati ispričati svoju povijesnu priču, otkriti osobitosti, pokazati po čemu se razlikuješ od drugih. Ali to se ne može učiniti samo riječima nego i atraktivnom vizualnom muzejskom interpretacijom, koja se ne smije svesti na gomilanje predmeta u vitrinama. Njih ionako posjetitelji neće moći sve percipirati. U monotonom nizanju njihova će pažnja popustiti. Stoga ih treba potaknuti da sami istražuju u privlačnom ambijentu koji treba biti insceniran prema povijesnom predlošku.</p>
<p>To, pak, ne znači da je suvremena tehnologija isključena iz opreme. Dapače, ona pomaže u kreativnom istraživanju ponuđenog. Čak je i prilagođena različitim uzrastima - djeci i odraslima. Sve je zapravo igra u kojoj je izbalansiran odnos stvarnih eksponata, inscenacije i touch-screena, koji negdašnji pasivni pretvaraju u interaktivni muzejski prostor. A on, osim što je opremljen visokom tehnologijom, ima i uredne sanitarne prostorije, muzejski dućan i restoran, a informacija o njemu može se dobiti na svakom informatičkom punktu.</p>
<p>Isti princip vrijedi i za spomeničku baštinu, bez koje nema kulturnog turizma. Treba ju čuvati, obnavljati i dati joj sadržaj. To nije hotel, robna kuća ili uredski prostor. Spomenik treba živjeti svoj život, ali mu treba vratiti dah i duh prošlosti, a popratne sadržaje dislocirati na primjerenoj udaljenosti. Čak ako je riječ o ruševini, treba iskoristiti njenu romantičnost u krajoliku i dobro je prodati turistima, ne kao vlasništvo nego kao doživljaj. Sve se to u svijetu plaća. Odatle i novci za održavanje. Ne svi, jer dio će izdvojiti i država iz proračuna, a dio je moguće osigurati iz nacionalne lutrije. Tako to čine Englezi. Oni čak imaju i nevladinu instituciju - English Heritage, koja se brine o graditeljskoj baštini. Ona je konkurentna državi koja sve manje subvencionira obnovu. I njima je nepresušni izvor sredstava nacionalna lutrija iz koje se namjenski novac slijeva u fond za povijesno naslijeđe. Dobar si Englez ako promičeš nacionalne vrijednosti, dakle, kupuj lutriju jer znaš da time osiguravaš obnovu spomenika. I Englezi to čine.</p>
<p>Mogli bi i Hrvati, ali netko im to mora pokazati i organizirati. Pritom oni drugi ne bi trebali zatirati nacionalne vrijednosti, ni svoje niti drugih manjina na svom prostoru. Bogatstvo je u različitosti, a Hrvatska njima obiluje. Na žalost, kod nas svatko vuče na svoju stranu. Čak ni u jednom muzeju nema sloge. Bitka se, kao i u državi, vodi za fotelje, a ne za baštinu koja bi mogla imati i te kakav gospodarski efekt. I ako još kulturnjaci imaju ideja, oni iz turizma u kulturi ne prepoznaju taj dragocjeni resurs, kojim se koristi cijeli svijet, od Kine i Indije, preko Afrike i Europe, do Amerike. Hrvatski turizam još uvijek samo nudi Bogom dano more i sunce, a jedini sadržaj kojim se zabavlja, poput istraživačke igre u muzejima, je prodaja hotela, ona doslovna - vlasnička.</p>
<p>Dok mi tapkamo na mjestu, a zapravo se ukopavamo kao arheologija, koju također ne znamo turistički utržiti, Rusi, primjerice, svoju kulturu dobro unovčuju na inozemnim destinacijama. Ermitaž je otvorio ispostavu u Londonu. Dio njihove slavne kolekcije smješten je u Somerset haus, odakle se posjetitelji touch-screenom mogu povezati s Ermitažom u St. Peterburgu te vidjeti ne samo ostale eksponate, nego i atmosferu trga pred muzejom, koju neprekidno snima postavljena kamera. Neke će umjetnine iz kolekcija Ermitaža uskoro preseliti u nove podružnice u Amsterdamu i Torinu, ali i u Las Vegas u kojem kockari ipak traže i konzumaciju kulture.</p>
<p> Možete li zamisliti jato kitova što pluta zrakom (kao vodom) u velikoj muzejskoj dvorani, ili u drugoj pješčano tlo u kojem sami iskopavate kosti mamuta, tražeći potom u priručniku podatke o njihovu položaju u tijelu? Ne, iz očišta, primjerice, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u kojemu se kosti, posebice Krapinjaka, čuvaju u sefovima gdje iščekuju zastalu gradnju Muzeja krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu u Krapini; ne iz perspektive životinjskih vrsta poredanih u vitrinama. Iz te pozicije teško se može nazrijeti i anatomski model čovjeka iz kojeg možete povaditi sve organe, ali ih morate naučiti i složiti na pravo mjesto.</p>
<p>Mnogo toga se iz naše perspektive ne može još sagledati, pa tako ni to da stara elektrana, plinara, čeličana, pa čak i rudnici mogu postati posvećenim muzejskim prostorima. Ali ne takvim koji će odisati kontemplativnim mirom lišenim vreve posjetitelja, nego obratno, životom neprekidnog kretanja publike. Muzej, naime, nije osamljeno utočište kustosa, on ima ulogu uslužne djelatnosti. Nudi kulturu publici, a ona je i u ovom slučaju potrošač, baš kao i onda kad konzumira hranu u restoranu. Ovdje se hrani onom duhovnom, koju ne treba pobrkati s onom koju nam pružaju sakralni prostori. A da i oni mogu biti u funkciji turizma, onog vjerskog, potvrđuje primjer podizanja novog sedamnaestmetarskog pozlaćena Budinog kipa u sjevernoj Indiji, kojem će hodočastiti ne samo vjernici, nego i znatiželjnici koje zanimaju fenomeni drugih kultura. Do njega će stići dobrom cestom koja se neće godinu dana nakon izgradnje raspasti, kao ona hrvatska izgrađena za dolaska Pape do svetišta Marije Bistričke.</p>
<p>Englezi su nam u Varaždinu pokazali različite modele u sprezi kulture i turizma, koja ne može bez kvalitetnog marketinga. To nisu gotovi recepti, jer se ne mogu preslikati u druga područja, ali mogu pokazati neki put, naznačiti metode pristupa. Možda bismo od njih ipak nešto mogli naučiti? Možda!</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Velik uspjeh hrvatskog slikara u Milanu</p>
<p>Hrvatski slikar Krešimir Jerko Rončević pobudio je ovih dana veliko zanimanje javnosti u Milanu svojom izložbom slika - ulje na platnu, u atraktivnom središtu grada u sali Lafranchi - Palazzo Serbelloni, u prostorijama udruge »Circolo della Stampa«. Izložbu je organizirala talijanska udruga »Associazione per il Premio Librex Montale«, a potrajat će do kraja ožujka. </p>
<p>Krešimir Jerko Rončević, rođen u Zagrebu 14. rujna 1949., u slikarstvu je samouk. Prve slikarske i crtačke poduke dobio je od prof. Valerija Michielija. Studirao je arheologiju i arhitekturu kao interdisciplinarni studij te radio kao crtač arheoloških predmeta prvo na Arheološkom institutu, a potom na Odjelu za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje i danas radi. Nacrtao je na tisuće arheoloških predmeta, opremio i ilustrirao veliki broj knjiga, dizajnirao brojne korice i plakate. </p>
<p>U svom slikarstvu okrenut je intimnom realizmu s dosta komponenti nadrealizma, a u boji služi se tonskim slikarstvom. Tematski je vezan za slikanje interijera, sakralnih motiva, slikarskih i kiparskih atelijera, radnih stolova, arheoloških predmeta i krajolika. Slika uglavnom tehnikom ulja na platnu i drvetu.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pjesnici Goranova proljeća nastupali u Međimurju</p>
<p>ČAKOVEC, 23. ožujka</p>
<p> - U petak i u subotu u Čakovcu, Nedelišću i Prelogu nastupali su pjesnici Goranova proljeća. Njihov boravak u Čakovcu i Međimurju organizirali su KUD »Ivan Goran Kovačić«, Ministarstvo kulture i Centar za kulturu Čakovec. S pjesnicima je bio i pomoćnik ministra kulture Branko Čegec. Goranovi pjesnici u Međimurju su redovito nastupali ranije, a ovo je bio prvi dolazak nakon stanke od 11 godina. </p>
<p>U skupini pjesnika koji su svoje stihove čitali pred publikom u Čakovcu, Nedelišću i Prelogu bilo je i nekoliko Hrvata iz dijaspore, a središnju priredbu u čakovečkom Centru za kulturu vodila je Aleksandra Mindoljević. Uz 20 gostujućih poeta svoje su stihove čitali i čakovečki pjesnici Lidija Bajuk, Stanko Petrović i Josip Mihalković. Domaćini su pjesnicima Goranova proljeća u subotu prije podne organizirali lijepi izlet u bregoviti dio međimurskoga kraja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Jesu li Balaban i Vlaović prekobrojni napadači? </p>
<p>»Trenutačno je u optjecaju devet napadača, a meni ih za Svjetsko prvenstvo treba šest do sedam«, kaže hrvatski nogometni izbornik Mirko Jozić. Analogijom te izjave postavlja se pitanje tko su prekobrojni napadači </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Nakon objavljivanja popisa reprezentativaca za prijateljsku utakmicu protiv Slovenij e (27. ožujak, Zagreb) izborniku Mirku Joziću na svemu se može prigovoriti osim na - dosljednosti. Naime, iako će se mnogi čuditi nepozivanju određenih igrača Jozić je ostao vjeran svojim principima, sviđalo se to istima ili ne.</p>
<p> Podsjetimo kojih je 18 igrača Jozić pozvao za sraz sa Slovencima: Pletikosu, Butinu, Živkovića, Roberta Kovača, Šiminića, Tudora, Tomasa, Šimića, Jarnija, Stanića, Vranješa, Prosinečkog, Rapaića, Vugrineca, Bokšića, Šukera, Olića i Hrmana.</p>
<p>Odmah upada u oči da se Jozić nije »sjetio« Bišćana, Vlaovića, Balabana...</p>
<p>U situaciji kada se važe svaki izbornikov potez koji vodi prema odluci o konačnih 23 putnika za SP u Japanu i Južnoj Koreji mnogi su skloni i ovaj popis protumačiti kao »pripremu za eliminaciju određenih kandidata«. Napose spomenutih Bišćana, Vlaovića i Balabana. </p>
<p>Na sve kritike Mirko Jozić se ne da zbuniti. Uostalom, njegova prva rečenica prije iščitavanja popisa igrača za susret sa Slovenijom pred brojnim novinarima bila je:</p>
<p>- Neki će biti iznenađeni kad ne čuju imena svojih favorita na popisu! Što im ja mogu, dodao je pritom. </p>
<p>Analizirajući popis ne možemo se oteti zaključku kako Jozić malo-pomalo dovršava svoj popis za Aziju. Teško je drugačije protumačiti i ovaj najsvježiji popis i neke rečenice koje poslovično oprezni Jozić neprestance ponavlja. </p>
<p>- U reprezentaciju se ne ulazi zbog samo jedne dobro odigrane utakmice, kao što se iz nje ne ispada zbog samo jedne slabije partije. </p>
<p>- Trenutačno je u optjecaju devet napadača, a meni ih treba šest do sedam.</p>
<p>Voli reći Jozić i ovo: </p>
<p>- Tko nije standardan u svojem klubu, teško može pružati dobre igre i u reprezentaciji. </p>
<p>Možda je najznakovitija sljedeća Jozićeva misao:</p>
<p>- Najmanje 90 posto sigurnih kandidata za SP jesu igrači koji su u kvalifikacijama osigurali najveću svjetsku nogometnu smotru.</p>
<p>Sve to zaokružuje Jozićeve namjere tako da se usuđujemo prognozirati kako će završiti i ova najnovija epizoda s nepozivanjem pojedinih nogometaša. </p>
<p>Eto, Igor Bišćan je izgleda u doista nepovoljnoj situaciji. Standardni član tek druge postave Liverpoola koliko god se trudio teško može naći mjesto u prvoj postavi. Već mjesecima traje Bišćanova agonija koja ga je, sada je to već posve sigurno, i potpuno udaljila iz reprezentacije. Mirko Jozić je zacijelo upoznat s Bišćanovim kvalitetama i nedostacima i vjerujemo da bi na njega računao kada bi barem katkad igrao u Liverpoolu. Ovako, Bišćan je zaista daleko od putovanja u Aziju. Tu bi se trebala vidjeti posvemašnja Jozićeva dosljednost, napose što je u dosadašnjim reprezentativnim partijama stasiti Zagrepčanin uglavnom uvijek podbacio. </p>
<p>Goran Vlaović je nakon dužeg razdoblja u kojem je grijao klupu Valencije napokon dočekao svojih pet minuta. Zapažen je u grčkom Panathinaikosu koji je došao i do četvrtfinala Lige prvaka. S Vlaovićem u napadu. </p>
<p>Ipak, Jozić je ovaj put s popisa izostavio Vlaovića. Ne i nedavno za utakmicu protiv Bugarske u Rijeci. Što se u Joziću prelomilo kada nije opet pozvao ovog igrača koji se nebrojeno puta pokazao kao pravi joker »vatrenih« još u vrijeme kada ih je vodio Ćiro Blažević?</p>
<p>Sam Vlaović je veoma iznenađen Jozićevim zanemarivanjem. Postavlja li se Jozić u ovome slučaju prema onoj »kako mu ne treba previše napadača«? Ne, vjerujemo. Naše je razmišljanje da su Vlaovićevi izgledi još uvijek znatni. Vlaović zaista ne bi smio biti u istoj kategoriji s Bišćanom.</p>
<p>Boško Balaban je posebna priča. Ovaj igrač je u onoj skupini nogometaša do kojih Mirko Jozić najviše drži. Da, Balaban je bio krucijalan čovjek uspješnog kvalifikacijskog pohoda, strijelac mnogih odlučujućih pogodaka. Kako ga je išlo u reprezentaciji tako Balabana nije išlo u njegovoj Aston Villi. Balaban je, poput Bišćana, u nemilosti trenera i broji svoje utakmice na prste jedne ruke. </p>
<p>Tu će se Jozić malo morati pokolebati u svojoj dosljednosti ako želi Balabana postaviti na popis 23 igrača za Japan i Južnu Koreju. Vjerujemo da su tu i najveće Jozićeve dvojbe. Balabanove zasluge za odlazak na SP su goleme, no njegova sadašnja forma i situacija u klubu velik mu je hendikep.</p>
<p>U ovoj priči nismo spominjali Soldu i Niku Kovača koji također nisu pozvani za ispit protiv Slovenije. Jozić je rekao kako u utakmici protiv Slovenaca neke sigurne pojedince želi odmoriti, a ozlijeđene odnosno rekonvalescente poštedjeti. Soldo sa svojim silnim iskustvom još uvijek odlično kotira kod izbornika, dočim Niko Kovač iako ozlijeđen ne bi treba brinuti za svoj status reprezentativca ako će s njegovim oporavkom biti sve u redu. </p>
<p>Bilo kako bilo, Jozić se pokušava i dalje držati svojih postulata i rijetko je sresti trenera koji tako malo drži do favoriziranja određenih igrača u medijima. </p>
<p>Posve slobodno se može reći kako Jozića nitko ne može natjerati učiniti ono što ne misli. Za to mu treba odati priznanje. A pravo priznanje ili pokude uslijedit će nakon svjetske smotre. Rezultat će, dakako, sve pokazati. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Teško dostižni Mađari</p>
<p>Već smo ove sezone pokazali kako smo kadri nadoknaditi veći zaostatak, stoga je ovaj finale još uvijek otvoren«, rekao je trener Mladosti CO Bruno Silić.</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 23. ožujka (od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Teško dostižnu prednost stekli su vaterpolisti mađarskog Vasasa u prvoj utakmici finala Kupa pobjednika kupova protiv zagrebačke Mladosti Croatia osiguranja. Prepuno Bela Komjadi plivalište u Budimpešti nosilo je mađarske vaterpoliste do 6-3 (1-1, 3-0, 2-2, 0-0) pobjede uoči uzvrata 13. travnja na plivalištu uz Savu.</p>
<p>Početak dvoboja označili su pokušaji Ratka Štritofa i Revaza Čomakidzea, no lopta je oba puta pogodila vratnicu. Vodstvo Mađarima priskrbio je Daniel Varga u četvrtoj minuti prve četvrtine, a nakon isključenja Čomakidzea. Novi pokušaj Štritofa dvije minute prije kraja prve dionice ovaj put je odsjeo u mreži vratara Kosza - 1-1. Veću prednost Mađara nakon početnih sedam minuta spriječio je vratar »mladostaša« Dalibor Perčinić, koji je u tom razdoblju zabilježio pet obrana.</p>
<p>Kasnije se ispostavilo kako je druga četvrtina zapravo bila i presudna, Mađari su tri puta pogodili suparničku mrežu. Prvo je Mario Oreb skrivio četverac, kojeg je Madaras realizirao za 2-1. A nakon toga je Szekely treći put neopažen prošao obrambene redove »mladostaša« i asistirao Zsoltu Vargi za dva pogotka prednosti Vasasa. Konačna kazna za slabu igru u obrani i tek jednu, od ukupno čak devet, realiziranih situacija s igračem više u plivalištu, stigla je minutu prije kraja druge četvrtine. Mate Hesz je sa osam metara pogodio rašlje za 4-1.</p>
<p>U trećoj četvrtini »mladostaši« su bili na dobrom putu anulirati zaostatak. Renato Vrbičić je bio strijelac jedinog pogotka s igračem više. No, ubrzo su Mađari poveli 5-2, Milakoviću je u napadu lopta ispala iz ruke pri pokušaju šuta, uslijedio je brzi kontraudar kojeg je pogotkom zaključio Vari. U sljedećem napadu presretne Mađare na spavanju je uhvatio Herceg i smanjio na 5-3, a posljednji pogodak na utakmici djelo je Steinmetza, nakon isključenja Rogina primio je loptu na dva metra i postavio konačnih 6-3. Posljednja četvrtina obilovala je isključenjima, no obje momčadi bile su neefikasne.</p>
<p>- Ovo je zaslužena pobjeda Vasasa, mirnije su odigrali utakmicu, posebno u trećoj četvrtini, koja je bila i ključna u ovom porazu. No, bez obzira na ova tri pogotka zaostatka, mislim kako oni bolje od ovoga ne mogu igrati, dok mi bitno možemo poboljšati našu igru u uzvratu. Već smo protiv Juga u finalu hrvatskog Kupa ove sezone pokazali kako smo kadri nadoknaditi ovakav zaostatak, stoga je ovaj finale još uvijek otvoren, rekao je trener Mladosti CO Bruno Silić.</p>
<p>• Plivalište Bela Komjadi</p>
<p>VASAS - MLADOST-CO 6-3 (1-1, 3-0, 2-2, 0-0)</p>
<p>VASAS: Kosz, Szekely, Matyas, Vindisch, T. Varga, Hesz 1, Nemeth, D. Varga 1, Vari 1, Plezer, Z. Varga 1, Steinmetz 1, Madaras 1 (1)</p>
<p>MLADOST-CO: Perčinić, Sarić, D. Kobeščak, Herceg, Oreb, Štritof 1, Vrbičić 1, Milaković, Primorac, Koljanin, Čomakidze, Rogin 1, Vićan</p>
<p>SUCI: Tulga (Turska) i Fernandez (Španjolska); GLEDATELJA: 2.000</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Vasas 1 (4), Mladost-CO 1 (9); ČETVERCI: Vasas -, Mladost-CO 1 (1)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Adam STEINMETZ</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Slovenski finale za prvog osvajača Goodyear lige</p>
<p>Igrač Krke Lorenz James Brewer je 47 sekundi prije kraja gotovo s poda pogodio tricu za 94-89 te tako okončao svaki san Cibone o eventualnom preokretu i ulasku u finale. </p>
<p>LJUBLJANA, 23. ožujka</p>
<p> - Krka Telekom i Union Olimpija odlučit će u »slovenskom finalu« o prvom osvajaču Goodyear lige. </p>
<p>Momčad iz Novoga Mesta u prvom je polufinalnom susretu svladala Cibonu VIP 98-93 (50-44), te se sasvim zasluženo plasirala u nedjeljno finale. Krka je gotovo cijelu utakmicu kontrolirala i igru i rezultat, te je jedino u posljednjoj četvrtini nakratko dopustila hrvatskom predstavniku da pokuša doći do preokreta. </p>
<p>Ukratko, Cibonu je bez imalo sumnje ponajprije uništio vanjski šut protivnika, u prvom redu sjajnoga Jake Lakoviča, koji je postigao 38 poena. Upravo je Lakovič svojom šestom tricom, ujedno tada i 30. poenom, pred kraj treće četvrtine praktički slomio Cibonu, omogućivši svojoj momčadi da dođe do 14 poena razlike, što je bila i najveća prednost na susretu. Ipak, Krka je u posljednjoj dionici bezrazložno upala u krizu, te je dopustila Zagrepčanima da točno dvije minute i 52 sekunde prije kraja izjednače rezultat (85-85). No, Lorenz James Brewer je 47 sekundi prije kraja gotovo s poda pogodio novu tricu za 94-89 te je tako okončao svaki san Cibone o eventualnom preokretu i ulasku u finale. </p>
<p>Zato, domaćin završnog natjecanja Union Olimpija nije imala ni približno toliko problema s Pivovarnom Laško svladavši protivnike 69-56 (40-31). Ljubljančani su gotovo čitav susret održavali desetak poena prednosti, a jedini puta kada su ih »laščani« sustigli bilo je pred kraj prvoga poluvremena. U nastavku je Olimpija zaigrala maksimalno koncentrirano, te je pobjeda potvrđena pogotkom Jirija Welscha šest i pol minuta prije kraja kada su se zmajčeki »odlijepili« na 12 razlike. </p>
<p>• Dvorana Tivoli</p>
<p>KRKA TELEKOM - CIBONA VIP 98-93 (21-19, 29-25, 26-19, 22-30)</p>
<p>KRKA TELEKOM: GNJIDIĆ 4 (4-6), SKELIN 9 (3-4), LAKOVIČ 38 (14-16), Jelesijević, DAVISON 22 (2-4), GRUM 2, Drobnjak, Mirković, Čapin 2 (2-2), Šamanić 7 (3-4), Brewer 14 (6-6).</p>
<p>CIBONA VIP: Longin, KUS 7 (1-2), SESAR 14 (2-3), Krasić 16, PRKAČIN 10 (2-5), BOWMAN 15 (1-1), Krunić 11 (1-2), Henjak, MANCE 2, Mamić 18 (10-15), Omerhodžić, Žorić.</p>
<p>SUCI: Muhvić, Pukl i Obradović. GLEDATELJA: 2500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jaka LAKOVIČ. </p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Košarkašicama Gospića naslov prvakinja Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Košarkašice Gospića su po drugi put osvojile naslov prvakinja Hrvatske. U finalu su Gospićanke slavile 3-1, pobijedivši u četvrtom dvoboju Montmontažu 67-54 (16-15, 18-16, 18-12, 15-11). </p>
<p>Vodstvo 10-8 iz 7. minute Gospićanke nisu ispuštale cijelu utakmicu, u dva navrata imale su +10, da bi pred kraj dvoboja konačno slomile otpor »montažerki«. Ključni trenutak dvoboja zbio se u 37.minuti (49-54) kad su »zelene« posljednji put mogle uloviti priključak, ali je Lea Fabbri promašila dva bacanja, a na drugoj strani Bjeloruskinja Tatjana Lavets nakon nesportske greške Ane Lelas pogađa dvaput s linije slobodnih bacanja i odmah potom ubacuje za 58-49. Igračice Montmontaže »tražile« su se cijelu utakmicu, izgubile su čak 27 lopti, što su iskusnije gošće znale kazniti, iako niti one nisu briljirale. </p>
<p>Treba istaknuti da su Gospićanke u »Kutiji šibica« imale fantastičnu podršku navijača koji su stvorili južnoamerički ugođaj na tribinama, svirajući neprekidno cijeli dvoboj.</p>
<p>- Ponovili smo dobru igru protiv Montmontaže iako su igračice bile malo u grču. Odigrali smo odličnu obranu i zasluženo pobijedili, kazao je Vlado Brkljačić, trener Gospićanki. </p>
<p>• SD »Kutija šibica«</p>
<p>MONTMONTAŽA - GOSPIĆ INERO 54-67 (15-16, 16-18, 12-18, 11-15)</p>
<p>MONTMONTAŽA: Ivanišević, ŠPAC, Balent, MAZIĆ 22 (2-2), Tomljenović, FABBRI 11 (4-6), Dojčinović, LELAS 11, Ostojić, PODRUG 10 (2-4), Maganjić, Vrinjanin.</p>
<p>GOSPIĆ INERO: KOVAČ 8 (2-2), Lavets 17 (3-4), Stilinović, Živković, Došen, MAROHNIĆ 15 (3-5), TABAK 25 (1-4), Radaković, LUKETIĆ 2, Trešnjić, VALENTIĆ, Frković.</p>
<p>SUCI: Šarac (Osijek) i Jovović (Velika Gorica). GLEDATELJA: 800. </p>
<p>ŠUT: Montmontaža 20-39 (51%), Gospić 26-55 (55%). </p>
<p>TRICE: Montmontaža 2-8 (25%). Gospić 2-10 (20%).</p>
<p>SKOKOVI: Montmontaža 31 (24+7), Gospić 27 (19+8).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Tatjana LAVETS.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Podravka ispala u Danskoj</p>
<p>IKAST, 23. ožujka</p>
<p> - Rukometašice hrvatskih prvakinja Podravke Vegete nisu ušle u polufinale Kupa EHF-a jer su nakon pobjede nad danskim Ikastom u Koprivnici od 28-26 u Ikastu izgubile sa 32-22 (16-9). Podravka Vegeta nije mogla spriječiti brze igre Dankinja koje su već u 10. minuti vodile 5-0. Gotovo čitavu utakmicu ili bolje reći čitavo drugo poluvrijeme Dankinje su vodile sa 8, 9, 10 pa i 13 golova razlike. Ravnotežu s raspoloženom Grit Jurack koja je dala 13 golova i Kjersti Grini koja je dala devet golova donekle su održavale Petika sa 10 golova i Hodak sa pet. U Podravkine pluseve možemo ubrojiti i ukupno 11 obrana vratarki. Podravka Vegeta nije znala odigrati dobro u napadu, previše se gubilo lopti, a izuzetno brze Dankinje to su vješto koristile kontranapadima i punile mrežu Podravke. Podravki ništa nije išlo na ruku, osjećala se sportska nemoć i bolji sastav zasluženo ide dalje. Uostalom, kad se za protivnike dobilo Dankinje računalo se čak na dva poraza, a ovako je ispalo donekle rezultatski dobro, ali dojam je barem u Danskoj bio kastastrofalan zbog nemoći i očito je da je Podravki potrebna generalna obnova. Njoj ostaje da osvoji prvenstvo države i ojačana iduće sezone pokuša u Europi napraviti korak ili stepenicu više. </p>
<p>IKAST HALLEN</p>
<p>IKAST - PODRAVK VEGETA 32 - 22 (16-9)</p>
<p>IKAST: Hjejmark, Eriksen, Black, Kjaergaard 3, Jurack 13 (2), Lanco, Jensen 3, Daugaard 1, Mikkelsen 1, Andersen 2, Grini 8 (5), Hansen 1.</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin, Knezović, Vresk, Harlanjuk, Pensa, Palčić 3, Hodak 5 (3), Čuljak 2, Sirovec, Petika 10, Milić 2, Jurić.</p>
<p>SUCI: Zvironas i Mikucionis (oba Litva). GLEDATELJA: 2000. </p>
<p>SEDMERCI: Ikast 6 (6), Podravka V. 5 (4).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Ikast 0 minuta, Podravka V. 6 minuta</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Grit Jurack</p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Očekivani (?) remis u Sigetu</p>
<p>Nogometaši Hrvatskog dragovoljca i Dinama odigrali su u subotu u Sigetu neodlučeno 1-1 (0-0) / Dinamo je izjednačio u 90. minuti pogotkom Nike Kranjčara</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Kladite se na neodlučeno! Ovakve su sugestije kružile među kladiteljima uoči prvenstvenoga dvoboja nogometaša Hrvatskog dragovoljca i Dinama u subotu u Sigetu. I doista - utakmica je završena upravo neodlučenim ishodom, 1-1. Jesu li onakve sugestije bazirane na slobodnoj procjeni, ili su neki kladitelji uoči utakmice imali kakvu »informaciju više od običnih smrtnika«, zasad je nejasno.</p>
<p> Sve u svemu, Dinamo je izjednačujući pogodak postigao u posljednjoj minuti utakmice, nakon slobodnog udarca Nike Kranjčara. Bio je to svojevrsni »skraćeni korner« s lijeve strane, Kranjčar je ubacio loptu u suparnički »peterac«, no ona se kroz gužvu igrača ipak neokrznuta otkotrljala u mrežu za 1-1. Začudo, gotovo nitko od obrambenih igrača Hrvatskoga dragovoljca nije skočio na tu loptu...</p>
<p> Već u sljedećoj akciji Dinamo je bio na pragu potpunoga preokreta i - pobjede. Mikić je bio u naletu, snažno pucao, a Čavlina je jedva loptu izbio izvan igrališta. Inače, vodeći pogodak »dragovoljci« su postigli u 52. minuti, nakon sjajnoga prodora Miroslava Dujmovića po lijevoj strani. Ubacio je loptu u sredinu, Jurić je »zaplivao«, a Bisaku smjestio loptu iza Butininih leđa.</p>
<p> Nakon iznimno dosadnih i gotovo negledljivih prvih 45 minuta, nogometaši su u nastavku ipak živnuli. Agićev slobodan udarac, kojega je Čavlina jedva ukrotio, Kranjčarev volej nakon kojega je lopta prohujala malo pored vrata zaključili su Dinamov repertoar na ovoj utakmici. S druge strane, gotovo je nejverojatno kako je Miroslav Dujmović propustio povisiti vodstvo svoje momčadi. Akciju je inicrao Lamešić, iz igre je »izbacio« Dinamovoga braniča Smoju i potom asistirao Dujmoviću, koji je izbio sam pred Butinu. No, maksimirski je vratar uspio nekako odbiti loptu u - stativu.</p>
<p>• Igralište u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - DINAMO 1-1 (0-0)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čavlina 6,5 - A. Petrović 6; Miletić 5,5, Andračić 6 - Kralj 6,5; Novaković 5,5, T.Dujmović 6, L. Bisaku 6,5, Fumić 5,5 - Gulić 5,5 (od 37. M. Dujmović 6), Janjetović 5 (od 53. Lamešić 6,5)</p>
<p>DINAMO: Butina 6 - Jurić 5, Sedloski 5,5, Smoje 5,5, Polovanec 5,5 - Leko 5 (od 46. Pilipović 5,5), Bošnjak 5,5, Agić 6; V. Petrović 5,5 (od 46. Mikić 6) - Mešanović 6 (od 62. Drpić 5,5), Kranjčar 6,5</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan) 6; GLEDATELJA: 2.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 L. Bisaku (52.), 1-1 Kranjčar (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Polovanec, Andračić, Novaković, M. Dujmović, Janjetović</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Leonard BISAKU</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Hajduk živi vječno, a vi dok vas ne uhvatimo«</p>
<p>Na poljudskim tribinama zabilježena su samo dva torcidina transparenta i oba su upućena Upravi. Na jednome je pisalo »Zaželili ste se nereda«, a na drugome »Hajduk živi vječno, a vi dok vas ne uhvatimo«</p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Hajduka još su jednom razočarali svoje navijače, no ipak su osvojili tri boda, pobijedivši Šibenik 1-0.</p>
<p> Prohladno vrijeme natjeralo je Splićane na trku, borbenost, ali je u njihovoj igri nedostajalo tečnosti. U prvom poluvremenu splitski »bijeli« su bili premoćni, no dugo su lomili otpor gostiju. »Bunker« gostiju slomili su iz slobodnog udarca, Carević je u 37. minuti pucao s desne strane precizno uz lijevu vratnicu vratara Slavice, koji je nespretno reagirao. Lopta mu je prošla kroz ruke. Gosti iz Šibenika su dobro blokirali Splićane. Kosić je poput zvrka mučio »bijele«, no za konkretnije napade nedostajao mu je koji suigrač raspoložen za igru. U nastavku utakmice se ništa ozbiljno nije desilo ni ispred vratiju Šibenika, a ni ispred Hajduka.</p>
<p> Utakmicu je pratilo samo tisuću gledatelja, a na poljudskim tribinama zabilježena su samo dva torcidina transparenta i oba su upućena Upravi. Na jednome je pisalo »Zaželili ste se nereda«, a na drugome »Hajduk živi vječno, a vi dok vas ne uhvatimo«.</p>
<p> Inače, utakmici nije bio prisutan sportski direktor Ivica Šurjak, koji je u Valenciji, gdje uspostavlja kontakte za eventualnu prodaju jednog igrača Hajduka. Kako Valencia traži napadača ili ljevonogog veznog, moguće je da se radi o Ivanu Bošnjaku ili Mariju Careviću.</p>
<p>• Stadion na Poljudu</p>
<p>HAJDUK - ŠIBENIK 1-0 (1-0)</p>
<p>HAJDUK: Pletikosa - - Vuković 5, Miše 6, Sablić 6, Rendulić 5,5 (od 70. Đolonga -) - Andrić 5,5, Vejić 5, Carević 6 - Srna 5,5 (od 89. Musa -), Deranja 5 (od 90. Gudelj -), Bošnjak 5,5</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 5 - Kukoč 5,5, Milas 5,5, Radeljić 6 - Pranjić 5,5 (od 80. Klakočer -), N. Jović 5, Perić 5 (od 85. Klinčić), Šikić 5, Kosić 5,5 - Dragičević 5, D. Jović 5 (od 72. Pešić -)</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Carević (37.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Radeljić, Bošnjak</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mario CAREVIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčevićeva na nogama </p>
<p>Osim što dočekuju nogometaše Zadra, u Kranjčevićevoj se pripremaju za izbornu skupštinu kluba koja će se održati u ponedjeljak te za novu europsku sezonu za koju će na okupu pokušati održati cijelu momčad </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Kranjčevićeva je na nogama! Ne zbog nedjeljne utakmice vodeće momčadi prvenstva protiv Zadra (15.30), »taj se težak susret mora dobiti pod svaku cijenu«. Pa čak da i ne nastupi prvi topnik Ivica Olić, koji ima ozbiljne probleme sa žuljevima, jer je trenirao s novim, nerazgaženim kopačkama (!?).</p>
<p> U Zagrebu se, naime, veliki dio pozornosti, uz igre na travnjaku, posvećuje i budućnosti kluba. A nju bi dobrim dijelom trebala zacrtati i odrediti dugo pripremana klupska godišnja izborna skupština koja će se održati u ponedjeljak 25. ožujka.</p>
<p>Trebala je skupština biti održana i znatno ranije, ali se s njom taktiziralo iz više razloga. Između ostalog i zbog načela kako je najbolji preduvjet uspjeha - uspjeh. Tako je svojedobno procijenjeno, a potvrdilo se i u stvarnosti, da će se mogući veći klupski pokrovitelji čak i sami početi javljati kad budu sigurni da je Zagreb praktički korak do naslova prvaka. A sve stoga kako bi našli svoj poslovni interes koji se dakako bolje afirmira uz - uspjeh. </p>
<p>Stoga se u predvečerje skupštine barata vrlo jakom garniturom mogućih budućih članova. Bitni su se potezi vukli prošlih dana kad su sa velikom većinom klubu i ubuduće zanimljivih igrača, inače nositelja Zagrebove igre, produženi ugovori. Na vagi je do utorka od onih atraktivnijih tek Antonio Franja. Kod njega će ipak kako izgleda, ljubav prema Zagrebu (gradu) nadrasti zov Buenos Airesa i Boca Juniorsa s kojima je koketiranje još u tijeku.</p>
<p>Dakako, prvo je pitanje što će biti s Ivicom Olićem, čije sadašnje raspoloženje trenutačno ide Zagrebu u prilog. Olić je vrlo zaintrigiran mogućnošću da sa Zagrebom zaigra u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Čak je stoga sam ponudio opciju da igra u Kranjčevićevoj dokle momčad bude igrala u Europi. Pa i u slučaju dobre ponude izvana. Osim ako se u međuvremenu ne isprsi neki silnik s takvim milijunima (najmanje 7-8 milijuna eura) da se to jednostavno neće moći odbiti.</p>
<p>Dakako, i s trenerom Kranjčarom se pregovara, jer sve što do sada radi u Zagrebu čini na - riječ. Kranjčar, međutim, trenutačno to pitanje gura u drugi plan, u prvom mu je svaka za sebe dolazeća utakmica do kraja prvenstva. Tako uz nedjeljnu protiv Zadra (koji je iz utakmice u utakmicu u sve većem usponu) Kranjčar ironično primjećuje:</p>
<p> - Dobro da su Zadrani svoje navodne pokušaje nagovaranja suparničke momčadi na slabiji angažman potrošili uoči utakmica sa Hrvatskim dragovoljcem. Ako je sve to zaista točno kao što stoji u pojašnjenju razloga kojima se okrivljeni terete, onda se pitam zašto su kažnjeni samo s jednom godinom zabrane rada u nogometu? Upravo relativno mala kazna za takvo djelo potiče sumnju u prave namjere.</p>
<p>O kandidatima za utakmicu sa Zadrom od Kranjčara toliko da ne može računati na Admira Hasančića, kojemu je susret sa TŠK-om priskrbio napuknuće aduktora. Ista je utakmica Hrvoju Štroku donijela uganuće gležnja, Poldrugača, Pirića i Osibova lansirala je na tribine, tako da će momčad startati u sastavu: Vasilj - Stavrevski, Ješe, Milinović, M. Tadić -Bulat, Ćaćić, Duro - Franja -Krpan, Olić (Lovrek).</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Varaždinska kanonada</p>
<p>VARAŽDIN, 23. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Varteksa uvjerljivo su pobijedili posljednjeplasirani TŠK 4-0. Već u 17. minuti Drobne je, nakon asistencije Jančevskog, pogodio mrežu. U 33. minuti Mesarić je s gol-crte odbio loptu nakon Granićeva udarca, na nju je natrčao Drobne i opet postigao pogodak. U drugom poluvremenu nastavila se dominacija Varaždinaca, u 50. minuti Halilović je iskoristio precizno proigravanje Šafarića. Konačnih 4-0 postigao je Karić, koji je iskoristio odbijenu loptu nakon šuta Halilovića</p>
<p> Iako je Varteks igrao bez šestorice standardnih igrača protiv gostiju iz Topolovca pokazali su da su ipak mnogo kvalitetnija ekipa. Pobjeda nam znači puno za stabilizaciju ekipe pred važne utakmice u završnici prvenstva i u kupu - zaključio je na kraju trener Varaždinaca Branko Janžek.</p>
<p>• Stadion NK Varteks</p>
<p>VARTEKS - TŠK 4-0 (2-0)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 7 - Hrman 7 (od 83. Maras -), Karić 7, Granić 6, Jančevski 6 (od 45. Halilović 7), Gregurić 7, Sklepić 6, Šafarić 6, Ivančić 7, Sabolčki 6, Drobne 8</p>
<p>TŠK: Radoš 5 - Jančetić 5, Mesarić 6, Kunert 5, Dajak 5, Čingel 6, Kosak 5 (od 45. Ujević 5), Bukovac 5, Brkić 5 (od 65. Bešić 5), Skoko 5 (od 45. Sereček 5), Bobinac 6</p>
<p>SUDAC: Komar (Zdenci Brdovečki) 7; GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Drobne (17.), 2-0 Drobne (33.), 3-0 Halilović (50.), 4-0 Karić (65.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kosak, Čingel, Ujević</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Oskar DROBNE</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Učinkovita Blaževićeva »jezikova juha«</p>
<p>OSIJEK, 23. ožujka</p>
<p> - U dvoboju slavonskih susjeda, nogometaša Osijeka i Marsonije, Osječani su slavili s uvjerljivih 4-1. Poslije skromnih prvih 45 minuta, a s učinkovitom »jezikovom juhom« trenera Miroslava Blaževića tijekom predaha u svlačionici, u drugom poluvremenu Osječani su zaigrali kao preporođeni i posve »dotukli« goste. U razmaku od samo 10 minuta dvaput se tresla mreža Stojkića, što je prisililo goste da i oni pokažu znaju li igrati ofenzivno, ali kad su se »otvorili« - rezultatski su naprosto deklasirani. Osijek je poveo u 48. minuti kad je na trenutak »zaspala« suparnička obrana. Iz desnog kuta ljevicom je loptu ubacio Beširević, a s prve stative Pavličić je glavom samo promijenio smjer. Samo 10 minuta kasnije već je bilo 2-0. Začetnik akcije bio je Jukić, u 16-ercu gostiju Pavličić je prevario Barišića i gurnuo loptu do Mitua, koji je opalio sa 15 metara po zemlji i pogodio suprotni, lijevi kut. Kad su nakon toga redovi »crno-bijelih« izgubili do tada organizirane konture, Ćirini izabranici izveli su dvije brze, efektne i učinkovite akcije dostojne i velike europske scene. Dvaput je to bio mat u tri poteza. Kod pogotka za 3-0, u 65. minuti, munjevito su kombinirali Grnja i Mitu, a egzekutor je bio Pavličić, gađajući desni donji kut, a nešto slično ponovilo se 10 minuta kasnije. Tada su svoje čuvare na brzinu izigrali Grnja i Pavličić, a ovaj potonji je nesebično servirao loptu Vukoviću, koji se također upisao u strijelce. Brođani su, ipak, postigli počasni pogodak. Matić je izveo slobodan udarac, a Rosandić u skoku glavom smjestio loptu u lijevi kut.</p>
<p>• Stadion u Gradskom vrtu</p>
<p>OSIJEK - MARSONIA 4-1 (0-0)</p>
<p>OSIJEK: Galinović 6,5 - Božinovski 6, Vuica 6, Neretljak 6, Mikulić 5,5 (od 46. Vuković 6,5), Brkić 7,5, Grnja 7, Beširević 7, Jukić 7,5, Pavličić 8, Mitu 7 (od 80. Mijatović -)</p>
<p>MARSONIA: Stojkić 5 - Antolić 5, Rosandić 6, Sesar 6 (od 59. Matić 5,5), Barišić 5, Petrović 5,5 (od 59. Mašić 5), Gašpar 5,5, Mujčin 5 (od 69. Švađumović 5), Vukojević 5, Ostojić 7, Bojko 6</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 7; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Pavličić (48.), 2-0 Mitu (58.), 3-0 Pavličić (65.), 4-0 Vuković (75.), 4-1 Rosandić (78.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bojko, Mujčin, Rosandić, Barišić, Jukić, Mitu</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Milan PAVLIČIĆ</p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rijeka - Cibalia 1-1</p>
<p>RIJEKA, 23. ožujka</p>
<p> - Stadion na Kantridi</p>
<p>RIJEKA - CIBALIA 1-1 (0-0)</p>
<p>RIJEKA: Tafra 5,5 - Vincetić 5, Višković 5, E. Brajković 5,5, Mijatović 5,5, Skočibušić 5, Shkembi 5,5 (od 87. Maroslavac - ), G. Brajković 5,5, Rački 6, Meštrović 5 (od 72. Klić -), M. Brajković 5 (od 60. Burčul -)</p>
<p>CIBALIA: Marić 6 - Križanović 5,5, Čutura 5,5, Lučić 6, Jurić 5,5, Pernar 6, Panić 5 (od 89. Kovačević -), Pavličić 5, Ratković 5,5 (od 70. Abramović -), Lajtman 5,5, Bartolović 6,5 (od 83. Grgić -)</p>
<p>SUDAC: Feljan (Zagreb) 6; GLEDATELJA: 800</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Rački (48.), 1-1 Bartolović (59.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: M. Brajković, Pavličić, Križanović</p>
<p>CRVENI KARTON: Pavličić (52, drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mladen BARTOLOVIĆ</p>
<p>I. V.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slaven Belupo - Pomorac 3-0</p>
<p>KOPRIVNICA, 23. ožujka</p>
<p> - Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - POMORAC 3-0 (3-0)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 7,5 - Crnac 7,5, S. Bošnjak 7,5, P. Bošnjak 8, Brgles 7, Ferenčina 8, Radiček 7 (od 75. Kovačević 7), Bajsić 7,5 (od 85. Posavec -), Medvid 8, Kovačić 7 (od 80. Filipović -), Dodik 8</p>
<p>POMORAC: Knez 6 - Panić 6, Rakocija 5, Božac 6, Batkoski 5, Ostojić 5 (od 46. Rožajac 5), Prpić 5, Grubišić 6, Dunković 5 (od 46. Živković 5), Samardžić 5 (od 76. Mohorović 5), Dželalija 5</p>
<p>SUCI: Strunje (Split); GLEDATELJA: 1.500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Ferenčina (28.), 2-0 Dodik (37.), 3-0 Medvid (42.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ferenčina, Bajsić, Medvid, P. Bošnjak, Crnac, Prpić, Panić, Živković, Batkoski</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roy FERENČINA</p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Naravno Sluckaja, Idora Hegel odlična 14.</p>
<p>Stekavši napokon poznato ime kod sudaca, nakon izvrsnog nastupa u obaveznim sastavima na 16. mjestu, naša je klizačica Idora Hegel iskoristila priliku koja joj se pružila i uvjerljivim slobodnim nastupom napredovala važna dva mjesta, do 14.</p>
<p>NAGANO, 23. ožujka</p>
<p> - Iako je završnica ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u umjetničkom klizanju bila u znaku revanša za histeričnu borbu na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju, za hrvatsko klizanje bila je posebno zanimljiva jer su se ispunila očekivanja da će Idora Hegel naplatiti izvrsne nastupe na prethodnom europskom prvenstvu i olimpijskim igrama. Stekavši napokon poznato ime kod sudaca, nakon izvrsnog nastupa u obaveznim sastavima na 16. mjestu, iskoristila je priliku koja joj se pružila i uvjerljivim slobodnim nastupom napredovala važna dva mjesta, do 14.</p>
<p> To joj osigurava ubuduće bolju startnu poziciju i važan status poznatih. To je uostalom, i najbolji plasman jedne hrvatske klizačice, odnosno klizača poslije onih Sande Dubravčić osamdesetih godina (10. i 11.). </p>
<p>Baza je postavljena, sada treba smišljeno i nadasve sabrano raditi, a ne počivati »na lovorikama«. </p>
<p>Samo veliki pad forme mogao je Ruskinju Irinu Sluckaju spriječiti nakon svega što se događalo u Salt Lake Cityju, da pobijedi na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu. Kližući kao i Jagudin veoma nepovoljno prva od šest najboljih, Irina je pokazala klizačku zrelost, tehničku i umjetničku kompletnost kao ni jedna od protivnica. Čak ni Michelle Kwan, koja je imala znatno bolji slobodni nastup od onog olimpijskog, nije bila dorasla Irini u svim elementima slobodnog klizanja. </p>
<p>Iza ove dvije iskusne klizačice poredale su se same mlade veoma nadarene koje će, očito, već dogodine aspirirati na sam vrh poretka. Među njima se iznenada na izvrsno šesto mjesto ugurala Ukrajinka Irina Liašenko, koja je na prethodnom europskom prvenstvu i olimpijskim igrama izgledala već kao na odlasku. </p>
<p>Konačni poredak klizačica: 1. Irina Sluckaja (Rus) 2.0, 2. Michelle Kwan (SAD) 4.2, 3. Fumie Suguri (Jap) 5.0, 4. Sasha Cohen (SAD) 7.8, 5. Yoshie Onda (Jap) 8.6, 6. Elena Lijašenko (Ukr) 11.2, 7. Viktorija Volčkova (Rus) 15.4, 8. Julia Sebestyen (Mađ) 16.4, 9. Jennifer Robinson (Kana) 18.4, 10. Silvia Fontana (Ita) 18.8, 11. Susanna Poykio (Fin) 19.2, 12. Laetitia Hubert (Fra) 22.4, 13. Zuzana Babiakova (Slk) 22.8, 14. IDORA HEGEL (HRV) 28.6, 15. Tatjana Malinjina (Uzb) 29.6, 16. Miriam Manzano (Aus) 32.0, 17. Galina Manjačenko (Ukr) 32.4, 18. Julija Soldatova (Blr) 33.0, 19. Marta Andrade (Špa) 33.0, 20. Fang Dan (Kina) 35.2, 21. Vanessa Giunchi (Ita) 37.6, 22. Julia Lautowa (Aut) 38.2, 23. Asa Persson (Šve) 41.2. </p>
<p>Ž. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Al-Qaida planirala napad na veleposlanstvo SAD-a u BiH?</p>
<p>Uvedene posebne mjere osiguranja, a razmatra se i moguća evakuacija veleposlanstva. Esad Čančar, uhićen pod sumnjom da je sudjelovao u planiranju napada na američke ciljeve u BiH, pušten je na slobodu </p>
<p>SARAJEVO, 23. ožujka</p>
<p> - Teroristička organizacija Al-Qaida planirala je napad na veleposlanstvo Sjedinjenih Država u BiH, a prijetnja je shvaćena tako ozbiljno da je planirano evakuiranje svih američkih građana iz Sarajeva, tvrdi u subotu sarajevski Dnevni avaz. List navodi da je Vlada Federacije BiH tim povodom u četvrtak održala tajnu sjednicu na kojoj je raspravljano o sigurnosnom stanju. Na sjednici su sudjelovali samo ministri i njihovi zamjenici, a pristup nije bio dopušten nikome iz stručnih službi Vlade.</p>
<p>Neimenovani federalni dužnosnik kazao je kako su obavještajne službe u BiH iz Sofije dobile poruku o terorističkim planovima Al-Qaide. Jedna od poruka koju su presrele obavještajne službe glasila je kako će se »Amerikancima u Sarajevu dogoditi nešto slično kao u New Yorku u rujnu prošle godine« te da će poslije takve akcije »sve biti drugačije«.</p>
<p>Ovakva upozorenja otkrivena su presretanjem komunikacije među potencijalnim organizatorima koji su se služili SMS porukama. </p>
<p>Federalne su vlasti odmah podigle na najvišu razinu stupanj sigurnosti. Oko američkog veleposlanstva postavljen je povećani broj pripadnika protuterorističkih postrojbi s psima-tragačima. Poduzete mjere navodno su bile dovoljne da Amerikanci odustanu od planiranog napuštanja Sarajeva, no američko veleposlanstvo u tom gradu kao i konzularni odjel u Mostaru ostali su zatvoreni. Konzularni odjel u Banja Luci nije, međutim, prekidao rad.</p>
<p>U petak je službeno potvrđeno da je Esad Čančar, uhićen u četvrtak pod sumnjom da je sudjelovao u planiranju napada na američke ciljeve u BiH, pušten na slobodu. On je podvrgnut ispitivanju koje je uključivalo i poligrafski test, a pošto nisu otkriveni dokazi koji bi ga teretili pušten je na slobodu. Čančar, čiji je brat Nusret u vrijeme vladavine Stranke demokratske akcije (SDA) bio veleposlanik BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, radi u Fondu kantona Sarajevo za održavanje grobalja poginulih boraca.</p>
<p>Kako je izjavio lokalnim medijima, federalna ga je policija teretila da je sudjelovao na sastanku na kojemu je planiran napad na američko veleposlanstvo. Takav sastanak navodno je održan u Bugarskoj, no Čančar tvrdi da je kroz tu zemlju samo prolazio i to 1998. godine. Čančar je potvrdio da je jedno vrijeme proveo u kampu na planini Pogorelici u središnjoj Bosni za kojega je potvrđeno da je služio za terorističku obuku što su je vodili iranski instruktori. On, međutim, ističe da je na Pogorelici bio prije nego je organizirana takva obuka te da od 1992. godine ima status vojnog invalida.</p>
<p>Za sada je izvjesno da federalna policija ispituje Čančarovu moguću povezanost s nerazrješenim špijunskim aferama iz prošlosti, uključujući tu otmicu jednog agenta AID-a i ubojstvo visokog dužnosnika ove službe Nedžada Ugljena. Federalni je MUP potvrdio kako je još jedan bivši djelatnik AID-a uhićen, ovog puta zbog sumnje za špijunažu. Munib Zahiragić priveden je kao direktor humanitarne organizacije »Bosanska idealna futura« za koju se sumnja da je služila kao paravan za financiranje islamskih terorističkih skupina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Talijanske tajne službe upozoravaju na mogućnost novih atentata</p>
<p>RIM, 23. ožujka</p>
<p> - Talijanske tajne službe podigle su pravu uzbunu zbog mogućih novih atentata, pretpostavljajući da bi Crvene brigade mogle uskoro ponovno udariti nakon što su u utorak u Bologni ubili profesora Marca Biagija, savjetnika ministra rada Roberta Maronija, piše u subotu list Coriere della Sera. Na Biagija su, vjerojatno, pucale iste osobe koje su prije tri godine u središtu Rima ubile Massima D'Antonu, tadašnjeg savjetnika ministra rada vlade lijevog centra, prenosi u subotu list riječi jednog istražitelja.</p>
<p> Postoje i dvoje očevidaca atentata na Biagija, uz čiju se pomoć izrađuje foto-robot ubojice. Oboje očevidaca, muškarac i žena, čiji identitet policija nije objavila, opisuju ubojice na istovjetan način. Imali su kacige, pa su im lica bila pokrivena, ali je žena, navodno, vidjela oči jednoga. U Biagija je pucao niži od dvojice i to lijevom rukom, te nakon što ga je pogodio s prva dva metka, od kojih je profesor pao, ispalio mu je dva metka u glavu na zemlji. Na ulici su ostale čahure, koje pak prilikom ubojstva D'Antone nisu nađene. No, riječ je o istom pištolju i zbog toga policija pretpostavlja da je riječ o istim ubojicama.</p>
<p> Osim dvojice ubojica bilo je još najmanje tri osobe koje su pripremale atentat prateći Biagija. Neke su viđene. Talijanska policija pretpostavlja da su ubojice došli iz Rima, ali su u Bologni bili smješteni u stanu crvenobrigadista. U Bologni su pretresena četiri stana, a u Firenci šest. Posebne se istrage vode i u Rimu. Crvene brigade su preuzele odgovornost za ubojstvo Biagija upućivanjem 26 stranica dokumenta elektronskom poštom. Policija je otkrila da je u jednom »Internet Cafeu« na periferiji Rima bila otvorena adresa za slanje e-maila. Zbog opasnosti od novih atentata talijansko ministarstvo unutarnjih poslova ponovno će vratiti policijsku pratnju osobama kojima je bila ukinuta. Naime, Biagiju je u listopadu prošle godine ukinuta policijska pratnja, pa se i o tome sada vodi polemika u Italiji, te oporba traži da se nakon istrage utvrdi moguća odgovornost za takve odluke i ministra Claudija Scajole, koji bi morao nakon toga podnijeti ostavku.</p>
<p> Istodobno, kako prenosi Corriere della Sera, ministar pravosuđa Roberto Castelli optužuje Francusku da krije mnoge osumnjičene za crveni terorizam i na talijanske zahtjeve da ih izruči odgovara negativno. »Pariz je postao sigurno skrovište za mnoge za kojima tragamo«, kaže Castelli.</p>
<p> Francuska drži kako je riječ samo o osobama optuženima za »politički delikt« i zbog toga ih ne izručuje Italiji. Među njima su nekadašnji čelnici krajnje lijevih talijanskih pokreta kao Toni Negri, Oreste Scalzone i Lanfranco Pace. Navodno ima oko 100 osoba koji žive u Francuskoj, a za njima se u Italiji traga pod sumnjom da su bivši pripadnici Crvenih brigada. Za mnoge je Italija podnijela Francuskoj zahtjeve za izručenje. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Papa: Održavanje smrtno bolesnih na životu po svaku cijenu - znak nepoštovanja</p>
<p>VATIKAN, 23. ožujka</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II rekao je u subotu skupini liječnika da održavanje smrtno bolesnih pacijenata na životu pod svaku cijenu predstavlja znak manjka poštovanja prema njima. Papa je to kazao sudionicima kongresa o gastroenterologiji, grani medicine koja se bavi bolestima želuca i crijeva. Naglašavajući važnost traganja za novim lijekovima, Papa je liječnicima kazao da se ipak »ne može zaboraviti da je čovjek ograničeno i smrtno biće«. »Potrebno je stoga pristupiti bolesnima sa zdravim realizmom koji ne dozvoljava poticanje iluzija kod pacijenata o svemoćnosti medicine«, rekao je Papa. Briga o pacijentima »treba uzimati u obzir i duh, a ne samo tijelo«, dodao je. »Gledajući iz te perspektive, ekstremne mjere pod svaku cijenu, čak i uz najbolje namjere, na kraju postaju ne samo beskorisne, već znače i manjak poštovanja prema pacijentu« kod kojeg je bolest uznapredovala do posljednje faze, rekao je Papa. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rim: Prosvjed protiv terorizma i vlade </p>
<p>RIM, 23. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Protiv terorizma, za obranu demokracije, za afirmaciju prava«, glavni je slogan pod kojim se održao jedan od najvećih prosvjeda u novijoj povijesti Italije koju je organizirala sindikalna središnjica CIGL. Više od dva milijuna ljudi sa svih strana Italije prosvjedovalo je protiv terorizma i socijalne politike vlade premijera Silvija Berlusconija.</p>
<p> Masovno okupljanje prvotno je zamišljeno kao prosvjed protiv reforme radnog zakonodavstva Berlusconijeve vlade, prije svega zbog mogućeg ukidanja odredbe koja radnike štiti od otkaza, ali mu je nakon ubojstva Marca Biagija, savjetnika u ministarstvu rada, sadržaj proširen i na borbu protiv terorizma. Za Biagijevo ubojstvo odgovornost su preuzele Crvene brigade. Atentat je utjecao je na sadržaj i način prosvjeda. Zabavni dio manifestacije je ukinut tako da nije bilo nastupa talijanskih estradnih zvijezda. Umjesto toga, pjevači su se, jednako kao i poznata imena iz svijeta politike, znanosti i filma pridružili prosvjednim povorkama koje su krenule sa šest različitih mjesta u Rimu kako bi se sastale na platou Circo Massimo. </p>
<p>Masovno okupljanje prošlo je bez incidenata, a za sigurnost demonstranata bilo je zaduženo nekoliko tisuća policajaca u uniformama i u civilu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Na Srednjem istoku ubijeno šest Palestinaca</p>
<p>GAZA, 23. ožujka</p>
<p> - U sukobima izraelske vojske i palestinskih militanata u Gazi i na Zapadnoj obali u najnovijem nasilju poginulo je šest Palestinaca, među kojima i četverogodišnja djevojčica iz Rafaha, izvijestili su palestinski bolnički izvori. Glasnogovornik bolnice u Rafahu kazao je kako je djevojčica Ridda Abbu teško ozlijeđena u četvrtak u pucnjavi izraelske vojske, a od posljedica ozljeda umrla je u petak.</p>
<p> U petak oko ponoći izraelski tenkovi i pješadija ušli su u četvrt Rafaha, Al Barazil na granici između pojasa Gaze i Egipta i uništili dvije kuće na samoj granici, izvijestili su stanovnici gradića. Oni su kazali kako su sukobi i razmjena vatre počeli u petak kasno navečer te da su trajali sve do subote ujutro. Očevici su također kazali kako su izraelski vojnici otvorili vatru na palestinske vjernike koji su upravo izlazili iz džamije Al Noor, pri čemu je ranjeno 15 osoba, dvije teško. Bolnički izvori u pojasu Gaze izvijestili su da su tijekom izraelskih vojnih operacija u pojasu Gaze u subotu ujutro poginula tri Palestinca: jedan od njih bio je iz Kahn Younisa, drugi iz Rafaha i treći iz kampa Al Bureij u središnjem dijelu Gaze.</p>
<p> U subotu ujutro i u Hebronu je ozljedama podlegao jedan Palestinac, teško ozlijeđen u izraelskim napadima na Wadi Al Hareyu blizu Hebrona, a u petak su izraelski vojnici blizu Nablusa ubili palestinskog pastira. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush o uvjetima za sastanak Cheneyja s Arafatom</p>
<p>MONTERREY, 23. ožujka</p>
<p> - Predsjednik SAD-a George W. Bush u petak je u Monterreyu izjavio kako bi se sastanak američkog potpredsjednika Dicka Cheneya i palestinskog čelnika Jasera Arafata »mogao ostvariti ako i kada« Arafat obuzda nasilje prema Izraelcima. »Sastanak bi se mogao održati, ako i kada predsjednik Arafat djeluje i napravi ono što bi trebao«, kazao je Bush na konferenciji za novinare održanoj s meksičkim predsjednikom Vicenteom Foxom, s kojim se sastao na marginama UN-ova summita o financiranju razvoja u Monterreyu. </p>
<p>On je istaknuo kako su Cheney i državni tajnik Colin Powell jasno iznijeli uvjete koje bi trebalo zadovoljiti kako bi se spomenuti sastanak realizirao, a o tome jesu li oni ispunjeni odlučit će američki izaslanik za Srednji istok Anthony Zinny koji boravi u regiji. »Za sada još nije određen točan datum sastanka Cheney-Arafat«, kazao je glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bush zaprijetio bojkotom summita zbog Castra</p>
<p>HAVANA/MONTERREY, 23. ožujka</p>
<p> - Kubanski su dužnosnici službeno optužili američkog predsjednika Georgea Busha da je napravio pritisak na meksičku vladu kako bi njihov predsjednik Fidel Castro bio primoran povući se sa summita o financiranju razvoja, održanom pod okriljem UN-a u meksičkom Monterreyu. </p>
<p> »Bush je zaprijetio da neće doputovati na summit ukoliko drug Fidel bude sudjelovao u njemu. O tome je izvijestio organizatore summita zaprijetivši da će ga bojkotirati«, izjavio je u petak kubanski ministar vanjskih poslova Felipe Perez Roque.</p>
<p> Kubanski je predsjednik u četvrtak pred oko 50 šefova država i vlada odmah po otvaranju summita u Monterreyu održao kritičan govor o neoliberalnoj ekonomiji, a zatim se ispričao što je, »zbog posebne situacije« nastale zbog njegova sudjelovanja u radu summita, »prisiljen povući se«. Sudionici skupa bili su zatečeni i iznenađeni takvom izjavom.</p>
<p> Američki predsjednik u petak je kategorički opovrgao kubanske optužbe. »Nisam upoznat ni s kakvim pritiscima. Fidel Castro može učiniti što želi. Ono što mene smeta to je način na koji se odnosi prema vlastitu narodu«, kazao je novinarima na zajedničkoj konferenciji održanoj s meksičkim predsjednikom Vicenteom Foxom. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kareni napali vojni kamp - 30 mrtvih </p>
<p>BANGKOK, 23. ožujka</p>
<p> - Borci etničke skupine Karena pokrenuli su u subotu ujutro jedan od najsilovitijih napada na vojsku Mianmara (bivša Burma) od polovine 90-tih, u kojima je do sada poginulo najmanje 30 osoba, izvijestila je tajlandska vojska. Tajlandski vojni izvori izvijestili su kako je oko 100 boraca Nacionalne unije Karena (KNU) napalo veliki vojni kamp u pokrajini Tak. Nije poznato koliko je mijanmarskih vojnika poginulo, a u kampu su se nalazili i pripadnici Demokratske karenske budističke vojske koji su se od KNU-a odvojili polovinom 90-tih i postali saveznici mianmarske vojske, izvijestio je isti izvor.</p>
<p> Današnji napadi uslijedili su nakon napada 13. ožujka kada su borci KNU-a napali mianmarsku vojnu postaju blizu tajlandske granice, pri čemu je poginulo šest vojnika. KNU je jedna od naoružanih etničkih skupina koja se u Mianmaru bori za neovisnost. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Ključeve energetske budućnosti zemlje ipak je najbolje imati u svojim rukama</p>
<p>Ne vidim Hrvatsku kao zemlju koja bi se najradije ogradila od cijelog svijeta debelim visokim zidom i živjela u svojoj »splendid isolation«. U takvoj zemlji ne bih ni želio živjeti.</p>
<p> Nešto slično pokušala je Albanija u drugoj polovini dvadesetog stoljeća- nakon što se je posvađala sa SSSR-om i Kinom, gradeći na granici bunker do bunkera pa smo vidjeli do kud ju je to bilo odvelo. Izolacija je skopčana s velikim rizikom, čak i onda kada sve imate, kada ste iznad svih i svega kao što je to slučaj sa Švicarskom, čiji građani ipak sada na referendumu pristaju, da ona postane članica UN-a, naravno, s pravima i obvezama koje iz toga proizlaze.</p>
<p>U današnjem globalnom svijetu, globalnim se trendom pored integracije smatra i privatizacija. To pak znači, potpuno ili djelomične prepuštanje vlasništva od strane države u privatne ruke. Naime, državne tvrtke bilo da ih je država osnovala ili dobila nacionalizacijom privatnih ili zadružnih tvrtki, gotovo su uvijek bile kao »kost u gospodarskom grlu« neke zemlje, jer nisu mogle biti vođene tako uspješno kao konkurentne privatne tvrtke. Naime, državni službenici ili namještenici u načelu pate od tzv 'tehnokratske bolesti'. Alain Peyrefitte birokraciju definira kao sustav neprimjereno sklon da se sve više bavi sobom i svojim ljudima, a sve manje onim zbog čega je utemeljen. Za to je Peyrefittu slučaj Engleske poslije drugog svjetskog rata bio posebno interesantan. Naime W. Churchill je Englezima u vrijeme Drugog svjetskog rata, da bi im podigao i održao visok moral potreban za suočavanje sa strašnim neprijateljem, obećao državu blagostanja (Welfare State). Kad je rat završio Englezi su takvu državu od njega i očekivali, ali im je on nije mogao dati, pa su ga na prvim sljedećim izborima ostavili na cjedilu. Britanijom je tako zavladala neka letargija i učmalost pa su je svi redom počeli prestizati. Trgla se je tek u zadnjih desetak godina sa čeličnom Lady na čelu u procesu ponovne reprivatizacije i vraćanju onim vrijednostima koje su ih krasili kroz puna tri stoljeća.</p>
<p>No, iako je privatizacija danas svjetski trend, govoreći objektivno, sa njom se danas ne rješavaju svi problemi svih zemalja. </p>
<p> Zemlje s 1.000, 5.000 ili 20.000 dolara GDP-a po stanovniku nemaju iste probleme, pa ni iste interese i ciljeve. U siromašnim ili pak socijalno orijentiranim zemljama ili društvima, briga za školstvo, zdravstvo, komunalije i slične javne službe drugačija je nego u bogatim zemljama. Privatnik obično brine svoja posla - kako uvećati kapital uz što manji rizik, a to znači što sigurniji i brži povrat uloženog kapitala uz što veći profit. Država, odnosno njeni izabrani predstavnici pak moraju brinuti i o projektima od zajedničkog interesa kao što su gradnja ili popravak škola, fakulteta, bolnica, prometnica, kanalizacije i slično, a to znači i o projektima gdje ulaganja traže dugi vremenski povrat i često nikakav profit. Pojedine europske zemlje i dan danas, kao na primjer Francuska, 55 godina nakon drugog svjetskog rata, neke energetske sektore (struja i plin) drži i dalje u državnim rukama i tek su ovi dana u Barceloni Francuzi pristali na djelomičnu privatizaciju u razdoblju do 2005. Godine 1995. Francuzi su bili pokrenuli velike štrajkove buneći se protiv ulaska stranog kapitala u te sektore u strahu da ne pokrene val otpuštanja tisuća zaposlenika. Socijalni mir bio im je važniji od brzog ulaska stranog kapitala. Energent, svaki proizvod ili uslugu - skupljom ili jeftinijom, a to znači i više ili manje konkurentnijom na tržištu. Zbog toga nije sve jedno tko drži ključ energetske budućnosti zemlje. Dok se stvari kreću na bolje - vlada euforija, a kada nešto krene po zlu, zna se tko će izvući deblji kraj. Zato su najbolja - ravnotežna stanja. Takvoj bismo ravnoteži i mi trebali težiti - bar gledajući imovinu u cjelini, ako smo već financijski sektor prepustili gotovo u cjelini strancima.</p>
<p> Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar ističe da je privatizacija Ine i HEP-a neminovna zbog opredjeljenja Hrvatske za tržišno gospodarstvo i preduvjet jačanja tih tvrtki u regiji i privlačenja stranih investicija.</p>
<p>Objektivno govoreći, tom se razmišljanju nema što prigovoriti. Privatizirati se, međutim, može tako da sve završi u domaćim ili stranim rukama ili pak u jednim i u drugim. Isto tako privatizacija može početi danas i danas završiti, a može imati i odgovarajuću dinamiku prilagođenu strateškim interesima zemlje kao na primjer, ulasku u Europsku uniju i slično.</p>
<p> Najmanje što mi možemo, to je da, ako ništa drugo, imitiramo strance u radu, ponašanju, učenju, stvaranju, štednji, odnosno, izgradnji poslovnog morala i etike, radi lakšeg i uspješnijeg ljudskog i poslovnog komuniciranja sa strancima, a to znači i stvaranja Ujedinjene Europe, Europe u kojoj nismo od jučer i kojoj nismo nepoznati iz stoljeća što su ostala za nama, bez obzira na strahove i dileme i na sva negativna iskustva koja smo imali do jučer. </p>
<p>ANTE LEŠIĆ-ŠANTULOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Riječka je banka je još nedavno bila proglašena jednom od najboljih </p>
<p>Riječka je banka već bila potpomognuta novcem iz državnog proračuna i to u nedavnoj prošlosti. Bila je proglašena jednom od najboljih i najpouzdanijih, a sad opet mora biti potpomognuta s gotovo milijardu kuna.</p>
<p> U isto vrijeme zakidaju se branitelje, rodilji, djeca, studenti i umirovljenici. Za njih se nikako ne pronalaze sredstva ni u proračuni ni u fondovima.</p>
<p> Previše je, međutim, banaka propalo, previše je bilo mutnih »inženjeringa« i štedionica i previše propalih ušteđevina da se taj stampedo ne bi trebao očekivati. Upravo kad su se rizničari poradovali da je narod donio sve što je imao i pohranio u njihove banke, krah Riječke banke pokvario je taj ugođaj i mnogi će se štediše vratiti uvjerenju da je najsigurnija banka - čarapa! </p>
<p>Mene, a vjerujem i većinu običnih ljudi zanima, ako se glavnog krivca (krivce) uspjelo uhvatiti i zadržati ih u pritvoru, ne postoji li način da oni »propijevaju« i da se taj novac vrati banci? Naravno da ima načina, samo je pitanje komu je do toga stalo i žele li nadležni da se sazna kamo je nestajao novac, ovog puta iz Riječke banke. </p>
<p> Do kraja je mutno da se 100 milijuna eura (ili dolara) ukrade bez traga, a da se za dug od jedne kune sudski progoni dužnik! Jasno je, treba žrtvovati posadu da bi se spasio brod i one koji su satelitski upravljali brodom. To se u nas sve do nedavno zvalo »petim ortakom«, a ne znam kako to sada nazvati? Za usporedbu mi pada na pamet samo »Titanic«! Za milijardu kuna udijeljenih Riječkoj banci moglo se riješiti probleme zdravstva i školstva. Tada nam barem ne bi bilo žao našeg novca. </p>
<p>IVAN KOKOT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Osvrt na pismo Željka Kovačevića Hrvatski jazz u Beču po plemenskom ključu</p>
<p>Ovim pismom želim poduprijeti Kovu (Željka Kovačevića) u nastojanju da javnosti predoči nepravde i nezdravo stanje na našoj jazz sceni. Mislim da je pogodio bit problema. </p>
<p>Glavni je uzrok takvog stanja u »grijehu struktura«, odnosno u Hrvatskoj glazbenoj uniji i Hrvatskom društvu skladatelja, točnije, u Jazz klubu koji djeluje u sklopu HDS-a. Navedene ustanove nekritički favoriziraju nekolicinu zagrebačkih jazzera (ovim ne želim umanjiti kvalitetu i značenje tih glazbenika). Problem je u tome što se ostali glazbenici i ansambli koji svojom kreativnošću i originalnošću mogu dostojno prezentirati Hrvatsku sustavno ignoriraju i omalovažavaju.</p>
<p> Zašto je tako? Možda zato što ne ulazimo u »Plemenski ključ«.</p>
<p>Zdenko Ivanušić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Carinici imaju pravo na dodatak za uvjete rada</p>
<p>Članovi Odbora carine Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH upozorili su Ministarstvo financija i ravnatelja Carinske uprave na neadekvatno vrednovanje carinskih službenika, naročito djelatnika u graničnim ispostavama. Donošenjem Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o radnim mjestima i koeficijentima u državnoj službi, u mnogim segmentima nije na najbolji način sagledan profil poslova i odgovornost državnih službenika i namještenika. Premda se Uredbom donekle pokušalo povećanim koeficijentom nagraditi složenost poslova koje obavljaju carinski službenici, to je svakako nedostatno s obzirom na posebne uvjete rada. Zaključeno je da će Ministarstvo financija, zajedno sa Sindikatom, ponuditi Vladi RH prijedlog Uredbe o dodacima za radna mjesta s posebnim uvjetima rada.</p>
<p>Sindikat državnih i lokalnih službenika Hrvatske</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Preminuo ubojica odvjetnice</p>
<p>SLATINA, 23.ožujka</p>
<p> - Nakon višesatne borbe liječnika da mu spase život, Antun Nikl (53) koji je u petak u Slatini ubio odvjetnicu Mariju Brnić-Bljakaj (54), teško ranio svoju suprugu Maricu Nikl (51), a potom si pucao u glavu, preminuo je u subotu oko 1,45 sati u virovitičkoj Općoj bolnici. To je za Vjesnik potvrdio dr. Stjepan Seketić objasnivši kako je Nikl u petak u poslijepodnevnim satima u bolnicu dovezen u stanju duboke kome sa izrazito teškim ozljedama glave i mozga.</p>
<p> Podsjetimo, slatinska drama započela je u petak oko 10 sati kada je Nikl, zbog nerazriješenih bračnih odnosa, u centru Slatine nedaleko od osnovne škole, na ulici iz pištolja zapucao na svoju suprugu Maricu. Teško ozlijeđena žena pala je na tlo, a on je mirno otišao dalje. Došavši do središnjeg slatinskog Trga Svetog Josipa, Nikl se uputio u odvjetnički ured Marije Brnić-Bljakaj koja je njegovu suprugu zastupala u njihovoj brakorazvodnoj parnici. S nekoliko hitaca iz pištolja, Nikl je poznatu slatinsku odvjetnicu i majku dvoje djece na mjestu usmrtio. Tada je pobjegao u svoju obiteljsku kuću u Ulici Milke Trnine gdje se zatvorio i odbio predati, pa je uslijedila višesatna drama s neizvjesnim završetkom, dok su se iz kuće često čuli pucnjevi i detonacije. U 15,20 sati specijalna postrojba policije ušla je u kuću, no Nikl je ležao na tlu teško ozlijeđene glave. Uz tijelo je pronađen pištolj "CZ" kalibra 7,65 milimetara. Iako je odmah prevezen u bolnicu, nije mu bilo spasa. Njegova supruga Marica Nikl zadobila je strijelnu ranu glave i prostrijelnu ranu trbuha. Nakon prvog operativnog zahvata gdje joj je izvađena teško ozlijeđena slezena, ona je iz virovitičke Opće bolnice prevezena u Kliničku bolnicu Osijek. Njezino stanje sada je stabilno i nalazi se izvan životne opasnosti. </p>
<p> Po pričama koje kruže Slatinom, Antun Nikl je prije nekoliko dana dobio otkaz u slatinskoj drvnoj industriji "Gaj" pa se i tamo prijetio da će nekoga ubiti. U vrijeme rata bio je pripadnik 136. slatinske brigade HV-a. Imao je nekoliko tragedija u obitelji; sestra mu je izgorjela u požaru, a nećak umro od droge. Sa svojom suprugom Maricom s kojom ima dvoje djece u više je navrata dolazio u sukob zbog nesređenih obiteljskih odnosa. Kobnoga je jutra obišao nekoliko slatinskih lokala gdje je najavio kako će zbog svađe sa ženom i brakorazvodne parnice napraviti "cirkus". Prema podacima iz PU virovitičko-podravske, protiv Antuna Nikla vodilo se 6 prekršajnih postupaka na Prekršajnom sudu u Slatini zbog remećenja javnog reda i mira te povrede obiteljskog zakona. Također, prije nekoliko mjeseci je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela prijetnji.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poginuo traktorist u Zagorju</p>
<p>ZLATAR, 23. ožujka</p>
<p> - U subotu ujutro pri obradi oranice poginuo je traktorist Juraj K. (43) iz Martinščina. Prema informaciji PU Krapinsko-zagorske on je neregistriranim traktorom marke »Universal« obrađivao oranicu, ali se zbog nagiba zemljišta i nepažnje vozača traktor prevrnuo pri čemu je Juraj K. zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je odmah preminuo. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U prometnoj nesreći ozlijeđeno pet osoba </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 23. ožujka</p>
<p> - Prema informacijama iz PU Brodsko-posavske, u subotu u 7.05 sati na 337. kilometru južne kolničke trake auto-ceste Zagreb-Bajakovo, kod naselja Staro Petrovo Selo dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je ozlijeđeno pet osoba. U sudaru teretnjaka i osobnog automobila jedna je osoba zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život, a lakše su ozlijeđene četiri osobe, troje djece i supruga vozača. Naime, osobni automobil marke »mazda 626«, austrijske reg. oznake S389CZ kretao se iza teretnog automobila, reg. oznake SK 063-II s prikolicom, reg. oznake SK 358-HF. Najvjerojatnije, uslijed neprilagođene brzine kretanja vozač »mazde« zabio se u stražnji dio prikolice teretnjaka. U ovoj teškoj prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede, opasne po život, zadobio je vozač »mazde«, a lakše su ozlijeđeni njegovo troje djece i supruga. </p>
<p>Liječnička pomoć ozlijeđenima pružena je u novogradiškoj Općoj bolnici, a očevid na mjestu nesreće obavila je istražna sutkinja požeškog Županijskog suda Ivanka Pilon-Vukelić i djelatnici Prometne policije PU Brodsko-posavske. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Drogu umalo platio životom </p>
<p>VINKOVCI, 23. ožujka</p>
<p> - Trojica mladih Vinkovčana - Danijel S., Dalibor T. i Dario Nj. - svi 19-godišnjaci, u podnevnim satima subote ušli su u napuštenu zgradu vinkovačkog PIK-a, popeli se na krov te slušali glazbu i konzumirali marihuanu. Svoj »tulum« završili su silaskom niz stepenice, a na 2. katu prvi od njih pao je kroz otvor podesta sa visine od oko sedam metara i teško se ozlijedio.</p>
<p>Unesrećeni je kolima hitne pomoći prevezen u Opću bolnicu Vinkovci gdje je operiran i zadržan na intenzivnom liječenju. Prema riječima dra Mihaljevića, Danijel je slomio kuk, ozlijedio zdjelicu i zadobio potres mozga s ozljedama glave. O toj nesreći izviješćen je Županijski državni odvjetnik u Vukovaru. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Otkriven »laboratorij« za heroin </p>
<p>VINKOVCI, 23. ožujka</p>
<p> - Nastojeći suzbiti konzumiranje i preradu opojnih droga, vukovarsko-srijemski policajci imali su u subotu (oko 11 sati), na jednom tavanu, zanimljivo otkriće. Naime, temeljem naloga Istražnog odjela Županijskog suda Vukovar, u vinkovačkoj Ulici A. Stepinca pretražen je stan Vladimira V. (32). Na tavanu je pronađena precizna elektronska vaga i plastična kutija od »kinder jajeta« čija je unutrašnjost prekrivena svjetlo-smeđim prahom karakterističnog izgleda za heroin. Ti su predmeti oduzeti, a vlasnik »laboratorija« je uhićen i uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Prekomjerni uvoz hrane guši domaću proizvodnju</p>
<p>Raspodjela velikog broja uvoznih kvota trgovcima izazvala je veliko nezadovoljstvo domaćih proizvođača hrane, jer prijeti opasnost da visokosubvencirana roba iz uvoza još više preplavi domaće tržište</p>
<p>Na natječaj za raspodjelu uvoznih kvota prijavilo se 580 tvrtki s više od 9500 zahtjeva za uvoz. Raspodjela velikog broja uvoznih kvota trgovcima izazvala je veliko nezadovoljstvo domaćih proizvođača hrane, jer prijeti opasnost da visokosubvencionirana roba iz uvoza još više preplavi domaće tržište. No, država će i nadalje kontinuirano izdavati rješenja za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to nakon raspodjele preostalih uvoznih kvota. </p>
<p>Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, kaže da se Povjerenstvo prilikom raspodjele uvoznih kvota za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz država s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o slobodnoj trgovini rukovodilo novim sustavom bodovanja tvrtki.</p>
<p> Prema kriterijima za raspodjelu carinskih kvota, prednost su dobile one tvrtke koje imaju veći broj zaposlenih, ostvareni izvoz i uvoz po proizvodu, odnosno ukupan prihod. Riječju, tvrtka uvoznik koja, primjerice, ima više od 1600 zaposlenih, na broj zaposlenih mogla je dobiti najviše 30 bodova, dok tvrtka koja ima između jednog i tri zaposlena, a ima i takvih, prema kriterijima za raspodjelu kvota, dobiva jedan bod. Nadalje, maksimalan broj na ostvareni uvoz ovisno o proizvodu, iznosio je 25 bodova.
Kada je riječ o proizvodima, uvozne kvote, primjerice za uvoz šećera, u pravilu su odobravane samo prerađivačima (konditorskoj industriji), dok su trgovci ostali praznih ruku. Hrvatska, naime, ima tri šećerane, od kojih je ona u Virovitici u stečaju te je zbog zaštite domaće proizvodnje u planu horizontalno povezivanje državnih šećerana.</p>
<p> No, ključni je problem leži u tome što Hrvatska ne proizvodi dovoljno proizvoda za podmirenje potreba vlastitog stanovništva. Primjerice, samodostatnost domaće proizvodnje, kad je riječ o južnom voću samo je 21 posto, goveđem mesu 69 posto, ulju 71 posto, mlijeku 83 posto, svinjskom mesu 85 posto, šećeru 90 posto, povrću 91 posto, krumpiru 99 posto.</p>
<p>Jer, iako je Hrvatska posljednjih godina potpisala ugovore o slobodnoj trgovini s gotovo 30 zemalja, njezin izvoz se ne povećava. Ništa bolje sreće domaći izvoznici nisu bili ni kad se radi o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom (EU), iako im je otvoreno tržište 15 zemalja s oko 350 milijuna ljudi, izuzev za skupinu osjetljivih proizvoda: riblje konzerve, vino i govedinu. </p>
<p>Najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi mjereni u milijunima dolara su: cigarete (59.742,921), vegeta i umaci (33.862,655), pšenica (22.155,811), tuna (15.158,909), keksi (14.943,030), juhe (11.353,1153), duhan (10.500,698) i dr.</p>
<p> Hrvatska izvozna tržišta u najvećoj su mjeri zemlje bivše SFRJ (59 posto), zemlje EU-a (17 posto), ostali (15 posto), CEFTA (osam posto), zemlje EFTA (jedan posto). U 2001. godini, Hrvatska je zatražila članstvo u CEFTA-i te bi njenom članicom trebala postati tijekom prve polovice ove godine. </p>
<p> S druge strane, uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2001. godini bio je veći od 800 milijuna dolara. Samo u prvih devet mjeseci prošle godine na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda potrošeno je 44 milijuna dolara, kavu 36 milijuna dolara, povrće 30 milijuna dolara, svinjetinu 27 milijuna, uljeno sjeme (najviše soje) 24 milijuna dolara, prerađevine od mesa i ribe 18,3 milijuna dolara, govedinu 12,5 milijuna dolara itd.</p>
<p>Prema strukturi uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda po tržištima, na zemlje EU-a odnosi se 41 posto, ostali 32 posto, zemlje bivše SFRJ 13 posto, CEFTA 13 posto i zemlje EFTA jedan posto. No, iz Gavrilovića upozoravaju da iz spomenutih zemalja često puta stižu prehrambeni proizvodi u kojima ima govedine, iako je njezin uvoz zbog opasnosti od kravljeg ludila zabranjen. </p>
<p>Osim toga, dok su domaći trgovci mesom i mesnim prerađevinama bili zadovoljni s deset posto marže, strani trgovački lanci koji su preplavili domaće tržište ulazak domaće robe na njihove police uvjetuju maržom od 20 posto. Naime, osim javnog mnijenja, nema drugog načina da država prisili strane trgovačke lance da prodaju više domaće robe. </p>
<p>Ukratko, domaća prerađivačka industrija traži pomoć i ravnopravnost sa stranom konkurencijom. Zauzvrat, primjerice, mesna industrija nudi program osmogodišnjeg razvoja u kojem bi proizvela dovoljno mesa za domaće potrebe, odnosno osigurala godišnji izvoz mesa vrijedan više od 100 milijuna dolara. </p>
<p>Naime, posebni problem su izvozne subvencije. Na primjer, zašto neka zemlja ima pravo na izvozne subvencije, a druga ne? U Podravki kažu da zabrinjava što proizvođači rajčice iz Istre najavljuju da se zbog nestimulativne potpore domaćoj poljoprivredi više neće baviti proizvodnjom povrća. To zapravo znači da će u Vegeti »made in Hrvatska« biti više uvoznog povrća iz Mađarske.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Novi trofej vinara Krauthakera</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Za naše vinarstvo vrlo ugodna vijest iz Francuske! Na 9. svjetskom prvenstvu vina cijenjene sorte chardonnay, na kojemu je u francuskom gradu Chateau du Monde ocjenjivano 1127 uzoraka spomenute marke iz 34 zemlje, od dodijeljene trideset i tri zlatne medalje jedna je pripala hrvatskom vinaru inž. Vladi Krauthakeru iz Kutjeva!</p>
<p> Naš trofejni vinar na ovome uglednom međunarodnom natjecanju konkurirao je sa chardonnayem berbe '2000. s dijela kutjevačkog vinogorja Mitrovac, a inače to je prvo hrvatsko zlatno odličje na svjetskim prvenstvima vina ove sorte! Tako je Vlado Krauthaker, već više godina poznat po nastupima na međunarodnim revijama, dao vrijedan »zlatni« prilog ugledu hrvatskih vina u inozemstvu.</p>
<p>Od naših vinara u Chateu de Monde još su nastupili Istranin dr. Ivica Matošević (millenum anima '2000.) i Davor Zdjelarević (Brodski Stupnik) također s uzorkom iz predlanjske berbe. Obojica su osvojili srebrne medalje i tako se uvrstili u međunarodnu listu trofeja. (pg)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tvornica za flot staklo u Lipiku </p>
<p>LIPIK, 23. ožujka</p>
<p> - Na navodne prijepore između »Lipik glasa« i grada Čazme oko eksploatacije kremenog pijeska na čazmanskom području, reagirao je izvršni direktor »Lipik glasa« Vladimir Stričević. Niti bivši HIRS, niti danas nova tvrtka »Lipik glas« nikada nisu odustali od eksploatacije pijeska iz Vrtlinske, no Hrvatska vlada oduzela je tadašnjem HIRS-u u stečaju 1999. godine koncesiju te dodijelila koncesiju tvrtki IGM iz Lepoglave.</p>
<p> Od 2000. godine IGM ne eksploatira pijesak iz Vrtlinske, a »Lipik glas« vodi upravni spor s Hrvatskom vladom o ponovnoj dodjeli koncesije za eksploataciju pijeska. Informacija o izgradnji tvornice flot stakla na čazmanskom području nije točna, »Lipik glas« izgradit će ovu tvornicu u Lipiku do kraja 2004. godine, a u cijeli projekt uložit će oko 100 milijuna eura. Po riječima direktora Stričevića, treba razlikovati flotiranje pijeska od proizvodnje flot stakla.</p>
<p> Tvornicu flot stakla »Lipik glas« gradit će isključivo u Lipiku, no nije isključena mogućnost da »Lipik glas« pogon za flotiranje pijeska izgradi na čazmanskom području.</p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za Uskrs i do 3000 posjetitelja </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 23. ožujka</p>
<p> - Za Uskrs Plitvičani očekuju dnevni posjet od 3000 posjetitelja. Ovisno o stanju rezervacija za predstojeće uskrsne blagdane plitvički turistički radnici pokraj hotela »Jezero« koji radi cijelu zimu otvorit će i hotele »Bellevue« i »Plitvice« tako da će gostima biti stavljeno na raspolaganje oko 800 ležaja. Ovih dana radi se na uređenju i čišćenju okoliša hotela, staza, parkirališta, a u pogon u sistemu razgledanja Nacionalnog parka pušteni su plitvički turistički vlakovi te elektro-brodovi na jezeru Kozjak. Plitvičku predsezonu inače je ovih preduskrsnih dana otvorilo 60-ak individualnih gostiju iz Italije. Grupa Talijana koja je do Plitvičkih Jezera došla iz Postojne (Slovenija) te gosti iz Japana koji posljednjih godina u manjim grupama do 30-ak osoba posjećuju Plitvička Jezera. </p>
<p>Sve redovitiji gosti poznatih Jezera u predsezoni su Izraelci, ističe ravnatelj Nacionalnog parka Anđelko Kružičević, no po tradiciji za Uskrs se na Plitvičkim Jezerima očekuju uz Talijane i Austrijanci, Nijemci te domaći gosti. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Uklonjena i posljednja prepreka članstvu Hrvatske u CEFTA-i</p>
<p>Hrvatska će u pregovorima biti »vrlo osjetljiva« kad je riječ o strancima kao mogućim vlasnicima poljoprivrednog zemljišta, kaže ministar poljoprivrede Božidar Pankretić</p>
<p>BRIJUNI, 23. ožujka</p>
<p> - Sve tranzicijske zemlje, posebice one sa statusom službenih kandidata za članstvo u Europskoj uniji, naglašavaju želju da se njihova poljoprivreda razvija po uzoru na EU-model, ali su sve nezadovoljne barijerama koje Bruxelles postavlja njihovim poljoprivrednicima na putu ka pozicijama koje uživaju poljoprivrednici Unije, prije svega u sferi poticaja. To nisu krili ni ministri poljoprivrede Hrvatske, Češke, Mađarske, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, koji su u petak i subotu sudjelovali na Forumu »Proširenje Europske unije i poljoprivreda - između političkih vizija i praktičnih iskustava« na Brijunima. </p>
<p>U subotnjoj zajedničkoj izjavi ministri su naglasili opredijeljenost svojih zemalja za europski model poljoprivrede čije je temeljno obilježje višeznačnost koja uključuje brigu o socijalnim, gospodarskim i ekološkim elementima, ali nisu zaboravili naglasiti ni značaj smanjenja prepreka u trgovini poljoprivrednih proizvoda kao doprinosu zajedničkom europskom tržištu. </p>
<p>U nizu bilateralnih susreta ministra poljoprivrede Božidara Pankretića posebno značajan bio je susret s delegacijom Rumunjske, na kojem su, čini se, riješene zadnje nedoumice u svezi zaključivanja ugovora o slobodnoj trgovini. Tako je, najavio je Pankretić, uklonjena i posljednja prepreka učlanjivanju Hrvatske u CEFTA-u, jer je Rumunjska zadnja članica CEFTA-e s kojom Hrvatska još nije završila pregovore. </p>
<p> Na pitanje novinara o mogućnosti da Hrvatska relativno skoro strancima otvori mogućnost za kupnju poljoprivrednog zemljišta, Pankretić je odgovorio da će Hrvatska u tom dijelu pregovora biti »vrlo osjetljiva« te da sadašnji zakon vrlo jasno prednost u kupnji državnog zemljišta daje postojećim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. To bi trebalo značiti da se u tom segmentu Hrvatska odlučila slijediti iskustva poput poljskog. </p>
<p>Poljska, naime, kao i Hrvatska ima vrlo usitnjene i mnogobrojne posjede pa u želji da se oni okrupne u rukama domaćih poljoprivrednika strancima u sljedećih desetak godina praktički onemogućuje kupnju poljoprivrednog zemljišta, osim u iznimnim slučajevima. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Budiša potpisao donorsku karticu</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - »Dok je u europskim zemljama 20 do 40 darivatelja organa na milijun stanovnika, Hrvatska bilježi samo četiri do pet«, rekla je u subotu na otvaranju humanitarne akcije preuzimanja donorskih kartica »Život na dar« predstavnica Hrvatske donorske mreže Vesna Brkljačić. Humanitarnu akciju, koja za cilj ima popularizaciju darivanja organa, pokrenuo je HSLS Grada Zagreba u suradnji sa Hrvatskom donorskom mrežom. Građani su u prostorijama gradske organizacije HSLS-a u subotu mogli preuzeti svoju donorsku karticu, ako su se odlučili darivanjem organa pomoći teškim bolesnicima. No, zbog velikog interesa, nije bilo dovoljno kartica za sve. </p>
<p>Prvu donorsku karticu preuzeo je i potpisao predsjednik HSLS-a i zamjenik premijera Dražen Budiša, a pridužili su mu se Dorica Nikolić, Slaven Letica i drugi ugledni znanstveni i socijalni radnici. </p>
<p>A. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Odlazi i zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar </p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar će vjerojatno već početkom ovog tjedna od predsjednika Vlade Ivice Račana zatražiti razrješenje s te dužnosti, doznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu gospodarstva. Razlog njenog odlaska moglo bi biti neslaganje s novim ministrom gospodarstva Hrvojem Vojkovićem koji pripada drugoj struji HSLS-a u odnosu na svog prethodnika. Iako se još ne zna gdje će nastaviti karijeru, neslužbeno se spominje da možda odlazi na istaknutu poziciju u Croatia osiguranje (vodila je proces privatizacije te tvrtke), nekoj banci ili investicijskom fondu, a nije isključen ni povratak u Agrokor odakle je i došla u Ministarstvo gospodarstva. Zasad nije poznato ni tko će ju naslijediti na doministarskom mjestu, ali po neslužbenim informacijama to je mjesto u Vladinim kadrovskim križaljkama navodno namijenjeno SDP-u. (Željko Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sanader: I Radoševa izjava znak je da sadašnja vlast nema budućnosti </p>
<p>SPLIT, 23. ožujka</p>
<p> - HDZ će nastojati pokazati hrvatskom narodu da je politička snaga koja može ponuditi bolje vodstvo od sadašnjega, istaknuto je na izbornoj skupštini HDZ-a u subotu u Splitu, kojoj je nazočio i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. On je rekao kako vladajuća koalicija uz gospodarsku, socijalnu i političku stvara i institucionalnu krizu. »Izjavama poput one ministra Radoša da hrvatska vojska nije sposobna obraniti zemlju stvara ozračje nemira, beznađa i obeshrabrenosti. I na tom primjeru vlast je pokazala da nema budućnost«, ustvrdio je Sanader. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Izborne skupštine HDZ-a u Dubrovniku, Sinju, Zadru </p>
<p>DUBROVNIK/SINJ/ZADAR, 23. ožujka</p>
<p> - Dubravka Šuica ponovno je izabrana za predsjednicu dubrovačkog HDZ-a. Stara-nova predsjednica i dubrovačka gradonačelnica, koja je ujedno bila i jedina kandidatkinja za to mjesto, u subotu je na Izbornoj skupštini Gradske organizacije HDZ-a u Hotelu »Excelsior« u tajnom glasovanju dobila 106 od mogućih 112 glasova (šest je listića ocijenjeno nevažećima). </p>
<p>Na izbornoj skupštini Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) grada Sinja za predsjednika sinjskog ogranka te stranke izabran je prof. Marko Duvnjak, ravnatelj Gimnazije Dinko Šimunović.</p>
<p>Na skupštini zadarskog Gradskog odbora HDZ-a većinom glasova za novog predsjednika izabran je Željko Šoša. Od 135 nazočnih izaslanika, Šoša je dobio 100 glasova, a njegov protukandidat, dosadašnji predsjednik zadarskog HDZ-a, Davor Aras 29. Treći kandidat Grgo Peronja dobio je šest glasova. (A.H., N.M. i Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Suradnja aeroklubova iz Splita i Imotskog</p>
<p>IMOTSKI, 23. ožujka</p>
<p> - Uprava, stručnjaci i članovi aerokluba »Split« spremni su pomoći aeroklubu »Imotski« u Imotskom. Splićani su izjavili kako su u funkciju suradnje i obrazovanja mladih kadrova u padobranstvu i sportskom letenju na području imotskog kraja odlučili odmah staviti sva svoja sredstva i, dakako, odgovarajuću opremu na područje Imotskog. To je potvrdio i predsjednik aerokluba »Split« Miljenko Jelić koji je nedavno boravio u Imotskom i sa svojim suradnicima razgovarao s predstavnicima imotskog aerokluba o svim vidovima zajedničke suradnje. Jelić je podsjetio i na činjenicu kako je velik dio opreme splitskog aerokluba trenutačno blokiran na sinjskom aerodromu, koju su Splićani spremni odmah premjestiti u grad Imotski. Zato Imoćani nastoje žurno registrirati svoje uzletište, gdje bi se ubuduće mogla odvijati i obuka padobranaca i sportskih pilota, odnosno svih letača. Predsjednik aerokluba »Split« Miljenko Jelić istaknuo je kako bi se već tijekom ovogodišnjeg ljeta na uzletištu u Imotskom mogli obučiti i prvi padobranci i prvi piloti s područja imotskog kraja. </p>
<p>N. Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Jakovčić šesti put izabran za predsjednika IDS-a</p>
<p>Jakovčić je dobio uvjerljivu većinu od 176 nazočnih stranačkih povjerenika, pobijedivši jedinog protukandidata, dosadašnjeg potpredsjednika IDS-a, Marina Fola. Jakovčić među uspjehe svoje stranke istaknuo izglasavanje Statuta Istarske županije u kome je afirmirana dvojezičnost, ali i istrijanstvo, te najavio ustrajnost u borbi za autonomiju Istre</p>
<p>ROVINJ, 23. ožujka</p>
<p> - Ivan Jakovčić je na izbornoj skupštini Istarskog demokratskog sabora (IDS), koji se održao u subotu u Rovinju, šesti put za redom izabran za predsjednika stranke. Jakovčić je dobio uvjerljivu većinu od 176 nazočnih stranačkih povjerenika, pobijedivši jedinog protukandidata, dosadašnjeg potpredsjednika IDS-a, Marina Fola.</p>
<p>Istom prigodom izabrano je i pet potpredsjednika stranke, među kojima su, po prvi put, dvije žene i jedan pripadnik talijanske manjine, te novi sastav predsjedništva stranke. </p>
<p>Sabor je prošao relativno tiho u odnosu na burnu predizbornu kampanju u podružnicama IDS-a gdje su sučeljavanja bila vrlo žestoka, uključivši i zabranu ulaska suprotstavljenoj frakciji. Sudionike Sabora u ime predsjednika SDP-a pozdravio je Slavko Linić, kao i brojni stranački čelnici, a u ime predsjednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, IDS-ov skup pozdravio je član predsjedništva Anton Kajić i pozvao IDS-ovce na Sajam regija koji će se održati u travnju u Novome Sadu. </p>
<p>U izlaganju o dosadašnjoj aktivnosti IDS-a Ivan Jakovčić u prvi plan stavio je uspjeh stranke u borbi za ključne principe.On je rekao kako je izboren Statut Istarske županije u kome je afirmirana, ne samo dvojezičnost, već i istrijanstvo koje je po prvi put zapisano u jednom pravno-političkom dokumentu. Među uspjehe stranke, a i svoje, Jakovčić je naveo aktivnosti vezane za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu je kazao da je Istra najsnažniji most na tome putu. Samokritički je kazao kako su protekli lokalni izbori ukazali na neke slabosti u redovima IDS-a što je rezultiralo gubitkom vlasti u Puli, Novigradu, Opatiji, Pazinu i nekim općinama. No, iskazao je uvjerenje kako će na sljedećim izborima IDS povratiti povjerenje birača i vratiti se na vlast, jer su i posljednja zbivanja pokazala da IDS u Istarskoj županiji nema istinsku konkurenciju.</p>
<p> Za IDS je suradnja u šestočlanoj koaliciji bila veliko iskustvo, dala je nedvojbeno dosta pozitivnih rezultata, ali na žalost i negativnih, zbog čega će IDS ubuduće biti krajnje oprezan u izboru strateškog partnera na državnoj razini. Što se gospodarske i socijalne problematike tiče istakao je na prvom mjestu veliku nezaposlenost, koja je, međutim, neusporedivo manja nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Spomenuo je i uspješnu sanaciju Istarske banke kao i veliki projekt razvoja turizma kojega je cilj da se istarska turistička ponuda podigne na razinu četiriju i pet zvjezdica. </p>
<p>U raspravi nije bilo previše kritičkih tonova, s izuzetkom nastupa Steve Žufića i Dina Debeljuha. Žufić je kazao kako su protekli izbori pokazali da istarski birači traže drukčiju politiku IDS-a, te da je u predizbornoj kampanji bilo dosta nekorektnosti. »IDS-u trebaju promjene koje će prepoznati građani i u tom kontekstu dajem podršku Jakovčićevu protukandidatu Marinu Folu«, nedvojben je bio Stevo Žufić.</p>
<p> Dino Debeljuh koji je 1995. Jakovčiću bio protukandidat na Saboru u Bujama, upozorio je kako je IDS počeo sigurno gubiti povjerenje birača, jer pojedinci ruše temelje stranke. Kritički se osvrnuo i na IDS-ovo koalicije sa HDZ-om u Opatiji, kao i na neodlučan Jakovčićev stav glede prosvjeda zbog izgradnje radara na Učki. </p>
<p> Jakovčić je svoj program predočio u deset točaka i bez uvijanja zatražio da za njega glasuju nazočni povjerenici, tvrdeći da su uspjesi Istre i IDS-a dijelom i njegovi. </p>
<p>»IDS nosi barjak regionalizma. Mi nismo uspjeli ostvariti zacrtani cilj - autonomiju Istre, ali za to ćemo se uporno zalagati. Želim voditi IDS i osjećam se sposobnim realizirati naše programe. Nema neprijateljstva i revanšizma u stranci, a naše razlike su tako male da se bez velikih teškoća mogu prevladati«, zaključio je Jakovčić.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Bomba u dvorištu kuće međimurskog podžupana </p>
<p>ČAKOVEC, 23. ožujka</p>
<p> - U subotu u 7.45 sati u dvorištu svoje kuće u Nedelišću pokraj Čakovca podmetnutu bombu pronašao je zamjenik međimurskog župana Marijan Vukšić (HSS). U inače urednom dvorištu za oko mu je zapela bijela plastična vrećica s natpisom na mađarskome jeziku. Bila je odložena uz ukrasno drvo pokraj staze od dvorišnog ulaza prema kućnim vratima. Kad je Vukšić podigao vrećicu osjetio je težinu, a pogledom je ustvrdio da je u vrećici eksplozivna naprava i uz nju kuverta. Odmah je obavijestio PU Međimursku, čiji su djelatnici započeli uviđaj.</p>
<p>Kako je ustanovio policijski pirotehničar pronađena je bomba M-75 negdašnje jugoslavenske proizvodnje. Bomba je punjena eksplozivom, ali bez upaljača. U operativnom dežurstvu PU Međimurske na pitanje Vjesnika rekli su da u interesu istrage za sada neće objaviti sadržaj pisma pronađenog uz bombu. </p>
<p>Odmah nakon novinara pred Vukšićevu kuću došao je, da bi se solidarizirao sa svojim zamjenikom, međimurski župan Branko Levačić (HSLS). Kao i novinarima, ni njemu policija nije dopustila ulazak u kuću, kako se ne bi ometali kriminalistički izvidi. </p>
<p>Zamjenik župana, Vukšić, koji je i predsjednik HSS-a Međimurske županije, smatra da je očigledno riječ o prijetnji. Napominje da do sada nije primao ozbiljnije prijetnje, niti je s bilo kime imao politički ili osobni sukob koji bi zaslužio takvu reakciju. To je u minulih 12 godina prvi put da se eksplozivnom napravom prijeti nekom županijskom čelniku u Međimurju. </p>
<p>Vukšić ima psa, bijelog sibirskog samojeda, koji je preko noći bio u kući, ali ga ukućani nisu čuli lajati. Navodno je jedan od susjeda u petak navečer oko 22 sata čuo da su se blizu Vukšićeve kuće okretali automobili. Vukšić je novinarima rekao da ni u svezi s dodjelom poticaja za poljoprivrednike njemu nisu bile izrečene nikakve osobne zamjerke, tako da će izvor i razlog prijetnje pojasniti tek pismo, s čijim sadržajem policija, barem za sada, neće upoznati javnost. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prijeteća pisma SDP-ovcima u Bednji </p>
<p>IVANEC, 23. ožujka</p>
<p> - Anonimna pisma prijetećeg sadržaja koje je desetak članova SDP-a u općini Bednja dobio unazad kratkog vremena bila su razlogom konferencije za novinare u subotu u prostorijama ivanečkog SDP-a. Miroslav Korenika, saborski zastupnik i predsjednik Županijske organizacije SDP-a, nazvao je pošiljanje anonimnih pisama prijetećeg sadržaja političkim terorizmom.</p>
<p> »Tražimo od policije što skorije otkrivanje počinitelja, te daljnje poduzimanje mjera od strane pravne države. Javnost mora biti upoznata sa imenima počinitelja. Članovi SDP-a bili su u minulom desetljeću izloženi i češćim otkazima, ali i napadima na ulici.«</p>
<p> Konferenciji za novinare nazočio je i Vladimir Zbodulja, predsjednik općinske organizacije SDP-a Bednja, koji je od još uvijek nepoznatog pošiljaoca dobio anonimno pismo sljedećeg sadržaja: »Rasformiraj SDP čim prije za Tvoje dobro i dobro onih koje vučeš za sobom. Tebi za dobro.« Druga anonimna pisma sadrže i teške uvrede i prijetnje (»Odlazi iz svoje dvojne politike ili želiš pasti. Ti si dobar drug i veoma pošten čovjek, zato izađi iz SDP-a. Suprotno kombi kupi još uvijek školsku djecu. A Ti imaš troje unučadi. Pamet u glavu«).</p>
<p>Slanje anonimnih pisama nije jedini zabilježeni terorizam u ivanečkom kraju. U jesen 1991. godine, 18. studenoga, minirana je kuća u kojoj su bili trgovina i ugostiteljski objekt Anđelka Hranja u Bednjanskom Vrhovcu. Anđelko Hranj rođen je u tom kraju, no oženjen je osobom srpske nacionalnosti. Prije nego što mu je objekt srušen primio je mnogo telefonskih prijetnji, sve je prijavio policiji. Prema njegovim riječima, počinitelji su bili poznati policiji još 1992. godine, no policija ga je obavijestila službeno o počiniteljima tek prije godinu dana. Jedan od počinitelja je priznao djelo, a druga dvojica su nedostupna. Suđenje je zakazano 4. travnja u Ivancu. Saborski zastupnik Miroslav Korenika rekao je kako ima indicija da je prilikom policijske obrade spomenutog djela u jesen 1991. godine policija neprofesionalno obavila posao, te se stoga za takve djelatnike policije traže sankcije.</p>
<p> Općina Bednja je gospodarski nerazvijena, uz državnu pomoć unazad nekoliko godina bitno je poboljšana infrastruktura u tom kraju i sada se očekuju ulagači. Njih, međutim, odbijaju necivilizirani postupci, pa teško da će ih u takvoj atmosferi, kakva je u bednjanskom kraju, uopće i biti.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vojvođanski Hrvati pozvani da se politički organiziraju</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Deset godina nakon progonstva, na izbornoj skupštini Udruge prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, održanoj u subotu u Domu Hrvatske vojske u Zagrebu, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić prognanim je vojvođanskim Hrvatima poručio: »Nađite mir tamo gdje ste se preselili, ali nemojte izgubiti osjećaj za svoje običaje i kulturu. Ne prodajte imovinu jer ćete moći u Europi bez granica koristiti ono što se zove naša djedovina«. </p>
<p>Izborna skupština održana pod njegovim pokroviteljstvom okupila je 500-tinjak prognanih Hrvata Srijema, Bačke i Banata pred kojima je prvi čovjek Sabora izrazio nadu u to da ubuduće ljude neće istjerivati s njihovih ognjišta. Iskazao je žaljenje što je uopće došlo do toga da napuste svoje domove, te kazao: »Europa je bila turbulentna i još uvijek to jest. Nije ovo jedina generacija u progonstvu, ali želim vjerovati da se to ubuduće neće događati jer Europa ide ka ujedinjenju i udruživanju«. </p>
<p>Tomčić je također podsjetio da nisu samo naši prostori opterećeni problemom istjerivanja i iseljavanja, napomenuvši da se to događa i u zemljama koje Europu uče demokraciji. Mnogi su govornici, među kojima posebice Đuro Perica, također Srijemac, pozvali vojvođanske Hrvate da se i politički organiziraju kako bi se njihovi problemi jače artikulirali u Hrvatskoj. </p>
<p>»Politika je od Vojvodine učinila da postane ono što nikad nije bila. Mi se moramo i nadalje boriti za to da nikad ne zaboravimo što je Srijem nama Hrvatima - naša zemlja, dom, kultura i tradicija«. I Perica je baš, kao i Tomčić, pozvao Hrvate Srijema, Bačke i Banata da ne rasprodaju svoju imovinu mijenjajući »sve za ništa«, te podsjetio da su upravo oni dali velik doprinos hrvatskoj nezavisnosti. </p>
<p>Zajednica prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata ovom izbornom skupštinom obilježava i 10. obljetnicu svog osnutka. Dosadašnjeg predsjednika Franju Orlića na toj će dužnosti zamijeniti Mato Jurić. Oko 40.000 vojvođanskih Hrvata je prognano a u Zajednici ih je trenutno oko 25.000. Cilj je ove Zajednice pomoć prognanim Hrvatima oko izdavanja dokumenata, smještaja, reguliranja pravnih problema prilikom zamjene nekretnina. Trenutno i oni poput prognanih bosanskih Hrvata imaju problema sa smještajem u Hrvatskoj ukoliko su smješteni u srpskim kućama, a vlasti su se obvezale imovinu Srbima vratiti do konca ove godine. Drugi bitan problem vojvođanskih Hrvata vezan je uz umirovljenike. Njih je u prognaničkoj populaciji oko 1000 i pitaju se što će biti s njima kad se ostvari platni promet s bivšom Jugoslavijom kada bi oni imali približno mirovinu oko 50 njemačkih maraka. </p>
<p>Kako se moglo čuti na izbornoj skupštini prognanih vojvođanskih Hrvata, među njima je mnogo visokoobrazovanih, ali i sposobnih poljoprivrednika koji mogu postati značajan faktor u hrvatskoj poljoprivrednoj ekonomiji. Mi smo svim svojim bićem okrenuti prema Hrvatskoj i prema Zagrebu, poručili su sa skupa Hrvati Srijema, Bačke i Banata. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mesić traži što više suradnje sa SRJ</p>
<p>BEOGRAD, 23. ožujka</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je u interviewu beogradskom listu Blic od subote da se zalaže za suradnju Hrvatske i SR Jugoslavije na svim područjima gdje je to moguće, a da će postojeće prepreke u odnosima dvije zemlje to lakše svladavati što više budu surađivale.</p>
<p> »S obzirom na proteklo vrijeme, na rat koji je za nama, ima pitanja koja predstavljaju prepreke u suradnji, no mnogo je više onih na kojima se ona može razvijati brže i bolje. A što budemo više surađivali, i prepreke ćemo brže savladavati«, rekao je Mesić. </p>
<p> »Volio bih da i naša politika počne stvari gledati na način na koji ih gledaju privrednici«, kazao je Mesić odgovorajući na pitanje u kojem se konstatira kako poslovni ljudi ističu da snažniju gospodarsku suradnju sputava politika. Dodao je da se zalaže za »maksimalnu liberalizaciju viznog režima, jer ćemo na taj način olakšati komunikaciju ne samo poslovnim ljudima, nego i 'običnim' građanima obje zemlje. Mislim da je nastupilo vrijeme da se to može napraviti«. Na pitanje o iseljavanju bosanskih Hrvata iz Drvara koje deložiraju iz srpskih kuća i stanova Mesić je konstatirao da je »valjda svakome jasno da je Drvar planski, sustavno naseljavan Hrvatima nakon što su ga Srbi u ratu 1995. godine napustili«.</p>
<p> »Mislim da hrvatski mediji sada napuhavaju taj problem, a da ne polaze od toga da netko ne može ostati u tuđoj kući. No, mora mu se omogućiti da se i on vrati u svoju kuću ili osigurati alternativni smještaj«, kazao je Mesić u interviewu Blicu.</p>
<p> »Problem će se svakako lakše rješavati kad se u čitavoj BiH osigura konstitutivnost sva tri naroda jer, »dokle god postoje iluzije o podjeli BiH, dotle će biti natezanja: ovo je naš prostor, a ono vaš«, rekao je Mesić. </p>
<p> Jedno od pitanja bilo je i da li predsjednik Mesić žali što su mu oduzete neke ovlasti kojima je mogao više učiniti u unutarnjoj politici. </p>
<p> »Pa, u tom smislu mi je žao. Mislim da sam mogao više inicirati i učiniti da što prije profunkcioniramo kao ozbiljna demokratska zemlja. No, računao sam da će to učiniti druge institucije i još uvijek vjerujem u to, pa makar to učinile i sa malim zakašnjenjem«, odgovorio je predsjednik Mesić u interviewu beogradskom listu Blic. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Račan primio predsjednika Vlade Republike Srpske</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - u okviru serije razgovora s političkim sugovornicima o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini premijer Ivica Račan primio je u subotu Mladena Ivanića, predsjednika Vlade Republike Srpske, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Na sastanku je bilo govora o procesu ustavnih reformi u BiH, realizaciji odluke o konstitutivnosti sva tri naroda na čitavom teritoriju BiH i o mogućim rješenjima koja vode tom cilju. Također se razgovaralo i o mogućnostima proširenja bilateralne suradnje u području gospodarstva, zajedničkim infrastrukturnim projektima i o zajedničkom projektu potpore procesu povratka izbjeglih i raseljenih.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Antunović: »Država ne može izrađivati ideje, jer se to radi u komunizmu!«</p>
<p>Sudionici su upozorili da stopa nezaposlenosti u Vukovaru prelazi 50 posto, te da Vukovarci sve češće napuštaju grad. Josip Kompanović ponovno je izabran za predsjednika Zajednice povratnika</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Obnova gospodarstva i zapošljavanje na područjima od posebne državne skrbi, obnova Vukovara, problematika useljenika iz BiH, kao i razminiranje, samo su neke od tema o kojima je bilo riječi na 8. Konferenciji Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) što se održala u subotu.</p>
<p> Povratnici su od hrvatske Vlade zatražili donošenje zakona koji bi potaknuo ulagače na područjima od posebne državne skrbi i trajno zbrinuo Hrvate iz BiH na tim područjima. </p>
<p> Josip Kompanović, koji je na današnjoj Konferenciji ponovo izabran za predsjednika ZPH, izrazio je nezadovoljstvo brzinom razminiravanja te upozorio da se područja stradala u Domovinskom ratu ne smiju izjednačavati sa gospodarski nerazvijenim područjima Hrvatske.</p>
<p> Sudionici su upozorili da stopa nezaposlenosti u Vukovaru prelazi 50 posto, te da Vukovarci sve češće napuštaju grad što bi se, kako su kazali, moralo hitno zaustaviti.</p>
<p> Inače, Podružnica ZPH Vukovarsko-srijemske županije jučer je otkazala sudjelovanje na Konferenciji, ocijenivši, među ostalim, da je riječ o neracionalnom trošenju novaca.</p>
<p> Potpredsjednica hrvatske Vlade Željka Antunović izrazila je žaljenje što povratnici nisu dovoljno informirani o svim mjerama koje Vlada poduzima da im se pomogne u rješavanju problema. Vlada je donijela brojne mjere, ali na lokalnim je upravama da prepoznaju mogućnosti, upozorila je.</p>
<p> »Država ne može izrađivati ideje i poduzetničke projekte jer se to radi u komunizmu, a ne u tržišnom gospodarstvu«, kazala je. </p>
<p> Uz glasno negodovanje sudionika, potpredsjednica Vlade je skup napustila prije njegova završetka, ispričavajući se da ju je organizator dezinformirao o duljini trajanja Konferencije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Lučin najavio postroženje kazni za prometne prekršaje</p>
<p>ZAGREB, 23. ožujka</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin sa suradnicima predstavio je u subotu u sklopu Auto showa na zagrebačkom Velesajmu prijedlog novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Provedbu nacionalnog programa. Ministar je, najavljujući postrožavanje kazni i lakše ostajanje bez vozačke dozvole, izjavio kako se na prijedlogu radi već nekoliko mjeseci i da su u projekt uključeni razni stručnjaci i udruge koje se bave sigurnošću prometa. </p>
<p>Lučin je ustvrdio kako postoje tri elementa koja uzrokuju veliki broj nesreća na našim cestama, a to su loše stanje cesta, veliki broj automobila (1,5 milijuna bez tranzitnih putnika) i slabo razvijena prometna kultura. </p>
<p>Očekuje se da će novi Zakon nakon saborske procedure stupiti na snagu 1. lipnja.</p>
<p>Statistike koje su iznijeli načelnik odjela za sigurnost cestovnog prometa Branko Pamić i voditelj radne skupine za provedbu Nacionalnog programa, pokazuju da je broj prometnih nesreća porastao 2001. u odnosu na 2002. godinu sa 73.387 na 81.911. Broj ozlijeđenih porastao je s 20.501 na 22.093 osobe. Jedini pozitivni pomak je u broju poginulih (2000. godine 655 a godinu kasnije 647).</p>
<p>Novi zakon predviđa kaznu zatvora za teže prekršaje. Za vožnju u pijanom stanju kazne će se propisivati ovisno o stupnju koncentracije alkohola u krvi. Od jeseni do proljeća bit će obvezna uporaba svjetala na vozilima, a po uzoru na većinu zapadnih zemalja zabranjuje se korištenje mobitela i sličnih naprava tijekom vožnje. </p>
<p>Osim restrikcija predviđena su i neka olakšanja. Tako se povećava dopuštena brzina kretanja na autocestama za autobuse i teretna motorna vozila. Povećava se i dobna granica važenja vozačke dozvole sa 65 na 70 godina.</p>
<p>Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić rekla je kako će se rasprava o novom zakonu nastaviti a ministarstvo očekuje potporu i prijedloge od svih mjerodavnih. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020324].
|
