NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020323].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223496 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dobre vijesti iz Bruxellesa</p>
<p>Za velike integracijske šanse od Hrvatske se traži i velik trud</p>
<p>Nisu velike riječi prijatelji procesa pristupanja nego praktična provedba svih zakona i uzusa u koje se zaklinje većina građana (i političara) u Hrvatskoj / Nakon godina buke i bijesa, u odnosima Europskog parlamenta i Hrvatske došlo je do vremena partnerstva i ohrabrivanja, ali i prijateljskog smirivanja prevelikih očekivanja</p>
<p>BRUXELLES, 22. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dobra je vijest iz Bruxellesa da europarlamentarci Hrvatsku već vide kao kandidata za ulazak u Europsku uniju (EU), no možda je još bolja vijest da su jasno dali do znanja da brzina ovisi isključivo o Hrvatskoj, a ne o Bruxellesu. I da je za sve to potreban velik trud. Nakon godina buke i bijesa, kritika bez rukavica a s razlogom, u odnosima Europskog parlamenta i Hrvatske došlo je do vremena partnerstva i ohrabrivanja, ali i prijateljskog smirivanja prevelikih očekivanja. To je glavni dojam nakon međuparlamentarnog sastanka izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu i hrvatskog saborskog Pododbora za veze s Europskim parlamentom.</p>
<p>Kako se situacija u Hrvatskoj mijenja, mijenjaju se i teme interesa, te je više vremena utrošeno na raspravu o okolnostima u kojima će Hrvatska jednoga dana ući među prave kandidate za EU, a tema povratka izbjeglica obrađivala se drukčije nego do sada. Europska komisija će, kao operativno tijelo, svoje programe pomoći povratka izbjeglica zaključiti s ovom godinom. Čak je i nedavna kriza Vlade - »kriza koalicije koja se nije pretvorila u krizu Vlade«, ustvrdio je šef saborskog izaslanstva Ivo Škrabalo - prošla neopaženo. Hrvatska neke svoje ključne zakone želi napraviti dobro, pa makar sa zakašnjenjem, »radi nas, a ne da bismo se svidjeli vama«.</p>
<p>Predstavnici Europskog parlamenta suočili su se s dilemom hrvatske naklonosti prema EU. Hrvatski im zastupnici nisu mogli racionalno razložiti kako je moguće da je ulazak u EU u programu svih stranaka, ali da, kad Sabor izglasava jedinu legitimnu ulaznicu za početak procesa - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) - najbrojnija opozicijska stranka demonstrativno izlazi iz sabornice. »Ne shvaćam tu logiku, HDZ hoće u Europu, a izlazi kod izjašnjavanja o SSP-u«, bio je otvoren parlamentarac Hannes Swoboda, jedan od članova izaslanstva koji o Hrvatskoj najviše zna, još više razumije i nerijetko je bio kritičan prema zbivanjima u Hrvatskoj. On je iznenadio okupljene zaključkom da je »Hrvatska ovog trenutka, nažalost, jedina zemlja u regiji koja bi mogla uhvatiti korak s kandidatima za EU«.</p>
<p>Glazba koja godi hrvatskom uhu je da Swoboda smatra kako će se Hrvatska u EU-čekaonici naći sa zemljama koje ne uspiju ući u EU u prvom valu proširenja, dakle očekivane 2004. godine, te da one na dnevni red za EU-ulaznicu dolaze »prema optimistima dvije, a prema pesimistima tri godine kasnije«, dakle 2006. do 2007. godine, misleći na Bugarsku i Rumunjsku.»Vjerujem da Hrvatska ima velike šanse i ako uloži mnogo truda, može u doglednoj budućnosti uputiti zahtjev za punopravnim članstvom«.</p>
<p>Parlamentarci su uputili nekoliko oštrijih riječi zbog kritike procesa stabilizacije i priključivanja izricane u Hrvatskoj, pogotovo za strahove da zemlja ne postane taocem regionalnih problema, uvjeravajući zastupnike da »pogotovo sada, kada je Jugoslavija i formalno prestala postojati«, više zaista nema razloga galamiti o njenoj obnovi. No, upozorio je Swoboda, »načekat ćete se ako ne počnete provoditi SSP«.</p>
<p>»Sve zaista ovisi o vama i do 2006. godine možete učiniti mnogo«, naglasila je predsjednica delegacije EP-a Doris Pack. Dizanje obrva dijela prisutnih izazvala je procjena člana saborske skupine dr. Petra Turčinovića da bi Hrvatska već do kopenhagenskog summita u prosincu ove godine mogla doći među kandidate za EU. Turčinović tezu elaborira brzim usvajanjem SSP-a (glavnina bi bila usvojena do kraja godine), no dobri poznavatelji upozoravaju da problem nije u usvajanju nego u primjeni i provedbi slova EU-zakona inkorporiranog u tkivo hrvatskog zakonodavstva.</p>
<p>Hannes Swoboda je gospodarske probleme Hrvatske ugradio u okvir znanih poteškoća svake tranzicijske zemlje i u tom procesu Hrvatska nije ništa drukčija, osim što je u neke reforme krenula kasnije, što se još uvijek odlučila na reformske rezove i, konačno, što u proces ulazi s nacionalnim dohotkom osjetno višim od dohotka glavnine kandidata.</p>
<p>Unatoč iznosu dolara po glavi stanovnika, zemlja je suviše opterećena nezaposlenošću; turizam ne može biti jedini instrument oporavka, morate razvijati i ostale privredne grane koristeći inovacije, uvođenje novih tehnologija, znanje i u tome biti agilniji, poruka je EP-a. Naravno, nije čudo da saborsko izaslanstvo nije odgovorilo na pitanje zašto Slovenija na tržišta Srbije/Crne Gore i BiH još izvozi 20 puta više negoli Hrvatska - a to je jedan od problema koji EU svim svojim CARDS i inim programima ne može, a i neće rješavati. Čak su i o donedavno standardnoj točki razilaženja Zagreba i Bruxellesa, suradnji s Haagom, izostali glasniji prijekori, iako su europarlamentarci u završnu izjavu unijeli napomenu da se ta primjerena suradnja sa Sudom u Haagu mora nastaviti »neovisno o unutarnjoj politici i interesima pojedinih skupina«.</p>
<p>Europarlamentarci su, znači, pažljivo pratili zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni, znaju tko što misli i kani, ali su se suzdržali komentara unutarnjih stvari zemlje, krize u koaliciji.</p>
<p>Parlamentarna je rasprava pokazala da Hrvatska ima šanse za ulazak u EU, no i da su te šanse jednake prilikama drugih kandidata i da je put do cilja dug, zamršen i nepredvidljiv, iako ide već utrtom stazom. Nisu velike riječi prijatelji procesa pristupanja nego praktična provedba svih zakona i uzusa u koje se zaklinje većina građana (i političara) u Hrvatskoj, a perspektiva će biti izvjesna tek onda kad na ovakvom i sličnim skupovima izostanu preporuke, dobronamjerne, o potrebi jačanja pravne države, poštivanja ljudskih i manjinskih prava, nezavisnijim medijima. Neizbježno je podsjećanje na potrebu brze realizacije prioriteta iz SSP-a: reforma javne uprave i pravosuđa, unapređivanje industrijskih standarda, jačanje građanskog društva, modernizacija...</p>
<p>Bruxelles o »Vjesniku«</p>
<p>Rasprava u Europskom parlamentu nije zaobišla ni medije i opća je ocjena da su jedini dio medijske scene koji je pod utjecajem i kontrolom pojedinaca neke lokalne radio postaje. </p>
<p>Televizija se »oporavlja«, a prostor istinske slobode izražavanja su tiskani mediji. U tom je kontekstu spomenut i Vjesnik kao primjer novina koje su, uz Slobodnu Dalmaciju, još u vlasništvu Vlade, no unatoč tome, Vjesnik je bio najglasniji u »argumentiranoj, oštroj i bezrezervnoj kritici natezanja u vladajućoj koaliciji«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ministar se nespretno i nesretno zaletio, ali nije ništa izmislio</p>
<p>Pozivi na Radoševu ostavku i komentari da su njegove izjave »izdaja domovine« ipak su pretjerani / Da se »Hrvatska ne može sama braniti u slučaju napada, jer za to nema snage, ni modernu vojsku«, ministar je rekao predstavljajući novu strategiju hrvatske obrane, zajedno s paketom novih vojnih zakona i dugoročnom vizijom obrane Hrvatske / U svim tim dokumentima ima još kritičnijih opaski o negativnostima uočenim u Ministarstvu obrane i cjelokupnim oružanim snagama</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Ministar obrane Jozo Radoš jednom je izjavom podigao priličnu prašinu. Mnogi su se u Hrvatskoj zapitali je li moguće da prvi čovjek obrane tvrdi kako se »Hrvatska ne može sama braniti u slučaju napada, jer za to nema snage, ni modernu vojsku«, a tome još dodaje »da sigurnost moramo tražiti unutar sigurnosti saveza, te nužno modernizirati našu vojsku«. Uslijedili su pozivi na njegovu ostavku, žučljive reakcije, ukazivanje da je to čak »izdaja domovine«.</p>
<p>Sve je to pretjerano jer je Jozo Radoš citirane rečenice izrekao predstavljajući novu strategiju hrvatske obrane, zajedno s paketom novih vojnih zakona i dugoročnom vizijom obrane Hrvatske. U svim tim dokumentima ima još kritičnijih opaski o negativnostima uočenim u Ministarstvu obrane i cjelokupnim oružanim snagama, tako da je Radoš zapravo prvim nastupom o najavljenim reformama (koje će biti bolne) namjeravao probiti led upravo jednom vrlo neugodnom spoznajom.</p>
<p>Istina, ministar se i nespretno i nesretno zaletio, ne pojasnivši sve do kraja. Trebao je reći sljedeće: u sadašnjem trenutku (za razliku od 1995. kada je hrvatska oružana sila bila na vrhuncu moći), hrvatski obrambeni kapaciteti ne zadovoljavaju NATO-ve kriterije, prije svega u tehničkom smislu. Ratno je zrakoplovstvo praktički prikovano za zemlju i leti još samo simbolički avionima i helikopterima koji su inferiorni suvremenim zapadnim i novim ruskim borbenim letjelicama.</p>
<p>Zračni rat protiv Jugoslavije 1999. i zračno-kopnena intervencija u Afganistanu 2001. godine pokazali su da zastarjelo zrakoplovstvo temeljeno na tehničkim sredstvima istočne proizvodnje iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća nema nikakvih izgleda u obrani vlastitog zračnog prostora i trupa na tlu i da biva uništeno ili neutralizirano već u prvim danima sukoba.</p>
<p>Slično je i sa starijom teškom tehnikom svjetskog i jugoslavenskog porijekla koja dominira u hrvatskoj kopnenoj vojsci. Ona je bila dobra za potrebe Hrvatske u Domovinskom ratu. Ali u nekom novom, širem europskom ili svjetskom sukobu - praktički je staro željezo i balast. To su realnosti koje ne treba prikrivati. Prema tome, što brži ulazak Hrvatske u NATO jedina je šansa da se, u sklopu moćnog Saveza, Oružane snage relativno brzo moderniziraju. </p>
<p>Drugo pitanje koje u zadnje vrijeme izaziva nedoumicu u hrvatskim političkim krugovima je zadržavanje opće vojne obveze ili njeno ukidanje i postupan prijelaz na isključivo profesionalnu vojsku. Činjenice pokazuju ovo: ukidanje opće vojne obveze i šestomjesečnog vojnog roka u ovom je času nerealno. Već duže, predviđeni se kontingent novaka teže popunjava, a sve je više zahtjeva za civilnim služenjem vojnog roka.</p>
<p>Istodobno, slične probleme s novačenjem imaju i profesionalne gardijske postrojbe. Vojska kod mladih ljudi više nije u trendu, što je svjetski proces. Ako baš ne mora, rijetko će se tko odlučiti biti vojnik čitav život. Dragovoljaca i zainteresiranih za vojnu karijeru uvijek će biti, ali ne onoliko kao u ratna vremena, kad se mora računati i na tada uobičajene motive - nacionalni zanos, domoljublje i sl.</p>
<p>Da bi mirnodopske vojske, kad imaju profesionalni ustroj, privukle ljudstvo, moraju postati atraktivne, moraju mladom čovjeku pružiti i nešto više od para čizama, uniforme i puške. Znači, potreban je značajan materijalni stimulans, kao i poticaj koji prelazi zidove vojarne: tko bude u vojsci pet, 10 ili 15 godina naučit će sve o suvremenoj informatici, kompjutorizaciji, elektronici, motornim vozilima, letjelicama i mnoštvo drugih specijaliziranih znanja koja su konkurentna i u civilnom životu. </p>
<p>Naša vojska, ali i društvo, nisu još spremni za profesionalizaciju. Profesionalci zapravo stoje više od ročne vojske jer ih država mora platiti bolje od novaka, pružiti im sigurnu perspektivu, uključujući solidne mirovine.</p>
<p>Stoga su obećane uštede koje se dobivaju ukidanjem opće vojne obveze zapravo kratkoročne. Za profesionalnu vojsku od 25.000 do 30.000 ljudi treba imati i dulji džep i viši opći standard i sasvim drukčiju koncepciju oružanih snaga. Realno, Hrvatska će još pet do 10 godina imati mješoviti sustav novačenja: općom obvezom i dobrovoljačkim pristupanjem. Treba također biti jasno da će se Hrvatska, bude li opet ugrožena njena neovisnost, braniti svime što ima na raspolaganju, no pritom nije svejedno drži li u ruci suvremeno ili zahrđalo oružje.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Moj je izbor Zagreb</p>
<p>Dimitrije Popović</p>
<p>Zagreb je moj izbor. U Zagreb sam došao 1971. godine, kad sam se upisao na Akademiju likovnih umjetnosti. Studirajući, imao sam želju ostati živjeti u Zagrebu. </p>
<p>Želja mi se ispunila. Ne potvrđuje li upravo ta želja i njezino ostvarenje, moj odnos prema gradu, onu pravu dimenziju glagola voljeti u prevertovskom smislu te riječi. Zato se, pišući ovaj tekst, nalazim pred teškoćom što ili kako izdvojiti iz tih proteklih tridesetak godina, od studenskih dana do zrelog doba, o doživljajima intimnim i javnim, privatnim i društvenim, kojima je svjedokom bio Zagreb.</p>
<p>Moji prvi kontakti sa Zagrebom, osim nekoliko prijatelja nisam poznavao nikoga, bili su uzbudljivi s nekom vrstom prisnosti, koju ne umijem imenovati. Satima sam se šetao po gradu, upoznajući ono o čemu sam ranije bio posredno upoznat; Zrinjevac i njegove platane, o kojima sam čitao kod I. Eremburga, zatim čuvenu katedralu, tajanstveni ambijent Gornjega grada, posebno u jesenskim večernjim izmaglicama...</p>
<p> Jedna od najljepših zgrada, koja me od prvog dana zadivila, bila je zgrada Željezničkoga kolodvora. Želio bih da jednog dana ta zgrada bude pretvorena u muzej. Urbanistički i sadržajno idealno bi odgovarala tom dijelu grada, od Zrinjevca do dvorane Lisinski. Zagreb je jedan od rijetkih gradova koji istodobno ima dva karaktera - intimnost i reprezentativnost. </p>
<p>Naravno, grad je bez ljudi nijema pozornica, privlačni povijesni dekor, svjedok vremena bogate prošlosti, njegovo su živo bogatstvo ljudi, Zagrepčani, među kojima sam upoznao krasne osobe, gradio prijateljske odnose koji se temelje na poštovanju i uvažavanju.</p>
<p> Moj profesionalni život i moja umjetnička karijera počeli su u Zagrebu, zahvaljujući ljudima koji su na početku prepoznali moj senzibilitet, podržavajući me u radu. Prilikom otvorenja moje izložbe u Klovićevim dvorima 1991. godine, bivšem Muzejskom prostoru, jedna mi se mlada novinarka obratila, među mnoštvom, rekavši: »Vidite kako vas Zagreb voli«. Uzbuđeno sam odgovorio kako na njegovu ljubav uzvraćam onako kako osjećam i najbolje umijem svojim načinom života i svojom umjetnošću.</p>
<p>Tamo gdje se Zagreb najsuptilnije reflektira na emotivnom planu moja je obitelj. Moja je supruga Zagrepčanka i naš je sin Petar rođen u Zagrebu. Kada sam se udvarao svojoj supruzi, običavao sam je pratiti kasno u noć do njezine kuće na Šalati u Vramčevoj ulici. Jedne sam noći, vraćajući se u svoju studentsku sobu u Ulici Braće Oreški 33, na uglu Klaićeve opazio da sam zaboravio ključ od ulaznih vrata zgrade. </p>
<p>Jedino što mi je bilo preostalo jest da dočekam dan na nogama, šetajući gradom.</p>
<p>Prošao sam preko tržnice na Dolcu, koja je bila pusta i nijema, sa skladnim nizom arkada, i činilo mi se kao da prolazim kroz prostor neke De Chiricove slike, zagonetne i puste. </p>
<p> Tamna stabla drvoreda postupno su dobivala zelenu boju u bistroj svjetlosti svitanja. Miris mokrog opranog asfalta ispunjavao je svježinu nadolazećeg jutra. Bio sam među prvima koji je mogao Zagrebu reći - dobro jutro, pozdravljajući novi dan.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Slomile su me optužbe HNS-a da sam radio nezakonito«</p>
<p>Pokušali su mi podmetnuti dokumente prema kojima bi Grad poduzeću Meduza, HNS-ovog glasnogovornika Borisa Blažekovića, oprostio sve dugove i otvorio mogućnost ponovnog najma</p>
<p>Optužbe za donošenje nezakonitih odluka, nekompetentnost, slaba suradnja i ignoriranje, razlozi su zbog kojih je Slobodan Ljubičić dosadašnji predsjednik Povjerenstva za davanje poslovnih prostora u najam u petak podnio neopozivu ostavku.</p>
<p> - Nakon dvije godine nisam više u mogućnosti obavljati tu dužnost. Ja sam, naime, emotivna osoba i slomile su me optužbe HNS-a da sam radio nezakonito, rekao je Ljubičić na konferenciji u petak, dodavši kako je o svojoj odluci obavijestio i gradonačelnicu Vlastu Pavić.</p>
<p>U svom obrazloženju, Ljubičić je naveo kako je kao predsjednik Povjerenstva često ulazio u sukob s članovima Povjerenstva iz HNS-a, a posljednji u nizu dogodio se u četvrtak pred početak sjednice:</p>
<p> - Ured za imovinu dostavio je prijedloge koje Povjerenstvo do tada nije razmatralo, pa tako i slučaj »Meduza« (tvrtka glasnogovornika HNS-a Borisa Blažekovića, s kojom se Grad već godinama spori zbog dugovanja od zakupnine, op.a.). Taj postupak već ima sudski epilog i prema odluci suda Meduza je trebala iseliti iz prostora. Međutim, htjeli su podmetnuti zahtjev prema kojemu bi prebijanjem dugova Grad i Meduza riješili spor, s time da se Blažekoviću ostavlja mogućnost daljnjeg najma. Da sam to potpisao pristali bi na oprost dugova. I ne samo to, takav razvoj jednostavno je nemoguć jer se preko odluke suda ne može, objasnio je Ljubičić.</p>
<p>Na upit novinara za pojašnjenje Ljubičić je odgovorio: »Na primjer, da iznajmite stan i da novi stanar bez vaše dozvole krene u obnovu i rušenje zidova i da nakon toga umjesto novca za najam nudi uvećane račune radova prema kojima ispada da ste vi njemu dužni. Istu stvar pokušava Meduza kada od Grada traži prebijanje dugova«, govorio je Ljubičić.</p>
<p>Osim toga, kap koja je, kaže, prelila čašu i nakon koje se Ljubičić odlučio povući jest i »iznenadno« suspendiranje načelnice Odjela za upravljanje poslovnim prostorima Anice Drmić.</p>
<p> - Načelnik Ureda za upravljanje imovinom Željko Uhlir optužio ju je da je pripremala nezakonite Odluke, rekao je Ljubičić. On je dodao kako je Uhlir i njemu priprijetio da ima dokumente kojima dokazuje nezakonit rad Povjerenstva, ali da ih na traženje nije htio pokazati. Ljubičić je, međutim, priznao kako se zbog volonterskog posla i sastava Povjerenstva moglo, čak, dogoditi i to da »on sâm potpiše neku nezakonitu odluku«.</p>
<p> - Pretpostavimo da je moguće da sam i ja potpisao neku nezakonitu odluku, ali onda smo za nju odgovorni svi u Povjerenstvu, uključujući i pročelnika. Pa takvih odluka ima na desetke, mi u Povjerenstvu smo volonteri i moguće da smo koji put načinili grešku, zaključio je.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Bandić je režiser Ljubičićeve ostavke«</p>
<p>Kako HNS može ospstruirati Povjerenstvo ako nas ima manje od SDP-a / Slučaj poduzeća Meduza je izvučen iz konteksta kako bi se napao HNS</p>
<p>»Slobodan Ljubičić je jedan od najbližih i najodanijih suradnika Milana Bandića i mislim da je u njegovo ime podnio ostavku kako bi podigao prašinu. Bandić je, zapravo, pravi režiser najnovije 'drame' i Ljubičićeve ostavke. Prema Bandićevu receptu i tu se hoće prikazati kako HNS i SDP ne mogu funkcionirati ni u jednom projektu što je laž, a sve to da bi se isprovocirali prijevremeni izbori, rekao je Srećko Ferenčak, donedavni član Poglavarstva zadužen za Ured za upravljanje imovinom i član Povjerenstva s čijeg je čela odstupio Ljubičić.</p>
<p> - Prvo, sjednica Povjerenstva nije ni počela jer smo prekasno dobili materijale. Zbog toga smo svi, a ne samo Ljubičić odlučili odgoditi sjednicu. Ovo se može provjeriti jer sam upravo ja na sjednicama Gradskog poglavarstva bio najoštriji protivnik da nam se materijali donose na početak ili u tijeku same sjednice Poglavarstva, rekao je Ferenčak.</p>
<p> - Drugo, a kada je riječ o slučaju Meduza i 'nepoznatim' materijalima koje smo navodno pokušali progurati, treba reći da je to bio prijedlog poduzeća Meduza, a ne članova Povjerenstva iz HNS-a. Da je sjednica i održana, SDP je glatko moglo odbiti taj prijedlog i s četiri glasa mogao je nadglasati naša tri. Ljubičić je točno rekao što u tom prijedlogu piše, ali je uporno insistirao na Meduzi, a nije spomenuo desetke drugih slučajeva koji se navode u spomenutom materijalu i koji su potpuno isti. Naime, za vrijeme HDZ-a doista su se sklapali ugovori koji su zakupcima dozvoljavali da novac utrošen u obnovi objekta kompenziraju i to na dva načina. Ili nisu morali plaćati zakup ili su prilikom izlaska iz objekta od Grada ili idućeg zakupca mogli tražiti nadoknadu troškova. Tako je sada i u slučaju Meduze čiji vlasnik želi nadoknaditi oko 750 tisuća kuna uloženih u obnovu. Koliko znam, Meduza predlaže da s idućim zakupcem ugovori naknadu troškova, rekao je Ferenčak.</p>
<p>Po njegovim riječima vlasniku Meduze, Borisu Blažekoviću »ne pada na pamet produžetak najma jer je to u suprotnosti s odlukom suda«.</p>
<p> - Ljubičić govori neistine kada kaže da Meduza želi ostati u prostoru, vlasnik tog poduzeća želi povratiti dio uloženih sredstava, pojašnjava Ferenčak. </p>
<p>I na kraju, po riječima Ferenčaka, Uhlir nikada nije optužio Ljubičića, već je kao šef Ureda u kojemu radi spomenuta načelnica Anica Drmić otkrio da je radila nezakonito i stoga joj zabranio rad u Povjerenstvu.</p>
<p> - Ljubičić je planuo bez razloga, Meduzu je stavio u prvi plan, ali zbog čega? To najbolje zna objasniti njegov stranački šef Milan Bandić koji smatra da mora biti gradonačelnik, zaključio je Ferenčak.</p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jedni čiste - drugi zagađuju</p>
<p>Stručnjaci tvrde da Zagrepčani piju vodu dobre kakvoće, ali o njoj ne bi trebalo razgovarati samo jedanput godišnje</p>
<p>Ako se u gradu ne počne oštrije provjeravati i više ulagati u zaštitu podzemnih voda, Zagreb bi mogao ostati bez pitke vode! Iako je upozorenje ozbiljno, voda što je Zagrepčani piju zasad je gotovo vrhunske kakvoće, tvrde stručnjaci. Prema riječima Dubravka Dragojevića, rukovoditelja Službe kontrole kvalitete vode, Zagrebu se svakodnevno isporuči 370.000 kubičnih metara vode.</p>
<p>- Stanje zagrebačke vode ipak je alarmantno, jer Zagreb sada ima samo sedam vodocrpilišta, za razliku od 1990. godine, kada ih je bilo petnaestak, kaže Dragojević.</p>
<p> Grad se sada opskrbljuje iz sedam crpilišta, a to su Mala Mlaka, Sašnak, Petruševec, Zapruđe, Strmec, Bregana i Velika Gorica.</p>
<p>- Nekima od tih crpilišta prijeti opasnost od zatvaranja. Razlog su razna onečišćenja, šljunčarenja i otpadi industrijskih pogona. Među onečiščivaćima su i neke vojarne te Ranžirni kolodvor, kaže Dragojević. </p>
<p> Stručnjaci upozoravaju da se sustavnim i nekontroliranim šljunčarenjem stvara porozno tlo pa nečistoće lakše prodiru do podzemnih voda. </p>
<p>Provjera kakvoće vode provodi se na više razina, od vodocrpilišta do laboratorijskih ispitivanja.</p>
<p>- Već na vodocrpilištima imamo mogućnost prevencije, jer se uz njih nalazi niz pijezometara, pomoću kojih se redovito provjerava kakvoća dotoka vode u crpilišta, objašnjava Dragojević.</p>
<p>U posljednje se vrijeme potrošačima nude pročišćivači vode. Dragojević, međutim, upozorava da takva voda ne zadovoljava Pravilnik o kakvoći vode te mijenja okus i kemijski sastav. Voda, dodaje, gubi minerale, a s njima i kakvoću.</p>
<p> Zagreb se mora okrenuti zaštiti voda. Zasad je sreća što su još izdašni prirodni izvori, čime se u europskim metropolama još može podičiti samo Beč. O pitkoj vodi ne bi trebalo razgovarati samo u povodu Svjetskog dana voda, već je treba »utočiti« u razvojne programe Zagreba.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Voda jarunskog jezera sve zagađenija</p>
<p>Direktor Jaruna Aleksa Kocijan upozorava da je kakvoća jarunske vode zasad drugog stupnja, ali ako ubrzo ne počne izmuljavanje jezera, postoji tendencija prema trećem stupnju, što znači da je voda sve zagađenija. </p>
<p>- Za konačno rješenje pitanja kakvoće jarunske vode potrebno je kupiti stroj za izmuljavanje, koji bi tijekom cijele godine, osim kada je jezero zaleđeno, bio u pogonu. Da bi se očistilo cijelo jezero, trebat će pet godina, ali građani se još ove sezone mogu kupati, jer će se u pogon staviti dva filtera, a ručno će se uklanjati lopoči, napominje Kocijan. Cijena je stroja za izmuljivanje oko 400.000 eura, pa bi u kupnji trebao sudjelovati i Grad. Zasad je na Jarunu samo stroj za čišćenje plićaka i plaža. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ostaje li Zagreb bez svojih tradicionalnih obrta?</p>
<p>Radnje tradicionalnih obrta s obučenim majstorima sve više zatvaraju svoja vrata / Znanje, strpljenje i kreativnost dižu cijenu ručnog rada, koji ne može konkurirati cijenama tvorničkih proizvoda</p>
<p>Gotovo svaki europski grad kao na dlanu drži svoje preživjele obrtničke radionice i kao ostatke vlastite prošlosti prodaje ih kao visoku turističku vrijednost. No, Zagreb je, čini se, grad koji još vlastite tradicionalne obrte nije iskoristio na taj način. Tako se, naime, može zaključiti, jer stari zanati u Zagrebu doslovno izumiru, jedan za drugim. Naime, ni Grad ni Turistička zajednica grada Zagreba (još) ne prepoznaju dovoljno vrijednost tih zanimanja, koje bi svakoga znatiželjnog turista mogle odvesti u stari Zagreb. Osim postolara, urara i bravara, čije se usluge uglavnom još masovno koriste, mnogo je zanimanja osuđeno na nestajanje i izumiranje. Radi se o starim zanatima s obučenim majstorima, koji predstavljaju autohtonost određenoga kraja. Znanje, strpljenje i kreativnost dižu cijenu ručnog rada, koji ne može konkurirati cijenama tvorničkih proizvoda.</p>
<p>U Zagrebu su, primjerice, ostala tek tri kišobranara, a rijetko koji može opstati, financirajući se samo iz tog osnovnog zanimanja. Prema riječima Mire Artuković iz kišobranarske radnje u Tratinskoj, posla nema jer se više ne proizvode neki potrebni dijelovi za popravak kišobrana. Nakon što plati sve doprinose, kaže M. Artuković, i ona planira zatvoriti svoju radnju, jer već godinama svi kupuju kišobrane loše kvalitete, vrijedne do sto kuna. Budući da se, kao i kod većine starih zanata, i u kišobranarstvu cijeni vrijednost ručnog rada i kvalitetnih materijala, 300 kuna za kvalitetan kišobran, koji traje i dvadesetak godina, ljudima je previše, objasnila je M. Artuković, koja se već 35 godina bavi kišobranarstvom. Zatekli smo kako popravlja male dječje kišobrane. Budući da je dan prije padala kiša, posla je bilo znatno više nego za sušnih dana, rekla je M. Artuković. </p>
<p>Prema njezinim riječima, broj je kišobranara u posljednje vrijeme vrtoglavo pao. Potpora koju je dobila od Ministarstva samo je produljila njezin rad za nekoliko godina. Vrata njezine radnje, kaže, uskoro će se zatvoriti.</p>
<p>Jedina je preostala vlasuljarka, čija su vrata još otvorena, u Dežmanovom prolazu. Zanat je, kaže Katarina Košutić, vlasnica radnje, učila prije gotovo pola stoljeća kod vlasuljara Jambrešića u Radićevoj ulici. Prema njezinim riječima, Zagreb još neće ostati bez svog jedinog vlasuljara, budući da će njezin zanat ostati u obitelji.</p>
<p>- Za izradu jedne vlasulje potrebno je najmanje sto sati ručnog rada po danjem svjetlu. Naša je najveća želja usrećiti ženu i zadovoljiti svaku mušteriju premao njezinoj želji, objašnjava K. Košutić. Danas se, rekla je, više nitko ne želi baviti vlasuljarstvom, jer zahtijeva mnogo kreativnosti i strpljenja. Kako bi mogli raditi, oni i dalje otkupljuju kosu. Jedan kilogram kvalitetne duge kose stoji tisuću kuna. Kupci vlasulja i različitih umetaka kose podjednako su i muškarci i žene, a u posljednje vrijeme ima i mnogo bolesnih osoba.</p>
<p>- Šezdesetih godina, kada sam učila zanat, u gradu je još bilo pet - šest vlasuljara. Danas smo ostali jedino mi, rekla je Košutić.</p>
<p>Kao i većina drugih tradicionalnih obrtnika, i Katarina Košutić rekla nam je da se od njezina posla može raditi i pristojno živjeti. Samo to i ništa više, potvrdio nam je i Zlatko Cahun, poznati zagrebački klobučar.</p>
<p>- Samo od izrade šešira danas je nemoguće opstati. Cipele su potrebne svaki dan, ali ne i pokrivalo za glavu. Zato je, da bi opstao, nadopunio zanat. Tako je, tvrdi Cahun, i u inozemstvu. Do kraja osamdesetih još je bilo posla, no u posljednjih desetak godina sve je manja potreba za ručno izrađenim šeširima. Ni njegov zanat neće ostati bez nasljednika, kaže Cahun, jer u radnji »Pod zidom« već radi njegova kćer. I klobučar Cahun jedan je od dobitnika potpore ministarstva tradicionalnim obrtima, ali i njihove dodatne nagrade, što je iskoristio, kaže, za posjete domaćim i inozemnim sajmovima.</p>
<p>- Grad je zakazao u poticanju starih zanata. Još se ne zna čuvati ono što je vrijedno, misli Cahun. Ipak, priznaje kako je padanje interesa rezultat nesretnog spoja nižeg standarda i skupoga ručnog rada.</p>
<p>Potpora tradicionalnim obrtnicima do 10.000 kuna</p>
<p>Iako malu, jedinu je potporu zasad ponudilo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo u svom Programu razvoja tradicionalnih obrta, u koji je ukupno uključeno tridesetak zanimanja (puhač stakla, bačvar, lančar, košarač, svjećar, klobučar, licitar, kitničar, poplunar).</p>
<p>- Podupiremo razvoj novih tehnologija, ali usporedo s tim podupiremo i tradicionalne obrte, jer želimo sačuvati ono što je vrijedno, održati ravnotežu starog i novog. Zato nastojimo očuvati i razviti postojeće obrte, objasnila je Suzana Mrkobrada, glasnogovornica tog ministarstva. Maksimalna svota potpore prema tom programu može biti do 10.000 kuna, a one se odobravaju za poboljšanje uvjeta rada radionice, školovanje zaposlenika i izlaganje na specijaliziranim sajmovima.</p>
<p>Na posljednjem je natječaju, koji je bio objavljen krajem studenoga 2001. godine, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji takvu potporu dobilo tridesetak obrtnika. Novi je natječaj objavljen krajem veljače 2002. i zaprimljeno je gotovo 300 zahtjeva iz cijele Hrvatske, većinom iz Zagreba.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pomoć budućim studentima pri odabiru zanimanja </p>
<p>Očekuje se da će do subote smotru obići više od 20.000 posjetitelja / Anketiranjem je ustvrđeno da je čak 35 posto posjetitelja izvan Zagrebačke županije / Studenti FSB-a postavili stakleni bazen za demonstraciju podvodnog zavarivanja</p>
<p>Šesta smotra Sveučilišta u Zagrebu, otvorena u Studentskom centru u Savskoj 25, privukla je tisuće posjetitelja već prvog dana, a očekuje se da će je do subote obići više od 20.000 ljudi. Anketiranjem posjetitelja ustvrđeno da ih je čak 35 posto izvan Zagrebačke županije. Smotrom, kojom se predstavljaju programi 41 fakulteta, maturantima je pružena mogućnost da na štandovima od aktivnih studenata dobiju informacije o fakultetu u koji se namjeravaju upisati.</p>
<p>Prorektor za nastavu i studente dr. Dragan Milanović ocijenio je takav način informiranja i najprimjerenijim, zbog otvorenije suradnje i prisnijeg odnosa. Sveučilište je organiziralo i izbor najboljeg izlagača, koji bi trebao biti nagrađen.</p>
<p>Jedan je od ciljeva smotre taj da maturanti lakše odaberu fakultet na kojem će studirati, u čemu bi im mogla pomoći i računala s programom koji procjenjuje njihove sklonosti i sposobnosti na temelju njihovih odgovora. Uz to, želja je da se popravi prosjek visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj u usporedbi s drugim europskim zemljama. Predsjednik Zbora studenata Domagoj Jelić procjenjuje kako se u Hrvatskoj tek 5,6 posto građana može podičiti visokom stručnom spremom. </p>
<p>Ove su se godine studenti pri postavljanju štandova potrudili više nego ikad. Fakultet strojarstva i brodogradnje postavio je na smotri stakleni bazen, u kojem student u ronilačkom odijelu demonstrira podvodno zavarivanje željezne konstrukcije. Prirodoslovno-matematički fakultet predstavio se kroz čak sedam štandova. Razni pokusi, koje su svojim umijećem izvodili studoši Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije malo su koga ostavili ravnodušnim. Muzička akademija predstavila se, naravno, glazbom, a studenti Medicinskog fakulteta posjetiteljima su mjerili krvni tlak te na lutki u »ambulanti« postavljali dijagnozu. Uz takve pripremljene programe na većini se štandova mogu dobiti razne brošure vezane uz aktivnosti fakulteta.</p>
<p>Izložbeni su prostori za posjetitelje otvoreni u subotu do 18 sati. Na ulazu u SC mogu se dobiti ulaznice s kuponima za promidžbeni materijal i prigodnu publikaciju »Vodič za buduće studente Sveučilišta u Zagrebu«. Ulaz je slobodan.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Škola glume u dječjem vrtiću </p>
<p>Centar za razvoj ljudskih potencijala Horizont angažirao je poznatoga zagrebačkoga kazališnog glumca Vilija Matulu za svoj novi projekt nazvan Škola glume. U prostorijama Dječjeg vrtića Budućnost Matula je pred tridesetak zainteresiranih građana održao uvodno predavanje, objasnivši zainteresiranima smisao te tromjesečne škole te prezentirajući način rada.</p>
<p>- Smisao Škole glume nije naučiti vas kako postati profesionalni glumci, već razvijati svoje mogućnosti poboljšanjem komunikacijskih sposobnosti i kakvoće javnog nastupa, rekao je Matula.</p>
<p> U školi će polaznici kombinacijom vježbi disanja i osjetilnog pamćenja te glumačkih vježbi i scena učiti izražavati sebe i svoje osjećaje kako bi razvili spontanost, kreativnost i percepciju u komunikaciji. Matula je naglasio da su takve škole glume na zapadu već uobičajene, a vježbaju se scene iz svakodnevnog života, kao i problematične situacije s posla. Stoga je škola, dodao je, namijenjena svima koji žele poboljšati svoj javni nastup te unaprijediti komunikacijske i poslovne sposobnosti.</p>
<p>Inače, Centar za razvoj ljudskih potencijala Horizont djeluje već tri godine, organizirajući obrazovanje usmjereno na osobni i organizacijski razvoj. Škola glume njihov je najnoviji projekt, a namijenjen je mladim ljudima koji žele osvijestiti i razviti svoje sposobnosti. Škola će početi raditi 4. travnja, a predavanja će se održavati dva puta na tjedan u Dječjem vrtiću Budućnost. Upisati se može samo 20 osoba, a sve potrebne informacije mogu se dobiti u prostorijama Horizonta u Haulikovoj ulici 3. (m.k.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tuberkuloza nije bolest siromašnih</p>
<p>»Borba protiv tuberkuloze</p>
<p> - borba protiv siromaštva« moto je ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze 24. ožujka. U povodu toga Pulmološko je društvo zbora liječnika izdalo knjigu koja objašnjava tu bolest, čija je smrtnost, ako se ne liječi, čak 50 posto!</p>
<p> Iako se često ističe kako je ta bolest, koju izaziva mikobakterija (mycobacterium) bolest siromašnih, epidemiolozi nerijetko niječu te tvrdnje. Budući da joj je »pojavnost« uvjetovana kvalitetom životnog standarda, tuberkuloza, nažalost, ne poznaje granice. Prenosi se kapljično, a povećani rizik od te bolesti najčešće se manifestira u prenapučenim prostori(ja)ma, gdje je smješteno mnogo ljudi (izbjeglički kampovi, domovi za beskućnike, privremene barake za smještaj terenskih radnika) odnosno nedovoljnim održavanjem higijene uslijed teških uvjeta života.</p>
<p> Osim oboljelih od side, zdravstvenih radnika koji su u neposrednom kontaktu s pacijentima tuberkulozi najčešće podliježu starije osobe. Prvenstveno oni koji su (ne)znajući tijekom života u doticaju s oboljelim »pokupili« klicu te se kasnije uslijed oslabljenog imuniteta razboljeli! Među oboljelima najmanje je djece, koja nerijetko podlegnu dječjoj tuberkulozi, koja nije zarazna. Cijepljenje protiv te bolesti, doznajemo, ne pruža stopostotnu zaštitu. No, ako se od nje i oboli, onda je to u blažem obliku.
Prema riječima dr. Ire Gjenero-Margan, voditeljice Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 1630 oboljelih od aktivne tuberkuloze.</p>
<p> - Ta je brojka danas kod nas znatno smanjena u odnosu na 50-te godine, kada je bilo više od 20.000 registriranih pacijenata godišnje. Problem je što su se pojavile vrste bakterija otporne na neke antibiotike, kazala je dr. Gjenero-Margan. </p>
<p>Takvo se stanje u nekim, ponajprije siromašnijim zemljama, pojavilo i zbog nužno skupoga šestomjesečnoga kombiniranog liječenja s čak četiri vrste antibiotika. To je, za »obeskličenje« od te bolesti, nužnost, tvrde epidemiolozi. No, budući da je financijski mršavo zdravstvo uglavnom siromašnijih zemalja neodgovarajuće liječenje provodilo samo s nekim od raspoloživih lijekova, bakterija TBC-a postala je na njih otporna. </p>
<p>Dok je u nekim zemljema zapadne Europe godišnja otpornost na tuberkulozu 13 posto, u Hrvatskoj je ona samo dva posto. Epidemiološki joj najčešće podliježu stanovnici naših sjevernih krajeva, manje je oboljelih zabilježeno u priobalju. U zemljama u razvoju, pak, najviše obolijevaju mladi ljudi i djeca.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Krila« traže volontere</p>
<p>Neprofitna udruga »Krila«, koja se bavi terapijskim jahanjem, koje pomaže osobama s invaliditetom, u subotu, 23. ožujka u 10 sati na imanju Imesa, Gornji Bukovac 18a, organizira volonterski trening. Djelatnicima »Krila«, naime, nedostaje mnogo dobrovoljaca, koje, kažu, često pozivaju preko medija, no odaziv je nerijetko - loš! Kako su nam se požalili, taj kronični problem nastaje jer na jednog teže oboljelog invalida-jahača dolaze čak tri volontera vodiča! Osim njih, jahačima s visokim stupnjem invaliditeta nedostaju po još dvije osobe, koje moraju hodati pokraj životinje kako bi jahaču osiguravale pravilan položaj na konju.</p>
<p>»Pozivamo mlade ljude da nam se jave u što većem broju. Beskorisni neće biti ni oni od 14 godina odnosno Zagrepčani poznije dobi, zavapili su u Krilima Dodali su kako sve koji to budu mogli i htjeli za nagradu očekuje besplatna škola jahanja!« Zainteresirani informacije mogu dobiti na broj telefona udruge, 234 - 2314 radnim danima od 9 do 18 sati.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Na velikom spektaklu u Bjelovaru dodijeljene nagrade »Crni mačak« </p>
<p>BJELOVAR, 22. ožujka</p>
<p> - Dok je u Bjelovaru sijevalo i kišilo, ljubitelji hrvatske glazbene rock scene iz cijele Hrvatske došli su na dodjelu novinarske nagrade i velikog rock spektakla »Crni mačak«. Brojnim posjetiteljima koji su došli uživati u žestokim ritmovima Gorana Barea i Plaćenika, grupe Let 3, Hladno pivo, Party Breakers, Urban & 4, Popaye, Yammat pridružili su se i visoki hrvatski dužnosnici: gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešić,te ministri - obrane Jozo Radoš, r unutarnjih poslova Šime Lučin i vanjskih poslova Tonino Picula.</p>
<p> »Crnog mačka« za najbolji album dobila grupa The Bambi Molesters i njihov Sonic Bullets - 13 from the hip. Od ukupno šest nominacija Goran Bare i Plaćenici dobili su »mačka« za najbolju prošlogodišnju pjesmu »Put ka sreći«. Najbolji rock izvođač i ove je godine riječki Let 3, dok je nagrada za najboljeg hip hop izvođača pripala splitskom TBF-u koji nije uspio stići na dodjelu nagrade. </p>
<p>»Crni mačak« za najboljeg izvođača elektronske glazbe dodijeljen je Boxeru, a unatoč raspadu grupe Jinx, Jadranka Batajić-Yaya osvojila je nagradu za najbolji vokal. Nagradu za najboljeg instrumentalista dodijelio je jedan od nominiranih izvođača El Bahatti Krunoslavu Levačiću, koji je osim s Goranom Bareom i Plaćenicima svoju glazbenu svestranost dokazao i u jazz sastavima Boylers i Folkestra. Edi Cukerić dobio je »mačka« za najboljeg producenta albuma »Sonic Bullets - 13 form the hip« grupe The Bambi Molesters kojoj je to zajedno s nagradom za najbolji omot za album treći osvojeni »mačak«. Prema mišljenju novinara i glazbenih kritičara, najbolji video broj u protekloj godini je napravio Gonzo, ujedno nominiran za tri video broja, za grupu Let 3 i pjesmu »Drama«. Najveća hrvatska nada je prema mišljenju novinara mlada grupa Yammat. Nagradu savjetodavnog tijela »Stari mačak« glazbeni kritičar Dražen Vrdoljak uručio je Pikou Stančiću. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tonči Huljić tuži Tonija Cetinskog</p>
<p>SPLIT, 22. ožujka</p>
<p> - Na splitskom Općinskom sudu u petak je nastavljen proces u kojem skladatelj Tonči Huljić tuži svog kolegu pjevača Tonija Cetinskog za naknadu štete od 100.000 kuna zbog povrede ugleda i časti. </p>
<p>Cetinski se ponovno nije pojavio na sudu, dok je Huljić dao svoj iskaz. </p>
<p>Splitski skladatelj je sudu izjavio kako ga je Cetinski teško uvrijedio kada je na prošlogodišnjoj Dori izjavio kako je 'sve namješteno'. </p>
<p>»Osjetio sam se kao polukriminalac jer me Cetinski prikazao kao osobu sklonu namještanjima, zbog čega sam pretrpio i zdravstvene poteškoće. Zbog svega toga ove godine nisam ni išao na Doru jer se ne želim naći u sličnom okružju i dovesti se u situaciju da se pravdam jer sam najbolji«, kazao je Tonči Huljić. </p>
<p>Dodao je i kako njemu novac, koji traži od Cetinskog, ne treba jer ga on ima dovoljno. Ukoliko presuda bude u njegovu korist, cijelu dobivenu svotu, kazao je, uplatit će na račune splitskih centara za bolesnu i nezbrinutu djecu »Juraj Bonači« i »Maestral«. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Teensi promovirali album »Anđeo čuvar«</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka- Riječka grupa Teens u četvrtak je promovirala u Kaptol centru u Zagrebu svoj treći album u izdanju Orfeja pod nazivom »Anđeo čuvar«. </p>
<p>»Nadam se da će se prodati barem 200 primjeraka ovog albuma« rekao je u šali Mario Šimunović, voditelj Teensa. Također je zahvalio Milanu Mitroviću jer je u tv-emisiji Hrvatski glazbeni program pustio čak dva njihova spota te je pozdravio Vlatku Pokos komentarom »kako nije u izdanju u kojem je i obično«. Pretpostavljamo da je mislio na Vlatkine dekoltirane haljine.</p>
<p>Na promociji albuma mlađih kolega bili su Malden Burnać, Marina Tomašević, koja je autorica nekih tekstova, Vanda Vinter, Denis Dumančić, Zoran Škugor, Vladimir Mihaljek, Maja Šuput i Kristijan Ugrina koji je vodio program unatoč povrijeđenoj ruci.</p>
<p> Teensi su svoj novi album promovirali singlom i video spotom »Tako snažno«. Još ne znaju kada će imati koncert, kažu dečki, ali su najavili nastup u »Hitu HTV-a« 31. ožujka.</p>
<p>Inače, Teensi su po mišljenju javnosti i stručnom mišljenju najbolji hrvatski teen band koji djeluje od 1996. godina, tvrde u Orfeju. Prisjetimo se, ovaj je band prije dvije godine na Porinu proglašen najboljim debitantom.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gomila skupocjenih darova na dodjeli Oscara</p>
<p>LOS ANGELES, 22. ožujka</p>
<p> - Sudionici svečanosti dodjele Oscara, koja će se održati u nedjelju u Los Angelesu, nominirani i najavljivači, primit će gomilu luksuznih darova, od kojih neki vrijede više tisuća dolara, doznaje se od organizatora priredbe. Dio glumica koji neće dobiti pozlaćene kipiće moći će se utješiti bonom u vrijednosti od 10.000 dolara, koji se može iskoristiti u jednom kozmetičkom salonu, te grudnjak vrijedan 5000 dolara s naramenicama od bijelog zlata i dijamanata. Sve to na ide na trošak poznatih dizajnerskih kuća, kojima taj događaj pruža sjajnu priliku za reklamu. Nominirani glumci i redatelji dobit će na dar najnovije modele »šminkerskih« mobitela, na kojima će biti ugravirana njihova imena. Organizatori svečanosti priredit će košare sa službenim darovima, vrijednim oko 20.000 dolara i namijenjenim osobama, njih 125, koje će sudjelovati na svečanosti. U tim košarama nalazit će se sat vrijedan 1400 dolara, bon za madrac vrijedan 1700 dolara, fotelja s podesivim naslonom vrijedna 2000 dolara te bon u vrijednosti 600 dolara, koji se može iskoristiti u stomatološkoj ordinaciji za izbjeljivanje zubi. Ne treba ni spominjati svilene šalove, parfeme, bonove za boravak u luksuznim meksičkim hotelima, itd. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dvorana Kodak u Hollywoodu novo je središte Oscara</p>
<p>LOS ANGELES, 22. ožujka</p>
<p> - Svečanost dodjele Oscara održat će se u Kodak Theatreu, sasvim novoj dvorani s 3300 mjesta te će se tako zlatni kipići vratiti u Hollywood nakon više od 40 godina boravka u Los Angelesu. Nova dvorana, sagrađena posebno za svečanost dodjele Oscara, ima scenu veličine 34 x18 metara, te tri balkona i 24 lože u koje stanu po 4 osobe. </p>
<p>Temeljna boja u unutrašnjosti kazališta je crvena, a rasvjetu pruža ovalni luster prekriven zlatnim listićima. </p>
<p>Za pristup dvorani treba proći kroz monumentalni ulaz i kroz prolaz u kojem se s obje strane nalaze prodavaonice, koje će za vrijeme svečanosti biti zatvorene. Kompleks sadrži veliku dvoranu za primanja, bar na kojem se zvijezde mogu osvježiti i press centar za novinare. </p>
<p>Dvorana se nalazi na poznatom Hollywood Boulevardu, kolijevci američkog filma. Projektirao ju je arhitekt David Rockwell, a troškovi su uznosili 94 milijuna dolara.</p>
<p>Za Oscare je riječ o povratku korijenima jer su 1960. napustili Hollywood i smjestili se u dvorani Shrine koja ima 6000 mjesta. Međutim, kako je ta dvorana bila znatno veća od nove, sve hollywoodske zvijezde neće moći nazočiti ovogodišnjoj dodjeli Oscara. </p>
<p>»Mnogo razoračanih i iznerviranih osoba zvale su osobno ili preko svojeg predstavnika kako bi izrazili svoju zabrinutost«, izjavio je dužnosnik Akademije, pod čijim se pokroviteljstvom održava svečanost.</p>
<p> Nominirani, najavljivači, pokrovitelji, članovi uprave Akademije dobivaju dvije ulaznice besplatno. Filmske kuće također dijele karte. Svi ostali koji žele biti na svečanosti moraju platiti između 50 i 350 dolara za ulaznicu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Gospodar prstenova« najveći filmski hit na Novom Zelandu </p>
<p>WELLINGTON, 22. ožujka</p>
<p> - »Prstenova družina«, prvi dio trilogije »Gospodara prstenova«, najveći je filmski hit na Novom Zelandu, u zemlji u kojoj je snimljen. </p>
<p> Novozelandski Roadshow Film Distributors objavili su ovog tjedna da zarada filma od početka prikazivanja prije trinaest tjedana iznosi gotovo 13 milijuna novozelandskih dolara (oko 6 milijuna dolara), pri čemu je daleko ispred dosadašnjeg rekordera »Titanica«, kojem je trebalo gotovo 45 tjedana da postane broj jedan novozelandskih kinematografa.</p>
<p> Samo u starom kinematografu Embassy Theatre, u rodnom gradu redatelja filma Petera Jacksona, koji je čak pomogao da se kino obnovi, film je vidjelo 130.000 gledatelja, a obožavatelji širom V. Britanije i Kanade već su rezervirali ulaznice za drugi dio trilogije - »Dvije kule«, čija se premijera očekuje u prosincu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Od zagađene vode godišnje umire dva milijuna djece </p>
<p>KÖLN, 22. ožujka </p>
<p> - Zbog kužne vode i loše higijene u svijetu godišnje umre oko dva milijuna djece, a prema podacima UN-a 1,1 milijarda ljudi na planetu nema nikakva pristupa čistoj pitkoj vodi. Situacija s nedostatkom čiste vode posebno je dramatična u Aziji, upozorio je njemački UNICEF u povodu Svjetskog dana voda.</p>
<p>»Protiv nestašice pitke vode i higijenske katastrofe moramo se svjesno i odlučno boriti. Samo ćemo tako moći uspješno smanjiti smrtnost djece«, izjavio je predsjednik njemačkog UNICEF-a, Reinhard Schlaginweit u četvrtak u Koelnu.</p>
<p>Broj oboljelih od dizenterije i dijareje, što često završava smrću, mogao bi se u svijetu smanjiti za 22 posto samo jednostavnim pranjem ruku vodom i sapunom.</p>
<p>Zastrašujuće je visoka opasnost od zaraza kužnom vodom u slumovima velikih gradova, rekao je Schlaginweit. Na svijetu često ima dovoljno izvora vode, ali nema novaca za izgradnju bunara. Bogate bi industrijske zemlje uz mali trošak mogle jako pomoći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kad padne kiša, u Nišu se javlja Titov duh</p>
<p>BEOGRAD, 22. ožujka</p>
<p> - Duhovi, pa i duh maršala Josipa Broza Tita, pojavljuju se u stambenoj četvrti izgrađenoj na starome vojnom groblju u Nišu, potužili su se u četvrtak stanari. Građevinski radnici iskopali su 1990. tijela srpskih vojnika iz Prvoga svjetskog rata i položili temelj vojnoj stambenoj zgradi, a današnji stanari tvrde da čuju tajnovite korake po krovu. I noću ih bude čudni zvukovi.</p>
<p> »Kažem vam, ovdje se nešto čudno događa«, kaže stanarka Radmila Babić za srpski tabloid Nacional. »Titova se slika javlja na zidu naše sobe kada god na groblje padne kiša«, tvrdi drugi stanar. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Odletjele kožarićeve ptičice</p>
<p>Mnoštvo posjetitelja okupilo se na otvaranju - Kožarićev opus atraktivan i aktualan osobito mlađim naraštajima / »Moje je radove došao razgledati i Christian Boltanski«, objavio nam je uoči otvorenja Ivan Kožarić, začuđen općim divljenjem njegovu stvaralaštvu </p>
<p>PARIZ, 22. ožujka</p>
<p> - Ako je nekom umjetniku Pariz »suđen«, uspjeh je izgleda zajamčen bez obzira na to u kojoj ga životnoj dobi postigao. Otvorenje izložbe Ivana Kožarića u četvrtak na večer u Muzeju Moderne umjetnosti grada Pariza okupilo je kao što se očekivalo mnoštvo posjetitelja, a na popisu novinara i likovnih kritičara muzejske službe za odnose s javnošću u manjini su bila hrvatska imena.</p>
<p> Voditeljica službe, Corrine Moreau, uvjeravala nas je kako prema tom popisu uskoro možemo očekivati osvrte i kritike u svim važnijim francuskim dnevnicima i časopisima. Uspjeh Kožarićeva nastupa u tome uglednom pariškom muzeju ističu i ravnateljica Suzanne Page i kustos izložbe Hans Ulrich Obrist, koji su se nakon pregovora s umjetnikom ipak odlučili za zbirku muzeja otkupiti šest skulptura njegovih glinenih Ptičica i devet crteža.</p>
<p>»Moje je radove došao razgledati i Christian Boltanski«, objavio nam je uoči otvorenja Ivan Kožarić, začuđen općim divljenjem njegovu stvaralaštvu. »Svi su oni oduševljeni i odaju mi priznanje«, smiješio se u čudu Kožarić, no ponos i ganuće u njegovim smo očima primijetili samo u trenutku kada je ugledao svoga prijatelja iz legendarnog Gorgonaškog društva, Julija Knifera. Ništa manje nije bio uzbudljiv ni susret s Radovanom Ivšićem i Annie Le Brun, koji su nam najavili svoj skorašnji dolazak u Zagreb, gdje za Klovićeve dvore početkom travnja pripremaju izložbu Toyen, nadrealističke umjetnice češkog podrijetla.</p>
<p> Premda smo nekoliko puta uoči otvorenja posjetili našega akademika provjeravajući kako će postaviti svoju »osobnu retrospektivu«, na samom nas je otvorenju iznenadio s još nekoliko novih intervencija (a da ga zainteresirani posjetitelji nisu pozdravljali i »oduzimali mu vrijeme«, sigurno bi se pojavila i još neka nova spontana instalacija).</p>
<p> Zanimljivo je bilo promatrati muzejske čuvare koji su publiku upozoravali da ne dotiču ili da se ne spotiču o izloške. Aktualnost i atraktivnost Kožarićeva opusa, osobito mlađim naraštajima, potvrđuje i mala portretna bista umjetnika koju mu je poklonila devetogodišnja Luja Šimunović, a koju je umjetnik uvrstio u svoj »kreativni nered« na radnom stolu, među svojim skicama, nedovršenim skulpturama, crtežima i žičanim instalacijama.</p>
<p>U katalogu izložbe, uz reprodukcije Kožarićevih crteža i grafita na papiru i zidovima muzeja te fotografija s izložbe u Galeriji proširenih medija, objavljen je i kraći predgovor Hansa Ulricha Obrista i Vivian Rehberg koji se u predstavljanju opusa našeg akademika temelji na istraživanjima i vrednovanjima Marije Gattin i Antuna Maračića.</p>
<p>I na kraju, objašnjenje o prvoj rečenici o »suđenosti« Pariza nekomu umjetniku. Naime, nekoliko je mjeseci Ivan Kožarić kao stipendist Fonda »Moše Pijade« boravio u Parizu na prijelazu 1959. u 1960. godinu. Svojim je djelima tada privukao pozornost kritičara Jacquesa Lasaignea, zahvaljujući kojemu ih je Galerija Megui otkupila. Tako povoljan početak pariške karijere rijetko bi koji umjetnik propustio i vratio se u Zagreb. Nakon ovoga otvorenja izložbe Ivana Kožarića čini se da svojedobna njegova odluka da se vrati iz Pariza ne izgleda više kao propuštena šansa. </p>
<p>Renata Margaretić Urlić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hodajuća enciklopedija romske glazbe</p>
<p>Vrhunsko umijeće, dugotrajnost i glazbenička uvjerljivost pokazuju Bajramovića kao preteču današnjeg world music trenda / U nekim sretnim estradnim slučajevima glazbenički žar se ne gasi niti nakon dugoga scenskog iskustva poput onog Šabana Bajramovića / Koncert će se ponoviti u subotu na večer</p>
<p>U sklopu globalne world music scene, nakon Kubanaca iz Buena Vista Social Cluba, zadnjih godina u žarištu zanimanja europske javnosti probijaju se upravo romski izvođači, eksportni glazbeni artikl za kojim, čini se, tek slijedi prava svjetska pomama. Spominjanje slavnog Šabana Bajramovića u tome kontekstu otprilike je kao govor o neokrunjenom kralju čije je prijestolje zjapilo diskografski prazno do povratničkog albuma »A Gypsy Legend«. Objavljen prošle godine, Bajramović je album snimio uz Mostar Sevdah Reunion bend, postavu koja je pred par godina prvim albumom postavila sevdalinke na mapu svjetske glazbene scene.</p>
<p> Dokaz za tezu o proboju romske glazbe na inozemno tržište vidljiv je i u načinu povratka Bajramovića redovitim diskografskim aktivnostima. Putem nizozemske etikete World Connection Bajramovićeva glazba postala je dostupna i na svjetskom tržištu, skupa s World Connection izdanjima afričke glazbe ili portugalskog fada. Osim toga, i domaći diskografi uključuju se u trend: dosadašnje kompilacije s Bajramovićevom glazbom uskoro će biti nadopunjene CD izdanjem izvornih Bajramovićevih snimaka u vlasništvu Croatia Recordsa. </p>
<p>Bajramović, s trubačem iz svojeg orkestra, i Mostar Sevdah Reunion gostovao je u Tvornici bez producenta i gitarista Dragija Šestića, inicijatora projekta i masterminda čitave operacije izvoza balkan-arta u Europu. S obzirom na dosadašnje glazbene zasluge nije ni trebalo sumnjati da će se Bajramović u koncertnom ambijentu s lakoćom dokazati kao superioran izvođač i hodajuća enciklopedija interpretatorskih moći i širokoga emocionalnog spektra romske glazbe.</p>
<p> Osim recentnih snimaka s albuma »A Gypsy Legend« u set listu koncerta uvrštena je i antologija romske glazbe i sevdalinki, a prikazani glazbeni menu ujedno je bio vitalan dokaz kako se u nekim sretnim estradnim slučajevima glazbeni žar ne gasi niti nakon dugog scenskog iskustva poput onog Šabana Bajramovića.</p>
<p>S lakoćom podgrijana atmosfera u publici predvidljiv je rezultat takve uvjerljivosti glavne zvijezde i pratećih glazbenika, čije umijeće teško može bilo koga ostaviti hladnim. U popunjenoj Tvornici sinopsis koncerta Bajramovića je istaknuo kao figuru čija je scenska dinamika usporedljiva s onom istaknutih bluesmana, a u suštini se i radi o bluesu ili soulu, s jugoistoka Balkana, jednako uvjerljivom u veselicama za raspašoj publike i emocionalnim tužbalicama.</p>
<p> U stanci nastupa Bajramovića, u srednjem dijelu koncerta, na pozornicu se popeo Ilijaz Delić koji je setom sevdalinki s prvog albuma Mostar Sevdah Reuniona napravio odmak od Bajramovićeve scenske optike, ali sa sličnom strašću pokazao naklonost izvornoj folklornoj tradiciji. Budući da imaju repertoara za tri koncerta za redom, na pozornici Tvornice u dva sata nastupa demonstrirano je vrhunsko umijeće glazbenika koji svoju tradiciju iskazuju s jednakom uvjerljivošću kao premijerni world music proizvodi današnjice. Ukratko, povezanost romske glazbe i sevdalinki, ili kubanske, meksičke i fado glazbe Portugala, gypsy swinga i Stephana Grapellija, u Tvornici je bila omogućena upravo upotrebom sličnog emocionalnog koda i sasvim opipljive okrenutosti glazbenika izvorima, tj. esenciji tradicije kojoj pripadaju.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Blagdan za hrvatsku i makedonsku poeziju </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnji dobitnik »Zlatnog vijenca« 41. struških večeri poezije je hrvatski književnik Slavko Mihalić. Izaslanstvo Struških večeri poezije susrelo se tim povodom u petak u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu s akademikom Mihalićem. Predsjednik Upravnog odbora Struških večeri poezije Bratislav Taškovski izrazio je zadovoljstvo i radost što je »Zlatni vijenac« za 2002. godinu dobio Mihalić, jer ta nagrada ima estetsku i moralnu težinu, podsjeća na duhovno postojanje makedonskog naroda, te je ovo uručenje nagrade velik dobitak za hrvatsku i svjetsku književnost.</p>
<p> Akademik Gane Todorovski, istaknuti kroatist, smatra da je odbor Struških večeri poezije donio veliku odluku da se u jubilarnoj godini postojanja nagrade, utemeljene 1962. godine, nagrada dodijeli upravo Slavku Mihaliću. Todorovski napominje da Mihalić potječe iz bogate književnosti o kojoj se u Makedoniji trajno govori i raspravlja.</p>
<p> Slavko Mihalić je na tome susretu istaknuo da je prva njegova pjesma koja je prevedena na neki strani jezik, bila njegova pjesma prevedena na makedonski jezik godine 1956. Struške večeri poezije priredba je koja nije vezana uz pločnik, nego je vezana uz prelijepu prirodu. U Strugi je on upoznao niz svjetskih pjesnika, te se može reći da je riječ o velesajmu poezije, uz zvučnu kulisu rijeke Drim. </p>
<p>U razgovoru je rečeno da je ova nagrada začeta 1961. godine u povodu obilježavanja 100. obljetnice izdavanja Zbornika narodnih pjesama braće Dimitra i Konstantina Miladinova, Stružana. Objavljivanje njihova Zbornika narodnih pjesama, koji je tiskan 1861. godine u Đakovu, pomagao je biskup Josip Juraj Strossmayer.</p>
<p>Struške večeri poezije u cijelosti financira Ministarstvo kulture Republike Makedonije, a svake godine objavljuje se i tvrdo ukoričena antologija pjesničkog stvaralaštva dobitnika »Zlatnog vijenca«, pa će tako biti izdana antologija pjesništva akademika Slavka Mihalića na hrvatskome, makedonskom i engleskom jeziku. U izaslanstvu Struških večeri poezije su osim spomenutih bili još Bogomil Gjuzel, Jovan Strezovski i Blaže Minovski.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vujić: Mihalić nakon Krleže </p>
<p>Izaslanstvo Struških večeri poezije u petak je primio ministar kulture Antun Vujić. Ministar je Vujić izjavio da je nagrada Struških večeri poezije Slavku Mihaliću veliko priznanje za hrvatsku književnost i kulturu. Podsjetio je da je Mihalić nakon Miroslava Krleže drugi Hrvat dobitnik te ugledne makedonske književne nagrade. »Ta je nagrada važna kao i sam Festival u cjelokupnu kontekstu slavenskih jezika i kultura. Što se tiče naših dviju zemalja Hrvatske i Makedonije, uspjeli smo ojačati kulturnu suradnju pa će se uskoro u Makedoniji održati Tjedan hrvatske kulture«, rekao je Vujić, čestitavši akademiku Mihaliću na priznanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Idealan muž« umjesto »Maloga mista«?</p>
<p>SPLIT, 22. ožujka</p>
<p> - Umjesto Smojina »Maloga mista« prva dramska premijera na ovogodišnjem 48. splitskom ljetu najvjerojatnije će biti salonska komedija »Idealan muž« engleskog pisca Oscara Wildea. Vjesnik neslužbeno saznaje da komad režira Nenni Delmestre, a u predstavi sudjeluje sedam glumaca. U splitskom HNK proteklih nekoliko tjedana često se raspravljalo o tome koja bi predstava mogla zamijeniti propali dramski projekt »Malo misto«, dramu koju je adaptirao Boris Dvornik i koja je na Carrirnoj poljani trebala biti praizvedena 15. srpnja, večer nakon svečanog otvorenja Splitskog ljeta. Budući da Wildeov »Idealan muž« ima okvir salonskoga tipa, predstava će najvjerojatnije biti postavljena u vili Dalmacija. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Anđeli našeg vremena« u Galeriji »Ulrich«</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U povodu izlaska knjige »Anđeli našeg vremena« koja predstavlja istoimeni ciklus pastela Maje Dolenčić-Malešević (1936.) popraćen tekstovima fra Bonaventure Dude i Bogdana Maleševića, u Galeriji »Ulrich« otvorena je izložba originala reproduciranih u knjizi, a riječ je o prvome naslovu iz Biblioteke »Dva srca« što je posvećena djelima likovne umjetnosti vjerskoga sadržaja. Na svečanu otvorenju izložbe u četvrtak na večer o autorici i njezinu djelu govorili su Jasna Gubez i fra Bonaventura Duda, koji je izložbu i otvorio. Tko prošeće bilo kojim europskim muzejom, vidjet će da je povijest slikarstva nezamisliva bez anđela. Doduše, s XIX. stoljećem oni uglavnom odlaze s pozornice povijesti umjetnosti, no nadolaskom jubilarne godine 2000. slikarica ih vraća u naš likovni prostor. Ciklus sadrži 32 crteža pastelom, koji se mogu pogledati do 6. travnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Ni u moru mire ni u jubavi vire« u HNK </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Društvo Šibenčana i prijatelja Šibenika u Zagrebu priređuje 24. ožujka u zagrebačkome HNK gostovanje Šibenskoga kazališta s pučkom predstavom »Ni u moru mire ni u jubavi vire«, umirovljenoga glumca i dramatičara Branka Matića. Tom predstavom Društvo nastavlja humanitarnu akciju »Ja te volin - i gotovo!«, a kojoj je cilj prikupiti novac za otkup klupskih prostorija u Zagrebu i njihovo informatičko opremanja, priopćeno je iz Društva. Predstavu Branka Matića u izvedbi Šibenskoga kazališta. koje obilježava 132. godišnjicu postojanja, nadahnjuje i pokreće mediteranski i kulturološki, običajni i emotivni naboj. Osobe su prikazane u realističkom ambijentu grada na smjeni 19. i 20. stoljeća, a Matićevi likovi trgovaca i gradskih težaka prototipovi su ljudi kakvi se mogu susresti na svakome šibenskom kantunu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Poslije 1990. došlo je u Europi do procvata slobodnozidarskih loža</p>
<p>Prve hrvatske slobodnozidarske lože radile su pod »otvorenim nebom«. Viši oficiri, Krajišnici, odjahali bi iz vojarni u Glini i Otočcu i našli u obližnjoj šumi čistinu, postavili vanjske straže na konjima i unutrašnju stražu s običnim vojnicima, rasprostrli na zemlju granje i složili simboličan tapis, okružili ga i obavljali slobodni ritual i prijem novih kandidata iz hrvatskih oficirskih redova</p>
<p>PIŠE: BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Danas se zgrada u Vlaškoj ulici 5 u Zagrebu raspada pred očima slučajnih prolaznika i gradskih otaca, a mogla bi biti jedna od atrakcija zagrebačke turističke i kulturne ponude. U zgradu bi se mogli vratiti slobodni zidari i dio hrama preurediti u lokal »Kod Mudrosti«. </p>
<p>Prve hrvatske slobodnozidarske lože radile su pod »otvorenim nebom«. Viši oficiri, Krajišnici, odjahali bi iz vojarni u Glini i Otočcu i našli u obližnjoj šumi čistinu, postavili vanjske straže na konjima i unutrašnju stražu s običnim vojnicima, rasprostrli na zemlju granje, složili simboličan tapis, okružili ga i obavljali slobodni ritual i prijem novih kandidata iz hrvatskih oficirskih redova. </p>
<p>Svi bi stajali, samo je Starješina lože sjedio - zbog toga se i zove Majstor stola (Meister vom Stuhl). </p>
<p>Poslije rada razbacali bi granje, uzjahali konje i vratili se u vojarne u gradu.</p>
<p> U Varaždinu su radili u grofovskim palačama, u velikim dvoranama za primanja ili u kurijama hrvatskog plemenitaša. </p>
<p>Slobodnozidarska skupština Draškovićeva sustava bila je 1777. na njegovu imanju u Brezovici nedaleko od Zagreba. Trajala je nekoliko dana.</p>
<p> Za vrijeme Ilirskih provincija u Kotoru su članovi lože Sveti Ivan radili u domu kneza Beskućija. </p>
<p>Dubrovčani s pregačama sastajali su se o ponoć u palači Nonda ili u Nonkovićevoj kući na Konalu. </p>
<p>U Karlovcu je loža bila namještena u austrijskoj artiljerijskoj vojarni koju su građani poslije odlaska Francuza devastirali. Prvi članovi vjenčića u Sisku radili su godine 1870. u kući slobodnog zidara Laxe. </p>
<p>Zagrebačka loža Hrvatska vila radila je najprije u unajmljenu stanu u Ilici 49, tik do stana prvog Starješine, dr. Ivana Bojničića, ali su se brzo preselili k njemu. </p>
<p>Kada je zbog nesporazuma sa Starješinom novi vođa slobodnih zidara u Zagrebu postao Slavoljub Bulvan, američki povratnik, Bojničić je otkazao loži gostoprimstvo u svom stanu te je loža privremeno radila u jednoj sobi hotela »K caru Aleksandru«, zatim u prostorijama Prirodoslovnog muzeja, a godine 1895. u kleti vinograda Ivana Laxe. </p>
<p>Potom je preseljena u lokal na Vojničkoj cesti pa u dom kipara Pierottia.</p>
<p>Zagrebački slobodni zidari su godine 1896. neko vrijeme radili u Geološkom muzeju na Gornjem gradu. Sastanci su bili svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu.</p>
<p> Na početku novog stoljeća članovi Hrvatske vile našli su prostor u hotelu »Royal« gdje su u jednoj sobi uredili Hram, a »bijeli stol« imali su u obližnjem hotelu »Tri gavrana«. </p>
<p>Nekoliko su puta radili u prostorijama Dioničkog društva u Klaićevoj ulici, a neko su vrijeme imali unajmljen prostor u Frankopanskoj 1. </p>
<p>Godine 1909. postavili su kamen temeljac za vlastiti Hram u ulici Mošinskog 22 (danas Nazorova 24). Kada su 2. lipnja 1910. pripremili javnu tribinu, s dnevnim redom Klerikalizam u Hrvatskoj, unajmili su prostor u Streljani, ali su klerikalci sastanak omeli. </p>
<p>Dana 22. veljače 1912. svečano su otvorili svoj slobodnozidarski Hram u ulici Mošinskog. Nazočno je bilo sto pet slobodnih zidara iz domaćih i inozemnih loža.</p>
<p>Godine 1910. osječki slobodni zidari iz lože Budnost sagradili su kino »Urania« i u zgradi opremili prostor za svoju ložu. Članovi iregularne lože Libertas su godine 1942., za vrijeme rata, dolazili u privatni stan u Palmotićevoj ulici broj 64. Poštanska službenica Dora Mrkobrada na svoje je ime unajmila stan od šest soba, koji su slobodni zidari preuredili u ložu. </p>
<p>Poslije Drugoga svjetskog rata, kada je slobodno zidarstvo u Jugoslaviji bilo zabranjeno, slobodni zidari u Hrvatskoj ostali su bez svojih hramova pa su ilegalno radili »pod otvorenim nebom«; poznati su njihovi susreti u gostionici »Aralica« u Podsusedu. </p>
<p>Poslije 1990. došlo je u srednjoj Europi do nagla vraćanja i procvata slobodnozidarskih loža. Prvi hrvatski slobodni zidari odlazili su na rad u Beč, Graz, Klagenfurt, a neki su bili na radu u ložama u Trstu, Salzburgu i Innsbrucku, a kasnije i u Ljubljani. </p>
<p>Dok još nije radila Velika loža Hrvatske, zagrebački slobodni zidari radili su dvaput u privatnim stanovima, nekoliko puta u dobro opremljenom skladištu jedne veletrgovine, u jednoj sportskoj dvorani, u sobama za goste nekih društvenih klubova u središtu grada, dok nisu napokon uredili, u jednoj kući na osami, privremenu ložu s »bijelim stolom«.</p>
<p>Slobodno su zidarstvo pratili ljudi koji su kao inteligentni šarlatani, spretni prevaranti s bujnom fantazijom, zapregačeni hohštapleri, ušli u lože da bi u njima liječili svoje mesijanske komplekse, a bratstvo iskoristili za promidžbu osobnih koristi i apstraktna, izmišljena ugleda. Među njima najpoznatiji su bili Cagliostro, Casanova, Saint-Germain i braća Zanović.</p>
<p>Aleksandar »grof« Cagliostro, pravim imenom Giuseppe ili Josip Balsamo, rodio se 1743. u Palermu u Italiji. Bio je jedan od najvećih i svakako najduhovitijih prevaranata osamnaestog stoljeća. </p>
<p>Sa svojom suprugom Lorencom Feliciane, svojim odvažnim, samouvjerenim nastupima, zavodio je lakovjernu javnost kao mag, isceljitelj i okultist na europskim plemičkim dvorovima i u građanskim salonima. </p>
<p>U društvu se rado hvalio da je star tristo godina i da tako dobro izgleda jer upotrebljava svoje alkemijske smjese i tajne preparate. </p>
<p>Put ga je rano doveo u Aleksandriju u Egiptu, odakle je došao u London i ubrzo bio primljen u ložu Nada (Esperance, loža No. 289).</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Teško je znati što učiniti kada zabrljaš nešto prve večeri u Americi</p>
<p>Sanjarim o tome kako bi to bilo studirati negdje u Americi, na koledžu, poput onih koledža iz filmova u kojima se uvijek pojavljuje po jedan bijeli crkveni toranj bez križa kako bi se pokazalo da je to protestantska crkva, i u kojima se studenti i studentice šeću tratinom noseći knjižurine i smješkajući se jedni drugima zubima bijelim poput visibaba</p>
<p>PIŠE: FRANK MCCOURT </p>
<p>On će se stalno moliti za mene tamo daleko u Los Angelesu i odslužit će za mene posebnu misu osmi prosinca, na Dan bezgrešnog začeća. Htio bih ga pitati zašto je izabrao baš taj blagdan, ali ga ne pitam, jer se bojim da bi me opet mogao zagnjaviti bogatim protestantima iz Kentuckyja.</p>
<p>I stvarno me tupi, a ja sanjarim o tome kako bi to bilo studirati negdje u Americi, na koledžu, poput onih koledža iz filmova u kojima se uvijek pojavljuje po jedan bijeli crkveni toranj bez križa kako bi se pokazalo da je to protestantska crkva, i u kojima se studenti i studentice šeću tratinom noseći knjižurine i smješkajući se jedni drugima zubima bijelim poput visibaba.</p>
<p>Kad smo stigli na Grand Central Station, ja ne znam kamo ću dalje. Majka mi je bila savjetovala da potražim jednog našeg starog prijatelja Dana MacAdoreyja. </p>
<p>Svećenik mi pokazuje kako se telefonira, ali kod Dana se nitko ne javlja. E pa, reče svećenik, ipak te ne mogu ostaviti samog na Grand Central Stationu. A taksistu veli neka nas vozi u hotel »New Yorker«.</p>
<p>Nosimo prtljagu u sobu u kojoj je samo jedan krevet. Ostavljamo prtljagu u sobi. »Prezalogajit ćemo nešto u bifeu u prizemlju. Voliš li ti hamburgere?«</p>
<p>»Ne znam. Nisam ih nikad jeo.«</p>
<p>On prevrće očima i kaže konobarici neka mi donese hamburger s pomfritom, i neka hamburger bude dobro ispržen, jer sam ja Irac, a Irci sve vole isuviše preprženo. Ono što Irci rade s povrćem, to je Bogu za plakati. Ako u nekom irskom restoranu pogodiš o kojoj je vrsti povrća riječ, dobivaš nagradu. </p>
<p>Konobarica se smije i kaže da ona to dobro zna. Ona je Poluirkinja po majci, a majka joj je najslabija kuharica na svijetu. Muž joj je bio Talijan i znao je dobro kuhati, ali je poginuo u ratu. In the war.</p>
<p>Ne izgovara »r« na kraju riječi, kao i svi Amerikanci. Oni ne kažu »car« (auto), nego »ca« pa se čovjek pita zašto ne izgovaraju riječ kako Bog zapovijeda. </p>
<p>Sviđa mi se punjena puslica, ali mi se ne sviđa što Amerikanci ne izgovaraju »r« na kraju riječi.</p>
<p>Dok jedemo hamburgere, svećenik mi veli da ću noćas morati s njim spavati, a sutra ćemo vidjeti što ćemo. Čudno mi je svlačiti se pred svećenikom i nisam načisto ne bi li trebalo da kleknem i tobože se pomolim? On mi veli da se mogu istuširati, ako želim, i ja prvi put u životu imam za tuširanje više nego dovoljno tople vode i sapuna, imam komad sapuna za tijelo i bočicu tekućeg sapuna za glavu.</p>
<p>Kad sam se istuširao, brišem se debelim ručnikom što bijaše prebačen preko ruba kade i oblačim gaće prije nego ću se vratiti u sobu. Svećenik sjedi na krevetu s ručnikom svezanim oko debela trbuha i telefonira s nekim. Odlaže slušalicu i zagleda se u mene. »Bože sveti, otkud ti te gaće?«</p>
<p>»Iz Roche's Storesa u Limericku.«</p>
<p>»Kad bi ove gaće izvjesio na prozor u ovom hotelu, ljudima bi se povraćalo. Savjetujem ti da se pred Amerikancima nikad ne pokazuješ u takvim gaćama. Kad bi te vidjeli, pomislili bi da dolaziš izravno s Ellis Islanda. Nabavi si sliperice. Znaš valjda što su sliperice?«</p>
<p>»Ne znam.«</p>
<p>»Svejedno ih nabavi. Momak kao ti treba nositi sliperice. Sad si u SAD-u. Dobro, upadaj u krevet.« Ja sam u nedoumici jer nema ništa od molitve, što bi se svakako očekivalo od jednog svećenika. On odlazi u kupaonicu, ali tek što je ušao u nju, izviruje na vrata i pita me jesam li se obrisao.</p>
<p>»Pa, nisi ni pipnuo svoj ručnik, kako si se onda obrisao?«</p>
<p>»Onim ručnikom što je prebačen preko ruba kade.«</p>
<p>»Kako? Pa, to nije ručnik. To je prostirka. Na nju staneš kad izađeš iz kade.«</p>
<p>Gledam se u ogledalu iznad pisaćeg stola, pocrvenio sam i nisam načisto trebam li mu kazati da mi je žao što sam to učinio ili da i dalje šutim? Teško je znati što treba učiniti kad zabrljaš nešto prve večeri u Americi, ali sam uvjeren da ću uskoro biti pravi Amer koji sve radi kako treba. </p>
<p>Sam ću si naručivati hamburger, naučit ću pečene krumpiriće zvati pomfrit i šaliti se s konobaricama, i nikad se više neću obrisati prostirkom. Jednog ću dana i ja govoriti »war« i »car« bez »r« na kraju riječi, jedino neću ako se ikad vratim u Limerick.</p>
<p>Ako se ikad vratim u Limerick s američkim izgovorom, svi bi mi rekli da se pravim važan i da imam debelu guzicu kao i svi Ameri.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar ne želi biti izbornik!?</p>
<p>Po prvi put u životu prvom treneru Prve hrvatske nogometne lige. Zlatku Kranjčaru pruža se prilika biti izbornik, ali je on od toga odustao kako bi u ime Mirka Jozića obavio određene zadatke u korist reprezentacije/ Jozić je zamolio Kranjčara da ubuduće prati najvećeg hrvatskog suparnika na SP, talijansku nogometnu reprezentaciju... </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Trener Zagreba Zlatko Kranjčar, najveće osvježenje Prve hrvatske nogometne lige ne želi biti izbornik!. Ovu nam je ekskluzivnu vijest Kranjčar priopćio dva dana uoči nedjeljne utakmice svog Zagreba u Kranjčevićevoj protiv Zadra. Kojoj, inače, polaže iznimnu pozornost.</p>
<p>Nisu, međutim, preokupacije prijetećim Zadranima glavni razlog Kranjčarovog odustajanja od slasti izborničkog posla za kojeg je, uzgred, čvrsto uvjeren da ga može obavljati na svekoliko zadovoljstvo, u što uopće ne sumnjamo. Od tih su ga odgovornosti odvukli sasvim konkretni zadaci, ali ne u korist Zagreba, ako ste to mislili. Nego ponajprije u ime Stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije, za kojega Kranjčar već iduće srijede treba obaviti sasvim konkretan zadatak.</p>
<p>U srijedu 27. ožujka, naime, u vrijeme kad će u Maksimiru najbolje nogometne vrste Hrvatske i Slovenije brusiti određene nijanse svojih vizija nastupa na SP, Kranjčar će boraviti u Engleskoj. Svjedočit će kao službeno lice Jozićevog stožera u Leedsu prijateljskoj utakmici Engleska - Italija. Znamo, Italija je suparnik Hrvatske u njenoj drugoj utakmici na SP u Japanu i Koreji.</p>
<p>Kakve to, pak, ima veze s Kranjčarom kao izbornikom?</p>
<p>Ima, i te kako, jer Kranjčar je povodom utakmice Slovenija - Hrvatska prvi put u životu dobio priliku da bude - izbornik. Ne doduše najbolje vrste, na toj dužnosti Jozić još ima namjeru potrajati... </p>
<p>U ime uspostave što boljih međususjedskih odnosa sa Slovenijom, naime, zamišljeno je, ali i dogovoreno, da je dobro da se u predigri maksimirske utakmice odigra susret momčadi hrvatskih i slovenskih estradnih i javnih djelatnika. A za izbornika hrvatske vrste imenovan je - Zlatko Kranjčar!</p>
<p> No, Kranjčar je spomenutu počast morao s razlogom odbiti. Ne zato što mu je to eventualno ispod časti. Dapače, sviđala mu se ta ideja. Između ostalog jer ono: »Kranjčar - izbornik« najbolje sjeda u uho kad se mnogo puta ponovi. Ovom prigodom Kranjčar je zaobišao spomenutu počast jer je od izbornika Jozića zamoljen da obavlja opservaciju Talijana u svim njihovim utakmicama do SP-a. Nakon Engleza i s Urugvajem i Češkom... Pa i na SP-u, tako da bi Kranjčar svjedočio i utakmicama Italije protiv Ekvadora. Pitanje, pak, hoće li i nekoliko dana kasnije protiv Meksika, jer Kranjčar je ipak i Zagrebov čovjek. U ime toga valja početi pomalo pripremati i uobličavati Zagreb za nastup u Europi, gdje su ambicije vrlo velike. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kome prvi trofej sezone?</p>
<p>U subotu se u polufinalu sastaju Cibona VIP - Krka i Union Olimpija - Pivovarna Laško / Očekuje se službena potvrda kako se natjecanju priključuju Partizan i Crvena zvezda / Čak 18 skauta i menadžera će uživo promatrati završnicu natjecanja</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U subotu u Ljubljani započinje konačni rasplet premijerne sezone regionalnog košarkaškog natjecanja - Goodyear lige. </p>
<p>Naime, u 17.30 sati će u prvom polufinalnom susretu na parket izaći jedini hrvatski predstavnik u završnici natjecanja Cibona VIP, koja će put do finala potražiti u srazu protiv Krke iz Novoga Mesta. U drugom ogledu, koji, pak, započinje istoga dana u 20 sati, o preostalom finalistu biti će odlučenu u »državnom derbiju«, utakmici slovenskih rivala Union Olimpije i Pivovarne Laško. Finale je na rasporedu u nedjelju u 17.30 sati.</p>
<p>Ipak, valja naglasiti, kako će događanja na parketu možda u drugi plan potisnuti preostala zbivanja u dvorani Tivoli, kao i u salonima Grand hotela gdje će biti smješteni svi sudionici natjecanja, ali i brojni uzvanici. Naime, dolazak u Ljubljanu potvrdilo je za sada 18 skauta i menadžera iz najjačih svjetskih liga, što, dakako, uključuje i one iz NBA-a. Također, neće izostati i ostalih zanimljivih gostiju, među kojima je najavljen i slovenski predsjednik Milan Kučan.</p>
<p>No, hrvatsku sportsku javnost će možda ponajviše zanimati podatak kako će put Ljubljane krenuti i v.d. predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza Franjo Lulić, kao i glavni tajnik Željko Drakšić. Iako to službeno nije potvrđeno, tamo bi se trebali sastati s glavnim tajnikom Jugoslavenskog košarkaškog saveza Predragom Bogosavljevom, koji će predvoditi pozvanu jugoslavensku košarkašku delegaciju. </p>
<p>Dakle, ako dobro slutimo i ako smo dobro obaviješteni, predstavnici dvaju spomenutih košarkaških saveza trebali bi dati blagoslov, ali ujedno biti i svjedoci i službenoj potvrdi kako će se ovom natjecanju od iduće sezone priključiti Partizan i Crvena zvezda, s kojima čelnici Goodyear lige već duže vrijeme pregovaraju.</p>
<p>Također, nije nevažno napomenuti, u Ljubljani bi trebali biti prisutni i predstavnici klubova iz Austrije, Njemačke, Italije, Mađarske, Švicarske i Slovačke, s kojima se pregovaralo i početkom ove sezone, te nikako ne bi smjelo začuditi ako se natjecanju uskoro priključe i klubovi iz tih država.</p>
<p>Dodajmo, uz 60 novinara iz pisanih medija, turnir u Ljubljani izravno će prenositi dvije televizijske, te tri radio postaje. Iako je povjerenik natjecanja Josip Bilić to nedavno najavio, hrvatska nacionalna televizija ipak se najvjerojatnije neće priključiti medijskoj podršci.</p>
<p>Što se tiče Cibone VIP, momčad je u Ljubljanu krenula u petak u 13.30 sati. a trener Jasmin Repeša ukratko je najavio:</p>
<p>- Krećemo u Ljubljanu s ambicijom da u Zagreb donesemo prvi trofej ove sezone. Doduše, definitivno nam u tom nastojanju neće moći pomoći i Zoran Planinić, a upitno je i koliko će Matej Mamić provesti vremena na parketu. Što se tiče Krke, držim kako će pobijediti momčad koju će više odlikovati timski rad, dok ne bi trebalo začuditi ako se u problemima zatekne i Olimpija, koja je u četvrtak navečer imala težak ogled protiv Olympiakosa u Euroligi, kazao je Repeša. </p>
<p>Bilo kako bilo, u nedjelju navečer zasigurno ćemo doznati prve osvajače Goodyear lige, koji će uz prijelazni i stalni pehar kao nagradu dobiti i zlatno prstenje po uzoru na NBA ligu.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gospićanke korak do naslova</p>
<p>»Veći je pritisak na Montmontaži koja nema pravo na neuspjeh. Mi smo iskusnije i znat ćemo podnijeti važnost dvoboja«, istaknula je igračica Gospića Monika Kovač </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Pobjedom u trećoj utakmici finala doigravanja protiv Montmontaže, košarkašice Gospić Inera povele su 2-1 i došle na korak do osvajanja naslova prvakinja Hrvatske. </p>
<p>Četvrta utakmica igra se u subotu u »Kutiji šibica« (18.15 sati). Oko 200-tinjak navijača pratit će Gospićanke na utakmici u kojoj imaju prvu »meč-loptu«, jer se finale igra na tri pobjede. Da bi iskoristile prigodu, igračicama trenera Vlade Brkljačića trebat će prva ovosezonska pobjeda u »Kutiji šibica« koja je dosad za njih bila neosvojiva. </p>
<p>- U Zagreb dolazimo pobijediti, kazala je Monika Kovač, organizatorica igre Gospića. - Ključ je u obrani, moramo od prve sekunde krenuti agresivno, kao što smo odigrali u srijedu. Najveća opasnost prijeti nam od Emilije Podrug i Ane Lelas, trebamo spriječiti da lopta uopće dođe do njih. U svakom slučaju veći je pritisak na Montmontaži koja nema pravo na neuspjeh. Mi smo ipak iskusnije i znat ćemo se nositi s pritiskom, istaknula je Kovač. Montmontaža je svakako u težoj situaciji, no i u drugoj utakmici, kada su Gospićanke vodile 1-0, »zelene« su odigrale jednu od najboljih utakmica sezone.Pred igračicama Deana Nemeca svakako je veliki izazov. Mlade reprezentativke i ponajbolje igračice Montmontaže Emilija Podrug, Marina Mazić i Ana Lelas svakako će tražiti potvrdu u ovako važnom dvoboju. </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pilić: »Goranovo rame nikad gore«</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Izbornik hrvatske teniske reprezentacije Nikola Pilić vrlo dobro zna kako bez Gorana Ivaniševića ustvari i nema reprezentacije. Iako se Ivan Ljubičić dokazao kao tenisač koji može pobijediti i najbolje na bilo kojoj podlozi, bez Gorana Ivaniševića Hrvatska je u Davisovom kupu osuđena na sporednu ulogu. A kako se bliži četvrtfinalni dvoboj Svjetske skupine Davisovog kupa hrvatskih i argentinskh tenisača u Buenos Airesu od 5. do 7. travnja sve je manje nade da se rame wimbledonskog pobjednika oporavi...</p>
<p>- Iako Goran kaže kako je svaki dan bol različitog intenziteta priznao mi je kako rame nikad nije bilo u gorem stanju. Svaki dan je svoja priča, no u zadnje vrijeme čak ni tablete protiv bolova ne pomažu. Ma, sve će nam biti jasno nakon dvoboja 2. kola u Key Biscaneu, ako uopće nastupi, rekao nam je izbornik Pilić, koji usprkos svemu još uvijek vjeruje kako će Goran ipak biti spreman barem za subotnji dvoboj parova. Ukoliko Ivanišević uistinu neće moći igrati na zemljanim terenima Buenos Airesa Ivan Ljubičić će preuzeti epitet prvog hrvatskog reketa, dok će o drugom igraču Pilić morati odlučiti između Ive Karlovića, Željka Krajana ili možda nekog trećeg...</p>
<p>- Naravno da su Karlović i Krajan u prvom planu. Ančića ne mogu staviti u vatru, on je posljednjih godinu dana igrao samo na tvrdim podlogama. Vajda? Rekli su mi kako u zadnje vrijeme nije u nekoj formi. Zovko? U ovom trenutku on nije igrač za zemljane terene, inače bi bio odličan za parove. Odluka će pasti na licu mjesta kada uživo vidim i popričam s Karlovićem i Krajanom, govorio je Pilić.</p>
<p>Kako god bilo Ivanišević će putovati u Buenos Aires, a prije toga će uputiti u reprezentativne zadaće mladu nadu hrvatskog tenisa Marija Ančića, koji je s pozivnicom organizatora u Key Biscaneu prvi put okusio nastup na ATP turniru. </p>
<p>- Ančića ću svakako pozvati u reprezentaciju kao četvrtog igrača, poručio je Pilić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Talaja nije iskoristila poklon</p>
<p>Amerikanka Samantha Reeves sa 3-6, 6-2, 6-2 pobijedila je Silviju Talaju, koja je nastupila u glavnom turniru kao »lucky looser«</p>
<p>MIAMI / ZAGREB</p>
<p> - Australska tenisačica hrvatskog podrijetla Evie Dominikovic izborila je nastup u glavnom turniru WTA turnira iz »masters« serije u Key Biscaneu pobjedom protiv Silvije Talaje u posljednjem kolu kvalifikacija. No, Silvija Talaja ipak se našla u glavnom ždrijebu kao »lucky looser«. Međutim nije uspjela iskoristiti poklon, već u 1. kolu sa 3-6, 6-2, 6-2 Makaranku je nadigrala Amerikanka Samantha Reeves.</p>
<p>Sudeći prema prvom setu kojeg je Talaja dobila za 30 minuta dvoboj 2. kola je bio izvjestan. No, domaća tenisačica je tek tada proigrala i usprkos velikom broju neforsiranih pogrešaka (47)uspjela je razbiti ritam igre supanice sa 46 »winnera«. S druge strane, Talaja je dobro servirala, ostvarila 64 posto ubačenog prvog servisa, no izostale su »winneri«, kojih je zabilježila 19. Stoga joj ni manji broj neforsiranih pogrešaka (38) nije pomogao, slavila je Amerikanka nakon točno dva sata igre...</p>
<p>• Rezultati, tenisači, 1. kolo: Björkman - Kiefer 7-5, 7-6 (6), Morrison - Verkerk 6-7 (5), 6-1, 6-4, Sanguinetti - Koubek 6-3, 6-4, Mirnyi - Labadze 6-1, 7-5, Nieminen - Acasuso 6-4, 7-5, Horna - A. Martin 7-5, 6-3, Sa - Pless 6-2, 6-1, Vicente - Dupuis 6-3, 6-4, Montanes - Savolt 3-6, 6-3, 6-2, Burgsmüller - Sluiter 6-3, 7-5, Mark Philippoussis (Aus) - Cedric Pioline (Fra) 7-5, 4-6, 6-3, Srichaphan - Chang 7-6 (4) 2-6, 7-6 (5), Vacek - Ulihrach 6-4, 6-2, Gonzalez - Rochus 6-1, 6-2, J. Blake - Blanco 7-6 (4), 7-5, Squillari - Nalbandian 2-6, 6-3, 6-4; </p>
<p>tenisačice: Müller - Harkleroad 6-4, 6-4, Arn - Frazier 6-4, 6-2, Rippner - Mandula 7-6 (0), 6-3, Black - Matevzic 6-0, 6-4, Mikaelian - Husarova 6-4, 7-5, Hrdličkova - Avants 6-1, 6-1, Pisnik - Gersi 6-1, 6-3, Marrero - Sfar 6-2, 6-2, Prakusya - Sucha 7-5, 7-5, Foretz - Serra-Zanetti 6-4, 6-3, Lihovčeva - Garbin 6-4, 6-1, Reeves - TALAJA 3-6, 6-2, 6-2, Danilidou - Kurnikova 7-5, 6-3, Martinez - Hopkins 7-5, 6-2, Smashnova - Lamade 6-2, 6-1, Suarez - Oremans 5-7, 6-4, 6-2.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ispali Majoli i Ljubičić</p>
<p>MIAMI/ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Hrvatski tenisači Iva Majoli i Ivan Ljubičić oprostili su se od daljnjeg natjecanja na turniru iz »masters« serije u Key Biscaneu porazima već u drugom kolu.</p>
<p>Iva Majoli je ispala u dvoboju protiv 16. nositeljice Bugarke Magdalene Maleeve, koja ju je nadvisila u tri seta 1-6, 7-5, 0-6, dok je Rumunj Adrian Voinea bio uspješniji od Ljubičića svladavši ga također u tri »čina« sa 6-4, 6-7 (8), 6-7 (6).</p>
<p>Iva Majoli je loše započela meč protiv raspoložene Bugarke oduzevši joj samo jedan gem u 20 minuta koliko je trajao prvi set. Ipak, u sljedećoj je dionici »okrenula ploču«, te nakon nešto manje od sat vremena igre osvojila drugi set sa 7-5. No, čini se, tu joj je ponestalo snage. te je dopustila suparnici da s glatkih 0-6 okonča posljednji set za točno 26 minuta.</p>
<p>Promatrajući statistiku zapravo je i lako dosegnuti ključ Ivinog poraza. Osvojila je samo 37% poena pri drugom servisu, a načinila je i čak 50 neprisiljenih pogrešaka što je jasno ukazuje kako je došlo do pomanjkanja koncentracije. Također, nije bila uspješna niti pri izlascima na mrežu, gdje je osvojila 11 poena iz 19 prigoda.</p>
<p>No, za razliku od Ive Majoli, može se konstatirati kako je Ljubičiću ipak ponajprije nedostajalo sportske sreće. Hrvatski tenisač uspješno je okončao prvi set sa 6-4, no nakon toga se zatekao u problemima jer je uporni Voinea »odbio svaku daljnju suradnju«. Naime, drugi, ali i treći set završili su tek u »tie-breaku«, gdje se Rumunj pokazao kao spretniji, no i spremniji natjecatelj, kojemu je puno pomogla i činjenica da je bio uspješniji u as servisima 21-11.</p>
<p>Od ostalih rezultata izdvojimo kako se od turnira kod tenisača oprostio i deseti nositelj Andy Roddick, kojeg je porazio Argentinac Juan Ignacio Chela sa 3-6, 6-2, 4-6.</p>
<p>• Rezultati 2. kola, tenisači: Chela (Arg) - Roddick (SAD) 6-3, 2-6, 6-4, Kafeljnikov (Rus) - Robredo (Špa) 6-4, 6-0, Arazi (Mar) - Clavet (Špa) 6-2, 7-5, Voinea (Rum) - LJUBIČIĆ 4-6, 7-6 (8), 7-6 (6)</p>
<p>tenisačice: Hingis (Švi) - Lee (SAD) 6-1, 6-0, Shaughnessy (SAD) - Webb (Kan) 6-4, 6-4 , Maleeva (Bug) - MAJOLI 6-1, 7-5, 6-0, Irvin (SAD) - Bedanova (Češ) 7-6 (5), 6-2.</p>
<p>G. Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Svoj 101. turnir Kurnikova završila u 1. kolu</p>
<p>MIAMI, 22. ožujka</p>
<p> - Ruskinja Ana Kurnikova, koja će krajem travnja igrati na jedinom hrvatskom WTA turniru u Bolu na Braču, izgubila je u svom Miamiju u 1. kolu od grčke tenisačice Eleni Daniilidou sa 5-7, 3-6. Kurnikova je tako i svoj 101. turnir u karijeri završila kao i prethodnih 100, frustrirana i dalje bez ijednog naslova na WTA turnirima. Iako je ove sezone stigla do tri polufinala, ovaj put nije stigla dalje od 1. kola. »Mislim da je razlog moga poraza to što mi je u posljednje vrijeme nedostajalo mečeva.«</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Mogu biti prvak Europe«</p>
<p>Jedini neporaženi hrvatski boksački profesionalac Stipe Drviš upravo je odradio dvotjedne visinske pripreme u Poljskoj</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Jedini hrvatski profesionalni boksač koji još nije osjetio gorčinu poraza, Stipe Drviš upravo je završio dvotjedne pripreme u poljskim Zakopanima, te je kratkotrajni boravak u Zagrebu iskoristio za druženje s novinarima kako bi ih upoznao sa svojim planovima u skoroj budućnosti.</p>
<p>- Prvi put sam u svojoj profesionalnoj karijeri bio na visinskim pripremama i to na poziv najboljeg poljskog boksača, Mihalchewskog, koji tamo odlazi na pripreme već 15 godina. Stvarno smo imali sjajne uvjete za rad, sve je bilo odlično organizirano, i očekujem da ću imati velike koristi od ovih priprema, rekao je Drviš, te napomenuo kako će sljedeći meč imati 6. travnja u Münchenu, ali da još uvijek ne zna ime suparnika.</p>
<p>- No, nadam se da će mi prvi dvoboj nakon toga u Münchenu biti meč za naslov prvaka Europe u poluteškoj kategoriji. Trenutno sam deveti na europskoj listi izazivača, te sedmi na WBA listi. A siguran sam da sam bolji boksač od aktualnog prvaka, Talijana Javea Davisa. On je već star, ima 38 godina, i više nije toliko dobar. U posljednjem svom meču mučio se 10 rundi s boksačem kojega sam ja nokautirao već u drugoj, optimist je Drviš uoči novih izazova u karijeri.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rekordan broj prijava</p>
<p>Svi zainteresirani za ovogodišnji supermaraton mogu se prijaviti sve do 20 minuta prije starta </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Uoči 27. supermaratona Zagreb - Čazma u srijedu je u prostorijama Turističke zajednice grada Zagreba održana konferencija za novinare. Start utrke bit će u nedjelju 24. ožujka u 7.30 na Trgu bana Josipa Jelačića, a svi bi natjecatelji trebali stići do Čazme za sedam sati. Kako kažu u organizacijskom odboru dosad se prijavilo 83 trkača, a osim trkača iz Hrvatske stazu dugu 61 kilometar i 350 metara, pokušati će pretrčati i natjecatelji iz Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, pa čak i Finske.</p>
<p>Svi zainteresirani za ovaj supermaraton mogu se prijaviti sve do 20 minuta prije starta (7.10), no organizatori su i više nego zadovoljni pristiglim prijavama, jer je broj pristiglih prijava već premašio lanjski broj trkača. Svi će sudionici utrke dobiti medalje, a novčane nagrade su predviđene za prvih 10 trkača kako u muškoj tako i ženskoj kategoriji. </p>
<p>Prigodni pokali biti će uručeni i najmlađim i najstarijim trkačima, a posebno za ovu prigodu Likovna grupa »Maraton« nagradit će trkače slikama. </p>
<p>Rekord utrke drži Mladen Grgić, koji je 1994. istrčao trasu u vremenu 3.33,24 sata. No, zbog boljih vremenskih uvjeta u odnosu na lanjsku utrku, koja se održala u toplijim uvjetima, ali i veće konkurencije, organizatori se nadaju novom rekordu.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Lončarević zaprijetio sudom</p>
<p>»Kako su pojedini novinari krenuli, morat ćemo se vidjeti na sudu, pa neka ondje i predoče dokaze o onome što su napisali«, kaže Dinamov trener Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Povratak Boštjana Cesara i Spomenka Bošnjaka, neigranje Silvija Marića, trenerov »tihi rat« s dijelom novinara... Takvo je stanje unutar Dinamovih odaja uoči prvenstvenoga dvoboja protiv Hrvatskog dragovoljca u subotu u Sigetu (15.30 sati). </p>
<p>Posljednji poraz maksimirskih nogometaša, u prvoj polufinalnoj utakmici domaćega Kupa protiv Osijeka u gostima, ostavio je »plavu« momčad okrnjenu. Silvio Marić će morati pauzirati zbog crvenog kartona, Enes Mešanović zbog ozljede...</p>
<p> - Marić je ujedno istegnuo mišić, ali će do utakmice protiv Slavena Belupa ipak biti spreman. Sada ionako ne može igrati zbog crvenog kartona. Još ćemo vidjeti kakvo je stanje s Mešanovićem. On je dobio mnogo batina i udaraca. Ipak, nadam se da će sve biti u redu. Nakon dugo vremena će zaigrati Bošnjak i Cesar. Jedan od njih će biti u početnoj postavi, a jedan na klupi. Od prve minute će zaigrati Bošnjak.</p>
<p> Zanimljivo je da se Lončarević nakon gotovo svake utakmice protiv Osijeka žali da su njegovi igrači dobili previše udaraca. Je li, dakle, problem u Osječanima, igraju li oni suviše grubo?</p>
<p> - Ne znam, nisam na taj način razmišljao. Vjerojatno su naši igrači malo mekani. Nisam primjetio kod Osijekovih igrača previše grubosti. Vjerojatno su moji igrači premekani u dvobojima, nepažljivi... Mešanović je na posljednjoj utakmici u Osijeku, kada je već bio na podu, dobio kramponima po rukama, izgazili su ga, a sudac je kasno prekinuo igru. Ma, naši napadači i inače dobivaju batine i u gostima i na svome terenu, nije to posebno povezano baš sa Osijekom.</p>
<p> U sastav se u subotu trebao vratiti Damir Krznar, koji je četiri dana odležao u krevetu zbog visoke temperature.</p>
<p> - On je sada u redu, ali još nije spreman, iako je bio u planu da zaigra od početka. Što se može... I Kwedi je imao jako visoku temperaturu. Štoviše, bio je u stanju buncanja... A i Eduardo je u sličnom stanju. Njih dvojica stanuju zajedno, pa su valjda jedan drugoga zarazili.</p>
<p> Dinamov trener se prilično smrknuo nakon što ga je jedan naš kolega upitao za eventualni sukob s klupskim izvršnim dopredsjednikom Zdravkom Mamićem. Navodno se Mamić nakon utakmice u Osijeku prilično vulgarnim riječima obratio i igračima i Dinamovom treneru.</p>
<p> - Gdje ste to čuli? Pročitali ste u novinama? Pa, onda to pitajte onoga tko je to i napisao. Ja to nisam čuo! Kako su pojedini novinari krenuli, morat ćemo se vidjeti na sudu, pa neka ondje i predoče dokaze o onome što su napisali.</p>
<p> O samoj utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca maksimirski je trener kratko »referirao«:</p>
<p> - Nema šanse da utakmica bude lagana. Kod kuće su nedavno izgubili protiv Šibenika i sasvim sigurno će učiniti sve da im se to opet ne dogodi. No, i mi ćemo učiniti sve da dođemo do pobjede. Igrat ćemo napadački. Evo, i u Osijeku smo, čak i sa desetoricom igrača, lovili izjednačenje, nismo se povukli i čuvali minimalni poraz uoči uzvrata.</p>
<p> Dinamo bi u Sigetu trebao istrčati u sastavu: Butina - Drpić (Jurić), Sedloski, Smoje, Polovanec - Leko, Agić, Bošnjak; Petrović (Tomić) - Kranjčar, Mešanović (Mikić).</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Hajduku se ne vole ni sjetiti Šibenika </p>
<p>Šibenik je znao zadavati udarce »bijelima« na Poljudu. Prije dvije godine navijači splitskog kluba utrčali su na poljudski travnjak i prekinuli utakmicu Hajduka i Šibenika, kada su gosti poveli s 2-1. Hajduk je tada bio uzdrman, raspustila se uprava, promijenjen trener...</p>
<p>SPLIT, 22. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Hajduka u 24. kolu PH, dočekuju sjevernog susjeda Šibenik, a utakmica se igra u subotu s početkom u 18 sati. Dalmatinski derbi nudi nam zanimljiv ogled, a Splićani sigurno ne spavaju mirno. Jer nakon što je Zagreb ostvario 11 bodova prednosti, prošlo kolo ih je prestigao i Dinamo, pa im je u borbi za drugo mjesto sa zagrebačkim »modrima« imperatvna pobjeda u subotu.</p>
<p> Šibenik je, pak, znao zadavati udarce »bijelima« na Poljudu, šokirati ih... </p>
<p>Prisjetit ćemo se samo događaja od prije dvije sezone. Navijači splitskog kluba utrčali su tada na poljudski travnjak i prekinuli utakmicu Hajduka i Šibenika, kada su gosti poveli s 2-1. Hajduk je tada bio uzdrman, raspustila se uprava, a umjesto trenera Matkovića doveden je Nadoveza.</p>
<p> Prošlih dana uložilo se dosta napora kako bi se nesuglasice i smetnje na vezama u radu uprave uklonile, a sigurno su pobjede najbolji način da se stavovi omekšaju. Na Poljudu su svjesni da je ovosezonski Šibenik osvježenje hrvatskog prvenstva. Trener im je Franko Bogdan, inače bivši nogometaš Hajduka. On je u svojim prvim prvoligaškim koracima skrenuo je pozornost na svoj rad, i sa Šibenikom grabi prema ostanku u društvu najboljih. Trener Hajduka Slaven Bilić stroga je rekao: </p>
<p>- Šibenik je u opasnoj zoni, ali igre i rezultati su pokazali da je blizu ostanka u društvu najboljih. Očekujem da će gosti igrati »bunker« i iz protunapada tražiti prigodu da nas iznenade. Za probijanje bunkera važno je da se igra brzo, da bude brza predaja lopte, a isto tako bitno je više koristiti bočne igrače. Sigurno da i genijalnost pojedinca može razbiti gusto postavljenu obranu, a mi imamo individualce sposobne promijeniti odnose na terenu. Moramo pokušati postići pogodak što je prije moguće da nas ne uhvati panika. Što se tiče sastava konkurira 12 igrača za prvu postavu, a vjerojatno će Carević započeti utakmicu.</p>
<p> Za očekivati je da će utakmicu sa Šibenikom započeti ovih 11 igrača: Pletikosa, Vuković, Miše, Sablić, Rendulić, Srna, Vejić, Andrića, Carević, Bošnjak i Deranja. Utakmicu Hajduk i Šibenik sudi Nikola Petir iz Kašine.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Brođani zadovoljni i bodom</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 22. ožujka</p>
<p> - Pred nogometašima Marsonije je iznimno važan dvoboj u Gradskom vrtu protiv Osijeka, koji se kao i Marsonia grčevito bori za ostanak u ligi. Stoga je dvoboj Osječana i Brođana - slavonski derbi začelja.</p>
<p> Nogometaše Marsonije hrabri činjenica da su ovoga proljeća postizali bolje rezultate na gostovanjima nego na svom stadionu. Osijek će imati imperativ, budući da na svom stadionu ne smije napraviti krivi korak, ali imperativ ima i brodski sastav, koji još uvijek očekuje prvu proljetnu pobjedu, ali i bod u Osijeku bio bi za Brođane više nego dobar, a to nam je potvrdio i brodski kapetan Dinko Rosandić.</p>
<p>- Svi nas stavljaju u najuži izbor kandidata za ispadanje. Međutim, ako smo mi označeni kao onaj klub koji će morati preseliti u drugu ligu, zašto nas svi ti veliki klubovi do sada nisu pobijedili, a to nam jasno pokazuju i rezultati. Budući da nas na gostovanju nitko nije pobijedio u proljetnom dijelu prvenstva, zato smo optimisti uoči dvoboja u Gradskom vrtu.</p>
<p>Trener Milo Nižetić ponovno ima problema sa sastavom budući da zbog ozljede ne može računati na Antolića, Bilokapića i Alića.</p>
<p>Prema tome, protiv Osijeka će istrčati sljedeća postava: Stojkić - Rosandić; Barišić, Vukojević, Sesar - Petrović, Gašpar, Mujčin, Ostojić - Vukić, Bojko. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Blažević: »Vraćam se u Iran!«</p>
<p>»Hajduk nije ozbiljna opcija, Dinamo još manje, jer me Zagreb kao grad potpuno odbacio, stoga mi se vrlo izvjesnim čini povratak na iransku klupu«, kaže Ćiro </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Kaznu koju mu je odmjerio disciplinski sudac Prve HNL Krešimir Vlajčević , trener Osijeka Miroslav Blažević primio je poput ugriza za srce. Svoju bol, zapravo još više uvredu spomenutom kaznom, Blažević je odmah izokrenuo u impulzivnu reakciju kojom je najozbiljnije najavio svoj što skoriji povratak u - Iran.</p>
<p>- Zaista sam zatečen, i ne mogu vjerovati da je moji čin gospodin Vlajčević tako drastično odmjerio, iako ni oštećeni sudac nije siguran da sam počinio ono za što me se tereti. Računao sam eventualno na mjesec dana suspenzije i novčanu kaznu. No, da se na meni prelamaju neka treniranja strogoće u širem smislu, za kojima očigledno teže moji prijatelji Marković i Srebrić, tome se nisam nadao. Pogotovo, jer spomenuta gospoda dobro znaju da grubost koja mi se pripisuje jednostavno nije u mom duhu.</p>
<p>U prvom je naletu ljutnje Blažević najprije zamjerio Vlajčeviću, jer je odugovlačenjem cijelog slučaja, ali i usputnim uvjeravanjem, u njemu podgrijavao, pokazalo se - lažnu nadu da će biti simbolički kažnjen.</p>
<p>- I sam je isticao olakotne okolnosti meni u prilog, možda je tako i stvarno mislio. Vjerujem, međutim, da mi je kaznu odmjerio pod izvjesnim pritiskom, bez svoje volje.</p>
<p>Spomenuo je Blažević da mu nikakva žalba ne pada na pamet, jer mu je to ispod časti:</p>
<p>- To bi značilo da i nadalje želim imati posla sa svim tim ljudima, a sve sam uvjereniji da to ne želim. Zato se i nalazim u iranskom veleposlanstvu, upravo odmjeravam mogućnosti kako da odem pomoći mom prijatelju Ivankoviću.</p>
<p>Zanimalo nas je što Blažević misli kako će na sve to reagirati u Hajduku koji ga je spreman primiti. Pa i njegov prijatelj Mamić ozbiljno računa vidjeti ga vrlo skoro u Dinamu.</p>
<p>- Ne vjerujem da je Hajduk ozbiljna opcija u situaciji kad se sve one brojne njegove struje izjedaju formalno do kosti. Ne vjerujem da i Mamićevim željama mogu izaći ususret, jer ja sam najsreniji kad me u mom Zagrebu nema. Grad je to, napišite to svakako, koji me je u potpunosti odbacio, iako mu je malo tko donio toliko radosti kao moja malenkost. Stoga mi se Iran zbog sve one topline s razlogom čini kao jedino pravo pribježište, zaključuje ljutiti Blažević.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Blaževiću tri mjeseca kazne </p>
<p>Trener Osijeka Miroslav Blažević zbog incidenta na prvenstvenoj utakmici Dinamo - Osijek kažnjen zabranom obavljanja funkcije tri mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Trener Osijeka Miroslav Ćiro Blažević kažnjen je s tri mjeseca zabrane obavljanja funkcije (kazna počinje teći od 8. ožujka) te novčanom kaznom od 6.000 kn. To je odluka disciplinskoga suca Prve HNL Krešimira Vlajčevića. Blažević protiv ove odluke može uložiti žalbu u roku od osam dana. </p>
<p>Evo i kako je Vlajčević obrazložio svoju odluku: Ivan Novak, glavni sudac utakmice 21. kola prve HNL, Dinamo - Osijek, podnio je prijavu protiv trenera Osijeka, Miroslava Blaževića zbog udaranja glavom u predio jagodične kosti po završetku utakmice, prilikom dolaska do ulaza u tunel. Također glavni je sudac podnio prijavu zbog prekršaja - nesportskog ponašanja jer da ga je isti psovao i vrijeđao. Miroslav Blažević porekao je u pismenoj izjavi da je počinio prekršaje, odnosno porekao fizički napad te vrijeđanje i psovanje glavnog suca kako je to isti naveo u svojoj prijavi.</p>
<p>Zbog toga je provedeno suočenje između glavnog suca Novaka i trenera Blaževića, te pomoćnih sudaca utakmice Dražena Komara, Josipa Novka i Branka Kožareca, te su saslušani svjedoci ponuđeni od strane Blaževića.</p>
<p>I nakon suočenja Ivan Novak i Miroslav Blažević ostali su u cijelosti kod svojih pismenih izjava. Glavni sudac dostavio je i liječničku dokumentaciju Opće bolnice Varaždin od 7.3.2002. iz koje proizlazi da trpi bolove u zigomatičnoj regiji desne starne lica, pa je disciplinski sudac obvezan prihvatiti takvu kvalifikaciju, te je na temelju navedenog utvrđeno da je g. Blažević počinio prekršaj iz članka 53. DP HNS-a - fizički napad.</p>
<p>Zbog navedenog, svjedoci ponuđeni po g. Blaževiću nisu bili niti bitni u postupku zbog čega njihovi iskazi nisu niti ocjenjivani.</p>
<p>Međutim, nakon provedenog suočenja utvrđeno je da Blažević doista nije imao nikakvu namjeru da fizički napadne, odnosno udari glavnog suca jer izjavljuje da je prigovarao možda i na neprimjeren način, a zbog uvjerljivosti prigovora se unio u lice glavnom sucu, te dozvoljava da je i bio kontakt, ali daleko od bilo kakve namjere udaranja, a što potvrđuje i glavni sudac navodeći da ne može procijeniti da li je do udarca došlo namjerno ili iz nehaja, ali da je osjetio udarac zbog čega je i prijavio. </p>
<p>Stoga je utvrđeno da je prekršaj počinjen iz nehaja, a kako se za takav prekršaj po čl. 2. DP HNS-a počinitelj može blaže kazniti, to je izrečena blaža kazna od predviđene po članku 53. DP JNS-a, koji propisuje zabranu obavljanja funkcije u trajanju od šest mjeseci do dvije godine.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bayern - Real</p>
<p>Osim dvoboja dvaju posljednjih europskih prvaka, parovi četvrtfinala su Panathinaikos - Barcelona, Deportivo - Manchester United i Liverpool - Bayer</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U petak su se u sjedištu Uefe, u švicarskom Nyonu, posljednji put ove sezone »zavrtjele« kuglice s imenima klubova kako bi se odredili parovi četvrtfinala i polufinala nogometne Lige prvaka, te polufinala Kupa Uefe.</p>
<p>S obzirom da je objektivno najslabiji od osam klubova preostalih u Ligi prvaka grčki Panathinaikos, najviše razloga za zadovoljstvo trebali bi imati u - Barceloni. Naime, ždrijeb je upravo Kataloncima dodijelio grčkog doprvaka. </p>
<p>Najzanimljiviji par je onaj u kojemu se sastaju aktualni europski prvak, Bayern i klub koji je ponio epitet najboljeg u Europi prije dvije godine, Real iz Madrida.</p>
<p> Niti jedan od ta dva sastava u drugom krugu Lige prvaka nije izgubio, pa se očekuje velika borba, a lagana prednost je na strani španjolskog predstavnika zbog domaćinstva u uzvratu. </p>
<p>Dvije momčadi koje igraju najdopadljiviji nogomet svakako su Manchester United i Deportivo. Oba ta sastava su doveli kombinatornu igru doveli do savršenstva, te će uistinu užitak biti gledati njihove dvoboje. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mađari padaju zbog drskosti Varge</p>
<p>Ne smijemo odgovarati na provokacije, kojima su oni skloni, ne smijemo uzvraćati na udarce iznad vode. Ali u svemu ostalome možemo im parirati. I u srčanosti, i u žestini, angažiranosti. Bolji smo od Vasasa i to ćemo i dokazati, rekao je Ivan Milaković</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Vaterpolistima Mladosti Croatia osiguranja uistinu neće nedostajati motiva kada sudac označi početak prve utakmice finala Kupa pobjednika kupova protiv Vasasa. Početak priprema za tekuću sezonu donio je dvoboj ova dva vaterpolska giganta na pripremnom turniru u Belgiji. Pobijedili su Mađari, no nije rezultat smetao Zagrepčnima koliko ponašanje njihova centra Zsolta Varge. </p>
<p>- Varga je stalno provocirao, rugao nam se, i to na krajnje nepristojan, nesportski način. Nismo učinili ništa što bi opravdalo takve reakcije. Osim toga, nakon svakog pogotka unosio bi se u lice. Možda je to njegov način napaljivanja, no »mladostaši« mu to nisu zaboravili, prisjećao se Ratko Štritof.</p>
<p>Napokon je određen i ternim početka utakmice. Mađari su do zadnjeg časa držali Zagrepčane »na iglama«, a u petak su objavili kako je utakmica na rasporedu u 21 sat. Mislili su kako će osigurati televizijski prijenos, no takva kombinacija je otpala. Ovako se poklopio kraj nogometne utakmice mađarskog prvenstva Vasas - Ujpest Torna i početak vaterposkog spektakla te se na plivalištu Bela Komjadi očekuje očekivati nogometna atmosfera. Gostujuće navijače bodrit će prijatelji i članovi kluba, koji su u petak posebnim autobusom krenuli put Budimpešte.</p>
<p>Mađari su poznati kao močad koja ne bira sredstva za pobjedu. Stoga su »mladostaši« spremni na brojne udarce pod vodom, daleko od očiju sudaca, a koji bi trebali dekoncentrirati Zagrepčane. </p>
<p>- Ne smijemo odgovarati na provokacije, kojima su oni skloni, ne smijemo uzvraćati na udarce iznad vode. Ali u svemu ostalome možemo im parirati. I u srčanosti, i u žestini, angažiranosti. Bolji smo od Vasasa i to ćemo i dokazati, rekao je Ivan Milaković.
Za razliku od prošle sezone kada je Mladost dva puta uvjerljivo slavila protiv Vasasa u poufinalu Kupa LEN, ove sezone Mađari su bitno pojačali svoje redove.</p>
<p>- Sad imaju dva kvalitetna centra, Steimetza i Zsolta Vargu, novog ljevaka Madarasa i vratara Kosza, koji je branio u Mladosti, pričao je trener Mladosti CO Bruno Silić.</p>
<p>Završnicu su obje momčadi osigurale na različite načine. Mađari ne znaju za poraz, ostvarili su šest pobjeda i jedan remi. »Mladostaši«, pak, su izgubili spomenutu utakmicu protiv Vasasa i onu u Herceg Novom te su ostvarili četiri pobjeda, jedan remi i dva poraza.</p>
<p>- Kakav god rezultat prvog finalnog susreta bude, u Budimpešti neće biti riješeno pitanje pobjednika. I zato je teško reći koji bi nam rezultat u gostima odgovarao. Nekad se bez većih teškoća mogu dostići i dva pogotka zaostatka, a nekad vas niti remi ne odvede do cilja, najavljivao je Silić, a onda u šali prognozirao:</p>
<p>- Povoljan rezultat bio bi 10 razlike za nas.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Idora Hegel u finalu </p>
<p>NAGANO, 22. ožujka</p>
<p> - Hrvatska klizačica Idora Hegel izborila je nastup u finalu Svjetskog prvenstva u umjetničkom klizanju koje se održava u japanskom Naganu. </p>
<p>U kratkom programu Idora je, u konkurenciji 29 klizačica, zauzela 16. mjesto plasiravši se tako u finalno natjecanje, odnosno, u slobodni program u kojem će u subotu nastupiti 24 najbolje. </p>
<p>U vodstvu se nakon drugog dijela natjecanja nalazi srebrna sa Olimpijskih Igara u Salt Lake Cityu Ruskinja Irina Sluckaja.. </p>
<p>Dodajmo, ruski plesni par Irina Lobačeva i Ilija Averbuh osvojili su zlatnu medalju nakon što su bili najbolji i u posljednjoj disciplini slobodnom programu, gdje su uvjerljivo pobijedili kanadski par Shae-Lynn Bourne i Victora Kraatza. </p>
<p>Treće mjesto i brončanu medalju uzeli su Izraelci Galit Chait i Sergej Sakhnovski, dok su bez medalje ostali Litavci Margarita Drobiazko i Povilas Vanagas, koji su do petka držali treće mjesto.</p>
<p>• Rezultati kratkog programa za klizačice: </p>
<p>1. Irina Sluckaja (Rusija) 1.0, 2. Fumie Suguri (Japan) 2.0, 3. Michelle Kwan (SAD) 2.2, 4. Yoshie Onda (Japan) 3.6, 5.Sasha Cohen (SAD) 3.8...16. IDORA HEGEL (Hrvatska) 13.6...</p>
<p>• Rezultati slobodnog programa za parove: </p>
<p>1. Irina Lobačeva/Ilija Averbuh (Rusija) 2.0, 2. Shae-Lynn Bourne/Victor Kraatz (Kanada) 4.0, 3. Galit Chait/Sergei Sakhnovski (Izrael) 7.0, 4. Margarita Drobiazko/Povilas Vanagas (Litva) 7.0, 5. Albena Denkova/Maxim Staviyski (Bugarska) 10.0... (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Monterrey - još jedan skup koji je zanemario siromašne </p>
<p>Nevladine organizacije nezadovoljne konferencijom o financiranju razvoja/ Pomoć zemljama u razvoju iznosit će 0,7 posto bruto nacionalnog proizvoda razvijenih zemalja</p>
<p>MONTERREY, 22. ožujka</p>
<p> - Za brojne nevladine organizacije nazočne na UN-ovoj konferenciji o financiranju razvoja u Monterreyu nije postignut uspjeh u davanju novog poticaja borbi protiv siromaštva nego je, naprotiv, konferencija označila »posvemašnje napuštanje« najsiromašnijih na planetu.</p>
<p>Završna izjava konferencije podsjeća na ciljeve borbe protiv siromaštva u svijetu kako su ih utvrdili Ujedinjeni narodi: smanjenje svjetskog siromaštva za polovicu do 2015. te povećanje pomoći zemljama u razvoju na 0,7 posto bruto nacionalnog proizvoda razvijenih zemalja.</p>
<p>Predstavnici nevladinih organizacija, međutim, ističu da unatoč odlukama Sjedinjenih Država i Europske unije protekloga tjedna da povećaju pomoć za razvoj, Izjava iz Monterreya neće sadržavati nikakve dodatne obveze niti rokove koji bi prisiljavali bogate zemlje da ispune preuzete obveze. Niti je, napominju nevladine organizacije, spomenuto dodatno olakšanje tereta dugova siromašnima, a kamoli novi načini financiranja razvoja.</p>
<p> »Konferencija u Monterreyu o financiranju siromašnih zapravo predstavlja golemo zanemarivanje onih najsiromašnijih. Ima dodatnoga novca, no to nije dovoljno«, tvrdi britanska nevladina organizacija Waron Want. »Ovo je bila jedinstvena prigoda. Prvi put se sve međunarodne organizacije (UN, MMF, Svjetska banka, WTO i druge) okupile, pripremni proces na najvišoj razini dugo je trajao, nevladine organizacije su mogle na konstruktivan način iznijeti vlastite prijedloge - a rezultat je nikakav«, smatra pak predstavnik Katoličkog odbora za razvoj i borbu protiv gladi.</p>
<p>Predstavnici nevladinih organizacija začuđeni su činjenicom što zemlje u razvoju također kane dati suglasnost na Izjavu iz Monterreya premda su opetovano tražile više novca za razvoj.</p>
<p> Predstavnik francuskog sindikata CFDT to objašnjava činjenicom da su zemlje Latinske Amerike privučene mogućnošću povećanja trgovine sa SAD-om i stoga se ne žele zamjerati toj zemlji koja odbija svako spominjanje brojčanih obveza u završnoj izjavi.</p>
<p> Ipak, ostaje pitanje zašto snažnije ne reagiraju afričke zemlje, dodaje Marc Deluzet.</p>
<p> Za Greenpeace »razgovori u Monterreyu na svjetlo su iznijeli licemjernost retorike vlada o stalnom razvoju«.</p>
<p> »Ova konferencija koja je zamišljena da ponudi stvarnu financijsku pomoć milijunima siromašnih iskorištena je za interese industrije«, napominje predstavnik Greenpeacea Paul Horsman dodajući da razgovori o liberalizaciji trgovinske razmjene, koji su zauzeli dosta prostora na skupu, neće pridonijeti »smanjenju rastućeg jaza između bogatih i siromašnih«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kosovski Srbi odbijaju ući u vladu</p>
<p>PRIŠTINA, 22. ožujka </p>
<p> - Predstavnici kosovskih Srba okupljeni u koaliciji »Povratak«, nakon konzultacija u četvrtak u Beogradu s jugoslavenskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom i zamjenikom predsjednika srpske vlade Nebojšom Čovićem odlučili su da ne ulaze u vladu Kosova premijera Bajrama Rexhepia.</p>
<p>Kako u petak piše prištinski dnevnik na albanskome Zeri, nakon razgovora s najvišim jugoslavenskim i srpskim predstavnicima ocijenjeno je kako nisu stvoreni uvjeti da predstavnici kosovskih Srba sudjeluju u radu kosovske vlade.</p>
<p>Zeri piše da na sastanku u Beogradu nije sudjelovala čelnica kosovskih Srba Rada Trajković, za koju se tvrdi da je zajedno sa još nekoliko srpskih zastupnika u kosovskom parlamentu suglasna da Srbi uđu u kosovsku vladu. Kosovski Srbi su dobili jedno ministarsko mjesto u novoj vladi Kosova, ali oni traže još jedno, čemu se usprotivio i civilni upravitelj UN-a na Kosovu Michael Steiner. On je rekao da ministarstvo za raseljene Srbe i njihov povratak, koje traže Srbi, ne postoji ni u Ustavnom okviru Kosova. Srbima je ponuđeno da jedan njihov predstavnik obavlja dužnost pri kabinetu premijera Rexhepia, što oni odbijaju.</p>
<p> Dnevnik Zeri citira glasnogovornicu UNMIK-a Susan Manuel koja kaže da će UNMIK narednih dana nastaviti razgovore s predstavnicima kosovskih Srba kako bi imenovali svoga predstavnika u vladi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Švicarska politika pomagala je nacistima</p>
<p>BERN, 22. ožujka </p>
<p> - Politika švicarskih vlasti tijekom Drugog svjetskog rata pomogla je nacistima u ostvarenju holokausta, izjavio je u petak švicarski povjesničar Francois Bergier, predstavljajući dugoočekivano izvješće skupine neovisnih povjesničara o švicarskoj ulozi u ratu. </p>
<p> Strog stav švicarskih vlasti prema tražiteljima azila ostavio je tisuće izbjeglica pred državnim granicama, a zemlja je istodobno služila nacistima kao paravan za gomilanje novca, navodi se u izvješću »Švicarska, nacionalsocijalizam i Drugi svjetski rat«.</p>
<p> »Politika švicarskih vlasti pridonijela je ostvarenju strašnog nacističkog cilja, holokausta. Velik je broj ljudi nepotrebno ugrožen strogom politikom prema azilantima, a vlasti nisu iskoristile nimalo manevarskog prostora u izbjegavanju ekonomske suradnje s nacističkom Njemačkom«, piše u izvješću.</p>
<p> Bergier navodi da je Švicarska tijekom rata suradnjom s Njemačkom kršila svoju neutralnost. Švicarska je, među ostalim, i znatno pomogla počecima masovne proizvodnje oružja u Njemačkoj sredinom tridesetih godina, a između 1939. i 1945. godine Švicarska je također izvozila oružje i streljivo u Njemačku, Italiju i Rumunjsku.</p>
<p> Povjerenstvo povjesničara osnovala je švicarska vlada 1996. godine sa zadaćom da u pet godina sastavi izvješće o nacističkoj imovini u švicarskim bankama, ali mu je s vremenom mandat proširen na teme poput politike prema azilantima i problematici ekonomske suradnje s nacistima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lady Thatcher povlači se iz javnog života </p>
<p>LONDON, 22. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivša britanska premijerka lady Thatcher neće više nastupati niti govoriti u javnosti nakon što su joj to zabranili liječnici. Kako je u petak priopćio ured lady Thatcher, 76-godišnja konzervativna političarka pretrpila je u zadnje vrijeme nekoliko manjih moždanih udara od kojih se zadnji dogodio ovoga tjedna.</p>
<p>Nakon niza pregleda i testova liječnici su joj preporučili da smjesta suzi svoj radni program, te da posebno izbjegava nepotreban napor vezan uz javne istupe. »S velikim žaljenjem«, kako se navodi, ona je prihvatila taj savjet, te otkazala sve govorničke nastupe. Moždani udari nisu ostavili većih vidljivih posljedica na »željeznoj lady«, te je spomenuta mjera donijeta iz predostrožnosti.</p>
<p>Vođa britanske Konzervativne stranke Iain Duncan Smith izjavio je da ga je »rastužila« vijest o lady Thatcher, ali da potpuno razumije njene razloge. Međutim, promatrači tvrde da će konzervativnom vodstvu zapravo laknuti, jer je bivša premijerka, koja se s vlasti povukla 1990. nakon odlaska iz Downing streeta, često izazivala kontroverze. Do najnovije je došlo upravo ovog tjedna, kada je Times serijalizirao njezinu novu knjigu »Državništvo«. U spomenutom djelu poznata političarka tvrdi da bi Velika Britanija trebala nanovo utvrditi pod kojim će uvjetima biti članicom EU-a. Margaret Thatcher, poznata po svojoj euroskepsi, sugerira u toj knjizi i potpuno povlačenje Britanije iz EU-a kao jednu od mogućih opcija. Tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH, lady Thatcher se, kao jedan od rijetkih političara na Otoku u to vrijeme, zauzimala za međunarodnu vojnu intervenciju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>MMF i WTO za ukidanje svih trgovinskih barijera</p>
<p>MONTERREY, 22. ožujka</p>
<p> - Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) objavili su da je za suzbijanje siromaštva potrebna veća gospodarska integracija te ukidanje svih trgovinskih barijera. »Integracija u globalno gospodarstvo dobra je za rast, a rast je ključan za suzbijanje siromaštva«, izjavio je direktor MMF-a Horst Köhler na međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja. »Svijetu treba više integracije, a ne manje«. </p>
<p>Generalni direktor WTO-a Mike Moore rekao je da bi ukidanje svih trgovinskih barijera podiglo prihode diljem svijeta za 2,8 bilijuna dolara te izvuklo 320 milijuna ljudi iz siromaštva do 2015. Također bi, kako je rekao, ukinulo subvencije za poljoprivrednike koje industrijske zemlje svakodnevno isplaćuju u visini od jedne milijarde dolara, što podiže cijenu hrane za potrošače a zemljama u razvoju sprečava pristup tržištima za njihove najvrjednije izvozne proizvode.</p>
<p>Trgovinska su ograničenja »skupa za zemlje koje ih zadržavaju«, rekao je Moore. »EU, SAD i Japan godišnje troše između 70 i 110 milijardi dolara na zaštitu. SAD godišnje bilježe neto gubitke vezane uz ograničenja uvoza tekstilne i odjevne industrije od više od 10 milijardi dolara«. </p>
<p> Glasnogovornik zemalja skupine G-77, skupine zemalja u razvoju i Kine, zatražio je objavu »socijalnog izvanrednog stanja«, uz tvrdnje da su subvencije razvijenih zemalja »sramotne«, te zatražio sveobuhvatno opraštanje dugovanja i bezuvjetnu pomoć u razvoju. (DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mesić: Sve oštrije podjele na bogate i siromašne prijete svima</p>
<p>MONTERREY, 22. ožujka </p>
<p> - Vidljivo je približavanje gledišta razvijenih i zemalja u razvoju o tome kako utjecati na smanjenje jaza koji ih dijeli, mada još ima obostranog nepovjerenja i zamjerki, ocijenio je nakon prvog dana sastanka na vrhu UN-a o financiranju razvoja hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Mesić je sudjelovao u radu okruglog stola nazvanog »Pogled u budućnost«, kojim je predsjedavao predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn.</p>
<p> Tu su se, kao i u raspravi na plenarnoj sjednici čule zamjerke industrijski razvijenim zemljama da globalizaciju gospodarstva i međunarodne instrumente koriste za vlastite probitke i interes ne pokazujući dovoljno razumjevanja za probleme zemalja u razvoju. S druge strane čule su se tvrdnje da nerazvijene zemlje nedovoljno čine vlastitim snagama, a previše se oslanjaju na inozemnu pomoć, donacije i otpis dugova.</p>
<p> Mesić je ponovio ocjenu da se monterreyska konferencija održava u posljednji čas, jer napetosti neravnomjernog razvoja i sve oštrije podjele na bogate i siromašne prijete svima.</p>
<p>Mesić očekuje da će se u sljedećih mjesec dana kad u Gospodarskom i socijalnom vijeću UN-a budu konkretnije razrađene pojedine zadaće i dogovoren način njihova ostvarenja, biti jasnije u kojoj mjeri je Monterrey uspio.</p>
<p> »Globalizaciju bogatstva i globalizaciju siromaštva treba zamijeniti globalizacija razvoja«, rekao je Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poljacima povoljniji uvjeti za ulazak u EU</p>
<p>Stranci neće moći kupovati u Poljskoj poljoprivredno zemljište dvanaest godina nakon što ta zemlja uđe u EU</p>
<p>VARŠAVA, 22. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski političari izuzetno su zadovoljni rezultatima najnovijeg pregovaračkog kruga u kojem su od Europske unije uspjeli izboriti povoljnije uvjete članstva nego ostali kandidati. Prema dogovoru postignutom u četvrtak u Bruxellesu, nakon ulaska Poljske u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredna zemljišta u toj zemlji punih 12 godina, što je gotovo dva puta dulje razdoblje od onoga koje je Unija bila spremna priznati ostalim EU kandidatima.</p>
<p>Pokazalo da se isplatila nepopustljivost koju poljski pregovarači demonstrirali u dosadašnjem tijeku pregovora. Naime, proteklog je ljeta Poljska, za razliku od većine ostalih tranzicijskih zemalja, odbila pristati na uvjete Bruxellesa koji je svim kandidatima ponudio maksimalno sedmogodišnje prijelazno razdoblje. Zbog toga se našla na samom začelju među deset zemalja kandidata koji imaju izglede da budu primljeni u Uniju još u prvom krugu. Poljsku se spominjalo Poljsku ne samo kao problematičnog kandidata zbog kojeg bi Petnaestorica mogla otezati s proširenjem, već se sve češće govorilo i da bi Poljsku mogao mimoići prvi krug proširenja.</p>
<p>Osim što će moći kroz duže razdoblje ograničiti prodaju poljoprivrednih zemljišta bogatijim zapadnim Europljanima, Varšava je u četvrtak privoljela Bruxelles da joj prizna također pravo da trošarine na duhanske proizvode postupno diže do 2009. godine. Za razliku od Poljske, većina ostalih kandidata, među njima i Češka i Mađarska koje su nastojale što brže završiti pregovore i pristajale na Unijine prijedloge, morat će podići trošarine na EU razinu već u trenutku ulaska u Uniju.</p>
<p>Povoljniji uvjeti koje je Poljska izborila glede prodaje zemljišta strancima povećavaju izglede za pozitivni rezultat referenduma o pristupanju EU, koji bi se trebao održati iduće godine. Naime, 12-godišnje prijelazno razdoblje trebalo bi odagnati strahove dijela Poljaka koji se boje navale Nijemaca na poljsku zemlju, što s obzirom na burnu poljsku povijest prošlih stoljeća predstavlja za Poljake velik psihološki problem.</p>
<p>Nakon najnovijeg pregovaračkog kruga, Poljska ima zatvorene 22 tematske cjeline i više ne zaostaje znatno za ostalim kandidatima. Pregovore u preostalih sedam cjelina trebala bi završiti još ove godine, ukoliko se želi naći u Uniji već 2004. Među njima su od ključnog značenja poljoprivredna politika te visina pomoći koju bi Poljska trebala dobivati iz Unijinih fondova, a rezultati tih pregovora odredit će zapravo financijske uvjete članstva u EU.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rusiju napustilo oko 200.000 znanstvenika</p>
<p>Većinu ruskih znanstvenika »kupila« je i udomila Amerika / Vladimir Putin zajedno s ruskim akademicima osmišljava program po kojem će se sredstva za razvoj znanosti upeterostručiti do 2010. godine </p>
<p>MOSKVA, 22. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U posljednjih nekoliko godina Rusiju je napustilo 200.000 vrsnih znanstvenika. Jedan od najpoznatijih svakako je sin bivšeg sovjetskog lidera Nikite Hruščova, Sergej Hruščov koji se svojedobno proslavio kao glavni konstruktor najmoćnije na svijetu rakete nosača »energija«. U vrijeme raspada SSSR-a i općeg rasula u Rusiji, Sergej Hruščov se najprije otišao na »privremeni rad« u SAD. Prije tri godine uzeo je i američko državljanstvo i zajedno sa svojom obitelji zauvijek napustio Moskvu. I većinu ostalih vodećih ruskih znanstvenika »kupila je« i udomila Amerika, iako nije mali broj ni onih koji su emigrirali u najrazvijenije zapadnoeuropske države kako bi karijeru nastavili u njihovim znanstvenim laboratorijima i institutima.</p>
<p>Podatak o 200.000 iseljenih ruskih učenjaka službeno je obznanjen na zajedničkom sastanku državnog vrha i predstavnika Akademije znanosti koji je održan pod predsjedanjem predsjednika države Vladimira Putina. Sastanak je imao za svrhu donošenje mjera kojima bi se ne samo zaustavio daljnji »odljev mozgova« iz zemlje, već i potaknuo razvoj nacionalne znanosti. </p>
<p>Na sastanku u Kremlju objavljeni su i drugi podaci koji uvjerljivo govore o alarmantnom stanju u ruskoj znanosti koja je u prošlom stoljeću dala cijelu plejadu velikih znanstvenika i znatno doprinijela ukupnom razvoju svjetske znanosti. Na jednog znanstvenika Rusija danas troši osam puta manje nego SAD, pa čak i tri puta manje nego Meksiko. Prosječna životna dob ruskih znanstvenika danas je 56 godina, a u svijetu 45. </p>
<p>U posljednjih deset godina broj znanstvenika u Rusiji je prepolovljen, a iz skromnog državnog proračuna Rusija godišnje izdvaja samo 1,5 posto sredstava za znanost. Sve su to bili razlozi što je na savjetovanju u Kremlju pod predsjedanjem predsjednika Putina donijeta odluka da vlada mora donijeti plan prema kojem će se sredstva za razvoj znanosti do 2010. godine upeterostručiti. </p>
<p>Na sastanku u Kremlju utvrđeno je i devet prioritetnih smjerova razvoja ruske znanosti. Na prvom mjestu je razvoj informacijsko-telekomunikacijske tehnologije, svemirske tehnologije, zatim istraživanje novih materijala i kemijske tehnologije, biotehnologije i bioinženjeringa te znanstvena istraživanja »perspektivnih« oblika oružja. Pritom je čuveni ruski akademik i direktor Instituta za bioinženjering Konstantin Skrjabin otvoreno rekao Putinu da je za razvoj ruske znanosti, osim sredstava, još važnije da se stvori klima u kojoj će znanstvenici osjećati da su potrebni zemlji i da ih se uvažava. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Saddam uputio 19 provokativnih pitanja Vijeću sigurnosti</p>
<p>Neočekivani potez bagdadskog vođe smatra se svojevrsnim testiranjem SAD-a i američkih saveznika o trenutačnom raspoloženju prema Iraku </p>
<p>ANKARA, 22. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein, čiji režim mnogi već vide kao novu »žrtvu« američke antiterorističke kampanje, povukao je nesvakidašnji politički potez: na adresu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) uputio je popis od devetnaest pitanja. Na temelju odgovora, službeni Bagdad bi donio odluku o davanju dozvole inspektorima UN-a da ponovo nastave posao u toj arapskoj zemlji.</p>
<p> Taj potez je, kako se tvrdi, svojevrsno testiranje SAD-a i njezinih saveznika glede trenutačnog raspoloženja prema Iraku. Prvo i, svakako, najvažnije »Saddamovo pitanje« odnosi se na američke prijetnje oružanim napadom na Irak. </p>
<p>Bagdadski vođa zahtijeva da mu se izravno odgovori: nisu li sve učestalije prijetnje invazijom na njegovu zemlju i svrgavanjem s vlasti njegova režima, kršenje rezolucija Vijeća sigurnosti i proklamiranih odredbi međunarodnog prava?</p>
<p> U drugom, još provokativnijem pitanju, Saddam Hussein postavlja pitanje infiltriranja američkih špijuna u inspektorske timove koji djeluju u sklopu Komiteta za kontrolu naoružanja UN pod nazivom (UNSCOM). </p>
<p>Jedan dužnosnik washingtonske administracije nazvao je iračka pitanja »potpuno neprihvatljivim«. Poručio je kako predsjednik Saddam Hussein mora dopustiti povratak inspektorima i to bez preduvjeta.</p>
<p> Inspektori UN-a bili su prisiljeni napustiti daljnju potragu za sumnjivim iračkim lokacijama 1998. Gotovo neposredno nakon toga, anglo-američki borbeni zrakoplovi i krstareći projektili zasuli su osvetničkim udarima po iračkim vojnim i drugim ciljevima. Međutim, Iračani tvrde da su u toj akciji najveće žrtve bili nevini civili.</p>
<p>U međuvremenu, generalni tajnik UN-a Kofi Annan zatražio je od Vijeća sigurnosti da se do 10. travnja zauzme stajalište glede »Saddamovih pitanja«. Na taj način, kako ističe, imao bi jasnu platformu za drugu rundu iračkih pregovora koji bi trebali početi 17. ili 18. travnja. Vijeće sigurnosti se, još ranije, suglasilo s eventualnim suspendiranjem sankcija prema Iraku, ali samo pod uvjetom da se osigura puna suradnja i povratak međunarodnih inspektora.</p>
<p>Omča gospodarskih sankcija, oko sve tanjeg iračkog vrata, nametnuta je 1990. nakon što su Saddamove postrojbe praktički bez otpora okupirale Kuvajt. Porazom u Zaljevskom ratu, početkom 1991., irački režim se obvezao da će uništiti cjelokupni arsenal oružja za masovno uništavanje. Također se obvezao da će odustatiti od programa izgradnje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja. No, nakon protjerivanja međunarodnih inspektora, osjetno su povećane sumnje da Saddam Hussein i dalje ne miruje, odnosno da je i dalje prijetnja miru i sigurnosti Zaljeva i srednjoistočne regije. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uhićenja zbog novih prijetnji američkom veleposlanstvu u Sarajevu</p>
<p>SARAJEVO, 22. ožujka</p>
<p> - Jedna je osoba pritvorena zbog prijetnji koje su ponovno dovele do zatvaranja ureda američkog veleposlanstva u Sarajevu predstavljala se lažno kao islamski vjerski službenik. Osumnjičenik je prošao obuku u kampu na Pogorelici, koji je navodno služio za obuku terorista. Lokalna policija sumnjiči ga za sudjelovanje u nizu terorističkih napada od 1996. godine!</p>
<p> Ove informacije objavilo je u petak sarajevsko Oslobođenje, navodeći da je policija u četvrtak navečer, po nalogu Vrhovnog suda, pretresla stan osumnjičenog, a nešto ranije istog dana i ured gdje radi osumnjičeni. </p>
<p> Inače, u srijedu i četvrtak, u odvojenoj akciji, federalna policija uhitila je i četvoricu službenika humanitarne organizacije »Bosanska idealna Futura« (BIF), uključujući direktora i njegovog zamjenika. Ova organizacija pravni je nasljednik organizacije »Benevolentia International Foundation« u kojoj je istraga financijske policije pokazala neuobičajene načine poslovanja kakvi su podizanje velikih svota gotovog novca, nepostojanje financijske dokumentacije o njihovom utrošku, neovlašteno otuđivanje i uništavanje financijske dokumentacije, neuredno knjigovodstvo i slično. </p>
<p> Raniji direktor ove organizacije Enaam Mahmoud Arnaouta, je, osim vođenja ureda u BiH bio i direktor središnjice ove organizacije u Sjedinjenim Državama, u saveznoj državi Illinois, naravno, do zabrane njezinog rada. Arnaout je u BiH često podizao iznose od 90.000 do 100.000 maraka u gotovom novcu, a prilikom jedne od svojih posljednjih posjeta Sarajevu, odnio je svu financijsku i drugu dokumentaciju organizacije. Inače, sredstva BIF-a su u SAD zamrznuta zbog sumnji da su korištena za pomoć Al Qaidi, a u bosanskom uredu navodno je pronađeno neprijavljeno oružje i strogo povjerljivi dokumenti bosanskohercegovačkih institucija.</p>
<p>Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu je u srijedu priopćilo da je »kao odgovor na kontinuiranu zabrinutost u vezi s nepotvrđenim izvješćem o prijetnji« odlučila za javnost do daljnjeg zatvoriti svoje urede i smanjiti razinu aktivnosti do daljnjeg.</p>
<p> Zanimljivo je da su mjere sigurnosti pojačane i u veleposlanstvima drugih zapadnih zemalja. Tisak je dao veliku pozornost i dijelu izvješća prvog čovjeka CIA-e Georgea Taneta pred senatskim odborom za vojna pitanja, koji je rekao da su SAD i druge međunarodne snage na Balkanu najvećem riziku izložene u Bosni. Navedeno je da unutar muslimanske zajednice postoje značajne simpatije prema međunarodnim islamskim pokretima, te da su neki od mudžahedina koji su se borili u ratu, ostali i nastanili se u Bosni. Oni, u kombinaciji s čimbenicima kakvi su slaba kontrola granica, velike zalihe oružja, korupcija i organizirani kriminal, predstavljaju stalnu prijetnju američkim snagama.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>SFOR i dalje traga za Karadžićem</p>
<p>General John Sylvester, zapovjednik Stabilizacijskih snaga u BiH izjavio je u petak u Sarajevu da je akcija hvatanja osumnjičenog ratnog zločinca Radovana Kardžića još uvijek u tijeku: »Karadžić ne može stalno biti na oprezu i dovoljna je samo jedna njegova greška da bi bio uhićen«, kazao je Sylvester, dodajući da je zadovoljan time što i dalje postoji jaka politička volja članica Sjevernoatlantskoga saveza kada je riječ o hvatanju Karadžića.</p>
<p>»Ne mogu javno govoriti o tome gdje se Karadžić krije, odgovorio je američki general na pitanje o tome ima li informacije da se bivši lider bosanskih Srba i dalje krije na području općine Foča, gdje je SFOR, nakon dojave, nedavno izveo neuspjelu akciju uhiće bivšeg srpskog lidera. »Osobe optužene za ratne zločine, uključujući i Karadžića, u nekim se krugovima smatraju herojima. Ako su uistinu heroji, onda se trebaju predati, stati pred sud i braniti se od optužbi.«</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za Koštunicu »slučaj Perišić« nije udar na vladu Srbije</p>
<p>BEOGRAD, 22. ožujka</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica odbio je zahtjev vladajuće koalicije DOS za smjenom generala Aleksandra Tomića, šefa Uprave za vojnu sigurnost Vojske Jugoslavije.</p>
<p>»Smijenio bih generala Tomića u slučaju da su prekršeni važeći propisi. Međutim, sve upućuje na činjenicu da to nije bio slučaj i da su general Tomić, Uprava sigurnosti i VJ postupali po važećim propisima«, izjavio je Koštunica u razgovoru za dnevnik Blic.</p>
<p> Koštunica je izjavio i da »nije bio upoznat s pojedinostima akcije«, te da je načelnih Glavnog stožera VJ Nebojša Pavković »bio upoznat sa čitavom operacijom« praćenja i »obrade« bivšeg potpredsjednika vlade Momčila Perišića, te da je Pavković dao odobrenje za tu operaciju, osim o samom činu uhićenja Perišića i američkog diplomata. »Ne postoji obveza da načelnik Glavnog stožera bude obaviješten o samom trenutku izvođenja akcije, ukoliko su to okolnosti sprječavale«, kazao je jugoslavenski predsjednik. Pavković je, inače, proteklih dana tvrdio da nije bio obaviješten o provođenju nadzora i, na kraju, uhićenja Momčila Perišića, uhićenog prošlog petka i osumnjičenog za špijunažu i odavanje vojne tajne. Komentare analitičara da je »slučaj Perišić« pokušaj udara na Vladu Srbije Koštunica je odbacio. Koštunica je, komentirajući najave da bi idući predsjednik srpsko-crnogorske zajednice trebao biti iz Crne Gore, podsjetio da je »i prije prihvaćanja kandidature za predsjednika SRJ izražavao spremnost da se povuče, ukoliko bi kandidaturu prihvatio netko iz Crne Gore«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Ključeve energetske budućnosti zemlje ipak je najbolje imati u svojim rukama</p>
<p>Ne vidim Hrvatsku kao zemlju koja bi se najradije ogradila od cijelog svijeta debelim visokim zidom i živjela u svojoj »splendid isolation«. U takvoj zemlji ne bih ni želio živjeti.</p>
<p> Nešto slično pokušala je Albanija u drugoj polovini dvadesetog stoljeća- nakon što se je posvađala sa SSSR-om i Kinom, gradeći na granici bunker do bunkera pa smo vidjeli do kud ju je to bilo odvelo. Izolacija je skopčana s velikim rizikom, čak i onda kada sve imate, kada ste iznad svih i svega kao što je to slučaj sa Švicarskom, čiji građani ipak sada na referendumu pristaju, da ona postane članica UN-a, naravno, s pravima i obvezama koje iz toga proizlaze.</p>
<p>U današnjem globalnom svijetu, globalnim se trendom pored integracije smatra i privatizacija. To pak znači, potpuno ili djelomične prepuštanje vlasništva od strane države u privatne ruke. Naime, državne tvrtke bilo da ih je država osnovala ili dobila nacionalizacijom privatnih ili zadružnih tvrtki, gotovo su uvijek bile kao »kost u gospodarskom grlu« neke zemlje, jer nisu mogle biti vođene tako uspješno kao konkurentne privatne tvrtke. Naime, državni službenici ili namještenici u načelu pate od tzv 'tehnokratske bolesti'. Alain Peyrefitte birokraciju definira kao sustav neprimjereno sklon da se sve više bavi sobom i svojim ljudima, a sve manje onim zbog čega je utemeljen. Za to je Peyrefittu slučaj Engleske poslije drugog svjetskog rata bio posebno interesantan. Naime W. Churchill je Englezima u vrijeme Drugog svjetskog rata, da bi im podigao i održao visok moral potreban za suočavanje sa strašnim neprijateljem, obećao državu blagostanja (Welfare State). Kad je rat završio Englezi su takvu državu od njega i očekivali, ali im je on nije mogao dati, pa su ga na prvim sljedećim izborima ostavili na cjedilu. Britanijom je tako zavladala neka letargija i učmalost pa su je svi redom počeli prestizati. Trgla se je tek u zadnjih desetak godina sa čeličnom Lady na čelu u procesu ponovne reprivatizacije i vraćanju onim vrijednostima koje su ih krasili kroz puna tri stoljeća.</p>
<p>No, iako je privatizacija danas svjetski trend, govoreći objektivno, sa njom se danas ne rješavaju svi problemi svih zemalja. </p>
<p> Zemlje s 1.000, 5.000 ili 20.000 dolara GDP-a po stanovniku nemaju iste probleme, pa ni iste interese i ciljeve. U siromašnim ili pak socijalno orijentiranim zemljama ili društvima, briga za školstvo, zdravstvo, komunalije i slične javne službe drugačija je nego u bogatim zemljama. Privatnik obično brine svoja posla - kako uvećati kapital uz što manji rizik, a to znači što sigurniji i brži povrat uloženog kapitala uz što veći profit. Država, odnosno njeni izabrani predstavnici pak moraju brinuti i o projektima od zajedničkog interesa kao što su gradnja ili popravak škola, fakulteta, bolnica, prometnica, kanalizacije i slično, a to znači i o projektima gdje ulaganja traže dugi vremenski povrat i često nikakav profit. Pojedine europske zemlje i dan danas, kao na primjer Francuska, 55 godina nakon drugog svjetskog rata, neke energetske sektore (struja i plin) drži i dalje u državnim rukama i tek su ovi dana u Barceloni Francuzi pristali na djelomičnu privatizaciju u razdoblju do 2005. Godine 1995. Francuzi su bili pokrenuli velike štrajkove buneći se protiv ulaska stranog kapitala u te sektore u strahu da ne pokrene val otpuštanja tisuća zaposlenika. Socijalni mir bio im je važniji od brzog ulaska stranog kapitala. Energent, svaki proizvod ili uslugu - skupljom ili jeftinijom, a to znači i više ili manje konkurentnijom na tržištu. Zbog toga nije sve jedno tko drži ključ energetske budućnosti zemlje. Dok se stvari kreću na bolje - vlada euforija, a kada nešto krene po zlu, zna se tko će izvući deblji kraj. Zato su najbolja - ravnotežna stanja. Takvoj bismo ravnoteži i mi trebali težiti - bar gledajući imovinu u cjelini, ako smo već financijski sektor prepustili gotovo u cjelini strancima.</p>
<p> Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar ističe da je privatizacija Ine i HEP-a neminovna zbog opredjeljenja Hrvatske za tržišno gospodarstvo i preduvjet jačanja tih tvrtki u regiji i privlačenja stranih investicija.</p>
<p>Objektivno govoreći, tom se razmišljanju nema što prigovoriti. Privatizirati se, međutim, može tako da sve završi u domaćim ili stranim rukama ili pak u jednim i u drugim. Isto tako privatizacija može početi danas i danas završiti, a može imati i odgovarajuću dinamiku prilagođenu strateškim interesima zemlje kao na primjer, ulasku u Europsku uniju i slično.</p>
<p> Najmanje što mi možemo, to je da, ako ništa drugo, imitiramo strance u radu, ponašanju, učenju, stvaranju, štednji, odnosno, izgradnji poslovnog morala i etike, radi lakšeg i uspješnijeg ljudskog i poslovnog komuniciranja sa strancima, a to znači i stvaranja Ujedinjene Europe, Europe u kojoj nismo od jučer i kojoj nismo nepoznati iz stoljeća što su ostala za nama, bez obzira na strahove i dileme i na sva negativna iskustva koja smo imali do jučer. </p>
<p>ANTE LEŠIĆ-ŠANTULOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Riječka je banka je još nedavno bila proglašena jednom od najboljih </p>
<p>Riječka je banka već bila potpomognuta novcem iz državnog proračuna i to u nedavnoj prošlosti. Bila je proglašena jednom od najboljih i najpouzdanijih, a sad opet mora biti potpomognuta s gotovo milijardu kuna.</p>
<p> U isto vrijeme zakidaju se branitelje, rodilji, djeca, studenti i umirovljenici. Za njih se nikako ne pronalaze sredstva ni u proračuni ni u fondovima.</p>
<p> Previše je, međutim, banaka propalo, previše je bilo mutnih »inženjeringa« i štedionica i previše propalih ušteđevina da se taj stampedo ne bi trebao očekivati. Upravo kad su se rizničari poradovali da je narod donio sve što je imao i pohranio u njihove banke, krah Riječke banke pokvario je taj ugođaj i mnogi će se štediše vratiti uvjerenju da je najsigurnija banka - čarapa! </p>
<p>Mene, a vjerujem i većinu običnih ljudi zanima, ako se glavnog krivca (krivce) uspjelo uhvatiti i zadržati ih u pritvoru, ne postoji li način da oni »propijevaju« i da se taj novac vrati banci? Naravno da ima načina, samo je pitanje komu je do toga stalo i žele li nadležni da se sazna kamo je nestajao novac, ovog puta iz Riječke banke. </p>
<p> Do kraja je mutno da se 100 milijuna eura (ili dolara) ukrade bez traga, a da se za dug od jedne kune sudski progoni dužnik! Jasno je, treba žrtvovati posadu da bi se spasio brod i one koji su satelitski upravljali brodom. To se u nas sve do nedavno zvalo »petim ortakom«, a ne znam kako to sada nazvati? Za usporedbu mi pada na pamet samo »Titanic«! Za milijardu kuna udijeljenih Riječkoj banci moglo se riješiti probleme zdravstva i školstva. Tada nam barem ne bi bilo žao našeg novca. </p>
<p>IVAN KOKOT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osvrt na pismo Željka Kovačevića Hrvatski jazz u Beču po plemenskom ključu</p>
<p>Ovim pismom želim poduprijeti Kovu (Željka Kovačevića) u nastojanju da javnosti predoči nepravde i nezdravo stanje na našoj jazz sceni. Mislim da je pogodio bit problema. </p>
<p>Glavni je uzrok takvog stanja u »grijehu struktura«, odnosno u Hrvatskoj glazbenoj uniji i Hrvatskom društvu skladatelja, točnije, u Jazz klubu koji djeluje u sklopu HDS-a. Navedene ustanove nekritički favoriziraju nekolicinu zagrebačkih jazzera (ovim ne želim umanjiti kvalitetu i značenje tih glazbenika). Problem je u tome što se ostali glazbenici i ansambli koji svojom kreativnošću i originalnošću mogu dostojno prezentirati Hrvatsku sustavno ignoriraju i omalovažavaju.</p>
<p> Zašto je tako? Možda zato što ne ulazimo u »Plemenski ključ«.</p>
<p>Zdenko Ivanušić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Carinici imaju pravo na dodatak za uvjete rada</p>
<p>Članovi Odbora carine Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH upozorili su Ministarstvo financija i ravnatelja Carinske uprave na neadekvatno vrednovanje carinskih službenika, naročito djelatnika u graničnim ispostavama. Donošenjem Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o radnim mjestima i koeficijentima u državnoj službi, u mnogim segmentima nije na najbolji način sagledan profil poslova i odgovornost državnih službenika i namještenika. Premda se Uredbom donekle pokušalo povećanim koeficijentom nagraditi složenost poslova koje obavljaju carinski službenici, to je svakako nedostatno s obzirom na posebne uvjete rada. Zaključeno je da će Ministarstvo financija, zajedno sa Sindikatom, ponuditi Vladi RH prijedlog Uredbe o dodacima za radna mjesta s posebnim uvjetima rada.</p>
<p>Sindikat državnih i lokalnih službenika Hrvatske</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>Ubio odvjetnicu, teško ranio suprugu, a sebi pucao u glavu </p>
<p>Za zločine osumnjičen Antun Nikl koji se zabarikadirao u kuću i pucnjavom sprečavao policajce da ga privedu / Nakon više sati specijalci ušli u kuću i iznijeli ga na nosilima </p>
<p>SLATINA, 22. ožujka</p>
<p> - Poznata slatinska odvjetnica Marija Brnić-Bljakaj (54) ubijena je u petak oko 10.45 sati u svom uredu u samom središtu grada. Njezina klijentica Marica Nikl (50) teško je ozlijeđena i u životnoj je opasnosti.</p>
<p>Prema prvim neslužbenim informacijama, ubojstvo i pokušaj ubojstva počinio je Antun Nikl (53). On se nekoliko sati odupirao privođenju, a zatim su specijalci ušli u njegovu kuću i iznijeli ga na nosilima. Kako smo doznali od istražnog suca Marjana Maretića, teško ranjenog Nikla, koji si je pucao u glavu, Hitna pomoć prevezla je u virovitičku bolnicu. U toj bolnici, na Odjelu intenzivne njege, smještena je i teško ozlijeđena Marica Nikl. </p>
<p>Kako doznajemo, posljednjih se mjeseci na slatinskom Općinskom sudu vodila brakorazvodna parnica između Antuna i Marice Nikl koju je zastupala odvjetnica Brnić-Bljakaj. Pretpostavlja se da su motivi za krvavi obračun bili parnica i nerazriješeni bračni odnosi.</p>
<p>Kako doznajemo, Nikl je u petak oko 10.05 sati u Ulici Nikole Šubića Zrinskog, u blizini osnovne škole, hicima iz pištolja teško ranio suprugu Maricu. Zatim se uputio na središnji slatinski Trg sv. Josipa u odvjetnički ured Marije Brnić-Bljakaj koju je na mjestu usmrtio. Prema priopćenju policije, A. Nikl je u 10,40 sati nazvao policijskupostaju u Slatini i rekao dežurnom policajcu da se želi predati.</p>
<p>Nikl je prije toga pobjegao s mjesta događaja i zatvorio se u obiteljsku kuću u Ulici Milke Trnine. Nedugo potom od tamo su se čule dvije detonacije, a policija pretpostavlja da je bacio dvije ručne bombe. Kako se pak kasnije ustanovilo očevidom, osumnjičeni je kroz prozor najprije bacio jednu ručnu bombu, a potom je i zapucao iz vatrenog oružja, i prekinuo svaku komunikaciju s policijom. </p>
<p>Policajci i pripadnici specijalne policije, koji su stigli helikopterom iz Zagreba, pripadnici »Alfi« i ATJ Lučko, te specijalci osječkih »Orlova«, opkolili su kuću i blokirali susjedne ulice. Oko 15.30 sati specijalci su ušli u kuću i iznijeli teško ozlijeđenog Nikla, kraj kojeg je na podu bio pištolj. Pružena mu je prva pomoć prevezen je u bolnicu. </p>
<p>Očevid na mjestima ubojstva i pokušaja ubojstva obavio je Marjan Maretić, istražni sudac Županijskoga suda u Bjelovaru.</p>
<p> Izjavio je da je pucnjavom i aktiviranjem ručnih bombi osumnjičeni sprečavao policajce da ga privedu. Maretić je, dok se to događalo, procjenjivao kako postoji velika vjerojatnost da Nikl počini samoubojstvo. </p>
<p>Prema riječima dr. Darka Čupena iz virovitičke Opće bolnice, Marica Nikl zadobila je strijelnu ranu glave i prostrijelnu ranu trbuha. Odmah nakon što je dovezena u bolnicu, operirana je, te joj je izvađena teško oštećena slezena.</p>
<p>Njezino stanje, objasnio je dr. Čupen, za sada je stabilno pa je prevezena u osječku Kliničku bolnicu radi daljnjih zahvata. Antun Nikl u virovitičku je bolnicu dovezen s prostrijelnom ranom glave. </p>
<p>Prema posljednjim informacijama njegovo je stanje vrlo teško i nalazi se u komi. </p>
<p>S. Budimir Tasić i M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Optuženikov automobil pun okrvavljenih novčanica</p>
<p>Automobil prvookrivljenog Jedrasika Krystana temeljito je pregledan u servisu u nazočnosti službenih osoba/ Ispod mjenjača bila je skrivena veća količina deviza u različitim apoenima / Osnovano se sumnja da je riječ o novcu opljačkanom od preminulog ugostitelja Mihaljevića / Pokaže li se da novac potječe od ubijenoga, optuženi mogu dobiti kaznu i do 40 godina zatvora</p>
<p>OSIJEK, 22. ožujka</p>
<p> - Sudski postupak što se vodi na Županijskom sudu u Osijeku protiv državljana Poljske, Jedrasika Krystana (30) i Adama Jakubovskog (40), u petak je, vještačenjem na automobilu optuženika, otkrio nove pojedinosti ubojstva osječkoga ugostitelja Josipa Mihaljevića.</p>
<p>Optuženici, koji se nalaze u pritvoru osječkoga Okružnog zatvora, terete se da su 18. studenoga prošle godine, oko 18 sati, u lokalu »Bazar« na osječkoj glavnoj tržnici, po dogovoru, više puta udarili u glavu pivskim bocama vlasnika lokala Josipa Mihaljevića, od čega je i umro. Kada je oštećeni pao, nastavili su ga udarati gajbama punima pivskih boca. Ugostitelj je teško ozlijeđen i 10. je siječnja ove godine preminuo u osječkoj Kliničkoj bolnici.</p>
<p>Nakon toga Poljaci su pobjegli, ali su iste su večeri oko 20,15 sati zatečeni na graničnom prijelazu Duboševica pokušavajući iz Hrvatske prebjeći u Mađarsku. Kako su na odjeći imali tragove krvi, a policiji je dojavljeno da su Mihaljevića napali Poljaci, oni su privedeni.</p>
<p> Da bi se ustanovio motiv ubojstva, zatraženo je da se obavi kompletan pregled automobila hyiundai lantra, vlasništvo prvooptuženog Krystana. Naime, sumnjalo se da su optuženici kobne večeri osječkom ugostitelju ukrali oko 50.000 DEM. </p>
<p>Automobil prvooptuženoga, koji se nalazio u dvorištu PU osječko-baranjske, u petak je prevezen u hyiundai servis. Već na početku pregleda, koji su obavili ovlašteni serviseri u nazočnosti kriminalističkih službenika PU osječko-baranjske, optuženika, njihovih branitelja te suca Damira Krahulca, otkrilo se više toga. U središnjem grebenu, ispod mjenjača, pronađena je skrivena veća količina novca. Riječ je o novčanicama u različitim valutama i apoenima, baš onako kako je opisala obitelj ubijenoga ugostitelja. Osim toga na nekim su novčanicama pronađeni i tragovi krvi. Stoga se pretpostavlja da je riječ o novcu koji je ukraden od ubijenoga, no sve će biti službeno potvrđeno kada se na pronađenim novčanicama obavi vještačenje. </p>
<p>Dokaže li se da je novac pripadao Mihaljeviću, optuženici će se teretiti za teže kazneno djelo - ubojstvo iz osobito niskih pobuda, odnosno koristoljublja. Za takva se djela određuju kazne dugogodišnjeg zatvora, odnosno od 20 do 40 godina. </p>
<p>Ugostitelj je prošaptao policajcu: »Poljaci«</p>
<p> Prema nalazu sudskomedicinskog vještaka, Mihaljević je zadobio brojne razderotine glave, nagnječenje mozga i krvarenje unutar moždanih ovojnica te serijski prijelom lijeve strane rebara, od drugoga do sedmoga.</p>
<p>U bolnicu je dovezen u komi, a u siječnju je preminuo od infarkta, koji je nastao kao posljedica ozljeda. Svjedok Dražen Flegar, djelatnik PU osječko-baranjske, koji se našao prvi na mjestu događaja, ispričao je da je kobne večeri oko 18,20 došao u »Bazar« nakon dojave da je netko ozlijeđen.</p>
<p>»Pokojni je Mihaljević ležao ispred lokala i još je bio pri svijesti. Pitao sam ga tko ga je tako udesio, a on mi je samo rekao: Poljaci« - kazao je svjedok na nedavno održanoj raspravi. Iduća će se rasprava zakazati nakon provedenog vještačenja pronađenih novčanica. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Četiri godine uvjetne kazne zbog napada na inspektoricu </p>
<p>Osuđeni je Rajić istaknuo kako mu je žao što je došlo do incidenta te kako je siguran da mu se takvo nešto više nikada neće dogoditi</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u petak je Krešo Rajić osuđen na godinu dana zatvora, odnosno četiri godine uvjetno, zbog »sprječavanja službenih osoba u obavljanju dužnosti«, prilikom čega ih je i lakše ozlijedio. </p>
<p>Presudom su potvrđene točke optužnice koje su se Rajiću stavljale na teret. U optužnici Općinskoga državnog odvjetništva navodi se da je 6. listopada 2000. godine, oko 9 sati, napao inspektoricu Ministarstva financija Zdravku Samardžiju i pri tom joj nanio natučenje s krvnim podljevom na licu. Naime, u Zvorničkoj je ulici b.b., na tržnici Trešnjevka, inspektorica Samardžija, zajedno s djelatnikom Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala Zlatkom Černijem, oduzela Rajiću cigarete zbog ilegalne prodaje i zatražila ga osobnu iskaznicu. Na to joj je Rajić rekao: »Ne dam, kurvo«, a kada se Samardžija okrenula prema službenom vozilu odnoseći cigarete, šakom ju je udario u glavu. Od daljnjeg napada spriječio ga je Černi. Tijekom sudskog postupka pročitani su iskazi nekolicine svjedoka te nalazi i mišljenja liječnika vještaka dr. Dragice Kozarić Kovačić i dr. Josipa Škavića o ozljedama i medicinskoj dokumentaciji.</p>
<p>Zamjenica općinske državne odvjetnice Sanja Fucak u završnim je riječima napomenula kako je Rajić bio svjestan da je riječ o djelatnici ministarstva jer mu je pokazala službenu značku. Zbog toga je »svjesno spriječio službenu osobu u obavljanju posla« te je napao i ozlijedio. </p>
<p>Rajićev branitelj odvjetnik Josip Reljić istaknuo je kako je iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka vidljivo da je kod Rajića »uočljiva karakterna promjena i blaga psihoorganska deteriorijacija ličnosti«. Također je napomenuo da je Rajić sklon agresivnom reagiranju. Napomenuo je i kako je vještak istaknuo da čak i bezazlena socijalna reakcija može dovesti do agresivnog ispada Rajića, osobito ako su »njegove potrebe osujećene«. Takav stav vještaka odvjetnik smatra nelogičnim.</p>
<p>Rajićevo ponašanje opravdava reakcijom na grube riječi inspektorice Samardžije, čiji iskaz dan u postupku nije suglasan i identičan s policajcem Černijem. </p>
<p>U svojim je završnim riječima Rajić istaknuo kako mu je žao što je došlo do incidenta te kako je siguran da mu se takvo nešto više nikada neće dogoditi. »Bilo je ovaj put i nikad više. To mi se ne bi dogodilo ni ovaj put da sam uzeo lijekove«, rekao je Rajić. </p>
<p>Prilikom otimanja ugrizao policajce za ruku</p>
<p>Optužnicom Općinskoga državnog odvjetništva Rajić se teretio i za napad na policajce u prostorijama Županijskog suda istog dana. Naime, nakon incidenta na tržnici Trešnjevka Rajić je prepraćen u istragu, gdje mu je dežurna istražna sutkinja rekla kako će drugi dan biti saslušan.</p>
<p>Nakon toga Rajić se okrenuo prema pravosudnom policajcu Mirsadu Budimoviću te u namjeri da ga obori na pod skočio prema njemu. Kako u tome nije uspio, Rajić se, dok su mu Budimović i Anto Dubravac stavljali lisice, otimao i mahao rukama. Kada se sagnuo, policajce je ugrizao za ruke i lakše ih ozlijedio.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Nisu ga prestajali tući dok nije preminuo« </p>
<p>OSIJEK, 22. ožujka</p>
<p> - Saslušanjem vještaka i svjedoka, na osječkom Županijskom sudi se Nenadu Bižiću (34) iz Darde i Zdravku Kozuliću (30), koji je u bijegu, pa mu se sudi u odsutnosti. Optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti ih da su u veljači 1997. godine, u vrijeme mirne reintegracije Baranje, počinili kazneno djelo ubojstva svoga sumještanina Save Petrovića.</p>
<p> Naime, 24.veljače 1997. godine optuženici su se sukobili sa Petrovićem u ugostiteljskom lokalu »Babjak-Express«, nakon čega su ga izudarali od čega je odmah preminuo. »Kobnog smo dana moj suprug i ja otišli do 'Babjaka' na piće. Sjedili smo i razgovarali kada su u lokal ušla petorica muškaraca. Odmah su počeli galamiti i razbijati. Ubrzo su nam prišli te su se mom suprugu obratili riječima: 'Šta je Cigo, p.... ti materina!'«, ispričala je Slavica Petrović (39), supruga ubijenoga. Petorica ga nasilnika, kako je rekla, nisu ostavljali na miru. Stalno su ga gurali i vrijeđali bez ikakva razloga, a istodobno su divljali po lokalu, razbijali čaše i penjali se po stolovima. »Tada mi je Savo na romskom rekao da ga je strah. Odjednom se ustao optuženi Bižić te me je upitao imam li kakvih problema. Nisam znala što bih rekla jer sam se strašno uplašila«, kazala je svjedokinja, dodavši kako se Bižić potom okrenuo prema njezinom suprugu te mu vino iz čaše bacio u lice. »Njih petorica tada su okružili Savu, a kada je maltretiranje doseglo vrhunac, on je dograbio bocu sa stola i njome udario jednoga od njih te pobjegao van. Pojurili su za njim i počeli ga udarati nogama po cijelom tijelu«, istaknula je Slavica Petrović. Dodala je kako se ona bacila između njih pokušavajući ih zaustavili, no da su ju odgurnuli i bacili na tlo. I dok su trojica nasilnika prestala sa batinjanjem, dvojica optuženika nastavili su udarati Petrovića sve dok nije preminuo. Sudsko-medicinski vještak dr.Mladen Marcikić objasnio je kako je pokojni Petrović zadobio prijelome nekoliko rebara, nagnječenje plučnog krila i mozga s krvarenjem ispod meke moždane ovojnice od čega je i preminuo. Po riječima neuropsihijatra, dr.Željke Bušić-Mihaljević optuženi Bižić je kobnoga dana bio u stanju laganog pijanstva, no bio je potpuno ubrojiv. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Oduzeli im putovnice, zatočili ih i ponudili »posao« </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U četvrtak su, nakon dovršene kriminalističke obrade, prepraćeni istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda Marijana Š. (34), Toni Š. (26), Assan Š. (32) i Tomislav B. (31), zbog osnovane sumnje da su se bavili organiziranjem međunarodne prostitucije te da su protupravno lišili slobode slovačku državljanku Veroniku H. (18) i državljanku BiH Fatimu I. (30).</p>
<p>Kako je priopćeno iz PU zagrebačke, kriminalističkom je obradom otkriveno da su Marijana Š., Toni Š. i Assan Š. namamili Veroniku H. te još jednu nepoznatu djevojku iz Mađarske nudeći im u Hrvatskoj posao u ugostiteljstvu.</p>
<p> Nakon što su djevojke 16. ožujka došle u Hrvatsku, oduzeli su im putovnice i zajedno ih s Fatimom I. odveli u stan u Papovoj ulici na Knežiji, gdje su ih držali zatočene. Marijana Š. tada je djevojkama rekla o čemu se zapravo radi »ponudivši« im posao uz obećanje da će uskoro biti prebačene u Španjolsku, gdje bi se trebale nastaviti baviti prostitucijom.</p>
<p>Nepoznata djevojka iz Mađarske, prestrašena ovim saznanjem, drugi je dan uspjela pobjeći, pa su svodnici, u strahu da i Fatima I. i Veronika H. ne učine isto, njih prebacili u stan Tomislava B., u Ulici grada Chicaga na Borovju. </p>
<p>Shvativši situaciju u kojoj se našla, i Veronika je 20. ožujka uspjela pobjeći skočivši kroz prozor spavaće sobe s visine od četiri metra, pri čemu se lakše ozlijedila. Čim se domogla slobode, pokucala je na vrata najbližega stana te zamolila stanara da telefonom obavijesti policiju.</p>
<p>Kada je policija došla u stan za koji im je Veronika rekla da je u njemu bila zatočena, tamo su zatekli Fatimu I. i navedenu trojku, pa su svi privedeni u policijsku postaju. </p>
<p>M.D.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ocu prijetio da će ga izrezati motornom pilom</p>
<p>VARAŽDIN, 22. ožujka</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u tijeku kazneni postupak protiv Krunoslava Žugeca (37), optuženoga za prijetnju. Optužnica ga tereti da je u razdoblju od kolovoza do listopada prošle godine u više navrata prijetio svom ocu da će ga »sfaširati« i izrezati motornom pilom jer mu »nije problem odsjediti i 50 godina u zatvoru«. Oca je i fizički napao 30. listopada prošle godine grozeći se pri tom da će ga ubiti, što je kod oca izazvalo strah da bi se prijetnje mogle i ostvariti.</p>
<p>Žugec je rekao da se ne osjeća krivim, a na posljednjoj je raspravi svjedočio njegov otac, koji je rekao da su 30. listopada bili na raspravi na novomarofskom sudu zbog nekog postupka u vezi s nekretninama. Kad je došao kući s rasprave i izašao iz automobila, sin ga je tri puta udario šakom u trbuh i rekao da će ga ubiti ako ne prekine spomenuti postupak. Otac je poslije podne, zbog bolova u trbuhu, krenuo k liječniku, no kad je sjeo u svoj automobil, vidio je da je njegov sin došao na dvorište. Bojao se da će ga ponovo napasti, pa je zaključao automobil i u njemu sjedio oko 45 minuta. Sin je zatim s automobilom stao na most i prijetio ocu da će ga politi benzinom i zapaliti.</p>
<p>Otac je rekao i da su problemi između sina i njega nastali nakon smrti njegove supruge. Oštećeni je sa sinom sklopio i ugovor o doživotnom uzdržavanju, no taj je ugovor raskinut, a otac je isti ugovor zaključio s jednom drugom osobom, kojoj je dao i svu svoju imovinu. Svjedok je rekao i da je njegov sin prijetio telefonom i njegovoj prijašnjoj odvjetnici, pa mu je ona otkazala punomoć.</p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Četiri mjeseca uvjetno zbog stabljike marihuane</p>
<p>ZLATAR, 22. ožujka</p>
<p> - Vijeće županijskog suda nepravomoćnom je presudom osudilo Štefaniju Krznar (46) iz Pustodola Začretskoga na četiri mjeseca zatvora zbog proizvodnje opojnih sredstava, odnosno zbog toga što je 2001. godine u svojem cvjetnjaku zasadila stabljiku indijske konoplje, a kad je narasla, sa nje odlomila četiri grane koje je sušila na tavanu obiteljske kuće.</p>
<p> Štefanija Krznar u svojoj je obrani rekla kako ne zna tko je posadio tu stabljiku ni tko ju je uzgajao, a ne zna ni tko je odlomio grane, privezao ih za kolac i ostavio na tavanu da se suše. U cvjetnjaku je radila samo ona i nitko drugi od obitelji, ali ne svakoga dana, već povremeno. Ukupna težina osušenih gornjih dijelova biljke s listićima i cvjetnim pupovima iznosila je 124,8 grama, što je utvrđeno vještačenjem koje je potvrdilo da je riječ o marihuani. Ostatak je biljke prilikom pretrage stana pronađen u cvjetnjaku, a vještak toksikolog potvrdio je da je posrijedi biljka visine od oko 170 cm, koja je morala biti zasađena u ožujku ili travnju, kako bi do rujna narasla na izmjerenu visinu. Štefanijin suprug Stjepan Krznar kao svjedok je rekao kako također ne zna tko je biljku zasadio i uzgojio ni tko ju je odnio na tavan, a dopušta da je to uradila neka treća osoba, a ne netko od njihove obitelji. Sinovi Zdravko Krznar (27) i Darko Krznar (22) iskoristili su blagodat nesvjedočenja, a optužena Štefanija Krznar rekla je kako ni sinovi nisu znali čija je to biljka, tko ju je sušio na tavanu i kako je dospjela u cvjetnjak, samo tri metra od javnog puta koji prolazi kraj kuće. Osim kazne zatvora optuženoj Štefaniji Krznar naloženo je da podmiri troškove suđenja u iznosu od 1000 kuna.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Unajmljivao vozila i nestao</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Đuru K. (33) kazneno su prijavila tri poduzeće rent ŕ car zbog nepodmirenih dugovanja što su nastala unajmljivanjem vozila.</p>
<p>Kako je priopćeno iz zagrebačke policije, Đuro K. je 8. veljače ove godine unajmio iz »Budget« rent ŕ cara »nissan terano«, koji je trebao vratiti 14. ožujka; od poduzeća »Sixt« unajmio je 12. veljače »citroen jumper«, s obavezom vraćanja 12. ožujka, a 12. ožujka istu je stvar napravio i na području Karlovca, gdje je unajmio mercedesov kombi.</p>
<p>Sve su kaznene prijave, zasad, protiv njega podnesene zbog utaje, a šteta se procjenjuje na oko 135.000 kuna.</p>
<p>U Policijskoj upravi zagrebačkoj rečeno nam je da se kriminalistička obrada u ovim slučajevima nastavlja, pa ako se ubrzo ne uđe u trag unajmljenim automobilima, Đuro K. mogao bi biti prijavljen zbog krađe. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="71">
<p>Europska odmazda u trgovinskom ratu SAD - EU </p>
<p>Kako bi nadoknadila štetu zbog američkog uvođenja carina na uvoz čelika, Europska unija će WTO-u do 20. svibnja predati listu američkih proizvoda s novim kaznenim režimom povećanih uvoznih dadžbina </p>
<p>BRUXELLES, 22. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Simbolična vrijednost motocikla Harley Davidson iskoristit će se u paketu sankcija Europske unije prema SAD zbog američkih ograničenja na uvoz čelika. </p>
<p>Lista proizvoda na koje će EU primijeniti kaznene mjere zasad je neslužbena i prije je simbolična nego što ima obilježja istinskog kaznenog protuudara. Ali dužnosnici Europske komisije dali su naslutiti da će se eurovlada ponašati jednako kao SAD kada su odredile kaznene mjere zbog europskog ograničenja uvoza američkog mesa s hormonima i restrikcija na uvoz banana. Tada je Washington dodatnim dažbinama opteretio simbolične europske proizvode poput francuskih ili talijanskih najpoznatijih sireva, vina, tjestenina, njemačkog piva, belgijskih pralina ili luksuznih dizajnerskih proizvoda. </p>
<p>»Slično će biti i s protu-mjerama EU«, najavio je glasnogovornik Komisije A. Gooch. Lista proizvoda na koje će se primijeniti nove više carine prilikom ulaska na tržište EU u petak je cirkulirala između prijestolnica Petnaestorice i u Komisiji se moglo službeno govoriti samo o »načelnoj suglasnosti«, o načelima kojima će se voditi protuudar EU u ovom trgovinskom ratu. Sve su liste u optjecaju proglašene »spekulacijom«, barem do trenutka dok materijal dobiven u veoma poroznim službama eurovlade ne dobije oznaku službenoga. </p>
<p>Harley Davidson će neosporno, poput Roqueforta prije dvije godine, biti prva kolateralna žrtva trgovinskog sukoba istočne i zapadne obale Atlantika. Načela protuudara je potvrdio i neformalni skup ministara trgovine u španjolskom gradu Toledu. EU je dužna, po pravilima WTO-a, svoju listu proizvoda s novim kaznenim režimom povećanih carina podastrijeti u sjedište WTO-a u Ženevi do 20. svibnja. </p>
<p>»Lista proizvoda služi da bi se zaštitila prava država EU na tržištu, prava narušena američkom odlukom o restrikcijama na uvoz čelika, neprimjerenom pravilima WTO-a. Na odmazdu imamo pravo, a što se kompenzacije naših šteta nastalih novim dažbinama na čelik tiče, mi ćemo s našim carinama na proizvode s liste ići kako bismo nadoknadili izgubljeno u izvozu čelika«, izjavio je glasnogovornik. On je dodao da je u igri nekoliko iznosa procjene gubitaka, prvi, »najkonzervativniji« govori o milijardu dolara, a nešto bliži realnim iznosima gubitaka, iako također »konzervativan« za Europljane, jest četiri milijarde dolara. »Sada znamo da možemo odrediti protumjere i pitanje je do kojeg će iznosa one ići«, obrazložio je glasnogovornik novu etapu trgovinskog rata s dviju strana Atlantika, naglašavajući da za potpuno osmišljavanje taktike odgovora EU ima vremena do kraja travnja.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vodeći njemački građevinar u stečaju</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Nakon čak dva neuspjela pokušaja spašavanja, njemačka građevinska tvrtka Philipp Holzmann, druga po veličini u zemlji, u četvrtak je zatražila stečaj nakon što je tjedan dana pokušavala ishoditi novu sanaciju. Ovoga puta u pomoć joj nije priskočio ni kancelar Gerhard Schröder, koji je prilikom posljednjeg izvlačenja kompanije 1999. osigurao i novčanu potporu iz državne kase s obzirom na to da je s 24 tisuće zaposlenih - od čega 11 tisuća u Njemačkoj - Holzmann jedan od najvećih poslodavaca u zemlji.</p>
<p>Imovina Holzmanna, koji je ostvario neke od najvažnijih građevinskih projekata u Njemačkoj, najvjerojatnije će biti prodana kako bi se namirili dugovi od ukupno 1,6 milijardi eura, a oko 500 gradilišta moglo bi biti zatvoreno. Deutsche Bank, najveći vjerovnik i najveći dioničar 150 godina stare kompanije, zalagala se za novi plan restrukturiranja, no od ukupno 17 banaka kreditora tri najveće novo izvlačenje nisu podržale.</p>
<p>Problemi Philippa Holzmanna počeli su prije gotovo deset godina. Grupacija je uložila velika sredstva na domaćem tržištu nekretnina nakon pada Berlinskog zida, no do sredine devedesetih cijene su bespovratno pale. Osim toga, građevinska je industrija do zapala u recesiju do 1997., kada je i organizirano prvo spašavanje kompanije. Najveću je ulogu tada imala Deutsche Bank koja je neplaćene zajmove kasnije pretvorila u dionice i tako postala najvećim Holzmannovim dioničarom. </p>
<p>U jesen 1999. uprava Holzmanna je iznenadila tržišta otkrivši dugove od ukupno 2 milijarde eura. Tada je Schröder osobno doputovao u sjedište kompanije u Frankfurtu i nagovorio banke da odobre 2,2 milijarde eura vrijedno restrukturiranje unatoč brojnim navodima o zloporabi ovlasti i prijevarama u Holzmannu. </p>
<p>Tom je prilikom Schröder, u čijoj Socijaldemokratskoj stranci sindikati građevinske industrije imaju velikoga utjecaja, obećao ukupno 130 milijuna eura iz državne blagajne. Nova suzdržanost protivi se uobičajenoj praksi njemačke vlade koja je sklona spašavanju velikih kompanija. Osim toga, slično je postupila i u slučaju medijske grupacije Kirch koja već dva i pol mjeseca pokušava pronaći izlaz iz krize. </p>
<p>Promjena stava kancelaru bi mogla nametnuti dodatni pritisak uoči predstojećih općih izbora s obzirom na rastuću nezaposlenost. Međutim, jedan od razloga za novootkrivenu strogost prema gubitnicima svakako je veliki njemački proračunski deficit, koji je dosegao je toliku razinu da je vladi donio otvorenu pokudu od strane Europske komisije. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Hagena: Plavi fond siguran</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - »Problemi u bankarskom sektoru nisu u vezi s poslovanjem mirovinskih fondova i ne odražavaju se na njih, pa tako ni u slučaju Plavog fonda, koji je potpuno siguran, kao i drugi fondovi«, stoji u priopćenju kojim Hagena odgovara na članke u novinama što su krizu u Riječkoj banci povezivali s Plavim mirovinskim fondom, čiji je suosnivač ta banka. </p>
<p>U priopćenju koje je potpisao ravnatelj Hagene dr. Dragan Kovačević kaže se kako je mirovinski fond zasebna imovina »bez pravne osobnosti i u potpunosti je u vlasništvu svojih članova. Mirovinsko društvo samo upravlja imovinom fonda, no ta se imovina uvijek mora držati odvojeno od imovine mirovinskog društva«.</p>
<p> Stoga fondovi ne mogu bankrotirati, tvrde u Hageni, a ono što se eventualno može dogoditi jest da u određenom trenutku zbog lošijeg poslovanja društva ostvari nešto manji prinos. »No, ako dođe do toga, Hagena ima sve zakonske ovlasti da primjereno i pravovremeno reagira, a naposljetku i oduzme odobrenje za rad određenome društvu«, ističe Kovačević u priopćenju. Kriteriji za osnivanje fonda su rigorozni - potreban je temeljni kapital od 40 milijuna kuna. Uloženi novac osiguranika je trostruko osiguran, kaže se u priopćenju, i to: temeljnim kapitalom, jamstvenim pologom (za svakih 10.000 članova iznad 100.000 članova koje prikupi fond) te garancijom državnog proračuna. Određen je najniži zajamčeni prinos, a ulaganja fondova strogo su ograničena sukladno načelima sigurnosti.</p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Derivati - hazarderski instrument zaštite od rizika</p>
<p>Prijeti li opasnost da se slučaj Riječke banke, u čijem je krahu, pretpostavlja se, nesavjesno poslovanje s pojedinim derivatima igralo određenu ulogu, ponovi i kod drugih hrvatskih banaka? / U poslovnim bankama, međutim, na isto pitanje jednodušno odgovaraju: »Nema šanse!« </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Hrvatska bi što prije trebala zakonski regulirati poslovanje banaka i drugih financijskih institucija s derivatima, upozorava dr. Ivan Lovrinović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.</p>
<p>Najnoviji slučaj Riječke banke pokazao je, naime, da internacionalizacija bankovnog sustava sa sobom ne nosi samo prednosti nego je povezana i s vrlo značajnim rizicima. Jedan od njih je i poslovanje s financijskim derivatima, koji su u nas, doduše, malo zastupljeni, ali oko njih se vrti današnje svjetsko gospodarstvo. Iako u slučaju Riječke banke još nije sasvim jasno što ju je točno dovelo na rub propasti, pretpostavlja se da i nesavjesno poslovanje s pojedinim derivatima (devizne opcije) igra ulogu u krahu te institucije. </p>
<p>Posebno zabrinjava nedostatak znanja i iskustva domaćih financijaša u poslovanju s derivatima, s kojima se susreću u operacijama na ino-tržištima. S druge strane, »to područje nije zakonski riješeno. Mi još nemamo ni zakone o poznatim vrijednosnicama, kao što su blagajnički i trezorski zapisi, certifikati o depozitu i komercijalni zapisi, kao ni o procedurama trgovanja njima, a financijski derivati najmanje su poznati segment financijskih instrumenata u nas«, pojašnjava Lovrinović. </p>
<p>Dodaje kako transakcije derivatima imaju dva cilja: zaštitu od rizika (hedging) i zaradu. Ti su se instrumenti, među kojima su najpoznatiji futuresi, opcije i forwardi, rodili iz već postojećih financijskih instrumenata (odakle i proizlazi naziv derivati ili izvedenice), a pravi su bum u svijetu doživjeli osamdesetih i devedesetih godina. </p>
<p>Za razliku od »klasičnih« financijskih instrumenata, poslovanje s derivatima vodi se u izvanbilančnoj evidenciji, a svi oni u sebi nose obilježje »klađenja«, u kojem netko dobiva, a netko gubi. Tako, na primjer, opcije kupcu omogućuju da odustane od kupnje dionica ili količine deviza ako se cijena koju je kupac očekivao ne kreće u željenom smjeru, ali se za odustajanje od ugovora plaća premija. Ako bi gubitak bio veći od plaćene premije, kupac će odustati od kupnje kako bi se zaštitio od većeg gubitka, i obratno, pojašnjava Lovrinović. </p>
<p>U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), međutim, smatraju da je pitanje poslovanja banaka s derivatima u nas riješeno na zadovoljavajući način: postojeći propisi banci daju pravo da se štiti od rizika, što je jedna od temeljnih funkcija derivata, a način zaštite stvar je poslovne banke. Središnjoj je banci, dakle, bitno da se poslovne banke zaštite od rizika, pri čemu im prepuštaju da same odluče kako će to učiniti, uz uvjet da je to u skladu s propisima zakonodavca i HNB-a o dopuštenom izlaganju riziku njihove devizne pozicije.</p>
<p>Lovrinović ističe kako financijski derivati nisu rizičniji od ostalih bankovnih plasmana. Uvjet za to je, naravno, da profesionalci u bankama imaju potrebno znanje i vještine za transakcije s njima. </p>
<p>Ipak, da poslovanje s derivatima - barem u slučaju nerazvijenih financijskih tržišta kakvo je naše - može izazvati značajne potrese na financijskom tržištu, pokazuju i brojni primjeri kraha poslovnih, pa čak i središnjih banaka u svijetu proteklih godina. Tako je, primjerice, britanska banka Barings, koja iza sebe ima 200-godišnju tradiciju, prije nekoliko godina bankrotirala zbog transakcija svoga dilera Nicka Lessona u Singapuru, koji je proizveo golem gubitak »kladeći« se na kretanje indeksa tokijske burze, primjećuje Lovrinović. </p>
<p>Isto tako, u HNB-u pojašnjavaju kako je jedan od uzroka azijske financijske krize 1997./1998. godine bio što su središnje banke pojedinih zemalja izgubile goleme devizne rezerve kupujući i prodajući opcijske ugovore. Pritom ističu kako HNB ne posluje s derivatima, pa njezine međunarodne pričuve po toj osnovi ne mogu biti ugrožene.</p>
<p>Na pitanje prijeti li opasnost da se slučaj Riječke banke ponovi i kod drugih hrvatskih banaka, Lovrinović odgovara: »Ta opasnost postoji u svakoj banci. Ono što je ključno u ovom slučaju jest da je zakazala interna kontrola banke. Prema tome, banke u Hrvatskoj trebaju pojačati internu kontrolu, iako je upitno u kojoj su mjeri naše interne kontrole uopće osposobljene za to. Dakle, proces izobrazbe i treninga morao bi se dodatno provoditi«. </p>
<p>U poslovnim bankama, međutim, na isto pitanje jednodušno odgovaraju: »Nema šanse!«. U Raiffeisenu i HVB Croatiji ističu kako s derivatima posluju isključivo radi zaštite od rizika, pri čemu koriste jedino instrument Interest Rate Swap. Dodaju i kako do sada nisu imali gubitaka na tim operacijama, jer ih koriste jedino zbog hedginga, a ne zbog špekulacija. </p>
<p>Na naše pitanje jesu li nakon slučaja Riječke banke proveli opsežnu kontrolu poslovanja s derivatima, u obje banke odgovaraju niječno. Naime, i Raiffeisen i HVB Croatia smatraju kako za to nema razloga, jer se provodi svakodnevna kontrola, pa nema potrebe za dodatnom.</p>
<p>U prilog tome da poslovanje s derivatima ne treba zabranjivati nego preciznije regulirati govore i iskustva drugih zemalja. Austrijske financijske kuće, primjerice, u velikoj mjeri koriste financijske derivate, ali u skladu s ograničenjima koja su propisana zakonom o ulaganjima. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>MMF: Procjene gospodarskog rasta u svijetu</p>
<p>BRUXELLES, 22. ožujka</p>
<p> - Prema ocjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), američko se gospodarstvo oporavlja brže nego što se očekivalo, no precijenjeni tečaj američkog dolara i dalje predstavlja rizik za cijelo gospodarstvo.</p>
<p>U izvješću pod nazivom Svjetske ekonomske prognoze stručnjaci MMF-a predviđaju da će američko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 1,4 posto, a iduće 3,8 posto. »Ako se ostvare ove prognoze, to će biti najblaža recesija ikad zabilježena u SAD«, stoji u izvješću MMF-a, koje bi trebalo biti objavljeno sredinom travnja. </p>
<p>U MMF-u tvrde da će situacija u Japanu i nadalje negativno utjecati na globalni gospodarski rast te da će to drugo po veličini svjetsko gospodarstvo ove godine ostati u recesiji, a iduće zabilježiti rast od samo 0,8 posto. »Japan je u trećoj i dosad najgoroj recesiji u posljednjih deset godina. Predviđamo rast od 0,8 posto u 2003., no to će biti uglavnom posljedica globalnog gospodarskog oporavka. Glavni razlog sporom rastu u Japanu je izbjegavanje strukturalnih reformi«, stoji u njihovu izvješću.</p>
<p>MMF predviđa da će globalni gospodarski rast ove godine iznositi 2,5 posto, napomenuvši da bi kombinacija situacije u Japanu, precijenjenog dolara te niske razine štednje u SAD-u mogla negativno utjecati na njega.</p>
<p> U MMF-u očekuju da će ovogodišnji rast gospodarskih aktivnosti eurozone dosegnuti 1,2 posto, a iduće 2,8 posto. Najveću opasnost gospodarskom rastu eurozone predstavlja eventualni slabiji globalni gospodarski rast od predviđenoga, spor njemački oporavak te strukturalne slabosti, osobito na tržištu rada. Za njemačko gospodarstvo stručnjaci MMF-a predviđaju do kraja godine porast aktivnosti od 0,7 posto te 2,5 posto iduće godine. Francusko gospodarstvo trebalo bi rasti po stopi od 1,3 ove i 3 posto iduće godine, dok bi predviđeni rast talijanskog bruto domaćeg proizvoda ove godine trebao dosegnuti 1,2, a iduće 2,8 posto te britanskog 1,8 odnosno 2,8 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Cijena nafte gotovo 25 dolara po barelu</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Cijena sirove nafte u srijedu je dosegla najvišu razinu u zadnjih šest mjeseci zahvaljujući tome što je Rusija odlučila produžiti suradnju s OPEC-om u ograničavanju izvoza nafte na svjetsko tržište. Tako je cijena sjevernomorske Brent nafte, inače svojevrsnog svjetskog orijentira, u srijedu završila na 24,66 dolara po barelu, iako je najviša ostvarena razina toga dana, a ujedno i u šest mjeseci, bila 25,60 dolara po barelu. </p>
<p>Vrijednost nafte od početka ožujka stalno raste ponajprije zbog ograničenja izvoznih količina vodećih svjetskih proizvođača, ali i pojačane potrošnje u SAD. </p>
<p>OPEC je krajem prošlog tjedna odlučio da će zadržati izvozne količine na službenih 21,7 milijuna barela dnevno najmanje od kraja lipnja, kada će ponovo razmotriti situaciju na svjetskom tržištu. I nekoliko zemalja koje su se krajem prosinca pridružile OPEC-u odlučilo je zadržati dogovorene kvote.</p>
<p> Sporazumom iz prosinca Norveška, Meksiko, Oman, Angola i Rusija smanjili su ukupan izvoz za gotovo pola milijuna barela dnevno, a OPEC za 1,5 milijuna. Budući da se tada Rusija nekoliko tjedana nećkala, bila je neizvjesna daljnja rusku suradnja. Ali kako se pokazalo da je zajednička akcija proizvođača na tržištu očito dobra formula za podizanje cijene, i Rusija je produžila najnovijem sporazumu. Ipak, jasno je istaknula da zadržava pravo raskidanja sporazuma bilo kada, a osobito ako cijena probije 25 ili 26 dolara po barelu.</p>
<p>Dva su tome razloga. Prvo, ruske naftne kompanije ove godine žele povećati proizvodnju pet do šest posto u odnosu na 7,26 milijuna barela dnevno, koliko je Rusija proizvela u siječnju ove godine. Cilj je maksimizirati izvoz kako bi kompanije profitirale od sadašnje vrlo povoljne cijene nafte na svjetskom tržištu, koja je dvostruka veća nego lokalna. Drugo, Rusi su istaknuli da ozbiljno shvaćaju nedavnu izjavu američkog ministra financija Paula O'Neilla kako je poželjan raspon cijene sirove nafte od 18 do 25 dolara, pa je očito da će rast cijene iznad te razine Rusi pokušati ublažiti povećanim izvozom. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Cijena Marconija stropoštala se 64 posto</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Nakon jutarnjeg rasta, cijene su na europskim burzama dionica ponovo počele padati, no vrijednosti vodećih indeksa uglavnom su se zadržali na pozitivnom teritoriju. Rast su ostvarile prije svega dionice telekomunikacijskog i tehnološkoga sektora, a osiguravatelji su bilježili pad.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je sa 5250,9 bodova ostao gotovo nepromijenjen, izgubivši 0,05 posto u odnosu na vrijednost zabilježenu u četvrtak. Ostali su vodeći indeksi ostvarili rast. U Frankfurtu je DAX porastao 0,23 posto, na 5360,78 bodova, dok je pariški CAC 40 dobio 0,36 posto dosegavši 4596,01 bod. Milanski MIB 30 je porastao 0,3 posto, na 33.069 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,29 odnosno 0,39 posto dosegavši 1265,22 i 3737,11 bodova.</p>
<p>U New Yorku se očekivao rast indeksa nakon otvaranja burzi u petak. Dan ranije vrijednosti newyorških blue chip indeksa gotovo se nisu promijenile, dok je Nasdaq Composite, koji obuhvaća brojne tehnološke dionice, porastao 2 posto, na 1868,83 boda. S 500 je dobio 0,2 posto dosegavši 1153,59 bodova, dok je Dow Jones Industrial pao 0,2 posto, na 10.479,84 boda.</p>
<p>Azijska tržišta zabilježila su raznolike trendove, dok je na Tokyjskoj burzi, koja je u četvrtak bila zatvorena zbog blagdana solsticija, benchmark Nikkei 225 pao 1,6 posto, na 11.526,78 posto. </p>
<p>Zvijezda telekomunikacijskog sektora u Europi je svakako bio mmO2, podružnica za mobilnu telefoniju British Telecoma, koja je za ovu godinu najavila izvrsne rezultate. Dionice mmO2 porasle su 5,83 posto, a njegove matične kompanije 1,84 posto. Vodafone, najveća svjetska kompanija za mobilnu telefoniju, izgubila je 1,26 posto. </p>
<p>Deutsche Telekom je nakon nekoliko slabijih dana porastao 2,6 posto, a France Telecom 1,9 posto. Orange, podružnica mobilne telefonije France Telecoma, dobila je 1 posto.</p>
<p>Jedan od najvećih gubitnika bio je britanski proizvođač telekomunikacijske opreme Marconi, čije su dionice, nakon što su predstavnici kompanije objavili slaba predviđanja za ovu godinu, izgubile nevjerojatnih 64 posto. Marconijevi europski rivali prošli su znatno bolje: Ericsson je dobio 4, Alcatel 2,3, a Siemens 1,8 posto. </p>
<p>Nakon objavljivanja slabijih rezultata reosiguravatelj München Re je izgubio 2,3 posto, a pad od 2 i 3,3 posto zabilježili su i britanski osiguravatelji Prudential i CGNU. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>Vjeruje li Račan vlastitoj Vladi?</p>
<p>Premijer je u četvrtak saborskim zastupnicima i hrvatskim građanima jasno dao do znanja da nije zadovoljan novim HSLS-ovim članovima Vlade te svojim smanjenim utjecajem/ SDP-ovci priznaju da je od »jednog zla« - raspada Vlade i prijevremenih izbora - bilo mudrije prihvatiti »manje zlo« - Budišu i njegove ljude/ Što će javnost misliti o Vladi kojoj ni premijer ne vjeruje?</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Predlažući u četvrtak pred saborom nove HSLS-ove članove Vlade, premijer Ivica Račan naglasio je da nije sasvim zadovoljan prijedlozima i mogućnostima koje je imao pri utjecaju na kadrovska rješenja. No, kako je kazao, nije želio i »otvarati krizu Vlade na kadrovskim pitanjima«, pa je nove Vladine članove prihvatio i predložio Saboru.</p>
<p>Račan je time odaslao jasnu poruku građanima Hrvatske - on više nema tolikog utjecaja na kadrovske promjene u Vladi. Pritom je istaknuo da je »svjestan kako uloga premijera u koalicijskoj Vladi, barem kad je riječ o kadrovskim pitanjima, ima svoja ograničenja«. </p>
<p>Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, ostvario je svoju zamisao - ušao je u Vladu na mjesto Gorana Granića, sada nestranačkog čovjeka u Banskim dvorima, kojem premijer bezgranično vjeruje. To je, uostalom, i pokazao u četvrtak u parlamentu, naglasivši da je Granić »izuzetno pridonio radu Vlade i nerijetko preuzimao teške i neugodne zadaće«.</p>
<p>Za Budišu, kao i za novog ministra gospodarstva Hrvoja Vojkovića, te ministra pomorstva prometa i veza Marija Kovača, nije imao tako lijepih riječi. Samo je izrazio nadu da će pridonijeti boljem radu Vlade, »homogenom i odgovornom«. Kad je Granić »prošao« kod zastupnika, premijer nije skrivao zadovoljstvo, kao što nije tajio da je, »radi mira u kući«, bio prisiljen odreći se dosadašnjih ministara Goranka Fižulića i Alojza Tušeka. </p>
<p>»Žao mi je što odlaze iz Vlade i zbog određenog sukoba između profesionalnosti i odgovornosti za provođenje Vladina programa na jednoj, te ispunjavanja odluka svoje stranke na drugoj strani«, kazao je Račan. Pridodavši tome da su se i ostali ministri našli u sličnim situacijama, Račan je ponovno zamjerio Budiši na povlačenju Fižulića i Tušeka iz Vlade te u konačnici, jasno prstom uprijevši u krivca za netom završenu krizu koalicijske vlasti.</p>
<p>Postavlja se sada pitanje hoće li takva vlada uspjeti ostvariti zacrtane planove? SDP je uporno naglašavao da želi vidjeti potpisanu programsku suglasnost, što je napokon i učinjeno, dok za ostale stranke Vladin program i nije bio toliki problem. </p>
<p>Manje stranke u koaliciji također su postigle cilj - promijenjen je i međusobni ugovor na temelju kojeg, što je i rezultiralo odlaskom starih, a dolaskom novih HSLS-ovih ljudi u Vladu, HSS, HNS, LS i HSLS imaju više ovlasti nego što bi po broju glasova na proteklim izborima mogli imati.</p>
<p>Račan time nije nimalo zadovoljan, kao i članovi njegove stranke, ali SDP-ovci priznaju da je od »jednog zla« (raspada Vlade i prijevremenih izbora), bilo ipak mudrije prihvatiti »manje zlo«, (Budišu i njegove ljude u Vladi). Nadaju se da će se nakon ove epizode napokon moći nastaviti raditi u Vladi, koja na dnevnom redu ima dovoljno posla, kažu, »i za dva mandata«. Tomu se nadaju i ostale stranke, posebice HSLS, u kojem vjeruju da će njihova trojica članova pridonijeti konstruktivnijoj vladi koja će ostvariti programe na dobrobit građana.</p>
<p>Kakvu, međutim, sliku javnost može imati o Vladi, čijim novim članovima ni premijer ne vjeruje?</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Kako osigurati četiri milijarde kuna za zaštitu Jadrana</p>
<p>U tome trebaju sudjelovati i turističke tvrtke a zaštita Jadrana treba biti prioritet kod ulaganja novca iz proračuna, zaključak je s okruglog stola skupa »Turizam, vodno gospodarstvo i zaštita mora«/ Poreč najavljuje uvođenje eko-takse od 1,5 kuna po noćenju </p>
<p>OPATIJA, 22. ožujka</p>
<p> - Jadran je strateški resurs za turizam, jednu od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana, pa na sve moguće načine treba spriječiti njegovo onečišćenje kako ne bismo rezali granu na kojoj sjedimo. To je najvažniji zaključak s okruglog stola organiziranog u petak, na kraju znanstveno-stručnog skupa »Turizam, vodno gospodarstvo i zaštita mora« u Opatiji. </p>
<p>No, to će biti nemoguće napraviti bez vrlo velikih i skupih investicija budući da u cijeloj Hrvatskoj postoji samo 66 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od čega dio ne radi, i tri propisno uređena odlagališta otpada. Zato treba naći izvore financiranja za ta ulaganja. U tome trebaju sudjelovati i turističke tvrtke, a zaštita Jadrana treba biti prioritet kod ulaganja novca iz državnog proračuna, predložio je dr. Viktor Simončić. </p>
<p>Po riječima Miroslava Steinbauera iz Hrvatskih voda, samo za provedbu najvažnijih projekata u zaštiti Jadrana od otpadnih voda, trebat će, prema rezultatima njihove studije koju su radili sa Svjetskom bankom, oko četiri milijarde kuna. Dio tog novca mogao bi se osigurati kroz kredit Svjetske banke od 100 milijuna dolara, ali u tom slučaju država treba osigurati još toliko za prateće objekte, upozorio je Steinbauer. </p>
<p>Predstavnici Poreča istaknuli su da se gradnja uređaja za pročišćavanje i odlagališta otpada može financirati i iz boravišne pristojbe i dodatne ekološke takse na cijenu noćenja. Tako u tom istarskom turističkom središtu planiraju uvesti eko-taksu od 1,5 kuna po noćenju što će im osigurati veći dio novca potrebnog za ulaganje u zaštitu okoliša. </p>
<p>Kako bi se što bolje iskoristila činjenica da unatoč svega još uvijek imamo čišće more nego druge turističke zemlje, zaključeno je da bi rezultati ispitivanja kvalitete mora trebalo objavljivati na svim plažama, a ne samo na onima koje na to obvezuje to što su dobile europsko priznanje - Plavu zastavu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Ključan je monitoring stanja okoliša</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U prostorijama Vladinog Ureda za strategiju razvitka, u petak je javnosti predstavljena »Strategija zaštite okoliša«.</p>
<p>Dokument vladine stručne skupine na čelu s dr. Vladimirom Loknerom usvojen je u Hrvatskom saboru 25. siječnja a ovo predstavljanje, rečeno je, trebalo bi senzibilizirati javno mnjenje o problemu zaštite okoliša u nas.</p>
<p>Ističući problem monitoringa stanja okoliša, kao osnovni praktični potez kojim bi se sustavnije i kvalitetnije moglo prići i zaštiti, dr. Vladimir Lokner objasnio je i razliku u prioritetima zaštite u Europskoj uniji i Hrvatskoj.</p>
<p>U EU glavni prioritet je globalno zatopljavanje. U Hrvatskoj je globalno zatopljavanje tri puta manje nego u EU, te se kao prioriteti zaštite nameću: gospodarenje opasnim otpadom, očuvanje kakvoće vode i zraka. Radi ostvarenja održivog razvoja u Hrvatskoj će se morati pojačati sadašnju vrlo labavu zaštitu nacionalnih i parkova prirode, te što prije izdvojiti i zaštititi prirodnu baštinu na još nezaštićenim, a dragocjenim područjima nacionalnog teritorija (Lastovo, Biokovo, cjelina Velebita, Kopački rit, Papuk, Učka, Elafiti, Lička Plješivica...)</p>
<p>Autori studije naglašavaju i važnost Jadranskog mora, obale i otoka kao jednog od najosjetljivijih i najvrednijih dijelova hrvatske prirodne baštine koju treba gledati kao cjelinu kojom se mora pažljivo i s ljubavlju upravljati, kako veliki pritisci kojima su stalno izloženi (promet, ribarstvo, turizam) ne bi uzrokovali nepopravljivu štetu.</p>
<p>Jedan od autora strategije mr. Damir Subašić zabrinut je da bi strategija mogla završiti samo na policama u državnim ustanovama. Da se to ne dogodi zamolio je medije da snažnije utječu na javnost i strukture pravne države kako bi svijest o zaštiti okoliša zaživjela. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Hrvatska izvrsno organizirala konferenciju uoči vježbe NATO-a</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - U zagrebačkom hotelu »Opera«, u petak je završena međunarodna planska konferencija uoči NATO-ove vojne vježbe »Udruženi napor 2002.«. Vojni stručnjaci s područja informacisko-komunikacijskih sustava iz 38 zemalja članica NATO-a i Partnerstva za mir (PFP), u Zagrebu su se pet dana pripremali za vojnu vježbu koja će se od 9 do 23. svibnja održati u Baumholderu, u Njemačkoj.</p>
<p>»U vježbi će sudjelovati 900 sudionika, a još 250 ljudi biti će im tehnička potpora«, istaknuo je nakon završetka konferencije, načelnik 6. uprave Glavnog stožera, brigadir Jasenko Krovinović. Hrvatski tim predstavljat će 16 časnika, od kojih će dvojivca biti u stožeru za tehničku potporu vježbe. </p>
<p>»Udruženi napor« održava se od 1995. a njezin je pokrovitelj američko zapovjedništvo za Europu (USEUCOM).</p>
<p>Biti će to drugi put da hrvatski tim vojnih stručnjaka uvježbava umreženost informacijskih i komunikacijskih sustava u slučaju humanitarnih ili drugih kriznih situacija, s kolegama iz još 38 osam zemalja NATO-a i PFP-a. Zapovjednik uprave za komunikacije USEUCOM-a američki general Gary L. Salisbury čestitao je domaćinima izrazito odličnu organizaciju posljednje pripremne konferencije uoči vježbe »Udruženi napor 2002.«. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Marino Folo: »Političke stranke ne smiju biti i izvan pravnog sustava«</p>
<p>Činjenica je da IDS jedini od šest partnerskih stranaka nije promijenio svoj statut i time pridonio unutarnjoj demokratizaciji / Statut je odviše reduciran i omogućuje maksimalnu centralizaciju stranke i njezino autokratsko vođenje, ističe Marino Folo</p>
<p>PULA, 22. ožujka</p>
<p> - Unatoč mnogim najavama, jedini protukandidat Ivanu Jakovčiću za predsjednika IDS-a na izbornom saboru stranke u subotu, 23. ožujka, ostao je Marino Folo, sadašnji potpredsjednik stranke i županijski pročelnik Odjela za lokalnu samoupravu. Kakav ishod izbornog sabora očekuje, na koliku podršku računa i kakav će IDS biti ubuduće, u petak poslijepodne smo pitali Marina Fola.</p>
<p>• Što je ostalo od pluralizma u vrhu IDS-a i najava demokratizacije?</p>
<p>- Izbori u IDS-u, zapravo, traju već gotovo dva mjeseca. Na saboru će se samo potvrditi ono što je unaprijed određeno, odnosno odlučeno na izborima po našim stranačkim organizacijama.</p>
<p>• A vaša protukandidatura?</p>
<p>- Ostajem protukandidat, ne zbog nekih ambicija već što želim do kraja ustrajati na principima i tezama koje sam javno proklamirao u unutarstranačkoj kampanji. Riječ je prvenstveno o amandmanima na Statut IDS-a, kojima želimo stranku okrenuti budućnosti i demokratizirati što je više moguće. Činjenica je da IDS jedini od šest partnerskih stranaka nije promijenio svoj statut i time pridonio unutarnjoj demokratizaciji. Činjenica je nadalje da je Statut odviše reduciran i da je omogućio maksimalnu centralizaciju stranke i njezino vođenje na autokratski način. Tu su i odredbe koje omogućuju samoodržanje političke elite, što se manifestiralo u unutarstranačkim izborima.</p>
<p>• Jeste li osigurali potrebnu podršku saborskih povjerenika?</p>
<p>- Osigurao sam 25 potpisa. Ali, postoje dva načina kandidiranja. Jedan predviđa dobivanje podrške na zajednicama podružnica stranke. Nakon poznatih događanja u Puli, odustao sam od druge faze kandidiranja na Zajednici podružnica Puljštine, jer sve što se zbivalo u pulskoj podružnici najavljivalo je da će se ponoviti i u Zajednici podružnica. Bilo mi je vrlo neugodno kad sam vidio da se na stranačke ljude utječe ne samo lobiranjem nego i mnogim nedopuštenim radnjama.</p>
<p>• Najavili ste i upravni spor zbog izbora u Puli.</p>
<p>- To može izgledati kao borba s vjetrenjačama, ali političke stranke ne mogu i ne smiju biti i izvan pravnog sustava. I kao pravne osobe moraju se pridržavati svojih temeljnih dokumenata na osnovi kojih su i registrirane. Ako dominantni pojedinci ne poštuju stranačke dokumente, onda se moraju koristiti nadležna državna tijela radi opstanka vjerodostojnosti tih organizacija.</p>
<p>• Vaša protukandidatura Jakovčiću, tvrdite, imala je za cilj prilagođavanje IDS-a duhu vremena. Kako je to primljeno u podružnicama?</p>
<p>- Nikad mi nije bila nakana nekoga rušiti. Najavljene promjene su neminovne, samo je pitanje vremena kada će se dogoditi, na ovom saboru sigurno neće. Moja inicijativa okrenuta je budućnosti, ima perspektivu. Na žalost, to što se događalo u unutarstranačkoj kampanji, pokazalo je da se svim sredstvima želi zaustaviti promjene. One su sada i zaustavljene, ali u konačnici će imati evidentan, pozitivan učinak.</p>
<p>• Kako će IDS izgledati poslije rovinjskog sabora i kakvi su mu izgledi na predstojećim lokalnim izborima, počevši od Pule, pa širom Istre?</p>
<p>- Nakon plebiscitarne podrške 1993., na svakim izborima rapidno smo gubili glasove. Zato je nakon zadnjih izbora skupina utjecajnih ljudi u IDS-u tražila temeljitu analizu izbornih rezultata sa ciljem da se stranka konsolidira i da se pokuša vratiti povjerenje glasača, koji su nam jasno poručili da se moramo mijenjati. Neprihvaćanje tih poruka ne jamči uspjehe na idućim izborima.</p>
<p>• Kakav rasplet stranačke bitke za Pulu očekujete, koju je IDS na dramatičan način izgubio?</p>
<p>- Gubitak Pule nije me iznenadio, dapače. Na tu mogućnost sam upozoravao i zato sam stekao »neprijatelje«. To što se sada zbiva u Puli, samo je posljedica, nastavak zbivanja iz razdoblja kad je gradom upravljao IDS. Dok se pojedinci budu tako ponašali, IDS u Puli nema budućnosti!</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Mate Granić vjeruje novim ministrima, ali ne i Vladi</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - »DC nema rezerve prema novim članovima Vlade i želimo im uspješan rad, ali imamo rezerve prema Vladi. Ne vjerujemo u takvu Vladu jer ona nema osnovne elemente stabilnosti i ozbiljnosti«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare čelnik DC-a Mate Granić, komentirajući razrješenje krize koalicije i glasanje o povjerenju novim HSLS-ovim članovima Vlade. »Nečuvenim i skandaloznim« Granić ocjenjuje ponašanje premijera Račana kad je u Saboru, tražeći podršku novim ministrima, javno iznio rezervu prema njima. »Tako nešto nije se dogodilo u demokratskom svijetu«, komentirao je Granić, pitajući kako su se pritom mogli osjećati ministri Mario Kovač i Hrvoje Vojković. Za DC je skandalozna i izjava ministra obrane Radoša da se Hrvatska ne bi mogla obraniti od napada. »Ako je točno što je Radoš rekao, on bi odmah morao dati ostavku. Ako nije točno, a nije, predsjednik Republike i premijer morali bi ga odmah smijeniti«, ustvrdio je Granić, rekavši da nema opasnosti da Hrvatska bude napadnuta. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Plakatom »Droga ubija« do senzibiliziranja javnosti </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Potaknuti sve dramatičnijim rastom broja ovisnika o opojnim drogama, Državni inspektorat odlučio se angažirati u projektu senzibiliziranja javnosti na drogu kao jednog od vodećeg društvenog i zdravstvenog problema. S tim u vezi, u petak je u Državnom inspektoratu predstavljen informativni plakat pod naslovom »Droga ubija«, čiji je autor dipl. kriminalist Dubravko Klarić.</p>
<p>Na predstavljanju plakata, o njegovoj svrsi, trendovima zloporabe droga, socijalno-zdravstvenom momentu i mogućnostima suzbijanja, osim autora, sudjelovali i Branko Jordanić, glavni državni inspektor, psihijatar dr. Veljko Đorđević te dr. Ksenija Butorac, voditeljica Centra za prevenciju ovisnosti.</p>
<p>Kako je istaknuto, plakat je tiskan kao potpora zakonodavnoj vlasti, službama usmjerenim na suzbijanje kriminaliteta te svima onima koji su profesionalno i volonterski angažirani u edukaciji i pomoći ovisnicima.</p>
<p>Veličinom i sadržajem plakat je pogodan za postavljanje na svim frekventnim mjestima na kojima se okupljaju ili borave građani izloženi riziku uzimanja droge, kao što su škole, studentski centri i domovi zdravlja, istaknuo je Jordanić.</p>
<p>Glavni inspektor je najavio i akcije inspektorata u nadzora prometa kemikalija koje se rabe u farmaceutskoj i kemijskoj industriji. To se posebice odnosi na one sirovine čija uporaba može dovesti do zloporabe ili proizvodnje nekih sintetičkih droga.</p>
<p>Dubravko Klarić, policajac s višegodišnjim iskustvom u suzbijanju zloporabe droga predstavio je svoju novu knjigu iste tematike naslova »Crni put droge«, zatraživši na kraju podršku cjelokupne javnosti u borbi protiv zloporabe droga.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Na Breganu stigao rendgen za kontrolu kamiona</p>
<p>Novi uređaj omogućit će carinicima pregledavanje teretnjaka bez otvaranja/ Za temeljitu kontrolu jednog šlepera punog robe pet carinika ima najmanje pet sati posla</p>
<p>BREGANA, 22. ožujka</p>
<p> - Na granični prijelaz Bregana stigao je pokretni rendgenski uređaj za kontrolu kamiona koji će carinicima omogućiti pregledavanje teretnjaka bez otvaranja. Carinska uprava kupila je tri takva uređaja, po jedan za područje Zagreba, Rijeke i Osijeka. </p>
<p>Moderan aparat, prvi takve vrste u Hrvatskoj, koji se na prvi pogled ne razlikuje od običnog kombija, nalazi se na kamionskom terminalu na Bregani gdje se carinici uče njime koristiti, a uskoro bi se trebalo održati službeno predstavljanje. </p>
<p>Uporabom rendgena skratit će se trajanje kontrole kamiona i smanjiti rizik od šverca. Predstojnik carinske ispostave Bregana Goran Bošnjak kaže da za temeljitu kontrolu jednog šlepera punog robe pet carinika ima najmanje pet sati posla. Kako u prosjeku svake dvije minute na Breganu stigne novi kamion, carinici se rijetko odlučuju na pretres kamiona jer bi se time dodatno pojačale gužve. </p>
<p>Ovotjedno otkriće velike pošiljke heroina na prijelazu u Slavonskom Brodu dokaz je da je Hrvatska i dalje jako zanimljiva švercerima, posebice otkako se u posljednjih godinu dana stalno pojačava tranzitni promet prema Srbiji i jugoistoku Europe. Najveći broj carinskih prekršaja na Bregani odnosi se na šverc tekstilne robe. </p>
<p>Izgradnja novoga graničnog prijelaza na Bregani bi trebala početi iduće godine, a u tijeku je otkup građevinskog zemljišta. Umjesto sadašnjih 50 parkirališnih mjesta za kamione, na novom bi ih prijelazu trebalo biti barem dvostruko više, a udvostručit će se i broj carinika. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Tušek misli da prava kriza Vlade tek počinje </p>
<p>Politika postavlja i povlači svoje ljude, mene jedino smeta način smjene, rekao bivši ministar pomorstva, prometa i veza / Jedini grijeh bio je što sam glasovao za zakonito rješenje u suradnji s Haaškim sudom, istaknuo Tušek / U prometnom smislu, u posljednje je dvije godine mnogo napravljeno, ocijenio je ministar na odlasku</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - »Rad Ministarstva pomorstva, prometa i veza u protekle dvije godine ocjenjujem jako dobrim i zadovoljan sam postignutim rezultatima na svim područjima prometa«, kazao je sada već bivši ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek u petak na konferenciji za novinare. </p>
<p>» Za moju smjenu jedini je argument bio taj što sam glasovao za zakonito rješenje o suradnji s Haaškim sudom prema Ustavnom zakonu, a stranačke upute bile su drukčije. Vlada je od četvrtka navečer nestabilnija nego što je bila, kriza nije prevladana i, po mom mišljenju, prava kriza tek počinje«, istaknuo je.</p>
<p>Osvrćući se na dvogodišnji rad Ministarstva, Tušek je nabrojao rezultate postignute na području pomorstva, cestovnog, željezničkog i zračnog prometa, unutarnjoj plovidbi, pošti i telekomunikacijama te u ujedinjavanju inspekcija.</p>
<p>Pod okriljem Ministarstva se, kazao je ministar na odlasku, već treću godinu organizirano priprema turistička sezona s ciljem nesmetanog odvijanja prometa u ljetnim mjesecima. Velik korak učinjen je u razdvajanju putničkog i teretnog prijevoza usmjeravanjem teških teretnih vozila s glavnoga turističkog pravca od Karlovca preko Plitvica do Gračaca na alternativne pravce. </p>
<p>Tušek je naglasio da je u dvije godine obnovljeno oko 400 kilometara državnih, županijskih i lokalnih cesta. Boljem održavanju cesta i autocesta kao i njihovu građenju pomoći će i to što su za njihovo financiranje osigurana stalna sredstva iz naknade u cijeni goriva. Osnovana su i dva društva, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, koja će brinuti o cestama. </p>
<p>Izgradnjom autoceste Zagreb-Split i rekonstrukcijom državne ceste Karlovac-Plitvice-Split, dodao je Tušek, poboljšava se povezivanje sjeverne i središnje Hrvatske s Dalmacijom. </p>
<p> U protekle dvije godine poboljšana je veza kopna s otocima uvođenjem 11 brzih brodskih linija (šest ih održavaju privatni brodari), čiji se dio troškova subvencionira. Pokrenuti su programi obnove putničke flote Jadrolinije te gradnje brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima. Uprava pomorstva u Ministarstvu, rekao je bivši ministar, prva je u sustavu državne uprave uspješno uvela sustav upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001. </p>
<p>U željezničkom prometu utvrđena je strategija restrukturiranja i modernizacije Hrvatskih željeznica, otvorena je za promet unska pruga, obnavlja se lička pruga, a priprema se i kupnja pet nagibnih vlakova. Za zračni promet važno je, rekao je Tušek, što su nabavljena dva nova zrakoplova, sanirane zračne luke Brač, Rijeka, Zagreb, Dubrovnik, Zadar i Varaždin, a otvorena je i zračna luka Klisa kod Osijeka.</p>
<p>»Smijenjen sam zbog fotelje«</p>
<p>Komentirajući provedene smjene u Vladi, Alojz Tušek rekao je da politika dovodi i povlači svoje ljude. »Moja primjedba ide na način na koji sam povučen. To traje već devet mjeseci, a sam postupak i metode kojima su se služili, dovoljno govori o ljudima koji su to radili. Razlog mog isključenja iz stranke i jedini argument zašto me se povlači iz Vlade jest taj da sam lani u srpnju glasovao za zakonito rješenje o suradnji s Haaškim sudom«, kazao je Tušek, te dodao da se danas ljudi koji su mu to zamjerili, kunu u iste one stvari za koje je on glasovao. »Nemam drugoga komentara nego da je to zbog fotelja. Mediji su to prozvali 'foteljaškom aferom' i mislim da nisu daleko od istine. Žalosno je što sad grad Split, kao najveći grad iza Zagreba, nema ni jednog ministra«, rekao je Alojz Tušek. Govoreći o svom daljnjem angažmanu, dodao je da će ovih dana odgovoriti na Vladinu ponudu da vodi neke projekte prometne infrastrukture od državne važnosti.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mimica: Baš zbog poljoprivrede može biti znatnog razmimoilaženja s Unijom </p>
<p>Ako Unija primi sve kandidate, iz temelja se mijenja njezina gospodarska struktura: poljoprivrednika će biti 56 posto više, a njihovih gospodarstava 74 posto više / Zemlje srednje i istočne Europe odlučile se za europski model poljoprivrede, ali protive se neravnopravnom tretmanu budućih članica / Česi kažu da bi takav tretman mogao ugroziti integracijski proces / Slovenija nudi Hrvatskoj pomoć u reformi poljoprivrede </p>
<p>BRIJUNI, 22. ožujka</p>
<p> - »Poljoprivreda je jedan od najvećih problema koji prate učlanjivanje novih zemalja u Europsku uniju. O tome svjedoči podatak da bi EU učlanjivanjem svih dosadašnjih službenih kandidata, iz temelja promijenila gospodarsku strukturu jer bi se udio poljoprivrednika u stanovništvu povećao za 56 posto. Poljoprivredna područja bila bi 29 posto veća, a broj poljoprivrednih gospodarstava porastao bi čak 74 posto«, kazao je u petak na Brijunima Jacques Wunenburger, veleposlanik EU u Hrvatskoj, na dvodnevnom Forumu ministara poljoprivrede »Proširenje Europske unije i poljoprivreda - između političkih vizija i praktičnih iskustava«. </p>
<p>Uz hrvatske ministre vanjskih poslova, europskih integracija i poljoprivrede, na Forumu sudjeluju ministri i zamjenici ministara poljoprivrede Bugarske, Češke, Mađarske, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije te predstavnici Italije i Austrije. </p>
<p>»Taj je skup bitan za Hrvatsku ne samo kao potvrda njezina značaja među tranzicijskim zemljama, nego i kao prilika da se razmijene iskustva koje druge zemlje imaju u pregovorima s Unijom. Riječ je o zemljama koje su već članice CEFTA-e s kojom će Hrvatska uskoro, možda za koja dva mjeseca, potpisati ugovor o pristupanju«, kazao je hrvatski ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Ministar europskih integracija Neven Mimica naglasio je da su ta iskustva za Hrvatsku izuzetno važna jer upravo na pitanju poljoprivrede može doći do znatnog razmimoilaženja s Unijom. </p>
<p>Zemlje srednje i istočne Europe potvrdile su i na Brijunima da su se odavno opredijelile za tzv. europski model poljoprivrede, te da se zalažu za jedinstvenu agrarnu politiku u Europi. No protive se neravnopravnom tretmanu budućih članica. Češki ministar poljoprivrede Jan Fence istaknuo je da Česi vrlo negativno doživljavaju takav tretman, koji bi mogao ugroziti proces eurointegracije, a možda čak srušiti cijeli koncept. U toj kritici pridružio mu se Tamas Eder, državni tajnik u mađarskom ministarstvu poljoprivrede, koja uz Bugarsku jedina ima pozitivnu bilancu u trgovini poljoprivrednim proizvodima s Europskom unijom.</p>
<p>Slovenski ministar France But istaknuo je da je Slovenija spremna pomoći Hrvatskoj da u reformi poljoprivrede ne ponovi njezone greške. Kao jednu od najvažnijih značajki novoga slovenskog smjera u poljoprivredi naveo je da su se mnogi poljoprivrednici orijentirali prema ekološkoj poljoprivredi kao tržišnoj niši od koje očekuju da im zajamči dobru budućnost na globalnom tržištu.</p>
<p>Pankretić je u petak posebno razgovarao s poljskim ministrom Jaroslawom Kainowskim, koji je rekao novinarima da Poljska nakon 12 godina vrlo teških reformi očekuje da će 1. siječnja 2004. postati punopravnom članicom Unije. To je »za Poljsku strateški cilj, ali i sredstvo da se ostvare mnogo važnija postignuća - blagostanje i modernizacija gospodarstva«, rekao je Kainowski. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Europski suci s hrvatskim pravosudnim dužnosnicima</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Izaslanstvo Europske udruge sudaca (EUJ) razgovaralo je u petak o stanju u hrvatskom pravosuđu s hrvatskim pravosudnim dužnosnicima.</p>
<p>U priopćenju iz ureda predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića stoji da je bilo riječi o imenovanju sudaca i ostvarivanju načela neovisnosti u obnašanju njihove dužnosti. </p>
<p>Zbog primjedbe UHS-a na izbor predsjednika sudova razgovaralo se o postupku imenovanja.</p>
<p> Crnić je pritom iznio podatak da je od 84 dosad imenovana predsjednika suda, ponovno imenovano njih 73, dok je ministrica imenovala devet novih. U 11 sudova se dosadašnji predsjednici nisu kandidirali ili ih nije bilo.</p>
<p>Rečeno je da je od kraja 2000. počela jačati sudačka samouprava jer su počela djelovati sudačka vijeća koja trebaju utjecati na odabir novih sudaca i predsjednika sudova, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>BiH na slovenskoj strani, a Hrvatsku podupire Mađarska </p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - Ni sastanak Vijeća za robnu trgovinu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u petak u Ženevi nije iznjedrio rješenje »naftnog rata«, koji mjesecima opterećuje hrvatsko-slovenske gospodarske odnose. Čini se da će se rješenje morati tražiti u bilateralnim pregovorima Zagreba i Ljubljane. </p>
<p> Doznaje to Vjesnik od Olgice Spevec, pomoćnice hrvatskog ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose, koja je sudjelovala na sastanku u Ženevi. Na njemu se, na zahtjev Slovenije, raspravljalo o hrvatskom Pravilniku o provozu opasnih tereta u cestovnom prometu. </p>
<p>Slovenska je strana navodno svjesna kako je tužba WTO-u krajnja solucija pa hrvatski pregovarači ne vjeruju da će Ljubljana zasad tužiti Hrvatsku WTO-u. Takvu prijetnju, uostalom, nitko od slovenskog izaslanstva nije ni iznio u Ženevi. </p>
<p>Ipak, hrvatska je strana, tvrdi naša sugovornica, ostala zapanjena nediplomatskim rječnikom i oštrinom kojom su slovenski pregovarači optužili Zagreb za kršenje bilateralnih sporazuma i pravila WTO-a. Kako doznajemo, slovenski su pregovarači čak optužili Hrvatsku da je prihvaćanjem tog pravilnika ugrozila stabilnost u regiji. </p>
<p>Spevec ističe kako je Slovenija, pomalo neočekivano, dobila potporu samo jedne zemlje - BiH, koja još nije članica WTO-a, a na sastanku u Ženevi sudjelovala je kao promatrač. Potporu Hrvatskoj pružila je Mađarska, čiji su predstavnici preporučili slovenskoj strani da »naftni rat« s Hrvatskom riješi na bilateralnoj osnovi. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Hrvatska će ranije isplaćivati mirovine za 13.000 umirovljenika u Sloveniji</p>
<p>Hrvatski i slovenski zavodi riješit će do 1. kolovoza problem 180 invalida rada koji su radili u Bregani, izjavio je ministar rada Vidović</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - »Hrvatski i slovenski zavodi za mirovinsko osiguranje do 1. kolovoza zajednički će rješavati problem 180 invalida rada koji su bili zaposleni na području Bregane. Naime, njihova prava nisu definirana ni hrvatskim ni slovenskim propisima«, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u petak nakon razgovora sa slovenskim kolegom Vladom Dimovskim.</p>
<p> Uz to, Hrvatska se obvezala na redovnu i nešto raniju isplatu mirovina slovenskim državljanima koji su ih zaradili u Hrvatskoj, istaknuo je Vidović. Oko 13.000 umirovljenika u Sloveniji prima mirovine od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u drugoj polovici mjeseca. Tako im mirovine kasne u odnosu na slovenske koje se isplaćuju do petoga u mjesecu. </p>
<p>»Zajamčili smo da ćemo poštovati rokove i da će mirovine biti redovite, a vjerujem i da rok isplate možemo pomaknuti tako da mirovine tim umirovljenicima ubuduće stižu do 15. u mjesecu«, rekao je Vidović.</p>
<p> Stručna skupina predložit će rješavanje statusa bivših zaposlenika u saveznim tijelima bivše Jugoslavije, dodao je hrvatski ministar. Prema njegovim riječima, dva ministarstva rješavat će otvorena pitanja prema protokolu o međusobnoj suradnji dogovorenom u petak, na razini zajedničkih ekspertnih skupina. </p>
<p> Razgovaralo se i o administrativnim preprekama prilikom izdavanja radnih dozvola, koje primjerice doživljavaju radnici što obavljaju završne radove kao što je montaža namještaja. Vidović je naglasio kako će to pitanje od 1. travnja biti regulirano Zakonom o zapošljavanju stranaca, a do tada će takvi slučajevi biti izuzeti iz procedure, ili će se ona maksimalno skratiti.</p>
<p>Slovenski ministar Dimovski izrazio je zadovoljstvo uspješnim razgovorima. Dodao je kako je takva suradnja za Hrvatsku i Sloveniju vrlo važna i radi razmjene iskustava u primjeni radnosocijalnih propisa. Naime, obje zemlje provode reformu tržišta rada, a Slovenija je pred ulaskom u Europsku uniju.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>»Rusija prestaje biti zaštitnicom Srbije«</p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku naglasio je približavanje Rusije Europskoj uniji i NATO-u, njihovu zajedničku odgovornost za stabilnost jugoistočne Europe te želju Rusije da s Hrvatskom ima odnose jednako dobre kao što ih ima Njemačka/ Od međunarodne zajednice ne treba očekivati radikalne poteze</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - »Situacija u regiji zapleće se, u njoj ne postoji elementarna stabilnost pa se i u budućnosti mogu očekivati tektonski poremećaji. Hrvatska zato mora pratiti sve što se događa i imati spremne različite opcije kako bi mogla reagirati«, upozorio je predsjednik Odbora Sabora za vanjsku politiku Zdravko Tomac na konferenciji za novinare na kojoj je u petak izvijestio o posjetu Ruskoj Federaciji.</p>
<p> Razgovori s predstavnicima Dume i Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Tomac je ocijenio vrlo korisnim a kao bitnu novost istaknuo je novu poziciju Rusije u Europi odnosno njezino povezivanje i suradnju s EU-om i NATO-om. Nakon što je SAD digao ruke od JI Europe, Rusija i EU zajedno preuzimaju odgovornost za stabilnost u regiji i tu je vrlo bitno, istaknuo je Tomac, rušenje stereotipa o Rusiji kao zaštitnici Srbije.</p>
<p> »Rusija želi imati s Hrvatskom jednako dobre odnose kao što ih ima Njemačka, a od Njemačke očekuje da ona ima dobre odnose sa Srbijom«, prenio je Tomac, ističući kako će Rusija biti sve važniji čimbenik na Balkanu i Europi te želi Hrvatsku kao prijateljsku zemlju. Hrvatska zato mora povući taktičke poteze i poboljšati svoje odnose s Rusijom.</p>
<p> Unapređenju odnosa i rješavanju gospodarskih problema kao i plaćanju ruskog duga bivšoj Jugoslaviji pridonijet će i skorašnji posjet predsjednika Stjepana Mesića Rusiji, kao i posjet predsjednika Sabora Zlatka Tomčića Dumi, istaknuo je.</p>
<p> Tomac nije htio iznositi detalje vrlo otvorenih razgovora o stanju u regiji. Izrazio je tek zabrinutost i nezadovoljstvo činjenicom da međunarodna zajednica nije spremna na radikalne poteze već želi zadržati status quo. Ne treba očekivati ni da će međunarodna zajednica povući radikalne poteze i u BiH osigurati provođenje odluke Ustavnog suda, a upravo je osiguravanje BiH kao cjelovite države s tri konstitutivna naroda bitno za stabilnost regije, rekao je Tomčić, upozoravajući i na agresivno ponašanje Republike Srpske. Na novinarsko pitanje je li s ruskim političarima razgovarao o Bijelim noćima i Ini, Tomac je odgovorio potvrdno, ali rekao je tek da i tu ima pritisaka. Razgovaralo se i o Haaškom sudu, pri čemu su Rusi izrazili nezadovoljstvo načinom na koji se kroz suđenje Miloševiću propagira srušena velikosrpska politika koja je tako dobila novi zamah. »Haag je u funkciji pritisaka i discipliniranja, kako bi se prihvatila neka rješenja na koja se inače ne bi pristalo«, zaključio je.</p>
<p>Predsjednik Vanjskopolitičkog pododbora Ivo Škrabalo vratio se pak iz Bruxellesa s najavama po kojima bi Hrvatska, nakon konferencije u Kopenhagenu, mogla ući u užu grupu kandidata za EU. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Diplome hrvatskih studenata Europa će priznati već za dvije godine!</p>
<p>Dva su velika preduvjeta za postupak priznavanja diploma hrvatskih studenata u Europi - uvođenje bodovnog sustava i agencije koja će biti zadužena za osiguravanje kvalitete hrvatskih sveučilišta, kaže Antun Marohnić/ Na reformu visokog školstva Hrvatsku obvezuje potpisivanje Bolonjske deklaracije koja donosi značajne promjene u studiranju - neće se ocjenjivati samo znanje na ispitu, već i izvannastavne aktivnosti poput članstva u dobrotvornim organizacijama, poznavanje jezika... </p>
<p>DUBROVNIK, 22. ožujka</p>
<p> - Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja čije sveučilišne diplome Europa ne priznaje. Predsjednik Saveza studenata Hrvatske (SSH) Antun Marohnić razlog tomu vidi u činjenici što je Hrvatska tek prošle godine potpisala Bolonjsku deklaraciju, dokument kojim se obvezala da će krenuti u revoluciju odnosno reformu svog visokog školstva u skladu s europskim. Pri tome, upozorava Marohnić, nikakav rok za provedbu reforme nije određen. </p>
<p>»Tek kad se naše nadležne institucije, Ministarstvo znanosti i Sveučilište, dogovore možemo krenuti s uvođenjem dva velika preduvjeta za postupak priznavanja diploma hrvatskih studenata u Europi. To su uvođenje novog bodovnog sustava i agencije koja će biti zadužena za osiguravanje kvalitete hrvatskih sveučilišta, odnosno njihovo dovođenje na razinu europskog standarda«, pojašnjava predsjednik SSH-a. </p>
<p>Kad postigne ta dva uvjeta Hrvatska će steći pravo na uključivanje u europske programe razmjene studenata. »Vjerujemo da će naše diplome Europa priznati već kroz dvije godine«, kaže Marohnić. Pri tome diplome će se priznavati retroaktivno pa će, pojašnjava on, i diplome naših roditelja biti priznate širom Europe. </p>
<p>Žalosno je, međutim, dodaje Marohnić, što hrvatski studenti o promjenama koje donosi Bolonjska deklaracija jako malo znaju. Više od 90 posto studenata nije upoznato s činjenicom da je Hrvatska potpisala Bolonjsku deklaraciju a upravo ona za njih donosi značajne promjene u studiranju. Primjerice, prema novom bodovnom sustavu neće se ocjenjivati samo znanje koje student pokaže na ispitu, već i njegove izvannastavne aktivnosti poput članstva u dobrotvornim organizacijama, poznavanje jezika i ostale aktivnosti koje pridonose izobrazbi studenata. </p>
<p>»Više se neće jednako vrednovati dva odlična studenta od kojih jedan govori pet, a drugi ni jedan strani jezik«, kaže Marohnić.</p>
<p>Kako je najavljeno, i diplome će drukčije izgledati, više neće imati samo jednu, već više stranica, ovisno o aktivnostima studenta. </p>
<p><FONT COLOR="#CC3300"><b>Brzinu</b></FONT> promjena u visokome školstvu u Hrvatskoj dodatno su otežali loši odnosi Ministarstva i Sveučilišta, napominje Marohnić. Završen je zakon o visokom školstvu na kojem će se, u skladu s Bolonjskom deklaracijom, temeljiti reforma. No, on je još uvijek nedostupan široj javnosti, upozorava Marohnić. Sveučilište u Zagrebu već je izrazilo oštro protivljenje načinu njegova donošenja, a Marohnić se pribojava hoće li ga fakulteti uopće prihvatiti. </p>
<p>»Reformu visokog školstva potrebno je raditi u zajedništvu. Vjerujem da će nova rektorica Zagrebačkog sveučilišta pridonijeti toj suradnji. Kad se ruke slože, rok od dvije godine za priznavanje naših studenata u Europi bio bi sasvim realan«, zaključuje Marohnić. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>»Ne radi se o ukidanju radnih mjesta, nego o preustroju policije«</p>
<p>Nema mjesta strahu da će zbog ukidanja inspektora za droge u postajama škole biti preplavljene drogom / Uvode se kriminalistički službenici »općega tipa«, jer nema potrebe da u svim postajama budu ista radna mjesta</p>
<p>ZAGREB, 22. ožujka</p>
<p> - »Prvi put otkad sam na toj dužnosti, ulazimo u spor s jednim medijem. Riječ je o napisima kojima je u posljednjih nekoliko dana, po našoj procjeni, na temelju netočnih podataka uznemiren dio javnosti«, rekla je u petak, na konferenciji za novinare, Zinka Bardić, glasnogovornica MUP-a. Riječ je o napisu u kojem se, među ostalim, tvrdi kako su u policijskim postajama ukinuta radna mjesta inspektora za droge. Dan kasnije u novinama se tvrdilo da su škole prepuštene dilerima, što je sve izazvalo ogorčenje među roditeljima, učenicima i ravnateljima škola, rekla je.</p>
<p> Dragutin Cestar, načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a, te Darko Dundović, načelnik Odjela kriminaliteta droga MUP-a objasnili su na konferenciji da se radi o preustroju i racionalizaciji policije. »Odgovorno tvrdimo da je ukupan ustroj policije postavljen tako da ona može odgovoriti zahtjevima što se postavljaju pred nju, da može učinkovito suzbijati, otkrivati i boriti se protiv svega protiv čega treba djelovati«, tvrdi Cestar. </p>
<p>Prije su, objasnio je, linije rada bile ustrojene od sjedišta u policijskim upravama pa do najmanjih policijskih postaja. Tako su i postaje s najmanjim brojem kaznenih djela, sa samo stotinjak njih godišnje, imale niz linijski ustrojenih radnih mjesta, od onih za organizirani kriminalitet, zloporabu droga pa do onih za gospodarski kriminalitet itd. Radi racionalnosti, ubuduće će u policijskim postajama raditi kriminalistički službenici »općeg tipa«. No, u složenijim slučajevima kolegama u postajama pomagat će specijalizirani stručnjaci iz policijskih uprava ili MUP-a.</p>
<p>Dundović je pak rekao da je u Hrvatskoj, kao i u ostalom dijelu Europe, zabilježen porast zloporaba droga. Pobio je tvrdnju iznesenu u novinama, kako kroz Hrvatsku prolazi sva droga što ide u Europu »balkanskom rutom«, a kojom se opskrbljuje 80 posto europskoga tržišta, podsjetivši da ta ruta ima pet krakova. Zbog dobre kontrole svojega dijela toga krijumčarskog puta Hrvatska je dobila niz priznanja međunarodnih institucija. Dundović je naglasio kako se problemom droge ne može baviti samo policija, već to moraju činiti i mnoge druge institucije društva.</p>
<p>Odgovarajući na tvrdnje prema kojima policija ponekad postupa nezakonito pa da zbog toga, navodno, »padaju« neki sudski procesi, Cestar je rekao da policija postupa isključivo po zakonu i profesionalno. Glasnogovornica Bardić nije htjela imenovati novine i napise o kojima je riječ. Rekla je da će, ako MUP podigne tužbu i dobije sudski spor, sav novac ići za borbu protiv droge. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020323].
|
