NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021022].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211886 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Najveći problem - nepostojeće stanarsko pravo</p>
<p>Hrvatska do kraja godine mora ispuniti ambiciozan Akcijski plan o povratu imovine, ne zbog međunarodnih obveza nego zbog svoje vjerodostojnosti / Dvosmjerni povratak ovisit će o poštivanju vlasničkih prava, kako u Hrvatskoj tako i u susjednoj BiH / Međunarodna zajednica ustraje na povratku stanarskog prava srpskim povratnicima, ali to pravo u Hrvatskoj više ne postoji / U prvih devet mjeseci 2002. godine u Hrvatsku se - prema službenoj statistici Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - vratilo 12.647 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Rješavanje pitanja povratka izbjeglica, ubrzanje procesa povrata imovine i rješavanje pitanja stanarskog prava posljednji je među pet glavnih uvjeta Hrvatskoj za pristup Europskoj uniji.</p>
<p>Prvi, konkretan zahtjev Europske komisije, ukidanje svih zakonskih prepreka koje se tiču povratka izbjeglica, Hrvatska je već ispoštovala. U ovom trenutku u Hrvatskoj nema ni jednog diskriminirajućeg zakonskog akta koji bi kočio, usporavao ili onemogućavao povratak izbjeglica.</p>
<p>U prvih devet mjeseci 2002. godine u Hrvatsku se - prema službenoj statistici Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - vratilo 12.647 osoba.</p>
<p>Nešto manje povratnika nego prijašnjih godine u Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice objašnjavaju objektivnim okolnostima. Naime, preostale su najteže skupine - obitelji čije su kuće srušene i čekaju završetak obnove, obitelji koje očekuju povrat imovine ili stambeno zbrinjavanje, te mnogo starih i nemoćnih.</p>
<p>S ovogodišnjim podacima, ukupan broj povratnika do 1. listopada 2002. je 301.828. Prema podacima Uprave kojoj je načelu Lovre Pejković, pomoćnik ministra Čačića za prognanike, povratnike i izbjeglice, najveći dio povratničke populacije, 205.294 ljudi, su bivši prognanici, uglavnom Hrvati, koji su za progonstva boravili u drugim područjima Hrvatske što nisu bila zahvaćena ratom. Njih 80.585 vratilo se u Podunavlje, a 124.736 u druga područja Hrvatske. Ilustracije radi, u Hrvatskoj je 1995. bilo registrirano 220.000 prognanika, od toga 90.000 iz hrvatskog Podunavlja, te 130.000 iz drugih područja Republike Hrvatske.</p>
<p>Do 1. listopada ove godine u Hrvatsku se vratilo 96.534 hrvatska državljana srpske nacionalnosti. Najveći dio, 73.866, vratio se iz SRJ i BiH (4702). U svoje domove se iz hrvatskog Podunavlja vratilo 22.668 osoba. No, Hrvatska ima još 15.706 registriranih prognanika: nešto više od 11.000 ih je iz hrvatskog Podunavlja, a 3870 osoba je iz područja na kojima još traje obnova.</p>
<p>Službeni, šestomjesečni status povratnika trenutno ima 6819 osoba od ukupno 302.000 povratnika u Hrvatskoj. U statistikama Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva vode se i 8563 osobe u izbjegličkom statusu. Najviše ih je, oko 8000, iz BiH, a ostali su iz SRJ, s Kosova.</p>
<p>Prijašnjih je godina izbjeglica bilo mnogo više, no s vremenom je većina dobila hrvatsko državljanstvo i izgubila izbjeglički status. Danas u Hrvatskoj živi oko 120.000 doseljenika iz BiH i oko 30.000 iz SRJ. Značajan broj tih ljudi koristi tuđe stanove i kuće, većinom u područjima posebne državne skrbi, koje će zbog povrata vlasnicima (uglavnom srpske nacionalnosti) morati napustiti najkasnije do kraja 2002. godine.</p>
<p>Sad dolazimo do drugog zahtjeva Europske komisije - ubrzanje procesa povrata imovine. Hoće li Hrvatska do kraja godine uspjeti ispuniti Akcijski plan o povratu, uglavnom srpske, imovine, koju je prethodnih godina na područjima posebne državne skrbi država dijelila na privremeno korištenje?</p>
<p>Riječ je o 18.373 stambene jedinice, od kojih je dosad 10.738 vraćeno vlasniku. Dakle, još 7635 useljenih stambenih jedinica treba vratiti vlasnicima, a prije toga treba iseliti trenutačne, privremene korisnike.</p>
<p>Prioritet u rješavanju, napominju u Ministarstvu, imaju slučajevi u kojima je vlasnik zauzetog objekta podnio zahtjev za povrat imovine. Takvih je zahtjeva, prema posljednjim podacima, pristiglo 3919.</p>
<p>Problem zbrinjavanja doseljenih bosanskih Hrvata bio je vruć kesten i prijašnjih i ove vlade. No, prema procjenama iz zagrebačkog sjedišta UNHCR-a, »dimenzije problema nisu nerješive«. Riječ je, procjenjuju se, o 6500 do 7000 obitelji za koje se mora naći alternativni smještaj.</p>
<p>U UNHCR-u optimizam temelji na terenskom snimanju situacije i reviziji koju je sredinom prošle godine proveo Vladin ured za prognanike. Prema njihovim najnovijim podacima 5874 obitelji privremenih korisnika privatne imovine zadovoljava kriterije za stambeno zbrinjavanje. Tome treba pridodati i 2463 obitelji čije je stambeno zbrinjavanje u postupku, bilo gradnjom novih kuća, bilo dodjelom stambenih objekata iz fonda APN-a ili stanova u državnom vlasništvu.</p>
<p>Dvosmjerni će povratak, dakle, ovisiti o poštivanju vlasničkih prava, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Sve će to utjecati na ispunjenje vrlo ambicioznog Akcijskog plana, koji Hrvatska mora ostvariti u iduća dva mjeseca. Ne zbog međunarodnih obveza, nego zbog vlastite vjerodostojnosti.</p>
<p>Ipak, najviše bi problema moglo donijeti ustrajanje međunarodne zajednice na povratku stanarskog prava srpskim povratnicima. To pravo u Hrvatskoj više ne postoji, a međunarodna zajednica ustraje na vraćanju tog prava.</p>
<p>Dok hrvatska strana ustraje na stambenom zbrinjavanju srpskih povratnika jednakom za sve, međunarodna zajednica zahtijeva vraćanje stanarskog prava izbjeglim Srbima. »Sve ostalo bi bila diskriminacija tog dijela hrvatskih državljana«, pojašnjava Vjesnikov izvor u OESS-u. </p>
<p>Za zbrinjavanje 782 milijuna kuna</p>
<p>Projekt stambenog zbrinjavanja će, prema procjenama Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, stajati oko 782 milijuna kuna (102 milijuna eura). </p>
<p>Od toga će 490 milijuna kuna (67 milijuna eura) osigurati država iz proračuna, a ostatak će se financirati novcem iz međunarodnih kreditnih programa. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Budak: Spremni smo izdvojiti Filozofski fakultet iz Sveučilišta</p>
<p>Ocijenimo li da u budućem integriranom Sveučilištu nećemo biti u položaju za koji smatramo da nam pripada, postoji mogućnost da pokrenemo inicijativu za stvaranjem vlastitog, integriranog sveučilišta / Mislim da to ne bi bilo loše, jer ne bismo ni na koji način narušili suradnju s ostalim fakultetima </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - U povodu Dana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, obilježenom u ponedjeljak svečanom sjednicom akademskoga vijeća kojoj su, među ostalima, prisustvovali rektorica i ministar znanosti i tehnologije, Helena Jasna Mencer i Gvozden Flego, razgovarali smo s dekanom Fakulteta prof. dr. Nevenom Budakom.</p>
<p>• Ministar Flego spomenuo je da je provedba ideje integriranog Sveučilišta jedan od prioriteta njegova ministarstva u idućih nekoliko mjeseci. Kakav bi trebao biti položaj Filozofskog fakulteta u budućem integriranom Sveučilištu?</p>
<p>- Filozofski fakultet zalaže se za integrirano sveučilište, ali pod uvjetom da u sveučilišnim tijelima bude zastupljen razmjerno svojoj veličini. Ocijenimo li da nećemo biti u položaju za koji smatramo da nam pripada, postoji mogućnost da pokrenemo inicijativu za izdvajanje iz Sveučilišta u Zagrebu i stvaranje vlastitog, također integriranog sveučilišta.</p>
<p>• Kakva je podrška toj ideji i kako bi funkcionirao Filozofski fakultet kao samostalno sveučilište?</p>
<p>- Ta ideja postoji već neko vrijeme, na Fakultetu ima sve više pobornika za izdvajanjem iz Sveučilišta i osnivanjem novog. Mislim da to ne bi bilo loše, jer time ne bismo ni na koji način narušili suradnju s ostalim fakultetima. Uvođenje bodovnog sustava (ECTS), kako predviđa integrirano sveučilište, ionako omogućuje studiranje na drugim fakultetima. Naime, kao izdvojeno sveučilište mogli bismo lakše organizirati posao, jer smo dovoljno velik fakultet za srednje veliko sveučilište. Postojeće Sveučilište u Zagrebu čini mi se preglomaznim.</p>
<p>• Čini se da dosta »grizete« kad je riječ o osnivanju samostalnog sveučilišta?</p>
<p>- Osobno, da.</p>
<p>• Što smatrate najvažnijim u promjenama koje se najavljuju u sustavu visokog obrazovanja?</p>
<p>- Dvije stvari. Jedna je da Sveučilište napokon počne funkcionirati kao pravo sveučilište, a drugo je spomenuto uvođenje ECTS-a, što podrazumijeva ne samo mogućnost studiranja na drugim fakultetima, nego i efikasniju nastavu, skraćivanje vremena studiranja i kvalitetniju nastavu.</p>
<p>• Rektorica Mencer danas je priznala da nije zadovoljna postojećim odnosom Senata i fakultetskih vijeća. Možete li to komentirati?</p>
<p>- To je upravo posljedica nefunkcioniranje Sveučilišta. Dok god su fakulteti autonomne jedinice i nemaju nekog razloga slušati odluke Senata, njihova će veza biti slaba.</p>
<p>• Filozofski je fakultet pokrenuo inicijativu za promjenom dijela ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice, koji se tiče obrazovanja. Inicijativa je utihnula. Znači li to da ste odustali od zahtjeva za promjenom?</p>
<p>- Na moje višekratno zahtijevanje da Senat o tome raspravlja, koje je počelo još u mandatu prethodnog rektora Branka Jerena, Senat nije pokazao nikakav interes za tu raspravu. Zaključio sam da nema smisla ustrajati na nečemu što velika većina akademske zajednice očito ne podržava, jer je to jednostavno ne zanima.</p>
<p>• Jednom ste izrazili spremnost da, ako vas Senat ne podrži, Filozofski samostalno istupi s tom inicijativom. Niste li se uplašili samostalnog djelovanja?</p>
<p>- Kad smo vidjeli da nemamo nikakve podrške drugih fakulteta, ocijenili smo da to zasad ne treba gurati. To, međutim, ne znači da smo se uplašili, niti da smo u potpunosti odustali od inicijative. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Rektorat nije bio dovoljno agresivan«</p>
<p>Na svečanoj sjednici akademskog vijeća u povodu Dana Filozofskog fakulteta, rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer istaknula je da nije zadovoljna postojećim odnosima između Senata i fakultetskih vijeća. »U vezi između Senata i fakultetskih vijeća, Rektorat nije bio dovoljno agresivan, a fakultetska vijeća nisu bila dovoljno aktivna. Tu vezu treba popraviti«, rekla je. Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego govorio je o planovima Ministarstva u idućih nekoliko mjeseci. Rekao je da se nada da će novi zakon o znanosti i visokom obrazovanju stvoriti drukčiji institucionalni okvir za kratkoročno i dugoročno funkcioniranje sustava te naglasio da će se provoditi ideja integriranog sveučilišta. </p>
<p>Ministarstvo planira osnovati mrežu visokoškolskih i znanstvenih institucija u zemlji. »To je potrebno kako bismo znali kamo želimo ići u području obrazovanja i znanosti. Nova bi mreža ustanova, ako je prihvate Vlada i Sabor, omogućila ekspanziju sustava i infrastrukturu kakvu sada, nažalost, nemamo«, rekao je ministar. Ponovio je i svoju ključnu tezu: »Znanje i znanost temelj su razvitka i budućnosti. Stoga je u znanost potrebno uložiti mnogo više pozornosti, i financijske i političke«.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Crna Gora još korak dalje od Srbije</p>
<p>Prema preliminarnim rezultatima, izborna lista predsjednika Đukanovića imat će 39 od 75 zastupničkih mjesta u parlamentu, što znači da može samostalno osnovati novu vladu / Đukanović je najavio da će ubrzano raditi na formiranju demokratske i europske vlade koja će se uhvatiti u koštac s najtežim ekonomskim i socijalnim problemima</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Šesta provjera političkog raspoloženja građana Crne Gore u 12 godina višestranačja donijela je respektabilnu, gotovo trijumfalnu nadmoć aktualnom predsjedniku Milu Đukanoviću, njegovoj stranci Demokratskoj partiji socijalista i koalicijskom partneru Socijaldemokratskoj partiji. Demokratska lista za europsku Crnu Goru apsolutni je pobjednik nedjeljnih prijevremenih parlamentarnih izbora, a analitičari već procjenjuju da će rezultat izbora bitno utjecati na političku stabilnost Crne Gore i ubrzati rad na ustavnoj povelji, odnosno formiranju nove zajednice Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju, izborna lista predsjednika Đukanovića (DPS, SDP, Narodna sloga i Građanska partija) imat će 39 od ukupno 75 zastupničkih mjesta u parlamentu, što znači da može samostalno osnovati novu vladu. </p>
<p>Probeogradska koalicija Zajedno za promjene (Socijalistička narodna partija, Narodna stranka, Srpska narodna stranka) imat će 30, Liberalni savez četiri, a lista Albanci zajedno dva (umjesto očekivana četiri) mandata. Odziv na izbore bio je (tradicionalno) dobar - 77,8 posto od upisanih 455.800 birača.</p>
<p>Đukanović je odmah najavio da će ubrzano raditi na formiranju demokratske i europske vlade koja će se uhvatiti u koštac s najtežim ekonomskim i socijalnim problemima, napominjući da je ovo »samo jedna u nizu pobjeda demokratske Crne Gore«.</p>
<p>Đukanovićeva »teška i rovovska borba« protiv nacionalističke, mitomanske i promiloševićevske politike, koju je prigrlio značajan dio građana, traje od 1997.</p>
<p> Ipak, ni prošli parlamentarni izbori, prije godinu i pol dana, pa ni proljetni lokalni, nisu pokazivali da je ta struja uspjela prekoračiti kritični prag većinske podrške s kojom bi smjelo mogla ići na referendum za samostalnu Crnu Goru.</p>
<p>Independistička i unionistička Crna Gora stalno su se vrtjele oko podudarnih izbornih rezultata i puhale jedna drugoj za vrat, što je stvaralo idealne uvjete za šah-mat poziciju cijele države. </p>
<p>Ključni trenutak zbio se u ožujku, iznenadnim i zbunjujućim potpisivanjem Beogradskog sporazuma pod patronatom Europske unije, koji je predvidio ustroj labavo koncipirane zajednice sa Srbijom. </p>
<p>Nezadovoljni su bili prije svega pobornici nezavisnosti, jer je taj sporazum predvidio novu zajednicu i odgodio referendum za najmanje tri godine, pa je Đukanović imao muke objasniti da nije odstupio i zapečatio sudbinu države. </p>
<p>Slavili su federalisti, potpomognuti beogradskom medijskom logistikom, a priklonili su im se i nekad najveći borci za nezavisnu Crnu Goru, liberali. Zajedničkim su snagama preuzeli vlast u parlamentu, ostavivši manjinsku vladu da funkcionira do ovih izbora, misleći da je pitanje dana kad će preuzeti vlast.</p>
<p>Međutim, preračunali su se, a razloga, čini se, ima više. Tu je karakter kampanje koja se više bavila ekonomskim nego državotvornim pitanjima, tu je džentlmenski sporazum da se strane ne iscrpljuju (nedokazanim) optužbama državnog vrha za kriminal, šverc i korupciju.</p>
<p>Na Crnogorce je značajno utjecao i neuspjeh predsjedničkih izbora u Srbiji koji su, apstinencijom građana i premoći konzervativno-nacionalističke opcije, donijeli upozorenje o stanju duha nacije za koju bi Crna Gora mogla vezati svoju sudbinu. Također, velik doprinos pobjedi Đukanovićeve koalicije dali su i simptizeri liberala, šokirani neprincipijelnom suradnjom stranke s prosrpskom strujom.</p>
<p>U svakom slučaju Crna je Gora, kako je rekao i sam Đukanović, dala jasan signal međunarodnoj zajednici da je država u kojoj može pobijediti građanska multietnička opcija i poslala poruku stranim ulagačima, važnima za ekonomsku reformu blokiranu dosadašnjim političkim podjelama. </p>
<p>Parlamentarni izbori otvorili su put i Đukanovićevoj pobjedi na predsjedničkim izborima u prosincu. Stabilna Crna Gora moći će dati pozitivan doprinos stanju u regiji i rješavati odnose sa susjedima na obostrano zadovoljstvo. </p>
<p>Krah liberala</p>
<p>Najveći gubitnik izvanrednih crnogorskih parlamentarnih izbora, ne samo prema broju osvojenih parlamentarnih mjesta, nego i prema cjelokupnoj eroziji političkog ugleda i prestiža, je Liberalni savez. Što je tu stranku, koja je godinama bila jedan od rijetkih dosljednih boraca protiv beogradskog velikosrpstva, nagnalo na političku trgovinu s protivnicima na drugoj strani spektra, još nije potpuno jasno. Sve više argumenata dobiva teza da je osobna antipatija liberalnog čelništva, predvođenog Slavkom Perovićem iz sjene, prema Đukanoviću nadvladala razumno političko odlučivanje. Liberale su zato njihovi birači žestoko kaznili tako što su apstinirali od izbora ili, češće, dali svoje glasove Đukanoviću, odnosno DPS-u SDP-u. Moguće je i da su ti glasovi i odlučili izbornog pobjednika, ali je teško pretpostaviti da je takva operacija bila smišljena.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Što Bobetko može učiniti za Hrvatsku?</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>General Bobetko ili Hrvatska, pitanje je sad. Sankcije su, u ovom ili onom obliku, Hrvatskoj za vratom, a general se, unatoč svim medicinskim indikacijama, ne da ni u bolnicu, što bi olakšalo položaj i njemu i njegovoj domovini. Bobetko drži u šahu Hrvatsku, a njegova okolina njega.</p>
<p>Prvo su neki novinski analitičari napisali da Bobetko koči Hrvatsku, zatim je predsjednik Mesić rekao da je Hrvatska Bobetkov talac, s time se složio i Damir Kajin, dodavši kako generala u prvi plan gura skupina ljudi koja štiti samu sebe. Mato Arlović iz najjače koalicijske stranke SDP-a kaže da nema razlika između Mesića i Račana. Mesić smatra da Bobetko treba biti izručen, ova vlada to smatra i ja osobno to smatram, ako za izručenje postoje zakonski i zdravstveni uvjeti - kaže Arlović.</p>
<p>Zakonski uvjeti za Hrvatsku još ne postoje, jer je uložila žalbu Haaškom sudu na optužnicu i čeka odgovor.</p>
<p>Za Haaški sud i posebno tužiteljicu Carlu del Ponte oni postoje.</p>
<p>Zdravstveni uvjeti za Hrvatsku ne postoje, jer se general u ovakvom stanju ne može isporučiti u Haag. Može samo u bolnicu, što on ne želi, slušajući savjete bliže i dalje okoline.</p>
<p>Za Haaški sud, zdravstveni uvjeti za isporuku mogu se utvrditi tek kad Bobetka pregleda verificirana strana skupina liječnika.</p>
<p>Pravne mogućnosti za odgađanje Bobetkova odlaska u Haag zapravo su iscrpljene i sad sve ovisi o haaškom Žalbenom vijeću. General se može braniti tek kad primi optužnicu i počne postupak u Haagu. Postupak bi se mogao, poznavajući <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> Haaškog suda, otegnuti bar godinu ili dvije. Tako bi u prvi plan opet izbila medicina i Bobetkovo zdravstveno stanje.</p>
<p>General Bobetko bi jednostavno mogao riješiti zamršenu situaciju u koju je upala njegova domovina tako da primi optužnicu. Bio bi to generalski potez. Tada bi omogućio svojim pravnicima i onima koje je angažirala Hrvatska da rade na njegovoj obrani. Ali Bobetko to ne želi. Hrvatska je stoga prisiljena izazivati vlastitu sudbinu balansirajući između puta u Europu i ostanka na Balkanu.</p>
<p>Parafrazirajući Kennedyja, možemo reći da više nije pitanje što Hrvatska može učiniti za Bobetka, nego što Bobetko može učiniti za Hrvatsku. Jasno, ako o tome još odlučuje on, a ne oni oko njega.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Biznis i politika, hrvatska varijanta</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Sve ovisi o tome u kakvoj zemlji hoćemo živjeti. Je li naš ideal uređena demokracija zapadnog tipa, društvo postkolonijalnih grabežljivaca ili mafijaški kaos koji vlada u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza?</p>
<p>Bježeći početkom devedesetih iz raspadajuće Jugoslavije svi smo vjerovali da krećemo prema zapadu Europe. Kasnije smo razloge sporosti tog približavanja (ali i našoj nesređenosti) nalazili u posljedicama ratnih razaranja. Danas...</p>
<p>Kada predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić pokazuje da je ljut zbog toga što mu zamjeraju da tvrtka u kojoj je većinski vlasnik lavovski dio posla obavlja za državu i kao odgovor navodi samo kako je »njegova savjest čista« - javnost ne može biti zadovoljna. </p>
<p>Zato što takav lakonski odgovor previše nalikuje bahatosti »tranzicijskog« tajkuna koja ne priliči čelniku najvišeg tijela državne vlasti.</p>
<p>Nije Tomčićev »slučaj« ni prvi niti jedini, on je samo najsvježija u nizu priča o domaćim biznismenima koji su se u određenom trenutku svoje karijere odlučili prihvatiti politike.</p>
<p>Radimir Čačić, Goranko Fižulić, Ljubo Jurčić, Ivan Jakovčić, ili prije njih Nikica Valentić, Jure Radić, gotovo cijela obitelj Tuđman - svima se prigovaralo da se služe politikom za dobrobit vlastitih tvrtki. Nijedna od tih priča nikada nije dokazana, ali nijedna nije nikada niti uvjerljivo opovrgnuta.</p>
<p>Ako prihvaćamo činjenicu da je povjerenje osnovni temelj bilo kakve demokracije, moramo nažalost priznati i da u ovoj našoj zemlji malo tko malo kome vjeruje.</p>
<p> Da bi se postigao imalo zadovoljavajući stupanj povjerenja, izjava poput Tomčićeve »meni je savjest čista« ne može biti dovoljnom. Treba nam prije svega uređen zakonski okvir za sve državne službe u kojemu točno piše kako se vlasnik mora ponašati prema svojoj tvrtki, državi i javnosti u vrijeme dok obavlja bilo koju od državnih funkcija. </p>
<p>Kad budemo imali takav okvir, Tomčićeva će se izjava moći provjeriti, a zloupotrebe funkcije kazniti, pa će se i njemu, a i bilo kome drugome, vjerovati znatno više nego danas. </p>
<p>Pri tome je odgovor na pitanje trebaju li nam biznismeni u politici i dalje samo jedan - trebaju, jer ako su se znali pobrinuti za sebe, lakše je vjerovati da će se znati pobrinuti i za sve nas. Pogotovo zato što će i njihove tvrtke u uspješnijoj državi bolje poslovati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kad Soros hvali HDZ</p>
<p>Prisjetimo li se da su gotovo deset godina HDZ i Soros bili »smrtni neprijatelji« i da je on financirao sve HDZ-ove »smrtne neprijatelje«, situacija se čini paradoksalnom. Neki pak tvrde da je koalicijska vlast opet lijepo »nasanjkala« sadašnje vodstvo HDZ-a, prišapnuvši Sorosu kako ne bi bilo loše da ih pohvali</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Procjena da više od pola milijuna kućanstava u Hrvatskoj iza 23 sata kreće u prave radne akcije, šokantna je činjenica. Uključuju se perilice, usisavači, glačala, aparati svih vrsta, a horde žena i muškaraca, umjesto da spavaju, počinju raditi u nekom paralelnom svijetu. Građani već tjednima vode pravu borbu s monopolističkim HEP-om, a Vlada se najprije ponijela kao da ju je radikalno poskupljenje struje šokiralo, da bi se zatim uvidjelo da i nije baš tako nedužna u cijeloj priči. Iz HDZ-a će tako Račanovoj ekipi i HEP-u zajedno poručiti da su napravili »strujnu sapunicu« u kojoj su unaprijed i dogovorno »podijelili uloge dobrih i loših momaka«.</p>
<p>Građani ogorčeno nose transparente s natpisima da nisu šišmiši i sove koji moraju noću rintati kako bi uštedjeli 28 lipa po potrošenom kilovatsatu... Udruge se bore za uvođenje barem još dva sata jeftinije tarife, opozicijske se stranke »šlepaju« iskorištavajući situaciju ne bi li zaradili koji politički bod. A građani osjećaju samo - poniženje. »Žicanje« za koji sat jeftinije tarife više i to danju.</p>
<p>Preskačući zapreke na koje nailaze sa svih strana, u grčevitoj želji da nekako skrpaju kraj s krajem, ljudi se nemaju vremena baviti politikantskim temama kao većina naših političkih stranaka. Udobno zavaljeni u svoje fotelje - jedni sigurni u svoju vječnost, drugi već u niskom startu u jurišu na buduće pozicije - političari ne mare pretjerano za muke u Hrvata. Jer imaju previše posla baveći se jedni drugima.</p>
<p>Da je predizborna kampanja i neslužbeno krenula potvrđuje i posljednji slučaj pritiska na prvog čovjeka Sabora i HSS-a Zlatka Tomčića. Vijest da je država glavni poslodavac poduzeća u kojem Tomčić ima 22 posto vlasništva, u političkim je krugovima odmah protumačena kao jasan signal HSS-u da ne »talasa« previše. Uostalom, koncem studenoga pred saborske zastupnike dolazi možda najvažnija zadaća tijekom godine - teška, mučna i iscrpljujuća rasprava o državnom proračunu za iduću godinu. HSS je već u nekoliko navrata javno zagrmio i zaprijetio da će iz proračuna zatražiti veća izdvajanja za poljoprivredu, dakle, za svoje biračko tijelo.</p>
<p>Tomčić je staloženo poručio da je ova najnovija afera zapravo priča stara godinama i da zna kako je naručena, ali nije želio reći o kojem je to »naručitelju« riječ. Istina, jednako tako Tomčić nije htio objasniti je li ta priča ujedno i točna, nego je samo mirno ustvrdio - slobodnijim riječima rečeno -da mu »nepoznat netko« očito dobro »smješta«. Lucidni će svakako zaključiti da ovako izravni i jasni signali u nekoliko stotina tisuća primjeraka tiraže vrlo dobro pogađaju cilj preciznom porukom: Tomčiću i HSS, stanite na loptu i primirite se. HSS je ipak poželjan partner u svim budućim prijeizbornim ili postizbornim koalicijama i to svim stranama - slijeva, centra, sdesna, ali ne bi se trebao baš previše »bahatiti«... Ipak, ne bi bilo suvišno da je sam Tomčić, prije svog višednevnog puta u Kinu, našao malo vremena i razjasnio priču o svom poduzeću i ulozi države u njemu...</p>
<p>S druge strane, u HDZ-u su dosta bijesni nakon što ih je kontroverzni George Soros nedavno pohvalio, izjavivši da su postali prilično dobra i demokratska politička stranka. Prisjetimo li se da su gotovo deset godina HDZ i Soros bili »smrtni neprijatelji« i da je on financirao sve HDZ-ove »smrtne neprijatelje«, situacija se čini paradoksalnom.</p>
<p>Stoga neki tvrde da je koalicijska vlast opet lijepo »nasanjkala« sadašnje vodstvo HDZ-a prišapnuvši Sorosu kako ih ne bi bilo loše pohvaliti. Naime, ortodoksnim je hadezeovcima - koji i dalje sjede u stranci poštujući legalnost unutarstranačkih izbora i svega što se kasnije događalo - skočio tlak do neba kad su čuli pohvale iz Sorosevih usta. U Hrvatskom bloku se, dakako, po običaju cinično smješkaju, uživajući u činjenici da sadašnje vodstvo HDZ-a hvale oni koji su ga do jučer prezirali, smatrajući ga autoritarnom i nedemokratskom strankom. To je dokaz, uvjereni su pašalićevci, da se HDZ pod Sanaderovim vodstvom »razvodnio«, »okopnio«, postao »sjena nekadašnjeg HDZ-a« i skrenuo s Tuđmanova puta. U Hrvatskom bloku zloguko prognoziraju da će se HDZ raspasti do izbora. U stranci pak tvrde da »šačica otpadnika« neće dogurati ni do izbornog praga, a kamoli ga preskočiti. No, ni jedna ni druga strana ipak ne bi trebale biti tako sigurne u svoje procjene. </p>
<p>Još do jučer su zajedno procjenjivali i imali zajedničke političke suparnike. Uoči izbora 2000. tvrdili su da sasvim sigurno pobjeđuju. Pa su u noći nakon izbora usred zagrebačke središnjice zajedno kukali i plakali. Uostalom, nije li u parlamentu najviše stranaka upravo iz nekadašnjeg HDZ-a? </p>
<p>Pašalićevci se žestoko pripremaju za svoj prvi sabor u »Lisinskom«. Zlobnici bi rekli da se vraćaju na »mjesto zločina«, onog travanjskoga, kad je definitivni raskol u stranci i počeo. Uvjereni su da će im i velika dvorana biti premala za sve koji trebaju doći. A većinu samo zanima hoće li doći Thompson i uživo otpjevati koju? Tračevi kažu da je spomenuti pjevač, s druge strane, ljut što ga se sve više poistovjećuju s Hrvatskim blokom i Pašalićem, jer on navodno samo želi biti pjevač, a ne političar. Tračevima, naravno, nikad ne treba vjerovati. Iako u njima najčešće ima pola istine.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Komu smeta Društvo hrvatskih pisaca </p>
<p>Novo društvo stvoreno je na sliku i priliku ambicioznih mladih pisaca koji literaturu shvaćaju po mjeri svoje dobi uživajući u vlastitoj moći ostvarenoj kroz visokotiražne medije u kojima pišu i tako upravo oni oblikuju javno mišljenje / Stoga bi valjalo pripaziti, uz najbolje želje novoj udruzi, da se ona ne pretvori u monoteistički književni lobi, te da ne ponovi pogreške onih od kojih su pobjegli</p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>Ma što mi mislili o tome, hrvatska kulturna scena od sada je bogatija za još jednu spisateljsku udrugu. Osnivanjem Hrvatskoga društva pisaca napokon je stavljena točka na »i« brojnim skandalima, polemikama i vrijeđanjima što su nakon izborne skupštine Društva hrvatskih književnika svakodnevno preplavljivali novinske stupce. Čaša se tako prelila nakon niza godina skrivanja pod tepih gorućih problema unutar stare udruge i njezinih suprotstavljenih i antagoniziranih timova: onoga konzervativnijega što je nastupao u bojama i dresovima HDZ-a i onoga liberalnijega, ali ne anacionalnog, što je igrao po europskim uljuđenim pravilima </p>
<p>Provalija koja se, uslijed tektonskih poremećaja, i masovne seobe članstva, otvorila u Društvu hrvatskih književnika nespretnošću njezina vodstva i hotimičnim odbijanjem sagledavanja novonastala stanja, neodlučnošću i aljkavošću poteza - još je više u očima javnosti, ali i njezina još neodlučna članstva unizila ovu sto godina staru kuću kulture. Isključenje iz članstva literarnog autsajdera Ante Matića potez je bez većeg značenja. No, mogla se izbjeći kriza i raskol da je aktualni predsjednik Slavko Mihalić dao na vrijeme ostavku, jer kad brod tone, čast kapetana spašava se njegovim odlaskom s brodom. Kako Mihalić ne samo da to nije učinio nego je sve vrijeme spavao mrtvim snom, osnivanju nove udruge nije bilo nikakve zapreke. </p>
<p>Skupina nezadovoljnika narasla je tako na čak 180 njih, koliko u ovom trenutku ima Hrvatsko društvo pisaca, komu je na čelu ugledni leksikograf i književni kritičar Velimir Visković. Nova mogućnost udruživanja privukla je oveći spisateljski krug mladoga i srednjeg naraštaja okupljenih oko Faka te i dojučerašnje pisce disidente poput Predraga Matvejevića, Slavenke Drakulić ili Dubravke Ugrešić. </p>
<p>Zbrojivši tko ga sve čini, novo je društvo, na brzu ruku, proglašeno ljevičarskim, što je izazvalo gnjev i jednoga Slobodana Novaka, koji je, posve neočekivano u svome intervju, nastavio s uvredama izrečenim na račun Sibile Petlevski i Slobodana Prosperova Novaka, ustvrđujući da članove udruge ne povezuju »tobožnji sindikalni ciljevi«, već da su oni»krinka za njihov militantni politički angažman«. </p>
<p>Ivan Aralica, pak, za koga je Visković izjavio da ga nipošto ne bi primio u HDP, nakon što je javnost razveselio »Fukarom«, pamfletom mračnijim od »Ambre«, odjednom se zabrinuo za status književnika tvrdeći da će ga novo društvo, otvaranjem prostora za prijem novih članova, ugroziti. Nije se Aralica zapitao zaslužuje li doista svojim spisateljskim opusom većina članova staroga društva, mahom anonimusa, da im država plaća mirovinske i socijalne pristojbe, već je poželio da se takve povlastice ukinu njegovim kolegama u HDP-u, koje on vidi kao građu za svoje tiskovine natopljene zastrašujućim govorom mržnje. </p>
<p>U radikalnim podjelama koje su obilježile književnu i kulturnu scenu, mnogi pisci od imena nisu prepoznali kao svoju ni jednu ponuđenu stranu. Napustili su staro društvo nezadovoljni njegovom ideološkom matricom, atmosferom i duhom netolerancije, no nisu se priključili novomu. Njihove mlađe kolege već na inicijalnom skupu proglasili su ih starim, uglednim piscima s konzervativnijim stajalištima. Tako je i prije samog početka bilo jasno da je na djelu tipičan sukob naraštaja, kako ga je nazvao Tonko Maroević. </p>
<p>Oporo je zazvučala rečenica Velimira Viskovića izrečena ovih dana na televiziji kada je kazao da bi bio bolje da sadašnji tzv.»nesvrstani« pisci nisu ni napuštali DHK, već da su poslužili kao tampon zona iliti umjerena struja s kojom bi oni mogli surađivati. Ta nisu ti pisci od imena i ugleda napustili staro Društvo ni po čijem nalogu, već po svojoj savjesti, a sada Visković ne zna što bi s njima pa ih vraća u, kako on to kaže, ognjištarski tor.</p>
<p> Podatak da je na utemeljiteljskoj skupštini HDP mladi Ferić potukao starijega Brešana u borbi za mjesto potpredsjednika, i to tako da je dobio čak dvostruko više glasova, nedvojbeno govori o strukturi i karakteru novoga društva. Naime, ono je ipak stvoreno na sliku i priliku tih ambiciozni mladih pisaca koji literaturu shvaćaju po mjeri svoje dobi uživajući u vlastitoj moći ostvarenoj kroz visokotiražne medije u kojima pišu i tako upravo oni oblikuju javno mišljenje. Stoga bi valjalo pripaziti, uz najbolje želje novoj udruzi, da se ona ne pretvori u monoteistički književni lobi, te da ne ponovi pogreške onih od kojih su pobjegli.</p>
<p> Naime, već sada je jasno da o najavljenom i te kako poželjnom elitizmu, koji bi se suprotstavio diletantizmu i masovki u DHK, više nema ni govora, jer novo društvo već u startu broji trećinu staroga članstva. Nadalje ne mogu se opravdati ni proklamirani kriteriji koji su najavljivali da će se u udrugu primati samo ugledni pisci s neprijepornim opusom te stranački neovisni intelektualci, jer svih 180-ak članova te odrednice nikako ne ispunjava. Začudila je i jedna naoko mala pojedinost, na skupštini nije bilo Dražena Katunarića, koji je prvi otvorio Pandorinu kutiju i bez straha uzviknuo: »Car je gol«, on je doduše izabran u Upravni odbor, a Sibila Petlevski, koja je bez spekulacija otrpjela brojne uvrede i pokrenula lavinu koja je na kraju urodila novom udrugom, nije predložena ni u jedno tijelo HDP. Nadalje pitanje je da li je odustajanje u zadnji tren od kandidiranja za predsjednika Branimira Donata, koji je zamalo ugrozio demokratsku proceduru, zaplotnjački čin, kako bi ga nazvao Slavko Mihalić, dogovoreni ili nešto treće. Ipak, sigurno je da Donat, baš kao ni svojedobno Mihalić, nije odustao iz zdravstvenih razloga. Kad se ove pomalo zamućene vode slegnu, jasnije ćemo vidjeti što nas čeka u budućnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kad nam ne odgovaraju, činjenice treba mijenjati</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Kad su činjenice neosporive i neoborive, racionalni umovi na temelju njih donose zaključke koji se mogu razlikovati tek u jednom malom, u suštini nebitnom postotku. I što se radi ako nam zaključci, doneseni na temelju nepobitnih činjenica, ne odgovaraju ili, točnije, ne služe našem cilju, utjecaju ili ideologiji? Jednostavno, mijenjaju se činjenice. Krivotvore se događaji. Izmišlja se. Prilagođava. Čini se sve da javnost nekoliko puta ponovljenu laž prihvati kao činjenicu. I na temelju te »nove činjenice« stvaraju se nove, lažne slike. Time se falsifikatima nastoji modificirati javnost, stvarati željena društvena i politička klima.</p>
<p>Da bi opravdao sebe, intendant zagrebačkog HNK Mladen Tarbuk nastoji uvjeriti javnost da iza njegovih neprimjerenih poteza stoje, posredno, i njegovi, pretpostavljam, neistomišljenici. A kako je to najlakše učiniti? Tako da se - kao što rekoh - promijene činjenice. Naime, gostujući s direktoricom Drame HNK Snježanom Banović u »Glamouru«, Tarbuk je - opravdavajući gostovanje stožerne kazališne kuće u Beogradu - prizvao u pomoć neistinu. I to tvrdnjom da je uz Relju Bašića, odnosno, njegov Teatar u gostima, u Beogradu prije zagrebačkog HNK gostovao - Zlatko Vitez.</p>
<p> A ako može Vitez, kojem ni krivom ni dužnom nakalemljuju desničarstvo, zašto u Beogradu ne bi mogao gostovati, je li, i HNK?! Na Tarbukovu žalost, ni Vitez, a ni njegovi Histrioni nisu gostovali u Beogradu. Niti ih je tamo ikad itko zvao. Što je, uostalom, logično svakom tko imalo poznaje Viteza, njegovo umjetničko djelovanje i, naposljetku, društveni angažman. </p>
<p>Što je lažnom činjenicom htio postići intendant HNK? Pa ako u Beogradu može gostovati »nacionalist Vitez«, izvan pameti ju zbog tog istog čina prozivati HNK, Tarbuka i Banovićku koji poput predanih činovnika samo vjerno slijede službenu politiku.</p>
<p>Pravo Mirka Čondića da govori što hoće, većina medija u Hrvatskoj doživljava obvezom da te riječi, ma kakve god bile, na što god pozivale, svakodnevno i u neograničenim količinama dopru do vaših očiju i ušiju. Nekoliko mjeseci nije bilo dana kad se Čondićev komentar, mišljenje ili poziv na bunt nije pročitao barem u nekoj od informativnih emisija HTV-a, a da nitko nikad nije objasnio gledateljima u čije to ime, zapravo, Čondić govori. Koga on, naposljetku, predstavlja i je li na izborima - ikakvim - dobio povjerenje javnosti, odnosno, hrvatskog naroda na koji se toliko poziva?! Čiji je to mandat dobio da svako malo prijeti, sije netrpeljivost i tjera strah u kosti?!</p>
<p> I u najnovijem priopćenju, tvrdnjom da vlast duhovno i tjelesno terorizira hrvatski narod, Čondić pribjegava iskrivljavanju činjenica, što većini medija nimalo ne smeta.</p>
<p>Mi nećemo, kaže on, dopustiti da vlast provodi interese na štetu Hrvatske. Budu li inzistirali na provođenju svog nauma, mi (?) ćemo generala Bobetka braniti svim sredstvima do posljednje kapi krvi, a izborit ćemo se i za slobodu generala Gotovine, Norca i Ademija te svih nepravedno optuženih branitelja, rezolutan je Čondić.</p>
<p>On će - poručuje jasno - svrgnuti pravnu državu te svim sredstvima, dakle, i oružjem, stvar suda uzeti u svoje ruke. Što to Čondić zaziva? Nered, nasilje i poredak u kojem će pomoću oružja pojedinci određivati društvene norme. Pa kako god se zvali i što god predstavljali.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Mladi izgubljeni u zemlji punoj bijede i nepravde</p>
<p>Nacija je samo imenica koja se sastoji od četiri milijuna osoba koje govore istim jezikom i naseljuju određen zemaljski prostor. Ljubiti naciju znači voljeti u prvom redu ta četiri milijuna ljudi koji ne misle u svemu jednako pa ljubav prema njima zahtijeva snošljivost ili slobodu da se ne misli isto u sporednim pitanjima, ali i slogu u najvažnijim vrijednostima na kojima počiva nacija / Neka se oni koje zabrinjavaju okupljanja mladih oko Thompsona, ili čak oko velečasnog Sudca, najprije ispitaju oko čega i koga su se oni okupili i zašto se mladi ne okupljaju oko njih? Ništa se ne događa bez razloga. Zato je i ponašanje mladih reakcija na vladanje starijih</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Hrvatska je trenutačno ponovno u prijelomnim vremenima. U njoj ključa kao u bosanskom loncu pa se ne zna što će od svega ovoga biti. Traže se krivci za opću političku i medijsku gužvu za današnje, a još više buduće stanje Hrvatske. </p>
<p>Zaziva se strah od duhova iz prošlosti ustašoidnosti i hrvatskoga anacionalnog sindroma koji proizvode optužbe za takvu prošlost u sve doba Jugoslavije. </p>
<p>Vrijeme ne mijenja tako lako ljude i njihove svjetonazore nego ih samo neko vrijeme skrije da bi ponovno izišle iz svojih skrovišta pa su i sadašnje podjele našle plodno tlo da se nastave ponovo dobro znani prijepori. </p>
<p>Mladi ne znaju kako uspostaviti odnos sa svojom domovinom, jer većinom ne dijele političke svjetonazore starijih pa se okreću onima koji ih nude. </p>
<p>Zna se da je u Njemačkoj veoma teško i kasno uspostavio odnos mladih prema novoj Njemačkoj poslije silnih zlodjela u Drugom svjetskom ratu. I u Hrvatskoj mladi ne znaju po čemu se trebaju identificirati sa svojom domovinom i nacijom. Je li ovaj rat bio oslobodilački, obrambeni ili prljav rat? </p>
<p>Mladi žele prožvakati tu nedavnu tešku prošlost. U tome im najmanje mogu pomoći stariji koji ni svoje ranije ratove još nisu stavili na njihovo mjesto nego ih nastavljaju pola stoljeća drugim sredstvima dijeleći narod na dva protivna tabora. </p>
<p>Oni ne mogu staviti na svoje mjesto prošlost s polovice prošlog stoljeća, jer nisu u stanju sagledati taj dio iz svih uglova nego samo iz crno-bijeloga ili ideološkoga. Događaji nisu proizvod samo jednog uzroka da bi se mogla povijest svesti na jednog krivca. </p>
<p>Indoktrinacija iz doba komunizma je snažna kao kornjačin oklop koga se ni učene glave nisu u stanju osloboditi. Naravno da se mladi okupljaju oko Thompsona koji je propjevao na prvoj bojnoj linije obrane ove zemlje. </p>
<p>Zar to nije rijetkost u ratovima Europe? Prava je šteta što se tu osjeća ratna žuč i ljudi prošlih ratova koji nisu povijesno stavljeni na svoje mjesto pa žele uvesti i mlade u svoje nesporazume. Hrvatska nacija mora naći svoj vrijednosni nukleus oko čega se mladi mogu okupiti. To, dakako, nije ni europski anacionalizam lijevih, niti onaj povijesni nacionalizam povezan s mržnjom i zločinom. </p>
<p>Kad prođete Slovenijom vidite iz svakoga pokreta mladih službenika ponos da su Slovenci, jer žive u maloj, ali gospodarski uspješnoj državi. </p>
<p>Nažalost, naša politička vrsta se uvijek trudila da ljude nahrani velikim riječima iza kojih je stajalo neznanje i vlastiti interesi. Sada govore da je dobro da mladi čak odu iz Hrvatske jer će se vratiti pametniji. Svašta! </p>
<p>Mladi se, naime, ne mogu poistovjetiti sa zemljom punom bijede i nepravde. Oni žude za budućnošću, čije temelje ne vide još u političara pa su skloni plivati između ekstrema (Goethe). </p>
<p>Čudno je da svako iskazivanje ljubavi prema domovini nemali broj naših intelektualaca prisutnih u medijima odmah nazivaju nacionalizmom. Sigurno je da nacija može biti božanstvo ako je najveća vrijednost. </p>
<p>Međutim, nacija je samo imenica koja se sastoji od četiri milijuna osoba koje govore istim jezikom i naseljuju određen zemaljski prostor. Ljubiti naciju znači voljeti u prvom redu ta četiri milijuna ljudi koji ne misle u svemu jednako pa ljubav prema njima zahtijeva snošljivost ili slobodu da se ne misli isto u sporednim pitanjima, ali i slogu u najvažnijim vrijednostima na kojima počiva nacija.</p>
<p>Nacija ne može, kao ni obitelj, opstati ako se članovi nisu složili u temeljnim stvarima vitalno važnim za obitelj. Čini se da se zbog naše neriješene prošlosti nismo u stanju složiti pa svakom novom vladom ponavljamo neslavnu prošlost za što mladi s pravom nemaju razumijevanja pa makar i sami lutajući traže razloge ljubavi prema svom narodu i njegovoj državi. </p>
<p>Zar to ne pokazuje žalostan odziv na izbore svih vrsta od pet posto? Zato bi bilo pošteno da oni koji nisu sami riješili svoju prošlost da prije svega ipak jednom dođu iz indoktrinacije k pameti, te tek onda pouče mlade. </p>
<p>Kaže poslovica da se starije pita za savjet, a mlade za djelo, jer je mladost vrijeme za učenje, a zrelost da vježba dostignutu mudrost. </p>
<p>Tu je naša nacija tanka, jer su mladi ostali bez opće prihvaćenih vrijednosti starijih pa je naravno da njihovo učenje nalikuje mudrovanju nesvršenih studenata. Ipak moraju iz njihova neznanja naučiti da se ne klanjaju nikakvom božanstvu u obliku ideologije ili nacije. </p>
<p>I nitko nije tako važan da bi se poistovjetio s nacijom i državom te bi bio oslobođen odgovornosti pred vlastima i zakonom. To je pomračilo razum starijih da nisu u stanju vidjeti vrijedan dio kod neistomišljenika i nevrijedan dio kod svojih vrijednosti. </p>
<p>Isus je rekao: Dajte caru carevo, a Bogu Božje, što znači da novac koji država sa svojim likom kuje upotrebljavamo i dajemo njoj kao porez, a da čovjek koga je Bog stvorio i u nj utisnuo svoju sliku treba služiti Njemu i njegovim vrijednostima, odnosno ljudima, ma gdje bio. </p>
<p>Političko područje nije izvan Božjega domašaja. Ona država čiji se građani štuju i trude da ostvare vrijednosti, koje je Bog utisnuo u našu savjest, u političkom i građanskom životu štuju Boga iako ga možda ne poznaju i grade naciju i državu koju cijeni i Bog i ljudi, pa se mladi s njom mogu ponositi i u njoj vidjeti svoju budućnost. Zato neka se oni koje zabrinjavaju okupljanja mladih oko Thompsona, ili čak oko velečasnog Sudca, najprije ispitaju oko čega i koga su se oni okupili i zašto se mladi ne okupljaju oko njih? Ništa se ne događa bez razloga. Zato je i ponašanje mladih reakcija na vladanje starijih. Hrvatska danas traži svoj identitet što su stariji propustili.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Po mnogočemu bi Hrvatska bila spremna već 2004. ući u Europsku uniju, ali ne po svojoj politici</p>
<p>Kada se tvrdi da je dr. Franjo Tuđman bio naš novi otac domovine i tvorac nove hrvatske države, onda se dobro podsjetiti kako se na toga »oca« i na njegovu državu gledalo izvan naših granica, u krugu onih koji odlučuju. Nisu svima bili »isprani mozgovi« i zavezane oči. Posljedice takva stanja trpimo još i danas, odavno pod izmijenjenim državnim vodstvom i Vladom, ali još nekako pod istom stigmom nedemokratskoga režima kojemu vanjski oblici demokracije nisu bili ni od kakve stvarne pomoći... To je taj neizbrisivi »tuđmanizam« koji je živ i danas</p>
<p>VILKO LUNCER</p>
<p>Bude li išlo sve kako se sada predviđa, Europska unija imat će 1. siječnja 2004. čak dvadeset pet članica, umjesto sadašnjih petnaest. Vjesnik o tome piše iscrpno i stalno, iz pera stručnih komentatora.</p>
<p>Toga dana, prvoga u godini 2004. novim bi članicama Europske unije trebale postati: Poljska, Mađarska, Češka Republika, Slovačka, Litva, Letonija, Estonija, Slovenija, Cipar (dio koji nastanjuju Grci) i Malta.</p>
<p>U sljedećem sagledivom datumu, godine 2007., na članstvo mogu računati Bugarska i Rumunjska.</p>
<p>Turska, moćna i velika zemlja koja primanje u Europsku uniju čeka već dugo, još nema ni približno točan datum prijma. Prema njoj, iako je članica NATO-a, u europskoj zajednici naroda postoji i dalje velika sumnjičavost.</p>
<p>Hrvatska je također u europskoj »čekaonici«. Spekulira se da bi, eventualno, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom mogla biti primljena već 2007. No neki kritičari hrvatske države i njena poretka tvrde da se to neće dogoditi sve do 2015. godine!</p>
<p>Sada se u procjenama hrvatske izglednosti za Europsku uniju spominje i već notorni »slučaj Bobetko«, kao mogući novi mlinski kamen oko našega vrata.</p>
<p>Osobno mislim da stvari ipak ne stoje baš tako loše.</p>
<p>Kada je riječ o ekonomskoj (ne)moći pojedinih država-kandidata, Hrvatska »preskače« brojne zemlje iz one skupine koje primanje očekuju već 1. siječnja 2004. I o tome postoje precizni podaci. Prema BDP po stanovniku, bolje od Hrvatske stoje samo Slovenija (po svim pokazateljima uvjerljivo na prvome mjestu), Češka Republika i Mađarska.</p>
<p>Od svih zemalja u tranziciji iz socijalističkoga u kapitalističko gospodarstvo, Hrvatska je četvrta s oko 4500 dolara po stanovniku. Slovenija je već sada na oko 70 posto BDP svih sadašnjih članica Europske unije, što govori o solidnoj razvijenosti i ekonomskoj moći znatno iznad prosjeka. Hrvatska još nije dostigla svoj BDP iz prijeratne 1989., iako se način obračunavanja više ne »poklapa« potpuno.</p>
<p>Treba reći i to da se u svim tim usporedbama koje se iznose pred međunarodne skupove i stručnjake, uopće ne spominju Srbija (Jugoslavija s Crnom Gorom), Bosna i Hercegovina, Albanija, pa čak ni Makedonija. One su zasad izvan bilo kakva »paketa«.</p>
<p>Sjećam se kako sam, zajedno s uglednim ekonomistom prof. dr. Brankom Horvatom, prije pet-šest godina sudjelovao na skupu u Beču, što ga je bio priredio tamošnji Institut za usporedna gospodarska istraživanja. Bili su tu i istaknuti članovi i komesari Europske unije, napose za pitanja društvenoga sustava i gospodarstva. </p>
<p>Predsjednik Tuđman još je predvodio Hrvatsku. Tek su se u javnosti naslućivali prvi tragovi njegove maligne bolesti. O Tuđmanovu režimu u Hrvatskoj nije se za dva dana razgovora čula ni jedna jedina dobra riječ.</p>
<p>Bilo je jednodušno stajalište: iako su izbori u Hrvatskoj u travnju 1990. provedeni na demokratski način i njime uspostavljeno višestranačje, društveni sustav u Hrvatskoj nije demokratski nego autokratski, čak s nekim elementima poluprikrivene diktature.
Franjo Tuđman, tvrdilo se, nije demokrat nego osion nacionalist, koji zajedno sa srbijanskim diktatorom Miloševićem planira »humano preseljenje«, etničko čišćenje, progon drugih nacionalnosti, u prvom redu Srba.</p>
<p>I u vrijeme održavanja toga skupa u Beču Hrvatska nije bila među najsiromašnijima, iako se kretala ekonomski vrlo sporo, dobrim dijelom i zbog potpuno promašena modela pretvorbe i privatizacije.</p>
<p>Već se tada zborilo o »dvjesto bogatih Tuđmanovih obitelji«, među kojima je njegova na prvome mjestu, o nepotizmu u vlasti (Miroslav Tuđman kao hrvatska inačica Nikija Ceausescua, rumunjskog šefa svih obavještajnih službi u vrijeme svog oca), o visokom stupnju korumpiranosti, i o tome da se Hrvatska samo prividno, tobože, kreće europskim demokratskim putevima, a zapravo ih vrlo svjesno izbjegava.</p>
<p>Skupu u Beču predsjedao je visoki njemački diplomat koji je svojim istupima davao ton. Iako su Nijemci navodno poslovično skloni Hrvatima, to se u Beču nikako nije dalo zamijetiti. Upravo suprotno.</p>
<p>Profesor Horvat i ja ručali smo u društvu njemačko-europskoga diplomata i on nam je kazao bez ikakva krzmanja: »Tako dugo dok na čelu Hrvatske bude stajao Franjo Tuđman, ne možete se nadati ničemu. O tome među nama postoji visoko suglasje.«</p>
<p>I tako je bilo, sve do danas. </p>
<p>Sjećam se kako je u Beču otvoreno zborio prof. dr. Jože Mencinger, jedan od tvoraca slovenske »priče o uspjehu«. Prijatelji iz Makedonije, malo i pod »patronatom« nazočnoga prof. Vladimira Gligorova, bili su primljeni sa simpatijama i s uvažavanjem. </p>
<p>A mi, iako iz hrvatske opozicije, morali smo sjediti u »magarećoj klupi«. Čak ni izrazita kritičnost Branka Horvata prema Tuđmanovu režimu nije nam pomogla. Eventualno, žalili su nas.</p>
<p>Kada se tvrdi da je dr. Franjo Tuđman bio naš novi otac domovine i tvorac nove hrvatske države, onda se dobro podsjetiti kako se na toga »oca« i na njegovu državu gledalo izvan naših granica, u krugu onih koji odlučuju. Nisu svima bili »isprani mozgovi« i zavezane oči.</p>
<p>Posljedice takva stanja trpimo još i danas, odavno pod izmijenjenim državnim vodstvom i Vladom, ali još nekako pod istom stigmom nedemokratskoga režima kojemu vanjski oblici demokracije nisu bili ni od kakve stvarne pomoći.</p>
<p>Po mnogočemu Hrvatska bi bila spremna ući u Europsku uniju već godine 2004. Po mnogočemu, ali ne i po svojoj politici. To je taj neizbrisivi »tuđmanizam« koji je živ i danas, tisuću i više dana iza biološke smrti njena tvorca.</p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>George Soros, poticanje regionalne suradnje i utjecaj na velike hrvatske koalicije, lijevu i desnu</p>
<p>Onaj tko je pozicioniran u Zakladi Instituta Otvoreno društvo iz New Yorka, u kojoj je George Soros predsjednik i utemeljitelj, taj je visoko pozicioniran i u sadašnjoj američkoj vanjskoj politici, a onaj tko je visoko pozicioniran u američkoj vanjskoj politici, taj će imati veliki utjecaj i na buduće parlamentarne i predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj... Ako znamo da je George Soros u Predsjedničkim dvorima iznio svoje viđenje stanja u regiji, da strahuje zbog jačanja radikalne opcije i od onakvih izbornih rezultata kakvi su nedavno zabilježeni u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, onda svaki inteligentan čovjek može zaključiti koje će opcije, stranke i udruge podupirati</p>
<p>JAKOV GUMZEJ</p>
<p>Stephen Holmes, profesor na newyorškom pravnom fakultetu, početkom listopada ove godine, poručio je Hrvatima, da ako hrvatski političari uvjere kreatore svjetske politike da će sa svakom novom optužnicom u Hrvatskoj jačati otpor prema međunarodnim institucijama, te da će se javiti nemiri u zemlji, da će u tom slučaju hrvatska politika imati velikih izgleda za uspjeh.</p>
<p>Holmes na Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu gleda kroz prizmu iznevjerenih ciljeva toga suda, koji da je trebao pomoći u političkom i sigurnosnom stabiliziranju regije, kažnjavanju krivaca za ratne sukobe i pomoći ljudima da prebole ratne teškoće i krenu brže u obnovu i gospodarski napredak.</p>
<p>Međutim, Homes ističe da se sve to pretvorilo u kazalište kako bi međunarodna zajednica umirila svoju savjest da su svjetski moćnici na kraju namjeravali kazniti nekoliko ljudi sa svake strane i zatvoriti ih kako bi bili pouka drugima da ne učine takve stvari i da su nakon toga namjeravali spustiti kazališni zastor.</p>
<p>Pranje nečiste savjesti Zapada čini mi se veoma logičnim nakon pokolja koji su Karadžićevi i Mladićevi velikosrbi počinili u »zaštićenoj zoni UN« u Srebrenici, a da o svim ostalim zločinima počinjenim u velikosrpskoj agresiji na Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Kosovo i ne govorimo.</p>
<p>Na Holmesove riječi odmah je reagirao profesor Ivo Banac, ističući da Stephen Holmes nije bilo tko, nego da je vodeći američki teoretičar liberalne demokracije, dugogodišnji i najvažniji Sorosov suradnik u inicijativama za reformu pravnog sustava u istočnoeuropskim zemljama i glavni urednik iznimno važnog časopisa East European Constitutional Review.</p>
<p>Iako su obojica, i Holmes i Banac, zapravo bili stupovi Sorosove zaklade Otvoreno društvo, koje se ovdje zauzima za regionalnu suradnju, a prema nekima iz tog razloga i za izjednačavanja krivnje pred Sudom u Haagu. Banac ipak kritički piše da Holmes sada zapravo »legitimira banalnosti naše nacionalističke propagande«.</p>
<p>Podjele među Sorosovim suradnicima time su postale staklenoprozirne i možda je posjet Georga Sorosa Hrvatskoj prošloga tjedna bio, osim ostaloga, u funkciji povezivanja pokidanih karika u dosad čvrstu lancu njegovih suradnika.</p>
<p>U svjetlu oštrih kritika Sorosove Zaklade Instituta Otvoreno društvo - Hrvatska, od kojih kritika je, prema riječima samog Sorosa, najoštrija bila ona Tuđmanova »da pomaže izdajnicima Hrvatske«, valja promatrati i Sorosove napore da poboljša svoju poziciju u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>To mu je očito uspjelo kod predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, koji ga je odlikovao Redom kneza Branimira s ogrlicom i sada je logičan slijed događaja da će George Soros zajedno sa svojom Zakladom Instituta Otvoreno društvo - Hrvatska i s Predsjednikom Republike Hrvatske i svim njegovim suradnicima djelovati u smjeru napretka regionalne suradnje.</p>
<p>No što zapravo znači »nedostatak napretka u poboljšanju regionalne suradnje« i znači li to slobodan protok ljudi, roba, ideja i kapitala, bez stroge kontrole i putovnica, između republika bivše Jugoslavije, s čime se mnogi ne slažu?</p>
<p>Znači li sve to da se stvara novo »vrzino kolo«, jer bez djelovanja hrvatskih političara nema ni jače regionalne suradnje, a bez Sorosova novca ti isti političari teško mogu osvojiti nove pozicije?</p>
<p>Onaj tko je pozicioniran u Zakladi Instituta Otvoreno društvo iz New Yorka, u kojoj zakladi je George Soros predsjednik i utemeljitelj, taj je visoko pozicioniran i u sadašnjoj američkoj vanjskoj politici, a onaj tko je visoko pozicioniran u američkoj vanjskoj politici, taj će imati veliki utjecaj i na buduće parlamentarne i predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Ako znamo da je George Soros u Predsjedničkim dvorima iznio svoje viđenje stanja u regiji, da strahuje zbog jačanja radikalne opcije i od onakvih izbornih rezultata kakvi su nedavno zabilježeni u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, onda svaki inteligentan čovjek može zaključiti koje će opcije, stranke i udruge podupirati.</p>
<p>U situaciji kada stajalište Georga Sorosa može biti znak za eventualno prihvaćanje ili neprihvaćanje novoizabrane vlasti na svjetskoj pa i europskoj sceni, vjerojatno je da će neke naše stranke nastojati izbjeći eventualni europski bojkot.</p>
<p>Velika desna koalicija HDZ-a, DC-a, HSP-a, HSLS-a i HKDU-a, kojoj je, prema prijašnjim kalkulacijama, mogao pristupiti i HSS, sada je, smatram, dovedena u pitanje zbog mogućeg europskog neprihvaćanja takve nove vlasti. </p>
<p>Ako hrabrost ne pobijedi, neki će odustati. Zbog takva mogućeg neprihvaćanja nove velike koalicije u Europi, što je, također, upitno i presmiono prognoziranje pesimista, od takva bi koaliranja mogli odustati HSLS, HSS, a možda i DC i izaći samostalno na izbore.</p>
<p>Velika lijeva koalicija, koju bi mogli sastaviti SDP, IDS, LS, Libra, HNS, ASH, HSU i još neke manje stranke, mogla bi u takvu slučaju biti izborni pobjednik, dakako uz maksimalnu potporu Georga Sorosa, no ni to ne bi bilo dostatno za konačnu pobjedu ako se Hrvatski blok ipak priključi desnoj koaliciji, gdje prema svom habitusu, i pripada.</p>
<p>Preveliko upletanje izvana u hrvatske izbore može imati i suprotan efekt. Hrvati ne podnose pretjerivanja. Hrvatski birači vide da Europa i svijet ne funkcioniraju, nažalost, u odnosu prema Republici Hrvatskoj uvijek na temelju međunarodnog prava i pravde, nego često kroz političke i druge interese i geostrateške poglede, koji su više promjenjivi nego stalni, pa je i ta politika više promjenjiva nego stalna.</p>
<p>Stoga uvijek postoji pravo vrijeme za bitne hrvatske političke poteze radi ostvarivanja i zaštite pravih hrvatskih interesa temeljenih na poštivanju hrvatskog Ustava, neovisnosti i suverenosti i izgradnje boljega i sadržajnijeg života. Utemeljenih i na poštivanju Domovinskog rata.</p>
<p>Ako se George Soros i njegova Zaklada Instituta Otvoreno društvo više približe tim trajnim hrvatskim interesima, moguće je da će sve strane u pogledu zastoja regionalne suradnje shvatiti i neke svoje logične pogreške i zablude.</p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, glavni je tajnik Hrvatskoga društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Počinje gradnja 86 stanova</p>
<p>Svi koji su podnijeli zahtjev, bez obzira na to je li njihovo ime na listi ili nije, mogu do 30 listopada uložiti Poglavarstvu prigovor na utvrđeni redoslijed (zbog nepravilnog bodovanja i slično) / Tek nakon toga sastavlja se konačna lista </p>
<p>Lista reda prvenstva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje, na kojoj se nalaze 7803 podnositelja zahtjeva, bit će objavljena u utorak 22. listopada i moći će se pogledati u predvorju Gradskog poglavarstva, na Radićevu trgu 3, svaki dan od 8 do 18 sati ili internet adresi www.zagreb.hr. kako je to rečeno u ponedjeljak, na konferenciji za novinare. </p>
<p>Prijedlog će se moći pogledati do 30. listopada.</p>
<p>Sonja Kostić, predsjednica povjerenstva koje je posljednjih mjeseci obradilo ukupno 18.489 zahtjeva, u ponedjeljak je zamolila građane za strpljenje, s obzirom na to da »lista sadrži 356 stranica velikog formata«. </p>
<p>Svi koji su podnijeli zahtjev, bez obzira na to je li njihovo ime na listi ili nije, mogu Poglavarstvu uložiti prigovor na utvrđeni redoslijed (zbog nepravilnog bodovanja i slično), sve do 30. listopada.</p>
<p> Prigovor se podnosi pismeno, a predaje se u pisarnici Poglavarstva. </p>
<p>Svi prigovaratelji moći će, radi lakšeg objašnjavanja razloga za prigovor, podići posebni obrazac i dati prigovor na njemu. </p>
<p>Nakon razmatranja prigovora Poglavarstvo će utvrditi konačnu listu reda prvenstva, rečeno je u ponedjeljak.</p>
<p>Od 7803 podnositelja zahtjeva tek je 50 posto njih rođeno u Zagrebu. Od 50 posto rođenih izvan Zagreba, 28 posto njih ima prebivalište u Zagrebu 11 i više godina. Prosječna dob podnositelja je između 23 i 40 godina, 47 posto njih ima SSS, isto toliko VSS i VŠS, šest posto je nekvalificiranih, a tri posto njih ima magisterij i viši znanstveni stupanj. </p>
<p>Prema podacima Povjerenstva, od 7803 podnositelja zahtjeva, 44 posto njih su samci, a 14 posto je iz dvočlanih i 20 posto iz tročlanih obitelji. </p>
<p>Međutim, na prvih tisuću struktura je drugačija: samo 2 posto su samci, pet posto je iz dvočlanih, 24 iz tročlanih i 45 posto iz četveročlanih obitelji.</p>
<p> Od tih tisuću čak 85 posto koristi stan nedostatne površine.</p>
<p>U utorak će u Ulici Gustava Krkleca u Španskom gradonačelnica Vlasta Pavić i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić položiti kamen temeljac za prva tri stambena objekta iz programa POS-a, u kojima će, prema najavama, za godinu dana biti izgrađeno ukupno 86 stanova.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Socijalni slučajevi umjesto prognanika u barakama na kraju grada</p>
<p>Srednje i starije generacije sjetit će se Omladinskog naselja u Kosnici, nadomak Velike Gorice, po tome što su se u njemu za vrijeme bivše Jugoslavije održavale radne akcije. Od početka Domovinskog rata pa do danas, u njemu su smješteni prognanici. Trenutno ih je oko 120, uglavnom iz Podunavlja. Oni još uvijek čekaju obnovu svojih kuća, koje bi, kako smo doznali u Vladinom Uredu za prognanike, trebale biti obnovljene do kraja ove ili najkasnije sljedeće godine.</p>
<p>Prognanici su do prošlog ljeta bili smješteni u četiri od ukupno sedam paviljona koliko ih je u naselju. Tada je, doznajemo u Ministarstvu javnih radova, obnove i razvitka, Ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb grada Zagreba zatražio da se prostor koristi racionalnije, odnosno da se jedan od paviljona isprazni.</p>
<p>Tragom te vijesti, pokušali smo doznati što grad Zagreb planira napraviti u tom naselju te tko je zapravo vlasnik cjelokupnog prostora. Riječ je, kako smo doznali u velikoričkom Katastarskom uredu, o površini od oko 70 tisuća četvornih metara, na kojem je, osim paviljona za smještaj, i nekoliko pratećih objekata. </p>
<p>No, iako smo Uredu za zdravstvo upit poslali dva puta, pismeno, na jedan dio pitanja nismo dobili konkretan odgovor ni prvi niti drugi put. U odgovorima samo stoji da je bivši Omladinski kulturni centar prenio bez naknade pravo korištenja i raspolaganja nekretninama i opremom na Grad Zagreb, te da će se u naselju »provoditi programi koji će prvenstveno biti usmjereni na sprečavanje, ublažavanje i otklanjanje uzroka i stanja socijalne ugroženosti obitelji ali i drugih osoba koje ne mogu brinuti same o sebi (npr. invalidnih osoba)«.</p>
<p> »Vrsta, opseg i početak provođenja socijalno-zdravstvenih programa i projekata ovisi o mogućnostima proračuna, te se s realizacijom istih može započeti nakon donošenja godišnjeg proračuna«, stoji u drugom odgovoru.</p>
<p>Zašto se Vladin Ured za prognanike požurivalo da isprazni jedan paviljon, te zašto je problem objasniti o kojim je socijalno-zdravstvenim programima riječ, zasada ostaje tajnom. S obzirom na to da je Kosnica na području grada Velike Gorice, pokušali smo nešto više doznati i u velikogoričkoj Gradskoj upravi. No, prema odgovoru Zlatka Bukovca, člana Poglavarstva zaduženog za imovinsko-pravne odnose, grad Velika Gorica ne zna ni čije je naselje, a kamoli što bi u njemu u budućnosti trebalo biti.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Protiv majke koja je odbila doći po dijete - kriminalistička obrada</p>
<p>Ovoga vikenda manje djece na ulicama između 23 sata noću i 5 sati ujutro / Dijete po koje majka nije htjela doći, već je imalo posla s policijom, isto kao i njegova majka </p>
<p>Kontrola zatvorenih i otvorenih prostora ovoga je vikenda, odnosno u noćima s petka na subotu i sa subote na nedjelju, urodila plodom. Broj od 15 maloljetnika zatečenih na zagrebačkim ulicama u nevrijeme - između 23 sata noću i 5 sati ujutro - manji je od onoga prošlog vikenda, kad je na zagrebačkim ulicama u tom vremenu zatečeno njih 21.</p>
<p> Dobar pokazatelj uspješnosti je i činjenica da ni jedan maloljetnik nije zatečen na ulici nakon 1 sat poslije ponoći, što je prošli vikend bio slučaj. No zabrinjavajuća je činjenica da je gotovo jednak broj maloljetnih osoba zatečenih na cesti u dobi do 14 godina, te onih u dobi od 14 do 16 godina (sedmero ih ima do 14, a osmero od 14 do 16 godina).</p>
<p> Jedan od maloljetnika zatečenih ovoga vikenda na cesti, odveden je u roditeljski dom jer se drugačije nije moglo roditelje izvijestiti o djetetovoj prisutnosti na cesti (očito nisu imali telefon). U prostor policijskih postaja odvedeno je 14 maloljetnika. Od njih 14, po šest su došli roditelji, dok ih je šestero, u suradnji s djelatnicom socijalne skrbi, smješteno u Prihvatnu stanicu Doma za odgoj djece i mladeži u Zagrebu i u Dom za djecu Josipovac. Razlog za odvođenje maloljetnika u dom »Josipovac« jest u tome, što stanuju na području druge županije. Jedan je maloljetnik tamo odveden jer je roditelj, iako obaviješten, odbio doći po njega. </p>
<p>Nad majkom koja nije došla po dijete provodi se kriminalistička obrada zbog sumnje u kazneno djelo »zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe«. Da stvar »bude bolja« to je isto dijete već nekoliko puta zatečeno na cesti u vrijeme kad tamo nije smjelo biti, a već je i prijavljivano zbog kaznenih djela. Protiv istog roditelja tijekom 1999. godine podnijeta je kaznena prijava radi osnovane sumnje da je zapustio i zlostavljao dijete. </p>
<p>Policija je preko vikenda pregledala ukupno 19 ugostiteljskih objekata (njih osam u noći s petka na subotu a 11 sa subote na nedjelju), no nigdje »nisu uočeni prekršaji«. Odnosno, ni u jednom lokalu maloljetnicima nije točeno alkoholno piće!</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Radove usporili kiša i neriješeno vlasništvo</p>
<p>Rekonstrukcija Remetinečke ceste trebala je završiti 15. listopada, no rok je pomaknut na 1. studenoga. Radovi dijelom kasne zbog imovinsko-pravnih sporova na dijelu južne dionice Remetinečke ceste. Ti su sporovi riješeni tek 19. rujna. Neriješeni odnosi uzrokovali su i izmjenu izvedbenih projekata za taj dio dionice, saznali smo u Gradskom uredu za izgradnju grada.</p>
<p>»Bilo je i jako mnogo kiše, te se nisu mogli obavljati zemljani radovi. Razlog kašnjenju nije ni u novcu, ni u radnicima, a niti u tehnici«, rečeno nam je u Uredu Gradskog poglavarstva za odnose s javnošću. </p>
<p>Prema službenim podacima koje je Ured za izgradnju grada dobio od Državnog hidrometeorološkog zavoda, u vremenu obavljanja radova, koji traju od 1. srpnja, bilo je ukupno 39 kišnih dana, od čega je ukupno 21 radni dan kiša padala neprestano, od jutra do mraka. </p>
<p>»Upravo se postavljaju rubnjaci od Dugootočke ceste pa do tvornice Mega, na južnom dijelu dionice. Negdje su postavljeni, a negdje još nisu«, rekao nam je Zoran Jarak, zamjenik koordinatora za strojarske instalacije, kojega smo u ponedjeljak zatekli na ovom gradilištu. Na čitavoj trasi treba još postaviti cementnu stabilizaciju - sloj ispod asfalta, a to je u planu za ovaj tjedan, dodao je. Nakon toga, a prije nanošenja nosivog asfalta i završnog sloja asfalta, treba postaviti instalacije na južnom dijelu ceste, na kojemu je još nekoliko za to iskopanih jaraka. </p>
<p>U završne radove spada i ugradnja semafora te vertikalna i horizontalna prometna signalizacija. Treba još završnim slojem obraditi i betonske elemente pothodnika i nathodnika. Kako nam je otkrio Zoran Jarak, stepenice u pothodniku bit će obložene kamenom.</p>
<p>Još uvijek, pak, nije asfaltiran veći dio pješačkog dijela u Aveniji Dubrovnik, na potezu od Remetinečke ceste pa do nadvožnjaka sa željezničkom prugom, a gdje je obnova vodovoda završila već prije mjesec dana.</p>
<p>Ovih dana padala je kiša tako da blato, zajedno s asfaltom koji se ponegdje i raspada, čini ovaj dio doista neugodnim za pješake, u što smo se i sami uvjerili. Zoran Jarak rekao nam je kako su za to odgovorne Zagrebačke ceste koje se upravo ovih dana spremaju da dovrše i taj dio. A do tada, prolaznici, oprezno.</p>
<p>Inače, ukupan iznos investicije iznosi oko 20 milijuna kuna, saznali smo iz Gradskog ureda za izgradnju grada.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Najbolje fotografije svijeta </p>
<p>U Galeriji Krištof Stanković </p>
<p> - izložbenom prostoru Stare gradske vijećnice, i u Galeriji »Spot« Fotokluba Zagreb, otvara se u utorak 29. Zagreb salon, međunarodna izložba fotografija kojom se obilježava i 110. obljetnica Fotokluba Zagreb. Izložba će biti postavljena u sedam hrvatskih izložbenih salona i galerija - uz dva u Zagrebu, još i u Bjelovaru, Kukljici, Šibeniku, Varaždinu i Vinkovcima. </p>
<p> Izložba obuhvaća 468 fotografija 290 autora iz 49 zemalja sa svih kontinenata.</p>
<p> U Zagrebu će biti izloženo 198 fotografija. Za izložbu je pripremljen katalog koji donosi sve nagrađene i dio najboljih fotografija izloženih na Salonu. Ovogodišnji Zagreb salon, pobudio je veliko zanimanje fotoumjetnika. Na natječaj je prispjelo 2950 fotografija 555 autora iz 49 zemalja.</p>
<p> Grand prix i trofej grada Zagreba 29. Zagreb salona dobio je austrijski autor Laimer Wolfgang, Trofej Grada Zagreba 2002. pripao je kineskom autoru Dung-Leungu Linu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Japansko izdanje Newsweeka donijelo opširnu reportažu o Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK, 21. listopada</p>
<p> - Uglednim svjetskim magazinima, koji su u zadnje vrijeme svoje stranice i naslovnice posvetili Hrvatskoj i Dubrovniku, pridružio se i Newsweek, jedan od najpoznatijih svjetskih magazina koji se prodaje u višemilijunskoj nakladi. Ljetni dvobroj japanskoga izdanja toga časopisa posvetio je, naime, čak dvadeset stranica reportažama o životu na Mediteranu pod zajedničkim naslovom »Living in Primary Colours«. Obuhvaćeno je osam gradova, među kojima i Dubrovnik, koji se našao i na naslovnici časopisa, ali i na njegovoj duplerici.</p>
<p>Posebna je zanimljivost što je zapravo svaki grad ispričan kroz život jedne njegove japanske obitelji, pa je tako Dubrovnik predstavljen kroz svakodnevnicu dubrovačko-japanske obitelji Željka Tutnjevića, poznatoga dubrovačkoga fotoreportera i njegove supruge Izumi Tamari Tutnjević, profesorice klavira u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića. </p>
<p>Gospođa Izumi udala se za Željka 1987., a porijeklom je iz japanskoga grada Kagoshima - Cityja, gdje je par jedno vrijeme i živio. </p>
<p>Supružnici su također na naslovnici časopisa, a na šest stranica posvećenih Dubrovniku, koje govore o njemu kao čuvenom gradu iznimnih kulturno povijesnih znamenitosti, poznatom po trgovini i čudesnim prirodnim ljepotama, ali i opuštenom načinu života, mjesta se našlo i za troje djece obitelji Tamari - Tutnjević: sinove Kazumira i Svemira te kćer Doru.</p>
<p>Željko će nam, pak, sam reći kako su bili vrlo počašćeni petodnevnim boravkom novinara Newsweeka, te da su Dubrovnik nastojali prikazati u najboljem svjetlu. Sudeći prema reportažama novinari su itekako bili zadovoljni viđenim, budući su za naslovnicu konkurirali i drugi gradovi, među kojima i Venecija. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bruce Springsteen na koncertu u Berlinu apelirao za mir </p>
<p>BERLIN, 21. listopada</p>
<p> - Američki rocker Bruce Springsteen održao je u nedjelju u Berlinu koncert u sklopu svoje četveromjesečne svjetske turneje povodom objavljivanja novog albuma »The Rising«. </p>
<p>Pred 15.000 poklonika Springsteen je svirao gotovo tri sata i apelom za mir pokušao izgladiti napete njemačko-američke odnose, uzrokovane protivljenjem njemačke vlade ratu protiv Iraka. </p>
<p>Iako pjevač nije izravno spomenuo napetost koja postoji između administracije Georgea W. Busha i njemačke vlade nakon što je kancelar Gerhard Schroeder izrazio protivljenje bilo kakvoj »američkoj vojnoj avanturi« u Iraku, pobrinuo se da publika ipak primi pravu poruku. </p>
<p>»Napisao sam ovu pjesmu o vijetnamskom ratu«, kazao je prije izvođenja antiratne himne »Born in the USA«, »a večeras je želim izvesti za vas i za mir«. </p>
<p>Bush je ignorirao Schroedera nakon njegove pacifističke erupcije, pa čak i prekršio diplomatsku etiketu ne čestitajući mu na pobjedi na izborima u rujnu, a članovi njegove administracije ponavljaju novinarima kako su njemačko-američki odnosi »zatrovani«. </p>
<p>»Amerika si može zadržati Busha, ali Springsteen može doći u Berlin kad god to poželi«, kazao je 36-godišnji Springsteenov poklonik Rumen Milkov, koji je prvi koncert američkog pjevača vidio zajedno sa 160.000 istočnonjemačkih istomišljenika u Istočnom Berlinu 1988. godine, samo godinu dana prije pada Berlinskog zida. </p>
<p>»Bushovo zveckanje oružjem sve nas čini nervoznim.« </p>
<p>Springsteenov je bend koncertom u Berlinu zaključio prvu polovicu svjetske turneje, koja je započela u njegovom rodnom New Jerseyju u kolovozu i uključuje sedam europskih zemalja, a završava u New Yorku u prosincu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Angelina Jolie protiv mina</p>
<p>MANCHESTER, 21. listopada</p>
<p> - Angelina Jolie uzela je pauzu od snimanja filma kako bi se posvetila humanitarnim radu, odnosno uključila se u rješavanje svjetskog problema mina.</p>
<p>Popularna glumica odlučila je u pauzi snimanja nastavka filma »Tomb Raider« u sjevernom Walesu posjetiti skupinu djece u osnovnoj školi Nortwicha, gdje je držala predavanje o potrebi borbe protiv pješačkih mina. »Mislim da je nužno da djeca razumiju sve o međunarodnim sukobima i njihovim posljedicama«, izjavila je glumica, koja je tom prilikom dala naslutiti da bi zbog problema mina mogla ostaviti filmsku karijeru. </p>
<p>Mine ubiju ili ozlijede 19.000 ljudi godišnje, a njihove opasnosti Angelina Jolie je postala svjesna za posjeta Kambodži, gdje je snimala prvi nastavak filma »Tomb Raider«. Vidjela je tada, kazala je, ljude bez ruku i nogu, što joj je bio najšokantniji prizor koji je vidjela u životu. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»The Ring« kraljuje na sjevernoameričkim kinoblagajnama </p>
<p>LOS ANGELES, 21. listopada</p>
<p> - Jedan kriminalistički film zamijenio je drugi na vrhu sjevernoameričkih ljestvica gledanosti protekloga vikenda, a pojavila su se i dva nova filma koja su odmah zauzela visoke pozicije. </p>
<p>Procjenjuje se da je horor »The Ring« o ubojitoj video-kaseti, koji je premijerno prikazan 18. listopada, odmah zauzeo prvo mjesto na ljestvici najgledanijih filmova protekloga vikenda, ostvarivši neočekivanu zaradu od 15 milijuna dolara.</p>
<p>Film sa sve popularnijom australskom glumicom Naomi Watts smijenio je na vrhu ljestvice film »Crveni zmaj«, triler o Hannibalu Lecteru s Anthonyjem Hopkinsom u glavnoj ulozi, koji je nakon proteklog vikenda pao na treće mjesto, zaradivši 8,8 milijuna dolara.</p>
<p>Na drugom se mjestu zadržao film »Sweet Home Alabama« (9,6 milijuna dolara), dok je na četvrtom mjestu i dalje uspješno »Moje grčko vjenčanje« (7,2 milijuna), a urbana komedija »Brown Sugar« i drama »Abandon« dijele petu poziciju (5,3 milijuna dolara).</p>
<p>Još jedan novi film, koji se našao na listi najgledanijih proteklog vikenda, britanska je kriminalistička drama »Formula 51« sa Samuelom L. Jacksonom, koja je zauzela 12. mjesto ostvarivši zaradu od 2,9 milijuna dolara.</p>
<p>Sjevernoamerički kinematografi bilježe u posljednjih šest tjedana porast zarade.</p>
<p> Prvih 12 filmova proteklog je vikenda priskrbilo 74,2 milijuna dolara, što je dva posto više nego prije godinu dana, ali 21 posto manje od zarade ostvarene tjedan dana ranije. </p>
<p>Novi hit, film »The Ring«, remake je japanskog filma »Ringu« iz 1998. godine. </p>
<p>Radi se o filmu producentske kuće DreamWorks SKG u kojem glumi i Novozelanđanin Martin Henderson. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Predmeti iz »Gospodara prstenova« uskoro na izložbi </p>
<p>WELLINGTON, 21. listopada</p>
<p> - Izložba sastavljena od kostima, rekvizita i drugih predmeta korištenih prilikom snimanja trilogije »Gospodar prstenova«, bit će otvorena u prosincu u Wellingtonu na Novom Zelandu, nakon čega će izlošci biti predstavljeni u znanstvenim muzejima Londona, Bostona, Singapura i Sydneyja. </p>
<p>Izložbu »Filmska trilogija Gospodar prstenova« pripremao je dvije godine Muzej Novog Zelanda, Te Papa, u suradnji s New Line Cinema, producentima filmova redatelja Petera Jacksona.</p>
<p>Izložba će, prema priopćenju muzeja, »prenijeti posjetitelja u svijet Međuzemlja«.</p>
<p>Izložba se otvara 19. prosinca, dan nakon premijere drugog filma iz serijala »Gospodar prstenova: Dvije kule«, koja će se također održati u Wellingtonu, a bit će otvorena 10 tjedana. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Novi filmovi, stare teme </p>
<p>Tjedan se održava u dvorani Kinoteke od 21. do 27. listopada / Čini se da je posljednjih godina češka kinematografija poznatija po velikim inozemnim koprodukcijama koje se snimaju u Pragu i Češkoj nego po vlastitim filmskim ostvarenjima </p>
<p>U zagrebačkoj Kinoteci od ponedjeljka se održava tradicionalni pregled najnovije češke filmske produkcije, svakoga dana u 21 sat na večer. Do nedjelje 27. listopada bit će prikazano sedam filmova nastalih u zadnje tri godine, a jedan od njih imao je premijeru u ožujku ove godine.</p>
<p>Pregled čeških filmova otvorio je film »Klipani« redatelja Zdenka Tyca. Film je bio na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu u Karlovym Varyma u službenoj konkurenciji. To je film o ljudima koji ne pripovijedaju o ljubavi, nego je doživljavaju. Autor filma Zdenek Tyc izjavio je da je uvijek najsretniji kada muškarci plaču u kinu. Film govori o bračnom paru koji živi na selu i ima troje djece; jedno je njihovo, a dvoje je usvojenih Roma. Film se tako kreće u svijetu obiteljske ljubavi i tolerancije i aktualan je za srednjoeuropske države koje imaju u svom društvu i mnogo romskih zajednica.</p>
<p>Ostali filmovi koji će se prikazivati ovih dana u Kinoteci, predstavit će nam nove autore, a njihova zajednička karakteristika su uglavnom koprodukcije s različitim partnerima i državama. </p>
<p>Tako je film »Otesanko«, crna komedija Jana Švankmajera, inače svjetski poznatog autora kratkih, eksperimentalnih i animiranih filmova, nastao uz novčanu pomoć Japana i Velike Britanije.</p>
<p> Film »Povratak u jesen« grčkoga autora Georgea Agathonikiadisa koprodukcija je čeških i grčkih producenata. U tome autobiografskom, poetskom filmu glavnu ulogu glumi direktor filmskog festivala u Karlovym Varyma glumac Jiri Bartuška... »Buntovnici« Filipa Renca domaći je češki mjuzikl, retro film iz sedamdesetih godina, napravljen je isključivo češkim novcima.</p>
<p> Film »Samotnjaci« Davida Ondričeka poetska je komedija, nastala u suradnji sa slovačkim filmskim radnicima.</p>
<p> I sljedeći film, »Paralelni svjetovi« Petra Vaclava psihološka je i ljubavna priča, nastala kao češko-francuska koprodukcija. Film »Izlet« autorice Alice Nellis, koji je najbliže »road-movie«, nastao je ove godine u suradnji čeških i slovačkih autora.</p>
<p>Pregled tih filmova svakako će nam dati realnu sliku najnovije češke kinematografije, koja se je u zadnjih nekoliko godina više proslavlja u mnogim uspješnim inozemnim produkcijama koje su snimane u Pragu i češkim pejsažima nego domaćom filmskom proizvodnjom.</p>
<p>Branko Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Laureati Petar Selem i Lada Čale Feldman</p>
<p>»Doba režije« Petra Selema je neophodni komplementarni dodatak povijesti hrvatskoga kazališta posljednje trećine 20. stoljeća, stoji u obrazloženju Nagrade / Predstavljena novoutemeljena Promotivna nagrada za kazalište, koju su dobili Kazališni susreti u Zagvozdu</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Laureati ovogodišnje nagrade za kazališnu kritiku, esej i dramaturgiju koja nosi ime uglednoga kazališnog kritičara, teatrologa, dramaturga, esejista i književnika Petra Brečića su redatelj Petar Selem za knjigu »Doba režije« i teatrologinja Lada Čale Feldman za djelo »Euridikini osvrti«. Ta ugledna nagrada, koju su prije četiri godine utemeljili Školska knjiga i Hrvatska radio-televizija, dobitnicima je predana u ponedjeljak u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu. Jednoglasnu odluku o laureatima Nagrade donio je ocjenjivački sud u sastavu: dr. Branimir Bošnjak, Boris B. Hrovat i Željka Turčinović.</p>
<p>»Erudit i humanistički angažiran intelektualac, znanstvenik i praktičar, kritičar i esejist dr. Petar Selem svojom knjigom ne objašnjava što je kazalište, implicitno priznajući zaludnost takva pothvata, već pokušava ocrtati obrise vlastita poimanja toga 'života unutar života', prostora idealne slobode, žudnje, ljubavi i sna, prostora koji traje tek trenutak, ali se uvijek nada vječnosti. 'Doba režije' je neophodni komplementarni dodatak povijesti hrvatskoga kazališta posljednje trećine 20. stoljeća«, stoji u obrazloženju Nagrade što ga je pročitao Dubravko Sidor, dramski umjetnik i radijski spiker. </p>
<p>Lada Čale Feldman, istaknuta teatrologinja, znanstvenica i publicistica, u svome posljednjem radu objavljenom prošle godine, knjizi »Euridikini osvrti« kroz 13 eseja promišlja primjerenost »udomaćivanja« međunarodnih debata feminističke teorije unutar hrvatske teatrologije i etnoteatrologije, a njezine će prosudbe o kazališnoj teoriji i praksi »jamačno poslužiti budućim naraštajima kao pouzdano svjedočanstvo o jednom razdoblju hrvatske teatrologije i kazališta«, rečeno je na svečanosti dodjele nagrada.</p>
<p>»Ova nagrada je za mene samo produžetak jednoga vremena koje smo zajedno živjeli s Petrom Brečićem«, kazao je Petar Selem, zahvalivši se za to priznanje u svoje i u ime Lade Čale Feldman. Karolina Lisak-Vidović, urednica Redakcije za kulturu, znanost i religiju Hrvatskoga radija, podsjetila je na novinarsko i uredničko radijsko stvaralaštvo Petra Brečića, a Mirko Galić, ravnatelj HRT-a, istaknuo je kako je Brečić njegovao fini hrvatski stav i stil, a da nikada nije zapadao u zatvorenost, te da je kazališne i novinarske standarde podigao na najvišu razinu.</p>
<p>Ante Žužul, predsjednik Nadzornoga odbora Školske knjige, predstavio je Promotivnu nagradu za kazalište, novo priznanje što ga je utemeljila Školska knjiga. Ta se nagrada (u iznosu 5.000 kuna), kazao je on, dodjeljuje u znak promicanja kazališnih susreta, a ove je godine ona pripala Vedranu Mlikoti i njegovim Kazališnim susretima u Zagvozdu.</p>
<p>Nakon svečanosti dodjele nagrada, koje se sastoje od novčanoga iznosa 10.000 kuna i plakete, predstavljena je Selemova knjiga »Doba režije«, koju je autor i posvetio Petru Brečiću. Govoreći o toj »izrazito biografskoj i autoreferencijalnoj knjizi«, akademik Nikola Batušić kazao je da djelo sabire Selemovo redateljsko iskustvo od postave Camusova »Caligule« godine 1967. u zagrebačkom Teatru ITD do osječke »Carmen« i Verdijeva »Trubadura« u talijanskoj Foggi svršetkom prošle godine, te da ujedno pruža intimni dnevnik o jednom vremenu. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sto godina HKD »Napredak« </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Stota obljetnica Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak« i 10. obljetnica obnove rada Glavne podružnice Zagreb bit će svečano proslavljene 22. i 26. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kako je najavljeno na tiskovnoj konferenciji, svečanost će popratiti predstavljanje knjige »Pregled 'Napretkovih' hrvatskih narodnih kalendara« Franje Marića i izložba »100 godina HKD 'Napredak'«, koju će otvoriti nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. HKD »Napredak« utemeljen je 1902., a do 1949., kad su ga ukinule komunističke vlasti, razvio je široku kulturnu djelatnost, istaknuo je predsjednik glavne podružnice Berislav Topić. Napredak je, po njegovim riječima, stipendirao brojne studente, među kojima su bila i dva hrvatska nobelovca Vladimir Prelog i Ivo Andrić te akademici Ivo Padovan i Ivo Frangeš. U tijeku dvaju svjetskih ratova »Napredak« se bavio dobrotvornim radom, a sve do ukidanja podizao je i brojne zgrade u Hrvatskoj i BiH. Nakon obnove 1990. »Napredak« se ponovno suočio s ratovima u Hrvatskoj i BiH, te nastavio dobrotvornu djelatnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>De Dominisova knjiga na hrvatskome </p>
<p>SPLIT, 21. listopada</p>
<p> - Knjiga s izborom radova splitskog nadbiskupa i fizičara Marka Antuna de Dominisa predstavljena je u dvorani Hrvatske akademske udruge u tvrđavi Gripe. Riječ je o prvoj knjizi s izborom radova de Dominisa tiskanih na hrvatskome jeziku, a objavljena je u ediciji »Izabrani radovi« nakladnika »Lamaro«. Splitski nadbiskup de Dominis bio je »vizionar, erudit, na poseban način preteča ekumenizma među kršćanskim crkvama i međureligijskog dijaloga«, istaknuo je dr. don Ivan Grubišić. »Bilo bi dobro da izdavanje De Dominisova opusa doprinese rehabilitaciji toga velikog čovjeka i nadbiskupa i da Crkva skine s njega osudu kao heretika«, rekao e Grubišić. Urednik »Izabranih radova« Ante Maletić govorio je o nadbiskupovu životnom putu, koji je počeo na Rabu, te se vezivao uz Italiju, biskupske službe u Senju i nadbiskupske u Splitu te konačno Englesku i inkvizicijsku tamnicu u Rimu gdje je boravio do smrti. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umrla slikarica Anina Lasta </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Nakon duge i teške bolesti u svome domu u Zagrebu umrla je akademska slikarica Anina Lasta. Rođena je u Zagrebu 30. srpnja 1955. Na zagrebačkoj Likovnoj akademiji diplomirala je 1979. u klasi prof. Šime Perića. Izlagala je u Hrvatskoj i inozemstvu na 20-ak samostalnih i skupnih izložaba. Dobitnica je Herderove nagrade. Sprovod Anine Laste bit će u srijedu, 23. listopada u 13,20 sati na zagrebačkom Krematoriju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Možda je naše razmišljanje preusko</p>
<p>Postoji barem neka vjerojatnost da će jednom u dalekoj budućnosti jednog od »Voyagera« presresti i ispitati svemirski brod izvanzemljana. Za takav mogući susret svaki od »Voyagera« je sa sobom ponio zlatni gramofonski zapis, obučen u zlatni, zrcaleći omot</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Vjerojatno je da će mnogi drugi planetni sustavi biti poznati u desetljećima koja dolaze, i oko običnih Suncu sličnih zvijezda, te oko bijelih patuljaka, pulsara i ostalih završnih oblika evolucije zvijezda.</p>
<p>Na kraju, imat ćemo popis planetnih sustava, od kojih svaki ima unutarnje i vanjske, a možda i nove tipove planeta. Istraživat ćemo te svjetove, spektroskopski i na druge načine. Tražit ćemo nove Zemlje i druge živote.</p>
<p>Niti na jednom od svjetova u vanjskom Sunčevu sustavu nije »Voyager« našao znakove života, a kamoli inteligencije. </p>
<p>Bilo je obilja organske tvari - životne tvari, možda nagovještaja života - ali, koliko možemo vidjeti, nema života. Nije bilo kisika u njihovim atmosferama niti plinova koji bi bili izrazito izvan kemijske ravnoteže, kao što je to slučaj s metanom u Zemljinoj atmosferi. </p>
<p>Mnogi od tih svjetova su bili obojani istančanim bojama, ali nijedan nije imao tako posebne, oštre apsorpcijske značajke, kao što to posjeduje klorofil na velikom dijelu Zemljine površine. </p>
<p>Na vrlo je malo svjetova »Voyager« mogao razaznati detalje veličine kilometra. Promatrajući tako, on ne bi zapazio čak niti našu tehničku civilizaciju da je bila presađena u vanjski Sunčev sustav. </p>
<p>No uz njegove mogućnosti, bile kakve bile, nismo našli pravilne uzorke, geometrizaciju, strast za male krugove, trokute, kvadrate, pravokutnike. Nije bilo sklopova stalnih točkastih svjetala na polutkama gdje je vladala noć. Nije bilo znakova tehničke civilizacije koja bi preoblikovala površinu bilo kojeg od tih svjetova.</p>
<p>Vanjski su planeti plodni odašiljači radiovalova koje djelomično stvara obilje uhvaćenih čestica koje zrače u svojim magnetskim poljima, djelomično sijevanje, a djelomično njihova vruća unutrašnjost. </p>
<p>Nijedna od tih emisija, međutim, nema značajke inteligentnog života, ili se barem tako čini stručnjacima koji se time bave.</p>
<p>Dakako, može biti da naše razmišljanje preusko. Možda nešto zanemarujemo. </p>
<p>Postoji, na primjer, malo ugljičnog dioksida u atmosferi Titana, što stavlja njegovu atmosferu od dušika i metana izvan kemijske ravnoteže. Ja smatram da CO2 dolazi od stalna kuckanja kometa koji padaju u Titanovu atmosferu, ali možda i nije tako. </p>
<p>Možda nešto nerazjašnjivo stvara CO2 na površini, unatoč svom tom metanu.</p>
<p>Površine Mirande i Tritona su različite od svega što poznajemo. Na njima postoje velike tvorevine na tlu u obliku slova »V«, i ravne linije koje ih presijecaju, koje su čak i trijezni geolozi planeta jednom vragolasto opisali kao »autoceste«. </p>
<p>Mislimo da (jedva) možemo opisati te oblike površine pojmovima poput rasjeda i sudara, ali, dakako, možda smo u krivu.</p>
<p>Površinske mrlje od organske tvari - ponekad su, kao na Tritonu, istančano iznijansirane - pripisuju se nabijenim česticama koje proizvode kemijske reakcije u jednostavnim zaleđenim ugljikovodicima, stvarajući složenije organske materijale, a sve to nema nikakve veze s posredovanjem života. Ali, dakako, možemo biti u krivu.</p>
<p>Složen uzorak radiošuma, praskovi i zviždanja, koje dobivamo sa svih četiriju vanjskih planeta, općenito gledajući, izgledaju objašnjivi fizikom plazme i toplinskom emisijom. (Veliki dio detalja još dobro ne razumijemo.) Ali, dakako, možemo biti u krivu.</p>
<p>Ništa nismo našli na dvanaestak svjetova što bi bilo tako jasno i upečatljivo kao znakovi života koje je pronašla svemirska letjelica »Galileo« pri svojim prolascima pokraj Zemlje. Život je pretpostavka posljednjeg uporišta. </p>
<p>Prizivate ga tek onda kada nema drugog načina objasniti ono što vidite. Da ja moram presuditi, rekao bih da nema života niti na jednom od svjetova koje smo proučavali, osim, dakako, na našem vlastitom. </p>
<p>No možda sam u krivu i, bio u pravu ili u krivu, moja je prosudba nužno ograničena na Sunčev sustav. Možda ćemo nekim novim svemirskim putovanjem otkriti nešto drukčije, nešto upečatljivo, nešto što je posve neobjašnjivo uobičajenim sredstvima znanosti o planetima, i drhteći, oprezno, ići ćemo polako prema biološkom objašnjenju. </p>
<p>U svakom slučaju, zasad ništa ne zahtijeva da idemo tim putem. Zasad je jedini život u Sunčevu sustavu onaj koji dolazi sa Zemlje. U sustavima Urana i Neptuna je jedini znak života bio »Voyager«.</p>
<p>Kako prepoznajemo planete drugih zvijezda, kako nalazimo druge svjetove koji imaju veličinu i masu približne onima koji odgovaraju Zemlji, mi ćemo ih pažljivo istraživati, tražeći život. Gusta atmosfera kisika može se opaziti čak i na svijetu koji nikada nismo fotografirali. </p>
<p>Kao i na Zemlji, to bi mogao biti znak života. Atmosfera kisika, sa značajnim količinama metana, bi gotovo sigurno bila znak života, a isto tako i modulirana zračenja radiovalova. Jednoga bi dana, za vrijeme jutarnje kave, mogle biti objavljene vijesti o životu negdje drugdje, na temelju promatranja našeg sustava planeta ili nekog drugoga.</p>
<p>Svemirske letjelice »Voyager« plove prema zvijezdama. One su na stazama koje ih vode izvan Sunčeva sustava, prevaljujući, jureći, gotovo milijun šeststo tisuća kilometara dnevno. Gravitacijska polja Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna su ih ubrzala do tako velikih brzina da su one prekinule veze koje su ih nekada vezale za Suncem.</p>
<p>Jesu li one već napustile Sunčev sustav? Odgovor ovisi većinom o tome kako definiramo granice Sunčeva carstva. Ako je to staza najudaljenijeg planeta solidne veličine, letjelice »Voyager« su ih već davno prešle; vjerojatno nema neotkrivenih planeta veličine Neptuna. </p>
<p>Ako za granicu smatramo najudaljeniji planet, moguće je da ima drugih, možda sličnih Tritonu, planeta daleko iza Neptuna i Plutona, i, ako je tako, »Voyager 1« i »Voyager 2« su još unutar Sunčeva sustava. </p>
<p>Ako definiramo vanjske granice Sunčeva sustava kao heliopauzu, područja gdje su međuplanetne čestice i magnetska polja zamijenjene s međuzvjezdanim česticama i poljima, tada nijedan od »Voyagera« još nije napustio Sunčev sustav, iako bi to mogli učiniti u nekoliko idućih desetljeća. </p>
<p>No ako je vaša definicija ruba Sunčeva sustava udaljenost na kojoj naša zvijezda više ne može držati svjetove u stazi oko sebe, tada »Voyageri« neće napustiti Sunčev sustav još stotinama stoljeća.</p>
<p>U svim smjerovima neba je, slabo držana Sunčevom gravitacijom, golema horda od bilijun kometa, ili više: Oortov oblak. Dvije će letjelice završiti svoj prolazak kroz Oortov oblak u idućih otprilike 20.000 godina. </p>
<p>Tada će napokon, završavajući svoj dug pozdrav Sunčevu sustavu, oslobođeni gravitacijskih okova koji su ih nekada vezali za Sunce, »Voyageri« krenuti u otvoreno more međuzvjezdanog prostora. Tek tada će početi druga faza njihove zadaće.</p>
<p>Sa svojim radiouređajima već davno umuklim, letjelice će eonima lutati u mirnom, hladnom međuzvjezdanom crnilu, gdje nema gotovo ničega što bi ih moglo nagrizati. Kada jednom budu izvan Sunčeva sustava, ostat će nedirnute milijardu godina ili više, dok će kružiti oko središta naše galaktike Mliječne staze.</p>
<p>Mi ne znamo postoje li u Mliječnoj stazi druge civilizacije koje bi također imale svemirske letjelice. Ako one postoje, ne znamo koliko ih je, a još manje gdje su. </p>
<p>No postoji barem neka vjerojatnost da će jednom u dalekoj budućnosti jednog od »Voyagera« presresti i ispitati svemirski brod izvanzemljana.</p>
<p>Za takav mogući susret svaki od »Voyagera« je sa sobom ponio zlatni gramofonski zapis, obučen u zlatni, zrcaleći omot koji je između ostalog sadržavao pozdrave na 59 ljudskih jezika i na jeziku kitova, dvanaest-minutni zvučni esej u koji su uključeni poljubac, dječji plač, te EEG snimka razmišljanja mlade zaljubljene žene, 116 kodiranih slika o našoj znanosti, našoj civilizaciji i nama te 90 minuta najvećih zemaljskih uspješnica, istočnih i zapadnih, klasičnih i narodnih, među kojima su i noćna pjesma Navajo Indijanaca, japanski komad za šakuhači, pjesma uvođenja u spolnost pigmejskih djevojčica, peruanska pjesma za vjenčanje, 3000 godina stara skladba za č'in nazvana »Potoci koji teku«, Bach, Beethoven, Mozart, Stravinsky, Louis Armstrong, te Chuck Berryjeva skladba »Johnny B. Goode«.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>CITY</p>
<p>Nije lako napraviti juhu od voska</p>
<p>Reče da mu je Poomerang svako jutro prao prozore, a Japanac je uvijek imao neki razlog da ne plati, tako mu je Poomerang nerekao da mu je dosta čekanja, uzeo je televizor od umjetna drva i odnio ga</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Shatzy je odložila vrećice na kuhinjski stol. Bacila je pogled na isključen televizor. Bio je od umjetna drva, osim ako drvo nije bilo pravo.</p>
<p>- Gdje si ga uzeo?</p>
<p>- Što?</p>
<p>- Gdje si uzeo televizor?</p>
<p>Gould reče da ga je ukrao Poomerang nekom Japancu koji prodaje japanska jela od voska. Rekao je da je riječ o jelima kao što je piletina i celer, sirova riba, takvim stvarima, ne možeš vjerovati kako su savršeni, jedva primijetiš da su umjetni. čak su im i juhe uspijevale. Reče da sigurno nije lako napraviti juhu od voska, trebalo je to znati, nije to nešto što možeš improvizirati, tako, usput.</p>
<p>- Što to znači ukrao?</p>
<p>- Odnio mu ga je.</p>
<p>- Je li poludio?</p>
<p>- Japanac mu je dugovao novac.</p>
<p>Reče da mu je Poomerang svako jutro prao prozore, a Japanac je uvijek imao neki razlog da ne plati, tako mu je Poomerang nerekao da mu je dosta čekanja, uzeo je televizor od umjetna drva i odnio ga. </p>
<p>Reče da je drvo možda bilo i pravo, no ako si u dućanu hrane od voska, posve jednake onoj pravoj, na kraju očekuješ da je sve lažno, tamo unutra, ne možeš više precizno razlikovati. Tada Shatzy uzvrati da zapravo tako i treba biti, dodavši da se njoj to događa dok čita novine. Gould je pritisnuo crveno dugme na daljinskom, ali ništa se nije dogodilo.</p>
<p>- Poznaješ li ti, Shatzy, nekog luđaka?</p>
<p>- Ludog luđaka?</p>
<p>- Nekog za koga liječnici kažu da je lud.</p>
<p>- Pravog luđaka.</p>
<p>- Da.</p>
<p>Shatzy reče kako vjeruje da ih je vidjela nekoliko, sigurno. Na početku to nije lijep prizor. Svi čitavo vrijeme puše i nemaju osjećaj stida. Lako ti se približe i drže pimpek u ruci, reče. </p>
<p>Ne čine to iz pakosti, nego zato što im nedostaje osjećaj stida. Vjerojatno je to u vezi s činjenicom da nemaju više što izgubiti. Što je zapravo prava sreća, doda. Nakon nekog vremena ipak se navikneš i onda može postati čak i ugodno, iako ugoda nije prava riječ. Uzbudljivo. Reče da može postati uzbudljivo.</p>
<p>- Ti znaš što se događa u glavi onoga koji poludi?, upita Gould.</p>
<p>Shatzy reče da ovisi o tipu luđaka. Bilo koji, uzvrati Gould. Ne znam, reče Shatzy. Mislim da nešto u njima pukne, zbog čega dijelovi više ne slušaju naredbe. Daju naredbe, ali one se putem gube, ne stižu, ili stižu vrlo kasno i više se ne vraćaju natrag, nastavljaju naređivati uvijek isto, opsesivno, i nema načina da se ponište. </p>
<p>Tako sve krene naopako i bude kao neka organizirana anarhija, otvoriš slavinu i upali se svjetlo, telefon zvoni kad upališ radio, mikser krene kad on želi, otvoriš vrata kupaonice i nađeš se u kuhinji, tražiš izlazna vrata i više ih ne nalaziš. Moguće da ih više ni nema. Nestala. Ostaješ tamo zatvoren zauvijek. Shatzy se približila televizoru. Htjela je dodirnuti umjetno drvo. Reče da čak i ako iz nečega takvog ne možeš izaći, moraš ipak naći načina s tim živjeti. Oni to čine. Izvana se ništa ne razumije, ali za njih je sve vrlo logično. Reče da je luđak onaj koji u namjeri da opere kosu gura glavu u pećnicu.</p>
<p>- Izgleda zabavno, reče Gould.</p>
<p>- Ne. Mislim da baš i nije jako zabavno.</p>
<p>Potom reče da je prema njezinu mišljenju drvo pravo.</p>
<p>Gould je sjedio na podu, na tapisonu debelom četiri centimetra. I dalje je gledao televiziju. Shatzy reče da su kod kuće imali zeleni plastični stol, no kad bi mu se približio i bolje pogledao, otkrio bi da je drven, što je su-ludo, ako malo razmisliš, no tada je postojala manija za plastikom, sve je moralo biti plastično. </p>
<p>Tada Gould reče da je njegova majka poludjela. Dogodilo se jednoga dana. Sada je na psihijatriji, reče. Shatzy ništa nije odgovorila, nego se nagnula nad televizor na mjestu gdje je bila neka udubina, neka vrst udubine i noktom izvukla komad nečega tamnoga i tvrdoga. </p>
<p>Potom reče da mu je televizor sigurno pao i da nije čudno što ne radi. Televizor koji padne mrtav je televizor, reče.</p>
<p>- Jednog su dana došli po nju i ja je više nisam vidio. Otac ne želi da je vidim takvu. Kaže da je ne smijem vidjeti takvu.</p>
<p>- Gould...</p>
<p>- Da?</p>
<p>- Tvoja je majka otišla prije četiri godine živjeti s nekim profesorom što proučava ribe.</p>
<p>Gould je ponovno pokušao pritisnuti koje dugme na daljinskom, ali ništa se nije dogodilo. Shatzy je otišla u kuhinju i vratila se s otvorenom limenkom soka od grejpfruta. </p>
<p>Položila ga je na rub divana. Bio je to modri divan, i stajao je manje više ispred televizora. Gould je stao češati nogu daljinskim upravljačem, tik iznad gležnja. Ako nešto može izbezumiti čovjeka, to je preuska gumica na čarapama. </p>
<p>Češao se rubom daljinskog. Shatzy je uzela limenku, osvrnula se uokolo, potom ju je položila na stol, pored vaze s petunijama. činilo se kao da želi dovesti stan u red. Čuo se zvuk hladnjaka koji iz kuhinje proizvodi hladnoću, tresući se poput stare pijandure.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Barić dobio prvu rundu povjerenja</p>
<p>Apelira se na osnovnu mjeru zajedništva, pogotovo iz redova trenera, jer je ocijenjeno kako sadašnja klima stvorena istupima ljudi iz nogometa nije dobra i, dapače, kako svakim novim danom doprinosi sve većoj zbrci / Maksimalna mobilizacija za prijateljski ogled protiv Rumunjske 20. studenog u Bukureštu</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Na sjednici Stručne komisije Hrvatskog nogometnog saveza, saznali smo, bilo je i polemičnih, čak povišenih tonova u onom dijelu kad se raspravljalo o izvješću dosadašnjeg rada izbornika. No, unatoč tomu svi su se razišli kao prijatelji, a Otto Barić je barem za sada prošao neokrznut kroz prvi službeni filter kritika. I to tijela koje ga je izabralo za izbornika. Dapače, ispraćen je sa zaključkom da ga u najmanju ruku cjelokupna hrvatska nogometna obitelj treba što je moguće više podržati.</p>
<p> Pogotovo je podvučeno da nije uputno previše čeprkati po »liku i dijelu Barića« jer u kvalifikacijama za EP 2004. godine ima još mogućnosti za popravni. »A osim toga izbornik ima i svoj ugovor, i mandat, čije naprasno raskidanje ima svoje posljedice i cijenu«, glasile su riječi Miroslava Uljana predsjednika Stručne komisije HNS-a, koji se nakon sastanka, zajedno sa Zorislavom Srebrićem, obratio novinarima.</p>
<p>Stoga se kroz Uljanove riječi najprije apelira na podršku iz redova struke. U prvom redu trenera. Pogotovo jer odatle dolaze i najubojitiji ubodi koji se ne obaziru na činjenicu da bi možda prije toga mnogi od njih trebali pomesti i pred svojim vratima. Zato je i predložena znatno stroža primjena Kodeksa ponašanja trenera »budući da višak neodmjerenih kritika nije dobar u takvim teškim trenucima «, naglasio je Uljan. Ističući potrebu svekolikog zajedništva u kojemu se i mediji vide kao bitan faktor stvaranja (ne)raspoloženja.</p>
<p>A da bi se što više uspjelo u toj svekolikoj nakani plasmana na EP, raspravljen je, i podržan, program mogućih akcija (utakmica) kroz koje bi se učvršćivao željeni sastav i igra. Tako da se osim već uglavljene prijateljske utakmice 20. studenog u Bukureštu protiv Rumunjske u najjačem sastavu, planira još nekoliko utakmica A reprezentacije. I to u prosincu ove i siječnju iduće godine, zatim je spominjan Split kao domaćin utakmice Hrvatska - Poljska u veljači. Traje potraga za suparnikom u Uefinom slobodnom terminu 30. travnja, dočim je pred ugovaranjem prijateljski ogled s Novim Zelandom u lipnju 2003. Dogovara se i turneja reprezentacije u prosincu po Australiji i Novom Zelandu. Uz zamolbu iz HNS-a da se prihvati mlada reprezentacija, pokaže li se da većina A reprezentativaca neće dobiti slobodno od svojih klubova.</p>
<p>O svemu će tomu, kako je istaknuo Srebrić, biti izvješćen Izvršni odbor HNS na sjednici u utorak 29. listopada. Ne odbacujući mogućnost da možda IO bude kritičniji prema Barićevo izvješću. A možda i ne bude, budući da je izbornik poslije sjednice suvereno naglasio umirujući nazočne riječima:</p>
<p>- Budite bez brige, apsolutno kontroliram situaciju i kristalno mi je jasno koje slijedeće poteze mora povući, a da bi sve na posljetku završilo na najbolji mogući način.</p>
<p>Novinare je zanimalo u kojoj mjeri utakmica s Rumunjskom može utjecati na Barićevu stabilnost:</p>
<p>- Tražili smo od izbornika maksimalnu mobilizaciju za tu utakmicu jer rezultat je vrlo bitan za stvaranje pozitivne klime, pridodao je Uljan, dometnuvši kao je s mnogo više ugode bilo raspravljeno izvješće Martina Novoselca o nastupim mlade reprezentacije koja je na dobro putu plasmana na EP.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk agresijom do vrha </p>
<p>Splićani su se dugo tražili i od kada je Vulić prilagodio taktiku igračkom arsenalu momčad je dobila pobjedničku patinu. Riskantno se težište prebacuje u napad, prisiljava protivika na greške. Agresivnost, goropadnost i žestinu Hajdukovi nogometaši nude u golemim količnima</p>
<p>SPLIT, 21. listopada</p>
<p> - Hajduk je s uvjerljivih 3-0 pobijedio Zagreb i nastavio niz uspješnih partija. Četvrta pobjeda u nizu podgrijava stavove o ravnopravnoj borbi za naslov splitskih »bijelih« s Dinamom. Momčad iz Kranjčevićeve se na Poljud došla nadigravati, nije obranaškom taktikom tražila bod. Imala je svoje prigode, u 22. minuti i najveću, ali je Štrokov udarac Pletikosa čudesno obranio. Zagrepčanima je nedostajalo agresivnosti i koncentriranosti da bi se suprostavili Splićanima koji su očito željni uspjeha. </p>
<p> Jutro nakon pobjede trener Hajduka Zoran Vulić je istakao:</p>
<p>- Odigrali smo prvo poluvrijeme jako dobro. U nastavku smo malo gubili koncentraciju, nismo bili na razini prvog dijela. Naglašavam da je Zagreb dobra momčad, opasna i svoje igrače moram pohvaliti za pristup. Zadovoljan jesam, ali ne potpuno. Moramo kvalitetno igrati u istom ritmu svih 90 minuta.</p>
<p>Hajduk i Dinamo su se izdvojili na prvenstvenoj ljestvici i mrtva utrka dva najutjecajnija naša kluba mogu poremetiti Varteks i Slaven Belupo. Splićani su se dugo tražili i od kada je Vulić prilagodio taktiku igračkom arsenalu momčad je dobila pobjedničku patinu. Riskantno se težište prebacuje u napad, prisiljava protivika na greške. Agresivnost, goropadnost i žestinu Hajdukovi nogometaši nude u golemim količnima. I u tom dijelu su u ovom trenutku ispred drugih momčadi, pa i Dinama. A hrabrost i borbenost navijači nagrađuju. Doda li se čvrstoj igri u obrani i čudesni vratar Pletikosa onda niz uspjeha nije iznenađujući. Hajduk je primio samo sedam pogodaka, od toga četiri protiv Cibalije kada je 60 minuta igrao s dva igrača manje. A Pletikosa nije branio u porazu od 0-1 od Slaven Belupa. Stoga, Vulić kaže:</p>
<p>- Normalno je da protivnik napravi neku prigodu, ali mi imamo vratara koji to neutralizira. Srećom »super vratara«. </p>
<p>Vulić je u svojim dosadašnjim istupima isticao nedovoljno brojan igrački kadar, a od ponedjeljka je jači za Slovenca Klemena Lavriča (koji će u utorak za fotografe potpisati ugovor s Hajdukom). Ipak, Hajdukov trener kaže:</p>
<p>- Ostajem pri tvrdnji da imam mali broj igrača i da su nam za utrku s Dinamom potrebni kvalitetni igrači. Ali, treba dovesti one koji će predstavljati pojačanja. Drago mi mje da je Krpan postigao zgoditak. I na njegovom slučaju se vidi da je potrebno vrijeme za prilagodbu. Što se tiče Dinama ne bih ništa komentirao niti se u njih dirao. Zanima me samo Hajduk i želim do pauze ostati rame uz rame sa zagrebačkim modrima. Idemo od utakmice do utakmice, a od momčadi tražim da u utakmicu ne uđe opušteno. Htijenje i zalaganje uvijek moraju biti maksimalni. Baš na svakoj utakmici...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kranjčar ostaje u Rijeci </p>
<p>Zlatko Kranjčar prvo je sam pričao o ostavci, pa se predomislio. Sada se predsjedništvo promptno sastalo, svi su očekivali rez, a na kraju se nije dogodilo - ništa</p>
<p>RIJEKA, 21. listopada</p>
<p> - Na Kantridi sve ostaje po istom. Prvenstveno se to odnosi na Zlatka Kranjčara, koji je i dalje »šef parade« u Rijeci. Iako je i sam često lamentirao o svom odlasku, iako je sve više nezadovoljnih, iako je u ponedjeljak održan sastanak najužeg predsjedništva Rijeke, Kranjčar je ostao u sedlu. Od velikih najava, turbulencija i eventualne smjene, na kraju su se izrodili novi temelji međusobnog povjerenja, optimizma koji grade svi zajedno. Floskule i demagogija? Možda. </p>
<p>Uglavnom, zasjedanje predsjedništva, kojem su prisustvovali Duško Grabovac, Sanjin Kirigin, Robert Komen, Robert Ježić i Luciano Sušanj te predsjednik Skupštine dr. Žarko Tomljanović, nije donijelo nikakve spektakularne zaključke. Nakon sastanka, novinarima su se ukratko obratili Grabovac i Ježić.</p>
<p>- Od istine ne možemo pobjeći, rezultati nisu u skladu s očekivanjima. No, budimo realni, imamo mladu momčad i dosta oscilacija. Sagledali smo sve realno i zaključili da ne bi bilo dobro mijenjati trenera. Objektivno, uzeli smo na ljeto najboljeg trenera kojeg smo mogli, a stanje je sada moglo biti i drugačije da su se neki rezultati poklopili. Moramo vjerovati svi zajedno u bolje dane, a te bolje dane možemo dočekati samo ako budemo vjerovali jedni drugima, rekao je Grabovac.</p>
<p>Bez obzira na to što je stvarnost gotovo grozna, čelni ljudi Rijeke ne žele otjerati Kranjčara. No, čini nam se da ga nisu zadržali zato što mu neizmjerno vjeruju ili zato što su oduševljeni rezultatima. Iza maske dobrohotnosti i povjerenja, čini se, leži - strah. Je li problem u treneru ili krivom odabiru kadra? Realno, na Kantridi svi prodaju maglu, počevši od Krančara i Uprave. </p>
<p>A tko je zapravo kriv? Izgleda nitko. Kranjčar je prvo sam pričao o ostavci, pa se predomislio. Sada se predsjedništvo promptno sastalo, svi su očekivali rez, a na kraju se nije dogodilo - ništa. Stoga je teško shvatljivo zašto su uopće sastančili, kad svi svima vjeruju? Paradoksalna situacija, zbog koje je Rijeka vjerojatno u takvoj situacioji, u glibu loših rezultata. Važno je da svi svima vjeruju, makar i fiktivno...</p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ćiro: Tko je taj Gusić?</p>
<p>»Gdje su ovi iz Kamena Ingrada našli onoga zadnjeg braniča? Gdje li je bio dosad? To je čudesan igrač! Pa, gdje su i koga uopće gledaju ti naši skauti!?«, nizao je pitanja Dinamov trener Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Je li trener Miroslav Blažević napokon pronašao rješenje osnovnoga problema svoje momčadi, problema - realizacije, ili je, barem, na putu pronalaska odgovora? U posljednje se vrijeme Ćiro posebice žali na iznimno slab učinak svojih napadača, koji promašuju »i ono što nikako ne bi smjeli«. No, na posljednjem je treningu bljesnuo igrač, koji jednostavno - nije znao promašiti. U pitanju je Mate Dragičević, trenutačno sedmi maksimirski napadač, igrač koji je daleko od početne postave. Dobar dojam, barem na treninzima, ostavlja i Enes Mešanović...</p>
<p> Dragičević je u trening-ogledu dviju Dinamovih momčadi postigao četiri pogotka, što je, naravno, napokon izazvalo smiješak na Blaževićevo lice.</p>
<p> - Dragičević se frapantno diže! Izvrsno je igrao i dan ranije.</p>
<p>Ćiro je pritom mislio na prijateljsku utakmicu protiv nižerazrednog ligaša Šokadije u Strizivojni, gdje je Dinamo pobijedio sa čak 5-0. Sve u svemu, neovisno o usponu forme, teško je očekivati da će se Dragičević uskoro naći u prvoj postavi.</p>
<p> No, maksimirskog je trenera u ovom trenutku posebice zaintrigiralo jedno posve novo ime. I to izvan maksimirske svlačionice...</p>
<p> - Gdje su našli onoga zadnjeg braniča? Gdje li je bio dosad?</p>
<p> Ćirini su upitnici usmjereni prema Kamenu Ingradu, momčadi koja je na posljednjoj prvenstvenoj utakmici odnijela veliki bod protiv Dinama u Maksimiru, odigravši 1-1. A jedan od kreatora ovog uspjeha momčadi iz Velike svakako je njihov posljednji čovjek obrane Radoslav Gusić.</p>
<p> - To je čudesan igrač! Pa, gdje su i koga uopće gledaju ti naši skauti!?</p>
<p> Znače li ove Ćirine riječi da bi Gusić uskoro mogao osvanuti u Dinamovu dresu? Zasad je to teško reći. Jasno je tek da je maksimirski trener imao prilične glavobolje u trenucima kad se ozlijedio standardni zadnji branič Dario Smoje. Alternativno rješenje bio je Dino Drpić, no i sam Blažević je za Drpića rekao da »nije taj«. A je li možda Gusić »taj«?</p>
<p> Uzgred, Dario Smoje nije trenirao niti u ponedjeljak, iako je, navodno, zaliječio ozljedu zgloba.</p>
<p> - Sad je u pitanju druga ozljeda, pojasnio je Ćiro. - Znate da jedna uvijek za sobom vuče i drugu... Iziritirao je preponu.</p>
<p> Sve u svemu, još je teško pretpostaviti u kakvom će sastavu Dinamo zaigrati protiv londonskoga Fulhama u 2. kolu Kupa Uefe. Maksimirski trener i dalje »luta« sa sastavom. Štoviše, u dosadašnjih 11 prvenstvenih kola Dinamo je samo dvaput zaigrao u istom sastavu. Stalne i sigurne uloge u »plavom stroju« zasad imaju tek vratar Tomislav Butina, prednji desni branič Goce Sedloski, zatim Mihael Mikić na desnom boku, kapetan Silvio Marić na desnoj strani veznog reda te Ivica Olić u napadu.</p>
<p> Svi ostali su nerijetko »šetali« s jednog mjesta u momčadi na drugo. Tako je, primjerice, Jasmin Agić igrao zadnjeg veznog, pa lijevog bočnog, Dario Smoje je bio i zadnji i prednji branič, Vladimir Petrović i Dumitru Mitu su malo u napadu, a malo u veznom redu, na posljednjoj je utakmici čak i Boško Balaban igrao veznog... Kristijan Polovanec bio je i prednjji branič i zadnji vezni, a uskoro bi mogao zamijeniti Damira Krznara na lijevom boku. I dok Dinamo, eto, »luta«, Fulham sve više povezuje svoju igru i učvršćuje mjesto pri vrhu ljestvice engleskog prvenstva. Nakon boda osvojenog protiv Manchester Uniteda na svom terenu, 1-1, zaustavio se na sedmom mjestu. A to je, jasno, i više nego dovoljno upozorenje Ćiri i njegovim igračima.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kineskoj prvakinji moje su lopte bile prejake!</p>
<p>»Li Xioxie još nema dovoljno iskustva u mečevima protiv nekineskih igračica, pa mi se čini da ju je svaki moj spin iznenadio« / »Bitno je da sam napokon odigrala odlično i u onim elementima igre koji su mi inače slabija strana. To je najveći dobitak turnira u Magdeburgu, a ne to što nisam izgubila ni set«, kaže Tamara Boroš</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Stolnotenisačica Tamara Boroš pobjednica je Otvorenog prvenstva Njemačke, jednog od turnira iz elitne ITTF Pro Tour serije. Iako prethodna rečenica zvuči sjajno, ona ipak ne govori dovoljno o prošlotjednom nastupu najbolje europske igračice u Magdeburgu. Da se radi o američkoj NBA ligi gledatelji bi na njezin finalni meč vjerojatno došli s metlom, jer Tamara je sve svoje suparnice na »German Openu« doslovce - pomela. U šest mečeva nije, naime, izgubila ni set! A, među suparnicama joj je, primjerice, bila i aktualna kineska prvakinja, te još dvije njezine sunarodnjakinje.</p>
<p>• Obzirom na rezultate i reakciju vašeg trenera Nevene Cegnara, čini se da ste u Magdeburgu napokon odigrali savršeni turnir.</p>
<p>- Moglo bi se reći da je to bilo to, iako uvijek ima prostora za poboljšanje. Bitno je da sam napokon odigrala odlično i u onim elementima igre koji su mi inače slabija strana, dakle u »pasivi«. To je najveći dobitak turnira u Magdeburgu, a ne to što nisam izgubila ni set.</p>
<p>• Je li vam žao što u Magdeburgu nije bilo Wang Nan (svjetska igračica br.1 i jedina koju Tamara još nije pobijedila op. a.). Kako ste igrali ni ona se, vjerojatno, ovog puta ne bi provukla?</p>
<p>- Nije ovo zadnji turnir na kojem sam odigrala ovako dobro. Wang će se vjerojatno pojaviti već na turnirima u Poljskoj i Danskoj, pa ćemo onda vidjeti što će biti. Naši su mečevi uvijek vrlo izjednačeni, a ona je dosad bila uspješnija u završnicama istih.
• U Magdeburgu ste, međutim, pobijedili tri vrlo zanimljive kineske igračice: Li Xiaoxia je aktualna prvakinja Kine, Guo Yue je novo kinesko »čudo«, a Fan Ying vjerojatno najbolja svjetska defanzivka.</p>
<p>- Najteže je, svakako, bilo u finalu protiv Fan Ying, jer protiv »lovca« svaki poen treba zaraditi, a Fan se uistinu sjajno brani. Za Guo Yan kažu da je najveći talenat u povijesti kineskog tenisa (?!), što je za tu 14-godišnjakinju svakako najveći mogući kompliment. No, upravo meč protiv nje je bio prava demonstracija moje dobre igre. Sve Kineskinje samnom pokušavaju igrati »kratko na kratko«, probala je i ona, ali nije prošlo. Što se tiče njihove prvakinje, Li Xioxie, nju sam vidjela prvi put u životu. Mislim da još nema dovoljno iskustva u mečevima protiv nekineskih igračica, pa su joj moje lopte bile prejake. Imam dojam da ju je svaki moj spin iznenadio.</p>
<p>• Budući da ste trenutačno treća igračica svijeta (bila je i svjetski br. 2 op. a.), mnogima je nevjerojatan podatak da je ovo tek drugi turnir iz Pro Tour serije koji ste osvojili. Nakon pobjede u Zagrebu 1999. trebalo je dugo čekati na novi Pro Tour naslov. Je li vas to frustriralo?</p>
<p>- Nakon sedam izgubljenih finala nisam, naravno, bila baš najsretnija, no nisam o tome ni pretjerano razmišljala. Treba, međutim, znati da sam sva ta finala izgubila od svjetskih TOP 10 igračica. Ali znala sam da to neće potrajati vječno i da će nakon toga vjerojatno stići i niz pobjeda...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Protiv Talijana popraviti dojam nakon poraza</p>
<p>ZADAR, 21. listopada</p>
<p> - U drugom kolu ULEB kupa košarkaši Zadra u Jazinama (utorak, 18.30) dočekuju Metis Varese, momčad iz Italije. Nakon što su u Ljubljani u sklopu Goodyear lige izgubili od Union Olimpije, prigodu za popravljanje dojma imaju pred svojom publikom. Zadatak nije nimalo lak, iako je Varese u domaćem prvenstvu nastradao u srazu s Rosetom, nesuđenim klubom Josipa Sesara.</p>
<p>- Ne smije nas zavarati taj poraz, s obzirom na to da je riječ o momčadi koja ima cijeli niz vrsnih igrača s NBA iskustvom. Dvojica Amerikanaca Rusty La Rue i Shawnelle Scott, njihove glavne poluge, uz odličnog Andreu Meneghina, čine respektabilnu momčad. Vrlo je važno da vratimo koncentraciju u završnici napada koju nismo imali u drugom dijelu utakmice s Union Olimpijom. Umor je učinio svoje, jer smo pet dana bili izvan svoje dvorane, ali je i Olimpija zaigrala mnogo agresivnije i čvršće. Sad bismo i mi morali računati na umor Varesea, s obzirom na to da su u nedjelju igrali utakmicu talijanskog prvenstva, a dan poslije putovali u Zadar. No, važno je da igramo slično kao protiv Makabija, onda se možemo nadati povoljnom ishodu, naglašava Marko Popović.</p>
<p>I. Klarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Europska unija i Hrvatska: Haag je obveza za sve </p>
<p>Prevladao je stav Danske i većine članica EU da je obveza svih zemalja, a ne samo jedne države, surađivati s Haagom. Zato su i zaključci Vijeća ministara naslovljeni »Suradnja sa Sudom«, a ne »Hrvatska« / Zagovornike strogog kursa prema Hrvatskoj većina je podsjetila da je Hrvatska jedina zemlja koja primjereno surađuje s Haagom / Više je slučajeva nesuradnje i drastičniji su na drugim adresama / Kako se tumači, Zagreb je dobio još mjesec dana do sljedećeg ministarskog sastanka / Izvori ističu da je to za ministre marginalno pitanje i da su imali prečih tema </p>
<p>LUXEMBOURG, 21. listopada (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Suradnja s Haaškim sudom za ratne zločine obveza je za sve zemlje i strane u regiji bez obzira na njihove domaće zakone, a propuštanje pune suradnje ozbiljno će dovesti u pitanje daljnje približavanje Europskoj uniji, ponovilo je svoje znane i stare zaključke Vijeće ministara Europske unije. </p>
<p>Ti zaključci prihvaćeni su u ponedjeljak bez rasprave. Diplomatski izvori konstantno su nas uvjeravali da je to pitanje marginalno i u velikoj mjeri načelno jer se ponavlja ono što je već mnogo puta izrečeno. </p>
<p>Ministri su imali, ističu izvori, većih i prečih tema. </p>
<p>Prvi prijedlog o kojem je i Vjesnik izvještavao, dijelom je izmijenjen, prvo na sastanku ad hoc odbora za jugoistočnu Europu. Zatim su korekcije potvrđene na razini tijela stalnih predstavnika Unijinih članica pri EU, Corepera. Konačna varijanta zaključaka, prihvaćena u ponedjeljak popodne, više ne nosi naslov »Hrvatska«, već »Suradnja s Tribunalom«. </p>
<p>Razlika između prvog prijedloga i prihvaćenog teksta očita je već od samog naslova. Prema prvoj verziji teksta, ministri su trebali pozvati samo Hrvatsku na suradnju, ohrabriti je u tome i podsjetiti na posljedice nesuradnje. </p>
<p>Oko finalne verzije lomila su se koplja i interesi, uglavnom principi zato što su neke članice i njihovi predstavnici, pogotovo u ad hoc odboru za zapadni Balkan, ustrajali na tome da se Zagrebu ozbiljnije zaprijeti »jer ne smije biti dvostrukih mjerila«.</p>
<p> Zagovornike strogog kursa prema Hrvatskoj većina je, pak, podsjetila na to da je Hrvatska zapravo jedina zemlja koja primjereno surađuje, te da u zadnjem spornom slučaju, koji je podigao toliko prašine, traje redovna pravna procedura uz korištenje raspoloživih legalnih instrumenata i s hrvatske i s Tribunalove strane. K tome - tako se zalagalo dansko predsjedništvo podržano većinom članica Europske unije - više je slučajeva nesuradnje i drastičniji su na drugim adresama, ne na zagrebačkoj. </p>
<p>Stoga su zaključci EU istaknuli da je suradnja s Haagom obveza svih zemalja i da je ta obveza uvjet svima, a ne samo jednoj državi, za njihovo daljnje integracijsko približavanje Uniji. </p>
<p>Ministri su takvim stavovima također izašli u susret kolegama iz resora unutarnjih poslova i pravosuđa koji su tražili njihovo izjašnjavanje o potrebi pune suradnje.</p>
<p> Što se Hrvatske tiče, ona ponovo može računati na »snažnu podršku« Unije kad je riječ o »punoj suradnji s Tribunalom«. To je, naravno, u nastavku garnirano ponovljenim podsjećanjem da je »poštivanje međunarodnog prava esencijalni element Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i Hrvatske«. </p>
<p>Vijeće ministara u zaključcima je ublažilo oštrinu što, dakako, ne znači, a još se manje smije protumačiti kao nekakva promjena stava ili navala velikodušnosti i novog razumijevanja za hrvatske probleme. </p>
<p>Stavivši stvar na svoje mjesto, Unijini su političari jednostavno cijeloj toj priči dali objektivne okvire, te Haagu i Zagrebu prepustili nastavak dijaloga. No, svako izvlačenje Hrvatske od ispunjenja obveza koje je prihvatila i za koje obećava da će ih poštovati, EU će »honorirati« onako kako to predviđa bilateralni sporazum partnera, Bruxellesa i Zagreba. Dakle, koliko Haaga, toliko Europe. </p>
<p>Bruxelles i prijestolnice prihvatit će samo rezultate, ne lijepe riječi.</p>
<p> Zagreb je, kako se tumači, dobio još mjesec dana do idućeg redovnog ministarskog skupa do kada će konkretnim potezima - na ovu ili onu stranu - odlučiti želi li se vraćati u regiju (jer će Unija kazniti nepoštivanje ugovorne obveze), ili će nastaviti približavati se Uniji, pretoči li deklaracije, ugovore i obećanja u praksu u konkretnom »slučaju Bobetko«.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Proširenje EU nameće i Hrvatskoj novi ritam reformi</p>
<p>Novi krug zemalja kandidata za EU mogao bi se formirati od Hrvatske, Bugarske i Rumunjske / Integraciju jugoistoka Europe u EU može spriječiti samo nesposobnost tih zemalja da potrebne reforme provedu brzo i efikasno</p>
<p>ZAGREB, 22. listopada</p>
<p> - Pozitivan ishod irskog referenduma o Sporazumu iz Nice otklonio je sve dvojbe o zaustavljanju velikog proširenja EU na europski istok. Irski birači svojim su glasovima omogućili nastavak povijesnog procesa proširenja kako bi mjesta u EU čekaonici Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Malta, Cipar, Mađarska, Estonija, Litva i Letonija mogle prepustiti nekim drugim zemljama. </p>
<p>Zasad je jedino sigurno da će još neko vrijeme u čekaonici ostati Bugarska i Rumunjska. Europsku uniju nakon irskog referenduma čeka još teži posao; nastavak istinskih reformi kako bi Unija mogla funkcionirati s povećanim brojem zemalja članica, te posložiti kockice novih dobrosusjedskih odnosa s zemljama koje neće nikada ili ne tako skoro ući u Europsku uniju.</p>
<p>Budući da se irski referendum u dramatičnom očekivanju konačnih rezultata sveo isključivo na pitanje jesu li Irci svjesni svoje odgovornosti za projekt proširenja EU, barem na trenutak u drugi su plan stavljeni razlozi zbog kojih su Irci na prvom referendumu rekli »ne« sporazumu iz Nice. Riječ je o pitanju irske neutralnosti u osnivanju tzv. europskih snaga za brzo djelovanje, ali i o prelasku na glasovanje kvalificiranim većinom koje bi trebalo zamijeniti dosadašnje načelo konsenzusa. Unija ima »na vratu« i teško pitanje subvencioniranja poljoprivrede, što svake godine »pojede« više od pola EU proračuna od 90 milijardi eura. Već sljedećeg četvrtka, lideri zemalja EU će razgovarati o tome koliko će novca moći dati poljoprivrednicima novih zemalja nakon što one postanu punopravne članice.</p>
<p>Kada je pak riječ o suradnji sa susjedima koji nisu u EU, na neformalnom summitu EU-a prije mjesec dana zaključilo se da projektom »šire Europe« treba obuhvatiti sve one zemlje, odnosno regije koje su trenutno zbog različitih razloga izostavljene iz procesa europskih integracija. Prve na tom popisu su zemlje obuhvaćene tzv. procesom Barcelona: Tunis i Maroko. One će i dalje biti obuhvaćene sporazumom o trgovini i suradnji , sličnom sporazumu kojeg u dobile sve zemlje kandidati prvoga kruga proširenja. Sasvim je izvjesno da će zemlje poput Tunisa i Maroka neće ući u EU, no bit će obuhvaćene i dalje sigurnosnim prstenom kroz ugovorni odnos Sporazuma. </p>
<p>Rusija, Ukrajina, Moldova i Bjelorusija su u sljedećem paketu zemalja o kojem razmišlja službeni Bruxelles. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi nedavno je izjavio kako zemlje poput Rusije nikada neće ući u Europsku uniju, »jer su one prevelike za EU, a EU je prevelik za njih. Europska unija je proglasila Rusiju strateškim partnerom, no i dalje nije riješen problem Kalinjingrada koji će nakon ulaska baltičkih država u EU, ostati ruska enklava unutar EU. Bruxelles traži da Rusi i dalje moraju podvrgnuti viznom režimu ako putuju u Kalinjingrad, čemu se Moskva protivi.</p>
<p>Treća skupina sastoji se od Islanda, Norveške, Lihtenštajna i Švicarske. Te zemlje zasada same ne žele ulazak u Europsku uniju zbog jednostavnog razloga što su bogate te smatraju da bi ih ulazak u Uniju mogao samo stajati novca i samostalnosti u određenom dijelu odlučivanja. Svejedno, sve te zemlje već sada imaju potpisan cijeli niz sporazuma s EU-om. </p>
<p>Posljednja preostala je regija zapadnog Balkana, i ona je, kako sada stvari stoje u Bruxellesu, zapravo jedini pravi prioritet za drugi val širenja EU. S obzirom na činjenicu da će iz prvog kruga proširenja otpasti Bugarska i Rumunjska, drugi bi se krug mogao formirati od Hrvatske, Bugarske i Rumunjske. Trenutačno se ne računa na Bosnu i Hercegovinu i Jugoslaviju. Jugoslavija će za Europsku uniju postati zanimljiva onoga trenutka kad se riješi ustavno pitanje i provedu izbori. Uz preduvjet da EU održi svoje obećanje na političkoj razini da će i poslije proširenja biti proširenja, integraciju jugoistoka Europe u EU može spriječiti samo nesposobnost tih zemalja da potrebne reforme provedu brzo i efikasno. Realizacija predstojećeg vala proširenja EU nameće novi ritam svim zemljama u EU okruženju.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Del Ponte nezadovoljna suradnjom SRJ s Haagom</p>
<p>BEOGRAD, 21. listopada</p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak je, prilikom susreta sa srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem u Beogradu, izrazila nezadovoljstvo stupnjem dosadašnje suradnje SRJ s Haaškim sudom i činjenicom da se većina optuženih, i pored obveza u skladu sa zakonom o suradnji sa Sudom, još nije pojavila pred Tribunalom, priopćeno je iz Đinđićeva kabineta nakon sastanka.</p>
<p>U priopćenju se dodaje da je Del Ponte ukazala i na poteškoće koje haaški istražitelji imaju u pristupu arhivima u SR Jugoslaviji. </p>
<p>Srbijanski premijer Zoran Đinđić rekao je tužiteljici da suradnja s Haaškim sudom »predstavlja nezaobilaznu obvezu prema međunarodnoj zajednici«, te da srbijanska vlada »čini sve kako bi ta suradnja bila što učinkovitija«. Del Ponte se u ponedjeljak sastala i s Goranom Svilanovićem, jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova i predsjednikom Nacionalnog savjeta za suradnju s Haaškim sudom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Raskol u SDP-u BiH zbog izbornog poraza</p>
<p>Zlatko Lagumdžija kojega mnogi označavaju kao glavnog krivca za izborni debakl neće tako lako odstupiti s vodeće pozicije u stranci / Ostavke su podnijeli ili ponudili neki od najutjecajnijih socijaldemokrata: Selim Bešlagić, Sejfudin Tokić, Ivo Komšić, Tatjana Ljuić-Mijatović, Nijaz Skenderagić, Esad Zgodić i Bogić Bogićević</p>
<p>SARAJEVO, 21. listopada</p>
<p> - Težak izborni poraz uzdrmao je redove SDP-a, donedavno najjače političke stranke u BiH, i sve je vjerojatniji potpuni raskol unutar ove stranke. Izvanredni kongres SDP-a održat će se 23. studenoga, a sjednica Glavnog odbora stranke, održana u subotu, potvrdila je da Zlatko Lagumdžija kojega mnogi označavaju kao glavnog krivca za izborni debakl neće tako lako odstupiti s vodeće pozicije u stranci.</p>
<p>Dapače, SDP-ov Glavni odbor izglasao je uvjerljivom većinom, 67 naspram 11, povjerenje Lagumdžiji, no čini se da je ovo glasovanje tek vješt taktički potez aktualnog predsjednika, koji je i prije početka mogao biti siguran u rezultat izjašnjavanja o povjerenju, budući da je na ključne stranačke dužnosti već ranije »instalirao« sebi odane ljude. </p>
<p>Glavni odbor usvojio je i osnove političke platforme za razgovore o formiranju većine u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti u BiH za naredne četiri godine, a formirana je i radna grupa za implementaciju platforme kojom će rukovoditi Lagumdžija.</p>
<p>O dubini podjela u SDP-u svjedoči činjenica da su ostavke podnijeli ili ponudili neki od najutjecajnijih socijaldemokrata: Selim Bešlagić, Sejfudin Tokić, Ivo Komšić, Tatjana Ljuić-Mijatović, Nijaz Skenderagić, Esad Zgodić i Bogić Bogićević.</p>
<p>Tu je i osnivač stranke Nijaz Duraković koji je praktično isključen iz SDP-a, nakon što je Glavni odbor usvojio tumačenje članka 13. stranačkog statuta kojim se definira da je time što se našao na listi druge stranke, Silajdžićeve Stranke za BiH, Duraković prekršio Statut i istupio iz SDP-a BiH. »Ovo je ponovno montirani proces u režiji Zlatka Lagumdžije«, prokomentirao je Duraković zbivanja na sjednici Glavnog odbora. </p>
<p>Kritike nisu štedjeli ni drugi nezadovoljnici aktualnim zbivanjima u stranci. Nijaz Skenderagić tako tvrdi da za izborni fijasko najveću moralnu i objektivnu odgovornost snose predsjednik i Predsjedništvo SDP-a i logično je da oni podnesu ostavke. Lagumdžijinu ostavku tražio je i glavni tajnik SDP-a Miro Lazović, koji je za sarajevski Dnevni avaz objasnio ovaj svoj potez: »Svjestan sam da je trenutno stanje u stranci nezadovoljavajuće kako zbog izbornih rezultata tako i zbog načina vođenja stranke. Kako se taj proces ne bi pretvorio u definitivni rascjep SDP-a, smatram da bi ostavka predsjednika kao najodgovornijeg čovjeka te jednog potpredsjednika i mene, što sam zamislio kao kolateralnu štetu, smirila tenzije u stranci i uspjela amortizirati daljnje podjele, a u takvim prilikama i Kongres bi se održao u daleko mirnijoj i politički zdravijoj atmosferi«.</p>
<p>Potpredsjednik SDP-a Sead Avdić tvrdi da u SDP-u nema frakcija, nema izmišljenog projekta smjenjivanja predsjednika, već se radi o sukobu mišljenja unutar stranke između onih koji su za unutarstranačku demokraciju, te moralnu i političku odgovornost za neuspjehe, i one koji su protiv toga. »Nažalost, na ovoj drugoj strani trenutno se nalazi i aktualni predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija«.</p>
<p>Sasvim pojednostavljeno govoreći, u SDP-u BiH trenutno postoje dvije struje, jedna koja želi da Lagumdžija ode, a s njim i način na koji je vodio stranku. Na drugom polu su oni koji Lagumdžiju bezrezervno podržavaju. S obzirom da je kao stranački menadžer s izuzetno širokim ovlastima vodio stranku, jasno je da Zlatko Lagumdžija snosi najveću odgovornost i za njezin izborni neuspjeh. A taj neuspjeh nije bitan samo zbog sudbine stranke, već i zbog činjenice da je debakl SDP-a omogućio uspjeh nacionalnim strankama i možda za dulje razdoblje odredio smjer kojim će Bosna i Hercegovina ići.</p>
<p>Osobno izuzetno nepopularan, prije svega zbog svoje arogancije i stila ponašanja neprimjerenog bosanskim prilikama, Lagumdžija tvrdoglavim odbijanjem da se povuče potvrđuje još jednu crtu svoga karaktera. Ukoliko se čak i uspije održati na čelu stranke, to će ugroziti mogućnost SDP-a da stvori koalicije i formira vlast na onim razinama gdje je to moguće, jer većina ključnih stranaka kojima bi SDP mogao biti partner ne želi savezništvo sa SDP-om dok mu je Lagumdžija na čelu. Niti jedan pojedinac nije važniji od budućnosti stranke i budućnosti socijaldemokracije u BiH, tvrde Lagumdžijini oponenti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>I Turska se priprema za rat protiv Iraka</p>
<p>Ankara ponovila da nije spremna dati ni svoje baze ni zračni prostor u slučaju pokretanja invazije na Irak </p>
<p>ANKARA, 21. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke pripreme za rat protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina nalaze se, kako se čini, u završnoj fazi. To je, prema ovdašnjim elektronskim medijima, potvrđuje i posjet američkih »generala rata«, Tommya Franksa, glavnog zapovjednika američke vojne operacije u Zaljevu i Josepha W. Ralsona, glavnog zapovjednika zračnih snaga NATO-a u Europi. </p>
<p>Generali Franks i Ralson razgovarali su u ponedjeljak u turskoj metropoli sa zapovjednikom Glavnog stožera turskih oružanih snaga generalom Hilmi Ozkokom, njegovim zamjenikom Yasarom Buyukanitom i drugim najvišim vojnim dužnosnicima. Dvojicu američkih generala primio je i premijer Bülent Ecevit. Detalji tih razgovora nisu priopćeni. Ali, tvrdi se da su se u središtu pozornosti našle opcije oko invazije na susjedni Irak, te turski doprinos u izvedbi te vojne akcije. </p>
<p>Kako se neslužbeno saznaje pritom je premijer Ecevit izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog namjere administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha da nasilno sruši sadašnji bagdadski režim. Turska, isto tako, nije spremna dati svoje baze ni zračni prostor za američke borbene zrakoplove u slučaju pokretanja invazije na Irak. U službenom priopćenju neposredno uoči dolaska dvojice američkih generala, također je rečeno da korištenje turskog teritorija za napad na susjednu arapsku zemlju ne dolazi u obzir. </p>
<p>Hoće li tursko odbijanje utjecati na sve bližu odluku predsjednika Busha da okonča nedovršeni »irački posao« svog oca? U svakom slučaju, bez aktivne turske uloge nova zaljevska vojna operacija bila bi praktički teško izvediva. Štoviše, moglo bi se lako dogoditi da se turske postrojbe stacionirane na sjeveru Iraka (vrhovno vojno zapovjedništvo to opovrgava) nađu neizravno na strani Saddamovih obrambenih operacija. </p>
<p>Riječ je, naime, o jasnoj prijetnji Turske da će spriječiti svaki pokušaj paravojnih snaga iračkih Kurda da zaposjednu gradove Kirkuk i Mosul na sjeveru zemlje. Jedan od kurdskih plemenskih vođa Massoud Barzani navijestio je mogućnost kurdskog osvajanja tog područja, gdje se nalazi pet posto svjetskih rezervi nafte. Do toga će, kako je rekao, doći u slučaju pokretanja američke vojne operacije u Iraku. Službena Ankara se, također, pribojava da bi uspostava neovisne kurdske države na iračkom tlu mogla potaknuti istovjetne ambicije oko 12 milijuna Kurda u Turskoj.</p>
<p>Predsjednik Bush, koji po svaku cijenu želi očuvati strategijsko savezništvo s Turskom, najavio je pružanje vojne i gospodarske pomoći toj velikoj euroazijskoj zemlji. Taj prijedlog bi trebao uskoro ući u kongresnu proceduru. Do realiziranja pomoći moglo bi, kako se najavljuje, doći u siječnju iduće godine. Washington se, ujedno, obvezao da neće dopustiti uspostavu neovisne kurdske države na iračkom sjeveru. Čini se, međutim, malo vjerojatnim da bi to moglo ublažiti ankarsko protivljenje američkoj invaziji na Irak. Turska je svoje savezništvo u Zaljevskom ratu platila golemim gospodarskim i trgovinskim gubicima koji su dostigli 40 milijardi dolara. </p>
<p>Inače, američki i britanski ratni zrakoplovi koristili su od okončanja Zaljevskog rata, tursku vojnu bazu Incirlik. Ona i danas aktivno služi za kontrolu iračke zone zabrane letenja koja je samoinicijativno uvedena mimo znanja UN. Time se sprječava svaki pokušaj iračkih vojnih zrakoplova da prelijeću iznad 34 paralele, čime se, kako se objašnjava, štiti kurdsko pučanstvo. Iz Incirlika se vrlo često pokreću »kažnjeničke« vojne akcije na iračke vojne i druge ciljeve.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kralj Fahd poziva SAD da ispravi nepravdu prema Palestincima</p>
<p>RIYADH, 21. listopada</p>
<p> - Saudijski kralj Fahd pozvao je u nedjelju u Riyadhu tijekom razgovora s američkim izaslanikom Williamom Burnsom Sjedinjene Države da isprave nepravdu prema palestinskom narodu u pogledu sukoba s Izraelcima.</p>
<p>Burns je sa saudijskim kraljem razgovarao o odnosima između arapskog svijeta i međunarodne zajednice te »posebno o uzrocima zbog kojih je palestinski narod postao žrtva pokolja i destrukcije što ih provodi izraelska vojska«. Američki je dužnosnik kralju Fahdu među ostalim prenio i poruku predsjednika Georgea Busha. Saudijski je kralj pozvao SAD i međunarodnu zajednicu da se potrude da pobijedi pravda kako bi »palestinski narod mogao steći izgubljena prava i dobiti svoju neovisnu državu«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kina tvrdi da nije pomogla sjevernokorejski nuklearni program</p>
<p>PEKING/TOKIO, 21. listopada</p>
<p> - Kina je u ponedjeljak kao »neutemeljene glasine« odbacila američke optužbe da pomaže Sjevernoj Koreji u razvoju nuklearnog oružja i pozvala sve strane da to pitanje riješe mirnim političkim dijalogom.</p>
<p> »Riječ je o posve neutemeljem glasinama«, kazala je glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova, upitana za reakciju Kine na činjenicu da su američki dužnosnici prošli tjedan optužili Kinu za pomaganje Pyongyangu u njegovu programu obogaćivanja urana. Glasnogovornica je naglasila da Kina podržava »denuklearizaciju« Korejskog poluotoka kako bi se očuvao mir i stabilnost. »Smatramo da bi pitanje sjevernokorejskog nuklearnog programa trebalo biti riješeno kroz mirni dijalog i konzultacije«, rekla je.</p>
<p>Prema izjavi glasnogovornika State Departmenta, pomoćnik američkog državnog tajnika James Kelly održao je prošlog tjedna u Pekingu »vrlo korisne i produktivne« razgovore o tom pitanju. Širenje kineske vojne tehnologije bit će jedna od tema razgovora kineskog predsjednika Jianga Zemina i američkog predsjednika Georgea W. Busha u petak u Texasu. U međuvremenu, Kina je uvela nova ograničenja na izvoz vojne opreme i kemijske i biotehnološke tehonologije koja će na snagu stupiti 15. studenoga, objavili su u ponedjeljak kineski mediji.</p>
<p>Pomoćnik američkog državnog tajnika za istočnoazijske i pacifičke poslove James Kelly je u ponedjeljak u Tokiju izjavio da će Sjedinjene Države pozorno razmotriti sudbinu bilateralnog sporazuma o nuklearnoj energiji sklopljenog 1994. godine sa Sjevernom Korejom. Kelly, koji je trenutačno u posjetu Japanu gdje razgovara o politici prema Sjevernoj Koreji, kazao je kako SAD tek treba doći do odluke o povlačenju iz sporazuma koji obvezuje Pyongyang na prekid razvoja nuklearnog programa. (AP/dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Na fotorobotima američkog snajperista Francuzi prepoznali svog dezertera </p>
<p>PARIZ, 21. listopada </p>
<p> - Snajperist koji je u posljednjih nekoliko tjedana u području oko Washingtona ubio devet osoba, a ozlijedio ih tri, mogao bi biti dvadesetpetogodišnji Francuz koji je dezertirao iz Vojne akademije u francuskom gradu Coetquidanu (Kekidan) u sklopu koje je pohađao školu za časnike, izvijestili su u ponedjeljak policijski izvori u Parizu. </p>
<p> Glasnogovornik policije kazao je novinarima kako su školski kolege nestalog kadeta izjavili da »vjeruju kako su ga prepoznali« na skicama što ih je tijekom vikenda prikazala francuska državna televizija. Francuski kadet s Vojne akademije u Coetquidanu nestao je početkom rujna, izvijestila je policija. Nedugo prije nego što je napustio školu prijateljima je kazao da namjerava otići u Kanadu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Britanci nisu zaboravili što je Mario Nobilo rekao 1991.</p>
<p>Predsjednik vlade Ivica Račan primio je prošloga tjedna na razgovor u Banskim dvorima, osim niza diplomata, i šefa misije OESS-a Petra Semnebija i američkog veleposlanika Lawrencea Rossina. Tom prigodom Račan je izjavio da »moramo izbjeći sukob s međunarodnom zajednicom i sankcije«, u što vjerujem, a u povodu zahtjeva Haaškog suda za izručenjem generala Bobetka.</p>
<p> Sve bi se to donekle i dalo shvatiti kada se u njegovoj pratnji prilikom tog razgovoru ne bi nalazio i Mario Nobilo, dojučerašnji veleposlanik RH pri OESS-u u Beču, sada u ulozi privremenog voditelja Uprave Ministarstva vanjskih poslova RH, dakle najbližega Piculina suradnika i voditelja hrvatskog dijela stručnog povjerenstva o pravima Talijana na povrat imovine. </p>
<p> Postavlja se pitanje kako to predsjednik Vlade Račan misli da može izbjeći sukob s međunarodnom zajednicom i sankcije kada u svome najbližem timu ima suradnika i visokog dužnosnika MVP-a gospodina Marija Nobila, koji je u svojstvu savjetnika bivšega hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana izravno sukreirao, provodio i tumačio inozemnoj javnosti politiku dogovora iz Karađorđeva o podjeli Bosne i Hercegovine .</p>
<p> Mario Nobilo, u svojstvu Tuđmanova najbližeg savjetnika za vanjsku politiku, izjavio je vodećem britanskom dnevnom listu The Times 12. srpnja 1991. godine »kako je doista došlo do tajnih razgovora između vođa Srbije i Hrvatske oko rješavanja jugoslavenskog sukoba komadanjem Bosne i Hercegovine te stvaranjem islamske tampon-države među njima«.</p>
<p> Gospodin Nobilo rekao je da su dr. Franjo Tuđman i Slobodan Milošević prilikom najmanje dva susreta raspravljali o toj nagodbi, a da su predloženi i novi razgovori. Ključni dio pregovora bilo bi stvaranje muslimanske države u središtu Bosne i Hercegovine, te dragovoljna razmjena pučanstva. Nobilo je tom prigodom naveo primjere masovnih razmjena pučanstva između Turske i Grčke nakon Prvoga svjetskog rata.</p>
<p>The Times konstatira »da će izjave gospodina Nobila iznenaditi ministre vanjskih poslova Europske unije« te navodi »da bi takva podjela urodila krvoprolićem, jer bi se tri skupine u BiH borile oko teritorija«.</p>
<p> Činjenica jest da se ta Nobilova izjava pojavila u britanskoj i svjetskoj javnosti gotovo godinu dana prije početka krvoprolića u BiH, da to pokazuje da su hrvatsko i srpsko vodstvo vodili politiku dogovorene agresije na BiH, što je pokušao negirati čak i predsjednik RH Stipe Mesić nedavno pred Haaškim sudom (valjda da bi zaštitio samog sebe i ispoštovao Račan-Tomčićevu Deklaraciju o dignitetu Domovinskog rata iz 2001. godine, koja izričito negira odgovornost Tuđmanova rukovodstva za prljavi rat na strani srpskog agresora u BiH) .</p>
<p> Ne treba uopće dovoditi u sumnju, ali ipak se mora spomenuti da se ime i izjave Tuđmanova savjetnika gospodina Nobila navode u mnogim istragama haaškog tužiteljstva u vezi s Tuđmanovim udjelom u podjeli BiH i vojnoj intervenciji protiv te države, a koliko će mu njegov iskaz pomoći da izbjegne izravnu odgovornost, pokazat će vrijeme.</p>
<p> Ono što je štetno za ugled i prestiž RH jest pojavljivanje takvog diplomata u raznim Vladinim misijama i pregovorima danas. Vlada predsjednika Račana i na taj način pokazuje i dokazuje da oponaša i nastavlja Tuđmanovu politiku, što i jest njezino glavno i jedino svojstvo, ali nema pravo ni Račanova ni bilo koja druga vlada RH praviti od svojih građana ruglo i uništavati krhko povjerenje koje je Republika Hrvatska pred dvije godine dobila na poklon.</p>
<p> O tome kako je Tuđmanov savjetnik Nobilo na najgrublji način klevetao dragovoljce HOS-a pred američkom vladom i Kongresom 1991. godine, u vrijeme dok ih je više od pedeset poginulo samo u obrani Vukovara, jednom drugom prigodom.</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA predsjednik HSP-1861</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nitko se ne brine o čistoći naših marina, uvala i podmorja </p>
<p>Turistička se godina primiče kraju. Rade se mnoge ocjene, procjene i bilance. Bez obzira na to koliko će do kraja još biti zarađeno u turizmu, godina se procjenjuje uspješnom. Gospodin Niko Bulić govori o prihodu od nekih 7,3 milijarde američkih dolara.</p>
<p> No u turizmu, kao i u svakoj gospodarskoj aktivnosti, u račun se ne uzimaju samo koristi, već i štete ili troškovi s kojima se potrebno na vrijeme suočiti jer stavljanje pod tepih određenih problema danas može rezultirati dalekosežnim neželjenim posljedicama sutra.</p>
<p> Sve je veća potrošnja, a prirodni su resursi ograničeni. Dapače, zakašnjenja u izvršenju nekih odluka mogu biti izvanredno velika. Izgradnja jedne marine na Jadranu ili negdje drugdje može trajati tri do pet godina. A to dugo razdoblje samo je posljedica tehničko-tehnoloških i administrativnih potreba; međutim, kad treba mijenjati temeljno ljudsko ponašanje i provesti društvenu prilagodbu, za to je potrebno znatno duže razdoblje. Sve nas to upozorava na važnost prevencije, pametnog i sustavnog predviđanja, uz pomoć struke i znanosti.</p>
<p> Smatram potrebnim upozoriti na dva važna aspekta razvoja nautičkog turizma. Odnosi se to na otok Lastovo, ali u većoj ili manjoj mjeri riječ je o fenomenima koji se mogu zapaziti svuda na Jadranu, od Savudrije do rta Oštro, o kojima se i znanstvenici i ekolozi i turistički djelatnici, ali i svi kojih se to tiče moraju očitovati.</p>
<p> U prirodno zaštićenoj uvali Portorus, na otoku Lastovu, u tijeku nautičke sezone svake se večeri skupi od 50 do 100 jahti ili jedrilica koje svoja sidra u obliku pluga bacaju na dno uvale. U mirnim noćima sidro ih drži i one stoje na mjestu okrećući se oko sidra, zavisno od vjetra. Međutim, kad zapuše jači vjetar, a to nije tako rijetko, sva se ta plovila pomiču rujući po morskom dnu. Kad ih vjetar dotjera do druge obale, posada diže sidra i vraća se na početnu poziciju i operacija »dubokog oranja« se nastavlja.</p>
<p> Nakon toga obala je preplavljena debelim naslagama trave izguljene sa dna i na njoj se suši i trune dok je neko drugo nevrijeme ne otplavi opet na dno. Ne treba biti biolog da se uoči stalna degradacija toga ribljeg mrijestilišta, u kojemu je sve manje ribe, a sve više otpada, koji nitko ne čisti sa dna spomenute uvale.</p>
<p> Isto je i s uvalama s južne strane Lastova. Mom čuđenju i žalosti nije bilo kraja kada sam ugledao metarski visoke naslage plastične ambalaže i drugih odbačenih predmeta koje valovi i struje uredno slažu na obali, a ista je slika i ispod površine. Spomenute uvale nisu izuzetak. Na Lastovu se slična slika vidi posvuda, a bojim se da slične prizore možemo doživjeti i drugdje. Točno je da se ono malo ljudi, pretežno starijih, koji još žive na Lastovu ne može uspješno suprotstaviti toj pošasti suvremenog doba. Budući da male općine na otocima nemaju ni ljudi ni sredstava za brigu o održivom okolišu, tu bi brigu trebale preuzeti županije i ministarstva zaštite okoliša i turizma.</p>
<p> Sva ta putovanja po svijetu i posjećivanja turističkih sajmova s tonama propagandnog materijala neće imati mnogo učinka (osim za one koji su u to uključeni) ako ne počnemo ulagati i u održavanje okoliša. Na tom poslu održavanja okoliša trebalo bi zaposliti dovoljan broj ljudi, a koliko bi se ljudi moglo zaposliti, primjerice, samo na pošumljavanju? </p>
<p>ANTE LEŠIĆ ŠANTULOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Po novoj tarifi struja je skuplja i do 350 posto</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda neprestano obmanjuje javnost. Prema najnovijem izvješću iz Vjesnika od 21. listopada, »Akontacije za struju smanjuju se prosječno za dvadesetak posto«. Čudno, ako je poskupljenje bilo samo devet posto! Namjerno se unosi zbrka, a računice pokazuju bitno drukčiju sliku. Već sam i prije pokušao pokazati da je po HEP-u najavljeno povećanje računa od oko devet posto znanstvena fantastika.</p>
<p>Evo jednog primjera dnevne potrošnje. Ako bi potrošač imao konstantno 24 sata priključeno trošilo snage 1 kW, to bi po starom cjeniku izgledalo ovako:</p>
<p> viša tarifa (u trajanju od 4 sata) po 0,46 kuna iznosi 1,84 kn; srednja (u trajanju od 10 sati) po 0,18 kuna iznosi 1,80 kune, i niža (u trajanju od 10 sati) po 0,13 kuna iznosi 1,30 kuna. Ukupno, dakle, za 24 kWh tijekom 24 sata 4,94 kn (za trotarifna brojila), a 5,44 kune za dvotarifna.</p>
<p> Za istu potrošnju po novom tarifnom sustavu računica izgleda ovako: viša tarifa (u trajanju od 16 sati) po 0,64 kune iznosi 10,24 kn; niža tarifa (u trajanju od 8 sati) po 0,32 kune iznosi 2,56 kn, ili ukupno za 24 kWh tijekom 24 sata 12,80 kuna. Napominjem, riječ je samo o jednom trošilu.</p>
<p>Ono što je prije najviše zbunjivalo potrošače bio je obračun angažirane snage. Istine radi, sada viša tarifa pokriva gotovo čitav korisni dio dana, pa efektivno povećanje cijene može iznositi i do 350 posto. To se, dakako, odnosi na električnu energiju potrošenu između 6 i 17 sati.</p>
<p> Svakako, to je ekstremna (i zastrašujuća) brojka, a bit će umanjena utoliko što se više neće obračunavati snaga, ali volio bih vidjeti simulaciju (uzorak potrošača) kojemu je račun za struju poskupio samo devet posto.</p>
<p>IVAN NEKIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Otkrivene ubojice obitelji Rakič </p>
<p>Riječ je o I. P. (22), za kojega neslužbeno doznajemo da se radi o Ivanu Periču, te o I. M. (23)/ I. P. se sumnjiči za ubojstvo tri člana slovenske obitelji Rakič, a I. M. za pomaganje pri ubojstvu/ Motiv je ubojstva koristoljublje</p>
<p>LJUBLJANA, 21. listopada</p>
<p> - Na konferenciji za novinare povodom razrješenja trostrukog ubojstva, koje se dogodilo sredinom kolovoza ove godine u apartmanu obitelji Rakič u Rovinju, u ponedjeljak su u prostorijama Policijske akademije MUP-a Slovenije predstavnici slovenske i hrvatske policije i tužiteljstva otkrili identitet osumnjičenih počinitelja, inače slovenskih državljana, koji su 19. listopada privedeni u istragu u Okružni sud u Ljubljani. </p>
<p>Kako je priopćeno, riječ je o I. P. (22), za kojega neslužbeno doznajemo da se radi o Ivanu Periču, te o I. M. (23). I. P. se sumnjiči za ubojstvo tri člana slovenske obitelji Rakič, a I. M. za pomaganje pri ubojstvu. Motiv je ubojstva koristoljublje. </p>
<p>Kako je naveo Roman Križan iz slovenske Kriminalističke policije, danonoćna je istraga počela nakon što je hrvatska policija 18. kolovoza obavijestila MUP Slovenije da su u apartmanu u Rovinju pronađena tijela obitelji Rakič. Križan je nadodao da su u početnoj fazi istrage najveći dio posla obavili koparski i ljubljanski policajci te tamošnje tužiteljstvo, pohvalivši pritom i suradnju s hrvatskom policijom. </p>
<p>Vlatko Nuić iz pulskoga Županijskog državnog odvjetništva potvrdio je napore slovenske i hrvatske policije te tužiteljstva da se što prije otkriju počinitelji ovih okrutnih ubojstava napomenuvši pri tome kako cijeli postupak još nije gotov te kako hrvatsko tužiteljstvo i policija stoje na raspolaganju slovenskim kolegama, što je potvrdio i Gojko Marković iz Kriminalističke policije MUP-a RH. </p>
<p>Tužiteljica iz ljubljanskoga Okružnog suda Slavica Stehel na kraju je novinarima otkrila kako se za vrijeme ubojstva uzima 14. kolovoza te da je okrutno ubojstvo počinjeno automatskim vatrenim oružjem s prigušivačem. Ostale će se pojedinosti, primjerice, kada su počinitelji ušli u RH, otkriti tek nakon niza vještačenja, od kojih su neka već počela u ponedjeljak. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Obitelj Bešlić tuži Slobodnu Dalmaciju</p>
<p>Zbog dijela teksta objavljenoga 8. travnja ove godine u kojem stoji kako »Sinjem kolaju priče da je otac, nezadovoljan Anđelinim kasnim dolaskom kući, djevojku potjerao van«, kada je stradala, obitelj je mnogo propatila i traži naknadu od 1,9 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT, 21. listopada</p>
<p> - Otac silovane i ubijene 17-godišnje Sinjanke Anđele Bešlić, Ivan Bešlić, njegova supruga i petoro djece tuže splitsku Slobodnu Dalmaciju, njezina glavnog urednika Dražena Gudića i novinara Marka Njegića zbog pretrpljenih duševnih boli, konkretno zbog teksta pod naslovom »Teško će se utvrditi je li Anđela bila silovana«. Kao naknadu traže 1,9 milijuna kuna. </p>
<p>Odvjetnica Stana Kulić, zastupnica obitelji Bešlić, u ponedjeljak je na prvoj glavnoj raspravi u ovom postupku na splitskom Općinskom sudu kazala kako je obitelj u tekstu objavljenom 8. travnja ove godine osobito povrijedio dio u kojem stoji da »Sinjem kolaju priče da je otac nezadovoljan Anđelinim kasnim dolaskom kući djevojku potjerao van«.</p>
<p>Branitelj Marka Njegića ponudio je obitelji Bešlić eventualnu izvanraspravnu nagodbu, s obzirom na to što su već dovoljno propatili, u vidu javne isprike.</p>
<p>»Samo javna isprika sada, nakon svega, nije dovoljna bez djelomične novčane neknade«, istaknula je Kulić i dodala kako obitelj još trpi štetu od tog članka zato to se u Sinju i dalje sumnja da je Anđelu otac istjerao iz kuće, kada je nastradala.</p>
<p>»Nisu vâs deset dana nakon objavljivanja tog teksta po Sinju zvali ubojicom svoga djeteta«, rekao je Ivan Bešlić. </p>
<p>Glavna je rasprava odgođena do 5. prosinca.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Županijsko je državno odvjetništvo u Splitu 9. listopada podignulo i Sudu za mladež Županijskog suda dostavilo optužnicu protiv rođaka Ivana i Pavla Bulja. </p>
<p>Rođaci su optuženi za teško ubojstvo i silovanje Anđele Bešlić, a Pavlu Bulju na teret se stavlja i kazneno djelo zloporabe opojnih droga. Odlukom Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Splitu, Buljevima je produljen pritvor.</p>
<p>Budući da je oštećenica bila maloljetna, postupak se odnosi i na silovanje i pošto je tužiteljstvo spis dostavilo Sudu za mladež, njegov sadržaj je tajna. </p>
<p>Glavna rasprava u ovom postupku bit će zatvorena za javnost, a javnost će moći prisustvovati samo izricanju presude. </p>
<p>Prema prijavi koju je podnijela Policijska uprava splitsko-dalmatinska, rođaci Ivan i Pavao Bulj terete se da su 3. ožujka ove godine u Sinju, na magistralnoj cesti prema Vrlici, djevojku nasilu uvukli u svoj »renault 4«. Potom su je odveli na predio Vidovo kod Suhača gdje su joj skinuli odjeću i prisiljavali je na bludne radnje te joj zadali više udaraca tupim predmetom u glavu, od čega je preminula. Zatim su je odvukli niz padinu i bacili u usjek te prekrili suhim granjem, gdje je i pronađena nakon mjesec dana.</p>
<p> Tužiteljstvo je, vjerojatno temeljem rezultata istrage, bludne radnje prekvalificiralo u silovanje. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Lažni princ prijetio egipatskom otpravniku poslova</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Ovih je dana iz zagrebačke zračne luke otputovao jedan lažni princ, kojemu je sud odredio da u Hrvatsku ne smije više navraćati najmanje pet godina, a u arhivi zagrebačkoga Općinskog suda zabilježeno je da se ta osoba osuđuje na uvjetnu kaznu zatvora od jedne godine, na rok kušnje od tri godine. Time je kazneni predmet, označen sa KO-2296/02., arhiviran u Općinskom sudu, a voditelj Odsjeka terorizma i ekstremnog nasilja Odjela organiziranog kriminaliteta PUZ-a, Želimir Šego, precrtat će u svojem popisu još jedan slučaj i odložiti ga s osjećajem olakšanja. </p>
<p>Postotak od dvanaest posto otkrivenih prijetnji telefonom na širem zagrebačkom području povećat će se do kraja godine.</p>
<p>Potraga za osobom koja je prijetila otpravniku poslova Arapske Republike Egipat, Saidu Hindamu, koji ima rezidenciju na Tuškancu 58, nije bila nimalo laka niti je ugroza egipatskom diplomatu bila naivna. Tajnica koja je primila telefonski poziv javila je nepoznatoj osobi da se otpravnik poslova sprema na put i da može poruku ostaviti njoj. Nakon toga začula je tiradu prijetnji na engleskom koji je bio začinjen arapskim naglaskom. Osoba se predstavila kao princ Ali Abdula, i princ je, nimalo u maniri i odgoju neke kraljevske obitelji, poručio da će otpravnika poslova vratiti u Kairo u kutiji(!) i da će ih sve u roku od 24 sata raznijeti.</p>
<p> Bez obzira na bizarnost telefonskog razgovora, ovakve se prijetnje uvijek shvaćaju krajnje ozbiljno. Uskoro je policija došla do imena i telefona s kojega su prijetnje upućene. Riječ je bila o Alyju Youssefu (64), rođenom Egipćaninu, s boravištem u Zagrebu. On je Arapin s australskom putovnicom, a revoltiran je što se odugovlači s izdavanjem vize za njegov rodni Egipat, gdje je također imao putovnicu kojoj je istekao rok važenja. Uskoro je Youssef postao privremeni stanovnik Okružnog zatvora u Zagrebu, i po ubrzanom postupku našao se i na sudu.</p>
<p>Odvjetništvo ga je teretilo da je ugrozio sigurnost osobe koja je pod međunarodnom zaštitom, i to tako što je prijetio da će napasti i nju i njezine službene prostorije, a osoba, otpravnik poslova egipatskog veleposlanstva, pod međunarodnom je zaštitom. Nadležni Općinski sud proveo je raspravu sa središnjim pitanjem što je Australac Egipćanin mislio pod onim da će otpravnika poslova »otpraviti u kutiji u Kairo«. O tome su svjedočili uposlenici veleposlanstva.</p>
<p> Ono o eksploziji u roku od 24 sata bilo je svima jasno. No optuženi je sve porekao, pa i svjedočenje glavne svjedokinje tajnice veleposlanstva, inače hrvatske državljanke. Ona je nevjerodostojan svjedok, tvrdio je optuženi, jer je potkradala veleposlanstvo i zbog toga dobila otkaz. U svojoj je obrani iskazao da je osoba s vrhunskim obrazovanjem, a što se predstavljanja tiče, bio je još »uvjerljiviji«. Rekao je da mu je majka saudijska princeza, pa je prema tome i on princ. Porekao je kutiju i druge prijetnje, no to nipošto nije pomoglo. Sud mu je odmjerio uvjetnu kaznu, ali i zaštitnu mjeru, izgon iz Hrvatske u roku od 24 sata i zabranu dolaska na pet godina.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Jesu li Ljahnyckoga iznuđivali okrivljenici ili »Srbi i Talijani«?</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je u Remetincu, na suđenju »zločinačkoj organizaciji«, svoju obranu počeo iznositi jedanaestookrivljeni Miroslav Vuković Olio.</p>
<p>Vukovićevim je iskazima nastavljena »saga« o slučaju Ljahnycki. Vukovića se, kao i Radovana Štetića, koji je iznosio obranu prošli tjedan, tereti za prijevaru i iznudu nad dr. Borisom Ljahnyckim.</p>
<p>Olio je, pričajući o svojim poslovanjima s Ljahnyckim, zapravo ustvrdio kako su i on i Štetić i Ljahnycki bili žrtve svjetskog prevaranta Rolfa Petersa. Štetić i Vuković su navodno preko nekih Srba dobili čekove od nekih Talijana. Ljahnycki i Olio odnijeli su čekove u Luksemburg, gdje su ih predali Petersu, koji ih je trebao predati u jednu banku, nakon čega bi se naplatili spomenuti Talijani.</p>
<p> »Kada sada razmišljam o tim čekovima, mislim da Rolf i Boris nisu ni imali namjeru to naplatiti za Talijane«, rekao je Vuković. On je također ustvrdio kako Ljahnycki nije želio da Talijani osobno upoznaju Petersa jer »onda mi gubimo proviziju«. Peters je obećavao veliku zaradu od ulaganja u poslove »tredinga«, svojevrsnog financijskog inženjeringa. Peters je kasnije međutim nestao, a ulagači su ostali bez zarade, što se nekima nije svidjelo.</p>
<p>Dr. Boris Ljahnycki inače je u svojem iskazu u Remetincu ustvrdio da su Štetić i Olio zapravo izmislili spomenute Srbe i Talijane, kako bi našli razlog da ga iznuđuju.</p>
<p>Olio međutim u svojoj obrani tvrdi drugačije. On kaže da su Srbi Dragan i Savo počeli pritiskati njega i Radovana tražeći od njih da prihvate obvezu prema Talijanima, te da Ljahnycki nije bio toliko izložen prijetnjama. Najprije je Dragan na proputovanjima prema Beogradu posjećivao Olija i Štetića, koji su »jedno vrijeme odolijevali«. Tada se umiješao i drugi Srbin, Savo, za kojega je Dragan navodno kazao Oliju: »Sa mnom ti je bilo lako razgovarati, do sada ti je bilo previše lijepo.«</p>
<p>Nedugo nakon toga su Savo i još trojica Srba, tvrdi Vuković, upali u Štetićev lokal na Malešnici i istjerali prodavačicu. Kad su Vuković i Štetić došli na mjesto događaja, Savo i trojica sjedili su u jednom kafiću. Savo je tada zaprijetio: »Previše ste se vi umislili, ali ćete sad vidjeti kako ćete razgovarat s nekim tko zna naplatiti dugove.«</p>
<p>Miroslav Vuković će nastaviti obranu i u utorak kad bi se trebao očitovati i o točki optužnice koja ga tereti za udruživanje u »zločinačku organizaciju«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Novinara Jelinića na sljedeću će raspravu privesti policija</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Rasprava u sudskom postupku u kojem je Stanko Subotić Cane tužio nakladnika tjednika Nacional u ponedjeljak je na Općinskom sudu odgođena zbog izostanka uredno pozvanog svjedoka novinara Berislava Jelinića. </p>
<p>Zbog toga je sutkinja Andrea Krstanović Čada odlučila da će ga na sljedeću raspravu privesti policija.</p>
<p>Predmet je tužbe tekst objavljen u Nacionalu od 20. studenoga 2001. godine pod naslovom: »Uhićen Subotićev partner Srećko Kestner«.</p>
<p>U tom se tekstu, navodi se u tužbi, kleveće i vrijeđa tužitelj jer se čitateljstvu predstavlja kao notorni zločinac, mafijaš i kriminalac.</p>
<p>U tekstu se dalje navodi i kako je Subotić glavni mafijaški boss Balkana te kako talijanske vlasti traže od Srećka Kestnera da ih informira ne samo o umiješanosti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i Subotića u šverc cigaretama nego i u krijumčarenje ljudima, drogom i oružjem. Dalje piše, što Subotić drži štetnim, da je FBI u Americi detaljno pretražio Subotićev avion i oduzeo mu poslovnu dokumentaciju te kako se uskoro očekuje krah Đukanovićeve i Subotićeve mafijaške suradnje. Subotić u tužbi posebno ističe kako Sina Karli sustavno odbija objave ispravaka uvredljivih i neistinitih informacija koje Nacional kontinuirano objavljuje od 15. svibnja 2001. do danas. Subotić privatnom tužbom potražuje 40.000 kuna, i to za duševne boli 20.000, koliko i za povredu poslovnog ugleda poduzeća kojima je on vlasnik.</p>
<p>Zastupnik Nakladnika predložio je sudu da se spoji svih devet Subotićevih sudskih tužbi na Općinskom sudu u jedan postupak, čemu se protivio odvjetnik Budak. Sutkinja je prijedlog odbila te raspravu odgodila. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pobjegao iz Lepoglave da bi ubio susjeda iz trećeg pokušaja</p>
<p>OSIJEK, 21. listopada</p>
<p> - Na osječkom je Županijskom sudu u ponedjeljak počelo suđenje Stjepanu Stjepanoviću (42) iz Viškovaca, koji se tereti da je počinio kazneno djelo pokušaja ubojstva svog susjeda Mije Sabola. </p>
<p>Budući da je Županijsko državno odvjetništvo odustalo od kaznenog progona Stjepanovića za ovo kazneno djelo zbog nedostatka dokaza, optužnica je podignuta na temelju privatne tužbe oštećenoga Sabola. </p>
<p>Bijeg iz Lepoglave</p>
<p>Prema optužnici, Stjepanović je 29. kolovoza 2001. godine pobjegao iz zatvora u Lepoglavi, gdje je služio kaznu zbog već jednog pokušaja ubojstva susjeda Sabola. Kad je došao u Viškovce, provalio je u Sabolovu kuću naoružan kuhinjskim nožem. Tamo se sakrio na tavanu, a kada je Sabol došao, optuženi je krenuo na njega prijeteći mu nožem, no napadnuti je čovjek na vrijeme pobjegao. </p>
<p>Nakon čitanja optužnice Stjepanović je izjavio da se ne osjeća krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. </p>
<p>Oštećeni je Sabol u svojem iskazu ispričao da je Stjepanović odrastao u prvoj kući do njegove. </p>
<p>»Otac i majka bili su mu alkoholičari. Već se kao mladić počeo pokazivati problematičnim te je počeo piti. Mi smo vršnjaci, i dok je on ludovao po selu, ja sam studirao. Kada sam diplomirao, počeo me mrziti zbog mog uspjeha«, ispričao je Sabol. </p>
<p>Nadalje je objasnio da je Stjepanović često provaljivao u njegovu kuću, jednom mu je prilikom uništio plastenik u vrtu, a nekoliko puta palio i štagalj. »Ni to mu nije bilo dovoljno, pa mi je pokušao zapaliti automobil. Tada sam ga prijavio policiji, sve je završilo na sudu i dobio je godinu dana zatvora. Kaznu je služio u pulskom zatvoru, odakle me često zvao i prijetio mi da će me ubiti. Kada je odležao prvu kaznu, vratio se u selo te provalio u kuću jednog sumještanina kojemu je ukrao lovačku pušku. Slijedio me naoružan tom puškom te ispalio nekoliko hitaca prema meni. Srećom, promašio me. I taj je slučaj završio na sudu, pa je Stjepanović osuđen na četiri i pol godine zatvora«, priča oštećeni. </p>
<p>U vrijeme služenja ove kazne u Lepoglavi optuženi je Stjepanović pobjegao iz zatvora te ponovo provalio u Sabolovu kuću. </p>
<p>»Tog sam se dana, vrativši se kući, shvatio da je netko u nju provalio. Pozvao sam policiju. Nekoliko je policajaca opkolilo kuću, a drugi su je pretraživali. Kako nisu našli nikoga, izišli su u dvorište. Tada sam se ja uputio do tavana i zatekao Stjepanovića koji je, naoružan kuhinjskim nožem, krenuo prema meni. Počeo sam bježati i zvati u pomoć, pa su policajci došli na tavan. Vidjevši policajce, Stjepanović je sam sebi zario nož u trbuh. Nakon toga je prevezen u bolnicu, a potom je vraćen u zatvor. Ja sam ga ponovo odlučio tužiti«, zaključio je Sabol. </p>
<p>Suđenje se nastavlja saslušanjem svjedoka. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Na računima više od 50.000 članova mirovinskih fondova - nula kuna</p>
<p>Mirovinski fondovi traže da se Hageni dade mogućnost da mijenja ograničenja za ulaganje / Kad bi se fondovima omogućilo uvođenje potportfelja građani bi mogli birati žele li više dionica ili obveznica u svom potportfelju</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Mirovinski fondovi nezadovoljni su obuhvatom predloženih izmjena Zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ponajprije u dijelu koji je odnosi na ulaganja, moglo se zaključiti iz prošlotjednog izlaganja predsjednika uprave Raiffeisen mirovinskog fonda dr. Damira Lamze tijekom 12. godišnje konferencije Zagrebačke burze u Novigradu.</p>
<p>Predloženim izmjenama Zakona koje su upućene u saborsku proceduru smanjuje se cenzus sa 80.000 na 50.000 članova u obaveznom, te sa 2000 na 200 u dobrovoljnom fondu. Također, građani će odluče li promijeniti fond plaćati manje naknade za izlazak iz fonda. Za promjenu fonda u prvoj godini naknada će umjesto 5 iznositi 0,8 posto ušteđevine, u drugoj godini naknada se smanjuje sa 2,5 na 0,4 posto, u trećoj godini naknada će iznositi 0,2 posto, dok je nakon tri godine promjena fonda besplatna. Izračune neto imovinske vrijednosti fonda i obračunskih jedinica obavljat će sama mirovinska društva, a potvrđuje ih banka skrbnik. Također, svi troškovi transakcija u kojima se stječe, prebacuje ili prodaje imovina obaveznog fonda namirivat će se iz imovine tog fonda, a ne više na teret društva koje upravlja tim fondom, što je bilo pogodnije za sada već 882.000 osiguranika koliko ih ukupno ima u svih sedam fondova.</p>
<p>Kad je riječ o ulaganjima fondova, ograničenje od 15 posto za ulaganje imovine izvan Hrvatske odnosi se sada samo na obavezne fondove, sa 5 na 15 posto povećava se limit ulaganja obaveznih fondova u kratkoročne papire i depozite u bankama, a do 3 posto mogu ulagati u terminske ugovore. Dobrovoljnim fondovima postavlja se tek limit od 20 posto za ulaganje u imovinu izvan Hrvatske.</p>
<p>Međutim, fondovi, na čije se račune mjesečno slijeva oko 170 milijuna kuna - dosad inače na računima imaju ukupno 1,25 milijardi kuna, ali je i više od 50.000 računa na kojima je stanje nula - traže da se zbog nemogućnosti korištenja postavljenih limita (samo dvije kvalitetne dionice na tržištu, nedostatak korporativnih i municipalnih obveznica) ograničenja za ulaganja »olabave« te da se Hageni dade mogućnost da mijenja ta ograničenja. Smatraju da i limit od 50 posto za ulaganje u državne obveznice u svijetu nije uobičajen te da ga treba značajno smanjiti s ciljem smanjenja rizika ulaganja u te obveznice. Također traže da im se dade zakonska mogućnost da se bave reotkupnim poslovima, a smatraju da je nepotreban strah od derivata, jer su oni nužan instrument zaštite od obezvređivanja imovine fonda. Također drže da treba omogućiti daljnje povećanje inozemnih ulaganja imovine fondova kako bi se smanjili rizici i povećali prinosi.</p>
<p>Jedan od prijedloga koji je Lamza iznio jest i da se fondovima omogući uvođenje potportfelja za osiguranike različite dobi, jer su za različite kategorije osiguranika primjerene različite dugoročne strukture sredstava. Tako bi primjerice potportfelj mlađih osiguranika imao i do 60 posto dionica, a kod starijih bi dominirale obveznice. Fond bi formirao nekoliko potportfelja i preporučivao osiguranicima najprimjereniji, a oni bi na kraju sami izabrali što žele. Takva iskustva imaju Poljska i Ukrajina te sve zemlje s razvijenim tržištima kapitala, kazao je Lamza.</p>
<p>Na kraju, iako je smanjen broj članova koje moraju imati »s ciljem da se potakne konkurencija među fondovima«, budućnost mirovinskih fondova u Hrvatskoj po svemu sudeći je koncentracija i smanjenje njihova broja jer se isto dogodilo u drugim zemljama koje su krenule u mirovinsku reformu. Tako je u Čileu u početku (1981.) bio 21 fond, a sada ih je samo sedam. U Mađarskoj je broj fondova od 60 koliko ih je bilo 1998. pao na 24, a u Poljskoj sa 21 na 17.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>LEGSI u znaku slučaja Bobetko, privatizacije i Piranskog zaljeva </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku u listopadu je ostao na rujanskoj razini i iznosi 56, izvijestila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Na vrijednost indeksa u ovom mjesecu najviše su utjecala zbivanja povezana sa zahtjevom Haaškog suda za izručenje generala Janka Bobetka, rasprava SDP-a i HSS-a o nastavku privatizacije državnog portfelja i prolongiranje rješenja graničnog spora sa Slovenijom u Piranskom zaljevu, uočavaju analitičari konzultantske grupacije Euroasia Groupa i Lehman Brothersa u svom redovnom mjesečnom izvještaju.</p>
<p>Slučaj generala Bobetka, navodi se u analizi, okončao je »medeni mjesec Hrvatske i međunarodne zajednice«, a hrvatskoj Vladi donio težak zadatak balansiranja između europskih aspiracija i uvažavanja stavova i emocija značajnog dijela stanovništva, koje je već prethodno senzibilizirano događajima oko Piranskog zaljeva.</p>
<p>Na vrijednost indeksa u listopadu, ocjenjuju analitičari, utjecala su i različita viđenja SDP-a i HSS-a nastavka privatizacije državnog portfelja. Kako stoji u analizi, »liberalni« koncept SDP-a vidljiv je po njegovoj namjeri da se ubrzo prodaju Ina i HEP, dok HSS vjeruje da privatizacija državnog portfelja treba teći polaganije. Stvarnim razlogom ovih razilaženja analitičari drže frustraciju HSS-a zbog njegove nedovoljne uključenosti u proces privatizacije.</p>
<p>Na društvenom planu važnost za listopadsku vrijednost LEGSI indeksa ima radikalizacija dijela društva potpomognuta glazbeno-medijskim akcijama pojedinih glazbenih izvođača. Poimence se spominju koncerti Marka Perkovića Thompsona i komentira se dobra posjećenost te prisustvo pronacističkih simbola.</p>
<p>Na sigurnosnom planu spominju se vijesti o pokušaju atentata na predsjednika Mesića za vrijeme njegovih posjeta Rumunjskoj i Austriji, a na ekonomskom području negativnim se ocjenjuje daljnji rast zaduženosti Hrvatske, čiji je dug premašio 13,2 milijarde dolara, dok se pozitivnim ocjenjuje nastavak trenda porasta BDP-a. </p>
<p>Hrvatska je u listopadu pala za dva mjesta u poretku promatranih zemalja po vrijednosti LEGSI indeksa i sad je jedanaesta. Ispred nje su Mađarska, Poljska, Meksiko, Bugarska, Tajland, Južna Afrika, Brazil, Kina, Rusija i Filipini. Iza Hrvatske su Egipat, Argentina, Venezuela, Ukrajina, Turska, Kolumbija, Azerbajdžan, Indonezija i Nigerija.</p>
<p>Mjerenje LEGSI indeksa stabilnosti provodi američka konzultantska tvrtka Euroasia Group u suradnji s investicijskom bankom Lehman Brothers. Indeks mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta, odnosno njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize. Procjenjuju se politički i ekonomski potezi vlada i njihov imidž u domaćoj i inozemnoj javnosti, najvažniji događaji koji su obilježili promatrano razdoblje na društvenom planu, na polju sigurnosti te u ekonomiji. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Lekovi dioničari prihvatili ponudu Novartisa</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Četiri najveća dioničara slovenske farmaceutske kompanije Lek, koji zajedno kontroliraju udio od 34,5 posto, prihvatili su u ponedjeljak ponudu švicarskog Novartisa od 105.000 tolara (459 eura) za dionicu čime je vrijednost čitavog poduzeća dosegla 885 milijuna eura. Naime, u subotu je Novartis po drugi puta povećao ponudu - nakon što prvo povećanje sa 95.000 na 98.000 tolara nije zadovoljilo velike dioničare - obrazloživši to »novom procjenom« mogućnostima Leka za proizvodnju generičkih lijekova - onih koji više nisu zaštićeni patentom. Novartis je, osim toga, ponudu produljio za tjedan dana te će je ostali dioničari moći prihvatiti najdalje do 4. studenog.</p>
<p>Dva najveća Lekova dioničara, mirovinski fond Kapitalska družba pokojninskega in invalidskega zavarovanja i Slovenska odškodninska družba, koje kontroliraju ukupno 27,5 posto dionica, te dva investicijska fonda, kazali su nakon prve ponude da neće prihvatiti manje od sto tisuća tolara po dionici. Lekove su dionice na Ljubljanskoj burzi u petak kod zatvaranja stajale oko 90.000 tolara, no u ponedjeljak su nedugo nakon otvaranja skočile 13 posto.</p>
<p>Lek, najveća slovenska kompanija s dionicama uvrštenim na burzi, ima velike mogućnosti rasta na temelju proizvodnje generičkih lijekova. Bude li Novartisov pokušaj preuzimanja uspješan, ta švicarska farmaceutska grupacija, treća po veličini u Europi, postat će i najveći svjetski proizvođač generičkih lijekova nakon izraelskog Teva Pharmaceutical Industries. Trenutno generički lijekovi čine 8 posto Novartisove prodaje, a s Lekom taj bi se udio povećao na 10 posto.</p>
<p>Novartis sam proizvodi generičke varijante nekih svojih lijekova - Voltarena i Ritalina, lijeka za poremećaj pomanjkanja koncentracije - te lijekova protov depresije; Eli Lillyjeva Prozaca i GlaxoSmithKlineova Wellbutrina. Analitičari smatraju da je Novartis zainteresiran za Lek zbog mogućnosti slovenske kompanije da pokrene proizvodnju poznatog antibiotika Augmentin koji je nedavno izgubio zaštitu patenta u SAD-u.</p>
<p>Lek će Novartisu osigurati veći pristup na tranzicijskim tržištima srednje i istočne Europe, no švicarska je grupacija obećala da će zaštiti Lekov identitet te podržati razvijanje njegovog sjedišta kao regionalnu bazu grupe za daljnje širenje grupe na tržišta srednje i istočne Europe. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Euro donio ujednačavanje menadžerskih plaća</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Od zaživljavanja EMU-a 1999. godine, plaće vrhunskih menadžera u euro-bloku su se gotovo izjednačile, pokazuje studija britanske konzultantske kuće Hay Group.</p>
<p>Tako je, primjerice, prosječna godišnja plaća više razine menadžmenta u Njemačkoj, zemlji s najvišim plaćama među šest promatranih, prošle godine iznosila 217.000 eura. Isto toliko je otprilike iznosila i 1998. godine. </p>
<p>S druge strane, prosječna godišnja plaća visokorangiranih menadžera u Irskoj, zemlji s najnižim plaćama, porasla je sa 157.000 eura u 1998. godine na 207.000 eura u prošloj godini. To znači da su prosječne menadžerske plaće u Irskoj u samo nekoliko godina skočile sa 72 na 95 posto njemačkog prosjeka. U Belgiji su, pak, menadžeri lani primali 85 posto njemačkoga prosjeka.</p>
<p>Još u vrijeme zaživljavanja EMU-a analitičari su tvrdili da će uvođenje jedinstvene valute donijeti ne samo izjednačavanje cijena diljem eurozone nego i izjednačavanje plaća. Ova studija, provedena u šest zemalja EMU-a najnoviji je dokaz za takvu tvrdnju. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Burze: Farmaceutska industrija bilježi pad </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak bilježili uglavnom negativan trend, no zato promjene nisu bile velike. Pad dionica prevladavao je u farmaceutskom sektoru nakon što je njemački Bayer objavio da očekuje 3500 novih sudskih tužbi zbog lijeka za snižavanje kolesterola u krvi Baycol, kojega je lani povukao s tržišta. Osim toga, pad su zabilježile dionice naftnoga i financijskog sektora.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski indeks FTSE 100 pao 0,25 posto na 4120,1 bod, a frankfurtski DAX je prošao tek nešto lošije - izgubio je 0,53 posto spustivši se na 3146,81 bod. Pariški CAC 40 je pao 0,83 posto na 3130,66 bodova, dok je milanski MIB 30 porastao 0,24 posto dosegavši 23.446 bodova. Indeks najjačih dionica u Europi, DJ Stoxx 50 je izgubio 0,83 posto spustivši se na 2584,84.</p>
<p>U New Yorku su vodeći indeksi nakon otvaranja burzi također zabilježili pad - Dow Jones Industrial Average je pao 0,77 posto na 8257,97 bodova, dok je širi S 500 izgubio 0,87 posto spustivši se na 876,7 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je na 1278,79 bodova bio 0,7 posto niži nego u petak.</p>
<p>Negativan je trend prevladavao i na azijskim burzama, a tokyjski indeks Nikkei 225 je pao 1,19 posto na 8978,41 bod.</p>
<p>Bayer je do poslijepodneva izgubio 7,8 posto. Drugdje u farmaceutskom sektoru, GlaxoSmithKline je pao 2,4 posto, AstraZeneca 2,2, a švicarski Roche 2,1 posto. Novartis, čiju su ponudu za preuzimanje u ponedjeljak prihvatili najveći dioničari slovenskog Leka, pao je 0,5 posto.</p>
<p>U naftnom sektoru, BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, pao je 1,4 posto, jednako kao i Royal Dutch, dok je Shell izgubio 0,6 posto. Francuska Total Fina Elf je pala 1,3 posto.</p>
<p>Dionice Swiss Lifea u ponedjeljak su izgubile 10 posto nakon što je osiguravatelj objavio reviziju prethodnog izvješća o rezultatima u prvoj polovici godine - stvarni neto gubici u visini 578 milijuna švicarskih franaka su 192 milijuna franaka viši nego je prvotno izvješteno. Gubitke su zabilježili i drugi europski osiguravatelji, te je Swiss Re pao 2, Baloise 6, a Zurich Financial 6,8 posto. Axa je pala 3,4, a Aegon 2,4 posto.</p>
<p>U tehnološkom je sektoru bilo dobitnika među proizvođačima čipova - Infineon je dobio 2,9, a STMicroelectronice 1 posto. Nizozemski ASML je dobio 6,4 posto. Ericsson je nakon prošlotjednih rezultata skočio još 13 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Bajić: Istraga o slučaju »Medački džep« pri kraju </p>
<p>Većina svjedoka dala iskaze u formi koja se može iskoristiti pred sudom, dokazi su izvedeni na strogo kontroliran zakonit način, čime postaju dijelom sudskog spisa kad se podignu optužnice i nadležni sudac zakaže glavnu raspravu </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Policijske, tužiteljske i obavještajne strukture vrlo intenzivno rade na rasvjetljavanju slučaja »Medački džep«. Rad koji prelazi dnevni raspored poslova daleko je odmakao i moglo bi se reći da su optužnice već spremne. U cijeli posao uključena su i pravosudna tijela kako se određene postupovne radnje ne bi morale kasnije ponavljati samo zato što neke izjave i dokazi nisu izvedeni u prisutnosti istražnog suca.</p>
<p>Ukratko, to je faza u kojoj se trenutačno, u ponedjeljak, nalazi istraga o Medačkom džepu. Naravno, sve je pod plaštom službene tajne iz jednostavnoga razloga što je prošlih dana previše važnih informacija, koje su i omele istragu, iscurilo prema novinama.</p>
<p>U uredu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u ponedjeljak se nije moglo saznati ništa više od grubih naznaka smjera u kojem se odvija postupak.</p>
<p>»Nadležna tijela prikupljaju podatke o Medačkom džepu u punoj tajnosti, ali uz strogo kontroliranu legalnost«, kaže Bajić. »To ne znači da sam u ovom trenutku spreman bilo što reći o nastavku posla, posebice ne o njegovoj konkretizaciji, sastavljanju optužnica i njihovu uručenju, nakon čega bi, radi osiguranja postupka, neke osobe trebale u pritvoru pričekati početak glavne rasprave.«</p>
<p>Na terenu, pak, informacije do kojih se može doći, svedene su uglavnom na ocjenu da je posao pri kraju. To znači, rečeno nam je, da je većina svjedoka dala svoje iskaze u formi koja se može iskoristiti pred sudom da su dokazi izvedeni na strogo kontrolirani zakonit način. Time postaju dijelom sudskoga spisa onog trenutka kad se podignu optužnice i nadležni sudac zakaže glavnu raspravu.</p>
<p>Čuli smo i informaciju da sva nadležna tijela u ovom slučaju rade vrlo skladno i da nema sporova između policije, tužiteljstva, tajnih službi i sudaca. Prema dostupnim pravosudnim ocjenama, cijeli posao na slučaju »Medački džep« primjer je uredne, dobro organizirane i koordinirane akcije svih nadležnih službi i pravosudnih tijela. Ono što je stavilo mrlju na cijeli slučaj jest curenje informacija prošloga tjedna.</p>
<p>»Cijela je akcija zapravo bila ugrožena. Nisu novine te koje trebaju slati poruku koga će i kada policija privesti pravosudnim tijelima. Još manje su to političke osobe koje takve informacije 'daruju' medijima kao nekakav dokaz svoje upućenosti i političke aktivnosti«, još se ljuti Bajić na obavijesti da će ovaj ponedjeljak biti optuženi osumnjičenici za Medački džep.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pupovac: »Vlast diskriminira srpsku zajednicu«</p>
<p>Po konačnom prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, predstavnici tih manjina, osim srpske, dobili bi dvostruko pravo glasa/ Ako se tražilo specifična rješenja, zašto se nije uzelo ona iz Erdutskog sporazuma i Pisma namjere u kojima je za Srbe predviđena razmjerna zastupljenost, pita Pupovac </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Zakon o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te novi prijedlog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina bili su povod konferencije za novinare koju je u ponedjeljak održao predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) dr. Milorad Pupovac. »Još jednom moram konstatirati da se ne ostvaruju zakoni koji su na snazi u Republici Hrvatskoj a tiču se građanskih prava srpske zajednice. Zabrinjava nas što nema realne spremnosti da se Srbi u Hrvatskoj prihvate i ostvare kao manjina«, naglasio je Pupovac. Potkrijepio je to »opstruiranjem« propisanih odluka i primjene Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalne manjine, rekavši da se u sredinama gdje postoji velik interes roditelja za dopunskom nastavom na srpskom jeziku - Knin, Plaški, Krnjak, Dvor... - nastava ne održava. Nasuprot tomu, istaknuo je, u medijima se stalno diže buka o srpskim školama i segregaciji Srba u istočnoj Slavoniji. Županijske urede za prosvjetu i ravnatelje škola optužio je da ne provode odluke Ministarstva prosvjete i športa.</p>
<p>Govoreći o Prijedlogu ustavnog zakona o nacionalnim manjinama koji bi uskoro trebao u drugo saborsko čitanje, predsjednik SNV-a je iskazao svoje negodovanje jer je, kako je rekao, ta redigirana verzija prije stigla do novinara nego do predstavnika nacionalnih manjina. Po toj verziji predstavnici nacionalnih manjina, osim srpske, dobili bi dvostruko pravo glasa, što on podržava ali i pita dokle će vlast u pravima diskriminirati srpsku zajednicu.</p>
<p>»Ako su tražili specifična rješenja zašto nisu uzeli ona iz Erdutskog sporazuma i Pisma namjere u kojima je za Srbe predviđena razmjerna zastupljenost. Ovako ispada da je najvažnije zakonom ne obuhvatiti Srbe«, naglasio je. Ako srpska zajednica ne bude u mogućnosti ostvariti svoja prava tražit će zaštitu Ustavnog suda, Vijeća Europe i Europske komisije, najavio je Pupovac. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bušićeva sudbina u rukama američkog pravosuđa i vlade </p>
<p>Iako su hrvatske vlasti više puta pokušavale diplomatskim putem ishoditi, ako ne oslobađanje odnosno pomilovanje, onda barem premještaj Zvonka Bušića iz američkog u hrvatski zatvor, uvijek su se nalazili neki novi razlozi da se to ne dogodi / »Zvonka Bušića i njegovu suprugu, i njihove drugove, ne smatram nikakvim ratnim zločincima ni teroristima, nema nikakve sumnje da je njihov čin počinjen zbog političkih pobuda i zbog publiciranja borbe za hrvatsku samostalnost...«, rekao je sudac Bartels, izričući presudu</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - »Bilo bi nepravedno i nepošteno ako ne bih najprije rekao da Zvonka Bušića i njegovu suprugu, i njihove drugove, ne smatram nikakvim ratnim zločincima ni teroristima, nema nikakve sumnje da je njihov čin počinjen zbog političkih pobuda i zbog publiciranja borbe za hrvatsku samostalnost...«, smatrao je ipak potrebnim reći američki sudac Bartels, izričući presudu četvorici Hrvata i jednoj Amerikanki zbog otmice zrakoplova tvrtke TWA na liniji New York - Chicago i smrti policajca Briana Murraya. Zvonko Bušić, njegova supruga Julienne Eden, Petar Matanić, Frane Pešut i Slobodan Vlašić su 10. rujna 1976. oteli zrakoplov sa 83 putnika i 17 članova posade s namjerom da time upozore svjetsku javnost na težak položaj Hrvata i Hrvatske u komunističkoj Jugoslaviji, posebice na progone koji su se događali nakon sloma Hrvatskog proljeća.</p>
<p>Iz zrakoplova su trebali biti bacani letci na usputne gradove, dok su na newyorškoj postaji Grand Central u jednom prtljažnom pretincu ostavili dva letka (»Deklaraciju Glavnog sjedišta hrvatskih osloboditeljskih snaga« i »Poziv američkom narodu«), sa zahtjevom da se objave u četiri najveća američka dnevna lista. Uz letke su ostavili i eksplozivnu napravu. Prema njihovim uputama, pilot otetog zrakoplova je američkim vlastima priopćio gdje je pretinac s letcima i način kako se eksplozivna naprava deaktivira.
Kad je zrakoplov sletio u Pariz, otmičari koje je predvodio Zvonko Bušić doznali su da su njihovi leci objavljeni u američkim novinama, ali i da je od njihove eksplozivne naprave na poligonu za deaktiviranje poginuo policajac Brian Murray, dok je jedan policajac teže, a dvojica lakše ranjena. Nakon toga predali su se francuskim vlastima koje su tada utvrdile da otmičari nisu ni posjedovali pravo oružje (osoblju su zaprijetili eksplozivom koji se navodno nalazio u prtljazi zrakoplova, ali ga zapravo nije bilo).</p>
<p>Američki sud ih je zbog otmice zrakoplova i smrti policajca osudio na stroge kazne zatvora. Zvonko Bušić i njegova supruga Julienne Eden osuđeni su na doživotni zatvor, a ostala trojica na 30 godina. U međuvremenu su nakon odsluženog određenog dijela kazne, predviđenog da se podnese zahtjev za uvjetni otpust, svi osim Zvonka Bušića izašli na slobodu.</p>
<p>U američkom zatvoru on se nalazi već 26 godina, odnosno 9518 dana, kako su precizno izračunali voditelji prosvjeda pred američkim veleposlanstvom u Zagrebu, u subotu, 19. listopada. Jedan od organizatora prosvjeda je rekao da se u »izvršavanje presude američkog suda očito umiješala politika, jer komisija za pomilovanje ne uvažava ni pisma suca koji je sudio Bušiću i koji je već nekoliko puta tražio da bude pušten«.</p>
<p>Iako su hrvatske vlasti više puta pokušavale diplomatskim putem ishoditi, ako ne oslobađanje odnosno pomilovanje onda barem premještaj Zvonka Bušića iz američkog u hrvatski zatvor, uvijek su se nalazili neki novi razlozi da se to ne dogodi. Nakon događaja 11. rujna, kada su islamski teroristi zrakoplovima napali SAD, sada se protiv mogućeg izručenja Bušića Hrvatskoj navode razlozi takve naravi. Međutim, još prije nekoliko godina iz američkih je diplomatskih krugova upućena informacija da se Bušića neće osloboditi niti će mu se omogućiti da ostatak kazne odsluži u Hrvatskoj.</p>
<p>U međuvremenu, ime Zvonka Bušića spominjalo se u mnogim peticijama, političkim razgovorima, a navodno i u vezi s nekim gospodarskim aranžmanima Hrvatske i SAD-a. Iz zatvora bi, ako se u međuvremenu nešto ne dogodi, trebao izaći tek 2006. godine, dakle, nakon 30 godina. Rijetki su primjeri zatvorenika s tolikim stažom, tim više jer je i pri izricanju presude sudac jasno ustvrdio da jesu učinili pogrešan korak, ali da ih unatoč tome ne smatra teroristima. Uostalom, nisu imali oružje, nisu nikoga ubili, a smrt policajca dogodila se na poligonu za deaktiviranje takvih naprava.</p>
<p>Sumnja se da je policija neodgovorno postupila pri deaktiviranju naprave. U vezi s tim, nešto govori i svojedobna tužba udovice policajca Murraya protiv newyorške policije i to zbog »pogrešnog rukovanja eksplozivnom napravom«. Međutim, zapisnik o eksploziji je navodno izgubljen, pa nije bilo moguće provjeriti tvrdnje iz tužbe Murrayjeve udovice da »bomba nije bila programirana da eksplodira i da nikad ne bi eksplodirala da nije bilo nemara«.</p>
<p>Unatoč svemu, te čak i činjenici da ga ni sudac koji je izricao presudu nije držao teroristom, Zvonko Bušić, nadimkom Taik, i dalje je u američkom zatvoru. Prosvjednicima pred američkim veleposlanstvom u Zagrebu on sam je poručio da ne zna hoće li njihovi zahtjevi uroditi plodom, ali vjeruje da je »bolje upaliti makar i jednu svijeću, nego podnositi tamu«. Na tom je prosvjedu predsjednik saborskog Odbora za useljeništvo Milan Kovač rekao da je taj odbor prihvatio inicijativu da se na dnevni red Sabora uvrsti rasprava o sudbini Zvonka Bušića, što bi se trebalo dogoditi, kako je najavio, početkom studenog.</p>
<p>Bušićeva sudbina, međutim, u rukama je američkog pravosuđa i tamošnje vlade koja može, ali i ne mora, postupiti po standardima koji vrijede za neke druge države. Hrvatska i SAD, inače, imaju ugovor o razmjeni zatvorenika. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ninić: Predloženima za počasne građane sudi se za ratni zločin</p>
<p>ŠIBENIK, 21. listopada</p>
<p> - Sjednica Županijske skupštine šibensko-kninske naprasno je prekinuta u ponedjeljak, nakon što su skupštinske klupe napustili vijećnici oporbenih stranaka koji su se žestoko usprotivili prijedlogu međustranačkog povjerenstva za nagrade i priznanja da se umirovljeni generali - Ante Gotovina, Rahim Ademi i Mirko Norac - proglase počasnim građanima Županije. </p>
<p>Skupštinu je prvi napustio vijećnik i saborski zastupnik Ivan Ninić, koji je izjavio kako se radi o slučaju bez presedana</p>
<p>. Naime, da je spomenuto povjerenstvo predložilo ovu počast vijećnici su saznali tek kad je otvorena ta točka dnevnog reda, a po Poslovniku o utvrđenim prijedlozima nije se moglo raspravljati. Tu okolnost vijećnici oporbe su proglasili običnom manipulacijom te napustili sjednicu koja zbog nedostatka kvoruma nije mogla biti nastavljena.</p>
<p>Na pitanje vijećnika oporbe zašto su se ovi prijedlozi držali u strogoj tajnosti, Damir Pilipac, predsjednik Povjerenstva im je odgovorio da tajnosti nije bilo, jer su predstavnici svih stranaka sudjelovali u radu Povjerenstva.</p>
<p> Ninić je tražio odgodu ove točke, ali njegov prijedlog nije prošao.</p>
<p> Potom je izjavio da se radi o običnoj politizaciji jer se počasnim građanima Županije pokušavaju proglasiti osobe kojima se sudi za ratni zločin, a sudski postupci su u tijeku. »To je za nas u SDP-u neprihvatljivo i ovakav prijedlog za nas je obična podvala«, rekao je Ninić, koji je vijećnike HDZ-a i HB-a upitao ruše li oni ovim prijedlogom aktualnu hrvatsku vlast ili Hrvatsku.</p>
<p>Damir Pilipac odgovorio mu je da vijećnici oporbe, ako žele, za nagrade i priznanja mogu predložiti i samu Carlu del Ponte, ako im ona više odgovara od generala koje je predložilo Povjerenstvo.</p>
<p>Prijedlog da se Nediljki Klarić, regionalnoj povjerenici za izbjeglice i prognanike uruči plaketa nije prošao, jer su mu se usprotivili HDZ-ovi vijećnici Gordan Baraka, Milena Kardum i Joso Mešin koji predloženu smatraju »Baičinim čovjekom«, s kojim su u žestokom sukobu.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HZZO kupuje bolje baterije za umjetne pužnice </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje nisu znali da baterije s popisa pomagala koje financiraju i baterije koje ne odgovaraju za umjetne pužnice.</p>
<p> Riječ je o baterijama koje su upotrebljive za obične slušne aparate. Tako se i moglo dogoditi da su ugrađene pužnice i njihovi vanjski dijelovi radili jedva dan-dva na razočaranje korisnika tih pomagala za koje se novac skupljao u velikoj humanitarnoj akciji.</p>
<p> Upravno vijeće HZZO-a stoga je na sjednici u ponedjeljak odlučilo odrediti nove smjernice za odabir najboljih baterija što će se i financirati iz zdravstvenog fonda. </p>
<p>Novinari su nakon sjednice Upravnog vijeća upoznati i s poslovanjem Zavoda za prvih šest mjeseci ove godine u kojem se zbog novog načina obračuna (po novom zakonu) iskazao manjak: ukupni rashodi bili su oko osam milijardi kuna, a u odnosu na prihode manjak je oko 250 milijuna kuna koliko nije plaćeno dospjelih naknada, računa za lijekove i ortopedskih pomagala. </p>
<p>Što se tiče sanacije zdravstvenog sustava, kako je rečeno, dosad je sanacijskim novcem plaćeno 72 posto dugova, a ostali će biti isplaćeni u idućih 15 dana.</p>
<p> U vezi s time je i sklapanje novih ugovora sa zdravstvenim ustanovama za drugo polugodište ove godine koje su dosad potpisali ravnatelji 80 posto zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.</p>
<p> Vjeruje se da će do kraja tog postupka nepotpisano ostati možda dva posto ugovora o financiranju. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Odbije li Vlada pregovore, SHU ide u štrajk«</p>
<p>RIJEKA, 21. listopada</p>
<p> - Povećanje postotnog ulaganja bruto domaćeg proizvoda u obrazovanje sa sadašnjih 3,2 posto na šest posto, što preporučuje UNESCO; utvrđivanje jasne razlike između razvojnih potreba društva i pratećih javnih službi; sustavna analiza prosječne bruto plaće; pristupanje izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova, te početak pregovora o proračunu za 2003. - neki su od zahtjeva Sindikata hrvatskih učitelja upućenih Vladi. </p>
<p>»Trenutačno je upitno postoji li u Hrvatskoj politička volja za promjenama, kakva je postojala uoči trećesiječanjskih izbora. Zato i Sindikat hrvatskih učitelja lobiranjem na svim razinama skreće pozornost na sebe, a u konačnici industrijskim akcijama dolazi do cilja. Treća opcija je 'status quo' - da se učitelji pokriju po ušima i cvile po zbornicama, što SHU neće dopustiti«, izjavio je čelnik tog sindikata Dalimir Kuba, na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Rijeci, govoreći o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora.</p>
<p>Izmjenama Sindikat traži više novca za sustav obrazovanja iz proračuna za iduću godinu. Hoće li o tome pregovarati, Vlada se treba izjasniti 29. listopada. U tom slučaju pregovori bi počeli 14. studenoga. Ako Vlada odbije zahtjev SHU-a, najavio je Kuba, slijede industrijske akcije. </p>
<p>Osvrćući se na pokazatelje Državnog zavoda za statistiku, Kuba je kazao da osnovno školstvo, po plaćama za lipanj ove godine, ima najniži prosjek u Hrvatskoj - 3486 kuna; u srednjem školstvu prosjek je 3650, a u visokome 5075 kuna. Kako je istaknuo, s obzirom na brojnost visokoobrazovanih u sustavu školstva, nužno bi bilo povećati plaće u osnovnom školstvu za 20,05 posto, u srednjem za 29,95 posto, a u visokome za 18,35 posto. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Gospićka skupina«: Ovaj tjedan saslušanja trojice svjedoka u Njemačkoj </p>
<p>RIJEKA, 21. listopada </p>
<p> - Na nadležnim sudovima u Njemačkoj od srijede do petka bit će organizirana saslušanja trojice svjedoka u sklopu suđenja tzv. gospićkoj skupini koje se vodi na Županijskom sudu u Rijeci. To je na posljednjoj prošlotjednoj glavnoj raspravi tog suđenja najavila predsjednica sudskog vijeća sutkinja Ika Šarić.</p>
<p> Zdenko Bando, Zdenko Ropac i Tomislav Orešković bit će saslušani u trima gradovima na sjeverozapadu Njemačke. Riječ je o ljudima iz tzv. Levarove skupine koji su od 1993. u hrvatskim medijima upozoravali na zbivanja na gospićkom području u jesen 1991., što je predmet suđenja petorici optuženika »gospićke skupine«. </p>
<p> Zdenko Bando, vojni policajac i zapovjednik vojne policije u Gospiću 1991. godine, spomenut je na suđenju u Rijeci da je odvodio civile iz njihovih kuća i podruma u Gospiću i Karlobagu. Bando je u medijima navodio kako je tada dobivao naredbe da privodi srpske civile, uz objašnjenja da će oni biti razmijenjeni za Hrvate, te da je bio ogorčen kad je doznao da su oni kasnije ubijeni. </p>
<p>Tomislav Orešković radio je 1991. u gospićkoj policiji, a Zdenko Ropac u prislušnoj vojnoj službi pa se pretpostavlja da raspolažu mnogim podacima o događajima na gospićkom području koji se navode u optužnici. </p>
<p> Zbog osobne sigurnosti, prije nekoliko godina odselili su se u Njemačku, a spominjalo se da su dali iskaz istražiteljima Haaškog suda. </p>
<p> Njihov status u Njemačkoj nije sasvim poznat, potvrdila je sutkinja Šarić. Prema nekim informacijama, pod zaštitom su njemačkih nadležnih službi i promijenjen im je identitet. Više puta pozivani su da svjedoče na riječkom sudu, ali se nisu odazvali. </p>
<p> Na saslušanje te trojice svjedoka u Njemačkoj odlaze sutkinja Šarić i zamjenik županijskog državnog odvjetnika Doris Hrast te neki od branitelja optuženih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Slučaj Lora«: Svjedoci iz SRJ nisu došli, u utorak pregled prostorija u Lori </p>
<p>SPLIT, 21. listopada</p>
<p> - Miroslav Petrović, Milan Mičić, Milanče Tošić, Nenad Velimir i Velibor Tomović, državljani SR Jugoslavije, ni u ponedjeljak se nisu odazvali pozivu splitskog Županijskog suda da svjedoče na suđenju za ratni zločin počinjen u Lori. </p>
<p>Prema riječima predsjednika sudskog vijeća, suca Slavka Lozine, sud još nije dobio ni neslužbeno ni službeno izvješće o razlozima nedolaska tih svjedoka. Odlukom sudskog vijeća, to je bio posljednji poziv svjedocima iz SRJ. I obrana i tužiteljstvo ustraju na tome da se otkriju razlozi njihova nedolaska.</p>
<p> U nastavku suđenja, branitelji osmorice optuženika nastavili su iznositi svoje prijedloge i protivljenja. Braniteljica Emilija Bungura, odvjetnica Ankica Luetić, osvrćući se na tužiteljev prijedlog da se pozove 12 novih svjedoka iz BiH, koji su sudu uputili pisma sa svojim svjedočenjima, rekla je kako su pisma »ciljano sročena pred sam kraj istražnog postupka i sudu upućena u siječnju ove godine da bi se iskoristila na glavnoj raspravi«. </p>
<p>Branitelj Ante Gudića, odvjetnik Joško Čeh, ustrajava na saslušanju svjedoka Damira Boršića, bivšeg vojnog policajca. Na Čehov prijedlog obrana i sudsko vijeće u utorak će pregledati prostorije vojnoistražnog centra Lora. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Granić neće biti na razgovorima s Carlom del Ponte </p>
<p>U kuloarima Markova trga već se može čuti procjena da premijer Račan nije zadovoljan time kako je Granić u medijima prezentirao stavove Vlade oko »slučaja Bobetko«, pa Granićev izostanak s priprema za razgovore s Del Ponte tumače upravo u tom svjetlu</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Goran Granić neće u srijedu biti prisutan na razgovorima s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte, iako je kao predsjednik Savjeta hrvatske Vlade za suradnju s Haaškim sudom dosad bio prvi operativac Banskih dvora u suradnji sa Sudom. </p>
<p> Granićev izostanak objašnjavaju u Vladi njegovim jednotjednim službenim putom u Egipat gdje se održava izvršna skupština Svjetskog energetskog kongresa. Granić stoga u ponedjeljak nije mogao biti ni na sjednici Savjeta za suradnju s Haagom. Umjesto Granića, sjednicom Savjeta - uobičajenom prije svakog dolaska Del Ponte - predsjedao je Račan. </p>
<p>U Banskim dvorima tvrde kako nema ništa čudnog u tome što Granić neće biti ni na finalnim pripremama Vlade za susret s Carlom del Ponte niti na samom razgovoru s tužiteljicom u sklopu njezina redovnog posjeta zemljama regije.</p>
<p> No, činjenica je da je on dosad bio na svim službenim razgovorima glavne haaške tužiteljice u Zagrebu, a s njom je prije nekoliko mjeseci obišao i Slavoniju. </p>
<p>Granić se, inače, posljednjih dana upadljivo rijetko pojavljivao u javnosti iako je prvih dana nakon objave optužnice protiv generala Janka Bobetka upravo on objašnjavao stavove i poteze Vlade u »slučaju Bobetko«. Stoga se u kuloarima Markova trga već može čuti procjena da premijer Račan nije zadovoljan kako je Granić obavio taj posao, a Granićev izostanak s finalnih priprema za razgovore s Carlom del Ponte tumače upravo u tom svjetlu. </p>
<p>Do zaključenja ovog izdanja u Vladi se nije moglo doći do informacija o stavovima koje će Račan iznijeti glavnoj haaškoj tužiteljici. Čak se službeno još ne zna ni tko će uz premijera prisustvovati razgovoru iako se, prema neslužbenim informacijama, računa da će veći dio razgovora Račana i Del Ponte proteći u četiri oka. U Banskim dvorima tvrde da nemaju ni informacija o tome što tužiteljica donosi iz Haaga. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Odluka Ustavnog suda o Vladinu podnesku za »slučaj Bobetko« </p>
<p>tek sredinom studenoga</p>
<p>Vladinu dokumentu nedostaje tzv. pravna argumentacija (zakoni, propisi i odluke nadležnih tijela »obrambene« strane, dakle hrvatske države, ali i »agresorske ispostave«, dakle »Krajine«) na osnovi kojih je država poduzela akciju »Medački džep«/ Goran Mikuličić, pravni zastupnik Vlade u »slučaju Bobetko«, poslao je repliku na odgovor Carle del Ponte u povodu hrvatske žalbe/ Izvjesno pravno zatišje u odnosima Vlade i Haaga svedeno na pitanje »kad će Bobetko u bolnicu«</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Odluku o predmetu »Bobetko« Ustavni će sud donijeti tek sredinom studenoga. Vladin dokument, kojim se od tog suda traži ocjena ustavnosti haaške optužnice protiv generala Janka Bobetka, krugovi bliski Ustavnom sudu ocijenili su kao vrlo uredan podnesak, ali mu nedostaje tzv. pravna argumentacija. Riječ je zapravo o nedostatku pravne dokumentacije (zakoni, propisi i odluke nadležnih tijela »obrambene« strane, dakle hrvatske države, ali i »agresorske ispostave«, dakle »Krajine«). Bez tih je papira nemoguće donijeti kvalitetnu ustavnu odluku, pa je iz Ustavnog suda na adresu Vlade upućen zahtjev da osigura tu dokumentaciju.</p>
<p>Budući da se sve to događa u zgusnutim danima političkog raspravljanja o »slučaju Bobetko«, ne čudi i izvjesno nezadovoljstvo koje je u Ustavnom sudu zavladalo nakon zaključaka Sabora među kojima je i onaj »da Ustavni sud mora o Vladinu podnesku odlučiti žurno«. Ustavni sud ne može mirno primiti naznaku »žurno«, jer je stavlja parlament koji u ulozi ustavotvorca (Ustavni zakon o Ustavnom sudu) određuje da to tijelo za izvršenje svoje uloge ne može podlijegati rokovima žurnosti.</p>
<p>Iako se imenovanje suca-izvjestitelja o »predmetu Bobetko« drži dalje od javnosti, kao i stručni gabariti cijeloga postupka, Vjesnik doznaje da je ključni problem u postupku daleko od sadržaja i smisla Vladina podneska. Premijerov kabinet je vrlo obzirno napisao taj dokument, izbjegao naznaku rokova i preporučio stručnosti Suda da donese kvalificiranu odluku po kriterijima nacionalnog ustavnog poretka. Da je, u smislu rokova, bilo što rečeno, Ustavni bi sud sasvim sigurno odbio odlučivati o zahtjevu. Ovako, preostaje zadovoljština da se naznaka o žurnosti predbaci parlamentu.</p>
<p>Vjesnik doznaje da Ustavnom sudu nedostaju još pravni akti na osnovi kojih je država poduzela akciju »Medački džep«. Jer, kako nam kažu u krugovima bliskim Ustavnom sudu, dobro se zna da su i hrvatska država i pobunjenička »Krajina« vrlo urednom dokumentacijom pravnih akata, donesenih za neku buduću provjeru, pohranjivale te papire.</p>
<p>Zato se u zahtjevu Ustavnog suda da mu se ta dokumentacija dostavi posebno naglašava dokumentacija »Krajine«. Taj nezakoniti okvir postupanja nezakonite paradržave objašnjava, naime, i antiteroristički akciju legalnih vojno-redarstvenih jedinica u Medačkom džepu.</p>
<p>Dok Vlada priprema dokumentaciju za Ustavni sud, Goran Mikuličić, pravni zastupnik Vlade u »slučaju Bobetko«, poslao je repliku na odgovor Carle del Ponte u povodu hrvatske žalbe. </p>
<p>»Replika je sasvim uredan instrument reagiranja na odgovor Tužiteljstva. Treba pogledati odredbu 113. članka Pravila o postupku. Hrvatska ima pravo na takvu reakciju i mi smo je iskoristili«, objašnjava Mikuličić. Hrvatska je repliku poslana i prije isteka 15 dana od dana primitka odgovora na žalbu.</p>
<p>Zbog svega toga izvjesno pravno zatišje u odnosima Vlade i Haaga, svedeno samo na pitanje »kad će Bobetko u bolnicu«, s pratećim političkim folklorom, najlakše se puni političkim akcijama. Na jednu od njih upozorio je Zlatko Tomčić, predsjednik Sabora, prije odlaska na put u Kinu: »Primjetno je da Bobetkovo odbijanje odlaska u bolnicu nije inspirirano pravnim i realnim razlozima, već je general pod izravnim utjecajem ljudi koji su se okupili oko njega. A oni mu brane i medicinsku zaštitu, odlazak u bolnicu, i pravno raščišćavanje, do kojeg bi došlo prijemom optužnice«. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bobetkovo stanje i dalje teško, kaže Bergovec</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Generala Janka Bobetka u ponedjeljak prijepodne obišao je njegov liječnik prof. dr. Mijo Bergovec koji je novinarima nakon posjeta rekao da je Bobetkovo opće stanje i dalje teško, ali da je on i dalje pri svojoj odluci da zasad ostaje na kućnom liječenju.</p>
<p>»Generalu smo postavili dvadesetčetverosatno snimanje dvanaestkanalnog elektrokardiograma, tzv. holter, da bismo vidjeli učinak antiaritimijske terapije koju je primao posljednjih nekoliko dana. Trenutno smo prekinuli antiaritimijsku terapiju u infuziji, pa ćemo vidjeti kako će se stanje razvijati kroz naredna 24 sata. Također smo uzeli uzorke za analizu krvi«, rekao je dr. Bergovec. </p>
<p>Kao i svaki dan, Bobetka je i u ponedjeljak oko 8.50 sati posjetio HDZ-ov saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs i zadržao se kod njega više od dva sata. Osim novinara i snimatelja, pred Bobetkovom kućom neprestano dežuraju i članovi braniteljskih udruga.</p>
<p>U ponedjeljak je Račan razgovarao s liječnikom i odvjetnicima generala Bobetka, no o tim razgovorima nema službenih informacija iako se održavaju gotovo svakodnevno. </p>
<p>M. Lipovac i S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mesić i Račan o aktualnoj situaciji </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan sastali su se na Pantovčaku u ponedjeljak oko 14 sati. Iz Predsjednikova ureda Vjesnik doznaje da je riječ o njihovu redovnom susretu.</p>
<p>Iako se očekuje da će razgovarati o temama vezanim uz dolazak glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u srijedu, ni jedna strana to službeno ne potvrđuje.</p>
<p>Predsjednik, u skladu sa svojim ustavnim ovlastima, nema ingerencije za razgovor s visokom gošćom iz Haaga, no vjerojatno će ga premijer izvijestiti o najnovijem razvoju događaja u slučaju generala Janka Bobetka te najavljivanim tihim sankcijama. Predsjednikovo je stajalište jasno jer je nekoliko puta ponovio kako ova vlast nije dobila mandat da Hrvatsku odvede u izolaciju i dovede pod sankcije. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić sa šefom Promatračke misije EU-a u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić je u ponedjeljak primio u posjet šefa Promatračke misije EU-a u Hrvatskoj, veleposlanika Antonine Mac Unfraidha, priopćeno je iz Predsjednikova ureda.</p>
<p>Mesić je izrazio priznanje Promatračkoj misiji, napomenuvši da su promatrači na terenu potrebni kako bi verificirali napredak Hrvatske u ispunjavanju uvjeta za uključivanje u europske integracije.</p>
<p>Razgovaralo se o dinamici povratka izbjeglica i povratnika, uključujući i hrvatske građane srpske nacionalnosti, te o najnovijim zbivanjima u BiH i SRJ i o njihovim mogućim posljedicama na stanje u regiji.</p>
<p>Spomenuto je trenutačno stanje odnosa između Hrvatske i Haaškog suda u kontekstu optužnice protiv generala Janka Bobetka. Predsjednik Mesić je rekao kako je važno da Hrvatska postupa strogo u skladu s procedurom Haaškog suda, pridržavajući se međunarodnih obveza koje je preuzela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Od 27. listopada jeftinija struja od 22 sata, a možda i od 21 sat</p>
<p>ZAGREB, 21. listopada</p>
<p> - Budući da u nedjelju 27. listopada završava ljetno računanje vremena, od tog će dana potrošačima s dvotarifnim brojilima jeftinija struja počinjati sat ranije - u 22 sata (dosad u 23 sata), ali će i završavati sat ranije - u šest sati (dosad u sedam sati).</p>
<p>Potrošačima koji imaju automatske uklopne satove oni će se prilagoditi daljinski, a onima s ručnim uklopnim satovima (takvih je oko 400 tisuća) to će u roku nekoliko dana napraviti HEP-ovi radnici. Ako Vlada usvoji prijedlog za produljenje trajanja niže tarife za struju za jedan sat ujutro (u ljetnoj sezoni do osam sati, a u zimskoj do sedam) i jedan sat navečer (u ljetnoj sezoni od 22 sata, a u zimskoj od 21), odnosno sa sadašnjih osam na ukupno deset sati dnevno, obje bi se promjene mogle provesti istodobno. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Japan putem Svjetske banke daruje Hrvatskoj oko 400.000 dolara za projekt oporavka </p>
<p>ZAGREB, 21. listopada </p>
<p> - Japanska vlada darovala je Hrvatskoj posredstvom Svjetske banke 425.360 američkih dolara namijenjenih pripremi projekta socijalnog i gospodarskog oporavka. Sporazum o darovnici potpisan je u ponedjeljak u Ministarstvu financija.</p>
<p> Potpisali su ga u ime hrvatske Vlade ministar financija Mato Crkvenac, a u ime Svjetske banke direktor Odjela za južnu i srednju Europu Andrew Vorkink. Krajnji je korisnik novca Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo.</p>
<p> Taj novac poslužit će za pripremu budućeg projekta socijalnog i gospodarskog oporavka u Hrvatskoj, osobito na područjima od posebne državne skrbi. U tome će sudjelovati i Svjetska banka s 40 milijuna dolara.</p>
<p> Kroz četiri komponente, projekt će povećati socijalnu i gospodarsku integraciju na područjima od posebne državne skrbi i nekim otocima, rekao je Vorkink. Predviđeno je da se osnuje svojevrsni socijalni fond za lokalne samouprave namijenjen otvaranju novih radnih mjesta, a dio novca osigurat će se za razminiranje i stambeno zbrinjavanje povratnika.</p>
<p> Ministar Crkvenac naglasio je da je Svjetska banka dosad izravno ili neizravno osigurala gotovo 30 darovnica Hrvatskoj, uglavnom namijenjenih financiranju programa koji se ne mogu riješiti klasičnim zajmovima. Važnost je najnovije darovnice, prema riječima ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimira Čačića, i u činjenici da je međunarodna zajednica, nakon faze opće obnove, prepoznala da je potrebno okrenuti se prema gospodarskom oporavku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Bozanić: Crkva se često želi mjeriti mjerilima koja joj ne pripadaju </p>
<p>Biskupi namjeravaju raspravljati i o služenju civilnog vojnog roka crkvenih službenika / Na zasjedanju HBK došli i biskupi iz BiH, Subotice i Kotora </p>
<p>KRK, 21. listopada</p>
<p> - U Krku je u ponedjeljak započelo 25. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Biskupi će raspravljati o 27 važnih tema za Crkvu, u rasponu od služenja vojnog civilnog roka crkvenih službenika do pitanja karizmatskih seminara. </p>
<p>Zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK msgr. Josip Bozanić rekao je da su biskupi to jubilarno zasjedanje počeli u nedjelju navečer misom u krčkoj katedrali. Tim činom željeli su posvjedočiti da je Duh Sveti izvor kršćanskog zajedništva i koliko su mu biskupi više otvoreni, toliko više žive u tom zajedništvu. </p>
<p>»Zato je naša Crkva drukčija od civilnog društva premda se vrlo često i ona želi mjeriti mjerilima izvana, koja joj ne pripadaju. No, trebalo bi je sagledati iznutra, u smislu zajedništva koje se gradi s Duhom Svetim«, istaknuo je msgr. Bozanić. Posebno je pozdravio apostolskog nuncija u Hrvatskoj msgr. Giulija Einaudija, msgr. Franju Komaricu, banjolučkog biskupa i predsjednika Biskupske konferencije BiH, msgr. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog, te msgr. Iliju Jonjića, biskupa Kotorske biskupije.</p>
<p> Biskupska konferencija godišnje ima dva zasjedanja, - proljetno u Zagrebu, a jesensko u nekoj drugoj biskupiji.</p>
<p> »Time želimo naglasiti zajedništvo naših biskupa«, naglasio je predsjednik HBK, dodajući da biskupi žele pokazati i bliskost s vjernicima. To se najbolje vidjelo u krčkoj katedrali gdje se osjetilo zajedništvo naroda i episkopata«, rekao je zagrebački nadbiskup. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021022].
|
