NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020422].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181399 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Promjene na čelu sudova su samo provedba zakona</p>
<p>Za ovdašnju javnost i medije nema dosadnije teme od zakonodavne procedure i izvješća o nadmudrivanju teoretičara i praktičara o paragrafima budućih propisa / Priča postaje zanimljivom tek kad nastupe posljedice nepreciznih ili propisa koje su progurali politički lobiji </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - To što neupućena javnost navija za ovog ili onog sudionika brojnih pravosudnih skandala još je i razumljivo. Zašto bi netko izvan sudstva morao znati zakonske odredbe prema kojima ministrica pravosuđa, na primjer, imenuje nove predsjednike sudova? Ali, kad se među navijačima pojavljuju i oni koji bi naizust trebali znati sve te paragrafe, onda je priča ozbiljna. Ozbiljno je i poigravanje funkcijom glavnog državnog odvjetnika u Saboru na primjeru smjene Radovana Ortynskog i dolaska Mladena Bajića. Može li, dakle, hrvatsko pravosuđe bez skandala?</p>
<p>Priča počinje daleko prije nego što je Ortynski dobio prigodu da u Saboru brani izvješće o radu službe koju je do prije neki dan vodio. I daleko ranije nego što sudac Milan Kranjec ni iz tri pokušaja nije predao dužnost novoimenovanoj predsjednici Općinskog suda u Vrbovcu Lidiji Jakšić. </p>
<p>Počelo je onda kad su u Saboru na dnevnom redu bili zakoni po kojima je konstruirano Državno odvjetništvo i mijenjan Zakon o sudovima. Uopće, za ovdašnju javnost i medije nema dosadnije teme od zakonodavne procedure i izvješća o nadmudrivanju teoretičara i praktičara o paragrafima budućih propisa. Priča postaje zanimljivom tek kad nastupe posljedice nepreciznih ili propisa koje su progurali politički lobiji.</p>
<p>Svi su zainteresirani i, što je još tragičnije, svi se u temu razumiju kad počne personalno mrcvarenje. Postavljanje i rušenje nositelja (i) pravosudnih dužnosti omiljen je nacionalni sport. Nikoga nije zasmetao (a ni previše zanimao) razlog zbog kojeg je prošle jeseni otišao ministar pravosuđa dr. Stjepan Ivanišević, a prije i njegov zamjenik sudac Ranko Marijan. A obojica su, među ostalim, otišli zbog osjećaja sigurnosti da im nitko ništa ne može, koju tako otvoreno demonstrira i vrbovečki sudac Kranjec.
Ta je sigurnost ugrađena u Zakon o sudovima, a ugrađena je gotovo nelegalno, jer rasprava na radnim saborskim tijelima nije davala pravo ministrici da s toliko diskrecijskog prava odlučuje o predsjedniku nekog suda. Kompromis koji je na uočenoj podvali (»redakturom« je ubačeno da ministar može za predsjednika izabrati i osobu koja nije sudac!?) nastao ostao je potpuno nepročitan. »Narodne novine«, čini se, izlaze samo za nekolicinu zainteresiranih, a i među njima većina traži samo nezadovoljstva vlastitim sudačkim karijerama. A kad se to dogodi, eto medijskog interesa, eto naslovnica i »analiza« zašto se to događa.</p>
<p>Kao lijepak za muhe, samo su afere prigoda da iz uobičajene anonimnosti sudačkoga poziva isplivaju i oni koji su sudačku nezavisnost i samostalnost shvatili kao mogućnost da ništa ili slabo rade, za pristojan novac u vlastitom novčaniku.</p>
<p>S druge strane, izdvajanje Državnog odvjetništva ispod pravosudne kape, u najširem smislu, također je prošlo bez potrebne javne rasprave prema načelu »koga to, dovraga, zanima«. I tako je imenovanje šefa, glavnog državnog odvjetnika, preseljeno u ovlasti premijera. Je li to baš tako trebalo biti, sad je kasno raspravljati pred publikom. Jer, i unatoč razmjerima »skandala Ortynski«, ta bi tema izazvala novu pospanost. Upozorenja da će rušenje Ortynskog u Saboru potpuno skrenuti vodu s mlina na beskorisne političke kaskade, propala su. Jer, Ortynski je idealan lik za saborsku operetu obrane izvješća. Događa se točno ono što se nije smjelo dogoditi.</p>
<p>Što je rasprava dulje trajala, to je izvješće bilo sve sporednija tema, a Ortynski sve manje glavni državni odvjetnik, a sve više Račanov izbor. I eto opet idealnog terena za stvaranje dojma o ozbiljnoj odradi zastupničkih plaća (sad se vidi i dnevnica i drugih troškova). Na razinu te rasprave Ortynski se idealno uklopio, »ako vi gospodo zastupnici ovako prikazujete svoje poznavanje stvari, onda i ja mogu biti lapidaran u iznošenju podataka o kojima ja sve znam«.</p>
<p>Dok se razgovor o predsjednicima sudova i odgovornosti glavnog državnog odvjetnika u sklopu tužiteljske službe pretvarao u Niagaru, zahtjev za zakonitošću upućen iz Vrhovnog suda shvaćen je samo kao prekratko brvno iznad bujice. Rat protiv nerada, nediscipline i neznanja, demonstriran desecima stegovnih postupaka koji se vode pred Državnim sudbenim vijećem, samo je desetak redaka izvještaja sa sjednica. Tvrdoglavost jednog suca koji ne da svoj predsjednički stolac je naslovnica. Prvi uspjeh Uskoka (šverc cigareta na dijelu mjesnih ovlasti osječkog tužiteljstva) prošao je nezapaženo da bi se stvorio prostor za Ortynskog i njegovo grčevito držanje uz stečenu poziciju.</p>
<p>Eto, to je lonac i dio začina koji se u njega stavljaju, da bi se na stalnoj vatri ukuhavala bljutava juha pravosudnih afera. A kusaju je svi, sve do one gorke europske opomene o pravosuđu u Hrvatskoj kao krupnoj i rijetkoj negativnosti formalne strane ovoga poretka.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Iranska veza« odavno je otkrivena </p>
<p>Sadašnje »otkrivanje« Alispahića, vođe muslimanske tajne službe AID, i njegovih suradnika po volji je nove američke administracije / »Iranska veza« u BiH čedo je Clintonove ere, a u vrijeme globalne borbe protiv terorizma, sadašnjoj ekipi u Washingtonu neugodno je preskakivati preko obavještajnog klupka ispletenog upravo uz američku prešutnu suglasnost, pogotovo sad kada je Bush svrstao Iran u »osovinu zla«</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Kada je nedavno tužilaštvo BiH izdalo nalog za uhićenje nekadašnjeg ministra Bakira Alispahića i dva njegova najbliža suradnika, o čitavom se slučaju raspisao bošnjački tisak i dio hrvatskog. Glavni zaključak tih napisa bio je da je time definitivno razotkrivena tzv. iranska mreža.</p>
<p>Naime, Alispahić je bio vođa muslimanske tajne službe AID, a optužuje ga se da je 1995. godine surađivao s iranskom obavještajnom službom. Prema istim navodima, iranski su obavještajci upravo te godine na poligonu Pogorelica (blizu Fojnice) uvježbavali pripadnike AID-a i bošnjačke policije za čak »dvadesetak terorističkih napada po svijetu«.</p>
<p>Afera sa AID-om i Alispahićem pokrenuta je ponovno nakon sedam godina iz, kako to definira obavještajni žargon, »jakih razloga«. Amerikanci ranije nisu željeli da se Alispahić otpušta uz veliku buku i sankcije. Imali su zato i dobre razloge.</p>
<p>Iran je čitavu 1994. i 1995. godinu u BiH bio neizravni partner tadašnjih američkih interesa. Iscrpljena i u mnogim bitkama desetkovana Armija BiH je krajem 1993. godine hitno trebala veću količinu pješačkog naoružanja, lakih protutenkovskih sredstava i streljivo. U tom trenutku, unatoč svim verbalnim podrškama bošnjačkoj strani iz svijeta, osim Irana, nitko nije nudio ni metka, najviše zbog službeno važećeg embarga na isporuke ratnog materijala.</p>
<p>Washington je iz sasvim pragmatičnih razloga odlučio dopustiti funkcioniranje »iranske veze«. Dobro kamuflirane pošiljke s oružjem i streljivom dopremane su transportnim zrakoplovima na Pleso, potom prebacivane u kamione »humanitarne pomoći« i raznim kanalima upućivane u BiH. Dio je vojnih pošiljki na ime »neformalne ratne provizije« preuzela Hrvatska vojska, a većina prijeko potrebnoga naoružanja sretno je stigla u ruke Armije BiH.</p>
<p>Amerikanci su tolerirali još nešto: tamo gdje je išlo iransko oružje u pratnji su svaki put bili i iranski obavještajci koji su osiguravali konvoje, brinuli se o pravodobnoj raspodjeli naoružanja i organizaciji »brzih tečajeva« za rukovanje iranskim pješačkim oružjima proizvedenim prema zapadnim, ruskim i kineskim licencama. Iranske su pošiljke bile više od simboličnih i u ukupnom ratnom naporu odigrale su ne beznačajnu ulogu na mnogim bojišnicama širom BiH, a posebno u obrani Sarajeva.</p>
<p>Iranski instruktori pri tome, naravno, nisu kontaktirali s bošnjačkim ministarstvom kulture nego sa AID-om i, naravno, spomenutim Bakirom Alispahićem. Uz Amerikance, to su znali i Alija Izetbegović, a i Franjo Tuđman, jer je Hrvatska bila ključna tranzitna zemlja čitave operacije.</p>
<p>Sad se u bošnjačkim medijima (što prenose i hrvatski) tvrdi da su iranski obavještajci novcem podmićivali ne samo bošnjačke nego i hrvatske političare, nastojeći i na taj način učvrstiti svoju »mrežu«. Takve su tvrdnje prilično bedaste, jer iranska obavještajna struktura nikad nije bila glupa. </p>
<p>Dapače, po organizaciji i suptilnim metodama iranska se obavještajna djelatnost u inozemstvu nimalo ne razlikuje od američke. Na pameti su joj uvijek dvije stvari: totalna konspiracija i racionalno korištenje novca. Zašto bi iranski obavještajci u Hrvatskoj novačili ljude iz političkog života koji npr. misle da se Teheran nalazi u Iraku, kada ionako najveći dio zanimljivih obavijesti prikupljaju legalno, analizom domaćeg tiska i elektronskih medija?</p>
<p>Sadašnja »provala« Alispahića i njegovih suradnika sasvim je po volji nove američke administracije. »Iranska veza« u BiH čedo je Clintonove ere, a u vrijeme globalne borbe protiv terorizma, sadašnjoj ekipi u Washingtonu neugodno je preskakivati preko obavještajnog klupka ispletenog upravo uz američku prešutnu suglasnost, pogotovo sada kada je Bush svrstao Iran u »osovinu zla«.</p>
<p>Javno Irancima treba naknadno napakirati što više zlih namjera, dok se iza paravana još jednom pokazuje da Amerikanci u zoni svojih interesa ne trpe utjecaj konkurenata, bilo da je riječ o »prijateljima« ili »neprijateljima«. Unatoč svim neospornim ratnim zaslugama, Iran se u BiH nastoji isključiti i zaobići. Poput darežljivog ujaka kojeg više nitko ne spominje niti pita za njega.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Rimljanke otvorile sezonu arheološkog parka u Ščitarjevu</p>
<p>Ovom prilikom predstavljen je program prema kojemu bi Ščitarjevo trebalo postati arheološki zaštićeno područje / Ekomuzej Ščitarjevačke Posavine uključio bi sve građevine, arheološke iskopine, vodu, pejzaže, biljke, životinje, pa čak i svakodnevne aktivnosti ljudi koji tu žive</p>
<p>Povodom Dana Audantonije, arheološkog nalazišta rimskog grada u Ščitarijevu i Dana planeta Zemlje u nedjelju je u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Turopolja iz Velike Gorice otvorena sezona rada arheološkog parka u Ščitarjevu. </p>
<p> Odjevena u rimsku nošnju kustosica Ivana Ožanić, najavila je program prema kojemu bi Ščitarjevo, veličine 16 kvadratnih kilometara, trebalo postati arheološki zaštićeno područje.</p>
<p>Ekomuzej Ščitarjevačke Posavine uključio bi sve građevine, arheološke iskopine, vodu, pejzaže, biljke, životinje, pa čak i svakodnevne aktivnosti ljudi koji tu žive i svjedoče o životu u ovom kraju.</p>
<p> »Naš projekt je ušao u Županijski prostorni plan, pa se nadamo da ćemo već sljedeće godine započeti s tematskim otvaranjima sezone«, dodala je Ožanić .</p>
<p>Za ovu priliku vatrogasni dom je prenamijenjen u izložbeni prostor, a cilj je, za potrebe parka, trajno ga pretvoriti u suvenirnicu i multimedijalni centar.</p>
<p>Za ovu priliku u parku je postavljena prodajna izložba u kojoj su brojni posjetitelji mogli isprobati i ukusne kolače.</p>
<p> Posjetiteljima su na usluzi čitavo vrijeme trajanja programa i kustosi nalazišta koji su se za ovu priliku odjenuli u tradicionalne odore Rimljana.</p>
<p>Otvorena je i izložba naivaca koji su svoj rad prezentirali ispred ulaza u galeriju, a brojni gosti su mogli uz to i iznajmiti bicikle i u kočiji projahati kroz Ščitarjevo. Sve će to biti lijepo, ali dok se ne zakrpaju brojne rupe na cesti odbijat će veći broj posjetitelja, primijetio je Božidar Trkulja, jedan od posjetitelja.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Gdje je kladionica?</p>
<p>Svog konja na Hipodromu čuva i Hampy, ministar unutarnjih poslova Republike Peščenice koji je ovom prilikom najavio pregovore prema kojima bi »ako sve bude po planu« do početka srpnja trebali otvoriti hipodrom u Kumrovcu</p>
<p>Održavanjem ukupno osam konjičkih utrka, Na zagrebačkom Hipodromu u nedjelju je na Hipodromu označen početak trkačke sezone. Uz galopske i kasačke trke u kojima su nastupili arapski i engleski punokrvni konji, održana je utrka ponija, malih konja rasta do 1,48 metra.</p>
<p> Zagrepčani koji su nedjeljno poslijepodne odlučili provesti na Hipodromu, osim u konjima mogli su uživati u događaju postrojavanja Turopoljske banderije. </p>
<p>»Nosimo odore turopoljskih plemića koji su davne 1225. godine proglašeni čuvarima Zagreba nakon što su ga obranili od Turaka, rekao je kapetan banderije Zlatko pl. Ceković.</p>
<p>Među brojnim zaljubljenicima konjičkog sporta našao se i ministar unutarnjih poslova Republike Peščenice Hampy.</p>
<p>»Na Hipodromu sam redovan gost jer ovdje držim svog konja Forever. On nije natjecateljski konj, služi samo za rekreaciju, rekao je ministar Hampy koji je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da u njigovoj republici nema hipodroma.</p>
<p>Mnogi posjetitelji primjetili su kako »na žalost«, zagrebački Hipodrom jedini u Europi nema kladionicu koja je inači sastavni dio konjičkih trka. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Prijatelji životinja: »Svi u vegetarijance, dok je još vrijeme!«</p>
<p>U ponedjeljak na Starčevićevom trgu članovi Udruge »Prijatelji životinja« dijelit će ekološke letke, brošure, a Zagrepčane će upoznati i o pravima i zaštiti životinja</p>
<p>Prosvjedi protiv genetski modificirane hrane, pa čak i paljenje američke zastave na Trgu bana Jelačića, organiziranje Eko-placa i radionica glavna su obilježja u susret obilježavanja Dana planeta Zemlje 22. travnja.</p>
<p>Svojim programom u ponedjeljak će se na Starčevićevom trgu pridružiti i Udruga »Prijatelji životinja«. Članovi te udruge će na Informativnom štandu putem ekoloških letaka, brošura i drugih materijala Zagrepčane upoznati i o pravima i zaštiti životinja kao i utjecaju njihovog farmskog uzgoja u mesnoj industriji. »Hitno treba intervenirati svim snagama kako bi se zaustavilo uništenje jedinog planeta kojeg imamo. Navika jedenja mesa uvelike je odgovorna za bespotrebno i nerazborito trošenje resursa i masovno zagađenje« poručuju iz udruge. </p>
<p>Osim za prava životinja njihovi »prijatelji« zalažu se za vegetarijanstvo s kako naglašavaju ekološkog, etičkog i zdravstvenog aspekta. Kako prema njihovom mišljenju postojeće ekološke udruge ne zalaze dublje u ekološke procese, u javnosti se treba progovoriti o tom problemu. Sve u cilju poticanja svijesti građana za promjenama - dok je još vrijeme, odlučni su prijatelji životinja. Tvrdnje potkrepljuju podacima kako se na istoj površini tla koje je nužno za prehranu jednog »mesojeda« istodobno može prehraniti 20 vegetarijanaca.</p>
<p> Za kilogram pšenice dostatno je 100 litara vode dok se primjerice, za jednaku količinu mesa potroši 10.000 litara. U ekološkim lecima građani će se moći upoznati i s cjelokupnom problematikom masovnog uzgoja stoke, globalnog zagrijavanja, uništavanju i nestajanju šuma zbog stočnih pašnjaka i uzgoja krmiva te u tu svrhu velikoj potrošnji vode i energije.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dužnička kriza zatvorila Gavellin kafić!</p>
<p>Klub u kojemu su cijene pića vrlo slične onima u studentskim menzama zatvoren je zbog dugova koji su prelazili i 1500 eura, a za to je, kako tvrde zaposleni u kazalištu »zaslužna nekolicina glumaca«</p>
<p>»Zbog velikih dugova koji nisu plaćeni u traženom roku, zatvara se klub-caffe dramskog kazališta Gavella« - stoji u službenoj obavijesti, istaknutoj na ulazu u prostorije kluba i kazališta u Frankopanskoj ulici, koju su potpisali ravnatelj kazališta Krešimir Dolenčić i voditelj kluba Mladen Biondić.</p>
<p>Kako u zgradi kazališta postoje dva caffe kluba, treba pojasniti da nije riječ o kafiću smještenom u atriju zgrade već da je na prosjački štap doveden klub zatvorenog tipa (sa šankom unutar samog kazališta), poznat, među ostalim i po brojnim proslavama premijera.</p>
<p>Slične klubove imaju i druga kazališta, a njihova posebnost jest ta što u njima piće mogu zatražiti (ne isključivo) glumci i suradnici u predstavi i da su izrazito popularni zbog cijena koje su, zapravo, vrlo slične onima u studentskim menzama. </p>
<p> »Klub je zatvoren zbog dugova za koje je zaslužna nekolicina glumaca, a mi mali ljudi, redovito smo plaćali svoje račune«, rekli su nam zaposleni, ljuti zbog toga što će kavu morati kuhati sami ili je, pak, po gotovo dvostruko višoj cijeni plaćati u obližnjem kafiću. </p>
<p>Prema njihovim riječima, dugovi su prelazili svote veće i od 1500 eura, pa klub nije više mogao redovito poslovati.</p>
<p>Ravnatelj kazališta Krešimir Dolenčić poručio je preko svoje tajnice da on sa slučajem zatvaranja nema nikakve veze jer su prostor »samo iznajmili«.</p>
<p>Komentar obavijesti i razloga zatvaranja kluba zatražili smo i od voditelja kluba Mladena Biondića. On je prvo rekao da ništa od navedenog nije istina i da je obavijest falsifikat. No, podsjetili smo da je na obavijesti uz Dolenčićev i njegov potpis pa je priča o »neistinama« ubrzo zaboravljena, a čekalo nas je i novo pojašnjenje:</p>
<p>»Zatvorili smo klub jer se nije isplatio. Promet je bio slab«, rekao je Biondić.</p>
<p>S tim se ne slažu zaposleni i podsjećaju da je klub već nekoliko godina poslovao uspješno. Naravno dok su svi plaćali svoje račune.</p>
<p> Ističu također kako cilj kluba nikada nije bila zarada pa se nakon svega čini da su za dužničku krizu koja je zatvorila Gavellin kafić krivi žedni glumci sa »zmijom u džepu«. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prva lista prvenstva za kupnju stana iz programa POS-a u svibnju</p>
<p>Najveći broj (od ukupno 13.680) zahtjeva za dopunu dokumentacije odnosi se na dokazivanje stambenog statusa i prihoda podnositelja zahtjeva/ Građani najčešće zamjeraju sporost administracije i daljnju birokratizaciju/ Koliko modela stanogradnje u Zagrebu?</p>
<p>Prema informacijama iz Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada, prvi prijedlog liste prvenstva za kupnju stana iz programa Poticane stanogradnje u Zagrebu može se očekivati u svibnju 2002. godine.</p>
<p>Naime, od ukupno 18.620 zahtjeva čak je 95 posto bilo nepotpuno. To se zbog malog broja uvjeta za podnošenje zahtjeva moglo i očekivati, tvrde u uredu. Zato je na adrese podnositelja zahtjeva poslano 13.680 poziva za dopunu dokumentacije, rekao nam je Željko Uhlir, pročelnik toga ureda. Ističe, kako je prva faza obrade zahtjeva pri samom kraju, kako su gotovo svi zahtjevi obrađeni i uneseni u kompjutor, te kako su upućeni svi pozivi za dopunu dokumentacije.</p>
<p> Najviše poziva za dopunu, prema informacijama koje su nam stigle iz njegovog ureda, odnosi se na dokazivanje stambenog statusa i prihoda podnositelja zahtjeva.</p>
<p>Iz drugih, dobro obaviještenih izvora saznajemo kako je broj potpunih zahtjeva znatno manji nego što se očekivalo i kako je visok broj poziva za dopunom dokumentacije usporio rad gradskih ureda i dodatnu birokratizaciju koja građane koji su se prijavili za taj Vladin projekt, nerijetko dovodi do »ruba živaca«.</p>
<p>Brojni građani koji su već utrošili prosječno 500 kuna za prikupljanje osnovnih dokumenata i potvrda, tvrde kako su zahtjevi za dopunom dokumentacije često više nego besmisleni. Tako misli i jedna službenica u državnoj instituciji na Markovu trgu (podaci poznati redakciji), koja se, kao i mnogo njenih koleg(ic)a prijavila za program POS-a. Prema njenim riječima, nakon što je predala zahtjev s potpunom dokumentacijom (!), od nje je zatražen kod javnog bilježnika ovjeren original izvoda iz Matične knjige rođenih (za zahtjev je bila dovoljna kopija), potom svjedodžba o završnom ispitu, ovjerena kod javnog bilježnika (iako je ona već upisana u radnu knjižicu), a trebalo je ovjeriti i svaku stranicu radne knjižice (ne samo prvu i zadnju, koje je već priložila).</p>
<p> Slične zahtjeve za dopunu dokumenata potvrdili su i drugi naši sugovornici, od kojih su mnogi bili zbunjeni, začuđeni ili nezadovoljni dugotrajnim čekanjem u redovima pred sporim gradskim uredima.</p>
<p>Zbog gradskih trzavica i afera mnogobrojni podnositelji izgubili su i povjerenje i posumnjali u projekt. Ne treba ni spominjati da sve to znači da treba platiti još nekoliko dodatnih stotina kuna javnim bilježnicima kojima je program POS-a pao kao »sjekira u med«.</p>
<p>Daljnji zahtjevi za najrazličitije dokumente potrebni su, izgleda, radi daljnje selekcije pri izradi lista za stanove u kojima bi se, prema obećanjima Radimira Čačića, prvi Zagrepčani trebali naći do kraja 2003. godine.</p>
<p> U Zagrebu se već priprema izgradnja oko 700 stanova koji će se graditi u Španskom, Vrbanima, Dubravi i Oporovečkoj, a potraga za novim stambenim zonama bitno je otežana neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.</p>
<p>Zagrebačka kriza koja je dijelom potaknuta upravo opstrukcijama i tvrdnjama o mogućoj korupciji gradske uprave, vezanoj uz POS, unijela je neizvjesnost među građane, ali je sigurno i usporila ovaj Vladin projekt.</p>
<p> Njegovoj uspješnosti ne ide u prilog i daljnja birokratizacija u izradi liste, ali niti sporost gradskih ureda.</p>
<p>Ostaje još jedna proturječnost političke naravi. Budući da je projekt POS-a Vladi predložila Hrvatska narodna stranka, a kako je ona novim sporazumom nakon zagrebačke krize stavila svoj potpis i na samostalnu zagrebačku stanogradnju kao jednu od strateških okosnica razvoja grada, ostaje otvorenim pitanje tko je odustao od »svog« modela. Hoće li, naime, u dogledno vrijeme u Zagrebu postojati dva modela stanogradnje ili će Vlada i Grad - u okviru POS-a - u Zagrebu graditi zajednički?</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagrepčani se srame priznati spolnu bolest!</p>
<p>Od klasičnih spolnih bolesti prošle godine u Zagrebu i Županiji prijavljena je tek nekolicina pacijenata / »Zbog srama, zaraženi pomoć nerijetko traže tek kada je bolest u poodmaklom stadiju« ističu epidemiolozi Gradskog zavoda za javno zdravstvo / Problem je i što liječnici primarne zdravstvene zaštite bolesti ne bilježe i ne prijavljuju na vrijeme </p>
<p>Iako se sve spolno prenosive zarazne bolesti ne moraju prijavljivati epidemiološkim službama potencijalne pacijente odlasku k liječniku najčešće »koči« - sram!</p>
<p> »Zbog srama, zaraženi medicinsku pomoć nerijetko traže tek kada je bolest u poodmaklom stadiju« kažu epidemiolozi Gradskog zavoda za javno zdravstvo.</p>
<p> Dodaju kako to uvelike poskupljuje liječenje a dodatni je problem što, kako kažu, »liječnici primarne zdravstvene zaštite, sramotne bolesti pravovaljano ne bilježe i - ne prijavljuju«.</p>
<p> Od klasičnih je, naime, spolnih bolesti prošle godine u Zagrebu i Županiji prijavljena samo nekolicina pacijenata. Tako je od spolno prenešenih bakterijskih infekcija poput sifilisa i gonoreje evidentirano po šest oboljelih dok su se od tzv. klamidijske infekcije zarazile 484 osobe.</p>
<p> Inkubacija spolno prenosivih bolesti obično je duža od 24 sata a može se protegnuti i do trideset dana. </p>
<p>Prema riječima dr. Vladimire Lesnikar epidemiologinje Gradskog zavoda za javno zdravstvo praćenje pojavnosti zaraznih spolnih bolesti na temelju prijava liječnika iz primarne zdravstvene zaštite pokazuje kako su rijetke one »klasične«, što valja zahvaliti uspješnosti antibiotičkog tretmana.</p>
<p> U sprječavanju širenja zaraza važni su i oni oboljeli koji uslijed neprepoznatih ili blagih simptoma ne traže pomoć liječnika pa infekciju prenose na svoje partnere. Kod učestalog mijenjanja spolnih partnera najvažnija je preventivna mjera upotreba prezervativa. Epidemiolozi naglašavaju kako bi valjalo poraditi i na sustavnoj »spolnoj« edukaciji mladeži po školama. Tim više, jer se kao posljedica spolnih bolesti kod žena primjerice, mogu javiti upale jajovoda koje se u težim slučajevima manifestiraju nemogućnošću začeća. Infekcije tijekom trudnoće mogu rezultirati prijevremenim porodom ili infekcijom koja se može prenijeti i na novorođenče.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Pjevač grupe Alice In Chains pronađen mrtav</p>
<p>Neki mediji već tvrde da je smrt nastupila zbog prekomjerne količine droge</p>
<p>SEATTLE, 21. travnja</p>
<p> - Pjevač legendarne grupe Alice in Chains Layne Staley pronađen je mrtav u svojoj kući u Seattleu. Tijelo 34-godišnjeg pjevača pronađeno je u petak, a neki mediji tvrde da je pjevač umro od prekomjerne količine droge te da je bio mrtav danima prije nego što je pronađen.</p>
<p>Iako je Layne Staley bio dugogodišnji ovisnik o drogi, detaljniji uzrok smrti znat će se tek nakon obdukcije. Njegovo priznanje da je ovisnik o heroinu primoralo je grupu da 1994. godine otkažu zakazanu turneju. </p>
<p>Skupina Alice in Chains osnovana je 1987 godine i u svojoj iznimno uspješnoj karijeri izdala je nekoliko odličnih albuma kao što su »Dirt«, »Jar Of Files«, »Facelift« i »Alice In Chains«. </p>
<p>Obožavatelji Laynea Staleya, koji je sudjelovao i u bandu Mad Season, u Seattleu i Bostonu već su počeli s paljenjem svijeća i organiziranjem misa zadužnica kojima će odati posljednju počast preminulom Layneu Staleyu. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Angelina Jolie snima novi film</p>
<p>BANGKOK, 21. travnja</p>
<p> - Slavna hollywoodska glumica Angelina Jolie prošlog je četvrtka na Tajlandu započela snimanje nove naslovne uloge u romantično-avanturističkom filmu pod nazivom »Beyond Borders«. Redatelj filma je Martin Campbell, poznat po ranijim filmovima »Golden Eye« i» Vertical Limit«. Uz prelijepu Angelinu Jolie glavnu mušku ulogu tumači Clive Owen koji je nedavno glumio slugu u filmu »Gosford Park«. Filmska ekipa već je posjetila lokacije u Namibiji, koja će u filmu dočarati Etiopiju, te u Montrealu, koji predstavlja London i Čečeniju. Lokacije na Tajlandu predstavljaju Kambodžu, mjesto velike humanitarne krize 80-ih, tijekom oporavka od komunističke vladavine Crvenih kmera. Sadržaj filma obuhvatit će razdoblje od 10 godina i vodi glavne likove od Londona do Etiopije, Kambodže i Čečenije. Jolie tumači udanu Amerikanku socijalističkih uvjerenja koja živi u Londonu i zaljubljuje se u liječnika kojeg tumači Owen. Film »Beyond Borders« trebao bi svoje premijerno prikazivanje doživjeti za Božić ove godine. Prema riječima koproducenta Lloyda Phillipsa, pet tjedana snimanja zaokružit će najveći dio filma čija je produkcija započela u prosincu prošle godine. U stvarnom životu Angelina Jolie angažirana je kao veleposlanica dobre volje za agenciju UN-a za izbjeglice (UNHCR) te je već obišla humanitarne kampove u Pakistanu, Africi i Kambodži. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Otvara se galerija kraljevske kolekcije </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 21. travnja</p>
<p> - »Queen's Gallery«, najznačajniji dodatak engleskoj kraljevskoj Buckinghamskoj palači u posljednjih 150 godina, bit će uskoro otvorena. </p>
<p> Završni radovi su u tijeku, a dekorativni element u obliku cvijeta kozje krvi pričvršćen je na krovu iznad novog ulaza u Kraljičinu galeriju koju će engleska kraljica Elizabeta svečano otvoriti 21. svibnja, javlja BBC.</p>
<p> Prostor nove galerije, vrijedan 20 milijuna funti, udomit će glasovitu kraljevsku kolekciju.</p>
<p> U okviru proslave Zlatne obljetnice, kojom se obilježava 50 godina kraljice Elizabete na britanskom prijestolju, bit će otvorena i prva izložba pod nazivom »Kraljevsko blago« na kojoj će se javnosti predstaviti izbor od 450 eksponata - slika, skulptura, namještaja, oružja i nakita iz kraljevske kolekcije. </p>
<p> Engleska kraljevska kolekcija smatra se jednom od najbogatijih a sakupljena je tijekom proteklih pet stoljeća. Nova galerija, čiji su autori arhitekti John Simpson i partneri, ima tri i pol puta više izložbenog prostora od nekadašnje Nash galerije, podignute 1831. godine, koja je neko vrijeme služila i kao privatna kapelica kraljice Viktorije. Nash galerija uništena je u zračnom napadu 1940. godine, ali na sugestiju kraljice i vojvode od Edinburgha ponovo je sagrađena 1962. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Lindberghov unuk sletio pokraj New Yorka</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Unuk legende zrakoplovstva Charlesa Lindbergha, koji je prvi preletio Atlantik, u subotu je dovršio drugu etapu puta od San Diega do Pariza kojim se obilježava 75. godišnjica prvog prekooceanskog leta. Pet sati nakon što je poletio iz St. Louisa Erik Lindbergh (36) sletio je u Farmingdale na Long Islandu nedaleko New Yorka, poput njegova djeda 75 godina ranije. Njegov zrakoplov Lancair Columbia 300 koji nosi ime »Novi duh St. Louisa«, po djedovu zrakoplovu, manji je od onoga kojim je letio Charles Lindbergh ali je opremljen satelitskim sustavom. Erikov put započeo je 14. travnja u San Diegu gdje je Lindberghov zrakoplov i konstruiran. Mlađi Lindbergh planira poletjeti za Pariz 1. svibnja u svom jednomotorcu. Njegov djed, koji je umro 1974., dovršio je svoj prvi let preko oceana 21. svibnja 1927, nakon 33 sata i 28 minuta u zraku. Tada je imao 25 godina. Njegov unuk isti bi put trebao prevaliti za manje od 21 sata. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pronađena knjiga stara 350 godina koja tvrdi da su žene bolje od muškaraca</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski povjesničar u sjevernoj je Engleskoj pronašao knjigu staru 370 godina u kojoj se tvrdi da su žene bolje od muškaraca. Jedan od najranijih primjera, kako kaže povjesničar Alan Davies, svijesti žena o vlastitoj vrijednosti pronađen je pod naslagama papira u sefu gradske vijećnice u Wiganu nedaleko Manchestera. Knjiga pod nazivom »Vrijednost žene«, anonimnog autora napisana na 182 stranice mogla bi datirati, po stilu pisanja i uveza, iz 30-ih ili 40-ih godina 17. stoljeća. »Mnogi misle da se ženski pokret pojavio početkom 20. stoljeća s Emmeline Pankhurst«, kazao je Davies podsjećajući na ženu koja je predvodila borbu za glasačko pravo žena. Prvo poglavlje knjige nosi naziv »Eva je bolja od Adama«, a poruku slijede i iduća. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Japanski kitolovci precjenjuju broj ulješura</p>
<p>MÜNCHEN, 21. travnja </p>
<p> - U svjetskim morima po najnovijim procjenama živi mnogo manje glavatih ulješura, sisavaca iz porodice zubatih kitova, nego se do sada tvrdilo.</p>
<p>Trenutačno u oceanima pliva samo 360.000 tih golemih sisavaca, procjenjuje britanski istraživač prof. Hal Whitehead, za razliku od japanskog lobija kitolovaca koji ih je dosad procjenjivao na dva milijuna. Da bi zaštitio glavate ulješure (Physeter macrocephalus), međunarodno Društvo za zaštitu kitova u Japanu zahtijeva da se izlov tih morskih životinja odmah zabrani.</p>
<p>Whitehead ne vjeruje da se njihov broj tijekom godina komercijalnog lova na kitove povećao. »Dosadašnje procjene«, tvrdi on, »nisu ni približno točne«. Zagađenje mora i sve veća podvodna buka također su učinili svoje. Nakon što je lov na glavate ulješure 1988. godine privremeno bio zabranjen, japanska je flota prije dvije godine, unatoč zabrani, u sjeverozapadnom Pacifiku iznova počela loviti.</p>
<p>I Greenpeace smatra procjenu japanskih kitolovaca »pretjerano visokom«. Pouzdanih brojki o stanju fonda glavatih ulješura, doduše, nema, no njih treba bezuvjetno zaštititi, kaže stručnjak za kitove Greenpeacea Thilo Maack. On uz to oštro kritizira opravdavanje japanskoga izlova kitova time što ti morski sisavaci žderu previše ribe te će time navodno istrijebiti čitave vrste. Kad bi bilo tako, »mogli bismo i djetliće smatrati odgovornima za uništavanje šuma«. (DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tko želi biti grof Dracula?</p>
<p>LONDON, 21. travnja</p>
<p> - Grof Dracula želio bi usvojiti jednog člana europskog plemstva kako bi se održalo njegovo ime kojem prijeti izumiranje jer nema prirodnog nasljednika, objavili su nedavno britanski mediji. </p>
<p> Ottomar Rodolphe Vlad Dracula (62), princ Kretzulesco, živi u Njemačkoj i u razgovoru za radio BBC izjavio je da su on i njegova supruga uzaludno pokušavali imati dijete. Ako ne uspiju dobiti nasljednike prirodnim putem, moguće je da u Engleskoj potraže »engleskog lorda ili plemkinju koji bi željeli postati dijelom njihove obitelji i nastaviti obiteljsku lozu«. </p>
<p> Oni ne žele da to bude »obična osoba« već netko »dobrog obrazovanja tko zaslužuje nositi obiteljsko ime«. Zainteresirani mu se mogu javiti pismenim putem. </p>
<p> Iako možda mnogi ljudi zaziru od tog prezimena, grof Dracula je izjavio da je njegova obitelj »neshvaćena« i da njezini članovi nisu bili samo »krvopije«. </p>
<p> Podsjetio je da je riječ o plemenitoj obitelji te da bi to svi trebali imati na umu. Grof je potvrdio da voli češnjak, biljku za koju se smatra da udaljava vampire, te da ne spava u mrtvačkom sanduku, iako u muzeju koji se nalazi na njegovom posjedu ima zbirku starih lijesova. </p>
<p> On sam je pridošlica u obitelji: zvao se Ottomar Berbig i bio je antikvar u Berlinu prije nego ga je jedna od njegovih klijentica, rumunjska princeza iz obitelji Dracula, proglasila svojim nasljednikom. </p>
<p> On je posljednji muškarac koji nosi to ime (izvedeno iz rumunjskog »dracul«, što znači »vrag«), koje je postalo poznato zahvaljujući slavnom romanu Brama Stokera i brojnim filmovima, a posljednjih godina mnogo je sudjelovao u kampanjama za davanje krvi koje je pokrenuo njemački Crveni križ, navodi list Independent. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najveći 'joint' ipak nije sadržavao marihuanu</p>
<p>SYDNEY, 21. travnja</p>
<p> - Kad su australski policajci uhitili pet osoba što su u subotu javno pušile gotovo metar dug smotak za koji su tvrdile da je najveći australski joint marihuane pokazalo se da u njemu nema ničega do duhana i zakonski dopuštenih trava. </p>
<p>Pušenje tog velikog 'jointa' u Darwinu bilo je dio programa kaotičnih demonstracija što ih je protiv predloženog uvođenja strožih mjera protiv droge organizirala organizacija Mreža protiv prohibicije (NAP). </p>
<p>»Nismo se htjeli pojaviti s pola kilograma marihuane; bio je to samo simbol,« rekao je glasnogovornik NAP-a Scott White. NAP traži da vlasti priznaju marihuanu kao dio životnog stila u Sjevernom teritoriju. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pretučen britanski diplomat u Moskvi</p>
<p>MOSKVA, 21. travnja</p>
<p> - Tri napadača pretukla su u nedjelju britanskog diplomata u glavnom ruskom gradu, objavila je moskovska policija. David Arkley, treći tajnik u britanskom veleposlanstvu nazvao je moskovsku policiju u 4.45 sati ujutro i obavijestio ih da je dobio nekoliko udaraca u glavu od trojice nepoznatih napadača. Arkley je rekao policiji da su napadači pobjegli s mjesta incidenta u srebrnom mercedesu bez registarskih pločica. Britansko ministarstvo vanjskih poslova u Londonu potvrdilo je vijest o napadu i izjavilo da surađuje s lokalnom policijom, ali je odbilo komentirati detalje slučaja. Napad se dogodio u vrijeme kada je Moskva podignuta na visoki stupanj pripravnosti u borbi protiv rasističkog nasilja. Ruski skinheadi nedavno su objavili »rat strancima« i od tada je nekoliko veleposlanstava primilo prijeteće poruke. Moskovska policija, citirajući svjedoke, kaže da napad vjerojatno nije u vezi s prijetnjama skinheada. (AP/mb)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Laureati hrvatske arhitekture</p>
<p>Nagradu »Viktor Kovačić« za životno djelo dobio je prof. dr. Fedor Wenzler, dok su godišnju nagradu podijelili arh. Branko Silađin i arhitektonski studio 3LHD / Nagrada »Drago Galić« za stambenu arhitekturu pripala je Nenadu Keziću, a »Bernardo Bernardi« za interijer Nenadu Kondži / Časopis »Oris« zaslužio je Nagradu »Neven Šegvić« za publicistički, kritički i teorijski rad / Posebno priznanje za životni opus posthumno je odano arh. Žarku Vinceku </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Godišnje nagrade za arhitekturu, što ih dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), uručene su u subotu u Društvu arhitekata Zagreba, gdje je otvorena i izložba fotografija i nacrta projekata realiziranih u protekloj godini, a koji su pristigli na natječaj. Nagrade je predao arh. Nenad Fabijanić, predsjednik UHA u Zagrebu .</p>
<p> Nagrada za životno djelo »Viktor Kovačić« dodijeljena je prof. dr. Fedoru Wenzleru, uvaženom hrvatskom urbanistu i arhitektu, prema jednoglasnoj odluci Stručnog savjeta UHA, kao najviše priznanje za cjelokupan opus. Tu je nagradu, prema obrazloženju arh. Dražena Juračića, dopredsjednika Udruženja, laureat zaslužio poglavito za projekt SRC »Jarun« koji je nakon Univerzijade pokazao svoj pravi vitalitet kao odredište brojnih sportaša, rekreativaca i šetača. Zahvalivši na nagradi dr. Wenzler je istaknuo kako cijeli projekt Jaruna ni do danas nije do kraja realiziran.</p>
<p>Godišnju nagradu »Viktor Kovačić« za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje dijele dva rada memorijalne arhitekture. Riječ je o djelima arh. Branka Silađina i arhitektonskog studija 3LHD: Most hrvatskih branitelja u Rijeci, što povezuje Korzo, glavnu pješačku ulicu grada, i Deltu, područje bez urbanog identiteta, rad je arhitektonskog studija 3LHD što ga čini grupa mladih inženjera Saša Begović, Silvije Novak, Marko Dabrović i Tanja Grozdanić Begović. Park domovinske zahvalnosti i Spomenik palim braniteljima u Samoboru, djelo je arh. Branka Silađina čija je intervencija u povijesnom prostoru inovativna.</p>
<p>Spajajući utilitarnu i spomeničku funkciju mosta, studio 3LHD je, koristeći se arhetipskim elementima »daske« kao mosta i »ploče« kao spomenika, stvorio snažnu formu »L« oblika, koja se lomom iz horizontale mosta pretvara u vertikalu spomenika, kroz procjep kojega se nazire crvena memorijalna ploča. Time je ostvaren objekt koji dominira u urbanistički još nedefiniranom prostoru Delte. Arh. Branko Silađin, pak, postavljanjem svojevrsnog obeliska na ulazu u Park domovinske zahvalnosti, kontrastirajući visoko polirani mramor i čelik s rustičnom kamenom ogradom parka, pod okapnicu koje unosi svjetlosni efekt memorijalnih »dušica«, ostvaruje spoj suvremenog oblikovanja i povijesnog ambijenta. </p>
<p>Nagrada »Drago Galić« za stambenu arhitekturu pristigla je u ruke arh. Nenada Kezića za stambeno-poslovnu zgradu »Vicko Milenijum« u Splitu, dok je Nagrada »Bernardo Bernardi« za oblikovanje interijera pripala arh. Nenadu Kondži za uređenje prizemlja i dijela podruma Glavne pošte u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. Nagrada »Neven Šegvić« za znanstveno-istraživački, publicistički, kritički i teorijski rad otišla je časopisu za arhitekturu i kulturu »Oris«.</p>
<p>Posthumno je za životni opus, na prijedlog Sekcije seniora Društva arhitekata Zagreba, dodijeljeno i posebno priznanje arh. Žarku Vinceku. Posebno vrijednim, naime, ocjenjuje se njegovo originalno arhitektonsko oblikovanje sa snažnim individualnim autorskim pristupom i visokom kvalitetom na gotovo svim područjima arhitektonskoga projektiranja u zemlji i inozemstvu.</p>
<p>Izložba broji ukupno 128 radova realiziranih u protekloj godini, među kojima su obiteljske kuće, stambene i poslovne zgrade, javne ustanove, memorijalni objekti, rekonstrukcije i dogradnje, interijeri, te nakladnička djelatnost.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zagreb - svjetska radijska metropola </p>
<p>Najznačajniji međunarodni skup radijskih stvaratelja održava se od 20. do 25. travnja u Novinarskom domu u Zagrebu / Tijekom konferencije bit će predstavljeni neki od najpoznatijih svjetskih dokumentaraca / U svijetu poznata »Zagrebačka radijska škola« privukla u Zagreb najpoznatije svjetske radijske autore</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Žestoku svađu muža i žene u radijskom dokumentarcu može pratiti disharmonična glazba, koja služi kao svojevrsni pomiritelj, kao onaj treći koji razdvaja zavađene (govorne) strane. Glazbom se mogu popunjavati i rupe u scenariju - kad je malo teksta, kad je malo riječi. To su dva od mnogih primjera početničkih, kardinalnih pogrešaka korištenja glazbe pri snimanju radijskih dokumentaraca. Čulo se to od Nijemca Wolfganga Bauernfeinda koji je zajedno s Edwinom Brysom iz Belgije u nedjelju prije podne u Novinarskom domu u Zagrebu vodio radionicu pod radnim naslovom »Glazba u featureu«. Djelić je to programa 28. međunarodne feature konferencije koja se od 20. do 25. travnja održava u Zagrebu. </p>
<p>Međunarodna feature konferencija (IFC) najznačajniji je skup radijskih stvaratelja u svijetu. Njezin utemeljitelj je Peter Leonhard Braun, dugogodišnji šef Odjela za feature pri SFB radiju u Berlinu koji je također utemeljitelj i predsjednik najpoznatijeg svjetskog RTV festivala »Prix Europa«. </p>
<p> Na ovogodišnju konferenciju u Zagreb pristiglo je 45 delegata sa svih strana svijeta: Irske, Belgije, Njemačke, Austrije, SAD-a, Finske, Kanade, Kine, Norveške, Poljske, Češke,Rumunjske, Švedske, Švicarske, Rusije, Francuske... Računa se da će, uz dvadesetak hrvatskih radijskih autora, u radu skupa sudjelovati oko šezdesetak producenata, redatelja, urednika i snimatelja. Predviđen je rad po grupama. Prije podne se organiziraju radionice s temama: upotreba glazbe u featureima, rez u montiranju te organiziranje likova u priči. </p>
<p> U počast domaćinu, u četvrtak će se organizirati poseban program, radno nazvan »Hrvatsko iskustvo«. Bit će to svojevrsni pregled »zagrebačke radijske škole« inaugurirane dokumentarcem »Zbogom« Zvonimira Bajsića koji se smatra i prvim hrvatskim featureom. Zagrebački feature programi, osim poznatih emisija, koje su mnogo puta emitirane na programima Hrvatskog radija, bit će predstavljeni i projektima najmlađih hrvatskih dokumentarista. Uz to svakog će poslijepodneva biti organizirane slušaonice. U Novinarskom domu sve do do 25. travnja bit će predstavljeni neki od najpoznatijih svjetskih dokumentaraca, nakon čega će uslijediti rasprave o njima. </p>
<p> Radijski dokumentarac (feature) je najzahtjevniji radijski žanr koji traži veliko iskustvo i znanje. Zbog toga se kod nas njime bave isključivo djelatnici Hrvatskog radija. Unatoč tomu, naši su autori poznati i priznati, ne samo kod nas nego i u svijetu. Svjedoče to njihove brojne međunarodne nagrade, a i hvarski Festival igrane i dokumentarne radiodrame »Pri Marulić« koji je stekao priznato mjestu među svjetskih radijskim festivalima. Nije, stoga, slučajno što je »Zagrebačka radijska škola« ovih dana privukla u Zagreb najpoznatije svjetske radijske autore. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Festival bez autorskog kazališta</p>
<p>Ovogodišnja smotra nije ostavila dubljega traga u kulturnom životu Hrvatske / Žiri je bio pred odlukom da nagradu za predstavu u cjelini uopće ne dodijeli / U ovakvoj siromašnoj ponudi domaćih drama nemoguće je napraviti koncepcijski jak nacionalni festival</p>
<p>SPLIT, 21. travnja</p>
<p> - Nakon devet dana trajanja i deset odigranih predstava iz Hrvatske, BiH i Njemačke, te dodjele brojnih nagrada u još brojnijim kategorijama, na pozornici splitskog HNK u subotu navečer svečano je zatvoren Festival hrvatske drame i autorskog kazališta »Marulićevi dani«. Nagrada stručnog ocjenjivačkog žirija »Marul« dodijeljena je u devet kategorija, a najboljom predstavom u cjelini proglašena je komedija »Što je muškarac bez brkova« Ante Tomića, u režiji Aide Bukvić i izvedbi zagrebačkog HNK. Žiri publike nije se složio s mišljenjem Stručnog suda, te je priznanje »Milan Begović« za najbolju predstavu u cjelini dodijelio drami »Brat magarac« Renea Medvešeka u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.</p>
<p> Iako je ovogodišnji festival bio u znaku domaćih redatelja mlađe generacije, nije ostavio dubljega traga u kulturnom životu Hrvatske i na domaćim scenama, a neki su ga ocijenili vrlo lošim, jer programski nije ponudio dovoljan broj domaćih drama s predznakom kvalitete ili originalnosti. Predsjednik Stručnog ocjenjivačkog suda, književnik Ivo Brešan nakon dodjele nagrada izjavio je kako su predstave bile toliko ujednačene i kvalitetom lošije od prošlogodišnjih, da je žiri bio pred odlukom da nagradu za predstavu u cjelini uopće ne dodijeli. »Niti jedna predstava nije se nametnula kvalitetom, a sve zajedno su ispod prosjeka drama koje su predstavljene na prošlogodišnjim Marulićevim danima. »S obzirom da iz iskustva znam, koliko je odluka o nedodjeljivanju glavne nagrade nepopularna i kakva negodovanja može izazvati, odlučili smo nagraditi predstavu koja se barem za nijansu razlikovala od ostalih« otkriva Ivo Brešan.</p>
<p> Da se nezadovoljstvo festivalskim repertoarom proširilo i izvan granica Stručnoga žirija moglo se primijetiti na predstavljanju nekoliko stručnih knjiga i dramskih tekstova hrvatskih autora, koje je priređeno u subotu ujutro uoči dodjela nagrada. Govoreći o kvaliteti dramskog pisma Ivana Vidića, dobitnika nagrade »Marin Držić« što ga za najbolji dramski tekst dodjeljuje Ministarstvo kulture, i Ivane Sajko, koja se na ovogodišnjem festivalu predstavila nagrađenom dramom »Naranča u oblacima«, intendantica splitskog HNK Mani Gotovac izjavila je kako se struka napokon mora suočiti sa stanjem u kazalištu, jer je to jedini način na koji se može spasiti od nevolje. »Komercijalizam će nas uništiti! Smatrajmo se odgovornima za takvo stanje u kazalištu, a da bi ga popravili moramo na scenu postavljati drame pisaca kao što su Ivana Sajko i Ivan Vidić«, kazala je Mani Gotovac.</p>
<p> U večeri dodjele nagrada za ocjenu Marulićevih dana zamolili smo i kazališnog kritičara Jasena Boku. On tvrdi, kako nije primijetio da se na smotri događa autorsko kazalište, kao što stoji u podnaslovu Festivala. »U ovakvoj siromašnoj ponudi domaćih drama nemoguće je napraviti koncepcijski jak nacionalni festival«, ustvrdio je Boko, te zaključio, kako hrvatska drama puno jači poticaj može dobiti unutar samoga kazališta. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Strah od sutrašnjice </p>
<p>Kada kazalište nacionalne manjine, ovaj put hrvatske u Mađarskoj, na repertoar stavi komad koji tretira problem tzv. graničnih ljudi, ljudi s dna, onda to i te kako ima svoj razlog. I bez ulaženja u sam sadržaj komada takvo djelo tretira probleme s kojima se susreću i manjine u nacionalno većinskim državama. Naprosto i zato što se često ideološka dominacija prometne u nacionalnu, pa onda tzv. ljudi drugog reda neizbježno ponovo postaju marginalcima i dobrovoljnim unutarnjim emigrantima. I radnja komada »Klošari« mađarske dramske spisateljice Katalin Tharoczy, koji je na hrvatski preveo Stjepan Blažetin, problematizira ono što se u komunističkim zemljama zvalo unutarnja emigracija. </p>
<p>U zahodu za služinčad (danas bi to mogao biti i zahod neke velike propale korporacije) nekoć elegantne stambene zgrade u središtu Budimpešte (u adaptaciji Zagreba) svoj »dom« uredio je beskućnik starijih godina. Vrativši se kući, jedne noći na ležaju od starih kaputa i isluženoga madraca nalazi drugoga beskućnika. Pokušava ga izbaciti, ali ne uspijeva. Mlađi je beskućnik jači i tvrdoglaviji od njega (tijekom predstave saznat ćemo da mu je stariji, kao profesor, bio uzorom) pa će zajedno provesti noć, ali i sljedeći dan. Danju moraju ostati pritajeni da ih stanari ne bi uočili. </p>
<p>»Kroz zajedničko vrijeme«, kako u programu piše spisateljica«, upoznajemo njihov život, njihovu prošlost, snove, filozofske poglede, razmišljanja o vremenu i društvu u kojem žive (ili živimo) i razloge njihova dobrovoljnog izgnanstva. U njihovim pričama miješaju se stvarnost i mašta, doživljene pustolovine sa željama i snovima. Da bi nekako izdržali teret stvarnosti, pokušavaju sebe zavarati ljepšim, zanimljivijim i plemenitim svijetom. Kako to obično biva u ljudi s društvenog ruba i njihovo ponašanje određuju krajnosti, pokušavaju jedan drugoga nadvladati, podjarmiti, razumjeti«.</p>
<p> Njihovo početno neprijateljstvo postupno prelazi u osebujno prijateljstvo, a sve završava tako što mlađi klošar u starijem na kraju otkrije Boga. Po tome kako završava komad moglo bi se zaključiti da je pisan u Mađarskoj u vrijeme komunističkog totalitarizma, ali i s takvim završetkom ne gubi na uvjerljivosti. Naprotiv, i danas Bog za mnoge koji vjeruju postoji tek kada nestane svake nade i kada ostane samo očaj. Može li se očajem nazvati i sama molitva starijega klošara prigodom jela? Jer i jedno jaje je i te kako mnogo u odnosu prema svemu onomu što klošarima nudi njihov život. Priča, dakle, sadrži mnogo više no što sam naslov sugerira, sadrži cijeli život. </p>
<p>Četiri zahoda, poredani jedan do drugoga, funkcioniraju kao četiri prostora jednoga stana: radna soba, garderoba, kuhinja i WC, a njihov predprostor kao dnevna soba i spavaonica. Tako zahod postaje pribježište »otpadnicima«, žrtvama ili junacima našega doba, postaje zrcalo bezobzirnosti i suočavanja čovjeka sa strahom od svakidašnje »normalnosti«. Ali on postaje i utočište za sve one koji u potrošačkoj civilizaciji ne uspiju, koje ona odbaci ili koju, zbog bešćutnosti, sami prezru. U jednom trenutku stariji klošar u svojoj osami i izljevu nježnosti prema proklijalom grahu, u maloj vazi na jedinom prozoru do kojega dopire prirodna svjetlost, pokazuje nježnost, dakle, ono što današnjem čovjeku najviše nedostaje. </p>
<p>U minuciozno razrađenom konceptu redatelja Laszla Bagossyja i izvanrednoj scenografiji Gabora Kazinczyja, glumci - klošari Darko Ćurdo i Slaven Vidaković, osobito Ćurdo, u zahtjevnoj, točnoj i uvjerljivoj igri u publici pronalaze svoj prostor, postaju prepoznati, izazivaju suosjećanje i samilost. Pa, i strah od moguće sutrašnje slične sudbine. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Kinoteci retrospektiva filmova Vere Chytilove</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - U zagrebačkoj Kinoteci od 22. do 28. travnja održat će se Tjedan češkog filma, izvijestilo je Veleposlanstvo Češke Republike. Na rasporedu šestoga tjedna češkoga filma nalazi se osam filmova redateljice Vere Chytilove: »Nasljedstvo ili Jebigadečkigutntag«, »Snack bar svijet«, »Tratinčice«, »Igra s jabukom«, »Nepogoda«, »Faunovo kasno popodne«, »Zamke, zamke, zamčice...« i »Priča iz novogradnje«. Vera Chytilova pripada naraštaju »sjajnih dečki i cura iza kamere« (kao Forman, Menzel, Jasny i drugi), čije je stvaralaštvo utjecalo ne samo na razvoj češke nego i svjetske kinematografije. Njezini filmovi prepoznatljivi su po izrazitoj imaginaciji, sjajnoj kameri i neobičnu ironičnom i crnom humoru, koji ne štedi nikoga. Chytilova uspijeva na svoj način otkriti najsloženije strane međuljudskih odnosa i općenito ljudske egzistencije. Glavni je sponzor Tjedna češkoga filma zagrebačka »Pliva« koja već godinama potpomaže promidžbu češke kulture u Hrvatskoj i hrvatske u Češkoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zlatko Prica darovao Samoboru kolekciju slika</p>
<p>SAMOBOR, 21. travnja</p>
<p> - Poznati hrvatski slikar i grafičar Zlatko Prica (1916.) darovao je Gradu Samoboru 69 svojih slika i 73 fotografije. Vrijednost je slikareve donacije oko 3,5 milijuna kuna. Zahvaljujući toj vrijednoj donaciji, u povodu 86. slikareva rođendana, 26. lipnja, u samoborskom Pučkom otvorenom učilištu otvorit će se Galerija Zlatka Price u kojoj će biti stalni postav umjetnikov slika. Galeriju je uredio Grad Samobor uz potporu Ministarstva kulture. Već ranije Zlatko Prica darovao je svoju kolekciju radova i rodnome gradu Pečuhu, gdje također postoji galerija, stalni postav koje čine njegove slike. Stoga gradovi Samobor i Pečuh, u kojima je slikar živio i radio, kako je najavljeno, kane osnovati i zakladu u svrhu promicanja Pricina djela te potpore mladim slikarima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mala knjiga za veliku duhovnu avanturu</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Knjiga »Između klevete i kletve« autorice Simone Delić, u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, predstavljena je u Hrvatskom kulturnom klubu. »Riječ je o autoričinu znanstvenom radu u kojem se bavi tematikom obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi«, istaknuo je ravnatelj Instituta za etnologiju i folkloristiku Ivan Lozica. »Balade koje Simona Delić obrađuje građa su iz vlasništva Matice hrvatske i to uglavnom zapisi iz 19. stoljeća, a Delić ih je u svome radu analizirala oko tisuću«, istaknula je recenzentica Tanja Perić-Polonijo. Dodala je i kako autorica donosi mnoštvo fusnota koje izgledaju kao mala poglavlja i mogu biti poticaj za nove radove na tom području jer je tematika hrvatske usmene balade u nas nedovoljno proučena. Recenzent Zoran Kravar ocijenio je kako je metodologija knjige moderna, ustvrdivši da je to »mala knjiga za veliku duhovnu avanturu«. Simona Delić od 1996. radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Znanstvene radove i prijevode objavljuje od 1993. Doktorat o zapletu u hrvatskoj usmenoj baladi i španjolskoj romanci radi na Universidad Complutense de Madrid. Izdavanje knjige potpomoglo je Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Franđi tursku vojsku sasjekli u komade</p>
<p>U bijegu je Kilij Arslan naišao na odred konjanika koji su krenuli iz Sirije da mu se pridruže. Za sve je već prekasno, priznao im je, ti su Franđi i prebrojni i prejaki i ničim se više ne mogu zaustaviti. Pa je potom, kako je sam rekao, poražen sultan odlučio pričekati da prođe oluja, i nestao u beskraju anatolske visoravni. I tako je četiri godine čekao na osvetu</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>Kilij Arslan vrebao je na svoj plijen. Uhode što su se zavukle u redove Ruma dojavljivale su mu važne vijesti. Franđi su sasvim glasno obznanjivali da kane udariti i dalje od Nikeje i doprijeti sve do Palestine. Doznali su im čak i put: kanili su se spustiti na jugoistok, prema Konji, još jedinom preostalom većem gradu u sultanovim rukama.</p>
<p>To znači da će čitavim tim brdskim krajem kroz koji moraju proći zapadnjaci napadima izložiti bok. Sad je trebalo samo izabrati mjesto za zasjedu.</p>
<p>Emiri, kojima je taj kraj bio dobro poznat, nisu se ni na trenutak dvoumili. Kraj grada Dorileje, na četiri dana hoda od Nikeje, put se spušta u plitku dolinu. Ako se ratnici skriju iza brežuljaka, preostaje im samo da pričekaju.</p>
<p>Zadnjih dana lipnja 1097., kad je Kilij Arslan doznao da su zapadnjaci, u pratnji malog odreda Ruma, krenuli iz Nikeje, zasjeda je već bila postavljena. U zoru 1. srpnja na obzoru su se pojavili Franđi. Konjanici i pješaci napredovali su bezbrižno, i ne sluteći što ih čeka.</p>
<p>Sultan se bojao da bi njegovu stupicu mogli otkriti neprijateljski izviđači. Ali ih očito nije bilo. Seldžučkog je vladara razveselilo još nešto - činilo se, naime, da je Franđa manje no što su mu dojavili.</p>
<p>Da dio nije ostao u Nikeji? On to nije znao. No u svakom slučaju, brojčana je premoć, barem na prvi pogled, bila na njegovoj strani. Ako se tome doda još i prednost iznenađenja, očito je da im sve ide na ruku.</p>
<p>Kilij Arslan je pomalo nervozan, ali uvjeren u pobjedu. A u nju je uvjeren i mudri Danišmend, iza kojega stoji dvadeset godina iskustva više.</p>
<p>U trenutku kad je dan znak za napad, iza gora se upravo pojavilo sunce. Taktika je turskih ratnika bila dobro razrađena. Ta baš im je ona kroz pola stoljeća i osiguravala vojnu nadmoć na Istoku.</p>
<p>Njihovu vojsku tvore gotovo isključivo laki konjanici, izvanredno vješti strijeljanju iz luka. Oni prilaze protivniku, zasipaju ga kišom smrtonosnih strelica, pa zatim bježe koliko ih noge nose, prepuštajući svoje mjesto novom valu napadača. Nakon nekoliko takvih napada, plijen je već smrtno ranjen. A tako se bacaju i u završnu borbu prsa o prsa. Ali tog dana kraj Dorileje, sultan, koji se sa svojim stožerom smjestio na uzvisici, zabrinuto otkriva da stare turske metode nisu više djelotvorne kao nekad.</p>
<p>Franđi, istina, nisu nimalo okretni, i nimalo spremni odgovoriti na ponovljene napade. Ali su zato posve ovladali umijećem obrane. Njihova moć počiva većinom na debelu oklopu kojim konjanici prekrivaju čitavo tijelo, a počesto i svoje konje. Ako njihovo napredovanje i jest polagano i tromo, ipak su oni sjajno zaštićeni od strelica. </p>
<p>Nakon mnogo sati boja toga dana, turski su strijelci nanijeli neprijatelju mnoge žrtve, napose među pješacima, ali je glavnina franačke vojske ipak ostala netaknuta.</p>
<p>Bi li trebalo krenuti u borbu prsa o prsa? To se činilo preopasnim: u mnogobrojnih čarkama oko bojišta, stepski konjanici nisu mogli nikako nauditi tim pravim živim tvrđavama. Bi li trebalo samo produljivati tu fazu uznemirivanja? Sad, kad se učinak iznenađenja istrošio, inicijativa bi mogla lako prijeći u naprijateljski tabor.</p>
<p>Neki su emiri već savjetovali povlačenje kad se u daljini pojavio oblak prašine. Prilazila im je još jedna franačka vojska, brojna kao i prethodna. Ta protiv koje su se borili od jutra bila je samo prethodnica. </p>
<p>Sultanu nije preostalo drugo nego da naredi uzmak. Ali prije nego što je to i mogao učiniti, javiše mu da se iza turskih linija pojavila i treća franačka vojska, i to na brežuljku što dominira nad čadorom glavnoga stožera.</p>
<p>I tad Kilija Arslana obuze silan strah. Skočio je na konja i odgalopirao u brda, ostavivši za sobom i slavnu škrinju s blagom što ju je uvijek vozio sa sobom za plaću vojnicima. Za njim je smjesta krenuo i Danišmend, kao i većina emira. </p>
<p>Oslonivši se na jedinu preostalu prednost, naime <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, mnogi su se konjanici razbježali prije nego što ih je protivnik uspio opkoliti. Većina je vojske, međutim, ostala u obruču, opkoljena sa svih strana. Ili, kako će to napisati Ibn al-Quanissi: Franđi su tursku vojsku sasjekli u komade. Mnoge su pobili, napljačkali silno blago, a mnoge zarobili i prodali u roblje.</p>
<p>U bijegu je Kilij Arslan naišao na odred konjanika koji su krenuli iz Sirije da mu se pridruže. Za sve je već prekasno, priznao im je, ti su Franđi i prebrojni i prejaki i ničim se više ne mogu zaustaviti. Pa je potom, kako je sam rekao, poražen sultan odlučio pričekati da prođe oluja, i nestao u beskraju anatolske visoravni.</p>
<p>I tako je četiri godine čekao na osvetu.</p>
<p>No onda kao da se osvajaču oprla sama narav. Suhoća tla, uske planinske staze i ljetna žega na putovima bez hladovine usporili su donekle napredovanje Franđa. Zbog toga im je, poslije Dorileje, trebalo sto dana da prijeđu Anatoliju, iako bi im za to inače bio dovoljan i jedan mjesec.</p>
<p>U međuvremenu su se vijesti o turskom porazu proširile Istokom. Kad se doznalo za taj za islam sramotan događaj, svuda je zavladala strava, zapisao je damaski kroničar. Užas i tjeskoba poprimili su goleme razmjere.</p>
<p>Zakolale su stalne glasine o skorom dolasku strašnih konjanika. Potkraj srpnja zakružili su glasi da se približavaju selu D'al-Balana, na krajnjem sjeveru Sirije. Tu su se, da ih dočekaju, skupile na tisuće konjanika.</p>
<p>Bila je to lažna uzbuna, jer se Franđi nisu ni pojavili na obzoru. Najveći su se optimisti počeli pitati da se osvajači možda nisu povukli. Ibn al-Quanissi je ostavio zapis o jednoj od svojih astroloških prispodoba, a koja se njegovim suvremenicima jako svidjela: Tog se ljeta na zapadu pojavi komet i dvadeset se dana zadrža na nebu, nakon čega nestade i više se ne pokaza.</p>
<p>Informacije su, međutim, bivale sve preciznije. Sredinom rujna već se moglo pratiti napredovanje Franđa od sela do sela.</p>
<p>Na dan 21. listopada 1097. s visine je gradske tvrđave Antiohije, najvećega sirijskoga grada, odjeknuo povik: »Dolaze!«.</p>
<p>Nekoliko se danguba natislo na prsobrane, ali su ugledali samo nejasni oblačić prašine na kraju doline, kraj jezera Antiohije. Franđima je ostao još dan hoda, možda i više, i sve je govorilo da će nakon duga puta zastati da se odmore.</p>
<p>Oprez je ipak nalagao da se smjesta zatvori svih pet tvrdih gradskih vrata.</p>
<p>Prema sukovima - trgovačkim mahalama - najednom je zamro jutarnji žamor, i kupci i trgovci zastali su i ostali nepomični. Žene su zamrmljale molitve. Čitav je grad obuzela strava.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>PJESMA ZA ARBONNU</p>
<p>»Rian će vas prokleti zbog ovoga...« </p>
<p>Mogli su odustati i zaveslati iz sve snage, u nadi da će u morskoj tami pobjeći stražarima. Nitko nije znao tko su oni, možda ih nitko neće ni vidjeti ni prepoznati. Ali kopno je bilo daleko, a osmorica s veslima teško da bi uspjela pobjeći brodu na jedra ako bi ih se taj odlučio progoniti</p>
<p>PIŠE: GUY GAVRIEL KAY </p>
<p>Dvorac Baude stršio je visoko u jugozapadnoj divljini. Muškarci koji su tamo služili morali su poznavati stijene i litice.</p>
<p>No more je bilo nešto drugo. Jedino su Hirnan i sam Blaise bili potpuno mirni na vodi, a sad je na Hirnanovim plećima počivala odgovornost da ih, kroz oštre stijene koje su se u mraku jedva razaznavale, dovede dovoljno blizu kako bi se uspjeli iskrcati. Nasamo, Blaise mu je rekao da - ako se uspiju približiti samo goloj stijeni - nemaju nikakvih izgleda. Ne noću i ne kad moraju biti posve tihi i spustiti natrag pjesnika. Da ne spominjemo to što...</p>
<p>»Diži vesla!«, prosiktao je. U istom je trenutku Maffour pokraj njega frknuo iste riječi. Osmorica veslača brzo su odigla vesla od morske površine i ostala ukočeno, mirno sjediti dok je čamac tiho klizio prema otoku. Zvuk se začuo ponovno, ovaj put iz veće blizine. Nepomičan, posve sagnut kako bi ostao neprimijećen, Blaise je napinjao oči kako bi razabrao nešto kroz noć, pod svjetlom mjesečine tražeći brod koji je maloprije čuo.</p>
<p>A onda ga je ugledao. Usamljeno se tamno jedro ocrtavalo na zvjezdanu nebu, režući valove oko otoka. U čamcu, osmorica su muškaraca prestala disati. Bili su unutar kruga kojim je brod obilazio, ali vrlo blizu - zapravo, opasno blizu - stjenovitoj obali. </p>
<p>Tko god da bi pod ovim slabim svjetlom pogledao prema njima, sasvim sigurno, ne bi vidio ništa pred mračnim obrisom otoka. Osim toga, bio je uvjeren Blaise, stražari će svakako gledati prema otvorenu moru. Opustio je prste kojima je držao veslo, a maleni je brod nastavljao ploviti pokraj njih, režući vjetar, što je pod mjesečinom bilo posebno lijepo.</p>
<p>Na to je sprijeda, jer je sjedio uz Hirnana, Luth pobožno promrmljao: »Slava božici!«</p>
<p>Proklinjući samoga sebe što ga nije posjeo uza se, Blaise je bijesno pogledao preko ramena upravo u trenutku kad je Hirnan ispružio ruku i čvrsto zgrabio svog druga za nadlakticu, u zakasnjelom pokušaju da ga ušutka. »Au!«, reče Luth. Nimalo tiho. Na moru. U noći bez daška vjetra.</p>
<p>Blaise je zatvorio oči. Uslijedio je trenutak napete tišine, a onda:</p>
<p>»Tko je to? U ime Rianino, predstavite se!« Mrgodan muški glas odjekivao je s broda.</p>
<p>Dok mu je mozak grozničavo radio, Blaise se osvrnuo i primijetio kako se drugo plovilo već počelo okretati. </p>
<p>Sad su imali dvije mogućnosti. Mogli su odustati i zaveslati iz sve snage, u nadi da će u morskoj tami pobjeći stražarima. Nitko nije znao tko su oni, možda ih nitko neće ni vidjeti ni prepoznati. </p>
<p>Ali kopno je bilo daleko, a osmorica s veslima teško da bi uspjela pobjeći brodu na jedra ako bi ih se taj odlučio progoniti. Osim toga, Blaise je znao da ovaj brod vrlo brzo može dozvati i druge.</p>
<p>U svakom slučaju, mrzio je odustajanje.</p>
<p>»Samo ribari, vaša milosti«, reče on drhtavim, povišenim glasom. »To samo moja braća i ja bacamo parangal na lubine. Jako nam je žao što smo odlutali ovako daleko.«</p>
<p>Spustio je glas do siktava šapata. »Prebacite tri užeta ovamo na stranu, brzo! Držite ih kao da lovite ribu. Hirnan, ti i ja idemo u vodu.« Još dok je govorio, počeo je izuvati čizme i skidati mač.</p>
<p>»Zabranjeno je bez dopuštenja prilaziti ovako blizu božičinu otoku. Rian će vas prokleti zbog ovoga što ste učinili.« Dubok glas koji je odjekivao preko vode bio je samosvjestan i neprijateljski. Brod se još okretao. Za koji trenutak uputit će se ravno prema njima.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Prvi put bez noža u leđa </p>
<p>»Zar nije dobro za naš nogomet da i netko treći pokaže da može biti prvak? A osim toga, nije li vrijednost i sama činjenica što su prvi puta otkako postoje Zagreb i Dinamo nešto napravili a da nema oznaku guranja noža u leđa«, tumačit će Zagrebovu pobjedu protiv Dinama najzagriženiji navijači iz Kranjčevićeve </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Prva prvenstvena pobjeda Zagreba protiv Dinama nakon punog desetljeća 2-1 (0-1) izborena pogotkom Poldrugača dvije minute prije završetka, »podijelila je Hrvatsku na pola«. Tako barem glase komentari onih kojima je srcu prirastao Hajduk, a koji su očekivali da će »nezainteresirani« Dinamo biti u ovoj utakmici ono čega u ovoj zemlji baš i nema na bacanje - pošten više nego što je potrebno. Samim time spreman u ime interesa Hajduka igrati protiv Zagreba do zadnjeg atoma snage. I samim time upropastiti »zagrebašima« ono čemu su većim dijelom prvenstva bili toliko suvereno blizu, ali su vlastitim nespretnostima u završnici prvenstva sve to zamalo uprskali. </p>
<p> Dinamo je zapravo prvi put u dugogodišnjoj povjesti međusobnih ogleda sa Zagrebom bio u situaciji da klubu iz Kranjčevićeve ne ide krvnički u kost do kraja. Nego da u ime trenutačne nogometne psihoze koja vlada u Zagrebu, ali i šire, jednostavno ne pokvari nešto za što široke mase iskazuju neskrivenu simpatiju. Mase, kojima je preko glave i »napuhani i prepotentni i vječno privilegirani Dinamo«, i svatko tko će im nasilno prodavati rog za svijeću, žele u glavnoj ulozi makar jednom vidjeti nekog »malog«. Nekog izvan kruga vječno zaštićenih i podržavanih, najčešće lažnih veličina. Zagreb je postao taj »mali« koji može uzeti predodređeno za »velike«.</p>
<p> Kao što je prije tri godine Rijeka bila u velikoj prigodi na golemu radost mnogih, a poglavito Hajduka, da se izbori za mjesto ispred Dinama. No, »pozitivne snage« tada su bile nešto jače nego danas, a ishod je poznat. Dinamo je bio prvak, jer je Krečak u posljednjoj minuti poništio pogodak Rijeke. Kao što ne treba sumnjati da bi Dinamo bio pobjednik ovosubotnje utakmice u Kranjčevićevoj, ali i prvenstva, da je kojim slučajem on, a ne Hajduk, prije 14 dana trijumfirao u Splitu. </p>
<p>Upravo je zato ovog subotnjeg poslijepodneva Kranjčevićeva bila ispunjenija nego ikada u prošlh deset godina hrvatske nogometne samosvojnosti. Ne zbog toga da gledatelji, od kojih mnogi prvi put u Kranjčevićevoj, vide kako će se Dinamo producirajući snagu svog imena i utjecaja, naslađivati činjenicom što je Zagrebu još jednom popločio put do pakla. Kao što je to uradio dvaput u »onoj« ligi, kad ga je upravo Dinamo, i to zbog težnji da bude ekskluzivna gradska jedinka, lansirao u niži rang natjecanja. </p>
<p> Povećani odaziv gledatelja valja ponajprije tumačiti njihovom željom da vide aktere tog »hrvatskog nogometnog čuda« zvanog Zagreb, čuda koje se uspjelo uključiti u nešto što je do sada bilo ekskluzivno pravo Hajduka i Dinama. Da vide kako u svemu tomu diše Dinamo, ali i da se još jednom i to na ponajvećem iskušenju odmjeri snaga novog prvaka. Druga je, pak, stvar što se u takvim utakmicama zbivanja često izokrenu u situacije koje onda nude sumnju, kao što je ruku na srce nudila utakmica Zagreba i Dinama.</p>
<p> Stoga je u redovima »zagrebaša« nakon utakmice bilo raznih osjećaja. Od onih da je nekima objektivno bilo žao što Zagreb nije bio uvjerljiviji, hrabriji i sigurniji u svojoj izvedbi, čime bi se automatski izbrisale izvjesne sumnje. I sebi i Dinamu.</p>
<p>Oni drugi, koji više reagiraju srcem nego razumom uopće nisu ni pokušavali zagledavati u sadržaj utakmice i zbog toga se dovesti u stanje izvjesne nelagode. Njima, a to je zapravo odlika najzatucanijih navijača, jedino je bila važna suha činjenica pobjede. Samim time i širom otvorenih vrata prema naslovu prvaka. A ako im se i omakne da tim povodom nešto trebaju reći, svesti će to na zaključak:</p>
<p>- Zar nije dobro za naš nogomet da i netko treći pokaže da može biti prvak? A osim toga, nije li vrijednost i sama činjenica što su prvi put otkako postoje Zagreb i Dinamo nešto napravili a da nema oznaku guranja noža u leđa.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dinamo (ni)je pustio Zagrebu</p>
<p>Svidjelo se to nekome ili ne, zbivanja na subotnjem derbiju u Kranjčevićevoj na površinu su izbacila pitanje: »Je li Dinamo pustio utakmicu Zagrebu?«</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - »Ma, navijam za Zagreb, više od ičega želim da dečki osvoje taj naslov prvaka, ali - ne ovako! Sad me je čak i sram,« govorio je jedan kolega, ujedno i veliki Zagrebov navijač, potkraj prvenstvenoga dvoboja Zagreba i Dinama u Kranjčevićevoj, kada su »pjesnici« već postigli pobjedonosni pogodak.</p>
<p> No, ovakvo razmišljanje, čini se, ipak nije usamljeno, podržava ga velik dio promatrača subotnjega dvoboja.</p>
<p> »Pa, ovo je smiješno, baš bum videl kaj budu novinari sad napisali«, govorio je jedan stariji gledatelj, koji je sjedio tik do novinarske lože, te u nevjerici i s podsmijehom promatrao zbivanja na terenu.</p>
<p> Znamo da će u Maksimiru opet upaliti alarm i reći kako se dio novinara bez potrebe obrušio na klub, s ciljem da ga destabiliziraju i vjerojatno će se u Dinamu sakriti iza izjave, koju je trener Marijan Vlak izrekao prije utakmice: »Kako god ova utakmica završila, netko će biti zakinut - ili Zagreb, ili Hajduk. I vjerojatno će onda jedna strana reći da smo mi igrali za onu drugu.«</p>
<p> To je istina, jer jasno je da bi, neovisno o tome kako utakmica završila, netko doista bio zakinut. Ipak, svidjelo se to nekome ili ne, zbivanja na subotnjem derbiju na površinu su izbacila pitanje - »je li Dinamo pustio utakmicu Zagrebu?«</p>
<p> U redu, »plavi« su poveli 1-0 i taj detalj im je, zapravo, sjajan alibi za pobijanje teze o puštenoj utakmici. No, drugih 45 minuta je ipak bilo, blago rečeno, čudno. Dinamo je naglo pao na fizičkom planu i ne sjećamo se da je itko ove sezone baš na ovaj način satjerao Dinamove igrače u njihov 16-erac kao što je to učinio Zagreb u subotu u drugom poluvremenu. »Plavi« su tek dva ili tri puta prešli centar...</p>
<p> A Dinamova obrana? Možda je najbolje ilustrira naš »junak« s početka teksta, koji je jednome Zagrebovom napadaču, nakon što je ovaj sa pet metara glavom loptu poslao preko gola, dovikivao ovako: »Pa, oni uopće ne skaču, miču ti se s puta i ti ne možeš pogoditi okvir gola!«</p>
<p> Kwedi i Drpić su cijelo drugo poluvrijeme »plivali« poput Strahije i Čača. Štoviše, Zagrebovim su napadačima dijelili lopte bolje nego cjelokupni »bijeli« vezni red... I to lopte na 20-30 metara od Butininih vrata!</p>
<p> Istina, Tomislav Butina je obranio tri velike Zagrebove prilike, no ipak je dojam da je branio ono što je i - morao. Nakon jednoga slobodnog udarca i nakon Bulatove »bombe« sa 20-ak metara, lopta je išla pod prečku, ali točno iznad glave Dinamova vratara. Bilo bi doista previše da Butina barem nije dignuo ruke. A kada ih je dignuo, automatski je izbio loptu.</p>
<p> A drugi Zagrebov pogodak? Pred Dinamova su vrata posve neometano ušetala dvojica Zagrebovih igrača i, opet neometano, mirno ugurali loptu u mrežu. Nedugo nakon ovoga na teren je uletjela skupina Dinamovih navijača, no ovaj put im cilj nije bilo fizičko obračunavanje. Već je i na prvi pogled bilo vidljivo da su nešto dovikivali svojim igračima, i to vrlo oštro. A to, opet, ostavlja prostor špekulacijama da su igrače napadali zbog suviše pasivnog otpora Zagrebu...</p>
<p> - Ma ne, nisu ništa komentirali, sve je bilo u redu. Uostalom, mi smo igrali fer i pošteno i mislim da se to vidjelo na terenu, rekao je Dinamov napadač Mihael Mikić.</p>
<p> Slično je govorio i njegov suigrač Jasmin Agić:</p>
<p> - Sve je bilo OK. Ali, ne bih o tome...</p>
<p> Ostavlja li, dakle, itko prostora mogućnosti da Dinamo ipak - nije pustio utakmicu? Uostalom, ako sve gledate sa sumnjom, oči su kudikamo veće, pa katkad možda vidite i ono što ne postoji. No, ako Dinamo nije pustio utakmicu, onda su forma, sposobnosti i učinak njegovih obrambenih igrača za svaku osudu i onda je upitna njihova kvaliteta. Jesu li onda oni uopće igrači za Dinamo?</p>
<p> Sve u svemu, »recenzije« ove utakmice su različite. Istina je da je Dinamo svojedobno »spakirao« Zagreb u drugu ligu, istina je da mu je '97. godine na doista nakaradan način uzeo Kup u finalnom okršaju uz još nakaradnije suđenje Gorana Marića, istog suca, koji je dijelio pravdu i na subotnjoj utakmici. Tko zna, možda se zbog svega toga osjećaju dužnima.</p>
<p> No, u svemu ovome nameće se još jedno pitanje. Je li doista Hajduk taj, koji ima potpuno »čistu povijest i savjest«, da se u cijeloj ovoj priči može buniti?</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Neka se 'Oko sokolovo' ubije ili neka izvadi oko«</p>
<p>Jutro poslije u poljudskim komentarima osjećala se blaga doza ironije i podsmijeha glede događaja u zagrebačkom derbiju. Trener Hajduka Slaven Bilić pomno je secirao detalj po detalj derbija u metropoli</p>
<p>SPLIT, 21. travnja</p>
<p> - Lako i uvjerljivo Hajduk je pobijedio Kamen Ingrad 5-0, a dobru igru i efikasnost navijači su nagradili pjesmom i pljeskom na kraju utakmice. Makar je pjesma bila tugaljiva zbog pobjede Zagreba nad Dinamom, Torcida je prepoznala veliku borbenost i želju »bijelih«. Ipak, cijelu utakmicu svi su osluškivali što se događa u Kranjčevićevoj, a po svršetku utakmice pohitali su kući pogledati snimku utakmice. Jutro poslije u poljudskim komentarima osjeća se blaga doza ironije i podsmijeha glede događaja u zagrebačkom derbiju. Trener Hajduka Slaven Bilić pomno je secirao detalj po detalj derbija u metropoli, ali je samo istaknuo:</p>
<p> - U ovakvim situacijama mogu biti subjektivan i govoriti s predrasudama o tijeku utakmice. Moram kazati da sam vidio krajnje borbenog Marića, Agića, Leku, Butina je dobro branio... Prekidi su mi malo čudni, skače pet »bijelih«, a iza njih tri »modra«.</p>
<p>I koliko god se Bilić suzdržavao govoriti o igri, nije mogao ne spomenuti jedan detalj sa zagrebačke utakmice, a to je drugi pogodak Zagreba. Naime, dva Zagrebova igrača bila su najbliža vrataru Butini, no izgleda da pomoćni sudac Branko Križanec nije želio biti novi Zoran Krečak. Stoga je Bilić kazao:</p>
<p> - Neka se »Oko sokolovo« ubije ili izvadi oko i pusti me više s pasivnim i aktivnim zaleđima. Neka ne maltretira naciju svojim komentarima. Zar dva igrača nisu bila ukopana ispred Butine?!</p>
<p> Jedno je sigurno - posljednja izdanja Hajduka pokazala su da momčad ima šampionske obrise i da ozračje u svlačionici odiše zajedništvom. Poljud sigurno nije digao ruke u borbi za naslov, iako je preostalo još samo 180 minuta borbe, u igri je šest bodova i postoji šansa za preokret.</p>
<p> - Dok god postoje matematičke šanse borit ćemo se. Uostalom, nemamo ni pravo odustati. I Zagreb i mi imamo po dvije teške utakmice do kraja prvenstva, a kako je borba za ostanak dramatična, postoje šanse za preokret.</p>
<p> Bilić se premetnuo u trenera kojeg bi mnogi rado vidjeli u novoj sezoni na klupi. No, današnji Hajdukov trener, za sada, zatvara vrata takvoj mogućnosti, zajedno sa svojim pomoćnikom Ivanom Pudarom složio je moćni stroj u kojeg i navijači imaju sve više povjerenja. Ipak, rasplet je maglovit. U četvrtak je na rasporedu sastanak Upravnog odbora na kojeg bi Ivica Šurjak, šef struke, trebao izaći s dva trenerska imena. U nedjelju Zoran Vulić se pomirio s predsjednikom Brankom Grgićem, izgladili su nesuglasice, te će sigurno biti jedan od dva Šurjakova kandidata. Šurjak je, pak, razgovarao s još nekolicinom kandidata, a za sada se spominju Blaž Slišković i Ivan Katalinić. A nije ni tajna da su »vatreni« svim srcem za Ćiru Blaževića.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dragovoljci napuštaju Prvu ligu!</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Nakon subotnjeg poraza od Slavena Belupa i ponovnog katastrofalnog suđenja, čelnici Hrvatskog dragovoljca sazvali su konferenciju za novinare koja će se održati u ponedjeljak u podne. U Dragovoljcu su ogorčeni suđenjem na spomenutoj utakmici, ali i na utakmici protiv Osijeka, te će posegnuti za drastičnim postupcima. Naime, direktor Hrvatskog dragovoljca Ivica Perković najavio je kako igrači neće odigrati sljedeće dvije utakmice (Hajduk u Sigetu, Rijeka na Kantridi). </p>
<p>Ima pravo Perković kada govori kako crno-plavima »ništa ne koriste negativne ocjene sucima kada su oni direktno oštećeni i prijeti im ispadanje iz lige«. Prema pravilanicima HNS-a, slijedeći će se dvoboji, ukoliko neće biti odirani, registrirati 3-0 za Hajduk, odnosno Rijeku. Da stvar bude gora za Sigečane, ako ne odigraju slijedeće dvije utakmice prema Pravilniku prijeti im degradiranje u najnižu ligu, točnije Treću zagrebačku. </p>
<p>Lj. Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prvi naslov Ive Majoli nakon Roland Garrosa</p>
<p>Ukupno osmi naslov u karijeri Iva Majoli je zaslužila 7-6 (5), 6-4 pobjedom protiv Švicarke Patty Schnyder u finalu 1.224 milijuna američkih dolara vrijednog »Family Circle« kupa</p>
<p>CHARLESTON, 21. travnja</p>
<p> - Negdašnje članice »top 10 kluba« najboljih tenisačica svijeta, Iva Majoli i Patty Schnyder na putu povratka na staze stare slave sudarile su se u finalu 1.224 milijuna američkih dolara vrijednog »Family Circle« kupa u Charlestonu. Švicarka Schnyder poslužila je kao odskočna daska Ive Majoli nakon 7-6 (5), 6-4 pobjede za dodatnu potvrdu ulaska u odličnu formu uoči Fed kup dvoboja protiv Češke. </p>
<p>Nakon trijumfa u Roland Garrosu 1997. godine prvi hrvatski reket je u Charlestonu upisao prvu turirsku pobjedu, osmu u karijeri. Uz bitan pomak na WTA ljestvici Majoli je zaradila i 182.000 američkih dolara. </p>
<p>Znala je Majoli kako u prošla četiri dvoboja protiv Schnyder nije dobila nijedan set. Stoga je imala dodatni motiv u »tie-breaku« prvog seta kada je povela sa 5-2, i na kraju slavila sa 7-5. Presudni »break« u drugom setu zaslužila je u desetom gemu. Okončala je Majoli tako pobjedonosni niz Patty Schnyder koja je ovog tjedna nanizala na putu do finala nanizala Serenu Williams, Amelie Mauresmo i prvu tenisačicu svijeta Jennifer Capriati. </p>
<p>• Finale: MAJOLI - Schnyder 7-6 (5), 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zagrebu derbi, Metkoviću prednost</p>
<p>Metkovci već primaju čestitke za naslov prvaka, jer malo tko vjeruje da bi u četiri utakmice mogli posrnuti. No, čini se da ni ovo prvenstvo neće završiti mirno. Glavni menedžer Zagreba, Zoran Gobac uz smiješak znakovito kaže: »Naslov prvaka će se odlučivati u Savezu...«</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Derbi 26. kola hrvatskog prvenstva pripao je rukometašima Zagreba, nakon što su sa 31-27 (15-14) pobijedili Metković-Jambo. Tako četiri kola prije kraja obje momčadi imaju isti broj bodova, 50, no u prednosti je ipak Metković. On je u prvom ovosezonskom dvoboju pobijedio Zagreb 27-20 i ima bolju međusobnu razliku pogodaka. Pohvalno je što smo nakon dugo vremena mogli gledati sudar ove dvije momčadi bez većeg incidenta. Možda je to znak da ipak ima nade za naš rukomet.</p>
<p>»Zagrebaši« su zamalo uspijeli pobijediti sa željenih sedam pogodaka. Nisu bili u prednosti samo od 6. do 9. minute, sve je ostalo bilo njihovo. Zagreb je stvarao razliku, a šest minuta prije kraja imao je šest pogodaka više (30-24). No, to je bilo najviše što je Zagreb mogao napraviti, jer Metković ipak ima dužu i kvalitetniju klupu. Rezultatom su bili zadovoljni svi. Obje su momčadi imale problema s obranama, napadi su im bili bolji dio igre, a Metković je imao i raspoloženije vratare. Vujović je obranio više (18 lopti) negoli Bašić i Modrušan zajedno (12+1).</p>
<p>Metkovci već primaju čestitke za naslov prvaka, jer malo tko vjeruje da bi u četiri utakmice mogli posrnuti. No, čini se da ni ovo prvenstvo neće završiti mirno. Slušajući kako Metkovci primaju čestitke, glavni menedžer Zagreba, Zoran Gobac je uz smiješak znakovito rekao:</p>
<p>- Samo nek' slave, prvenstvo još nije gotovo. Čekamo odluku po kojoj će Metkovci biti kažnjeni oduzimanjem najmanje jednog boda jer je suspendirani Lacković igrao za njih i to pod krivim imenom. Mislim da će se naslov prvaka odlučivati u Savezu.</p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>ZAGREB - METKOVIĆ-JAMBO 31-27 (15-14)</p>
<p>ZAGREB: Bašić, Modrušan, Stojsavljević, Sulić 1, Maglajlija 1, Rasikevičius 1, Jović 8, Prce, Farkaš 1, Ninčević, Udovičić 1, Remeta, Lazarov 11 (3), Angelovski 7</p>
<p>METKOVIĆ-JAMBO: Perčin, Vujović, Kaleb 6, Balić 3, Bjeliš, Goluža 1, Babić, Vukas, Dominiković 1, Markovski 8 (3), Kljaić 2, Jelčić, Kukrika, Metličić 6</p>
<p>SUCI: Crnojević (Kutina) i Barić (Čakovec). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 5 (3), Metković-Jambo 3 (3)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 4 minute (Angelovski, Sulić), Metković-Jambo 10 minuta (Goluža, Metličić, Bjeliš, Dominiković, Kaleb). CRVENI KARTON: Kaleb (60)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Kiril LAZAROV</p>
<p>• Redoslijed: Metković-Jambo i Zagreb po 50 bodova, Medveščak-Infosistem 31, Brodomerkur (+ 1) 30, Zamet-Crotek 29...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tko je u Jazinama ugasio svjetlo? </p>
<p>Košarka se u Zadru živi, košarka je u Zadru institucija kojoj su oduzeli identitet </p>
<p>ZADAR, 21. travnja</p>
<p> - U Jazinama je uvijek zanimljivo, uzbudljivo i vruće, jednako kad Zadar gubi i pobjeđuje, gotovo i nema razlike. Najnovija »bomba« koju su pod zadarske temelje postavili košarkaši Zagreba pobjedom 78-77, samo je potvrda ovosezonskih lutanja od slaboga do očajnoga stanja u klubu. Dobrih rezultata nema na vidiku, štoviše, prigode za njih izmiču jedna za drugom. Najnoviji poraz samo je vrh ledene sante na kojoj je najprije plovio Petar Popović, kojeg je na klupi za trenere zamijenio Hrvoje Vlašić, koji je poslije utakmice sa Zagrebom podnio ostavku. </p>
<p>Njegove emocije isplivale su na površinu na svjetlu neprimjerenom ljudima koji se bave sportom. Sav bijes zbog katastrofalne situacije u momčadi i oko nje, pokušao je u hodniku kluba riješiti prijetnjama koje su svi nazočni 'zaklamali' uz ime Giuseppea Giergie. Legendarni Giergia, za razliku od ostalih,to nije doživio kao udar na njega kao šefa struke. </p>
<p>- Nema se on na mene što ljutiti. Kad su prije nekoliko dana spominjali njegovu smjenu, a priori sam odbacio takvu mogućnost, jer se na taj način ništa neće riješiti. Korijeni su dublji, njegova ostavka je besmislena. </p>
<p>Zanimljivo, direktor kluba Nebojša Belić Vlašićevu ostavku nije doživio kao gotov čin, dodavši, kako će o svemu odlučiti uprava kluba, najvjerojatnije u srijedu. </p>
<p> Kako će zbog svega izgledati klupa Zadra u susretu s Cibonom VIP već ovog utorka u Zagrebu nije poznato, iako se kao mogućnost v.d. trenera spominje Denis Pleslić koji je bio Vlašićev pomoćnik. </p>
<p>Tko je ugasio svjetlo, zapitali su se dan kasnije mnogi koji Jazine doživljavaju kao svoj drugi dom? Odgovor se krije u klupskoj politici koja nije jasno definirana na početku sezone, odnosno, zamijenili su mjesta ambicijama i mogućnostima, i sad plaćaju visoku cijenu. Košarka se u Zadru živi, košarka je u Zadru institucija kojoj su oduzeli identitet. Tko? Uprava odlazi - kazali su navijači, njih je sve manje, zapravo nekih 300-tinjak viđenih na utakmici sa Zagrebom, potvrđuje distancu od ovakvog načina vođenja kluba i njegove politike koja je debelo naslonjena na politiku i političare.</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Košarkaška liga za prvaka - rezultati</p>
<p> Zrinjevac</p>
<p> - Cibona 73-108</p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>ZRINJEVAC - CIBONA VIP 73-108 (18-25, 13-26, 14-32, 28-25)</p>
<p>ZRINJEVAC: Jelaska 3, Puljko 9, Morić 28 (5-10), Malić 3 (1-2), Babić, Smiljanić 13, Livajić 2, Vlaić, Šamadan 1 (1-2), Rozić 10, Vrsaljko 4 (2-2)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 2 (2-4), Kus 12 (3-3), Krasić 8 (4-4), Prkačin 23 (9-11), Bowman 11 (1-1), Henjak 12 (2-2), Mance 12, Mamić 15 (1-2), Krunić 8, Žorić 5 (1-2)</p>
<p>SUCI: Dožai i Maras (oba Zagreb). GLEDATELJA: 150.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikša PRKAČIN (ip)</p>
<p>Zadar - Zagreb 77-78</p>
<p>• Dvorana »Jazine«</p>
<p>ZADAR - ZAGREB 77-78 (23-23, 13-17, 24-19, 17-19)</p>
<p>ZADAR: Knežević 6, Milačić 9 (1-2), Popović 16 (1-2), Vladović, Banić, Bocevski 2 (2-4), Špralja, J. Ružić 13 (1-2), Dijan 1 (1-2), T. Ružić 19 (3-4), Vrsaljko, Grgat 11 (3-6)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 6 (2-2), Šaronja 1 (1-2), Miljković 5, Tomasović, Pehar 11 (1-2), Vidačak 11 (3-6), Marinović 7 (2-2), Tomas 7 (1-2), Perinčić 18 (1-2), Garma 12 (4-5)</p>
<p>SUCI: Medan i Radović (oba Dubrovnik). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan PERINČIĆ (ik)</p>
<p>Triglav osiguranje - Osijek 100-92</p>
<p>• Dvorana mladosti</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE - OSIJEK 100-92 (20-20, 24-12, 25-20, 31-40)</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger 6, Delibašić, Badarić 43 (7-9), Čekada 8, Genjac 26 (4-5), Štimac 8 (3-3), Stegnjajić 9, Devčić, Budinić, Velčić</p>
<p>OSIJEK: H. Kovačević 4, Bratić 1, (1-2), Voloder, Thomas 32 (4-6), Leko 8, Kuduz 2, Bulotch 28 (5-6), Mandić 14 (1-1), Budimir, K. Kovačević, Barišić, Lončarić 3 (1-2)</p>
<p>SUCI: Urukalo (Split) i Čanković (Zadar). GLEDATELJA 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marino BAŽDARIĆ (iv)</p>
<p>Dona-Dubrava - Split CO 72-74</p>
<p>• Dvorana u Dubravi</p>
<p>DONA-DUBRAVA - SPLIT CO 72-74 (16-9, 42-33, 57-51)</p>
<p>DONA-DUBRAVA: NOVOSEL 14 (4-4), DUNDOV 24 (4-6), Bošnjak, BAŠLJAN, Barišić, Samardžić 8 (3-3), Perović, Cvjetković, Bulić, BARAĆ 13 (1-1), Čuljak 9 (2-2), NOVAK 4 (2-2)</p>
<p>SPLIT CO: SUBOTIĆ 11 (2-2), MIMICA 19 (2-2), TOMELJAK, Kuqo, ŽIŽIĆ 15 (3-4), Rančić 14 (2-4), Ukić 9, Bižaca, Pašalić, GRGUREVIĆ 6 (2-2), Gaurina, Oršulić</p>
<p>SUCI: Krajnović i Šarac (oba Osijek). GLEDATELJA: 350.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan MIMICA (zm)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Posavina Kuna najuspješnija</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 21. travnja</p>
<p> - Boksači brodske Posavina Kune pokazali su se kao najuspješniji klub na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za seniore. </p>
<p>Prvaci Hrvatske u pojedinim kategorijama postali su: do 51 kg Renato Stojanović (Posavina Kuna), do 54 kg Ivica Gogošević (Pit bull), do 57 kg Jetiš Bajrami (Pula), do 60 Filip Palić (Metalac), do 63,5 kg Stipica Brekalo (Posavina Kuna), do 67 kg Pero Veočić (Posavina Kuna), do 71 kg Goran Borović (Omega), do 75 kg Ante Matas (Pit bull), do 81 kg Mario Šivolija (Rijeka), do 91 kg Ivica Bačurin (Velika Gorica) i preko 91 kg Igor Bilić (Posavina Kuna).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Izrael će bojkotirati UN-ova izaslanika zbog izjava o Jeninu</p>
<p>Izraelci se povukli iz Ramallaha, osim dijela u kojem se nalazi Arafatovo sjedište, Nablusa i logora Balata/ U Betlehemu izraelske snage i dalje okružuju Crkvu Kristova rođenja/ Izraelski ministar obrane optužio Roeda-Larsena za »poticanje« protiv Izraela</p>
<p>JERUZALEM/RAMALLAH, 21. travnja</p>
<p> - Izraelske snage završile su u nedjelju povlačenje iz Nablusa, započeto tijekom noći na nedjelju, i razmjestile se u njegovoj blizini, a završeno je i povlačenje iz Ramallaha, rekao je glasnogovornik izraelske vojske. </p>
<p>Očevici su kazali da se oko 200 izraelskih tenkova i oklopnih transportera razmjestilo u blizini Nablusa, te da je povlačenje pratila sporadična pucnjava. Izraelski vojnici povukli su se i iz obližnjega izbjegličkog logora Balata te Ramallaha, osim dijela u kojem se nalazi sjedište palestinskog čelnika Yassera Arafata, koje je u okruženju od početka izraelske ofenzive na Zapadnoj obali 29. ožujka.</p>
<p>U Betlehemu izraelske snage i dalje okružuju Crkvu Kristova rođenja u kojoj je utočište pronašlo dvjestotinjak Palestinaca. Izrael traži predaju oko 30 Palestinaca iz te crkve.</p>
<p>Savjetnik izraelske vlade Elyakim Rubinstein ocijenio je u nedjelju da bi trebalo razmotriti treba li posebnoga UN-ova izaslanika za Srednji istok Terjea Roeda-Larsena proglasiti nepoželjnom osobom nakon njegovih izjava o akciji izraelskih snaga u Jeninu, objavio je izraelski radio. Izraelski ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer optužio je, pak, UN-ova izaslanika za »poticanje« protiv Izraela.</p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je da će izraelske vlasti bojkotirati Roeda-Larsena, objavio je u nedjelju izraelski vojni radio. »Savjetovao sam svim ministarstvima da prekinu svaki kontakt s posebnim izaslanikom UN-a«, kazao je Sharon na redovitoj tjednoj sjednici vlade. Vlada je razmatrala mogućnost proglašavanja Roed-Larsena personom non grata, ali nije donijela nikakvu odluku o tome, doznaje se iz službenih izvora.</p>
<p>UN-ov izaslanik rekao je u četvrtak da je razrušenost palestinskoga izbjegličkog logora Jenina »strahota koja nadilazi razum«. »Logor je posve razoren. Kao da ga je pogodio potres«, kazao je Roed-Larsen nakon posjeta logoru s pripadnicima Crvenoga križa. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatima u Italiji ista prava kao Talijanima u Hrvatskoj</p>
<p>Osnivanjem Saveza hrvatskih zajednica u Italiji dobili smo krovnu udrugu unutar koje nema razlike između Moliških Hrvata, koji su u Italiji stoljećima, i Hrvata pridošlih u tu zemlju u novije vrijeme, kaže hrvatski veleposlanik u Rimu Drago Kraljević / Generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu Vjekoslav Tomašić: Prvi put u povijesti hrvatska vlada može od Italije tražiti da se Savezu pomogne na onaj način na koji Hrvatska pomaže talijanskoj manjini u našoj zemlji</p>
<p>RIJEKA, 21. travnja</p>
<p> - Prema neslužbenim procjenama, u Italiji živi oko 60.000 Hrvata koji su, zasad, organizirani jedino u Trstu, Rimu, Milanu i Moliseu, gdje djeluju hrvatske zajednice. U subotu navečer u Trstu je održana prva skupština Saveza hrvatskih zajednica u Italiji na kojoj je najavljeno osnivanje zajednica i u drugim gradovima Italije, od Genove preko Verone i Padove sve do Napulja, u kojima živi veći broj građana hrvatskog podrijetla. Na skupštini je za predsjednika Saveza izabran Damir Murković, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu, za glavnog tajnika i dopredsjednika Luka Krilić, za dopredsjednike Snježana Hefti i Antonio Sammartina, a za rizničara Marko Šare.</p>
<p>»Dosad smo u Italiji imali samo Zajednicu Moliških Hrvata, koji su obuhvaćeni prvim bilateralnim sporazumom Hrvatske i Italije iz 1996.. Tim je sporazumom kod nas obuhvaćena talijanska manjina koja se u cijelosti tretira kao autohtona, a to je pravo stekla na temelju Ugovora iz 1947. godine. Osnivanjem Saveza hrvatskih zajednica u Italiji dobili smo krovnu udrugu unutar koje se ne pravi razlika između Moliških Hrvata, koji su u Italiji stoljećima, i Hrvata pridošlih u tu zemlju u novije vrijeme«, kazao je Vjesniku veleposlanik Hrvatske u Rimu Drago Kraljević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, te su zajednice Hrvata zapravo udruge talijanskih građana koji, na temelju talijanskih propisa, žele promicati identitet, kulturu i jezik hrvatskog naroda. Kraljeviću je posebno drago što su čelni ljudi tih zajednica izjavili da se njihovim radom neće provlačiti politika. »Veoma je bitno da te udruge dobro surađuju s institucijama hrvatske i talijanske države, a ne s političkim strankama«, zaključio je Kraljević. </p>
<p>Kad je riječ o gospodarstvu, napominje naš veleposlanik u Rimu, i na tom području ugledni ljudi iz hrvatske zajednice mogu mnogo učiniti. Italija je prvi hrvatski trgovinski partner i šesta po ulaganjima u našu zemlju, a sad se, potpisivanjem novih bilateralnih sporazuma, mnogo čini na konkretiziranju gospodarske suradnje, i na državnoj i na regionalnoj razini.</p>
<p>Generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu Vjekoslav Tomašić nam je rekao da je ovo prvi put u povijesti da hrvatska vlada - u Savezu hrvatskih zajednica - u Italiji ima partnera s kojim može razgovarati i kojeg može zastupati, odnosno tražiti od Italije da se Savezu pomogne na onaj način na koji Hrvatska pomaže talijanskoj manjini u našoj zemlji. </p>
<p>»Dosad su nam naši talijanski kolege znali reći: 'O čemu vi govorite?', jer zajednice na razini Italije nije bilo«, podsjetio je Tomašić. On je napomenuo da je inicijativa za osnivanje Saveza krenula od vrlo aktivne Zajednice Hrvata u Trstu, koja okuplja oko 300 ljudi, a lani je krenula s programom kulturnih zbivanja pod nazivom »Istra u Trstu«. Tomašić je dodao da hrvatskoj zajednici u Trstu možda neće biti lako uspostaviti željenu suradnju sa sadašnjom »desnom« vlašću u tom gradu, ali vjeruje da će Zajednica - s obzirom na to da je »savršeno lojalna« talijanskoj državi - uspjeti naći zajednički jezik i s ovom gradskom vlašću.</p>
<p>Dopredsjednik Saveza hrvatskih zajednica u Italiji Luka Krilić naglasio je da posao Zajednice nije »petljati se u hrvatsku domaću politiku, što je često bila jedna od glavnih pogrešaka raznih hrvatskih zajednica i krovnih udruga u svijetu, nego da predstavlja svoje i hrvatske interese izvan domovine«. </p>
<p>Istraživački projekt »Hrvati u Trstu«</p>
<p>Pomoćnik ministra vanjskih poslova Nenad Prelog zadovoljan je što je krovna organizacija Hrvata u Italiji nastala »bez svađa, voljom različitih zajednica da budu dio složenog organizma koji će ih zastupati prema talijanskim i hrvatskim državnim institucijama«. On žali što Hrvati i u drugim zemljama nisu usvojili ovakav način organiziranja nego se iz Hrvatske mora komunicirati s pojedinim zajednicama u gradovima i pokrajinama u stranim zemljama. </p>
<p>»Kad je moguć dogovor unutar hrvatskih zajednica, lakše nam je odrediti prioritete. Tako je prije dvije godine prioritet bilo izdavanje rječnika Moliških Hrvata, a sad se radi na istraživačkom projektu 'Hrvati u Trstu', koji je okupio veći broj znanstvenika iz Hrvatske i Italije. Inicijalna sredstva za istraživački rad dalo je Ministarstvo vanjskih poslova«, pojasnio je Prelog. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sharonova vojna pobjeda sve više se pretvara u njegov poraz</p>
<p>Jeruzalemski lijevi list Ha'aretz piše u nedjelju kako je »Sharonov brod ostao bez zapovjednika i sada tone« i prognozira da bi Sharona na čelu desničarskog Likuda mogao zamijeniti bivši premijer Benyamin Netanyahu</p>
<p>ANKARA, 21. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Trotjedna izraelska okupacija palestinskih područja na Zapadnoj obali pretvorila se, prema mnogim ocjenama, u veliki osobni poraz izraelskog premijera Ariela Sharona. To je, nakon stravičnih prizora razaranja i smrti, u subotu potvrdilo povlačenje izraelske vojske iz izbjegličkog logora u Jeninu. Slični apokaliptični prizori ostali su u nedjelju i iza izraelskih tenkova koji su napustili Nablus i dijelove Ramalaha. Pod izraelskom opsadom ostao je i dalje Glavni stožer palestinskog čelnika Yassera Arafata. </p>
<p>Izraelska vlada je u međuvremenu priopćila da je voljna ukinuti i tu blokadu pod uvjetom da palestinske vlasti izruče lica koja su odgovorna za prošlogodišnji atentat na bivšeg izraelskog ministra turizma. Arafat je, međutim, odbio taj zahtjev. Ponudio je, umjesto toga, da se atentatorima sudi na palestinskom sudu. Sigurno je da taj prijedlog neće naići na odobravanje Sharonovog kabineta.</p>
<p>Operacija izraelskih snaga pod imenom »Obrambeni štit« nije, kako se vjeruje, polučila niti jedan od Sharonovih postavljenih ciljeva. Na stotine Palestinaca je, istina, ubijeno, a na tisuće ostalo bez krova nad glavom, ali to nije uništilo njihovu odlučnost i ustrajnu želju da se oslobode izraelske okupacije. Užasavajuća tragedija izbjegličkog palestinskog logora u Jeninu, gdje je prema izraelskim procjenama uništeno oko 1000 stambenih objekata, to najbolje potvrđuje. I dok se prekopavaju ruševine u potrazi za posmrtnim ostacima najbližih (izgledi da ima preživjelih su sve manji) ili dijelovima zatrpanih stvari, mnogi Palestinci dižu dva raširena prsta u znaku pobjede. </p>
<p>Takvu pobjedu najavljuje, iako posredno, i američki predsjednik George W. Bush. U obraćanju naciji u subotu poručio je Izraelcima i Palestincima da se pripreme za »donošenje teških odluka« u cilju postizanja mira. Šef Bijele kuće nije precizirao na koje je »teške odluke« sve mislio, ali to mnogi tumače kao nužnost međusobnih ustupaka. Ponovio je kako je jedino rješenje uspostava neovisne palestinske države koja bi živjela u miru i sigurnosti sa židovskom državom. </p>
<p>Kakva se ljudska drama uistinu odigrala u Jeninu, i svakako ne samo tom palestinskom logoru, znat će se tek nakon više tjedana ili mjeseci. Pomoćnik američkog državnog tajnika William Burns, koji je u subotu obišao ruševine Jenina opisao je viđeni prizor s tri riječi - strašna ljudska tragedija. Izaslanik Ujedinjenih naroda za Srednji istok Tere Roed-Larsen kritizirao je izraelsku vladu da nije spriječila humanitarnu tragediju Jenina. To bi ga, kako se najavljuje, moglo koštati da u Izraelu postane persona non grata (nepoželjna osoba). Infrastruktura Jenina je potpuno uništena, nema vode, hrane, lijekova. Ispod ruševina se sve više osjeća zadah ljudskih tijela u raspadanju. Liječnici upozoravaju na mogućnost izbijanja epidemija.</p>
<p>U iznimno teškoj situaciji nalazi se oko 240 Palestinaca koji su se prije dva tjedna, pred naletom izraelskih tenkova, sklonili u Crkvu Kristova rođenja u Betlehemu. U izvješćima sa lica mjesta ističe se da su opkoljeni naoružani Palestinci, zajedno sa više svećenika, žena i djece, ostali bez hrane i lijekova. Pregovori oko predaje Palestinaca se, sa manjim prekidima, još vode. Palestinci naglašavaju kako žele predati oružje, ali odbijaju da im se sudi u Izraelu. </p>
<p>Sharon je nastavio prkositi. Najavio je uspostavu novog naselja za židovske doseljenike u okolici Nablusa. U mjestu Qalkidiyah uhićeno je više palestinskih aktivista. Više izraelskih listova u nedjelju upozorava da se »drama« Zapadne obale ne može kriti. »Premijer Sharon bi morao bez odlaganja dopustiti stranim timovima stručnjaka dolazak na sva razorena područja«, ističe se u uvodniku ljevičarskog lista Ha'aretz. Također se zahtijeva da se dopusti obnova cjelokupnog palestinskog zdravstvenog sustava, ali i osigura pristup međunarodnim medicinskim ekipama. </p>
<p>»Sharonov brod je ostao bez zapovjednika i sada tone«, zaključuje jeruzalemski list. U tom sklopu iznosi se prognoza da bi Sharona na čelu desničarskog Likuda mogao zamijeniti bivši premijer Benyamin Netanyahu.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sharon planira pripojiti pola Zapadne obale Izraelu?</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon traži pripojenje polovice Zapadne obale u svom, još neobjavljenom planu za palestinska područja koji je napravio sa svojim najbližim savjetnicima, izjavili su ministri iz njegove vlade. »Koliko ja znam, strategija uključuje pripojenje 50 posto Zapadne obale Izraelu, što je nespojivo s dvodržavnom solucijom. To nije realno«, rekao je ministar prometa Ephraim Sneh londonskom Sunday Telegraphu. Sneh je član laburističke stranke u Sharonovoj koalicijskoj vladi. Londonske novine pišu da su Snehove izjave snažni indikator da izraelski premijer želi vidjeti podijeljeni, oslabljeni palestinski entitet s puno manje zemlje nego je bilo predviđeno ranijim mirovnim planovima. </p>
<p>Zamoljen da komentira ovu izjavu, Danny Ayalon, viši Sharonov savjetnik rekao je da će premijer čekati početak regionalne mirovne konferencije, koju je sam sazvao, i na njoj predložiti svoj plan za palestinska područja. Sharon je najavio da će surađivati s komisijom UN-a koja treba istražiti okolnosti izraelskog napada na izbjeglički logor u Jeninu rekavši kako Izrael »nema što skrivati«. Najavio je također kako će za dugoročni mir od Palestinaca zatražiti »bolne koncesije«. Snehovi komentari pokrenuli su spekulacije da Sharon i izraelska desnica namjeravaju zadržati 150 židovskih naselja na Zapadnoj obali. Tijekom proteklih godina, Sharon je nastojao pripojiti 60 posto Zapadne obale. U vremenskom tjesnacu uoči isteka roka za proglašenje palestinske države u svibnju 1999. godine, prema odlukama mirovnog sporazuma u Oslu iz 1993. godine, Sharon je, tada u vladi premijera Benyamina Netanyahua, prijetio anektiranjem naselja ako Palestinci jednostrano proglase državu.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Patten: Izrael je »zlorabio« američki rat protiv terorizma</p>
<p>BRUXELLES, 21. travnja</p>
<p> - Povjerenik Europske unije za vanjske odnose Chris Patten optužio je u nedjelju Izrael da je »zlorabio« američki rat protiv terorizma te da će se njegova prekomjerna uporaba sile protiv Palestinaca pokazati kontraproduktivnom. Patten je na BBC-jevoj televizijskoj emisiji Doručak s Frostom rekao da je Izrael uništio Palestinsku samoupravu Yassera Arafata tijekom okupacije gradova na Zapadnoj obali i palestinskih izbjegličkih logora. </p>
<p> »Jedna od stvarnih tragedija jest što je izraelska vlada zlorabila kampanju protiv terorizma i time dala povoda nekim ljudima da više ne sudjeluju u kampanji«, rekao je Patten. »Dok kriza traje, bit će znatno teže obračunati se sa Saddamom Husseinom«, pojasnio je. Izraelski političari ponavljali su da je njihov rat jednak onome što ga vodi Washington protiv terorizma nakon napada na SAD 11. rujna. Patten, međutim, tvrdi da je »cilj izraelskih napada infrastruktura Palestinske samouprave, a ne militanti«.
»Oni su uništili ministarstvo obrazovanja, ministarstvo financija - to nema nikakve veze s borbom protiv bombaša samoubojica«, naglasio je Patten i zaključio: »Ako nemate Palestinsku samoupravu, jedina je alternativa palestinska anarhija. Zato je ono što Sharon radi u osnovi protiv dugoročnih interesa Izraela.« (Reuters/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Najavljen opći štrajk talijanskih sudaca</p>
<p>Talijanski suci nisu spremni na kompromise koji bi bili kupljeni novcem / Jednoglasno je odlučeno da će se opći štrajk svih sudaca održati 6. lipnja </p>
<p>RIM, 21. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U nizu reformi i izmjena zakona, talijanska vlada je 14. ožujka donijela i prijedlog zakona o izmjenama sudskog sustava. Nakon što je prijedlog objavljen, odmah je izazvao polemike svih institucija sudstva. </p>
<p>Nacionalna udruga sudaca je prijedlog ocijenila potpuno neprihvatljivim, kao direktno miješanja vlade u sudstvo, što je u potpunoj suprotnosti sa ustavnim postavkama podijele između parlamentarne, izvršne i sudske vlasti. U polemiku koja se svakim danom sve više zaoštravala, uključio se i osobno predsjednik republike Carlo Azeglio Ciampi, koji je po svojoj institucionalnoj funkciji i predsjednik Visokog sudskog savjeta, čije bi se nadležnosti po prijedlogu izmjena zakona trebale umanjiti. </p>
<p>U telefonskom razgovoru sa predsjednikom Nacionalne udruge sudaca Antoniom Patronom, Ciampi je pozvao da se »na svaki mogući način izbjegne štrajk« koji je ocijenio »nepravovremenim« i »nepotrebnim«. U pismu kojeg je i predsjednik vlade Berlusconi poslao na istu adresu poziva se još jednom na dijalog, te na pregovore u Ministarstvu za pravosuđe gdje bi se za zajedničkim stolom pokušalo naći rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. U svom pismu premijer otvara i mogućnost za raspravu o izmjeni sistema nagrađivanja sudaca. Ovaj dio koji je čitan za vrijeme skupštine posebno je kritiziran, što je bila jasna poruka da suci nisu spremni na kompromise koji bi bili kupljeni novcem. </p>
<p>Nakon dugotrajne rasprave 300 delegata i predstavnika Skupština nacionalne udruga sudaca, koji su se sastali u prostorijama Ustavnog suda u Rimu i koji predstavljaju više od 8.700 talijanskih sudaca , jednoglasno je odlučeno da će se opći štrajk svih sudaca održati 6. lipnja ove godine.</p>
<p>Ovaj datum koji je još uvijek relativno udaljen ostavlja mogućnost da se još pronađe neko rješenje, što je jedina »koncesija« koju su suci dali vladi , a što je motivirano i željom da se udovolji zahtjevu predsjedniku Ciampija. .Međutim, ova odluka ima svoje političko značenje. Suci nisu poslušali niti poziv predsjednika države, niti premijera, te su se odlučili za ovu ekstremnu mjeru što je znak da je prostor za dijalog vrlo ograničen, te da je sucima stvarno dosta svega, a posebno stalnih napada koji svakodnevno dolaze iz redova većine. U prvim komentarima na odluku sudaca, lider oporbe, Tratinčice i Masline, Francesco Rutteli je izjavio da je ova odluka još jedan dokaz da ova vlada samo »stvara podijele«. Ministar pravosuđa Roberto Castelli iz Sjeverne Lige je izjavio da je ova odluka dokaz da je pobijedila »tvrdoglava struja« sudaca, koja umjesto da traži rješenja te prihvati ponuđenu ruku i priliku za dijalog, se odlučuje na direktnu konfrontaciju. Prema Castelliju, suci će morati objasniti Talijanima za što sudski procesi sada traju u prosjeku daleko duže nego prije tridesetak godina. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Stoiber i Schröder počeli rat sloganima </p>
<p>CDU aktualnog kancelara prikazao kao kriminalca iz policijske evidencije zbog navodne prijevare umirovljenika</p>
<p>BERLIN, 21. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet mjeseci prije saveznih izbora, u njemačkom predizbornom ratu vode se prve bitke predizbornim sloganima i spotovima. Sabine Christiansen, voditeljica kultnog političkog debatnog kluba »Christiansen« Prvog programa njemačke televizije (ARD) protivi se ideji da se isječak iz njezinog intervjua s kandidatom CDU/CSU za njemačkog kancelara Edmundom Stoiberom (60) koristi kao predizborni spot od strane SPD-a. </p>
<p>Protiv korištenja intervjua je i jedan od direktora ARD-a, Jürgen Kellermeir. On je upozorio predizborni stožer SPD-a da njihove materijale ne smije koristiti u predizborne svrhe. Visokotiražni Bild am Sonntag svoje je čitatelje obavijestio o pojedinostima svađe između Sabine Christiansen i predizbornog stožera SPD-a. </p>
<p>No, jedna je pojedinost ipak izostala: sadržaj isječka Stoiberova intervjua ARD-u. Naime, u svom prvom intervju, nakon što je izabran kao kandidat za kancelara, Stoiber je ostavio loš dojam. Toliko se zbunio da je Christiansen u jednom trenutku nazvao »gospođom Merkel«. </p>
<p>Nastup u emisiji Sabine Christiansen koju gleda u prosjeku šest milijuna ljudi mnogi drže važnijim od nastupa u Bundestagu. Toga su očito svjesni u izbornim stožerima oba kandidata za kancelara. Oba kandidata su također pristala da se u skladu s pravilima igre »medijske demokracije« odazovu pozivu na dvoboj pred televizijskim kamerama.</p>
<p>Stoiber, međutim, prema mišljenju medijskih stručnjaka ima problema s medijskom prezentacijom. On je u permanetnom »nesporazumu« s televizjiskim mrežama. Stoga nije čudno da SPD upravo time tuče kandidata Unije.</p>
<p>Dakako, Stoiberov stožer nemilosrdno predizbornim sloganima šiba kancelara Gerharda Schrödera. Među ostalim, na velikom plakatu preko cijele CDU-ove središnjice prebrojavaju se nezaposleni do 4,2 milijuna nakon čega slijedi: »Dokle još gospodine Schröderu?«. Ton je oštar, ali ne uvredljiv kao nedavno kad je CDU aktualnog kancelara prikazao kao kriminalca iz policijske evidencije zbog navodne prijevare umirovljenika. </p>
<p>Ni SPD ne štedi kancelarskog kandidata iz Bavarske. Na jednom od SPD-ovih plakata Stoiber je prikazan kao vuk iz priče o sedam kozlića s tanjurom na kojemu je kreda, uz slogan: »Edmunde jelo je gotovo«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bush sudjelovao u vježbama agenata sigurnosti </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush u petak je posjetio sjedište tajnih službi kako bi iz prve ruke saznao što bi sve njegovi agenti radili u slučaju da njegov automobil bude napadnut eksplozivom, da njegov helikopter potone na dno mora ili da neki azilant probije crtu osiguranja.</p>
<p>U sklopu četverosatne turneje po 200 hektara velikom poligonu tajnih službi u okolici Washingtona, Bush je osobno jurećim chevroletom camaro izveo nagli zaokret u obliku slova »j«. »Uzeli su čovjeka koji ima dosta vozačkog iskustva i on me naučio izvesti 'j-turn'«, rekao je novinarima Bush koji u posljednje vrijeme automobil vozi samo po svom ranču u Teksasu. </p>
<p>Zaokret u obliku slova »j« obično se koristi kada se želi izbjeći opasnost sprijeda. Vozač ubrzava automobil na brzinu od oko 70 kilometara na sat, naglo okreće volan, izvodi zaokret od 180 stupnjeva i na kraju ubrzava u suprotnom smjeru. </p>
<p>Tijekom posjeta centru, Bush je pucao na mete u zatvorenoj streljani i gledao kako psi pretražuju kovčege s eksplozivom. Jedna vježba izvodila se u bazenu, gdje je jedan agent oslobađao lutke pod vodom koje su simulirale žrtve iz potonulog helikoptera. Posjeti američkih predsjednika centrima tajnih službi postali su uobičajeni posljednjih godina, kako bi im se omogućilo bolje razumijevanje svega što tajne službe rade da zaštite njih i njihove obitelji. </p>
<p>Novinarima ipak nije bilo dopušteno da vide većinu vježbi, ali sudeći po eksplozijama koje su se čule s poligona, Bushu su vrlo vjerno predočili situacije u kojima bi se mogao naći u slučaju napada. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Neizvjesno potpisivanje ugovora o dvojnom državljanstvu između Hrvatske i BiH</p>
<p>SARAJEVO, 21. travnja (Od Vjesnkova dopisnika)</p>
<p> - Još nije jasno kada će biti potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, premda se ubrzano približava rok, 1. siječnja 2003. godine, do kada bi taj sporazum trebao stupiti na snagu. Podsjetimo, sukladno Zakonu o državljanstvu BiH, u suprotnom će se stotine tisuća Hrvata u BiH koji posjeduju oba državljanstva morati odlučiti ili za jedno ili za drugo. Spomenuti Zakon, naime, dopušta mogućnost dvojnog državljanstva građanima BiH samo s onim državama s kojima su o tome sklopljeni bilateralni ugovori.</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske obećalo je da će ekspertni timovi hrvatske vlade i saborska povjerenstva vrlo brzo iskristalizirati konačan stav Hrvatske prema prijedlogu ugovora o dvojnom državljanstvu kojeg je Vijeće ministara BiH prije izvjesnog vremena proslijedilo u Zagreb, kaže Amer Kapetanović, glasnogovornik MVP-a BiH. </p>
<p>O ovom pitanju vjerojatno će se razgovarati tijekom sjednica Međudržavnoga vijeća BiH i RH koja bi se trebala održati u drugoj polovini svibnja. Naravno, konačan datum sastanka ovisit će od dinamike ispunjavanja zaključaka s prošle sjednice Vijeća.</p>
<p>»Tada će stvari biti mnogo jasnije. Mi smo uistinu zainteresirani da što prije dođe do sklapanja ugovora, a posebno nam je u interesu da do toga dođe prije 1. siječnja 2003. godine«, rekao je Kapetanović.</p>
<p>Najvažniji su, očito, ugovori o dvojnom državljanstvu s RH i SRJ, budući da ogroman broj državljana ima državljanstva ovih zemalja, no sličan posao trebat će uraditi i s drugim zemljama. No, već sada je jasno da s nekim od njih, primjerice Slovenijom (zbog tamošnjih ustavnih zapreka), takvi ugovori neće biti potpisani, pa će veliki broj državljana koji su primljeni u državljanstva tih zemalja izgubiti svoje matično. Naravno, ako postojeći Zakon ne bude promijenjen.</p>
<p>»Očekujemo da će sklapanje ugovora s većinom zemalja u kojima živi veliki broj naših državljana biti okončano prije zakonskog roka. Za sada smo najbliži potpisivanju ugovora s Jugoslavijom, odnosno Srbijom i Crnom Gorom. Ostalo je još samo nekoliko tehničkih pitanja, a što se tiče ostalih situacija je različita od zemlje do zemlje«, navodi glasnogovornik MVP-a BiH.</p>
<p>A da je gotovo potpuno usuglašen tekst ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i SR Jugoslavije potvrdio je i Bakir Dautbašić, načelnik Odjela za državljanstva u Vijeću ministara BiH. Po njegovim riječima, jugoslavenski građani imaju inače pravo i na BiH-državljanstvo ukoliko su boravili tri godine u BiH ili su bili godinu dana u braku s BiH-državljanima, a naravno isti uvijeti vrijede i u obrnutom slučaju. Navodno, upravo je način reguliranja biračkog prava i glavni problem kada je riječ o usuglašavanju teksta sporazuma s Republikom Hrvatskom.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nakon građanskog rata, korupcija prijeti primirju u Angoli </p>
<p>Skupina istražitelja iz Londona iznosi da je prošle godine nestalo najmanje 1,4 milijarde dolara zarade od nafte, što je gotovo trećina državnih prihoda/ Milijarda dolara pronađena je u bankama na Djevičanskim otocima, na računima osoba povezanih s predsjednikom države </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Nedavnim ubojstvom vođe pobunjenika UNITA-e Jonasa Savimbija omogućeno je potpisivanje novoga primirja u građanskom ratu koji u Angoli, uz povremene prekide, traje već 50 godina. Međutim, već se raspiruju nove optužbe - sada o korupciji. </p>
<p>Nakon 14 godina rata za oslobođenje od kolonijalnih gospodara, Portugalaca, Angola je 1975. izborila nezavisnost i postala jednom od bojišnica hladnoga rata. Zainteresirana za širenje svojega utjecaja, ali i za angolsku naftu, dijamante i druga bogatstva, Moskva je, uz pomoć tisuća kubanskih »liječnika«, podržavala tobožnje komuniste u MPLA, a SAD i Južnoafrička Republika novcem su i oružjem opskrbljivali njihove protivnike UNITA, vođene Savimbijem. Građanski se rat nastavio još više od tri desetljeća.</p>
<p>Plodna zemlja zasijana je minama, narod je kronično gladan i preplašen. Od 10 milijuna stanovnika, trećina je morala bježati od masakriranja ili novačenja. Cijeli je naraštaj odrastao u pretrpanim izbjegličkim logorima. </p>
<p>Raspadom SSSR-a i povlačenjem Kubanaca, MPLA se odrekla marksističke retorike. »Međunarodna zajednica« postupno je pripremila i druge važnije zaokrete. Ujedinjeni narodi, uz trošak od 1,6 milijardi dolara, uspjeli su održati mir od 1994. do 1998. Čak je 1997. dogovorena i koalicija MPLA-UNITA. No, Savimbi je prekršio sporazum jer nije htio raspustiti svoju vojsku i napustiti područja pod svojom vlašću. Napokon su ove godine, 22. veljače, vladine snage (uz pomoć najsuvremenije američke i izraelske vojne opreme za praćenje) pronašle i ubile Savimbija.</p>
<p>Bio je proglašavan najbriljantnijim, najodlučnijim i najbrutalnijim ratnikom. Nazivali su ga i đavlom pod crvenom beretkom. Nije bio jedini krivac za građanski rat, ali je najzaslužniji za njegovo dugo trajanje. Uvijek je nalazio razloge za sukobe. Bez njega, UNITA je izgubila najvažniju pogonsku snagu i sigurno je spremnija za kompromise. </p>
<p>Zahvaljujući iznurenosti sukobljenih strana i zaokretima među njihovim pokroviteljima, upravo je dogovoreno jedno od primirja, kakva se u prošlosti, dok je Savimbi bio živ, nisu mogla održati. Ni ovome se ne proriče duže trajanje ako ne dođu strani mirovnjaci kako bi obuzdali pokolje iz osvete. Svakako bi morali biti uspješniji od Nizozemaca u Srebrenici... </p>
<p>Loš je znak da se već raspiruju nove optužbe. Doduše, ne više o ideološkim razlikama, nego o raspojasanoj korupciji i vezama angolskih moćnika sa stranim naftašima. A nafta donosi blizu 90 posto državnih prihoda. Skupina istražitelja iz Londona, Globalni svjedoci, iznosi da je prošle godine u Angoli nestalo najmanje 1,4 milijarde dolara zarade od nafte, što je gotovo trećina državnih prihoda. No, milijarda dolara otkrivena je u jednoj od poznatih poreznih oaza, britanskim Djevičanskim otocima, na bankovnim računima dvojice bliskih suradnika angolskoga predsjednika Josea Eduarda dos Santosa. </p>
<p>Pišući o tome, The Washington Post podsjeća da se korupcija najuspješnije suzbija javnošću poslovanja. No, u zemljama u razvoju plaćanja su u pravilu zamagljena, što se najčešće tumači »uobičajenim poslovnim tajnama«. Očito ne zato što bi to bilo u interesu javnosti, nego zato što je dio novca otišao na privatne račune u porezne oaze poput Djevičanskih otoka. </p>
<p>Pod medijskim je pritiskom British Petroleum obećao da će objaviti sva svoja plaćanja u Angoli, jer transparentnost može pomoći da prihodi od nafte služe razvoju zemlje i da se izbjegnu sve češći prigovori globalizaciji i multinacionalnim korporacijama. Nevolja je što ostale naftne kompanije ne slijede BP. U Angoli posluju i TotalFinaElf, ExxonMobil i Chevron Texaco, ali svima odgovara nastojanje angolskih dužnosnika da se pojedinosti o poslovima s naftom ne objavljuju.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Najveći zločin protiv prirode je iskorištavanje egzotičnih, ugroženih vrsta </p>
<p>Dan planete Zemlje se obilježava u Hrvatskoj i svijetu 22. travnja. To je dan kad se treba razmisliti što čovječanstvo može učiniti da spasi prirodu, životinje i biljke od uništenja. Nažalost, iako se puno o ekologiji piše i govori u medijama, jako malo »običnih« ljudi uzima ekologiju u obzir kod svojih svakodnevnih postupaka, a onaj tko čini puno i nema previše prostora za poboljšanje (recimo ako već reciklira 80 posto svog otpada). Umjesto da ciljam na tu zadnju skupinu, želim napisati neke najbanalnije stvari koje svatko može i treba činiti.</p>
<p>Svatko, naime, može početi s recikliranjem. Ako je nekome prekomplicirano razvrstavati desetak vrsta otpada i odnositi ih u reciklažno dvorište, neka izdvoji barem papir i staklo. Eventuelno ne bi bilo zgoreg proširiti popis na PET boce, aluminij i baterije. Tko ima vrt može kompostirati biološki otpad. Tko živi gdje nema spremnika za recikliranje, a koristi grijanje na drva, može zamijeniti dio drva s papirom. Neke vrste plastike (polietilen) čisto sagorijevaju, pa se i njih može koristiti (najprije treba isprobati mali komad). Trebalo bi postaviti kompostere kraj stambenih zgrada koje su okružene zelenilom, ili odvojeno odvoziti bio-otpad.</p>
<p>Javni prijevoz je daleko bolji za okoliš od automobila. Ako se netko već ne želi odreći automobila, može barem neke vožnje zamijeniti javnim prijevozom ili biciklom kad je to moguće.</p>
<p>Vegetarijanstvo je velik doprinos zaštiti životinja, biljaka i okoliša jer treba 5 do 10 puta manje zemljine površine i biljne hrane za istu količinu bjelančevina nego kad se ta hrana najprije koristi za stoku. Time se oslobađa prostor vrstama s kojima Čovjek dijeli ovu Zemlju. Vegetarijanci imaju pravo na obrok bez mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda u restoranima, menzama, pa i kad su na putovanju. To traže i turisti, pa ugostitelji trebaju o tome razmisliti. Vrlo je lako prilagoditi postojeća jela tako da soja zamijeni meso.</p>
<p>Veliki zločin protiv prirode je iskorištavanje egzotičnih, često ugroženih, vrsta. Treba izbjegavati tropsko drvo i namještaj od njega, krzno, kožu, a posebno onu od zmija i drugih egzotičnih vrsta. Egzotičnim životinjama je mjesto u prirodi a ne u stanu. Trenutno se u Australiji događa najveći pokolj velikih sisavaca u povijesti Zemlje. Svake se godine ubije 7 milijuna klokana za kožu i meso. Na sreću, Hrvati nisu pokazali prevelik interes za to meso pa se više ne nudi u restoranima. Isto je u Velikoj Britaniji. Koža se koristi za športsku obuću i drugu opremu. Radije kupujte tenisice i kopačke od modernih sintetičkih materijala.</p>
<p>Umjesto da uvedu ugljen kao gorivo, cementare bi trebale (barem djelomično) koristiti onaj dio otpada koji se ne reciklira. </p>
<p>ŠIME VALIDŽIĆ, Velika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dobar dio Roma sam je sebe gurnuo u segregaciju</p>
<p>Najnoviji članci iz »Ferala« o Romima u Međimurju imaju efektne, ujedno i vrlo otrovne naslove. Racija i segregacija, katran i perje - sve nam to dočarava rasističko ozračje poznato iz romana Erskinea Caldwella (američki Jug 30-tih godina 19. st.). Prirodno je u sljedećem nastavku očekivati pojavu međimurskog Ku-Klux-Klana i masovno linčovanje.</p>
<p> Čast »Feralu« i HHO-u koji u tolerantnom i demokratski nastrojenom Međimurju s pravom uživaju visoki ugled. Međutim, svojim novijim člancima i priopćenjima izlažu se riziku da u Međimurju izgube vjerodostojnost. Položaj Roma u Međimurju je složen i zapetljan problematski kompleks koji se ne može razriješiti niti lako, niti brzo. Tu su nazočne višestoljetne taložine romskog povijesnog usuda i nomadskog života. Prešavši na sjedilački život, Romi su širom Međimurja podigli svoja naselja na uzurpiranom zemljištu. Istodobno su (bez svoje ili ičije druge krivnje) izgubili svoja tradicijska zanimanja i nametnule se potrebe integracije Rome u većinsku zajednicu. Još u bivšoj državi (1945-1990.) činjeni su znatni napori u pogledu školovanja, zapošljavanja i općenito civiliziranja Roma u Međimurju. Međutim, tu dolazimo do onoga što nazivamo zatvorenim krugom ili bezizlazom); dobar dio Roma sam je sebe gurao u segregaciju. Dominantnom je postala »kultura« nerada i neodgovornosti, rani brakovi, neodgovornost spram mnogobrojne djece, delikventno ponašanje. Žalosno je to što neki samozvani predstavnici romske zajednice podržavaju ovakvo stanje, istupajući istodobno agresivno spram većine Međimuraca i županijske vlasti. Još je žalosnije što HHO takvima vjeruje!</p>
<p>KATARINA BORKO, Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nedorečni i blagi zakoni pridonose širenju nasilja</p>
<p>Živimo u vremenu kada sve više, na žalost, u društvu eskalira nasilje. Od školskog nasilja, do uličnog, pa sve do terorizma širokih razmjera. Nedorečeni, nepravedni i preblagi zakoni koji sankcioniraju zlo i nasilje sokole zločince, nasilnike i umobolne osobe na zločine! Tu nešto hitno treba mijenjati.</p>
<p> Znakovito i grozno opako i opasno područje koje regrutira već djecu od najranije dobi u kriminalce i ubojice, silovatelje jest područje filmske industrije, video industrije i muzičke industrije koja proklamira nasilje.</p>
<p>Osobe sklone nasilju, djeca gledaju tjedno iz dana u dan na filmovima stotine i stotine nasilnih scena, ubojstava, silovanja... Utjecaj nasilnih i monstruoznih filmskih ubojstava čak i na i one najzdravije loš je i poguban.</p>
<p>Hrvatska, Europa i SAD gdje nasilje eskalira čak po školama gdje se događaju masovna ubojstva, silovanja i zločini - bi trebali u ime demokracije i osnovnih ljudskih prava i sloboda hitno preispitati utjecaj filmske industrije nasilja i zla na društvo i sankcionirati te kancerogene materijale i zakonima zabraniti prezentaciju beskrupuloznog nasilja u medijima. Čak i najmonstruoznije ideje režisera legalno se prikazuju bez ikakvih sankcija.</p>
<p> Bezazleni »Pokemoni« vrve nasiljem i djeca nakon gledanja tih crtića, mnoga od njih, agresivno se ponašaju u školi, domu, na ulici.</p>
<p>U ime demokracije i slobode ne može se pljuvati na osnovne vrijednosti humanog i zdravog života. Nesumljivo je da će profitabilne i često lakome filmske korporacije pružiti otpor mogućoj opravdanoj sankciji i zabrani nasilja na TV, video filmovima i muzici, ali korist od zabrane pokazivanja i time regrutiranja zla, biti će višestruka.</p>
<p>Dr. ANDRIJA POLJAK-KRZNAR, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pijani mladić zbog »košarice« vrijeđao djevojku i napao policajce</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - U nedjelju rano ujutro na autobusnom ugibalištu na Horvaćanskoj cesti, preko puta tramvajske stanice u blizini Studentskog doma »Stjepan Radić«, policija je zabilježilakrvavi prekid ljubavne veze mladića i djevojke. U burnom prekidu veze bivšeg zaljubljenog para oštećen je policijski »golf«, a mladić i djevojka prevezeni su u Bolnicu »Sestara Milosrdnica« na otriježnjenje.</p>
<p>Kako smo doznali od policije, ali i od nekih očevidaca, sve je počelo u zoru, kada je na spomenutom stajalištu također pijana dvadesetogodišnja djevojka počela povraćati i padati na tlo. Njoj je u pomoć priskočio jedan slučajni prilaznik, no, tada je na stanicu dojurio još pijaniji mladić, koji je doteturao do djevojke i prolaznika, počevši ih vrijeđati, posebno djevojku. Prolaznik koji je pokušao pomoći djevojci odustao je od prvotne namjere, pa je u pomoć pozvao policiju.</p>
<p>Dolaskom policije, ustanovilo se kako je dvedesetogodišnjak bivši mladić alkoholizirane djevojke koji je, vidjevši policiju, postao još agresivniji. Policajci su izgrednika pokušali primiriti, no on se odupirao pa su ga policajci vezali lisicama i ugurali u automobil. Mladiću se privođenje nije »svidjelo« pa je pod svaku cijenu htio izaći iz automobila, bacakajući se po stražnjem sjedalu i vrijeđajući policajce koje je silom htio napasti. Pritom je glavom udario u stražnje staklo koja je puklo, a o silini udarca svjedoče i krvave mrlje na pločniku.</p>
<p>Policajci koji su, uz istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda, obavili očevid posvjedočili su nam kako je s mladićem bilo gotovo nemoguće komunicirati jer je bio »mrtav pijan« i agresivan. Stoga su policajci odustali od privođenja u Sedmu policijsku postaju, odlučivši najprije mladića odvesti na otriježnjenje u Bolnicu »Sestara Milosrdnica«.</p>
<p>Uz mladića, na otriježnjenje je prevezena i djevojka a nakon što »dođe k sebi« mladića će dodatno otrijezniti i prekršajna prijava zbog remećenje javnog reda i mira te kaznena prijava zbog napada na policajce i oštećenje službenog vozila.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Josip Manolić i general Ante Roso pozvani kao svjedoci</p>
<p>Suđenje Bertiću, Nikoliću i Ivoševiću počelo je u veljači dvjema odgodama / Marko Nikolić i dalje je u bijegu/Sa zahtjevom Bertićeve braniteljice »pozabavio« se i Vrhovni sud i donio odluku da u postupku nema ničeg spornog</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Nakon gotovo jednomjesečne stanke, u ponedjeljak se na zagrebačkom Županijskom sudu nastavlja suđenje Ivici Bertiću »Rusu« (30) te Marku Nikoliću »Markoniju« (38) i Samiru Ivoševiću »Lupiću« (32). Bertića se, naime, tereti za ubojstvo Jamesa Cappiaua krajem ožujka prošle godine na Cvjetnom trgu, a koji je netom prije toga ubio Vjeku Sliška. Nikolića, koji je u bijegu, i Ivoševića tereti se za organiziranje Sliškova ubojstva.</p>
<p>Suđenje Bertiću, Nikoliću i Ivoševiću počelo je u veljači dvjema odgodama. Prvu odgodu izazvao je prvooptuženi Bertić, isjekavši prilikom tuširanja u pritvoru ramena, ruke, prsni koš i obje natkoljenice. Nakon ocjene vještaka kako je Sliškov dugogodišnji prijatelj i tjelohranitelj sposoban pratiti tijek rasprave, uslijedila je i druga odgoda.</p>
<p>Drugu odgodu zatražila je Bertićeva braniteljica, odvjetnica Jadranka Sloković-Glumac, navevši kako je spajanje Bertićeva postupka s Nikolićevim i Ivoševićevim u jedan, čime je Bertiću onemogućeno da svjedoči protiv njih, a što je prema odvjetnici, svjedočilo o »neprirodnosti u postupku i očitoj pristranosti suda«. Nakon odgode druge rasprave, sa zahtjevom Bertićeve braniteljice »pozabavio« se i Vrhovni sud, koji je pak donio odluku da u postupku nema ničeg spornog.</p>
<p>Nakon odgoda, počelo je saslušanje brojnih svjedoka, počevši od zaposlenika knjižnice »Bogdan Ogrizović« u kojoj je sjedio Cappiau netom prije atentata na Sliška, pa do konobarica slastičarnice »Zagreb« iz koje su Cappiau i Ivošević pratili Sliškovo kretanje. Svjedočili su i Cappiauovo prijatelji i suborci iz Hrvatske vojske i Legije stranaca, ali i rodbina i prijatelji ubijenog Sliška. Sliškova rodbina i prijatelji, koji su već svjedočili u postupku protiv »zločinačke organizacije«, kazali su kako iza Sliškovog ubojstva stoji upravo vrh »zločinačke organizacije«, ponajviše Nikica Jelavić i njezin navodno pravi šef, poduzetnik Hrvoje Petrač.</p>
<p>Prema rasporedu, u »drugoj rundi« suđenja trebali bi svjedočiti Josip Manolić, general Ante Roso, Globusov novinar Mark Cigoj te TV voditelj Romano Bolković i njegova bivša supruga Branka Jagar, nekadašnja glasnogovornice Kutline »Globus Grupe«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ocu prijetio da će ga »izrezati motornom pilom«</p>
<p>VARAŽDIN, 21. travnja</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u tijeku kazneni postupak protiv Krunoslava Žugeca (37), optuženog za prijetnju. Tereti se da je tijekom prošle godine u više navrata prijetio svom ocu Fabijanu da će ga »izrezati motornom pilom i sfaširati«, jer mu nije problem »odsjediti i 50 godina u zatvoru«.</p>
<p> Oca je u listopadu napao i fizički, grozeći se da će ga ubiti, što je kod oca izazvalo strah i uznemirenost da će se te prijetnje i ostvariti.</p>
<p>Na posljednjoj je raspravi okrivljeni iznio svoju obranu, pa je tako rekao da je sukob između njega i oca nastao kad je otac pokrenuo postupak za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju, jer nije bio zadovoljan time kako su se o njemu brinuli sin i njegova supruga. Postupak je završio u očevu korist, ugovor je raskinut, a od tada, rekao je optuženi, otac ga stalno optužuje za prijetnje ubojstvom. Rekao je i da su zbog toga dolazili policajci, no nikad nisu ništa utvrdili. Optuženi je pokrenuo i parnični postupak protiv oca za povrat imovine koju je oporukom naslijedio nakon majčine smrti.</p>
<p>Žugec je rekao i da ocu nikada nije prijetio, niti je to činio u vrijeme koje se spominje u optužnom prijedlogu, a nije ga ni fizički napao. Rekao je i da je oštećeni spornoga jutra zvao policiju i rekao da ga je sin tukao, no optuženom je poznato, kako je rekao, da je njegov otac odbio liječničku pomoć. Misli i da je medicinska dokumentacija, koja je priložena spisu, krivotvorena, jer se otac mogao, ako je tog poslijepodneva išao k liječniku, ozlijediti i na razne druge načine. Nikada u životu, branio se, nije na oca digao ruku, niti to namjerava, jer bi mu »bilo ispod časti dirati slabijega od sebe«.</p>
<p>Optuženi je rekao i da misli da se otac tako prema njemu ponaša jer je pokojna majka svu imovinu ostavila njemu, a otac je tada svu svoju i njezinu imovinu »na krivi način« prenio na treću osobu s kojom je također, rekao je optuženi, sada raskinuo ugovor o uzdržavanju. Nakon što je raskinuo ugovor o doživotnom uzdržavanju sa sinom, oštećeni mu je, prema riječima optuženoga, telefonom prijetio da će ga »ubiti, pospremiti u zatvor i da su mu dani odbrojani«. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Policija traži pljačkaša Konzumova novca </p>
<p>ČAKOVEC, 21. travnja</p>
<p> - Službenici PU međimurske intenzivno tragaju za nepoznatim razbojnikom koji je u srijedu navečer, ispred poslovnice Financijske agencije (FINA) u Čakovcu, počinio razbojstvo nad službenicom čakovečke Robne kuće Konzum. On joj je oteo torbicu s dnevnim utrškom i pobjegao u nepoznatom pravcu. Policija je odmah zamolila građane da pomognu u traženju drskog razbojnika. </p>
<p>Razbojništva su sve češća i u Međimurskoj županiji. Podsjetimo da je međimurska policija bila vrlo djelotvorna minulog ponedjeljka, kada je u svega nekoliko sati bio identificiran, a potom i uhićen 19-godišnji N.D. iz Nedelišća, koji je prijetnjom pištoljem iz blagajne samoposluživanja »Iva«, u Novom Selu na Dravi, opljačkao 4.075 kuna. Zanimljivo je da se radi o mladiću iz jedne ugledne obitelji, koji dosad nije bio registriran zbog neprihvatljivog ponašanja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Odnio cigarete i upaljače vrijedne 30 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Protekle subote na području Zagreba zabilježeno je pet teških krađa provaljivanjem, i to u jedan stan, zatim obiteljsku kuću, građevinu u izgradnji, jedno poduzeće te »Duhanov« kiosk.</p>
<p>Prema policijskim podacima, obivši prozor nepoznati provalnik se u subotu uvukao u stan Marka A. (32) u Četvrtom maksimirskom naselju, ukravši zlatninu, dokumente, mobitel, bankovne kartice i novac. Zabilježena je šteta u iznosu od osam tisuća kuna.</p>
<p>Istog dana provaljeno je u obiteljsku kuću Jure K. (50) u Završju na Črnomercu. Provalnik je obio prozor i iz kuće uzeo električni alat, a potom je iz parkiranog Jurinog teretnjaka također uzeo električni alat, oštetivši vlasnika za 22 tisuće kuna.</p>
<p>Također u subotu, provaljeno je u građevinu u izgradnji u Getaldićevoj ulici. Građevina je vlasništvo poduzeća »Radl«, sa sjedištem u Austriji. Provalnik se, savladavši visinu od tri metra, skelom popeo do balkona, gdje je obio balkonski prozor i zatim ukrao električni alat i dva bojlera za centralno grijanje. Vlasnik je oštećen za 35 tisuća kuna.</p>
<p>U Varaždinskoj ulici u Sesvetama provaljeno je u poduzeće ASG. Provalnik je, naime, obio ulazna vrata i zatim odnio računalo s opremom, vrijedno 10 tisuća kuna.</p>
<p>Posljednja subotnja provala bila je u kiosk »Duhana« u Ghandijevoj ulici. Provalnik je obio ulazna vrata kioska i potom ukrao veću količinu cigareta, upaljača i prehrambenih proizvoda, oštetivši poduzeće za 30 tisuća kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prodavačici u pekari oteo 1.500 kuna</p>
<p>PULA, 21. travnja</p>
<p> - Dok je u subotu oko 21.20 sati bila sama u pekari »Istra« u pulskoj Rizijevoj ulici, prodavačicu Tereziju K. (32) opljačkao je nepoznati muškarac zaprijetivši joj nožem.</p>
<p>Odmah nakon što je ušao u pekaru, razbojnik je izvadio nož i zatražio od Terezije dnevni utržak. Kako se prodavačica uplašila, otvorila je blagajnu i razbojniku predala 1.500 kuna, nakon čega se on »izgubio« u obližnjim ulicama. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Državno zemljište uz 70 posto popusta</p>
<p>U novoj agrarnoj politici najveću bi ulogu trebao odigrati novi sustav poticaja, kako bi domaća poljoprivreda postala konkurentna u europskim razmjerima / Popust pri prodaji zemlje u vlasništvu države obiteljskim gospodarstvima trebao bi biti po uzoru na popuste pri prodaji društvenih stanova i dionica. Uz 70 posto popusta, seljak zainteresiran za kupnju državnog zemljišta zemlju bi počeo otplaćivati nakon pet godina na razdoblje od 15 godina, predlaže predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Drago Krpina iz HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Hrvatski bi sabor uskoro trebao raspraviti Vladin prijedlog poljoprivredne reforme. U novom krojenju politike hrvatskog agrara najveću bi ulogu trebao odigrati novi sustav poticaja kojemu je cilj da domaća poljoprivreda postane konkurentnom u europskim razmjerima.</p>
<p>Jedan od važnih dijelova najnovije poljoprivredne reforme je Zakon o poljoprivrednom zemljištu čije izmjene i dopune predlaže predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Drago Krpina iz HDZ-a. </p>
<p>Krpina predlaže promjene u načinu odlučivanja o izboru najboljeg ponuditelja odnosno kupca za državnu zemlju. Prema sadašnjem zakonu, prioritet imaju obiteljska gospodarstva. No Krpina objašnjava da u istom članku, istina, piše da obiteljsko gospodarstvo može ostvariti prednost, ali pod uvjetom da na natječaju prihvati najvišu ponuđenu cijenu.</p>
<p>»Time se briše pravo prioriteta obiteljskog gospodarstva«, kaže Krpina, dodajući kako je predvidivo da će se na natječaju »nabijati« cijene kako bi se isključila obiteljska gospodarstva. Stoga predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu u svom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu predlaže da se taj uvjet izbriše. Također, naglašava kako iz navedenog uvjeta za obiteljska gospodarstva proizlazi da je državi u procesu prodaje državnog zemljišta glavni cilj zaraditi što više novca što je, prema njegovim riječima, pogrešno, a za »poljoprivredu i obiteljska gospodarstva katastrofalno«. </p>
<p>»Hrvatski bi agrar na taj način bio osuđen na nekonkurentnost. Želimo se uspoređivati s Austrijom i Njemačkom i svi govore da je cilj agrarne politike podizanje stupnja konkurentnosti, no sve ovo što Vlada predlaže je u potpunoj suprotnosti s tim«, ističe Krpina. Njegov je cilj da što više obiteljskih gospodarstava uz što povoljnije uvjete dođe u posjed približno iste količine poljoprivrednog zemljišta kao u zemljama EU-a - 20 hektara. </p>
<p>Što se tiče sustava poticaja, Krpina naglašava da su u EU državne potpore za agrar 14 puta veće nego u Hrvatskoj. »Ako Hrvatska nema dovoljno novca da se više sredstava da u obiteljska gospodarstva, onda im po najpovoljnijim mogućim uvjetima treba dati ono što ima, a to je zemljište«. Krpina predlaže da se zemlja koja je u vlasništvu države obiteljskim gospodarstvima prodaje uz 70 posto popusta od cijene koju utvrđuje Porezna uprava. A popust bi bio po uzoru na one kakvi su bili pri prodaji društvenih stanova i dionica.</p>
<p>Također predlaže da, uz tih 70 posto popusta, seljak koji je zainteresiran za kupnju državnog zemljišta zemlju počne otplaćivati nakon pet godina na razdoblje od 15 godina. Kao ogradu ostavlja mogućnost da Ministarstvo preuzme zemlju od vlasnika koji bi je zapustili. Da bi se spriječila eventualna preprodaja tog zemljišta dok se otplaćuje, vlasnik njime ne bi mogao formalno pravno raspolagati.</p>
<p>Krpina predlaže i brisanje članka postojećeg zakona koji je u njega ušao kao amandman HSS-a i SDP-a, a omogućuje kombinatima da naknadno mogu unositi pojedine dijelove državnog zemljišta u svoj temeljni kapital. »Taj je članak blokirao cijelu privatizaciju«, tvrdi Krpina, potkrepljujući to i mišljenjima pravnih stručnjaka koji su zaključili da je članak 67. postojećeg zakona neustavan. Prema Krpini, postojeći sustav poticaja nije dobar i svakako ga treba mijenjati u smislu da bude, kako kaže, »u svojoj izvornoj funkciji tj. da podiže konkurentnost obiteljskih gospodarstava na potpuno liberaliziranom tržištu«.</p>
<p>Da bi se taj cilj uspostavio i čitav sustav osposobio, Krpina kaže da je za Hrvatsku realno da se stvori oko 150.000 obiteljskih gospodarstava, na oko tri milijuna hektara zemljišta, koja bi u prosjeku imala oko 20 hektara. No, to znači da će mnoga seljačka domaćinstva »ispasti« iz sustava i završiti kao socijalni slučajevi. Stoga će, naglašava Krpina, HDZ zatražiti da se uspostavi dosljedan sustav socijalne skrbi za sve koji neće moći zadovoljiti uvjete a to treba biti, kaže, osigurano novcem iz proračuna. »A novca iz proračuna nema i to je dokaz da Vlada ne misli socijalno« zaključuje Krpina.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Talijani bi u Zaboku gradili tvornicu papira</p>
<p>ZABOK, 21. travnja</p>
<p> - Talijansko se poduzeće SITEI pismom namjere obratilo Gradu Zaboku i ponudilo ulaganje 457 milijuna dolara u izgradnju tvornice za proizvodnju papira, uz reciklažu starog papira. Prema tom pismu, talijansko poduzeće traži da mu se uz komunalnu infrastrukturu osigura oko 40.000 četvornih metara zemljišta po principu koncesije, što naš zakon omogućuje. Gradska je uprava prijedlog poslala mjerodavnim ministarstvima.</p>
<p>Ostvari li se posao, Zabok bi mogao postati jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj. Naime, izgradnjom tvornice za preradu starog papira, koja bi dnevno proizvodila 700 tona papira za zapadnoeuropsko tržište, zaposlilo bi se oko 1200 radnika.</p>
<p>Prema nekim procjenama, tvornica bi trošila struje koliko i cijela Krapinsko-zagorska županija. Ujedno, stvarale bi se i velike količine toplinske energije, koja bi se mogla iskoristiti u sportsko-rekreacijskom centru i vodenom parku s popratnim sadržajima te za grijanje većih objekata.</p>
<p>Tako bi na dobitku bila i gimnazija koja će uskoro biti gotova, multimedijski centri i sportska dvorana čija je gradnja planirana, ali zbog nedostatka novca nije počela. </p>
<p>Na tim bi se poslovima moglo zaposliti još 500 radnika, pa bi se ukupno zaposlila trećina nezaposlenih u Krapinsko-zagorskoj županiji.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Adriavinil se prodaje za 15 milijuna eura</p>
<p>SPLIT, 21. travnja</p>
<p> - Na splitskom će se Trgovačkom sudu 9. svibnja održati javno nadmetanje za kupnju kaštelanske tvornice PVC-a Adriavinil čija je cijena 15 milijuna eura. Prodaju se zemljište, gotovo 180.000 četvornih metara površine, i zgrade ukupne površine oko 40.000 metara četvornih. U prodaju su uključene sve tri tvornice polivinilklorida, energana i kemijski laboratorij.</p>
<p>Ako budući kupac u Adriavinilu započne s ekološki prihvatljivom proizvodnjom i zaposli 200 bivših zaposlenika, Grad Kaštela se obvezao da će novog vlasnika tvornice idućih 10 godina osloboditi plaćanja komunalne naknade i dijela poreza.</p>
<p>Urbanističkim planovima na području te bivše tvornice PVC-a planirana je izgradnja sajamsko-turističkog središta.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za pakrački »Papuk« nema kupaca</p>
<p>PAKRAC, 21. travnja</p>
<p> - Za dionice pakračke drvoprerađivačke tvrtke »Papuk« u 85-postotnom vlasništvu države, koje je na javnoj dražbi za 1,245.000 kuna drugi put ponudio Hrvatski fond za privatizaciju, nije bilo kupaca. Razlog vjerojatno nije cijena tvrtke nego dugovi koje bi eventualni kupac trebao preuzeti. Stoga je predloženo da HFP ponudi još nižu cijenu, no o tome će odlučiti Upravni odbor Fonda na čelu sa Slavkom Linićem. Za direktora »Papuka« Tomicu Leškovića neuspjela prodaja dionica nije iznenađenje jer »uvjeti nisu povoljni«. Lešković ne vjeruje da će niža cijena nešto promijeniti - smanjenje cijene temeljnog kapitala ne znači ništa ako kupac mora preuzeti sve dugove i obveze »Papuka«. No Uprava na to ne može utjecati, jer je većinski vlasnik HFP.
Zbog nagomilanih teškoća, sindikat »Papuka« na čelu s povjerenikom Davorom Drakslerom zatražio je pomoć Gospodarsko-socijalnog vijeća Požeško-slavonske županije. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Sanader pobijedio Pašalića</p>
<p>Sanader pobijedio već u prvom krugu s 1005 glasova, (51,35 posto) Pašalić dobio 912 glasova (46,60 posto), a Maja Freundlich 40 glasova / Sanader: »Dogodilo se ono što je dvije godine bilo najavljivano« / »HDZ je moja stranka i surađivat ću s novim vodstvom«, kaže Pašalić nakon poraza</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Ivo Sanader vodit će HDZ i iduće dvije godine. Sa 93 glasa više - 1.005, Sanader je na 7. Saboru već u prvom krugu izbora pobijedio svog žestokog protukandidata Ivića Pašalića (912 glasova) i tako osvojio još jedan mandat na čelu HDZ-a kojeg će, obećao je, odvesti u pobjedu na parlamentarnim izborima. Treća kandidatkinja za predsjednika, Maja Freundlich osvojila je tek 40 glasova. Jadranka Kosor osvojila je 1.041 glas na izborima za zamjenika predsjednika stranke pa će u iduće dvije godine biti Sanaderova desna ruka. Ovo je potpuni poraz i debakl Pašalića, komentiralo se u kuloarima, a jedini »pašalićevac« koji je dobio »prolaz« kod većine izaslanika Sabora jest velikogorički gradonačelnik i saborski zastupnik, novi potpredsjednik stranke Ivan Šuker. </p>
<p>»Ivo, Ivo«, prolamalo se »Lisinskim« već i prije objave službenih rezultata, jer se gotovo sat vremena prije znalo da je Sanader odnio pobjedu, pa je i čestitanje počelo prije nego je Sanader službeno proglašen novim-starim predsjednikom. »Dogodilo se ono što je dvije godine bilo najavljivano i u što su mnogi u HDZ-u bili uvjereni«, zadovoljno je prokomentirao Sanader. Promatrači su međutim konstatirali kako Ivo Sanader i nije bio pretjerano iznenađen svojim uvjerljivim trijumfom. Čestitajući Sanaderu na pobjedi, Pašalić je pak rekao kako vjeruje da će HDZ nakon Sabora biti još jača stranka. »Od početka sam govorio da se nadam pobjedi ali HDZ je moja stranka i surađivat ću s novim vodstvom«, rekao je Pašalić. </p>
<p>Na pitanje ima li naznaka da je bilo eventualnih nepravilnosti na unutarstranačkim izborima, Pašalić je rekao da koliko on zna, nije ih bilo te da ne želi umanjivati Sanaderovu pobjedu. </p>
<p>Inače, neslužbeno se moglo čuti da je Pašalić za vrijeme glasovanja komentirao kako je on »pobijedio čak i ako izgubi«. Glavni tajnik stranke Joso Škara nakon objave rezultata najavio je pak ostavku, obrazloživši je premorenošću. Branimir Glavaš, inače »majstor« izborne procedure na Saboru, poručio je pak kako »od danas za neke ljude više neće biti mjesta u stranci«. Na koga je mislio, nije precizirao. </p>
<p>Andrea Latinović i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hoće li Mesić posredovati između Vlade i sindikata?</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Ako se Vlada, sindikati i poslodavci ne uspiju dogovoriti o izmjenama Zakona o radu, hrvatski će predsjednik Stjepan Mesić ponovno aktivirati svoju posredničku ulogu i pozvati sve strane na razgovor, doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Predsjedniku. Mesić će, saznajemo, analizirati dosadašnji tijek pregovora. Vjesnikovi izvori podsjećaju da je Predsjednik zdušno podržao potpisivanje socijalnog sporazuma, što je potvrdio čak i svojom nazočnošću potpisivanju. Smatrao je da je potpisivanjem socijalnog pakta između Vlade i sindikata učinjen i prvi korak prema realizaciji njegove ideje nacionalnoga konsenzusa. Izostanak dogovora Vlade, sindikata i poslodavaca otvara osjetljivo političko pitanje, smatraju na Pantovčaku. Stoga su Predsjednikovi savjetnici dobili zadatak da pomno prate pregovore, o čemu će ga izvijestiti tijekom ponedjeljka. Nitko zasad na Pantovčaku ne potvrđuje Mesićevo izravno posredovanje, naglasak je tek na »praćenju pregovora i informiranju o zastojima«. Kako doznajemo, šef države vjeruje da će se Vlada i sindikati uspjeti dogovoriti, a poziv na Pantovčak uslijedit će tek ako dogovora ne bude. Činjenicu da Predsjednika, kao i premijera Račana, sindikalni predstavnici ove godine ne žele vidjeti na prvosvibanjskom okupljanju u Maksimiru, na Pantovčaku ne smatraju da ih se doživljava kao nepozvane goste. Mesić je, naime, već dobio poziv iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske na čijem je čelu Boris Kunst, koji je među glasnijima u protivljenju dolaska državnog vrha na maksimirski grah.</p>
<p>Prema neslužbenim tumačenjima iz Predsjednikova okruženja, čini se da se Mesić ne kani odazvati pozivu samo jedne sindikalne središnjice. Kako Vjesnik saznaje, najavu sindikalnih vođa da Predsjednika i premijera neće zvati u Maksimir, šef države nije shvatio kao odbijenicu, već kao taktički potez sindikata koji bi izostanak dogovora s Vladom pretvorili 1. svibnja u prosvjedno, a ne slavljeničko okupljanje. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Za kupnju 50 »kvadrata« - desetogodišnja plaća!</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Četvorni metar novog stana u Hrvatskoj stoji koliko i 2,3 prosječne neto plaće, a s prosječnom ukupnom godišnjom neto zaradom prosječni Hrvat na tržištu može kupiti tek pet do šest stambenih »kvadrata«. Dakle, za kupnju 50 četvornih metara stana prosječni bi hrvatski radnik na stranu trebao stavljati svoju cijelu neto plaću punih 10 godina. </p>
<p>Ta nepovoljna situacija na hrvatskom stambenom tržištu nedavno je ipak nešto poboljšana, i to pojavom društveno poticane stanogradnje, povoljnijim uvjetima stambenoga kreditiranja i stambenim štedionicama. </p>
<p>Statistički podaci pokazuju da je prosječna cijena novoizgrađenih prodanih stanova u Hrvatskoj prošle godine iznosila 8306 kuna po »kvadratu«, što je za 4,4 posto manje nego godinu prije. Trend smanjenja cijena prekinut je već u drugoj polovici godine, pa je prosječna cijena četvornog metra u drugom polugodištu bila nešto veća (za 0,3 posto) nego godinu prije. U zadnjem tromjesečju 2001. »kvadrat« novog stana prodavao se za oko 8339 kuna. Taj prosjek podiže cijena stanova u Zagrebu, gdje je četvorni metar za oko 3000 kuna skuplji, pa stoji čak 9370 kuna, dok se u ostalim naseljima, u zadnjem kvartalu prošle godine, kupovao po prosječnih 6268 kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Jednostavna računica pokazuje da stan od 50 četvornih metara stoji oko 416.000 kuna. Istodobno, prosječna je mjesečna plaća u Hrvatskoj lani iznosila 3541 kunu (u Zagrebu 4118 kuna), što znači da je njegova prosječna godišnja neto plaća oko 42.500 kuna (u Zagrebu oko 49.400 kuna). </p>
<p>Uvjeti stambenoga kreditiranja u posljednje su vrijeme znatno poboljšani u odnosu na ranije - manje su kamatne stope, a poslovne banke produžile su i rokove kreditiranja. Stambeni kredit na 20 godina u prvi mah vrlo povoljno zvuči, ali će se mnogi »ohladiti« kad izračunaju koliko takav dugoročni kredit zapravo stoji. Primjerice, po izračunu s web stranice jedne od vodećih banaka, za kredit od 50.000 eura, koliko je potrebno za stan skromnije »kvadrature«, uz kamatnu stopu od 7,99 posto na rok otplate od 20 godina, kamate iznose više od 48.000 tisuća eura, dakle, koliko i glavnica. Za otplatu 98.000 eura takvog zajma 20 godina svaki mjesec treba izdvojiti 409 eura, što iznosi oko 3000 kuna. Za prosječnog radnika očito ni povoljniji uvjeti kreditiranja nisu pristupačni. </p>
<p>Povoljnije stambeno kreditiranje poslovnih banaka najviše će ipak značiti onima koji imaju nešto novca ili neku imovinu, pa im za zatvaranje financijske konstrukcije trebaju manji zajmovi koje će moći otplaćivati. </p>
<p>Hrvatska stambena situacija upućuje na potrebu intervencije države. Ako se pokaže da je to aktualni model društveno poticane stanogradnje, tim bolje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Upitna smjena predsjednice Gradskog vijeća</p>
<p>Valter Drandić tvrdi da su za Pulu jedino rješenje prijevremeni izbori, a prebjegli IDS-ovci vjeruju da će im se pridružiti i druge kolege, pa bi time osigurali uvjerljivu većinu u Gradskom vijeću Pule</p>
<p>PULA, 21. travnja</p>
<p> - Bivši IDS-ovci, koji su pripomogli rušenju donedavne koalicijske vlasti u Puli iniciranjem tzv. liste za Pulu, uzvratili su žestoko svome donedavnom stranačkom kolegi i predsjedniku Kluba vijećnika IDS-a u Gradskom vijeću Pule Valteru Drandiću, optužujući ga za nebrigu o razvoju Pule i čvrstu ruku u stranačkoj stezi. Odgovor Borisa Šurana (svojedobnog IDS-ova predsjednika Gradskog vijeća Pule) i Želimira Rakića uslijedio je nakon Drandićeva napada na njihovo otpadništvo od IDS-a i zahtjeva da podnesu ostavku u Gradskom vijeću, u koje su ih građani izabrali na listi IDS-a.</p>
<p>Drandić je žestoko napao i gradonačelnika Delbianca, kazavši da on i njegov IDF služe kao »usisivač za otpatke iz drugih stranaka«. Pritom je mislio na novonastalu koaliciju kroz »listu za Pulu« u kojoj su se našli SDP, IDS, HDZ i, prema tvrdnji Valtera Drandića - merčepovci, s kojima je izjednačio i prebjege iz IDS-a. Na takve su kvalifikacije, Boris Šuran i Želimir Rakić ustvrdili da Drandićeve ocjene nemaju težinu, jer je izbornu kampanju u stranci proveo neregularno uvodeći zatvorene izborne skupštine, koje su osiguravali - naoružani zaštitari! Zamjeraju Drandiću što se nije priklonio »listi za Pulu« kad je već toliko zabrinut za građane Pule i kategorički odbijaju vratiti vijećnički mandat, tvrdeći da je on po Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi - neopoziv. </p>
<p>Koalicija »lista za Pulu« dobila je pojačanje uz šest vijećnika IDF-a i u dvojici SDP-ovaca, dvojici iz »hrvatskog bloka«, a pridružila su joj se i dva bivša IDS-ovca i jedan vijećnik s nezavisne liste Loredane Štok. Tako su s formalnom većinom od 13 vijećnika prema ostalih 12 razriješili dužnosti dosadašnju predsjednicu Gradskog vijeća i na tu dužnost izabrali SDP-ovca Livija Bolkovića.</p>
<p>Za tu »crveno-crnu« koaliciji, Drandić tvrdi da je ne samo neprirodna, nego da radi na štetu grada i građana i da joj nije bio najpreči cilj preotimanje vlasti IDS-u, nego namirenje svojih interesa. Zbog svega toga, Drandić tvrdi da su za Pulu jedino rješenje prijevremeni izbori, dok prebjegli IDS-ovci vjeruju da će im se pridružiti i druge kolege, pa bi time osigurali uvjerljivu većinu u Gradskom vijeću. U toj pulskoj »prevratničkoj« atmosferi ostala je upitnom zakonitost smjene dotadašnje predsjednice Gradskog vijeća o čemu će se još raspravljati u upravnom postupku.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Najveći problem školskih udžbenika je njihova cijena</p>
<p>Nastavnici smatraju da je velik dio udžbenika pretežak u fizičkom i psihičkom smislu, preambiciozan i pretrpan / Oko 10 posto osnovaca i čak 20 posto srednjoškolaca nije mogo na vrijeme nabaviti udžbenike zbog svojih materijalnih prilika</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Rezultati velike ankete Ministarstva prosvjete i športa provedene u 749 osnovnih i 305 srednjih škola pokazuju da nastavnici najveći problem u školskim udžbenicima vide u njihovoj cijeni. Na drugom mjestu ističu nedovoljnu kritičnost stručnih povjerenstava pri prosudbi udžbenika, a potom i slabu kvalitetu udžbenika. neodgovornost nakladnika, neorganiziranu distribuciju, propuste Ministarstva prosvjete i sporta, te nekompetentne autore i nepouzdane recenzente. </p>
<p>Kao najvažniji problem u sadržaju školskih udžbenika nastavnici ističu potrebu redukcije nastavnog sadržaja i racionalizacije programa. Nastavnici smatraju da su udžbenici prirode i društva od prvog do četvrtog razreda neprimjereni dobi učenika te da je velik dio udžbenika pretežak u fizičkom i psihičkom smislu, preambiciozan i pretrpani. </p>
<p>Čak 73 posto nastavnika osnovnih i 74 posto nastavnika srednjih škola smatra da treba kazniti nakladnike koji nisu u dogovorenom roku uputili udžbenike u prodajnu mrežu. Kao dovoljnu kaznu predlažu oduzimanje licencije za zakašnjele udžbenike. Manji dio nastavnika, njih oko 22 posto, predlaže novčane kazne za nakladnike koji kasne. Većina nastavnika osnovnih i srednjih škola smatra također da nakladnike koji izdaju udžbenike bez suglasnosti Ministarstva prosvjete treba novčano kazniti.</p>
<p> Čak 80 posto nastavnika osnovnih i nešto manji postotak nastavnika srednjih škola zalaže se da Ministarstvo prosvjete povjeri izdavanje udžbenika samo nakladnicima koji za to imaju uvjete - prostorne, kadrovske i financijske, dok ostali smatraju da za proizvodnju udžbenika treba osnovati posebno državno poduzeće. </p>
<p>Oko 70 posto nastavnika smatra da udžbenike treba odobriti na rok od pet godina (dosad su se odobravali na dvije, tri ili pet godina). Potrebu odobravanja do dva usporedna udžbenika iznijelo je 60-ak posto nastavnika, dok se oko 15 posto njih zalaže za svega jedan udžbenik po predmetu. Nadalje, 93 posto nastavnika smatra da uz obvezni udžbenik za učenike mora biti i metodički priručnik za nastavnike. </p>
<p>Po pitanju nabave školskih udžbenika, polovica ispitanih nastavnika tvrdi da taj posao treba prepustiti roditeljima, 25 posto njih da distribuciju udžbenika treba povjeriti ovlaštenom distributeru koji je u mogućnosti osigurati da sve učenike dočekaju udžbenici u školi na početku školske godine, a svega dvadesetak posto nastavnika smatra da distribuciju udžbenika treba prepustiti nakladnicima, odnosno knjižarama. </p>
<p>Prema mišljenju nastavnika, 71 posto roditelja učenika iz osnovnih a 45 posto iz srednjih škola početkom školske godine bez problema su i na vrijeme kupili sve udžbenike, dok je 19 posto roditelja osnovaca i 35 posto roditelja srednjoškolaca u kupovini školskih knjiga naišlo na teškoće. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da 10 posto roditelja osnovaca i čak 20 posto roditelja srednjoškolaca nisu mogli na vrijeme nabaviti udžbenike zbog svojih materijalnih prilika. Anketa je pokazala da oko 35.000 učenika osnovnih i srednjih škola nije kupilo nove, već su škole za njih pribavile rabljene udžbenike. </p>
<p>Dio nastavnika iznio je mišljenje kako će problema s udžbenicima nestati tek kad profunkcionira pravna država. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Najviše socijalnih davanja Romima</p>
<p>ČAKOVEC, 21. travnja</p>
<p> - Vijećnici Skupštine Međimurske županije na predstojećem će zasjedanju raspravljati o sustavu socijalne skrbi u Međimurju. Podaci koje je pripremio Centar za socijalnu skrb u Čakovcu, govore o povećanju korisnika socijalnih davanja, kao i broja korisnika. </p>
<p>Za razne oblike pomoći i naknada za razne oblike socijalne skrbi lani je isplaćeno 34,3 milijuna kuna, 33 posto više nego godinu ranije. Broj korisnika materijalnih prava iz sustava socijalne skrbi povećan je na 13.522 i 24 posto je veći nego u 2000. godini. Više novca ukupno je isplaćeno zbog povećanja osnovice za obračun prava sa 350 na 400 kuna, ali i povećanja ukupnog broja korisnika.</p>
<p>Najveća stavka je pomoć za uzdržavanje, ukupno 15 milijuna kuna. Podaci Centra za socijalni rad govore da je više od dvije trećine novca isplaćeno međimurskim Romima. Od ukupnog broja korisnika pomoći za održavanje 70,26 posto su Romi. Na drugom mjestu po izdacima je naknada za smještaj u obitelji, zatim osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu i pomoć za ogrjev koju u potpunosti snosi Međimurska županija. </p>
<p>U izvješću Centra za socijalni rad posebno se ukazuje na probleme u socijalnom zbrinjavanju Roma. Ukazuju da nailaze na nerazumijevanje, kada temeljem zakona pojedine oblike pomoći u cijelosti ili djelomično romskim obiteljima daju u naravi, budući da gotov novac u pravilu završi za kupnju alkohola. Ukazuju i na potrebu ubrzane socijalizacije Roma, urbaniziranja njihovih naselja, uređenja zajedničkih objekata u većim naseljima za obrazovnu i zdravstvenu namjenu. Izvješće govori i o potrebi odgovornijeg odnosa samih Roma i potrebe suradnje s lokalnom samoupravom, što je u nekim naseljima i postignuto. U Centru ističu da bi prema sistematizaciji trebali zaposliti još trinaest stručnih djelatnika, što je onemogućeno poznatim uredbama Vlade. S većim brojem zaposlenika mogli bi više skrbiti i za Rome, ali i za druge korisnike sustava socijalne skrbi. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Otvara se 400 novih radnih mjesta</p>
<p>Prvi je ugovor potpisala osječka tvrtka za razminiranje »Dinamit«, koja će na neodređeno zaposliti jednog hrvatskog branitelja / U ponedjeljak ugovor potpisuje još 170 tvrtki / U Županiji ima oko 38.500 nezaposlenih</p>
<p>OSIJEK, 21. travnja</p>
<p> - Potpisivanjem prvih ugovora o dodjeli poticaja za zapošljavanja ovog se tjedna u Osječko-baranjskoj županiji očekuje otvaranje 400 novih radnih mjesta. Time se i na ovom području konačno počinje ostvarivati Vladin Program za poticanje zapošljavanja.</p>
<p>Kako doznajemo od Mije Senzela, voditelja Odsjeka za provedbu Programa u osječkom Zavodu za zapošljavanje, prvi je ugovor u petak potpisala osječka tvrtka za razminiranje »Dinamit«, koja će na neodređeno zaposliti jednog nezaposlenog hrvatskog branitelja. U ponedjeljak će na potpisivanje ugovora biti pozvano još 170 tvrtki iz Županije koje su dobile pozitivna rješenja za ulazak u Vladin Program.</p>
<p>Tvrtke zainteresirane za ulazak u Program zapošljavanja imaju samo jedan uvjet, a to je solventnost, dakle uredno poslovanje. Program predviđa šest vrsta poticanja zapošljavanja koja obuhvaćaju sve nezaposlene, bez obzira na stručnu spremu i radno iskustvo. </p>
<p>Osim toga, mjerama se želi spriječiti diskriminacija, odnosno omogućiti zaposlenje i starijim osobama i invalidima. Tvrtkama koje se odluče uključiti u Program i dobiju pozitivna rješenja Vlada će nekoliko godina pomagati u sufinanciranju doprinosa i plaća za novog zaposlenika ili će dati jednokratnu novčanu pomoć.</p>
<p>Država će za Program izdvojiti 1,27 milijardi kuna, ali novac neće biti raspoređen jednako nego će se svaka županija morati izboriti za svoj dio tako da što više poslodavaca potakne na ovakvo zapošljavanje. Upravo zato osječko-baranjski Odsjek za provedbu ovog programa užurbano radi kako bi se Program što bolje iskoristio za rješavanje problema dijela nezaposlenih kojih u Županiji ima oko 38.500. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Izbori u Maloj Subotici nisu znatno promijenili odnos snaga </p>
<p>MALA SUBOTICA, 21. travnja</p>
<p> - Prema neslužbenim rezultatima danas održanih prijevremenih izbora za općinsko vijeće Male Subotice, najviše vijećničkih mjesta, po 3, dobile su HDZ i Koalicija Socijaldemokratske partije Hrvatske i Hrvatske stranke umirovljenika.</p>
<p> Dva vijećnička mjesta pripala su Nezavisnoj općinskoj listi nositelja Vladimira Domjanića. Po jednog vijećnika imat će DC, HNS, HSS, HSLS i Međimurska stranka. Izborni prag nije prešla lista HSP- a.</p>
<p> Od 4.468 upisanih birača u nedjelju ih je na izbore izašlo 1597, odnosno 35,8 posto. Oni su birali između 9 kandidacijskih lista, na kojima je bilo 117 kandidata. Općinsko vijeće Male Subotice ima 13 vijećnika. Ovakav izborni ishod nije znatno promijenio odnos snaga u općinskom vijeću, zbog kojeg se i nije moglo izabrati novog općinskog načelnika, pa su morali biti raspisani prijevremeni izbori. </p>
<p> Prijevremeni izbori održani su i u općini Vinica u Varaždinskoj županiji. Za 11 mjesta u Općinskom vijeću nadmeće se 110 kandidata sa10 lista. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sanader se ispričava »svima kojima je HDZ nanio štetu« i najavljuje »ponovno preuzimanje zemlje«</p>
<p>Sabor HDZ-a počeo nezadovoljstvom zbog ogromnog osiguranja, koje u dvoranu nije pustilo ni neke izaslanike a novinarima je onemogućavalo slobodno kretanje dvoranom/ Sanader kritizirao »neuku« vlast koja nije ispunila niti jedno obećanje, već je unijela nove podjele u hrvatski narod te produbila gospodarske i socijalne probleme/ Na Pantovčaku i u Banskim dvorima se prolijevaju suze, jer naš sabor protječe u najboljem redu, ustvrdila Jadranka Kosor</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Ivo Sanader ostao je predsjednik HDZ-a, pobijedivši na 7. općem izbornom saboru te stranke, održanom u nedjelju u dvorani »Vatroslav Lisinski«, svoje protukandidate, Maju Freundlich i Ivića Pašalića. Sanader je dobio 1005 glasova izaslanika, 93 više od Ivića Pašalića, za kojeg je glasalo 912 sudionika stranačkog skupa, dok je maja Freundlich dobila 40 glasova. Jadranka Kosor pobijedila je u utrci za mjesto zamjenika predsjednika HDZ-a Ljerku Mintas Hodak s 1041 glasom. </p>
<p>Izborni sabor počeo je u nedjelju ujutro, uz iznimno jako osiguranje osječke tvrtke »Borbaš security«.</p>
<p>Dvorana u kojoj se inače »događa« umjetnost, bila je prepuna zaštitara u crnim odorama. Svaki kutak dvorane je bio »preplavljen« namrgođenim momcima koji ni na trenutak nisu iz vida ispuštali više od 2000 izaslanika, kao ni goste i brojne novinare. Po dvorani se moglo kretati samo uz neprekidne kontrole zaštitara, a osim osječkog osiguranja za red i mir zaduženi su, navodno bili i osiguranje iz Gospića i oni iz Mladeži HDZ-a.</p>
<p>Već je pred ulazom u dvoranu među izaslanicima bilo primjetno jako nezadovoljstvo, a gotovo svi su prosvjedovali zbog, kako su govorili »katastrofalnog osiguranja sabora«. Na ulazu nije puštena nekolicina izaslanika, a zaustavljeni su i neki »barakaši«, osnivači HDZ-a, koji su izjavili kako ih se ne pušta zato što ne podržavaju ni jednu, a ni drugu struju u stranci. U toj je »gunguli« zabilježen i manji incident, odnosno, svađa između Branimira Glavaša i Petra Šale. </p>
<p>Pozivajući više puta izaslanike Sabora na zajedništvo, jedinstvo i slogu jer je »dobar rad HDZ-a najveća opasnost za vladajuću koaliciju i jamstvo izborne pobjede«, predsjednik stranke Ivo Sanader ispričao se svim građanima koji su u godinama HDZ-ove vlasti pretrjeli štetu zbog propusta, bahatog ponašanja, pogrešnih odluka, obećavši da pogreške neće ponavljati. </p>
<p>Također, upozorio da oni koji štete zajedništvu HDZ-a ne štete samo stranci nego i milijunima Hrvata. »Pozivam vas da se svi međusobno pogledamo u oči, svjesni da smo 13 godina zajedno i da ćemo, bez obzira kako završe ovi izbori, sačuvati zajedništvo«, pozvao je Sanader. </p>
<p>»HDZ je uveo demokraciju u Hrvatsku, a vi drugovi sigurno odlazite s vlasti, samo to još ne znate jer će o tome odlučiti birači, a ne CK ili Predsjedništvo SDP-a. HDZ je spreman za političku borbu i pobjedu. Imamo snage, sposobnosti, znanja i iskustva ponovno preuzeti zemlju«, odlučno je, prekidan frenetičnim pljeskom izaslanika poručio Sanader ističući kako »nema koaliranja s SDP-om« na izborima.</p>
<p> Govoreći o radu stranke u protekle dvije godine Sanader je podsjetio na teška vremena i progone kojima su bili izloženi od strane vladajuće koalicije koja je htjela rastočiti i uništiti HDZ. Žestoko je kritizirao »nesposobnu i neuku« vlast koja nije ispunila niti jedno obećanje, već je unijela nove podjele u hrvatski narod te produbila gospodarske i socijalne probleme boreći se samo za svoje fotelje. </p>
<p>»Hrvatska nije zaslužila vlast koja će se baviti samom sobom nego treba vlast koja će ozbiljno shvatiti probleme i znati ih riješavati«, poručio je, predviđajući da vlast neće doživjeti kraj mandata, a HDZ će spremno dočekati izbore, bili oni prijevremeni ili redovni.</p>
<p> Obrušio se Sanader i na odnos vlasti prema braniteljima i junacima Domovinskog rata, a njegova poruka kako Ante Gotovina nije ratni zločinac nego junak i zapovjednik koji je prvi išao u borbu, i kojem su domoljublje i ratno pravo bili temeljna načela, dočekana je frenetičnim pljeskom i povicima »Ante, Ante«. HDZ osuđuje sve ratne zločine, ali ne prihvaća sudske postupke temeljene na objektivnoj odgovornosti i reviziji karaktera Domovinskog rata, istaknuo je Sanader. Glasnim zvižducima izaslanici su popratili Sanaderovo odbacivanje tvrdnji predsjednika Mesića da su svi krivi za rat i da se svi svima trebamo ispričati. </p>
<p>Najavio je i kako će, kad pobjede na izborima, vratiti pravo glasa iseljenim Hrvatima koje je ova vlast izolirala i marginalizirala. Uz napomenu kako u obzir ne dolaze nikakve neojugoslavenske i balkanske asocijacije, Sanader je HDZ-ovcima kazao kako nisu točne teze kojima ih vlast straši, da će Hrvatska, pobijedi li HDZ, otići u izolaciju. Istaknuo je i potporu slobodi medija i pravu na informacije, naglasivši da od medija očekuje da rade u skladu s istinom. </p>
<p>Sanader je s govornice ispraćen burnim pljeskom i povicima »Ivo, Ivo«.</p>
<p>U raspravi su se izaslanici, uz vrlo oštre kritike na račun sadašnje vlasti, pozivali uglavnom na jedinstvo i snagu HDZ-a, ali su se i izjašnjavali za Sanadera ili Pašalića. Na samo spominjanje imena predsjednika Mesića glasno su zviždali ili pak burno pljeskali na spomen imena generala Norca i Gotovine. </p>
<p>Hrvoje Šošić je pozvao na beatifikaciju Franje Tuđmana, a general Janko Bobetko je poručio da su izaslanici na ovom saboru preuzeli sudbinu hrvatskog naroda u svoje ruke, ali i da je moguće da zbog »međusobnog nesuglasja dovedu u pitanje hrvatsku državu«. »Ne mijenjajmo kapetana dok brod plovi u dobrom pravcu. Zadaća nam je opet ista: oslobodimo po drugi puta Hrvatsku od komunista!«, ustvrdio je u kratkom obraćanju izaslanicima dr. Andrija Hebrang. </p>
<p>Burnim je pljeskom popraćen govor Jadranke Kosor, koju je Sanader predložio za zamjenicu predsjednika. »Ovog trenutka se prolijevaju teške suze na Pantovčaku i u Banskim dvorima, jer naš sabor protječe u najboljem redu«, kazala je Kosor, uz ovacije prisutnih. . </p>
<p>Andrea Latinović i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U napetoj atmosferi predsjednički kandidati pozvali na jedinstvo stranke </p>
<p>Sanader: »Nitko od nas troje ne može zamijeniti Franju Tuđmana, ali HDZ mora dalje« / Pašalić: »HDZ mora ponovno postati stranka opasnih namjera« / Freundlich: »Odnose s Haagom treba privremeno zamrznuti« </p>
<p>U popodnevnom dijelu 7. općeg sabora HDZ-a, troje predsjedničkih kandidata, Maja Freundlich, Ivić Pašalić i Ivo Sanader, abecednim redom predstavilo je izaslanicima svoje izborne programe. </p>
<p>»Na ovom povijesnom saboru moramo govoriti otvoreno i ne smijemo gurati glavu u pijesak, a ja to nisam nikada radila«, istaknula je Maja Freundlich, predstavljajući svoj program za vođenje HDZ-a. Premijera Račana nazvala je »starim partijskim funkcionarom«, SDP »reformiranim komunistima« a vladajuću petorku optužila za »lažna obećanja i nade«. Jer, nastavila je, sadašnja je vlast »uništila sve što je mogla, ugrozila pravnu i državnu, nacionalnu sigurnost« te dovela Hrvatsku na četiri milijarde godišnjeg deficita i više od 420.000 nezaposlenih..</p>
<p>Kao svoj cilj Freundlich naglašava unaprjeđenje gospodarstva, demonopolizaciju tržišta, uravnoteženje platne bilance, reafirmiranje domaće proizvodnje, razvoj turizma i prometa te pokretanje investicijskog vala domaćim i kapitalom iseljenika. Zalaže se za modernizaciju pravnog sustava, pri čemu bi se, ističe, privremeno zamrznuli odnosi s Haagom dok se ne revidiraju svi procesi protiv hrvatskih državljana. Najavila je i da će zahtijevati novu mirovnu konferenciju o BiH, odbacujući bilo kakve balkanske asocijacije.</p>
<p> »Trebamo se stidjeti što su neki među nama dopustili da ih toliko obuzme želja za vlašću da se međusobno tuku«, upozorila je Freundlich, praćena burnim ovacijama cijele dvorane, naglašavajući da se »HDZ mora vratiti na vlast«.</p>
<p>Istu je poruku na samom početku predstavljanja svog programa uputio i Ivić Pašalić. »Kad svu ovu HDZ-ovsku energiju usmjerimo, neka crveni broje dane koliko će još biti na vlasti!«. U izlaganju koje je često bilo prekidano pljeskom Pašalić je podsjetio kako su posljednjih dvije godine i on i njegova obitelj bili izloženi šikaniranju i ponižavanju, ali se, ustvrdio je, dokazalo da je nedužan. Za predsjednika Mesića je rekao kako je »cirkusant, ali i još gore od toga«, te najavio kako će »oba pasti«, i »onaj na Pantovčaku i onaj na Markovom trgu« jer će on, izaberu li ga, povesti HDZ u veliku izbornu pobjedu. »Na prijevremenim izborima smijeniti Račana, a Mesiću skratiti mandat, to je moj program!«, uzviknuo je dalje, uz ponovni pljesak. Ustvrdio je da HDZ »mora ponovno postati stranka opasnih namjera« i dodao da, postane li on predsjednik HDZ-a, a »uvjeren je da hoće, neće imati milosti prema onim strankama koje nemaju ni upola birača koliko HDZ«. Jer, »nije Gotovinu u Haag poslao samo Račan, već i ostale stranke iz koalicije. A Gotovina nije zločinac, nego heroj!«, podsjetio je Pašalić i najavio da će, dođe li HDZ na vlast, umirovljeni generali postati zapovjednici HV-a. Također, ukoliko postane predsjednik stranke, HDZ neće šutke promatrati kako Hrvati u BiH nestaju, te će se zauzeti da hrvatski iseljenici budu dio nacionalnoga korpusa. </p>
<p>Salvama pljeska svako malo bio je prekidan i Ivo Sanader, koji je posljednji od predsjedničkih kandidata izložio razloge zbog kojih bi ga HDZ trebao ponovno izabrati za predsjednika. »Cijenim Ivića Pašalića, cijenim Maju, ali iznad svega cijenim HDZ, stranku u koju Hrvatska gleda s posebnom nadom jer bez snažnog HDZ-a nema ni nade za Hrvatsku«, rekao je Sanader naglasivši kako nitko od njih troje ne može zamijeniti Franju Tuđmana, ali »HDZ mora dalje«. Upozorio je kako vrhovno načelo HDZ-a mora biti vjerodostojnost, a temeljni ciljevi zaustaviti negativne trendove u zemlji - nezaposlenost, iseljavanje, bijelu kugu, te pesimizam, bezdušnost i malodušje koje ova vlast širi. Također, HDZ neće prihvatiti reviziju hrvatske povijesti i kvalificiranje Domovinskoga rata kao etničkog čišćenja. Sanader je podsjetio da su na Petom Saboru njega izabrali za predsjednika i »na leđa mu stavili najveću odgovornost«, ali se on nije libio prihvatiti posla pa je HDZ, ustvrdio je potom, ponovno najjača stranka u Hrvatskoj. »Hrvatska od nas očekuje jaki i snažni HDZ bez sukoba, jer jedina šansa koju ova vlast ima za političko preživljavanje je ako ovdje danas dođe do raskola«, poručio je Sanader je najavio kako će nakon Sabora pozvati sve, i one koji su radili Pašalićev program, kako bi izradili zajednički HDZ-ov predizborni program u kojemu neće biti lažnih obećanja. »Ima nade za Hrvatsku. Hrvatska danas ponovno dobija snažni HDZ«, zaključio je Sanader dok se »Lisinskim« prolamalo »Ivo, Ivo«. </p>
<p>A. L. i M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sukob pred izbornom komisijom</p>
<p>Promatrači iz Pašalićevog stožera pokušali su ući u prostoriju u kojoj je zasjedala izborna komisiju, što je zamalo završilo tučnjavom. »Pašalićevce« su zaustavili zaštitari, a iz prostorije u kojoj je bila komisija je izašao Branimir Glavaš rekavši kako nema potrebe za gužvom, jer će promatrači ionako biti prisutni kada će se glasački listići dijeliti i nakon glasovanja ubacivati u kutije.</p>
<p> Listići su se tiskali izvan dvorane, ali Glavaš nije htio reći gdje. Kada su novinari upitali dr. Pašalića hoće li bojkotirati izbore u slučaju da se nastavi daljnja gužva oko glasačkih listića, odvratio je da neće, »jer će ionako pobijediti«.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ipak bez incidenata </p>
<p>Ono čega su se svi pribojavali, ponajprije u stožerima troje predsjedničkih kandidata, bili su mogući incidenti. Nakon turbulentnih izbornih skupština u Splitu, a kasnije i one odgođene u Slavonskom Brodu, koje su se odvijale na rubu fizičkih obračuna, veliko se »kreševo« očekivalo upravo u finišu nemilosrdne borbe između Sanadera i Pašalića, u Zagrebu. </p>
<p>U svim se taborima žestoko »kuhalo«, a glavni su »kuhari« uglavnom bili čelni ljudi suprotstavljenih timova. Najmanje su o svemu znali sami izaslanici koji su mirno slušali govornike, odobravali im ili negodovali. Iz Pašalićeva tima šuškalo se da postoji nekih 170 glasačkih listića viška, a koje su, navodno, pribavili »sanaderovci«. Potom se broj u toj »top-secret« informaciji popeo već na dvjestotinjak da bi onda premašio čak i 300. Proširila priča kako je Branimir Glavaš odredio da izaslanici smiju glasati samo u boksovima, a nipošto ne smiju iznositi listiće izvan njih. U suprotnom, »Borbaši« bi trebali intervenirati. </p>
<p>Od predsjedničkih kandidata najmirnija je, svakako, bila Maja Freundlich, hodajući dvoranom sa svojim pristašama, šaleći se i razgovarajući s nekolicinom nazočnih. Sam predsjednik Ivo Sanader ponašao se sukladno svom predsjedničkom statusu, mirno i staloženo. Za vrijeme pauze sjedio je na svom predsjedničkom mjestu u dvorani čitajući novine, dok je njegov je najžešći protukandidat Ivić Pašalić vrijeme kratio uglavnom jureći s kraja na kraj dvorane, lobirajući i razgovarajući. </p>
<p>Ekipa hitne pomoći koja je cijeli dan dežurala u »Lisinskom« morala je ipak intervenirati u nedjelju navečer. Pozlilo je Ivanu Vekiću, kandidatu za potpredsjednika stranke koji je nedavno doživio infarkt, pa su ga kola hitne pomoći odvela u bolnicu.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>SDP nije pozvan, HNS i LS nisu došli</p>
<p>Uz više od 2000 izaslanika HDZ-ovog 7. Sabora, u dvorani »Lisinski« se okupio i zavidan broj gostiju koji su došli pozdraviti HDZ-ovce. Uz diplomate i predstavnike parlamentarnih stranaka, na Sabor je došlo petnaestak predstavnika Hrvata iz BiH predvođenih Markom Tokićem. Iz Slovenije su doputovali predstavnici nekoliko stranaka, među kojima i Janez Janša, a došli su i predstavnici Europske demokratske unije, Europske pučke stranke, CDU-a i CSU-a. U »Lisinski« nisu došli jedino predstavnici SDP-a, koji nisu bili ni pozvani, te HNS-a i LS-a. Poseban pozdrav Sanadera i izaslanika upućen je pak predsjedniku braniteljskog stožera Mirko Čondić.</p>
<p>U dvorani je visjela samo jedna slika pokojnog predsjednika Tuđmana, a od njegove je obitelji došao samoMiroslav Tuđman, inače čelnik HIP-a, koji je sjedio u prvom redu.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Javni sukob Pašalića i Sanadera zbog Gotovininog brata</p>
<p>Pri predstavljanju svog izbornog programa, Ivić Pašalić je uputio prvu otrovnu strelicu Ivi Sanaderu, rekavši kako je nedopustivo da Boru Gotovinu, brata Ante Gotovine nisu ujutro pustili u dvoranu, na što ga je Sanader prekinuo rekavši mu da to nije istina. »Predsjedniče, ne prekidajte me dok govorim!«, uzvratio mu je Pašalić, a Sanader je zašutio. S Borom Gotovinom, pred vratima dvorane »Lisinski« ostao je i odvjetnik Luka Mišetić, usprkos tome što su obojica bili pozvani na skup, no nisu mogli dobiti akreditaciju. Kada je to čuo Ivo Sanader dok je predstavljao izvješće o radu stranke, s govornice je poručio da Boro Gotovina »apsolutno pripada tu s nama«. Međutim, Gotovina i Mišetić u konačnici nisu mogli ući u dvoranu i prisustvovati 7. Općem saboru HDZ-a.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Račan: U Domovinskom ratu su i uspomene na zlo postale žrtve</p>
<p>Danas izgrađujemo Hrvatsku postavljenju na čvrstim demokratskim temeljima antifašizma, rekao je premijer Ivica Račan/ Jasenovac je velika opomena, a ustaška ideologija nije bila i ne može biti autentični glas hrvatskoga naroda, poručio je u svom brzojavu predsjednik Stjepan Mesić</p>
<p>JASENOVAC, 21. travnja</p>
<p> - »Na ovomu mjestu prisjećamo se prošlost s tugom i tihim poštovanjem prema onima kojih više nema. Čuvajući sjećanje na njih, danas izgrađujemo Hrvatsku postavljenju na čvrstim demokratskim temeljima antifašizma«, rekao je predsjednik Vlade Ivica Račan na komemoraciji žrtvama te na proboj zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac u nedjelju.</p>
<p>Na komemoraciji organiziranoj pod pokroviteljstvom Vlade, kojoj su nazočili preživjeli logoraši iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije, a prvi put nakon 13 godina i autor spomenika »Kameni cvijet« Bogdan Bogdanović, premijer je kazao da je prije više od pola stoljeća u Jasenovcu »vladalo carstvo zla«. »U Domovinskom ratu su i uspomene na zlo postale žrtvama, a danas izgrađujemo Hrvatsku demokracije, tolerancije i blagostanja«, zaključio je premijer.</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić poslao je brzojav u kojem je istaknuo da je komemoracija spomen na veliki proboj, ali i sve žrtve. »Jasenovac je velika opomena, a ustaška ideologija nije bila i ne može biti autentični glas hrvatskoga naroda«, istaknuo je Predsjednik, te pozvao na budnost da se nečovještvo više nikad ne dogodi. </p>
<p>Predsjednik Savjeta Spomen-područja »Jasenovac« Slavko Goldstein kazao je da »stojimo na slojevima patnji«. Naveo je da, unatoč opsežnoj dokumentaciji o logoru, istina o Jasenovcu do danas nije uspostavljena, jer se njome manipuliralo te da je tom manipulacijom povijesna trauma postala politička. Zbog »deficitarne istine«, kako je kazao, žrtve Jasenovca postale su argumenti za nove žrtve. </p>
<p>Vijence na spomenik jasenovačkim žrtvama položili su predstavnici preživjelih logoraša, u ime Vlade premijer Ivica Račan, u ime predsjednika Republike savjetnici Imra Agotić i Igor Dekanić, u ime Sabora zastupnica Marijana Petir te general-bojnik Jozo Miličević u ime Glavnog stožera HV-a. Vijence su položili i predstavnici antifašističkih boraca iz Hrvatske, BiH i Slovenije te predstavnici naroda stradalih u logoru.</p>
<p>Nakon polaganja vijenaca za žrtve su molili vladika slavonski i episkop Sava, župnik novljanski Ivan Nikolić, glavni rabin Hrvatske Kotel Da-Don i sisački imam Fuad ef. Karaga.</p>
<p>Poslije komemoracije otvorena je izložba o počecima logorskog sustava u Jasenovcu.</p>
<p>Premijer Račan zadržao se u kratkom razgovoru s preživjelim logorašima te Bogdanom Bogdanovićem.</p>
<p>»Bez dnevne politike u Jasenovcu i Bleiburgu«</p>
<p>Premijer Ivica Račan nije htio komentirati dnevnopolitička događanja u državi. </p>
<p>»Na ovomu mjestu danas ne bih želio govoriti o tekućim temama. Smatram da je vrlo važno ovakva stratišta osloboditi dnevne politike«, kazao je premijer. Dodao je da je važno da u Jasenovcu ili u Bleiburgu nema dnevnopolitičkih tema. Spomenuo je pritom da je bio na Bleiburgu i da će tamo ponovno otići.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HHO: Zašto HTV nije prenosio komemoraciju u Jasenovcu?</p>
<p>ZAGREB, 21. travnja</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) izrazio je u nedjelju nezadovoljstvo što komemoracija žrtvama koncentracijskoga logora u Jasenovcu nije prenošena u programu Hrvatske televizije. </p>
<p>»Ako je godinama, s dobrim medijskim, političkim i moralnim razlozima, neposredno prenošena komemoracija žrtvama u Bleiburgu, nepripravnost da se na isti način (nakon desetljeća prikrivanja) Jasenovac i medijski tretira kao simbol najvećega zločina u povijesti Hrvatske, uistinu je zabrinjavajuća«, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik HHO-a Žarko Puhovski. </p>
<p> Riječ je, dodaje se, »o propustu koji upućuje ne samo na bizarno neuravnoteženo poimanje hrvatske prošlosti, nego i na nesposobnost da se odgovori suvremeno mjerodavnim zahtjevima koji se postavljaju pred javne medije«. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020422].
|
