NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020322].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 217148 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Novosel:»Netočno je da organizirani kriminal uživa podršku vlasti«</p>
<p>Mi smo tranzitna zemlja i nikome ne koristi potkupiti državnog čelnika kad mu transfer droge, ljudi ili prostitucije može zapeti na običnom cariniku, a baš on je taj koji može omesti očekivanu zaradu / Zasad radimo samo na poslovima koji zbog hitnosti ne trpe odlaganje / Državno je odvjetništvo bilo protiv toga da se instaliraju sudovi u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci sa specijaliziranim odjelima sudaca za procesuiranje predmeta organiziranog kriminala i korupcije, tvrdi šef USKOK-a</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Obećano mi je da će problem prostora nužnog za rad Ureda za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije (USKOK) biti vrlo brzo riješen. Još mjesec-dva, pa će se ekipirati i potrebni personalni sastav Ureda, tvrdi v. d. ravnatelja USKOK-a Dragan Novosel.</p>
<p>Pitati ga kako je danas raditi taj posao, znači izazvati njegovo neraspoloženje, pa i rezignaciju. Naime, sjedište USKOK-a je sobičak u kompleksu Državnog odvjetništva u Vinogradskoj ulici u Zagrebu. Novosel, na svojoj privremenoj dužnosti, ima pet zamjenika - dva u Zagrebu i po jednoga u Rijeci, Splitu i Osijeku. Zakonski zamišljeni odjeli za tužiteljstvo (10 zamjenika), istraživanje i dokumentaciju (osam zamjenika) i odjel za borbu protiv korupcije i odnose s javnošću (dva zamjenika) još su prazni. Kad se tome doda neophodnost da se jednom od zamjenika izvan Zagreba mora ukinuti punomoć da radi u Uredu, jasno je da zakonski nacrt i praktična očekivanja nisu ispunjeni.</p>
<p>- Zasad radimo samo na poslovima koji zbog hitnosti ne trpe odlaganje. Jasno je da ne mogu govoriti o sadržaju tih akcija, ali vjerujte da se radi u mogućem standardu državnoodvjetničke službe na obradi policijskih prijava, privođenju osumnjičenika i ostalih poslova propisanih zakonom - objašnjava Novosel. Prvi odjel, zamišljen kao sastav klasičnih državnih odvjetnika specijaliziranih za djela organiziranog kriminala, trebalo bi vrlo brzo uspostaviti. Korištenje pokajnika, dodatni izvidi, pravo na zaleđivanje raspolaganja imovinom osumnjičenog za ta djela pretpostavke su uspješnog djelovanja USKOK-a. S privremenim ravnateljem i bez ijednog zamjenika u tom odjelu, zakonske ovlasti ostaju samo dobre želje.</p>
<p>Drugi odjel, istraživanja i dokumentacije, srce je i mozak službe. Najtajniji dio USKOK-a zasad je prazan: nedostaju imenovani stručni suradnici u različitim oblastima, od kriminalista i informatičara do financijaša i drugih struka. Treći odjel, borba protiv korupcije i odnosi s javnošću, treba jednog zamjenika te dvojicu specijalista, kriminalistu i iskusnog novinara, kao stručne suradnike.</p>
<p>- Možda će čudno odjeknuti, ali zalažem se za skoru promjenu Zakona o USKOK-u. Razlozi za novelaciju sežu u vrijeme donošenja zakona. Državno je odvjetništvo bilo protiv toga da se instaliraju sudovi u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci sa specijaliziranim odjelima sudaca za procesuiranje predmeta organiziranog kriminala i korupcije. Jer, gdje je mogućnost da USKOK intervenira kod stvarnih djela jedne i druge inkriminacije, ako se i najsitniji element tih nedjela pripisuje baš nama - nezadovoljan je Novosel.</p>
<p>Za njega nije svaka skupina ljudi koja počini kriminalno djelo organizirana grupa i nije svaka ulična potkupljivost - korupcija.</p>
<p>- Organizirani kriminal je grupa ljudi koja nedjela čini kao svoje zanimanje, posao kojim stječe novac. Pritom ne treba smetnuti s uma i suvremenu verziju organiziranog kriminala, udruživanje specijalista iz različitih područja za izvršenje jednog kaznenog djela. Nakon što ga izvrše, oni i dalje djeluju svaki u svojoj branši. Dakle, pod jednu se zakonsku definiciju ne može baš sve podvoditi, ma koliko to htjeli - zaključuje Dragan Novosel.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tvrtke štede na osiguranju, a kradu im gomile novca</p>
<p>Mnogo je primjera kako institucije i tvrtke koje posluju s velikim svotama novca čine vrlo malo ili gotovo ništa da bi taj novac osigurale, jer navodno štede / Velike se svote novca, kao u posljednjem slučaju pljačke Inina kombija, prevoze u nezaštićenim automobilima i bez oružane pratnje </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Dogodila se još jedna pljačka usred bijela dana. Pljačkaši su, presrevši Inin kombi, prema još neslužbenim informacijama oteli 1,2 milijuna kuna utrška sa 37 Ininih crpki. Prošlogodišnja šteta počinjena Ini u 33 razbojnička pohoda, među kojima je bilo i 11 s posljedicama, ranjavanjem i nanošenjem teških tjelesnih ozljeda, iznosila je 169.500 kuna.</p>
<p>Scenarij pljačke počinje u utorak već je postao klasika na našim ulicama: događa se usred dana, a prijevoznici novca su nezaštićeni. U ovom su slučaju bila oteta i dva djelatnika Ine koji su, srećom, ostali neozlijeđeni. Kriminalci, manje ili više profesionalci, ovisno o instituciji koju napadaju i pljačkaju, isto su tako u pravilu u bijegu, a novca, dakako, nema.</p>
<p>Zanimljivo, direktor Ine Tomislav Dragičević je prije samo dva tjedna uručio ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu zahvalnice zbog pružene im stručne pomoći. Riječ je o obuci radnika benzinskih postaja hrvatske naftne kompanije kako da se zaštite u slučaju razbojničkih krađa. Edukacija je provedena u suradnji s Ravnateljstvom i Odjelom općeg kriminaliteta MUP-a. Sličan su program prošli i djelatnici Hrvatskih pošta, ljekarni i drugih tvrtki koje su česta meta razbojnika. Naravno, žrtve razbojničkih prepada su i novčarske institucije, od banaka do kreditno-štednih udruga, mjenjačnica itd.</p>
<p>Pljačka izvedena 21. travnja 1996. godine na križanju Paromlinske ulice i Trga Stjepana Radića, kad je otet automobil s pošiljkom novca Zagrebačke banke, i danas izaziva pažnju i policije i medija. Tad je opljačkano oko milijun američkih dolara, a Banka je raspisala 100.00 dolara nagrade za pronalazak novca ili počinitelja. Slučaj ni do danas nije razriješen.</p>
<p>Dodatna je zanimljivost da je Croatia osiguranje platilo Banci odštetu, iako se u takvim slučajevima to – ne radi. Naime, unatoč činjenici (ili zasad samo sumnji) da se u tom slučaju radilo o »in side jobu«, što znači da je u pljački sudjelovao djelatnik Banke, državna je tvrtka drugoj državnoj tvrtki ipak isplatila osiguranje.</p>
<p>Ne zna se na koju je svotu Ina osigurala svoje »štetne situacije«, je li riječ o pravoj vrijednosti ili o prvom riziku. No, zna se da postoje osiguranja za prijenos, transport novca, potom kad se novac ili dragocjenosti pohranjuju na za to odgovarajuće načine itd. Među ostalim postoji i torba s alarmnim uređajem, ali nismo čuli da ju je netko dosad imao u slučaju razbojstva i pljačke »na ulici«. Prisjetimo se samo razbojstva na ulici nad djelatnikom ZAP-a, koji je u torbi nosio novac, u ožujku 2000. godine.</p>
<p>Uličnih je prepada bilo mnogo. Na primjer, »slučaj Tisak«, kad je u »corsi«, bez zaštite, prevoženo dva milijuna kuna. Vozilo je opljačkano na semaforu, dok se čekalo zeleno svjetlo. I tu se sumnjalo da je riječ o »in side jobu«. Slučaj do danas nije riješen. </p>
<p>Dalje, vozeći se na skuteru, dostavljač tvrtke Presolex prevozio je u ZAP 270.000 kuna utrška trgovine Maxi shop, a torbu s novcem držao je u košari motora. Kad je stajao na semaforu, torba mu je oteta.</p>
<p>Mnogo je primjera o tome kako institucije i tvrtke koje posluju s velikim svotama novca čine vrlo malo ili gotovo ništa da bi taj novac osigurale. Navodno štednje radi. Policija pak u pravilu, kad se pljačke dogode, upozorava, apelira i upućuje kako treba osiguravati pošiljke novca – od malih mjenjačnica i štedionica, smještenih na tamnim, zabačenim mjestima, bez ikakva osiguranja, pa čak i bez neprobojnog stakla na šalterima, pa sve do velikih novčarskih ustanova koje štede na osiguranju. O policijskom (ne)rješavanju slučajeva ovaj put nećemo raspravljati.</p>
<p>Velike se svote novca, kao u posljednjem slučaju pljačke Inina kombija, prevoze u običnim, nezaštićenim automobilima. U vozačevoj je pratnji obično i dostavljač, pa nema mogućnosti da, s vrećom novca u ruci, potegne pištolj. Za razliku od nas, u Europi vozač ima dostavljača i naoružanog pratitelja novca, dakle zaštićen je. U nas su zaštitu tražili i poštari. Naime, nakon pljački pošta, niza napada na poštare i jednog ubojstva, poštari su u štrajku (osim većih plaća) zahtijevali i osobnu sigurnost i sigurnost na radnom mjestu.</p>
<p>Policija upozorava građane da ne reagiraju instinktivno u slučaju pljačke, podsjećajući na »nepromišljenu« hrabrost čovjeka koji je, pri pljački Zagrebačke banke u Albaharijevoj ulici, potrčao za naoružanim pljačkašem. Pljačkaš je bacio bombu i poginuo, a ranjen je i građanin koji je pokušao spriječiti pljačku. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jakovčić: »Folo je samo žrtva nekih iluzija pojedinaca u IDS-u«</p>
<p>Meni ne smetaju protukandidati za predsjednika stranke, ali mi smetaju niski udarci koje nisam očekivao od nekih stranačkih kolega / Članstvo ima ogromno povjerenje u moju koncepciju vođenja IDS-a, tvrdi Ivan Jakovčić </p>
<p>PULA, 21. ožujka</p>
<p> – Uoči izbornog subotnjeg sabora IDS-a, za koji su se najavljivali veliki lomovi, zaokreti u vođenju stranke, uključivši smjenu predsjednika Ivana Jakovčića, zavladalo je neočekivano zatišje. Ne računaju li se povremene konfrontacije, pa i incidenti na izbornim skupovima, mogao bi se steći varljivi dojam da u IDS-u ne vrije. No, Jakovčić i njegova ekipa u završnici su kampanje na većini izbornih skupova dobili uvjerljivu potporu, pa se procjenjuje da njegov ponovni izbor nije upitan. U povodu svega toga, u četvrtak poslijepodne razgovarali smo s predsjednikom IDS-a i istarskim županom Ivanom Jakovčićem.</p>
<p> • Nakon temperamentne predizborne kampanje, kakvo je stanje u IDS-u i kakav ishod izbora očekujete?</p>
<p>- Sve što se zbivalo u predizbornoj fazi bilo je nepotrebno i na subotnjem saboru stranke pokazat će se da imam vrlo veliko povjerenje naših članova i da su nastupi onih koji su fronta otkako sam preuzeo vođenje stranke bili bura u čaši vode. Meni ne smetaju protukandidati, štoviše, pozivao sam više puta da imamo što više kandidata za što više funkcija i to se pokazalo jako dobrim, jer imamo izvanredan sastav Savjeta i Sabora stranke. Ali, smetaju mi niski udarci koje nisam očekivao od nekih stranačkih kolega, na što je članstvo vrlo žestoko reagiralo, što će se odraziti u ogromnom povjerenju u moju koncepciju vođenja IDS-a.</p>
<p> • Hoće li nakon izbornog sabora biti raščišćavanja u stranačkom vrhu, odnosno hoće li biti revanšizma?</p>
<p>- Toga nikad u IDS-u nije bilo otkad ja vodim stranku. Dapače, uvijek smo išli logikom okupljanja što više ljudi u naše redove i što kvalitetnijih. Bilo je nezadovoljstva pojedinaca koji su mislili da oni trebaju voditi politiku stranke, pa su često išli džonom na mene i moje suradnike. U ovom slučaju to nije tako, iako je bilo previše nekorektnosti u nekim stavovima i nastupima. Odbacujem svaku primisao na mogućnost bilo kakvog revanšizma. Nikad nisam bio sklon tome, pa neću ni sada.</p>
<p> • Je li Marino Folo, zasad jedini protukandidat za predsjednika IDS-a, ostao na kraju kampanje usamljen spram dvanaestorice koji su ga lansirali i podržali?</p>
<p>- Svima koji barem donekle poznaju odnose u IDS-u bilo je jasno da se radi o ekipi koja je imala malo zajedničkog. Žao mi je što je mladi i talentirani Marino Folo na takav način »izbačen u orbitu« da bi poslije morao pokupiti sve »gromove« i što se na takav način troše ljudi. To nije moj stil rada. Folo je samo žrtva nekih iluzija koje su pojedinci imali u našoj stranci.</p>
<p> • Je li u tom kontekstu upitno Folovo mjesto pročelnika županijskog Odjela za lokalnu samoupravu?</p>
<p>- Što se mene tiče, apsolutno nije!</p>
<p> • Kako tumačite stanje riječkom IDS-u i poteze skupine oko Petra Turčinovića?</p>
<p>- Nema tu nikakve skupine. Turčinović je kao fronta u stranci pokazao da teško prihvaća poraze. Nadam se da će vrijeme učiniti svoje.</p>
<p> • Hoće li IDS poslije izbornog sabora biti jači i moderniji, nego sada?</p>
<p>- Ništa se radikalno neće promijeniti. Sve su to bile male političke igre, poput otvaranja zasebne funkcije predsjednika Savjeta IDS-a. Neki su mislili da ja to neću nikad prihvatiti, iako je to banalna stvar. Mene je posebno povrijedila, kao i većinu naših članova, sintagma o tzv. demokratizaciji IDS-a. To je povrijedilo ne samo mene nego i naše simpatizere, one koji podržavaju moju politiku i naše vođenje stranke. To je automatski značilo da su svi ostali nedemokrati, osim nekolicine iz oporbene fronte. S druge strane, takav istup pojednostavnio je situaciju u izboru.</p>
<p> • Što s »trusnom« Pulom nakon raspada tročlane koalicije i neposluha dijela IDS-ovih vijećnika?</p>
<p>- Pula i ostali gradovi gdje je IDS participirao u vlasti pokazuju da se bez našeg učešća teško upravlja nekom općinom ili gradom. </p>
<p>Ne zato, što smo mi najpametniji i najbolji, nego zato jer imamo povjerenje građana i u Puli smo i drugdje uvijek većinska stranka. </p>
<p>Ali, u Puli nisu htjeli prihvatiti našu ideju velike koalicije, što bi bilo najpametnije i to se pokazalo točnim spram raspleta gradske krize. Jer, ne mogu shvatiti Delbianca kako on misli upravljati gradom sa 13 nestabilnih vijećnika od kojih su neki »ukradeni«. </p>
<p>Ta crveno-crna koalicija najveća je sramota za pulski SDP. Delbianco je očito prihvatio logiku preživljavanja od slučaja do slučaja, što je možda njemu trenutno korisno, ali dugoročno sigurno nije pametno.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kilometarske kolone prolaze kroz grad</p>
<p>Mostom i dijelom ceste se ne može voziti dok se beton ne stvrdne / Također, problem je organizirati naizmjeničnu vožnju, a cesta je u vrlo lošem stanju, jer ima rupa na lijevoj i desnoj strani, objasnio je Zvonko Gunjina, šef Odjela izvanrednog održavanja Hrvatskih cesta</p>
<p>Odmah nakon zatvaranja obilaznice počele su se stvarati kolone na ulazu i izlazu iz grada</p>
<p>Nepregledna kolona vozila i nervozni vozači bili su slika prometnice od čvora Jankomir do čvorišta Zaprešić. Naime, Hrvatske su autoceste od 21. do 28. ožujka odlučile zatvoriti i sanirati dio ceste kod mosta preko rijeke Save zbog oštećenja, tako da je promet za Sloveniju i Zagorje preusmjeren preko Škorpikove ulice. </p>
<p>– Sredinom ovog mjeseca oštećen je kolnik te se betonska ploča kolničke konstrukcije počela mrviti, rekao nam je Zvonko Gunjina, šef Odjela izvanrednog održavanja. Na pitanje zašto se morala zatvoriti cijela prometnica, a ne samo jedan trak, Gunjina je odgovorio da postoje tri razloga.</p>
<p>– Naime, cestom se ne može voziti dok se beton ne stvrdne. Također, problem je organizirati naizmjeničnu vožnju, a cesta je u vrlo lošem stanju, jer ima rupa na lijevoj i desnoj strani, objasnio je Gunjina. </p>
<p>Promet se sada održava obilazno, i to po prometnicama zapadnog dijela grada, Ljubljanskom avenijom, Škorpikovom ulicom i Alejom Bologne.</p>
<p>Regulaciju prometa znakovima za vrijeme radova održavaju Hrvatske autoceste i Zagrebačke ceste, a na nekim mjestima prometom upravljaju policajci II. postaje prometne policije, i to na šest raskrižja: čvorište Jankomir-silazni kolnik s obilaznice, Ljubljanska-Škorpikova, Škorpikova-Kovinska, Škorpikova-Samoborska, Aleja Bologne-Škorpikova i Aleja Bologne-Prigornica.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otvoren Zagreb Auto Show </p>
<p>Ministar kulture i predsjednik Hrvatskog autokluba Antun Vujić otvorio je na svečanosti u četvrtak Zagreb Auto Show, izložbu posvećenu automobilima i automobilskoj industriji, koja javnosti svoja vrata otvara u petak i traje do 28. ožujka. </p>
<p>- U dvostrukoj ulozi ovdje, kao član Vlade i predsjednik HAK-a, sa zadovoljstvom mogu pozdraviti sve ljude iz automobilske industrije, koja i u Hrvatskoj jača. Već činjenica da je lani prodano oko 80.000 novih vozila, upućuje na to da naše tržište nije nezanimljivo, ali i obvezuje vlast na ulaganje više napora u gradnju cestovne infrastrukture, da pažnju posveti ekološkom aspektu te poradi dodatno na povećanju sigurnosti u prometu. Svemu smo se tome i konkretno posvetili kroz Vladu, donošenjem odgovarajućih propisa, i kroz nacionalni auto klub, naglasio je Vujić. </p>
<p>Uzvanicima se obratio i Davorin Spevec, predsjednik uprave Zagrebačkog velesajma, podsjetivši na uistinu dugu tradiciju automobilizma i održavanja sajmova u Hrvatskoj i Zagrebu.</p>
<p>Nakon godinu dana stanke (lani je održan Sajam gospodarskih vozila), u Zagrebu se okupilo 515 izlagača iz 30 zemalja, koji su predstavili 35 marki automobila, odnosno čak 261 različiti model. Tu su i 73 modela skutera i motocikala, pa i nije čudno što je Boris Naletilić, direktor priredbe, ovogodišnji Zagreb Auto Show proglasio najboljim dosad. Posjetitelji, kojih se očekuje mnogo već prvog dana, dakle u petak, moći će vidjeti devet svjetskih dopremijera te čak 60 hrvatskih premijera među automobilima i još 11 hrvatskih premijera kad je riječ o motociklima i skuterima.</p>
<p>Za posjetitelje s kupljenim ulaznicama pripremljene su i nagrade, a glavna je toyota corolla HB 1,4 terra. Organizirane su i mnoge druge aktivnosti, birat će se Miss Auto Showa te »najauto« i »najmotocikl« priredbe. Cijena je jednodnevne ulaznice, koja uključuje i bogato ilustrirani katalog, 35 kuna, a za studente, đake i vojnike 25 kuna. (mja)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Proljetna deratizacija</p>
<p>Proljetna je deratizacija zagrebačkih gradskih četvrti u tijeku. Akcija, koju u potpunosti financira grad Zagreb, počela je 4. ožujka i trajat će deset tjedana. </p>
<p>– Zatečeno je stanje zadovoljavajuće. To je ponajprije rezultat dobro odrađenog posla prošle jeseni, doznajemo od voditelja operative poduzeća »Id Eko« Darija Mustapića. Odlukom Gradskog poglavarstva iz rujna 2001., na temelju potpisanog ugovora, deratizaciju provodi pet tvrtki. Svaka je tvrtka zadužena za jednu od pet zona na koje je grad podijeljen. Na dojavu građana, bez obzira na doba godine, ovlaštena poduzeća šalju svoje interventne službe na teren.</p>
<p>Zonu I, koja obuhvaća Trnje, Donji Grad, Maksimir i Gornju Dubravu, pokriva poduzeće Ekoderatizacija, broj telefona 240-8761. </p>
<p> Zonu II, Peščenica, Žitnjak, Donja Dubrava i Svetice, pokriva Ekotours, broj telefona 382-1290.</p>
<p>Zonu III, Trešnjevka jug, Novi Zagreb i Brezovica pokriva Id Eko, broj telefona 363-4387.</p>
<p>Zonu IV, Trešnjevka sjever, Stenjevec i Vrapče, pokriva Cijanizacija, broj telefona 363-6094.</p>
<p>Zonu V, Gornji Grad, Podsljenensko područje i Črnomerec, pokriva Sanitacija, broj telefona 611-6380.</p>
<p>Preventivna deratizacija provodi se u skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva dva puta godišnje, sezona proljeće-ljeto.</p>
<p>Deratizacijske meke, odnosno otrovi, postavljaju se uglavnom u podrume i tavanske prostore zgrada i domaćinstava. (A.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zapečaćena kavana Matoš</p>
<p>Inspektori Porezne uprave u četvrtak su zbog neplaćanja poreza stavili pečat i zabranili daljnji rad kavani A.G Matoš na Trgu bana Jelačića. </p>
<p>Pomoćnik ravnatelja Porezne uprave Božo Smirčić izjavio je da vlasnik kavane nije u roku uplaćivao PDV, unatoč mogućnosti da dug otplaćuje obročno. Rješenje o obračnom plaćanju poreznog duga izdano mu je 8. studenoga prošle godine, rekao je Smirčić, ne želeći navesti visinu duga. Naveo je da je vlasniku kavane u srijedu dostavljeno rješenje da će mu, ako ne plati dug, kavana u četvrtak u 10 sati biti zapečaćena.</p>
<p>- Pečat je stavljen i bit će skinut kad vlasnik plati porezni dug, istaknuo je Smirčić. </p>
<p>No, vlasnik je na vratima kavane stavio natpis da zbog kvara na vodovodnim instalacijama Klub neće raditi do daljnjega.</p>
<p>Mirjana Jurina, glasnogovornica direktora Kluba Želimira Dodera, izjavila je, pak, da im je Porezna uprava zabranila daljnji rad, jer nisu na vrijeme otplatili obročne rate duga. Također je navela da su prema rješenju Porezne uprave do 5. ožujka trebali uplatiti 105.000 kuna, no to nisu učinili, jer nemaju novca zbog pada prometa u kavani. Ustvrdila je da razloga da ih se zatvori nije bilo, jer je krajnji rok za otplatu duga 5. travnja ove godine. </p>
<p>Najavila je da će dug biti plaćen i da će Klub idućeg tjedna ponovno početi raditi.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Papa nazvao pedofilske ispade svećenika najmučnijim zlom</p>
<p>VATIKAN, 21. ožujka</p>
<p> - Prvi put komentirajući niz pedofilskih skandala povezanih s Katoličkom crkvom, Papa Ivan Pavao II je u četvrtak rekao da je duboko pogođen zbog povezanosti rimokatoličkih svećenika s onim što je nazvao »najmučnijim oblikom« zla.</p>
<p> U svom redovitom godišnjem pismu svećenicima, Papa je istaknuo da je Katolička crkva željela pokazati svoju zabrinutost zbog žrtava skandala, te »odgovoriti na pravedan i istinit način na svaku od tih bolnih situacija«.</p>
<p>»U ovom trenutku, kao svećenici, mi smo osobno i duboko pogođeni zbog grijeha nekih od naše braće, koji su izdali milost zaređenja i podlegli čak i najmučnijim oblicima misterije zla na djelu u svijetu«, istaknuo je Papa u pismu.</p>
<p>Dodao je da su skandali »bacili tamnu sjenku sumnje« i na druge poštene svećenike.</p>
<p> Papa je to pitanje spomenuo samo u jednom odjeljku svog pisma od 22 stranice i nije eksplicitno upotrijebio riječ pedofilija. Vatikanski izvori međutim tvrde da su komentari Pape Ivana Pavla II. odgovor na zahtjeve da jasno progovori o skandalima, osobito u Sjedinjenim Državama, u kojima je crkva optužena za pokušaj prikrivanja desetaka slučajeva zlostavljanja djece. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Antiškorpionske snage« brane brazilski grad</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 21. ožujka </p>
<p> - Invazija škorpiona izavala je paniku među stanovnicima brazilskog industrijskog grada Sorocabea, javili su u četvrtak lokalni mediji.</p>
<p> Stotine malih otrovnih životinja odjednom su se pojavile u kupaonicama, ormarima i ispod kreveta.</p>
<p> Škorpioni su u posljednjih nekoliko dana ubili veći broj kućnih ljubimaca, među kojima i jednog velikog psa, a ubodena su i najmanje četiri stanovnika brazilskog grada u kojem živi oko pola milijuna ljudi. </p>
<p>Većina škorpiona koji su zaposjeli Sorocabe je mala i bezopasna, ali se među njima nalaze i »žuti škorpioni«, koji su otrovni i agresivni.</p>
<p> Stanovnici najteže pogođene četvrti nedaleko središta grada formirali su antiškorpionske snage kako bi se što uspješnije suprotstavili najezdi.</p>
<p> Deseci muškaraca, naoružani palicama, pokrenuli su u četvrtak veliki lov na škorpione ubivši ih stotinjak u nekoliko sati. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Feromon utrostručuje seksualnu uspješnost žena</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Čestica umjetnog znoja pridodana parfemu može znatno povećati šansu za romansu, pišu psihologinja Norma McCoy i njezina studentica Lisa Pitino s Državnog sveučilišta u San Franciscu. One tvrde da komercijalno sintetizirani feromon utrostručuje seksualnu uspješnost žena. Feromon je kemikalija koju životinje izlučuju kako bi seksualno privukle partnera. Zbog svoje uloge posebno su važni za opstanak insekata. U sisavaca feromon djeluje na receptore u nosu, no utjecaj feromona na čovjeka je nedovoljno poznat. </p>
<p>McCoy i Pitino objavile su u studiji o 36 žena da je seksualno ponašanje bilo tri puta snažnije kod žena koje dodaju tu kemikaliju parfemima, u usporedi s ženama koje su umjesto feromona kao dodatak dobile placebo. Istraživačice su angažirale zdrave heteroseksualne žene i zamolile ih da bilježe učestalost svih oblika seksualnog života, uključujući i to koliko često im prilaze njihovi muževi u razdoblju od dva tjedna. Zatim su, šest tjedana, istraživale utjecaj feromona, preciznije Atena feromona 10:13. U parfeme 19 žena pridodan je placebo, dok je njih 17 dobilo pravi feromon. Rezultat je bio, kako piše New Scientist dramatičan - kod 74 posto žena koje su imale feromon seksualna aktivnost bila je barem tri puta češća. </p>
<p>Atena feromon 10:13 nije korišten kao lijek, već kao kozmetički pripravak, a na kozmetičarima je da provjere je li učinak feromona doista tako seksepilan. (T.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Olujić podnio prijavu protiv Koalicije za ljudska prava</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> – Odvjetnik Željko Olujić splitskom Općinskom državnom odvjetništvu podnio je kaznenu prijavu protiv voditelja udruga Koalicije za ljudska prava iz Splita, zbog navodnih kaznenih djela prisile pravosudnih tijela. Razlog je njihova navodna intervencija u kaznenom postupku koji se vodi protiv njegova branjenika Vinka Budiše, bivšeg zapovjednika specijalne policija, optuženog za ubojstvo Srbina Milenka Đekića (19) iz Splita, 1996. godine. Na razgovor u Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku u četvrtak je pozvana voditeljica CERD-a Semina Lončar. Prema priopćenju Koalicije za ljudska prava, koju je potpisala Lončar, u kaznenoj prijavi Olujić voditelje udruga tereti da su od te prisile imali velike osobne koristi te zahtijeva da se ispita njihova kvalificiranost bavljenjem zaštitom ljudskih prava. Olujić od tužiteljstva traži da ispita i kome su humanitarci izravno i neizravno davali intervjue i slali dopise o slučaju njegova branjenika. Prijavljene navodno optužuje i za narušavanje ugleda Republike Hrvatske i neovisnosti hrvatskog pravosuđa. </p>
<p>U svom priopćenju, Koalicija za ljudska prava ističe kako se ne čudi Olujićevoj tužbi, već »čudi revnost Općinskog državnog odvjetništva koje naređuje policiji hitnu istragu po prijavi, dok zbog istog tog odvjetništva na tisuće kaznenih predmeta za teška kaznena djela ide u zastaru«. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dario Fo vidi sličnosti između Berlusconija i Mussolinija</p>
<p>RIM, 21. ožujka</p>
<p> - Talijanski dobitnik Nobelove nagrade za književnost Dario Fo u razgovoru za list »Corriere della Sera« uspoređuje ponašanje talijanskog premijera Silvija Berlusconija s fašističkim vođom Benitom Mussolinijem. Ne postoji mržnja prema Berlusconiju, već je riječ o preziru, kaže Fo. Na primjedbu da ima onih koji govore o »fašizmu pred vratima«, Fo odgovara kako »nitko nije kazao da su oni (vlada) fašisti. Govorilo se o atmosferi koja podsjeća na prošlost«.</p>
<p> Fo zatim kaže kako je dovoljno pročitati prve izjave Mussolinija, koji »na početku fažizma prijeti mitinzima na koje će doći 'najbolja Italija' kako bi se odgovorilo manifestacijama protiv njega. Čini mi se da sam sada čuo slične govore«. Nobelovac zamjera premijeru desnog centra i što ne prihvaća satiru i što »nema sposobnost prihvatiti tuđe ideje«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prije krvavog mesa - potpiši formular</p>
<p>LONDON 21. ožujka</p>
<p> - Neki su britanski restorani počeli od kupaca koji vole slabije pečeno, krvavije ili sirovo meso zahtijevati da potpišu formular u kojem se odriču pravnih sredstava ako se zaraze Escherichijom coli ili salmonelom objavio je Sunday Times.</p>
<p>Restorani, među kojima su i lanci Planet Hollywood, All Bar One i Shoeless Joe's pristaju služiti slabo pečene kobasice, hamburgere i sjeckano meso samo ako naručitelj ispuni formular u kojima se odriče prava na sudsku tužbu, kaže se u članku. Tvrdi se da je znatno vjerojatnije da će se ljudi koji jedu usitnjeno meso koje je u sredini ostalo ružičasto znatno lakše otrovati. Za takvu novu praksu okrivljuje se državna organizaciju za sigurnost u prehrani koja je objavila preporuku da se usitnjeno meso servira samo ako je jače pečeno.</p>
<p>Upozorenje se ne odnosi na obične krvave bifteke i odreske jer se na njima bakterije zadržavaju samo na površini, gdje se unište pečenje. </p>
<p>Gastronomski kritičar Egon Ronay napao je praksu s potpisivanjem:</p>
<p>»Ne znam gdje će to zaviršiti - moglo bi vam se uskoro dogoditi da morate ispuniti velike obrasce prije nego što uopće stupite u restoran«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Obnova Opere u Sydneyu bit će po savjetima izvornog arhitekta</p>
<p>SYDNEY, 21. ožujka </p>
<p> - Vlada australske savezne države Novi Južni Wales objavila je u četvrtak da će zgrada opere u Sydneyju biti podvrgnuta opsežnoj obnovi vrijednoj 12 milijuna dolara. Prostor će biti preoblikovan kako bi mogao ugostiti spektakle, bit će povećan prostor za orkestar te poboljšana akustika dvorane. Više od 40 godina nakon što je osmislio nacrt opere u luci Sydneyja, danski arhitekt Joern Utzon konzultiran je i za projekt obnove. Tijekom radova na zgradi, koji su započeli 1959., Utzon se međutim u više navrata sukobio s vladom Novog Južnog Walesa. Konačno se povukao s projekta 1966., sedam godina prije završetka radova na zgradi. Danski arhitekt, kojemu su danas 83 godine, nikad se nije vratio u Australiju ni vidio završenu operu. Premijer Novog Južnog Walesa Bob Carr najavio je da će na renovaciji opere Utzon raditi u suradnji s jednim domaćim arhitektom jer je previše krhkog zdravlja da bi mogao putovati u Australiju. »Svi će radovi biti napravljeni uz konzultacije s izvornim arhitektom opere čiji povratak u projekt nakon 35 godina predstavlja povijesni trenutak kako za operu u Sydneyju tako i za australski narod«, istaknuo je Carr. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Pariz otkriva Kožarića kao modernog klasika </p>
<p>Suzanne Paget i Hans Ulrich Obrist objašnjavaju kako ovaj Muzej nastoji vratiti publiku u svoje prostore / Jedna od atrakcija je i hrvatski umjetnik Ivan Kožarić – koji se uklapa u ciklus otkrivanja manje poznatih europskih klasika suvremene umjetnosti </p>
<p>PARIZ, 21. ožujka</p>
<p> – Samostalna izložba Ivana Kožarića u Muzeju moderne umjetnosti grada Pariza mogla bi označiti početak jednoga novog zanimanja za hrvatsku suvremenu umjetnost u međunarodnim krugovima. Takav dojam dobili smo i prije službenog otvorenja izložbe, u četvrtak na večer, u razgovoru s ravnateljicom muzeja Suzanne Paget te s voditeljem programa povremenih izložbi, kustosom Hansom Ulrichom Obristom.</p>
<p> Predstavljajući zbirku Muzeja, ravnateljica Paget nam je objasnila da, želeći ponovno uspostaviti status umjetničkog središta, pariški muzeji u posljednje vijeme raznovrsnim programima te besplatnim ulaznicima pokušavaju vratiti publiku u svoje prostore. Budući da posljednjih desetljeća nisu dovoljno ulagali u svoje zbirke, izgubili su utrku s ostalim, atraktivnijim umjetničkim centrima, a povremeni izložbeni spektakli bile su samo prolazne »pobjede«. kojima se nije mogao zaustaviti pad zainteresiranosti na području kulturnog turizma.</p>
<p>U suradnji s gradskom upravom, krajem prosinca prošle godine politikom »slobodnog ulaza« gradski su se muzeji posvetili odgajanju šire javnosti, a osigurana su im i znatno veća sredstva za otkupe umjetnina.</p>
<p>Za razliku od Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Centra Georges Pompidou, koji posjeduje zbirku remek djela svjetske umjetnosti, Muzej moderne umjetnosti grada Pariza specijalizirao se samo za područje Europe. U zgradi koja je 1937. izgrađena za potrebe Svjetske izložbe, stalnim se postavom daje pregled umjetnosti od početka prošloga stoljeća do danas. Posebno su ponosni na djela iz Picassove plave faze te Pariške škole dvadesetih i tridesetih godina. Veliku zbirku kubista i fovista reklamiraju Picassovim i Braquevim antologijskim djelima te Matisseovim »Plesom«.</p>
<p> Apstrakciju šezdesetih i Novi realizam te sve pokrete i tendencije koji su slijedile u europskoj umjetnosti Muzej prati i otkupljuje zahvaljujući svojoj Udruzi za istraživanje suvremene umjetnosti, koja se raznim izložbenim projektima u posljednjem desetljeću usredotočila na najaktualnije pojave, osobito produkciju mladih umjetnika.</p>
<p>Trenutno najtraženiji europski kustos Hans Ulrich Obrist sigurno je jedan od zaslužnijih djelatnika koji su Muzeju vratili ugled otkrivajući nepoznato i kvalitetno, a ne oponašajući izložbene programe drugih umjetničkih središta.</p>
<p>Ivan Kožarić je ravnateljici Muzeja već poklonio nekoliko svojih crteža, a ona nam je najavila i otkup, najvjerojatnije njegove male skulpture Matoša, koja je postavljena na izložbi. U svome programu popunjavanja zbirke europskim umjetninama Muzej je zainteresiran i za hrvatsku umjetnost. </p>
<p>Na pitanje zašto je poziv za Kožarićevu izložbu stigao samo mjesec dana prije otvorenja, Hans Ulrich Obrist objasnio nam je da su početkom ove godine počeli s ciklusom otkrivanja u međunarodnim okvirima manje poznatih klasika europske suvremene umjetnosti. Ciklus je započet izložbom talijanske umjetnice Carle Accardi, a nakon nje je uslijedila i Kožarićeva izložba za koju se Obrist odlučio već za vrijeme posjeta njegovu ateljeu u Zagrebu prošloga lipnja.</p>
<p>Renata Margaretić Urlić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Goranov vijenac« Branku Malešu</p>
<p>Malešove pjesme su duboko polemične prema tradiciji – rečeno je pri predaji nagrade pjesniku, književnom kritičaru i kolumnistu Branku Malešu / Nagrada »Goran« za mlade pjesnike pripala Tihomiru Matku Turčinoviću za rukopis »Avenija. Ne plačite«</p>
<p>LUKOVDOL, 21. ožujka</p>
<p> – Malešova poezija na prvi pogled izgleda »zezanska«, ali ona je duboko polemična prema kulturi i književnosti koje ju okružuju i tradiciji koja je potrošena u mistifikacijama – to je rečeno u četvrtak prigodom predaje nagrade »Goranov vijenac« Branku Malešu za pjesnički opus i ukupni prinos hrvatskoj književnosti. </p>
<p> Nagrada »Goranov vijenac« predana je Malešu u sklopu 39. Goranova proljeća, tradicionalne pjesničke priredbe što se priređuje u rodnom mjestu Ivana Gorana Kovačića na prvi dan proljeća. Uz diplomu i vijenac, rad akademskog kipara Vojina Bakića, laureatu je dodijeljena i nagrada od 12 tisuća kuna. Pjesnika je vijencem ovjenčao predsjednik »Goranova proljeća« i pomoćnik ministra kulture Branko Čegec, a obrazloženje nagrade pročitao je u ime komisije prof. dr. Cvjetko Milanja.</p>
<p> Po Milanjinim riječima, razvojni put pjesnika, književnog kritičara i kolumnista Branka Maleša kreće se od strukturalizma i tekstualizma do postmodernističkoga pop-arta, video-spot modela te nadalje do simulakrumskog infantilizma i bajkolikosti. Takva praksa pjesništva ponudila je dionizijsku razdraganost i tragičnost, ali i načine prevladavanja apsurdnosti društveno povijesnog bitka. </p>
<p>Primivši nagradu, Maleš je zahvalio svima onima koji ovu nagradu održavaju, ne samo što nosi časno ime lijevo orijentiranog intelektualca i antifašista Ivana Gorana Kovačića, koji je bio junak razlike, a stradao je jer je mislio drukčije. Maleš se ujedno nada da bez obzira na to koja će vlast po redu dolaziti imati više smisla za ovu manifestaciju, neovisno o tome da li se radi, kako je to duhovito rekao – »o meni ili nekom drugom Peri«. </p>
<p>Na priredbi je dodijeljena i tradicionalna nagrada, »Goran« za mlade pjesnike. Na ovogodišnji natječaj pristigla su 124 rukopisa, a nagrada je dodijeljena Tihomiru Matku Turčinoviću, Zagrepčaninu, za rukopis »Avenija. Ne plačite«. Obrazloženje nagrade pročitao je predsjednik Prosudbene komisije Goran Rem, ističući da Turčinović nenametljivo upotrebljava iskustvo internetske kulture. Njegove se pjesme prozračno i zabavno igraju unutar vlastitih pojedinačnih konstelacija. Uz nagrađenog autora komisija je još pohvalila sedam pjesnika i pjesnikinja. </p>
<p>Na priredbi su dodijeljene i nagrade za literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola. Presudbena komisija donijela je odluku da u kategoriji učenika osnovnih škola prvonagrađeni bude Domagoj Jurišić iz Zagreba, drugo nagrađeni Luka Mičanović iz Petrinje i treće nagrađena Josefina Gerlach iz Zagreba. U kategoriji učenika srednjih škola prvu nagradu primio je Nini Rimčić iz Splita, drugu Barbara Pleić iz Slavonskog Broda i treću Franjo Nagulov iz Vinkovaca. Prije početka priredbe, kojoj su nazočili Zdravko Jelenović, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu, i gradonačelnik Vrboskoga Antun Mance, položeno je cvijeće na grob Ivana Gorana Kovačića. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tehnološka animacija kulture</p>
<p>Svima je u svijetu osim u Hrvatskoj jasno da je turizam kulturni fenomen s gospodarskim posljedicama / Primjeri interaktivnog pričanja priče u britanskim muzejima pokazuju kako se privlače milijuni turista godišnje / U Britaniji u kulturu ulaže i lutrija / Dok se ceste oko Stonehengea uklanjaju, Salona se asfaltira</p>
<p>VARAŽDIN, 21. ožujka</p>
<p> – Koliko i na koji način kultura participira u turizmu, odnosno gospodarskom učinku zemlje te kako ju treba prezentirati da bi bila mamac svjetskim nomadima – pitanja su na koja su neke od odgovora ponudili stručnjaci iz Velike Britanije, koji su u okviru dvodnevnog seminara »Kulturni turizam«, što je u četvrtak počeo u Varaždinu, pokazali mnogo primjera ne samo sa svoga otoka već diljem svijeta. Taj seminar organiziralo je Britansko veleposlanstvo u Zagrebu (nakon sličnih na druge teme održanih već u Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku te planiranom u Vukovaru), u želji da Hrvatskoj pomogne u odabiru pristupa vlastitoj – bogatoj baštini koju treba znati prezentirati svjetskoj javnosti. </p>
<p>Istina, Britanci nam ne mogu izraditi strateški kulturni plan, rekao je pozdravljajući sudionike iz cijele Hrvatske (uglavnom muzealce) Gordon Kirby, prvi tajnik Britanskoga veleposlanstva, ali mogu pomoći pristupu koji bi trebao voditi prema uspjehu. Da su hrvatski kulturnjaci svjesni uloge kulture u turizmu, za razliku od turističkih djelatnika (koji su i ovdje u manjini), posvjedočio je pomoćnik ministra kulture Jadran Antolović, koji je istaknuo da je turizam, zapravo, kulturni fenomen s gospodarskim posljedicama. No, kultura odnosno baština još nisu izborili tu poziciju u hrvatskom turizmu što još uvijek uglavnom nudi more i sunce, Bogom dane resurse, ne uviđajući da turisti zapravo traže nešto drugo – upoznati kulturu, tradiciju i običaje zemlje. </p>
<p>Upravo to je potvrdio i Jasper Jacob, naglasivši kako nas je Bog blagoslovio kulturnim i prirodnim bogatstvima, ali upozorivši istodobno da nešto moramo učiniti i sami za vlastitu baštinu i lansirati ju u turističku ponudu. Odakle takav interes Britanaca za Hrvatsku, objasnila je Flora Turner, ataše za kulturu u Hrvatskome veleposlanstvu u Londonu, navevši primjere kulturnih veza između tih dviju zemalja još od 16. stoljeća nadalje. Ti primjeri jasno govore da su stranci, u ovom slučaju Britanci, znali uočiti vrijednosti hrvatske kulturne baštine. </p>
<p>Britanija je svoju baštinu naučila iskorištavati u turističke svrhe, što pokazuju statistički podatci. Ta zemlja, koja ima 550 muzeja, godišnje ostvari posjet od 12 milijuna stranih i 16 milijuna domaćih turista. Oni tu potroše osam milijuna funti godišnje. A kako je u Hrvatskoj? Ne postoji nikakva statistika osim ona o noćenjima, a ta ne daje prave pokazatelje. </p>
<p>Govoreći uglavnom o muzejima i njihovoj interaktivnoj funkcionalnosti, dizajneri Jasper Jacob i Brian Bath pokazali su brojne primjere osuvremenjivanja muzejskih prostora, izgradnje novih muzeja te adaptacije industrijskih kompleksa u muzejske objekte. Za to je, dakako, potrebno mnogo novaca, što u Velikoj Britaniji osigurava ne samo vlada, lokalna odnosno regionalna uprava i pojedinci nego i fond lutrije. Svatko tu nalazi svoj interes koji je lako prepoznati. To samo nije prepoznatljivo u Hrvatskoj. </p>
<p>No ono što se u projekcijama tijekom izlaganja moglo vidjeti pokazuje kako Hrvatska nema ni jednog muzeja koji bi interaktivnim konceptom, što podrazumijeva i upotrebu visoke tehnologije, mogao privući pažnju suvremene publike koja ne želi biti pasivan promatrač, već sudionikom izložbe. A izložba, radi li se o klasičnoj umjetnosti, prirodoslovnom ili ratnom muzeju ili rudarskim tunelima pretvorenim u atraktivan galerijski prostor, mora ispričati priču i u nju uključiti tach screenima i tehnološkim igrama pa i, primjerice, traženjem kostiju mamuta u pijesku (unutar muzeja), posjetitelje raznih interesa.</p>
<p>A da bi se saznalo što ih interesira, potrebno je provesti ankete i tomu se prilagoditi. Jer prazni muzeji nikomu ne trebaju. Ali treba biti pažljiv da se ne bi ponovilo loše iskustvo Milenijske kupole u Londonu koja nije ispunila očekivanja. No da ona mogu biti i premašena, pokazuju i primjeri vjerskog turizma u Sjevernoj Indiji, kulturni kompleks hinduističke misije koji je izgrađen za 400.000 posjetitelja, sada bi se trebao proširiti kako bi primio 2,5 milijuna ljudi koliko godišnje posjeti taj prostor.</p>
<p>Kako se, pak, spomenička baština može interpretirati, pokazuje i primjer Stonehengea, prostor kojega je bio prošaran cestama što su sad podvučene pod zemlju (sjetimo se asfaltiranja Salone). Ali ni to nije dovoljno za puni doživljaj, jer ne mogu svi posjetitelji prisustvovati najljepšem svitanju na Stonehengeu u vrijeme zimskog solsticija. No on se može virtualno predočiti svima koji stižu u razna doba godine. Za sve to treba puno mašte, suvremene tehnologije i novca. U Hrvatskoj, međutim, nema ni mašte, a novca i tehnologije još manje. Je li to dobro ili ne pokazat će vrijeme. Britanska iskustva, naime, pokazuju da tehnologija brzo stari, da je održavanje takve napetosti u muzejima i na spomeničkim lokalitetima, koje mogu zadovoljiti promjenjive želje turista, skupo – tj. rupa bez dna. Ali, možda kultura u turizmu može taj novac u neprekidnom obrtanju i osigurati.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Biografija kao kušnja</p>
<p>Osnovno pitanje koje se postavlja kod svakog biografskog filma, pa tako i kod »Chica« mađarske redateljice Ibolye Fekete, jest, je li autor prikazao istinu i ništa osim istine? </p>
<p>Oduvijek je biografski film bio jedan od najproblematičnijih žanrova, jer govoriti o takvom ostvarenju u startu pretpostavlja razmišljanje o ličnosti čiji je život u tom slučaju glavna tema. Pa se uglavnom pri ocjeni filma rukovodi moralnom, političkom ili nekom drugom podobnošću ili ne podobnošću dotičnog lika. Daljnja razmišljanja idu u smjeru analize autorskog, odnosno redateljskog pristupa – je li on realan ili iz nekih razloga ušminkan u svrhu progovaranja o nekim velikim povijesnim istinama? Osnovno pitanje koje se postavlja jest – je li autor prikazao istinu i ništa osim istine. Međutim, u tom se smislu redovito ne vodi računa o autorskoj slobodi koja je apsolutno legitimna stvar.</p>
<p>Eto, sve izneseno se tiče mađarske redateljice Ibolye Fekete i njezinog filma »Chico«, koji prati životni put, po nekima vrlo kontroverzne osobe. S druge strane posve je jasno da je biografija Eduarda Rozsa Floresa, zvanog Chico, u najmanju ruku fascinantna i nesvakidašnja – prava tema za film.</p>
<p>Eduardo Flores, taj bolivijski Mađar bio je svjedokom važnih događaja koji su u velikoj mjeri odredili tokove suvremene povijesti. Kao dječak bio je žrtva Pinochetovog vojnog puča, te je s roditeljima, majkom i ocem, mađarskim Židovom, prebjegao u Mađarsku. Školovao se u KGB-ovoj školi i surađivao s Iličem Ramirezom Sanchezom, teroristom poznatim pod nadimcima Šakal i Carlos. U Hrvatsku je stigao kao izvjestitelj za španjolske novine, te se uvidjevši užase rata, priključio Hrvatskoj vojsci i osnovao internacionalnu brigadu HV-a. Suborci su mu nadjenuli nadimak Chico, zbog fizičke sličnosti sa simpatičnim debeljkom Chicom koji je sudrug poznatog strip junaka Zagora. </p>
<p>Na samom početku filma stoji objašnjenje redateljice Ibolye Fekete da je film fikcija koja je inspirirana Chicovom životom, te autorica često ističe kako nije riječ o filmu koji se bavi Domovinskim ratom, već osobom koja pokušava pronaći vlastiti identitet u ratu. Domovinski rat jest središnja tema filma, ali samo u jednom segmentu koji se odnosi na bitke oko Laslova. Međutim, naglašeni dokumentaristički prosede (u filmu se koriste televizijske snimke ratnih snimatelja), ipak na legitiman način svjedoče o ukupnosti ratnih zbivanja na području Slavonije.</p>
<p>Fingiranje dokumentarizma, kojem pridonosi i činjenica da Chico u filmu glumi samoga sebe, kao režijski postupak Fetete, posebno je dojmljiv u prvom djelu filma koji se odnosi na djetinjstvo glavnog lika u Čileu. Ima tu i humorističnih elemenata woodyallenovske provenijencije – primjerice trenutak kada doznajemo da je Chicov otac Židov. S druge strane, scene vezane uz ratne strahote niti u jednom trenutku nisu patetične, pa se u sklopu njih jednim djelom zavidnom umješnošću progovara o pitanju morala u ratu, čak i kada je riječ o obrani u svrhu spašavanja golog života.</p>
<p>Ukratko, »Chico« je odlično režiran film kojem bi se eventualno mogle prigovoriti dvije suvišne epizode koje se odnose na Floresov boravak u Albaniji i Izraelu. Kako bilo da bilo, u žanru biografskog filma podvojeni se sudovi javljaju prvenstveno kod analize moralne ispravnosti glavnog aktera. Eto, na velike je kritike, po tom pitanju naišao i »Genijalni um« Rona Howarda s Russellom Croweom u glavnoj ulozi koji je glumio nobelovca i shizofreničara Johna Forbesa Nasha Jr.-a. Tako se jedan dio kritike filmu strahovito zamjerio činjenicu što su prešućene Nashove antisemitističke izjave. A to što je film sasvim dobro režiran, zaboravljeno.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Putovanje u neki drugi svijet </p>
<p>Marc Minkowski i ansambl »Les musiciens du Louvre – Grenoble« zadivili publiku u »Lisinskome« oblikujuću cjelokupni prostor jednog glazbenog djela / Marc Minkowski publiku vodi kroz djela i budi njezinu znatiželju</p>
<p>Nastup ansambla »Les Musiciens du Louvre</p>
<p> – Grenoble« pod ravnanjem njihova osnivača Marca Minkowskog jedan je od najkvalitetnijih koncerata koji smo u posljednjih nekoliko sezona čuli u Zagrebu. Čuli smo djela G. F. Händela (Concerto grosso op. 6 br. 1, G-dur), C. Ph. E. Bacha (Simfonija u D-duru, H 663) i J. Ph. Rameaua (Suita iz opere »Les Boréades«). Koncert je održan u dvorani Vatroslava Lisinskoga u ciklusu Svijet glazbe KDZ, a svečanim govorom veleposlanika Republike Makedonije u Hrvatskoj, Serveta Avziua, otvoren je i Tjedan frankofonije u Zagrebu. </p>
<p>Razumijevanje glazbe, njezin razlog, svrha i značenje potpuno su se potvrdili u izvodilaštvu ansambla »Les Musiciens du Louvre – Grenoble«. Ansambl je 1982. osnovao Marc Minkowski, posebno se bavi glazbom 17. i 18. st., koju izvode na autentičnim instrumentima, i provode načela tzv. povijesno obaviještene izvodilačke prakse. Ono što zadivljuje kod njihova sviranja, jest činjenica da oblikuju cjelokupni prostor jednog glazbenog djela – jer glazba je oduvijek konotirala i zrcalila mnogo šire i dublje umjetničke, kulturne i društvene sadržaje i pitanja, i afirmiranje i oživljavanje glazbe na taj način jest i najvažnija postavka i cilj glazbenih »čistunaca« </p>
<p>»Les Musiciens du Louvre« na ovom su koncertu pokazali umijeće i ljepotu instrumentalnoga sloga, dakle, onoga što se često smatra sublimiranom i dubokom kontemplativnosti nasuprot atraktivnostima scenskog ili programnog glazbenog izraza. No, u svim smo djelima čuli glazbi imanentnu dramaturšku potku, a prirodnost i samorazumljivost izvedbi nametnuli su mogućnost njezine recepcije. Takvo čitanje glazbe s naglašenim aspektom predstavljačkog, uz stilizaciju – svjesni napor intervencije i kreiranja na temelju određenih kodeksa, urodili su stvarnom zanimljivošću izvedbi.</p>
<p> Marc Minkowski nas je vodio kroz djela, čime je bilo postignuto, koliko god to banalno zvuči, aktivno događanje glazbe i aktivno sudjelovanje publike, naša probuđena znatiželja i novo doživljeno iskustvo.</p>
<p>U Händelovu Concertu grossu solistička je skupina doista bila dio ansambla, i njihov je dijalog posjedovao nevjerojatnu komunikativnost, što je temelj unutarnje strukture te forme. Izvedba je posjedovala lakoću međuodnosa dviju grupa i oštrinu njihova razgovora i nadmetanja. Simfonija C. Ph. E. Bacha bila je izvedena dubokom i snažnom dramatikom, naznakama vrhunca stila u glazbi – razdoblja klasike, a činjenica drugačije prirode i intenziteta zvuka, koji posjeduje i drugačije koloritske osobine (instrumenti na kojima ansambl svira, artikulacija), pridonijela je fokusiranosti i izoštrenosti njihove interpretacije i recepcije publike.</p>
<p>Najzanimljiviji dio večeri bila je izvedba orkestralne suite iz Rameauove opere »Les Boreades«. Dvadeset devet stavaka – Gavota, Airova, Contradanza, Menueta...iz pet činova opere, vremeplovom su nas odveli u jedan drugi svijet. Izvedba Minkowskog pratila je unutarnji ritam i karakter tih malih, kratkih stavaka jake i nadasve definirane izražajnosti. Oni su poput finih ilustracija, slika zatvorene i nepretenciozne forme, bez imalo glazbene rutine, ali visokog manirističkog pristupa, otjelovili ljepotu, razložnost i okvire linija glazbene misli svoga doba.</p>
<p> A to se u prvome redu odnosi na tadašnje pokušaje ostvarenja opernih, dakle glazbeno-scenskih djela kao najcjelovitijeg umjetničkog izraza, što je posebno utjecalo na kasniji razvoj ne samo opere nego glazbe uopće. Minkowski je uspio u otvaranju putova k ondašnjem načinu razmišljanja i osjećanju vremena visoke osjećajnosti, no uz zadržavanje najbitnije odrednice glazbe, a to je njezina svevremenost. Nije, dakle, izvukao staru partituru i pristupio joj kao da je eksponat, nego je glazbom kreirao zajednički prostor u kojemu su sve specifičnosti toga doba dobile svoje mjesto, a mi otključana vrata u vlastitu prošlost.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Život koji prolijeće</p>
<p>Ove fotografije predstavljaju svojevrsnu panoramsku sliku sjećanja, »prolijetanja života pred očima« poput scene iz melodrame</p>
<p>Jelena Perić u Galeriji proširenih medija u Zagrebu izlaže »Bezimena mjesta«, jako uvećane scenografske detalje fotografija iz autoričine osobne povijesti, preispitujući dihotomijske pojmove. Kao i prije u svome radu, umjetnica intervenira na fotografijama koje je izvadila iz obiteljskih albuma, snimljenim u gradu autoričina djetinjstva (Sankt Petersburg), gradu u kojemu je živjela (Split) i u kojem živi (Zagreb). Fotografije pohranjujemo u album kao u dokumentacijski arhiv minulih događaja. Jelena Perić, međutim, odabire marginalni detalj koji pripada drugom planu fotografije, koji je bezoblična kulisa, raster stambenih ćelija funkcionalističke arhitekture predgrađa i novih gradskih četvrtih »rođenih« kad i autorica, 1960-ih.</p>
<p> U slučajnom rezu izdvojen fragment tih »izmještenih« maketnih kvadara, na dominantnoj podlozi široke bezoblične površine »vedrog« neba, promoviran je u glavni motiv, poprimajući ikoničku dimenziju. Onemogućeno je precizno definiranje mjesta nastanka fotografije Zaista, mehanizmi sjećanja su takvi da događaje pamtimo »nesigurnim« kronološkim slijedom, pri čemu prošli događaji bivaju »slijepljeni« u homogenu grudu. Autorica slučajno kaptirane motive na fotografijama, koje istodobno prikazuju određenost (jer polaze od vidljive stvarnosti) i neodređenost, naziva bezimenim mjestima: »realnost postaje iluzija pri stvaranju nove neodređene prosječnosti iz određene realnosti«.</p>
<p>U anakroničnom nizu, fotografije zadržavaju trenutak iz prošlosti. Vremenski odmak gotovo je vizualiziran zrnatošću fotografija (uslijed drastičnog povećanja formata), koja ih destrukturira. Na fotografijama autorica intervenira različitim fotografskim mogućnostima manipulacije oštrinom, bojom i kadrom te procesima digitalizacije analogne fotografije. </p>
<p>Budući da objektiv pri snimanju nije bio fokusiran na drugi plan fotografije, on ostaje »neoštar«, što pojačava dojam virtualizacije mjesta i bestjelesnosti stvari – voditeljica Galerije Iva R. Janković poziva se na tvrdnju Marca Augéa da se »u konkretnoj stvarnosti današnjeg svijeta mjesta i nemjesta prožimaju i isprepliću i nema mjesta koje ne bi sadržavalo mogućnost nemjesta«. </p>
<p>Veliki formati fotografija napetih preko zaobljenog zidnog platna Galerije, postavljenih tako da se spajaju u jedinstven virtualni obzor, predstavljaju svojevrsnu panoramsku sliku sjećanja, »prolijetanja života pred očima« poput scene iz melodrame. Koliko su sjećanja osobna, a koliko ih dijelimo s drugima? Masovno stanovanje – sjećanje mase?</p>
<p> U središtu kompozicije izloženih fotografskih detalja promoviranih u autarkični motiv, u nasumičnom rezu, nešto je što se tu slučajno našlo, ili je centar ostavljen praznim (odnosno ispunjen »prazninom« neba), što je način »kadriranja« koji uvodi epoha manirizma – upravo u trenutku, koji se ciklički ponavlja, kada čovjek prestaje biti tako siguran u pravilan poredak stvari.</p>
<p>Silva Kalčić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Kanonici i biskupi dolazili u ložu s Kaptola podzemnim hodnikom </p>
<p>U Zagrebu je osnovana posljednja prijeratna loža Bratstvo, koja je radila pod zaštitom Velike lože »Jugoslavija« (19. svibnja 1940.). Te godine u Zagrebu je objavljena knjiga Mirka Glojnarića »Masonerija u Hrvatskoj«, s popisom svih loža i imenima zagrebačkih slobodnih zidara. Neki od njih su tužili autora... </p>
<p>Godine 1932. došlo je u Ljubljani do osnivanja vjenčića Valentin Vodnik. Drugi vjenčić Luč Kvarnera nastao je na Sušaku 1938. godine.</p>
<p>U to je vrijeme nastala u Zagrebu i prva židovska loža Zagreb, pod brojem 1090, koja je radila pod zaštitom Velike lože u Istanbulu (1927.). </p>
<p>Vrlo brzo imala je više od pedeset članova. </p>
<p>Prema židovskim statistikama, na svijetu je bilo »više od 200 tisuća svjesnih članova« u ložama reda Bene Berit. Godine 1932. osnovana je loža Pitagora, punim imenom Pitagora I.O.S.R. Le Droit Humain (Ljudsko pravo). Radila je pod patronatom istoimene lože u Parizu i bila je mješovita. </p>
<p>Tri godine poslije osnovana je još jedna mješovita loža, pod imenom Humanitas u Zagrebu. </p>
<p>Obje su lože radile pod zaštitom Velike simboličke lože Ljudsko pravo (Le Droit Humain) u Parizu. U ložama je radilo više od pedeset žena i muškaraca. Godine 1934. u Osijeku je utemeljena židovska loža Menorah, pod brojem 1169.</p>
<p>U drugoj polovici tridesetih godina, domaće i strano slobodno zidarstvo doživjelo je svoj vrhunac, ali i svoje prve zabrane. </p>
<p>U Sovjetskom Savezu zabranjeno je 1922. godine. Godine 1933. loža Veliki orijent Francuske i Njemačke simboličke lože otišle su u emigraciju (u Čile i na Srednji istok), a 1935. zabranjeno je slobodno zidarstvo u Njemačkoj. </p>
<p>Poslije građanskog rata general Franco zabranio je lože u Španjolskoj. Rad loža zabranila je i Salazarova vlada u Portugalu kao i Fidel Castro na Kubi. Kada su Nijemci pripojili Austriju (Anschlus), zabranili su lože i uništili hramove. </p>
<p>Prvoga Velikog majstora Velike lože Austrije, dr. Richarda Schlesingera, zatvorili su zbog njegovih pacifističkih stajališta i ubili. </p>
<p>Adolf Hitler dobio je na svoj radni stol točne podatke o slobodnozidarskoj tradiciji i ciljevima. Izjavio je: »Oni grade nekakvo duhovno plemstvo. Razvili su tajno učenje, ali to nije nikakvo učenje, jer je u simbolima i tajnim ritualima. Bratstvo, hijerarhija reda... </p>
<p>To znači da na drugoj strani ne smije biti ništa drugo. Ili mi ili slobodni zidari i Crkva. Ali nikada jedni i drugi, nikada zajedno; to se međusobno poništava. Čak je i Katolička crkva shvatila svoj položaj, barem što se tiče slobodnih zidara. Sada smo mi najmoćniji pa ćemo likvidirati oboje – Crkvu i slobodne zidare!« </p>
<p>Židove je već prije osudio, »jer ne mogu opstati dva izabrana naroda«.</p>
<p> U listopadu 1938. u Zagrebu je prestala raditi Velika simbolička loža Libertas, među ostalim, i zbog prodaje Hrama u ulici Mošinskog. </p>
<p>U Zagrebu je osnovana posljednja prijeratna loža Bratstvo, koja je radila pod zaštitom Velike lože »Jugoslavija« (19. svibnja 1940.). Te godine u Zagrebu je objavljena knjiga Mirka Glojnarića »Masonerija u Hrvatskoj«, s popisom svih loža i imenima zagrebačkih slobodnih zidara. Neki od njih su tužili autora, ali u procesu, koji je okončan tek 1942. godine, autor knjige oslobođen je optužbi.</p>
<p>Prema sili zakona 5. kolovoza 1940. prestale su raditi sve lože pod zaštitom Velike lože »Jugoslavija« pa tako i lože u Hrvatskoj. Nekoliko dana prije toga sve su zagrebačke lože poslale svoje arhive u Beograd. </p>
<p>Arhiv Velike lože »Jugoslavija« danas je razmješten ili izgubljen; najviše ga je ostalo u Beogradu, a neki su dokumenti pohranjeni u Budimpešti, Moskvi, Londonu i kod nekih predratnih slobodnih zidara, ali su većinu dokumenata i regalija, uoči njemačke okupacije, uništili slobodni zidari sami.</p>
<p>Slobodno zidarstvo je oduvijek pobuđivalo radoznalost i javnost se je zbog tisuća razloga pitala: tko su slobodni zidari, što žele, tko im pomaže, koliko utječu na politiku, gospodarstvo i kulturu, kakav im je ritual i tko može postati slobodni zidar? </p>
<p>Ovdje želimo odgovoriti na jedno drukčije pitanje: gdje su sve u Hrvatskoj radili slobodni zidari?</p>
<p>Malo ljudi zna da usred Zagreba još stoji zgrada najstarije zagrebačke lože Razboritost (Prudentia), koja je kasnije dobila ime Mudrost (Zum Klugheit). Loža je nastala 1733. godine. </p>
<p>Iz godine 1778. imamo popis članova lože: profesor teologije Maksimilijan Čolić, zagrebački kanonik Nikola Dolovac, zagrebački biskup Josip pl. Galjuf, zagrebački kanonik Stjepan Kolosvary, profesor Anton Kukec, vrhovni ravnatelj hrvatskih škola Nikola Škrlec, zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. </p>
<p>Članovi lože izabrali su za svog Starješinu biskupa Galjufa, s tajnim imenom Ebiscius, a biskup Vrhovac, s tajnim imenom Publicola, bio je u loži govornik. </p>
<p>Loža je radila najprije na latinskom, kasnije na njemačkom jeziku. </p>
<p>Sačuvan je pečat lože na kojem je prikazana ženska figura zagledana u ogledalo, a geslo lože je bilo: Maior Fato Prudentia (Mudrost je veća od sudbine). </p>
<p>Kanonici i dva biskupa dolazili su u ložu s Kaptola podzemnim hodnikom koji je danas zatrpan i zazidan. U unutrašnjosti trošne zgrade na zidovima su još vidljivi ostaci nacrtanih simbola. </p>
<p>U romanu »Republikanci«, Marije Jurić Zagorke, opisana je kuća iza Ribnjaka, daleko dolje u Galjufovu jarku, gdje su se mladi ljudi, hrvatski jakobinci i slobodni zidari, već prije Francuske revolucije zaklinjali na ideje slobode, demokracije i jednakosti. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Irac u New Yorku</p>
<p>Kad ti zubi i oči ne valjaju, nikad nisi načisto što učiniti sa sobom</p>
<p>Sastavljao sam prijeteća pisma za jednu staru lihvarku, gospođu Finucane, a kad je umrla u naslonjaču, uzeo sam joj nešto novca da platim sebi putnu kartu za Ameriku. Ja sam znao da nisam ubio gospođu Finucane, ali sam joj uzeo novca zbog čega sam bio gotovo isto toliko kriv kao i Raskoljnikov, pa kad bih ovog časa umro, vjerojatno bih njega prvog sreo u paklu</p>
<p>Mora da je čudno biti svećenik i probuditi se ujutro u krevetu znajući da imaš moć opraštati ljudima grijehe ili ih ne opraštati, prema tome kako si raspoložen. </p>
<p>Kad znaš latinski i opraštaš drugima grijehe, onda si zbilja moćan i teško je s tobom razgovarati, jer poznaješ sve mračne tajne ovoga svijeta. Razgovarati sa svećenikom isto je što i razgovarati sa samim Bogom, jer ako kažeš nešto krivo, propao si za sva vremena.</p>
<p>Na brodu nije bilo nikoga tko bi mi mogao reći kako se razgovara s bogatim protestantima i zahtjevnim svećenicima. To bi mi znao reći moj tetak Pa Keating, ali je on bio u Limericku gdje mu se za sve živo fućkalo. </p>
<p>Da je on ovdje, ja znam da on ne bi uopće htio razgovarati s bogatunima, a da bi popu rekao neka ga lijepo poljubi u njegovu kraljevsku guzicu. </p>
<p>Takav bih i ja želio biti, ali kad ti zubi i oči ne valjaju, nikad nisi načisto što treba da kažeš ili učiniš sa sobom.</p>
<p>U brodskoj je knjižnici bila jedna knjiga, »Zločin i kazna«, i pomislio sam da bi to mogao biti dobar kriminalistički roman iako je bio pun čudnovatih ruskih imena. Uzeo sam ga čitati na palubi, ali mi je priča bila nekako čudna, o nekom ruskom studentu, Raskoljnikovu, koji ubija jednu babu, lihvarku, a onda uvjerava sam sebe da on ima pravo na njezin novac jer da od nje nema nitko nikakve koristi, a on će tim novcem platiti svoj studij i danas-sutra postati odvjetnik pa će braniti na sudu ljude kao što je on koji ubijaju babe radi njihova novca. </p>
<p>Bilo mi je to čudno, jer me podsjetilo na ono vrijeme kad sam u Limericku sastavljao prijeteća pisma za jednu staru lihvarku, gospođu Finucane, a kad je umrla u naslonjaču, uzeo sam joj nešto novca da platim sebi putnu kartu za Ameriku. </p>
<p>Ja sam znao da nisam ubio gospođu Finucane, ali sam joj uzeo novca zbog čega sam bio gotovo isto toliko kriv kao i Raskoljnikov, pa kad bih ovog časa umro, vjerojatno bih njega prvog sreo u paklu. </p>
<p>Mogao bih još spasiti dušu kad bih se ispovjedio ovom svećeniku i, premda bi on morao zaboraviti na moje grijehe čim bi mi ih otpustio, stekao bi moć nada mnom i čudno bi me gledao i nagovarao neka pokušam šarmirati bogate protestante iz Kentuckyja.</p>
<p> Zaspao sam na ležaljci čitajući tu knjigu, a probudio me jedan običan mornar riječima: »Gospodine, knjiga će Vam se smočiti na kiši«.</p>
<p>Gospodine! Meni koji sam odrastao u jednoj zabitnoj uličici u Limericku obraća se tom riječju sijed čovjek, koji ne bi smio, doduše, prema brodskim propisima, ni riječi progovoriti sa mnom. </p>
<p>Prvi časnik mi je bio rekao da se običan mornar na ovom brodu ne smije nijednom riječju obratiti putnicima, osim pozdravima »dobar dan« ili »laku noć«. I rekao mi je da je upravo taj sijed mornar bio nekoć časnik na parobrodu »Queen Elizabeth«, ali je otpušten iz službe zato što je zatečen s jednom putnicom prvog razreda u njenoj kabini, a da je ono što su to dvoje radili bilo nešto za ispovijed. </p>
<p>Čovjek se zvao Owen, a neobično je kod njega bilo to što je dolje pod palubom za sve vrijeme čitao knjige, a kad bi brod pristao u luci, otišao bi s knjigom na kopno i čitao je u kavani dok bi ostali članovi posade bučno pijančevali i poslije se pod pratnjom vraćali taksijem na brod. </p>
<p>Naš je kapetan toliko držao do njega da ga je pozivao u svoju kabinu na čaj i razgovor o danima kad su zajedno služili na engleskom razaraču koji je bio torpediran, pa su obojica završili na splavi koju su nosili valovi, na kojoj su se smrzavali i razgovarali o tome kako će se vratiti u Irsku i napiti se dobra piva i pojesti brda pržene slanine i zelja. Owen mi se i sutradan obratio na palubi. Rekao mi je da zna kako krši propise razgovarajući na brodu s nekim tko čita »Zločin i kaznu«... Ima među posadom ljudi koji mnogo čitaju, ali nisu stigli dalje od Edgara Wallacea i Zanea Greya, a on bi rado porazgovarao s nekim o Dostojevskom. </p>
<p>Pitao me jesam li čitao »Bjesove« ili »Braću Karamazove« i snuždio se kad sam mu odgovorio da nisam ni čuo za njih. </p>
<p>Rekao mi je, čim stignem u New York, neka skoknem u knjižaru i nabavim knjige Dostojevskoga pa da nikad neću biti osamljen. I rekao je, ma koju knjigu Dostojevskoga čitao, da ću uvijek imati o čemu razmišljati i da je to najbolje uložen novac. To mi je sve Owen rekao iako ja nisam imao pojma o čemu mi on to govori.</p>
<p>Tada se na palubi pojavio svećenik, a Owen se udaljio. Svećenik me upitao: »Jesi li ti to razgovarao s tim čovjekom? Vidio sam te da razgovarate. E pa, moram ti reći da to nije društvo za tebe. To valjda i sam uviđaš? Ja sam već čuo svašta o njemu. U tim godinama, i onako sijed, riba palube. Čudno je zbilja kako možeš razgovarati s običnim nemoralnim mornarima, a kad te ja molim da porazgovaraš s bogatim protestantima iz Kentuckyja, onda nemaš vremena.«</p>
<p>(Nastavlja se)»Pa, samo smo o Dostojevskom razgovarali.«</p>
<p>»O Dostojevskom, ma nemoj! To će ti biti od velike koristi u New Yorku. Nećeš tamo vidjeti mnogo natpisa na kojima piše da se traži za posao netko tko zna nešto o Dostojevskom. Nikako te ne mogu nagovoriti da porazgovaraš s onim bogatunima iz Kentuckyja, a ovdje satima sjediš i naklapaš s mornarima. Bježi radije od starih mornara! Valjda znaš kakvi su to ljudi. Radije razgovaraj s onima od kojih možeš imati neke koristi. I čitaj Živote svetaca.«</p>
<p>Uz Hudson River u New Jerseyju bijahu usidrene na stotine brodova jedan do drugoga. Mornar Owen mi reče da su to brodovi tipa »Liberty« što su u ratu i poslije rata prevozili robu u Europu i da je žalosno pomisliti da će ih za koji dan prebaciti u brodogradilišta na rezanje. Ali tako je to na svijetu, reče svećenik, jedan brod ne traje dulje od kurvina uzdaha. </p>
<p>Svećenik me pita hoće li me tko dočekati u luci, a kad mu kažem da neće, veli da se mogu s njim vlakom odvesti do New Yorka. </p>
<p>On će pripaziti na mene. Kad je brod pristao, nas dvojica odlazimo taksijem do velikoga željezničkog kolodvora u Albanyju, i dok čekamo vlak, pijemo kavu iz velikih, debelih šalica i jedemo kolače iz debelih tanjura. </p>
<p>Prvi put u životu kušam limunom punjene puslice i mislim, ako se u Americi uvijek ovako dobro jede, da nikad neću biti gladan i da ću biti sit i napit, kao što govore u Limericku. Dostojevski će mi biti duhovna hrana, a puslicama ću utaživati glad.</p>
<p>Vlak nije kao vlakovi u Irskoj gdje sjediš u kupeu s još pet putnika. Ovdje su vagoni toliko dugački da u njih stane na desetke ljudi i toliko krcati da neki od putnika moraju i stajati. </p>
<p>Čim smo se ukrcali, ljudi su ustali da ustupe mjesto svećeniku. On im kaže: »Hvala«, i pokazuje mi na mjesto do sebe, a čini mi se da ljudi koji su nam ustupili svoja mjesta nisu baš zadovoljni kad sam ja sjeo na jedno od njih, jer je bjelodano jasno da sam nitko i ništa.</p>
<p>Malo dalje u vagonu ljudi pjevaju, smiju se i traže ključ od crkve. </p>
<p>Svećenik mi veli da su to studenti koji se za vikend vraćaju kući, a da je ključ od crkve otvarač za konzerve piva. Kaže da su to inače vjerojatno dobri dečki, ali da ne bi smjeli toliko piti i da se nada da ja neću postati kao oni kad budem živio u New Yorku. Veli da bih se morao uteći zaštiti Blažene Djevice Marije i zamoliti je da se zauzme kod svoga Sina da mi pomogne da ostanem čedan i trijezan te da ne zapadnem u zlo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Primorac ipak među nositeljima!</p>
<p>Zbog otkaza Jörga Rosskopfa naš je najbolji igrač upao među osam nositelja prvenstva, no nitko ne zna kakva je njegova trenutačna forma / Ženska reprezentacija predvođena Tamarom Boroš može i do finala / Na EP će nastupiti 45 muških i 37 ženskih reprezentacija, dok je u pojedinačnoj konkurenciji prijavljeno 198 igrača, 147 igračica, 88 muških i 67 ženskih parova, te 135 mješovitih parova </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Zanimanje za 23. Europsko prvenstvo u stolnom tenis je »enormno« i premašilo je sva očekivanja organizatora. Zagreb će, tako, od 30. ožujka do 7. travnja ugostiti čak 1200 stolnotenisačica, stolnotenisača, trenera, delegata kongresa ITTF-a i ETTU-a, te ostalih osoba vezanih uz europski i svjetski stolni tenis. Predstojeće EP je zato, rekao je izvršni direktor Ivo-Goran Munivrana, ne samo sportski događaj, već i velika promocija Hrvatske i hrvatskog turizma. </p>
<p>Direktor natjecanja, Zlatko Čordaš, iznio je impresivne brojke koje se odnose na samo natjecanje. Na EP u Zagrebu nastupit će, tako, 45 muških i 37 ženskih reprezetnacija, dok je u pojedinačnoj konkurenciji prijavljeno 198 igrača, 147 igračica, 88 muških i 67 ženskih parova, te 135 mješovitih parova. U cijeloj toj »gužvi« uloga hrvatskih stolnotenisačica i stolnotenisača trebala bi biti izuzetno značajna. Tamara Boroš je prva nositeljica prvenstva, dok naša žennska reprezetnacija brani brončano odličje s EP u Bremenu 2000. U četvrtfinalu naše igračice čekaju pobjednice meča Rusija - Švedska, a u eventualnom polufinalu Njemice. Budući da su Nijemci odlučili »germanizirati« svoju reprezentaciju, pa više u sastavu nemaju tri naturalizirane Kineskinje, nije nerealno očekivati prolaz naših stolnotenisačica do finala. Od toga ne bježi ni trener naših igračica, Neven Cegnar:</p>
<p>– Nema ni jedne reprezentacije u Europi koja u meču protiv nas ima 51 posto šansi. I sa najjačima mi imamo barem 50 posto izgleda. Mi u sastavu imamo najbolju europsku igačicu, Tamaru Boroš, i možemo pobijediti sve! </p>
<p>U muškoj konkurenciji naši igrači postavljeni su u Prvu diviziju samo zahvaljujući domaćinstvu i prvi susret igrat će protiv reprezentacije Danske. </p>
<p> – Na Svjetskom prvenstvu u Osaki pobijedili smo ih 3-1, pa je jasno da inače odlični Danci nisu za nas neprelazna prepreka, smatra trener naše muške reprezentacije, Zlatko Novaković, iako ni on nije u potpunosti upoznat s trenutačnom formom našeg prvog igrača, Zorana Primorca, koji je još uvijek u Japanu. Dobra vijest je da će, zbog otkaza Jörga Rosskopfa, Primorac ipak biti među osam nositelja pojedinačnog prvenstva. Na EP u Eidhovenu prvi je bio Samsonov, drugi Primorac, na EP u Bremenu prvi je bio Karlsson, drugi Primorac, a na EP u Zagrebu? Ivo-Goran Munivrana je ponudio opciju »prvi Boll, drugi Primorac«, što je Novaković sa zadovoljstvom prihvatio, dok se sam nije usudio prognozirati ishod pojedinačnog dijela prvenstva. Nije se to usudio ni Neven Cegnar, no nije, ipak, mogao među favoritkinje, uz Rumunjku Steff i luksemburški Kineskinju Ni Xiu Lian, ne staviti drugu igračicu svijeta, Tamaru Boroš. To su, inače, i prve tri nositeljice prvenstva, dok su kod stolnotenisača prva tri nositelja Bjelorus Vladimir Samsonov, Nijemac Timo Boll i Šveđanin Jan-Ove Waldner. </p>
<p>Ulaznice za Europsko prvenstvo se do 28. ožujka mogu uz popust (100 kuna za svih devet dana!) nabaviti u Stolnoteniskom savezu Zagreba il uredu Europskog prvenstva u Sportskom domu, dok će nakon toga biti dostupne samo po »pravoj« cijeni, koja je četri puta viša. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dinamov »pobješnjeli Max«</p>
<p>Ishodište Mamićeve ljutnje nije u samoj činjenici da je Dinamo izgubio utakmicu, već u tome - kako ju je izgubio. »Haklerski« potez Silvija Marića, nakon kojega je maksimirski kapetan isključen, u potpunosti je iznervirao i navijače i trenera i klupske čelnike. I eto - nakon što je u nekoliko posljednjih utakmica bio ponajbolji Dinamov igrač, Marić se sada prometnuo u – tragičara</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Lice Dinamovoga izvršnog dopredsjednika Zdravka Mamića u srijedu nas je neodoljivo podsjetilo na nekadašnji hollywoodski hit »Pobješnjeli Max«. Nakon poraza njegove momčadi protiv Osijeka u prvoj polufinalnoj utakmici domaćega Kupa, 2-1, kunuo je gotovo sve oko sebe, a najviše je »očešao« Dinamove igrače i – trenera Iliju Lončarevića. Nekoliko nepromišljenih poteza i posvemašnja dekoncentracija »plavih« nogometaša, a na kraju i poraz, u potpunosti su izbezumili Mamića, čija je srdžba donekle i razumljiva. Razumljiva - da, ali ne i prihvatljiva!</p>
<p> – Napišite da im svima j... majku!</p>
<p> Ovakav rječnik visokopozicioniranoga klupskog dužnosnika u javnosti je doista teško probavljiv. Osim toga, ovo nije prvi takav njegov ispad... A hoće li sve ovo doista narušiti odnose unutar maksimirskih odaja, je li Lončarević na žestokom udaru kritike svojih čelnika nakon osječke utakmice? Odgovor će zasigurno biti poznat 3. travnja nakon uzvratnoga polufinalnog dvoboja. Ne uspije li Dinamo preskočiti Osijek u polufinalu, Lončarevićeva čvrsta stolica pretvortit će se u klimavi tronožac.</p>
<p> No, ishodište Mamićeve ljutnje nije u samoj činjenici da je Dinamo izgubio utakmicu, već u tome - kako ju je izgubio. Naposljetku, ovo je tek prvi Dinamov poraz u u posljednjih 12 utakmica, a dosadašnji pobjednički niz doista je impresivan - deset pobjeda i jedan remis u 11 službenih ogleda! Istina je, međutim, da je poraz uslijedio u zasigurno najvažnijem dvoboju dosadašnega dijela proljetne sezone. Dinamu je osvajanje Kupa imperativ, s obzirom da je ispao iz utrke za naslov prvaka...</p>
<p> »Haklerski« potez Silvija Marića, nakon kojega je maksimirski kapetan isključen, u potpunosti je iznervirao i navijače i trenera i klupske čelnike. I eto - nakon što je u nekoliko posljednjih utakmica bio ponajbolji Dinamov igrač, Marić se sada prometnuo u - tragičara. Osijek je u Gradskome vrtu uzvratio Zagrepčanima za prvenstveni poraz od prije 15-ak dana. I to na identičan način! Dinamo je tada pobijedio 2-1, a sada je istim rezultatom slavio Osijek. Za razliku od tog, prvog proljetnog dvoboja, kada je sjajnom i nadahnutom igrom Marić predvodio Dinamo do tri boda, ovaj put je upravo on otvorio put do pobjede - Osječanima. Marićevo nespretno dodavanje lopte izravno u noge suparničkim igračima, nakon čega je Osijek načeo Butininu mrežu, te već spomenuto isključenje posve su okrenuli utakmicu na stranu Osječana.</p>
<p> A crveni karton? U trenutku kada se nalazio pored same aut-crte, kada nikoga nije bilo u njegovoj blizini, Marić je poskočio i rukom zaustavio loptu koja je »letjela« u aut. Djelovao je i razmišljao kao da se nalazi na »haklu« s prijateljima u kvartu, zaustavio je loptu kako ne bi odletjela suviše daleko izvan igrališta i kako ne bi potom morali hodati daleko po nju. No, u tome je trenutku ipak bio unutar igrališta, a kako je loptu dirao rukom sudac mu je morao dodijeliti žuti karton. Na Marićevu i Dinamovu nesreću, to mu je bio - drugi žuti, isključujući... Jasno je da je Marić reagirao instinktivno, da nije ništa loše mislio i da ga ne treba pribijati na »stup srama«. </p>
<p>Pa, svatko tko je barem jednom »haklao«, bilo u svojem dvorištu ili na običnoj livadi, zna da je Marićev potez instinktivan. No, taj potez ujedno pokazuje i nedostatak koncentracije, koji je u Marićevom slučaju bio vidljiv cijelo vrijeme utakmice. U srijedu je proslavio 27. rođendan, no srijeda ipak nije bila njegov dan. Ne samo zbog spomenutoga isključenja... Cijeli njegov nastup na ovoj utakmici baš i nije bio dojmljiv. No, Marić je već za uzvrat najavio posve drukčiju priču. Vidjet ćemo.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jozić pozvao provjerene snage </p>
<p>Od igrača iz Hrvatske su pozvani Pletikosa, Butina, Olić i Hrman, te »inozemci« Živković, R. Kovač, Šimunić, Tudor, Tomas, Šimić, Jarni, Stanić, Vranješ, Prosinečki, Rapaić, Vugrinec, Bokšić i Šuker </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Ono što je još prije sedam dana učinio Srečko Katanec kad je objavio kandidate za utakmicu s Hrvatskom 27. ožujka u Zagrebu, sad je napravio i Mirko Jozić. I hrvatski je izbornik za spomenutu prijateljsku utakmicu u 18 sati u Maksimiru imenovao isti broj igrača kao i njegov slovenski kolega – 18. S napomenom da će naknadno nekoga zvati isključivo pokaže li se nakon utakmica za vikend da je netko od pozvanih ozlijeđen.</p>
<p>Pozvani su od igrača iz Hrvatske Pletikosa, Butina, Olić i Hrman, te »inozemci« Živković, R. Kovač, Šimunić, Tudor, Tomas, Šimić, Jarni, Stanić, Vranješ, Prosinečki, Rapaić, Vugrinec, Bokšić i Šuker. Okupljanje im je u nedjelju do 13 sati u zagrebačkom hotelu Sheraton. No, prije no što će krenuti put uobičajenog Čateža, najprije će navratiti do Zagrebačkog Velesajma. Tamo će u sklopu »Auto showa« nazočiti svečanom potpisivanju ugovora kojime vozilo »Ford« postaje službeno vozilo HNS-a. Pritom će se podsjetiti i na upravo obnovljen ugovor sa »Croatiabusom«, dugogodišnjim autobusnim prijevoznikom reprezentacija. Vlasnik te tvrtke Frane Sulić čak najavljuje mogućnost da se reprezentacija u Japanu prevozi autobusom »Croatiabusa«.</p>
<p>Kad je Katanec prošli tjedan objavio svoj popis, pripomenuo je da je za zagrebačku utakmicu u kojoj želi »pozitivan rezultat« pozvao »trenutno 18 najboljih igrača«. Jozić, međutim, nije na taj način obrazlagao svoj izbor, nego je posegnuo za sljedećim pojašnjenjem:</p>
<p>– Jest, utakmica sa Slovenijom je za sve nas već natjecateljskog obilježja. Ali i u funkciji provjere nekih pojedinaca, budući da su nam neki igrači nedostupni zbog objektivnih razloga, napose ozljeda. Neki su, pak, igrači već bili pozivani u pipremnim akcijama, i to je – to.</p>
<p>Pokušali smo se prisjetiti tko sve spada u skupinu »nepozvanih« u odnosu na prošle akcije, ali i predviđanja da bi mogli biti pozvani, pa smo došli do sljedećih imena: Štimac, Soldo, Vlaović, N. Kovač, Šerić, Agić, Bišćan... Pojasnio je Jozić kako je objavu kandidata odgodio za jedan dan, jer je želio osluhnuti učinak nekolicine igrača, koje je imao u kombinacijama, a igrali su tijekom srijede.</p>
<p> Je li među dotičnima bio i Silvio Marić iz Dinama, kojega su nakon jedne i pol dobro odigrane utakmice neki ponovno nakon skoro četiri godine opet vidjeli u reprezentaciji? U kojoj je mjeri njegova glupost u utakmici u srijedu protiv Osijeka, time i isključenje, utjecalo na slabljenje njegovih eventualnih akcija za uvrštenje među kandidate?</p>
<p>–I Marić, i svi koji imaju bilo kakvo pravo osjećati se kandidatima, bili su pod povećalom. To, međutim, uopće ne znači da se i približno može narušti moje odavna znano pravilo da u reprezentaciju nitko ne ulazi zbog jedne dobro odigrane utakmice, ili da zbog toga jedne loše iz nje ispada. Jest da su vrata otvorena svima, ali u 90 posto slučajeva sve je jasno kad su u pitanju kandidati za nastup na SP.</p>
<p>Pripomenuo je još Jozić kako su njemu, u stručnom stožeru, djelimice poremećeni planovi što se tiče nekih provjeravanja:</p>
<p>– Željeli smo u Rijeci protiv Bugarske iskušati napadača Tomislava Marića, on trpi posljedice ozljede. Isti je slučaj i sa Sašom Bjelanovićem. Valja priznati da je s te strane otvorena borba, jer imamo devet napadača u krugu kandidata, a za 6–7 će biti mjesta u zrakoplovu za SP. No, o svim se igračima vrlo dobro sve zna, analize pokazuju tko je dao više, tko manje. Sve što radimo, poduzimamo u interesu cjeline.</p>
<p>Na novinarski upit ostaje li i nadalje pri stavu da će među 23 putnika za SP biti dva mlađa igrača, Jozić je rekao:</p>
<p>– Znam da je navijačka kampanja u tom pogledu već debelo u tijeku. Jest, bit će među putnicima dva mlađa igrača, a kažite mi jesu li igrači s 23 godine stari ili mladi? Trebamo one mlade igrače koji mogu i zaigrati, pokaže li se potreba.</p>
<p>U utorak 26. ožujka u Zaprešiću (16) igraju mlade reprezentacije Hrvatske i Slovenije (U 21), Za tu je utakmicu izbornik Martin Novoselac pozvao Šarliju, Srnu, Šafarića, Kartelu, Lučića, Ješu, Brkića, Petrića, Abramovića, Babića, Carevića, Slavicu, Zahoru, Brajkovića, Kranjčara, Mikulića, Bažića, Janjetovića, Drpića i Rubila.</p>
<p>Započela je i pretprodaja za maksimirsku utakmicu a cijene su sljedeće: tribina jug 20 kuna, istok 50, gornja i donja zapadna tribina 100 te lože 200 kuna.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Bayer najveći dobitnik posljednjeg dana</p>
<p>Bayer iz Leverkusena ne samo da je 3-1 pobjedom u La Coruni osigurao četvrtfinale, već je tom pobjedom stigao i do prvog mjesta u skupini D</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – U srijedu su riješene i posljednje nepoznanice oko toga kojih će osam sastava igrati u četvrtfinalu ovogodišnje nogometne Lige prvaka. Kako se i očekivalo, drugo mjesto u skupini zauzeo je grčki Panathinaikos odigravši u posljednjem kolu na svom terenu protiv madridskog Reala 2-2, dok je čvor u skupini D na kraju razmršen u korist španjolskog Deportiva i njemačkog Bayera.</p>
<p>U utakmici u Ateni domaćinu je i bod bio dovoljan za osiguranje drugog mjesta, dok je Madrižani još ranije bili sigurni pobjednici skupine. Stoga su u slavljeničkoj atmosferi oba sastava stigla do željenoga – Panathinaikos do boda, a Real je ostao neporažen, dok je publika mogla vidjeti četiri pogotka.</p>
<p>Ipak, Grci bi ušli u četvrtfinale i bez tog boda, jer Sparta je svladala drugog kandidata za četvrtfinale, Porto sa 2-0, te im tako zalupila vrata četvrtfinala.</p>
<p>Bayer iz Leverkusena ne samo da je 3-1 pobjedom u La Coruńi osigurao četvrtfinale, već je tom pobjedom stigao i do prvog mjesta u skupini. Deportivo je propustio idealnu priliku da u četvrtfinalu izbjegne moguće neugodne susrete s Manchesterom, Realom ili Barcelonom, no to je za trenera Javiera Irretu manji propust od onoga kojeg je napravio Arsene Wenger sa svojim Arsenalom u Torinu.</p>
<p>Juventus je, naime, u utakmici posljednjeg kola, koja mu ništa nije značila, igrao s drugom postavom, dok je Arsenal pobjedom ostao u igri za četvrtfinale. Arsenal je bio nadmoćan, ali njegovi napadači nisu znali pronaći put do mreže ispred koje je bio urugvajski reprezentativac Carini. Henry nije čak uspio iskoristiti niti kazneni udarac, a zatim je 15 minuta prije kraja još jedan Urugvajac, Zalayeta postigao pogodak i potpuno potopio Engleze.</p>
<p>Ždrijeb četvrtfinalnih parova bit će u petak u Nyonu, a nakon raspleta po skupinama vrlo su moguća čak tri dvoboja klubova iz istih zemalja. Tako bi kuglice u četvrfinalu mogle spojiti Manchester United i Liverpool (Engleska), Deportivo i Real ili Barcelonu (Španjolska), te Bayer i Bayern (Njemačka). </p>
<p>Ponovno, kao i u posljednje dvije godine, najviše predstavnika u četvrtfinalu ima Španjolska, čak tri od četiri kluba koja su startala u Ligu prvaka stigla su među osam, po dva predstavnika imaju Njemačka i Engleska, a jednoga Grčka. Zanimljivo, u četvrtfinalu nema niti jednog talijanskog kluba, iako je talijanska liga godinama slovila kao najjača na svijetu. </p>
<p>Krah talijanskih predstavnika u Ligi prvaka krenuo je ispadanjem Parme još u pretkolu, Lazio je bio posljednji u skupini još u prvog krugu, Juventus se oprostio od četvrtfinala kolo prije kraja, dok je Roma svoj »Waterloo« doživjela na liverpoolskom Anfield Roadu u utorak.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Majoli u 2. kolu, Ančić i Lučić poraženi</p>
<p>Iako je izgubila u posljednjem kolu kvalifikacija Silvija Talaja će ipak igrati u glavnom turniru kao »lucky looser« i to protiv Amerikanke Samanthe Reeves </p>
<p>MIAMI, 21. ožujka</p>
<p> – Prvog dana WTA i ATP turnira iz »masters« serije u Key Biscaneu nastupilo je troje hrvatskih predstavnika. A tek je Iva Majoli izborila nastup u 2. kolu ovog 6.435.000 američkih dolara vrijednog turnira. Kvalifikantica iz Rusije Vera Zvonareva dobila je sedam uzastopnih gemova nakon što je Majoli povela sa 2-0 u prvom setu, no na kraju je ipak slavila 23-godišna Zagrepčanka. Slijedeća suparnica bit će joj 16. nositeljica Bugarka Magdalena Maleeva, koja je bila slobodna u 1. kolu. </p>
<p>Mario Ančić nije iskoristio pozivnicu organizatora, sa 6-7 (6), 6-3, 7-5 mladog Splićanina je pobijedio Rumunj Adrian Voinea. U svom prvom nastupu na ATP turniru Ančić je imao priliku izboriti dvoboj protiv Ivana Ljubičića u 2. kolu, osvojio je prvi set u »tie-breaku«, a u drugom i trećem setu je vodio sa 2-0.</p>
<p>Mirjana Lučić također je dobila pozivnicu organizatora, a u 1. kolu Slovenka Katarina Srebotnik sa 6-2, 6-4, nadigrala je mladu Makaranku.</p>
<p>Drugog dana turnira nastupit će Silvija Talaja. Iako je izgubila u posljednjem kolu kvalifikacija Talaja će ipak igrati u glavnom turniru kao »lucky looser« i to protiv Amerikanke Samanthe Reeves.</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo, tenisači: Chela – Ginepri 3-6, 6-3, 7-6 (3), Rusedski – Sargsian 6-3, 6-4, Fish – Kratochvil 3-6, 7-5, 6-1, T. Martin – Boutter 2-6, 7-6 (3), 7-6 (7), Hipfl – Ferreira 7-6 (3), 6-4, Clement – O. Rochus 6-2, 7-5, Robredo – D. Sanchez 6-2, 1-0 predaja, Meligeni – Kučera 6-2, 6-0, Clavet – Zabaleta 6-3, 6-2, Calleri – Delgado 1-6, 7-5, 6-1, Lopez – Malisse 0-6, 7-5, 6-4, Gaudenzi – Rosset 6-2, 4-6, 6-3, Gaudio – Heuberger 3-6, 6-4, 6-2, Davidenko – Hrbaty 6-3, 6-2, Coria – Balcells 6-3, 3-6, 6-2, Voinea – ANČIĆ 6-7 (6), 6-3, 7-5;</p>
<p>tenisačice: Irvin – Bovina 6-2, 7-6 (1), Rittner leads Mashona Washington 6-1, 6-2, Osterloh – Ruano-Pascual 5-7, 7-5, 6-3, Weingartner – Brandi 6-1, 6-1, Srebotnik – LUČIĆ 6-2, 6-4, Dominikovic – McQuillan 6-3, 6-4, Dyrberg – Pratt 6-2, 6-3, MAJOLI – Zvonareva 2-6, 6-2, 7-5, Dulko – Taylor 4-1, predaja, Leon-Garcia – Svensson 6-3, 6-7 (0), 6-2, Gagliardi – Kandarr 6-0, 6-3, Diaz-Oliva – Zuluaga 7-6 (4), 6-7 (5), 6-4, Lee – Neffa-De Los Rios 6-3, 2-6, 7-6 (1), Poutček – Tu 6-4, 6-7 (6), 7-5, Webb – Serna 6-3, 6-2, Perebiynis – Molik 6-1, 6-4. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jelovac započeo s radom</p>
<p>Moj zadatak je da velikim radom podignem kvalitetu igre i ostvarim maksimum što se tiče rezultata / Neće biti to kruta šablonska igra, već će igrači moći uživati u utakmicama, obogatiti ih svojom maštovitošću, kaže Jelovac </p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> – Vinko Jelovac u četvrtak se upoznao s igračima košarkaškog kluba Split Croatia osiguranja i započeo s radom. Iskusni košarkaški trener dobio je zadatak uobličiti momčad, odnosno, selekcionirati igrače za iduću sezonu. </p>
<p>– Zna se put prema vrhu. Prije svega je to naporan rad i disciplina, kako na treninzima, tako i na utakmicama. Nigdje nisam nigdje imao problema s ponašanjem igrača, pa nema razloga da tako ne bude i ovdje. Momčad je mlada, simpatična, no potrebno je barem dva tjedna da se bolje upoznamo, ispričao je prve dojmove Jelovac.</p>
<p>Ipak, novog trenera dočekala je nedosljednost, nekonstantnost u igrama i rezultatima, zbog čega je, na kraju krajeva, i došlo do smjene trenera Mladena Vuškovića. </p>
<p>– Promijenit ćemo način rada. Do sada mi je to uspijevalo u svim klubovima pa nema razloga da ne uspije i na Gripama. Moj zadatak je da velikim radom podignem kvalitetu igre i ostvarim maksimum što se tiče rezultata. Očekujem da ćemo ubrzo zaigrati bolje u napadu. Neće biti to kruta šablonska igra, već će igrači moći uživati u utakmicama, obogatiti ih svojom maštovitošću. To mi je uspijevalo kod svih momčadi i kod Cibone, Maccabija, Osijeka, Olimpije... Samo kod Cibone nisam uspio podignuti kvalitetu igre u obrani..., kazao je Jelovac, koji je poznat kao vrlo autoritativan trener.</p>
<p>Napomenimo, Jelovac je do sada između ostalih vodio Smelt Olimpiju, Cibonu, Pulu, Osijek, a bio je i jedini stranac koji je sjedio na klupi Maccabija iz Tel Aviva. Možda najveći kompliment koji je ikada primio za svoj rad bio je upućen od kolege mu Bože Maljkovića, koji je svojedobno kazao kako su sve momčadi koje je Jelovac vodio bile prepoznatljive po igri. Podsjetimo, Maljković je to izjavio nakon što je u polufinalu državnog prvenstva sa Splitom (tada Jugoplastikom) jedva izbacio Jelovčevu Olimpiju, iako je imao najbolju europsku momčad u tom trenutku.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Veselin Đuho ispred svih</p>
<p>Sa sedam od mogućih devet glasova članova Upravnog odbora Hrvatskog vaterpolskog saveza (HVS) pobijedio je sadašnji trener Juga Veselin Đuho ispred jedinog legitimnog konkurenta Zorana Roje</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Prvog dana proljeća hrvatski vaterpolo dobio je i novog izbornika. Nakon 177 dana otkako je Neven Kovačević podnio otkaz izbornička trakavica dobila je svoj sretan završetak, sa sedam od mogućih devet glasova članova Upravnog odbora Hrvatskog vaterpolskog saveza (HVS) pobijedio je sadašnji trener Juga Veselin Đuho. Ujedno je to i najvažnija odluka redovne sjednice UO HVS-a, održane u četvrtak.</p>
<p>Jedini legitimni konkurent Đuhi bio je Zoran Roje, trener riječkog Primorja, koji je zaslužio samo glas riječkog predstavnika Jadrića, dok je jedan član UO-a bio suzdržan.</p>
<p>– Oba kandidata predali su plan i program rada s reprezentacijom u slijedeće četiri godine, koliko traje izbornički mandat. Osim što smo ocijenili kako je Đuho predstavio kvalitetniji program u njegovu korist presudili su i dosadašnji trenerski uspjesi te iskustvo, komentirao je izbor novog izbornika predsjednik HVS-a Martin Sardelić i zaključio:</p>
<p>– Morate znati kako je Đuho od strane Hrvatskog olimpijskog odbora proglašen najboljim trenerom prošle sezone, kada je sa vaterpolistima Juga osvojio državno prvenstvo i naslov europskih prvaka.</p>
<p>Ipak, trener Juga će još neko vrijeme biti na raspolaganju svom matičnom klubu, dubrovačkom Jugu. Dubrovčani su izborili prvo mjesto u svojoj skupini Lige prvaka te sada predstoje pripreme za završni turnir najbolje četiri vaterpolske momčadi Europe. A uz to »gosparima« je također imperativ ponovo osvojiti državno prvenstvo.</p>
<p>– Sretan sam i ponosan, velika je čast biti izbornikom svoje zemlje, no u isto vrijeme i velika obveza, prva je reakcija Veselina Đuhe, koji je zatim nastavio:</p>
<p>– Reprezenatciju moramo vratiti na stare staze slave. Osim dva bljeska, na olimpijskom turniru u Atlanti i Svjetskom prvenstvu u Firenzi, moramo priznati kako nismo imali kontinuitet rezultata. Stoga je na tome najveća obveza, što uistinu nije lak posao. Ostatak ove godine pokušat ću iskoristiti kako bih napravio svojevrsan filter mladih talentiranih igrača, koji su zasigurno zaslužili mjesto u reprezentaciji. Ne bih sada govorio o imenima, o tome ćemo kad dođe vrijeme. A nakon što temeljito ispitam njihove psiho-fizičke sposobnosti treba ih kvalitetno uključiti u redove reprezentacije sa starijim i iskusnijim igračima, a kako bi uspjeli uigrati redove za slijedeću sezonu kada je na rasporedu Europsko prvenstvo. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>SAD donio pravila za izricanje smrtne kazne strancima </p>
<p>Prema novim pravilima, da bi bila važeća, smrtna presuda protiv optuženika na vojnom sudu mora biti donijeta jednoglasno a mediji bi imali pravo pokrivati veći dio sudskog procesa/Isključena mogućnost nezavisne žalbe na presudu</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Američka administracija donijela je pravila za rad vojnih sudova koji sude zatvorenicima iz afganistanskog rata, otvarajući mogućnost da SAD progoni i izriče smrtne presude stranim državljanima pravnim postupkom koji nije korišten još od vremena predsjednika Haryja Trumana nakon Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Donošenjem ovih pravila administracija je napravila ustupak kritičarima koji su upozoravali da bi odluka američkog predsjednika Georgea Busha od 13. studenoga prošle godine o osnivanju takvih sudova mogla biti podloga za uvođenje tajnog rigidnog sustava u kojem bi optuženici bili osuđivani na smrt bez prave prilike da iznesu svoju obranu. </p>
<p>Prema novim pravilima, smrtna presuda mora biti donijeta jednoglasno, mediji bi imali pravo pokrivati veći dio sudskog procesa, a optuženici bi, pored civilnog odvjetnika kojega bi sami plaćali, imali pravo i na vojnog odvjetnika kojega bi plaćala američka vlada. </p>
<p>Pravila također kažu da bi osumnjičenici bili smatrani nevinima dok im se ne dokaže krivnja i imali bi pravo uvida u dokaze protiv njih. Dokazi bi morali imati visok stupanj vjerodostojnosti, i osoba će biti smatrana krivom samo nakon osnovanih sumnji. </p>
<p>Pravila ne uključuju razmatranje nezavisnih žalbi, što su kritičari također tražili kako bi se zadržala civilna kontrola nad vojnim sudovima. </p>
<p>Novost u pravilima jest uvođenje odredbe da predsjednik ima pravo imenovati civile da privremeno obavljaju dužnost vojnih sudaca u žalbenom postupku. Odnosno, ako su suci civili, predsjednik ih može proglasiti privremenim vojnim časnicima u razdoblju od dvije godine. Ova odredba primjenjivala bi se u slučajevima opasnosti za nacionalnu sigurnost, koja je trenutačno proglašen u SAD. Predsjednik bi imao pravo na konačni uvid u slučajeve, iako je sve zatvorenike nazvao »ubojicama«.</p>
<p>Preimenovanjem civilnih sudaca u vojne administracija se želi osigurati da niti jedan dio sudskog procesa ne »klizne« u civilni sud. Najvjerojatnije je da će se suđenja voditi u američkoj bazi Guantanamo na Kubi, jer će tamo biti zaštićeni od jurisdikcije američkih sudova. Primjena ove odredbe još nije sigurna i administracija pokušava još pronaći varijantu koja će vojsci dati najveći dio kontrole i koja će spriječiti mogućnost da federalni sudovi interveniraju u slučajevima smrtnih kazni. </p>
<p>Aktivisti za zaštitu ljudskih prava i dalje najviše zamjeraju što pravila ne uključuju mogućnost pokretanja nezavisnog žalbenog postupka. Amnesty International kaže da nedostatak žalbe daje »nesputanu i neizazvanu diskrecijsku moć sucima da donose odluke kome će se suditi i po kakvim pravilima«. </p>
<p>Osumnjičeni također ima pravo zamijeniti dodijeljenog vojnog odvjetnika drugim vojnim odvjetnikom, kao što ima pravo birati i svoje civilne odvjetnike pod uvjetom da su američki državljani i da su dokazano »čisti« za primanje tajnih informacija. U slučaju da se u sudskom procesu objavljuje tajna informacija, civilni odvjetnici trebaju napustiti sudnicu, što nije slučaj s vojnim odvjetnikom. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Primanje BiH u Vijeće Europe - povjerenje na kredit</p>
<p>MOSTAR, 21. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je u Strasbourgu rezoluciju kojom se BiH poziva da postane članom Vijeća Europe i pristupi Statutu, čime je i formalno obavljeno primanje te države u punopravno članstvo VE. BiH će kao punopravan član sudjelovati u radu sljedećeg zasjedanja Odbora ministara Vijeća Europe u Vilniusu 2. svibnja, a ceremonija podizanja bosansko-hercegovačke zastave na jarbol ispred Vijeća održat će se 24. travnja. </p>
<p>Šef bosansko-hercegovačke diplomacije Zlatko Lagumdžija uspio je članove Odbora uvjeriti da BiH zaslužuje prijem u VE, iako se uoči njegova dolaska u Strasbourg u dobrom dijelu bosansko-hercegovačke javnosti zbog još uvijek neispunjenih obveza oko dosljedne provedbe odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, odnosno nepostizanja konsenzusa o ustavnim promjenama, strahovalo da će BiH »pred nosom« još jednom biti »zatvorena vrata«. Odgovarajući na brojne upite članova Odbora, Lagumdžija je posebno naglasio činjenicu da je u BiH u posljednjih 18 mjeseci usvojeno više zakona nego u posljednjih pet godina, a da je u pregovorima o ustavnim promjenama postignut konsenzus o 80 posto pitanja, dok je ostalo još dogovoriti 20 posto. </p>
<p>Tih »80 posto«, o kojima je proteklih dana govorio i visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, očito je bilo dovoljno za potvrdu primanja BiH u punopravno članstvo Vijeća Europe. Lagumdžija je u tim, za sada ipak neuspješnim pregovorima (hrvatski pregovarači apsolutno su nezadovoljni i neće prihvatiti nijedno rješenje bez učinkovitih mehanizama zaštite vitalnih nacionalnih interesa, a pregovore su u srijedu napustili i predsjednici SDA i SNSD RS-a), posebice značajnom cijenio ulogu visokog predstavnika Petritscha. </p>
<p>A Petritsch je, po Lagumdžijinim riječima, »čuvar europskih vrijednosti u BiH i ukoliko u traganju za rješenjima krenemo izvan europskih standarda, on je dužan vratiti nas«. Mnogi analitičari ovdašnjih zbivanja te su Lagumdžijine izjave prokomentirali kao potvrdu da će Petritsch jednostavno »nametnuti preostalih 20 posto« (za koje njegova glasnogovornica Stiglmayer kaže da su »samo finese«, iako priznaje da se žestoko pregovara na koji će se način štititi vitalni nacionalni interesi?!), možda i uz posredovanje Venecijanske komisije, čija je pomoć ponuđena u Strasbourgu.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Crna Gora: Novi izbori, manjinska ili tehnička vlada? </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore svakodnevno ubire žrtve na crnogorskoj političkoj sceni. Socijaldemokratska stranka Crne Gore (SDP), članica vladajuće koalicije, još će jednom razmotriti već donesenu odluku o izlasku iz vlade Crne Gore, no Liberalni savez koji je dosad u parlamentu podržavao manjinsku vladu Filipa Vujanovića, u srijedu je definitivno povukao podršku kabinetu. Socijaldemokrati i liberali ocjenjuju neprihvatljivim sadržaj nedavno potpisanog sporazuma jer se njime odgađa referendum o nezavisnosti za najmanje tri godine. Ovim je potezom, ocjenjuju pristaše samostalne države, Đukanović izigrao koalicijski sporazum i iznevjerio očekivanja. </p>
<p>Zbog krize vlade, najviši dužnosnici vladajuće Đukanovićeve Demokratske stranke socijalista (DPS) Crne Gore najavili su formiranje nove vlade i to opet od istih stranaka independističkog bloka ili pak raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Vujanovićev kabinet bit će nositelj izvršne vlasti sve dok se ne izabere nova vlada. Najlogičniji potez premijera bio bi, tvrde analitičari, da vrati mandat predsjedniku, a da skupština izabere novu vladu u roku od 60 dana od trenutka kad Đukanović, nakon konzultacija sa SDP-om i LSCG-om, predloži mandatara. </p>
<p>Postoji i teoretska mogućnost da Vujanovićeva vlada opstane kao tehnička tako što će je spasiti probeogradski orijentirana oporba, no to je rješenje navodno najmanje izvjesno. Liberalni je savez također najavio i ostavku predsjednice republičkog parlamenta Vesne Perović.</p>
<p>Premijer Vujanović demantirao je špekulacije da polazne osnove o novim odnosima Crne Gore i Srbije sadrže bilo kakav aneks odnosno tajne klauzule te da će DPS poduzeti sve mjere da sačuva jedinstvo suverenističkog bloka. Crnogorski legalisti inače tvrde da je Đukanovićev potpis na dokumentu kojim se ukida Jugoslavija - protuustavan. Oni dodaju da čak ni republički parlamenti nemaju ustavnu snagu da verificiraju novi sporazum, već da bi ga trebalo podvrgnuti ispitu narodne volje. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Devet mrtvih i 40 ozlijeđenih u eksploziji </p>
<p>LIMA, 21. ožujka </p>
<p> - U eksploziji automobila-bombe, koja je u srijedu navečer odjeknula Limom, poginulo je devetero ljudi, a najmanje ih je 40 ozlijeđeno. Automobil-bomba eksplodirao je četiri bloka od američkoga veleposlanstva, samo tri dana prije predviđenog posjeta američkog predsjednika Georgea W. Busha. Američki predsjednik koji je u četvrtak stigao u meksički grad Monterrey na svjetski skup o financiranju razvoja, treba u subotu posjetiti Limu. Bomba je bila skrivena u automobilu parkiranom ispred banke.</p>
<p>Najmanje je troje ljudi poginulo u banci, navodi se u izvješćima. U snažnoj detonaciji oštećene su obližnje zgrade i automobili. </p>
<p>Peruanski potpredsjednik Raul Diez Canseco bio je šokiran napadom, no rekao je da vlada kontrolira stanje. »Izbrisali smo terorizam i nećemo tolerirati njegov povratak«, istaknuo je. </p>
<p>Peruanski predsjednik Alejandro Toledo prekinuo je posjet Meksiku nakon vijesti o eksploziji. Toledo koji je bio u Monterreyu, osudio je atentat u Limi rekavši: »Neću dopustiti da teroristički napadi ugroze demokraciju. Nećemo popustiti nijedan centimetar. Primijenit ćemo čvrstu politiku prema teroristima u okviru zakona«. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Fernando Ropigliosi izjavio je kako je jasno da je napad povezan s Bushovim posjetom. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hladni vjetrovi u odnosima SAD-Kina </p>
<p>Američko-kineski odnosi ponovno se pogoršavaju, sada zbog stavljanja Kine na listu država protiv kojih se ne isključuje nuklearni napad, te zbog putovanja tajvanskog ministra obrane u SAD i susreta s američkim dužnosnicima </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Odnosi Pekinga i Washingtona ponovno se pogoršavaju. Prije mjesec dana predsjednik George W. Bush posjetio je Kinu i obje strane nastojale su da sve protekne u što boljem ozračju, iako se nisu uspjeli dogovoriti o proturaketnoj obrani, prodaji oružja i ljudskim pravima. A predstavnik kineske vlade sada je izjavio da je »u samo mjesec dana s američke strane Kina doživjela niz štetnih postupaka«. Službena novinska agencija Xinhua izrazila se poetičnije: »U kinesko-američkim odnosima zapuhali su čudni, hladni vjetrovi«. </p>
<p>Peking se najviše uznemirio zbog dva američka grijeha. Prvo, Washington je dopustio tajvanskom ministru obrane Tang Yiau-mingu da posjeti SAD i da se susretne s visokim američkim dužnosnicima. Tang je prvi tajvanski ministar obrane koji je - poslije potpune normalizacije američko-kineskih odnosa 1979. - dobio vizu za posjet SAD-u. Prema sporazumima s Pekingom, Washington je pristao da neće održavati službene diplomatske odnose s Tajvanom niti će postojeće odnose unapređivati. Stoga su tajvanski dužnosnici dosad dobivali samo tranzitne vize za proputovanje kroz SAD, a Peking je prosvjedovao kad bi se oni »na proputovanju« zadržali i sastajali s američkim dužnosnicima. A sada je, početkom ožujka na Floridi, Tang prisustvovao konferenciji o obrani na kojoj se dogovarala prodaja oružja Tajvanu, navodno i novih podmornica.</p>
<p>Neki su tu konferenciju doživjeli kao podsjećanje Kineza da će - u slučaju njihova napada - američka vojska braniti Tajvan. Tang se sastao i sa zamjenikom ministra obrane Paulom Wolfowitzem i s pomoćnikom državnog tajnika Jamesom Kellyjem. Peking stalno ističe da je Tajvan »privremeno odbjegla pokrajina« koja će se vratiti Kini »i silom, bude li potrebno«. Stoga je i viza Tangu, a još više njegovi susreti s visokim dužnosnicima i prisustvo konferenciji iza koje stoji Pentagon, »miješanje u kineske unutarnje poslove« i politika osamostaljenja Tajvana, čemu se kineska vlada, naravno, protivi. I zato je reagirala s ogorčenjem. </p>
<p> Drugi postupak koji je uznemirio kinesku vladu mogao bi biti još ozbiljniji. Nedavno je Los Angeles Times »provalio« popis sedam »nepoćudnih« zemalja protiv kojih se ne isključuje američki nuklearni napad. Uz Rusiju, Irak, Iran, Sjevernu Koreju, Libiju i Siriju, na popisu je i Kina. Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova, Li Zhaoxing, službeno je prosvjedovao. Televizija je prenijela njegove riječi američkom veleposlaniku da Kina »nikad neće popustiti stranim prijetnjama, pa ni nuklearnoj ucjeni. Zauvijek su prošla vremena kada se Kinu moglo tiranizirati«. Tako oštre riječi nisu se dugo čule u službenim američko-kineskim verbalnim nadmetanjima. </p>
<p>Utjecajni tjednik Globalna vremena (izdanje Renmin Ribaoa), objavio je da Kina razmatra otkazivanje posjeta svojih ratnih brodova američkoj luci, što je bilo dogovoreno za drugu polovicu godine. Naravno, u tom slučaju ne bi bilo ni uzvratnog posjeta američkih brodova Kini. Ratni brodovi razmjenjuju posjete od 1997., a američki ratni brodovi rutinski svraćaju u Hong Kong. Poslije 11. rujna činilo se da će odnosi Pekinga i Washingtona dramatično napredovati. Kineska vlada je među prvima osudila terorističke napade i priključila se protuterorističoj koaliciji. Obavještajne službe su surađivale uspješnije nego ikad od 1980-ih godina, kada su djelovale kao saveznici protiv SSSR-a. </p>
<p>Usprkos najnovijih zaoštravanja, dobri poznavatelji odnosa ipak ne očekuju ozbiljno pogoršanje, jer i Amerikanci i Kinezi su pragmatični, a dugoročni poslovi, trgovina i investicije, znatno su im važniji od trenutačnih nesporazuma i polemika. I dalje se priprema prvi službeni posjet Hu Jintaoa Washingtonu, predviđen za kraj travnja. Hu je sada potpredsjednik Kine i, po svim najavama, sljedeće godine postat će predsjednik. Do kraja ove godine bi i sadašnja prva ličnost Kine, Jiang Zemin, trebao otići u - zapravo oproštajni - posjet SAD-u. </p>
<p>Uostalom, kad je riječ o odnosima Pekinga i Washingtona, uvijek treba imati na umu riječi Mao Zedonga Richardu Nixonu, 1972., da Kina neće uporabiti silu protiv Tajvana: »Trenutačno možemo bez njih, pa se to pitanje može riješiti i za sto godina«. Ili, ne baš previše publicirane poruke američkog predsjednika Georgea Busha starijeg upućene kineskoj vladi poslije masakriranja prosvjednika na Tiananmenu, 1989., što je osudio cijeli svijet: »Nećemo zbog takvog incidenta pokvariti ono što smo stvarali 17 godina!«, odnosno: »Nemojte se osvrtati na ono što ćemo javno govoriti«! </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nove Crvene brigade preuzele odgovornost za ubojstvo Marca Biagija</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Claudio Scajola započeo istragu zašto je ukinuta oružana pratnja profesoru Marcu Biagiju / Sumnja se da je u Ministarstvu netko u dosluhu s atentatorima / Odgovornost za smrt Marca Biagija vlada i oporba prebacuju jedna na drugu </p>
<p>RIM, 21. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Italija je šokirana ubojstvom uglednog profesora Marca Biagija, a stari strah od terorističkih obračuna se vratio na Apeninski poluotok. Predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi oštro je osudio »divljački napad na profesora Biagija« koji je pogođen »slijepim nasiljem«, a papa Ivan Pavao II. je na općoj audijenciji koja se održava svake srijede na trgu Svetog Petra posvetio dio svog govora sjećanju na »barbarski ubijenog« Marca Biagija. </p>
<p>Papa se obratio Talijanima moleći ih da »zaustave zategnutu i neprijateljsku klimu među socijalno suprostavljenim stranama«. Međutim, "zategnuta klima" se samo još više pojačala, jer sada jedni druge optužuju kao odgovorne za ubojstvo Marca Biagija. Premijer Silvio Berlusconi je prvi puta javno prozvao čelnike ljevice zbog njihova »huškanja protiv vlade« koje je nazvao otvorenim pozivom na javni linč osoba koji rade za vladu. </p>
<p>S druge strane stižu optužbe protiv vladinih dužnosnika. Čelnik Bijelih trenirki (miroljubivih antiglobalizacijskih organizacija) Luca Casarini je odmah nakon ubojstva Marca Biagija izjavio u političkoj emisiji »Porta a porta« da se radi o »tko zna kojem po redu državnom ubojstvu« i da »naručitelje ubojstva Marca Biagija treba tražiti među onima koji su protiv subotnje manifestacije i generalnog štrajka«. </p>
<p>Zbog sve većeg pritiska javnosti i pitanja koje se nameće samo po sebi, »zašto je ukinuta oružana pratnja profesoru Marcu Biagiju«, ministar unutarnjih poslova Claudio Scajola je započeo internu istragu o tome tko je donio odluku da nema rizika za Marca Biagija. Oružje iz kojeg je ubijen profesor Marco Biagi je identično kao ono kojim je ubijen prije tri godine profesor Massimo D'Antona. </p>
<p>Bivši ministar za rad Treu dao je izjavu koja je uspaničila mnoge, a to je da sumnja da je u Ministarstvu za rad doušnik i suradnik terorista, jer je suviše povjerljivih informacija »iscurilo iz Ministarstva«. Tri ubijena profesora radili su kao savjetnici ministara za rad i znalo se u detalje njihovo kretanje i aktivnosti. Čak i ministar za europsku politiku Rocco Butiglione tvrdi u listu La Stampa da suradnika terorista treba tražiti »unutar Ministarstva za rad«. </p>
<p>Stigle su četiri anonimne izjave da iza atentata na Marca Biagija stoje Nove Crvene brigade. Prve tri koje su dospjele u policijsku kvesturu u Veneciji i u sjedište lista 24 ore u Bologni istražitelji smatraju »nepouzdanima«. Međutim četvrto, poslano preko Interneta na adresu novinske agencije www.caserta 24 ore.it, shvatili su ozbiljno. </p>
<p>U tekstu od 26 stranica su Nove Crvene brigade preuzele odgovornost za ubojstvo profesora Biagia i ponovile da se bore »protiv imperijalizma, NATO-a, europskih povezivanja …« </p>
<p>Talijanske tajne službe su upozorile na opasnost od novih atentata i dale četiri imena koja su na vrhu liste rizičnih osoba koje bi mogle biti sljedeće žrtve. To su predsjednik Udruge poslodavaca Antonio D'Amato, ministar za telekomunikacije Maurizio Gasparri, ministar za gospodarstvo Giulio Tremonti i sindikalni čelnik Savino Pezzota koji je bio za dijalog sa vladom. </p>
<p>Nakon ubojstva profesora Biagija, sindikati su nastavili prekinuti dijalog s vladom, ali nisu odustali od manifestacije zakazane za 23. ožujka, u subotu, kad se očekuje više od milijun osoba na rimskim trgovima. Manifestacija će, osim prosvjeda protiv promjene člana 18 Zakona o radu, biti i protiv terorizma.</p>
<p> Istog dana, u subotu vlada je odlučila organizirati državni sprovod Marca Biagija. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Izazovi nove turske mirovne uloge u Afganistanu</p>
<p>Misija američkoga potpredsjednika Cheneyja završila je u Ankari jasnom porukom da je Turska postala »nezamijenjivi čimbenik mira i sigurnosti« na tome eksplozivnom području</p>
<p>ANKARA, 21. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Turska je postala nezamijenjivim čimbenikom mira i sigurnosti na eksplozivnom Srednjem istoku, ali i srednje Azije i Zakavkazja,te područja crnomorskih zemalja i jugoistoka Europe.« Ta laskava ocjena, s velikom političkom specifičnom težinom, mogla se čuti iz bližeg okruženja američkoga potpredsjednik Ducka Cheneya koji je u srijedu, posjetom Ankari, završio desetodnevnu misiju ispitivanja »antiiračkoga raspoloženja« u 12 zemalja. Među njima su Velika Britanija (kao prva postaja) i Turska (kao posljednja) te 10 arapskih srednjoistočnih zemalja.</p>
<p>Činjenica da je Cheney za posljednju destinaciju svoje turneje odabrao upravo Tursku, nedvojbeno potvrđuje kolika se važnost daje toj velikoj euroazijskoj zemlji iz kuta američkih političkih, vojnih, gospodarskih i drugih stratega. Turska je bliski vojni i gospodarski saveznik i partner američkoga štićenika Izraela. Bez turske pomoći teško se može organizirati vojna kampanja svrgavanja režima iračkoga predsjednika Saddama Husseina, ali i držati pod prismotrom neki drugi režimi, poput Sirije i Irana. </p>
<p>S velikom, dobro uvježbanom i discipliniranom vojskom, koja ima oko 650.000 vojnika - druga u Europi odmah iza Rusije - pritom okrenuta Zapadu, Turska postaje pravim mostom koji povezuje istok i zapad. Takav turski doprinos osjetio se tijekom Zaljevskoga rata 1991., ali i aktivnim sudjelovanjem u mirovnim operacijama u Somaliji (turski general Çevik Bir bio je glavni zapovjednik), Bosni, Kosovu i u Afganistanu. Ta potonja srednjoazijska zemlja, u kojoj će Turska uskoro najvjerojatnije dobiti zapovjednu ulogu nad Međunarodnim snagama sigurnosti i pomoći (ISAF), samo je nova potvrda da se bez aktivnoga sudjelovanja te zemlje praktički teško može graditi novi međunarodni svjetski poredak. </p>
<p>Svakako, svjesna te činjenice, washingtonska je administracija najavila brzo otvaranje državne kase iz koje će se Turskoj isplatiti 228 milijuna dolara za njezin afganistanski mirovni dopirnos. Od toga 28 milijuna bit će dato za potrebe turskih ISAF-snaga u Afganistanu, a 200 milijuna dolara kao ekonomska pomoć. Amerikanci, koji ne driješe baš lako kesu, očito žele da tako udobrobolje svojega provjerenoga dugogodišnjega saveznika, Tursku. Istodobno administracija predsjednika Georgea W. Busha čini snažan pritisak na Međunarodni monetarni fond (MMF) da odobri Turskoj dodatnih 16,5 milijardi dolara zajma. Ta su sredstva nužna za izlazak zemlje iz vrlo teške i složene gospodarske i finacijske krize u koju je zapala u veljači prošle godine. </p>
<p>Bez američke pomoći pad vlade premijera Bülenta Ecevita ne samo da bi bio neizbježan već bi se Turska našla na vrlo opasnim »argentinskim« gospodarskim tračnicama. Takvim pružanjem pomoći Turskoj, Washington očito na najbolji mogući način štiti vlastite interese u širem području, posebice na Srednjem istoku. Stoga ne čudi što je još bivši američki predsjednik Bill Clinton u Istanbulu, prije dvije godine, zajedno s pet turkofonskih zemalja, stavio potpis na dokument kojim se predviđa gradnja naftovoda koji bi išao od Azerbajdžana, preko Gruzije, do turske sredozemne luke Ceyhan. Ostvarenjem toga projekta, koji je vrlo važan i za zemlje Europske unije, Turska bi dugoročno razriješila pitanje svojih energetskih potreba.</p>
<p>Turska, jedina islamska zemlja članica NATO-a, dobila je posjetom Dicka Cheney i na težini zahtjeva da se što prije priključi u punopravno članstvo EU-a. To znači da neće izostati američki pritisak na Bruxelles da otvori svoja vrata Turskoj. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Mugabe koristi montirane video-snimke za obračun s političkim protivnicima</p>
<p>Podizanjem montirane optužnice protiv svog glavnog suparnika Morgana Tsvangiraija, Robert Mugabe pokazuje koliko se boji međunarodne osude </p>
<p>LONDON, 21. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pobijedivši nedavno na općim izborima koji, po ocjeni mnogih, nisu bili ni slobodni ni pravedni, predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe nastavlja obračun sa svojim političkim protivnicima. </p>
<p>Tako je ovih dana zbog veleizdaje optužen glavni oporbeni vođa u Zimbabveu, Morgan Tsvangirai, kome prijeti smrtna kazna. Tereti ga se, naime, da je planirao atentat na Mugabea. Glavni dokazni materijal protiv Tsvangiraija je mutna snimka, zabilježena sigurnosnom videokamerom.</p>
<p>Grubo izvedena montaža</p>
<p>Ona pokazuje kako taj oporbenjak razgovara s političkim savjetnikom i bivšim izraelskim obavještajcem Arijem Ben-Menasheom koji je nekoć radio kao Mugabeov savjetnik. Na toj traci, koja je najprije prikazana na australskoj televiziji, Tsvangirai kaže: »Sada definitivno možemo reći da će Mugabe biti eliminiran«. No, Tsvangirai tvrdi da nije govorio o Mugabeovom umorstvu, već o njegovom političkim porazu. </p>
<p>Nakon toga film naglo preskače, te se golim okom vidi da se radi o grubo izvedenoj montaži. Osobe koje sudjeluju na sastanku u različitim sekvencama sjede na različitim mjestima, a i brojač na rubu video-trake pokazuje da je ona bila rezana i montirana. Tsvangirai kaže da su u pitanju same insinuacije, te da je napustio prostoriju čim je Ben-Menashe prvi put spomenuo Mugabeovo umorstvo.</p>
<p>List Jeruzalem Post naziva Ben Menashea »notornim i kroničnim lažljivcem«, a nezavisni promatrači tvrde da je bio povezan s izraelskom tajnom službom Mossad, te , pokojnim Robertom Maxwellom. Godine 1990. u Sjedinjenim Državama bio je optužen zbog ilegalne prodaje izraelskih zrakoplova Iranu.</p>
<p>Na vijest da je protiv Tsvangiraija podignuta optužnica, sindikati Zimbabvea pozvali su na opći štrajk, ali je prvi odaziv bio mlak. Mugabe i njegovi sljedbenici još slave izbornu pobjedu sa 56 posto glasova, izborenu barem jednim dijelom pomoću podmetanja. Vjeruje se, naime, kako je mnogim pristalicama oporbe u Zimbabveu bilo onemogućeno da glasuju, te da je izbore pratilo nasilje i zastrašivanje. U osudi Zimbavea najoštrije su bile Velika Britanija i druge bijele članice Commonwealtha. Nasuprot tome, južnoafrički vođa Thabo Mbeki i drugi crni lideri mišljenja su da su izbori u Zimbabveu bili razmjerno fer, te da Mugabeov režim nije potrebno kažnjavati.</p>
<p>Tako različita percepcija gotovo je dovela do raskola između crnačkih i bjelačkih zemalja članica Commonwealtha, sve dok nedavno, na sastanku u Londonu, nije pronađena kompromisna formula. </p>
<p>Odlučeno je da Zimbabve ipak bude suspendiran iz članstva te zajednice naroda na godinu dana, zbog loše provedenih izbora. No predsjednici Nigerije i Južne Afrike, Olusegun Obasanjo i Thabo Mbeki trebali bi, kako je najavljeno, sada raditi na pomirenju između vlade i oporbe u Zimbabveu. Podizanjem fiktivne optužnice protiv svog glavnog suparnika Tsvangiraija, Mugabe je, međutim, jasno pokazao koliko mu je stalo do mirenja.</p>
<p>Robert Mugabe je i prije izbora redovno bio na meti kritika zbog poticanja svojih crnih sljedbenike da nasiljem, zastrašivanjem i umorstvima, otimaju zemlju bijelim farmerima u Zimbabveu. </p>
<p>Na nagovor Londona, protiv njega i njegovih glavnih suradnika već su ranije donijete određene sankcije. Mugabe i njegovi ljudi ne smiju putovati u inozemstvo, a zamrznuta je i njihova imovina na stranim računima.</p>
<p>Ohrabren time što je namještanje izbora prošlo razmjerno bezbolno po njega, on sada kreće u bezočni obračun s istaknutim oporbenjakom, ne libeći se od korištenja grubo fabriciranih dokaza. To također svjedoči koliko se malo boji međunarodne osude i kazne.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Njemački mediji s posebnom pažnjom popratili Genscherov 75. rođendan</p>
<p>BERLIN, 21. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U vrijeme posvemašnjega gubitka rejtinga njemačkih političara mediji u Njemačkoj su u četvrtak s velikim publicitetom obilježeli 75. rođendan Hansa Dietricha Genschera, bivšega političara i dugogodišnjeg njemačkog ministra vanjskih poslova.</p>
<p> U posebnoj emisiji tv-mreže ARD dan prije rođendana Genscheru je, među inim, čestitao i sadašnji ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, zatim, bivši američki državni tajnik, Henry Kissinger, Eduard Ševardnaze i drugi. </p>
<p>Za njemačke analitičare neprijeporno je da je povijesni trenutak Genscherove političke karijere bio kada je 30. rujna 1999. godine s balkona njemačkoga veleposlanstva u Pragu okupljenim izbjeglicama iz DDR-a rekao da je put u slobodu otvoren. To je bio prvi čin procesa koji će na svom vrhuncu imati pad Berlinskog zida i ujedinjenje Njemačke. </p>
<p>Tomu je prethodila istočna politika Willya Brandta u kojoj je Genscher promicao popuštanje napetosti između Istoka i Zapada. I nakon dolaska u vladu Hemuta Kohla on je nastavio istu politiku, održavajući dobre odnose sa šefovima diplomacija zemalja iza »željezne zavijese«. Naravno, na prvom mjestu je bio tadašnji Istočni Berlin.</p>
<p>Genscherov politički san je bila ujedinjena Njemačka. No, do tog cilja trebali su dani provedeni ponajviše na putovanju između Moskve i Washingtona te Pariza i Varšave. Rezultat mnogih putovanja bio je, među ostalim, sporazum »Dva plus četiri« koji je otvorio put ujedinjenju. Za neke Genscherove kritičare prijeporno je, međutim, »prebrzo« priznanje Hrvatske. Glavna je teza njegovih kritičara da je tim priznanjem razbuktao rat. Blizak tomu mišljenju je i sadašnji njemački ministar vanjskih poslova Fischer. On ne dvoji da je Hrvatsku trebalo priznati, ali drži da to nije trebalo biti izvan jedinstvene europske odluke. Genscher, pak, svoje kritičare podsjeća da je priznanje nakon Vukovara zaustavilo rat u Hrvatskoj te je priznanje nakon provotnoga protivljenja, ipak, usuglašeno s drugim članicama tadašnje Europske zajednice. </p>
<p>Genscher i u svojoj unutarnjopolitičkoj karijeri ima poteza koji se različito vrednuju. On je 1972. godine kao ministar unutarnjih poslova u vladi Willya Brandta, nije uspio u naslinom pokušaju oslobađanja izraelskih talaca koje su palestinski teroristi držali na Olimpijskim igrama u Münchenu. </p>
<p>Genscher je Kohlu podnio ostavku 1992. godine upravo na dan kada je prije 18 godina stupio na mjesto šefa njemačke diplomacije. Danas stanuje u blizini berlinskog hotela »Adlon« kod Brandenburških vrata u Berlinu. Ne obnaša niti jednu političku dužnost. No, kao savjetnik i sveučilišni profesor njegova predavanja plijene pozornost publike i medija. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Havel, Mečiar i Klaus pred sudom</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Desetak vodećih čeških i slovačkih političara, uključujući češkog predsjednika Vaclava Havela, predsjednika češkog parlamenta Vaclava Klausa i bivšeg slovačkog premijera Vladimira Mečiara, morat će na temelju sudske odluke dati izjave pred sudom koje se odnose na slučaj 24-godišnjeg komunističkog aktivista Davida Peche, koji ih je u krajnje ljevičarskim medijima nazvao zločincima i izdajicama. </p>
<p>»Zakon kaže da policija u prethodnom postupku mora pribaviti dokaze da su u kaznenom djelu klevete oštećenima narušeni čast i značaj u javnosti, zaposlenju i obitelji«, objasnio je sudac Aleš Ryzner iz suda u gradu Šumperku (sjeverna Moravska), koji vodi postupak protiv Peche. Pritom je zanimljivo da većina oklevetanih političara niti ne zna da su uopće oklevetani! No, spomenuti političari ipak neće morati pristupiti sudu u Šumperku, već će njihove izjave policija uzeti u mjestu boravka. Inače, David Pecha je optužen za »propagiranje pokreta koji propovijeda potiskivanje prava i sloboda građana, klevetu i širenje alarmantnih vijesti« jer je u novinama i na Internetu, uz ostalo, napisao da češki vojnici koji nisu poslušali zapovijed mogu u ratnim uvjetima biti, prema direktivama NATO-a, strijeljani, a desetak vodećih političara Češke i Slovačke nazvao je zločincima i izdajicama. On je urednik novina Nove Bruntalsko, kojima je vlasnik bivši agent državne sigurnosti (StB) i jedan od vođa ultraljevičara u Moravskoj Ludvik Zifčak. To je ujedno prvi slučaj poslije »Baršunaste revolucije« (1989.) da je jedan ljevičarski ekstremist optužen za propagiranje komunizma. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kongres SAD prihvatio reformu o financiranju političkih kampanja</p>
<p>WASHINGTON, 21. ožujka</p>
<p> - Američki Kongres u srijedu je prihvatio povijesnu reformu načina financiranja izbornih kampanja u Sjedinjenim Državama kojoj je svrha smanjiti utjecaj novca na politički sustav. Okončavši beskrajne debate, Senat je sa 60 glasova 'za' prema 40 protivnih prihvatio prijedlog zakona koji je sredinom veljače izglasao i Predstavnički dom. Predsjednik George W. Buh trebao bi taj tekst potpisati čak i ako, kako je sam objavio u srijedu, nije suglasan sa svim odredbama prijedloga zakona. Riječ je o najvećoj reformi prihvaćenoj u proteklih 25 godina. Novi zakon brani stotine milijuna dolara neograničenih donacija, poznatih kao »meki novac«. U proteklom izbornom ciklusu 2000. godine ti su doprinosi, prema procjenama, dosegli oko 500 milijuna dolara. </p>
<p> Zakon će strogo ograničiti te donacije državnim i lokalnim političkim strankama, ograničiti izbornu kampanju putem medija na kratko razdoblje prije izbora, a iznos za pojedince (tzv. »tvrdi novac«) koji se kandidiraju za predsjednika i za Kongres povećat će se na 2.000 dolara. Zakon je pripreman sedam godina, no snažan poticaj dobio je upravo početkom ove godine kolapsom energetskog diva Enron Corp., tvrtke koja je svojim donacijama obasipala jednako republikance i demokrate u zamjenu za utjecaj na američku politiku i Capitol Hill. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Divlja gradnja uzrok je i svih ostalih zagađenja </p>
<p>U vezi s natječajem za nagradu u zaštiti okoliša što je objavljen u Vjesniku od 18. ožujka o. g. želim odmah izraziti svoju sumnju da bi itko mogao dobiti tu nagradu zbog toga što nitko nije postavio ni organizaciju preventivno-ekološke zaštite i sad već dužne sanacije tog devastiranog okoliša poslije 60 godina totalne destrukcije divljom gradnjom i divljom urbanizacijom.</p>
<p>Obično se u tisku, na RTV i po raznim časopisima piše površno i više demagoški o samim konstatacijama pojedinih incidenata, pa o tim izvješćima nedorečenih skupova o zaštiti – no o sanacijama nema ni riječi. U međuvremenu se preko noći nezaustavljivo »napadaju« obalne i druge zone tim divljim vikendicama i ostalim objektima na ionako preopterećenoj nativnoj Prirodi.</p>
<p>Mi smo (kao Urbo-ekološki savez i sljednik Službe sanitarne tehnike Medicinskog centra Zadar) dali svima shemu-mrežu univerzalne organizacije nosioca te zaštite i nužne sanacije sa sasvim jasnim uvidom u tu hijerarhijsku mrežu nositelja, koja može početi od kućepazitelja i komunalnog redara sve do tog ministarstva, koje također nije postavilo tu svoju organizacijsku mrežu da bi se pokrio naš nacionalni teren djelotvornom zaštitom, ali i sanacijom.</p>
<p>Dok se pišu zakoni o zaštiti i dok se prave prostorni planovi ad infinitum, dotle divlji graditelji i isto tako divlji projektanti zabašuruju sve što se naopako gradilo na tom uzurpiranom vlastitom području i ne misleći na ikakvu radikalnu sanaciju te divlje gradnje.</p>
<p>Nema sumnje da je ta divlja gradnja uzrok svih ostalih zagađenja i da je valja eliminirati po kulturnim i stručnim kompleksnim urbanističkim kriterijima.</p>
<p>Stoga se već nazire jedna nova reparacijska nauka koja će postaviti sva ta interdisciplinarna sanacijsko-građevinska načela gdje će biti uključene i sve administrativne mjere i tehnički zahvati za uklanjanjem te divlje gradnje i divlje urbanizacije.</p>
<p>Mi pak (kao urbo-ekolozi) ne reflektiramo ni na kakvu nagradu, već sad hitno tražimo pomoć u ispravnoj odnosno funkcionalno-rehabilitirajućoj obnovi zatrpanog pomorskog grada Zadra, pa zatim i regulaciju narušenih tradicionalnih naših naselja i sve druge putove ispravnog usmjeravanja prometa, što se odnosi na opću komunalizaciju zaostalog grada i regije Zadar.</p>
<p>U tom pravcu dali smo prijedloge na prostorni plan Županije zadarske za 2015. godinu, pa za GUP Zadar (2002) (?) sa svim korekcijama uključujući i nekih 15 kapitalnih institucija društvenog standarda koje gradu i regiji nedostaju kao zaostalom i neintegriranom centru jedne velike i posve još uvijek nezaštićene arhipelaške regije. Stoga se traži objektivna suradnja intervencijom viših organa da bi se ovdje (ali i u Zagrebu) sad hitno konstituiralo jedno koordinacijsko tijelo jer je poznato da ni tu postojeće institucije (zavodi, konzervatori, komunalci, inspekcije i dr.) ne funkcioniraju, odnosno nisu usklađeni nikakvi reparacijski planovi, pa su čak ti naši provincijski gradovi u konfliktu sa županijama. </p>
<p>Dr. ŠANDOR LOVRIĆ, Urbo-ekološki savez, Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Na osnovi čega dr. Buratović ocjenjuje rad fakulteta?</p>
<p>U Vjesniku od srijede 20. ožujka 2002. objavljen je članak novinarke Mirele Lilek koji se temelji na njenom razgovoru s dr. Vladimirom Buratovićem, savjetnikom u poduzeću za izvrsni menagement »Zraka« d.o.o. iz Zagreba.</p>
<p> Članak, točnije rečeno, citirane izjave dr. Vladimira Buratovića usmjerene su na diskreditiranje fakulteta u Hrvatskoj. Da to potvrdim, bilo bi dovoljno navesti samo prve dvije rečenice: »Fakulteti su u Hrvatskoj institucije koje su se najmanje razvile i zato je izostao njihov toliko potreban doprinos razvoju društva. Njihova je glavna značajka konzervativnost: opreznost prema novome, ustrajanje na starim metodama i znanju«.</p>
<p> Ako je želio biti vjerodostojan, dr. Buratović trebao je navesti na koji(e) je fakultet(e) mislio dajući tešku i neargumentiranu izjavu. Nadalje dr. Buratović tvrdi da se fakulteti ne bave razvojem znanja i metoda prijenosa znanja. To može tvrditi samo netko tko očito nikada nije zavirio u bibliografije, a ni u vrhunske znanstvene časopise u kojima su otisnute tisuće stranica znanstvenih tekstova znanstvenika s hrvatskih fakulteta. Kad se navodi da »…sveučilišni udžbenik od 500 stranica ima od 100 do 150 nepotrebnih stranica…«, bilo bi korektno navesti o kojima se to udžbeninicima radi i tko su autori i recenzenti. Tvrditi da bi udžbenik prebačen na disketu stajao samo šest kuna znači vrlo malo cijeniti tuđi rad, jer se npr. uz relativno visoku nakladu od 1000 diskova, za što se dobiva 6000 kuna, može isplatiti autorski honorar od recimo 20 posto bruto cijene u iznosu od 1200 kuna. Za podmirenje ostalih stvarnih troškova vjerojatno bi se trebalo obratiti tvrtki »Zraka«, čiji je dr. Buratović savjetnik, a o ostalim nedokumentiranim navodima ne treba ni govoriti.</p>
<p>Osobno me je zainteresiralo tko je dr. Vladimir Buratović, budući da je novinarka navela samo tvrtku kojoj je savjetnik, a to ipak nije dovoljno. Nije jasno ni što znači onaj dr. ispred imena. Pogledao sam u pristupačne baze podataka. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici njegovo se ime ne nalazi u katalogu autora, koautora, urednika i sl. Njegova imena nema napisanoga ni uz jedan rad objavljen u okviru projekata koje financira Ministarstvo znanosti i tehnologije (baza podataka je u knjižnici Instituta Ruđer Bošković). Prezimena Buratovic(ch) nema ni u bazi Current Content (u Hrvatskoj prihvaćenoj za referentnu bazu za u svijetu objavljene radove). Jasno je da su baze i manjkave, ali …</p>
<p>Iz navedenoga ipak nije jasno na osnovi čega si dr. Buratović dopušta da tako nedokumentirano ocjenjuje rad fakulteta u Hrvatskoj. Općenito govoreći, sa stanjem na fakultetima ne treba biti zadovoljan, ali kad istupa javno, treba imati dovoljno građanske hrabrosti da se govori odgovorno, konkretno i na osnovi podataka. </p>
<p>Što se tiče naslova, trebalo je ipak pokušati preračunati što to znači »u 4 godine nepotrebno izgubljenih 400 sati«. Naime, to preračunato iznosi oko pet posto od ukupnoga radnog vremena. A to znači da su fakulteti odnosno studenti više nego djelotvorni.</p>
<p>IVICA ŠTERN, Velika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U slučaju Riječke banke zakazali su svi nadzorni mehanizmi</p>
<p>Na primjeru HT-a uvjerili smo se da ne trebamo privatizaciju da bi privredni subjekti dobro i profitabilno poslovali jer je HT jednako dobro poslovao i prije privatizacije. S druge pak strane dokazalo se da privatizacija može imati krajnje nepovoljan učinak, što se i dogodilo, pa je za većinu korisnika zbog poskupljenja nastupila trajna šteta.</p>
<p> Slično se događa ovih dana s Riječkom bankom. Njezina privatizacija nije donijela očekivani prosperitet i uspjeh, kako su nam uporno obećavali naši političari, nego je dapače označila katastrofu. U konačnici ceh će opet platiti porezni obveznici, tj. svi mi, posljedičnim i neminovnim padom standarda, ali i ukupne monetarne i privredne stabilnosti te ugleda zemlje.</p>
<p> Tome se zapravo ne treba čuditi s obzirom na korupciju infiltriranu u ustroj države, kako smo se to mogli uvjeriti i u zadnjoj »Latinici«! Kao da nas dosadašnje mnogobrojne propasti i sanacije banaka nisu ničemu naučile, pa i nisu, jer sanacija banke izgleda, slikovito, kao i kada bi vlasnik stare i bezvrijedne krntije uložio veliki novac u popravak motora i karoserije, da bi auto zatim prodao za jednu kunu novom vlasniku. Privatizacija, bez pristanka naroda, kao legalnog vlasnika, osim što je suprotna čl. 2. Ustava i čl. 49. o zaštiti uloženih sredstava, pokazuje se kao krajnje opasna i destruktivna praksa.</p>
<p>Začuđuje stoga upornost kojom se žele ponoviti iste greške i kroz privatizaciju Ine i HEP-a i, još više od toga, što se to događa upravo u Saboru, da bi se time pokušalo projektu privatizacije dati barem nekakav privid legitimnosti. Da teška borba za očuvanje privrednih resursa, koji su osnovica opstojnosti svake države, tek predstoji, dokaz je i kriza vlasti koalicije. Mnogo je dokaza da se stanje ne popravlja, već da se radi samo o podjeli privilegija i borbi za vlast, a krunski je dokaz da se glavni pokretač rotacije na vlasti (g. Budiša) nije ogradio od brutalne privatizacije, čak nalazi i riječi pohvale za navodne, valjda samo Vladi vidljive, privredne uspjehe dosadašnje koalicijske vlasti.</p>
<p> Financijske pronevjere, putem legalnih ustanova, u ovom slučaju Riječke banke i njima nadležne kontrole Narodne banke, dokazuju korumpiranost i nesposobnost državnog aparata po vertikali i naročitu odgovornost Narodne banke. Ovakve opsežne financijske malverzacije, naime, uza sve obavezne zakonske instrumente kontrole i struke, čak i dojave, nemoguće je ne uočiti na vrijeme.</p>
<p>NENAD LUKIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>I dalje nejasno tko je tajanstveni ubojica Rene</p>
<p>Rene je navodno kazao svjedoku da su mu Miljenko Žaja Krojf i Zoran Petrović, osim slike, dali i video kasetu sa snimkama Vjeke Sliška ispred sjedišta njegove tvrtke </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – U četvrtak je u sudnici remetinečkoga zatvora nastavio svjedočiti šogor pokojnoga Vjeke Sliška, Mijo Kovčo (43). Odgovarajući na pitanja branitelja optuženih uglavnom je potvrdio već ranije rečeno. Ponovio je da Vjeko nije bio anđeo, ali nije bio ni kriminalac. »On je bio tvrd dečko, znao se potući i istući, ali on nije pucao i ubijao«, tvrdi Kovčo.</p>
<p>Svjedok je također ustvrdio da pokojni Zlatko Bagarić, navodni šef »zločinačke«, kojeg je prema navodima optužnice na tom mjestu zamijenio Nikica Jelavić, nikad nije krio da zna kako iza napada na Sliška stoje njegovi ljudi, ali je rekao da on osobno nema ništa s tim. </p>
<p>Kovčo je pojasnio i neke nejasnoće oko navodnog susreta s plaćenim ubojicom Reneom, u Osijeku. S njim se sreo u dogovoru s poznanikom Draganom Bakovićem iz Čepina. Susret je upriličen u kafiću u središtu Osijeka. Rene, koji je bolovao od raka grla, tvrdi Kovčo, bio je unajmljen da ubije Vjeku Sliška, ali je od toga odustao. Na sastanku je predao Kovči Sliškovu fotografiju, »vjerojatno iz policijskog arhiva«. Rene je također tada kazao svjedoku kako su mu Miljenko Žaja Krojf i Zoran Petrović, osim slike, dali i video kasetu sa snimkama Sliška ispred sjedišta njegove firme u Maksimirskoj. Te je snimke navodno snimila tajna policija. </p>
<p>Kovčo je također rekao kako ga je nakon pucanja na Sliška u Sesvetama 1994. telefonom nazvao Bagarić i rekao: »J.... te bog, koju sreću ima čovjek.«</p>
<p>Kovčo je ponovio i događaj s početka devedesetih kada je Sliška ispred diskoteke »Sokol«, hicima iz pištolja, ranio pokojni Damir Kovačić Šerif. Navodno je kasnije u Traumatološku bolnicu došao osobno Nikica Jelavić i upitao Sliška: »Još si živ?«, što je, po Kovčinu mišljenju, značilo da je Šerif pod Jelavićevom zaštitom.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u ponedjeljak </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Iskoristili naivnost malodobnih osoba </p>
<p>VARAŽDIN, 21. ožujka</p>
<p> - Na Županijskom je sudu u Varaždinu počelo suđenje Vesni Vitez-Kolačko, Tatjani Rukelj, Ivici Daniloviću, Romani Malić, Darku Glavici, Dragi Hrženjaku i Mladenu Batosu, koje se terete za zlouporabu opojnih droga.</p>
<p> Prvooptužena Vesna Vitez-Kolačko tereti se da je neovlašteno prodavala opojne droge i organizirala mrežu preprodavača i posrednika. Tijekom istrage izjavila je da je povremeni konzument marihuane i ecstazyja, koju je u svibnju prošle godine kupila u zagrebačkom disko-klubu Best od nepoznate osobe. Riječ je o 70 tableta, za koje je, kao i pola kilograma marihuane, platila 4000 kuna. No tolika je količina bila prevelika za nju, pa je u društvu u kojem se kretala dala do znanja da posjeduje opojnu drogu. Priznala je da je opojnu drogu i prodavala.</p>
<p> Četvrtookrivljena Romana Malić navela je tijekom istrage da je posjedovala drogu ecstazy, a 300 tableta te droge dobila je radi prodaje i povratka duga od petookrivljenog Darka Glavice. Ona je naime oštetila njegov automobil i on je od nje tražio 10.000 DEM odštete. Kako nije imala novaca, predložio joj je da za njega prodaje ecstazy. Glavica je drogu preuzeo od Drage Hrženjaka. </p>
<p> U optužnici stoji da se kaznena odgovornost prvookrivljene Vesne Kolačko-Vitez i četvrtookrivljene Romane Malić može okvalificirati teškim. One su odrasle osobe, s određenim životnim iskustvom, a iskoristile su naivnost, nezrelost i lakomislenost maloljetnih osoba. Uvele su ih ne samo u kriminalnu aktivnost nego i na put ovisnosti i poroka.</p>
<p>Tijekom glavne rasprave ispitivani su svjedoci, uglavnom maloljetnici, pa je javnost, pa tako i novinari, bila isključena.(K.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za prebacivanje u Sloveniju - 500 eura</p>
<p>ČAKOVEC, 21. ožujka</p>
<p> – Unatoč činjenici što je u Čakovcu upravo u tijeku kazneni postupak protiv skupine od 23 optuženika zbog protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice, nekima je ipak još uvijek stalo do novca koji mogu zaraditi švercom stranaca.</p>
<p>O tome svjedoči i događaj koji se zbio 14. ožujka. Policija u Murskom Središću kontrolom osobnog vozila slovenskih nacionalnih oznaka pronašla dva slovenska i dva makedonska državljanina. </p>
<p>Kako su ti strani državljani zatečeni u neposrednoj blizini državne granice, odvedeni su u policiju. Kriminalističkom je obradom ustanovljeno da su slovenski državljani iz Donjeg Lakoša, nedaleko od Lendave, preuzeli na prijevoz Albance makedonskog državljanstva kod glavne željezničke postaje u Čakovcu. Namjeravali su im naplatiti ilegalni prijevoz u Sloveniju. Makedonci su jednom od Slovenaca prethodno i dali svaki po 500 eura, koji je tom naplatom jamčio da će ih prebaciti u Sloveniju.</p>
<p> Od slovenskih je državljana oduzeto 1000 eura i protiv njih podnesena kaznena prijava. Protiv državljana Makedonije proveden je prekršajni postupak i naloženo im udaljenje s teritorija Republike Hrvatske. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Student oslobođen optužbe za razbojništvo</p>
<p>ČAKOVEC, 21. ožujka</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom vijeća Županijskog suda u Čakovcu, kojim je predsjedala sutkinja Vlasta Patrčević, optužbe za razbojništvo oslobođen je Ivica M. (24), student iz međimurskog sela Mačkovca.</p>
<p> Optužnica ga je teretila da je još 19. studenoga 1998. oko 22.30 sati u selu Šenkovcu zaustavio taxi vozilo čakovečkih registracija, kojim je upravljao Josip Baksa. Zatražio je, prema optužnici, da ga vozi do ugostiteljskog objekta »Mack« u Novom Selu Rok. Tu je navodno repetirao pištolj i usmjerio ga u vozačevu glavu te mu naredio da vozi dalje, a potom dva puta tražio da stane. Taksist, međutim, nije to poslušao, već je ubrzao vožnju. Zaustavio se u središtu sela Sivice gdje je, bojeći se za svoj život, dao napadaču 700 kuna. </p>
<p>Svjedoci su potvrdili da je Ivica M. te večeri u ugostiteljskom lokalu gdje je pomagao bio na poslu do 24 sata, a ni na pištolju kojim je razbojništvo počinjeno nisu nađeni njegovi tragovi. Kod njega nije pronađeno 700 kuna koje je taksist navodno pod prisilom dao. Isto tako sudska vještakinja nije mogla sa sigurnošću potvrditi da tragovi vlakana nađenih na sjedištu taksija pripadaju odjeći optuženog mladića. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dvije lažne dojave o bombama </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - U srijedu su zaprimljene dvije lažne dojave o postavljenim bombama na području Zagreba.</p>
<p> Mete »terorista« ovoga su puta bile Drvodjeljska škola u Savskoj i Glavni kolodvor. </p>
<p>Dojavu u Drvodjeljskoj školi portir je zaprimio telefonom oko 16,30, a, kako je rekao policiji, za glas s druge strane žice misli da pripada mlađoj muškoj osobi.</p>
<p>Nastava je bila prekinuta, a djelatnici Protueksplozivnog odjela, koji su detaljno pretražili školu, zaključili su da nema mjesta strahu, već da je riječ o nečijoj neslanoj šali.</p>
<p>Puno ozbiljnije zvučala je dojava o bombi postavljenoj na zagrebački Glavni kolodvor. Poziv koji je policija zaprimila oko 20,45 sati lociran je te je otkriveno da je obavljen s jedne od govornica na kolodvoru. Kolodvor je ubrzo pretražen, ali na sreću ni u ovom slučaju bombe nije bilo. (M.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pokrala pa prijavila provalu</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Poslovođu u prodavaonici »Konzum« u Ulici M. Čavića, Đurđicu F. (52), policija je kazneno prijavila zbog pronevjere i lažnog prijavljivanja. Ustanovljeno je da je sama iz »Konzuma« ukrala nekoliko proizvoda, a događaj policiji prijavila kao provalu.</p>
<p>Đurđica F. navodno je u razdoblju od 1. siječnja do 6. studenoga prošle godine uzela iz prodavaonice u kojoj je radila veće količine vegete, cigareta, kave i upaljača, u ukupnoj vrijednosti 12.703 kune. Da bi pokrila gubitak, inscenirala je provalu: razbila je izlog kako bi sve izgledalo uvjerljivo. </p>
<p>Prijava protiv osumnjičene podnesena je Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. (M.D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Kako privatizirati milijun hektara državnog zemljišta?</p>
<p>Više od tri četvrtine zemljišta u Hrvatskoj je privatizirano / Kombinatima dano na upravljanje 136.000 hektara ili 4,26 posto od ukupnih poljoprivrednih površina / Pažur: Stranci ne mogu kupovati zemlju u Hrvatskoj / Mađarska odustala od prodaje zemlje strancima </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Od ukupno 3.187.494 hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, više od tri četvrtine je privatizirano. Pokušaju da se privatizira jedna trećina zemljišta u državnom vlasništvu (nešto više od milijun hektara) suprotstavili su se poljoprivredni kombinati, kojima je dano na upravljanje 136.000 haktara državnog zemljišta, što čini 4,26 posto ukupnih poljoprivrednih površina.</p>
<p>Pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur kaže da će se prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države njime raspolagati tako da se zemlja prodaje, daje u zakup i u koncesiju putem javnog natječaja. </p>
<p>Zakonom je predviđena obročna otplata prodajne cijene zemljišta na najviše 15 godina ili u cijelosti uz 20 posto popusta na postignutu cijenu. </p>
<p>Zakup može biti do 25 godina za sadnju voćnjaka, vinograda i lavande, 50 godina za sadnju maslinika, a za ostale vrste korištenja do 10 godina. Pažur napominje da se državna zemlja prodaje za samo 25 posto realne cijene. Naime, 70 posto cijene čine razni popusti, dok na cijenu otpada 30 posto, odnosno 25 posto jer se odobrava 5 posto popusta za gotovinsko plaćanje.</p>
<p>Država dosad nije imala sreće s raspodjelom zemlje. Od 440.000 hektara obradive zemlje u državnom vlasništvu, deset godina pošto je društveno vlasništvo postalo državno u zakupu je 149.000 hektara ili 33 posto. Kombinatima je dano na upravljanje 135.000 hektara ili 30 posto, prodano je samo 7,8 hektara ili 1,7 posto, darovano 2,5 hektara (0,6 posto) i dano u koncesiju 5,7 hektara (1,3 posto). </p>
<p>Međutim, 53 agrarne tvrtke ostale su dužne državi više od 200 milijuna kuna za korištenje državnog zemljišta. S njima je ugovor raskinut te kombinatima ostaje mogućnost uzimanja zemlje u koncesiju za biljnu i stočarsku proizvodnju na rok 10 do 30 godina, a za dugogodišnje nasade 20 do 40 godina. </p>
<p>Nadležna porezna uprava utvrđuje početnu cijenu za prodaju, zakup i koncesiju, a to je tržišna cijena na području gdje se zemljište nalazi. Dosad je cijena određivana administrativno.</p>
<p>Pažur ističe da se državna zemlja neće prodavati po svaku cijenu, pa bila ona i najveća. To znači da budući vlasnici moraju imati program gospodarenja zemljištem i udovoljavti uvjetima kao što su poljoprivredni strojevi i dr.</p>
<p>Sredstva ostvarena od prodaje i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta namijenjena su: državnom proračunu 25 posto, županiji 25 posto i 50 posto proračunu jedinica lokalne samouprave. Naknada za koncesiju i sredstva ostvarena od promjene namjene prihod su državnog proračuna 50 posto, a 50 posto proračuna jedinica gradova i općina. </p>
<p>Nezadovoljstvo općinskih i gradskih vijeća, kojima je prepušteno raspolaganje državnim zemljištem kad se radi o zakupu i prodaji, može se objasniti i time što ona dosad nisu imala koristi od zemljišta na svom području. Odluku, pak, o koncesiji nad državnim zemljištem donosi Vlada na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Što se tiče sporova jedinica lokalne samouprave i kombinata, Pažur napominje da Ministarstvo neće davati suglasnost na programe gospodarenja državnim zemljištem onim općinama i gradovima koji nisu dio zemljišta na svom području predvidjeli za kombinate. To znači da seljaci imaju prednost pri uzimanju zemlje u zakup i prodaju, dok kombinatima ostaje mogućnost uzimanja zemlje u zakup. </p>
<p>Istina, pravne i fizičke osobe, dakle i kombinati, mogu kupiti 150 hektara državne zemlje u pet slavonskih županija. U središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj kupnja zemlje ograničena je na 100 hektara, dok je to u Lici, Dalmaciji i Istri 50 hektara.</p>
<p>Cilj je okrupnjavanje seljačkog gospodarstva, jer je sadašnja prosječna veličina zabrinjavajuće mala – 2,8 hektara. U Europskoj uniji (EU) više od 60 posto poljoprivrednih posjeda ima 50 hektara zemljišta. Jedina prednost hrvatske poljoprivrede je nezagađano zemljište, kojem ne treba nekoliko godina počeka za proizvodnju zdrave hrane. </p>
<p>Kad je riječ o europskim integracijama, Pažur ističe da Hrvatska nema obveze prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU prodavati strancima zemlju. U slučaju da kupe imovinu poljoprivrednih kombinata (PIK-ove) koja obuhvaća poslovni prostor (zgrade), stranci ne stječu pravo korištenja državnog zemljišta. </p>
<p>To je pitanje različito riješeno u pojedinim zemljama. Mađarska je, primjerice, na početku svog puta u eurointegracije dala mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta strancima, da bi od rasprodaje zemlje naknadno odustala. Češka je, pak, kako bi pristupila europskim poljoprivrednim potporama, to pitanje regulirala po načelu »sve za sve«. S druge strane, Poljska je tražila prijelazno razdoblje od čak 18 godina.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HOK – centar za konkretnu pomoć obrtnicima</p>
<p>Između Hrvatske obrtničke komore i Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku ovih je dana sklopljen novi ugovor o dvogodišnjoj suradnji i njemačkoj izravnoj pomoći za preobrazbu HOK-a u modernu interesnu obrtničku udrugu </p>
<p>ZAGREB, 18. ožujka</p>
<p> – HOK će, prema njemačkom modelu organizacije komore, uz ostale aktivnosti, sve više postajati i centar u kojem će obrtnici moći dobiti savjete i konkretnu pomoć u rješavanju svojih problema, a praktična vrijednost takve pomoći uvelike bi trebala premašivati iznos koji se uplaćuju za članarinu. To je posljednja etapa šestogodišnje suradnje koju financira njemačka savezna vlada i povod za razgovor s Rudolfom Herwigom, zamjenikom glavnog tajnika Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku i jednim od čelnika posebnog trgovačkog društva koje bavarskim obrtnicima pomaže u njihovim izvoznim aktivnostima. </p>
<p>– Obrtnička komora članovima bi ubuduće morala pružati stručnu pomoć za sve probleme s kojima se u svojem djelovanju susreće bilo koji obrtnik. Očekujemo da će se najviše tražiti konkretni savjeti s područja porezne politike, primjerice o korištenju poreznih olakšica, zatim o načinima smanjenja troškova rada i drugih izdataka vezanih uz vođenje privatne tvrtke te načinima kreditiranja i financiranja proizvodnje. HOK bi ubuduće trebao imati i stručnjake koji će davati savjete s područja primjene novih tehnologija, stručnog usavršavanja, zaštite okoliša i slično. Što je u ovom trenutku obrtnicima najpotrebnije, saznat ćemo poslije opsežne ankete koju ćemo uskoro provesti na području cijele Hrvatske. Cilj nam je razviti kvalitetan servisni, tj. savjetodavni sustav, takav da obrtnik, kad na vlastitom primjeru osjeti da od svoje komore ima konkretnu korist, više ne postavlja pitanja zašto plaća članski doprinos i što ima od toga – objašnjava Rudolf Herwig, koji ujedno koordinira aktivnosti hrvatske i bavarske obrtničke komore. </p>
<p>Prema njegovim riječima, posljednjih je godina, u sklopu programa pomoći HOK-u, napravljen značajan iskorak u organizaciji obrazovanja za obrtnička zanimanja u Hrvatskoj. Novi program suradnje predviđa nastavak razvoja (dualnog) sustava obrazovanja i posebnu brigu za stručno usavršavanje. Obrtnicima će se ubuduće nuditi posebni tečajevi za upoznavanje s novim tehnologijama te posebne pripreme za polaganje majstorskih ispita, a krajnji je cilj provođenje ovog dijela programa osnivanje majstorskih škola. </p>
<p>– Jako smo zadovoljni što hrvatska Vlada, Sabor i druge državne institucije pokazuju veliko zanimanje za uvjete djelovanja obrtnika i malih poduzetnika, kao i da se HOK u samo nekoliko godina osposobio da bude ravnopravan i cijenjen partner koji pred vlastima kvalitetno zastupa interese vašeg obrtništva. Naime, i to je bio jedan od dijelova prošlog programa suradnje. </p>
<p>Kako smo vidjeli iz prakse, trebalo bi znatno poboljšati i suradnju s lokalnom samoupravom kako bi se za želje i zahtjeve obrtnika našlo više mjesta u regionalnim planovima razvoja. To smo uvrstili i u naš novi program rada. Naime, vjerujemo, kao što je to slučaj i u Bavarskoj, da ima priličan broj obrtnika koji su svojim sredinama članovi gradskih skupština ili čak gradonačelnici i svojim bi djelovanjem ojačali suradnju s lokalnim vlastima. Cilj takvih aktivnosti bio bi opstanak i jačanje obrtništva, koje puni i poreznu blagajnu te može znatno pomoći u smanjenju nezaposlenosti. Takvo djelovanje ne smije biti stranački obojeno – kaže Herwig. </p>
<p>Kako smo čuli, svih sedam bavarskih obrtničkih komora osnovalo je neprofitno poduzeće koje pruža savjete prilikom ugovaranja izvoznih poslova, sudjelovanja na stranim sajmovima i pomaže u organizaciji kooperantske proizvodnje s obrtnicima izvan Njemačke, a rad poduzeća uživa financijsku potporu bavarskog Ministarstva za gospodarstvo, promet i tehnologiju. Naš sugovornik smatra da bi vrijedilo razmisliti može li se takva neprofitna tvrtka osnovati i u nas.</p>
<p>– Nastup hrvatskih obrtnika na münchenskom sajmu i širenje njihova izložbenog prostora pokazuje da su sposobni djelovati i u međunarodnoj konkurenciji. To se posebno odnosi na tvrtke koje mogu pružiti visoku kvalitetu. Međutim, posebno je važno i da cijene budu što niže. Sada su cijene proizvodnje i rada u južnoj i srednjoj, odnosno istočnoj Europi vrlo različite. U ovom trenutku cijena rada u Češkoj i Poljskoj izuzetno je privlačna za bavarske i općenito njemačke tvrtke pa je ugovoreno mnogo kooperantskih poslova. Naime, najvažniji razlog za izmještanje proizvodnje izvan matične zemlje je smanjenje troškova. Hrvatska se u takvim planovima bavarskih obrtnika vrlo malo spominje. A kad se radi o kooperaciji, često se razmišlja i o plasmanu robe na lokalno tržište, odnosno njegovu veličinu i kupovnu moć stanovništva. Ukratko, naveo sam glavne motive bavarskih obrtnika za međunarodnu suradnju, a hrvatski obrtnici morali bi razmisliti mogu li ih zadovoljiti i zatim organizirano nastupiti. Tada će i u izvozu imati bolje rezultate od sadašnjih, a uvjeren sam da mogu i bolje – zaključio je Rudolf Herwig. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Raiffeisen KAG upravljat će inozemnom imovinom RBA mirovinskog fonda</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Predstavnici Raiffeisenova mirovinskog društva i kompanije Raiffeisen International Funds, koja vodi inozemne aktivnosti Raiffeisen Kapitalanlage Gesellschaft (KAG), potpisali su u četvrtak u Hotelu Sheraton ugovor o upravljanju cjelokupnom stranom imovinom Raiffesienova mirovinskog fonda. Potpis na dokument stavili su predsjednik Uprave Raiffesien mirovinskog društva Damir Lamza i predsjednik Uprave Raiffesien International Funds Christian Petter.</p>
<p>Prema ugovoru, Raiffesien KAG upravljat će cjelokupnom imovinom Raiffeisenova mirovinskog fonda, koju će taj fond plasirati na inozemna tržišta. Podsjetimo, zakonom je određeno da vrijednost ino-imovine hrvatskih mirovinskih fondova ne smije prelaziti 15 posto cjelokupne njegove imovine. Kada je riječ o ulaganju imovine fondova na hrvatskim financijskim tržištima, Raiffeisen KAG imat će savjetodavnu ulogu pri transferu znanja, alokaciji sredstava, upravljanju rizicima, izradi benchmarka, mjerenju prinosa i školovanju kadrova. Ugovor će stupiti na snagu kada Hagena upravitelju izda licenciju.</p>
<p>»Upravljanje imovinom fonda rizičan je i delikatan posao, pa nam je cilj da taj posao radi provjerena institucija, koja može ostvariti iznadprosječne prinose«, istakao je Lamza na svečanosti potpisivanja ugovora.</p>
<p> Dodao je kako će se od početka travnja novac početi slijevati na račune mirovinskih društava, čime će u potpunosti zaživjeti mirovinska reforma. Za travanj je najavio marketinšku kampanju sa svrhom privlačenja osiguranika između 40 i 50 godina starosti u Raiffeisenov mirovinski fond te je najavio da će se informacije o ulaganjima ovog mirovinskog fonda moći naći na stranicama 202. i 203. teleteksta na Hrvatskoj televiziji. Istaknuo je i kako u ovom mirovinskom fondu očekuju skore izmjene zakonskih propisa, kojima bi se tim institucijama, između ostalog, dopustila i ulaganja u terminske ugovore.</p>
<p>Raiffesien KAG je društvo za upravljanje investicijskim fondovima, čiji je udjel na austrijskom tržištu 20,5 posto. Vrijednost imovine kojom upravlja doseže 18,7 milijardi eura, a klijenti su mu i najveće svjetske kompanije.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Članovima Uprave Lenca smanjene plaće</p>
<p>RIJEKA, 21. ožujka</p>
<p> – Uprava Brodogradilišta Viktor Lenac održala je redovitu sjednicu Nadzornog odbora, na kojoj je podnijela izvješće o svim relevantnim činjenicama vezanim uz jednostrani raskid ugovora naručitelja Alcatel Submarine Networks Marine A/S, Kopenhagen, u poslu oko preinake broda Kraka, kao i o državnom jamstvu Privrednoj banci Zagreb i Raiffeisenbank za dugoročni kredit Lencu za obrtna sredstva u ukupnom iznosu 22 milijuna eura. </p>
<p>Predsjednik Uprave Lenca Damir Vrhovnik je potvrdio da je započela realizacija tog kredita. Nadzorni odbor Lenca zahvalio je Vladi i Ministarstvu financija na brzoj i učinkovitoj pomoći bez koje bi se Alcatelov raskid ugovora negativno odrazio na tekuće poslovanje. </p>
<p>Predsjednik Uprave Vrhovnik ponovo je, kao i prije mjesec dana, Nadzornom odboru kao moralni čin ponudio ostavku na funkciju direktora. Nadzorni odbor nije je prihvatio nego je podržao Vrhovnika u daljnjim aktivnostima i mjerama u cilju umanjenja rizika poslovanja brodogradilišta. </p>
<p>Na temelju odluka Vlade od 21. veljače Nadzorni odbor smanjio je plaće članovima Uprave na razinu plaća članova uprave trgovačkih društava u pretežito državnom vlasništvu, i to za cijelo razdoblje dok traju obveze Lenca po odobrenim kreditima. </p>
<p>Vrhovnik i ostali članovi Uprave brodogradilišta Nadzorni su odbor izvijestili i o razgovorima vođenim s predstavnicima IFC-International Finance Corporation iz Washingtona te predstavnicima drugih potencijalnih investitora u vezi raskida ugovora o preinaci broda Krake, kao i o osiguranju financiranja razvojnog investicijskog programa brodogradilišta.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>HŽ: Mala uredna europska željeznica </p>
<p>Hrvatske željeznice otvorile generalno zastupstvo u Münchenu / HŽ-ov generalni zastupnik u Njemačkoj imat će zadaću uspostaviti čvršće veze s predstavništvima stranih poduzeća u Njemačkoj, osobito s onima koja rade za grčko, tursko, bugarsko, srpsko, crnogorsko, makedonsko i bosansko tržište </p>
<p>MÜNCHEN, 21. ožujka</p>
<p> – Hrvatske željeznice u četvrtak su u Münchenu otvorile generalno zastupstvo u Njemačkoj. </p>
<p>»Ne vidimo perspektivu HŽ-a ako prijevoz obavljamo samo na svojim prugama. Želimo uz pomoć našeg vlasnika hrvatske Vlade, postati mala uredna željeznica, ali usporediva s velikim europskim željezničkim sustavima. Želimo našim korisnicima pružati kvalitetnu uslugu, a smirivanjem stanja u regiji i otvaranjem prometnih pravaca osigurani su uvjeti za korištenje najbližeg i prirodnog puta između Zapadne i srednje Europe i njezinog jugoistoka, a to je X. paneuropski prometni koridor«, rekao je prigodom otvorenja generalni direktor HŽ-a Marijan Drempetić. On je napomenuo da se upravo u Münchenu pretovaruju velike količine tereta te od Münchena X. koridorom vozi pet teretnih vlakova dnevno. No, kapacitet je oko 70 vlakova, a jedan od ciljeva predstavništva bit će pridobivanje tereta na X. koridor. </p>
<p>Inače, jedan od razloga za otvaranje predstavništva HŽ-a u Münchenu jest i stalno povećanje obujma teretnog prijevoza između Hrvatske i Njemačke. On je lani iznosio oko 520.000 tona u uvozu i 325.000 tona u izvozu. Od tih količina željeznicom je bilo prevezeno 77.566 tona u uvozu i samo 13.977 u izvozu. U usporedbi s 2000. lani je ukupan uvoz iz njemačke u Hrvatsku porastao za oko 100.000 tona, a željeznicom je bilo prevezeno dvostruko više nego te godine – 33.381 tona. Iz toga se vidi da u ukupnom teretnom prijevozu raste udio prijevoza tereta željeznicom.</p>
<p>Drugi je razlog otvaranja predstavništva što je Njemačka zemlja u kojoj je izvorišna točka X. paneuropskog prometnog koridora i to upravo u Münchenu. Taj koridor povezuje sjeverozapad Europe s njezinom jugoistokom prolazeći preko Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Grčke, te završava u Istanbulu u Turskoj. Iako obujam prijevoza na X. koridoru stalno raste, još uvijek je ispod razine koju je dosizao prije 1991. godine.</p>
<p>Nadalje, južnonjemačke pokrajine Bavarska i Baden Würtemberg su industrijski najrazvijenije njemačke pokrajine čije prijevozne potrebe gravitiraju X. paneuropskom koridoru pa je realno očekivati da će dio tereta biti prevezen željeznicom. Zbog toga je jako važno da HŽ stalno budu prisutne na izvorištu mogućih tereta koji bi se trebali prevoziti po prugama što čine X. paneuropski koridor. </p>
<p>HŽ-ov generalni zastupnik u Njemačkoj imat će, između ostaloga, zadaću uspostaviti čvršće veze s predstavništvima stranih poduzeća u Njemačkoj, osobito s onima koje rade za grčko, tursko, bugarsko, srpsko, crnogorsko, makedonsko i bosansko tržište, jer je X. koridor najkraća veza između tih zemalja i srednje Europe. Da očekivanja nisu nerealna pokazuju i podaci kako se željeznicom prevozi samo jedan posto ukupne količine tereta koji se inače prevoze preko X. koridora. S druge strane, samo s turskoga tržišta kamionima prema Europi prevozi se oko 60 milijuna tona tereta na godinu. Željezničke uprave na X. koridoru, među kojima su i Hrvatske željeznice, postavile su si cilj da na željeznički prijevoz pridobiju barem 15 posto ukupne količine tereta, dakle, oko 15 puta više nego što se sada prevozi. </p>
<p>Direktor Drempetić je rekao i da HŽ očekuje da će do kraja ovoga mjeseca hrvatska Vlada donijeti posebnu odluku koja će HŽ-u omogućiti da krene u izravne razgovore s proizvođačima nagibnih vlakova (Siemens, Alstrom i Bombardier) te najboljeg ponuđača odabere prikupljanjem ponuda, a bez javnog natječaja. Naime, do kraja 2003. godine u planu je kupnja 13 nagibnih vlakova srednje klase koji će voziti od Zagreba prema Splitu i Rijeci. </p>
<p>Vezano za restrukturiranje HŽ-a Drempetić je najavio da će se osim izdvajanja pojedinih društava iz HŽ-a do kraja godine smanjiti i broj zaposlenih u osnovnim djelatnostima za 358 radnika. No, nitko neće dobiti otkaz jer je HŽ-ov Centar za podrške poslovnim promjenama već, primjerice, pronašao 150 radnih mjesta, a očekuje se da će svi radnici biti zbrinuti. Drempetić je dodao i da ako do 15. travnja ne dođe do dogovora oko kolektivnog ugovora, Uprava HŽ-a izići će s pravilnikom o radu kao jednostranim aktom. </p>
<p>Na otvorenju münchenskog predstavništva, koje će voditi Mirko Martinko, bio je nazočan i generalni konzul Hrvatske u Münchenu Zvonko Plećaš, predstavnici njemačkih željeznica kao i münchenskih poduzeća koja koriste usluge hrvatskih željeznica. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dioničari Compaqa prihvatili sporno udruživanje s HP-om</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Dioničari Compaq Computera u srijedu su velikom većinom glasova prihvatili ponudu Hewlett-Packarda o udruživanju – kao što je bilo i očekivano s obzirom na premiju koju je za njihove dionice ponudila uprava HP-a. Dan ranije, glasali su i dioničari HP-a, no kako u tom taboru ideja o udruživanju nije baš prihvaćena s oduševljenjem, ishod još uvijek nije siguran. </p>
<p>Naime, iako je u utorak pobjedu proglasila izvršna direktorica i predsjednica upravnog odbora HP-a Carly Fiorina, koja će preuzeti vodstvo kompanije nakon udruživanja, razlika je vrlo mala – »mala ali dostatna«, rekla je direktorica – pa će točna provjera svakog pojedinog glasačkog listića potrajati tjednima. Tako ni predvodnik protivnika udruživanja Walter Hewlett, sin jednog od osnivača kompanije i jedini direktor HP-a koji se ne slaže s ostatkom uprave, nije htio priznati prve rezultate glasanja.</p>
<p>Za razliku od burnoga sastanka u Kaliforniji prije zaključenja glasanja HP-ovih dioničara – tijekom kojeg su protivnici udruživanja izviždali Fiorinu – je prošla sasvim mirno. Od oko 70 posto ukupnog broja dioničara, koji su glasali osobno ili poštom, njih čak 90 posto je podržalo udruživanje. </p>
<p>Michael Cappellas, izvršni direktor i predsjednik upravnog odbora Compaqa, zahvalio se dioničarima što su »prepoznali prednosti« koje će donijeti udruživanje i »jedinstvenu mogućnost za mijenjanje informatičke industrije«. Prema računici uprava dviju kompanija, udruživanjem će nastati »svjetski lider na tržištu servera, pohrane podataka, poslovnog softvera, štampača, obrade slika i osobnih računala«, stoji na internet stranici HP-a za promidžbu udruživanja. </p>
<p>Osim toga najavljuje se godišnja ušteda na troškovima poslovanja od 2,5 milijardi US dolara – od čega će najveći dio ipak biti ostvaren otpuštanjem 15 tisuća zaposlenih odnosno 10 posto ukupne radne snage; 13-postotno povećanje zarade po dionici tijekom prve godine nakon udruživanja te povećanje cijene HP-ovih dionica za 5 do 9 dolara – u srijedu prilikom zatvaranja Newyorške burze iznosile su 18,20 dolara.</p>
<p>Međutim, mnogi analitičari smatraju kako se pred Fiorinom nalazi izuzetno težak zadatak. Naime, upitno je hoće li proces udruživanja proći kako treba; hoće li poslovanje dviju kompanija biti konsolidirano na pravi način. U teoriji, kažu analitičari, Compaq i HP bi mogli ugroziti svestrani IBM, no rizik zbog neizvjesnosti na prezasićenom tržištu vrlo je velik. Mnogi sumnjaju i da bi HP-Compaq mogao prevladati jake specijaliste kao što su Dell Computer ili Sun Microsystems. Jednom riječju, udruživanje HP-a i Compaqa smatra se prije svega defenzivnim potezom da se izbjegne pogoršavanje njihovog položaja, a ne agresivnim napadom radi povećanja zastupljenosti na tržištu.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Kovač i Vojković novi ministri prometa i gospodarstva</p>
<p>Premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan te predsjednik HSLS-a Dražen Budiša još su se u srijedu navečer razilazili u mišljenjima o kandidatima za ministarska mjesta/Tko će iz Sabora otići zbog Goranka Fižulića? </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Nakon što su čelnici vladajuće koalicije u srijedu potpisali deset točaka programske suglasnosti, dogovorom o dva nova ministra okončana je višetjedna kriza vlasti. U četvrtak ujutro je usuglašeno da će novi ministar gospodarstva biti haeselesovac Hrvoje Vojković, dosad predsjednik Hrvatskoga fonda za privatizaciju, a ministar prometa HSLS-ov saborski zastupnik iz Šibenika Mario Kovač. Dosad se nije isticao kao zastupnik, osim što prošloga ljeta nije glasovao za Vladin program. U kuloarima se govori i da novi ministar pomorstva, prometa i veza nema vozačku dozvolu.</p>
<p>Premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan te predsjednik HSLS-a Dražen Budiša još su se u srijedu navečer razilazili u mišljenjima. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, premijer nije bio zadovoljan HSLS-ovim kandidatima. Čak se predlagalo da zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar preuzme taj resor, a da Alojz Tušek ostane i dalje ministar prometa.</p>
<p>No, Račan je u četvrtak pristao na Budišine prijedloge jer mu je iz SDP-a navodno sugerirano da ne kadrovira po drugim strankama. Esdepovci su, čini se, upozorili premijera kako ne smije dopustiti da ispadne glavni krivac ako propadne dogovor s Budišom. Doznajemo i kako se u SDP-u nadaju da je kriza vlasti završena, te da će se Vlada napokon moći prihvatiti reformi, koje planira provesti do kraja mandata. </p>
<p>Kandidati za nove ministre Vojković i Kovač u četvrtak su razgovarali s premijerom u Banskim dvorima. </p>
<p>Popunjavanje mjesta u Vladi otvorilo je pitanje tko će naslijediti Budišu i Kovača u Saboru. Neslužbeno, Budišu bi slijedom izbornih listi trebali zamijeniti Vinko Špičko ili Mladen Ružman, sada pomoćnik ministra obrane za sigurnost. Umjesto Kovača, u Sabor bi mogli doći Stanko Zrilić, Milka Blagdan ili Tihomir Čanić. </p>
<p>No, zbog povratka ministra gospodarstva u ostavci Goranka Fižulića u Sabor, mogao bi nastati novi problem između HSLS-a i SDP-a. Zbog njega bi iz Sabora trebala otići Darinka Orel, ali u HSLS-u to ne žele jer su iznimno zadovoljni njezinim radom. Socijalni liberali predlažu da iz Sabora ode Dragutin Novina iz SDP-a koji je ionako bio zamjena za Hrvoja Kraljevića, HSLS-ova ministra znanosti. SDP se tome protivi tvrdeći da je zakon jasan: ako netko iz izvršne vlasti dolazi u Sabor, osoba koja ga mijenja treba otići. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Podređeni uključili ročnike bez Laušićeva znanja</p>
<p>Prvi je propust bilo uključivanje ročnika u vježbu, no neke su se ozljede mogle izbjeći da se reagiralo na vrijeme, kažu izvori bliski Vojnoj policiji</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Zapovjedništvo Vojne policije osnovalo je istražno povjerenstvo koje će ustanoviti tko je odgovoran za propuste tijekom vježbe u zagrebačkoj vojarni »Croatia«, u kojoj je u utorak ozlijeđeno osam ročnika, potvrdio je Vjesniku glasnogovornik Ministarstva obrane, brigadir Dušan Viro.</p>
<p>Pripadnici posebnog voda Vojne policije (VP) u utorak su se, spremajući se za odlazak u multinacionalne snage NATO-a, na jednom od ulaza u vojarnu »Croatia« pripremali za glavnu pokaznu vježbu, u četvrtak. Iz izvora bliskih VP-u doznajemo da je to trebalo biti redovito uvježbavanje situacije u kojoj »razulareni prosvjednici pokušavaju probiti policijski kordon«. No problem je što su u vježbi angažirani ročni vojnici – oni su trebali »glumiti« razularenu masu koja se nagurava s policijom i pokušava ući u zaštićeni objekt.</p>
<p>Pri uključivanju ročnika u vježbu napravljen je prvi propust, kaže naš izvor i dodaje da odgovornost za propust dijele časnik za planiranje vježbe, zapovjednik voda i zapovjednik nastavnog središta. Naime, pripadnike intervencijskih snaga 66. bojne VP-a (koji obično glume »loše momke«) u utorak se nije moglo angažirati jer su bili raspoređeni na druge zadaće. Bez znanja i odobrenja zapovjednika VP-a generala Mate Laušića (koji je bio u Bruxellesu), niži su časnici ipak uputili ročnike na vježbu. Siguran da bi Laušić stopirao takav plan, naš izvor tvrdi da su se neke ozljede ipak mogle izbjeći da se reagiralo na vrijeme.</p>
<p>»U prvoj fazi vježbe prosvjednici se naguravaju s policajcima, pljuju ih i uzvikuju pogrde«, pojašnjavaju u VP-u, a kontakt s prosvjednicima ograničen je na naguravanje. Naš izvor tvrdi da su se u toj fazi mogla dogoditi samo lakša nagnječenja, ali ne i teže ozljede. Prema njegovim riječima, treba utvrditi tko je od pripadnika voda izvukao pendrek i udario jednog ročnika po glavi.</p>
<p>Istraga bi trebala pokazati i što se događalo u drugom dijelu vježbe, kad je nekoliko »prosvjednika« pušteno da probiju prvi policijski kordon. Na iznenadni je ulazak u zgradu vojarnu, prema planu, reagirao drugi kordon vojnih policajaca i čini se da je tada došlo do agresivnijeg postupanja prema ročnicima.</p>
<p>»U takvim situacijama, policajac poduzima mjere privođenja, dakle stavljanja lisica na ruke«, kažu u MORH-u. Upravo je pri stavljanju lisica jednom ročniku ozlijeđena ruka, jedan je pendrekom dobio po glavi, a jedan po koljenima. Na upit zašto vježba nije prekinuta kad je »krv uzavrela«, u VP-u odgovaraju da je to zapravo glavni propust. Naime, prema njihovim riječima, instruktor vježbe i zapovjednik voda trebali su na vrijeme prepoznati opasnost, no oni nisu reagirali.</p>
<p>Ipak, nadaju se da incident neće utjecati na mišljenje članova verifikacijske komisije NATO-a, koja završava procjenu obučenosti prvog hrvatskog voda VP-a koji će sudjelovati u postrojbama NATO-a. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Imenovano 12 urednika HTV-ovih programa</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Vijeće HRT-a na sjednici u četvrtak imenovalo je 12 urednika programa Hrvatske televizije, na prijedlog glavne urednice Jasne Ulaga-Valić. No, dva su urednička mjesta zasad nepopunjena. Na čelu Informativno-političke cjeline imenovan je Nikola Kristić, Zabavno-sportsku vodi Damir Matković, a Umjetničko-dokumentarnu cjelinu redatelj Branko Schmidt. Četvrta cjelina, Kulturno-obrazovni program, zasad je bez čelnog čovjeka. </p>
<p>Informativni program vodit će Oliver Dražić. Urednica programa dnevnih informativnih emisija je Željka Markić, a mjesto urednika kontakt-političkih emisija zasad je nepopunjeno. Novi urednik Zabavnog programa je Aleksandar Kostadinov, a Sportskog Bruno Kovačević. Urednica Umjetničkog programa je Jasmina Božinovska-Živalj, a Miroslav Mikuljan ostaje na mjestu urednika Dokumentarnog programa. U Kulturno-obrazovnom programu koji čeka svoga urednika, Lada Džidić vodit će Program za kulturu, Domagoj Božidar Burić Znanstveni i obrazovni program, a Zoran Margetić Program za djecu i mlade. </p>
<p>Duško Radić, glavni urednik Hrvatskoga radija, nije imenovao 13 urednika, zatraživši od Vijeća produženje roka, kao i mišljenje može li na tu dužnost imenovati osobu bez završenoga fakulteta. </p>
<p>Inače, članovi Vijeća prvi put za sjednicu dobivaju dnevnicu od 500 kuna.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Krunski svjedok mora na psihijatrijsko promatranje </p>
<p>ZADAR, 21. ožujka</p>
<p> - Željko Šegarić, koji je u četvrtak trebao svjedočiti u ponovnom suđenju Zorani Banić, optuženoj za ratni zločin protiv civila u Škabrnji 1991., treba ići na psihijatrijsko promatranje. Naime, postoje dvojbe o njegovu mentalnom zdravlju, odlučilo je Sudsko vijeće zadarskog Županijskog suda.</p>
<p>Šegarić je bio krunski svjedok u prvom suđenju Zorani Banić nakon čega je osuđena na 20 godina zatvora. U vrijeme pokolja u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine, bio je jedan od trojice dječaka koje su četnici zarobili i nekoliko sati držali u hladnjači maltretirajući ih ispitivanjima o njihovim očevima i rodbini te o oružju, a svemu je nazočila i Zorana Banić. Ivica Bilaver, treći dječak, danas dvadesetčetverogodišnjak, nije bio u stanju potpuno suvislo svjedočiti jer od 1991. ima psihičkih problema. </p>
<p>Dr. Josip Dujela, vještak patolog, iznio je podatke o prihvatu i obdukciji tijela dovezenih iz Škabrnje 23. i 26. studenoga te 5. prosinca 1991., tijelima poginulih u vojno-redarstvenoj akciji »Oluja«, te o ekshumiranima u Škabrnji nakon »Oluje«.</p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jeren: Zagrebačka smotra uspješnija od bečke</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade u četvrtak je u Studentskom centru otvorena 6. smotra Sveučilišta u Zagrebu. Smotrom, koju je otvorila potpredsjednica Vlade Željka Antunović, na postavljenim će se štandovima do subote predstaviti 41 visokoškolska ustanova. Maturantima se tako pruža mogućnost da od studenata dobiju informacije o fakultetu na koji se kane upisati. Kako procjenjuju organizatori, smotru je već u prvih nekoliko sati posjetilo oko 4000 zainteresiranih.</p>
<p>Izjavu novoizabranog predsjednika Studentskog zbora Domagoja Jelića da je Vladin program »S faksa na zapošljavanje« tek prazno obećanje, kojim studenti bez konkretnih dokaza o njegovoj učinkovitosti ne mogu biti zadovoljni, potpredsjednica Vlade komentirala je istaknuvši da je riječ o ozbiljnom projektu koji nisu osmislili političari nego stručnjaci. »Zamišljen je kao pomoć mladim ljudima u traženju posla i poticaj gospodarstvenicima za otvaranjem novih radnih mjesta«, rekla je Željka Antunović. »Znanje i talenat mladih ljudi koji se odluče na studiranje oslonci su, uz čiju pomoć će se Hrvatska lakše suočiti s brojnim izazovima«, zaključila je. </p>
<p>Jelić je još kazao kako bi studenti trebali aktivno sudjelovati u kreiranju politike, kada je riječ o mladima i studentima. Međutim, napomenuo je, u vrijeme donošenja zakona o visokom školstvu studente se ništa ne pita, a situacija u zemlji za njih nije previše motivirajuća.</p>
<p>Aktualni rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Branko Jeren kazao je da su studenti jednog od najstarijih sveučilišta u Europi značajan intelektualni potencijal za pomoć Hrvatskoj pri izlasku iz gospodarske krize. Da bi se takvih ljudi okupilo što više, potrebno je posvetiti više pažnje profesionalnoj orijentaciji, te uvesti vanjsko vrednovanje uspjeha srednjoškolaca, smatra zamjenik ministra prosvjete i sporta Ivan Vavra. </p>
<p>Smotru koja je stajala 460.000 kuna sufinanciraju Ministarstvo znanosti i teh nologije i Sveučilište, a rektor Jeren ocijenio ju je uspjelijom od smotre bečkog sveučilišta.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Koalicijska sloga ovjerena potpisima</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Vođe pet vladajućih stranaka napokon su se dogovorili o programu rada Vlade do kraja mandata i njenim prioritetima za ovu godinu, a svoju iznova dosegnutu koalicijsku slogu potvrdili su u srijedu i svojim potpisima. Na suglasnosti o programu cijelo su vrijeme gotovo dvomjesečne krize vladajuće ekipe inzistirali premijer Ivica Račan i njegov SDP, poručujući partnerima da o tome ovisi i sudbina petorke. Sâm je Račan to svojevrsno »biti ili ne biti« predočio partnerima u vidu neskrivene prijetnje: ili suglasje oko programa, ili moja ostavka! </p>
<p>Dokument o programskom suglasju obznanjen je novinarima u srijedu – dan prije no što su se Račan i Dražen Budiša dogovorili o kadrovskom redizajnu Vlade – ali uz iznenađujuće Račanovo upozorenje kako je to »zadnji put« da takvi dokumenti odmah idu u javnost. Otkud takvo upozorenje? Račan objašnjava da se radi o »internom, radnom papiru«, koji nije trebao na danje svjetlo, jer su u njemu »kondenzirani« javnosti već poznati dokumenti (program rada Vlade, razvojni prioriteti Hrvatske, programski zadaci Vlade za 2002.).</p>
<p>Ipak, petorka je, reći će premijer, »učinila ustupak« novinarima. To je možda točno, ali je sigurno točno i da su vladajući to učinili svjesni da bi malo tko u Hrvatskoj povjerovao da se, primjerice, Račan i Budiša slažu u pogledu na Haag, a da to ne vidi crno na bijelom, k tome još i ovjereno njihovim potpisima. U tom se »internom, radnom dokumentu« u deset točaka spominju važne reforme – obrambenog sustava, mirovinska i zdravstvena, energetska i reforma u poljoprivredi – koje se na neki način već provode, ali ne bez otpora i nesuglasica. Najavljuju se i važne reforme u obrazovanju i pravosuđu te u radnom zakonodavstvu, kao i dalje reformiranje državne uprave, što uključuje i novi ustroj Vlade i državnih institucija.</p>
<p>Posebno mjesto u tom dokumentu imaju ambiciozni razvojni projekti, poput autoceste Zagreb-Split, uz obećanje vladajućih da ćemo se njome voziti za tri godine. Tu su i već poznati strateški projekti u stanogradnji i zapošljavanju te novi projekt koji jamči turističku ekspanziju. Još jedno obećanje odnosi se na stopu rasta od sedam posto, koju »treba dostići za dvije do tri godine i nastojati je održati što duže«. Koliko je to realno te kakvu će i koliku ulogu u tome imati MMF i budući aranžmani Hrvatske s tom međunarodnom financijskom institucijom? U dokumentu o tome nema ni riječi, ali se najavljuje da će novi aranžman, bude li ga, biti »manje obvezujući«.</p>
<p>Slučajno ili ne, petorka svoj dokument završava suradnjom s Haaškim sudom, zbog koje je ljetos i izbila prva veća kriza Vlade i zbog koje su se Račan i Budiša žestoko posvađali. Ali, ako je vjerovati onome na papiru, to je sada stvar prošlosti, jer su svi u petorci suglasni da suradnju s Haagom treba nastaviti, a najavljuju i da Vlada neće inicirati promjene Ustavnog zakona i statuta Suda. </p>
<p>U slučaju postojećih i mogućih novih optužnica protiv državljana Hrvatske, Vlada će surađivati i ispuniti svoje obveze, ali će »javno i pred Sudom nastojati osporiti svako neprihvatljivo kvalificiranje Domovinskog rata, inzistirajući da optužnice budu utemeljene na kvalificiranju pojedinih ratnih zločina«. Najavljuju se i daljnji razgovori s Haagom o mogućnosti da se za ratne zločine sudi pred našim sudovima, te da se zatvorske kazne izdržavaju u Hrvatskoj. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Regionalna koncesija Radiju 101</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Regionalnu koncesiju na razini grada Zagreba i Zagrebačke županije dobio je Radio 101 i tako pobijedio svojega jedinoga konkurenta za tu koncesiju, zagrebački Radio Centar. Tako je u četvrtak odlučilo Vijeće za radio i televiziju: pet glasova bilo je za, jedan je bio nevažeći a dva protiv. Radio 101 dobio je i radijsku frekvenciju Radio Sljemena, na 88,1 megahercu. </p>
<p>Radio 101 tako je, uz Obiteljski radio, drugi radio u Hrvatskoj koji ima regionalnu koncesiju. </p>
<p>Svoju pobjedu predstavnici Radija 101 prokomentirali su kao jedino pravednu te poručili kako »ni jednom drugom radiju ne bi poželjeli da prođe tako težak put i politički progon kakav su oni prošli«. Članovima Vijeća najavili su ponovni susret za pet godina, »kada će tražiti nacionalnu koncesiju«. Zaključili su kako je napokon ispravljena velika nepravda, te da su za dobivanje regionalne koncesije ispunili najvažniji kriterij, a to su – slušatelji.</p>
<p> Na traženje Vijeća, Hrvatski zavod za telekomunikaciju (HZT) očitovao se o dobivanju televizijske koncesije za Grad Zagreb i o privatizaciji Trećeg programa Hrvatske televizije. HZT je izvijestio da nije moguće dodijeliti televizijsku koncesiju, niti privatizirati Treći program sve dok se postojeći analogni kanali ne pretvore u digitalne. Hrvatska ne može uvesti digitalne odašiljače dok to ne učine njezini susjedi (Slovenija, Mađarska..). S obzirom na to da za međunarodno usklađivanje uvjeta za digitalno odašiljanje nije propisan rok, iz HZT-a ne mogu prognozirati kada će to biti omogućeno i Hrvatskoj.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kako se čim prije integrirati u europsko visoko školstvo</p>
<p>CAVTAT, 21. ožujka</p>
<p> – Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije Davor Butković otvorio je u četvrtak u Cavtatu Četvrtu europsku studentsku konferenciju koju na temu priznavanje diploma organizira Savez studenata Hrvatske i krovna europska studentska organizacija ESIB (The National Unions of Students in Europe). Trodnevna konferencija okupila je stotinjak studentskih predstavnika iz 35 europskih zemalja. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Saveza studenata Hrvatske Antuna Marohnića, cilj konferencije je širenje poruke o želji zemalja jugoistočne Europe koje još nisu uključene u edukacijske programe Vijeća Europe, da integriranje visokog školstva koje se odvija u Europi što prije uključi i te zemlje. Riječ je o BiH, Jugoslaviji, Albaniji, Moldaviji, Makedoniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj čije diplome još uvijek nisu priznate u Europi.</p>
<p>Namjera studenata je davanje doprinosa sastanku stručnjaka s područja visokog obrazovanja koje u travnju u Lisabonu organizira Vijeće Europe. Predstavnici ESIB-a kao delegati studenata Europe na tom će sastanku predstaviti zaključke Europske konferencije iz Cavtata. </p>
<p>ESIB, inače, okuplja 42 nacionalne studentske udruge i predstavlja više od deset milijuna studenata u Europi. ESIB ujedno predstavlja i promovira obrazovne, socijalne, ekonomske i kulturološke interese studenata na europskoj razini prema svim značajnim tijelima na tom području – Europsku uniju, Vijeće Europe i UNESCO. </p>
<p>Savez studenata Hrvatske punopravni je član ESIB-a, kao i mreže Central European Student Network te je pokretač inicijative za organiziranjem mreže studentskih udruga iz područja jugoistočne Europe. </p>
<p>Pokrovitelj skupa je hrvatska Vlada a pismo podrške studentima u četvrtak je uputio premijer Ivica Račan. Skup su pozdravili predstavnici Grada Dubrovnika. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Odbijena žalba tužiteljstva radi izuzeća suca Grbavca</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> – Vrhovni sud odbio je žalbu splitskog Općinskog državnog odvjetništva na odluku splitskog Županijskog suda o odbijanju zahtjeva tužiteljstva za izuzećem istražnog suca Stanka Grbavca, zbog pristranosti, u istrazi o malverzacijama u Slobodnoj Dalmaciji. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, 5. listopada prošle godine splitsko tužiteljstvo zatražilo je proširivanje istrage za kriminal započet 1993. u toj novinskoj kući, koje se odnosi na Peru Jurkovića, bivšeg guvernera Narodne banke Hrvatske, Antu Leticu kao bivšeg predsjednika Upravnog odbora Splitske banke, Ivana Kaleba, bivšeg opunomoćenika malih dioničara Slobodne Dalmacije ta Antu Bušića, bivšeg vršitelja dužnosti direktora te novinske kuće. Za saborske zastupnike Ivića Pašalića, koji je u inkriminirano vrijeme obnašao dužnost tajnika Hrvatske demokratske zajednice te tadašnjeg Vladina povjerenika za Dalmaciju Dragu Krpinu, zatraženo je skidanje saborskog imuniteta, kako bi ih se moglo izložiti kaznenom progonu, što je krajem prošle godine i učinjeno. </p>
<p>Podsjetimo, istražni zahtjev podnesen je još u ožujku prošle godine, a osumnjičeni su bili Frane Mitrović kao glavni direktor Splitske banke, Metod Jurišić kao predsjednik Upravnog odbora Slobodne te Miroslav Kutle kao vlasnik Globus Holdinga. U istražnom zahtjevu Metod Jurišić se tereti da je u nakani ostvarivanja protuzakonite dobiti Splitskoj, Privrednoj i Dubrovačkoj banci, potpisao odluku kojoj Upravni odbor Slobodne Dalmacije prihvaća potraživanja prema toj kući. Prema toj odluci Splitska banka je potraživala 3,7 milijuna maraka, Privredna 236.000 maraka, a Dubrovačka 155.000 maraka, a sve iz osnova eskontiranih obveznica bivše SFRJ. Odlukom se prihvatilo pretvaranje potraživanja u ulog banaka u novinskoj kući unatoč tome što je Splitska banka imala gotovo tri milijuna maraka manja potraživanja, a Privredna i Dubrovačka banka ih uopće nisu imali. Na Kutlin zahtjev Mitrović je izravnom pogodbom u svibnju 1993. Globus Holdingu prodao 37.184 dionice Slobodne u vlasništvu Splitske banke za nominalni iznos od nešto više od 3,7 milijuna njemačkih maraka, nakon što je Jurišić, suprotno Statutu, kršeći pravo prvokupa ostalih dioničara Slobodne dao suglasnost na takvu prodaju. Na taj način banku je oštetio za najmanje 6,3 milijuna njemačkih maraka razlike između stvarne vrijednosti dionica, a Globus Holdingu je pribavio većinski paket dionica. </p>
<p>U zahtjevu za proširenjem istrage osnovano se sumnja kako su Jurković, Letica, Pašalić i Krpina nagovorili Franu Mitrovića, obećavajući mu tihu sanaciju Splitske banke, ukazujući na političku nepodobnost drugih kupaca, na svoju političku moć, da direktnom pogodbom po nominalnoj cijeni Globus Holdingu proda dionice Slobodne Dalmacije - Novine d.d. u vlasništvu banke, a ne na burzi. Kaleb je, navodi se nadalje, sumnjiv da je u nakani da sve to omogući kao punomoćnik malih dioničara, a da nije utvrdio njihovu volju, potpisao izjavu kojom navodi kako mali dioničari nisu zainteresirani za otkup dionica koje su se trebale prodati Kutli. Bušiću se, pak, na teret stavlja da je potpisao neistinite ugovore o postojanju potraživanja banaka i njihovu pretvaranju u ulog u poduzeću, koja se navode u istražnom zahtjevu iz ožujka. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prognani Vukovarci opet dobivaju hranu </p>
<p>RIJEKA, 21. ožujka </p>
<p> – Kako je Vladin Ured za prognanike i izbjeglice uplatio ovih dana Liburnia riviera hotelima 800.000 kuna, vlasnik opatijskih hotelskih objekata, u kojima je smješteno 208 prognanika svojim je privremenim stanovnicima nastavio pružati sve usluge, pa tako i hranu. Ona im je, naime, ukinuta potkraj prošloga tjedna, zbog duga Liburniji od 5 milijuna kuna za već pružene usluge.</p>
<p> Predsjednik Uprave LRH, Nikola Karamarko u samo nekoliko mjeseci poslao je Vladinom Ureda za prognanike pet požurnica, a kako nije bilo odgovora, Uprava se odlučila na to da prognanicima uskrati elementarne uvjete za život. Željelo se, naime, ukazati na to da je zadnje vrijeme za početak pripreme turističke sezone i da za prognanike treba naći rješenje. </p>
<p>Dogovoreno je da će 120 prognanika napustiti Opatiju do 10. travnja i vratiti se u obnovljene obiteljske domove u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Preostalih 80-ak prognanika dočekat će kraj školske godine u Hotelu Zagreb. </p>
<p>Potvrdivši taj podatak, član Uprave LRH zadužen za ekonomiku, mr. Mladen Petković, rekao je kako su još uvijek upitna 4,2 milijuna kuna duga. Dio toga nastao je kao razlika između onoga što je Vlada platila (25 kuna po danu za prognanika) i što je priznala kao trošak (50 kuna), a ostalo su kamate što ih Liburnija, zbog kašnjenja, plaća svojim dobavljačima. Petković poručuje da će se troškovi znatno smanjiti okupljanjem svih preostalih prognanika u Hotelu Zagreb. Ne bude li pak Vladin Ured pokazao dobru volju za podmirenje preostalih dugovanja, vrlo je vjerojatno da će Liburnija svoja prava nastojati ostvariti sudskim putem.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Priprema se prvi cjelovit plan upravljanja vodama</p>
<p>OPATIJA, 21. ožujka</p>
<p> – Da bi stvorili uvjete za racionalno upravljanje vodama prvi put se u Hrvatskoj priprema cjelovit planski dokument za upravljanje vodama – vodnogospodarska osnova Hrvatske, koja treba predložiti razvojna usmjerenja vodnog gospodarstva u sljedećih deset do 15 godina, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare Hrvatskih voda održanoj u Opatiji u povodu 22. ožujka, Svjetskog dana voda. Iako Hrvatska još nije članica Europske unije u taj dokument će biti ugrađena i temeljna načela europske politike u vodnom sektoru. Kao najvažniji zadaci Hrvatskih voda koje trebaju realizirati u suradnji s drugim tvrtkama, posebno komunalnim gospodarstvom, su zaštita voda (podzemnih, površinskih i priobalnog mora) kroz izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda posebno radi turizma na obalnom području. Među prioritete spada i ostvarenje preduvjeta za povećanje opskrbljenosti stanovništva iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 75 posto na 85 do 90 posto za što će trebati velika ulaganja u regionalne sustave i izvore vode u sljedećih osam do deset godina. Među najvažnije zadatke spada i povećanje sigurnosti od poplava kroz izgradnju nasipa i retencija te razvoj sustava za hidrološko prognoziranje. </p>
<p>Ti su objekti skupi i nisu osobito reprezentativni, ali treba imati u vidu da su štete koje voda ili njezin nedostatak (posebno u turističkoj sezoni) izaziva mnogo su veće od potrebnih ulaganja, istaknuli su čelnici Hrvatskih voda. </p>
<p>Na znanstveno stručnom skupu »Turizam, vodno gospodarstvo i zaštita mora« stručnjaci Hrvatskih voda upozorili su da jedina tri hrvatska otoka koji imaju riješenu vodoopskrbu korištenjem vlastitih resursa (Cres, Lošinj i Vis) još uvijek nemaju riješeno zaštitu svojih vodocrpilišta. Pritom je predloženo da bi glavnu cestu koja prolazi kraj Vranskog jezera na Cresu zbog zaštite te rezerve pitke vode trebalo preseliti izvan priljevnog područja jezera. (Ž. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Budiša novi zamjenik premijera, Granić potpredsjednik Vlade </p>
<p>Nisam sasvim zadovoljan prijedlozima kao ni mogućnostima koje sam imao da bih mogao utjecati na rješenja, kazao premijer Račan/ Da bi bili sigurni da će prijedlozi proći vladajuća kolicija odlučila pričekati povratak iz Moskve Zdravka Tomca (SDP) i Ante Grabovca (HSLS)</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a potvrđen je u u četvrtak navečer za zamjenika premijera i potpredsjednika Vlade. Hrvoje Vojković, dosadašnji predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju obnašat će dužnost ministra gospodarstva, a HSLS-ov saborski zastupnik iz Šibenika, Mario Kovač ministra pomorstva prometa i veza. Također, dr. Goran Granić je potvrđen za potpredsjednika Vlade, što je epilog krize koja je više od mjesec dana potresala vladajuću koaliciju. </p>
<p> Iako su tijekom jutra Račan i Budiša usuglasili stajališta o nasljednicima Goranak Fižulića i Alojza Tušeka, premijer je ipak iskazao u Saboru svoje nezadovoljstvo. »Nisam sasvim zadovoljan prijedlozima kao ni mogućnostima koje sam imao da bih mogao utjecati na rješenja. No, riječ je o koalicijskoj vladi, koalicijskim odnosima, te o čvrstim prijedlozima, odnosno zahtjevima, koalicijskog partnera kojeg poštujem. Svjestan sam da uloga premijera u koalicijskoj vladi, barem kada je riječ o kadrovskim pitanjima, ima svoja ograničenja. No, ne želim otvarati krizu Vlade na kadrovskim pitanjima«, istaknuo je, zatraživši od novih članova Vlade da daju svoj »reformski doprinos«. </p>
<p>Glasovanje je trebalo biti samo formalnost, no problemi su nastali zbog nedostatka dovoljnog broja zastupnika potrebnih za glasovanje. Naime, koalicija je imala samo 74 glasa od potrebnih 76. Za dva glasa koja su nedostajala, računalo se sa Zlatkom Canjugom (HND), Pavlom Miljavcem (DC) i Ivom Lončarom, (NZ). No, čelnici klubova koalicije strahovali su od mogućeg suzdržanog glasovanja nekog od njihovih zastupnika. Da bi vladajuća kolicija bila do kraja sigurni, odlučili su pričekati povratak iz Moskve Zdravka Tomca (SDP) i Ante Grabovca (HSLS). </p>
<p>Dok se očekivalo slijetanje njihovog zrakoplova u zagrebačku zračnu luku, Klub HSLS-a je zatražio stanku. Da bi se dobilo na vremenu, Račan je zastupnicima detaljno iščitavao dokument programske suglasnosti, koju su čelnici koalicije potpisali u srijedu. Nakon Tomčevog i Grabovčevog dolaska u veliku vijećnicu, koji je izazvao pljesak, ali i komentare »Moskva spašava Zagreb«, glasovanje je uspješno obavljeno.</p>
<p>Za Budišu i Kovača glasovao je i jedini nazočni HDZ-ovac u dvorani, Ljubo Česić - Rojs, dok su njegove kolege bile u saborskom kafiću. Pravaši su pak, također odbili podržati nove članove Vlade, ali su ostali u dvorani.</p>
<p>Andrea Latinović, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predana tijela 12 hrvatskih žrtava s novosadskoga groblja</p>
<p>ILOK/BAČKA PALANKA, 21. ožujka</p>
<p> – Na graničnom prijelazu Ilok - Bačka Palanka u četvrtak su predani posmrtni ostaci 12 neidentificiranih hrvatskih žrtava jugosrpske agresije na Hrvatsku, ekshumiranih prošla dva dana na groblju u Novom Sadu. Predaje posmrtnih ostataka hrvatskih žrtava obavljena je u skladu s dogovorom hrvatske i beogradske komisije za nestale osobe. Predsjednik hrvatske komisije pukovnik Ivan Grujić rekao je novinarima da je, na osnovi dobivenih dokumenata, za 42 neidentificirane osobe obavljena preliminarna identifikacija, odnosno obrađeni podaci o nestalim osobama te uspoređeni s dosjeima dobivenim iz Beograda. »Idući korak je utvrđivanje punog identiteta, što će se obaviti u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu klasičnom obradom i DNA analizom«, dodao je Grujić.</p>
<p>Riječ je o žrtvama koje su 1991. i 1992. godine izvučene iz Dunava i pokopane na novosadskom groblju. Grujić je istaknuo da su pri ekshumaciji na groblju u Novom Sadu odmah uzeti uzorci za DNA analizu, a jedan uzorak je ostao u SRJ, što će omogućiti obostranu kontrolu svih postupaka koji se obavljaju tijekom ekshumacije i predaje tijela. Nikola Maljković, član Savezne komisije za humanitarna pitanja i nestale osobe u Beogradu potvrdio je da je predano 12 tijela s NN oznakom i tijelo pokojne Kate Boroš. Cijeli postupak trajao je gotovo godinu dana zbog problema u prikupljanju dokumenata, koji su se nalazili u Republičkom MUP-u u Beogradu, a za NATO-vih je bombardiranja uništena zgrada MUP-a.</p>
<p>Predstoje još ekshumacije 41 NN osobe na novosadskom groblju, 103 u Srijemskoj Mitrovici te nekoliko u Somboru i Beogradu. Grujić je rekao da će idući sastanak hrvatske i beogradske komisije omogućiti nova iskapanja i predaju posmrtnih ostataka, a pritom će se staviti na uvid svi protokoli iz Novog Sada. Inače, Hrvatska potražuje oko 300 osoba pokopanih u Srbiji.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Predstavljen Rječnik kaznenog prava</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Stotinjak pravnika, sudaca, odvjetnika i tužitelja bilo je u četvrtak u Novinarskom domu na predstavljanju Rječnika kaznenog prava. Nakladnik Masmedia okupio je u leksikonskoj obradi 1739 pojmova 11 znanstvenika koji su pod uredničkim vodstvom dr. Željka Horvatića ispisali 700 stranica knjige.</p>
<p>Rječnik su predstavili recenzent dr. Davor Krapac, leksikografski savjetnik dr. Slaven Ravlić i glavni urednik dr. Horvatić.</p>
<p>Dr. Krapac je podsjetio da je ovim izdanjem popunjena stručna praznina jer je slično, ali daleko skromnije izdanje objavljeno u Hrvatskoj prije 36 godina kao »Informatorova« edicija. Ravlić je naglasio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i preciznost obavljenoga posla urednika i njegovih suradnika. Horvatić je, pak, zadovoljstvo dovršenim poslom podijelio s upornom i stručnom ekipom koju čine Igor Bojanić, Ante Carić, Leo Cvitanović, Davor Derenčinović, Velinka Grozdanić, Ivo Josipović, Ira Kokić, Petar Novoselec, Zvonimir Šeparović i Marijan Šuperina – profesori sa sva četiri hrvatska pravna fakulteta. (V. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U Vladi kažu da je kriza Riječke banke završena </p>
<p>Vlada dala jamstvo Hrvatskoj narodnoj banci za otplatu 863,7 milijuna kuna kratkoročnoga kredita za likvidnost Riječke banke/ Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović smatra da su najveći problemi zatvorskog sustava nedostatak i kvaliteta kapaciteta </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - »Kriza Riječke banke završena je ovom sjednicom Vlade«, rekao je premijer Ivica Račan u četvrtak na Vladinoj sjednici na kojoj je odobreno jamstvo Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) za otplatu 863,7 milijuna kuna kratkoročnoga kredita za likvidnost Riječke banke. »Jamstvo je pokriveno vrijednosnim papirima u vlasništvu Banke i neće pasti na teret proračuna odnosno poreznih obveznika«, naglasio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. </p>
<p>Članovi Vlade posebno su isticali da je kriza Riječke banke prevladana brzo i efikasno, zahvaljujući odgovornom, brzom i efikasnom ponašanju dioničara, HNB-a, ali i ostalih poslovnih banaka, dakle cijeloga bankarskog sustava koji je učinio sve da bi se u što manjoj mjeri osjetile posljedice još jednom poljuljanog povjerenja štediša u hrvatski bankarski sustav. </p>
<p>Premijer je dodao da očekuje kako će i »istraga biti efikasna, iako se Hrvatska prvi put susreće s tako sofisticiranim oblikom kriminala«, te izrazio nadu da će kažnjavanjem krivaca biti nadoknađen barem dio štete. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić je među krivcima posebno istaknuo lošu organizaciju poslovanja deviznog sektora Riječke banke te revizore koji su nekoliko godina zaredom pisali pozitivna izvješća, a nisu provjeravali stvarno stanje imovine, odnosno depozita u stranim bankama. Kontrolore HNB-a je, pak, opravdao tvrdnjom da su oni na uvid dobivali dokumentaciju za koju se tek sada ustanovilo da je bila krivotvorena.</p>
<p>Prema dosadašnjim saznanjima, šteta nanesena kriminalom u deviznom poslovanju iznosit će najviše 98 milijuna dolara, a Linić ocjenjuje da su najveću štetu pretrpjeli vlasnici Banke. Hrvatska je kao vlasnik 25 posto dionica najvjerojatnije izgubila oko 25 milijuna eura. Štetu će pokriti dokapitalizacijom budući vlasnik 85 posto dionica, koje će mu prodati država. </p>
<p>Skupština dioničara u roku od 30 dana</p>
<p>Interes za natječaj za prodaju i dokapitalizaciju Riječke banke pokazalo je šest banaka koje već djeluju u Hrvatskoj i jedna koja dosad nije bila prisutna na našem tržištu. Prema Linićevim riječima, taj interes najbolje svjedoči o kvalitetnim plasmanima i klijentima Banke. Linić je najavio da će u roku od 30 dana biti sazvana skupština dioničara na kojoj će novi vlasnik postaviti novu upravu Banke.</p>
<p>U sklopu odobrenog izvješća u stanju o zatvorskom sustavu, s analizom propisa, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović istaknula je da su najveći problemi tog sustava nedostatak i kvaliteta kapaciteta. Ipak, naglasila je, u hrvatskim zatvorima nema pobuna, talačkih situacija mučenja te teroriziranja između zatvoreničkih skupina i sličnih situacija karakterističnih za neke svjetske zatvorske sustave. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Čekam već 17 sati, a briga carinike što će naranče u kamionu istrunuti«</p>
<p>Prosvjednici blokirali slovenski prijelaz u Dolgoj Vasi jer se promijenio režim prelaska hladnjača s lakopokvarljivom robom / Na Goričanu se nije dugo čekalo za razliku od Bregane gdje je u 24 sata stiglo 540 kamiona / Carinici kažu da ne mogu brže raditi jer bi se time povećao rizik od krijumčarenja </p>
<p>ČAKOVEC/BREGANA, 21. ožujka</p>
<p> - Međunarodni slovenski granični prijelaz Dolga Vas, nasuprot mađarskog prijelaza Lenti i nedelako od Lendave, bio je u srijedu i četvrtak zatvoren za promet. Prosvjednici, prijevoznici prekmurske regije, zapriječili su promet svojim tegljačima, nezadovoljni odnosom policije i državnih vlasti prema njima. Vlasnici kamiona i tegljača zahtijevaju da se prilikom prijelaza granice u Dolgoj Vasi uspostavi prijašnji sustav u kojem su prednost imala prazna vozila, te cisterne i hladnjače s lako pokvarljivom robom. Za ta vozila čekanje na granici ne bi smjelo biti duže od sata. Stanje u Dolgoj Vasi zaoštrilo se prije desetak dana kad je slovenska policija zabranila praznim cisternama i hladnjačama da prema graničnoj rampi voze uz kolone ostalih teretnih vozila. </p>
<p>Prijevoznici su u noći na četvrtak blokirali i slovensko-mađarski prijelaz Hodoš. Ističu da će nastaviti s blokadom sve dok na njihove zahtjeve ne odgovori slovenski premijer Janez Drnovšek.</p>
<p>Žurnim dogovorom slovenskih i mađarskih državnih vlasti, u srijedu navečer međudržavni prijelaz Pince, pokraj Lendave, postao je međunarodni. Time je omogućen prelazak ne samo slovenskim i mađarskim nego i drugim državljanima i njihovim vozilima. </p>
<p>Kako nas je u četvrtak obavijestio Antun Mihoci, voditelj Ureda načelnika Policijske uprave međimurske, na mađarskom graničnom prijelazu Letenye stvorila se kolona duža od dva kilometra. Mnogi vozači kamiona i tegljača, koji bi Mađarsku napustili na prijelazu Lenti, sada voze zaobilazno pa je robni terminal na graničnom prijelazu Goričan na hrvatskoj strani stalno pun.</p>
<p>Na izlazu iz Hrvatske u Goričanu nije se čekalo, kao ni na graničnom prijelazu u Trnovcu. Međimurska policija izvijestila je da su ispred slovenskog graničnog prijelaza Središče ob Dravi, na ulazu u Sloveniju, šleperi stvorili kolonu dužu od pola kilometra. </p>
<p>Na ulazu u Hrvatsku u Bregani, kolona kamiona bila je u četvrtak oko podneva duža od pet kilometara. Od vozača smo doznali da i više od 12 sati čekaju carinsku kontrolu.</p>
<p>Gužve bi se riješile izgradnjom novog prijelaza </p>
<p>Predstojnik carinske ispostave u Bregani Goran Bošnjak ističe kako je od srijede u podne u samo 24 sata na granicu došlo 540 kamiona. Njih više od 70 posto je u provozu, uglavnom prema Srbiji, Makedoniji i BiH.</p>
<p>U četvrtak carinici su od sedam sati do podneva pregledali 140 kamiona, što je najviše moguće. Naime, kamionski promet pregledava pet carinika, a na parkiralištu je svega 50 mjesta. Kontrola kamiona u najboljem slučaju traje oko sat i pol. </p>
<p>Jedini način da se u Bregani trajno smanje gužve jest da se izgradi novi granični prijelaz na kojem bi se zaposlilo više carinika, kaže Bošnjak dodavši da se kolone vjerojatno neće smanjti do subote. </p>
<p>Prije Uskrsa promet je obično nešto jači, a u odnosu na isto lanjsko razdoblje kamiona je pet posto više. Bošnjak tvrdi kako je carina napravila sve što može da bi što brže propuštala kamione. Također, dodaje da carina ne želi puštati kamione bez ikakve kontrole jer bi se time znatno povećao rizik od krijumčarenja. </p>
<p> Slovenski vozač Martin Urbanč, koji prevozi robu iz Italije u Hrvatsku, rekao nam je u četvrtak da u Bregani čeka već 12 sati. Predviđa da će zbog neočekivanih kolona na ulasku u Hrvatsku njegov put potrajati dan duže nego što je planirao. </p>
<p>»Čekam već 17 sati. Ne puštaju me u Hrvatsku bez dokumenta Ministarstva pomorstva, prometa i veza koji mi je potreban jer prevozim tonu robe više od dopuštenih 40 tona. Dok mi se oni sjete izdati dozvolu, naranče u kamionu će istruliti. Kamiona je na Bregani svakim danom sve više, ali carinike i policajce to previše ne zanima. Toliko se ne čeka ni na jednoj granici«, požalio nam se vozač Marijan, koji nam nije htio otkriti prezime. </p>
<p>Boris Orešić,Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Dopunsko zdravstveno osiguranje od 1. svibnja,kaže Vlahušić </p>
<p>Dopunsko zdravstveno osiguranje neće pokrivati participacije za lijekove/ Uplaćivat će se putem uplatnica, a kartice će se moći podići na 100 mjesta u 12 područnih ureda HZZO-a/ Oko dva milijuna ljudi bit će oslobođeno plaćanja participacije za zdravstvene usluge, među njima i 750.000 umirovljenika </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - »Dopunsko zdravstveno osiguranje primjenjivat će se od 1. svibnja«, najavio je ministar zdravstva Andro Vlahušić u četvrtak na okruglom stolu koji je organizirao Zbor novinara koji prate zdravstvo.</p>
<p>Naime, zakon o imovinskom cenzusu prošao je u Saboru drugo čitanje, te bi ovih dana trebao biti usvojen, pa su, kako je kazao Vlahušić, ispunjeni svi zakonski uvjeti za primjenu dopunskog osiguranja. Rekao je da će dopunsko zdravstveno osiguranje početi od 1. svibnja kako bi građani imali rok od 30 dana za skupljanje potrebne dokumentacije za oslobađanje od plaćanja participacije za zdravstvene usluge. Oko dva milijuna ljudi bit će oslobođeno plaćanja, a među njima i 750.000 umirovljenika.</p>
<p>Vlahušić je istaknuo da će se novac od dopunskog osiguranja trošiti isključivo za polikliničko-konzilijarni i bolnički sektor, dok će se ostali sektori financirati iz osnovnog osiguranja.</p>
<p>»Dopunsko zdravstveno osiguranje neće pokrivati participacije za lijekove, jer su svi lijekovi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti besplatni«, naglasio je ministar i istaknuo da je nova lista lijekova prepuna novih i skupih lijekova, te će građani za one najskuplje morati snositi polovicu troška. »Dodatna polica osiguranja uvodi se i stoga što država nema novca za pokrivanje dosadašnjih prava osiguranika, a i zato što su sredstva iz participacije punila zdravstveni proračun samo za jedan posto«, pojasnio je Vlahušić.</p>
<p>Dopunsko osiguranje uplaćivat će se putem uplatnica, a kartice će se moći podići na 100 mjesta u 12 područnih ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).</p>
<p>Vlahušić je obrazložio da je država dopustila monopol HZZO-a koji će jedini moći pružati dodatno osiguranje »jer je ovaj prelazak osjetljiv socijalni i gospodarski moment, pa je država makar u prvo vrijeme htjela kontrolirati projekt«.</p>
<p>Potpredsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Josip Jelić istaknuo je da se dopunsko zdravstveno osiguranje mora što prije promijeniti, »jer bolnice grcaju u dugovima«. Istaknuo je i da bi i dopunsko osiguranje trebalo funkcionirati na principu solidarnosti, te da bi i »zdravi morali plaćati za bolesne«.</p>
<p>Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević nije se složio s prijedlozima da plaćanje dopunskog zdravstvenog postane obveza poslodavca. Istaknuo je da ni jedno novo opterećenje za gospodarstvo, kao i povećanje cijene rada, nije prihvatljivo.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zastupnici SDP-a napustili sabornicu zbog Krpininih optužbi</p>
<p>Krpina: Smanjivanje rodiljnih naknada jedan je od najnerazumnijih, najneodgovornijih i po dalekosežnim posljedicama najkatastrofalnijih poteza ove vlasti/ Šepčić: Da HDZ brine za djecu i budućnost Hrvatske ne bi u proteklih deset godina bilo upropašteno toliko firmi i toliko ljudi ostalo bez posla/ Adlešić: Zakon o sigurnosnim službama bi nas trebao zaštititi od privatnih zbirki koje se pojavljuju u medijima i koje uglavnom služe za diskvalifikaciju djelatnika pojedinih službi ili javnih osoba </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – »Hrvatska izumire, demografski je opustošena, suočena s krizom života i biološkim preživljavanjem a Vlada je na to potpuno neosjetljiva«, dramatično su u četvrtak upozoravali HDZ-ovci, apelirajući na zastupnike vladajuće koalicije da prihvate zakonski prijedlog Jadranke Kosor o izvršenju državnog proračuna za ovu godinu kojim bi se razina porodiljnih naknada digla na razinu iz 2000., dakle na 2400 kuna za zaposlene žene, odnosno na 1600 kuna za nezaposlene. </p>
<p>U kratkoj ali polemičnoj raspravi o ovom zahtjevu, HDZ-ovci su optužili Vladu da po diktatu MMF-a smanjuje naknade i antipopulacijskom politikom dovodi hrvatski narod do izumiranja. Posebno je žestok bio Drago Krpina zbog čijih su optužbi u jednom trenutku gotovo svi SDP-ovci napustili sabornicu. Krpina je naime SDP-ovce optužio da im »nije važno hoće li za 50 godina na ovom prostoru živjeti Hrvati ili neki drugi ljudi«. Jer, ustvrdio je, da im je to važno, odustali bi od svoje nerazumne antipopulacijske politike i osigurali opstanak hrvatskog naroda, što je pak zadatak političara. »Što će nam ceste i tvornice, što će nam gospodarstvo, ako će naš narod izumrijeti?«, pitao je zastupnike Krpina, ističući da je smanjivanje rodiljnih naknada jedan od najnerazumnijih, najneodgovornijih i po dalekosežnim posljedicama – najkatastrofalnijih poteza ove vlasti. </p>
<p>Navodeći niz podataka koji govore o katastrofalnoj demografskoj slici Hrvatske Jadranka Kosor istaknula je pak kako se 200 milijuna kuna, koliko je potrebno za vraćanje porodiljnih naknada na staru razinu, može namaknuti iz proračuna. </p>
<p>»Za 30 godina u Hrvatskoj više neće imati tko raditi, neće biti radnih potencijala i to je prvorazredno pitanje od nacionalnog interesa«, upozorila je Kosor, ističući kako je neprihvatljivo da MMF odlučuje kolike će biti porodiljne naknade u Hrvatskoj. Navela je podatke po kojima je '71. u Hrvatskoj prirodni prirast bio 17.135 osoba, a 2001. minus 7500, te da je samo u Zagrebu prošle godine bilo 1300 poroda manje nego prethodne godine. </p>
<p>Iako nitko nije zanijekao lošu demografsku sliku Hrvatske, vladajući zastupnici oštro su se suprotstavili HDZ-ovim tezama o nebrizi Vlade za budućnost Hrvatske te su upozoravali kako podizanje naknada neće promijeniti stanje jer je to samo jedan od faktora koji utječu na broj rođene djece. Osim toga, rekli su, pad nataliteta je svjetski trend.</p>
<p>»Ne rađaju se djeca zbog rodiljnih naknada, jadna bi bila ta djeca«, rekao je tako Marko Baričević (HSLS), dok je Romano Meštrović (SDP) upozorio da je razvoj Hrvatske ključ rješenja ovog problema jer bez razvoja neće biti socijalne skrbi niti hrvatskog naroda. Njegov stranački kolega Vladimir Šepčić uzvratio je HDZ-ovcima kako nije istina da oni brinu za djecu i budućnost Hrvatske, jer da je tako, ne bi u proteklih deset godina bilo upropašteno toliko firmi i toliko ljudi ostalo bez posla. »Hvala vam na takvoj brizi, oslobodite nas od nje«, poručio je Krpini. </p>
<p>Raspravljen je i Konačni prijedlog zakona o sigurnosnim službama po kojem će Hrvatska ubuduće imati tri službe – VSA (Vojna sigurnosna agencija), POA (Protuobavještajna agencija) i OA (Obavještajna agencija). Svi zastupnici pozdravili su uvođenje parlamentarnog i te građanskog nadzora nad radom službi. Za građanski nadzor bit će nadležno Vijeće koje će imenovati Sabor. Primjenu tajnih mjera praćenja i prisluškivanja, o čemu je posljednjih godina bilo najviše loših iskustava, po novom će zakonu morat odobriti sudac Vrhovnog suda i to u roku 24 sata od pokretanja mjera. </p>
<p>Zastupnici predlažu da se svi prikupljeni dokazi, ako sudac ne odobri nalog, moraju uništiti. Stranke vladajuće koalicije podržale su zakon, a posebno uvođenje građanske i parlamentarne kontrole nad radom službi. Zadovoljni su i što će tajne mjere praćenja i prisluškivanja odobravati sudac Vrhovnog suda. </p>
<p>Bilo je prigovora da je zakon prebrzo došao u drugo čitanje, a Đurđa Adlešić je, u ime HSLS-a, naglasila kako se nada »da će nas zakon zaštititi od privatnih zbirki koje se pojavljuju u medijima i koje uglavnom služe za diskvalifikaciju djelatnika pojedinih službi ili javnih osoba«. </p>
<p>Oporba je isticala da se pri izradi zakona više računa trebalo voditi o stručnim, a ne političkim aspektima, a HSP-ovci se boje političkih čistki do kojih bi moglo doći nakon donošenja zakona. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Više od polovice poznatih tvrtki ilegalno iznosi novac iz Hrvatske?</p>
<p>Ministarstvo financija će se, provodeći program borbe protiv sive ekonomije, odlučnije suprotstaviti off-shore poslovanju / Kontrola, koja se godinu dana provodi u velikoj tajnosti, dosad je obuhvatila oko 50 poznatih velikih tvrtki, od kojih je u čak 30-ak slučajeva utvrđeno da su pod sumnjivim okolnostima obavljale nerobna plaćanja u inozemstvu / Pokrenuto samo nekoliko sudskih postupaka, ali još nije donesena ni jedna presuda</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Iznos od 80-ak milijardi kuna utajenog poreza u posljednjih 10 godina, objavljen u nedavnoj studiji o sivoj ekonomiji Ekonomskog instituta, sigurno bi bio znatno, možda i dvostruko veći, da su uzeti u obzir dostupni podaci o novcu koji su hrvatske tvrtke uplatile na račune off-shore tvrtki, registriranih u besporeznim zonama širom svijeta. Kako Vjesnik doznaje iz pouzdanih izvora bliskih Vladi, riječ je o milijardama kuna kapitala koji je, prema svemu sudeći, nepovratno iznesen iz Hrvatske. Neke od najvećih hrvatskih tvrtki na taj su način umanjile svoju dobit i izbjegle plaćanje velikih poreza.</p>
<p>Ministarstvo financija je, doznajemo, nakanilo odlučnije se suprotstaviti takvom načinu poslovanja i već je počela kontrola tzv. nerobnog plaćanja. Pritom se sumnja da su neke vodeće hrvatske tvrtke svojim tvrtkama u off-shore zonama plaćale kojekakva - najčešće izmišljena - istraživanja tržišta ili slične konzultantske poslove, od kojih mnogi vjerojatno nikad nisu ni obavljeni.</p>
<p>Kontrola koja se, doznajemo, već godinu dana provodi u velikoj tajnosti, dosad je obuhvatila 50-ak poznatih velikih tvrtki od kojih je u čak 30-ak slučajeva utvrđeno da su pod sumnjivim okolnostima obavljale nerobna plaćanja u inozemstvu. Budući da je vrlo teško dokazati da je doista riječ o plaćanju posla koji nikad nije obavljen, samo da bi se iz Hrvatske iznio novac, u većini sumnjivih slučajeva istraga je još u tijeku. Dosad je, otkrivaju naši izvori, pokrenuto samo nekoliko sudskih postupaka, a zbog tradicionalne tromosti hrvatskog pravosuđa, još nije donesena ni jedna presuda. Ukratko, u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj nitko nije odgovarao zbog ilegalnog nerobnog plaćanja, odnosno sumnjivog iznošenja kapitala u inozemstvo, što hrvatski zakoni tretiraju kao prekršaj za koji je pravnim osobama predviđena kazna do čak dva milijuna kuna.</p>
<p>Još krajem 1998. godine, Vlada je Hrvatskoj udruzi poslodavaca preporučila da povede više računa o sprječavanju transfera novca u inozemstvo putem fiktivnih poslova s off-shore kompanijama. No, borba protiv tog načina utaje poreza do danas nije daleko odmakla. </p>
<p>Zato Ministarstvo financija - koje kao zmija noge još u tajnosti drži navodno ambiciozan program borbe protiv sive ekonomije - namjerava, doznajemo, uskoro krenuti u još jaču kontrolu tvrtki za koje se sumnja da su prošlih godina umanjivale svoju dobit i poreznu osnovicu. Ujedno, inspekcijske službe tog ministarstva iskoristit će zakonske ovlasti da od pravnih osoba zatraže da se u zemlju vrati novac uplaćen off-shore tvrtkama te da se na taj kapital obračunaju porezi.</p>
<p>To je, tvrde dobro upućeni, pravno vrlo teško dokazivo. Poslovanje putem računa off-shore tvrtki je problem s kojim se vrlo teško bore i sređene države europskog zapada. Naime, off-shore tvrtke funkcioniraju kao poduzeća koja pravnim osobama nude pravne savjete. Budući da je to poslovanje bez robe, pa time i bez carinske deklaracije, teško mu je ući u trag, jer hrvatski poreznici nemaju pravo nadzirati transakcije u inozemstvu ni tvrtke registrirane izvan Hrvatske.</p>
<p>To ne znači da je svako nerobno plaćanje prema inozemstvu ilegalno, ali inspektori i te kako imaju razloga sumnjati kad utvrde, primjerice, da je istraživanje talijanskog tržišta za neku našu tvrtku obavilo poduzeće s Kanarskih otoka. U tranzicijskim zemljama Europe, off-shore je sredinom 90-ih godina bio vrlo proširen način poslovanja. Iako nema preciznih brojki koliko je novca na taj način izašlo iz Hrvatske, sa sigurnošću se, doznajemo, može ustvrditi da je takvih transakcija u zadnje dvije godine dvostruko manje nego 1995. i 1996., kada je iz Hrvatske pod vrlo upitnim okolnostima izneseno najviše kapitala. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Tomčić i Đapić: Premijer i Predsjednik moraju objasniti Radoševu izjavu</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - »Bit ću možda neugodan prema premijeru Ivici Račanu i ministru obrane Jozi Radošu, ali mislim da predsjednik Vlade mora najprije razmisliti zbog čega takva izjava dolazi od njegova ministra koji vodi jedan od ključnih Vladinih resora«, kazao je za Vjesnik predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, komentirajući izjavu ministra obrane da se Hrvatska u ovom trenutku ne bi mogla sama obraniti. Tomčić smatra da premijer mora odgovoriti na Radoševu izjavu, te dodao da je uvjeren kako će se uskoro i u Hrvatskom saboru povesti rasprava o tome.</p>
<p>Na Radoševu izjavu reagirao je i čelnik HSP-a Anto Đapić. Pozvao je predsjednika države kao vrhovnog zapovjednika vojske te premijera da se očituju o »skandaloznoj i nevjerojatnoj izjavi ministra obrane da se Hrvatska ne bi mogla sama braniti«.</p>
<p>Andreja Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Olujiću uvjetno zabranjeno tri mjeseca odvjetništva </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Stegovna tijela Hrvatske odvjetničke komore (HOK) izrekla su uvjetnu osudu zagrebačkom odvjetniku Željku Olujiću. Nepravomoćnim rješenjem zabranjeno mu je na tri mjeseca obavljati odvjetničku djelatnost. Uvjet se odnosi na zabranu javnog nastupanja u vezi sa sporovima u kojima nastupa kao branitelj svojih stranaka. Prekrši li taj uvjet, automatski bi na snagu stupila zabrana zastupanja i drugih odvjetničkih poslova.</p>
<p>»Istina, protiv mene je HOK vodio stegovne postupke zbog četiri, pet mojih javnih nastupa. U svim tim slučajevima, koji mi se stavljaju na teret, javno sam branio poziciju mojih stranaka pred ocjenama koje su o postupku, pa i o meritumu stvari, u tim istim medijima iznosile i druge stranke u sporu«, rekao je Olujić u četvrtak za Vjesnik. »Nezadovoljan odlukom stegovnih tijela, pokrenuo sam postupak pred Vrhovnim sudom tražeći da se baš na tom mjestu donese pravorijek koji bi pokazao svu rigidnost profesionalne udruge koja me kaznila«, dodao je.</p>
<p>Istaknuo je da ga se pričom, koja je lansirana sa sadržajem »izbačen iz odvjetništva«, želi unaprijed diskvalificirati. »To je ista metoda 'osude prije suđenja', koja je korištena protiv mojih klijenata, a od koje sam ih javnim nastupom pokušavao obraniti«, naglasio je.</p>
<p>Inače, stegovne postupke protiv odvjetnika HOK-ova disciplinska tijela vode striktno po Zakonu o kaznenom postupku. To podrazumijeva i pravo odgovora na tužbu, podnošenje i izvođenje dokaza i sve ostale procesne radnje na koje ima pravo optuženik pred sudom. Taj detalj uklanja mogućnost da je protiv Olujića vođen neki tajni postupak o kojem on ništa ne zna.</p>
<p>»Slučaj Olujić« ne bi smio prerasti u aferu samo zato što je riječ o odvjetniku čiji postupci, ponekad, idu samim rubom odvjetničkih etičkih pravila igre. Sve ovisi o tome hoće li HOK takve i slične informacije dati u javnost prije no što ih se dohvate pravosudni kuloari.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020322].
|
