NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020222].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 229712 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.02.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račan i Budiša se već dogovorili o promjenama u Vladi?</p>
<p>»Točno je da ćemo o krizi u koaliciji razgovarati u petak. Ali, nisam siguran da ćemo uopće imati o čemu razgovarati, jer mi se čini da su se Račan i Budiša ionako o svemu već lijepo dogovorili. A to znači da nema ni govora o velikom razlazu SDP-a i HSLS-a, odnosno o pucanju koalicije na najvažnijem šavu«, kaže jedan od lidera petorke</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Ako je točno ono što je javnosti službeno priopćeno – da su šefovi vladajućih stranaka u srijedu više od pet sati raspravljali o privatizaciji INA-e i HEP-a, kao i o preustroju sigurnosnih službi, te da su u tom poslu gotovo dočekali i prve sate četvrtka – mogao bi to biti mali znak da su se vladajući napokon uozbiljili. </p>
<p>Mogao bi to biti stidljiv pokazatelj da se vladajuća ekipa napokon okrenula važnim poslovima, za čije je rješavanje i dobila mandat i za što je, uostalom, jako dobro plaćena. Moglo bi to značiti i da vladajući neće više, kao mjesecima unatrag, iritirati hrvatske građane »nacionalnim tragedijama« iz kojih se kao jedina novost doznaje što Račan i Budiša privatno zamjeraju jedan drugome.</p>
<p>Početna ograda – ako je to točno – podjednako je rezultat i nužnog opreza novinara nenaviklog na iskren govor političara, kao i uvjerenja da peteročlana ekipa na vlasti ne može sve svoje političke razmirice jednostavno pomesti pod tepih. One se, naime, danas pometene radi prividna mira u koalicijskoj kući i radi opstanka na vlasti još neko vrijeme, već sutra mogu razbuktati i gromko prasnuti – bude li, naravno, nekom od jakih igrača to odgovaralo.</p>
<p>Zasad, po onome što se može iščitati između redaka i što su neki od lidera petorke spremni novinarima kazati »na uho«, odmetništvo od koalicije nikome ne odgovara. »A i ozračje na sastanku u srijedu, na kojem je nakon polugodišnje stanke bio i Dražen Budiša, to potvrđuje«, reći će nam jedan od lidera. Dodat će još nešto vrlo važno: »Točno je da ćemo o krizi u koaliciji, o čemu javnost bruji već mjesecima, razgovarati u petak. Ali, nisam siguran da ćemo uopće imati o čemu razgovarati, jer mi se čini da su se Račan i Budiša ionako o svemu već lijepo dogovorili. A to znači da nema ni govora o velikom razlazu SDP-a i HSLS-a, odnosno o pucanju koalicije na najvažnijem šavu«.</p>
<p>I iz tih je riječi razvidno da je »velik kompromis«, o čemu se nagađa posljednjih dana, ipak na pomolu te da će se možda već u petak moći govoriti i o »novom dogovoru« petorke. </p>
<p>A on podrazumijeva ono što je, najavljujući novo sastančenje u petak, novinarima rekao premijer Račan, a što viđeniji SDP-ovci ponavljaju već tjednima – bezrezervnu podršku programskim zadaćama Vlade. </p>
<p>Nakon toga slijedi dogovor o promjenama odredbi koalicijskog ugovora koje preciziraju način odlučivanja u petorci, a potom i kadrovsko provjetravanje Vlade. Po onome što se, također neslužbeno, doznaje od jednog člana vladajuće ekipe, i o tome su se Budiša i Račan već dogovorili. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Papa želi rasvijetliti odnos Vatikana prema Trećem Reichu</p>
<p>Papa Ivan Pavao II. odlučio se na taj korak iz dvaju razloga – kako bi omogućio povjesničarima da temeljito istraže to razdoblje i da bi izbio adute iz ruku onima koji uporno tvrde da je Vatikan zatvarao oči pred nacizmom u Trećem Reichu</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Prema vijestima iz Rima, Vatikan će u siječnju 2003. godine otvoriti arhiv državnog tajništva i tajni arhiv. Javnosti je posebno zanimljiv tajni arhiv jer se u njemu nalaze dokumenti o odnosima Vatikana i Njemačke između 1922. i 1939. godine. To je vrijeme pontifikata pape Pija XI. (Achille Ratti).</p>
<p>Kako prenosi tiskovni ured Svete Stolice, papa Ivan Pavao II. odlučio se na taj korak iz dvaju razloga. Prvo, kako bi omogućio povjesničarima da temeljito istraže to razdoblje i drugo, da bi izbio adute iz ruku onima koji uporno tvrde da je Vatikan zatvarao oči pred nacizmom u Trećem Reichu. Pojedine spekulacije u tom slučaju osobito teško terete papu Pija XII. (Eugenio Pacelli), koji je u spomenutom razdoblju najprije bio apostolski nuncij u Njemačkoj, a poslije je kao državni tajnik podupro sklapanje konkordata između Svete Stolice i Njemačke.</p>
<p>Zasad je vatikanski tajni arhiv otvoren javnosti samo za razdoblje do 1922. godine, kad završava pontifikat pape Benedikta XV. Uobičajeno je da se tajni vatikanski arhiv otvara 70 godina nakon nekog razdoblja, da bi se zaštitili još živi ljudi. No, kako najavljuje tiskovni ured Svete Stolice, Papa kani uskoro otvoriti tajni arhiv čitavog pontifikata pape Pija XI. (1922. – 1939.) jer želi da se jasno osvijetle događaji uoči i za Drugog svjetskog rata, a posebno holokaust.</p>
<p>Vatikan želi objelodaniti i podatke o karitativnom djelovanju Katoličke crkve tijekom pontifikata Pija XII. (1939. – 1958.) koje se odnosi na pomaganje zarobljenicima i žrtvama rata svih narodnosti, vjera i rasa. No kako najavljuje pročelnik tajnoga vatikanskog arhiva o. Sergio Pagano, trebat će još nekoliko godina za sređivanje materijala koji se tiče pontifikata pape Pija XI.</p>
<p>Ipak, papa Ivan Pavao II. želi da se otvori barem onaj dio arhiva koji ukazuje na odnose Vatikana i Njemačke u doba Hitlerove vladavine, računajući da će time demistificirati teze o »vatikanskoj šutnji« u razdoblju diskriminacija, progona, rasnih zakona...</p>
<p>Pionirski korak u tom smjeru učinjen je prije desetak godina, kad je osnovano katoličko-židovsko stručno povjerenstvo, koje je na temelju već objavljenih dokumenata Svete Stolice trebalo proučiti to razdoblje. No u srpnju prošle godine židovski su se članovi povukli iz povjerenstva jer im nije omogućen pristup tajnom vatikanskom arhivu.</p>
<p>Bez sumnje ovaj je potez Vatikana u svakom slučaju dobrodošao. Pogotovo zato jer je odnos pape Pacellija prema Trećem Reichu i njegovo zauzimanje za spašavanje Židova još nerazjašnjeno. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Janica u biranom društvu</p>
<p>Zbog medalja i okolnosti u kojima su osvojene, Zimske olimpijske igre u Salt Lake Cityju sasvim će se sigurno pamtiti i po nastupu hrvatske skijašice Janice Kostelić / U hrvatskim okvirima Janičin je doseg nešto sasvim novo / Unatoč plivačkom zlatu i srebru Đurđice Bjedov u Meksiku 1968. ili kanuističkom zlatu i bronci Matije Ljubeka 1976. godine, Hrvatska prvi put ima olimpijca, zapravo olimpijku koja je obilježila jedne igre</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Ono po čemu, prije svega, pamtimo olimpijske igre su nesvakidašnji sportski dosezi i olimpijci koji su ih ostvarili. Broj osvojenih medalja pritom nije jedini kriterij prema kojem netko postaje junakom pojedinih igara. </p>
<p>Na Zimskim olimpijskim igrama u Lake Placidu 1980. godine nedostižan je rekord postavio Amerikanac Eric Heiden, osvojivši zlatne medalje u svih pet disciplina brzog klizanja. No Amerikanci više od toga pamte pobjedu svoje hokejaške momčadi protiv »nepobjedive« reprezentacije Sovjetskog Saveza.</p>
<p>Četiri godine kasnije u Sarajevu, olimpionica – najuspješnija sudionica Igara – bila je Finkinja Maria-Lisa Hämäläinen sa trima zlatnim i jednom brončanom medaljom u skijaškom trčanju.</p>
<p>Sportski svijet, međutim, sarajevske zimske olimpijske igre pamti prije svega po Ravelovom Boleru britanskog plesnog para Jayne Torvill i Christopher Dean, koji je svih devet sudaca ocijenilo maksimalnom ocjenom – 6.0. </p>
<p>Posebnu pažnju zavređuju, svakako, i oni olimpijci koji su medalje osvajali na više igara. Tako su u olimpijskoj povijesti nezaobilazne klizačice Sonja Henie, Irina Rodnjina i Katarina Witt s po tri uzastopna olimpijska zlata i brza klizačica Lidija Skoblikova s ukupno šest zlatnih medalja. Norvežanin Björn Daehlie je na igrama u Albertvilleu, Lillehammeru i Naganu osvojio čak osam zlatnih medalja u skijaškom trčanju!</p>
<p>Olimpionik ZOI 2002. u Salt Lake Cityju bit će Norvežanin Ole Einar Bjřrndalen, koji je osvojio sve četiri zlatne medalje u biatlonu – tri pojedinačne i jednu u štafeti.</p>
<p>Igre u Salt Lake Cityju pamtit će se sasvim sigurno – zbog njezinih medalja i okolnosti u kojima su osvojene – i po nastupu hrvatske skijašice Janice Kostelić. Nije pretjerano reći da se Janica uklapa u oba navedena »kriterija« prema kojima se nekoga upisuje u olimpijsku povijest. Ostanimo, pritom, samo kod alpskog skijanja. </p>
<p>Dosad je skijaška natjecanja na zimskim olimpijskim igrama na sličan način obilježilo više skijašica i skijaša, pri čemu je uvijek bilo riječ o neprijeporno najboljim skijašima svoga vremena. Prva velika »berba« medalja vezana je tako uz Austrijanca Tonija Sailera, koji je 1956. u Cortini d'Ampezzo pobijedio u sve tri tadašnje skijaške discipline – spustu, veleslalomu i slalomu.</p>
<p>Dvanaest godina kasnije njegov je pothvat ponovio Francuz Jean-Claude Killy u Grenobleu, nakon čega se više nikad nije dogodilo da neki alpinac ili alpinka osvoji tri zlata na istim zimskim olimpijskim igrama. </p>
<p>Najbolji i najpopularniji alpski skijaši u povijesti, Ingemar Stenmark i Alberto Tomba, osvojili su na vrhuncu svojih karijera zlatne olimpijske medalje u slalomu i veleslalomu jer druge discipline nisu ni vozili. Čak ni svestrani Kjetil Andre Aamodt i Pirmin Zurbriggen nisu nikad na istim igrama osvojili tri zlatne medalje. Mogao je to u Naganu 1998. napraviti Hermann Maier, no osvojio je na kraju zlata »samo« u superveleslalomu i veleslalomu. I to samo nekoliko dana nakon što je u spustu doživio i preživio iznimno težak pad!</p>
<p>Među skijašicama, ponavljanju Sailer-Killyjevog ostvarenja najbliže su bile Njemica Rosi Mittermaier 1976. (zlato u spustu i slalomu, srebro u kombinaciji) i Lihtenštajnka Hanni Wenzel 1980. (zlato u slalomu i veleslalomu, srebro u spustu).</p>
<p>Nakon što je Janica Kostelić u Salt Lake Cityju osvojila zlatnu medalju u alpskoj kombinaciji, počelo se kalkulirati s mogućnošću ponavljanja, u broju i sjaju medalja, dosega Švicarke Vreni Schneider iz 1994. (zlato u slalomu, srebro u veleslalomu, bronca u kombinaciji) ili Njemice Katje Seizinger iz Nagana 1998. (zlato u spustu i kombinaciji, bronca u veleslalomu). Janica je, međutim, otišla korak dalje i već se izjednačila s Mittermaier i Wenzel...</p>
<p>U hrvatskim okvirima Janičin je doseg pak nešto sasvim novo. Unatoč plivačkom zlatu i srebru Đurđice Bjedov u Meksiku 1968. ili kanuističkom zlatu i bronci Matije Ljubeka 1976. godine, Hrvatska prvi put ima olimpijca, zapravo olimpijku koja je istinski obilježila jedne igre. Čitavu je sezonu ostavljala dojam skijašice koja bi, eventualno, mogla samo do medalje u kombinaciji, da u Salt Lake Cityju samo olimpionik Ole Einar Bjřrndalen bio uspješniji od nje. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Čačić: I alergijske reakcije mogu biti povod za nove izbore</p>
<p>• Da HNS češka lijevi brk, to bi moglo izazvati alergijske reakcije koje bi bile povod za nove izbore. Ako HNS slučajno kaže nešto o vremenu, ili o notornoj stvari kao što je korupcija činovništva ... onda je naravno to povod za izbore. Dakle, ako netko mora zbog svoje osobne karijere ići na izbore, sasvim je svejedno što će iskoristiti kao povod. Nažalost, već nakon sjednice Predsjedništva SDP-a, koja je završila neopozivom ostavkom, bilo je jasno da će se stvar zbivati na ovakav način, jer je ostavljena mogućnost novih izbora, što znači da se već tada Bandiću popustilo i ostavku potencijalno učinilo farsom.</p>
<p>(Radimir Čačić, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a, o zagrebačkoj krizi, »Novi list«, 21. veljače)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pančić: Upali smo u zamku nerevanšizma</p>
<p>•Glavna kritika ove vlade tiče se upravo njene neodlučnosti da se krene u obračun s korupcijom i kriminalom.</p>
<p>– Dobre namjere nisu dostatne, bitna je i odlučnost koju je upravo demonstriralo Ministarstvo branitelja. Jer, formirani su paralelni sustavi odlučivanja sačinjeni od pripadnika bivše vlasti i, nažalost, nekih ljudi koje smo mi izabrali, a oni se vrlo dobro pozicionirali u postojećoj mreži. (...) Hrvatski građanin koji je glasao za koaliciju nije očekivao da će odmah živjeti bolje, ali da će barem odgovarati ljudi koji su se u njihovim sredinama otvoreno bavili kriminalom. I tu smo upali u zamku nerevanšizma.</p>
<p>(Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja, »Slobodna Dalmacija«, 21. veljače)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Bez rješenja nakon druge runde - treća u ponedjeljak</p>
<p>Čelnici pregovaračkih timova SDP-a i HNS-a ni u drugoj rundi pregovora u četvrtak navečer nisu odlučili o budućnosti zagrebačke koalicije. Nove pregovore – o međusobnim odnosima, očekivanjima, zahtjevima i kadrovskim pitanjima – najavili su za ponedjeljak. Do tada bi obje strane trebale izraditi prijedloge izmjena i dopuna koalicijskog sporazuma. Dogovor koji je u četvrtak postignut vezan je za usvajanje deset ključnih gradskih projekata koji bi od sad trebali biti »zagrebački«, dakle, bez stranačkih predznaka. Slab je to pomak naprijed ako se zna, da je dosad utrošeno više od šest sati da bi se dogovorilo ono, oko čega ni dosad nije bilo većih problema.</p>
<p>»SDP od HNS-a i dalje očekuje ispriku ili ograđivanje zbog neodgovornih izjava HNS-ovih čelnika na račun dužnosnika SDP-a u Zagrebu, ali od sada zahtijevamo da ta stranka prekine s opozicijskim ponašanjem i preuzme odgovornost unutar vladajuće koalicije«, izjavio je nakon sastanka predsjednik zagrebačkog SDP-a Milan Bandić. te dodao kako je u svojim očekivanjima »SDP umjereni optimist«.</p>
<p>Zahtjev postavljen HNS-ovcima vezan je uz 20 HNS-ovih konferencija za novinare na kojima je oštro kritiziran i »napadnut« Bandić i ostali predstavnici gradske vlasti iz SDP-a. »Od koalicijskog partnera doživjeli smo objede koje nam ne bi prišio ni HDZ«, rekao je Bandić, a isprika ili ograđivanje od »neodgovornih izjava osnovni su preduvjeti za stvaranje stabilne koalicije.« </p>
<p>Da se HNS barem za sad nema namjeru ispričati, a ni ograditi, ponovio je Stipe Tojčić, »moderator« pregovora iz HNS-a. Uporno je upućivao na Povjerenstvo osnovano u Gradskoj skupštini, odbijajući svaki komentar o tome »tko je što i kada rekao«. Pokušao je Tojčić skrenuti s teme i govoriti o tome, kako se »opozicijsko djelovanje i ne može nazvati opozicijskim« ako se zna, da su u Gradskoj skupštini obje strane uvijek bile jednoglasne. Novinari su inzistirali, pa je i Bandić u jednom trenutku »zaštitio« Tojčića i zamolio novinare da mu više ne postavljaju pitanja o isprici. Tojčić je rekao da će HNS tražiti dodatak koalicijskom sporazumu, po kojem bi se programi koalicije predstavljali kao zajednički proizvod. Kadrovske promjene za HNS su i dalje pitanje koje treba rješavati nakon izbora novog gradonačelnika., kazao je Tojčić.</p>
<p>Nasuprot tome SDP će ta pitanja pokušati riješiti već u ponedjeljak. U najavljenim izmjenama sadržaja i forme koalicijskog sporazuma naziru se kadrovske promjene..SDP bi mogao iskoristiti odlazak Ivana Valeka iz HNS-a u nezavisne vijećnike..Tako bi se omjer koalicijske vlasti u Zagrebu promijenio u korist SDP-a na 65:35 posto (do sad 60:40), pa bi HNS mogao ostati bez jednog ureda u Gradskom poglavarstvu. </p>
<p>Kako će na takve neskrivene namjere SDP-a reagirati HNS, vidjet će se u ponedjeljak. Obje strane ističu da bi problem mogao biti riješen vrlo brzo. Naravno, ako njihove izjave da ne žele nove izbore shvaćamo ozbiljno. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dužnici će Gradu dugove otplatiti za pet godina</p>
<p>Za dovršenje tržnice Gorica iz tekuće pričuve dat će se još pet milijuna kuna, a s iste stavke 507.000 kuna bit će namijenjeno za plaćanje troškova obrade zahtjeva za program Društveno poticane stanogradnje u Zagrebu</p>
<p>Grad Zagreb bit će blagonaklon prema svojim dužnicima i oni će mu dugove otplatiti u roku od 1 do 5 godina, odlučeno je na sjednici Gradskog poglavarstva održanoj u četvrtak.</p>
<p>Na sjednici su predstavljena dva strateška programa razvoja grada Zagreba. Program poticaja zapošljavanja u gradu Zagrebu trebao bi smanjiti trenutačni broj od 51.000 nezaposlenih Zagrepčana i smanjiti udio sive ekonomije u našem gospodarstvu, koji sada, rečeno je, iznosi čak 25 posto. </p>
<p>To će se postići orijentacijom na izvoz i uključivanjem u svjetsku razmjenu, aktiviranjem intelektualnog kapitala i ljudskih resursa. Aktivne mjere zapošljavanja, rečeno je, u velikoj će mjeri ovisiti o gradskim investicijama, a cjelokupan projekt zapošljavanja bit će usklađen s Vladinim projektima. Prije svega se nastoji, rečeno je, omogućiti mladim stručnjacima da neposredno nakon fakulteta dobiju radna mjesta.</p>
<p>Predstavljen je i program privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, vrijednih najmanje, 8,6 milijardi kuna, koji će početi s godinom dana pripremne faze, a bit će usklađen s gospodarskom studijom razvoja Grada Zagreba. </p>
<p>Taj program, rekao je Milan Bandić, prvi čovjek Gradskog poglavarstva, mora biti ekonomski opravdan i socijalno održiv. Uz to, zadatak mu je povećati učinkovitost poslovanja, smanjiti ovisnost o proračunu, poboljšati kreditni »rejting« i bolje upravljati imovinom.</p>
<p>Za dovršenje tržnice Gorica iz tekuće pričuve dat će se još pet milijuna kuna, a s iste stavke 507.000 kuna bit će namijenjeno za plaćanje troškova obrade zahtjeva za program Društveno poticane stanogradnje u Zagrebu.</p>
<p>Iako je glasao za prihvaćanje te točke, Bandić nije s odobrenjem govorio o iznosu namijenjenom za obradu podataka.</p>
<p>»Tko će snositi odgovornost za 'pumpanje' brojki na čak 18.000 zahtjeva i zbunjenost građana? Napravit ćemo 'ćoravi' posao«, rekao je Bandić.</p>
<p>Potraživanja Samoborske banke jedne od vjerovnika Klare d.d. u vrijednosti 1,3 milijuna kuna nad kojom je otvoren stečajni postupak, ustupit će se Gradu Zagrebu.</p>
<p>Na sjednici je s dnevnog reda skinuta točka o davanju načelne suglasnosti na izdavanje lokacijskih dozvola, i to zbog nedostatka konzultacije između gradonačelnika i Gradskog ureda za upravljanje imovinom. Izvještaj istog ureda s posljednje sjednice Gradskog poglavarstva Dragica Krpan, članica poglavarstva, ocijenila je nepotpunim.</p>
<p>Na prijedlog Željka Uhlira iz Gradskog ureda za upravljanje imovinom o osnivanju radnog tijela koje bi ispitivalo štetnost ugovora Bandić je odgovorio da za to nema potrebe.</p>
<p>»Posao je i dužnost pročelnika svakog ureda koji utvrdi ili posumnja u štetnost ugovora za Grad Zagreb da to javi gradonačelniku, Poglavarstvu i državnom odvjetniku«, rekao je Bandić.</p>
<p>Predstavljen je i popis svih predmeta iz evidencije Gradskog ureda za upravljanje imovinom grada u kojima je pismeno tražena odgoda izvršenja sudskih presuda među kojima su, osim Meduze d.o.o., predstavljene i tvrtke poput Končara, Poliklinike IVF, Petrač d.o.o., Splendid ugostiteljstva d.d., Zagrebačkog velesajma i Šume d.d.</p>
<p>Na sjednici Gradskog poglavarstva također je rečeno kako je vrlo vjerojatno da će gradska birokracija »zakazati« u pravodobnom rješavanju upravnih zahtjeva zbog mnogo posla sa zahtjevima za Čačićeve stanove. Izvješće Alenke Košiša Čičin-Šain, članice Gradskog poglavarstva s posljednje sjednice vezano za navodne opstrukcije gradske uprave nad programom POS-a, primljeno je na znanje, a nekoliko ga je članova Poglavarstva ocijenilo neutemeljenim.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kako uništiti neuništivo</p>
<p>Kao uzroke propasti Velkoma stručnjaci Ekonomskog instituta navode prekoračenje planirane veličine ulaganja u Tržni centar, nepravodoban završetak radova, sporu i nedovoljnu prodaju poslovnih prostora, nepovoljnu strukturu izvora financiranja, sporove s izvođačima radova ...</p>
<p>Velikogorički Velkom d.o.o. u stečaju može poslužiti kao školski primjer kako se neuništivo može uništiti, odnosno kako je u našem pravnom sustavu »teško naći krivca za gospodarski kriminal« ako potrebna dokumentacija na vrijeme nestane. </p>
<p>Kao uzroke propasti toga komunalnog poduzeća stručnjaci Ekonomskog instituta navode prekoračenje planirane veličine ulaganja u Tržni centar, nepravodoban završetak radova, sporu i nedovoljnu prodaju poslovnih prostora, nepovoljnu strukturu izvora financiranja, sporove s izvođačima radova te druge subjektivne i objektivne teškoće. </p>
<p>Što se sve radilo prilikom gradnje Tržnog centra trebala bi pokazati istraga koja se vodi od ožujka 1999. i koja bi, kako nam je rekao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Božidar Rumenjak, uskoro trebala biti gotova. Kao razloge dugogodišnje istrage istražni sudac Mirko Klinžić dosad je u više navrata navodio neodazivanje svjedoka na rasprave, nestanak najvažnije građevinske dokumentacije (zbog koje nikada nitko nije priveden?!), odbijanje građevinskih vještaka da ispitaju ovaj predmet i dr. </p>
<p>Zbog svega toga te blokade žiroračuna u Velkomu je 2000. godine, uz konzultacije s Vladom RH, nekim ministarstvima te Trgovačkim sudom, proglašen stečaj s preustrojem. No, tada je na površinu isplivao novi problem. Utvrđeno je, naime, kako su nečijom greškom (?!) u temeljni kapital Velkoma uknjiženi kapitalni objekti komunalne infrastrukture Grada (vodocrpilište, vodovodna i kanalizacijska mreža te pročistač otpadnih voda). Otad pa do prije nekoliko dana na sudu je trajao postupak za izlučenjem tih objekata. </p>
<p>Prema neslužbenoj informaciji koju smo dobili, postupak je gotov i čeka se samo da sudac napiše rješenje. Čini se kako Velika Gorica napokon može odahnuti jer postojala je opasnost da se u namirenju svih tražbina vjerovnika na bubnju nađe i neki i od gradskih objekata. </p>
<p>Rješavanjem tog problema otvorile bi se mogućnosti da Grad krene u osnivanje novih komunalnih tvrtki, čime bi se definitivno uspostavilo normalno funkcioniranje komunalne djelatnosti. U njima bi posao mogla dobiti većina od tristotinjak preostalih Velkomovih radnika, čime bi se razriješila i agonija tih ljudi, kojima se ugovori o radu produljuju iz mjeseca u mjesec, ovisno o tome koliko u Velkomu ima posla.</p>
<p>Što će Grad odlučiti, vidjet će se na sjednici Gradskog vijeća koja bi se, kako je najavljeno, trebala održati do kraja mjeseca. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ferijalci opet upravljaju hostelom u Petrinjskoj </p>
<p>U Gradskom poglavarstvu u četvrtak je između Grada i Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza (HFHS) potpisan Ugovor o davanju na upravljanje, korištenje te uređenje zgrade u Petrinjskoj 77 u hostel. Time je Grad upravljanje hostelom idućih 25 godina, ponovno, nakon dugogodišnjih potraživanja, vratio osnivačima hostela - tadašnjem Hrvatskom ferijalnom savezu, a danas HFHS-u. </p>
<p>– Današnjim potpisom ugovora stavljena je točka na »i« još jednom strateškom projektu Grada, izjavio je tom prigodom gradonačelnik u ostavci Milan Bandić, dodajući kako će hostel obnovljen po međunarodnim standardima za omladinske hostele Zagreb priključiti obitelji europskih metropola. </p>
<p>Za uređenje i adaptaciju hostela u Petrinjskoj potrebno je 9,014 milijuna kuna. Grad će sa 1,645 milijuna kuna financirati sanaciju krovišta i krovne terase, obnovu fasade i kotlovnice za centralno grijanje. HFHS je preostalih 7,370 milijuna osigurao kreditom kod Hypo Alpe Adria banke i Međunarodne federacije omladinskih hostela (IYHF). </p>
<p>– Ovo je odličan primjer kako lokalna samouprava, u ovom slučaju zagrebačko Poglavarstvo, i neprofitna udruga-HFHS mogu zajednički raditi na dobrobiti mladih te na razvoju omladinskog turizma. Primjer bi trebale slijediti i ostali gradovi u Hrvatskoj, napomenuo je predsjednik HFHS-a Lavoslav Torti. </p>
<p>Rekonstrukcija hostela počet će na jesen, a rok obnove je šest mjeseci. Uređeni hostel imat će 170 dvokrevetnih, trokrevetnih i četverokrevetnih soba sa sanitarnim čvorom te restoran, kuhinju i polivalentne dvorane koje do sada nije imao. HFHS se obvezuje i na uređenje Internet caffea i galerije za izložbe mladih umjetnika. </p>
<p>Ugovorom se HFHS obvezuje i na preuzimanje zatečenih zaposlenika Trgovačkog društva »Vladimir Nazor« koji rade u zgradi sadašnjega Omladinskog hostela. </p>
<p>– Ovo je dobar potez Grada i nakon svih dosadašnjih peripetija na pravom smo putu da promičemo interese mladih, potičemo njihovo obrazovanje i širenje turističke kulture te razvijamo omladinski turizam u našem gradu, zaključio je Bandić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nema epidemije meningitisa</p>
<p>»Polaznica naše škole koja je prije dva tjedna zbog meningokokne sepse bila hospitalizirana u Klinici za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' izoliran je slučaj zaraze koju djevojka nije 'pokupila' u školi. Dvoje kliconoša kao i cijeli razred odmah su epidemiološki obrađeni pa strahovi roditelja, iako realni, nisu bili potrebni«, tvrde djelatnici gornjogradske gimnazije. Sigurnost njihovih učenika od »opake bakterije« koja se, među ostalim, zna smjestiti na moždanoj ovojnici objašnjavaju na oglasnoj ploči, dostupnim epidemiološkim izvješćem potvrđenim od Zavoda za javno zdravstvo grada. </p>
<p>Kako doznajemo od liječnika bolnice »Dr. Fran Mihaljević«, oboljela djevojka uskoro bi trebala biti otpuštena sa zaraznog odjela. No, prije toga valja joj još učiniti kompjutoriziranu tomografsku snimku mozga. Budući da nema kliničkih posljedica i osjeća se dobro, liječnici na zaraznoj nadaju se kako će njihovo mišljenje u konačnici potvrditi i ta neizostavna zadnja pretraga. </p>
<p>Prema riječima dr. Slavka Schöenwalda, predstojnika Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, meningokokna sepsa laički prevedeno bilo bi trovanje krvi koju izaziva bakterija meningokok. Ako se na vrijeme prepozna, izlječenje je stopostotno, dok u drugom slučaju, ako među ostalim napadne i nadbubrežnu žlijezdu, može imati smrtni ishod. </p>
<p>U Zavodu za javno zdravstvo grada pak tvrde kako u Zagrebu nema tzv. epidemijskih pojavnosti kada je riječ o meningokoknim bolestima. To valja zahvaliti epidemiološkim službama koje, i kada epidemija nema, imaju pune ruke posla pa Zagrepčani stoga ne trebaju panično strahovati. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Psi vodiči na »radnoj« socijalizaciji</p>
<p>Petero štenadi labradorice Nore, predano je obiteljima u Zagrebu, Koprivnici, Karlovcu i Ivanić Gradu na socijalizaciju. </p>
<p>Socijalizacija, ističe Mira Katalenić, predsjednica udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, podrazumijeva navikavanje, obuku i boravak mladih labradora među ljudima. Nakon godine dana, uz pomoć instruktora za socijalizaciju Darka Petreskog, provjeravaju se stečene osobine životinje od privrženosti čovjeku, mentalne stabilnosti do tzv. tjelesne neosjetljivosti. </p>
<p>U radu sa slijepima, kaže Katalenić, mentalna je stabilnost psa iznimno bitna. On, naime, uči da na veliku buku ili, pak, neuobičajene prostore - podrume, šuplje stube, ruševine i druge građevine ne reagira - plašljivošću. Tjelesna neosjetljivost, pak, zahtijeva zavidnu mirnoću ako otrpi bilo kakvu bol, ponajprije ako mu netko stane na nogu bez obzira na to koliko »težio«. </p>
<p>Neodvojive osobine su i privrženost čovjeku te brzo učenje pedesetak pojmova. Tako se naše oči, kaže Katalenić, dovode u situaciju učenja prelaženja ceste na najgušćim prometnicama, obilaženju prepreka na gradskim pločnicima. (S.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>HT-ove grabe trajat će do proljeća</p>
<p>Stanovnicima gradske četvrti Maksimir ulice će biti raskopane još nepuna dva mjeseca. Naime, u studenome prošle godine HT je raskopao ulice u blizini Kvaternikovog trga i na još nekoliko mjesta u Maksimiru. Prekopi još nisu sanirani, zbog čega se stanovnici bune jer su im ulice pretvorene u kaljužu. </p>
<p>Iz HT-a smo saznali da je predvidivi rok za završetak radova 31. ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima. Dakle, početkom proljeća kaljuža bi trebala nestati s maksimirskih ulica. Radovi su početkom prosinca bili prekinuti zbog loših vremenskih uvjeta, a nastavljeni su tek 28. siječnja. </p>
<p>HT tim radovima proširuje i modernizira telekomunikacijsku mrežu u Maksimiru, a trenutačno se grade pristupna mreža i distributivna telekomunkacijska kanalizacija. (tp)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Zastupnici složni oko kolača u skupštini</p>
<p>ZAGREB/BEOGRAD, 21. veljače</p>
<p> - Zastupnik vladajuće koalicije DOS u skupštini Srbije Stanko Kovačević pokrenuo je potpisivanje peticije da se u jelovnik skupštinskog restorana uvrste kolači odnosno raznovrsniji asortiman deserata. Kovačevićevu peticiju odmah je potpisao veliki broj zastupnika, među kojima i predsjednica parlamenta.</p>
<p>Desert je i inače sastavni dio jelovnika u skupštinskom restoranu, no »suve pite« i palačinke jedini su slatkiši preostali na meniju nakon što su se neki zastupnici nedavno otrovali hranom u restoranu.</p>
<p> Kako je rečeno za agenciju Beta, ponuda je smanjena jer se ne može garantirati da se u svim nabavljenim tijestima, kremama i šlagu nalaze ispravni i zdravi sastojci, pa se poslužuju samo slatkiši spravljeni u skupštinskoj kuhinji. Cijena porcije kolača u skupštini Srbije iznosi 40 dinara (oko 0,65 eura). </p>
<p>Skupština Srbije inače muku muči s kvorumom pa je nedavno donijela oštre mjere kažnjavanja zastupnika koji ne dolaze na sjednice, a sporo se i teško rješavaju ozbiljni problemi poput rekonstrukcije vlade ili donošenja važnih zakona. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tadija Opačak trčat će do Sarajeva »za dobar suživot«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Hrvatski ultramaratonac Tadija Opačak, poznat po tome što je kao invalid istrčao već nekoliko maratona u Hrvatskoj, najavio je danas da od 25. travnja do 1. svibnja planira istrčati ultramaraton od Zagreba do Sarajeva a pod geslom »Za dobar suživot«. </p>
<p>Opačak je rođen u Bosni i Hercgovini i ovim ultramaratonom, kako ističe, želi »pomiriti trzavice između BiH i Republike Hrvatske te pridonijeti suživotu naroda u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Pomoć u ostvarenju projekta Tadiji Opačku pružit će Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata (UHBDDR) čiji će ga članovi pratiti na tom ultramaratonu dugom 540 kilometara koji će istrčati u šest etapa. </p>
<p> Potrebnu pomoć obećalo je i veleposlanstvo BiH u Zagrebu te hrvatsko veleposlanstvo u Sarajevu, rekao je v.d. predsjednik UHBDDR-a Zvonimir Milas. U UHBDDR-u ističu da se za ovaj poduhvat nadaju pokroviteljstvu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića čiji su ured već upoznali s inicijativom. </p>
<p>Tadija Opačak trčao je više ultramaratona u Hrvatskoj među kojima su bili i onaj »Za slobodnu Hrvatsku« 1995. na relaciji Knin - Slavonski Brod, zatim »Slavonski Brod - Kašić« (Kašić kod Zadra) 1996., te maraton od Prevlake do Vukovara 1997, kojemu je pokrovitelj bio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kolumbijska vojska napada »gerilsku enklavu«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Avioni kolumbijskog ratnog zrakoplovstva u četvrtak su počeli bombardirati demilitariziranu zonu koju nadziru gerilci Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), označivši tako kraj mirovnog procesa u toj zemlji. Istodobno, tisuće vojnika uz tenkovsku podršku prelazi granice te »gerilske enklave« veličine Švicarske, koju je predsjednik Andrés Pastrana dao na upravu gerilcima prije tri godine.</p>
<p> Bio je to ustupak za nastavak pregovora kojima je želio okončati četrdesetogodišnji građanski rat.</p>
<p>Pastrana je u srijedu navečer u televizijskom obraćanju naciji objavio kraj mirovnih pregovora s ljevičarskom gerilom FARC, nakon što su pripadnici te pobunjeničke skupine oteli zrakoplov kompanije Aires, prisilno ga spustili na cestu blizu mjesta Hobo, oko 800 kilometara južno od Bogote, te odveli sa sobom senatora Jorgea Eduarda Gechena. Predsjednik je izravno optužio vođu FARC-a Manuela Marulandu da se »izruguje« 40 milijuna Kolumbijaca koji žele mir, te da je od tzv. neutralne enklave stvorio »utočište za otmičare, otvorio laboratorije za proizvodnju droga te skladište oružja, dinamita i ukradenih automobila«.</p>
<p> Kolumbijci strahuju od novog razbuktavanja oružanog sukoba u kojem će, kao i obično, najviše stradati civili. (G. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Od ulja u Dobri moglo bi biti problema u Karlovačkoj županiji</p>
<p>RIJEKA, 21. veljače</p>
<p> - Nijedno izvorište pitke vode na području Primorsko – goranske županije nije ugroženo, a glavnina onečišćenja prouzročenog istjecanjem 14.000 litara extra lakog lož ulja iz prevrnute Europetrolove autocisterne na magistralnoj cesti Rijeka – Zagreb kod Skrada bit će sanirana za dva do tri dana.</p>
<p> Državni vodopravni inspektor Aljoša Milačić stoga je proglasio drugi stupanj ugroženosti od elementaranih nepogoda. Rečeno je to na sjednici Županijskog eko – stožera, čiji je voditelj župan Zlatko Komadina, a čiji su članovi razmatrali razloge incidenta, mogućnost širenja onečišćenja i preventivnim mjerama. Predstavnik MUP-a podsjetio je da je do prevrtanja cisterne došlo usljed neprilagođene brzine i ceste, ali vozač nije bio u alkoholiziranom stanju. U tijeku je istraga kojom će se utvrditi tehnička ispravnost vozila.</p>
<p> Unatoč brzoj intervenciji vatrogasaca i policije, ulje je prešlo u pritoke i korito Dobre, razlivši se na velikoj širini. </p>
<p>Danonoćnom akcijom Rijekatanka i upotrebom disperzivnih sredstava onečišćenje se sanira, ali problem je nabujala i brza Dobra, zbog čega postavljanje brana baš i nije od velike pomoći. </p>
<p>Iz Zavoda za javno zdravstvo probleme su najavili u susjednoj, Karlovačkoj županiji, gdje prve analize vode pokazuju opterećenost masnoćama i mineralnim uljima. </p>
<p>Predstavnik Hrvatskih voda izjavio je da mjere zaštite od takvih događaja poskupljuju gradnju novih cesta od 30 do 40%, a podazumijevaju otvoreni sistem odvodnje vode i opasnih tvari s ceste.</p>
<p> Kako je u planu gradnja ceste preko Cresa u dužini od 4 km, neposredno uz Vransko jezere, članovi Stožera upozorili su da bi sličan incident ugrozio kompletnu vodoopskrbu tog područja.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Debelom putniku dva sjedala na dvije strane zrakoplova</p>
<p>LONDON, 21. veljače </p>
<p> - Čovjek koji je zbog svoje debljine rezervirao čak dva sjedala u zrakoplovu, otkrio da se ona nalaze u različitim redovima na suprotnim stranama prolaza zrakoplova, objavile su britanske novine u četvrtak.</p>
<p> Dnevnik »The Sun« piše da se velški vozač kamiona Les Price (32), težak 150 kilograma, ukrcao u zrakoplov kompanije Aer Lingus iz irskog grada Corka u London i uvidio da su njegova sjedala na različitim stranama. </p>
<p> »To je ludost... Znam da sam velik, ali nisam baš toliko velik« izjavio je Price, koji živu u gradu Llanhillthu u Welsu, a sa svojih je 12 prijatelja letio u Irsku na utakmicu ragbija. </p>
<p> Na putu iz Londona u Cork, Price nije uspio rezervirati dodatno sjedalo i morao se stisnuti na jednome. No u povratku je platio dvostruko, piše »The Sun«. Tek je kasnije ustanovio kako je dobio prvo sjedalo lijevo u 18. redu, a drugo desno u 19. redu.</p>
<p> »Dečki me još uvijek zezaju zbog ovog«, izjavio je Price kojemu je ovo, inače, bio prvi let zrakoplovom. Kompanija Aer Lingus ponudila je Priceu povrat novca za neiskorišteno sjedalo. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>FTC tuži proizvođače naljepnica za mobitele</p>
<p>ZAGREB/ WASHINGTON, 21. veljače</p>
<p> - Američka agencija koja se bavi zaštitom potrošačkih prava Federal Trade Comission (FTC) podigla je sudsku tužbu protiv proizvođača »flastera« koji se reklamiraju kao zaštita od zračenja mobilnih telefona. </p>
<p>Iako nema znanstvenih dokaza o štetnosti zračenja mobilnih telefona za ljudsko zdravlje, nekoliko proizvođača proizvodi naljepnice s tankim metalnim mrežicama ili folijama za koje tvrde da »štite mozak od ulaska zračenja kroz ušne kanale«. </p>
<p>Gotovo bez ikakvih troškova, osim pakiranja i marketinga, takve kompanije ubiru goleme profite na strahu od zračenja. Reklame za te flastere tvrde kako uklanjaju i »99 posto zračenja«, što neovisni testovi demantiraju, jer mikrovalno zračenje telefona nije koncentrirano na jednoj točki i jer bi, čak i kad bi se pokazalo da može izazvati neke štetne posljedice, ometanje samo na jednoj točki bilo potpuno irelevantno. Signal se prenosi cijelom površinom telefona, pa se, dakle ne može ukloniti.</p>
<p>FTC u tužbi iznosi dokaze o lažima kojima je popraćena reklamna kampanja tvrtki Comstar, koja prodaje naljepnicu SafeTShield, i Stock Value 1, koja prodaje naljepnice NoDanger. </p>
<p>FTC-ova tužba važna je jer u takvim obmanama, zbog male vrijednosti proizvoda, nema pojedinačnih tužbi za povrat novca, a i skupne tužbe nisu onako uspješne kao kad se radi o proizvodima koji izravno izazivaju štetu.</p>
<p> U Europi je bilo posljednjih godina nekoliko najava tužbi protiv proizvođača zaštitnih naljepnica i navlaka zbog obname, ali nema vijesti da su te tužbe došle do suda.</p>
<p> Do sada je samo jedno istraživanje pokazalo utjecaj mikrovalova u malim dozama na živa bića: neki se crvi brže razmnožavaju ako ih se izloži zračenju sličnom onima oko mobilnih telefona.</p>
<p> Neovisna testiranja nekih drugih »zaštitnih« dodataka za telefone koji »štite« cijelu površinu telefona, a nisu obuhvaćeni ovom tužbom, pokazala su da svojim ometanjem signala ti dodaci navode telefon na automatsko pojačano »skeniranje«, pa time i veće doze zračenja - što pak povećava i rizik od stvarnih šteta, ne zdravstvenih, nego onih koje mogu nastati ometanjem drugih elektroničkih uređaja.</p>
<p>Darko Brdarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Lonac pod pritiskom</p>
<p>Izvrstan koncert u »Tvornici« potvrdio je sve odlike Henryja Rollinsa kao jedne od najznačajnijih autorskih i izvođačkih pojava američke scene posljednjih dvadeset godina / Bez ikakve zadrške, sat i pol dugi nastup koncentrat je izvođačkog umijeća, tjelesne gimnastike i zvučnog zida s fascinantnim energetskim nabojem na postojanoj razini tijekom cijelog nastupa </p>
<p>Dolazak Henryja Rollinsa u zagrebačku »Tvornicu«, 20. veljače, u organizaciji Bine, već se unaprijed mogao proglasiti koncertnim događajem sezone čiji značaj bitno premašuje naizgled uske formalno-stilske okvire koji ga prate. Jer, danas je već valjda svima jasno, minimalizam Rollinsova scenskog izraza, sadržan i u vizualnoj komponenti nastupa, odjeći i popratnoj ikonografiji, nije ograničenje nego svjesno izabrana forma koja najmanje smeta »sadržaju« unutra. </p>
<p>A nakon više od dva desetljeća rada iza sebe – prvi album s Black Flag Rollins je objavio 1989. – i artističkih uspjeha na raznim frontovima, Rollinsu je pozicija »kuma« suvremene alternativne rock-scene i mjesto među živućim legendama čvrsto osigurano. Uostalom, Henry Rollins prilično je jedinstven slučaj na svjetskoj sceni, autor koji briljantno povezuje sviračku eksplicitnost s intelektualnim promišljanjima, pa je podjednako uvjerljiv kao glazbenik, glumac, novinski kolumnist, izdavač ili književnik. </p>
<p>Iako su ga domaći poklonici mogli prije dvije godine gledati na festivalu Rock Otočec, »kontrolirani« uvjeti koncertne dvorane bez daljnjeg su bili bolji ambijent za nastup prvaka američkog nezavisnog rocka koji je već gostovao u Zagrebu koncem 80-ih u Kulušiću. A izvrstan koncert u »Tvornici« potvrdio je sve odlike Rollinsa kao jedne od najznačajnijih autorskih i izvođačkih pojava američke rock scene posljednjih dvadeset godina. Rollinsova glazba podsjeća na lonac pod pritiskom u kojem prilično začinjena smjesa sviračke nezadrživosti i tekstualne eksplicitnosti odavno predstavlja ponajbolji hard-core menu današnjice i rukopis koji je bitno odredio razvoj američke alternativne scene osamdesetih i devedesetih godina. </p>
<p>Bilo pod imenom Rollins Banda, ili uz pratnju trija Mother Superior koji mu čini društvo na ovoj turneji, Henry Rollins muskularnim nastupom u 42 godini života nastavlja tradiciju koju je još osamdesetih utemeljio s grupom Black Flag. Bespoštedno, ali artikulirano trošenje energije pretvara Rollinsov nastup u inačicu nekog ekstremnog sporta, a sat i pol dugi nastup bez zadrške koncentrat je izvođačkog umijeća, tjelesne gimnastike i zvučnog zida s fascinantnim energetskim nabojem na postojanoj razini tijekom cijelog nastupa. Ili, drugim riječima, kod Rollinsa nema »muljanja« po neutralnom terenu, a muskularna svirka, body language glavne zvijezde programa, detaljizirana i u tančine razrađena buka, govor lica i vokalna uvjerljivost s lakoćom odnose pobjedu nad srednjom životnom dobi. Rollinsov izvođački amalgam i autorski svjetonazor odavno su dobar primjer iz rock povijesti za spoj punk svjetonazora i hard rock žestine koji ne pokazuje nikakve napukline.</p>
<p>Naravno, čvrsta veza između Rollinsa i publike još uvijek je demonstracija temeljne punkerske etike u kojoj se brišu razlike između izvođača na pozornici i poklonika, poslaganih poput barikada u prvim redovima pred binom. Davna Rollinsova strategija po kojoj je glazba krik koji odražava stvaran život, a ne metafizička razglednica idealiziranog američkog sna još uvijek je osnov Rollinsove pozicije, zbog koje i jest priznat kao jedan od najznačajnijih američkih autora. </p>
<p>Kao što je i sam rekao prilikom predstavljanja pratećih glazbenika u »Tvornici«, osnov Rollinsove zvučne slike mogao bi se pronaći u bluesu, a svirački vez gitarista koji ga prati na ovoj turneji više je nego dobar dokaz za takvu tvrdnju. Najkraće rečeno, primarni zov bluesa, samo elektrificiranog i ubrzanog, premještenog u predjele poetike garažnog rocka i eksplozivnosti Stoogesa ili MC 5, jasno se vidi u načinu razrade pjesama i radu gitarista koji ne skriva utjecaje Jimija Hendrixa ili Steviea Raya Vaughana. Iako u formi trija, prateći Rollinsov sastav zvuči kao da ima dvostruko više članova, a razrada nekih pjesama i produžene verzije repetitivnom i hipnotičkom međuigrom trojice instrumentalista prilično su razvukle uobičajene sviračke mogućnosti ovakvih postava. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Intrigantna Glorija</p>
<p>Znanstveno savjetovanje Odjela za kazalište i film Matice hrvatske okupilo teatrologe, dramatičare i dramske umjetnike / Marinkovićeva drama »Glorija« je u makedonskom kazalištu bila sve prije no antiklerikalna i antifeministička drama, kako su je neki ocjenjivali</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Ponajviše žustre rasprave na znanstvenom savjetovanju »Hrvatska drama kao refleksija društvene zbilje u drugoj polovici dvadesetog stoljeća«, započetog u četvrtak u prostorijama i organizaciji Matice hrvatske, odnosno njezina Odjela za kazalište i film, izazvao je vječno aktualni dramski mirakul »Glorija« Ranka Marinkovića. Gotovo pola stoljeća nakon praizvedbe, taj, kako su ga kritičari nazivali, »pamflet protiv Crkve« i »obračun sa staljinizmom«, budi duhove baš kao i doba nastanka. </p>
<p>Osobito zanimljivo, bilo je izlaganje prof. dr. Jelene Lužine iz Skopja koja je teatrološki istražila premijernu izvedbu »Gloriju« u pravoslavnom kontekstu, odnosno u Makedonskom narodnom teatru 1957. godine. »Srpska kazališna recepcija ocjenjivala je sam lik sestre Magdalene ili Glorije, gotovo mačistički, kao 'slabu ženu koja ne zna što bi sama sa sobom'. Nasuprot tomu, upravo je makedonsko kazalište, iako bez osnovnog recepcijskog razumijevanja ni katoličke vjere, ni pitanje celibata, kao ni značenja skulptura u crkvama, jer ih pravoslavna tradicija ne poznaje, iznjedrilo predstavu koja je bila sve prije no antiklerikalna ili antifemnistička.</p>
<p>U tom religijskom okružju, u kojem su glumili i tradicionalni balkanski glumci 'skomrasi' drama koja je znatno 'štrihana' daje ljubavnu priču između jakog dogmate i žene na sasvim drugi način«, istakla je dr. Lužina.</p>
<p>Potonjem viđenju »Glorije« pridružila se Željka Turčinović, naglasivši kako je i Marinković, tijekom njezina studija svoju »Gloriju« prokomentirao kao dramu koja isključivo govori o iskorištavanju moći jačeg nad slabijim subjektom. Tijekom diskusije o drami koja je svojedobno »dala strašnu pljusku Crkvi«, govorilo se i o političkim razlozima zbog kojih je možebitno Marinković napisao »Gloriju«, te kako je njome na neki način »vraćao dug komunističkom režimu, koji se za njega založio za vrijeme piščeva boravka u izbjegličkom logoru El Shatt«. No, ove teze nemoguće je potvrditi jer su rečene u okviru privatnih razgovora. </p>
<p>Opus dramatičara Pave Marinkovića, prvenstveno njegova »Glorijeta« i »Filip Oktet...«, začuđujuće je zrelo anticipirao ratna događanja u Hrvatskoj. S ovim zaključkom složili su se gotovo svi sudionici, dok je ravnateljica Drame HNK Snježana Banović, najavila kako će u sljedećoj sezoni Scena HNK Habunek postaviti jedno od tih djela. </p>
<p>Igor Mrduljaš analizirao je farsične igre skrivača kojima su se služili dramatičari, njihovo bježanje u antičko doba i teme – od Marijana Matkovića u »Heraklu«, preko sedamdesetih izviždanom Šoljanovom »Generalu i njegovom lakrdijašu« do »Hamleta u selu Mrduša Donja« Ive Brešana, te »Kreontove Antigone« Mire Gavrana. Ana Lederer osvrnula se na djelovanje Dramskog studija Tita Strozzija, a dr. Milovan Tatarin je analizirao odnos vlasti i pojedinca na primjeru djela »Malj koji ubija« Tomislava Bakarića iz 1976. godine. </p>
<p>Na kraju savjetovanja koje će trajati do subote, predstavljena je knjiga drama Milana Grgića »Ne daj se Njofra«.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sjećanje na bajku</p>
<p>U novoj verziji stare bajke Vesna Đikanović Crvenkapicu uvodi u urbani prostor naše svakodnevice / Redatelj Goran Golovko poigrava se scenskim susretom novoga i starog</p>
<p>Što bi se dogodilo s Crvenkapicom kada bi umjesto u šumu zalutala u urbane krajolike naše svakodnevice? – pita se Vesna Đikanović, autorica predloška za novu predstavu zagrebačkoga Kazališta »Žar ptica«. »Crvenkapica u gradu« nova je verzija stare bajke u kojoj se dobro poznata priča nastoji prevesti u ovo vrijeme i u nama prepoznatljive prostore.</p>
<p>Model je gotovo isti, promijenjene su samo okolnosti. Iako se Crvenkapica tijekom izvedbe opire bajki, ne želeći slijediti njezine unaprijed zadane smjernice i formule, upada u istu zamku, skreće s puta zavedena nekim suvremenim vukom koji ju uključuje u izbor za najljepšu djevojčicu. Crvenkapičin posjet baki pretvara se ubrzo u noćnu moru. U tome košmaru gradskih opasnosti ona susreće i pravu Crvenkapicu te se dvije priče preklapaju i nadopunjuju. No, upravo u dodirima »originala« i »osuvremenjene kopije« prepoznaju se nekonzistentnosti, što zbunjuju ponajviše najmlađu publiku. Stoga ne iznenađuju da u pojedinim dijelovima predstave djeca ne uspijevaju pratiti priču i postavljaju brojna pitanja roditeljima u gledalištu.</p>
<p>Redatelj Goran Golovko poigravao se scenskim susretima staroga i novoga. Trudio se održati ritam i istaknuti komične zalome. Za atraktivan scenografski okvir te suvremene bajke bio je zadužen slikar Vjekoslav Vojo Radoičić, koji je efektno oslikao platno u pozadini pozornice. I kostimografkinja Marija Žarak ambiciozno je osmislila mnogobrojne kostime, a glazbu je skladao Ilan Kabiljo.</p>
<p>Mlada glumica Marija Škaričić bila je dopadljiva Crvenkapica, djevojčica koja odrasta opterećena strahovima iz bajke. Njezinu baku efektno i duhovito je interpretirala Nada Subotić, dok su likove Vuka, Majke i Lovca tumačili Đorđe Kukuljica, Marina Nemet Brankov i Ranko Tihomirović. No, najšarmantnija je bila djevojčica Buga Šimić – Crvenkapica koja je na pozornicu Kazališta »Žar ptica« zalutala iz bajke.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Park uz Savu cijelom dužinom grada</p>
<p>Prostor uz Savu mogao bi se urediti na tragu ideje Kreše Ivaniša o parku uz rijeku s »puno ptica i riba« / Zagreb treba re-definirati, učiniti ga gradom na rijeci, gemütlich gradom te pritom slijediti dobre primjere iz prošlosti – na primjer Maksimilijana Vrhovca, čulo se u raspravi </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Treba li Zagreb rijeku Savu ili ne treba? To pitanje, koje je svojedobno postavio Radovan Ivančević, bilo je okosnica predavanja arhitekta Ante Josipa Kostelca u srijedu u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Pod naslovom »Integralni Zagreb« Kostelac je prikazao svoju viziju grada Zagreba, urbanistički jedinstvenog na rijeci Savi.</p>
<p>To se izlaganje uklopilo u niz predavanja i rasprava o prisavskim i savskim vodama u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, u povodu aktualnog natječaja, koji raspisuje Gradsko poglavarstvo, a vodi Društvo arhitekata Zagreba za uređenje prostora Save na potezu od Podsuseda do Ivanje Reke.</p>
<p> Ante Josip Kostelac autor je više od stotinu projekata i međunarodnih natječajnih radova, a sada se u Zagrebu izvodi njegov projekt olimpijskoga bazena u naselju Utrina. Kostelac napominje da arhitektura pokreće cijelo društvo i stoga je potreba, a ne luksuz. Pita se koliko je ljudima u Zagrebu urbanizacija užitak, citirajući Radovana Ivančevića, koji je svojevremeno gorko izjavio da, s obzirom na način na koji se odnosi prema Savi, Zagrebu treba oduzeti njegovu rijeku; također Krležu iz knjige zapisa Josipa Vanište, koji se, promatrajući Novi Zagreb, pita zašto se grade kredenci u kojima ljudi sjede jedni drugima na glavi. Kostelac zagrebačku situaciju »preskočene rijeke« naziva kangaroo urbanizmom.</p>
<p>Smatra da bi svojedobno bilo puno sretnije rješenje da se devetnaeststoljetna ortogonalna blokovska gradnja s unutarnjim dvorištima (vrtovima) Donjega grada samo produžila prema Savi umjesto izgradnje Novog Zagreba, »kontejner urbanizma« (dalje na potezu prema aerodromu kuće stoje koso prema prometnim osima jer je tako parcelirano zemljište). Kostelac je na primjeru urbanističkog, sada već povijesnog prijedloga iz 1981. Hržića-Krznarića-Mancea-Neidhardta te Radovana Delallea iz 1987./8. (na kojemu je lokacija Muzeja suvremene umjetnosti – do danas neizvedenog – planirana uz sjevernu, trnjansku obalu Save, nasuprot hipodroma), zaključio da nije upitno je li Sava integralni dio grada, već je li Zagreb integralni (u smislu uzajamnog odnosa segmenata) grad.</p>
<p> Kostelac citira nazočnog Radovana Delallea (autora termina »urbarhitektura«) koji je tada, prije desetljeća i pol, primarnim zadaćama gradskoga planiranja smatrao revalorizaciju gradskog partera, destimuliranje automobilskog prometa, sadnju drveća uz prometnice i održavanje parkova, govoreći o mjerilu mikroambijenta, koji je dio mjerila grada.</p>
<p> Kostelac smatra da ambijent ljudi ili vole ili odbijaju, izjašnjava se protiv razvitka asocijalnog ambijenta, a za kontinuitet prostora, za reanimaciju i dogradnju fasada (»unutarnih zidova našeg vanjskog prostora«) u Zagrebu.</p>
<p>Strateškim partnerima – stranim investitorima predlaže Savsku cestu (prikriveni veliki potez Zagreba, iako »izmučen«, pravac Savske ceste vodio je do punkta Napoleonove vojske na južnoj obali Save) kao idealnu lokaciju gradnje planiranog nebodera, protiv koje se u posljednje vrijeme dižu brojni glasovi.</p>
<p> Kostelac smatra da su novije intervencije u Novom Zagrebu pogrešne (grade se niži objekti pored »velikih šajbi«) jer narušavaju jedinstvo toga prostora građenog prema konceptu funkcionalističkog urbanizma, koji svojom estetikom maketarskog urbanizma iz aviona (predavač citira Nikolu Polaka) pruža divnu sliku.</p>
<p> U kratkoj raspravi nakon Kostelčeva izlaganja, Delalle je napomenuo da od 1981. (vodoprivredne osnove i natječaja za Savu) traje dilema je li Sava u Zagrebu te je li Zagreb na Savi; jedna grupa stručnjaka u urbanizmu, čije mišljenje prevladava, smatra da Savu treba ostaviti kakva jest, a druga smatra da bi Sava trebala biti vezivni element u gradu, prostor budućega središta grada 21. stoljeća. Delalle drži da danas na svijetu nema mnogo sličnih primjera širega središta grada (većeg od pedeset tisuća stanovnika) s luksuzom od gotovo dva kilometra, četiristo hektara praznog, nedefiranog prostora, koji čak nije ni privatan.</p>
<p> Kostelac kao moguće rješenje prostora uz Savu predlaže razradu ideje Kreše Ivaniša o parku uz rijeku cijelom dužinom grada, s »puno ptica i riba«, odnosno razradu postojećeg pokušaja uređenja parka skulptura i šetališta uz sjevernu obalu. (Čulo se na to iz publike – Zagreb je u pogledu voda, koje se sezonski »ponašaju« i traže poseban režim sličan Milanu.)</p>
<p> Zaključak je okupljenih da Zagreb treba re-definirati, učiniti ga gradom na rijeci, gemütlich gradom te pritom slijediti dobre primjere iz prošlosti (na primjer, u liku Maksimilijana Vrhovca koji osniva Maksimir i u blizini Zagreba Stubičke Toplice, danas u lošem stanju...), a isto tako treba promijeniti nazor današnjih Zagrepčana da se nikako ne treba povoditi za stranim uzorima, da ne treba oponašati i uvoziti, da sve trebamo smišljati novo i »originalno«. </p>
<p>Silva Kalčić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Najduži dan Amerikanaca u Somaliji</p>
<p>Film »Pad crnoga jastreba« Ridleya Scotta / Stvarni događaji iz listopada 1993. kada je u intervenciji američke vojske u Somaliji poginulo 17 Amerikanaca, a 70 ih ranjeno / Gubitnička bitka pretvorena u film pun ponosa i junaštva</p>
<p>BRANKA SÖMEN</p>
<p>Jedna od gubitničkih akcija američke vojske svakako je bila ona u Somaliji, u listopadu 1993. godine kada se naoko jednostavan i brzopotezni napad pretvorio u dugu iscrpljujuću cjelodnevnu bitku u kojoj je poginulo 18 američkih vojnika, a više od 70 ih je ranjeno. Plan se sastojao od iznenadnog napada helikopterima uz potporu kopnenih snaga, kada su udruženi najelitniji pripadnici američke vojske komandosi (Army Rangers) i Delte (Delta Force) trebali upasti na sastanak najviših vođa mjesnih paravojnih postrojba i uništiti ih.</p>
<p> Nakana je bila pomoći somalskomu narodu, jer nije dobivao humanitarnu pomoć i hranu koju su preuzimali mjesni parovojni vođe, koji su zatim tu hranu preprodavali dok je u isto vrijeme više od 300.000 Somalijaca umrlo od gladi. Američki vojnici stigli su u Somaliju sa zadatkom da pomognu osigurati dostavu hrane u organizaciji Ujedinjenih nacija, a potom da uklone njihove problematične vođe. Akcija je trebala biti rutinska, i većina vojnika nije ni ponijela opremu za noćnu borbu misleći kako će se brzo vratiti u bazu. Bili su u zabludi. Dva su helikoptera srušena, američke kopnene snage okružene, a brojne barikade spriječile su pravodobni dolazak konvoja. </p>
<p>Tako počinje rat u kojem nema pobjednika, ali cilj je iscrpiti protivnika. Zbrka koja nastaje na terenu samo je još jedanput potvrdila staru vojničku istinu da su teoretske pretpostavke, ma kako savršene i precizne bile, uvijek upitne. Zato ne začuđuje što Clinton poslije toga katastrofalnog iskustva povlači svoje vojnike iz Somalije, prepuštajući vojnim stručnjacima i stratezima analiziranje uzroka poraza i propuste unutar naoko idealno zamišljenih ratni planova. </p>
<p> To su povijesne i vojne činjenice, o kojima kao i o svakome porazu Amerikanci nerado govore, tim više je bila iznenađujuća odluka Ridleya Scotta da radi film o tim događajima, s unaprijed izgubljenom pričom, bez sretnog kraja. No, čini se da je nakon »Pearl Harbora« nastupio trend filmova koji prije svega veličaju američku hrabrost, domoljublje i odvažnost vojnika bez obzira na konačni ishod, dokazujući da su Amerikanci nepokolebljivi borci, čak i kada gube. Jer ih svaki gubitak čini jačim, otpornijim i opasnijim.</p>
<p> Scottova se teorija pokazala dobrom nakon 11. rujna, dakle u vrijeme kada je film bio pred završetkom. Naime, brže bolje snimili su još nekoliko kadrova, potrebnih za nova iščitavanja starih povijesnih priča, ali još više za aktualna prepoznavanja i poticanja američkog duha nakon 11. rujna. Tako se jedna gubitnička bitka pretvorila u film pun ponosa i junaštva, nesebičnosti i neustrašivosti.</p>
<p>Poruka je jasna: američki vojnici, zahvaljujući svojoj besprijekornoj vojnoj obuci, ali i domoljubnom duhu, sposobni su izvući živu glavu iz nemogućih situaciju, u općem kaosu smrti, prašine, krvi i na potpuno nepoznatu terenu. Film je prepun akcije, meteža i zbrke, u njemu nema junaka u klasičnom smislu, nema ni zvijezda, a glumce je teško raspoznavati jer imaju iste kratke frizure, prašinom ili krvlju zamrljana lica i ranjenih tijela. Oni su žrtve rata koje se ne predaju, ali oni su i pobjednici rata koji više ne uživaju u svojim pothvatima. Njihov jedini cilj je pomoći onomu do sebe, spasiti prijatelja, kolegu, druga,...kako kaže popratni slogan filma »Važan je čovjek do tebe, on je bit svega«. </p>
<p> To je, čini se, bila i funkcija ovoga filma u kojem je uz ideološku poruku sve bilo podređeno režiji, pri čemu je Ridley Scott doista sjajno obavio zadatak i maksimalno iskoristio mogućnosti ratovanja pred filmskom kamerom, vizualno intenzivno, ljudski dramatično i realistično i žanrovski nenadmašno. I premda je dobio samo četiri nominacije za Oscare, film »Pad crnoga jastreba« osvojio ih je točno za ona područja za koja je najviše zaslužio, prije svega za već spomenutu režiju Ridleya Scotta, zatim za briljantnu kameru Slawomira Idziaka, za montažu Pietra Scalie i zvuk Mikea Minkler, Myrona Nettinga i Chrisa Munroa.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Idealni vodič kroz Šibenik </p>
<p>Djelo Milivoja Zenića daje povijesni pregled pisane riječi u Šibeniku i njegovoj okolici od najstarijih vremena do danas i svojevrsna je kulturna povijest šibenskoga kraja </p>
<p>ŠIBENIK, 21. veljače</p>
<p> – Osamdesetu obljetnicu postojanja Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« proslavila je i izdavanjem knjige »U pohvalu od grada Šibenika« autora Milivoja Zenića, dugogodišnjeg ravnatelja ove kulturne ustanove. Na predstavljanju knjige ovih dana govorili su prof. dr. Josip Lisac, dr. Tonko Maroević i prof. dr. Aleksandar Stipčević. Knjiga svoj naslov duguje, objasnio je njezin autor Petru Diviniću, jednom od mnogih Šibenčana koji su ostavili znatna traga u hrvatskoj kulturnoj i književnoj povijesti. Knjiga je pisana u pohvalu svima onima koji su kao pisci, nakladnici, tiskari, knjižničari ili knjižari širili pisanu riječ na šibenskome području. Posvećena je i onima koji su ispisivali neke od najljepših stranica u povijesti hrvatske knjige i nerijetko davali važan prinos povijesti europskih ideja.</p>
<p>Zenićevo djelo daje kulturno povijesni pregled pisane riječi u Šibeniku i njegovoj okolici od najstarijih vremena do danas. U njoj su sadržani portreti brojnih pisaca, pa i onih značajnih samo za mjesnu, zavičajnu povijest, na tragu poruke velikoga Šibenčanina Antuna Vrančića bratu Mihovilu da »niti jedna knjiga nije tako siromašna, tako otrcana, da u njoj ne bi našao nešto što bi se svidjelo ili što bi novo naučio«. </p>
<p>Zenić je, među ostalim, pročešljao svetište šibenske knjige – Samostan sv. Frane, koji u svojoj bogatoj knjižnici čuva vrijedna djela kao što je kodeks pisan karolinom, zatim poznatu Šibensku molitvu, brojne inkunabule... Posebno poglavlje Zenić je posvetio obitelji Vrančić čiji se ljetnikovac nalazi na otočiću Prvić Šepurina. Faust, Antun i Mihovil Vrančić obilježili su svoje vrijeme i udarili trajni pečat ovom gradu. Svi su čuli za Dinka Zavorovića, ali tko o njemu zna nešto pobliže.</p>
<p>Zenićeva knjiga idealno je štivo za sve one koji o svome gradu i njegovoj prošlosti žele znati nešto više. A nešto više može se saznati i o svestranom Ivanu Tomku Mrnaviću, Jurju Barakoviću, Jakovu Armolušiću i njegovu poznatom djelu »Slava ženska«, Martinu Koluniću Roti i Jurju Šižgoriću. Tu je i trolist šibenskih skladatelja – Julij Skjavetić, Ivan Šibenčanin i Ivan Lukačić. Interesantno je i poglavlje o franjevačkoj knjizi u 17. i 18. st., posebno priča o franjevačkim bogatim knjižnicama. Pavao Posilović, slobodno se može reći, bio je pisac bestselera, fra Toma Babić pisao je također vrlo popularno i čitano štivo.</p>
<p>U knjizi je obrađen i grad Knin i njegove znamenitosti, a tu je i priča o prvome hrvatskom putopisu »Putovanje k Jerozolimu« iz 1752. g. koji je napisao Jakov Pletikosa. Pisac Andrija Kačić-Miošić, pa Mate Zoričić, Josip Jurin, marljivi jezikoslovac, također su predstavljeni. Robert Visiani bio je botaničar svjetskoga glasa, a danas njegovo ime nosi gradski perivoj. Prikazan je i Nikola Tommaseo, jedan od najsvestranijih i najsnažnijih osobnosti u šibenskoj književnoj i kulturnoj povijesti. Pjesnikinja Ana Vidović, čija je 200. obljetnica smrti proslavljena prije dvije godine, smatra se prvom damom šibenske kulturne povijesti.</p>
<p>Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« od početka devedesetih godina prošloga stoljeća objavila je čak 64 knjige u šest nizova. Zenić je na kraju svoga djela naglasio da je najvažniji cilj, koji je ujedno i pretpostavka razvoja knjižničarstvu na šibenskome području, osigurati knjižnici novi prostor u središtu grada.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tadija ovjenčan »Maddarskim konnikom«</p>
<p>Naš je Tadija ovo odličje ponio za svoj prevodilački rad i za cjelokupni prinos razvitku bugarsko-hrvatske kulturne suradnje</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Među brojnim odličjima kojima je okićen naš Dragutin Tadijanović, živa legenda hrvatskoga pjesništva, jest i najviše državno bugarsko odlikovanje »Madarski konnik«, što mu ga je dodijelio bugarski predsjednik Petar Stojanov »za njegovu djelatnost prevoditelja klasične književnosti i cjelokupni doprinos razvitku bugarsko-hrvatske kulturne suradnje«. </p>
<p>To odlikovanje prvoga reda našemu je akademiku predano u četvrtak u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u ime koje je nazočne uzvanike pozdravio njezin predsjednik Ivo Padovan, prenijevši laureatu čestitke te časne kuće, čijim je Tadijanović članom 49 godina, ali i pozdrave njegova zavičajnoga grada Slavonskoga Broda, što mu je telegramski uputio tamošnji gradonačelnik.</p>
<p>»Danas je veliki dan za bugarsko-hrvatsku suradnju«, istaknuo je veleposlanik Republike Bugarske u Hrvatskoj Velizar Enčev, dodajući kako je »Tadijanović izuzetno mnogo zadužio Bugarsku, popularizirajući njenu kulturu i književnost. Naša kultura izuzetno mnogo duguje akademiku Tadijanoviću za desetke njegovih prijevoda velikih bugarskih pisaca, za nazočnost Bugarske na hrvatskome tlu u godinama komunističke Jugoslavije, kada su beogradski ideolozi činili sve da se prekinu povijesne veze hrvatskoga i bugarskog naroda. U tome smislu Tadijanović je pridonio bugarsko-hrvatskom zbližavanju toliko koliko su u 19. i početkom 20. stoljeća pridonijela imena poput Franje Račkoga, Ante Starčevića ili biskupa J. J. Strossmayera« – kazao je bugarski veleposlanik uručujući uoči Trećega ožujka, Dana oslobođenja Bugarske, Tadijanoviću to visoko odličje.</p>
<p> U ime Hrvatsko-bugarskog društva na svečanosti je govorio njegov predsjednik akademik Dalibor Brozović, naglasivši potrebu jače i tješnje kulturne suradnje, a sam je 97-godišnji laureat toplim i ganutljivim govorom zahvalio na ukazanoj mu časti.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Janica: Je l' mi je dosta? Nikad mi nije dosta! </p>
<p>»Iz utrke u utrku sam se praznila iznutra. Slalom me gotovo do kraja ispraznio. Ma, otpeljat ću ja i taj veleslalom, ali ne znam koliko mogu dati. I prije slaloma sam se osjećala drukčije. No, to je bilo prije utrke. Kad startate sve to zaboravite i opet želite pobjedu«, kaže Janica uoči veleslaloma i lova na četvrtu medalju</p>
<p>ZAGREB/SALT LAKE CITY, 21. veljače</p>
<p> – Najbolja skijašica Hrvatske, ali i XIX. zimskih olimpijskih igara u Salt Lake Cityju, trostruka olimpijska medaljašica, Janica Kostelić u petak će startati u posljednjoj disciplini skijašica na ZOI. U 18 sati bit će start prve vožnje olimpijskog veleslaloma, a druga je vožnja u 21 sat po hrvatskom vremenu. Ne može se pobjeći od činjenice da svjetska sportska javnost čeka Janičinu četvrtu medalju, čime bi 20-godišnja Zagrepčanka postala najbolja alpinka svih vremena na ZOI. Samo joj je 20 godina, a već je legenda.</p>
<p>– Nemam još jasnu predodžbu koliko sam velika i jesam li legenda. Još sam dijete, pa dajte me pogledajte... Zbilja ne razmišljam o tome jesam li velika faca ili ne i ne želim dopustiti da me uspjesi promijene. Za mene je prava šampionka Pernilla Wiberg. Ona je izgrađena sportašica i osoba. A ja sam postala kraljica odjedanput. Imam samo 20 godina i tek sam na početku svoje priče, jednostavno iskreno će Janica.</p>
<p>Nakon prve medalje, zlata u kombinaciji, Janica je rekla da joj je to dosta. Kad je osvojila srebro u super-G, rekla je da joj je to uvrh glave i da joj više ništa ne treba. No, poslije je osvojila i zlato u slalomu. Je li sad dovoljno? Ide li po novu medalju? Janica je to objasnila ovako:</p>
<p>– Iz utrke u utrku sam se praznila iznutra. Slalom me gotovo do kraja ispraznio. Ma, otpeljat ću ja i taj veleslalom, ali ne znam koliko mogu dati, no trudit ću se. Kad pobjeđujete, to vas iscrpi fizički i psihički. O tome sam baš razmišljala i prije slaloma, već sam se osjećala malo drukčije. No, to je bilo prije utrke. Kad startate sve to zaboravite i opet želite pobjedu, tako jako i žarko kao da nemate nijednu medalju. Dakle, ako sam dobro shvatila, pitali ste me je li mi dosta. Ne, nikad mi nije dosta!</p>
<p>Iako je svojim medaljama pokazala koliko vrijedi, da je svestrana, da o skijanju zna sve, da je imuna na sve, Janica za sve »krivi« olimpijsko zlato u kombinaciji.</p>
<p>– Ta mi je medalja najdraža, s njome je sve počelo. Da nije bilo te medalje, vjerojatno ne bi bilo ni ostalih. Kombinacija mi je najdraža jer potvrđuje moju svestranost, a srebro u super-G mi je jako drago jer mi je to prvo što sam osvojila u brzim disciplinama. Zapravo, znate li da je to prvo drugo mjesto u karijeri koje sam osvojila? Uvijek mi se činilo da je drugo mjesto gubitničko. Sad mi ne izgleda tako, sad mi se sviđa to drugo mjesto. No, nakon svega, valjda bih trebala nešto osvojiti i na svjetskom prvenstvu. Ali, prvo olimpijski veleslalom, kaže Janica.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Šurjak: »Bit ćemo prvaci«</p>
<p>Očekivanja prije gostovanja u Varaždinu su velika, »bijeli« se nadaju bodovima i, ma koliko to grubo zvučalo, prodaji svog najskupljeg eksponata, Stipe Pletikose </p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> – Približava se nastavak prvenstva u kojoj bi borba za ostanak mogla zasjeniti utrku za naslovom. Ipak je sitacija na vrhu mnogo jasnija nego pri dnu, jer čak četiri kluba sele u Drugu ligu, a još dva će se kroz dodatne kvalifikacije grčevito boriti da i sljedeće sezone nastupaju u elitnom hrvatskom natjecanju.</p>
<p> Zagreb, u borbi za naslovu ima veliku prednost ispred Varteksa, Hajduka i Dinama, a već prvo kolo nastavka nudi derbi u Varaždinu Varteksa i Hajduka. Poljud želi ostati na tronu hrvatskog nogometa, stoga su im tri boda sa subotnjeg varaždinskog gostovanja neophodna. Solidne igre na turniru u Širokom Brijegu i na Trofeju Marjan, a posebno je bila upečatljiva predstava protiv Maribora (4-0), najavile su da je momčad blizu prave forme za proljetni uzlet na vrh.</p>
<p>Optimizam raste kako se bliži utakmica, stoga nije čudo da Ivica Šurjak, sportski direktor, kaže:</p>
<p>– Bit ćemo prvaci! </p>
<p> No, utakmica u Varaždinu može biti i važna s obzirom na prodaju vratar Stipe Pletikose u Englesku. Stoga na put kreće cijela uprava, čak će i odvjetnica Doris Košta iz Rijeke otputovati u barokni grad, pa da se eventualni dogovori amenuju.</p>
<p> Što se tiče momčadi Srna ne konkurira zbog žutih kartona, te Sablić zbog ozljede. Posljednji treninzi korišteni su za osvježavanje i uigravanje, a po svemu sudeći sastav je kuvertiran. Izgleda da se trener Slaven Bilić opredjelio za iskustvo u ovako važnoj utakmici. Naime bilo je predviđeno, još prije sezone, da Miše mijenja Štimca, a u Varaždinu će njih dvojica zajedno zaigrati u obrani, a na bočnim obrambenim pozicijama će biti Vuković i Đolonga. Vejić, Carević, Bošnjak i Bule su sigurni, dok je dvojba između Muse i Andrića, te Deranje i Ercega… </p>
<p>Uglavnom očekivanja pred Varaždin su velika, »bijeli« se nadaju bodovima i, ma koliko to grubo zvučalo, prodaji svog najskupljeg eksponata. Premda u svim kombinacijama s engleskim klubovima Derby County, Aston Villa…odlučuje u prvom redu Pletikosa, a njemu se ne žuri, već važe što mu je dobro za nastavak karijere… </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski bobaši napokon u akciji</p>
<p>Hrvatski bob četverac u petak će s početkom u 23.30 sati voziti prve dvije vožnje u kojima će pokušati izboriti jedno od prvih 30 mjesta, te nastup u dvije finalne utrke u subotu</p>
<p>SALT LAKE CITY, 21. veljače</p>
<p> – Došao je i taj trenutak na Igrama u Salt Lake Cityju kada će i hrvatski bob četverac nastupiti u služenoj konkurenciji. Zahvaljujući sigurnim nastupima na treninzima, vozač Ivan Šola, kočničar Đulijano Koludra, te dvojica od trojice članova posade koju još čine Niki Drpić, Igor Boraska i Branko Lovrić, u petak će s početkom u 23.30 sati voziti prve dvije vožnje u kojima će pokušati izboriti jedno od prvih 30 mjesta, a samim time i nastup u finalne dvije serije u subotu. (Z. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Za Austriju je samo tišina zlatna</p>
<p>Austrijski su olimpijci razočarali domovinu sa svojim neuspjesima, ta velesila ima tek jedno zlato / »Povijesni debakl skijaške nacije«, piše na naslovnici Kurier, a Der Spiegel veli »Bio je to dan austrijske olimpijske bijede«</p>
<p>BEČ, 21. veljače</p>
<p> – Predsjednik skijaškog saveza Austrije, Peter Schröcksnadel inzistira uporno na tome da se Austriju u Salt Lake Cityu smatra »skijaškom zemljom broj jedan u svijetu«, no nakon razočaravajućih rezultata njihovih alpinaca, Austrijanci se kući neće vratiti tako glasno kako su se vraćali prethodnih godina.</p>
<p>Većina Austrijanaca uzela je slobodne dane tijekom ZOI kako bi mogla pratiti nastupe sportaša u Salt Lake Cityju, a prema postignutim rezultatima razočarani su onime što su njihovi sportaši tamo napravili. Nakon podijeljenih 60 od ukupno 78 kompleta medalja, Austrija je tek na 15. mjestu po broju osvojenih odličja, sa samo jednom zlatnom medaljom.</p>
<p>– Izgleda da su premoć u zimskim sportovima preuzele neke druge zemlje, poput Australije i Španjolske, rekao je sarkastično jedan radio komentator.</p>
<p>Sve je počelo sa skijašima-skakačima koji su ostali bez medalja, a nastavilo se lošim rezultatima u ženskom spustu, gdje je tek Renate Götschl osvojila broncu.</p>
<p>»Povijesni debakl skijaške nacije«, piše na naslovnoj stranici austrijski dnevnik Kurier. »Bio je to dan austrijske olimpijske bijede«, dodaje Der Standard. Iznenađujuće je i to što je biatlonska muška reprezentacija ostala bez medalje. </p>
<p> Stoga Der Standard zaključuje: »Za nas je u ovom trenutku jedino tišina zlatna«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Svijet pod Janičinim nogama</p>
<p>Agencija Reuter kaže kako Janica traži ime koje će joj pomoći da osvoji medalju i u veleslalomu, AP veli da je Janica pravo čudo, Herald Tribune, pak, slavi Janicu i kudi svoje skijašice koje nisu ni sjena 20-godišnjoj Hrvatici</p>
<p>Zlatna Janica u društvu srebrne Laure Pequegnot i brončane Paerson</p>
<p>REUTERS: Hrvatska senzacija Janica Kostelić trebala bi još imena na svojim noktima kako bi joj pomogli na putu prema rekordima u osvajanju medalja na Zimskim olimpijskim igrama.</p>
<p>Prošli je tjedan, kad je pobijedila u kombinaciji, imala na noktima napisano ime svojeg starijeg brata Ivice. U superveleslalomu na noktima je pisalo mama, što je bilo dovoljno za srebro. U srijedu u slalomu je pisalo tata, koji trenira nju i Ivicu od malih nogu. Sad, kad je Janica na putu da postane prva skijašica koja bi mogla osvojiti četiri medalje na jednim ZOI, u petak u veleslalomu, Zagrepčanka s kečkama je u dilemi. Jedini član najbliže obitelji je polusestra Hrvojka, no Janici je to ime predugo.</p>
<p>– Hrvojka mi je predugo ime, tako da ću morati pronaći nekog drugog člana obitelji, rekla je Janica na konferenciji za novinare.</p>
<p>– Može li Fred, ponudio joj je jedan novinar svoje ime, više s nadom nego s očekivanjem. – Ja nikad nisam ništa osvojio.</p>
<p>Janica se na to nasmiješila, i dodala kako situacija nije toliko bezizlazna.</p>
<p>Njezin brat Ivica nije je gledao u srijedu, jer se pripremao za svoje nastupe, a Janica je opovrgnula sumnje da ga smeta njezin uspjeh.</p>
<p>– Njegov je posao malo lakši, jer imam tri medalje. On nema nekog pritiska, očekujemo medalju od njega, ja napravila pola posla, on treba napraviti drugu polovicu, objasnila je Janica.</p>
<p> – Obje su mi slalomske vožnje bile loše, kao i ostalima, zbog uvjeta na stazi... No, skijala sam bolje nego dosad ove sezone, ali to još nije to, komentirala je Janica slalomsku utrku.</p>
<p>– Najdraža mi je medalja iz kombinacije, jer sam nakon nje skijala opušteno i bez pritiska. To mi je pomoglo da stanem na još dva postolja, kaže Janica.</p>
<p>Jedino što još treba napraviti jest pronaći novo ime.</p>
<p>AP: Hrvati su proslavili drugo olimpijsko zlato i treću medalju ukupno pucajući i ispaljujući rakete. Nakon pobjede u slalomu i kombinaciji, te srebru u superveleslalomu, 20-godišnja Hrvatica ima veliku priliku osvojiti još jednu medalju u velelslalomu koji će se voziti u petak. </p>
<p>Hrvati su proslavili sjajne vijesti sa ZOI. Stotine ljudi je spontano izašlo na ulice, u kafićima se pjevalo, neki su ispaljivali rakete u čast Janice. Rekordan broj Hrvata je uz televizijske ekrane pratio svoju senzaciju kako se spušta niz zahtjevnu stazu i kako je na kraju dohvatila zlato.</p>
<p>U Hrvatskoj slave Janicu poput čuda. Bez previše novca i iz zemlje sa dva mala skijališta, Janica se nedavno vratila nakon tri operacije koljena. Ovo su četvrte ZOI na kojima nastupa Hrvatska, a sad ima tri Janičine medalje. Sve dnevne novine su oduševljene trijumfom Janice Kostelić. Radio stanice su pričale samo o Janici, a sportski programi su ponavljali snimku Janičine pobjede.</p>
<p>»Olimpijska kraljica!«, »Opet zlato!«, »Svijet slavi Janicu!« – samo su neki od naslova hrvatskih novina.</p>
<p>– Bili smo na piću kad je vozila prvu vožnju i popeli smo se na stol kako bismo pozdravili njezin dobar start u slalomu. Nakon druge vožnje, valjali smo se pod stolovima od sreće, pričao je Vedran Žanko, zagrebački student, opisujući kako je oduševljenje obuzelo zemlju od četiri i pol milijuna stanovnika.</p>
<p> HERALD TRIBUNE: Janica Kostelić je osvojila ženski slalom u srijedu, po ružnom vremenu. To je njezina treća medalja na ZOI, a druga zlatna. Dvadesetogodišnja Hrvatica sad ima više medalja od cijele američke skijaške reprezentacije koja računa na skijaške medalje od Igara u Calgaryju 1988. Jedina američka nada za medalju u slalomu, Kristina Koznick pala je u prvoj vožnji.</p>
<p>DESERET NEWS: Koliko je dovoljno? Nakon kombinacijskog zlata Janica Kostelić je rekla da joj je jedno zlato dosta. Nakon srebra u super-G tri dana kasnije Janica je rekla »Dosta je, više ništa ne trebam«. Nakon zlata u slalomu Janica je malo »olabavila«. Pobijedi li u veleslalomu u petak, sa četiri olimpijske 20-godišnja Hrvatica će imati veliko mjesto u povijesti.</p>
<p>– Ako se to dogodi, u redu, ako ne, opet dobro. Ja ću se, kao i uvijek, truditi napraviti najbolje, rekla je Janica.</p>
<p>Kostelić je bila jedna od favoritkinja za medalju. No, tri operacije koljena su unijele sumnje. </p>
<p>Ali sve je to izbrisala Janica sa zlatima u kombinaciji i slalomu te srebru u super-G. Osvojila je medalje u svim disciplinama u kojima je nastupila. Propustila je samo spust.</p>
<p> Kad smo je upitali o njezinom zvjezdanom statusu u domovini, Janica je sramežljivo spustila glavu, pogledala ispod oka i rekla:</p>
<p>– Ja nisam zvijezda, u meni se ništa nije promijenilo...(I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Janica pozvana da bodri »vatrene«</p>
<p>Najsvjetlija točka redovite Skupštine HNS-a zabilježena je u trenutku kad je Vlatko Marković pozvao obitelj Kostelić da budu gosti Saveza na nogometnom SP u Japanu i Koreji/ Sve iz ponuđenog dnevnog reda, točku po točku, bilo je obilježeno potvrdnim dizanjem ruke u vis svih zastupnika i prije no što se postavilo pitanje – tko je »za«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Svega smo jedan detalj vrijedan naglašenije pozornosti zabilježili s, inače, nikad mirnije i kraće sjednice Skupštine Hrvatskog nogometnog saveza. Bilo je to kad je u uvodu sjednice Vlatko Marković, predsjednik HNS-a objavio da je zbog planetarnih uspjeha Janice Kostelić cijela njena obitelj na čelu s njom, pozvana da kao gost HNS nazoči utakmicama hrvatske nogometne reprezentacije na SP u Japanu i Južnoj Koreji. </p>
<p> Kad je Marković obznanio taj prijedlog, kojega je uzgred prethodno prihvatio i potvrdio IO HNS-a, nazočni delegati (37 od 55 što je dovoljno za kvorum) burnim su pljeskom iskazali svoje raspoloženje.</p>
<p>Da osim spomenutog detalja nije bilo istupa nakostriješenog Ante Pavlovića, savjetnika HNS-a, inače srditog jer se zanemaruje rad s mladima i amaterski nogomet, sjednicu bismo napustili s osjećajem da smo nazočili nečemu nestvarnom za ove prostore. Zapravo – idealnom, jer praktički sve iz ponuđenog dnevnog reda , točku po točku, bilo je obilježeno potvrdnim dizanje ruke u vis svih zastupnika i prije no što se postavilo pitanje – tko je »za«.</p>
<p> Uz popratni komentar da su sva izvješća, kako predsjednikovo prepuno superlativa o aktivnostima između skupština i slično, uredno ispisana i kao takva »vjerojatno proučena prije dolaska na Skupštinu«.</p>
<p>Naše ironije tom prigodom možda ne bi ni bilo, da su izvjestitelji bili upoznati sadržajem spomenutih izvješća, godinama u takvim prigodama namijenjenih isključivo zastupnicima. Priznajemo da smo se pritom osjećali poput guski u magli. Tako nam je jedino preostalo da temeljem svojih prethodnih saznanja nekako povežemo zbivanja, pa na kraju povjerujemo kako je možda zaista sve idealno u području nogometnih aktivnosti koje je samo po sebi i te kako trusno.</p>
<p>Da nakon sjednice nije bilo jednog susretljivog zastupnika koji nam je na trenutak dozvolio da zavirimo u »papire«, ne bismo saznali da HNS i privređuje, ali i – troši. Pa da je onda samim time obavezno, kako zbog zakonodavca, a valjda i javnosti, to poslovanje potkrijepiti i brojkama ulaska i izlaska novca. Tim smo načinom saznali da je HNS u prošloj 2001. godini ostvario prihod od 39.664.496, 40 kuna, dočim su mu rashodi 45.811.223,92 kune. Drugim riječima, HNS je tu godinu bio u minusu za 6.146.727,52 kuna. Planirani su i prihodi i rashodi za ovu godinu, a za jednu i drugu stavku ispisana je ista brojka: 62.700.000 kuna. Na koji se sve način spomenuti novac alimentira, na koje se to stavke ima potrošiti, to je za sve nas čuvana tajna. Osim za njene tvorce, također i zastupnike, a to su predstavnici županijskih nogometnih saveza, koji doslovce imaju obavezu prema svojoj »bazi« referirati o svemu. Tako i o svakoj stavci iz proračuna Saveza. Što drugim riječima znači da netko iz provincije ima veće izglede saznati o svim tim brojkama nego sedma sila od koje se između ostalog traži i – partnerstvo.</p>
<p>Anti Pavloviću zahvaljujemo jer je nakon hvalospjeva za 90. obljenticu HNS–a koja se ove godine slavi, sam sebe pohvalio što je prije 30 godina hrvatskom nogometu podario Mirka Jozića, a potom s govornice osuo gromku paljbu. Izrekao je kritike organiziranosti, kako rada s mladima, tako i u sudačkim vodama. Gotovu da je na razinu dramatičnog manjka iznio kritiku što na SP nemamo svog suca »iako je Širić objektivno bolji od Colline«:</p>
<p>– Kako da naš sudac uđe u međunarodni elitnu konkurenciju ako nas svakodnevno sa svih strana oplahuju sumnje u regularnost utakmice, prvenstva, grmio je Ante.</p>
<p>Skočio je Fredi Fiorentini iz Hajduka, konstatirajući:</p>
<p>– Više zaista ništa ne razumijem. Predsjednik s govornice sve hvali, Ante sad sve poriče i ocrnjuje. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Janica, pa što reći, kad ide, ide!« </p>
<p>LJUBLJANA </p>
<p> – »Sa trećom olimpijskom medaljom oko vrata Janica Kostelić je definitivna senzacija Zimskih olimpijskih igara u Salt Lake Cityju«, priznali su u srijedu navečer slovenski sportski izvjestitelji.</p>
<p>»Bajka zvana Janica Kostelić nastavlja se. Nakon zlata u kombinaciji i srebra u superveleslalomu, 20-godišnja Hrvatica pobijedila je i u slalomu. To je i zaslužila, jer je lanjska pobjednica Svjetskog kupa ostala praznih ruku na lanjskom Svjetskom prvenstvu, no sad joj se sve to vratilo i to s lijepim kamatama«, svojevrsna je čestitka koja se odmah nakon završetka druge slalomske vožnje pojavila na teletekstu slovenske televizije.</p>
<p>A slovenski je komentator neposrednog prijenosa nakon druge vožnje samo uzviknuo: »Janica, pa što reći – kad ide, ide!«.</p>
<p>Slovenski elektronski mediji velikim uspjehom ocjenjuju i 12. mjesto 17-godišnje Nike Fleiss i tvrde da bi i u Hrvatskoj moglo doći do fenomena porasta popularnosti i kontinuiteta u uspjesima u skijanju kakav se nakon prvih uspjeha alpskih skijaša pojavio u Finskoj. </p>
<p>DNEVNIK: Slovenski »Dnevnik« u tekstu pod naslovom »Janica Kostelić ne poznaje granice« piše kako je ženski slalom na Igrama prošao bez iznenađenja. Najbolji slovenski plasman dosegla je plasmanom na deveto mjesto Nataša Bokal, ali s velikim zaostatkom za pobjednicom.</p>
<p>Janica Kostelić je uvjerlivio prva junakinja olimpijskih natjecanja u alspkom skijanju. U teškom slalomu je pobijedila je, baš kao i u kombinaciji, ali je ovaj puta imala i veliku sreću. Za samo sedam stotinki sekunde preotela je prvo mjesto vodećoj slalomašici ove sezone u Svjetskom kupu, Lauri Pequegnot, dok je čak 99 stotinki sekunde zaostala brončana Anja Paerson, koja je ove sezone prvi puta prošla ciljem, a da nije pobijedila.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ivičin zalet za subotnji slalom</p>
<p>Olimpijskim se zlatom okitio Austrijanac Stephan Eberharter kojem je ovo prvo zlato na XIX. Zimskim olimpijskim igrama, srebro je pripalo Amerikancu Bodeu Milleru, a bronca Norvežaninu Lasseu Kjusu / Ivica je za pobjednikom zaostao sekundu i 64 stotinke, a ovakav nastup u veleslalomu svakako je dobra najava Ivičina nastupa u subotnjem slalomu u kojem je jedan od kandidata za medalju</p>
<p>ZAGREB/PARK CITY, 21. veljače</p>
<p> – Nije medalja, ali je Ivica Kostelić u svom prvom nastupu na XIX. zimskim olimpijskim igrama postigao svoj najbolji rezultat u veleslalomu ove sezone. On je u olimpijskom veleslalomu (a za taj se nastup pripremao cijele sezone) dosegao deveto mjesto, s vremenom 2:24.92. Olimpijski pobjednik je Austrijanac Stephan Eberharter (2:23.28), a iza njega na postolje su stali ljubimac Amerikanaca, Bode Miller (2:24.16) i Norvežanin Lasse Kjus (2:24.32).</p>
<p>Ivica je u olimpijskom veleslalomu u Park Cityju zaostao za pobjednikom sekundu i 64 stotinke. U prvoj je vožnji Ivica startao 17., dobro je prolazio i u donjem je dijelu staze, onom tehničkom smanjio razliku za vodećim Eberharterom. Prvu je vožnju završio sedmi, šesti je bio Miller, a do kraja ih je obojicu prestigao Francuz Ploner koji je pao u drugoj vožnji.</p>
<p>U drugoj je vožnji Ivica na prvom prolazu još imao 19 stotinki prednosti, no tada je pogriješio, što ga je gotovo koštalo izlijetanja sa staze. Ali izvukao se Ivica, potegnuo koliko je mogao i kroz cilj prošao kao treći. Nakon Ivice svaki je njegov suparnik obranio svoju prednost, tako je Ivica utrku završio na devetom mjestu. Najveći je skok napravio Miller, koji se sa sedmog mjesta nakon prve vožnje vinuo do vodećeg, ali protiv motiviranog Eberhartera koji je letio stazom nije mogao.</p>
<p>Deveto mjesto je odličan rezultat, jer je ovosezonski najbolji Ivičin rezultat u veleslalomu bilo 12. mjesto u Alta Badiji. Naš je najbolji skijaš startao ove sezone u Svjetskom kupu u šest veleslalomskih utrka, no samo je dvije završio, u Söldenu (bio je 28.) i u Alta Badiji, u ostalima je ispao. To je svakako ohrabrujuće uoči subotnjeg nastupa u slalomu, u kojem je Ivica jedan od konkurenata za medalju. Osim što je ohrabrujuć bio ovaj nastup u veleslalomu, Ivici u korist ide i činjenica da ga je Janica rasteretila svojim trima medaljama, ali mu je dala dodatnu snagu i motiv. Vidi se na Ivičinom nastupu da se jako dobro pripremio za nastup koji čeka od početka svoje karijere. Sestra mu je trasirala put, a on je može mirno slijediti u subotnjem slalomu.</p>
<p>Austrijanci su jedva dočekali pobjedu svog ljubimca Eberhartera. Velika su razočaranja priredili svojim navijačima austrijski skijaši na ZOI, no Eberharter je unio malo svjetla. Osim toga, bio je i red da pobijedi, jer je u dvije discipline bio veliki favorit, no u spustu se morao zadovoljiti broncom, a u superveleslalomu srebrom.</p>
<p>I srebrni Miller je »podebljao« svoje srebro iz kombinacije i ne treba ni sumnjati da će u subotu upravo on biti Ivičin najljući suparnik za medalju. Ovo će biti njihov prvi ogled za medalju, a drugi će biti u ožujku u završnici Svjetskog kupa za naslov najboljeg slalomaša. No, neka se prvo obračunaju za olimpijsku medalju.</p>
<p>Brončani Lasse Kjus, pak, pokušava držati korak sa svojim uspješnijim sunarodnjakom, Kjetil-Andreom Aamodtom koji je u veleslalomu bio sedmi. Sad Kjus ima srebro iz spusta i broncu iz veleslaloma, dok Aamodt ima dva zlata, u kombinaciji i superveleslalomu.</p>
<p> l Rezultati veleslaloma: 1. Stephan Eberharter (Aut) 2:23.28, 2. Bode Miller (SAD) + 0.88, 3. Lasse Kjus (Nor) + 1.04, 4. Benjamin Raich (Aut) + 1.12, 5. Christoph Gruber (Aut) + 1.13, 6. Bjarne Solbakken (Nor) + 1.22, 7. Kjetil-Andre Aamodt (Nor) + 1.34, 8. Massimiliano Blardone (Ita) + 1.59, 9. IVICA KOSTELIĆ (HRV) + 1.64, 10. Didier Cuche (Švi) + 1.72...</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bjelorusi senzacija, Habibulin zaustavio Čehe</p>
<p>Iako to vjerojatno nitko nije očekivao, Bjelorusi su u četvrtfinalu svladali Šveđane 4-3 (2-1, 0-1, 2-1)! / O kakvom je rezultatu zapravo riječ, neka posvjedoče i komentari američkih novinara, koji su oduševljeni događajem pobjedu Bjelorusa usporedili sa legendarnim zlatom Amerikanaca osvojenim protiv Sovjetskog saveza u finalu ZOI u Lake Placidu davne 1980. godine.</p>
<p>SALT LAKE CITY, 21. veljače</p>
<p> – Kada je Vladimir Kopat dvije minute i 24 sekunde prije kraja uputio udarac sa 24 metra (gotovo s centra!), bjeloruski branič nije mogao ni sanjati da će već iduće sekunde biti zaslužan za jedno od ponajvećih čuda u povijesti hokejaških olimpijskih turnira, možda najveći uspjeh bjeloruske hokejaške reprezentacije uopće. </p>
<p>Pločica je nesretnog švedskog vratara Tommyja Sala pogodila najprije u ruku, odbila se od kacige, te polako »uplovila« u gol, nakon čega je započelo neopisivo slavlje Bjelorusa, koji su, uz Amerikance, Kanađane i Ruse, neočekivano postali polufinalisti olimpijskog turnira u hokeju na ledu. Da, iako to vjerojatno nitko nije očekivao, Bjelorusi su u četvrtfinalu svladali Šveđane 4-3 (2-1, 0-1, 2-1)!</p>
<p>O kakvom je rezultatu zapravo riječ, neka posvjedoče i komentari američkih novinara, koji su oduševljeni događajem pobjedu Bjelorusa usporedili sa legendarnim zlatom Amerikanaca osvojenim protiv Sovjetskog saveza u finalu ZOI u Lake Placidu davne 1980. godine.</p>
<p>No, ne treba brzati i zaključivati kako su Šveđani podcijenili Bjeloruse, te tako sami sebi uskratili polufinale. Jednostavno, Bjelorusi su pokazali zavidnu razinu htijenja, vjere u senzaciju, »poljubila« ih je i sreća, a, na kraju krajeva, vratar Andrej Mezin branio je kako možda više nikada neće u životu. Zaustavio je 44 udarca! Ne zaboravimo, Bjelorusi su i dva puta bili u vodstvu, šezdeset minuta nitko ne može slučajno parirati Šveđanima, te im od srca treba zapljeskati kada izađu na led protiv Kanađana u polufinalu.</p>
<p>Ima istine u onoj izreci – sve se vraća, sve se plaća! Kako su Česi, zahvaljujući vrataru Dominku Hašeku, ponijeli zlato s Igara u Naganu pobijedivši tada Ruse sa 1-0 u finalu, tako su sada Rusi Česima uzvratili istom mjerom u četvrtfinalu četiri godine kasnije, na identičan način, identičnim rezultatom.</p>
<p>Ovoga puta heroj utakmice je bio vratar ruske reprezentacije Nikolaj Habibulin, koji je obranio 41 udarac, a pobjednički gol za konačnih 1-0 (0-0, 1-0, 0-0) postigao je Maksim Afinogenov u 25. minuti na dodavanje Andreja Nikolišina i Vladimira Malahova. </p>
<p>Rusi će se tako naći u prilici ponovno ogledati protiv Sjedinjenih Američkih Država u polufinalu, samo nekoliko dana nakon što je njihov susret u skupini završio 2-2. U do posljednje sekunde uzbudljivoj utakmici, u kojoj Česi na kraju prve trećine nisu iskoristili prednost od dva igrača više, Rusi su, kako smo izvdojili, poveli početkom druge trećine, a samo nekoliko minuta kasnije, Aleksej Kovaljev je propustio povećati njihovu prednost, izašao je sam ispred vratara Hašeka, varkom ga ostavio na podu, no, na njegovu žalost, pogodio gredu.</p>
<p>Tri minute kasnije, greda je zaustavila udarac Jirija Dopite na drugoj strani, a sva »svjetla pozornice« nakon toga ostala su usmjerena na izvrsnog Habibulina.</p>
<p>Njemački su igrači vrlo nervozno ušli u četvrtfinalni dvoboj protiv Amerikanaca, te su već u prvih 13 minuta sakupili 11 kaznenih minuta uz isključenje Ericha Goldmanna do kraja dvoboja. Ustvari, Goldmannov potez nakon devet minuta igre, u trenucima kada je ostalo još 33 sekunde do isteka kazne Daniela Kuncea, kada je palicom udario Johna LeClaira pred svojim vratima, te mu izbio zub, bio je najgluplji na utakmici. Zbog toga je isključen, a Nijemci su morali narednih pet minuta igrati s igračem manje ledu. </p>
<p>Iako su čak 33 sekunde, dakle, imali dva igrača više, Amerikanci to nisu uspjeli materijalizirati, ali već u 12. minuti Kunce je ponovno morao na klupu za kažnjene igrače. Ovoga puta domaćini su imali čak dvije minute dva igrača više, te je Jeremy Roenick napokon uspio smjestiti pločicu iza leđa odličnog Marca Seligera. Nakon što su napokon probili čvrsti njemački gard, bilo je tek pitanje s kolikom će razlikom Amerikanci pobijediti. Chris Chelios je već u 46. sekundi druge trećine povisio na 2-0, a konačno rješenje o pobjedniku uslijedilo je u razdoblju od 30. do 32. minute kada su Amonte, LeClair i Hull tri puta pogodili mrežu. Posebno je dojmljiv bio zgoditak Bretta Hulla koji je odlično reagirao na jedan promašaj Mikea Modana.</p>
<p>I posljednji četvrtfinalni dvoboj donio je pregršt uzbuđenja i neizvjesnost do posljednje sekunde. Kanađani su se ipak provukli u polufinale pobijedivši Fince sa 2-1. Samo su tri minute bile potrebne najvećim favoritima za zlato da prvi put pronađu put do mreže odličnog finskog vratara Janija Hurmea, a strijelac je bio Joe Sakic.</p>
<p>Do kraja prve trećine Kanađani su nastavili dominirati, te su u tih početnih 20 minuta uputili čak 15 udaraca na gol Finaca, no prednost im je ostala minimalna. </p>
<p>Iako su Finci hrabrije ušli u drugu trećinu, Kanađani su, predvođeni vrlo koncentriranim vratarom Martinom Brodeurom čuvali prednost, a u 36. minuti je Mario Lemieux ponovno pokazao djelić svog vrhunskog talenta. Steve Yzerman mu je, naime, idealno dodao pločicu za udarac s udaljenosti od tri metra, no Lemieux nije pucao već je vratio pak do Yzermana koji je zatim pogodio prazan gol za 2-0. </p>
<p>Samo 20 sekundi je trebalo Fincima da vrate utakmicu u neizvjesnost. Niklas Hagman je zgoditkom okrunio akciju Ollija Jokinena i Tomija Kallija. U završnih 20 minuta Kanađani su se ograničili na čuvanje prednosti, a Finci ipak nisu više imali snage za jači pritisak na vrata Brodeura. (G. K./Z. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Naslov prvi put izvan Maksimira i Poljuda?</p>
<p>Momčad iz Kranjčevićeve ulice trenutačno bježi velikih šest bodova svome prvom pratitelju Varteksu i najveći dio nogometne javnosti prognozira da će prvi put u povijesti naslov hrvatskog prvaka dohvatiti netko izvan »vječitih pretplatnika« - Dinama i Hajduka. No, postoje i skeptici, koji tvrde kako Zagreb ne poštuje pravilo prema kojem se »momčad koja pobjeđuje ne mijenja«, što bi ga na kraju možda moglo koštati naslova</p>
<p>»U iščekivanju Zagrebovog kiksa«</p>
<p> - ovo bi možda bio najprikladniji radni naslov najave proljetnoga dijela hrvatskog nogometnog prvenstva, koji starta u subotu utakmicama 19. kola. Prvetsvena je sezona još uoči zimske stanke prekoračila svoju polovicu, tako da su još prije Nove godine odigrana tri »proljetna« kola. Momčad iz Kranjčevićeve ulice trenutačno bježi velikih šest bodova svome prvom pratitelju Varteksu i najveći dio nogometne javnosti prognozira da će prvi puta u povijesti naslov hrvatskog prvaka dohvatiti netko izvan »vječitih pretplatnika« - Dinama i Hajduka...</p>
<p> Jasno je, dakle, da Zagreb posve ovisi o sebi i svojim rezultatima. Osim toga, »pjesnicima« u prilog ide i sami raspored, oni najteži okršaji praktički su iza njih. »Odradili« su obje utakmice protiv Hajduka, i to tako da su ubrali svih šest bodova, protiv Rijeke i Dinama igrat će na svome travnjaku, a jedino »ozbiljnije« gostovanje očekuje ih u Varaždinu.</p>
<p> No, pitanje je u kakvom će stanju Varteksovi nogometaši dočekati kolege iz Kranjčevićeve. Njihov međusobni dvoboj na rasporedu je 6. ožujka, a Varaždinci prije toga imaju iznimno naporne utakmice protiv Hajduka u Varaždinu i protiv Rijeke na Kantridi. Raspored im, dakle baš i nije najbolje »skrojen«, jer se, eto, u samo dva tjedna moraju sučeliti s tri momčadi iz samoga vrha prvenstvene ljestvice.</p>
<p> Ne bude li u Zagrebovoj igri većih »crnih rupa«, Kranjčarevoj je momčadi posve otvoren put do naslova. No, postoje i skeptici koji razmišljaju drukčije. Njihova teza? Pa, Zagreb ne poštuje pravilo prema kojemu se »momčad koja pobjeđuje ne mijenja«. U dosadašnjih 18 kola Kranjčareva je momčad primila samo 15 pogodaka, najmanje u ligi, izgubili su samo jednu utakmicu, i to protiv - kakav paradoks! - nimalo uvjerljivoga novog prvoligaša Kamen Ingrada. Doduše, taj isti Kamen Ingrad je na svome terenu skinuo skalp i Dinamu, tako da je jasno da ipak nisu u pitanju »jazavci«...</p>
<p> Sve u svemu, momčad koja je harala prvim dijelom sezone u ovoj je zimskoj stanci ipak - promijenjena. U prvoj 11-orici nalaze se čak trojica novih igrača. Mario Tadić će po svemu sudeći »smijeniti« Pirića na desnome boku, Ješe će zasigurno ispasti iz prvih 11 kako bi otvorio vrata Milinoviću, a Kranjčar će tražiti i mjesto za bivšega reprezentativca Petra Krpana, zbog kojega bi na klupu mogao preseliti Lovrek. E sad, vrijeme će dati odgovor na pitanje je li Zagrebova Uprava doista u ovome trenutku morala gomilati igrače i mijenjati »kemiju« pobjedničke momčadi. Je li u ovome slučaju posrijedi jačanje konkurencije u momčadi, ili pak puka nezasitnost Zagrebovih čelnika zbog koje bi na kraju mogli ostati bez željenoga cilja?</p>
<p> S druge strane, u drugome dijelu jesenske polusezone Zagreb je zakoračio u manju krizu, pa je možda i to razlog svojevrsnome »renoviranju« momčadi. Nedugo prije poraza u Velikoj, Zagrebovi su nogometaši jedva preskočili Šibenik u Kranjčevićevoj i Pomorac u Konstreni. Srećom po »pjesnike«, na kraju su se uspjeli izvući i u oba slučaja čak i pobijediti - 3-2 protiv Šibenika i 4-3 protiv Pomorca. No, već su tada bila vidljiva određena »trokiranja« Kranjčareva stroja, koji je nedugo potom i ispao iz Kupa, nakon što ga je eliminirao Pomorac. Sve u svemu, vidljivo je da ni »zagrebaši« nisu nepogrešivi...</p>
<p> Zagrebov će kiks čekati Varteks, Hajduk i Dinamo. Varaždinci zaostaju šest bodova, Hajduk sedam, Dinamo osam... I svi se oni, jasno, još uvijek nadaju naslovu. No, pitanje je imaju li ta nadanja ikakve temlje. Varteksova možda i imaju, Hajdukova teško, Dinamova još teže... Naposljetku, vjeruju li i sami igrači i Uprave u lov na naslov, ili je pak njihov optimizam samo deklarativan? Primjerice, Dinamov kapetan Butina je nedavno naglasio - »pa, kakav bih ja to čovjek bio kada ne bih rekao da idemo na naslov prvaka«. Možemo li ovo, dakle, prevesti kao »red je da kažemo kako idemo na naslov, iako objektivno nemamo šanse«? Naposljetku, u Dinamu su ionako priznali kako im je »glavni cilj osvajanje barem jednoga trofeja, a vjerojatnije je da će ga ove sezone dohvatiti u domaćem Kupu, a ne u prvenstvu«. No, što je s Hajdukom? Oni više nemaju šanse ni u Kupu, izbacio ih je Varteks i ovo je, čini se, Hajduku propala sezona.</p>
<p> Borba za opstanak bit će iznimno žestoka, pogotovo stoga što će sljedeće sezone 1. HNL brojati 12 klubova. U drugu ligu skliznut će četiri posljednjeplasirane momčadi, dok će one koje zauzmu 11. i 12. mjesto razigravati s pobjednicima dviju skupina druge lige.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Osijek se boji Druge lige</p>
<p>Opća je ocjena, da je osječki prvoligaš zabrazdio u duboku krizu u svim segmentima, pa bi na kraju prvenstva svi mogli biti zadovoljni ako »bijelo-plavi« samo zadrže mjesto u najvišem hrvatskom razredu. Blagajna prazna, a dugove je teško popisati; momčad slabija ne može biti, a zimske prinove ili nisu pojačanja ili još nisu registrirane... </p>
<p>OSIJEK, 21. veljače</p>
<p> – Kaže naš narod da »vrč ide na vodu, dok se ne razbije«. Sjetili su se toga posljednjih dana oni najvjerniji navijači osječkog nogometnog prvoligaša, oni posljednji naivci koji dolaze u Gradski vrt da bi isključivo vidjeli što bolji nogomet i, dakako, pobjedu svojih ljubimaca. I njima je, postupno, postajalo jasno da u njihovom klubu već dugo nije sve podređeno tom, svetom cilju, jer su prevladali sitni, osobni interesi.</p>
<p> Budući da je Osijek bogate tradicije, nije ga se moglo, ni lako, a ni (pre)brzo uništiti, ali se trajno podrivanje temelja na razne načine i još raznovrsnijim potezima, kad-tad, ipak moralo lupiti o glavu baš onima koji su sudjelovali u procesu (ne)svjesnog uništenja nekadašnjeg kolosa iz Gradskog vrta. Na žalost, NK Osijek već duže nije ni ponos Osječana, još manje Slavonaca i Baranjaca, niti se više u njemu traže uzori za »preslikavanje«. Slika današnjice, uoči početka drugog dijela prvenstva Hrvatske, toliko je jadna da će velik uspjeh »bijelo-plavih« biti ukoliko samo održe status člana prvog hrvatskog razreda! Gdje su sad oni, koji su ne tako davno, uporno ponavljali da »Osijek opet ima isti cilj. Izboriti sudjelovanje u nekom od europskih kupova«!? Što i nije bilo tako davno, zar ne?</p>
<p>Blagajna je posve prazna, a dugove je teško i popisati; momčad nikad slabija, a zimske prinove ili nisu pojačanja ili nisu registrirane (!), da bi sol na sve te rane stalno dodavali oni koji se i dalje bore za »vlast« na predstojećoj Skupštini, zakazanoj za 8. ožujka. Na takvu su situaciju prvi zimus upozorili igrači, tražeći isplatu bar 50 posto klupskih dugovanja ili će obustaviti rad. To su isti oni nogometaši, koji su jesenas »uspjeli« u 18 utakmica osvojiti mizernih 20 bodova, zbog čega se i strahuje od ispadanja, odnosno isti oni koji bi možda nekamo i otišli ali – nitko da ih otkupi! Trener Vjekoslav Lokica, u tom košmaru, očito se nije dobro snašao, pa u »izboru bez pravog izbora«, ni dan-dva uoči nastupa u Kostreni protiv Pomorca, gotovo da nema na širi popis kandidata za momčad a kamoli prvu jedanaestoricu! Mnogo je onih, što znaju reći da rezultati u pripremnim utakmicama nisu i ne mogu biti mjerilo stvarne vrijednosti momčadi. Slažemo se i mi, ali nije li baš primjer Osijeka ona »iznimka koja potvrđuje pravilo«? U posljednja dva tjedna, prije nastavka prvenstvene utrke, Lokičini su izabranici poraženi u Vinkovcima od Cibalije (0-2), a s drugoligašem Belišćem, također na gostovanju, remizirali 2-2. Nakon što je domaćin u prvih 45 minuta vodio s 2-0 i posve nadigrao suparnika koji mu je, sve donedavno, predstavljao nedostižni uzor u svakom pogledu. </p>
<p>– U sadašnjoj situaciji, najradije bih zaigrao totalno defenzivno, ali mi to ne znamo, u pojedinim će trenucima otvoriti srce i Lokica. Zato mi ne preostaje nego da se nadam da će baš protiv Pomorca »proraditi« i naši strijelci...</p>
<p>Iskusni Bakir Beširević, zacijelo prisjećajući se mnogo ljepših godina, jačih sastava i nadasve pripremljenijih suigrača, pokušat će tražiti opravdanje. Jer, doista, izdanja Osijeka su krajnje blijeda.</p>
<p>– Držim da smo svi još umorni, do Kostrene osvježit ćemo redove i nadam se da nećemo razočarati. Svi smo svjesni da samo dobar rezultat može vratiti optimistično ozračje u redove osječkog kluba. Podsjećamo, naime, nakon Pomorca, osječki će nogometaši imati, redom, za suparnike sljedeće momčadi: Zagreb (u Osijeku), Dinamo, Varteks (u Osijeku), Čakovec...</p>
<p>Kakvi su, dakle, izgledi Osječana da im »sine sunce« u Kostreni? </p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prvenstvo Hrvatske »generalka« uoči SP-a</p>
<p>Hrvatska plivačka reprezenatcija vratila se s priprema u Bugarskoj, a generalna proba uoči Svjetskog prvenstva u Moskvi bit će im Prvenstvo Hrvatske na plivalištu Mladosti</p>
<p>ZAGREB, 21, veljače</p>
<p> – Uoči Svjetskog plivačkog prvenstva u Moskvi Hrvatski plivački savez (HPS) potpisao je dva nova sponzorska ugovora koja će dodatno poboljšati uvjete u hrvatskom stožeru. Na konferenciji za novinare upriličenoj na Zagrebačkom Velesajmu, a u sklopu Sajma sporta i nautike, predstavnici HPS-a potpisali su ugovor sa Globalnet tvrtkom, koja će tako preuzeti ulogu služebenog internet providera te će uskoro napraviti i održavati web stranice vezane uz plivanje. Ugovor s Wulf Sport tvrtkom hrvatskim reprezentativcima donio je novu plivačku opremu, budući da je ista glavni distributer opreme Reebok za Hrvatsku.</p>
<p>Na konferenciji za novinare prisustvovala je većina članova hrvatske reprezentacije, Gordan Kožulj, Ante Mašković, Marko Strahija i Vanja Rogulj, te direktor reprezentacije Boris Volčanšek, a nakon povratka s visinskih priprema u Bugarskoj. Generalna proba za Svjetsko prvenstvo bit će im prvenstvo Hrvatske u malim bazenima, koje će se predstojećeg vikenda održati na plivalištu Mladosti.</p>
<p>– Na Prvenstvu ćemo pokazati koliko smo napravili tijekom ovih tri tjedna na planini, gdje nije bilo ničeg osim snijega, bazena, dvorane i hrane. Istina, ovog vikenda ne očekujemo vrhunske rezultate, ono najbolje čuvamo za Moskvu, tamo ćeom najbolje vidjeti kakva je forma ovih mladića, rekao je Volčanšek.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Bush u Kini: Sjećanje na »tjedan koji je promijenio svijet« </p>
<p>Posjet američkog predsjednika Kini proteći će, službeno, u srdačnom ozračju i zato jer se događa točno na 30-godišnjicu spektakularnog i povijesnog boravka Richarda Nixona u Kini, kojim je počelo otvaranje Kine svijetu </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - U prijateljskim državama, Japanu i Južnoj Koreji, Georgea W. Busha pratili su i prosvjedi, što se ne očekuje u suparničkoj Kini, gdje američki predsjednik u petak završava šestodnevnu turneju po Aziji. Prema policijskoj procjeni, u Seoulu su četiri tisuće ljevičarskih demonstranata iskazale nezadovoljstvo zbog Bushova svrstavanja Sjeverne Koreje u »osovinu zla«, što je - prema ocjeni Socijalističke stranke »izazvalo šok i protuameričke osjećaje«.</p>
<p>U prosvjedima se spaljivalo američke zastave, nosilo Bushove karikature u obličju vraga i poruke: »Go home«. Priređena je i izložba o žrtvama američkog oružja u Korejskom ratu. Pred prostorijama Boeinga dijelilo se letke u kojima se optuživalo Busha da prisiljava Južnu Koreju da kupi vojne zrakoplove F-15. Uz vojsku u punoj pripravnosti, 20.000 policajaca silom je rastjerivalo masu. Istodobno, konzervativci i ratni veterani iskazivali su podršku Bushu ispred najveće američke vojne baze. </p>
<p>Prosvjedovalo se i u parlamentu. Pripadnik vladajuće stranke Busha je proglasio »utjelovljenjem đavla«, te da je Sjevernu Koreju okrstio »zlom« kako bi »podjelu Korejskog poluotoka učinio stalnom«. Pripadnici oporbe spriječili su nastavak govora, a predsjednik Južne Koreje, Kim Dae Jung, prisilio je preradikalnog ispadnika da se ispriča. </p>
<p>Službeno, saveznici SAD i Južna Koreja (gdje stalno boravi 37.000 američkih vojnika), podjednako ocjenjuju potencijalne opasnosti koje prijete od Sjeverne Koreje, jedne od najmilitariziranijih država svijeta, s oko milijun vojnika. No, Seoul i Washington veoma se razlikuju u strategiji. Jug je 1998. počeo provoditi »sunčanu politiku« poboljšanja odnosa sa Sjeverom. Uoči susreta sa sjevernim »dragim vođom«, Kim Jong Ilom, 2000. godine u Pyongyangu, Jug je ukinuo zabranu turističkih putovanja na Sjever, potakao je najveće korporacije da krenu u projekte na sjevernom dijelu poluotoka i - kao znak dobre volje - poslao tisuće tona riže i umjetnih gnojiva. Nastoji se novcem i hranom, a ne oružjem navesti veoma sumnjičavi Pyongyang na normalizaciju. </p>
<p>Suprotno tome, Bush se opredijelio za tvrđu politiku i oštru, prijeteću retoriku, što je nanijelo teške udarce »sunčanoj politici« i ugrozilo mir na poluotoku. Odatle nezadovoljstvo i na ulicama Seoula i među vladajućim parlamentarcima.</p>
<p> No, ni Pyongyang ni Washington ne ruše sve mostove - uz razmjene prijetnji i uvreda spominju i uvjete za dijalog. Bush je izjavio da ne namjerava napasti Sjevernu Koreju, ali da će - ako bude potrebno - braniti Južnu. Uskoro će se vidjeti hoće li njegov dolazak na Korejski poluotok pomoći ili odmoći dijalogu. </p>
<p>Kina je još osjetljiviji dio Bushove turneje. Poslije cijele godine napetosti, pa i ozbiljnijih incidenata (npr. prisilno spuštanje američkog špijunskog zrakoplova na kineski otok Hainan), obje su strane terorističke napade 11. rujna iskoristile za zbližavanje. No, stare sumnjičavosti samo su potisnute ali ne i uklonjene. Međusobno se i dalje doživljavaju više kao strateški suparnici nego kao suradnici, a u svakodnevnim odnosima izmjenjuju se slatki i gorki potezi. </p>
<p>SAD i Kina surađuju u protuterorističkoj koaliciji, Kina je ponudila obavještajne usluge, ali Amerikanci priželjkuju i podatke o sjevernokorejskim nuklearnim i drugim postrojenjima koje ne mogu vidjeti iz satelita i špijunskih zrakoplova. Washington bi htio biti siguran da Kinezi neće - poput njihovih djedova prije pola stoljeća - priteći u pomoć Sjevernoj Koreji u slučaju da se Amerikanci odluče »bombardirati sjevernokorejska skladišta oružja masovnog uništavanja«. Ni Washington ni Peking ne žele izbijanje indijsko-pakistanskog rata, ali SAD i dalje ne odustaje od prava da brani Tajvan u slučaju odluke kineske vlade da silom pripoji tu »privremeno odbjeglu pokrajinu«. SAD i Kina nadaju se uspješnoj suradnji u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u koju je Kina - i uz američko zalaganje - upravo primljena. Ali i dalje će Amerikanci - kad im zatreba pritisak - koristiti kršenja ljudskih prava u Kini, potiskivanja vjerskih zajednica, obračune s Falun Gongom ili odnose s Dalaj lamom. </p>
<p>Za razliku od Južne Koreje, gdje su prosvjedi pokvarili ugođaj, posjet Georgea W. Busha Kini proteći će u srdačnom ozračju i zato jer se događa točno na 30-godišnjicu spektakularnog i povijesnog boravka američkog predsjednika Richarda Nixona u Kini, »tjedna koji je promijenio svijet«. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Izraelske rakete i granate padaju sve bliže Arafatu</p>
<p>Sharon najavio »stezanje obruča« oko Arafatova kućnog pritvora sve dok se on ne ukloni s vlasti</p>
<p>ANKARA, 21. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelske oružane snage nastavile su u četvrtak serijom novih razarajućih udara na palestinske ciljeve na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Borbeni zrakoplovi F-16s gađali su objekte palestinskog čelnika Yassera Arafata u Ramallahu te instalacije palestinskih snaga sigurnosti u Khan Younisu u Pojasu Gaze. Projektili su pogodili dvoranu gdje je Arafat primao strane goste. Podataka o poginulim ili ranjenima zasad nema.</p>
<p>U vrijeme eksplozije palestinski vođa se nalazio na udaljenosti od oko 150 metara. To se uzima kao nova potvrda pretpostavke da bi uskoro neki »zalutali« izraelski projektil ili bomba mogli pasti izravno i na Arafatovu rezidenciju. </p>
<p>Neposredno nakon toga, Arafat je naredio uhićenje trojice Palestinaca za koje se osnovano sumnja da su sudjelovali u pripremi i izvođenju atentata na bivšeg izraelskog ministra turizma Rehavama Zeevija. Istodobno, Arafatovi savjetnici su uputili novi poziv izraelskom premijeru Arielu Sharonu da se vrati mirovnim pregovorima. Čini se da to nije utjecalo na Sharona koji je najavio »stezanje obruča« oko Arafatova kućnog pritvora sve dok se on ne ukloni s vlasti. </p>
<p>U svakom slučaju, očekuje se još veća represija prema nepoćudnim Palestincima. To je odgovor na ubojstvo šest izraelskih vojnika u utorak. Prilikom obraćanja predstavnicima glavnih židovskih organizacija u Jeruzalemu (u srijedu navečer) Sharon je istakao pet osnovnih zahtijeva upućenih palestinskim vlastima. Zatražio je »istinsko uhićenje« terorista, razoružanje terorističkih skupina, prikupljanje ilegalnog naoružanja, poduzimanje učinkovitih preventivnih mjera protiv terorističkih napada i okončanje palestinske pobune protiv Izraela. </p>
<p>U međuvremenu, izraelski vojnici su započeli vrlo oštre borbene akcije u Pojasu Gaze. Tenkovi i pješadija prodrli su u najmanje dva dijela tog pojasa. Napad je započeo još u srijedu topovskom paljbom s izraelskih ratnih brodova u Sredozemnom moru. Nakon toga, izraelski tenkovi su ušli u grad, a glavna meta njihova napada bio je odašiljač rtv postaje »Glas Palestine«. Prema nekim izvješćima, Izraelci su se nakon akcije kažnjavanja navodno povukli, zadržavajući se sjeverno od grada.</p>
<p>U trenutku prodora izraelskih postrojbi u Gazu, sa svih gradskih džamija, preko zvučnika, upućen je poziv Palestincima da izađu na ulice kako bi se »suprotstavili neprijatelju«. Na jugu Gaze, neposredno uz granicu s Egiptom, izraelski vojnici ušli su u palestinski izbjeglički logor Rafah. Uz potporu buldožera oni su sravnili sa zemljom kuću obitelji mladog Palestinca koji je u ponedjeljak ubio dva izraelska vojnika i jednu ženu. Izbili su sukobi u kojima je smrtno nastradalo četvero Palestinaca. </p>
<p>I Izraelci i Palestinci su od utorka pristupili novoj taktici ratovanja. Izraelski komandosi sada izvode manje napade čiji je cilj fizičko uništenje »sumnjivih« Palestinaca. Militantne palestinske skupine, uključujući i one najekstremnije, vode sve više gerilsku taktiku ratovanja. Njihove akcije se sada isključivo izvode na okupiranim palestinskim teritorijima (budućoj palestinskoj državi), a ne, kao dosad, unutar međunarodno priznate židovske države. Znakovito je da su pripadnici Hesbollaha, koji arapske države smatraju legitimnim pokretom palestinskog otpora, odbili Sharonov prijedlog za razmjenu zarobljenika.</p>
<p>U tako napetoj situaciji, kada tragične informacije sa Zapadne obale i iz Pojasa Gaze praktički sustižu jedna drugu, nade se polažu u novu američku diplomatsku misiju. Naime, u srijedu je u regiju doputovao direktor State Departmenta Richard Hass. Odmah po dolasku, sastao se sa predsjednikom palestinskog parlamenta Ahmedom Queirijem, poznatijim kao Abu Ala, i Abu Mazanom. Očekuje se da će visoki američki diplomat u petak razgovarati i s izraelskim ministrom obrane Benyaminom Ben Eliezerom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Elshani: Srpske snage prijetile su nam osvetom i naplaćivale naš bijeg </p>
<p>Prijetili su nam da moramo otići iz sela ako napadne NATO, jer ćemo inače biti gotovi. Tko razuman ne bi bježao, rekao je Elshani / Hoće li se žrtve nasilja i dalje morati suočavati s Miloševićem koga smatraju izravno odgovornim za stradanja? </p>
<p>HAAG, 21. veljače (Od Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - U četvrtak se pokazalo da haaški optuženik Slobodan Milošević zna i nekoliko albanskih riječi, raspravljajući sa svjedokom optužbe Agimom Zeqirijem. A nakon što je i druga žrtva nasilja došla pred suce, sporno je hoće li se žrtve i dalje morati suočavati s osobom koju drže izravno odgovornom za sve muke koje su prošle.</p>
<p>U procesu pronalaženja pravde to je razumljivo, ali mnogi upozoravaju da će žrtve imati dosta problema sjediti nekoliko metara od osobe koja je bila na glasu kao gospodar života i smrti. </p>
<p>Milošević do sada nije pokazao ni traga sućuti prema osobama koje su govorile o gubitku najbližih. Njemu je ionako za sve kriv NATO. </p>
<p>Agim Zeqiri ostao je bez 16 članova obitelji. Zdravlje mu je gotovo nepopravljivo narušeno - na dijalizi je, a sam je zatražio prekid iskaza jer »ne može više«.</p>
<p>Novi svjedok Fehim Elshani (68) radio je kao računovođa u općini Orahovac, a dobio je otkaz nakon što je podržao štrajkaše. Živio je u selu Nogavcu sa ženom, tri sina i dvije kćeri.</p>
<p>Tužiteljstvo je priznalo da mu nedostaju slike u boji vozila i vojnika - katalog primjeraka naoružanja i uniformi srspkih oružanih snaga. Elshaniju su prikazane fotografije kako bi prepoznao - pragu, pintzgauer ili tenk, te vrste uniformi, a svjedok je smireno objašnjavao što je što.</p>
<p>Ispričao je da je stanovnicima njegova sela rečeno da, ako napadne NATO, jedino im preostaje bježati, inače su gotovi. »Tko razuman ne bi bježao«, rekao je Elshani. Ljudi su zastrašivani vijestima, bilo provjerenima ili neprovjerenima. Prožete strahom, neizvjesnošću i strepnjom ljude su usmjeravale glasine. »Vatra je gorjela, pucnjava nije prestajala, došlo je do panike, ja vam to ne mogu opisati«, govorio je svjedok. Kosovske obitelji bježale su tamo gdje su smatrale da je nešto sigurnije. Muškarci su obično ostajali kod kuće, a neke su poznavali među policajcima i vojnicima koje su vidjeli.</p>
<p>Ljudi u Nogavcu slušali su odjeke borbi OVK-a i srpskih snaga. »Kako su borbe utjecale na ljude«, upitan je svjedok. »Situacija je bila iz dana u dan sve nesigurnija. Sukobi su izazvali migracije stanovništva iz sela u selo u potrazi za sigurnijim mjestom«, rekao je Elshani čija je obitelj prihvatila izbjeglice. U to je selo izbjeglo oko 250 ljudi.</p>
<p>Policija je tražila naknadu u njemačkim markama da bi ljude pripustila iz obruča. »Budući da razumijem srpski, čuo sam oficira koji im govori: 'Vratite se i spalite onu kuću'«, svjedočio je Elshani.</p>
<p>Milošević je kasnije u unakrsnosm ispitivanju, bez vidljiva uspjeha, ustrajao na detaljima o kakvom je novcu riječ. »Tražili su od nas novac, a dao sam ga i ja da bih se otkupio«, smireno je uzvraćao Elshani.</p>
<p>Milošević je smatrao da je dohvatio poen za sebe kad je rekao da prezime pripadnika javne sigurnosti, o kome je govorio svjedok, zvuči kao albansko. Odmah je upitao »koje je nacionalnosti taj pripadnik službe sigurnosti«, a Elshani mu je odgovorio: »Bio je Rom«. </p>
<p>Srpske su snage, nastavio je svjedok, poslale niz priopćenja u stilu da će se u slučaju NATO-ova napada osvetiti na Kosovu na albanskom stanovništvu. »Mislim da nije bilo ni jednog razumnog čovjeka koji se toga nije uplašio«, izjavio je Elshani. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Borbu protiv terorizma SAD nastavlja u Gruziji?</p>
<p>Vjeruje se da se u Pankijskoj klisuri na teritoriju Gruzije nalaze baze čečenskih i arapskih boraca / Gruzija potvrdila da »priprema akciju protiv kriminalaca« za koju će zatražiti pomoć Zapada i Rusije</p>
<p>MOSKVA, 21. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Borbu protiv međunarodnog terorizma SAD će nakon Afganistana prvo prenijeti u Gruziju, točnije na područje Pankijske klisure u kojoj već drugu zimu logoruju preostale čečenske separatističke oružane postrojbe. Pozivajući se na pouzdane američke izvore u Washingtonu, tu senzacionalnu vijest objavila je u srijedu većina moskovskih medija. Štoviše, anonimni izvor u Washingtonu rekao je ruskim novinarima da je kremaljski državni vrh još 8. veljače upoznat detaljno s američkim planom čišćenja terorista s područja Pankijske klisure koje graniči s Čečenijom. Promatrači u Moskvi zaključuju da je svoj plan o operaciji čišćenja Pankijske klisure od čečenskih i arapskih terorista američka strana predala zamjeniku ruskog ministra vanjskih poslova Vjačeslavu Trubnikovu koji je 8. veljače posjetio Washington.</p>
<p>Nakon posjeta Trubnikova Washingtonu Gruzija je priznala da u Pankijskoj klisuri čečenske separatističke postrojbe imaju svoje baze. Nakon toga, ministar vanjskih poslova Rusije Igor Ivanov pošao je korak dalje i ustvrdio da se u Pankijskoj klisuri vjerojatno skriva i Osama bin Laden. To je izazvalo revolt gruzijske vlade pa je Ivanovu iz Tbilisija poručeno da ako se Bin Laden i nalazi na području Gruzije vjerojatno se skriva u kući njegove majke koja je gruzijske nacionalnosti.Međutim, kako se sada saznaje iz Bijele kuće, posljednjih su tjedana diplomatskim kanalima Tbilisiju slane poruke u kojima Bushova administracija izražava »zabrinutost situacijom u Pankijskoj klisuri«. </p>
<p>Nema razloga za sumnju da Washington i Moskva pripremaju zajedničku vojnu operaciju na teritoriju Gruzije. Tim više što bi takva operacija poslužila Washingtonu da potvrdi svoje obećanje domaćoj i svjetskoj javnosti da se »rat protiv terorizma nastavlja«. Ne treba zanemariti ni mogućnost da takvom operacijom Washington namjerava »omekšati« protivljenje Rusije američkom planu za rat protiv Iraka.</p>
<p>U srijedu je i ministar za državnu sigurnost Gruzije Valerij Haburzani posredno potvrdio mogućnost specijalne operacije Zapada i Rusije radi normalizacije situacije u Pankijskoj klisuri, »gdje ima dosta kriminalnih elemenata«. Nastupajući na nacionalnoj televiziji. Haburzani je potvrdio da pripadnici njegove službe pripremaju »operaciju protiv kriminalaca« u Pankijskoj klisuri.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zeman zanijekao Fischeru izjave o Palestincima i sudetskim Nijemcima</p>
<p>Šef njemačke diplomacije Zemanu je više zamjerio usporedbu Arafata s Hitlerom, nego to što je sudetske Nijemce nazvao »Hitlerovom petom kolonom«</p>
<p>BERLIN, 21. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, uspješno je obavio svoju misiju u Pragu. Zasad je smirio napetost u njemačko-češkim odnosima i pripremio donedavno upitni susret njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera s češkim premijerom Milošem Zemanom. </p>
<p>U kakvom je ozračju Fischer razgovarao sa Zemanom, govori u četvrtak berlinski novinski naslov na izvješću iz Praga: »Fischerov posjet pokrenuo normalizaciju njemačko-čeških odnosa«.</p>
<p>Napetost u njemačko-češkim odnosima izazvala je Zemanova izjava da su sudetski Nijemci bili »Hitlerova peta kolona« i »izdajice domovine«. Protjerivanje im je stoga, prema njegovom mišljenju, bila preblaga kazna. </p>
<p>Čak i njemačka socijaldemokratsko-zelena koalicijska vlada, koja je do sada bila tolerantna prema izjavama sličnim Zemanovim, prilično se uznemirila. Službenom Berlinu kao da je sinulo da njemačko-češka »Izjava o pomirenju« koja je donesena 1997. godine skriva dvoznačnost. Izjava, naime, govori da nijedna strana ne želi opterećivati budućnost »političkim i pravnim pitanjima koja proizlaze iz prošlosti«. </p>
<p>Prag očito koristi to za inzistiranje na »Benešovim dekretima«, iako i Europski parlament zahtijeva njihovo ukidanje. </p>
<p>Prema medijskim izvješćima, šef njemačke diplomacije je svom domaćinu Zemanu više kritike uputio zbog Zemanove usporedbe Arafata s Hitlerom, nego zbog toga što je sudetske Nijemce nazvao »Hitlerovom petom kolonom«. Fischer je u Pragu ustvrdio: »Mi nismo mogli vjerovati da naš susjed i budući član Europske unije zastupa različito mišljenje o Arafatu od Unije.« </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>CIA upozorava na mogući građanski rat u Afganistanu</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Američka CIA u novom tajnom izvješću upozorava da bi Afganistan još jednom mogao upasti u krug nasilja ako se ne poduzmu mjere za uklanjanje tradicionalnih neprijateljstava između zavađenih etničkih vođa. U dokumentu, čije je dijelove u četvrtak objavio The New York Times, CIA ne tvrdi da je sukob etničkih frakcija neizbježan, ali ističe da je on sasvim izvjestan ako se ne ubrza proces formiranja policijskih i vojnih snaga. Bez snaga reda, prijelazni afganistanski vođa Hamid Karzai ne može uspostaviti kontrolu nad zemljom, koja je većim dijelom u rukama etničkih »gospodara rata«, ojačanih novcem i oružjem dobivenim od SAD-a kao pomoć u ratu protiv Al Qaide i talibanske vlade. </p>
<p>Američka administracija razmišlja o četiri prijedloga za stabilizaciju Afganistana do formiranja oružanih snaga što bi moglo potrajati i godinu dana. </p>
<p>Najozbiljniji prijedlog je onaj koji je dao predsjednik prijelazne afganistanske vlade Hamid Karzai tijekom posjeta Washingtonu. On je zatražio povećanje broja vojnika u međunarodnim snagama sigurnosti u Kabulu i njihovo razmještanje u ostale gradove u zemlji, za što bi trebalo donijeti rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. </p>
<p>Drugi plan uključuje slanje dodatnih snaga u ostale gradove koje ne bi bile dio snaga sigurnosti. Treći prijedlog uključuje povećanje broja američkih specijalaca u Afganistanu koji bi osim lova na Osamu bin Ladena imali zadaću sprečavati izbijanje sukoba između etničkih skupina, ako treba i uz pomoć zračnih udara. Četvrta ideja odnosi se na slanje međunarodnih savjetnika i promatrača u afganistanske gradove kako bi se ohrabrilo miroljubivo rješenje lokalnih sukoba. </p>
<p>Problem predstavlja to što Washigton ne želi više slati svoje vojnike kao dio snaga sigurnosti, ali je spreman u Afganistan prebaciti vojnike drugih zemalja. SAD bi za njih osigurao namirnice, obavještajne informacije i ostale oblike pomoći u slučaju da snage sigurnosti budu ugrožene, odnosno sve ono što je i do sada radio za međunarodne snage u Kabulu. NYT piše da među američkim dužnosnicima u Pentagonu oko toga još nije postignuta suglasnost, a ostale zemlje iz koalicije, čini se, odluke ne žele donijeti prije Washigtona i Londona. </p>
<p>Problem formiranja snaga sigurnosti traži hitno rješenje, jer bi se u sljedećih nekoliko mjeseci trebao održati sastanak afganistanskog velikog vijeća (Loya jirga) i izabrati članove nove vlade. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Afganistanci ponovo sade opijumski mak </p>
<p>Dok Afganistan očekuje rekordnu berbu makovih glavica, britanske tajne službe strahuju od poplave jeftinog heroina iz te zemlje</p>
<p>LONDON, 21. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanske tajne službe MI5 i MI6 zabrinute su da će Britaniju uskoro preplaviti jeftini heroin iz Afganistana. Ove godine očekuje se, naime, rekordna afganistanska berba makovih glavica, iz kojih se dobiva opasna droga. Afganistan je najveći proizvođač heroina na svijetu, ali su talibani u zadnjoj godini svoje vladavine zabranili uzgoj maka. No američko bombardiranje imalo je jednu neočekivanu posljedicu - da se mak tamo ponovo naveliko sadi.</p>
<p>Iz Afganistana je, prije talibanske zabrane, potjecalo čak 75 posto svjetske proizvodnje heroina. U ljeto 2000., talibanski vođa, mula Mohammad Omar zabranio je uzgoj maka, radi čega je količina proizvedenog opijuma u 2001. godini pala za više od 90 posto. Osim zabrane, takvom padu je doprinijela i velika suša. No, u 2002. se očekuje golemi urod maka, sličan rekordu od prije tri godine. Tada je, naime, u Afganistanu proizvedeno čak 4600 tona sirovog opijuma iz kojega se dobiva heroin. Visoka cijena sirovog opijuma bila je dovoljno jak poticaj mnogim stanovnicima siromašnog Afganistana da ponovo zasiju opijumski mak. Kako tvrde državni izvori u Londonu, prijelazna vlada u Kabulu sada se nalazi pod »golemim pritiskom« Zapada i UN-a da spriječi uzgoj maka. Šef prijelazne vlade Hamid Karzai zauzeo je oštar stav prema drogi i zabranio njenu proizvodnju. No ne postoje uhodane snage reda koje bi nadzirale provođenje zabrane. Takva je zabrana i politički vrlo osjetljivo pitanje. Mak se uzgaja u cijelom Afganistanu, ali najbolje uspijeva na jugu zemlje gdje žive paštunska plemena. Veliki pritisak na Paštune radi maka i heroina mogao bi, međutim, ugroziti integriranje njihovih predstavnika u strukture vlasti, te minirati mirovni proces u Afganistanu, procjenjuju zapadni diplomati. Zato se sad razmatra skupa i sporna opcija da europske vlade otkupe afganistanski urod maka. No, plemenski vođe mogli bi se usprotiviti takvom pokušaju uspostave kontrole nad unosnim urodom. </p>
<p>Nakon odlaska talibana, bit će veoma teško zaustaviti povratak Afganistana na prvo mjesto ljestvice velikih proizvođača heroina u svijetu. U zadnjoj godini, prije nego su talibani izrekli svoju zabranu, trgovina drogom u Afganistanu donijela je tamošnjim uzgajivačima maka gotovo stotinu milijuna dolara. Povratak na nekadašnju proizvodnju posebno brine Britaniju, jer se procjenjuje da čak 90 posto heroina što ga konzumiraju britanski narkomani potječe upravo iz Afganistana. Prema nekim procjenama, u Velikoj Britaniji postoji 227.000 redovnih korisnika heroina, koji svake godine konzumiraju 30 tona te droge. </p>
<p>UN-ov ured za sprečavanje širenja droge, sa sjedištem u Beču, proveo je istraživanje koje je potvrdilo sumnje da se u različitim dijelovima Afganistana ponovo sadi mak. Glasnogovornik UN-a Kemal Kurspahić opomenuo je ovih dana kako je potrebna hitna akcija da se do ožujka spriječi berba maka, jer će u protivnom biti propuštena idealna prilika za gušenje ilegalne trgovine drogom. UN smatra da bi uništavanjem afganistanske proljetne berbe maka, do kraja ove godine nastupila ozbiljna nestašica heroina na Zapadu, što bi mnoge ovisnike moglo navesti da se podvrgnu liječenje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Donosi li Beograd napokon zakon o suradnji s Haagom?</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Visoki dužnosnici Srbije i SRJ najavili su da će toliko očekivani zakon o suradnji s Haaškim sudom biti donesen vrlo skoro, čak možda već do kraja veljače. Ključna dilema je li izručenje Haagu istovjetno izručenju drugoj državi navodno je otklonjena na najjednostavniji mogući način: u članku koji zabranjuje ekstradiciju jugoslavenskih državljana konačno je rečena pravnička istina da Haag nije druga država. </p>
<p>Zakon bi trebao imati samo tri članka i među njima odredbu po kojoj državljani SRJ mogu biti izručeni Međunarodnom sudu, ali ne i sudu druge države, te odredbu da postupak izručenja operativno provode republički organi, izjavio je srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Bosnu nije otkrio Kolumbo«, poručuje uvredljiv letak Kleinu</p>
<p>SARAJEVO, 21. veljače</p>
<p> - Nedavna izjava Jacquesa Paula Kleina, šefa UN-ove misije u Bosni i Hercegovini, da BiH nikad u povijesti nije bila država, te da je posljednji put kad je na ovom prostoru postojalo nešto slično državi bilo srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo, izazvala je, kako je poznato, burne reakcije u bosansko-hercegovačkoj javnosti. Cijeli niz javnih osoba našao je potrebnim prokomentirati ovaj Kleinov istup, no zanimljivo je da su se ovih dana po većim sarajevskim tvrtkama počeli dijeliti i letci anonimnog autora kojim se osporavaju navodi umirovljenog američkog generala. </p>
<p>»Bosnu nije otkrio Kolumbo. Ako Amerikanci i neki njeni 'đenerali' nisu znali od kada jesu, Bosanci znaju od kada nisu … haj nek se čuje, haj nek se zna«, piše u letku umnoženom na stroju za fotokopiranje i podijeljenom službenicima kompanija kakav je sarajevski »Energoinvest«.</p>
<p>Na vrhu letka nalazi se grb s ljiljanima, bivši službeni grb Republike BiH i simbol srednjovjekovne bosanske države. »Ljiljani« su kao insignije RBiH korišteni do potpisivanja Daytonskog sporazuma potkraj 1995. godine. Tvorci letka, inače, napominju da je riječ o grbu obitelji Tvrtkovića, a značajnim se ističe da je »ovaj grb je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji (Hrvatska) ratne 1993«.</p>
<p>Dalje se navodi kako je kralj Tvrtko bio vladar 1353. godine, odnosno prije dolaska Osmanlija, »a tko poriče državu BiH i da ona nikada nije bila država, treba pročitati čitavu historiju i vratiti se do osmog, devetog, desetog … stoljeća, od Kulina bana do današnjeg dana«.</p>
<p>Uz ovu poruku autora letka generalu Kleinu, navodi se da je Ban Kulin više nego i najmoćniji bosanski vladar, te da Kralj Tvrtko simbolizira duh i karakter Bosne kao osobne zemlje. </p>
<p>Na dnu letka nalazi se preslik zemljovida srednjovjekovne Bosne u doba Kralja Tvrtka. Riječ je o poznatom zemljovidu čije je autor Ivan Vego, a tadašnja bosanska država, srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo kako bi ga nazvao Klein, obuhvaća i dijelove današnje Republike Hrvatske i SR Jugoslavije.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Sve je manje onih koji znaju proizvesti za izvoz</p>
<p>Tekst gospodina Damira Novotnyja primjer je izvrsnog tajminga, kako se to kaže u novohrvatskom (Vjesnik 19. i 20. veljače). Čini se da sve većem broju političara i ostalih zainteresiranih postaje sve jasnije da Hrvatska mora, među ostalim, proizvoditi i izvoziti. Na razini novih zamisli rečeno je malo novoga za čitateljstvo ovog lista, a osobito ove rubrike.</p>
<p>Ispravno i poticajno je Damir Novotny ukazao da je visokogradnja bolji generator od niskogradnje. A što je s ostalima? Kako je turizam dosegao praktički gornju granicu mogućnosti, ostaje za izvoz proizvodnja.</p>
<p>Nažalost ono što se naziralo i zbilo se, pali su nekada vrlo uspješni tekstilci. Od izvoznog suficita od 500 milijuna USD sredinom devedesetih, u 2001. prvi put zabilježili su deficit. Nije važna njegova visina. Pritom situaciju pogoršava spoznaja da ostvaruju izvrsne rezultate u izvozu u EU. Njihova je priča zanimljiva i toplo preporučujem Vjesnikovoj rubrici Gospodarstvo da o tome objavi tekst primjerene duljine.</p>
<p>Ono što je tragično jest činjenica da je sustavno uništavanje industrije doseglo granicu kada je preostalo malo onih koji znaju proizvoditi. Sve je više onih koji stalno nešto simuliraju na računalu, sve je manje onih koji znaju to pretvoriti u tržišno prihvaćenu tvorevinu. Problem koji je nazočan još od 1986. Pritom nema više dovoljno ni jednih ni drugih. Samo jedan od pokazatelja: MORH i Petrokemija Kutina raspisali su ovih dana stipendije za diplomirane inženjere strojarstva. Plastičarska industrija iz Zagreba i Karlovca treba trenutno barem deset diplomiranih inženjera strojarstva. Traže ih na katedri koja i sama hitno treba dva znanstvena novaka. Danas svi traže one koji znaju engleski i računalo kao preduvjet suvremenog komuniciranja, ali i struku. Nažalost s vrlo slabim izgledima da se to i ostvari. I u drugim tehničkim strukama je slično. Zato će mnogi dobri planovi padati na jednoj sitnici. Sve je manje onih koji znaju proizvesti za izvoz, i to na svim razinama od najrazličitijih konstruktora do održavatelja postrojenja. A to nisu samo diplomirani inženjeri, već i prokušani majstori i ostali nužni u proizvodnom procesu.</p>
<p>Veliki je izazov pred Hrvatskom. Za povećanje izvoza treba stručnjake, a njih više nema, ili ih ima nedovoljno. Danas proizvodnja treba sve manje zaposlenih, ali sa sve višom kvalifikacijom. Pritom simuliranje ne može zamijeniti praksu, ono joj prethodi. Zato i proizvodnja treba vrhunske kadrove.</p>
<p>IGOR ČATIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Paradoks je ukidanje smrtne kazne u poplavi nasilja</p>
<p>Kamo vodi loša i nepravedna kaznena zakonska regulativa Hrvatske, pa i Europe?</p>
<p>Dokaz toga je treće uzastopno ubojstvo. Nakon nedužne djevojke i starca stradao je i nedužan policajac na obavljanju svoje dužnosti i otac troje djece.</p>
<p>Suludi paradoks Europe jest da se u sve većoj poplavi nasilja, ubojstava, kriminala i bezočnih silovanja, sve kaznenih djela s predumišljajem i dakle planom i namjerom – ukida smrtna kazna. To je stupidarija! No to ukazuje i na nepravdu političara koji su mahom zaštićeni kao i njihove obitelji, a svojim zakonodavstvom toleriraju zločin i ubijanje nedužnih ljudi.</p>
<p>U loše i zlo vodi kada se čovjek čini pametnijim od Boga i pravednijim. U knjizi Postanka 9:6 za namjernog ubojicu Bog zahtijeva smrt, pravedno! S kršćanskog stajališta govorim jer se i Hrvatska i europske zemlje broje u kršćanske, s većinom stanovništva koje se tako izjašnjava.</p>
<p> Biblija u kršćanskim spisima, u Poslanici apostola Pavla Rimljanima, također za ubojstva zagovara zasluženu smrtnu kaznu – Rimlj. 1:29,32! U veliko zakonodavno licemjerstvo i »pilatstvo« spada i mentalna neuračunljivost i mnogi zlotvori to debelo zloupotrebljavaju, praveći se »ludi«, dok to mnogi lakomi advokati masno licemjerno naplaćuju dok se lije krv nedužnih ljudi. Svako ubojstvo pravda se »neubrojivošću«, ali će zato smrtna kazna tu neuračunljivost zaustaviti u pohodu daljnjih ubijanja nedužnih ljudi i biti opomena onima koji kane tim putem.</p>
<p>Konačno, smrtna kazna je zaštita od mogućih novih pokolja i stradanja nedužnih. Smrtna se kazna može u izuzetnim slučajevima zamijeniti doživotnim zatvorom, ako postoji realno kajanje, a ne ono poput prijetnje sucu nakon presude »da će se vidjeti u paklu«.</p>
<p>Oklijevanje u donošenju pravednih i pravičnih zakona, koji uključuju i smrtnu kaznu, može natjerati članove obitelji žrtava da sami uzmu zakon u ruke. To bi svako civilizirano društvo trebalo spriječiti pravednim zakonima. Također bi se oštrije trebala regulirati prodaja oružja i propisati da se oni koji imaju oružje trebaju u nekim rokovima podvrgavati temeljitom liječničkom pregledu i psihotestovima.</p>
<p>Osobe s težim psihičkim poremećajima trebalo bi nadzirati redovitim, pa i prisilnim kontrolama. Takve bi osobe trebale biti pod nadzorom psihijatrijskih bolnica non-stop, a ne da ih se pušta da se slobodno šeću i ugrožavaju ili ranjavaju i ubijaju nedužne ljude.</p>
<p>Svi segmenti društva i vlasti trebaju preuzeti odgovornost da se zlo kakvo se, eto, dogodilo u Zagrebu nikad ne ponovi jer da je ispravno postupljeno nakon prvog ubojstva, ne bi se dogodile još dvije tragedije. Najgore od svega bilo bi pustiti da ovo padne u zaborav i ništa ne poduzeti do novog krvoprolića.</p>
<p>ZLATKO IVIĆ–KÖNIG, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tragične posljedice prometne (ne)kulture</p>
<p>Iskusan i pronicljiv vozač, vozeći se kroz naseljeno mjesto, ako i izdaleka vidi grupicu djece, sigurno će, preventive radi, uporabiti sirenu i upozoriti djecu da ne istrče na kolnik.</p>
<p>Ovih je dana pregažen pješak pod kotačima vlaka jer nije koristio pothodnik u Selskoj cesti. Koračao je zamišljen preko kolosijeka i na nj je naletio vlak, a vlakovođa ga valjda nije ni dospio upozoriti zvučnim signalom. No ova me nesreća ponukala da upozorim da je mnogo novca potrošeno da bi se na tom mjestu sagradio pothodnik i zaštitili pješaci, ali redovito viđam kako mnogi, zbog nekog »komoditeta« ili iz navike, radije prelaze preko pruge. To je isto dokaz naše prometne (ne)kulture!</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Lako je dijeliti packe iz toploga berlinskog zapećka</p>
<p>U Vjesniku od 16. veljače o.g. objavljen je tekst u rubrici Pisma čitatelja pod nazivom »Vratite nam našu stranku bez sivih vukova«, koji potpisuju gospoda Ivan Marić i Željko Pavičić iz berlinskog ogranka (ako se mogu ogrankom nazvati dva čovjeka) HSP 1861.</p>
<p>Kako se u tom tekstu krajnje oštro i u negativnom kontekstu spominje i naša stranka, kao i potpisnik ovih redaka, tražimo od redakcije pravo na repliku.</p>
<p>U spomenutom pismu »Paragini« pravaši spominju našu možebitnu maskotu - hrvatskoga planinskog psa tornjaka, uz primjedbu kako njima takav simbol ne treba!? Izgleda da ova gospoda pate od brkanja činjenica. Pas tornjak će biti maskota HČSP, a ne HSP 1861. Njihovi napada na našu stranku vjerojatno su znakovi nemoći i frustracija, iniciranih stalnim opadanjem potpore biračkog tijela – kako u domovini tako i iseljeništvu. Jer, kako drugačije protumačiti njihovo miješanje u naše interne poslove. Očito je da su iskoristili prigodu da bi, preko naših leđa, napali HSP i njenog predsjednika, Antu Đapića. No, to nas se previše ne tiče! Njihova kuknjava, kako im je »zna se« oteo stranku, već je znana i vrapcima na grani. Uzmimo, primjera radi, kad bi kojim slučajem Paragi i bio vraćen HSP, nitko normalan ne vjeruje da bi on dobio i jedan glas više nego dosad. Također ova gospoda predbacuju nama da se, tobože, prečesto javljamo u medijima. Možda bi oni rado bili cenzori. U nemoći da privuku hrvatski puk u svoju stranku, ne biraju sredstva u obračunavanju s neistomišljenicima.</p>
<p> Očito im samokritika nije jača strana. Jer, čime opravdati napadaje, ne samo na našu i Đapićevu stranku, nego i na mnoge institucije u iseljeništvu. Nu, ništa čudno za stranku koja je ukinula instituciju predsjedništva, kako bi odluke donosio samo jedan čovjek. Što se, međutim, spomenutog dvojca tiče, oni su svoje »vatreno domoljublje« mogli, s obzirom na mlađu dob, dokazati za vrijeme rata na bojišnicama diljem Lijepe naše, slično kao potpisnik ovih redaka, a ne dijeliti packe iz toploga berlinskog zapećka.</p>
<p> I na koncu, ne namjeravamo nikada više polemizirati s pripadnicima ove, politički minorne stranke, nego naš rad posvetiti važnijim stvarima – u interesu domovine.</p>
<p>TADIJA LJUBIČIĆ, predsjednik HČSP Njemačke</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ivica Bertić staklom se izrezao po tijelu, suđenje odgođeno</p>
<p>U liječničkoj dokumentaciji, koja je poslana sudu, navodi se da je imao »stres histeričnog ispada« / Sud će od Ministarstva pravosuđa tražiti izvješće, jer je Bertić trebao biti pod nadzorom</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Dva sata prije početka suđenja, u četvrtak ujutro oko 7 sati Ivica Bertić »Rus« (30), staklom se izrezao po tijelu.</p>
<p> U liječničkoj dokumentaciji, koja je poslana sudu, navodi se da je imao »stres histeričnog ispada«, a ozljede su mu odmah kiruški obrađene.</p>
<p>Početak suđenja odgođen je za ponedjeljak, 25. veljače, rekao je sudac Ranko Marijan, uz primjedbu da će se od ministarstva pravosuđa »žurno zatražiti izvješće zbog propusta dužnog nadzora nad Ivicom Bertićem«.</p>
<p>Bertić, koji je dosada pokušao tri samoubojstva, nalazi se u Bolnici za osobe lišene slobode u Svetošimunskoj ulici.</p>
<p> Prošli je pak tjedan prilikom svjedočenja na suđenju »zločinačkoj organizaciji« najavio da bi takvo što mogao učiniti.</p>
<p> Tada je u sudnici u Remetincu izjavio da neće doći na suđenje, jer ne dolazi u obzir da sjedne na optuženičku klupu s ubojicama svojeg prijatelja (Vjeke Sliška, op. a.).</p>
<p> Rekao je također da ne prijeti nikom drugom, osim samom sebi.</p>
<p>Naime, Bertić je optužen za ubojstvo Jamesa Cappiua, koji je prije toga ubio Vjeku Sliška.</p>
<p> Dogodilo se to 22. ožujka prošle godine, u Zagrebu u Preradovićevoj ulici. Uz njega su u ovom postupku optuženi i Marko Nikolić »Markoni (38), koji je u bijegu i sudi mu se u odsutnosti, te Samir Ivošević »Lupić« (32), koji je doveden u sudnicu iz pritvora.</p>
<p>Prema navodima optužnice, koju zastupa zamjenik županijskog državnog odvjetnika Janjko Grlić, Nikolić i Cappiu su prihvatili ponudu zasad nepoznate osobe, da za neutvrđeni iznos novca ubiju Sliška.</p>
<p> Nakon dogovora, Cappiu je u siječnju 2001. godine angažirao i Ivoševića, kojem je za predujam dao 5.000 DEM.</p>
<p>Sva su trojica zajednički planirali ubojstvo, za što je Nikolić iznajmio i stan u Varičakovoj ulici.</p>
<p> Imali su i UKV radiovezu, obilazili ugostiteljske i ostale javne objekte u blizini Sliškova stana u Bogovićevoj ulici, prateći Sliškovo kretanje.</p>
<p> Odredivši »mjesto, vrijeme i način likvidacije, 22. ožujka, došavši između 12 i 13 sati u blizini Preradovićeva trga, u nakani da ubiju Vjeku Sliška, naoružani kratkim oružjem rasporedili su se na tri lokacije... «, navodi se u optužnici.</p>
<p> Ivošević je pratio izlazak Sliškova automobila iz garaže u Teslinoj ulici, oko 14,20 sati, što je značilo da će uskoro iz stana izaći i Sliško.</p>
<p> U Preradovićevoj ga je ulici dočekao Cappiu, naoružan strojnicom s optičkim nišanom i prigušivačem, s dva revolvera i ručnom bombom, dok mu je odstupnicu čuvao Nikolić. Kada ih je Sliško primijetio, potrčao je Preradovićevom prema jugu, no, Cappiu ga je sustigao i iz »revolvera ispalio najmanje pet hitaca u Sliška...«.</p>
<p> Od zadobivenih ozljeda Sliško je 29. ožujka preminuo u bolnici.</p>
<p>Na raspravi u četvrtak, sudac Marijan je rekao da će od psihijatara vještaka, dr. Ivane Peko Čović i dr. Miroslava Gorete zatražiti mišljenje o Bertićevoj sposobnosti da prati suđenje. Tužitelj Grlić predložio je da se obavi medicinsko vještačenje, jer se iz liječničke dokumentacije ne vidi o kakvim se ozljedama radi, no, o tome će se odlučiti naknadno.</p>
<p>Jasminka Ivančić, Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mlađan opovrgao tvrdnje policije da je priznao zlodjela</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Nakon dvodnevnog zadržavanja u pritvoru, u četvrtak je oko deset sati u Istražni centar zagrebačkoga Županijskog suda u pratnji četvorice pravosudnih policajaca po drugi put prepraćen Srđan Mlađan (21). Osumnjičen je za ubojstvo policajca na dužnosti Milenka Vranjkovića Kinga (40).</p>
<p>Osim toga Mlađan je osumnjičen i za pljačku Sisačke banke, uzimanje talaca i krađu službenog pištolja od ubijenog Vranjkovića. Sva tri su se događaja zbila istog dana, 18. veljače.Osumnjičeni »sisački monstrum« pred istražnom se sutkinjom za mladež Verom Polak Presečki branio šutnjom, što je bio slučaj i prilikom prvog privođenja na sud u utorak navečer. No, na poseban upit njegova branitelja odvjetnika Silvija Degena postavljen pred sutkinjom i tužiteljem je li tijekom kriminalističke obrade priznao zlodjela za koja je osumnjičen, Mlađan je odgovorio niječno.</p>
<p>Time je opovrgao izjavu glasnogovornice zagrebačke policije Stanke Saraje koja je dan ranije, na konferenciji za novinare, izjavila da je Mlađan, nakon predaje policiji, tijekom obrade priznao ubojstvo policajca koji ga je došao uhititi.</p>
<p>Očekuje se da će tijekom četvrtka poslije podne istražna sutkinja Polak Presečki donijeti rješenje na zahtjev zamjenika županijskog odvjetnika za pokretanjem istrage protiv Srđana Mlađana.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zbog ubojstva bivšeg policajca 15 godina zatvora</p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> - Predrag Kulić (45) iz Hvara u četvrtak je na splitskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 15 godina zbog ubojstva bivšeg policajca Mirka Nickija (48), 17. rujna 2000. godine.</p>
<p>Osuđen je i zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, nasilničkog ponašanja i dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili stredstvom, na štetu splitskog odvjetnika Jadrana Franceschija, te za prijetnje braći Ivici i Mati Tudoru.</p>
<p>Prema navodima optužnice Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu, Nicki je sjedio pred vratima diskoteke kad mu je prišao Kulić, s kojim je od ranije bio u neprijateljskim odnosima. Prislonio ga je na svoje koljeno i iz pištolja marke »crvena zastava« 10-milimetarskog kalibra, s udaljenosti od 25 centimetara, ispalio hitac u lijevu stranu Nickijevih prsa. Hitac je oštetio pluća, krvne žile i rebra, te je Nicki na mjestu preminuo.</p>
<p>Isti je hitac Kulića pogodio u petu, zbog čega se neko vrijeme liječio u splitskoj bolnici. Potom je bio prebačen u zagrebačku Bolnicu za osobe lišene slobode, a po završetku liječenja prebačen je u pritvor na splitskim Bilicama, gdje je i sada.</p>
<p>U početku se sumnjalo da je do pucnjave došlo u samoj diskoteci i kako je i Nicki pucao jer je njegovo tijelo pronađeno dvadesetak metara od ulaznih vrata u »Kopito«, s pištoljem u ruci. No temeljem materijalnih dokaza, tragova i iskaza svjedoka te su špekulacije odbačene kao neosnovane. Odnosno, netko je Nickija nakon ubojstva odvukao podalje od mjesta na kojem se dogodilo i stavio mu pištolj u ruku.</p>
<p>U trenutku zločina Kulić je bio pripit, izmjereno mu je 1,09 promila alkohola u krvi. Prema optužnicama hvarskoga starogradskog odvjetništva Kulić je Franceschija sa dva pištolja izudarao po glavi, a braći Tudor sjekirom je prijetio pred hvarskim kafićem »Oaza«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Samoubojstvo pripadnika interventne policije</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Pripadnik postrojbe Interventne policije PU zagrebačke Tomo Mikša (32) počinio je samoubojstvo objesivši se u noći na četvrtak, u dvorištu obiteljskog imanja u mjestu Vučelnica na području Jastrebarskog, Izvijestila je policija u četvrtak.</p>
<p>Policajčevo je tijelo pronašla u četvrtak oko 7,10 sati njegova majka, a policija je kao mogući motiv samoubojstva navela razmirice u obitelji. Tomo Mikša, koji je živio sa suprugom, majkom, ocem i dvoje malodobne djece, u srijedu je uobičajeno obavljao dužnost. Od nadređenih je samo zatražio da ga ranije puste s posla kako bi mogao otići na sprovod u Veliku Goricu. Znakove potištenosti, kažu u policiji, nisu primijetili.</p>
<p>Mikša je prije radio u jedinici za osiguranje PU zagrebačke. Kao policajac sudjelovao je i u domovinskom ratu od 1993. do 1995. godine. (M. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Ubojstvo Nikše Rustana odigralo se kao na filmu«</p>
<p>DUBROVNIK, 21. veljače</p>
<p> - Drugog dana suđenja Zlatku Miliću, optuženom za ubojstvo judo-reprezentativca Nikše Rustana, sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Gašpara Lujaka u četvrtak je saslušalo pet svjedoka.</p>
<p>Tako su taksisti Mladen Sinković, Nikola Bratoš i Branko Lukić ponovili iskaz koji su dali u istrazi, o događajima od 21. listopada 2001. godine. Tada je Milić naoružan stigao na Pile tražeći da ga netko od njih odveze do disco cluba »Esperanza«.</p>
<p>»Nakon što je ispalio pet-šest metaka svi su se razbježali, a ja sam doslovce rekao Zlatko - pi.. ti materina vidi što si napravio, ubio si mladića. Niku Rustana nisam sam mogao izvući iz auta i vikao sam da mi netko dođe pomoći, nakon čega sam ga, uz Branka Lukića i još jednog mladića, uspio prebaciti u moj auto i odvesti ga na hitnu«, kazao je Sinković, dodavši da se sve odigralo brzo kao na filmu. Rusmir Borić, koji je Rustana dopratio u bolnicu, rekao je da je liječnik izjavio da Rustan ima samo 10 posto šanse za preživljavanje. Iako su vidjeli unutrašnjost Rustanova »fiata« Sinković, Lukić, Korić i Glasnović nisu vidjeli pištolj kojeg je policija kasnije pronašla.</p>
<p> Sudsko vijeće je odlučilo da svjedoka Zlatana Halilovića, koji je u međuvremenu preselio u Bjelovar i koji se unatoč uredno primljenom pozivu u četvrtak nije pojavio u sudnici, policija prisilno privede na sljedeće ročište. Suđenje se nastavlja u petak.</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Šest godina zatvora za pokušaj ubojstva policajca </p>
<p>ČAKOVEC, 21. veljače</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Čakovcu na kaznu zatvora od šest godina osuđen je Danijel Petak (28) iz Čakovca (bivši pripadnik 7. gardijske brigade »Puma« iz Varaždina, op. a.). Njegova supruga Ermina Petak (23) oslobođena je optužbe. Presudu je izrekla sutkinja Vlasta Patrčević.</p>
<p>Budući da su optuženi i njihovi branitelji često odugovlačili postupak, sutkinja je upitala optužene odgovara li im to, budući da je Danijel Petak u pritvoru od 4. srpnja 2000. godine.</p>
<p>Tada je, naime, na vrata njegova stana došlo nekoliko policajaca iz odjela za droge PU međimurske, sa sudskim nalogom za pretragu. Danijel je jednoga od njih pokušao gurnuti preko stubišne ograde, s visine veće od pet metara. Pritom je policajcu ispao službeni pištolj »glock«, kojega se dočepao Danijel Petak. Oružje je uperio na policajca i pritisnuo okidač, ali pištolj nije opalio jer je bio zakočen. To je županijsko državno odvjetništvo, koje je zastupala zamjenica državnog odvjetnika Sonja Šraj-Slovenc, okvalificiralo kao pokušaj teškog ubojstva.</p>
<p>Nakon obavljene pretrage stana Petakovih pronađeno je šest plastičnih vrećica, tzv. bombica, s heroinom, ukupne težine 27,88 grama, 18 tableta heptanona, 180 sjemenki cannabisa, elektronska vagica za precizno mjerenje, nož s tragovima heroina, te gotovina od 1,000 DEM, 150.000 talijanskih lira i 10.865 kuna.</p>
<p>Razmjerno blagu kaznu sutkinja je obrazložila time što se radilo o pokušaju ubojstva, što je Danijel Petak bio sudionik Domovinskog rata, ovisnik je i »nije se snašao u društvu«, a razmjerno je mlad i dosad nije osuđivan.</p>
<p> Ermina Petak je oslobođena, jer nije dokazano da je pomagala u preprodaji droge. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>U prijevremenu mirovinu otišlo 747 radnika HEP-a</p>
<p>Broj zaposlenih u HEP-u sa 15.900 smanjen na nešto više od 15.000 / Smanjenje broja zaposlenih važno je zbog kresanja troškova poslovanja i važan dio restrukturiranja tvrtke te njene pripreme za što uspješnije poslovanje na sve otvorenijem hrvatskom tržištu, kaže predsjednik Uprave HEP-a </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Zahvaljujući raznim poticajnim mjerama, početkom ove godine u prijevremenu je mirovinu otišlo 747 zaposlenih u Hrvatskoj elektroprivredi. Najviše zahvaljujući tome broj zaposlenih u HEP-u, kojih je početkom 2001. bilo 15.900, smanjen je na nešto više od 15.000, kaže predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.</p>
<p>Krajem prošle godine gotovo 1400 radnika ispunjavalo je uvjete za odlazak u prijevremenu ili starosnu mirovinu. Svima koji su od 1. siječnja 2002. mogli u prijevremenu mirovinu (stariji od 57 godina) Uprava je, u skladu sa Zakonom o radu, ponudila dvije mogućnosti. Prva je bila da im HEP dokupi mirovinu tako da im osiguravajuća kuća stalno isplaćuje razliku između pune i prijevremene mirovine. Druga je predviđala da im HEP isplati poticajna sredstva čiji bi iznos ovisio o broju godina koje su proveli u tvrtki te o vremenu koje im je ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.</p>
<p>To je značilo da će oni koji pristanu dobiti od četiri (oni kojima je do mirovine nedostajala još godina dana) do 16 prosječnih neto plaća (oni kojima je do redovne mirovine ostalo još sedam, osam godina) iz posljednja tri mjeseca. Ukupni je iznos ograničen na 120.000 kuna, a prema izračunu sindikata prosječni poticaji su se kretali između 60 i 80 tisuća kuna.</p>
<p>Kako smo doznali u HEP-u, anketiranjem je utvrđeno da je 1211 radnika bilo zainteresirano za poticajne mjere, ali ih je na kraju 747 prihvatilo ponudu. Od toga ih je 697 umirovljeno uz poticajne otpremnine, a 50 uz dokup mirovine. Umirovljeno je najviše VKV (209) i KV radnika (143) te zaposlenih sa SSS (188). Najviše je umirovljenih iz Direkcije za distribuciju (516) te Direkcije za proizvodnju (167).</p>
<p>Uprava nas je konzultirala prije početka primjene mjera, ali da su sve organizirali sa sindikatima rezultat bi bio bolji jer bi na prijevremeno umirovljenje možda pristalo i tisuću radnika, kaže Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata. Taj sindikat okuplja oko 9000 od sada 15.070 zaposlenih u HEP-u.</p>
<p>On ističe da je Uprava bila korektna jer nije bilo nikakvih pritisaka na radnike da prihvate ponudu, a oni koji su je odbili normalno su nastavili raditi. Nadamo se da će ove godine, nakon potpisivanja kolektivnog ugovora, u cijeli posao uključiti i sindikate, dodaje Čorak.</p>
<p>Čović ističe da je Upravu motivirala i činjenica da je od 1. siječnja počela mirovinska reforma, pa je za one koji su odlučili prihvatiti ponudu bilo povoljnije da u mirovinu odu do kraja prošle godine.</p>
<p>Smanjenjem broja zaposlenih ostvaren je jedan od ciljeva iz programa HEP-ove Uprave za kresanje troškova poslovanja. Jer povećanje učinkovitosti poslovanja važan je dio restrukturiranja tvrtke i njene pripreme za što uspješnije poslovanje na konkurenciji sve otvorenijem hrvatskom tržištu. </p>
<p>Kako bi se broj zaposlenih u HEP-u doveo na optimalnu razinu, u skladu s njihovim položajem na tržištu, Uprava je zadužila Direkciju za pravne, kadrovske i opće poslove i Direkciju za ekonomske poslove da u najkraćem mogućem roku izrade modele smanjenja broja radnika tijekom ove godine. U HEP-u ističu da su odlasci u prijevremenu mirovinu jedna od manje bolnih načina za smanjivanje broja zaposlenih, u svakom slučaju popularniji od određivanja tehnološkog viška.</p>
<p>»Točno je da osmišljavamo nove mjere za smanjivanje broja zaposlenih i sve ćemo, kao i dosad, raditi u dogovoru sa sindikatima jer nam je stalni cilj povećanje produktivnosti rada i konkurentnosti tvrtke na tržištu«, kaže Čović. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatski proizvođači hrane strahuju od jeftine rumunjske konkurencije</p>
<p>ZAGREB, 21.veljače</p>
<p> - Robna razmjena poljoprivedno-prehrambenim proizvodima tradicionalno je najosjetljivije područje u hrvatskoj gospodarskoj suradnji sa svim, a posebice s tranzicijskim zemljama. Stoga nastavak pregovora o liberalizaciji trgovine ovim proizvodima između Hrvatske i Rumunjske, zakazan za ovaj petak u Ministarstvu gospodarstva izvoznici očekuju s velikim nadama, a domaći proizvođači hrane s povećanim oprezom i strahom od jeftinije strane konkurencije na tržištu. A, kako saznajemo u Sektoru Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, u razmjeni ovih proizvoda s Rumunjskom naša zemlja bilježi vrlo visoki deficit! </p>
<p>Primjerice, 1997. godine pokrivenost našeg uvoza izvozom na ovom je području iznosila nezadovoljavajućih 27 posto, u 1998. godini bila je nešto bolja (36 posto), a u 2001. godini pokrivenost je bila manja od sedam posto! U strukturi naše ukupne razmjene s tom zemljom hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2001. godini sudjelovao se sa samo 11,4 posto, a u godini ranije sa 15,3 posto. Ali, od ukupnog uvoza iz Rumunjske lani je 37 posto (u 2000. godini - 41 posto) otpadalo na hranu u bilo kojem obliku. </p>
<p>Tako smo samo lani uvezli teladi u vrijednosti od gotovo 2,4 milijuna dolara što je 29 posto vrijednosti od uvoza svih poljoprivredno prehrambenih proizvoda, na uvoz janjadi potrošeno je 1,8 milijuna dolara, a zatim slijede soja u zrnu vrijedna 968.000 dolara, oljušteni orasi (935.000 dolara), žuti kukuruz (587.000 dolara), ulje od suncokreta i šafranike (532.000 dolara) itd. Na popisu roba koje uvozimo iz te zemlje čak su i bundevine sjemenke za koje smo platili 68.000 dolara, žvakaće gume, grah...Među našim izvoznim artiklima iz ove grupe, čija je ukupna vrijednost bila 566.000 dolara, prednjače cigarete (lanjska vrijednost izvoza - 421.000 dolara), mesne i druge juhe (46.800 dolara), mineralna voda i bezalkoholna pića (43.200 dolara), a zatim slijede različiti umaci, dječja hrana, začini temeljeni na paprici, vegeta itd dok smo prijašnjih godina izvozili čak i pšenicu, slad i konzerve peradi te šećer. </p>
<p>Čak i površan pogled na ove popise pokazuje da iz Rumunjske, očito zbog nižih cijena, uvozimo puno roba koje bismo i sami trebali proizvoditi u dovoljnom količinama, a izvoz, ponajviše temeljen na duhanskoj industriji i izdaleka ne zadovoljava interese naše prerađivačke industrije. Ubuduće, njima bi ukidanjem carina porasla konkurentnost na tom tržištu. </p>
<p>Ali usuglašavanje uvjeta trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima posredno će pridonijeti unapređenju razmjene i na drugim područjima. Naime, ukupna vrijednost hrvatske i rumunjske robne razmjene u 11 mjeseci 2001. godine dosegla je tek oko 23 milijuna dolara. Pa i to je ispalo je za čak devet posto više nego u istom razdoblju ranije godine, ali je upola manje nego, primjerice, 1997. godine kad je vrijednost međusobno prodanih roba dosegla 44,4 milijuna dolara. Ono što posebno zabrinjava, visok hrvatski deficit, očito se neće tako brzo smanjiti, a ako se ne iskoriste mogućnosti koje će otvoriti spomenuta liberalizacija, čak bi mogao i znatno povećati. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lani povećan uvoz iz zemalja CEFTA, a smanjen izvoz</p>
<p>Održan prvi krug pregovora stručnih grupa Hrvatske i zemalja potpisnica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) / Umjesto prema srednjoj Europi, hrvatski se izvoznici sve više okreću Balkanu</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – U Zagrebu je u srijedu i četvrtak održan prvi krug pregovora stručnih grupa Hrvatske i zemalja potpisnica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) o ulasku naše zemlje u članstvo ove integracije. No, premda je članstvo u CEFTA-i Hrvatskoj bitno iz niza razloga, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je i prošle godine nastavljen trend okretanja hrvatskih izvoznika balkanskim, a ne srednjoeuropskim tržištima.</p>
<p>Kako stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva, u pregovorima su sudjelovali stručnjaci sedam zemalja članica CEFTA-e (Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) i Hrvatske. Iz Ministarstva gospodarstva do zaključenja ovoga izdanja nismo dobili nikakvu informaciju o tijeku i ishodu pregovora. </p>
<p>Hrvatska članica do ljeta?</p>
<p>Stoga nam ne preostaje ništa drugo do ponoviti navode iz šturog priopćenja, u kojem se kaže da hrvatsku stranu u pregovorima predvodi pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgica Spevec te da se u pregovaračkom timu, osim predstavnika tog ministarstva, nalaze i predstavnici ministarstava poljoprivrede i šumarstva, financija i vanjskih poslova te Hrvatske gospodarske komore (HGK). Isto tako, podsjetimo da je službeni Zagreb do sada isticao kako vjeruje da će Hrvatska u CEFTA-u biti primljena na ljeto, kada predsjedanje ovom tranzicijskom integracijom preuzima Slovačka.</p>
<p>Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatska pozicija u robnoj razmjeni s CEFTA-om lani se dodatno pogoršala u odnosu na 2000. godinu. Naime, ukupna vrijednost našega izvoza u CEFTA-u prošle je godine iznosila nešto više od 4,7 milijardi kuna, ili 7,2 posto manje nego u 2000. Od toga, na izvoz u samo jednu članicu CEFTA-e – susjednu Sloveniju, otpada više od 3,5 milijarde kuna ili preko 75 posto.</p>
<p>S druge strane, lani je povećan uvoz iz CEFTA-e za više od 22 posto: ukupna vrijednost uvezenih roba iz zemalja ove integracije dosegla je 11,87 milijardi kuna. I na uvoznoj strani dominira Slovenija, jer je uvoz iz ove zemlje i lani činio polovicu našeg ukupnog robnog uvoza iz CEFTA-e. </p>
<p>U bilanci robne razmjene s CEFTA-om u 2001. godini je zabilježen skokovit rast robne razmjene s Bugarskom, jednom od dviju balkanskih članica ove integracije. Naime, u odnosu na 2000. godinu, hrvatski je izvoz u tu zemlju porastao za 105,3 posto, dok je uvoz iz nje porastao za 76,1 posto. Zanimljivo je pritom spomenuti da je ugovor o slobodnoj trgovini s Bugarskom sklopljen tek početkom prosinca te da se primjenjuje od ove godine. Velik rast izvoza od gotovo 50 posto lani je zabilježen i u robnoj razmjeni s Rumunjskom, drugom balkanskom članicom CEFTA-e, a iz te je zemlje porastao i uvoz, i to za 13,6 posto. Inače, vrijedi spomenuti kako je Rumunjska jedina članica CEFTA-e s kojom još nismo sklopili ugovor o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Podaci DZS-a otkrivaju da je rast izvoza Hrvatska lani zabilježila i u trgovinskoj razmjeni s Češkom (18 posto u odnosu na 2000.), te Slovačkom (13,7 posto), s kojima su ugovori o slobodnoj trgovini sklopljeni u studenom, a primjenjuju se od ove godine. Iz Češke je, međutim, lani porastao i uvoz, i to za 17,3 posto, dok se uvoz iz Slovačke smanjio za gotovo 16 posto. Snimka stanja robne razmjene s Poljskom, još jednom članicom CEFTA-e s kojom se od ove godine primjenjuje režim liberalizirane trgovine, pokazuje neznatan pad hrvatskog izvoza, ali i gotovo 90-postotni rast uvoza. Slični su trendovi prošle godine zabilježeni i u robnoj razmjeni sa Slovenijom i Mađarskom, s kojima je trgovina liberalizirana ranije.</p>
<p>Članstvo u CEFTA-i nema alternativu</p>
<p>Osim na tržišta Bugarske i Rumunjske, podaci DZS-a pokazuju i sve veću orijentaciju hrvatskih izvoznika na tržišta ostalih balkanskih zemalja. Prema tim podacima, robni izvoz u Jugoslaviju, s kojom su pregovori o liberalizaciji trgovine tek počeli krajem prošle godine, u 2001. je zabilježio porast od 36,7 posto, dosegavši vrijednost od 1,27 milijardi kuna. Iz Jugoslavije je lani porastao i uvoz, i to za značajnih 27,3 posto, ali je on još uvijek gotovo četiri puta manji od našega izvoza u tu zemlju. I u robnoj razmjeni s Bosnom i Hercegovinom (BiH) lani je zabilježen rast izvoza, i to od 13,3 posto, koji je dosegao vrijednost od 4,67 milijardi kuna, dok je uvoz iz te zemlje skočio za čak 55,3 posto, iako je još uvijek više nego četiri puta manji od izvoza.</p>
<p>Ovdje, naravno, vrijedi upozoriti kako, neovisno o prezentiranim podacima, članstvo Hrvatske u CEFTA-i nema alternativu. Naime, hrvatskim izvoznicima CEFTA predstavlja tržište od oko sto milijuna potencijalnih potrošača, čija je kupovna moć znatno veća od one u SRJ ili BiH te gdje je konkurencija jača. No, upravo to pokazuje da će se hrvatske tvrtke, nakon ulaska u CEFTA-u, morati bolje prilagođavati tržišnim uvjetima koji tamo vladaju, osobito zato što valja očekivati i dodatno jačanje ino-konkurencije na domaćem tržištu. </p>
<p>Stručnjaci su već najavili da će hrvatske tvrtke stoga morati primijeniti bolne mjere rezanja troškova, uključujući tu i otpuštanja prekobrojnih radnika. Očekuje se i veći poticaj stranim ulagačima, zainteresiranima za hrvatsko tržište.</p>
<p>Na kraju, treba podsjetiti i na političke prednosti koje će Hrvatska polučiti članstvom u CEFTA-i. Sve članice ove tranzicijske gospodarske integracije, naime, ujedno su i kandidati za članstvo u Europskoj uniji (EU), a velika je vjerojatnost da će pet njezinih srednjoeuropskih članica u Uniju ući već 2004. godine. Osim što će članstvo u CEFTA-i omogućiti treniranje hrvatskoga gospodarstva za buduće članstvo naše zemlje u Uniji, hrvatskim je političarima ulazak u CEFTA-u bitan i radi pozicioniranja naše zemlje kao srednjoeuropske zemlje te njezino izuzimanje iz »zapadnobalkanskog paketa«. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Svjetski GSM kongres: Tri milijarde dolara za UMTS</p>
<p>CANNES, 21. veljače</p>
<p> – Svjetski GSM kongres pod nazivom 3GSM, nazvan po trećoj generaciji mobilne telefonije koja će u Europi zaživjeti do kraja godine, održava se u Cannesu.</p>
<p>Predsjednik Svjetske GSM asocijacije Rob Conway rekao je da je ponosan što daje potporu 3 GSM kongresu, na kojem ove godine izlaže 460 izlagača iz 121 zemlje.</p>
<p>Osim globalnog prikaza najvažnijih telekomunikacijskih događanja, u Cannesu se mogu vidjeti i najnovija tehnološka dostignuća koja će idućih godina, kako tvrde izlagači, uslišiti želje više od 600 milijuna GSM korisnika u svijetu. </p>
<p>U središtu pozornosti ove godine u Cannesu je uvođenje UMTS-a, za što se odlučilo više od 80 posto GSM operatera u svijetu. Naime, 3G bi trebao postepeno spojiti računala, internet i mobilne telefone. No, najviše se očekuje od softverskih tvrtki koje bi trebale utvrditi sadržaj za UMTS, koji će se prenositi preko mobitela velikim brzinama. </p>
<p>Naime, iako je većina europskih GSM operatera kupila licencije za UMTS po iznimno visokim cijenama, samo uvođenje ove usluge na tržište je usporeno zbog prevelikih cijena koncesija, ustvrdio je Conway, te dodao da će biti potrebno više od tri milijarde dolara za primjenu UMTS-a na globalnom tržištu. </p>
<p>Novost na sajmu je MMS, što je novi globalni standard koji će zajednički razvijati Siemens, Nokia i Sony Ericsson, kako bi se osigurao brz razvoj MMS-a.</p>
<p>Naime, nakon revolucionarnog uspjeha SMS-a, odnosno tekstualnih poruka, kojih je prošle godine u svijetu poslano 250 milijardi, MMS bi trebao na tom polju napraviti novi iskorak. Radi se o prenošenju sadržaja teksta, audiozapisa, grafike, fotografije, pa čak i videospotova s jednog mobilnog uređaja na drugi.</p>
<p>Predsjednik Uprave Mobilkom Austrije, većinskog vlasnika VIPneta, dr. Boris Nemšić rekao je da je GPRS (druga i pol generacija mobilne telefonije) postao realnost u većini zemalja. Dodao je da je potrebno naviknuti korisnike GSMO-a da koriste internet preko mobilnih telefona. </p>
<p>Govoreći o razvoju mobilne telefonije u Mobilkom grupi, dr. Nemšić je napomenuo da će povezati četiri GSM mreže u Austriji, Sloveniji, Lihtenštajnu i Hrvatskoj kako bi korisnici VIPneta mogli nesmetano koristiti GSM mrežu 091 u spomenutim zemljama. Naime, Mobilkom u svojim mrežama ima 38.000 GPRS korisnika. </p>
<p>Što se tiče uvođenja UMTS-a, u Hrvatskoj dr. Nemšić očekuje da će država najkasnije iduće godine raspisati natječaj za 3G. VIPnet je, naime, spreman za uvođenje UMTS-a. No, ostaje otvoreno pitanje cijene godišnje koncesije (kako neslužbeno doznajemo, ona bi iznosila 128 milijuna kuna), iako će Mobilkom samo u Austriji za uvođenje UMTS-a do 2008. godine morati osigurati 700 milijuna eura. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Burze: Wall Street potaknuo rast</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Nakon četiri uzastopna pada vrijednosti, vodeći su europski blue chip indeksi u četvrtak zabilježili rast, a najveći je pomak ostvaren u tehnološkom, telekomunikacijskom i bankarskom sektoru. No, optimizam ulagača potaknuo je i nagli rast na newyorškim burzama dan ranije kojega je uzrokovao lov na dionice blue chipova čije su cijene posljednjih dana znatno pale.</p>
<p>Londonski benchmark FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,7 posto na 5059,4 boda, a frankfurtski DAX je dobio 0,76 posto dosegavši 4816,63 boda. Milanski MIB 30 je porastao 0,78 posto na 30.081 bod, dok je pariški CAC 40 na 4275,54 bodova bio 0,86 posto viši. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,81 odnosno 1,19 posto.</p>
<p>U New Yorku su terminski ugovori za američke dionice najavljivali blagi pad cijena, no dan ranije je Dow Jones Industrial ostvario najveći jednodnevni rast u posljednja dva mjeseca – dobio je 2,01 posto dosegavši 9941,17 bodova. Širi S 500 je porastao 1,35 posto na 1097,98 bodova, a Nasdaq Composite 1,43 posto na 1775,58 bodova.</p>
<p>U Tokyju je pak benchmark Nikkei 225 na poticaj američkih burzi u četvrtak porastao čak 4,69 posto – najveći jednodnevni rast od 1. svibnja – na 10.295,42 boda. Manje su azijske burze zabilježile različita kretanja.</p>
<p>Dionice Alcatela i Nokie su u četvrtak dobile 3,3 odnosno 3,2 posto, a sličan su rast zabilježila i vodeća imena telekomunikacijskog sektora. Tako je France Telecom dobio 3 posto, a Vodafone, najveća svjetska grupacija za mobilnu telefoniju, 3,4 posto. Deutsche Telekom je pak porastao 1,42 posto.</p>
<p>Francuska banka Société Générale je nakon financijskog izvješća porasla 3,6 posto. Grupacija je lani zabilježila pad dobiti od 20 posto, no ulagače je zadivio jaki prihod retail odsjeka. Domaći rival Sociétéa, BNP Paribas, dobio je 3,2 posto.</p>
<p>Rezultate su objavili i najveća skandinavska banka Nordea, koja je dobila 2 posto, i njen švedski rival SEB, čije su dionice porasle 3,4 posto. Britanska banka Abbey National je nakon vlastitog nepovoljnog izvješća izgubila 3,2 posto.</p>
<p>Manje telekomunikacijske kompanije zabilježile su pad – njemački Mobilcom je radi problema s partnerom France Telecomom izgubio više od 20 posto, a britanski Energis više od 60 posto nakon što je kompanija najavila da ove godine neće moći otplaćivati zajmove.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Erste & Steiermärkische banka: Rast aktive 60 posto</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Erste & Steiermärkische Bank povećala je tijekom prošle godine ukupnu aktivu za 60 posto, s 3,06 milijardi kuna krajem 2000. godine na 4,91 milijardu kuna krajem 2001. godine.</p>
<p>Bruto dobit Banke porasla je za 72,8 posto, na 93,7 milijuna kuna krajem 2001. godine, dok su krediti komitentima porasli za 71,5 posto i dosegnuli iznos od gotovo tri milijarde kuna.</p>
<p>Depoziti građana kao i odobreni krediti stanovništvu više su nego udvostručeni. Depoziti građana porasli su s 834 milijuna kuna krajem 2000. godine na 1,74 milijarde kuna krajem 2001. godine. Unatoč drugačijim očekivanjima, depoziti građana u siječnju 2002. godine nastavljaju rasti. U prvom mjesecu ove godine zabilježen je porast depozita građana od 4,4 posto.</p>
<p>Vodeći ljudi banke, govoreći o poslovnim rezultatima ostvarenima tijekom prošle godine, ističu i porast kredita gospodarstvu od 45 posto, pri čemu najrizičnijim segmentom smatraju kreditiranje trgovine.</p>
<p>Predsjednik Uprave Banke Petar Radaković istaknuo jeda banka namjerava otvaranjem novih poslovnica proširiti svoju prisutnost na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>General Ademi opet u Hrvatskoj!</p>
<p>Hvala svim novinarima koji su mi proteklih mjeseci pružili podršku, rekao je Ademi/ Odvjetnici predviđaju da bi suđenje generalu, u optimalnim okolnostima, moglo početi tek krajem 2002. godine/ Valja istaknuti i činjenicu da od generala nije tražena posebna izjava tužitelju, kao što je to dosad bilo nepisano pravilo, naglasio je Čedo Prodanović</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Točno u 13 sati i 15 minuta kotači zrakoplova Croatia Airlinesa dodirnuli su u četvrtak zagrebačku pistu, dovodeći generala HV-a Rahima Ademija na privremenu slobodu do početka suđenja pred Međunarodnom sudom za ratne zločine u Haagu. Na pisti su ga dočekale supruga Anita i kćeri Afrodita i Valentina. </p>
<p>General se potom u VIP salonu zagrebačke zračne luke »Pleso« susreo s brojnim rođacima i prijateljima, da bi se okupljenim novinarima, u skladu sa strogim pravilima svoje uvjetne slobode, obratio tek mahanjem rukom i rečenicom: »Hvala svim novinarima koji su mi proteklih mjeseci pružili podršku«. </p>
<p>Potom je general Ademi krenuo na put kući, u Split, opet po strogim pravilima, jer svoj stan i grad Split ne smije napuštati.</p>
<p>Da ipak ne prođe sve samo na spoznaji da se general HV-a, nakon sedam mjeseci provedenih u haaškome pritvoru, vratio i da je time događaj zaključen, pobrinuli su se Ademijevi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković Glumac.</p>
<p>»Teško bi bilo generalov dolazak u Hrvatsku nazvati pobjedom. Radije bih to nazvao uspjehom u postupku, jer do okončanja suđenja treba obaviti još mnogo posla«, izjavio je Čedo Prodanović.</p>
<p>Odvjetnici Rahima Ademija procjenjuju da suđenje njihovu branjeniku ne može početi prije no što pred sudište ne izađu Mladen Naletilić Tuta i Vinko Martinović Štela. Znači, u optimalnim uvjetima Ademiju bi suđenje moglo početi krajem godine, kažu odvjetnici. Procjena tog roka je, po njihovu mišljenju, bila i glavnim razlogom za puštanje generala na uvjetnu slobodu.</p>
<p>»Valja istaknuti i činjenicu da od generala nije tražena posebna izjava tužitelju, kao što je to dosad bilo nepisano pravilo«, naglasio je Prodanović. »Uopće, u sudskim pravilima se mnogo toga mijenja i prilagođava tijeku suđenja koja se u Haagu vode. Više nije pravilo da je pritvor pravilo, niti je puštanje iz pritvora izuzetak od tog pravila«, našalio se odvjetnik.</p>
<p>Smisao te opaske je da se Sud ponaša u sladu s ponašanjem i pravnim okolnostima u kojima se nalazi svaki od optuženika.</p>
<p>Nakon što je optužnicu obrana dvaput vraćala na popravak i nakon što je u međuvremenu stupila na snagu, bilo je jasno da i tužiteljima i braniteljima preostaje samo dogovor oko principa međusobnih odnosa koji bi omogućili efikasnost postupka.</p>
<p>»S tužiteljstvom smo dogovorili princip uzajamnog objavljivanja. To znači da obje stranke istovremeno raspolažu materijalima koje iznose pred sudište. Moram reći da dogovor još nije proveden bez zapinjanja«, objasnio je Prodanović radnje koje će obrana provesti do početka suđenja.</p>
<p>Što se, pak, tiče radnog statusa generala Ademija, čiji je radni staž prekinut dobrovoljnim odlaskom u Haag, odvjetnici vjeruju da je MORH pronašao model kako bi se zaštitila egzistencijska prava časnika HV-a i njegove obitelji.</p>
<p>Rahim Ademi doputovao je u Zagreb u pratnji uposlenice hrvatskog veleposlanstva u Nizozemskoj, a ona svoju obvezu pratnje završava na generalovoj splitskoj adresi. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>MUP će pomoći obitelji poginulog policajca</p>
<p>Članovi Vlade u četvrtak su minutom šutnje odali počast policajcu Milenku Vranjkoviću kojega je u ponedjeljak u Zagrebu mučki ubio Srđan Mlađan. </p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin rekao je da će njegovo ministarstvo skrbiti za Vranjkovićevu obitelj. Stipendijama i drugim oblicima pomoći MUP će pomoći djeci i supruzi ubijenog policajca. Račana je zanimalo ima li Vranjkovićeva obitelj stan. Lučin je izjavio da je riječ o otkupu stana i da će Ministarstvo pokrenuti akciju prikupljanja novca da bi obitelj oslobodilo te obveze. </p>
<p>Premijer je zatražio da MUP na idućoj sjednici dostavi šire izvješće o tragičnom događaju kako bi Vlada mogla raspravljati o aspektima buduće kaznene politike. (M. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Od 1. travnja najniža plaća 1800 kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Upravno vijeće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje prihvatilo je odluku o tome da se najniža osnovica za plaćanje doprinosa poveća s 1700 na 1800 kuna. Ta će se odluka primjenjivati od 1. travnja, priopćeno je u četvrtak iz Zavoda. Riječ je o povećanju bruto osnovice za 5,88 posto, na temelju kojega bi najniži doprinos za puno radno vrijeme - umjesto sadašnjih 331,5 - iznosio 351 kunu. Povećanje osnovice, koja je ujedno najniža plaća u državi, privremeno je rješenje što ga je predložilo Gospodarsko-socijalno vijeće, kaže se u priopćenju. To će vrijediti do konačnog prijedloga u kojem će se definirati odnos najniže osnovice za plaćanje doprinosa i najniže plaće. Upravno vijeće prihvatilo je program rada i financijski plan HZMO za 2002. Odlučilo je i pokrenuti inicijativu prema Vladi da isplata mirovina iz Državne riznice bude u »prvom isplatnom redu«, dakle, prioritetna isplata početkom mjeseca. Upravno vijeće suglasilo se s ustupanjem dionica osam trgovačkih društava u vlasništvu Zavoda Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva. Dana je i suglasnost za prodaju dionica putem dražbe na Zagrebačkoj burzi za dva dionička društva. Riječ je o Jadrantransu iz Splita i Razvitku iz Metkovića, koji su ostvarili uvjete za pokretanje stečajnog postupka. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ulaga Valić: Đuretić je mogao riješiti problem »Latinice« bez mene</p>
<p>Denis Latin je nakon sjednice Vijeća HRT-a, zajedno s glavnom urednicom HTV-a Jasnom Ulaga-Valić obrazložio neke nejasnoće u njihovim izjavama u povodu neemitiranja »Latinice«. </p>
<p>»Ako nekog zanima kako izgleda nefinalizirana verzija emisije, to može pogledati već u utorak«, rekao je Latin, dodavši da je emisija bila montirana u nedjelju, a u ponedjeljak ju je pregledao pravnik. »Od 18 do 20 sati je termin u kojem inače izbacujemo utužive i sporne dijelove emisije«, rekao je, dodavši da za izbacivanje samo jedne rečenice treba dva sata posla, odnosno presnimavanja emisije. </p>
<p>»U 19 sati, kada me zvala glavna urednica, ništa se više nije moglo učiniti – objektivno se emisija mogla samo emitirati ili ne, a urednica je napravila jedino moguće«, rekao je Latin, dodavši da je krivnja Velimira Đuretića što je urednica dovedena pred takvu odluku. </p>
<p>»Đuretić je mogao riješiti taj problem bez mene«, ustvrdila je Ulaga-Valić, dodavši kako se pita zašto je odluka bila na njoj na dan emitiranja, kada se za tu temu znalo mjesecima ranije. Latin je dodao kako je on svaki ponedjeljak na televiziji, te da je uvijek dostupan svom uredniku. A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Čačić: »POS bi u Zagrebu mogao propasti zbog političkih razloga«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – »Postoji velika, ali ne i konačna opasnost da, ukoliko HNS ne ostane u gradskoj vlasti u Zagrebu, program Poticane stanogradnje propadne u Zagrebu«, rekao je u četvrtak Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva na tribini »Građanski sat« u organizaciji »GONG-a«, a uoči konferencije za novinare o Programu poticane stanogradnje u petak.</p>
<p>»Kad govorimo o POS-u u Zagrebu«, rekao je Čačić, »više ne govorimo o stanogradnji već o »gradogradnji« jer bi se izgradnjom najmanje 10 000 stanova vrijednih pola milijarde eura u samo jednom potezu izgradio jedan srednji hrvatski grad od 40 000 stanovnika.«</p>
<p>»Sam broj zahtjeva u hrvatskom glavnom gradu govori da smo prepoznali njihovu stvarnu potrebu«, rekao je Čačić i rekao kako se u samo jednoj godini u Zagrebu javilo gotovo dvostruko više osoba od broja izgrađenih stanova u posljednjih deset godina u cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>»Postoji interes i kreditna sposobnost građana i to su banke prepoznale. Banke sad daju povoljne kredite i spremaju se dati još povojnije«, rekla je Alenka Košiša Čičin Šain, pomoćnica ministra na čelu Uprave za stanogradnju. »Mi nismo u utakmici s bankama i ne radi se o konkurenciji jer smo mi još uvijek daleko povoljniji. No, dobro je da su se naše banke stambenim kreditima približile europskom standardu«, dodao je Čačić.</p>
<p>»U Zagrebu su najatraktivnije lokacije za izgradnju stanova POS-a, vojarna Prečko i bivše kafilerija Sljeme. Na ta dva područja moglo bi se izgraditi najmanje pet tisuća stanova, a na njima bi Grad Zagreb mogao zaraditi oko sedam milijuna eura. Na ostalih 14 lokacija još treba riješiti zamršene imovinske pravne odnose«, rekla je Čičin Šain.</p>
<p>»Broj od 18 600 zahtjeva u Zagrebu«, nastavila je, »samo je proizvod situacije u kojoj oko 12 godina nije bilo sustava stanogradnje i nije se rješavalo stambeno pitanje.«</p>
<p>Željko Uhlir, pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje imovinom najavio je za 70 dana izlazak prve privremene liste zahtjeva, te rekao kako je dosad obrađeno oko 1700 zahtjeva od kojih je trećina dostavljena s potpunom dokumentacijom.</p>
<p>»U Zadru program POS-a postaje program gradonačelnika Kalmete iz 'najtvrđih' HDZ-ovih redova i na njima dobiva glasove. I treba ih dobiti jer osigurava krov nad glavom svojih građana. Uspjeh programa ovisi više o čovjeku, a ne njegovom političkom uvjerenju«, rekao je Čačić. POS je program u nastajanju, u gradovima poput Rijeke, Varaždina i Zadra već je krenula druga »runda« prijave, kaže Čačić i dodaje da, osim političkih, ne vidi razloga zašto to ne bi bilo i u Zagrebu.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vijeće za radio i televiziju traži očitovanje stručnjaka</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Na sjednici Vijeća za radio i televiziju u četvrtak su otvorene prijave na natječaj za radijske koncesije.</p>
<p>Prijave su poslali Radio Kaj d.o.o. Krapina za županijsku razinu, Radio otok Krk d.o.o. i Radio Varaždin d.o.o. za šire gradsko područje te Radio Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, za dio grada.</p>
<p>Odluka o dodjeli koncesija donijet će se na sljedećoj sjednici Vijeća.</p>
<p>Sve se ponude odnose na produžetak koncesije, osim one Radio Varaždina, koji je zatražio novu koncesiju.</p>
<p>Kako Radio Sinj nije podnio zahtjev za koncesiju na širem području grada, ta koncesija uvrstit će se u jedan od narednih natječaja, 10. po redu, o čijem se otvaranju odlučilo na sjednici Vijeća u četvrtak. </p>
<p>Očekuje se da će se na taj natječaj javiti i Radio Prelog, Radio Marija i neprofitabilni Radio Zg1, kako bi produžili koncesije koje već imaju, te Radio Umag za novu gradsku koncesiju.</p>
<p> Svi oni trebaju podnijeti zahtjev najkasnije do 29. ožujka a prijave moraju dati do 29. svibnja. Najkasnije mjesec dana nakon toga Vijeće mora donijeti odluku o koncesijama.</p>
<p>Vijeće za radio i televiziju dalo je suglasnost na zahtjev trgovačkog društva Reful d.o.o. iz Rijeke da se koncecija prenese na trgovačko društvo Reful Radio d.o.o. iz Rijeke. Na kraju, Vijeće je priopćilo da od Hrvatskog zavoda za telekomunikacije očekuje očitovanje o tehničkim mogućnostima za televiziju na razini grada Zagreba - Zg1, te o 3. mreži HRT-a, kako bi se, nakon odvajanja Odašiljača i veza i programskih dijelova HRT-a, koje bi se trebalo završiti do kraja ožujka (a ne do 10. ožujka, kako je bilo prije određeno), pravodobno raspisao natječaj za privatizaciju 3. programa HTV-a.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Počeli razgovori o budućim izmjenama Zakona o radu </p>
<p>U trosatnom razgovoru, zatvorenom za javnost, sindikatima nisu predložene konkretne izmjene Zakona o radu, niti je otvorena tema smanjivanja otkaznih rokova i otpremnina, na čemu inzistira Svjetska banka/ Slijedi sastanak s HUP-om, a za desetak dana početak pregovora </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Ministar rada i socijalne skrbi Davornko Vidović u četvrtak je započeo razgovore s predsjednicima pet sindikalnih središnjica o izmjeni zakona kojima bi se regulirali fleksibilniji odnosi na tržištu rada. U trosatnom razgovoru, zatvorenom za javnost, sindikatima nisu predložene konkretne izmjene Zakona o radu, niti je otvorena tema smanjivanja otkaznih rokova i otpremnina, na čemu inzistira Svjetska banka. </p>
<p>Sindikatima je za početak prezentirano stanje nezaposlenosti u državi, te kretanja na legalnom i crnom tržištu rada. Uz to dan je usporedni prikaz što fleksibilnost tržišta rada znači u zemljama Europe i OECD-a, te koliko je po pojedinim zemljama zaposleno ljudi uz pomoć poticajnih mjera za zapošljavanje. </p>
<p>U petak će ministar Vidović nastaviti konzultativne sastanke s Hrvatskom udrugom poslodavaca, a slijedećeg tjedna i s Vladom. Konkretni pregovori Vlade, Sindikata i poslodavaca o pravcu promjena na tržištu rada počet će, kako je dogovoreno za deset dana. </p>
<p>Na dvodnevnom skupu, koji bi se održao izvan Zagreba, tri će socijalna partnera razgovarati o konkretnim prijedlozima izmjena Zakona o radu, Zakona o zapošljavanju, te Zakona o mirovinskom osiguranju. </p>
<p>»U razgovoru s ministrom Vidovićem nisu nam izneseni prijedlozi koja bi se radna prava u ZOR-u mijenjala ili smanjivala. Samo je naznačeno da su promjene nužne, ali će ih socijalni partneri zajedno dogovoriti. Jedino je čvrsto dogovoreno da će se ZOR mijenjati u paketu s ostalim zakonima bitnim za odnose na tržištu rada«, rekao je za Vjesnik predsjednik nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Sindikati će, najavio je, utvrditi strategiju za pregovore s Vladom i poslodavcima, ali tek onda kada Vlada izađe s konkretnim prijedlogom izmjena ZOR-a. </p>
<p>Čelnik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst uvjeren je da Vlada u rukavu već ima spreman svoj prijedlog izmjena ZOR-a, a da je prezentacija iskustava drugih zemalja bila tek uvertira za pregovore.</p>
<p> »Iz Vidovićevih riječi dalo se iščitati da Vlada zbog bržeg zapošljavanja namjerava predložiti smanjivanje otpremnina i otkaznih rokova. Žalosno je da se zbog tolike nezaposlenosti u državi smanjuju radnička prava, i to zbog krivog pristupa kako je krutost Zakona o radu glavni krivac za povećanje nezaposlenosti i brana novom zapošljavanju«, istaknuo je Kunst. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>SUH: Ustavni sud je izgubio vjerodostojnost</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – »Nakon odluka da neće ocjenjivati ustavnost pravilnika na temelju kojeg se isplaćuje dodatak na mirovine od 100 kuna i šest posto, kao i Zakona o povećanju mirovina, Ustavni je sud među umirovljenicima izgubio vjerodostojnost. Jedino je oružje umirovljenika pozivanje na vladavinu prava pa zato na to želimo upozoriti javnost«, naglasio je u četvrtak na konferenciji za novinare Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).</p>
<p>»Pravilnikom o isplati dodatka od 100 kuna i šest posto definiran je način isplate 7,5 milijardi kuna koje je država dugovala HZMO-u jer nije redovno doznačivala novac za isplatu povlaštenih mirovina. Prema Zakonu o prenošenju sredstava Zavodu, taj je novac trebao biti podijeljen ovisno o tome za koliko je oštećen svaki pojedini umirovljenik, a dug je ovisio o tome kada je koji umirovljenik otišao u mirovinu«, objasnio je Nahtigal. »No Pravilnikom je određeno nešto sasvim drukčije: svim je umirovljenicima dodijeljeno podjednako: 100 kuna i šest posto od mirovine za lipanj 1998.«</p>
<p>»A umjesto da ocjenjuje je li to u skladu sa zakonom, Ustavni je sud ustvrdio da su otad prošle dvije i pol godine, te da bi šteta bila veća kad bi se Pravilnik sada ukinuo«, istaknuo je Nahtigal te citirao obrazloženje odluke, u kojem ipak stoji da se »određivanjem dodatka nadležna tijela nisu u cijelosti pridržavala zakonske odredbe«.</p>
<p>»Na sličan je način Ustavni sud postupio i kod ocjene ustavnosti članka 1. Zakona o povećanju mirovina, u kojem se kaže da se njime izvršava Odluka Ustavnoga suda. Tražili smo da se odredba briše ili nadopuni pridjevom djelomično. Sud je zahtjev odbio, jer da ne može ulaziti u odluke bivšeg sastava Suda. No, u obrazloženju Odluke naznačeno je da je Zakonom učinjen 'korak prema rješavanju te onome što Odluka iz 1998. propisuje'«, istaknuo je Nahtigal. »To ipak znači da je ona samo djelomično ispunjena«, upozorio je predsjednik SUH-a. Treća primjedba SUH-a odnosi se na činjenicu da je Sud odbio zahtjev za ocjenu ustavnosti razlika između u umirovljenika, kad je riječ o visini najviše mirovine. Za jednu kategoriju umirovljenika ona je utvrđena na temelju prosječne mirovine iz 1998., za drugu ona ovisi o stažu, a treća su kategorija povlašteni umirovljenici, kojima se ta mirovina utvrđuje na temelju političke odluke, pojasnio je Nahtigal. »Ustavni sud našu je tužbu odbio jer smo se pozvali na pogrešan zakon, pa ćemo sad pokrenuti novi postupak«, najavio je Nahtigal.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nikola Kristić v.d. urednika Kulturno-zabavno-sportskog programa</p>
<p>O skidanju posljednje »Latinice« s programa, Vijeće HRT-a će raspravljati na sljedećoj sjednici</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Nikola Kristić obnašat će dužnost v.d. urednika kulturno-zabavno-sportske programske jedinice HTV-a do 7. ožujka, kazala je novinarima glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga-Valić, u četvrtak nakon sjednice Vijeća HRT-a. Naime, to je mjesto upražnjeno nakon što je bivša v. d. glavne urednice Marija Nemčić ponudila tu funkciju na raspolaganje glavnoj urednici. </p>
<p>Ulaga Valić je najavila i da bi 7. ožujka na sjednici Vijeća trebao biti prihvaćen njezin novi programski ustroj s četiri programske jedinice, za razliku od sadašnje dvije. Tada će glavna urednica otkriti i kompletnu kadrovsku strukturu svojih najbližih suradnika, odnosno urednika četiri programske cjeline: informativnog, zabavnog, dokumentarnog i filmskog programa. Sada postoje samo informativno-dokumentarna programska cjelina (na njezinu čelu do 7. ožujka ostaje Mirjana Rakić), te kulturno-zabavno-sportska. </p>
<p>Do 7 ožujka., rekla je, Kristić će preuzeti teret odgovornosti i posla vezanog uz tu veliku cjelinu. Zahvalivši na povjerenju, Kristić je kazao kako će se truditi da sistem funkcionira. »Ne treba očekivati revolucionarne korake- prije svega ću pripomoći da ne bude tehničkih propusta u realizaciji projekata«, rekao je, misleći pritom i na realizaciju Dore, koja će sada spadati pod njegovu ingerenciju. Na novinarski upit hoće li se možda vratiti u informativni program iz kojeg je i došao (podsjetimo, Kristić je 1992. radio Dnevnik s Denisom Latinom), Kristić je kazao da ne želi govoriti o tome, te da je sve u rukama glavne urednice. »Nemojte isključiti ni Denisa Latina iz kombinacije«, dometnula je Ulaga Valić na to. </p>
<p>Vijećnici HRT-a su, pak, na sjednici dali suglasnost glavnoj urednici da izabere svoje suradnike do novog programskog ustroja koje odobrava Upravno vijeće, a predsjednik Vijeća Vlatko Silobrčić je kazao kako misli da bi urednici programskih cjelina mogli biti imenovani do kraja ožujka. Već u petak Upravno Vijeće HRT-a prihvatit će programski ustroj glavne urednice, na koji programsko vijeće daje svoje mišljenje 7. ožujka. </p>
<p>Vijeće je prihvatilo izvješće Marije Nemčić o realizaciji programskog usmjerenja HTV-a od listopada 2001. do siječnja ove godine, zahvalivši joj se pritom na suradnji. </p>
<p>U raspravi o medijskoj prezentaciji rada Vijeća, koja ne zadovoljava vijećnike, čuli su se prijedlozi da se ta točka raspravi bez nazočnosti novinara, no, glasovanjem je odlučeno da taj dio sjednice ipak bude otvoren. Vijećnici su prosvjedovali protiv novinskih napisa o njihovoj navodnoj korumpiranosti, ustvrdivši da su takve ocjene zapravo sprečavanje pretvaranja televizije u javnu ustanovu. Jadranka Kolarević je ustvrdile i da »Ante Čović i njegova grupa miniraju rad vijeća svojim prijedlozima o kojima se satima raspravlja, umjesto da se bave programom«. U raspravi je Vlaho Bogišić predložio da vijećnici konačno počnu dobivati neke neknade za svoje sjedenje na višesatnim sjednicama. »Ovo je javna utakmica, a oni koji nas prate izravno ubiru beneficije«, obrazložio je Bogišić svoj zahtjev. Na to je Silobrčić kazao da se Upravno Vijeće sprema raspravljati i o naknadama. Vijeće će o skidanju posljednje »Latinice« s programa raspravljati na sljedećoj sjednici.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kako je »privatizirano« tri milijuna kuna građana?</p>
<p>Više od 6000 stanova i kuća priključeno je na KDS / Nedokučivi su, međutim, putovi kako je obavljena vlasnička pretvorba, a potom i privatizacija / Za izgradnju sustava kabelske distribucije televizijskog signala, građani su platili oko 2,1 milijun kuna, a sredstva GK-a »Međimurje« bila su samo 10 posto</p>
<p>ČAKOVEC, 21. veljače</p>
<p> – Već nekoliko godina u Čakovcu i Međimurju tema polemika, kao i brojnih vijećničkih pitanja u Županijskoj skupštini i Gradskom vijeću Čakovca, jest pretvorba i privatizacija Kabelsko-distributivnog sustava d.d. (KDS) Čakovec. Kada je u ondašnjem Građevnom kombinatu »Međimurje« bila potaknuta ideja o izgradnji sustava kojom se televizijski signal većeg broja odašiljača kablovima dovodi u kuće i stanove u Čakovcu, a potom i okolnim mjestima, bilo je to objeručke prihvaćeno. Više od 6000 stanova i kuća u međuvremenu je priključeno na KDS. </p>
<p>Nedokučivi su, međutim, putovi kako je obavljena vlasnička pretvorba, a potom i privatizacija. Poznato je, naime, da su za izgradnju sustava kabelske distribucije televizijskog signala građani platili oko 2,1 milijun kuna, dok su društvena sredstva GK-a »Međimurje« bila svega deset posto. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, ondašnji Upravni odbor KDS-a je u studenome 1998. donio odluku o pretvorbi poduzeća u dioničko društvo, koju je potom i potvrdio Hrvatski fond za privatizaciju. Način na koji je 50 posto dionica dobila tvrtka Tv-kabel d.o.o., a kako je do dionica došlo osam malih dioničara KDS-a, fizičkih osoba od kojih ni jedna nije bila iz Čakovca, odnosno sufinancirala izgradnju KDS-a, također nije nikada razriješene ili objavljeno.</p>
<p>Iako je propitivanje o pretvorbi bilo stalno na dnevnom redu, a Gradsko poglavarstvo Čakovca vodi spor s tim u vezi, ipak je KDS 19. lipnja 2000. privatiziran tako da je 22 posto dionica od Hrvatskog fonda za privatizaciju kupio Hrvatski telekom za 275.000 kuna, a preostalih 78 posto dionica je HT kupio od čakovečke tvrtke Elin (nitko ne zna kako se ona tu našla kao prodavatelj) i to za tri milijuna kuna. </p>
<p>Iznos koji je Hrvatski telekom ukupno platio dvostruko je manji od onog što su građani uložili. Zbog toga se i postavlja pitanje gdje je najmanje tri milijuna kuna, tko je novac građana stavio u privatni džep i kako to da se Hrvatski telekom upustio u tako spornu privatizaciju. Mnogi se u Čakovcu pitaju kako to da javni pogovor nije bio dostatan Policijskoj upravi međimurskoj, odnosno Državnom odvjetništvu u Čakovcu, da pokušaju ispitati ima li u cijelom slučaju i elemenata kaznenog djela.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Još nitko nije doktorirao na temama o Jasenovcu i Bleiburgu</p>
<p>Istraživanjem se želi utvrditi kolike su bile stvarne i demografske žrtve Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega / Dr. Geiger vjeruje da s ljudima iz struke neće biti problema, ali će biti s onima izvan nje</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Hrvatski institut za povijest poslao je na natječaj Ministarstva znanosti i tehnologije prijedlog znanstvenog projekta »Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću«. Riječ je o nastavku projekta koji je počeo još u SFRJ, na kojem se radilo i prošlih desetak godina, ali je naziv projekta bio »Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu«, rekao je Vjesniku voditelj projekta dr. Vladimir Geiger.</p>
<p>Istraživanjem su obuhvaćeni i stradali i žrtve, a cilj je izračunati i stvarne i demografske gubitke Hrvatske. Poimenični popisi stradalih i žrtava izrađuju se već godinama. U sklopu projekta, provest će se tri istraživanja - Hrvatska i Hrvati u Travanjskom ratu 1941., Logor Danica kod Koprivnice 1941. i 1942. i Logor Krndija 1945.-46. Osnovni je problem, tvrdi dr. Geiger, što su na projektu zaposlena samo tri istraživača (uz Geigera, to su dr. Zdravko Dizdar i dr. Slobodan Žarić). »Trebalo bi zaposliti još istraživača. Hrvatski institut za povijest tražio je zapošljavanje još jednoga, a po mogućnosti i više istraživača, jer taj projekt mora biti prioritetan iz moralnih i znanstvenih razloga«, rekao je dr. Geiger. Rezultati istraživanja bit će gotovi za tri-četiri godine. </p>
<p>Za znanstvenu obradu teme dobra su osnova demografska istraživanja Bogoljuba Kočovića i Vladimira Žerjavića. Dr. Geiger je naveo da je vrlo zanimljivo da u Hrvatskoj, unatoč tome što se o Jasenovcu i Bleiburgu mnogo pisalo, još nitko nije doktorirao na tim temama. Prioritet će biti istraživanje neobrađenih materijala. Što se tiče dostupnosti građe, popisi rađeni odmah poslije rata u većini su dostupni, ali problem su dokumenti koji se nalaze u arhivima MUP-a i koji nisu predani arhivima, kazao je dr. Geiger. Naime, iz upravnih odjela (okružnih, kotarskih, sreskih), poslije rata su dokumenti o žrtvama rata i poraća »čišćeni« i prebacivani u arhive MUP-a. </p>
<p>Da se ta tema obradi što kvalitetnije, važna je suradnja sa SRJ. Dr. Geiger je rekao da s ljudima iz struke u SRJ nema teškoća, a problemi uvijek dolaze od ljudi koji nisu iz struke. On je svjestan osjetljivosti te teme, jer nekima je »vlastitih žrtava uvijek premalo, a tuđih previše«. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Obavještajna zajednica više neće biti u službi obračuna </p>
<p>Buduće tri sigurnosne agencije nadzirali bi Sabor i vijeće za nacionalnu sigurnost / Račan: Zakonom se sprečavaju zloporabe / Gareljić: Dosad je to bio organizirani kaos, osmišljen da bi neki lovili u mutnom / Osniva se Zavod za prevenciju ovisnosti </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Umjesto sadašnje četiri, Hrvatska bi uskoro trebala imati tri sigurnosne službe. </p>
<p>Riječ je o obavještajnoj, protuobavještajnoj i vojno-sigurnosnoj agenciji, a njihov bi rad rebao biti i pod snažnim nadzorom Hrvatskog sabora i vijeća za nacionalnu sigurnost. To se predviđa u Prijedlogu zakona o sigurnosnim službama, koji su članovi Vlade jednoglasno prihvatili na sjednici u četvrtak. </p>
<p>Nakon saborske procedure i s početkom primjene novog zakona, prestat će djelovati Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP), Ured za nacionalnu sigurnost (UNS), te Sigurnosno-informativna i Obavještajna služba Ministarstva obrane. Govoreći o novom zakonskom prijedlogu, premijer Ivica Račan istaknuo je da stanje u tajnim službama još nije dobro. </p>
<p>»Ovaj zakon je krupni korak prema organizacijskom i kadrovskom jačanju sigurnosnih službi, ali i onemogućavanju zloporaba u njihovu radu«, rekao je Račan. </p>
<p>Zamjenik premijera dr. Goran Granić upozorio je da se radi o sustavu koji ulazi i u područje ljudskih prava, pa predloženi zakon točno definira kad će to biti moguće. Time se, dodao je, želi spriječiti da se sigurnosne službe iskoriste za različite političke obračune.</p>
<p>»Procijenili smo da nam nije potrebna vojna obavještajna mreža pa će se taj dio službe obavljati kroz međusobnu suradnju«, objasnio je Granić. Prema njegovim riječima, predloženo je i osnivanje vijeća za nacionalnu sigurnost. U njemu bi bili predsjednik države, premijer, ministar zadužen za nacionalnu sigurnost, drugi resorni ministri, te načelnik Glavnog stožera. Vijeće će koordinirati i nadzirati rad sigurnosnih službi, a sve izvršne odluke koje proizlaze iz njihovih ustavnih ovlasti donosili bi predsjednik države i hrvatska Vlada. Na čelu savjeta za nacionalnu sigurnost bio bi ministar zadužen za nacionalnu sigurnost, a ne potpredsjednik Vlade. U savjetu će biti svi čelnici sigurnosnih službi. </p>
<p>Zakon ne predviđa krovnu sigurnosnu službu. Djelatnici sigurnosnih službi neće smjeti nositi oružje, već će im eventualnu oružanu pomoć pružati isključivo civilna policija. O zahtjevu za prisluškivanje odlučivao bi predsjednik Vrhovnoga suda. Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić podsjetio je članove Vlade na sugestiju američkih vojnih stručnjaka. »Predložili su nam da ubuduće imamo 500 zaposlenih u Ministarstvu obrane, a samo je u SIS-u prije dvije godine radilo oko 400 ljudi«, rekao je. Smatra da područje djelovanja sigurnosnih službi nije bilo cjelovito riješeno: »To je bio organiziran kaos, svjesno osmišljen da bi neki mogli loviti u mutnom«. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Herceg: Vukovar se obnavlja, a novca od »challengera« još nema</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – »Od početka obnove, dosad je u Hrvatskoj završeno 110.000 stambenih jedinica. Trenutno, u obnovi djeluje 270 tvrtki i 70 projektantsko-konzultantskih timova. Do ljeta bi u obnovu trebalo ući još 3000 obiteljskih kuća«, rekao je u četvrtak dr. Ljudevit Herceg, pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, na konferenciji za novinare u Zagrebu. »Ne znamo je li novac od prodaje Vladina 'challengera' već uplaćen u Fond za obnovu Vukovara, no imali smo pravo koristiti sredstva iz državnog proračuna u visini njegove cijene. Kad stigne novac od prodaje, podmirit će se ti troškovi koji zasad iznose 128 milijuna kuna«, objasnio je DR. Herceg.</p>
<p>On je rekao da je već obnovljeno 200 škola, a uz pomoć Europske banke uskoro će početi obnova još 75 škola. Obnavlja se desetak sakralnih objekata, a u tijeku je i povrat imovine i zbrinjavanje obitelji u matičnoj državi ili u Hrvatskoj. Naime, dovršen je projekt obnove 900 stambenih jedinica što će se ponuditi Hrvatima izbjeglim iz BiH, a uz to će, onima koji su zainteresirani, biti dodjeljen i građevinski materijal. Dr. Herceg je naglasio da za troškove obnove ima dovoljno novca (850 milijuna kuna) iz proračuna, HBOR-a i Europske banke.</p>
<p>U Ministarstvu su reagirali i na novinske napise o tome da je ministar Radimir Čačić još 1999. godine počeo obnovu škole u Saborskom. Dr. Herceg je naglasio da je »Coning«, tvrtka u kojoj je Čačić suvlasnik, posao dobila regularno - natječajem. U vezi s nekim napisima o tome da Ministarstvo nije izgradilo crkvu u Vagancu, dr. Herceg je rekao da je to učinjeno na temelju dogovora s Hrvatskom biskupskom konferencijom. Naime, lički su biskupi izrazili želju da započetu obnovu crkve u Vagancu nastavi investitor koji je obnovu i počeo, pa je Ministarstvo preusmjerilo novac za tu namjenu u izgradnju crkve u Saborskom.</p>
<p>Lani je stiglo oko 24.000 zahtjeva za obnovu, većinom iz SRJ (17.500) i BiH (1300) te nekih drugih zemalja. Velika je teškoća to, što podnositelji zahtjeva većinom žive izvan Hrvatske, pa se nerijetko prijavljuju više puta.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>U nedjelju u Opatiji prosvjed »Nećemo radare«</p>
<p>OPATIJA, 21. veljače</p>
<p> – U nedjelju će u Opatiji biti održan prosvjedni skup »Ne radarima na Učki«, što će biti zadnji pokušaj žitelja liburnijskog kraja da spriječe postavljanje radara na Učki. U četvrtak, na konferenciji za novinare, opatijski gradonačelnik Ranko Vlatković rekao je da je cilj prosvjeda uvrstiti taj problem u saborski postupak, pa su zato na prosvjed pozvani i saborski zastupnici iz Primorsko-goranske i Istarske županije. </p>
<p>Na konferenciji za novinare je rečeno da će se - ne uspije li se postavljanje radara spriječiti prosvjedom - posegnuti za drugim rješenjem: blokadom prometnice i zabranom prilaza građevinskih strojeva Učki. U ime planinarskih udruga, Lidija Runko-Luttenberger upozorila je da su zbog ekoloških incidenata padale i vlade. U subotu će planinari s kule na Učki poslati poruke predsjedniku Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću o tome da se ne slažu s postavljanjem radara na Učki. </p>
<p>Opatijska glavna prometnica bit će u nedjelju od 11 do 13 sati zatvorena za promet, jer će se sudionici njome kretati od hotela Ambasadora do kupališta Slatine. Predvodit će ih puhački orkestar iz Lovrana, a na Slatini će nastupiti brojni pjevači i glazbeni sastavi. Između glazbenih blokova, prosvjednicima će se moći obratiti, ako budu htjeli, saborski zastupnici i ostali gosti.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Eko-brod nema odgovarajuću opremu za čišćenje mora!?</p>
<p>Taj se podatak nije mogao čuti pri službenoj primopredaji broda / Tom je prigodom rečeno da je država u gradnju ovog čistača mora uložila tri milijuna kuna, a sada će Županija morati uložiti nekoliko milijuna kuna da bi ga dodatno opremila ili ga dati u koncesiju zainteresiranom poduzeću</p>
<p>ŠIBENIK, 21. veljače</p>
<p> – »Građanski sat« o zaštiti okoliša koji je u organizaciji GONG-a održan u Krešimirovu domu pobudio je veliko zanimanje Šibenčana. Na tribini su sudjelovali i Anđelka Bedrica, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, Toni Vidan iz Zelene akcije te Živana Lambaša-Belak, pomoćnica pročelnika Ureda za prostorno uređenje. Zahvaljujući upitima građana, saznalo se da eko-brod koji je Anđelka Bedrica predala Šibensko-kninskoj županiji (na 15-godišnju uporabu nakon čega brod postaje županijsko vlasništvo), nema odgovarajuću opremu za čišćenje mora. Taj se podatak nije mogao čuti pri službenoj primopredaji broda. Tom je prigodom rečeno da je država u gradnju ovog čistača mora uložila tri milijuna kuna. Sada će, pak, Županija morati uložiti nekoliko milijuna kuna da bi ga dodatno opremila ili ga dati u koncesiju zainteresiranom poduzeću. </p>
<p>Ante Vukman iz novoosnovanog Društva prijatelja Pirovca ispričao je da je na sve meritorne adrese u Županiji i državi uputio pismo u kojem 160 Pirovčana protestira protiv najavljene izgradnje marine u Pirovcu koja bi, smatraju oni, uvelike onečistila njihov zaljev bogat ljekovitim peloidnim blatom. Nitko im, kaže, nije odgovorio. </p>
<p>Daljnja rasprava o ekološkim problemima pokazala je da je ključ svih problema vezanih uz ekologiju u nepostajanju odgovornosti, odnosno u preklapanju nadležnosti</p>
<p>. Emilio Menđušić, poznati šibenski sokolar i predsjednik udruge »Selo«, pitao je postoji li ikakva suradnja županijskih ureda s ekološkim udrugama, na što je dobio negativan odgovor. Toni Vidan je Šibenčanima savjetovao da se okupe u udruzi jer jedino udruženi mogu izvršiti pritisak i rješavati ekološke probleme. No, u županijskom proračunu nema novca za takve udruge, pojasnila je Živana Lambaša-Belak. Ona je tako navela da jedna sezonska akcija kontrole mora na 60 mjernih mjesta u Županiji košta 220.000 kuna. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»U dvije godine moglo bi se izgraditi 2500 stanova« </p>
<p>SPLIT, 21. veljače</p>
<p> – »Ako se usvoji naš program, u iduće dvije godine u Splitu bi se moglo izgraditi svih 2500 stanova, koliko se do sada za program poticane stanogradnje prijavilo građana«, kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik splitske podružnice Hrvatske narodne stranke (HNS) Joško Dvornik.</p>
<p>Na taj način, istaknuo je Dvornik, HNS želi »popraviti« štetu koja je gradu nanesena u proteklih sedam mjeseci previranjima u gradskoj vlasti, za što i HNS snosi dio odgovornosti. Dvornik tvrdi kako je u ovome trenutku moguće riješiti čak 750 zahtjeva, ako Gradsko poglavarstvo prihvati HNS-ov program, koji će im biti dostavljen za nekoliko dana, žurno donese odluku o raspisivanju natječaja i uspostavi kriterije. </p>
<p>»Nezadovoljni smo dosadašnjim odnosom prema poticanoj stanogradnji i posao se sada mora intenzivirati«, kazao je Vatroslav Blajić, pročelnik splitskog Upravnog odjela za izgradnju i tajnik splitskog HNS-a. Njegov Odjel Gradu je do sada ponudio pet lokacija, no prihvaćena je samo jedna. Prema Blajićevim riječima, realne gradske potrebe su oko 5500 stanova za što će biti potrebno utvrditi veću lokaciju. Takve lokacije, kao što su Koplica, Korešnica i Lora, u Splitu su uglavnom državno vlasništvo. </p>
<p>»Ovoga trenutka mogu se sklopiti ugovori za 400 stanova, a za preostalih 350 najviše za četiri mjeseca. Dakle, svaki treći Splićanin u najviše pola godine moći će s agencijom u Zagrebu sklopiti ugovor«, tvrdi Blajić. On procjenjuje da bi se stanovi mogli početi graditi na Spinutu, njih 183, za što je urbanistički plan usvojen. Za izgradnju je spremno i 137 stanova na Smrdečcu za što je već ishođena i građevinska dozvola te 76 na Žnjanu za što je urbanistički plan na snazi. Uskoro, »papiri« bi trebali biti gotovi i za 200 stanova na Poljudu</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ina strateškom partneru, HEP na burzu</p>
<p>Po sedam posto dionica Ine i HEP-a za branitelje i zaposlene/ U prvoj fazi privatizacije Ine strateškom ulagatelju do 25 posto plus jedna dionica/ Prijenos i distribucija struje neće se privatizirati/ Prije privatizacije, HEP treba osnovati posebne tvrtke za proizvodnju, prijenos i distribuciju</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Privatizacija Ine zasnivat će se na prodaji glavnine dionica strateškom partneru, a privatizacija HEP-a ići će preko financijskih tržišta. Po sedam posto dionica obiju kompanija bit će prepušteno braniteljima i njihovim obiteljima, odnosno po povoljnijim uvjetima prodano zaposlenicima. To su temeljne odrednice zakona o privatizaciji Ine i HEP-a koje je Vlada prihvatila u četvrtak, nakon što su im na višesatnoj sjednici u srijedu navečer zeleno svjetlo dali čelnici petorke. </p>
<p>U prvoj fazi privatizacije Ine, strateški ulagatelj kupit će do 25 posto plus jednu dionicu. Najmanje 15 posto dionica Ine i HEP-a ide u prodaju putem javne ponude na burzi hrvatskim državljanima, uz pravo prvenstva, pogodnosti i pod uvjetima koje će Vlada tek propisati, te putem javne ponude ili privatnog izdanja domaćim tvrtkama i stranim ulagateljima, bez pogodnosti.</p>
<p> O prodaji ostatka portfelja Vlada će odlučiti u skladu s prilikama na tržištu, odlučeno je to nakon primjedbe ministra obnove i javnih radova Radimira Čačića da prethodno predviđeno obvezivanje na prodaju strateškom ulagatelju Vladi veže ruke, a Hrvatsku može skupo stajati.</p>
<p>Prije početka privatizacije, HEP treba reorganizirati svoje poslovanje tako što će osnovati posebne tvrtke za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije koje će biti dio grupe HEP. U roku od godinu dana mora se osnovati i u vlasništvo države prenijeti posebna tvrtka (tzv. nezavisni operater tržišta) koja će se baviti vođenjem energetskog sustava i organizacijom tržišta električne energije. Prijenos i distribucija struje neće se privatizirati.</p>
<p>Način prodaje, cijenu, popuste, uvjete plaćanja i vrijeme prodaje dionica zaposlenicima, Vlada će odrediti tek kad proda više od 50 posto dionica Ine, odnosno HEP-a. </p>
<p>Sve dok je država vlasnik najmanje 10 posto dionica obaju poduzeća, nitko ne može odjednom ili postupno steći dionice ukupno vrednije od 10 posto njihova temeljna kapitala.</p>
<p>Suglasnost Vlade za važne odluke vezane za prodaju, zajednička ulaganja i dokapitalizaciju vezana je uz državni udio u tim kompanijama. Ako je država vlasnik 50 posto dionica, suglasnost mora dati za odluke čija vrijednost prelazi tri posto kompanije. U slučaju da je država vlasnik 25 posto kompanije, njezina je suglasnost obavezna za odluke teške 25 posto vrijednosti kompanije. Bez suglasnosti države, makar ona imala samo jednu jedinu dionicu s pravom glasa, ne mogu se donositi odluke o gašenju tvrtke, odricanju od dozvola, ovlaštenja ili koncesija i premještanju stvarnog sjedišta u inozemstvo. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Nakon anestezije umrla pacijentica u bolnici »Merkur«</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače </p>
<p> - U zagrebačkoj Kliničkoj bolnici »Merkur« u srijedu je umrla pacijentica N. B. (46) zbog srčanog aresta tijekom operacije maternice neposredno nakon što je dobila anesteziju, saznaje se u četvrtak iz Ministarstva zdravstva.</p>
<p>Pacijentica je umrla u srijedu oko podneva, a dan kasnije o tome je obaviješteno Ministarstvo zdravstvo koje je odmah poslalo zdravstvenu inspekciju u bolnicu. Inspekcija u kojoj su ginekolog, anesteziolog i kardiolog istražuje tragičan slučaj, rekao je pomoćnik ministra zdravstva Ante Barbir Hini.</p>
<p>Ravnatelj Kliničke bolnice »Merkur« dr. Stjepan Bačić izjavio je da je pacijentica počela gubiti srčani ritam neposredno nakon što je započela operacija. Ugrađen joj je pacemaker i započela je reanimacija, no usprkos svim mjerama pacijentica je umrla. Istaknuo je da su sve doze anestezioloških lijekova tijekom operacije bile primjerene i da je sama anestezija dobro vođena pa se to može isključiti kao mogući uzrok smrti.</p>
<p>Prema Bačićevim riječima, ne postoji sumnja u kvar anesteziološkog aparata jer je sljedeća operacija s istim apartom protekla bez poteškoća. Obdukcijom preminule pacijentice nije pronađen uzrok smrti pa je još nejasno što je prouzročilo srčani arest, izjavio je Bačić. Isključio je kao mogući uzrok smrti plućnu emboliju budući da su se komplikacije pojavile već nakon prvog reza na koži pacijentice. Uvidom u medicinsku dokumentaciju također nije utvrđena nikakva liječnička pogreška, rekao je Bačić dodavši da su svi nalazi bolesnice prije operacije bili uredni.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Pet HT-ovih sindikata odbija kolektivni ugovor i traži nastavak pregovora</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> - Dvadesetak sindikalnih povjerenika iz pet sindikata Hrvatskog telekoma (HT), koji ne prihvaćaju nedavno potpisani kolektivni ugovor, prosvjedovalo je u četvrtak u zgradi Uprave HT-a, zahtijevajući nastavak pregovora. </p>
<p>Pet sindikata odbija kolektivni ugovor, koji je prošli tjedan potpisao najbrojniji sindikat u HT-u Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST), tvrdeći da se novim ugovorom smanjuju materijalna prava radnika za više od 20 posto.</p>
<p>Novim kolektivnim ugovorom radnicima HT-a zajamčeno je da će njihove plaće, koje trenutačno prosječno iznose 5045 kuna, dva puta godišnje biti usklađivane s rastom životnih troškova.</p>
<p>Također je utvrđena isplata božićnice od 1000 kuna te regresa u bruto iznosu od 3000 kuna za ovu godinu, 3750 kuna za iduću i 4500 kuna za 2004. godinu.</p>
<p>Pet sindikata traži povećanje prosječne plaće na 5700 kuna, božićnicu od 1900 kuna i regres u visini prosječne plaće od 5700 kuna.</p>
<p>Budući da su imali većinu članova u sindikalnom pregovaračkom odboru, ne priznaju novi ugovor i tvrde da pregovori nisu okončani, iako je HST potpisao taj dokument.</p>
<p>Predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a Jadranko Vehar najavio je da će sindikati i dalje organizirati prosvjede kako bi prisilili Upravu na nastavak pregovora.</p>
<p>»Hrvatski radnici žele živjeti u Republici Hrvatskoj, a ne u 'Republici Deutsche Telekom' u kojoj se ne poštuju odredbe Zakona o radu«, izjavio je Vehar pred skupinom bučnih prosvjednika.</p>
<p>Ponovno je optužio predsjednika HST-a Josipa Pupića za »sindikalnu izdaju i služenje Upravi«.</p>
<p>Nije pošteno da se kolektivni ugovor primjenjuje na sve članove sindikata, jer ga je potpisao samo jedan sindikat koji zastupa 40 posto radnika HT-a, drže predstavnici pet manjinskih sindikata. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Budiša: Treba ukloniti organizirani kriminal i mafiju iz državnih institucija </p>
<p>Stazić: Zašto se ne spominje korupciju i organizirani kriminal kao unutarnje prijetnje toj sigurnosti/ Budiša: Spominjanjem suradnje s entitetima u BiH prejudicira se ustavno uređenje te zemlje/ Đapić: Nezamislivo je da je zakon o sigurnosnim službama u proceduri, a da se ne spominje u strategiji/ Markov: Nacionalnu sigurnost Hrvatske ne bi se trebalo toliko vezati uz NATO/ Kajin: Zabrinjava što vojska nije depolitizirana/ Pusić: Trebalo bi uvesti ombudsmana za povredu prava u borbi protiv terorizma/ Škare Ožbolt: Strategija bi morala odrediti što ugrožava nacionalnu sigurnost </p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Nakon što je Hrvatski sabor u četvrtak jednoglasno potvrdio set zakona i državnih ugovora o kojima se raspravljalo u srijedu, 20. sjednica nastavljena je raspravom o Prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti. Predstavljajući Vladin prijedlog, ministar obrane Jozo Radoš naglasio je da se strategija prvi put pred Saborom pojavljuje kao pisani obvezujući dokument kako to već nalaže Ustav. Primjedbu da Strategija nacionalne sigurnosti nedovoljno tretira unutarnju sigurnost Radoš smatra opravdanom, ali se nada da će se, kroz dva saborska čitanja, ona doraditi i potom usvojiti konsenzusom. </p>
<p>Iako su načelno podržali Prijedlog, nazvavši ga dobrim temeljem za niz zakona iz područja sigurnosti, predstavnici klubova zastupnika upozorili su na općenitost strategije i neuravnoteženost između vanjske i unutarnje dimenzije nacionalne sigurnosti. </p>
<p>Za Vesnu Škare-Ožbolt (Klub DC-a), strategija ne donosi ništa novo, a mogla bi vrijediti za bilo koju državu bivše Jugoslavije. »Strategija nije zakon, ali bi glavna pitanja trebala načelno riješiti«, tvrdi Škare-Ožbolt. »Prije svega mora definirati što je to ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Je li to droga, terorizam, curenje informacija ili možda prisluškivanje novinara«, pita zamjenica predsjednika DC-a. </p>
<p>Antu Đapića (HSP) Prijedlog podsjeća na »literaturu iz doba ONO i DSZ«. Osim toga, ona ne spominje obavještajne službe, njihove zadaće i ovlasti. »Nezamislivo je«, tvrdi Đapić, »da je zakon o sigurnosnim službama u proceduri, a da se ne spominje u strategiji, koja je uz to, u sebi morala imati ugrađenu i strategiju rada obavještajnih službi«. Đapić je na koncu postavio pitanje odgovornosti »za višegodišnje postojanje i toleriranje veze između vrha oružanih snaga i medija«. </p>
<p>I Damir Kajin (IDS) kritizirao je Prijedlog. »Strategija je puna fraza i nabrajanja i za nju treba prevoditelj«, komentirao je. Kajina zabrinjava izostanak dogovora premijera i predsjednika o upravljanju vojskom, te njezina, kako je rekao, nedepolitiziranost. Kajin je istaknuo kako temelj sigurnosnog koncepta mora biti uspješna gospodarska osnova, »a obrana mora počivati na policijskim snagama, maloj profesionalnoj vojsci i civilnoj zaštiti«. </p>
<p>Nenad Stazić je, u ime Kluba zastupnika SDP-a, upozorio na neusklađenost unutarnjeg i vanjskog aspekta nacionalne sigurnosti i nespominjanje korupcije i organiziranog kriminala kao unutarnjih prijetnji toj sigurnosti. Spomenuo je i nejasnoće u definiranju vitalnih, važnih i posebnih interesa, a zamjerio je i uporabu »dosadnog birokratskog jezika« i nejasnih pojmova.</p>
<p> Dražen Budiša (HSLS) spomenuo je važnost suglasnosti o temeljnim vrijednostima koje sigurnosni sustav mora čuvati, a među njih je ubrojio i očuvanje identiteta Hrvata izvan Hrvatske. Nije se složio sa spominjanjem suradnje s entitetima u BiH jer se time, prema Budišinim riječima, prejudicira ustavno uređenje te zemlje, koja bi uz osiguranje konstitutivnosti svih triju naroda i decentraliziranost trebala postati čimbenik sigurnosti u regiji. Budiša je spomenuo kako je Hrvatska jedina zemlja u kojoj nema državne tajne te istaknuo potrebu uklanjanja organiziranog kriminala i mafije iz državnih institucija. </p>
<p>Važnost zaštite Hrvata u BiH spomenuo je i Ivo Sanader koji je, u ime Kluba HDZ-a, rekao da se nacionalnoj sigurnosti ne može pristupati tradicionalistički te je istaknuo važnost za nacionalnu sigurnost gospodarskog i tehnološkog razvoja, rast standarda i odnose s NATO-om i međunarodnim financijskim institucijama. </p>
<p>Nacionalnu sigurnost Hrvatske ne bi se trebala toliko vezati uz NATO jer on, unatoč svojoj snazi, nije uspio riješiti gotovo nijedan sukob na ovom području, rekao je Ante Markov, u ime Kluba HSS-a. On je spomenuo je važnost demokratskog nadzora sigurnosnog sustava te borbu protiv terorizma, korupcije, organiziranog kriminala, trgovine drogom i ljudima. </p>
<p>Sličan stav iznijela je, u ime Kluba HNS-a, PGS-a i SBHS-a, i Vesna Pusić koja je spomenula moguća kršenja ljudskih i građanskih prava u borbi protiv terorizma te kao jedno od rješenja predložila mogućnost uvođenja ombudsmana koji bi vodio brigu o eventualnoj povredi tih prava. </p>
<p>Radi suzbijanju kriminala predložila je suradnju državnih s institucijama civilnog društva te spomenula važnost izrade strategije odnosa prema susjedima. </p>
<p>U vezi s problemom granica, Zlatko Kramarić je, u ime LS-a, spomenuo važnost zaključaka Badinterove komisije koji bi po njegovu mišljenju, trebali ući u strategiju. Problem uređenja BiH trebali bi riješiti njezini narodi, a LS se protivi bilo kakvu paternalističkom odnosu prema tom problemu i zalaže se za prijateljske, partnerske i stabilne susjedske odnose, rekao je Kramarić. </p>
<p>Milan Jelovac/ Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Program »S faksa na posao« - kucanje na otvorena vrata</p>
<p>Nikolić: Među nezaposlenima samo je sedam posto onih s visokom i višom stručnom spremom / Šuker: Vladine mjere su samo smirivanje javnosti / Roić: Ništa bez napretka u gospodarstvu / Blažeković: Važno je razvijati poduzetnički duh / Tadić: Ključna je edukacija</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Desetak dana prije početka primjene Vladinih mjera za poticanje zapošljavanja mladih sa završenim fakultetom, dio političkih političkih stranaka ne vjeruje da će to u bitnome pomoći smanjivanju nezaposlenosti. Nakon što je krajem siječnja zabilježen najveći broj nezaposlenih u Hrvatskoj, Vlada i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović najavili su žestoki rat nezaposlenosti. Ustvrdili su da će se novim Vladinim mjerama (od kojih je konkretizirana tek prva - »S faksa na posao«) idućih godina zaposliti 36.772 osobe, što će državu koštati 1,23 milijarde kuna. Međutim, nakon što je broj nezaposlenih »probio« granicu od 400.000 (u Zavodu za zapošljavanje evidentirano je 411.115 nezaposlenih, što je 16.000 više nego u prosincu), čini se da sve manje političara vjeruje u uspjeh Vladinih mjera. Štoviše, gotovo sve stranke, bez obzira na to jesu li u vladajućoj koaliciji ili nisu, tvrde da imaju svoje programe zapošljavanja.</p>
<p>Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić ističe da ta stranka ima izrađenu stručnu studiju o tom problemu. Vladine su mjere dobrodošle, međutim, ističe Nikolić, nije bilo neophodno krenuti od najmanje skupine nezaposlenih. Među prijavljenima u Zavodu za zapošljavanje, naime, samo ih je sedam posto s visokom i višom stručnom spremom. Unatoč tome, kao i činjenici da je riječ o najlakše zapošljivoj skupini, Vlada je najprije krenula u projekt »S faksa na posao«, namijenjen upravo njima. »A problem je«, ističe Nikolić, »u 93 posto nezaposlenih s nižom i srednjom stručnom spremom, od kojih je velik broj srednje ili starije dobi«. Zato je, po njezinu mišljenju, osnovni problem strukturne prirode, jer unatoč velikom broju nezaposlenih postoji manjak radne snage zbog neodgovarajuće stručne spreme.</p>
<p>HDZ-ov saborski zastupnik Ivan Šuker ne vjeruje da će Vladine mjere polučiti uspjeh. On tvrdi da te mjere nisu realne, a upitan je i novac za njihovo ostvarivanje. Zato smatra da je svrha bombastičnog najavljivanja mjera samo smirivanje javnosti nakon što je broj nezaposlenih oborio sve rekorde. U tom je kontekstu podsjetio na to da je premijer Ivica Račan, lani u veljači, najavio da će velika javna poduzeća biti generator gospodarskog oporavka, jer će u gospodarstvo investirati čak 10 milijardi kuna. No, od toga nije bilo ništa.</p>
<p>Šuker također tvrdi da je osnovni uvjet smanjenja nezaposlenosti poticanje novog ciklusa investicija. No, zadnje dvije godine nije bilo mnogo investicija, a posljedica je više od 70.000 novih nezaposlenih u odnosu na početak 2000. godine. </p>
<p>»Iako su Vladine mjere za poticanje zapošljavanja samo kap u moru onoga što bi trebalo poduzeti, imaju punu potporu HSS-a«, kazao je potpredsjednik te stranke Luka Roić. Hoće li one polučiti rezultate, ovisit će o drugim faktorima, kao što je stanje u gospodarstvu. Roić ne vjeruje da će mjere nešto riješiti same po sebi, ako se odgovorno i ozbiljno ne prione rješavanju teškog stanja u gospodarstvu. Istaknuo je problem javnog sektora i velikih sustava, koji su opterećeni neracionalnošću i nespremni nositi se sa surovim tržištem. »Bez rješavanja konkretnih gospodarskih problema, sami programi neće mnogo značiti«, zaključio je Roić, dodavši da je HSS dio svojih programa ostvario posredstvom Ministarstva za obrt i malo poduzetništvo. Programima tog Ministarstva, lani je otvoreno oko 27.000 radnih mjesta.</p>
<p>HNS pozdravlja Vladine mjere kao i sve što se čini u tom smislu, kazao je glasnogovornik te stranke Boris Blažeković. Istaknuo je da to nije jedino što treba učiniti. Po njegovu mišljenju, trebalo bi pojednostaviti postupak otvaranja tvrtki, poticati malo poduzetništvo, educirati ljude i ohrabriti investitore i građane da samostalno krenu u poduzetništvo. »Na žalost, često se očekuje da sve učini država, umjesto da se razvija poduzetnički duh«, zaključio je Blažeković.</p>
<p>HSP-ov saborski zastupnik Tonči Tadić drži da se Vladinim mjerama neće ništa bitno riješiti. Smatra da su one »vatrogasne« i da je potrebna odgovarajuća nacionalna strategija kako bi se suzbila nezaposlenost. U rješavanju tog problema, važnom ističe - prekvalifikaciju. U razvijenim zemljama, poput SAD-a, kaže Tadić, edukacija je ključna. S obzirom na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom se razvija tehnologija, veću mogućnost zapošljavanja imaju obrazovani ljudi, koji se mogu nositi s novim tehnološkim dostignućima. Tadić također drži da samo veći gospodarski rast može potaknuti zapošljavanje. »Treba uspostaviti uvjete za strana ulaganja, za što je neophodan sustav za poticanje ulaganja«, rekao je, istakavši da je to pitanje, nakon ukidanja Agencije za poticanje ulaganja, zakonski loše riješeno. Također treba poticati male poduzetnike, jer su oni važan čimbenik pri otvaranju radnih mjesta.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Švercerima i utajivačima plijenit će se roba i zabranjivati djelatnost </p>
<p>Porezna i Carinska uprava, Devizni inspektorat i Ured za sprečavanje pranja novca od idućeg će tjedna znatno oštrije postupati prema prekršiteljima</p>
<p>ZAGREB, 21. veljače</p>
<p> – Vladi će idući tjedan biti predstavljen Program aktivnosti Ministarstva financija za povećanje naplate prihoda i suzbijanje sive ekonomije. Ministar financija Mato Crkvenac ističe kako će na temelju tog programa, sve službe Ministarstva – Porezna uprava, Carinska uprava, Devizni inspektorat i Ured za sprečavanje pranja novca – ubuduće znatno oštrije postupati u otkrivanju i sankcioniranju onih koji već godinama uporno varaju državu.</p>
<p>Program je osmišljen na temelju podataka koje donosi studija »Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj 1990.-2000.«, koju je nedavno izradio Institut za javne financije, a koja je pokazala porazne rezultate države u borbi protiv švercera i drugih utajivača poreza i doprinosa. </p>
<p>Crkvenac navodi primjer vlasnika benzinskih crpki koji, kad im porezna inspekcija ili carina dođu u kontrolu, ne znaju otkud im rezervoari goriva.</p>
<p>»Kad otkrijemo takvu sumnjivu robu, ubuduće ćemo ju plijeniti, a benzinskoj crpki bit će zabranjen rad. Već idući tjedan krenut ćemo s tim aktivnostima«, otkriva Crkvenac. Prema njegovom mišljenju, rigorozne mjere zabrane djelatnosti, mogle bi biti učinkovite, jer će potencijalni utajivači dobro razmisliti hoće li prodavati ilegalnu robu. </p>
<p>U većini europskih zemalja, švercerima se, kad se otkrije ilegalna roba, na licu mjesta plijeni kamion, uz izricanje svih ostalih sankcija. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj, zbog manjkavosti propisa, to nije slučaj. </p>
<p>»U provedbi propisa ima mnogo aljkavosti, a aktivniju borbu protiv sive ekonomije koči sporo i neefikasno pravosuđe«, kaže ministar financija, dodajući da se prekršiteljima više isplati platiti kaznu i nakon toga dalje varati državu. Crkvenac pritom ističe primjer poduzetnika kojeg je porezna inspekcija uhvatila da ne izdaje račune. Sudski proces je trajao dvije godine i na kraju je prekršitelj morao platiti kaznu od 15 kuna. Stoga Crkvenac ističe da se u borbu protiv sive ekonimije mora uključiti i druge državne institucije i ministarstva, prije svega Ministarstvo pravosuđa od kojeg se očekuje donošenje nekih propisa po kojima bi se financijski prekršaji procesuirali u roku nekoliko tjedana i izricale se više novčane kazne. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Orešković: U Gospiću su snajperisti ubili tridesetak ljudi</p>
<p>RIJEKA, 21. veljače</p>
<p> - »U Gospiću nitko nije vidio snajperiste, to je bila samo propaganda«, izjavio je u četvrtak svjedok Vladimir Delač iz Gospića na suđenju »gospićkoj skupini«. Replicirao mu je prvooptuženi Tihomir Orešković rekavši da Delač, kad govori o snajperistima, zasigurno misli na svoje naselje. Orešković je tvrdio da su snajperisti u Gospiću početkom devedesetih ubili tridesetak ljudi. </p>
<p>Gospićanka Jovanka Kuzmanović svjedočila je o nestanku supruga Branka sredinom listopada 1991. »U policiji su mi rekli da je moj muž na sigurnom, kod Tihomira Oreškovića«, rekla je. U istrazi je izjavila da je iz gospićkog naselja Briona gdje stanuje nestalo tridesetak ljudi. Prisjetila se da se u Gospiću spominjalo Oreškovićevo ime kad su nestajali ljudi. Na pitanje Oreškovićeve odvjetnice Doris Košta je li joj poznato da je njezin suprug kao policajac sudjelovao 1971. u akciji na Velebitu u kojoj je likvidirana Prpićeva skupina, odgovorila je da o tome ne zna ništa. Branko Kuzmanović ubijen je na Lipovoj Glavici, a posmrtne ostatke identificirao je njegov sin. </p>
<p>Orešković smatra da je svjedočenje Jovanke Kuzmanović neistinito, uz primjedbu da se svjedokinja bolje sjeća nekih detalja danas nego prije godinu i pol.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020222].
|
