NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020921].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 306490 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Haaški sud optužio generala Bobetka po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti </p>
<p>Bobetka je Haaški sud optužio po pet točaka optužnice za teške povrede ratnog i humanitarnog prava u rujnu 1993. za vrijeme operacije Medački džep / Uz optužnicu je izdan i uhidbeni nalog / Optužnica nije u skladu s Ustavom i mi ćemo ući u pravni spor s Haaškim sudom, izjavio potpredsjednik Vlade Goran Granić / Prema njegovu mišljenju sporna je prva točka optužnice po kojoj se tvrdi da je Bobetko planirao progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Umirovljenoga generala HV-a Janka Bobetka Haaški je sud na zahtjev Tužiteljstva optužio po pet točaka optužnice za teške povrede ratnog i humanitarnog prava. Bobetko je optužen po individualnoj krivičnoj i zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine koji su počinjeni u rujnu 1993. godine za vrijeme operacije Medački džep.</p>
<p>U optužnici se precizno navode počinjeni zločini, a temelj za optužnicu da je general znao za rašireno nasilje, pljačku, paljenje i ubijanje dale su izjave podređenih koji su ga izvijestili o situaciji, a informacije je imao i od pripadnika međunarodne zajednice. </p>
<p>Bobetko se smatra krivim za progon, ubojstvo, pljačkanje imovine i bezobzirno razaranje gradova naselja i sela, a odgovoran je jer kao zapovjednik nije sprječavao zločine koje su počinile postrojbe pod njegovim zapovjedništvom. </p>
<p>Uz optužnicu je izdan i uhidbeni nalog koji obvezuje hrvatske vlasti da nađu, uhite i predaju Haaškome sudu optuženika Janka Bobetka. </p>
<p>»Vlada ima svoju obvezu da provodi Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom«, izjavio je u petak navečer za HRT potpredsjednik hrvatske vlade Goran Granić.</p>
<p>»Optužnica nije u skladu s Ustavom i mi ćemo ući u pravni spor s Haaškim sudom«, kazao je potpredsjednik Vlade. </p>
<p>Granić je kao spornu spomenuo prvu točku optužnice po kojoj se tvrdi da je Bobetko planirao progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. »To je u suprotnosti sa zadaćom koju je Bobetko kao zapovjednik dao oružanim snagama«, izjavio je Granić. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bobetko optužen po pet točaka za teške povrede ratnog i humanitarnog prava</p>
<p>General Bobetko je optužen za ratne zločine koje su počinili pripadnici jedinica kojima je zapovijedao u rujnu 1993. godine za vrijeme operacije Medački džep / Kao »visokorangirani časnik« igrao je - kaže optužnica - središnju ulogu u razradi, planiranju, autorizaciji, naređivanju i/ili provedbi te operacije u kojoj je došlo do »ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava« i ratnih zločina / Kao najviši u vojnoj hijerarhiji, optužen je za ratne zločine jer je dopustio »nasilje na rasnoj, političkoj i vjerskoj osnovi« / Optužnicu je, za razliku od one generala Ante Gotovine, kojom se bavio zamjenik Graham Blewitt, potpisala Carle del Ponte </p>
<p>BRUXELLES/HAAG, 20. rujna</p>
<p> - General HV-a Janko Bobetko optužen je po pet točaka optužnice za teške povrede ratnog i humanitarnog prava, tj. za ratne zločine koje su počinili pripadnici jedinica kojima je zapovijedao u rujnu 1993. godine, za vrijeme operacije Medački džep. </p>
<p>Tužiteljstvo Haaškoga suda umirovljenoga generala Janka Bobetka tereti za individualnu krivičnu odgovornost i zapovjednu odgovornost. Haaško tužiteljstvo Bobetka smatra krivim za progon, ubojstvo, pljačkanje imovine i bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela. </p>
<p>Optužnicu je, za razliku od one generala Ante Gotovine, kojom se bavio zamjenik Carle del Ponte Graham Blewitt, potpisala glavna tužiteljica. </p>
<p>Dokument ima standardan oblik i suhi pravnički sadržaj. Prvo se bavi osobom koju optužuje za »zločine protiv čovječnosti i povrede prava i običaja rata« - Janka Bobetka, počevši od njegova sudjelovanja u antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, preko školovanja i vojne karijere, umirovljenja 1971. godine i reaktiviranja na funkciju generala Zbora HV-a i zapovjednika Južne bojišnice. </p>
<p>U rujnu 1992. godine izabran je u najvažnija civilna i vojna tijela (Nacionalno vijeće obrane, Odbor za unutarnje poslove i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora), od siječnja 1993. godine član je Savjeta za nacionalnu obranu i sigurnost gdje je zamijenio generala Antuna Tusa, i na toj dužnosti je ostao do umirovljenja 15. srpnja 1995. godine.</p>
<p>Navodeći njegove funkcije, tekst optužnice postupno uvodi optuženika u okvir događanja radi kojih će biti optužen. </p>
<p>Kao »visokorangirani časnik« igrao je - ističe optužnica - »središnju ulogu u razradi, planiranju, autorizaciji, naređivanju i/ili provedbi hrvatske vojne operacije u Medačkom džepu u rujnu 1993. godine«, za vrijeme koje je došlo do »ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava« i ratnih zločina. </p>
<p>Optužnica ne razrađuje detalje »zamišljanja« i »pripremanja«. Svojim visokim funkcijama general je imao »moć, autoritet i odgovornost« da spriječi zlodjela, kazni povredu vojne discipline i ratne zločine što uključuje, naglašava dokument, i prijavu nadležnim vlastima počinitelja zločina. </p>
<p>Bobetko je znao što se zbivalo u Medačkom džepu, nastavlja optužnica. Saznanje o događajima bez kasnije akcije kažnjavanja počinitelja Tužiteljstvo također smatra teškim prekršajem - a temelj za tvrdnju Tužiteljstva da je general i odgovorni zapovjednik »znao« za »rašireno nasilje, pljačku, paljenje i ubijanje« dale su izjave podređenih koji su ga izvijestili o situaciji i pripadnika međunarodne zajednice. </p>
<p>»On je propustio provesti nužne i razumne mjere kako bi spriječio ove radnje ili kasnije kaznio počinitelje«, obrazlaže optužnica odgovornost. Opće se optužbe odnose na pripremu i planiranje akcije, kao i naknadno nekažnjavanje, jer »general je obavezan poštivati međunarodne zakone« ratovanja.</p>
<p>Hrvatske snage koje su sudjelovale u operaciji bile su pod zapovjedništvom Gospićkog vojnog odsjeka, ustvrdila je optužnica. To je podatak koji može voditi (a za vjerovati je i da hoće) nekim novim imenima u slučaju Medački džep odluči li Tužiteljstvo proširiti optužnicu. </p>
<p>Same činjenice o operaciji spominju uvodni dio, dakle događaje koji su prethodili Medačkom džepu i koji obrazlažu okvir nastajanja ratnih zločina, dakle stvaranje »krajine« i u nekoliko kratkih, šturih rečenica, daje opću atmosferu tijekom »stanja oružanog sukoba između hrvatskih Srba i hrvatskih snaga«. </p>
<p>Džep je smješten unutar »ružičaste« UNPA zone, što će također odigrati ulogu u stvaranju, odnosno oblikovanju optužnice. Dokument podsjeća na akciju na Miljevačkom platou u lipnju 1992. godine i potom u siječnju iduće godine akciju Maslenički most. </p>
<p>Operacija Medački džep treća je akcija hrvatskih oružanih snaga. Nakon operacije, ustvrđuje optužnica, postignuto je primirje i prekid vatre, a hrvatske su snage napustile teritorij. </p>
<p>Prije napada, područje Medačkog džepa naseljavalo je oko 400 stanovnika - Srba. U optužnici se precizno navode počinjeni ratni zločini s imenima stradalih i lokacijama. U akciji je, navodi optužnica, stradalo stotinu ljudi, uključujući - navodi precizno optužnica - 29 civila i pet vojnika izvan službe. </p>
<p>Detaljno su opljačkane i potom spaljene 164 stambene zgrade i 148 drugih objekata. Zabilježena su iživljavanja nad stanovnicima i mučenja: paljenje tijela cigaretama, povlačenje tijela automobilima po cesti, teško batinanje, skakanje po tijelima, rezanje, sakaćenje dijelova tijela i »ostali oblici zlostavljanja«. </p>
<p>Jedna je starica (optužnica je imenuje) javno spaljena. Na zgradama su pisani »rasistički grafiti« i »ostavljane prijeteće poruke«. Kao krajnji rezultat, nakon operacije HV-a Medački je džep u potpunosti je ispražnjen...</p>
<p>Janko Bobetko, kao najviši u vojnoj hijerarhiji, optužen je za ratne zločine jer je dopustio »nasilje na rasnoj, političkoj i vjerskoj osnovi«, a koje se u praksi provodilo kao »ubojstva, pljačka imovine i rašireno uništavanje stambenih objekata i naselja«.</p>
<p>Prema pet točaka teških povreda međunarodnog ratnog i humanitarnog prava Bobetko je odgovoran kao pojedinac jer kao zapovjednik nije sprječavao niti kažnjavao zločine koje su počinile jedinice pod njegovim zapovjedništvom.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Optužnica protiv generala Bobetka je neustavna« </p>
<p>Moj prijedlog Vladi bit će da optužnica protiv generala Bobetka nije u skladu s Ustavom, te da se uđe u pravni spor s Haaškim sudom / Pokaže li se da optužnica nije u skladu s Ustavom, Granić je istaknuo da Vlada i Sabor moraju jasno definirati pravni aspekt optužnice, te da se Hrvatska u tom slučaju ne mora bojati sankcija</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - »Moj prijedlog Vladi bit će da optužnica protiv generala Janka Bobetka nije u skladu s Ustavom, te da se uđe u pravni spor s Haaškim sudom«, izjavio je potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom Goran Granić u petak navečer u emisiji HTV-a »Meridijan 16«. </p>
<p>Granić je naglasio kako je tim stručnjaka koji je proučio optužnicu koju je Haag uputio protiv bivšeg načelnika glavnog stožera, generala Janka Bobetka, gdje ga se optužuje za zapovjednu i osobnu odgovornost u akciji Medački džep, zaključio kako je prva točka optužnice, gdje se general Bobetko optužuje za progon srpskih civila, »u suprotnosti sa zadaćama koje su hrvatske oružane snage obavljale u skladu s Ustavom i Zakonom o obrani«. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade je istaknuo da je prema Ustavu i spomenutom zakonu obveza Oružanih snaga bila oslobađanje teritorija od terorista koji su gađali Gospić i ubijali ljude. Granić je naglasio da Vlada neće ulaziti u nikakav politički spor s Haaškim tribunalom, čiji je mandat određen Statutom tog suda, ističući pritom kako je mandat hrvatske vlade određen Ustavom, prema kojem ona mora štititi sve hrvatske građane, pa se na tome i temelji odluka da se uđe u pravni spor s Haaškim sudom. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade je također kazao da se u optužnici koristi termin i/ili kad se govori o zapovjednoj, odnosno osobnoj odgovornosti generala Bobetka, tumačeći to nesigurnošću samog Haaškog tužiteljstva u optužnicu. </p>
<p>Granić, međutim, nije jasno kazao je li Vlada znala i ranije za postojanje optužnice protiv generala Bobetka, koja je potpisana 26. kolovoza, a potvrđena 17. rujna, kazavši samo da optužnica stupa na snagu onaj dan kad je potvrđena.</p>
<p>Komentirajući napise u stranim medijima, prema kojima bi ova vlada mogla pasti zbog »slučaja Bobetko«, Granić je naglasio da oni kreću s pretpostavke da će Vlada napraviti nešto što nije u skladu s očekivanjima oporbe i hrvatskog naroda. »Mi smo odgovorna vlada koja u skladu s Ustavom donosi odluke i ne vidim razloga da je politička javnost ne podrži u njenu stavu da je optužnica neustavna i da se ide u pravni spor«, kazao je Granić, dodajući kako u ovom slučaju ne vidi nikakvu političku dimenziju. </p>
<p>Komentirajući eventualnu mogućnost određivanja sankcija za Hrvatsku, pokaže li se da optužnica protiv Bobetka nije u skladu s Ustavom, Granić je istaknuo da Vlada i Sabor moraju jasno definirati pravni aspekt optužnice, te da se Hrvatska u tom slučaju ne mora bojati sankcija, za koje, da bi bile određene, mora postojati »sadržajni razlog«.</p>
<p>Također, prema njegovim riječima, Vlada zasad nema nikakvih naznaka da bi Haaški sud mogao zatražiti izručenje generala Mirka Norca kojem se na Riječkom sudu sudi zbog događaja iz 1991. Pojasnio je da je Tužiteljstvo obećalo dostaviti i moguće dokaze za 1993. godinu, odnosno akciju Medački džep u slučaju Norac, no to se nije dosad dogodilo. Međutim, kazao je Granić, »to ne znači da Haag to neće u narednom vremenu učiniti«. </p>
<p>Odvjetnik generala Bobetka Bosiljko Mišetić u istoj je emisiji rekao da ne vjeruje da Vlada prije nije znala za postojanje optužnice. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Može li se kod Bobetka primijeniti presedan iz »slučaja Kupreškić« </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica negirala je da postoje optužnice u vrijeme kad je optužnica protiv stožernog generala u mirovini Janka Bobetka već bila i formalno gotova, pa i potvrđena odlukom sudskoga vijeća Haaškog suda / Zasad se može doznati da je general Bobetko optužen po osnovi zapovjedne odgovornosti, u skladu s člankom 7. stavak 1., odnosno stavak 3. / Ta odredba tereti optuženika »da je planirao, naredio, poticao«, odnosno da »nije spriječio ili kaznio« počinitelje djela iz stavka 1. iako im je u ratnim okolnostima bio nadređen </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Carla del Ponte, glavna haaška tužiteljica, prevarila je Gorana Granića, ključnog čovjeka u odnosima Haaškog suda i Republike Hrvatske. Koga je sve još zapravo prevarila u kontaktima posljednjih dana, pa i novinskim izvješćima, negirajući da ikakve optužnice postoje u njezinom uredu? Sve su te izjave dane u vrijeme kad je optužnica protiv stožernog generala u mirovini Janka Bobetka već bila i formalno gotova, pa i potvrđena odlukom sudskoga vijeća međunarodnog suda. Odluku je potpisao kineski sudac Liu, predsjednik sudačkog vijeća u budućem procesu protiv Bobetka.</p>
<p>Prijevara Carle del Ponte izazvala je pravu pomutnju. Prvo, čemu izjave da se optužnice ne pripremaju u razgovoru s predstavnikom jedne države (Granićem) na čiju se unutarnju situaciju te optužnice odnose? Čak i Florance Hartmann, glasnogovornica Haaškog suda, iskreno izjavljuje da o optužnici protiv Bobetka nema pojma. I nema, jer su odluke o slanju baš te tužbe i baš sad u Hrvatsku došle nekim drugim, a ne pravnim putevima.</p>
<p>Ima li ikakve veze optužba iz Haaga protiv Bobetka s američkom kampanjom pritiska na male zemlje da s velesilom potpišu bilateralni sporazum u kojem pristaju na izuzeće američkih građana iz nadležnosti budućeg stalnog Međunarodnog kaznenog suda (ICC)? Ima li s timingom Bobetkove optužnice ikakve veze činjenica da je SAD 80-postotni financijaš Haaškog suda? U kakvim su onda odnosima Sud i tužiteljstvo?</p>
<p>Za potonje pitanje odgovor je poznat. Svjetsku politiku, s obzirom na osnivača (Vijeće sigurnosti UN-a) i najmoćnijeg člana (SAD), provodi tužiteljstvo. Sud je ansambl etabliranih pravnika koji svoje mjesto u Haagu doživljavaju ili kao krunu pravničke karijere ili kao odskočnu točku za neka viša pravnička i politička mjesta. U Bobetkovu slučaju, taj je odnos važno razumjeti radi procedure koja je prethodila slanju optužnice u Hrvatsku.</p>
<p>Formalno, tužiteljstvo je sastavilo optužnicu, a sudačko ju je vijeće Haaškog suda potvrdilo automatski, zadovoljno ako je iz prijedloga vidljiv i jedan detalj koji ukazuje na osobnu odgovornost optuženika. Potom se udari pečat i omotnica upućuje u zemlju boravišta optuženika.</p>
<p>Hrvatska vlada, koja je optužnicu zaprimila posredovanjem Ureda za odnose s Haagom, nije ovlaštena upuštati se u meritum stvari. Zbrka koja je izazvana prijevarom Carle del Ponte i u državnom vrhu dodatno zamagljuje proceduralna, ionako nejasna, pravila. S obzirom na to da je tužba stigla u Zagreb »under seal« (pod pečatom) i s obzirom na to da taj pečat u proceduri može imati mnogo uvjeta za otvaranje i još više varijanti tumačenja u trenutku otvaranja, Vjesniku pravni eksperti u petak potvrđuju neizvjesnost kad bi se dokument uopće mogao objaviti.</p>
<p>Jer, na dan objave se dokument upućuje Županijskom sudu u Zagrebu (s obzirom na Bobetkovo boravište). Kad Županijski sud donese odluku o pravovaljnosti optužnice u odnosu na nacionalni pravni sustav, ona se upućuje Državnom odvjetništvu, a ono ga uručuje optuženom generalu.</p>
<p>Procedura koja iskrenima prikazuje i odvjetnike i državne činovnike kad kažu da nemaju pojma što u optužnici piše tek tada postaje javnim dobrom i omogućuje svim zainteresiranima da kažu svoje mišljenje.</p>
<p>Zasad se može doznati, pa je tako preneseno i Vjesniku, da je general Bobetko optužen po osnovi zapovjedne odgovornosti, a u skladu s člankom 7. stavak 1., odnosno stavak 3. Ta odredba tereti optuženika »da je planirao, naredio, poticao«, odnosno da »nije spriječio ili kaznio« počinitelje djela iz stavka 1. iako im je u ratnim okolnostima bio nadređen.</p>
<p>Ne treba ponavljati da je Janko Bobetko bio prvim čovjekom Hrvatske vojske. Ujedno, i nažalost, autorom knjige »Sve moje bitke« u kojoj je ključne zapovjedne odluke pripisao sebi, tiskao faksimile vlastitih zapovijedi i prikazao karte vojnih operacija koje je vodio, u Hrvatskoj, ali i u susjednoj BiH.</p>
<p>Obrana - zagrebački odvjetnici Bosiljko Mišetić (u Bobetkovu izboru) i Goran Mikuličić (Bobetko je prihvatio Vladin prijedlog i u braniteljski tim uključio i odvjetnika kojeg će plaćati Vlada, koji je u Haagu branio Aleksovskog, a trenutačno brani Marija Čerkeza) - na tu moguću tezu iz optužnice ima odgovor: presedan iz »slučaja Kupreškić«. Američka sutkinja Wald uputila je u presudi vrlo oštru kritiku cijelom haaškom mehanizmu, tvrdeći da je nemoguće presuditi na temelju općih okolnosti. Ona je tražila individualizaciju činjenica za svakog optuženika.</p>
<p>Ima li u sadržaju optužnice, koju je u četvrtak navečer hrvatskim vlastima uručio zamjenik Carle del Ponte Anura Medegoda, pravnik iz Sri Lanke, elemenata za poziv na taj presedan, znalo bi se kad bi embargo s optužnice bio skinut. </p>
<p>Dotad, na snazi su pravila Haaškog suda prema kojemu se optužnica uručuje istodobno kad i uhidbeni nalog za optuženoga. I to je ono zbog čega na važnosti dobiva tzv. saborski time-out premijera Ivice Račana i radni vikend koji je pred Vladom i ovdašnjim ekspertima. Javnost će elemente optužnice doznati posljednja. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Za mene je 'Medački džep' jedna od briljantnih operacija«</p>
<p>»Bilo je pitanje kada će nas agresorske snage presjeći na liniji Gospić - Perušić, a za Hrvatsku je pitanje dobiti ili izgubiti Liku bilo pitanje biti ili ne biti«, zaključio je Bobetko</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Svojevrsni »put na dolje« umirovljenog generala Janka Bobetka započeo je, čini se, u kolovozu 1996. godine, objavom knjige »Sve moje bitke« s preslikama mnogih tajnih dokumenata i vojnih zemljovida. Knjiga tiskana u vlastitoj nakladi uskomešala je stručnu javnost. Bobetko je njome, tvrdilo se, »sam sebi skrojio optužnicu«. »Rasadnik samooptužujućih činjenica o hrvatskom sudjelovanju u ratu u BiH«, kako je ocijenjena knjiga, Haag je navodno preveo rekordnom brzinom. Međutim, haaški istražitelji u »slučaju Bobetko«, kako se čini, nisu fokusirani na ratna zbivanja i generalov angažman u susjednoj BiH, nego na akciju »Medački džep« provedenu 1993. godine.</p>
<p>Što u istoimenom poglavlju »Bitaka« piše general Bobetko?</p>
<p>»Za mene je 'Medački džep' jedna od briljantnih operacija, jer je izvršena u roku od četiri sata, jedna bojna agresora je do nogu potučena, osnovni ciljevi su izvršeni, naši gubici bili su minimalni«, piše general u svojoj knjizi.</p>
<p>Obrazlažući na početku poglavlja taktičke i operativne značajke operacije, Bobetko kaže da »'Medački džep' nije bila akcija razmjera kao 'Oluja'«, ali je u »taktičkom i operativnom značaju imala ključno mjesto u daljnjem razvoju gospićkog vojnog područja«. S velikim je zakašnjenjem, piše umirovljeni general, u Domovinskom ratu procijenjeno da držanje Velebita zapravo znači držanje polovice Hrvatske. </p>
<p>»Bilo je pitanje kada će nas agresorske snage presjeći na liniji Gospić - Perušić, a za Hrvatsku je pitanje dobiti ili izgubiti Liku bilo pitanje biti ili ne biti«, tvrdi general, objašnjavajući da je razoreni Gospić bio u poluokruženju. »Psihološko stanje i strpljivost bili su pri kraju... Zaključak je bio da se sa sadašnjih pozicija mora ići u rješavanje pitanja po prioritetu. Najprije je trebalo osigurati i dobiti bitku za Velebit, spriječiti napade na Gospić, te stvoriti povoljnu situaciju za ono što će se događati iz pravca Gospića prema Gračacu«.</p>
<p>»Donio sam odluku i izdao zadatak Zbornom području Gospić da predloži nekoliko varijanti rješenja problema. Pomogao sam im, sugerirajući kako bi operaciju trebalo izvesti u što kraćem vremenu, ni u kom slučaju duže od četiri sata, ali s maksimalnim efektom. Zapovjednik Norac i njegov načelnik stožera zadatku su pristupili vrlo savjesno i došli mi u Stožer s varijantama rješenja«, objašnjava Bobetko pripremu operacije »Medački džep«. </p>
<p>»Opredijelio sam se upravo za varijantu koja je u operaciji provedena«, nastavlja Bobetko. Ukazivao je tada, piše u knjizi, na pluseve i minuse i načine izvedbe. »Zajedno s generalom Markačem, koji je u operaciji imao jedan od najdelikatnijih zadataka, jer se na prostoru Velebita nalazio više od godine, razradili smo svaki detalj...«. </p>
<p>Nakon toga, Bobetko je »logično, po liniji zapovijedanja, upoznao Vrhovnika o tome da ograničenu operaciju moramo izvršiti. Odluka koju sam prihvatio i donio glasila je - glavnim snagama, uz prethodnu pripremu, iznenadnim napadnim djelovanjima slomiti neprijatelja, i to na pravcima Medak - Lički Čitluk - Oranice, dovodeći na taj način u okruženje neprijateljske snage na širem području Divosela, velikosrpskog središta«, napisao je Bobetko u »Bitkama«. </p>
<p>Pojašnjava da je »zadatak glavnih snaga, 9. gardijske brigade, bilo vrlo brzim obuhvatom smjelo udariti oklopnim snagama te ih pješaštvom (neprijatelja, op.) iznenaditi i izbaciti iz njihovog sustava obrane, i izbiti na rijeku Liku«.</p>
<p>Zadatak specijalne policije, piše Bobetko, »bio je da u sustavu organizirane zasjede jakim snagama ovlada Debelom Glavom (dominantna točka na Velebitu, op.) i prati razvoj događaja u izvođenju napadne operacije koju je vodio general Norac...«.</p>
<p>Precizno opisujući pravce napada 9. gardijske brigade i pridružene postrojbe MUP-a, Bobetko naglašava da je kompletna operacija bila završena za četiri sata, a kompletna agresorska bojna bila razbijena. »Nešto se izvuklo, nešto se predalo, starci, žene i djeca bili su pušteni. Njihov čvor, odakle su tukli i ugrožavali ne samo Velebit, nego i čitav prostor oko Gospića, bio je razbijen i onemogućen«. </p>
<p>General izrijekom spominje da su »agresorske snage u Metku užasno tučene, jer je neprijatelj tamo za svaki slučaj držao kompletnu tenkovsku satniju. Medak je uopće bilo jedno od čvorišta koje je toniralo njihov otpor, i sjeverno i južno, tamo im je bilo i zapovjedništvo«, naglašava Bobetko u knjizi.</p>
<p>»Bili smo u poziciji ne samo da tučemo Medak nego da ih posve razbijemo. Neprijatelj je bio totalno tučen i iznenađen«, dodaje Bobetko i napominje da je zbog te akcije nastao velik politički pritisak na hrvatski državni vrh, pa je pokojni predsjednik Franjo Tuđman zabranio da vojska kreće metar dalje od dostignutih položaja.</p>
<p>Janko Bobetko se u poglavlju »Operacija 'Medački džep'« prisjeća da su zbog toga određeni položaji HV-a prepušteni Unproforu, koji je pak, bilježi Bobetko, bio toliko agresivan u zaustavljanju akcije da mu se činilo kako bi akcija 'Medački džep' »trebala biti jedna od glavnih optužnica za provođenje sankcija protiv Hrvatske ili za izjednačavanje agresora i žrtve«.</p>
<p>Prema onome kako je Unprofor reagirao, kaže Bobetko, zaključuje se da je međunarodna zajednica bila iznenađena brzinom i efikasnošću Hrvatske vojske.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska ne bi morala surađivati s Haagom jedino kad bi istupila iz UN-a</p>
<p>Izbjegavanjem suradnje s Haaškim sudom Hrvatska bi se izložila riziku ponovne međunarodne izolacije u trenutku kad očekuje daljnje približavanje europskim i transatlantskim integracijama / Jedino što bi Račan teoretski mogao isposlovati je da se Bobetku omogući suđenje u Hrvatskoj, no u tom slučaju ne bi mu sudilo hrvatsko pravosuđe nego Haaški sud</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan obećao je da Vlada neće donositi nikakve odluke u vezi s optužnicom za umirovljenog generala Janka Bobetka prije rasprave u Hrvatskom saboru. No takva je rečenica malo utemeljena u realnim odnosima Hrvatske i Haaškog suda i može poslužiti samo Račanovu taktiziranju prije neizbježnog - sudskog procesa pred Haaškim sudom kojim će se dokazati je li Bobetko kriv po točkama optužnice.</p>
<p>Hrvatska ne može ni na koji način izbjeći suradnju s Haaškim sudom, ponajmanje saborskom raspravom. Formalno gledajući, šef Haaškome sudu je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, pa bi Hrvatska bila oslobođena obveze suradnje s Tribunalom samo ako odluči istupiti iz UN-a.</p>
<p>Obveza suradnje s Haaškim sudom postavljena je svim zemljama u regiji i drugim međunarodnim dokumentima, poput Daytonskog sporazuma, a kao uvjet se navodi i u odnosima Hrvatske i Europske unije. </p>
<p>Izbjegavanjem suradnje s Haaškim sudom Hrvatska bi se izložila riziku ponovne međunarodne izolacije u ključnom trenutku, kad očekuje daljnje pozitivne korake u približavanju europskim i transatlantskim integracijama.</p>
<p>Kako se sad čini, jedino što bi hrvatski premijer teoretski mogao isposlovati jest da se starom i bolesnom čovjeku suđenje omogući u Hrvatskoj. No u tom slučaju ne bi mu sudilo hrvatsko pravosuđe nego Haaški sud.</p>
<p>Rasprava u Saboru, nadalje, može poslužiti jedino smirivanju političkog komešanja i sprječavanju situacije u kojoj će se, »zbog izdajničkog čina«, tražiti ostavka Vlade i pokrenuti događanja naroda da bi se isforsirala ostavka vladajuće koalicije.</p>
<p>Premijer Račan se u posljednje dvije i pol godine našao u osjetljivoj situaciji, dokazujući da Hrvatska poštuje međunarodno preuzete obveze i istodobno se braneći od opozicijskih čelnika koji ga optužuju za nacionalnu izdaju, iako su prije nekolikog godina tu suradnju prihvatili i objašnjavali važnost tog čina (dr. Mate Granić).</p>
<p>Prihvaćanjem suradnje s Haaškim sudom i donošenjem Ustavnog zakona o suradnji s Haagom Hrvatska je pristala na sve uvjete i načela rada tog suda. Unutar tih načela hrvatska je politika pokušavala tražiti opravdanja za prekid suradnje onda kad joj nije odgovarala iz unutarnjopolitičkih razloga, ili radi prikrivanja zločina koji su bili potencijalno opasni za neke visoke dužnosnike.</p>
<p>Haaško je tužiteljstvo od početka radilo prema načelu traženja velikih riba. Prvo razočaranje tadašnje hrvatske vlasti uslijedilo je kada je postalo jasno da Sud tretira pojedinačne zločine počinjene na bilo kojoj strani ratnog sukoba, te da kvalifikacije žrtve i agresora, kao na svakom sudu, ne igraju gotovo nikakvu ulogu. U pokušajima da se izbjegnu međunarodne obveze, vrlo su se rano počele širiti primitivne teze da se Hrvatska branila pa zbog toga njeni vojnici nisu mogli počiniti ratne zločine.</p>
<p>Negativno američko stajalište o uspostavi stalni Međunarodnog kaznenog suda pokrenulo je novu lavinu rasprava o tome kako će se SAD ponašati po tom pitanju. No nade da će se SAD usprotiviti Haaškome sudu sasvim su bez temelja, jer je SAD jedna od zemalja koja je najviše »pritiskala« zemlje u regiji zbog toga. Američka politika, kako je to nedavno u Zagrebu objasnio njen veleposlanik za pitanja ratnih zločina Richard Prosper, stalni Međunarodni kazneni sud i Haaški sud smatraju dvama različitim pitanjima. SAD će, najavio je tada Prosper, pomoći hrvatskom pravosuđu da postane efikasno. </p>
<p>Haaški slučajevi mogu završiti na hrvatskim sudovima samo kad je riječ o nižim razinama zapovijedanja. Uostalom, i za ovu godinu SAD Jugoslaviji uvjetuje financijsku pomoć suradnjom Beograda s Haaškim sudom. Haaški sud je, napokon, i osnovan zbog opravdane procjene da pravosuđa zemalja u regiji neće biti sposobna - niti će htjeti - procesuirati zločince u vlastitim redovima.</p>
<p>Zato hrvatski premijer Račan nema previše manevarskog prostora - do daljnjega može samo kupovati vrijeme, što je u četvrtak učinio u Saboru, a u petak vraćanjem optužnice u Haag.</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Samo time-out?</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatska vlada vratila je optužnicu Haaškom sudu jer u njoj nema za nju nikakvih obveza. »Slučaj Bobetko« tako poprima sasvim novi tijek: nigdje ne piše da ga treba uhititi i predati Haagu, pa general tako do daljnjega ostaje u Zagrebu. To će u Hrvatskoj za neko vrijeme smiriti napetosti jer se cijela zemlja našla u procijepu između nabujalih emocija i zakonskih obveza. </p>
<p>Haaški tužitelji, koji imaju osigurano radno mjesto u toj instituciji do 2008. godine, kad se predviđa kraj procesa na području bivše Jugoslavije, očito nisu sastavili optužnicu onako kako se to od njih očekivalo. A očekivalo se da se nastavi ritmom jedan vaš-jedan njihov, pa se u toj ravnoteži krivnje za zločine u tom području jednome Miloševiću baš u ovom trenutku trebalo pridodati jednog jakog okrivljenog iz Hrvatske.</p>
<p> Bobetko je u toj nomenklaturi bio najistaknutiji preostali jer Tuđmana i Šuška više nema, a optužnica protiv njega je već bila napisana. Napisao ju je sam Bobetko u svojoj knjizi »Sve moje bitke«. Haaški tužitelji očito su propustili obvezati Hrvatsku da izruči Bobetka i tako je cijela optužnica vraćena pošiljatelju. Vjerojatno na doradu premda nitko optužnicu još nije vidio. </p>
<p>Račanova je vlada, prema svemu sudeći, iskoristila pravni propust haaških sastavljača optužnica i dobila time-out do povratka prerađene optužnice. Na Hrvatskoj je da tu odgodu iskoristi i dogovori se hoće li s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu i dalje surađivati na isti način ili na neki drugi. Jedino je jasno da surađivati mora jer je na to obvezuje status suosnivača Suda i pokroviteljstvo UN-a nad njegovim djelovanjem. </p>
<p>Raspoloženje u zemlji naviješta da bi se nešto moglo mijenjati i da se Hrvatska više neće zadovoljavati ulogom pasivnog čekača optužnica, ali to ovisi o odnosu snaga u Saboru. </p>
<p> Hrvatska se preko noći ponovno podijelila između emocija i ispunjavanja obveza koje joj nameće Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. Stvorila se unisona fronta za obranu generala u kojoj su uz većinu političkih stranaka stali i eksponirani dijelovi javnosti. </p>
<p>Tri se pitanja nameću u trenutku dok Vlada vjerojatno samo odgađa suočenje s redigiranom Bobetkovom optužnicom.</p>
<p>Prvo glasi je li Bobetko kriv za Medački džep, za što ga vjerojatno optužuju.</p>
<p>Drugo je koje su obveze Hrvatske ako optužnicu dobije.</p>
<p>I treće, zašto je Bobetko upravo sada došao na red u Haagu. </p>
<p>General Bobetko je svoj zanimljiv životni put od antifašističkog borca, generala JNA i načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske pa sve do Tuđmanova slanja u mirovinu, zaokružio pisanjem optužnice protiv samoga sebe. Hrvatska je vojska u operaciji čišćenja Medački džep nakon vojnih akcija počistila i dio lokalnog srpskog stanovništva što je evidentirao kanadski bataljun UNPROFOR-a koji se nalazio na tom području.</p>
<p> Dodatne argumente za svoju ulogu u toj operaciji pružio je sam Bobetko u svojoj knjizi »Sve moje bitke«. Bobetkova je krivnja sasvim izvjesna.</p>
<p>Ali činjenica je da podizanje optužnice protiv Bobetka sada do nepodnošljivosti naglašava ionako bolnu neravnotežu »krivnje« koju tako nemilosrdno servira Haag. </p>
<p> Zakon o suradnji je usvojio Hrvatski Sabor 19. travnja 1996. godine na prijedlog vladajućeg HDZ-a i uz potporu oporbenih zastupnika. Prošle su godine 54 zastupnika zatražila od Ustavnog suda da ocijeni ustavnost 20. članka kojim se regulira način predaje okrivljenika Međunarodnom kaznenom sudu. Ustavni sud još nije odgovorio na taj zahtjev. Hrvatska se, dakle, mora držati zakona o suradnji s Haagom koji je sama usvojila.</p>
<p>Zašto je optužnica upućena baš sada, nitko nikad neće reći, ali se može nagađati o želji tzv. međunarodne zajednice da se krivnja za sukob u ovom prostoru ravnomjerno rasporedi, što na neki način amnestira i kasne reakcije iz svijeta na krvav raspad Jugoslavije. Ima li to kakve veze s utjecajem SAD-a i EU-a na rad Suda? Jesu li interesi jednih i drugih identični ili se hvataju pozicije za sutrašnju gospodarsku suradnju u regiji?</p>
<p>Račanova se vlada može upitati zašto joj Bobetka smještaju baš sada dok će oporba spekulirati o tome da Zapadu postaje svejedno tko je tu na vlasti, samo da sve štima. Slanje ovakve optužnice u ovom trenutku može približiti rok izvanrednih izbora.</p>
<p> Ali iznenađujući konsenzus u zaštiti kontroverznoga generala pokazuje i novu kvalitetu na hrvatskoj političkoj sceni: ova je zemlja, kad je gusto, u stanju zajednički se postaviti prema nekome i štititi ono što bi se moglo nazvati nacionalnim interesima. Je li Bobetko obranjiva ili previše izložena kota, tek će se vidjeti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Par Račan - Tomčić zadržao servis</p>
<p>Račan je bez mnogo muke i buke uspio izboriti pet-šest dana do ponovne saborske rasprave o Bobetku. Bit će dobro ako to vrijeme bude iskorišteno za hlađenje glava umjesto za zakuhavanje atmosfere. Veliku odgovornost za to snosi Račan, ali i za oporbu je to velik test</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Račan je konačno shvatio da je servis velika prednost ne samo u tenisu nego i u politici. Zato je u četvrtak u Saboru i uspio tako elegantno smiriti duhove oporbe, koja mu je još lani, zbog optužnica protiv generala Ademija i Gotovine, tjednima vadila mast na slamčicu i palila vatre kako joj se prohtjelo. A zašto i ne bi, kada joj je Vlada olako prepustila prednost premijernog plasiranja informacija. Pa ih je oporba plasirala kako joj je odgovaralo, a Vlada je bila u defenzivi, branila se i opravdavala.</p>
<p>Iako su izvještaji većine medija naglašavali dramatičnost saborskog zasjedanja, prekinutog nakon objave vijesti da Haag želi razgovarati s optuženikom generalom Bobetkom, atmosfera u Saboru u četvrtak nije bila ni približno tako uspaljena kao lanjskog ljeta. Kada je Tomčić čak morao zabraniti točenje alkohola u restoranu i kafiću, jer su razne grupe za pritisak svoje proteste protiv izručenja generala zalijevale opasnim količinama piva i gemišta.</p>
<p>U četvrtak, ne samo da nije bilo grupa za pritisak ni prohibicije, nego Bobetko čak nije bio jedina tema u kuloarima. Pa se, na primjer, u saborskom kafiću, dok su šefovi klubova zastupnika razgovarali s Račanom iza zatvorenih vrata, lagodno ćaskalo o političkim pojmovima desnice i ljevice, tamo još od Francuske revolucije.</p>
<p>To i nije čudno, jer ovoga puta situaciju nije kontrolirala oporba nego vlast tako što je sama plasirala informacije i tako što je cijela koalicija čvrsto stala iza tog posla i drastično smanjila manevarski prostor protivnika.</p>
<p>Prva pretpostavka za tako odrađen posao dogodila se još u srijedu, nakon sastanka čelnika petorke koje je Račan obavijestio da se u Haagu nešto ozbiljno kuha u vezi s Bobetkom, ali još nema službenih dokumenata. No, za divno čudo, protivno dosadašnjem običaju, informacija nije procurila. Za razliku od, na primjer, informacija o zanimanju Haaga za generala Stipetića, koje je u javnost plasirao upravo Račanov tadašnji najbliži partner HSLS, odnosno Budiša. A ta je stranka dobrim dijelom zakuhala i prošlogodišnju saborsku strku oko Ademija i Gotovine.</p>
<p>Za razliku od HSLS-a lani, novi Račanov glavni partner, Tomčićev HSS, u četvrtak je energično odigrao u paru s Račanom. Pa je upravo Tomčić brzo i efikasno prizemljio Šeksa kada je on, nakon Račanova javnog obećanja da Vlada bez znanja Sabora neće donositi nikakve odluke, tražio da Sabor donese poseban zaključak koji će Vladu obvezati na ono što je Račan već zajamčio.</p>
<p>Račan je tako bez mnogo muke i buke uspio izboriti pet-šest dana time-outa do ponovne rasprave u Saboru. Bit će dobro ako to vrijeme bude iskorišteno za hlađenje glava umjesto za zakuhavanje atmosfere. Veliku odgovornost za to snosi Račan, ali i za oporbu je to velik test.</p>
<p>Prije svega za HDZ, koji se u četvrtak nije baš proslavio. Pogotovo istupom Rojsa i njegovim gromoglasnim »razotkrivanjem« navodnog jednosatnog (čak!) zataškavanja da postoji zahtjev za razgovor haaških istražitelja s Bobetkom. To sigurno nije taktika kojom se dostojno i uspješno brane nacionalni interesi i interesi ratnog zapovjednika.</p>
<p>U sjeni optužnice protiv generala Bobetka, Vlada je u četvrtak odradila još jedan posao s velikim »nacionalnim« nabojem. Dogovoren je privremeni režim ribarenja u Piranskom zaljevu koji je trebao omogućiti smirivanje duhova i incidenata ne bi li se u mirnijoj atmosferi počelo ozbiljno razgovarati o konačnom rješenju graničnog problema.</p>
<p>No duhovi nisu vraćeni u bocu. Vođe hrvatskih ribara Bujštine već su izjavili da dogovor smatraju neprihvatljivim i to, tvrdi ribar Danilo Latin, »pravno i institucionalno neprihvatljivim, jer se smanjuje stupanj suvereniteta na dijelu hrvatskog teritorija« s obzirom na to da će na hrvatskom moru uredovati i slovenski inspektori. »Nas ne zanima slovensko more, ali isto tako ne želimo da Slovenci prelaze na našu stranu«, poručio je ribar Daniele Kolec naciji.</p>
<p>I tu dolazimo do točke koja je zajednička protivnicima izručenju hrvatskih generala Haagu i ribarima. Ni jedne ni druge ne zanimaju zakoni koje je Sabor donio, odnosno ugovori koje je ratificirao. A samo zakoni obvezuju tijela vlasti i građane na određeno ponašanje.</p>
<p>Ako se nekome neki zakoni ne sviđaju, ako ih smatra štetnim, to ne znači da ih smije ignorirati i reći da baš za njega baš taj zakon ne vrijedi. Zakon vrijedi za sve građane dok se ne promijeni. A promijeniti se može samo ako tako odluči dovoljan broj zastupnika u Saboru. </p>
<p>Sve dok to ne naučimo, Hrvatska će biti zarobljenik istih tema i problema. Jer, upravo zato što to još nismo naučili, u četvrtak se cijela nacija bavila temama koje su bile »problem« i prije godinu dana i prije pet godina. A ne bi trebali biti opet problem, jer su već doneseni zakoni za njihovo rješavanje. </p>
<p>Ni jedan zakon, naravno, ne mora biti vječan. Svaki se zakon može mijenjati. Ali dok je na snazi ne može se ignorirati, a pogotovo ga ne mogu ignorirati oni koji su za njega glasali.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Inspektori efikasniji od tepih-bombi</p>
<p>Razoružani Irak moguće je na dva načina: potpunom okupacijom ili temeljitom inspekcijom koja bi za Busha trajala predugo/ Njemu je draža ideja da se sjuri u grad i žestokom pucnjavom brzo sredi stvari</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Iračko pitanje vezano je uz dilemu ima li Saddam Hussein oružja za masovno uništenje ili ne? Bushova administracija bi radije taj problem riješila na vojni način, masovnim bombardiranjem i eventualnom kopnenom invazijom. Vijeće sigurnosti UN-a i većina zemalja u svijetu sklonija je dužem putu: u Irak se trebaju vratiti inspektori za naoružanje i na licu mjesta »pronjuškati« sve sumnjive lokacije. Svaki inspektor je stručnjak za razne tipove atomsko-biološko-kemijskih i konvencionalnih oružja, pozna obavještajni način prikupljanja ali i prikrivanja podataka.</p>
<p>Saddama se ne može uhvatiti na djelu samo tepih-bombardiranjima. Američki krstareći projektili i specijalne penetrirajuće bombe nisu u stanju napraviti nepopravljivu štetu. Iračani su još 1991. godine demonstrirali visok stupanj sposobnosti maskiranja i podizanja lažnih vojnih objekata koji su zapravo bile makete načinjene od jeftinog materijala u koje su namjerno ubačene naprave za elektronsko i infracrveno zračenje. U proteklih deset godina Saddamov režim usavršio je te tehnike prikrivanja (njima zavarava američke i britanske lovce-bombardere koji stalno napadaju položaje iračke protuzračne obrane na jugu i sjeveru zemlje u tzv. »zonama zabrane leta«).</p>
<p>Stoga, američki špijunski sateliti, elektronska izviđanja i snimke iz aviona i bespilotnih letjelica nisu svemogući. Samo ubačeni agenti na terenu mogu u potpunosti ustanoviti je li riječ o stvarnom i isplativom cilju (kemijskoj tvornici, vojnom laboratoriju i sl.). Oni, ako ih ima, moraju biti dobro pokriveni (da ih njihove tajne službe mogu dugo koristiti) a istodobno i posebno obučavani i školovani. A takve ljude niti CIA, niti britanska obavještajna služba MI6 koja desetljećima operira u Iraku, neće otkriti javnosti (makar kao dokaz da Saddam ne govori istinu) ni pod koju cijenu jer bi odmah bili fizički ugroženi, a čitava mukotrpno stvarana obavještajna mreža provaljena.</p>
<p>I Amerikanci i Britanci odavno su ustanovili da Saddamove sigurnosne službe vole također širiti dezinformacije ubacujući među iračke disidente u inozemstvu agente-provokatore koji svjedoče da su osobno vidjeli kako se sklapa A-bomba. Na koncu, kada se čitava priča odmota, izaslanstvo UN-a ili zapadnih zemalja na tim lokacijama pred TV kamerama, ustanovljava da se radi o tvornici keksa ili industriji boja i lakova. Time Iračani žele potkopati angloameričke obavještajne napore.</p>
<p>Poznato je da je Irak, zahvaljujući velikim prihodima od nafte, uložio gotovo 20 milijardi dolara da od sredine sedamdesetih do početka devedesetih godina 20. stoljeća izgradi mnoštvo podzemnih prostora i armirano-betonskih bunkera u koje je moguće sakriti sve: od lokomotive do nuklearnog reaktora. Takvi podzemni objekti nisu podizani isključivo u pustinjskim nenastanjenim područjima, nego i u naseljenim mjestima koja su na taj način postala »ljudski štitovi« u odnosu na američke napade iz zraka. Prva inspektorska misija koja je trajala do 1998. godine pronašla je i onesposobila samo manji dio tih kompleksa jer su Iračani ometali njihov rad na vrlo suptilne načine.</p>
<p>Razoružani Irak moguće je na dva načina: potpunom okupacijom (za što Amerikancima treba barem 200.000 vojnika) ili temeljitom inspekcijom koja bi potrajala između 10-12 mjeseci. Inspektori moraju prvo u Irak dopremiti vlastitu opremu, vozila, te prislušne i motrilačke uređaje taktičke namjene koje postavljaju oko sumnjivih područja prethodno snimljenih iz satelita i zrakoplova.</p>
<p>Tako nešto zahtijeva vrijeme od tri mjeseca. Potom slijedi terensko izviđanje koje bi u najboljem scenariju započelo u veljači-ožujku naredne godine i potrajalo do kolovoza-rujna. Tek se tada može sa velikom sigurnošću tvrditi je li Irak »čist« ili pak krši obvezujuće rezolucije UN-a. Takva dinamika za Georgea Busha beskrajno je duga. Njemu je draža ideja da se sjuri u grad i žestokom pucnjavom brzo sredi stvari. On već sada misli na izbore u 2004. godini. No, prema onome što je do sada činio, irački diktator nikada ne bi sva svoja zlatna jaja stavio u jednu košaru. A žele li saznati je li to tako, američki vojnici morat će marširati na Bagdad, svrgnuti Saddama i onda otkriti sve njegove tajne. Strpljiviji put znači da isti posao za njih mogu daleko elegantnije obaviti drugi (inspektori za naoružanje sa širokim ili neograničenim ovlastima) - sve bez krvi i uz neusporedivo niže troškove.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Čovićevo postolje za spomenik</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Vijeće je napravilo povijesni iskorak k depolitizaciji programa HTV-a« - pokušao je, na nikakvu temelju, Ante Čović (izazvan pismom ministra kulture Atuna Vujića) izgraditi sebi i svojim kolegama ako ne već spomenik a onda barem granitno postolje nimalo skromnih dimenzija. Tu je neistinitu tvrdnju davno prije Čovića javnosti već nekoliko puta nastojao podmetnuti i Mirko Galić, koji sebe, a ne Vijeće, smatra zaslužnim za »povijesni iskorak« u depolitizaciji HRT-a. Drugim riječima iste zasluge sebi pripisuje i Jasna Ulaga Valić, te, vjerojatno, Neda Ritz, Galićeva akvizicija koja je za sobom ostavila plitak, bezbojan i bezmirisan trag. Uostalom, HTV nije depolitiziran, u što se, uostalom, vijećnik Čović može uvjeriti malo pažljivijim gledanjem programa. Na Prisavlju se još uvijek robuje politici, odnosno, u stvaranju pograma i urednici i novinari pokoravaju se političkim, često politikatskim a ne profesionalnim kriterijima.</p>
<p>Što je onda na HTV-u drukčije? Što to daje privid depolitizacije?</p>
<p>Odluka političke elite da se prestane miješati u uređivanje programa. Dakle, nakon trećega siječnja ukinuta je crvena linija između Pantovčaka, odnosno, Markova trga i Prisavlja. Nisu se Galić, Ulaga ili Čović, izborili za od politike neovisni HTV, već je sama politika, poučena, valjda, lošim HDZ-ovim, češkim i mnogim drugim iskustvima, rekla: »Dajemo vam slobodu!«</p>
<p>S kojom malo tko na HTV-u zna što činiti. Jedini povijesni korak koji je učinilo Vijeće HRT-a, a pamtit će ga još nekoliko generacija, jest srozavanje profesionalizma. A dokaz te tvrdnje lako je provjeriti pritiskom na daljinski upravljač. Još uvijek se u informativnim emisijama HTV-a vijesti pišu kao u ona olovna, socrealistička vremena. Nakon što se loše sroče, još gore se poredaju i prezentiraju. Razgovori, osim, naravno, ako ih vodi Goran Milić ili još poneka časna, na margine Ulaginog pogubnog eksperimenta gurnuta iznimka, ili su površni, ili pučkoškolski, prilježni, banalni. Dnevnik nedinamičan i predvidljivo oprezan. Panel diskusije ili zakašnjele, ili beživotne, ili nesvrhovite. Zabavne emisije nezabavne a shema nikad gora u gotovo pola stoljeća dugoj povijesti televizije u Hrvata. Niti u programu ima novih emisija, niti je pred kamere postavljeno ijedno novo, svježe, ideološki i(li) partijski neobilježeno, lice kojem bi se moglo povjerovati ono što govori.</p>
<p>Profesionalizam se dugo, sigurno i sve strmoglavije vodi prema dnu, a za što je krivo - prije svih - Vijeće. Potpuno krivim procjenama a poglavito izborom Jasne Ulage Valić za glavnu urednicu, Vijeće je dokazalo potpuno nepoznavanje novinarstva i televizije, pa poput pljuske zvuče Čovićeve lekcije o profesionalizmu na HTV-u.</p>
<p>Istina, Vujićevo se pismo Vijeću može shvatiti (i) kao pritisak izvršne vlasti na neovisni HTV i trebalo bi ga, kad bi se uistinu o tome radilo, osuditi. No, gotovo sve što Vujić navodi u tom pismu, od posrnulih profesionalnih kriterija, voluntarističkih kriterija pri izboru urednika, do sukoba upravljačke i programske ekipe, jest točno. Danas se, dakle, ministri žale na neprofesionalizam a nekad su ga poticali i zahtjevali. Zato Vujićevo pismo nije, naravno, udar političkih struktura na Televiziju, pa nitko, čak ni opozicija, ne rogobori zbog jedne normalne i možda tek nespretne reakcije. </p>
<p>Bata Živojinović, od milja zvan Životinja, poručuje svom negdašnjem prijatelju Borisu Dvorniku da će ga, dođe li u Srbiju, odmah zaklati. »Svaki dan bismo ga klali jer smo mi Srbi divljaci« - kaže Bata. A kako i zašto ne vjerovati srbijanskom predsjedničkom kandidatu?!</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zašto bi Berlusconi kupio Treću mrežu?!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Svi oni koji uporno i permanentno krivcima za programsku agoniju na HTV-u proglašavaju vladajuću političku elitu, bilo u vrijeme kada je Prisavlje s Pantovčakom bilo vezano pupčanom vrpcom, bilo danas kada je Markov trg mogao tek utjecati na izbor ravnatelja, malo znaju o televiziji i ovom našem u Hrvatskoj ne baš odveć cijenjenom zanimanju. Svi problemi nastaju, i s vremenom se generiraju, na HTV-u, čije novinare i urednike - uz časne iznimke - resi prilagodljivost. Nije bilo nikakve šanse da se u vrijeme HDZ-a, kada su se glavni urednici radija i televizije te generalni direktor postavljali na Pantovčaku bez ikakvog utjecaja struke i, ne daj Bože, javnosti, mogao dogoditi slučaj poput onog na češkoj državnoj televiziji. Tamo su, prisjetite se, novinari politici rekli: »Sad je dosta« - te sami, siti politikantskih manipulacija, uzeli ono što pripada njima i češkoj javnosti, koja je hrabrost i odlučnost nagradila nevjerojatnom podrškom. Pred tom spregom građana željnih sloboda i nelakiranih medija te novinara koji su štitili dostojanstvo i tih istih građana ali i svoje profesije, političari su moralu ustuknuti. Praški su novinari znali što žele, ali ne znaju oni na zagrebačkom Prisavlju čije kičme nisu izdržale teret raznih ideologija, režima i moćnika. Političare se u ime javnosti ne kontrolira već im se podilazi, priklanja i služi. Kako očekivati neovisnost od novinarke koja u svakom svom intervjuu poput papagaja ponavlja da je ponosna što je služeći dnevnoj politici, stranci i vođi sudjelovala u stvaranju hrvatske države. Nije li iluzorno očekivati da takvi ljudi stvore od negdašnje partijske, pa potom državne, televiziju u službi javnosti? Oni su svoju tobožnju državotvornost nadredili objektivnosti, pravovremenoj informaciji i pravu na različitost, što je protivno interesima svake države, njenih građana i demokracije. Kako uopće tim uskogrudnim partijskim trbuhozborcima vjerovati da uistinu žele slobodnu, demokratsku, javnu televiziju? Ako je ne žele, ne mogu ni ustati u zaštitu interesa HRT-a. Dok im politika ne da mig. To su, zapravo, razlozi zbog kojih se većina javnosti poznatih novinara i urednika ni oko čega sudbinskog za budućnost HRT-a ne izjašnjavaju.</p>
<p>Kratko o još jednoj zabludi. Kojim bi to, molim lijepo, bio interesom vođen Berlusconi da uđe sa svojim kapitalom u Hrvatsku, odnosno, sadašnju treću mrežu HTV-a? Je li do danas mogao ući u informativne prostore drugih zemalja? Jest. Ali nije. Želi li to Berlusconi kupiti treći HTV-ov kanal kako bi imao veći utjecaj na Istru? Možda. Ali, koji je tu onda naš interes da Berlusconi dobije nacionalnu koncesiju?! Ravan njegovom!</p>
<p>Dakle, Berlusconijem netko maše s mutnom namjerom. Zbog čega bi, pak, Murdoch, koji je nekoliko puta ozbiljno posrtao i ponovo se dizao, želio u utrku s ostale tri nacionalne mreže (dvjema HTV-ovim i jednom Nove TV) na tako malom tržištu? Zato što ima viziju regionalne, jugoistočne televizije? Ako je ima, zašto je stao sa svojim angažmanom u Bugarskoj i bi li ulazio u hrvatski medijski prostor preskačući Srbiju?! Zapravo, u ovom trenutku ne postoji u Europi niti jedna grupacija ili koncern koji se ozbiljno bavi televizijom a da bi imao ili barem pokazao ozbiljan interes za jednu našu nacionalnu mrežu. Sve te licitacije sa zvučnim imenima djeluju neozbiljno. Toliko koliko i rok za prodaju treće mreže, za koju će se prije tući Slovenci, pa čak i Srbi s nekoliko hrvatskih interesenatima nego Berlusconi ili Murdoch. Kako bi nas zavarali, neki od njih će zvučna imena i zvučne televizije postavljati ispred sebe tek kao kulisu. Da zavaraju trag.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zašto smo udaljeniji od Europe nego Slovenija</p>
<p>Začuđuje »hrabrost« Slovenije da nas, a posebno štediše Ljubljanske banke, pokušava uvjeriti da su i devizne ušteđevine naših građana plod prijeratnih republičkih uplata poreza na promet / Budući da nam Slovenija vrlo smišljeno, lobiranjem, optuživanjem i prijetnjama što nas čeka kada ona postane članicom Unije, ipak »pakira« mnoga otvorena pitanja da bi postigli ono što žele, čini se da ćemo unatoč svemu mnoge stvari morati rješavati u paketu. Ako su odgovorni dorasli tom zadatku i znaju kako to riješiti, problema neće biti. Ako to nije slučaj, onda, budući da će ovaj narod sve platiti, oprosti im Bože, jer ne znaju što rade</p>
<p>VLADIMIR TRLIN </p>
<p>Kreiranje i vođenje vanjske politike, posebno na području ekonomskih odnosa, vrlo je odgovoran posao. U današnjem globaliziranom svijetu ono zauzima najvažnije mjesto među mnogim odrednicama današnjeg opstanka i življenja pojedine zemlje. </p>
<p>Ciljevima te politike podvrgnute su gotovo sve danas raspoložive komponente oblikovanja suvremena svijeta i one miroljubive i one ratnog karaktera.</p>
<p>Zbog toga, upravo tom području međunarodnog komuniciranja pridaje se danas najveća pozornost, a za obnašanje tih poslova, biraju se zaista najsposobniji. U takvim okolnostima najbolje prolaze oni moćniji i sposobniji, a najgore oni koji to nisu.</p>
<p>Budući da mi spadamo u potonje, u kojima bi značenje vanjske politike trebao dostignuti razinu »biti ili ne biti«, s pravom si postavljamo pitanje, vodimo li tu politiku primjereno našim mogućnostima i našim potrebama ili ona, stjecajem samostalno proizvedenih, odnosno od vanjskog svijeta nametnutih nam okolnosti, ima neke druge za hrvatsku budućnost neobećavajuće atribute.</p>
<p>Pođimo od temelja na kojima se gradi sve ono o čemu ovisi naš opstanak i naša budućnost. Na Bogom nam danom i ljudskim rukama i umom stvorenoj stvarnosti, to su naše brojčano vrlo bogate vladajuće strukture. </p>
<p>Kristaliziraju se, međutim, ne na temelju izbora najboljih, što bi bilo primjereno našoj maloj zemlji, nego sukladno parcijalnim interesima naših, svakim danom, brojnijih stranaka.</p>
<p>Većina njih, pojedinačno ili u koaliciji, ima »svoje« poimanje upravljanja našom državom odnosno našim uvjetima življenja. Njihovi lideri, osvoje li određene stranke vlast, imat će prigodu postati predsjednikom vlade Republike Hrvatske.</p>
<p>Ako se osjećaju sposobnima preuzeti tu najodgovorniju ulogu upravljanja državom, mi bismo mogli sa zadovoljstvom uskliknuti: »Hvala Ti Bože što si nas obdario tim dragocjenim bogatstvom«. </p>
<p>Kako je to rijetkost u suvremenom svijetu, izuzev u onom njegovu dijelu gdje u pravilu prevladava velika nezaposlenost, bilo bi dobro da oni, na temelju podrazumijevajućeg domoljublja, u tom bogatstvu malo transparentnije izraze svoje moralne vrednote i ljudske vrline sa stajališta ne osobnoga nego općega hrvatskog interesa.</p>
<p>Ako su to oni zaista u stanju učiniti, mogli bismo stvoriti »tim snova« za vladanje i upravljanje našom državom i, dakako, za rješavanje u njoj već toliko nagomilanih problema.</p>
<p>Nažalost, čini mi se ipak da to nije tako. Nemajući dovoljno upravo tih vrednota, stvari kreću sasvim drugim putem. Ne priznajući nikoga boljim od sebe, pa se nitko ni sa kim ne može ozbiljnije udružiti, uporno ostaju samostalnim borcima u cilju realiziranja ne općeg nego osobnog interesa.</p>
<p>Pobjede li na izborima, nesebično će nagrađivati svoje stranačke kolege da s visoka položaja upravljaju našim životom, iako znaju da za taj odgovorni posao ima u našoj zemlji mnogo sposobnijih. </p>
<p>Neobećavajući atributi upravljanja našom zemljom</p>
<p>Međutim, ono što bi se moglo priznati dobrim jest činjenica da svi oni koji bi na temelju svoga radnog iskustva i odnosnih kvalifikacija teško našli posao izvan politike, na izvjestan način pridonose smanjivanju broja nezaposlenih u nas.</p>
<p>No da bi spomenuti neobećavajući atributi upravljanja našom zemljom bili još malo jasniji, završimo ova promišljanja malo konkretnije. </p>
<p>Neka nam za to posluži vrlo sužena ilustracija naših aktualnih odnosa sa Slovenijom. </p>
<p>Spomenimo »samo« dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama u od oko 900 milijuna američkih dolara. Vlada i financijski stručnjaci Slovenije pokušavaju nas uvjeriti da se taj dug treba riješiti putem državne sukcesije.</p>
<p>Koliko znam, a svojedobno sam bio rukovoditeljem poslova državne sukcesije za BiH, zajednička imovina koja se ima raspodijeliti među zemljama sljednicama, nakon disolucije bivše države, definirana je onom koja je zajednički stvarana doprinosima svake pojedine tadašnje republike putem uplata poreza na promet. Otuda, razmjerno veličinama upravo tih uplata, vrši se raspodjela tako stvorene sukcesijske mase. </p>
<p>Zbog toga začuđuje »hrabrost« Slovenije da nas, a posebno štediše Ljubljanske banke, pokušava uvjeriti da su i devizne ušteđevine naših građana plod prijeratnih republičkih uplata poreza na promet.</p>
<p>Isto tako, još je teže razumjeti zašto naši odgovorni za odnose sa susjednom nam zemljom nisu pravodobno, jasno i europski reagirali na taj neprimjeren čin. </p>
<p>Ili su neznalice ili si pak uobražavaju da su, iako neshvaćeni, vrhunski diplomati.</p>
<p>Kvalifikacije takvih pokušaja uvjeravanja sa slovenske strane prepuštam onima koji su odgovorni za sređivanje međusobnih odnosa dviju zemalja. Osim toga, budući da smo čvrsto opredijeljeni rješavati nastale nesporazume na način »problem po problem, paketa nema«, dobro bi pritom bilo imati još nešto na umu.</p>
<p>Sjetimo se vremena kada su se naši vanjski dugovi naplaćivali pljenidbom naših brodova, na koji postupak nismo reagirali, jer smo željeli poštivati suvremene i europski utemeljene međunarodne odnose. </p>
<p>Unatoč tomu, pitajmo se zašto smo mi danas mnogo udaljeniji od Europe nego susjedna nam zemlja koja, u ovom slučaju, ni najmanje ne uvažava vrednote europskih dostignuća s područja međunarodnoga ekonomskog komuniciranja.</p>
<p>Je li razlog tome što Europa više cijeni Sloveniju nego Hrvatsku, ili je razlog tome što strukture koje kreiraju i vode našu vanjskoekonomsku politiku još nisu dostigle razinu sposobnosti obnašanja tih poslova kao one u Sloveniji.</p>
<p>Osvijetlimo naše sposobnosti</p>
<p>Dodamo li svemu tome i problematiku NE Krško sa svim svojim strujnim zavrzlamama i rizicima vezanim za odlaganje nuklearnog otpada, te činjenicu da smo Sloveniji, unatoč svemu, priznali pravo raspolaganja njihovim nekretninama na našem tlu, a što bi ona znala i te kako »europski« iskoristiti da je u našoj poziciji, lakše ćemo osvijetliti naše sposobnosti rješavanja odnosnih problema.</p>
<p>Budući da nam Slovenija vrlo smišljeno, lobiranjem, optuživanjem i prijetnjama što nas čeka kada ona postane članicom Unije, ipak »pakira« mnoga otvorena pitanja da bi postigli ono što žele, čini mi se da ćemo unatoč svemu mnoge stvari morati rješavati u paketu.</p>
<p>Ako su odgovorni dorasli tom zadatku i znaju kako to riješiti, problema neće biti. Ako to nije slučaj, onda, budući da će ovaj narod sve platiti, oprosti im Bože, jer ne znaju što rade. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, umirovljeni je znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Slaba Tuđmanova politika podijelila je hrvatsko glasačko tijelo, sadašnja ga ponovno homogenizira</p>
<p>Hrvatska je vlada nesređena i nesposobna. Nesposobnost joj je od ljudi, a nesređenost od prikrivanja ideološkog pristupa pitanjima narodnog života i zadaćama države. Međutim, Vlada je u jednom uspjela. Uspjela je privoljeti haaško tužiteljstvo na punu suradnju. Vladi suradnja, narodu okapanja. Kada se razbor prokrči kroz uzbuđenja u Sabornici, mora priznati da od hrvatskih Hrvata nitko nije sada ni scheweningenski dragovoljac ni scheweningenski zatočenik... Problem hrvatskih vođa je u tome, što je stanje u zemlji zbog nesređenosti i nesposobnosti Vlade tako slabo, da vlasti više ne pomaže ni dosadašnji kumulativ pomoći haaškog tužiteljstva, jer se domaće nevolje sve više gomilaju. Ako se problemi ne rješavaju treba ih zasjeniti nekim nestvarnim i namještenim uspjesima / Jedini učinak ove vlasti su reforme. Na djelu su reformske, a ne narodne snage. Prošle su tri godine reformi, od kojih nema poboljšanja. Reforma je postupak. Uzrok promašaja sadašnje vlasti je njeno usredotočenje na procese, a ne na ostvarenje svrha, rezultata i probitaka. Narodu od reformi ne dolazi nikakvo dobro i zato narod na sadašnju vladu više ne računa</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ </p>
<p>Hrvatska je s haaškim tužiteljstvom već imala okapanja. Pokušaji tužiteljstva izazivaju golemo uzbuđenje koje paralizira rad parlamenta i cijeli narod. </p>
<p>U takvim trenucima hrvatski političari su sposobni napraviti samo jedno: iskovati lažan konsenzus, jer se jedni boje naroda, a drugima je konsenzus surogat za vlast.</p>
<p>Tako je i sada, u povodu najhitnijega uhidbenog naloga za sjajna i preiskusna generala, koji je u svom drugom ratu pomrsio sva mjerila dobnosti. Međutim, uzbuđenje obično ubrzo prođe i bude još brže zaboravljeno.</p>
<p>Sada, dok vlada uzbuđenje, zaboravljeno je sve drugo. Trenutačno nas ne tište redovite, kronične nevolje. Stanje se priviđa tako sređenim da bi i Račan mogao dobiti sljedeće izbore. Odatle valja poći raščlamba, ali se valja i prisjetiti da već dvije godine ništa ne pitaju za generala Gotovinu, a bez generala Bobetka ne mogu ni dvadeset četiri sata otkad im se prohtjelo njegovo društvo. </p>
<p>Hrvatska je vlada nesređena i nesposobna. Nesposobnost joj je od ljudi, a nesređenost od prikrivanja ideološkog pristupa pitanjima narodnog života i zadaćama države. </p>
<p>Međutim, Vlada je u jednom uspjela. Uspjela je privoljeti haaško tužiteljstvo na punu suradnju. Vladi suradnja, narodu okapanja.</p>
<p>Kada se razbor prokrči kroz uzbuđenja u Sabornici, mora priznati da od hrvatskih Hrvata nitko nije sada ni scheweningenski dragovoljac ni scheweningenski zatočenik: general Stipetić je na svom poslu u domovini, nakon što su ga pogrješkom ispitali u Zagrebu: general Ademi je Albanac kojeg su pustili u zavičajni Split; generalu Norcu se sudi u domovini uz silno štovanje u narodu i u crkvenim krugovima; generalu Gotovini je kao i prije Domovinskog rata.</p>
<p>Međutim, ako se pogleda preko Drine, srbijanska se Vlada može sramiti svoje suradnje s haaškim tužiteljstvom. Svaki do šestorice jakih Hrvata u prošlom stoljeću umro je u kućnom, bolničkom ili župnom krevetu. Srbi su imali samo dva jaka čovjeka, Pašića i Miloševića, a jedan od njih sada je u Scheweningenu. Haaško je tužiteljstvo uspjelo pridobiti Srbijance na punu suradnju, pa njihovi predvodnici sada moraju ponovo huckati vlastiti narod na paljetkovani (naknadno trgani) nacionalizam, šovinizam i velikosrpstvo. Predizborni spätlese nacionalizam!</p>
<p>Problem hrvatskih vođa je u tome, što je stanje u zemlji zbog nesređenosti i nesposobnosti Vlade tako slabo, da vlasti više ne pomaže ni dosadašnji kumulativ pomoći haaškog tužiteljstva, jer se domaće nevolje sve više gomilaju. Ako se problemi ne rješavaju treba ih zasjeniti nekim nestvarnim i namještenim uspjesima.</p>
<p>Vladi spas može doći jedino iz Haaga. Kaže se da daje onaj tko je naučio davati. To najbolje znaju prikupljatelji doprinosa za izborne kampanje: lakše daje onaj tko je dao prije. Sada je Vladi za kampanju najlakše dobiti prilog iz Haaga. Zato se i misli, da će Račan riješiti i sadašnji slučaj.</p>
<p>Ideološki, daljinski pristup sadašnje SDP-ove Vlade uz njeno slabo razumijevanje narodne politike i slabo poznavanje naroda, očitovao se u silnoj potrebi za reformama. </p>
<p>Jedini učinak ove vlasti su reforme. Na djelu su reformske, a ne narodne snage. Prošle su tri godine reformi, od kojih nema poboljšanja. Reforma je postupak. Uzrok promašaja sadašnje vlasti je njeno usredotočenje na procese, a ne na ostvarenje svrha, rezultata i probitaka. Narodu od reformi ne dolazi nikakvo dobro i zato narod na sadašnju vladu više ne računa.</p>
<p>Ima, međutim, i druga strana reformi. One stvaraju zbrku, nered, nerad, besmisao, neotpornost, zastoj i propadanje. Prianjajući uz reforme iz daljinskih, internacionalističkih pobuda ova je vlast u Hrvatskoj i među narod posijala samo zlo sjeme.</p>
<p>Možda je ona samo nesvjesno, prema staroj navadi, pogonjena ideologijom. Možda su i nakane i istinske pobude njenih ljudi dobre. </p>
<p>Kako se o njima ne bi nagađalo, stav Vlade kao ustanove mora se cijeniti samo po onome kako je se vidi da postupa. Zato se, ipak, za dosadašnje protuslovno i misaono nesuvislo ponašanje Vlade uzrok mora tražiti u nakanama njenih ljudi: provela je sve što je kanila, a narodu nije ništa pružila. U saborskoj raspravi o uhidbenom nalogu HSS se čudio »odakle ovo sada, kada se stanje počelo sređivati?« HSS bi, kad se već umjesto HSLS-a u koaliciji ugnijezdio kao drugi ortak, uživao malo mira kako bi se mogla spokojno provesti započeta agrarna reforma pa da njegovi glasači ili mogući glasači dobiju zemlju. »Ovo sada«, uhidbeni nalog, došlo je zbog sloma projekta »Piran«, koji je prelio čašu narodnog strpljenja.</p>
<p>U nedavnoj raspravi na sjednici Vlade o demografskoj politici buru veselja izazvala je opaska o »dvije lignje«. Vidljivo su se uveselili i HSS-ovi članovi Vlade. Problem i jest u tome što su za Vladu u pitanju dvije lignje, a ne Savudrijska vala, neotuđivost hrvatskog prostora i, s obzirom na najnovije okolnosti, opstojnost Hrvatske kao samostalne zemlje. Ako se uzme u obzir da je taj isti neizbježan čovjek pravio predložak za projekt »Lisica«, da je savjetovao Matešinu vladu u pitanjima energetske politike u vrijeme kada je »Enron« tresao Hrvatskom, da je napravio dogovor o elektrani u Kršom, da »drži na vezi« tužiteljstvo u Haagu te da je arhitekt »piranskog sloma« u Savudrijskoj vali, ljudi su skloni zaključiti da je epicentar svih hrvatskih političkih okapanja u užem kabinetu.</p>
<p>Nedavno istraživanje javnog mišljenja, koje je napravljeno prije utemeljenja Hrvatskoga bloka, poslalo je trnce kroz središnjice mnogih stranaka. Slaba Tuđmanova politika s kraja vladavine podijelila je hrvatsko glasačko tijelo. Sadašnja ga politika ponovno homogenizira. </p>
<p>Za glasove koje je Tuđman nekada imao iza sebe, a koje je počeo rasipati politikom pomirbe, a rasuo ih toleriranjem korupcije, sada se nadmeću HSP, HB, HDZ, HSLS i DC. Njih ujedinjuju Tuđmanovi izvorni glasači. Čak bi i jedno krilo SDP-a pokušalo za svoju stranku sreću s tim glasačima. </p>
<p>Za to bi se hrvatsko glasačko tijelo mogao nadmetati i HSS, da nije u koaliciji sa SDP-om, koji nehotice okuplja nekadašnje prirodne Tuđmanove glasače. </p>
<p>HSS je još u dilemi: i dalje poticajima kupovati određen, ograničeni dio glasača, koji je devedesete glasovao za Tuđmana, ili se početi nadmetati za sve glasače u Hrvatskoj?</p>
<p>Nastavi li utabanim putem može u koaliciji čekati izbore i dijeliti sudbinu SDP-a. Ako želi postupati kao i druge hrvatske stranke valja mu odmah napustiti koaliciju. Neka mu ne bude žao užeg kabineta. Možda će tako dobiti hrvatske i gradske, a ne samo kajkavske seljačke glasove. </p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Bubrezi za transplantaciju propadaju u šok sobama</p>
<p>U mnogim je bolnicama zanemaren segment eksplantacije, odnosno uzimanja organa od osoba stradalih u npr. prometnim nesrećama koje su zadobile smrtonosne ozljede glave i mozga, dok su organi koji se presađuju ostali neoštećeni. Postoje prijedlozi da bi Ministarstvo zdravstva trebalo odabrati stručnu i odgovornu osobu koja bi uvidom u dokumentaciju umrlih u jedinicama intenzivne skrbi provjerila jesu li umrle osobe bile prijavljene kao mogući donatori organa / Budućnost je transplantacije u potpuno drugim mogućnostima. Jedna od njih je iskorištavanje organa genetički modificiranih životinja stvorenih procesom kloniranja. Takvi životinjski organi mogli bi se transplantirati ljudima. I dok se već radi na takvim istraživanjima, čini se da čovječanstvo očekuju neke nove moralne i etičke nedoumice</p>
<p>INES MALIĆ</p>
<p>Suvremena medicina sve više nastoji oboljeli dio tijela, zamijeniti transplantatom zdravog organa ili tkiva. Za uspješnost transplantacije, odnosno za preživljavanje presađenih organa nužna je genetička srodnost davaoca i primaoca transplantata.</p>
<p>Jedini primjeri trajno preživjelih transplantata su tzv. izotransplantati, odnosno oni između jednojajčanih blizanaca. </p>
<p>Za razliku od izotransplantata, transplantati izmijenjeni između genetički nesrodnih jedinki najčešće ne uspiju. Razlog tome su genetičke razlike između primaoca i davaoca. </p>
<p>Da bi se život presatka što bolje osigurao potrebno je odrediti stupanj tkivne srodnosti tzv. tipizaciju tkiva, koja se obavlja samo ako postoji podudarnost krvnih grupa AB0 sustava prema načelima koja vrijede za transfuziju krvi. </p>
<p>Tako se, na primjer, bubreg može dobiti i od brata, sestre ili majke, ali humanije je ne ugrožavati njihovo zdravlje i organ uzeti od umrle osobe. Svijet je brzo prihvatio činjenicu da je transplantacija liječenje, a transplantat lijek koji se ne smije uskratiti kad god je to moguće. </p>
<p>U Hrvatskoj je 1988. god. stupio na snagu nešto izmijenjen zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela radi liječenja. Dopune zakona obuhvaćaju opredjeljenje da se dijelovi tijela umrle osobe mogu uzimati radi presađivanja ako se umrla osoba za života nije tome izričito protivila. </p>
<p>U većini europskih zemalja (Hrvatskoj, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Grčkoj), koje imaju »zakon pretpostavljena pristanka« običaj je da se bliska obitelj neposredno umrlog člana ipak pita za dopuštenje za uzimanje organa radi presađivanja. </p>
<p>Kako se u Hrvatskoj u trenucima nesreće, obitelji umrle ili stradale osobe još teško odlučuju za doniranje organa svoga umrloga, nema mehanizma za stavljanje u funkciju postojećeg zakona. Upravo taj zakon proizlazi iz stava liječnika koji godinama ističu da je cilj kadaverična transplantacija (uzimanje dijelova tijela od umrle osobe). </p>
<p>Iskustva drugih zemalja idu u prilog što bržoj realizaciji ideje da se u vozačke dozvole upisuje želi li vlasnik dozvole biti donator organa. Da problem realizacije transplantacije nije zanemaren govori nam činjenica da je Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1999. g. donio Rezoluciju o poticanju presađivanja organa u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>No postavlja se pitanje zašto je Hrvatska na dnu europske ljestvice po broju obavljenih kadaveričnih presađivanja, unatoč tome što posjeduje vrsne liječnike i zakonske uvjete. </p>
<p>Prva transplantacija bubrega izvedena je u Rijeci 1971., a druga u Zagrebu 1973.. Iako je od tada prošlo dosta vremena današnji broj transplantacija nije optimističan: prema podacima Republičkog centra za transplantaciju i tipizaciju tkiva, 2000. godine su sa dvanaest umrlih eksplantirana dvadeset četiri bubrega. </p>
<p>Sa živih srodnika presađeno je devet bubrega i u inozemstvu je transplantirano deset bolesnika. Tako da su ukupno transplantirana četrdeset tri bolesnika. Ako to usporedimo s europskim prosjekom zaostajemo pet puta, ili s onim najboljima, recimo Španjolskom, Portugalom, Austrijom, koji na milijun stanovnika izvedu devet puta više transplantacija nego mi, postaje jasnije zašto smo među posljednjima na kontinentu. Istodobno na listi čekanja te iste godine bilo je blizu tisuću bolesnika.</p>
<p>Jedan od razloga takva stanja je činjenica da je u mnogim bolnicama zanemaren segment eksplantacije, odnosno uzimanja organa od osoba stradalih u npr. prometnim nesrećama koje su zadobile smrtonosne ozljede glave i mozga, dok su organi koji se presađuju ostali neoštećeni. </p>
<p>Postoje prijedlozi da bi Ministarstvo zdravstva trebalo odabrati stručnu i odgovornu osobu koja bi uvidom u dokumentaciju umrlih u jedinicama intenzivne skrbi provjerila jesu li umrle osobe bile prijavljene kao mogući donatori organa. </p>
<p>Takvom kontrolom spriječila bi se porazna činjenica koja govori da bubrezi za transplantaciju propadaju u šok sobama. </p>
<p>Drugi razlog otežane realizacije transplantacije je činjenica da rad eksplantacijskog tima HZZO uopće ne honorira, tako da transplantacijski timovi rade volonterski. </p>
<p>A podatak da cijena zahvata presađivanja npr. jetre u Hrvatskoj iznosi 300 tisuća kuna, a u europskim se zemljama kreće oko 80 tisuća eura govori nam o teškom financijskom stanju zdravstva. Za sam zahvat presađivanja jetre ne postoji bodovni sustav, nego se koriste šifre drugih operacija. </p>
<p>Treća prepreka uspješnosti presađivanja organa u nas je slaba edukacija stanovništva. Trebalo bi se više raditi na razvijanju svijesti o potrebi humanog darivanja organa, te bi se tako lakše mogao izbjeći sukob s rodbinom umrlog. Tek će se prosvjećivanjem populacije o humanom činu darivanja, te upozoravanjem na suglasnost Crkve i zakona, postići mnogo više. </p>
<p>Španjolska je pozitivan primjer odlične sprege katoličanstva i darivanja organa: oni imaju jednu od najkraćih lista čekanja na presađivanje organa i visoko razvijenu transplantativnu praksu. </p>
<p>U Hrvatskoj već postoji donorska mreža, a njeni članovi potpisivanjem donorske kartice pridonose stvaranju naklonosti stanovništva prema darivanju organa. I na posljetku velika se važnost opravdano pridaje utemeljenju nacionalnog transplantacijskog programa: »Croatiatransplanta«. Planirano je da bi »Croatiatransplant« jamčio dvostruko više transplantacija rožnica od sadašnjih nekoliko desetaka godišnje, također i veći broj transplantacija srca i bubrega, te poboljšanje teške situacije u transplantaciji koštane moždine.</p>
<p>Ovo su samo neke prepreke transplantaciji danas, a što je budućnost transplantacije? Nju znanstvenici vide u potpuno drugim mogućnostima. </p>
<p>Jedna od njih je iskorištavanje organa genetički modificiranih životinja stvorenih procesom kloniranja. Takvi životinjski organi mogli bi se transplantirati ljudima. I dok se već radi na takvim istraživanjima, čini se da čovječanstvo očekuju neke nove moralne i etičke nedoumice.</p>
<p>Autorica je diplomirana inženjerka bilogije iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nedopustivo je poštovanje ograničiti samo na osobe vlastite klase, rase, etničke ili vjerske pripadnosti</p>
<p>Novi zavjet nije samo ekskluzivna knjiga kršćanstva, nego sveopće dobro, nikad domišljen, uvijek iznova vrelo nadahnuća... S pravom se može reći da Isusov život i njegova smrt pripadaju</p>
<p> i teolozima i filozofima, kao i redateljima i libretistima, književnicima i romanopiscima, podjednako kao i nepreglednu mnoštvu njegovih učenika</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDER</p>
<p>Članak »Od svoga humanističkoga pristupa Supek izrađuje sekularnu dogmu i kroji Crkvu prema svojoj projekciji« (Vjesnik, Stajališta, 11. rujna 2002.) kapelana Pavla Primorca s pravom je kritizirao njegov kolega po struci, teolog (Vjesnik, Pisma čitatelja, 13. rujna), zbog stila i rječnika kojim Pavle Primorac polemizira s Ivanom Supekom. </p>
<p>Taj članak zaslužuje, međutim, i kritiku sadržaja: ideja vodilja Primorčeva napisa, kao i njegove formulacije nisu baš uzor tolerantnosti prema neistomišljeniku, naprotiv. Unatoč tomu, ili bolje, upravo zbog toga analiza Primorčevih misli može biti zanimljiva ne samo teolozima, nego i stručnjacima koji se bave psihologijom i sociopatologijom društva. </p>
<p>Kapelan Pavle Primorac, naime, spočitnuvši pravo Ivanu Supeku da kao agnostik raspravlja o teološkim temama, izražava svoje uvjerenje da nevjernik nema niti prava niti sposobnosti za osoban pristup Isusu niti može razumjeti pravu narav Crkve. </p>
<p>U tom kontekstu Primorac Supekova razmišljanja kvalificira kao »projekcije« i čak kao »opsesije«. Supekov »racionalni pristup Kristovoj osobi« za Primorca nije ni poticaj, niti nadahnuće, čak niti kritičan upit koji bi upravo svećenika mogao potaknuti na ozbiljno preispitivanje vlastite savjesti. </p>
<p>Primorac poručuje agnostiku Supeku da agnosticizam nije intelektualni stav s kojim teolog može i treba razgovarati. </p>
<p>Bezrezervno uvažavanje čovjeka kao čovjeka, bio on vjernik ili nevjernik, mora prethoditi svakoj ocjeni njegovih uvjerenja; to je uostalom nauk Drugog Vatikanskog sabora (vidi dekret o vjerskoj slobodi Dignitatis humanae, poglavito članak 2.!). Primorac očito nije spreman priznati i prihvatiti da i agnostik traži istinu ili dosljedno i ozbiljno preispituje istinu ili je skeptičan prema svojim vjerskim uvjerenjima i sumnjama. </p>
<p>Iako iz Supekovih stavova doista nije razvidno da je on uspostavio osoban odnos s Kristom – što mu kapelan Primorac zamjera – treba ipak imati na umu da Supek, kao agnostik, to ne može niti pretendira na to. Agnostik će teško spoznati Krista, odnosno Isusa Sina Božjega. Njemu to vjera ne kaže, ali i agnostik će moći nešto doznavati o Isusovoj ličnosti, ma kako malo i vjernik-kršćanin o tome znao. </p>
<p>Čitatelju Supekova teksta postaje jasno da se agnostik i te kako udubio u Sveto pismo i da ima pred svojim očima Isusa evanđeoskih tekstova. Supek jasno razlikuje povijesnog Isusa od Krista, razlikuje Isusa, za kojeg svjedoče njegovi učenici, od kasnije zajednice koja je Isusa upoznavala kroz Predaju, i, na posljetku, Supek zna da Crkva, od prvobitne zajednice ekklesia do svoje današnje pojavnosti, nije identična sa svojim osnivateljem. </p>
<p>Te sam odrednice iščitala iz Supekova podlistka i iz drugih njegovih napisa, a nisam mogla ustvrditi da fizičaru nedostaje razumijevanja. </p>
<p>Za razliku od Supeka, Primorcu unatoč velikim i teškim riječima, kakvima argumentira, nije uvijek jasno kako je to savršeno jasno agnostiku, upravo zato što je onaj, koji ozbiljno traži, u pravilu svjestan svojih granica spoznavanja. </p>
<p>To je liberalan odnos prema vjeri, prema Crkvi, prema tuđim uvjerenjima.</p>
<p>U najboljem smislu riječi »liberal« – i takav odnos prema vjeri ne mora biti pogrešan, unatoč svojoj ograničenosti. Pojam »liberal« nije riječ za moralnu diskvalifikaciju. </p>
<p>Zašto je, međutim, liberal ujedno i Jakobin? Osoba kojoj je Primorac namijenio tu kvalifikaciju, zacijelo nema nikakvih pretenzija proganjati i zatrti Crkvu. Bit će da je to jedna od onih »teških« riječi kojima autor nastoji impresionirati svojim »znanjem« i zastrašiti potencijalne kritičare. </p>
<p>Ostaje pitanje, može li ili ne agnostik uspostaviti intiman odnos s povijesnim Isusom Kristom i izreći o Isusu autentične spoznaje?</p>
<p>Dok evanđelje prenosi ono što je Isus značio šačici ljudi koji su kasnije stvorili ekklesia Kristovu, Isus evanđelja, odnosno Isus koji ima čovjekov lik i lice, koji je hodao ovom Zemljom, taj je Isus upravo zbog Svetoga pisma postao i čovjekom svjetske književnosti. </p>
<p>Evanđeljima koja su napisana ne samo za malu grupicu, nego za svijet u najširem smislu, Isus je čovjek za cijeli Svijet, dostupan svima i »opće dobro«. On je lik književnosti, ali i čovjek s kojim se susreću čitatelji evanđelja. Novi zavjet nije samo ekskluzivna knjiga kršćanstva, nego sveopće dobro, nikad domišljen, uvijek iznova vrelo nadahnuća. </p>
<p>Marksistički filozofi Milan Mahovec i Roger Garaudy, koji su se svaki na svoj način bavili Isusom, ustvrdili su, kako se Isus tiče i njih, marksista, agnostika. </p>
<p>Židov Pinchas Lapide je pitao što znači čovjek Isus za židova i analogno tome se i muslimani i hindusi bave tim likom. Pier Paolo Pasolini je osjećao potrebu sučeljavati se s Isusom – učiteljem i izbaviteljem u svom filmu »Evanđelje po Matiji«, dok je redatelj Martin Scorsese Isusovu ljudskost i ljudsku narav problematizirao u filmu »Posljednje Kristovo iskušenje«. </p>
<p>Svi su oni pridonijeli novim tumačenjima koja su obogatila Predaju, a kršćanima vjernicima usmjeravali poglede na uvijek svježe, nove aspekte. Zato se s pravom može reći da Isusov život i njegova smrt pripadaju i teolozima i filozofima, kao i redateljima i libretistima, književnicima i romanopiscima, podjednako kao i nepreglednom mnoštvu njegovih učenika.</p>
<p>Konstantan je čimbenik Isusova života i smrti da je živio i umro »za ljude«, »za Svijet«. Prema apostolu Pavlu (pisma Hebrejima), Isus ima univerzalno značenje; kršćanski pojam »spasa« i »otkupljenja« uključuju cijeli Svijet i čovječanstvo. </p>
<p>To je jasna ograda nove vjere od židovske isključivosti. </p>
<p>Univerzalnost crkvenog djelovanja ističe se i u već spomenutom koncilskom dekretu o vjerskoj slobodi. Zato je nedopustivo samovoljno ograničiti poštovanje samo na osobe vlastite klase, rase, etničke ili konfesionalne pripadnosti, ili na osobe koje se, prema ljudskom ključu, dijele na »nevjernike« i »vjernike«. </p>
<p>Uoči toliko samovolje i isključivosti teško se ne zapitati: Zar se briga za duše mora očitovati napadima na nevjernike i neistomišljenike? Moraju li se neistomišljeniku spočitavati ne samo intelektualna sposobnost i čestitost, nego i sve druge moralne kvalitete? </p>
<p>Mora li se totalitaristički odnos prema ideološkom neprijatelju nastavljati i među onima koji su sami bile žrtve totalitarizma? </p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja i povjesničarka, publicistica iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="16">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Samo rijetki pružaju otvorenost i toplinu </p>
<p>Gordana Sobol, ministrica u Vladi i tajnica Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske</p>
<p>Da me je netko prije dvadesetak godina pitao: »Želiš li živjeti u Zagrebu?«, sigurno bih odbacila tu mogućnost. Ništa posebno me uz njega nije vezalo. Tada mi je Zagreb bio nepoznat, neprivlačan i dalek, doživljavala sam ga samo kao usputnu stanicu na putu ka dragim zagorskim bregima.</p>
<p>No, život je dovoljno nepredvidiv i ja danas brojim već desetu godinu svojega boravka u ovom gradu. Zagreb je za mene ipak ljubav na drugi pogled. Teško sam se ja, rođena Riječanka, privikla na njegovu veličinu i prostranost. Najteže je bilo probuditi se ujutro, a ne popiti kavu s pogledom na more.</p>
<p>No, Zagreb osvaja polako, ali sigurno. Danas volim njegovu širinu i otvorenost. Smiješna sam ponekad sama sebi kad shvatim da me uvijek iznova oduševljava, na primjer, odlazak u Zoo s mojom kćerkom. Maksimirska jezera, jarunske staze ili Zrinjevac tu u blizini - dovoljno za predah. </p>
<p>Zagreb najviše volim u ranu jesen i proljeće. Volim čuti šum vjetra u zagrebačkim krošnjama, a nigdje ga nećete osjetiti tako kao u krošnjama Strossmayerova šetališta. Fascinantne su te zagrebačke prave oaze mira, a doslovce u središtu grada. To je stvarno jedinstvenost Zagreba. </p>
<p>Još uvijek uglavnom idem pješice na posao. Preko Trga, Radićevom, uz stube do Lotrščaka. Pogled na krovove Zagreba i Uspinjaču i radni dan može početi, dok negdje u blizini prvi ulični svirač već pjeva »Kraj kapele svete Ane...«.</p>
<p>No, najljepše što mi je Zagreb dao - to su ljudi, moji prijatelji i poznanici, oni koji vas vole i poštuju bez obzira što trenutno radite i što trenutno jeste. Tu dragocjenost našla sam upravo ovdje, u ovom gradu. </p>
<p>Namjerno ne spominjem restorane, kafiće, trgovine, kulturna zbivanja - sve se to podrazumijeva i sve to naći ćete bilo gdje po svijetu. A toplinu, otvorenost, prisnost i srdačnost pružaju rijetki. Zagreb je među njima. I nije slučajno da je upravo jedno malo licitarsko srce simbol ovoga grada.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U listopadu biciklom od Miramarske do Cvjetnog trga </p>
<p>Nova staza povezat će već izgrađene biciklističke staze duge 26 kilometara / Konceptom vođenja biciklističkog prometa predviđeno u Zagrebu 160 km biciklističkih staza, a novi GUP predviđa čak 300 km staza / U nedjelju dan bez automobila u užem središtu grada / Zelenima čekić više neće biti potreban </p>
<p>U Gradskom poglavarstvu predstavljen je u petak projekt Biciklističke staze prema centru grada. Riječ je uređenju novih biciklističkih staza dužine dva kilometra koje će prolaziti trasom Miramarska - Mihanovićeva - Gundulićeva - Varšavska i prometno povezati postojeće biciklističke staze, dugačke 26 kilometara. S novom biciklističkom stazom, međutim, Gundulićeva će imati 40 parkirališnih mjesta manje. </p>
<p>»Ovaj projekt uvod je u kontinuirano uvođenje biciklističkog prometa u Zgrebu«, izjavila je gradonačelnica Vlasta Pavić. »Na taj način«, dodala je »biciklistička mreža u našem, gradu iznosila bi 160 kilometara, za što je potrebno investirati 20 milijuna kuna«. </p>
<p>Prema njezinim riječima to nije kraj priče o biciklističkom prometu i novim biciklističkim stazama, jer je prijedlogom novog Generalnog urbanističkog plana predviđena biciklistička mreža duga 300 kilometara.</p>
<p>Gradonačelnica je ujedno najavila i obilježavanje Europskog dana bez automobila, u nedjelju 22. rujna, kada će u užem gradskom centru biti zabranjen promet motornim vozilima, dok će javni prijevoz biti besplatan. Stoga je pozvala građane da tog dana pješače, koriste javni prijevoz ili voze bicikl.</p>
<p>O projektu biciklističkih staza detaljnije je govorio pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet Stipan Matoš. »Izradili smo projekt koji je kasnio u odnosu na dogovore, pa će kasniti i njegova realizacija. No, godina još nije gotova, a problem biciklističkog prometa u Zagreba nikad ranije nije bio obuhvaćen ovako ozbiljno. Postojeće staze imaju niz nedostataka, koje ćemo s vremenom ukloniti«, rekao je Matoš. Kako bi projekt bio što kvalitetniji, korištena su iskustva Ljubljane, Maribora i Münchena. </p>
<p>Projekt će biti predstavljen u nedjelju ispred kina Europa, prilikom zatvaranja užeg središta grada za promet motornim vozilima. U sklopu projekta, najavio je Matoš, spustit će se ukupno 78 rubnjaka na gradskim križanjima, nakon čega će se označiti staze. »Ostvarenje toga projekta stajat će između 400 i 500 tisuća kuna i ako ostane novaca spustit ćemo još rubnjaka«, rekao je Matoš.</p>
<p>Podsjetimo, Grad je za uređenje biciklističkih staza u ovoj godini izdvojio milijun kuna, a Matoš najavljuje da će se ista svota za to izdvojiti i iduće godine. Kojim će se intenzitetom širiti mreža biciklističkih staza, ovisit će o interesu građana i korištenju postojećih staza.</p>
<p>Projekt će, prema najavama pomoćnika pročelnika, biti ostvaren u toku listopada. »Ako zakazani rokovi ne budu poštovani, mi ćemo biti odgovorni«, izjavio je Matoš novinarima.</p>
<p>Branko Vilus iz Biciklističke sekcije Zelene akcije izrazio je zadovoljstvo što se u vezi s biciklističkim stazama nešto počelo kretati. Stipanu Matošu uručio je čekić kojim su aktivisti te nevladine udruge samoinicijativno spuštali rubnjake na nekim gradskim križanjima. »Bio je to izraz građanskog neposluha i smatram da nam čekić više neće biti potreban«, kazao je.</p>
<p>Ispred ulaza u Poglavarstvo aktivisti Zelene akcije dijelili su prolaznicima letke sa zahvalama što u gradu ne voze automobil. Podsjetivši na događaje nakon pada Berlinskog zida, svoju sreću izrazili su dijeleći bombone i komadiće kamena odlomljenih rubnjaka, dotadašnjih prepreka za neometano kretanje biciklista.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Stanari sami uredili zeleni otok</p>
<p>Pravilnim razvrstavanjem, ukupna količina otpada smanjit će se za 60 posto </p>
<p>Nekolicina stanara i Nenad Miljković, predstavnik suvlasnika stambene zgrade na Prisavlju 10, predstavili su u petak reciklažni zeleni otok, koji su sami uredili ispred svoje zgrade. </p>
<p>U ekološki uređenom prostoru smješteni su spremnici za sve vrste otpada odnosno za njihovo odvojeno skupljanje, te komunalni kontejneri za nerazvrstani kućni otpad. Tako stanari ove zgrade ne moraju svoj otpad nositi do udaljenih spremnika, već mogu papir, staklenu, pet-ambalažu, stare baterije i lijekove odlagati u neposrednoj blizini zgrade. Za bio-otpad će uskoro urediti i mali vrt za kompostište.</p>
<p>Prema riječima Nenada Miljković, inače člana Zelene akcije, projekt je iznimno važan za cijeli grad, jer se samo ovakvim razvrstavanjem i odlaganjem kućnog otpada ukupna količina otpada može smanjiti za barem 60 posto. »U uređenje prostora izdvojili smo iz pričuve 4600 kuna, dok su spremnici Čistoćini. Nadamo se da će svi stanari pravilno odlagati smeće, pa računamo da bi se spremnici praznili svakih tjedan dana, a ne svakih šest mjeseci, kao što je sada katastrofalni prosjek u ostatku grada«, kaže Miljković.</p>
<p>I dok se u Njemačkoj, nastavlja, papir u potpunosti proizvodi iz recikliranog papira, kod nas je situacija posve drukčija. »Godišnje na deponiju završi čak 350.000 tona papira, u tvornicama se prerađuje samo 22.000 tona, a skupa sirovina se uvozi«, rekao je Nenad Miljković. Rekao je kako bi grad trebao prepoznati taj problem i kažnjavati one koji se ne pridržavaju Pravilnika o sakupljanju otpada. »Trebali bismo težiti tome da se u spalionici na Jakuševcu, koja je ekološki prioritet, spaljuju samo 20 posto ukupne količine komunalnog otpada, dok bi ostalih 80 posto trebalo reciklirati«, zaključio je Miljković.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Na Jarunu u subotu utrka protiv droge </p>
<p>Tradicionalna humanitarna manifestacija Trčimo zajedno protiv droge održat će se u subotu, 21. rujna, na zagrebačkom jezeru Jarun u sklopu Samsung Running Festivala.</p>
<p> Cilj je utrke da se što više djece na simboličan način uključi u borbu protiv droge, rekao je Franjo Kordić, tajnik Zagrebačkog atletskog saveza koji organizira utrku.</p>
<p> Ako u subotu bude lijepo vrijeme, očekuje se oko 10.000 sudionika, dodao je Kordić.</p>
<p> Prijave za utrku primaju se od 8 do 10 sati, a start je u 10.30 sati ispred Doma tehnike na Jarunu. Predviđeno je da utrka ili šetnja oko jezera duga pet kilometara, traje oko sat i pol.</p>
<p> Nakon utrke organizirat će se zabavni program uz nastup estradnih umjetnika i tombola sponzora manifestacije, Europatradea.</p>
<p> Za vrijeme manifestacije Jarun će biti zatvoren za sva vozila osim za akreditirane osobe i Hitnu pomoć. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dobrovoljni vatrogasci dobili 13 novih vozila </p>
<p>U prostorijama Zajednice dobrovoljnih vatrogasnih društava Zagreba, u Mlinarskoj ulici, u petak je 13 vatrogasnih društava dobilo od grada nova vozila. Ključeve novih Mazdinih »pick up« vozila predstavnicima vatrogasaca uručili su zamjenik gradonačelnice Milan Bandić i zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Zagreba Javor Lozar. </p>
<p>»Nova vozila zamijenit će ona sa 25 do 30 godina, koja su zbog starosti i nedostatka rezervnih dijelova smanjivala operativnost zagrebačkih vatrogasaca«, izjavio je predsjednik Vatrogasne zajednice grada Zagreba Zlatko Križanić. Donacija je rezultat dogovora Zajednice i Gradskog poglavarstva, a za vozila su iz gradskog proračuna izdvojena dva milijuna kuna. Nova vozila dobila su dobrovoljna vatrogasna društva Botinec, Bukovac, Branovec, Cerje, Dragonožec, Dubrava, Granešinski Novaki, Hrelić, Jarun, Kustošija, Lužan, Mala Mlaka i Odra. </p>
<p>U Zagrebu djeluje 50 dobrovoljnih vatrogasnih društava, sa 4500 članova. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Smanjuje se opasnost od alergija</p>
<p>U Zagrebu je proteklih dana u zraku prevladavala umjerena koncentracija peluda korovnih biljaka, osim 18. rujna, kad je ta koncentracija bila visoka, s dominacijom jako alergogenog peluda ambrozije, izvijestio je u petak Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba. Prosječna dnevna koncentracija peluda ambrozije spustila se na manje od 30 peludnih zrnaca u prostornom metru zraka, odnosno ispod vrijednosti kod koje se javljaju simptomi alergijske reakcije. Koncentracija peluda trava bila je niska, a pelud drveća nije bio prisutan u zraku. Za osobe koje su klinički preosjetljive na pelud drveća i trava nema opasnosti, a za osobe koje su preosjetljive na pelud korova opasnost se također vrlo smanjila, ističu u gradskom Zavodu za javno zdravstvo. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zagrebački zrak je čist</p>
<p>Prema izvješću gradskog Zavoda za javno zdravstvo, tijekom mjernog razdoblja, od 3. do 9. rujna, kakvoća zraka u Zagrebu, s obzirom na koncentracije sumporova dioksida i crnog dima, nije se značajno mijenjala u odnosu na prethodni tjedan.</p>
<p>Na svim mjernim postajama (središte grada, sjeverni, zapadni, južni i istočni dio grada) razine tih onečišćenja bile su relativno niske i nisu prelazile preporučenu graničnu vrijednost za 24-satni uzorak, te je zrak u Zagrebu, s obzirom na ta onečišćenja, bio čist. Razine koncentracija ukupnih lebdećih čestica malo su se snizile u odnosu na one iz prethodnog tjedna te preporučene granične vrijednosti nisu prekoračene.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="23">
<p>Gibonni postao maneken</p>
<p>LJUBLJANA, 20. rujna</p>
<p> - Zlatan Stipišić Gibonni potpisao je u četvrtak u Ljubljani sponzorski ugovor s najpoznatijim slovenskim modnim proizvođačem Murom, zbog čega će se u narednih godinu dana najpopularniji splitski kantautor na javnim nastupima pojavljivati isključivo u Murinim modnim kreacijama. Prilikom potpisivanja ugovora direktor marketinga Mure Borut Mavzar naglasio je kako je ova slovenska modna tekstilna industrija u Gibonniju prepoznala potencijal ne samo kao pjevača, nego i kao pjesnika što se najviše vidi na njegovom posljednjem albumu »Mirakul« na kojem je, naglasio je Mavzar, nadmašio sam sebe. »Ako ste primijetili posljednjih pet godina nosim odijela, pa mi potpisivanje ovog ugovora, koji pretpostavlja obavezno nošenje odijela, i nije neki šok. No, bez kravate. To je bio moj uvjet«, rekao je nakon potpisivanja Gibonni. »Mislim da će ova suradnja biti na obostranu korist. Riječ je o velikim kreativcima i zato mislim da oni mogu biti odlični partneri. Iako ugovor podrazumijeva godinu dana to ne znači da ih neću nositi i kasnije«. </p>
<p>Splitskom pjevaču ovo nije prva suradnja s Murom. Naime, još prije pet godina Gibonni je, zajedno s Davorom Gopcem, Dinom Dvornikom i Zoranom Predinom, sudjelovao kao model u Murinom katalogu, no taj je katalog promoviran samo na slovenskom tržištu. </p>
<p>»Veselim se ovom ugovoru jer ću dobiti lijepa odijela, a to je sve važno u mom poslu. U svemu ovome mogu zadržati osobnost i to mi je najvažnije«, zaključio je Gibonni. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Maksim Mrvica u Splitu snimio naslovnicu za inozemni album</p>
<p>SPLIT, 20. rujna</p>
<p> - Mladi hrvatski pijanist Maksim Mrvica posljednje je dane svog boravka u Hrvatskoj uoči odlaska na drugu godinu školovanja u Parizu, koje mu pokroviteljski omogućuje Vjesnik, iskoristio za dovršavanje poslova neophodnih za izlazak njegova najnovijeg, inozemnog albuma.</p>
<p>Maksim je u petak i subotu u Splitu i Šibeniku snimio book za komercionalni dio izdanja svoga CD-a kojeg snima u suradnji s Tončijem Huljićem i Melom Bushom. Za fotografiranje na najatraktivnijim mjestima u središtu Splita angažiran je John Paul Brook, jedan od najboljih britanskih fotografa, inače osobni fotograf kraljevske obitelji. </p>
<p>U Split su stigli i predstavnici svjetske diskografske kuće EMI, koja će izdati Maksimov CD. Mladog talentiranog pijanista za snimanje je našminkala splitska vizažistica Vlatka Krivo, frizuru mu je napravila zagrebačka frizerka Ivana Marušić, dok je odjeću izabrao sam.</p>
<p>»Osim za CD, fotografije će biti iskorištene za promotivni materijal, koji ćemo slati svim europskim i svjetskim radio stanicama. Time bi Maksim trebao postati stanovnik svijeta, što nam je i bio cilj« , rekao je autor pjesama koje Maksim izvodi na novom albumu, ali i organizator i producent cijelog projekta Tonči Huljić, koji je, da bi sve prošlo u najboljem redu, u društvu supruge Vjekoslave i kćeri Hane pratio snimanje. Dodao je da će, budu li iznad očekivanja, fotografije iskoristiti za naslovnicu CD-a. </p>
<p>Maksim Mrvica, koji je nedavno diplomirao na francuskom državnom konzervatoriju i upisao školu »Cantorum« u Parizu, u stanci između snimanja, na pitanje kako se osjeća nakon cjelodnevnog napornog snimanja, kratko je rekao: </p>
<p>»Osjećam se dobro, jer je snimanje booka samo dio moga posla«. Ističe da su mu se svidjele lokacije snimanja u Splitu i suradnja s londonskom fotografskom ekipom, koja je izrazito profesionalna. Nakon Splita, ako im vrijeme ne pokvari planove, hrvatsko-britanska ekipa snimat će u Maksimovom rodnom Šibeniku. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Thompson rasprodao i zagrebački koncert</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Čini se da koncert Marka Perkovića Thompsona u zagrebačkom Domu sportova, koji će se održati 4. listopada, i nije trebao posebnu najavu. </p>
<p>Naime, 8000 ulaznica, koliko ih je pušteno u prodaju, planulo je u samo tri dana, a organizatori su već u pregovorima s najpopularnijim hrvatskim pjevačem za još jedan datum, budući da je mnogo zainteresiranih ostalo bez karte. </p>
<p>Unatoč mnogim kuloarskim, ali i javnim šaputanjima, snimka koncerta kojeg je Thompson održao u nedjelju na Poljudu, na Hrvatskoj će televiziji biti emitirana u subotu, 21. rujna. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Poznati sportaši protiv pušenja</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Hrvatski radio predstavio je u petak tri nova radijska spota protiv pušenja u okviru akcije »Recite DA nepušenju«, autora Marija Harapina, snimljenih u suradnji s Radijom 101 i Školom narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. Glavni akteri novih spotova su istaknuti sportaši Gordan Kožulj, Ivica i Janica Kostelić, Mirko Filipović i Miroslav Ćiro Blažević, koji u spotovima upozoravaju na opasnost pušenja i iznose svoje viđenje o toj štetnoj navici. »Promociju zdravlja nije moguće kvalitetno provesti samo s pozicije Ministarstva zdravstva. Za to su potrebni prvenstveno mediji, jer niti najbogatije zemlje bez medijske promocije nisu u stanju podići zdravstveni standard i kvalitetu života«, kazao je ministar zdravstva Andro Vlahušić, dodajući kako će Ministarstvo iz istih razloga u idućoj godini povećati financijska sredstva namijenjena promociji zdravlja. Istaknuo je i kako je u tjednik Globus poslana sanitarna inspekcija zbog reklamiranja duhanskih proizvoda, te kako će Ministarstvo zdravstva podnijeti prijave protiv TDR-a i Globusa. </p>
<p>Emitiranje emisija pod nazivom »Izaberi zdravlje« započelo je u lipnju u programima svih radijskih programa Hrvatskog radija, te u programima regionalnih radio postaja, a do sada je emitirano 45 emisija koje su posvećene problemu pušenja u Hrvatskoj.</p>
<p>Direktor škole »Andrija Štampar« Stipe Orešković tom je prilikom istaknuo kako gotovo nema građanina koji nije čuo za kampanju »Recite DA nepušenju«, te kako su neki zaista i odustali od pušenja. </p>
<p>»Želimo smanjiti postotak pušača na razinu one u Australiji«, zaključio je Orešković. </p>
<p>U sklopu akcije, najavio je, za dva tjedna bit će objavljena i anketa provedena na osam tisuća ljudi. </p>
<p>Miroslav Ćiro Blažević najavio je na tiskovnoj konferenciji kako je i sam na put da ostavi cigaretu jer »kad vidi nekog s cigaretom, osobito ženu, to mu je izuzetno ružan prizor«. Pozdrave Ivice i Janice Kostelić prenio je glasnogovornik Hrvatskog skijaškog saveza Ozren Mueller, a Gordan Kožulj izrazio je zadovoljstvo što može sudjelovati u ovakvoj akciji, budući da je i prije u svojim nastupima promovirao zdrav način života. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U »Globusu« inspekcija zbog reklamiranja cigareta</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna </p>
<p> - Ministarstvo zdravstva uputilo je sanitarnu inspekciju u tjednik »Globus« radi utvrđivanja odgovornosti za objavljivanje reklama za cigarete u posljednjem broju toga lista, izjavio je u petak ministar zdravstva Andro Vlahušić.</p>
<p> Po izlasku tjednika, rekao je Vlahušić, Ministarstvo zdravstva primilo je veliki broj poziva građana ogorčenih takvim postupkom, budući da Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda zabranjuje izravno i neizravno reklamiranje cigareta. »Zakon je jasan, takvo ponašanje je prevršilo svaku mjeru, a Ministarstvo zdravstva će i nadalje striktno nadzirati provođenje zakona«, rekao je Vlahušić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Europskim muškarcima karcinom najčešće napada prostatu</p>
<p>WIESBADEN, 20. rujna </p>
<p> - Tumor prostate najčešći je oblik karcinoma među europskim muškarcima, a samo se u Njemačkoj godišnje registrira 38.000 novih slučajeva, priopćili su stručnjaci. </p>
<p> Muškarci stariji od pedeset godina morali bi odlaziti na redovite preglede, jer samo rano otkrivanje raka može rezultirati potpunim oporavkom, istaknuo je dr. Jens Altwein, predsjednik Njemačkog urološkog društva obraćajući se kolegama na godišnjem skupu u Wiesbadenu.</p>
<p> Iako liječnici mogu uočiti povećanje prostate rektalnim pregledom, Altwein upozorava da se samo 17 posto muškaraca podvrgava takvom pregledu.</p>
<p> Osim toga, ističe Altwein, kada žlijezda naraste do te veličine, postoji tek 33 posto šanse za izlječenje tumora.</p>
<p> On zato liječnicima preporučuje analizu krvi kojom se određuje specifični antigen prostate (PSA), a ta pretraga, iako je skuplja daje pouzdanije rezultate u otkrivanju rane faze karcinoma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Uvodi se novi inzulin i povlači stari, u prijelaznom razdoblju oprez</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna </p>
<p> - U Hrvatskoj će se od početka iduće godine iz upotrebe u potpunosti povući 40-jedinični inzulin i uvesti pročišćeni 100-jedinični inzulin u bočicama, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare Sveučilišne klinike »Vuk Vrhovac«.</p>
<p> Zbog uvođenja novog 100-jediničnog inzulina bolesnici se upozoravaju da u prijelaznom razdoblju obrate pozornost je li na bočici s inzulinom i na štrcaljki upisan isti broj: 40-40 ili 100- 100, istaknuo je ravnatelj Klinike Željko Metelko.</p>
<p> Budući da će neko vrijeme u Hrvatskoj postojati dvije vrste inzulina i štrcaljki upozoravamo bolesnike da se u slučaju različitih oznaka na štrcaljki i bočici obrate liječniku i zamijene jedno ili drugo, dodao je Metelko.</p>
<p> Za liječenje 100-jediničnim inzulinom u bočicama treba se koristiti novim štrcaljkama jer bi primjena štrcaljki za 40-jedinični inzulin mogla izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, poput hipoglikemije (pada šećera u krvi).</p>
<p> S druge strane, primjena 40-jediničnog inzulina štrcaljkama za 100-jedinični može pogoršati reguliranje šećera u krvi.</p>
<p> Metelko je apelirao na bolesnike da više ne nabavljaju 40-jedinični inzulin, već da potroše stare zalihe i prijeđu na 100-jedinični inzulin i injektore u obliku olovaka.</p>
<p> Bolesnici koji upotrebljavaju injektore u obliku olovaka ne moraju ništa mijenjati u liječenju jer oni već koriste 100-jedinični inzulin.</p>
<p> Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja još uvijek koristi inzulin koncentracije 40 jedinica po mililitru, a uvođenjem kvalitetnijeg 100-jediničnog inzulina poboljšat će se liječenje bolesnika i smanjiti osjećaj boli, rečeno je na konferenciji.</p>
<p> Bolesnici se o novom inzulinu mogu informirati na telefonu Sveučilišne klinike »Vuk Vrhovac« 01/233 22 22 i na besplatnom broju farmaceutske tvrtke NovoNordisk 0800 66 66 00. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Konje treba što prije iz Bačke Palanke vratiti u Hrvatsku </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva Srbije požuruje povrat lipicanaca, ali smatra da Hrvatska treba problem riješiti s Mihajlom Komasovićem, koji je još krajem 1991. ukrao konje </p>
<p>LIPIK, 19. rujna</p>
<p> – Pregovori hrvatske i srpske strane o povratu ukradenih lipicanaca s lipičke ergele prekinuti su početkom ljeta zbog političke situacije u Srbiji, no uskoro će biti nastavljeni. </p>
<p>Naime, Povjerenstvu za povrat lipicanaca, upravo je stigao dopis Ministarstva gospodarstva Srbije, kojim traže nastavak pregovora o povratu ukradenih lipicanaca koji se nalaze na jednom salašu kod Bačke Palanke. </p>
<p>S obzirom da je još prije nekoliko godina Međunarodna organizacija konja lipicanaca (LIF) isključila Srbiju iz svojega članstva zbog slučaja »lipicanci«, Srbiju sada »pritišću« njihovi vlastiti uzgajivači lipicanaca. Na nedavno održanoj Skupštini LIF-a u Slovačkoj, ponovno je potvrđeno da su lipicanci vlasništvo Hrvatske, a Srbija će biti opet primljena u članstvo LIF-a, tek kada vrati ukradene lipicance. </p>
<p>No, iz dopisa Ministarstva gospodarstva Srbije proizlazi, da je povrat lipicanaca problem koji bi Hrvatska najprije trebala riješiti s Mihajlom Komasovićem koji je krajem 1991. godine ukrao konje s lipičke ergele. Bez obzira što je Komasović sve ove godine, kako je svojedobno i sam izjavio, »čuvao« i hranio lipicance, konji nisu njegovo leno, niti će mu Hrvatska platiti za tu »skrb«. </p>
<p>Po riječima savjetnika za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i člana Povjerenstva Ivana Jakopovića, uskoro će povjerenstvo dogovoriti strategiju s kojom će ići na sastanak sa srpskom stranom. </p>
<p> U međuvremenu je član Povjerenstva i upravitelj đakovačke ergele, Ivica Mandić obišao konje na salašu u Srbiji. Po njegovim riječima na salašu se nalazi 96 lipicanaca, koji su u izuzetno dobroj kondiciji, no konje treba što prije vratiti u Hrvatsku.</p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="31">
<p>Nedjeljko Dragić: U sve treba sumnjati, i u filmove, pa i u nagrade</p>
<p>ZAGREB, 20 rujna</p>
<p> - U petak navečer u Hrvatskom kulturnom klubu svečano je uručena Vjesnikova Nagrada »Krešo Golik« za životni doprinos filmskoj umjetnosti Nedeljku Dragiću, glasovitom karikaturistu i autoru svjetski poznatih animiranih filmova.</p>
<p>U nazočnosti brojnih kulturnih radnika, novinara, kolega i prijatelja Nedeljka Dragića, glavni i odgovorni urednik Krešimir Fijačko istaknuo je da je redakcija Vjesnika u proteklih deset godina utemeljila dvije filmske nagrade: »Jedna pomalo gleda u budućnost. To je nagrada 'Breza' za najboljeg debitanta na Festivalu u Puli. Druga se bavi minulim radom i odaje priznanje za životno djelo na području filmske umjetnosti. Prvi dobitnik Vjesnikove Nagrade za životno djelo u filmskoj umjetnosti 1995. bio je Krešo Golik koji je godinu dana kasnije, točno na današnji dan 20. rujna, 1996. nažalost umro. I od 1997. ova nagrada nosi ime Kreše Golika, našeg velikog filmskog autora, a do danas su je dobili Ante Babaja, Nikola Tanhofer, Antun Vrdoljak, Branko Lustig i Boris Dvornik«. </p>
<p>Mate Kukuljica je u ime ocjenjivačkog suda pročitao obrazloženje za dodjelu ovogodišnje nagrade, naglasivši potom veliku snagu Zagrebačke škole koja je ponikla na stripovima Maurovića i Neugebauera. Kazao je da je Nedeljko Dragić doista jedan od nositelja i najuglednijih autora Zagrebačke škole, čiju je slavu godinama svojim filmovima pronosio svjetskim festivalima s brojnim nagradama i priznanjima koji su ga pratili. Kukuljica je zaključio da je Dragić uvijek bio i ostao autor oko kojeg vlada »potpuna eksplozija crteža, neumoran i genijalan autor koji doista stalno crta«.</p>
<p>Zahvaljujući za na Nagradi, Nedeljko Dragić je rekao: »Imam iskustva s nagradama, ali ovo je ipak nešto posebno. Zato ću se pokušati zahvaliti, ne samo Vjesniku - u kojem sam počeo kada sam prvi put kao gimnazijalac objavio svoju karikaturu na njegovim stranicama - nego i kolegama bez kojih kao autor ne bih došao do ove nagrade. Sredina u kojoj sam živio i radio bila je presudna u mom stvaralaštvu, od Maurovića i Neugebauera, premda nisam nikada bio osobno sklon stripovima, ali oduševljavao me taj njihov svijet, i uopće čarolija koja je vladala u Zagrebu, do Fadila Hadžića i 'Kerempuha'.« </p>
<p>Dragić se prisjetio i pokojnog Kreše Golika s kojim se, kako sam priznaje, često nalazio u Zagreb filmu. ali i na festivalima. »Uvijek sam s pozornošću slušao njegove ocjene o filmovima. Oduševljavao me njegov skepticizam, jer sam uvjeren da čovjek treba biti skeptik prema svemu, pa i vlastitu djelu. Treba sumnjati u sebe, svoje filmove, pa i nagrade. Osobno sam uvijek volio raditi na rubu, protiv pravila, premda sam možda privatno bio kukavica, ali profesionalno sam se držao svojih odluka i svojih dilema i sumnji«, kazao je Dragić.</p>
<p>Na kraju je Margit Antauer ispred Svjetskog festivala animiranog filma uručila Nedeljku Dragiću priznanje kao jednom od autora koji su prema svjetskim anketama izabrani među deset veličanstvenih. Njegov je film »Dnevnik« ušao, naime, među 10 najboljih filmova svih vremena u animiranom svijetu.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Čine to samo da spase obraz</p>
<p>Shatzy Shell stavila je liniju na čekanje. Potom se okrenula prema gospodinu koji je stajao ispred njezina stola, promatrajući je. Bio je to šef odjela za razvoj i promidžbu. Zvao se Bellerbaumer. Bio je od onih što grickaju dršku naočala</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Diesel kaže da je sve to smicalica. Odlučili su već prije nekoliko mjeseci da će je ukloniti, ovo čine samo da spase obraz.</p>
<p>- Možda se vara.</p>
<p>- Diesel se nikada ne vara. On je div.</p>
<p>- Kolik div?</p>
<p>- Veliki.</p>
<p>- Jednom sam hodala s tipom koji je mogao zabiti koš, a da se ne popne na prste.</p>
<p>- Stvarno?</p>
<p>- Ali pravi posao mu je bio pregledavanje ulaznica u kinu.</p>
<p>- I voljela si ga?</p>
<p>- Kakvo je to pitanje, Gould?</p>
<p>- Rekla si da si s njim hodala.</p>
<p>- Da, hodali smo. Ukupno dvadeset i dva dana.</p>
<p>- A onda?</p>
<p>- Ne znam... sve je bilo nekako komplicirano, razumiješ?</p>
<p>- Da... i za Diesela je sve nekako komplicirano.</p>
<p>- Tako je to.</p>
<p>- Otac mu je morao dati napraviti zahodsku školjku po mjeri, stajalo ga je pravo bogatstvo.</p>
<p>- Kažem ti, sve je nekako komplicirano.</p>
<p>- Pa da. Kad je Diesel pokušao ići u školu, tamo u Taton, stigao je ujutro...</p>
<p>- Gould?</p>
<p>- Da.</p>
<p>- Oprosti, samo trenutak, Gould.</p>
<p>- OK.</p>
<p>- Ostani na liniji, može?</p>
<p>- OK. Shatzy Shell stavila je liniju na čekanje. Potom se okrenula prema gospodinu koji je stajao ispred njezina stola, promatrajući je. Bio je to šef odjela za razvoj i promidžbu. Zvao se Bellerbaumer. Bio je od onih što grickaju dršku naočala.</p>
<p>- Gospodine Bellerbaumer?</p>
<p>Gospodin Bellerbaumer pročisti grlo.</p>
<p>- Gospođice, Vi pričate o divovima.</p>
<p>- Točno.</p>
<p>- Već dvanaest minuta ste na telefonu i pričate o divovima.</p>
<p>- Dvanaest minuta?</p>
<p>- Jučer ste dvadeset i sedam minuta veselo razgovarali s nekim burzovnim mešetarom koji Vas je na posljetku i zaprosio.</p>
<p>- Nije znao tko je Mami Jane, morala sam...</p>
<p>- A dan prije ste na telefonu proveli sat i jedanaest minuta ispravljajući zadaću nekakvoga prokletog klinca koji Vam je na kraju odgovorio: zašto ne ukokate Ballon Maca?</p>
<p>- Pa i to bi mogla biti dobra zamisao, razmislite malo.</p>
<p>- Gospođice, ovaj je telefon u vlasništvu CBR-a, a Vi ste plaćeni kako biste izgovorili jednu jedinu prokletu rečenicu: Mora li umrijeti Mami Jane?</p>
<p>- Činim najbolje što mogu.</p>
<p>- I ja. Dakle, dajem Vam otkaz, gospođice Shell.</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Prisiljen sam Vam dati otkaz, gospođice.</p>
<p>- Ozbiljno?</p>
<p>- Žao mi je.</p>
<p>- ...</p>
<p>- ...</p>
<p>- Gospodine Bellerbaumer?</p>
<p>- Izvolite.</p>
<p>- Mogu li završiti ovaj telefonski razgovor?</p>
<p>- Koji razgovor?</p>
<p>- Ovaj. Imam na liniji nekog dečka, koji čeka.</p>
<p>- ...</p>
<p>- ...</p>
<p>- Završite taj razgovor.</p>
<p>- Hvala.</p>
<p>- Molim.</p>
<p>- Gould?</p>
<p>- Halo?</p>
<p>- Mislim da moram prekinuti, Gould.</p>
<p>- OK.</p>
<p>- Upravo sam dobila otkaz.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Muzejski laboratorij budućnosti</p>
<p>Mijenja se slika klasičnoga muzeja / Muzeji nisu ograničeni na artefakte, već pružaju kulturološku sliku područja / U njima su javne scene na kojima se formira pogled u budućnost / Kako se okrenuti budućnosti, možda najbolje može odgovoriti Muzej znanosti u Londonu</p>
<p>DUBROVNIK, 20. rujna</p>
<p> - Da muzeji postaju mjesta, koja ne čuvaju samo povijesnu memoriju, nego informiraju temeljem tih iskustava drugačiji pogled u budućnost, još je zornije pokazao drugi dan međunarodnog skupa »Najbolji u baštini«, kojim se u Dubrovniku prezentiraju nagrađeni muzejski i baštinski projekti. Osim toga on je pokazao i nužnost povezivanja tih projekata, jer kao što muzeji govore o dijelu sačuvane baštine, tako i baština, što nije ograđena muzejskim zidovima ili institucionalizirana kao muzej, može preuzeti jednaku ulogu kao i stvarni muzej. </p>
<p>Suvremenost, u kojoj nove generacije traže drugačije muzejske pristupe što osiguravaju aktivno uključivanje posjetitelja koji u muzejima mogu stjecati svijest o ulozi povijesne baštine u sadašnjosti, a još više u budućnosti, zahtijeva sve kompleksnije muzejske pa i baštinske projekte. Uz to, mijenja se nužna slika tradicionalnoga muzeja, koji više ne može biti ograničen na prezentaciju artefakata. Muzej je mnogo više i obuhvaća daleko šira područja u baštini, koja nije samo spomenička nego i kulturološka. A to znači da obuhvaća razne vidove života i prezentira ih kao naslijeđe. </p>
<p>Tako, primjerice, Muzej rudarstva u Velenju, smješten u rudniku lignita, koristeći se svim raspoloživim rudokopima, govori o načinu života rudara, njihovim tragedijama prilikom urušavanja, industriji koja je predodredila uvjete života u regiji i utjecala na ukupnu sliku toga područja. Mađarski muzej na otvorenom u Szentendreu govori o drugačijem načinu života. Etno selo u totalnoj rekonstrukciji, kuće u punoj opremi, njegovanje tradicionalnih obrta i upotrebe materijala daju sliku negdašnjeg života, čuvaju tradiciju i svjedoče o identitetu.</p>
<p> Ali ne na način kako je to učinjeno u Kumrovcu. Jer Szentendre je mjesto gdje danas rade sve radionice, dakle, živi se s tim naslijeđem, čuva ga se za budućnost, ali i omogućuju na tim tragovima i brojna kulturna događanja osvješćujući tako stanovništvo, koje se svojom prošlošću i tradicijom može ponositi i razvijati je na istim korijenima unoseći u nju i suvremene elemente. </p>
<p>Ali i kada je povijest neke zemlje (a koje to nije) obilježena i tamnim razdobljima, ne treba se ustručavati pred njezinom prezentacijom. Primjer za to bio je National Socialismus Documentations Centrum u Kölnu u kojem je unatoč prvotnim otporima stanovništva prikazano to mračno razdoblje njemačke povijesti. Centar je lociran u zgradi u kojoj je bio ured Gestapoa, zatvori za Židove i dvorišno mjesto egzekucije.</p>
<p>Sačuvavši originalno zatečenim stanjem memoriju mjesta, koja nije mijenjana u najvažnijim dijelovima centra, u kojem se ne uči samo povijest nego i gradi svijest na počinjenim pogreškama za bolju budućnost u kojoj se slični događaji ne bi trebali ponoviti. I u ovom slučaju Centar, bogat dokumentacijom, ima funkciju muzeja u kojem se neprekidno održavaju diskusije s preživjelima, ali i govori o novim opasnostima terora u svijetu. </p>
<p>Kako se okrenuti budućnosti, možda najbolje može odgovoriti Muzej znanosti u Londonu, postav kojega daje povijesni pregled, pruža sliku sadašnjosti, a vrata budućnosti provokativno otvara intrigirajući brojnim pitanjima posjetitelje, poput - hoće li muškarci zahvaljujući novoj tehnologiji u budućnosti moći rađati ili kako čovjek suvremenom tehnologijom može »promijeniti naš planet«? </p>
<p>Prije no što to dosegne drastične razmjere, možda svijest o potrebi čuvanja ne samo spomeničke nego i baštine krajolika odredi buduće čovjekove postupke. Poučan primjer čuvanja prirodnog sklada projekt je Manx National Heritage (Centra) na otoku Isle of Man (između Škotske, Irske i Engleske). Da svemu treba dodati i teatarske domišljatosti, pokazao je i primjer Kazališnog muzeja u Helsinkiju u kojem nema muzejskih nedodirljivih eksponata. Otvaranje budućnosti, naime, podrazumijeva spoznaju prošlosti na vrlo konkretnim primjerima ma kakvi oni bili.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Do kada će kultura biti b-sektor? </p>
<p>Za predsjednicu Zbora izabrana Maja Stanetti / Koliko je samo tjednika na tržištu koji nemaju urednika kulture, kulturom se bave naši masovni mediji uglavnom samo u ekscesnim situacijama, ustvrdio je Mario Bošnjak</p>
<p>VARAŽDIN, 20. rujna</p>
<p> - Maja Stanetti iz Večernjeg lista je predsjednica, Denis Peričić iz Varaždinskih vijesti zamjenik, a Branka Kamenski iz HTV-a tajnica novoutemeljenog Zbora novinara u kulturi Hrvatskog novinarskog društva. Preostali članovi Izvršnog odbora Zbora su Nataša Petrinjak, slobodni novinar, i Rade Dragojević iz Novog lista. Tako je u tajnom glasovanju odlučilo 22 nazočnih novinara na osnivačkom skupu Zbora novinara u kulturi, a koji je održan u petak u Klubu »Europa media« u zgradi HNK u Varaždinu.</p>
<p> Skupu su bili nazočni Dragutin Lučić-Luce, predsjednik HND-a, te članovi inicijativnog odbora za osnivanje spomenutog Zbora Mario Bošnjak, glavni tajnik HND-a, mr Ernest Fišer, direktor i glavni urednik Varaždinskih vijesti, i Dražen Ilinčić, novinar kulture HTV-a.</p>
<p> Mario Bošnjak istaknuo je da je »bez obzira na promjenu režima, kultura u nas uvijek bila nekakav B-sektor društvenih djelatnosti. Da je kultura u rezervatu sporednosti, lako je uočiti već po njenoj zastupljenosti u medijima. Koliko je samo tjednika na tržištu koji nemaju urednika kulture, a kulturom se naši masovni mediji bave uglavnom samo u ekscesnim situacijama. Da je kultura B- sektor, dokazuje i činjenica da u njoj nema problema s privatizacijom. U kulturi dugo ne će biti hrvatskoga tajkuna, to je sigurno«, završio je izlaganje tajnik Bošnjak.</p>
<p> Uslijedila je rasprava iz kojih je lako iščitati položaj novinara koji prate sektor kulture u našim medijima. Tako je slobodni novinar Nataša Petrinjak navela primjer iz Jutarnjeg lista, gdje nije samo smanjen prilog kulture sa 12 na osam stranica, već je i proračun namijenjen rubrici kulture smanjen za 40 posto, nakon čega je zbog preniskog honorara otkazalo 80 posto vanjskih suradnika. Slično se dogodilo i u Slobodnoj Dalmaciji.</p>
<p> Franjo Marinković iz Hrvatskog radija je rekao da se zalaže da kultura na Hrvatskome radiju postane »svoj« program, a ne da bude »razbacana« po redakcijama. Zaključeno je da se prije godišnje skupštine HND-a održi tematska rasprava u Novinarskom domu u Zagrebu o položaju kulture i novinara koji prate tu vrstu zbivanja, a na raspravu će biti pozvan i ministar Antun Vujić. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bošnjak vratio mandat člana Upravnog odbora DHK</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Pjesnik i esejist Branimir Bošnjak vratio je u četvrtak mandat člana Upravnoga odbora Društva hrvatskih književnika na provjeru novoj Izbornoj skupštini. Ona, po svemu sudeći, kako ističe Bošnjak, mora procijeniti sve nezaobilazne i dramatične događaje koji su joj prethodili, a koji sve nas stavljaju na kušnju prije svega da čujemo poruku drugog i da sebe ne izuzimamo iz te obveze i odgovornosti.</p>
<p> »Ne može se umanjivati riječ onih koji su do jučer bili perjanice DHK i ratni predsjednici, urednici i vrsni članovi redakcija kojima se DHK ponosi, a da se ne radi na ozbiljnom gubitku i osiromašenju hrvatske kulture. Tako i samo Društvo hrvatskih književnika osiromašuje svoje mogućnosti i sposobnost snalaženja, ne samo u poslovima književnosti, nego i u obrani vlastite legitimnosti«, napominje se u pismu.</p>
<p> Odluku članstva DHK na lipanjskoj je izbornoj skupštini, kako podsjeća, prihvatio kao demokratski legitimnu, ali isto tako i kao pokušaj jasnog upozorenja na potrebu ozbiljnog dijaloga o ulozi DHK u potpori pluralizmu i demokratizaciji ukupnog društva. </p>
<p> Konačno, kao »krovna« književnička udruga DHK ne smije ostajati slijep za sve ono što se zbiva u kulturnom prostoru i što ga propituje novim pothvatima i umjetničkim praksama. DHK je to ostvarivao znalačkom poveznicom s nizom mladih i vrsnih pisaca s kojima je u svojoj povijesti DHK uvijek obnavljao svoju socijalnu osjetljivost, ali i gradio osnovu estetskog pluralizma i književne vrsnoće, ujedinjavajući nezamjenjive energije iskustva i umjetničke znatiželje. Osnovna se demokratska i suptilna poruka Izborne skupštine, po svemu sudeći, nije prepoznala i stoga vraćam mandat člana Upravnog odbora DHK na provjeru novoj Izbornoj skupštini«, stoji u pismu Branimira Bošnjaka Upravnom odboru DHK. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vodič kroz drevnu i modernu Kinu</p>
<p>Knjiga dr. Dragičevića približava čitatelju bogatu i čarobnu civilizaciju najmnogoljudnije zemlje svijeta, ispunjavajući na taj način i kulturnu prazninu u poznavanju jedne od najstarijih svjetskih civilizacija i kultura</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Kina vjerojatno nikada nije bila prisutnija u Hrvatskoj nego što je to ovih dana, pa je u godini kada se navršava deset godina od uspostave diplomatskih odnosa između dviju zemalja, a Kina se predstavlja i kao zemlja-partner na Međunarodnom jesenskom zagrebačkom velesajmu, nakladnička kuća »Prometej« objavila knjigu dr. Ive Dragičevića »Kina: od nebeskoga carstva do naših dana«. Ta monografija, koja je iz tiska izašla prošli tjedan, zapravo je jedinstven enciklopedijski priručnik koji približava čitatelju bogatu i čarobnu civilizaciju najmnogoljudnije zemlje svijeta. U svome životnome djelu dr. Dragičević je obuhvatio sve aspekte drevne i današnje Kine, i to u razdoblju od prve dinastije Qin, iz 5. stoljeća prije Krista, pa sve do naših dana - osnutka Republike Kine, Mao Zedongove epohe i nedavne predaje Hong Konga pod kinesku jurisdikciju.</p>
<p>»Koliko je meni poznato, u Hrvatskoj nemamo stručnjaka koji bi makar i približno o temi Kine bio obaviješten kao dr. Dragičević, a literatura kojom raspolažemo na našem jeziku, a koja obrađuje Kinu, razmjerno je oskudna. Knjiga 'Kina' ispunit će taj neprihvatljiv nedostatak i bit će nezaobilazna za naše upoznavanje jedne od najstarijih visokih civilizacija i kultura«, kazao je na nedavnom predstavljanju monografije akademik Vladimir Devidé, jedan od recenzenata.</p>
<p>Monografija »Kina«, kako ističe Božo Rudež, urednik i direktor »Prometeja«, prva je knjiga takve vrste u Hrvata, pisana je znanstvenopopularnim stilom i pregledno, a više od 700 napisanih stranica luksuzno je opremljeno brojnim fotografijama, crtežima i kartama. </p>
<p>»Danas bez Kine nema naše suvremenosti. Isto tako nema ni naše budućnosti. Htjeli mi to ili ne, Kina više nije pred nama kao izdvojeno, neobično i daleko carstvo; jednostavno, ona je sada među nama. Mi živimo u globalnom selu i Kinezi su naši prvi susjedi«, reći će prof. Tomislav Ladan, književnik, leksikograf i recenzent knjige.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kineski ansambl u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Kineski ansambl Pekinške opere iz Narodne Republike Kine izvest će u nedjelju, 22. rujna u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog klasični program iz svoga repertoara. Program će se sastojati od sljedećih dijelova: »Borba u Zmajevoj palači«, »Rijeka Qiu«, »Bitka na Han Jin Kou«, »San Cha Kou« i »Morski biser«. Kineski ansambl Pekinške opere osnovan je 1970. godine u Pekingu i većina je članova iz Kineskoga instituta za operu i Instituta za operu grada Tianjin te pokrajine Habei. Ansambl trenutačno ima više od 30 izvođača i članova osoblja, a izvodi poznate opere kao što su »Povijest Triju kraljevstava«, »General Yang«, »Obalni razbojnici«, »Kralj majmun«, »Vatreni feniks« i druge. Umjetnički direktor toga ansambla je Liu Zhangyin, inače državni glumac prvoga reda i član Kineske glumačke udruge. Ansambl Pekinške opere nastupio je već u Čakovcu, a u Splitu će se predstaviti u četvrtak, 26. rujna u Hrvatskome narodnom kazalištu. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nastupa Hrvatsko kazalište iz Pečuha </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Hrvatsko kazalište iz Pečuha gostuje s predstavom »Klošari« K. Thuroczyja i u režiji Laszla Bagossyja u utorak, 24. rujna u 20 sati u Teatru Exit u Zagrebu. Glume Darko Ćurdo i Slaven Vidaković. Gostovanje je sklopu Tjedna hrvatskih manjina, a ulaz je slobodan. Radnja »Klošara« zbiva se u zahodu za služinčad nekoć elegantne stambene zgrade u središtu Budimpešte gdje je svoj »dom« uredio beskućnik kasnijih godina. Jedne noći, vrativši se kući, na svom ležaju od starih kaputa i isluženog madraca nalazi drugog beskućnika. U prvi mah pokušava ga izbaciti, ali ne uspijeva. Mlađi je muškarac jači i tvrdoglaviji od njega, pa će zajedno provesti noć, ali i sljedeći dan. Danju, naime, moraju ostati pritajeni kako ih stanari ne bi uočili. U međuvremenu gledatelji upoznaju njihov život, njihovu prošlost, snove, filozofske poglede, sudove o vremenu i društvu u kojem žive i razloge njihova dobrovoljnog izgnanstva. U njihovim pričama miješaju se stvarnost i mašta, doživljene pustolovine, želje i snovi. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Istanbulsku deklaraciju podržalo 110 zemalja </p>
<p>ISTANBUL, 20. rujna</p>
<p> - Predstavnici 110 zemalja, među kojima i ministri kulture iz 72 zemlje, odlučili su podržati novu »politiku koja bi trebala biti usmjerena utvrđivanju, očuvanju, promicanju i prijenosu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, osobito kroz prijenos informacija i razvitak obrazovanja«, objavio je ovih dana Unesco. Na završetku dvodnevnog okruglog stola u Istanbulu pod nazivom »Nematerijalno kulturno naslijeđe, ogledalo kulturne raznolikosti«, kojem je predsjedao glavni tajnik Unesca Koichiro Matsuura, ministri i ostali sudionici prihvatili su tzv. Istanbulsku deklaraciju. U deklaraciji se naglašava potreba aktivnog promicanja načela prihvaćenih u Unescovoj Općoj deklaraciji o kulturnoj raznolikosti«, koja je prihvaćena 2001. godine. Istanbulska deklaracija poziva Unesco da razmotri osnivanje posebne zaklade za očuvanje nematerijalnog naslijeđa, koje se sastoji od jezika, društvenih i vjerskih obreda, pjesama, plesova i drugih sadržaja koji razlikuju jednu kulturu od druge. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Odvratna učenja o gibanju Zemlje«</p>
<p>Krateri na Mjesecu i pjege na Suncu opovrgavaju savršenost nebesa. To je ono na što je mislio Tertulijan tisuću i tristo godina prije kada je molio: »Ako imate imalo skromnosti, prestanite već jednom njuškati u području neba, o sudbini i tajnama svemira«</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Možete zamisliti nekoga nemilosrdnog izvanzemaljskog promatrača koji je cijelo to vrijeme promatrao našu vrstu, dok smo mi uzbuđeno pričali: »Svemir je stvoren za nas! Mi smo u središtu! Sve je to u našu čast!«, i zaključivao kako su naše tvrdnje zabavne, naše težnje patetične, te da to mora biti planet idiota.</p>
<p>Takva je prosudba, međutim, prestroga. Činili smo najbolje što smo mogli. </p>
<p>Postojala je nesretna podudarnost između svakidašnjih pojava i naših tajnih nada. Nastojali smo ne biti posebno kritični prema dokazima za koje se činilo da potvrđuju naše predrasude. A bilo je malo suprotnih dokaza.</p>
<p>U nijemu se kontrapunktu moglo čuti, tijekom tih stoljeća, nekoliko glasova koji se nisu slagali, koji su savjetovali skromnost i razum.</p>
<p> U zoru nastanka znanosti, filozofi atomisti stare Grčke i Rima, oni koji su prvi predložili da je materija složena od atoma, Demokrit, Epikur i njihovi sljedbenici (i Lukrecije, prvi popularizator znanosti), su skandalozno predložili da postoji mnogo svjetova i mnogo izvanzemaljskih oblika života, koji su svi građeni od istih vrsta atoma kao i mi. </p>
<p>Ponudili su nam na razmatranje beskonačnosti u vremenu i prostoru. No prema načelima koja su prevladavala na Zapadu, svjetovnim i crkvenim, poganskim i kršćanskim, ideje su atomista bile podle. Naprotiv, nebesa uopće nisu bila kao naš svijet. Ona su nepromjenjiva i »savršena«. Zemlja je bila promjenjiva i »nesavršena«. </p>
<p>Rimski je državnik i filozof Ciceron sumirao zajednički pogled: »Na nebesima ... ništa nije sretno ili slučajno, nema pogreške, nema frustracije nego samo apsolutni red, točnost, proračun i pravilnost.«</p>
<p>Filozofija i religija su upozoravale da su bogovi (ili Bog) mnogo snažniji od nas, koji smo ljubomorni na njihove povlastice i koji im olako prosuđujemo za njihovu nepodnošljivu nadutost. U isto vrijeme, te discipline nisu imale pojma da je njihovo vlastito učenje o tome kako je uređen svemir bilo umišljanje i obmana.</p>
<p>Filozofija i religija su izlagale samo mišljenje - mišljenje koje mogu opovrgnuti promatranje i pokus - kao nešto sigurno. To ih uopće nije brinulo. Činjenica da se neka od njihovih najdublje čuvanih uvjerenja mogu pokazati pogrešnima je bila mogućnost koju su jedva i razmatrali. Dogmatsku su skromnost trebali prakticirati drugi. Njihova vlastita učenja su bila nepogrešiva i sigurna. A zapravo, imali su više razloga biti ponizni nego što su to znali.</p>
<p>Počevši od Kopernika, sredinom šesnaestog stoljeća, glavni predmet rasprave bio je samo prividno sređen. Shvaćalo se da je slika Sunca, a ne Zemlje, u središtu svemira opasna misao. </p>
<p>Mnogi su učeni ljudi odmah ljubazno uvjeravali religijsku hijerarhiju da ta postavka-novotarija nije ozbiljan izazov potvrđenoj mudrosti.</p>
<p> Učinjen je kompromis koji podvaja um, prema kojem se sustav sa Suncem u središtu smatra pogodnim pri računanju, a ne kao astronomska stvarnost - naime, Zemlja je stvarno u središtu svemira, kao što to svatko zna, no ako ste željeli predvidjeti gdje će biti Jupiter drugog utorka u studenome za dvije godine, smjeli ste se pretvarati kao da je Sunce u središtu. Tako ste mogli računati i ne suprotstaviti se autoritetima. </p>
<p>»U tome nema nikakve opasnosti«, pisao je vodeći vatikanski teolog, kardinal Roberto Bellarmino, početkom sedamnaestog stoljeća i dovoljno je matematičarima. Potvrditi, međutim, da je Sunce zapravo učvršćeno u središtu nebesa, a da se Zemlja vrlo brzo okreće oko njega, je opasno ne samo stoga što iritira teologe i filozofe, nego vrijeđa našu svetu vjeru i čini lažnim Sveto pismo.</p>
<p>Drugom je prigodom Bellarmino pisao: »Sloboda vjerovanja je pogubna. To nije ništa drugo nego sloboda da se bude u krivu«.</p>
<p>Osim toga, kad bi se Zemlja gibala oko Sunca, izgledalo bi nam da se obližnje zvijezde gibaju u odnosu prema pozadini udaljenijih zvijezda, jer svakih šest mjeseci mi pomičemo našu točku gledanja s jedne strane Zemljine staze na drugu. </p>
<p>Nije nađena nikakva takva »godišnja paralaksa«. Kopernikanci su tvrdili da je to stoga što su zvijezde izuzetno daleko - možda i milijun puta dalje nego što je to Zemlja od Sunca. Možda će bolji teleskopi u budućnosti otkriti godišnju paralaksu. </p>
<p>Geocentričari su to smatrali očajničkim pokušajem spašavanja propale postavke i smiješnim već na prvi pogled.</p>
<p>Kada je Galileo usmjerio prvi astronomski teleskop prema nebu, lavina se pokrenula. Otkrio je da Jupiter ima malu pratnju mjeseca koji kruže oko njega, tako da bliži mjeseci kruže brže od udaljenijih, baš kao što je Kopernik i predvidio za gibanje planeta oko Sunca. </p>
<p>Otkrio je da Merkur i Venera prolaze kroz mijene kao i Mjesec (što pokazuje da kruže oko Sunca). </p>
<p>Osim toga, krateri na Mjesecu i pjege na Suncu opovrgavaju savršenost nebesa. To je ono na što je mislio Tertulijan tisuću i tristo godina ranije kad je molio: »Ako imate imalo skromnosti, prestanite već jednom njuškati u području neba, o sudbini i tajnama svemira.«</p>
<p>Nasuprot tome, Galileo je poučavao da promatranjem i eksperimentiranjem možemo ispitivati prirodu. Tada će »činjenice koje na prvi pogled izgledaju nevjerojatne, čak i uz ograničeno objašnjenje, odbaciti plašt koji ih je skrivao i pokazat će se u čistoj i jednostavnoj ljepoti«. Nisu li te činjenice, koje čak i skeptici mogu potvrditi, sigurniji uvid u Božji svemir nego sva teološka nagađanja? </p>
<p>No što ako su te činjenice protivne vjerovanjima onih koji misle da njihova religija ne može pogriješiti? Vladari Crkve su prijetili ostarjelom astronomu mučenjem, ako bi on ustrajao pri tumačenju odvratna učenja o gibanju Zemlje. Do kraja je života bio osuđen na neku vrstu kućnog pritvora.</p>
<p>Generaciju ili dvije kasnije, kad je Isaac Newton pokazao da jednostavna i elegantna fizika može kvantitativno objasniti, i predvidjeti, sva opažanja gibanja Mjeseca i planeta (ako se pretpostavi da je Sunce u središtu Sunčeva sustava), geocentrična zamisao je još više propala.</p>
<p>Pri pokušaju da otkrije paralaksu zvijezda, marljiv je engleski astronom-amater James Bradley 1725. naišao na aberaciju svjetlosti. </p>
<p>Mislim da naziv »aberacija« donosi nešto od neočekivanosti tog otkrića. Primijećeno je da se zvijezde tijekom godine miču po vrlo malim elipsama spram neba. Ustanovljeno je da to čine sve zvijezde. </p>
<p>To nije mogla biti zvjezdana paralaksa, kada bismo očekivali veliku paralaksu za bliže zvijezde, i neopazivu za one koje su daleko. </p>
<p>Nasuprot tome, aberacija je slična tome kako kišne kapi koje padaju izravno na automobil koji juri putnicima izgledaju kao da padaju u koso - što je automobil brži, kut izgleda strmiji. Da je Zemlja mirovala u središtu svemira, umjesto što juri svojom stazom oko Sunca, Bradley ne bi otkrio aberaciju svjetlosti. Bio je to uvjerljiv dokaz da se Zemlja okreće oko Sunca.</p>
<p> Uvjerio je većinu astronoma, i još ponekog, ali, kako je Bradley mislio, »ne i antikopernikance«.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="41">
<p>Ovacije Ćirinoj »plavoj drobilici«</p>
<p>Žeelim li ostati 'Ćiro majstor', moram i dalje pobjeđivati« / »Zanimljivo, nikad nisam izgubio sa 0-6! Jednom sam izgubio sa 1-7, ali to je bilo kad sam vratara postavio u vrh napada!« / »Izborniku preporučujem Smoju! Imam odgovornost prema reprezentaciji i ne bih nikad javno preporučio nešto u što ne vjerujem«, kaže Dinamov trener </p>
<p>Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Dinamo - Zalaegerszeg 6-0, kraj prvog seta! Nastavak meča predviđen je za 3. listopada u Györu. Uvjerljiva Dinamova pobjeda u prvoj utakmici 1. kola Kupa Uefa protiv mađarskog predstavnika, mnoge je automatski asocirala na kakav teniski meč. Malo tko je mogao predvidjeti da će Ćirina »plava drobilica« baš ovako samljeti izbezumljenu mađarsku obranu. Kako li samo danas smiješno zvuče ambiciozne riječi mađarskog trenera Petera Bozsika, koji je uoči utakmice čak najavljivao i pobjedu svoje momčadi.</p>
<p>Dinamu bismo, nakon doista veličanstvene igre, mogli nadjenuti novi nadimak, i to po uzoru na slavnu NBA momčad iz Philadelphije. Košarkaši iz najvećega grada Pennsylvanije nose nadimak »sixersi« ili u prijevodu »šestice«. A takav bi naziv sada bolje pristajao Dinamovoj momčadi.</p>
<p> Svih 90 minuta maksimirski su nogometaši igrali žestoki presing, »halapljivo« su jurili prema suparničkoj mreži čak i kada su vodili sa 6-0. Takav je pristup, eto, inicirao i skandiranje Dinamovu treneru, s maksimirskih je tribina nakon dugo vremena ponovno odjekivalo »Ćiro majstore!«</p>
<p> - Nijedan trener nema pravo stvarati si iluzije kako se stanje neće okrenuti u slučaju da ne realiziramo očekivani rezultat. Ako želim ostati »Ćiro majstor«, moram pobjeđivati, oprezan je Blažević.</p>
<p>Dinamov se trener, kako sâm kaže, praktički već istu večer, neposredno nakon pobjede protiv Zalaegerszega, othrvao euforiji i misli skrenuo prema onome što slijedi. A slijedi gostovanje kod prvoplasirane momčadi domaćeg prvenstva - Varteksa. Hoće li Dinamov uragan harati i u nedjelju u Varaždinu ili će se pak pretvoriti u običan povjetarac?</p>
<p>- Znam da u ovom poslu vrijedi zakon permanentnog potvrđivanja. Ova bi briljantna pobjeda u velikom postotku izgubila svoju objektivnu vrijednost ako takav rezultat ne bismo potvrdili na za nas tradicionalno neugodnom terenu u Varaždinu. No, ne bih bio ja kad ne bih rekao da Varteksu, uz sav respekt, dajem vrlo male izglede. Ova se naša zahuktala mašinerija mora potvrditi u nedjelju. Pobjeda protiv Mađara je iza nas i moji se igrači ne smiju uspavati. To bi bilo protiv mog duha i to jednostavno ne dopuštam. Mobilizacija počinje već danas!, kazao je Ćiro.</p>
<p>Gotovo se se svi Dinamovi igrači u četvrtak doslovno »razletjeli« maksimirskim travnjakom. Uz onakvo njihovo trčanje i borbenost logično je upitati osjeća li se kakav »zamor materijala«, što bi automatski značilo i određenu prednost Varteksa.</p>
<p> - Umor evidentno postoji, ali momčad je tako spremna da to ipak neće uzeti maha. Možda će se krivulja pada očitovati kod onih koji nisu prošli pripreme, ali sve ćemo učiniti da to ne bude slučaj. Do utakmice protiv Varteksa ostala su još dva treninga. Tek ću nakon toga znati osjeća li netko od sudionika s posljednje utakmice pretjerani zamor. Osobno ne vjerujem u to i može se očekivati da će u Varaždinu istrčati ista momčad kao i protiv Mađara.</p>
<p>Tada se Ćiro nakratko zamislio i upitao:</p>
<p> - A tko sudi u Varaždinu? Trivković!? E, to je dobro, on je sudac kojeg jako volim, jer je pošten!</p>
<p>Sve u svemu, Ćiro je sada prvi put u povijesti s Dinamom izborio plasman u 2. kolo nekoga europskoga kupa. Dobro, preostaje još uzvrat o Györu, ali o njemu stvarno više nema smisla ozbiljno pričati... Posljednji je put, kao Dinamov trener, na pragu 2. kola bio 1993. godine, no tada se u 1. kolu Kupa prvaka ispriječila bukureštanska Steaua. Nakon Croatijine pobjede sa 2-1 u Bukureštu, Ćirina je momčad tada pokleknula u uzvratu u Ljubljani. Steaua je pobijedila sa 3-2. Dinamov suparnik u pretkolu iste sezone bila je Tofta s Farskih Otoka, a to je ujedno posljednja međunarodna utakmica, u kojoj je Dinamo pobijedio identičnim rezultatom kao i sada Mađare - 6-0!</p>
<p>- Koliko sam puta u karijeri pobijedio sa 6-0? Dosta puta, ali nikad u međunarodnoj utakmici. Dobro, s hrvatskom sam reprezentacijom u prijateljskoj utakmici pobijedio Australiju sa 7-0. Zanimljivo, nikad nisam - izgubio sa 0-6! Jednom sam, doduše, izgubio sa 1-7, ali to je bilo kada sam vratara postavio u vrh napada!</p>
<p> Dinamov je trener na kraju poslao i poruku izborniku Ottu Bariću:</p>
<p> - Mogu mu preporučiti Darija Smoju! Imam odgovornost prema reprezentaciji i ne bih nikad javno preporučio nešto u što ne vjerujem.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Fulham razgolitio nemoć Hajduka </p>
<p>»Odigrali smo fantastično prvo poluvrijeme, a nespretnost je odlučila utakmicu. Pogodak nas je psihički slomio. No, mislim da nije sve izgubljeno«, izjavio je optimistično trener Hajduka Zoran Vulić / Hajduk nakon svakog skretanja s europskoga kolosijeka, iz sezone u sezonu, izjavljuje da će iduće godine biti spreman za europske utakmice. No, uvijek su prodaja i zarada važniji od momčadi, a tako se ne stiže do zapaženih rezultata </p>
<p>SPLIT, 20. rujna</p>
<p> - Već se osam sezona Hajduk ne uspijeva ozbiljnije predstaviti u Europi, pada već na prvoj stepenici. Ovog su puta nakon prve utakmice protiv Fulhama, koji se tek drugu sezonu natječe u elitnom engleskom društvu, izgledi za proboj u 2. kolo minimalni. Poraz sa 0-1 razgolitio je svu nemoć Hajduka, od manjkavog igračkog kadra do, za zahtjevne europske utakmice, nedovoljne fizičke pripremljenosti. </p>
<p>Ovosezonske su se ambicije rasplinule prodajom Ercega i Bošnjaka, pa je napadački arsenal spao na dva igrača - Deranju i Bulu. Ozljeda Bule diktirala je sastav za utakmicu protiv Engleza, a pokazalo se da se s jednim napadačem Deranjom, koji je daleko od forme, ne može ozbiljnije ugroziti nizozemski reprezentativni vratar Edwin van der Sar. Hajduk je imao nekoliko prilika u prvom poluvremenu i s malo je sreće mogao povesti. Prvi dio utakmice, makar nije bilo opipljivog učinka, ipak je najbolje što je odigrao ove jeseni. No, nastavak i vodstvo gostiju, nakon pet minuta igre, na površinu je izbacilo slabu tjelesnu pripremljenost Splićana. </p>
<p>Pogodak Malbranquea posljedica je nespretnosti i neodlučnosti obrambenih igrača Hajduka. Umjesto da netko iz obrane izbaci loptu u aut, stvorili su priliku Englezima i potpisali kapitulaciju. Uzrok je gubitka koncentracije nedostatak snage. Stoga nije ni bilo energije za još jedan snažan pritisak i pokušaj preokreta. Trener Hajduka Zoran Vulić jutro nakon utakmice je izjavio: </p>
<p>- Odigrali smo fantastično prvo poluvrijeme, a nespretnost je odlučila utakmicu. Mislim da nije sve izgubljeno, da još ima izgleda. Ovaj sam pad snage očekivao. Na klupi sam imao četiri obrambena igrača, jednoga zdravog napadača i ozlijeđenog Bulu. Stavio sam ga u igru, iako smatram da bi bilo bolje da to nisam učinio. Izbor rezervnih igrača nije mi omogućavao velike promjene, pogotovo ne u vezi, gdje je trebalo mijenjati. Pogodak nas je psihički slomio, premda se mora kazati da su Englezi u drugom dijelu pucali na vrata samo dvaput. </p>
<p>Najveći je problem treneru Vuliću kronična neučinkovitost, ali i ne baš previše prigoda. Jalovost napada uzrok je slabijih igara i rezultata, a Hajdukov trener glasno razmišlja: </p>
<p>- Moramo ubrzati igru. Trener sam koji njeguje dodavanja, ne želim da se lopta napucava. No, treba biti strpljiv. Uvijek igramo s tri napadača. Možda bih trebao zaigrati s jedanaest! Deranja je u krizi, a psihički je labilan, i to je problem. Ubijaju ga zvižduci gledatelja. </p>
<p>Hajduk nakon svakog skretanja s europskoga kolosijeka, iz sezone u sezonu, izjavljuje da će iduće godine biti spreman za europske utakmice. No, uvijek su prodaja i zarada važniji od momčadi. Stoga nije ni čudo da nema rezultata, a nepovjerenje, koje se osjeća u radu uprave, ne otvara mogućnost kvalitetnih pomaka. Čak štoviše, sjednice uprave prolaze u prepucavanjima zbog raskoraka u ambicijama i mogućnostima. Nedostaje povezanosti svih slojeva kluba, a neplanska politika omogućava barem svakodnevno preživljavanje, premda ne i kvalitetan razvoj momčadi. </p>
<p>Nakon utakmice trener je Fulhama Jeana Tigana, koji je s Bordeaux 1982. u Kupu Uefa nastupao na Poljudu, usporedivši Hajduk nekad i danas rekao: </p>
<p>- Mnogo se toga promijenilo. Vama, kao i nama u Francuskoj, najbolji i najperspektivniji igrači odlaze u inozemstvo. Teško je graditi momčad. Moj je dojam da je Hajdukova momčad solidna, ali premlada. Dobri su Srna i Carević, no da danas imaju nekoga poput Zlatka Vujovića, stvari bi ipak bile mnogo drugačije.</p>
<p>Hajduk se mora okrenuti domaćem prvenstvu, dokopati se vrha. U nedjelju dolazi Pomorac, a pobjeda je imperativna. </p>
<p>- Utakmica protiv Pomorca teža je nego protiv Fulhama. Igrači su se potrošili, a pobjeda nam je potrebna da se vratimo na mjesto koje nam pripada, zaključio je Vulić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hajduku milijun kuna za utjehu </p>
<p>Hajduk je uložio veliki trud u organizaciju utakmice protiv kluba kojeg prati glamur njegova vlasnika Al Fayeda. Englezi su se javili u petak ujutro i zahvalili na gostoprimstvu te bacili rukavicu izazova upravi splitskoga kluba za malonogometni ogled. Utakmica uprava trebala bi se održati u srijedu 2. listopada, dan prije uzvratnog ogleda između Fulhama i Hajduka. Najave su da bi malonogometnom srazu trebao nazočiti i Al Fayed. Inače, nezadovoljstvo krajnjim rezultatom i porazom sa 0-1 čelnika splitskoga kluba malo je ublažila zarada. Prodano je oko 22.000 ulaznica, a zarada je oko milijun kuna. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Spasonosna transfuzija smiruje zagrebaše</p>
<p>Uoči subotnjeg susreta u Kranjčevićevoj protiv Slavena Belupa (16.30) igrače Zagreba trebala bi rezveseliti vijest da je uprava priskrbila nešto novca za podmirivanje dijela svojih obaveza / V.d. direktora Drago Marić dobiva suparnika u uvođenju još jedne direktorske funkcije, zbog čega najavljuje ostavku </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Nikola Jurčević, mlad, ambiciozan, ali i vrlo realan trener nogometaša Zagreba može na trenutak odahnuti. Upravni odbor kluba, koji se nakon brojnih peripetija ipak sastao i pokazao da još postoji, odlučio je određenom kratkotrajnom transfuzijom ubaciti u klupski krvotok nešto novca i pritom obećao navodno bolje dane. To je dovoljno da se igračima podigne moral uoči subotnje, za Zagreb važne utakmice u 16.30 sati u Kranjčevićevoj protiv sve stabilnijega Slavena Belupa.</p>
<p>Radost Zagrebova učitelja sasvim je shvatljiva. Otkako je Jurčević došao na čelo momčadi, stalno je u stanju svojevrsnog iščekivanja, jer ne zna dokud seže prag izdržljivosti igrača. Dapače, čak je ugodno iznenađen, jer igrači savjesno obavljaju svoje zadaće, bez obzira na to što pritom stalno i sve glasnije prigovaraju zbog obećanih, a neisplaćenih premija, nagrada, ugovornih obveza...</p>
<p>Doda li se tome podatak da gotovo pola prvog sastava svoja prava traži putem arbitraže, a da su i mnogi igrači napustili klub, onda se slika stanja u Kranjčevićevoj kompletira. Uz, dakako, neugodnu prijetnju nezadovoljnika da odmah odlaze iz kluba ako im se konačno ne »baci neka« kost s inače bogato obećane trpeze dok su osvajali naslov prvaka. Obećan je, među ostalim, i takav ustroj kluba koji više nikad neće dopustiti da se Kranjčevićeva spusti na razinu organiziranosti u kojoj je posljednje dvije godine, otkada je sva klupska pamet i moć koncentrirana u rukama dva čovjeka, čvrsto uvjerenih da im apsolutno nitko treći, a kamoli čevrti ili peti, nije potreban u opsluživanju ipak zahtjevnog organizma kao što je prvoligaški nogometni klub.</p>
<p>Stoga upotrijebiti izraz »seljačka radna zadruga«, s kojim se danas zbog evidentnih promašaja u vođenju uspoređuje klub iz Kranjčevićeve, uvreda je - za seljake. Seljaci su se, naime, da bi preživjeli i opstali kao zadrugari, morali i te kako višestruko organizirati...</p>
<p>Osnovno što se može zaključiti nakon dugo očekivanog sastanka Zagrebove uprave, održanog u čevrtak, nepobitno je saznanje da tako više ne može. A upravo je takav zaključak pogodio v.d. direktora kluba Dragu Marića, do jučer praktički lijevu i desnu ruku predsjednika kluba Mire Marčinkovića, danas očigledno uvrijeđenog do srži, jer mu je predsjednik skresao ovlasti. Umjesto »petnaestak zaduženja kojima se bavio« i time uvjerio sve oko sebe u svoju veličinu i nezamjenjivost, novim klupskim ustrojem Marić bi trebao postati predsjednik klupske stručne sportske komisije. Pitanje je međutim hoće li to sada uopće željeti biti! </p>
<p>A očigledno ga je pogodilo i to što je Marčinković izrekao potrebu za još jednim profesionalcem i pritom spomenuo ime - Zlatka Dračića. Riječ je o dugogodišnjem donedavnom Zagrebovu direktoru, odbačenom kao krpa, danas skrašenom na SRC Jarun u momčadi agilnog direktora Aleksandra Kocijana, koji je lani ozbiljno figurirao za mjesto koje se tek danas ustoličuje u Kranjčevićevoj.</p>
<p>Bilo kako bilo, Zagreb bi ipak trebao krenuti putem napretka, ali tako da ne ovisi o milodaru sponzora, koji se baš ne trgaju za nj, nego da onaj tko ulaže u klub zna zašto to čini. Tako se kao jedna od ideja spominje i ona koju je Zagreb svojedobno prvi prakticirao kad je svaki imalo vredniji igrač imao svog vlasnika. Tome je pomagao klub, a uloženo je naplaćivao prodajom dotičnog igrača...</p>
<p>Jurčević za subotnji susret sa Slavenom Belupom najavljuje sljedeći sastav: Vasilj - Osibov, Ješe, Milinović - Stavrevski, Poldrugač, Ćaćić, Verhas - Duro - Samardžić, Lovrek.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zagreb opet bez suparnika? </p>
<p>»Naša je obaveza osvojiti prvenstvo i kup, jer bi s ovakvom momčadi sve ispod toga bilo neuspjeh«, kaže trener Nino Marković </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Subotnjim dvobojima započet će 11. hrvatsko prvenstvo rukometaša i rukometašica. I dok je u ženskoj konkurenciji Podravka Vegeta osvajač dvostruke krune u posljednjih devet godina, rukometaši Zagreba mogu se podičiti s deset naslova prvaka i osam osvojenih hrvatskih kupova, jer je dva osvojio Metković-Jambo.</p>
<p>Zbog nemilih događaja posljednjih mjeseci u hrvatskom rukometu i loše ekonomske situacije, mnogo je igrača otišlo igrati u inozemstvo i još se nedavno činilo da će hrvatsko prvenstvo biti lošije nego dosadašnja. No, Europski je rukometni savez vratio Zagreb u Ligu prvaka i to je dalo novi zamah hrvatskom prvaku u pripremama za novu sezonu u kojoj će, tako, Zagreb voziti na četiri kolosijeka - Srednjoeuropska liga, hrvatsko prvenstvo i kup te Liga prvaka.</p>
<p>Momčad se još kompletira, u klubu se nadaju kako će u najskorije vrijeme iz EHF-a stići dokumenti za Mitka Stoilova i onda će ga registrirati za Zagreb. Trener Nino Marković i tehniko Ivica Udovičić ne mogu sakriti svoje oduševljenje 18-godišnjim Makedoncem i tvrde da bi lako mogao biti hit prvenstva. Sa Slovencem Tetteyem Banfrom sve je dogovoreno. Taj je tamnoputi Slovenac sa Zagrebom osvojio oba naslova europskog prvaka i zbog toga je promijenio svoju odluku da se u 33. godini ostavi aktivnog rukometa.</p>
<p>Osim Banfra, u klub se vratio i Blaženko Lacković. Mladac je, nakon nesretne i nesmotrene epizode s Metkovićem, ipak odlučio sljedeće tri godine nositi dres Zagreba. Ugovor je trebao biti potpisan, ali je to zbog izmjene jednog članka u ugovoru prolongirano za subotu. Tako bi Lacković mogao igrati već protiv Dubrave, koju vodi bivši zagrebaš Silvio Ivandija. No, tu Zagreb ne kani stati. Još su u pregovorima s desnim vanjskim napadačem i desnim krilom, a koja su to dvojica, trebalo bi se znati sljedećeg tjedna.</p>
<p>- Normalno radimo, a sad je najvažnije da nove igrače što prije ubacimo u vatru, kako bismo što prije dobili uigranu momčad. Utakmica protiv Dubrave bit će nam dobar trening za dvoboj protiv Partizana sljedeće srijede u Srednjoeuropskoj ligi. Naša je obaveza osvojiti prvenstvo i kup, jer bi s ovakvom momčadi sve ispod toga bilo neuspjeh, kaže trener Marković.</p>
<p>Financiranje i dugovi su rak-rana Zagreba, no, osim definiranja dogovora s Gradom, pri kraju su i pregovori s tvrtkama Badel 1862, Inom i Krašem. Treba se tek dogovoriti tko će od njih biti glavni sponzor, a tko susponzori.</p>
<p>Nakon subote i Dubrave, u nedjelju Zagreb igra u Ljubljani protiv Slovana u Srednjoeuropskoj ligi. Trebao je to odigrati prošle nedjelje, ali je zbog problema s autobusom odustali. No, u mislima su svi u srijedi i dvoboju protiv Partizana. Tehniko Udovičić rekao je kako na utakmicama Srednjoeuropske lige nije bilo nikakvih incidenata i da će napraviti sve da se to ne dogodi ni u »Kutiji šibica«.</p>
<p>• Raspored 1. kola prvenstva rukometaša, subota: Zagreb - Dubrava (»Kutija šibica«, 18 sati), Zamet - Bjelovar (dvorana na Kozali, 20), Moslavina - Karlovac (dvorana u Kutini, 19), Varteks-Di Caprio - Perutnina PIPO IPC (dvorana u Varaždinu, 20), Đakovo - Split (dvorana Sjever, 19), Umag - Crikvenica (dvorana Stella Maris, 19), EKOL Ivančica - Osijek 2000. (dvorana u Ivancu, 19.30), Metković - Medveščak-Infosistem (dvorana u Metkoviću, 19).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Podravku poharale ozljede i viroza</p>
<p>KOPRIVNICA, 20. rujna</p>
<p> - Hrvatske prvakinje, rukometašice Podravke Vegete u subotu će u svojoj dvorani odigrati prvi dvoboj 11. prvenstva Hrvatske, a suparnice su im igračice TVIN-Trgocentra. No, trener Jirži Zerzan najviše problema ima s vrataricama. Naime, Natalija Petrakova oporavila se od potresa mozga zbog kojeg je propustila 1. pretkolo Lige prvakinja, oporavila se i od anemije, no u četvrtak ju je opet lopta pogodila u glavu, tako da Petrarkova ponovno mora mirovati. Druga vratarica, Barbara Stančin je bila odlična, no ona se muči s virozom i anemijom, ali je, usprkos tome, počela trenirati. Treća vratarica, Sanela Knezović još se oporavlja od operacije koljena. Tako će u subotu protiv Virovitičanki, uz Stančin, na vratima stajati Davorka Bračko.</p>
<p>No, to nije sve. Nikolina Jurić ima problema s leđima, pa neko vrijeme neće igrati. Tako su u pogon uključene i juniorke Tarle, Franić i Blažeković. Viroza muči i Snježanu Petiku i Martinu Raguž, ali koprivnički je sastav dovoljno kvalitetan za domaće prvenstvo i bez bolesnih i ozlijeđenih.</p>
<p>Kako Podravki nedostaje jakih suparnica u Hrvatskoj, Koprivničanke će odigrati prijateljsku utakmicu protiv Krima 25. rujna u Ljubljani. To će biti dio priprema za 2. pretkolo Lige prvakinja, a prvi dvoboj protiv Akve igraju 5. listopada u Volgogradu.</p>
<p>• Raspored, 1. kolo prvenstva rukometašica, subota: Zamet-Croatia osiguranje - Koka (dvorana na Kozali, 18 sati), Podravka Vegeta - TVIN-Trgocentar (dvorana u Koprivnici, 18 sati), Sesvete - Split-Kaltenberg (dvorana u Sesvetama, 18 sati), Sonic Osijek - Slavonijatrans (dvorana »Zrinjevac«, 18 sati), Piaggio - Trešnjevka (dvorana u Solinu, 20 sati), u ponedjeljak igraju Hrvatski dragovoljac i Lokomotiva (dvorana II Sportskog doma, 19 sati).</p>
<p>I. Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zadranima Memorijal Krešimira Ćosića</p>
<p>ZADAR, 20. rujna</p>
<p> - U finalu košarkaškog Memorijala Krešimir Ćosić Zadar je bez osobitih problema pobijedio slovenski Koper 94-58 (22-8, 14-8, 38-16, 20-26). Bila je to utakmica »mačke i miša«, Zadrani su »grizli« Koprane od prve minute, nisu dozvolili bilo kakvu njihovu prigodu za postizanje koša. U prosjeku su se Koprani svakih pet minuta sjetili da na igralištu postoji obruč. Iako se ne može svesti pod nazivnik da je Zadar imao slabog suparnika ispred sebe, mora se ustvrditi kako je isključivo igrom u obrani Zadar bio itekako nadmoćan. K tomu, uspjeli su pogoditi osam trica, međutim, najuspješniji su bili s crte slobodnih bacanja, uz postotak od čak 87 posto. Obzirom da je turnir došao u vrijeme kad se momčad još uigrava, trener Danijel Jusuf ističe kako je uglavnom zadovoljan učinjenim, posebice stoga što je riječ o mladim igračima.</p>
<p>U utakmici za treće mjesto Triglav Osiguranje iz Rijeke sa 82-77 pobijedio je Čelika iz Zenice. Unatoč nastojanjima organizatora turnir ne može dobiti prolaznu ocjenu isključivo zbog činjenice da klubovi koji su sudjelovali na turniru nisu doista dostojni imena velikog Krešimira Ćosića. Zapravo, taj segment se najviše isticao tijekom dvodnevnog turnira na kojemu je Zadar, prema očekivanju, trijumfirao, odnosno stekao se dojam da su suparnici birani i usmjeravani upravo prema toj »meti«. To nije dobro uoči jedne natjecateljske sezone u kojoj Zadrane očekuje teška i neizvjesna borba na nekoliko košarkaških frontova, s momčadi koja nema potrebnu kvalitetu.</p>
<p>• Dvorana jazine</p>
<p>ZADAR - KOPER 94-58 (22-8, 14-8, 38-16, 20-26)</p>
<p>ZADAR: Pavić 2, Vladović 14 (2-2), M. Popović 13 (4-5), Longin 10 (1-2), Perinčić 12 (1-1), Šamanić 10 (2-2), Špralja 8 (2-2), Erjavec 4 (4-4),Dijan 4, Banić 6 (2-2), Perković 6 (2-2), L. Popović 5 (0-1).</p>
<p>KOPER: Brecelj 6, Petrović 8 83-6), Lazarevski 5 (2-4), Cvijetanović 3 (3-4), Reljić, Murovec 5 (2-2), Jelisijević, Joksimović 10 (2-4), Trifunović 13 (2-4), Jaman 3, Andelija 11 (1-4), Držić.</p>
<p>SUCI: Čanković (Zadar) i Anzulović (Zagreb). GLEDATELJA: 500. IGRAČ UTAMICE: Jakov VLADOVIĆ. </p>
<p>I. Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Janica se nakon pregleda u Zagrebu vraća na Hintertux</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Najbolja hrvatska skijašica Janica Kostelić u petak se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> s Hintertuxa vratila u Zagreb na pregled koljena. No, nije se dogodilo ništa strašno, već joj je na Hintertuxu oteklo lijevo koljeno koje je triput operirano. Kako Kostelići nisu željeli ništa riskirati, Janica je u petak kasno navečer bila na magnetskoj rezonanci oba koljena i dr. Miroslav Hašpl je rekao da zapravo nema većih problema i da na koljenu nema nikakvih promjena.</p>
<p>Oteklina na koljenu, točnije reaktivni sinovitis se pojavio kao posljedica sve jačih i brojnijih treninga na snijegu nakon dosta vremena koje je Janica provela izvan stroja zbog oporavka nakon sezone i operacije upaljenog crvuljka. Dr. Hašpl je punktacijom izvadio likvor iz koljena, Janica je na koljeno dobila led i bandažu i u subotu će se s majkom Maricom i fizioterapeutom Radićem vratiti na Hintertux. S treninzima može mirno nastaviti. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mirna Rajle i braća Skelin u finalu</p>
<p>Mirna Rajle te Nikša i Siniša Skelin u dvojcu bez kormilara plasirali su se u finale SP osvojivši drugo mjesto u polufinalnoj skupini / Oni će finale veslati u subotu, a osmerac i četverac »sa« veslaju u nedjelju</p>
<p>SEVILLA, 19. rujna</p>
<p> – Hrvatska veslačica Mirna Rajle plasirala se u finale Svjetskog prvenstva u konkurenciji lakih samica, a braća Nikša i Siniša Skelin izborili su nastup u finalu dvojca bez kormilara. Rajle je u polufinalu osvojila je drugo mjesto u svojoj skupini, kao i braća Skelin u svojoj polufinalnoj skupini. Po tri prvoplasirane posade iz svake skupine plasirale su se u finale. Tako će Hrvatska u finalu SP imati četiri posade, nakon osmerca i četverca s kormilarom, to je sad uspjelo i Mirni Rajle te dvojcu »bez«.</p>
<p>Iako je većinu utrke bila na začelju, Rajle je u silovitoj završnici uspjela doći do cilja koji si je postavila prije SP-a. Najbolje je startala Kanađanka Meredith, koja je držala prvo mjesto do polovice staze. Iza nje su bile Amerikanka, Nizozemka, Grkinja, Švicarka i na posljednjem mjestu Mirna Rajle. Nakon 1500 metara vodstvo je preuzela Amerikanka Schlenker, a Rajle je bila pretposljednja. U posljednjih 500 metara krenula je u silovitu završnicu i za sobom ostavila Nizozemku, Grkinju i Kanađanku, osvojivši drugo mjesto.</p>
<p>Posljednji su finale izborili braća Skelin u dvojcu bez kormilara. Siniša i Nikša Skelin počeli su silovito i nakon prvih 500 metara držali su prvo mjesto. Na polovici staze prestigli su ih Britanci, a Hrvati su bez većih problema do kraja utrke držali drugo mjesto. Kao što su najavili, veslali su taktički zrelo, držali su na odstojanju Čehe i Kanađane, kontrolirali utrku i ostvarili cilj. U subotnjem finalu od njih se može očekivati pohod na medalju.</p>
<p>Rajle i Skelini će svoja finala veslati u subotu, dok će osmerac i četverac »sa« veslati u nedjelju.</p>
<p>Već sada se može reći da su hrvatski veslači ostvarili odličan uspjeh u Sevilli, četiri od pet posada koje su otišle na SP izborile su finale. To je promaklo samo dvojcu na pariće. No, član tog dvojca Ante Kušurin uskočio je umjesto bolesnog Smoljanovića i pomogao osmercu da izbori finale. Prije SP cilj je bio tri finala.</p>
<p> l Rezultati, lake samice, polufinale; skupina 1: Lisa Marie Schelnker (SAD) 7:53.81, MIRNA RAJLE (HRV) 7:55.87, Kirsten Van Der Kolk (Niz) 7:56.76... polufinale, dvojac »bez«; skupina 1: Velika Britanija 6:47.17, HRVATSKA 6:50.51, Češka 6:52.96... (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>SFOR nastavlja potragu za Karadžićem i ostalim optuženicima</p>
<p>SARAJEVO, 20. rujna</p>
<p> - Glavni zapovjednik SFOR-a BiH general John Sylvester, rekao je u petak da će njegovi vojnici nastaviti s naporima da se uhite sve osobe optužene za ratne zločine.</p>
<p>»Aktivno tragamo za svim optuženima koji su još uvijek na slobodi«, kazao je general Sylvester novinarima u Sarajevu gdje je najavio početak vježbe strategijskih pričuvnih snaga NATO-a pod nazivom »Dinamični odgovor«.</p>
<p>Američki je general podsjetio da su 82 optužene osobe, od njih 107, već u Haagu ili su ubijene kada su se pokušale oduprijeti uhićenju.</p>
<p>»Pripadnici SFOR-a uhitili su 29 osumnjičenih i s takvim će se akcijama nastaviti«, obećao je.</p>
<p>General Sylvester potvrdio je da je uputio pismo Haaškom sudu u kojemu se suprotstavio privremenom puštanju na slobodu Momčila Krajišnika, kojeg su pripadnici SFOR-a uhitili prije dvije godine. Sylvester je objasnio da je svoje očitovanje o mogućim posljedicama Krajišnikova privremenog oslobađanja dao na zahtjev Haaškog suda koji zasad još razmatra taj prijedlog Krajišnikove obrane.</p>
<p>»Naša je procjena da Krajišnika ne treba puštati na slobodu do početka suđenja jer bi to imalo negativne posljedice«, kazao je Sylvester. Ponovio je da je Krajišnik optužen za iznimno teška kaznena djela - genocid, zločin protiv čovječnosti i ozbiljno kršenje Ženevske konvencije. »Osim toga, on bi, kao bliski Karadžićev suradnik, najvjerojatnije iskoristio mrežu potpore koja osigurava Karadžićev boravak na slobodi te bi i sam nestao ako bi bio privremeno oslobođen«, kazao je zapovjednik SFOR-a.General Sylvester potvrdio je novinarima da uskoro napušta BiH i da odlazi na dužnost načelnika stožera američkih snaga u Europi, u Stutgartu. Na dužnosti zapovjednika SFOR-a naslijedit će ga general kopnenih snaga američke vojske William Ward. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Krndelj: Policajci su na »Arizoni« udarali pendrecima i šakama!</p>
<p>BRČKO, 20. rujna</p>
<p> - Dogradonačelnik distrikta Brčko Ivan Krndelj rekao je u petak Vjesniku kako policijski video snimci pokazuju da je policija uporabila »prekomjernu silu na nedavnom prosvjedu na tržnici 'Arizona'«, kada je više osoba ozlijeđeno. </p>
<p>Krndelj je u petak demonstrativno napustio sastanak u zgradi brčanske policije na kojemu je s članovima vlade tog distrikta pregledavao policijske video-snimke posljednjih incidenata na »Arizoni«. </p>
<p>»Šokiran sam onim što sam danas vidio na policijskim video snimkama. Na ovim snimkama vidljiva je prekomjerna uporaba sile na ljudima koji nisu pružali baš nikakav otpor. Nije mi jasno zbog čega policija javnost obmanjuje dezinformacijama o tome da nije koristila prekomjernu silu i gumene palice, kada video-snimci to upravo pokazuju. Na snimkama je vidljivo da specijalci rabe palice, da policija šakama udara ljude koji ne pružaju nikakav otpor, pa čak i one koji su pali na zemlju i kojima su trebali ukazati pomoć«, kazao je Krndelj. Istaknuo je da će svoj konačan stav o posljednjim događajima na »Arizoni« reći u ponedjeljak nakon izvanredne sjednice vlade distrikta Brčko. </p>
<p>Z. Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Republikanska garda okreće leđa Saddamu?</p>
<p>»Časnički kadar u Republikanskoj gardi dobro je uvježban i visoko motiviran, ali mrzi Saddama Husseina / Pojedini analitičari u Londonu predlažu da se Republikanskoj gardi uputi poruka kako Zapad ne kani s njom obračunati, nego je pridobiti na svoju stranu</p>
<p>LONDON, 20. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ako Amerika napadne Irak, Saddam Hussein ne može biti siguran u lojalnost svoje Republikanske garde. Zbog straha da bi se te elitne jedinice mogle okrenuti protiv njega, irački predsjednik ne bi niti zatražio njihovu zaštitu u slučaju rata, tvrdi u petak Guardian. </p>
<p>List se poziva na neimenovani neirački izvor s dobrim vezama u Bagdadu koji tvrdi kako nije sigurno za koga se Republikanska straža spremna boriti. »Časnički kadar u Republikanskoj gardi dobro je uvježban i visoko motiviran, ali mrzi Saddama Husseina. No oni mrze i Sjedinjene Države. Imaju vlastitu političku volju, a Saddam im nikako neće dopustiti da sa svojim oklopnim oružjem dođu u središte Bagdada«, izjavio je spomenuti izvor britanskom listu. U slučaju napada, on će, kako se pretpostavlja, Republikansku gardu postaviti na prilaznim cestama prema glavnom gradu, gdje bi se ona odmah našla na meti američkih aviona-bombardera. </p>
<p>Republikanska garda koja broji između 50 i 60.000 ljudi, osnovana je upravo sa zadatkom da štiti Saddamov režim koji nema dovoljno povjerenja u redovnu vojsku. No, premda njeni pripadnici uživaju brojne privilegije, Republikanska garda vremenom je izgubila Saddamovo povjerenje, nakon što je nekoliko njenih časnika pokušalo neuspjele državne udare protiv njega. To je dovelo do jačanja i širenja još elitnije Specijalne republikanske garde (SRS). Pripadnici SRS uglavnom se regrutiraju na temelju klanovske i obiteljske lojalnosti Saddamu. SRS danas jedina štiti predsjedničke palače i Bagdad. No, sa svojih 12 do 15.000 vojnika ona je znatno malobrojnija od Republikanske garde. </p>
<p>Stariji sin iračkog predsjednika, Uday, predvodi pak takozvane Saddamove fedajine (gerilce), snage za unutrašnju represiju koje se bave kaznenim odsijecanjem glava, udova i jezika. No ako dođe do rata, Saddamu vjerojatno ne bi mnogo koristile te u biti huliganske snage. Kako bi zaštitio svoj režim, on bimogao pozvati u pomoć i različite iračke snage vojne i civilne sigurnosti, koje ukupno broje stotinjak tisuća ljudi. Ali, tolika raznorodnost vojnih snaga, koje su međusobno u suparničkom odnosu, stvara kaotično stanje. Stoga se smatra da će Irak teško koordinirati svoju obranu u slučaju napada. </p>
<p>Ako dođe do rata, Saddam će se ipak najvećim dijelom morati osloniti na redovnu iračku vojsku, koja trenutačno broji oko 350.000 vojnika. Međutim, ako dođe do ratnog novačenja rezervista, njen bi se broj mogao popeti i na gotovo milijun ljudi. Premda se radi o najvećim borbenim snagama na Srednjem istoku, redovna iračka vojska je oslabljena još od Zaljevskog rata. Vojska je demoralizirana, a oružje je uglavnom zastarjelo. </p>
<p>Prema procjenama Međunarodnog instituta za strateška istraživanja u Londonu, sve iračke vojne divizije, osim Republikanske straže, imaju tek 50 posto od svoje moguće borbene spremnosti. U slučaju napada na Irak, mladi ročnici bi vjerojatno dezertirali i pobjegli svojim kućama, procjenjuju zapadni analitičari. </p>
<p>Republikanska garda ostala bi tada glavnom iračkom silom na ratištu. Za razliku od većine vojnih jedinica u Iraku, ona ne uzima ročnike, nego dragovoljce, te se i u tom smislu smatra boljom od redovne armije. Premda u njenim redovima postoji veliko razočaranje Saddamom, Zapad ne može računati da bi Republikanska garda u slučaju rata automatski prešla na američku stranu. Pripadnici Republikanske garde su do sada uživali različite privilegije. Stoga bi njeni časnici mogli pokušati državni udar u želji da na Saddamovo mjesto instaliraju neku drugu ličnost koja će im i ubuduće jamčiti povlašteni status.</p>
<p>Amerika i Zapad nisu još sigurni kako da pristupe tim snagama koje su u prošlosti bile tijesno povezane sa Saddamovim režimom. Pojedini analitičari u Londonu predlažu da se Republikanskoj gardi uputi poruka kako Zapad ne kani s njom obračunati, nego je pridobiti na svoju stranu - izuzme li se jezgra vodećih časnika koji potječu iz Saddamovog klana. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Inspektorska prethodnica u Bagdadu 15. listopada</p>
<p>NEW YORK, 20. rujna</p>
<p> - Prethodnica UN-ovih inspektora za oružje u Iraku doputovat će u Bagdad 15. listopada, doznaje se u četvrtak u diplomatskim izvorima u New Yorku. Voditelj misije za verifikaciju i inspekciju iračkog oružja (UNMOVIC) Hans Blix u četvrtak popodne izvijestio je Vijeće sigurnosti o svojim dosadašnjim razgovorima s iračkim dužnosnicima, posebice s ministrom vanjskih poslova Najijem Sabrijem.</p>
<p> Sjednica Vijeća bila je zatvorena za javnost, a na njoj je sudjelovao i glavni tajnik UN-a Kofi Annan. Blix je članove Vijeća izvjestio da su inspektorski timovi spremni otići u Irak nakon što na sastanku s iračkim predstavnicima krajem rujna u Beču dogovore tehničke pojedinosti. Blix je pojasnio da inspektori ne mogu putovati u Irak bez dogovora o »temeljnim praktičnim pitanjima«, iako imaju jasan mandat UN-a. Annan i Blix su u nekoliko razgovora sa Sabrijem prošlog i ovog tjedna upozorili da Irak mora »u potpunosti i bezuvjetno« surađivati s inspektorima UN-a. Naglasili su pritom da nema razloga sumnjati u njihovu profesionalnost i nepristranost.</p>
<p> Iračke vlasti optuživale su ranije misije za nadzor oružja za špijunažu, a to je u govoru pred Općom skupštinom UN-a u četvrtak ponovio i Sabri. Dužnosnici na East Riveru kažu da će prethodnica UN-ovih inspektora »vrlo brzo« moći otvoriti ured u Bagdadu i obaviti potrebne pripreme. </p>
<p> Voditelj UNMOVIC-a Hans Blix ima na raspolaganju inspektore za biološko i kemijsko oružje, dok su inspektori za nuklearno oružje stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču. Pretpostavlja se da bi u Iraku moglo djelovati ukupno tristotinjak inspektora. Njihov se rad financira dijelom prihoda ostvarenog kroz program »nafta za hranu« kojim Irak pod nadzorom UN-a prodaje ograničene količine nafte. Najveći kupac te nafte je SAD. Američka diplomacija prigovara jer prema Rezoluciji 1284 UNMOVIC ima rok od 60 dana za izvještaj Vijeću sigurnosti. To znači da bi prvi nalazi inspektora mogli biti poznati tek u drugoj polovici prosinca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Izraelci bi uzvratili Iraku i nuklearnim oružjem </p>
<p>JERUZALEM, 20. rujna</p>
<p> - Većina Izraelaca vjeruje da Izrael treba uzvratiti ako ga napadne Irak, a mnogi bi podržali nuklearnu odmazdu ako Bagdad upotrijebi oružje masovnog uništenja protiv njihove zemlje, pokazalo je u petak ispitivanje javnog mišljenja.</p>
<p> Anketa Instituta Smith objavljena u Jeruzalem Postu pokazuje da 66 posto Izraelaca želi da Izrael vojno odgovori na bilo kakav irački napad. List piše, pozivajući se na podatke Smitha, da 55 posto ispitanih smatra kako Izrael treba odgovoriti nuklearnim napadom ako Irak pribjegne oružju masovnog uništenja, dok je 26 posto protiv toga, a 19 posto neodlučno. U anketi u Yediothu Ahronothu navodi se da je 34 posto izjavilo da Izrael treba odgovoriti nuklearnim oružjem samo ako bude dovedeno u opasnost njegovo postojanje. Međutim, 19 posto ispitanika podržava nuklearni napad kao odgovor na biološki ili kemijski napad, a 15 posto je reklo da nuklerano oružje treba koristiti ako iračko oružje masovnog uništenja prouzroči masovne gubitke. Ankete su provedene ovog tjedna među 500 Izraelaca. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Usporedba s Hitlerom dodatno zaoštrila njemačko-američke odnose</p>
<p>BERLIN, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo dva dana pred njemačke parlamentarne izbore odnosi između Washingtona i Berlina se dodatno zaoštravaju. Naime, njemačka ministrica pravosuđa Herta Däubler-Gmelin je, navodno, usporedila Busha s Hitlerom. I to se nametnulo za glavnu temu zadnjeg dana predizborne kampanje za njemački Bundestag. </p>
<p>Iz Washingtona je neuobičajeno brzo stigla gnjevna reakcija na tu usporedbu. Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleisser oštro je kritizirao usporedbu Busha s Hitlerom ministrice Däubler - Gmelin. Pritom je rekao kako »njemački narod Amerikancima mnogo znači, ali ova izjava njemačke ministrice pravosuđa je neobjašnjiva i strašna«.</p>
<p>Ministrica Däubler-Gmelin, kako prenosi list Schwäbisches Tagblat, izjavila je u razgovoru s sindikatom metalaca u Baden Wüttenbergu da »Bush želi ratom protiv Iraka skrenuti pozornost sa problema unutarnje politike, što je činio i Adolf Hitler«. Međutim, nakon brojnih reakcija, ministrica je odmah naglasila da tom izjavom nije željela usporediti Busha s Hitlerom, te tvrdi da je riječ »o kleveti najgore vrste«. </p>
<p>Schröder je u prvim reakcijama uz svoju ministricu, ali je istodobno naglasio da onima koji uspoređuju demokratski izabranog predsjednika s nacističkim zločincem, nije mjesto u njegovom kabinetu. Potonje se može protumačiti kako je Schröder na oltar njemačko-američkih odnosa (ako pobijedi) spreman žrtvovati svoju omiljenu ministricu.</p>
<p>Kršćansko-demokratska unija (CDU) zatražila je od Schrödera da dan prije izbora smjeni ministricu Däubler-Gmelin zbog usporedbe Busha s Hitlerom, te da se ispriča američkom predsjedniku.</p>
<p>Inače, ako sadašnja koalicija ostane na vlasti, upućeni procjenjuju da ministrica neće biti jedina koja će napustiti njemačku saveznu vladu. Od svih kancelarovih ljudi, samo se za ministra unutarnjih poslova Otta Schilya, ministra financija Hansa Eichela, te ministra obrane Petera Strucka, vjeruje da će zadržati ministarske fotelje. Zeleni pri takvim izbornim rezultatima ne bi mijenjali svoje ministre Joschku Fischera, Jürgena Trittin i Renate Künast. </p>
<p>Ministrastvo gospodarstva u većini ranijih crno-žutih koalicija tradicionalno je pripadalo liberalima, kao i vanjska politika. U stožeru liberala, međutim, nitko ne želi odgovoriti na pitanje jesu li za mogućeg novog šefa njemačke diplomacije predodredili predsjednika stranke, Guida Westerwellea, ili šefa kluba zastupnika u Bundestagu, Wolfganga Gerhardta. Po nekim spekulacijama, potonji bi zato imao više izgleda u eventualnoj crveno-žutoj koaliciji, dakle savezu SPD-a s liberalima, također jednoj od mogućih političkih opcija nakon ovih izbora.</p>
<p>U petak su stranke završile svoje predizborne kampanje. Osim neizvjesnog rezultata za dvije velike stranke, neizvjesnima ih čini i niz koalicionih mogućnosti. Puno toga ovisi tome hoće li Stranka demokratskog socijalizma (PDS) (koji po najnovijim prognozama opet dobiva manje od potrebnih pet posto) prijeći prag Bundestaga. Ako se to dogodi, potrebna parlamentarna većina bi iznosila 48 posto. No, ako PDS ne uđe u parlament, za preuzimanje vlasti bi bila dovoljna većina od 46 posto glasova.</p>
<p>I dok su političari neumorno krstarili s jednog predizbornog skupa na drugi kako bi skupili što više glasova, politolozi predviđaju da će se i ove godine nastaviti trend apstiniranja od glasovanja. Neki neće doći na birališta jer tvrde da nema razlike između Schrödera i Stoibera, drugi ističu da - jednostavno nema smisla. </p>
<p>Nekoliko je mladih Nijemaca, pak, na Internet stranici jedne aukcijske kuće, uz nisku početnu cijenu, ponudilo na »prodaju« svoje pravo glasa. Naglašavaju da je razlog financijski i - jer zapravo ne znaju za koga bi glasovali. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Praški sastanak na vrhu spašava NATO</p>
<p>»Veliki prasak« će u NATO dovesti zemlje koje još uvijek nisu u vojnom i organizacijskom smislu spremne za punopravno članstvo, a nakon događaja 11. rujna, uloga NATO-a kao kolektivnog obrambenog tijela dobrano je uzdrmana</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Nema nikakve dvojbe da će se u studenome u Pragu ostvariti sve dosadašnje najave: NATO će u svoje članstvo pozvati sedam zemalja bivšeg komunističkog bloka. Na prvi pogled, velika vizija demokratske sigurnosti i njezinog širenja na poslovično nesigurni Istok bit će ostvarena, no situacija je daleko od idealnog. »Veliki prasak« će u NATO dovesti zemlje koje još uvijek nisu u vojnom i organizacijskom smislu spremne za punopravno članstvo, a nakon događaja 11. rujna, uloga NATO-a kao kolektivnog obrambenog tijela dobrano je uzdrmana. NATO na praškom summitu mora odlučiti kako će se reformirati jer će se u suprotnom postaviti pitanje svrhe njegova postojanja. </p>
<p>Američki predsjednik George Bush svojim je jednostranim činom pokretanja vojne akcije protiv Afganistana ovo pitanje stavio u prvi plan, no američka administracija i dalje tvrdi kako mu je do NATO-a ipak stalo. Američka je politika svoje europske partnere snažno pritiskala kako bi NATO jednim potezom obuhvatio što veći broj zemalja u zajedničku transatlantsku organizaciju. No, nijedna od zemalja kandidata koje u studenome na summitu NATO-a u Pragu trebaju dobiti pozivnicu, ne zadovoljava vojne kriterije potrebne za punopravno članstvo, pa je sasvim upitno, smatraju mnogi analitičari, u kojoj će mjeri »veliko proširenje« koristiti sigurnosnim zahtjevima SAD.</p>
<p>Osim toga, povećanje članstva dodatno će usporiti proces odlučivanja unutar NATO-a koje se provodi po načelu konsenzusa. Takav NATO postat će još manje atraktivan za SAD. Odluka američkog državnog vrha da u napadima na Afganistan zaobiđe NATO, koliko se god glavni tajnik NATO-a to trudio demantirati, Sjevernoatlantski savez stavila je pred veliki izazov. </p>
<p>Na taj bi izazov NATO trebao odgovoriti već najavljenim reformama koje bi služile boljoj efikasnosti globalnog obrambenog sustava.</p>
<p>Definicija NATO-a kao obrambenog sustava u posljednje je dvije godine ograničavajući faktor. Iako je po prvi put u povijesti te organizacije napad na SAD okarakteriziran kao napad na sve i pokrenut članak 5 osnivačkog ugovora, Bush je NATO ostavio po strani. </p>
<p>U posljednjih deset godina, NATO se suočio s brojnim izazovima i nedoumicama koje je u prvom valu nakon pada berlinskog zida relativno uspješno prevladao. U svoje je članstvo počeo pozivati zemlje bivšeg komunističkog bloka kako bi se područje demokratske sigurnosti proširilo na europski istok i jugoistok. Kako je vrijeme odmicalo, NATO je sve jasnije naglašavao važnost političkih uvjeta poput demokratizacije, poštivanja ljudskih prava i postojanje tržišne ekonomije. </p>
<p>Razliku u vojnoj osposobljenosti, posebno kad je riječ o tehnološki suvremenom vojnom arsenalu, između razvijenih zemalja Europe i SAD, Bush je iskoristio kao argument da američki europski saveznici zapravo ne mogu pratiti njegov ritam. Unutar Sjevernoatlantskog saveza pojavljuju se sve veće razlike, pa je tako Mađarska, koja je u NATO formalno primljena 1999. godine, već najavila da neće stići ispuniti zadani rok za objavljivanje deklaracije o vojnoj snazi sve dok ne završi proces reformi svojih oružanih snaga i smisli kako sve to platiti. U svakom slučaju, SAD ne želi da se, bez obzira na to što poštivanju političkih uvjeta pridaje veliku važnost, NATO pretvori u još jedan OESS.</p>
<p> Veliki entuzijazam istočnoeuropskih zemalja za ulazak u NATO dogodio se zbog starog straha od Sovjetskog saveza, a NATO-ovi analitičari i danas priznaju kako im je vrlo teško objasniti da je sustav zajedničke obrane lišen starih klišeja zbog kojih je zapravo NATO i nastao. Unatoč velikim brigama o budućnosti funkcioniranja, NATO je i dalje izuzetno popularan među zemljama kandidatima. U Vilniusu glavnom gradu Litve, zemlje koja će u Pragu dobiti pozivnicu, već se godinu dana peku pizze s 19 različitih sastojaka, koliko NATO trenutno ima članova.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Proširenje EU: Problem zvan Cipar</p>
<p>EU je signalizirala da će i bez turskog dijela Cipar moći ući u EU / Turska je zaprijetila da će u tom slučaju pripojiti turski dio otoka / Atena pak prijeti blokiranjem cijelog procesa proširenja EU ako se »preskoči« Cipar</p>
<p>BRUXELLES, 19. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Finale velikog proširenja Europske unije počet će tjedan dana ranije, obećala je Europska komisija najavljujući da će požuriti sa svojom analizom stanja u čekaonici za EU. Analizu će pratiti preporuke Komisije koje su zemlje spremne ući u EU u prvom idućem krugu proširenja, 2004. godine. </p>
<p>Glasnogovornik eurovlade obrazložio je žurbu: izvješća će biti predstavljena 9. umjesto 16. listopada kako bi zemlje članice imale više vremena za donošenje »pravičnije i preciznije« odluke. Diplomaciji je nužan manevarski prostor kako bi izvagala sve koristi i štete od odluka u onih nekoliko škakljivijih slučajeva i proslijedila obrađene prijedloge na razmatranje šefovima država i vlada. </p>
<p>Po rasporedu, Europsko vijeće okuplja se koncem listopada (24. i 25.) u Bruxellesu kako bi stavilo crtu pod pregovarački proces, provjerilo dokle su kandidati stigli, ali i u kojoj je mjeri EU obavila svoj dio posla i pripremila teren za konačnu odluku koja se očekuje na sastanku na vrhu EU u Kopenhagenu, u prosincu. </p>
<p>Od 13 službenih kandidata za EU, 12 ih je u različitim fazama pregovaračkog procesa, deset je zemalja »gotovo sigurno« do »sigurno« (Poljska, Češka, Mađarska, baltičke zemlje, Slovenija, Slovačka, Malta, Cipar), Bugarska i Rumunjska su u znatnom zaostatku, a Turska, još nema otvorene pregovore i vjerojatno će proći još dosta vremena prije nego što se EU odluči na taj korak. EU nije načisto želi li uopće veliku, nestabilnu, tržišno zanimljivu, ali i potencijalnim problemima bogatu i k tome muslimansku zemlju u svome okrilju. Turska je ipak označila i ovaj krug proširenja i to sve intenzivnijim glasinama da bi kandidatura Cipra u prvom krugu mogla doći u pitanje i Cipar maknut s liste stoga što sva pitanja njegovog statusa nisu razriješena. Cipar je podijeljen. EU je istina signalizirala da će i u takvom »podijeljenom« stanju, bez turskog dijela, Cipar moći ući u EU, pogotovo što iza ciparske kandidature stoje i relativno pristojni ekonomski pokazatelji i ispunjeni tzv. kopenhagenski kriteriji i uspješan pregovarački proces, ali i Atena koja će u svakoj prilici skočiti u obranu »svoje«, grčke polovice otoka. </p>
<p>Turska je naznačila da bi ulazak samo grčkog, međunarodno priznatog dijela Cipra u EU mogao voditi do turske aneksije druge, »turske« polovice. Ukoliko Cipar skinete s preliminarne liste, blokirat ćemo kompletan proces proširenja, ozbiljno su obećali predstavnici »jedne države članice«, kako će to uvijeno potvrdio predstavnik Komisije. </p>
<p>Cipar će u ovom krugu proširenja, ne svojom zaslugom, predstavljati tvrd orah, i diplomati u Bruxellesu nisu sigurni kakvu će vrstu preporuke izabrati za ciparsku EU ulaznicu, ukoliko je uopće bude. Europska unija bi bila najsretnija da obje strane otoka, podijeljene bodljikavom žicom, UN-ovim patrolama, lošim uspomenama i folklornom mržnjom, ipak uspiju doći do kakvog-takvog sporazuma koji bi uveo čitav otok u EU. </p>
<p>Odluka o sudbini kandidature je škakljiva i u svjetlu skorih (3. studenoga) turskih parlamentarnih izbora, budući da neke Unijine članice diskretno upozoravaju kako bi svaki ishitren iskorak Unije na Cipru mogao voditi eksploziji emocija na turskoj strani, i s njima, novim problemima. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sjena gospodarske katastrofe nad BiH uoči izbora</p>
<p>Vanjskotrgovinski manjak BiH je oko 2,7 milijardi maraka / Istovremeno, predizborna kampanja se vodi na tzv. velikim nacionalnim temama</p>
<p>SARAJEVO, 20. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prema podacima koje je objavila Centralna banka BiH debalans vanjskotrgovinske razmjene zemlje u prvoj polovini ove godine iznosio je gotovo 2,7 milijarde konvertibilnih maraka (milijardu i 373.000 eura), s tim da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila tek jednu četvrtinu. U oba bosanskohercegovačka entiteta zabilježen je pad izvoza i porast uvoza u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</p>
<p>Ovi podaci, prikupljeni od Federalnog zavoda za statistiku i Uprave carina Republike Srpske, tek su dio ukupne crne ekonomske slike koja je trenutno i najveći problem u ovoj zemlji. Nezaposlenost je dostigla dramatične razmjere i, prema nekim podacima, samo u protekle dvije godine izgubljeno je oko 20.000 radnih mjesta. Istodobno, smanjuje se međunarodna pomoć, a iako je BiH donekle popravila svoj rejting na ljestvici zemalja privlačnih za ulaganje (sada je na 130. mjestu), brojke koje govore o stranim investicijama su nezadovoljavajuće.</p>
<p>Moglo bi stoga čuditi da ekonomska pitanja nisu u središtu kampanje pred opće izbore koji će biti održani 5. listopada. No, iznenađenju, zapravo, uopće nema mjesta. Konzervativne desničarske stranke tradicionalno u fokus stavljaju tzv. velika nacionalna pitanja, no ovaj put su im se pridružili i s ljevice, nakon što je vladajuća ljevičarska koalicija Alijansa za promjene ispunila malo predizbornih obećanja. Tako se pitanja o kojima se najviše govori u predizbornoj kampanji zapravo tiču prošlosti, a ne budućnosti. </p>
<p>Među rijetkim izuzecima su predsjednička kampanja Mladena Ivankovića, kandidata koalicije HDU-Radom za boljitak, što je politička podružnica Mesne industrije »Lijanovići« iz Širokoga Brijega, te Proeuropske narodne stranke Jadranka Prlića. No, među bosanskohercegovačke kuriozitete može se smjestiti podatak da su i »Lijanovići« i Prlić, koji sada glasno poručuju da treba raditi, višekratno u javnosti osumnjičeni da su svoja bogatstva stekli nečasnim poslovima. Podsjetimo tek da su »Lijanovići« povezani s carinskom prijevarom kada je, putem de facto fiktivnih uvoznika, država oštećena za 50 milijuna maraka.</p>
<p>Ne treba ni spominjati u kakvoj se konfuziji nalaze bosanskohercegovački birači kada je gotovo o svakom kandidatu na izborima koji ima kakve-takve šanse, u novinama objavljena barem jedna prilično vjerodostojna optužba za korupciju i druge oblike teškog kriminala. Stoga se bitka na bosansko-hercegovačkim izborima 5. listopada može tumačiti i kao borba za stjecanje vlasti da bi se izbjeglo kazneno procesuiranje.</p>
<p>U takvoj situaciji očajnički zvuče apeli međunarodnih predstavnika u BiH koji upozoravaju na katastrofalnu ekonomsku situaciju. »Mnogo je onih koji bi nas željeli odvući u prošlost. Ignorirajte sve moguće provokacije i razmišljajte o životu djece i vaših unuka, jer ova zemlja ponovo treba krenuti naprijed; potrebne su joj investicije kako bi se otvarala radna mjesta. Glasujte za djecu, glasujte za radna mjesta, glasujte za reforme i za dostojanstvenu budućnost«, rekao je u jednoj od svojih poruka visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown.</p>
<p>Nažalost, građani BiH će za nešto više od dva tjedna opet glasovati o starim podjelama, birati između »komunista« i »nacionalista«, a treći put se i ne nazire.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Svjetski moćnici provode pravdu po principu »jedan za jedan«</p>
<p>Listajući strani tisak, u svezi s podizanjem optužnice Međunarodnoga suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije protiv generala Janka Bobetka, uglavnom, čitateljima se sugerira da će to izazvati sukob između reformističkih i nacionalističkih snaga u Hrvatskoj (njihovi izričaji).</p>
<p>Znači, njih ne zanima što je učinio general Janko Bobetko u Domovinskom ratu. Zanima ih samo to da se dokraja zdrobi hrvatska pobjeda nad agresorom, zgnječe mlađim naraštajima uspomene na hrvatske legende i junake iz Domovinskog rata, eliminira hrvatski ponos, samosvijest i samopouzdanje.</p>
<p> Ništa novo, svjetski moćnici nisu željeli potpuni poraz srpskog imperijalizma, kao što je to učinjeno sa Wilhemovim 1918. ili Hitlerovim 1945. Očigledno je da hrvatski interes nije i svjetski, jer da jest, tada se ne bi »pravda« provodila ravnomjerno preko leđa žrtava i napadača. </p>
<p>Ne shvaća se da se pravednost ne postiže kompromisima i političkim dogovorima moćnijih (zločinci trebaju odgovarat s obiju strana, ali ne po načelu jedan za jedan), odnosno da na vagi bude s obje strane ista težina žrtve i krvnika.</p>
<p> Za većinu tih člankopisaca problem je u tome što smatraju da su Hrvati pretežno nacionalističke potke (fašističke, ustaške - nažalost, tome pridonose i tzv. antifašisti koji počesto dižu enormnu galamu o pojavi »ustaša« (fašista) u RH). A, prešućuju istinu, kako je napisao jedan naš uvaženi publicist iz inozemstva: »jugokomunisti su ustaše likvidirali na Bleiburgu, križnom putu i ostalim stratištima, a sadašnje 'ustaše' su vrlo vjerojatno provokatori ili obične političke budale«. Nažalost, većina tih stranih novinara tako ne misli, nego i generala Janka Bobetka svrstava u tu skupinu.</p>
<p>Zbog toga njih ne zanima prava istina na relaciji žrtva - agresor, ne zanima ih da je skoro cijeli hrvatski narod za univerzalno zajedništvo, globalnu komunikaciju, kreativno samodjelovanje, individualni razvoj svakog pojedinca, nove tehnologije i ekologiju. </p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆ Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Doktori za automobile« u Jankomiru</p>
<p>S obzirom na to da čitatelji u novinama najviše hvale liječnike i zdravstvene organizacije, evo jedne pohvale »doktorima za automobile«. Riječ je o servisu »Stasni« za škode u Jankomiru, čiji su serviseri prema meni i mojoj jedanaestogodišnjoj »favoritici« postupili sasvim izvan današnjeg vremena i prostora.</p>
<p> Prije otprilike mjesec dana instrument za pokazivanje temperature rashladne tekućine počeo je pokazivati odstupanja od normale trepereći i lagano se približavajući crvenom području, što je, ukoliko se nešto ne poduzme, prijetilo crvenilom bankovnih žiro i tekućih računa kao i lisnice.</p>
<p> Savjetovanja s prijateljima i znancima pružala su bogat splet autohorora - pregorijevanje »dihtunga«, miješanje rashladne tekućine i ulja za podmazivanje, zaribavanje motora, iskrivljavanje osovina i drugih dijelova motora - jednom riječju - generalka. Rješenje je bilo u smjeru ne baš jeftinog, ali ovlaštenog servisa u Jankomiru. Stručnjaci u servisu »Stasni« preuzeli su vozilo, dijagnoza je uspostavljena, lijek je bio »kirurški« zahvat kroz promjenu pokazivača ugradnjom novoga. Za pola sata inkaso je s PDV-om bio oko 250 kuna.</p>
<p> S utjehom da sam kroz prevenciju spriječio puno skuplji kvar, odoh zadovoljan, u očekivanju da više neću morati buljiti u kazaljku. Međutim jedna »šarf« vožnja od dopuštenih 70 km/h Slavonskom avenijom dva dana kasnije natjerala je opet kazaljku u crveno. Iako su me serviseri uvjerili da je auto u redu, a da instrument nije bio u redu, ipak se sa strahom dovezoh u servis na reklamaciju.</p>
<p> Favoriticu je preuzeo šef servisa osobno i nakon gotovo dva sata rada i pet pokusnih vožnji dotjerao instrument u red. Ustanovilo se da je problem bio u lošem spoju na »masu« samog instrumenta, što je izazivalo neočekivano i nekontrolirano treperenje kazaljke s tendencijom prema crvenom. Što i nije bilo neočekivano za ostarjelu favoriticu. Iako sam očekivao da ću participirati u vrijednosti ta dva sata, koja je vrhunski stručnjak za škode utrošio na traženje i uklanjanje sitnog ali važnog kvara, reklamacija je bila bez naplate, što je inače i po gospodarskim uzancama normalno, ali je meni bilo neugodno.</p>
<p> Stoga nije čudno što se takvim postupcima servisera škoda tijekom posljednjih dvadesetak godina, od škode 1000 MB (kojoj su i sami Česi svojedobno tepali - embečka - tisuću malih bolesti) razvila do današnjih fabija, octavija itd., i njihova sve većeg dijela u tržištu osobnih vozila. I što je servis »Stasni« u posljednih desetak godina od jedne oveće zgrade prerastao u višenamjenski objekt obuhvativši i djelatnost prodaje vozila, rezervnih dijelova te svih ostalih objekata potrebnih za kvalitetno održavanje vozila. I uklanjanje malih bolesti od kojih ne boluje samo moja favoritica, nego i puno kvalitetnija i skuplja vozila.</p>
<p>ANTUN DRNDELIĆ, dipl. iur. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nedžentlmensko šakanje, a ne čekanje</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 15. rujna 2002. u objavljenom razgovoru pod naslovom »Nadopisao bih po narudžbi 'Dunda Maroja', ali ne i 'Osmana'«, što ga je sa mnom vodila gospođa Branka Džebić, pojavilo se nekoliko tiskarskih pogrešaka koje mijenjaju smisao, posebno u završnom ulomku.</p>
<p> Tako, primjerice, stoji: nedžentlmensko čekanje, a trebalo je nedžentlmensko šakanje.</p>
<p>Završni ulomak sav je pogrešan i ispravno treba glasiti:</p>
<p>»Moj otac bio je majstor drvodjelac, stolar/parketar; ja poštujem narudžbu. 'Osmana' ne bih dopunjavao čak ni po narudžbi. Za to danas nema potrebe. Taj spjev je (još) snažniji upravo tu, na mjestu gdje ga nema«. </p>
<p>LUKO PALJETAK Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nedopustivo je ukidanje odjela u Institutu za tumore </p>
<p>Početkom srpnja mjeseca ove godine operirana sam na Onkološko-ginekološkom odjelu Instituta za tumore i želim zahvaliti osoblju, osobito medicinskim sestrama na ljubaznosti i dobroti, ne samo prema meni nego prema svim pacijentima.</p>
<p>Nakon svega toga doživjela sam šok pročitavši u novinama da ih žele preseliti u druge ustanove. Ne mogu jednostavno vjerovati da netko želi uništiti tako dobar tim liječnika i tako dobro organiziran odjel i sve to prvenstveno na štetu pacijenata. Zar je moguće da se u ovoj zemlji sve što je dobro mora uništiti.</p>
<p>Zbog svega toga tvrdim: Nedopustivo je ukidanje ovog odjela instituta, jer bi to u praksi značilo ukidanje cijele ustanove.</p>
<p>Nedopustivo je tako nešto učiniti u zemlji u kojoj već 25 posto ljudi umire od karcinoma, a postotak oboljelih sve je veći. Ne mogu vjerovati da se racionalizacija u zdravstvu može postići na ovakav način i da će to odlučujuće utjecati na smanjenje troškova države. Upravo suprotno, loše nam se piše budemo li prerano gubili radno sposobno stanovništvo i spustimo se ispod dosegnute razine zdravstvene zaštite.</p>
<p>Od svih nadležnih, u ime oboljelih, očekujem da spriječe ovakav razvoj događaja te da učine maksimum napora za dodatno opremanje instituta kako bi u budućnosti rezultati bili još bolji.</p>
<p>ROZA WEIGAND</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>Fakulteta nije ni »omirisao« a branitelje »liječio« od PTSP-a</p>
<p>Ono o čemu se dulje vrijeme raspredalo po kuloarima potvrdilo se istinitim: navodni diplomirani psiholog ne samo što nije diplomirao nego nije, po svemu se čini, nikad ni studirao psihologiju / Istraga je provedena u suradnji s Odjelom za međunarodnu suradnju Interpola / »Obrtu« lažnog psihologa nije išlo loše jer je oboljelih od PTSP-a na šibenskom području mnogo </p>
<p>ŠIBENIK, 20. rujna</p>
<p> - Nakon što se prije gotovo dvije godine propali student medicine lažno predstavio kao liječnik i čak jedno vrijeme radio u jednoj zagrebačkoj bolnici, u Šibeniku je ovih dana otkriven sličan slučaj, samo što se ovaj put ne radi o liječniku, već o psihologu.</p>
<p>Ono o čemu se dulje vrijeme raspredalo po kuloarima sada se potvrdilo istinitim. Naime, djelatnici kriminalističke policije prije desetak dana obavili su »inspekciju« u »Savjetovalištu za psihološku pomoć« u Šibeniku, čiji je vlasnik Davorin Benjak (43) iz Šibenika koji se predstavljao kao diplomirani psiholog.</p>
<p>Provedena je kriminalistička obrada u suradnji s Odjelom za međunarodnu suradnju NCB Interpol Zagreb, a na temelju sudskog naloga pretražen je i njegov stan i druge prostorije kojima se koristio Benjak. Kriminalistički su policajci utvrdili, potvrđeno nam je iz šibenske Policijske uprave, da Filozofski fakultet u Sarajevu smjera diplomirani psiholog ne raspolaže nikakvim podacima da je Davorin Benjak bio upisan, a kamoli da je diplomirao na tom fakultetu. Zbog osnovane sumnje da je diploma kojom raspolaže Benjak krivotvorena, policijski su službenici temeljem sudskog naloga obavili pretragu stana i drugih prostorija kojima se služio Benjak. Riječ je o prostorijama u kojima je otvorio »obrt« - Savjetovalište za psihološku pomoć. Izuzeto je 130 mišljenja psihologa koji glase na razne osobe s popratnom dokumentacijom, zatim blok računi preko kojih je naplaćivao usluge te krivotvorena diploma i njena fotokopija kao i osobno računalo.</p>
<p> Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo iz člana 224. KZH prijevare i kazneno djelo ovjeravanje neistinitog sadržaja te krivotvorenja isprave, protiv Davorina Benjaka (policija navodi samo njegove inicijale) policija će Općinskom državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu.</p>
<p>Benjak je, saznajemo, početkom ove godine u prizemlju jedne kuće otvorio Savjetovalište za psihološku pomoć, a uskoro je izabran i za stručnog voditelja u Udruzi oboljelih od PTSP-a. Kada je policija prije desetak dana privela Benjaka na informativni razgovor i oduzela mu računalo i drugu opremu, pa je savjetovalište zatvoreno, Branko Smrček, predsjednik Udruge liječenih branitelja od PTSP-a, prekinuo je do daljnjega suradnju s Benjakom.</p>
<p> »Nikada nisam zaprimio nikakvu primjedbu od naših članova bilo u Šibeniku, Drnišu ili Kninu na račun Benjakova rada, niti sam osobno imamo ikakvih primjedbi, a ni saznanja da je riječ o lažnom psihologu. Želim vjerovati sve dok se ne dokaže suprotno da je nedužan, ali sam svejedno prekinuo suradnju s njim nakon razgovora s djelatnicima policije. Naša je suradnja bila korektna, bez trzavica, pomogao nam je u smirivanju tenzija u našoj udruzi«, rekao je za Vjesnik Branko Smrček, koji nije krio da je iznenađen razvojem situacije.</p>
<p>- Dokaže li se da je lažnjak, bit ću višestruko teško razočaran i poduzet ću sve što se poduzeti bude moglo. Utvrdi li se da nije psiholog, a varao je ljude koji su teško bolesni, ljude koji su došli po pomoć, onda takva osoba zaslužuje da se javno osramoti. Ponavljam, ako je lažnjak, to mu mi u udruzi koji smo imali velikog povjerenja u njega nikada nećemo oprostiti. Za nas će biti mrtav. Po mojem sudu, lažno predstavljanje i rad s bolesnim braniteljima bez odgovarajuće stručne spreme za mene je gore od bilo kakvog ratnog profiterstva - rekao je na kraju Smrček, koji je vidno potresen ovim slučajem.</p>
<p>Potražili smo i Marija Limova, predsjednika Društva psihologa u Šibeniku, koji je čuo da se nešto šapuće o Benjaku, ali službene potvrde o ovom slučaju nije vidio. Benjak inače nije član Društva psihologa jer se nije učlanio. Limov se pita kako je Benjak naručivao testove koje prolaze oboljeli od PTSP-a? Postoji mogućnost da ih je naručivao od ovlaštenih ustanova u Hrvatskoj, koje ne provjeravaju nečiju diplomu, a otvorenom ostaje i mogućnost da je testove naručivao preko treće osobe ili ih je naprosto kopirao.</p>
<p>Davorin Benjak na naše je iznenađenje bez problema pristao razgovarati za Vjesnik otkrivajući nam niz nepoznatih pojedinosti. U Šibenik se doselio prije nešto više od godine dana iz Slavonskoga Broda gdje je, kaže, radio kao instruktor vožnje, a tijekom posljednjih desetljeća kao psiholog je radio volonterski, ali nam nije želio otkriti gdje. Diplomirani psiholog postao je, veli, 1982. godine kada je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. - Uvidio sam da se bolje može zaraditi radeći kao vozački instruktor pa sam se okrenuo tom poslu, a onda sam nedavno u Slavonskom Brodu otvorio drugi obrt, ovaj put odlučivši se baviti strukom - psihologijom i tu sam obrtnicu prenio u Šibenik i početkom ove godine u prizemlju jedne kuće otvorio savjetovalište, a ubrzo sam postao i volonterski stručni voditelj u Udruzi branitelja oboljelih od PTSP-a, ispričao nam je Benjak, koji tvrdi kako će na sudu dokazati da nije krivotvorio diplomu. I prije podnošenja kaznene prijave angažirao je odvjetnika iz Šibenika Mladena Klarića.</p>
<p>Benjak nam je ispričao sadržaj razgovora u policiji navodeći kako su se krim policajci najviše zanimali za cjenik njegovih usluga. Pita se kako će u javnosti odjeknuti vijest da su policajci izuzeli veći broj dokumenata koji sadrže tajne podatke o braniteljima i njihovim bolestima. Ispričao nam je kako je dragovoljac Domovinskog rata, kako se prije više godina razveo od supruge s kojom ima četvero djece, nedavno se ponovo oženio i dobio još jedno dijete, zatim kako se godinama dodatno educirao odlazeći na razne stručne seminare te kako je sada doveden u situaciju da ne može raditi, a troškovi života su veliki.</p>
<p>- Svjestan sam da ću se teško ikada više baviti strukom bez obzira na to što sam uvjeren da ću na sudu dokazati da sam završio psihologiju, jer znam kako će javnost reagirati i da će prihvatiti prvu informaciju o tome da sam lažni psiholog, a onu koja će se za određeno vrijeme objaviti da sam nevin, malo će tko i pogledati. Vi ste novinar pa istražite zašto mi se ovo događa i tko stoji iza svih ovih insinuacija, komu sam ja svojim dolaskom pomrsio račune, komu smetam, sugerirao nam je Benjak vjerujući u svoju nedužnost iako za sada dokazi idu u drugom pravcu, onom koji će njega uskoro dovesti na optuženičku klupu.</p>
<p>Nema sumnje da će objavljivanje ovog slučaja uvelike potresti određene krugove, posebice one koji su svojim nemarnim radom i nedovoljnim provjeravanjem omogućili da se osoba s lažnom diplomom bavi oboljelim braniteljima i drugim bolesnim osobama.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Smrtno stradao 19-godišnji Vodičanin </p>
<p>ŠIBENIK, 19. rujna</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak nešto prije 12 sati na državnoj cesti Šibenik – Zadar, u Vodicama je smrtno stradao 19-godišnji mladić iz Vodica, Mario Jonjić. Na nj je, oduzevši mu prednost prolaska, naletjelo teretno vozilo marke »mercedes« kojim je upravljao 31-godišnji A. S. iz Slavonskog Broda. On se na glavnu prometnicu uključivao sa sporedne neasfaltirane prometnice nasuprot auto-kuće Bastić nedaleko od Vodica.</p>
<p> Teretno je vozilo zahvatilo Jonjićev motocikl marke »aprillia PS 250« bez reg. oznaka, a vozač je motocikla od siline udarca ostao mrtav na mjestu.</p>
<p>Očevid je na mjestu događaja obavio istražni sudac Ivo Vukelja, po čijem je nalogu mrtvo tijelo unesrećenoga prebačeno na Odjel patologije u Šibenik. Policija će protiv vozača teretnog vozila podnijeti kaznenu prijavu. J.K.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prisilili Markana na lažnu izjavu, koju je predao Đurđi Adlešić</p>
<p>Jezerčić me zatražio da napišem izjavu o tome da se u cijelom slučaju radilo o policijskoj uroti protiv njega, čiji je organizator Vladimir Faber, objasnio je Markan/ Izjavu je uručio Đurđi Adlešić na sastanku u njezinu saborskom uredu koji je ugovorila novinarka »Glasa Slavonije« Ana Diklić i koja je bila na tom susretu</p>
<p>OSIJEK, 20. rujna</p>
<p> - Saslušanjem ključnog svjedoka, Branka Markana, poznatijeg po nadimku »prvi hrvatski rob«, u petak je na osječkom Općinskom sudu nastavljeno ponovljeno suđenje bivšem načelniku PU osječko-baranjske Dubravku Jezerčiću (47) i umirovljenom policajcu Tomislavu Mikuliću (29).</p>
<p>Optužnica ih tereti da su u rujnu 1996. godine, prijetnjama i iznudama, prisilili oštećenog Markana da Jezerčiću ispod cijene proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand«. Terete se i da su prevarili Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, na kojemu je izgrađeno parkiralište za spomenuti restoran.</p>
<p>Mikulić je pod trećom točkom optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva nad oštećenim Markanom.</p>
<p>Rekavši da ostaje pri svojem iskazu, koji je na prvom suđenju trajao sedam sati, Markan je dodao da su ga nakon donošenja presude optuženici posjećivali nekoliko puta. Također je rekao da je koncem travnja sreo Mikulića, koji ga je pozvao na piće. </p>
<p>»Otišli smo u neki kafić u Tvrđi, te je Mikulić nekoga nazvao mobitelom. Uskoro je u kafić došao Jezerčić s nekom ženskom osobom koju tada nisam poznavao. Upoznali smo se, pa sam saznao da je riječ o novinarki Glasa Slavonije Ani Diklić. Jezerčić me zatražio da napišem izjavu o tome da se u cijelom slučaju radilo o policijskoj uroti protiv njega, čiji je organizator Vladimir Faber (pomoćnik ministra unutarnjih poslova)«, objasnio je Markan. Nadalje je kazao kako ga je idući dan Mikulić dočekao ispred Doma sv. Vinka za beskućnike gdje prebivao te ga odveo u restoran »Barun« (bivši »Grand«) gdje mu je dao papir i olovku te mu izdiktirao što da napiše.</p>
<p>»To je bila izjava pisana u moje ime u kojoj sam morao objasniti da je riječ o uroti protiv Jezerčića, a bila je pisana za predsjednicu saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Đurđu Adlešić«, tvrdi Markan. </p>
<p>Prema njegovim riječima, spomenutu je izjavu uručio Đurđi Adlešić na sastanku u njezinu saborskom uredu koji je ugovorila novinarka Diklić i koja je bila na tom susretu. </p>
<p>»I novinarka Diklić sigurno ima neke veze s obavještajnim službama jer takav susret ne može dogovoriti bilo tko«, zaključio je Markan dodavši kako je Đ. Adlešić predao izjavu kazavši joj da to ionako nisu njegove riječi.</p>
<p> Na raspravi je saslušano još osam svjedoka, među kojima i svjedoci obrane policajci Gordan Jurković i Boro Franjić. </p>
<p>Njih su dvojica, u identičnim iskazima, istaknuli kako su njihovi nadređeni, među kojima su spomenuli i nekadašnjeg v. d. načelnika PU osječko-baranjske Marijana Ivića, prijeteći im otkazom od njih tražili da svjedoče protiv Jezerčića. Zbog toga što su odbili to učiniti, tvrde Franjić i Jurković, degradirani su na niže rangirana mjesta.</p>
<p>Sudsko je vijeće prihvatilo prijedlog obrane da se od saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost nabavi izjava o kojoj je govorio Markan te da se, uz još nekoliko predloženih, kao svjedoci pozovu i Đurđa Adlešić te novinarka Ana Diklić. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u studenome. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Mlađan bio »aktivan« i prije ubojstva u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Jedan naizgled beznačajan zahtjev Anamarije Lončarić, zamjenice županijskoga državnog odvjetnika, na kraju rasprave Srđanu Mlađanu u petak izmijenio je dosadašnju predodžbu o »ritmu zločina« ovoga trostrukog ubojice. </p>
<p>Malobrojna publika u maloj dvorani Županijskog suda u Zagrebu, prema onome što se čulo u vrijeme čitanja optužnice, mogla je zaključiti kako je Mlađan »pukao« 16. veljače kada je pobjegao iz požeškog zatvora. Potom slijedi unajmljivanje stana u Zagrebu, pljačka Sisačke banke u Zvonimirovoj ulici, pa ubojstvo policajca i otmica obitelji Kosović.</p>
<p>No serija je počela ranije, gotovo mjesec dana prije zagrebačke. Odvjetnica Lončarić, naime, zatražila je od predsjednice sudskog vijeća Lane Petö Kujundžić da se krivičnom spisu o suđenju Mlađanu pridoda fotokopija istražnog zahtjeva koji je dostavljen Istražnom centru Županijskog suda u Požegi za djelo koje je počinjeno 12. siječnja ove godine, a stavlja ne na teret Srđanu Mlađanu. Riječ je navodno o teškom kaznenom djelu.</p>
<p> Dvanaestog siječnja ove godine bila je subota, kada se zatvorenici koji su dobrim vladanjem zaradili izlazak puštaju u grad, pa se tom povlasticom koristio vjerojatno i optuženi Mlađan. </p>
<p>Nije li to bio najbolji signal, kako zatvorskim vlastima tako i policiji, za uzbunu, da bi se spriječili daljnji izlasci, poput onoga od 16. veljače s kojega se nije vratio? Daljnje spekulacije govore: da je tako i bilo, možda se mogla spriječiti i zagrebačka tragedija.</p>
<p>Na suđenju je prikazan video zapis kasete kojom je snimljen nadzor na vanjskom i unutarnjem dijelu Sisačke banke u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu.</p>
<p>Kamera je precizno bilježila vrijeme početka pljačke (18. veljače u 9.24 sati), na kojoj se vidi muškarac koji, s kapom s prorezima navučenom preko lica, prijeti djelatnici Ružici Kovačević i kasnije odnosi novac (80.145,02 eura). Branitelj Mlađanov po službenoj dužnosti Silvije Degen primijetio je nakon pregledavanja trake da to nema nikakve veze s njegovim branjenikom kao ni s identifikacijom počinitelja pljačke jer se s videosnimke ne može zaključiti o osobi počinitelja.</p>
<p> Osoba koja bi to mogla reći jest blagajnica Sisačke banke Ružica Kovačević, ali ona nije svjedočila zbog bolesti. Predloženo je da se pročita njen iskaz u istrazi, ali se tome usprotivio sam optuženi izjavljujući kako zahtijeva da se ona sasluša pred sudskim vijeće i kako i sam želi postaviti joj neka pitanja.</p>
<p>Iduća je rasprava zakazana za ponedjeljak 23. rujna kada će se, uz još neke svjedoke, pred sudom izjašnjavati i vještaci.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Treće predoziranje bilo je kobno </p>
<p>ZADAR, 20. rujna</p>
<p> - Zadranin Blaž Vukoša Tot (32) pronađen je u srijedu oko 19 sati mrtav u svojoj obiteljskoj kući u Ulici Antuna Gustava Matoša.</p>
<p> U kući u kojoj je živio s majkom Milenkom Blaža je pronašao prijatelj, koji je nakon toga pozvao dežurnu službu Hitne pomoći. Međutim, za Blaža je već bilo prekasno, a kraj njega je pronađena šprica i ostali predmeti koji ukazuju da se trideset dvogodišnjak predozirao. </p>
<p>Njegova majka Milenka kaže kako se Blaž drogirao desetak godina. Nikada se nije liječio, no posljednjih mjeseci obećao joj je kako će potražiti pomoć. Kada se nesretni slučaj dogodio, Milenka Vukoša nije bila kod kuće. </p>
<p>Prijatelj, također ovisnik, našao ga je mrtvog na podu kupaonice. </p>
<p>Inače, Blaž se do sada već dva puta predozirao, no ovaj put je završio tragično.</p>
<p>»Prije tri godine jedva sam ga spasila. Uvijek je bio miran i nikada se nije agresivno ponašao prema meni. Sjećam se kako ga je jednu večer uhvatila velika kriza. Sve ga je boljelo, pa sam mu dala pedeset kuna jer je jako patio«, kazala je Milenka Vukoša. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Opet ću vas tužiti za klevetu i nikad me se nećete riješiti«</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Pokušaj mirenja predsjednika Hrvatske stranke prava 1861, Dobroslava Parage i Vinka Sindičića u petak na Općinskom sudu nije uspio jer je Paraga odbio povući kaznenu prijavu protiv Sindičića.</p>
<p> Paraga je u ime svoje stranke 1999. godine podnio prijavu za trostruko ubojstvo obitelji Ševe, Stjepana (36), Tatjane (29) te pokćerke Rosemarie (9), koje se dogodilo 24. kolovoza 1972. godine u Veneciji, za što tereti Vinka Sindičića. Nekoliko dana nakon toga Paraga je sazvao konferenciju za novinare na kojoj je među ostalim izjavio da je talijansko pravosuđe tražilo Sindičićevo izručenje. Zbog toga je Sindičić za klevetu podigao tužbu.</p>
<p>Na pitanje suca Zorislava Kaleba je li razumio što mu se stavlja na teret, Paraga je odgovorio niječno. Kada mu je sudac objasnio da se radi o navodnoj kleveti iznesenoj na konferenciji 6. kolovoza 1999. godine, Paraga je izjavio da je razumio i da se ne osjeća krivim. </p>
<p>Potom je svoj iskaz dao Sindičić. Izjavio je da nikada nije dobio poziv od talijanskih pravosudnih organa. Sudu je pokazao i presliku putne karte iz koje je vidljivo da na dan ubojstva nije mogao biti u Veneciji. Napomenuo je ipak da je tri dana nakon ubojstva u stan njegove sestre u Rijeci upala policija te ga uhitila i odvela u policiju. Ševu je, rekao je, upoznao 1966. godine i on je jedini imao »crvenu putovnicu« koja je Hrvatima tada bila nezamisliva, a kojom je mogao putovati izvan zemlje. Iako nikada nije bio pripadnik jugoslavenske tajne službe, Sindičić je rekao da je s njima često kontaktirao, a bio je pripadnik i njemačke tajne policije BfW. </p>
<p>Na Paragino pitanje je li imao kodno ime, Sindičić je odgovorio kako je iz tiska saznao za šifru »Pitagora«. Na Paragino pitanje je li mu poznato da je državni odvjetnik Stjepan Herceg 1993. godine izjavio kako ima saznanja da je Sindičić ubio obitelj Ševo, Sindičić je odgovorio da nije i da su to gluposti te da će tužiti sve koji su pisali o njemu. Na neke je Paragine izjave i navodne dokaze uzrujano izjavio kako će ga ponovo tužiti te da ga se Paraga nikad neće riješiti.</p>
<p>Paraga je dalje pitao je li istina da je Sindičić tijekom uhićenja 1988. godine u londonskoj zračnoj luci uza se imao sliku ubijene obitelji, Sindičić je rekao kako je to glupost i sramota te da ovakva pitanja dovoljno govore o čovjeku koji ih postavlja. Navodno je tada, zanimalo je Paragu, britanska policija pronašla i papire na kojima je Sindičić napisao kako ga je mala Rosemarie gledala dok joj je ubijao majku, pa je morao i nju. Sindičić je ponovio da su to gluposti i da će tužiti i te novine. Paraga je sudu pokazao pismo Zvonimira Zagorčića u kojem on izjavljuje kako je Sindičić ubio obitelj Ševo.</p>
<p>Sindičiću je upućeno i pitanje je li iz škotskog zatvora gdje je služio desetogodišnju kaznu za atentat na Nikolu Štedula poslao pismo na engleskom tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu u kojem je naveo nalogodavce ubojstava. Sindičić je odgovorio da je poslao pismo, ali nikakvih nalogodavaca nije spominjao. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Sud će zatražiti spis s rasprave na kojoj je Pukanić navodno prijetio</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Na Općinskom je sudu održano ročište u sudskom sporu u kojem je saborski zastupnik Ivić Pašalić, zbog prijetnje, tužio direktora Nacionala Ivu Pukanića.</p>
<p> U tužbi se navodi da je 26. siječnja 2001. godine na Općinskom sudu, prilikom izlaska iz sudnice s rasprave, Pukanić, obrativši se Pašalićevu odvjetniku Anti Vukorepi, rekao: »Pašaliću ću doći glave jer je on lopov i smeće«. Nadalje se navodi da je to kod Pašalića izazvalo osjećaj straha, ugroženosti i nespokoja s obzirom na to što je Pukanić već nekoliko puta objavljivao tekstove o njemu. </p>
<p>Na početku rasprave sutkinja Jasna Smiljanić upozorila je Vukorepu da ne može zastupati Pašalića jer je pozvan u svojstvu svjedoka zato što je bio prisutan i prilikom inkriminiranog događaja. </p>
<p>Tako je Vukorepa kao svjedok izjavio da mu se tog dana u sudnici Pukanić obratio i rekao kako će Pašaliću doći glave jer je lopov i smeće te kako je on tada rekao sutkinji da se to zavede u zapisnik, što je i učinjeno. </p>
<p>I Pašalić je izjavio kako je tog dana na raspravi u kojoj je također tužio Pukanića, direktor Nacionala izjavio ono što se navodi u tužbi. Zbog toga potražuje imovinsko pravni zahtjev na 100.000 kuna, i to na račun Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata.</p>
<p> Za sljedeću će se raspravu pribaviti zapisnik s rasprave na kojoj je navodno i iznesena Pukanićeva prijetnja. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nestala Josipa Cigić</p>
<p>ŠIBENIK, 20. rujna</p>
<p> - Policijski djelatnici još nisu uspjeli ući u trag nestaloj Josipi Cigić (32) iz Dubravica u zaleđu Skradina čiji je nestanak policiji prijavila njena majka još 7. kolovoza.</p>
<p> Djevojka je nestala 4. kolovoza u jutarnjim satima, kada je posljednji put viđena kod kuće. Tada je bila odjevena u maslinastozelene kratke hlače i majicu. Josipa Cigić visoka je oko 176 cm, ima dugu smeđu kosu do ramena i zelene oči. Policija moli sve one koji imaju bilo kakvih saznanja o nestaloj djevojci da o tome obavijeste najbližu policijsku postaju. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zovu li Mislava Kukoča u diplomatskim krugovima - rasistom?</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> – Rasprava u sudskom sporu u kojem je bivši pomoćnik ministra vanjskih poslova i opunomoćeni ministar Republike Hrvatske u Sarajevu tužio zamjenicu glavne urednice Večernjeg lista Višnju Starešinu, ovih je dana na Općinskom sudu, odgođena zbog izostanka optužene Starešine i njezine odvjetnice Jadranke Sloković Glumac.</p>
<p>Neposredno prije početka rasprave odvjetnica je izvijestila suca Gorana B. Heršaka da se nalazi na Županijskom sudu u Zagrebu u pritvorskom predmetu, a da njezina klijentica Starešina ne želi iznijeti obranu bez njezine nazočnosti. Iz uredništva Večernjeg lista pak stigao je dopis u kojem se kaže kako je Starešina na poslovnom putu u Grazu. </p>
<p>Kukoč je privatnu tužbu za klevetu protiv Starešine podnio zbog teksta objavljenoga u »Večernjaku« od 2. lipnja 2001. godine, u rubrici »Revija-prilog subotom«, pod naslovom: »Strategija u kojoj nema mjesta za mlade sa znanjem tri strana jezika«.</p>
<p>U tom se tekstu s podnaslovom »Glavni savjetnik Mislav Kukoč« za njega iznosi, a navodi u tužbi, kako je on pomoćnik ministra s kojim strani diplomati izbjegavaju razgovarati zbog više nediplomatskih ispada te kako Kukoča u zapadnim diplomatskim krugovima u Zagrebu od milja zovu »on je rasist«. Nadalje se u tekstu, koji tužitelj smatra štetnim po njegovu čast i ugled, navodi kako je mjesto šefa analitike shvatio na prilično osoben način, da posjećuje hrvatska diplomatska predstavništva u inozemstvu i traži od osoblja da analiziraju svoje kolege. </p>
<p>U obrazloženju privatne tužbe navodi se kako Starešina nije navela ni jedan nediplomatski ispad Kukočev te kako nije naveden ni jedan diplomat koji s njim ne želi razgovarati. </p>
<p>Kao još jedan od štetnih navoda Kukoč smatra i činjenicu da je Starešina u tekstu navela kako on stvara doušničku mrežu u predstavništvima. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Poduzeće Saubermacher tužilo grad Varaždin zbog duga od 20 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 19. rujna</p>
<p> - Poduzeće Saubermacher CRO, bivši koncesionar za prikupljanje i odvoz otpada, podnijelo je tužbu protiv grada Varaždina u kojoj od grada, prema izjavama varaždinskih gradskih vijećnika, potražuju 20 milijuna kuna.</p>
<p>To je poduzeće još u veljači najavilo tužbu, nakon što mu je grad otkazao ugovor o koncesiji. Varaždinsko je Gradsko poglavarstvo Saubermacheru otkazalo ugovor zato što nije bilo zadovoljno načinom na koji to poduzeće prikuplja i odvozi smeće.</p>
<p>Saubermacher nije selektirao otpad, iako mu je to bila obaveza prema ugovoru iz 1997. godine, a nije ni položio bankovnu garanciju niti plaćao koncesiju, pa se grad odlučio na otkazivanje ugovora.</p>
<p>U Saubermacheru su, pak, tvrdili da je otkaz nezakonit jer ih je grad prije otkaza trebao upozoriti na uklanjanje nepravilnosti, što je bio dužan prema ugovoru. Isticali su i da koncesiju nisu plaćali zbog nenaplaćenih potraživanja od grada Varaždina i poduzeća Stanoing zaduženoga za naplatu računa. Prvo ročište na varaždinskom Općinskom sudu zakazano je za idući tjedan.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="73">
<p>HUP: Gospodarstvu ipak skuplja struja - prosječno 18,5 posto</p>
<p>Rijetkim poduzećima će se zbog novog tarifnog sustava računi za struju smanjiti, ali će mnogima porasti i do 30 pa i više posto, tvrde u HUP-u / Bit će to veliki udar na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a zbog toga će, upozoravaju poslodavci, početi lančani rast cijena i inflacije te pad standarda / Kako bi se to ipak izbjeglo, HUP će odmah zatražiti od Vlade i Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti da interveniraju kako bi se tarifni sustav izmijenio </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Anketa koju je Hrvatska udruga poslodavaca provela u 50 slučajno odabranih poduzeća, svojih članica, pokazala je da je zbog uvođenja novog tarifnog sustava struja za gospodarstvo, suprotno najavama Vlade i HEP-a, u prosjeku poskupjela 18,5 posto. Dakle, znatno više nego za kućanstva. </p>
<p>Istaknuo je to u petak glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević na izvanrednoj konferenciji za novinare na temu »Jesu li Vlada i HEP obmanuli gospodarstvo? Električna struja za gospodarstvo znatno poskupjela!« To se dogodilo, naglasio je, unatoč tome što su čelnici Vlade i Hrvatske elektroprivrede tvrdili da će troškovi struje za gospodarstvo ostati nepromijenjeni, štoviše da će novi tarifni sustav rasteretiti industriju.</p>
<p>Zato je optužio Vladu i HEP da su obmanuli gospodarstvo, posebno velike industrijske potrošače. Oni su od novog tarifnog sustava očekivali približavanje Hrvatske europskim standardima te povoljniji obračun za gospodarstvo u odnosu na kućanstva, a nikako ovakav udar na industriju. </p>
<p>Naime, ravnatelj udruga za trgovinu te za prehrambenu industriju, poljoprivredu i šumarstvo Stjepan Bilić je istaknuo da će postotak poskupljenja kod većih potrošača biti i veći od 18,5 posto. Rijetkima će se računi smanjiti, a mnogima će porasti i do 60 posto, napomenuo je Bilić. A Eduard Nothig, predsjednik Vijeća članica HUP-a i direktor tvrtke Messer Croatia Plin, kazao je da će veći industrijski potrošači po novom tarifnom sustavu dobiti gotovo 30 posto veće račune za struju. </p>
<p>Čelnici HUP-a su istaknuli da se radi o velikom udaru na konkurentnost hrvatskog gospodarstva te da će poskupljenje struje sigurno imati nepopularne posljedice. </p>
<p>»Vjerujući Vladi i HEP-u da će gospodarstvu ostati nepromijenjeni računi za struju kod uvođenja tarifnog sustava, apelirali smo na svoje članice, posebno na mljekarsku i pekarsku industriju, da ne dižu cijene. Ali ako se naše primjedbe ne uvaže vjerojatno će početi lančani rast cijena ostalih proizvoda i usluga, a time i inflacije te pad standarda«, upozorio je Ivančević.</p>
<p>No, u mnogim tvrtkama neće ostati samo na tome. U Messer Croatia Plinu, primjerice, struja sa čak 40 posto sudjeluje u cijeni konačnog proizvoda. Zato namjeravaju smanjiti proizvodnju u Hrvatskoj, u što su uložili 50 milijuna eura, a povećati uvoz gotovih proizvoda i struje mimo HEP-a i uz niže provizije. Uz to, po Nothigovim riječima, morat će nakon sedam godina povećati cijene svojih proizvoda, koje najviše koriste zdravstvo i brodogradnja, i bez toga u velikim financijskim problemima. </p>
<p>Kako bi se to ipak izbjeglo, HUP će odmah zatražiti od Vlade i Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti da interveniraju kako bi se izmijenio tarifni sustav koji je, po mišljenju HUP-a, neutemeljen i štetan za gospodarski razvoj.</p>
<p>Čelnici HUP-a su istaknuli da Vlada može mijenjati cijene struje, ali to treba najaviti na vrijeme kako bi se potrošači prilagodili, a ne, kao što je napravljeno, preko noći. Jasno nam je, kazali su, da treba pokriti gubitke HEP-a, ali se poskupljenja ne mogu uvoditi »ispod žita«. Predbacili su Vladi i da prvo definira jedne ciljeve, a onda ih provedbenim mjerama narušava. </p>
<p>Po Ivančevićevim riječima, radilo se o nedopustivoj improvizaciji jer su očekivali dobro pripremljen tarifni sustav, a ne da se tek kad se pokažu nedostaci razmišlja o korekcijama. </p>
<p>Bilić je upozorio da je dosadašnji tarifni sustav donekle uvažavao potrebe industrije, no da to s ovim novim nije slučaj te da u pripremi novog tarifnog sustava nisu konzultirani ni gospodarstvenici niti sindikati. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Jesenska sjetva prvi put bez državnih poticaja</p>
<p>Proizvođači neće dobiti 50 posto poticaja prije sjetve nego će sveukupni iznos dobiti sljedeće godine, odnosno nakon žetve / Sjetvene površine za pšenicu smanjene 10 posto / Proizvođači zabrinuti jer prvi put moraju sami financirati jesensku sjetvu </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Ovogodišnja jesenska sjetva prvi će put biti obavljena prema novom Zakonu o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. To znači da proizvođači neće dobiti 50 posto sredstava prije sjetve nego će sveukupni iznos poticaja dobiti sljedeće godine, odnosno nakon žetve.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da je reforma sustava poticaja prvi korak prema stvaranju konkurentnog poljoprivrednog sektora. Važan je dio reforme utvrđivanje razlike između komercijalnih ili potencijalno komercijalnih obiteljskih gospodarstava koja mogu proizvoditi za tržište i onih koja su nekomercijalna. </p>
<p>Mala nekomercijalna gospodarstva moći će se prijaviti u model potpore dohotku, dok su komercijalnim poljoprivrednicima namijenjeni model kapitalnih ulaganja i model poticanja proizvodnje. Potpora za ruralni razvitak bit će dostupna komercijalnim, a u pojedinim programima i nekomercijalnim gospodarstvima.</p>
<p>Prema operativnim planovima proljetne sjetve predviđena je sjetva zimskih kultura na jednakoj površini kao i prošle godine - 206.000 hektara. Novost je da su 10 posto smanjene sjetvene površine za pšenicu.</p>
<p>Cilj promjena plana jesenske sjetve je proizvodnja, primjerice, pšenice u količinama koje zadovoljavaju potrebe domaće potrošnje. To je, naime, 650.000 tona godišnje, odnosno 60.000 tona mjesečno. Hrvatska je ove godine imala 930.000 tona pšenice, dakle, proizvela je gotovo 300.000 tona tržišnih viškova.</p>
<p>Stoga je već ove godine u odnosu na 2001. smanjena površina na kojoj će se sijati pšenica za 16.000 hektara, a istovremeno je povećana sjetvena površina stočnog ječma za 7000 ha, ječma pivarskog za 1000 ha, uljane repice za 6000 ha i raži za 2000 hektara.</p>
<p>Najveće planirane površine u sustavu poticaja su na tzv. žitorodnim područjima. Od ukupno planiranih 206.000 hektara, na pet slavonskih županija odnosi se 156.565 hektara ili 76 posto sjetvenih površina.</p>
<p> Za realizaciju plana jesenske sjetve u sustavu poticaja potrebno je 341.900.000 kuna. Primjerice, za sijanje pšenice na 166.000 hektara treba osigurati ukupno 247.500.000 kuna, za uljanu repicu 45 milijuna kuna, stočni ječam 31.250.000 kuna, ječam pivarski 11.500.000 i raž 6.600.000 kuna.</p>
<p>Proizvođači u sustavu poticaja do 2001. godine dobivali su 50 vrijednosti poticaja u repromaterijalu (mineralnom gnojivu, sjemenu i zaštitnim sredstvima), a lani su prvi put dobili polovicu novca za sjetvu na ruke, odnosno sami su mogli izabrati dobavljače repromaterijala. Ove godine, ako žele sijati u sustavu poticaja, moraju sami financirati jesensku sjetvu.</p>
<p>Poticaji za sijanje pšenice povećani su s 1610 na 1650 kuna po hektaru. No, ovo zaokruživanje iznosa poticaja za najvažniju krušaricu već je ocijenjeno kao »dovođenje seljaka na prosjački štap«. </p>
<p>U Ministarstvu kažu da bi se u prijelaznom razdoblju, a zbog poteškoća u kojima se nalaze domaći proizvođači hrane, moralo omogućiti da proizvođači dobiju barem umjetno gnojivo za jesensku sjetvu. Procjenjuje se da je za kulture u sustavu poticaja potrebno 110.000 do 115.000 tona svih vrsta gnojiva. </p>
<p> Što se tiče odluke da se poticaji isplaćuju jedanput godišnje, u Ministarstvu kažu kako će im to umnogome olakšati posao, jer su ovako bili zatrpani zahtjevima. Primjerice, samo korisnika poticaja za pšenicu je u 2001. godini bilo 44.000. Ukupno je različitim oblicima poticaja i subvencija u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu lani bilo obuhvaćeno više od 280.000 fizičkih i pravnih osoba. </p>
<p>Kako je to područje uređeno kod naših susjeda? Sustav potpora u Mađarskoj u 2002. pojednostavljen je u usporedbi s 2001. godinom. Temeljni iznos je 50 eura po hektaru za poduzeća koja imaju manje od 10 hektara obradive površine. Za površinu od 10 do 300 hektara potpora iznosi 30 eura po hektaru, a potiče se proizvodnja žitarica, kukuruza i uljarica. </p>
<p>Nabavu novih strojeva i tehničkih uređaja država u Mađarskoj podupire s 25 posto vrijednosti, bez obzira kolika je nabavna vrijednost strojeva, odnosno uređaja. Maksimalni godišnji iznos potpore investicijama po pojedinom poduzeću je 50 milijuna forinti. Financijska potpora prvenstveno je usmjerena privatnim obiteljskim gospodarstvima, i to za gradnju gospodarskih objekata. </p>
<p>Najvažnija je promjena u ovoj godini da će izvoznu potporu imati samo određeni proizvodi, što je u skladu s pravilima WTO-a. Takav način potpore mogao bi teško pogoditi izvoz svinja iz Mađarske, koje su, uz pet milijuna tona pšenice, jedan od najvažnijih mađarskih izvoznih proizvoda. </p>
<p>U Mađarskoj postoje kvote za proizvodnju mlijeka i šećera. Za najvažnije proizvode, poput pšenice, kukuruza, mlijeka i svinja, postoje zajamčene i intervencijske cijene, koje bi trebale spriječiti poremećaje na tržištu, ali su trenutno preniske.</p>
<p>Treba pojasniti kako se razvijene zemlje, u prvom redu EU, susreću s golemim količinama viška hrane, dok Hrvatska ima samo pet poljoprivrednih prehrambenih proizvoda dovoljnih za svoje potrebe. Krajnji cilj reforme sustava potpore je povećati proizvodnju hrane, za što bi prvi ispit mogla biti jesenska sjetva koja je na pragu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pliva prvi puta registrirala lijek u zapadnoj Europi </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Farmaceutska tvrtka Pliva priopćila je da je nedavno po prvi puta registrirala svoj lijek u zapadnoj Europi.</p>
<p>Riječ je o Ciprofloxacin tabletama, antibiotiku sa širokim baktericidnim djelovanjem, generičkom lijeku razvijenom u Plivi koji je 13. rujna registriran u Velikoj Britaniji. Lijek je na hrvatskom i slovenskom tržištu registriran u prvoj polovici ove godine.</p>
<p> Registracijom u Velikoj Britaniji hrvatskoj farmaceutskoj tvrtki otvorena je mogućnost da lijek bude priznat i u ostalim zemljama Europske unije.</p>
<p> Pliva je, ističe se u priopćenju, rješenje o registraciji dobila za deset mjeseci, iako je uobičajeno da postupak od predaje dokumentacije do registracije u EU traje prosječno 18 mjeseci. </p>
<p> Registraciju na tržištu EU-a čeka još desetak proizvoda iz "Plivinog« asortimana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Italija potvrdila da nema zlouporaba kod uvoza šećera iz Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Talijanski ministar poljoprivrede Giovanni Alemann potvrdio je u petak prilikom sastanka s hrvatskom delegacijom u Trstu da nema slučajeva zlouporabe prilikom izvoza hrvatskog šećera u Italiju, u koju se izvozi više od 90 posto ukupnog hrvatskog izvoza šećera, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić u sklopu skupa Razvoj i suradnja u poljoprivredno-prehrambenom poduzetništvu zemalja SEI i Vijeća ministara poljoprivrede SEI, održao je niz biletaralnih sastanak sa ministrima Italije, Bugarske, Rumunjske, Albanije i Jugoslavije.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Nakon 10-postotnog pada, Alcatel skočio 12 posto.</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Europske burze bilježe velike oscilacije cijena dionica - nakon oštrog pada u četvrtak koji je spustio vrijednost indeksa na najniže razine u posljednjih nekoliko godina, u petak je zabilježen rast.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski indeks FTSE 100 porastao čak 2,29 posto na 3900,8 bodova. Frankfurtski DAX je dobio 2,45 posto dosegavši 3081,26 bodova. Milanski MIB 30 je ostvario nešto blaži porast - povećao se 0,88 posto na 23.267 bodova, slično kao i pariški CAC 40 koji je na 2949,12 bodova bio 0,75 posto viši nego u četvrtak. Indeks najboljih europskih dionica DJ Euro Stoxx 50 je, pak, porastao 0,94 posto na 2350,23 boda. </p>
<p>U SAD-u su kretanja terminskih ugovora nagovještavala rast vrijednosti indeksa nakon otvaranja newyorških burzi. Dan ranije, Dow Jones Industrial Average je pao ispod 8000 bodova po prvi puta u posljednja dva mjeseca, dok je tehnološki Nasdaq Composite izgubio gotovo 3 posto nakon loših vijesti iz informatičke tvrtke Electronic Data Systems i investicijske banke Morgan Stanley. </p>
<p>Francuska tehnološka kompanija Alcatel bila je najbolji primjer drastične oscilacije cijena koja trenutno obilježava kretanja na burzama. Naime, u četvrtak je cijena Alcatelovih dionica pala 10 posto, prvenstveno zbog očekivanja da će i sama najaviti pad dobiti kao i njeni najveći rivali. U petak je, pak, Alcatel ponovno skočio - 12 posto - jer je ulagače obradovala vijest o najavljenom restrukturiranju - bit će, naime, podijeljeno 10.000 otkaza zbog toga što je potražnja i dalje vrlo slaba. </p>
<p>Usprkos zabrinutosti zbog mogućeg napada na Irak, slabog gospodarskog oporavka i pada korporativne dobiti, teško je na tržištu razaznati pravi trend. »Sve obilježava divlja oscilacija, jer gledajući najnovije vijesti zaista ne mogu pronaći ništa ohrabrujuće što bi opravdalo ovaj rast cijena«, kazao je strateg za europska tržišta u Bank of America Securities Robert Kerr. Trgovci kažu da je situacija slična onoj sredinom ljeta, kada je neizvjesnost na tržištima bila tolika da su i promjene cijena od jednog do drugog dana za četiri posto bile uobičajene.</p>
<p>Pozitivan je trend prevladavao u čitavom tehnološkom sektoru. Tako su Philips i proizvođač opreme za izradu čipova ASML dobili više od 5 posto. Rast su ostvarili i osiguravatelji i Banke - Allianz je, primjerice, dobio 4,8, a HVB 3 posto.</p>
<p>Na Tokijskoj burzi danas je Nikkei indeks pao gotovo 2 posto na 9481 bod. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Tri moguća kupca srbijanske duhanske industrije </p>
<p>BEOGRAD, 19. rujna</p>
<p> – Tri strane kompanije iskazale su interes za kupnju srbijanske tvornice duhana i cigareta Duvanska industrija Vranje (DIV), objavio je beogradski dnevni list Blic. Tri potencijalna kupca su britanska, japanska i mađarska kompanija. Srbijanska agencija za privatizaciju prošloga je mjeseca angažirala londonsku investicijsku banku Morgan Stanley da pripremi prodaju DIV-a i još jedne kompanije iz tog sektora – Duvanske industrije Niš. Prodaja bi trebala biti završena do početka iduće godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Komore o suradnji hrvatskih i austrijskih gospodarstvenika </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> - U okviru projekta »Tehnološka osovina Graz-Zagreb« u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Komori Zagreb održani su razgovori o mogućnostima poslovne suradnje industrijskih tvrtki iz Štajerske, Koruške, Zagreba i Zagrebačke županije, odnosno .</p>
<p>Uz trgovačke odnose, kazao je predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froelich, prvenstveno se to odnosi na razvijanje proizvodne suradnje, joint-venture poslove, kooperantske poslove te greenfield i ostale investicije u proizvodnju.</p>
<p> O intenzivnim vezama Hrvatske i Austrije govore i podaci o vanjsko- trgovinskoj razmjeni, dodao je. Austrija je na petom mjestu u hrvatskom izvozu, a uvoz iz Austrije je na četvrtom mjestu u hrvatskom uvozu.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>EU se zauzima za stabilno tržište nafte </p>
<p>BRUXELLES, 19. rujna</p>
<p> – Europska povjerenica za energetiku Loyola de Palacio namjerava se zauzeti za stabilno tržište nafte i veću suradnju između proizvođača i potrošača nafte. To će učiniti na međunarodnom forumu o energetici koji će se tijekom vikenda održati u Osaki. Palacio će zatražiti i veću transparentnost na svjetskom energetskom tržištu te pojasniti nedavni prijedlog Europske komisije za poboljšanje upravljanja europskim interventnim zalihama nafte i plina.</p>
<p>Na tom forumu očekuju se i ministri za naftu članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), koji se već nalaze u tome gradu raspravljajući o proizvodnim kvotama i cijenama.</p>
<p> Prošloga tjedna Komisija je inzistirala da zbog »geostrateške neizvjesnosti«, odnosno straha od američkog napada na Irak, treba temeljito prepraviti mehanizme usmjerene na sigurnu opskrbu Europe vitalnim energetskim izvorima. Prijedlogom se traži formiranje većih interventnih zaliha plina i nafte.</p>
<p> Europska unija očekuje da će do 2020. čak 90 posto svojih potreba za naftom podmirivati iz uvoza, dok će ovisnost o uvoznom plinu dosegnuti 70 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>SRJ tuži talijansku telekom kompaniju</p>
<p>BEOGRAD, 19. rujna</p>
<p> - Jugoslavija će podignuti tužbu protiv talijanske telekom kompanije Telespazio jer nije izgradila satelitski komunikacijski centar u srednjoj Srbiji, izjavila je srbijanska ministrica telekomunikacija Marija Rašeta-Vukosavljević. Tim istražitelja izravno je u lipnju optužio Telespazio da je »sabotirao« izgradnju Ivanjica centra kako bi profitirali talijanski operateri. Ministrica za telekomunikacije izjavila je novinarima da će savezna država tužiti tvrtku nakon što stručnjaci pripreme cijelu dokumentaciju. Nije iznijela druge pojedinosti. Taj centar bio je oštećen u bombardiranjima NATO-a 1999., što je uzrokovalo velike gubitke srbijanskom Telekomu jer nije mogao obavljati usluge inozemnog prometa. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatska vlada vratila optužnicu protiv Bobetka, Haag poslao novu </p>
<p>Optužnica je vraćena jer je »nakon uvida i analize utvrđeno da je Sud u njoj definirao samo obveze haaškog tužiteljstva ali ne i hrvatske vlade«, rekao je potpredsjednik Vlade Goran Granić / Granić je rekao da je » kao predsjednik Savjeta, u ime hrvatske vlade optužnicu odlučio vratiti Haaškome sudu i ona za nas ne postoji« / Granić je rekao da optužnica nije proslijeđena ni Vladi ni generalu Bobetku, jer bi u suprotnom to značilo da je Vlada pokrenula postupak / Glasnogovornica tužiteljstva izjavila da je sada izdan novi dokument u kojem se specificira da je nalog za uhićenje upućen hrvatskim vlastima. Ispravljeni nalog poslan u Zagreb u petak navečer </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Goran Granić, predsjednik Vladina savjeta za suradnju s Haaškim sudom i potpredsjednik Vlade, vratio je u petak oko 14.30 sati optužnicu protiv generala Janka Bobetka Međunarodnom sudu u Haagu. </p>
<p>Optužnica je vraćena, obrazložio je Granić, jer je »nakon uvida i analize utvrđeno da je Sud u njoj definirao samo obveze haaškog tužiteljstva, ali ne i hrvatske vlade«. »Stoga sam, kao predsjednik Savjeta, u ime hrvatske vlade optužnicu odlučio vratiti Haaškome sudu i ona za nas ne postoji«, rekao je Granić. Optužnica nije proslijeđena ni Vladi ni generalu Bobetku jer bi u suprotnom, rekao je Granić, to značilo da je Vlada pokrenula postupak. Granić nije odgovorio na pitanje novinara o mogućim posljedicama tog čina za Hrvatsku nego je samo rekao: »Sud mora napraviti pravno i formalno ispravan dokument da bismo mi mogli postupiti u skladu sa zakonom«. </p>
<p>Granić je također potvrdio da iz Haaga do sada nikad nije stigla takva optužnica. U slučaju generala Ademija i Gotovine, naime, u optužnicama je bio naveden i zahtjev da hrvatska vlada preda generale Haaškom sudu. Takve obveze u dokumentu koji je primljen u četvrtak za Vladu nije bilo. Nakon zatvorene sjednice Vlade sastali su se i čelnici petorke, a u Banskim dvorima u petak su bili i šefovi klubova stranaka parlamentarne većine.</p>
<p> U petak navečer u Haagu je objavljeno da je general Bobetko optužen za ratne zločine u Medačkom džepu, po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti. Glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann rekla je da je izdan novi dokument u kojem se specificira da je uhidbeni nalog upućen hrvatskim vlastima. U novom nalogu koji je sud u petak navečer poslao u Zagreb, upućuju se »vlasti Republike Hrvatske«, da Bobetka »traže, uhite i predaju međunarodnom sudu«.</p>
<p>Račan: Bobetko je prvi saznao</p>
<p>General Janko Bobetko prvi je od premijera Ivice Račana saznao da je Vlada odlučila optužnicu protiv njega vratiti u Haag. Račan nije želio govoriti o reakciji generala Bobetka na tu vijest, ali je rekao kako misli da generalova reakcija nije bila loša. No dodao je kako smatra da je »i gospodin Bobetko svjestan da će Vlada odgovorno činiti ono što joj je zadaća«. </p>
<p>Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Policajce posjetile članice ženskih udruga</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Neraspoređene policajce koji 185. dan prosvjeduju na Markovu trgu posjetilo je u petak oko 11 sati tridesetak pripadnica Hrvatskog pokreta za život i obitelj, Društva »Hrvatska žena« i »Marijine legije«. </p>
<p>Pred ulaz u kapelicu crkve Sv. Marka došle su u povorci, noseći svijeće, hrvatske zastavice i transparente pjevajući domoljubne i vjerske pjesme. Prosvjednicima, među kojima je stajala i glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić, obratila se vukovarska majka Kata Šoljić. Ocijenila je sramotnim suđenje hrvatskim braniteljima, a posebno generalu Bobetku kao simbolu Domovinskog rata. </p>
<p>»Račan, Lučin i društvo su laž, prijevara i teror«, »General Bobetko je hrvatsko dostojanstvo«, »Hrvati na noge!«, neke su od parola s transparenata koji su zajedno sa svijećama položeni uz zid kapelice. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Šešelj: Zašto nitko ne izolira alkoholičare i narkomane?</p>
<p>Ljude plaši nepoznato. Zato ne žele dotaknuti Elu, a u isto vrijeme žive s alkoholičarima i narkomanima / U škole treba uvesti program tolerancije / Naše je društvo civilizacijski naviklo na alkoholizam, koji je postao endemska bolest u našim krajevima. Naviklo je i na drogu i na nasilje nad ženama. I dok »biti pijan« postaje dio našeg folklora i dokaz muškosti, AIDS nas još plaši, kaže Šešelj</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Inicijativa Tamare Omerčić, učenice II. razreda bjelovarske Ekonomske i birotehničke škole, pojavila se kao snažna protuteža onima koji od početka školske godine promatraju HIV-pozitivnu djevojčicu Elu kao opasnost i zbog toga nepoželjnu u svojoj sredini. Tamara je svima njima, uključujući službenike u ministarstvima rada i prosvjete, održala očito nužan školski sat iz tolerancije.</p>
<p>Ponašanje ovlaštenih u Ministarstvu rada i socijalne skrbi i Ministarstvu prosvjete i sporta daleko je od primjerenog. Na samom početku slučaja, ministar rada Davorko Vidović bio je zgrožen (i samo to?), a ministar prosvjete Vladimir Strugar je ustanovio da je riječ o problemu društva, a ne samo njegova ministarstva.</p>
<p>Elin slučaj od tada se prebacuje, poput vrućeg krumpira, iz ruke u ruku, do najviše stepenice - Vlade. U Ministarstvu rada i socijalne skrbi su zaključili da je bolje ne davati više izjave o sudbini djevojčice, pa je novinarima upućen apel da ostave Elu na miru. Zaključili su, naime, nakon svega, da je najbolje slučaj prepustiti vremenu potrebnom da se stanje smiri, odnosno da sredina kako-tako prihvati djevojčicu. I otamo, kao i iz Ministarstva prosvjete, sve to vrijeme uvjeravaju javnost da su napravili sve što je bilo u njihovoj moći.</p>
<p>Je li zaista tako?</p>
<p>»Sve je krenulo pogrešno od početka. Problem je što se HIV-pozitivna djevojčica izvukla iz anonimnosti i to iz razloga koje ne želim objašnjavati. No, najvažnije je da je trebalo napraviti pripremu prije no što je krenula u školu. Integracija djevojčice u Zagrebu i Kaštelu Novom nije uspjela upravo zato, jer nije bilo pripreme«, smatra Zlatko Šešelj, saborski zastupnik SDP-a zadužen za obrazovanje.</p>
<p>On misli da problema ne bi bilo da se ljude educiralo na vrijeme. »Iako sam zgrožen ponašanjem nekih ljudi, mislim da na njih ipak ne bi trebalo ići džonom. Treba shvatiti da su uplašeni i s tom je tezom trebalo na početku pristupiti cijelom slučaju«, kaže Šešelj. Dodaje da ga je razveselio pozitivan primjer bjelovarske učenice, jer to pokazuje da u društvu ipak ima onih koji su spremni prihvatiti rizik i pomoći.</p>
<p>»Zbog nedostatka pripreme, suočili smo se s problemom kojem nismo dorasli. Ljude plaši nepoznato. Zato ne žele dotaknuti Elu, a istodobno žive s alkoholičarima i narkomanima. Zašto te skupine ljudi nitko ne izolira? Očito je da je naše društvo civilizacijski naviklo na alkoholizam, koji je postao endemska bolest u našim krajevima. Naviklo je i na drogu, na koju katkad reagira histerično, i na nasilje nad ženama. I dok 'biti pijan' postaje dio našega folklora i dokaz muškosti, AIDS nas još plaši«, kaže Šešelj.</p>
<p>Izlaz iz sličnih situacija vidi u uvođenju programa tolerancije u škole. »To nam silno nedostaje, jer očito je da je hrvatsko društvo netolerantno društvo«, zaključuje Zlatko Šešelj.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Omerčić: Zapanjilo me uskraćivanje ljudskih prava jednom djetetu</p>
<p>U Bjelovaru će se od subote, na više mjesta u gradu, potpisivati peticija podrške obitelji Oblak / Tamara Omerčić, učenica II. razreda pravnog smjera Ekonomsko-birotehničke škole, inicirala potpisivanje peticije kojom se obitelji Oblak nudi preseljenja u Bjelovar, a maloj Eli nastavak obrazovanja u jednoj od tamošnjih osnovnih škola</p>
<p>BJELOVAR, 20. rujna</p>
<p> - Hitan prijem za predstavnike Vijeća učenika bjelovarske Ekonomsko-birotehničke škole upriličila je u petak gradonačelnica Đurđa Adlešić. Predsjednik Vijeća Davor Sabolović i tajnica Vijeća Tamara Omerčić, učenica II. razreda pravnog smjera, gradonačelnici su izložili svoju jednostavnu, humanu ideju o potpisivanju peticije potpore obitelji Oblak, čija je usvojena kći Ela zaražena HIV-om. Ideja o tome dala je učenica Tamara Omerčić, koja tvrdi da je Bjelovar ta humana sredina koja može i hoće prihvatiti oboljelo dijete i njenu obitelj.</p>
<p>Do tog je zaključka došla tijekom brojnih rasprava sa svojom obitelji i znancima. Svoje je mišljenje podijelila i s učenicima svoje škole, a Vijeće učenika potpuno ju je podržalo. Idejna začetnica potpore kaže da je bila iznenađena kad je saznala da je dio obitelji Oblak porijeklom upravo iz bjelovarske sredine, a o ideji da se obitelj vrati u svoj kraj i uklopi u svakodnevicu razgovaralo se mnogo s liječnicima, profesorima i političarima.</p>
<p>»U mojoj obitelji taj se slučaj malo spominjao. Najviše nas je zapanjilo totalno uskraćivanje ljudskih i svih drugih prava jednom djetetu, a sve zbog puke neinformiranosti. Ako mi mladi znamo da se ta bolest može dobiti samo putem igle, transfuzije zaražene krvi i spolnim odnosom, nevjerojatno je da su odrasli tako slabo obaviješteni. Razgovarali smo sa obitelji Oblak o našim namjerama da organiziramo potpisivanje peticije potpore i oni su se s tim složili. Bit će to akcija Vijeća mladih Grada Bjelovara i uvjereni smo da je naš grad humana sredina prosvijetljenih ljudi. Razgovarali smo i s predstavnicima osnovnih škola u kojima bi Ela mogla pohađati nastavu, pa smo i tu imali pozitivne reakcije«, kaže Tamara Omerčić.</p>
<p>Đurđa Adlešić kaže da je sretna što je takva ideja krenula upravo od mladih u Bjelovaru, u okolnostima kad je zatajila socijalna politika, prerastavši u običnu demagogiju. »Uvjerena sam da će Bjelovar pokazati da je doista grad, a građani će, uvjerena sam, iskazati humanost odazivajući se u velikom broju toj peticiji. Prođe li sve kako valja, problemima obitelji Oblak doći će kraj kad se presele kući, natrag u svoj Bjelovar«, rekla je Adlešić.</p>
<p>Peticija će se moći potpisivati već od subote na nekoliko mjesta u gradu.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Bjelovarčani potpisuju peticiju za Elin dolazak </p>
<p>BJELOVAR, 20. rujna</p>
<p> - Vijeće učenika bjelovarske Ekonomske i birotehničke škole pokrenulo je potpisivanje peticije kojom bi se bjelovarska javnost izjasnila o njihovoj inicijativi da se HIV pozitivnoj djevojčici Eli i njezinoj obitelji nađe smještaj i omogući školovanje u jednoj od škola u Bjelovaru.</p>
<p>Ideja je potekla od Tamare Omerčić, učenice drugog razreda Ekonomske i birotehničke škole, koju je u petak primila gradonačelnica Đurđa Adlešić i poduprla njezina nastojanja, rekavši da je to dokaz kako mladi reagiraju kad zakaže socijalna politika, odnosno kad politika počne prerastati u demagogiju. Gradonačelnica Adlešić rekla je da bi grad iz svog proračuna mogao osigurati novac za smještaj obitelji Oblak u Bjelovaru.</p>
<p>Prema riječima Tamare Omerčić, peticija bi se mogla početi potpisivati već u subotu ili sljedećih dana, i to u svim bjelovarskim osnovnim i srednjim školama te na javnim mjestima kako bi se o toj ideji izjasnili učenici, učitelji i građani Bjelovara.</p>
<p>Za svoju akciju, dodala je, učenici su dobili potporu ravnatelja i svih profesora škole, a javilo se nekoliko bjelovarskih liječnika koji su također spremni edukacijom i na druge načine pomoći u pripremi mogućeg preseljenja obitelji Oblak iz Kaštela u Bjelovar. Namjera je peticije, rekla je Tamara Omerčić, utvrditi postoji li mogućnost smještaja obitelji Oblak u Bjelovaru i smještaja djevojčice Ele, zajedno s ostalom djecom, u prvi razred neke od bjelovarskih osnovnih škola. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Jeftini radnici iz BiH i Rumunjske grade hrvatske ceste i brodove</p>
<p>Nekvalificarnom se radniku na budućoj autocesti Zagreb - Split nudi 4500 kuna plaće, stan i hrana, a kvalificirani može zaraditi od 7000 do 9000 kuna mjesečno, ali mnogi nezaposleni u Hrvatskoj ne žele prihvatiti takav posao, pa se angažira radna snaga iz BiH i drugih zemalja / Crnković-Pozaić ističe da mnogi prijavljeni na burzi često ne odgovaraju uvjetima koje postavlja poslodavac</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Nevjerojatno je da u Hrvatskoj nema dovoljno radnika, a istodobno je velik broj nezaposlenih. Premijer Ivica Račan ovih je dana domaćim gospodarstvenicima opisao stanje na tržištu rada te, za primjer, naveo veliku potražnju za radnom snagom u gradnji autoceste Zagreb - Split. Na tim radovima, primjerice, nekvalificarnom se radniku nudi 4500 kuna plaće, stan i hrana, a kvalificirani može zaraditi od 7000 do 9000 kuna mjesečno. No, mnogi nezaposleni u Hrvatskoj ne žele prihvatiti takav posao, unatoč povoljnim uvjetima, pa se na gradilištima buduće autoceste angažiraju radnici iz BiH i drugih zemalja.</p>
<p>Nelogično je da je u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) velik broj ljudi deficitarnih zanimanja, koji »traže« posao, a istodobno se ne može udovoljiti potrebama poslodavaca za istim tim zanimanjima, pa su prisiljeni uvoziti radnike deficitarnih zanimanja uglavnom iz BiH i Rumunjske. Riječ je pretežno o zanimanjima u građevinarstvu (izgradnja autoceste i stanogradnja) i brodogradnji. To poslodavcima, čini se, ne pada teško, jer je strana radna snaga i mnogo jeftninija od domaće.</p>
<p>Ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić rekla je Vjesniku da je riječ o vrlo kompliciranom problemu, jer je do tog nesrazmjera došlo iz više razloga. U HZZ-u nemaju točne podatke o tome kolike su potrebe pojedinih tvrtki za radnicima. Naime, pojedine tvrtke, primjerice Bechtel, imaju svoje baze podataka i na osnovi njih dolaze do radnika, pa i do jeftinijih stranih državljana. Istodobno, HZZ-u prijavljuju samo dio svojih potreba, većinom onih koje same ne mogu zadovoljiti. Time tvrtke znatno smanjuju svoje troškove, što je, dakako, legitimno, ali je također legitimno tražiti da se u hrvatskim tvrtkama zaposle naši nezaposleni građani.</p>
<p>Na pitanje o tome zašto se jednostavno deficitarna radna mjesta ne popune nezaposlenima tih zanimanja iz evidencije HZZ-a, Crnković-Pozaić ističe da mnogi prijavljeni na burzi često ne odgovaraju uvjetima koje postavlja poslodavac. Primjerice, mnogi nezaposleni deficitarnih građevinskih zanimanja ne mogu dobiti posao, jer su - prestari. Slično je u brodogradnji. Zato se događa da u evidenciji HZZ-a ima prijavljenih zavarivača, ali se ne mogu zaposliti, jer su starije dobi, pa poslodavac smatra da ne mogu izdržati težak rad. Slično je s nezaposlenima koji imaju liječničke potvrde da nisu sposobni za rad za koji su obučeni.</p>
<p>Dakako, nezaposleni starije dobi te oni narušena zdravlja zbog tih se razloga ne mogu izbaciti iz evidencije. To pak ne znači, kaže ravnateljica HZZ-a, da se barem dio njih ne može prekvalificirati. Dapače, u većini tih slučajeva, prekvalifikacija je i jednino rješenje.</p>
<p>Još je jedan problem s kojim se sve češće susreću i HZZ, i nazaposleni i poslodavci. Zadnjih se godina, primjerice u cestogradnji, tehnika jako razvila, koriste se najmoderniji strojevi nerijetko milijunske vrijednosti, a na burzi nema ljudi koji bi, unatoč završenoj školi, njima znali upravljati. I zato je, drži Sanja Crnković-Pozaić, neophodno uvesti prekvalifikacije, ali i prilagoditi školski sustav novim trendovima. Nelogično je, kaže, da iz škola izlaze stručnjaci u koje opet treba ulagati i obrazovati ih da bi bili sposobni raditi.</p>
<p>Sve to potvrđuje da sama statistika ne pokazuje pravo stanje na tržištu rada. Zato će se, najavljuje ravnateljica, preustrojem HZZ-a i taj problem morati riješiti.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Vujić: Moje pismo nije udar na medije</p>
<p>Moj poziv Vijećnicima na davanje mišljenja o izmjenama Zakona o HRT-u na drastičan je način ocijenjeno političkim udarom na medije, i to na skupu koji uopće nije održan / Oštra reakcija na moj poziv na uključivanje u raspravu mogla bi se tumačiti kao isključivanje iz nje ili pokušaj da se zaštite interesi koji bi promjenama mogli biti ugroženi, ustvrdio je Vujić</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - »Politička struktura nema nikakav utjecaj na HRT, a moje pismo nije udar na neovisnost medija i HRT-a«, ustvrdio je ministar kulture dr. Antun Vujić na konferenciji za novinare u petak, koju je sazvao u povodu oštrih izjava članova Vijeća HRT-a o njegovom pismu.</p>
<p>»Moj poziv Vijećnicima na davanje mišljenja o izmjenama Zakona o HRT-u na drastičan je način ocijenjeno političkim udarom na medije, i to na skupu koji uopće nije održan«, kazao je Vujić. »Oštra reakcija na moj poziv na uključivanje u raspravu mogla bi se tumačiti kao isključivanje iz nje ili pokušaj da se zaštite interesi koji bi promjenama mogli biti ugroženi«, ustvrdio je Vujić, dodavši da neki misle da bi HRT trebao biti izvan dosega demokratske javnosti. Naveo je i to da mišljenja iznesena u pismu nisu njegova - iako se on slaže s dijelom tih mišljenja - nego su izrečena na nizu javnih skupova.</p>
<p>»Do kraja idućeg tjedna, Ministarstvo kulture će prikupiti mišljenja o izmjeni Zakona o HRT-u, a zakon će biti donesen do kraja godine«, rekao je Vujić. Na novinarsko pitanje o tome zašto se izmjene Zakona o HRT-u podudaraju s predizbornim razdobljem, kazao je da to nije sretna okolnost. Dosadašnje probijanje svih zakonskih rokova i kašnjenje razdvajanja HRT-a opravdao je financijskim bilancama koje je trebalo napraviti. Što se tiče privatizacije Trećeg programa, Vujić je naveo da još treba vidjeti hoće li se on privatizirati samo zbog zarade ili zbog afirmiranja nekih društvenih vrijednosti.</p>
<p>Govoreći konkretnije o ocjenama iznesenim u pismu, primjerice o padu profesionalizma, Vujić je kazao da je emitiran prilog s neodržane sjednice Vijeća bez da se drugoj strani dopustilo da reagira na optužbe. »Nisu depolitizirana tijela koja nadziru rad HRT-a, jer članovi tih tijela iznose osobna stajališta, a ne stajališta institucija koje su ih izabrale«, rekao je ministar, dodavši da se slaže i s ocjenom iz pisma da se pojedina tijela HRT-a pretvaraju u glasnogovornike političkih opcija.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Ostane li korisnik kredita bez posla, banke spremne na reprogram duga</p>
<p>U telefonskom razgovoru s prdstavnicima banaka dobili smo gotovo istu preporuku: Čim ostanete bez posla, javite se na onaj odjel u banci gdje ste potpisali ugovor o kreditu i tražite razgovor o mogućnosti reprogramiranja / Javiti se treba brzo da bi se izbjeglo pokretanje naplate kredita od jamaca</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Provode li banke u praksi inicijativu Ministarstva rada i socijalne skrbi otprije godinu i pol, prema kojoj se osobama koje ostanu bez posla odobrava određeno razdoblje moratorija na otplatu kredita? To nas je ovih dana upitao Vjesnikov čitatelj, koji od prestanka radnog odnosa, točno prije tri mjeseca, nije platio nijednu ratu kredita za stan. S dvoje djece i suprugom, koja je godinama na Zavodu za zapošljavanje i tek ponekad radi na crno, boji se i mogućnosti da banka kredit naplati ovrhom nad stanom koji još otplaćuje, iako je uvjeren da bi mu za pronalaženje posla i oporavak kućnog budžeta trebalo tek nekoliko mjeseci. </p>
<p>Kome se, dakle, čovjek u takvoj situaciji može obratiti i kakvi su izgledi da banka uvaži »trenutačne probleme«? »Osobnom bankaru, odnosno odjelu na kojem ste ugovorili kredit«, tako ukratko glasi odgovor koji smo dobili i sami, nazivajući odjele za poslovanje s građanima u nekoliko većih banaka. U svakom telefonskom razgovoru dobili smo gotovo istu preporuku: »Čim ostanete bez posla, javite se na onaj odjel u banci gdje ste potpisali ugovor o kreditu i tražite razgovor o mogućnosti reprogramiranja«. Javiti se treba brzo da bi se izbjeglo pokretanje naplate kredita od jamaca, a u tom slučaju - tješili su nas - i dogovor o reprogramu bit će lakše postići. Iako o reprogramu kredita u ovom slučaju uglavnom ne postoje službene odluke banaka, one će radije pristupiti tome nego ovrsi na imovinu, kažu službenici. </p>
<p> I odgovor Ivana Vidakovića, izvršnog direktora Sektora poslovanja sa stanovništvom Raiffeisenbank to je potvrdio. Vidaković, naime, kaže da je ta banka načelno prihvatila inicijativu Udruge radničkih sindikata Hrvatske i »pridružila se bankama koju su izrazile svoju spremnost za dijalog s klijentima koji su ostali bez posla ili se njihovo poduzeće našlo u stečaju«. Svaki zahtjev za reprogramom kredita rješava se individualno, kako bi se pronašla rješenja prihvatljiva i za banku i za klijenta. Na pitanje o broju klijenata koji su se s tim problemom javili banci, Vidaković kaže kako, osim pojedinačnih upita nekih korisnika kredita, zasad nije primijećen porast takvih zahtjeva.</p>
<p>Slično su nam odgovorili i u Privrednoj banci (PBZ), gdje, prema riječima Nevena Andrilovića, voditelja službe za odnose s javnošću, vrijednost svakog zahtjeva za reprogramom ocjenjuju objektivno, dok god je takvo rješenje prihvatljivo za Banku. PBZ je do sada zabilježila vrlo mali broj zahtjeva za reprogramom i takvi se slučajevi rješavaju individualnim pristupom, jer »smatramo da bi donošenje krutih pravila dovodilo pojedine kategorije klijenata u neravnopravan položaj prema drugima«, kaže Andrilović. Budući da je riječ o iznimnim situacijama, Banka im se nastoji prilagoditi, ujedno poštujući pravila bankarskog poslovanja, zakonske propise, te održavajući visoke standarde u obavljanju bankarske profesije, uz istodobnu zaštitu klijenata. </p>
<p>U Zagrebačkoj banci, pak, osim mogućnosti reprograma kredita, o čemu se, također odlučuje od slučaja do slučaja, ističu kako su tijekom ove godine pokušali olakšati otplatu kredita velikom broju korisnika. Banka je, naime, omogućila njihovu konverziju kroz tzv. zamjenske kredite, doznajemo u Odjelu za odnose s javnošću. Uz produženje roka otplate, čime se smanjuje mjesečni anuitet, korisnici kredita mogli su, na primjer, odabrati i zamjenski kredit, a otvorena je i mogućnost korištenja depozita za smanjenje glavnice, čime se, opet, smanjuje mjesečni anuitet. Ni u toj banci nisu nam mogli dati konkretan broj klijenata koji su iskoristili mogućnost reprograma kredita, no također kažu da se ne može govoriti o masovnoj pojavi.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>EU će s više od dva milijuna eura financirati projekte u Hrvatskoj</p>
<p>U sklopu projekta »Life« Komisije za zaštitu okoliša EU, prihvaćena čak tri projekta hrvatskog Ministarstva za zaštitu okoliša, koje će ta komisija financirati. To je projekt zaštite vukova (664.000 eura), uspostava nacionalne ekološke mreže (685.000 eura) te projekt analize satelitskih snimaka zemljinog pokrova (685.000 eura). Provedba tih projekata počet će početkom iduće godine</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Kako bi saznali koja su, po mišljenju nevladinih udruga za zaštitu okoliša, prioritetna područja financiranja projekata zaštite okoliša, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja uputilo je na adrese 270 udruga za zaštitu okoliša upitnik »Prioriteti u financiranju projekata zaštite prirode i okoliša«. Upitnik je ispunilo svega 90 udruga (33 posto), među kojima projekte odgoja i obrazovanja za okoliš podržava njih 58 posto, projekte zagovaranja javnosti 29 posto i za 13 posto udruga prioritet su stručni projekti.</p>
<p>»Visok je stupanj podudarnosti prioriteta između Ministarstva i udruga, osim na području odgoja i obrazovanja za okoliš. Naime, unutar tog područja smanjen je interes udruga za edukaciju o zbrinjavanju otpada, dok Ministarstvo to smatra jednim od glavnih prioriteta unutar Nacionalne strategije zaštite okoliša, pa je pokrenulo i izradu strategije gospodarenja okolišem«, izjavio je u petak na redovitom godišnjem sastanku s nevladinim udrugama ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević. Stoga je predložio da se neke od udruga orijentiraju na projekte zbrinjavanja otpada, jer će oni imati prednost kod financiranja. Pritom je naglasio da Ministarstvo nije glavni izvor financiranja projekata nevladinih udruga. To je ponajprije Vladin ured za udruge, ali i županije i lokalne zajednice. </p>
<p>»S Ministarstvom prosvjete planiramo pokrenuti akciju prikupljanja papira, stakla i PET ambalaže po svim osnovnim školama u Hrvatskoj«, istaknuo je Kovačević. Najuspješnije škole dobit će velike nagrade u sklopu godišnjih nagrada za zaštitu okoliša. Kovačević je najavio i otvaranje informacijskog centra Ministarstva, do kraja listopada. Centar će biti otvoren za udruge, škole i građane. U Ministarstvu su očekivali i veće zanimanje udruga za uključivanje javnosti u odlučivanje o zaštiti okoliša. </p>
<p>»Ministarstvo na svim razinama želi osigurati suradnju s nevladinim udrugama«, zaključio je Kovačević. Među ključnim stručnim projektima zaštite prirode i okoliša, pomoćnik ministra Ivan Martinić istaknuo je donošenje novog zakona o zaštiti prirode, koji je ovoga tjedna ponovno vraćen u Vladinu proceduru, te osnivanje, do kraja ove godine, državnog zavoda za zaštitu prirode.</p>
<p>Martinić je najavio i početak provedbe najvećeg projekta Ministarstva, zaštitu krških ekosustava u vrijednosti osam milijuna dolara, što je i najveća donacija Hrvatskoj. Ministarstvu su, u sklopu projekta »Life« Komisije za zaštitu okoliša EU, prihvaćena čak tri projekta koje će ta komisija financirati. To je projekt zaštite vukova (664.000 eura), uspostava nacionalne ekološke mreže (685.000 eura) te projekt analize satelitskih snimaka zemljinog pokrova (685.000 eura). Provedba tih projekata počet će početkom iduće godine. </p>
<p>U petak je za predstavnike nevladinih udruga organizirana i radionica »Kako napisati projekt«. Cilj radionice je, istaknuo je pomoćnik ministra zaštite okoliša Roko Andričević, jačanje nevladinog sektora i poticanje ravnomjernijeg razvoja civilnog društva u cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Legalna nacionalizacija, ili otimačina zemlje brčanskih Hrvata na tržnici Arizoni</p>
<p>Blekić: Ono što vlasti distrikta, na čelu s gradonačelnikom Brčkog Sinišom Kisićem, nastoje postići 'eksproprijacijom' 15 hektara zemljišta u vlasništvu Hrvata, praktički je proširenje teritorija Republike Srpske i izravno se suprotstavlja načelima Daytona. Mi to nećemo dopustiti, jer će u protivnom Hrvati morati odseliti odavde! / Tomšić: Sporazumom sa Stevanovićem, Kisić je postigao to da je Stevanović postao, praktički, vlasnikom cijelog prostora i bez njegove se suglasnosti ništa tamo više nije moglo graditi / Problem eksproprijacije hrvatskog zemljišta na području tržnice Arizone u cijelini je ujedinio hrvatske političke stranke u BiH koje, sve, pružaju potporu brčanskim Hrvatima</p>
<p>RAVNE/BRČKO, 19. rujna</p>
<p> – »Ono što smo obranili u ratu, žele nam oduzeti u miru«, sažetak je razmišljanja Hrvata u distriktu Brčko, koje su u srijedu pripadnici postrojbe specijalne policije iz Republike Srpske nasilno otjerali s njihovih privatnih posjeda na području goleme tržnice Arizone. Marko Blekić, kome su posljedice policijske akcije vidljive na licu, bio je još precizniji: »Ono što vlasti distrikta, na čelu s gradonačelnikom Brčkog Sinišom Kisićem, nastoje postići 'eksproprijacijom' 15 hektara zemljišta u vlasništvu Hrvata, praktički je proširenje teritorija Republike Srpske i izravno se suprotstavlja načelima Daytona. Mi to nećemo dopustiti, jer će u protivnom Hrvati morati odseliti odavde!«</p>
<p>Zašto je sukob hrvatskih vlasnika zemljišta na području tržnice Arizone s vlastima distrikta Brčko kulminirao do točke da su već izvjesni i sukobi s mnogo težim posljedicama? Odgovor je, na žalost, vrlo jednostavan i u njemu je sadržana sva bijeda povezanosti vlasti, kriminala i korupcije u najbližem nam susjedstvu. Tržnica Arizona, na kojoj se uistinu »obrće« velik novac, nekima je postala trn u oku, pa je »trebalo« reorganizirati tamošnje poslovanje i, jednostavno, potencijalnu zaradu preliti u drugi džep. Tako je u prosincu prošle godine brčanski gradonačelnik uime distrikta Brčko zaključio Ugovor o pravu građenja, financiranju, projektiranju i upravljanju tržnicom Arizonom s Italprojectom, talijanskom tvrtkom u fiktivnom vlasništvu Alessandra Lucchette, zapravo Jovice Stevanovića.</p>
<p>»Prema Kisićevim riječima, područje Arizone trebalo je 'kultivirati', pa je u tom kontekstu raspisao natječaj za sređivanje Arizone. Mi nismo imali ništa protiv toga, ali nevjerojatno je koliko se nama nijednog trenutka nije dopuštalo da mi svojim kapitalom pokušamo graditi objekte na tom prostoru. Sporazumom sa Stevanovićem, Kisić je postigao to da je Stevanović postao, praktički, vlasnikom cijelog prostora i bez njegove se suglasnosti ništa tamo više nije moglo graditi«, rekao je Vjesnikovim reporterima Tomo Tomšić, predsjednik Udruge privatnih vlasnika zemljišta i radnji na privatnom zemljištu. On je na svojem privatnom zemljištu dosad uložio više od milijun eura, godišnje plaćajući državi kroz razne poreze više od 150.000 eura. Na njegovih 1,5 hektara zemljišta u zakupu je pedesetak trgovina u kojima svoje plaće zarađuje više od 100 ljudi. Inače, samo na površini veličine 15 hektara, koja je u vlasništvu Hrvata, nalazi se oko 600 trgovina u kojima radi više od 1300 ljudi, dok je na cijeloj tržnici Arizoni zaposleno više od 6.000 ljudi!</p>
<p>Nakon što je, dakle, Arizona »prešla u ruke« Jovice Stevanovića, vrlo brzo su se počele događati stvari koje su pokazale u pravom svjetlu prirodu lopovluka, koji se tamo počeo događati. Primjerice, tvrdi Jozo Tomšić, uz cijenu priključka telefonske linije u neki od objekata, koja iznosi oko 150 eura, sad je trebalo i doplatiti na račun Italprojecta još 225 eura. Ako hoćete nešto dodatno graditi, nastavlja Jozo Tomšić, za potvrdu o gradnji također se počela tražiti Stevanovićeva suglasnost, koja košta »po procjeni« i na kojoj nema nikakva žiga. Po ugovoru koji je tvrtka Italproject zaključila s distriktom Brčko, Stevanović je, kao direktor tvrtke, bio obavezan uplaćivati 33 posto ostvarene dobiti na račun Uprave prihoda distrikta.</p>
<p>Međutim, tvrdi Tomo Tomšić, »po stanju iz trezora Uprave, zaključno sa 12. kolovoza ove godine, nije uplaćeno ništa! Oni nas nazivaju kriminalcima, a vrlo dobro se zna tko je u cijeloj ovoj priči kriminalac«, kaže Tomšić. Prema projektu, koji je predložio Italproject, tržnica Arizona treba prerasti u superatraktivan poslovno-trgovački prostor u kojem bi trebalo biti izgrađeno i multipleks kino sa šest dvorana, disko klub, bazeni, itd. Iako zvuči primamljivo, Hrvatima sve to izgleda smiješno, jer su na rubovima tržnice još minska polja. Neka od njih su Hrvati, ulazeći u posao, svojim sredstvima razminirali i dovodili u poslovnu funkciju.</p>
<p>»Cijeli projekt koji je Italprojekt predložio samo je maska za lopovluk. Ovdje je svima jasno da se to neće i ne može realizirati, ali trebalo je nekima zamazati oči«, priča nam Tomo Blekić. Ostvarenje, pak, cijelog »projekta« iziskivalo je od vlasti u distriktu Brčko odluku kojom se privatno vlasništvo tamošnjih Hrvata treba proglasiti »općim interesom« i od njih izvlastiti. Odluka je, uz protivljenje hrvatskih zastupnika u Skupštini distrikta, donesena u srpnju, pa je u rebalansu proračuna distrikta unesena stavka o isplati 800.000 konvertabilnih maraka kao nadoknadu Hrvatima za oduzimanje njihove djedovine. Logično, Hrvati na to nisu pristali i počelo je svakodnevno prosvjedovanje, koje je u srijedu kulminiralo policijskom akcijom. Naime, nakon što su Hrvati pokazali odlučnost da ne prodaju svoju zemlju Italprojectu, vlasti distrikta Brčko su krenule odlučnije u provedbu svojih zamisli.</p>
<p>Tako su počeli, kad Hrvati već ne pristaju prodati svoje zemljište, postavljati goleme betonske blokove na ulaze u njihove parcele kako bi onemogućili pristup na te površine i trgovine koje su u zakupu na njihovim privatnim posjedima. Logika je vrlo jednostavna: Hrvatima treba potpuno obezvrijediti privatno zemljište, pa ih poslije prisiliti da sve prodaju Italprojectu. Hrvatima najviše smeta što se sve nastoji obaviti uime »općeg interesa«. No, tvrde, pretpostavka dopuštenosti izvlaštenja je zakonitost. »Da bi izvlaštenje bilo dopušteno, potrebno je da ono služi javnom interesu. Planirano izvlaštenje, u konkretnom slučaju tržnice Arizona, služilo bi međutim prvenstveno privatnom interesu predstavljenom tvrtkom Italproject. Ukratko, distrikt Brčko želi nas izvlastiti od našeg privatnog zemljišta da bi taj cijeli prostor dao u posjed privatniku! Je li to opći interes?« - pita se Tomo Tomšić.</p>
<p>Mara Petrović Kikić cijelu situaciju u kojoj su se našli tamošnji Hrvati naziva - agresijom. Ona je bila u skupini tridesetak Hrvata koje su bijeljinski policajci pretukli. Nju su grubo odgurnuli, pa se u padu nabola na čavao. Liječnik u brčanskoj bolnici nije joj htio dati cjepivo protiv tetanusa! Iako »oštra na jeziku«, smatra da se još nisu iscrpile sve mogućnosti borbe pravnim sredstvima. I ona je među potpisnicima tužbe protiv brčanskoga gradonačelnika zbog svega što se tamo dogodilo. U cijeloj priči dogodilo se nešto, što posljednjih godina baš i nije karakteristično za široki spektar hrvatskih političkih stranaka u BiH. Naime, problem eksproprijacije hrvatskog zemljišta na području tržnice Arizone u cijelini je ujedinio hrvatske stranke koje, sve, pružaju potporu brčanskim Hrvatima.</p>
<p>Željko Garmaz, Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Treba li Elu deportirati iz Hrvatske da bi njeni građani mirno spavali?</p>
<p>Slučaj male Ele, djevojčice od rođenja zaražene HIV-om, čiji je identitet (očito lošom procjenom staratelja) izašao u javnost i time joj onemogućio miran razvoj u anonimnosti, riječito govori o tome koliko je naše društvo još nezrelo za suočenje s problemom integracije »obilježenih« u društvenu zajednicu / Jučer Zagreb, danas Kaštela, sutra neki treći grad... </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> – Da znanstveni argumenti, pozivi na humanost, solidarnost i zdrav razum ne pomažu kad se aktiviraju iracionalni strahovi, ponovno je potvrdila reakcija roditelja iz Kaštel-Štafilića i Kaštel Novog, koji u srijedu nisu dopustili da 60 djece pođe na nastavu u Osnovnoj školi »Bijaći« dok se u njoj nalazi osmogodišnja HIV-om zaražena Ela. No, reakcije Kaštelana nisu u tom slučaju iznimka, jer su jednako reagirali i stanari zgrade u Brazilskoj ulici 14 u zagrebačkom naselju Gajnicama, koji nisu dopustili useljenje Eli i njenoj udomiteljskoj obitelji u dodijeljeni im stan.</p>
<p>U antička i srednjevjekovna vremena leprozne se ekskomuniciralo iz zajednice i progonilo u izolirane naseobine, tzv. kolonije gubavaca. Smjeli su se kretati samo u ograničenom prostoru, a ako su kojim slučajem prekoračili granicu »rezervata«, okolno ih je stanovništvo slobodno smjelo kamenovati. Leproznima, kojima su nakazni fizički ožiljci bili bjelodana legitimacija, time je bila onemogućena svaka resocijalizacija. Iako su u naše doba takve scene, srećom, izolirana pojava, koju prosječan Hrvat (i europejac) prije veže za zabačene djelove Azije ili Afrike, nego za »uljuđenu« Europu, ne treba zaboraviti kako se naša javnost još prije desetak godina zgražala nad šokantnim slikama s »farmi gubavaca« otkrivenih u Rumunjskoj nakon pada Ceausescuova režima. Tada su se takve grozote odreda pripisivale »medijevalnoj autarhiji«, »boljševičkom lageru« i strahotama »ruiniranog komunizma«.</p>
<p>Mi danas ne živimo u režimu nalik Ceausescuovu niti u kakvoj oronuloj komunističkoj »satrapiji«, k tome se dičimo tisućljetnom kršćanskom kulturom i multikonfesionalnim društvom (tim više začuđuje da je u ovom slučaju izostao apel Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica za humanost, toleranciju i solidarnost). Ipak, u osvit 21. vijeka ima među nama još takvih ideja po kojima bi probleme »zaraženih« (u ovom slučaju HIV-om) također trebalo rješavati preseljenjem i izoliranjem.</p>
<p>Tim je teže kad žrtvama tvrdokornih predrasuda postanu djeca, i to ona obilježena bez svoje krivnje, kojima je od rođenja oduzeto pravo na bezbrižan rast među vršnjacima, čiji je najveći »grijeh« (kojeg li paradoksa!) bolest i koja bi tim više trebala pobuditi suosjećanje, a ne osudu i progon.</p>
<p>Slučaj male Ele, djevojčice od rođenja zaražene HIV-om, čiji je identitet (očito lošom procjenom staratelja) izašao u javnost i time joj onemogućio miran razvoj u anonimnosti, riječito govori o tome koliko je naše društvo još nezrelo za suočenje s problemom integracije »obilježenih« u društvenu zajednicu. Uzalud stručnjaci podastiru činjenice o tome da virus HIV izvan organizma živi samo 13 sekundi i da se prenosi isključivo spolnim putem, infuzijom zaražene krvi i s trudnice na dijete u maternici. Uzalud dokazuju da u svijetu živi i školuje se oko tri milijuna djece mlađe od 15 godina i da još nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze u igri sa zaraženim djetetom. Sve to, očito, nije dovoljno da neke ljude uvjeri u to da nositelji HIV-a nisu kužni ni gubavi i da im nije mjesto u doživotnoj karanteni.</p>
<p>Unatoč svoj edukaciji i uvjeravanjima, roditelji učenika iz Osnovne škole »Bijaći« u Kaštel Novom ne samo da nisu zadovoljni činjenicom što mala Ela pohađa nastavu sama u školskoj knjižnici, već traže da se staratelji s djetetom isele iz Kaštela, da Eli promijene identitet i da svoj život i školovanje nastavi drugdje. Kako jednostavna formula za riješenje: preselimo problem u tuđe dvorište! Jučer Zagreb, danas Kaštela, sutra neki treći grad... Treba li Elu deportirati iz Hrvatske kako bi naši građani mogli mirno spavati? Eh, kad bi život bio »negdje drugdje«. Međutim, Ela, njen život i slučaj su realnost s kojom se građani moraju suočiti - od državne do lokalne razine. Iako je roditeljska briga za svoju djecu razumljiva i opravdana, ipak se ne može prihvatiti da oprez olako prerasta u kolektivnu paranoju i histeriju, jer joj u ovom slučaju, prema svim medicinskim pokazateljima - nema mjesta. Očito, ovdje može pomoći samo dugotrajno i ustrajno prosvjećivanje, ma koliko u tunelu predrasuda bio dug put do svjetla.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Mikuličić: Zahtjev nije precizno formuliran</p>
<p>»Hrvatska vlada vratila je haškom tužiteljstvu dostavljenu optužnicu i prateći nalog za uhićenje jer se iz dostavljenih dokumenata ne može zaključiti što bi, prema tužiteljstvu, Vlada trebala učiniti«, komentirao je u petak zagrebački odvjetnik Goran Mikuličić. »Zahtjev nije precizno formuliran i iz postojećeg naloga nije vidljivo što se zapravo od Vlade očekuje«, kazao je Mikuličić.Mikuličić je kazao kako očekuje da će Haag pojasniti svoj zahtjev. Druga mogućnost koja je, temeljem pravila Haškog suda, na raspolaganju haškom tužiteljstvu jest da postupak hrvatskih vlasti ocijeni kao nesuradnju države.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Kvorum odgodio sjednicu Vijeća HRT-a</p>
<p>Čović: Rasprava o Zakonu o HRT- u je nepotrebna, jer je već sve odlučeno »na sastanku politbiroa, odnosno stranaka petorice« / Jadranka Kolarević je predložila smjenu predsjednika Vijeća Vlatka Silobrčića, jer smatra da je ciljano vodio sjednicu na kojoj je smijenjen urednik Dokumentarno-povijesnog programa Miroslav Mikuljan</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> – Vijeće HRT-a reagirat će na pismo ministra kulture Antuna Vujića o promjeni Zakona o HRT-u na sljedećoj sjednici, jer izvanredna sjednica zakazana za četvrtak nije održana zbog nedostatka kvoruma. Većina prisutnih članova Vijeća oštro je reagirala na dio Vujićevog pisma u kojem se navode neke zamjerke na račun HRT-a, iznesene u raspravama o predstojećem zakonu - neusklađenost programskih i poslovodnih funkcija, pad profesionalizma, privatizacija pojedinih dijelova programa, komentatorska pristranost...</p>
<p>Najžučljivije je reagirao član Vijeća Ante Čović, koji je kazao da bi međunarodna zajednica već reagirala da je ovakvo pismo poslano za vrijeme vladavine HDZ-a, ocijenivši ga »udarcem na televiziju«.</p>
<p>Komentirajući drugi dio pisma, u kojem Vujić traži očitovanje o međusobnim odnosima Vijeća HRT-a, Upravnog vijeća, ravnatelja te urednika, a zbog poboljšanaj Zakona o HRT-u,</p>
<p> Čović je kazao da je rasprava o tome nepotrebna, jer je »ionako sve odlučeno u ponedjeljak na sjednici politbiroa, odnosno na sastanku paradržavnog tijela petorice« kada se istodobno raspravljalo o Izbornom zakonu i izmjenama Zakona o HRT-u. Prema Čovićevu mišljenju, neutemeljene su i ocjene iz pisma o »pretvaranju pojedinih tijela u glasnogovornike političkih opcija«, jer on drži da je u mandatu sadašnjeg Vijeća program depolitiziran i bez utjecaja političke moći. </p>
<p>Inače, Ministarstvo kulture je za poboljšanje Zakona o HRT-u.</p>
<p>Članica Vijeća Jadranka Kolarević u srijedu je predložila smjenu predsjednika Vijeća Vlatka Silobrčića zbog povrede Poslovnika o radu Vijeća HRT-a. Kolarević, naime, smatra da je Silobrčić ciljano vodio sjednicu na kojoj je smijenjen urednik Dokumentarno-povijesnog programa Miroslav Mikuljan.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>»Dosad nije prodan ni jedan hektar zemlje«</p>
<p>Više od 600 općina i gradova dobit će požurnicu kako bi konačno krenula privatizacija državne zemlje, najavio je Miroslav Pažur, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva </p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> – Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu dosad je raspoređeno 139.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, iako nijedan hektra nije prodan, odnosno dan u zakup ili koncesiju, već je u tijeku priprema natječaja, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare Miroslav Pažur, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Prema Pažurovim riječima, u Ministarstvo je pristiglo 195 programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, ali je za većinu zbog nesređene dokumentacije, zatražena dopuna. Suglasnost je dobilo 67 programa općina i gradova. Radi se o više od milijun hektara državne zemlje, od čega je 440.000 hektara obradivo. Najviše je državne zemlje (78 posto) dano na raspolaganje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, dok je trgovačkim društvima (bivšim PIK-ovima) pripalo 22 posto državne zemlje. </p>
<p>Pažur je napomenuo da mu je poznato da je HDZ zatražio ukidanje triju vrsta suglasnosti, ali će se o tome očitovati kada taj prijedlog dođe u saborski Odbor za poljoprivredu i šumarstvo. </p>
<p>Komentirajući »rat za zemlju« u Slavoniji, Pažur je rekao da je dosad najviše državne zemlje raspoređeno u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. No, problemi postoje tamo gdje, osim seljaka, poljoprivredno zemljište obrađuju i kombinati. I prvi i drugi to najčešće rade bez ikakve potvrde. </p>
<p>Općine i gradovi su do 25. travnja trebali izraditi program raspolaganja zemljištem. No, zbog problema sa zemljišnim knjigama, odnosno nesređenim katastrom i gruntovnicom, većina ih to nije uspjela. Ima mjesta gdje zemljišne knjige nisu sređivane od Marije Terezije, upozorio je Pažur. Najavio je da će više od 600 općina i gradova dobiti požurnicu kako bi konačno krenula privatizacija državne zemlje. Ona bi, naime, mogla početi s proljetnom sjetvom. Osim toga, trgovačka društava do 1. listopada moraju dostaviti ugovore o kupnji zemljišta, jer će uslijediti revizija ugovora o kupnji zemljišta, tj. ono će biti ponuđeno seljacima. </p>
<p>U Ministarstvu nisu htjeli komentirati cijenu državnog poljoprivrednog zemljišta, jer početnu cijenu određuje porezna uprava. No, ponuda za kupnju zemlje ne može biti dvostruko veća od početne cijene, istaknuo je Pažur. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Flego ne skriva da je predavao marksizam</p>
<p>ZAGREB, 19. rujna</p>
<p> – Na optužbe, koje su objavile neke dnevne novine, o tome da je novi ministar znanosti i tehnologije dr. Gvozden Flego zatajio podatak da je svojedobno predavao marksizam na Filozofskom fakultetu, u četvrtak je stigao odgovor iz Flegina kabineta. </p>
<p>U njemu stoji da se u službenoj biografiji ministra Flege, kojom se predstavio Hrvatskom saboru i koja se nalazi na web stranicama Ministarstva znanosti, navodi da je ministar od 1974. do 1992. bio asistent a potom docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Tamo je predavao filozofiju marksizma. »Tu činjenicu ministar Flego ne skriva. U ministrovoj biografiji ta, kao i neke druge djelatnosti koje je ministar obavljao, nisu navedene u interesu sažetosti biografije«, poručuju iz Ministarstva znanosti, te zaključuju da »upravo ministrova biografija najbolje svjedoči o njegovoj stručnosti i kvalifikacijama za provođenje složenih reformi koje zahtjeva resor Ministarstva znanosti u 21. stoljeću«. M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Vukovarsko Poglavarstvo protiv osnivanja škola na srpskom jeziku </p>
<p>VUKOVAR, 19. rujna</p>
<p> – Vukovarsko Gradsko poglavarstvo danas je raspravljalo o inicijativi da se osnuju škole na srpskom jeziku u Vukovaru i izrazilo mišljenje da bi osnovne škole u tom gradu trebale ostati jedinstvene ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i razrednim odjelima s nastavom na srpskom jeziku i pismu. </p>
<p> Inicijativu za osnivanje škola na srpskom jeziku i pismu pokrenulo je kod Ministarstva prosvjete i športa Zajedničko vijeće općina (sa srpskom većinom), koje je za to dobilo i potporu toga ministarstva.</p>
<p> Škole na području Vukovara trebale bi ostati jedinstvene ustanove sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina i Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH, jedan je od zaključaka s današnje sjednice vukovarskog Gradskog poglavarstva.</p>
<p> U zaključcima Gradskoga poglavarstva također se ističe kako jedinstvene školske ustanove pozitivno djeluju na još uvijek nezavršen proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.</p>
<p> Od Skupštine Vukovarsko-srijemske županije, koja je i nadležna za određivanje mreža škola na području Županije, zatraženo je da se pritom maksimalno poštuje načelo upisnog područja. </p>
<p> Takve zaključke od devet članova Poglavarstva podržalo je šest iz redova HDZ-a, dok su protiv bila tri člana Poglavarstva iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS). </p>
<p> »Nemam ništa protiv da se poštuju upisna područja, ali se mora uzeti u obzir volja i želja roditelja«, istaknuo je u raspravi član Poglavarstva Branko Šekuljica (SDSS) dodajući kako nije zadovoljan načinom kako se u »cijeloj priči« o osnivanju škola na srpskom jeziku i pismu postavilo Zajedničko vijeće općina.</p>
<p> Po njegovu mišljenju, škole na jeziku manjina mora organizirati Vlada jer ona i financira takve škole. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Strane tvrtke i kompanije nude više od domaćih kupaca</p>
<p>SPLIT, 19. rujna</p>
<p> – Nakon što je kupio hotel »Central«, jedan od najstarijih splitskih hotela u središtu grada, poduzetnik Željko Kerum, natječe se i za kupnju poznatog hotela »Split«, čijih 60 posto dionica prodaje većinski vlasnik, Hrvatski fond za privatizaciju. </p>
<p>Odluka o kupcu bit će donesena na sastanku upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju u listopadu, a za ponuđeni paket dionica procijenjen na 24,8 milijuna kuna natječe se i britanska tvrtka »Travelink Investment Ltd«.</p>
<p> Za hotel »Split«, Kerumova tvrtka »Neva Kerum« ponudila je 25 milijuna kuna koje bi bila u mogućnosti uplatiti – odmah. Tijekom prve dvije godine Kerum bi u obnovu hotela i povećanje broja radnika uložio čak 20 milijuna kuna. Međutim, britanska tvrka nudi milijun kuna više, koje bi uplatila 30 dana nakon potpisivanja ugovora, a u obnovu obećava ulaganje od 35 milijuna kuna. </p>
<p>Osim hotela »Split«, u prodaji bi se uskoro mogli naći i Apartmani »Lavica«, nekadašnji sastavni dio HC »Lav«, čiju je centralnu hotelsku zgradu za 5 milijuna eura kupio splitski »Eurodom«.</p>
<p> Odbor vjerovnika HC »Lav«, koji čine predstavnici Splitske banke, Fonda za privatizaciju i bivših zaposlenika, donio je odluku o prodaji apartmanskoga naselja, a početna cijena, bit će nešto niža od dva milijuna eura. Za kupnju apartmanskoga naselja, u kojem još uvijek živi tridesetak prognanika iz Vukovara, stigla su dva pisma namjere – tvrtke »Eurodom« i jedne inozemne kompanije. Arsen Lozić, stečajni upravitelj HC »Lav«, ističe kako bi odluku o prodaji »Lavice« trebao donijeti Trgovački sud u Splitu.</p>
<p> I za splitsko prenoćište »Slaviju«, oglašeno je javno nadmetanje 25. rujna u Trgovačkom sudu u Splitu, a početna cijena je 665.000 eura. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Splitski sportaši duguju za vodu 14 milijuna, a »Hajduk« 1,5 milijuna kuna</p>
<p>Splitsko gradsko poglavarstvo osigurat će 501.000 kuna za sanaciju DES-a, ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba </p>
<p>SPLIT, 19. rujna</p>
<p> – Splitsko gradsko poglavarstvo osigurat će 501.000 kuna za sanaciju DES-a, ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba. </p>
<p>Ta odluka, koja je prihvaćena u četvrtak na sjednici poglavarstva, u skladu je sa zaključcima o sanaciji ustanove, a očekuje se da će i ostali njezini osnivači, Splitsko-dalmatinska županija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ispuniti svoje obveze. Također se očekuje da će hrvatska Vlada na sjednici slijedećega četvrtka odobriti sredstva iz državnog proračuna. </p>
<p>Splitski poglavari raspravljali su i o izvješćima o poslovanju komunalnih poduzeća u vlasništvu grada i stanouprave za prvo polugodište ove godine. Financijsko poslovanje tih tvrtki uglavnom je zadovoljavjuće, osim u poduzećima »Promet« i »Vodovod i kanalizacije«, koja bilježe velike gubitke. Gubitak »Vodovoda i kanalizacije« iznosi 6,86 milijuna kuna, istaknuto je na sjednici, zbog vrlo loše naplate.</p>
<p> – Splitska sportska društava, duguju za vodu 14 milijuna kuna, što je više od dvostrukoga gubitka »Vodovoda i kanalizacije«, a samo NK »Hajduk« duguje čak 1,5 milijuna kuna, naglasio je Ivan Pulić, član poglavarstva zadužen za komunalu. Dodao je da kulturne ustanove, koje raspolažu s daleko manjim novcem, svoje račune – redovito plaćaju. </p>
<p>Gubitak javnog poduzeća »Promet« u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,8 milijuna kuna, što je za čak 64 posto manje od gubitka u istom razdoblju prošle godine. Pulić je kazao da se to splitsko poduzeće, napokon, počelo izvlačiti iz poteškoća, a tome su pridonijele mjere konsolidacije i povećanje cijena putnih karata. </p>
<p>Eduard Katačić, član poglavarstva zadužen za urbanizam, podnio je izvješće o poduzetim radnjama na izradi GUP-a Splita. Dogradonačelnik Željko Sikirica istaknuo je, kako je zadovoljan zbog transparentnosti rada, a gradonačelnik Slobodan Beroš poručio je izrađivačima GUP-a da imaju vremena koliko žele, samo da plan bude kvalitetan.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Čehok: Ministarstvo ne može zabraniti da sa svojom imovinom radimo što hoćemo</p>
<p>VARAŽDIN, 19. rujna</p>
<p> - Otvaranje kavane u dijelu palače Herzer, na varaždinskom Franjevačkom trgu, u kojem je donedavno bila prodavaonica bicikala, još uvijek nailazi na podijeljena mišljenja. </p>
<p>Palača je u vlasništvu grada, a na njezinom se prvom katu nalazi Entomološka zbirka. Zato u Gradskom muzeju smatraju da bi se otvaranjem kavane oduzeo dio prostora namijenjen muzejskoj djelatnosti. </p>
<p>Muzealci su se obratili i ministru kulture Antunu Vujiću. U ministarstvu su, pak, bili iznenađeni takvom odlukom grada, te, su inzistirali, tvrde muzejski djelatnici, da u palači bude samo – muzejska djelatnost. Tim više što je ministarstvo u sanaciju palače i u opremu za prezentaciju entomološke zbirke od 1996. godine uložilo više od milijun kuna. </p>
<p>U muzeju ističu da bi se u prizemlju palače Herzer trebao smjestiti i Povijesni odjel, dok bi u podrumu bio Arheološki odjel, čime bi se trajno riješile prostorne potrebe muzeja. </p>
<p>No, grad je već raspisao natječaj za najam tog dijela palače, a prostor je dodijeljen poduzeću »Gastrocom«.</p>
<p>– Ovo je poglavarstvo samo operacionaliziralo ranije želje, rekao je gradonačelnik Ivan Čehok. Dodao je da je, prilikom donošenja takve odluke, najveći argument bio taj, što su muzejski djelatnici u tom prostoru ionako namjeravali otvoriti kafić za – vlastite potrebe.</p>
<p>– Svugdje u svijetu muzeji imaju kavane i ne vidim razloga da tako ne bude i u Varaždinu. Ministarstvo kulture nije toliko naivno, da bi nam moglo zabraniti da sa svojom imovinom radimo što hoćemo. Ono nam je samo reklo, da muzeju trebamo osigurati dovoljno prostora, a naš ga muzej ima dovoljno i još će ga dobiti.</p>
<p>Nitko ne pita zašto su Zagrepčani dali dio muzeja za restoran, a Osječani dio kazališta za McDonald's, samo je to kod nas problem, istaknuo je Čehok.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Račan: Tek kada se ispravljena optužnica vrati u Zagreb, Vlada će razmotriti sadržaj </p>
<p>Račan je objasnio da je optužnica koju je Haag poslao protiv Janka Bobetka vraćena haaškom tribunalu iz formalno-pravnih razloga jer je uhidbeni nalog bio adresiran na haaško tužiteljstvo, a ne na Vladu/ Kada Haag vrati optužnicu, Vlada će utvrditi je li »optužnica utemeljena na Statutu i pravilima Haaškoga suda i je li u skladu s Ustavom Republike Hrvatske«</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Vlada se neće ustručavati koristiti sva pravna sredstva kada se iz Haaga vrati popravljena optužnica za generala Janka Bobetka, kada je riječ o eventualnom konfliktu sadržaja optužnice sa Statutom i pravilima Haaškog suda i Ustavom Republike Hrvatske. Rekao je to premijer Ivica Račan nakon zatvorene sjednice Vlade i sastanka čelnika vladajuće koalicije s predsjednicima klubova zastupnika petorke koji je održan u petak poslije podne u Banskim dvorima. Račan je objasnio da je optužnica koju je Haag poslao protiv Janka Bobetka vraćena haaškom tribunalu iz formalno-pravnih razloga jer je uhidbeni nalog bio adresiran na haaško tužiteljstvo, a ne na Vladu. »Tek kada se ispravljena optužnica vrati u Zagreb, Vlada će ući u meritum stvari, razmotriti sadržaj i utvrditi je li ona utemeljena na Statutu i pravilima Haaškoga suda i je li u skladu s Ustavom Republike Hrvatske«, naglasio je Račan. »U tome nam nisu potrebni nikakvi savjeti. Znamo koja sredstva imamo na raspolaganju, svjesni smo svojih ovlasti i zadaća, te će Vlada, u skladu sa svojim ovlastima i odgovornošću u ovoj ne tako lakoj situaciji, učiniti ono što mora kako bi zaštitila interese pojedinaca, ali i zemlje u cjelini«, istaknuo je premijer Račan. Nije želio komentirati, kako je kazao, ishitrene kritike Vlade kao ni ekstremne političke stavove koji, kazao je, ne pomažu ni Hrvatskoj ni generalu Bobetku. »U ovoj situaciji je važno biti na visini povijesne odgovornosti i ne pogriješiti, biti odgovoran i razborit i osigurati optimalni ishod. U tome očekujemo pomoć svih demokratskih snaga, građana i medija jer ishitrenost i radikalizam nisu dobri saveznici hrvatskih nacionalnih interesa«, upozorio je premijer. Odgovarajući na pitanje kako komentira napise stranih agencija da će na ovom problemu pasti njegova vlada, Račan je naglasio kako ne misli da će Vlada pasti na ovom pitanju, jer je pokazala da želi biti odgovorna i da nudi dogovor. »Nisam pesimist. Lako je biti dobar kada je lako, budimo to svi zajedno i kada je teško. Pokažimo koliko smo kvalitetni. Ova vlada prihvaća taj izazov, vidjet ćemo koliko su na to spremni i drugi«, kazao je Račan. Također je najavio da će tijekom idućeg tjedna obaviti konzultacije s nekim udrugama građana, a nastavit će se i sastanci sa svim parlamentarnim političkim strankama kao i s Predsjedništvom Sabora. Odgovarajući na pitanje znači li njegova izjava da će konzultirati i građane, a što je kazao u Saboru u četvrtak, namjeru da se organizira referendum, Račan je rekao da te konzultacije ne podrazumijevaju obvezno i referendum jer postoje i drugi načini da se provjeri njihov stav. »Predstavnici građana u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti polažu povijesni politički test. Ako taj test ne položimo dobro, onda će građani morati preuzeti stvar u svoje ruke«, istaknuo je premijer. Račan je objasnio i zbog čega je Vlada u četvrtak na zatvorenoj sjednici dala negativno mišljenje na prijedlog izmjene članka 20 Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom kojim se predlaže da se hrvatskom pravosuđu da mogućnost ocjene utemeljenosti haaških optužnica. Prema njegovim riječima to je moguće, ali bi to Hrvatsku uvelo izravno u sukob ne samo s Haaškim sudom nego i s međunarodnom zajednicom. »Treba vidjeti ima li Hrvatska načina da svoj stav obrani i bez takvog sukoba. Mi mislimo da imamo na raspolaganju takve mogućnosti i treba biti unaprijed svjestan posljedica poteza koje povlačimo«, mišljenja je Račan. Također je kazao kako će Vlada istodobno uložiti najveće napore da se redovno obavljaju i ostale zadaće jer se, kaže, mora osigurati normalno stanje u zemlji. Stoga će od 25. do 27. rujna biti održane radne sjednice Vlade vezane za raspravu o ispunjenju ovogodišnjeg proračuna te pripremama za proračun za sljedeću godinu.</p>
<p>Dada Zečić i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="102">
<p>Bobetko: Neću ići u Haag</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - »Odlučio sam - neću ići u Haag«, kazao je umirovljeni general Janko Bobetko u petak poslijepodne novinarima u svojemu domu. </p>
<p>Istaknuo je kako je mislio da su, u njegovoj 84. godini, sve bitke iza njega, no, očito je da je posljednja bitka ispred njega. »Kao najstariji antifašist u Europi i zapovjednik Hrvatske vojske u oslobodilačkim operacijama tijekom Domovinskog rata i kao vojnik koji je prošao dva rata u dvije pobjedničke vojske, mislio sam da su bitke iza mene«, rekao je Bobetko. Dodao je kako se sad mora boriti protiv još jedne agresije na Hrvatsku, ovoga puta »agresije tobožjega suda za ratne zločine, kojemu je namjera izbrisati povijest i osuditi slobodu«. </p>
<p>Bobetko je poručio javnosti, suborcima i braniteljima da budu jedinstveni, te da se ne dijele ni po političkim, niti po drugim osnovama. </p>
<p>»U svijetu nema zemlje u kojoj bi se sudilo vojsci koja je branila i oslobodila zemlju - u tome smo prvi i zadnji«, zaključio je Bobetko, napomnuvši da nam ne treba sud kada imamo slobodnu zemlju. A. Fjorović</p>
<p>Otkazao Mikuličiću, branitelji Šale i Mišetić </p>
<p>General Janko Bobetko otkazao je povjerenje odvjetniku Goranu Mikuličiću kojeg je u njegovu odvjetničku ekipu predložila Vlada. U Bobetkovoj su odvjetničkoj ekipi sada Bosiljko Mišetić i Petar Šale. D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="103">
<p>Bobetku u petak stizali brzojavi podrške</p>
<p>Generala Bobetka su u petak u kući u kojoj stanuje posjetili i dali mu potporu brojni političari, odvjetnici i njegovi suborci</p>
<p>Zagrebački odvjetnik Goran Mikuličić ispred kuće u kojoj stanuje general Bobetko</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Tijekom prijepodnevnih sati u petak kuću umirovljenoga generala Bobetka posjećivale su brojne osobe iz političkog života, odvjetnici i njegovi suborci. </p>
<p>Goran Mikuličić, jedan od generalovih odvjetnika, novinarima je kazao da ne može govoriti o sadržaju optužnice. Mikuličić je dodao da se general, s obzirom na godine i zdravstveno stanje, osjeća dobro. </p>
<p>Oko 14 sati generala Bobetka je posjetilo izaslanstvo HDZ-a - Ivo Sanader, Jadranka Kosor, Andrija Hebrang i Vladimir Šeks. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u ime HDZ-a poručio je Bobetku da je » heroj, da nije zločinac i da neće ići u Haag«. Andrija Hebrang je za nastalu situaciju optužio »Račanovu vlast«, dodao je da je jedina šansa da se ovo ispravi da Vlada predloži Saboru promjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. </p>
<p>Bivši ministar policije Ivan Jarnjak naglasio je da general Bobetko ostaje pri izjavi da neće ići u Haag. Jarnjak je dodao da je optužnica protiv načelnika glavnog stožera jedne vojske svjetski presedan te da bi to bilo suđenje pobjedničkoj vojsci i rezultatima koje je ona postigla. </p>
<p>Umirovljeni general Marinko Krešić također je bio u posjetu ratnom prijatelju te mu ponudio pomoć, a potporu mu je dao i ratni vojni invalid Miodrag Demo. </p>
<p>Generala Bobetka posjetili su još saborski zastupnik Branimir Glavaš, odvjetnik Petar Šale i generalov ađutant na južnom bojištu Zdravko Vladanović. </p>
<p>Djelatnici HT-a u petak su navodno radili na pojačanju telefonskih linija u generalovoj kući. Inače, otprilike svakih sat vremena u dom Bobetkovih stizali su brzojavi podrške. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="104">
<p>Oporba odobrava Vladinu odluku i traži konsenzus </p>
<p>Ivo Sanader: HDZ pozdravlja Vladinu odluku, ali samo ako nije optužnica u Haag poslana na doradu/Mislim da je Vladin potez prvi korak do toga da se razmotre i optužnice protiv generala Ademija i Gotovine, kazao je Joško Kontić (HSLS)/ To je odlična vijest, znak da se Vlada drži onoga što je u četvrtak premijer rekao Saboru, rekao je Anto Đapić (HSP) </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - »HDZ pozdravlja Vladinu odluku, međutim ako je optužnica u Haag poslana na doradu, onda to ne rješava ovaj problem, to je obično kupovanje vremena. I dalje smo mišljenja da je general Bobetko simbol obrane Hrvatske i da je optužnica protiv njega pitanje budućnosti Hrvatske«, rekao je u petak predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nakon što je čuo za izjavu potpredsjednika Vlade Gorana Granića da se optužnica protiv bivšeg načelnik Glavnog stožera, generala Janka Bobetka vraća u Haag. Sanader je najavio da će HDZ pozvati sve političke stranke u Hrvatskoj na dogovor oko tog pitanja. Sanader je najavio i organiziranje skupova potpore generalu Bobetku te predložio raspisivanje državnog referenduma na temu obrane digniteta Domovinskog rata. HDZ će to početkom sljedećeg tjedna predložiti u Saboru. Ako HDZ-ov prijedlog o državnom referendumu ne prođe u Saboru, Sanaderova stranka će ići na potpisivanje javne peticije građana kojom će se tražiti njegovo raspisivanje. Sanader je još kazao da premijer Ivica Račan i šef hrvatske diplomacije Tonino Picula u zadnjih godinu i pol nisu napravili ništa na međunarodnom planu kako bi svijet jasno znao da je Hrvatska bila žrtva agresije. HDZ će, dodao je, inzistirati da Sabor donese moratorij na sve Vladine odluke koje se tiču suradnje s Haaškim sudom sve dok Ustavni sud ne donese pravorijek o ustavnosti Vladine odluke u slučaju generala Gotovine. </p>
<p>»Mislim da je Vladin potez prvi korak do toga da se razmotre i optužnice protiv generala Ademija i Gotovine«, kazao je potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić. »Optužnice protiv Gotovine i Ademija ne samo da degradiraju Ustav nego i projekt stvaranja cijele Hrvatske, te se nadam da će i te dvije optužnice sutra krenuti prema Haagu«, rekao je Kontić.</p>
<p>»To je DC i tražio«, kazao je Mate Granić, predsjednik DC-a dodajući kako to znači da Vlada treba provjeriti jesu li optužnice u skladu s Ustavom i Statutom Haaškog suda. »Vlada treba reagirati korak unaprijed i zajedno s oporbom dogovoriti promjene Ustavnog zakona o suradnji s Haagom koje bi omogućile da Vrhovni sud ima mogućnost konačne provjere optužnica«, mišljenja je Granić. Vlada, naglašava, ne smije propustiti priliku za politički konsenzus, a nakon toga hitnim lobiranjem u SAD-u, Rusiji, Kini, Europskoj uniji i UN-u objasniti svoje poteze. »Sve se odluke moraju temeljiti na međunarodnom pravu i moraju biti jasne i transparentne«, zaključio je Granić.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog bloka Ivić Pašalić rekao je kako je sada očito da Vlada ima ustavne i zakonske mogućnosti vratiti optužnicu. »Podržavam Vladinu odluku. Na ovom pitanju treba postići politički i općenarodni konsenzus jer nije samo riječ o generalu Janku Bobetku, nego i o Domovinskom ratu i temeljima na kojima je stvorena hrvatska država«, kazao je. </p>
<p>»To je odlična vijest, znak da se Vlada drži onoga što je u četvrtak premijer Ivica Račan govorio u Saboru«, istaknuo je predsjednik HSP-a Anto Đapić. Dodaje kako je očekivao ovakvu odluku uz naglasak da se Vlada ponaša odgovorno. »Ovime je osiguran predah da se postigne konsenzus, a u cilju odbijanja ovog iživljavanja odnosno napada na hrvatsku državu. Vladi treba dati podršku«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="105">
<p>Račan: Tunelom Javorova kosa provozat ćemo se za Božić</p>
<p>Važno je što ova profitabilna cesta porezne obveznike neće stajati ni jednu kunu jer će sama sebe isplaćivati, kazao je premijer Ivica Račan/ Predsjednik Vlade je novinarima rekao da će se od Zagreba do Rijeke morati platiti 60 kuna</p>
<p>RAVNA GORA, 20. rujna</p>
<p> - »Nakon što su ovaj tunel preuzeli naši izvođači, uvjeren sam da će ga uspješno i završiti te vas odmah pozivam da se njime provezemo negdje između Božića i Nove godine kada bi mogao biti spreman za promet«, rekao je u petak premijer Ivica Račan u Ravnoj Gori nakon što se provezao kroz tunel Javorova kosa. </p>
<p>»Bitna je stvar što smo lošije kredite za ovu cestu zamijenili kvalitetnijima i povoljnijima jer je Hrvatska dobila kreditni rejting koji to omogućuje. Važno je i to što ova profitabilna cesta porezne obveznike neće stajati ni jednu kunu jer će sama sebe isplaćivati«, kazao je premijer.</p>
<p> Tunel Javorova kosa, dugačak 1460 metara, jedan je od tri vezana tunela ukupne dužine 2,7 kilometara koje su, nakon spora s francuskim graditeljima iz tvrtke Spie Batignolles, preuzeli hrvatski graditelji, a nositelj posla je tvrtka Strabag.</p>
<p>U obilasku trase od Bosiljeva prema Kupjaku premijera su pratili i potpredsjednik Vlade Ante Simonić, ministar javnih radova, obnove i razvitka Radimir Čačić i ministar pomorstva prometa i veza Roland Žuvanić. Obišli su i most Kamačnik, koji je dugačak 265 metara, te vijadukt Stara Sušica.</p>
<p>Njihov domaćin, predsjednik Uprave tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb Zoran Klarić, obećao je da će se dionica od Kupjaka do Vrbovskog u dužini od 17,8 kilometara izgraditi i prije početka turističke sezone iduće godine. »Jednako tako, do istog ćemo roka pustiti u promet i dionicu od Vukove Gorice do Bosiljeva, koja je dugačka 7,8 kilometara. Tako nam ukupno, od nedostajućih 44 kilometra za 2004. godinu ostaje dovršiti tek 13,5 kilometara«, rekao je Klarić.</p>
<p>Uoči napete sjednice na kojoj se Vlada morala upoznati s optužnicom protiv generala Janka Bobetka koja je stigla u četvrtak, premijer Račan je istaknuo da će se nakon dovršetka izgradnje prve faze odmah početi graditi druga traka, odnosno puni profil na mjestima gdje ga sada nema. Premijer je također naveo i da se pregovara sa Slovencima o vezi Rupa-Rijeka i dalje, na mrežu autocesta u Sloveniji. Najavio je da će se idući tjedan na sjednici Povjerenstva za izgradnju autocesta raspravljati o uvjetima koje moraju udovoljiti poslovno-uslužni objekti uz autocestu. »Kad već toliko ulažemo u autocestu red je da vozačima pružimo i najvišu razinu usluge na benzinskim crpkama uz cestu«, rekao je Račan. Upitan za visinu cestarine, Račan je rekao kako su ga informirali da će se od Zagreba do Rijeke morati platiti 60 kuna.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="106">
<p>Započeo prijekt izrade nacionalnog programa za pridruživanje EU</p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - U Ministarstvu za europske integracije (MEI) održan je početni sastanak djelatnika tog ministarstva s djelatnicima resornih ministarstava zbog izrade Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje EU, izvjestilo je u petak Ministarstvo za europske integracije. Nacionalni program predstavlja okvir koji objedinjuje godišnje planiranje, postavljanje kratkoročnih ciljeva i nadziranje procesa pridruživanja EU u različitim sektorima. </p>
<p>Proces europskih integracija zahtijeva administrativne, gospodarske, političke i pravne reforme, a kako cjelokupna reforma nije jednokratni proces, to će se i nacionalni program revidirati i prilagođavati godišnjim prioritetima. Budući nacionalni program sadržajno bi bio podijeljen na pet poglavlja: politički kriterij, gospodarske prilagodbe,usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s acquis communautaireom Europske unije sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, jačanje administrativne sposobnosti Hrvatske i komunikacijska strategija.</p>
<p>Koordinacija izrade nacionalnog programa povjerena je Ministarstvu za europske integracije, no njegov sadržaj čine doprinosi svakog tijela državne uprave. Uspjeh tog projekta kao i kvaliteta sadržaja nacionalnog programa ovisi o međusobnoj koordiniranosti i povezanosti svih tijela državne uprave u suradnji s Ministarstvom za europske integracije.</p>
<p>Nacionalni program svoj konačni oblik trebao bi doživjeti u prosincu ove godine kada će biti predan Vladi Republike Hrvatske na usvajanje. Hrvatska prema službenim najavama namjerava početkom sljedeće godine podnijeti Europskoj uniji zahtjev za punopravno članstvo. </p>
<p>B. Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="107">
<p>Bozanićevi izaslanici razgovarali s neraspoređenim policajcima </p>
<p>ZAGREB, 20. rujna</p>
<p> - Nadbiskup zagrebački i predsjednik HBK Josip Bozanić poslao je u četvrtak svoje izaslanike Josipa Mrzljaka, pomoćnoga biskupa zagrebačkoga, i Vladimira Stankovića, generalnoga vikara, na razgovor s neraspoređenim policajcima koji prosvjeduju ispred zgrade Vlade, a zadnjih su se dana sklonili u kapelu Sv. Fabijana i Sebastijana uz crkvu Sv. Marka, izvijestio je Ured zagrebačkog nadbiskupa.</p>
<p>U pratnji biskupa Mrzljaka i mons. Stankovića bio je i župnik župe Sv. Marka mons. Franjo Prstec.</p>
<p>Tijekom duljeg razgovora, crkveni su predstavnici saslušali probleme policajaca, tijek razvoja događaja i njihove stavove s obzirom na sadašnje stanje. Pokazavši razumijevanje za njihovu tešku situaciju, potaknuli su ih na dijalog s vlastima kako bi svi zajedno našli načina da se iziđe iz te »pat« pozicije, poručivši da su u tom dijalogu predstavnici Crkve spremni posredovati.</p>
<p>Nadbiskupovi izaslanici istaknuli su da ih Nadbiskupija zagrebačka iz kapele Sv. Fabijana i Sebastijana crkve Sv. Marka niti namjerava niti želi maknuti, ali da potiče i pozdravlja iznalaženje svih dobronamjernih rješenja da bi se ta situacija razumno i pravedno riješila. U razgovoru su predstavnici Crkve spomenuli i mogućnost iznalaženja, od državnih vlasti, zajamčenoga zaposlenja za neraspoređene policajce. </p>
<p>Osvrnuvši se i na uvjete u kojima se sada nalaze policajci koji prosvjeduju, crkveni su predstavnici primijetili da bi dulji boravak u takvim uvjetima bio poguban za njihovo zdravlje. Neraspoređeni policajci su se požalili da predstavnici vlasti iznose pristrane i negativne stavove o njima, navodi se u priopćenju iz Ureda zagrebačkog nadbiskupa.</p>
<p> Neraspoređene policajce u petak u 11 sati posjetilo je tridesetak pripsadnica Hrvatskoig pokreta za život i obitelj, Društva »Hrvatska žena« i »Marijine legije«. </p>
<p> Prosvjednicima, među kojima je stajala i glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić, obratila se vukovarska majka Kata Šoljić. Ocijenila je sramotnim suđenje hrvatskim braniteljima, a posebno generalu Bobetku kao simbolu Domovinskog rata. »Račan, Lučin i društvo su laž, prijevara i teror«, »General Bobetko jer hrvatsko dostojanstvo«, »Hrvati na noge!«, neke su od parola s transparenata koli su zajedno sa svijećama položeni uza zid kapelice. </p>
<p>M. L. i Hina</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020921].
|
