NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020719].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 238048 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ima li u Saboru političke volje za novi ustavni zakon o manjinama?</p>
<p>U petak će u Saboru, u ime parlamentarne većine, s predsjednicima klubova saborskih zastupnika razgovarati Mato Arlović / Manjine neprihvatljivim smatraju model koji se temelji na stavu da su svi građani Hrvatske politički Hrvati </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Nakon konzultacija predstavnika Vlade s predstavnicima nacionalnih manjina o prijedlogu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u petak će u Saboru – u ime parlamentarne većine – s predsjednicima klubova saborskih zastupnika razgovarati Mato Arlović, potpredsjednik Sabora i predsjednik Kluba SDP-a. Osnovni cilj tih razgovora bit će, doznajemo od visokog izvora u Vladi, ustanoviti postoji li u Saboru politička volja da se donese novi ustavni zakon o pravima manjina, na čije se donošenje Hrvatska obvezala i u Sporazumu o stabilizaciji i priključivanju sa EU-om.</p>
<p>Za donošenje ustavnih zakona potreban je 101 glas saborskih zastupnika, a Vlada u ostavci željela bi, ako je to moguće, da se ovaj zakon usvoji već na izvanrednoj sjednici potkraj srpnja, na kojoj će se glasovati i o povjerenju novoj Račanovoj vladi.</p>
<p>Vlada na konzultacije u Sabor šalje prijedlog zakona u kojem su neka ključna pitanja predložena u više varijanti i tek kad se ustanovi može li se skupiti 101 glas i za koju od opcija, na glasovanje će ići pročišćena verzija. </p>
<p>Dakle, jedan od glavnih problema o kojem će se raspravljati ovih dana je udio nacionalnih manjina među saborskim zastupnicima, ali i u jedinicama lokalne uprave. Kako doznajemo, predstavnici manjina željeli bi tzv. tretman pozitivne diskriminacije, odnosno mogućnost glasovanja na dva listića. Ako je to nemoguće, pristaju i na sadašnje rješenje prema kojem manjine u Saboru imaju pet zastupnika. </p>
<p>Manjine neprihvatljivim smatraju model koji se temelji na stavu da su svi građani Hrvatske politički Hrvati, pa nema smisla da se glasa po nacionalnoj osnovi, jer predstavnici nacionalnih manjina već i danas u parlamentu glasuju ne samo za odluke i zakone važne za nacionalne manjine, nego i za pitanja koja određuju život svih građana. </p>
<p>U prijedlogu ustavnog zakona predložene su dvije varijante članka 18. o zastupničkim kvotama nacionalnih manjina. Prema jednoj varijanti, nacionalne manjine čijih pripadnika u ukupnom stanovništvu ima više od 1,5 posto – u Hrvatskoj su to samo danas Srbi – imale bi najmanje jednog zastupnika, odnosno na 25.000 glasova pripadnika manjina dolazio bi po jedan zastupnik. Dakle, oni bi birali po tzv. nefiksnoj kvoti, slično kako se u Hrvatskoj svojedobno glasovalo za predstavnike dijaspore u Saboru. Predstavnici svih ostalih manjina imali bi u Saboru fiksnu kvotu – četiri zastupnika. Alternativa takvom načinu izbora zastupnika u Saboru je fiksna kvota od pet zastupnika za sve manjine, dakle današnje, postojeće stanje.</p>
<p>U tijela jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave pripadnici manjina svoje predstavnike biraju tako da, ako na temelju općeg biračkog prava ne bude izabran barem jedan pripadnik nacionalne manjine, one manjine koje na tim područjima imaju više od pet, a manje od 15 posto stanovnika, mogu zajedno birati jednog člana predstavničkog tijela. Manjine s većim udjelom od 15 posto stanovnika u određenim općinama ili gradovima nakon toga svoje predstavnike biraju proporcionalno, dok se u županijama proporcionalni princip primjenjuje već nakon pet posto udjela manjine u ukupnom stanovništvu.</p>
<p>U jedinicama samouprave u kojima manjine imaju najmanje 1,5 posto u ukupnom stanovništvu, ili na čijem području živi više od 200 pripadnika neke manjine (za županije je cenzus 500), biraju manjinsku samoupravu.</p>
<p>Manjinske samouprave općina imale bi 10 članova, manjinske samouprave gradova 15, a manjinske samouprave županija 25 članova pripadnika nacionalne manjine.</p>
<p>Jedna od najvećih novosti prijedloga ustavnog zakona je utemeljenje Savjeta za nacionalne manjine. Jedna od glavnih ovlasti tog savjeta bit će raspoređivanje novca koji u državnom proračunu osiguran za potrebe nacionalnih manjina. Taj posao danas obavlja Vladin Ured za nacionalne manjine, no iz redova predstavnika manjina bilo je mnogo primjedbi na tu raspodjelu. </p>
<p>Savjet za nacionalne manjine ima pravo Saboru i Vladi predlagati rasprave o pitanjima koje smatra značajnima, posebno vezano za provođenje ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena manjinska prava i slobode. Savjet također ima pravo davati mišljenja i prijedloge o programima javnih radijskih i televizijskih postaja, te predlagati poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina, kako bi se očuvalo njihovo postojanje na tim područjima.</p>
<p>Članove savjeta imenuje vlada. Sedam članova vlada imenuje na prijedlog manjinskih samouprava. Pet članova imenuje iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika, a na prijedlog manjinskih udruga vjerskih zajednica, pravnih osoba i građana pripadnika nacionalnih manjina. Članovi tog savjeta automatski su i svi zastupnici nacionalnih manjina u Saboru.</p>
<p>Postojanjem manjinske samouprave i Savjeta za nacionalne manjine bespredmetno će postati postojanje zajedničkog vijeća općina koje je, prema Erdutskom sporazumu, osnovano u županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Graljuk: »Pripadnici manjina trebaju birati i manjinskog i političkog predstavnika«</p>
<p>Zadovoljan sam načinom pripreme Nacrta prijedloga ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Imajući u vidu kako je ranije rađeno na izradi sličnog prijedloga, to je dovoljno za zadovoljstvo. Svjestan sam i manjkavosti, ali se nadam da ćemo raspravama u Saboru i prijedlozima udruga pojedinih manjina dobiti možda i kvalitetniji prijedlog, kaže Graljuk</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Vladin Nacrt prijedloga ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina dobio je – nakon sastanka članova Kluba nacionalnih manjina s premijerom Ivicom Račanom 12. srpnja, te sastanka čelnika koalicije čija je vlada u ostavci (bez vođe LS-a Kramarića) 17. srpnja – zeleno svjetlo za saborsku proceduru. O tom prijedlogu govori Borislav Graljuk, Ukrajinac porijeklom, zastupnik i predsjednik Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni novim prijedlogom Vlade? Odnosno, je li predstavnicima nacionalnih manjina omogućeno sudjelovanje u njegovu donošenju?</p>
<p>– Svim je zastupnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru bilo omogućeno sudjelovanje u dogovaranju, nijansiranju i predlaganju pojedinih detalja prijedloga ustavnog zakona. Zahvalan sam na kooperativnosti predstavnika Vlade Gorana Granića, jer razgovori nisu bili puka formalnost niti razgovori dviju suprotstavljenih strana. U dijelovima bitnim za pravnu artikulaciju prava manjina predstavnici Vlade imali su razumijevanja do zadnjeg trenutka usuglašavanja. To pokazuje da smo vrednovani kao legalni i legitimni zastupnici manjina koje su nas i izabrale. U vrijeme izrade Nacrta prijedloga ustavnog zakona, saborski su zastupnici nacionalnih manjina obavili vrlo kvalitetne i sadržajne razgovore s predsjednikom Mesićem i više puta s premijerom Račanom.</p>
<p>• Razgovori nisu bili tajni, kao što su govorili neki predstavnici manjina?</p>
<p>– Nisu. Svih pet zastupnika nacionalnih manjina u početku je sudjelovalo u radu, a kasnije najmanje četiri, ovisno o obvezama pojedinih zastupnika. Ako pet zastupnika nacionalnih manjina sudjeluje u izradi toga zakona, onda ne znam kako bi bili tajni.</p>
<p>• Pa jeste li zadovoljni ovim prijedlogom?</p>
<p>– Zadovoljan sam načinom pripreme toga prijedloga. Imajući u vidu kako je ranije rađeno na izradi sličnog prijedloga, to je dovoljno za zadovoljstvo. Svjestan sam i manjkavosti, ali se nadam da ćemo raspravama u Saboru i prijedlozima udruga pojedinih manjina dobiti možda i kvalitetniji prijedlog, iznijansiraniji, i time će zadovoljstvo biti veće.</p>
<p>• Dva su prijedloga za izbor predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor. Koji su to?</p>
<p>– Jedan je prijedlog da se predstavnici manjina biraju putem tzv. pozitivne diskriminacije, tj. da svaki pripadnik nacionalne manjine bira svojeg kandidata s manjinske liste, a istodobno bira i svojeg političkog kandidata. Znači, bilo koje političke stranke u Hrvatskoj.</p>
<p>Druga je varijanta ova koju smo dosad imali. To znači da se predstavnik manjine može opredijeliti – želi li birati svojeg političkog kandidata, što znači da tada ne može birati i manjinskoga, ili želi birati predstavnika manjine, što znači da ne može birati političkog kandidata. Mi mislimo da je postojeća varijanta dobra u odnosu na brojne druge države gdje toga nema, ali da nije dostatna i u duhu međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti građana. Znači, pripadnicima manjina trebalo bi omogućiti da kao ravnopravni građani biraju i manjinskog i političkog predstavnika.</p>
<p>• Najveći dio svojih manjinskih prava, prema novom prijedlogu, manjine će ostvarivati na razini lokalne uprave i samouprave. Je li tu nešto sporno, postoji li nešto što bi manjinama moglo ugroziti ostvarivanje prava?</p>
<p>– Uvjeren sam da ćemo manjinama omogućiti da svoje socijalne i ljudske probleme ne samo naglase nego i da ih kroz financiranje realiziraju. Da to u praksi funkcionira, a ne da sve završava na frazama »treba« i »može«. To znači da se kroz proračun mora potvrditi ravnopravnost manjina. Ovih sam dana čuo dobru sugestiju i primjedbu da u velikim gradovima, poglavito Zagrebu, nema koncentriranih manjinskih enklava, ali da postoji velik broj manjina i da se mehanizmom koji nudi ovaj prijedlog teško može osigurati sudjelovanje predstavnika manjina u vlasti Zagreba, bilo u četvrtima ili na razini cijelog grada. Zato vjerujem da ćemo amandmanima osigurati i predstavničke oblike manjina u vlasti grada Zagreba. To bi bilo dobro. Uostalom, takav oblik funkcioniranja manjina već se primjenjuje u Budimpešti.</p>
<p>• Određene nacionalne manjine traže specifičan, drukčiji status od ostalih manjina. Što vi mislite o takvom specifičnom položaju neke manjine?</p>
<p>– U hrvatskom ustavu piše da su svi građani pred zakonom jednaki. Isto tako, Ustav i postojeći zakon o nacionalnim manjinama kaže da su sve nacionalne manjine jednake, dakle jednakopravne i jednakovrijedne. Hrvatska se nalazi u vremenu u kojem su mnoge stvari već povijesna činjenica i danas, nakon završenih procesa izgradnje međusobnog uvažavanja na cijelom hrvatskom teritoriju, ne vidim dovoljno razloga da se pojedini dijelovi Hrvatske na razini tzv. regionalizacije ili na razini tzv. posebnog prava nekog naroda ili neke manjine, isključuju ili potenciraju. Mislim da je riječ o potrošenim pravima. Jer ne mogu shvatiti da u jednom dijelu Hrvatske Srbi imaju pravo na određena ministarska mjesta a isto tako da npr. u Ličko-senjskoj županiji, prema nekom zakonu RH, dakle jedinstvene države, nemaju ista prava na takva mjesta. Ako su sve manjine ravnopravne, onda Hrvatska mora o tome voditi računa, pogotovo u modernoj Hrvatskoj. Ne smije se bazirati na nekakav povijesni dokument iz jedne specifične psihološke situacije diktirane ratom, kao i izdvojenim razmišljanjima međunarodne zajednice. Dakako da ne želim biti arbitar, govorim o logici bilo koje države. Ne vidim razlog da se ne okrenemo budućnosti u duhu ravnopravnosti svih građana Hrvatske na cijelom teritoriju.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nezadovoljne samo manjine</p>
<p>Ustavne garancije i zakonski okviri nisu mogli predvidjeti da će popisom stanovništva iz 2001. godine broj pripadnika manjina pasti do mjere koja nikakvim izbornim zakonima ne omogućuje njihovo sudjelovanje u vlasti / Mijenjati Ustavni zakon o pravima manjina samo zbog rezultata popisa stanovništva je bespotrebno gubljenje skupog političkog vremena</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Istoga dana kad Sabor na izvanrednoj sjednici bude odlučivao o podršci Ivici Račanu i njegovom »novom« kabinetu, sabornici će na stolu imati i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Za potporu novoj vladi potrebna su 84 glasa, a za novi ustavni zakon treba glasati 101 zastupnik, ili kvalificirana većina za usvajanje ustavnih zakona. Može li zbog takvog dnevnoga reda nova vlada posrnuti na prvom zakonskom prijedlogu?</p>
<p>I vladajuća koalicija u ostavci i oporba u razgovorima za Vjesnik tvrde da su prava manjina u Hrvatskoj zakonom maksimalno zajamčena. Istina, rezultatima popisa stanovništva Hrvatska je pretvorena u nacionalno gotovo čistu državu. Ali, treba li mijenjati ustavna pravila koja se tiču prava manjina samo zbog statistike? Istina, predstavnici manjina u Hrvatskoj obavili su svoj dio posla i stvorili dojam o nužnosti još jače ustavnopravne zaštite manjinskih prava.</p>
<p>Na snazi su, trenutno, Zakon o upotrebi jezika i narječja nacionalnih manjina i Zakon o obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina. S političkim jamstvima iz novog ustavnoga zakona, manjine u Hrvatskoj uživaju standarde koje im pruža i tzv. europska pravna zaštita. Zanimljivo, s tom se tezom o podjednakom omjeru prava slažu i stranački predstavnici saborske većine i predstavnici oporbe. Nezadovoljne su samo manjine. Iz redova manjinskih zastupnika čuju se dvije ocjene. Prva, ne bi trebalo mijenjati propise nego praksu njihove primjene. Ta praksa znatno utječe na ostvarenje manjiskih prava.</p>
<p>Drugu ocjenu uglavnom zastupaju pripadnici srpske manjine – oni traže ne samo reviziju popisa stanovništva u potrazi za izgubljenih 200.000 nacionalno opredijeljenih sugrađana iz prethodnog popisa, nego i jamstva da se nekim drugim propisima stečena prava neće okrnjiti. Tu posebno misle na izborno pravo i participaciju u zakonodavnoj vlasti. Jačina pritiska za promjenu manjskog ustavnog zakona ne odgovara ni predloženim promjenama ni stvarnim potrebama. S obzirom na to da se Ustav ne primjenjuje izravno na konkretne slučajeve, eventualno zakidanje manjina u pravima regulirano je zakonskim odredbama. A njih nitko i ne spominje niti se njihovo usklađivanje najavljuje.</p>
<p> Ustavnim zakonom o pravima manjina trebao bi se uravnotežiti učinak popisa stanovništva i stvoriti uvjeti da manjine ostvare svoja prava bez obzira na to koliko imale udjela u stanovništvu. </p>
<p>Trenutno predstavnici manjina ravnopravnost traže isključivo u izbornom zakonu i cenzusu potrebnom da se prijeđe izborni prag. Stoga i pritisak za promjenu ustavnog zakona izgleda više kao posljedica neupućenosti, nego poduka Hrvatskoj o smislu manjinskih prava.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Uvjet Vijeća Europe nije ispunjen ni nakon šest godina </p>
<p>Novi šef misije OESS-a Peter Semneby u posljednjem je izvješću jasno povezao političke uvjete EU-a i obveze koje je Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Zbog nedonošenja novog ustavnog zakona o pravima manjina, Hrvatska godinama ima problema kad je riječ o procesu integracija u EU i NATO. </p>
<p>Hrvatska je, na temelju tog zakona, 1992. međunarodno priznata, no bivša je vlast derogirala neke odredbe zakona, pa ga je međunarodna zajednica proglasila diskriminatorskim. Usklađivanje tog zakona s međunarodnim standardima bio je jedan od uvjeta za primanje Hrvatske u Vijeće Europe 1996. godine, na što se hrvatska vlada obvezala. Hrvatska je u Vijeće Europe primljena uvjetno, a jedan od 21 uvjeta, novi ustavni zakon o pravima manjina, nije ispunila ni danas.</p>
<p>Početkom svibnja 2000. godine Sabor je odlučio predložiti novi nacrt zakona s rokom prihvaćanja do listopada 2000. godine. Taj je rok dosad prekoračen nekoliko puta, a koalicijska se vlast zbog toga znala i otvoreno sukobljavati sa OESS-om.</p>
<p>Svađa sa OESS-om zbog stanarskog prava svela se na tezu da je OESS u Hrvatskoj svoju misiju trebao ugasiti, što se pokazalo kontraproduktivnim, jer je novi ustavni zakon o pravima manjina, kao i ukidanje ostalih diskriminatorskih odredbi, ionako na popisu uvjeta EU-a.</p>
<p>Posljednje izvješće OESS-a pisano je u pozitivnom tonu, no uz zaključak da nije postignut napredak kad je riječ o ukidanju diskriminatorske legislative zaostale iz bivšeg režima.</p>
<p>Kolebanje vlade da snažnije zagrabi u reforme na ovom području stvorilo je Hrvatskoj probleme i u Europskoj uniji. Na popisu političkih uvjeta su povratak izbjeglica, omogućavanje prava na povrat privatne imovine i zakon o pravima manjina koji regulira njihov položaj i prava u društvu. Kritike zbog sporosti dolazile su i s američke strane.</p>
<p>Novi šef misije OESS-a Peter Semneby u posljednjem je izvješću jasno povezao političke uvjete EU-a i obveze koje je Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Semneby je nedavno boravio u Kopenhagenu gdje je od Danske, koja sad predsjeda EU, dobio punu potporu za požurivanje hrvatske vlasti da što prije ispuni političke uvjete.</p>
<p>Prije nego što hrvatska vlada uputi nacrt zakona u saborsku proceduru, ima međunarodnu obvezu konzultirati se sa OESS -om i Venecijanskom komisijom Vijeća Europe, da bi se ustanovilo je li nacrt zakona u skladu s međunarodnim standardima i ranijim preporukama te komisije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Čiča Tomina koliba</p>
<p>Kad su nakon pobjede 3. siječnja u ministarstva nagrnuli stranački aktivisti koalicijske šestorke, nitko od njih, osim starijih SDP-ovih aparatčika, nije imao iskustva u vladanju državom. Ali postojala su strana iskustva. Postojao je zdrav razum. Ali nije postojala zajednička volja da se državne službe, a posebno tajne službe, očiste od onih koji su jasno zlorabili svoje ovlasti da bi kršili tuđa prava</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Nije lako zamisliti Đurđu Adlešić kao modernu Matu Hari. Žena je, doduše, vrlo aktivna, poduzetna i ambiciozna.</p>
<p>Ima konja i jaše u slobodno vrijeme u Bjelovaru, u kojem je gradonačelnica. Njezino je ime u igri kad se kroji budućnost HSLS-a koji je napustio vladajuću koaliciju i formalno uzrokovao pad Vlade. Ona je predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Taj se odbor zauzimao za efikasniji nadzor tajnih službi. A iz svijeta tajnih službi izvučena je vijest da je Đurđa zapravo Tom.</p>
<p>Priča o Đurđi Adlešić kao agentici koja je hrvatskim tajnim službama, koje su radile za HDZ, prije 2000. godine odavala što radi tadašnja oporba stara je i poznata u obavještajnim krugovima. Isto kodno ime, Tom, i ista uloga prišivali su se i šefu konkurentskih liberala Zlatku Kramariću. Takve su se priče, s razlogom ili bez razloga, lijepile uz opozicionare i intelektualce još od vremena Jugoslavije pa do današnjih dana. One su uvijek izazivale nekoliko osnovnih pitanja.</p>
<p>Zašto baš taj i taj? Zašto baš sada? Tko je pokrenuo priču? Koliko je ona točna? Kome je to u interesu?</p>
<p>Đurđa Adlešić je pogodna i prikladna za pokretanje priče iz najmanje dvaju razloga. Prvo, bila je i još je predsjednica važnog saborskog odbora koji se bavi nacionalnom sigurnošću. Drugo, jer je važan igrač u mogućem zbijanju, razbijanju ili usmjeravanju preostalog dijela HSLS-a koji će imati određenu ulogu u opoziciji, ali i na budućim izborima.</p>
<p>Nakon lakših odgovora na pitanja zašto baš ona i zašto baš sad, slijede teža pitanja, zasad bez pravih odgovora. Tko je i zašto lansirao priču i koliko je ona točna.</p>
<p>Priču su u optjecaj mogli pustiti disidentski nezavisni liberali koji su istjerani iz HSLS-a, da bi destabilizirali svoju bivšu stranku ili nagnali neodlučnu Đurđu Adlešić na akciju protiv Dražena Budiše.</p>
<p>Priča je mogla poteći iz Budišina kruga, da bi se neutralizirala opasna konkurentica u stranci.</p>
<p>Priča je mogla krenuti iz neke od konkurentskih stranaka u koaliciji ili izvan nje.</p>
<p>Priču su mogli lansirati oni dijelovi tajnih službi koje nova vlast nije uspjela staviti pod kontrolu. Onima koje je kontrolirao Pašalić može biti u interesu da HSLS gurnu još više udesno uklanjanjem umjerene Đurđe Adlešić.</p>
<p>Vrijeme će pokazati, a možda i neće, je li Đurđa Adlešić svjesno radila kao informatorica HDZ-ovske tajne agenture, je li bila iskorištavana jer je neki njezin prijatelj cinkario sve ono što bi mu ona naivno rekla ili je sve to skupa dobro plasirana dezinformacija.</p>
<p>Doba kad padaju vlade i u zraku lebde mogući izbori pravo je doba za rat poluinformacijama i izvlačenje pripremljenih dosjea iz podruma na svjetlo dana.</p>
<p>HDZ-ova je vlast bila zaslužna za neumjereno bujanje tajnih službi koje su u Hrvatskoj godinama služile za obranu i promicanje stranačkih i osobnih interesa. Zato je njihova sprega sa svijetom kriminalaca i reketara, gdje se vrti novac, bila logična.</p>
<p>Dosadašnja koalicijska vlast u ostavci, s dominantnom ulogom SDP-a i HSLS-a, zaslužna je za to da se u taj polusvijet nije prstom dirnulo. Jedini gubici koje je to miješano društvo agenata, lažnih tajkuna i kriminalaca pretrpjelo su oni nastali u međusobnim obračunima na gradskim ulicama. Hrvatsko je pravosuđe, još u porođajnim mukama, tome kao garnirung priložilo nešto malo dana istražnog zatvora za Kutle, Guciće i slične već polurehabilitirane očeve hrvatskog pretvorbenog čuda.</p>
<p>Kad su nakon pobjede 3. siječnja u ministarstva nagrnuli stranački aktivisti koalicijske šestorke, nitko od njih, osim starijih SDP-ovih aparatčika, nije imao iskustva u vladanju državom. Ali postojala su strana iskustva. Postojali su primjeri smjena vlasti u sličnim tranzicijskim zemljama. Postojao je zdrav razum. Ali nije postojala zajednička volja da se državne službe, a posebno tajne službe, očiste od onih koji su jasno zlorabili svoje ovlasti da bi kršili tuđa prava.</p>
<p>Često netko u razgovoru spomene kako mu se čini da ova vlast nije učinila ništa jer je izgledalo kao da je ucijenjena, ili je u pitanju neki tajni dogovor s onim bivšima. Bili su toliko desnobojazni da su zaboravili da djeluju kao koalicija lijevog centra. Nisu imali muda raščistiti tajne službe pa su sami sebi ostavili, kako kaže IDS-ovac Kajin, »kukavičje jaje koje se sad, nakon dvije trećine mandata, počelo aktivirati«.</p>
<p>Zbilja čudno. Počeli smo s Đurđom kao Tomom da bi na kraju ustanovili kako je, zbog bojažljivih političara, ova zemlja bila i ostala Čiča Tomina koliba u kojoj svatko može, kad se to nekome prohtije, osvanuti kao dežurni Tom.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gdje su pravi liberali?</p>
<p>DADA ZEČIĆ </p>
<p>Hrvatska će najesen dobiti i treću stranku liberalnog usmjerenja. Stranku kojoj je jedan od temeljnih ciljeva okrupnjavanje političke scene s naglaskom na liberalizmu. Kojem liberalizmu, pitanje je, kad sve tri političke liberalne opcije u Hrvatskoj za sebe uzurpiraju titulu »pravih liberala«. </p>
<p>Treba se vratiti na početak. Na sada već daleku 1989. godinu kad je osnovan HSLS. Tada jedina politička opcija liberalnog, ali i socijalnog usmjerenja, egzistirala je do 1997. A onda je pukla na dva dijela i rodila se Liberalna stranka. I njoj je bio cilj, kao što je to bio i HSLS-u, promicanje liberalnih ideja i očuvanje liberalne opcije. I tako su hrvatski liberali imali kvalitetno biračko povjerenje sve vrijeme svog oporbenog staža. To je povjerenje na kraju sretno okrunjeno na trećesiječanjskim izborima. A onda je doživjelo svoj pad. </p>
<p>U četvrtak su iz HSLS-a i službeno istupili tzv. nezavisni liberali i najavili - osnivanje stranke. Tu grupaciju, inače, čine ljudi koji su 1997. zamjerali sadašnjim LS-ovcima osnivanje stranke i koji su u to vrijeme bili »nacionalno osviješteni«.</p>
<p> Danas je situacija drukčija. Nezavisni liberali sada pretjeranu nacionalnu osviještenost zamjeraju predsjedniku HSLS-a Draženu Budiši. Naglašavaju da je aktualno vodstvo HSLS-a povrijedilo temeljna demokratska načela stranke, te da je - neliberalno. A da su oni - pravi liberali.</p>
<p> Ako su pravi liberali i u LS-u i u HSLS-u, može se zaključiti da je liberalizam, inače politička opcija širokog spektra, u Hrvatskoj nešto drugo. Na ovim se prostorima, dakle, liberalna opcija može nazvati svim imenima. Ne, međutim, i liberalnim.</p>
<p> Svi liberali, naime, koliko god da ih ima, ne pokazuju ni prema biračima, ni u međusobnim oštrim obračunima, liberalizam i političku toleranciju. Birači će to znati vrednovati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Trebaju li nam novi eksperimenti?</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić iskoristio je pokroviteljstvo nad predstavljanjem ovogodišnje Rang liste hrvatskih banaka, u organizaciji Privrednog vjesnika i Hrvatske gospodarske komore, za iznošenje vlastitog shvaćanja monetarne i gospodarske politike. Predsjednik je još jednom ponovio teze, koje obično u javnosti zastupa tzv. starija skupina ekonomista (Stjepan Zdunić, Dražen Kalogjera, Branimir Lokin...), a prema kojima monetarna i ekonomska politika trebaju biti u funkciji razvoja i pune zaposlenosti, a ne samo u funkciji održavanja postignute stabilnosti cijena i tečaja kune. </p>
<p>Mesić izravno kritizira Hrvatsku narodnu banku, a neizravno i Vladu, tražeći promjene u monetarnoj i ekonomskoj politici i »odgovarajući režim deviznog tečaja kune«. On se, drugim riječima, zalaže za deprecijaciju ili čak devalvaciju kune, iako ne rabi te riječi. Pritom ne govori za koliko bi kuna trebala oslabiti i što bi njezino slabljenje značilo za tvrtke, banke, ali i građane čije su bilance i krediti izraženi u kunama, ali vezani deviznim klauzulama.</p>
<p>Predsjednik, kritizirajući u prvom redu monetarne vlasti, ne govori da bi takva »reafirmacija nacionalne valute - kune« u praksi značila smanjenje većine plaća, poskupljenje cijena i bankrot niza poduzeća, banaka, ali i pojedinaca koji više ne bi mogli uredno otplaćivati vlastite kredite. </p>
<p>Što bi dobilo gospodarstvo? Većina hrvatskih, »slabo produktivnih i izvozno nekonkurentnih«, poduzeća time bi još jednom dobila prigodu povećati vlastiti izvoz, ali bi istodobno narasli i njihovi troškovi poslovanja, te opao ionako nizak životni standard hrvatskih građana i ponovno oživio duh inflacije ili čak hiperinflacije. </p>
<p>Ekonomisti i gospodarstvenici (mahom neuspješni), koji se zalažu za intenzivnije tiskanje novca i »korigiranje deviznog tečaja kune«, ne brinu previše o tim posljedicama, nego razmišljaju kako u inflacijskom okružju zamagliti vlastito loše i netržišno poslovanje. O tome svjedoči i rečenica koju je nedavno autoru ovih redaka izrekao jedan od istaknutih protivnika restriktivne monetarne politike i jake kune: »Probali bi štampati više novca, vidjeli bi što će se dogoditi i ako krene loše jednostavno bi stali«.</p>
<p>Predsjednik, za razliku od Račanove sadašnje, a vjerojatno i buduće vlade, protivi se daljnjoj privatizaciji banaka (Poštanska, Croatia banka) i osiguravajućih kuća (Croatia osiguranje). Izjava sadašnjeg predsjednika Uprave neprivatizirane Hrvatske poštanske banke Josipa Sladea, da »profit ne smije biti jedini cilj HPB-a«, najbolji je argument za što žurniji nastavak privatizacije hrvatskoga gospodarstva.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Lice, mjesto i vrijeme zločina</p>
<p>Haag sve više zadire u politički kontekst koji je iznjedrio zločinačku politiku i masovne zločine, a Miloševićev proces istražitelje navodi na početak, na mjesto i vrijeme gdje su počeli zločini. To je ono što, tvrde odlični poznavatelji »idejnih (s)kretanja«, najviše uznemirava srpsku nacionalističku elitu. Ona je svjesna da se izvjesna Miloševićeva taktička prednost s početka suđenja istopila, da se počinje saznavati ono o čemu se šutjelo, te da ima sve više dokaza o »zajedničkom zločinačkom pothvatu«</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Jedan je albanski književnik i disident ovih dana prepričavao svoj neposredni doživljaj suđenja Slobodanu Miloševiću. Imao je, kaže, mogućnost sjesti iza staklenog zida, samo nekoliko metara od bivšeg jugoslavenskog predsjednika, i vidio je zapravo dva čovjeka: jednog oronulog, iscrpljenog i namrgođenog starca koji pogledava znatiželjnu publiku, te, od trenutka kad je ušao sudac i započelo ispitivanje svjedoka, lice agresivnog, licemjernog i bezdušnog osumnjičenika za ratne zločine. Tako nekako, podvojeno i šizoidno, zasad teče suđenje osobi kojoj je Zapad tijekom prošlog desetljeća ratova dao nadimak »balkanskoga krvnika«, ali i tepao kao »faktoru mira i stabilnosti«. Šezdesetogodišnji Milošević, kao što se zna, ne priznaje Haaški sud, jer ga drži nelegalnom institucijom, ne osjeća se krivim ni po kojoj točki optužnice, a brani se i dalje sam. Trojica dodijeljenih prijatelja suda gotovo su neprimjetni, a dvojica beogradskih odvjetnika služe za medijsku potporu kod kuće. Sve ostalo - prikupljanje materijala, dokumenata i dokaza uz čiju pomoć Milošević unakrsno ispituje svjedoke - obavljaju njemu vjerni članovi partije koja se u međuvremenu rascijepila baš na pitanju njegovanja njegova lika i djela. </p>
<p>U procesu protiv Miloševića polako se privodi kraju saslušavanje svjedoka i iznošenje dokaza za kosovsku optužnicu. Očekuje se da prije ljetne stanke još Zoran Lilić, Miloševićev prethodnik na mjestu predsjednika SRJ i stoga jedan od najzanimljivijih svjedoka, sjedne na klupu. Lilić čeka i da mu beogradske vlasti s leđa skinu obvezu čuvanja državne tajne, a još nije jasno za koju će se opciju odlučiti: ili će strašno inkriminirati bivšeg šefa i priznati da se nije miješao u svoj posao, ili će optužiti sam sebe. U svakom slučaju, Lilić će zasjeniti svjedoke poput prištinskog publicista Vetona Surroija ili nekadašnjega kosovskog čelnika Mahmuta Bakalija, odnosno civilnih žrtava koje su svjedočile o zločinima srpskih vojno-policijskih i paravojnih snaga, a Milošević ih je pritom maltretirao i ponižavao ciničnim potpitanjima »u koliko je sati izvršen taj napad« ili »kolika je udaljenost između dva prozora s kojih se pucalo«. Otkad je suđenje započelo, Milošević je dva puta prebolio gripu, a posljednjih dana je suđenje prekinuto zbog njegova visokog tlaka. I glavna je tužiteljica bila cinična kad je rekla kako se nada da se optuženik neće opet razboljeti: »Svaki put kad dođu dati iskaz svjedoci 'dobri' za optužbu, izgleda da njegovo zdravlje trpi od nečega... Svi smo već pomalo umorni od gledanja njegovih scena i slušanja kako ukazuje na krivnju NATO-a i na odgovornost Albanaca«, priznala je Carla del Ponte.</p>
<p>Stanka u Haaškomu sudu trajat će od 26. srpnja do 26. kolovoza, a sredinom rujna trebao bi početi proces za zločine počinjene u Hrvatskoj. Tužiteljstvo je objavilo detaljni plan izvođenja dokaza za Vukovar, Dubrovnik i druga mjesta, a koristit će se novinski tekstovi, knjige, pa i transkripti koje su, prilikom prisluškivanja Miloševića, napravile hrvatske tajne službe. Unatoč formalno prihvaćenoj suradnji s ICTY-jem, SRJ i dalje na sve moguće načine opstruira pomoć, pa se donedavni nacionalni idol nema na što žaliti. Najnoviji primjer je šesto uzastopno odbijanje Beograda da haaškom tužiteljstvu da na uvid žalbu (uz popratnu dokumentaciju) koju je Slobodan Milošević osobno napisao nakon odvođenja u pritvor 31. ožujka 2001. godine. Riječ je o ključnim navodima, jer potvrđuju njegovu umiješanost u ratne sukobe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U žalbi Milošević, prema ocjeni tužiteljstva, dobrovoljno priznaje da je sudjelovao u financiranju i podršci vojsci i paravojskama u Hrvatskoj i BiH, za što ga tereti i haaška optužnica. Beogradski vlastodršci rekli su da će uvid u dokumente biti moguć tek nakon što pred Međunarodnim sudom pravde budu okončani sporovi koji se vode između Jugoslavije i Bosne i Hercegovine odnosno Hrvatske!Bez obzira na Miloševićevo bahato držanje pred sudom, odnosno posljedice koje ono izaziva u srbijanskoj javnosti, Haag je zapravo mjesto na kojemu će se (ili se neće) potvrditi beogradska spremnost na suočavanje s istinom, iskrenost, pa i reforme u cjelini. Naime, Haag sve više zadire u politički kontekst koji je iznjedrio zločinačku politiku i masovne zločine, a Miloševićev proces istražitelje navodi na početak, na mjesto i vrijeme gdje su počeli zločini. To je ono što, tvrde odlični poznavatelji »idejnih (s)kretanja«, najviše uznemirava srpsku nacionalističku elitu. Ona je svjesna da se izvjesna Miloševićeva taktička prednost s početka suđenja istopila, da se počinje saznavati ono o čemu se šutjelo, te da ima sve više dokaza o »zajedničkom zločinačkom pothvatu«: bankovna izvješća o ilegalno iznesenom novcu i umjetninama, osobno Miloševićevo zapovijedanje tajnim službama, svjedoci insideri, na svjedočenje spremni razvlašteni i osiromašeni ostaci paravojski. Srbija može stati iza Miloševića, o čemu on mašta, a može ga uzeti i kao šansu za okretanje povijesne stranice.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Priča nakon koje je teško zaspati!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Do neprofilirane i loše vođene emisije »Halo, Zagreb« u četvrtak, u kojoj su voditelji Uršula Tolj i Matija Lovrec pokušavali glumljenom ležernošću crne vijesti prezentirati kao da govore o Severininom donjem rublju, hrvatsko sam sudstvo doživljavao kao najneuređeniji, najkompromitiraniji i najneorganiziraniji segment pravne države, ali ne i kao cirkus. U to se, naime, hrvatsko sudstvo iz dana u dan pretvara. Uvjerilo me u to Lozinino redikulozno tretiranje »slučaja Lora«, tragikomično nastojanje izvjesnog vrbovačkog suca Kranjca da silom zadrži mjesto predsjednika suda te, konačno, dobar i pomalo ironičan raport Edija Škovrlja o još jednom seksualnom izgredu (ne)časnika nad ročnikom u benkovačkoj vojarni.</p>
<p>Način na koji zadarski sud nastoji relativizirati zločin (ne)časnika HV-a - po uzoru na dosadašnje slučajeve maltretiranja, šikaniranja i bludničenja (ne)časnika nad ustrašenim i bespomoćnim ročnicima - graniči s pljuvanjem nezainteresiranoj javnosti u oči. Pazite, iako postoji sumnja da je poručnik I. M. i prije ovog, na sreću razotkrivenog silovanja ročnika iz Osijeka, počinio slična zlodjela, zadarski sud smatra da ne postoje zakonski uvjeti za (ne)časnikovo zadržavanje u pritvoru. Zašto? Zato, objašnjava sudac Branko Brkić u emisiji »Halo, Zagreb«, jer okolnosti silovanja nisu osobito teške!? Time što je I. M. prisilio vojnika na felatio, nije, tumače nevjerojatni suci, narušeno žrtvino zdravlje. I. M., dakle, nije vojnika prethodno pretukao, nije mu pucao u koljena, nego ga je samo prisilio na bludnu radnju. Pritom, prema Brkiću, bezbolnu. Zadarski sud silovanog, samo zato što nema okom vidljive povrede, tretira kao bezosjećajnog robota, što je u sudskim analima rijetko zabilježeno neandertalstvo.</p>
<p>Objašnjenjem zbog čega sud nije (ne)časnika do suđenja strpao iza rešetaka, macho Branko Brkić tone u još dublju glupost. Naime, I. M. nije vojnika prisilio na seks kao poručnik, dakle putem zapovijedi, nego - pištoljem!? Ili, kako to uvijeno tumači Brkić i kolege mu, I. M. se nije pri silovanju služio nadređenim položajem s osnova vojne hijerarhije!? Eto kakvi nam ljudi »pravdu« dijele?! Brkić i drugovi sa zadarskog suda omogućili su ostalim I. M.-ovima da i dalje, ali bez povika »Silujem te kao časnik!«, čine zločin, koji, s obzirom na razne Brkiće, žrtve i ne prijavljuju.</p>
<p>Iz Škovrljove kratke priče o kaosu koji vlada i u vojarnama i na sudovima lako je razaznati da je upitno hoće li se optužnica protiv poručnika HV-a uopće i podići. Kako? Zašto? Zbog I. M.-ovih crnih pipaka, zbog podzemlja, korumpiranosti, zaborava i nemoći tzv. običnih, malih ljudi te zbog javnosti koja sve više gura glavu u pijesak pred silnicima s oružjem, činovima i privilegijama. A što na sve to kaže I. M.? Da je šokiran saznanjem o svom zlodjelu!? Zar ste drugo i očekivali? Uostalom, prisjetite se samo kakvo je Damir Džeba izigravao nevinašce pred sucem kada je svojim autom uništio maćuhice pred zagrebačkim HNK-om? Kleo se da je to učinio u nesvjesnom stanju (jer je, dobrica, popio jednu pivu) te da inače, pri punoj svijesti, ni mrava ne bi zgazio. Mrava možda i ne. A ljude? E, to je već druga priča s kojom, u izmijenjenim okolnostima i s dosad skromnijim rezultatima, nastavlja još uvijek HV-ov poručnik I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Dalaj-lama i europsko kršćanstvo: misao koja teži pružanju putokaza kako živjeti u skladu sa sobom</p>
<p>Susret s Dalaj-lamom je susret s misaonom baštinom koja je u opreci s europskom, premda je ta misaona matica stubokom kršćanska. Naime, kako je Dalaj-lama istaknuo (u svom govoru pred Hrvatskom akademskom zajednicom u Splitu): »Jedini interes o kojem treba razmišljati je učiniti čovječanstvo boljim, a jedina zapreka tomu je krajnja sebičnost koju imamo. Suosjećanje je suprotnost sebičnosti, a potrebno je razbiti osjećaj samopoštovanja…!«</p>
<p>ANNA MARIA GRÜNFELDER</p>
<p>Duhovni i</p>
<p> – u Europi de facto priznat svjetovni – poglavar Tibeta, Dalaj-lama, govorio je pred zastupnicima u Europskim parlamentu u Strasburgu (nastup kakav protokol inače predviđa isključivo za državnike, važan je signal Europske unije prema Kini). Dalaj-lama je govorio o Europskoj uniji kao primjeru nadgranične suradnje europskih naroda.</p>
<p>Poruka mu je bila jasna: istaknuo je da ne traži nezavisnost za Tibet, ali spremnost na dijaloga, poštovanje tibetanske kulture. </p>
<p>Poznato je da Dalaj-lama s tom porukom – s pozivom na dijalog, razumijevanje, nenasilje – obilazi svijet, kako bi ga zainteresirao za sudbinu svoje zemlje i svog naroda. </p>
<p>Međutim, njegovi pozivi u Europi odjekuju kao upute za uspješan suživot ljudi u svojim sredinama. Europski je težiti formiranju ličnosti, stjecanju i poštivanju prepoznatljive individualnosti. Susret s Dalaj-lamom je susret s misaonom baštinom koja je u opreci s europskom, premda je ta misaona matica stubokom kršćanska. </p>
<p>Naime, kako je Dalaj-lama istaknuo (u svom govoru pred Hrvatskom akademskom zajednicom u Splitu): »Jedini interes o kojem treba razmišljati je učiniti čovječanstvo boljim, a jedina zapreka tomu je krajnja sebičnost koju imamo. </p>
<p>Suosjećanje je suprotnost sebičnosti, a potrebno je razbiti osjećaj samopoštovanja…!«</p>
<p>Te riječi su apel koji odzvanja i u Evanđelju. Isus kaže: Tko ljubi svoj život, izgubit će ga, tko mrzi svoj život na ovom svijetu, sačuvat će ga za život vječni. (Iv., 12,25). </p>
<p>Postoje zajednički temelji čovjekova odnosa prema svijetu, koji su nadahnuli postmodernu tezu o »smrti subjektu«, izvedenu iz osjećaja »slabog subjekta«, iz spoznaje da samoostvarivanje i formiranje ličnosti nailaze na nadmoćne nekontrolirane i često anonimizirane procese koji u kontekstu ekonomskih, ekoloških i političkih kriza postaju sve utjecajniji. </p>
<p>Tako se na srednjoeuropskim prostorima može ustanoviti da se intelektualna mladež sve više identificira s tezama o »slabom subjektu« ili »smrću subjekta«. </p>
<p>Pitanje kako je došlo do proglašenja »smrti subjekta« i pitanje, je li to krajnja posljedica »smrti Boga« ili kazna za oholosti ljudskog subjekta koji je Boga proglasio mrtvim, analizirano je tijekom dvadesetoga stoljeća često i kritički, upravo i baš u pogledu hipokrizije, oholosti subjekta i »Ja« sa svim posljedicama. </p>
<p>Iako je europsko »dolaženje k sebi«, razvitak od pukog vitalnog postojanja u svjesno, racionalno postajanje važan katalizator u razvitku čovjekova odnosa prema svijetu, u europskom intelektualnom razmišljanju taj je put prepoznat i kao uzrok opasnosti po život i po budućnosti čovječanstva. </p>
<p>Još u vrijeme procvata refleksivne filozofije Goethe je izrazio odlučnu skepsu i otvorio put spoznaji dalekoistočnih tradicija, u kojima je Goethe pronalazio elemente za odnos prema prirodi kao prema biću u odnosima i za relativiziranje hipokrize »Ja«. </p>
<p>U susretu europskih i dalekoazijskih filozofa otkrilo se da dalekoistočne tradicije za pojam »Ja« ne poznaju samo jednu riječ nego njih više, čija značenja potpuno ovise o stupnju i naravi odnosa među sugovornicima. </p>
<p>Da su dalekoistočne tradicije privlačne Europljanima može se pripisati činjenici da u središtu nije »Ja« nego nešto neodređenije »sveopće« i da je ozračje, okolina važnija od središta, da lebde »između« umjesto da su na određenome mjestu, i da – na posljetku – tajna samoostvarivanja individue njeno stapanje sa sredinom, njena sposobnost izgraditi gustu mrežu odnosa. </p>
<p>No ne samo Daleki istok je podario tu spoznaju. Da je čovjek »biće u odnosima« Europa je čula i od Martina Bubera; tu je definiciju čovjeka papa Ivan Pavao II. ugradio u temelje svoje misli o čovjeku. </p>
<p>I put k tome »mekanom subjektu« koji ne vodi kroz rađanje vlastite samosvijesti, čini se da je zanimljivija »terapeutska« metoda liječenja od europske, odnosno zapadnjačke, gotovo patološki pretjerane, samosvijesti sa svojom težnjom samouništenju. </p>
<p>Zapadnokršćanske su crkve svjesne da istočna misaona tradicija ima fascinantan utjecaj na Europljane koji su okrenuli leđa njima i kršćanskoj »vjerskoj ponudi«. </p>
<p>Crkve se pitaju što li ljudi pronalaze u budizmu, hinduizmu, što im kršćanstvo nije dalo, odnosno ne može dati? </p>
<p>Čak i način, na koji je u Europi prisutna, popularizirana, čak i profanirana azijatska misao, oblici kultova ili joga-vježbi, lišeni svojih misaonih temelja, pretendiraju da europskim sljedbenicima pruže putokaz kako živjeti u skladu sa sobom, i kako popuniti prazninu koju im i uspješno samoostvarivanje ostavlja neispunjenom. </p>
<p>Dalaj-lama ima mnogo izvora svoje karizme – nije samo poglavar i duhovni autoritet, nego je oličenje ljudskih sudbina kakve su nakon Drugog svjetskog rata zadesile milijune diljem Europe i Azije, sudbina izbjeglica, displaced person i migranata bez domovine. </p>
<p>S takvom duhovnom prtljagom, takvom riznicom iskustava Dalaj-lama je, bez dvojbe, konkurencija zapadnim vjerskim autoritetima. To možda donekle rasvjetljava većinom neobjašnjivo držanje katoličkih biskupa prema njemu, bježanje nadbiskupska splitskog od susreta i isključivanje javnosti i medija iz razgovora nadbiskupa zagrebačkog s njime, te urotnički muk vodećeg katoličkog glasila o njegovu posjetu.</p>
<p>Predstavnici Katoličke crkve koji su nedavno gotovo ignorirali i omalovažavali značenje prisutnosti Dalaj-lame na ovim prostorima, mogu se pozivati na primjere i u drugim mjesnim crkvama u Europi, gdje npr. biskupi katolicima zabrane prisutnost na budističkim svečanostima. </p>
<p>Biskupi bi, unatoč tomu, zacijelo odlučno tvrdili da jesu za dijalog među vjerskim zajednicama. </p>
<p>No sudeći prema inflacijskoj primjeni riječi »dijalog«, kako u političara tako i u vjerskih vođa, mora se konstatirati da njihov poziv na dijaloga češće odražava prešutno priznanje da nemaju pravih ideja. Iako ga svi zagovaraju, vjerske zajednice ne mogu iskreno biti »za«, jer je i »dijalog« znak slabog subjekta.</p>
<p>Teško je, međutim, javno priznati da vjerski vođa ne može iskreno i nedvojbeno biti za dijalog među vjerama. </p>
<p>Prije nešto više od dva mjeseca održao je predavanje u Splitu nadbiskup bečki kardinal Schönborg – o, pogađate – međuvjerskom dijalogu. </p>
<p>Kardinal Schönborg je pitanje dijaloga razradio na osnovu crkvenog dokumenta Dominus Jesus iz kolovoza 2000. On je – to je važno znati za bolje razumijevanje njegovih argumenata – urednik »Katehizma Katoličke crkve« iz 1993., koji odlučno »sređuje« neke pozicije Katoličke crkve koje su išle »predaleko« u svojoj blagonaklonosti prema inovjercima. </p>
<p>Kardinalovo shvaćanje dijaloga je na toj liniji: on je u svom predavanje pojam »dijalog« skoro poistovjećivao sa svekolikim važenjem svih proturječnih tvrdi, zbog radikalnog uklanjanja svih vertikala kriterija za istinito i istinu. </p>
<p>»Dijalog« je, prema bečkom nadbiskupu, jednak relativiziranju istina, relativizmu, eklektističkoj jednakovrijednosti svih tvrdi i pogađanju oko »istine«. Da dijalog briše granice, to prema tom predavanju nije pozitivna osobina, nego sa stanovišta vjerničkog identiteta pogubno, jer radi protiv vječne istine, protiv suverenosti Objavljene istine.</p>
<p>Predavač je istaknuo da »naša vjera« nije stvar privatne savjesti i privatnog djelovanja, nego da »božansko pravo« konstituira pravne norme sekularnog života, tako da se vjerska istina ne može odvojiti od socijalnog poretka. </p>
<p>U krajnjem slučaju ostaje da i katolik zahtijeva potpuno usklađivanje državnog poretka s dogmama religije. Da, kaže nadbiskup bečki, kršćanstvo pretendira na to da bude priznato kao univerzalno spasenje, a tu je granica slobode za dijalog. Predavanju bečkog nadbiskupa Glas Koncila je posvetio cijelu duplericu, dokazavši time da je bio zahvalan na tom »bistrenju pozicija« i argumentativnoj pomoći. </p>
<p>Pouka je bila jasna, kao što je jasna sada nakon šutnje o Dalaj-laminim tezama: štogod, dakle, hrvatski crkveni poglavari iza četiri zida razgovarali s Dalaj-lamom, od njih nije bilo za očekivati da će se upustiti u pravi razgovor s egzotičnim vjerskim predstavnikom.</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, teologinja i povjesničarka, publicistica iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Potemkinova i Milatova sela u hrvatskom školstvu</p>
<p>Kako je moguće da jedino Hrvatska od svih zemalja na svijetu, a osobito među svim tranzicijskim zemljama, da jedino Hrvatska u prošlih deset godina i nakon šest pokušaja nije uspjela ništa promijeniti u svojem školstvu, iako je notorna istina da je jedina imala za to povijesne razloge, jer je prvi put poslije više od devet stoljeća mogla urediti svoje školstvo, prema nacionalnim interesima i suvremenim potrebama</p>
<p>ANTUN MIJATOVIĆ</p>
<p>Dopuštam si iznijeti vlastito mišljenje bez ikakvih pretenzija da je ono jedino ispravno i obvezno, a kad su u pitanju stručne procjene, siguran sam u ispravnost iznijete tvrdnje, imajući na umu da drugi ljudi čitaju drugu literaturu i da mogu polaziti od drukčijih procjena (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju).</p>
<p>U tome je već više od stoljeća smisao demokratskih i stručnih razgovora koji se vode u razvijenim državama Europe i koji, nažalost, tako redovito zaobilaze naše prostore najčešće zahvaljujući ljudima koji imaju monopol na jedino ispravno i obvezujuće mišljenje, koji optužuju, presuđuju i provode presudu bez saslušanja i ako je potrebno i bez prisutnosti optuženog.</p>
<p>Takvi ljudi to rade na svekolike načine uključujući i plaćene pamflete. </p>
<p>Budući da koristite veoma teške kvalifikacije kad je u pitanju tvrdnja da se sustavno uništava hrvatsko školstvo, onda vas, gospodine pomoćniče ministra, ljubazno molim da objasnite meni i hrvatskom prosvjetiteljstvu kako je moguće da jedino Hrvatska od svih zemalja na svijetu, a osobito među svim tranzicijskim zemljama, da jedino Hrvatska u prošlih deset godina i nakon šest pokušaja nije uspjela ništa promijeniti u svojem školstvu, iako je notorna istina da je jedina imala za to povijesne razloge, jer je prvi put poslije više od devet stoljeća mogla urediti svoje školstvo, prema nacionalnim interesima i suvremenim potrebama. </p>
<p>Sve neuspjele pokušaje promjena izvodili su vaši istomišljenici i vaši prijatelji, koji i danas imaju jedini pravo na istinu i koji se jedini smatraju podobnim za unapređivanje školstva.</p>
<p>Molim vas, imenujte krivce koji su doveli do toga da smo jedna od najneobrazovanijih zemalja u Europi, da su nam u škole uvedeni, ne svojom krivnjom, nekompetentni nastavnici koji su bili prepušteni vašim prijateljima na »nestručno oblikovanje«, da se do fizičkih prijetnji zabranjuje pojedinim ljudima da govore o neprimjerenom sustavu obrazovanja nastavnika.</p>
<p>Da su škole u takvom neravnopravnom financijskom (materijalnom, kadrovskom i tehnološkom) stanju da bi svaka intervencija Ustavnog suda bila primjerena zaštiti velikog broja obespravljenih učenika, da je u srednjoškolski sustav uvedeno dvojno obrazovanje koje je bilo ukinuto 1956. godine, da je cjelokupna znanstvena i stručna infrastruktura školstva ispod svake dopustive razine, da je ta vlada koja je vas dovela na položaj već u svom prvom proračunu smanjila sredstva za školstvo za šest posto, najavljujući pritom reformu školstva od koje sam se javno ogradio i na moju neizmjernu žalost bio u pravu u svakoj stavci objašnjenja moje ostavke.</p>
<p>Ako tome dodate brojne osobne progone onih koji se usuđuju progovoriti o stanju u školstvu, onda bi i sumnjičavim pojedincima bilo sasvim razvidno da s hrvatskim školstvom nešto nije u redu, a vi ste, gospodine pomoćniče ministra, plaćeni da ustanovite što nije u redu, koji su prioriteti sređivanja stanja u hrvatskom školstvu, tko će to učiniti i do kada.</p>
<p>U tome, na vašu veliku žalost, morate imati strpljenja i čuti sve moguće strane i sve moguće stručne opcije. Iskušano lukavstvo da se kao političar aktualne stranke na vlasti zaklanjate iza struke, a u struci iza politike, ne umanjuje vašu odgovornost u odnosu prema već spomenutim pitanjima, ali i glede »škola za ravnatelje«.</p>
<p>Kada su druge stranke na vlasti predlagale takvu ideju, gospodin pomoćnik ministra se suprotstavio »politizaciji ravnateljske funkcije« i imao je pravo. </p>
<p>Sada su se stvari izmijenile i ono što niste željeli da zloporabe druge političke stranke, sada bi učinila vaša stranka.</p>
<p>Ponavljam jasan stav da je svaka »škola za ravnatelje« zloporaba i svjesno produbljavanje dezorganizacije hrvatskog školstva, ako im ne prethode promjene cjelokupnog sustava obrazovanja učiteljstva, ako se jasno ne definiraju brojniji elementi stručnih zvanja u sklopu nastavničke profesije i ako se jasno ne definiraju opseg i funkcije stručne službe škole na svim razinama školstva bez koje je nemoguće kvalitetno provesti niz zadaća suvremene škole, a osobito ne kvalitetna suradnja s roditeljima.</p>
<p>Na preporuku gospodina pomoćnika ministra, ja ću provjeriti u relevantnim bazama podataka kako stoje stvari glede »škole za ravnatelje« za koju se, unatoč nijekanju, zna kakva će biti i tko će u njoj predavati i tko će diplome dijeliti. Zauzvrat, molim pomoćnika ministra da pogleda u kalendar, vidjet će da je odavno započelo 21. stoljeće i da agitpropovski modeli iz sedamdesetih godina više nisu u modi. </p>
<p>Kao i u svakom poslu gdje nitko ne snosi nikakvu odgovornost za svoje pogrešne i nestručne odluke, tako će biti i s »školom za ravnatelje«. </p>
<p>Uostalom, neka se o tim kao i o drugim pitanjima promjena u hrvatskom školstvu organiziraju javne tribine. </p>
<p>Sučeljavanje različitih stručnih pristupa koji nisu plod bolesne mašte nego brojnih europskih iskustava može samo pomoći da se u snošljivoj atmosferi među dobronamjernim stručnjacima pronađu najbolja rješenja.</p>
<p>Sve što je na ovom svijetu učinjeno dobro, učinjeno je u sukobu različitih polazišta i ideja pa je toliko nerazumnije što se aktualni dužnosnici okružuju samo onima koji su spremni raditi što im se odredi. U tom smislu mi je kompliment da se projekt »Izvorište« razlikuje od prijedloga »Osnova«. To se ne bi moglo zaključiti da nije bilo »Osnova«, a sasvim je izvjesno da bi neki drugi radni materijal bio vidljivo bolji od »Izvorišta«, a to je upravo smisao sustavnog rada za koji se beskompromisno zauzimam. </p>
<p>Nedostaje, kao i u svemu u nas, arbitraža koja bi nas oslobodila međusobnog uvjeravanja i odluke prepustila neprijeporno objektivnim i časnim ljudima. </p>
<p>Školstvo i pedagogija i dosada su bili opterećeni sveznalicama i silnicima, konfidentima i spletkarošima kojima je stalo jedino do vlastitog probitka i prestiža, koji su na vrijeme naučili da se »veliki« može postati samo ako stojiš na glavama drugih.</p>
<p>Jednoga će se dana neizbježno trezveno i objektivno prosuđivati svačija i svekolika odgovornost za dezorganizaciju hrvatskog školstva i bila bi prava šteta, gospodine pomoćniče ministra, da s pripadajuće pozicije kapetana krstarice »Potemkin« ostanete zapamćeni samo po postavljanju kulisa s prividom rasterećenih i sretnih učenika, nastavnika i ravnatelja, kojima ste već nekoliko puta ostali dužni stručnu i kolegijalnu ispriku.</p>
<p>Autor je profesor na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Oni koji u Hrvatskoj ispovijedaju »europsku orijentaciju« znaju da je ona politički besmislena </p>
<p>Naš pristup Uniji je i sada kao i u izbornoj 1990. godini načelno određenje koje nikoga ni na što ne nuka. Cijela politika hrvatske vlade je prazna upravo zato što joj nedostaje temeljno usmjerenje. Vladi preostaje da se bavi sobom. Ono što se ispovijeda kao temeljna svrha politička je fata morgana: nikakvi koraci ne vode bliže cilju</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ</p>
<p>Prihvaćajući novi mandat za sastavljanje vlade, premijer je istaknuo da vladinom strategijskom odrednicom ostaje pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Dan poslije ministar vanjskih poslova istaknuo je da pristupu Uniji ne treba pridružiti nikakve datume.</p>
<p>Navedene tvrdnje, jedna uz drugu, stvaraju nedoumicu. Kako se bez plana djelovanja može ostvariti ikakva strategija?</p>
<p>Politika koju je hrvatska vlada samostalno vodila od svibnja 1990. isprva je imala smisao i vidljive rezultate, unatoč svim propustima i bezakonju. Osamostaljenje, namicanje priznanja i obrana države te potpuno oslobođenje državnoga teritorija stalno su nametali vladi povlačenje potpuno određenih i smislenih poteza, pravljenje političkih dogovora i sklapanje ozbiljnih državnih ugovora.</p>
<p>Ipak za dviju posljednjih hrvatskih vlada (1997. – 2002.), odnosno od dovršenja mirne integracije Podunavlja, Hrvatska je ostala bez praktične i dosežne strategijske svrhe.</p>
<p>Pristup Uniji ne može se smatrati strategijskom svrhom. To može biti kulturološkim ili ideološkim određenjem koje nikoga ne obvezuje, ali koje narodu trati vrijeme. </p>
<p>Ako se pristup Uniji ubroji u političke pojmove, riječ je o iluziji. Hrvatska nije dovoljno vjerodostojan partner ni Atlantskom savezu, iako bi članstvom u njemu morala preuzeti tražene usluge u borbi protiv svjetskog terorizma.</p>
<p>Strategija Europske unije za proširenje prema jugoistoku Europe ne postoji, ako se odugovlačenje ne smatra strategijom. Kad bi takva strategija EU-a postojala, u Hrvatskoj bi se moglo govoriti o pristupu Uniji kao i o strategijskoj svrsi.</p>
<p>Naš pristup Uniji je i sada kao i u izbornoj 1990. godini načelno određenje koje nikoga ni na što ne nuka. Cijela politika hrvatske vlade je prazna upravo zato što joj nedostaje temeljno usmjerenje. Vladi preostaje da se bavi sobom. Ono što se ispovijeda kao temeljna svrha politička je fata morgana: nikakvi koraci ne vode bliže cilju.</p>
<p>Za hrvatski narod je pogibeljno to što oni koji ispovijedaju »europsku orijentaciju« znaju da je ona politički besmislena i nestvarna. Ta se svrha neće doseći u dogledno vrijeme, ali ona ipak zauzima mjesto na komu bi morala stajati prava, potrebna i ostvarljiva temeljna politička svrha.</p>
<p>Europska unija nema određenu i usklađenu politiku proširenja na europski jugoistok, te je postupak i narav daljnje integracije postojećih članica EU-a usporen i neizvjestan. </p>
<p>Međutim, Hrvatska u svojoj blizini ima tri razvijene i Hrvatskoj naklonjene članice Unije koje će uskoro, nadati se je, imati vlade koje će sukladno gledati na pitanja razvitka Unije, na međunarodnu suradnju i na moguću ulogu Hrvatske. </p>
<p>Ako se Austriji, Italiji i Njemačkoj doda Švicarska, koja je s njima stvorila jedinstven gospodarski prostor, nije teško odrediti čemu bi se morala posvetiti hrvatska geopolitika.</p>
<p>Razvitak bilateralnih političkih odnosa s tim četirima zemljama u svrhu protegnuća njihova gospodarskog prostora na Hrvatsku, treba zamijeniti koalicijsko nastojanje da se pogrešnim i jalovim potezima prema trima neposrednim kopnenim susjedima, zauzimanjem za čišćenje Dunava, navlačenjem kaspijske nafte u Urinj ili samozvanim guranjem u antiterorističku koaliciju, ispuni politički i diplomatski kalendar najviših dužnosnika. Novi bi pristup mogle promicati barem oporbene stranke, jer bi u tome građani i glasači prepoznali opipljivu i provedivu državnu strategiju.</p>
<p>Hrvatsko pučanstvo iznosi tri posto pučanstva spomenutih zemalja. Ako bi se samo jedan postotak ulaganja gospodarstva tih zemalja u njihovu i u hrvatskom interesu ostvario u Hrvatskoj, ulaganja u Hrvatskoj bi dosegnula trećinu razmjernoga ulaganja u tim zemljama. Nama bi to bilo dosta, a njima vrlo korisno.</p>
<p>Za novu strategiju koja bi se ostvarivala bilateralnim političkim odnosom presudno je uređenje države. </p>
<p>Pravno i politički neuređena država brzo bi pala plijenom poslovnih pustolova te nesavjesnih i neodgovornih poduzetnika. Uređenje države je za takvu novu strategiju važnije nego za sadašnje lažne strategije pristupa EU, koji traži usklađenje zakona i administrativnih postupaka s predlošcima Europske unije.</p>
<p>Donošenje zakona i uvedba prihvatljivih administrativnih postupaka usklađenih s EU nisu dovoljni. Uz njih su potrebni politička volja i političko poštenje kako bi se u državi mogli istodobno zaštititi interesi privučenih tuđih ulagatelja, prava i interesa građana Hrvatske te prirodna bogatstva i okoliš.</p>
<p>Hrvatsku valja pretvoriti u politički uglednu i prihvatljivu zemlju. Ona je zbog stava i postupaka sadašnjih vlasti prestala biti čak i ideološkom »miljenicom« krugova koji na oba kraja Europe i drugdje gube vlast. Hrvatska mora, kako za Rusiju voli reći predsjednik Putin, prihvatiti »diktaturu zakona«.</p>
<p>Da se dosadašnja vlada nije bila odala iluziji multilateralne politike ograničene na međunarodne ustanove i organizacije koja je hrvatsku političku praksu ostavila bez ikakva usmjerenja te da je ona otprije vodila stvarnu i ostvarljivu bilateralnu politiku prema obližnjim zemljama, već danas bi hrvatski turizam bio zdraviji i pouzdaniji.</p>
<p>Ovogodišnje jadno i ružno stanje hrvatskog turizma, koje još nije prikladno prikazano u javnim glasilima, pokazuje da se već raspršila jedna iluzija, ona o turizmu kao jednom od oslonaca hrvatskoga gospodarstva.</p>
<p>U svijetu je turizam nešto drugo nego u nas. Naš turizam paljetkuje ostatke ljetine koju su već pokupila druga turistička odredišta. </p>
<p>Razloge slabe sezone ne treba tražiti u ovogodišnjim posebnostima u svijetu, nego u slabosti i izlišnosti naše turističke ponude, koja uključuje i ceste prikladne samo za pustolovne vozače, a prema najnovijem, i česte prekide u napajanju električnom energijom. Hrvatska postaje turističkim getom.</p>
<p>Možda bi se Hrvatska prenula da i dvije ili tri sljedeće godine zaredom ima sve manji prihod i manju zaradu od turizma. </p>
<p>Možda bi se tada počelo nešto smišljeno praviti od turizma, koji je predugo služio kao izlika ili utjeha za propast industrijske proizvodnje. (U Kini je industrijska proizvodnja prošlih dvanaest mjeseci povećana 12,9 posto.)</p>
<p>Očit slom poljoprivrede i naziranje sloma turizma vodi uviđanju sloma svega u Hrvatskoj. Ipak, Hrvatska se može obnoviti ako njezina obnova počne obnovom politike.</p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Od jeseni zaštitari na ulazima u osnovne i srednje škole </p>
<p>Prema riječima Zvonimira Šostara, pročelnika Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb,program bi trebao pomoći u suzbijanju zloporabe droga do koje, prema njegovim riječima, u školama dolaze i desetogodišnjaci!</p>
<p>Usvajanjem programa mjera povećanja sigurnosti u školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama Poglavarstvo je najavilo novi val mjera u borbu protiv nasilja i drugih oblika kriminala u tim ustanovama. Prema riječima Zvonimira Šostara, pročelnika Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, program bi trebao pomoći u suzbijanju zloporabe droga do koje, prema njegovim riječima, u školama dolaze i desetogodišnjaci!</p>
<p>Program koji će uključivati zaštitarske službe u školama, timove sociologa, psihologe, ravnatelje, policiju, te edukaciju profesora i učitelja trebao bi biti pokrenut na jesen. Na Poglavarstvu se čulo kako to neće značiti ukidanje dosadašnjih »školskih interventnih službi« koje su se dosad nosile s navedenim problemima, već »njihovu nadogradnju«.</p>
<p>Ukupno 23 gradska poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba u prvom tromjesečju ove godine poslovala su s gubitkom od 231.374 kune. Prihodi i rashodi su iznosili oko 730 milijuna kuna i prema tim podacima grad je blizu »pozitivne nule«, no prema izvješću koje je na sjednici u četvrtak prihvatilo Gradsko poglavarstvo, plaćanjem poreza na dobit od 320.349 kuna poduzeća su, ukupno gledano, u gubitku.</p>
<p>»Nositelji gubitka su gradska komunalna poduzeća, ZET, Plinara, Čistoća, Zrinjevac..., a najveći je Vodoprivreda koja s Hrvatskim vodama nije potpisala ugovor vrijedan 10 milijuna kuna«, rekao je pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo.</p>
<p>»Odlukom Poglavarstva do jeseni će u svoje (gradske) stanove useliti 31 obitelj s liste prvenstva za gradske stanove«, najavila je Sonja Kostić, predsjednica Povjerenstva za provjeru dodjele gradskih stanova. Iako je odluka donijeta u četvrtak obitelji će morati pričekati do jeseni jer zgrade, u kojima se inače grade stanovi i za stradalnike Domovinskog rata, još nisu završene. Kostić je napomenula da zbog toga još uvijek nisu dodijeljeni ključevi 12 od ukupno 48 stanova u naselju Špansko koje je Poglavarstvo dodijelilo još u listopadu prošle godine.</p>
<p>Poglavarstvo je potvrdilo izbor Povjerenstva prema kojemu će studiju izvodljivosti za izgradnju HE Podsused izraditi zagrebačka tvrtka Elektroprojekt koja je na natječaju pobijedila zbog najpovoljnije cijene radova (1,35 milijuna kuna). </p>
<p> Grad će s ukupno 8,9 milijuna kuna sufinancirati obnovu Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar« u Rockefellerovoj ulici i istoimeni Međunarodni centar za zdravstveni menagement u Dubrovniku. »Radi se o jednom od najvećih javno-zdravstvenih projekata u Hrvatskoj, a koji k tome pripada medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu«, rekao je Šostar.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Prihvatljiva kvaliteta« vode uz mulj i nešto mokraće</p>
<p>Jarunsko dno je puno mulja. No bez obzira na sve to, bakterija i virusa opasnih po ljudsko zdravlje nema, uvjerava dr. Dinko Puntarić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba</p>
<p>Mnogobrojni Zagrepčani koji još nisu otputovali na more ili možda i neće iz financijskih razloga ljetno osvježenje nalaze na Jarunu. U jezeru se tjedno, prema nekim procjenama, kupa nekoliko tisuća građana. Jarunsku vodu tjedno kontrolira Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba. Svaki tjedan svi mediji dobivaju obavijest od Gradskog zavoda kako je »voda jezera Jarun prihvatljive kvalitete«. »Prihvatljiva kvaliteta«, saznajemo, znači »slobodno se kupajte, voda vam neće štetiti zdravlju, ali...«.</p>
<p> Prema riječima dr. Dinka Puntarića, voditelja Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba nalaze Zavoda »treba gledati u kontekstu toga da je Jarunska voda u principu, voda stajaćica«. »U godinu dana voda se u jezeru izmijeni svega jednom«, rekao je dr. Puntarić. Osim toga, smatra dr. Puntarić, ne može se ni zanemariti povezanost s Savom, koja također nije najbolje čistoće. »Uza sve to, jarunsko dno je puno mulja«, nadodao je dr. Puntarić. No bez obzira na sve to, bakterija i virusa opasnih po ljudsko zdravlje nema, uvjerava dr. Puntarić. </p>
<p>Na pitanje koliko je prihvatljivo kupanje u Jarunu kad je poznato da se neki od kupača, koji se kupaju, u njoj se i pomokre, dr. Puntarić nam je odgovorio kako rijetko nađu urin u kemijskoj analizi. »Ponekad, kad uzimamo uzorke vode iz Jaruna, uspijemo zahvatiti i urin«, potvrdio nam je dr. Puntarić. Problem predstavlja, to što je Jarunska voda stajaćica.. »Voda treba progutati i razrijediti mokraću, a to je teže jer je jezero zatvorena površina«, objasnio nam je dr. Puntarić. Urin se razgradi kroz nekoliko dana, tako da se zna dogoditi, kaže dr. Puntarić, da kad djelatnici Zavoda posjete Jarun, urina u vodi više nema. »No to ne predstavlja nikakvu opasnost po zdravlje kupača, mada se jedne godine dogodilo da smo našli određene enteroviruse koji potiču iz urina, te smo preporučili da se ne kupa na Jarunu«, rekao je dr. Puntarić</p>
<p>Međutim, tvrdi dr. Puntarić, bez obzira na mulj, mokraću i činjenicu da je Jarun voda stajaćica, jarunska je voda »prihvatljive kvalitete«.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nadzorni odbor Plinare odbio potvrditi novog direktora!</p>
<p>Nadzorni odbor Plinare na sjednici u četvrtak nije prihvatio imenovanje Vladimira Tomičića za novog direktora Plinare, koji je na tom mjestu trebao zamijeniti smijenjenog Ivana Vulasa.</p>
<p> Imenovanje nisu podržali članovi Nadzornog odbora iz HNS-a, stranke, koja, nakon što je Tomičić razriješen članstva Nadzornog odbora u istom tom tijelu ima glas više!</p>
<p>»Obzirom da zapisnik sa sjednice Skupštine trgovačkih društava nije verificiran na vrijeme i da se prilikom Tomičićeva imenovanja htjelo preskočiti nekoliko pravnih stepenica, jer prvo je trebalo verificirati zapisnik pa tek onda imenovati direktora, dio članova Nadzornog odbora nije mogao podržati njegovo imenovanje«, potvrdio je naš izvor koji je želio ostati neimenovan.</p>
<p>Tomičićevo imenovanje sada je odgođeno, a obzirom na godišnje odmore Plinara bi, sve do jeseni, mogla ostati bez direktora ali i Nadzornog odbora kojeg bi zbog nepoštivanja odluke mogla raspustiti Skupština trgovačkih društava. C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Do Trnave vlakom a dalje autobusom</p>
<p>Od srijede, 17. srpnja zbog gradnje podvožnjaka »Čulinečka ulica« ispod Branimirove i željezničke pruge od južnog perona stajališta Čulinec (smjer Sesvete) bit će zatvoren pa se ni jedan vlak koji vozi sa Glavnoga kolodvora prema Sesvetama i Resniku neće zaustavljati na tom stajalištu. Putnici kojima je odredište Čulinec trebaju izaći iz vlaka na stajalištu u Trnavi, i prijeći na autobus ZET-ove linije 231 (Borongaj – Novi Retkovec) ili 269 (Borongaj – Sesvetski Kraljevec) za što im vrijedi željeznička vozna karta. Putnici koji bi u vlak trebali ući u stajalištu Čulinec i nastaviti vožnju prema Sesvetama, mogu sa željezničkom prijevoznom kartom ući u autobus redovite ZET-ove linije na privremenom stajalištu autobusa u Čulincu i odvesti se do Sesveta gdje dalje mogu nastaviti vožnju vlakom prema svome odredištu. Do 31. srpnja privremeno autobusno stajalište u Čulincu bit će smješteno na jugozapadnom prilazu u Branimirovoj ulici prije križanja sa Čulinečkom. Od 1. kolovoza do daljnjega privremeno autobusno stajalište bit će smješteno na zapadnoj strani Južne ulice nakon križanja s Branimirovom, pored trgovačka centra Billa. Svi autobusni peroni bit će jasno označeni horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.</p>
<p>Međutim, putnici koji inače silaze u Čulincu, a kojima zbog blizine stajanja vlakova bolje odgovara odlazak vlakom u Sesvete, bez izlaska u Trnavi, za povratak iz Sesveta u Čulinec mogu koristiti prvi slijedeći vlak za povratak s važećom prijevoznom kartom i bez doplate na relaciju Čulinec – Sesvete. </p>
<p>Promet po sjevernome kolosijeku pruge Zagreb – Dugo Selo iz smjera Sesveta prema Zagrebu, obavlja se po redovitom voznom redu jer sjeverni peron stajališta Čulinec ostaje u uporabi.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Prihvaćen novi program kreditiranja poduzetnika</p>
<p>Zagrebačka županija sufinancirat će izradu Studije o utjecaju na okoliš željezničke pruge Podsused-Sveta Nedelja-Bregana iznosom od 50 tisuća kuna, jednoglasno je prihvaćeno na sjednici Županijskog poglavarstva održanoj u četvrtak. Nakon udruživanja ovih sredstava sa sredstvima Hrvatskih željeznica, Grada Zagreba, Općine Sveta Nedelja i Grada Samobora, HŽ će ugovoriti izradu studije sa zagrebačkom tvrtkom »Tehno ing«. Cijeli projekt ponovnog povezivanja Zagreba i Samobora željeznicom trebao bi odgovoriti na povećanje broja putnika koji iz tog dijela Zagrebačke županije svakodnevno putuju u Zagreb, a ukupni troškovi izgradnje procjenjuju se na oko 342 milijuna kuna.</p>
<p>Prihvaćen je i Program razvoja malog gospodarstva kreditiranjem poduzetnika za ovu godinu-»Poduzetnik 2«, za koji će Zagrebačka županija izdvojiti tri milijuna kuna. Nakon udruživanja tih sredstava s onima Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, ukupna sredstva koristit će se kao depozitna sredstva kod izabranih poslovnih banaka. Korisnici ovih kredita mogu biti obrtnici, mala i srednja trgovačka društva, zadruge, profitne ustanove, fizičke osobe u slobodnim zanimanjima te obiteljska gospodarstva.M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Studij pirotehnologije i održavanja vozila</p>
<p>Grad Velika Gorica, Centar za transfer tehnologije, Hrvatski centar za razminiranje te Visoka škola za sigurnost na radu, osnivači su veleučilišta koje bi, ukoliko uspije dobiti sve potrebne suglasnosti, s radom trebalo započeti već ove jeseni. </p>
<p>Dok se ne uredi prostor zgrade stare škole u Zagrebačkoj ulici gdje će biti sjedište veleučilišta, prva nastava održavala bi se na Fakultetu strojarstva i brodogradnje te velikogoričkom Pučkom otvorenom učilištu.</p>
<p> Budući studenti će moći birati između studija pirotehnologije koji će se zbog stranih studenata održavati i na engleskom jeziku, održavanja vozila (smjerovi: zrakoplovi, šinska i cestovna vozila), energetike i računarstva. </p>
<p>Pirotehnologija kao studij zasada se ne uči nigdje u svijetu, pa se osnivači nadaju da će baš zbog toga, te zapravo svjetskog problema - humanog razminiranja, imati dobar odaziv stranih studenata. J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nevrijeme iznenadilo Zagrepčane, ali ne i vatrogasce</p>
<p>Kišno nevrijeme koje je u četvrtak u rano poslijepodne pogodilo Zagreb i okolicu iznenadilo je Zagrepčane, ali nije uzrokovalo veće poteškoće u normalnom odvijanju gradskog života. Za razliku od nedjelje navečer kada su uz veće poplave zbog oluje neki dijelovi grada nakon udara groma ili rušenja stabala ostali bez struje, tramvajski promet bio u prekidu zbog odrona zemlje, a intervencija vatrogasaca bila otežana zbog udara groma u toranj komunikacijskog centra, ovaj put nije bilo nestanaka struje ili problema u prometu, a vatrogasci su mogli normalno obavljati svoj posao. Kako doznajemo, imali su ukupno 13 ispumpavanja poplavljenih podrumskih stanova na području cijelog grada, od Črnomerca do Dubrave i od Ilice do Novog Zagreba. U Novoselcu kod Dubrave vatrogasci su uklonili dva stabla srušena vjetrom, a na Krešimirovom trgu i Ulici Ljudevita Posavskog grane koje su popucale i visile sa stabala. </p>
<p>Prema riječima dežurnog vatrogasca, ovakav opseg posla uobičajen je za kišu kakva je u četvrtak popodne »okupala« Zagreb. </p>
<p>U ZET–u doznajemo da je zbog kiše na tračnicama manji kvar bio samo na jednom tramvaju. Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Potpisan ugovor o suradnji Grada i Sveučilišta </p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić i rektorica zagrebačkog Sveučilišta Helena Jasna Mencer potpisale su u četvrtak sporazum o suradnji Grada i Sveučilišta. </p>
<p>Kako je tom prigodom rekla rektorica Mencer, sporazum je prvi takve vrste sklopljen između dviju institucija, a samo je okvir za pravu suradnju koja će se u budućnosti produljivati. »Najvažnije je ostvariti međunarodnu sveučilišnu suradnju, te proširiti sveučilišne kapacitete, odnosno izgraditi studentski kamp i muzej, te revitalizirati zaštićene kulturne, a i neke sportske objekte.«, kazala je rektorica Mencer. </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić je, istaknula, da je Sveučilište ponos grada i logično je da će ga Grad pomagati, jer, kako je rekla, interesi Grada i Sveučilišta se podudaraju. M. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Arheolozi ubrzali probijanje autoceste Zagreb - Split</p>
<p>Arheolozi su utvrdili da se antičko naselje nalazilo na važnom raskrižju rimskih putova, koji su iz Salone vodili prema unutrašnjosti rimskih provincija, povezujući Equum (današnji Čitluk nedaleko od Sinja), Trilj, a iznad njega na brežuljku i Gardun - sjedište glasovite Sedme rimske legije / Otkriveno mnogo keramičkih ulomaka, amfora, posuđa, oruđa i oružja</p>
<p>KOPRIVNA, 18. srpnja</p>
<p> – Na južnoj strani brda Murtice u istočnom dijelu sela Koprivne u Splitsko-solinskom zaleđu, gdje prolazi autocesta Zagreb - Split, arheolozi splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture završili su istraživanja na antičkom lokalitetu Latice. Istraživanja su počela krajem prošle godine. Riječ je o važnom arheološkom otkriću, ostacima dobro očuvane rimske gospodarsko-ladanjske vile rustice. Oko središnjeg dvorišta, na južnoj strani vile, nalazile su se brojne prostorije i gospodarski objekti. Arheolozi su utvrdili da se antičko naselje nalazilo na važnom raskrižju rimskih putova, koji su iz Salone vodili prema unutrašnjosti rimskih provincija, povezujući Equum (današnji Čitluk nedaleko od Sinja), Trilj, a iznad njega na brežuljku i Gardun - sjedište glasovite Sedme rimske legije.</p>
<p>Marijan Lozo, jedan od koordinatora arheološkog istraživačkog projekta na potezu Dugopolje - Koprivno - Radošić u kaštelanskom zaleđu, zaposlen u splitskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture, ističe da su stručnjaci istražili, očistili i konzervirali nekoliko važnih arheoloških lokaliteta uz nekadašnju antičku cestu od Salone prema unutrašnjosti.</p>
<p>»U tom istraživanju važan je i ovaj antički lokalitet na istočnom dijelu Koprivne, a ne na području Dugopolja, sa sjeverne strane buduće autoceste. Rimska vila rustica je s kraja 1. ili početka 2. stoljeća. Pronašli smo i prvi rimski novčić s likom Marka Aurelija, s početka 2. stoljeća , te s Konstantinovim likom iz prve polovice 4. stoljeća. Otkrili smo i mnogo keramičkih ulomaka, amfore, posuđe, oruđe i oružje. U vili je i bazen ili cisterna za vodu, a na podu je djelomično očuvan rimski mozaik. Tu su i dobro očuvani zidovi gospodarskih zgrada, kao i temelji zidova koji su je ograđivali. Sada, s južne strane, istražujemo gospodarske objekte, koje će pokriti buduća autocesta, a završavamo istraživanje prostorija u kojima smo pronašli četrdesetak novčića, amfore, oruđe i oružje. Uskoro će na vili početi radove konzervatori, a mi ćemo krenuti na druge lokacije, prema Radošiću«, objašnjava Marijan Lozo. </p>
<p>Sa sjeverne strane buduće autoceste, dodaje Lozo, uredit će se zaustavni trak, pa će posjetitelji moći s informativne ploče doznati osnovne podatke o vili. Ističe da su arheolozi svojim poslom čak i ubrzali probijanje autoceste kroz kamenjar na predjelu Koprivne i Dugopolja. Podsjeća također da su istraživanja bila predviđena projektom izgradnje autoceste, iz čijeg su proračuna planirana i sredstva za istraživanja.</p>
<p>Tvrtko Roguljić, budući arheolog, rekao je Vjesniku da upravo kopaju donji sloj do sloja crvenice, jer su otkrili tragove paljevine, a poviše crvenice bila je i kamena kaldrma. Ispod crvenice pronađeni su su slojevi keramičkih ostataka, novčića...</p>
<p>Osim arheoloških, napreduju i radovi na autocesti na predjelu Dugopolja i Koprivne. Graditelji ceste pokazuju veliko razumijevanje za posao arheologa, ali ostavljaju za sobom zamjetne kilometre probijene trase kroz dalmatinsko-zagorski kamenjar na dijelu prema Prgometu.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Hrvatskoj drastično smanjen broj konja</p>
<p>Petir: Uzgajivači konja dobivat će državni poticaj od 1500 kuna godišnje za žensku ždrebad, koju će ostavljati za rasplod / Na izložbi u Sunji predstavljeno 68 konja hrvatskog posavca iz naše zemlje i Slovenije</p>
<p>SUNJA, 18. srpnja</p>
<p> – Na ovogodišnjoj međunarodnoj konjogojskoj izložbi hrvatskog posavca »Sunja 2002.«, održanoj pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Sisačko-moslavačke županije, Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra i općine Sunja, predstavljen je rekordan broj vrhunskih grla hrvatskog posavca. Tijekom dva dana te međunarodne izložbe, pred komisijom je prodefiliralo i ocijenjeno 68 grla u nekoliko kategorija.</p>
<p>Za šampiona izložbe »Sunja 2002.« proglašena je kobila Zora vlasnika Ivice Pomoravca, dok je nagradu publike osvojio hrvatski posavac Jablan vlasnika Jurice Milunića. Saborska zastupnica Marijana Petir rekla je Vjesniku da je u Hrvatskom saboru prihvaćena inicijativa da se uvede poticaj za žensku ždrebad, pa će ubuduće uzgajivači konja dobivati poticaj od 1500 kuna godišnje za žensku ždrebad, koju će ostavljati za rasplod.</p>
<p>»Ti su poticaji uvedeni zato, jer je u zadnjih 20-30 godina broj konja naglo smanjen. Od nekadašnjih 200.000, sada u Hrvatskoj ima oko 4500 matičnih grla«, kazala je Petir. Koliko je vrednovan hrvatski posavac i koliko se truda ulaže u njegov opstanak, potvrđuje podatak da je on sa 86 posto zastupljen u konjogojstvu u Hrvatskoj. U sklopu međunarodne konjogojske izložbe hrvatskog posavca »Sunja 2002.«, svoje su konje predstavili i uzgajivači iz Slovenije. Na kraju je priređen mimohod konjskih zaprega.</p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pušten časnik osumnjičen za silovanje </p>
<p>ZADAR, 18. srpnja</p>
<p> - Nakon kriminalističke obrade Vojne policije u Zadru časnik Hrvatske vojske tridesetgodišnji I. M., pripadnik Devete gardijske brigade, prepraćen je istražnom sucu Županijskoga suda u Zadru Branku Brkiću zbog utemeljene sumnje da je 7. srpnja nad ročnikom K. N. iz Osijeka u vojarni u Benkovcu počinio bludne radnje, potvrdio je u četvrtak zamjenik načelnika Uprave za odnose s javnošću i informiranje MORH-a pukovnik Zoran Komar, istaknuvši: »Na temelju provedene kriminalističke obrade istražitelja Vojne policije utvrđeno je da je 7. srpnja 2002. godine oko 1 sat i 40 minuta djelatni časnik I. M., koji je u to vrijeme obnašao dužnost službujućeg časnika vojarne u Benkovcu, uz prijetnju plinskim pištoljem prisilio ročnog vojnika K. N. na izvršenje određenih spolnih radnji. Provedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je opisanim radnjama ovaj djelatni pripadnik Oružanih snaga počinio kazneno djelo silovanja zbog čega je uz kaznenu prijavu prepraćen istražnom sucu Županijskog suda u Zadru. Nadležni zapovjednik Oružanih snaga pokrenuo je stegovni postupak, a časnik je pod suspenzijom. Po okončanju sudskog procesa u slučaju utvrđivanja njegove krivnje i donošenja pravomoćne presude, slijedi mu nečastan otpust iz OS. Nadležni zapovjednik već je 12. srpnja održao sastanak sa cjelokupnom djelatnim i ročnim sastavom u vojarni na kojemu je naglasio štetnost ovakvih događaja i osudio čin i počinitelja i obećao da će I. M. biti najstrože kažnjen.« Po završetku istrage očekuje se da bi protiv osumnjičenog I. M. mogla biti podignuta optužnica za obljubu na način silovanja, a moguć je i odustanak od progona što će ovisiti o dokaznom materijalu i psihijatrijskom vještačenju koje bi se trebalo obaviti za nekoliko dana. I. M. je nakon ispitivanja kod istražnog suca Brkića pušten na slobodu. </p>
<p>Poručnik I. M., kako neslužbeno saznajemo, rođen je 1970. godine u Bosni i Hercegovini, a u djelatnom sastavu OS je od 1994. godine.</p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Angelina Jolie potvrdila razlaz s Billyjem Bobom Thorntonom</p>
<p>LOS ANGELES, 18. srpnja</p>
<p> – Svoju su ljubav iskazivali tetoviranim imenima, privjescima s krvlju i kupnjom susjednih grobnica, ali je dvogodišnji brak najekscentričnijeg hollywoodskog para Angeline Jolie (27) i Billyja Boba Thorntona (46) ipak došao svom kraju.</p>
<p> Američka glumica i dobitnica nagrade Oscar za film »Prekinuta mladost« potvrdila je u razgovoru za US Weekly višemjesečna nagađanja i napise po novinama da ona i njezin suprug Thornton već četiri mjeseca žive odvojeno i da se nisu vidjeli od 3.lipnja.</p>
<p>»Ljuta sam. I tužna. Ovo je vrlo teško i tužno vrijeme", rekla je Jolie.</p>
<p> Thorntonov glasnogovornik je kazao da glumac nema komentara na intervju objavljen u srijedu u US Weeklyju.</p>
<p> Dvoje se glumaca upoznalo 1999. godine na snimanju filma »Pushing Tin«. Njemu je to peti brak, a njoj drugi.</p>
<p>Čini se da je između Jolie i Thorntnona stao dječačić Maddox, kambodžansko siroče koje su usvojili početkom ove godine. </p>
<p>Dječaku je ulaz u Sjedinjene Države dopušten u lipnju a Thorntnon je odmah nakon toga krenuo na turneju sa svojim country bandom. </p>
<p>»On se usredotočio na svoju glazbu i karijeru. Ja sam se usmjerila prema svom djetetu. Dolazimo do toga što je kome najvažnije«, rekla je glumica dodavši da bi htjela usvojiti još djece. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bono je za proširenje EU-a na zemlje istočne Europe</p>
<p>DUBLIN, 18. srpnja</p>
<p> – Vođa irskog banda U2 Bono Vox pozvao je u četvrtak svoje sunarodnjake Irce da glasuju »za« na ponovljenom referendumu o sporazumu iz Nice o proširenju EU-a na zemlje istočne Europe. Irska je odbacila EU-ove planove o proširenju kada je na prvom referendumu prošle godine glasovala protiv sporazuma iz Nice (54 posto glasova protiv, 46 za).</p>
<p>»Za Boga miloga, ako i ovo zeznemo, što smo mi? Idem na sastanke s europskim političarima i oni to stalno spominju«, rekao je pjevač banda U2 u intervjuu za Irski radio.»Oni ne mogu vjerovati da je Irska učinila to što je učinila sporazumu iz Nice. Primijetio sam da je dosta političara bijesno zbog toga«.</p>
<p>»Mislim da bi glasovanjem protiv, Irska sebe pokazala vrlo sebičnom«, dodao je Bono, inače poznat kao žestok borac za poništavanje duga siromašnih zemalja. Referendum o sporazumu iz Nice u Irskoj bi se trebao održati u listopadu. Ukoliko ga do kraja ove godine ne potvrde svih 12 članica EU-a, neće doći do proširenja Unije. Osim o političkim pitanjima Bono je u intervjuu govorio i o tome kako voli svoj život te je osudio zvijezde koje kukaju o težini slave.</p>
<p>»Mrzim zvijezde koje kukaju. Imam prekrasan život. Znam da je to nevjerojatno«, rekao je Bono.</p>
<p> Međutim, 42-godišnji rocker je priznao da postoje neke loše stvari u slavi. »Postoje neki aspekti koji me nerviraju, npr. invazija na privatnost«, rekao je. »Ja sam jedina osoba koju znam, a koja skida naočale kada želi ostati neprimjećena«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dobrotvorni rad Penélope Cruz</p>
<p>LOS ANGELES, 18. srpnja</p>
<p> – Španjolska glumica Penélope Cruz (28) priključila se nizu hollywoodskih zvijezda koje se aktivno bave dobrotvornim radom najavivši planove da će predvoditi američki ogranak Sabera, zaklade koja nabavlja hranu i omogućuje skloništa i obrazovanje za indijske žene i djecu.</p>
<p> Zvijezda filmova »Nebo boje vanilije« i »Sve o mojoj majci« dosad je aktivno surađivala s tom zakladom čije je sjedište u Calcutti.</p>
<p> Zakladu je organizirao 1999. godine španjolski pjevač Nacho Cano, a dobila je ime po jednoj djevojčici i njezinoj majci o kojima je on snimio dokumentarni film.</p>
<p> Sabera planira organizirati dobrotvornu priredbu u Los Angelesu 10. listopada a prihodi prikupljeni tada bit će iskorišteni za izgradnju bolnica i škola u Calcutti. </p>
<p> Među slavnim osobama koje su članice te zaklade je i glumica Melanie Griffith.</p>
<p> »Čast mi je biti dio te zaklade koja će unijeti promjenu u živote mnogih«, kazala je Penélope Cruz. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Italija opčinjena Pinocchiom i Benignijem </p>
<p>RIM, 18. srpnja</p>
<p> – Dok su intergalaktički ratnici i zvijezde računalnih igrica junaci u drugim zemaljama, u Italiji je dugonosa drvena lutka Pinocchio i dalje u centru pozornosti. Glumac i redatelj Roberto Benigni - dobitnik Oscara za film »Život je lijep« - udahnuo je život u jedan od talijanskih najtradicionalnijih i omiljenijih likova s filmom koji se temelji na bajci nastaloj u 19. stoljeću.</p>
<p> I dok Benigni odbija otkriti pojedinosti o filmu Italija je sva u očekivanju. Prodaja drvenih lutaka Pinocchia i drugi moderniji proizvodi poput kapa i ruksaka s ovim lažljivim likom jednostavno nestaju s polica u trgovinama.</p>
<p> Dječji zabavni park u Toscani nazvan Pinocchioland je u iščekivanju porasta zanimanja dok izdavači objavljuju nova izdanja knjige Carla Collodija iz 1883. o zločestoj lutki u potrazi za izgubljenim djetinjstvom.</p>
<p> Film o Pinocchiju u kinima u Italiji trebao bi se početi prikazivati 11. listopada, a filmska se industrija već kladi da bi mogao imati veću popularnost od Benignijevog »Život je lijep«.</p>
<p>»I Benigni i Pinocchio su kulturna baština Italije«, rekla je Andrea Lazzarin, direktorica marketinga u Medusa Filmu, distributoru za film u Italiji.</p>
<p> Za razliku od verzije Walta Dinseya iz 1940. godine, u Benignijevom će filmu glumiti stvarni glumci, a on će sam utjeloviti dugonosu drvenu lutku. </p>
<p> Najveći dio 35 milijuna dolara vrijednog filma, a riječ je o dosad najskupljem filmu snimanom u Italiji, snima se u selu Pignoni, selu u sjevernoj Toscani u kojoj se rodio Collodi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>S čokoladom se ljudi druže već 2600 godina</p>
<p>LONDON, 18. srpnja </p>
<p> - Ljubav prema čokoladi razbuktala se prije otprilike 2600 godina, kad je narod Maja u glinenim loncima počeo pripremati napitke od kakaa, tvrde američki znanstvenici. </p>
<p> Otkriće do kojega su došli znanstvenici iz tvrtke Hershey Foods iz Pennsylvanije i teksaškog sveučilišta u Austinu, pokazuje da je ovisnost o čokoladi 1000 godina starija nego što se dosad pretpostavljalo. »Prisutnost kakaa u posudama pronađenim u Colhi pokazuje da je riječ o dokazima koji su gotovo tisuću godina stariji od onih iz Rio Azula (također drevnoga grada Maja)«, rekao je Jeffrey Hurst iz tvrtke Hershey Foods za znanstveni časopis Nature.</p>
<p>Znanstvenici su analizirali talog iz posuda pronađenih na arheološkom nalazištu u Colhi u sjevernom Belizeu i otkrili da sadrži tragove teobromina, spoja kojega ima u biljkama kakaa. Oni pretpostavljaju da su te posude služile za prelijevanje mješavine kakaa kako bi se stvorila gusta pjena koju su Maje posebno voljeli.</p>
<p> »Sad znamo da Maje imaju dugu, neprekinutu povijest pripremanja i konzumiranja tekuće čokolade od vremena prije otkrića Amerike i tijekom cijelog razdoblja španjolskih osvajanja«, dodao je Hurst. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Češki župnik napastovao djevojčice</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Skandalima, koji potresaju Katoličku crkvu u svijetu, nije izbjegla ni Češka. Češka policija podnijela je, naime, prijavu protiv 36-godišnjeg župnika iz grada Trutnova na sjeveru Češke (ime mu mediji ne navode) koji je optužen zbog seksualnog napastovanja i ugrožavanja moralnog odgoja mladeži. Župnik, kojega je Crkva još u travnju ove godine zbog toga suspendirala i zabranila mu sve crkvene djelatnosti, osumnjičen je da je od 2000. godine do travnja ove godine u više navrata preko haljina, ali u najmanje jednom slučaju i na golom tijelu, pipao danas trinaestogodišnju djevojčicu i dvije petnaestogodišnjakinje, objavila je glasnogovornica policije Iva Hanušova. Dodala je da je župnik, koji je službovao u nekoliko susjednih mjesta, djevojčice pipao uglavnom na raznim akcijama za mladež i u omladinskim logorima izvan područja opićine Trutnov. »Istraga je pokazala da je neke djevojčice pipao čak i u crkvi«, dodala je glasnogovornica. Slučajem toga župnika bavili su se i crkveni organi, koji su ga odmah nakon što je protiv njega podignuta optužnica suspendirali, a generalni vikar biskupije iz grada Hradec Kralove Josef Socha, izjavio je da je cijeli slučaj, nakon što je Crkva također provela istragu, upućen u Vatikan. </p>
<p>Glasnogovornica policije odbila je odgovoriti tko je podnio prijavu, ali je rekla da je istraga povedena na temelju više prijava. Ako sud dokaže župnikovu krivicu prijeti mu kazna do osam godina zatvora.</p>
<p>V. Bojkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="30">
<p>Pjesme i nošnje Hrvata u svijetu</p>
<p>Središnja tema posvećena folkloru i drugoj baštini Hrvata koji žive izvan Hrvatske / Etno-koncert Lidije Bajuk / Otvorena izložba »Nošnje Hrvata Sjeverne Bosne« </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Koncertom Lidije Bajuk i Paganini banda na Gradecu je u srijedu otvorena 36. međunarodna smotra folklora čija je središnja tema posvećena folkloru i drugoj baštini Hrvata koji žive izvan Hrvatske.</p>
<p>Smotra će ove godine trajati do nedjelje, 21. srpnja, a na njoj sudjeluje 16 folklornih skupina i društava iz Hrvatske, potom inozemne skupine iz Australije, Gane, Japana, Mađarske, Makedonije, Irana i Velike Britanije te četrnaest društava Hrvata izvan Hrvatske, iz cijeloga svijeta.</p>
<p>Koncert Lidije Bajuk programski je bio šaroliko, prigodno izabran, i osim međimurskih, pjesama iz Hrvatskog zagorja te nekoliko autorskih pjesama Lidije Bajuk, čuli smo i izbor iz baštine Hrvata izvan Hrvatske. Bile su to pjesme iz Hercegovine, pa one moravskih Hrvata, moliških Hrvata, potom iz Janjeva na Kosovu i iz Vojvodine. Popularizacija tradicijske baštine i ovom se prigodom pokazala publici zanimljivom, a svakako najdojmljiviji dio pripao je tekstovima. Glazbena obradba, stilizacija i upliv nekih standarda tzv. pop ili zabavne glazbe (Paganini band) više su pridonijele općem ugođaju, međutim, umanjile su pristup izvornom izričaju građe koju smo čuli. </p>
<p>U Galeriji Gradec u četvrtak je otvorena izložba »Nošnje Hrvata Sjeverne Bosne«, koja predstavlja tradicijsko odijevanje Hrvata u bosanskoj Posavini, čiji su autori don Zvonko Martić i prof. Josip Forjan, a stručna suradnica je dr. Zorica Vitez, ujedno i ravnateljica MSF. Izložene nošnje dolaze iz Posudionice i radionice narodnih nošnji SKUD-a »Ivan Goran Kovačić«, Zavičajnog kluba »Plehan« i Centra za kulturu Odžak, a veliki dio pripada zbirci nošnji don Zvonka Martića.</p>
<p> Nošnje Hrvata izvan Hrvatske bit će predstavljene na reviji »Nošnje Hrvata iz svijeta«, koja će se na Gradecu održati u subotu u 20.00 sati. Na ovogodišnjoj će se smotri održati i Radionica »Plešite s nama«, koja će se na Gradecu, na kojem se održava većina programa, odvijati u kasnim satima u petak, subotu i nedjelju.</p>
<p> U petak se u 20.30 održava svečana priredba svih sudionika Međunarodne smotre folklora, a koncertni dio programa smotre uključuje etno-koncert »Uz zvuk udaraljki«, na kojemu nastupaju sudionici iz Australije, Gane, Irana, Japana i Velike Britanije, te koncert hrvatskih hodočasničkih i marijanskih pjesama na kojemu će nastupiti skupine iz Hrvatske te Rumunjske (»Karaševska zora«), Bosne i Hercegovine (ženska pjevačka skupina iz župe Čemerno) i Mađarske (»Semarkuše«).</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Koloplet strastvenih zvukova</p>
<p>Očaravajući zvukovi u savršeno iznijansiranoj tonskoj paleti Bože Paradžika </p>
<p>Mnogi vrijedni hrvatski glazbenici razasuti su po svijetu, a vrlo rijetko dobivaju termine u domovini. Takav je slučaj i s kontrabasistom Božom Paradžikom, koji je u Kneževu dvoru u okviru 53. dubrovačkih ljetnih igara, a pod prijetnjom kiše i sijevanja neba održao recital uz suradnju pijanistice Marie Sofianske-Schlenker.</p>
<p>Kontrabasist Božo Paradžik u ranim godinama svoga života otišao je u Prag gdje je u klasi pedagoga za kontrabas Hudeca diplomirao i dobio dekanovu nagradu »za iznimno visoku razinu umjetničke interpretacije«, zatim slijede razna nadmetanja na kojima pobjeđuje. Uz umjetnički rad bavi se i pedagoškim radom, a uglavnom živi u Njemačkoj. Paradžikova susviračica pijanistica Maria Sofianska-Schlenker, po rođenju Bugarka, smatrana je jednom od najboljih suradnika u komornoj glazbi u Njemačkoj. </p>
<p>Treća Beethovenova Sonata za violončelo i glasovir u A-duru op. 69, simfoniziranog tipa s ritmom koračnice u prvom stavku, našla se na početku večeri. Umjetnici su joj podarili govorni pjev na poetsko-lirski način. Češki kontrabasist Adolf Mišek napisao je Sonatu u e-molu koja je vrlo virtuozna, a prepoznatljiv je utjecaj češkog folklora. Božo Paradžik ju je izveo gotovo igrajući se po »velikoj violini« donoseći uvjerljivo koloplet strastvenih zvukova. Bottesinijeva skladba Capriccio di bravura zahtijeva da izvođač mora biti izvanredan, a Paradžik ju je odsvirao kao od šale. Sonatu Cesara Francka u A-duru za violinu i glasovir, punu duboke liričnosti, umjetnici su u sjajnom spoju briljantno odsvirali.</p>
<p> Umjetnost Bože Paradžika ne temelji se samo na kompjutorskoj tehnici nego i na savršeno iznijansiranoj tonskoj paleti, umjetnik iz instrumenta izvlači očaravajuće zvukove, njegov kontrabas čas nježno pjeva, čas prkosi, čas se smiješi i smije, a sve tako lako i jednostavno. </p>
<p>U pijanistici Marii Sofianskoj-Schlenker umjetnik je imao idealna suradnika, umjetnica zna mjeru u svemu, savršeno spaja sve parametre, pruža mogućnost susviraču, ali i sebi kad to nalaže partitura da iskaže svoju nadahnutost. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Moderni kmetovi</p>
<p>Romani »No Logo«, »Microkmetovi« i »Slavni i mrtvi« zadiru u neke od najvažnijih problema današnjice</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Nije trebalo dugo da uzbuđenje inspirirano maničnim iskazivanjem globalne povezanosti i bliskosti počne pokazivati lomove i pukotine ispod sjajne fasade. Tijekom protekle četiri godine mi na Zapadu sve više hvatamo odsjaje neke druge vrste globalnoga sela, gdje se ekonomska podjela sve više širi, a kulturalni izbori sužavaju«, kaže, među ostalim, kanadska spisateljica Naomi Klein u svom bestseleru »No Logo«, koji je predstavljen u četvrtak u zagrebačkoj knjižari V. B. Z. Osim njega, predstavljena su još dva romana – »Microkmetovi« Douglasa Couplanda i »Slavni i mrtvi« Bena Eltona, koje je također objavila nakladnička kuća V. B. Z.</p>
<p>»'No Logo' je izvrstan novinski izvještaj i jedan od prvih istraživačkih radova u kojem su jasno razotkrivene posljedice globalističke ekonomije u devedesetim godinama prošloga stoljeća. Roman je i kulturološka analiza i važan publicistički rad koji uvjerljivo dočarava mračno i bezobzirno naličje kapitalizma, te manifest koji potiče otpor protiv nove vrste korporativno-medijskoga ropstva«, rekao je na predstavljanju novih izdanja Dražen Šimleša, znanstveni novak Instituta »Ivo Pilar« u Zagrebu.</p>
<p>Kanadski pisac Douglas Coupland, autor kultnoga romana »Generacija X«, u svojem romanu »Microkmetovi« na jednostavan, duhovit i ironičan način portretira jednu sasvim novu generaciju, onu informatičku, koja nakon prvotne opsjednutosti novim čudima (e-mail, Internet itd.) otkriva kako je sasvim malen razmak između modernoga sustava i feudalnog (kmetovskog).</p>
<p>»Ben Elton u svom kriminalističko-humorističnom romanu 'Slavni i mrtvi' propitkuje odnos pojedinca i masovnih medija, prikazujući zapanjujuće posljedice«, rekao je Nenad Rizvanović, urednik u V. B. Z. Riječ je zapravo o vrsnoj parodiji popularnog realističnog televizijskoga showa »Big Brother«, a knjiga je trenutačno prva na top listi romana u Velikoj Britaniji. Rizvanović je dodao da će V. B. Z. nastaviti s objavljivanjem naslova koji se bave važnim problemima današnjice.</p>
<p>Sandra–Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Amerika prije Kolumba</p>
<p>Izložba prati umjetničko stvaranje ljudi koji su nastanjivalin američki kontinent od 2.500 godine prije Krista do dolaska prvih Europljana u 15. i 16. stoljeću</p>
<p>MONTPELLIER, 18. srpnja</p>
<p> – Muzej Fabre iz Montpelliera od ovoga tjedna predstavlja prvu etapu puta izložbe »Posvećeni simboli: četiri tisuće godina umjetnosti Amerika« koja će do kraja 2003. godine biti prikazana u različitim gradovima u Francuskoj. Od granica zemlje Inuita do Perua, od ledenjaka Arktika do tropskih džungli, izložba prati umjetničko stvaranje ljudi koji su nastanjivali američki kontinent od 2.500 godine prije Krista do dolaska prvih Europljana u 15. i 16. stoljeću.</p>
<p> Inke, Maje i Asteci široko su predstavljeni među 180 izložaka, a zbirka omogućuje uvid u umjetnost plemena s područja Mississipija – Mohikancima, Olmecima te plemena s područja Teotihuacan i Nayarit u Meksiku koji se rijetko susreću u europskim muzejima. Odvojene tisućama kilometara različite društvene i socijalne prilike, različiti jezici – bilo ih je oko 2.000 na tom širokom području prije pet stoljeća – pretkolumbijski narodi održavali su intenzivan odnos sa svetim kroz ritualne svečanosti, produhovljen odnos s prirodnim svijetom i simbolikom.</p>
<p> Jaguari, grabljivice, papagaji, žabe, psi i natprirodna bića s različitim moćima sveprisutni su na njihovim keramičkim proizvodima i platnima, te nakitu. Izložba priređena na četiri područja – Sjevernoj Americi, Meksiku, Srednjoj Americi i Peruu – iznijela je također i tehnike obrađivanja i materijale: keramiku, zlato, bazalt, žad i drvo.</p>
<p> Nakon izložbe »Made in U.S.A« posvećenoj američkoj umjetnosti iz razdoblja od 1908. do 1947. godine »Posvećeni simboli« su druga izložba koju organizira mreža FRAME (Razmjena francuskih regionalnih i američkih muzeja). Ova će izložba biti prikazana u muzeju u Rouenu, Lyonu i Rennesu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Glasovi djetinjstva</p>
<p>Gledatelji će na dvije umaške scene moći vidjeti petnaest predstava, među kojima i trenutačne europske hitove »Psihoza 4.48« i »Noževi u kokošima«</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Ideja ovog festivala je bila povezivanje i prožimanje triju geografski određenih kultura, hrvatske, slovenske i talijanske, te interaktivno stvaranje novih kvaliteta. Želja nam je da festival u sljedećih nekoliko godina preraste u festival mediteranskih zemalja, a ovogodišnja tema je djetinjstvo. Odnosno otkrivanje glasova koji nas zovu da ljubavlju umirimo zapušteno i neumireno dijete u nama – rekao je na konferenciji za novinare održanoj u zagrebačkom teatru »Gavella« Damir Zlatar Frey, umjetnički direktor i ravnatelj Međunarodnoga festivala komornog teatra »Zlatni lav« 2002. u Umagu.</p>
<p> Za vrijeme trajanja festivala od 26. srpnja do 4. kolovoza gledatelji će na dvije umaške scene moći vidjeti ukupno petnaest predstava, od čega dvanaest u konkurenciji za Grand prix. Festival će otvoriti predstava »Rad borosane na sebi« autorice i glumice Nine Violić, a među ostalim izdvajamo »Psihozu 4.48« u izvedbi ljubljanskoga »Slovenskoga narodnoga gledališča Drama« (28. srpnja), »Lachrymae« u izvedbi »CSS Teatro Stabile di Udine« (30. srpnja), predstavu »Anna Weiss« zagrebačkog »Teatra « (31. srpnja) te »Shopping & fucking« beogradskog Jugoslovenskog dramskog pozorišta (1. kolovoza). Grand prix »Zlatni lav« najboljoj predstavi dodijelit će žiri u sastavu Dino Mustafić (predsjednik), Oka Ričko, Laura Marchig, Zdenka Kovačiček i Živa Emeršić Mali. Na zatvaranju festivala, u čast laureata bit će prikazana predstava »Noževi u kokošima« u koprodukciji sarajevskog »MESS-a i Kamernog teatra. Marianna Jelicich i Alen Jelen, članovi direkcije festivala, upozorili su na popratne događaje, kao što su izložba kazališne fotografije Tone Stojka, koncert Zdenke Kovačiček večer uoči otvaranja festivala, okrugli stol »Ponoć s Tenom u Amfori« te seminar pod nazivom »Mogućnosti kulturnog stvaralaštva unutar europskih integracijskih tokova«.</p>
<p>Kristijan Vujičić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nadahnuta osebujnost</p>
<p>Maestro Pavarana predstavio se kao interpret koji se odupire šabloniziranoj tradiciji izvođenja poznatih djela glazbene literature </p>
<p>Svoj recital talijanski pijanist Virginio Pavarana u programu Hrvatskoga glazbeno-scenskog festivala Osorske glazbene večeri 2002. održao je u prisutnosti ponešto prorijeđene publike uslijed stalno prijetećih ljetnih oluja.</p>
<p>I dok su nas zlokobni bljeskovi u prigušenom svjetlu izlaska solista na podij osorske Katedrale isprekidano osvjetljavali i budili naša strahovanja,Virginio Pavarana, suprotno tomu, donio nam je mirnoću izvan nas plutajućeg duha, s Fantazijom u d-molu, K.396, Wolfganga Amadeusa Mozarta. Izveo je tu skladbu prozračnim udarima u mekoći izgovora tipaka, nježno iniciranih rukama savršene pokretljivosti, kao i visokom muzikalnom ležernošću u sigurnosti osebujnog izraza u zadanom stilu, no ovaj put na čas slobodne izvedbe kojoj je pridružio i varirajuću pulsaciju ritma u agogičkim logičnostima.</p>
<p>Maestro Pavarana potom je u velikom luku nježnosti izraza izveo »Studio« Luke Sorkočevića. Prije stanke izvedena je još četverostavačna Sonata op. 110 Ludwiga van Beethovena. Imali smo i opet priliku slušati izvedbu s uvjerljivo visokom razinom umjetničke slobode.</p>
<p> Kako je na sličan način pristupio i djelima J. Brahmsa, koja su ispunila drugi dio rasporeda, pijanist Virginio Pavarana predstavio nam se, obogaćen golemim iskustvom, vrlo blizu skupini onih interpreta, poglavito glasovira kao solo instrumenta, koji se odupiru šabloniziranoj tradiciji izvođenja poznatih djela glazbene literature. Dakako, bilo je dopadljivo i stoga uspješno. Uz prisutan vrhunski pijanizam. Izveo je Dvije rapsodije, op. 29, u h-molu i vrlo poznatu u g-molu i Četiri klavirska komada, 3 Intermezza i Rapsodiu, op. 119 Johannesa Brahmsa. Zahvalnoj publici je Virginio Pavarana dodao još dva veća opusa Frédérica Chopina i Franza Schuberta.</p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Praizvedba Zajčeve »Zlatke«</p>
<p>RIJEKA, 18. srpnja</p>
<p> – U kazališnoj sezoni 2002./2003. Opera riječkoga HNK Ivana pl. Zajca praizvest će pučku hrvatsku glazbenu dramu »Zlatka« Ivana pl. Zajca, komičnu operu »Falstaff« Giuseppea Verdija te operu »Andrea Chenier« Umberta Giordana, a ansambl Baleta premijerno će predstaviti »Peer Gynta« Edvarda Griega.</p>
<p> Uz deset repriznih predstava Opere te tri reprize Baleta u sljedećoj će kazališnoj sezoni završnu produkciju i koncert prirediti polaznici Studija za klasični balet riječkog teatra, najavljeno je na konferenciji za novinare propagande riječkog HNK-a. Prvakinja riječke Opere Mirela Toić, koja je nedavno za svoj umjetnički rad primila priznanje Ministarstva kulture, 25. listopada održat će svečani koncert u povodu 25. obljetnice svoga umjetničkog rada.</p>
<p> Intendant riječkoga HNK-a Srećko Šestan te predsjednik Uprave tvrtke Autotrans.d.d. Zvonko Krmpotić potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji. Riječ je o, kako je istaknuo Krmpotić, »suradnji kulture i gospodarstva« koja će, među ostalim, gledateljima iz udaljenijih mjesta Ličko-senjske, Istarske i Primorsko-goranske županije omogućiti jeftinije i jednostavnije posjećivanje predstava riječkog HNK-a.</p>
<p> Ugovorom je uređen prijevoz gledatelja tih triju županija u sklopu »paket aranžmana« koji će im omogućiti za 10 do 30 posto jeftiniji i organiziran prijevoz do teatra te povratak nakon predstava. Ugovorom je dogovoren i nastavak suradnje u organizaciji prijevoza ansambala HNK Ivana pl. Zajca na gostovanja, te suradnja s umirovljeničkim udrugama. Intendant Šestan rekao je da će, radi potreba, prije svega riječkih umirovljenika, uskoro biti uvedena »kazališna« gradska autobusna linija.</p>
<p> Uz to turistička agencija tvrtke »Autotrans« svojim će gostima, posebice tijekom ljetne sezone ponuditi organizirani posjet predstavama riječkoga HNK. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Utjeha u pravdi poslije smrti</p>
<p>Pojedinci ne bi željeli dalje živjeti ako su izdali svoje principe. Takvu smrt ne bih označio samoubojstvom nego najvišom afirmacijom ljudskog dostojanstva. To znači da se čovjek ne shvaća solipsistički kao individuum s isključivom u se zatvorenom subjektivnošću, nego je govorom, radom i mnijenjem povezan s drugim ljudima i otvoren prema univerzalnosti</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Smrt stoji pred čovjekom kao neizbježan svršetak života i tjeskoba postojanja. A to je i najvažniji filozofski i vjerski problem. Također, smrću okončava u tragedijama junakova borba protiv silnika ili sudbine, a za uzvišena načela. </p>
<p>Taj se nas svršetak dramskih protagonista kao Sofoklove Antigone doima jednako, ili čak jače od stvarne pogibije znanaca. U životu vjernik nalazi utjehu da će pravednikova borba biti nagrađena poslije smrti, a u tragediji biva junakova žrtva najjači moralni priziv da slijedimo iste ideale. </p>
<p>Ako te vjere u posmrtnu nagradu nema, čemu se žrtvovati za neka načela? Ipak to mnogi »nevjernici« čine kada se većina pokorava strahovladi. Očito ti pojedinci ne bi željeli dalje živjeti ako su izdali svoje principe. </p>
<p>Takvu smrt ne bih označio samoubojstvom nego najvišom afirmacijom ljudskog dostojanstva. To znači da se čovjek ne shvaća solipsistički kao individuum s isključivom u se zatvorenom subjektivnošću, nego je govorom, radom i mnijenjem povezan s drugim ljudima i otvoren prema univerzalnosti koja prelazi ili transcendira njegov život. </p>
<p>Dok filozof egzistencijalizma i mistik Karl Jaspers daje u tragediji smrti junaka uzvišenost kao prijelaz u sveobuhvatnu ili božju opstojnost, agnostički autori odustaju od takvoga iluzornog zaključka ljudske drame. </p>
<p>Povodeći se za Kantovim razlikovanjem moralnih (umnih i slobodnih) djela i prirodnih (nužnih) procesa, Friedrich Schiller je pisao u raspravama o drami da »...ćudoredna vrijednost radnje opada kako u njoj prevladavaju naklonost i strast«. </p>
<p>No u kasnijim spisima on će težište od Kantova strogog ispunjavanja dužnosti prenijeti na estetski moment i igru. </p>
<p>Kad se usporedi posljednja velika Schillerova tragedija »Djevica Orleanska« s jednako slavnom Shawom dramom »Sveta Ivana«, tad se vidi kako različito pristupaju smrti junakinje Jeanne d'Arc jedan kršćanin i jedan skeptik. </p>
<p>Suvremeni dramski autor, koji ne vjeruje više u kraljevstvo nebesko, klonit će se da smrt bude poanta ili zaključak, ali dopušta samoubojstvo kao kraj životnog apsurda. S prijelazom u građansko društvo bivaju svetost smrti, patetičnost strasti i uzvišenost riječi jednog Jeana Racinea potiskivani skepsom pa i nihilizmom i ciničnošću. </p>
<p>U očuvanim hijeroglifima iz starog Egipta pjesnik razgovara s dvojnikom koji ga nagovara na užitke, ali on radije pribjegava smrti:</p>
<p> Smrt stoji danas preda mnom/Kao oporavak bolesnome,/Kao izlazna vrata iz tamnice.//Smrt stoji danas preda mnom/Kao čovjeku koji čezne za svojim domom/Nakon što je mnogo godina proveo u ropstvu.</p>
<p>U tim su tristisima anticipirane teme koje će zaokupljati posve spiritualiziranog Platonova učenika Plotina pa prve kršćane. </p>
<p>Tijelo je bilo Plotinu tamnica duše i stidio se što u njemu živi, tako da nije dopustio umjetniku da ga predoči slikom ili kipom. »Nije li već previše što moramo ovo tijelo u koje nas je zatvorila priroda nositi sa sobom?« </p>
<p>Za nj je jedino realno bilo carstvo ideja, a materija ono apsolutno zlo. Zbog takva preziranja tijela bilo mu je nepodnošljivo govoriti o roditeljima, kućnim stvarima i domovini. Začudilo me što je Plotina prevodio Janus Pannonius, renesansni pjesnik zadivljen ljepotama prirode.</p>
<p>Značajna je, također, u navedenoj egipatskoj pjesmi pojava dvojnika. Predodžba o razdvajanju osobe ima duboko psihološko korijenje, a često se javlja u književnosti. </p>
<p>U »Braći Karamazovima« Fjodora Dostojevskoga prilazi najstarijem bratu Ivanu njegov alter ego koji personificira njegove sumnje u postojanje Boga i vrlina uopće, a najveći romanopisac i mistik poistovjetit će dvojnika s vragom. </p>
<p>Jednako je tako subverzivna u tom romanu priča kako se Isus vraća na zemlju pa mu se ispriječi veliki inkvizitor koji će ga uvjeravati neka ode, jer bi njegov povratak naudio rimskoj crkvi. </p>
<p>Dakako, ruski pisac bio je protivnik katoličanstva, no je li njegova pravoslavna patrijaršija bila vjernija biblijskom Kristu? </p>
<p>I drugi ruski mistik i romanopisac Dmitrij Merežkovski vidi u Moskvi ispunjenje kršćanstva nakon zabluda Rima i Carigrada. On se sklonio od boljševičke revolucije u Pariz, gdje je umro ne dočekavši pobjedu svog mesijanstva.</p>
<p>Fanatični asketizam kojem je i samo jelo i pilo bilo grješno, a kamoli ne bi bio erotički akt, svrstava se također u čovjekovo samoubojstvo, samo suptilnije i polagano, s iščekivanjem raja na posljetku. </p>
<p>Slavni Francesco Petrarca podlegao je srednjovjekovnoj mistici da bi svoju dugu i neizravnu, poetski iskazanu ljubav prema Lauri potkraj odbacio u »Kanconijeru« Vergine bella uspoređujući Lauru s mitskom Meduzom, Posejdonovom ženom, kojoj su vlasi bile zmije, a čije je pogled skamenio zaljubljenike – nimalo laskava usporedba. </p>
<p>Budući da je pjesnik doslovce vjerovao u biblijsku priču o stvaranju čovjeka, naziva on Lauru prahom i moli Djevicu Mariju da ga oslobodi boli koje mu je Laura zadala. </p>
<p>Doduše, on priznaje da mu je ljubiti taj zemni prah bilo divno, ali kliče: kakva će tek divota biti njegova ljubav prema Djevi čistoj i savršenoj!? Prenijevši tako ljubav na Bogorodicu, on je moli neka »izmoli milost u svog sina... da zadnje moje dahe u mir (raj) primi« (prijevod Mirka Tomasovića). </p>
<p>Svakako u toj toliko slavljenoj i oponašanoj kanconi zgusnuto je vjerovanje srednjeg vijeka. </p>
<p>Ali neće li ljepotu pjesme pokvariti poniženje autentične ljubavi prema Lauri, a mistični trans prema čistoj i savršenoj Djevi? </p>
<p>Nije li to uzvisivanje nevinosti, jer se začeće prema Bibliji zbilo po Svetom Duhu, također vrijeđanje žene što rađa djecu, tobože grješno, nakon spolnog kontakta s mužem? Ako su se toliki Petrarcini epigoni i povjesničari književnosti divili »Kanconijeru«, u meni je ipak ostavljala gorak okus kao uništavanje čovjeka sa svim njegovim vrednotama radi jedne transcendentalne iluzije. </p>
<p>Svakako, poetski uzlet od zemaljskoga na nebesku sferu bio je ponajprije potican oskudnošću stvarnog života, a to umjetničko nadahnuće ne mora okončati u mistici, nego može ostati duboko ljudsko.</p>
<p>Moć religijskih predodžbi: Kako su se u okrutnim i svemoćnim vladavinama gasili izgledi pučana za promjenu u njihovoj dolini znoja, krvi i suza, utjeha se potražila u pravdi poslije smrti. </p>
<p>Jamačno je bilo najstarije indijsko vjerovanje da će se čovjek ponovno roditi prema zasluzi, dapače, kao niža životinja ako je bio zao, dok će pravednik prolaziti kroz sve više forme da napokon dosegne nirvanu, stanje ništavila ili bezbolnosti. Svakako ta migracija duše pogodovala je ljubaznijem postupanju sa životinjama, za razliku od judaizma ili kršćanstva. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>PRIVATNE ISTRAGE</p>
<p>Ljubav je poput vjernoga psa</p>
<p>Osjećala je da su joj narasle nove grančice, pupoljci se pretvorili u cvjetove, suhi listovi otpali, a korijenje raširilo i učvrstilo. Počela je koristiti njegove uzrečice, nesvjesno oponašati njegove pokrete, gledati stvari i ljude njegovim očima</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Uz njega je učila, mijenjala se, razvijala i rasla. Otkrila je da može ono što nikad nije vjerovala da je u stanju, da hoće ono što se nikad prije nije usuđivala poželjeti. To je valjda bilo uzgajanje sebe kao da si biljka, kako bi on to rekao. </p>
<p>Osjećala je da su joj narasle nove grančice, pupoljci se pretvorili u cvjetove, suhi listovi otpali, a korijenje raširilo i učvrstilo. Počela je koristiti njegove uzrečice, nesvjesno oponašati njegove pokrete, gledati stvari i ljude njegovim očima. </p>
<p>Kad je bila s njim, misli su joj lakše tekle, ono što je govorila imalo je više smisla. Njegova strast i nježnost, način na koji ju je gledao ili dodirivao, ulazili su u nju kao u pojačalo i vraćali se prema njemu umnogostručenom snagom. Svim je osjetilima osluškivala njegove reakcije i pamtila što voli, da bi mu to radila i zatim sama naučila to voljeti. Napokon je shvatila smisao davno naučena aforizma koji je kao djevojčica zapisala u nečiji spomenar: Ljubav je poput vjernog psa kojemu je draža kazna od jedne ruke nego milostinja od druge. </p>
<p>Sad je taj aforizam jednako mogao glasiti: Ljubav je poput čarobne matematičke formule koja svakoj stvari može promijeniti predznak, koja minuse pretvara u pluseve.</p>
<p> – Uz tebe se osjećam kao da sam dragocjenost – rekla mu je jednom.</p>
<p> – Ti i jesi dragocjenost, za sada još neizbrušen draguljčić, ali vrijeme je pred nama. Hoćeš li mi dopustiti da te brusim?</p>
<p> – A kako se to radi, hoće li me boljeti?</p>
<p> – Draguljčić se mora opustiti i potpuno prepustiti svojem brusitelju. Ako je previše krut, mogao bi puknuti, pa bismo dobili mnogo malih draguljčića s kojima ne bih znao što ću.</p>
<p> – Evo, draguljčić se prepušta brusitelju. Što sada?</p>
<p> – Prvo ćemo zavezati draguljčiću ruke i noge za krevet. Taaako! Sada ćemo isprobati novu tehniku brušenja uz pomoć poljubaca trepavicama, začinjenih dodirom jezika. Počinjem na koljenu. Kako se draguljčić osjeća?</p>
<p> – Škaklja me.</p>
<p> – To je dobar znak, jer snaga brušenja mjeri se u jedinicama koje se zovu škakljići. Sad ćemo te brusiti intenzitetom od dva škakljića na sekundu. Je li to previše?</p>
<p> – Jooooj, mislim da nije. Ali više od toga ne bih podnijela.</p>
<p> – Znaš što, kako bi bilo da zaboravimo na brušenje i umjesto toga obavimo bušenje? Razlika je samo u jednom slovu!</p>
<p>– Upomoć, brusitelj se pretvara u bušitelja. Zato si me vezao! Što se događa s draguljčićem kad ga se buši? Je li možda boli?</p>
<p>To im se redovito događalo. Sve što bi govorili ili radili, postajalo bi uvodom u ljubavnu igru. I kao da su nadoknađivali tišinu svojih prvih ljubavnih sastanaka, sad su bili u stanju satima pričati slatke besmislice. </p>
<p>Ljubav je, govorio je njihov upravo otkriveni aforizam, čarobna jezična formula koja brušenje pretvara u bušenje, a bušenje u brušenje, tako da se uskoro izgubi granica između tih dvaju pojmova. </p>
<p>Za draguljčić je oboje imalo istu posljedicu: učinilo je da blista jače i sjajnije nego ikad prije. I, dakako, nije ga boljelo. </p>
<p>Najviše je voljela buditi se uz njega subotom. To je bio dan kad nisu morali nikamo žuriti, kad se jutarnje vođenje ljubavi moglo protegnuti unedogled, bez gledanja na sat. </p>
<p>Prvo bi se počeli lijeno dodirivati, oprezno i okolišajući, kao da se tek upoznaju, kao da su im ruke izviđači koji ulaze na teritorij privremeno zaposjednut neprijateljem. Tako je voljela i trebala te neusmjerene dodire što su putovali površinom njene osjetljive kože, temeljito ispitujući svaki osvojeni centimetar prije nego što bi se uputili dalje. </p>
<p>Obično se pravila da još spava, iako ga to ne bi prevarilo, jer su mu vršci prstiju predobro osjećali kako joj se mišići ukrućuju, tijelo treperi, a korijeni dlačica su naježeni kud god bi prošao dlanom.</p>
<p>Uskoro bi njegove usne nastavile šetnju onuda kud su prsti već bili prošli. Kao da je točno znao gdje ju i kada treba dotaknuti. Osjećala se poput zgrade s mnogo mračnih prostorija, koje su njegove ruke pedantno obilazile, jednu po jednu, i u svakoj nepogrešivo pronalazile prekidač za paljenje svjetla. </p>
<p>Uskoro bi sva zablistala od tisuća upaljenih žaruljica. Tada više nije mogla glumiti usnulu princezu, nego bi se protegnula, ukrutila mišiće kao da iz njih izbacuje sav taj nakupljen elektricitet, a onda se podatno stisnula uz njega. </p>
<p>Njezino bi tijelo, potpuno spremno, odaslalo najstariju poruku na svijetu i on bi ju tada uzimao, prvo nježno, a onda sve silovitije, dok im se znoj ne bi pomiješao s njenim suzama, praveći na postelji male vlažne pjegice.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="39">
<p>Ćiro vraća Prosinečkog u Dinamo!?</p>
<p>»Sprema se velika 'bomba'! A ona će biti kao atomska i hidrogenska zajedno!«, euforično je uzviknuo Dinamov trener Miroslav Blažević, misleći pritom na ideju o povratku Roberta Prosinečkog u Dinamo / Ipak, ovaj je posao daleko od realizacije. Kako saznajemo, bivši maksimirski kapetan ni pod kojim uvjetima se ne želi vratiti u Dinamo</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Robert Prosinečki ponovno u Dinamu!? Ova je tema u srijedu razdrmala Maksimir. »Plavi« trener Miroslav Blažević ima gorljivu želju u klub vratiti nekadašnjega kapetana, no pitanje je hoće li to biti moguće izvesti. Otkako je prisilno napustio Maksimir, Prosinečki je uporno ponavljao kako mu više ne pada na pamet ponovno zaigrati u Dinamu. Ali, nerijetko je znao i dodati: »Nikad ne reci nikad«. Njegovo je razočaranje golemo i doista ne znamo što se to treba dogoditi da on potrči u Ćirin »zagrljaj«... Ne treba, međutim, zaboraviti da je Robertov otac Đuro prije kojih godinu dana pred novinarima naglasio kako bi za Dinamo najbolje bilo da se u klub vrati – Ćiro.</p>
<p> Blažević je sada, eto – u Maksimiru. U srijedu nije želio odmah potvrditi početak »akcije« vraćanja Prosinečkog, samo je dobacio:</p>
<p> – Sprema se velika »bomba«! A ona će biti kao atomska i hidrogenska zajedno! Ali, neću ništa govoriti prije nedjelje, tad ću razgovarati s predsjednikom Barišićem, dopredsjednikom Mamićem i direktorom Zajecom.</p>
<p> Na sitnu provokaciju je li ipak riječ o povratku Prosinečkog, nasmiješio se i prozborio:</p>
<p> – Budite strpljivi.</p>
<p> Ipak, papirić koji je Ćiro u tim trenucima držao u rukama, dala je naslutiti o čemu se zapravo radi.</p>
<p> – Nemojte tu zavirivati, to je tajna.</p>
<p> Ondje je bio napisan broj mobitela, koji je razotkrio tajnu. Ćiro je tek naizgled krio papirić od novinara, ali ju je ipak dovoljno rastvorio kako bismo mogli vidjeti što na njoj piše... Kasnije smo ipak dobili potvrdu da je glavni predmet Ćirinih razmišljanja – Prosinečki.</p>
<p>No, ovaj je posao ipak daleko od realizacije. Kako saznajemo, bivši maksimirski kapetan se ni pod kojim uvjetima ne želi vratiti u Dinamo. Njegov povratak bi, naravno, povukao seriju novih pitanja, a jedno od zanimljivijih je ono vezano za status direktora Zajeca. Vrati li se Prosinečki, kojemu je Zajec svojedobno pokazao izlazna vrata, značit će to da je direktorova pozicija u klubu posve marginalizirana i da je Zajec ostao bez ikakvoga utjecaja. Štoviše, već i sama ideja o »akciji Prosinečki« dovoljan je udarac na direktorov ugled u klubu.</p>
<p> Ideja o Robijevom povratku je, gotovo sigurno, tek još jedna u nizu priča kojima Ćiro zabavlja narod. Neka, barem je zanimljivo... Sve u svemu, udarna 11-orica, koju je Dinamov trener iscijedio na pripremama, gotovo sigurno se neće mijenjati. Takvu će postavu Ćiro izvesti i u subotu u Maksimiru u utakmici Superkupa protiv Zagreba (20.15 sati).</p>
<p> – Jako sam zadovoljan, momčad se diže. Nameću se i igrači koji nisu bili u najužem krugu kandidata za prvi sastav. Nameću se kao gljiva poslije kiše, kao pečurka!</p>
<p> Protiv Zagreba će najvjerojatnije istrčati: Butina – Smoje; Sedloski, Polovanec – Mikić, Marić, Leko, Mujčin, Krznar – Mitu, Zahora.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Barićeva plaća nešto veća od Jozićeve i Blaževićeve</p>
<p>»Sve sam utakmice hrvatske reprezentacije gledao. Stvorit ću pravu klimu, klimu poput one u Dinamu iz Vinkovaca kada sam taj klub uveo u Prvu ligu. Nije dovoljno samo igrati za svoje klubove, mora se odlično igrati. Samo će takvi biti u reprezentaciji. Predugo sam trener da bih griješio i zvao one koji nemaju moć«, kazao je Otto Barić </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Novi izbornik hrvatske nogometne reprezentacije bio je gost redovite konferencije za novinare hrvatskoga nogometnog saveza. Predstavljen u istim prostorijama još prije nekoliko dana, Barić ovog puta nije bio toliko elokventan. Ipak, u istupu novog izbornika nije izostao njegov prepoznatljivi optimizam i samopouzdanje, uokvireno izrazitom komunikativnošću. Istaknuo je to u uvodu i predsjednik hrvatskoga nogometnog Saveza (HNS) Vlatko Marković.</p>
<p>– Barić je jedan od najboljih hrvatskih trenera svih vremena, njegova široka naobrazba, kultura i entuzijazam potrebni su nam. To je trener kojeg su svi klubovi u kojima je radio tražili još jednom. Rijetki su takvi treneri. Barić je čovjek kojeg je u demokratskom izboru odabrala naša Stručna komisija i mislim da u njega moramo imati potpuno povjerenje. Barića čekaju teški zadaci - stvoriti momčad, napraviti prepoznatljivu igru i jasno ostvariti rezultat, plasman na Europsko prvenstvo u Portugalu za dvije godine. </p>
<p>Istaknuo je Marković i podatak o Barićevim prihodima u Savezu.</p>
<p>– Novi će izbornik raditi za nešto bolju plaću nego što su imali Jozić i Blažević. Koliko će biti veća? Otprilike dvije-tri tisuće kuna. </p>
<p>Otto Barić nadovezao se u svom prepoznatljivom stilu.</p>
<p>– Moj je život nogomet. S nepunih sedam godina prvi sam put stupio na nogometno igralište i od toga sam dana svaki dan boravio na travnjaku, nekad i po desetak sati dnevno. Bio sam solidan igrač, a ono što mi je nedostajalo kao igraču, borbenosti, žustrine i agresivnosti, to tražim od igrača koje treniram. Mirno mogu reći, svaki klub koji sam trenirao pod mojim je vodstvom postao bolji. Sad vam mogu reći da ću dati sve od sebe da uspijemo. Znam kako moramo igrati. Nije važan sistem igre, već je važno da igraju najbolji igrači u tom trenutku. Gledao sam sve utakmice hrvatske reprezentacije, baš sve. Stvorit ću pravu klimu, klimu poput one u Dinamu iz Vinkovaca kada sam taj klub uveo u Prvu ligu. Igračima poručujem - nije dovoljno samo igrati za svoje klubove, mora se pritom i odlično igrati. Samo će takvi biti u reprezentaciji. Predugo sam trener da bih griješio, da bih u vrstu zvao one koji nemaju moć.</p>
<p>Na podpitanje može li općenito reći kakvu će igru preferirati s reprezentacijom, Barić nije ustuknuo:</p>
<p>– Kada smo igrali najbolje, imali smo u vezi tri sjajna igrača – Bobana, Asanovića i Prosinečkog. Potom su nam počeli nedostajati takvi igrači. Naravno da je takve i slične igrače teško naći, ali se nešto mora pokušati. Moram se uvjeriti koliko na tim mjestima mogu Jurica Vranješ ili Rapaić. Hoću ih sve vidjeti. Najvažnije je igračima koji igraju dobro u klubovima osigurati uvjete da i u reprezentaciji tako igraju. Na tome ću posebno raditi, rekao je Barić.</p>
<p>Nakon konferencije za novinare, predsjednik je Saveza pjenušcem nazdravio imenovanju novog izbornika, a pred novinarima je Bariću uručio i dar - mobilni telefonski uređaj i broj na koji će izvjestitelji moći nazvati Barića. </p>
<p>– Ne bojim se nikoga, pa ni novinara, zaključio je Barić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rios razočarao Rasbergera </p>
<p>Treći nositelj jedinog hrvatskog ATP turnira tenisača. Čileanac Marcelo Rios protiv 206. igrača svijeta, Rumunja Victora Hanescua izgubio je s 0-6, 4-6 / Željko Krajan će svoj dvoboj 2. kola protiv Luisa Horne igrati u 17 sati, dok će Ivan Ljubičić i Mario Radić svoj dvoboj započeti u 19 sati</p>
<p>UMAG </p>
<p> – Nakon Argentinca Davida Nalbandiana, prvog nositelja Croatia Opena, iz Umaga odlazi i treći nositelj Čileanac Marcelo Rios. Rumunj Victor Hanescu, 206. tenisač svijeta, iskoristio je ukazanu priliku, protiv neraspoloženog Riosa u dvoboju 1. kola nije prolio puno znoja, većinu posla obavio je Čileanac, pobjednik umaškog turnira prije dvije godine, o čemu dovoljno govori konačnih 6-0, 6-4 za Hanescua. </p>
<p>Koliko je Rios razočarao direktora jedinog hrvatskog ATP turnira Slavka Rasbergera najbolje dočarava samo sedam osvojenih poena u prvom setu. A Hanescu nije stao nakon ekspresnih 6-0, poveo je s 3-0 i u nastavku. Kasnije se 29. tenisač svijeta nije mogao sjetiti kad je posljednji put izgubio devet uzastopnih gemova. Kontroverzni Čileanac pokušao je iskustvom uzdrmati samopouzdanje 21-godišnjeg Rumunja. Stoga se bunio na sudačke odluke, trgao rekete, zahtijevao ponavljanje poena nakon što je uvidio kako je loptica pukla. </p>
<p>I činilo se kako će takva taktika možda i uroditi plodom. Vratio je Rios »break«, izjednačio na 3-3, a u devetom je gemu imao priliku za vodstvo 5-4. Nakon toga bi servirao za 1-1 u setovima, a onda potpuni preokret i ne bi bio tako nemoguć. Ipak, Rumunj se trgnuo i uspio ostati miran u završnici ogleda, nije se dao isprovocirati, za što je nagrađen vrijednom pobjedom i dvobojem protiv Španjolca Juana Antonia Marina u drugom kolu.</p>
<p>– Uvijek igram dobro u Hrvatskoj, nedavno sam izborio polufinale ATP Challengera u Zagrebu. Iskreno, nisam očekivao ovako lošu igru Riosa, ne znam što mu je bilo. No, i s takvom igrom je skoro dobio drugi set, komentirao je Hanescu nakon svoje prve pobjede na ATP turnirima.</p>
<p>Nakon poraza Rios nije nudio nikakva opravdanja. A stigao je u Umag iz Čilea, gdje je na tvrdoj podlozi igrao ogled Davisova kupa protiv Meksika proteklog vikenda, što znači kako je promijenio nekoliko vremenskih zona. Prije nastupa za reprezentaciju Rios je izbivao s »Toura« oko tri mjeseca zbog ozljeda koljena i prepona. Sada, kada je konačno zdrav, izgubio je toliko teško stečeno samopouzdanje. Nadao se kako će u Umagu uspjeti upisati nekoliko uzastopnih pobjeda koje bi mu pomogle u nastavku sezone, no ustvari je daleko od negdašnje forme kad je bio »broj jedan« na svijetu.</p>
<p>– Istina, letio sam 30 sati do Umaga, ali kako letim već 15 godina to nije opravdanje za ovako lošu igru. Osim toga, mogao bih reći kako je razlog poraza i promjena podloge, ali to opet ne bi bilo potpuno točno. Jednostavno, cijelu sezonu ne mogu naći pravu igru, komentirao je Rios i zaključio: </p>
<p>– Nedostaje mi samopouzdanje. Kad imate samopouzdanje u svoj tenis, onda se možete prilagoditi na igru suparnika kojeg nikad prije niste vidjeli i o kojem ne znate ništa, kao što je to bio slučaj protiv Hanescua.</p>
<p>Srijeda je bila dan odmora za hrvatske tenisače, igrao je tek Mario Radić u konkurenciji parova. No, sa slovenskim partnerom Nejcom Smoleom izgubio je dvoboj 1. kola protiv španjolsko-argentinske kombinacije. A sa znatiželjom je domaća publika još pratila dvoboj Peruanca Luisa Horne i Španjolca Alberta Montanesa, budući da pobjednik u 2. kolu ide na Željka Krajana. Pobjednik ATP Challengera u Zagrebu Luis Horna mučio se sa Montanesom do 5-5 u prvom setu, a onda je sve postalo lakše.</p>
<p> l Rezultati, 1. kolo: Hanescu – Rios (3) 6-0, 6-4, Horna – Montanes (7) 7-5, 6-2, Melzer – Spadea 2-6, 6-3, 4-2 predaja, Massu – Vacek (8) 6-0, 6-2; parovi: Calleri/F. Lopez – RADIĆ/Smole 6-4, 6-2. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hajdukovci ne putuju u Francusku</p>
<p>SPLIT, 18. srpnja</p>
<p> – Nogometaši Hajduka vratili su se iz Austrije u Split i ipak neće otputovati u Francusku i u nedjelju igrati protiv Monaca. Splićani su odigrali dvije utakmice, izgubili su i od poljskog prvoligaša Garbarnije (0-1) te od u srijedu grčkog AEK-a (1-2). Utakmica protiv Grka ponudila je dva lica »bijelih« – prvo obećavajuće i drugo neinventivno. Trener Zoran Vulić kazao je nakon povratka u Split:</p>
<p>– Prvih me je 45 minuta protiv Grka zadovoljilo, igrali smo stvarno dobro, puno bolje, brže i agresivnije nego protiv Poljaka. U drugom sam dijelu izmijenio dosta igrača, što se osjetilo u igri. Nema ništa od odlaska u Francusku, ponuda je stigla u posljednji trenutak i put je prilično teško organizirati. Stoga ćemo, ako prođemo u finale, u nedjelju s najboljom momčadi zaigrati na turniru u Vinjanima.</p>
<p>U Vinjanima se u petak, subotu i nedjelju igra turnir Memorijal Brune Bušića, a prvog će dana druga Hajdukova momčad igrati protiv Vinjana. U subotu, pak, Šibenik igra protiv Zadra, a finalni je ogled u nedjelju.</p>
<p>Ivica Šurjak, sporski direktor, još je u kontaktima s Amirom Karičem, no sve je manje nade da će doći na Poljud. Karič, naime, mora isposlovati dozvolu Ipswicha, čiji je član. Musa je otišao u Xerez, ali zasad ne i Sablić. Hajduk traži jamstvo za plaćanje transfera, a još ga nije dobio. No, kako je Musin iznos transfera mnogo manji nego Sablićev, čelnici su Hajduka spremni riskirati s Musom, a za Sablića čekaju čvrsta jamstva. </p>
<p>Stipe Pletikosa još nastoji otići u neki engleski klub, a u ponedjeljak bi mogli biti realizirani pregovori sa Southamptonom.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zagreb protiv Dinama sa 11 napadača</p>
<p>S isto će se toliko igrača Zagreb braniti u subotnjoj utakmici Superkupa u Maksimiru, poručuje Ivan Katalinić</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Dinamo je favorit«, izjavljuje Ivan Katalinić, trener Zagreba, dva dana uoči maksimirske utakmice Superkupa (20.15). No, bez obzira na objektivne teškoće u sastavu, jer neće moći računati na važne igrače Vasilja, Vukića, Duru i Kovačevića, Katalinić dodaje:</p>
<p>– Riječ je o natjecateljskoj utakmici, pa je ipak sve otvoreno.</p>
<p>Na konstataciju da u međusobnim ogledima ima blagu prednost pred Blaževićem (3-2), Katalinić je kazao:</p>
<p>– Ne razmišljam o tome.</p>
<p>Na sljedeće je pitanje bi li mu eventualna Zagrebova subotnja pobjeda bila posebno slatka, Katalinić se namrštio i oštro izjavio:</p>
<p>– Nećete me isprovocirati, budite bez brige!</p>
<p>Katalinić je podjednako sažet bio i pri ostalim odgovorima. Tako je na pitanje kolege novinara s koliko će u subotu Zagreb napadača igrati protiv Dinama Katalinić samo ispalio:</p>
<p>– S 11 napadača. S isto ćemo se toliko igrača i braniti.</p>
<p>Trening-utakmica u srijedu u Kranjčevićevoj protiv bugarske Slavije (0–0) vjerojatno je poslužila nekoj svrsi i u osrednjem Zagrebovu izdanju. Katalinić je na to rekao:</p>
<p>– Jest, ali saznanja držimo za sebe i ne možemo baš sve reći za novine.</p>
<p>Zanimalo nas je zbog čega Katalinić apotekarskom vagom važe svaku svoju riječ.</p>
<p>– Ne radi se o oprezu nego o brzo stečenom iskustvu. Naučio sam neke stvari, pa rađe puštam drugima da govore, zaključio je Katalinić, dodavši da Dinamo, kao i Zagreb, nije mijenjao previše igrača u odnosu na prošlu sezonu pa su snage uglavnom poznate.</p>
<p>Goran Stavrevski, temperamentni Zagrebov branič, u prvom razgovoru također nije bio previše pričljiv, ni o Zagrebovu bljedilu protiv Slavije, pa ni o subotnjoj utakmici s Dinamom:</p>
<p>– A kakva atmosfera može biti kad nema obećanog novca za plaće i premije za osvojeni naslov prvaka... To se odražava na igru momčadi i pojedinaca.</p>
<p>Ipak, već je u sljedećoj rečenici u Stavrevskom proradio sportaš:</p>
<p>– Može li za igrača biti boljeg motiva od Dinama, koji doduše nije igrački posebno osnažen, ali je s Blaževićem mnogo dobio? Mi smo odlaskom Olića, Bulata i Pirića ipak oslabljeni, budući da nam neko ekstra pojačanje nije stiglo. Mislim međutim da pitanje ishoda subotnje utakmice ostaje otvoreno.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatskoj trebaju tri pobjede protiv Rusije</p>
<p>SPLIT, 18. srpnja</p>
<p> – Svjetska vaterpolska liga približava se raspletu igranja po skupinama, a hrvatska bi reprezentacija za prolaz na završni turnir u sljedeća četiri međusobna susreta (dva u Splitu, dva u Moskvi) trebala pobijediti Rusiju tri puta. Mađarska je superiorno »preplivala« i Hrvatsku i Rusiju, a SAD, kojem je trener naš Ratko Rudić, nije tako kvalitetan, pa bi sve osim četiri pobjede naših susjeda bila senzacija.</p>
<p>Hrvatska vrsta u petak i subotu igra u Splitu na Zvončacu utakmice protiv Rusa, oba dana u 21 sat. Izabranici Veselina Đuhe nisu dosad igrama opravdali očekivanja, pa tako ni najavili bolje dane našega reprezentatvnog vaterpola. No, opravdanje je da dosad nisu nastupili Smodlaka, Volarević i Herceg.</p>
<p>Istina, mnogima su to prvi nastupi na najvišoj razini i tek se sudaraju s zahtjevima nastupa u reprezentaciji, ali morali su više pokazati, pogotovo u posljednjoj utakmici, koju su izgubili glatko od SAD-a u Rijeci.</p>
<p>- Mnogo stvari u našoj igri ne »štima«, a u ovom trenutku nismo ni fizički spremni poput drugih. Stoga u svakoj utakmici padamo u drugom dijelu. Osjeća se stanka nekolicine naših igrača nakon prvenstva, poigotovo kod Đogaša, Hinića i Komadine, koji su igrali u talijanskom prvenstvu. Protiv Amerikanaca smo u četvrtak doživjeli potpuni krah u drugom dijelu, izgubili smo glavu i nismo se mogli suprotstaviti njihovoj agresivnosti, kazao je Đuho.</p>
<p>No, bez obzira na dosad prikazanim slabim igrama, naši ipak još imaju priliku proći na završni turnir koji se igra u Grčkoj. Pobijediti Ruse nije nemoguće, uostalom pobijedili su ih jednom u četiri susreta i Amerikanci, ali je teško očekivati da ćemo od četiri susreta slaviti u tri.</p>
<p>- Trebalo bi se dogoditi čudo da pobijedimo u tri susreta, no ako su ih dobili Amerikanci, možemo i mi. Ipak, bez obzira na sve, utakmice su nam dobro došle. Mnogi su se naši igrači prvi put susreli s vrhunskim sportskim zahtjevima, od načina treninga do ponašanja. I mogu kazati da su daleko od pravih igrača. Ipak, ova nam je godina dobro došla, čeka nas još puno rada, a moguće je da u iduće reprezentativne akcije uključim još ponekog igrača, zaključio je Đuho.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Halgandu zagrijavanje prije planina</p>
<p>Svi najveći favorti su ovu, jednu od lakših etapa na utrci, iskoristili za laganu vožnju u pelotonu, te ih zaostatak od četiri minute za pobjednikom Halgandom nimalo nije zabrinuo</p>
<p>PAU, 17. srpnja</p>
<p> – Patrice Halgand postao je prvi Francuz pobjednik jedne etape na ovogodišnjoj biciklističkoj utrci »Tour de France«. Odlučujući trenutak u 147 kilometara dugoj dionici od Bazasa do Paua stigao je osam km prije cilja, kada se Halgand uspio odvojiti od preostale trojice suradnika u bijegu, O'Gradyja, Dierckxsensa i Pineaua, te sam proći ciljem.</p>
<p>Inače, taj uspjeli bijeg započeo je još 90 km prije cilja, kada se iz glavne skupine odvojilo 11 vozača, koji su uspjeli stvoriti prednost od tri i pol minute. Dvadesetak km prije Paua četvorka se odvojila i stvorila pola minute prednosti nad ostatkom bjegunaca, a zatim je Halgand napao u pravom trenutku za svoju prvu etapnu pobjedu na »Touru«. S obzirom da slovi kao vrlo dobar penjač, ovom pobjedom Halgand je najavio da bi mogao igrati veliku ulogu i u predstojećim brdskim etapama.</p>
<p>Start u 10. etapi bio je ujedno i posljednji za brata Igora Gonzaleza de Galdeana, vodećeg u ukupnom redoslijedu. Igorov brat, Alvaro, već početkom ove dionice bio je prisiljen odustati od daljnjeg sudjelovanja na »Touru«.</p>
<p>Svi najveći favorti su ovu, jednu od lakših etapa na utrci, iskoristili za laganu vožnju u pelotonu, te ih zaostatak od četiri minute za pobjednikom Halgandom nimalo nije zabrinuo. Prave stvari očekuju se od četvrtka, kada »Tour« ulazi u Pirineje.</p>
<p> l Rezultati, 10. etapa (Bazas – Pau, 147 km): 1. Patrice Halgand (Fra/Jean Delatour) 3;00:15, 2. Jérôme Pineau (Fra/Bonjour) + 27, 3. Stuart O'Grady (Aus/Credit Agricole) + 33, 4. Ludo Dierckxsens (Bel/Lampre) + 33, 5. Pedro Horillo (Špa/Mapei) + 1:00, 6. Andy Flickinger (Fra/Ag2r) + 1:00, 7. Nicolas Vogondy (Fra/FDJeux.com) + 1:00, 8. Nico Mattan (Bel/Cofidis) + 1:00, 9. Constantino Zaballa (Špa/Kel) + 1:00, 10. Enrico Cassani (Ita/Domo-Farm Frites) + 1:02... ukupni redoslijed: 1. Igor Gonzalez de Galdeano (Špa/ONCE) 36;25:35, 2. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 26, 3. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 1:23, 4. Serhij Hončar (Ukr/Fassa Bortolo) + 1:35, 5. Santiago Botero (Kol/Kelme) + 1:55, 6. Andrea Peron (Ita/CSC-Tiscali) + 2:08, 7. David Millar (VB/Cofidis) + 2:11, 8. O'Grady + 2:15, 9. Raimondas Rumsas (Lit/Lampre) + 2:22, 10. Tyler Hamilton (SAD/CSC-Tiscali) + 2:30... Z. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Madrid nudi maslinovu grančicu Rabatu</p>
<p>Španjolska je vlada ponudila Maroku povlačenje marinaca s nenapučene hridi, uz uvjet koji odgovara sporazumu sklopljenom još 1950. godine između Maroka i Španjolske: da otok bude demilitariziran</p>
<p>BRUXELLES, 18. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Slučaj španjolskog nenaseljenog otočića pred marokanskom obalom, dovoljno malenog da za njega čak i službena priopćenja koriste deminutiv, došao je u prijelomnu fazu u kojoj se odlučuje hoće li se problem riješiti brzo, diplomatskim putem ili će ga obje strane nastaviti prežvakavati. </p>
<p>Španjolska je vlada ponudila Maroku povlačenje marinaca s nenapučene hridi, naravno uz uvjet koji odgovara sadržaju sporazuma sklopljenog još 1950. godine između Maroka i Španjolske, dakle da otok bude demilitariziran. Madrid smatra da je ponuda Rabatu u svakom slučaju džentlmenska, pružajući Maroku prostor za časno povlačenje čak i u očima vlastitih građana. »Otići ćemo s otoka čim nam date jamstvo da se vi na njega nećete vratiti«, rezime je španjolske ponude.</p>
<p>Ponudu su pozdravili EU i NATO, partneri Španjolske. Zanimljivo je da je NATO-ov glasnogovornik na redovnom tjednom brifingu potvrdio novinarima NATO-ovo jamstvo Španjolskoj da će biti podržana u svakoj fazi operacije. Za svaki slučaj, Španjolska dovlači vojna pojačanja u svoje dvije sjevernoafričke enklave, Ceutu (77.000 stanovnika) i Melillu (70.000 stanovnika), tako da se operacija oslobađanja nenaseljenog otoka od šestorice pripadnika marokanskih oružanih snaga pretvorila iz jednog u drugi dan u najveću španjolsku vojnu operaciju zadnjih pola stoljeća ako ne i duže. Naravno, kada su u igri nacionalne emocije, a pitanje otočića Perejil isključivo je na emotivnoj razini jer otočić nema nikakve veze ni s ekonomijom, niti s zemljopisom, a najmanje s uspješnom antiterorističkom kampanjom</p>
<p>Strasti su dovoljno usijane da svi smatraju kako su u pravu. Mediji u Španjolskoj puni su bombastičnih pohvala vještini 28 specijalaca, sudionika akcije na otočiću. Marokanska strana svoju ljubav prema komadiću marokanskog tla - čak i kad su objektivno za njega zainteresirani samo vlasnici koza ili lokalna krijumčarska družina - izražava stotinama ljudi koji stojeći na padini marokanske obale, okrenuti prema Perejilu i oboružani sa situaciji primjerenom količinom nacionalnih zastava pjevaju, izvikuju parole i uvrede onoj drugoj strani. </p>
<p>Za Maroko, bez obzira na potpise na bilateralnim sporazumima, uklanjanje marokanskih vojnika s Perejila - odnosno, marokanski, Leile - bila je »čista objava rata«. U diplomatskim odnosima izjave su smirenije i bliže realnosti, te se upravo traži rješenje u kom bi obje strane ispale ispravne, a pitanje vlasništva nad otokom vratilo tamo gdje se jedino može riješiti, za pregovarački stol. </p>
<p>Španjolska je obzirno odustala od korištenja pojma »obrana suvereniteta«, zaustavljajući se na priopćenju da je vojna akcija u zoru srijede služila isključivo »vraćanju statusa quo«. Bruxelleske diplomatske pričice tumače neočekivani izostanak rutinskog zajedničkog priopćenja Ministarskog vijeća EU unutarnjim natezanjima Petnaestorice. Vijeće se običava oglašavati i za daleko manje značajne događaje od ovog marokanskog »izleta« na španjolsko tlo usred marokanskih teritorijalnih voda. </p>
<p>U slučaju otočića Perejil, Francuska je odbila stati iza ponuđenog teksta izjave smatrajući da će ugroziti svoje tradicionalno dobre veze s Marokom, budući da je prijedlog izjave išao previše na stranu Španjolaca, tvrde izvori u francuskoj misiji pri EU. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U krvavim »odgovorima« uvijek nevine žrtve: Ubijeni i ranjeni u Tel Avivu u noći na četvrtak</p>
<p>Čini se malo vjerojatnim da će nova izraelska represija primiriti palestinski odred »dragovoljaca smrti« koji se, na žalost, stalno obnavlja i širi / Sve je više neovisnih komentatora koji upozoravaju kako su najnoviji atentati još jedna potvrda problematičnosti Sharonove politike prema Palestincima</p>
<p>ANKARA, 18. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvije snažne eksplozije, jedna za drugom, koje su u srijedu navečer potresle siromašnu četvrt Tel Aviva odnijevši u smrt najmanje pet osoba, otvorile su po tko zna koji put pitanje: može li se i kako stati na kraj palestinskim bombašima-samoubojicama? Kratkotrajni prividni mir koji je do prije tri dana vladao u Izraelu, davao je lažnu iluziju da je dosadašnja čvrstorukaška politika premijera Ariela Sharona napokon našla spasonosnu »formulu« za rješavanje bombaških akcija palestinskih ekstremista.</p>
<p>Zanimljivo je da je gotovo neposredno nakon eksplozija u Tel Avivu došlo do snažne detonacije u palestinskom izbjegličkom logoru Al Amri u okolici Ramallaha. Nije poznato što je prouzročilo eksploziju. Palestinski izvori tvrde da se radi o ispaljenoj izraelskoj raketi ili topovskoj granati. </p>
<p>Dva Palestinca su poginula, a više je ljudi ranjeno. Nešto ranije, izraelski vojnici su ubili još jednog Palestinca tijekom potrage za napadačima na izraelski autobus. </p>
<p>Sve je to dalo novi i snažni poticaj optužbama i protuoptužbama izraelske i palestinske strane. Sharonov vanjsko-politički savjetnik Zalaman Shovala cjelokupnu krivicu je prebacio na palestinskog čelnika Yassera Arafata. Smatra da je na djelu »orkestrirani« pokušaj Palestinaca da se omete newyorški sastanak »kvarteta« srednjoistočnog mirovnog procesa: SAD, Europske unije, Rusije i UN-a. Ocijenio je da su telavivski napadi odgovor zahtjevima američkog predsjednika Georgea W. Busha da se sadašnje palestinskog rukovodstvo i sam Arafat povuku s položaja. </p>
<p>Palestinski vođa Arafat oštro je osudio akciju bombaša-samoubojica u Tel Avivu. Upozorio je da se takvim napadima ugrožavaju životni nacionalni interesi palestinskog naroda u cjelini. Visoki palestinski dužnosnik Nabil Shaat je, odgovarajući na izraelske optužbe, doslovce rekao: »Kako se može kriviti Arafat koji se nalazi pod izraelskom vojnom opsadom u napola porušenoj palači Muqata u Ramallahu?« Dodao je kako su izraelske snage uhitile gotovo 10.000 palestinskih policajaca, uništivši gotovo cjelokupnu infrastrukturu. </p>
<p>Naglasio je kako se izraelska okupacija palestinskih teritorija nastavlja, a da su upadi u nezaštićene palestinske domove svakodnevna pojava. Palestinska kritika ponašanja Izraela, izuzevši SAD, ima sve glasniju potporu Zapada. Prema ocjeni neovisnih komentatora, najnoviji napadi bombaša-samoubojica samo su nova potvrda da je Sharonova politika istjerivanja Palestinaca u »mišju rupu« vrlo problematična. Okupacijom palestinskih gradova i sela i držanje milijuna ljudi u surovim uvjetima policijskog sata, poruka je promatrača, ne mogu se spriječiti napadi ekstremista. Tvrdi se, isto tako, da se takvim krajnje nehumanim uvjetima života, ne može skršiti palestinska volja za otporom okupacijskim izraelskim snagama.</p>
<p>Znakovito je da gotovo istovjetan zaključak u četvrtak daje i komentator izraelskog ljevičarskog lista Haaretz, Aluf Benn. Još u samom naslovu, iznosi se kako je Sharonov krajnji cilj – potpuna palestinska kapitulacija. Problem je u tome, smatra Benn, što izraelski premijer ne zna kako i na koji način okončati rat s Palestincima. Drži kako to ne zna i novi zapovjednik glavnog stožera izraelske vojske general Moshe Yalon. </p>
<p>Očito da pravi izlaz iz »palestinskih katakombi« ne zna ni ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer (vođa laburista). Njegov odgovor u četvrtak je bio nešto već viđeno – uvođenje ranije suspendiranih restrikcija za palestinsko pučanstvo. Čini se malo vjerojatnim da će to »primiriti« palestinski odred »dragovoljaca smrti« koji se, na žalost, stalno obnavlja i širi. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Grafičari u BiH prijete štrajkom zbog davanja poslova strancima</p>
<p>MOSTAR, 18. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Više od stotinu milijuna maraka vrijedni su tiskarski poslovi koje je Bosna i Hercegovina od 1994. godine dodijelila inozemnim tiskarskim kućama. </p>
<p>Na tu činjenicu upozorili su bosansko-hercegovački grafičari najavljujući štrajk, ukoliko Vijeće ministara ne poništi natječaj na kojem je posao tiskanja jedinstvenih bosansko-hercegovačkih iskaznica i putovnica, vrijedan najmanje 33 milijuna konvertabilnih maraka (po nekim procjenama i 50 milijuna KM) dobila višenacionalna kompanija »Siemens«. Štrajk, za koji točan nadneva početka još nije određen, potrajat će, ističu u Sindikatu grafičara BiH, sve dok ostavke ne podnesu »svi uključeni u malverzacije oko projekta CIPS«. </p>
<p>Ogorčenje bosansko-hercegovačkih tiskarskih kuća ponašanjem domaćih vlasti očito je dosegnulo vrhunac i, uz najavu generalnog štrajka, do kraja tjedna trebalo bi početi i potpisivanje peticije među građanstvom za davanje milijunski vrijednih poslova domaćim, a ne inozemnim tvrtkama. U međuvremenu, dok stranci masno zarađuju u BiH, samo u ovoj godini propalo je čak pet većih domaćih tiskara, o malima da se i ne govori. </p>
<p>Ni samom Svetozaru Mihajloviću, ministru civilnih poslova i komunikacija, čovjeku koji bi prvi trebao biti odgovoran u »slučaju CIPS«, nije čini se potpuno jasno kako je višemilijunski posao dobio »Siemens«. </p>
<p>On se brani kako je natječaj proveo Ured visokog predstavnika (OHR), ali priznaje da je natječaj »možda na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> uređen«, te da »nije bilo razgovora s domaćim kompanijama«. </p>
<p>Iz OHR-a, o čemu su pojedinim dužnosnicima, uz one domaće iz Vijeća Ministara, mediji proteklih tjedana također spekulirali kao upletenima u 'nesporazume' oko CIPS-a, ističu pak kako je sve u skladu s pravilima WTO-a i da BiH nema vlastiti zakon o javnim nabavkama. Za Ashdowna, koji je najavio oštar obračun s korupcijom i kriminalom u BiH kao i presjecanje »sukoba interesa« političara i biznisa, unatoč svim navodima i sumnjičenjima medija, nema ničega što bi »pokazivalo na bilo kakve slučajeve zloporabe«. </p>
<p>Da bi istrage u »slučaju CIPS«, nakon prijetnji grafičara i sve većeg pritiska javnosti, ipak moglo biti, dao je naslutiti ministar Mihajlović, najavljujući mogućnost dodatne istrage u cijelom slučaju, koju bi trebali voditi MUP i Tužiteljstvo. </p>
<p>Odgovornost dužnosnika Vijeća ministara zatražio je i predsjedavajući Vijeća Dragan Mikerević, istaknuvši kako očekuje ostavke »ne dobiju li građani osobne iskaznice do studenoga«, ranije istaknutog kao krajnjeg roka za okončanje posla na izradi i izdavanju jedinstvenih bosansko-hercegovačkih iskaznica i putovnica. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kongres traži raspravu o planovima za Irak </p>
<p>WASHINGTON, 18. srpnja</p>
<p> - Američki kongresnici traže od vlade da razjasni svoje namjere i planove o Iraku, uključujući one o svrgavanju Saddama Husseina.</p>
<p> Senatski Odbor za međunarodne odnose u četvrtak je dogovorio raspravu o Iraku koja će se održati sljedećeg tjedna, a za kolovoz se o istoj temi najavljuje i sjednica istoimenog odbora Predstavničkog doma. Predstavnici vlade ne prihvaćaju pozive na raspravu. Kongresni republikanci i demokrati suglasni su da režim u Bagdadu treba ukloniti i vojnom silom ako je potrebno. Zbunjuju ih, međutim, suprotne izjave državnih dužnosnika o tome što predsjednik George W. Bush namjerava učiniti, a sumnjičavi su jer misle da bi on pod velom tajnosti mogao narediti vojnu akciju zaobišavši Kongres. Pritom podsjećaju da je po zakonu o ratnim ovlastima za ulazak u rat neophodna prethodna suglasnost Kongresa.</p>
<p> »Odluči li SAD poduzeti akciju protiv Iraka, Amerikanci moraju znati i razumjeti njezine ciljeve i opasnosti koje nosi«, rekao je republikanski senator Chuck Hagel. Zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz je početkom ovog tjedna s turskim dužnosnicima razgovarao o vojnoj suradnji u slučaju američke intervencije u Iraku, a prošlog mjeseca je general Tommy Franks izvjestio predsjednika Busha o mogućim vojnim operacijama. Iz Bijele kuće poručuju da odluka još nije donesena, pa odbijaju pozive kongresnika na zasjedanja odbora i raspravu o Iraku.</p>
<p> Stoga je senator Joseph Biden, predsjednik Odbora za međunarodne odnose na prvu sjednicu pozvao stručnjake izvan vladinih redova. U američkoj javnosti prevladava mišljenje da bi se vojni stroj protiv Iraka mogao pokrenuti u proljeće slijedeće godine.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Australija i Kuvajt uvjetuju potporu za Irak</p>
<p>WASHINGTON, 18. srpnja</p>
<p> - Mogućnost da Irak razvija oružja za masovno uništavanje »trebala bi biti zastrašujuća za cijeli svijet«, izjavio je američki državni tajnik Colin Powell, ističući da je svrgavanje Saddama Husseina »stvar sigurnosti koliko i stvar načela«.</p>
<p> »Njegov režim razvija oružja za masovno uništavanje - kemijsko, biološko i, kad bi mogao, nuklearno. Trebalo bi biti zastrašujuće za cijeli svijet da Saddam Hussein još ustraje na tim oružjima«, rekao je Powell.</p>
<p> Napomenuo je da je Hussein imao više od desetljeća kako bi pokazao da ne proizvodi takvo oružje te da je naftno bogatstvo mogao iskoristiti za »primjerenu namjenu«, no »taj put nije izabrao«. Po riječima Powella, američki predsjednik George Bush će pokušati uvjeriti američke prijatelje i saveznike u nužnost promjene režima u Bagdadu.</p>
<p> U međuvremenu australski je premijer John Howard kazao da neće SAD-u obećati »bjanko-pomoć« u akciji ako Amerikanci odluče napasti Irak. »Nismo i nećemo nijednoj zemlji dati bjanko-ček oko australskih vojnih poteza«, izjavio je Howard za australski radio. Žrtva napada režima Saddama Husseina prije 12 godina, Kuvajt, izjasnio se da će prihvatiti američki udar na Irak samo u slučaju da bude pod okriljem UN-a.</p>
<p> »Kuvajt ne podupire prijetnje napadom na Irak. Naše prihvaćanje takve akcije uvjetovano je prethodnom odlukom svjetske organizacije«, izjavio je kuvajtski ministar obrane Jaber al-Hamad al-Sabah. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>HDZ nije liberalna stranka </p>
<p>U Vjesnikovu subotnom prilogu »Panorama« od 13. srpnja u članku »Tko će biti HDZ-ov strateški partner?« nazvali ste našu stranku »liberalnom«. Doslovno, u dva navrata »novi liberalni HDZ« pozivajući se navodno na riječi predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera. </p>
<p>Zbog istine i činjeničnog stanja, valja reći da nikada predsjednik Sanader nije govorio o liberalnom HDZ-u. Također, HDZ nije niti je ikada bio liberalna stranka. Takve dvije stranke, kao što je poznato, postoje na hrvatskoj političkoj sceni. Od svog osnutka HDZ je bio, ostao i bit će narodnjačka, konzervativna stranka nastala na vrijednostima hrvatske tradicije i europske kršćanske civilizacije. </p>
<p>Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader, međutim, liberalizirao je unutarstranački život i odnose u HDZ-u, što se posebno vidi u uvođenju modernog načela subsidijarnosti. </p>
<p>BRANKO VUKELIĆ, glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nije točno da sam cijelo poglavlje posvetio Vilku Lunceru</p>
<p>Veliki Matoš znao je reći: »Lažu Srbi, i to im je od Boga dano«! Bivši predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić reče da je Srbima laž najviše pomogla u njihovoj povijesti. A kako je Jugoslavija, kako reče Tanja Torbarina, bila najveća moguća velika Srbija, jasno mi je zašto je našim jugonostalgičarima laž tako bliska. Zato je jedno poglavlje moje najnovije knjige i dobilo ime »Jugokomunisti - ljubitelji laži«. U njemu je dano osam tekstova, među kojima je i »Luncer podmeće antihrvatsko kukavičje jaje«. Međutim, Vilko Luncer u tekstu »Nikad i nigdje nisam se uspoređivao s Josipom Pečarićem« (Vjesnik, 4. srpnja 2002.) kaže: »Ovih dana došla mi je u ruke nova knjiga akademika Josipa Pečarića »Brani li Goldstein NDH«, a u njoj jedno poglavlje posvećeno meni, na temelju nekoga mog članka iz Vjesnika od travnja ove godine«. </p>
<p>Zašto g. Luncer tvrdi da je cijelo poglavlje posvećeno njemu?. Svatko tko pročita moju knjigu vidjet će da gospodin Luncer nije jedini jugokomunist ljubitelj laži o kome se govori u tom poglavlju, odnosno da nije istina da je cijelo to poglavlje posvećeno njemu. Zašto onda on tvrdi tako nešto? Kompleksi? Ipak, vjerojatnije je samo kako je naslov poglavlja dobro pogođen. </p>
<p>Međutim, pita se gospodin Luncer i sljedeće: »Kada sam ga uopće spomenuo u bilo kojem članku ili polemici? Tko je akademik Josip Pečarić? Je li on neko službeno, općeprihvaćeno mjerilo pravovjernog hrvatstva, a ja pak mjerilo nekog trulog i gnjilog kozmopolitskog i liberalnog antihrvatstva? Ili je sve to ipak previše napuhano i pretenciozno, čak i za gospodina akademika i navodno svjetski poznatog matematičara«, da bi svoj tekst zaključio sa: »Odsad ću svakako obratiti veću pozornost na Josipa Pečarića da bih vidio u čemu se s njime mogu uspoređivati i natjecati. Dosad mi je bio potpuno nepoznat, ne kao šira pojava, ali kao pojedinac jamačno«.</p>
<p>Naravno, doista je čudno da na spomenuti tekst gospodina Luncera netko smije odgovorite tekstom čiji je naslov »Luncer podmeće antihrvatsko kukavičje jaje«. Valjda se Luncer sjeća lijepih dobrih vremena kada se to nije smjelo. Ali, ostavimo to. Čitatelji mogu pogledati moj tekst - sada već i u knjizi jer je već bio objavljen u Hrvatskom slovu, 12 travnja 2002., pa će sami vidjeti što to ja pišem, a što Luncer. </p>
<p>Mnogo je interesantnije pitanje je li me negdje gospodin Luncer doista spomenuo? Ili sam mu postao poznat tek s pojavom moje knjige, kako tvrdi? Pogledajmo njegov članak koji sam spominje, dakle onaj iz Vjesnika od travnja, točnije, 6. travnja. I gle čuda. Luncer piše u njemu: »Slično kao i akademik dr. Josip Pečarić, koji se za tu temu, čini se, specijalizirao, i moj kritičar A. R. M. (ako je stvarno riječ o njemu) smatra »da se u Hrvatskoj formirao utjecaj stanovitog broja polužidova s dvostrukim identitetom, a koji svjesno i stalno rade protiv interesa hrvatske države…Pa uz to navodi i njihova imena: braća Žarko i Nenad Puhovski, Slavko i Ivo Goldstein, Slobodan Šnajder, Rajko Grlić, a među njima je i moja malenkost«.</p>
<p>Dakle do travnja je gospodin Luncer znao za nekog akademika Josipa Pečarića, čak tvrdi da se taj »specijalizirao« za takve kakav je on, i onda naprasno potpuno zaboravlja tog »specijalista« i ponovo za njega doznaje tek kada se pojavila njegova knjiga »Brani li Goldstein NDH?«. Vjeruje li mu netko ili je to samo potvrda koliko sam dobro pogodio naslov poglavlja u kojem govorim i o gospodinu Vilku Lunceru? </p>
<p>Zahvaljujem zato g. Vilku Lunceru što je svojim pismom pokazao koliko je dobro pogođen naslov »Jugokomunisti - ljubitelji laži«. Reklamira li to on moju knjigu ili samo potvrđuje tu nevjerojatnu lakoću korištenja laži kod velikosrpskih učenika?</p>
<p>JOSIP PEČARIĆ, akademik, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Piratstvo je u Hrvatskoj zakonom dopušteno </p>
<p>Budući da se nosim s problemom piratstva već dugi niz godina i da mi je jako dobro poznata ta materija, dopustite da komentiram tekstove »Optužen za piratstvo…« i »Procedura je uobičajena…« (Vjesnik od 16. srpnja 2002.godine). </p>
<p>U nizu tekstova u sredstvima javnog informiranja kritički sam upozoravao da je u Hrvatskoj zakonom dopušteno piratstvo.</p>
<p>Ne treba zamjeriti gospodinu Ivanu Brcku (voditelju ureda načelnika koprivničke policije) što ne čita novine, ali to isto piše u Narodnim novinama (NN 78/99, Zakon o patentima čl. 59) koje bi novine trebao čitati.</p>
<p>Ako gospodin Ivan Brcko ne čita Narodne novine, vjerujem da Državno odvjetništvo čita i da neće podnijeti kaznenu prijavu zbog piratstva protiv gospodina Duge.</p>
<p>Ne može odnosno ne smije policija raditi ono što piše u spomenutom tekstu »Optužen za piratstvo…« zbog sumnje u prekršaj koji nije definiran zakonom.</p>
<p>I ja sam nezadovoljan što piratstvo nije definirano kao prekršaj i pokrenuo sam adekvatan postupak na Ustavnom sudu RH. To je jedini legalan put, pa pozivam gospodina Ivana Brcka, načelnika koprivničke policije, i Zavod za zaštitu autorskih prava (ZAMP) da mi se priključe u mojim opravdanim zahtjevima.</p>
<p>Zasad, koliko god to bilo apsurdno, u Hrvatskoj je zakonom dopušteno piratstvo, i to može promijeniti jedino Sabor RH.</p>
<p>IVAN KABALIN, dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Teško si mogu zamisliti »ferrari« od ugljika</p>
<p>Što je autor čitaniji, mora pisati razumljivije i preciznije. Pretpostavljam da je prilog »4 kotača« jedan od najčitanijih u Vjesniku. U tom prilogu zanimljivošću se među ostalim ističu tekstovi Petra Bartoničeka. Osobno pripadam njegovim vjernim čitateljima.</p>
<p>Međutim, imam jednu primjedbu na nedavni tekst o prodaji »ferrarija«. Izvorna rečenica glasi: »Radi se o automobilu koji će biti proizveden u vrlo limitiranoj seriji, izrađen isključivo od karbona i kompozitnih materijala...« </p>
<p>Imam dvije razine primjedbi. Jezične i stručne. Karbon je u hrvatskom ugljik. Ugljik se pojavljuje u različitim oblicima. Stoga si ne mogu predočiti da su dijelovi načinjeni od ugljika. Drugi dio iskaza »kompozitnih materijala« upućuje da se vjerojatno radi o ugljikovim vlaknima. Međutim i iskaz kompozitni materijali je dvojben. Nejasno je radi li se o plastomernim ili duromernim kompozitnim materijalima. Klasični kompoziti su npr. gumeni pneumatici (primjer jednoga od najstarijih kompozita) ili popularna »stakloplastika«, kao primjer duromernog kompozita (staklom ojačani poliesteri).</p>
<p> U načelu, kompozite čine dva osnovna sastojka. Sastojak za ojačavanje, ojačavalo, poput staklenih ili ugljikovih vlakana, i polimerna matrica (vezivo). Međutim, u tim slučajevima radi se o pretvaranju »tijesta« u »kolač«. Dakle, mora se najprije načiniti oblik proizvoda, a zatim se to nazovitijesto »ispeče« i očvrsne. Tek su tada postignuta potrebna uporabna svojstva. Proširena kratica za takav proizvod je kompozit. Zato je bolje pisati neodređeno da su neki dijelovi kompoziti ojačani nekim od uobičajenih ojačavala.</p>
<p>Zato pretpostavljam da bi citirana rečenica bila preciznija da je glasila: »Radi se o osobnom vozilu (automobilu) koje će se proizvoditi u vrlo ograničenoj seriji. Potrebni dijelovi bit će polimerni kompoziti ojačani ugljikovim vlaknima.« U tom slučaju nema prigovora novinaru, jer je napisao da se radi o polimernom (a mogu postojati tri podvrste: duromerni, gumeni i plastomerni) kompozitu. Usporedbe radi, bolje je napisati drveni dio nego hrastov a on je bukov.</p>
<p>Novinarski je posao težak jer se za pisanje novinarskog teksta traži široko znanje koje treba u vrlo kratkom vremenu pretvoriti u razumljiv tekst. U tome se valja oprezno služiti stranim tekstovima jer su prepuni nepreciznosti i izvor su nesporazuma, posebno u najproširenijem komunikacijskom jeziku. </p>
<p>IGOR ČATIĆ, prof., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Pilčić osuđen na 12 godina zbog ubojstva maserke </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Boris Pilčić u četvrtak je na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na 12 godina zatvora zbog optužbe da je u ljeto prošle godine hicima iz automatskog pištolja usmrtio Danijelu Fileš i teško ranio Zdravka Kostića. </p>
<p>Da podsjetimo, događaj se zbio 29. srpnja 2001. oko 21 sat ispred ulaznih vrata stana u Bisačkoj ulici gdje se Pilčić, inače dobro poznat policiji zbog različitih teških kaznenih djela, nalazio u društvu s Pericom Majstorovićem, Slobodanom Maksimovićem i još jednim muškarcem nepoznata identiteta.</p>
<p>Pilčić je te večeri telefonom naručio maserku Danijelu Fileš koja je prema prethodnom dogovoru došla do navedenog stana u Kostićevoj pratnji. Kako se nije javljala na Kostićeve telefonske pozive, on je odlučio otići do stana gdje je trebala obaviti naručenu masažu. U tom trenutku iz stana je izišao Pilčić, susreo se s Kostićem i iz automatskog pištolja marke »scorpion« ispalio na nj dva hica. Kostić je teško ozlijeđen, a Danijelu Fileš, koja je pokušala pobjeći iz stana, usmrtio je sa tri hica u leđa. Pilčić je u svojoj obrani za ubojstvo djevojke optužio »nekog Srbina« kojega, prema njegovim navodima, prije saslušani svjedoci Majstorović, Maksimović i Radovan Horvat »štite jer se boje tog Srbina koji je na slobodi«.</p>
<p>»Svi su oni lagali, a debela je laž da bih ja pucao u Kostića, no znam da se svjedoci boje tog Srbina. Ako mi se sudi, neka mi se sudi za moju prošlost, a ne za djelo koje nisam počinio, pa predlažem da me se oslobodi optužbe«, bile su Pilčićeve završne riječi obrane.</p>
<p>Sutkinja Rajka Tomerlin Almer u obrazloženju je presude navela kako je utvrđeno da je optuženik počinio djela koja mu se stavljaju na teret, posebice stoga što ga je nekoliko svjedoka prepoznalo kao počinitelja.</p>
<p>Osuđenom je Pilčiću produljen i pritvor do pravomoćnosti presude.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poginuo 21-godišnji mladić,oba se vozila zapalila</p>
<p>Ovo je 44. smrt u prometu na splitsko-dalmatinskim cestama od početka godine i već sedma u mjesecu srpnju </p>
<p>SPLIT, 18. srpnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko tri sata u Podstrani nadomak Splita, blizu hotela Lav, poginuo je 21-godišnji Splićanin Ante Pavić. </p>
<p>Do nesreće je došlo kada je vozač »forda escorta«, registracijskih pločica ST 942-CF, D. P. (21) iz Podstrane, zbog neprilagođene brzine, ulaskom u desni nepregledan zavoj izgubio nadzor nad vozilom. Automobil je stražnjim dijelom udario u betonski zid uz istočni rub kolnika, prevrnuo se na lijevu stranu, a zatim je na nj naletio »nissan sunny«, registriran oznakama DU 250-AG, za čijim se upravljačem nalazio A. J. (46) iz Metkovića.</p>
<p> U sudaru su se oba vozila zapalila. </p>
<p>Pavić, koji je bio suvozač u »fordu«, od zadobivenih je ozljeda preminuo na mjestu. </p>
<p>Teško su ozlijeđeni vozač »forda« i vozač »nissana« te njegova supruga T. J. (39), a njihov sin B. J. (18) prošao je s lakšim ozljedama. </p>
<p>Unesrećene su iz zapaljenih automobila izvlačili vatrogasci. Alkotestiranjem ni kod jednoga od vozača nije pronađen alkohol. </p>
<p>Očevid je na mjestu nesreće obavio istražni sudac Županijskog suda u Splitu Ivan Bartulović, koji je naložio da se tijelo preminuloga preveze na Odjel patologije splitske Kliničke bolnice radi obdukcije. </p>
<p>Zbog očevida promet je na tom dijelu državne ceste između Splita i Omiša bio zatvoren do 6,15 sati i odvijao se županijskom cestom preko Gata. </p>
<p>Prema policijskim statistikama, ovo je 44. smrt u prometu na splitsko-dalmatinskim cestama od početka godine i već sedma u mjesecu srpnju. U istom prošlogodišnjem razdoblju bilo je 10 žrtava manje. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Župan je tražio donacije, a ne ja« </p>
<p>Gredelj je tužio »Nakladnik« kao izdavača Republike u kojem je 17. veljače prošle godine objavljeno da je »Vladimir Gredelj dobivao donacije od poduzeća protiv kojih se na njegovu sudu vodi kazneni postupak«</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Svi su objavljeni navodi posve netočni, a zbog cijelog sam teksta imao velikih neugodnosti«, izjavio je u četvrtak na Općinskom sudu predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj tijekom sudskog postupka u kojem je za naknadu štete u iznosu od 250.000 kuna tužio »Nakladnika«. </p>
<p>Naime, kako se navodi u tužbi, »Nakladnik« je bio izdavač dnevnog lista Republika u kojem je 17. veljače prošle godine objavljeno: »Vladimir Gredelj dobivao je donacije od poduzeća protiv kojih se na njegovu sudu vodi kazneni postupak«. U spornom tekstu autorice Gordane Grbić također je pisalo kako je među poduzećima donatorima i »Čazmatrans« čiji je postupak zbog sporosti suda postao bespredmetan. </p>
<p>»Ja nisam tražio donacije za sud u Bjelovaru, a iz dokumentacije je vidljivo da ih je tražio župan«, rekao je Gredelj i napomenuo da je nakon objave teksta imao velikih neugodnosti zato što su se kolege počele okretati od njega i izbjegavati ga, a i obitelj je proživljavala neugodnosti. </p>
<p>»Kao predsjednik bjelovarskoga Županijskog suda i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca uvijek sam djelovao u korist pravosuđa, a u tekstu me se pokušava prikazati kao maloga, sitnog lopova«, izjavio je Gredelj. Zbog toga je teksta, dodao je, morao potražiti i pomoć liječnika, koji mu je dijagnosticirao akutni stres.</p>
<p> Na sljedećoj bi raspravi trabala biti saslušana Branka Merzić koja je navodno svoje bilješke dala Gordani Grbić. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Let preko graničnog prijelaza </p>
<p>OSIJEK, 18. srpnja</p>
<p> - U prvih šest mjeseci ukradena su na području Osječko-baranjske županije 43 motorna vozila: 35 automobila, tri teretna vozila i pet motocikala. Prema riječima načelnika PU osječko-baranjske, Vlade Tuličića, 19 je vozila pronađeno i vraćeno vlasnicima, a za ostalim se još traga.</p>
<p>Karakteristično za krađe automobila da oni skuplji, »mercedesi«, »audiji«, »golfovi«, završavaju uglavnom u SR Jugoslaviji, a one niže klase kradu pretežno mlađi lopovi i služe se njima dok imaju benzina, a zatim ih ostavljaju parkirane, pa ih pronađu ili vlasnici ili policija. </p>
<p>Ukradeni se automobili namijenjeni crnom jugo-tržištu krijumčare na različne načine. Ipak, najupečatljiviji je bio onaj pretprošle godine kada su u Osijeku ukradena dva skupocjena automobila. Oko tri sata poslije ponoći na graničnom su se prijelazu Erdut-Bajakovo dva automobila kojima su upravljali neidentificirani vozači zaletjela na prijelaz, probila rampu i znak za obavezno zaustavljanje. Policajac je na vrijeme reagirao i prema automobilima ispalio nekoliko hitaca. Iako je pogodio oba vozila, vozači se nisu zaustavili, već su nastavili vožnju prema SRJ. Kako je potvrđeno iz SRJ, njihovu su granicu prešli na isti način. </p>
<p>Priče koje su odmah počele kružiti po gradu s vremenom su se pokazale najvjerojatnijima. Naime, pretpostavlja se da je riječ o kradljivcima, članovima jugo-mafije koja se bavi preprodajom automobila. Nakon što su u Osijeku ukrali vozila, odvezli su se na granični prijelaz, koji su doslovce »preletjeli«. Osim toga, kako bi prikrili svoj identitet, oni su vjerojatno falsificiranim dokumentima iz SRJ došli u Hrvatsku, koje su nakon ilegalnog ulaska natrag u SRJ odbacili i zamijenili drugima.</p>
<p>Pretpostavlja se da je SRJ za većinu ukradenih automobila samo početno odredište prema zemljama istočne Europe, te da će se uspostavom boljih diplomatskih odnosa sa susjednom državom kradljivcima ipak stati na kraj.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ivanković: »Tuta je Džebu objesio za noge...«</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – U četvrtak je u Remetincu svjedočio Zdenko Ivanković (32), prijatelj pokojnoga Željka Šobota, a drugi svjedok, bivši šef SIS-a Žarko Peša, nije došao na red da sjedne u klupu za svjedoke pa je pozvan za ponedjeljak.</p>
<p>Ivanković je rekao da je njegovu prijatelju Šobotu o glavi radio pokojni Damir Džeba (optužnica za pokušaj Šobotova ubojstva tereti Tvrtka Tomičića, a za samo ubojstvo Davora Zečevića). Džebin je motiv za ubojstvo bilo to što ga je Šobot istukao i oteo mu motocikl zbog nevraćenog duga, tvrdi svjedok.</p>
<p> Ivanković nije imao lijepe riječi za Džebu. »Bio je zlo u ovom gradu«. Džeba je bio dobar s haškim okrivljenikom Mladenom Naletilićem Tutom dok ga ovaj nije u Hercegovini 1993. objesio za noge jer je »dilao drogu pripadnicima Kažnjeničke bojne«, tvrdi Ivanković, koji je i sam bio borac HVO-a. Budući da je bio »bolesno inteligentan i spletkar«, Džeba se kasnije uspio ponovo približiti Tuti. Šobot i Tuta imali su nakon prvog atentata u Gajnicama (Šobot lakše ranjen) susret u jednom zagrebačkom hotelu, ali se ništa nisu dogovorili jer je došlo do svađe. Neki drugi svjedoci tvrdili su da je Tuta tada tražio od Šobota da ne prijavljuje Tvrtka Tomičića. </p>
<p>Ivanković je diskreditirao iskaz ranijeg svjedoka Davora Plečka, koji je tvrdio da mu je brat optuženoga Zorana Pripuza, Pero, nudio 300 tisuća maraka da ne tereti Zorana. Istina je sasvim drugačija, kaže svjedok i pojašnjava kako je Plečko od njega tražio da ga spoji s Perom Pripuzom. Ivanković je dogovorio susret u odvjetničkom uredu Ante Nobila, a Plečko je sam zatražio spomenuti iznos za promjenu iskaza o pokušaju ubojstva Željka Šobota i sukobu ispred Besta (kada je navodno mlađi od optužene braće Momčilović, Velibor, pucao na Davora Plečka).</p>
<p> Pero Pripuz međutim nije pristao rekavši kako ga zanima samo bratova obrana.</p>
<p>Na pitanje tužiteljice Dunje Pavliček Patak, svjedok Ivanković potvrdio je da poznaje Nikicu Jelavića i Zorana Pripuza. Od njih je, kaže, posuđivao novce, 10, 20, 30 do 50 tisuća njemačkih mraka. Bile su to prijateljske posudbe bez kamata, a samo jednom im je umjesto 10 vratio 11 tisuća, »da bi ih počastio«. Prema njegovim saznanjima, ni jedan ni drugi nisu se bavili kriminalom.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za pokušaj razbojništva tri godine zatvora</p>
<p>ČAKOVEC, 18. srpnja</p>
<p> – Za kazneno djelo pokušaja razbojništva počinjeno prije dvije godine vijeće Županijskog suda u Čakovcu, kojem je predsjedala sutkinja Vlasta Patrčević, osudilo je na tri godine zatvora Florijana Novaka (30) iz Čakovca, nezaposlenoga i bez zanimanja, a već osuđivanoga. Psihijatrijskim je vještačenjem utvrđeno da je Florijan Novak smanjeno ubrojiv zbog alkoholizma i nekih drugih psihičkih smetnji. Predsjednica sudskog vijeća obrazložila je u presudi da je trogodišnja zatvorska kazna minimalna zakonom propisana za takvu vrst kaznenih djela. Sudsko vijeće u dokaznom je postupku našlo da je Florijan Novak kriv za razbojništvo u pokušaju, koje se dogodilo 29. kolovoza 2000. godine oko 22,00 sata u Čakovcu. U nakani da se prisilno domogne novca, za žrtvu je izabrao Čakovčanina E. I. i prišao mu nožem s oštricom dugom šest centimetara. Kada je E. I. odbio nasilniku dati novac odgurnuvši ga od sebe, Novak je zamahnuo nožem i zadao E. I. ubodnu ranu u lijevo rame lakše ga ozlijedivši. Zatim je pobjegao, ali je ubrzo pronađen i priveden pravdi. D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Policajac uhićen zbog ratnih zločina</p>
<p>VUKOVAR, 18. srpnja</p>
<p> – Prema priopćenju PU vukovarsko-srijemske službenici Odsjeka za terorizam i ratne zločine te uprave proveli su 18. srpnja kriminalističku obradu nad Ž. M. (39) hrvatskim državljaninom iz Vukovara, zbog osnovane sumnje da je 19. studenog 1991. godine u krugu logora Sremska Mitrovica (SRJ), počinio ratni zločin protiv civilnog pučanstva na štetu dvojice ranjenih branitelja Vukovara, državljana Republike Hrvatske. Ž. M. je uhićen i uz kaznenu prijavu prepraćen istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru. Budući da je policijski službenik on je udaljen od dužnosti, a protiv njega će se provesti i stegovni postupak. S. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Bank Austria: Hrvatski, češki i mađarski bankovni sustavi već su u drugoj fazi konsolidacije</p>
<p>Spomenutu fazu karakterizira povlačenje pojedinih inozemnih banaka s tržišta, kao što se iz Hrvatske nakon kraha Riječke banke povukla Bayerische Landesbank / Austrijski analitičari predviđaju da će ukupna aktiva u zemljama srednje i istočne Europe rasti 10 posto godišnje i da će 2005. dosegnuti 500 milijardi eura</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Nakon završenog procesa privatizacije u srednjoj i istočnoj Europi bankarski sektor je zahvatila druga faza konsolidacije – neke banke nastavljaju se širiti, dok druge međunarodne banke napuštaju pojedina tržišta. Zaključak je to nedavno provedenog istraživanja Bank Austria Creditanstalta, koja je inače u sklopu HVB grupe zadužena za razvoj poslovanja u srednjoj i istočnoj Europi.</p>
<p>Međunarodne banke u 2001. godini su nastavile jačanje svojih pozicija u zemljama srednje i istočne Europe. Udio stranih banaka u ukupnoj aktivi banaka zemalja srednje i istočne Europe kontinuirano raste i lani je iznosio 57 posto, dok je 2000. taj udio iznosio 53 posto, a primjerice 1998. godine 32 posto. I dok je ukupna bankovna aktiva porasla s 290 na 349 milijardi eura (20 posto), ukupna aktiva stranih banaka porasla je s 155 na 207 milijardi eura (34 posto). Osobito snažan rast strane su banke zabilježile na području jugoistočne Europe.</p>
<p>Analitičari Bank Austrije smatraju da će ukupna bankovna aktiva u zemljama srednje i istočne Europe porasti na čak 500 milijardi eura 2005. godine, odnosno za 37 posto ili po 10 posto godišnje.</p>
<p>Analitičari Bank Austrije procjenjuju da je tržište srednje i istočne Europe u velikoj mjeri već podijeljeno i da u bankovnom sektoru ima vrlo malo mjesta za nove sudionike na tržištu.</p>
<p>Analitičari Bank Austrije smatraju da će u razdoblju od iduće dvije do tri godine još inozemnih banaka napustiti tržište srednje i istočne Europe. Oni ističu da će banke bez jasne strategije razvoja u srednjoj i istočnoj Europi vrlo teško obraniti svoje pozicije, a da će pristupanjem pojedinih zemalja srednje i istočne Europe Europskoj uniji konkurencija među bankama biti još veća.</p>
<p>Taj drugi val konsolidacije, o kojemu govore analitičari Bank Austrije, već je zahvatio neke zemlje, primjerice Hrvatsku. Naime, u proljeće 2002. godine Bayerische Landesbank se povukla iz Hrvatske, dok Berliner Bankgesellschaft upravo rasprodaje svoje vlasničke udjele na češkom tržištu. Mađarsko tržište napustile su pak čak tri velike međunarodne banke. Nakon djelomičnog povlačenja ING i ABN Amro, ove se godine Societe Generale povukla u potpunosti.</p>
<p>Analitičari Bank Austrije procjenjuju da je u Hrvatskoj udio stranih banaka na tržištu najveći u regiji srednje i istočne Europe (82 posto), dok se u Češkoj u stranom vlasništvu nalazi 78 posto ukupne aktive bankovnog sustava, u Slovačkoj 75 posto, a u Poljskoj je taj omjer 51 posto.</p>
<p>U većinu zemalja srednje i istočne Europe krajem devedesetih godina stigli su novi ulagači, čime se promijenila vlasnička struktura bankarskog sektora u tim zemljama i u pravilu reducirao utjecaj inozemnih banaka koje su prve stigle na to tržište.</p>
<p>Bank Austria, odnosno HVB u čijem se sastavu nalazi, najbolje je pokrila regiju srednje i istočne Europe jer posluje u čak 15 zemalja srednje i istočne Europe, Raiffeisenbank nazočna je u 13 zemalja, Societe Generale u 9 država, dok, primjerice, Citigroup, UniCredito i Intesa BCI posluju svaka u 8 zemalja srednje i istočne Europe.</p>
<p>Prema veličini ukupne aktive na prvom mjestu stranih banaka u srednjoj i istočnoj Europi je belgijski KBC (aktiva od 24,3 milijarde eura), druga je Bank Austria (aktiva 21,6 milijardi eura), treća Erste Bank (aktiva 20,4 milijarde eura), dok je UniCredito četvrti (18,1 milijardi eura) i Citigroup peta (14,9 milijardi eura).</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>EU odgađa uvođenje carina na dio američkih proizvoda?</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Povjerenik Europske komisije za trgovinu Pascal Lamy u petak bi mogao donijeti, ne dođe li do nove odgode, odluku o najavljenim sankcijama na dio američkog uvoza u zemlje Europske unije. Radi se o odgovoru EU-a na drastično povećanje američkih carina na uvoz čelika. Naime, Washington je početkom ožujka ove godine uveo carinu na uvoz proizvoda od čelika u rasponu od 8 do 30 posto za razdoblje od naredne tri godine.</p>
<p>Taj potez SAD-a rezultirao je oštrom, zasad samo verbalnom, reakcijom vodećih ljudi EU-a</p>
<p>Sjedinjene Američke Države su proteklih mjeseci pokušale izgladiti odnose s najvažnijim trgovinskim partnerima – članicama Europske unije i Japana i ublažiti njihovo nezadovoljstvo carinjenjem uvoza čelika u SAD. Washington je stoga i za 247 čeličnih proizvoda ukinuo carinske stope. Plaćanja carine oslobođen je europski izvoz čelika u vrijednosti 200 milijuna dolara, no to predstavlja samo 10 posto ukupnog prošlogodišnjeg izvoza čelika zemalja Europske unije u SAD.</p>
<p>No, uglavnom se radi o proizvodima kojih nema dovoljno u SAD-u ili se ne proizvode u količinama dostatnima da zadovolje domaću potražnju SAD-a.</p>
<p>Europska unija, međutim, očekuje dodatno popuštanje SAD-a, te je stoga moguće da se odluka o sankcijama prema Washingtonu, odnosno o uvođenju carina na dio američkih proizvoda ponovo odgodi. Na carinskom udaru Europske unije naći će se, inače, svi važniji izvozni američki proizvodi - od voćnih sokova, tekstila i sunčanih naočala, do čeličnih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 360 milijuna dolara. </p>
<p>Službeni Washington tvrdi da EU, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije, nema pravo uvesti sankcije SAD-u, jer su Sjedinjene Države imale pravo uvesti carinske tarife na uvoz čelika kako bi zaštitile vlastitu čeličnu industriju od propasti.</p>
<p>Američke čeličane nisu se, naime, nikada uspjele oporaviti od azijskog financijskog sloma iz 1997. godine, jer su na azijsko tržište ranije plasirale ogromne količine čelika. a sada je azijska potražnja naglo presušila. To je odvelo čak trideset američkih čeličana, uključujući i poznatu Betlehem Steel u propast. Cijena čelika u SAD-u, zbog smanjenog uvoza i stabilne domaće potražnje, posljednjih je mjeseci ipak lagano porasla</p>
<p>V. Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Novi poslovi Ericsson Nikole Tesle vrijedni 8,5 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Kompanija Ericsson Nikola Tesla u proteklih je mjesec dana ugovorila više izvoznih poslova na tržištu istočne Europe, vrijednih oko 8,5 milijuna dolara, objavljeno je iz tvrtke.</p>
<p>S kupcima iz Ruske Federacije, Kazahstana i Ukrajine sklopljeni su ugovori o isporuci nove digitalne telefonske AXE centrale, podizanju postojeće AXE na višu razinu, isporuci Enablera - najsuvremenije AXE aplikacije, isporuci mreže poslovnih sustava MD110 te isporuci transmisijskih sustava.</p>
<p> Ericsson Nikola Tesla na taj način nastavlja svoju izvoznu orijentaciju i učvršćuje svoj položaj na tržištima istočne Europe. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Odobrena suradnja Deutsche Bahna i Contshipa</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Europska komisija odobrila je osnivanje zajedničke podružnice Deutsche Bahn, dominantne njemačke kompanije za željeznički promet i infrastrukturu, i talijanske tvrtke Contship koja upravlja lučkim terminalima i na domaćem tržištu nudi logističke usluge prijevoza robe u kontejnerima. </p>
<p>Nova kompanija, koja će sjedište imati u Italiji, nudit će potpunu uslugu prijevoza robe u kontejnerima između talijanskih luka i korisnika u Austriji, Švicarskoj i južnoj Njemačkoj. </p>
<p>Istraga Komisije je pokazala da će osnivanje zajedničke podružnice samo potaknuti jačanje tržišnog natjecanja u tom sektoru te da povezanost s matičnim grupacijama, koje na domaćim tržištima drže vodeće pozicije na području putničkog i teretnog željezničkog prometa neće predstavljati nikakve prepreke tržišnom natjecanju. </p>
<p>Vodeće europske tvrtke koje nude slične usluge uključuju, inače, Hupac, ECS Express Container Service, Intercontainer-Interfrigo, Maersk Sealand i Hapag Lloyd. P. Bu.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Odlazi li uprava Triglava</p>
<p>LJUBLJANA, 18. srpnja</p>
<p> – Vodstvo slovenske osiguravajuće kuće Triglav po svoj će prilici morati otići zbog sumnji o korupciji i sukoba s vladom oko buduće vlasničke strukture.</p>
<p> Vijeće državne agencije za kontrolu osiguravajućih društava u četvrtak je priopćilo da je odbijena žalba Triglava na njihovu odluku da nadzorni odbor društva smijeni direktoricu Nadu Klemenčič i člana uprave Jožu Obersnela, jer su odbijali kontrolu i nisu dali podatke o visini plaća zaposlenih, te vlasničkim udjelima članova uprave. </p>
<p> Slovenski parlament prihvatio je prije dva mjeseca zakon o osiguravajućim društvima, kojim je na 15 posto ograničen udio privatnog kapitala, te smanjena mogućnost samostalnih odluka uprave o investicijama u inozemstvu. </p>
<p>Slovenski tisak zadnjih je mjeseci pisao o sukobu ministra financija Antona Ropa s utjecajnom predsjednicom uprave Triglava koja je branila stečena prava menadžmenta, lobističkim vezama Triglava s pojedinim političarima i strankama, a u najnovije vrijeme pojavile su se i sumnje o korupciji.</p>
<p> Direktor vladinog ureda za suzbijanje korupcije izjavio je da se o tome vodi istraga i da su o svojim saznanjima obavijestili policiju. Prema pisanju ljubljanskog Dela, riječ je o sumnjama vezanim uz otkup Triglavovih dionica i menadžerskih kredita koji su odobreni članovima uprave. Još nije poznato kako će na optužbe reagirati sadašnja uprava i kako će najnoviji događaji djelovati na ponudu Triglava za kupnju Croatia osiguranja. Triglav je, inače, ponudio 105 milijuna eura za 51 posto dionica Croatia osiguranja i obećao dokapitalizaciju tvrtke s 15,5 milijuna eura, dok je njemački Allianz ponudio tek 56,1 milijun eura za dionice i još 30 milijuna eura za dokapitalizaciju Croatia osiguranja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zagrebačka banka će s 530 milijuna kuna kreditirati poljoprivrednike</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Zagrebačka banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su u ugovor o podjeli rizika pri kreditiranju osoba koje se bave uzgojem, preradom i trgovinom žitarica (pšenica, kukuruz, ječam, suncokretove sjemenke, soja...).</p>
<p> Tim je sporazumom Zagrebačka banka odredila iznos od 71 milijuna eura, odnosno 530 milijuna kuna za poslove kreditiranja poljoprivrednog sektora, gdje se pored uobičajenih instrumenata osiguranja prvi puta koriste i žitarice kao instrument osiguranja. EBRD jamči Zagrebačkoj banci naplatu 35 posto njenih ukupnih potraživanja po osnovi tako odobrenih kredita za financiranje poljoprivrednika, dok Zagrebačka banka snosi 65 posto rizika ukupnih potraživanja.</p>
<p> Time je prvi put u Hrvatskoj omogućeno financiranje poljoprivrednog sektora kroz kreditiranje uz mogućnost kolateralizacije žitarica, bez obzira što u Hrvatskoj ne postoji regulatorni pravni okvir koji bi zaštitio kreditora i definirao upotrebu žitarica kao robe, odnosno instrumenta osiguranja. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pala cijena zlata</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Cijena zlata na tržištu postupno slabi, prvenstveno zahvaljujući oporavku dolara i Wall Streeta. U četvrtak prije podne tako je londonski fixing iznosio 316,60 dolara po unci, što je na razini prošlotjedne cijene. </p>
<p>Inače, početkom tjedna cijena zlata je porasla, a tome je pridonio pad vrijednosnica na gotovo svim svjetskim tržištima, kao i pad vrijednosti dolara u odnosu na sve važnije svjetske valute, a osobito euro.</p>
<p>Uobičajeno je, naime, da gubitak povjerenja investitora u američki sustav – dolar i Wall Street, rezultira povećanim ulaganjem u sigurno utočište – zlato.</p>
<p>Cijena zlata u lipnju skočila je na 330,3 dolara po unci, što je najviša razina u posljednje dvije i pol godine. Od sredine rujna 2001. godine i terorističkih napada na SAD, cijena zlata dosad je porasla za petnaestak posto.</p>
<p>Za tržište zlata značajno je bilo probijanje razine od 300 dolara po unci. Očekuje se da će ubuduće cijena zlata ostati ispod 320 dolara po unci, te da će uslijediti silazni trend cijene zlata. V. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Članovi Kluba nezavisnih liberala istupili iz HSLS-a i najavili osnivanje stranke </p>
<p>HSLS je pokazao političko nesnalaženje i iznevjerio ideje liberalizma, ocijenio Radoš, dodavši da se u HSLS-u favorizira kolektivizam koji je nepoznat u liberalizmu/ Članovi Kluba neće vratiti mandate / Nadam se da se naša programska izjava neće proglasiti političkim smećem, rekao Škrabalo / Osnivački sabor nove stranke 21. rujna </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Članovi Kluba nezavisnih liberala, te HSLS-ovi dužnosnici, koji su ostali lojalni Vladi, objavili su na konferenciji za novinare u četvrtak da istupaju iz HSLS-a i da će osnivački sabor nove stranke liberalnog usmjerenja biti 21. rujna. </p>
<p>Kako su naglasili Jozo Radoš, koji u ime Kluba nezavisnih liberala pregovara s koalicijskim partnerima o pozicijama u novoj vladi, te Ivo Škrabalo, v.d. predsjednika Kluba, nova stranka još nema ime niti se zna tko će joj biti predsjednik. No, poznati su razlozi zbog kojih su nezavisni liberali napustili HSLS: zamjeraju bivšoj stranci potpuno političko nesnalaženje i nespremnost za izazove vlasti. Kako je naglasio Radoš, HSLS je propustio ostvariti sve ono zbog čega je ta stranka bila u opoziciji do 2000. godine. Stranka je također izgubila »temeljni, demokratski liberalni karakter«, što je, smatra Radoš, dovelo do kršenja liberalnih temelja - u HSLS-u se favorizira kolektivizam koji je »nepoznat u liberalizmu«. </p>
<p>Zbog svega toga, skupina ljudi koja zasad djeluje kao Klub nezavisnih liberala HSLS-a odlučila je »sačuvati liberalni prostor koji je i stvarala, a izgubio se djelovanjem vodstva HSLS-a i koji je HSLS napustio bez razloga«. Stoga i računaju na, kako kažu, širok politički prostor koji je u velikom dijelu pripadao HSLS-u, te očekuju i uspjeh na budućim izborima. </p>
<p>»Ne znači da osnivanje još jedne liberalne stranke nije jačanje liberalizma u Hrvatskoj«, ističe Radoš. </p>
<p>O istupanju iz stranke nezavisni liberali obavijestit će relevantna tijela HSLS-a, ali i članove stranke za koje se nadaju da će shvatiti njihovu ideju i podržati ih. Radoš očekuje jačanje podrške na »svim razinama«, te da će broj zastupnika u njihovu klubu ovisiti o tome tko će se od ministara iz njihovih redova nakon formiranja vlade vratiti u Sabor. »Možda se predomisli i netko iz HSLS-a«, rekao je Radoš ne želeći nagađati hoće li se njihovoj liberalnoj opciji pridružiti i netko iz LS-a.</p>
<p>Govoreći o zastupljenosti u budućoj vladi oko čega se još vode pregovori, Radoš nije želio jasno kazati na koliko mjesta Klub nezavisnih liberala računa, no naglasio je da ljudi koji su bili u HSLS-u nisu »fiksirani na jednom mjestu«, te da će u Vladi nastaviti djelovati sukladno snazi u parlamentu. </p>
<p>Što se vraćanja saborskih mandata tiče, to, rekli su Radoš i Škrabalo, ne dolazi u obzir jer su »ih sami osvojili« i rezultat su njihova političkog djelovanja. </p>
<p>Škrabalo je, govoreći o budućem odnosu prema HSLS-u, rekao da je jasno da je HSLS oporba, a oni nisu, te da će taj odnos ovisiti o odnosu parlamentarne većine prema oporbi, no to ne znači da će izazivati daljnje konflikte s dojučerašnjim kolegama. Radoš je dodao da je u četvrtak završen njihov proceduralni i osobni kontakt s HSLS-om, ali ostaje kontakt na programskim pitanjima. </p>
<p>»Bojim se da će HSLS biti politički suparnik«, istaknuo je naglasivši da se to može promijeniti ako se ta stranka odluči vratiti na prijašnje pozicije. </p>
<p>Goran Granić je kazao da oni neće trošiti daljnju energiju na HSLS, prema kome će se odnositi kao prema svakoj drugoj stranci. </p>
<p>Klub nezavisnih liberala nije iznosio procjene tko će im se od haeselesovaca pridružiti. No, omogućit će i članovima njihove dojučerašnje stranke da budu upoznati s dokumentima, tj. programskom izjavom poticajnog kruga za osnivanje stranke liberalnog političkog usmjerenja, te izjavom o istupanju iz HSLS-a. </p>
<p>»Nadam se da se to neće proglasiti političkim smećem«, kazao je Škrabalo.</p>
<p>Radoš je odbacio spekulacije da su oni »foteljaši« kojima je cilj samo ostati u vladi. </p>
<p>Istaknuo je da politička scena u Hrvatskoj sazrijeva, a da su foteljaši oni koji svoj posao u vlasti ne rade dovoljno dobro. </p>
<p>Također, nova će liberalna stranka u Hrvatskoj, najavio je Radoš, intenzivno raditi na okrupnjavanju političke scene, što je jedan od temeljnih ciljeva, pogotovo na liberalnoj razini. »Naša je ideja da u našoj stranci nađu utočište svi koji liberalno misle«, kazao je Radoš. </p>
<p>Govorio je i o cijepanju HSLS-a 1997. kad su iz stranke izašli članovi okupljeni oko Zlatka Kramarića i pokojnog Vlade Gotovca i osnovali LS. Tada su upravo današnji članovi Kluba nezavisnih liberala bili proglašeni nacionalistima. </p>
<p>Radoš je istaknuo da je njihovo političko djelovanje, kao i spremnost na koaliciju sa SDP-om pokazalo da je HSLS tada sačuvao liberalni i demokratski profil koji sada treba ponovo dokazati. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mijalić: Budiša je ishitreno reagirao najavivši isključenja</p>
<p>Nezavisni liberali u interesu SDP-a rade na razbijanju HSLS-a. Izbacivanje HSLS-a iz koalicije nije tragedija / Vlada nije u svom mandatu učinila što je trebala, a vrlo često - u slučajevima Krškog, Piranskog zaljeva i Haaškog suda - ne vodi računa o vitalnim nacionalnim interesima. HSLS će stoga svoj identitet, koji je u Vladi djelomično izgubio, graditi na isticanju vitalnih problema, ističe Mijalić</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Županijska organizacija HSLS-a Zagrebačke županije i dalje će poštivati Statut HSLS-a i odluke stranačkih tijela, te daje podršku legitimno izabranom vodstvu stranke u svemu što čini«, izvijestili su u četvrtak novinare predsjednik Županijskog vijeća HSLS-a Zagrebačke županije Ilija Krištić i potpredsjednici Jadranko Mijalić i Marko Kuštro. Županijsko vijeće u utorak je, naime, održalo sjednicu na kojoj je jednoglasno odlučeno o podršci stranačkom vodstvu.</p>
<p>Dajemo podršku legitimno izabranom vodstvu stranke u svemu što čini, iako često imamo i primjedbe, pa ćemo i dalje reagirati na sve što vuče lijevo ili desno«, rekao je potpredsjednik Vijeća i saborski zastupnik Jadranko Mijalić. Komentirajući izlazak iz stranke dijela liberala lojalnih Vladi, Mijalić je rekao da to nije raskol nego izdvajanje jedne grupe. »Šteta što ti članovi izlaze iz stranke i šteta je što je došlo do te situacije i ishitrenih reakcija i predsjednika Budiše. Jer, slažem se da je on ishitreno, unaprijed najavio njihovo isključivanje iz stranke. No, i oni su ishitreno najavili osnivanje kluba, čime su sami sebe isključili iz stranke. Nisam pristalica takvog dišpeta i kaprica, ali sad je situacija kristalno jasna«, rekao je Mijalić. </p>
<p>Dodaje da bi se i on i većina ostalih zastupnika HSLS-a usprotivili isključenju neposlušnih liberala samo zato što nisu glasali prema odluci Kluba. No, nezavisni su liberali »malo prebrzo« osnovali Klub i najavili osnivanje stranke, »pa je očito da postoje interesi zbog kojih im se tako žurilo, odnosno da u interesu SDP-a rade na razbijanju HSLS-a«. »Indikativno je«, upozorava dalje Mijalić, »i što su nezavisni liberali preskočili fazu osnivanja legitimnih frakcija u HSLS-u koje bi riješile situaciju nastalu u stranci, jer bi se frakcije civiliziranim dijalogom mogle suprotstavljati stajalištima vodstva s kojima se ne slažu«. Na upit o prognozi budućnosti nove liberalne stranke, Mijalić je samo rekao da su »svi dosadašnji primjeri pokazali da izdvajanje iz stranaka uvijek vodi na margine ili čak do eliminacije s političke scene«.</p>
<p>Kad je riječ o izbacivanju HSLS-a iz vladajuće koalicije, Mijalić misli da to nije tragedija zbog koje treba žaliti. »Vlada nije u svom mandatu učinila što je trebala, a vrlo često - u slučajevima Krškog, Piranskog zaljeva i Haaškog suda, ne vodi računa o vitalnim nacionalnim interesima. HSLS će stoga svoj identitet, koji je u Vladi djelomično izgubio, graditi na isticanju vitalnih problema, predlaganju njihovih rješenja, te zaštiti nacionalnih interesa, što će biti i sastavni dio predizbornog programa HSLS-a«, najavio je Mijalić.</p>
<p>Predsjednik Vijeća Krištić naglasio je da u županijskom HSLS-u nema podjela niti će ih biti, i »ostajemo vjerni stranci i Statutu, te pravim liberalnim načelima«. Potpredsjednik Kuštro se pak čudi kako su kolege nezavisni liberali nasjeli na provokaciju SDP-a koji je htio maknuti HSLS iz koalicije.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Neovlaštenu donaciju potpisali Šarinić i Sanader</p>
<p>Nakon smrti predsjednika Tuđmana, u njegovu kabinetu je, navodno, odlučeno da se novac s računa Reda hrvatskih vitezova u Zagrebačkoj banci daruje redu karmelićanki, što nije htio potpisati tadašnji šef kabineta Goran Radin / Na pitanje otkud sigurnost da je riječ o nezakonitu poslu, u Državnom odvjetništvu odgovaraju: »Ako su zamolnice i okružnice pisane na službenim memorandumima državnih tijela, ako se spominjao interes za obranom i obnovom Hrvatske, onda je sudbina toga novca bila državna blagajna«</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Istražna su tijela, prikupljajući podatke o neovlaštenom raspolaganju državnim novcem u Zakladi hrvatskog državnog zavjeta, naišla na još jedan račun s kojeg je novac nestao u nezakonitu smjeru. Naime, došlo se do podataka o računu u Zagrebačkoj banci na koji se slijevao novac iz dijaspore namijenjen Hrvatskoj i njenoj obrani, odnosno obnovi. Račun je glasio na Red hrvatskih vitezova, koji je pokrenuo Franjo Tuđman u ime nepostojeće tradicije takvog, inače monarhijskog odlikovanja zaslužnih.</p>
<p>Kao i inače, do otkrića se došlo slučajno. Istražitelji su pronašli nekoliko dopisa sa zaglavljem »Republika Hrvatska, Ured predsjednika Republike«, te pečatom i potpisom dr. Tuđmana. Dopisi su upućivani Hrvatima u inozemstvu, a Hrvati iz inozemstva su »titulu« hrvatskog viteza plaćali novčanim donacijama. Na računu je, u trenutku smrti predsjednika Tuđmana, bilo dva milijuna američkih dolara.</p>
<p>Daljnjom je istragom utvrđeno da je račun Reda hrvatskih vitezova ispražnjen nekoliko dana nakon smrti predsjednika Tuđmana. Na nalogu o transferu novca s viteškog računa na račun karmelićanki u Hrvatskoj su potpisi Ive Sanadera i Hrvoja Šarinića. Potom je otkriveno da je odluka o donaciji državnoga novca karmelićankama donesena u kabinetu pokojnoga predsjednika. Dogovoru Sanadera i Šarinića prisustvovao je i šef Predsjednikova kabineta Goran Radin, koji je odbio potpisati odluku. Prva su dvojica, parafima, Zagrebačkoj banci bila dovoljno legitimna da se transfer novca i ostvari.</p>
<p>Istražiteljski je nalaz pokazao da su tri milijuna maraka kojima se neovlašteno raspolagalo u ime države kojoj su bile namijenjene, te dva milijuna dolara s viteškog računa, samo način na koji je novac iz dijaspore stizao u Hrvatsku, a u Hrvatskoj je raspoređivan sasvim privatnim odlukama. Tragom tog obrasca krenula je istraga Uskoka kojemu je slučaj povjeren. Već se na prvom koraku vidjelo da su razlozi čuvanja tajne računa Zaklade sasvim praktične naravi. Čim je taj slučaj otkriven, bila je jasna metoda kojom se tadašnja vlast služila, mehanizmi čuvanja tajne o inozemnim računima i način animacije inozemnih donatora.</p>
<p>Slijedom toga istražitelji su zavirili i u druge pisane tragove susreta, dogovora, putnih naloga. Otkrića do kojih se došlo upućuju na zaključak da takvih donatorskih računa ima još, da je novac s njih uglavnom pohranjeni »na sigurno«, ali da ostavljeni tragovi pokazuju tko se sve u bivšem rasporedu dužnosnika služio i tim metodama i tim novcem.</p>
<p>U Državnom odvjetništvu ne demantiraju informacije o računu Hrvatskih vitezova, ali se o detaljima šuti u interesu istrage. Istim su velom istražnih interesa prekriveni i podaci o uznapredovaloj potrazi za stvarnim nezakonitostima uočenim u slučaju Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Ivić Pašalić, šef toga fonda, javnim je izjavama stvorio samo privid nevinosti. Koliko Vjesnik uspijeva doznati, zatečenih tri milijuna maraka nije i konačan iznos novca koji je prošao tim računom. Gdje su »viškovi« završili? Tužiteljstvo tvrdi da istraga vrlo dobro napreduje, da su otkrića o Zakladi i Redu hrvatskih vitezova pomogla u tumačenju još nekih dokumenata i bankovnih izvoda, koji bi trebali pokazati prave dimenzije nelegalnosti i zloporabe državnog novca.</p>
<p>Na pitanje otkud sigurnost da je riječ o nezakonitu poslu, u Državnom odvjetništvu odgovaraju: »Ako su zamolnice i okružnice, upućivane ljudima iz dijaspore, bile pisane na službenim memorandumima državnih tijela, ako je sadržaj spominjao interes za obranom i obnovom Hrvatske, onda je sudbina toga novca bila državna blagajna. Neovisno o tome koja vlast upravlja zemljom. Dakle, priroda svrhe prikupljanja određuje i korištenje prikupljenog novca. Nikakvo privatno raspolaganje ne može biti zakonito«. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Bez plaća bi moglo ostati oko 400 visokoškolskih nastavnika</p>
<p>Dosad prikupljeni podaci pokazuju da kriterije izbora u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje nije zadovoljilo 278 djelatnika na sveučilištima i veleučilištima, a nešto manje na institutima / Jedan nastavnik 10 godina nije magistrirao, bez opravdanja. Fakultet javlja da, »eto, bude, samo što nije« / Takvi se slučajevi, kaže Kraljević, neće tolerirati</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Prema podacima koje su fakulteti i instituti morali dostaviti Ministarstvu znanosti i tehnologije, oko 400 visokoškolskih nastavnika ne ispunjava uvjete za izbor u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje. Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević stoga najavljuje da će djelatnici koji nisu ispunili zakonom propisane uvjete za izbor u zvanje (poput određen broj objavljenih znanstvenih radova, magisterij, doktorat...) biti skinuti s platne liste Ministarstva znanosti, zbog neispunjavanja znanstvenih obveza.</p>
<p>»Nitko neće biti oštećen, no u sustav jednostavno moramo unijeti reda«, kaže dr. Kraljević.</p>
<p>Podatke o izboru nastavnika u zvanja Ministarstvo znanosti zatražilo je početkom godine. »Podaci su se dugo prikupljali. No kad su fakulteti i instituti uvidjeli da je vrag uzeo šalu, počeli su ozbiljnije odgovarati i brže nam slati dopise«, ističe ministar, dodajući da dopisi i dalje stižu. Dosadašnji podaci pokazuju da kriterije izbora nije zadovoljilo 278 djelatnika na sveučilištima i veleučilištima, a nešto manje na institutima, pa se broj trenutačno kreće oko 400.</p>
<p>Kraljević, međutim, vjeruje da će barem polovica visokoškolskih nastavnika, koji dosad nisu ispunili uvjete za izbor u zvanje, ipak uspjeti urediti svoj status. Naime, u nekim slučajevima koji su evidentirani u Ministarstvu znanosti ne stoji opravdanje zbog čega nije bilo izbora. Tako se, primjerice, naknadno ustanovilo da je jedna nastavnica bila na porodiljnom dopustu šest godina. »U tom slučaju svi rokovi izbora miruju, pa će se u njezinom slučaju to uzeti u obzir«, pojašnjava dr. Kraljević. No, s druge strane navodi primjer osobe koja 10 godina nije magistrirala, a za to nema opravdanja. Fakultet javlja da, »eto, bude, samo što nije«. Takvi se slučajevi, ističe ministar, neće tolerirati. </p>
<p>Na pitanje što će biti ako nastavnik zadovolji uvjete za izbor a dekan fakulteta to zaustavi, Kraljević odgovara da će se to pomno ispitati. Dosad mu je poznat takav slučaj na jednom fakultetu u Osijeku, na što je Ministarstvo znanosti upozorio pučki pravobranitelj. Nastavniku je pak savjetovano da tuži fakultet.</p>
<p>Prema dopisu Ministarstva znanosti, koji je upućen Filozofskom fakultetu u Zadru, 15 njihovih djelatnika ne ispunjava znanstvene obveze, a obustava plaće mogla bi čekati i sedmoricu profesora Veleučilišta u Dubrovniku, jer nisu ispunili uvjete za svoj izbor ili reizbor u više zvanje. Na fakultetima odbijaju objaviti imena nastavnika koji nisu ispunili obveze (a i dalje dobivaju plaće), jer, kažu, štite njihov položaj koji bi se mogao i promijeniti. </p>
<p>»Ne postoje temelji da se financiraju ljudi koji u znanosti nisu napravili svoj posao. Za njih jednostavno nema pomoći«, smatra predsjednik Velikoga vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić. Taj je Sindikat predložio Ministarstvu znanosti da odgodi rok za prestanak isplate plaća do 1. listopada, kako bi visoke ustanove uspjele regulirati daljnji postupak koji podrazumijeva da ustanova i dalje financira djelatnika dok ne prođe otkazni rok ili određivanje otpremnina. </p>
<p>Ribić naglašava da će Nezavisni sindikat pomoći onim profesorima koji nisu napravili svoj posao u znanosti ako za to imaju opravdane razloge. Čest je slučaj, navodi, da neki djelatnik zbog izrazito loših međuljudskih odnosa u visokoškolskoj instituciji nije mogao ispuniti obvezu. Također, postoje slučajevi u kojima izbori nisu provedeni, jer fakultet nije na vrijeme proveo natječaj. U tom je slučaju pogriješila ustanova. Konkretno - tajnica je zaboravila provesti natječaj.</p>
<p>Ribić ističe da je u čitavoj priči riječ o problemu sustava - u većini slučajeva, upravo je nastavnik koji nije ispunio svoje znanstvene obveze odličan u nastavi. »U zemlji u kojoj je visokoobrazovani kadar rijetkost, to je velika šteta«, zaključuje Ribić i pita se koliko je čvrsta i je li opravdana veza između znanstvenog i nastavnog rada.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Cvjetović i Kraljević osnivaju dubrovačku hrvatsko-socijalno-liberalnu stranku</p>
<p>U deklaraciji koju je podržalo 20 članova dubrovačkog ogranka HSLS-a, među inim je istaknuto da su u HSLS-u narušene ili ukinute temeljne vrijednosti na kojima je stranka osnovana i da je autoritarnost postala način ponašnja stranačkog čelništva, a apologetstvo način ponašnja većine članova središnjih tijela HSLS-a</p>
<p>DUBROVNIK, 18. srpnja</p>
<p> – Predsjednici dubrovačko-neretvanskog i dubrovačkog HSLS-a Pero Cvjetović i Marijo Kraljević u četvrtak su predstavili inicijativu za osnivanje dubrovačke hrvatsko-socijalno-liberalne stranke (DHSLS). U deklaraciji koju je podržalo 20 članova dubrovačkog ogranka HSLS-a, među inim je istaknuto da su u HSLS-u narušene ili ukinute temeljne vrijednosti na kojima je stranka osnovana i da je autoritarnost postala način ponašnja stranačkog čelništva, a apologetstvo način ponašnja većine članova središnjih tijela HSLS-a.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, koja je smbolično održana ispred Kneževa dvora u kojem je zasjedalo Veliko vijeće Dubrovačke Republike, Pero Cvjetović je kazao da će DHSLS biti lokalna stranka i da inicijatori njena osnivanja ne istupaju iz HSLS-a, već se i dalje smatraju njezinim predstavnicima na kranjem hrvatskom jugu. »Osnivanjem DHSLS-a, pružen je okvir da i članovi drugih županijskih ogranaka nađu svoj model političkog djelovanja, a glavni povod za njeno osnivanje je zaštita djelovanja članova HSLS-a koji nisu zadovoljni načinom rada stranke«, kazao je Cvjetović te istaknuo da o odluci Velikog vijeća HSLS-a da ih se zbog toga isključi iz stranke ne bi htio spekulirati.</p>
<p>Na pitanje o tome radi li se o početku novog raskola u HSLS-u ili provedbi inicijative o ozakonjenju strančkih frakcija, Cvjetović je odgovorio da, iako frakcije nisu ispitane u političkoj praksi, ne isključuje da bi inicijativa za osnivanje DHSLS-a mogla rezultirati upravo time. »Kad spominjete novi raskol u HSLS-u, mogu reći da je ovo jedan vid reagiranja na događaje u stranci«, kazao je Cvjetović. Osvrnuvši se na poziv za učlanjenje u dubrovački ogranak HSLS-a svih koje Veliko vijeće namjerava isključiti iz stranke, Marijo Kraljević je naglasio da mu se do sada nitko nije javio, jer formalno još nitko nije ni isključen, već su samo zauzeti politički stavovi na razini stranačkih tijela.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Komunalne usluge lokalnoj samoupravi</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Novim će zakonom o komunalnom gospodarstvu komunalna naknada najvjerojatnije postati porez na imovinu, čime će se u to područje uvesti jednakost«, rekao je u četvrtak Vjesniku Alfred Obranić, pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva, na okruglom stolu na kojem je započet projekt »Strategija razvoja komunalnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj«. »Komunalnu je naknadu dosad jednako plaćao i vlasnik nekretnine u Kozari Boku i na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Zamjenom naknade za porez u tom bi se području uvele potrebne razlike utemeljene na vrijednosti nekretnine«, objasnio je. »Strategija razvoja komunalnog gospodarstva temeljni je dokument za spomenuti zakon i planiramo je završiti do 30. rujna. Prihvaćanje zakona očekuje se do kraja 2002.«, rekao je Obranić.</p>
<p>Prema riječima mr. Marije Bogensberger, austrijske članice projektnog tima koji će do kraja rujna izraditi strategiju, postoji niz preporuka europskih institucija koje Hrvatska još nije usvojila na području komunalnog gospodarstva. Zato su osiguranje transparentnosti i prava kontrole, utvrđivanje smjernica za modele pristojbi i izbjegavanje monopola osnovni ciljevi koje će Strategija uzeti u obzir. Po njezinim riječima, komunalno je gospodarstvo osnova cjelokupnoga gospodarstva</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Umirovljenicima treba pomoć u plaćanju režija</p>
<p>Prema košarici koju je pripremila ta udruga, umirovljeničko domaćinstvo mjesečno troši 960 kuna za režije i troškove telefona, a na drugom su mjestu troškovi prehrane, koji se svode na četvrtinu kruha dnevno, pola litre mlijeka, jednu voćku i dva krumpira, a krilca peradi se ne jedu svaki dan</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Najnovija poskupljenja i najava novih otežavaju i dodatno će pogoršati položaj najvećeg broja umirovljenika. Veliki broj gradova i općina poskupio je komunalnu infrastrukturu (voda, odvodnja, pročistači i odvoz i zbrinjavanje otpada). Poskupljuje i komunalna naknada koja obuhvaćanja korištenje 'gradskog zraka', a najavljuje se poskupljenje plinske i toplinske energije i drugih energenata, što posebno zabrinjava umirovljeničku populaciju. Stoga pozivamo gradove, općine i županije da se aktivnije uključe u rješavanje problema umirovljenika i pomognu u podmirenju troškova stanovanja i režija, na što ih obvezuje i Zakon o socijalnoj skrbi«, piše u priopćenju Hrvatske matice umirovljenika. Najveći dio umirovljenika živi s mjesečnim primanjima od 1210 do 1700 kuna, što se u svjetskim razmjerima smatra pragom siromaštva, kaže se u priopćenju i podsjeća da je prosječna mirovina 1500 kuna.</p>
<p>»Dodamo li tome da umirovljenici uzdržavaju i članove obitelji (bračni drugovi, nezaposlena djeca), preraspodjela kućnog budžeta bitno je drukčija od uobičajene potrošačke košare«, pišu iz Matice. Prema košarici koju je pripremila ta udruga, umirovljeničko domaćinstvo mjesečno troši 960 kuna za režije i troškove telefona, a na drugom su mjestu troškovi prehrane, koji se svode na »četvrtinu kruha dnevno, pola litre mlijeka, jednu voćku, dva krumpira, dok se krilca peradi ne jedu svaki dan«. Meso, salata i kolači samo su želje koje se mogu rijetko ostvariti, kaže se u priopćenju Matice, uz naglasak da su i troškovi zdravstvene zaštite veliko opterećenje za umirovljenički proračun.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Česi i Poljaci, nepredviđeno, zamijenili Istru jeftinijom Dalmacijom?</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Istrane ne hvata panika zbog višetjedne srpanjske »nestašice« gostiju, jer su sigurni da će se i ove godine ponoviti lanjski rezultati, ali ih hvata panika što se još ne mijenja hrvatski turistički proizvod, pa je zato domaći turizam već osuđen na stagnaciju. Prema ovotjednim podacima turističkih zajednica, Istra ima osam posto manje gostiju, nego u istom razdoblju lani, tjedan prije minus je bio - šest posto. </p>
<p>»Bez obzira na aktualne brojke, gotovo sam siguran da neće biti znatnijih promjena u odnosu na lani. Možda ćemo dva ili tri posto biti u plusu ili minusu, što je zanemarivo. Radi se o poznatoj srpanjskoj 'rupi', koju smo prošle godine nekim čudom izbjegli«, tvrdi Marino Brečević, zamjenik direktora Turističke zajednice Istarske županije. Po njegovu mišljenju, tri su glavna razloga za takvo stanje. Prvi je u povećanim cijenama hotelskih usluga. Tržište nije stiglo prepoznati i prihvatiti hotele u kojima su cijene, zbog velikih ulaganja, podignute s razlogom. Hotelske kuće pak, odnosno hoteli gdje su cijene povećane bez obzira na to što nije bilo ulaganja, snose svoj dio kazne za lošu i nepromišljenu poslovnu politiku. Po Brečevićevim riječima, najveći manjak turista imaju Pula, Medulin i Poreč - mjesta, gdje su hotelska poduzeća znatno povećala cijene i prema turoperatorima i prema individualcima.</p>
<p>Drugi razlog brojčanog podbačaja je u tome, što je za ovu godinu, zbog hotelske parcelizacije kampova, smanjen broj kamping jedinica. Naposljetku, ne treba zaboraviti ni (sve)europsku recesiju. Istru je, primjerice, u prvih šest mjeseci ove godine posjetilo 20 posto manje Čeha, nego u prvom polugodištu 2001. godine, dok su Poljaci »zakazali« za 15 posto. Brečević pretpostavlja da je određeni dio tih gostiju, zbog nižih cijena, ove sezone zamijenio Istru Dalmacijom. </p>
<p>Veći problem od brojčanih usporedbi je taj, što su strani gosti sve nezadovoljniji ovdašnjom ponudom. Bilo da se radi o srednjoj ili nižoj klasi Nijemaca, Česima, Poljacima, Slovencima ili Talijanima..., bilo da se radi o novim ili višegodišnjim gostima - svi traže neki napredak. </p>
<p>Istrani su svjesni da nemaju osnove za privlačenje rastrošnijih gostiju (zarada je najvažnija) dok ne promijene proizvod, odnosno dok cijela Hrvatska ne poboljša ponudu. Ako se ovog trena krene s realizacijom THR-ovog Strateškog marketinškog plana, završenog prije nekoliko dana, prvi bi se rezultati mogli vidjeti tek za dvije-tri godine. Pitanje je, međutim, je li i ostatak turističke Hrvatske spreman za munjevitu reakciju. Najvjerojatnije je da će Istra ponovno prva povući, a da će tek tada priključak hvatati i ostali.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zatvorski čuvari bez regresa i godišnjeg odmora</p>
<p>Milić je postavio pitanje o tome zašto pravosudni policajci u zatvorima imaju naknadu na plaću od 30 posto, a oni u sudovima samo 10 posto</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Branko Milić, predsjednik Sindikata pravosudne policije, u četvrtak je novinarima iznio deset točaka nezadovoljstva uposlenika, koje predstavlja, trenutnim pravilima igre koje diktira Ministarstvo pravosuđa.</p>
<p>Zašto, pitao je Milić, maksimalni godišnji odmor zatvorskih čuvara iznosi 25 dana, a svih drugih članova kolektivnog ugovora 30? On je spomenuo da zatvorski čuvari, dio pravosudne policije, nemaju pravo na tjedni odmor, nisu dobili regres, a unatoč obećanjima, već godinu dana nisu dobili naknadu za ukinuto pravo na dodatak na plaću zbog otežanih uvjeta rada.</p>
<p>Milić je postavio i pitanje o tome zašto pravosudni policajci u zatvorima imaju naknadu na plaću od 30 posto, a oni u sudovima samo 10 posto. Pritom, ni svi zatvorski čuvari ne dobivaju jednaki dodatak. Razlika je 20 posto u neto iznosu.</p>
<p>»Zakinuti smo i uredbom o zvanjima, ukinuti su nam godišnji liječnički pregledi, a u slučaju bolovanja ukidaju nam se dijelovi iznosa za naknadu prijevoza«, nabrojio je sindikalne razloge za nezadovoljstvo Branko Milić.</p>
<p>Sindikat pravosudne policije pridružio se Udruzi radničkih sindikata Borisa Kunsta u čijim prostorijama je novinarski susret i održan.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Stegovni postupak protiv Gorana Heršaka </p>
<p>Heršak ima 400 sudskih predmeta u radu od kojih mu je 15 palo u zastaru / Sessa za Heršaka traži novčanu kaznu</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – Državno sudbeno vijeće (DSV) pokrenulo je u četvrtak stegovni postupak protiv Gorana Borivoja Heršaka, suca Općinskog suda u Zagrebu. DSV je utvrdio da je Heršaku, zbog neažurnog postupanja u kaznenim predmetima i nepoduzimanja procesnih radnji, devet predmeta palo u apsolutnu zastaru. Stegovni postupak vodi se na zahtjev Đure Sesse, predsjednika zagrebačkog Općinskog suda, koji je Heršaka teretio za padanje u zastaru još šest kaznenih predmeta. No, DSV je utvrdio da Heršak nije kriv za te zastare. </p>
<p>Sessa za Heršaka traži novčanu kaznu. Inače, stegovne kazne su ukor, novčana kazna i razrješenje s dužnosti. Heršak ima 400 sudskih predmeta u radu od kojih mu je 15 palo u zastaru. Po okrivnim, pak, mjerilima Ministarstva pravosuđa, sudac općinskog suda mora godišnje riješiti 155 predmeta.</p>
<p>DSV je u Trgovački sud u Dubrovniku za suce imenovalo Šerifa Arnautovića i Josipu Begović između 13 kandidata, u Trgovački sud u Zadru Igora Delina, Maju Marentić-Jurovicki i Josipa Novaka između 17 kandidata te u Trgovački sud u Šibeniku Korneliju Knežević između četiri kandidata. Za suce Općinskog suda u Osijeku, DSV je imenovao Andreju Grahovac i Vlastu Kovač-Šimenić između 17 kandidata, a u Općinski sud u Sisku Irenu Periček i Boženu Perić između četiriju kandidata.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Stočari dosad u zajmovima dobili 7.523.100 kuna</p>
<p>Odobrit će se svih 68 zahtjeva, a novac će stočari dobiti već za tridesetak dana / Postupak za dobivanje tog zajma, kojim će se kreditirati do 1225 svinja, 857 junadi i uzgoj 17 rasplodnih junica, vrlo je jednostavan i proizvođači ga mogu dobiti već dva dana nakon što županija izda odobrenje</p>
<p>BJELOVAR, 18. srpnja</p>
<p> – Komisija za odobrenje kredita iz sredstava ostvarenih od prodaje i zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države razmatrala je u četvrtak listu zahtjeva za dodjelu kredita namijenjenih stočarskoj proizvodnji. Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs rekao je tom prilikom da je napravljena rang lista kako bi se odredio redosljed dodjele kredita, jer trenutno nema dovoljno novca za ispunjenje svih zahtjeva. Ipak, prema njegovim riječima, svih 68 zahtjeva bit će odobreno i isplaćeno već za tridesetak dana, jer će do tada novac pristići.</p>
<p>Riječ je o kreditima koje dodjeljuje isključivo županija. Postupak za dobivanje tog zajma, kojim će se kreditirati do 1225 svinja, 857 junadi i uzgoj 17 rasplodnih junica vrlo je jednostavan, i proizvođači ga mogu dobiti već dva dana nakon što županija izda odobrenje. Iznos tih kredita povećava se iz godine u godinu, a sve je više proizvođača koji ga koriste. U odnosu na prošlu godinu, iznos se udvostručio, a ukupno je do sada županija na taj način stočare kreditirala sa 7.523.100 kuna. Bajs je izrazio zadovoljstvo zbog stalnog porasta zanimanja za tom potporom stočarima. Prije nekoliko godina, kada se u taj projekt tek krenulo, zahtjeva za kreditiranje bilo je manje, nego novca. Rok otplate je dvije godine uz šest posto kamata i 1,5 posto jednokratne naknade banci. Poljoprivrednici ukupni iznos kredita ne vraćaju obročno, već po isteku dvije godine uplaćuju cijelu svotu.</p>
<p>S obzirom na zahtjeve tržišta, stalno se povećava broj zahtjeva za tov junadi, a smanjuje za tov svinja, što pokazuje da se županijski proizvođači ponašaju tržišno te proizvode ono što ima kupca. Broj zahtjeva za kreditiranje uzgoja rasplodnih junica vrlo je malen, jer je nedavno velik broj poljoprivrednika ovog kraja takve svoje zahtjeve realizirao koristeći sličnu kreditnu liniju, koju je nudilo Ministarstvo poljoprivrede uz četiri godine otplate.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Budiša: »Nezavisni liberali« su SDP-ov agitprop i za njega se obračunavaju s ostalim strankama </p>
<p>HSLS je bio alibi za neuspješnog premijera neuspješne Vlade, čelnik HSLS-a Budiša / Grupa tzv. nezavisnih liberala u Vladi je imala izborni stožer kojim je rukovodio SDP tijekom izbora u HSLS-u, kazao Budiša / U Hrvatskoj bivši komunisti stvaraju kriterije što je liberalno, a što nije, dodao Budiša </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - »Naši bivši kolege agitprop su SDP-a«, rekao je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša na konferenciji za novinare u četvrtak. Formirat će novu vladu i pritom će, prema njegovim riječima, tzv. nezavisni liberali voditi kampanju protiv HSLS-a, ali i protiv ostalih stranaka.</p>
<p> »Ta grupa imala je u Vladi izborni stožer u vrijeme izbora za predsjednika HSLS-a u veljači, kojim je rukovodio SDP. U budućem razdoblju - što će se vidjeti - uslijedit će obračuni ne samo s HSLS-om«, naglasio je Budiša dodajući kako je upravo to uloga članova tzv. nezavisnih liberala.</p>
<p> Prema Budiši, njihovo istupanje iz HSLS-a nije razlaz oko političkih vrijednosti u stranci, već zadaća da se u ime SDP-a obračunaju sa svim ostalim strankama. No, čelnik HSLS-a smatra da će njegova stranka pokazati snagu i u budućnosti te da stranka ne skreće u desno. »HSLS ostaje centar vjeran liberalnim načelima«, poručio je, dodavši da je »HSLS bio alibi za neuspješnog premijera neuspješne Vlade«.</p>
<p> Zahvalio je članovima tzv. nezavisnih liberala i HSLS-ovim dužnosnicima u Vladi što su sami izašli iz stranke i time ih poštedjeli neugodnosti. HSLS je sad oporba koja će pokazati da problem vladajuće koalicije nije bio HSLS niti njegov predsjednik, već to što je koalicija bila ujedinjena oko projekta rušenja HDZ-a za što se, kaže Budiša, HSLS ne kaje. No, kazao je, koalicija koja je vladala Hrvatskom nije imala snage ni konzistentnosti riješiti probleme u državi.</p>
<p>Za onaj dio kad je HSLS bio u koaliciji snosimo odgovornost, no na vrijeme smo shvatili da alibiji ne mogu izvući Hrvatsku iz sadašnje situacije, naglasio je Budiša. Rekao je da se ništa nije promijenilo ni kad je on ušao u Vladu. Što se saborskih mandata tiče, kazao je kako bi bilo vjerodostojnije da su članovi tzv. nezavisnih liberala vratili mandate jer bi time potvrdili da su vjerni svojim najavama djelovanja, a ne zadržavanju funkcija. »Nema vjenčanja za fotelje«, poručio je Budiša.</p>
<p> Komentirao je i novoosnovanu stranku DHSLS u Dubrovniku. Njezini članovi neće biti kažnjeni, objasnio je Budiša, jer po Statutu HSLS-a nema sankcija za one koji su osnovali novu stranku budući da tog trenutka u HSLS-u prestaje njihovo članstvo. Govoreći o njihovim razlozima za osnivanje nove stranke, rekao je među ostalim: »Hrvatska je zemlja u kojoj bivši komunisti stvaraju kriterije što je liberalno, a što nije«. </p>
<p>Također je kazao kako je HSLS stranka koja je pretrpjela mnoge uspone i padove, no vjeruje u njezin ponovni uzlet. </p>
<p>Budiša je rekao kako nije znao da će se HSLS-ov saborski zastupnik Vilim Herman pojaviti na konferenciji za novinare »tzv. nezavisnih liberala«. No, dodao je, HSLS je s političkim disidentima tj. s LS-om, uspostavio suradnju i bio je u vladajućoj koaliciji pa će vjerojatno surađivati i s novom strankom. Ali, »vodit ćemo računa tko posebno u stranci ima aspiracije biti most prema novoj stranci«. Budiša nije želio predvidjeti koliko će nova stranka trajati. Međutim, kazao je da će pokoji glas koji bi na izborima otišao HSLS-u otići tzv. nezavisnim liberalima i LS-u.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Upražnjena mjesta u vladi neće se popunjavati stranačkim kadrovima </p>
<p>Račan razgovarao s nekoliko stručnjaka koji bi se, preuzimajući upražnjene resore, trebali obvezati da će odraditi projekte/ Odricanje od borbe za ministarske fotelje, tumače Vjesnikovi izvori, trebalo bi uvjeriti građane da stranke na vlasti ipak ne misle samo na svoje uske interese i zbrinjavanje ljudi </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Ivica Račan dogovorio je u srijedu i četvrtak, razgovarajući s koalicijskim partnerima u četiri oka, da u njegovu drugu vladu stranke neće gurati na upražnjena mjesta stranačke kadrove, saznaje Vjesnik iz dva izvora u vrhu koalicije. S Vesnom Pusić i Zlatkom Tomčićem, predsjednicima HNS-a i HSS-a, Račan je takvo sklapanje vlade dogovorio u srijedu nakon razgovora o ustavnom zakonu o pravima manjima, a sa Zlatkom Kramarićem, čelnikom LS-a, u četvrtak ujutro.</p>
<p>Kao mandatar Račan je, doznajemo u koalicijskim krugovima, već razgovarao s nekoliko stručnjaka koji bi se, preuzimajući upražnjene resore, trebali obvezati da će ozbiljno prionuti na odrađivanje nekoliko projekata do kojih je Račanu i njegovim partnerima izuzetno stalo. Prema sada raspoloživim informacijama, novi ministri traže se za ministarstva gospodarstva te pomorstva, prometa i veza koja napuštaju Hrvoje Vojković i Mario Kovač, nakon što je HSLS Dražena Budiše izbačen iz nove koalicijske križaljke. Vjerojatno će biti upražnjena i barem dva mjesta koja sada zauzimaju HSLS-ovi disidenti, Hrvoje Kraljević (znanost) i Andro Vlahušić (zdravstvo). Mjesto vicepremijera Dražena Budiše najvjerojatnije se neće popunjavati, jer Ustav propisuje samo da Vlada mora imati barem jednog potpredsjednika, a sada ih ima tri. Za Gorana Granića od samoga je početka bilo jasno da ga se Račan neće odreći ni u novoj vladi. Za Ministarstvo obrane, pak, nema velike jagme jer bi nasljednik Joze Radoša bio tek provoditelj odluka o otpuštanju i reforme Oružanih snaga koja će u dijelu javnosti sigurno negativno odjeknuti pa je prilično izvjesno da bi Radoš mogao ostati ministrom. </p>
<p>Odricanje od borbe za ministarske fotelje, tumače Vjesnikovi izvori, trebalo bi uvjeriti građane da stranke na vlasti ipak ne misle samo na svoje uske stranačke interese i zbrinjavanje kadrova. Tako će Hrvatska u režiji trećesiječanjskih pobjednika dobiti kombinaciju političke i stručne vlade, što bi Račanu i njegovim partnerima moglo otvoriti novi manevarski prostor u borbi za još jedan mandat. S druge strane, rješenje s nestranačkim ministrima pred Račana postavlja nov problem. Naime, njegova će druga vlada, zapravo samo neznatno promijenjena prva vlada, trajati najviše godinu i pol. A to je malo vremena za postizanje velikih rezultata. Stoga će biti teško pronaći prave stručnjake koji bi se na tako kratko vrijeme, kao autsajderi, priključili vladi. Bit će to teško bez obzira što tom gestom trećesiječanjski pobjednici hoće uvjeriti javnost da žele staviti točku na dosad uobičajena međustranačka prepucavanja, odnosno da žele ozbiljno prionuti poslu. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Kramarić: Vlada dosad nije valjala i neki ministri moraju otići iz nje </p>
<p>Čelnik LS-a istaknuo da što prije treba formirati novu vladu koja mora mijenjati način upravljanja / I Radoš i Granić i Škrabalo 1997. oštro su se protivili osnivanju LS-a, rekao je Kramarić, dodavši da razlaz u HSLS-u nije bio politički hir </p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> – »Ovakva Vlada dosad nije valjala. Neki njezini potpredsjednici i neki ministri moraju otići«, kazao je na konferenciji za novinare u četvrtak predsjednik Liberalne stranke Zlatko Kramarić. Naglasio je kako nitko ne može reći da su svi u koaliciji radili dosad isto. LS je, ustvrdili su Kramarić i glavna tajnica stranke Helena Štimac-Radin, bio konstruktivan partner, no nije prezao reći kad se ne slaže s nekim Vladinim odlukama, što će i dalje činiti. »Ne želimo da smisao višestranačja u Hrvatskoj bude Socijalistički savez«, istaknuo je čelnik LS-a dodavši da što prije treba formirati novu vladu.</p>
<p> Osvrćući se na i dosadašnje loše komuniciranje Vlade s javnošću, Kramarić je kazao da će LS zahtijevati da se promijeni vladin model upravljanja. Također će inzistirati da se utvrde programski prioriteti nakon čega, kaže Kramarić, treba izabrati ljude koji će raditi na odobrenim projektima. Ako se sve to što LS traži ne dogodi, Predsjedništvo stranke dogovorit će kako dalje, istaknuo je Kramarić. </p>
<p>Govoreći o sastanku koalicijskih partnera održanom u srijedu na koji predsjednik LS-a nije bio pozvan, Kramarić je kazao kako mu je mandatar Ivica Račan objasnio kako je riječ o slučajnoj pogrešci u što »želi vjerovati«. No, ponovio je da nitko ne treba očekivati bianco potporu njegove stranke.</p>
<p> Što se tiče Kluba nezavisnih liberala čiji članovi navodno traže dva mjesta u novoj vladi, Kramarić je izjavio kako mu je drago što se klub formira u stranku, no zahtijeva i korektnost. Osvrćući se na neke izjave Joze Radoša, ministra obrane u ostavci i glavnog pregovarača Kluba nezavisnih liberala, čelnik LS-a podsjetio je da 1997. HSLS nije bio podijeljen radi političke afirmacije jednog čovjeka.</p>
<p>»Smiješno je govoriti da je 1997. bila politički hir Zlatka Kramarića«, naglašava predsjednik LS-a. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ako već nezavisni liberali osnivaju stranku, onda ne trebaju podmetati jer i LS može reći da je sve što se događa s tim klubom samo čuvanje fotelja. </p>
<p>U LS-u, istaknuo je, nikoga ne osuđuju zbog stavova kakve je imao 1997., a to se odnosi na tadašnji nacionalno osviješteni stav i Joze Radoša, Gorana Granića i Ive Škrabala koji su se oštro protivili osnivanju LS-a.</p>
<p> »Ne zanima me što su oni radili 1997, no tadašnji razlaz u HSLS-u nije bio ničiji politički hir«, naglašava Kramarić. </p>
<p> Istaknuo je da LS ima najbolje odnose s liberalnim međunarodnim organizacijama koje navodno pitaju zašto nema više LS-ovih predstavnika u Vladi. »Zainteresirani smo pomoći, a možemo mnogo - od Ministarstva europskih integracija nadalje«, kaže Kramarić. </p>
<p>Dodao je da se njegova stranka ne protivi zakonu o vladi, po kojem bi ona bila rekonstruirana, no »takvi zahvati se rade na početku mandata«. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Slovenska odmarališta »otpečaćena« jer su dobila hrvatske dozvole </p>
<p>Povećan broj inspektora nadzire pružanje svih vrsta turističkih usluga - od prodaje sireva uz cestu, do rada hotela, privatnih iznajmljivača soba, restorana, marina /Posebno se nastoji otkriti rad na crno</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Sva slovenska i bosanskohercegovačka odmarališta, njih 51, kojima je Državni inspektorat u lipnju i početkom srpnja zabranio rad, uskladila su se s hrvatskim zakonima. Kako saznajemo u Državnom inspektoratu, dobivši sve potrebne dozvole ti su objekti otpečaćeni i mogu nesmetano nastaviti s radom. </p>
<p>Time je na najbezbolniji mogući način zaključena afera oko slovenskih odmarališta, koja je izazvala poprilično negodovanje slovenske javnosti budući da je riječ o objektima koji su u proteklih deset godina normalno poslovali premda se nikad nisu registrirali u Hrvatskoj. A time hrvatska država od njih nikad nije dobila ni kune poreza. </p>
<p> Prema zakonima o trgovačkim društvima i o ugostiteljskoj djelatnosti, pravna ili fizička osoba iz inozemstva može se baviti ugostiteljstvom i turizmom samo ako u Hrvatskoj ima registrirano trgovačko društvo ili podružnicu. Također mora u Hrvatskoj dobiti rješenja o zadovoljavanju minimalnih tehničkih uvjeta te o kategorizaciji za objekt u kojem se pruža komercijalna usluga. </p>
<p>Podsjetimo, u Hrvatskoj je 1300 odmarališta u vlasništvu pravnih osoba iz inozemstva, pretežno iz Slovenije i BiH. U protekloj godini njih 778 uskladilo je poslovanje s hrvatskim zakonima. Istodobno, nekoliko stotina odmarališta koja su bila u vlasništvu tvrtki iz Srbije i Crne Gore već godinama ne rade, pa nisu ni pokušala nešto poduzeti. Prošloga ljeta svim je odmaralištima određen rok od godinu dana da se usklade s hrvatskim propisima.</p>
<p> Kako saznajemo u Državnom inspektoratu, povećan broj inspektora trenutačno nadzire pružanje svih turističkih usluga - od prodaje sireva uz cestu, do rada hotela, privatnih iznajmljivača soba i apartmana, restorana...</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Svilanović se nada da će Hrvatska uskoro prihvatiti zakon o položaju manjina </p>
<p>S jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova u Beogradu razgovarali predstavnici hrvatskih Srba / Pupovac: Nakon popisa stanovništva u Hrvatskoj, Srbi koji su izbjegli u SRJ ne smiju biti tretirani kao ljudi koji su prošlost za Hrvatsku </p>
<p>BEOGRAD, 18. srpnja</p>
<p> - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović sastao se četvrtak u Beogradu s izaslanstvom Srba iz Hrvatske te s predstavnicima SKD Prosvjeta i Srpske pravoslavne crkve. Razgovarali su o rezultatima popisa stanovništva u Hrvatskoj i o povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku, o reguliranju prava na njihovu imovinu, povratku stanarskog prava te o nacrtu ustavnog zakona o manjinama.</p>
<p> U izaslanstvu hrvatskih Srba bili su Vojislav Stanimirović (SDSS), Milorad Pupovac (SNV), Veljko Džakula (SDF) i Jovan Ajduković (ZVO).</p>
<p> Svilanović je izrazio nadu da će Hrvatska što prije prihvatiti zakon o položaju manjina, jer je to i jedna od obveza Hrvatske prema Vijeću Europe. A to će »omogućiti da se učini sljedeći korak u međusobnim odnosima - bilateralni sporazum o položaju manjina«, o čemu je već bilo riječi u dosadašnjim susretima.</p>
<p> Razgovaralo se i o stanju zatvorenika uhićenih u vrijeme »Oluje« i »Bljeska«, te o mogućnosti revizije sudskih postupaka vođenih protiv hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Svilanović je nakon susreta ocijenio da je u dosadašnjim razgovorima s hrvatskim vlastima postignut »ozbiljan napredak« u rješavanju sudbine nestalih osoba.</p>
<p> Prema njegovim riječima, odnosi SRJ i Hrvatske u posljednjih godinu dana znatno su napredovali i obje su države »u ovom trenutku u stanju ozbiljno baviti se najtežim temama u međusobnim odnosima«.</p>
<p> Pupovac je izjavio da nakon popisa stanovništva u Hrvatskoj Srbi koji su izbjegli u SRJ, »ne smiju biti tretirani kao ljudi koji su prošlost za Hrvatsku i kao ljudi prema kojima Hrvatska više nema obaveza«. U posljednja dva tjedna »intenzivirani su razgovori između vlasti u Hrvatskoj i srpske zajednice o promjenama predloženog nacrta ustavnog zakona o manjinama«, dodao je. </p>
<p> »Nema sumnje da je središnje pitanje povratka izbjeglih rješavanje problema njihove imovine«, istaknuo je Pupovac, dodavši da je u tome nužna pomoć međunarodne zajednice te da je potrebno ukinuti vizni režim između dviju zemalja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Pojednostaviti proceduru za privlačenje stranih ulaganja </p>
<p>Za obnovu gospodarstva zemljama jugoistočne Europe potreban kapital iz inozemstva / Hrvatska bi mogla imati vodeću ulogu u otvaranja industrijskih i tehnoloških parkova, jer već sad neke zemlje od nas traže savjete, kaže Vojković / Najavio je da je u Vladinoj proceduri paket zakona o poticanju ulaganja </p>
<p>BEČ, 18. srpnja </p>
<p> - Sudionici ministarske konferencije zemalja jugoistočne Europe u četvrtak u Beču potpisali su na kraju sastanka deklaraciju o zajedničkim načelima za privlačenje ulaganja. Skup su organizirali austrijsko ministarstvo gospodarstva i rada te OECD. </p>
<p> Deklaraciju su potpisali ministri gospodarstava Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Rumunjske, Jugoslavije, Crne Gore i Srbije, te austrijski ministar gospodarstva i rada Martin Bartenstein, posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Erhard Busek i zamjenik glavnog tajnika OECD-a Richard Hecklinger. Potpisani dokument svi su sudionici ocijenili važnim prvim korakom u suradnji na privlačenju stranih investicija u regiju. On, među ostalim, sadrži niz načela vezanih uz pojednostavljenje procedure i pravila za privlačenje stranih ulaganja, transparentnost politika, borbe protiv korupcije itd. </p>
<p> Zemlje sudionice sastajat će se na ministarskoj razini jednom na godinu kako bi ispitale napredak postignut u provedbi deklaracije radi unapređenja ulagačke klime i razvoja domaćih poduzeća, te jačanja sposobnosti regije u privlačenju stranih ulaganja. </p>
<p>Austrijski ministarBartenstein istaknuo je da je za obnovu gospodarstva zemljama jugoistočne Europe potreban kapital iz inozemstva. Dodao je da su strana ulaganja lani u zemljama jugoistočne Europe iznosila 4,4 milijarde dolara, a u Poljskoj gotovo dvostruko više (8 milijardi USD).</p>
<p> »Deklaracija je načelna, nema konkretnih mjera, ona je izraz političke volje zemalja jugoistočne Europe da surađuju u poticaju ulaganja u područje jugoistočne Europe«, izjavio je hrvatski ministar gospodarstva u ostavci Hrvoje Vojković. Na konferenciji je izvijestio što Hrvatska poduzima u privlačenju stranih investicija, posebno naglasivši važnost promjena investicijskog ozračja u Hrvatskoj i potrebu da se cijela regija učini poželjnim 'investicijskim odredištem'.</p>
<p> Također je rekao da je prije nekoliko dana uputio u proceduru Vlade paket zakonskih tekstova o poticanju ulaganja kojima je cilj poboljšati investicijsko ozračje sustavom poticajnih mjera. Tim mjerama želi se stvoriti konkurentnije gospodarstvo u Hrvatskoj kako bi se privukli strani ulagači.</p>
<p> Vojković je istaknuo da već sada neke zemlje traže savjete kako su u Hrvatskoj riješena određena pitanja, pogotovo glede otvaranja industrijskih i tehnoloških parkova što je novost u hrvatskom gospodarskom sustavu. »Računamo da bi Hrvatska, s obzirom na relativnu razvijenost u odnosu na druge zemlje članice Pakta o stabilnosti, u tom kontekstu mogla imati vodeću ulogu«, naglasio je Vojković.</p>
<p> Prema njegovoj ocjeni, međunarodni skup u Beču »ispunio je očekivanja i dobar je korak naprijed, a trebaju uslijediti konkretne mjere, projekti i koraci«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Švicarska dala milijun i pol kuna za razminiranje Mitnice </p>
<p>Švicarski veleposlanik Paul Widmer najavio skoru isporuku posebne opreme za razminiranje vrijedne 250.000 kuna/ Ravnatelj HCR-a Damir Goršeta kaže da je tom donacijom zaokružen ciklus s donatorske konferencije kojom je prikupljeno 8,5 milijuna dolara za razminiranje</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - Potpisivanjem Memoranduma o suglasnosti u četvrtak švicarska vlada darovala je Hrvatskom centru za razminiranje (HCR) milijun i pol kuna za razminiranje naselja Mitnice u Vukovaru. Ugovor o donaciji u švicarskom veleposlanstvu u Zagrebu potpisali švicarski veleposlanik Paul Widmer i direktor HCR-a Damir Goršeta. Kako je istaknuto, time se nastavlja višegodišnja suradnja te zemlje i Centra koja je dosegnula vrijednost od deset milijuna kuna. Izražavajući zadovoljstvo tom suradnjom, veleposlanik Widmer najavio je skoru isporuku posebne opreme za razminiranje vrijedne 250.000 kuna.</p>
<p> Prema riječima ravnatelja Goršete, švicarskom donacijom, šestom po redu, do kraja jeseni bit će razminirano 101.459 četvornih metara južnog dijela Vukovara, točnije poljoprivredna zemljišta i okućnice na Mitnici. </p>
<p>»Time će se stvoriti uvjeti za normalno odvijanje života i poljoprivrednu djelatnost«, rekao je Goršeta. Dodao je kako je tom donacijom zaokružen ciklus s posljednje donatorske konferencije kojom je prikupljeno 8,5 milijuna dolara za razminiranje.</p>
<p>Suradnja Švicarske i Hrvatskog centra za razminiranje datira od osnutka Centra 1998. godine. Donacijama te države razminirane su Kusonje u Slavoniji (1999. godine), Glinska poljana i Slana u Sisačko-moslavačkoj županiji (2000) te neka područja u zadarskom zaleđu (2001). </p>
<p>Odluku o posljednjoj donaciji Švicarska je donijela nakon što je u Vukovar nekoliko puta posjetio švicarski stručnjak za razminiranje Franz Bear.</p>
<p> Najavljenom isporukom posebne opreme za razminiranje dodatno će se poboljšati protuminsko izviđanje i učinkovitost u uništavanju mina. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Stipetić: Sustav školovanja prilagođen standardima zapadnih vojnih asocijacija</p>
<p>ZAGREB, 18. srpnja</p>
<p> - »Potreba za visokim vojnim školovanjem uočena je još na početku stvaranja Hrvatske vojske, jer se nedostatak osposobljenih časnika za visoke stožerne zapovjedne dužnosti pokazao kao prepreka za provedbu i planiranje oslobodilačkih operacija koje su slijedile tijekom Domovinskoga rata«, kazao je načelnik Glavnog stožera, general zbora Petar Stipetić, čestitajući u četvrtak završetak vojne izobrazbe tridesetpetorici polaznika desetog naraštaja Zapovjedno-stožerne škole »Blago Zadro«. »Nalazimo se pred početkom obilnijeg dijela preustroja, a upravo ćete vi podnijeti njegov glavni teret«, poručio je Stipetić novim časnicima. Napomenuo je da se sustav školovanja iz brze obuke, koja se provodila u vrijeme rata, prilagodila suvremenim standardima zapadnih vojnih asocijacija. To je, prema Stipetićevim riječima, jedan od glavnih preduvjeta kako bi Hrvatska vojska u budućnosti mogla uspješno sudjelovati u novim oblicima ratovanja, a u mirnodopskim uvjetima biti dijelom mirovnih operacija UN-a i različitih humanitarnih aktivnosti. Zapovjednik Zapovjedno-stožerne škole, stožerni brigadir Slaven Zdilar, poručio je diplomantima da ne dopuste da kraj školovanja bude i kraj njihova usavršavanja.</p>
<p>M. Franičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020719].
|
