NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020419].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220045 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Petorka javno podržava zakon, potajice ga opstruira?</p>
<p>Prva verzija zakona o sprječavanju sukoba interesa državnih dužnosnika - koji treba odrediti što dužnosnici (ne) smiju dok su na državnoj plaći - ljetos je žestoko kritizirana u Saboru, a najglasniji su bili neki iz petorke / Kako je prošlo više od šest mjeseci a zakon nije pripremljen za drugo čitanje, ista je radna grupa, na čelu s prof. Kregarom, dobila zadaću pripremiti novi tekst / No opet je zapelo kod čelnika petorke</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Vladajuća će petorka ubrzo »proslaviti« prvu godišnjicu od pokušaja donošenja zakona o sprječavanju sukoba interesa državnih dužnosnika. Ljetos je prva verzija zakona – koji treba precizno odrediti što dužnosnici (ne) smiju raditi dok su na državnoj plaći – žestoko iskritizirana u Saboru. Najglasniji pritom nisu bili oporbeni zastupnici, nego neki iz petorke, najviše iz HSLS-a.</p>
<p>Tvrdili su da su sankcije za sukob interesa protuustavne, da je zakon antipoduzetnički, da prestrogo zahvaća i članove obitelji dužnosnika... Slične je zamjerke tada imao i HNS, pa je prijedlog upućen na doradu. Ali, bez obzira na javne proklamacije, nitko od vladajućih nije polomio noge pripremajući zakon za drugo čitanje. U tom je nežurenju iscurilo više od šest mjeseci, što je zakonski rok u kojem treba obaviti drugo saborsko čitanje. Stoga je ista radna grupa, na čelu s prof. Josipom Kregarom, dobila zadaću pripremiti novi tekst.</p>
<p>Neki bi radije etički kodeks umjesto zakona</p>
<p>Opet je, međutim, zapelo kod čelnika petorke. Govori li to da među njima nema previše želje da se i tim zakonom pokušaju suzbiti mito i korupcija kojih cvjetaju u svim sferama društva, pa i u politici, da nema baš volje da se točno odredi kakve veze smiju imati dužnosnici sa svojim tvrtkama koje su prenijeli na neke druge dok guštaju na državnoj plaći? Petorka ne samo da se još nije dogovorila o novom tekstu, nego su se neki od njih dosjetili da bi radije etički kodeks umjesto zakona!</p>
<p>Premijer i šef SDP-a Ivica Račan među onima je koji podržava donošenje zakona, i to restriktivnog. Time bi se, rekao je prošlog tjedna, mogla »skinuti generalna stigma o nepoštenju sa svih političara«. Spomenuo je da neke zemlje imaju zakon, a neke samo etički kodeks. Ali, kodeks u većini imaju zemlje s dugom demokratskom tradicijom, one u kojima je javnost posebno osjetljiva na mogućnost da vladajući zaborave opći interes, a »zadrže« se samo na svom džepu.</p>
<p>Iako se iz razgovora za Vjesnik s dužnosnicima triju koalicijskih stranaka čini da se ni oni ne protive zakonu, bit će da je ipak u pravu prof. Kregar koji je nedavno izjavio da u svakoj od njih ima i protivnika i zagovornika zakona. »A i Vlada ga je samo uvjetno podržala«, znakovito će Kregar.</p>
<p>Potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok kaže da se liberali nisu protivili zakonu. Tvrdi da su samo tražili da bude smislen, jer neke odredbe brkaju moralne i pravne kvalifikacije, što omogućava nakazno tumačenje i provođenje zakona. Primjerice: zakon propisuje da političar smije primiti dar u vrijednosti do 500 kuna. Ali ne kaže u kojem razdoblju, pa ispada da ga se može svaki dan darivati!</p>
<p>Čehok smatra da, u vezi s darivanjem, zakon ne treba spominjati samo političare, nego i druge službe (liječničku, nastavničku...). Podsjećamo ga da je baš taj zakon, uz onaj o reviziji pretvorbe i privatizacije, bio jedno od velikih predizbornih obećanja, čime je koalicija htjela poručiti da će, za razliku od HDZ-a, vladati pošteno. </p>
<p>»Točno je da to obećanje nismo ispunili. Ipak, mislim da u javnosti prevladava uvjerenje da je ova vlast politički poštenija. Nisu se desile tako velike afere kao za bivše vlasti«, odgovara Čehok, uvjeren da taj zakon, zapravo, mistificira stvari koje se mogu relativno lako regulirati. Jer, postoji godišnja porezna kartica iz koje se vidi što je, koliko i kako netko legalno zaradio, pa se može usporediti koliko, razmjerno tome, ima novca ili nekretnina.</p>
<p>»Ne znam zašto bi bilo bolje da kao saborski zastupnik i gradonačelnik podliježem tom zakonu, kad se iz porezne kartice lako može vidjeti koliko sam zaradio i, razmjerno tome, koliko ja i bliža obitelj posjedujemo. Ako država želi spriječiti mito i korupciju, to je najlakše rješenje«, uvjeren je Čehok.</p>
<p>Čelnik LS-a Zlatko Kramarić kaže da je petorka imala dosta primjedbi i na izmijenjeni tekst, posebno na »čudna semantička rješenja«. Jer, neke su odredbe doslovce prepisane s engleskog, pa na hrvatskom čudno zvuče. Zato će tekst na doradu, i semantičku i smislenu. Ali, tvrdi da se i tim zakonom stvari samo zamagljuju. »Nešto se želi postići, ali tako da se praksa ne mijenja! I donošenje tog zakona više je u funkciji političkog marketinga«, ocjenjuje. U LS-u nisu protiv zakona, iako ne vjeruju da će se njime suzbiti mito i korupcija političara.</p>
<p>HSS je, uz SDP, najveći pobornik donošenja zakona. Zato potpredsjednik HSS-a Luka Trconić traži da se »u petorci čim prije dogovorimo, jer takav zakon treba Hrvatskoj«. Ocjenjuje da se koplja najviše lome zbog toga koga sve i što sve zakon treba zahvatiti.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Razdvojeni u učionicama i na hodniku</p>
<p>Čak 89 posto ispitane djece osjeća se u školskoj sredini neprihvaćeno, a 76 posto djece navodi da ih djeca većinskog stanovništva vrijeđaju, rugaju im se i ne žele se s njima igrati / Za velikog odmora 92 posto djece se ne druži - svaka skupina ima svoje mjesto na hodniku, u školskom dvorištu i blagovaonici / Svećenik pak navodi da dio ispitanih polazi katolički vjeronauk i u crkvi je prihvaćen i integriran s drugom djecom</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Krajem ovog tjedna 57 romske djece iz Međimurja će, zbog segregacije u posebnim razrednima osnovnih škola, Općinskom sudu u Čakovcu tužiti Ministarstvo prosvjete i športa, Međimursku županiju i četiri osnove škole (u Orehovici, Kuršancu, Podturnu i Macincu). Prije podizanja tužbe, Europski centar za prava Roma je, uz potporu Hrvatskog helsinškog odbora, proveo istraživanje s učenicima romske nacionalnosti, polaznicima čistih romskih razreda. Istraživanje su provele i izvještaj sastavile klinička psihologinja mr. Radojka Kraljević i psihologinja Zdenka Pantić.</p>
<p>Istraživanje je obuhvatilo 73 djece od sedam do 16 godina, a 57 ispitane djece polaznici su nižih razreda osnovne škole. Djeca dolaze iz mnogobrojnih obitelji (od tri do 17 djece), a obitelji žive u teškim socijalno-ekonomskim okolnostima i u većini slučajeva nemaju uvjete koji omogućavaju stjecanje higijenskih navika. Roditelji im najčešće nisu završili osnovnu školu, a »vrlo malo obitelji može osigurati prostor za ispunjavanje školskih obveza«, piše u izvještaju.</p>
<p>Čak 89 posto ispitane djece osjeća se u školskoj sredini neprihvaćeno, a 76 posto djece navelo je da ih djeca većinskog stanovništva vrijeđaju, rugaju im se i ne žele se s njima igrati. Za velikog odmora 92 posto djece se ne druži, dakle svaka skupina ima svoje mjesto na hodniku, u školskom dvorištu i blagovaonici. Što su djeca starija njihova je emocionalna patnja veća, a »to je doba u kojem je vrlo važno društvo vršnjaka – odbacivanje utječe na slabljenje samopouzdanja, samopoštovanja, razvoj identiteta«, piše u istraživanju.</p>
<p>Čak je 95,8 posto ispitane djece navelo da voli ići u školu. Za njih 60,7 posto matematika je najteži predmet, a hrvatski je, sa 28,5 posto, na drugom mjestu. No, za 47,6 posto ispitanika hrvatski je najlakši predmet u školi. Tu podjelu na matematiku i hrvatski jezik »većim dijelom možemo objasniti nedovoljnom diferenciranosti nastavnih predmeta u nižim razredima osnovne škole, u čiju kategoriju većinom spadaju djeca iz ispitanog uzroka«.</p>
<p>Zadovoljavajuć uspjeh u školi (dobar, vrlo dobar, odličan) postiže 72,7 posto učenika. No, u izvještaju se spominje da je podatke moguće promatrati u sklopu »sniženih kriterija« koje škole imaju prema romskoj djeci, posebno u čistim romskim razredima, te činjenice da je dio ispitane djece ponavljao razred.</p>
<p>Za 97,1 posto učenika najbolji je prijatelj Rom, a 61,5 posto ispitanih nema prijatelja među neromima. No, to ne znači da ih ne bi htjeli imati, jer 86,9 posto djece želi prijatelje među većinskim stanovništvom, a u klupi s njima želi sjediti 84,5 posto.</p>
<p>Istraživačice su razgovarale i s roditeljima, nastavnicima i mjesnim svećenikom. Roditelji misle da čisti romski razredi ne potiču napredovanje u učenju hrvatskog jezika, a kod kuće se govori romski. Učitelji su istaknuli da su djeca nepripremljena za školu, nedovoljno poznaju hrvatski jezik, nemaju higijenske navike, a primjetna je i loša suradnja s roditeljima.</p>
<p>Problem je i nedostatak organiziranih nacionalno-mješovitih zajedničkih aktivnosti u školama, koje bi bile u interesu svih polaznika. Svećenik je pak naveo da dio ispitane djece polazi katolički vjeronauk, a u crkvi su prihvaćeni i integrirani s drugom djecom. </p>
<p>Izvještaj preporučuje što ranije uvođenje i organiziranje pripreme djece za polazak u školu, »s naglaskom na učenju hrvatskog jezika«. S djecom koja idu u školu treba intenzivirati učenje hrvatskog jezika, a u nastavni proces po mogućnosti treba uključiti pomoćnika romske nacionalnosti. Također, sa svim učenicima treba poraditi na prihvaćanju različitosti. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Puhovski:»HTV bi morao biti na strani slabijeg«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) prof. dr. Žarko Puhovski reagirao je na način na koji je HTV prikazao konferenciju za novinare i ulogu HHO-a u tome, održanu u srijedu, a na kojoj je objavljeno da će 57 romske djece iz Međimurske županije zbog segregacije tužiti Ministarstvo prosvjete, Međimursku županiju i četiri osnove škole.</p>
<p>»HTV je u Dnevniku objavio nekorektnu informaciju s konferencije za novinare koju je HHO organizirao za Europski centar za prava Roma. S te je konferencije prikazan izvještaj koji je objavljen u sklopu istog priloga u kojem se daje tzv. druga strana. To ne bi bilo samo po sebi nekorektno, ali ta druga strana nije negirala ni jednu činjenicu, nego je pokušala javnosti – što je na Televiziji očito bilo tako plasirano – dati opravdanje za ono što smo mi nazvali segregacijom«, izjavio je Puhovski Vjesniku.</p>
<p>U prilogu je objavljeno i da HHO govori o situaciji u Međimurju, a da nikad nije bio tamo. Puhovski je u srijedu oko 20.30 sati, nakon razgovora s dežurnim novinarom HTV-a, poslao demanti u kojem je, uz ostalo, naveo da je HHO u Međimurju bio 10-ak puta. Puhovski je s županom Brankom Levačićem bio i na zajedničkoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Na HTV-u su Puhovskom rekli da će demanti uzeti u obzir, no »ne samo da ga nisu uzeli u obzir, nego su u 'Odjecima dana' u 22.30 objavili i izjavu župana Levačića, koji je u osnovi rekao da je HHO ostao bez tema kojima se bavio za vrijeme Domovinskog rata i sad mora izmišljati nove za destabiliziranje zemlje«. Za Puhovskog je to očita manipulacija.</p>
<p>Predsjednik HHO-a kaže i da bi HTV svojom moći morao biti u službi istine, korektnog načina javnog komuniciranja i biti na strani slabijeg, a to su romska djeca. Naveo je i da je Levačić rekao da je HHO »tužio nekoga, što je netočno«.</p>
<p>Puhovski zaključuje da se »vraćamo u čisto HDZ-ovska vremena, tipove obračuna u kojima se umjesto odgovora na prigovore govori o izdajničkom djelovanju onih koji su prigovore uputili. Ako se tako nastavi situacija se neće popraviti ni za Rome, koji su zaista najugroženija skupina u zemlji, niti općenito za ljudska prava«. (T. P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Voda skuplja za 20, a odvoz otpada za 28,2 posto!</p>
<p>Po novome, troškovi skupljanja i odvoza otpada za stan veličine 60 četvornih metara iznosit će 39,53 kune umjesto dosadašnjih 31,48 kuna / Domaćinstvo koje u prosjeku potroši 20 kubičnih metara vode odsad će plaćati 101,4 umjesto dosadašnje 84,4 kune</p>
<p>Skupljanje i odvoz komunalnog otpada bit će od 15. travnja skuplji u prosjeku za 24,8 posto, a od 1. svibnja poskupjet će i opskrba vodom i to za 20 posto, potvrdili su na sjednici u četvrtak članovi Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Po novome, troškovi skupljanja i odvoza otpada za stan veličine 60 četvornih metara iznosit će 39,53 kune umjesto dosadašnjih 31,48 kuna. Domaćinstvo koje u prosjeku potroši 20 kubičnih metara vode odsad će plaćati 101,4 kune umjesto dosadašnje 84,4 kune.</p>
<p>Prema riječima Ladislava Prežigala, pročelnika Ureda za gospodarstvo i člana Poglavarstva, Čistoćin zahtjev za poskupljenje opravdan je, i to iz dvaju razloga. Cijena odlaganja komunalnog otpada povećana je, zbog ugovora s EBRD-om (kreditorom sanacije Jakuševca), prema kojemu početkom svake godine cijene treba korigirati prema stopi inflacije. I, drugo, od ove godine konačno je počela isplata rente vlasnicima nekretnina u neposrednoj blizini toga odlagališta. Zbrojeno jedno s drugim, radi se o 17,8 milijuna kuna neplaniranih troškova, zbog čega je Joso Bičanić, direktor Čistoće, morao zatražiti poskupljenje. Prema Bičanićevim riječima, pak, nepredviđeno se troši i za sanaciju divljih deponija, ali i, paradoksalno, na Jakuševčane. Oni su, naime, oslobođeni plaćanja računa Čistoće, ali oni im se, makar i »s nula kuna« dostavljaju – zbog evidencije. Ispada da Čistoća troši i na nešto na što ne bi trebala trošiti. </p>
<p>I zahtjev Vodoopskrbe i odvodnje proglašen je opravdanim, s podsjećanjem da je »voda posljednji puta poskupjela u travnju 1998.«</p>
<p> To je gradsko poduzeće poskupljenje zatražilo zbog 2,8 milijuna kuna gubitaka u 2001. i »utvrđenog stanja«, prema kojemu u ovoj godini za pokriće troškova nedostaje čak 43,9 milijuna kuna. U dijelu tih troškova navedena je i demanganizacija crpilišta Petruševec koja bi, najavljeno je, trebala biti gotova krajem svibnja.</p>
<p>»Razina racionalizacije u trgovačkim poduzećima dosegla je vrhunac i sada moramo pronaći dodatne načine reorganizacije kako bismo smanjili gubitke«, rekao je dogradonačelnik Milan Bandić. »Grad neće moći dovoljno brzo sanirati troškove i servisirati sve potrebe, pogotovo u vodoopskrbnoj mreži u koju u idućih sedam godina treba uložiti milijardu kuna«, rekao je Bandić.</p>
<p>Članovi Poglavarstva prihvatili su i izvješće o trošenju prošlogodišnjeg proračuna od 3,57 milijardi kuna. Dogradonačelnik za gospodarstvo Stipe Tojčić rekao je kako je 40 posto sredstava iz proračuna reinvestirano u gospodarstvo, a Andrea Zlatar, članica Poglavarstva zadužena za kulturu, podsjetila je da su sredstva za kulturu u prošloj godini povećana za 10 posto u odnosu na godinu ranije. Ustvrdila je također da su svi kulturni planovi realizirani »sto posto«.</p>
<p>Za izgradnju socijalnih stanova grad namjerava ove godine utrošiti oko 30 milijuna kuna, a novac će se namaknuti prodajom stanova na kojima postoji stanarsko pravo.</p>
<p>Na kraju sjednice odobrene su subvencije od 700 tisuća kuna gradskom Zoološkom vrtu, 473 tisuće kuna Trgovačkom društvu Vladimir Nazor i 139 tisuća poduzeću URIHO. Iz tekuće pričuve odobrena je isplata 12 tisuća kuna Društvu osoba s paraplegijom i amputacijom za organizaciju prvog Festivala jednakih mogućnosti, 13.500 kuna Udruzi likovnih umjetnika »Fortuna - art«, a sa 2500 kuna planirana je kupnja 50 ulaznica za dobrotvorni koncert Zagrebačke filharmonije čiji je prihod namijenjen fondu stipendija »Ivo Andrić - Vladimir Prelog«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ili kolektivni ugovor za radnike ili otkazi direktorima!</p>
<p>»Kućni« kolektivni ugovor dosad je potpisan samo u Čistoći, ZET-u i Gradskoj plinari / Ako se to do 1. svibnja ne učini u svim gradskim poduzećima, zatražit će se smjene direktora / Gašparović: Najavljeno povećanje cijena usluga ZET-a i drugih gradskih poduzeća nije prihvatljivo</p>
<p>»Unatoč tome što je temeljnim kolektivnim ugovorom za trgovačka društva u vlasništvu Grada predviđeno da se do 31. ožujka u svim takvim poduzećima potpiše i 'kućni' kolektivni ugovor, to je do sad učinjeno samo u Čistoći, ZET-u i Gradskoj plinari. Ako se to do 1. svibnja ne učini u svim gradskim poduzećima, zatražit ćemo smjene njihovih direktora«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare povjerenik Saveza samostalnih sindikata za grad Zagreb, Damir Gašparović.</p>
<p>Činjenica da se Temeljni kolektivni ugovor ne primjenjuje, utvrđena je nakon nedavnog sastanka koordinacije sindikalnih povjerenika koji djeluju u 18 od ukupno 23 zagrebačka komunalna poduzeća. Posljedice su toga da sistematizacija poslova nije usklađena s TKU-om, koji radnicima jamči određenu razinu plaće i ostalih prava, a nisu utvrđeni ni koeficijenti za plaće prema uvjetima rada, objasnio je povjerenik SSSH. »Neke uprave rade sistematizaciju poslova bez sudjelovanja sindikata i takvu je šalju nama na potpis, a uprave Zagreb filma i Veletržnice sastavile su vlastite prijedloge kolektivnog ugovore«, istaknuo je. Iako je u Gradskom poglavarstvu dogovoreno da će se TKU primjenjivati retroaktivno te da će se plaća isplaćivati po novim koeficijentima od 1. siječnja, do toga nije došlo, pa su radnici oštećeni, tvrdi Gašparović.</p>
<p>»Od gradske vlasti stoga očekujemo da napravi pritisak prema direktorima koje je postavila kako bi se najkasnije do 1. svibnja potpisali kućni kolektivni ugovori. U protivnom, pozivamo da ih se smijeni, ili ćemo podnijeti sudsku tužbu za naplatu štete radnicima«, zaprijetio je Gašparović.</p>
<p>On smatra kako su neprihvatljiva najavljena povećanja cijene prijevoza ZET-a i usluga nekih drugih poduzeća, koja se opravdavaju povećanjem prosječnih plaća radnika u iznosu od tri do sedam posto (u ZET-u nešto više), jer to nije ključni element u ukupnim troškovima poduzeća, te ne može biti razlogom za poskupljenje. Gašparoviću je neobično da se problemi javljaju kad se traži sistematizacija poslova za radnike, dok su drugim rješenjima veće plaće nekim pojedincima osigurane bez poteškoća. Kao primjere naveo je Zagrebački velesajam u kojem su čak 10 posto, odnosno više od 30 zaposlenih direktori, a ima i trgovačkih društava, kaže povjerenik SSSH, u kojima su osobe bez odgovarajuće stručne spreme na odgovornim položajima. Kako bi se zaštitili i radnici URIHO-a i Pučkog otvorenog učilišta, sindikat će podnijeti zahtjev da se i za njih potpiše kolektivni ugovor.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Tanker je stajao samo nekoliko tisuća maraka</p>
<p>Brod kao spremište za čamce i opremu koštat će nas manje nego neki čvrsti objekt na savskom nasipu, rekao je Julije Boroš, predsjednik Veslačkog kluba »Jarun«</p>
<p>Tanker usidren kod Toplane na Žitnjaku, a koji je otkrio Vjesnik, kupljen je za, citiramo, »samo nekoliko tisuća njemačkih maraka«. Rekao nam je to Julije Boroša, predsjednik Veslačkog kluba »Jarun«. </p>
<p>Brod je kupljen da bi bio spremište za veslačke čamce, a dotegljen je iz Siska. Tanker je 30 godina prevozio »laku naftu«, a rashodovan je prije dvije godine.</p>
<p>»Financijski se više isplatilo kupiti brod nego na nasipu napraviti objekt«, rekao nam je Boroša. Za zidani objekt potrebna je dozvola od Grada, građevinska i lokacijska dozvola. A to bi, tvrdi Boroša, puno koštalo. Kako nam je rekao, brod je rashodovan prije dvije godine zato jer, prema Zakonu o plovidbi rijekama, brod koji ima zakovice smije ploviti samo određeno vrijeme.</p>
<p>Iako brod izgleda staro, on je još uvijek iskoristiv. »Treba ga samo obojiti i malo urediti i nama će biti savršen«, rekao je Boroša. Na pitanje kada će brod stići do cilja, do Jaruna, Boroša je odgovorio da ne zna točno. »Čekamo visok vodostaj, poput onog što je bio u nedjelju, ali takav mora biti nekoliko dana. Donji dio brane kod Toplane mora se, naime, napuniti vodom«, objasnio nam je Boroša.</p>
<p>Veslački klub »Jarun« osnovali su 1990. godine »stari« veslači. »Kad smo osnovali klub, nismo imali prostorije za rad. Jednog sam se dana vozio automobilom i razmišljao. I onda sam se sjetio tankera kao mogućeg rješenja«, ispričao nam je Boroša. Tvrdi također kako je to u drugim zemljama sasvim uobičajeno te spomenuo kao primjer Nizozemsku, u kojoj je usidreno više od 3000 šlepova. Na njima su restorani, klubovi, lokali, a na nekima ljudi čak i žive. </p>
<p>Najveći problem Boroša vidi u Zagrepčanima »koji Savu smatraju neprijateljem«. »Ljudi u njoj vide opasnost, a to je nepotrebno«, rekao je. Drži kako bi nam bolje bilo da tu opasnost pretvorimo u korist.</p>
<p> Prema riječima bivših veslača, Veslački klub »Jarun« »najmlađi je klub u Zagrebu, ali s najizvornijim idejama«. Prema riječima Zdravka Gajšaka, tajnika Veslačkog saveza Zagreba, Klubu je taj projekt prijeko potreban, jer su veslači »Jaruna« podstanari kod Saveza. A svi drugi klubovi imaju čvrste objekte. »Nadamo se da će se i time veslanje vratiti na Savu, gdje mu je i mjesto«, rekao je Gajšak.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Uprava RŠC Jarun ustupa svoju zgradu sportskim klubovima? </p>
<p>Jedan od trenutno najraširenijih sportova među mlađom zagrebačkom populacijom sigurno je veslanje. Jedino mjesto u Zagrebu na kojemu se taj sport može trenirati jest Jarun. Na Jarunskom jezeru, naime, osim dobrih veslačkih staza postoje i prateći sadržaji – spremište za kajake, kanue i veslačke čamce, teretana i trim staza. Problem je, međutim, što sadašnji kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe svih klubova jer ih je u Zagrebu devet, a većina ih je na Jarunu. Od toga su četiri kajak-kanu klubovi, a pet ih je veslačkih.</p>
<p>Tako veslači nemaju odgovarajuća spremišta za čamce pa ih drže vani, na otvorenom. Nemaju teretanu i prostoriju za treniranje na suhom koja bi bila dovoljno velika za sve. »Svjesni smo problema što ih stvara nedostatak odgovarajućih prostora za veslače, ali upravo radimo na njegovu rješavanju«, rekao je za Vjesnik Aleksa Kocijan, direktor trgovačkog društva Jarun d.d. Prema njegovim riječima, sad se projektira gradnja novog poslovno-tehničkog objekta na zapadnom dijelu Velikog jezera. Projekt je, tvrdi Kocijan, već upisan u Generalni urbanistički plan. »U tom prostoru će biti Uprava Jaruna, pa će se osloboditi novi prostor za veslačke klubove«, izjavio je Kocijan. U tom će prostoru biti spremišta za čamce, kancelarije, društvene prostorije, prostorije za pripreme na suhom i liječnik. Na pitanje zašto prije nije bio osiguran dovoljan prostor, Kocijan je odgovorio da je to greška bivše Uprave. »Tako je, na primjer, prostorija iznad spremišta za čamce iznajmljena za teretanu u privatnom vlasništvu, a naši veslači nisu imali dovoljno prostora za treninge na suhom«, rekao je.</p>
<p>Prema riječima Zdravka Gajšaka, tajnika Veslačkog saveza Zagreba, zanimanje za veslanje je u posljednje vrijeme preraslo sadašnju infrastrukturu Jaruna. »Postojeći objekti, koji su sagrađeni 1987. godine, za vrijeme Univerzijade, tehnološki sprečavaju razvoj veslanja«, rekao je Gajšak. »Još od prije u planu je izgradnja veslačkog doma na južnom dijelu Jaruna, no svi smo svjesni da nema dovoljno novca za to«, nastavio je. No smatra kako bi trebalo, ako ništa drugo, barem natkriti čamce koji stoje na otvorenom. »Trebalo bi postaviti montažne natkrivene objekte. To je najjednostavniji, najbrži i najjeftiniji način«, rekao je.</p>
<p>No, izvrsna je ideja, slažu se Kocijan i Gajšek, da se veslanje vrati na Savu, na kojoj je taj sport i počeo. Razlog zašto veslanja više nema na samoj Savi, vrlo je jednostavan – otpad i onečišćenje vode.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vraća se Dora Krupićeva, »Ribaru« obnovljeni bazen </p>
<p>Od početka godine nekoliko je spomenika u Zagrebu već obnovljeno, a ostali će doći na red s ljepšim vremenom, rekao nam je profesor Silvije Novak iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Najveće zahvate očekuju fontana na Jezuitskom trgu i bunar iz 18. stoljeća u dvorištu Palače Balbi u Demetrovoj 11.</p>
<p>»Bunar je posljednji put temeljito obnovljen 1978. Drveni krov propada i stalno zovemo majstore da poprave pokoju daščicu, ali njima se ne isplati dolaziti za tako sitne popravke«, potužila nam se Anica Nazor, ravnateljica Staroslavenskog instituta, smještenog u zgradi u Demetrovoj 11. Na jedinom sačuvanom zagrebačkom bunaru s kolom, u planu je obnova krova i uklanjanje zemlje koja se s godinama nataložila oko kamene krune. </p>
<p>Fontana na Jezuitskom trgu sa skulpturom »Ribar« Simeona Rosandića iz 1906. već je dvadeset godina izvan funkcije. Prema riječima profesora Novaka, ovo će biti najveći zahvat, jer je potrebno temeljito popraviti bazen, koji je zapušten, popucao i pun kamenja. </p>
<p>Nedavno je obnovljen barokni portal palače De Fon-Grlečić-Jelačić na Trgu sv. Marka i spomen-ploča s likom Matije Gupca na uglu Trga sv. Marka i Ćirilometodske ulice. Malo niže, u Kamenitoj 2, uskoro će se na svoje staro mjesto – na ugao zida, vratiti skulptura lava, a na stupiću s lancima s broda »Victory« engleskog admirala Nelsona, pobjednika u bitci kod Trafalgara, ponovno će osvanuti topovska kugla, koja je nestala prije 70 godina. </p>
<p>Na Kamenita vrata nedavno je vraćena obnovljena skulptura Dore Krupićeve, jedan od simbola Zagreba, a uskoro će i kameni portal i ploča iz 1760. godine zasjati u starom sjaju. </p>
<p>U planovima za obnovu su i bedemi između Opatovine i Tkalčićeve ulice, koji su sasvim skriveni iza bilja koje po njima raste već dva desetljeća. Do kraja godine bedemi bi trebali dobiti izvorni oblik s puškarnicama koje su sad oštećene. </p>
<p>U Donjem gradu Zavod ove godine planira obnoviti oslikanu staklenu kupolu nad središnjim prostorom Oktogona, te niz gradskih skulptura. Skulptura Eugena Kumičića ispred Muzeja Mimara treba se ovih dana vratiti na postolje, a sa svojih postolja na neko će vrijeme nestati Radaušev »Petrica Kerempuh i galženjaki« na Opatovini, Meštrovićev J.J. Strossmayer na istoimenom trgu i kipovi u parku na Krešimirovu trgu – »Mali dječak Dado« Emila Bohutinskog i Kršinićeva »Njegovateljica ruža«</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vrijedne donacije Specijalnoj dječjoj bolnici u Gornjoj Bistri</p>
<p>Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske i Hrvatski radio darovali su u četvrtak sredstva potrebna Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri. </p>
<p>Humanitarna zaklada je, naime, bolnicu opskrbila posteljinom, pidžamama i pelenama, koja će koristiti 110 djece, koja su zbog teških oboljenja većinom nepokretna i svakodnevno ih se presvlači čak tri puta.</p>
<p>»Svaki mjesec dodjeljujemo sredstva u vrijednosti oko 30.000 kuna specijalnim dječjim bolnicama koje se brinu o djeci s mentalnim i fizičkim oboljenjima, jer im želimo barem malo poboljšati kvalitetu života«, rekla je Dubravka Kutleša-Herljević, članica Uprave Zaklade.</p>
<p>Hrvatski je radio u sklopu stalne akcije »Svakog tjedna pošiljka jedna« bolnici darovao 132 tone crijepa. Radove kojima će se pokriti 3000 četvornih metara trenutno oronulog krovišta dvorca Oršić iz 18 stoljeća, u kojem je bolnica smještena, financirat će pak Zagrebačka županija. </p>
<p>Ravnatelj bolnice, dr. Željko Weiss, zahvalio je na ovim vrijednim donacijama, naglasivši da je ova bolnica u mreži hrvatskog zdravstva svrstana u kategoriju kroničnih bolnica. »A takve bolnice dobivaju manje sredstava nego akutne bolnice i bave se najranjivijom populacijom, djecom do 18 godina koja boluju od neizlječivih bolesti«, rekao je ravnatelj Weiss. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Za novo ruho gradskih cesta 42 milijuna kuna</p>
<p>Ugovorom koji je u četvrtak potpisan s Gradom, poduzeću Gradske ceste odobrena su 42 milijuna kuna kojima će se obnoviti 35 oštećenih cesta u Zagrebu.</p>
<p>Prema riječima tehničkog direktora Zagrebačkih cesta Srećka Vučkovića, obnova cesta u 17 gradskih četvrti počet će već za petnaestak dana, nakon što se obave formalnosti određene natječajem. </p>
<p>Prvo će se obnoviti, naglasio je Vučković, one ceste koje je Gradska inspekcija prethodno obišla i ocijenila kritičnima. Radovi će obuhvatiti krpanje rupa i asfaltiranje samo najoštećenijih dijelova cesta.</p>
<p>Prema planovima Gradskog ureda za izgradnju grada, prve su na redu Savska i Ozaljska ulica koje će nakon obnove željezničke pruge radnici Zagrebačkih cesta sanirati i asfaltirati. U centru grada obnovit će se dio Tuškanca i Voćarska ulica. </p>
<p>Uz strogi centar, obnova će zahvatiti i neke ulice u podsljemenskim Mikulićima, dio Kustošijanske ulice, ulice na području Sesveta i Novog Zagreba. </p>
<p>»Veliki zahvati poput rekonstrukcije Čulinečke ulice, koja je također u planu za ovu godinu, neće biti obuhvaćeni ovim programom obnove cesta«, naglasio je Vučković.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zrakoplov udario u neboder Pirelli u Milanu</p>
<p>Tri su osobe poginule nakon udara zrakoplova »Piper« u 25. kat milanskog nebodera Pirelli, u četvrtak u 18 sati. Pilot malog turističkog zrakoplova, koji je poletio iz švicarskog grada Locarna, a trebao je sletjeti u Milanu, signalizirao je da ima tehničkih problema, neposredno prije udara u neboder. Pilot je odaslao poziv na pomoć koji je primio kontrolni toranj u zračnoj luci Linate u Milanu. Radilo se navodno o problemu sa spremnikom goriva. Među poginulim je i pilot.</p>
<p>Neki stanovnici Milana vidjeli su kako zrakoplov nisko leti i udara u neboder, koji je simbol talijanskog financijskog kapitala. Dijelovi zrakoplova padali su po okolnim ulicama. France presse je neposredno poslije nesreće javio da se zadnji katovi trenutačno uređuju i da su bili prazni.</p>
<p>Neboder Pirelli, koji nosi ime po poznatoj talijanskoj tvrtki, iako ona tamo nema svoje sjedište, ima 30 katova, a zgrada je visoka 127 metara. Udar zrakoplova dogodio se na istočnoj strani nebodera, nasuprot središnjoj željezničkoj postaji u Milanu.</p>
<p>Neposredno nakon udara, na gornjim katovima se rasplamsala vatra, a spasilačke ekipe su u bolnicu prebacile dvadeset ljudi. Očevici su izjavili da su ljudi bježali iz zgrade, obliveni krvlju.</p>
<p>Neposredno poslije udara zrakoplova u neboder predsjednik gornjeg doma talijanskog parlamenta Pier Ferdinand Casini je izjavio kako je »vrlo vjerojatno« riječ o terorističkom napadu, a par minuta poslije demantirao ga je vlastiti glasnogovornik tvrdnjom da se radi o nesreći. Silvio Berlusconi je prekinuo službeni posjet Bugarskoj i odmah se vratio u Rim. Ministar unutarnjih poslova Claudio Scajola izjavio je u 19,30 sati da se radi o nesreći i da nema sumnje na terorizam. Razgovarao je i s američkim predsjednikom Bushom i ministrima unutarnjih poslova nekih europskih zemalja, koje je umirio i otklonio sumnje na terorizam. (R.I./H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pet i pol sati svjedočenja o Nodilovu poslovanju</p>
<p>RIJEKA, 18. travnja</p>
<p> – O nezakonitom poslovanju u Riječkoj banci pred istražnom sutkinjom riječkog Županijskog suda Sajonarom Čulinom svjedočila je bivša članica Uprave Heidi Fazekas. Kako je njezino svjedočenje trajalo pet i pol sati, sutkinja nije uspjela uzeti iskaz Borislava Perožića, već je njegovo svjedočenje odgodila za 22. travnja. </p>
<p>Kao predstavnik većinskog vlasnika – BLB-a Fazekas je u Upravi banke od 3. listopada prošle godine, a svoj mandat na raspolaganje je stavila 20. ožujka ove godine. U Upravi je bila zadužena za Sektor rizika. U iskazu je navela da je za nezakonite radnje prvoosumnjičenog dilera Eduarda Nodila saznala 28. siječnja ove godine iz anonimnog pisma upućenog HNB-u u kojem stoji da Nodilo ima gubitak od 15 milijuna dolara. Nakon toga Fazekas je tražila internu kontrolu. Iz BLB-a 27. veljače dobila je podatak da je Londonska banka SCB izvijestila kako Riječka banka radi arbitraže do 50 milijuna dolara. Također je Irska banka javila da Riječka kasni s plaćanjem pozajmica. Fazekas je zatražila dokumentaciju iz SCB-a, koja je i stigla 1. ožujka. </p>
<p>U iskazu navodi da je o Nodilovim kriminalnim radnjama doznala 4. ožujka. Službenice front officea 6. ožujka su je izvijestile da su primile dojave stranih banaka kako Riječka banka nije obavila plaćanje. Perožić joj je navodno spomenuo tri sporne arbitraže; dvije iznad pet milijuna eura, a jednu od pet milijuna dolara. Nodilo je Prožiću priznao da probleme ima četiri godine, da je njegov gubitak najprije bio 300 tisuća dolara, a dosegao je iznos od 60 do 80. On ih je prikrivao fiktivnim depozitima. Na taj način proknjižio je 40 milijuna dolara, a uzimao je i kratkoročne kredite na tržištu novca. Prema njenim saznanjima Interna kontrola utvrdila je gubitak od 103 milijuna dolara, HNB-ova kontrola 98 milijuna dolara, a KPMG-ova oko 100 milijuna dolara. Fazekas je kazala kako je služba diferencijalnih arbitraža imala dnevne limite za trgovanje od 10 milijuna dolara. </p>
<p> Predsjednik riječkog Županijskog suda Veljko Miškulin, koji je novinarima dao pojedinosti sa saslušanja kazao je, kako istražni postupak ide onoliko dobro koliko Državno odvjetništvo servisira istražnog suca. Do sad je saslušano ukupno 12 svjedoka.</p>
<p>Liljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Obilježava se 150 godina meteoroloških mjerenja u Hrvatskoj </p>
<p>DUBROVNIK, 18. travnja</p>
<p> – Uoči svečane proslave obilježavanja 150 godina meteoroloških mjerenja u Hrvatskoj, u cavtatskoj »Croatiji« održani su neformalni sastanci Vijeća regionalnog centra (LACE) te direktora meteoroloških službi srednje Europe. Kako je Vjesniku kazao ravnatelj hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda, Branko Gelo, hrvatski su hidrometeorolozi s kolegama iz Austrije, Češke, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Francuske razgovarali o daljnjoj suradnji u razmjeni prikupljenih podataka koji bi se od 2003. trebali distribuirati putem satelita. </p>
<p>»Mijenja se pomalo i struktura našeg rada, kako u tehničkom, tako i u znanstvenom dijelu. U tom segmentu dogovaramo i razmjenu kako bi naši stručnjaci odlazili na usavršavanje u Toulouse«, kazao je Gelo. Prva meteorološka postaja u Hrvatskoj, prema podacima iz Godišnjaka austrijskog instituta za meteorologiju i geodinamiku iz 1851. bila je smještena u Dubrovniku i to u zgradi gimnazije. Austrijski Godišnjak je i prvi pisani dokument u kojem se spominje ime neke hrvatske meteorološke postaje. Njezin osnivač, ujedno i prvi motritelj, bio je gimnazijski profesor Ivan de Bortoli. A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Profesori otplaćuju kredite bivšeg ravnatelja</p>
<p>OSIJEK,18. travnja</p>
<p> - Sedamnaestero zaposlenika osječke III. gimnazije već mjesecima uzalud pokušava naći izlaz iz nezavidne situacije u koju ih je uvukao njihov bivši ravnatelj Želimir Jarić, zamolivši svakog od njih pojedinačno da mu budu jamci za kredit. Vjerujući riječima svog nadređenog, kojega su smatrali uglednim građaninom, pristali su i potpisali papire »za manji kredit koji bi trebao vratiti za nekoliko mjeseci«. Tako je počelo 1997. i 1998.godine. Danas profesori, čistačice i blagajnice otplaćuju kredite svog bivšeg ravnatelja. Prije desetak dana za pomoć obratili i Hrvatskom helsinškom odboru, a prijete i Europskim sudom za ljudska prava. </p>
<p>Prema priči jedne profesorice koja je željela ostati anonimna, Jarić se svakome od osoblja obratio pojedinačno. Nitko od njih nije znao da je na taj način za kredite skupio potpise ukupno 17 zaposlenika. Naime, Jarić je tada kod petnaestak banaka i stambenih štedionica u Osijeku, ali i drugdje podigao kredite velikih iznosa. Neki od kredita bili su navodno veći od 200.000 njemačkih maraka. Tim je novcem, pretpostavljaju izigrani jamci, izgradio novu obiteljsku kuću u Strossmayerovoj ulici u Osijeku, dok je staru preuredio u poslovni prostor, što mu je navodno oduzeto temeljem hipoteka.</p>
<p>Pitajući se postoji li kakva zakonska mogućnost zaštite za obmanute jamce, ogorčeni zaposlenici III. gimnazije pitaju kako je on uopće mogao ostvariti sve te brojne kredite kad se zna da se bez detaljne provjere platežne moći danas ne može računati ni na kakav kredit. Stoga profesori tvrde kako je bivši ravnatelj bez ikakvih potvrda iz školskog računovodstva, sam ispunjavao papire za kredit u bankama koje su dopuštale da dužnik umjesto stavljanja administrativne zabrane na plaću svaki mjesec donosi novac u banku, pa je na taj način unosio nerealno visoke lažne plaće svojih jamaca koje je, pod izgovorom da je sve »jako hitno« nagovorio da se potpišu na prazne obrasce koje će on popuniti.</p>
<p>Po priči profesora, do Jarićeve je smjene u srpnju prošle godine vjerojatno i došlo zato što je sam, ne mogavši se više izmotavati brojnim izgovorima pred profesorima, pristao na sporazumni prekid radnog odnosa. Na njegovo je mjesto tada postavljena sadašnja ravnateljica Snježana Barabaš-Seršić koja je ubrzo potom nadležne institucije upoznala s nizom očitih nepravilnosti u Jarićevu vođenju škole. Škola se tako našla i u središtu afere koju je popratilo i izdavanje 12 lažnih svjedodžbi koje je Ministarstvo prosvjete proglasilo nevažećima. O svemu osječko Općinsko državno odvjetništvo provodi predistražne radnje. No, unatoč svemu što su doživjeli, tvrde profesori, i dalje u ovoj osječkoj elitnoj školi daju kvalitetnu obuku svojim učenicima koji su među najboljim učenicima u državi.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nagrade »Status« uručene najboljim instrumentalistima</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Pero Gotovac, Vice Vukov, Boris Tex Benini i »Crveni koralji« dobitnici su posebnih nagrada Hrvatske glazbene unije (HGU), koja je u četvrtak u klubu »Sax« dodijelila i 17 nagrada »Status« za najbolje instrumentaliste u 2001. </p>
<p> Skladatelj i dirigent Pero Gotovac primio je nagradu za 60 godina glazbenog djelovanja, za 50 godina djelovanja nagrađen je Vice Vukov »za visoku izvedbenu profesionalnost i sugestivnost, čime je ostavio duboki trag na hrvatskoj glazbenoj sceni«. Nagradu za 50. obljetnicu dobio je i Boris Tex Benini, koji ju je posvetio »svima od kojih je učio«.</p>
<p> U povodu 40. obljetnice djelovanja nagradu su dobili »Crveni koralji« jer su »otvorili puteve suvremene hrvatske estrade«.</p>
<p> U kategorijama s područja pop-rock, zabavne i narodne glazbe dodijeljeno je sedam nagrada instrumentalistima, a nagrađeni su gitarist Vlado Simčić - Vava, klavijaturist Fedor Boić, za bas gitaru Henry Radanović, bubnjar Damir Šomen, u kategoriji puhača trubač Josip Grah, a u kategoriji 'ostala glazbala' Hrvoje Rupčić za percussion. Aleksandar Homoky nagrađen je u kategoriji narodne glazbe, za sviranje tamburice.</p>
<p> U jazz kategoriji dodijeljeno je deset nagrada - dobili su ih Arsen Ereš (alt saksofon), Saša Nestorović (tenor saksofon), Davor Križić (truba/krilnica), Damir Dičić (električna gitara) i Neven Frangeš (klavir), te kontrabasist Jura Vrandečić, bas gitaristi Mladen Baraković i Henry Radanović (imali su isti broj glasova), bubnjar Krunoslav Levačić, u kategoriji »udaraljke i ostale raznorodne instrumente« Davor Lorković za harmoniku te u kategoriji »latin, fusion i etno« saksofonist Igor Geržina. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Poplava prekinula promet cestom Požega - Nova Gradiška</p>
<p>POŽEGA/ SLAVONSKI BROD, 18. travnja</p>
<p> – Obilne i dugotrajne kiše uzrokovale su porast vodostaja u svim vodotocima na području Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, no stanje još nije alarmantno. Jedino je prema informacijama iz požeškog Centra za obavješćivanje, zbog izlijevanja Orljavice kod Zakorenja u četvrtak prije podne bio u prekidu cestovni promet na relaciji Požega – Nova Gradiška. Stoga je promet bio preusmjeren na cestu Požega – Pleternica, u pravcu Lužana, na najbliži ulaz na auto-cestu Zagreb – Bajakovo. Veći porast vodostaja, posebice rijeke Orljave očekuje se u petak. Slična je situacija u Brodsko-posavskoj županiji, a prema informacijama iz brodskog centra za obavješćivanje vodostaj Save u Slavonskom Brodu iznosi 580 cm, a što je povećanje za 20 cm u posljednja 24 sata. </p>
<p>Ove će kiše, međutim, nanijeti veće štete poljoprivrednicima, jer da se vrijeme i stabilizira do kraja tjedna, zbog natopljenog zemljišta bit će odgođena proljetna sjetva kukuruza, soje i ostalih poljoprivrednih kultura. Unatoč tomu, poljoprivrednici se nadaju da će sjetvu obaviti u agrotehničkim rokovima.</p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Oku ugodne teme</p>
<p>Izložba u galeriji Miroslav Kraljević, nazvana »Slike za svakodnevnu potrošnju«, uvjerljivo svjedoči o procesu uvjetovanosti što pred Davida Maljkovića postavlja medij u kojem djeluje</p>
<p>Izražajno polje slike mnogo je puta posljednjih desetljeća poslužilo u svrhu propitivanja napetosti i istinitosti jednog od tradicionalnih načina umjetničkog izražavanja. Slojevi stvarnosti koji potiču umjetnike na stvaranje, izražavaju se uvijek na nov način, pa otud vjerojatno i često puta postavljeno pitanje što slika u suvremeno doba može ponuditi, a da već nije bilo viđeno. Pitanje je dakako krivo intonirano, jer medij nikada ne može biti cilj umjetničkog izraza, a slikarska materija, jednako kao i bilo koja druga, podložna je uvijek novim ispitivanjima i umjetničkim postignućima koja svjedoče o raznolikim i složenim autorskim pristupima. </p>
<p>David Maljković je slikar koji pripada mlađoj generaciji autora, i koji je od početka izazvao pozornost gledatelja. Najnovija izložba koju je priredio u galeriji Miroslav Kraljević, nazvana »Slike za svakodnevnu potrošnju«, uvjerljivo svjedoči o pristupu kojeg sam opisuje kao svojevrsan proces uvjetovanosti što pred njega postavlja medij u kojem djeluje. Maljkovićevih desetak samostalnih izložbi priskrbilo mu je zavidan interes, između ostalog i kod kupaca umjetničkih djela, iako taj podatak ne dokazuje njegovu stvarnu kvalitetu. Tranzicijsko razdoblje poremećenih kriterija rijetko može opravdati smislenost postupaka koji češće govore o egzaltiranim i histeričnim reakcijama »novih kolekcionara« nego što svjedoče o stvarnim (pa i razumnim) potrebama konzumno nastrojenog građanskog društva.</p>
<p>Maljkovićev stvaralački proces potrebno je sagledati u kontinuitetu, što i sâm umjetnik dodatno naglašava uvodnim ilustracijama i napomenama u katalogu izložbe. Postupak preuzimanja postojećeg uzorka nastalog korištenjem soboslikarskog valjka, odnosno izjednačavanja sadržaja prostora slike i okolnog prostora jednoličnim prekrivanjem započeto je ranije, možda najizrazitije pri »uvježbavanju stvaranja slika za lijepe prostore«. Mimikrija kao moguća metoda djelovanja uvjetovana je autorovim razmišljanjima o uvjetovanosti koju mu nalažu slike što ih stvara. Nastojeći izaći iz tog »začaranog kruga«, autor pristaje na prisvajanje vanjskih elemenata te stvaranje zanimljivih assemblagea u kojima ustaljeni odnosi vanjskog i prostora slike postaju sveobuhvatnim ambijentom izrazito dekorativnog ugođaja (obzirom da je svakodnevica ispunjena »zavidnom« razinom svakojakih užasa, dekorativna »mustra« može se protumačiti kontekstom ublažavanja posljedica kao i poništenjem pojedinačne egzistencije).</p>
<p>Tri platna u izložbenom prostoru Maljkovićev su doprinos učestalim, oku ugodnim, svakodnevno potrebnim temama - interijera s kaminom, krajolika obasjanog udvojenom mjesečinom te lika anđela. Objedinjujući uzorak soboslikarskog valjka ovoga puta agresivno obuhvaća izložbeni prostor prijetećim staklenim šiljcima što proviruju iz zida; vegetativni vitičasti ornament nije više simbol snage i održivosti prirode, već sredstvo kojim umjetnik rastvara ambijent i ugodnost te neopterećenost bijele kocke kao takve.</p>
<p>Na slikama, David Maljković kombinira tehniku ulja s njemu svojstvenim činom vezenja, odnosno prošivanja slike. Takvim načinom materiju kolorističke kompozicije na izvjestan način ugrožava, otvarajući mogućnost tumačenja prostora slike izvan uobičajenog referencijalnog sustava. Ne iznenađuje upućivanje na Lucia Fontanu i njegovo agresivno upozorenje o prostoru slike, kojim je pokrenut dijalog o temi u trenutku kada se činilo da više ne postoji potreba za razgovorom. Upravo ta potreba jedna je od značajki Maljkovićeva slikarstva, postignuta unutarnjim dijalogom slike kao i ambijenta u cijelosti.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dani francuske kulture u Splitu </p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> – Francuski institut u Zagrebu i Francuska alijansa Split od 22. do 29. travnja organiziraju Dane francuske kulture u Splitu, koji se ove godine priređuju u sklopu 80. obljetnice Francuskoga instituta u Zagrebu. Počinju izložbom Davora Štambuka »Četiri godišnja doba«, u Dioklecijanovim podrumima, te prikazivanjem filma Jeana Cocteaua »Orfej« u Kinoteci. Bit će predstavljena knjiga Frane Barasa, otvorene izložbe Željka Brguljana »Pariške scene« i »Francuski slikari u filateliji«, prikazani filmovi »Zadovoljstvo« Maxa Ophulsa i »Odmor gospodina Hulota« Jacquesa Tatija, održani koncerti Agnes i Denisa Evesquea i učenika Glazbene škole »Josip Hatze« te videokoncert »Otvorenje Opere Bastille«. Dani će završiti Međunarodnim natjecanjem francuske šansone u HNK. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Tko želi opstati, mora ubijati</p>
<p>Napetost raste i čarke se množe, i to sve smrtonosnije. U travnju 1097. sukob već izgleda neizbježan. Kilij Arslan je na nj spreman. Glavnina se njegove vojske već bila postrojila pod zidinama Malatje, kad pred njegov šator stiže iscrpljen konjanik. On zadihano izriče svoju poruku: Stigli su Franđi. Opet su prešli </p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>Ako u jedanaestom stoljeću postoji neko svima poznato ime, i to od granica Kine pa sve do daleke zemlje Franđa, onda je to baš njihovo. Došavši iz srednje Azije s tisućama nomadskih konjanika s dugim pletenicama, seldžučki su se Turci za nekoliko godina domogli čitava područja protegnuta od Afganistana do Sredozemlja.</p>
<p>Od 1055. bagdadski kalif, nasljednik Proroka i baštinik slavnoga abasidskog carstva, samo je pokorna marioneta u njihovim rukama. Od Ispahana do Damaska, od Nikeje do Jeruzalema, riječ je njihovih emira zakon. Prvi put nakon tri stotine godina čitav se muslimanski istok ujedinio pod vlašću jedne dinastije koja je obznanila svoju volju da islamu vrati davnu slavu.</p>
<p>Rumi, koje su Seldžuci razbili 1071., nisu se više nikada digli. Mala Azija, najveća njihova pokrajina, bila im je preoteta. Nije im više sigurna ni prijestolnica, a njihovi carevi, među kojima i sam Aleksij, ne prestaju u Rim slati poslanstva papi, tom najvećem vođi Zapada, preklinjući ga da pozove u sveti rat protiv islama koji je opet podigao glavu.</p>
<p>Kilij Arslan je nemalo ponosan što potječe iz tako slavne obitelji, ali se ne da ni obmanuti prividnim jedinstvom Turskoga Carstva. Među seldžučkim rođacima nema nikakve solidarnosti: tko želi opstati, mora ubijati.</p>
<p>Njegov je otac osvojio Malu Aziju, prostranu Anatoliju, bez ikakve pomoći svoje braće, a jedan ga je rođak ubio baš zato što je svoje granice poželio proširiti na jug, prema Siriji.</p>
<p>A dok su Kilij Arslana silom držali u Ispahanu, njegova je očevina bila raskomadana. Kad se 1092. taj adolescent, zahvaljujući svađi svojih tamničara, napokon domogao slobode, njegova vlast nije sezala dalje od zidina Nikeje. A imao je tada tek trinaest godina.</p>
<p>Poslije toga je, poslušavši savjete svojih emira, što ratom, što ubojstvom i što varkama, uspio povratiti dio očevine. I sad se mogao pohvaliti da je više vremena proveo u sedlu negoli u svom dvorcu.</p>
<p>Pa ipak, u trenutku dolaska Franđa, igra još nije bila dobivena. U Maloj su Aziji njegovi takmaci i dalje moćni, iako su, što je za nj prava sreća, njegovi rođaci Seldžuci u Siriji i Perziji isuviše zauzeti vlastitim sukobima.</p>
<p>To napose vrijedi na istoku, gdje u pustoši anatolijske visoravni, u tom nesigurnom dobu vlada čudan svat koga zovu Danišmendom ili Mudracem.</p>
<p>To je pustolov opskurnoga porijekla koji je, za razliku od drugih turskih emira, većinom nepismenih, dobro potkovan u najrazličitijim znanostima. On će uskoro postati junakom slavnoga epa pod naslovom »Spjev o kralju Danišmendu«, a koji opisuje osvajanje Malatje, armenskoga grada jugoistočno od Ankare, a čiji pad njegovi autori smatraju odlučnom prekretnicom u islamizaciji buduće Turske.</p>
<p>U prvim mjesecima 1097., kad je Kilij Arslanu dojavljeno o dolasku nove franačke vojske u Konstantinopol, boj je za Malatju već počeo. Danišmend već opsjeda grad i mladi se sultan ne može pomiriti s mišlju da bi njegov rival, koji je iskoristio smrt njegova oca da zaposjedne čitavu sjeveroistočnu Anatoliju, mogao odnijeti tako slavnu pobjedu.</p>
<p>Odlučan da ga u tome spriječi, Kilij Arslan kreće na čelu svojih konjanika prema Malatji i svoj tabor podiže kraj Danišmendova, ne bi li ga uplašio. Napetost raste i čarke se množe, i to sve smrtonosnije.</p>
<p>U travnju 1097. sukob već izgleda neizbježan. Kilij Arslan je na nj spreman. Glavnina se njegove vojske već bila postrojila pod zidinama Malatje, kad pred njegov šator stiže iscrpljen konjanik. On zadihano izriče svoju poruku: Stigli su Franđi. Opet su prešli Bospor, još brojniji nego lani.</p>
<p>Kilij Arslan, međutim, ne gubi prisebnost. Nema nikakva razloga za tolik strah. S Franđima je već imao posla i zna kako s njima treba. Napokon ipak, i to najviše zato da umiri stanovnike Nikeje, a napose svoju ženu, mladu sultaniju, a koja je pred porodom, naređuje nekim konjičkim odredima da odu pojačati posadu prijestolnice. On će se sâm vratiti tek kad završi s Danišmendom.</p>
<p>Sad se Kilij Arslan ponovno baca i dušom i tijelom u boj kod Malatje, kadli mu u prvim danima svibnja stiže novi glasnik, sav uzdrhtao od umora i straha. Njegove riječi u sultanovu taboru izazivaju pravu paniku. Franđi su već pred vratima Nikeje, i već su počeli opsadu. I to više nisu, kao ljetos, bande pljačkaša u dronjcima, nego je to prava vojska s tisućama teško opremljenih konjanika. A ovaj ih put prate i bazilejevi vojnici.</p>
<p>Kilij Arslan nastoji umiriti svoje ljude, ali i njega muči silna tjeskoba. Treba li Malatju prepustiti takmacu i vratiti se u Nikeju? I može li još spasiti prijestolnicu? Neće li tako izgubiti na obje fronte?</p>
<p>Nakon duga savjetovanja s vjernim emirima, donijeta je i odluka, svojevrstan kompromis: otići će do Danišmenda, čovjeka od časti, pa ga izvijestiti o osvajačkom pohodu Ruma i njihovih plaćenika, baš kao i o opasnosti što ga on predstavlja za sve muslimane Male Azije, te mu predložiti prekid neprijateljstava.</p>
<p>Prije nego što mu je Danišmend i stigao odgovoriti, sultan je put prijestolnice uputio dio svoje vojske.</p>
<p>Nakon nekoliko je dana primirje bilo i zaključeno, pa je Kilij Arslan bez oklijevanja krenuo na zapad.</p>
<p>Ali u trenutku kad se domogao vrhunaca nad Nikejom, prizor što mu se otkrio pred očima sledio mu je krv u žilama. Taj sjajan grad, baštinjen od oca, sad je okružen sa svih strana. Oko njega se skupilo mnoštvo vojske, koja postavlja opsadne kule, katapulte i baliste u pripremama za konačni napad.</p>
<p>Emiri su u svom sudu odlučni: tu se više ništa ne može učiniti. Treba se, dok još nije prekasno, povući u dubinu zemlje.</p>
<p>Mladi se sultan, međutim, nije spreman pomiriti s gubitkom prijestolnice. On želi pokušati izvršiti proboj na jugu, gdje su opsjeđivači, kako se čini, najslabije utvrđeni. Tako se u zoru 21. svibnja zameće ljutit boj.</p>
<p>Kilij Arslan se sa svom mladom žestinom baca u kreševo, i borbe traju sve do dolaska noći. Gubici su podjednako veliki na obje strane, no obje uspijevaju sačuvati svoj položaj.</p>
<p>Sultan više ne ustraje na svome. Sad je i njemu jasno da više ne može otpustiti škripac. Kad bi se zatvrdoglavio pa u tu tako nepovoljnu bitku ubacio sve svoje snage, možda bi mogao produljiti opsadu za nekoliko tjedana, pa možda i mjeseci, ali bi time mogao proigrati i čitav svoj sultanat.</p>
<p>Taj izdanak jednog zapravo nomadskog naroda jako dobro shvaća da njegova moć počiva na nekoliko tisuća ratnika koji mu se pokoravaju, a ne na posjedovanju bilo kakva grada, pa ma koliko mu bio prirastao srcu.</p>
<p>Uskoro će, uostalom, za svoju novu prijestolnicu izabrati grad Konju, zgodno smještenu nešto istočnije, a koju će njegovi potomci sačuvati sve do početka 14. stoljeća. A Nikeju neće više nikada vidjeti…</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>PJESMA ZA ARBONNU</p>
<p>Kako je Soresina trebala postupiti </p>
<p>Evrardovim nakanama nimalo nije pomagala više nego upadljiva činjenica da je bio nizak, da su mu zubi bili žuti, kao ni to što je prerano počeo gubiti... kosu. Pa ipak... visokorođene gospe, produhovljene i ljupke, morale su se zaljubljivati u trubadure zbog njihove umjetnosti i žestoke odanosti, a ne zbog njihove visine ili kose</p>
<p>PIŠE: GUY GAVRIEL KAY</p>
<p>Baš kao i godišnje doba, i pjesnikovi su stihovi postajali sve topliji i strasniji, a isto se događalo i s drhtavim glasovima joglara koji su također počeli pristizati u Baude, jer oni znaju prepoznati što je dobro kad to vide. </p>
<p>Mnogo je corana i dvorskih sluškinja imalo razloga u sebi zahvaliti trubadurima, pjevačima i erotskom ozračju koje su izazvali, a koje im je omogućilo ljubavne predahe u kuhinji, dvorani i u prirodi. Na nesreću po njega, Evrardovim nakanama nimalo nije pomagala više nego upadljiva činjenica da je bio nizak, da su mu zubi bili žuti, kao ni to što je prerano počeo gubiti svoju, ionako slabašnu, kosu. Pa ipak, u skladu s običajima, visokorođene gospe, produhovljene i ljupke, morale su se zaljubljivati u trubadure zbog njihove umjetnosti i žestoke odanosti, a ne zbog njihove visine ili kose. Teškoća je bila u tome što, kako se činilo, Soresini de Baude nije bilo osobito stalo do običaja, ili barem onog dijela običaja koji se na to odnosio. Njoj su se sviđali muškarci koji su izgledali poput ratničkih corana iz davnih dana slavne prošlosti. </p>
<p>Zapravo, to je posve izravno stavila do znanja i Blaiseu, čim je stigao, bezočno odmjeravajući njegov visok, mišićav lik, a potom spuštajući i odvraćajući pogled u prozirno glumljenoj sramežljivosti. </p>
<p>Blaise, koji je do izvjesne mjere bio naviknut na takve stvari, nije bio iznenađen, ali ni doveden u napast. Mallin ga je plaćao i on je, s tim u vezi, oblikovao vlastita pravila kojih se pridržavao.</p>
<p>Ono što je, kasnije toga proljeća, oblikovao Evrard iz Lussana, bilo je nešto posve drugo. Ukratko, mali je trubadur, istrusivši te noći s coranima znatne količine nerazrijeđena crvenog miravalskog vina, na posljetku odlučio prijeći sa svojih žestoko strasnih riječi na umjereno strasno djelo.</p>
<p>Potaknut gorljivom izvedbom svoje pjesme koju je otpjevao jedan od joglara ranije te večeri, trubadur je kasno noću napustio svoj ležaj i uspio se, posrćući dugačkim, mračnim hodnicima, napokon popeti stubištem sve do Soresininih vrata koja su, na nesreću po sve sudionike, bila otključana. Mallin je – mlad, zdrav, dovoljno visok i u užurbanoj želji da si osigura nasljednike – tek kratko prije toga napustio suprugu i povukao se u svoje obližnje odaje.</p>
<p>Omamljeni, stihovima opijen pjesnik ušao je u sobu u kojoj je bilo mračno kao u rogu, napipao put do kreveta s baldahinom i smjestio ljubavnički poljubac na usne zadovoljene, uspavane žene koju je tijekom cijeloga proljeća bio slavio širom Arbonne.</p>
<p>U raspravama koje su uslijedile nakon toga događaja, razvilo se nekoliko škola mišljenja o tome kako je Soresina trebala postupiti. Ariane de Carenzu, koja je postala kraljica Dvora ljubavi nakon što joj je grofica, njezina tetka, predala titulu, oglasila je kako će kasnije te godine održati savjet koji bi trebao presuditi o cijelom slučaju. </p>
<p>U međuvremenu, svi muškarci i žene koje je Blaise susretao u dvorcu i izvan njega imali su, kako se činilo, svoje mišljenje o onome što je on sam smatrao posve predvidivim i beznačajnim događajem.</p>
<p>Ono što je Soresina učinila – sasvim prirodno, ili na nesreću, ovisno o tome iz kojeg ste kuta promatrali – bilo je da je vrisnula. Probuđena iz postkoitalna drijemeža, shvativši tko je u njezinoj spavaonici, svog je zaprepaštenog, opčaranog obožavatelja glasom koji se čuo u pola dvorca, proklela kao neodgojenoga, prostog seljaka kojega treba javno izbičevati. </p>
<p>Zauzvrat, Evrard iz Lussana – ranjen do dna svoje preosjetljive duše – napustio je dvorac Baude prije zore, zaputio se u najbliže božičino svetište, primio blagoslov i posvećenje, pa krenuo put obale i brodom pošao na Rianin otok da se tamo skrije od društva grubih i nezahvalnih žena, daleko od njihovih dvoraca u kojima se tako zlorabila nesebična širokogrudnost njegove umjetnosti.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
<p>»Pjesmu za Arbonnu« Guya Gavriela Kaya upravo je objavio »Algoritam« iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Drukčije vrednovanje likovnosti</p>
<p>U svojoj karijeri Harald Szeemann teži promjeni i revalorizaciji baveći se uvijek intrigantnim pitanjima, od erotike i shizofrenije do reklame, kiča i novca </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – U nizu poznatih svjetskih kustosa koji su tijekom prošle godine posjetili Zagreb, poput Hansa Ulricha Obrisa, ovaj put o svojim kustoskim iskustvima govorio je Švicarac Harald Szeemann na predavanju »Raditi izložbe« u Kulturno informativnom centru - KIC-u. Kao uvod u predavanje, koje je organizirano u suradnji sa zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti i umjetničkom organizacijom Labin Art Express iz Labina, voditelj galerije »Forum« Milan Bešlić zahvalio je svima koji su omogućili ovaj događaj, dok je Nada Beroš, kustosica MSU-a, ukratko podsjetila na važnije izložbe i manifestacije na kojima je Szeemann sudjelovao. </p>
<p>Kustos Szeemann svoj rad nije predstavio na uobičajen način već je ispričao mnoštvo kratkih priča. Pokazujući izložbe koje je radio i umjetnike s kojima je surađivao, kao da je listao preglede povijesti umjetnosti od polovice 20. stoljeća do danas, ali s objašnjenjem što govore o specifičnom načinu na koji jedan kustos percipira i gleda umjetnike i njihova djela te mijene u načinu prezentiranja umjetnosti. </p>
<p>Priča počinje pedeset sedme kada je kustos napravio prvu izložbu. Četiri godine kasnije postao je direktor Kunsthallea u Bernu koji je 1968., za pedesetu godišnjicu, pretvoren u velik paket intervencijom bugarsko-američkog umjetnika Christa koji ga je cijelog zamotao. Time je Kunsthalle postao prvi zamotan muzej, ali i nova vrsta izložbe, kao što je to bila i Kounellisova izložba živih konja u bijelome izlagačkom prostoru. Slijedi izložba »When Attitudes become Form« (Kada stavovi postanu formama) iz 1969.koja je, kako piše, »dala novu dimenziju kulturnome prostoru i instituciji, kao i ulozi kustosa«. </p>
<p>No, predavač nije htio imati statičan i predvidljiv posao direktora muzeja, pa je iste godine postao nezavisni kustos, što mu je omogućilo da izlaže po raznim prostorima u svijetu: halama, željezničkim kolodvorima, crkvama i drugdje, a osnovao je također Agency for Spiritual Guestwork. Godine 1972. Szemann postaje direktor Dokumente 5, izložbe koja predstavlja prekretnicu za umjetnost i kustose: prezentirana je konceptualna umjetnost i performans, a uz to kustos, a ne umjetnik, postaje odgovoran te kritiziran za umjetničko djelo jer ga on odobrava. Joseph Beuys tu je postavio Ured za direktnu demokraciju gdje je sto dana razgovarao s posjetiteljima. Beuys je, inače, naglašavao da radove ne izlaže već odlaže, iz čega proizlaze »ne-estetski« postavi njegovih izložaba, što postaje uobičajena praksa. </p>
<p>S Achilleom Bonitom Olivom Szeemann 1980. uvodi na Venecijanski biennale »Aperto«, dio za mlade umjetnike, a 1999. postao je umjetnički direktor toga velikog umjetničkog spektakla, što je nastavio raditi i 2001. </p>
<p>Od 1981. do 2000. je nezavisni kustos u Kunsthausu u Zürichu. U svome 45-godišnjem djelovanju Szeemann je radio samostalne, grupne, tematske i kulturno povijesne izložbe, kao što su Art Brut – Insania Pingens (Psihotična umjetnost), Znanstvena fantastika, Strojevi neženje, Monte Verita (Brdo istine), U potrazi za sveobuhvatno umjetničkim djelom, Iluzija – Emocija – Realnost, 7. umjetnost u potrazi za ostalih 6: 100 godina kina i drugo, a koje obuhvaćaju većinu najvažnijih umjetnika – kao što su Georg Baselitz, Walter De Maria, Joseph Beuys, Bruce Nauman, Yves Klein, Francis Picabia, Mark Tobey, Roy Lichtenstein, Marcel Duchamp, ili Kurt Schwittzers – te pojava u prošlom stoljeću, poput kinetičke umjetnosti, nadrealizma, Fluxusa i drugo. </p>
<p>Isto tako, uz velikane izlagao je i radove pomaknutih, psihotičnih osoba. U svojoj karijeri tako teži promjeni i revalorizaciji baveći se uvijek intrigantnim pitanjima, od erotike i shizofrenije do reklame, kiča i novca. Prateći umjetnike i promjene forme, kao i razvoj medija izražavanja, sudjeluje u stvaranju povijesti izlaganja i umjetnosti. </p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Najbolja »Debela« Sivije Šesto</p>
<p>Spisateljicama Silviji Šesto, Snježani Grković-Janović, Branki Kalauz i Ivoni Šajatović na svečanosti u Školskoj knjizi dodijeljene nagrade Ivana Brlić Mažuranić</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Na svečanosti u Školskoj knjizi predane su nagrade »Ivana Brlić- Mažuranić« najuspješnijim spisteljicama čije su proze pobijedile na ovogodišnjem natječaju koji ova kuća već tradicionalno raspisuje za najbolje pripovjedačko djelo dječje književnosti u protekloj godini. Prema odluci tročlane prosudbene komisije, na čijem je čelu bila dr. Dubravka Težak, uz Tita Bilopavlovića i Miroslavu Vučić, prva je nagrada pripala Silviji Šesto za knjigu »Debele«, druga Snježani Grković–Janović i knjizi »Ukradeno proljeće«, a treću dijele Branka Kalauz, autorica knjige »Čuj, Pigi, zaljubila sam se« i Ivona Šajatović koja stoji iza krimića »Tajna ogrlice sa sedam rubina«. Nagrade, koje se sastoje od skulpture (rad Želimira Janeša) i tiskanja nagrađenog rukopisa, laureatima je predao u ime Školske knjige Dragomir Mađerić. A da bi se ova svečanost pisane riječi za mlade razlikovala od svih dosadašnjih pobrinuli su se u ovoj nakladničkoj kući, pa su umjesto dosadnih čitanja obrazloženja žirija, riječ dali mladim kritičarima iz Skupine za promicanje čitanja, pravogovora i pravopisanja Osnovne škole J. J. Strossmayer, koji su predstavili nagrađene knjige.</p>
<p>Ali tu nije bio kraj iznenađenjima ovom prigodom priređenim mnogobrojnoj publici, među kojom je bilo i mnogo mladih. Da bi ove proze bile što bliže upravo tom potencijalnom čitateljstvu najintrigantnije ulomke iz knjiga dramatizirali su učenici Osnovnih škola Kustošije, J. J. Strossmayer i Prve gimnazije iz Zagreba. Bio je to doista prizor za pamćenje nagrađen dugotrajnim pljeskom. Knjige je uredila Miroslava Vučić, a pogovorom popratila Dubravka Težak.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dobra stara klasika </p>
<p>Od 3. do 13. svibnja u Rijeci će se održati 9. međunarodni festival malih scena / Na Festivalu će nastupiti 15 kazališta iz Hrvatske i inozemstva </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Sedam domaćih i osam predstava iz inozemstva gostovat će na ovogodišnjem, 9. međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci, što će se održavati od 3. do 13. svibnja. Tema Festivala koju je predložio selektor Darko Lukić jest dramsko iščitavanje klasičnih predložaka. Koja su to vječna kazališna pitanja i nepresušni motivi za teatrološka istraživanja kojih propitkivanje ni do danas nije okončano?</p>
<p> Na to pitanje pokušat će dati odgovor Dell'Arte Company iz Kalifornije svojom obradom teksta Johna Miltona »Izgubljeni raj«, Katona Joszef Szinhaza iz Budimpešte s Euripidovim »Bakhama«, Studium Teatralne iz Varšave s »Ponoći« Adama Mickiewicza, Markus Zohner Theater iz Švicarske predstavom »HA!HAmlet«, Slovensko mladinsko gledališče iz Ljubljane Čehovljevim »Trima sestrama«, Crnogorsko narodno pozorište iz Podgorice »Malograđanima« Maksima Gorkog, TeatroImagine iz Venecije s Gozzijevim »Zaljubljen u tri naranče« te »Atelje 212« iz Beograda s dramom »Leda« Miroslava Krleže. </p>
<p> Domaća kazališta predstavit će se s »Akvarijem« Radovana Ivšića u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca, »Sluškinjama« Jeana Geneta DK Gavelle, »Adamom i Evom« Miroslava Krleže i »Tragedijom mozgova« Janka Polića Kamova Kazališne družine Kufer, »Quartettom« Heinricha Müllera koje je postavio HKD Teatar iz Rijeke, »Diderotovim nećakom« nastalim u koprodukciji Teatra ITD, Splitskog ljeta i Art-radionice Lazareti iz Dubrovnika te Senekinim »Edipom« HNK-a Split. Većina predstava bit će prikazana na sceni HKD na Sušaku, neke u dvorani »Filodrammatica«, u prostoru KUC-a Kalvarija te u paviljonu negdašnje tvornice »Rikard Benčić«. </p>
<p>Po riječima Nenada Šegvića, umjetničkoga direktora riječkog festivala, priredbu financijski pokriva Grad Rijeka s 300 tisuća kuna, a pomogli su i Talijanski kulturni institut u Zagrebu te Gradski ured za kulturu Grada Zagreba. O konačnom iznosu kojim bi se zatvorila krhka financijska konstrukcija još se nije izjasnilo Ministarstvo kulture. Uz to, sponzorski pool je slab. </p>
<p>O nagradama »Veljko Maričić« u deset kategorija i nagradi »Anđelko Štimac« za najbolju režiju odlučivat će ocjenjivački sud u sastavu: Snježana Banović, Helena Buljan, Meta Hočevar, Gorčin Stojanović i Lary Zappia. Tradicionalno će biti predana i nagrada »Mediteran« »Novoga lista« za najbolju glumačku kreaciju. Prvi put bit će dodijeljena i nagrada »Dalibor Foretić«, u čast uglednomu kazališnom kritičaru i »Vjesnikovom« djelatniku, koji je bio takoreći jedan od suosnivača Festivala. Uoči predstave »Malograđani« koja je na programu 9. svibnja bit će predstavljena Foretićeva knjiga kazališnih kritika, izašlih u »Novome listu« – »Iluzija nije opsjena«.</p>
<p>Festival će pratiti i nekoliko okruglih stolova, a Nataša Govedić i Vili Matula održat će, od 7. do 9. svibnja, radionicu kulturne konfrontacije ili kazališta društvene kritike. Bit će priređena i izložba posvećena velikanu hrvatskog glumišta Veljku Maričiću, koja će biti otvorena 3. svibnja u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Lijepa i pretenciozna večer</p>
<p>Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda i dirigent Igor Gjadrov izvodili su Zajca, Bersu i Devčića / Orkestar njeguje važno načelo da predstavlja opuse koji se rijetko nalaze u profesionalnim ciklusima</p>
<p>Svečani koncert Društvenoga orkestra Hrvatskoga glazbenog zavoda, održan u srijedu na večer uoči 175. obljetnice postojanja HGZ-a, ispunio je gotovo cijelu dvoranu HGZ-a. Publiku su većinom činili članovi HGZ-a, a orkestar je za taj koncert imao pojačanje – puhače i udaraljkaše Muzičke akademije te nekoliko profesionalnih glazbenika. Ravnao je maestro Igor Gjadrov, a na programu su bile skladbe Ivana pl. Zajca (Simfonija u c-molu, op. 394), Blagoja Berse (Dramatska uvertira, op. 25 a) i Natka Devčića (Istarska suita). Nekoliko riječi u povodu obljetnice Hrvatskoga glazbenog zavoda pred sam početak koncerta rekao je akademik Andre Mohorovičić, predsjednik Ravnateljstva HGZ-a.</p>
<p>Kvalitativna razina izvedbenog aspekta za taj je koncert od manje važnosti, jer je riječ o pravom amaterskom orkestru. U njemu sviraju ljudi različitih profesija koji posjeduju i glazbeno obrazovanje, čime njeguju pristup glazbi, dakle, kulturi, kao sastavnom dijelu svakodnevice, nasuprot prigodnom ili samo potrošačkom shvaćanju kulture, kao sadržaja ili proizvoda. Istina jest da posebnost toga užitka mogu osjetiti samo oni koji su barem deset godina proveli u glazbenoj školi, no habitus publike takvih koncerata sazdan je na sličan način, od srodnih sastavnih dijelova. </p>
<p>Osim te sasvim iznimne, iznad svega lijepe ljudske i prave civilizacijske osobine, Društveni orkestar HGZ-a njeguje vrlo važno programsko načelo. Svojim koncertima često predstavlja opuse koji se rijetko, a neki i nikada ne nalaze u profesionalnim ciklusima. Riječ je o tome da mnoga djela zaslužuju češće javne izvedbe (primjerice, opus B. Berse), a neka, unatoč mnogim nedostatcima (Zajc), ipak neopravdano ne dobivaju mogućnost da ih se uopće čuje i upozna. Jer, glazba, kao ni bilo što drugo, ne postoji samo na profesionalnoj ili javnoj razini, i takvo njezino poimanje do izražaja je došlo i na ovome koncertu.</p>
<p>Zajčeva simfonija, svakako zanimljiva ali nikako reprezentativna, djelo je u prvome redu nedovršene koncepcije i sukladno tomu preopsežne i ne do kraja oblikovane građe. No, vrijedan je trag i svjedočanstvo simfonizma i njegova razvoja u hrvatskoj glazbi, kao i zrcalo razine našega tadašnjeg profesionalnog glazbenog života. Izvedba toga podužeg djela varirala je u svakom smislu, no orkestar je tu pokazao, a nastavio u izvedbi Berse i posebice Devčića, da se može probiti kroz ozbiljne partiture i iznijeti cjelinu u glazbenom smislu. Bersina Dramatska uvertira, skladba je jakog zanosa i ekspresije, koju je orkestar u karakteru prepoznao, a Devčićeva Istarska suita u pojedinim dijelovima bila je izvedena na sasvim pristojnoj razini amaterskog muziciranja.</p>
<p>Svakako treba reći da bez ispomoći studenata Muzičke akademije i nekoliko profesionalnih glazbenika taj koncert ne bi bio moguć, kao ni bez dugogodišnjega vodstva Igora Gjadrova. Bila je to lijepa i nepretenciozna večer, koje je pravo značenje zapravo teško mjerljivo, jer se gradi već 175 godina, a koncerti Društvenoga orkestra HGZ-a samo su jedan njegov dio u povijesti i postojanju Hrvatskoga glazbenog zavoda. </p>
<p>Drugi dio svečanosti 175. obljetnice HGZ-a održava se u petak na večer, kada u HGZ-u nastupa Društveni Jazz-orkestar HGZ-a. </p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Coloqua Maruliana posvećena Juditi</p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> – Jedanaesti po redu svezak godišnjaka Coloqua Maruliana što ga objavljuje splitski Marulianum, Centar za proučavanje djela Marka Marulića, upravo je izašao iz tiska, te broji više od 600 stranica i 40 stručnih priloga brojnih europskih znanstvenika. »Riječ je o prilozima s prošlogodišnjeg međunarodnog znanstvenog skupa o Marku Maruliću koji je organiziran u sklopu znanstvenog, književnog i izdavačkog programa Marulićevih dana. Novo objavljeni svezak Coloque ujedno je i najveći zbornik posvećen spjevu 'Judita' jer je unutra gotovo polovica tekstova posvećena tom Marulićevom djelu o kojem je prošlogodišnji znanstveni skup u Splitu i raspravljao puna dva dana«, istaknuo je Bratislav Lučin iz splitskog Marulianuma. Tekstovi u zborniku tiskani su na hrvatskom, francuskom, talijanskom, njemačkom i španjolskom jeziku, a vrijedno je spomenuti kako je na kraju priloga dodan niz bibliografija koje će znanstvenicima poslužiti u daljnjem radu i istraživanju Marulićeva djela. M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Veza kajkavske i latinske književnosti</p>
<p>Kajkavsko spravišće u Zagrebu / Održana tribina povodom monografije o Kazimiru Bedekoviću i studije o Tomašu Mikloušiću</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Ono što indirektno povezuje dvojicu autora dr. Alojza Jembriha i Ivana Cesarca jest predan rad i proučavanje dramskog stvaralaštva druge polovice 18. i početka 19. stoljeća na latinskom i hrvatskom kajkavskom jeziku. Riječ je o Jembrihovoj monografiji o životu i djelu Kazimira Bedekovića u izdanju varaždinske »Tiskare Varteks« i Cesarčevoj studiji o Tomašu Mikloušiću objavljenoj u časopisu »Hrvatsko Zagorje«. Razgovor s autorima održan je u četvrtak u zagrebačkom kajkavskom spravišću. Tribinu je vodio prof. dr. Joža Skok.</p>
<p>Po Jembrihovim riječima, on je objavljivanjem monografije želio potaknuti istraživanje hrvatskog latinizma 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj, a s priloženim tekstovima u pretisku omogućiti uvid u cjelokupni književni opus Kazimira Bedekovića te mu tako osigurati trajno mjesto u povijesti hrvatske filozofije, teologije i u hrvatsko-europskoj teatrologiji. Jembrih je potom objasnio značenje latinske drame za hrvatsku književnost. On smatra da se Bedeković, iako kajkavsko dijete, eksponirao u sklopu svoje epohe u latinskom jeziku – možda i stoga što je bio isusovac. Uostalom, njegove su drame (»Joseph«, »Sv. Bernard«, »S. Justinus«) crkvene, ali isto i rodoljubne. Bedeković, zaključio je Jembrih, naviješta onaj duh koji će se manifestirati kao preporodni duh.</p>
<p>Za dramsko-scenski rad Tomaša Mikloušića (1767.-1833.) Ivan Cesarec smatra da neprijeporno zauzima istaknuto mjesto, posebno njegov rad na prikupljanju i izdavanju »Hrvatskih igrokaza«. I Cesarec i Jembrih slažu se da je Mikloušić svojim iskazom želio potaknuti hrvatske domorodce da i oni, poput Mađara, svoj hrvatski jezik podignu, dotjeraju, daju mu mjesto u crkvenim i svjetovnim poslovima u horvatskome orsagu, i što je najvažnije, da se iskažu mecenama pri tiskanju hrvatskih knjiga. Mikloušić je, kako zaključuje Cesarec, nastojao obogatiti kajkavski jezični leksični fond, napose, želeći ga očistiti od tuđica stvarajući nove riječi.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Vino kao nadahnuće</p>
<p>Stručne, informativne i periodičke publikacije, tiskane od sredine 19. stoljeća do danas, predstavljene u NSK na izložbi »Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u pisanoj riječi«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Izložbom »Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u pisanoj riječi«, koja je u četvrtak otvorena u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, javnosti je predstavljen dio hrvatskog pisanog blaga posvećenog vinogradarstvu i vinarstvu Hrvatske. Izloženo je više od 300 stručnih, informativnih i periodičkih publikacija, tiskanih od sredine 19. stoljeća do danas, među kojima manji dio pripada i fondu knjižnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izložbom je obilježena i 160. obljetnica »Gospodarskog lista«, najstarije i jedne od najznačajnijih hrvatskih periodičkih publikacija za gospodarstvo.</p>
<p>»Ovo je prva izložba u našoj knjižnici posvećena jednoj gospodarskoj grani«, rekao je dr. sc. Josip Stipanov, ravnatelj NSK. Autor izložbe dr. Nikola Mirošević, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, podijelio je izložbu u pet tematskih skupina. Prva, najbrojnija, obuhvaća biološke i tehnološke odrednice vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj, druga sadrži publikacije koje govore o zaštiti vinove loze, treća predstavlja ediciju o zakonodavstvu u toj gospodarskoj grani, četvrta se odnosi na do sada održane izložbe s temom vina i peta obuhvaća najznačajniju periodiku. Predstavljeno je i kapitalno djelo o vinogradarstvu i vinarstvu, »Ampelografski atlas« Zdenka Turkovića te akvareli vinove loze Grete Turković. Izložbu »Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo u pisanoj riječi« otvorio je prof. dr. Ranko Licul, doajen na području hrvatske vinogradarske znanosti i obrazovanja, a u svečanosti su sudjelovali i Dražen Šivak, dramski umjetnik, te vokalni kvartet »Otium«.</p>
<p>Sandra V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Filozof jasne misli</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Za nas koji želimo stajati u Gadamerovoj predaji i razumjeti ga bolje nego što je on sam sebe razumio, oporuka toga, nakon Martina Heideggera najznačajnijega filozofa hermeneutičke filozofije glasila bi ovako: upravo s Hans-Georgom Gadamerom možemo sami sebe promatrati kao one koji uvijek iznova, pri jasnoj svijesti, nastojimo oko razumijevanja i da pritom sam bitak onoga što se razumijeva dobiva svoj porast, rekao je dr. Željko Pavić na okruglom stolu u povodu nedavne smrti Hans-Georga Gadamera, održanom u srijedu na večer u palači Matice hrvatske.</p>
<p>Njemački filozof Hans-Georg Gadamer (1900. – ožujak 2002.), učenik Martina Heideggera, utemeljitelj je filozofijske hermeneutike, suvremenoga oblika filozofije koja se bavi sveukupnim problemima razumijevanja stvarnosti. U svojim je studijama dao temeljna tumačenja zapadnjačke filozofsko-duhovne povijesti. Njegovo kapitalno djelo »Istina i metoda« (1968.) jedno je od najutjecajnijih filozofskih djela 20. stoljeća. Nama je Gadamer posebno značajan što je vrednovao važnost crkvenoga povjesničara, lingvista i teologa Matije Vlačića Ilirika za hermeneutiku.</p>
<p>»Uvijek me fascinirala jasnoća Gadamerove misli, to što je na jednostavan način objašnjavao komplicirane stvari. Čitajući Gadamera filozofija se može zavoljeti«, rekao je dr. Ivan Kordić.</p>
<p>Prof. dr. Damir Barbarić istaknuo je Gadamerovo istraživanje fenomena jezika i govora ustvrdivši da je u filozofskome smislu Gadamer došao najbliže do fenomena jezika u njegovoj punoj životnosti. – On je tako duboko shvaćao jezik da se može reći da je svako iskustvo za njega jezično. </p>
<p>Sandra V. Antić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Davora Šukera se isplatilo čekati </p>
<p>Ako se prijateljske utakmice već organiziraju kako bi treneri nešto novo spoznali, onda je ova utakmica zaista lijepo poslužila izborniku Joziću. Sad je sigurno da je Ivica Olić potvrdio svoju visoku klasu i mjesto mu je u ovoj postavi, a da bude bolje, u formu se polako, ali sigurno vraća i Davor Šuker / Hoće li utakmica protiv Bosne i Hercegovine biti posljednja provjera naše vrste uoči prve utakmice svjetske smotre, 3. lipnja protiv Meksika, s obzirom na to da bi se moglo otkazati prijateljsko nadmetanje protiv Mađara 14. svibnja u Pečuhu?</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Hrvatski nogometni izbornik Mirko Jozić može odahnuti. Pobjedom hrvatske reprezentacije protiv Bosne i Hercegovine (2-0), u prijateljskoj utakmici koja je trebala poslužiti kao jedna od proba za SP u Japanu i Južnoj Koreji (od 31. svibnja do 30. lipnja), morat će se zadovoljiti i naša sportska javnost, koja sada mora otupjeti kritike nakon slabih prethodnih predstava protiv Bugarske i Slovenije.</p>
<p>Naša nogometna vrsta postigla je tako prvu ovogodišnju pobjedu, s prvim postignutim pogocima. U trenutku u kojem se našla naša reprezentacija, Bosna i Hercegovina došla je praktički kao naručen suparnik. Reprezentacija Blaža Sliškovića u Zagrebu predstavila se u prilično nježnom izdanju, za razliku od Slovenaca, koji su dvoboj u Zagrebu protiv Hrvatske shvatili govoto kao »biti ili ne biti« susret.</p>
<p>Bošnjaci su jedva napravili koji prekršaj, što je hrvatskim nogometašima omogućilo dopadljivu igru, u kojoj je stvoreno mnogo prigoda, a postignuta su i dva pogotka. </p>
<p>Ako se prijateljske utakmice već organiziraju kako bi treneri nešto novo spoznali, onda je ova utakmica zaista lijepo poslužila izborniku Joziću. Sad je sigurno da je Ivica Olić potvrdio svoju visoku klasu i mjesto mu je u ovoj postavi, a da bude bolje u formu se polako, ali sigurno vraća i Davor Šuker.</p>
<p>Nakon pogodaka za svoje »zehcigere« u njemačkom prvenstvu, Šuker je, pun samopouzdanja, igrao u Zagrebu. Iako je u prvotnoj postavi smješten u vezni red, Šukera je bilo i u napadu, a posebno se istaknuo točnim asistencijama. Nakon jednoga sjajnog dodavanja postignut je tako prvi pogodak, Olić je izvanredno iskoristio Šukerovu loptu i izbio sam pred suparničkog vratara, zaobišao ga i poentirao.</p>
<p>– Svi moramo imati strpljenja. Eto, koliko su me kritizirali zbog forsiranja Šukera... Sad se meni, i svima nama, to sa Šukerom višestruko vratilo. Davor je bio jedan od najboljih na terenu, kaže izbornik Jozić.</p>
<p>Uzme li se u obzir da ova reprezentacija još nije kompletna (nedostajali su Šimić, Tudor, Stanić i Bokšić), onda valja priznati da je nastup protiv Bošnjaka bio posve zadovoljavajući.</p>
<p>Jozić je još prije utakmice napomenuo kako od svojih igrača očekuje trkački maksimum. </p>
<p>– Samo u potpunoj predanosti utakmici, istrčavanjem zadanih koridora, svaki igrač u ovoj reprezentacjii može dati maksimum. Nemamo igrače koji s nekoliko poteza mogu odlučiti utakmicu, utakmicu moramo pošteno odraditi i ako tako igramo onda se možemo nositi sa svima, riječi su Jozića prije utakmice.</p>
<p> Nakon utakmice, pak, Jozić je isticao:</p>
<p>– Dominirali smo ozbiljnošću, trčalo se i borilo. Pomogli su nam pritom i suparnici koji nisu posezali za taktičkim prekršajima, kao prije tri tjedna Slovenci. No, moramo i možemo još bolje. </p>
<p>Naravno, naći će se uvijek žestoki kritičari, koji će pokušati omalovažiti uspjeh protiv Bošnjaka. No, takvih ima i u Italiji, Ekvadoru i Meksiku. Italija je, primjerice, kod kuće s Urugvajem odigrala tek 1-1, Ekvador nije uspio svladati Južnu Afriku (0-0), a Meksiko je sa 1-0 pobijedio Bugarsku.</p>
<p>Hrvatska nogometna reprezentacija trebala bi imati još jednu projeru prije odlaska u Aziju 19. svibnja. Naime, predviđena je utakmica protiv Mađara 14. svibnja, a naše bi pripreme trebale početi dva dana ranije. Kako stvari stoje, ta bi se utakmica mogla pomaknuti dan ranije ili kasnije, čak postoji opasnost i da se otkaže.</p>
<p>Zar će utakmica protiv Bosne i Hercegovine biti posljednja provjera naše vrste uoči prve utakmice svjetske smotre, 3. lipnja protiv Meksika?</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Letica: Prpić je prekoračio ovlasti</p>
<p>»Odluka tog tipa nije, po mom mišljenju, tek izbornička odluka već i eksplicitna stegovna odluka, za koju izbornik naprosto nema statutarno i običajno ovlaštenje« stoji u obrazloženju predsjednika Letice</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Predsjednik hrvatskog teniskog saveza (HTS) Slaven Letica bez znanja Fed kup izbornika Gorana Prpića uvrstio je Ivu Majoli na popis tenisačica koje će konkurirati za nastup protiv Češke! Dakle, devet dana uoči Fed kup dvoboja osmine finala hrvatskih i čeških tenisačica u Bolu na Braču Letica je očito krenuo u obračun sa izbornikom Prpićem, za kojeg je rekao »kako je prekoračio svoje ovlasti«. A tek nakon što je u srijedu promijenio sastav, Letica je u četvrtak sastavio obrazloženje za javnost, u kojem između ostalog stoji:</p>
<p>»U srijedu, 17. travnja 2002. godine oko 16 sati, neposredno prije isteka krajnjeg roka za prijavu sastava teniske Fed kup reprezentacije Hrvatske Međunarodnoj teniskoj organizaciji (ITF), za susret u Bolu 27. i 28. travnja 2002. godine s Češkom, odlučio sam da ne prijavim – tog istog dana promijenjeni – sastav koji je predložio izbornik Goran Prpić: Silvija Talaja, Jelena Kostanić, Karolina Šprem i Ana Vrljić (koju je izbornik u zadnji čas predložio umjesto ozlijeđene i ranije najavljene Matee Mezak). Umjesto tog sastava, u skladu s mojom odlukom, glavna tajnica Suzana Knežević ITF-u je prijavila sastav: Iva Majoli, Silvija Talaja, Jelena Kostanić i Karolina Šprem.</p>
<p>Kao predsjednik HTS-a imam obvezu da pred članovima Upravnog odbora i pred sportskom (prije svega teniskom) javnosti objasnim razloge zbog kojih sam donio takvu odluku. Istodobno, ovlastio sam Suzanu Knežević da svim članovima Upravnog odbora proslijedi ovo Obrazloženje i da ih zamoli za izjašnjenje odobravaju li moju odluku ili ne. U slučaju da većina članova Upravnog odbora ne odobri spomenutu odluku, smatrat ću da sam donio pogrešnu odluku i, u skladu s tim, odmah ću podnijet neopozivu ostavku koja će stupiti na snagu neposredno po okončanju susreta u Bolu, 29. travnja 2002. godine. Želim, prije svega, kazati da mi je iskreno žao što sam bio prisiljen (okolnostima) donijeti odluku koja se može tumačiti kao uplitanje predsjednika HTS-a u područje koje se u načelu mora smatrati područjem stručne autonomije izbornika.</p>
<p>Radi se o odluci izbornika Gorana Prpića o izostavljanju trenutno najbolje rangirane naše tenisačice na listi WTA Ive Majoli iz sastava reprezentacije i to na samo za predstojeći susret s Češkom, nego, po svemu sudeći, na »neodređeno vrijeme«. Odluka tog tipa nije, po mom mišljenju, tek izbornička odluka već i eksplicitna stegovna odluka, za koju izbornik naprosto nema statutarno i običajno ovlaštenje.</p>
<p>Onog trenutka kad je Iva Majoli ispunila navodnu ključnu prepreku i uvjet (»mora me nazvati«) za ponovno pozivanje u Fed kup reprezentaciju mislim da je trebao promijeniti vlastitu odluku. Tu odluku on nije, nažalost, želio nikako promijeniti, te je tako prividna izbornička odluka zapravo postala svojevrsnom stegovnom, suspenzijskom odlukom, na koju naprosto nema pravo.</p>
<p>Fed kup susret s Češkom u Bolu za hrvatski je ženski tenis zasigurno najvažniji susret u ovoj godini, jer nam eventualna pobjeda u tom susretu osigura ostvarenje dvaju velikih ciljeva: opstanak u Svjetskoj skupini i mogućnost spektakularnog susreta s jednom od najatraktivnijih i najsnažnijih momčad i svekolikoj povijesti ženskog tenisa – reprezentacijom SAD-a. Upravo ti ciljevi i okolnost što je Iva Majoli ispunila temeljni »uvjet« koji joj je postavio sam izbornik Goran Prpić (da ga nazove) za povratak u reprezentaciju trebali su biti dovoljni razlozi za njeno prijavljivanje ITF-u.«</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Metković ide po naslov prvaka</p>
<p>»Možda imam i motiv više za pobjedu zbog nekih ljudi zbog kojih sam otišao iz Zagreba. Svoju posljednju sezonu želim zaključiti naslovom prvaka i dat ću sve od sebe za taj uspjeh«, kaže kružni napadač Metkovića Nenad Kljaić</p>
<p>METKOVIĆ, 18. travnja</p>
<p> – Metković Jambo jedina je neporažena momčad hrvatskoga rukometnog prvenstva. U 25 utakmica Metkovci su ubilježili 25 pobjeda s izrazito povoljnim omjerom postignutih i primljenih pogodaka. U nedjeljnom okršaju sa Zagrebom metkovski će rukometaši nastojati sačuvati prednost od sedam pogodaka i okititi se prvi put u svojoj povijesti naslovom hrvatskog prvaka.</p>
<p>Cilj je metkovskoga kluba ove sezone dvostruka kruna, i to se zna. I samo o tome momčad i razmišlja. O ostalim stvarima što ih tište progovorit će kasnije.</p>
<p>Momčad se priprema kao i za sve nastupe u Ligi prvaka. Bez obzira na sve, Zagreb je ipak drugi klub po snazi i zato utakmici treba prići s jasnim ciljevima i odličnom pripremljenošću. Markovski, Jelčić, Kukrika, Kaleb, Balić i još neki su se oporavili od ozljeda, pa će nastupiti u nedjelju u »Kutiji šibica«.</p>
<p>– Moja je momčad dovoljno spremna tako da se ne opterećujem razlikom iz prve utakmice i u Zagrebu idemo na pobjedu. Nadam se da ćemo imati sve uvjete na terenu i izvan njega, pa nam preostaje u dobroj igri doći do pobjede. Pripremali smo se za Zagreb drukčije nego za ostale utakmice kako bi najbolje koristili naše prednosti. Motiva nikome ne nedostaje, kaže trener Metković Jamba Ivica Obrvan.</p>
<p>I kapetan momčadi Slavko Goluža očekuje pobjedu svoje momčadi.</p>
<p>– Zagreb je snažan i motiviran suparnik, koji će sigurno ići na pobjedu s više od sedam pogodaka prednosti. Kvalitetniji smo i to moramo pokazati. Ne vjerujem da nas Zagreb može nečim iznenaditi. Očekujem borbenu i tešku utakmicu, a nakon toga i slavlje zbog naslova prvaka, veli Goluža.</p>
<p>Nenad Kljaić je dugo igrao u Zagrebu, a danas je ljubimac metkovskih navijača.</p>
<p>– Profesionalac sam i kod mene nema sentimenta. Možda imam i motiv više za pobjedu zbog nekih ljudi zbog kojih sam otišao iz Zagreba. Svoju posljednju sezonu želim zaključiti naslovom prvaka i dat ću sve od sebe za to, kaže Kljaić.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Split dva koraka unazad</p>
<p>Posebno raspoložen, kao i uvijek na Gripama, bio je Marino Baždarić – postigao je 31 koš i osvojio čak osam lopti</p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> – Košarkaši Split CO još su jednom poraženi ove sezone od riječkog kluba Triglav osiguranja (83-87). Taj ih je drugi poraz u hrvatskoj ligi vratio dva koraka nazad i sada se grčevito moraju boriti za mjesto iza Cibone VIP. Splićanima se ne može prigovoriti borbenost, ali nisu bili usredotočeni na igru. Kao da su se ispuhali u pobjedi protiv Zadra. Riječka je momčad blokirala splitske centre, ostavila više prostora vanjskim igračima, a u napadu su Baždarić i Štembereger bili prebrzi za obranu »žutih«. Posebno raspoložen, kao i uvijek na Gripama, bio je Marino Baždarić, postigao je 31 koš i osvojio čak osam lopti. Inače, u četiri ovosezonske utakmice protiv Splita postigao je čak 112 koševa i mnogi bi Bažadrića rado vidjeli na Gripama.</p>
<p>– Istina, ugovor mi ističe na kraju sezone i sigurno ću promijeniti klub. Posebno su mi važne ove utakmice protiv Splita, da pokažem da mogu igrati u ambicioznijoj sredini nego što je Triglav, kaže Baždarić.</p>
<p>Trener Split CO Vinko Jelovac, razočaran zbog gubitka važnog boda, istaknuo je:</p>
<p>– Upozoravao sam igrače da se teško može pobijediti nako nema koncentracije. Šteta, no moramo nastaviti raditi i naučiti da se uz žestoki trening igraju utakmice.</p>
<p>Splićani nakon osam kola imaju isti broj bodova kao Zadar i Zagreb, dva manje od nedodirljive Cibone VIP.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Madridski Atletico prati Ivicu Olića</p>
<p>Bude li Zagrebov prvi strijelac Ivica Olić u subotu na približnoj razini svog nastupa protiv BiH, momčad iz Kranjčevićeve ne bi trebala strahovati za uspjeh protiv Dinama </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Nakon sjajne igre Ivice Olića u njegovih 45 minuta utakmice protiv BiH, sve je veće zanimanje za tog Zagrebovog igrača. Nije tajna da ga, među ostalim, žele u Splitu, u kojem, kako smo čuli proteklih dana, tvrde da mu je mnogo bolje u natjecanju za Ligu prvaka igrati u Hajduku nego Zagrebu, pogotovo ako dođe Miroslav Blažević, što je opet aktualna opcija.</p>
<p>Smisao takvih poruka je jasan, posebice u predvečerje subotnje utakmice Zagreb – Dinamo u Kranjčevićevoj (16.30) kad bi se možda mogla rješiti sudbina hrvatskog Hrvatske. Dakako, ako Zagreb ne bude uspješniji od Dinama.</p>
<p>A važna, možda i presudna karika u tome hoće li Zagreb nakon točno 10 godina prvi put u prvenstvenim utakmicama pobijediti Dinamo (jednom, i to lani, uspjelo mu je u kupu, ali je Dinamo je išao dalje), upravo je – Ivica Olić.</p>
<p>U cijeloj je priči pozitivan lik upravo Olić. U posljednjih se osam mjeseci, otkako je došao u Kranjčevićeu, promijenio. Sjećamo ga se kao skromnog, druželjubivog, stalno nasmiješenog, ali na terenu ubojitog i igrački opakog, željnog dokazivanja i osobne potvrde.</p>
<p>Proporcionalno njegovim igrama i pogocima rasla je njegova samosvijest, koja je pogotovo dobivala na težini nakon što mu je u reprezentaciji izbornik Mirko Jozić počeo redovito ukazivati povjerenje. Samim je time, želio to priznati ili ne, Olić pomalo počeo nadrastati sredinu u kojoj igra. Ipak, bez obzira na zapažanja kako se otuđio od suigrača, na travnjaku nastoji uvijek biti zapet kao puška, u klupskom dresu u posljednje vrijeme nešto rezerviranije nego u reprezentaciji. Poglavito se to odnosi za njegovu posljednju utakmicu u reprezentaciji protiv BiH. Ponovi li u subotu protiv Dinama veći dio one siline, odlučnosti, snage i kvalitete koju je pokazao protiv BiH, Zagreb ne treba strahovati za ishod protiv Dinama.</p>
<p>Postoji i dodatni razlog koji bi trebao u subotnjoj utakmici u Kranjčevićevoj protiv Dinama povući Olića u repriziranje srijede i utakmice s BiH. Predstavnici madridskog Atletica, kluba španjolske druge lige, najavili su dolazak u Kranjčevićevu. Tu su vijest potvrdili Mirsad Hibić, reprezentativac BiH i član Altetica, te Olićev »vlasnik« Dragan Marić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zajec: Želimo dovesti Ćiru</p>
<p>»Nismo odustali od našeg plana, nego ga upravo realiziramo!«, naglasio je Zdravko Mamić / »U našim je razmišljanjima za novog trenera i Ćiro Blažević, što je možda i logičan slijed događaja«, kazao je Velimir Zajec</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – »Dinamo nije bolje financijski stajao u posljednjih desetak godina!«, euforično je pred novinarima uzviknuo maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić. Vodeći Dinamov trijumvirat – Mamić, predsjednik Mirko Barišić i direktor Velimir Zajec – u četvrtak se pojavio pred »sedmom silom«, razvukavši široki smiješak i sve to začinivši riječima kako »u klubu postoji veliko zajedništvo, koje nije samo formalno, već i stvarno«.</p>
<p>Štoviše, Mamić je nekoliko dana ranije naglasio: »Ne samo da nema šanse da odemo iz kluba, nego smo ovdje vezani utezima od 400 kila!«. Bila je to svojevrsna kontrareakcija na reakciju poduzetnika Zvonimira Zubaka, koji je opet izrazio namjeru skorog ulaska u Dinamo. No, u četvrtak u klubu ipak nije bilo riječi o Zubaku...</p>
<p> Ali zato jest o – Miroslavu Blaževiću!</p>
<p>– U našim je razmišljanjima za novog trenera i Ćiro Blažević. Apsolutno! Mi to i ne krijemo. To je možda i logičan slijed događaja. No, prvenstvo traje i sad imamo druga razmišljanja, a o ovome ćemo definitivno razgovarati na kraju sezone, naglasio je Zajec.</p>
<p>U ovome nas trenutku zanima mišljenje klupskog vodstva o tezi da je Dinamo odustao od dugoročnog stvaranja momčadi. To je rekao donedavni trener Ilija Lončarević, a i Mamić je nedavno potvrdio kako je klub »malo modificirao svoj prvobitni plan«.</p>
<p>– Ma, kad vam netko istrgne neku riječ iz konteksta, pogotovo kada je čovjek »vruć«, onda se može vrlo spretno manipulirati. Ne kažem namjerno, ali... Nismo odustali od našeg plana, nego ga upravo realiziramo. Afirmirali smo 11 igrača mlađih od 19 godina u prvoj momčadi, a to ipak treba honorirati! Još vas jednom molim da istaknete da je ovo rukovodstvo s predsjednikom Barišićem prihodovalo više od 200 milijuna kuna, što je više nego svi hrvatski sportski kolektivi zajedno – košarka, rukomet, vaterpolo, odbojka, tekvondo, džudo... Osim toga, napravili smo financijsku, organizacijsku i igračku konsolidaciju kluba, a za to treba vremena, naglasio je Mamić.</p>
<p>Barišić je potvrdio da klub nastavlja sa svojim »konceptom, strategijom i vizijom«.</p>
<p>– U posljednjih smo desetak dana doživjeli šokove, ali to ne znači da smo bacili koplje u trnje. Želimo se pripremiti za sljedeću sezonu i već sada tvrdimo da u »Ligi 12« idemo na naslov prvaka i to ne smatrajte nimalo drskim ili preuranjenim. Obaveze nisu lake, a to je moguće napraviti jedino ako klub funkcionira jedinstveno i ima viziju. Smatram da sam u svemu ovome najodgovorniji, jer sam predsjednik. Osobne interese ne smijemo nadrediti klubu.</p>
<p>Barišić je potom naglasio kako je razgovarao s Lončarevićem i ponudio mu da i dalje bude na raspolaganju klubu.</p>
<p> – Dat će nam odgovor za tri tjedna.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>I Meksiko bolji od Bugarske</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Suparnici Hrvatske na skorašnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu, Meksiko, Italija i Ekvador, uspjeli su ostati neporaženi u još jednoj provjeri. Meksiko je u New Yorku u posljednjim trenucima dvoboja postigao pobjednički pogodak za pobjedu 1-0 protiv Bugarske, a Talijani i Ekvadorci odigrali su neodlučeno. Talijani su na svom terenu u Milanu protiv Urugvaja odigrali 1-1, a Ekvadorci su na neutralnom terenu u španjolskoj Murciji odigrali 0-0 protiv Južnoafričke Republike.</p>
<p>Strijelac jedinog pogotka u New Yorku bio je Francisco Gabriell, koji je u igru ušao tek u 87. minuti, da bi u nadoknadi vremena iskoristio dodavanje Moralesa. Bugari su gotovo čitavo drugo poluvrijeme igrali s desetoricom igrača, jer je zbog dva žuta kartona isključen Kirilov.</p>
<p>Osim što u Milanu nisu uspjeli pobijediti Urugvaj, Talijani su vjerojatno ostali i bez jednoga sigurnog putnika na SP. Naime, lijevi bočni igrač talijanske reprezentacije Gianluca Pessotto ozlijedio je križne ligamente koljena. Nakon što je u nedjelju morao prekrižiti pouzdanog veznog igrača Demetrija Albertinija, koji je ozlijedio ahilovu tetivu, talijanski izbornik Giovanni Trapattoni ostao je bez još jednoga kandidata. Što se utakmice protiv Urugvaja tiče, pogodak za Italiju postigao je Christian Panucci u 73. minuti, nakon Fioreova udarca iz kuta, dok je Urugvaj izjednačio samo četiri minute kasnije pogotkom Abreua.</p>
<p>Zanimljivo, iako je bilo govora da će Trapattoni nakon SP-a preuzeti momčad Lazija, neposredno je uoči dvoboja protiv Urugvaja potpisao novi dvogodišnji ugovor s Talijanskim nogometnim savezom.</p>
<p>Iako nisu postigli pogodak, Ekvadorci su pokazali dobru igru, te ih je samo južnoafrički vratar Arendse spriječio u nastojanjima da novom pobjedom još više učvrste samopouzdanje uoči SP-a.</p>
<p>U dvoboju Njemačke i Argentine uspješniji su bili gosti koji su pobijedili sa 1-0 pogotkom Sorina, koji je udarcem glavom svladao Lehmanna u 48. minuti. Michael Owen sjajno je okrunio svoj prvi nastup kao kapetan Engleske. Već je u 4. minuti Owen doveo svoju reprezentaciju u vodstvo protiv Paragvaja. Strijelci za konačnih 4-0 još su bili Murphy, Vassell i Ayala, koji je postigao autogol. Brazilci su se spasili od novog poniženja u Lisabonu tek u 73. minuti kada je Ronaldinho iz kaznenog udarca uspio izjednačiti na konačnih 1-1 protiv domaćeg Portugala. Inače, domaćine je u vodstvo doveo Sergio Conceiçao u 60. minuti.</p>
<p> l Rezultati: Japan – Kostarika 1-1, Makedonija – Finska 1-0, Srbija i Crna Gora – Litva 4-1, Mađarska – Bjelorusija 2-5, Poljska – Rumunjska 1-2, Ukrajina – Gruzija 2-1, Malta – Azerbejdžan 1-0, Danska – Izrael 3-1, Grčka – Češka 0-0, Luksemburg – Lihtenštajn 3-3, Norveška – Švedska 0-0, Turska – Čile 2-0, Belgija – Slovačka 1-1, Slovenija – Tunisia 1-0, Austrija – Kamerun 0-0, Irska – SAD 2-1, Njemačka – Argentina 0-1, Italija – Urugvaj 1-1, Engleska – Paragvaj 4-0, Francuska – Rusija 0-0, Sjeverna Irska – Španjolska 0-5, Škotska – Nigerija 1-2, JAR – Ekvador 0-0, Portugal – Brazil 1-1, Meksiko – Bugarska 1-0.</p>
<p>Z. Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Rumsfeld: Ne sramim se reći da ne znamo gdje je Bin Laden</p>
<p>Američki ministar obrane brani taktiku generala Franksa u kojoj su kao glavna kopnena snaga na početku američkog bombardiranja Afganistana korišteni lokalni afganistanski borci</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Usprkos opsežnoj potrazi uključujući i provjeru glasina i sve raspoložive obavještajne metode, američka vojska nikada nije imala pouzdane informacije o skrovištu Osame bin Ladena da bi mogla pokrenuti lov na njega, rekao je u srijedu američki ministar obrane Donald Rumsfeld. </p>
<p>Američki ministar obrane pokušao je na konferenciji za novinare obraniti zapovjednika operacija u Afganistanu, generala Tommyja Franksa, kojega obavještajna zajednica optužuje da je glavni krivac što vođa terorističke mreže Al Qaida još nije uhićen. »Ne sramim se reći da ne znamo« gdje se nalazi Bin Laden, rekao je Rumsfeld. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Amerikanci su znali za razne spekulacije o njegovoj mogućoj lokaciji, ali one nisu bile »dokazive niti pouzdane za pokretanje akcije«.</p>
<p>Neki obavještajni dužnosnici ne slažu se s takvim procjenama koje je ranije iznio i general Franks i tvrde da je Osama bin Laden bio u kompleksu bunkera na planini Tora Bora u istočnom Afganistanu, ali da je uspio pobjeći početkom prosinca prošle godine jer Amerikanci nisu u početku poslali dovoljno kopnenih snaga. </p>
<p>Rumsfeld je branio taktiku generala Franksa u kojoj su kao glavna kopnena snaga na početku američkog bombardiranja korišteni lokalni afganistanski borci. Iako američka administracija pokušava umanjiti značenje lova na Osamu bin Ladena, izjave pojedinih američkih političara dokazuju da ipak nije tako. Vođa senatske većine Tom Daschle i najoštriji kritičar antiterorističke strategije Georgea Busha, ponovio je u srijedu, da »Bin Laden i njegovi najbliži suradnici moraju biti uhićeni«, jer su »još sposobni napraviti veliku štetu« SAD-u. </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush u srijedu je održao govor u vojnom institutu u Lexingtonu i rekao kako je talibanska vlada u Afganistanu »prvi režim koji je pao u ratu protiv terora«. Ponovno je naglasio kako u ratu protiv terorizma niti jedna zemlja ne može biti neutralna. »Diljem svijeta nacije moraju izabrati. Ili su uz nas, ili su s teroristima«, rekao je Bush. </p>
<p>Pripremajući se za nastavak rata protiv terorizma i nove moguće napade na SAD, Rumsfeld je najavio kako će američka vojska do kraja godine dobiti novo zapovjedništvo namijenjeno obrani na području SAD. </p>
<p>Novo Sjeverno zapovjedništvo, deseto po redu u američkoj vojnoj strukturi, imat će zadaću pružanja potpore federalnim, državnim i lokalnim vlastima u slučaju terorističkog napada kemijski, biološkim ili nuklearnim oružjem. Stožer novog zapovjedništva bit će u zračnoj bazi Peterson u Koloradu i počet će djelovati 1. listopada. Objavljujući plan, Rumsfeld je rekao da se radi »povijesnim« promjenama i najznačajnijoj reformi američke zapovjedne strukture od Drugoga svjetskoga rata«. Jedna od značajnih promjena odnosi se i na odluku da Rusija i kaspijske države po prvi puta budu uključene u područje djelovanja američko-europskog zapovjedništva.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Svrgnuti afganistanski kralj nakon tri desetljeća u Kabulu</p>
<p>KABUL/OTTAWA/ISLAMABAD, 18. travnja</p>
<p> - Bivši afganistanski kralj Mohammad Zahir Shah stupio je u četvrtak na tlo svoje domovine nakon 29-godišnjeg egzila u Italiji, donoseći nadu za ponovno ujedinjenje Afganistana nakon desetljeća ratova. Svojim povijesnim povratkom, 87-godišnji Zahir Shah - ovaj put kao obični građanin, a ne monarh - mogao bi dobiti značajnu političku ulogu u zemlji.</p>
<p> Kad je stupio na crveni tepih u zračnoj luci u Kabulu, bivšeg kralja je aplauzom pozdravilo dvjestotinjak osoba, među kojima su bili i neki afganistanski plemenski vođe koji su Zahiru Shahu željeli iskazati svoju lojalnost.</p>
<p>Prijelazni afganistanski čelnik Hamid Karzai, daleki rođak bivšeg kralja i pripadnik većinske etničke zajednice Paštuna, koračao je uz Zahira Shaha, dok je s druge strane hodao moćni uzbečki ratni vođa Abdul Rashid Dostum.</p>
<p>Bivšeg kralja je na letu iz Rima dopratilo i šest ministara u afganistanskoj vladi. Bivšeg monarha obično se opisuje kao asketu koji je radio na modernizaciji zemlje tijekom svoje 40-godišnje vladavine - sve do svrgavanja 1973. godine dok se nalazio na odmoru u Italiji.</p>
<p>Kralj Shah je iz Rima otišao u pratnji 50 karabinjera iz specijalne postrojbe prvobitno osnovane još 70-ih za borbu protiv političkog terorizma u Italiji. Talijanska vojska zamoljena je da ostane u Kabulu slijedeća tri mjeseca radi kraljeve zaštite. </p>
<p>Inače, dužnosnici sigurnosti plaše se da bi određeni elementi u sadašnjoj vladi ili oni izvan nje pokušali ubiti kralja radi destabilizacije prijelazne uprave. Njegov dolazak u Afganistan u ožujku bio je odgođen zbog prijetnji smrću.</p>
<p>Karzai je rekao da kraljev povratak ima nemjerljiv značaj, a premijer je često kralja opisivao kao »simbol nacionalnog jedinstva«. Kraljeve pristaše nadaju se da bi on mogao pomoći ujedinjenju suparničkih etničkih skupina pod okriljem afganistanske prijelazne vlade i izgraditi ratom opustošenu zemlju. Bivši kralj predsjedat će 10. lipnja otvaranju sjednice tradicionalnog plemenskog velikog vijeća afganistanskih vođa, Loya Jirga, koje bi trebalo izabrati dvogodišnju vladu prije nacionalnih izbora zakazanih za 2004.</p>
<p>Istodobno UN je objavio da je oko 1,5 milijuna Afganistanaca poginulo, dva milijuna je ranjeno, dok je više od 5 milijuna izbjeglo iz svojih domova u sukobima koji su počeli sovjetskom invazijom 1979. godine.</p>
<p> Nakon povlačenja sovjetskih snaga 1992. godine vođen je krvavi građanski rat, a 1996. godine kontrolu nad najvećim dijelom zemlje preuzeo je talibanski režim, koji je srušen u prosincu 2001.</p>
<p> Četiri kanadska vojnika su poginula, a osam ih je ranjeno u srijedu u Afganistanu, kada je američki borbeni lovac F-16 ispustio na njih jednu ili dvije bombe od 225 kilograma tijekom rutinske trening vježbe s američkim postrojbama blizu grada Kandahara, navodi se u izjavi kanadske vojske. </p>
<p> Najmanje troje ljudi poginulo je u četvrtak u eksploziji bombe na prepunoj tržnici u istočnom afganistanskom gradu Khost, objavila je agencija AIP. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Del Ponte: Milošević treba biti osuđen na doživotni zatvor</p>
<p>Haaška tužiteljica Carla del Ponte potvrdila je tijekm posjeta Bosni i Hercegovini da njezin mandat istječe 15. rujna iduće godine, uz nadu da će do tada »ovdašnjim političarima zadati mnogo glavobolje«. U razgovoru za Dnevni avaz Del Ponte je istaknula kako se »ne vidi« kao budući visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, te da su njezine ambicije vezane za završetak suđenja Slobodanu Miloševiću i »da on bude pravedno osuđen«. A ta pravedna osuda za nju je, pozivajući se na dokaze koje ima, doživotna kazna za bivšega jugoslavenskog predsjednika. (M.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hvatanje Karadžića i Mladića, prioritet za ICTY</p>
<p>Međunarodni kazneni sud neće biti zatvoren dok Karadžić i Mladić ne stignu u Haag, a Tribunal ne ispušta iz vida ni druge bjegunce od pravde, izjavila u Sarajevu Carla del Ponte</p>
<p>SARAJEVO, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nalazimo se u kritičnom trenutku i uz nekoliko zajedničkih koraka bit ćemo u stanju pitanje ratnih zločinaca konačno ostaviti iza nas, rekao je u četvrtak u Sarajevu američki veleposlanik za pitanje ratnih zločina, Pierr Prosper. On je potvrdio da postoji strategija koja bi trebala omogućiti da do 2008. godine, kako je i planirano, budu okončane aktivnosti vezane za suđenje glavnim optuženima za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. godine.</p>
<p>»Svatko ima odgovornost i ulogu u tom procesu, a strategija počinje hvatanjem Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Jasno je da ICTY ne može završiti svoj rad dok ne budu uhićeni Karadžić i Mladić. Zajedno ćemo raditi ili na njihovom hvatanju ili na stvaranju uvjeta za njihovu predaju, rekao je Prosper koji je u Sarajevu razgovarao sa članovima Predsjedništva BiH, a sastao se i s Carlom del Ponte. »SAD će tijesno surađivati s NATO-om pri hvatanju Karadžića i Mladića. Nastavit ćemo i s programom nagrade za pravdu od pet milijuna dolara za svaku značajnu informaciju koja bi dovela do njihovog uhićenja, a spremni smo ponuditi i premještaj za svaku osobu koja nam ponudi važne informacije«, rekao je Prosper. </p>
<p>Glavna haaška tužiteljica, koja je u srijedu boravila u Sarajevu, također je tijekom svojih susreta s domaćim i međunarodnim dužnosnicima govorila o završnom planu za suđenje glavnim optuženima, a zatim i o prestankom rada ICTY-ja. »Predsjednik Jorda i ja, kada govorimo o mogućim okončanjima aktivnosti Tribunala, spominjemo 2008. godinu. No, sve je to pod pretpostavkom da su sve osobe za kojima tragamo već uhićene i da im se sudi. Međunarodni kazneni sud neće biti zatvoren dok Karadžić i Mladić ne stignu u Haag, a Tribunal ne ispušta iz vida ni druge bjegunce od pravde«. </p>
<p>»Jesmo strpljivi, ali moramo požuriti. Zato ćemo u Beogradu izvršiti pritisak na jugoslavenske vlasti da isporuče Mladića i Karadžića jer ne želimo ponavljati suđenje Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić. Očekujemo da će Karadžić do listopada ove godine biti prebačen u Haag. Ovu izjavu ne temeljim samo na nadi nego i na nekim pokazateljima o kojima ne želim govoriti«, rekla je Del Ponte.</p>
<p>U intervjuu za Dnevni avaz bila je nešto konkretnija: »SFOR je spreman je privoditi osobe za kojima tragamo. Karadžić nije osoba koju se može lako naći. On se krije i u tome mu pomaže RS. Prije nego što SFOR krene u njegovo uhićenje, on mora napraviti plan za to. U ovom trenutku, SFOR nema takav plan, jer nema informacije gdje se on nalazi. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Del Ponte očekuje optuženike u Haagu </p>
<p>BEOGRAD, 18. travnja </p>
<p> - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Haagu u četvrtak je u Beogradu razgovarala s jugoslavenskim ministrom pravosuđa Savom Markovićem. Nakon tog susreta, izjavila je da pozdravlja donošenje zakona o suradnji s Haaškim tribunalom, ali očekuje i prve rezultate njegove primjene.</p>
<p> Budući da je u SRJ donesen taj zakon, »sad možemo razgovarati o konkretnim detaljima suradnje«, rekla je Del Ponte. Dodala je kako je suglasna sa zakonom, ali mora se voditi računa da Haaški sud ima prednost pred nacionalnim pravosuđem. Uvjerena je da će jugoslavensko pravosuđe otvoriti istrage o ratnim zločinima, ističući da će Haaški sud surađivati s nacionalnim sudovima.</p>
<p> Carla del Ponte istaknula je kako se nada da će se »većina bjegunaca dobrovoljno predati« nakon što je savezna vlada u srijedu objavila popis optuženih i dala im trodnevni rok za dobrovoljnu predaju.</p>
<p> S jugoslavenskim ministrom pravosuđa Del Ponte je razgovarala i o Ratku Mladiću, ali nije željela »ništa javno izjavljivati o tome. Kad on bude prebačen u Haag, moći ćemo nešto reći«. Marković je rekao kako je »ohrabrujuća činjenica« što je od glavne tužiteljice dobio obećanje da će biti nastavljene istrage protiv »političkog i vojnog vrha OVK-a, te protiv Hrvata i Bošnjaka odgovornih za ratne zločine nad Srbima i svima ostalima na području bivše Jugoslavije«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Surroi u Haagu: Srpska strana nikad nije pokazala volju riješiti status Kosova</p>
<p>ZAGREB/HAAG, 18. travnja</p>
<p> - Kosovski izdavač lista na albanskom Koha ditore Veton Surroi u četvrtak je svjedočio u Haagu na suđenju Slobodanu Miloševiću za zločine na Kosovu. Rekao je da je srbijanska vlast sustavno odbijala rješavati albanske zahtjeve kako bi spriječila da se razriješi status Kosova.</p>
<p> »Odgoda provedbe sporazuma o obrazovanju bila je taktika da se odgodi rješavanje kosovskog pitanja«, izjavio je Surroi. Kao predstavnik kosovskih Albanaca, sudjelovao je u pregovorima pod međunarodnim pokroviteljstvom o rješavanju problema kosovskih Albanaca. Istaknuo je da sa srpske strane nikad nije vidio znakove iskrene volje da se postigne rješenje. Štoviše, sudjelovanje albanskih političara u pregovorima i njihovi istupi u međunarodnoj javnosti bili su praćeni jačanjem nasilja nad kosovskim stanovništvom.</p>
<p> Surroi je bio novinar prištinske Rilindje, a ostao je bez posla nakon intervjua s hrvatskim ekonomistom Brankom Horvatom koji je izjavio da Kosovo treba biti republika u okviru SFRJ. Zatim je pokrenuo tjednik Koha registriran u Hrvatskoj, koji je srpska vlast više puta pokušala ugušiti. Svjedok je opisao i pritiske na uredništvo lista Koha ditore na Kosovu. Sud je zabranio izlaženje lista u nedjelju uoči NATO-ova bombardiranja, policija je ušla u redakciju koja je uništena, a dan kasnije izbio je požar u tiskari. </p>
<p> Govoreći o svom jedinom sastanku s Miloševićem u svibnju 1998., Surroi je rekao da se bivši jugoslavenski predsjednik trudio stvoriti tolerantnu atmosferu. Izaslanstvo kosovskih Albanaca vodio je Ibrahim Rugova. No, nakon što su se vratiti sa sastanka, počela je blokada Kosova. Zaustavljeni su kamioni s hranom na granici s Kosovom, te počelo 'čišćenje' pograničnog pojasa pokrajine pod krinkom borbe protiv terorizma. Već u svibnju i lipnju u planine je pobjeglo 5000 civila. Surroi je govorio i o tome kako je policija 1999. odvela i pogubila odvjetnika i borca za ljudska prava Bajrama Kelmendija, pravnog zastupnika Koha ditorea. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Opasan diplomatski i pregovarački vakuum </p>
<p>ANKARA,18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srednjoistočna mirovna misija američkog državnog tajnika Colina Powella, završena nakon deset dana u Kairu, nije ostvarila ni jedan od dva unaprijed planirana zadatka - povlačenja izraelskih postrojbi sa Zapadne obale i uspostave prekida vatre. Izraelci i Palestinci ostali su, štoviše, ne samo bez stalnog ili prijelaznog, već i privremenog rješenja koje bi osiguralo toliko nužne mehanizme da se zaustavi 18 mjesečna spirala smrti.</p>
<p>Powellov odlazak, kako se čini, samo je još više produbio nedovršeni posrednički posao, ostavivši iza sebe opasan diplomatski i pregovarački vakuum. Više američkih emisara koji su ostali na uzavrelom srednjoistočnom terenu (nakon odlaska šefa State Departmenta) nisu, očito, dovoljno autoritativna zamjena koja bi mogla udahnuti bilo kakav ozbiljniji poticaj izraelsko-palestinskom pregovorima, a kamoli izmirenju. </p>
<p> Powell je najavio ponovni dolazak u regiju. Prema američkim izvorima, do tog »nastavka« moglo bi doći u svibnju, odnosno za mjesec dana. Powell će morati ponovo provjeriti vjerodostojnost osude akcija bombaša samoubojica koju je izrekao palestinski vođa Yasser Arafat. S druge strane, pak, utvrdit će i ranije izraženu spremnost izraelskog premijera Ariela Sharona da povuče postrojbe s okupiranih palestinskih teritorija. Dosadašnjim odbijanjem američkim zahtjevima za povlačenjem, Sharon je obezvrijedio Powellove mirovne napore, ali i na otvorenoj sceni, omalovažio predsjednika Busha.</p>
<p>Promatrano iz tog kuta, nije dovoljno jasno kakav će biti redosljed srednjoistočnih poteza Bushove administracije. Strahuje se i od mogućnosti da se Bijela kuća ponovo distancira od izraelsko-palestinskih sukoba. Takvu strategiju Bush je zauzeo u prvoj godini svog predsjedničkog mandata. U svakom slučaju, jasno je da će, kao i dosad, voditi računa o vrlo snažnom židovskom lobiju koji ima veliki, ako ne i presudni utjecaj, na američke predsjedničke izbore, ali i ukupnu američku unutarnju i vanjsku politiku.</p>
<p>Izraelski premijer Sharon u želji da donekle popravi vlastiti image na međunarodnoj pozornici, naredio je povlačenje izraelskih snaga iz zaposjednutog Jenina i Nablusa. Očevici tvrde da su prvi pokreti trupa zabilježeni u srijedu navečer. Izraelski ministar obrane Binyamin Ben-Eliezer priopćio je da će se povlačenje okončati do kraja nedjelje. Ali to, najvjerojatnije, neće označiti i kraj operacije »Obrambeni zid«. Poručeno je, naime, da će izraelske postrojbe ostatiti u Betlehemu i Ramallahu. Palestinskim vlastima i Arafatu osobno, postavljen je jasan preduvjet za njihovo povlačenje - uhićenje i predaja svih palestinskih »terorista«. </p>
<p>U Betlehemu se nastavlja prava drama oko sudbine više od 200 Palestinaca koji su se sklonili u Crkvu Kristova rođenja. Pregovori koje je gradonačelnik Betlehema u četvrtak vodio s izraelskim i američkim pregovaračima su iznenada prekinuti. Do toga je došlo u znak protesta zbog odbijanja izraelske strane da dopusti nazočnost na pregovorima izaslanstvu Europske unije (EU). Ocjenjuje se da će to dodatno utjecati na pogoršanje odnosa Izraela i EU.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Seksualno uznemiravanje postaje krivično djelo u zemljama EU</p>
<p>BRUXELLES, 18. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Seksualno uznemiravanje krivično je djelo u EU zakonima, dakle u svih 15 zemalja Europske Unije, a na snagu će stupiti 2005. godine. </p>
<p> Budući da su se dogovorili što taj pojam obuhvaća, predstavnici EU su mogli su ustvrditi da seksualno uznemiravanje znači sljedeće: »Gdje god je upotrijebljen bilo koji oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne naravi proveden sa svrhom ili utjecajem na povredu dostojanstva osobe, posebno na stvaranje zastrašujućeg, neprijateljskog, degradirajućeg, ponižavajućeg ili nasilnog okružja«. Ta će definicija biti ugrađena u četvrt stoljeća staru EU direktivu o jednakosti na radnom mjestu. </p>
<p>Ravnopravnost spolova i jednake šanse bez diskriminacije ojačani su ovim novim elementom, uvjereni su predlagatelji zakona. Europska Komisija inače pokušava na sve moguće načine zadnje dvije godine provući dodatak o seksualnom uznemiravanju, no tek joj je sada to uspjelo, i to nakon sastanka u »sobi za pomirenje« Europarlamenta. </p>
<p>Ovakvi su sastanci pomirenja standardan dio EU prakse u slučajevima kada Europska komisija i Europski parlament zadrže različite poglede ili stavove o nekom aktualnom pitanju nakon što su u raspravi iscrpili sve raspoložive instrumente. </p>
<p>I svaki deseti muškarac žrtva</p>
<p>Zakon jest revolucionaran jer je stvorio pravni okvir za borbu s nasiljem koje, prema EU službenoj statistici, najmanje jednom u životu na radnom mjestu iskusi 40 do 50 posto žena i deset posto muškaraca! Direktiva previđa kazne za ovakvo ponašanje, obavezuje poslodavce da u sustav regulacije odnosa na radnome mjestu ubace i adekvatne mjere sprječavanja. </p>
<p>»Opća je razina spoznaje o seksualnom uznemiravanju na radnome mjestu u cijeloj EU prilično jadna«, komentirala je povjerenica u eurovladi zadužena za upošljavanje i socijalu Anna Diamantopoulou. </p>
<p>Pomirenje eurozastupnika i europske vlade oko škakljive teme seksualnog uznemiravanja popraćeno je konstatacijom da »nasilje konačno ima svoje ime«. Isto tako, direktiva je uklonila razlike u EU zakonodavstvima. </p>
<p>EU direktiva seksualno uznemiravanje tretira kao diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, što opet dolazi pod okrilje jednog od članaka temeljnog akta EU, Sporazuma iz Amsterdama. (članak 13. bavi se diskriminacijom). </p>
<p>Preventiva na plećima poslodavaca</p>
<p>Poslodavcima će od 2005. godine biti zakonska obaveza sastaviti »planove sprječavanja« i »preventivne mjere« protiv svih vidova diskriminacije, uključujući spolnu. Države članice morat će osnovati i specijalizirane agencije za praćenje fenomena i provedbu tih propisa. Glasnogovornik Europske komisije Andrew Fielding napomenuo je da EU zasigurno neće u tumačenju ovih propisa ići 5tako daleko kao Sjedinjene Države. Svaka od osoba radi koje je izmjena napravljena, dakle gotovo polovica žena i svaki deseti muškarac koji su iskusili nasilje iz ove kategorije, sada su zakonom zaštićeniji. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Putin vodi Rusiju u Europu</p>
<p>Želeći potaknuti gospodarski oporavak, ruski predsjednik predlaže trogodišnji moratorij na kontrolu poslovanja malih poduzetnika</p>
<p>MOSKVA, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uključivanje Rusije u sve svjetske političke i ekonomske integracijske procese bit će glavni zadatak kremaljske vanjske politike, obznanio je u četvrtak ruski predsjednik Vladimir Putin u svojoj godišnji poslanici pred članovima oba parlamentarna doma. Rusija će, rekao je Putin, nastaviti povezivanje i učvršćivanje suradnje sa zemljama članicama ZND koje ju okružuju, ali njezino je mjesto u Europi i s Europskom unijom s kojom će težiti stvaranju jedinstvenog gospodarskog prostora na starom kontinentu. </p>
<p>Putin je tom svojom poslanicom praktički prekinuo tradicionalni unutarnjopolitički spor između »slavenofila« i »zapadnjaka« koje i kakvo mjesto treba Rusija imati i s kime sve surađivati u međunarodnoj zajednici. »Surađivat ćemo sa svim zemljama svijeta, prema nama se nitko ne odnosi neprijateljski, i Rusija nije nikome neprijatelj«, naglasio je Putin. No, istovremeno je domaću političku elitu upozorio da ulazak Rusije u svjetske integracijske procese neće biti lak. U tom svijetu više nema »hladnoratovske konfrontacije«, međutim, umjesto nje se pojavila žestoka konkurencija za politički i ekonomski utjecaj. Konkurencija je dobila globalni karakter, a primjer su za to sporovi oko nafte, avioprijevoza, ili čelika, a sve to znači da Rusija neće tako lako izboriti svoje mjesto pod »ekonomskim suncem«. </p>
<p>Najveći dio svoje poslanice Putin je posvetio je unutarnjopolitičkoj, prije svega gospodarskoj situaciji. Iako u posljednje tri godine Rusija bilježi značajan gospodarski rast, državni vrh i vlada nemaju razloga za zadovoljstvo jer nije zaustavljeno zaostajanje Rusije iza najrazvijenijih zemalja svijeta. Stoga je Putin ponovno kritizirao vladu premijera Kasjanova zbog nedovoljno ambicioznih planova razvoja zemlje. Najavio je i veliku reformu i reorganizaciju državnog birokratskog aparata koji je zbog neučinkovitosti nazvao glavnom preprekom bržem gospodarskom razvoju. »Birokratska struktura u Rusiji nije ni veća ni manja nego u drugim zemljama, ali je naš problem u tome što je naš birokratski sustav loše organiziran«. </p>
<p>Priznao je da u protekle dvije godine njegove vladavine korupcija, mito u strukturama izvršne vlasti nisu iskorijenjeni. »Naprotiv, nastavio je Putin, problem korupcije izravno je povezan sa ograničenjima administrativnih sloboda. Što je viša administrativna barijera, to je i veće mito«, rekao je Putin, zahtijevajući od vlade premijera Kasjanova da se smanje ograničenja za djelatnost poslovnih ljudi. Predložio je da se uvede trogodišnji moratorij na kontrolu poslovanja malog poduzetništva. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Slovenija - tranzicijski hit i favorit NATO-a</p>
<p>Slovenija uspjeh u europskim integracijama treba zahvaliti prije svega višem stupnju političke kulture nego u ostalim zemljama na Balkanu</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Republika Slovenija definitivno se potvrdila kao hit među tranzicijskim državama. Nju su u ranim osamdesetim godinama Amerikanci zvali otokom slobode unutar bivše SFRJ, a danas, nakon više od desetljeća mirne tranzicije, ona slovi za najsigurnijeg kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji, a uvjete za ulazak u NATO već je osigurala. </p>
<p>Što je Sloveniju učinilo tako uspješnom? Mnogi se analitičari slažu kako uspjeh u demokratizaciji društva valja zahvaliti snažnoj tradiciji civilnog društva koje se u Sloveniji počelo razvijati još u osamdesetim godinama. To civilno društvo izborilo se za svoje mjesto i u institucijama koje obično vlast voli. Primjerice, u odboru TV Slovenije koji odlučuju o uredniku i direktoru ne sjede predstavnici političkih stranaka već civilnog društva. Sudstvo je nezavisno, a dokaz je i to da država često gubi sporove protiv građana.</p>
<p>Slovenija uspjeh u euro integracijama treba zahvaliti prije svega višem stupnju političke kulture nego u ostalim zemljama na Balkanu. Dok su u ostalim državama nositelji nacionalne neovisnosti i suverenosti bili u pravilu ekstremni nacionalisti, u Sloveniji su ideju osamostaljena ostvarili političari iz redova bivših komunista, slovenske socijalističke omladine i civilnih alternativnih pokreta. Kasnije, slovenski birači nisu nikada dopustili pojavljivanje ekstremista, a njih su na izborima uvijek kažnjavali. </p>
<p>Kombinacija odabira lijevog centra i novog naraštaja desnog centra prisiljavala je politiku na kompromis. Iako se mora priznati da je Slovenija bila lišena rata i svih problema vezanih uz oslobađanje vlastitog teritorija, pa je svoju tranziciju mogla obavljati mirno, ostaje činjenica da je Hrvatska propustila svoj vlak u Europsku uniju zbog nedostatka demokratskih pravila i prakse. Slovenija je svoj sporazum o pridruživanju s EU potpisala 1995. godine nekoliko mjeseci prije akcije »Oluja«. Hrvatska je potpisivanje propustila odmah nakon oslobodilačke akcije, nakon što su se ustanovila gruba kršenja ljudskih prava i ubojstva koja kasnije nikada nisu bila sankcionirana.</p>
<p>Slovenija danas u vanjskopolitičkom smislu stoji izuzetno dobro, iako u europskim krugovima slovi za izuzetno teškog i tvrdog pregovarača. Dinamična vanjska politika omogućila je »sićušnoj zemlji«, kako je vole zvati američki mediji, neka osobna prijateljstva poput onog između Janeza Drnovšeka i Silvija Berlusconija, a Putinov prvi sastanak s Bushom Slovenci su s pravom shvatili kao stvar međunarodnog prestiža i uspjeha.</p>
<p>Kada je riječ o samoj regiji, slovenska je vanjska politika prije svih ostalih shvatila kako od balkanske regije ne treba bježati, nego je iskoristiti. Po kriteriju prihvaćanja europskih standarda, Slovenija već odavno nije dijelom Balkana, no itekako je na njemu ekonomski aktivna. Slovenska poduzeća već su osvojila dobar dio tržišta BiH, Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Posljednje slovensko opiranje europskoj praksi završit će se krajem ove godine kada Slovenija, zajedno s ostalim kandidatima za članstvo u EU, završava pregovore. Slovenija je, naime, cijelo ovo vrijeme ljubomorno čuvala neka državna poduzeća i banke od strane konkurencije. Europska je unija Ljubljanu već upozorila kako unutar zajednice ne može funkcionirati kao zatvorena zemlja, pa se uskoro najavljuje veliki val privatizacije. I ono malo što je dosad privatizirano učinjeno je na transparentan način, a prema analizama. Slovenija je uvjerljivo najmanje korumpirana od svih tranzicijskih zemalja. </p>
<p>Kao rezultat takve uspješne tranzicije, Slovenija danas godišnje izveze robe u vrijednosti od 8,8 milijardi dolara, što je dvostruko više od Hrvatske; proračunski deficit nikad nije prelazio 1,7 posto BDP-a, a plaće su dvostruko veće nego u Hrvatskoj. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Schily: Eksplozija na Djerbi djelo je Al Qaide </p>
<p>BERLIN, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Njemačka vlada ima dokaze da je eksplozija cisterne s tekućim plinom koja se prije tjedan dana dogodila kod sinagoge La Gehriba na tuniskom turističkom otoku Djerbi, u kojoj je poginulo 16 osoba (11 njemačkih turista), bila atentat terorističke organizacije Al Qaide, izjavio je u četvrtak za ZDF njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily.</p>
<p> Schily će za vikend otputovati u Tunis, kako bi saznao rezultate istrage. Osam djelatnika njemačkog saveznog ureda za kriminal već je u Tunisu. Pritom je ministarstvo unutarnjih poslova u Berlinu demantiralo pisanje lista Bild prema čijem je izviješću Savezni ured za kriminal znao da se planira napad na njemačke turiste na tom otoku. U priopćenju je rečeno kako takve informacije nije imao ni taj ured ni bilo koje druge tajne službe. </p>
<p>Predstavnici njemačkog ministarstva unutarnjih poslova i ministarstva vanjskih poslova izvjestili su Odbor Bundestaga za turizam o do sada poznatim pojedinostima eventualnog atentata, i to na sjednici zatvorenoj za javnost. Predsjednik odbora, CSU-ov zastupnik Ernst Hinsken novinarima je kratko izjavio: »Obavijestili su nas da će cisterna koja se sada nalazi na odlagalištu biti stavljena na raspolaganje njemačkim vlastima, kako bi ga ispitali, te da naši službenici imaju neometani pristup«.</p>
<p>U Berlinu nisu zadovoljni držanjem tuniskih vlasti od početka istrage. Tuniska je službena verzija glasila: bila je to nesreća. Sada Tunižani ne isključuju da se radilo o terorističkom napadu. Riječ je o zabrinutosti Tunisa da ne izgubi prihode od turizma. Naime, prošle je godine u Tunisu godišnji odmor provelo milijun Nijemaca. </p>
<p>Prema njemački novinskim izvješćima u Djerbi se smrt turista ne smatra pukom slučajnošću. »I tu su u ovom slučaju optužbe olako izrečene. Je li Al Qaida Osame bin Ladena ovdje doista djelovala, mora se tek dokazati«, stoji u izvješćima.</p>
<p>Stručnjaci za terorizam smatraju da su strukture terora ostale netaknute. Njemačke tajne službe imaju indicije da jedan od tragova vodi u Njemačku. Ako se sumnja potvrdi bila bi to optužba da islamistima u Njemačkoj, unatoč visokim sigurnosnim mjerama, uspijeva ostati neotkriveni. Oni koji su mislili da je teroristička mreža odavno uništena, ovih su se dana mogli uvjeriti u suprotno.</p>
<p>To govori i proces protiv pet Alžiraca, navodnih pripadnika Al Qaide, koji je prije dva dana počeo u Frankfurtu, zbog navodnog planiranja napada na prošlogodišnjem Božićnom sajmu u Strasbourgu. Pripadnici organizacije Al Qaida, prema policijskim dokazima, na Majni su osnovali terorističku mrežu. To, kao i napad na turiste kod sinagoge na Djerbi, uvjerljivo pokazuje da je izraelsko -palestinski sukob odavno internacionaliziran. Njemačku bi tu mogla zapasti opasna uloga. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Robertson upozorio BiH na obveze oko vojske, Haaga i povratka izbjeglica </p>
<p>SARAJEVO, 18. travnja</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a George Robertson i predstavnici svih 19 država koje čine Stalno vijeće NATO-a doputovali su u četvrtak u Bosnu i Hercegovinu da bi potaknuli vlasti u toj zemlji na brži preustroj njezinih oružanih snaga i smanjenje vojnih troškova.</p>
<p>»Skandalozno je da BiH za vojsku troši gotovo 10 posto bruto domaćeg proizvoda. Razmjerno, to je tri puta više nego što za obranu izdvajaju Sjedinjene Države«, izjavio je Robertson u Sarajevu.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a podsjetio je da su članovi Predsjedništva BiH za svog boravka u Bruxellesu prije mjesec i pol preuzeli konkretne obveze čije bi ispunjenje njihovu zemlju trebalo približiti NATO-u, prije svega kroz priključenje programu »Partnerstvo za mir«.</p>
<p>»Stalno vijeće NATO-a očekuje ispunjenje danih obećanja. To konkretno znači veći povratak izbjeglica, više suradnje s Haaškim sudom i izgradnju zajedničkih institucija koje bi se bavile pitanjima obrane«, kazao je lord Robertson.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a u sarajevskoj se zračnoj luci sastao s visokim predstavnikom za BiH Wolfgangom Petritschem. Austrijski je diplomat novinarima kazao da je NATO-ove dužnosnike izvijestio o naporima koji se upravo ulažu ne bi li entitetski parlamenti usvojili ustavne amandmane kojima će se osigurati ravnopravnost svih triju naroda na cijelom teritoriju BiH.</p>
<p>Robertson se pridružio Petritschevim upozorenjima političarima u BiH da će odnos međunarodne zajednice prema njima ovisiti o tome kako će se ponašati pri usvajanju amandmana na entitetske ustave. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Mladima ruše zdrave uzore i autoritete</p>
<p>Metode specijalnog rata protiv Hrvatske vode se ne samo gospodarskom imovinsko-pravnom i ekološkom destrukcijom nego sada i propagiranjem homoseksualizma, koje je biološki devijantno, dakle i sociološki neprihvatljivo ponašanje.</p>
<p> Takva propaganda i liberalizacija stavova homoseksualizma (vidi npr. članak lezbijske grupe Kontra u Vjesniku od 16. travnja 2002., str. 12) može značajno utjecati na psihički nedorasle i labilne ljude, osobito ugrožavajući normalno formiranje ličnosti djece i adolescenata jer im ruši zdrave uzore i autoritete. Čak i o normalnom heteroseksualizmu djecu i mladež treba, ovisno o prikladnoj zrelosti i ne bez opreza, informirati, a kamoli dopuštati afirmiranje patološkog seksualnog ponašanja.</p>
<p> Uzimajući u obzir pogubno stanje nataliteta u Hrvatskoj, koji se može oporaviti jedino uz normalno spolno ponašanje, homoseksualnost predstavlja izravnu dodatnu prijetnju opstanku našeg naroda. Pri tome se valja sjetiti primjera iz povijesti: jedan od važnih faktora propasti starogrčkih državica, nad kojima je baš zbog vrlo liberaliziranog homoseksualizma i posljedično moralno-biološkog slabljenja lako zavladalo Rimsko Carstvo, koje je i samo iz sličnih razloga kasnije propalo.</p>
<p> Liberalizacija homoseksualizma u današnje doba ide sve do agresivnog nametanja, što će osloboditi prostor za ostala devijantna ponašanja, kojima pogoduje homoseksualna društvena atmosfera, a to su npr. voajerstvo, ekshibicionizam, fetišizam, sodomija, pedofilija pa sado-mazohizam, sve do nekrofilije. S time je svakako u vezi i porast kriminaliteta, s kojim je asocirana većina nabrojenih devijantnih ponašanja.</p>
<p> Tolerancija homoseksualizma od strane velikih društvenih zajednica tj. mnogoljudnih država donekle je shvatljiva jer im ne ugrožava egzistenciju nacije kao što to čini narodima poput hrvatskoga, koji se stoga protiv te patološke najezde mora boriti svim silama, poštujući pri tome sva ljuska prava homoseksualaca kakva ima i svaki bolesnik. Da, naime, nema opisane agresivne propagande homoseksualizma, mnogi bi se homoseksualci i granični slučajevi obratili psihijatrima i bili izliječeni! </p>
<p>VLADIMIR HORVAT, dipl. psiholog, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>O autorskim pravima informirano i izvorno</p>
<p>Gospodin Ivan Hornung u Vjesnikovim je »Pismima čitatelja« svojim nevelikim sabranim djelima pridodao i svoj drugi tekst (»Profesor uhvaćen u prepisivanju s Interneta«, 15. travnja). Čestitam mu! </p>
<p>Naime, pored tog brljanja po jednom mom članku i po mojoj utrobi spomenuti je Ivan Hornung, za čije osobne podatke vjerujem da su ipak poznati redakciji Vjesnika, objavio je u prosincu 1999. i neki ružni režimski tekstuljak u kojemu je pred same izbore ničim izazvan u tada Tuđmanovu listu napao Žensku ad hoc koaliciju tvrdeći da ona gnusno i prikriveno podupire protivnike HDZ-a na tadašnjim izborima. </p>
<p>Sada se taj pisac sabranih djela, koja se sastoje od dva doušnička pisma, dohvatio i mene pa najprije prepričava internet-raspravu i sve reakcije na jedan moj članak, iznoseći tvrdnju da u tekstu »Potpuno komunistički pojam o autorskim pravima« (»Stajališta«, Vjesnik, 22. ožujka) postoje stanovite podudarnosti, i to čak u četiri točke, s tekstom Federica Rampinija, jednoga od američkih dopisnika talijanskog dnevnika La Reppublica .</p>
<p>Ta je tvrdnja donekle točna jer ja doista, osim ostalih europskih novina, redovito čitam, i to ne na Internetu, nego u knjižnici, i taj talijanski dnevnik. Ali, svoga kritičara moram dopuniti i izjaviti da mi se čini da u mom članku ima i više od četiri sličnosti s člankom talijanskog kolege koji je objavljen u Reppublici, ali zato ima i više od pedeset različitosti!</p>
<p>Zapravo, čini mi se da ima čak i dvanaest snažnih sličnosti između moga i Talijanova članka jer smo obojica inače pažljivo pročitali tekst o autorskim pravima i leftrightu koji je nekoliko tjedana prije bio objavljen u New York Timesu, a nije nam nepoznata i jedna francuska knjiga koja tretira tu temu i upravo je posljednjih mjeseci bila bestseller.</p>
<p> Uz to, tema autorskih prava mene zanima još od ranih devedesetih godina, kada sam u Ministarstvu prosvjete, kulture i športa radio na njezinu zakonodavnom reguliranju.</p>
<p> Naravno, ja sam svoj članak za »Stajališta« u Vjesniku pisao, kao i uvijek, koristeći se i drugim izvorima. U članku mi je bilo najviše stalo naglasiti problematiku autorskih prava u Hrvatskoj pa sam u tekst uveo i priču o siru »Philharmonija«, koji sam nažalost krivo povezao s tvrtkom »Lura«, ali sam više od svega u tekstu spominjao pitanja originalnosti u naše doba, i to onako kako ih izvodi njemački filozof Theodor Adorno razvijajući teze o umjetnosti koja je postala jedino reprodukcija!</p>
<p>Spominjao sam i naplate prava za knjige davno umrlih pisaca Marulića i Držića i pozivao hrvatsko Ministarstvo kulture na reakciju, a napisao sam u članku i čitav odlomak, koji je nosivi dio toga teksta, o samo u Hrvatskoj zaboravljenom Duvnjaku Giuliju Camillu, koji je sredinom šesnaestoga stoljeća u svom čudesnom teatrinu stvorio prvu modernu ideju kibernetike.</p>
<p>Sve to, pa i mnoge druge teme, koje naravno niti u New York Timesu niti u Reppublici moji kolege nisu spominjali, činilo je osnovni dio moga teksta u Vjesniku.</p>
<p> Ne pada mi na pamet da se stanovitom Ivanu Hornungu ispričavam za bilo što, a najmanje da mu se pravdam za originalnost novinskog članka koji sam izradio konzultirajući čitav niz tuđih mišljenja i tekstova.</p>
<p> Samo ipak svom hulitelju moram vrlo jasno s ovih stranica reći da se obratio na krivu adresu! One (koje?!) dijelove moga članka koje on uvredljivo naziva plagijatom, ljudi koji znaju što znači pisati za novine obično nazivaju informiranošću.</p>
<p>SLOBODAN PROSPEROV NOVAK, New Haven, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Percepcija i praksa podmićivanja nisu isto</p>
<p>U Vjesniku od 17. travnja 2002. objavljen je na trećoj stranici tekst Adriana Milovana s nadnaslovom »Hrvatska u istraživanju korupcije u zemljama jugoistočne Europe« i naslovom »Najkorumpiraniji Fond za privatizaciju, carina, policija i sudstvo«.</p>
<p>Ovakva oprema navodi na zaključak da je predmet istraživanja bila korupcija, pa da se izmjerilo da je najkorumpiranija institucija u Hrvatskoj Fond za privatizaciju. Riječ je, međutim, o istraživanju percepcije građana o korupciji, dakle njihovu mišljenju o raširenosti korupcije, što je nešto posve drugo od prakse podmićivanja.</p>
<p>MARE BULIĆ–MRKOBRAD, glasnogovornica HFP-a</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tko je sljedeći, molim?</p>
<p>Tko je iduća žrtva među hrvatskim uspješnim ženama i muževima? »Tko je idući, molim«, nije samo retoričko pitanje u Hrvatskoj, koja ponovo šuti. Ovog puta u slučaju prof. Asima Kurjaka, koji je razapet na križ bez valjanih dokaza. Ali što se može kada je iznad »sedme sile« samo profit?</p>
<p>Zna se kako se prave novine i od čega žive, pa i od neprovjerenih ili zasad nedokazanih činjenica. Nije naš tisak nešto specifično u suvremenoj civilizaciji, pa je tako nekome pao na um zgodan štos da i njemački kancelar boji kosu, pa neka se on sada misli i dokazuje.</p>
<p>Za prof. A. Kurjaka javnost zna već poodavno jer je primjer suvremenog profesora. Golemu energiju ravnomjerno raspoređuje na liječenje, istraživanje i odgoj mladih ljudi, ali i na organizacijske poslove koje mora obavljati sveučilišni nastavnik. Ono što jest objektivno njegova je snaga, a za one koji ne znaju rastumačiti javnosti što rade, njegov veliki grijeh, vrlo je vješt komunikator a pun je i poduzetničkog duha. Sve odlike koje smetaju onima manje uspješnima i zavidnima.</p>
<p>Dok se pravomoćno ne dokaže drugačije, ne smijem dvojiti o uspješnom i etičkom radu prof. A. Kurjaka i njegovih vrlo uspješnih suradnika. Ako se nešto dokaže, promijenit ću mišljenje. Zato mi je drago što je Vjesnik u nedjelju 14. travnja 2002. pružio mogućnost prof. A. Kurjaku da se obrati javnosti.</p>
<p>Ono što žalosti jest da najbliži dio akademske zajednice nije brže reagirao, a šira uopće. U potpunosti je izostala podrška njegovih kolega sveučilišnih nastavnika sa Sveučilišta u Zagrebu. Ima jedna pjesma iz tridesetih godina prošlog stoljeća koja sažeto kaže: ako nikada ne reagiraš, možeš ostati sam pa kada će trebati da se netko za tebe založi, više neće biti nikoga.</p>
<p>To je za mene najtragičnija spoznaja, iz ipak, nadam se, samo »tiskovnog slučaja Kurjak«.</p>
<p>Dr. sc. SILVIJA RABAČEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nakon jurnjave pronađena 22 kilograma marihuane</p>
<p>U posljednju godinu i pol zaredale su velike zapljene marihuane na tzv. Balkanskoj ruti, ponajviše na kontrolnim točkama u blizini graničnih prijelaza sa BiH/Apsolutni rekord ipak drži zapljena na Carinarnici Jankomir u ljeto 1999. kad su carinici u kontejnerima u kojima je navodno trebala biti posteljina iz Malezije pronašli 16 tona marihuane </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Kada su policajci Odjela kriminaliteta droga Policijske uprave zagrebačke (PUZ) prikupili saznanja da »stari znanci« policije, Mario M. (23), Zdenko M. (25) i Srđan S. (20), preprodaju veće količine marihuane na zagrebačkom narkotržištu, pokrenuta je akcija. Trojica su dilera u utorak navečer zapažena uoči preprodaje, nakon čega su pokušali pobjeći. No policajci su bili brži pa su dileri uhićeni, a pregledom automobila i stanova kojima se koriste zaplijenjena su 22 kilograma marihuane.</p>
<p>Dužnosti podijelili na nabavu i prodaju</p>
<p>Kako je naveo načelnik Odjela kriminaliteta droga PUZ-a Zoran Babić, temeljem prikupljenih informacija policajci su »locirali« trojicu dilera u BMW-u u Maksimirskoj b.b. No dileri su »skužili« policajce u civilu pa su se dali u bijeg probivši blokadu i oštetivši policijsko vozilo. Ipak, policajci su se snašli i nedaleko od mjesta bijega uspjeli su zaustaviti BMW.</p>
<p>Pregledom automobila, kojim je upravljao Zdenko, policija je pronašla devet paketa s ukupno 9153 grama marihuane, a u njegovu je stanu sutradan pronađeno još pet paketa sa 4962 grama marihuane te šest tableta ecstasyja i 0.1 grama amfetamina. Zdenko je policiji otkrio da je nedaleko od benzinske crpke »OMW Istrabenz« u Slavonskoj aveniji sakrio još 9153 grama marihuane, koja je ubrzo pronađena.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom ustanovljeno da su se Zdenko, Mario i Srđan udružili radi preprodaje marihuane. Mario je bio nabavljač i pronalazač kupaca, a Zdenko je nabavljenu drogu skrivao. Kada bi pronašli kupce, Zdenko im je zajedno sa Srđanom isporučivao drogu.</p>
<p>Nakon obrade sva su trojica dilera privedeni u Istražni odjel zagrebačkoga Županijskog suda.</p>
<p>U posljednju godinu i pol zaredale su velike zapljene marihuane na tzv. Balkanskoj ruti, ponajviše na kontrolnim točkama u blizini graničnih prijelaza sa BiH. </p>
<p>Uzaludna kamuflaža i trikovi</p>
<p>Prije nepun mjesec dana u Slavonskom je Brodu tamošnja policija pri pokušaju prelaska graničnog prijelaza zatekla trojicu muškaraca koji su pokušali prokrijumčariti 15 kilograma marihuane, vrijedne 15 tisuća eura. Droga, koja potječe iz Splita, bila je pakirana kao »štruce« kruha, a namijenjena bosanskohercegovačkom narkotržištu.</p>
<p>Na sličan je način policija potkraj 2000. godine, na graničnom prijelazu Moljevac nedaleko od Velike Kladuše, zaustavila državljanina BiH koji je preko Hrvatske pokušao prošvercati 11 kilograma marihuane i zatim je prodati u susjednoj Sloveniji. Kako bi bio što uvjerljiviji, diler je na put poveo osmogodišnju kćerku, no taj trik na granici nije prošao.</p>
<p>Dvadeset devetogodišnji D. S. iz Zagreba u proljeće se 2001. također pokušao »zamaskirati« pomoću vozila jednoga zagrebačkog rent a cara, a na graničnom je prijelazu sa BiH u blizini Neuma naveo da prevozi tehničku robu. I u ovom su slučaju policajci bili spremni na podvalu, pa su pregledom vozila umjesto tehničke robe pronašli 19 kilograma »trave«.</p>
<p>Da se velika količina marihuane ne pronalazi samo na graničnim prijelazima, dokazuje i zapljena na Šibenskom mostu početkom pretprošle godine. Tamošnji su policajci zaustavili sumnjivo vozilo kojim je upravljao djelatni vojnik, dotad neregistriran. Nepoznati je švercer pokušao prokrijumčariti čak 52 kilograma marihuane!</p>
<p>Apsolutni rekord ipak drži zapljena na Carinskoj ispostavi Jankomir u ljeto 1999. Carinici su u kontejnerima u kojima je navodno trebala biti posteljina iz Malezije, a koju je naručio Lovro Flanjak, nekadašnji spiker na Dinamovu stadionu, pronašli 16 tona marihuane najviše kvalitete, koja bi na narkotržištu postigla vrijednost od 350 milijuna kuna. Prema Interpolovu izvještaju, ta je zapljena bila te godine najveća u Europi i jedna od najvećih u svijetu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Jednostavan slučaj »tvrd orah« za istragu </p>
<p>Sve je u početku izgledalo jednostavno: lopova koji je ukrao vreću prepoznali su očevici, njegov je »suradnik« uhićen sa 110.000 DEM koje je nastojao prebaciti u Den Haag, no u istrazi je postalo »tvrdo« - dvojicu je osumnjičenika trebalo povezati u logičnu cjelinu o izvršenju pljačke, otkrivanju novca i nepobitno utvrditi da je novac ukraden iz Tiskova vozila... </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Prije godinu dana (23. travnja), na semaforu u Vukovarskoj u središtu Zagreba, oko 14.50 sati, opljačkano je vozilo s novcem poduzeća »Tisak«, a ni danas nije poznato gdje je veći dio novca, tko ga je odnio i tko je glavni organizator. U jednom trenutku, dok je »Tiskova« corsa stajala na semaforu, sa stražnje joj je strane prišao nenaoružan muškarac (kasnije su ga prozvali »čovjek sa šilt-kapom«), otvara nezaključana stražnja vrata i uzima jednu vreću s novcem. U mlakom otimanju sa zaštitarom iz vreće je ispala izvjesna količina, ali glavninu (oko 1,7 milijuna kuna) »šilt-kapa« prebacuje u prtljažnik jednog skutera. Na semaforu je gorjelo crveno svjetlo. </p>
<p>Akteri ove pljačke bježe potom svaki na svoju stranu. Motorkotač se vijugajući ubrzo izgubio u gužvi, praćen zaštitarkom i vozačem iz corse, dok se osoba koja je vreću prebacila u prtljažnik skutera dala u trk u suprotnom smjeru. </p>
<p>»Gdje je torba? Ubit ću te!«</p>
<p>Ovdje pljačka dobiva dva tragikomična elementa. Bjegunac trkač osjetio je za vratom zaštitara iz opljačkanog vozila i u želji da mu uteče zajašio je prvi bicikl koji se našao naslonjen na zid zgrade i pokušao se spasiti. No nevičan vožnji, nakon nekoliko metara stropoštao se i začuo glas zaštitara oboružanoga pištoljem: »Gdje je torba? Ubit ću te!« </p>
<p>Nespretni biciklist pokazao je rukom u smjeru iz kojega su dotrčali, a zaštitar je pogledao u tom mjeru. Lopov je iskoristio trenutak nepažnje »Tiskova« čuvara (komu je bila opsesija torba s novcem a ne progonjeni) i klisnuo ne obaziruću se na povike: »Stoj, pucat ću!« </p>
<p>Nakon tri dana oglasila se policija objavljujući kako su uhićena dvojica osumnjičenih: Nikola Vlahusin (38), kod kojega je pronađena »veća količina novca«, i Zoran Savić (36), koji je prigodom čekiranja avionske karte izvučen ispred blagajne i pretresen. Plijen je bio obilan: 110.000 DEM. Priča je na prvi pogled izgledala jednostavna. Vlahusina su prepoznali očevici kao otimača vreće, a na Savića se sumnjalo da je »Tiskov« novac, promijenjen u ondašnju njemačku valutu, htio prebaciti u Den Haag, gdje inače ima eksluzivni restoran »Dubrovnik«. </p>
<p>Nakon euforije - otrežnjenje</p>
<p>No nakon prvotne euforije došlo je otrežnjenje. Pljačka »Tiskova« novca, iako izvedene vrhunski, jednostavno, postala je tvrd orah, barem što se tiče dokazivanja osumnjičenika da su je baš oni izvršili. Prva je teškoća bila što istraga nije mogla dokazati vezu Vlahusina i Savića, a još manje da je novac kod njih pronađen porijeklom iz ukradene vreće. Kod Vlahusina su od »veće količine novca« nađene samo tri tisuće DEM, a Savić je imao još jače adute da ga se pusti braniti se sa slobode. Posjedovao je naime potvrdu da je njemačke devize podigao u nizozemskoj banci želeći u Hrvatskoj kupiti kuću. </p>
<p>Petar Pavković </p>
<p>(U sljedećem nastavku: »Istraga završena, novac nestao, a gdje je krivac?«)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Za pomoć u silovanju osuđen na dvije godine</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Zbog pomaganja u višestrukom silovanju, počinjenom na izuzetno okrutan i ponižavajući način, Željko Krijan (32) je, nakon ponovljenog suđenja na Županijskom sudu, u petak nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora. On se teretio da je u ovom zlodjelu pomagao dvojici svojih prijatelja koji su ženu silovali pred suprugom i kćerkom.</p>
<p>Žena je silovana u svojem stanu, a pritom je Krijan, prema optužnici, držao pištolj uperen suprugu u glavu, dok mu je u krilu sjedila maloljetna kći. Dogodilo se to 10. lipnja 1993. godine, navodno zbog utjerivanja duga, kako su tvrdili optuženi. Prema njihovim riječima u obrani, žena koju su zlostavljali zadužila se u agenciji za financijski inženjering »Filbo«. Dug su navodno bili preuzeli tada druga dvojica iz »ekipe«, prvooptuženi Krsto Bilobrk i drugooptuženi Davor Maratović. Među njima je trećeoptuženi bio Ilija Marijanović. Nakon tada provedenog suđenja Krijan je bio oslobođen.</p>
<p>Okrutno i ponižavajuće silovanje dogodilo se tako što je Marijanović držao ženu, te potom, nakon što je Bilobrk donio nož iz kuhinje, njime kružio žrtvi oko genitalija, grudi i očiju prijeteći kao da će ih izvaditi. Pritom je ženi odrezao i kosu.</p>
<p>Nakon prvoga suđenja Bilobrk je bio osuđen na osam i pol godina zatvora, Maratović na osam, a Marijanović na tri i pol godine. Sva su trojica kazne izdržali. Optuženi i osuđeni su, osim za silovanje, bili optuženi i za razbojstvo jer su tom prilikom iz stana ukrali burmu, još jedan prsten i 25 kuna. J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pedofilu smanjena kazna za šest mjeseci!</p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> – Splitski Županijski sud, odlučujući nakon žalbe o presudi Općinskog suda Silviju Petričiću (46) iz Splita, bivšem gitaristi skupine Delfini, optuženom za bludne radnje nad tada 10-godišnjom I.P., njegovom učenicom gitare, kaznu sa godinu i šest mjeseci zatvora smanjio je na godinu dana. Prema optužnici, Petričić je u lipnju i rujnu 1997. godine u svome stanu, u kojem je držao satove gitare, prisiljavao svoju učenicu da s njim gleda porniće. Tijekom »projekcija« povlačio joj je ruke pod majicu i u gaćice, dirao je po prsima i spolovilu, tražio da i ona njega dodiruje, te onanirao. Petričić je uz kaznena djela zloporabe položaja nastavnika i bludnih radnji nad djetetom bio terećen i za kazneno djelo prikazivanja pornografskih materijala, no za to djelo je nastupila zastara. U obrazloženju odluke Županijskog suda stoji: »Sud prvog stupnja nije u dostatnoj mjeri cijenio olakotne okolnosti, posebno protok vremena od počinjenja djela kao i činjenicu da je tijekom samog suđenja u dostatnoj mjeri ostvarena posebna svrha kazneno-pravnih sankcija«. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Počelo suđenje otmičarima dužnikove supruge</p>
<p>OSIJEK,18. travnja</p>
<p> – Zbog kaznenog djela otmice, na osječkom je Županijskom sudu u četvrtak počelo suđenje Siniši Anđeliću (40) i Oliveru Huhnu (35) iz Bilja.</p>
<p> Optužnica ih tereti da su 2. rujna prošle godine u Kneževu, oko 17,30 sati, natjerali Željka Lovrića i njegovu nevjenčanu suprugu Daliborku Pešut da uđu u Huhnov automobil kako bi dogovorili vraćanje Lovrićeva duga od 2500 kuna. Kad su se dovezli do Topolja, na sporednom putu blizu šume, Huhn je zaustavio automobil, a Anđelić je potom laktom udario Lovrića u lice prijeteći mu kako će mu se svašta dogoditi ako do idućega dana ne vrati dug. </p>
<p>Na komadiću papira Anđelić je tada ispisao da se Lovrić obvezuje vratiti novac do sljedećega dana te da im do tada, kao polog, ostavlja svoju nevjenčanu suprugu, što su oboje i potpisali. Anđelić je potom Dubravku Pešut odvezao u svoju kuću u Bilju i ondje je ostavio, a on je otišao u obližnji caffe bar. </p>
<p>Optužnica dalje navodi da Dubravka Pešut iz straha nije napustila njegovu kuću. Kad je čuo da ga traži policija jer je Lovrić u međuvremenu sve prijavio, Anđelić se vratio po Dubravku Pešut te su zajedno otišli u policijsku postaju.</p>
<p> Nakon čitanja optužnica Anđelić i Huhn su izjavili da se ne osjećaju krivima za kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Kako se oštećeni Željko Lovrić i Daliborka Pešut nisu odazvali sudskom pozivu, sudac Dragan Poljak odredio je da ih policija na iduću raspravu, zakazanu za svibanj, privede. M.S.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Okrutno ubojstvo hotelskog recepcionera</p>
<p>PULA, 18. travnja</p>
<p> – Recepcionar hotela »Mirna« u lječilištu Istarske Toplice, 48-godišnji Aldo Hrvatin iz Svetoga Kirina kod Buzeta, pronađen je okrutno ubijen uz sam recepcijski pult hotela, priopćeno je na konferenciji za novinare u petak u Policijskoj upravi istarskoj u Puli.</p>
<p> U izjavi novinarima državni odvjetnik Vlatko Nuić kazao je da je riječ o teškom ubojstvu iz koristoljublja s obzirom na to da je opljačkan sef hotela iz kojega je otuđen velik iznos novca, među kojima i pohranjeni novci od oko 250 turista, koliko ih se trenutačno odmara u tom poznatom istarskom lječilištu. Po njegovim riječima, smrt Hrvatina prouzročilo je vezanje od kojega se ugušio. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Nuić je potvrdio da su na tijelu pokojnika vidljivi tragovi borbe.</p>
<p> Direktorica hotela Gracijela Marić nije krila šokiranost zajedno s ostalim osobljem, istaknuvši da je Hrvatin bio kolega i djelatnik »kakvog se samo poželjeti može« a, kako je rekla, »budući da nije imao obitelj, živio je od jutra do mraka za hotel i njegove goste«. </p>
<p> Očevid, koji je još u tijeku, obavljaju istražni sudac Županijskog suda u Puli Ivica Stanić, županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić te djelatnici bujske policijske postaje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Optuženici: »Jadan čovjek, oko njega su sve kriminalci...«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Pred početak rasprave na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u četvrtak optuženici su komentirali ostavku državnog odvjetnika Radovana Ortynskog i njegovo obraćanje Saboru. </p>
<p>Svi su bili vidno »dirnuti« sudbinom Ortynskoga, koji ih je kao istražni sudac u studenome 1999. smjestio u zatvor proglasivši ih mafijom i najavljujući konačni obračun s organiziranim kriminalom.</p>
<p>Komentirajući nastup Ortynskoga dan ranije u Saboru jedan je od optuženih upitao: »Jeste vidjeli kako je čovjek dostojanstveno otišao?«, da bi mu kolega na to uzvratio: »Ja sam potresen, nisam mogao spavati«. </p>
<p>Optuženici su također komentirali riječi svoga bivšeg istražitelja: »Jadan čovjek, oko njega su sve kriminalci, u Vladi, u policiji, među novinarima. Jedino su pošteni on i Batarelo«.</p>
<p> Kulminaciju »suosjećanja« s bivšim državnim odvjetnikom prekinuo je ulazak u sudnicu sudskog vijeća sa sucem Ratkom Šćekićem na čelu. </p>
<p>Uspon i pad Radovana Ortynskoga vezan je uz proces u Remetincu. Kada su 27. studenoga 1999. godine, nakon atentata ručnim bacačem na pokojnog Vjeku Sliška u Preradovićevoj, kad je poginuo slučajni prolaznik, uhićeni navodni pripadnici »zagrebačke mafije«, mediji su Ortynskog iskovali u heroja prozvavši ga hrvatski Elliot Ness, a on je tu sliku podržavao svojim izjavama kako će uskoro biti razotkriveni svi kriminalci i njihovi zaštitnici u korumpiranim političkim krugovima. Vremenom se pokazalo da najavljeni rezultati izostaju, pa je oduševljenje javnosti splašnjavalo. I proces »zločinačkoj«, nazvan »suđenje desetljeća«, otegnuo se. Neke su točke optužnice otpale kao i neki navodni članovi organizacije. Dio optužnice izdvojen je u tzv.»mini zločinačku«, gdje se dijelu optuženih sudilo za iznude i prijevare. Taj je proces međutim u siječnju ove godine završio oslobađajućom presudom po svim točkama optužnice, u čijem je sastavljanju sudjelovao i Ortynski. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Nezaposlenost je najveći problem hrvatskoga društva </p>
<p>Na ljestvici problema 78,5 posto hrvatskih građana na uvjerljivo prvo mjesto stavlja nezaposlenost, na drugom su mjestu niska primanja, a na trećem korupcija te potom kriminal / Pitanja kojima se bavi razvijeni dio svijeta, poput ekologije, ne zanimaju pretjerano Hrvate, kao ni ostale ispitanike na području jugoistočne Europe </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Uvjerljivo najveći problem Hrvatske danas je nezaposlenost, dok se etničkim problemima malo tko opterećuje, tvrde građani. Naime, upravo nezaposlenost kao najveći problem hrvatskoga društva označava 78,5 posto ispitanika, koji su u veljači sudjelovali u velikom Pulsovu istraživanju.</p>
<p>Riječ je o projektu pod nazivom Inicijativa za pravni razvoj jugoistočne Europe (The Southeast European Legal Development Initiative, SELDI), u čijem je fokusu praćenje korupcije na području zemalja pokrivenih Paktom o stabilnosti. Organizatori projekta bili su USAID i bugarski Vitosha Research, pri čemu je zagrebačka agencija Puls za njih obavila posao u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH). Osim rasprostranjenosti korupcije u Hrvatskoj i ostalim zemljama europskog jugoistoka, autori studije zanimali su se i za ostale probleme koji tište stanovnike sedam balkanskih zemalja.</p>
<p>Velik broj nezaposlenih, kojih je, prema službenoj evidenciji, u Hrvatskoj nedavno bilo više od 415.000, većina je hrvatskih građana i tijekom ispitivanja javnog mnijenja prošle godine proglasila glavnim problemom. No, dok je u veljači prošle godine na taj problem upozoravalo dvije trećine ispitanika, u veljači ove godine na njega ukazuje gotovo četiri petine ispitanika. </p>
<p>Premda Hrvatska ima najveće plaće među promatranim zemljama, na niska je primanja upozorilo 44,2 posto ispitanika. U veljači prošle godine na taj je problem upozoravalo 39,1 posto ispitanih građana. Tijekom samo jedne godine, dakle, problem primanja stanovništva skočio je s trećeg na drugo mjesto.</p>
<p>Kao treći po važnosti problem hrvatskoga društva građani su naznačili korupciju, na koju upozorava 41,1 posto Hrvata. U veljači prošle godine na korupciju je upozoravalo 41,7 posto ispitanika, što ju je svrstavalo na drugo mjesto rang-ljestvice hrvatskih nedaća. Na četvrtom se mjestu nalazi kriminal, na koji upozorava 30,4 posto anketiranih građana, dok ih je lani bilo 33,5 posto.</p>
<p> Na sve ostale probleme u društvu upozorava manje od 30 posto ispitanika. Tako se, primjerice, na siromaštvo i političku nestabilnost u veljači požalio podjednak broj građana, 28,7 posto. Zanimljivo je kako je u veljači prošle godine na siromaštvo kao na jedan od najvećih problema ukazivalo 31,6 posto građana, što je u koliziji s rastom broja ispitanika koji se žale na niska primanja, a politička je nestabilnost tada bila znatno manje izražena, jer se na nju žalio tek svaki peti ispitanik. Isto tako vrijedi istaknuti da je u padu broj građana koji se žale na visoke cijene: u veljači prošle godine na njih je kao problem ukazivalo 27,3 posto ispitanika, dok je godinu dana kasnije taj broj splasnuo na 18,4 posto.</p>
<p>Suprotno tvrdnjama, Hrvate najmanje opterećuju etnički problemi, a nisu pretjerano zainteresirani ni za ostala pitanja kojima se bavi razvijeni dio svijeta. Tako, primjerice, rezultati Pulsova istraživanja potvrđuju da se etničkom nesnošljivošću opterećuje samo 3,6 posto hrvatskih ispitanika, upola manje nego lani. Na probleme u sustavu zdravstvene skrbi ukazuje tek 8,9 posto ispitanika, sustavom obrazovanja nije zadovoljno 4,1 posto, dok je zaštita okoliša za građane očito najmanji problem, budući da na nju upozorava mršavih 3,5 posto ispitanika.</p>
<p>Visoka nezaposlenost posljednjih je godina izbila u sam vrh problema svih zemalja europskog jugoistoka. U svima s izuzetkom Rumunjske nezaposlenost je jedan od triju gorućih problema u očima građana, a u nekima od njih (BiH, Bugarska, Makedonija) i osnovni problem društva. U Albaniji i Rumunjskoj najveći je problem korupcija, u Srbiji siromaštvo i kriminal, a u Crnoj Gori (koju autori studije obrađuju zasebno) politička nestabilnost.</p>
<p> Zabrinjava nagli skok političke nestabilnosti i etničkih problema na rang-listi makedonskih nedaća. Ova su dva problema relativno visoko rangirana i u susjednoj BiH, a nisu zanemariva ni u drugim zemljama regije. Ipak, valja zaključiti kako i ovo istraživanje potvrđuje da gospodarski i socijalni problemi postupno sve više izbijaju u prvi plan.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Svjetska banka: Razvoj mogu diktirati samo domaći stručnjaci</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Uoči sastanka Razvojnog odbora MMF-a i Svjetske banke (Development Committee) 21. travnja u Washingtonu James Wolfensohn, predsjednik Svjetske banke, predložio je plan rada kojim bi se ubrzalo osmišljavanje i provedba učinkovitih razvojnih programa pomoći najsiromašnijim zemljama svijeta. </p>
<p>Wolfensohn polazi od rezultata summita u Monterreyu, na kojem je obnovljen konsenzus o potrebi poticanja razvoja u skladu s pretprošle godine prihvaćenim Milenijskim razvojnim ciljevima. </p>
<p>U Monterreyu je od Svjetske banke zatražena analiza dosadašnjih iskustava, te procjena uloge i učinkovitosti razvojne pomoći. Wolfensohn je u poruci članovima Razvojnog odbora istaknuo kako iz dosadašnjih iskustava proizlaze dvije osnovne poruke. Razvojni projekti i programi bit će uspješni samo ako je motivacija pristigla iz same zemlje u razvoju; ako ga vode domaći stručnjaci i ako je prilagođen uvjetima svojstvenim toj zemlji. </p>
<p>Zemlje u razvoju moraju »pripremiti tlo« kako bi razvojni programi namijenjeni smanjenju siromaštva bili što uspješniji. U tom je pogledu nužno postojanje dvaju osnovnih temelja. S jedne strane, neophodno je povoljno investicijsko ozračje, koje će potaknuti privatni sektor na ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. S druge strane, »ulagati« valja i u siromašne građane kako bi oni mogli u značajnijoj mjeri sudjelovati u društvenim događanjima i doprinositi gospodarskom rastu. Prije svega, valja poboljšati zdravstvenu njegu, omogućiti šire obrazovanje i društvenu zaštitu najsiromašnijih građana. </p>
<p>Opće osnovno obrazovanje jedan je od najvažnijih ciljeva Razvojnog odbora, a na ozbiljnost ovoga problema upućuje činjenica da više od polovice zemalja u razvoju nije u stanju građanima pružiti kvalitetno osnovno obrazovanje u minimalnom trajanju od pet godina. Iako u već uspostavljenom fondu za ostvarivanje ovoga cilja nedostaje nekih 2,5 do 5 milijardi US dolara, Wolfensohn je od Razvojnog odbora zatražio da odobri »ubrzani plan«. Prema tom planu, do lipnja 2002. bit će imenovano 10 zemalja u razvoju koje bi odmah dobile znatniju pomoć namijenjenu postizanju općeg osnovnog obrazovanja kako bi se u najkraćem mogućem roku ostvarili prvi pozitivni rezultati i tako promovirao čitav program.</p>
<p>Međutim, Wolfensohn je naglasio da poticaj gospodarskog rasta mora doći i izvana – najsiromašnijim zemljama treba osigurati pristup tržištima bogatih zemalja te im osigurati primjerenu i učinkovitu razvojnu pomoć.</p>
<p>Wolfensohn predlaže sedam područja na kojima bi se uz pojačane napore u krakom roku mogli ostvariti pozitivni rezultati. U prvom redu, Wolfenson kaže kako bi postojeću strategiju smanjenja siromaštva, koju su prihvatili čelnici zemalja u razvoju, trebalo iskoristiti kao temelj za osiguravanje nove pomoći donatora. Na taj način, lakše će se postaviti zajednički cilj i prihvatiti najbolji način za njihovo postizanje. Nadalje, potrebno je osigurati učinkovitiju primjenu i usmjeravanje financijske pomoći, primjerenu stvarnim potrebama – ne samo sredstava koja donatori već izdvajaju, nego i nedavno obećanih dodatnih 10-17 milijardi US dolara godišnje tijekom slijedeće tri godine.</p>
<p>Treće područje kojem Wolfensohn pridaje veliki značaj jest povećati iznos pomoći putem »Inicijative za prezadužene siromašne zemlje«, kako bi se osiguralo što hitnije i trajnije rješenje dugotrajnih dužničkih problema siromašnih zemalja. Četvrto, Wolfenson je naglasio da valja poduzeti potrebne korake kako bi krug pregovora u Dohi zbilja postao »razvojni krug«, tako da zemlje u razvoju, pogotovo one najsiromašnije, mogu iskoristiti prednosti koje nudi trgovina.</p>
<p>Osim toga, potrebno je veliki dio međunarodne suradnje posvetiti reforama i razvijanju institucija u zemljama u razvoju – dvaju preduvjeta za nastajanje povoljnog investicijskog ozračja. Šesto područje na kojem je potrebno poraditi jest potaknuti širenje globalnih javnih dobara, prije svega borbe protiv širenja bolesti kao što su SIDA ili malarija. I na posljetku, Wolfensohn je istaknuo da se učinkovitija primjena financijske pomoći neće moći postići bez veće suradnje i usklađenosti između međunarodnih institucija, agencija i donatora. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prekinuta osnivačka skupština Luke Dubrovnik</p>
<p>DUBROVNIK, 18. travnja</p>
<p> – Osnivačka skupština Trgovačkog poduzeća Luka Dubrovnik d. d., na kojoj je u četvrtak trebao biti usvojen Statut i izabrani novi članovi Nadzornoga odbora, odgođena je za idući četvrtak. To su predložili mali dioničari kako bi njihovi predstavnici te predstavnici Grada Dubrovnika do tada »zauzeli stav« o izmjenama i dopunama Statuta. </p>
<p>Stoga je prvi dio sjednice okončan tek jednoglasnim prihvaćanjem izvješća direktora Luke Cvijeta Cvjetkovića o provedenoj pretvorbi Društvenog poduzeća Luka Dubrovnik koje je, istaknuo je, relativno kasno ishodilo suglasnost za pretvorbu.</p>
<p>Podsjećamo, 46,19 posto društva, odnosno 6855 dionica vrijednih 2,7 milijuna kuna prodano Gradu Dubrovniku. Potpuno istu vrijednost HFP je prodao zaposlenim i ranije zaposlenim radnicima Luke. U toj je skupini 247 dioničara te je njima, zbog relativno male vrijednosti kapitala, maksimalno pripalo 30 dionica po osobi. Temeljni je kapital društva 31. prosinca 1999. iznosio 5,9 milijuna kuna, vrijednost je jedne dionice 400 kuna, a ukupna vrijednost društvenog kapitala 14.840 dionica. </p>
<p>Najvažniji, pak, financijski pokazatelji poslovanja Luke u prošloj godini kazuju da poduzeće nije zaduženo, da je lanjsku godinu završilo u plusu od 250.000 kuna, dok se za kraj ove godine očekuje dobit od 700.000 kuna. </p>
<p>Cvjetković je istaknuo kako bi rezultati vjerojatno bili i bolji kada bi najveći dužnici (Zagrebgradnja i Jadrolinija) podmirili svoje obveze, ali i kada bi se, dodao je, riješilo pitanje »nezakonitog smanjenja tarifa« koje je provela Lučka uprava, što je rezultiralo i nepotrebnim sudskim troškovima. </p>
<p>S tim u vezi Cvjetković je kritizirao i (ne)rad članova Upravnog odbora Luke koji se, kazao je, već 13 mjeseci nisu pojavili u Luci niti su održali ijednu sjednicu. Po njegovim riječima, poduzeće su napustili u trenutku kada su trebali odraditi najvažnije u vezi s poslovanjem, pretvorbom i odnosom s Lučkom upravom, a posebno tarifama, zbog kojih su, tvrdi on, nepotrebno umanjeni prihodi. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mađari bi među ulagačima rado vidjeli Plivu, Inu...</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Čelnici Mađarske i Hrvatske više su puta potvrdili ideju o uspostavi strateškoga partnerstva između dviju susjednih zemalja. To se partnerstvo ponajprije treba iskazati u gospodarskoj suradnji. A vjerojatno najveći doprinos toj suradnji dao je Sporazum o slobodnoj trgovini, koji je od početka ove godine donio potpuno oslobađanje od carina na industrijske proizvode iz tih dviju zemalja. Taj sporazum izvoznicima donosi bitnu prednost, koja će vrijediti do ulaska Mađarske u Europsku uniju te je stoga što prije treba iskoristiti.</p>
<p>To je izjavio dr. Tibor Sült, voditelj Mađarskog ureda za trgovinu u Zagrebu, u četvrtak na Zagrebačkome velesajmu, na otvorenju Mađarsko-hrvatskoga poslovnog skupa gospodarstvenika iz obje susjedne države, što je održan u sklopu mađarske kolektivne izložbe na proljetnim sajmovima. Sült je naglasio kako se, zahvaljujući Sporazumu o slobodnoj trgovini, što su ga prošle godine potpisali premijeri Ivica Račan i Viktor Orban, odmah ukidaju i carine za manji broj poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, za neke se ograničava maksimalna carina, a za treću se grupu carinske stope smanjuju za određene godišnje kvote. Preostale carine se godišnje smanjuju te će najkasnije do 2004. doći na razinu najvećih povlastica predviđenih Sporazumom.</p>
<p>Hrvatska mora smanjiti trgovinski manjak</p>
<p>Na tome je skupu međusobne gospodarske odnosno trgovinske odnose ocijenio i Zlatan Frölich, predsjednik Komore Zagreb, koja djeluje u sklopu Hrvatske gospodarske komore. Pritom je naglasio kako vrlo razvijeni međusobni odnosi napokon moraju prevladati fazu trgovine te omogućiti novi, viši oblik zajedničkih nastupa na treća tržišta, kao i zajednička ulaganja. »Za Hrvatsku je najvažnije da smanji veliki manjak u razmjeni s Mađarskom. Zato cijenimo i potičemo dolazak što više mađarskih turista na Jadran«, naglasio je Frölich.</p>
<p> Inače, glavni je organizator nastupa mađarskoga gospodarstva na ovogodišnjem proljetnom Zagrebačkom velesajmu od 16. do 20. travnja, uz Mađarski ured za trgovinu u Zagrebu, Mađarska agencija za poticanje ulaganja i trgovine (ITDH). Ovaj se put, u okviru kolektivne izložbe, na sajmovima industrijskih proizvoda, poljoprivrede i prehrane te turizma predstavlja 17 mađarskih poduzeća, većinom iz regije Srednja Mađarska. Njihovi su predstavnici nastupili na Poslovnome skupu, gdje su s predstavnicima 55 hrvatskih tvrtki razgovarali o strateškim ciljevima i smjerovima razvoja daljnje suradnje. Mađarski su gospodarstvenici rekli kako bi, među hrvatskim tvrtkama ulagačima u svoje gospodarstvo rado primili, uz Podravku, ponajprije Plivu i Inu. </p>
<p>Strateška područja infrastruktura i energetika</p>
<p> Pritom je naglašeno kako su najvažnija strateška područja gospodarske suradnje između Mađarske i Hrvatske razvoj zajedničke infrastrukture i energetike te također zajednički razvoj i korištenje Luke Rijeka. Valja podsjetiti da je početkom 2002. potpisan ugovor o zajedničkome ulaganju u Riječku luku. Naime, hrvatsko-mađarska mješovita tvrtka Ganz Port Rijeka d.d. dobila je koncesiju za gradnju silosa za žitarice. Mađari će u nju uložiti 28 milijuna američkih dolara te će svoj robni promet usmjeravati prema Rijeci.</p>
<p>Upravo i stoga najveću će ulogu dobiti modernizacija željezničke pruge Budimpešta–Zagreb–Rijeka te izgradnja, odnosno konačno dovršenje, vjeruje se do kraja 2004., autoceste u istome smjeru, kao i modernizacija graničnih prijelaza. I ovom je prigodom naglašena važnost suradnje u energetici. Podsjetilo se, naime, kako je još u studenome 1999. dovršena gradnja važnoga 400-kilovoltnog dalekovoda između Ernestinova i Heviza, koji spaja Hrvatsku ne samo s Mađarskom nego i s cijelim europskim elektroenergetskim sustavom.</p>
<p> Inače, robna razmjena između Hrvatske i Mađarske prošle je godine iznosila ukupno 287,2 milijuna dolara. Pritom je mađarski izvoz u Hrvatsku bio znatno veći, 227,3 milijuna dolara i porastao je 30 posto u odnosu na 2000., dok je hrvatski izvoz u Mađarsku iznosio samo 60 milijuna dolara i stagnirao je nakon velikoga skoka 2000. A tu je robnu razmjenu, prema pouzdanim procjenama, obavljalo oko 1300 mađarskih i oko 700 hrvatskih tvrtki. Vjeruje se da će se pod utjecajem Sporazuma o slobodnoj trgovini robna razmjena znatno povećati, osobito hrvatski izvoz, te znatno promijeniti struktura roba u razmjeni.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: Dionice Nokie izgubile 10 posto</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Nakon niza povoljnih kompanijskih izvješća ovoga tjedna, Nokia je u četvrtak razočarala tržišta – iako je u prvom tromjesečju ostvarila nešto veću dobit od očekivane, predstavnici finske kompanije upozorili su da će prodaja ove godine biti niža od predviđene. Osim tehnološkog sektora, ta je loša vijest uzrokovala i pad telekomunikacijskih kompanija, a protuteža je bio rast dionica banaka i naftnih kompanija.</p>
<p>Do poslijepodneva je većina europskih blue chip indeksa pala ispod vrijednosti zabilježenih u srijedu, osim londonskog FTSE 100 koji se ipak vratio na pozitivni teritorij – na 5270,4 boda bio je 0,4 posto viši. Frankfurtski DAX je pao 0,31 posto na 5302,17 bodova, jednako kao i milanski MIB 30 koji je dosegao vrijednost od 33,101 bod. Pariški CAC40 je pao 0,08 na 4593,04 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 pali su 0,27 odnosno 0,58 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice nagovještavali su pad indeksa nakon otvaranja newyorških burzi. Dan ranije, loši rezultati Boeinga i Pfizera nadvladali su optimističnu izjavu predsjednika Feda Alana Greenspana. Dow Jones je pao 0,78 posto na 10.220,78 bodova, a širi S 500 0,2 posto na 1126,09 bodova. Nasdaq Composite je izgubio 0,33 posto spustivši se na 1810,86 bodova.</p>
<p>Azijska su tržišta zabilježila blagi rast potaknuta Greenspanovim govorom, a tokyjski benchmark Nikkei 225 je dobio 0,3 posto dosegavši 11.575,73 boda.</p>
<p>Dionice Nokie su nakon izvješća pale čak 10 posto, povukavši za sobom i rivale Ericcson i Alcatel, koji su izgubili 6,5 odnosno 2,7 posto. Pad su zabilježili i proizvođači sastavnih dijelova za Nokijine proizvode – tvrtka Perlos pala je 6,6 posto, a Eimo 7 posto. </p>
<p>Izvješće Nokie potaknulo je i pad kompanija za mobilnu telefoniju. Britanski Vodafone je tako izgubio 4, a mmO2 3,5 posto. Francuski Orange je bio tek 0,45 posto niži. France Telecom je pao 1,7, a BT Group 1,2 posto, dok je Deutsche Telekom porastao 1 posto.</p>
<p>Među naftnim dionicama, Total Fina Elf je porasla 0,9 posto, a britanski BP i Shell 0,75 odnosno 1,7 posto. Royal Dutch je dobio 1,2 posto.</p>
<p>U bankarskom sektoru, francuska BNP Paribas porasla je 1,3 posto, a britanske HSBC i Royal Bank of Scotland 1,7 odnosno 0,7 posto. Nakon povoljnih rezultata švicarska farmaceutska kompanija Novartis dobila je 1,3 posto.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Smijenjena Uprava Brodosplita </p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> – Nadzorni odbor u četvrtak je opozvao Upravu Brodosplita, a u roku 45 dana raspisat će se natječaj za izbor nove. Prema riječima predsjednika Nadzornog odbora Kolje Grisogona, tako je odlučeno zato što je plan gubitaka splitskog škvera iznosio 36 milijuna kuna, a prema izvješću o prošlogodišnjem poslovanju gubici su se popeli na 346,8 milijuna kuna. Stara Uprava – generalni direktor Vinko Rosić, direktor Brodosplit brodogradilišta Milan Senjanović, financijski direktor Frane Donadini te član Uprave Mario Nazor – na svojim će funkcijama ostati do izbora nove kako posao ne bi »trpio«. Ostavke su najavili i članovi Nadzornog odbora, iako smatraju kako za gubitke nisu odgovorni. </p>
<p>»Odluka je sa šest glasova "za" i jednim suzdržanim donesena isključivo u interesu škvera, njegovih radnika, partnera i dobavljača«, rekao je Grisogono, ističući kako Brodosplit ima podršku Vlade za konsolidaciju te kako ima budućnost. Odluka je, rekao je Grisogono, »pokazatelj evolucije, a ne revolucije u splitskom škveru«. </p>
<p>Direktor Rosić odbio je novinarima komentirati odluku Nadzornog odbora, no svoj je stav, očekujući smjenu, iznio prije nekoliko dana. Tada je, podsjetimo, rekao kako je posrijedi politika i foteljaška kriza te kako dio lobija u Nadzornom odboru želi sjesti u upravne fotelje. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Gredelj i Bombardier čekaju natječaj za nagibne vlakove</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Zagrebačka tvornica željezničkih vozila Gredelj i kanadski Bombardier, jedan od najjačih proizvođača transportnih vozila na svijetu, sporazumjeli su se o zajedničkoj ponudi za 13 nagibnih vlakova koji bi se na hrvatskim prugama trebali pojaviti do kraja 2003., a za koje bi do kraja travnja Vlada trebala objaviti javni natječaj.</p>
<p>Gredelj i Bombardier surađuju od veljače na gradnji nagibnih vlakova za njemačko tržište, za koje se neki dijelovi proizvode u Zagrebu. Riječ je o ugovoru vrijednom 1,5 milijuna eura, potpisanom 1. veljače, koji se realizira.</p>
<p>U planu je da nagibni vlakovi voze prije svega prema hrvatskim morskim destinacijama Splitu i Rijeci, gdje se zbog konfiguracije tla na drugi način ne mogu postići veće brzine. Nagibna tehnologija omogućila bi i na tim prugama prosječnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 120 km na sat.</p>
<p>Bombardier planira i druge vrste suradnje sa zagrebačkim Gredeljem, što uključuje i zajednički nastup na trećim tržištima. Spremni su uključiti se i u realizaciju projekta zagrebačke gradske željeznice, kao i u opskrbu Hrvatskih željeznica katnim vagonima, kaže Bombardierov zastupnik Vinko Opić.(R. I.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Drastično povećane kazne za prometne prekršaje</p>
<p>Vozače koji u dvije godine budu dva ili više puta uhvaćeni da voze pod utjecanjem alkohola, suci mogu kazniti s 30 do 60 dana zatvora/ Od 68 mjera u sklopu provedbe SSP-a, koje su trebale biti provedene do kraja ožujka, 15 ih kasni, a najvažniji su među njima zakoni o azilu, manjinama i državnim potporama</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Mnogo strože kazne, zabrana upotrebe mobitela u vožnji, obvezno paljenje svjetala, nova pravila za mlade vozače te ukidanje obveznog pozivanja policije zbog nesreća s manjom materijalnom štetom, najvažnije su izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru. </p>
<p>»Od principa odmjeravanja kazne prema imovinskom stanju prekršitelja odustalo se zbog problema u dokazivanju imovinskog statusa«, objasnio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, jer u Hrvatskoj to nije moguće učiniti, kao u zapadnoeuropskim zemljama, uvidom u poreznu karticu. No zato suci neke novčane kazne mogu zamijeniti zatvorskom. Primjerice, vozače koji u dvije godine budu dva ili više puta uhvaćeni da voze pod utjecanjem alkohola, suci, umjesto novcem, mogu kazniti s 30 do 60 dana zatvora. </p>
<p>Od 68 mjera u sklopu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koje su trebale biti provedene od listopada do kraja ožujka, 15 ih kasni više od 15 dana, a najvažniji su među njima zakoni o azilu, manjinama i državnim potporama. Usprkos tomu ministar europskih integracija Neven Mimica je optimist i tvrdi da će Hrvatska zadani posao obaviti na vrijeme. Ipak, Mimica upozorava da je ova godina ključna za ocjenu vjerodostojnosti zahtjeva za članstvom, koji će Hrvatska podnijeti početkom sljedeće godine. Mimica je također najavio da će u suradnji sa stranim konzultantima uskoro biti dogovorena metodologija izračuna opterećenja proračuna zbog svake nove mjere ili zakona koji se donosi u sklopu provedbe Sporazuma s EU-om. </p>
<p>U saborsku proceduru upućen je i zakon o osnivanju sveučilišta u Zadru, u sklopu kojeg će djelovati Filozofski fakultet s oko 2800 studenata, Visoka učiteljska škola, Studentski dom i Znanstvena knjižnica.</p>
<p>Vlada je usvojila i izmjene Zakona o lukama u unutarnjim vodama, koji razdvaja upravljanje lukom od obavljanja komercijalnih djelatnosti u njoj. Upravljanje preuzimaju lučke uprave koje odobravaju obavljanje poslova koncesionarima. Lučke uprave će, među ostalim, brinuti o gradnji i održavanju kapitalnih infrastrukturnih objekata, a koncesionari će osiguravati prijevozno-prekrcajnu opremu. </p>
<p>Višestruko povećanje kazni jedna je od glavnih novosti novog zakona o sigurnosti prometa. Vožnja bez sigurnosnog pojasa kažnjavat će se, na primjer, sa 400 umjesto s dosadašnjih 100 kuna, a vožnja motora bez kacige s 300 umjesto 50 kuna. </p>
<p>Kazna za korištenje mobitela u vozilu je 500 kuna a sa 500 na 1000 kuna povećana je kazna za vožnju neregistriranog i tehnički nepregledanog vozila. </p>
<p>Ako se prekršaj u roku dvije godine ponovi dva ili više puta slijedi kazna od 2000 do 6000 kuna ili zatvor do 30 dana.</p>
<p>U nekim slučajevima, na primjer zbog vožnje pod utjecajem alkohola i droga, drastično je produljen i rok oduzimanja dozvole. </p>
<p>Vozači koji pijani skrive nesreću do sada su bez dozvole ostajali šest mjeseci a odsad neće smjeti voziti godinu dana. </p>
<p>Novost zakona je i stupnjevanje kazne u odnosu prema stupnju koncentracije alkohola u krvi. </p>
<p>Među rijetkim odredbama koje će obradovati 1,8 milijuna hrvatskih vozača je povećanje dobne granice važenja vozačke dozvola sa 65 na 70 godina te povećanje dopuštene brzine za autobuse i teretnjake na autocestama.</p>
<p>Pješacima bi, pak, život trebale olakšati odredbe poput one koja nepropuštanje pješaka koji je već stupio na pješački prijelaz kažnjava sa 600 kuna i jednim kaznenim bodom. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Do kraja godine dvadesetak žena okušat će se kao poduzetnice</p>
<p>Tri Dubrovkinje okušat će se u izradi suvenira, modnom dizajnu te popravljanju i iznajmljivanju skutera; svaka je dobila 10.000 bespovratnih kuna od Grada i Županije/ Mnogim budućim poduzetnicama teško je doći do kredita; naime, većina žena nema nekretnina (obično glase na njihove supruge) pa tako ni zaloga </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Neprofitna američka organizacija Star Network pokušava u osam gradova – Rijeci, Puli, Dubrovniku, Splitu, Varaždinu, Pakracu, Osijeku i Zagrebu – osnažiti žene poduzetnice. Cilj je, kroz forume, radionice i okrugle stolove, pronaći odgovor na pitanje što za sebe može napraviti nezaposlena žena i što sve treba učiniti da bi postala poduzetnica. Do kraja ove godine u nemirne poduzetničke vode, zahvaljujući Starovom programu ekonomskog osnaživanja žena, upustit će se dvadesetak žena. Prije početka turističke sezone tri Dubrovkinje počet će samostalne poslove. Riječ je o izradi suvenira, modnom dizajnu te popravljanju i iznajmljivanju skutera. Do kraja godine još barem 15 žena, većinom iz Istre, počet će samostalno privređivati. U Dubrovniku je radionice, na kojima su upoznate s pravnim i marketinškim aspektima te komunikacijskim vještinama, prošlo 27 žena. Nakon toga na natječaju su izabrane tri buduće poduzetnice, a svaka je dobila 10.000 kuna bespovratne pomoći od Grada i Županije. Komisija koja ih je izabrala pratit će njihov poslovni razvoj, ali i razmatrati nove projekte. </p>
<p>»Ta poticajna svota nije velika, ali je važno da su polaznice radionica shvatile da mogu same nešto učiniti za sebe, a ne samo čekati hoće li nešto učiniti Vlada, Sabor ili lokalne vlasti«, kaže Ivet Ćurlin, koordinatorica Stara za Hrvatsku. Napomenula je da je primjetan velik nedostatak samopouzdanja kod žena te da se mnoge zbog toga teže odlučuju upustiti u poduzetništvo.</p>
<p>Osim budućih poduzetnica, u program su uključene lokalne vlasti, nevladine organizacije, sindikati, gospodarska komora, zavod za zapošljavanje. Uključivanjem svih navedenih postiže se i bolja informiranost. Naime, u Staru su primijetili da većina polaznica ne zna gdje informaciju može dobiti. Također se izbjegava, inače učestalo, dupliranje programa. Često se, naime, događa da manje-više iste programe organiziraju dvije (a ponekad i više) institucija. </p>
<p>Za Ivet Ćurlin velika je nada nedavno usvojeni Zakon o poticanju maloga gospodarstva, jer »izrijekom spominje poticanje žena i mladih«. Te poticajne mjere trebale bi olakšati i pristup kreditima do kojih je mnogim budućim poduzetnicama teško doći. Naime, većina žena nema nekretnina (obično glase na njihove supruge) pa nemaju niti zaloga. </p>
<p>Razlog za pokretanje ovakvog programa odozdo, dakle, od lokalne zajednice jest taj »što se u programu ekonomskog razvoja može mnogo učiniti politikom malih koraka na lokalnoj razini«, ističe Ćurlin. </p>
<p>Program ima osigurana sredstva, većinom od američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) do 1. studenoga ove godine, a u Staru vjeruju da će mreža (buduće poduzetnice, lokalne vlasti, gospodarska komora...) omogućiti funkcioniranje ovog programa i u budućnosti.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>HDZ traži podatke o troškovima SDP-ovih slavonskih zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Afera s putnim troškovima koja je prošli tjedan u Hrvatskom saboru otvorena objavom troškova Branimira Glavaša (HDZ) koji je u prošloj godini naplatio više od 68.000 kuna putnih troškova, nastavlja se i ovoga tjedna. </p>
<p>Nakon demantija Jadranke Reihl-Kir (SDP), koja je u srijedu opovrgnula Glavaševe navode da je Sabor prošle godine na njezine troškove potrošio minimalno 80.000 kuna, Klub HDZ-a u četvrtak je od tajnice Sabora službeno tražio specifikaciju troškova četiriju SDP-ovih zastupnika. HDZ-ovci od tajnice Danice Orčić traže da im odmah, a najkasnije do petka u podne, dostavi točne i specificirane financijske pokazatelje troškova putovanja, hotelskog smještaja, dnevnica i drugih izdataka koje su u prošloj godini koristili SDP-ovi slavonski zastupnici Jadranka Reihl-Kir, Branislav Tušek, Sanja Kapetanović i Željko Malević. </p>
<p>Podaci su HDZ-u potrebni, navodi se u zahtjevu, kako bi ih usporedili s troškovima Branimira Glavaša koji živi na istoj udaljenosti od Zagreba kao i četvero SDP-ovaca. Uz to, HDZ-ovci traže od tajnice da ih izvijesti je li Glavaš lani imao i drugih troškova, osim putnih koji su objavljeni. </p>
<p>Međusobne optužbe zastupnika oko cifri koje su naplatili na račun raznoraznih troškova okončat će se tek objavom svih troškova saborskih zastupnika. No, iako je iz tajništva Sabora najavljeno kako će analiza troškova biti napravljena do kraja ovog tjedna, novinarima je u četvrtak rečeno da će to ipak biti početkom idućeg tjedna. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Vodama treba gospodariti s jednoga mjesta«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – »U sklopu preustroja državnih tijela, Vlada planira ukinuti samostalnu Državnu upravu za vode što nam posljednjih mjeseci stvara dosta problema u radu«, izjavila je u četvrtak v.d. ravnateljice te Uprave Jasna Daničić, na početku rasprave o integralnom upravljanju vodama u državama u tranziciji.</p>
<p>Prema Vladinu planu, dodala je, zaštitu voda preuzelo bi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, a korištenje voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p>No, ona smatra da gospodarenje vodama ne bi trebalo dijeliti u više državnih tijela. »Ne mora biti samostalna Državna uprava za vode ali bi svi poslovi vezani uz vode trebali ostati cjeloviti. Ako se provede najavljena podjela, trebat će mijenjati brojne propise, a nastat će i drugi problemi. Stanje će dodatno otežati to što sada treba donositi nove propise zbog usklađivanja s europskim pravilima«, kazala je Jasna Daničić.</p>
<p>Potom je dr. Slavko Bogdanović, istaknuti stručnjak Svjetske organizacije za vodno pravo, održao predavanje o integralnom upravljanju vodama u državama u tranziciji. Istaknuo je da je integralno upravljanje vodama posebno važno zbog održivog razvoja za koji se opredijelila i Hrvatska, a o njemu treba voditi brigu pri razmatranju i razvoju institucionalnih sistema upravljanja vodama. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ministarstvo prosvjete i sporta povlači iz škola 900 udžbenika</p>
<p>Ove školske godine istječe rok uporabe za 400 naslova, iduće godine za isto toliko / Za tri godine imat ćemo potpuno nove udžbenike, rađene prema novim kriterijima, kaže načelnik Odjela za udžbenike Krešimir Munk </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Od 1113 naslova školskih udžbenika i priručnika, gotovo svima istječe propisani rok uporabe u školama! Već ove školske godine rok trajanja istječe za više od 400 udžbenika i priručnika i to oko 130 u osnovnim školama, oko 100 u gimnazijama te oko 180 u strukovnim školama. Sljedeće školske godine rok istječe za također oko 400 udžbenika, a školske godine 2004./2005. iz uporabe će izaći posljednji »stari« udžbenici, njih oko 160, koji su imali trogodišnji rok uporabe u školama.</p>
<p>Osim onih kojima istječe »rok trajanja«, iz škola će se povući i udžbenici za koje se ustanovi da su u tri godine korištenja uspjeli pokriti manje od 10 posto škola.</p>
<p>»Ministarstvo prosvjete i sporta već tri godine odgađa slanje udžbenika na redefiniranje i automatski im produžava rok trajanja, zbog čega nas sad čeka velik posao«, kaže načelnik Odjela za udžbenike Krešimir Munk.</p>
<p>Kad mu istekne rok trajanja, udžbenik mora dobiti novo odobrenje, odnosno nakladnici i autori moraju ga preraditi i osuvremeniti žele li da isti udžbenik ponovno dobije odobrenje za puštanje u škole. Druga je mogućnost da se izda posve nov udžbenik. Hoće li se za tri godine u školama naći potpuno novi udžbenici ili će se osuvremeniti stari, ovisit će najviše o nakladnicima i autorima, pojašnjava Munk. Prema njegovu mišljenju, uvijek je bolje ići na izradu novog udžbenika novih autora.</p>
<p>U Ministarstvu očekuju da bi nakladnici u čitavom poslu mogli imati problema, jer će i u slučaju prerade postojećeg udžbenika zapravo morati izraditi posve novi. Naime, Vijeće za školske udžbenike pri Ministarstvu prosvjete izradit će u svibnju novi udžbenički standard koji će podrazumijevati smanjenje sadržaja i broja stranica udžbenika, manju opterećenost gradivom, a ujedno će se autorima dati veća sloboda, kakvu imaju autori udžbenika u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj...</p>
<p>»Više se neće moći dogoditi da imamo tri istovjetna udžbenika za isti nastavni predmet nego će se usporedni udžbenici morati razlikovati. Sad imamo slučaj da su neki usporedni udžbenici posve jednaki, samo se u jednom spominje Janica, u drugom Marica, a u trećem Katica. Nema svrhe da u nekoliko udžbenika postoje isti zadaci s neznatnim razlikama«, smatra Munk. To. međutim, ne znači da će se dosadašnji neograničeni broj paralelnih udžbenika smanjivati. </p>
<p>Čak i novi udžbenici, koji će u škole ući za tri godine, bit će podložni promjenama, ali neće morati prolaziti velike zahvate nego samo manje prerade. »To neće biti teško jer će novi udžbenici zapravo biti 'elastični' i spremni na promjene«, tvrde u Ministarstvu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U prva tri mjeseca 1428 kaznenih djela nasilja u obitelji</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Radi sprječavanja nasilja u obiteljima preporučuje se Vladi da razmotri moguće dopune Obiteljskog zakona kako bi se unijele odredbe o izvanparničnom postupku u slučajevima obiteljskog i kućnog nasilja radi brzog i učinkovitog kažnjavanja počinitelja. Zaključak je to zajedničke sjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbora za obitelj, mladež i sport, održane u četvrtak. </p>
<p>Kako je rekao predstavnik MUP-a Josip Strmotić, u zadnjih 11 godina porastao je broj nasilničkog ponašanja u obiteljima pa je tako u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 1428 takvih kaznenih djela. </p>
<p>Odbori su ocijenili ozbiljnim i pojave psihičkog i fizičkog maltretiranja djece i učenika osnovnih i srednjih škola na javnim mjestima od strane maloljetnih i mlađih punoljetnih osoba. </p>
<p>Stoga se od Vlade i nadležnih ministarstava traži odgovarajuće reagiranje i nalaženje učinkovitih rješenja. </p>
<p>Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku prihvatio je izvješće o provedbi Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara koji je donesen sredinom 2001. godine. Prema podacima koje je iznio zamjenik ministra graditeljstva, obnove i javnih radova Venko Ćurlin, u tijeku je obnova 24 kapitalna objekta u Vukovaru koju financiraju Županije i gradovi. Za njihovu obnovu potrebno je 158 milijuna kuna a do sada je u nju utrošeno 136 milijuna kuna. S obzirom da su donatori uplatili 77 milijuna, razlika je namirena iz državnog proračuna kamo će ih s vratiti, nakon što se prebaci novac dobiven prodajom zrakoplova pokojnog predsjednika Tuđmana. Također je u tijeku uklanjanje ruševina za što je utrošeno 5,2 od potrebnih osam milijuna kuna. Do sada je uklonjeno 117 objekata, a potrebno je još 200. Radi obnavljanja života u Vukovaru predviđene su i carinske povlastice, krediti za poduzetnike, stipendije za studente, obnova luke, otvaranje novih radnih mjesta i druge mjere. Odbor je započeo raspravu o zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim se predviđa da dio invalida postao može tražiti na otvorenom tržištu dok se javnom sektoru i poduzećima u pretežito državnom vlasništvu nameće obveza da zaposle invalidnu osobu. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Tražimo od Ortynskog da argumentira svoje optužbe«</p>
<p>Hrvatsko novinarsko društvo svjesno je slabosti našeg novinarstva, pri čemu senzacionalizam ubija profesionalizam, ali izjave bez argumenata smatramo odmaganjem, a ne objektivnom pomoći u nastojanjima da se sadašnji negativni trendovi zaustave, a eventualni medijski reketaši udalje iz struke, ističe se u priopćenju</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – »Državni odvjetnik u ostavci Radovan Ortynski za svoju je smjenu optužio i 'lobiranje u medijima, koje su smišljale i poticale osobe bliske organiziranom kriminalu'. Toj ničim potkrijepljenoj tvrdnji dodao je da 'organizirani kriminal ima svoje ljude u sudstvu, odvjetništvu, politici i medijima', te kako su 'neki novinari dobivali honorare kako bi ga javno diskreditirali'«, navodi se u četvrtak u priopćenju Hrvatskog novinarskog društva (HND) te poziva Ortynskog da, u skladu s elementarnom građanskom pristojnošću i profesionalnom obvezom, argumentira i na konkretnim primjerima dokaže svoje teške optužbe. </p>
<p>»Očekujemo«, navodi se u priopćenju koje je u ime Izvršnog odbora HND-a potpisao Gojko Marinković, »da će državni odvjetnik u razgovoru s Izvršnim odborom HND-a, na konferenciji za novinare, ili barem u dodatnom izvještaju koji je od njega zatražio Hrvatski sabor, pojasniti pozadinu svojih izjava koju do tada smatramo paušalnima i uvredljivima«.</p>
<p>»Istodobno, i u saborskoj raspravi, primjerice u istupu HDZ-ovog zastupnika Ljube Ćesića Rojsa i nekih drugih, bilo je nepotkrijepljenih tvrdnji i ocjena koje nisu primjerene tom visokom domu, pa i od zastupnika koji su iznosili tzv. tvrdnje tražimo da ih također dokažu«, kaže se u priopćenju. »Hrvatsko novinarsko društvo svjesno je slabosti našeg novinarstva, pri čemu senzacionalizam ubija profesionalizam, ali izjave bez argumenta smatramo odmaganjem, a ne objektivnom pomoći u nastojanjima da se sadašnji negativni trendovi zaustave, a eventualni medijski reketaši udalje iz struke«, ističe se. </p>
<p>»Radovana Ortynskog, ali ne samo njega, smatramo odgovornim što ni nakon godinu nakon spektakularnih hapšenja javnost nije saznala pravu istinu o navodnoj aferi Grupo, što ništa nije učinjeno na reviziji pretvorbe medija i sumnjivih privatizacija. Takvi i slični nerazjašnjeni slučajevi samo stvaraju još veću zbrku u našem medijskom prostoru u ova složena tranzicijska vremena«, zaključuje se u priopćenju HND-a.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>I Kranjec i Jakšić tvrde da su predsjednici suda</p>
<p>Milan Kranjec odbija predati dužnost, tvrdeći da ga je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović nezakonito smijenila / Lidija Jakšić izjavila je novinarima da je zgrožena ponašanjem suca Kranjca te opovrgla Kranjčeve tvrdnje da su razlozi njenog imenovanja rodbinske veze s nekim ministrima</p>
<p>VRBOVEC, 18. ožujka</p>
<p> – Ni u četvrtak nije uspjela primopredaja dužnosti između dosadašnjeg predsjednika Općinskog suda u Vrbovcu Milana Kranjeca i novoimenovane predsjednice Lidije Jakšić. Kranjec odbija predati dužnost, tvrdeći da ga je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović nezakonito smijenila. On tvrdi da je sudačko vijeće, kao jedinog kandidata za predsjednika vrbovečkog suda, predložilo njega, a ministrica je imenovala Lidiju Jakšić, dosadašnju sutkinju vrbovečkog Prekršajnog suda.</p>
<p>Spor je u Vrbovcu pokušao riješiti predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Božidar Rumenjak. No, otišao je neobavljena posla, rekavši da se na radnom sastanku problem nije riješio, pa predstoje daljnji pregovori. Lidija Jakšić izjavila je novinarima da je zgrožena ponašanjem suca Kranjeca, koji joj je odbio predati dužnost. Opovrgla je Kranjčeve tvrdnje da su razlozi njenog imenovanja rodbinske veze s nekim ministrima. Ustvrdila je da nije u rodbinskoj ni u bilo kojoj drugoj vezi s ministrima u Vladi, odnosno s Božidarom Pankretićem, na kojega se aludiralo.</p>
<p>»Kranjec se poziva na legalnost, a ne poštuje zakonitu odluku o imenovanju, čime narušava ugled sudbene vlasti«, rekla je Jakšić, dodavši da Kranjec u tome ima veliku podršku Vladimira Gredelja, predsjednika Udruge hrvatskih sudaca.</p>
<p>Potom je Kranjec s Gredeljem održao konfrenciju za novinare na kojoj je naglasio da se ne bori za fotelju, nego za dostojanstvo sudbene vlasti. Kranjec je ocijenio nedopustivim to što je ministrica dostavila odluku o imenovanju Lidije Jakšić njemu, a »on nije poštar koji će prenositi nečije papire«. Dosadašnji predsjednik vrbovečkog suda, u čemu ga podržava Gredelj, tvrdi da njegov mandat traje još dvije godine i da to proizlazi iz odluke Ustavnog suda.</p>
<p>»Zbog moga slučaja uzbunila se cijela Hrvatska. Ljudi zovu sa svih strana - iz Zagorja, Splita, Istre... i daju mi podršku«, rekao je Kranjec, dodavši da je upozoren da bi mogao biti likvidiran. Traži sastanak s ministricom Antičević-Marinović, no, budući da je ona u Beču, Kranjec je »svojom starom Felicijom spreman krenuti i tamo«, samo da se s njom sastane. On i dalje tvrdi da je Lidija Jakšić u rodbinskoj vezi s ministrom Pankretićem, jer je djevojačko prezime njezine svekrve - Pankretić.</p>
<p>Gredelj je rekao da dužnost odbija predati i dosadašnji predsjednik suda u Samoboru Josip Jambor, napomenuvši da je impresioniran Kranjčevom hrabrošću i da je optimist, jer ima informacije da su se neki ključni ljudi u Hrvatskoj uznemirili i spremni su preispitati odluke o nezakonitim imenovanjima. Ne dostavi li mu ministrica do ponedjeljka materijale sudačkih vijeća o imenovanjima sudaca, Gredelj će ih zatražiti sudski. On je rekao i to da će imenovanjem Lidije Jakšić biti previše sudaca u vrbovečkom sudu, a istodobno u zagrebačkom Općinskom sudu nedostaje 50 sudaca.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Ako se nastavi kršiti zakon, carinici će štrajkati«</p>
<p>ZAGREB, 18. trvanja</p>
<p> – Rok za donošenje podzakonskih akata temeljem Zakona o carinskoj službi istekao je 24. veljače, a ako Ministarstvo financija do 15. svibnja ne ispuni sve zahtjeve Carinskog sindikata Hrvatske, carinici će se početi spremati za veliki štrajk na početku glavne turističke sezone. Najavio je to u četvrtak predsjednik carinskog Sindikata Hrvatske Željko Popović, dodavši da će, bude li štrajka, za sve posljedice biti odgovoran isključivo ministar financija dr. Mato Crkvenac. Sindikat traži da se do sredine svibnja donese kolektivni ugovor za carinske službenike i namještenike te tri podzakonska akta - pravilnik o zaštiti na radu, pravilnik o beneficiranom radnom stažu i dodacima na plaću zbog specifičnih uvjeta rada te uredba o koeficijentima. Donošenjem tih propisa, carinicima bi, ističe Popović, porasle plaće u skladu s odgovrnošću koju ima ta služba. Prosječna plaća u carini sada je 2993 kune, što je 1000 kuna manje od prosjeka u državnoj upravi - 3900 kuna. Predsjednik URSH-a Boris Kunst je naglasio da je žalosno da samo najava štrajka može pokrenuti odgovorne u državnim ustanovama da nešto učine. »Ako ministar financija nema vremana baviti se donošenjem podzakonskih akata, neka nekoga ovlasti«, rekao je Kunst. Carinski sindikat još nije odlučio hoće li, bude li štrajka, to biti tzv. bijeli štrjak, da će carinici temeljito kontrolirati svako vozilo koje ulazi u Hrvatsku. B. O.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Socijalni partneri nisu usuglasili izmjene Zakona o radu</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Stručna radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca u četvrtak je završila pregovore o izmjeni Zakona o radu. No, nije se uspjela usuglasiti o spornim pitanjima - otkaznim rokovima, otpremninana i definiciji »malog« poslodavca koji može otpuštati bez razloga. Radna skupina analizirala je kočnice u primjeni Zakona te naznačila moguće korekcije, a o pitanjima o kojima nije postignuto suglasje odlučit će Gospodarsko-socijalno vijeće.</p>
<p>Kako saznajemo iz sindikalnih izvora, tri su socijalna partnera ostala na različitim pozicijama kad je riječ o otpremninama i otkaznim rokovima. </p>
<p>Vlada je čak izašla s još radikalnijim prijedlogom - da se u prijelaznom razdoblju od godinu dana otkazni rokovi i otpremnine smanje, a potom praktičku ukinu, izbace iz Zakona i prepuste kolektivnim ugovorima. Sindikati su to odbili, a prijedlozi poslodavaca idu od skraćivanja do ukidanja otkaznih rokova i otpremnina.(Lj. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sabor traži izvješće od Vlade: Tko je u institucijama blizak organiziranom kriminalu </p>
<p>Zastupnici nisu prihvatili izvješće Ortynskog / Glasovanju prethodila burna rasprava te zasjedanje Odbora za pravosuđe / Trconić: Ortynski je za svoj neuspjeh okrivio Vladu, sudstvo, policiju i medije, a te optužbe govore o njemu samom </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Sabor je u četvrtak većinom glasova odbacio izvješće o radu Državnog odvjetništva za 2001. godinu. No, tome su prethodile vrlo burne polemike, brojne stanke i sučeljavanja.</p>
<p>Iako su zastupnici u srijedu raspravili to izvješće, a u četvrtak na početku sjednice - u »nultoj« točki - trebali glasovati o njemu, cijelo jutro potrošeno je na odjeke izlaganja glavnog državnog odvjetnika u ostavci Radovana Ortynskog. </p>
<p>Isprovocirani neuobičajeno oštrim istupom Ortynskog koji je u srijedu sa saborske govornice optužio Vladu, policiju, sudstvo i medije za spregu s organiziranim kriminalom, već u četvrtak ujutro iza zatvorenih vrata sastao se Odbor za pravosuđe. To je ujedno bio razlog gotovo polusatnog kašnjenja zasjedanja. Nekoliko minuta nakon početka sjednice, pošto su pročitani zaključci Odbora, uslijedio je prekid na zahtjev HDZ-a. </p>
<p>Odbor za pravosuđe odbacio je izvješće Ortynskog. Prema riječima predsjednika Odbora Luke Trconića, posebno je neprihvatljiv usmeni dio izlaganja državnog odvjetnika u ostavci i »neodmjerene političke konotacije u njemu«. Za svoj neuspjeh okrivio je Vladu, policiju , sudbenu vlast i medije, na koje se najviše obrušio, što Odbor s indignacijom odbija, rekao je Trconić. Kako je istaknuo, takve optužbe najviše govore o Ortynskom samom. </p>
<p>Nakon stanke, Vladimir Šeks, predsjednik Kluba HDZ-a, zatražio osnivanje istražnog saborskog povjerenstva koje bi dalo odgovore na tvrdnje Ortynskog o sprezi organiziranog kriminala i vlasti. Tome se usprotivio Mato Arlović. U ime klubova SDP-a, HSS-a i HSLS-a, predložio je da se prihvate zaključci koji bi obvezali Vladu da u roku 30 dana Saboru podnese izvješće o organiziranom kriminalu i osobama koje su mu bliske. Pritom bi trebalo istražiti i mogu li te osobe ugroziti institucije pa i Sabor, kako upozorava glavni državni odvjetnik u ostavci. Tek nakon toga, bude li potrebno, osnovalo bi se povjerenstvo. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Priebe: Pravosuđe - najveći hrvatski problem u približavanju Uniji </p>
<p>Hrvatska još nema strategiju pravosudne reforme pa ne može iskoristiti novac EU-a, kazao je direktor opće uprave za vanjske poslove Europske komisije / EU primjećuje određeno oklijevanje Hrvatske da surađuje sa susjedima, istaknuo Priebe / Mimica: Svjesni smo što nas čeka u približavanju Uniji i zato više pažnje obraćamo nedostacima </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Hrvatska je napravila velik napredak u približavanju Europskoj uniji, no pred njom je još dug put. Najveći problem je stanje u hrvatskom pravosuđu, a do danas još nije napravljena strategija pravosudne reforme kako bi se mogao iskoristiti novac Europske unije za te namjene«, izjavio je u četvrtak u Zagrebu Reinhard Priebe, direktor opće uprave za vanjske poslove Europske komisije na međunarodnoj konferenciji o Hrvatskoj i EU »Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - od suradnje do priključivanja«.</p>
<p> Skup su zajednički organizirali Ministarstvo za europske integracije i izaslanstvo EK u Hrvatskoj. Na konferenciju su stigli i visoki dužnosnici EU iz Bruxellesa, koji su iskoristili boravak u Zagrebu i za razgovore s hrvatskim dužnosnicima. Prema neslužbenim najavama, poseban sastanak organiziran je upravo u Ministarstvu pravosuđa da bi se hrvatsku vlast potaknulo na što skorije i efikasnije reforme u pravosudnom sustavu. </p>
<p>Traži se pouzdanost i suradnja sa susjedima</p>
<p> Priebe je naglasio da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zemljama u regiji nudi perspektivu eurointegracija. Taj je dokument najveći i najopsežniji koji Unija nudi trećim zemljama. Prema njegovim riječima, Hrvatska će biti ocjenjivana isključivo po tome kako će ispunjavati odredbe Sporazuma.</p>
<p> »Ako se želite naći u klubu zemalja Europske unije, od vas ćemo tražiti da budete kredibilni i pouzdani«, istaknuo je Priebe, dodavši da je od izuzetne važnosti suradnja zemalja u regiji. Kad je riječ o pravosuđu, njegove strukturalne slabosti opasnost su za uspostavu zakona, vladavinu prava, a imaju i negativan učinak na povratak izbjeglica, ohrabrenje biznisa, a prouzročuju i nedostatak kredibiliteta države. Priebe je dodao kako »EU primjećuje određeno oklijevanje Hrvatske da surađuje sa susjedima«. »Ni jedna zemlja ne može ući u punopravno članstvo Unije ako nema stabilnosti u regiji. U tom procesu uloga političara u objašnjavanju tih načela je ključna«, poručio je. Kazao je da je siguran u hrvatske potencijale, no oni se moraju povezati s realnošću. </p>
<p>Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica ustvrdio je da se Hrvatska nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nalazi u presudnom razdoblju u kojem treba konkretizirati svoje usmjerenje k europskim integracijama. </p>
<p>Zagreb očekuje signal o daljnjem proširenju EU</p>
<p>Izvješće Europske komisije, kaže, šalje ohrabrujuću poruku da će se poštovati individualni pristup, što raspršuje sve strahove u pogledu regionalne sudbine država obuhvaćenih procesom stabilizacije. »Svjesni smo golemih napora koji nas očekuju u približavanju europskim standardima. Zbog toga više pažnje obraćamo na nedostatke nego na pohvale koje primamo«, istaknuo je. Uvjeren je da će EU nastaviti sa širenjem i nakon prvog vala proširenja. »To znači u praksi da je za Hrvatsku presudno da u deklaraciji pod danskim predsjedanjem potkraj ove godine Europska unija pošalje jasan politički signal za sljedeći krug proširenja«, rekao je Mimica. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Rusi žele naručiti brodove za svoju trgovačku flotu </p>
<p>Hrvatski predsjednik održao i predavanje u moskovskom Institutu za međunarodne odnose, a zatim otputovao u službeni posjet Kazahstanu / Bijele noći će se eventualno prodati Tjumenskoj naftnoj kompaniji</p>
<p>MOSKVA, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak je razgovarao s patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Aleksejem II. u moskovskom Danilovskom manastiru, poglavarovoj rezidenciji. Tim susretom hrvatski je predsjednik završio trodnevni radni boravak u Rusiji, a nakon toga otputovao u službeni posjet Kazahstanu. Posljednjeg dana boravka u Moskvi, Mesić je održao predavanje u Državnom institutu za međunarodne odnose o političkim prilikama u jugoistočnoj Europi i Hrvatskoj. </p>
<p>Na odlasku iz Moskve Mesić je novinarima izjavio da je izuzetno zadovoljan rezultatima svoga prvog posjeta Rusiji, a posebno razgovorima s predsjednikom Vladimirom Putinom. Mesić je uvjeren kako će to biti poticaj svestrane, ponajprije veće ekonomske suradnje dviju država.</p>
<p> Uostalom, s predsjednikom Mesićem u radnom posjetu Rusiji bili su ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministar gospodarstva Hrvoje Vojković te direktorica Janafa Vesna Trnokop-Tanta koji su odvojeno vodili pregovore s domaćinima. </p>
<p>Ministar Vojković vodio je pregovore u kojima je ruska strana izrazila da je spremna naručiti gradnju više brodova za svoju trgovačku flotu. Hrvatsko izaslanstvo u četvrtak je razgovaralo s domaćinima i o tome da se ubrza provedba dogovorenog projekta integracije naftovoda DružbAdria. Njime bi možda već do kraja ove godine trebala poteći ruska nafta do hrvatskog terminala u Omišlju na Krku, a zatim tankerima dalje prema Zapadu.</p>
<p> U četvrtak se Mesićevu izaslanstvu u Moskvi pridružio potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić koji je u ruskom ministarstvu energetike sudjelovao u razgovorima o naftovodu DružbAdria, ali i o prodaji Ininih naftonosnih polja Bijele noći u zapadnom Sibiru. </p>
<p>Nakon što su propali kupoprodajni pregovori sa Slavneftom, Ina i hrvatska strana dogovorile su se sada da se Bijele noći eventualno prodaju Tjumenskoj naftnoj kompaniji. Dogovoreno je da TNK kupi samo većinski paket dionica Bijelih noći te da se pregovori o toj kupnji moraju završiti u roku 60 dana. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vladi rok od 30 dana da izvijesti o djelovanju organiziranog kriminala</p>
<p>HDZ predložio osnivanje istražnog povjerenstva koje bi ispitalo navode glavnog državnog odvjetnika u ostavci Radovana Ortynskog; ocjenjuju nevjerodostojnim da Vlada dostavlja informacije o organiziranom kriminalu, jer drže da je Ortynski prozivanjem institucija vlasti koje su u sprezi s organiziranim kriminalom, neizravno prozvao i Vladu/ Arlović: Istragu je nemoguće provesti prije no što Vlada dostavi informacije o stanju kriminaliteta u državi </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Provokativni nastup Radovana Ortynskog, koji je u srijedu sa saborske govornice optužio institucije vlasti i medije za spregu s organiziranim kriminalom, inicirao je u četvrtak neočekivan nastavak 21. sjednice Hrvatskog sabora. </p>
<p>Nakon odbacivanja Izvješća o radu Državnog odvjetništva za 2001., Sabor je većinom glasova zadužio Državno odvjetništvo da u roku tri mjeseca izradi program mjera kojim će ostvariti pretpostavke za veću učinkovitost Državnog odvjetništva u kaznenom progonu počinitelja kaznenih djela u području gospodarskog i organiziranog kriminala, zloporabe opojnih droga, te ratnih zločina. </p>
<p>Sabor je većinom glasova prihvatio i prijedlog SDP-a, HSLS-a i HSS-a kojim se od Vlade zahtijeva da u roku 30 dana Sabor informira o stanju kriminaliteta i pravne sigurnosti u RH, a osobito o djelovanju organiziranog kriminala i osoba koje su mu bliske, koji ugrožava rad pravosudnog sustava, a može ugroziti, kako je rečeno i rad samog Hrvatskog sabora. Vlada bi u istom roku trebala predložiti i mjere kojima će se suzbiti djelovanje organiziranog kriminala i s njim povezanih osoba, osigurati djelovanje pravosudnog sustava i puna pravna sigurnost za sve građane. </p>
<p>To je rezultat vrlo žustre rasprave inicirane odjecima govora Radovana Ortynskog koji je, dojam je, žestoko »prodrmao« sabornicu. Dok klubovi SDP-a, HSS-a, i HSLS-a rješenje vide u obvezujućim zaključcima upućenim Vladi i hvatanju u koštac s organiziranim kriminalom u roku 30 dana, oporbeni je HDZ predložio osnivanje istražnog povjerenstva koje bi ispitalo navode Radovana Ortynskog. </p>
<p>HDZ-ovi zastupnici, poput Ljube Ćesić Rojsa i Ivana Penića, tražili su da Ortynski ili dokaže ili odgovara zbog svojih navoda o sprezi organiziranog kriminala i vlasti. »U suprotnom i sami sudjelujemo u prikrivanju kriminala«, rekao je Rojs. </p>
<p>HDZ-u nije vjerodostojno da Vlada dostavlja informacije o organiziranom kriminalu, jer drže da je Ortynski prozivanjem institucija vlasti koje su u sprezi s organiziranim kriminalom, neizravno prozvao i Vladu. </p>
<p>SDP nije protiv osnivanja istražnog povjerenstva, ali drži, rekao je Mato Arlović, da je istragu nemoguće provesti prije no što Vlada dostavi informacije o stanju kriminaliteta u državi. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zbog »čvrste ruke«, najviše se zamjera Račanu i Tomčiću</p>
<p>Za razliku od SDP-a i HSS-a, što pokazuju i događaji na političkoj sceni, neke stranke, kao što su HSLS i HDZ, ne uspijevaju uvijek obuzdati oštre unutarstranačke borbe koje obično isplivaju u javnost uoči unutarstranačkih izbora / Vrlo se malo zna u javnosti o izvorima stranačkog novca / Među najjačim strankama u Hrvatskoj, samo u HSLS-u predsjednik ima utjecaj na izbor najužeg vodstva stranke</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> – Koja je hrvatska stranka najdemokratičnija? Koliko je u strankama unutarnje odlučivanje i biranje vodstva demokratično i jesu li stranke transparentne pri prikazivanju svojih financijskih izvora. Kritičari hrvatske političke scene najviše prigovaraju strankama zbog partitokracije i ponekad samovoljnog odlučivanja jednog čovjeka, najčešće predsjednika stranke. Zbog predsjedničkog se autoriteta najviše zamjera predsjedniku SDP-a Ivici Račanu i predsjedniku HSS-a Zlatku Tomčiću, koji svoje stranke vode čvrstom rukom. Za razliku od njih, što pokazuju i događaji na političkoj sceni, neke stranke, kao što su HSLS i HDZ, ne uspijevaju uvijek obuzdati oštre unutarstranačke borbe koje obično isplivaju u javnost uoči unutarstranačkih izbora.</p>
<p>Predsjednici stranaka su, a to je propisano statutom svake pojedine, dužni obavještavati članove o tome što se događa, konzultirati se s njima o najvažnijim odlukama te zajednički odlučivati o strategiji prema ostalim strankama. O krupnim odlukama obično odlučuju najviša stranačka tijela, gotovo uvijek tajnim glasanjem.</p>
<p>Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, tvrdi da je njegova stranka najdemokratičnija. HDZ sve svoje visoke stranačke dužnosnike bira na stranačkom saboru, a oni se po vlastitoj volji, ako skupe dovoljno potpisa potpore, kandidiraju na željenu dužnost. U Statutu HDZ-a podrobno je riješeno biranje i razrješavanje visokih stranačkih dužnosnika, jer se na Glavnom saboru po propisanim pravilima biraju sva tijela stranke.</p>
<p>Od HDZ-ovog se mnogo ne razlikuje ni Statut SDP-a. SDP-ovci također na konvenciji, koja se održava svake četiri godine, biraju cjelokupno vodstvo - od predsjednika i Predsjedništva do Glavnog odbora, itd. tako da se svaki član može, ako ima potporu ostalih, kandidirati na bilo koju dužnost. Doduše, svih ovih godina, predsjednik SDP-a Ivica Račan za tu dužnost nije imao protukandidata, kao ni Zlatko Tomčić u HSS-u. Po sličnom principu rade i HSS-ovci. Na Glavnoj skupštini se bira predsjednik, uže Predsjedništvo od 12 članova te Predsjedništvo stranke od 87 članova i ostala tijela. Predsjednik stranke nema, kao ni u HDZ-u i SDP-u, nikakva utjecaja na izbor svojih najbližih suradnika, jer se oni biraju među članovima Predsjedništva.</p>
<p>Među najjačim strankama u Hrvatskoj, samo u HSLS-u predsjednik ima utjecaj na izbor najužeg vodstva stranke. U tom se slučaju radi o Malom vijeću, koje ima najviše 14 članova od kojih osam imenuje i razrješava predsjednik stranke. Ostali članovi najužeg političkog vodstva HSLS-a ulaze po ključu: u Malom su vijeću potpredsjednici HSLS-a - njih četvero, glavni tajnik i rizničar. Potpredsjednici stranke, kao i predsjednik, biraju se na Glavom saboru tajnim glasanjem. Malo je Vijeće ipak odgovorno Velikom vijeću, stranačkom tijelu koje ima 35 članova, koji se također tajnim glasanjem biraju na saboru HSLS-a.</p>
<p>Drugo je pitanje koliko najuža vodstva HDZ-a, HSS-a, HSLS-a i SDP-a, ali i ostalih stranaka, mogu utjecati na odluke predsjednika stranke, a koliko je u pitanju samo zadovoljavanje demokratske forme. Često se dogodi da predsjednici ad hoc odlučuju o ključnim pitanjima, pa predsjedništva njihovih stranaka samo budu izvještena o već donesenoj odluci. U pripremi su promjene Zakona o političkim strankama, no taj prijedlog neće (i ne može) ulaziti u unutarnje stranačko ustrojstvo. Intencija promjena tog zakona je transparentnije financiranje političkih stranaka u Hrvatskoj.</p>
<p>Istina je da se vrlo malo zna u javnosti o izvorima stranačkog novca. Spoznaje o tome ponekad uzvitlaju medijsku prašinu, ali nedovoljno da bi se pokazala prava politička volja za otkrivanje dobrohotnih stranačkih donatora. Međutim, ako Prijedlog zakona prođe sve propisane postupke, poliričke će stranke morati jasno i transparentno polagati račune javnosti o svome financijskom poslovanju.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Glas Koncila: Borba za vlast u HDZ-u potisnula skrb za opće dobro </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja </p>
<p> - »Događanja u našoj najvećoj političkoj stranci izazivaju zabrinutost većine onih kojima je stalo do općega dobra hrvatske nacije i države jer je borba za vlast u toj stranci potisnula skrb za opće dobro«, piše u najnovijem broju Glasa Koncila u redakcijskom komentaru »Zabrinjavajući procesi«. </p>
<p> »Ako su lideri u borbi za prestiž to i nametnuli na dosadašnjim stranačkim skupovima na nižim razinama, još nije prekasno da delegati stranačkoga sabora stave stvari na svoje mjesto«, ocjenjuje list. </p>
<p> Smatra da je na delegatima sabora povijesna odgovornost ne samo za budućnost te stranke, nego i za dobro hrvatske nacije i države. </p>
<p> »Oni bi, naime, trebali biti svjesni da će svaka njihova pristranost, osim one za dugoročno dobro hrvatske nacije, biti izraz njihove potkupljenosti, korumpiranosti, ucijenjenosti ili zaslijepljenosti - a sve je to protiv Hrvatske i protiv hrvatske bolje budućnosti«, piše u komentaru. Glas Koncila smatra da bi samo novi časni ljudi s isključivo časnim namjerama, izabrani u posvemašnjoj osobnoj slobodi svakoga delegata i na stvarno demokratski način, mogli buditi nadu u bolje hrvatsko sutra. </p>
<p> »Hrvatska u ovom povijesnom času nužno treba stvarno zdrave, poštene, sposobne, etičke, vjerodostojne i budućnosti okrenute političke snage, a dosta joj je boraca za vlast, privilegije, utjecaj, moć, osobne ili skupne interese. Stoga je u najvećoj hrvatskoj stranci, posebno na delegatima, osobit povijesni čas za trijeznost, odgovornost i stvarni, a ne lažni patriotizam. Alternativa je produbljivanje zabrinjavajućih procesa«, ističe se u Glasu Koncila. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Svjedok Karić: Grandić je prvi pucao u civile</p>
<p>RIJEKA, 18. travnja</p>
<p> - »Vojska i civili stajali su jedni nasuprot drugih udaljeni oko 10 metara. Između njih, sa strane, stajao je Stjepan Grandić. On je prvi počeo pucati u civile, i to nakon što je vidio da jedna žena nekome pruža 'nešto bijelo', najvjerojatnije papir«. Rekao je to svjedok Milan Miki Karić, bojnik iz Gospića, koji je 1991. godine bio vojni policajac, na suđenju »gospićkoj skupini« u četvrtak. </p>
<p>Na upit sutkinje Ike Šarić je li vidio da još netko puca, Karić je odgovorio da nije, jer da je nakon pucnjave s kolegom vojnim policajcem Šimunovićem napustio Lipovu Glavicu, kamo su došli osiguravajući začelje kolone vozila. Kazao je da o svemu tome ne bi govorio ni prije godinu dana u istrazi da Grandić nije lagao. </p>
<p>Stjepan Grandić pitao je Karića smatra li da je on mogao spriječiti likvidaciju civila na Lipovoj Glavici, na što je ovaj uzvratio protupitanjem: »Tko je prvi pucao? Vi ili ja?«. Grandić je još pitao Karića zašto je nakon likvidacije uzeo od njega deke i naftu, na što je Karić odgovorio: »Ne znam o čemu govorite, vi ste bolesni«. </p>
<p>Grandić je kazao da misli kako je Karić sve svjedoke okrenuo protiv njega da bi skrio svoju krivnju te krivnju onih koji su bili s njim. Karić je još naglasio da svojim svjedočenjem štiti od kaznenog progona sve hrvatske branitelje koji su nazočili likvidaciji na Lipovoj Glavici. </p>
<p>Na pitanje sutkinje Šarić ne misli li, kao časnik Hrvatske vojske, da sve obitelji imaju pravo saznati kako su završili njihovi najmiliji, Karić nije odgovorio. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020419].
|
