NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020119].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207013 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Protiv sive ekonomije treba se boriti zajedno sa susjedima</p>
<p>Opredjeljenju hrvatske vlade da se energično obračuna sa sivom ekonomijom ne može se prigovoriti / No, za to je potrebna nepodijeljena podrška susjeda i nužno ju je čim prije osigurati / U protivnom, Hrvatska bi se mogla naći na udaru međunarodnih odredbi koje nameću obvezu ravnopravnosti u prometu energentima</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Službeno, u sjedištu Europske unije (EU) u Bruxellesu nitko se nije obratio hrvatskim diplomatima raspitujući se o nedavnoj odluci hrvatske vlade o zabrani cestovnog tranzita naftnih derivata. Najviše pogođene zemlje, Slovenija i BiH, najavile su niz poteza kojima žele internacionalizirati problem, tvrdeći da ih hrvatska odluka diskriminira. Neke su protumjere već poduzele.</p>
<p>Dogodi li se da se »hrvatski slučaj« zabrane cestovnog prijevoza naftnih derivata nađe na dnevnom redu sastanka Vijeća ministara EU-a u ponedjeljak, 28. siječnja, problem bi mogao postati mnogo veći nego što je sad.</p>
<p>Ne pronađe li se do tada neki »bezbolniji« način rješavanja nastalog problema sa susjedima, Vijeće ministara moglo bi poslati neugodnu poruku hrvatskoj vladi jer se, s motrišta EU-a, Vladina uredba može protumačiti suprotnom temeljnim načelima EU-a. EU zastupa načelo ravnopravnosti kao obrazac ponašanja. To znači da svaka zemlja mora prema drugima primjenjivati jednako stroge ili blage norme kakve primjenjuje i na sebe. Kao razlozi donošenja Uredbe u Zagrebu su navedena tri ključna problema: ekološki, pravosudni i krijumčarski.</p>
<p>Ekološki je problem relativno lako rješiv. Treba zabraniti cestovni prijevoz naftnih derivata (osim u gradskim i prigradskim područjima). To bi moglo značiti da cisterne s derivatima nafte ne bi više cestovnim putem stizale u Zagreb, Split, Osijek i drugdje, nego željeznicom ili brodovljem. Hrvatska ima pravo odlučivati o svojoj ekološkoj zaštiti, no obrazloženje da se uredba ne mora odnositi na domaće prijevoznike »jer su malobrojni i lako ih je nadzirat« neprihvatljivo je sa stajališta načela ravnopravnosti EU-a, kojem Hrvatska teži.</p>
<p>Dodatno je pitanje kako se sve to uklapa u opskrbu međunarodnih snaga stacioniranih u BiH. Hrvatska je logistička baza i pravac logističke potpore vojno-sigurnosnim snagama u mirotvornim operacijama u BiH i na Kosovu. Naše su luke glavne točke za ulaz i izlaz. Međunarodni vojni kontingent svakodnevno troši goleme količine naftnih derivata. Bilo bi korisno doznati pristižu li oni željeznicom ili cestom.</p>
<p>Napokon, tu je i SOFA, sporazum o statusu međunarodnih snaga u nas, koji je Hrvatska potpisala neposredno nakon Daytona, a redefiniran je nakon pristupanja Partnerstvu za mir (PfP). Tim su sporazumom definirane obveze o statusu međunarodnih snaga. Logično je pitanje: je li Vladina Uredba usklađena sa sadržajem tog sporazuma? U Europskoj uniji, kao i u susjednim zemljama, u ovom slučaju Sloveniji i BiH, nitko ne bi smio prigovoriti nastojanju hrvatske vlade da se obračuna sa sivom ekonomijom. Činjenica je da postoje registrirani slučajevi ulaska cisterni s naftnim derivatima iz susjedne Slovenije i lažni papiri o »izlasku« u susjednu BiH, a nafta je zapravo prodana hrvatskom ilegalnom tržištu derivatima. Činjenica i to da ima slučajeva u kojima je hrvatsko pravosuđe vrlo blago postupalo s carinicima koji su sudjelovali u toj raboti.</p>
<p>Ipak, u međunarodnim odnosima, to su slabi argumenti za zabranu tranzita naftnih derivata. U EU, kao i u hrvatskih susjeda, siva ekonomija je jedan od problema s kojim treba raščistiti svim raspoloživim sredstvima. Međutim, to ne uključuje diskriminaciju. Hrvatske diplomate u Bruxellesu netko bi mogao pitati: »Zar vi nemate boljeg mehanizma za nadzor zbivanja u vlastitoj zemlji od blokade granica?«.</p>
<p>Ujedno, nezadovoljstvo pravosuđem koje na posao vraća carinike osumnjičene za izdavanje lažnih dokumenata ne može biti podloga za odluke koje se tiču trećih zemalja. Mnogo je toga rješivo unutarpolicijskim i unutarcarinskim djelovanjem tijela nadzora. Kad to ne djeluje, dakle u nedostatku kvalitetnijih mjera, poseže za potezom koji vjerojatno ne može dati rezultat na dugi rok. Prije svega zato što je suzbijanje ilegalnog prometa naftnih derivata daleko lakše provesti u suradnji sa susjedima. Kad se u pripremi zaobiđe međususjedski dogovor, postavljaju se pitanja o bilateralnoj suradnji.</p>
<p>Opredjeljenju hrvatske vlade da se energično obračuna sa sivom ekonomijom ne može se prigovoriti. No, za to je potrebna nepodijeljena podrška susjeda i nužno ju je čim prije osigurati u zajedničkom interesu. U protivnom, Hrvatska bi se mogla naći na udaru međunarodnih odredbi koje nameću obvezu ravnopravnosti u prometu energentima. ></p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Lagumdžija: Prema BiH se ne može odnositi kako tko hoće</p>
<p>»Bosna i Hercegovina je država, a ne teritorij prema kojem se svatko može odnositi onako kako hoće«, rekao je Zlatko Lagumdžija, predsjedajući Vijeća ministara BiH, komentirajući odluku koju je Vijeće donijelo u četvrtak navečer. Riječ je o odluci o privremenim mjerama kojom se od nedjelje u ponoć zabranjuje uvoz nafte i naftnih derivata cestovnim prijevozom iz Hrvatske. Time se, kako je navedeno, anulira »diskriminatorska odluka susjedne Hrvatske«. No, Vijeće je spremno idućeg tjedna s hrvatskim predstavnicima pronaći rješenja za prevladavanje problema, na obostrano zadovoljstvo.</p>
<p>Ako se u idućih sedam dana ne postignu odgovarajuća rješenja, na snagu će stupiti privremena zabrana uvoza nafte i naftnih derivata proizvedenih u Republici Hrvatskoj, ili ako naftu reeksportira tvrtka sa sjedištem u susjednoj Hrvatskoj, kaže se u priopćenju Vijeća. Privremena se odluka ne odnosi na naftu i naftne derivate koji dolaze iz luke Ploče. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izdat će upute za provedbu ove odluke i u roku od sedam dana pripremiti odgovarajuće odluke o promjeni režima trgovine visokotarifnim robama. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bruxelles pojma nema </p>
<p>BRUXELLES, 18. siječnja</p>
<p> - Priča o zabrani tranzita naftnih derivata hrvatskim cestama još nije doprla do institucija Europske unije (EU) u Bruxellesu. A i da jest, to bi bio samo sitan incident nevrijedan pažnje ovdašnjih velikih igrača, sve dok se ne pokaže potreba da se događanja te vrste iskoriste u neke druge svrhe. Trenutno, potrebe za tim nema.</p>
<p>Dakle, za razliku od intenziteta galame u medijima i, naravno, manje i umjerenije u diplomatskim kanalima, sjevernije je apsolutna tišina. Hrvatskoj s bilo koje bruxelleske adrese nije formalno upućeno ništa - ni telefonski poziv, ni upit, ni zahtjev za pojašnjenjem, niti reakcija. Kuloari, koje se također osluškuje, jer su u pravilu važniji od službene politike, ne znaju ništa, iako nije isključeno da će baš njima početi kružiti prve konkretnije informacije. Formalno, spor je pitanje suverenih zemalja. Pokuša li se dići na višu, europsku razinu, može se pozivati na nekoliko obvezujućih dokumenata.</p>
<p>Prvi je tzv. Energetska povelja, dokument kojim se određuju pravila igre u energetici i koji, upotrijebi li ga pametan i vješt pravnik, pokriva i kamione - cisterne s naftom. Druga bi varijanta bila - ali u ekstremnom slučaju, ako se spor pretvori u rat - angažman Europske komisije u ime EU-a u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Komisija zastupa Unijine interese pri WTO-u i teorijski je moguće da stane na stranu Slovenije u ovom sporu, ocijeni li skupina povjerenika Pascala Lamyja da je predmet uopće vrijedan EU-pažnje.</p>
<p>Zločesti bi mogli dodati da se na terenu spora može ogledati i treći element, europska policija Europol, jer je do zabrane došlo više radi sprečavanja šverca negoli ekološke brige. A šverc je pojava od koje Unija dobiva osip i nije ga voljna tolerirati ni na prostoru svojih kandidata, kandidata za kandidate i onih trećih. Zagreb također mora dobro provjeriti sadrži li poglavlje o transportu iz prijelaznog Sporazuma sa EU-om konkretne obveze i u slučaju cisterni s naftom i može li se zabrana uklopiti u postojeći okvir. </p>
<p>Ukratko, u Bruxellesu ne znaju ništa, ili ne žele ništa znati, prepuštajući rješavanje spora lokalnim faktorima. Bruxelles će uskočiti u igru prijeđe li spor granice normalnoga i postane kronična smetnja. Ili će koristiti ovaj slučaj za bi pritisnuo Hrvatsku stranu kako bi se izvukli neki drugi ustupci, pomaci ili izmjene. Naravno, sve navedeno je još u sferi nagađanja i razmatranja »što će biti ako bude«. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U Zagrebu više od 2000 zahtjeva za »Čačićeve stanove«</p>
<p>Broj zahtjeva za »Čačićeve stanove« u Zagrebu se za samo nekoliko dana udvostručio / Svi koji zadovolje zakonske uvjete naći će se u programu društveno poticane stanogradnje, a uselit će se do kraja 2003. / Kupci odmah moraju platiti 15 posto predračunske cijene stana, a za ostali dio kreditiraju ih banka i država</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Dok je prvih pedesetak »Čačićevih stanova« u Varaždinu već pred useljenjem, broj zahtjeva za te stanove u Zagrebu u samo se nekoliko dana udvostručio. Kako saznajemo u zagrebačkom Gradskom uredu za upravljanje imovinom, do petka je zaprimljeno više od 2000 zahtjeva, a prijave i dalje stižu. Rok je, naime, sve bliži - natječaj je otvoren do 28. siječnja. U želji da se prijavi što više Zagrepčana, postupak je pojednostavljen - dovoljno je predati zahtjev ili ga do spomenutog datuma poslati poštom, a svi potrebni dokumenti donose se naknadno.</p>
<p>Iako se za prijavu na natječaj primaju i samo ispunjeni obrasci, građanima se preporučuje da prilože četiri glavna dokumenta o osnovnim zakonskim uvjetima da uđu na listu. To su dokazi o stalnom boravištu u Zagrebu, o kreditnoj sposobnosti, neposjedovanju vlastitog ili posjedovanju neodgovarajućeg stana, te dokaz o državljanstvu. No kako broj zahtjeva brzo raste, teško će se moći izbjeći redovi kad građani počnu donositi nužne dokumente.</p>
<p>Čini se da su u glavnom hrvatskom gradu ozbiljno shvaćene najave ministra Radimira Čačića da će se svi Zagrepčani koji zadovolje uvjete iz natječaja naći u programu društveno poticane stanogradnje (POS), dakle dobiti mogućnost da kupe stan. Gradnja tih stanova počet će za nekoliko mjeseci, a bez obzira koliko ih bude, tvrde u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva, bit će završeni do kraja 2003. godine.</p>
<p>Koalicijska vlast u Zagrebu odlučila je prihvatiti program POS-a i obećala da će, ako potražnja za stanovima bude veća, osigurati zemljište (još tri nove lokacije) na kojem će se moći izgraditi do 6000 stanova. Također, Grad se obvezao da će među prioritete uvrstiti i 300 stanova za potrebe Ministarstva obrane. No, svi koji zadovoljavaju uvjete u stanove bi trebali useliti najkasnije do kraja 2003. godine. Lista prioriteta, upozorili su na posljednjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu, odnosi se samo na vremenski redoslijed.</p>
<p>Upravo u Zagrebu i Splitu pokazat će se koliko je program »Čačićevih stanova« uspješan, jer se na te gradove odnosi oko 80 posto programa. U Zagrebu se već priprema izgradnja oko 700 stanova, u Španskom, Vrbanima i Dubravi. Prema grubim proračunima, ako se ostvare prognoze o minimalno 2500 stanova u gradnji, a čini se da hoće, u Zagrebu bi se zaposlilo više od 12.000 građevinara.</p>
<p>Poticani stanovi prodavat će se u obrocima, po zajamčenoj cijeni, najviše oko 850 eura po četvornom metru u kunskoj protuvrijednosti. Otplaćivat će se najviše 31 godinu, s kamatnom stopom od četiri do pet posto. Pod tim bi uvjetima prosječna rata za otplatu stana iznosila oko 170 eura. Kupci odmah moraju platiti 15 posto predračunske cijene stana, a za ostali dio kreditiraju ih banka i država. Budući da veličina stana ne ovisi samo o kupovnoj moći ili kreditnoj sposobnosti, nego i o broju članova obitelji, samac ne može kupiti stan veći od 50 četvornih metara, a četveročlana obitelj ne može uzeti stan manji od dvoipolsobnog. Za program društveno poticane stanogradnje u proračunu za 2002. godinu izdvojen je 131 milijun kuna. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Službenici odbijali, pa »na dušu građana« primali zahtjeve!</p>
<p>U predvorju Gradskog poglavarstva, na šalteru na kojem se predaju zahtjevi za kupnju »Čačićevih stanova«, u petak su se građani raspravljali sa službenicima koji nisu htjeli primati njihove zahtjeve, uz objašnjenje da su nepotpuni. U toj gužvi, nerijetko na rubu incidenta, od predaje zahtjeva odmah je odustalo više desetaka građana, a nemali broj je odbijen zbog »nepotpune dokumentacije«. Samo su najuporniji uspjeli predati zahtjev i obaviti posao.</p>
<p>»Nismo dali da nas vuku za nos, pratimo razvoj programa i o njemu znamo sve, pa i više od ovih službenika«, rekla nam je skupina Zagrepčana koja je prva uspjela stati »na kraj« službenicima. Priznali su da su tek nakon uzastopnog ponavljanja Čačićevih riječi da su za ulazak u natječaj dovoljna »četiri osnovna dokumenta« uspjeli predati zahtjev. »Kad smo ih uvjerili da zaprime zahtjev, službenici su nam rekli da to ide na 'na našu dušu' i dali nam potvrde o zaprimanju. Pa gdje toga ima?!«, pričali su. Za to je vrijeme druga skupina već zazivala gradonačelnika Milana Bandića i najavljivala dolazak ministru Čačiću. Službenici su potom počeli prihvaćati samo zahtjeve, bez popratne dokumentacije. I to je, kako se pokazalo, bilo moguće. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb se voli platonski ili nikako</p>
<p>Fadil Hadžić, novinar, komediograf i redatelj </p>
<p>Znam zašto volim Zagreb, ali više me zanima kako izgleda individua koja Zagreb ne bi zavoljela na prvi pogled.</p>
<p>Ovaj pitomi grad između Save i Sljemena (kažu da pravi grad mora imati brdo zbog kisika i rijeku ili more zbog opuštenosti) razvijali su i dograđivali kroz povijest neki mudri ljudi. Ne samo stari Zagrepčani, popularno zvani purgeri, nego i brojni doseljenici usavršavali su njegovu ljepotu i finoću ponašanja.</p>
<p>Tako je u 19. stoljeću, na Strossmayerov poziv, iz Njemačke stigao gospodin Herman Bollé (1845.-1926.), sin arhitekta koji je sagradio kölnsku katedralu. Zagreb ga je očarao i taj umjetnik rafiniranog ukusa ostao je pola stoljeća gradeći znamenite objekte, od Muzeja za umjetnost i obrt do Mirogoja, po mnogima najslikovitijeg groblja u Europi, s bogatom galerijom kipova i bista. Posljednje počivalište Zagrepčana u jesen je još ljepše, kad uz njegove visoke zidove od cigle prilegne crveno lišće. Mirogoj je na Svisvete hram gdje se tradicionalno njeguje moralni dignitet grada, gdje čisti grobovi, cvijeće i upaljene svijeće otkrivaju da bez iskrenog pijeteta prema pokojnicima i prošlosti nema ni budućnosti.</p>
<p>Mirogoj je sagrađen kad je Zagreb imao sto tisuća stanovnika i bio je za gradski budžet trošak danas ravan gradnji metroa. Obližnji, dodatni krematorij sagrađen je gotovo stoljeće poslije, nastavljajući Bolléovu ideju, modernijim oblikovanjem onih istih visokih zidova od cigle. Čini se normalnim, ali nije, jer bi neki drugi grad možda zaboravio na graditeljsku maksimu - da se ljepota nadograđuje na klasičnom iskustvu, a ne počinje se sve ispočetka, mode radi. </p>
<p>Zato uživam u Zagrebu, zbog tih kutaka prošlosti koje grad brižno čuva, kao i onaj meteorološki stup na Zrinjevcu (opet Bollé) ili Gornji grad, gdje jedino automobili daju do znanja da nismo u pretprošlom stoljeću. Po nekom nepisanom agramerskom zakonu živi se suvremeno, a osjeća i gaji aroma plemenite starine.</p>
<p>Možda bi neka visokopozicionirana budala sutra mogla predložiti da se posijeku visoke, srebrnaste platane na Zrinjevcu kako bi se sagradilo parkiralište, što bi bilo ravno terorističkom činu. Recite mi gdje ima takav grad gdje vas, kad doputujete, dočeka osobno kralj (Tomislav) i koračajući po zelenom tepihu (Zrinjevcu) stižete ravno u središte, na Jelačić plac. Taj plac je navek za puk ostao plac, iako su mu prolazni režimi mijenjali ime.</p>
<p>Svi koji su ovdje rođeni i oni koji su naknadno pristigli i udomaćili se moraju se, iz poštovanja prema mudrim graditeljima Zagreba, makar jednom na godinu upitati - što su, makar onako sitno, napravili da ovaj grad ostane ovako lijep i bude još ugodniji za oko i dušu. Moja malenkost osnovala je dva teatra (a pripremam i treći), da simbolički platim gradsku trošarinu, zahvalan Zagrebu na gostoprimstvu i nadahnuću koje mi svaki dan daruje. Kad mi zataje muze, odšećem na Cmrok, na onu brdovitu livadu gdje je običavao šetati Krleža s rukama na leđima, i ondje napunim praznu glavu novim gorivom.</p>
<p> Zagreb se voli platonski ili nikako. U njemu se brzo pomladiš ako prošećeš kroz prastaru Zagorkinu Tkalčićevu ulicu jer ondje klinci imaju svoj korzo i u prosjeku s njima ja ispadam gospon srednjih godina. Zagorki pružim ruku (bio sam u odboru za podizanje tog spomenika) i intimno joj šapnem: »Stara, sve više te cijene jer si bila najzagrebačkiji pisac!«</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U iduće četiri godine - 70 novih tramvaja</p>
<p>Zagreb do 2006. godine dobiva 70 novih i modernijih tramvaja / Uz nabavu tramvaja, ZET planira još četiri projekta modernizacije tramvajskog voznog parka, od kojih će neki biti realizirani još ove godine, najavljuje pomoćnik direktora ZET-a za tramvajski promet Damir Škrinjar</p>
<p>Prema najavama direktora ZET-a Juliusa Pevaleka, na zagrebačkim bi se tračnicama između 2004. i 2006. godine trebalo pojaviti 70 novih tramvaja.</p>
<p>U prosincu prošle godine ZET je raspisao međunarodni natječaj vrijedan 105 milijuna eura, prema kojem bi se za gradnju tramvaja trebao izabrati najpovoljniji ponuđač. No, gradonačelnik Milan Bandić svojedobno je najavljivao kako će tramvaje proizvoditi tvrtka CROTRAM, sastavljena od tvrtki Đuro Đaković, Janko Gredelj i Rade Končar, kako bi se na taj način pokušala zaštititi domaća proizvodnja.</p>
<p>Što će se dogoditi ako se na natječaj javi neka strana tvrtka s ponudom povoljnijom od ostalih domaćih, objasnio nam je Julius Pevalek.</p>
<p>- To je moguća situacija jer i u stranim tvrtkama postoje kvalitetni stručnjaci koji bi mogli osmisliti i prezentirati ponudu. Ako se to i dogodi, zakonom o opskrbi robama i pružanju usluga, koji je bio na snazi u vrijeme raspisanog natječaja, propisano je da i u tom slučaju dio proizvodnje na svojim leđima ponese jedna od domaćih tvrtki. Posla će, dakle, biti za sve, rekao je Pevalek.</p>
<p>Prema riječima pomoćnika direktora ZET-a za tramvajski promet Damira Škrinjara, novi tramvaji bit će moderniji i udobniji za vozače i putnike. </p>
<p>- Novi zglobni i klimatizirani tramvaji bit će niskopodni, u razini nogostupa, što će omogućiti povećanje brzine za 15 do 25 posto te veću fluktuaciju putnika, rekao je Škrinjar. </p>
<p>Osim što će putnicima vožnja biti ugodnija, vozači bi također trebali odahnuti jer će u takvim tramvajima biti zaštićeni od agresivnih putnika. </p>
<p>Projekt nabave novih tramvaja samo je jedan od pet projekata obnove tramvajskog voznog parka koji se planiraju već u prvom kvartalu ove godine, saznali smo od Škrinjara. </p>
<p>Uz nabavu novih tramvaja, planira se generalni popravak i modernizacija 50-ak tzv. čeških tramvaja.</p>
<p>Budući da će novi tramvaji biti moderniji od dosadašnjih, ZET namjerava rekonstruirati stanicu za prihvat i popravak tramvaja -remizu.</p>
<p>- Na tramvajima koji sada voze po gradu svi su uređaji ispod poda tramvaja. Na novima će sve biti na krovu, a u skladu s tim trebat će rekonstruirati radionice za popravak - instalirati nove mostiće, dizalice i kranove kako bi se omogućio popravak, rekao je Škrinjar.</p>
<p>Osim toga, nastavlja, planira se uvođenje novog sustava naplate prijevoza. Prema njemu, putnici bi karte kupovali na automatima postavljenim na tramvajskim stanicama, a bili bi postavljeni i novi automati za poništavanje karata na stanicama i u ZET-ovim vozilima. </p>
<p>Sva će tramvajska stajališta imati postavljene displaye na kojima će pisati koji tramvaj kamo vozi i kreće li prije onoga na susjednom kolosijeku. Takvi su displayi za sada, napomenuo je Škrinjar, postavljeni jedino na tramvajskom stajalištu u Dubravi i Dupcu, koji su nedavno rekonstruirani.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za čišćenje snijega pred svojim kućama odgovorni su stanari </p>
<p>Iako je Zimska služba dobrim dijelom očistila zagrebačke prometnice, pred ulazima, uzduž cijele fasade i na parkiralištima nekih zgrada još uvijek ima neočišćenog snijega. Svaka, posebice velika stambena zgrada, dužna je na oglasnoj ploči izvjesiti raspored prema kojem stanari čiste snijeg, a čega se mnogi u gradu ne pridržavaju.</p>
<p>Prema odluci o komunalnom redu, za stanare koji ne očistite snijeg predviđena je novčana kazna, kao i ako na pločnik ne postave letvice s upozorenjem da se snijeg i sige obrušavaju s krova. Stanari također snose odgovornost ako se netko, zbog neočišćena snijega, poklizne i padne upravo pred njihovom zgradom. Ozlijeđena osoba u tom slučaju može podići tužbu protiv stanara.</p>
<p>Prekršajna kazna zbog neočišćenog snijega za pravnu osobu iznosi od 500 do 2.000 kuna, a za građane od 200 do 500 kuna, a komunalni redar na licu mjesta za neočišćeni snijeg može naplatiti i kaznu od 100 kuna. Iz Gradskog stambeno-komunalnog poduzeća upozoravaju građane da se drže rasporeda čišćenja kako im eventualno naplaćene kazne ne bi dodatno povećale troškove.</p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Najavljeno produženje Zelenog spusta, uređenje Tomislavca i Doma izviđača...</p>
<p>Žiljak: Za kvalitetno umjetno snježenje Crvenog spusta treba još osam do deset umjetnih topova - »žirafa«, a za noćno skijanje rasvjeta / Najava produženja Zelenog spusta izaziva negodovanje stručnjaka zbog sječe šume koja bi uzrokovala eroziju tla </p>
<p>Prošla godina, pogotovo njezin početak, bila je u znaku najava velike revitalizacije Medvednice. Gradonačelnik Milan Bandić izjavljivao je da je »gradnja Skijaškog centra na Sljemenu jedan od najvećih prioriteta Zagreba«. Nakon prve faze umjetnog zasnježenja, privedene završetku potkraj prošle godine, a koja je obuhvaćala gradnju cjevovoda ispod skijaških staza kojima bi se novi topovi opskrbljivali vodom uz pomoć sagrađene pumpne i kompresorske stanice u podnožju Crvenog spusta, ove bi godine trebala početi druga faza umjetnog zasnježenja. Međutim, nedostaju spektakularne Bandićeve najave, kojemu je ove godine prioritet, očito, zadržati mjesto gradonačelnika. </p>
<p>Prema izjavi koju smo dobili od direktora Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drage Žiljka, ove bi godine završila gradnja postrojenja pumpne i kompresorske stanice u podnožju Crvenog spusta te se uredili kafić i WC iznad postrojenja. </p>
<p>- Za kvalitetno umjetno snježenje Crvenog spusta, koje bi jamčilo više od 100 dana skijanja na Sljemenu, trebalo bi kupiti još osam do deset umjetnih topova - »žirafa«, a za noćno skijanje postaviti rasvjetu, rekao nam je Žiljak. Nakon toga trebat će, po prioritetima, ići na zasnježenje ostalih skijaških staza, dodao je.</p>
<p>Žiljak je najavio i produženje Zelenog spusta, za 800 metara, za što je prošle godine predan zahtjev za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole. Najava ponovno stavlja na stranu upozorenja biologa, geologa i ekologa da bi sječa sljemenske šume i stvaranje novih otvorenih površina i livada na Medvednici izazvalo eroziju tla. Medvednica se, naime, kako pišu geolozi, nalazi na dolomitu i škriljevcu, koje od erozije zadržava upravo šumski pokrov - njegovo korijenje. Stoga na Medvednici i ima veoma malo prirodnih livada. </p>
<p>- Ove bi godine trebalo renovirati i jedini sljemenski hotel - Tomislavov dom, kako bi se podigla razina njegovih usluga na razinu hotela s tri zvjezdice, najavljuje Žiljak. Tomislavac bi, kaže, trebao dobiti bazen, sportsku dvoranu i druge nove sadržaje. </p>
<p>Međutim, dosadašnja ulaganja u Tomislavac nisu se pokazala opravdanima te je, zbog loših prihoda, promijenio već nekoliko vlasnika. Sredinom prošle godine Zagrebački planinarski savez neslužbeno je iz Poglavarstva dobio informaciju da je Tomislavov dom opterećen hipotekom u vrijednosti 60 milijuna kuna. Do danas to nitko nije opovrgnuo.</p>
<p>Dom izviđača također se planira urediti, pa bi trebao pružati apartmanski smještaj te dobiti mali bazen i saunu. </p>
<p>- Svi spomenuti planovi, o kojima će odluku donijeti Grad, nemaju smisla bez nove ZET-ove žičare te uređenja prilaza na skijalište sa zagorske strane Medvednice, i to iz Gornje Bistre, kaže Žiljak. </p>
<p>U drugoj fazi gradnje skijaškog centra Bandić je prošle godine najavio i gradnju još jednog umjetnog jezera na vrhu Medvednice, kod Vidikovca, kako bi se osiguralo dovoljno vode za umjetne topove. Međutim, izradu ekonomske studije, koja bi trebala pokazati opravdanost ili neopravdanost najavljenih ulaganja, kao i izradu nove studije utjecaja na okoliš, i dalje nitko ne spominje. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Za uređenje 50 prodajnih mjesta 1,5 milijuna eura</p>
<p>Vindija planira uložiti oko 1,5 milijuna eura u uređenje 50-ak prodajnih mjesta preuzetih od Zagrepčanke d.d. u stečaju, u kojima namjerava zaposliti još stotinjak bivših radnika propale mesne industrije, rekao je u petak direktor Vindija trgovine Saša Vojnović pri obilasku novouređenih Vindijinih prodavaonica, u čemu su mu se pridružili generalni direktor Vindije Dragutin Drk, gradonačelnik Milan Bandić i voditelj ureda Hrvatske udruge sindikata u Zagrebu Mario Iveković.</p>
<p>Prema Vojnovićevim riječima, Vindija je dosad otvorila 11 lokala i zaposlila 51 bivšeg radnika propale mesne industrije, a u natječaju o najmu javnih prostora bilo je navedeno kako će Vindija zaposliti ukupno 186 bivših radnika Zagrepčanke.</p>
<p> Međutim, neki su radnici odustali od natječaja i zaposlili se u drugim poduzećima. </p>
<p>Vojnović je napomenuo kako su radnici zaposleni u Vindiji zadovoljni primanjima i uvjetima rada, što je potvrdio i Mario Iveković, rekavši kako su njihova primanja sada veća nego ikad prije. Iveković je zadovoljan što se status bivših radnika Zagrepčanke počeo konkretno i dugoročno rješavati. U konačnici će se, procijenio je, zaposliti više od 186 radnika, koliko je bilo predviđeno, jer su neki od njih već počeli raditi u Sljemenu, dok će određeni broj radnika preuzeti Mirna iz Rovinja, koja ima ugovor s Vindijom.</p>
<p>Dodao je kako se u Zagrepčankinu samoposluživanju, lokaciji oko koje se potkraj prošle godine vodila velika borba, zaposlilo šest bivših radnika Zagrepčanke. </p>
<p>- Napokon imamo poslodavca s kojim možemo pregovarati, pa stoga apeliramo na Vindiju da još malo ubrza dinamiku otvaranja lokala jer radnicima uskoro istječu naknade sa Zavoda za zapošljavanje, apelirao je Iveković. </p>
<p>Dragutin Drk je ocijenio kako je Vindija ostvarila svoj osnovni plan jer će u lokalima Zagrepčanima biti ponuđeni svi proizvodi iz asortimana tvrtke, dok će se novi proizvodi predstavljati putem degustacija.</p>
<p> Ipak, Vindija neće otvoriti prodavaonice na nekim lokacijama zbog njihove nerentabilnosti.</p>
<p>- Imali smo sreću da se na natječaj koji je raspisao Grad javila Vindija. Neki radnici Zagrepčanke su se zaposlili i primat će plaće. Što je najvažnije, rekao je gradonačelnik Milan Bandić, dodavši kako je uspjeh postignut zahvaljujući suradnji Grada, Vindije i sindikata. </p>
<p>Nakon posjeta prodavaonici na Britanskom trgu 1, gradonačelnik je obišao još sedam novouređenih Vindijinih prodavaonica na Trgu bana Jelačića, Dolcu i u Vlaškoj ulici. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Isplata pomoći za umirovljenike</p>
<p>Isplata pomoći umirovljenicima za mjesec siječanj 2002., koju daje zagrebačko Gradsko poglavarstvo, počet će preko Hrvatske pošte u ponedjeljak, 21. siječnja.</p>
<p>Umirovljenici koji pomoć nisu primili na kućnu adresu moći će je dići u poštanskim uredima do 1. veljače ili do 4. veljače u ZAP-u, Avenija grada Vukovara 70, šalter 9. Nakon 4. veljače pomoć se za mjesec siječanj više neće isplaćivati.</p>
<p>Dvjesto kuna pomoći bit će isplaćeno samo onim umirovljenicima koji su, zaključno sa 31. prosincem 2001. godine, potpisali izjavu o ukupnim prihodima, izuzev osoba koje su nepokretne ili bolesne te su prijavile potrebu dolaska djelatnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dijaković: »Ugovor o zastupstvu postoji«</p>
<p>»Mogu samo ponoviti izjavu od četvrtka koja još uvijek vrijedi. Na temelju ugovora o zastupstvu između Magme i MTČ Zagreb d.o.o., koji apsolutno postoji, Magmin asortiman sasvim je legalno na prodajnom mjestu u Tomićevoj, i tu nema spora«, kratko je i bez dodatnih objašnjenja za Vjesnik izjavila Marija Dijaković, direktorica marketinga u Magmi.</p>
<p>Naime, na sjednici gradskog Poglavarstva u četvrtak raspravljalo se o davanju odobrenja poduzeću Međimurska trikotaža d.o.o. Čakovec da sklopi ugovor o zajedničkom zajmu s tvrtkom MTČ Zagreb. Budući da je u prodajnom prostoru u Tomićevoj 1 treća tvrtka, odnosno Magmin Turbolimač, na novinarsko pitanje o objašnjenju Srećko Ferenčak, HNS-ov član zadužen za upravljanje imovinom, izjavio je kako je Magma nezakoniti podzakupac poslovnog prostora u vlasništvu Grada. </p>
<p>Mišljenje smo potražili i s druge strane, a u Magmi smo saznali da ugovor s njima i MTČ-om postoji. Unatoč našem inzistiranju na iscrpnijim informacijama, ostali su pri svojoj kratkoj izjavi.</p>
<p>S. Pećinar Zahvaljujući medijima, Zagrepčani - manje padaju! </p>
<p>Nakon što su u petak prijepodne obradili samo četiri lakše ozlijeđena pacijenta, liječnici Klinike za traumatologiju u Draškovićevoj jednoglasno su zaključili kako se »Zagrepčani ipak manje prevrću«! Kažu kako takvo stanje, među ostalim, valja zahvaliti i medijima. Naime, u njihovim se napisima i televizijskim prilozima građani pravovaljano informiraju o tome gdje (ni)je zimska služba očistila prometnice, koje su ceste prohodne, gdje vreba opasnost od poledice...</p>
<p>Prema riječima dr. Petra Šegvića, šefa Poliklinke Klinike za traumatologiju, otkako su počele zimske vijavice, njihovi su djelatnici najviše posla imali prije otprilike dva tjedna, kada su u jednom danu obradili rekordnih - 56 Zagrepčana! To su najčešće bile zimske ozljede koljena, laktova, gležnjeva odnosno podlaktica i ramena. Traumatolozi su nam rekli kako su se ove zime više ozljeđivali mlađi Zagrepčani. Stariji su se, valjda, dodali su u šali, »naučili pamet prijašnjih godina«. </p>
<p>Kako meteorolozi sljedećih dana najavljuju zatopljenje s kišom, svi će pješaci, ponajprije bez žurbe, morati otvoriti »četvore oči« kako bi sigurno stigli do cilja. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Bandić i Kožić najavili sporazum o suradnji</p>
<p>Za mjesec dana Grad Zagreb i Zagrebačka županija potpisat će sporazum o suradnji u kojemu će biti uređeni načini buduće suradnje, rečeno je na zajedničkoj konferenciji za novinare Bandića i Kožića, održanoj u petak nakon njihovog sastanka.</p>
<p>Prema Bandićevim riječima, na sastanku je bilo riječi o prioritetima suradnje Zagreba i Zagrebačke županije - usklađivanju prostornih planova i gospodarskih strategija, zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom te usklađivanju prometa. Kožić je, pak, istaknuo dobru suradnju ureda i tijela Zagreba i Županije koja je prethodila sastanku te je izrazio nadu u bolju suradnju. Ovo je, naime, prvi službeni sastanak čelnika susjednih županija od njihove administrativne podjele, za što su obojica krivnju prebacili na politiku (ne)suradnje županijskih čelnika prije njih. Složili su se, također, kako je sastanak održan relativno brzo nakon Kožićeva preuzimanja vođenja županije. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Don Benzi s bivšim prostitutkama kod Berlusconija </p>
<p>RIM,18. siječnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U četvrtak popodne je talijanski premijer Silvio Berlusconi primio svećenika don Benzija, poznatog zaštitnika prostitutki. S njim su došle i dvije maloljetnice (Bugarke i Albanke ) koje su prije nekoliko godina prodane mafiji u Italiji za rad na pločniku. </p>
<p>Sedamdesetogodišnji don Benzi već više od četiri desetljeća, još od početka šezdesetih godina, pomaže nesretnim djevojkama koje kriminalne organizacije prodaju na talijanskim ulicama. Počeo je u Riminiju, poznatom ljetovalištu čije su ulice nakon zalaska sunca prepune noćnih radnica, najčešće strankinja.</p>
<p>Don Benzi je osnovao zajednicu koja daje smještaj hrabrim djevojkama koje odluče pobjeći od makroa. S gradskim ocima i karabinjerima dogovorio je formiranje posebnih ekipa za borbu protiv prostitucije. U samo jednoj godini uspio je s ulice povući 300 djevojaka, većinom maloljetnica. Razlog posjeta Berlusconiju je sve češće spominjanje mogućnosti otvaranja legalnih javnih kuća. U dvosatnom razgovoru sa predsjednikom vlade u vladinoj palači u Via del Plebiscito, don Benzi je iznio svoj prijedlog rješenja tog gorućeg pitanja. On drži da su najveći krivci klijenti jer bez potražnje ne bi bilo ni ponude, pa rješenje nije otvaranje kupleraja,nego strog kažnjavanje »klijenata,koji su glavni izvor zla«. Zabranimo sa jednim dekretom susrete i seks sa strankinjama koje se nude na ulicama, barovima, noćnim klubovima,« poziva novu vladu don Benzi. U dekretu nije spomenuo talijanske prostitutke, kojih je na ulici ostalo malo. U Italiji ima 50 tisuća prostitutki strankinja. Prosječna dob im je 24 godine. Talijanki je među prostitutkama samo 16 posto i to su najčešće djevojke na poziv koje za jednu noć zarađuju i po dvije tisuće eura.</p>
<p>Don Benzijeve pratilje, bivše maloljetne prostitutke čekale su ispred vrata premijerovog ureda i kraju razgovora pozdravile Silvia Berlusconija. Njihove životne priče su Berlusconija, kaže don Benzi, ganule do suza i on se obećao osobno angažirati u riješenju problema prostitucije. Prije odlaska je napisao dva čeka od po dvije i pol tisuće eura kao pomoć djevojkama za studij. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bankrotirala javna kuća za dame</p>
<p>WALDSHUT, 18. siječnja </p>
<p> - Prva javna kuća za žene u Europi bankrotirala je jer gošće nisu plaćale pružene usluge, priopćila je u petak njemačka policija.</p>
<p> U švicarskom selu Leibstadtu, pokraj granice s Njemačkom, početkom prosinca 2001. godine otvorena je javna kuća za žene u kojoj je pet mladića pružalo usluge gošćama.</p>
<p> Vlasnik javne kuće »Angels«, Clemens K. (31), kojeg je njemačka policija uhitila nakon što je pokušao stariji bračni par opljačkati prijeteći im plastičnim pištoljem, kaže da je glavna greška što usluge posjetiteljicama nije naplaćivao unaprijed. Naime, mladići su tražili novac tek nakon »usluge«, a dame bi obično platile onoliko koliko su smatrale da im je pruženo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Osiguranju na dodjeli Zlatnih globusa posebno sumnjivi - novinari </p>
<p>HOLLYWOOD, 18. siječnja</p>
<p> - Gosti na dodjeli Zlatnih globusa u nedjelju bit će pod pojačanim osiguranjem, koje će se uglavnom usredotočiti na »sumnjive« novinare. </p>
<p> Dok će nominirani glumci, voditelji i gosti morati proći kroz detektor metala, pretragu automobila i provjeru osobnih iskaznica, novinari će biti podvrgnuti mnogo detaljnijoj analizi. </p>
<p> Novinari su fotografirani i uzeti su im otisci prstiju. Provode se i istrage njihovih prošlosti, a izvori tvrde da je prošlost nekolicine njih prouzročila probleme pa su im odbijene akreditacije. Akreditacije se za većinu dodjela nagrada izdaju tjedan dana prije samog događaja. No, u ovom slučaju novinari svoje akreditacije moraju pokupiti na parkiralištu u nedjelju ujutro, odakle će zajednički biti prebačeni u hotel Beverly Hilton gdje će se održati dodjela nagrada. </p>
<p> Ulaz na zabave nakon dodjele - koje se ove godine također održavaju u Beverly Hiltonu - bit će nedostupniji no ikad prije. Porast osiguranja je posljedica terorističkog napada na SAD 11. rujna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Giorgiju Armaniju dosadio luksuz</p>
<p>MILANO, 18. siječnja</p>
<p> - Talijanskom modnom dizajneru Giorgiu Armaniju, koji dizajnira neke od najskupljih odjevnih predmeta, dosadio je luksuz.</p>
<p> »Luksuz mi se gadi«, izjavio je Armani nakon modne revije na kojoj je prikazana njegova nova kolekcija za muškarce očito inspirirana odjećom radničke klase, rudara i vojnika.</p>
<p> »Ovom sam se kolekcijom želim odužiti radnicima. Želim da mladi shvate da je današnji svijet umjetan, lažan. Moraju razumjeti da je apsurdno prostituirati se ili krasti samo kako bi si mogli priuštiti dizajnersku torbicu, bez koje misle da će biti nitko i ništa«, izjavio je Armani.</p>
<p> Upitan nije li i on pridonio toj opsesiji luksuzom, Armani je naglasio kako se, primjerice njegovi jeans proizvodi mogu kupiti i za 100 eura, te da ne moraju svi kupiti njegove 5.000 eura vrijedne kostime.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Mačak Garfield uskoro i na velikom platnu</p>
<p>LOS ANGELES, 18. siječnja</p>
<p> - Filmski studio »20th Century Fox« otkupio je prava na ekranizaciju stripa o mačku Garfieldu, psu Odieju i njihovom gazdi Jonu Arbuckleu. Ljubitelji navedenih likova imat će priliku junake animiranog filma vidjeti i na velikom platnu gdje bi se trebali pojaviti u CGI (Computer Generate Images) tehnologiji. Film će se snimati u produkciji Davis Entertainmenta, a scenaristi kompjutorsko animiranog filma su Joel Cohen i Alec Sokolow. </p>
<p>Film neće u cijelosti biti sniman u CGI tehnologiji, već će samo mačak Garfield i pas Odie oživjeti pomoću kompjutora. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Julio Iglesias postao djed</p>
<p>MIAMI, 18. siječnja</p>
<p> - Kći pjevača Julia Iglesiasa, Chabeli ovaj je tjedan rodila sina u bolnici Jackson MemorialHospital u Miamiju. Iglesiasov glasnogovornik Roberto Somoza izjavio je u petak da se majka i sin izvrsno osjećaju. </p>
<p> Novopečeni djed Julio Iglesias, koji je nedavno proslavio svoj 58. rođendan, nije bio prisutan unukovom rođenju jer je zbog snimanja novog albuma bio na putu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Catherine Zeta-Jones najbolje plaćena glumica u Velikoj Britaniji</p>
<p>LONDON, 18. siječnja</p>
<p> - Potpisivanjem ugovora vrijednog 75,6 milijuna dolara Catherine Zeta-Jones postala je najbolje plaćena glumica u Velikoj Britaniji. Riječ je o ugovoru prema kojem u slijedeće tri godine mora snimiti devet filmova, a za svaki će naslov lijepa supruga Michaela Douglasa, na račun spremiti 8.4 milijuna dolara. </p>
<p>U narednim sezona očekuje je snimanje filma »Greekfire«, u čijem je središtu ljubavna veza između Marie Callas i grčkog brodovlasnika Aristotela Onassisa, kojeg će odglumiti oskarovac Russell Crowe. U komediji »Intolerable Cruelty« partner će joj biti George Clooney, dok će se u naslovu »Smoke and Mirrors« pojaviti sa suprugom Michaelom Douglasom. U filmu »Monty« će joj se pridružiti legendarna Elizabeth Taylor, a očekuje je i snimanje nastavka filma »Zoro« u kojem će ponovono zaigrati pored Anthonyja Hopkinsa i Antonija Banderasa. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umrla najdeblja Turkinja </p>
<p>ANKARA, 18. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turkinja Hacere Temiz Pak (46), najvjerojatnije najdeblja žena u zemlji i svijetu, preminula je u petak u privatnoj istanbulskoj bolnici »Sultan«. Haceri, koja je imala 350 kilograma, u četvrtak je iznenada pozlilo, a u bolnicu je dopremljena uz pomoć vatrogasaca. Oni su je, naime, uz teške napore iznijeli kroz balkonska vrata zgrade u kojoj je stanovala. </p>
<p>Prema nalazima liječnika, Hacere koja je bila praktički nepokretna zbog goleme težine, patila je od mnogih tegoba. Unatoč izvanrednim naporima medicinskog osoblja Hacere je preminula. Tvrdi se da je smrt nastupila zbog nedostatka zraka. </p>
<p>S. Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Hoće li oživljena klupska scena vratiti publiku? </p>
<p>U devedesetima su netragom nestali »Kulušić«, »Lapidarij«, »SC« i »Jabuka« / Pretvoreni su u disko-klubove, ili potencijalne domove zdravlja, svojevrsnu inačicu butika s uvoznom robom / Slično se skoro dogodilo »Aquariusu« / Radilo se zapravo o namjernom urušavanju urbane kulture po mjerilima onih koji su preferirali ruralni atak / Na sreću, procvjetali su »Močvara« i »KSET«, mjesta s najzanimljivijom stalnom ponudom subkulturnih programa / »Tvornica« je kapacitetom i položajem u gradu gotovo savršen prostor za urbani melting pot najrazličitijih stilskih predznaka / Stvaranje prepoznatljivog trade marka i šireg spektra usluga jedini je način da se poharana klupska scena trajno osovi na noge</p>
<p>Najavljeni nastupi inozemnih izvođača koji nas u nekoliko mjeseci čekaju na zagrebačkim pozornicama toliko su brojni da izgledaju kao da su preuzeti s tuđega koncertnog kalendara: 25. siječnja - The Walkabouts, 12. veljače - Mission i 20. veljače Henry Rollins Band u Tvornici, 13. veljače Marizia i 3. ožujka Mostar Sevdah Reunion i Šaban Bajramović u Vatroslavu Lisinskom, gdje 8. i 9. travnja dolazi i Cesaria Evora. Najavljeni Afroman za 18. ožujka u Aquariusu odgođen je zbog naglog porasta cijene nakon nekoliko nominacija za Grammy. Čini se da su za takvu situaciju presudni neki organizacijski pomaci: tako kalorična ponuda nesumnjivo se događa zbog čvršće povezanosti domaćih promotora i prikladnih dvorana. </p>
<p>Najaktivniji domaći organizatori inozemnih nastupa Bina i zagrebačka Tvornica napokon su usuglasili ponudu, pa dva puta mjesečno nude nastupe koji su obično završavali u (neadekvatnoj) maloj dvorani Doma sportova. Kao lokacija na kojoj bi se ove godine trebala odvijati stalna ponuda inozemnih nastupa, Tvornica je kapacitetom i položajem u gradu gotovo savršen prostor za urbani melting pot najrazličitijih stilskih predznaka. </p>
<p>S druge strane, Vatroslav Lisinski, ionako poznat po »elitnim« nastupima namijenjenim publici koja voli sjediti na miru i uživati akademski, nakon Misije i Esme Redžepove, otkrio je toplu vodu i interes domaće publike za etno i world music izvođače, pa sada ponudu širi na barem jednomjesečna gostovanja toga tipa.</p>
<p>Problem s odgovarajućim koncertnim prostorima i inercijom domaće publike bio je možda najveća »rupa« u cijeloj priči o stalnoj koncertnoj ponudi »stranaca«: zapravo se činilo da postojeće i rijetke novoutemeljene dvorane i organizatori sindromom pogrešne raspodjele menija sami sebi potkopavaju izglede za uspjeh.</p>
<p> Ako se po jutru dan poznaje, predsezona nije završila nimalo optimistično: zatvoren prostor kluba Maraton u Španskom, nakon par ljetnih radnih mjeseci dokazao je činjenicu da je teško pridobiti naklonost publike, pa se bolja budućnost, čini se, može očekivati samo iz postojeće ponude - a ona je ionako pohabana višegodišnjim osipanjem »vaših« omiljenih mjesta iz mladosti.</p>
<p>U devedesetima su netragom nestali Kulušić, Lapidarij, SC i Jabuka. Ili su pretvoreni u disko-klubove, ili potencijalne domove zdravlja, svojevrsnu inačicu butika s uvoznom robom, po kojoj je jeftinije puštati glazbu s razglasa i zarađivati na šanku nego proizvoditi svoje programe. Slično se skoro dogodilo Aquariusu s paprenom cijenom ulaznica za automobile na Jarun. </p>
<p> Osim o netalentiranosti novih poduzetnika, radilo se zapravo o namjernom i otvorenom urušavanju urbane kulture po mjerilima onih koji su preferirali ruralni atak. Publika, spremna za prihvaćanje novoga, izgubila se negdje između, zajedno s praznim novčanikom i bezvoljnošću. </p>
<p>Viši troškovi pri organizaciji koncerta u Hrvatskoj nego u susjednoj Sloveniji najdrastičniji su primjer nekonkurentnosti ponuda iz Hrvatske i razlogu da se najveći domaći koncertni promotor Bina pred nekoliko godina odlučio potražiti »praznu livadu kraj Bregane«, premjestiti aktivnosti na teritorij dežele zbog manjih financijskih izdataka. Manji troškovi, veća platna sposobnost publike i opće »edukativno« stanje klubova, radija i publike gotovo da su najbliži nam recept protiv suše koja svako malo prijeti hrvatskim pozornicama.</p>
<p>Poučak je vrlo jasan: u cijeloj priči najvažnija je upravo stalna klupska protočnost novih izvođača i izravno upoznavanje publike sa suvremenom scenom i aktualnim svjetskim trendovima, u klubovima kapaciteta do tisuću-dvije ljudi, procesu presudnom za stalno »disanje« i pomlađivanje publike. </p>
<p>Usput su kod nas, na sreću, procvjetali Močvara i KSET, mjesta sa najzanimljivijom stalnom ponudom subkulturnih programa, redovitih nastupa inozemnih rock imena i brojnih događanja koja kulturu shvaćaju na prilično rastresit i suvremen način. Uz financijski jeftinija, ali artistički »skuplja« gostovanja alternativnih imena u KSET-u i Močvari, stalnu kopču s inozemnom ponudom još jedino drže izvođači kubansko/latino usmjerenja, predstavnici elektronike u Aquariusu, kao i uvijek solidna jazz/blues ponuda B. P. Cluba i pridruženih mu festivala.</p>
<p> Ukratko, stvaranje prepoznatljivog trade marka i šireg spektra usluga jedini je način da se poharana klupska scena trajno osovi na noge, što je šansa više i za stalni program inozemnih gostovanja. Jer, u vremenu kada je osviještenost publike narasla zahvaljujući potpunom, »umreženom« uvidu u događanja u inozemstvu, autorski programi, profilirana ponuda i »ciljana« ideja jedini su način za stvaranje potpunog paketa usluga i »prisiljavanje« publike na opetovani dolazak. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Disco svakodnevica</p>
<p>Unatoč vještoj teoretskoj pokrivenosti iz pera Silve Kalčić, Mezakov Discohome teško se može prihvatiti kao kreacija novih potencijalno iskustvenih svjetova / Iako ovim radom inscenira gotovo idealno okruženje uobičajene (malo)građanske udobnosti, potenciranje tema koje naznačuje video-snimcima u opreci je s blještavom površnosti cjelokupne instalacije</p>
<p>Kao što se dalo naslutiti iz njegovih prethodnih izložbi, Davor Mezak sve se intenzivnije odmiče od »klasičnoga« slikarstva kojim je započeo svoj likovni put te pristaje uz zavodljive, nadasve izazovne mogućnosti što mu ih pružaju video i instalacija. U najnovijem izdanju slika više nema, osim onih koje sami stvaramo ušavši u Mezakov kućni svijet određen proizvoljnim razumijevanjem svakodnevnoga. </p>
<p>Prostor galerije »Miroslav Kraljević« shvaćen je kao neutralna opna scene što, sudeći prema detaljima, podsjeća na moguću kućnu atmosferu jednako kao i scenografiju neke jeftine camp televizijske umotvorine. Dva naslonjača pred televizijskim ekranom namijenjena su promatranju scene snimljene za vrijeme pokušaja komuniciranja troje različitih ljudi.</p>
<p> Kauč, sjedište i naslon kojeg su prerađeni, postaje okvirom neke djetinje reminiscencije. Krevet s metalnim rešetkastim uzglavljima nemarno je ukrašen treperavim crvenim lampicama, pretvoren u pozornicu nekog hard-core pornografskog zbivanja preuzetog posredovanjem Interneta. U stankama koje su nam potrebne da bismo »prežvakali« tvrdoću scena Mezak je montirao kadrove kompjutorski generiranih slika koje se ponavljaju u gotovo identičnim vremenskim odsječcima.</p>
<p>Još nekoliko predmeta »iz svakodnevnog života« upotpunjuje Mezakov disco-dom: stara dječja kolica postala su vazom s električnim cvijećem, dok zidove ukrašavaju svjetleći znakovi zvijezde, upitnika i strelice, detalji koje je za ovu izložbu producirala Jasna Zastavniković. Malena disco-kugla sa stropa ujedinjuje scenu ovog neobičnog doma odsjajima što se raspršuju po prostoru, čineći ga banalnim, jeftinim i namijenjenim instant-zabavi. </p>
<p>Ljubavna žudnja, kojom se Davor Mezak bavio prije nešto više od tri godine, očitovala se bićima koja su istodobno egzistirala u oba spola. Prijašnja problematizacija egzistencijalnih rodnih principa u recentnom je izložbenom izdanju zamijenjena paušalnim procjenama ljudskih odnosa, komunikacije koja ne uspijeva bez rječnika, odnosno scenama sirovost kojih ne trpimo bez povremenih predaha. Unatoč vještoj teoretskoj pokrivenosti iz pera Silve Kalčić, Mezakov Discohome teško se može prihvatiti kao kreacija novih potencijalno iskustvenih svjetova.</p>
<p> Prije bih rekla da se radi o oslikavanju nemogućnosti suočenja (da li autorovih?) s drugačijim razinama od onih koje implicira taj nadasve malograđanski pretjeran prostor, u kojem ne osjećamo onu lakoću i neopterećenost svojstvenu disco-zbivanjima (ako ćemo lakovjerno povjerovati riječima pjesama u kojima DJ-i spašavaju naše živote, na primjer). </p>
<p>Struktura simulacije dnevne sobe krajnje je jednostavna, gotovo neopterećujuća, dok video-snimci intenzivnije posreduju umjetnikova iskustva. Komunikacija uspostavljena primarnom razinom srdačnosti kao i zaboravljena ugoda djetinjstva u opreci su sa spotovski režiranim »lizanjima« koja, dakako, u ovako zasnovanom ambijentu poprimaju drugačiju konotaciju no što bismo to na prvi pogled mogli zaključiti. Iako ovim radom inscenira gotovo idealno okruženje uobičajene (malo)građanske udobnosti, potenciranje tema koje naznačuje video-snimcima u opreci je s blještavom površnosti cjelokupne instalacije.</p>
<p> Pitanje je kako pojedinci doživljavaju disco-svijet - da li kao mogućnost relativno ugodnog odterećenja od svakodnevice ili kao medij ublažavanja traumi o kojima je daleko zanimljivije govoriti izravno. </p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Od istočne Europe do Srednjeg istoka</p>
<p>13. Trieste Film Festival - Alpe Adria Cinema od 18. do 24. siječnja / Retrospektiva Jerzyja Kawalerovicza - faraona poljskog filma / Bez hrvatskih filmova </p>
<p>TRST, 18. siječnja</p>
<p> - Filmski festival u Trstu, već 13 godina poznat pod nazivom »Alpe Adria Cinema«, odavna je napustio spomenute geografske granice prepuštajući se širim, primarno starojugoslavenskim, opcijama, te je sada bio otvoren kombinaciji srednjoeuropskog i mediteranskog filmskog kruga, ali i šire.</p>
<p> Tako danas okuplja filmove iz Srednje i Istočne Europe, od Rusije do Izraela, Gruzije i Poljske, sa svim njihovim specifičnostima. Ponajprije je riječ o suvremenim temama, autorskim traženjima identiteta, kulturnog izričaja, povijesti, migracijskih dilema i poslijeratnih trauma. Uz službeni program koji broji desetak filmova i program »Image« u koji su uključeni kratki igrani i dokumentarni filmovi, veliko zanimanje izazivaju popratni programi.</p>
<p> Prije svih onaj posvećen retrospektivi poljskoga redatelja Jerzyja Kawalerowicza s podnaslovom »Faraon poljskog filma«, a u povodu njegova 80. rođendana, koji će biti 19. siječnja, upravo u vrijeme festivala. Kawalerovicz je zajedno s Andrzejom Wajdom i Andrzejom Munkom bio pokretač takozvane »Poljske škole», režirao je 17 filmova, uključujući i posljednji, veliki spektakl, »Quo Vadis«, koji je remake glasovita američkog filma istoga imena.</p>
<p> No, najpoznatiji mu je film »Ivana, majka anđeoska« , koji ne samo što oslikava vrijeme i situaciju u kojoj je nastao, nego i način na koji se prema takvoj vrsti filma odnosila tadašnja komunistička cenzura. Bit će zato idealna prilika pogledati u Trstu originalnu verziju spomenutog filma, bez cenzornih škara ondašnjega režima. Tako će se stvoriti izgledi za nove analize i odnos prema redateljskom opusu umjetnika koji je nerijetko bio žrtva vlastitih autorskih poriva, okrenutih narativnim strukturama i žanrovskim specifičnostima.</p>
<p> »Orijentalni mjesec u Njemačkoj: Njemačko-tursko-njemačka kinematografija« naziv je posebnog programa u kojem će biti predstavljena posebna autorska kinematografija nastala od podrijetlom turskih državljana, nastanjenih, odraslih i školovanih u Njemačkoj. »Deutchlander« naziv je za Turke koji živa u Njemačkoj gdje čine najveću zajednicu stranaca u toj zemlji. To je posebno bilo naglašeno šezdesetih godina, kada su bili, prema svjetskim statistikama, najbrojniji »stranci« nastanjeni u nekoj zemlji.</p>
<p> Prvi tursko-njemački film nastao je krajem sedamdesetih, a onda je osamdesetih uslijedilo znatno više naslova na spomenute, u to vrijeme, vrlo aktualne teme, koje su se bavile dvama krajnostima, s jedne strane, getoizaciji i životom u potpuno izoliranim nacionalnim sredinama unutar strane zemlje, a s druge strane pokušaju urbane integracije u novo društvo i novu zemlju. Redatelji tih filmova su bili različitiog porijekla, neki su dolazili iz Turske, neki su odrastali u Njemačkoj, drugi su bili djeca mješovitih brakova rođena u Njemačkoj, neki su bili Nijemci zaljubljeni u turske djevojke ili oženjeni njima...</p>
<p> Ostaju zapamćena imena i filmovi redatelja kao što su Fatih Akin, Thomas Arslan, Tevfik Baser, Ayse Polat, Buket Alakus i Yuksel Yavuz. U sklopu ovoga festivalskog programa bit će prikazano deset igranih filmova te nekoliko dokumentarnih i kratkih filmova, a posebni dio bit će posvećen Fatihu Akinu.</p>
<p> Besumnje će jedan od najatraktivnijih programa biti onaj pod naslovom »Od Istočne Europe do Srednjeg Istoka: Razdvojeni duh suvremenog izraelskog filma«, koji će predstaviti odnos između židovske kulture i europskog društva. A u ovogodišnjem programu bit će predstavljeni izraelski redatelji koji potječu iz Istočne Europe, primjerice Gruzijci Pitchhadze i Koshashvili. </p>
<p>Zanimjivo, ali sasvim sigurno ne slučajno, jest da se u ovogodišnjim programima ne nalazi ni jedan film iz Hrvatske. Budući da je direktorica festivala Annamaria Percavassi prošle godine bila u službenom žiriju Festivala u Puli, dakle upoznata je s domaćom filmskom produkcijom, njezina odluka nije slučajna. I opravdana, jer prošlogodišnja hrvatska filmska produkcija nije bila kvalitetno spremna za odlazak u svijet.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Karikatura nestaje u hrvatskome tisku </p>
<p>Iako već duže vrijeme naši članovi, koji uspiju tu i tamo nešto objaviti, muku muče s honorarima, odsada više nemaju gdje niti objavljivati svoje radove. Pitamo vas otvoreno: jesmo li to zaslužili i ako jesmo - zašto?«, stoji u »Otvorenom pismu urednicima«, koje je Izvršni odbor Hrvatskoga društva karikaturista uputilo Hrvatskomu novinarskom društvu i svim novinama u Hrvatskoj. </p>
<p>Povod je pismu, koje potpisuju Nikola Plečko, tajnik HDK-a, i Ivan Šarić, predsjednik HDK-a, »teška situacija u koju je upala« ta profesija, te se objašnjava: »U zadnjih par tjedana primjetan je trend doslovnog nestanka novinske karikature u hrvatskim tiskovinama. Kao što vam je svima, vjerujem, poznato, prije više od mjesec dana ugašen je humoristički prilog 'Pomet' u 'Slobodnoj Dalmaciji', a od prije nekoliko tjedana i humoristička stranica 'Smijeh nije grijeh' u 'Večernjem listu'.</p>
<p> Hrvatsko društvo karikaturista, od svog postanka pa do danas, bilježi značajne rezultate po cijelom svijetu, gdje naši članovi redovito osvajaju nagrade na međunarodnim festivalima karikature, osvjetljavajući na taj način i obraz hrvatske kulture u cjelini.</p>
<p> Samo ove godine, Oton Otto Reisinger, živuća legenda hrvatske karikature, osvojio je desetak međunarodnih nagrada, a da nitko od vas novinara nije napisao niti retka o tome. Svojevremeno nam je jedna od urednica iz jednog od dnevnih hrvatskih listova, na pitanje: »'Zašto se radovi hrvatskih karikaturista tako slabo objavljuju u hrvatskim tiskovinama?«, odgovorila na slijedeći način: »Štedimo na papiru!«</p>
<p> Dakle, jedan od glavnih krivaca za katastrofalan odnos tiskanih medija prema hrvatskoj karikaturi je ŠTEDNJA! Dobro, tu činjenicu bismo još i mogli 'progutati' u svjetlu Vladine gospodarske strategije koja ide za tim da što više, kao društvo, štedimo na svakom koraku, ali zbog nekih drugih činjenica ne možemo se pomiriti s takvim izlikama. Vjerojatno se mnogi od vas sjećaju kako je jedan od vodećih dnevnih listova, krajem prošle godine, objavljivao kroz tri dana kako neki 'intelektualac' traži po Dinari svoju kozu, koju je netom prije s još jednim 'intelektualcem' nemilo zlostavljao, pa je ova jadna netragom pobjegla. I to svaki dan na pola strane!</p>
<p> Ljudi moji, pa zar je ovo naše društvo toliko otišlo k vragu da nam je mjerilo kulturne vrijednosti postalo dostizanje što većeg stupnja senzacionalističkog žutila umjesto njegovanje zapadnjačkih postulata javne kritike u koje se ubraja i KARIKATURA. Ovim ne želimo reći da i vani nema »žutih« članaka, koji privlače čitatelje, ali bar zbog njih ne trpi karikatura i ne štedi se jedino na njoj«, stoji u pismu, te se na kraju poziva urednike da »razmotre aktualnu situaciju u koju je upala hrvatska novinska karikatura, te da odgovore kako se taj problem može riješiti na obostranu korist«</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Grčka traži od Britanije povratak kipova </p>
<p>ATENA, 18. siječnja</p>
<p> - Grčka je priopćila u petak da će službeno zatražiti od Velike Britanije idućeg tjedna povratak mramornih kipova, uklonjenih iz atenske Akropole prije dva stoljeća, prije Olimpijskih igara 2004. »Već sam zatražio od predsjednika organizacije za izgradnju novog muzeja Akropole...da pošalje u ponedjeljak službeno pismo svomu kolegi po dužnosti u Britanskom muzeju«, rekao je novinarima grčki ministar kulture Evangelos Venizelos. »Vrlo smo blizu našeg cilja«, dodao je. Skulpture stare 2.500 godina nalaze se u Britanskom muzeju čiji je direktor izjavio ovog tjedna da nikad nije primio službeni zahtjev Grčke za njihovim povratkom. Grčka tvrdi da je lord Elgin, britanski diplomat, ilegalno uzeo 56 dijelova friza i 19 kipova iz Akropole, u Grčkoj poznate pod nazivom Partenonski mramorni kipovi, nakon što je podmitio otomanske dužnosnike. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izložba barokne tapiserije u Ljubljani</p>
<p>LJUBLJANA, 18. siječnja</p>
<p> - Narodna galerija u Ljubljani nakanila je da od vremena do vremena u slovenskoj metropoli predstavi manje poznate zbirke iz pokrajinskih muzeja, a prva takva izložba bit će otvorena u utorak, 22. siječnja, u 19 sati. Riječ je o izložbi »Ostavština rodbine Leslie na ptujskom gradu« koja prikazuje dragocjene barokne tapiserije iz sredine 17. stoljeća što su u stari ptujski grad dospjele iz neke druge velikaške rezidencije. Kao prvi muzej u realizaciji projekta Narodne galerije »Muzeji se predstavljaju« pozvan je Pokrajinski muzej Ptuj. To je prvi put da se rečene tapiserije iz ostavštine grofova Leslie prikazuju izvan ptujskoga muzeja, za koju prigodu su restaurirane. Izložbu prati kvalitetno pripremljena publikacija, ostvarena u suradnji s priznatim međunarodnim stručnjacima. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Međunarodna izložba »Keramički pehari 01«</p>
<p>SV. IVAN ZELINA, 18. siječnja</p>
<p> - Uoči Vincekova, kada se u kontinentalnoj Hrvatskoj odlazi u vinograd na tradicionalni običaj kićenja i rezanja loze, u ponedjeljak, 21. siječnja, u Galeriji »Sv. Ivan Zelina« bit će otvorena međunarodna izložba »Keramički pehari 01«, na kojoj sudjeluje 67 umjetnika iz 24 zemlje. Prije toga izložba je postigla uspjeh u Sv.Križu Začretju, Rabu, Zagrebu i Bjelovaru, a nakon Zeline bit će prikazana u još nekim mjestima. Na otvorenju izložbe u 18 sati govorit će Srećko Ljubljanović, poznati pisac o vinu. Izložbu je zamislio i ostvario istaknuti keramičar i kipar Hanibal Salvaro koji potpisuje i međunarodni projekt »Keramički tanjuri 2000«. Valja reći i to da obje priredbe djeluju ohrabrujuće, potiču nova stvaralačka stremljenja u suvremenoj likovnoj umjetnosti. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Duje Draganja sekundu i pol ispred svjetskog prvaka Ervina!</p>
<p>Naš plivač briljirao je u utrci na 50y slobodno, pobjedivši i ostavivši iza sebe aktualnog olimpijskog i svjetskog prvaka na 50 metara slobodno čak sekundu i pol </p>
<p>BERKELEY, 18. siječnja</p>
<p> - Duje Draganja nastavio je niz pobjeda na sveučilišnim natjecanjima u Americi. Pobjedi Berkeleya na gostovanu u Las Vegasu pridonio je pobjedom u utrci na 100 yardi slobodnim načinom (44.69), te pobjedama u obje štafete u kojima je plivao: 4x50y mješovito (1:30.10) i 4x100y slobodno (2:57.95). </p>
<p>Plivači s Berkeleya bili su uvjerljivi i protiv Sveučilišta Pacific na domaćem bazenu, a Draganja je briljirao u utrci na 50y slobodno. Pobijedio je sa 20.23, više od sekunde ispred drugoplasiranog, dok je aktualnog olimpijskog i svjetskog prvaka na 50 metara slobodno, Anthonyja Ervina (21.78) ostavio čak sekundu i pol iza sebe! </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Sigećani od nedjelje u Baškoj Vodi«</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca u četvrtoj su pripremnoj utakmici, protiv Mosora, ubilježili prvi neodlučeni rezultat. Prvi dvoboj protiv Mosora, kojeg su odigrali 12. siječnja, završio je 3-1 za Dragovoljac, no, u četvrtak su obje momčadi bile neefikasne, završilo je 0-0.</p>
<p>U subotu navečer »crno-plavi« sele u Bašku Vodu gdje će trenirati do 29. ovog mjeseca, a tada se vraćaju u Zagreb. Trener Simunić već je »srezao« momčad sa početnih 40 na tridesetak igrača, a posljednju selekciju uoči odlaska u Bašku Vodu učiniti će u subotu nakon utakmice protiv Sloge. U Bašku Vodu Simunić će voditi 28 igrača, ali nakon dogovora s predsjednikom Spajićem otpasti će još trojica. Naime, predsjednik je na uvodnom treningu naglasio da nakon priprema želi 25 igrača, uključujući vratare. Igrači koji nisu zadovoljili već su otputovali na druge destinacije, a oni mlađi su priključeni pripremama juniora, također u Baškoj Vodi.</p>
<p>Sigećani će u sljedećem razdoblju odigrati i tri utakmice s klubovima iz hercegovačke Premier lige, Zrinjskim u ponedjeljak, Posušjem u utorak i Širokim Brijegom u četvrtak. U planu je i uzvratna utakmica s Zrinjskim sljedeću subotu, a posljednju, ujedno i najbitniju, provjeru imati će posljednjeg dana priprema, 28. siječnja, protiv Dinama.</p>
<p>Ozljede su u dosadašnjem dijelu priprema izbjegavale »dragovoljce«, no prvi na listi ozlijeđenih je Božidar Mazorekić. On je obnovio staru ozljedu meniskusa te se vratio u Zagreb gdje će biti podvrgnut lakšoj operaciji.</p>
<p>Lj. Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk vraća 11 milijuna kuna</p>
<p>Hajduk se s Poreznom upravom Split, prema uputi Ministarstva financija, mora dogovarati o načinu vraćanja oko 11 milijuna kuna duga </p>
<p>SPLIT, 18. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka neće ići u Italiju, kako su planirali, odigrati prijateljsku utakmicu 26. siječnja protiv drugoligaša Coma, te će vjerojatno ostati dva dana duže na Hvaru, a potom će otići na Apeninski poluotok, gdje će 30. siječnja odigrati utakmicu protiv prvoligaša Parme.</p>
<p> I dok na Hvaru teku pripreme planiranim rasporedom, Hajdukova kancelarija rješava dokumentaciju ovosezonskih prinova Nina Bule i Vika Lalića. Bule je dobio dozvolu od svog japanskog kluba Gamba iz Osake za treniranje i igranje prijateljskih utakmica, ali ne i papire potrebne za potpisivanje ugovora. Lalić će, pak, biti posuđen Hajduku od njemačkog drugoligaša Oberhausena, a na Poljudu se čeka dozvola iz Njemačke za posudbu. Inače, Lalić igra samo za plaću, koja mu donosi 2500 eura mjesečno brutto. </p>
<p>Ovih dana poljudska administracija radi punom parom, pripremila je prijavu za pokretanje nagodbe koju zahtjeva Ministarstvo financija, a rok za prijavu je 23. siječnja. Hajdukova prijava će sigurno biti poslana do zadanog roka, a temelji se na Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa državi i izvandržavnim fondovima (zdrastveno, mirovinsko) za razdoblje od 1995. do danas. U ovu prijavu nagodbe ne spada nalaz Financijske policije, po kojoj je Hajduk državi dužan nekih 188 milijuna kuna, jer se oko tog nalaza vodi spor na Upravnom sud. Nakon 23. siječnja rok za dogovor načina vraćanja duga je mjesec dana, a Hajduk se s Poreznom upravom Split, prema uputi Ministarstva financija, mora dogovarati o načinu vraćanja oko 11 milijuna kuna. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zadrani još čekaju Musu</p>
<p>»Praktički, mi sad za svako mjesto u momčadi imamo dva rješenja i to kvalitetna, a želja nam je stvoriti pravu konkurenciju, ali i osigurati se od mogućih 'iskakanja'«, kaže sportski direktor NK Zadra Josip Bajlo</p>
<p>ZADAR </p>
<p> - Kako će izgledati nogometno proljeće u Stanovima, u koje će Zadar zakoračiti s 12. mjesta na ljestvici, i svega 18 osvojenih bodova, teško je predvidjeti. Očuvanje prvoligaškog statusa glavni je zadatak klupske uprave i struke, i na tome se radi punom parom, unatoč snježnom prekrivaču na travnjaku. Radno je i u klupskim prostorijama, slažu se papiri za registraciju novopridošlih igrača, za kojima se posegnulo u prijelaznom roku koji još traje.</p>
<p>- Morali smo posegnuti za tom mjerom jer nam se 18 bodova, koliko imamo, ne uklapaju u ranije zacrtani plan po kojem je momčad trebala sakupiti najmanje 23 boda da bismo bili spokojni u nastavku prvenstva. Naša je procjena da momčad iz prvog dijela nije jamstvo za ostvarenje cilja pa se dovođenjem pojačanja pokazalo nužnim, tvrdi sportski direktor Josip Bajlo. </p>
<p>Za ostvarenje cilja Zadar će se morati itekako namučiti, jer i pratnja, odnosno ugroženi klubovi, također razmišljaju kako ostati među elitom. Svi imaju neke svoje kalkulacije i kombinacije. </p>
<p>- Do kraja imamo šest utakmica u kojima smo domaćini i svakako računamo na te bodove iako će biti izuzetno teško zacrtano i ostvariti, ali se mora razmišljati i o kojem bodu sa strane. Nekih 33 ili 34 boda po našim kalkulacijama bilo bi dovoljno za 10. mjesto, što nam je glavni cilj. Uvjerenja sam da će trener Stanko Mršić na temelju provjerenih i kvalitetnih pojačanja napraviti dobru momčad i da ćemo na proljeće ipak dostići planirano. Kvalifikacije želimo izbjeći na svaki mogući način, napominje Bajlo. </p>
<p>S renoviranjem momčadi počelo se od vratara, otišao je Vladimir Balić, odnosno vratio se u Hajduk odakle je stigao mladi Hrvoje Sunara. Umjesto Miroslava Vukića, nekada prvog zadarskog strijelca, na toj će se poziciji pokušati nametnuti Dragan Blatnjak, došljak iz BiH. Vezni red kao jedno od najosjetljivijih mjesta popunjeno je dovođenjem iskusnog Faruka Ihtijarevića (BiH) i mladog Ivana Jerkovića (Hajduk), dok je obrana osnažena angažiranjem Dalibora Nedića i Slađenka Marića (oba BiH).</p>
<p>- Praktički, mi sad za svako mjesto u momčadi imamo dva rješenja i to kvalitetna, a želja nam je stvoriti pravu konkurenciju, ali i osigurati se od mogućih »iskakanja«. Dvanaest nemilosrdnih kola nas očekuje i moramo biti spremni na sve izazove, poručuje sportski direktor.</p>
<p>Vidljivo je da su mjesto u Zadru našli dvojica Hajdukovih igrača, a spominjao se i Igor Musa. Očito dobra suradnja dalmatinskih klubova je na djelu.</p>
<p>- Poklopilo se da u oba kluba rade ljudi koji imaju slične stavove, a zašto ne kazati da su Hajduku, kao nositelju kvalitete u regiji, potrebni prvoligaši Zadar i Šibenik, i suradnja s njima kao klubovima u kojima će svoju prigodu moći dobiti mladi i neafirmirani igrači. Kad je pak o Musi riječ, nije se radilo o ispraznim kombinacijama, štoviše, mi još uvijek čekamo hoće li on uspjeti izboriti svoje mjesto u Hajduku, otvoreno će Bajlo. </p>
<p>Nemilosrdnih 12 kola, kako kaže Bajlo, samo po sebi nameće pitanje mogućih igara izvan travnjaka. O nečem sličnom govorilo se i u prvom dijelu prvenstva. Imaju li te priče osnove? </p>
<p>- Mislim da još uvijek ima poštenja u našem nogometu, a sve te priče i pričice koje kruže okolo dosta su netočne. Dugo sam u nogometu, ima nekih sitnih stvarčica, ali ne onoliko koliko se priča. Također, vjerujem da će i sudačka organizacija poduzeti sve kako bi suđenje bilo na zavidnoj razini. Svima nam treba biti u interesu da prvenstvo završi regularno, bez repova, i da se ne blamiramo, ne samo u Hrvatskoj već i izvan naših granica, kaže Bajlo.</p>
<p>Kao jedan od rijetkih klubova Zadar nema problema s blokiranim računom što je jamstvo da će sve obveze prema igračima, HNS-u i ostalima biti uredno podmirivane. </p>
<p>Nisu nam veliki izdaci, a financijsku konstrukciju slažemo teško ali uspijevamo i nadam se da će tako biti i dalje. Ako igraču obećate jednu kunu, tu jednu kunu morate mu i dati, zaključuje Bajlo.</p>
<p>Zadar će u nastavku prvenstva predstavljati: vratari, Sunara i Rogić, uža obrana, Jurić, Nedić, Bogdan, Antolić, Mikulić, Zebić, Bilokapić, Marić i Tadić, vezni red, Butić, Jurjević, Surač, Amugi, Pintar, Gović, Ihtijarević, Jerković i Batur, napad, Zekić, Blatnjak, Pavlović, Bajlo i Čustić.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mašković peti na 100 metara leđno</p>
<p>PARIZ, 18. siječnja</p>
<p> - Ante Mašković osvojio je peto mjesto u utrci na 100 metara leđnim načinom na natjecanju Svjetskog kupa u Parizu. Mašković je isplivao rezultat 53.58, a pobijedio je Južnokorejac Sung Min sa 53.15. Mašković je imao peti rezultat i u jutarnjim kvalifikacijama, kada je plivao 54.78. U subotu Mašković nastupa u svojoj najjačoj disciplini, na 50 metara leđno. </p>
<p>Prvog dana natjecanja u Parizu američki plivač Ed Moses oborio je svjetski rekord na 200 matara prsno u 25-metarskim bazenima. Moses je tu dionicu isplivao za 2:04.37, što je za više od dvije sekunde brže od njegova prijašnjega rekorda postavljenog u Minneapolisu 2000. godine. Slovačka plivačica Martina Moravcova oborila je, pak, europski rekord na 100 metara leptir. U Parizu je plivala 57.09, tj. sedam stotinki brže od vlastitog rekorda postignutog prije točno godinu dana u Berlinu.</p>
<p>• Rezultati, 100m leđno: 1. Sung Min (Kor) 53.15, 2. Jevgenij Alešin (Rus) 53.22, 3. Eitan Urbach (Izr) 53.24... 5. ANTE MAŠKOVIĆ (HRV) 53.58...</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rađa i Cibona pred sudom!</p>
<p>Dobro upućeni tvrde da bi iznos koji će Rađa tražiti od bivšeg kluba mogao doseći čak 600.000 američkih dolara</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Još jedna »ljubav« završit će pred sudom. Dino Rađa će, naime, tužiti Cibonu! Stasiti Splićanin izgubio je strpljenje, te odmahnuo rukom na svaku daljnju pomisao o sporazumnom raskidu ugovora s bivšim klubom. </p>
<p>- Dosta je laganja i ignoriranja. Iznevjereni su svi dogovori. Posljednji rok za pronalaženje prihvatljivog rješenja bio je prošli petak, no sve do danas nitko iz Cibone sa mnom nije razgovarao. Sada više nemam strpljenja i odgovorit ću tužbom, rekao je Rađa.</p>
<p>Donedavni centar Cibone napomenuo je kako je bio spreman odreći se dijela Ciboninih obaveza, no sada mu je dosta svega i potražit će putem suda svaku ugovorom mu zajamčenu lipu, a upućeni tvrde bi iznos mogao doseći čak 600.000 američkih dolara! Rađa ne želi potvrditi tu informaciju, tek napominje da u Ciboni ne mogu više ništa učiniti kako bi ga odgovorili od rečene nakane.</p>
<p>Što se tiče Rađine buduće destinacije, posljednje informacije govore da izbornik slovenske reprezentacije, Slobodan Subotić, preuzima grčki Olympiakos, te da pod svaku cijenu želi sa sobom dovesti i Rađu. </p>
<p>Budući da je Rađa nekoč uspješno igrao za grčki klub, doista se ne čini nemogućim da se ponovno zaputi u Pirej.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibona prekida dobru seriju Celjana?</p>
<p>Trener Repeša »Laščane« opisuje kao najugodnije iznenađenje lige / Kasun trenira s momčadi, no još se ne zna hoće li ga Cibona angažirati</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - U 16. kolu Goodyear lige Cibona VIP u subotu u 20 sati u Košarkaškom centru Dražena Petrovića dočekuje Pivovarnu Laško. S obzirom da je riječ o ogledu trenutračno drugoplasirane i trećeplasirane momčadi, možemo zaključiti kako je riječ o derbiju kola, te pretpostaviti kako publika neće biti uskraćena za 40 minuta dobre košarkaške predstave.</p>
<p>»Laščani«, međutim, nipošto neće biti »lak zalogaj« za aktualnog hrvatskog košarkaškog prvaka. Naime. Ce- ljani bilježe pet uzastopnih uspjeha u dotičnom natjecanju, redom su pobjeđivali Split (100-94), Budućnost (92-72 na gostovanju), Triglav 108-73, Slovan (102-80 na gostovanju), te Krku (78-74 na gostovanju).</p>
<p>- Da, riječ je o protivniku koji se ne smije podcijeniti. Pivovarna Laško možda je i najugodnije iznenađenje u dosadašnjem dijelu natjecanja. Imaju vrlo dobro razrađen sistem igre, a odlikuje ih borbenost uz puno trke, opisao je protivnike trener Cibone Jasmin Repeša.</p>
<p>Strateg »cibosa« istaknuo je i kako Cibona mora dosegnuti pobjedu, posebice nakon što je u Goodyear ligi neočekivano posrnula u Tuzli i Širokom Brijegu.</p>
<p>Ipak, popularni »Jasko« i u ovaj će nastup morati ući sa spoznajom kako Cibona ima problema s bitkama ispod obruča. Ako smo ga dobro razumjeli, zadovoljan je onim što Mario Kasun prikazuje na treninzima, no hoće li 211 centimetara visoki 21-godišnji centar doskora odjenuti Cibonin dres, ne ovisi o njemu. Kasun se u četvrtak navečer sastao s čelnicima Cibone, no navodno Zrinjevac potražuje oko 200.000 dolara za otkup ugovora, što, priznat ćete, nije malen iznos za nekoga tko se praktički dvije godine nije bavio profesionalno košarkom. </p>
<p>Bilo kako bilo, Cibona na krilima posljednjeg uspjeha protiv Urala u Euroligi kreće u novi zanimljiv ogled. Potom slijedi kraća stanka zbog reprezentativnih obaveza, a onda je na redu Partizan. Predstavnici kluba ističu kako je Cibona već zasuta pozivima onih koji žele pod svaku cijenu u živo vidjeti taj dvoboj, te pozivaju navijače da u kupovinu ulaznicama krenu od srijede u »fan shopu«.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sampras i Henman prije svih</p>
<p>Amerikanac Pete Sampras i Britanac Tim Henman uspješno kroče prema drugom tjednu Australian Opena i predvode listu favorita nakon debakla nositelja</p>
<p>MELBOURNE/ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Debakl nositelja nikad prije viđen na »Grand Slam« turnirima prilično je utjecao na kladioničarske liste. Glavni favoriti 16,5 milijuna australskih dolara vrijednog Australian Opena već su oplakali poraze u premijernim dvobojima, iz »top 10« društva ostali su Britanac Tim Henman i Amerikanac Pete Sampras, Nijemac Tommy Haas i Rus Marat Safin. I dok malo tko vjeruje kako su Haas i Safin spremni za najveća iskušenja, svi vjeruju kako je nakon Wimbledona 2000. godine i posljednjeg trijumfa »Pistol Petea« ponovo stiglo njegovih pet minuta...</p>
<p>Dvoboj ponajbolja britanska tenisača, Tima Henmana i Grega Rusedskog, okončan je pobjedom šestog nositelja. Henman tako nastavlja pohod na prvi »Grand Slam« naslov, koji na Otoku isčekuju već godinama. U 4. kolu Henman očekuje Šveđanina Jonasa Björkmana, koji je na početku sezone ukazao na dobru formu, a u Melbourneu je do sada pobijedio sunarodnjaka Thomasa Enqvista i Argentinca Guillerma Canasa. Drugi dio ždrijeba predvodi 30-godišnji Sampras, vlasnik 13 »Grand Slam« naslova. Plasman u 4. kolo tražit će preko Francuza Nicolasa Escudea, koji se nedavno proslavio kada je u finalu Davisovog kupa protiv Australije zaslužio presudne bodove.</p>
<p>Jedini hrvatski predstavnik Ivan Ljubičić protiv Južnoafrikanca Waynea Ferreire prvi put će igrati u 3. kolu nekog »Grand Slam« turnira. I dok se Ljubičić imao vremena odmoriti, budući da je Roddick predao meč nakon 71 minute igre, 31-godišnji Ferreira protiv Argentinca Davida Nalbandiana igrao je četiri naporna seta... </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Večernjakovcima« stolnoteniska drama </p>
<p>Iako je Eloi ovog puta pobijedio i Tošića i Bentsena, konačna pobjeda pripala je momčadi Večernjeg lista</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Stolnotenisači Večernjeg lista ipak su osvojili 3. mjesto u B skupini Lige prvaka. Za to je, međutim, trebalo »preživjeti« dvoipolsatnu dramu za vrijeme koje su se šanse za konačnu pobjedu nekoliko puta selile od hrvatskog do francuskog prvaka i natrag. </p>
<p>Martin Bratanov je osvojio prvi set za Caen, no kombinacijom odličnih servisa, blokiranja suparnikovih napada i poslovično dobrog bekhenda, Allan Bentsen je lako došao do pobjede u prvom meču. Nakon toga je, možda, sve moglo biti riješeno da je ponovno odlični Roko Tošić iskoristio vodstvo 7-0 u drugom setu protiv Damiena Eloia. Možda je Tošić u tom trenutku pomislio da je već osvojio set, no setovi se u stolnom tenisu igraju do 11 osvojenih poena, a s druge strane stola je stajao 29. igrač svjeta i od toga nije bilo ništa. »Večernjakovce« je, međutim, prvom pobjedom u Ligi prvaka, »u igru« vratio Dominik Klarić. Treći igrač Caena, Jérôme Bahuaud, bio je Klariću protivnik po mjeri, što je ovaj iskoristio i donio momčadi hrvatskog prvaka, pokazat će se, ključnu pobjedu. Onu odlučujuću izborio je, ipak, Roko Tošić protiv Martina Bratanova. U rijetko nadahnutom nastupu, Tošić je vodio 2-1 u setovima i 4-1 u četvrtom setu, a onda se bacio za jednom lopticom i ozlijedio koljeno! Do kraja seta preostalo mu je jedino osloniti se na svoje odlične servise, što je on vrlo uspješno i radio, te nakon niza spektakularnih poena osvojio taj set i donio ukupnu pobjedu Večernjem listu. Iako se pokazalo da nije riječ ni o kakvoj ozbiljnijoj ozljedi, upitno je što bi bilo da je Tošić morao igrati još jedan set...</p>
<p>Početkom veljače Večernji list će, tako, u razigravanju za opstanak u Ligi prvaka igrati protiv češke momčadi Frydek-Mistek. </p>
<p>• Večernji list - Caen 3-2</p>
<p>Bentsen - Bratanov 7-11, 11-9, 11-7, 11-4, Tošić - Eloi 8-11, 9-11, 8-11, Klarić - Bahuaud 11-8, 11-7, 8-11, 11-6, Bentsen - Eloi 6-11, 9-11, 11-9, 11-13, Tošić - Bratanov 11-9, 11-3, 6-11, 11-8.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Mladostašima« stižu stari poznanici </p>
<p>U zadnje četiri godine čak tri puta su u europskim kupovima zagrebački vaterpolisti igrali s Rusima i sva tri puta bili su pobjednici/ Za Mladost će nastupiti i Vjekoslav Kobešćak i VIšeslav Sarić </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - S neskrivenim optimizmom vaterpolisti zagrebačke Mladost-Croatia osiguranja dočekuju Spartak-Lukoli iz Volgograda u prvoj utakmici četvrtfinala Kupa pobjednika Kupa kupova (19 sati, SRC Mladost) . Razlog dobrom raspoloženju u redovima »mladostaša« leži u podatku da će u momčadi trenera Silića nakon dužeg razdoblja nastupiti Vjekoslav Kobešćak i Višeslav Sarić. </p>
<p>Obojica su dugo izbivali iz momčadi, Kobešćak zbog izdržavanja jednogodišnje zatvorske kazne zbog prometne nesreće koju je skrivio još 1993. godine, a Sarić zbog i suspenzije HVS-a koju je »zaradio« uzimajući marihuanu za vrijeme Mediteranskih igara u Tunisu prošle godine. </p>
<p>Vjekoslav Kobešćak ima slobodan vikend i trenutačno je u Zagrebu gdje se stavio na dispoziciju treneru Bruni Siliću. Puštanje Vjekoslav na četiri dana iz pulskog zatvora nije nikakav specifikum, on kao i ostali zatvorenici zbog dobrog ponašanj aima pravo na slobodan vikend s vremena na vrijeme. Tako će ovaj vaterpolist zacijelo i zaigrati za »mladostaše« u dvoboju protiv snažnog Lukoil-Spartaka. </p>
<p>Sariću je, pak, ukinuta suspenzija koja je trebala potrajati godinu dana. Nakon četiri mjeseca i ovaj će vaterpolist zaigrati službenu utakmicu.</p>
<p>- S klubom iz Volgograda igrali smo tri puta u zadnje četiri godine, uvijek smo bili uspješniji. Nadam se da će i sada biti tako. S kojom bi razlikom bio zadovoljan prije uzvrata. Pa, recimo s desetak pogodaka viška, samo bi to bilo sigurno protiv takve momčai. Ozbiljno govoreći, bio bi zadovoljan i s minimalnom pobjedom, veli trener Silić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kako obraniti naslov europskog prvaka? </p>
<p>Trener Juga Veselin Đuho ima dovoljno dobrih igrača da u Moskvi opravda naslov prvaka Europe. Vratar Volarević, Bošković, Fatović, Ivaniš... znaju kako igrati važne utakmice</p>
<p>SPLIT, 18. siječnja</p>
<p> - Vaterpolisti Juga u obranu naslova prvaka Europe kreću iz Moskve, gdje u subotu, s početkom u 16 sati, igraju protiv Dinama iz Moskve. U Jugovoj skupini još su Bečej i mađarski Honved, a dvije prvoplasirane momčadi idu na završni turnir Lige prvaka. Dubrovčani nakon gostovanja u Rusiji i u drugom kolu, za petnaest dana, gostuju u Bečeju. Prošlogodišnji ogledi Juga i Dinama pripali su »gosparima«, u Moskvi je bilo 6-6, a u Gružu 11-4.</p>
<p> Moskovljani su izmijenili sastav, aktivirao se jedan od najubojitijih svjetskih napadača Dimitri Apanasenko (pauzirao zbog studija prava), a u inozemstvo su otišli vratar Smirnov, Garbuzov i Jerišov. No, na otvaranju sezone u kvalifikacijama za Ligu prvaka pobijedili su prošlogodišnjeg finalistu Olympiakosa i to u Ateni. Stoga nije ni čudo da trener Veselin Đuho upozorava svoje igrače:</p>
<p>- Opasni su, možda i igraju bolje od prošle godine. Pobijediti u Ateni Olympiakosa može samo dobro pripremljena momčad, a glavno oružje im je kontranapad. Mi imamo problema, jer je Mile Smodlaka ozlijeđen, muči ga aduktor lijeve noge i vjerojatno će primiti injekciju prije utakmice. Bez njega šanse za pozitivni rezultat su nam umanjene. </p>
<p>- Dolaskom »sidruna« Mile Smodlake u Jug iz splitskog Jadrana započela je era Dubrovčana i o njegovoj spremnosti ovisi igra Juga. Već duže vrijeme muči ga aduktor lijeve noge, a njegova zamjena Amerikanac Bailey još se privikava na europski način igranja vaterpola. bez obzira na probleme sa Smodlakom trener Veselin Đuho ima dovoljno dobrih igrača da u Moskvi opravda naslov prvaka Europe. Vratar Volarević, Bošković, Fatović, Ivaniš... znaju kako igrati važne utakmice.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U modi je - more, samo Zagreb i Slaven u oblacima!</p>
<p>Pripreme za proljetni dio prvenstva pet hrvatskih prvoligaša odlučilo je odraditi u Istri, a granice Hrvatske na duže vrijeme napustit će tek Slaven Belupo (Slovenija), te Marsonia i Cibalia (BiH)</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Siječanj je mjesec u kojem naši nogometni prvoligaši obavljaju pripreme za proljetni dio sezone, odnosno, kako to volimo reći, »skupljaju snagu za odlučujuće dvoboje u završnici prvenstva«. Još donedavno su naši najpopularniji klubovi te pripreme odrađivali u inozemstvu, na nekim atraktivnim lokacijama.</p>
<p>Još uvijek nam je u sjećanju istovremeni boravak Dinama, tadašnje Croatije, i Hajduka u Čileu, kada su čak i tamo odigrali »prijateljsku« pripremnu utakmicu. Bilo je to prije četiri godine, a u to vrijeme su pripreme na atraktivnoj lokaciji bili i nogometaši Zagreba, koji su boravili u Meksiku, a posjetili su i otok Martinique. </p>
<p>Osim tog, egzotičnog izleta u Južnu Ameriku, posljednjih godina Hajduk je često svoje zimske pripreme obavljao u planinskim mjestašcima u Italiji, dok je Dinamo u dva navrata boravio na sunčanim Kanarima, točnije u La Mangi. Ove godine su i oba naša najpopularnija kluba odlučila ostati u Hrvatskoj. Razloge vjerojatno možemo pronaći u smanjenoj platežnoj moći naših najvećih klubova, a drugi razlog je vjerojatno i smanjen interes za naše klubove u inozemstvu. </p>
<p>Istina, ipak će i Hajduk i Dinamo odigrati neke utakmice u inozemstvu. Tako će Zagrepčani sredinom idućeg mjeseca sudjelovati na turniru u Širokom Brijegu, dok Hajduk ima dogovorenu utakmicu s Parmom u Italiji, pa nije isključen niti nešto duži boravak na »čizmi«.</p>
<p>Zanimljivo, ove zime samo su vodeći Zagreb, te Slaven Belupo dio priprema odlučili provesti »u oblacima« - »bijeli« iz Kranjčevićeve su za svoju bazu izabrali Bjelolasicu, dok se Koprivničanci boraviti u Sloveniji, u Topolščici. </p>
<p>Osim Slavena, izvan granica »Lijepe naše« otputit će se i dva slavonska prvoligaša, Marsonia i Cibalia, oba ta sastava provest će neko vrijeme u toplijoj Hercegovini, točnije Međugorju. Priliku za odlazak na atraktivne pripreme imali su tek Osječani koji su dobili poziv s Bahama, ali 10-dnevni boravak na tim karipskim otocima je propao iz vrlo prozaičnog razloga - cijena od 15.000 dolara bila je previsoka za platežne mogućnosti ovog našeg prvoligaša. </p>
<p>Najpopularnije mjesto za pripreme našim klubovima definitivno je Poreč. Tamo će se, naime, pojaviti sastavi Varteksa, Osijeka i Kamen Ingrada, a kako u Poreč rado svraćaju i neki slovenski, austrijski, te klubovi iz ostalih zemalja, imat će i dovoljno »sparing-partnera« za pripremne utakmice. U obližnjem Rovinju boravit će i nogometaši Pomorca.</p>
<p>Maksimirski »modri« su za svoju destinaciju također odabrali Istru, odnosno Plovaniju, a pripremne utakmice do 23. siječnja igrat će ili su odigrali diljem čitavog našeg najvećeg poluotoka. Hajdukovci se za svoje temeljne pripreme niti ove godine nisu daleko odmakli od svog Splita, trener Slaven Bilić će sa svojim odabranicima »puniti baterije« na našem najsunčanijem otoku, Hvaru. </p>
<p>Riječani se, slično kao i Splićani, nisu daleko odmakli od svog grada, te početni dio priprema obavljaju u Medulinu. Nogometaši Hrvatskog dragovoljca privremeno su odselili iz Zagreba, bazični dio priprema sprovest će na Marjanu, a zatim će preseliti u Bašku. Čakovčani će, pak, svoje Međimurje zamijeniti zrakom u Biogradu na moru.</p>
<p>Dakle, ove zime u modi je more, a kako su Šibenik i Zadar ionako na moru, ti klubovi nisu niti imali potrebu ikuda odlaziti.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Oslobađanje Alžiraca završilo njihovim izručenjem Amerikancima</p>
<p>Iako će izručenjem »alžirske skupine«, bosanskohercegovačke vlasti dobiti američke komplimente, otvorit će mnoga pitanja o ulozi BiH u globalnoj borbi protiv terorizma </p>
<p>SARAJEVO, 18. siječnja</p>
<p> - Dramatična zbivanja vezana za sudbinu šestorice Alžiraca koji su osumnjičeni za planiranje terorističkog napada na veleposlanstvo SAD u Bosni i Hercegovini okončani su njihovim izručenjem američkim vlastima! Nakon što je sudac Vrhovnoga suda BiH Zdenko Eterović u četvrtak potpisao rješenje o oslobađanju članova ove skupine, samo dan prije isticanja zakonskog roka do kojeg su oni mogli biti zadržani u pritvoru, osumnjičeni su predani Amerikancima.</p>
<p>Informaciju o izručenju objavilo je europsko zapovjedništvo američke vojske u Stutgartu, navodeći da su Alžirci predani američkim vlastima i prebačeni na sigurnu lokaciju, navodeći da je ekstradicija obavljena na zahtjev State Departmenta i nakon saznanja da će oni biti pušteni, jer bosanskohercegovačke vlasti nisu imale pravnog osnova držati ih u pritvoru.</p>
<p>U priopćenju veleposlanstva SAD u BiH navodi se da Vlada Sjedinjenih Država cijeni napore koje vlasti BiH i njezine institucije zadužene za provedbu zakona ulažu u borbu protiv globalnog terorizma. »U ovom kontekstu, BiH, kao i svaka druga država ima pravo i obvezu skrbiti o sigurnosti unutar svojih granica, pa tako može deportirati strane državljane koje smatra nepoželjnim. Šest Alžiraca koje su vlasti BiH držale u pritvoru od sredine listopada, prebačeni su pod američki nadzor. Mi smo to učinili zbog zabrinutosti o njihovim aktivnostima u BiH, koje su predstavljale vjerodostojnu prijetnju američkom osoblju i objektima te demonstrirale njihovu umiješanost u međunarodni terorizam. Zbog sigurnosti građana BiH, međunarodne prisutnosti u Bosni i Hercegovini i Sjedinjenih Američkih Država ovi pojedinci ne bi trebali biti na slobodi«, navedeno je u priopćenju.</p>
<p>Istodobno s ovim događajima, vlasti u BiH na meti su optužbi da su, slično kao i u nekim ranijim slučajevima tijekom protuterorističke kampanje ozbiljno prekršile ljudska prava osumnjičenih i vlastite zakone. Izručenje se dogodilo usprkos tome što je Dom za ljudska prava BiH, kao najviša pravosudna institucija u ovoj oblasti u zemlji, u četvrtak izdao nalog kojim je zabranio deportiranje četvorice od šest Alžiraca.</p>
<p>U Odluci je navedeno da su federalne vlasti obvezne poduzeti mjere kojima će biti spriječeno da uz uporabu sile iz BiH budu izvedeni Bodela Hadz, Bouedin Lakhdar, Nechle Mohamed i Saber Lahmar, odluka Doma se ne odnosi se na prvoosumnjičenog Belkacem Bensayaha i Ait Idir Mustafu, jer njihovi odvjetnici nisu ni podnijeli zahtjev za takav oblik zaštite svojih branjenika.</p>
<p>Zakoni BiH, među ostalim, zabranjuju izručenje u bilo koju zemlju gdje se primjenjuje smrtna kazna. Srđan Dizdarević je rekao da BiH prema Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava ne može ekstradirati bilo koga u zemlju u kojoj se primjenjuje smrtna kazna, osim u slučaju da dobije jamstva da smrtna kazna neće biti presuđena u konkretnom slučaju: »Helsinški odbor će osuditi izručenje ako Alžirci budu prebačeni na Kubu, jer tamo ne važi američki Ustav«. </p>
<p>No, veleposlanstvo SAD u svom priopćenju prenijelo je stav vlade svoje zemlje da će Alžirci, dok budu pod nadzorom vlasti SAD, biti tretirani »humano i u skladu sa međunarodnim zakonom«.</p>
<p>Kako se doznaje u Sarajevu, pravne prepreke zaobiđene su na već viđen način, tako što su Alžirci predani na području zračne luke u glavnom gradu BiH, a nakon što su formalno napustili državni teritorij BiH. Usprkos tome, jasno je da je ova procedura bila nelegalna sa stanovišta zakona BiH. Izručenje nisu spriječili niti prosvjedi njihovih odvjetnika, koji su zajedno sa članovima obitelji pritvorenih u četvrtak uvečer ispred sarajevskog zatvora čekali njihovo puštanje na slobodu.</p>
<p>Posebno je zanimljivo da su članovi alžirske skupine pušteni iz pritvora nakon što Bosni i Hercegovini nisu dostavljeni dokumenti koji bi ih teretili za planiranje terorističkog napada zbog čega su lišeni slobode.</p>
<p> Naime, do uhićenja je došlo u listopadu, nakon što su Amerikanci izvijestili lokalnu policiju o telefonskom razgovoru kojeg je sa svog broja u Zenici obavio Belkacem Bensayah s visokim časnikom Al Qaide, Abu Zubayahadom, jednim od najbližih suradnika Osame bin Ladena.</p>
<p>Navodno je dešifriranje razgovora otkrilo planiranje napada na veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu. Uslijedilo je Belkacemovo uhićenje, kao i pritvaranje ostalih osoba koje su s njim prije toga imali češće telefonske kontakte. No, snimka ili transkript inkriminirajućeg razgovora nikad nisu dostavljeni Bosni i Hercegovini, a tijekom istražnog postupka sudski stručnjaci, koji su surađivali s lokalnom telekomunikacijskom kompanijom nisu mogli potvrditi navode o razgovoru Belkacema i Zubayahada, jer u tzv. listingu takvo što nije zabilježeno. Ipak, ostala je dvojba, zbog tehničke zastarjelosti opreme koja se koristi u BiH, pa tako optužujući navodi nisu mogli biti ni demantirani.U svakom slučaju, izručenje »alžirske skupine«, premda su zahvaljujući ovom događaju bosanskohercegovačke vlasti dobile američke komplimente, otvorit će mnoga pitanja o ulozi BiH u globalnoj borbi protiv terorizma.</p>
<p>Mišić: Izručenje pravno u redu</p>
<p>Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Ivica Mišić, međutim, rekao je da je izručenje Alžiraca američkim vlastima »pravno u redu«.</p>
<p>»Da nismo smatrali da je u redu ne bismo to ni učinili. Osim toga, gdje u SAD sve ima smrtna kazna to se može lako provjeriti, jer ona nije generalno prisutna u svim američkim državama. Države imaju pravo da je ne primjenjuju ili da je ukinu, i mnoge države su iskoristile to pravo«, rekao je Mišić.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dužnosnici Crvenoga križa provjeravaju na Guantánamu tretman zarobljenika </p>
<p>Organizacije za ljudska prava upozoravaju na »nehumane uvjete« u kojima žive talibani i pripadnici Al Qaide</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Dužnosnici Crvenoga križa stigli su u četvrtak u američku vojnu bazu Guantánamo na Kubi da bi provjerili uvjete u kojima žive talibani i pripadnici terorističke organizacije Al Qaida zatočeni u Afganistanu. Otkako je potkraj prošle godine Washington najavio da će u tu svoju bazu na kubanskome tlu prebaciti nekoliko stotina zarobljenika, međunarodne organizacije za ljudska prava upozoravaju na mogućnost da se tim ljudima, osumnjičenima za terorizam, uskrate prava koja bi im pripadala po Ženevskim konvencijama da imaju status ratnih zarobljenika. SAD im zasad odbijaju dati taj status, najavljujući da će biti izvedeni pred posebne vojne sudove, da će im biti dodijeljeni odvjetnici ovlašteni za takve slučajeve, te da neće imati pravo na žalbu. </p>
<p>Američke vlasti odlučile su prebaciti te zarobljenike u Guantánamo, jer bi, da su izabrale neki zatvor na američkome tlu, bile pod većom lupom javnosti i američkoga pravosuđa. Kako su proteklih dana podsjećali američki mediji i pravni stručnjaci, Vrhovni sud SAD-a zadržao je pravo da revidira odluke vojnih sudova izrečene na američkom tlu. </p>
<p>Posjet četvero dužnosnika Crvenoga križa prva je neovisna provjera uvjeta u kojima živi 80 zatočenika, dopremljenih u lancima i pod djelovanjem sedativa, a za koje se tvrdi da su nehumani. Oni su naime smješteni u žičane »kaveze« (duge 2,4 metara, široke 1.8, visoke 2.4), s metalnim krovom, krevetom od spužve i kantom za toaletu. </p>
<p>I dok Bijela kuća izjavljuje da je predsjednik George Bush zadovoljan s tretmanom zarobljenika, organizacija Human Rights Watch naziva uvjete u kojima žive »pravim skandalom«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Leicester - okupljalište binladenovaca </p>
<p>Velika policijska akcija u Leicesteru dovela do nagađanja kako je u tom gradu otkrivena aktivna ćelija Osame bin Ladena </p>
<p>LONDON 18. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska policija uhitila je u Leicesteru 12 osoba osumnjičenih za terorizam. Trinaesta osoba, uhićena je u Londonu pod istim sumnjama, te prebačena u Leicester. U istom gradu podignuta je u četvrtak i optužnica protiv dvojice alžirskih azilanata, koje se tereti da su planirali napade po Europi za račun terorističke mreže Al Qaide. Višemjesečna istraga paralelno vođena u više europskih zemalja identificirala je Leicester, grad na sjeveru Engleske, kao jedno od središta Bin Ladenove organizacije. </p>
<p>Baghdad Meziane, star 37 godina, optužen je sada da je rukovodio operacijama terorističke mreže Osame bin Ladena. Brahim Benmerzouga, kome je 30 godina, optužen je pak da je skupljao sredstva za financiranje teroističkih operacija, te da je posjedovao opremu koja bi se mogla upotrijebiti u bombaškim napadima.</p>
<p>Spomenuta dvojica prve su osobe povezane, kako se vjeruje, s Al Qaidom, protiv kojh se podiže optužnica u Britaniji. Istodobno je, u seriji koordiniranih racija uhićeno i 13 građana, koji su gotovo svi sjevernoafričkog porijekla te mlađi od 40 godina. Sva uhićenja osim jednog, obavljena su u Leicesteru. Glasnogovornik tamošnje policije je izjavio da su uhićenja obavljena »u vezi s američkim interesima u Europi, ali nisu povezana s napadima od 11. rujna.«</p>
<p>Francuska radio-stanica Europe 1 javila je da su ta uhićenja povezana s istragom o napadima koje su islamski ekstremisti planirali u Francuskoj. Velika policijska akcija u Leicesteru dovela je do nagađanja da je u tom gradu otkrivena aktivna ćelija Osame bin Ladena. Policija međutim nastoji smiriti takve strahove. U svakom slučaju, Leicester je označen kao jedno od mogućih teorističkih središta u Europi. Upravo u tom gradu kovao se i neuspjeli plan o bombaškom napadu na američko veleposlanstvo u Parizu, te na druge ciljeve po europskim gradovima.</p>
<p>Leicester je kao svoju bazu koristio i stanoviti Djamal Beghal, francuski građanin alžirksog porijekla, koji je vrbovao ljude za Al Qaidu, prije nego je sam još prošlog ljeta bio uhićen. Taj Bin Ladenov kadrovik uspio je, kako se vjeruje, angažirati i Britanca Richarda Reida - »čovjeka s bombom u cipeli« - koji je u prosincu pokušao izvesti napad na avionskoj liniji Pariz-Miami. Beghal je za Al Qaidu vrbovao i Zacchariasa Moussaouija, koji je neko vrijeme živio u Londonu, a sada mu u Americi predstoji suđenje kao nesuđenon dvanestom otmičaru od 11. rujna.</p>
<p>U petak je policija i dalje patrolirala ispred više zgrada u kojima su prethodnog dana izvršene racije, u dijelu Leicestera zvanom Highfields. Novi britanski protuteroristički zakon, donijet sredinom prosinca, ovlašćuje ministra unutarnjih posolova Davida Blunketta da osobe osumnjičene za terorizam drži u pritvoru bez suđenja.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Potraga za talibanima</p>
<p>Tridesetak talibana i pripadnika Al Qaide, Amerikanci poslali iz svoje baze u zračnoj luci u Kandaharu za Pakistan / Karzai putuje u Washington </p>
<p>WASHINGTON, 18. siječnja </p>
<p> - Američko ministarstvo pravosuđa prikazalo je u četvrtak u Washingtonu video snimke osumnjičenih za terorizam, koje Sjedinjene Države traže u sklopu antiterorističke kampanje.</p>
<p> Te snimke prikazuju »mlade ljude koji prenose poruku kojom pozivaju na žrtvu izvođenjem samoubilačkog atentata«, izjavio je ministar pravosuđa John Ashcroft tijekom konferencije za novinare. Četiri od pet prikazanih ljudi ministarstvo pravosuđa je identificiralo. Ta kazeta je pronađena u kući Mohammeda Atefa, jednog od glavnih poručnika šefa mreže Al Qaide, za kojeg se smatra da je ubijen u savezničkim bombardiranjima u Afganistanu.</p>
<p> John Ashcroft je naveo da prikazivanjem te snimke vlasti žele da im javnost pomogne »što prije moguće« identificirati osobe osumnjičene za terorizam. »Ti ljudi mogu biti posvuda u svijetu«, rekao je Ashcroft na tiskovnoj konferenciji naglasivši da je ta snimka prvi puta prikazana ali je već u rukama policija drugih zemalja. Snimka bez tona prikazuje trojicu muškaraca koji se pripremaju na izvođenje samoubilačke operacije.</p>
<p>Inače, privremeni afganistanski predsjednik Hamid Karzai posjetit će 28. siječnja Washington kako bi se sastao s američkim predsjednikom George W. Bushom i ostalim američkim dužnosnicima, objavljeno je u četvrtak iz Bijele kuće.</p>
<p> »Ovaj će posjet biti prilika za razvoj američkog partnerstva s Afganistanom u pokušaju eliminiranja terorizma te izgradnji stabilnog Afganistana koji neće ponovno postati baza novih terorističkih aktivnosti«, stoji u priopćenju koje je objavio glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer.</p>
<p> Američke su snage poslale zrakoplovom 30 zarobljenika, talibana i pripanika Al Qaide, iz svoje baze u zračnoj luci u Kandaharu za Pakistan. Glasnogovornik američkih marinaca odbio je otkriti potankosti o ovoj skupini zatvorenika izjavivši samo da je taj potez poduzet u skladu s naređenjima viših vlasti. On je odbio reći jesu li ti zarobljenici Pakistanci. </p>
<p> Mnogi Pakistanci su se borili na strani talibana i Al Qaide. To je prva skupina zatvorenika koja je poslana u Pakistan, a ne u američku mornaričku bazu u Guantanamou na Kubi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Karadžić i Mladić nisu u Jugoslaviji, kaže Živković </p>
<p>BEOGRAD, 18. siječnja </p>
<p> - »Bivši čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koje traži Međunarodni kazneni sud u Haagu (ICTY) zbog ratnih zločina, nisu u SR Jugoslaviji«, kazao je u petak savezni ministar unutarnjih poslova Zoran Živković. Ministar je to rekao dan nakon što su se u Beogradu i Srbiji pojavile glasine da je zločinački dvojac uhićen. </p>
<p> Ruska agencija Itar-Tass objavila je u četvrtak da je jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica izjavio za jednu kosovsku novinsku agenciju kako su američke specijalne postrojbe uhitile Karadžića i Mladića.</p>
<p> Voditeljica Ureda za odnose s javnošću jugoslavenskog predsjednika Neda Stanisavljević odmah je to opovrgnula. </p>
<p> Pretpostavlja se da Karadžić i Mladić najviše borave u Republici Srpskoj. Od pada Miloševićeva režima, jugoslavenske vlasti u više su navrata tvrdile da se oni ne nalaze na njihovu području. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>NATO ocjenjuje da u BiH više neće biti rata</p>
<p>Do ljeta će u BiH ostati tek dvije trećine sadašnjeg ljudstva, dakle 12.000 ili manje vojnika / NATO razmatra mogućnost ujedinjavanja nekih operacija i funkcija SFOR-a i kosovskog KFOR-a</p>
<p>BRUXELLES, 18. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kolekciji NATO-ovih specifičnih riječi dodana je ovih dana rekalibracija, upotrijebljena da bi se opisalo ono što Atlantski savez namjerava raditi s mirovnim trupama u BiH. Još od sastanaka ministara vanjskih poslova i obrane NATO-ovih 19 saveznika u prosincu, službeno je rečeno da će rekalibracija doći na dnevni red na proljeće i da će s ljetom u BiH ostati tek dvije trećine sadašnjeg ljudstva, dakle oko 12.000 ili manje vojnika. </p>
<p>Iako okupirani antiterorizmom i pronalaženjem nove NATO-ove uloge u okviru sigurnosnih izazova ranog 21. stoljeća, saveznici su se usuglasili da je vrijeme odlasku iz misije koja i onako traje mnogo duže od planiranog. Dogovor su naglasili Amerikanci namjerom da iz BiH izvuku glavninu svojih trupa. Smirivanje kriznih žarišta preselilo se istočnije, na prostor Afganistana i, možda već sutra, njegova susjedstva, te će se posljednje krizne točke na Starom kontinentu prepuštati EU strani. </p>
<p>Visoki izaslanik za civilnu provedbu mirovnog sporazuma Wolfgang Petritsch uključen je u prve rasprave o sastavu, zadatku i obavezama mirovnih snaga u novoj fazi stabilizacije BiH. To je u raskoraku s njegovim viđenjem uloge međunarodnih snaga: odlazak trećine ljudstva s još uvijek - uvjeren je visoki izaslanik - nestabiliziranog terena može donijeti nove glavobolje. Glavni tajnik NATO-a uvjerava Petritscha i Bosance da će NATO ostati. Možda ne s Amerikancima, osim simboličnog broja da se kaže da su Ameri još uvijek na NATO-vom kolektivnom poslu, no dovoljno dugo da završi započeti posao.</p>
<p>Od prosinca, NATO-ovi dužnosnici ističu da je počelo planiranje različitih scenarija promjene zadataka SFOR-a. Većina NATO-ovih stručnjaka uvjerena je da do rata između entiteta neće doći, pa je prisustvo »teških jedinica« klasične vojske neprimjereno, pa će policija - ili vjerojatnije policije - preuzimati sve veći teret. BiHod ljeta neće više trebati NATO-ove »zidove od SFOR-ovih jedinica« da poput sigurnosnog plota dijele susjede sprečavajući ih da obnove neprijateljstva. Policija bi trebala osigurava javni red i mir i stvarati osjećaj sigurnosti kod običnih građana, u čemu će se morati iskoristiti formula kombinacije međunarodne, vjerojatno europske policije i domaćih organa reda. </p>
<p>NATO nadalje razmatra mogućnost ujedinjavanja nekih operacija i funkcija SFOR-a i kosovskog KFOR-a, što bi značilo da će locirati pokretne snage na samo nekoliko mjesta u regiji te ih potom distribuirati prema potrebama. Spominje se i spajanje logistike, iako sigurnosni problemi BiH i Kosova naglašeno različiti. Petritsch kaže da država BiH »još uvijek nije zaživjela« i da je više protektorat negoli suverena zemlja. NATO ustraje da zasad BiH nije mjesto u NATO-ovom Partnerstvu za mir, sve dok saveznici ne ocijene da je BiH postala više država a manje međunarodni protektorat. </p>
<p>Europske policijske snage dio su obrambenog i sigurnosnog koncepta EU-a u nastajanju i prostor BiH bi mogao postati prvi ogledni teren i provjera načina na koji funkcioniraju ujedinjeni EU-ropljani na zadacima mira u svom susjedstvu. Do svibnja, kada će se znati kako će izgledati novi SFOR, mnogo će se stvari promijeniti, uključujući možda i realizaciju obećanja danog Petritschu u NATO-ovom glavnom sjedištu, a to je da se SFOR aktivirao u potrazi za nekim ratnim zločincima (čitati: Karadžićem i Mladićem), te da sada neće dopustiti da mu umaknu ispred nosa. Tako bi dvojac iza haaških rešetaka trebao predstavljati dodatni značajni unos u cementiranje stabilnosti BiH.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Stoiberovi kršćanski demokrati popularniji od Schröderovih socijaldemokrata</p>
<p>Istraživanja javnog mnijenja instituta »Forsa« pokazuje da iz dana u dan raste popularnost Edmunda Stoibera / Stoiber nastupa kao umjereni kandidat i očito ne želi preuzeti ulogu krajnjeg desničara</p>
<p>BERLIN, 18. siječnja ( Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tjedan dana nakon nominiranja bavarskoga premijera Edmunda Stoibera kao kandidata kršćanskih demokrata (CDU/CSU) za njemačkog kancelara na jesenskim saveznim izborima, CDU/CSU u istraživanjima javnog mnijenja instituta »Forsa« vodi za 5 posto ispred njemačkih socijaldemokrata (SPD).</p>
<p> To je najveći pad povjerenja biračkog tijela SPD-a od njihova dolaska na vlast na jesen 1999. godine. Iako je aktualni kancelar Gerhard Schröder i dalje omiljeniji u njemačkoj javnosti od njegova izazivača Stoibera, u socijaldemokratskoj središnjici »Willy Brandt« u Berlinu vlada predizborna nervoza. </p>
<p>Stoiber, pak, koristi povoljan vjetar i ide ofenzivno: izaziva Schrödera na izravni TV-dvoboj. Glasnogovornik socijaldemokratsko - zelene koalicijske vlade Heye, međutim, o mogućem TV- dvoboju Schröder - Stoiber samo kaže da predizborna kampanja službeno počinjetek u kolovozu.</p>
<p>Neizravni medijski dvoboj kancelara i njegova izazivača već je počeo. Očito je da će se voditi oko tema kao što je nezaposlenost, useljavanje stranaca i unutarnja sigurnost. Stoiber sve tri teme povezuje. On se protivi Schröderovu zakonu o useljavanju stranaca„ dok se broj nezaposlenih približava broju od 4 milijuna. Tvrdi da je to protivno nacionalnim interesima. Pri tome Stoiber nastupa kao umjereni kandidat i očito ne želi preuzeti ulogu krajnjeg desničara. Ali će sigurno pokupiti glasove krajne desnice koja tvrdi da stranci Nijemcima uzimaju radna mjesta. </p>
<p>Poslovni ljudi i demografi tvrde da je Njemačkoj nacionalni interes donijeti moderan zakon o useljavanju. Oni kažu da je u pitanju njemački gospodarski interes koji će, ako se ne donese racionalan zakon o useljavanju, biti doveden u pitanje zbog crnih demografskih trendova. Vladin prijedlog toga zakona, koji je u Berlinu bio tema rasprave stručnjaka, ocijenjen je pozitivno. Osim toga njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily (SPD) je spreman na daljnje kompromise. </p>
<p>S druge strane lider CSU-a u Bundestagu Michael Glos kaže da će oporba Schilyev zakon o useljavanju prihvatiti samo ako vlada prihvati nacrt zakona Unije i to u potpunosti! Unija polazi od horor- scenarija demografa Herwiga Brika po kojemu će u velikim njemačkim gradovima 2010. godine broj doseljenika u dobnoj skupini od 40 godina biti preko 50 posto. </p>
<p>Ako Unija zakonu da crveno svjetlo, Schröder bi ih mogao dovesti u stupicu i predstaviti kandidata Unije za kancelara kao krajnjeg desničara. Stoga se predviđa da će se zakon uskoro usvojti uz pomoć glasova tzv. velike koalicije socijaldemokrata i kršćanskih demokrata iz pokrajine Brandenburg i tako elimirati »zapaljivu« temu iz predizborne kampanje. S takvim racionalnim riješenjem ne bi bili zadovoljni samo poslovni ljudi, socijaldemokrati i ugledni intelektualci, nego i predstavnici obiju njemačkih kršćanskih crkava koji se boje podpirivanja straha od stranaca ako to bude predizborna tema. </p>
<p>No, Stoiber se očito ne kani tek tko odreći korisne predizborne teme. Da računa na to svjedoči i činjenica da je iz Brandeburga u svoj izborni stožer u Berlin pozvao i Jörga Schönebohna, bivšeg generala i sadašnjeg ministra unutarnijih poslova u Potsdamu, koji je najpoznatiji po svojim tvrdim stajalištima prema strancima.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>»Tranzicija svima povećala socijalne razlike« (2)</p>
<p>Veleposlanstvo Ukrajine u Republici Hrvatskoj uvijek se s velikim zanimanjem i povjerenjem odnosi prema onome što se objavljuje u vašem listu. Stoga je neugodno bilo vidjeti da su u članku »Tranzicija svima povećala socijalne razlike« (Vjesnik, 18. siječnja) izneseni zastarjeli podaci o gospodarskom razvitku Ukrajine.</p>
<p> U stvarnosti situacija u gospodarstvu Ukrajine posve je drukčija. Četvrtu godinu uzastopce bilježimo pozitivne promjene. Porast je BDP-a u 2001. g. premašio devet posto. Industrijska je proizvodnja u Ukrajini u 2001. g. porasla za 14,2 posto. U 2000. g. porast je industrijske proizvodnje iznosio 12,9 posto, u 1999. g. - 4,6 posto. Iz godine u godinu rastu osnovni pokazatelji gospodarskog razvitka, jača makroekonomska te makrofinancijska stabilnost države. </p>
<p>Bili bismo vrlo zahvalni da objavite vjerodostojne podatke o sadašnjem gospodarskom razvitku Ukrajine.</p>
<p>Koristeći se ovom prilikom imam čast obavijestiti vas da 29. siječnja o. g. u 11.00 sati Veleposlanstvo održava pres-brifing o pitanjima gospodarskog razvitka Ukrajine u 2001. g., na koji srdačno pozivam i novinare i vašeg lista. </p>
<p>VIKTOR KYRYK, veleposlanik Ukrajine u RH, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Piranski zaljev: Nema cjenkanja s međunarodno priznatim granicama </p>
<p>U »Latinici« smo imali prigodu slušati različita razmišljanja o nespornoj (spornoj) granici sa Slovenijom u Piranskom zaljevu. Od slovenskih gostiju pozornost je privlačio slovenski desničar Jelinčič, koji je pokušavao svesti sugovornike na svoju razinu. To je razina čovjeka koji želi nešto ušićariti po svaku cijenu a bez argumenata vrijednih pažnje. </p>
<p>Napomenut ću stoga nekoliko važnih i neprijepornih činjenica, ponajviše zbog naših aktualnih političara, koji su na svoju ruku parafirali neke dogovore s ekipom političara prijatelja još iz ne tako davne SFR Jugoslavije. U to su se vrijeme inače olakom brzinom o svemu dogovarali, a svojih građana teško bi se i sjetili. Slovenci i Srbi u tome su uvijek odskakali u korist svoje nacije. </p>
<p>Slovenska vlast mora shvatiti, za razliku od većine naroda koji to shvaća, da je u ovom ratu Hrvatska bila od sudbinske važnosti za opstanak i postojanje Slovenije. JNA, da bi došla do Slovenije, morala je najprije prijeći Hrvatsku. </p>
<p>Kada su u pitanju granice (međunarodno priznate), tada nema cjenjkanja, ucjena, trgovanja, jer sadašnje generacije ne smiju odlučivati u ime budućih, i na to nemaju pravo. Slovenska vlast to zna i zato koristi pogodnu konstelaciju vlasti u Hrvatskoj.</p>
<p>Slobodan prolaz svih brodova uvijek je bio nesmetan i nikada nije bilo nikakvih zapreka, kao što je i slučaj međunacionalnih odnosa u Istri bio za primjer svima ostalima, što su neki htjeli u potpunosti ispolitizirati. U slučaju granice u Piranskom zaljevu slovenska vlast ne želi ni bratski ni pola - pola (kako je po međunarodnom pravu), već na piratski način ugrabiti tuđe. Podstanarstvo u hrvatskom dijelu želi pretvoriti u stanarsko pravo, a vlasnika u potpunosti otuđiti od svoje imovine. </p>
<p>Popuštanje za ustupke u nekakvom koridoru je apsurdno. Granice i dalje ostaju čvrste, samo im je prohodnost bitno povećana. To su suvremena europska pravila, koja moraju važiti za sve. Bilo kakve ucjene zatvaranjem granica ne bi odobrila Europska unija. Predloženo zamrzavanje odnosa do boljih i razumljivih vremena može biti samo ako je granica na polovici zaljeva, i ako hrvatski dio adekvatno kontrolira hrvatska pogranična policija. Po svemu do sada hrvatski građani ne mogu reći da imaju dobro susjedstvo sa Slovenijom, odnosno sa slovenskim vlastima. U ozbiljnom poremećaju međusobnih odnosa Slovenija će izgubiti više od Hrvatske, pa im je bolje mijenjati svoju dosadašnju politiku. </p>
<p>JOSIP KOKIĆ, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Oduzeta imovina i naše udaljavanje od Europe</p>
<p>U prosincu 2001. privremeno se odustalo od izmjena i dopuna Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine iz 1996. Bilo je jasno da se tako loš zakon ne može mijenjati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Ali ovih dana opet se u Saboru želi nastaviti s dosadašnjom procedurom, s brzim donošenjem »novog« zakona.</p>
<p> Međutim, u predloženim promjenama ne ide se na ispravljanje nepravdi, nego su osnovni naglasci na tome kako da treće osobe steknu imovinu koja je oduzeta vlasnicima. Zapravo, najviše se »brinulo« o otkupljivačima oduzetih vila i stanova, iako je riječ o njih trideset tisuća, vrijednosti oko jedne i pol milijarde eura. To je minorna svota u odnosu na procijenjenih četrdesetak milijardi eura. </p>
<p>Zanimljivo je npr. i to da je više puta obećano da će se vraćati imovina oduzeta između 1941. i 1945. (to je naročito istakao aktualni predsjednik RH Stjepan Mesić u posjetu Izraelu), no zbog nepoštivanja zakona o nasljeđivanju (te Ustava i međunarodnih normi) većina ondašnjih žrtava ne bi smjela dobiti ništa: ni Židovi, ni Hrvati, ni bilo tko drugi. </p>
<p>Od spomenute ukupne vrijednosti oduzete imovine (rezultat jednog državnog povjerenstva iz 1996.) - točnije, radi se o 44,4 mlrd. eura - 42,6 posto je vrijednost poljoprivrednog zemljišta, 42 posto šuma, 1,9 posto ostalog zemljišta, 6,9 posto poslovnih i sličnih zgrada, itd. Stambene zgrade (s više stanova ili samostojeće kuće/vile) čine, sa svojih 1,5 mlrd eura, oko 3,5 posto vrijednosti oduzete imovine.</p>
<p>Iako se Vlada odredila da oduzetu imovinu treba vratiti, i dalje se insistira na tome da se za nju plaća naknada. Nitko od saborskih zastupnika ne pita odakle novac za to. Mi porezni obveznici ne želimo dati taj novac: za nas je jeftinije da se imovina vrati. Po osnovi više dokumenata naša je država obvezna vratiti tu imovinu. Spomenut ću samo tri: </p>
<p>To su Zakon o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja... (Narodne novine 55/90, 61/91, 25/93, 70/93) i Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine 92/96), koji u članku 77. izričito kaže da ta oduzeta imovina nije vlasništvo države. A ipak je dio te imovine država »prodavala«. Svaka »prodaja« tih nekretnina zapravo je stvaranje duga prema oštećenom vlasniku, koji ima puno moralno i zakonsko pravo, utemeljeno i na Ustavu RH i na međunarodnim normama, koje je RH potpisala, da dobije punu financijsku naknadu za svoju imovinu, pa čak eventualno i za izgubljenu dobit.</p>
<p>Hrvatski državni dužnosnici kunu se svojim kolegama iz Europske unije da će se RH pridržavati međunarodnih normi i ugovora. Dokument iz travnja 1996., potpisali su ondašnji predsjednik RH dr. Franjo Tuđman i ondašnji predsjednik Sabora Republike Hrvatske akademik Vlatko Pavletić. U ugovoru od 23 točke, za prijam u Vijeće Europe, jedna od točaka odnosi se na sređivanje stanja s oduzetom imovinom. Time se sigurno nije htjelo reći da se svi nepravedni i nehumani zakoni o oduzimanju imovine trebaju potvrditi, zar ne? </p>
<p>Zakoni moraju biti pošteni i pravedni i pravični. Ne može se jednomu pojedincu oduzimati i to oduzeto drugomu pojedincu davati.</p>
<p>Hrvatska mora smoći moralne snage da se, glede oduzete imovine, drži i pravde i pravičnosti?</p>
<p>PETAR HRELJANOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Još jednom, Danke, Herr Genscher!</p>
<p>U povodu 15. siječnja, dana priznanja Hrvatske, treba se prisjetiti da najviše zasluga za to pripada gosp. Hansu Dietrichu Genscheru, tadašnjem njemačkom ministru vanjskih poslova koji je uspio, uz veliki napor i zalaganje, privoliti predstavnike ostalih država da do tog priznanja dođe. Zbog toga je bio pozvan na proslavu 10. obljetnice tog povijesnog događaja, a prepoznali su to i »mali ljudi« pa ponegdje koju ulicu nazovu imenom tog zasluženog njemačkog diplomata a ponegdje mu postave i bistu. </p>
<p>ROKO ŠKRGIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Nakon puštanja Josipa Lončarića: Slovenci traže krivca za blamažu </p>
<p>Kazna zatvora od sedam mjeseci Josipu Lončariću zbog šverca 55 Egipćana i podmićivanja policajca zastarijeva 4. travnja ove godine </p>
<p>ČAKOVEC, 18. siječnja</p>
<p> - Puštanje iz pritvora u Ljubljani hrvatsko-slovenskog poduzetnika Josipa Lončarića (45), koji ima veliki posjed u međimurskom selu Pleškovcu, te petorice suoptuženika, izazvalo je veliko zanimanje u međimurskom kraju, ali još više je zatalasalo slovensko javno mnijenje. O tome, među ostalim, govori i podulji prilog na slovenskoj televiziji u četvrtak navečer u emisiji »Odmevi« (Odjeci), u kojoj se otvoreno tražio krivac za navodnu pravosudnu blamažu. </p>
<p>Povodom puštanja Lončarića na slobodu odmah se oglasilo i tršćansko tužiteljstvo, koje vodi odvojen postupak protiv Lončarića. Prema riječima tršćanskoga tužitelja, puštanje iz pritvora omogućit će nastavak postupka. Lončarić dobro zna zašto ga optužujemo, a isto tako mu je poznato da ga u svim zemljama EU očekuje uhidbeni nalog temeljem kazne zatvora od šest godina na koju je već ranije osuđen u Trstu. Isto tako dobro zna što se dogodilo s njegovom suprugom, koja je lani osuđena na pet godina zatvora. </p>
<p>Predsjednik Županijskog suda u Ljubljani Aleš Zalar rekao je da tehnički uređaji u sudu nisu uzrok prekidu postupka i puštanju Lončarića i suoptuženih na slobodu. Iz njegove izjave proizlazi da je potpuno zabrljalo Okružno tužiteljstvo, odnosno tužiteljica Jožica Boljte Brus, voditeljica skupine tužitelja za posebne slučajeve, nešto slično našem Uskoku. Zbog toga je i sud naložio da se naprave valjani prijepisi kaseta razgovora optuženih, inače u trajanju od 124 sata. Zalar je otvoreno rekao da neki predočeni prijepisi nisu odgovarali sadržaju kaseta. Tužiteljstvu i sudu pak predbacuje se zbog očite pogreške u kvalifikaciji kaznenog djela, pa je Ustavni sud Slovenije morao odlučiti da se Lončariću ne može suditi zbog navodnog prebacivanja ilegalaca iz Hrvatske u Italiju. I na prvom javljanju u Policijsku postaju u Šiški, što mu je naloženo kod puštanja iz pritvora, Lončarić je rekao da će se, ako treba, javljati svakog dana dok se ne dokaže njegova nedužnost. - Nikoga nisam vodio niti prevozio preko državne granice, rekao je okupljenim novinarima. </p>
<p>U Općinskom sudu u Čakovcu u petak smo doznali da će 4. travnja ove godine doći do zastare zatvorske kazne od sedam mjeseci, koju mu je izreklo sudsko vijeće u drugostupanjskom postupku, zbog dokazanog protuzakonitog prebacivanja iz Mađarske u Hrvatsku pet skupina, u kojima je bilo ukupno 55 egipatskih državljana, kao i zbog podmićivanja graničnog policajca. Tu je presudu Županijski sud u Čakovcu donio 3. travnja 1998. godine, a pravnim manevrima, a potom i odlaskom u Sloveniju, čije državljanstvo također ima, Lončarić je izbjegao izdržavanje kazne. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Varao u Sloveniji, u zatvor u Hrvatskoj </p>
<p>ZLATAR, 18. siječnja</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda donijelo je presudu Dragutinu Merlinu (35) iz Strmca Stubičkoga kojom mu je određena kazna zatvora u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci zbog kaznenog djela krivotvorenja isprava i vrijednosnih papira. To kazneno djelo počinio je u razdoblju od 15. ožujka do 11. travnja 2000. godine na području Republike Slovenije, gdje je i uhićen 11. travnja iste godine.</p>
<p>Merlin je krivotvorio slovensku osobnu iskaznicu i pedesetak čekova, koje je unovčivao ili preuzimao robu u trgovačkim društvima, pri čemu je razmijenio pedesetak čekova Ljubljanske banke u iznosu od oko milijun tolara. Kaznu od 3 godine i 6 mjeseci potvrdilo je Višje sodišče u Ljubljani, te je nakon pritvora nastavio izdržavati kaznu u Sloveniji, no postavio je zahtjev da ga se uputi na izdržavanje kazne u Hrvatskoj. Kako su ministarstva pravosuđa Slovenije i Hrvatske suglasna s njegovim zahtjevom jer je isto kazneno djelo opisano u slovenskom i hrvatskom Kaznenom zakonu, nakon prevođenja slovenskog sudskog spisa hrvatski je sud također morao donijeti presudu u kojoj nije bio obavezan poštivati dužinu trajanja kazne koju je odredio slovenski sud. U ovom slučaju je izrekao istu zatvorsku kaznu, te će presuda biti dostavljena našem Ministarstvu pravosuđa, Županijskom državnom odvjetništvu, te okrivljenom diplomatskim putem, nakon čega će biti ostvarene sve pretpostavke za preseljenje hrvatskog državljanina iz slovenskoga zatvora u hrvatski na izdržavanje ostatka dosuđene kazne.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Telcu pet godina zatvora za 3,5 kilograma heroina</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Optužen za preprodaju 3,5 kilograma heroina, u suradnji s optuženima u »zločinačkoj organizaciji«, Ivica Pavlović Telac (32) u petak je osuđen na pet godina zatvora. Ovu zasad nepravomoćnu presudu izreklo je vijeće Županijskog suda, kojem je predsjedao sudac Željko Horvatović.</p>
<p>U presudi se navodi kako je u rujnu 1992. godine, po nalogu Rajka Momčilovića i Davora Zečevića (optuženih kao pripadnici »zločinačke«, op. a.), Pavlović sa Željkom Fainom dogovorio kupoprodaju heroina stranom kupcu, koji se predstavio kao John Christian, a u stvari se radilo o prikrivenom istražitelju francuske carinske policije.</p>
<p>Pavlović je s Christianom dogovorio prvu isporuku od 100 kilograma heroina, po cijeni od 60.000 DEM po kilogramu. Kako je Christian rekao Pavloviću, droga je navodno bila namjenjena izvjesnom Frediju, pripadniku američke mafije, a radilo se pak o prikrivenom njemačkom carinskom inspektoru Volkeru Steischu.</p>
<p>Na drugom sastanku, 19. rujna 1992. godine u Kranjskoj Gori, Pavlović je uvjetovao da se probna pošiljka od pet kilograma heroina preda neposredno nakon dogovora, a ostatak u dva navrata, najprije 50, a potom 45 kilograma. Pavlović je pak 21. rujna u također Kranjskoj Gori predao Fainu 3.429 grama heroina, kojeg je svojim automobilom prevezao u Njemačku. Sutradan je uhićen, prilikom predaje droge Frediju. Fain je zbog te droge u Njemačkoj bio osuđen na osam godina zatvora.</p>
<p>No, u daljnjem nastavku ovog slučaja, prema iskazu zaštićenog svjedoka br. 1, Zorana Miletića, Momčilović i Zečević su poslali njega i Pavlovića u Zadar da Fainu, koji se vratio nakon izdržavanja kazne, prenesu poruku da im mora vratiti 100.000 DEM, za drogu zbog koje je »pao« u Njemačkoj, koji im se u strahu predstavio kao Fainov brat. Naknadno je vratio Momčiloviću i Zečeviću 30.000 DEM, a kako više nije imao, sve je prijavio zadarskoj policiji, zbog čega je postupak i krenuo.</p>
<p>Kao olakotne okolnosti kod donošenja presude, sud je uzeo Pavlovićevu dosadašnju neosuđivanost, te što je otac dvoje djece, dok mu je otegotna okolnost bila velika količina droge.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sinovčić i Marković sudit će se i dalje</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Pokušaj mirenja nogometnog suca Renea Sinovčića i predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatka Markovića u petak na Općinskom sudu nije uspio pa će se nastaviti sudski postupak.</p>
<p>Sinovčić je podnio privatnu tužbu zbog toga što je Marković na sastanku Izvršnog odbora HNS-a od 16. siječnja prošle godine javno izjavio da je na listi za sazivanje Izvanrednog zbora sudaca krivotvoren potpis Mirka Krznara, predstavnika Krapinsko-zagorske županije u Zboru nogometnih sudaca. Tada je najavio i prijavu protiv krivotvoritelja misleći pri tom na Sinovčića. </p>
<p>»Naneseno mi je puno duševne boli kako i mojoj obitelji. Ja inače ne tužakam i ne ganjam po sudu. Ako mi se Marković javno ispriča te uplati određenu svotu novaca za dječje sirotište, odustat ću od tužbe«, izjavio je Sinovčić prilikom pokušaja mirenja. No Marković je izjavio kako se ne osjeća krivim te kako isprika ne dolazi u obzir.</p>
<p>U daljnjem tijeku postupka Sinovčićev je odvjetnik Andrej Korljan predložio da sud napravi uvid u članak u Sportskim novostima od 17. siječnja 2001. godine. Također je predložio i saslušanje članova Izvršnog odbora HNS-a, Fredija Fiorentinija, direktora Hajduka, te Pere Vičana, koji su prisustvovali sjednici HNS-a. </p>
<p>Markovićev odvjetnik Ernest Gnjidić predložio je da se obavi uvid u dopis Zbora nogometnih sudaca koji je poslan na adresu IO HNS-a koji je Marković na sjednici pročitao i u kojem se navodi da su potpisi krivotvoreni. </p>
<p>Sljedeća je rasprava zakazana za 5. travnja.</p>
<p>»Do tada će Krznar vjerojatno već biti u zatvoru«, komentirao je Sinovčić objasnivši nam kako je u tijeku istražna radnja vezana uz potpise. Naime, navodno je grafološkim vještačenjem potvrđeno da su potpisi od Mirka Krznara, koji je navodno kasnije tvrdio da nisu njegovi, nego da su krivotvoreni. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Trojici dilera 19 mjeseci zatvora </p>
<p>ČAKOVEC, 18. siječnja</p>
<p> - Na Županijskom je sudu u Čakovcu nepravomoćnom presudom okončan kazneni postupak koji se zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga vodio protiv Mirka Labazana (23), Aleksandra Bakse (27) i Dalibora Sinka (23), svi iz Čakovca. Njih je Kazneno vijeće proglasilo krivim i izreklo im zatvorske kazne. </p>
<p>Mirku Labazanu je za kazneno djelo neovlaštene prodaje heroina izrečena kazna zatvora od tri mjeseca, a za omogućavanje uživanja heroina maloljetnoj osobi šest mjeseci zatvora. Sudskom su odlukom obje zatvorske kazne objedinjene i preinačene u jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci. </p>
<p>Na jedinstvenu kaznu zatvora od osam mjeseci osuđen je i drugookrivljeni Dalibor Sinko. Njemu je dokazano prodavanje heroina i omogućavanje uživanja opojnih droga malodobnoj osobi. Pravosuđu već poznati Aleksandar Baksa zbog prodaje heroina osuđen je na zatvorsku kaznu od tri mjeseca. Uz to su sva trojica obvezna platiti i sudske troškove u iznosu od po tisuću kuna. Ovo je prva ovogodišnja presuda na Županijskom sudu u Čakovcu zbog kaznenog djela zloporabe droga. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Braći Rodićima po tri godine i osam mjeseci zatvora</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Općinskoga suda u Zagrebu na tri su godine i osam mjeseci zatvora osuđeni Sebastijan i Vinko Rodić za kazneno djelo iznude, a Krešimir Miklec »dobio« je šest mjeseci zbog pomaganja pri počinjenu toga kaznenog djela. </p>
<p>Braća Rodići su, prema optužnici, 10. siječnja 1996. godine došli u stan Gorana i Jadranke Strancarić, prilikom čega je Vinko svojom glavom udario Strancarića u glavu te mu stavio pištolj u usta prijeteći mu da će ga ubiti. Nakon toga su bračni par automobilom odvezli u poduzeće trećeoptuženog Mikleca, u »Kolos«, gdje su Strancarića prisilili da potpiše ugovor kojim im u ime navodnog duga od 180.000 njemačkih maraka prepisuje autolimarsku radionu i kuću. </p>
<p>Prilikom izricanja presude sutkinja Marita Perčin Ferber kao otegotne je okolnosti navela visinu iznuđene svote te način na koji je počinjeno kazneno djelo. Kao olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir mladost, neosuđivanost i obiteljske prilike optuženika.
Branitelj braće Rodića odvjetnik Veljko Miljević, nezadovoljan donesenom presudom, prokomentirao je da je cjelokupni dokazni postupak proveden loše te kako postoje rupe u optužnici, koja je i sama nekoliko puta mijenjana. Cijeli je postupak, smatra Miljević, vođen protivno osnovnim načelima kaznenog postupka te kontra načelu humanih procesnih zakonodavstava drugih zemalja, tj. načelu favor defensionis. To bi značilo, objasnio je, da se cijelo vrijeme umjesto favoriziranja obrane favorizirala optužba. </p>
<p>»Samo iskazi oštećenika idu na teret optuženika, dok im svi ostali iskazi idu u korist«, rekao je Miljević i dodao kako se i sami iskazi oštećenika međusobno razlikuju. Naveo je i kako je Jadranka Strancarić izmijenila svoj prijašnji iskaz navevši da se ne sjeća je li uopće bila u poduzeću trećeoptuženoga te da li ga je ikad i vidjela. Čudno je, smatra Miljević, što sud nije uzeo u obzir ni činjenicu da su oštećenici tek nakon četiri mjeseca cijeli slučaj prijavili policiji i svom odvjetniku. Tijekom dokaznog postupka, istaknuo je Miljević, i sam sin oštećenika naveo je kako kritičnog dana nije ništa čudno primijetio kod roditelja. </p>
<p>»Ako optužba ne dokaže krivnju, optuženici moraju biti oslobođeni te su tako i oni trebali biti oslobođeni«, istaknuo je Miljević najavivši žalbu na presudu.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ubojstvo, a ne teško ubojstvo?</p>
<p>DUBROVNIK, 18. siječnja</p>
<p> - Zlatku Miliću, osumnjičenom za ubojstvo Nike Rustana, hrvatskog reprezentativca u džudu, suditi će se za ubojstvo, a ne za teško ubojstvo kako se govorkalo u dubrovačkoj javnosti. Naime, kako neslužbeno doznajemo Županijsko je državno odvjetništvo u Dubrovniku nakon provedene istrage te vještačenja oružja i Milićeve ubrojivosti u trenutku kaznenog djela Nika Rustana podiglo optužnicu za kazneno djelo ubojstvo.</p>
<p> Zlatko Milić, inače vlasnik zaštitarske tvrtke »Delta« i donedavni predsjednik dubrovačke HVIDRA-e, ima pravo uložiti prigovor na optužnicu Županijskoga državnog odvjetništva u roku od osam dana od trenutka njezina zaprimanja. A. H. Smrt na zaleđenim stepenicama</p>
<p>LOBOR, 18. siječnja - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske, u Vinipotoku kraj Lobora u četvrtak se navečer na vanjskim, djelomično zaleđenim, stepenicama kojima je išao na kat obiteljske kuće okliznuo Andrija B. (62). Pri padu glavom je udario u betonsko stubište i od zadobivenih ozljeda preminuo.</p>
<p> Ovo je već četvrti slučaj kako je zbog skliznuća na ledu izgubljen život. Tri su se nesreće sa smrtnim posljedicama dogodile na stepenicama i balkonu, a jedna na zaleđenu pločniku. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vozač smrtno stradao, suvozačica teško ozlijeđena</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 1 sat ujutro, na križanju Zagrebačke i Škrlićeve ulice u Velikoj Gorici, smrtno je stradao vozač automobila Vatroslav Đenđinović (25), dok je djevojka koja se s njim nalazila u automobilu, Nikolina Š. (24), zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život.</p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Vatroslav Đenđinović, upravljajući automobilom Zagrebačkom ulicom u smjeru zapada, zbog prevelike brzine i klizava kolnika, izgubio kontrolu nad vozilom te sletio izvan kolnika, nakon čega se automobil zarotirao i udario u drvo. Nikolina Š. u teškom je stanju kolima Hitne pomoći prevezena u KBC Rebro. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Muškarac i žena preprodavali drogu</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Policija je u četvrtak u stanu kojim su se koristili Milena K. (22) i Zdenko J. (33) u Hribarovu prolazu, na području Dugava, pronašla te zaplijenila 175 grama heroina i 3,320 grama marihuane.</p>
<p>Kako je priopćeno u policiji, djelatnici Odjela kriminaliteta droga saznali su da u navedenom stanu već duže vrijeme, prijavljeni pod lažnim imenom, žive jedna muška i jedna ženska osoba koje se bave preprodajom heroina i marihuane. Nakon što je dobiven nalog za pretragu stana, policajci su u noći sa srijede na četvrtak ušli u stan i tamo zatekli Milenu K. U stanu je prilikom pretrage pronađeno osam plastičnih vrećica s nešto više od tri kilograma »trave« koja se sušila na radijatoru, četiri vrećice u kojima se nalazio heroin, te vaga za precizno mjerenje.</p>
<p>Daljnjom kriminalističkom obradom policija je utvrdila da je Milenin »prijatelj« iz stana, u stvari Zdenko J., osoba dobro poznata policiji, za kojom je Županijski sud u Bjelovaru raspisao i tjeralicu zbog razbojništva.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Rohatinski najavljuje odlazak, iako tvrdi da Vlada nikad nije utjecala na HNB</p>
<p>Guverner razmišlja o odlasku jer je to »posao koji fizički i osobito psihički iscrpljuje, a razni pritisci sa strane samo pojačavaju psihozu« / Rohatinski je na početku mandata kao prioritete označio održavanje stabilnosti cijena i tečaja i promjenu zakonodavne regulative i sve je to ostvareno / Neprivođenje kraju postojećeg stand-by aranžmana s MMF-om, smatra Rohatinski, implicira da preuzete obaveze nisu izvršene, što ne odgovara činjeničnom stanju i daje loš signal financijskom tržištu</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - U Hrvatskoj narodnoj banci zadovoljni su rezultatima rada u prošloj godini i smatraju da su ostvarili ciljeve postavljene na početku mandata. Unatoč tome guverner Željko Rohatinski mogao bi ipak napustiti čelno mjesto središnje banke. Naime, neki izvori u HNB-u kažu da guverner uistinu razmišlja o odlasku, jer je to, prema njegovim riječima, »posao koji fizički i osobito psihički iscrpljuje, a razni pritisci sa strane samo pojačavaju psihozu«.</p>
<p>U HNB-u kažu da pritisaka za promjenu monetarne politike nema iz struktura izvršne vlasti. Na središnju banku, kažu vodeći ljudi HNB-a, u protekle dvije godine Vlada nije pokušavala utjecati radi promjene monetarne politike i nije od HNB-a ništa tražila, što je bila praksa za vrijeme vladavine HDZ-a. </p>
<p>U slučaju odlaska sa sadašnje dužnosti, Rohatinski ne namjerava to u javnosti, kao njegov prethodnik, prikazivati pritiskom na samostalnost monetarne vlasti i središnje banke.</p>
<p>Razmišljanja o odlasku prvog čovjeka središnje banke možda bi mogla biti potencirana i stajalištima jednog kruga ekonomista koji kontinuirano aktualiziraju teme o potrebi promjene monetarne politike, kao i pitanje deprecijacije kune. Tako je i kraj prošle godine ponovo bio u znaku izjava pojedinih ekonomista i gospodarstvenika, kojima se priključio i, primjerice, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, o potrebi slabljenja kune i o pogrešnoj monetarnoj politici HNB-a.</p>
<p>Inače, kao svoje pritoritete Rohatinski je na početku mandata označio održavanje stabilnosti cijena i tečaja i promjenu zakonodavne regulative. Sve je to, kažu u HNB-u, ostvareno. </p>
<p> U središnjoj banci također ocjenjuju da je prošla godina bila ekonomski uspješna, a temeljni cilj - očuvanje stabilnosti cijena, ostvaren je i bolje nego što se prošle godine prognoziralo. Umjesto planirane stope od 4,5 posto, inflacija je u 2001. iznosila 2,6 posto, a bez cijena koje su pod administrativnim utjecajem temeljna inflacija je lani bila samo 1,7 posto, što odgovara i standardima Europske unije.</p>
<p>Središnja je banka ispunila u monetarnoj sferi izvršne kriterije iz stand-by aranžmana s MMF-om, a devizne rezerve su za 500 milijuna dolara premašile planirani iznos. To najbolje govori o prošlogodišnjim pritiscima na aprecijaciju tečaja kune, koje je HNB ublažavala.</p>
<p>Što se tiče sklapanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, u HNB-u smatraju da su svi bitni izvršni kriteriji postojećeg stand-by aranžmana, koji ističe krajem travnja, ispunjeni.</p>
<p>U HNB-u osnovnim pitanjem smatraju kako postojeći aranžman privesti kraju. U tom kontekstu problematičnim bi se moglo pokazati ispunjavanje pojedinih manje bitnih kriterija (plaće u javnom sektoru, broj zaposlenih u javnim službama), čija je realizacija kasnila zbog kašnjenja u donošenju zakonskih propisa. Fiskalni deficit konsolidiranog proračuna kretat će se sigurno u okviru predviđenih 5,3 posto BDP-a.</p>
<p>Mišljenje je Vlade i HNB-a da je Hrvatska ostvarila sve bitne obaveze koje je preuzela sklapanjem stand-by aranžmana te da određena kašnjenja nisu prepreka da se on okonča i potom sklopi novi aranžman s MMF-om. S druge strane, neki predstavnici MMF-a skloni su, ali zasad MMF na tome ne inzistira, da se postojeći stand-by aranžman ne zaključi nego da se odmah iz oportunističkih razloga zaključi novi kojim bi se već preuzete obaveze Hrvatske realizirale u produljenom roku.</p>
<p>Vlada i HNB zasad nisu zauzele službeni stav o tom gledištu MMF-a, iako guverner HNB-a osobno nije sklon prihvatiti takvo rješenje. </p>
<p>Formalno neprivođenje kraju postojećeg stand-by aranžmana s MMF-om, smatra Rohatinski, implicira da preuzete obaveze nisu izvršene i zemlji se daje dodatni rok da ih ostvari. To, tvrdi guverner, ne odgovara činjeničnom stanju i daje loš signal financijskom tržištu.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rohatinski: Veze s Agrokorom prekinute prije godinu i pol</p>
<p>Nakon što je u Narodnim novinama od 16. siječnja objavljen podatak da je Agrokor u četvrtak 17. siječnja na izvanrednoj skupštini dioničara na vlastiti zahtjev razriješio s dužnosti člana Nadzornog odbora Željka Rohatinskog i na njegovo mjesto imenovao novog člana Velimira Lovrića, za komentar smo zamolili prvog čovjeka središnje banke.</p>
<p>»Sve moje poslovne i bilo kakve druge veze, uključujući i članstvo u Nadzornom odboru Agrokora, prestale su s 12. srpnja 2000. godine kada sam imenovan na dužnost guvernera HNB-a«, kazao nam je Rohatinski, pojasnivši da se to odnosi i na »prestanak isplate naknade za članstvo u NO Agrokora«. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kovačević: Reforma je na kraju, novi mirovinski sustav postoji</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Na prijelazni račun Regosa do 17. je siječnja uplaćeno oko 364.000 kuna doprinosa od akontacija plaća za siječanj 2002., kazali su predstavnici te kuće u petak, na okruglome stolu na temu »Kako teče mirovinska reforma«, koji je organizirao časopis Banka. Većina sudionika okrugloga stola, među kojima je bio i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, složila oko toga da proces reforme u Hrvatskoj protiče bez značajnijih problema.</p>
<p>Istaknuo je to i Zoran Anušić, savjetnik u zagrebačkom uredu Svjetske banke za mirovinsku reformu, ocijenivši kako su neki problemi koji su se kod nas pojavili tijekom reforme zapravo »dječje bolesti« u odnosu na one koje su u početku svojih reformi imale druge zemlje. »Tako je, na primjer, i s činjenicom da fondovi u ovom trenutku nisu dobili sva imena dosad upisanih članova. Zna se da je uzrok tome čisto tehničke prirode, no činjenica je da je riječ o samo jedan posto osiguranika, što znači da je Regos ipak dobro pripremio sustav prijava u fondove«, istaknuo je Anušić.</p>
<p>Pozitivnu ocjenu onome što je u reformi dosad napravljeno dao je i predsjednik Uprave AZ fonda Boris Galić, koji je, kao još jedan izrazito pozitivan detalj, istaknuo i kamatu koju će za prva tri mjeseca polaganja doprinosa osiguranika na privremenom računu HNB-a osigurati država. Riječ je, naime, o eskontnoj stopi HNB-a, kamati od 5,9 posto, koju bi fondovi, priznao je, u početku reforme teško mogli ostvariti na tržištu. </p>
<p> Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja naglasio je, pak, kako smatra da je u utrci fondova za osiguranike bilo »nekorektnih radnji« na koje je Hagena trebala reagirati ranije i efektnije, dok je Ljiljana Weisbarth, predsjednica Uprave Ha jedan fonda rekla kako drži da još nije jasno kakve će prinose fondovi moći ostvariti za svoje članove. Činjenica da još postoje dileme oko toga hoće li mirovinski fondovi plaćati porez na dohodak, o čemu u konačnici može ovisiti visina prinosa.</p>
<p>Porezna uprava za reformu je spremna i može preuzeti ulogu institucije koja će prisilno naplaćivati doprinos, što je posao koji dijelom radi od 2000. godine, istakli su njeni predstavnici, iako su priznali da ostaje otvoreno pitanje kako u detaljima uskladiti mirovinsku i reformu platnoga prometa, koja teče paralelno.</p>
<p> Ravnatelj Hagene dr. Dragan Kovačević naglasio je kako je mirovinska reforma zapravo na kraju, te kako ovih dana počinje postojati novi mirovinski sustav, a jedna od važnijih prednosti promjena po njemu je činjenica da »danas već imamo razvijenije tržište kapitala«. Ocijenio je da je edukacija stanovništva o reformi bila dobra, te da fondovi dosad nisu počinili značajnije prekršaje u obraćanju potencijalnim članovima, osim u posljednje vrijeme. No, jedan od njih zbog toga je dobio i »posljednju opomenu pred isključenje«, kazao je Kovačević, naglasivši kako bi novi pogrešan korak mogao značiti i oduzimanje dozvole za rad.</p>
<p>Jedna od novosti koje Hagena planira uvesti je mogućnost produljenja roka za prijavu u fond, ali samo za one osiguranike koji su 1. siječnja bili mlađi od 40 godina, ali nezaposleni. U slučaju da se, na primjer, zaposle u rujnu ove godine, oni ne bi mogli samostalno birati fond, jer taj rok za obvezne osiguranike ističe 31. ožujka ove godine. U tom slučaju, Hagena će sukcesivno omogućavati da se, vjerojatno u tromjesečnom roku, obavi prijava, najavio je pomoćnik ravnatelja Hagene Ivica Letnić.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tko će na kraju nadzirati revizore?</p>
<p>Slučajevi lažiranja podataka nisu tako rijetki, čak ni oni u kojima je revizorska tvrtka znala za propuste i jednostavno zažmirila</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Potpis auditora na financijskom izvješću neke kompanije garancija je točnosti podataka u skladu s kojima će ulagači donositi svoje odluke. Međutim, slučajevi lažiranja podataka nisu tako rijetki, čak ni oni u kojima je revizorska tvrtka znala za propuste i jednostavno zažmirila. Dio stručnjaka tvrdi da je razlog tome nevoljkost revizora da izgube unosne poslove - velike kompanije za usluge revizije računovodstvenim tvrtkama plaćaju naknadu i po nekoliko desetaka milijuna dolara. Stoga je pitanje strožeg nadzora kvalitete usluga i etičnosti računovodstvenog sektora nebrojeno puta pokrenuto, a kolaps Enrona još jednom ga je dovukao u središte pažnje. Odgovarajući na zabrinutost javnosti, ne samo američke, zbog nagle propasti kompanije čije su se dionice nalazile u portfeljima svih financijskih gurua, novi predsjednik američke Komisije za vrijednosne papire (SEC) Harvey Pitt predložio je osnivanje novoga regulatora za revizorske tvrtke, koji bi među ostalim imao mogućnost zabraniti rad onim revizorima koji prekrše pravila.</p>
<p>Izborivši se za svoju neovisnost, revizorske kompanije u SAD-u su uspostavile vlastito samoregulatorno tijelo American Institue of Certified Public Accountants koje se brine za kvalitetu usluga i etičnost unutar sektora, te ima pravo pokretati disciplinske postupke. Komisija za vrijednosne papire nadležna je za teže slučajeve, uglavnom na federalnoj razini, kršenja zakona vezanih uz vrijednosnice, dok su odbori pojedinih saveznih država nadležni u slučajevima kršenja njihovih zakona.</p>
<p>Međutim, promatrači godina tvrde, a brojni primjeri i dokazuju, da je takav sustav samoregulacije u sektora računovodstvenih tvrtki neučinkovit i ima brojne nedostatke. Naime, prema sadašnjim pravilima u SAD-u, revizorske tvrtke istoj kompaniji mogu pružati i savjetodavne usluge, što podrazumijeva i sukob interesa. Novi bi regulator, prema Pittovom prijedlogu, imao veće ovlasti nego sadašnji regulator za računovodstveni sektor, kojeg čine stručnjaci iz drugih sektora i samo nadgledaju revizije Instituta računovođa. U Pittovom bi odboru sjedili stručnjaci i iz računovodstvenog sektora i drugih uslužnih područja, a moći će provoditi istrage o kvaliteti usluga i eventualnim prijestupima te objavljivati zaključke istraga. Još je važnije da će novi regulator moći zabraniti rad svim prijestupnicima - bilo pojedincima bilo tvrtkama.</p>
<p>Zbog toga što je dopustio klijentima da prikriju stvarne rezultate, do sada se nekoliko puta na optuženičkoj klupi našao i sam Arthur Andersen. Međutim, ni jednu od optužbi SEC-a i nekoliko saveznih država Andersen nije htio riješiti sudskim putem već se nagodio - i platio ogromne novčane kazne. Predstavnici Andersena pak tvrde da nagodba u tim slučajevima nije značila priznanje pogreške, nego samo način da se izbjegnu veliki sudski troškovi. U slučaju Enrona, očito je da je Andersen napravio znatne propuste; među ostalim, uništeni su važni dokumenti o nekadašnjem energetskom divu nakon što je SEC najavio pokretanje istrage.</p>
<p>Andersen je prije nekoliko mjeseci razmatrao hoće li nastaviti pružati usluge Enronu. Zabrinutost je, naime, pobudilo Enronovo prikrivanje dugova u opskurnim podružnicama. Pa ipak, Andersen je nastavio poslovati s Enronom - koji mu je za revizorske usluge plaćao oko 50 milijuna dolara godišnje - iako je, kao što pokazuju nedavno objavljeni dokumenti, bio svjestan Enronovog prikrivanja stvarnih rezultata poslovanja. </p>
<p>Pokušavajući sačuvati ugled, Andersen je otpustio menadžera koji je bio nadležan za Enron i naredio uništavanje dokumenata, suspendirao nekoliko mlađih računovođa i ukinuo menadžerske ovlasti još četiri viša službenika. No, to Enronu nije bilo dovoljno - u četvrtak je službeno otpustio Andersena kao svog revizora i nagovijestio mogućnost pokretanja sudske tužbe. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Gdje zimuju bogati Hrvati</p>
<p>Za cijenu petnaestodnevnog aranžmana tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u enormno skupom Japanu možete provesti čak 70 dana u nekom boljem hotelu nemjerljivo jeftinije turske rivijere </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Skijaška groznica je uglavnom iza nas, kao i strah izazvan prošlogodišnjim napadom na SAD. Hrvatski građani ponovo i sve više putuju prema dalekim topli(ji)m destinacijama, a zanimljivo je da se najviše raspituju za aranžmane tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva. Cijena? Petnaestodnevno uživanje u Japanu tijekom održavanja prvenstva stoji - 26.700 kuna. Agencije uopće ne sumnjaju u dobru prodaju.</p>
<p>»Daleke destinacije su se, nakon dužeg zatišja, počele bukirati oko Nove godine. Trend se, na naše zadovoljstvo, uspješno nastavlja« izjavila je Andreja Cvitković iz Kompasa. </p>
<p>Najbolje ide Azija, konkretno Bali i Tajland. Nedavno su imali veću grupu za Bali, a desetodnevni aranžmani stoje oko 10.800 kuna. Tajland, koji na ovim prostorima također ima dosta poklonika, stoji oko 11.000 kuna. </p>
<p>Kompasovci su neposredno prije izbijanja nereda imali i jednu grupu za Argentinu, dok za proljeće pripremaju vrlo povoljna putovanja za SAD. </p>
<p>Najviše su, međutim, iznenađeni brojem upita za aranžmane tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva. Cijena je za naše prilike astronomska će agencije koje ponude najbolje aranžmane za tu priredbu bez sumnje napraviti posao godine.</p>
<p>Konstantin Rešetar, direktor Atlas Airtoursa, također tvrdi da je zastoj prodaje uglavnom prevladan. Nakon stanke, koja je svojedobno prijetila otpuštanjem agencijskih djelatnika, stvari idu na bolje. Broj zaključenih aranžmana, istina, još uvijek ne stiže prethodne zime, ali najteža je kriza očito prošla. </p>
<p>U Atlasu dosta dobro idu Maldivi, Mallorca i Turska. Dobro je odrađena novogodišnja tura za Tunis, a sličnu pripremaju i za veljaču. Konstantin Rešetar sve veći interes za toplije destinacije objašnjava prihvatljivim cijenama. Sedam dana zimovanja u nekom od boljih hotela turske rivijere nerijetko stoji ispod 2700 kuna (let je, naravno, uključen). Poigramo li se brojkama, umjesto da ode petnaest dana na Svjetsko prvenstvo u enormno skupi Japan ili Južnu Koreju, ovdašnjem se putniku pruža prilika da za istu cijenu boravi čak 70 dana u nekom boljem hotelu nemjerljivo jeftinije turske rivijere. Atlas, inače, tek priprema ponudu za veliku nogometnu feštu.</p>
<p>Globtourovih 7700 kuna za 14 dana Meksika također nije nedostupno. Interesenata i putnika ima, iako pripremu putovanja donekle kompliciraju vize. Za razliku od Meksika, vize nisu potrebne za Dominikansku Republiku, što se odražava i na većem broju zaključenih aranžmana. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>VTV kupuje trgovinski sustav Ljubljanske burze </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Varaždinsko tržište vrijednosnica kupit će trgovinski sustav Ljubljanske burze BTS (Burzovni trgovinski sustav), jednoglasno je odlučio Nadzorni odbor Tržišta na sjednici održanoj 14. siječnja.</p>
<p> Zaključeno je da ovaj sustav najbolje odgovara potrebama Tržišta, njegovih članova - brokerskih kuća, a najpogodniji je i kad je riječ o administriranju sustava. Posebno je važan aspekt otvorenosti i prilagodljivosti trgovinskog sustava za potrebe ostvarivanja tehničkog povezivanja s drugim trgovinskim sustavima, objašnjavaju s VTV-a. Za razliku od VTV-ovog sustava OTIS, koji je zatvoren, BTS je otvoren sustav, a preuzimanje ovoga sustava ujedno je i preduvjet da se Varaždinska burza jednog dana možda i formalno integrira s Ljubljanskom burzom. </p>
<p>Novi sustav otvara mogućnost bržeg i stabilnijeg rada, a ima i veću propusnost kad je riječ o broju transakcija. Inače, najveći broj transakcija u jednom danu zabilježen je na VTV-u u prosincu, ukupno 451 transakcija.</p>
<p>Podsjetimo i da su sustav trgovanja Ljubljanske burze već preuzele i burze u Sarajevu, Banjaluci i Skopju. Trgovanje u Varaždinu putem novog sustava počet će u prvoj polovici ove godine, a kako je istaknuo glasnogovornik VTV-a Krunoslav Srpak, na Tržištu žele da novi sustav zaživi s izmjenom djelatnosti, odnosno skorim pretvaranjem VTV-a u Varaždinsku burzu. </p>
<p>Odluka o pretvaranju Tržišta u burzu donijet će se na skupštini 22. siječnja, a potom bi Komisija za vrijednosne papire trebala usvojiti ključne dokumente nove Burze, odnosno Statut, pravilnik o trgovanju te pravilnik o uvrštenju u buduću prvu kotaciju Varaždinske burze, u koju će se među prvima uvrstiti dionice PIF-ova.</p>
<p>S VTV-a su izvijestili i da je na posljednjoj godišnjoj skupštini VTV-a za predsjednika NO Tržišta izabran Mićo Jurjević, predsjednik uprave PIF-a Velebit, a članovima NO imenovani su Draženko Pavlinić, direktor sektora riznice Privredne banke, i Renata Malek iz brokerske kuće I.C.F. Članovi NO VTV-a još od ranije su i Irena Lukinić, voditeljica varaždinskog ureda brokerske kuće ZB brokeri, Željka Kajkut Brnić iz brokerske kuće Erste vrijednosni papiri, broker Denis Fudurić te Sandra Vidlanović, voditelj nadzora nad trgovanjem VTV-a.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prosječna zagrebačka plaća 4143 kune</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Prosječna neto plaća u Zagrebu u studenom je iznosila 4143 kune i bila je 4,1 posto veća u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na prosječnu neto plaću u 2000. zagrebačka je nominalna neto plaća u studenome bila veća 8,6 posto, a realno 3,1 posto, podaci su Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p>Pritom je prosječna neto plaća u zaposlenih u zagrebačkom gospodarstvu u studenome iznosila 4149 kuna, a u izvangospodarskim djelatnostima 4129 kuna.</p>
<p>Najviša prosječna neto plaća u studenom isplaćena je u zračnom prometu i iznosila je 6798 kuna, potom u računalnim i srodnim djelatnostima - 6500 kuna, a prosjek iznad 6000 zabilježen je i u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme - 6.274 kune, te u osiguranju i mirovinskim fondovima, osim obaveznog osiguranja, od 6215 kuna. (Hina) Predstavljen investicijski fond Select Eurobond</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja - Društvo za upravljanje investicijskim fondovima CAIB Invest predstavilo je u petak novi investicijski fond Select Eurobond, koji će ulagati isključivo u obveznice.</p>
<p>Kako su objasnili članovi Uprave CAIB Investa Damir Ostović i Silvana Božić, riječ je o fondu namijenjenom ulagačima koji su manje skloni rizicima, kojima se istodobno nudi diverzificiran i optimiziran portfelj u koji se jednim ulaganjem zapravo ulaže u stotinjak vrijednosnih papira. Fond će najmanje 50 posto portfelja ulagati u državne obveznice zemalja Europske unije, korporativne obveznice te u državne obveznice zemalja koje nisu u EU poput, primjerice, švicarske ili američke denominirane u eurima. Dio portfelja uložit će se i u korporativne obveznice, kao i u obveznice hrvatskih izdavatelja, državne te one s državnom garancijom. Preciznije, fond će ulagati samo u obveznice čiji izdavatelj ima investicijski rejting.</p>
<p>U CAIB Investu nadaju se da će ulaganja u novi fond biti zanimljiva ponajprije mirovinskim fondovima i osiguravajućim društvima, a s nekima se već razgovara o ulaganju. No, Select Eurobond rečeno je, okrenut je i sitnim ulagačima, koji će se možda umjesto držanja depozita u banci odlučiti uložiti u investicijski fond, budući da je najniži iznos početnog ulaganja protuvrijednost 100 eura, a svako iduće samo 10 eura. Naknada za upravljanje, objašnjavaju, je vrlo niska i iznosi 1 posto godišnje, naknada depozitnoj banci 0,2 posto na godišnjoj razini, a ciljani prinos na ulog, po sličnim austrijskim iskustvima, bit će oko 6 posto na euro. Ulazna naknada je najviše 0,5 posto od svake uplate manje od 100.000 kuna, a izlazna se naplaćuje na iznose povlačenja manje od 900.000 kuna ovisno o trajanju ulaganja.</p>
<p>Inače, ovo je drugi po redu investicijski fond koji je osnovao CAIB Invest. Prvi je osnovan Select Europe, a to je dionički fond koji ulaže u dionice 200 najvećih europskih kompanija, među kojima su Vodafone Group, Nokia, GlaxoSmithKline, TotalFina, RoyalDutch Petroleum, Novartis, Nestle, ali i slovenska Krka. Od kraja lipnja prošle godine kad je startao, u taj je fond uložilo oko 200 investitora, a imovina je dosegla 75 milijuna kuna.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Utjecajni američki političari plaćenici Enrona</p>
<p>WASHINGTON, 18. siječnja</p>
<p> - Najmanje 35 visokih dužnosnika administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha bili su savjetnici, plaćeni suradnici ili su na drugi način bili povezani s propalim energetskim divom Enronom.</p>
<p>I sam Bush je s Kennethom Layom prijateljevao još od 1992. godine kad je predsjednik uprave Enrona novčano pomogao izgradnju predsjedničke knjižnice Busha oca. Prema dostupnim podacima, Bush je od »Kenny boya«, kako je zvao Laya, 1994. godine za guvernersku kampanju u Teksasu dobio 47.500 dolara.</p>
<p>Tvrdi se da je Lawrence Lindsey, glavni Bushov ekonomski savjetnik tijekom predizborne kampanje, bio istodobno plaćeni savjetnik Enrona. On je čak zamisli Enronova predsjednika uprave Kennetha Laya o razvoju energetskog sektora u SAD unio u Bushov predizborni program.</p>
<p>Dioničari Enrona bili su Bushov glavni politički savjetnik Karl Rove, šef ureda američkog potpredsjednika Lewis Libby, savjetnik za odnose s Kongresom Nicholas Calio i bivša savjetnica za odnose s javnošću Bijele kuće Margaret Tutwiler, zatim prije dolaska na sadašnje dužnosti i ministar obrane Donald Rumsfeld, direktor Exim banke John Robson i državna podtajnica za javnu diplomaciju Charlotte Beers.</p>
<p> Američki trgovinski predstavnik Robert Zoellick, glavni savjetnik ministarstva trgovine Theodore Kassinger i direktor Pomorske uprave William Schubert bili su plaćeni Enronovi savjetnici. Državni tajnik za kopnenu vojsku Thomas White bio je potpredsjednik uprave Enrona i veliki dioničar. Sadašnji predsjednik Nacionalnog odbora Republikanske stranke Marc Racicot (Rosko) bio je lobist za Enron, kao i Bushov savjetnik Ed Gillespie. Visoka službenica Enrona Cynthia Sandherr bila je u skupini koju je Bush zadužio da na početku njegova mandata rukovodi ministarstvom trgovine.</p>
<p> Novčane priloge Enrona su tijekom političke karijere primali glavni državni tužitelj John Ashcroft i ministar energetike Spencer Abraham, a ministri trgovine Donald Evans, financija Paul O'Neill i potpredsjednik Richard Cheney redovito su se sastajali i konzultirali s čelništvom Enrona.</p>
<p> Veze s Enronom imali su predstojnik Bushova ureda Andrew Card te direktor Ureda za proračun Bijele kuće Mitchell Daniels.</p>
<p>Tvrdi se da je Bush 1997. godine od sadašnjeg direktora Ureda domovinske sigurnosti, a tadašnjeg guvernera Pennsylvanije Toma Ridgea tražio da pomogne ulazak Enrona na tržište te američke savezne države.</p>
<p>Mediji su zabilježili u najmanju ruku nepromišljen potez Bushova brata, guvernera Floride Jeba Busha, koji je u četvrtak navečer bio gost Layovih u Houstonu na večeri za koju je svako od nazočnih platio 500 dolara u korist Republikanske stranke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Informatičke kompanije povele pad</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Dionice europskih kompanija tehnološkog sektora u petak su ponovno slijedile kompanijska izvješća iz SAD-a - i potaknule novi pad indeksa. Naime, nakon nepovoljnog Intelovog izvješća u utorak indeksi su padali, dok su zadovoljavajući rezultati Applea, Compaqa, AMD-a i Yahooa u srijedu poveli rast cijena. Međutim, ulagače su u četvrtak kasno poslijepodne opet razočarali divovi Microsoft i IBM, koji su, ponavljajući komentare Alana Greenspana, predsjednika američkog Feda, objavili kako ne očekuju skori oporavak. </p>
<p>Londonski FTSE 100 indeks je do poslijepodneva bio 0,34 posto niži nego u četvrtak sa 5121 bodom. U Frankfurtu je DAX izgubio 0,98 posto spustivši se na 5082,98 bodova. Pariški CAC 40 pao je 0,77 posto na 4441,25 bodova, a milanski MIB 30 je na 31.589 bodova bio 0,2 posto niži nego u četvrtak. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 0,59 odnosno 0,89 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice također su nagovještavali pad cijena nakon otvaranja burzi na Wall Streetu. Dan ranije vodeći su američki indeksi, jednako kao i europski, zabilježili značajan rast - Dow Jones industrial skočio je 1,4 posto, a Nasdaq Composite, koji obuhvaća veliki broj dionica tehnološkog sektora, čak 2,1 posto. No, negativan je trend započeo još u četvrtak poslijepodne, nakon Microsoftovog i IBM-ovog izvješća, u transakcijama poslije zatvaranja burzi. U Tokyju je na Japanskoj burzi benchmark Nikkei 225 porastao 1,65 posto na 10.293,32 boda, zahvaljujući pozitivnim kretanjima na Wall Streetu.</p>
<p>U Europi su među najvećim gubitnicima bile kompanije iz informatičkog sektora. Tako je SAP, njemačka softverska grupa, izgubila 2,8 posto, dok je francuski Cap Gemini pao čak 6,5 posto. Britanske softverske tvrtke Logica i Invensys su pak izgubile čak 9 odnosno 6 posto. Siemens, Nokia, Ericsson i Alcatel redom su zabilježili pad od preko 3 posto.</p>
<p>Europske naftne kompanije u petak su zabilježile pad nakon što se u SAD-u spustila cijena sirove nafte zbog rastućih zaliha. Tako su francuska Total Fina Elf, koja pokriva najveći dio pariškog blue chip indeksa CAC 40, i BP bili nešto niži nego u četvrtak, dok je Shell zabilježio pad od gotovo 1 posto.</p>
<p>Značajan je bio i 3-postotni pad nizozemskog osiguravatelja Aegona koji je pristao Citigroupu prodati svoju imovinu u Meksiku. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Lažna dojava o bombi prekinula sjednicu Sabora </p>
<p>Oko 13 sati nepoznati muškarac javio policiji iz govornice u Sesvetama: »Imate bombu u Saboru« / Ministar Lučin ubrzo je o dojavi obavijestio predsjednika Sabora Tomčića, koji je odlučio da se sjednica prekine i evakuira zgrada / Među posljednjima izašli esdepeovci Arlović i Opačić i hadezeovci Mintas-Hodak i Šuker / Pirotehničari MUP-a nisu ništa pronašli, rekla glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - U zgradi Sabora nije pronađena eksplozivna naprava pa se anonimna dojava pokazala lažnom, kazao je u petak predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić.</p>
<p> Stručnjaci MUP-a koji su u petak oko 15 sati završili s pretraživanjem saborske zgrade, nisu ništa pronašli. Pirotehničari su uz pomoć uvježbanih pasa pregledali i automobile parkirane ispred Sabora na Markovu trgu. </p>
<p> Naime, zbog dojave da je u zgradi Sabora postavljena eksplozivna naprava, u petak oko 13.30 sati prekinuta je saborska sjednica. Svi zastupnici, osoblje i novinari u vrlo kratkom vremenu evakuirani su iz zgrade. </p>
<p>»Ne možemo ugrožavati sigurnost ljudi«, rekao je potpredsjednik Sabora Mato Arlović objavljujući zastupnicima odluku o prekidu sjednice. Tomu je prethodio neuobičajeno dug telefonski razgovor predsjedatelja Arlovića, nakon čega je od saborske straže zatraženo da hitno evakuira zastupnike.</p>
<p>»Dok policija ne obavi detaljan pirotehnički pregled, nitko ne može ostati u zgradi Sabora«, istaknuo je Arlović i zajedno s ostalim zastupnicima napustio sabornicu. </p>
<p>Evakuacija Sabora protekla je brzo i bez panike, ali uz primjetnu zbunjenost zastupnika. Dosad su, naime, u više navrata do Sabora stizale anonimne dojave o podmetnutoj bombi, no zgrada nije bila ispražnjena. Ta činjenica zasigurno je utjecala na saborske zastupnike koji su zgradu parlamenta napustili u nepunih pet minuta. </p>
<p>Među zadnjima koji su napustili zgradu Sabora bili su esdepeovci Mate Arlović i Milanka Opačić, te hadezeovci Ljerka Mintas-Hodak i Ivan Šuker. Istodobno u Sabor su ušli kriminalistička policija i MUP-ovi pirotehničari. »Oko 13.30 sati posredstvom MUP-a dobio sam dojavu o podmetanju eksplozivne naprave u Saboru«, rekao je Tomčić okupljenim novinarima na Markovu trgu. »Nakon kraće konzultacije s ministrom unutarnjih poslova Šimom Lučinom donio sam odluku o evakuaciji Sabora«, objasnio je Tomčić. Istaknuo je kako nije mogao preuzeti odgovornost da Sabor nastavi s radom, bez obzira hoće li se dojava pokazati lažnom ili neće. </p>
<p>O navodno postavljenoj bombi u Saboru glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke Stanka Saraja rekla je u petak za Vjesnik: »Operativno dežurstvo primilo je u 12.47 sati dojavu iz javne govornice u Sesvetama. Nepoznati muškarac kratko je rekao: 'Imate bombu u Saboru!' Odmah smo o tome obavijestili Sabor. Nekoliko ekipa otišlo je u Sabor kako bi se sve pregledalo i ustanovilo ima li bombe, i ako ima, poduzelo odgovarajuće mjere«. Glasnogovornica Saraja potvrdila je da je u 15.05 sati završen pregled saborske zgrade i ništa nije pronađeno. </p>
<p> Brojni novinari i saborski zastupnici u prvim su reakcijama izrazili suzdržanost spram mogućnosti da se u zgradu Sabora može unijeti eksplozivna naprava. Tim više jer svakodnevno svjedoče vrlo temeljitoj provjeri prilikom ulaska u parlament. No nitko od njih nije sporio da je evakuacija bila jedino logično rješenje. </p>
<p>Jasminka Ivančić i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić primio američkog forenzičara Leea </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja </p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u petak vodećeg svjetskog forenzičara Henrya C. Leea i zahvalio mu na pomoći koju je pružio u razvoju forenzičke znanosti u Hrvatskoj. Nakon sastanka dr. Lee izrazio je zadovoljstvo susretom s Mesićem, istaknuvši da ga se dojmilo Predsjednikovo znanje s područja forenzičke znanosti i policijskog posla. </p>
<p> »Dojma sam da je predsjednik Mesić veliki vođa i od njega smo dosta toga saznali«, izjavio je Lee koji upravlja Institutom za forenzičke znanosti državne policije američke države Connecticut. Naglasio je da će Institut nastaviti pružati potporu mladima iz Hrvatske koji se školuju na području forenzičke znanosti na američkim sveučilištima, ili to žele. Napomenuo je da je suradnja između američkih i hrvatskih forenzičkih znanstvenika rezultirala održavanjem već tri stručna sastanka.</p>
<p> Predsjednikov savjetnik za znanost i obrazovanje Esad Prohić rekao je da je Mesić impresioniran činjenicom koliko je dr. Lee pomogao razvoju hrvatske forenzičke znanosti, te s kolikim entuzijazmom i dalje želi pomagati. </p>
<p>Dr. Leea primila je u petak i potpredsjednica Vlade Željka Antunović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Radoš i Budiša u izbornoj utrci za predsjednika HSLS-a</p>
<p>Za četiri potpredsjednička mjesta, zasad se natječe 12 kandidata: Đurđa Adlešić, Joško Kontić, Ivan Čehok, Željko Glavan, Pero Cvjetović, Vilim Herman, Branko Levačić, Darko Tuček, Jadranka Katarinčić Škrlj, Mato Stojanović, Ivica Bota i Goranko Fižulić / Nakon što u petak Veliko vijeće potvrdi kandidature - i službeno počinje predizborna kampanja među socijalnim liberalima</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Članovi Velikog vijeća HSLS-a, najvišeg političkog tijela te stranke, na svojoj će posljednjoj sjednici što se održava u kasnim popodnevnim satima u petak, dati podršku kandidatima koji su se kandidirali za stranačka dužnosnička mjesta: predsjedničko, potpredsjednička, članova Nadzorne i Statutarne komisije te članova Velikog vijeća. Petak je bio zadnji dan za podnošenje kandidatura. Koliko se zna, za predsjedničko će se mjesto natjecati samo dvojica kandidata - Jozo Radoš i Dražen Budiša. Kao i uvijek do sada, za četiri potpredsjednička mjesta velika je navala: kako Vjesnik neslužbeno saznaje, za ta se mjesta zasad natječe 12 kandidata: Đurđa Adlešić, Joško Kontić, Ivan Čehok, Željko Glavan, Pero Cvjetović, Vilim Herman, Branka Levačić, Darko Tuček, Jadranka Katarinčić Škrlj, Mato Stojanović, Ivica Bota i Goranko Fižulić.</p>
<p>Ponude su važeće, ako imaju podršku jednog od stranačkih tijela - bilo da se radi o Malom ili Velikom vijeću, jednom županijskom vijeću ili pet stranačkih ogranaka. Sve ponude potom prima Kandidacijska komisija i, ako je sve u redu, ponude šalje Izbornoj komisiji. Cijeli taj postupak mora biti gotov do sabora stranke, koji će se, kako je predviđeno, održati 2. veljače u Zagrebu. Nakon što u petak Veliko vijeće potvrdi kandidature - i službeno počinje predizborna kampanja. Već su organizirani neki skupovi na kojima će Jozo Radoš i Dražen Budiša istodobno izlagati svoje programe, primjerice, 20. siječnja u Osijeku i 22. siječnja u Čakovcu.</p>
<p>Članovi Velikog vijeća biraju se na prvoj konstituirajućoj sjednici, koja se mora sazvati odmah nakon završetka sabora stranke. Na njoj se bira predsjednik. Veliko vijeće čine 33 na saboru izabrana člana, svi saborski zastupnici te predsjednici svih županijskih vijeća. Očekuju se velike promjene u sastavu tog tijela (osim kad je riječ o saborskim zastupnicima). Doduše, promjene na županijskoj razini tek će se naknadno zbivati budući da će se izborne skupštine održati od veljače do svibnja.</p>
<p>Kadrovske promjene u sastavu Velikog i Malog vijeća umnogome će ovisiti o tome koji će predsjednički kandidat biti izabran. Naime, aktualni sukobi u HSLS-u pokazali su koliko je važan sastav najviših tijela stranke u provođenju utvrđene stranačke politike koju, prije svih, osmišljava, nosi i promovira prije svih - predsjednik stranke. </p>
<p>Ako on nema podršku članova izvršnog i političkog tijela stranke, teško može uspješno djelovati, što su dokazali prošlogodišnji svibanjski događaji, kada je Dražen Budiša upravo zato što za svoje stavove nije dobio podršku većine - podnio ostavku.</p>
<p>Osim izabrana četiri potpredsjednika, koji automatski postaju članovima Malog vijeća, osam ostalih članova tog vijeća, te glavni tajnik, biraju se na prijedlog predsjednika stranke na sjednici Velikog vijeća, koja se saziva nakon sabora stranke.</p>
<p>Predsjednik stranke ujedno je i predsjednik toga tijela.</p>
<p>Novi kadrovski postav HSLS-a, koji će iduće dvije godine voditi stranku i donositi važne političke odluke (primjerice, ostaje li se u koalicijskoj vladi ili se iz nje izlazi, smjenjuje li se potpredsjednik Vlade dr. Goran Granić ili ostaje, treba li inzistirati na pojedinačnoj odgovornosti kad je riječ o izručenju hrvatskih generala Haaškom sudu ili na zapovjednoj, treba li mijenjati koalicijski sporazum) - znat će se za samo dva tjedna, ali već će se u petak, nakon sjednice Velikog vijeća, otprilike moći procijeniti odnos snaga pripadnika dviju najsnažnijih frakcija.</p>
<p>Nakon sjednice Velikog vijeća održat će se i sjednica Malog vijeća, jer i njegovi članovi moraju potvrditi ili odbaciti kandidature onih koji su to zatražili. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U Hrvatskoj pet posto stranih turista više nego lani?</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Iako nije siguran kako će strana tržišta reagirati na povećanja hotelskih cijena u Hrvatskoj, Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, optimistički predviđa da će našu zemlju ove godine posjetiti pet posto više gostiju nego lani, odnosno da će se uprihoditi četiri milijarde dolara! Isto tako, iako je Jadran toplo prihvaćen na većini dosad održanih turističkih sajmova, činjenica je da će jake emitivne države na razne načine nastojati zadržati svoje državljane unutar svojih granica.</p>
<p>Samo u siječnju i veljači, hrvatski će se turizam predstaviti na 34 sajma. Sredinom ožujka, tijekom berlinskog ITB-a, napokon će se znati kakve su nam ovosezonske pozicije na međunarodnom tržištu. Ne treba, međutim, zaboraviti da je uz totalni nered koji je nastao terorističkim napadom na SAD veći dio (emitivne) Europe zahvatila recesija, odnosno da se uživanje u blagostanju sve češće zamijenjuje proračunatim razmišljanjem o budućnosti.</p>
<p>Predstavljanje hrvatskog turizma u inozemstvu kreće se utabanim, manje-više standardnim stazama. Na Reiseliveu u Oslu, održanom od 10. do 13. siječnja, Hrvatska je proglašena izlagačem godine. Sudeći po reakcijama iz Nizozemske (Vakantiebeurs - Utrecht), skromno, ali postupno budi se i nizozemsko tržište. Veći odziv Nizozemaca remeti »sitnica« lošeg hrvatskog imagea (percepciju prosječnog Nizozemca definiraju slike iz Haaga). Zabrinjavajući su, međutim, signali iz Njemačke. Iako će se glavnina njemačkih turističkih sajmova održati u idućih mjesec i pol, pa se mnogo toga može ispraviti, znakovito je što smo ovih dana u Sternu proglašeni nesigurnom destinacijom. Prema Focusu, Nijemci će se ove godine više nego ikad odmarati u svojoj državi (prema anketi, čak 52 posto Nijemaca neće ići na odmor izvan granica svoje države).</p>
<p>Sajmovi u Bratislavi (Slovakaiatour), odnosno Beču (Ferienmesse), koji su počeli 17. siječnja, trebali bi ublažiti posljedice »ljute njemačke rane«. I Slovaci i Austrijanci su, naime, tradicionalno vjerni našem dijelu Jadrana. Austrija je, recimo, jedina zapadnoeuropska zemlja iz koje smo već 1997. dostigli, a 1998. godine ostvarili veći broj turista, nego 1990. Indikativno je da su otvaranju novih prostorija HTZ-a u Beču (15. siječnja) nazočila čak 32 austrijska novinara. Predviđa se da će ove sezone naše destinacije posjetiti 653.000 Austrijanaca, pet posto više nego lani.</p>
<p>Poput Austrijanaca, i Slovaci vole što do Jadrana mogu potegnuti autom (ma koliko to trajalo). Hrvatska je Slovacima, izvan svake konkurencije, najpopularnije turističko odredište. Ako sve bude u redu, ove će se sezone najmanje 220.000 Slovaka odmarati kod nas (desetak tisuća više nego lani). Pretpostavlja se da bi Slovaci potpuno »okupirali« naše turisitičke destinacije samo da su se malo bolje snašli u prijelazu iz centralno planirane u modernu tržišnu ekonomiju (drugim riječima, kubure s novcima, kao i Hrvati).</p>
<p>»I u Beču i u Bratislavi smo iznimno toplo primljeni. Sudeći samo po tome, s tim tržištima ne bi trebalo biti problema«, tvrdi Niko Bulić. Po njegovu mišljenju, veće će probleme, iako ne presudne, izazvati države koje će raznim metodama nastojati zadržati svoje državljane na odmoru u vlastitoj zemlji. Rezultate njemačkih anketa znamo, ali bi talijanski, kad za to dođe vrijeme, mogli biti prava bomba. Talijani su, najblaže rečeno, mnogo temeljitiji u smišljanju načina kako da vlastite državljane zadrže na svojoj obali.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Hloverka Novak Srzić neosjetljiva na rasizam«</p>
<p>Voditeljica HTV-ove emisije »Forum«, 15. siječnja, prešla je preko rasističkih ispada jednoga gledatelja, usmjerenih prema Žarku Puhovskom i Ivi Goldsteinu, s lakoćom i smiješkom i time pokazala da nije profesionalno dorasla vođenju i uređivanju tako ozbiljne političke emisije koja se emitira u najgledanijem terminu, tvrdi se u pismu</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Vijeće nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj uputilo je otvoreno pismo ravnatelju Hrvatske radiotelevizije (HRT) Mirku Galiću u kojemu izražava nezadovoljstvo načinom vođenja HTV-ove emisije »Forum«, 15. siječnja, zato što voditeljica nije reagirala na rasističke ispade jednog gledatelja.</p>
<p>»Zapanjeni smo načinom vođenja TV emisije 'Forum' od 15. siječnja kada je voditeljica Hloverka Novak Srzić pokazala potpunu neosjetljivost na rasističke ispade jednoga gledatelja, usmjerene prema Žarku Puhovskom i Ivi Goldsteinu«, kaže se u pismu. koje je potpisala predsjednica Vijeća Sanja Zoričić Tabaković.</p>
<p>Navodi se da je voditeljica preko spomenutih ispada prešala »s takvom lakoćom i smiješkom kao da se radi o nekoj sitnoj nepriličnoj primjedbi«. Time je, ističe se, »pokazala da nije profesionalno dorasla vođenju i uređivanju tako ozbiljne političke emisije koja se emitira u najgledanijem terminu«.</p>
<p>Na kraju otvorenoga pisma Vijeća nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ravnatelju HRT-a Mirku Galiću, ističe se da to vijeće smatra da će se »HRT javno ispričati Puhovskom i Goldsteinu, a da Hloverka Novak Srzić više neće imati prilike voditi takve i slične emisije«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Voditeljica Foruma »nije dobro čula« gledatelja koji je vrijeđao goste </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja </p>
<p> - U programima HTV-a ne može se govoriti na način kako je to učinio gledatelj u zadnjoj emisiji »Forum«, a odgovarajuća reakcija voditeljice emisije na njegove rasističke ispade izostala je, jer je samo djelomično čula postavljeno joj pitanje, zaključak je Kolegija informativno-dokumentarnog programa HTV-a.</p>
<p> Kolegij u priopćenju u petak izražava žaljenje i ispričava se sudionicima emisije.</p>
<p> U emisiji »Forum« (15. siječnja), predstavivši se imenom i prezimenom, jedan se gledatelj izravno uključio u emisiju i voditeljicu Hloverku Novak-Srzić upitao na temelju kojih je kriterija u emisiju kao goste pozvala i Žarka Puhovskog, te Ivu Goldsteina. Pritom je rekao da »oni patološki mrze sve što je hrvatsko, a kamoli hrvatsku državu« i optužio ih da su otvoreno potpomagali Srbe u ratu protiv Hrvatske.</p>
<p>Članovi Kolegija već su se idućeg dana sastali s voditeljicom. Hloverka Novak-Srzić izjavila je da nije odgovarajuće reagirala jer je, kao i njezini gosti u studiju, samo djelomično čula pitanje, budući da zvuk u studiju nije iste kvalitete kao onaj koji čuju gledatelji na televizorima, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Kolegiji ističe da reakcija voditeljice stoga nije bila na razini primjerenoj težini rasističkog ispada koji je, u skladu sa Zakonom o HRT-u, zahtijevao trenutnu reakciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Jakovčić: Afirmacija modernog regionalizma</p>
<p>Vladin potez afirmira njezinu spremnost na prihvaćanje regionalnih posebnosti te potvrdu naše kooperativnosti s Vladom koju smo u Istarskoj županiji iskazali, podržavajući sve njezine kvalitetne poteze, uključivši i razdoblje nakon što sam se povukao s ministarske dužnosti</p>
<p>PULA, 18. siječnja</p>
<p> - »Nisam iznenađen odlukom Vlade da odustane od ocjene ustavnosti dijela odredbi starog teksta Statuta Istarske županije, prihvaćenog 9. travnja prošle godine. Štoviše, očekivao sam da će to Vlada učiniti i prije, jer smo u međuvremenu s Ministarstvom pravosuđa i drugim predstavnicima Vlade uskladili novi tekst Statuta, koji je naša Županijska skupština prihvatila 19. studenog. To je nešto omekšana varijanta, ali u odnosu na ostale hrvatske županije neusporedivo najmoderniji statut, koji i Hrvatskoj širom otvara vrata moderne regionalizirane Europe«, rekao je Vjesniku istarski župan Ivan Jakovčić u povodu Vladina odustajanja od ocjene ustavnosti Istarskog statuta.</p>
<p>»Istodobno«, zaključuje Jakovčić, »taj Vladin potez afirmira njezinu spremnost na prihvaćanje regionalnih posebnosti, a istodobno i potvrdu naše kooperativnosti s Vladom koju smo mi u Istarskoj županiji iskazili, podržavajući sve njezine kvalitetne poteze, uključivši i razdoblje nakon što sam se povukao s ministarske dužnosti. Sada, kad Istra ima i formalno punovažni statut, bit će lakše rješavati mnoge probleme te poticati dalju afirmaciju regionalizma na hrvatskoj razini.« </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Krenule uplatnice za doprinose u drugom mirovinskom stupu </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - U petak su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na adrese osiguranika, koji samostalno uplaćuju doprinose, krenule uplatnice za uplatu mirovinskog doprinosa za prvi i drugi mirovinski stup. Doznali smo to od Dubravka Marića, pomoćnika ravnateljice Regosa, koji ističe da će tako osiguranicima od ponedjeljka prvi put stići dvije uplatnice.</p>
<p>Obveznici doprinosa koji ga samostalno plaćaju i dalje će to činiti putem općih uplatnica koje im šalje HZMO, dok će R-S obrazac za njih generirati Regos. Između ostaloga, riječ je o obrtnicima, trgovcima pojedincima, članovima uprave trgovačkih društava, osobama koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost (primjerice novinari, prevoditelji, umjetnici...), vrhunskim sportašima, svećenicima i redovnicima te poljoprivrednicima i članovima njihovih kućanstava. </p>
<p>Svi oni također se moraju prijaviti u mirovinski fond na jednom od Regosovih šaltera u ZAP-ovim poslovnicama ako su do 1. siječnja ove godine imali maje od 40 godina. Osiguranici do 50 godina također samostalno biraju žele li se uključiti u drugi mirovinski stup, s tim da i za njih vrijede jednaki rokovi za prijavu - do 31. siječnja ili 30. lipnja ove godine. Onima koji obvezno ulaze u sustav, doprinos se dijeli od siječnja, a ostalima od mjeseca nakon onog u kojem su se prijavili.</p>
<p>Doprinose s uplatnica ti su osiguranici obvezni platiti do posljednjeg dana u mjesecu, a stopa izdvajanje jednaka je kao i kod ostalih - 14,5 posto i dalje će se izdvajati na račun HZMO-a, a pet posto ide na račun u obveznom mirovinskom fondu. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U sudskom spisu nema MUP-ova izvješća o otrovnosti Baxterovih dijalizatora? </p>
<p>Vladinom predstavniku Aniću onemogućen uvid u spis / Vlada nije stranka u postupku, a on nema punomoć obitelji, kaže Zdenko Konjić iz zagrebačkog Županijskog suda </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Vjesnik doznaje da su članovi nekoliko obitelji preminulih pacijenata, te odvjetnici iz ureda Ante Nobila u zagrebačkom Županijskom sudu dobili uvid u spis o uzroku smrti 23 dijalizirana bolesnika. No, doznaje se da u tom spisu nema MUP-ova izvješća o vještačenju Baxterovih dijalizatora, odnosno o njihovoj otrovnosti. Navodno postoje tek medicinski dokumenti preminulih pacijenata i nalazi obdukcija. </p>
<p>U vezi s uvidom u tu dokumentaciju nastao je spor između Vladinog predstavnika u slučaju dijalize, odvjetnika Ruđera Anića i Županijskog suda. Naime, Aniću je, kako doznajemo, u Županijskom sudu onemogućen uvid u spis o uzroku smrti na dijalizi.</p>
<p> Zdenko Konjić, šef istražnog odjela Županijskog suda, rekao je u petak Vjesniku da Anić nema pravo uvida u spis jer Vlada nije stranka u postupku, a on nema punomoć obitelji. »Ne znam koga Anić predstavlja. Ja se samo držim zakona, a Anić kao neovlaštena osoba nema pravo uvida u spis o smrti na dijalizi«, izjavio je Konjić. Prema zakonu, spis može vidjeti predstavnik Državnog odvjetništva, te oštećenici i njihovi odvjetnici. U pravnim krugovima tvrdi se da je Anićeva pozicija, kao zastupnika Vlade u slučaju dijalize, neodrživa. Naime, nije isključeno da će Vlada u ovom slučaju biti i tužena strana. Tada bi moglo doći do sukoba interesa jer bi Anić istodobno zastupao Vladu i obitelji preminulih. Osim toga, izbor odvjetnika je po zakonu slobodan, a u ovom slučaju smatra se da je Anića Vlada na neki način nametnula obiteljima. </p>
<p> Obitelji su dokumentaciju koja se nalazi u Županijskom sudu kopirale nakon uvida pa će sada moći pokrenuti postupak protiv Baxtera na američkim sudovima. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Radoš: MiG-ovi u veljači na remont u Rumunjsku</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo obrane potpisalo je ugovor s rumunjskom zrakoplovnom tvrtkom Aerostar o remontu naših 12 borbenih zrakoplova i nabavi još četiri nadzvučna školska zrakoplova. </p>
<p>Potvrdili su to novinarima čelnici Ministarstva obrane na prezentaciji trenutačnog stanja vojne opreme naših oružanih snaga, u petak u prostorijama MORH-a. </p>
<p>Potpisani ugovor s rumunjskom tvrtkom vrijedan je oko 10 milijuna američkih dolara. </p>
<p>Riječ je o remontu osam borbenih zrakoplova tipa MiG-21 BIS (jednosjed), te četiri MiG-21 UM (dvosjedi nužni za školovanje borbenih pilota). Prvi će zrakoplovi na remont u Rumunjsku već početkom veljače, a posao bi mogao biti gotov do kraja godine. </p>
<p>Isto tako, MORH se, zbog deficita školskih nadzvučnih aviona, odlučio za nabavu još četiri MiG-a tipa UM koji bi također trebali »osvježiti« naše ratno zrakoplovstvo do kraja godine. Već je uplaćen predujam (35 posto ukupne ugovorene cijene), a doznajemo da se rumunjska tvrtka pritom obvezala da će od Hrvatske kupiti različite proizvode u iznosu od 10 posto vrijednosti sklopljenog posla. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Krešić: Nemam ništa s lažnim potvrdama, a mediji su me već osudili </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - General bojnik Marinko Krešić reagirao je u petak priopćenjem na medijske napise u vezi s podizanjem kaznene prijave protiv njega. </p>
<p>Naime, Ministarstvo obrane podnijelo je kaznenu prijavu jer ga sumnjiči da je pomagao u protuzakonitom stjecanju potvrda o braniteljskom statusu. </p>
<p>»Za navodnu kaznenu prijavu koju je Vojna policija podnijela protiv mene doznao sam iz medija«, kaže general Krešić. Tvrdi da nikad nije bio ni obaviješten o »navodnom postupku« koji se vodio u Ministarstvu obrane protiv njega. »Nikad nisam saslušan kao okrivljeni ili svjedok, niti me je itko ikada o nečemu sličnom informirao ili sa mnom, pa makar i usput, razgovarao«, ističe.</p>
<p> Iako je od podnošenja kaznene prijave do pravomoćne presude dug put, pojedini mediji, pogotovo Večernji list, već su mi presudili, smatra general Krešić. Naime, mediji su, kaže, već konstatirali da je on »počinio više desetaka kaznenih djela, te oštetio državu, branitelje i Hrvatsku za više od pola milijuna kuna«.</p>
<p>»Očito je da se radi o političkom i medijskom linču protiv mene«, naglašava Krešić. »Tvrdim da nikad nisam izdavao nikakve lažne potvrde za branitelje i invalide iz Domovinskog rata, posebice s obzirom na činjenicu da takve potvrde nisam ni potpisao. To je bilo u nadležnosti načelnika uprava i predsjednika ureda za obranu diljem Hrvatske, pa tako i u Koprivnici«, navodi. »Uzgred vjerujem da je tadašnji načelnik te uprave korektno i zakonito obavljao svoj posao. O mojemu radu pak, mogu posvjedočiti svi djelatnici koji su radili na tim i sličnim poslovima«, dodaje osumnjičeni general.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vlada odustala od zabrane cestovnog provoza nafte </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan obavijestio je novinare u petak popodne da Vlada odustaje od zabrane cestovnog provoza nafte kroz Hrvatsku, na koju su kao distriminatorsku žestoko reagirale Slovenija te Bosna i Hercegovina, zaprijetivši protumjerama.</p>
<p> Vlada će u četvrtak raspravljati o izmjenama sporne odredbe Pravilnika o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu koje bi zabranu trebale zamijeniti »strogim mehanizmima kontrole tranzitnog transporta nafte kroz Hrvatsku, bez obzira da li se radi o domaćim ili stranim prijevoznicima«, najavio je Račan nakon sastanka s nadležnim ministrima. Cisternama koje preko Hrvatske žele prevoziti naftu u neku drugu zemlju bit će dozvoljen ulaz u Hrvatsku i prije četvrtka, uz »palijativne mjere kontrole«, koje će MUP utvrditi tijekom petka poslijepodne, rekao je premijer. Cisterne će kroz Hrvatsku, najavio je, vjerojatno prolaziti uz policijsku pratnju.</p>
<p> Premijer Račan naglasio je da do prije dan-dva nije bio informiran o tom problemu te dodao da sporna odredba nije uvedena da bi se diskirminiralia gospodarstva susjednih zemalja. »Naša je namjera bila zaoštriti borbu protiv kriminala i osigurati zaštitu okoliša«, rekao je, naglasivši da će u pripremi novih odredbi »osobno inzistirati na rigoroznim mjera, kako bi se efikasno zaustavio šverc nafte, koji Hrvatska poznaje još iz vremena Domovinskog rata«. U toj borbi Račan očekuje i »partnerski odnos susjednih zemalja«.</p>
<p> O mjerama koje bi omogućile suzbijanje kriminala, »neovisno o tome sudjeluju li u njemu domaći ili strani prijevoznici ili ljudi iz državne uprave«, najavio je, u ponedjeljak će raspravljati stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i BiH a predložit će se i zakonsko pooštrenje sankcija. Račan je priznao da su se žestoke reakcije susjednih zemalja »mogle dijelom izbjeći«, no nije želio ulaziti »u detalje onoga u što sam nije bio involviran«; naglasio je da osobno preuzima odgovornost da se nađe način, koji neće biti sporan susjedima, a koji će pokazati veću efikasnost u borbi s kriminalom.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vidović obećao otvaranje 36.722 radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović i ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić u petak su u Hrvatskom saboru predstavili Vladin program »S faksa na posao«. </p>
<p>Kako je istaknuo ministar Vidović, Vlada je pripremila aktivne mjere za poticanje zapošljavanja onih skupina koje se na tržištu rada teže zapošljavaju, kao i mladih stručnjaka za čije zapošljavanje postoji poseban interes. </p>
<p>»Prioritet smo dali programu 'S faksa na posao' kako bi mladima, kod kojih je stopa nezaposlenosti 42 posto, dali perspektivu i šansu za prvi posao i tako omogućili njihov ostanak u Hrvatskoj«, rekao je Vidović. Kao neke od mjera spomenuo je poticanje poduzetništva mladih, sufinanciranje zapošljavanja u privatnom sektoru i na razvojnim projektima te pomaganje pri stjecanju pripravničkog iskustva uvođenjem »dvojčeka«. Dodao je da će svi na koje se program odnosi do 1. ožujka dobiti vaučere, a njihov popis bit će izvješen na svim fakultetima. Nakon razgovora sa stručnjacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moći će se odlučiti za jedan od predloženih potprograma.</p>
<p>»Ovim programom planira se do 2003. zaposliti više od 18.000 mladih i za to je predviđeno 707,4 milijuna kuna, dok bi se ostalim Vladinim programima otvorilo 36.722 radna mjesta za koja bi se kroz pet godina utrošilo 1,2 milijuna kuna«, rekao je Vidović.
Prezentacija je održana na zahtjev predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, a prisustvovalo joj je dvadesetak zastupnika. Željko Glavan (HSLS) istaknuo je da bi trebalo poticati zapošljavanje najboljih, a ne prosječnih studenata. S njime se složio i Petar Turčinović (IDS), koji je predložio da se osigura više novca za samozapošljavanje i naglasio potrebu veće mobilnosti pri zapošljavanju.</p>
<p>Kako je rekla Sanja Crnković-Pozaić, prosječnih studenata je 60 posto, dok je natprosječnih vrlo malo, a šansa za zaposlenje želi se dati što većem broju studenata. Istaknula je da se na samozapošljavanje zbog velikog rizika odlučuje samo četiri posto mladih.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Dr. Ana Stavljenić-Rukavina: »Kandidatura za rektoricu nije moja ideja«</p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Bivšu ministricu zdravstva dr. Anu Stavljenić-Rukavinu zamolili smo u petak da komentira najave o tome da će je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kandidirati za rektoricu Sveučilišta u Zagrebu. Kad bi bila izabrana, postala bi prva rektorica u povijesti Sveučilišta. »To je isključivo prijedlog dekanskoga kolegija Medicinskog fakulteta, a ne moja ideja«, istaknula je dr. Stavljenić-Rukavina. Dodala je da želi, prije bilo kakvih izjava, pričekati sjednicu Fakultetskog vijeća 29. siječnja, na kojoj će biti donesena konačna odluka. Tek nakon toga moći će, kaže, razgovarati o svojoj kandidaturi.</p>
<p>Na pitanje koje su joj ambicije, bivša ministrica odgovara da to nije pitanje ambicija nego odgovornosti prema prijedlogu njenoga fakulteta. »Dok god Medicinski fakultet ne donese konačnu odluku, ne smatram se kandidatkinjom za rektoricu«, rekla je dr. Stavljenić-Rukavina, uz molbu za strpljenjem do odluke vijeća Medicinskog fakulteta.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Kraljević uručio stipendije najboljim studentima Osječkog sveučilišta</p>
<p>OSIJEK, 18. siječnja</p>
<p> - Na Osječkom sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u petak je održana svečanost na kojoj je ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoje Kraljević dodijelio 30 stipendija najuspješnijim studentima. Iznos stipendije je 800 kuna mjesečno. </p>
<p>Ministar je tom prigodom izvijestio da je nedavno u Ministarstvu otvoren ured za izjednačavanje i automatsko priznavanje diploma. »Za to će nam biti nužna reforma visokog školstva, kako bi naš sustav bio kompatibilan s onim u Europi«, dodao je ministar Kraljević. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje novinara o sanaciji Studentskog centra (SC) u Osijeku, ministar je podsjetio da je 17. siječnja donesena odluka o sanaciji, koja stupa na snagu po objavi u Narodnim novinama. »Vlada će u najkraćem roku imenovati sanacijskog upravitelja i sanacijsko vijeće«, kazao je. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>HDZ i HSP protiv »novog privremenog smještaja« za Hrvate iz BiH</p>
<p>Većina klubova podržala Prijedlog izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi/ HDZ se boji da bi bosanski Hrvati mogli završiti na privremenom smještaju u »izbjegličkim logorima«/ HSP zahtijeva brisanje odredbe po kojoj bi izbjegle i raseljene osobe morale vlasniku kuće ili stana u kojoj su privremeno smješteni platiti naknadu za korištenje objekata/ DC: Zakonske izmjene neće riješiti probleme na terenu, jer puno kvalitetnije rješavaju sudbinu Srba povratnika/ Kontić je podsjetio na predizborna obećanja vlasti da će oni prognanici koji žele ostati u Hrvatskoj to i moći/ Podržan Prijedlog izmjena Zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Prijedlog izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi dobio je u petak u Hrvatskom saboru podršku većine parlamentarnih klubova, a usprotivili su mu se klubovi HSP-a i HDZ-a, upozoravajući da bi predložene izmjene u nezavidan položaj dovele izbjegle Hrvate iz BiH. </p>
<p>Njime se, po riječima zamjenika ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Venka Ćurlina, uvode bitne novine. Uz općine stradale u ratu, te one koje su bile pod srpskom okupacijom, država će skrbiti i o općinama s ekonomskom, strukturalnom i demografskom nerazvijenošću, te onima zagađenim minama. Druga bitna izmjena odnosi se na povrat privremeno preuzete privatne imovine koje, na temelju važećih rješenja državne uprave, koriste prognanici i izbjeglice, većinom Hrvati iz BiH. Uz modalitete vraćanja te imovine, koje se mora okončati do kraja godine, zakon propisuje i načine zbrinjavanja trenutačnih korisnika. </p>
<p>Dva se kluba posebno protive predloženom rješenju po kojem bi izbjeglicama privremeno smještenim u stambene objekte u privatnom vlasništvu, a kojima se do kraja godine ne osigura trajan smještaj, Ministarstvo obnove pronašlo novi privremeni smještaj. </p>
<p>Milan Kovač tako je, u ime Klub HDZ-a, od predlagatelja zatražio da povuče predložene izmjene, ocjenjujući ih »diskriminirajućima i protivnima ljudskim pravima«. Zauzeo se da se Hrvatima iz BiH osigura kvalitetan alternativni smještaj, izražavajući bojazan od potpune diskriminacije, u kojoj bi, kaže, bosanski Hrvati mogli završiti na privremenom smještaju u »izbjegličkim logorima«. HDZ se oštro protivi ovom zakonu, koji je rađen po diktatu međunarodne zajednice, kazao je.</p>
<p>HSP-ovci pak zahtijevaju brisanje odredbe po kojoj bi izbjegle i raseljene osobe morale vlasniku kuće ili stana u kojoj su privremeno smješteni platiti naknadu za režije i korištenje objekata. Mogućnost novoga privremenog smještaja Miroslav Rožić smatra »neprihvatljivom i ponižavajućom«. </p>
<p> Iako u prvom čitanju podržava predložene izmjene, Klub DC-a upozorava na diskriminaciju u odredbama kojima se zahtjevima za naknadu za korištenje imovine daje prioritet u pokretanju sudskih postupaka, dok se žalbe na rješenje za privremeni smještaj rješavaju po općem upravnom postupku. Ostanu li u predloženom obliku, zakonske izmjene neće riješiti probleme na terenu, jer puno kvalitetnije rješavaju sudbinu Srba povratnika, a sudbinu Hrvata prognanih iz BiH ne rješavaju na konačan i prihvatljiv način, kazala je, u ime Kluba DC-a,Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p> Klub HSLS-a podržat će predložene izmjene zakona, ali uz sugestiju da se ovaj prijedlog temeljito doradi, najavio je Želimir Janjić. Dodao je da nema razloga da oni kojima je vlastita kuća obnovljena ostanu živjeti na privremenoj adresi, ali i predložio da se iz privremenog smještaja »na silu i na brzinu« ne iseljavaju oni koji nemaju adekvatan alternativni smještaj.</p>
<p> Milan Đukić, u ime Kluba nacionalnih manjina, zatražio je od Vlade da nađe trajno rješenje za privremene posjednike nad tuđom imovinom kako bi se pravi vlasnici mogli vratiti svojim kućama, te da izradi kvalitetan model obeštećenja, po kojem će se sredstva za uništenu imovinu dati vlasnicima. </p>
<p>Joško Kontić (HSLS) žestoko se usprotivio odredbi po kojoj oni prognanici iz BiH koji imaju imovinu koja je dostupna neće imati pravo na zamjenski smještaj. Srbi imaju pravo na svoje vlasništvo, istaknuo je Kontić, ali je isto tako podsjetio na predizborna obećanja vlasti da će oni prognanici koji žele ostati u Hrvatskoj to i moći. Ako je ta imovina stvarno dostupna i nešto vrijedi, neka je uzme hrvatska država, a tim ljudima omogući da ostanu u Hrvatskoj, zaključio je Kontić. </p>
<p>Zamjenik ministra Venko Čurlin, osvrćući se na rasprave zastupnika, rekao je da namjera predlagatelja nije prognanike smjestiti u logore i izbjeglička naselja, nego u alternativni smještaj. Namjera je Hrvatske svima osigurati adekvatan smještaj, rekao je Ćurlin, navodeći kako je 20 milijuna kuna iz ovogodišnjeg proračuna predviđeno za popravak imovine u BiH. No, zaključio je, ljudi koji imaju imovinu ne mogu je zadržati, a od hrvatske države tražiti da im osigura smještaj. </p>
<p>Hrvatski sabor je na početku današnjeg zasjedanja u prvom čitanju podupro prijedlog izmjena Zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu. </p>
<p>Milan Jelovac, Marija Pulić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Klub HDZ-a traži od Sabora da se ogradi od dijela Mesićeva govora </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Glavni HDZ-ovac u Hrvatskom saboru Vladimir Šeks iskoristio je raspravu o izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi da bi od Sabora zatražio osudu i ogradu od dijelova govora predsjednika Republike Stjepana Mesića na svečanoj sjednici Sabora u povodu 10. obljetnice priznanja Hrvatske. Ističući kako su dijelovi toga govora u potpunosti u suprotnosti s Deklaracijom o Domovinskom ratu a govor potpuno politički neprihvatljiv, Šeks je zatražio da se izglasa zaključak kojim bi se Sabor od njega ogradio. Naime, istaknuo je, Mesićeva tvrdnja da je bivša vlast odgovorna za svjesno antagoniziranje Srba u Hrvatskoj potpuna je krivotvorina koja opravdava oružanu pobunu i agresiju na Hrvatsku. Šeks je uvjeren i da je predloženi zakon o područjima posebne državne skrbi, koji je HDZ-u neprihvatljiv, upravo na tragu Mesićeva govora. Taj je Šeksov zahtjev uslijedio nakon desetminutne stanke u kojoj je održana sjednica Kluba HDZ-a. </p>
<p>Zastupnici SDP-a prosvjedovali su zbog kršenja Poslovnika, jer je Šeks, objasnili su, saborsku govornicu iskoristio za obračun s predsjednikom Republike, koji nije u vezi s temom o kojoj se raspravljalo. Njima se priklonio i predsjedavajući Bolta Jalšovec (HSLS), zaključivši da je Šeks zloupotrijebio ovu točku. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>»Plin za Petrokemiju ipak ovisi o vremenskim prilikama«</p>
<p>Stabilnija isporuka očekuje se početkom veljače, rekao je Fižulić na konferenciji za novinare/ Za trajno rješenje trebalo bi povisiti cijenu prirodnog plina, dodao je/ Ili će plaćati punu cijenu plina, ili će u špici potrošnje zaustavljati proizvodnju, rekao je Roman Nota, pomoćnik ministra gospodarstva i član NO-a Petrokemije</p>
<p>KUTINA/ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - »Plin za početak proizvodnje mineralnih gnojiva u Petrokemiji ipak ovisi o vremenskim prilikama. Stabilnija isporuka očekuje se početkom veljače«, rekao je u petak na konferenciji za novinare u toj kutinskoj tvornici ministar gospodarstva Goranko Fižulić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, po vremenskoj prognozi početkom narednog tjedna temperature bi trebale porasti na pet Celzijevih stupnjeva što bi omogućilo postupno normaliziranje plinoopskrbe i uključenje tvornice u taj sustav.</p>
<p>Ministar je također rekao da u izradi energetske bilance Hrvatske za ovu godinu treba voditi računa o potrebama Petrokemije kako sljedeće zime ne bi bilo sličnih problema. Dodao je da bi se za njihovo trajno rješenje, izgradnju magistralnih plinovoda, trebalo povisiti cijenu prirodnog plina. </p>
<p>Prema riječima glasnogovornika Petrokemije Dragutina Pasarića, Fižulić se sastao i s predstavnicima Uprave i Stožera za obranu tvornice. Izrazio je vjeru u budućnost Petrokemije koju već prate pozitivni financijski tijekovi, jer, dodao je, »tko ne bi podržao razvoj u kojemu je potražnja veća od proizvodnje«. </p>
<p>Uprava Petrokemije prihvatila je prijedlog da se za uvoz određenih vrsta gnojiva u veljači ukine carina, a spremna je i pismeno odgovoriti zbog čega je remont postrojenja napravljen u listopadu, a ne zimi kad su najveći problemi s opskrbom plinom. Kako je rekao predsjednik Uprave Boris Mesarić, jedan od razloga je zamjena katalitičkih cijevi, koju nije moguće obaviti pri niskim zimskim temperaturama.</p>
<p>Fižulić je novinarima također rekao da odmah treba oživotvoriti Vladine zaključke dogovorene na sastanku izaslanstva Stožera s premijerovim zamjenikom Goranom Granićem.</p>
<p>Nakon konferencije za novinare ministar je posjetio i Stožer za obranu Petrokemije. Glasnogovornik Stožera i član Nadzornog odbo-ra Željko Klaus posebno je bio zadovoljan ministrovom izjavom kako siječanjski zastoj neće utjecati na poslovne rezultate Petrokemije i plaće radnika.</p>
<p>Prema riječima Romana Note, pomoćnika ministra gospodarstva i člana Nadzornog odbora Petrokemije, pratit će vremenske prilike te stanje u plinskom i elektroenergetskom sustavu kako bi što prije našli najbolje rješenje za Petrokemiju. Dodao je da, kad jednom počnu, isporuke plina moraju biti stabilne. Kako u prenapregnutom plinskom i elektroenergetskom sustavu trenutačno zbog vrlo velike potrošnje nema nikakvih rezervi, pa bi neki veći kvar stvorio velike probleme, Nota se nada da će porast temperatura, posebno na jugu Hrvatske, smanjiti potrošnju struje što bi olakšalo osiguravanje potrebnih količina plina za Petrokemiju. »Međutim, kad bi već sada na raspolaganju bilo dovoljno plina, proizvodnja ne bi mogla početi barem nekoliko dana koliko bi trebalo za pripreme«, kaže Nota.</p>
<p>Govoreći o energetskoj bilanci Hrvatske, Nota je istaknuo da do početka ove godine nije postojala zakonska obveza za njezinu izradu, pa su je ustvari samoinicijativno pripremali stručnjaci Ministarstva gospodarstva, a u njoj je bio predviđen i plin za kutinsku tvornicu, ali u skladu s mogućnostima i postojećim ugovorima. Zbog takvih uvjeta isporuke plina Petrokemija je, dodaje, posljednjih godina taj energent Ini plaćala 10 do 40 posto manje od drugih. Želi li takve uvjete i ubuduće, morat će pristati da u špici potrošnje zaustavlja proizvodnju, ili će morati plaćati punu cijenu, napominje Nota.</p>
<p>Što se tiče zahtjeva za njegovu smjenu iz Nadzornog odbora Petrokemije, Nota tvrdi da je jedva čeka, jer je ionako preopterećen poslom, ali to treba napraviti na Glavnoj skupštini dioničkog društva.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Kolar: Neizvjesna sudbina proljetne sjetve</p>
<p>»Vlada je izabrala najmanje loše rješenje za kutinsku Petrokemiju, no ostala je neizvjesna sudbina proljetne sjetve«, rekao je u petak za Vjesnik Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. </p>
<p>Dodao je da se probleme opskrbe Ininim plinom jedine tvornice mineralnih gnojiva u Hrvatskoj neće riješiti sam po sebi. »Ministar gospodarstva Goranko Fižulić, primjerice, ne može pobjeći od odgovornosti za sastavljanje energentske bilance, kad se radi o potrošnji plina«, kaže Kolar.</p>
<p>Što se tiče opskrbe mineralnim gnojivom, domaće potrebe iznose ukupno 380.000 tona, no samo za proljetnu sjetvu, koja bi trebala početi sredinom ožujka, treba osigurati 270.000 tona, dok bi s prihranom tzv. zimskih usjeva trebalo početi već u veljači. </p>
<p>Kolar je upozorio da neće biti dovoljno mineralnoga gnojiva za domaće potrebe čak i kad bi Petrokemija odmah počela proizvoditi punim kapacitetima, a ne, kako je to »Ina odredila, 4. veljače«. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Seljaci traže ostavke Pankretića i Fižulića </p>
<p>OSIJEK, 18. siječnja</p>
<p> - »Najava da će kutinska tvornica 4. veljače dobiti plin neprihvatljiva je za Zajednicu udruga seljaka Slavonije i Baranje. Ako tvornica najkasnije do 24. siječnja ne dobije plin kako bi prva isporuka gnojiva mogla biti na tržištu početkom veljače, seljaci će se priključiti prosvjedima«, rekao je u petak predsjednik Zajednice Antun Laslo. Upozorio je da je seljacima možda i teže nego samoj Petrokemiji jer je do početka prihrane ozimih kultura preostalo dvadesetak dana. Laslo je kazao da će seljaci tražiti odštetu od Vlade jer su u ovo doba cijene umjetnog gnojiva najniže, ali ga se sada ne može kupiti.</p>
<p>Zajednica je zatražila od Sabora da ne prihvati prijedlog smanjenja poticaja koji hrvatske seljake vraća na Balkan. Seljaci će prosvjedovati i zbog poticaja, a zatražene su ostavke ministara poljoprivrede Božidara Pankretića i Fižulića. Seljaci će ići u prosvjede kombajnima, a neće ih zaustaviti ni policijski automobili, poručeno je. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Ubojica Reihl-Kira podnio kaznenu prijavu protiv petero ustavnih sudaca</p>
<p>Jasna Omejec, Marijan Hranjski, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić i Vice Vukojević prijavljeni su zbog nesavjesnog rada u službi, kaže Nediljko Rešetar, odvjetnik Antuna Gudelja / Rešetar smatra da ustavni suci nisu mogli prihvatiti ustavnu tužbu Jadranke Reihl-Kir o obnovi postupka budući da je ona bila oštećena stranka, a i njezina tužba bila je preuranjena </p>
<p>OSIJEK, 18. siječnja</p>
<p> - Osječki odvjetnik Nediljko Rešetar uime svoga branjenika Antuna Gudelja u petak je podnio kaznenu prijavu zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu protiv petero sudaca Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo nesavjesnog rada u službi prijava je podnesena protiv sudaca Jasne Omejec, Marijana Hranjskog, Ivana Matije, Ivana Mrkonjića i Vice Vukojevića. </p>
<p>Oni su u ožujku prošle godine, prihvativši ustavnu tužbu Jadranke Reihl-Kir, ukinuli pravomoćnu presudu Vrhovnoga suda Republike Hrvatske donesenu 22. svibnja 1997. kojom je na Gudelja bio primijenjen Zakon o općem oprostu. </p>
<p>Naime, Rešetar smatra da je tužba Jadranke Reihl-Kir, udovice ubijenog načelnika Policijske uprave osječko -baranjske, bila preuranjena jer ona u vrijeme podnošenja tužbe, u lipnju 1997. kao oštećena nije mogla biti stranka u postupku, pa ju je Ustavni sud trebao odbaciti. </p>
<p> Gudelj je ujesen 1991. na južnoj nadzornoj točki između Osijeka i Tenje s 28 metaka izrešetao automobil u kojem su, uz Josipa Reihl-Kira, bili i potpredsjednik Izvršnog vijeća općine Osijek Goran Zobundžija, općinski vijećnik Milan Knežević i predsjednik Mjesne zajednice Tenja Mirko Tubić. Reihl-Kir, Knežević i Zobundžija odmah su preminuli, a Tubić je teško ranjen. Gudelj je nakon toga pobjegao u Australiju (gdje i danas živi s obitelji) pa je 1994. u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora. </p>
<p> Dvije godine kasnije odlučio se vratiti u Hrvatsku i stati pred lice pravde. Uhićen je na frankfurtskom aerodromu dok je čekao let za Zagreb, jer je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica i izručen je hrvatskom pravosuđu. U obnovljenom sudskom postupku uslijedio je preokret jer je Gudelj oslobođen optužbe nakon što je Vrhovni sud na njega primijenio Zakon o oprostu.</p>
<p> No, Ustavni sud Republike Hrvatske poništio je tu pravomoćnu presudu prihvativši tužbu Jadranke Reihl-Kir, pa je cijeli predmet vraćen osječkom Županijskom sudu. </p>
<p>»Takvom odlukom sudaca Ustavnog suda povrijeđene su brojne odredbe Zakona o kaznenom postupku, Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Poslovnika Ustavnog suda i samog Ustava«, istaknuo je Rešetar. Objasnio je da prema Zakonu o kaznenom postupku, oštećenik (u ovom slučaju Reihl-Kirova udovica) nije ovlašten podnositi zahtjev za obnovu postupka. Rešetar smatra da su time što su se suci Ustavnog suda pozvali na odredbe ZKP-a o obnovi postupka »neosnovano i grubo kršena ustavna prava Antuna Gudelja«. </p>
<p>Budući da Gudelj ima australsko državljanstvo, kaznena prijava proslijeđena je i pravosudnim tijelima u Australiji. Naime, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa u svibnju prošle godine zatražilo je od Canberre njegovo izručenje. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Državni odvjetnik neće prihvatiti Gudeljevu prijavu </p>
<p>ZAGREB, 18. siječnja</p>
<p> - Iz izvora bliskih Ustavnom sudu doznajemo da Gudeljeva prijava nema nikakav značaj. Naime, prema zakonu, suci Ustavnoga suda ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Osim toga, ustavni suci imaju imunitet, i to jači nego suci redovnih sudova pa je zbog toga otežano pokretanje kaznenih postupaka protiv njih. Izvori bliski Ustavnom sudu stoga prognoziraju da državni odvjetnik ni u kojem slučaju neće prihvatiti prijavu Gudeljeva odvjetnika protiv petero sudaca Ustavnoga suda. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020119].
|
