NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020618].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 288291 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.06.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Koridor kroz Neum za koridor od Metkovića do luke Ploče?</p>
<p>Pobornici rješenja »koridor za koridor« drže da je do potpisivanja Sporazuma o luci Ploče i Neumu došlo pod potpuno drukčijim političkim i pravnim okolnostima zbog kojih danas takav sporazum treba odbaciti/ U tom je sporazumu za neke sporno i to što BiH njime odobrava Hrvatskoj »slobodan i nesmetan prolaz prometa u tranzitu kroz neumski koridor«, dok Hrvatska BiH odobrava »slobodan i nesmetan prolaz prometa u tranzitu u svrhu korištenja luke Ploče«, što ima šire značenje</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritorij Republike Hrvatske u i iz luke Ploče nje te kroz teritorij Bosne i Hercegovine u Neumu, što su ga u studenom 1998. potpisali u ime Hrvatske i BiH Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, i dalje je sporan, osobito zbog članka 9. kojim se u luku Ploče uvodi određena vrsta međunarodnog protektorata.</p>
<p>Podsjetimo, Skupština BiH je taj sporazum ratificirala, a Hrvatski je sabor to odbio učiniti dok Sporazum ne dobije aneks kojim bi se modificirao članak 9. U tom članku se govori o tome da bi izvršnu vlast nad lukom Ploče imalo Povjerenstvo koje bi bilo sastavljeno od sedam članova. Po tri bi člana bila iz Hrvatske i BiH, a sedmi bi član, kojeg bi imenovao Međunarodni sud za pravo mora, bio ne samo predsjednikom tog povjerenstva, nego bi imao pravo donositi konačne odluke u vezi s radom luke Ploče u slučaju da se hrvatski i bosanskohercegovački predstavnici ne mogu dogovoriti o određenim pitanjima.</p>
<p>S hrvatske je strane došao prigovor da se na taj način nad Luku Ploče na mala vrata uvodi međunarodni protektorat, te je zatraženo da se iz tog članka izbriše sedmi član Povjerenstva. Načelno, predstavnici BiH suglasili su se s takvim dodatkom Sporazumu. Tražili su, međutim, da Hrvatski sabor najprije ratificira Sporazum u postojećem obliku, a da se tek potom priđe usvajanju aneksa. </p>
<p>Takva procedura, prema svemu sudeći, za hrvatsku stranu nije prihvatljiva tim više jer je u međuvremenu pravni savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Kasim Trnka nepotrebno podigao atmosferu izjavom da će se Hrvatskoj ukinuti pravo prolaska kroz neumski koridor ako Sabor uskoro ne ratificira Sporazum u onom obliku u kojem su ga potpisali Tuđman i Izetbegović. Iako su Trnkine izjave kasnije relativizirane, njegov istup naišao je na protuprijedlog s hrvatske strane, odnosno iz Ploča, kojim se predlaže da Hrvatska odustane od dosadašnjeg sporazuma o luci Ploče i prolazu kroz Neum te da ponudi novi dogovor na paritetnoj osnovi. </p>
<p>To znači da bi Hrvatska u zamjenu za prolaz neumskim koridorom ponudila BiH isto takav prolaz od Metkovića do luke Ploče. Koridor za koridor, dok bi se luka Ploče isključila iz tog dogovora. </p>
<p>Pobornici takvog rješenja, kojih ima dosta i izvan Ploča, drže da je do potpisivanja Sporazuma o luci Ploče i Neumu došlo pod potpuno drukčijim političkim i pravnim okolnostima zbog kojih danas takav sporazum treba odbaciti. </p>
<p>Naime, Sporazum o Pločama i Neumu između Hrvatske i BiH potpisan je 1998. zajedno sa Sporazumom o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije BiH. Kako su potonji sporazum danas i Hrvatska i BiH odbacile, nisu rijetka mišljenja da samim tim i ostatak tih »sporazuma u paketu« ne može ostati na snazi te da Hrvatska nije dužna ratificirati ga. Umjesto takva sporazuma, predlažu se novi pregovori i eventualni paritetni sporazumi o koridorima, odnosno o tome da bosanskohercegovačka poduzeća koriste luku Ploče s određenim povlasticama, ali bez prava da BiH sudjeluje u njezinoj upravi.</p>
<p>Postojećim bi sporazumom BiH ravnopravno s Hrvatskom sudjelovala ne samo u Povjerenstvu u kojem bi obje strane imale po tri člana (uz onog spornog sedmog koji bi mogao samostalno donositi odluke), nego bi i u Lučkoj upravi imala svoje predstavnike. Prema članku 8. Sporazuma u Upravnom tijelu Lučke uprave, koje bi imalo 13 članova, BiH bi imala svojih pet predstavnika. Osim toga, BiH bi u Pločama imala »slobodnu i vanjskotrgovačku zonu« koja bi bila oslobođena carina, poreza i ostalih naknada osim onih minimalnih. </p>
<p>U toj bi se zoni, prema Sporazumu, BiH omogućilo skladištenje, preslagivanje, sortiranje, pakiranje, prepakiranje, etiketiranje, sastavljanje, rastavljanje, obrada, proizvodnja i ponovno sastavljanje roba. Nadzor nad tom robom i proizvodima koji dolaze u tu zonu i odlaze u BiH (odnosno koja prolaze kroz neumski koridor) obavljao bi Ured Europske komisije za carinsku i poreznu pomoć »u društvu s carinskim tijelima stranke na čijem teritoriju robe čekaju nadzor«.</p>
<p>U Sporazumu o luci Ploče i prolazu kroz Neum za neke je sporno i to što, primjerice, BiH njime odobrava Hrvatskoj »slobodan i nesmetan prolaz prometa u tranzitu kroz neumski koridor«, dakle, kroz strogo određeni teritorij, dok Hrvatska Bosni i Hercegovini odobrava »slobodan i nesmetan prolaz prometa u tranzitu u svrhu korištenja luke Ploče«. Ta rečenica izaziva mnoge dvojbe i različita tumačenja kojih ne bi bilo da u Sporazumu stoji, primjerice, da se BiH odobrava »slobodan i nesmetan prolaz« određenim koridorom od Metkovića do luke Ploče, baš kao što je kao prolaz za Hrvatsku precizno naveden »neumski koridor«. Tim više jer je u Sporazumu označeno da »promet u tranzitu« znači tranzit »osoba, prtljage, roba i prijevoznih sredstava«, a prijevozna sredstva uključuju »morske i riječne brodove, cestovna i željeznička vozila, zrakoplove i ostala sredstva«. </p>
<p>Sporazum, dakle, nije zasnovan na paritetu. Hrvatska, u zamjenu za prolazak neumskim koridorom, BiH ustupa slobodan prolazak kroz cijeli svoj teritorij ako mu je svrha korištenja luke Ploče. Nadalje, ustupa BiH slobodnu zonu u luci Ploče u kojoj će se moći obavljati i proizvodnja roba, i na kraju, BiH daje pravo sudjelovanja u Upravnom odboru Lučke uprave, te pristaje na paritetnu zastupljenost u povjerenstvu koje bi donosilo konačne, izvršne odluke u vezi s radom luke Ploče. Nisu rijetka mišljenja da bi se ratifikacijom takvog sporazuma Hrvatska zapravo odrekla suvereniteta nad lukom Ploče te da u budućnosti ne bi mogla utjecati na gospodarska, pa i demografska kretanja u Pločama. </p>
<p>Da nešto nije u redu s rečenim sporazumom govori i Mišljenje Ministarstva pomorstva, prometa i veza koje je hrvatskoj vladi preporučilo da sačeka s ratifikacijom »do završetka postupka pretvorbe Luke Ploče i dodjele koncesije«. Račanova vlada najprije nije prihvatila to mišljenje, da bi potom povukla prijedlog o ratifikaciji Sporazuma iz Sabora zbog pritiska javnosti i stručnjaka za to područje. Zanimljivo je također da se Sporazumu osobito protivi grad Ploče i to podjednako i vlast i oporba (SDP i HDZ) koji u svezi s tim zajednički istupaju. </p>
<p>S obzirom na to da Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritorij Republike Hrvatske u luku Ploče i iz nje te kroz teritorij BiH u Neumu nije stupio na snagu jer ga nije ratificirao Hrvatski sabor, prolaz Hrvatske kroz Neum odnosno pristup BiH Jadranu odvijaju se prema sporazumima Hrvatske i Federacije BiH iz 1996. Prema izjavama i predstavnika Uprave luke Ploče i direktora mnogih bosanskohercegovačkih poduzeća, postojeći sporazumi ne stvaraju zapreke za jačanje gospodarske aktivnosti i luke Ploče i poduzeća iz BiH, što, uostalom, najbolje pokazuju rezultati o rastu prometa robe u luci Ploče. Hrvatska i BiH su i prometno i gospodarski usmjerene jedna na drugu, trebaju razvijati dobre odnose, te bi bilo šteta da se, kao u slučaju sa Slovenijom, ti dobri odnosi dovedu u pitanje nekim lošim sporazumima.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>40 posto starijih od 15 godina ima osnovnu školu ili ni nju</p>
<p>Žene i dalje brojnije od muškaraca/ Na četvorni kilometar 78,4 stanovnika/ Najmanje stanovnika u Ličko-senjskoj županiji - 10 po četvornom kilometru/ Samohranih majki 12,46 posto, a očeva 2,55/ Broj stanova povećan, ali u ratom pogođenim županijama smanjen</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Žene su u Hrvatskoj i dalje brojnije od muškaraca. One sačinjavaju 51,87 posto stanovništva, a muškarci 48,13 posto.</p>
<p>U Hrvatskoj prosječno na jednom četvornom kilometru živi 78,4 stanovnika. Najveća je gustoća naseljenosti u Gradu Zagrebu 1214,9 stanovnika po četvornom kilometru. No mnogo realnija slika naseljenosti dobiva se pogleda li se gustoća stanovništva po županijama. </p>
<p>Najgušće je naseljena Međimurska županija 152,4 stanovnika po četvornom kilometru, a za njom slijede još dvije županije sjeverozapadne Hrvatske - Varaždinska (146, 5 stanovnika) i Krapinsko-zagorska (115,9). </p>
<p>Naseljenost nešto veću od 100 stanovnika po kilometru imaju još Splitsko-dalmatinska županija (102,1) i Zagrebačka županija (101,2). </p>
<p>Najslabije je naseljena Ličko-senjska županija. U njoj živi samo 10 stanovnika na četvornom kilometru, a slijede Šibensko-kninska (37,9), Karlovačka (39,1), Sisačko-moslavačka (41,5) i Zadarska (44,4) županija. </p>
<p>U Hrvatskoj 40,37 posto popisanih stanovnika starijih od 15 godina ima završenu osnovnu školu ili čak ni nju. Preciznije rečeno, osnovnu školu završilo je 21,75 posto stanovnika, osnovnu školu nije završilo 15,76 posto, a bez škole je 2,86 posto stanovnika. Najviše je onih koji su završili neku srednju školu - 47,06 posto. </p>
<p>Na višim je školama diplomiralo je 4,08 posto stanovnika, a završen fakultet, magisterij ili doktorat ima 7,82 posto stanovnika. </p>
<p>Dobno je najviše stanovnika između 20 i 64 godine (radno sposobno stanovništvo). Njih je 60,20 posto. Starijih od 65 godina u Hrvatskoj je 15,63 posto. Djeca i mladi podijeljeni su u tri dobne skupine. Do šest godina (7,59 posto), od sedam do 14 godina (9,41 posto) i od 15 do 19 godina (6,73 posto). Djeca i mladi tvore 23,73 posto stanovništva. </p>
<p>Najviše obiteljskih kućanstava su bračni parovi s djecom - 57,99 posto. Bračnih parova, bez djece, je točno 27 posto. Samohranih je majki 12,46 posto, a samohranih očeva 2,55 posto. </p>
<p>U Hrvatskoj je prošloga proljeća popisano 1,877.126 stanova, što je 105.912 više nego 1991. godine. Kvadratura popisanih stanova iznosi 133,306.758 četvornih metara. Dakle, prosječna stambena jedinica velika je 71,02 četvorna metra. Nastanjenih je stanova 1,421.623. Bez kuhinje, kupaonice i zahoda ih je 4986, a u njima živi 9144 osoba. </p>
<p>Struju imaju 1,414.274 nastanjena stana, vodovod 1,331.431, a kanalizaciju 1,318.594. Blagodat centralnog grijanja ugrađena je u 514.386 stanova u kojima živi 1,638.772 stanovnika. Privremeno su nenastanjena 196.633 stana, a napušteno ih je 42.393. </p>
<p>Iz popisa je vidljivo da je stambeni fond smanjen u ukupnom broju u županijama koje su bile pogođene ratom. Primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj broj stanova smanjen je na 69.346, a 1991. godine bilo ih je 75.258, a u Sisačko-moslavačkoj je županiji taj broj smanjen sa 104.823 na 85.505 stanova.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Statistika samo za odabrane</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Državni zavod za statistiku ne odgovara ni za kakav gubitak ili štetu nastalu zbog izravnog ili neizravnog korištenja informacija i podataka s ovih stranica«, piše ispod jednog od linkova koji upućuju na internetsku stranicu Državnog zavoda za statistiku. Korisnik zaista nema razloga strahovati za štetu ili gubitak, jer stranicama koje se kriju na internetskoj adresi www.dzs.hr neće pristupiti ako ne utipka korisničko ime i lozinku. Državni zavod za statistiku, čiji podaci ne bi trebali biti nikakva tajna i trebali bi biti dostupni svakome, tako uspješno onemogućava pristupanje podacima. Ovako ispada da se na tim stranicama krije ili sadržaj koji smije biti dostupan samo odabranima ili pak kakav nepriličan sadržaj od kojega treba zaštititi javnost. Usporedbe radi, ako nekoga zanima štogod o CIA-i dovoljno je utipkati www.cia.gov. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nisam dao ultimatum, ali može li ova koalicija još dati neke rezultate?</p>
<p>HSLS namjerava na izbore izaći samostalno ili sa strankama centra/ HSLS dva i pol mjeseca ne otvara ni jedno kritično pitanje, ne daje ni jednu kritiku, naš je predsjednik u Vladu ušao s dobrom voljom i željom da na kvalitetan način pomogne koaliciji, samozatajno radi po cijele dane, a onda nas optuže da vodimo predizbornu kampanju</p>
<p>Joško Kontić, potpredsjednik i glasnogovornik HSLS-a, za Vjesnik govori o svojim izjavama na županijskoj stranačkoj skupštini u Otočcu, o suradnji koalicijskih partnera i eventualnim prijevremenim izborima. </p>
<p> • Na skupu u Otočcu ste, prema izvještajima u novinama, kazali da bi koalicija do kraja tjedna trebala postići dogovor, te da se u protivnom ide na izvanredne izbore. Možete li to objasniti?</p>
<p>- To su zaključci koje su pojedine novine izvukle iz mojih izjava. Doveli smo se u situaciju da svi zajedno ponavljamo stavove o lojalnosti koaliciji, o zajedničkom programu i ciljevima koje moramo ostvariti, umjesto da razmislimo o tome je li vrijeme da ipak stvar prepustimo građanima i raspišemo izbore. To je ono što sam rekao, a kakve zaključke netko izvlači, to je njegova stvar. U ime HSLS-a nisam dao nikakav ultimatum, nikakav vremenski rok, ali ne trebamo biti lucidni analitičari da bismo shvatiti kako je situacija takva da je potrebno što prije dati odgovor na pitanje o odnosima u petorci i stanju u državi. Toga su svjesni i čelnici petorke, jer je i predsjednik moje stranke Dražen Budiša ta pitanja otvorio pred njima nekoliko puta, a i moja izjava dana je uz njegovu suglasnost. </p>
<p>• Smatra li čelništvo HSLS-a da bi prijevremeni izbori pročistili situaciju i bili pravi odgovor na probleme?</p>
<p>- To je pitanje koje je trenutačno nepotrebno postavljati. Imamo koaliciju koja je nastala na temelju želje različitih stranaka da riješe razne probleme. Činjenica je da mnogi problemi nisu riješeni, što priznaju i čelnici petorke, a toga je svjesna i hrvatska javnost. U ovom trenutku treba postaviti pitanje je li moguće pronaći modalitet daljnje suradnje koja će biti ne samo suradnja kojom smo zadovoljni mi, nego suradnja koja će davati rezultate i stvoriti veći osjećaj zadovoljstva kod građana. Ako je to nemoguće, onda treba raspisati izbore. </p>
<p>• I ostale stranke u koaliciji razmišljaju slično kao HSLS i tvrde da više neće »podmetati leđa«. Što se HSLS-a tiče, bi li u slučaju prijevremenih izbora koalirao sa sadašnjim partnerima?</p>
<p>- Moram nešto reći o teoriji »podmetanja leđa«. Svaka stranka u koaliciji gubi dio suvereniteta i naravno da se kod svake stranke pojavljuje osjećaj vlastita podmetanja leđa za zajedničke ciljeve. Zbog toga su slične izjave čelnika koalicije, no činjenica je da je premijer prije nekoliko dana iznio optužbe prema kojima neki članovi koalicije preuranjeno vode izbornu kampanju te da je to loše za interese koalicije. </p>
<p>Budući da premijer nije rekao na koga misli, u tom se kontekstu svaka od stranaka petorke može naći prozvanom. HSLS dva i pol mjeseca ne otvara ni jedno kritično pitanje, ne daje ni jednu kritiku, naš je predsjednik u Vladu ušao s dobrom voljom i željom da na kvalitetan način pomogne koaliciji, samozatajno radi po cijele dane i zbog toga trpi kritike i javnosti i članstva.</p>
<p> Sve smo to istrpjeli, a onda dobijemo kritiku da i mi možda vodimo neku predizbornu kampanju. Moram reći da Dražen Budiša nije otvarao ni mostove ni autoceste, niti je išao na Bleiburg, niti je vodio ikakvu kampanju u ime HSLS-a. </p>
<p>O izborima sve stranke više-manje razmišljaju. Činjenica je da mi još uvijek nemamo izborni zakon, a HSLS je rekao što o tome misli. Sve će ovisiti o dogovoru parlamentarnih stranka. Kada govorimo o eventualnom izlasku na izbore, kad god to bilo, HSLS namjerava na izbore izaći samostalno. Bude li prihvaćen izborni model koji bi na neki način motivirao stranke na prijeizborno koaliranje, HSLS može koalirati sa strankama centra.</p>
<p> Što se tiče poslijeizbornih koalicija, smatram da je u ovom trenutku prerano o tome govoriti, jer nemamo jasne vizije s kojim će programima stranke izaći na izbore. Naša je prednost ta što smo stranka koja može koalirati sa strankama koje su lijevije od nas i s onima koje su desnije.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Važno je glumiti Matiju Gupca</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Što su nam izbori bliži, to se na hrvatskoj političkoj sceni pojavljuje sve više kandidata za uloge Matije Gupca, Robina Hooda i ostalih slavnih zaštitnika osiromašenog i obespravljenog puka. No, s obzirom na to da dizanje revolucija i buna baš i nije više u modi, a ni u Šervudskoj šumi nitko više ne presreće zadrigle bogatune, naši se političari mudro bacaju na preraspodjelu proračunskih kolača i kolačića. Njih to ništa ne košta, a mogu zaraditi lijepu hrpicu dodatnih glasova svojoj stranci na izborima ako svojoj ciljanoj biračkoj skupini osiguraju koju dodatnu paru iz proračuna, koji pune svi porezni obveznici. Oni isti porezni obveznici koji će platiti i kamate na njihovo umiljavanje biračima, kad pod crtom bude pisalo da je država opet puno više trošila nego što je skupila u svoju blagajnu. </p>
<p>Krčka mostarina samo je jedan od takvih primjera. No, uslijedit će uskoro otkupna cijena pšenice, sprema se i glasanje o pravilima otkupa poljoprivrednog zemljišta, ali i o prijedlozima raznih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, koje smatraju da njihovim članovima treba osigurati neka dodatna, odnosno nedavno ukinuta prava na proračunski novac ili ih osloboditi poreznih uplata u državnu blagajnu. Nema sumnje da će se koalicijska sloga stranaka na vlasti opet slomiti na nekim od tih primjera.</p>
<p>Nije to ništa neobično ni karakteristično samo za Hrvatsku. Staro je pravilo da se posljednjih godinu ili dvije na vlasti sve stranke u svijetu uglavnom dodvoravaju biračima. A novac je u toj igri bio i ostao jedan od najprivlačnijih mamaca, pogotovo u zemljama siromašnim kao što je Hrvatska. </p>
<p>Hrvatska je posebnost u toj priči nešto sasvim drugo: koalicijska vlast je, naime, zanemarila pravilo da se sva financijska kresanja i sve bolne, potrebne ali nepopularne reforme moraju obaviti na samom početku mandata, najbolje u prvih šest do najviše 12 mjeseci. Čelnici vladajuće petorke to su pravilo ignorirali, iako su trebali znati da je pred njima puno više problema nego vremena. Sad su se našli pred jedva nešto malo smanjenom hrpom problema, a vrijeme je potrošeno. Stoga i ne čudi što koalicijske stranke u finišu mandata pokušavaju svaka ponaosob ušićariti pokoji dodatni bod kod birača. Pogotovo ako se zna da im je odgovorno partnersko ponašanje od prvog dana jako teško padalo i još teže uspijevalo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Posljednja kušnja</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Velika najava novih optužnica Grahama Blewitta, zamjenika Carle del Ponte, koliko god bila uzemiravajuća za političare na Balkanu, vrlo je vjerojatno posljednja. Haaški sud ovih mjeseci ulazi u vrhunac razloga svojeg postojanja - istjerati pred lice pravde ključne naredbodavce i protagoniste jednog od najvećih ratnih masakara u novijoj povijesti svijeta. </p>
<p>U posljednje dvije godine haaški se ritam zahuktao, a u Sheveningen je došao i Slobodan Milošević. Haaškom sudu ostaje još relativno malo posla. Uhvatiti još valja Karadžića i Mladića, te još ponekog višeg dužnosnika, i na taj način na jedno mjesto staviti ljude koje bi malo tko normalan poželio u svojoj blizini.</p>
<p>Problema, međutim, na terenu još uvijek ima. Iako trenutačno Hrvatskoj svi priznaju da s Haaškim sudom surađuje na zadovoljavajućoj razini, nitko je zna kako će se vladajuća koalicija ponašati kada joj, kako je to Blewitt najavio, uskoro dođu optužnice za neke visoko pozicionirane, najvjerojatnije, bivše dužnosnike. Politiziranje tom temom samo ide u prilog sasvim utemeljenoj tezi da zemlje u regiji nisu sposobne same procesuirati osumnjičene iz vlastitih redova. U Hrvatskoj s haaškim pitanjem najviše problema ima HSLS, koji uporno tvrdi da neće prihvatiti načelo zapovjedne odgovornosti. Takvo jeftino igranje na emocije Hrvatskoj na vanjskopolitičkom planu neće nimalo pomoći, kao što i Koštunici neće pomoći posljednje izjave da je Haaški sud nepravedan, jer goni samo jugoslavenske građane. Američki veleposlanik Prosperov za posljednjeg se posjeta Koštunici silno razljutio, pa mu je poručio da bi se sankcije ponovno mogle uvesti ako izostanu obećana izručenja. </p>
<p>Haaški sud posljednjom najavom novog vala optužnica zapravo pokušava posao u bivšoj Jugoslaviji privesti kraju, a njegova (ne)uspješnost imat će velikog utjecaja na rad budućeg Stalnog suda, koliko god mu se upravo Amerikanci opirali. »Silazna putanja« Haaškog suda, koja je sada neizbježna, stavlja pred Hrvatsku, nadajmo se, posljednju demokratsku kušnju o zapravo nepostojećoj raspravi treba li poštivati međunarodni sud ili ne. Bez obzira na SAD ili SAD-u unatoč.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ping-pong na Krčkom mostu</p>
<p>Nije građanima lako. Kako se sad odlučiti? S jedne strane obale stoji pet stranaka koje ni same ne znaju kud bi krenule, što hoće i koji je njihov smisao. Na drugoj nas pak strani čeka poluraspadnuti HDZ, u kojem jačaju diktatura, kadrovske čistke i kršenja stranačkih propisa</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Baš kad smo pomislili da su pukotine u petorci pokrpane uz nadljudske napore, a Budiša postao šutljiv, vrijedan i marljiv igrač Račanove ekipe, ponovno je puklo! Ovaj put na Krčkomu mostu na kojem se SDP mimoišao s ostalim partnerima oko plaćanja mostarine...</p>
<p>Digla se tako koalicijska bura oko mosta i oko za SDP zaprepašćujuće spoznaje da su partneri u Saboru, uz HDZ-ovu potporu, srušili Vladin prijedlog izmjena Zakona o otocima. SDP-ovci, predvođeni Matom Arlovićem, skresali su partnerima da im je dosta samovoljnih iskakanja iz koalicijskih dogovora i dodvoravanja biračima, iako su se kleli pred novinarima da nisu iziritirani tom »neposlušnošću«. Novinarima, međutim, nije promaklo kad je Arlović, malo ispod glasa, odbrusio kako je SDP-u »dosta da ih se partneri stalno odriču!«.</p>
<p>I onda je - kako su vrućine sve jače, tenzije sve napetije, a ljudi sve nervozniji - otvoren novi krug okršaja. Čak su i HSS-ovci u Saboru, zgroženi SDP-ovim porukama da se formirala neka nova koalicija i da će raspisati prijevremene izbore, odbrusili vrlo žestoko da oni »nisu prava adresa za takve prijetnje«. Jer, zaorili su uglas, HSS se prijevremenih izbora ne plaši! Vidi vraga, »seljaci« se nakostriješili i možda prvi put odlučno uzvratili ping-pong lopticu esdepeovcima. Jasno, bio je to pouzdan znak da kreću nove epizode koalicijske »sapunice«, koje bi građani, shrvani vrućinama i sve tanjim lisnicama, trebali pozorno promatrati idućih ljetnih mjeseci. Uostalom, što bi drugo i radili kad nemaju novca za ljetovanje?</p>
<p>Haeselesovci su, ne zaostajući za HSS-om, Arloviću i društvu poručili da je riječ o »političkim prijetnjama kojima se želi disciplinirati parlament«, podsjećajući članove SDP-a na to da imaju kratko pamćenje, jer ni oni baš nisu bili »nevini« kad se glasalo o nekim zakonima u Saboru, dobacivši još Arloviću i njegovu društvu da Sabor ne treba biti na »kliničkim aparatima niti ga treba eutanazirati«.</p>
<p>Sad nam slijedi novi ciklus noćne more zvane »petorkina prepucavanja« i tko je komu i zašto je tko komu rekao, a zašto nije rekao onome drugomu ili trećemu ili... Liberali već traže hitan sastanak petorke o sudbini koalicije, jer ima logike u onome što reče Joško Kontić: »Ako ova koalicija ne može za pet minuta riješiti problem Krčkog mosta, onda ova koalicija neće moći riješiti ni mnoga važnija, ključna pitanja za ovu zemlju!«.</p>
<p>Hoće li HSLS uistinu, kako je u javnost pristigla informacija iz njihovih krugova, zatražiti raspisivanje prijevremenih izbora? Ili je riječ o novoj rukavici izazova bačenoj u lice partnerima (čitaj: SDP-u), s obzirom na to da je općepoznato kako svi partneri u vlasti jedni drugima idu nam živce. Čini se da bi svima laknulo kad bi koalicija pukla. HDZ-u najviše.</p>
<p>Prije će biti da koalicijske partnere - među kojima su i najnerealniji svjesni da se država teško vuče iz gliba u kojemu je bila godinama, a da je otpor reformama, koje su po diktatima MMF-a i Svjetske banke u Hrvatskoj teško provedive, žestok u svim slojevima društva - na okupu drže dvije činjenice: prva - saborske, ministarske i druge vlastodržačke fotelje previše su udobne, a druga - bolje se naguravati i javno svađati negoli opet pripustiti HDZ na vlast.</p>
<p>»Car je gol!«, govorilo se nekoć. Danas bi se moglo reći: »Petorka je gola!«. Samo da nije ovo možda još jedna dogovorena epizoda petorke da bi bar na trenutak bili zaboravljeni oni turobni problemi poput nezaposlenosti, neriješenih susjedskih odnosa, trome birokracije i nerazumljivih zakona teško primjenjivih u praksi? </p>
<p>Javna je tajna da bi sadašnji izborni zakon ionako najviše odgovarao upravo SDP-u, HSS-u, ali i HDZ-u, pa ovaj najnoviji skandal vlasti izgleda samo kao zauzimanje dobrih pozicija za »vrbovanje« građana. Nije li predizborna kampanja ionako već odavno počela, samo što to nitko od petorice veličanstvenih ne želi to javno i priznati?!</p>
<p>Nije građanima lako. Kako se sada odlučiti? S jedne strane obale stoji pet stranaka koje ni same ne znaju kud bi krenule, što hoće i koji je njihov smisao. A na drugoj nas strani čeka poluraspadnuti HDZ, u kojem jačaju diktatura, kadrovske čistke i kršenja stranačkih propisa i statuta, a usta puna obećanja kako će Hrvatima opet zasjati sunce i ružičasta budućnost kad se vrate na vlast.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Potpuno nadmoćna Amerika nametat će mir prema svom ukusu?</p>
<p>Samo jedan američki nosač na nuklearni pogon, s pripadajućim borbenim letjelicama, nekoliko tisuća članova posade i mornaričkim pilotima, kad je do kraja nakrcan i spreman za »mirovnu misiju«, vrijedi 20 milijardi dolara, što je nešto više od ukupnog bruto proizvoda čitave Hrvatske / U uvjetima kad Bushova administracija funkcionira kao hladnoratovska vlada bez hladnog rata, pojedine terorističke skupine definiraju se kao »strateški protivnici«, a američke oružane snage pripremaju se kao da će sutra izbiti svjetski rat</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Pokopavši i službeno stari sporazum o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. godine, Amerikanci su započeli montirati svoj novi globalni proturaketni sustav koji ima tri dimenzije: u svemiru se povezuju satelitski uređaji predviđeni za rani nadzor i navođenje, na kopnu se podižu nove radarske postaje i raketni lanseri (najviše na Aljasci), a na moru se svi veći američki borbeni brodovi osposobljavaju za nošenje raketa za presretanje suparničkih balističkih projektila.</p>
<p>Cijena proturaketne zaštite od 64 milijardi dolara koje se prošle godine činila nerazumno visokom, danas, kad američka vlada raspolaže s vojnim proračunom od skoro 400 milijardi dolara, i neće biti neki poseban napor za SAD. Aritmetika američke moći na vojnom planu temelji se upravo na neiscrpnim financijskim sredstvima koja su tolika da protivniku već u startu nameću neravnopravnu utakmicu. Tako skup i tehnološki zahtjevan protubalistički obrambeni sustav ne može si priuštiti više nijedna zemlja svijeta, čak ni savezi bogatih država.</p>
<p>Nakon 11. rujna 2001., koji Bijela kuća doživljava kao »veliki prasak«, za Ameriku nema važnijeg prioriteta od obrane. U uvjetima kad Bushova administracija funkcionira kao hladnoratovska vlada bez hladnog rata, pojedine terorističke skupine definiraju se kao »strateški protivnici«, a američke oružane snage pripremaju se kao da će sutra izbiti Treći svjetski rat.</p>
<p>Zapravo, sve ovo podsjeća na vrijeme Rima i djelovanje prokonzula koji su u ime carstva uredovali po onda poznatom svijetu. Naime, globalna vojna mreža SAD-a, kojom iz Washingtona upravljaju šefovi Glavnog stožera, ima četiri zapovjedništva: Centralno, Pacifičko, Južno i Europsko, a svakim od njih upravlja glavni zapovjednik (CINC). Ova suvremena verzija rimskih prokonzula pokazuje da uz vojnu vodeći američki generali imaju i političku moć, jer su sva četiri regionalna zapovjedništva uistinu zamišljena kao koncentrati moći američkog ratnog stroja. Ona su središta utjecaja koji se širi čitavim svijetom: milijunskim iznosima financiraju sve što je u američkom interesu, posebice strateške institute u drugim zemljama, raspolažu s vlastitim obavještajnim centrima, organiziraju međunarodne konferencije i vode operacije, svako zapovjedništvo na svojoj golemoj pozornici.</p>
<p>Ti američki prokonzuli imali su tijekom drugog mandata Billa Clintona često veći međunarodni utjecaj nego većina američkih diplomata. Praznine u Trećem svijetu (Indonezija, Srednji istok, Afrika, središnja Azija, Kavkaz) zapravo popunjava Pentagon, a njegova mišljenja značajna su i u ukupnom američkom angažiranju u sukobima niskog intenziteta. S novim protubalističkim obrambenim sustavom (NMD), ruku na srce, Amerikanci će svoju moć moći provoditi bez ograničenja. Uostalom, takva je i vizija Georgea W. Busha. Njegovi postupci, sastav užega kabineta i izbor ključnih ljudi administracije u Washingtonu D. C. pokazuju da će u prvom desetljeću 21. stoljeća SAD svima nametati svjetski sustav ustrojen isključivo na odnosu snage, bogaćenju i iskazivanju takva prestiža na svim razinama. Irak, Iran, Al Qaida, čak i tzv. kineska prijetnja služe kao izgovor za »high-tech« vojnu mobilizaciju koja bi i ubuduće Pentagonu osiguravala ne manje od 350 milijardi dolara godišnje, što je više od zbroja vojnih proračuna svih potencijalnih protivnika SAD-a.</p>
<p>Kud su odvela iskušenja Sjedinjenih Država kao svjetske »super-države« najbolje pokazuje i ova usporedba: samo jedan američki nosač na nuklearni pogon, s pripadajućim borbenim letjelicama, nekoliko tisuća članova posade i mornaričkim pilotima, kad je do kraja nakrcan i spreman za »mirovnu misiju«, vrijedi 20 milijardi dolara, što je dvije trećine vojnog proračuna Velike Britanije ili nešto više od ukupnog bruto proizvoda čitave Hrvatske (2000. godine iznosio je 19,4 milijardi dolara). </p>
<p>Tu se može pronaći odgovor kakva je budućnost rata: on je postao preskup za sve suvremene vojske izuzev američke. To ujedno znači da će Amerikanci s potpunom nadmoći u zraku, svemiru, na moru i kopnu biti u poziciji da svima nameću mir prema svom ukusu, a da uopće ne moraju ozbiljno ratovati. U većini slučajeva bit će dovoljno da samo vidljivo pokažu koncentrate svoje moći.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Rat su sveli na recepte za kolače</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Da biste javnosti razgovorom predstavili Slobodana Praljka, trebate se dobro pripremiti. Pronaći mu slabe točke (a ima ih, unatoč tri završena fakulteta i impozatnoj biografiji po kojoj bi, ponavljam, Ameri već odavno snimili film) pročitati sve što je on rekao, što su o njemu rekli, temeljito se informirati što je radio i u čemu jest a u čemu nije sudjelovao. U protivnom je neugodan. I po sebe i po okolinu. Verbalno ujeda, ma koliko god to bilo i za njega i za medij - odnosno, publiku - kontraproduktivno. Zato, misli li Aleksandar Stanković ponoviti pristup »Nedjeljom u 2« onom s generalom Praljkom, pametnije mu je da se ostavi jalova posla. Početi emisiju pitanjem »Jeste li vi srušili stari most?« priliči osrednje inteligetnom pučkoškolcu, kojem su - jer često markira s nastave - prijatelji podvalili. Od tog banalnog, u novinama, na radiju i televiziji tisuću puta ponovljenog pitanja, sve je krenulo u krivom smjeru. A njime je Stanković mislio poantirati?!</p>
<p>Ili, možda, izbaciti Praljka iz takta. Što mu je uspjelo. I zato smo gledali očajno nervoznu i praznu emisiju. Zbog nepripremljenog Stankovića, koji ratu pristupa - u pravu je Praljak - kao receptu za kolače, zbog nervoznog Senada Alića iz »Slobodne Bosne« koji se prema Praljku odnosio čas kao tužitelj (druge, neprijateljske strane) čas kao pristrani sudac te zbog globusovca Gordana Malića koji je (valjda iz puke kolegijalnosti) podlegao lošoj atmosferi, ova je emisija bila daleko gora od one o nogometu. Na HTV-u se, vidite, uvijek može još niže.</p>
<p>Zašto je pak Stanković dopustio Praljku da drži lekcije o tome kako emisiju voditi i urediti? Zato što se u potpunosti izgubio. A izgubio se zato što nije znao sublimirati niti jedan problem, što pitanjima nije Praljku - a što je najvažnije - ni gledateljima dokazao da vlada kompleksnim odnosima u BiH ratu. U reportaži kojom se pokušalo portretirati Stankovićeva gosta, čuli smo da je čak pet generala odbilo govoriti s izgovorom da je Praljak nezgodan tip. S njim je teško izaći na kraj. Ta upozorenja Stanković nije shvatio ozbiljno, pa nije znao s kim će, na koji način i zbog čega u verbalni boj.</p>
<p>Pokušavam iz dana u dan ali, priznajem, ne uspjevam baš uvijek do kraja odgledati Nogometnu televiziju. Zbog tisuću razloga. Jedan je pretenciznost s kojom se pristupa ama baš svakom segmentu showa zvanog Svjetsko nogometno prvenstvo. Najneshvatljivije pak mi je natjecanje komentatora amatera, koji su uporni u nakani da što nakaradnije oponašaju svoje idole, od legendarnog Mladena Delića, do, recimo, Bože Sušeca ili Ivana Blažička. Natjecatelji ne shvaćaju, na žalost, svojih nekoliko minuta pred kamerama kao igru, već - nošeni ni na čemu osnovanom ambicijom da će baš oni već sutra postati tv zvijezde - priliku da svoj zamijene poslom Renea Bitorajca ili Mirka Fodora. I zato se natjecanje pretvara u tragikomediju od koje jedino stradaju gledateljeve uši. Naime, čim se dočepaju mikrofona, svi se nesuđeni nogometni komentatori počinju derati kao da Danijela Trbović Vlajki i Barbara Kolar s njih skidaju kožu mesarskim nožem.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Lokalni izbori upozoravaju da izborna pravila mogu biti presudna za sutrašnjicu Hrvatske</p>
<p>Pogledajmo prodavaonice bez kupaca, redove za iseljeničke vize pred stranim predstavništvima, zapanjujuće brojke o nezaposlenosti i aferama u zdravstvu, bankarstvu i sudstvu, te svakodnevne vijesti o korupciji i kriminalu, što sasvim jasno upozorava na naše kotrljanje nizbrdo / Mnogo glasača smatra da danas nema realan politički izbor. Najjača oporbena stranka ne pokazuje pomak prema demokratičnosti, ne uvjerava nas da se promijenila na bolje od vremena kad je, prema mišljenju većine, loše vladala. Zato je malo vjerojatno da će privući nove glasače. Vladajuća petorka je veliko razočaranje birača i gotovo sigurno neće ponoviti rezultat posljednjih parlamentarnih izbora</p>
<p>MARKO TARLE</p>
<p>Počinje predizborna groznica, uveliko se raspravlja o izbornim pravilima. Političke stranke, vlada i saborski zastupnici pripremaju parlamentarne izbore koji odlučuju o društvenom položaju i povlasticama saborskih zastupnika, članova vlade i vlasti, sudionika u upravnim i nadzornim odborima, i mnogim drugim lukrativnim položajima. </p>
<p>Hoće li izbori pridonijeti i uspješnosti hrvatskog društva i rastu životnog standarda građana? </p>
<p>Prema dosadašnjem iskustvu teško je dati potvrdan odgovor, jer od završetka rata živimo stalno sve lošije, unatoč mnogim izborima održanim u tom razdoblju. Pad osobnoga i društvenog standarda posebno je uočljiv posljednje dvije godine, vjerojatno zbog olako danih obećanja prije trećeg siječnja.</p>
<p>Pogledajmo prodavaonice bez kupaca, redove za iseljeničke vize pred stranim predstavništvima, zapanjujuće brojke o nezaposlenosti i aferama u zdravstvu, bankarstvu i sudstvu, te svakodnevne vijesti o korupciji i kriminalu, što sasvim jasno upozorava na naše kotrljanje nizbrdo.</p>
<p>U normalnim uvjetima i u sređenoj zemlji to bi upozoravalo na potrebu smjene vlasti. A kako je to u nas?</p>
<p>Mnogo glasača smatra da danas nema realan politički izbor. Najjača oporbena stranka ne pokazuje pomak prema demokratičnosti, ne uvjerava nas da se promijenila na bolje od vremena kad je, prema mišljenju većine, loše vladala. </p>
<p>Zato je malo vjerojatno da će privući nove glasače.</p>
<p>Vladajuća petorka je veliko razočaranje birača i gotovo sigurno neće ponoviti rezultat posljednjih parlamentarnih izbora. Zbog svega se toga apstinencija može približiti i polovici biračkog tijela.</p>
<p>No dobro znana disciplina desno orijentiranih birača došla je nedavno do izražaja na lokalnim izborima u Splitu i Velikoj Gorici i drugdje gdje su održani. Uz slab odziv glasača, pobjeda desnog bloka i na izborima za Sabor neće biti upitna.</p>
<p>To nije novi fenomen: slični su rezultati već zabilježeni na prijašnjim lokalnim izborima s visokom apstinencijom.</p>
<p>Upravo zato današnje razmišljanje vladajuće petorke izaziva nedoumice. Za njeno razumijevanje treba raspraviti slijed promjena izbornih zakona od 1990. do danas.</p>
<p>Komunisti su za parlamentarne izbore 1990. izabrali sustav s polovičnom primjenom razmjernih lista i većinskog biranja u dvama krugovima. </p>
<p>Znajući da se na izborima sukobljavaju s nekoliko suparnika, te da nemaju većinsku podršku biračkog tijela, izbor pune proporcionalnosti bio bi u tom dobu, čini se, za reformirane komuniste mnogo primjereniji. </p>
<p>Možda su oni 1990. precijenili vlastite mogućnosti. Prema mnogim mišljenjima, Partija je tada, prije sigurnih oružanih sukoba, a omrznuta od većine vlastitog naroda i od protivnika s istoka, željela predati vlast i odgovornost Tuđmanovu pokretu. To bi moglo objasniti odabir njima tada nepogodna izbornog zakona.</p>
<p>Nakon tih prvih parlamentarnih izbora slijedi niz izbora za zastupnički i županijski dom Sabora od 1992. do 1997., na kojima se, usporedno s padom podrške biračkog tijela Hrvatskoj demokratskoj zajednici, postupno smanjuje udio većinskog odlučivanja u izboru zastupnika. </p>
<p>Na posljednjim parlamentarnim izborima sustav je bio potpuno razmjeran uz groteskno oblikovana izborna područja.</p>
<p> To je tadašnjoj stranci na vlasti bio zadnji adut u očajničku pokušaju zadržavanja političke moći.</p>
<p> Izbori održani 3. siječnja 2000. rezultirali su konstituiranjem današnjeg parlamenta i vlade, s čijim djelovanjem većina građana nije zadovoljna. </p>
<p>Petorka ima sada ovlasti odabira izbornog sustava. U uvjetima vjerojatno smanjena povjerenja izbornog tijela, petorka se, uz druge stranke političkog centra, opredjeljuje za potpuno proporcionalni sustav, kao i HDZ 2000., obavljajući manje-više kozmetičke korekture u oblikovanju izbornih područja i, čini se, uz otvorenost stranačkih lista. </p>
<p>Taj zadnji adut, uz najavu njegove savjetodavne, a ne mandatorske važnosti, ima jednaku vrijednost i težinu kao, recimo, prigovor braći Wright da nisu osigurali prekooceanski servis u svojim avionima. </p>
<p>Uostalom, i danas pozicija na biračkoj listi ne obvezuje stranke na poštovanje redoslijeda. U slučaju osobnih perturbacija na planu Sabor - Vlada, najviše stranačko tijelo, gotovo redovito pod presudnim utjecajem predsjednika stranke, bira novog zastupnika neovisno o poziciji na listi.</p>
<p> Zar mislite da bi se taj princip mijenjao kod »otvorenih« lista?</p>
<p>Što se iz razmišljanja petorke može zaključiti?</p>
<p> Ponajprije, jer predlažu sustav sličan onom HDZ-ovu iz 2000., vjerojatno se smatraju slabijom stranom u odnosu prema desnom političkom bloku. </p>
<p>Drugo, žele zadržati sustav unutarstranačkih izbora u kojem najviše stranačko tijelo, a posebno njegov vrhovnik, ima gotovo neograničene ovlasti pri izboru kandidata. Kriteriji za biranje kandidata, koji postoje u svakoj stranci, većinom su ukras demokratičnosti, kao što su i radnički savjeti u zatvorenom društvu bili formalni dokaz uspješnosti samoupravljanja. </p>
<p>Napokon, a za državu i njene građane ipak najvažnije, čelnici stranaka ne žele mijenjanje temeljnih karakteristika saborskih zastupnika, što je lojalnost stranačkim vrhovnicima, uz zanemarivanje osobnih kvaliteta nekih istaknutih, kao i mnogih drugih članova stranaka.</p>
<p> Nikako ne mislim da je lojalnost nevažna značajka političara, no, nažalost, najlojalniji politički suradnici često su i najmanje sposobni, najmanje talentirani i najmanje kreativni. Lojalnošću obično pokrivaju manjak ostalih kvaliteta.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni je savjetnik i konzultant iz područja biomedicine, publicist</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>To je rječnik traume, traga bolna iskustva</p>
<p>Ovima »sada« može se predbaciti mnogo toga. No oni ne mogu nastupati kao da su jedina mogućnost, kao da je svaki napad na njih nacionalna izdaja, ne mogu zauzeti čitavo obzorje. Nisu naročito prodorni, nisu naročito hrabri, kao i svaki političar na ovome svijetu misle na to kakav će dojam ostaviti, a ne na to što bi bilo najbolje rješenje / Intelektualac kao javna ličnost uvijek je samozvan i samopostavljen. Nije ničiji predstavnik. Nije, dakako, ni tako nešto kao plaćeni ekspert, iako se ti potonji isto tako rado predstavljaju kao intelektualci. Položaj je intelektualca ambivalentan i opravdan samo neprestanim naporom kritičkog mišljenja</p>
<p>NADEŽDA ČAČINOVIČ</p>
<p>Sudeći prema anketama, mnoštvo hrvatskih građana opet bi glasalo za HDZ.</p>
<p>Ovdje neće biti riječi o njihovim motivima nego samo o tome na što misle oni koji, također, nisu malobrojni, a s dosta strepnje izgovaraju »samo da se ne vrati ono prije«.</p>
<p>To svakako nije jezik u komu bi valjalo govoriti o rezultatima izbora - iako su izbori svuda emocionalno obojeni. Ali takvo spominjanje »nečeg« otprije što bi se moglo vratiti, rječnik je traume, traga bolna iskustva.</p>
<p>Istaknuto bolno iskustvo možda je takvo samo za specifične, marginalne sredine ali tako ne govore samo očiti politički protivnici Hrvatske demokratske zajednice, bilo oni osviješteno programatski, bilo oni kojima postupci nekadašnje vlasti i nisu ostavili neku drugu mogućnost.</p>
<p>Ono »prije« nije rat, nije odluka za samostalnu državu, nego laži i prenemaganja, bahatost i neprozirnost procesa vlasti, izoliranost Hrvatske, pa strah i nesigurnost. </p>
<p>Ono »prije« je osjećaj nemoći pred neizbježnim odvijanjem nove raspodjele bogatstava i moći. Ono »prije« je hipokrizija, nakazno ponašanje kasnih konvertita, brzina snalaženja koja je stvorila eponime što ih ovdje ne valja ponavljati, jer su oni doista uspješni ljudi svih sustava uspješno prikrili svoje tragove pa je sramota jače pogodila drugu i treću ligu.</p>
<p>Ovima »sada«, da ostanemo u pučkom tonu, može se predbaciti mnogo toga. </p>
<p>No oni ne nastupaju, ne mogu nastupati kao da su jedina mogućnost, kao da je svaki napad na njih nacionalna izdaja, ne mogu zauzeti čitavo obzorje. </p>
<p>Nisu naročito prodorni, nisu naročito hrabri i, kao i svaki političar na ovome svijetu, misle na to kakav će dojam ostaviti, a ne na to što bi bilo najbolje rješenje.</p>
<p>Unatoč svemu tomu ne valja protiv njih stvarati pokret i novu mobilizaciju. To nije dobro ni da su u takvim novim tvorevinama sve sami uspravni i nepokolebljivi protivnici autoritarnih sustava i isključivo ljudi sjajnih intelektualnih svojstava.</p>
<p>Intelektualac kao javna ličnost uvijek je samozvan i samopostavljen. </p>
<p>Nije ničiji predstavnik. Nije, dakako, ni tako nešto kao plaćeni ekspert, iako se ti potonji isto tako rado predstavljaju kao intelektualci. Položaj je intelektualca ambivalentan i opravdan samo neprestanim naporom kritičkog mišljenja.</p>
<p>Patološko iskrivljenje intelektualne pozicije jest želja za vođenjem mimo demokratske procedure. U nas je omiljena zabava predbacivati intelektualcima koji se počinju baviti stranačkom politikom. Intelektualci imaju pravo na to kao i svi drugi koji su spremni prihvatiti demokratsku proceduru. </p>
<p>To može modificirati domet njihove kritike, jer umjesto udaljene procjene ulaze u natjecanje, ali tu je sve otvoreno i očito.</p>
<p>Imaju i pravo zastupati političke stavove, a da ne žele preuzeti političke dužnosti. Ono što ne smiju raditi je tražiti za sebe nešto iznad i prema drugim pravilima, sljedbeništvo i povjerenje. </p>
<p>Neka napadaju stranke i neka ulaze u stranke. No stvaranje nove neprozirnosti, novih pokreta, novih preporoda i obnova vodi u slijepu ulicu. </p>
<p>Autorica je profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najvjerojatnije putujemo u smjeru katastrofalnih posljedica još jednoga neodgovorna eksperimenta</p>
<p>Kobne posljedice pogrešaka učinjenih na početku osamdesetih godina, za vrijeme tzv. Šuvarove reforme, kada je ukinuto četrdesetak visokih škola, a njihovi studiji i studenti premješteni na fakultete, neke ni danas ne uči ništa. Mnogi društveno potrebni stručni studiji su zbog pripajanja fakultetima tada potpuno nestali, drugi su se prestali razvijati, treći su se transformirali u male sveučilišne studije izgubivši svoju konceptualnu različitost / Zbog silnih nedoumica, oklijevanja i nedostatne političke volje, odredbe Zakona iz 1993. godine ne provode se pet godina, da bi 1998. svi stručni studiji preko noći bili prebačeni na novoosnovane visoke škole i veleučilišta. Ta je odluka donesena bez ikakvih analiza postojećeg stanja, bez studija izvodljivosti i bez projekcija do čega će dovesti tako nepripremljen zahvat</p>
<p>MLADEN HAVELKA</p>
<p>Najuspješnija, ali često i najbolnija metoda učenja je popularno nazvana »metodom vlastite kože«. Dovoljno je samo jednom učiniti neku kobnu pogrešku i trajno se usađuje u pamćenje koje nas opominje da pogrešku nikad više ne smijemo učiniti. </p>
<p>No svako pravilo, pa i ovo, ima iznimaka. </p>
<p>Primjer za to možemo naći i u zauzimanjima da se stručno visoko obrazovanje vrati iz visokih škola i veleučilišta ponovno u okrilje sveučilišnih ustanova - fakulteta.</p>
<p>Kobne posljedice pogrešaka učinjenih početkom osamdesetih godina, za vrijeme tzv. Šuvarove reforme, kada je ukinuto četrdesetak visokih škola, a njihovi studiji i studenti premješteni na fakultete, neke ni danas ne uči ništa. </p>
<p>Mnogi društveno potrebni stručni studiji su zbog pripajanja fakultetima tada potpuno nestali, drugi su se prestali razvijati, treći su se transformirali u male sveučilišne studije izgubivši svoju konceptualnu različitost, stručni nastavnici su se osipali ili postali znanstvenici, studenti su težili nastavku studija na sveučilišnoj razini i sl. </p>
<p>Barem bi ta iskustva, ako se već ne žele ugledati u Europu, mogla poslužiti današnjim dužnosnicima u sustavu visokog obrazovanja da dobro razmisle prije nego predlažu takve reformske zahvate koji ponovno prijete sličnim pogubnim posljedicama. </p>
<p>A da sve bude još čudnije, sve se to radi pod parolom »harmonizacije s Europom« i to bez obzira na neoborivu činjenicu da od petnaest zemalja Europske zajednice, samo u dvije možemo naći klasičan unitarni sustav visokog obrazovanja u kojem se svi visokoškolski studiji izvode na sveučilištima.</p>
<p>No da bismo razumjeli što se danas, u ovom dijelu sustava visokog obrazovanja događa, potrebno je prisjetiti se nekih važnih već povijesnih činjenica. </p>
<p>Stručni (izvansveučilišni) studiji u Hrvatskoj počinju se samostalno razvijati na početku šezdesetih godina osnivanjem samostalnih viših škola. Na početku osamdesetih godina započinje velika reforma u obrazovanju tijekom koje se ukidaju samostalne više škole i udružuju s fakultetima. </p>
<p>Daljnja je sudbina stručnih studija u sklopu fakulteta različita - neki, za koje fakulteti nisu zainteresirani, se potpuno gase, većina funkcioniraju kao »manje važna djelatnost« fakulteta bez većih mogućnosti utjecaja na izbor vlastitih nastavnika, na prilagodbu stručnih nastavnih programa promjenama koje nastaju u pojedinim strukama, uz potpun gubitak autonomije. </p>
<p>Manji broj, posebno tehničkih, studija često postaje prvim stupnjem fakultetskog obrazovanja i unutar fakulteta relativno dobro funkcioniraju. Međutim, prevladavaju mnogi problemi zajedničkog organiziranja stručnih i sveučilišnih studija unutar istih ustanova, a inozemna iskustva sve zornije upozoravaju na društveno poželjan snažan razvoj stručnih studija kada su izvan sveučilišta. </p>
<p>Sve to dovodi do promjena ustroja sustava visokog obrazovanja u odredbama Zakona o visokim učilištima iz 1993. godine, kojima se ponovno uvodi binarni sustav, sustav u kojem se stručni studiji mogu izvoditi samo na visokim školama i veleučilištima. </p>
<p>Zbog silnih nedoumica, oklijevanja i nedostatne političke volje, odredbe Zakona iz 1993. godine ne provode se pet godina, da bi 1998. svi stručni studiji preko noći bili prebačeni na novoosnovane visoke škole i veleučilišta. Ta je odluka donesena bez ikakvih analiza postojećeg stanja, bez studija izvodljivosti i bez projekcija do čega će dovesti tako nepripremljen zahvat. </p>
<p>Nove visoke škole i veleučilišta osnovane su najčešće bez vlastitih nastavnika, bez opreme, bez potrebnog prostora i uz minimalnu financijsku podršku Ministarstva znanosti i tehnologije. </p>
<p>Nisu provedene diobene bilance nastavnika, opreme i prostora; nije uspostavljen mehanizam prijelaza nastavnika s fakulteta na nove visoke škole i veleučilišta; nije provedena dioba prostora i opreme, nije riješeno pitanje reizbora i nastavnih normi sveučilišnih nastavnika koji bi prešli na stručne studije i dr.</p>
<p>Nove visoke škole i veleučilišta tako su se našle u apsurdnoj situaciji. </p>
<p>Morale su organizirati nastavu za velik broj studenata (trećina svih studenata u Hrvatskoj), a bez gotovo ikakvih prethodno osiguranih uvjeta - gotovo bez nastavnika, bez ili s minimalnim prostorom i opremom i s minimalnim sredstvima koja su im za materijalne troškove dodijeljena bez obzira na stvarne troškove. </p>
<p>Istodobno su pale i pod udar odluke Vlade Republike Hrvatske o zabrani zapošljavanja u javnim službama te nisu mogle zaposliti nove, vlastite, nastavnike. </p>
<p>Način financiranja visokog obrazovanja nije se promijenio, odnosno fakulteti su nastavili dobivati gotovo jednak novac za nastavu i materijalne troškove kao da se stručni studiji i dalje izvode na njima. </p>
<p>I takvo stanje traje više-manje još i danas!</p>
<p> Neki fakulteti su odvajanjem stručnih studija izgubili i do 40 posto prijašnje nastave, ali im je ipak nastavljeno financiranje svih zatečenih nastavnika, bez obzira na to što su mnogi nastavnici izgubili dobar dio nastavne norme. I ne samo to! </p>
<p>Mnogi od njih nastavili su, ali sada honorarno, raditi na novoosnovanim visokim školama i veleučilištima!</p>
<p> Naravno da je takav razvoj situacije, umjesto da se u sklopu istog broja nastavnika i korištenjem istog prostora i opreme započnu razvijati nove ustanove stručnih studija, doveo do situacije da je gotovo sve potrebno za izvođenje nastave ostalo na fakultetima. </p>
<p>Tako je, umjesto da sustav funkcionira s približno istim sredstvima, s približno istim brojem studenata kao i prije, ukupan sustav visokog obrazovanja znatno poskupio. </p>
<p>Dolaskom nove vlasti 3. siječnja 2000. godine, koja je obećala promjene i u sustavu visokog obrazovanja, pojavila se nada da će se ta apsurdna situacija napokon razriješiti. Umjesto toga počeli su napadi na veleučilišta i visoke škole i njihove čelnike kao glavne krivce za nastalu situaciju. </p>
<p>Neke od tih ustanova, u želji da prežive nemoguće uvjete u kojima su se našli, možda su i činili poteze koji nisu primjereni visokom obrazovanju, ali u situaciji u koju su stavljeni »hvatanje za slamku spasa« bilo je očekivano ponašanje.</p>
<p>U namjeri da pomogne boljem sagledavanju problema stručnih studija u Hrvatskoj i ponudi rješenje za nastale probleme, Zajednica visokih škola Hrvatske je još je u ožujku 2000. godine ponudila grupi za strategiju razvoja Hrvatske i mjerodavnom Ministarstvu znanosti i tehnologije elaborat pod naslovom »Prijedlog unaprjeđenja razvoja stručnih studija u Hrvatskoj« u kojem se u deset točaka analiziraju najvažniji problemi stručnih studija i predlažu konkretni načini njihova rješavanja. Reakcija na ponuđeni elaborat bilo je, nažalost, potpuno ignoriranje iznijetih prijedloga. </p>
<p>Odluka da se pristupi izradi novog zakona o visokim učilištima kojim će se srediti ukupna situacija u visokom obrazovanju i hrvatsko visoko obrazovanje »harmonizirati« s europskim, ponovno je pobudila nade u samostalan razvoj stručnih studija u Hrvatskoj, prema uzoru na razvijene europske zemlje. </p>
<p>No opet se nije dogodilo ništa od toga. </p>
<p>Međutim, potreba razvoja stručnih studija u radnom tekstu nacrta prijedloga zakona potpuno se ignorira, a kao »spasonosno« rješenje postojećih problema predlaže se ponovno vraćanje stručnih na sveučilišta. Iz ukupne koncepcije i pojedinih članaka zakona očita je tendencija gašenja postojećih visokih škola i veleučilišta. </p>
<p>I tako smo ponovno na početku priče. Umjesto da idemo Europu, u dijelu stručnog visokog obrazovanja putujemo tko zna kamo, a najvjerojatnije u smjeru katastrofalnih posljedica još jednoga neodgovorna eksperimenta. </p>
<p>Sve to ne zbiva se zbog nepoznavanja situacije u Europi, a najvjerojatnije niti zbog loše namjere predlagača zakona, nego zbog nedostatka političke volje odgovornih da se suoče sa slojevitošću problema ukupnog sustava visokog obrazovanja.</p>
<p>Valja potaknuti takve pomake koji će omogući nesputan razvoj i stručnih i sveučilišnih studija uz njihovu nužnu funkcionalnu povezanost kao dijelova »različitoga, ali jednakoga« sustava u kojem institucionalna raznolikost, konceptualna raznolikost, visok stupanj autonomije, fleksibilnost programa i trajanja studija, različita misija itd. - mogu samo biti poželjni i poticajni za brži ukupan razvoj kako visokog obrazovanja tako i gospodarstva i društva u cjelini. </p>
<p>Autor je dekan Visoke zdravstvene škole u Zagrebu, predsjednik je Zajednice visokih škola i veleučilišta Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U hrvatskoj povijesti samo jedan datum zaslužuje da ga slavimo kao Dan državnosti, a taj je 7. lipnja</p>
<p>Dakle, 7. lipnja 879. je datum kada Papa upravlja dvije poslanice: jednu knezu Branimiru, a drugu hrvatskom narodu i svećenstvu i izriče svoju radost što se Hrvatska našla u krilu zapadnog kršćanstva i zapadne civilizacije. Papa zove hrvatskoga kneza Branimira »uzvišenim mužom, slavnim knezom«, hvali njegovu ljubav i vjernost Petrovoj stolici i javlja mu da je na Uzašašće, govoreći sv. misu na žrtveniku Sv. Petra, blagoslovio »...Tebe i čitav Tvoj narod i zemlju Tvoju, da sada i do vijeka, zdrav u duši i tijelu, možeš vladati kneževinom zemaljskom koju imaš, sretno i sigurno« / Danas na svijetu ima nešto manje od dvjesto država, ali godine 879. od svih tih država je bilo možda dvadesetak, a Hrvatska je bila među tih dvadesetak koje je Papa priznao. Prema tome, od svih današnjih država, hrvatska država je jedna od najstarijih u Europi i svijetu i zato se taj dan, 7. lipnja, treba slaviti kao Dan hrvatske državnosti. Hrvatska je i prije 879. bila država, ali je to prvi pisani dokument, i to međunarodni dokument gdje ondašnji poglavar zapadnog kršćanstva i zapadne civilizacije, koji je skidao kraljeve s prijestolja i stavljao krune kraljevske i carske na glave, rimski Papa, Kristov namjesnik, obraća se knezu Branimiru kao suverenu vladaru jedne države</p>
<p>ANTO BAKOVIĆ</p>
<p>List Narod pokrenuo je inicijativu da se Dan hrvatske državnosti slavi 7. lipnja. Zašto?</p>
<p>Dosad smo slavili razne datume kao Dan državnosti, koji su često bili rezultat trenutačne politike ili neki važan datum iz povijesti jedne stranke ili pokreta. </p>
<p>Tako se deset godina HDZ-ove vlasti Dan hrvatske državnosti slavio 30. svibnja, kada je konstituiran višestranački Sabor Hrvatske, što nije baš najvažniji datum u novijoj povijesti hrvatskog naroda.</p>
<p>Svakako je daleko važnije slaviti Dan hrvatske državnosti onda kad je proglašena hrvatska država ili kad smo se odcijepili od mrske Jugoslavije - tamnice hrvatskog naroda.</p>
<p>Prije toga, za vrijeme komunističke Jugoslavije, Dan državnosti se slavio 29. studenoga, na dan kada se okupilo dvjestotinjak starih komunista-partizana koji su proglasili tzv. avnojsku Jugoslaviju.</p>
<p>Za vrijeme NDH bio je to 10. travnja, kada je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Mrska Kraljevina Jugoslavija je slavila 1. prosinca - Dan ujedinjenja, iako je to bio dan okupacije Hrvatske, jer nitko nije pitao hrvatski narod želi li srpskog kralja uzeti i za hrvatskog kralja.</p>
<p>I tako smo uvijek morali slaviti datume koji nam ne znače ono najvažnije.</p>
<p>U čemu je veličina i važnost 7. lipnja, toga jedinoga ispravna, opravdana i utemeljena datuma kada bi se trebao slaviti Dan hrvatske državnosti?</p>
<p>Za trenutak zađimo u našu daleku povijest, u prva stoljeća hrvatske države. Ostanimo u devetom stoljeću.</p>
<p>Godina je 879. Na čelu je hrvatske države moćan knez Branimir, a na čelu Katoličke crkve Papa Ivan VIII. </p>
<p>Hrvatski knez Branimir i ninski biskup Teodozije, a ninski biskup je bio episcopus croatorum - primas Hrvatske, ostavili su Bizant i vratili se s narodom Katoličkoj crkvi.</p>
<p>Već u svibnju 879. knez Branimir šalje Papi poslanika Ivana. S kolikim je veseljem Papa primio i saslušao hrvatskoga poslanika Ivana, vidi se iz njegova pisma od 7. lipnja 879. godine u komu piše: </p>
<p>»Dragom sinu Branimiru! Čitajući pismo Tvojega gospodstva, razabrah, koliku vjeru i iskreno štovanje gajiš prema Crkvi sv. Petra i Pavla i prema Nama... Zato u velike zahvaljujemo Tvojemu gospodstvu, pa te očinskom ljubavi kao najmilijega sina primamo i u duhu grlimo, gdje se vraćaš u krilo Sv. Stolice apostolske, majke Tvoje u kojoj si Ti i pređi Tvoji pili iz najbistrijeg vrela slatki napitak svetog nauka. I bit ćemo Ti skloni apostolskom dobrotom...« (Juraj Kocijanić, »Pape i hrvatski narod«).</p>
<p>»Kako je dragocjeno ovo divno pismo velikoga Pape, oca svega kršćanstva, namjesnika Kristova! </p>
<p>Kako je preodlično za hrvatski narod, puno očinskih osjećaja i iskrene zabrinutosti za dobro Hrvata. Svakom Hrvatu, pa da i nije katolik vjerom i srcem, napunja se duša ugodnim čuvstvima i posebnim ponosom, kad pročita ovo znamenito pismo Sv. Oca pape« (Juraj Kocijanić, »Pape i hrvatski narod«).</p>
<p>Tim činom se narod hrvatski zauvijek i stalno pridružio Katoličkoj crkvi i rimskom papi.</p>
<p>Akademik Franjo Šanjek u svojoj knjizi »Kršćanstvo na hrvatskom prostoru« piše:</p>
<p>»Najprije se Branimir obratio pismom Papi u kojem piše da želi biti vjeran i poslušan sv. Petru, a Papa Ivan VIII. mu uzvraća 7. lipnja 879. da cijeloj Hrvatskoj priznaje zemaljsku vlast principatum terrenum, što je u ondašnjoj političkoj terminologiji i praksi značilo da se Hrvatsku smatra neovisnom i suverenom državom, jer je takvom priznaje vrhovni crkveno-politički autoritet kršćanske Europe.</p>
<p>Papa pozdravlja kneza Branimira kao »najdražega sina« što je uobičajen izraz kurijalne kancelarijske prakse, a ovaj mu zauzvrat obećaje »odanost svoju i cijelog svoga naroda«.</p>
<p>Dakle, 7. lipnja 879. je datum kada Papa upravlja dvije poslanice: jednu knezu Branimiru, a drugu hrvatskom narodu i svećenstvu i izriče svoju radost što se Hrvatska našla u krilu zapadnog kršćanstva i zapadne civilizacije.</p>
<p>Papa zove hrvatskoga kneza Branimira »uzvišenim mužom, slavnim knezom«, hvali njegovu ljubav i vjernost Petrovoj stolici i javlja mu da je na Uzašašće, govoreći sv. misu na žrtveniku Sv. Petra, blagoslovio »...Tebe i čitav Tvoj narod i zemlju Tvoju, da sada i do vijeka, zdrav u duši i tijelu, možeš vladati kneževinom zemaljskom koju imaš, sretno i sigurno«.</p>
<p>Tadašnji Kristov namjesnik i duhovna glava kršćanstva piše hrvatskom knezu Branimiru, dakle, kao državniku te priznaje njegov narod i njegovu zemlju. Prema tome, to je prvo međunarodno priznanje hrvatske države.</p>
<p>Danas na svijetu ima nešto manje od dvjesto država, ali godine 879. od svih tih država je bilo možda dvadesetak, a Hrvatska je bila među tih dvadesetak koje je Papa priznao.</p>
<p>Prema tome, od svih današnjih država, hrvatska država je jedna od najstarijih u Europi i svijetu i zato se taj dan, 7. lipnja, treba slaviti kao Dan hrvatske državnosti.</p>
<p>U devetom stoljeću stotine današnjih država nije ni postojalo niti je itko znao za njih, a Hrvatska je država bila tu. Dokaz je papa Ivan VIII. i dokaz je datum 7. lipnja 879. To je prvi spomen međunarodnog priznanja hrvatske države.</p>
<p>Treba istaknuti da je Hrvatska i prije 879. bila država, ali je to prvi pisani dokument, i to međunarodni dokument gdje ondašnji poglavar zapadnog kršćanstva i zapadne civilizacije, koji je skidao kraljeve s prijestolja i stavljao krune kraljevske i carske na glave, rimski Papa, Kristov namjesnik, obraća se knezu Branimiru kao suverenu vladaru jedne države, i zato je to dokument koji nam dokazuje da su Hrvati prije mnogih naroda današnje Europe i današnjeg svijeta imali svoju državu.</p>
<p>Koje su od današnjih gotovo dvjesto država, koliko ih ima u Ujedinjenim narodima, bile u sedmom, osmom i devetom stoljeću priznate kao države? </p>
<p>Tko ima pisani dokument koji datira iz devetoga stoljeća kao što mi Hrvati imamo?</p>
<p>Gdje su tada bile današnje afričke države? Nisu ni postojale! Možda samo jedna-dvije. Države sjeverne i južne Amerike nisu ni postojale. Od današnjih europskih država - koje su postojale?</p>
<p>Gdje je bila država Slovenija? </p>
<p>Bila je dio u Hrvatske. Gdje je bila država BiH? Bila je to utroba Hrvatske. Gdje je bila Jugoslavija? Nitko nije ni znao za nju. Gdje je bila Srbija? Nije ni postojala. Gdje je bila država Crna Gora? Bila je dio hrvatske države.</p>
<p>Kada ćemo jedanput naučiti pravu povijest? Kada ćemo doći do pravih izvora povijesti? To zavrjeđuje da se pokrene svenarodna inicijativa, da se 7. lipnja slavi kao Dan hrvatske državnosti, jer smo već u devetom stoljeću bili međunarodno priznata država, kada većina današnjih država nije ni postojala.</p>
<p>Autor je svećenik, glavni urednik »Naroda«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Tramvaj zvan čežnja i umirovljenici u nesvijesti</p>
<p>Zbog tramvaja koji su promijenili smjer vožnje te su preusmjeravani preko Glavnog kolodvora, stvorili su se prometni čepovi na križanju Savske i Vodnikove ulice te Savske i Vukotinovićeve / Prometni su kaos dodatno povećali i semafori / Stariji građani padali su u nesvijest od gužve, vrućine i čekanja</p>
<p>Mnogi su se Zagrepčani u ponedjeljak našli u velikim gužvama što ih je izazvao početak radova na izmjeni tračnica u Savskoj ulici, od Vodnikove do Prilaza Gjure Deželića. Zbog tramvaja koji su promijenili smjer vožnje te su preusmjereni preko Glavnog kolodvora, stvorili su se veliki prometni čepovi na križanju Savske i Vodnikove te na križanju Savske i Vukotinovićeve. </p>
<p>Automobili koji su dolazili iz Pierottijeve i Kršnjavoga kao i oni koji su dolazili iz Savske jednim prometnim trakom, ulazili su na »zeleni val« krećući se metar po metar. Iako je preusmjeravanjem tramvaja ZET nastojao izbjeći gužvu koju je dodatno »začinila« i visoka temperatura, nervozni su građani u jutarnjoj špici na Vodnikovoj čekali tramvaj i 20-ak minuta. Posebno se dugo trebalo čekati tramvaj broj 4 koji vozi iz Dubca na Savski most. Putnike koji su dolazili iz smjera Črnomerca tramvajem broj 2 i koji su u Vodnikovoj čekali tramvaj broj 4, razljutio je, uz dugo čekanje i vrućinu, i uzastopni dolazak tramvaja broj 12 kojih je jedan za drugim na tramvajsku stanicu stiglo čak sedam. Prometni su kaos povećali i semafori, vjerojatno bi bilo bolje da je umjesto njih promet u tom dijelu grada regulirala prometna policija. Komentari poput »Pa to je nemoguće!« ili »Sramota da se ovo događa svako ljeto!« izgovarali su nervozni građani dok su čekali tramvaje u koje se, kad su i stigli, bilo gotovo nemoguće ugurati.</p>
<p> Posebno su se ljutili umirovljenici koji su se nakon jutarnje špice uputili u grad. Ne znajući što se točno događa, uporno su ispitivali vozače kuda vozi koji tramvaj. Kaos je uzeo svoj danak kada se starija gospođa zbog nedostatka zraka i gužve u tramvaju srušila u nesvijest. Ni kasniji izlazak iz kuće nije spriječio da mnogi na vlastitoj koži osjete prometni krkljanac koji je tek počeo, a zbog kojega će mnogi izgubiti živce do kraja kolovoza, dokad će trajati radovi na izmjeni tračnica.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Počela sezona alergija na sunce </p>
<p>Voda na Jarunu 24,7 stupnjeva Celzija! / Mnogi zatražili pomoć Hitne službe / Pljusak moguć tek potkraj petka </p>
<p>Iako kalendari malo kaskaju za stvarnim stanjem, nema dvojbe da je ljeto stiglo u grad. A s njim su, na žalost, ruku pod ruku došle i pasje vrućine. U ponedjeljak, u 8 sati ujutro, zrak od 27 stupnjeva Celzija užario i popularno »zagrebačko more« - vodu Jaruna - na visokih 24,7 stupnjeva. Zbog teškog, sparnog vremena dosta Zagrepčana potražilo je i pomoć Hitne službe. </p>
<p>Dr. Mirjana Sorić, dežurna liječnica iz Hitne službe u Đorđićevoj ulici, rekla nam je da ovakvo vrijeme najteže podnose »tlakaši«, kojima, uostalom, teško padaju i bilo koje promjene vremena. »Za ovakva vremena našu pomoć češće traže mlađe nego starije osobe. To ne čudi, jer dosta mladih ima problema s niskim tlakom. Oni su osim toga, više u pokretu, a i žive neurednije«, rekla nam je dr. Sorić. Stariji Zagrepčani, doznali smo, naučili su redovito uzimati svoje lijekove te ako i idu u grad, čine to u ranojutarnjim ili kasnijim poslijepodnevnim satima. </p>
<p>Liječnica Hitne službe savjetuje svima da prilikom visokih temperatura piju dosta tekućine, i to najbolje vode. Što se tiče prehrane, najbolje je jesti što laganiju hrane. Odjeća bi, pak, trebala biti od ugodnih i prirodnih materijala, a ne od sintetike koja »ne diše«. Na pojavu simptoma poput stezanja grudnog koša ili probadanja oko srca ne treba dizati paniku. Ako netko osjeti mučninu, valja mu otići od vrućine, po mogućnosti prileći negdje u hlad te popiti tekućine. »Treba izbjegavati i alkohol, no kako smo ispali iz Svjetskog nogometnog prvenstva, vjerojatno za alkohol neće ni biti puno razloga«, našalila se dr. Sorić.</p>
<p>Mr. Ana Kovač iz ljekarne Žuhada rekla nam je da dosta Zagrepčana pati i od alergija na sunce. »Naročito su osjetljive starije osobe, kao i djeca. Alergija na sunce manifestira se kao jaki crveni osip«, kazala je mr. Kovač. Kod takvih slučajeva pomažu B-vitaminske kreme, kao i riblja mast. Kao preventivu za ovu vrstu alergije treba redovito mazati izložene dijelove tijela kremama s visokim zaštitnim faktorima. »Tko je osjetljiv na sunčeve zrake, trebao bi većinu svojih aktivnosti, ako može, obavljati do deset sati ujutro ili poslije tri, četiri popodne«, rekla je ljekarnica. Nemali broj Zagrepčana, saznali smo, za toplih dan pojačao je i uporabu vitamina, naročito A, C i E. </p>
<p>Dežurni prognostičar Borivoj Čapka iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, najavio nam je i za dalje, do petka, visoke temperature - od 30 do 33 stupnjeva Celzija. Postoje naznake, rekao je Čapka, da krajem dana u petak dođe do manjeg osvježenja, u vidu pljuska. Do tada možemo samo zapjevati neku od indijanskih pjesama za dozivanje kiše...</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zašto policija ne reagira dok motoristi divljaju ?</p>
<p>Aleksa Kocijan, direktor Jaruna d.o.o. najavljuje početak pregovora s policijom o češćim ophodnjama na jezeru, radi veće sigurnosti građana</p>
<p>Tragični događaj koji se zbio u nedjelju poslijepodne na Jarunu, mnoge je sugrađane podsjetio na tešku prometnu nesreću koja se dogodila prošle godine kada je vozačica u alkoholiziranom stanju usmrtila bračni par na jarunskom otoku Mladosti. U nedjelju pak je vozač motocikla pregazio petogodišnjeg dječaka u pješačkoj zoni Jaruna. Dječak je dobio ozljede glave i ogrebotine po tijelu.</p>
<p>Prema riječima Alekse Kocijana, direktora Trgovačkog društva Jarun, nesreća se dogodila jer je vozač motocikla vozio tamo gdje nije smio. »Vozio je po pješačkoj stazi, kod restorana Lido«, rekao je Kocijan. Najveći problem, tvrdi Kocijan, predstavlja to, što se policija ne odaziva na pozive redara Jaruna. »Zna se dogoditi i da pozovemo policajce, da oni dođu i ne poduzmu ništa, no događa se i da dok oni dođu, </p>
<p>motoristi napuštaju Jarun«, izjavio je Kocijan, te dodao kako bi policijske ophodnje Jarunom trebale biti češće. </p>
<p>S tim u vezi, Kocijan nam je rekao kako će započeti pregovore s prometnom policijom o čuvanje reda i mira na Jarunu. »Moramo se dogovoriti s policijom da započne češće kontrole i da motoristima zabrani ulaz, a ako se motorist nađe unutar Jaruna, da ga kazni«, izjavio je Kocijan. </p>
<p>Iako neki smatraju kako će postavljanje naplatnih rampi na ulaze na Jarun spriječiti ulazak biciklista, Kocijan smatra kako naplatne rampe nisu konačno rješenje. »Činjenica je da motoristi neće moći ulaziti kroz glavne ulaze na Jarun, ali isto tako Jarun, je okružen poljanama koje ne možemo zatvoriti, pa će motociklisti moći na Jarun preko njih«, rekao je Kocijan, te dodao kako je zbog toga prijeko potrebna suradnja policije i Jaruna.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bugarski turistički novinari u posjetu Hrvatskoj</p>
<p>Turističku zajednicu Grada Zagreba na Kaptolu u ponedjeljak je posjetila grupa turističkih novinara iz Bugarske koji su u Zagreb doputovali u sklopu studijskog putovanja u organizaciji turističke agencije Mystik tours i TZ Zagreba.</p>
<p>Prema riječima direktorice Mystik toursa, Romane Franjić, bugarski će novinari do petka, uz Zagreb, posjetiti Slavoniju i Istru, a o svojim utiscima potom bi trebali izvijestiti bugarsku javnost.</p>
<p> Prema podacima HTZ-a, prošle je godine u Hrvatskoj boravilo oko 3000 gostiju iz Bugarske. »Ti turisti uglavnom su putovali neorganizirano, a ovaj događaj trebao bi to izmijeniti i biti početak novog oblika suradnje. Bugarsko tržište nama je zanimljivo zbog popune kapaciteta u pred i posezoni«, pojasnila je Romana Franjić. </p>
<p>C. K.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sesvete - grad ili predgrađe?</p>
<p>O mogućem osamostaljenju Gradske četvrti Sesvete održavaju se u utorak, 18. lipnja, čak dvije rasprave. </p>
<p>U hotelu Phoenix, Sesvetska cesta 29, s početkom u 11 sati, bit će okrugli stol »Sesvete - grad ili predgrađe?«, na kojem će se raspravljati o komunalnim, gospodarskim, infrastrukturnim i ostalim životnim problemima Sesveta kao i mogućnostima redefiniranja upravnog statusa te četvrti u Gradu Zagrebu. Sudjelovat će predstavnici lokalnih, gradskih i državnih vlasti, upravnih i gospodarskih struktura, te predstavnici političkog, vjerskog i kulturnog života Sesveta. Istoga dana i na istu temu, u 20 sati, u Plavoj dvorani na Trgu Dragutina Domjanića održava se tribina Gradske organizacije Hrvatske seljačke stranke, na kojoj će, osim predstavnika Vijeća gradske četvrti, sudjelovati i saborski zastupnik Ante Markov, pomoćnik ministra financija Miljenko Fičur, član savjeta Narodne banke Damir Novotny i direktor Fonda za regionalni razvoj Danijel Žamboki. Sesvetski HSS poziva sve zainteresirane građane da dođu na tribinu i daju svoj doprinos ostvarivanju ideje Sesvete - grad. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>HSU: »U listopadu i izbori za Gradsku skupštinu «</p>
<p>»Kako su odnosi unutar gradske koalicije SDP-a i HNS-a, koja je na vlasti, na granici izdržljivosti i samo formalne naravi, u listopadu, uz lokalne izbore za mjesnu samoupravu, možemo očekivati i izbore za Gradsku skupštinu«. Rekao je to Dragutin Štiglić, predsjednik gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika u ponedjeljak, na sjednici proširenog Gradskog odbora ove stranke.</p>
<p>U naredna četiri mjeseca stranka se mora odrediti kako i s kim će surađivati, nastavio je predsjednik. »Još se svašta može dogoditi, no naše je pravo i obveza da zauzmemo više mjesta nego što ga imamo danas«, dodao je.</p>
<p>Stranka je na prošlim izborima za mjesnu samoupravu dobila 12 posto glasova, te zato u gotovo svakoj gradskoj četvrti ima do dva vijećnika. </p>
<p>Potaknuta izborima u Koprivnici, na kojima je glasovalo tek 12 posto birača, a budući da u velikoj mjeri na izbore izlaze upravo umirovljenici, kategorija ljudi za čija se prava stranka bori, stranka smatra da ima šanse ponoviti slične rezultate. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Elvis na vrhu britanske pop ljestvice 25 godina nakon smrti</p>
<p>LONDON, 17. lipnja</p>
<p> - Kralj rock 'n' rolla, Elvis Presley, osvojio je britansku pop krunu, pritom pobijedivši Beatlese. </p>
<p> Uz malu pomoć nizozemskog DJ-a i groznice Svjetskog nogometnog prvenstva, Presley je stigao do vrha britanskih ljestvica najslušanijih pjesama 25 godina nakon smrti novom verzijom zaboravljene pjesme, koja nije bila naročito uspješna kad je prvi put objavljena na nosaču zvuka. </p>
<p> Dance remix amsterdamskog DJ-a JXL-a pjesme »A Little Less Conversation« stigao je direktno na broj jedan britanskih ljestvica, čime je neriješeni rezultat Beatlesa i Elvisa, koji su imali po 17 britanskih broj 1 skladbi, prekinut. </p>
<p> Originalna verzija pjesme, koju je Presley pjevao u filmu »Live a Little, Love a Lot« iz 1968. godine, bila je broj 69 na američkim ljestvicama singlica te se nije ni pojavila na britanskim ljestvicama. </p>
<p> Međutim, pjesma je upotrebljena u reklami Nikea, i neumorno se vrtila na britanskoj televiziji tijekom prijenosa utakmica iz Koreje i Japana, a nalazi se i na soundtracku iz filma »Oceanovih 11«. </p>
<p> JXL je, doduše, bio prilično kreativan, pa nova verzija pjesme uključuje elektronsku muziku, dance i tehno dionice, tako da se po njezinoj prvoj minuti ne vidi da se radi o Elvisu. </p>
<p> To je prvi put da je RCA, diskografska kuća koja je vlasnik prava na originalne master snimke čitavog kataloga Presleyjevih pjesama, dozvolila stvaranje modernog mixa jedne njegove pjesme.</p>
<p> Osvajanjem prvog mjesta na ljestvici, »A Little Less Conversation« izgurala je s te pozicije remake pjesme »Light My Fire« Willa Younga. </p>
<p> Među preostalim novim pjesmama koje su se našle na ljestvici su »Love at First Sight« Kylie Minogue na broju 10, »Get Over You/Move This Mountain« Sophie Ellis Bextor na broju tri te »Hero« Chada Kreogera na broju četiri. </p>
<p> Eminemov »Without Me« pao je s broja dva na broj pet, a »The Logical Song« Scootera popeo se s broja 181 na broj sedam. »Just a Little« Liberty X-a pao je s trećeg na osmo mjesto, dok je nogometna himna »We're on the Ball« Ant i Deca s četvrtog pala na deveto mjesto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Charlie Sheen i Denise Richards uplovili u bračne vode</p>
<p>LOS ANGELES, 17. lipnja</p>
<p> - Glumac Charlie Sheen, koji u američkoj televizijskoj seriji »Spin City« glumi okorjelog neženju, vjenčao se s u subotu navečer s glumicom Denise Richards, objavila je njihova glasnogovornica. </p>
<p> To je prvi brak za Denise Richards, koja glumi u novom filmu »Undercover Brother«, i drugi za Charlieja Sheena, koji je ove godine dobio nagradu Zlatni globus za ulogu veselog pomoćnika gradonačelnika New Yorka. Sheen iz prošlog braka ima kćer.</p>
<p> Par se upoznao 2000. na snimanju filma neovisne produkcije »Good Advice«, a počeli su izlaziti nakon što se Denise Richards kao gošća prošle godine pojavila u seriji »Spin City«. Vjenčanje se održalo prema katoličkom obredu u krugu obitelji, a nazočan je bio i mladoženjin otac, glumac Martin Sheen, izjavila je glasnogovornica. Mladenci su bili odjeveni u kreacije Giorgia Armanija. </p>
<p> Denise Richards glumila je u filmu o Jamesu Bondu »Svijet nije dovoljan«, te u filmovima »Drop Dead Gorgeous«, »Wild Thing« i »Starship Troopers«. </p>
<p> Charlie Sheen je završio sa snimanjem posljednje sezone serije »Spin City«, a prikazivanje serije otkazano je prošlog mjeseca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Festival romantičnog filma nagradio redateljicu Penny Marshall</p>
<p>CABOURG, 17. lipnja</p>
<p> - Žiri filmskog festivala u francuskom Cabourgu, posvećena »romantičnoj« kinematografiji, dodijelio je glavnu nagradu filmu »Riding in Cars with Boys« redateljice Penny Marshall. </p>
<p> Riječ je o jednom od osam dugometražnih filmova koji su bili u konkurenciji, a predsjednica žirija bila je redateljica Nina Companeez.</p>
<p> Glavne uloge u filmu tumače Drew Barrymore i Steve Zahn, uz Lorraine Bracco i Jamesa Woodsa.</p>
<p> Nagrade »Swann d'or« dobili su i Mathilde Seigner (najbolja romantična glumica) za ulogu u filmu »Jedna lasta je učinila proljeće«, Sergi Lopez (najbolji romantični glumac) za ulogu u »Prvo žene i djeca«, Melanie Doutey (ženska romantična nada) za »Ratnikov brat«, Bernard Campan (muška romantična nada) za »Sjećanje na lijepe stvari« i Yvan Attal (najbolji romantični redatelj) za »Moja žena je glumica«. </p>
<p> Žiri za program kratkometražnih filmova, na čelu s glumicom Marie Trintignant, nagradio je Philippea Orreindya (najbolji redatelj) za »Čekat ću sljedećeg«, Thomasa Gaudina (najbolji glumac u istom filmu) i Dinaru Drukarevu (najbolja glumica, »Pensee assise«). </p>
<p> Posebna počast odana je glumici Mylene Demongeot koja je dobila »Zlatnog Swanna« za životno djelo. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Australci uspješno izveli teleportaciju</p>
<p>ZAGREB/CANBERRA, 17. lipnja</p>
<p> - U laboratoriju Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) znanstvenici pod vodstvom dr Ping Koy Lama uspješno su izveli teleportaciju, ono nestajanje s jednog mjesta i istodobno pojavljivanje na drugom, poput onoga koje poznajemo iz »Zvjezdanih staza«. Njihova teleportacija neće, doduše, prebacivati Mr. Spocka ili kapetana Kirka, pa čak ni androida Datu, ali bi se ono što su eksperimentom potvrdili moglo jako dobro primijeniti u povjerljivoj komunikaciji.</p>
<p>Pingovoj ekipi uspjelo je postići da zraka laserskog svjetla nestane s jednoga mjesta i pojavi se na drugom. Eksperiment potvrđuje da je teleportacija materije načelno moguća, bar kad je riječ o subatomskim česticama. Teorijski model, pa i neke eksperimentalne potvrde postoje već dugo, a otkad je jedno teorijsko istraživanje na California Institute of Technology 1998. godine dalo model, četrdesetak se laboratorija bavi pokusima praktične demonstracije teleportacije. </p>
<p>Pingov eksperiment temelji se na kvantnom preplitanju, odnosno nečemu što je teorijski zamislio još Albert Einstein, koji je to nazvao začudnom interakcijom: jedan od dva fotona (čestice svjetla) blizanca možemo dovesti u određeno kvantno mehaničko stanje , a drugi će, na drugom mjestu, ući u isto to stanje. Australci su uspjeli lasersku zraku - odnosno milijarde fotona u njoj - uništiti i stvoriti metar dalje. Daleko je to, ne samo od teleportacije ljudi, nego čak i od teleportacije atoma, no moguće se primjene odmah naziru.</p>
<p>Jedna je primjena znatno brže komuniciranje - iako ne brže od svjetlosti. Druga je pouzdano i povjerljivo komuniciranje koje je gotovo nemoguće presresti, a ako ga se i može presresti, poruku ne može dešifrirati onaj kome nije namijenjena. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Počeo postupak zaštite Kirchove grupacije od vjerovnika</p>
<p>MÜNCHEN, 17. lipnja</p>
<p> - Postupak s ciljem dobivanja sudske zaštite za njemačku medijsku grupaciju Kirch od potraživanja vjerovnika započeo je u ponedjeljak na sudu u Münchenu, nakon što su prošloga tjedna tome sudu predani zahtjevi za proglašenjem insolventnosti dvaju posljednjih dijelova poslovnog carstva kojeg je Leo Kirch stvarao posljednjih pedesetak godina. </p>
<p> Prema sudskim izvorima, taj se medijski konglomerat nada da će dobiti dozvolu od suda da za vrijeme trajanja postupka utvrđivanja insolventnosti pod zaštitom sudski imenovanog stručnjaka nadzire svoje poslovanje, što bi moglo potrajati mjesecima.</p>
<p> Zahtjeve za proglašenjem insolventnosti prošloga su tjedna predali Taurus Holding i KirchBeteilgungen, pod pritiskom golemih dugova u ukupnom iznosu 6,5 milijardi eura, nakon što su to isto učinile prije dva mjeseca KirchMedia, a mjesec dana kasnije Kirch Pay-TV, ključne dvije tvrtke medijske grupacije Kirch. </p>
<p> Istovremeno s pokretanjem postupka proglašenja insolventnosti, konzorcij na čelu s njemačkim izdavačem novina Waz Gruppe pokušava postići dogovor oko pojedinosti 2 milijarde eura vrijedne ponude za preuzimanje KirchMedie. Konzorcij, koji bi također obuhvaćao treću najveću njemačku banku Commerzbank te filmske studije Columbia TriStar u vlasništvu Sonyja, službeno bi mogao biti objavljen idući tjedan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ni trideset godina nakon Watergatea ne zna se tko je »Duboko grlo«</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak je bilo točno 30 godina od dana početka afere Watergate koja je dovela do ostavke predsjednika Richarda M. Nixona, dobro protresla povjerenje američkih birača i uvela mnogo novih pojmova u američki poslovni jezik. Toga je dana, 17. lipnja 1972. godine, došlo do provale u izborni stožer Demokratske stranke u zgradi Watergate na obali rijeke Potomac, a kasniji pokušaji paničnog prikrivanja otkrili su koliko je bilo pokvarenosti i bahatosti u krugovima oko predsjednika. Skandal je proslavio dvojicu novinara Washington Posta, Carla Bernsteina i Boba Woodwarda. Oni su, došavši do informacija iz samog središta zbivanja, svojim tekstovima uzdrmali nedodirljivost Bijele kuće, objasnili Amerikancima kako se njihovo povjerenje zlorabilo i dokle je takva praksa išla. U medijskom praćenju obljetnice događaja koji i danas na neki način obilježavaju američku politiku ističu se, međutim dvije stvari.</p>
<p>Novinarima je informacije davao neimenovani visokopozicionirani izvor koji su najprije zvali »Stari prijatelj«, a zatim, prema slavnom pornofilmu »Duboko grlo«. Identitet tog informatora Woodward i Bernstein nikad nisu otkrili i on je jedna od zadnjih neriješenih stvari iz te afere. Poznato je da je dogovor da se njegovo ime drži u tajnosti dok je živ ili dok ne odluči sam izaći u javnost, te još nekoliko detalja, poput onoga da je to bio strastven pušač, koji je palio cigaretu na cigaretu i volio piti viski. Brojna nagađanja, pa i knjige koje su sudionici i »figure« afere objavljivali o njima ostaju i danas bez odgovora. U prigodnim anketama čitatelji novina i gledatelji televizijskih emisija čini se da sada za tu ulogu »favoriziraju« ultrakonzervativnog političara i publicista Pata Buchanana, neuspješnog kandidata za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, no informirani ljudi kažu da ima i drugih, koji bolje odgovaraju opisu.</p>
<p>Druga, i za današnjicu važnija, stvar je to što, ističu neki mediji, baš na tridesetogodišnjicu Watergatea Kongres ukida neke od propisa kojima je cilj financijsko discipliniranje političara i stranaka i koji su donijeti baš kao posljedica otkrića povezanih s aferom. </p>
<p>D. Brdarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>»Ulysses« i dalje plovi</p>
<p>Mira Furlan glumit će naslovnu ulogu u Euripidovoj »Medeji« u režiji Lenke Udovički / Dušan Jovanović postavit će Beckettove »Sretne dane« s Amandom Plummer </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Teatar »Ulysses«, koji su prošle godine osnovali Rade Šerbedžija i Borislav Vujčić nastavlja svoju stvaralačku plovidbu u drugu kazališnu sezonu. Na konferenciji za novinare, u ponedjeljak, u Novinarskome domu predstavljen je program, daleko bogatiji od lanjskoga. Reprizno će od 17. srpnja do kraja toga mjeseca biti prikazano deset izvedaba predstave »Kralj Lear«, u režiji Lenke Udovički i s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi. </p>
<p>Prva premijera bit će Euripidova »Medeja« u režiji Lenke Udovički, a zakazana je za 10. i 11. kolovoza. U naslovnoj ulozi pojavit će Mira Furlan, koja se tom ulogom nakon 11 godina vraća u hrvatski teatar. »Željela sam da Mira Furlan igra Ludu u 'Kralju Learu', no 2001. je bila zauzeta. Pokusi su već počeli i moram priznati da mi je rad s njom bila duga životna želja«, istaknula je Lenka Udovički. U podjeli »Medeje« su i Boris Cavazza, Aleksandar Cvjetković, Dubravka Miletić, Sreten Mokrović i Vlatko Dulić, a veliku ulogu u predstavi igrat će i kor, sastavljen od mladih glumaca. Glazbu je skladao slavni engleski kompozitor Nigel Osborne, scenografkinja je Petra Veber, a koreografiju potpisuje Kate Foley iz SAD-a. Redatelj Dušan Jovanović premijerno će postaviti komad Samuela Becketta »Sretni dani« na engleskom jeziku, a igrat će i američka kazališna i filmska glumica Amanda Plummer, proslavljena u »Paklenom šundu«. Također planira se i gostovanje hit predstave Eve Elser »Vaginini monolozi.«</p>
<p> Predstave će se odigravati na Malom Brijunu, u Tvrđavi Minor, ulaznice za sve programe u prodaji su od 25. lipnja u kazalištima INK i HNK Ivana pl. Zajca, u Vodnjanu i drugdje i stajat će 150 kuna.</p>
<p>Najviše prašine, kao i prošle godine, podignulo je financiranje projekta. Po riječima ravnatelja »Teatra Ulysses« Borislava Vujčića, prošle godine je budžet iznosio milijun i tristo tisuća kuna, a ne više od dva milijuna, kako je pisano. Od toga Ministarstvo kulture dalo je 300 tisuća kuna, Grad Zagreb 100 tisuća, a općina Vodnjan 300 tisuća. Ove godine »Ulysses« trenutačno raspolaže s 200 tisuća kuna Ministarstva kulture, toliko će vjerojatno dati i Istarska županija, a s Gradom Zagrebom se još pregovara, dok općina Vodnjan nije dala svoj prilog. Upitani jesu li i uložili i svoj novac u projekt, bračni par Šerbedžija-Udovički je odgovorio kako su potrošili određene iznose, no s obzirom na to da je kazalište privatno, nisu obavezni govoriti o točnim brojkama. Član Otvorenog savjeta Teatra »Ulysses« Igor Mandić apelirao je na hrvatsku javnost i medije da u procjeni Šerbedžijina projekta suspregnu utjecaj glasovita hrvatskog jala te da ga spriječe da metstazira.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>Stvoritelj kao zaboravni knjigovođa</p>
<p>Ispada da SAD nema zakon koji kaže da gnojivo ne smije sadržati otrovne otpadne ili radioaktivne tvari. Pa se, na primjer, postrojenje za proizvodnju urana u Goreu, u Oklahomi, svoga nisko-radioaktivnog nuklearnog otpada rješavalo tako da su ga proglasili »gnojivom« (jer sadrži neke hranjive tvari koje su dobre za biljke) i njime prskali pašnjake</p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>Kao i mnoge starije kulture, američki starosjedioci »Indijanci« cijeli su koncept izvornoga grijeha i čovjekove grješne prirode primili s golemim čuđenjem. Mnogi su bili jednako zbunjeni pred europskom gnostičkom postavkom o Bogu koji je pun mržnje, osvetoljubiv i uživa dovoditi ljude u iskušenje, a onda ih, kad popuste, surovo kažnjava.</p>
<p>Stvoritelj je zaboravni knjigovođa: Slično, mnogi američki starosjedioci držali su strašno čudnom činjenicu da osoba može navesti svoga boga da »zaboravi« njegov počinjen grijeh - umorstvo, krađu, silovanje - ako izvede određeni obred prema uputama vjerskih vođa. »Zar to ne bi omogućilo loše ponašanje?«, pitali su. Cijela zamisao o bogu čija je primarna funkcija položaj knjigovođe, i to vrlo zaboravnog (ako se izgovore prave riječi ili se izvede pravi obred), bila im je neshvatljiva.</p>
<p>Ali zamisao da su svi rođeni grješni, da nam je u prirodi lagati, varati, krasti, iskorištavati druge i nanositi im bol mnogima je poslužila kao korisno opravdanje za njihovo ponašanje i kao mamac za uvjeravanje drugih u svoje gledište.</p>
<p>Dane su nam i dodatne rute za bijeg: možete cijeloga života raditi loše stvari, a onda se pokajati, dati veliku donaciju u dobrotvorne svrhe ili izreći određeni niz riječi prije nego što umrete i zajamčeno vam je mjesto u raju zauvijek.</p>
<p>Ali je li takav pogled na svijet djelotvoran?</p>
<p>Posljedice priče da su »i svi drugi loši«: Za duhovne i moralne kockare među nama, ta je priča dozvola za krađu i sve drugo što im se prohtije.</p>
<p>Razmotrite američke izvore hrane. Biljke svoje hranjive sastojke dobivaju iz tla, a ako u tlu ima manjak cinka ili kalcija, bit će i u biljkama, ali i u životinjama i ljudima koji ih jedu. Slično tome, kao što su otkrili Europljani smješteni niz vjetar od Černobila, ako tlo pretrpi iznenadan 'napad' radioaktivnog cezija, povrće, voće i žitarice još će godinama nakon toga uključivati Geigerove brojače. Drugim riječima, što je u tlu, to nam je u hrani.</p>
<p>Pa biste očekivali da će gnojiva kojim se prskaju usjevi biti čista, zar ne?</p>
<p>Nekoć nije bilo pravila glede sadržaja asfalta ili ulja kojim se prskaju makadamske ceste da bi se spriječilo dizanje prašine. Prema izvješću prvi put puštenom u javnost u CBS-ovoj emisiji »60 minuta«, mafija u New Jerseyu domislila se lukavu triku. </p>
<p>Kompanije koje imaju otrovni otpad - olovo, živu, PCB, dioksin, tekući radioaktivni otpad - dobile su ponudu tvrtke za »odlaganje otpada« kojom bi mogle uštedjeti cijelo bogatstvo: za saniranje pola kilograma otpada tražili su samo 200 dolara umjesto uobičajenih 3000 dolara. </p>
<p>Onečistačima je to bila nevjerojatno dobra prigoda pa su je objeručke zgrabili, ne postavljajući nikakva suvišna pitanja. Tvrtke za »sanaciju otpada«, registrirane u skladu sa zakonima i propisima, potom su uzele te otpadne tvari i pomiješale ih - razrijeđene - s uljem... te njima prskale zabite makadamske ceste u unutrašnjosti države New York i neke u Novoj Engleskoj. </p>
<p>Dodavali su te tvari i u asfalt kojim su asfaltirane ceste. U nekim su ih slučajevima čak miješali s benzinom koji su prodavali crpkama. Istina je izišla na vidjelo kad se razboljelo nekoliko obitelji čije kuće uz ceste prskane uljem i kad je nacionalna gledanost emisije »60 minuta« stavila točku na najočigledniji dio operacije.</p>
<p>To je bilo u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća. Pa, kamo je nestao taj otpad?</p>
<p>Godine 1997. gradonačelnica maloga grada u državi Washington pokrenula je istragu da bi se otkrilo zašto se jedan dio stoke razbolijeva premda je se hrani žitaricama uzgojenim u okolici. Bila je osupnuta onim što je otkrila.</p>
<p>Ispada da SAD nema zakon koji kaže da gnojivo ne smije sadržati otrovne otpadne ili radioaktivne tvari. Pa se, na primjer, postrojenje za proizvodnju urana u Goreu, u Oklahomi, svoga nisko-radioaktivnog nuklearnog otpada rješavalo tako da su ga proglasili »gnojivom« (jer sadrži neke hranjive tvari koje su dobre za biljke) i njime prskali pašnjake. </p>
<p>U Moxee Cityju, u Washingtonu, jedna tvrtka prihvaća otrovni otpad iz željezarija i preprodaje ga mjesnim poljoprivrednicima kao umjetno gnojivo. U Camasu, Washington, otpad s tragovima olova prska se na usjeve. A to je samo najsitniji vrh ledenjaka: takve su stvari zakonite u cijelim Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Državna je vlada na gradonačelničine gnjevne optužbe odgovorila na dva načina. Prvo, u odgovor na »aferu s jabučnim pesticidima« od prije nekoliko godina, lobisti industrije pesticida uspjeli su u trinaest država (dosad) dovesti do izglasanja zakona prema kojemu je kažnjivo snimiti ili napisati reportažu koja bi mogla u javnosti izazvati zabrinutost oko sigurnosti hrane koju ljudi jedu.*</p>
<p>Tako čak ni priča o otrovnim gnojivima nikad nije došla u neke novine. Drugo, Seattle Times otkrio je da vladine organizacije ohrabruju preprodavanje otrovnog otpada kao gnojiva, jer se time »štedi novac za industriju« i usporava punjenje ionako već gotovo punih podzemnih odlagališta otpada.</p>
<p>Na čijoj je strani vlada? Pa, kad je novinar Seattle Timesa, Duff Wilson, pitao zašto vlada dopušta da se otrovni otpad miješa s gnojivima i koristi na farmama i njivama širom zemlje, Rufus Chaney iz Ministarstva poljoprivrede rekao mu je: »Bilo bi neodgovorno stvoriti nepotrebna ograničenja koja stoje brdo novca«.</p>
<p>Prema riječima njihova glasnogovornika, Američko ministarstvo energetike (eufemistično ime za agenciju koja nadgleda proizvodnju atomskih bomba i bojevih glava) ima krasan novi izvor za skladište nuklearnog otpada. </p>
<p>»Imamo, vjerojatno, najveću zalihu stroncija-90 u Sjedinjenim Državama«, rekao je on u članku objavljenom 19. srpnja 1997. u Science Newsu. </p>
<p>»Naš itrij (90) je najčišći. Postupak kojim se on dobiva iz stroncija-90 nešto je što smo patentirali...« U istom je članku napisano da je itrij-90, jedan od najčešćih proizvoda deriviranih iz proizvodnje nuklearnih bomba, sad u postupku testiranja za uporabu u nuklearnoj medicini u borbi protiv tumora.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>JA I KALISTO</p>
<p>U zadruzi je zavladala nervoza</p>
<p>»Dragi drugovi«, u zabit se još nije bilo probilo da je drugovima odzvonilo, »na žalost nemamo motokultivatore za vinograde, ali imamo teleskop«.U zadruzi su išli tražiti tu riječ u ruskom rječniku uvjereni da ona tamo znači nešto drugo nego u cijelom svijetu, valjda neku vrstu poljoprivredna stroja. Kad ono, teleskop je i u Rusa, samo teleskop!</p>
<p>PIŠE: DEJAN ŠORAK</p>
<p>Kad jednog dana, baš onda kad se Jeljcin uzverao na tenk, pa su se naši u birtiji kladili na ishod, ne državnog udara, nego hoće li ili neće Jeljcin pasti s tenka od votke, stiže iz Rusije teleks. </p>
<p>Rusi još nisu imali faksove, a nije ga imala ni naša zadruga.</p>
<p>»Dragi drugovi«, u zabit se još nije bilo probilo da je drugovima odzvonilo, »na žalost nemamo motokultivatore za vinograde, ali imamo teleskop«.</p>
<p>U zadruzi su išli tražiti tu riječ u ruskom rječniku uvjereni da ona tamo znači nešto drugo nego u cijelom svijetu, valjda neku vrstu poljoprivredna stroja. Kad ono, teleskop je i u Rusa, samo teleskop!</p>
<p>»Koji vam je vrag!?«, zavapili su naši iz zadruge u uzvratnu teleksu, jer upravo su bili pri drugoj litri malvazije - svaki. »Nećemo teleskop nego motokultivatore! Ako nemate za vinograde, dajte onda motokultivatore za bilo što drugo«.</p>
<p>Nije prošlo pola sata, opet radi zadružni teleks, trešti kao drobilica za kamen: »Nemamo nikakve motokultivatore. Ali imamo teleskop. Možemo vam poslati teleskop«, pojašnjavaju drugovi iz Krasnaje.</p>
<p>»Lažete!«, ne okolišaju naši. U tradiciji im je Rusima pokazivati zube. »Napisali ste: 'Nemamo motokultivatore za vinograde.' To znači da imate motokultivatore za nešto drugo. Onda nam ih i pošaljite«.</p>
<p>Držimo se onoga što piše u ugovoru«, odgovara Krasnaja. »Pun naziv artikla je: motokultivator za vinograde. Zato smo vam napisali da nemamo motokultivatore za vinograde, a ne zato što imamo neke druge. Naša ponuda još stoji. Možemo vam odmah isporučiti teleskop«.</p>
<p>»Cinično je«, uzvraćaju naši iz pera počasnog dopredsjednika zadruge, inače profesora filozofije na srednjoj školi, »s vaše strane spominjati odredbe ugovora kad ga se ne pridržavate. I kako je moguće da nam umjesto motokultivatora nudite baš teleskop?!«.</p>
<p>Odgovora nije bilo puna dva dana. U zadruzi je zavladala nervoza.</p>
<p>»Mogli smo uzeti makar teleskop, a ovako ćemo ostati bez ičega«, predbacivali su jedni drugima.</p>
<p>Kad, evo, teleksa, koji ovog puta počinje s: »Uvažena gospodo«, što je slutilo na podvalu, »teleskop o kojem govorimo, bio je namijenjen Višoj pomorskoj školi u gradu Kazanu na Volgi. </p>
<p>To je zapravo škola za dočasnike riječne transportne flotile, ali se ipak zove pomorska, jer viša riječna škola, ne znači ništa. Za sve je kriv Aleksej Tifonič, knjigovođa na tegljaču »Puškin«. </p>
<p>Pobrkao je teglenicu 38 i teglenicu 37. Već sigurno pogađate da je na jednoj, to jest 38, bio teleskop, a vaši su motokultivatori bili na 37. Za nesreću, našem su se službeniku rodili blizanci, Serjoža i Mića, baš kad je potpisivao preuzimanje robe. </p>
<p>Budući da se pogreške događaju često, običaj je uvijek pogledati je li stigla roba koja treba stići, ili je stiglo nešto drugo, kao na primjer teleskop. Ali zbog blizanaca, naš službenik, nije provjeravao, nego samo potpisao. I kad smo vidjeli da pod ceradom nisu motokultivatori, nego navedeni teleskop, već je bilo kasno. </p>
<p>Oni pak, iz Više pomorske, bili su oprezniji, pa u prvi mah nisu htjeli potpisati motokultivatore. Ali kad su ustanovili da smo mi zaprimili teleskop, i oni su odmah potpisali, misleći bolje je da imaju motokultivatore, nego ništa. </p>
<p>Jer kad se potpiše zaprimanje nečega, onda ispravljanje pogreške traje, u skraćenu roku oko pet, a u normalnu postupku jedanaest godina. A koliko će to trajati sad u ovoj gužvi s preokretom, ni sam Bog ne zna. </p>
<p>Eto zato vam nudimo taj teleskop, uz prijateljsko upozorenje da odlučite u sljedeća tri dana, jer se šuška da će nova vlast zamrznuti sva državna robna dugovanja stranim zemljama pa bi uskoro moglo biti kasno.«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Panika između Jodie Foster i Finchera</p>
<p>Film »Soba panike« u režiji Davida Finchera s Jodie Foster u glavnoj ulozi / Fincher nastavlja u svome mračnom stilu urbanog terora ovoga puta suprotstavljajući majku i kćer trojici pljačkaša / Jodie Foster »vratila« se na Manhattan nakon 26 godina</p>
<p>Prije 26 godina Jode Foster hodala je ulicama na Manhattanu u ulozi trinaestogodišnje prostitutke u filmu »Taksist« Martina Scorsesea i urezala nam se u pamćenje svojim svježim, dojmljivim nastupom. Bio je to početak jedne sjajne karijere glumice i žene koja je uvijek znala što hoće, a još bolje što ne će. Ovoga puta Jodie Foster ponovno je na Manhattanu, ali u ulozi rastavljene bogate žene Meg Altman koja se sa svojom kćerkom Sarah (Kristen Stewart) useljava u stan na zapadnome dijelu Central Parka. Stan kao svaki u tome dijelu grada prostran je, raskošan, napravljen u četiri etaže i ...prepun iznenađenja, a jedno od njih je soba za paniku, koja se nalazi u njegovu središtu, i napravljena je za nepredviđene situacije.</p>
<p> Ta prostorija je poput skupocjena bunkera, obložena čelikom, potpuno izolirana, s video nadzorom, odvojenom telefonskom vezom te vodom i hranom. Majka i kći ne slute da će im ta soba zatrebati već prve večeri nakon useljenja kada u njihov stan, misleći da je prazan, provaljuju trojica pljačkaša. One se sakrivaju u spasonosnu sobu, poručujući nenadanim gostima da uzmu što žele, ali problem je da je ono što oni žele sakriveno upravo u spomenutoj sobi...</p>
<p>Tako započinje igra mačke i miša, koja traje cijeli film bez većih iznenađenja, baš kao što je i zamišljena prema striktno ugovorenim predlošcima u kojima je svatko znao svoj posao i trudio ga se napraviti najboljim što može - od scenarista Davida Koeppa (pisao je scenarije za filmove »Jurski park« , »Snake Eyes« i »Deadh Becomes Her«) do redatelja Davida Finchera, kojeg pamtimo po fenomenalnom thrilleru »Sedam«, u kojem je maksimalno iskoristio svoje originalne ideje izražavanja zla, što je još brutalnije nastavio s »Klubom boraca«.</p>
<p> Jodie Foster ušla je u film kao prva zamjena, nakon što je Nicole Kidman ozlijedila nogu i nije mogla prihvatiti ulogu, a Jodie je zbog nagle panike pristajanja na rad s Fincherom u zadnji čas otkazala već unaprijed dogovorenu »ulogu« predsjednice žirija na prošlogodišnjemu Festivalu u Cannesu. Za Finchera se ta »promjena« pokazala spasonosnom, jer Jodie Foster ne samo da je bolja, kreativnija, izražajnija glumica od Nicole Kidman, ona je i potpuno drugačija osoba, tako da je filmu dala neophodnu dozu uvjerljivosti i ozbiljnosti.</p>
<p> Njezina Meg je istodobno privlačna i odlučna, ona je osoba koja ne paničari, niti histerizira ili jadikuje, nego se odupire trojici opasnih pridošlica i spremna je na sve da zaštiti svoju kćerku koja boluje od dijabetesa pa se stvari dodatno otežavaju.</p>
<p> Trojka negativaca sastavljena je od potpuno različitih individualaca, baš kao što su i likovi koje tumače. Forest Whitaker je Burnham, najpametniji i najozbiljniji među njima, koji zna svaku tajnu skupocjenog bunkera, dok je njihov vođa Junior (Jared Leto) pomalo histeričan i nepredvidljiv, a Raoul (Dwight Yoakam) psihopat sklon nasilju i upotrebi revolvera koji nosi sa sobom.</p>
<p>Poznat po svojoj sklonosti vizualnoj perfekciji, Fincher se ni ovaj put nije odrekao njemu svojstvene kombinacije psiholoških igrica i virtuozne kamere.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prema sociologiji odgovornosti </p>
<p>Kako povezati znanstvenu, religijsku i umjetničku spoznaju da osiguramo svoju sudbinu od mogućih zloupotreba i da institucionaliziramo mogućnosti zaštite sveukupnog života i u njemu nas same - zapitao je ministar dr. Antun Vujić</p>
<p>MALI LOŠINJ, 17. lipnja</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i grada Malog Lošinja započeli su u ponedjeljak Lošinjski dani bioetike. Tu znanstveno kulturnu manifestaciju otvorio je ministar kulture dr. Antun Vujić, naglasivši da statua Apoksiomen, koja se nalazi na naslovnici knjižice posvećene Lošinjskim danima bioetike, zapravo objedinjuje nešto što bi morao biti moto svakoga skupa koji traži nove spoznaje u situaciji kada stare nisu dovoljne.</p>
<p> Ideal koji ilustrira Apoksiomen je dar koji povezuje i znanstvenu, religijsku i umjetničku spoznaju, što je i bio ideal starih Grka i što će nam trebati vjerojatno kako bismo osigurali svoju sudbinu od mogućih zloupotreba i da institucionaliziramo mogućnosti zaštite sveukupnog života i u njemu nas same. Apoksiomen (brončani kip antičkog atleta iz 4. st. pr. Krista pronađen 1999. u lošinjskom akvatoriju) zapravo je izvor harmonije koja je donekle izgubljena, potraga za harmonijom je potraga koja ide uz bioetiku kao disciplinu.</p>
<p> Rasprave na ovom skupu moglo bi se sažeti u rasponu od kazuistike pa do svojevrsnog neobiheviorizma u smislu potrage za jednom sociologijom odgovornosti kao načinom kako možemo na jedan institucionalan način rješavati naše probleme, rekao je Vujić. Napomenuo je da će za one koji donose političke odluke biti sigurno korisno jer će sklop tema koje se tiču rada bioetičkih povjerenstava povezati javno odlučivanje i tijela odlučivanja metodologijom na koji način društvena zajednica može odgovoriti i koji su sve izazovi pred njom, pa i na koje sve teškoće nailazi društvo pri rješavanju bioetičkih problema. rekao je dr. Vujić.</p>
<p>Na prijepodnevnim sekcijama jedno od zapaženijih predavanja održao je prof. dr. Tonči Matulić s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu, koji je govorio o bioetici i kazuistici, odnosno o krizi kazuistike ili tzv. infraetike unutar bioetike i sekularne moralnosti. Dr. Matulić je suprotstavio četiri osnovna pitanja. Prvo - kako kazuistika izlazi na kraj s lošim povijesnim nasljeđem, drugo - je li kazuistika prikladna metoda za bioetičko promišljanje, treće - može li ona odgovoriti izazovima sekularne moralnosti i četvrto - kako se bioetičke kazuistika nosi sa oponentima i kritičarima.</p>
<p>Od kulturnih događaja koji prate prvi dan Lošinjskih dana bioetike valja spomenuti otvaranje Pučkog učilišta Mali Lošinj i nastup Puhačkog orkestra Josipa Kašmana iz Malog Lošinja te izložbu lošinjske svečanosti glazbe i umjetničkih fotografije Bare Vinković (Veselje za zbiljski svijet).</p>
<p>Lidija Černi</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Osijek na kulturnoj karti Hrvatske </p>
<p>Na programu 45 kazališnih predstava, koncerata, filmskih projekcija, književnih večeri i drugih priredaba od 29. lipnja do 21. srpnja </p>
<p>OSIJEK, 17. lipnja</p>
<p> - Osječko ljeto kulture 2002. održavat će se od 29. lipnja do 21. srpnja, a na programu je 45 različitih sadržaja - kazališnih predstava, filmskih projekcija, koncerata, performancea, književnih večeri, lutkarskih predstava i drugo koji će biti upriličeni u galerijama na pozornicama i trgovima osječke Tvrđe. To je potvrdio u ponedjeljak Organizacijski odbor Osječkoga ljeta kulture 2002. godine na konferenciji za novinare.</p>
<p>Po riječima Jasminke Mesarić iz Organzacijskog odbora, programi će se odvijati na sedam pozornica odnosno u dvorištu Rektorata osječkoga Sveučilišta, Glazbene škole i Restauratorske radionice pri Galeriji Kazamat te Kluba Vega te u Gradskoj galeriji Waldinger, Crkvi sv. Križa i Barutani.</p>
<p>Konferenciji za novinare prisustvovao je i osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić, koji je tom prilikom izrazio nadu da se na ovaj način i Osijek upisuje u kulturnu kartu Hrvatske, te da će se ovo regionalno, slavonsko te osječko kulturno zbivanje idućih godina zasigurno i proširiti. Kramarić je podsjetio na minimalno financiranje ovog festivala od Ministarstva kulture, i to od u iznosu od 67.000 kuna, dok je to Ministarstvo za Dubrovačke ljetne igre izdvojilo devet milijuna kuna, što se svakako ne može uspoređivati.</p>
<p>Glavni pokrovitelj manifestacije je Slavonska banka d.d. Osijek. Medijski pokrovitelji su Hrvatski radio - Radio Osijek, Gradski radio i Glas Slavonije dok su sponzori Našice cement, Gravia, Izolirka, Unikom i Tržnica. Na koncu treba spomenuti da je Gradsko poglavarstvo grada Osijeka osiguralo 442.000 kuna za organizaciju Ljeta, Županija 30.000, a 85.000 kuna su osigurali sponzori. Očekuje se kako će tijekom održavanja Ljeta biti prikazane i nagrađene predstave s ovogodišnjeg Festivala glumca. Za Osječko ljeto kulture tiskan je program u 10.000 primjeraka, koji će podijeliti osječke studentice. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Hrvatske narodne nošnje« u Budimpešti </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Dvojezična, hrvatsko-mađarska fotomonografija prof. Ivice Ivankovića i Vladimira Šimunića »Hrvatske narodne nošnje« predstavit će se u četvrtak, 20. lipnja u 18 sati u svečanoj dvorani Etnografskoga muzeja u Budimpešti, Kossuth ter 12. Tom će prigodom govoriti dr. Stanko Nick, veleposlanik RH u Budimpešti, dr. Laszlo Kosa, akademik i predsjednik Mađarskoga etnografskog društva, dr. Zoltan Fejos, direktor Etnografskog muzeja, dr. Mijo Karagić, predsjednik Hrvatske državne samouprave, te prof. Ivanka Ivkanec, savjetnica Etnografskog muzeja u Zagrebu, i jedan od autora monografije prof. Ivica Ivanković. Predstavljanje organizira Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj, a u zajednici s Mađarskim etnografskim društvom, Etnografskim muzejom u Budimpešti i Hrvatskom državnom samoupravom. Nakon predstavljanja nastupit će Folklorna družina Vuga iz Zagreba i Hrvatska folklorna skupina iz Budimpešte. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Povijest Animafesta kroz plakate</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Uoči samog otvorenja 15. izdanja Animafesta, u ponedjeljak je u Knjižnici Marije Jurić Zagorke otvorena prigodna izložba pod nazivom »Plakati svjetskog festivala animiranih filmova«. Svjetski festival animiranih filmova utemeljen prije 30 godina, nastao je na krilima neopisivog uspjeha zagrebačke animacije u to vrijeme, kazao je predsjednik vijeća festivala Joško Marušić. Logično je onda, da osim što je održavao visoke standarde u filmskom žanru koji je proslavio našu kulturu, Festival gaji iste kriterije i u čitavoj svojoj promidžbenoj infrastrukturi, a posebno u dizajnu svojih tiskovinama, publikacija i promotivnih materijala. Od Borivoja Dovnikovića do Zlatka Zimonića ispisan je zanimljiv rukopis koji svjedoči, ne samo o jednoj povijesti, već i o svojevrsnom kreiranju likovnog ukusa i trendova. Izložba pruža uvid u sve festivalske plakate, a Marušić je posebno izdvojio one Zvonimira Lončarića, jer su po svom šarmu i originalnosti postali zauvijek znakom jedne iznimne kulture. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novi krajolici Josipa Falice</p>
<p>SV. IVAN ZELINA, 17. lipnja </p>
<p> - Najnovija izložba u Galeriji »Sv. Ivan Zelina« što se otvara u srijedu, 19. lipnja, u 20 sati, posvećena je slikarskom djelu Josipa Falice (1950.), a autora i njegov noviji opus predstavit će publicist i kolekcionar Gerhard Ledić, poznat i kao »lutajući reporter«. Ledić ističe da nas Falica u slikama i crtežima odvodi u svijet zbilje i mašte iskazan jasnim porukama o ljepoti našega kontinentalnog krajolika i baštine. No, u dinamici življenja, to vrijedno naslijeđe više ne može odolijevati vrtoglavim htijenjima i pomamama našega trenutka te pada u zaborav. Na žalost, kaže tim povodom Ledić, to je osnovna poruka izložbe što ostaje otvorena do konca mjeseca. Josip Falica rođen je u Sv. Jani. Izlagati je počeo 1974. i za svoj rad dobio više nagrada, medalja, plaketa i diploma. Član je Hrvatskoga društva naivnih umjetnika. Likovno je opremio nekoliko knjiga i časopisa. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Slike Anastazija P. Petrića </p>
<p>DUBROVNIK, 17. lipnja</p>
<p> - U Galeriji Sebastian otvorena je izložba slika Anastazija P. Petrića, umjetnika koji je svojim životopisom i slikarskim tragom izdvojena osobnost suvremenog hrvatskog slikarstva. U Dubrovniku 1984. Petrić upisuje interdijecezansku gimnaziju a potom, također u Dubrovniku, prima habit Dominikanskog reda.</p>
<p> U Zagreb odlazi na filozofsko-teološki studij, zatim u Fribourg gdje 1995. postiže magisterijski titul iz povijesti Crkve. Iste godine zaređen je u Zagrebu za svećenika. Godine 1996. odlazi na studij slikarstva u Rim gdje je 2000. diplomirao na Academia Nazionale delle Belle Arti u klasi prof. Antonia D'Aacchillea. Živeći i radeći u Bolu na Braču, Anastazije P. Petrić slika svoj autentični slikarski svijet prepoznatljiva kolorita i tematskog odabira uz korištenje najrazličitijih slikarskih tehnika. U Galeriji Sebastian izloženo je desetak novijih Petrićevih slika, a izložba će biti otvorena do 28. lipnja. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Likovni svijet Ive Šebalja</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Retrospektivna izložba Ive Šebalja (1912. - 2002.) otvorena je u ponedjeljak navečer u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Izložba se sastoji od dva dijela. Prvi dio je sažeta retrospektiva djela nastalih od od 1941. do 1995., a drugi su recentni radovi iz posljednjih šest godina slikareva života, koji do sada nisu izlagani. </p>
<p>Riječ je o ukupno devedeset djela, pretežito slika u tehnici ulja na platnu, a ima i tempera, te crteža olovkom, flomasterom i tušem na papiru. Od motiva zastupljeni su autoprortreti, portreti, aktovi, figure, mrtve prirode, a tu su još i erotski i sakralni prizori, vizije života i smrti te doživljaj rata nastali tijekom umjetnikova šezdesetogodišnjeg neprekidnog stvaralaštva. </p>
<p>Šebalj je stilski pripadao ekspresionizmu, a izražajno se kretao od figuracije ka apstrakciji. </p>
<p>Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković kazao je na otvorenju da izložba predstavlja likovni svijet Ive Šebalja kao spoj slikarske palete, profinjene geste i iznimno senzibilizirana rukopisa. Autor izložbe Zdenko Rus, muzejski savjetnik Moderne galerije u Zagrebu, rekao je da je ova retrospektiva nagovještaj iscrpnog predstavljanja i vrednovanja jednog zaokruženog slikarskog opusa. Izložbu je otvorio dr. Antun Vujić, ministar kulture RH, ističući kako se radi o likovnim svjedočanstvima koja tvore veliko slikarstvo i time čin otvorenja čine uzbudljivim.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="37">
<p>Velika gozba na krhotinama debakla</p>
<p>Dok hrvatski navijač teško oporavlja svoj nogometni ponos, gledajući senzacionalni uspjeh anonimne, ali neiskompleksirane i neopterećene momčadi Sjedinjenih Država, ovdje je na djelu neviđena kampanja samoreklamera za Jozićeva nasljednika </p>
<p>Prve tjedne hrvatske nogometne scene poslije neslavno završene Jozićeve ere obilježit će, po svemu sudeći, »slavna« Jozićeva rečenica, izrečena u trijumfalnom zanosu hrvatskim novinarima: »Pojedite se među sobom!« Bio je to vrhunac svih nesnošljivosti što su u reprezentaciji i oko nje bujale posljednjih tjedana. Hrvati su se međusobno glodali već na pripremama u Austriji, do kostiju su se oglodali poslije poraza od Meksika, a krvi su se međusobno napili i nakon senzacionalne pobjede protiv Italije. Ni trijumf nije uspio pokriti sve slabosti nekih malih ljudi na velikoj sceni. Paradoksalno, ali istinito i, kažu stariji i mudriji, valjda i povijesno uvjetovano, Hrvati se »proždiru« međusobno jednako strasno, gotovo krvoločno, i u trijumfu i u porazu. </p>
<p>Dok hrvatski navijač teško oporavlja svoj nogometni ponos, gledajući senzacionalni uspjeh anonimne, ali neiskompleksirane i neopterećene momčadi Sjedinjenih Država, ovdje je na djelu neviđena kampanja samoreklamera za Jozićeva nasljednika. Netko bi neupućen pomislio, iščitavajući sve naše novine, kakvo li to samo trenersko blago ima mala Hrvatska! Toliko neukusnih samonominacija, toliko samohvale bez mjere i sebeljublja do nepodnošljivosti. Sve sami svjetski prvaci. U daljninskom pljuvanju i samouzdizanju. Toliko pretjerivanja i jednog bi Lennoxa Lewisa »složilo« na pod bez borbe. Da, treneri, pojedite se među sobom!</p>
<p> Najdalje je u samoreklami otišao splitski trener Ivan Katalinić koji se, iako je bio važan dio kompromitiranog japanskog stožera, i dalje smatra zaslužnim (za što?), a nimalo odgovornim (za debakl!). Pišući već mjesecima u prvom licu kolumne za jedan sportski tjednik, nema ni jedne u kojoj nekoga kolegu nije »očešao«, a o sebi pritom pisao kao o »najpoželnijoj udavači« za nacionalnu nogometnu momčad. Svoju je reklamnu kampanju vodio i izravno iz Japana, izravno iz stručnog stožera, izravno iz krila Mirka Jozića, poručujući naciji kako vjeruje da će Vlatko Marković i članovi Izvršnoga odbora odabrati njega. »Zaslužio sam njihovo povjerenje!« Vjerojatno nije imao pri ruci knjižicu s japanskim narodnim mudrostima među kojima bi pronašao i ovu: Hvalisanje je početak sramote! </p>
<p>Od samohvale pati i Stanko Poklepović, koji to doduše radi suptilnije od Katalinića. On, naime, osporava druge kako bi uzdigao sebe, pa ne kaže izravno da je dobar, nego javno poručuje da je bolji i od Kranjčara i od Katalinića. Zagrebački, pak, »dečki«, Kranjčar i Barić ipak su posljednjih dana kao pravi predstavnici bečke škole pokazali više šlifa u svojim samoisticanjima. Nisu prihvatili izazov javnog blaćenja kolega i struke, jer s pravom smatraju da ne govore riječi nego djela. Na iritnantu dreku odgovaraju u rukavicama, pa se nekako čini da još uvijek ima nade se struka međusobno ne »proždre«. No, na dvoru, gdje samokritike također nema ni u tragovima, moglo bi biti opasnije nego među podanicima. Navodno je već polovica »ministara« otkazala poslušnost nogometnom premijeru, velikom kompromiseru Vlatku Markoviću, iako ne vidimo načina da s njim ne ode i cijela njegova nogometna vlada. </p>
<p> Svjetsko prvenstvo još nije ni u završnoj fazu, a hrvatski nogomet na krhotinama jednog debakla već ima svoju veliku gozbu. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Amerikanci »razoružali« Meksikance</p>
<p>Pobjedom 2-0 (1-0) protiv Meksika, reprezentacija SAD-a plasirala se u četvrtfinale SP-a, što je najveći uspjeh američkog nogometa u posljednje 72 godine</p>
<p>JEONJU, 17. lipnja</p>
<p> - Američki san se nastavlja. Jedna od rijetkih nacija nezaraženih »nogometnim virusom« na najboljem je putu priključiti se ostatku svijeta, koji već gotovo čitavo stoljeće trese »nogometna groznica«, nakon 2-0 (1-0) pobjede protiv Meksika u osmini finala Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Zemlja u kojoj je nogomet na margini interesa izgleda da napokon dobiva generaciju igrača koja će imati što za reći. Landon Donovan, 20-godišnjak, ponovno je bio najbolji američki igrač, napravio je golem posao u borbi na sredini terena, a uspio je postići i drugi pogodak na utakmici, koji je definitivno uništio sve nade Meksikanaca u pobjedu. A kad njemu dodamo još tek nešto starijeg Johna O'Briena te sjajnog driblera DaMarcusa Beasleya (koji u ponedjeljak nije igrao zbog ozljede), već dobivamo čvrstu jezgru oko koje se može napraviti momčad koja će godinama moći biti pri ili u svjetskom vrhu. Prvi pogodak Amerikanaca ipak je djelo iskusnih igrača. Kapetan Claudio Reyna prošao je po desnoj strani, ubacio u peterac, Josh Wolff je inteligentno gurnuo loptu unatrag gdje je natrčao Brian McBride i iz čiste prilike pogodio mrežu nemoćnog Pereza.</p>
<p>Do kraja dvoboja Meksikanci su imali inicijativu, ali tu premoć nisu uspjeli pretvoriti u pogodak. U prvom je poluvremenu najbliži pogotku bio Cuauhtemoc Blanco, ali njegov je udarac u 35. minuti s 10-ak metara obranio Friedel. Samo dvije minute kasnije odužio mu se Wolff, koji je iz sjajne pozicije dozvolio Perezu da se istakne.</p>
<p>Drugo poluvrijeme počelo je velikim naletima Meksikanaca. No, prvo je Friedel zaustavio opasan pokušaj Braulija Lune iz slobodnog udarca, da bi ih u 55. minuti sudac Melo Pereira teško oštetio. O'Brien je nedvojbeno rukom izbio loptu s Blancove glave u svom petercu, ali Pereira to nije vidio, te nije kaznio jedanaestercem. Nakon što je u 65. minuti Donovan pogotkom okončao odlični protunapad Amerikanaca i centaršut Lewisa pretvorio u 2-0, Meksikanci su prestali igrati i više su snage potrošili na priču sa sucima, nego na igru. U takvoj su situaciji Amerikanci mogli postići i treći pogodak, ali Stewart je u 71. minuti pogodio vratnicu.</p>
<p>• World Cup stadion</p>
<p>MEKSIKO - SAD 0-2 (0-1)</p>
<p>MEKSIKO: Perez - Marquez; Vidrio (od 46. Mercado), Carmona - Arellano, J. Rodriguez, Torrado (od 78. Garcia Aspe), Luna, R. Morales (od 28. Hernandez) - Borgetti, Blanco.</p>
<p>SAD: Friedel - Sanneh, Pope, Berhalter - Reyna, Mastroeni (od 92. Llamosa), Donovan, O'Brien, Lewis - Wolff (od 59. Stewart), McBride (od 79. Jones).</p>
<p>SUDAC: Melo Pereira (Portugal). GLEDATELJA: 36.380.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 McBride (8.), 0-2 Donovan (65.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pope, Vidrio, Mastroeni, Wolff, Berhalter, Hernandez, Blanco, Garcia Aspe, Friedel, Carmona</p>
<p>CRVENI KARTON: Marquez (88., udaranje protivnika)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Landon DONOVAN </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Predsjednik Bush u kontaktu s reprezentacijom</p>
<p>Ovo je velik dan za nogomet u SAD-u. Moji su igrači ostavili dušu na terenu i zbog toga sam ponosan na njih, izjavio je nakon utakmice oduševljeni trener Bruce Arena</p>
<p>JEONJU, 17. lipnja</p>
<p> - Nakon povijesne pobjede protiv Meksika (2-0) i drugog najboljeg plasmana na završnici svjetskih prvenstava, nogometaši SAD-a ponose se postignutim rezultatima, na koje se osvrnuo i njihov predsjednik George W. Bush. Četiri i pol sata prije utakmice nazvao je trenera Brucea Arenu i zaželio sreću njemu i igračima koji su slušali cijeli razgovor. </p>
<p>- Cijela se zemlja ponosi vašim rezultatima. Uzbuđeni su čak i oni koji se ne razumiju u nogomet, poput mene, kazao je Bush, koji je ranije razgovarao i s predsjednikom Meksika.</p>
<p>Na SP-u 1930. Amerikanci su dospjeli do polufinala, u kojem su poraženi od Argentine (1-6), a pobjedom protiv Meksika pruža im se prilika da ponove uspjeh od prije 72 godine.</p>
<p>- Ovo je velik dan za nogomet u SAD-u. Moji su igrači ostavili dušu na terenu i zbog toga sam ponosan na njih, izjavio je nakon utakmice oduševljeni trener Bruce Arena.</p>
<p>Meksikanac Jared Borgetti bio je najkonkretniji kad je riječ o razlozima poraza njegove momčadi.</p>
<p>- Igrali smo dobro, ali u nogometu se pobjeđuje pogocima, a mi danas nismo postigli nijedan. Dobra su momčad, a dotukli su nas brzim i opasnim protuudarima.</p>
<p>U svim kvalifikacijskim sustetima za SP Meksikanci su imali prednost domaćeg terena, jer su njihovi navijači bili glasniji čak i kada su se utakmice igrale u SAD-u, ali su nakon utakmice nadglasali Meksikance porukom »Adios amigos«.</p>
<p>Arena se osvrnuo i na nadolazeću utakmicu protiv Njemačke.</p>
<p>- »U igri« su još jake reprezentacije poput Brazila, Njemačke i Italije, ali možemo se nadigravati sa svakom od njih. Uspjeli smo se vratiti psihički nakon nedavnog poraza od Poljske, što nam je vrlo važno. Nijemci su vrlo jaki, ali bit ćemo spremni.</p>
<p>Iako mnogi tvrde da su Amerikanci imali dosta sreće, Arena se ne slaže s tom tezom. </p>
<p>- Pobijedili smo Meksiko, koji je bio prvi u svojoj skupini, u prvom dvoboju bili smo bolji od Portugala, jednog od favorita prvenstva, a i samo smo mi oduzeli bod Koreji. Ne bih to nazvao srećom.</p>
<p>Jedan je od glavnih razloga pobjede, kako navodi Arena, bolja kondicija od Meksikanaca, no istaknuo je da su Nijemci bolje pripremljeni.</p>
<p>Na kraju je napomenuo i da svi podcjenjuju reprezentacije koje dolaze iz CONCACAF regije.</p>
<p>- Nitko nije vjerovao u naš uspjeh, osim nas samih, zaključio je Arena. </p>
<p>AP / Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ronaldo i Rivaldo pogodili četvrtfinale</p>
<p>Kao i mnogo puta dosad, rezultat i te kako može biti varljiv. Belgijanci su bili bolji i opasniji suparnici, a na stranu Brazila stao je i sudac iz Jamajke Peter Prendergast, koji je u prvom poluvremenu poništio regularan pogodak Wilmotsa</p>
<p>KOBE, 17. lipnja</p>
<p> - Brazil je pobijedio Belgiju sa 2-0 (0-0) u utakmici osmine finala. Pogodak odluke postigao je, u 67. minuti, Rivaldo. Odbijenu je loptu ispred ruba šesnaesterca »uštopao« na prsima, potom smirio lijevom nogom i onda istom poluvolejom pospremio u belgijsku mrežu. Drugi je pogodak postignut u posljednjim trenucima utakmice kada su se Belgijanci posve otvorili i igrali na sve ili ništa. Strijelac je bio Ronaldo. </p>
<p> Kao i mnogo puta dosad, rezultat i te kako može biti varljiv. Belgijanci su bili bolji i opasniji suparnici, a na stranu Brazila stao je i sudac iz Jamajke Peter Prendergast, koji je u prvom poluvremenu poništio regularan pogodak Wilmotsa. Najbolji brazilski čovjek bio je vratar Marcos, koji je Wilmotsu obranio nekoliko preciznih udaraca. Ovakav Brazil i nije neki favorit protiv goropadne Engleske. U Shiozuki, 21. lipnja, Engleska i Brazil odmjerit će snage u četvrtfinalnoj utakmici, koji mnogi već zovu - finalom prije finala. </p>
<p> Uz zvuke sambe, očekivalo se da će Belgija lako pasti. No, to je bila najbolja utakmica Belgijanaca u posljednjih nekoliko godina. Izvanredno su se postavili već u prvim minutama. Ni po čemu se nije moglo razlikovati koja je momčad bolja u tehničkom smislu, a koja se oslanja na snagu i upornost. Vrlo je brzo momčad trenera Wasseigea imala dvije izgledne prilike. </p>
<p> Brazilcima je trebalo mnogo za dostizanje sigurnosti u igri. U napadu su Ronaldo i Ronaldinho čekali Rivaldove lopte, ali to nije bilo lako. Belgijanci su vidjeli da jedino napadom mogu parirati Brazilcima. Nisu ni Brazilci bili bez akcija, ali to je bilo daleko od očekivanog. Za izdvojiti su samo dva-tri udarca iz daljine, Juninha i Roberta Carlosa, te Ronalda na rubu kaznenog prostora. </p>
<p> U 36. minuti čisti je pogodak Belgije poništen zbog navodnog prekršaja u napadu Wilmotsa. Prvu sjajnu akciju Brazila vidjeli smo tek u 41. minuti. Ronaldinho je loptom izbacio Rivalda, koji je zavrnuo u sredinu, u punom je trku loptu zahvatio Ronaldo, ali pucao preko vratiju. U posljednjoj minuti prvog dijela Ronaldinho je sam probio trojicu Belgijanaca i završio pred vratarom, koji je odbio njegov udarac. </p>
<p> Za vrijeme odmora od brazilskih smo novinara čuli iste primjedbe na izbornika Scolarija kao što su i hrvatski izvjestitelji upućivali na našeg izbornika Jozića.</p>
<p> - Danas se više ne može s dva igrača probiti malo jača obrana. A Scolari našima ne dopušta odlazak u napad. Belgijanci više trče, naši se uzdaju u pojedinca. Belgija je večeras bolja momčad. </p>
<p> Već u 50. minuti vratar Marcos spašava Brazilce nakon sjajnog udarca Wilmotsa. Belgijanci su čak Brazilcima »skrivali« loptu tijekom dugotrajnih napada. Iz takvog je napada Mpenzi s noge loptu morao skinuti Marcos. Je li to ona Belgija koju je Hrvatska pobijedila u odlučujućoj utakmici za odlazak na SP? Jest! Izvanredna partija Belgijanaca, koji su osjetili da je Brazilcima »voda u ušima«. Pakleni trokut Ronaldo - Ronaldinho - Rivaldo bio je potpuno ukočen. </p>
<p> Zato je do izražaja dolazio korpulentni i spretni Wilmots, no vratar Marcos bio je njegova noćna mora. Brazil je djelovao potpuno nadigrano. Nadigrano, ne i pobijeđeno. U 67. minuti Rivaldo je poluvolejom s dvadesetak metara zakucao loptu u belgijska vrata. </p>
<p> Jednu od bezbrojnih prilika Belgijanaca potom je propustio Mpenza, a minutu kacije i Wilmots. Nakon još nekoliko udaraca Belgijanaca i panike u brazilskoj obrani, uslijedila je kazna. Kleberson je prošao po lijevoj strani, ubacio u prostor Ronaldu koji je loptu poslao iza vrata De Vliegera. No, Belgijanci su zasluženo dobili pljesak brazilskih i japanskih navijača. </p>
<p>• Stadion Wing</p>
<p>BRAZIL - BELGIJA 2-0 (0-0)</p>
<p>BRAZIL: Marcos - Lucio, Junior - Edmilson - Carlos, Cafu, Silva, Juninho (od 57. Denilson), Rivaldo (od 90. Ricardinho) - Ronaldo, Ronaldinho (od 81. Kleberson).</p>
<p>BELGIJA: De Vlieger - Van Kerckhoven, Van Buyten, Peeters (od 72. Sonck) - Verheyen, Simons, Vanderhaeghe, Walem, Goor- Mpenza, Wilmots. </p>
<p>SUDAC: Prendergast (Jamajka). GLEDATELJA: 40440. </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Rivaldo (67.), 2-0 Ronaldo (87.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Carlos; Vanderhaeghe.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: RONALDO. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Del Piero stišava korejsku euforiju?</p>
<p>Južna je Koreja u deliriju nakon plasmana u drugi krug. Nakon dosadašnjih pet nastupa na SP-u, na kojima nisu zabilježili nijednu pobjedu, Hiddink je u 17 mjeseci uspio promijeniti mentalitet gubitničke momčadi</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Uoči dvoboja osmine finala protiv Južne Koreje, Talijani su najviše zabavljeni sastavom koji će u utorak istrčati na travnjak protiv reprezentacije domaćina Svjetskog prvenstva. Talijanski su novinari odahnuli, izbornik Giovanni Trapattoni konačno je popustio i uvodi još jednog napadača. Uz Christiana Vierija, u špici napada trebao bi biti i Alessandro Del Piero, junak utakmice protiv Meksika. Del Piero je u odlučujučem dvoboju u skupini G ušao kao zamjena i postigao pogodak u 85. minuti za izjednačenje 1-1. Otad ne silazi s naslovnica talijanskih novina, koje su otvoreno stale na stranu »ikone« talijanskog i svjetskog nogometa, kako pišu za Del Piera. </p>
<p>Italija bi protiv Južne Koreje trebala zaigrati u formaciji 3-4-1-2, s Tottijem iza leđa Vierija i Del Piera. Francesko Totti, koji u dosadašnjem dijelu prvenstva nije postigao pogodak, pod brojnim je kritikama. Franz Beckenbauer označio ga je, uz Francuza Vieiru, najvećim razočaranjem SP-a. No, Tottija kritike ne brinu previše:</p>
<p>- Sad ćete vidjeti tko sam ja! Tek sad za mene počinje Mundijal. Možemo dati pogodak kad god zaželimo, poručio je Totti Korejcima. </p>
<p>Zanimljivo, Talijani posebnu pozornost obraćaju i na jedanesterce, koji su dosad često bili kobni za »azzurre«. Analizirala se uspješnost udaraca s »bijele točke« svakog igrača. U slučaju jedanaesteraca, već se zna i tko su izvođači - tri napadača uz Panuccija i Zambrottu. </p>
<p>Talijanski dnevnik »La Gazzetta dello Sport« punih deset stranica posvećuje talijanskoj reprezentaciji. Tek nakon toga govori se o Korejcima, i to ponajviše o njihovu izborniku Nizozemcu Guusu Hiddinku. Detaljno analiziraju njegove mane i vrline, način rada i dosadašnji uspjesi. Napozvaniji da o njemu govori je branič »azurra« Christian Panucci, kojeg je Hiddink vodio u Real Madridu 1998, kad je »kraljevski« klub osvojio Interkontinentalni kup </p>
<p>»Poznajem ga dobro. Voli napadački nogomet. U Realu smo znali igrati i s četiri napadača. Hiddink forsira igru s puno dodira s loptom i ritma«, kazao je Panucci za svoga bivšeg trenera. </p>
<p>Južna je Koreja u deliriju nakon plasmana u drugi krug. Nakon dosadašnjih pet nastupa na SP-u, na kojima nisu zabilježili nijednu pobjedu, Hiddink je u 17 mjeseci uspio promijeniti mentalitet gubitničke momčadi. Iako početak nije bio sjajan, s dva poraza po 0-5 protiv Francuske i Češke, Hiddink nije odustajao od svojih principa. Korejci su igrali dvije prijateljske utakmice mjesečno i na kraju su imali 15 pobjeda, 10 neodlučenih ishoda i 10 poraza. </p>
<p>Hiddinku je za plasman njegove momčadi već inkasirao bonus od milijun eura, sada mu Korejci nude i državljanstvo. Poslovično suzdržani i radišni Korejci popustili su pod nogometnom euforijom. Tko zna što će biti uspije li njihova reprezentacija pobijediti talijanske nogometaše, koji su ipak favoriti u osmini finala.</p>
<p>• Vjerojatni sastavi: Južna Koreja (4-3-3): Lee W.J. - Song, Hong, Choi J.C., Lee E. Y - Lee Y. P., Kim N. I., Yoo - Park J.S., Ahn, Seol; </p>
<p>Italija (3-4-1-2): Buffon - Panucci, Nesta, Maldini - Zambrotta, Tommasi, Zanetti, Coco - Totti - Del Piero, Vieri. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Japanci se već vide u polufinalu</p>
<p>»Samopouzdanje nam raste i vjerujem da imamo velike izglede stići do polufinala«, kaže Tomokazu Mjoyin</p>
<p>MIYAGI, 17. lipnja</p>
<p> - Ohrabreni odličnim igrama u prvom krugu, kada su osvojili prvo mjesto u skupini H, japanski nogometaši postali su vrlo optimistični. Već uoči dvoboja osmine finala u kojem će igrati protiv Turske (Miyagi, 8.30), Japanci u svojim izjavama spominju - polufinale.</p>
<p>- Ukoliko nastavimo igrati ovako, možemo se plasirati u polufinale, riječi su ponajboljeg japanskog igrača na SP i jednog od najboljih na čitavom turniru, Junichija Inamota, a slično razmišlja i Tomokazu Mjoyin:</p>
<p>- Samopouzdanje nam raste i vjerujem da imamo velike izglede stići do polufinala.</p>
<p>Zanimljive izjave reprezentativaca čija zemlja do ove godine nije nikoga uopće pobijedila na SP. No, kad se zna da je i njihovim suparnicima u osmini finala, Turcima, ovo najbolji rezultat u povijesti svjetskih prvenstava, te da će, pobijede li, u četvrtfinalu igrati protiv debitanata Senegalaca, taj optimizam ima pokriće. Ipak, prvo treba pobijediti vrlo dobru Tursku koja će protiv Japana biti oslabljena, jer zbog žutih kartona izbornik Senol Günes neće moći računati na Emrea Belozoglua i Emrea Asika, a ozlijeđen je i Okan Buruk. Usto, Hakan Sükür i Rüstü Reçber su također imali zdravstvenih problema, ali turski liječnici ipak su ih osposobili za ovaj dvoboj.</p>
<p>Vjerojatni sastavi: </p>
<p>Japan (3-5-2): Narazaki - Miyamoto; Matsuda, K. Nakata - Toda; Myojin, Inamoto, Ono; H. Nakata - Suzuki, Yanagisawa;</p>
<p>Turska (4-5-1): 1-Rüstü - Fatih Akyel, Bülent Korkmaz, Alpay, Hakan Ünsal - Ümit Davala, Tugay, Bastürk, Ergun, Hasan Sas - Hakan Sükür. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>JAPANSKI DNEVNIK: Do »Krila« najbržim vlakom na svijetu </p>
<p>Stigli smo u Kobe, pogledati utakmicu Brazila i Belgije. Od Yokohame do Kobea je 550 kilometara, a najbrži vlak na svijetu, popularni »Shinkhansen«, to prevali za - dva sata! U vlaku se osjećate kao u zrakoplovu, prilikom polaska zalijepite se na naslon, a opustite se tek kad vlak pojuri na strelovitih 300 kilometara na sat i drži tu brzinu većinom puta. Ta dva sata užitka platite oko 170 dolara. Naravno, da bi se vratili u mjesto prebilavišta morate »istresti« još toliko. Japan je skupa zemlja, znamo. No, vlakovi su uvjerljivo najskuplji. </p>
<p> Kobe je nedaleko od Osake, a vlak na toj putanji uz Tihi ocean prolazi i kroz čuveni Kyoto, bivšu japansku carsku prijestolnicu, grad koji je, za one koji ne znaju, pobratim Zagreba. </p>
<p> Prije šest godina težak je potres pogodio Kobe, a smtrno je stradalo nekoliko tisuća ljudi. U sjećanju su još slike na desetke kilometara autocesta na potpornim stupovima koje prolaze kroz središte Kobea, a koje je potres srušio poput lego kockica. </p>
<p>Cijeli je Japan solidarno sudjelovao u obnovi Kobea. I danas, te iste ceste koje su se sunovratile na tlo s dvadesetak metara, prolaze kroz središte grada. Sve je obnovljeno u nekoliko godina. Kobe izgleda, kažu domaćini, ljepše nego prije potresa.</p>
<p> Materija se ipak lakše preboli i obnovi nego metafizika. Mnogi su se nakon potresa iselili iz Kobea u strahu od novih potresa. No, na njihovo su mjesto došli drugi. U Japanu su migracije zbog posla uobičajena pojava. </p>
<p> Kobe je i danas jedan od krucijalnih gradova japanske industrije, čiji osnov za gospodarski zamah daje velika luka. Kobe je sportski poznat i u globalnim razmjerima. Jednom je bio domaćin Univerzijade, a dvaput domaćin Svjetskog prvenstva za mlade nogometaše, 1979. godine do 19 godina i 1993. do 17 godina.</p>
<p>Oni koji su 1979. bili svjedoci smotre najboljih mladih nogometaša javili su svijetu -pojavio se Diego Maradona. Da, Maradona je upravo ovdje osvojio naslov omladinskog prvaka svijeta sa svojom Argentinom.</p>
<p>U Kobeu egzistira japanski profesionalni nogometni klub Vissel Kobe. No, ne igra na Wing stadionu. Stadion pod imenom »Krila« napravljen je posebno za Svjetsko prvenstvo i njegova panorama doista sliči na široko otvorena krila. Nakon prvenstva stadion će razmontirati, ostat će samo zapadna i istična tribina, a »krila«, sjeverna i južna tribina, ustupit će mjesto restoranima, novim igralištima i plivalištu. Kada to natkriju bit će to, kažu nam, jedan od najmodernijih sportskih centara na svijetu. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Trebalo je neizostavno izazvati incident</p>
<p>Zanimljivo da nitko nije previše pametovao kad se prije dvije i pol godine nismo plasirali na EP, a naša je velika »francuska« momčad bila kompletna / Novi izbornik možda i iz - inozemstva. U načelu ne bi bilo loše da to bude mlađi čovjek, jer mladost uvijek donosi nešto novo</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Vlatka Markovića presreli smo pri njegovu prvom dolasku u hrvatsku Kuću nogometa nakon povratka iz Japana izravnim pitanjem. To drugim riječima znači da i nismo mogli početi drukčije nego zatražiti njegov komentar na silnu prozivku svega i svačega iz HNS-a, kao, u najmanju ruku, glavnih i jedinih krivaca zato što su naši nogometaši neslavno prošli na Svjetskom prvenstvu:</p>
<p>- Ništa od toga nisam čitao, jer sam tek jutros došao u Hrvatsku i ne znam točno o čemu se radi. Sigurno je, međutim, da će biti vremena za analize, također i neke radikalne poteze, ali i za što žurniji odabir novog izbornika, budući da Jozić bezuvjetno napušta izborničko mjesto. No, tko god došao na mjesto izbornika, imat će kolosalnu momčad kombinacije nešto starijih i nadolazećih mlađih igrača.</p>
<p>• No, mogući kandidati za izbornika nekako su se između sebe »raskokodakali« i to kao da su cijepljeni protiv samokritičnosti.</p>
<p>- To je uvijek tako, jer biti trener i šef hrvatske nogometne reprezentacije uvijek je velika stvar u svijetu, neovisno o kako smo prošli. Kad se valorizira naša pobjeda nad Italijom i način kako je to odigrano, mislim da daje puno pravo kandidatima da se natječu pojačanom retorikom. Volio bih međutim da se natječu korektno, da ne pljuju jedan po drugome, jer ako pljuješ po drugome, onda o sebi govoriš više nego o suparniku.</p>
<p>• Što će se odlučiti o novom izborniku?</p>
<p>- Kod nas se u vezi s tim zna točan redoslijed. Stručna komisija samo predlaže kandidata. Jasno, tražimo ga zajednički i onda o tome odlučuje Izvršni odbor HNS-a. Nikakav natječaj pritom ne dolazi u obzir. To namjeravamo završiti najkasnije do 15. srpnja.</p>
<p>• U raznolikim sve učestalijim povicima na račun HNS-a proziva se Savez, među ostalim, jer je izabrao Jozića za izbornika.</p>
<p>- Jozić, kada je došao u Hrvatsku, došao je zbog jedinog razloga - plasmana na SP. I on je s obzirom na okolnosti, kao i činjenicu odlaska većine »vatrenih«, svoj zadatak odlično obavio. S druge strane, Jozić je uveo sistematski rad, koji je bio mnogo važniji od stihijskog predhodnih desetak godina. To se tiče i mog slučaja, jer sam i ja bio izbornik »vatrenih« prije sviju. Odredio je Jozić izvanredno putove razvoja hrvatskog nogometa s mlađim uzrastima i ono zbog čega je bio angažiran te o čemu smo se dogovorili sve je napravio.</p>
<p>• Jozić, uz vaše komplimente, valjda zaslužuje i poneku pokudu.</p>
<p>- Možda nismo zadovoljni učinkom na SP-u, ali ponavljam da je ono temeljno što se od njega tražilo - ispunio.</p>
<p>• S određenih Vam se mjesta spočitava da kao prvi autoritet HNS-a niste iskoristili svoj utjecaj i niste na licu mjesta presjekli neke pojave koje su svima bile uočljive kao mogući kamen spoticaja.</p>
<p>- Ne, ja to kao trener ne bih napravio, makar gospoda mogu laprdati na dugo i široko. Molim vas da ovo - laprdati - posebno podvučete. Logistika, i sve ono što je Savez trebao osigurati, bilo je na najvišoj mogućoj razini. A u povodu priče da je Marković trebao sići izborniku u kabinu moram istaknuti da ni meni predsjednici nikad nisu dolazili.</p>
<p>• Na svjetlo dana izvlači se i slučaj navodne zategnutosti na relaciji Ivan Katalinić - Davor Šuker. Naime, neoprostivo je da jedan drugoga javno, neposredno u smiraju SP-a, počaste riječima kao što su - on laže! - a da predsjednik na to ne reagira. </p>
<p>- Za taj sam slučaj čuo na pripremama u austrijskom Faak am Seeu. Međutim, nisam primijetio nikakav nesklad odnosa. Sada, kad se nisu postigli željeni rezultati, naravno da će se tražiti dlaka u jajetu. To je, po mom mišljenju, logično. Priznajem da je i moja pogreška, ne samo izbornikova, da nismo namjerno izazvali neki incident. Naime, hrvatsku reprezentaciju očito samo nesreće ujedinjuju. I sigurno je da takav namjerno izazvan incident može donijeti promjene. No, budimo realistični, da smo pobijedili Ekvador s 1-0, a imali smo prigoda za to, danas bi se pričale bajke. I o Mirku Joziću, i HNS-u. Naravno da sam žalostan pri pomisli da je na Trgu bana Jelačića 50-ak tisuća ljudi pratilo našu odlučujuću utakmicu.</p>
<p>• Krivca za podbačaj ipak valja označiti imenom i prezimenom, jer javnost to traži.</p>
<p>- Tražiti pojedinačnoga krivca je iluzorno, već zato što niti taj pojedinac može biti zaslužan za sve dobro, niti kriv za sve loše. Ako je Jozić već imao određene nedostatke, to je nekomunikacija s novinarima. Sve je ostalo je napravio vrlo dobro. </p>
<p>• U potrazi za krivcem cilja se i na vašu malenkost, te da vas obavezno treba smijeniti. Također, trebalo bi širom otvoriti vrata zdanja u Rusanovoj ulici i pustiti da se na silu odmah u Kuću nogometa usele neki novi, glasni ljudi.</p>
<p>- Zna se točno kako se mijenja predsjednik i kako se bira. Skupština HNS-a održat će se 19. prosinca. I tada će svatko moći reći sve što mu je na srcu, oni koji žele pljuvati, moći će i to mirne duše. Mogu i izabrati novog ili starog predsjednika. Pitanje je međutim kako će se dosadašnji predsjednik postaviti. Nije to samo jednostrano pitanje, jer rukovoditi HNS-om apsolutno nije jednostavno. Osigurati toliki novac u našoj situaciji te napraviti sve što smo napravili u te četiri godine, vrlo je teško i mučno. Zanimljivo je međutim da nitko nije previše pametovao kad se prije dvije godine nismo plasirali na EP, a naša je velika »francuska« momčad bila zajedno. A sada se javljaju znani i neznani. Javljaju se jadni, kojima je zaista teško, ali i zločesti, a toga će biti uvijek. Hvala Bogu, to je naša hrvatska sudbina i to me uopće ne brine.</p>
<p>• Mišljenje je da je sve glasniji udar na hrvatsku Kuću nogometa uglavnom potaknut činjenicom dobrog poslovanja Saveza, ali i njegovim dobro ispunjenim trezorima utrškom sa SP-a i ostalim razgranatim marketinškim akcijama.</p>
<p>- Mislim da ove koji se sad oglasuju više zanimaju oni koji dolaze, a to je mladost, snaga i vrijednost hrvatske nogometne reprezentacije. Zašto ih zanimaju, to nije teško pretpostaviti.</p>
<p>• Jedan od zaslužnih »vatrenih« predlaže nužnu reviziju poslovanja HNS-a.</p>
<p>- Na takve se riječi samo mogu nasmijati. HNS svake godine ima financijsku i onu drugu policiju na vratu. Svakomu su knjige Saveza dostupne, a bilo bi dobro da se i sve knjige onih koji to predlažu - pregledaju. </p>
<p>• U vezi s novim izbornikom, polemizira se i o njegovoj dobi. </p>
<p>- U načelu ne bi bilo loše da to bude mlađi čovjek, jer mladost uvijek donosi nešto novo - elan, ideju, snagu da se ustraje, ništa mu nije teško, a teži afirmaciji. Međutim, sigurno da će biti teško odvagnuti između iskusnih, dolazećih ili postojećih. Mislim da imamo i te kako kvalitetnih kadrova i trenera, a ne vidim razloga zašto ne bismo posegnuli i za nekim izvana, jer i drugi to rade. Sve tri opcije u Savezu dolaze u obzir. Najvažnije je ovih dana zadržati hladne glave, sjesti i sve odvagnuti. Mislim da Vlatko Marković na čelu Izvršnog odbora može gradom hodati uzdignute glave.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Miting na kojem Frolander ne može pobijediti</p>
<p>Veliki se mitinzi razlikuju od onih koji to nisu po tome što na potonjima zvijezde pobjeđuju i ostvaruju najbolje rezulate natjecanja bez obzira na to jesu li ili nisu u pravom izdanju. Na velikim se mitinzima, pokazao je i »Zlatni medvjed 2002«, to nikako ne može dogoditi</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Vjerojatno najveći kompliment koji neka tradicionalna sportska priredba u Hrvatskoj može zaslužiti jest taj da je uspoređuju s atletskim »Hanžekovićevim memorijalom«, jednim od najboljih svjetskih Grand Prix mitinga. Iako plivanje, nažalost, još nema razvijen sustav natjecanja koji bi sličio atletskom Grand Prixu, niti je napravilo medijski i marketinški iskorak kao atletika u vrijeme pokojnog Prima Nebiola, plivački miting »Zlatni medvjed« u posljednje dvije godine mnogi s pravom stavljaju uz bok »Hanžeku«. Ako ni zbog čega drugoga - a miting je napravio iskorake u mnogim organizacijskim detaljima - onda zbog impresivnog popisa sudionika i odličnih rezultata koje na Šalati postižu. Zapravo, gledajući sudionike i rezultate »Zlatnog medvjeda«, mogli bismo reći da je zagrebački plivački miting trenutačno, u najmanju ruku, ravnopravan mitinzima iz serije »Mare Nostrum« (Monte Carlo, Canet, Barcelona, Rim), koje u plivačkom miljeu smatraju najjačim svjetskim mitinzima. Uporište za tako smjelu tvrdnju lako je pronaći u usporedbi najboljih rezultata mitinga u Barceloni s onima zagrebačkima. Najupadljiviji je, svakako, podatak da je na »Mare Nostrumu« u Barceloni Lars Frolander pobijedio na 50 metara leptir sa 24.00, dok mu je u Zagrebu isti rezultat donio tek treće mjesto. No, to nije tek izuzetak pogodan za željenu usporedbu. Pogledajmo kako je to izgledalo u nekim od najjačih disciplina u Barceloni i Zagrebu:</p>
<p>50m prsno (m)</p>
<p>B - Oleg Lisogor 27.73, Z -Karoly Guttler 28.11.</p>
<p>50m prsno (ž) </p>
<p>B - Zoe Baker 31.40, Z - Zoe Baker 31.27.</p>
<p>50m leptir (m)</p>
<p>B - Lars Frolander 24.00, Z - Thomas Rupprath 23.91.</p>
<p>100m leptir (m)</p>
<p>B - Igor Marčenko 53.09, Z - Thomas Rupprath 52.87.</p>
<p>100m slobodno (ž) </p>
<p>B - Yunwei Xu 55.32, Z - Therese Alshammar 55.73.</p>
<p>400m slobodno (ž)</p>
<p>B - Camelia Potec 4:10.23, Z - Eva Risztov 4:09.32.</p>
<p>Nema, dakle, nikakve sumnje da je »Zlatni medvjed« rezultatski i »kadrovski« ravnopravan najjačim plivačkim mitinzima. Zanimljivo je da na ljestvici najboljih rezultata »Zlatnog medvjeda 2002« nisu zastupljene nominalno najveće zvijezde mitinga, oilimpijski pobjednici Jana Kločkova, Agnes Kovacs, Lars Frolander i Aleksandar Popov. Upravo se po tome razlikuju veliki mitinzi od onih koji to nisu, jer na ovim potonjima zvijezde pobjeđuju i ostvaruju najbolje rezultate natjecanja, bez obzira na to jesu li ili nisu u pravom izdanju. Na velikim se mitinzima to, pokazao je i »Zlatni medvjed 2002«, to nikako ne može dogoditi. Pitajte to, uostalom, aktualnog olimpijskog i svjetskog prvaka na 100 metara leptir, Larsa Frolandera...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Mesić: Hrvatska će riješiti dvojno državljanstvo štiteći interese i ljudi i države </p>
<p>Potpisana tri nova sporazuma / Mesić: Konzultacijama se može izbjeći zategnuto stanje među državama, a otvorena pitanja moramo rješavati odmah, zbog nas samih / Belkić pokrenuo pitanje veće efikasnosti Međudržavnog vijeća </p>
<p>SARAJEVO, 17. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - »Otvorena pitanja između dviju zemalja moramo rješavati odmah, prije svega zbog nas samih. Međudržavno vijeće ih ne može rješavati, ali ih može upućivati na nadležna tijela koja smo pozvali da odmah počnu to raditi«, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak u Sarajevu, nakon sastanka Međudržavnog vijeća za suradnju BiH i Hrvatske.</p>
<p>Očito aludirajući na nedavni naftni spor, Mesić je rekao da treba izbjeći zategnute situacije konzultacijama i sastancima predstavnika dviju zemalja prije nego što se donesu propisi koji bi mogli izazvati takvo stanje. </p>
<p>Zaključeno je da postoji napredak u bilateralnim odnosima, no on je spor u odnosu na izraženu političku volju da ti odnosi budu bolji.</p>
<p> Izaslanstva na šestoj sjednici Međudržavnog vijeća vodili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, odnosno članovi Predsjedništva BiH predsjedatelj Beriz Belkić, Jozo Križanović i Živko Radišić. Dužnosnici dviju zemalja potpisali su tri međudržavna ugovora. Ministar za civilne poslove i komunikacije BiH Svetozar Mihajlović i hrvatski ministar unutarnjih poslova Šime Lučin potpisali su Ugovor o suradnji u borbi protiv terorizma, krijumčarenja, zloporabe opojnih droga i organiziranog kriminala. Mihajlović i zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec potpisali su Ugovor o zajedničkim lokacijama graničnih prijelaza, te dopunjeni sporazum o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima koji je proširen na cijelu BiH. </p>
<p>Na sastanku Vijeća dominirali su razgovori o suradnji dviju zemalja u borbi protiv terorizma. Mesić ističe da će se sporazumom o suradnji u borbi protiv kriminala svakako suziti prostor krijumčarima.</p>
<p> »Ne može se terorizam vezati uz neku naciju ili vjeru. Riječ je o globalnom izazovu«, poručio je. BiH i Hrvatska članice su međunarodne antiterorističke koalicije i nisu ni više niti manje ugrožene terorizmom nego druge europske zemlje.</p>
<p>Razmotreni su međusobni odnosi kad je riječ o provedbi potpisanih ugovora i pripremi novih.</p>
<p> Belkić je rekao da su u suradnji dviju zemalja prioritetna ekonomska pitanja. Napredak se očituje u sporazumima koji su u pripremi, kao što je onaj o dvojnom državljanstvu, imovinsko-pravnim odnosima i veterinarskoj suradnji.</p>
<p> Predsjedatelj Predsjedništva BiH Belkić pokrenuo je pitanje veće efikasnosti Međudržavnog vijeća, odnosno promjene poslovnika, kako bi njegove odluke bile u većoj mjeri obvezujuće.</p>
<p>Kad je riječ o dvojnom državljanstvu, Mesić je rekao da je BiH već obavila svoj dio posla, te da će to učiniti i Hrvatska štiteći interese i ljudi i države.</p>
<p>Predstavnici BiH i Hrvatske konstatirali su da je zajednički cilj zemalja ulazak u EU i NATO, a Mesić je ustvrdio da bosanskohercegovački Hrvati, kao jedan od konstitutivnih naroda u BiH trebaju biti most suradnje. Slično, po njegovim riječima, vrijedi i za bosanskohercegovačke Srbe i SRJ.</p>
<p>Mesić podupire inicijativu o trojnom sastanku na vrhu Hrvatske, BiH i SRJ. Rekao je da, uz suradnju, treba individualizirati krivnju za rat kako bi prestalo kolektivno optuživanje, o čemu će razgovarati s visokim predstavnikom Paddyjem Ashdownom.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Počinju pregovori o sastavu nove češke vlade</p>
<p>Vladimir Špidla izjavio kako ne očekuje da će pregovori o sastavu nove vlade biti laki i kratki / Smatra da će trebati možda i više od mjesec dana da se usklade svi koalicijski dogovori </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Nakon što je češki predsjednik Vaclav Havel u nedjelju, odmah nakon izbora, održao konzultacije sa sve tri parlamentarne stranke (socijaldemokratima - ČSSD, Građanskom demokratskom strankom (ODS) i Koalicijom - unijom narodnjaka - KDU-ČSL i slobodara US-DEU) osim komunista (KSČM) s kojima otkako je predsjednik u zadnjih 12 godina nikada nije sjeo za stol.</p>
<p>Nakon što se i službeno proglase konačni rezultati izbora, na kojima su uvjerljivo pobijedili socijaldemokrati (ČSSD), mandat za sastav buduće vlade dobiva predsjednik ČSSR Vladimir Špidla.</p>
<p>Špidla je već najavio da će prvo razgovarati o sastavljanju koalicijske vlade s predstavnicima Koalicije, iako te dvije stranke imaju tek tanku većinu u parlamentu- od 200 zastupničkih mjesta te dvije stranke imaju tek 101 mandat. Špidla je odmah izjavio kako ne očekuje da će pregovori o sastavu nove vlade biti laki i kratki, već smatra da će trebati možda i više od mjesec dana da se usklade svi koalicijski dogovori. On je već prije odbacio mogućnost koaliranja s ODS-om, iako bi takva koalicija imala u parlamentu komotnu većinu od 128 poslanika, ali i s komunistima (imali bi zajedno 111 mandata). Jer, to im brani ključni zaključak jednog od prošlih stranačkih kongresa održanog u gradu Bohuminu, po kojemu nosi i ime. No, Špidl nije odbacio ni mogućnost da sastavi ponovo manjinsku socijaldemokratsku vladu, koja bi mogla vladati uz tihu potporu komunista i dijela Klausove ODS. Ali u tome bi slučaju prilikom donošenja svakog iole važnijeg zakona morao »trgovati« sa te dvije stranke, što je dosta naporno, a može biti i »skupo«.</p>
<p> Dok se inozemni komentatori slažu da kontinuitet socijaldemokratske vlade znači stabilizaciju demokratskog procesa u Češkoj, ali i očitu proeuropsku orijentaciju Češke, domaći se slažu da je na izborima uvjerljivo pobijedila ljevica, a težak poraz doživjela desnica. Čelnik ODS-a Vaclav Klaus čak je izjavio da su jedini pobjednici ovih izbora komunisti, koji su postali treća politička snaga u zemlji i dobili 17 mandata više, dok su sve tri ostale parlamentarne stranke toliko izgubile (ČSSD 4, ODS 5, Koalicija 8). Osobito je težak poraz doživjela Koalicija gubitkom osam mandata, ali i ODS - često nazivana strankom jednog čovjeka (Vaclava Klausa). Stoga je taj neuspjeh, ponajprije neuspjeh Vaclava Klausa, kojemu su birači ispostavili račun za njegovu grubu nacionalističku, ali dijelom i antieuropsku izbornu kampanju. Mnogi smatraju da će taj drugi poraz zaredom značiti i definitivni odlazak Vaclava Klausa, kojega pojedinci iz njegove stranke već pozivaju da podnese ostavku.</p>
<p> No, Klaus, koji je obilježio posljednjih 12 godina češke politike, već je bio u teškim situacijama i uvijek je iz njih nalazio izlaz, pa su takva predviđanja ipak malo ishitrena. On sam je oprezan i čeka, kaže, tijek koalicijskih pregovora o novoj vladi i ne isključuje da bi na kraju i njegova stranka mogla sudjelovati u nekoj vladinoj koaliciji. Izborni uspjeh posebno je dao krila komunistima, koji čak pomišljaju na sudjelovanje u vladi. Činjenica je da će ubuduće s komunistima trebati računati i neće se moći ponavljati dosadašnja praksa predsjednika Havela, koji je odbijao s njima komunicirati. Njegov mandat ističe za pola godine, a novi stanovnik Hradčana neće moći samo tako ignorirati treću političku snagu u zemlji.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pripreme »otpisanih« za povratak na vlast u Berlinu </p>
<p>CDU/CSU očito namjerava demonstrirati unutarnje jedinstvo u svim predizbornim temama i u potpori kandidatu unije bavarskom premijeru Edmundu Stoiberu za mjesto kancelara</p>
<p>BERLIN, 17. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačke kršćanske demokrate (CDU) očito je zahvatilo pobjedničko raspoloženje. Predsjednica CDU-a Angela Merkel je i sama zahvaćena tim ozračjem, ali pozvala je u ponedjeljak u Frankfurtu delegate na kongresu CDU-a da ne posustaju u daljnjoj borbi za osvajanje vlasti na saveznim parlamentarnim izborima 22. rujna ove godine. </p>
<p>Delegati na kongresu zapravo, trebaju utvrditi zajednički predizborni program CDU-a i CSU-a. Prema ocjenama promatrača, oko tog programa je postignuto puno jedinstvo i prije kongresne rasprave. </p>
<p>CDU/CSU očito namjerava demonstrirati unutarnje jedinstvo u svim predizbornim temama i u potpori kandidatu unije CDU/CSU, bavarskom premijeru Edmundu Stoiberu (CSU). Da se vodi računao svakoj pojedinosti u raskošnoj scenografiji i scenariju kongresa svjedoči i pojedinost koju prenose izvjestitelji iz Frankfurta: »Stoiberu će aplauz trajati više od 10 minuta.« </p>
<p>Kršćansko-demokratska unija (CDU) i sestrinska joj bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) ulaze uvjerljivo i agresivno ulaze u vruću fazu njemačke predizborne kampanje. Na dan početka kongresa CDU-a u Frankfurtu, mediji su puni izjava koji govore o naraslom samopouzdanju u redovima ove konzervativne stranke koja je zbog skandala s milijunskim donacijama, po rejtingu u javnosti donedavno bila daleko ispod vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). </p>
<p>Koliko je CDU danas siguran da je javnost potpuno zaboravila Kohlov skandal, a da pamti samo sretne dane njemačkog ujedinjenja, svjedoči najava prvog nastupa »kancelara njemačkog ujedinjenja« Helmuta Kohla, nakon što se morao povući sa svih stranačkih funkcija. </p>
<p>Ni dan na koji se održava frankfurtski kongres nije slučajno odabran. Riječ je o 17. lipnju 1953., danu kad su radnici u DDR-u Berlinu održali prve demonstracije koje su bile tenkovima brutalno razbijene. CDU, naime, odražavanjem kongresa na taj dan (i davanjem riječi Kohlu) želi podsjetiti na svoje zasluge za ujedinjenje Njemačke. A održavanjem kongresa u Frankfurtu želi se simbolično poručiti da će, ako se ostvare Stoiberova optimistička očekivanja, njemački gospodarski rast nakon njegovog dolaska na vlast, krenuti prema vrhu među zemljama EU-a.</p>
<p>Optimizam njemačkih konzervativaca ima pokriće i u ispitivanju javnog mnijenja. Naime, ako se ništa spektakularno ne promijeni u sljedećih nešto manje od 100 dana do saveznih izbora. crno-žuta koalicija kancelarskog kandidata Stoibera dobiva 10 posto glasova više od crveno-zelene koalicije aktualnog kancelara Gerharda Schrödera. Tako bi se dogodio povijesni presedan: Schröder bi bio prvi poslijeratni njemački kancelar kojemu nije pošlo za rukom osvojiti drugi mandat za redom.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uvjerljiva pobjeda francuske desnice, Raffarin sastavlja vladu</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Gotovo je, gotovo... Francuzi su ovoga ponedjeljka napokon predahnuli nakon četiri izlaska na birališta u manje od dva mjeseca i sada se nadaju da će biti mirni idućih pet godina, barem što se tiče njihove građansko-demokratske obveze da biraju svoju vlast. U tome su kratkome i uzbudljivome razdoblju - nakon dva kruga predsjedničkih (21. travnja i 5. svibnja) te dva kruga parlamentarnih izbora (9. i 16. lipnja) - dobili novoga/staroga predsjednika Jacquesa Chiraca i novi sastav Nacionalne skupštine (parlamenta).</p>
<p>No, nakon konačnoga zatvaranja birališta, kada je ove nedjelje završen drugi krug parlamentarnih izbora, barem su četiri činjenice sigurne, s kojima Francuska ulazi u neposrednu budućnost. Prvo, umjerena desnica ili desni centar, okupljeni oko Chiraca i njegova programa, postigli su uvjerljivu pobjedu, čak veću od dvotrećinske, te će moći sastaviti svoju vladu. Dokaz je tome i to što je predsjednik Chirac u ponedjeljak već dao mandat Jean-Pierreu Raffarinu, dosadašnjemu premijeru prijelazne vlade, da sastavi novu vladu za idućih pet godina.</p>
<p>Drugo, ta činjenica znači da je napokon »pokopano« dosadašnje sustanarstvo vlasti, »kohabitacija« (»cohabitation« na francuskome), što znači da su prošlih pet godina Francuskom zajedno vladali desničarski predsjednik Chirac i ljevičarska vlada, koju je vodio socijalistički premijer Lionel Jospin. Zna se također da je Chiracov glavni cilj, u kampanji i za predsjedničke i za parlamentarne izbore, bio da se ukine to »neprirodno stanje sustanarstva«. Stoga se sada smatra da je upravo Chirac najveći i glavni pobjednik i ovih parlamentarnih izbora.</p>
<p>Treće, konačnim ishodom predsjedničkih i parlamentarnih izbora Francuska se svrstala u red europskih zemalja u kojima vlast preuzimaju desne snage. Međutim, Francuska je, istodobno, osim potpunoga poraza krajnje ljevice, konačno obračunala s krajnjom desnicom. Naime, rasistička, ksenofobična i antieuropska Nacionalna fronta (FN), koju vodi Jean-Marie Le Pen, Chiracov protukandidat u drugome krugu predsjedničkih izbora, doživjela je katastrofalan poraz: nije dobila nijednoga zastupnika u parlamentu (dosad je imala dvojicu).</p>
<p>Napokon četvrto, u drugome krugu parlamentarnih izbora dosegnuta je rekordna apstinencija birača u Petoj republici: čak 39 posto Francuza nije obavilo svoju građansko-demokratsku dužnost i nije došlo na birališta. U prvome krugu, 9. lipnja, ta je apstinencija iznosila 36 posto. To znači da su uzaludni bili pozivi biračima, što su ih između dva kruga upućivala oba suprotstavljena tabora, umjerena desnica i ljevica, da što masovnije glasuju kako bi potvrdili »duboko ukorijenjenu demokraciju» u Francuskoj, kako je napisao Le Figaro.</p>
<p>Iz te činjenice neki skeptični analitičari izvlače zaključak da su francuski birači rekordno apstinirali, prvo, zato što ih je velika većina u šoku zbog katastrofalnoga neuspjeha njihove nogometne reprezentacije, svjetskoga prvaka iz 1998., na Mondialu 2002. u Japanu i Južnoj Koreji, ali i, drugo, zbog prezasićenosti izborima u tako kratkome razdoblju od nepuna dva mjeseca, u kojemu su im pojedine stranke »propagandno punile glave« svojim programima, u kojima obični glasači baš i ne vide velike razlike. No, najviše su apstinirali lijevi glasači.</p>
<p>Stoga se kao ozbiljno pitanje već postavlja da će novi parlament vrlo brzo i ozbiljno morati razmotriti eventualno smanjenje parlamentarnoga mandata s pet na četiri godine, nakon što je referendumom 2000. predsjednički mandat smanjen sa sedam na pet godina. No, sada se, ovoga ponedjeljka, ipak, konačno sve zna. U novome sastavu Nacionalne skupštine od ukupno 577 zastupnika, udružena će umjerena desnica imati 402 mjesta. Od toga će znatno veću većinu, 375 zastupnika, imati Savez za predsjedničku većinu (UMP), što ga je Chirac stvorio prije izbora.</p>
<p>Ostatak od 27 zastupnika imat će desni Savez za obranu demokracije (UDF). Pritom je umjerena ljevica ili lijevi centar, koji su u dosadašnjemu parlamentu imali većinu od 314 zastupnika i stoga održavali sustanarstvo vlasti, sada osvojila tek 175 mjesta. Znatno najveću većinu u toj skupini, ipak, ima Socijalistička stranka (PS), koju sada, kada se Jospin odrekao politike, vodi ambiciozni François Hollande, sa 152 zastupnika. Ostatak lijevih mjesta popunjavaju komunisti (PCF) sa 20 i zeleni sa tri zastupnika.</p>
<p>Time je, doduše, PS pojedinačno ostala druga po jačini stranka iza uvjerljivoga pobjednika UMP-a. Sve su ostale manje stranke, pogotovo one iz krajnje ljevice i krajnje desnice, posve poražene te se francuska politička scena, prvi put nakon 34 godine, postaje u biti bipolarna, svodi se na dva suprotstavljena pola, na umjrenu desnicu i ljevicu. Sada će Raffarin, 54-godišnji dosadašnji prijelazni premijer, predsjerdnikov vjerni suradnik, ponovno sastaviti vladu koja bi trebala provesti na izborima proglašeni program Chiracova desnoga centra.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Američki obavještajci i komandosi počinju »lov« na Saddama Husseina</p>
<p>U pružanju otpora američkoj »hajci«, irački predsjednik ozbiljno računa i s »tradicionalnim neprijateljem« - Iranom / U prvim reagiranjima arapskih zemalja, najavljena američka akcija uklanjanja iračkog vlastodršca, ne nailazi na odobravanje</p>
<p>ANKARA, 17. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Službena potvrda Washingtona da je predsjednik George W. Bush dao posebne ovlasti obavještajnoj službi CIA za akcije uklanjanja s vlasti iračkog predsjednika Saddama Husseina nije se, kako se čini, osobito dojmila bagdadskog vlastodršca. Iz »grada 1001 noći« nije barem dosad objavljeno bilo kakvo službeno priopćenje.</p>
<p>Umjesto toga, iračka agencija INA prenijela je u ponedjeljak informaciju o održavanju sastanka najviših iračkih dužnosnika posvećenom drugoj rundi razgovora s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. </p>
<p>To (ne)reagiranje tumači se Saddamovim nastojanjem da ne »uznemiri« glavne oslonce svoje vlasti i vrlo oskudno informirano iračko javno mnijenje. Ako i dođe do neke vrste bagdadskog odgovora na pokretanje velikog američkog »lova«, onda bi se on mogao naći na stranicama listova koji su pod punom kontrolom iračkih vlasti.</p>
<p>Teško predvidivi irački predsjednik naznačio je, iako neizravno, kako se želi oduprijeti najavljenom uhićenju ili smaknuću. Prema osobnom naređenju, iz ionako osiromašene državne blagajne, izdvojio je deset milijuna eura pomoći »bratskom sirijskom narodu«. Time je, očito, želio pridobiti simpatije ne samo Sirijaca i njihovog predsjednika Bashara al Assada, već i cjelokupne arapske javnosti. Potpora Damaska, opća je ocjena, mogla bi biti od ključnog značaja za očuvanje Saddamova režima.</p>
<p>U pružanju otpora pokrenutoj američkoj »hajci«, irački predsjednik ozbiljno računa i s »tradicionalnim neprijateljem« - Iranom. Ta velika susjedna zemlja s kojom su Iračani vodili bespoštedni besmisleni osmogodišnji rat (od 1980. do 1988.) nalazi se, uz Irak i Sjevernu Koreju, na američkoj listi zemalja koje čine međunarodnu »osovinu zla«. Vjerojatno nimalo slučajno, Bagdad i Teheran su pokrenuli nove pregovore o razmjeni preostalih ratnih zarobljenika. Time se žele ukloniti zaostale prepreke revitalizaciji političkih i svakih drugih odnosa.</p>
<p>Na Saddamovu stranu stao je među prvima bivši potpredsjednik srbijanske vlade i šef Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. U intervjuu jordanskom listu Al Aswaq, Šešelj je iznio ocjenu da se američki napadi na Irak nastavljaju zbog toga što Saddam nastavlja slijediti politiku pune neovisnosti. Pritom je podržao Iračane u borbi protiv »svjetske globalizacije«. Poručio je kao će njegovi »radikali« nastaviti aktivno razvijati odnose s arapskim zemljama, posebno sa Saddamovim režimom.</p>
<p>Irački su mediji u ponedjeljak veliku pozornost pridali posjetu šefa Srednjoistočnog ureda grčkog ministarstva vanjskih poslova Panayotisa Flasopoulosa. Gosta iz Atene primio je irački potpredsjednik vlade Tariq Aziz i šef diplomacije Naji Sabri. U priopćenjima se ističu vrlo dobri iračko-grčki odnosi. </p>
<p>Sudeći prema prvim reagiranjima većine arapskih zemalja, najavljeno američko uklanjanje Saddama Husseina ne nailazi na odobravanje. Naprotiv, čak i oni arapski krugovi koji ne gaje osobito simpatije prema njemu upozoravaju da akcija američkih obavještajaca i komandosa koja bi trebala označiti uvertiru u novi konvencionalni saveznički ratni pohod na Irak, nema izglede na uspjeh sve dok se ne izađe u susret »pravednim palestinskim zahtjevima« za uspostavu neovisne države.</p>
<p>Američko oslanjanje na Kurde koji žive na sjeveru Iraka te šijitsko pučanstvo na jugu zemlje, po mnogim ocjenama ima previše slabosti. Kurdi, iako vojno ojačani i obučeni, ne mogu poraziti Saddamovu vojsku. Mnogi od njih se ozbiljno pribojavaju da bi bagdadski vlastodržac mogao ponovo posegnuti za kemijskim i biološkim oružjem. To su 1983. već iskusili žitelji na sjeveroistoku Iraka. Na pločnicima i ulicama grada Halapacha ostalo je ležati oko 5000 otrovanih ljudi. Računice sa šijitima su još nesigurnije, budući da je za većinu njih pripadnost arapskoj iračkoj naciji znatno jača od vjerske netrpeljivosti prema manjinskim vladajućim sunitima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izrael: Ne gradimo betonski zid, nego metalnu ogradu</p>
<p>JERUZALEM, 17. lipnja </p>
<p> - Izrael na granici prema Zapadnoj obali ne gradi kamenu prepreku sličnu berlinskomu zidu nego metalnu ogradu, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo obrane.</p>
<p> Glasnogovornica ministarstva opovrgava tvrdnje da će ta ograda biti betonska. Izrael je ogradu počeo graditi u nedjelju, a njome želi onemogućiti pristup bombašima samoubojicama.</p>
<p> Ograda će biti dugačka 110 kilometara, počinjat će sjeverno od Jenina na Zapadnoj obali, a završavati južno od grada Kalkilije. </p>
<p>Postavljanje sigurnosne ograde koju Izreale namjerava podići na granici sa Zapadnom obalom nije »savršeno rješenje«, izjavio je u ponedjeljak u Sofiji izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres.</p>
<p> » Ne vjerujem da danas rovovi, vojske ili demarkacijske crte donose sigurnost. Jedino rješenje za postizanje prave sigurnost jest politički dogovor«, rekao je Peres po dolasku u Sofiju u dvodnevni posjet Bugarskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Terorizam natjerao američke i kineske jastrebove da ublaže otpor suradnji </p>
<p>Neuspjeh na Filipinima trebao bi potaći preispitivanje američke misije, ali iako je najavljeno da će »instruktori« ostati do 31. srpnja, već se govori o produženju njihova boravka / Kineska kupnja novih ultratihih ruskih podmornica (rok isporuke pet godina), potakla bojazni da će se poremetiti ravnoteža u Južnokineskom moru i smanjiti mogućnosti američke Sedme flote da u slučaju potrebe zaštiti Tajvan</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Iako je bilo više kandidata, Filipini su poslije Afganistana odabrani kao sljedeće - i relativno najlakše - poprište američkih obračuna s terorizmom. U siječnju je na otočnu državu stiglo više od 1200 američkih vojnika. Službeno, zadatak im je bio da »obučavaju« domaće snage, a prvi neposredan posao spašavanje američkog misionarskog para i filipinske bolničarke koje je prije više od godinu dana otela skupina »Abu Sayyaf«. </p>
<p>Otmičare se sumnjiči za veze s terorističkom mrežom Osame bin Ladena, Al Qaidom, što je prenaglašeno, kaže Philip Bowring u International Herald Tribuneu, jer su im otkupnine zapravo najvažniji cilj. Progonitelji su 7. lipnja pronašli skupinu, ali u sukobu je poginulo dvoje talaca, preživjela je misionarova supruga s prostrijelnim ranama. Većina otmičara je nestala u džungli. </p>
<p>Neuspjeh bi trebao potaći preispitivanje američke misije - kad više nema talaca, nestali su i navodni prvotni razlozi za pomoć »instruktora«. No, Amerikanci zapravo nisu ni došli na Filipine samo zato da izbave taoce, nego i da pomažu u obračunu s raznim terorističkim skupinama (mnogo je snažnija Islamska oslobodilačka fronta Moro). Stoga, iako se najavljivalo da će američki instruktori ostati samo do 31. srpnja, već se govori o produžetku njihova boravka. </p>
<p>Tim više što teroristi nisu jedini sigurnosni problem u tom dijelu svijeta. Nedavna uhićenja terorista u Maleziji i Singapuru, kao i više kriznih žarišta koja prijete balkanizacijom Indonezije (Aceh na zapadu, Molučko otočje na sredini i Zapadna Papua na istoku arhipelaga), pokazuju da i jugoistok Azije vrije. Osim toga, stvaranje protuterorističke koalicije i obračun s talibanima u Afganistanu potakao je Japance da pojačaju svoju vojnu ulogu, pa čak i da najave otvaranje vrata nuklearnom oružju. A to vrlo lako može ubrzati trku u naoružavanju i izmijeniti sigurnosnu sliku Azije. </p>
<p>Slično mogu djelovati i potencijalni sukobi na Korejskom poluotoku, u Tajvanskom tjesnacu i Južnokineskom moru. Već je uočeno da se države istočne Azije, opterećene svojim tradicionalnim sumnjičenjima i rivalstvima, doista ubrzano naoružavaju. Na oružje troše i više od deset milijardi dolara godišnje, otprilike koliko cijeli Srednji istok i sjeverna Afrika. </p>
<p>No, za razliku od hladnoratovskih sumnjičenja i naoružavanja, sada su vidljiva i istodobna nastojanja da se stvori ozračje povjerenja. Ministri obrane država jugoistočne Azije okupili su se ovih dana u Singapuru kako bi razmijenili svoje sigurnosne brige. Među njima našli su se i predstavnici susjednih država, Indije i Kine, ali i udaljenije Australije, Novog Zelanda i SAD-a. </p>
<p>Sudionicima je posebno bila zanimljiva Kina zbog ubrzane modernizacije vojske (kupila je ruske zrakoplove, razarače, podmornice i drugo oružje), ali i zbog postavljanja raketa kratkog dometa nasuprot Tajvanu. Kad je nedavno Kina naručila osam novih ultratihih ruskih podmornica (rok isporuke pet godina), pojavile su se bojazni da će ozbiljno poremetiti ravnotežu u Južnokineskom moru i smanjiti mogućnosti američke Sedme flote da u slučaju potrebe zaštiti Tajvan. </p>
<p>Spremnost tako različitih zemalja, dosad često suprotstavljenih interesa, da sjednu za isti stol i razmotre zajedničke brige, doživljava se kao pozitivan znak i dokaz želje da se napetosti ublaže. Kineska (iako ne baš oduševljena) podrška američkoj vojnoj kampanji u Afganistanu tumači se kao ozbiljan otklon od dosadašnje politike protivljenja američkim vojnim intervencijama u azijske poslove. Promjene su, naravno, nastupile poslije terorističkih napada na SAD 11. rujna, otkad Bushova administracija okuplja antiterorističku koaliciju slično antifašističkoj i antikomunističkoj koaliciji iz prošlog stoljeća.</p>
<p>Zajedničke brige zbog terorizma natjerale su čak i jastrebove s kineske i američke strane da potisnu međusobne netrpeljivosti i ublaže otpor suradnji. U povodu incidenta s američkim špijunskim zrakoplovom, koji se u travnju prošle godine morao spustiti na kineski otok Hainan, Pentagon je bio prekinuo kontakte s kineskom vojskom. Kako bi se mržnja što prije zaboravila i vojne veze normalizirale, ovih dana u Peking odlazi pomoćnik američkog ministra obrane Peter Rodman, a zamjenik ministra obrane, Paul Wolfowitz u Singapuru je zahvalio Kini na suradnji u borbi protiv terorizma. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Unproforci i međunarodni policajci - glavne mušterije bosanskih i kosovskih javnih kuća</p>
<p>LONDON, 17. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Misleći da ide raditi u Italiju kao konobarica, 19-godišnja Rumunjka Monica na prijevaru je završila je u sumnjivom »Vila baru« u Bosni. Tamo joj je rečeno da svake noći mora seksualno opslužiti osmoricu muškaraca. Monica, koju je u seksualno ropstvo prodao vlastiti momak, dio je nesretnih statistika, koje govore da diljem BiH te Kosova cvatu nakon rata brojni sumnjivi noćni lokali i javne kuće. U njima rade siromašne djevojke iz bivšeg istočnog bloka, prodane u bijelo roblje protiv svoje volje. Njihovi su klijenti uglavnom vojnici Unprofora te pripadnici međunarodnih policijskih snaga (IPTF).</p>
<p>Monica se nekako uspjela izbaviti iz svog seksualnog sužanjstva i vratiti u Bukurešt. Tamo je s njom razgovarala poznata britanska novinarka Sue Lloyd-Roberts, koja je za BBC snimila dramatičnu dokumentarnu tv-emisiju o golemoj seksualnoj eksploataciji istočnoeuropskih djevojaka u dijelovima bivše Jugoslavije. U tom programu prikazanom u nedjelu navečer tvrdi se da se unproforci i međunarodni policajci koriste uslugama žena koje su u BiH te na Kosovo često dovedene na prijevaru. Monica je, primjerice, izjavila da su među njenim klijentima bila četvorica pripadnika Unprofora te četvorica pripadnika IPTF-a. Uzme li se to kao neki grubi prosjek za cijelu regiju, u kojoj djeluje na stotine javnih kuća, izlazi da jako velik broj »mirovnjaka« koristi slične usluge, ocjenjuje BBC. </p>
<p>Britanska novinarka razgovarala je i s drugom bivšom rumunjskom prostitukom, stanovitom Alinom. Nju je spasio neki argentinski Unproforac, kada ju je otkupio od njenog bosanskog »gazde« za 3000 DEM. Argentinac joj je omogućio da se vrati u Rumunjsku, gdje ju je potom pronašla ekipa BBC. Alina je ispričala da je, prilikom jednog svog službenog posjeta Rumunjskoj i Jacques Klein osobno zatražio sastanak s njom. Na sastanku u Bukureštu šef UN-ove misije u Sarajevu predočio joj je album s fotografijama dvadeset pripadnika međunarodnih policijskih snaga. Alina tvrdi da nije uspjela prepoznati samo tri osobe s fotografije - ostalih 17 bili su joj dobro znani, jer su zalazili u javnu kuću u kojoj je radila.</p>
<p>U intervjuu za BBC, Klein je međutim iznio drukčije brojke, tvrdeći da je rumunjska prostituka uspjela prepoznati tek jednu osobu. Ljutnuo se kada je novinarka BBC-ja sugerirala da je brojka možda mnogo veća, te ga upitala štiti li on te ljude. Na kraju je samo jedan pripadnik međunarodnih policijskih snaga bio kažnjen i deportiran - i to upravo Argentinac koji je ranije pomogao Alini da se spasi iz seksualnog ropstva.</p>
<p>Mlada Rumunjka također je ispričala pred kamerama u kakvim je uvjetima radila u BiH. Svome »gazdi« morala je svake večeri zaraditi barem 150 DEM, što je značilo spavanje s najmanje tri klijenta. »Gazda« bi je tukao ako ne bi bila uslužna prema muškarcima koji su zalazili u lokal. </p>
<p>No pojavljuje se problem da se, ako snage reda zatvore neku javnu kuću, iste djevojke mogu naručiti putem - mobitela. Sve u svemu, nakon višetjedne istrage, novinarka BBC-ja stekla je dojam da se stvari na mnogim mjestima ipak i dalje zataškavaju.</p>
<p>Richard Monk, bivši komesar Međunarodne policije u BiH, smatra da bi u međunarodnim snagama trebalo zabraniti posjete javnim kućama. Monk je također posvjedočio: »Znam za slučaj gdje je 14-godišnja djevojčica živjela s nekim međunarodnim policajcem«. Rumunjka Monica bila je spremna stvari tjerati do kraja, te pred sudom posvjedočiti da joj pripadnici međunarodnih snaga u BiH nisu pružili nikakvu zaštitu kada im se obratila za pomoć da je izbave iz seksualnog sužanjstva. Htjela je svjedočiti i o tome tko je sve koristio seksualne usluge djevojaka za provod, ali je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> bila deportirana iz BiH. Međunarodne snage koje su u BiH poslane da tamo uspostave red i zakon, zapravo potpomažu golemu seksualnu eksploataciju žena, zaključak je nakon gledanja BBC-jeve emisije. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U Haagu i Jovica Stanišić, Miloševićev šef tajne policije?</p>
<p>Još se ne zna ima li Stanišić status svjedoka ili optuženika, ali je sigurno da barata s inkriminirajućim dokumentima</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Najkasnije do srijede znat će se više o sudbini Jovice Stanišića, najpoznatijeg srbijanskog šefa tajne policije s kraja 20. stoljeća, koji je od 1991. do 1998. bio vjerni suradnik bivšeg srbijanskog odnosno jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Odluku o ustupanju dokumenata koje je Stanišić donedavno držao kod kuće, kao i o njemu kao eventualnom svjedoku ili optuženiku donijet će Nacionalno vijeće za suradnju s Haaškim sudom za ratne zločine, javio je beogradski radio B92.
Pozivajući se na izvor iz vrha MUP-a, B92 tvrdi da je dokument koji su navodno prošlog petka u Stanišićevu stanu u elitnom dijelu Beograda tražili haaški istražitelji potpomognuti domaćim policajcima, zapravo predsjednički ukaz iz 1997. s Miloševićevim potpisom i predsjedničkim pečatom, kojim se državna sigurnost izdvaja iz MUP-a. Time se dokazuje da je Milošević od 1997. osobno kontrolirao rad svih specijalnih postrojbi državne sigurnosti (SDB-a) i paravojnih formacija koje su djelovale u okviru službe.
»Iako je svakodnevno u kontaktu s haaškim istražiteljima, Stanišić ih nije obavijestio da je dan prije njihova dolaska traženi dokument vratio u arhiv DB-a«, tvrdi za B92 izvor u MUP-u. Suradnja Stanišića sa Sudom počela je krajem prošle godine na njegov zahtjev, a razgovori su okončani potpisivanjem izjava kad je Stanišić predao dio dokumenata, ali i povezivanjem njegovih nekad bliskih suradnika (poput Franka Simatovića Frenkija, dugogodišnjeg vođe Crvenih beretki, s haaškim istražiteljima), dok je glavninu dokumenata zadržao za sebe koristeći ih za manipulaciju i prebacivanje krivnje na druge, javio je B92. To je trajalo tri mjeseca, da bi prije mjesec dana iz Haaga dobio upozorenje kako mora biti ključni svjedok protiv Miloševića. Stanišić je to u početku i prihvatio, ali je paralelno pokušavao stupiti u kontakt s raznim inozemnim službama nudeći im informacije i dokumentaciju vezanu za islamske teroriste, ali i za srbijanske političare iz bivše i sadašnje vlasti s ciljem da zbuni sve strane, ali i da osobno bude skinut s haaške liste, naveo je isti radio. </p>
<p>Glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florance Hartmann izjavila je da je pretres kuće bivšeg šefa državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića očigledan izraz želje jugoslavenskih vlasti da surađuju s Haaškim tribunalom. Hartmann nije željela otkriti rezultate zajedničke akcije policije i haaških istražitelja u pretresu Stanišićeve kuće, navodeći da je to »u interesu istrage«.</p>
<p>Ime bivšeg načelnika državne sigurnosti Srbije spominje se u dva slučaja: u Miloševićevoj optužnici za Kosovo i u onoj kojom se tereti za zločine počinjene u Hrvatskoj i u BiH. U prvoj, koja je trenutačno aktualna, Stanišić se kratko spominje u dijelu pod nazivom »Snage MUP-a Srbije«, i tu stoji da je smijenjen u listopadu 1998. godine. </p>
<p>U drugoj, po kojoj bi se Miloševiću trebalo suditi tek na jesen, za Stanišića piše da je »imao vrlo bliske poslovne odnose sa optuženim« i da je »sve izvještaje davao izravno njemu« o čemu, kako se navodi, postoji dokument ovjeren predsjedničkim pečatom. U dokumentu piše da se Stanišić redovito konzultirao s Miloševićem i da je bio njegov čovjek od povjerenja. Također se ističe da je česta Stanišićeva uloga bila posredovanje te da je bio Miloševićev osobni posrednik u razgovorima s liderima bosanskih i hrvatskih Srba, kao i da je uz pomoć Franka Simatovića i Kapetana Dragana (Vasiljkovića) pomogao stvaranju oružanih snaga Srba u Hrvatskoj i Bosni. U dokumentima haaškog tužiteljstva piše da je Stanišić Miloševiću 1997. godine rekao: »Sve što smo napravili do sada, napravili smo pod vašom kontrolom i uz vaše dopuštenje«.</p>
<p>Stanišić se ovih dana spominjao u sudnici Haaškog tribunala jer je o njemu govorio zaštićeni svjedok K6, kosovski Albanac, bivši pripadnik SDB-a na Kosovu koji je rekao da je obavještavanje o događajima na Kosovu do 1998. godine išlo preko Stanišića izravno Miloševiću. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vladajuća koalicija u BiH neće zajedno na izbore</p>
<p>Inicijativa manjih stranaka iz Alijanse bila je da se barem postigne dogovor o potpori zajedničkim kandidatima za članove Predsjedništva BiH / NHI, po svemu sudeći, neće postati članom koalicije manjih hrvatskih stranaka koje bi se trebale suprotstaviti Hrvatskoj demokratskoj zajednici</p>
<p>SARAJEVO, 17. lipnja </p>
<p> - Političke stranke koje čine vladajuću Alijansu za promjene u BiH nisu uspjele postići dogovor o zajedničkom nastupu na izborima zakazanim za 5. listopada, a o obnovi sadašnjeg savezništva razgovarat će tek po njihovu okončanju.
»Nije postignut nikakav dogovor. Predstavnici Socijaldemokratske partije (SDP) iznijeli su raniji stav vodstva ove stranke po kojemu će SDP izaći samostalno na izbore«, izjavio je novinarima predsjednik Republikanske stranke Stjepan Kljuić nakon sastanka koordinacije Alijanse za promjene održane u nedjelju navečer u Sarajevu. Neuobičajeni termin sastanka na kojemu je razgovarano o mogućem savezništvu uvjetovan je rokovima koje je odredilo Izborno povjerenstvo BiH. Strankama je ostavljen rok do 17. lipnja za prijavu mogućih koalicija, a do 2. srpnja one imaju obvezu dostaviti imena svih svojih kandidata.</p>
<p>Inicijativa manjih stranaka iz Alijanse bila je da se barem postigne dogovor o potpori zajedničkim kandidatima za članove Predsjedništva BiH. Sastanku u Sarajevu nije se međutim uopće odazvala Stranka za BiH koja je ranije samostalno odlučila kandidirati Harisa Silajdžića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.</p>
<p>Nova hrvatska inicijativa (NHI) u isto je vrijeme u Banjoj Luci održala sjednicu Središnjeg odbora, a u prvom planu našla se smjena uglednog člana ove stranke Nikole Grabovca s mjesta ministra financija Federacije BiH. Jedan od zaključaka Središnjeg odbora bio je da se hitno zatraži i smjena dosadašnje Grabovčeve zamjenice Šefike Hafizović kao kadra Stranke za BiH, a ta će odluka svakako pogoršati ionako loše odnose između ove dvije članice Alijanse. NHI, po svemu sudeći, neće postati članom koalicije manjih hrvatskih stranaka koje bi se trebale suprotstaviti Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ). Predsjednik NHI Krešimir Zubak ranije je izjavio kako bi na takav projekt mogao pristati samo ukoliko bi se, primjerice, u Republici Srpskoj uspostavio stranački blok protiv SDS-a.</p>
<p>Na izborima u listopadu zajednički bi trebale nastupiti tri hrvatske stranke - Hrvatska demokratska unija (HDU) Mire Grabovca Titana, Narodna stranka radom za boljitak Mladena Ivankovića i Hrvatska seljačka stranka (HSS) Ilije Šimića. Ovaj tzv. ekonomski blok imat će zajedničke kandidate za sve parlamentarne razine dok će Mladen Ivanković biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Još jednu koaliciju s hrvatskim predznakom pod nazivom Hrvatski demokratski blok (HDB) činiti će Hrvatska narodna zajednica (HNZ) Milenka Brkića i HKDU. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Ni popis od 2001. neće dati pravu sliku o broju Roma</p>
<p>Službeni podaci popisa stanovništva 1991. potpuno iskrivljuju sliku o broju Roma u Hrvatskoj jer je najveći broj Roma, zbog loših iskustava u prošlosti, zatajio svoju pripadnost svojoj naciji, pa su se prijavili kao pripadnici drugih nacija, pretežno hrvatske, pa zatim albanske, mađarske itd. Objektivno ima nas u Hrvatskoj neusporedivo više od nekih 6900, koliko ih je iskazao popis 1991. Čak, prema procjeni OSCE-a, ima nas 30.000, što je također netočno jer se broj Roma, prema popisu romskih organizacija u Hrvatskoj, kreće između 100 i 200 tisuća ljudi. Zbog onih 6900 Roma izvedeni su i pogrešni zaključci o Romima kao nacionalnoj manjini u Hrvatskoj. Nažalost, čini se da i popis od 2001. godine neće dati pravu sliku o broju Roma, pa se mi Romi plašimo da će se takva iskrivljena slika odraziti i na zaključke Hrvatskoga sabora o Romima kao nacionalnoj manjini.</p>
<p>Zakon o nacionalnim manjinama postoji u svim europskim i drugim civiliziranim zemljama, što naravno uključuje i Hrvatsku. Sada je u Hrvatskoj Ustavni zakon o nacionalnim manjinama pred ulaskom u saborsku proceduru do kraja lipnja, pa se mi, Romi, nadamo da ćemo dobiti pravo na barem jednog zastupnika u Saboru. Ističemo da u bivšim republikama Jugoslavije romski zastupnici postoje u Sobranju Makedonije i u Skupštini SR Jugoslavije, a da ne spominjemo kako Romi sudjeluju u tim narodnim zastupništvima u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i nizu drugih zemalja u tranziciji. Nažalost, Rome u Hrvatskom saboru zastupaju neromi, koji se ne bore za naša prava već i zbog toga što i ne poznaju naše probleme.</p>
<p>Poznato je, također, da su Romi nacionalna manjina na najnižem stupnju egzistencije, ili točnije, na dnu golog preživljavanja, da imamo brojne probleme oko stanovanja, obrazovanja, zapošljavanja, dobivanja državljanstva, socijalnog i zdravstvenog statusa, što uz brojne nevolje romske populacije rezultira i pojavom kriminala, prosjačenja i drugih nesreća koje prate naše ljude čije tek svako peto dijete ide u školu. Kako će ići u školu kada nemaju ni krova nad glavom, nemaju ni što jesti, a kamoli nabaviti sve knjige i teke, imati odjeću i obuću, pošteno se oprati, ili imati neki prostor gdje bi »kod kuće« radili domaće zadaće!?</p>
<p> Tu, zbog nedostatka obrazovanja, počinju brojni problemi Roma, koji imaju najkraći životni vijek u Hrvatskoj! Možemo li mi Romi te probleme rješavati zajedno s Vladinim institucijama? Možemo. Ali samo ako naš čovjek predstavlja Rome u Saboru, ako se sluša glas naših udruga, ako nam se omogući da aktivno s Vladinim organizacijama rješavamo te nevolje. Danas je situacija takva da se razgovori o romskim problemima završavaju uglavnom obećanjima, koja se ne izvršavaju.</p>
<p>Smatramo da je donošenje Zakona o nacionalnim manjinama jedinstvena prigoda da se isprave nepravde prema Romima, da dobiju svoga predstavnika u Saboru spremnoga da brani prava svoga naroda. To je jedini način da se provede u život program novih pogleda na romsku populaciju, koji smo izradili još prije pet godina, a koji se nije odmakao od početka. Mi Romi u Hrvatskoj nemamo druge domovine osim Hrvatske, u kojoj je rođeno oko 75 posto živuće romske populacije na tlu naše domovine. Imamo li mi, Romi, unutarnjih organizacijskih problema? Nažalost, imamo, i ne malo. Puno toga smo uspjeli riješiti, i u tom pravcu idemo dalje, makar i sporo. Žao mi je što to moram reći, ali je točno da nas u tom pogledu koče i saborski zastupnici pojedinih nacionalnih manjina, koji nastoje dobiti veća nacionalna i druga prava samo za svoju manjinu, pri čemu nastoje utopiti »one druge«. </p>
<p> Pišem ovo kao predsjednik Skupštine i predsjednik Nadzornog odbora Vijeća romskih udruga Hrvatske, organizacije koja udružuje 26 romskih udruga, i, potaknut zahtjevima cjelokupnoga našeg članstva, izražavam želju hrvatskih Roma da sami među sobom izaberemo saborskog zastupnika koji će kao Rom najbolje znati naše probleme i najbolje nas zastupati na dobrobit ne samo hrvatskih Roma nego i Hrvatske u cjelini.</p>
<p>ALIJA MEŠIĆ, predsjednik Skupštine Vijeća romskih udruga Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Svim silama moramo spriječiti ekocid u Gackoj dolini</p>
<p>Nezavisne stručne kritičke analize opravdanosti gradnje ceste kroz Gacku dolinu nedvosmisleno ukazuju da se radi o političkoj cesti, koja nema ekonomske opravdanosti i predstavlja golemu štetu za budućnost Hrvatske. Već se sada zna da će cestu zbog neizbježno visoke cestarine bojkotirati 70 posto prometa, što je ekvivalentno udjelu siromaha u ukupnom građanstvu.</p>
<p> Nepovoljan smjer definitivno ugrožava čistu vodu podzemnoga, do sada obnovljivoga, izvora pitke vode, eksploatacijom kojega Hrvatska može osigurati nepresušan izvor prihoda do bogatstva. Kako će cesta nepovoljnog smjera sigurno onečistiti vodu, Hrvatskoj se na taj način namjerno, političkom protuustavnom manipulacijom, nedemokratski, sprječava i oduzima siguran izvor bogate zarade do u daleku budućnost.</p>
<p> Da je pitka voda ekonomski neprocjenjivo bogatstvo, tj. siguran posao enormne zarade od sada pa u budućnost, što je svim razumnim ljudima jasno, dokazujemo i primjerom velikih naftnih kompanija, koje napuštaju poslovanje s naftom i prelaze na sigurniju i unosniju merkantilnu eksploataciju pitke vode. Mi, dapače, imamo prednost, što je nedirnuti ekosistem Gacke prirodno obnovljiv, a sva ležišta nafte su ograničena. Ekocid, koji nam sprema i provodi dnevna politika pod pritiskom svjetskih centara moći, napad je na integritet naše zemlje i naroda, te se protiv toga moramo boriti svim silama i na svaki dopušten način, uostalom, to nam je pravna obaveza definirana člankom 3. Ustava: »Očuvanje prirode i čovjekova okoliša... su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava«, te člankom 52. kojim je uređeno da vode i druga prirodna bogatstva, a posebno ona od ekološkog i gospodarskog značenja moraju imati posebnu zaštitu.</p>
<p> Sama činjenica što se radi o političkoj cesti, a da i ne razglabamo o pretvorbenoj i inoj pljački, ukazuje na odsutnost demokracije kod nas u svakom pogledu, te smo tako suočeni s nametanjem društveno-političkog sustava daleko gorega od bilo kojega poznatoga na ovim prostorima. Pretvorbom se, naime, uništilo dosadašnje bogatstvo Hrvatske, a inkriminiranim ekocidnim cestovnim projektom uništava se naša budućnost.</p>
<p>SREĆKO HORVAT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Za svoj znanstveni i humanitarni rad posve sam dovoljno nagrađena</p>
<p>Smatram dužnošću pojasniti neke informacije gospodina Petra Šaronje, dipl. pravnika iz Zagreba (»Gdje su se izgubile nagrade i priznanja Olgi Carević?«, Vjesnik, Pisma čitatelja, 12. lipnja), u kojima navodi da mi u ovoj godini nisu dodijeljene nagrade i priznanja.</p>
<p>Najprije želim zahvaliti gospodinu Petru Šaronji na njegovoj brizi, koja me je doista ganula. Međutim, ne bi bilo korektno da ne spomenem nagrade i priznanja koji su mi puno značili: godine 1994. dodijeljena mi je Nagrada »Europski krug«, 1995. odlikovana sam Redom Danice s likom Ruđera Boškovića, a 1996. primila sam Nagradu grada Zagreba.</p>
<p>Osim toga, redoviti sam član Hrvatske akademije medicinskih znanosti i počasni član Hrvatskoga biološkog društva.</p>
<p>Iz tih podataka mislim da se može zaključiti kako sam za svoj znanstveni i humanitarni rad posve dovoljno nagrađena.</p>
<p>OLGA CAREVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Što to Puls mjeri u građana Zagreba?</p>
<p>U našem domu posjetila nas je poslijepodne 19. travnja ove godine anketarka Pulsa. Nakon što je objasnila da provodi anonimnu anketu o mlijeku, uvela sam je u stan. Prva zapisana rečenica bila je moje ime i prezime, uz to je tražila broj telefona, koji nisam dala.</p>
<p> Upitnik o mlijeku i mliječnim proizvodima izrazito je loše napravljen, kao da ga nije radio neki zainteresiran proizvođač, već više neki kabinetski promišljatelj i autsajderski promatrač. Od postotka masti u jogurtu i njegova pakiranja do pakiranja mlijeka, njegovih naziva i palete mogućih odgovora, među kojima se ne nalaze logično mogući odgovori.</p>
<p> Cijeli ovaj uvod shvatila sam tek kada je anketarka počela ispitivati koliko ljudi živi u stanu, koliko imaju godina, tko radi i gdje i od čega se sve sastoji naša imovina. Nakon što je ponovila neuvjerljivu tezu o anonimnosti ankete, »jer privatnost i anonimnost zajamčena je strogim pravilima Europskog udruženja ESOMAR, pa će naši podaci biti izbrisani«, brzo je zatvorila vrata iza sebe. Stoga direktoru Pulsa Srđanu Dumičiću poručujem da je potrebno biti iskren u odnosima s javnošću da bi se dobili i iskreni odgovori. Zasad, čim vidim anketarku Pulsa, znat ću o kakvoj je varci i prijevari riječ, a ovo pišem zato da bi to i drugi saznali. Vaše manipulacije uvriježenim vrijednostima čine ovaj svijet nesigurnim, lažnim i varljivim, a vašu firmu Puls jednu od nesolidnijih u Hrvatskoj, iako vas štiti cijelo europsko udruženje, po čijim pravilima, zasigurno ne djelujete.</p>
<p>KSENIJA MARKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Del Piero stišava korejsku euforiju?</p>
<p>Južna je Koreja u deliriju nakon plasmana u drugi krug. Nakon dosadašnjih pet nastupa na SP-u, na kojima nisu zabilježili nijednu pobjedu, Hiddink je u 17 mjeseci uspio promijeniti mentalitet gubitničke momčadi</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Uoči dvoboja osmine finala protiv Južne Koreje, Talijani su najviše zabavljeni sastavom koji će u utorak istrčati na travnjak protiv reprezentacije domaćina Svjetskog prvenstva. Talijanski su novinari odahnuli, izbornik Giovanni Trapattoni konačno je popustio i uvodi još jednog napadača. Uz Christiana Vierija, u špici napada trebao bi biti i Alessandro Del Piero, junak utakmice protiv Meksika. Del Piero je u odlučujučem dvoboju u skupini G ušao kao zamjena i postigao pogodak u 85. minuti za izjednačenje 1-1. Otad ne silazi s naslovnica talijanskih novina, koje su otvoreno stale na stranu »ikone« talijanskog i svjetskog nogometa, kako pišu za Del Piera. </p>
<p>Italija bi protiv Južne Koreje trebala zaigrati u formaciji 3-4-1-2, s Tottijem iza leđa Vierija i Del Piera. Francesko Totti, koji u dosadašnjem dijelu prvenstva nije postigao pogodak, pod brojnim je kritikama. Franz Beckenbauer označio ga je, uz Francuza Vieiru, najvećim razočaranjem SP-a. No, Tottija kritike ne brinu previše:</p>
<p>- Sad ćete vidjeti tko sam ja! Tek sad za mene počinje Mundijal. Možemo dati pogodak kad god zaželimo, poručio je Totti Korejcima. </p>
<p>Zanimljivo, Talijani posebnu pozornost obraćaju i na jedanesterce, koji su dosad često bili kobni za »azzurre«. Analizirala se uspješnost udaraca s »bijele točke« svakog igrača. U slučaju jedanaesteraca, već se zna i tko su izvođači - tri napadača uz Panuccija i Zambrottu. </p>
<p>Talijanski dnevnik »La Gazzetta dello Sport« punih deset stranica posvećuje talijanskoj reprezentaciji. Tek nakon toga govori se o Korejcima, i to ponajviše o njihovu izborniku Nizozemcu Guusu Hiddinku. Detaljno analiziraju njegove mane i vrline, način rada i dosadašnji uspjesi. Napozvaniji da o njemu govori je branič »azurra« Christian Panucci, kojeg je Hiddink vodio u Real Madridu 1998, kad je »kraljevski« klub osvojio Interkontinentalni kup </p>
<p>»Poznajem ga dobro. Voli napadački nogomet. U Realu smo znali igrati i s četiri napadača. Hiddink forsira igru s puno dodira s loptom i ritma«, kazao je Panucci za svoga bivšeg trenera. </p>
<p>Južna je Koreja u deliriju nakon plasmana u drugi krug. Nakon dosadašnjih pet nastupa na SP-u, na kojima nisu zabilježili nijednu pobjedu, Hiddink je u 17 mjeseci uspio promijeniti mentalitet gubitničke momčadi. Iako početak nije bio sjajan, s dva poraza po 0-5 protiv Francuske i Češke, Hiddink nije odustajao od svojih principa. Korejci su igrali dvije prijateljske utakmice mjesečno i na kraju su imali 15 pobjeda, 10 neodlučenih ishoda i 10 poraza. </p>
<p>Hiddinku je za plasman njegove momčadi već inkasirao bonus od milijun eura, sada mu Korejci nude i državljanstvo. Poslovično suzdržani i radišni Korejci popustili su pod nogometnom euforijom. Tko zna što će biti uspije li njihova reprezentacija pobijediti talijanske nogometaše, koji su ipak favoriti u osmini finala.</p>
<p>• Vjerojatni sastavi: Južna Koreja (4-3-3): Lee W.J. - Song, Hong, Choi J.C., Lee E. Y - Lee Y. P., Kim N. I., Yoo - Park J.S., Ahn, Seol; </p>
<p>Italija (3-4-1-2): Buffon - Panucci, Nesta, Maldini - Zambrotta, Tommasi, Zanetti, Coco - Totti - Del Piero, Vieri. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Japanci se već vide u polufinalu</p>
<p>»Samopouzdanje nam raste i vjerujem da imamo velike izglede stići do polufinala«, kaže Tomokazu Mjoyin</p>
<p>MIYAGI, 17. lipnja</p>
<p> - Ohrabreni odličnim igrama u prvom krugu, kada su osvojili prvo mjesto u skupini H, japanski nogometaši postali su vrlo optimistični. Već uoči dvoboja osmine finala u kojem će igrati protiv Turske (Miyagi, 8.30), Japanci u svojim izjavama spominju - polufinale.</p>
<p>- Ukoliko nastavimo igrati ovako, možemo se plasirati u polufinale, riječi su ponajboljeg japanskog igrača na SP i jednog od najboljih na čitavom turniru, Junichija Inamota, a slično razmišlja i Tomokazu Mjoyin:</p>
<p>- Samopouzdanje nam raste i vjerujem da imamo velike izglede stići do polufinala.</p>
<p>Zanimljive izjave reprezentativaca čija zemlja do ove godine nije nikoga uopće pobijedila na SP. No, kad se zna da je i njihovim suparnicima u osmini finala, Turcima, ovo najbolji rezultat u povijesti svjetskih prvenstava, te da će, pobijede li, u četvrtfinalu igrati protiv debitanata Senegalaca, taj optimizam ima pokriće. Ipak, prvo treba pobijediti vrlo dobru Tursku koja će protiv Japana biti oslabljena, jer zbog žutih kartona izbornik Senol Günes neće moći računati na Emrea Belozoglua i Emrea Asika, a ozlijeđen je i Okan Buruk. Usto, Hakan Sükür i Rüstü Reçber su također imali zdravstvenih problema, ali turski liječnici ipak su ih osposobili za ovaj dvoboj.</p>
<p>Vjerojatni sastavi: </p>
<p>Japan (3-5-2): Narazaki - Miyamoto; Matsuda, K. Nakata - Toda; Myojin, Inamoto, Ono; H. Nakata - Suzuki, Yanagisawa;</p>
<p>Turska (4-5-1): 1-Rüstü - Fatih Akyel, Bülent Korkmaz, Alpay, Hakan Ünsal - Ümit Davala, Tugay, Bastürk, Ergun, Hasan Sas - Hakan Sükür. ></p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>JAPANSKI DNEVNIK: Do »Krila« najbržim vlakom na svijetu </p>
<p>Stigli smo u Kobe, pogledati utakmicu Brazila i Belgije. Od Yokohame do Kobea je 550 kilometara, a najbrži vlak na svijetu, popularni »Shinkhansen«, to prevali za - dva sata! U vlaku se osjećate kao u zrakoplovu, prilikom polaska zalijepite se na naslon, a opustite se tek kad vlak pojuri na strelovitih 300 kilometara na sat i drži tu brzinu većinom puta. Ta dva sata užitka platite oko 170 dolara. Naravno, da bi se vratili u mjesto prebilavišta morate »istresti« još toliko. Japan je skupa zemlja, znamo. No, vlakovi su uvjerljivo najskuplji. </p>
<p> Kobe je nedaleko od Osake, a vlak na toj putanji uz Tihi ocean prolazi i kroz čuveni Kyoto, bivšu japansku carsku prijestolnicu, grad koji je, za one koji ne znaju, pobratim Zagreba. </p>
<p> Prije šest godina težak je potres pogodio Kobe, a smtrno je stradalo nekoliko tisuća ljudi. U sjećanju su još slike na desetke kilometara autocesta na potpornim stupovima koje prolaze kroz središte Kobea, a koje je potres srušio poput lego kockica. </p>
<p>Cijeli je Japan solidarno sudjelovao u obnovi Kobea. I danas, te iste ceste koje su se sunovratile na tlo s dvadesetak metara, prolaze kroz središte grada. Sve je obnovljeno u nekoliko godina. Kobe izgleda, kažu domaćini, ljepše nego prije potresa.</p>
<p> Materija se ipak lakše preboli i obnovi nego metafizika. Mnogi su se nakon potresa iselili iz Kobea u strahu od novih potresa. No, na njihovo su mjesto došli drugi. U Japanu su migracije zbog posla uobičajena pojava. </p>
<p> Kobe je i danas jedan od krucijalnih gradova japanske industrije, čiji osnov za gospodarski zamah daje velika luka. Kobe je sportski poznat i u globalnim razmjerima. Jednom je bio domaćin Univerzijade, a dvaput domaćin Svjetskog prvenstva za mlade nogometaše, 1979. godine do 19 godina i 1993. do 17 godina.</p>
<p>Oni koji su 1979. bili svjedoci smotre najboljih mladih nogometaša javili su svijetu -pojavio se Diego Maradona. Da, Maradona je upravo ovdje osvojio naslov omladinskog prvaka svijeta sa svojom Argentinom.</p>
<p>U Kobeu egzistira japanski profesionalni nogometni klub Vissel Kobe. No, ne igra na Wing stadionu. Stadion pod imenom »Krila« napravljen je posebno za Svjetsko prvenstvo i njegova panorama doista sliči na široko otvorena krila. Nakon prvenstva stadion će razmontirati, ostat će samo zapadna i istična tribina, a »krila«, sjeverna i južna tribina, ustupit će mjesto restoranima, novim igralištima i plivalištu. Kada to natkriju bit će to, kažu nam, jedan od najmodernijih sportskih centara na svijetu. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Trebalo je neizostavno izazvati incident</p>
<p>Zanimljivo da nitko nije previše pametovao kad se prije dvije i pol godine nismo plasirali na EP, a naša je velika »francuska« momčad bila kompletna / Novi izbornik možda i iz - inozemstva. U načelu ne bi bilo loše da to bude mlađi čovjek, jer mladost uvijek donosi nešto novo</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Vlatka Markovića presreli smo pri njegovu prvom dolasku u hrvatsku Kuću nogometa nakon povratka iz Japana izravnim pitanjem. To drugim riječima znači da i nismo mogli početi drukčije nego zatražiti njegov komentar na silnu prozivku svega i svačega iz HNS-a, kao, u najmanju ruku, glavnih i jedinih krivaca zato što su naši nogometaši neslavno prošli na Svjetskom prvenstvu:</p>
<p>- Ništa od toga nisam čitao, jer sam tek jutros došao u Hrvatsku i ne znam točno o čemu se radi. Sigurno je, međutim, da će biti vremena za analize, također i neke radikalne poteze, ali i za što žurniji odabir novog izbornika, budući da Jozić bezuvjetno napušta izborničko mjesto. No, tko god došao na mjesto izbornika, imat će kolosalnu momčad kombinacije nešto starijih i nadolazećih mlađih igrača.</p>
<p>• No, mogući kandidati za izbornika nekako su se između sebe »raskokodakali« i to kao da su cijepljeni protiv samokritičnosti.</p>
<p>- To je uvijek tako, jer biti trener i šef hrvatske nogometne reprezentacije uvijek je velika stvar u svijetu, neovisno o kako smo prošli. Kad se valorizira naša pobjeda nad Italijom i način kako je to odigrano, mislim da daje puno pravo kandidatima da se natječu pojačanom retorikom. Volio bih međutim da se natječu korektno, da ne pljuju jedan po drugome, jer ako pljuješ po drugome, onda o sebi govoriš više nego o suparniku.</p>
<p>• Što će se odlučiti o novom izborniku?</p>
<p>- Kod nas se u vezi s tim zna točan redoslijed. Stručna komisija samo predlaže kandidata. Jasno, tražimo ga zajednički i onda o tome odlučuje Izvršni odbor HNS-a. Nikakav natječaj pritom ne dolazi u obzir. To namjeravamo završiti najkasnije do 15. srpnja.</p>
<p>• U raznolikim sve učestalijim povicima na račun HNS-a proziva se Savez, među ostalim, jer je izabrao Jozića za izbornika.</p>
<p>- Jozić, kada je došao u Hrvatsku, došao je zbog jedinog razloga - plasmana na SP. I on je s obzirom na okolnosti, kao i činjenicu odlaska većine »vatrenih«, svoj zadatak odlično obavio. S druge strane, Jozić je uveo sistematski rad, koji je bio mnogo važniji od stihijskog predhodnih desetak godina. To se tiče i mog slučaja, jer sam i ja bio izbornik »vatrenih« prije sviju. Odredio je Jozić izvanredno putove razvoja hrvatskog nogometa s mlađim uzrastima i ono zbog čega je bio angažiran te o čemu smo se dogovorili sve je napravio.</p>
<p>• Jozić, uz vaše komplimente, valjda zaslužuje i poneku pokudu.</p>
<p>- Možda nismo zadovoljni učinkom na SP-u, ali ponavljam da je ono temeljno što se od njega tražilo - ispunio.</p>
<p>• S određenih Vam se mjesta spočitava da kao prvi autoritet HNS-a niste iskoristili svoj utjecaj i niste na licu mjesta presjekli neke pojave koje su svima bile uočljive kao mogući kamen spoticaja.</p>
<p>- Ne, ja to kao trener ne bih napravio, makar gospoda mogu laprdati na dugo i široko. Molim vas da ovo - laprdati - posebno podvučete. Logistika, i sve ono što je Savez trebao osigurati, bilo je na najvišoj mogućoj razini. A u povodu priče da je Marković trebao sići izborniku u kabinu moram istaknuti da ni meni predsjednici nikad nisu dolazili.</p>
<p>• Na svjetlo dana izvlači se i slučaj navodne zategnutosti na relaciji Ivan Katalinić - Davor Šuker. Naime, neoprostivo je da jedan drugoga javno, neposredno u smiraju SP-a, počaste riječima kao što su - on laže! - a da predsjednik na to ne reagira. </p>
<p>- Za taj sam slučaj čuo na pripremama u austrijskom Faak am Seeu. Međutim, nisam primijetio nikakav nesklad odnosa. Sada, kad se nisu postigli željeni rezultati, naravno da će se tražiti dlaka u jajetu. To je, po mom mišljenju, logično. Priznajem da je i moja pogreška, ne samo izbornikova, da nismo namjerno izazvali neki incident. Naime, hrvatsku reprezentaciju očito samo nesreće ujedinjuju. I sigurno je da takav namjerno izazvan incident može donijeti promjene. No, budimo realistični, da smo pobijedili Ekvador s 1-0, a imali smo prigoda za to, danas bi se pričale bajke. I o Mirku Joziću, i HNS-u. Naravno da sam žalostan pri pomisli da je na Trgu bana Jelačića 50-ak tisuća ljudi pratilo našu odlučujuću utakmicu.</p>
<p>• Krivca za podbačaj ipak valja označiti imenom i prezimenom, jer javnost to traži.</p>
<p>- Tražiti pojedinačnoga krivca je iluzorno, već zato što niti taj pojedinac može biti zaslužan za sve dobro, niti kriv za sve loše. Ako je Jozić već imao određene nedostatke, to je nekomunikacija s novinarima. Sve je ostalo je napravio vrlo dobro. </p>
<p>• U potrazi za krivcem cilja se i na vašu malenkost, te da vas obavezno treba smijeniti. Također, trebalo bi širom otvoriti vrata zdanja u Rusanovoj ulici i pustiti da se na silu odmah u Kuću nogometa usele neki novi, glasni ljudi.</p>
<p>- Zna se točno kako se mijenja predsjednik i kako se bira. Skupština HNS-a održat će se 19. prosinca. I tada će svatko moći reći sve što mu je na srcu, oni koji žele pljuvati, moći će i to mirne duše. Mogu i izabrati novog ili starog predsjednika. Pitanje je međutim kako će se dosadašnji predsjednik postaviti. Nije to samo jednostrano pitanje, jer rukovoditi HNS-om apsolutno nije jednostavno. Osigurati toliki novac u našoj situaciji te napraviti sve što smo napravili u te četiri godine, vrlo je teško i mučno. Zanimljivo je međutim da nitko nije previše pametovao kad se prije dvije godine nismo plasirali na EP, a naša je velika »francuska« momčad bila zajedno. A sada se javljaju znani i neznani. Javljaju se jadni, kojima je zaista teško, ali i zločesti, a toga će biti uvijek. Hvala Bogu, to je naša hrvatska sudbina i to me uopće ne brine.</p>
<p>• Mišljenje je da je sve glasniji udar na hrvatsku Kuću nogometa uglavnom potaknut činjenicom dobrog poslovanja Saveza, ali i njegovim dobro ispunjenim trezorima utrškom sa SP-a i ostalim razgranatim marketinškim akcijama.</p>
<p>- Mislim da ove koji se sad oglasuju više zanimaju oni koji dolaze, a to je mladost, snaga i vrijednost hrvatske nogometne reprezentacije. Zašto ih zanimaju, to nije teško pretpostaviti.</p>
<p>• Jedan od zaslužnih »vatrenih« predlaže nužnu reviziju poslovanja HNS-a.</p>
<p>- Na takve se riječi samo mogu nasmijati. HNS svake godine ima financijsku i onu drugu policiju na vratu. Svakomu su knjige Saveza dostupne, a bilo bi dobro da se i sve knjige onih koji to predlažu - pregledaju. </p>
<p>• U vezi s novim izbornikom, polemizira se i o njegovoj dobi. </p>
<p>- U načelu ne bi bilo loše da to bude mlađi čovjek, jer mladost uvijek donosi nešto novo - elan, ideju, snagu da se ustraje, ništa mu nije teško, a teži afirmaciji. Međutim, sigurno da će biti teško odvagnuti između iskusnih, dolazećih ili postojećih. Mislim da imamo i te kako kvalitetnih kadrova i trenera, a ne vidim razloga zašto ne bismo posegnuli i za nekim izvana, jer i drugi to rade. Sve tri opcije u Savezu dolaze u obzir. Najvažnije je ovih dana zadržati hladne glave, sjesti i sve odvagnuti. Mislim da Vlatko Marković na čelu Izvršnog odbora može gradom hodati uzdignute glave.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Miting na kojem Frolander ne može pobijediti</p>
<p>Veliki se mitinzi razlikuju od onih koji to nisu po tome što na potonjima zvijezde pobjeđuju i ostvaruju najbolje rezulate natjecanja bez obzira na to jesu li ili nisu u pravom izdanju. Na velikim se mitinzima, pokazao je i »Zlatni medvjed 2002«, to nikako ne može dogoditi</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Vjerojatno najveći kompliment koji neka tradicionalna sportska priredba u Hrvatskoj može zaslužiti jest taj da je uspoređuju s atletskim »Hanžekovićevim memorijalom«, jednim od najboljih svjetskih Grand Prix mitinga. Iako plivanje, nažalost, još nema razvijen sustav natjecanja koji bi sličio atletskom Grand Prixu, niti je napravilo medijski i marketinški iskorak kao atletika u vrijeme pokojnog Prima Nebiola, plivački miting »Zlatni medvjed« u posljednje dvije godine mnogi s pravom stavljaju uz bok »Hanžeku«. Ako ni zbog čega drugoga - a miting je napravio iskorake u mnogim organizacijskim detaljima - onda zbog impresivnog popisa sudionika i odličnih rezultata koje na Šalati postižu. Zapravo, gledajući sudionike i rezultate »Zlatnog medvjeda«, mogli bismo reći da je zagrebački plivački miting trenutačno, u najmanju ruku, ravnopravan mitinzima iz serije »Mare Nostrum« (Monte Carlo, Canet, Barcelona, Rim), koje u plivačkom miljeu smatraju najjačim svjetskim mitinzima. Uporište za tako smjelu tvrdnju lako je pronaći u usporedbi najboljih rezultata mitinga u Barceloni s onima zagrebačkima. Najupadljiviji je, svakako, podatak da je na »Mare Nostrumu« u Barceloni Lars Frolander pobijedio na 50 metara leptir sa 24.00, dok mu je u Zagrebu isti rezultat donio tek treće mjesto. No, to nije tek izuzetak pogodan za željenu usporedbu. Pogledajmo kako je to izgledalo u nekim od najjačih disciplina u Barceloni i Zagrebu:</p>
<p>50m prsno (m)</p>
<p>B - Oleg Lisogor 27.73, Z -Karoly Guttler 28.11.</p>
<p>50m prsno (ž) </p>
<p>B - Zoe Baker 31.40, Z - Zoe Baker 31.27.</p>
<p>50m leptir (m)</p>
<p>B - Lars Frolander 24.00, Z - Thomas Rupprath 23.91.</p>
<p>100m leptir (m)</p>
<p>B - Igor Marčenko 53.09, Z - Thomas Rupprath 52.87.</p>
<p>100m slobodno (ž) </p>
<p>B - Yunwei Xu 55.32, Z - Therese Alshammar 55.73.</p>
<p>400m slobodno (ž)</p>
<p>B - Camelia Potec 4:10.23, Z - Eva Risztov 4:09.32.</p>
<p>Nema, dakle, nikakve sumnje da je »Zlatni medvjed« rezultatski i »kadrovski« ravnopravan najjačim plivačkim mitinzima. Zanimljivo je da na ljestvici najboljih rezultata »Zlatnog medvjeda 2002« nisu zastupljene nominalno najveće zvijezde mitinga, oilimpijski pobjednici Jana Kločkova, Agnes Kovacs, Lars Frolander i Aleksandar Popov. Upravo se po tome razlikuju veliki mitinzi od onih koji to nisu, jer na ovim potonjima zvijezde pobjeđuju i ostvaruju najbolje rezultate natjecanja, bez obzira na to jesu li ili nisu u pravom izdanju. Na velikim se mitinzima to, pokazao je i »Zlatni medvjed 2002«, to nikako ne može dogoditi. Pitajte to, uostalom, aktualnog olimpijskog i svjetskog prvaka na 100 metara leptir, Larsa Frolandera...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="65">
<p>Utopili se brat i sestra od pet i sedam godina </p>
<p>Tragovi dječjih stopala u pijesku vodili su ravno do rijeke / Ronioci PU osječko-baranjske mrtva su tijela utopljene sestre i brata pronašli u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima</p>
<p>ŽUPANJA, 17 lipnja</p>
<p> - Strašna tragedija potresla je u ponedjeljak stanovnike Županje nakon što su u ranim jutarnjim satima ronioci u Savi pronašli tijela dvoje utopljene djece, brata i sestre, čija je majka dan ranije prijavila njihov nestanak.</p>
<p> Sedmogodišnja Barbara Vrankić i njezin dvije godine mlađi brat Nikola utopili su se u Savi, pretpostavlja se, u nedjelju oko 20 sati gdje su došli bez pratnje roditelja. Kako doznajemo iz PU vukovarsko-srijemske, Barbarina i Nikolina majka Marica Vrankić (31) u nedjelju je oko 21 sat prijavila županjskoj policiji da su njezina dječica nestala. Prema njezinim riječima, posljednji ih je put vidjela oko 17 sati ispred njihove obiteljske kuće gdje su se vozili na biciklu. Kada je, dva sata kasnije, izišla iz kuće da ih pozove na večeru, djece nije bilo nigdje u blizini. Nakon dva sata uzaludne potrage po cijeloj Županji, očajna je majka nestanak djece prijavila policiji.</p>
<p> Djelatnici županjske policijske postaje počeli su potragu za nestalim bratom i sestrom. Nešto prije ponoći njihov je bicikl pronađen na Trgu Republike u garaži, koja je u vlasništvu G.Č. (36). U razgovoru s vlasnikom garaže policajci su došli na novi trag. Naime, G.Č. im je priznao da je bicikl ukrao na savskoj obali jer je mislio da ga je vlasnik zaboravio. Kako je ispričao, bilo je već kasno, nigdje nije bilo kupača, a bicikl se nezaključan nalazio uz rijeku, pa ga je uzeo i odnio kući. </p>
<p> Na mjesto gdje je G.Č. pronašao bicikl odmah su poslane policijske ekipe. Došavši do Save dočekao ih je prizor koji je upućivao na tragediju jer su pronađene dječje sandale, no Barbare i Nikole nije bilo nigdje. Tragovi dječjih stopala u pijesku vodili su ravno do rijeke. U potragu su potom uključeni i ronioci PU osječko-baranjske, koji su mrtva tijela utopljene sestre i brata pronašli u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima. Obdukcijom koja je obavljena u vinkovačkoj Općoj bolnici ustanovljeno je da je uzrok smrti oboje djece utapanje, a na tijelima nisu pronađeni nikakvi tragovi eventualne nasilne smrti. Stoga se pretpostavlja da su oni u igri s obale prešli na zavezane čamce na Savi. Najvjerojatnije je da je jedno od djece upalo u rijeku, nakon čega je drugo krenulo za njim da ga spasi. </p>
<p> Očevid su na mjestu tragedije obavili djelatnici PU vukovarsko-srijemske te istražni sudac vukovarskoga Županijskog suda.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tri mjeseca zatvora zbog prodaje heroina u Lepoglavi </p>
<p>VARAŽDIN, 17. lipnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom varaždinskoga Županijskog suda osuđen je Mustafa Ljatif u ponedjeljak na tri mjeseca zatvora zbog zlouporabe opojnih droga. Optužnica ga je teretila da je 18. srpnja prošle godine u Kaznenom zavodu u Lepoglavi, gdje je izdržavao kaznu, prodao osuđeniku Z. K. 0,1 gram heroina umotanoga u staniol za 200 kuna u bonovima.</p>
<p>Ljatifa je najviše teretio iskaz spomenutog osuđenika, koji je tvrdio da se dogovorio sa šefovima da pokuša ući u trag ulasku droge u zatvor i prodaji osuđenicima. Znao je da je optuženi ovisnik, pa je preko njega pokušao nešto saznati. Upitao ga je i može li mu nabaviti drogu, pa mu je kasnije Ljatif prodao heroina za 200 kuna u bonovima, koji se unutar zatvora tretiraju kao novčanice. Rekao je i da je heroin pospremio, a kasnije predao pretpostavljenima.</p>
<p>Ljatif je porekao djelo tvrdeći da je svjedoku umjesto heroina podvalio kreč jer se tih dana u zatvoru krečila tv-prostorija. Trebali su mu novci jer je išao u samicu, pa je namjeravao kupiti cigarete i još neke potrepštine.</p>
<p> Svjedok ga je već ranije nagovarao da mu nabavi heroin, no on je uvijek odbijao. Tada se, zajedno s još jednim zatvorenikom, dosjetio kako će doći do novca, pa je sastrugao kreč, umotao ga u staniol i predao svjedoku. Tada se brzo javio šefu da je spreman za samicu jer se bojao da svjedok ne otkrije da se ne radi o heroinu.</p>
<p>Optužba je u završnoj riječi ustvrdila da iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, prema vještačkom nalazu oduzete materije i iz iskaza svjedoka proizlazi da je Ljatif počinio kazneno djelo za koje se tereti. Tužitelj je rekao i da je optuženi potpisao potvrdu o oduzimanju predmeta, tome se nije usprotivio niti je tada izjavio da to nije heroin.</p>
<p>Ljatifov branitelj izjavio je, pak, da se ne može vjerovati svjedocima saslušanima u postupku jer su oni, zbog toga što su teretili Ljatifa, nagrađeni premještajem u druge zatvore.</p>
<p>»U Kaznenom zavodu se svašta događa, moguće je da mu je cijeli slučaj namješten i da je on zaista svjedoku prodao kreč te da je svjedok zatim predao heroin, kojeg je vjerojatno imao«, zaključio je branitelj.</p>
<p>Ljatifu je ukinut i pritvor u kojem je boravio jer se nije odazivao na rasprave.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nisu uvažili upozorenja i dva su se radnika ugušila</p>
<p>Jama, koja je bila duboka pet i široka 12 metara, nije imala oplate, pa je prijetila opasnost da se zemlja uruši/ To se i dogodilo i zemlja je zatrpla dvojicu radnika </p>
<p>OSIJEK, 17. lipnja</p>
<p> - Na osječkom je Županijskom sudu u ponedjeljak počelo suđenje sada već bivšim djelatnicima Vodovoda, voditelju gradilišta Damiru Mediću i poslovođi gradilišta Slavku Maloviću. Terete se da su počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine jer su, suprotno pravilima struke, izazvali opasnost po život ljudi što je imalo za posljedicu prouzročenje smrti dvije osobe. </p>
<p>Prema optužnici, 30. kolovoza prošle godine radnici Vodovoda, koji su radili na iskopu zemljanog rova za polaganje novih kanalizacijskih cijevi na osječkoj južnoj obilaznici, upozorili su Medića i Malovića, kao svoje nadređene, da jama nije propisno osigurana. Naime, jama, koja je bila duboka pet i široka 12 metara, nije imala oplate, pa je mogućnost da se zemlja uruši bila velika. Iako upozoreni da su radnici u opasnosti, Medić i Malović nisu ništa poduzeli jer su smatrali da je mala mogućnost da se zemlja uruši. Nažalost, to se ipak dogodilo pretvorivši jedan običan radni dan za djelatnike Vodovoda u pravu tragediju. </p>
<p>U odronu zemlje poginuli su Osječani Luka Štefanac (43) i Darko Marušić (36), koji su u tom trenutku bili na dnu jame gdje su postavljali i spajali cijevi odvodnog kolektora. Nekoliko kubika vlažne zemlje u sekundi je zatrpalo oba radnika koji se nisu uspjeli izvući te su se ugušili. </p>
<p>Obojica optuženih, koji se brane sa slobode, izjavila su da se ne osjećaju krivima. </p>
<p> Svjedok Branko Kuna, bagerist i neposredni očevidac tragičnoga događaja, sudskom je vijeću ispričao kako se sjeća razgovora sada pokojnoga Darka Marušića i tadašnjega šefa gradilišta Damira Medića. </p>
<p>Marušić je prosvjedovao zbog načina na koji se radilo na gradilištu jer je dolazilo povremeno do manjih i većih urušavanja zemlje. </p>
<p>Međutim, Medić na to nije previše obraćao pozornost. »Kada se zemlja počela urušavati, pokušao sam rukama otkopati mjesto gdje je bio Marušić, no nisam uspio. </p>
<p>Drugoga stradaloga, Štefanca, nisam ni vidio« - kazao je svjedok i dodao da je i dan ranije bilo urušavanja stranica kanala jer su na toj dubini bile podzemne vode. </p>
<p> I drugi je svjedok, također djelatnik Vodovoda, Ivica Čepčić, kazao da je od optuženog Medića tražio da se na rubove jame postave metalni oplati.</p>
<p> »Međutim, Medić mi je kazao da on to ne može srediti. Kada smo mu rekli da zbog toga nećemo više raditi, Medić je meni kazao neka se obratim Upravi Vodovoda«, objasnio je svjedok.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Brajević posredovao između Sliška i Petrača </p>
<p>Sliška je upoznao u ljeto 1999. godine u restoranu »Miramar«, kojom ga je prilikom Sliško zamolio da mu ugovori sastanak s Hrvojem Petračem/ Petrača je u jesen te godine sreo na »špici« u Gajevoj i dao mu broj Sliškova mobitela</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Svjedočenjem Vjeke Brajevića, nekadašnjeg tajnika MUP-a, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30) te Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32).</p>
<p>Podsjetimo, Bertić je optužen za ubojstvo Jamesa Cappiaua koji je pak nešto prije toga na Cvjetnom trgu usmrtio Vjeku Sliška. Odbjegloga Nikolića i Ivoševića optužnica tereti za organiziranje atentata na Sliška.</p>
<p>Brajević, kojega je za svjedoka predložilo tužiteljstvo, ispričao je da je Sliška upoznao u ljeto 1999. godine u restoranu »Miramar«, kojom ga je prilikom Sliško zamolio da mu ugovori sastanak s Hrvojem Petračem.</p>
<p>»Sliško me molio da ugovorim sastanak s Petračem preko tadašnjega generalnog konzula u Mostaru Ćire Grubišića, čiji je Sliško bio rođak a moj prijatelj, s kojim sam dobro poslovno surađivao«, kazao je Brajević i dodao kako je, »kao i svaki drugi iskusan policajac«, nakon susreta sa Sliškom napravio službenu zabilješku o sastanku. Tu je zabilješku, nastavio je svjedok, dao ministru policije Ivanu Peniću.</p>
<p>»U to vrijeme nisam znao čime se bave Sliško i Petrač, pa sam zamolio Željka Sačića, tadašnjega Penićeva pomoćnika, da mi pribavi izvješće o njihovim djelatnostima. U izvješću na dvije strane, ispričao je dalje Brajević, pisalo je da se Sliško bavi poker automatima.</p>
<p>Prema Brajevićevu sjećanju, Petrača je u jesen te godine sreo na »špici« u Gajevoj i upitao ga poznaje li Sliška. Petrač je odgovorio potvrdno i potom mu je Brajević dao broj Sliškova mobitela.</p>
<p>»Poslije više nikad nisam vidio Petrača, baš kao ni Sliškan s kojim sam se prvi i zadnji put vidio u restoranu Miramar«, dovršio je Brajević svjedočenje opovrgavši iskaz Zdravka Šiškića u kojem on tvrdi da je Brajević razgovarao sa Sliškom u Petračevo ime.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zečević uvozio automobile »kupljenim braniteljskim povlasticama« </p>
<p>Svjedok tvrdi da je Davor Zečević posredovao i u prodaji kuća i vikendica građana srpske nacionalnosti koji su otišli iz Hrvatske/ Za posao oko jedne kuće u Hercegovačkoj »ubrao« je 400 tisuća njemačkih maraka, od čega je sa 100 tisuća maraka »počastio«</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Na suđenju tzv. zločinačkoj organizaciji u Remetincu u ponedjeljak je svjedočio Milan Madritch (37) (prije ženidbe Kovačević).</p>
<p>Madritch je prijatelj optuženoga Davora Zečevića. Kako na raspravu nije došao odvjetnik Ivan Kern, koji je i predložio ovoga svjedoka, umjesto njega pitanja je postavljao njegov branjenik Zečević.</p>
<p>Madritch je ispričao da je Zečevića upoznao 1985. godine dok su zajedno služili vojni rok u Mariboru. Davor je već tada bio vrlo imućan, a ispred kasarne je imao parkiran »volvo«, kojim ih je vozio kući u Zagreb. Uvijek je vozio dobre aute i motore. </p>
<p>Kasnije, u vrijeme rata, Zečević se, tvrdi svjedok, bavio prodajom nekretnina. Posredovao je u prodaji kuća i vikendica građana srpske nacionalnosti koji su otišli iz Hrvatske. Uz to znao je »ponekad prodati koji auto«. Za posao oko jedne kuće u Hercegovačkoj ulici Zečević je »ubrao« 400 tisuća njemačkih maraka, od čega je sa 100 tisuća maraka »počastio« Zvonka koji mu je pomogao, kaže Madritch. Zečević je zajedno s Rajkom Momčilovićem, tvrdi svjedok, uvozio automobile preko Hercegovine, i to koristeći se braniteljskim povlasticama, koje su se prodavale po cijeni od 700 do 1500 njemačkih maraka. </p>
<p>Milan Madritch »imao je neke kombinacije« na rubu zakona (poslovi s ukradenim automobilima), ali Zečević ga je, kaže, sputavao u takvim akcijama. Madritch je zanijekao raniji iskaz Zorana Miletića (zaštićeni svjedok pokajnik), koji je izjavio da je Zečević preko Madritcha prodavao Željku Šobotu ukradene automobile te da je Zečević tražio od Miletića da »našteli Šobija«.</p>
<p> Inače za ubojstvo Željka Šobota optužnica tereti upravo Davora Zečevića.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u utorak kada bi trebao svjedočiti zaštićeni svjedok broj 7, kojega je predložila obrana.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dvojica optuženih u »slučaju Zaprešić« puštena iz pritvora</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - U nastavku suđenja četvorici optuženih za razbojstvo, počinjeno u kolovozu prošle godine, nakon čega je od posljedica batina jedna osoba umrla u bolnici, dvojica su optuženih puštena iz pritvora. </p>
<p>Prvooptuženi je Perica Majstorović (40), drugooptuženi Kristijan Gorup (30) zasad je u bijegu, a trećeoptuženi i četvrtooptuženi dok su treće i četvrtooptuženim koji su pomagali u ovom razbojstvu, Davorin Jančić (23) i Ando Musić (25), od ponedjeljka će se braniti sa slobode.</p>
<p>Žrtve razbojstva u zaprešićkoj Ulici Pavla Lončara 8 bili su Juraj i Marija Pokupec, djed i baka, kako se kasnije ustanovilo, Davorina Jančića. U kuću su im upali Majstorović i Gorup, svezali ih kablom i oblijepili ljepljivom trakom, izudarali ih po glavi i tijelu drškom pištolja i šakama, a potom ispreturali kuću i odnijeli dva pištolja i 7000 kuna. Mjesec dana nakon događaja žena je od posljedica umrla.</p>
<p>Sutkinja Rajka Tomerlim Almer raspravu je odgodila do sredine srpnja, a 2. srpnja bit će saslušan Juraj Pokupšec, i to u svojoj kući jer je invalid i otežano mu je kretanje. Stoga nije došao ni na prvu raspravu jer se ne može kretati stepenicama po sudu. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Oslobođen optužbe za pokušaj ubojstva </p>
<p>ZLATAR, 17. lipnja</p>
<p> - Veliko vijeće Županijskog suda oslobodilo je optužnice Petra Lackovića (63) iz Tugonice, kojega je optužnica teretila za pokušaj ubojstva Stjepana Lackovića (66) 4. studenoga 1994. godine.</p>
<p> »Imajući u vidu dinamiku sukoba te samog događaja za koji se tereti optuženi te prethodni verbalni i fizički sukob što ga je započeo oštećeni, koji je u dokaznom postupku mijenjao iskaze, sud smatra da je oštećeni Stjepan Lacković sačekao optuženoga i napao, pa se on samo branio nožem jednim ubodom, a ne više, jer da je doista poželio počiniti ubojstvo, sve bi se završilo drugačije. </p>
<p>Prema tome, radi se o nužnoj obrani, a o krivici svjedoči i to što se oštećeni, iako ranjen, nije odmah javio liječniku, već drugo jutro«, rekao je u obrazloženju presude predsjednik vijeća Petar Šakić.</p>
<p> Inače, optužnica Županijskoga državnog odvjetništva u Zlataru teretila je Petra Lackovića za pokušaj ubojstva svog prezimenjaka Stjepana Lackovića 4. studenoga 1994. godine, nakon što su se sukobili u klijeti Katarine Lacković. Tu je nakon verbalnog sukoba Stjepan Lacković započeo fizički sukob, a nakon što je Petar otišao k prijatelju na gemišt, i Stjepan je otišao svojoj kući. No optuženi se vratio pred njegovu kuću te ga psovao, pa je Stjepan izišao i s drškom od metle nekoliko puta udario Petra, sve dok nije pukla drška. Zatim se okrenuo i pao, nakon čega mu je, prema optužnici, optuženi Petar prišao i zadao ubodnu ranu trbuha nožem, pri čemu mu je nanio ozljedu tankog crijeva s posljedičnom upalom potrbušnice. Iako ranjen, Stjepan Lacković otišao je na spavanje i tek se drugog dana javio liječniku.</p>
<p> Sud je takvu optužnicu odbacio. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Dosad počinio više od 300 krađa </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Četrdesetogodišnji Darko S. osumnjičen je da je počinio 25 kaznenih djela krađe, a svojim je žrtvama uglavnom krao novčanike i dokumente, koje bi kasnije odbacivao u kontejnere, po grmlju i šahtovima.</p>
<p>Kriminalističku su obradu proveli policajci VIII. policijske postaje Trnje i ustanovili da je Darko S. krao po dječjim vrtićima, zdravstvenim ustanovama, gradilištima i drugim javnim mjestima na području Trnja. Novčanike je krao iz torbi i ostavljene odjeće kada bi vlasnici otišli iz prostorije.</p>
<p>Materijalna šteta počinjena ovim krađama procijenjena je na oko 30.000 kuna, a Darko je do sada već počinio više od 300 sličnih kaznenih djela.</p>
<p>J. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="73">
<p>Najavljene optužnice protiv Enronovih direktora</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Ishod sudskog postupka protiv računovodstvene tvrtke Arthur Andersen, nekadašnjeg Enronova revizora, pod optužbom ometanja pravde, ključan je za pripremu optužnice protiv samog energetskog diva odnosno njegovih direktora. Naime, da porotnici nisu zaključili da je u Andersenu svjesno donesena odluka o prikrivanju činjenica vezanih uz reviziju u Enronu, tužiteljstvo bi vrlo teško moglo dokazati da je netko iz te grupacije - koja je bila drugi po veličini Andersenov klijent - zaista zatražio od svojih revizora da odobre njihove dvojbene računovodstvene odluke. </p>
<p>Međutim, Andersen je proglašen krivim - iako glavni svjedok državnog tužitelja ipak nije bio toliko uvjerljiv kao što se očekivalo prije suđenja - te je i uspjeh tužbi protiv Enrona mnogo izgledniji. Državno tužiteljstvo će prema najavama podignuti optužnice protiv pojedinih direktora odnosno nižih menadžera u Enronu, što će za sobom nositi i moguću zatvorsku kaznu, za razliku od suđenja Andersenu - čitavoj tvrtki - kojega čeka novčana kazna i zabrana rada za veliki dio poslova koji je do sada obavljao. </p>
<p>Tako primjerice optužena neće biti ni Andersenova pravnica Nancy Temple koja je naredila da se prepravi jedan dokument vezan uz Enron, na čemu su porotnici i utemeljili svoju odluku.</p>
<p>Optužnice protiv Enronovih direktora najvjerojatnije će se temeljiti na pojmu »neizvršavanja dužnosti« - u američkom pravnom sustavu menadžera je moguće osuditi za krivično djelo ako je primio plaću i druge naknade i bonuse i zatim zanemario svoje dužnosti i obaveze radi vlastite koristi i suprotno interesima kompanije.</p>
<p>Među optuženicima iz Enrona svakako će biti bivši direktor financija Andrew Fastow, a sigurne propuste s njegove strane već pokazuju dokumenti izneseni tijekom suđenja Andersenu. </p>
<p>Naime, on je odbio odobriti transakciju koja bi bila pogodovala Enronu, ali bi izravno umanjila njegov osobni novčani dobitak. Naime, Fastow je upravljao jednom od podružnica koje je Enron osnivao s vanjskim ulagačima i koristio ih, među ostalim, za prikrivanje dijela dugova koji tako nisu morali biti uvršteni u bilancu. Fastowu je upravljanje tim podružnicama donijelo zaradu od nekoliko desetaka milijuna dolara te je odbio prijedlog da se one udruže - time bi se smanjili njihovi ukupni dugovi odnosno odgodio rok otplate - jer bi se na taj način smanjili i njegovi bonusi koje je dobivao na temelju uspješnih podružnica.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Skoro poskupljenje struje i plina samo prvi korak prema europskim cijenama?</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva kažu da bi od 1, srpnja mogli odobriti do 15 više cijene struje te oko 12 posto više cijene plina / U naredne dvije-tri godine te bi cijene za kućanstva mogle porasti još 20 do 30 posto</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Hoće li skoro poskupljenje struje i plina biti samo prvo u nizu kako bi se narednih godina domaće cijene tih energenata za kućanstva izjednačile sa znatno višim (prosječno 30 do 40 posto) europskima? Nažalost, vjerojatno hoće.</p>
<p>Energetski stručnjaci upozoravaju kako se dosad pomoću nerealno niskih cijena tih, kao i većine ostalih energenata u Hrvatskoj dijelom vodila i socijalna politika. Takav pristup bio je među glavnim razlozima, iako ne jedini, zašto su Ina i HEP godinama poslovali s velikim gubicima. Posljedica je kroničnog nedostatka novca zaustavljanje većine potrebnih ulaganja, zbog čega su te kompanije skori početak privatizacije dočekale u ne baš najboljem stanju.</p>
<p>No, ova je Vlada i tu odlučila uvesti velike promjene. Prvi potez bio je početkom prošle godine uvođenje formule za tržišno određivanje cijena naftnih derivata. Dobrim dijelom zahvaljujući tome Ina je u samo jednoj godini financijske rezultate poslovanja poboljšala za čak 150 milijuna eura.</p>
<p>Sljedeći korak bit će, po svemu sudeći, uvođenje novih tarifnih sustava za struju i plin, koji će ujedno donijeti poprilično povećanje njihovih cijena. Prema najavama potpredsjednika Vlade Slavka Linića i ministra gospodarstva Hrvoja Vojkovića, to bi se moglo dogoditi najkasnije u srpnju.</p>
<p>Koliko će ti energenti poskupjeti, zasad se može samo nagađati. Naime, pošto Ina i Hrvatska elektroprivreda dostave prijedloge novih tarifnih sustava za plin i struju Ministarstvu gospodarstva, detaljno će ih proučiti stručnjaci tog Ministarstva i Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti. Ali konačnu odluku, na temelju njihovih prijedloga, donosi Vlada.</p>
<p>U Ministarstvu kažu da bi HEP-u mogli odobriti do 15 više cijene, te oko 12 posto više cijene plina od čega bi Ina dobila oko 10 posto, a Plinacro, državna tvrtka zadužena za gradnju i korištenje magistralne plinske mreže, preostala dva posto. No, HEP predlaže da se dosadašnje četverosatno popodnevno razdoblje u kojem se struja obračunavala po skupljoj tarifi sada produži gotovo na cijeli dan (od 6 do 22 sata) pa procjene pokazuju da će većini ljudi iznosi na računima na struju na kraju biti čak 30 do 40 posto veći. Ali taj postotak ovisi o tome koliko će tko voditi brigu kada uključuje najveća trošila struje. </p>
<p>Budući će već od tih poskupljenja mnoge zaboljeti glava, dodatnu zabrinutost potrošača izazvale su najave da je to vjerojatno samo prva etapa usklađivanja domaćih s europskim cijenama struje i plina, kao što je to napravljeno kod naftnih derivata. </p>
<p>Naime, već je započela liberalizacija hrvatskog energetskog tržišta. Njen je bitan dio da će dosadašnji, uskoro dijelom privatizirani energetski monopolisti, postupno na sve većem dijelu tržišta dobivati konkurenciju. A tržišne cijene energenata su, s jedne strane, preduvjet za privlačenje ulagača u Inu i HEP, a s druge strane preduvjet njihovog normalnog poslovanja u sve jačem konkurentskom okruženju. Jer uz europske troškove poslovanja teško je poslovati ako se konačni proizvod mora prodavati po domaćim, nerealnim cijenama.</p>
<p>Kolike su europske cijene struje vidljivo je iz grafikona izrađenog na temelju podataka dobivenih iz HEP-a. Dok je cijena za gospodarstvo otprilike u sredini europske ljestvice, pa čak viša nego u nekim znatno razvijenijim zemljama, kao što su Finska ili Irska, cijene za kućanstva su u tranzicijskim zemljama niže nego u Hrvatskoj, ali u razvijenim zemljama prosječno 40-50 posto više od naših. </p>
<p>Sličan je slučaj i sa cijenama plina. Prema podacima udruženja Petroleum development consultants, cijena plina za kućanstva je u Hrvatskoj slična kao u ostalim tranzicijskim zemljama, dok je u većini europskih razvijenijih zemalja prosječno viša oko 50 posto. Istodobno, hrvatski srednje veliki industrijski potrošači plin plaćaju skuplje od britanskih, irskih, španjolskih, a podjednako kao i takve tvrtke u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj i još nekim zemljama, dok ga znatno skuplje npr. plaćaju takvi potrošači u Njemačkoj, Portugalu i Švedskoj. </p>
<p>Zato ni ne čude Linićeve najave da će se kroz promjene cijena energenata nastojati dodatno rasteretiti gospodarstvo zbog poboljšanja njegove konkurentnosti. A ceh će, nažalost, morati platiti kućanstva. </p>
<p>Iako još nije poznato kojom će se dinamikom domaće cijene prilagođavati europskima, stručnjaci smatraju da bi, nakon najavljenog poskupljenja, u naredne dvije-tri godine mogle za kućanstva porasti još 20 do 30 posto. </p>
<p>No, temeljno je pitanje kako će kućanstva uz hrvatske zarade plaćati europske cijene energenata te ne bi li država trebala dio svoje porezne zarade na energentima prepustiti tvrtkama kako bi se poskupljenja barem ublažila? </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hotelijeri ponovo traže reprogram ili otpis dugova</p>
<p>DUBROVNIK, 17. lipnja</p>
<p> - Prema financijskim pokazateljima poslovanja za lanjsku godinu, što ih je ovih dana prezentirala Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Dubrovnik, u većini je hotelskih kuća na dubrovačko-neretvanskom području u odnosu na godinu ranije znatno poboljšano financijsko stanje, pa su tako poslovni prihodi rasli puno brže od fizičkog prometa. </p>
<p>Međutim, s obzirom na prevelika kreditna zaduženja zbog kojih mnogima i dalje prijete stečajevi, dubrovačkim hotelijerima i ugostiteljima nije ništa drugo preostalo nego od mjerodavnih, u prvom redu HFP-a i Vlade, ponovo zatražiti ispunjenje već poznatih zahtjeva - otpis kredita korištenih za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica te reprogramiranje dijela ostalih dugovanja. Bez trajnoga rješenja dugovanja stabilno poslovanje hotelskih kuća i dalje će biti upitno, a pogotovo potreban i poželjan razvoj. </p>
<p>Prema anketi Županijske komore o poslovanju hotelskih kuća u 2001., kojom je bilo obuhvaćeno 75 posto hotela, ukupni su prihodi u odnosu na 2000. veći 26 posto, ukupni rashodi 3 posto, dok su gubici tekućeg razdoblja manji 44 posto, a dobit veća čak sedam puta. Podaci za sve hotelske kuće govore da su ukupni rashodi 90 posto pokriveni ukupnim prihodima. Ali pojedinačno mnoge su kuće još daleko da svojim prihodima pokriju vlastite rashode. </p>
<p>Ukupna kreditna zaduženja, naime, iznose 1,1 milijardu kuna i 5 posto su manja nego 2000., a prosječna relativna zaduženost svih hotelskih kuća u odnosu na vrijednost njihova temeljnog kapitala je 94 posto, što je na razini 2000. godine. Ukupni gubici svih anketiranih hotelskih kuća iznose oko 526 milijuna kuna i 19 posto su manji nego prethodne godine. </p>
<p>Ali, naglasila je stručna suradnica Županijske komore Marica Pulitika, stanje ni izdaleka nije jednako u svim hotelskim kućama. U nekima ukupni gubici i kreditna zaduženja višestruko premašuju vrijednost temeljnog kapitala. Druga, pak, skupina hotela ostvaruje dobit iz tekućeg poslovanja, ali nedostatnu za pokriće gubitaka prenesenih iz prethodnih razdoblja. Postoji također i manji broj hotelskih kuća koje posluju s dobiti, nemaju prenesenih gubitaka iz ranijih razdoblja, a i kreditna su im zaduženja na razini njihova ukupnog poslovanja. </p>
<p>Prosječno, pak, gubitak po zaposlenom iz tekućeg poslovanja (anketirane kuće zapošljavale su 2340 djelatnika) iznosi 32.834 kune (44 posto je manji nego 2000.), dok ukupni gubici po zaposlenom iznose 224.794 kune (19 posto manje nego 2000.). </p>
<p>Zbog svega navedenog te drugih problema što se sporo ili nikako ne rješavaju, turizam Dubrovačko-neretvanske županije zaostaje za ostalim turističkim regijama i Hrvatskom u cjelini. Za usporedbu, lani je Zadarska županija prešla broj noćenja iz 1990., dok je Dubrovačko-neretvanska ostvarila tek 53 posto noćenja iz tog razdoblja. </p>
<p>Hotelijere i ugostitelje (i ne samo njih) posebno brine proces privatizacije hotelskih objekata, koji su najvećim dijelom u vlasništvu HFP-a. Privatizacija se ne odvija zadovoljavajućom dinamikom, a niti smjerom. </p>
<p>»Previše je tajnovitosti, a ponekad i nerazumljivih odluka vezanih za privatizaciju pojedinih hotelskih objekata. O tzv. radničkom dioničarstvu dosta se govori, ali je malo primjera njegove uspješne primjene (iznimka su Osmine iz Slanoga)«, zaključila je Pulitika podsjetivši i na još uvijek nedefiniranu sudbinu hotelskih objekata u vlasništvu MORH-a, iako se dosad više puta isticalo da će i taj problem biti riješen. </p>
<p>Spomenimo da su iste zaključke na ovotjednoj sjednici Strukovne grupe hotelijera i ugostitelja podržali i predstavnici ovdašnjih hotela - Lapada, Plata, Neptuna i drugih, a iz čijih se primjera iznesenih tijekom rasprave mogla osjetiti sva težina situacije. »Tražimo akciju, a ne pisma potpore«, njihova je poruka Gradu i Županiji, od kojih, kad je posrijedi daljnja privatizacija te otpis dugovanja i reprogram kredita, traže agresivniji nastup prema HFP-u i Vladi.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Cijena kakaa rekordna, a kave pada</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Zbog devetomjesečnog uzleta cijene kakaa ona je potkraj svibnja dostigla najvišu razinu u zadnjih 15 godina. Tako je tona kakaa na londonskom terminskom tržištu LIFFE dosezala i do 1318 funti. Iako je u prvoj polovici lipnja cijena pala za otprilike četiri posto, to se vjerojatno može smatrati samo kratkim predahom. </p>
<p>Egzotične robe poput kakaa, kave ili narančinog soka koje kotiraju na terminskim burzama rijetko su dulje vremena pod utjecajem isključivo špekulativnog nadmetanja i njihove su vrijednosti prije svega određene fundamentalnom podlogom odnosa ponude i potražnje. Tako je i vrijednost kakaa rasla zbog očekivanog svjetskog manjka tijekom ove sezone, već drugu godinu za redom, pa su kupci počeli gomilati zalihe, a za njima su se poveli i špekulanti.</p>
<p>Tako je od studenog do danas cijena kakaa skočila čak 70 posto. U tridesetak godina cijena kakaa u Londonu - uz ono u New Yorku najveće svjetsko tržište za ovu sirovinu - premašila je 3000 funti za tonu daleke 1977. godine. Sedam godina kasnije dotakla je drugu najvišu razinu, ali ona je bila tek 2062 funte po toni. Nekoliko je godina cijena kakaa bila prilično niska, ponajprije zbog azijske krize koja je uništila potražnju, te je 1999. pala na samo 509 funti po toni. </p>
<p>Zbog tako niskih cijena mnogi su poljoprivrednici u Obali Bjelokosti i Indoneziji, dvama najvećim svjetskim proizvođačima kakaa, odustali od proizvodnje, a na mnogim su plantažama u tim područjima neobnavljana drva kakaa ostarjela te je prinos znatno pao. Konačno, lani je na svjetskom tržištu uzmanjkalo 250.000 tona kakaa, a toliki se manjak predviđa i za ovu godinu. </p>
<p>Istodobno potražnja za kakaom godišnje raste dva do tri posto. Hoće li zbog rasta cijene kakaa poskupjeti čokolada, čija je cijena godinama prilično stabilna? </p>
<p>U međuvremenu cijena kave pada. Najveći svjetski proizvođač i izvoznik kave Brazil, čiji je udjel u ukupnoj svjetskoj ponudi čak 37 posto, u ovoj bi sezoni mogao proizvesti 40 posto više kave nego lani, oko 47 milijuna 60-kilogramskih vreća, što je zadnji put zabilježeno 1959. godine. To odgovara dvogodišnjoj potrošnji najvećeg potrošača kave - SAD-a. </p>
<p>Ovogodišnja svjetska proizvodnja kave bit će viša nego ikada - iznosit će 122,1 milijun 60-kilogramskih vreća. Drugo mjesto iza Brazila u proizvodnji kave dijele Kolumbija i Vijetnam s tržišnim udjelom po osam posto. </p>
<p>Cijena arabice na newyorškom tržištu CSCE u petak je bila 0,4645 dolara po libri, izgubivši proteklog tjedna više od pet posto. Zanimljivo, zbog slabe ponude, cijena robuste (manje kvalitetne vrste kave, koja uglavnom služi za instant mješavine) na londonskom je tržištu LIFFE 40 posto veća nego početkom godine i kreće se oko 506 dolara po toni. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Europski indeksi ostvarili izraženi porast</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Nakon znatnih gubitaka zabilježenih u petak - i vrlo loših kretanja čitavoga prošloga tjedna - europski su blue chip indeksi u ponedjeljak redom ostvarili značajan rast. Telekomunikacijske i tehnološke kompanije, koje su prošloga tjedna i zabilježile najveći pad, ovoga su puta bile među najvećim dobitnicima, no pozitivan je trend zabilježen i u većini drugih sektora - rast su ostvarile banke, automobilske i naftne kompanije.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100, koji je u petak izgubio gotovo 5 posto, porastao 1,69 posto na 4709,6 bodova, no frankfurtski je DAX skočio 2,74 posto na 4421,84 boda. Pariški CAC 40 je porastao 3,37 posto na 3972,56 bodova, a milanski MIB 30 je na 28.318 bodova bio 2,6 posto viši. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 također su ostvarili izraženi rast - 2,42 odnosno 3,41 posto.</p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja burzi očekivao blagi rast vrijednosti indeksa. U petak su se newyorški indeksi započeli oporavljati od pada zabilježenog tijekom dana, ali su blue chip indeksi još uvijek ostali na negativnom teritoriju. Tako je Dow Jones Industrial na 9474,21 bod bio 0,3 posto niži nego u četvrtak, slično kao i S 500 koji je pao 0,23 posto na 1007,27 bodova. Tehnološki Nasdaq Composite je, pak, porastao 0,53 posto na 1504,74 boda.</p>
<p>Na azijskim su burzama zabilježena različita kretanja, a u Tokyju trend je bio negativan. Tako je Nikkei 225 pao čak 2,35 posto na 10.644,11 bodova.</p>
<p>Jedan od najvećih dobitnika u ponedjeljak je bila španjolska naftna kompanija Repsol čije su dionice skočile 11 posto nakon što je Argentina objavila da će ukinuti porez na izvoz nafte, uveden zbog financijske krize, pod uvjetom da se osigura stabilnost cijena nafte i naftnih derivata. Drugdje u sektoru, Total Fina Elf je dobila 2,4, a Royal Dutch 2,7 posto. Međutim, BP je izgubio čak 3,13 posto, onemogućivši time značajniji rast FTSE 100.</p>
<p>U tehnološkom je sektoru predvodila Nokia, čije su dionice porasle 5,1 posto. Ericsson je dobio 2,8 posto, a Alcatel 3,6 posto. Philips je ostvario rast od 4,5 posto.</p>
<p>Među telekomima, podružnica za mobilnu telefoniju BT Group, mmO2 je dobila 6 posto, dok je Vodafone porastao 4,7 posto. Deutsche Telekom je dobio 5,1, a France Telecom 4,2 posto. U automobilsnkom sektoru, BMW je porastao 5, a DaimlerChrysler 3,7 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>Izjave o prijevremenim izborima »neozbiljne i irelevantne« </p>
<p>Budiša: Kontić je iznio stavove usuglašene sa mnom / Pusić: S Budišom sam bila u petak, ali ni u tragovima nije najavio ono o čemu govori Kontić / Kramarić: To su nerazriješeni unutarstranački odnosi u koje ne treba uvlačiti javnost / Lalić: Imputiranje neformalne koalicije s HDZ-om je uvreda, no nećemo dopustiti da koalicija puca na sitnicama / Arlović: SDP ne želi koaliciju u kojoj će neke stranke jednom glasati za prijedlog Vlade, a drugi put biti s opozicijom</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Koalicijski čelnici ocijenili su »irelevantnima«, »neliberalnima« i »neozbiljnima« izjave Joška Kontića, potpredsjednika i glasnogovornika HSLS-a, kao i predsjednika Kluba zastupnika SDP-a Mate Arlovića o eventualnim prijevremenim izborima ako partneri ne postignu dogovor. Najnovije nesuglasice u vladajućoj petorci izbile su prošli tjedan. Nakon što su u Saboru odbijene Vladine izmjene Zakona o otocima, predsjednik Kluba SDP-a Mato Arlović optužio je HSLS, HSS i HNS za »tiho« koaliranje s oporbenim HDZ-om, spominjući i mogućnost prijevremenih izbora. </p>
<p>Sudeći prema izjavi zamjenika premijera Vlade i predsjednika HSLS-a Dražena Budiše, Joško Kontić imao je stranačku podršku kad je u nedjelju na stranačkom skupu u Otočcu oštro kritizirao koaliciju. »U povodu najnovijih Arlovićevih izjava, potpredsjednik i glasnogovornik HSLS-a Joško Kontić iznio je stavove HSLS-a koji su usuglašeni s predsjednikom stranke«, izjavio je Budiša za Vjesnik. </p>
<p>Predsjednica HNS-a Vesna Pusić ocijenila je najavu prijevremenih izbora posve irelevantnom.</p>
<p> »Kad predsjednici stranaka nešto kažu o tome, onda će to biti relevantno. S HSLS-ovim sam predsjednikom bila u petak, ali ni u tragovima nije navijestio ono o čemu govori Kontić«, rekla je. Arlovićeve i Kontićeve izjave ne respektira jer, kako objašnjava, na toj se razini ne razgovara o prijevremenim izborima. »Ako se o tome razgovara, onda to čine vodstva stranaka, a svaka stranka pojedinačno prethodno bi se izjasnila ostaje li ili ne ostaje u koaliciji«, smatra Vesna Pusić, otklonivši u potpunosti mogućnost prijevremenih izbora. Medijske najave pojedinih predstavnika stranaka koalicije o tome, u ovom slučaju SDP-a i HSLS-a, smatra »neozbiljnima i smiješnima« uz opasku da trebaju rješavati svoje unutarstranačke probleme prije nego li daju takve medijima. </p>
<p>S njom se slaže predsjednik LS-a Zlatko Kramarić: »Stranka koja ima zamjenika premijera, šest ministara i dvadeset zastupnika može povući određene poteze, a ne na ovakav način - ultima tumima - uvlačiti sve ostale članova koalicije u svoje probleme«.</p>
<p>Kramarić je mišljenja da je, kad se govori o kritici iz HSLS-a, riječ o nerazriješenim unutarstranačkim odnosima u koje ne treba uvlačiti javnost. Takve izjave nisu u duhu liberalizma. </p>
<p>Ljubica Lalić, potpredsjednica HSS-a, naglašava da ta stranka nije ni u kakvoj koaliciji s HDZ-om, te da je do najnovije krize u vladajućoj koaliciji došlo zbog nesmotrenih izjava Mate Arlovića i ultimativnog nastupa Joška Kontića.</p>
<p>Na Arlovićevu je loptu, tvrdi ona, preoštro i ultimativno reagirao Kontić pothranivši, sukladno Cezarevoj paroli o kruhu i igrama, nervozu i među saborskim zastupnicima i među građanima. »U najmanju je ruku čudno da takve izjave dolaze iz stranke koja je prije dva mjeseca promijenila dva ministra i čiji je predsjednik postao vicepremijer«, rekla je Ljubica Lalić, upozorivši da izvanredni izbori u ovom trenutku nikome ne trebaju. </p>
<p>»Imputiranje neformalne koalicije s HDZ-om jest uvreda, no ne želimo se ponašati kao uvrijeđene dame i dozvoliti da koalicija puca na sitnicama od dva i pol ili tri milijuna kuna dok bitne stvari ostaju neriješene«, ustvrdila je HSS-ova zastupnica.</p>
<p>Arlović je u ponedjeljak u Saboru ponovio da su zastupnici HSS-a i HSLS-a, glasajući protiv mostarine za Krčki most, odstupili od koalicijskog dogovora što se može tumačiti kao tiho koaliranje s HDZ-om. »SDP se jedini držao koalicijskog dogovora i glasao za prijedlog koji je Vlada donijela jednoglasno«, kaže Arlović. Opovrgnuo je i tvrdnju predsjednika Kluba zastupnika HSS-a Luke Trconića da nije bilo čvrstog dogovora o tom pitanju. Arlović je ukazao i na činjenicu da je HSLS u Saboru glasao protiv prijedloga Vlade donesenog kad je njome predsjedao Dražen Budiša. </p>
<p>Priznavši da dvadesetak milijuna kuna za sporne mostarine ne mogu ugroziti državne financije, Arlović i drugi čelnici SDP-a ukazuju na opasnost koja se nadvija nad proračun ako se ponove takva glasovanja u Saboru. Naime, na dnevnom se redu očekuju prijedlozi udruga proisteklih iz domovinskog rata, koji bi mogli znatnije ugroziti ravnotežu proračuna.</p>
<p> SDP više ne želi pokrivati takvo ponašanje i traži da oni koji glasaju za nova proračunska opterećenja ili smanjenje prihoda predlože i rebalans proračuna, tvrdi Arlović. Prema njegovim riječima, SDP ne želi koaliciju u kojoj će neke stranke jednom podržati prijedlog Vlade, a drugi put biti s oporbom, ovisno o procjeni utjecaja neke odluke na njihovo biračko tijelo. Ako se ponove takva glasovanja, SDP je spreman prijeći i u opoziciju, tvrde čelnici te stranke s kojima smo razgovarali u ponedjeljak.</p>
<p>Sanja Kapetanić, Miroslava Rožanković i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Sudac Lozina na strani okrivljenih</p>
<p>Već u slanju poziva za svjedočenje predsjednik Sudskoga vijeća odstupio je od pravila pa je pozive za svjedočenja uputio običnom poštom / Time su izigrana obećanja da će svjedoci na suđenju osmorici optuženih za ratne zločine biti pod posebnom državnom zaštitom</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Da nešto ne štima na suđenju osmorici optuženih za ratne zločine počinjene sredinom 1992. godine u zatvoru u sklopu Ratne luke Lora, bilo je jasno već u trenutku slanja poziva mogućim svjedocima. </p>
<p>Prije podizanja optužnice s tim je ljudima dogovorena njihova osobna zaštita prije, tijekom i nakon svjedočenja. Razlozi su vrlo jednostavni: te su osobe bile pod neposrednim pritiskom rodbine, prijatelja i političkih istomišljenika. </p>
<p>Prijetnje su upućivane i na adresu Državnog odvjetništva koje se tek spremalo podnijeti optužnice, a nije manjkalo ni pritisaka na sud.</p>
<p>U skladu s tim, sudac, predsjednik Vijeća petorice Županijskog suda u Splitu, pozive je morao uputiti posebnim kanalima, zaštićenim od radoznalosti neovlaštenih. Sudac Slavko Lozina, međutim, kojemu je dodijeljen slučaj Lora, uputio je pozive svjedocima običnom poštom. A kad znaju poštari, znaju i oni koji ne bi trebali. </p>
<p>Nakon prvih nekoliko dana suđenja postalo je jasno da sudac Slavko Lozina nije slučajno »pogriješio« u toj procesnoj radnji. </p>
<p>»Slučajevi« su se počeli događati u trenutku podnošenja optužnice. Prva dva-tri dana sud je bio zatrpan prigovorima na račun dokumenta na temelju kojeg je osmorici bivših pripadnika Hrvatske vojske stavljen na teret ratni zločin počinjen nad pritvorenicima u Ratnoj luci Lora. </p>
<p>Onog trenutka kad se doznalo da je sudac Slavko Lozina imenovan predsjednikom Vijeća, svi su prigovori na optužnicu povučeni. Nestale su i svijeće podrške paljene danima ispred zgrade Županijskog suda. Prestale su, također, pismene i telefonske prijetnje državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, predsjedniku Županijskog suda u Splitu Igoru Benzonu i drugim akterima budućeg suđenja. Zašto se to dogodilo?</p>
<p>Ima li i to nekakve veze s činjenicom da je sudac Slavko Lozina, došavši prije tri-četiri godine u Županijski sud u Splitu odmah stekao negativnu reputaciju među kolegama sucima? </p>
<p>Bilo je, naime, vrlo neobično da se sudac, predsjednik Vijeća, ispričava optuženima zbog toga što im izriče kaznu. »Ne bih ja, ali su me članovi Sudskoga vijeće preglasali«, bilo je uobičajeno obraćanje optuženima. </p>
<p>Šok kad se to dogodilo prvi put jednak je onom koji je za suđenja osmorici isti sudac izazvao čestitkom nogometašima zbog pobjede nad Italijom. Kakve to veze ima s pravilima glavne rasprave, teško se može objasniti. Ima, međutim, još čuda vezanih uz suđenje za navodne ratne zločine u Lori. </p>
<p>Tadašnji županijski državni odvjetnik Mladen Bajić bio je na izvidu za teško ranjavanje jednog od zatvorenika u Lori. Nakon izvida, ranjen zatvorenik, na liječenju u gradskoj bolnici, svojim je fizičkim stanjem pokazao da su meci ispaljeni na njega samo dio ozljeda. </p>
<p>Pokazalo se, naime, da je zatvorenik, koji je navodno pokušao pobjeći iz Lore, u bolnicu stigao zbog teških fizičkih ozljeda nastalih udarcima, nagnječenjima i drugim oblicima nanošenja teških tjelesnih ozljeda. Jesu li meci zapravo bili pokriće za torturu koju je u zatvoru preživio? </p>
<p>Prema službenim bilješkama, isti se dan dogodio još jedan »bijeg« - bjegunac nije imao sreću preživjeti, ali službena dojava o tom činu nikad nije došla ni policiji ni Državnom odvjetništvu.</p>
<p>Sve se to tek treba ustanoviti na glavnoj raspravi koju vodi sudac Slavko Lozina. Malo je vjerojatno, s obzirom na dosad provedeno, da će se doći do činjeničnih odgovora. Zašto?</p>
<p>Pokazalo se da sudac Lozina isključivo surađuje s obranom. U golemu spisu, kad god mu uzmanjka neki dokument, obraća se isključivo braniteljima optuženih ne bi li mu ga pronašli. Shodno tome, branitelji mogu za vrijeme glavne rasprave činiti što ih je volja, pa čak i za vrijeme svjedočenja u svoje klupe primiti i svjedoka. </p>
<p>Zašto se suđenje uopće održava na Županijskom sudu u Splitu? Nije li bilo logično da se suđenje dodijeli nekom drugom sudu istoga ranga u Hrvatskoj? To ne bi bio presedan, jer je slično učinjeno i u slučaju tzv. gospićke skupine. </p>
<p>To više što se dobro znalo da se od prvoga dana istrage, a nekmoli podignute optuženice protiv osmorice, u Splitu formirala fronta za pritisak i na sud i na druga državna tijela. Namjera im je bila izravno diktirati, prijetnjama i ucjenama, tijek postupka. </p>
<p>Onoga trenutka kad je bilo jasno da će predmet slučaja Lora dobiti sudac Slavko Lozina - svi su pritisci prestali. Slučajno, ili je to u izravnoj vezi s imenovanjem suca? Pravosudni krugovi u Splitu tvrde da je od suca Lozine taj predmet daleko kvalificiraniji rješavati predsjednik Županijskog suda, spomenuti Igor Benzon. Krivičar s nesumnjivim sudačkim autoritetom je i Benzonov zamjenik Josip Ćule. Zašto oni nisu preuzeli taj slučaj i vodili glavnu raspravu?</p>
<p>Sad je kasno za promjenu suda. Međutim, neke ovlasti i predsjednika Županijskog suda i Državnog odvjetništva i dalje su ostale. Problem je u tome što se tim ovlastima oni ne služe. Cirkus u koji je Slavko Lozina pretvorio suđenje s optužnicom za ratni zločin nedopustiva je pljuska hrvatskim sudovima. </p>
<p>To više što potpredsjednik Vlade Goran Granić nakon prvog tjedna suđenja mora šutjeti kao riba pred haaškim sucima, tužiteljima u namjeri da hrvatski sudovi preuzmu sporove umjesto međunarodnog sudišta. Splitski slučaj nije dokaz da se hrvatski sudovi mogu upustiti u taj posao. I to ne zbog postupaka suca Lozine. Nego zbog toga što predsjednik njegova suda dopušta sucu da tako krši sudačku etiku i postupovna pravila na glavnoj raspravi. </p>
<p>I što državni odvjetnik koji zastupa optužnicu pred sudom dopušta da, kao stranka u sporu, bude u zapećku. Te dvije pozicije predstavnici hrvatske Vlade ne mogu nikomu razložno objasniti. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>U Oreškovićevu stanu nađeno osobno i lovačko oružje</p>
<p>RIJEKA, 17. lipnja</p>
<p> - U nastavku suđenja »gospićkoj skupini« na Županijskom sudu u Rijeci u ponedjeljak, sutkinja Ika Šarić čitala je nalog istražnog suca za pretragu zagrebačkog stana prvooptuženog Tihomira Oreškovića u rujnu 2000. Povod za pretragu bilo je ubojstvo Milana Levara, ali i kaznena djela za koja se sada tereti Oreškovića. U zapisniku se navodi da je u stanu pronađeno i oduzeto mnogo osobnog i lovačkog oružja, te poslovna i osobna Oreškovićeva korespondencija. Sutkinja je čitala i dio dokumenata koje su potpisali Orešković, Mirko Norac i Ante Karić. Nađen je i blok s bilješkama sa sastanaka gospićkog kriznog štaba te zapis sa sastanka na kojem je predsjednik Kriznog štaba Karić naredio: »Medak treba spaliti zauvijek«. Orešković je prokomentirao kako ne vjeruje da su svi ti dokumenti pronađeni u njegovom stanu. U ponedjeljak je saslušana samo svjedokinja Danica Stojanović, čiji je muž Nikola Stojanović odveden 17. listopada 1991. Od tada se ništa ne zna o njemu. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Povratak izbjeglica je spor zbog nedostatka političke volje </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja </p>
<p> - Međunarodna konferencija pod nazivom »Socijalna i ekonomska reintegracija povratnika« otvorena je u ponedjeljak u Zagrebu. </p>
<p> Predsjedatelj Europskog pokreta Hrvatske Vlatko Silobrčić istaknuo je da taj problem ne može biti riješen normalnom brzinom i samo uz napore političkog vodstva zemlje, nego u to treba biti uključeno civilno društvo. </p>
<p>Prema podacima Visokog povjerenstva za izbjeglice (UNHCR), na prostoru bivše Jugoslavije još ima 1,2 milijuna izbjeglica, odnosno pet do šest posto stanovništva bivše Jugoslavije, rekao je predsjednik Europskog doma Zagreb Ljubomir Čučić. »Treba upamtiti da ni jedna zemlja koja nije riješila problem izbjeglica, nije međunarodno napredovala, a to znači da nije ostvarila ni ljudska prava kao što su to prava na slobodu kretanja, na stanovanje i na vlasništvo«, naglasio je Čučić.</p>
<p> I on i novi predsjedatelj Upravljačke skupine za povratak izbjeglica Pakta o stabilnosti Sřren Jessen-Petersen, pokušavajući objasniti zašto je taj proces spor, naveli su kao razloge administrativne i pravne prepreke koje su »zapravo eufemizmi za nedostatak političke volje«.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>I s dodatkom od 100 kuna i šest posto, 494.188 mirovina niže od 1500 kuna!</p>
<p>Oko 190 tisuća umirovljenika dobiva mirovinu manju od 1000 kuna / Polovici hrvatskih umirovljenika mirovina dovoljna tek za režije i osnovne životne potrebe </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Od tridesetak građana koliko ih je dosad odgovorilo na anketu na internetskoj stranici Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko.hr), samo sedmero tvrdi da od mirovine, nakon što podmire sve životne potrebe, mogu nešto i uštedjeti.</p>
<p> Anketa sasvim sigurno ne odražava stvarno mišljenje umirovljenika, niti se može koristiti kao službeni izvor informacija jer je vjerojatno malo umirovljenika koji se služe Internetom. No u Mirovinskom zavodu pretpostavljaju da su barem u jednom dijelu odgovore dali ispitanici koji u svojoj obitelji imaju umirovljenika i znaju njegovo materijalno stanje, i koji su, tražeći informacije upravo za umirovljene članove svoje obitelji, posjetili tu internetsku stranicu.</p>
<p> Četvero ispitanika u anketi ocijenilo je da mirovinom može podmiriti životne potrebe, ali nema za štednju, dok je još četvero njih odgovorilo kako s mirovinom može podmiriti jedino osnovne životne potrebe. Među onima koji tvrde da im mirovina nije dovoljna, troje je ispitanika koji uz mirovinu primaju socijalnu pomoć. Njih šestero izjavljuje, pak, da im mirovina nije dovoljna ni za temeljne životne potrebe, dok još šestero tvrdi kako s mirovinom ne mogu platiti niti mjesečne račune.</p>
<p> Pokušali smo te odgovore smjestiti u kontekst brojki. Na evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u svibnju je bilo 1,038.088 umirovljenika. Prosječna mirovina (za travanj isplaćena u svibnju) bez dodatka od 100 kuna i šest posto bila je 1506,64 kune, odnosno oko 41,6 posto prosječne plaće u državi. Ako se u računicu uključi i dodatak od 100 kuna i šest posto (podsjetimo, taj se dodatak isplaćuje onima koji su umirovljeni do lipnja 1998. godine), prosječna mirovina u svibnju iznosila je 1638,82 kune. Riječ je o 42,25 posto prosječne plaće.</p>
<p> Gledano po visini mirovine, u prosjeku najviše dobiva 538.196 starosnih umirovljenika, čija prosječna mirovina s dodatkom iznosi 1845,63 kune. Oko 234.000 invalidskih umirovljenika u svibnju je u prosjeku primalo 1430,61 kunu (uključivo s dodatkom), dok je prosječna mirovina 215.828 obiteljskih umirovljenika iznosila 1408,45 kuna (također s dodatkom).</p>
<p> No, u kontekstu odgovora iz internetske ankete HZMO-a važno je naglasiti da je čak 494.188 umirovljenika - dakle gotovo polovica od ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj - u svibnju bilo u kategoriji onih s mirovinom (u koju je uključen i dodatak) nižom od 1500 kuna. Prema podacima Mirovinskog zavoda, od toga je čak 192.908 umirovljenika s mirovinom koja je zajedno s dodatkom bila manja od 1000 kuna!</p>
<p> Matica umirovljenika Hrvatske nedavno je izradila potrošačku košaricu domaćinstva s dvoje umirovljenika procijenivši njihove troškove na približno 2000 kuna. S obzirom na to, polovicu umirovljenika moglo bi se svrstati među one koji bi odgovorili da im je mirovina dostatna tek za podmirenje režija i osnovnih životnih potreba.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>U Hrvatskoj tristo milijuna eura u tri godine za povratak izbjeglica </p>
<p>Petersen: U Hrvatskoj danas postoji politička volja da se riješi problem povratka izbjeglica / Već u jesen kreću novi pregovori sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za razvoj da bi se osigurali krediti za stambeno zbrinjavanje izbjeglica</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Jasno mi je kako danas u Hrvatskoj postoji nužna politička volja da se riješi problem povratka izbjeglica«, rekao je u ponedjeljak, nakon sastanka s ministrom Radimirom Čačićem, Soren Jessen-Petersen, predsjedavajući Upravnog odbora Pakta o stabilnosti za izbjeglička pitanja.</p>
<p>Petersen je naglasio da u cijeloj regiji postoji još oko milijun izbjeglica, a njihov bi se problem u najvećoj mjeri, naglasio je, trebao riješiti unutar sljedeće tri godine. Petersen je stoga pozdravio čvrste rokove koje je u vezi s povratkom izbjeglica postavila hrvatska vlada, naglasivši, međutim, da je u suradnji s lokalnom samoupravom potrebno pokrenuti cijeli niz aktivnosti u obnovi, zapošljavanju, stambenom zbrinjavanju, obrazovanju i zdravstvu. Petersen je dodao da već u jesen kreću novi pregovori sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za razvoj da bi se osigurali krediti za stambeno zbrinjavanje izbjeglica.</p>
<p>Prema Čačićevim riječima, od prošlog sastanka sa Petersenom, u rujnu 2000., hrvatska je vlada, prije svega unutar Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, pokrenula čvrste korake za stambeno zbrinjavanje izbjeglica.</p>
<p>»Programi koji se tiču povratka izbjeglica u Hrvatskoj u sljedeće tri godine 'teški' su ukupno 300 milijuna eura«, rekao je ministar. </p>
<p>Riječ je, naime, o 1,5 milijardi kuna vrijednom trogodišnjem programu povratka za oko 15.000 obitelji (od 2002. do 2004. godine) koji podrazumijeva obnovu najmanje 3,5 tisuće objekata na godinu. Također je, ističe Čačić, ove godine pokrenut 600 milijuna kuna vrijedan program povratka oko osam tisuća objekata njihovim vlasnicima, ali i alternativni smještaj za isti broj obitelji koji su se dosad nalazili u njima.</p>
<p>Čačić je pozdravio Petersenove najave o mogućim garancijama za financijsku podršku razvojnih banaka za obnovu putem Pakta o stabilnosti.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Odbijen prijedlog HDZ-a o povjerenstvu za ispitivanje navoda Ortynskog </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Šest članova Odbora za pravosuđe u ponedjeljak je odbilo inicijativu Kluba zastupnika HDZ-a o osnivanju povjerenstva koje bi utvrdilo istinitost navoda Radovana Ortynskog izrečenih pred Hrvatskim saborom početkom svibnja. </p>
<p>Povjerenstvo bi trebalo utvrditi jesu li tijela državne vlasti u nekoj vezi s organiziranim kriminalom, kako je to pred Saborom i njegovim radnim tijelima tvrdio bivši glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski. S obzirom da je Odbor odbio inicijativu 26 zastupnika HDZ-a, konačnu odluku donijet će Sabor. </p>
<p>Klub zastupnika HDZ-a na sjednici je zastupao Ivan Jarnjak. On je posebno naglasio da je Ortynski te ocjene o povezanosti podzemlja i vlasti iznio u okviru svojega posla podnoseći izvješće o radu Državnog odvjetništva za prošlu godinu. Prema tome, naglasio je Jarnjak, za zastupnike HDZ-a logično je da se jedan navod tako visoko pozicioniranog pravosudnog dužnosnika provjeri u okviru posebnog saborskog povjerenstva. </p>
<p>Sasvim suprotne ocjene iznio je Marin Jurjević (SDP). »Ako Sabor treba saznati istinu, onda mu ne treba povjerenstva već slobodan rad nadležnih tijela. Po zakonu, pak, ako Sabor osnuje istražno povjerenstvo nadležna tijela moraju zaustaviti svoj rad do dovršenja njegova rada«, kazao je Jurjević.</p>
<p>Podršku je dobio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. U prvo čitanje pušten je zakonski prijedlog o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Na redu Splitsko-dalmatinska županija i rušenje Hrvatskog bloka? </p>
<p>HDZ-ovu zastupniku i tajniku Županijskog odbora splitsko-dalmatinskog HDZ-a Ivici Tafri navodno ponuđena bolja pozicija u stranci pomogne li Sanaderu/ Dr. Mihovil Biočić, predsjednik splitsko-dalmatinske Skupštine, i vijećnik Ante Zoričić navodno su odbili sličnu ponudu/ Pašalićeva struja pogođena ponašanjem dubrovačke gradonačelnice i saborske zastupnice Dubravke Šuice</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Nakon micanja Ivića Pašalića s mjesta ravnatelja Zaklade državnog zavjeta, koja će se ubuduće zvati Zaklada dr. Franjo Tuđman te postavljanjem novih visokih stranačkih dužnosnika na redu je, doznaje Vjesnik, novi potez predsjednika dr. Ive Sanadera i njegove ekipe.</p>
<p>Na redu je Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je na vlasti koalicija Hrvatskog bloka (HDZ, HČSP, HKDU, HIP, SHP, HDP i HDRS), predvođena županom, dr. Branimirom Lukšićem, članom Pašalićeva tima.</p>
<p>Ideju osnivanja zajedničkog Hrvatskog bloka, kao što je ovaj u Splitu, kao protutežu vladajućoj koaliciji, u gotovo svim je javnim nastupima zagovarao upravo Pašalić. </p>
<p>No Sanader je odmah tu ideju odbacio, tvrdeći kako HDZ na predstojeće izbore treba izaći samostalno, a poslije eventualno ići u odgovarajuće koalicije.</p>
<p>Tako je, navodno, Ivici Tafri, HDZ-ovu saborskom zastupniku i tajniku Županijskog odbora splitsko-dalmatinskog HDZ-a ponuđena bolja pozicija u stranci, ali i svojevrsna »zaštita«, jer se Tafru smatra Pašalićevim čovjekom, pomogne li u rušenju Hrvatskog bloka. </p>
<p>Slične su ponude, navodno, dobili još i dr. Mihovil Biočić, predsjednik splitsko-dalmatinske Skupštine, te vijećnik u Skupštini Ante Zoričić, donedavni predsjednik Nacionalnog odbora Mladeži HDZ-a, koju je Sanader u subotu raspustio. No Biočić i Zoričić su ponudu odbili.</p>
<p>A što se tiče raspuštene Mladeži HDZ-a, Sanader je u priopćenju objasnio kako je »Središnji odbor stranke donio odluku da se zbog različitih i višestrukih nepravilnosti ponovi Konvencija Mladeži HDZ-a, tako da se prethodno obave izbori u općinskim, gradskim i županijskim odborima Mladeži HDZ-a, a ovlašteno je Predsjedništvo HDZ-a koje će imenovati povjerenstvo za provedbu te odluke«.</p>
<p>No Sanadera je na raspuštanje Mladeži HDZ-a nagnalo to da je Mladež za cijelo vrijeme sukoba između njega i Pašalića zdušno podržavala upravo Pašalića! </p>
<p>Doznajemo da će »sanaderovci« za predsjednika tog Povjerenstva za provedbu novih izbora za Mladež imenovati najvjerojatnije Ivana Drmića, ali se očekuje također da članovi Mladeži neće prihvatiti taj Sanaderov prijedlog. </p>
<p>U Pašalićevoj su struji posebno pogođeni ponašanjem dubrovačke gradonačelnice i saborske zastupnice Dubravke Šuice, za koju se smatralo da pripada Pašalićevoj opciji. </p>
<p>Ona je, naime, navodno već ranije Pašaliću obećala da neće glasovati za njegovu smjenu, ali je ipak napustila prostoriju u trenutku dok se glasalo o Pašalićevu razrješenju, što je protumačeno kao potpora Sanaderu, a podržala je i ostale Sanaderove prijedloge. </p>
<p>Uostalom, odmah nakon toga na konferenciji za novinare Sanader je s neskrivenim ponosom predstavio upravo Šuicu kao jednu od novih HDZ-ovih ljudi, s kojima stranka kreće u budućnost. </p>
<p>No hoće li zbog takva Šuičina stava biti u pitanje dovedeno i veliko prijateljstvo s Ljerkom Mintas-Hodak, koja je bila i ostala uz Ivića Pašalića?</p>
<p>Dok u Pašalićevu timu sve »kuha« od nervoze, u Sanaderovu je mirno. Samo kratko poručuju kako se u stranci »ništa dramatično ne događa, nego se ona jednostavno profilira, a da bi se mogla profilirati, u njoj treba neutralizirati one koji su je kompromitirali tolike godine«!</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Hebrang: Pašalić je rekao da surađujemo s Mesićem, Račanom i Manolićem</p>
<p>Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a održanoj u subotu, koju mnogi smatraju prekretnicom u daljnjem radu te stranke i na kojoj je Ivić Pašalić razriješen s mjesta ravnatelja Zaklade državnog zavjeta, jedan od najoštrijih govornika bio je potpredsjednik HDZ-a dr. Andrija Hebrang.</p>
<p>On je poručio Iviću Pašaliću da je »najveće zlo HDZ-a i da ga treba odstraniti ne samo iz Zaklade, nego i iz stranke«! No, zašto je baš Hebrang, koji je sve donedavno pozivao na dijalog sve suprotstavljene struje u stranci, upozoravajući na potrebu zajedništva i dogovora između Sanadera i Pašalića, nastupio tako žestoko?</p>
<p>»Moj je govor bio tako oštar zbog Pašalićeva nastupa na sjednici i rečenice koju je izgovorio, a koja će sigurno ući u povijest stranke. On je, naime, za govornicom optužio stranačko vodstvo da surađuje s Mesićem, Račanom i Manolićem!«, kazao je dr. Hebrang.</p>
<p>Pogođen tim optužbama, kako priznaje, odmah je zatražio riječ i odvratio Pašaliću da je tom njegovom izjavom »HDZ dosegao dno, jer je to prvi put da laži i klevete ne dolaze izvan, nego iz same stranke, i to od njezinih članova«, objašnjava Hebrang.</p>
<p>Pašalić je, kaže Hebrang, izrekavši te riječi zapravo »optužio sadašnje vodstvo stranke za političku veleizdaju!«.</p>
<p>»Žao mi je zbog tona koji sam morao upotrijebiti, ali njegova je optužba bila preteška i ne kajem se zbog toga što sam rekao!«, zaključio je Hebrang. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>»Naša bi djeca u mješovitim razredima bila zakinuta«</p>
<p>ČAKOVEC, 17. lipnja</p>
<p> - Više od 400 roditelja učenika koji polaze osnovnu školu (OŠ) u Kuršancu potpisalo je peticiju kojom prosvjeduju zbog tužbe koju su zastupnici romske djece podignuli protiv te škole zbog navodne obrazovne segregacije. </p>
<p>»S obzirom da romski učenici imaju slabije sposobnosti napredovanja zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika, neredovitog pohađanja nastave, odgojne zapuštenosti, nerazvijenih higijenskih navika i nebrige njihovih roditelja, smatramo da bi naša djeca u mješovitim razredima bila obrazovno zakinuta«, pišu potpisnici. »Kada roditelji romske djece prihvate i budu ispunjavali svoju roditeljsku dužnost otklonit će se i uzroci 'segregacije i diskriminacije'«, stoji u peticiji roditelja upućenoj OŠ u Kuršancu. U ponedjeljak je medijima, ali i Osnovnoj školi (OŠ) u Macincu, Županiji međimurskoj, Ministarstvu prosvjete i sporta, Policijskoj upravi (PU) međimurskoj i Hrvatskom helsinškom odboru (HHO) dostavljeno prosvjedno pismo roditelja učenika hrvatske nacionalnosti spomenute OŠ. I njima je povod spomenuta tužba. Osim toga, u ovom se prosvjednom pismu Ministarstvu unutarnjih poslova i PU međimurskoj upućuje »zahtjev za zaštitu učenika hrvatske nacionalnosti u OŠ-u Macinec zbog učestalih verbalnih i fizičkih napada, te krađa«. »Probleme te vrste izaziva dio učenika Roma - u školi (uz nabrojeno ometanje nastave), oko škole i na putu do škole. Svi ti problemi su i češći nakon podizanja tužbe«, navode roditelji. Pritom upozoravaju da će, ako MUP ne može pružiti učenicima Hrvatima odgovarajuću zaštitu, oni sami pronaći način.</p>
<p>Od HHO-a roditelji traže da zaštiti ljudska prava hrvatske djece u OŠ Macinec »koja su postala hrvatska manjina u Republici Hrvatskoj«. Prosvjedno pismo je potpisalo više od 200 roditelja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>»Nacionalna je tragedija što mladi znaju malo o NOB-u«</p>
<p>DUBROVNIK, 17. lipnja</p>
<p> - Dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje primio je u ponedjeljak predsjednike županijske i gradske udruge Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH). </p>
<p>Tom se prigodom Zdravko Bazdan, predsjednik predsjedništva Zajednice udruga Saveza antifašističkih boraca i antifašista Dubrovačko-neretvanske županije, prisjetio 22. lipnja 1941., kada je u Sisku formiran prvi antifašistički odred, što je ujedno bio i prvi oblik organiziranog otpora fašizmu. </p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo pomlađivanjem članstva udruge, Bazdan je među ostalim kazao da se i priznanje neovisne i demokratske Hrvatske 15. siječnja 1992. temelji na NOB-u i njegovim tekovinama. </p>
<p>Župan Šprlje istaknuo je kako mlađi naraštaj danas malo ili ništa ne zna o tom dijelu povijesti Hrvatske, nazvavši to nacionalnom tragedijom. U NOB-u je inače poginulo 556 Dubrovčana. U spomen na to razdoblje i poginule podignuto je 150 spomen-obilježja, od čega je čak 80 uništeno. »Kako će se to odraziti na ugled Hrvatske, tek će se vidjeti«, kazao je uz ostalo Šprlje. </p>
<p>Tijekom razgovora istaknuto je da će ovdašnji partizanski borci iduće godine na Neretvi, na 60. obljetnicu bitke na Neretvi, te dane obilježiti zajedno sa svojima suborcima i antifašistima iz BiH. Ujedno je podržana inicijativa za objedinjavanjem udruga (s antifašističkom provenijencijom) proisteklih iz Domovinskog rata i boraca NOB-a. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Račan: Moramo se zapitati čija je ovo Vlada</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Ako ne budemo mogli zaustaviti ovakvo predizborno, grčevito skupljanje poena na račun drugih, onda postotak izgleda za raspisivanje prijevremenih izbora moram povećati mimo svoje volje«, kazao je premijer Ivica Račan dolazeći u ponedjeljak poslije podne na sjednicu Predsjedništva SDP-a. Sadašnju situaciju u koaliciju ocijenio je ozbiljnom rekavši kako nervoza u političkom životu Hrvatske raste te da će partneri morati sjesti i razgovarati. Sastanak čelnika vladajuće petorke najavio je za subotu, naglasivši kako su zahtjevi za održavanje sastanka, čak i u ultimativnom obliku, »kucanje na otvorena vrata«. </p>
<p>Čelnici petorke, rekao je, sastali su se u petak i na njegov zahtjev je odgođena rasprava o perspektivi koalicije. </p>
<p>»Jedino što meni nije palo na pamet jest da o tome govorim javno i ultimativno, i da preko toga pokušavam dobiti ne znam koje poene«, kazao je Račan. Ocijenio je da se na jednoj strani čak i razumljive razlike između partnera dramatiziraju, a na drugoj se ignoriraju razlike koje ne mogu biti prisutne u koaliciji. Račan je demantirao tvrdnju nekih čelnika koalicije da je izjava Mate Arlovića bila ishitrena te iznio pretpostavku da je ljudima u Klubu SDP-a, zbog više situacija ove vrste, na »neki način pukao film«.</p>
<p>Premijer je potvrdio da je razgovarao i sa svojim zamjenikom Draženom Budišom, ali o tome kako ga je, dok je on bio u SAD-u, Budiša »zamjenjivao kao predsjednik Vlade«. »Tim razgovorima sam zadovoljan«, rekao je. Račan ocjenjuje da je ishitrenih reakcija od strane koalicijskih partnera sve više, kao da Hrvatska nema dovoljno problema pa treba »još i sukobima zaoštravati političku panoramu u našem svakodnevnom životu«.</p>
<p>»Ovakva predizborna atmosfera godinu i pol prije izbora nije dobra ni prihvatljiva«, rekao je Račan. Naglasio je da Vlada želi odraditi svoj mandat do kraja te da su tako i dimenzionirane neke zadaće i reformski potezi koje Vlada misli napraviti. »Možda u tome budemo onemogućeni«, kazao je Račan. </p>
<p>Rekavši da u sadašnjim okolnostima nije moguće raditi, Račan je rekao da će se u okviru ove rasprave morati postaviti pitanje i čija je ovo Vlada. »Za predizborna prepucavanja biti će vremena kada se raspišu izbori«, rekao je premijer, dodajući kako nije impresioniran izjavama koje su se mogle čuti te kako mu preostaje samo apelirati na ozbiljnost koalicijskih partnera. »Vidjeti ćemo hoće li to pomoći«, kazao je Račan.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Adlešić: Što prije odrediti datum sljedećih redovnih izbora</p>
<p>Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić smatra da je ova kriza vladajuće koalicija potvrdila ispravnost njezina prijedloga da se petorka treba što prije sastati i odrediti pravila te datum sljedećih redovnih izbora. Adlešić također smatra da bi petorka trebala sklopiti pakt o međusobnom nenapadanju u predizbornoj kampanji. Rekla je da i HSLS ima razloga za ljutnju na SDP koji je, na primjer, s HDZ-om glasao isto o plaćama djelatnika Uskoka, ali i zato što HSLS ne dobiva odgovore na pitanja vezana za Riječku banku ili Viktor Lenac, koji dijeli dividende, a država mu je dala jamstva iako se tvrdi da nema novca za izmjene zakona o pravima branitelja. »No mi ne sazivamo odmah konferencije za novinare niti se obračunavamao preko medija«, poručila je Adlešić.</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Tomčić: Sukob u koaliciji je isforsiran</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić ocijenio je da je sukob u koaliciji izazvan neusvajanjem u Saboru Vladina prijedloga izmjena Zakona o otocima isforsiran. Tomčić je istaknuo da se taj sukob ne bi smio odraziti na daljnje saborsko zasjedanje. Imamo još puno posla, bila bi šteta da jedan detalj pokvari atmosferu u Saboru, rekao je Tomčić na Hrvatskom radiju. Također je rekao kako HSS drži da još nije vrijeme za razgovore o prijevremenim izborima, a da bi se o novom mogućem izbornom modelu ozbiljnije moglo razgovarati tek na jesen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>U Hrvatskoj 4,4 milijuna stanovnika, Srbi najveća manjina - 4,54 posto </p>
<p>U odnosu na 1991. kad je bilo 4,78 milijuna žitelja, sad je nominalno 346.805 stanovnika manje / Razlozi za smanjenje i ekonomski i politički, rekao je ravnatelj Zavoda za statistiku Gredelj / Za popis dosad potrošeno 115 milijuna kuna / Podaci i na Internetu </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - »Republika Hrvatska je u kritičnom trenutku popisa, 31. ožujka 2001. godine, imala 4,437.460 stanovnika. Od toga broja njih 3,977.171 ili 89,63 posto opredijelilo se kao Hrvati, Srba je 201.631 ili 4,54 posto, Bošnjaka 20.755 ili 0,47 posto, Talijana 19.636 ili 0,44 posto, Mađara 16.596 ili 0,37 posto, a Slovenaca 13.173 ili 0,30 posto«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Marijan Gredelj, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p>Prema podacima Zavoda, 1,8 posto hrvatskih stanovnika nije se nacionalno izjasnilo, a 0,20 posto, uglavnom u Istri, opredijelilo se regionalno. </p>
<p>Popis je rađen po metodologiji UN-a i Eurostata, što znači da su u popis ušli svi stanovnici sa stalnim prebivalištem u Hrvatskoj, kao i oni koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a izbivali su manje od godinu dana. Prema tom kriteriju, u Hrvatskoj je stalno prebivalište imalo 4,426.000 osoba. Popis je obuhvatio i izbjeglice iz drugih država koji su u Hrvatskoj imali taj status, a popisano ih je 8843. </p>
<p>Ne želeći ulaziti u dublju analizu smanjenja stanovništva Gredelj je rekao da su razlozi za to ekonomski i politički.</p>
<p> U odnosu na popis iz 1991. godine kad je bilo 4,784.265 žitelja, nominalno je 346.805 stanovnika manje. Rečeno je također, da se primijenila stara metodologija popisa, po definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991., Hrvatska bi danas, s obzirom na rat i druge okolnosti, imala 4,492.049 stanovnika, dakle oko 60.000 više. Smanjenje bi iznosilo 282.216 stanovnika ili 6,11 posto. No, bez obzira na novu metodologiju, prema mišljenju čelnika Zavoda, podaci su usporedivi i odstupanja su mala. </p>
<p>Zahvaljujući konačnom rezultatu popisa javnosti dostupno više od 60 raznih tabela, iz koji će se moći vidjeti razni podaci.</p>
<p>Osim o nacionaloj strukturi, moći će se vidjeti i podaci o obrazovanosti, o vjerskoj pripadnosti, o broju kućanstava, o gustoći naseljenosti, o teritorijalnoj rasprostranjenosti, zatim podaci prema spolu i starosti, prema dobnim skupinama... Moći će se vidjeti i da se velik broj stanovnika Hrvatske vjerski izjasnio, ali i da mnogi od njih pripadaju raznim crkvama i religijama. </p>
<p>Na konferenciji je govoreno i o procesu popisa i obradi popisnica. Još jednom je ponovljeno da je u popisu sudjelovalo više od 25.000 popisivača, 43 koordinatora, 189 instruktora, 2606 kontrolora, da je optički čitač »pročitao« više od devet milijuna dokumenata i da je, do sada, od predviđenih 142 milijuna kuna potrošeno 115 milijuna. Rezultati popisa dostupni su i na Internetu.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Sanader smjenjuje Lukšića?</p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Nakon što je u subotu dr. Ivić Pašalić razriješen dužnosti ravnatelja bivše Zaklade Hrvatskoga državnog zavjeta, zbivanja u HDZ-u ne smiruju se. Kako Vjesnik saznaje, navodno je sve pripremljeno za pokušaj rušenja splitsko-dalmatinskog župana dr. Branimira Lukšića koji se javno opredijelio za Pašalićevu stranu. U toj županiji na čelu je desni Hrvatski blok sastavljen od sedam stranaka.</p>
<p>Raspuštena je u subotu i Mladež HDZ-a, od temeljnih ogranaka nadalje, a stranačko vodstvo priprema posebno povjerenstvo koje bi trebalo organizirati izbore u općinskim, gradskim i županijskim odborima Mladeži. No, kako doznajemo, većina članova najvjerojatnije neće prihvatiti prijedlog da na čelu tog povjerenstva bude Ivan Drmić, koga smatraju Sanaderovim »igračem«.</p>
<p>U Pašalićevu stožeru »vrlo su razočarani ponašanjem« dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice koja je, smatraju, javno stala na stranu predsjednika HDZ-a Ive Sanadera iako se mjesecima vjerovalo da je upravo Šuica jedan od bitnih članova Pašalićeva tima. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>U utorak nastavak razgovora o pravosuđu </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja</p>
<p> - Sastanak predstavnika zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti s predsjednikom Vlade Ivicom Račanom o rješavanju pravosudnih pitanja bit će nastavljen u utorak sutra nakon prekida 20. svibnja kako bi četveročlana stručna skupina pripremila koncepciju reforme pravosuđa. </p>
<p> U Vladinu Uredu za odnose s javnošću potvrđeno je da će u utorak za zatvorenim vratima u Vili Prekrižje biti nastavljeni razgovori premijera Račana s predstavnicima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti o temi »Mogući pravci i sadržaj daljnje reforme pravosuđa«.</p>
<p> Sastanak je, inače, (nakon prekida 20. svibnja) trebao biti nastavljen za 15 dana, ali je odgođen zbog premijerova puta u SAD. </p>
<p>Stručna skupina u sastavu Mato Arlović, Ivica Crnić, Ingrid Antičević-Marinović i Mladen Bajić trebala je u međuvremenu pripremiti koncepciju reforme pravosuđa s konkretnim kratkoročnim i dugoročnim zadaćama sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti.</p>
<p> U utorak bi bi se trebali okupiti članovi užeg kabineta Vlade te ministri Radimir Čačić, Božidar Pankretić i Božo Kovačević, s kojima bi bile zastupljene i sve koalicijske stranke. U ime zakonodavne vlasti na sastanku će sudjelovati Mato Arlović, Luka Trconić i Josip Leko, predsjednici saborskih odbora za pravosuđe, a u ime sudbene vlasti predsjednici svih sudova na državnoj razini s predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem na čelu, predsjednik Državnog sudbenog vijeća Stanko Hautz i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Albanija i Hrvatska - uzor za razvoj bilateralnih odnosa </p>
<p>ZAGREB, 17. lipnja </p>
<p> - »U bilateralnim odnosima Hrvatske i Albanije od početka godine došlo je do osjetnijeg napretka, što se ogleda u međusobnoj trgovinskoj razmjeni koja bi u 2002. mogla biti utrostručena«, rekao je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. »Naša prošlogodišnja gospodarska razmjena bila je manja od 12 milijuna dolara, a sadašnja predviđanja govore da je ove godine moguće očekivati oko 40 milijuna dolara, što samo po sebi govori o jačanju odnosa dviju zemalja«, rekao je Picula nakon sastanka s albanskom ministricom vanjskih poslova Artom Dade.</p>
<p> Hrvatska Albaniji, kazao je Picula, može ponuditi suradnju u nekoliko za tu zemlju vrlo važnih područja, od razvitka prometne i energetske strukture do agrosektora i farmaceutike. »I Albanija i Hrvatska obuhvaćene su procesom stabilizacije i pridruživanja, a da bi taj proces bio do kraja uspješan, moramo razvijati bilateralnu suradnju«, rekao je Picula, izrazivši uvjerenje da će albanska i hrvatska vlada i ubuduće svojim konkretnim potezima pridonositi stabilizaciji na području jugoistočne Europe.</p>
<p>Dade je Hrvatsku i Albaniju ocijenila je državama koje mogu poslužiti kao »uzor za razvoj bilateralnih odnosa«. »Sa zadovoljstvom možemo ustanoviti da su naši bilateralni odnosi doživjeli novi zamah i pokušat ćemo pronaći nova područja za suradnju u gospodarskom i trgovinskom sektoru«, rekla je. Najavila je potpisivanje sporazuma o trgovinskoj razmjeni, a izrazila je i želju da se olakša protok ljudi, boljom suradnjom u zračnom i pomorskom prijevozu.</p>
<p>Ministricu Dade primio je i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Zbog nedolaska svjedoka iz SRJ prozvani mediji i nevladine udruge </p>
<p>Možda je razlog zašto se svjedoci iz SRJ nisu pojavili taj da su u medijima pozivani da ne dođu jer im je u Hrvatskoj ugrožen život, rekao je sudac Lozina / Odvjetnica Luetić smatra da su nevladine udruge »pozivanjem svjedoka da ne dođu ugrozile proces« </p>
<p>SPLIT, 17. lipnja</p>
<p> - Svjedoci Vojan Živković, Velibor Tomović, Nenad Filipović, Nenad Velimir i Darko Milinović, koji su u Split trebali doputovati iz Jugoslavije, u ponedjeljak se nisu pojavili na suđenju osmorici bivših vojnih policajaca. Optuženi su za ratni zločin nad civilima te ubojstva Nenada Kneževića i Gojka Bulovića u vojnom zatvoru u Lori 1992. godine. </p>
<p>»U medijima se šire laži. Svi svjedoci pozvani su diplomatskim putem. Možda je jedan od razloga zašto se svjedoci iz SRJ nisu pojavili taj da su u medijima pozivani da ne dođu jer im je u Hrvatskoj ugrožen život. Moram još jednom istaknuti da je svim svjedocima zajamčena sigurnost i da je oko njihovog dolaska i boravka u Splitu sve razrađeno u detalje«, istaknuo je predsjednik sudskog vijeća, sudac Slavko Lozina.</p>
<p> Braniteljica optuženoga Emilija Bungura, odvjetnica Ankica Luetić, prebacila je odgovornost za nedolazak svjedoka iz SRJ na nevladine udruge, koje su prema njezinim riječima »svojim postupcima i javnim pozivanjem svjedoka da ne dođu ugrozile proces«. Pozvala je Županijsko državno odvjetništvo da poduzme odgovarajuće mjere, a suca Lozinu da od medija zatraži da istinito izvještavaju sa suđenja. »Predmet ovoga postupka nije da čitamo dnevni tisak i da ga svaki dan komentiramo. O razlozima nedolaska svjedoka iz SRJ preuranjeno je govoriti jer sud još nije dobio pismeno izvješće o tim razlozima«, rekao je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Michele Squiccimaro. </p>
<p>Sudskom pozivu nije se odazvao ni svjedok Uglješa Bulović iz Splita, brat ubijenoga Gojka. Ispričala ga je njegova supruga rekavši da Uglješa Bulović nije mogao doći »zbog općeg stanja«.</p>
<p> »Kneževića i Bulovića uopće ne poznajem, samo sam čuo da su umrli u zatvoru. Za Kneževića sam čuo da je napao stražara i pokušao pobjeći preskočivši ogradu. U Lori nije bilo nikakvih zlostavljanja«, izjavio je Joško Pribudić, bivši čuvar zatvora u Lori. Prema njegovim riječima, u ćelijama su bili smještani i pripadnici Hrvatske vojske i neprijateljske JNA. Zatvorski zaposlenici prema svima su se jednako odnosili i svi su jeli istu hranu. </p>
<p> U utorak bi trebali svjedočiti Marko Buljan i Zvonko Abram. Za srijedu je ponovo predviđena skupina svjedoka iz SRJ, među kojima su Dalibor Ljubenović, Milanče Tošić, Dejan Radoslavljević, Zoran Pantić i Dragomir Miljković. Svjedoci Miroslav Petrović, Zoran Maranović, Milan Mijović i Milan Mičić, također iz SRJ, trebali bi biti ispitani 26. lipnja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020618].
|
