NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020518].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 285096 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Petorka opet ide zajedno na izbore</p>
<p>Koaliranje sa HDZ-om odbacuju i HSS i HSLS, iako ih današnji partneri optužuju da koketiraju s najjačom opozicijskom strankom / U HSS-u tvrde da neće ulaziti u predizbornu koaliciju, no sasvim je jasno da će se sve prave ključne odluke donijeti tek kada bude poznat novi izborni zakon / Manje se stranke boje da bi Račan sa HDZ-om mogao dogovoriti zakon koji bi odgovarao samo velikima / Trenutno se »potiho« ispituje snaga i spremnost partnera na partnerstvo, putem zakona koje Vlada šalje u Sabor, koje čelnici stranaka podupiru jednoglasnije nego ikada prije</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Svi su izgledi da će stranke vladajuće petorke i na sljedeće izbore izaći u istom koalicijskom društvu. Od SDP-a, HNS-a i LS-a se, doduše, nije moglo ni očekivati da se upuste sa HDZ-om. No i čelnici HSLS-a i HSS-a, s kojima smo razgovarali prošlih dana, tvrde da HDZ još nije dovoljno privlačan partner, iako se u ostatku petorke tvrdi da te dvije stranke i dalje koketiraju sa HDZ-om, pogotovo dio novog rukovodstva HSLS-a.</p>
<p>Čelnici HSS-a i HSLS-a s kojim smo razgovarali tvrde da su njihove stranke na određeni način bliske HDZ-u, ali da ta stranka na travanjskom saboru nije raščistila svoje unutrašnje probleme pa zasad još nije dovoljno privlačan koalicijski partner, iako ne isključuju mogućnost da na nekim drugim izborima, za nekoliko godina, zaigraju i na tu koalicijsku kartu. Ali ne na ovim izborima.</p>
<p>Osim spremnosti za koaliranje s istim partnerima, sve ostalo je otvoreno. U HSS-u istina tvrde da neće ulaziti u predizbornu koaliciju, jer žele ispitati koliko su doista snažni, pa na temelju na izborima dokazane snage tražiti svoj dio koalicijskog kolača. No, sasvim je jasno da će se sve prave ključne odluke donijeti tek kada bude poznat novi izborni zakon. I upravo je tu SDP, kao najjača stranka petorke, u velikoj prednosti pred sadašnjim partnerima. </p>
<p>U nekim se manjim strankama tvrdi da bi SDP sa HDZ-om mogao dogovoriti izborni zakon koji bi male stranke mogao u potpunosti isključiti iz ozbiljne igre i prepustiti ih na koalicijsku milost i nemilost velikih. Ako bi do takvog dogovora došlo, »mali« ne bi u Saboru imali dovoljno snage da ga spriječe ili ublaže u svoju korist, jer je za izglasavanje izbornog zakona potrebno 76 glasova, a SDP i HDZ imaju i više.</p>
<p>Iako u SDP-u ne kriju da nisu zadovoljni načinom na koji su se koalicijski partneri često ponašali kada je Vlada trebala povlačiti nepopularne poteze, a pogotovo tijekom posljednje krize, čini se da Ivica Račan ne namjerava sasjeći svoje partnere, čak ni HSLS, koji je dva puta do razine otvorene krize zapaprio Vladinu kašu. Dio vodstva SDP-a time nije zadovoljan, jer Račanu još zamjera što posljednju krizu Vlade nije iskoristio za raspisivanje prijevremenih izbora, u trenutku kada su najjači partner HSLS i najozbiljniji politički protivnik HDZ bili na koljenima, odnosno nespremni za izbornu utakmicu. No, kako Račan još vrlo čvrsto kontrolira stranku, s nezadovoljnicima ne bi trebao imati problema.</p>
<p>Iako se u kuloarima nagađalo da će se Račan, zbog drastičnog pada rejtinga HSLS-a u posljednjih nekoliko mjeseci, u sljedećoj koalicijskoj rundi u većoj mjeri osloniti na HNS Vesne Pusić i HSS Zlatka Tomčića nego na socijal-liberale Dražena Budiše, čini se da je Račan odlučio HSLS-u otvoriti još jednu šansu, pa čak i na određeni način pomoći da iz sadašnje krize ispliva s većim postotkom biračke podrške. A da je taj postotak sada zabrinjavajući, priznaju i u HSLS-u, uz ogradu da osim HSS-a ni jedan drugi Račanov partner ne stoji bitno bolje.</p>
<p>U HSS-u pak tvrde da bi na sljedećim izborima mogli bitno premašiti za njih uobičajenih desetak posto glasova. Cilj im je, kažu, 20 posto glasova, no svi se njihovi partneri slažu u procjeni da mnogo više od 12 posto HSS ne može dobiti. Štoviše, procjenjuju da Račan u ruci čvrsto drži i ključeve HSS-ova uspjeha koji bi mogao biti bitno lošiji ako Vlada ozbiljno krene u reformiranje poljoprivrede, prije svega sustava poticaja. To bi, procjenjuju, HSS moglo stajati dobrog dijela podrške u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, gdje stranka najbolje stoji.</p>
<p>Neka temeljna polazišta za novu koalicijsku rundu su, dakle, poznata. Na Markovu se trgu sad »potiho« ispituje snaga i spremnost partnera na »konstruktivno« partnerstvo. Glavni su testovi zakoni koje Vlada ovih dana šalje u Sabor, od poljoprivrednog paketa do reforme radnog zakonodavstva. Zasad čelnici koalicijskih stranaka, više nego ikada prije, čvrsto stoje iza temeljnih Vladinih postavki. </p>
<p>Neke u tom složnom zbornom pjevanju jedva prepoznajemo, a ni njihove stranačke suradnike ta sloga baš ne oduševljava. U kuloarima se stoga već uvelike priča da Budiša ima dosta problema u stranci zbog previše slaganja s ostatkom Vlade. No čak i neki od donedavno najglasnijih protivnika nekih Vladinih odluka u redovima socijal-liberala danas će novinarima mirno reći da se slažu i sa Slavkom Linićem i to upravo o politici stečajeva, zbog koje su se s njim donedavno otvoreno sukobljavali kada su u stečaj trebale ići tvrtke iz gradova iz kojih potječu. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ivan Pavao II. - čovjek s misijom koji ima snage trčati i počasni krug</p>
<p>Papa Ivan Pavao II. je uoči 82. rođendana poručio vjernicima da, nakon 24 godine pontifikata, još ne kani odstupiti s položaja Petrova nasljednika / Liječnici se slažu da je Papa iscrpljen zbog napornog ritma rada i putovanja koji je sam sebi nametnuo, no čini se da ga nije moguće odgovoriti od tog ritma / »On tako radi jer misli da tako treba. Jednom sam ga čuo da kaže: 'Imat ćemo cijelu vječnost za odmor'«, rekao je Papin glasnogovornik, kardinal Joaquin Navarro Valls</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Zahvaljujući hodočasnicima na rođendanskim čestitkama, papa Ivan Pavao II. je tri dana prije svog 82. rođendana (rođen 18. svibnja 1920.) poručio vjernicima da, nakon 24 godine pontifikata, još ne kani odstupiti s položaja Petrova nasljednika. »Računam na vašu duhovnu potporu da odano nastavim s radom u službi koju mi je Gospod povjerio«, kazao je Papa koji, unatoč brojnim zdravstvenim problemima, već 21. svibnja odlazi na petodnevno putovanje u Azerbajdžan i Bugarsku.</p>
<p>Da opcija dobrovoljnog povlačenja s papinske stolice ipak nije isključena samo je dan kasnije, u četvrtak, potvrdio kardinal Oscar Andres Rodriguez Maradiaga. Odgovarajući novinarima na pitanje o mogućnosti Papina umirovljenja, rekao je: »Papa shvaća svu odgovornost svog položaja i jednog dana kada osjeti da ne može nastaviti, imat će hrabrosti reći: 'Prestajem!'«, dodavši da Ivan Pavao II. misli isto.</p>
<p>Iako je Sveta Stolica više puta opovrgla nagađanja da Papa više ne može obnašati svoju dužnost, zaista je upitno dokad će moći izdržati spartanski program svojih obveza. Naime, osim posjeta Bugarskoj i Azerbajdžanu u svibnju, već je dogovoren posjet Kanadi u srpnju i Poljskoj u kolovozu. Može li Papa to izdržati, s obzirom na zdravstveno stanje?</p>
<p>Pogledamo li samo kratak pregled Papinih zdravstvenih problema u prošla dva desetljeća, i uzimajući u obzir njegovu dob, mogli bismo zaključiti da ga pokreće još samo snažna vjera.</p>
<p>Zdravstveni problemi Ivana Pavla II. počeli su nakon atentata 13. svibnja 1981., kad je na njega pucao Mehmed Ali Agca. Ranjavanje je bilo teško i samo zahvaljujući dobroj tjelesnoj snazi i hitnoj liječničkoj intervenciji Papa je preživio. No, nakon toga su zaredali problemi sa zdravljem i nezgode inače vitalnog Wojtyle. </p>
<p>Iste je godine, 1981., Papa bio na teškoj operaciji trbuha, u srpnju 1993. je operirao benigni tumor, u listopadu 1993. je iščašio rame. Na audijenciji za izaslanike FAO-a spotaknuo se o vlastitu odoru i pao niz stube. Ubrzo je, u travnju 1994., imao težak prijelom bedrene kosti, dio koje su mu liječnici zamijenili metalnim nadomjestkom. To ga nije duže odvojilo od svakodnevnih aktivnosti, no morao se odreći svoje omiljene rekreacije – skijanja.</p>
<p>Papa je ipak morao odgoditi putovanje u SAD predviđeno za listopad 1994. godine. To je bio povod američkom tjedniku »National Catholic Reporter« da objavi kako Papi preostaje još samo tri do četiri godine života.</p>
<p>No Ivan Pavao II. ne obazire se mnogo na nagađanja o svom zdravlju. On je i u tom pogledu pionir među vatikanskim poglavarima o čijem se zdravlju nije smjelo govoriti u javnosti. Ivan Pavao II. to je potpuno demistificirao, dajući jasno do znanja da ima sasvim ljudske, a ne anđeoski bestjelesne tegobe i probleme. Tako je vjernicima, koji su ga strpljivo čekali nakon jedne operacije, sa desetog kata bolnice šaljivo poručio: »Nikada me u životu nisu toliko pregledavali. Zavirili su u dubinu mog tijela, nisam ni znao da imam toliko organa«.</p>
<p>Liječnici tvrde da za takvu otpornost organizma Ivan Pavao II. može zahvaliti svojoj vitalnosti i sportu kojim se bavio u mladosti. No i oni se uglavnom slažu da je Papa iscrpljen zbog napornog ritma rada i putovanja koji je sam sebi nametnuo. Međutim, čini se da ga nije moguće odgovoriti od tog ritma. Papa je jednostavno čovjek s misijom, istrajan poput maratonca koji ima snage trčati i počasni krug.</p>
<p>O tom je njegov glasnogovornik, kardinal Joaquin Navarro Valls, jednom rekao: »On tako radi jer misli da tako treba. Jednom sam ga čuo da kaže: 'Imat ćemo cijelu vječnost za odmor'«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko će pobijediti: hotelijeri ili nogomet?</p>
<p>Prema riječima Ivana Pukšara, predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija, dolazak lipanjskih gostiju u Hrvatsku ovisi najviše o tome je li se reprezentacija zemlje iz koje turisti stižu plasirala na SP ili nije / Najveći optimist u ovoj nogometno-turističkoj priči je Ivan Šorić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera: »Buking je normalan za ovo doba godine i samo će najžešći navijači propustiti putovanje zbog nogometa«</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Zahvaljujući pravodobnim reakcijama većine naših hotelijera, koji su zbog Svjetskog prvenstva u nogometu u Japanu i Koreji (od 31. svibnja do 30. lipnja) prigodno snizili cijene, hrvatske plaže ne bi trebale biti prazne ni u lipnju. Ipak, pravi fanovi u dane nogometne svetkovine ni ne pomišljaju otići od kuće – odvajanjem od uobičajenog društva utakmice za njih gube draž.</p>
<p>Iako se njihova reprezentacija nije plasirala na završnicu Svjetskog prvenstvo pa nedostaje pravi nogometni 'štimung', Austrijanci se pripremaju za početak natjecanja. »Izvrsno se prodaju televizori s velikim ekranima«, rekao nam je Željko Tončinić, direktor bečkog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Prodaja aranžmana za Hrvatsku u skladu je s očekivanjima – SP neće poremetiti najavljene dolaske.</p>
<p>Nijemci su posebna priča. Očekujući uspješan povratak reprezentacije na veliku scenu Nijemci će u lipnju, procjenjuju tamošnji turoperatori, za trećinu smanjiti svoja putovanja.</p>
<p>Tako će i lipanjski promet münchenskog I. D. Rive Toursa prema Hrvatskoj biti 20 do 30 posto manji nego lani. No Selimir Ognjenović, direktor I. D. Rive Toursa, nije nezadovoljan, priznajući da je zbog SP-a očekivao i veću poslovnu štetu. Prve veće skupine turista prema hrvatskoj će obali krenuti 22. lipnja, kad u nekim njemačkim pokrajinama počinju školski praznici.</p>
<p>Prema Ognjenovićevim riječima, pravi su potez povukli hrvatski hotelijeri koji su za dane Svjetskog prvenstva dali popuste, poput akcija »platiš šest dana, dobiješ sedam«, popuste za djecu i slično.</p>
<p>Za nogometom 'ludi' Talijani proživljavaju otprilike istu razinu emotivnog naboja kao i mi. A proživjet će ga uglavnom kod kuće, jer na naš dio Jadrana ionako dolaze tek u špici sezone.</p>
<p>»Talijani masovno ljetuju tek u srpnju i kolovozu, pa u dane SP-a možemo očekivati samo vikendaše«, kaže Klaudio Stojnić, direktor predstavništva HTZ-a u Milanu, dodavši da je zanimanje Talijana za naša odredišta nešto veće od lanjskog.</p>
<p>Prema riječima Ivana Pukšara, predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija, dolazak lipanjskih gostiju u Hrvatsku ovisi najviše o tome je li se reprezentacija zemlje iz koje turisti stižu plasirala na SP ili nije.</p>
<p>Državljani zemalja koje se nisu plasirale – poput Češke, Slovačke ili Mađarske – doći će u lipnju u očekivanom, solidnom broju. Svi ostali, uključujući i domaće putnike, prilično su suzdržani, iako su u lipnju cijene aranžmana (smještaja) niže, a more je već dovoljno toplo za kupanje. Drukčija je situacija s rezervacijama za posljednjih desetak dana lipnja – za to je razdoblje, kaže Pukšar, velik broj jadranskih apartmana već rasprodan.</p>
<p>Najveći optimist u ovoj nogometno-turističkoj priči je Ivan Šorić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera. »Buking je normalan za ovo doba godine i samo će najžešći navijači propustiti putovanje zbog nogometa«, procjenjuje Šorić, dodavši da većina soba u našim hotelima ionako ima televizore.</p>
<p>Nažalost, nije u pravu, jer velik broj soba i dalje nema televizore... Još jedan primjer: prije četiri godine, za utakmice Hrvatska – Jamajka na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj, u Crikvenici smo uzaludno tražili kafić u kojem bismo gledali dvoboj. Tek na kraju mjesta, u klasičnoj krčmi, nekoliko je silno zainteresiranih uspjelo nagovoriti vlasnika da »prebaci« na nogomet...</p>
<p>Zato, preporuka nogometnim zaljubljenicima koji dane SP-a kane provesti na hrvatskoj obali: treba provjeriti ima li hotelska soba (ili privatni apartman) televizor. U protivnom, gosti bi se mogli nahodati i iznervirati u potrazi za kvalitetnim mjestom (i društvom) za gledanje utakmica.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Strah od apstinencije</p>
<p>Vladajući se boje da bi njihovi birači, razočarani mršavim rezultatima petorke, mogli ne otići na birališta / Najveći bi profit iz toga izvukao HDZ, koji ima stabilno biračko tijelo, bez obzira na unutarstranačka prepucavanja / Koji »jači« potezi mogu dokazati da treba izaći na izbore i glasati za stranke petorke?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Račan je otvorio dubrovački most. Račan je kleknuo u Bleiburgu. Račan je otvorio radove na autocesti Zagreb – Split. I sve to u samo tjedan dana. Treba li boljeg dokaza da se neslužbena predizborna kampanja već uvelike zahuktala? Ne treba, naravno.</p>
<p>Račan je očito odlučio u što većoj mjeri iskoristiti prednost premijerskog položaja, a na ruku mu idu i događanja u ostalim strankama. Jedina ozbiljna protivnička stranka – HDZ, formalno je dobila novog gazdu, no još se vodi i te kako žestoka bitka za količinu operativne vlasti koju će Sanader imati.</p>
<p>HSLS pak kao glavni koalicijski partner SDP-a i donedavni glavni oponent unutar petorke tek konsolidira redove nakon velike unutarstranačke krize koja je potresla i cijelu Vladu, a stranku spustila na do sada najniže grane biračke podrške. Ni treći igrač petorke – HSS, ne može krenuti u neku bitnu individualnu ofenzivu, pogotovo ne na račun SDP-a, jer Račan kao premijer uvijek može iz rukava izvaditi oštro inzistiranje na provedbi reforme poljoprivrede, što bi HSS moglo skupo stajati. HNS i LS pak kao najslabije momčadi u toj igri nikada i nisu računale na velike samostalne izlete i paze da previše ne prekorače pravila timskog rada.</p>
<p>No, jedna te ista briga ipak brine sve stranke vladajuće petorke – strah od apstinencije birača. Svi čelnici vladajućih stranaka s kojima smo razgovarali prošlih dana priznali su da se boje da je koalicija sebi najveći izborni protivnik. Točnije, boje se da bi njihovi birači, razočarani mršavim rezultatima vladavine petorke, mogli ne otići na birališta. Najveći bi profit iz toga izvukao HDZ, koji ima stabilno biračko tijelo, bez obzira na unutarstranačka prepucavanja iz svih oružja.</p>
<p>Što, dakle, petorka može još učiniti u ovih posljednjih predizbornih godinu do godinu i pol dana? Kako barem pomoću nekoliko jačih poteza dokazati da svi političari nisu isti i da je, dakle, važno izaći na izbore? Na to se pitanje ovih dana grozničavo traži odgovor. Doduše, čelnici petorke novinarima redom i slijedom rado usput tvrde da je razočaranje njihovom vladavinom uvelike rezultat nerealno velikih očekivanja. No, to ništa ne mijenja. Treba se izboriti za glasove birača, ma koliko realna ili nerealna bila njihova očekivanja i razočaranja.</p>
<p>Od obećanog, sada je već izvjesno, ostvarit će se u najmanju ruku dobar dio novih stanova i kilometara cesta. Petorka očito računa i s uspješnom ovogodišnjom ali i sljedećom turističkom sezonom, jer se, prema svim najavama, izbori ne očekuju prije jeseni 2003.</p>
<p>No, to nije dovoljno u zemlji s više od 400.000 nezaposlenih. Bit će očito potrebno pokrenuti još nekoliko većih infrastrukturnih projekata i tako, barem na temelju državnog intervencionizma, otvoriti nova i spasiti postojeća radna mjesta. Zbog toga se pregovara o financiranju plinovoda, gradnji jedne plinske centrale, rekonstrukciji željezničkih koridora i postojećih cesta, a pokušava se donijeti i nova, znatno liberalnija zakonska regulativa za poslovanje u slobodnim zonama... Bit će to, očito, udarni projekti, jer je vremena premalo za mnogo malih projekata pa se treba koncentrirati na manji broj većih, koji se sigurno mogu ostvariti.</p>
<p>Dio bitke za smanjivanje broja nezaposlenih vodit će se na mnogo manje vidljiv, odnosno manje spektakularan način od kojeg neki visoki dužnosnici Vlade ipak mnogo očekuju. Stoga smo ovih dana mogli čuti i tvrdnju da bi za godinu dana na burzi rada moglo biti prijavljeno »samo« 250.000 nezaposlenih. Iako se iz današnje perspektive ta brojka čini pustim snom, vladajući političari svjesni su i činjenice da do nje namjeravaju doći potezima koji neće imati pretjerano dobar odjek u javnosti – uvođenjem poreza i doprinosa na honorare i kontrolom crnog tržišta rada. </p>
<p>Da tu doista ima svega i svačega svjedoče i prve akcije inspektora koji su, na primjer, u jednoj regionalnoj banci, čiji je dioničar i Europska banka za obnovu i razvoj, pronašli 20 službenika zaposlenih na crno! Točnije, iako su bili uredno prijavljeni na burzi rada, radili su mjesecima u banci na temelju ugovora o djelu, a zakon jasno propisuje da s takvim ugovorom netko može raditi najviše pet dana u mjesecu i 60 dana u godini.</p>
<p>Iako smo posljednjih tjedana svjedoci neuobičajeno jednoglasnih istupa čelnika petorke, naša koalicija na vlasti ne bi bila to što jest kada ne bi postojala opasnost da si sama ne podmetne klip pod noge. Jedna od mogućnosti za to otvorit će se vjerojatno ujesen za kada su najavljene nove haaške optužnice, koje su jednu veliku krizu već izazvale posredovanjem HSLS-a, iako nas u toj stranci uvjeravaju da je upravo Budiša lani spriječio da se protesti pretvore i u cestovne barikade.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Na cesti je bolje biti siromašan?!</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Našalili se saborski zastupnici s policijskim prijedlogom o strožim kaznama za prometne prekršaje. Stavku po stavku čerečili su namjeru ministra Lučina da natjera neposlušne Hrvate da se vežu u autu, upale srednja svjetla i da voze 60 kilometara na sat tamo gdje je dopušteno – 60.</p>
<p>I sve uime obrane Ustava i novčanika.</p>
<p>Da, jer kako drukčije protumačiti konstrukciju prema kojoj bi se »visina kazne određivala u skladu s imovinskim stanjem počinitelja«. Tko ne vjeruje nek pročita izvješća sa saborskih sjednica. Nema pogreške, baš je tako rečeno. Nema pogreške, ni u jednom saborskom raportu nije spomenuto da se na taj prijedlog netko barem nasmijao.</p>
<p>Znači, stvar je ozbiljna.</p>
<p>U zemlji u kojoj godišnje na cestama pogine 650 ljudi valja se spremati na donošenje zakona u kojem će biti specificirano koliko košta smrt pod kotačima »mercedesa«, a koliko ako nesreću izazove »fićo«. Onda će zakonodavac izračunati koliku kaznu mora platiti vozač »volva« starog tri godine u odnosu na vozača čije je vozilo staro sedam godina. Tome valja dodati tablicu kazni za vozača »subarua« koji ima i kuću u odnosu na onoga koji auto parkira pod balkonom svojega stana. </p>
<p>Trebalo bi utvrditi i razliku u kaznama za vozače koji imaju djecu na studiju u odnosu na one čije potomstvo ide u vrtić. Ne bi bilo teško doći do komparativnih podataka kako to rade Nijemci, Amerikanci i Grci. Pa da se, recimo, zna koliku kaznu plaćaju direktori »Volkswagena«, »Coca Cole« ili nekog tankerskog poduzeća u odnosu na svoje uposlenike. S obzirom na to da i Hrvatska ima svoje direktore i tajkune, iz tih bi se spoznaja mogla napraviti i gradacija između velikih i malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika. Pitanje je samo bi li učitelji dobivali popust u odnosu na nastavnike i sveučilišne profesore.</p>
<p>Takav bi projekt omogućio individualizaciju kazne za prometne prekršaje. Jer, postalo bi neprihvatljivo da centarfor s klupe za pričuve u domaćem prvenstvu plati jednaku kaznu kao i pričuva nekog engleskog prvoligaša. Ipak je socijalni status njih dvojice bitno različit.</p>
<p>Kao i svaki projekt i ovaj već ima – rupu. Naime, »fića« gotovo da i nema na domaćim cestama.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pad sistema</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Nakon mnogih kriza, rasprava o odnosima u vladajućoj koaliciji, pitanjima tko treba ući u Vladu, a tko iz nje izaći, pokušaja destabilizacije Vlade ne bi li se isprovocirali prijevremeni izbori, predsjednik Vlade Ivica Račan, na veselje cijele opozicije, u četvrtak je konačno uskliknuo: »Pala Vlada!«.</p>
<p>No, kako su uzročnik veselja opozicije bila računala, veselje nije bilo duga vijeka. Upravo kad je Vlada odlučivala o strategiji informacijske i komunikacijske tehnologije, ekrani pred ministrima su se zacrnjeli. To je zacrnjenje zapravo pokazalo da nije pala Vlada. Srušio se cijeli sistem. Računalni.</p>
<p>Istina, nakon početnog nesnalaženja Račan se brzo pribrao i rekao da se možemo vratiti i u Gutenbergovo vrijeme. Dobro je to znati. Vlada, dakle, računa na sve mogućnosti, pa i za rušenje cijelog sistema (računalnog) postoji rezervni položaj na koji se uvijek može povući. Na tom položaju Vlada će se »sastati, ako treba i u ponoć«, reče Račan.</p>
<p>No, dok je računala neće biti potrebe za rezervnim položajem. Kompjutoraši su, naime, poodavno riješili problem rušenja svog sistema. Jednostavno se sistem isključi i ponovno uključi ili, drukčije rečeno, iz njega se izađe i ponovno u njega uđe. Za takav ulazak-izlazak potrebno je mnogo manje vremena i dogovaranja nego za ulazak-izlazak iz Vlade. Jedino što treba su prozori.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>I sa 80 na tržištu rada</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Iako je od 1999. godine u primjeni zakon prema kojem se iz godine u godinu povećava dobna granica za odlazak u mirovinu – tako da ćemo tek 2008. godine doseći granicu od 65 godina za muškarce, odnosno 60 za žene – na sjednici Vlade u četvrtak otvorena je rasprava o mogućnosti da se i ta dobna granica poveća. Demografska struktura stanovništva u Hrvatskoj preslik je slike stanovništva u svijetu, a ona nije nimalo bajna. Procjene kažu da u ovom trenutku u svijetu ima više od 20 posto građana starijih od 65 godina, te da bi ih 2050. godine moglo biti više od 33 posto. Dakle, demografska će piramida imati sve tanju i tanju bazu, odnosno bit će sve manje onih koji mogu raditi i pridonositi u fondove iz kojih se isplaćuju mirovine. Što znači da je sigurnost njihovih isplata, ako sve ostane po starom, sve upitnija.</p>
<p>U svijetu, štoviše, nisu rijetki primjeri zemalja koje su dobnu granicu već povisile na 67, pa i više godina, dijelom iz spomenutih razloga, a dijelom i zbog produljenja životnog vijeka, slijedom kojeg se povećava i dob do koje prosječan čovjek zadržava radnu sposobnost. I u Hrvatskoj je, uostalom, sve više ljudi koji, i kad ostvare uvjete za mirovinu, nastave raditi, i to ne uvijek i samo iz ekonomskih razloga, nego i stoga što osjećaju da još mogu dati mnogo.</p>
<p>Raspravu o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu, dakle, svakako treba otvoriti, no dobro bi bilo da ne kaskamo za svijetom korak po korak – umjesto podizanja granice na 67 ili 68 godina predložili bismo, naime, otvaranje rasprave o mogućnosti da se dobna granica za odlazak u mirovinu u potpunosti ukine.</p>
<p>Tko može raditi i želi raditi i sa 80 godina, na primjer, trebao bi imati mogućnost izlaska na tržište rada, pri čemu se ne treba bojati da bi starci tako oduzimali priliku za zaposlenje mladih. O tome tko će se zaposliti i zadržati posao trebalo bi jednostavno odlučivati tržište. Takvi primjeri u svijetu također više nisu rijetkost, iako treba priznati da i u tim slučajevima dob za umirovljenje nije posve ukinuta. Češći su primjeri da čovjek bude umirovljen, ali ima otvorenu mogućnost da i dalje sklapa ugovor o radu i paralelno s plaćom prima mirovinu, ili jedan njen dio.</p>
<p>Time se znatno smanjuje pritisak na mirovinski zavod (jer i umirovljenici koji rade plaćaju doprinose), pa je lakše osigurati i zadržati određenu razinu mirovina. Naravno, uz stalnu skrb o tome da ljudi koji, iz bilo kojih razloga, ne mogu raditi dugo, zbog toga ne budu kažnjeni visinom primanja.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prava blokada na Kubi </p>
<p>Rasprava o američkom embargu blijedi u usporedbi sa situacijom koja okružuje Kubance. Prava blokada u ovoj zemlji, blokada koja pogađa svakodnevni život ljudi jest unutarnji sustav vlasti</p>
<p>PIŠE: RAÚL RIVERO CASTANEDA</p>
<p>HAVANA: Čovjek koji se pod karipskim suncem vozi na kineskom biciklu marke Forever, za ručak pojede komadić kruha i spere ga lošom kavom, teško da je u stanju razmatrati američki embargo protiv Kube.</p>
<p>Takvom je čovjeku na umu ručak za njega i njegovu obitelj. Apstraktne misli su mu luksuz koji zahtijeva vrijeme, informiranost i razlog da bi se uopće razmišljalo o toj temi, koja na prvi pogled pripada drugoj galaktici.</p>
<p>Istina je da obične Kubance više tlači osobni embargo, embargo koji ih je preobrazio u zaslijepljene i zauzdane pijune. Rasprava o američkom embargu blijedi u usporedbi sa situacijom koja ih okružuje. Prava blokada u ovoj zemlji, blokada koja pogađa svakodnevni život ljudi jest unutarnji sustav vlasti. To je omča koja znači da će Kuba i dalje ostati paralizirana i siromašna.</p>
<p>Stari sukob između Amerike i Kube običnim ljudima nije važan; oni žele bolje odnose sa SAD-om gdje žive mnogi njihovi rođaci i prijatelji. No, nijedan politički proces nije stvorio preduvjete za takve odnose. I, tako, pat-pozicija između dviju država zabrinjava samo one Kubance koji imaju vremena za razmišljanje o uzvišenim političkim pitanjima.</p>
<p>Takvi pojedinci čitaju novine fabricirane u uredima Komunističke partije, gledaju dva televizijska programa, oba skrojena od iste krpe, slušaju radijske postaje koje vrte uvijek iste izlizane govore. Kuba ne osigurava slobodan protok informacija i njeni građani čitaju samo puku propagandu. Iako je javnost sumnjičava prema proklamacijama vlasti, nema nikakvih mogućnosti da izrazi svoje mišljenje. I tako, šutnja naizgled sankcionira postojeće stanje.</p>
<p>U stvarnosti, međutim, Kubanci žele ukloniti nejednakosti koje postoje između naroda i njegovih vođa prije nego što se pozabave problemima na relaciji Havana – Washington. Obični građani žele posjedovati skroman obrt, imati pristup slobodnom tisku, organizirati političke stranke, reformirati društvo i osloboditi zatvorenike.</p>
<p>Vlasti se rado predstavljaju kao žrtve moćnog diva odlučnog da uguši Kubu i njen ujedinjeni narod, no kad pogledate pozornije, ne vidite lice žrtve. Državu ne predstavljaju ujedinjeni građani, nego prije mediokritetstvo stvoreno stalnim i sveopćim gušenjem naroda. Postoji cijeli katalog načina na koje vlasti zlostavljaju dobar dio naroda jednako neumoljivo i strašno kao što se, prema tvrdnjama vlastodržaca, kubanski neprijatelji odnose prema Kubi.</p>
<p>Novac koji koriste kako bi druge države uvjerili u velikodušnost kubanskog zdravstvenog i obrazovnog sustava vlastodršci bi trebali iskoristiti za zadovoljavanje potreba kubanskog naroda. Medicinske usluge postaju sve nepouzdanije, a školstvo nije otišlo ni koraka od sustava pukog političkog indoktriniranja. Roditelji ne mogu utjecati na način na koji škola oblikuje njihovu djecu. Kad god vlada pokuša učiniti nešto za socijalno ugrožene, njeni napori samo proizvode ovisne pojedince koji se slijepo pokoravaju volji samoizabrane grupice vođa, koji se povremeno »biraju« na namještenim izborima.</p>
<p>Predanost vođa vladavini narodnih masa zbog toga zvuči šuplje. Govoriti o slobodnoj volji Kubanaca zapravo je maliciozan i kriminalan postupak prema tim ljudima. Posljednjih je tjedana uhićeno 36 aktivista za ljudska prava, slobodnih novinara i predstavnika pokreta za građanska prava koji sada čekaju suđenje.</p>
<p>Svi se možemo složiti da ljudska bića nemaju obvezu živjeti prema shvaćanjima jednog gospodara ili jedne filozofije; da čovjek mora živjeti slobodno, s pravom na sigurnu i sretnu egzistenciju među obitelji i prijateljima. No, na Kubi čovjek živi u propagandnom stroju koji prožima sve vidove svakodnevice i koji svojom sposobnošću da zaglupi neiskvarene, nadahne neznalice i utješi frustrirane naglašava atmosferu narodne radosti, a zapravo prikazuje radost kastriranog konja.</p>
<p>Kubanci su primorani pridržavati se rigidnih i nemogućih pravila. Rezultat toga je da stotine tisuća mladih ljudi idu u susret budućnosti koja je za njih posuta riskantnim simbolima i velikim izazovima. Osjećajući da su se vrata budućnosti zalupila pred njihovom zemljom, marljivo rade samo za osobno dobro.</p>
<p>Autor je nagrađivani pjesnik i novinar koji živi na Kubi. Dobitnik je Nagrade Maria Moor Cabor, koju mu je za doprinos slobodi izražavanja i demokraciji 1999. dodijelilo Svučilište Columbia</p>
<p>© Project Syndicate, svibanj 2002.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tu se ne drže politički govori nego tiho moli</p>
<p>Spominjući se svih žrtava koje su tijekom ratnoga i poratnoga vremena bez suda i dokazane krivnje odvedene u smrt, pokojni kardinal Franjo Kuharić je 9. lipnja 1991. u Macelju rekao: »Nećemo s ovih gubilišta otići ni ogorčeni, ni srditi, a ni otrovani bilo kakvim zlim osjećajem. Otići ćemo pripravni da svakom pružimo ruku pomirnicu tko je želi prihvatiti«</p>
<p>OLGA CAREVIĆ</p>
<p>U većini istočnoeuropskih zemalja političkim su prevratima stvorene pretpostavke za otkrivanje mnogih povijesnih događaja vezanih za kraj ili vrijeme neposredno poslije Drugoga svjetskog rata, koji su desetljećima bili zabranjene teme. </p>
<p>To se posebno odnosi na mnoge zločine koje su počinile pobjedničke vojne sile na području jugoistočne Europe tijekom završnih oslobodilačkih operacija prostora pod fašističkom okupacijom.</p>
<p>Ti su zločini zataškivani, ili još češće opravdavani s motivacijom »kažnjavanja« okupatorskih sila i njihovih kolaboracionista.</p>
<p>Nažalost, pod okriljem tzv. kažnjavanja počinjeni su mnogi zločini, krvne osvete, etničko čišćenje pa čak i genocid.</p>
<p>Primjera za to ima više, i to naročito što se tiče hrvatskoga naroda, njemačkoga, mađarskoga naroda i drugih nekih naroda na području Hrvatske, Vojvodine, Bosne i Hercegovine, Kosova...</p>
<p>U tom kontekstu ne mogu ne spomenuti genocid nad mađarskim i njemačkim pučanstvom koji je zorno prikazan u knjizi »Krvna osveta u Bačkoj« autora Cseresa Tibora.</p>
<p>Za hrvatski narod, nedvojbeno, tragični su događaji oni koji su se zbili na tadašnjoj austrijsko-jugoslavenskoj granici u svibnju 1945., kada su u strašnim okolnostima izgubile živote tisuće vojnika i civila.</p>
<p>I kao što je Jasenovac bio simbol stratišta mnogih žrtava Srba, Židova, Roma, Hrvata i dr. tijekom ratnih godina na prostorima Hrvatske, tako je i Bleiburg, austrijsko mjestance uz tadašnju jugoslavensku granicu, postalo simbolom tragičnih događaja za hrvatski narod koja su se zbivala na neusporedivo širem području Jugoslavije pred kraj Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>Stoga spomen-obilježje u Bleiburgu nije mjesto gdje se iskazuju osvetničke emocije, drže politički govori uz odobravanje pljeskom ili negodovanje uz obvezno zviždanje.</p>
<p>Bleiburg je mjesto u kojem se s mnogo dužna poštovanja i suosjećanja tiho moli za duše svih poginulih stradalnika bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost.</p>
<p>Traženje oprosta od obitelji stradalnika, izražavanje sućuti i žaljenje za počinjene zločine komunističkog režima, čin je moralne odgovornosti čovjeka koji ne bi trebalo podcjenjivati.</p>
<p>Spominjući se svih žrtava koje su tijekom ratnoga i poratnoga vremena bez suda i dokazane krivnje odvedene u smrt, pokojni kardinal Franjo Kuharić je 9. lipnja 1991. u Macelju rekao: »Nećemo s ovih gubilišta otići ni ogorčeni, ni srditi a ni otrovani bilo kakvim zlim osjećajem. Otići ćemo pripravni da svakom pružimo ruku pomirnicu tko je želi prihvatiti.«</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, znanstvena je savjetnica u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Samo prigodničarske floskule koje dužnosnicima iz vlasti služe za njihove dnevnopolitičke potrebe</p>
<p>Nesporno je da bi nositelji svih promjena u hrvatskom školstvu trebali biti učitelji i profesori pa se bez njihova punog doprinosa ne mogu očekivati nikakve pozitivne promjene. Ova vlast, unatoč deklarativnu zauzimanju za poboljšanje materijalnog položaja prosvjetara, ništa konkretno s tim u vezi ne poduzima... Da od stvarnog poboljšanja materijalnog statusa učitelja i profesora, prema svemu sudeći, uskoro neće biti ništa, potvrđuje i Vladin prijedlog </p>
<p>trogodišnjeg sporazuma o plaćama u javnim službama</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ</p>
<p>Na nedavnoj tematskoj sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, među ostalim, rečeno je da »nije stanje u hrvatskom školstvu toliko loše, znajući koliko su nam učitelji i profesori malo plaćeni«. Uistinu, niti jedan posao nije tako malo plaćen i društveno podcijenjen kao prosvjetarski.</p>
<p>Nesporno je da bi nositelji svih promjena u hrvatskom školstvu trebali biti učitelji i profesori pa se bez njihova punog doprinosa ne mogu očekivati nikakve pozitivne promjene. Ova vlast, unatoč deklarativnu zauzimanju za poboljšanje materijalnog položaja prosvjetara, ništa konkretno ne poduzima da se taj problem riješi.</p>
<p>Da od stvarnog poboljšanja materijalnog statusa učitelja i profesora, prema svemu sudeći, uskoro neće biti ništa, potvrđuje i Vladin prijedlog trogodišnjeg sporazuma o plaćama u javnim službama prema komu bi plaće u osnovnim i srednjim školama do 2004. godine bile zamrznute, a u 2005. godini bi rasle manje od porasta troškova života.</p>
<p>Nesporna je činjenica da su već nekoliko godina (pa i desetljeća) prosječne plaće u osnovnim i srednjim školama osjetno niže nego u drugim javnim i državnim službama. </p>
<p>Prema najnovijim podacima, prosječna plaća u obrazovanju za siječanj 2002. godine bila je 3695 kuna. </p>
<p>Ako se uzme u obzir da se u prosječnu plaću u obrazovanju računaju i plaće u znanosti i visokom školstvu, onda je prosječna plaća u osnovnim i srednjim školama još niža.</p>
<p>Istodobno, prosječna plaća u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju je 4102 kune, a u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 4348 kuna.</p>
<p>Drastično zaostajanje plaća zaposlenih u osnovnim i srednjim školama za plaćama u ostalim javnim i državnim službama posebno dobiva na težini, ako se zna da je visoka i viša stručna sprema u osnovnim i srednjim školama zastupljena sa 70 posto, a u ostalim službama javne i državne uprave visoka i viša stručna sprema zastupljena je od 30 do 40 posto.</p>
<p>Dakle, plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama za isti stupanj stručne spreme moraju u prosjeku biti jednake plaćama zaposlenih u ostalim javnim i državnim službama.</p>
<p>Da bi se to postiglo nužno je napraviti analizu prosječne plaće iste stručne spreme od početnika do odlaska u mirovinu, i to u svim javnim i državnim službama, a nakon toga povećati koeficijente zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u onom postotku koliko zaostaju za drugim javnim i državnim službama.</p>
<p>Tek tada bi rad u školi postao tržišno konkurentan pa bi se time poboljšala stručna zastupljenost i izbjegla negativna selekcija.</p>
<p>Uz provedbu te mjere predlažem više dodatnih mjera koje bi poboljšale ne samo materijalni nego i društveni status učitelja i profesora.</p>
<p>Potrebno je, na primjer, sagraditi stanove za zaposlene u prosvjeti kao što se to već čini za vojsku, policiju i znanstvene novake. </p>
<p>Isto je tako nužno omogućiti prosvjetarima povoljne stambene kredite kakve već imaju u vojsci, policiji, znanosti i visokom školstvu.</p>
<p>Predlažem da se na državnoj razini osiguraju stipendije studentima koji upisuju studije na kojima se školuju za nastavnička zanimanja. Prednost bi imali studenti koji upisuju deficitarna nastavnička zanimanja. </p>
<p>Budući da zaposleni u osnovnim i srednjim školama nisu imali prigodu u procesu privatizacije otkupiti dionice po povoljnijim uvjetima, bilo bi korektno zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama omogućiti da pod povoljnijim uvjetima dobiju pravo otkupa dionica u javnim i državnim poduzećima u kojima je država jedini ili većinski vlasnik.</p>
<p>Nužno je zbog negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj proširiti područja koje obuhvaća Zakon o područjima posebne državne skrbi na one prostore koji, prema statističkim pokazateljima, pokazuju negativan demografski trend i u tim naseljima učiteljima, profesorima i ostalim zaposlenicima uvećati plaću za najmanje 20 do 30 posto.</p>
<p>Skratiti godine staža i života potrebne za punu mirovinu</p>
<p>Osim na državnoj razini moguće je poduzeti i mnoštvo mjera na lokalnoj razini.</p>
<p>Na razini jedinica lokalne uprave i samouprave učiteljskim stanovima rješavati stambene probleme učitelja i profesora deficitarne struke. </p>
<p>Isto bi tako jedinice lokalne uprave i samouprave iz svog proračuna morale osigurati sredstva za stipendiranje studenata i to onih zanimanja koja su deficitarna na području lokalne jedinice, a s obvezom stipendista da najmanje deset godina radi u jedinici lokalne uprave koja ga je stipendirala.</p>
<p>Takvim bi se rješenjima uvelike smanjilo probleme nestručne zastupljenosti nastave u većini naselja izvan velikih urbanih središta.</p>
<p>Nadalje, zbog složenosti nastavničkog posla i posebnih psihofizičkih napora koje taj posao traži, a u kontekstu zakonskog produljenja godina staža i života potrebitih za punu mirovinu, predlažem da se posebnim zakonskim propisom, uzimajući u obzir navedene okolnosti, učiteljima i profesorima potreban radni staž i godine života za punu mirovinu skrate za pet ili deset godina.</p>
<p>Iz istih je razloga potrebno ponovno vratiti tjednu olakšicu (bonus) za dva, četiri i šest sati svim učiteljima i profesorima s više od dvadeset pet godina staža.</p>
<p>Osim materijalnoga, bilo bi nužno zaštititi ljudski i stručni dignitet učitelja i profesora. Zato je nužno donijeti propis kojim bi se sankcionirale sve vrste verbalnoga i fizičkog nasilja učenika, roditelja, ravnatelja na učiteljima i profesorima. Propis je nužan, jer učitelji i profesori, prema postojećim propisima, nisu nikako zaštićeni i vrlo su često izvrgnuti ponižavajućim situacijama koje im priređuju poneki učenici i roditelji.</p>
<p>Taj je problem posebno izražen u srednjim, ali i u osnovnim školama, gdje su problematični učenici zaštićeni do te mjere da mogu činiti što god požele, a da im se osim pismenog ukora nikakva druga sankcijska mjera ne može izreći.</p>
<p>Zbog obvezne osnovne škole nije ih moguće isključiti iz škole, a za premještaj u drugu školu potrebna je suglasnost druge škole koju je teško ishoditi.</p>
<p>Predlažem, također, da se u slučajevima svih vrsta nasilja malodobnih učenika prema učiteljima i profesorima odgovornost roditelja strože zakonski sankcionira. </p>
<p>Marginalizaciji učitelja i profesora pridonijele su i nedavne izmjene i dopune Zakona o osnovnom i srednjem školstvu prema kojima su prvi put učitelji i profesori u manjini u odnosu prema ostalim članovima školskog odbora.</p>
<p>Potrebito je stoga izmijeniti zakonski propis o strukturi broja članova školskog odbora u kojem bi ponovno zaposlenici u osnovnim i srednjim školama imali većinski udio u školskom odboru u odnosu prema predstavnicima lokalne samouprave i uprave i predstavnicima roditelja.</p>
<p>Tek nakon takvih ili sličnih mjera može se govoriti o stvarnoj nakani poboljšanja materijalnog položaja i društvenog statusa učitelja i profesora. Sve su drugo samo prigodničarske floskule koje dužnosnicima iz vlasti služe za dnevnopolitičke potrebe.</p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga školskog sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Milijunaši se pobunili zbog 800 kuna</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Upravo je nevjerojatno kakav su autogol sebi zabili naši reprezentativci samo dva tjedna uoči početka Svjetskoga nogometnog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji!</p>
<p> U maniri najnespretnijih obrambenih igrača oni su poticanjem afere zbog jedne neisplaćene dnevnice u visini 100 eura strpali loptu u vlastitu mrežu. I čude se, pritom, zacijelo kako ih domaća javnost ne razumije.</p>
<p>Ne ulazeći u to tko je kriv za zbrku s dnevnicama, a netko je sigurno kriv, događaji iz austrijskog Faak am Seea mnoge su zgranuli, napose one koji za života nisu doznali što je dnevnica, pa čak ni za onu iz Narodnih novina koja je u mnogome manja od one naših nogometaša. </p>
<p>Možda nogometaši nisu ni krivi, možda je zaista izigran dogovor koliko će novaca dobiti tijekom austrijskih priprema. No, njihov potez kojeg su zabilježili novinari, javnost nije primila nimalo dobrodušno. Naprotiv...</p>
<p>Zbog općeg siromaštva u našem društvu naša je javnost hipersenzibilna čak i kad je u pitanju jedna kuna. A igrači, koji očekuju da ih ista ta javnost nosi na rukama kao svoje nacionalne ljubimce i junake za vrijeme skorašnjih iskušenja na SP-u, bunu dižu zbog 800 kuna. Svaki od njih pritom je u životu zaradio tko zna koliko milijuna tih istih kuna... </p>
<p> Primjerice, čitajući o nemilim događajima u kampu naše reprezentacija radnik koji nije primio plaću tko zna koliko mjeseci, ili tko zna koliko godina nema posla, mora osjetiti ljutnju sve i da se tom osjećaju opire koliko god mogao. A opirat će se jer on te iste nogometaše još uvijek – voli!</p>
<p>Iako mnogi pokazatelji govore da igrači u tom dogovoru sa Savezom oko isplata dnevnica i nisu krivi, moralo bi ih se upozoriti, a to i činimo, da ljudi njihovu akciju »dodatne isplate« nisu primili nimalo simpatično. </p>
<p>Tko zna, možda opet krivi postanu novinari. Što su uopće zabilježili muke oko 800 kuna po čovjeku. Ne bismo se složili. Krivci smo isključivo svi mi. Zašto? Pa samo zato što svi naše nogometaše često, prečesto idealiziramo. Jesu li oni prevareni u ovom slučaju ili nisu više uopće nije bitno! Mogu li oni to uopće razumjeti?</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nova akcija: 'S posla na Mirogoj'</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Vlada ne posustaje u idejama za boljitak svojih građana. Ne mogu je u pregalaštvu omesti čak i vrapcima na krovu evidetni neuspjesi. Nakon propale akcije »S faksa na posao«, stratezima je, tvrde u Dnevniku, pala na um nova ideja; s posla (ravno) na Mirogoj. Naime, mirovinski će se fond reformirati tako da se i ženama pomakne dobna granica za u penziju na 65 godina. A kad izravnaju i nas, koji se (barem) osjećamo muškarcima, i žene (koje nas ne doživljavaju uvijek onako kako se mi osjećamo) u pravu na rad do posljednjeg daha, svima će nam još malo podignuti granicu za odlazak u mirovinu. Kažu, barem na 68 godina. Zašto? Da bi država, naravno, ušparala. Nakon fešte i eventualno dobivenog jeftinog sata, najviše će nam se, onako iscjeđenima, isplatiti otići ravno na Mirogoj. Tako će uz državu koju tisućicu ušparati i obitelj.</p>
<p>Postoji, naravno, i drugi, također duboki razlog te ingeniozne ideje o prudužetku radnoga vijeka. Umorni će starež raditi a odmorna, visokoškolovana mladež u stampedu napuštati domaju trbuhom za kruhom ili će na burzi (ne)rada primati socijalnu pomoć. Tim potezom Vlade Hrvatskoj je trasiran put u svjetliju budućnost. Zato jedan veliki pljesak za akciju »S posla (ravno) na Mirogoj«.</p>
<p>I vrlo dobar »Brisani prostor« bavio se, onako usput, apsurdom hrvatske (ne)zaposlenosti, rada i nerada. U reportaži o komediji s radnim naslovom »Dubrovački most Franja Tuđmana« iskusan turistički djelatnik tvrdi da su silne tisuće nezaposlenih u Dubrovačko-neretvljanskoj županiji čista laž. Ili; statistika. Jer, kada hoteli raspišu natječaj za radnu snagu, nikom od tih navodno nezaposlenih ne pada na pamet javiti se. I raditi. Za nekoliko tisuća kuna. Daleko je isplativije raditi na crno, za veću lovu, i od države tražiti mizernih 900 kuna, zdrastveno i mirovinsko osiguranje. A što je s mostom? On će bez obzira na ime i dan puštanja u promet ostati vječna inspiracija mnogim naraštajima komediografa.</p>
<p>Bio je pravi gušt gledati s kojom je strašću i ozbiljnošću Mirjana Hrga razgovarala s hrvatskim nogometnim reprezentativcima. Zvonimira Bobana, Davora Šukera, Gorana Vlaovića i još nekolicinu nogometaša Hrga je tretirala kao da su Pašalići ili Račani, sugerirajući gledateljima da se uspjehom nogometaša u Japanu i Koreji i u Hrvatskoj može nešto bitno promijeniti. Posljedica je to, naravno, prisavskog desetljetnog mazanja očiju floskulom »kruha i igara«. Nešto pretencioznije, a istodobno i šuplje, dugo nisam gledao. Jedina iskrenost u toj reportaži bilo je divljenje Mirjane Hrge nogometnim ikonama. Zbog jedne je takve napuhane ikone čak i prožvakala predavanje o novinarstvu. Bi li si Davor Šuker dopustio da mu Hrga održi predavanje o nogometu? Ne bi, naravno. Što samo dokazuje da Hrga još uvijek nije novinarski Šuker. Osim možda u pozi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Pronašli smo jednu praznu klupu, sjeli na nju ...</p>
<p>ALMIRA OSMANOVIĆ</p>
<p>Zagreb volim oduvijek, otkako znam za sebe. Odrasla sam na Trešnjevci, najprije u blizini Trešnjevačkog placa, a onda u susjedstvu kazališta »Trešnja«. Ne znam ima li to veze s djetinjstvom, ali Trešnjevački plac za mene je broj jedan u gradu. U kazalište »Trešnja« došla sam sasvim slučajno, znatiželjno prateći punđicu jedne djevojčice koja je (kasnije sam čula) išla na balet.</p>
<p> Odlazak tamo bio je sudbonosan za moj život, jer tamo sam upoznala najdivniju osobu na svijetu, gđu Silviju Hercigonju. Teta Silvija bila je prava Zagrepčanka i od nje sam saznala da se Zagreb prostire i izvan Trešnjavke! Otkrila mi je čaroban svijet kazališta i opčinila me baletnom umjetnošću koju ću odabrati za životni poziv, ostajući mu vjerna do danas. </p>
<p>U subotu, 18. svibnja slavim 25. obljetnicu umjetničkog djelovanja na pozornici jedinstvenog hrama kulture – našega HNK. Ako računam i svoje iskustvo iz Malog kazališta, onda sam na sceni više od 30 godina!</p>
<p>Moje odrastanje na Trešnjevci bilo je tako upečatljivo da se svaki moj današnji prolazak kvartovima djetinjstva završi nekom vrstom nostalgije prema tom vremenu. Odmalena sam se dičila Zagrebom i oduvijek sam na ljetnim putovanjima s roditeljima ponosno isticala da sam iz Zagreba. Ne znam zašto, ali ovaj naš grad iskreno i duboko nosim u sebi od kada sam postala svjesna svoga ali i postojanja Zagreba. Često me posao vodio po svijetu, ali nije bilo povratka u voljeni grad, a da u meni nije s najvećom radošću odzvanjalo: Vraćam se Zagrebe, tebi…</p>
<p>S 19 godina postala sam stalnom članicom Baleta HNK. Nikada neću zaboraviti strahopoštovanje koje me obuzimalo ulazeći u ovu prelijepu zgradu. Neću zaboraviti ni tremu koja mi je oduzimala snagu, a trema i strahopoštovanje dolazili su iz spoznaje o nizu onih, od Boga odabranih, koji su ostavili vječni trag u hrvatskom kulturnom životu, a bili su dio ove kuće. Jer, ruka Božja zaista je dodirnula i Miletića i Čorak-Slavensku, i Marijanu Radev i Dujšina i…</p>
<p>Moj život s Trešnjevke preselio se 1977. u HNK. Posao kojim se bavim prekrasan je, ali i sebičan. Ne podnosi ništa osim potpunog darivanja. Bez ostataka! A ja sam mu se davala do kraja. Zanemarila sam sve oko sebe, čak i voljeni grad. Baletne probe toliko su me iscrpljivale da mi nije preostajalo snage ni za hodanje ulicama grada koji obožavam. Danas živim na Gornjem gradu i nikako se ne mogu nadiviti detaljima koji izviru iza svakoga ugla, prolaza, prozora… Prisjećam se Matoša, Ujevića, Majera, Pupačića… koji su pjevali o ovome dijelu Zagreba. </p>
<p>Dan 18. svibnja je dan u mom životu kada ću okrenuti novu stranicu. Opraštajući se od zahtjevnih i teških ravnateljskih obveza te od najtežih baletnih uloga, kao da želim obećati sebi (napokon) da ću početi uživati u sitnicama kojih sam se godinama morala odricati. Neću prestati s plesom, usporit ću tempo, posvetit ću se više sebi, voljenim ljudima koji me okružuju, ali i gradu koji još nisam uspjela upoznati onako kako želim. Želim uživati u njegovim parkovima, trgovima, ulicama, tržnicama… Želim disati punim plućima, baš kao za nedavne šetnje do Cmroka u društvu osobe koju volim. Pronašli smo jednu praznu klupu, sjeli na nju, a dojam o Zagrebu s tog mjesta prekrasno je opisao Dobriša Cesarić: »Proljetno veče puno obećava,</p>
<p>Gle opet jednom osjećam se mlad.</p>
<p>Pod silnim nebom koje zvijezde sanja,</p>
<p>Raširio se rasvijetljeni grad...»</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sindikalcima »puknuo film«!</p>
<p>»Sastanci kojima se ništa ne rješava izgubili su smisao i počinju predstavljati prijetnju uvjerljivosti i dosljednosti sindikalnih predstavnika«, rekao je povjerenik Saveza samostalnih sindikata za Zagreb, Damir Gašparović / Regres bi, po formulaciji predsjednice Uprave, mogao iznositi kunu / Uprava Kinematografa - bez komentara</p>
<p>Nakon što su se u petak sastali po tko zna koji put, predsjednica Uprave Kinematografa d.d Ina Čavlina i sindikalni povjerenici poduzeća opet nisu našli zajednički jezik oko kolektivnog ugovora. Povjerenik Saveza samostalnih sindikata za grad Zagreb, Damir Gašparović kaže kako će do sljedećeg sastanka doći tek kad se Uprava odluči na potpisivanje kolektivnog ugovora.</p>
<p>Sindikat je zatražio da mu se o tome početkom idućeg tjedna dostavi pisano očitovanje. Gašparović kaže kako su sastanci kojima se ništa ne rješava izgubili smisao i da počinju predstavljati prijetnju uvjerljivosti i dosljednosti sindikalnih predstavnika.</p>
<p> »Ako Uprava uopće namjerava potpisati kolektivni ugovor, to će se dogoditi vrlo brzo. Svako odugovlačenje shvatit ćemo kao kupovanje vremena s ciljem da se potpisivanje dokumenta odloži za jesen«, rekao je Gašparović. </p>
<p>Predsjednica Uprave želi, prema njegovim riječima, ukinuti plaćanje zamjena zaposlenika odsutnih zbog bolesti ili godišnjeg odmora. Do sada se za to dobivao dodatak od 30 posto na plaću. Dogovor se nije mogao postići ni oko plaćanja rada u drugoj smjeni i plaćanja rada subotom. Povjerenik SSSH tvrdi kako je Čavlina dala i nepreciznu formulaciju iznosa regresa, prema kojoj bi on mogao iznositi do 50 posto prosječne bruto plaće. </p>
<p>»Plaćanje rada subotom, kao i 30 posto dodatka za zamjene radnika zahtjevi su od kojih sindikat ne namjerava odustati, a postoje načini da ih ostvarimo«, uvjeren je Gašparović. Regres bi, smatra on, trebao biti određen u točnom postotnom iznosu od 50 posto, ili čak i manjem, ali ne u kategorijama poput »do« jer tako može iznositi i – jednu kunu.</p>
<p>Povjerenik SSSH ocijenio je da će poslije tolikog »sastančenja« biti vrlo neozbiljno od Uprave ako se sljedeći tjedan ne očituje o konačnom tekstu dokumenta koji je predložio sindikat i ne pokaže spremnost za njegovo potpisivanje. </p>
<p>U Službi Kinematografa za odnose s javnošću ponovili su nam riječi Ine Čavline da ne želi davati nikakve komentare sastanka, jer da su »pregovori još u tijeku«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvoren »Festival jednakih mogućnosti« na Cvjetnom trgu</p>
<p>Na Festivalu sudjeluje oko 400 izvođača, članova invalidskih udruga, grupa i centara za odgoj i obrazovanje iz Hrvatske i Slovenije koji će izvesti oko 40 dramskih, plesnih i glazbenih točaka / Poziv Zagrepčanima da u subotu dođu na Cvjetni trg i pljeskom nagrade izvođače, invalide, koji su se mjesecima pripremali za nastup</p>
<p>Pjesmom i vrućim latino ritmovima plesača zagrebačke Udruge za pomoć mentalno retardiranim osobama, u petak je na Cvjetnom trgu otvoren dvodnevni »Festival jednakih mogućnosti« - prvi takve vrste u Hrvatskoj.</p>
<p>Festival u povodu obilježavanja 25 godina djelovanja Društva osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPA) pomogla je Europska komisija i Gradsko poglavarstvo s idejom promocije kreativnih potencijala i umjetničkih vrijednosti invalida, razvijanja svijesti o potrebi osiguranja uvjeta za izjednačavanje njihovih mogućnosti s ostalim građanima.</p>
<p> Na Festivalu sudjeluje oko 400 izvođača, članova invalidskih udruga, grupa i centara za odgoj i obrazovanje iz Hrvatske i Slovenije koji će izvesti oko 40 dramskih, plesnih i glazbenih točaka.</p>
<p>Pozdravljajući napore Društva osoba s paraplegijom i amputacijom koje već 25 godina radi na dobrobit članova, gradonačelnica Vlasta Pavić istaknula je važnost unapređivanja kvalitete života invalidnih osoba i razvijanja društvene svijesti o problemima s kojima se one sreću.</p>
<p>Prema riječima predsjednika DOPA-e Milana Ožegovića, Festival je zamišljen kao mjesto na kojem će se ljudi moći upoznati s problemima i načinom života invalida. »Tražimo samo jednake mogućnosti za invalide, kao i za zdrave ljude, što se tiče kretanja, prijevoza, obrazovanja i zapošljavanja«, rekao je Ožegović. Pozvao je sve Zagrepčane da još u subotu dođu na Cvjetni trg i pljeskom nagrade izvođače, mahom osobe s invaliditetom, koje su se mjesecima pripremale za nastup na Festivalu.</p>
<p>Prvog dana Festivala raznim su se plesovima, igrokazima i pjevanjem predstavile razne ustanove, kao što su Centar Slava Raškaj, Dom za djecu i mladež Tuškanac, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Centar za rehabilitaciju Zagreb i mnogi drugi, a zapjevali su i Maja Šuput, Vladimir Kočiš-Zec, Mladen Burnać i Ella.</p>
<p> U subotu, od 10 do 14 i od 19 do 22 sata očekuju se nastupi zbora Zagrepčanki, Gradskog kazališta Žar ptica, Zavoda za rehabilitaciju Zajezda, Tine i Nikše, Kraljeva ulice i mnogih drugih.</p>
<p>Tijekom Festivala na štandovima će se moći kupiti i unikatni nakit, slike i skulpture, koje su izradile osobe s invaliditetom.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zbog »graba« na sud</p>
<p>Zbog oštećenja automobila, Zagrebačke ceste mjesečno imaju četiri do pet privatnih tužbi / Prema riječima njihova glasnogovornika, sud najčešće dobivaju Zagrebačke ceste </p>
<p>Skoro sve veće a starije zagrebačke prometnice prepune su rupa. Većina tih rupa stvorena je ulegnućem asfalta zbog prevelikog opterećenja prometnica. Imaju ih, na primjer, zeleni val, Klaićeva, Vukovarska ili Savska, koja, osim rupa ima i »prirodno« stvorene »hupsere« ispred semafora. Stoga se nerijetko može vidjeti »zanjihani« automobil.</p>
<p> Zbog rupa, ali i brzine vožnje, česta su oštećenja donjeg postroja automobila. </p>
<p>Oni snalažljiviji »lijek« zbog oštećenja našli su u podizanju privatne tužbe protiv javnog gradskog poduzeća Zagrebačkih cesta. </p>
<p>Prema riječima Milana Golubića, glasnogovornika Zagrebačkih cesta, često se događa da građani tuže poduzeće zbog oštećenih automobila. »U prosjeku mjesečno imamo četiri do pet tužbi građana«, rekao je Golubić. </p>
<p>Prema njegovim riječima vozači najčešće tuže zbog rupa na kolniku ili poledice u zimskom razdoblju. »No događa se da nas tuže i zbog polomljenih prometnih znakova, jer kad se znak polomi, ostane mali ali oštar vršak«, nastavio je Golubić. </p>
<p>Također se često događa, kaže Golubić, da netko ukrade slivničke rešetke ili ih prilikom pokušaja krađe netko polomi. »I zbog toga nas tuže«, rekao je. </p>
<p>Golubić tvrdi da su tužbe često neopravdane. »Ljudi su svakakvi, tuže nas, a često i nismo krivi«, izjavio je. »Osim toga, češće mi dobivamo sporove, što dosta govori o našoj 'krivici'«, istaknuo je Golubić. »Jer ipak je neke stvari teško dokazati«.</p>
<p>Kako smo saznali od dr. Josipa Kregara, razloga za tužbu ima, jer riječ je o »vanugovornoj obvezi naknade štete«. »Poduzeća koja su zadužena za održavanje Grada, moraju obavljati svoju dužnost«, istaknuo je Kregar. </p>
<p>U slučaju da se to ne radi kako treba, postoje temelji za naknadu štete. No ističe kako ipak sve ovisi i o krivnji, podjeli krivnje, okolnostima koje utječu na događaj zbog kojeg je došlo do štete, jednostavno rečeno, o objektivnim razlozima odgovornosti za štetu.</p>
<p>Na kraju, tko se odluči za sudski spor, može se pripremit za jedan »malo duži« spor, s tko zna kakvim ishodom. Jer, ipak se u obzir uzimaju objektivni razlozi odgovornosti za štetu – prilagođenost brzine vožnje uvjetima, zašto je rupa nastala, ima li uopće novca za popravak i slično.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Krik« u Jabuci </p>
<p>Multimedijalnim nastupom Udruge Krik (Kreativni razvoj izvan kruga), u klubu Jabuka predstavljena je još jedna organizacija mladih, afirmiranih umjetnika koji traže mjesto u kulturnom životu Zagreba.</p>
<p> Četiri mlada benda – Hi-Fiju, Antenat, Bilk i Chimily’s, modna revija, likovna radionica, žonglerski nastup te body painting »instalacija«, u interakciji s publikom činili su cjelovitu priču kakvu je »Krik« do sada predstavio u klubovima Gjuro II i Kset, na Danu planeta Zemlje te na Cvjetnom trgu.</p>
<p>»Želimo pridonijeti kulturnom identitetu Zagreba. Svaka svjetska metropola ima ulicu ili trg koji su dani umjetnicima na volju. Na taj način grad poprima vizualni i kulturni identitet ljudi koji u njemu žive i koriste se unikatnim i slobodnim umjetničkim izričajem«, rekla je prije početka predstave predsjednica Udruge Zrinka Martišković, dodajući kako se u »Kriku« »svi bave sa svačim« te kako je većina članova nezaposlena, ali da želi ostati financijski samostalna. Ž.L.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kojim putem do Remize?</p>
<p>Selska cesta i Ozaljska ulica među najprometnijim su zagrebačkim ulicama. Selska povezuje južni i sjeverni dio grada, dok Ozaljska povezuje Remizu i Tratinsku ulicu. Međutim, gotovo je nemoguće doći iz Selske ceste na Remizu, do koje vodi Ozaljska. Jednostavno rečeno, tako blizu da do tamo možeš skoro pljunuti, a zapravo tako daleko. </p>
<p>Razlog je, naravno, to što ne postoji znak ili obavijest ili putokaz koji bi slučajnim i namjernim vozačima, koji nisu iz Zagreba pokazali kako najbrže doći do Remize ili Trešnjevačkog placa. </p>
<p>Selska cesta ima po dva prometna traka u oba smjera. Pri križanju s Ozaljskom kad se dolazi s juga, jedan od njih, desni, je za smjer ravno i skretanje udesno, dok je onaj lijevi samo za ravno. Isto je tako i za suprotni smjer, samo što lijeva traka služi i za skretanje ulijevo. Problem predstavlja što se ni s jedne strane Selske ne može skrenuti lijevo, prema Remizi odnosno prema Trešnjevačkoj tržnici. </p>
<p>Tko ne zna kako drugim putem doći do Remize ili Trešnjevačke tržnice, izgubit će puno vremena tražeći drugi put. Jer, nigdje na Selskoj nema mjesta za polukružno okretanje, a osim toga, polukružno okretanje tamo je i strogo zabranjeno. Polukružno se može okrenuti tek na semaforu, nakon križanja. No poznato kako je Selska prometna: gotovo 24 sata dnevno puna je automobila. I rupa na cesti.</p>
<p>Kako stići do Remize ili Trešnjevačkog placa? Pretpostavljamo da to znaju gotovo svi koji žive u Zagrebu, no što je s onima koji tu ne žive, nego samo slučajno prolaze kroz grad, a nema znakova koji bi im pomogli?</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>GSKG donira radove na uređenju prvostolnice</p>
<p>Gradsko-stambeno komunalno gospodarstvo je novi donator koji se uključio u donaciju nakon dogovora s Gradskim poglavarstvom </p>
<p>Nastavljaju se prekinuti radovi na uvođenju protupožarnog sustava u Katedrali, rečeno je na kordinacijskom sastanku predstavnika donatora u prostorijama Odbora za rekonstrukciju Katedrale.</p>
<p>Gradsko-stambeno komunalno gospodarstvo je novi donator koji se uključio u donaciju nakon dogovora s Gradskim poglavarstvom, te će tako GSKG urediti prostoriju za pretlačni uređaj. </p>
<p>Naime, zbog niskog tlaka vode na području oko Katedrale bili je potrebno protupožarnom sustavu osigurati uređaj s koji će se povećati pritisak vode nužan da bi voda stigla do krovišta Katedrale. Nitko od donatora nije se osjećao sposobnim samostalno urediti prostoriju za uređaj.</p>
<p>Predstavnik Gradskog-stambenog Marko Vučko, voditelj odjela instalacija rekao je da u ponedjeljak, 20. svibnja, započinje prva faza radova.</p>
<p>»Projekt i tehnička rješenja su pripremljeni, a prema mojoj procjeni donacija uređenja prostorije koštat će između 40,000 i 50,000 kuna«, rekao je Vučko. A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Siromašni kupuju bonove - imućniji ignoriraju humanitarce</p>
<p>Završena dvotjedna akcija »Zagrepčani Zagrepčanima«/ Odaziv je bio bolji nego prošlih godina.</p>
<p>Koliko su Zagrepčani solidarni sa svojim sugrađanima kojima je potrebna pomoć? Odlučili smo provjeriti to na terenu, s aktivistima Crvenog križa iz Novog Zagreba.</p>
<p>S Jasenkom Murko i Biserkom Senjak bili smo u akciji prodaje bonova u naselju Utrina. Obje volontiraju u Crvenom križu više od deset godina. Iskusne aktivistice na teren uvijek idu u paru. Kažu da nikad nisu imale ozbiljnijih problema. Najveći incident na terenu bio je kad su ljudi vikali na njih. </p>
<p>Na početku su nam objasnile kako »funkcionira« prodaja bonova: »Bonove većinom kupuju stariji ljudi, uglavnom oni slabijeg imovnog stanja. Oni boljestojeći redovito nas ignoriraju«.</p>
<p>Koliko je to točno uvjerili smo se odmah na početku. Sudeći prema vozilima parkiranima pred garažama, riječ je o boljestojećim sugrađanima. Na dvadesetak ulaza aktivisti su prodali samo jedan bon.</p>
<p>Nakon tolikih godina već točno poznaju teren i znaju tko će donirati. U pravilu, na »Beverly Hillsu«, kako susjedi nazivaju ovaj kvart, ni ne pokušavaju prodavati bonove, ali ovaj put volonterke su napravile iznimku.</p>
<p>U dva sata obišli smo četiri zgrade i pokucali na nekih 200 vrata. Onima koji bi otvorili vrata aktivistice bi objasnile da sakupljaju novac za Crveni križ i pitale žele li ljudi dati pet kuna. Ljudi su uglavnom bili susretljivi i kupili koji bon. Najčešće jedan, ali neki bi uzeli i po dva bona. Jedna gospođa kupila je četiri bona. Najčešći negativni odgovor bio je »nemam sitnog«. Bilo je i izgovora tipa »već sam dao djeci koja su jutros skupljala«, što, kažu gospođe Jasenka i Biserka, nije istina, jer svi aktivisti vode pedantnu evidenciju zgrada koje su obišli. Neki su rekli da je i njima samima potrebna pomoć Crvenog križa, a pred jednim vratima odgovor je bio »dosta smo se naplaćali u životu. </p>
<p> U zgradama sa 25 stanova u prosjeku bi vrata otvorila polovica stanara. Najgore je bilo u neboderu sa 16 katova. Podijelili smo se u dvije grupe i obilazili svaki drugi kat. Pokucali smo na 128 vrata i prodali – jedan jedini bon!</p>
<p>Nakon dva sata aktivistice su prodale pedesetak bonova. Kažu da ih svaki dan prodaju približno toliko.</p>
<p> Voditeljica akcije u Utrini, Nada Križan izjavila je da je zadovoljna odazivom građana. </p>
<p>Sav prikupljeni novac namijenjen je za vikend-boravak zagrebačkih školaraca u domovima Crvenog križa na Sljemenu i u Novom Vinodolskom.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Praksa u Beču, teorija u Zagrebu</p>
<p>U Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb u petak je održan simpozij Okoliš bez granica Beč-Zagreb. O gospodarenju otpadom govorilo je desetak stranih i domaćih stručnjaka, a ponuđena su i rješenja za kvalitetnije zbrinjavanje otpada.</p>
<p>Direktor Čistoćina Sektora zaštite okoliša, razvoja i promidžbe, Trpimir Majcan, istaknuo je ulogu toga poduzeća u edukaciji svih društvenih skupina za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša. »Naš je cilj stvoriti ozračje u kojem bi građani probleme okoliša doživljavali kao svoje. Zajedničkim djelovanjem trebamo podići kvalitetu života u našem gradu«, dodao je Majcan. </p>
<p> Savjetnik Gradskog poglavarstva za okoliš, inž. Stjepan Nikolić, upoznao je sudionike simpozija s prioritetima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. »Na području Zagreba uvedeni su projekti kojima želimo smanjiti opasnosti od komunalnog otpada. Potrebno je redovito nadzirati odlaganje štetnih tvari – otpadnih baterija, motornih ulja, lijekova i drugoga«, rekao je Nikolić.</p>
<p>Strategija gospodarenja otpadom počela su u Zagrebu razvijati krajem 80-ih. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom (CSGO) izrađen je u skladu sa suvremenim zahtjevima i prilagođen specifičnostima zagrebačkog područja a provodi se kroz sedam projekata. »Primarna reciklaža, odnosno odvojeno sakupljanje i vrednovanje otpada, imala je prioritet jer se očekuje da bi se time količina kućnog otpada mogla smanjiti za 35 posto«, objasnila je voditeljica Čistoćine Službe razvoja i zaštite okoliša Sanja Radović.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ponuditi izbor u slučaju pokusa nad životinjama</p>
<p>Nevladina udruga Prijatelji životinja, u petak je, u povodu Svjetskog dana prigovarača savjesti zatražila da se na sveučilište uvede pravo na prigovor savjesti za studente koji u okviru nastavnog programa ne žele raditi pokuse na životinjama. </p>
<p> Prijatelji životinja u priopćenju od petka podsjetili su kako u Hrvatskoj prigovor savjesti nije omogućen niti jednom studentu koji ne želi obavljati pokuse na životinjama. Udruga zahtjeva da se studentima koji odbijaju raditi pokuse na životinjama omoguće alternativne obrazovne motode poput kompjuterskih simulacija i neživih metoda kako bi se stalo na kraj barbarskom mučenju životinja.</p>
<p> Prijatelji životinja i sami nude alternativne istraživačke metode i organiziranje tečajeva i seminara o primjeni tih metoda. </p>
<p> Podsjećaju kako su u tijeku pregovori s Ministarstvom znanosti i tehnologije te da postoji mogućnost da se prigovor savjesti i alternativne metode uvedu i na hrvatske fakultete. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="23">
<p>Sud zaštitio Schrödera od tvrdnji o bojenju kose </p>
<p>HAMBURG, 17. svibnja </p>
<p> - Njemački sud je u petak podržao kancelara Gerharda Schrödera u pokušaju da onemogući ponovno objavljivanje novinske tvrdnje da boji kosu.</p>
<p> Sud u Hamburgu zabranio je novinskoj agenciji DDP da ponovno objavi mišljenje jednoga političkoga savjetnika, da bi 58-godišnji Schröder »bio uvjerljiviji kad ne bi bojio kosu«.</p>
<p> Schröder je trenutačno u Madridu na sastanku čelnika zemalja Europske unije i Latinske Amerike pa nije komentirao tu sudsku odluku. Njegovi su odvjetnici 12. travnja podnijeli tužbu i zahtijevali da se agenciji zabrani ponavljanje tvrdnje da kancelar boji svoju tamnosmeđu kosu.</p>
<p> »Odlučili smo otići na sud zato što je ovo izborna godina i moglo bi biti neugodno bude li se ta tvrdnja uporno ponavljala«, rekao je tada Schröderov odvjetnik.</p>
<p> Novinska je agencija tvrdila da je u pitanju sloboda tiska i da objavljivanjem tvrdnje treće strane nije učinila ništa loše. Na početku sudskoga spora agencija je najavila žalbu višemu sudu izgubi li na ovoj instanci.</p>
<p> Schröderov je brijač na sudu prisegnuo da Schröder ne boji kosu. Prema njegovim riječima, njemački kancelar ima nekoliko sijedih vlasi koje se ne vide izdaleka.</p>
<p> Konzervativna oporba iskoristila je ovu aferu za potkopavanje Schröderove vjerodostojnosti tvrdnjom da će kancelar koji boji kosu »uljepšavati i statistiku«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zajednička borba protiv terorizma i globalizacija - glavne teme skupa</p>
<p>Terorizam je najveća opasnost za demokraciju i mir, naglasio Aznar/ Latinoamerički vođe upozoravaju da se ne smije zaboraviti ni borba protiv siromaštva</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Zajednička borba protiv međunarodnoga terorizma i različiti aspekti procesa globalizacije glavne su teme dvodnevnoga sastanka na vrhu Europske unije i Latinske Amerike te Kariba koji je počeo u petak u madridskoj Kongresnoj palači. Predstavnici 48 zemalja dvaju kontinenata trebali bi dogovoriti strategiju uspostave tješnjih gospodarskih, političkih i kulturnih veza između svojih država, što bi latinaomeričkim zemljama moglo pomoći u njihovoj borbi protiv siromaštva i političke nestabilnosti. </p>
<p>Otvarajući skup, koji osigurava oko 4000 policajaca, španjolski premijer i trenutačni predsjedatelj Europske unije José María Aznar naglasio je kako je potrebna usklađena akcija protiv terorizma, koji je »najveća prijetnja našim temeljnim slobodama i demokraciji te najveću opasnost za mir i stabilnost u svijetu«. </p>
<p>Brazilski predsjednik Fernando Henrique Cardoso, koji je bio domaćin prvoga sastanka na vrhu Latinske Amerike i EU u Rio de Janeiru 1999., naglasio je, pak, da borba protiv terorizma, koju svi drže nužnom, ne smije biti na štetu borbe protiv siromaštva.</p>
<p>Govoreći o atentatima na SAD 11. rujna prošle godine kao o »najmračnijoj strani globalizacije«, i predsjednik Europske komisije Romano Prodi upozorio je da »najsiromašniji i najslabiji ne smiju biti jedini koji plaćaju račun globalizacije«. </p>
<p>Zabrinutost Europske unije zbog ozbiljnih gospodarskih i političkih kriza u nekoliko latinaomeričkih zemalja, Aznar je izrazio strahom od »povratka na stare recepte« te zamolio latinoameričke vođe da i dalje nastave s političkim i ekonomskim reformama« jer su »demokracija i sloboda iznad svega«.</p>
<p>No, neki latinoamerički govornici pozvali su vođe EU-a da se više uključe u konkretnu pomoć njihovim zemljama, a ne da im diktiraju rješenja. Jer, kako je rekao argentinski ministar vanjskih poslova Carlos Ruckhauf, »nismo došli ovdje da nam dajete lekcije nego da razmijenimo mišljenja i čujemo vaše savjete«.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Poljski individualac u Hrvatsku putuje »na slijepo«</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Prosječni poljski individualni turist koji za državu odmora odabere Hrvatsku i ove će godine putovati na slijepo; opskrbiti će se gomilom informacija, sjesti u automobil - jer njime najradije putuje - i onda će, po dolasku u željenu destinaciju, najčešće pokucati na vrata privatnog iznajmljivača.</p>
<p> Vjeruje u sreću pa vrlo rijetko bukira unaprijed. Na jednom će mjestu ostati dva do tri dana, a onda će na užas naših iznajmljivača koji baš ne vole mijenjati posteljinu za tako kratko vrijeme, produžiti dalje. Do sljedeće oaze o kojoj je čitao u katalogu.</p>
<p>Putovanje prosječnog poljskog individualca za Vjesnik je opisao Bojan Baketa, direktor varšavskog predstavništva Hrvatske turističke zajednice. </p>
<p>Dodaje, doduše, da su hrvatski iznajmljivači sve skloniji i na kraće vrijeme ugostiti Poljake jer su u njima prepoznali kulturne i dobre goste. </p>
<p>Inače, od prošlogodišnjih 400 tisuća Poljaka na našem dijelu Jadrana, njih oko 65 posto su individualci. Solidni su potrošači, a za razliku od nekih svojih susjeda ne bune se previše na ovdašnje izvanpansionske cijene.</p>
<p> Zanimaju ih kulturne vrijednosti zemlje u kojoj se odmaraju, vole jedriti, trenutno su očarani istarskim agroturizmom. Austrija je, recimo, odavno prepoznala mogućnosti Poljske i Poljaka pa već godinama, uz odlične rezultate, sustavno obrađuje to tržište. Hrvatska je tek nedavno otvorila predstavništvo u Varšavi. </p>
<p> Iako hrvatski hotelijeri još nisu zaustavili prodaju kreveta poljskom tržištu, tamošnji se turoperatori žale na kroničan manjak kapaciteta u srcu sezone. Unatoč tome, Baketa planira da će se ovoga ljeta na Jadranu odmarati oko 480.000 Poljaka, dvadesetak posto više nego lani. Raduje podatak da ih sve više putuje i u predsezoni - tijekom travnja Hrvatsku je posjetilo 10.890 Poljaka što je za četvrtinu više nego u istom mjesecu prošle godine.</p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Jupiterovi mjeseci brojniji nego što se mislilo</p>
<p>WASHINGTON, 17. svibnja </p>
<p> - Jupiter ima 11 mjeseci više nego što su to astronomi prije mislili, odnosno ima ih ukupno 39 - najviše u našoj galaksiji, objavili su u četvrtak astronomi sa Sveučilišta Hawaii. Novi su mjeseci prvi puta primijećeni u prosincu prošle godine, i to teleskopom kanadsko-francusko-havajske izrade te jednom od najvećih digitalnih kamera na svijetu. </p>
<p> Njihove digitalne snimke zatim su kompjuterski obrađene, a mjeseci su zatim praćeni mjesecima kako bi se točno utvrdile njihove orbite te da bi se otklonila mogućnost kako se radi o asteroidima, a ne mjesecima.</p>
<p> Svih 11 mjeseca kreće se u suprotnom smjeru od smjera kretanja samog Jupitera, i to u dugačkim eliptičnim orbitama. Znanstvenici to pojašnjavaju mogućnošću da ih je Jupiter 'uhvatio' kada je bio 'mlad', odnosno u prvih milijun godina postojanja našeg Sunčevog sustava.</p>
<p> Svi su novootkriveni mjeseci relativno mali - promjera od 2 do 4 kilometra, no za sada se ne zna ništa o njihovom sastavu i gustoći, kao niti o izgledu njihove površine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mesić i Silajdžić razgovarali o promjeni Daytona?</p>
<p>SARAJEVO, 17. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjedajući Predsjedništva BiH Beriz Belkić rekao je da ne sumnja da su utemeljitelj i bivši predsjednik njegove Stranke za BiH i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarali o promjeni Daytonskog mirovnog sporazuma. Belkić, koji je uz dužnost u kolektivnom šefu države i član najužeg vodstva Silajdžićeve stranke rekao je da su poznata i Silajdžićeva i Mesićeva stajališta, te da zna kako postoje realni razlozi za promjenu Mirovnog sporazuma.</p>
<p>Belkić je za banjalučke Nezavisne komentirao objavljivanje navodnih stenograma u srbijanskom tisku i saborsku polemiku u Hrvatskoj, vezano za razgovore Mesić - Silajdžić. List Nedeljni telegraf objavio je da je navodno, prisluškivanje Hrvoja Petrača otkrilo njegovu intenzivnu suradnju s generalom Zagorcem o poslu modernizacije tenkova T-72 i M-84 u Kuvajtu, državama Afrike i bivšeg Sovjetskog Saveza. Pomoć je navodno zatražio i od Silajdžića, zbog njegovih veza s Kuvajćanima, a zauzvrat mu je organizirao sastanak sa Mesićem radi dobivanja podrške Hrvatske inicijativi za promjenu Daytona.</p>
<p>A. Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U Srbiji spaljeno 80 tona švercanih cigareta</p>
<p>BEOGRAD, 17. svibnja </p>
<p> - U Termoelektrani Nikola Tesla u Obrenovcu u petak su spaljene cigarete zaplijenjene u nekoliko posljednjih akcija MUP-a Srbije, vrijedne oko 10 milijuna eura.</p>
<p> Srbijanski premijer Zoran Đinđić izjavio je novinarima da je zaplijenjeno ukupno oko 80 tona cigareta, a s oduzetim šleperima kojima su prevožene, gubici švercera iznose oko 60 milijuna eura. Cigarete su spaljene jer, po zakonu, roba nepoznatog podrijetla i kvalitete ne može biti puštena u promet, kazao je Đinđić, naglašavajući da je šverc cigaretama regionalni problem za čije suzbijanje treba i regionalni pristup.</p>
<p> Veći dio zaplijenjenih cigareta je proizvod Tvornice duhana Rovinj, a na dijelu zaplijenjenih kutija je bila hrvatska akcizna markica. </p>
<p> Na graničnom prijelazu s Bugarskom (Gradina) zaplijenjeno je 11. svibnja 18,2 tone »Ronhilla« i »Walter Wolfa«, a samo tri dana kasnije policija je kod Vrbasa otkrila nedozvoljen transport 8700 šteka »Ronhilla«. Sumnja se, kako tvrdi današnja »Politika«, da su cigarete brodom iz Rijeke stigla do luke Varna gdje ih je preuzeo bugarski diler, »izvjesni Barun koji radi s hrvatskom duhanskom mafijom«, koji ih je dalje raspačavao na srbijanskom tržištu, te da je MUP Hrvatske jugoslavenskoj strani dostavio imena 25 osoba koje se bave švercom cigareta. No »riječ je o srednjoj liniji duhanske mafije, uglavnom Srbima s dvojnim državljanstvom, dok su izostali podaci o 'kumovima' tog biznisa«, tvrdi »Politika«. </p>
<p> Spaljivanju zaplijenjenih cigareta prisustvovali su, uz novinare, srbijanski ministri financija i pravosuđa Božidar Đelić i Vladan Batić, te jugoslavenski ministar policije Zoran Živković i direktor Savezne uprave carina Vladan Begović, koji je ranije najavio da će u akciji suzbijanja ilegalnog šverca cigaretama zatražiti i pomoć Interpola. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Naivci još nasjedaju na ulične zlatne lančiće </p>
<p>ZADAR, 17. svibnja</p>
<p> – U četvrtak je u Ulici Frederica Grisogona u Zadru M. M. (1941) prevaren za iznos od 1000 kuna. Kraj njega je prolazio muškarac koji je u jednom trenutku podigao sa tla zlatni lančić, pa upitao M. M. zna li gdje je najbliža zlatarna kako bi skupa otišli prodati lančić i podijelili novac. Zatim se umiješao treći muškarac, koji je »stručno« procijenio vrijednost lančića na 3000 eura. Rekao je da bi čak otkupio lančić od njih dvojice, ali bi morao po novac otići u Biograd. Dogovorili da M. M. da 1000 kuna muškarcu za lančić koji je ovaj pronašao na tlu, kako bi ga prodao trećem muškarcu za 2000 eura koje bi poslije podijelio s nalaznikom. </p>
<p>Treći je muškarac rekao M. M.-u da ga pričeka jer ide po auto. Naravno, više se nije pojavio kao ni osoba koja je »pronašla« lančić, a M. M. je na kraju o obavijestio policijuJ.Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Petrač tužio »Globus« </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja </p>
<p> – Odvjetnici poduzetnika Hrvoja Petrača priopćili su u petak da su podnijeli sudsku tužbu protiv tjednika »Globusa«, zbog članka u kojemu se za Petrača tvrdi da je jedan od šefova hrvatske mafije.</p>
<p> Sporni članak »Petračevi transkripti: Vlast-mafija 0:3« potpisao je Davor Butković, glavni urednik »Globusa«.</p>
<p> Petračevi odvjetnici - Marijan Pedišić i Damir Galetović, kažu da je »jedino sud mjesto na kojem će Butković i izdavač toga lista Europapress holding« imati priliku dokazati svoje tvrdnje.</p>
<p> »Globus« je u zadnjem broju objavio da zapisnik načinjen na temelju tajnog praćenja telefonskih razgovora Hrvoja Petrača 1999. i 2000., što ga je naredio Radovan Ortynski, u to doba istražni sudac, otkriva da je taj, svojedobno donekle ugledni, zagrebački biznismen zapravo međunarodni švercer cigareta i jedan od šefova hrvatske mafije. Transkripte Petračevih telefonskih razgovora dosad je u dva nastavka objavio beogradski tabloid »Nedeljni telegraf«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="31">
<p>Najviše književnika među novim akademicima</p>
<p>Primanjem novih uglednika koji će ponijeti titulu akademika Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sada broji 156 članova / U Razred za književnost primljeni Tonko Maroević, Ante Stamać i Ivan Kušan </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Do sada je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti imala 148 članova, a nakon izborne skupštine na kojoj su izglasani novi akademici njezin se broj povećao na 156. Među osmoricom besmrtnika najviše je onih iz redova književnika, jer je u Razredu za književnost bilo čak tri slobodna mjesta. Naprotiv, u ovom su izboru zaobiđeni likovnjaci, čije su klupe za sada popunjene. Tko su novi uglednici koji će od sada nositi titulu akademika?</p>
<p>To je prof. dr. Nenad Cambi (rođ. 1937.) iz Razreda za društvene znanosti, koji je u domaćim i međunarodnim znanstvenim krugovima priznati stručnjak na području arheologije, antičke i starokršćanske arhitekture i umjetnosti. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i predsjednik Književnog krug Split, koji je radovima na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku značajno pridonio boljemu poznavanju hrvatskoga kulturnog naslijeđa u Europi i svijetu. </p>
<p>Stjepan Gamulin (rođ. 1934.), profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, iz Razreda za prirodne znanosti, predaje opću patološku fiziologiju na Medicinskom fakultetu, međunarodno je priznat stručnjak čije je najvažnije stručno postignuće u tome što je organizirao laboratorij za molekularnu patofiziologiju, u kojem je okupio eksperte za testiranje stereoidnih receptora u raku dojke, što je postalo temeljem sustavnog liječenja te zloćudne bolesti. Autor je 145 naslova, a za svoj rad primio je više odličja i nagrada.</p>
<p>Vladimir Goldner (rođ. 1933.) profesor je emeritus koji predaje na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Prvi je u nas uveo više dijagnostičkih i terapijskih metoda, dok je prvi u svijetu primijenio elektrostimulator s RDR sistemom kod neurokardiogene sinkope, što je kasnije postala uobičajena praksa. Član je ekipa koje su prve u svijetu izvele teleprogramiranje elektrostimulatora srca...Prof. Goldner primjer je kliničara s dokazanim znanstvenim i stručnim međunarodnim ugledom, a do sada je publicirao 207 radova.</p>
<p>Nikica Kolumbić, iz Razreda za filološke znanosti, redoviti je profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Autor je nekoliko niza knjiga u kojima od filoloških analiza kreće u književnopovijesnu i estetsku analizu pojedinih srednjovjekovnih i renesansnih tekstova. Kao filolog, književni povjesničar i estetičar dao je znatan prinos otkrivanju i afirmaciji hrvatske dopreporodne književnosti.</p>
<p>Trojica su književnika s titulom akademika.</p>
<p>Tonko Maroević (rođ. 1941.) pisac je velike pjesničke i književne kulture, zainteresiran za tradiciju i za dinamiku hrvatske literarne bašćine, ostvareni pjesnik i pouzdani tumač tekstova. Usporedno, stekao je neprijeporan ugled kao književni kritičar prateći sustavno nova gibanja, posebice u suvremenoj pjesničkoj produkciji.</p>
<p>Ante Stamać (rođ. 1939.) je teoretičar književnosti, prevoditelj i ponajprije pjesnik koji se javio prije 40 godina prvom zbirkom pjesama »Rasap« u ozračju razlogovskog naraštaja. Stamać je bez dvojbe samosvojan glas u pjesništvu svoga naraštaja, s jedne strane po prepoznatljivosti doživljaja, a s druge strane po formalnom bogatstvu njegove poezije.</p>
<p>Ivan Kušan (rođ. 1933.) romanopisac je čiji interes pokriva mnoge žanrove, prevoditelj s engleskoga, francuskoga i ruskoga, pripovjedač je čiju prozu karakterizira humorističan i sarkastičan odnos prema stvarnosti. Pedesetogodišnjim književnim radom, talentom i posebnošću Ivan Kušan jedan je od prvaka suvremene hrvatske književnosti.</p>
<p>Ivo Senjaković, iz Razreda za tehničke znanosti, redoviti je profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i danas jedan od naših najplodnijih i najprepoznatljivijih znanstvenika na području brodogradnje. Objavio je 154 znanstvena rada, čiji je značajan prinos svjetskomu fondu znanja u fundamentalnim istraživanjima matematičkih metoda za statističku i dinamičku analizu pomorskih konstrukcija.</p>
<p>Primajući u svoje članstvo rečene uglednike i stručnjake međunarodne reputacije, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti bogatija je njihovim časnim imenima.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tri najslavnija grada arapskoga svijeta osvojena i opljačkana</p>
<p>Džihad, koji je već dugo bio samo parola za kićenje službenih govora, sad se počeo i stvarno rađati. Stalno su ga iznova poticale pojedine skupine izbjeglica, poneki pjesnik, poneki duhovnik. I baš je jedan od njih, Abu-l-Fadl Ibn al-Khachab, alepski kadija sitna rasta i snažna glasa, ustrajnošću i snagom svog karaktera, odlučio probuditi usnuloga diva u kojeg se bio pretvorio arapski svijet</p>
<p>AMIN MAALOUF</p>
<p>Franđi su podvostručili napore i u žestokom boju osvojili grad 12. srpnja 1109., nakon dvije tisuće dana otpora. Taj grad zlatara i knjižnica, neustrašivih pomoraca i kadija vičnih peru, opljačkali su ratnici sa Zapada.</p>
<p>Kako bi se uništile »bezbožne« knjige, sto tisuća svezaka Dar-el-Ilma stavljeno je na hrpu i zapaljeno. Prema damaskom kroničaru, Franđi su zaključili da trećina grada pripadne Genovljanima, a dvije druge sinu Saint-Gillesa. Za kralja je Badouina odvojeno sve što mu se svidjelo.</p>
<p>Većina je stanovnika prodana u roblje, a drugima je oduzeto sve što su imali, a oni su sami bili prognani. Većina je krenula prema luci Tiru. Fakhr el-Mulk je pak okončao život negdje kraj Damaska.</p>
<p>A egipatska flota? Ona je stigla u Tir osam dana poslije pada Tripolija, bilježi Ibn al-Qalanissi, kad je već sve bilo gotovo, a zbog Božje kazne koja je pala na njegove stanovnike.</p>
<p>Zatim su Franđi za sljedeći plijen odabrali Bejrut. Taj grad, oslonjen na libanonsko gorje, okružen je boricima, i to posebno u predgrađima Mazraat-al-Arab i Ras-el-Nabeh, gdje su osvajači pošli potražiti drvo nužno za gradnju opsadnih strojeva. </p>
<p>Bejrut se sjajem nije mogao ni izdaleka mjeriti s Tripolijem i njegove su se skromne vile teško mogle usporediti s rimskim palačama kojima je još bilo zasijano tlo drevna Beritusa.</p>
<p>Ipak je to bio razmjerno napredan grad, i to ponajviše zahvaljujući svojoj luci, smještenoj na mjestu na kojem je, prema predaji, sveti Juraj ubio svog zmaja. Grad su priželjkivali Damašćani, a nehajno držali Egipćani, tako da se napokon u veljači 1110. Franđima morao suprotstaviti samo vlastitim snagama. </p>
<p>Njegovih pet tisuća stanovnika borit će se snagom očajnika, uništavajući jednu za drugom drvene kule Franđa.</p>
<p>Ni prije ni kasnije Franđi nisu stupili u ogorčeniji boj! uskliknut će Ibn al-Qalanissi. Osvajači im to neće oprostiti. Kad je grad 13. svibnja napokon pao, uslijedio je slijep pokolj. Za primjer ostalima.</p>
<p>Ta se pouka daleko čula. </p>
<p>Sljedećeg je ljeta izvjesni franački kralj (može li se zamjeriti damaskom kroničaru što se ne sjeća Sigurda, suverena daleke Norveške?) stigao preko mora sa šezdeset brodova krcatih borcima, kako bi hodočastio i poveo rat u islamskoj zemlji. </p>
<p>Kad je krenuo prema Jeruzalemu, u susret mu je pošao Badouin, pa su zajedno postavili opsadu, i s kopna i s mora, pred lukom Saidom, drevnim feničkim Sidonom. Njeni bedemi, kroz povijest ne samo jednom srušeni pa opet sagrađeni, i danas još djeluju impresivno sa svojim golemim kamenim blokovima stalno šibanim Sredozemnim morem.</p>
<p>Ali njegovi stanovnici, koji su na početku franačke invazije pokazali silnu hrabrost, sad se više nisu imali srca boriti zato što su se, a prema Ibn al-Qalanissi, uplašili da će doživjeti sudbinu Bejruta.</p>
<p>Zbog toga su Franđima poslali kadiju i poslanstvo uglednika da od Badouina zatraži da im poštedi život. A on je njihovu zahtjevu i udovoljio.</p>
<p>Grad se predao 4. prosinca 1110. Ovaj put nije bilo pokolja, ali je zato uslijedio silan egzodus prema Tiru i Damasku, gradovima koji su se već gušili u izbjeglicama.</p>
<p>U razmaku od sedamnaest mjeseci, Tripoli, Bejrut i Saidu, tri najslavnija grada arapskoga svijeta, bila su osvojena i opljačkana, a njihovi su stanovnici bili što pobijeni što izgnani, a njihovi emiri, kadije i pravnici što smaknuti ili potjerani, njihove džamije oskvrnute.</p>
<p>Koja je to sila mogla spriječiti Franđe da uskoro budu i u Tiru, Alepu, Damasku, Kairu, Mosulu i – zašto ne? – u Bagdadu? </p>
<p>Je li još uopće bilo volje za otporom? </p>
<p>U muslimanskih je upravljača nedvojbeno više nije bilo. Međutim, među stanovnicima najugroženijih gradova, sveti rat što su ga posljednjih trinaest godina vodili borci-hodočasnici sa Zapada počeo je izazivati posljedice.</p>
<p>Džihad, koji je već dugo bio samo parola za kićenje službenih govora, sad se počeo i stvarno rađati. Njega su stalno iznova poticale pojedine skupine izbjeglica, poneki pjesnik, poneki duhovnik.</p>
<p>I baš je jedan od njih, Abu-l-Fadl Ibn al-Khachab, alepski kadija sitna rasta i snažna glasa, ustrajnošću i snagom svog karaktera, odlučio probuditi usnuloga diva u koji se bio pretvorio arapski svijet.</p>
<p>Njegov je prvi javni čin bio ponavljanje, nakon desetak godina, skandala što ga je nekoć na ulicama Bagdada počinio Abu-Saad al-Harawi. No ovaj je put došlo i do stvarne pobune.</p>
<p>U PONEDJELJAK</p>
<p>Thom Hartmann: </p>
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOGA SUNCA</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sve je dublje tonuo u bezdane dubine </p>
<p>Omar Khayyam sisao je iz previše mliječnih žlijezda, a više od četiri tisuće dana lutao je prašumom pretrpanom stvarima koju se nazivalo »Nishapurom«, tom ozidanom divljinom, svojom domovinom – sve dok nije uspio otvoriti njene granice iznijevši rođendansku želju koja se nije mogla zadovoljiti ničim što bi se podiglo strojem Mistrija Balocha</p>
<p>SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Spašeni iz čopora, podmuklo bi grizli svoje spasitelje u ruku; oni bi ih tada strpali u mreže i kaveze i doveli ih, kao i njihov vonj sirova mesa i izmeta, na emancipirano svjetlo svijeta u kojemu njihovi nesavršeno oblikovani mozgovi nisu uspijevali steći više od pukih rudimenata civilizacije… </p>
<p>I Omar Khayyam sisao je iz previše mliječnih žlijezda, a više od četiri tisuće dana lutao je prašumom pretrpanom stvarima koju se nazivalo »Nishapurom«, tom ozidanom divljinom, svojom domovinom – sve dok nije uspio otvoriti njene granice iznijevši rođendansku želju koja se nije mogla zadovoljiti ničim što bi se podiglo strojem Mistrija Balocha.</p>
<p>»Pusti ti tu priču o prašumi«, rugala mu se Farah kada ju je Omar iskušao na njoj. »Nisi ti nikakav majmun, dragoviću moj«. S pedagoškog stajališta, imala je pravo, ali poricala je i divljinu, ono zlo u njemu, a on je njezinim vlastitim tijelom dokazao da je pogriješila.</p>
<p>No idemo redom: dvanaest godina on je vladao kućom. Malo toga mu je bilo uskraćeno (osim slobode). </p>
<p>To razmaženo i lukavo derište: kada bi zaurlao, majke bi ga mazile … a kada su zaredale noćne more i kada je počinjao odustajati od spavanja, sve je dublje tonuo u naizgled bezdane dubine toga propadajućeg zdanja. </p>
<p>Vjerujte mi, koračao je hodnicima u koje nitko nije kročio tako dugo da su mu noge propadale u prašinu do gležnjeva; otkrivao je ruševna stubišta koja su neprohodnima učinili drevni potresi što su ih rinuli u planine oštre poput zubi, a time ih i urušili, otkrivajući mračne ponore straha… u tišini noći i uz prve zvukove zore istraživao je dalje od povijesti i zašao u prostore arheološkog nalazišta »Nishapur«; u almirama čije se drvo raspadalo pod njegovim drhtavim prstima otkrio je nemoguće oblike oslikane neolitske lončarije u stilu Kotdidji; u kuhinjama, za koje nitko ne bi ni pomislio da postoje, nerazumijevajućim bi pogledom zurio u brončane alate iz jednoga nesputano bajkovita doba; u prostorima te divovske palače koji su odavno bili napušteni zbog dotrajalosti vodovoda uranjao bi u zamršenost odvodnih cijevi od opeka, zastarjelih već stoljećima.</p>
<p>Jednom se posve izgubio i potrčao je zdanjem poput putnika kroz vrijeme koji ne može pronaći svoju čarobnu kapsulu i boji se da više nikad neće izaći iz razorne povijesti svoje vrste – i ukopao se na mjestu, užasnuto se zagledavši u sobu čiji je vanjski zid djelomice rastočilo debelo, žedno korijenje drveća. </p>
<p>U njegovoj desetoj godini prvi mu se put otvorio pogled na nesputan vanjski svijet. Trebao je samo proći kroz razrušeni zid – ali taj dar bio mu je ponuđen bez potrebna upozorenja i, zatečen zastrašujućim obećanjem praskozorja što je svjetlucalo kroz rupu, podvio je rep i pobjegao, gonjen užasom što ga je slijepo vodio prema njegovoj utješnoj i udobnoj sobi. </p>
<p>Poslije, kada je stigao razmisliti, pokušao se prisjetiti puta kojim je bio kročio, služeći se ukradenim klupkom konca; no ma koliko da je pokušavao, nikada više nije pronašao put do toga mjesta u labirintu svoga djetinjstva gdje je živio minotaur zabranjena Sunčeva svjetla.</p>
<p>»Gdjekad sam pronalazio kosture«, kleo se sumnjičavoj Fari, »i ljudske i životinjske«. No čak i kad nije bilo kostiju, odavno mrtvi stanovnici zdanja slijedili su njegove korake. Ali ne onako kako ste pomislili! </p>
<p>Nije bilo hučanja ni zveketa lanaca, nego samo bestjelesnih dojmova, zagušljivih para prastarih nada, strahova i ljubavi; na kraju, podivljao od predačkih, fantomskih potištenosti tih dalekih zakutaka ruševne zgrade, Omar Khayyam osvetio se svojem neprirodnom okolišu (nedugo nakon doživljaja s razrušenim zidom). </p>
<p>Ustežem se zabilježiti njegov vandalski čin: oboružan drškom metle i sjekirom koju je neovlašteno prisvojio, poharao je prašnjave hodnike i sobe pune crva, razbijao staklene ormare, rušio divane prožete zaboravom, pretvarao trulež knjižnica u prah; kristal, slike, zahrđale kacige, ostatke neprocjenjivih svilenih sagova tankih poput papira – nepovratno je razorio. </p>
<p>»Eto vam«, vrištao je usred groblja svoje beskorisne, ubijene povijesti, »eto vam, vi stare stvari!«, a tada je bacio počiniteljsku sjekiru i dršku te se prepustio posve nerazumnim suzama.</p>
<p>Moramo napomenuti da u to doba nitko nije vjerovao dječakovim pričama o dalekim beskrajima zdanja. »Sin jedinac«, hrapavim je glasom govorila Hashmat Bibi, »a oni uvijek, uvijek žive u svojoj sirotoj glavici«. Trojica slugu također se smijala: »Slušajući vas, baba, čovjek bi pomislio da je ova kuća toliko narasla da na svijetu više nema mjesta za išta drugo!«.</p>
<p>A njegove tri majke, popustljivo sjedeći na svojoj omiljenoj ljuljačci, pomirljivo bi širile ruke i davale priči kraj: »Barem ima bujnu maštu«, rekla bi srednja sestra Munnee, a majka Bunny bi potvrdila: »To je zbog njegova pjesničkog imena«. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Dubrovniku počeo kongres »Europe nostre«</p>
<p>Na otvorenju šestodnevnog skupa paneuropske organizacije za zaštinu baštine princ Consort od Danske naljutio Dubrovčane tvrdnjom o »građanskom ratu«/ To je najmanje važno od onoga što je rekao, zato smo ovdje da mnogo toga razjasnimo, komentirao je ministar Vujić </p>
<p>DUBROVNIK, 17. svibnja</p>
<p> – U dubrovačkom Kazalištu Marina Držića u petak je otvoren šestodnevni godišnji kongres »Europe nostre«, paneuropske organizacije za zaštitu baštine. Uz nazočnost ministra kulture Antuna Vujića i ministrice turizma Pave Župan Rusković, kongres je otvorio princ Consort od Danske koji je, ustvrdivši da je se na ovom području odvijao građanski rat, izazavao negodovanje Dubrovčana. »Građanski rat izraz je najvećeg zla te nas je natjerao da shvatimo kako se barbarizam probudio nakon nesuglasica između onih koji su stvorili to društvo i naroda na rubu izdržljivosti. Ideali su odjednom postali različiti što je bio i razlog za nemogućnost suživota«, rekao je među ostalim.</p>
<p> Ministar kulture Antun Vujić, za razliku od njegova gosta, kazao je kako je kulturna baština na ovim prostorima najviše stradala za vrijeme agresije te kako kongres »Europa nostre« treba pridonijeti odgovorima na ključna pitanja o kojima ovisi budućnost baštine općenito.</p>
<p> »Čuli ste najmanje važnu stvar koju je rekao netko tko se ne bavi politikom i tko je vrlo dobronamjerno ovdje došao, a vjerojatno u tom smislu slijedi stereotipe. Zato smo ovdje u Dubrovniku da mu se mnogo tog razjasni, pa upravo zbog toga tu njegovu izjavu ne bih stavljao na prvo mjesto« rekao je Vujić kometirajući dio govora princa od Danske. Ministar je kazao kako je organizacija »Europa nostra« važna isto kao i domaća »Croatia nostra«, s obzirom da kao mrežna organizacija potiče zaštitu baštine svugdje u Europi te zbog mogućnosti lakšeg pronalaska sponzora za takve projekte. </p>
<p>Inače na tiskovnoj konferenciji uoči otvaranja kongresa izvršni predsjednik »Europe nostre« Daniel Cardon de Lichtbuer kazao je kako se njihova organizacije brine za kulturnu baštinu na moralan i simboličan način opominjući odgovorne kada je ona ugrožena, te naveo primjer rušenja mostarskog mosta.</p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Povratak na scenu iz aerodromskog hangara</p>
<p>Nastup u KSET-u bio je svrsishodna rekapitulacija aerodromske varijante utemeljene u osamdesetima / Prikaz je to solidne liste Pađenovih pjesama koje nakon godina provedenih u diskografskom hangaru imaju svoj život, ali i smisla pri susretu s publikom </p>
<p>Koncert Aerodroma u zagrebačkom klubu KSET, promocija zadnjeg albuma »Na travi«, naposljetku se pretvorio u private party kojim su Jura Pađen i ortaci iz grupe zasuli okupljeno društvo izvrsnom svirkom i katalogom pjesama koje sakupljene zajedno pokazuju da je iza Pađena ostala prepoznatljiva autorska iskaznica. Balansirajući u set listi između arhiva i devedesetih, materijala s prvih albuma Aerodroma, povratničkog »Na travi« i odabrane selekcije Pađen Banda – pa se sve skupa nije pretvorilo u nostalgiju – Aerodrom je dobio novu uzletnu stazu u klubu koji je odličnim razglasom i intimnijim formatom dušu dao za veselicu obiteljskog ambijenta.</p>
<p>Koncert je bio puno bazičniji svirački izlet nego što se moglo očekivali, gotovo povratak temeljnim sviračkim vrijednostima grupe koja je karijeru započela »neprilagođeno«, simfo rock albumom »Kad misli mi vrludaju«, u doba najžešće novovalne groznice koncem sedamdesetih. Lišene ranijih žanrovskih sukoba pjesme su, kao i u mnogim sličnim slučajima, protokom vremena preživjele jedino prema kriteriju čiste i jasne upotrebljivosti. </p>
<p> Pop rafirmanom odličnog albuma »Obične ljubavne pjesme« Aerodrom se prometnuo u srednjostrujašku visokonakladnu mašinu čija je pozicija zaleđena prestankom rada sredinom osamdesetih. No, reformiranje u originalnoj postavi dalo je Pađenu i originalnim članovima – Mladenu Krajniku na klavijaturama i Zlatanu Živkoviću na bubnjevima i vokalima, uz Tomislava Šojata na basu – »žicu« autentičnosti od prije dvadesetak godina, a upravo se to pokazalo kao karta na koju valja igrati u retro vremenima okrenutosti novom valu i pridruženim mu žanrovskim manevrima.</p>
<p> Proletavanje kroz cjelokupan repertoar u KSET-u je poboljšano novim aranžmanima pjesama i, valja ponoviti, vrhunskom svirkom kvarteta koji je često zvučao kao da ima još toliko članova. Sačuvavši uši publike od nesuvislih daveža bez početka i kraja, Pađen je – kao vječni ljubitelj Beatlesa i jezgrovite britpop orijentacije, nasuprot blueserskoj improvizaciji – autor koji voli »ono što u dvije-tri riječi stane«, dok je svirački sposoban odraditi posao koji obično zapadne dvojicu gitarista. Najkraće rečeno, sa četiri vokala – stare pjesme pjevao je Zlatan Živković – i dvostruko toliko sviračkih ruku u postavi, Aerodrom je vrhunski svirački stroj sposoban obaviti sve zadatke. </p>
<p> Iako se na pozornici nisu pojavili članovi izvorne postave Paolo Sfeci (svirački vjerojatno neupotrebljiv kao bubnjar, ali zanimljiv kao današnji porinovski vođa navale ) i basist Remo Cartagine, koji je bio u publici, koncert u KSET-u u doba obljetničarskog povratka vremenu novog vala bio je svrsishodna rekapitulacija aerodromske varijante utemeljene u osamdesetima. Prikaz je to solidne liste pjesama koje nakon godina provedenih u hangaru imaju svoj život, a bogme i smisla pri susretu sa živim zidom publike.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dolaze mlade književne zvijezde</p>
<p>Sudjelovat će pisci iz šest europskih zemalja / Okrugli stolovi o prijevodima i o europskoj kratkoj priči </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Desetak mladih pisaca iz Europe i Hrvatske sudjelovat će na Prvome festivalu europske kratke priče, koji će se održati od 20. do 23. svibnja u Zagrebu, najavljeno je na konferenciji za novinare. Na Festival dolaze mlade književne zvijezde o kojima se u Hrvatskoj još ne zna dovoljno, rekao je voditelj Festivala Roman Simić, izrazivši nadu da će festival postati tradicionalan. Po njegovim riječima, taj festival nastavak je projekta Antologije europske kratke priče zagrebačke Naklade MD, koja je dosad objavila antologije norveške, njemačke, slovenske, talijanske, poljske, mađarske i engleske kratke priče. Dio autora, čije su kratke priče objavljene u tim antologijama, gostovat će na zagrebačkom festivalu.</p>
<p> Znatan dio programa Festival posvećuje prevođenju, svake godine u središtu zanimanja bit će druga zemlja, ove godine to je Poljska. Na Filozofskom fakultetu održat će se tri radionice, nakon kojih će student polonistike koji napravi najbolji prijevod biti nagrađen trotjednom stipendijom u Poljskoj. Iz šest europskih zemalja dolaze Laura Hird (Velika Britanija), Wojciech Kuczok (Poljska), Dariusz Nowacki (Poljska), Frode Grytten (Norveška), Andrej Blatnik (Slovenija), Mitja Čander (Slovenija), Endre Kukorelly (Mađarska), Stjepan Lukač (Mađarska) i Mauro Covacich (Italija). Od hrvatskih pisaca predstavit će se, među ostalima, Zoran Ferić, Bekim Sejranović i Krešimir Mićanović.</p>
<p> U popratnom programu održat će se okrugli stolovi »Europske književnosti u hrvatskim prijevodima/hrvatska književnost u europskim« i »Europska kratka priča« te predavanja Dalibora Blažine i Dariusza Nowackog o poljskoj književnosti. Predstavit će se knjiga priča Bekima Sejranovića »Fasung« i Antologija poljske kratke priče »Orkestru iza leđa«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Snaga dokumenta jača od autorske mašte</p>
<p>55. svjetski filmski festival / Prvi put poslije 46 godina jedan dokumentarni film ponovno je u službenoj konkurenciji / »Kuglanje za Columbine« Michaela Moorea sjajan je dokument o američkoj sklonosti oružju sa svim posljedicama </p>
<p>CANNES, 17. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – »Jesmo li mi nacija revolveraških luđaka ili smo samo luđaci?!« – pita se Michael Moore u svome novom dokumentarnom filmu »Kuglanje za Columbine« u kojem progovara o nasilju, trenutno najaktualnijoj svjetskoj i američkoj temi. Neposredni povod bio je masakr u Columbine, višoj školi u Americi, kada su dva učenika ubila 12 svojih kolega i jednu učiteljicu. No, Moore kreće u potragu pitajući se, analizirajući, testirajući i anketirajući, zašto je Amerika toliko sklona nasilju. On uzroke traži u američkoj dvoličnoj politici i brojnim vojnim intervencijama u posljednjih 50 godina kada su igrali raznorazne igrice »spašavanja« u Panami, Vijetnamu, Iraku, Iranu i Čileu, sve do Kosova i Afganistana...</p>
<p> Istodobno Moore razotkriva i slobodnu prodaju oružja u toj Americi, gdje se revolveri, puške i metci mladima i svima drugima nude gotovo na dlanu u običnim samoposlugama.</p>
<p>Moore na svoj osebujni istraživački način ne štedi nikoga, ni političare ni trgovce, profesore ili roditelje, on je otvoren i bespoštedan u želji za punom istinom. Time je njegov film tužniji i dramatičniji, posebno nadopunjen autentičnim dokumentarnim snimcima ubojstava ili glasovima s telefonskih poziva u pomoć. </p>
<p>To je i duhovit i opušten autor koji svoj smisao za humor pokazuje u kanadskoj epizodi oslikavanja lagodnijeg života u susjedstvu gdje svi imaju otključana vrata i nitko se nikoga ne boji, ali je isto tako bespoštedan u razobličavanju nekadašnje hollywoodske zvijezde Charltona Hestona s njegovim revolveraškim sklonostima i idealima. Tako će zauvijek ostati zapamćen upravo taj dio filma u kojem Moore ulazi u Hestonovu vilu i započinje verbalno »razoružavanje« nekadašnjeg idola, a današnjega ostarjelog, ali još uvijek zadrtog desničara i slijepog zaštitnika oružja i sile. </p>
<p>Moore je u Americi poznat po svojim dokumentarnim »pucnjevima«, posebno nakon filma »Roger and Me«, 1989. godine kada se izravno sukobio s tadašnjim šefom General Motorsa, Rogerom Smithom. Ne začuđuje stoga što je s glasom jednoga od najboljih dokumentarista stigao i u službenu konkurenciju ovogodišnjeg Cannesa.</p>
<p>Tako se prvi put nakon 46 godina dogodilo da je ponovno dokumentarni film u ravnopravnoj borbi za Zlatnu palmu. Posljednji put to je bilo 1956., kada su dokumentarni filmovi u Cannesu imali vrlo uspješnu godinu jer je »Svijet tišine« Jacquesa-Yvesa Cousteaua i Louisea Mallea dobio Zlatnu palmu, a »Misterij Picassa« Henrija-Georgesa Clousota osvojio je Posebnu nagradu žirija. </p>
<p>Sudeći po snazi i uvjerljivosti filma »Kuglanje za Columbine«, nije isključeno da se povijest ponovi jer riječ je o snažnom ostvarenju čija istina je dublja i potresnija od bilo kakve autorske maštovite izmišljotine, dok je dijalog uvjerljiviji od svakoga igranog pokušaja. Nakon što je u Berlinu trijumfirao animirani film, moglo bi se dogoditi da u Cannesu pobijedi dokumentarac pa da se europski filmski autori pitaju gdje su i što im je činiti ili da se samo potrude promijeniti koncepciju festivala kao što su to učinili 1956. godine. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jesu li muzeji u »medijskom reketu«? </p>
<p>Muzeji u vremenu globalizacije / U Zadru izložba »Hrvati i Karolinzi na fotografijama Zorana Alajbega« / U Čakovcu traže donatore za obnovu muzejskih predmeta / U Splitu se ravnatelji muzeja i galerija žale da ih mediji ne prate </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – »Muzeji i globalizacija« tema je ovodišnjega Međunarodnog dana muzeja koji će 18. svibnja obilježiti hrvatski muzeji. Odabirom te teme nastoji se progovoriti o odnosu lokalnih vrijednosti i onih koje nam dolaze u okviru razmjene sa svjetskom kulturnom baštinom.</p>
<p> »Iznimno smo zadovoljni financijskom potporom Ministarstva kulture koja ove godine samo za radove na istraživanjima iznosi više od tri milijuna kuna«, naglasio je Radomir Jurić, ravnatelj Arheološkoga muzeja, na press-konferenciji u Zadru u petak upriličenoj u povodu Međunarodnoga dana muzeja, 18. svibnja. U prigodi obilježavanja Dana muzeja Arheološki muzej u petak predstavlja knjigu Pavuše Vežića »Sv. Donat – rotonda Sv. Trojstva u Zadru«, koju su tiskali zadarski Arheološki muzej i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Istoga dana otvara se i izložba »Hrvati i Karolinzi na fotografijama Zorana Alajbega«, a posjetitelji u subotu na dar dobivaju besplatan ulaz u muzej, Sv. Donat i za razgledanje Područne arheološke zbirke u Ninu, a sve se muzejske publikacije mogu kupiti po simboličnim cijenama.</p>
<p> Istraživanja na Kraljevcu, zatim Kneževe palače u Ninu, ranohrvatsko groblje u Radašinovcima, zadarskih bedema i konzervacija Katedrale sv. Jakova na Udbini samo su dio radova koje obavljaju zadarski arheolozi. Jedno od zadnjih istraživanja proveli su na dijelu buduće trase autoceste Zagreb – Split, otkrivši više prapovijesnih humaka. </p>
<p> Muzej Međimurja u Čakovcu uz Dan muzeja pokreće akciju pod nazivom »Što ostavljamo? Spasimo kulturnu baštinu!« Taj neuobičajeni potez započeo je u petak otvaranjem izložbe odabranih eksponata iz fundusa Muzeja Međimurja kojima je potrebna obnova, odnosno restauriranje. Za tu prigodu tiskan je i vrlo vrijedan katalog s fotografijama 31 predmeta. </p>
<p>Kako je na otvorenju izložbe naglasila ravnateljica Muzeja Ljubica Ramuščak troškovi zaštite vrijedne muzejske građe vrlo su visoki, jer su skupi postupci restauriranja. Među ostalim izložen je i mač iz 11. stoljeća, jastuci iz 19. stoljeća, ali i stojeći sat iz 2. polovine 18. stoljeća kao i škrinja iz istog razdoblja. U muzejskoj palači otvorena je i izložba pod nazivom »Što rade kustos, preparator i restaurator«, koja će biti otvorena do 10. lipnja, a bit će priređeni »Dani otvorenih vrata« od 21. do 24. svibnja. Iznosi za pojedine predmete kreću se od 400 kuna pa do 22 tisuće kuna.</p>
<p>U povodu Dana muzeja u Poglavarstvu grada Splita upriličeno je primanje za ravnatelje pet splitskih galerijsko–muzejskih ustanova o kojima skrbi grad. Domaćini sastanka pročelnik za kulturu Božo Majstorović i pročelnik za prosvjetu i sport Silvestar Krka istaknuli su da grad ima bogatu muzejsku baštinu koju zbog prostornih i gospodarskih teškoća ne može primjereno skrasiti, a namjera je proširiti suradnju sa školama kako bi ju učenici moghli upoznati. </p>
<p> Ravnatelji su najavili da će se racionalizacijom troškova boriti za dugoročno bolji položaj muzejskih ustanova u gradskom proračunu, a kritizirali su i urednike splitskih tiskovina zbog nedovoljnog praćenja muzejske tematike. U takvom »medijskom reketu«, istaknuli su ravnatelji muzeja, pojedini kazalištarci redovito dobivaju duplerice, dok se otvorenje nekih više godina pripremanih izložbi i ne zabilježi u novinama. »Na međunarodni dan muzeja mi ćemo raditi cijeli dan, a ulaz za posjetitelje je besplatan«, zaključio je Silvio Braica, ravnatelj splitskog Etnografskog muzeja. </p>
<p>Lj.I.-B., D.O., M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Životnost koja raduje</p>
<p>Zagrebački kvartet saksofona potvrdio se kao jedan od naših najprofesionalnijih ansambala / Niz novih skladba obogatit će naše koncertne repertoare </p>
<p>Dani hrvatske glazbe kao</p>
<p> – manifestacija koja želi predstaviti nove opuse hrvatske glazbe te one manje poznate ili prisutne na koncertnim podijima i diskografskim ostvarenjima – ove je godine počela velikim zamahom, uspješnim i zanimljivim koncertom djela Dore Pejačević.</p>
<p> Uz jutarnje radionice i okrugle stolove posvećene hrvatskoj elektroničkoj glazbi, večernji koncerti DHG-a predstavili su opus Josipa Vrhovskog (u povodu 100 godina rođenja), potom gudačke kvartete Miljenka Prohaske, Alda Kezića, Nikše Njirića i Berislava Šipuša te »Kvintet za klarinet i gudački kvartet« Antuna Tomislava Šabana u izvedbi Gudačkoga kvarteta Rucner i klarinetista Ratka Vojteka te skladbe za kvartet saksofona (B. Šipuš, S. Dedić, N. Glassl, S. Horvat, R. Radica) u izvedbi Zagrebačkoga kvarteta saksofona.</p>
<p>Tako predstavljena djela, na način koji podsjeća na svojedobnu zgusnutost MBZ-a, pružila su mogućnost koncentrirane i usmjerene pozornosti i publike i izvođača, što će nedvojbeno uroditi dugoročnim pozitivnim odjecima. Jer, iako ansambli poput Zagrebačkoga kvarteta saksofona (a tim stopama ide i Kvartet Rucner, pa i drugi komorni ansambli) sustavno izvode opuse hrvatskih autora, koji za njih mnogo i kvalitetno pišu, njihovi koncerti još su uvijek na rubovima recepcije javnosti, iako u glazbenim krugovima uživaju nesporno divljenje.</p>
<p> Međutim, sretna okolnost je da unatoč tomu veza između izvođača i skladatelja postoji, kao i zanimanje za opuse iz baštine, što su na ovom DHG-u potvrdili posebice koncerti s djelima Dore Pejačević te nastup Zagrebačkoga kvarteta saksofona.</p>
<p> Među izvedbama čuli smo i nekoliko praizvedbi (»Kvartet Madame Rucner« Alda Kezića, »Tri minijature za kvartet saksofona« Nikole Glassla), koje su potvrdile živost i realnost naše skladateljske scene, kao i postojanje manifestacije kao što je DHG. Jer, rezultati DHG-a u praktičnom će smislu vjerojatno posljedovati obogaćivanjem repertoara ansambala (npr. Glasslova skladba za Zagrebački kvartet saksofona; djela Prohaske, Šabana i Šipuša u programima Kvarteta Rucner).</p>
<p> Kada govorimo o izvodilačkom aspektu, treba reći da se Zagrebački kvartet saksofona još jednanput predstavio kao naš možda najprofesionalniji ansambl čiji nastupi prelaze granice bilo kakve rutiniranosti (i šteta je da su nastupili u kasnom terminu pred nevelikom publikom), dok je, primjerice, koncert Kvarteta Rucner u tom smislu varirao od skladbe do skladbe.</p>
<p> Dani hrvatske glazbe traju do 19. svibnja, a od srijede do subote u Studentskom centru održava se Hrvatski glazbeni sajam, koji svakako vrijedi posjetiti.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Jedinstven bečki iskorak</p>
<p>Promišljanje kršćanske vjere u umjetnosti i preko nje / »Sakralna umjetnost govori čistim jezikom, slika govori više od riječi i poštuje onoga koji stoji ispred nje«, istaknuo je mons. Marin Barišić </p>
<p>SPLIT, 17. svibnja</p>
<p> – Izložbeni prostor splitske Palače Milesi u četvrtak na večer bio je tijesan za sve ljubitelje likovne umjetnosti koji su htjeli razgledati izložbu 30-ak bečkih umjetnika iz Udruge Imago, koja je kršćanski usmjerena. Kroz nekoliko desetaka ulja na platnu, tempere, akrilika, kombinirane tehnike te akvarela maloga i velikog formata bečki umjetnici pred splitskom publikom još jedanput su potvrdili svoju tezu o sakralnoj umjetnosti koja, kako tvrde, prima svoje posvećenje i preobrazbu upravo snagom vlastitog ispovijedanja vjere u Boga. </p>
<p>Gledajući umjetničke prikaze Isusova uskrsnuća, iscrtane osjećaje osamljenosti na Križu, muku razapinjanja i bičevanja, ali i nagovještaja svjetlosti u tami te pronalaska puta sreće, bečki nadbiskup kardinal dr. Christoph Schonborn, koji je austrijsku skupinu umjetnika i doveo u Split, istaknuo je da je sretan što je u Beču nastao krug umjetnika koji promišlja nagovještaje kršćanske vjere u umjetnosti i preko nje.</p>
<p> Domaćin izložbe splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić kazao je da je posjet bečkoga kardinala i likovnjaka Splitu jedinstven događaj, jer je do sada bio običaj da hrvatski umjetnici po zapadnoj Europi pojedinačno tragaju za priznanjima, dok je sada slučaj da cijela skupina umjetnika pravi iskorak prema istočnoj Europi. »Bečki umjetnici oko jasnih izražajnih formi utemeljenih na umjetničkoj tradiciji prožetoj kršćanstvom nastoje tražiti suvremene forme, kako bi preko svojih djela današnjem svijetu približili radosnu vijest – Isusa Krista. Sakralna umjetnost govori čistim jezikom, svima je lako čitljiva i otvorena je za sve ljude. Slika govori više od riječi i poštuje onoga koji stoji ispred nje«, istaknuo je mons. Barišić.</p>
<p> Udruga Imago okuplja arhitekte, slikare, kipare, skladatelje i književnike koji svojim radom i razmjenom iskustava potiču razmišljanja o spoznaji same biti umjetnosti, osobito sakralne. Udruga je utemeljena 1995. godine u okviru djelatnosti Tajništva za kulturu Bečke nadbiskupije, a njihov pokrovitelj je bečki nadbiskup kardinal dr. Christoph Schonborn. Izložba će u Splitu gostovati tjedan dana.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Koncert Darka Rundeka u Tvornici</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Nakon lanjskog koncertnog uprizorenja zadnjeg albuma »U širokom svijetu«, Darko Rundek u subotu na večer u Tvornici nastupa u sklopu niza koncerata posvećenih vremenu novoga vala. Budući da je Rundek upravo pred objavljivanjem novog albuma »Ruke», Tvornica će ovaj put odigrati i ulogu pretpremijernog mjesta novih Rundekovih studijskih materijala, ali i poveznice s vremenom rada Haustora, čiji će repertoar također biti uvršten u program. Kako to i dolikuje kozmopolitskom glazbenom pogledu autora, Rundek i gosti smjesom starih i novih materijala dotaknut će sve bitne trenutke dosadašnje karijere na koncertu koji će snimati i kamere HRT-a. Dosljedan sebi Rundek se novijom glazbom opetovano predstavljao kao punopravni dio world music zajednice, pokazujći da je »doma« i tu – u Zagrebu – i tamo, u Parizu. H. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="42">
<p>Stanić:»Teško usporedivo s Francuskom '98.« </p>
<p>»Na prošlom smo prvenstvu bili iznenađenje, pa je pitanje bi li se na nas i sada gledalo tako napravimo li nešto zvučno i posebno«/ »Nikad nisam bio u Japanu i ne znam što nas čeka kad je u pitanju meteorologija. Pitanje je koliko su s te strane u prednosti Meksiko i Ekvador, jer im klima, navodno, više odgovara, pogotovo jer će se mnoge utakmice igrati praktički u podne. Nedvojbeno je da će to otežati naš nastup, ali će ipak u konačnici presuditi kvaliteta«, kazao je Mario Stanić </p>
<p>FAAK AM SEE, 17. svibnja (Od Vjesnikova specijalnog izvjestitelja)</p>
<p> – Hoće li se prvi pravi koraci smjene generacija u redovima hrvatske reprezentacije dogoditi upravo na Svjetskom prvenstvu u Japanu i Južnoj Koreji? Pitali smo to Marija Stanića (30), sudionika slavlja u Francuskoj, gdje je bio jedan od važnijih Blaževićevih aduta. </p>
<p>– Prirodno je da se dogodi smjena generacija. To kod nas dolazi na jedan vrlo prihvatljiv način. Bez onog drastičnog, pogubnog reza, nego postupno, tako da za ovaj Jozićev odabir mogu reći da je vrlo dobar spoj mladosti i iskustva i da se međusobno više nego dobro uvažavamo. </p>
<p>•Što se rezultatski može očekivati od ove vrste na SP-u, budući da i ne znamo potpuno vrijednosti ovog sastava? S Blaževićem je s te strane bilo lakše, on je sve svoje reprezentativce proglasio najboljima na svijetu i to je bilo – to.</p>
<p>– Kako će to izgledati, što će se postići, to tek trebamo vidjeti. Razgovarat ćemo nakon Svjetskog prvenstva. Jedva čekam da sve to počne kako bih zapravo vidio koliko smo spremni te što naš spoj mladosti i iskustva može napraviti. Naime, prijateljske su utakmice jedno, a drugo su one prave, natjecateljske. </p>
<p>•Usporedba ove reprezentacije i one iz Francuske. Za ovu se kaže da je ratnička, radna, oračka, za onu prije četiri godine da je bila raspjevana, razigrana... </p>
<p>– Ne bih želio uspoređivati. Kad odu Boban, Asanović, Ladić, Bilić i Štimac, a to su velike hrvatske nogometne veličine, sve je teško usporedivo. Međutim, sigurno da ovi mladi mogu mnogo toga pokazati i reći. Ostaje na njima koliko će, među ostalim, biti psihološki jaki podnijeti taj teret. Nezahvalno je prognozirati bilo što. </p>
<p>•Možete li usporediti Blaževića i Jozića?</p>
<p>– Kod Jozića imamo mnogo više sastanaka, bavimo se i uvježbavamo neke sitne detalje. Kod Blaževića to nismo radili. To su dva po tipu sasvim različita trenera. No, trener i igrač vezani su uz rezultate. Sigurno je, napravimo li nešto značajnije na ovome prvenstvu da će svi hvaliti Jozića, kao i igrače. Prema tome, govoriti unaprijed i uspoređivati vrlo je nezahvalno. </p>
<p>•Koji su vaši favoriti svjetske smotre? </p>
<p>– Francuska je na prvom mjestu, kao reprezentacija s velikim izborom kvalitetnih igrača. Važnu bi ulogu trebala odigrati Argentina s mnoštvom jakih individualaca, a ne bi trebalo začuditi da i Brazi•ponovno zasja. Zanima me što će biti s Englezima, koje je Eriksson dobro uobličio, učvrstio obranu, a ima izvrsne napadače. Vjerujem da će se dogoditi posebno iznenađenje, možda iznenadi domaćin Japan. </p>
<p>•A Hrvatska, može li ona biti iznenađenje?</p>
<p>– Na prošlom smo prvenstvu bili iznenađenje, pa je pitanje bi li se na nas i sada gledalo tako ako napravimo nešto zvučno i posebno. </p>
<p>•Kakvo je stanje s vašim koljenom, zbog kojeg ste imali problema?</p>
<p>– Da kucnem o drvo, sve je u redu. Zdrav sam, hvala Bogu. Radimo dvaput dnevno, prema mom mišljenju vrlo sadržajno, a već činjenica što sve to podnosim bez ikakvih opterećenja za mene puno znači. </p>
<p>•Imat ćete samo 24 sata predaha prije puta u Aziju.</p>
<p>– Nastup na SP-u takav je motiv da ništa nije teško. Prevažno je to natjecanje da bi se sad čovjek nešto kolebao i računao, pogotovo odmarao. </p>
<p>•Za aklimatizaciju i dogradnju imat ćete u Japanu sam devet dana prije prve utakmice.</p>
<p>– Nikad nisam bio u Japanu i ne znam što nas čeka kad je u pitanju meteorologija. Pitanje je koliko su s te strane u prednosti Meksiko i Ekvador, jer im klima, navodno, više odgovara, pogotovo jer će se mnoge utakmice igrati praktički u podne. Nedvojbeno je da će to otežati naš nastup, ali će ipak u konačnici presuditi kvaliteta. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jozić: Nakon Svjetskog prvenstva sigurno odlazim!</p>
<p>»Odlazak iz reprezentacije nakon SP-a već sam najavio i čvrsto stojim iza toga. Posvetit ću se u svom budućem radu u Hrvatskom nogometnom savezu koordinaciji rada s mladima na putu prema prvom sastavu« / »Dali smo vam pristup praktički sve do naših soba, otvorili smo vam skoro sva naša vrata, a vi se senzacionalistički raspišete o nekom sitnišu koji igrači nisu dobili od Saveza«, ljut je na novinare Jozić </p>
<p>FAAK AM SEE, 17. svibnja (Od Vjesnikova specijalnog izvjestitelja)</p>
<p> – Pripreme hrvatske nogometne reprezentacije za nastup na Svjetskom prvenstvu prigoda je i za svakojake promocije. Tako je predstavljen i novi sportski tjednik »Sto posto sport«, u kojem se u šarenilu tekstova nude i mišljenja nekih hrvatskih poznatih astrologa o zbivanjima na svjetskoj nogometnoj smotri. Dakako, s hrvatskom reprezentacijom u središtu.</p>
<p>Jedan od astrologa, Ivan Savić-Mar, najavljuje tijekom Svjetskog prvenstva terorističke akcije, provokacije, loše suđenje i mućke. Spominje i Mirka Jozića, za kojeg tvrdi da ga baš neće pratiti sreća, te da će imati probleme s nekim ključnim igračima. Sve to, međutim, nije važno za tu našu priču, koliko najava astrologa da bi nakon SP Mirko Jozić mogao podnijeti – ostavku. </p>
<p>Stoga smo upravo taj dio teksta pokazali Joziću: </p>
<p>– Nije dotični gospodin rekao ništa novo, kombinirajući s mojom ostavkom. Dovoljno mu je bilo pratiti neke moje izjave u posljednjih nekoliko mjeseci, pa da shvati koje su moje namjere nakon prvenstva. U svemu, dotični se nije iskazao kao nikakav originalni prognostičar.</p>
<p>•Znači da je ipak točno da odlazite nakon SP-a?</p>
<p>– Da, to sam zaista najavio i čvrsto stojim iza toga. Posvetit ću se u svom budućem radu u Hrvatskom nogometnom savezu koordinaciji rada s mladima na putu prema prvom sastavu. Isto ću tako nastojati sudjelovati u izgradnji odgovarajućeg rada s mlađim uzrastima kako bi se slučajnosti tog postupka svele na što manju mjeru. </p>
<p>Jozić je, uzgred, pretposljednjeg dana dana ovih priprema bio ljut na novinare:</p>
<p>– Dali smo vam pristup praktički do naših soba, otvorili smo vam skoro sva naša vrata, a vi se senzacionalistički raspišete o nekom sitnišu koji igrači nisu dobili od Saveza. Zbog takvih i sličnih jeftinih tema koje vama očigledno mnogo znače, nismo ni zaslužili otići na Svjetsko prvenstvo. Ni mi, ni vi! </p>
<p>Ipak, na sastanku s novinarima Jozić je već bio mirniji: </p>
<p>– Sami ste svjedoci toga da se prošlih dana ovdje dosta toga napravilo i postiglo. Napredak je praktički iz sata u sat evidentan, posebice kod nekih igrača. Primjerice, Bokšić je danas išao prvi put punim intenzitetom i djelovao je zaista ohrabrujuće. </p>
<p>Hvaleći profesionalnu atmosferu i izvanrednu suradnju na relaciji igrači – stručni stožer, Jozić je rekao: </p>
<p>– Uvijek se može i bolje i više, pa veseli činjenica da igrači to nastoje slijediti. Mislim da je dosad ostvaren odličan temelj za Japan, gdje nas čeka druga faza rada, uobličenje igre. </p>
<p>Odgovorio je još Jozić da se radi i na prekidima, »samo što vi to dobro ne vidite«. Naglasio je da se svakodnevno analiziraju posebnosti suparnika, ali se nikako nije dao navući na mamac da pokuša izdiktirati sastav za koji vjeruje da će startati u prvoj utakmici.</p>
<p>– Ne želim još ići u završni čin, jer to je moje pravo. Također i igrača, jer možete si misliti kako bi se mnogi pogledavali kad bih već objavio tko su moji favoriti. Ima još dosta vremena da se sve to odmjeri. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»U boljoj smo formi nego prije finala Kupa«</p>
<p>»Jedina smo zemlja u Europi u kojoj se finale doigravanja igra na samo dvije pobjede«, kaže trener Cibone VIP ></p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Kao što se i očekivalo, u finalu doigravanja hrvatskog košarkaškog prvenstva sastat će se Cibona VIP i Zadar, a prvi dvoboj igrat će se u subotu u KC Dražena Petrovića u 20.30 sati. Ove sezone dvije naše najbolje momčadi igrale su već pet puta, triput su bolji bili Zadrani, a dvaput Zagrepčani. No, u najvažnijem dvoboju, onom u finalu Kupa u Zadru, pobijedila je Cibona.</p>
<p>– S obzirom na to kako često igramo, nemamo nepoznanica o igri Zadra, a ni oni o našoj igri. Njihova je karakteristika da pucaju puno trica, ali ih puno i pogađaju. Čak i visoki igrači Zadra znaju pogoditi iz daljine, pa ćemo posebno morati pripaziti upravo na taj dio igre, u najavi je utakmice rekao trener Cibone Jasmin Repeša, a zatim se osvrnuo i na stanje u svojoj momčadi:</p>
<p>– Momčad je u boljoj formi nego što je bila prije završnog turnira Kupa. Razdoblje od posljednje utakmice u Rijeci smo dobro iskoristili i s optimizmom očekujemo dvoboje sa Zadrom.</p>
<p>Na opasku kako su i Zadrani optimisti, te kako smatraju da nikada nisu bili bliži naslovu, Repeša je odgovorio:</p>
<p>– Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Ne znam na osnovi čega su to zaključili, možda zato što se ove godine finale igra na samo dvije pobjede, što daje veće izglede slabijem sastavu. Zanimljivo, jedina smo zemlja u Europi u kojoj se finale doigravanja igra na samo dvije pobjede.</p>
<p>U pohodu na 11. uzastopni naslov hrvatskog prvaka košarkaši Cibone VIP krenut će bez Josipa Sesara, koji se još oporavlja od puknuća mišića, zbog kojeg je propustio kraj osnovnog dijela sezone i dvoboje protiv Triglav osiguranja u polufinalu doigravanja. Moguće je da se Sesar vrati u momčad Cibone već u utorak, kada će se u Zadru igrati druga utakmica.</p>
<p>Inače, ulaznice za ovu utakmicu mogu se kupiti po 30 kuna za crveni, plavi i zeleni sektor, dok će na žutom sektoru biti smješteni učenici zagrebačkih osnovnih škola, kojima su podijeljene ulaznice kao nagrada za dobru suradnju tijekom sezone.</p>
<p>– Ova je momčad svojim pristupom zaslužila da je se bodri. Bilo bi mi drago kada bi se publika skupila u onolikom broju kao što je bilo protiv Partizana u Euroligi, na kraju je poželio Repeša.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zrinski sijao radost </p>
<p>Nogometni klub »Zrinski« u selu Bošnjacima pokraj Županje proslavlja sedamdesetu obljetnicu osnutka / Prisjećamo se davnih pobjeda i svih onih koji su sijali radost i veselje / Monografija »Bošnjački zeleni« prinos nogometnoj i društvenoj povijesti </p>
<p>BOŠNJACI, 17. svibnja</p>
<p> – Kariša, Grof, Šiško, Jorgovan, Štef, Jarac, Sembo, Badžo, Ćajo, Lenjin, Šokac, Ćelo, Mrki, Šolja, Lujka, Kvaka, Amidža i Jova – sve su to nadimci od milja za igrače koje je izmislila odana publika Nogometnoga kluba Zrinski u selu Bošnjacima pokraj Županje. Zrinski ove godine proslavlja svoju sedamdesetu obljetnicu osnutka, kojoj prigodi posvećujemo ovaj članak sjećanja, sa športskim i društvenim naglascima.</p>
<p>Prvu nogometnu loptu donio je u Bošnjake Joso Sabo, a prvi nogometni »dvoboj« odigran je 1927. s nogometnim klubom Otok iz Otoka, što je zabilježio osječki Hrvatski list. Godine 1932. trojica su domaćih studenata po povratku iz Zagreba u Bošnjake donijeli odluku o registraciji kluba Zrinski. Bili su to Mato Juzbašić, Josip Babogredac i Luka Jelić. Nogometni klub u Bošnjacima djelovao je pod imenom Zrinski od 1932. do 1951. godine, kada mijenja ime u Bošnjaci, a od 1962., ponajviše zaslugom njegovih igrača dr. Ive Matića i Stjepana Matića, iznova nosi ime Zrinski. </p>
<p> Treba istaknuti da je Nogometni klub Zrinski bio vjerojatno jedini klub u tadašnjoj državi koji se usudio nositi ime proslavljeno u hrvatskoj povijesti. »Hrvatsku vezu« rano je već u 19. stoljeću u Bošnjacima uspostavila Matica hrvatska imenovavši povjerenika Marijana Domaćinovića.</p>
<p>Zrinski se posljednjih godina natjecao u Trećoj hrvatskoj ligi – Istok. O toj 70. obljetnici Zrinskoga tiskana je ovih dana na dvjesto stranica osebujna monografija pod naslovom »Bošnjački zeleni«. U monografiji su upisane sve utakmice i događaji oko toga te objavljene brojne fotografije nogometaša iz prošloga stoljeća. I kroz monografiju »Bošnjački zeleni« prisjećamo se davnih pobjeda i svih onih koji su sijali radost i veselje, a danas više nisu među nama.</p>
<p>Sredinom prošloga stoljeća Zrinski je bio među najboljim klubovima u istočnoj Slavoniji, a protivničke momčadi nerijetko su odlazile poražene i s dvoznamenkastim rezultatom. </p>
<p>Franjo Maršić s nadimkom Kariša, spojka i napadač, veliki dribler i strijelac, bio je po mnogim mišljenjima najsvestraniji i najbolji nogometaš koji je poniknuo u »Zrinskome« u prošlih 70 godina. Danas neki stariji gledatelji njegovu igru ocjenjuju slikovitim izrazom »nogometni Mozart«.</p>
<p> Glavni igrač »Zrinskoga« bio je dugo godina Martin Babogredac zvan Šiško, koji je kao spojka driblinzima, trčanjem, brzinom i snagom neumorno gradio igru svoje momčadi. Često je probijao protivničke obrane, stvarajući suigračima prilike ili sam dajući zgoditke. Bio je tip nogometaša od kojih su u novije vrijeme svjetsku slavu postigli Maradona i Zidane. </p>
<p>Najveća legenda Zrinskoga je dr. Ivo Matić, koji je nosio dva nadimka – Grof i Topnik. Nastupao je i za studentsku reprezentaciju tadašnje države. Bio je proslavljeni strijelac s posebno jakim udarcem, pa je katkad lopta probijala mrežu, a događalo se i da se vratar nošen silinom udarca skupa s loptom nađe u mreži. </p>
<p>Glavni trener i spiritus movens Zrinskoga i njegovih stotinjak igrača svih uzrasta sada je Antun Jovanovac. Žali se da iz Zrinskoga ovih godina odlaze ponajbolji igrači zbog novčanih razloga: »Od dvadesetak prvotimaca Zrinskoga samo su trojica zaposlena. Zbog toga se događa da formirani igrači odlaze trbuhom za kruhom. Međutim, bez zalaganja i osjećajnog pristupa nema ni velikih pothvata«, kaže Jovanovac. </p>
<p>Monografija »Bošnjački zeleni«, čiji je autor Vinko Juzbašić, dipl. ing. agronomije, i sedam desetljeća Zrinskoga utkani su u našu stvarnost: prije nego li zađe sunce na životnome obzorju, ljudi nastoje sebe i svoje ja ugraditi u žive i mrtve spomenike. I opet će, tko zna koji naraštaj po redu zapjevati nakon pobjede Zrinskoga »Vilu Velebita«, »Kad naš brod krene, krene« i »Zovi, samo zovi«.</p>
<p>Mirko Šarčević</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Šurjak i dalje ni na nebu ni na zemlji </p>
<p>»Organizirat ćemo katedre za trenere, barem dva puta mjesečno, i one neće biti zatvorenog tipa, već će biti otvorene za sve trenere s ovog područja. Predavanja će voditi najbolji hrvatski treneri kao što su Ćiro Blažević, Tomislav Ivić...«, kaže Igor Štimac </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Da vrijeme ne bi pobjeglo i da Hajduk, pritom, ipak spremno dočeka novu sezonu, Igor Štimac »zasukao je rukave«. Štoviše, u petak se zadržao u dužem razgovoru s novim trenerom Zoranom Vulićem...</p>
<p> – Precizirali smo Vulićev ugovor, a i razgovarali o igračima. Vulić želi da sve utanačimo do prozivke, te da na treningu ima 25 igrača. Stoga, moramo raščistiti igračku križaljku, naglasio je Štimac.</p>
<p> No, u ovome je trenutku bitnije pitanje što će i kako učiniti sportski direktor Ivica Šurjak. Naime, Šurjak se savjetovao s pravnom službom, a hoće li se nakon toga i vratiti u klub, zasad nije poznato. Predsjednik Branko Grgić je samo napomenuo kako će ovaj vikend uzeti pauzu i da će u ponedjeljak vjerojatno biti održana sjednica klupskoga Upravnog odbora.</p>
<p>Sve u svemu, Šurjak nije zadovoljan raspodjelom poslova u klubu i vrlo je blizu odlasku. Uglavnom, na drugom je katu poljudskog stadiona vrlo živo, mobilizirani su svi u organizaciji priprema za novu sezonu. Naravno, osim Šurjaka.</p>
<p> Jedan je od prvih i najvažnijih Štimčevih poslova izrada prijedloga reorganizacije omladinske škole. Stoga je razgovarao s nekolicinom iskusnih trenera, a približio nam je svoje viđenje rada omladinskog pogona:</p>
<p>– Želim istaknuti da ne reorganiziram omladinski pogon, već izrađujem plan koji ću iznijeti pred Upravnim odborom, a Uprava će odlučiti hoće li ga prihvatiti ili ne. Uglavnom, izabrat ćemo trenere koji žele raditi u omladinskoj školi i maksimalno se posvetiti stvaranju podmlatka, a nije im primarni cilj razmišljati o radu s prvim momčadima. S onima za koje se odlučimo, potpisat ćemo jednogodišnje ugovore, no želja nam je da rade u ciklusima po četiri godine.</p>
<p>Štimac ističe da će se u omladinskoj školi voditi briga i o razvoju trenera, te pojašnjava:</p>
<p>– Moramo voditi brigu o obrazovanju trenera i njihovu razvoju. Stoga ćemo organizirati katedre, barem dva puta mjesečno, koje neće biti zatvorenog tipa, već će biti otvorene za sve trenere s ovog područja. Predavanja će voditi najbolji hrvatski treneri kao što su Ćiro Blažević, Tomislav Ivić... Dovodit ćemo i vrhunske znalce iz ostalih područja važnih za razvoj stručnjaka. Škola bi trebala biti organizirana po europskim standardima i stvarati vrhunske igrače. </p>
<p>Štimac ne gubi vrijeme i maksimalno se posvetio radu na Poljudu. Ne vidi velikih problema u odnosima, misli da za sve ima mjesta i posla, ali da je potrebno puno rada. Za sada je suzdržan glede razgovora o pojačanjima. Ipak je to zasad u Šurjakovoj domeni, no i dalje su aktualni Anto Petrović, Ivica Pirić, Mate Dragičević. No nitko još nije definirao detalje ugovora. A da vrijeme ipak bježi, pokazuju i signali da je Petrović već otišao u Dinamo. Najavljuje se da će igračka križaljka biti ubrzo riješena kao i precizni plan Hajdukovih priprema. R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Od ponosa do rugla hrvatskog sporta</p>
<p>Koliko god bilo dobro za hrvatski muški rukomet da nakon višegodišnje dominacije jednoga kluba iskoči netko novi, toliko je loše u svemu tome što su i Zagreb i Metković više koncentrirani da sruše jedan drugog negoli na sportski teren. Prljavo igraju i jedni i drugi, puca se iz svih mogućih oružja, udara se ispod pojasa. Oba su kluba definitivno najveći kandidati za moguću nagradu za najnesportskije ponašanje. Više uopće nije važno tko je prvi počeo, ključno je što nijedan neće prestati</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – U što li se to pretvorio hrvatski rukomet... Od sporta koji je do prije nekoliko godina osvajao medalje, kojim smo se dičili, kojem su se divili svjetski stručnjaci, danas je naš rukomet postao ruglo hrvatskog sporta. Sa svojim aferama i skandalima koji se samo nadovezuju jedni na druge hrvatski muški je rukomet izgubio svaku vezu sa sportom, fair-playom, plemenitim sportskim duhom, svime onim pozitivnim što se stoljećima njegovalo. Naš je rukomet postao privatna prćija nekolicine ljudi koji ne biraju sredstva kako bi istjerali na svoje. Čini se da se naš rukomet igra samo zbog nečijih sitnih (ili malo većih) interesa i taština.</p>
<p>U četvrtak je buknuo novi skandal, tko zna koji u našem muškom rukometu. Stegovno povjerenstvo Hrvatskoga rukometnog saveza odlučilo je kolo prije kraja prvenstva Metković-Jambu oduzeti šest bodova, čime metkovski klub gubi naslov prvaka koji mu je bio nadohvat ruke. »Disciplinci« su presudili da je Metković kriv jer je u njegovu dresu igrao Zagrebov igrač, i to pod krivim imenom. Osim šest bodova, Metković mora platiti i 16 tisuća kuna kazne. Ta odluka ide na ruku Zagrebu, koji je tako obranio naslov prvaka koji je lani također dobio za zelenim stolom, nakon što je Metković napustio teren u odlučujućem dvoboju za naslov prvaka.</p>
<p>Koliko god bilo dobro za hrvatski muški rukomet da nakon višegodišnje dominacije jednog kluba iskoči netko novi (Metković, dakle), toliko je loše u svemu tome što su i Zagreb i Metković više koncentrirani da sruše jedan drugog negoli na sportski teren. Prljavo igraju i jedni i drugi, puca se iz svih mogućih oružja, udara se ispod pojasa. </p>
<p>Oba su kluba definitivno najveći kandidati za moguću nagradu za najnesportskije ponašanje.</p>
<p>Više uopće nije važno tko je prvi počeo, ključno je što nijedan neće prestati. Metković, koji si je sam nametnuo frustraciju da je provincijski klub, pokušava na svaki način pokazati da je i koliko je bolji od Zagreba. U redu je dok to pokazuje na terenu, no odlaženje s terena i nastup tuđega suspendiranog igrača pod krivim imenom uistinu nema veze sa sportom. Zagreb, pak, umjesto da rješava svoje (povelike) financijske probleme poput žandara pazi na svaki metkovski potez i, glumeći moralnu vertikalu našeg rukometa, prijavljuje to Savezu. </p>
<p>Ovo su samo recentni primjeri, posljednjih nekoliko godina ih je bilo nebrojeno.</p>
<p>Prema presudi Stegovnog povjerenstva, Metković je kriv. To nije samo ismijavanje Zagreba, već i HRS-a, ali i suparnika (Pivovarne Laško) i domaćina kod kojih se igrala ta utakmica, Dobove i Slovenskoga rukometnog saveza. I nije sporno da to treba kazniti, tim više što se Metković i inače ponaša kao da za njega vrijede drukčija pravila, njegova vlastita.</p>
<p>Zagreb, pak, brine za tuđe dvorište, a u njegovu ima smeća napretek. Kad vidi da ne ide pošteno, ne libi se posegnuti i za drugim načinima. Vele da se poklonjenom konju ne gleda u zube, ali slaviti naslov prvaka izboren za zelenim stolom (kad već nije išlo na terenu) možda i nije najpriličnije.</p>
<p>U svemu tome dosta toga ide i na dušu Hrvatskoga rukometnog saveza. Čelnici našeg rukometa ne mogu se nositi s tolikim negativnim energijama, pa ulaze u kompromise koji im se ubrzo razbiju o glavu. Svojim odlukama i promjenama tih odluka već su pokazali da nisu uvijek ozbiljno društvo. Tko bi trebao, ako ne Savez, oba kluba vratiti na prave tračnice, vratiti ih u njih sportskih duh i istjerati zloduhe na bilo koji način?! A, po svemu sudeći, Savez je preslab za tako nešto.</p>
<p>U cijeloj je priči najgore prošao 20-godišnji Blaženko Lacković. On je izgubio ovu sezonu, a zbog kazne od osam mjeseci neigranja izgubit će i sljedeću. Dečko je naivno, nadajući se velikom novcu, vjerovao krivim ljudima, koje uopće nije briga za njegovu karijeru, već brinu za svoje interese i svoje borbe.</p>
<p> Jest da je Lacković prenaivan za društvo u kojem se našao, ali nitko ga puškom nije tjerao iz Zagreba u Metković, sam se inatio i na kraju platio. Šteta za Lackovića što to ne shvaća.</p>
<p>Koliko je u te besmislene ratove i podmetanja utrošeno vremena, novca, živaca, energije... Zamislite samo da su i Metković i Zagreb sve to uložili u zajednički cilj – stvaranje pozitivnoga sportskog duha, pravog nadmetanja. Profitirala bi oba kluba i reprezentacija.</p>
<p> No, kad se ponašaju ovako, nije ni čudo da nam je rukomet na dnu. Pitanje je samo može li pasti još niže... </p>
<p>Naš je rukomet pao niže nego što se mislilo da može pasti</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Celticsi i Lakersi u 10. finalu?</p>
<p>Na putu prema novom, jubilarnom 10. finalu dviju najtrofejnijih momčadi u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu stoje još tek dvije prepreke, pred Celticsima su prvi nositelji Istoka, New Jersey Netsi, a pred Lakersima prvi nositelji Zapada, Sacramento Kingsi</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Boston Celticsi i Los Angeles Lakersi osvojili su 29 (Boston 16, Lakersi 13) od 55 naslova NBA prvaka, te su čak devet puta igrali u velikim finalima. Istina, posljednji put prije 15 godina, ali ovogodišnje doigravanje priziva davne usponeme. Na putu prema novom, jubilarnom 10. finalu dviju najtrofejnijih momčadi u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu stoje još tek dvije prepreke, pred Celticsima su prvi nositelji Istoka, New Jersey Netsi, a pred Lakersima prvi nositelji Zapada, Sacramento Kingsi.</p>
<p>Mnogi bi se složili da je dvoboj dviju najboljih momčadi Zapada ustvari finale prije finala. Kingsi i Lakersi dvije su najbolje momčadi lige u osnovnom dijelu sezone i samo činjenica što igraju u istoj konferenciji jedan će sastav stajati neigranja u borbi za naslov. </p>
<p>Sacramento se najviše oslanja na svoga krilnog centra Chrisa Webbera, već godinama ponajboljeg igrača na svom mjestu. Webber predvodi svoju momčad u koševima (23.2) i skokovima (10.8) u ovogodišnjem doigravanju, te je iznimno motiviran prvi put u karijeri dovesti svoj sastav u finale. Kao odlična investicija pokazao se Mike Bibby (18.3 koša, 3.4 asistencije), koji je prije početka sezone došao iz Grizzliesa.</p>
<p>Također, trener Sacramenta Rick Adelman mnogo nada polaže i u igrače iz Europe. Veteran centar Vlade Divac zajedno će sa Scotom Pollardom imat će težak zadatak zaustaviti Shaquillea O'Neala, Hidayet Turkoglu trebao bi biti dodatno oružje s klupe, dok će odlični šuter Predrag Stojaković (18.3 koša po utakmici) zbog ozljede gležnja propustiti početak serije, ali se njegov povratak željno očekuje.</p>
<p>Trenerska je filozofija trenera Lakersa Phila Jacksona vrlo jednostavna. Oko dvije superzvijezde, Kobea Bryanta (26.1 koševa) i Shaquilla O'Neala (23.0 koša, 11.9 skokova), treba poslagati »vodonoše« koji će u pravom trenutku pogoditi odlučujući koš. U prvom krugu čovjek s mirnom rukom bio je Robert Horry, a u drugom Rick Fox. Sada je red možda na Dereka Fishera...</p>
<p>Lani se ni Netsi ni Celticsi nisu plasirali u doigravanje, a ove će sezone jedna od tih dviju momčadi igrali u velikom finalu. Razlozi velikih preokreta su različiti. Dok Netsi svoj preporod mogu zahvaliti pametnoj razmjeni u prijelaznom roku kada su doveli Jasona Kidda u zamjenu za Stephona Marburyja, Celticsi napokon naplaćuju dobre izbore na »draftovima« tijekom svojih »gladnih godina«. Antoine Walker i Paul Pierce svake godine sve su bolji i ove sezone im se »otvorilo«.</p>
<p>– Ovo je za nas bila sezona iz snova, ali se još ne želimo probuditi, priznao je i Kidd da nitko, pa ni Netsi, nije očekivao ovakav sjajan rezultat. </p>
<p>Svestrani Kidd (14.7 koševa, 9.9 asistencija, 7.3 skokova) predvodi Netse u doigravanju, ali nije usamljen, već ima podršku svojih suigrača, redom odličnih mladih košarkaša. Prvi izbor »drafta« 2000., Kenyon Martin najbolji je strijelac Netsa u postsezoni (14.9 koševa), Keith van Horn postiže prosječno 14.8 poena i 7.5 skokova, a Kerry Kittles 13.4 pogotka.</p>
<p>Paul Pierce (25.2 koša, 8.6 skokova) i Antoine Walker (21.9 koševa, 7.9 skokova) pokretačka su snaga Celticsa. Uz njih je i veteran, graditelj igre Kenny Anderson, a od velike koristi mogu biti i Eric Williams, Walter McCarthy, Rodney Rogers, Tony Delk i Tony Battie. Jako su oružje Celticsa trice, u dosadašnjih 10 dvoboja u doigravanju pogodili su ih čak 85 (8.5 po utakmici).</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>Demokrati traže da Bush otkrije što je znao o pripremama za napade 11. rujna</p>
<p>Vođa demokrata u Kongresu Tom Daschle izrazio je »duboku zabrinutost« nakon priznanja Bijele kuće da su prošloga ljeta dobili upozorenja CIA-e o Arapima koji se školuju u američkim školama letenja i upitao »zašto se čekalo osam mjeseci da se ta informacija objavi?«</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Nakon nekoliko mjeseci bezrezervne potpore Georgeu W. Bushu u vođenju rata protiv terorizma, vodeći oporbenjaci i redova Demokratske stranke u četvrtak su odlučili skrenuti s kursa »sveameričkog jedinstva u borbi protiv terorizma« i odlučno zatražili od američkog predsjednika da otkrije sve što je prošloga ljeta znao o terorističkim prijetnjama otmicama zrakoplova, objavio je u petak The New York Times. </p>
<p>Demokrati su osim toga pokrenuli široku javnu istragu oko toga što je sve Bushova vlada znala prije 11. rujna. Oštra pitanja o mogućim obavještajnim propustima i odlučnosti vladinog odgovora na upozorenja o teroristima pojavila su se drugog dana nakon što je Bijela kuća, osam mjeseci nakon napada 11. rujna, objavila da je CIA prošloga ljeta upozorila Busha da bi teroristi iz Bin Ladenove mreže mogli oteti zrakoplove. </p>
<p>Vođa demokrata u Kongresu Tom Daschle izrazio je »duboku zabrinutost« nakon priznanja Bijele kuće i upitao »zašto se čekalo osam mjeseci da se ta informacija objavi?«. Daschle je zatražio da Bush kongresne odbore za rad obavještajnih službi »odmah izvijesti o informacijama koje je dobio« prošloga ljeta. Demokrati su također zatražili i FBI-jev memorandum s upozorenjem da više osoba sa Srednjega istoka pohađa u SAD tečajeve letenja. </p>
<p>Demokrati smatraju da imaju pravo znati što su predsjednik Bush i američka vlada sve znali o događajima koji su prethodili napadima 11. rujna, kada su to saznali i, najvažnije, što su učinili kada su to saznali. Čak su i neki članovi Bushove Republikanske stranke doveli u pitanje stupanj odgovornosti vlade nakon informacija koje je dobila prošloga ljeta, tvrdeći da je trebalo reagirati na te informacije. </p>
<p>Zatečena oštrinom optužaba, američka administracija odmah je reagirala. Američki potpredsjednik Dick Cheney je na večeri u povodu 40. godišnjice Republikanske stranke u New Yorku kritike Demokratske stranke nazvao »krajnje neodgovornima i nedostojnima nacionalnih vođa u vrijeme rata« te naglasio kako Sjedinjenim Državama možda prijeti novi, još snažniji teroristički napad od onoga 11. rujna prošle godine.</p>
<p>Cheney je dodao kako istraga Kongresa oko eventualnih propusta obavještajnih službi uoči napada na New York i Pentagon mora biti provedena izuzetno oprezno jer bi se u protivnom pod pritiskom mogli naći upravo ljudi i službe na kojima je odgovornost da upozore na moguće napade. </p>
<p> »Ta istraga ne smije ni na koji način ometati napore da se spriječe novi napadi, budući da prijetnja novih, možda još razornijih napada još uvijek svakako postoji«, rekao je američki potpredsjednik. </p>
<p>Ranije kritike iz Demokratske stranke na račun vođenja američkog rata protiv terorizma Bush je uspješno neutralizirao pozivima na jedinstvo nacije u vrijeme kad je Amerika napadnuta, no ovaj put, čini se, oporba ne želi šutjeti i traži da sve pojedinosti izađu na vidjelo.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Srbija izručila Delimustafića BiH</p>
<p>SARAJEVO, 17. svibnja</p>
<p> - Srbijanske vlasti napokon su, nakon višetjednog odugovlačenja, izručile Bosni i Hercegovini Aliju Delimustafića, bivšeg ministra unutarnjih poslova u predratnoj i ratnoj vladi Republike BiH.</p>
<p> Delimustafić je uhićen u Beogradu i sredinom siječnja osuđen na tromjesečnu zatvorsku kaznu zbog posjedovanja krivotvorenih osobnih isprava, a tamošnje su vlasti, usprkos početnim najavama, odustale od vođenja postupka protiv njega za druga navodna kaznena djela, među kojima i ratni zločin. Budući da su posredstvom Interpola, Njemačka i BiH zatražile izručenje, Delimustafiću je nakon izdržavanja tromjesečne kazne u Srbiji određen ekstradicijski pritvor, koji je istekao u petak.</p>
<p>Sukladno tamošnjim zakonskim procedurama, prije nekoliko dana istražni sudac Okružnog suda u Beogradu dostavio je Saveznom ministarstvu pravde zahtjev SR Njemačke za izručenje Delimustafića, kojeg ova država traži zbog otmice i pokušaja ubojstva.</p>
<p> Nakon što je ovaj zahtjev formalno odbijen, jer BiH čiji je državljanin Delimustafić ima prednost pri zahtjevu za izručenje, potpisan je i nalog za izvršenje izručenja, nakon čega je i došlo do ekstradicije.</p>
<p> Odluku o izručenju Delimustafića BiH, gdje će odgovarati zbog gospodarskog kriminala, savezni ministar pravde u Beogradu Savo Marković donio je još 25. ožujka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ljevica na vlasti još u samo četiri zapadnoeuropske zemlje</p>
<p>Europska ljevica na vlasti je u Njemačkoj, Grčkoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji, dok desne stranke premoćno vode i na vlasti su u deset država - Austriji, Danskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu i Španjolskoj</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Nakon Francuske, gdje je na predsjedničkim izborima ponovo pobijedila desnica na čelu s Jacquesom Chiracom, a velik broj glasova osvojio ultradesničar Jean-Marie Le Pen, i u Nizozemskoj se velik broj birača okrenuo desnim opcijama glasujući za demokršćane i ultradesničare. </p>
<p>Nizozemski birači odbacili su vladu lijevog centra i dali veliko povjerenje desnici slijedeći europski trend, započet prije 12 mjeseci u Italiji, u kojemu vlade ljevice ustupaju pred desnicom (Danska, Portugal i Francuska), uz istodobno jačanje pozicija krajnje desnice. </p>
<p>Europska ljevica na vlasti je još u samo četiri zapadnoeuropske države Njemačkoj, Grčkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, dok desne stranke premoćno vode i na vlasti su u deset država Austriji, Danskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu i Španjolskoj. Koalicijske lijevo-desne vlade na vlasti su u Belgiji, Finskoj i Švicarskoj. </p>
<p>Njemačka: </p>
<p>U Njemačkoj kancelar Gerhard Schröder predvodi vladajuću koaliciju lijevog centra koju čine socijaldemokrati (SPD) i Zeleni. Oni su osvojili 40,9 posto odnosno 6,7 posto glasova na općim izborima 1998. Schröderu predstoji oštra borba na novim izborima u rujnu protiv konzervativnog protivnika Edmunda Stoibera.</p>
<p> U Grčkoj je vladajuća stranka socijalista PASOK, koju vodi premijer Kostas Simitis, na vlasti gotovo ekskluzivno od 1981., a zadnje je izbore dobila u travnju 2001. Glavna oporbena konzervativna Nova Demokracija nije na vlasti od 1993. godine</p>
<p> Na izborima u ožujku 1998., u Švedskoj se na vlast vratila slaba manjinska vlada socijaldemokrata. Premijer Göran Persson ovisi o potpori bivših komunista Lijeve stranke i Zelenih, ili o skupini stranaka desnog centra. </p>
<p>Velika Britanija: </p>
<p>U Velikoj Britaniji, laburistička vlada lijevog centra Tonyja Blaira vratila se na vlast uvjerljivom pobjedom na izborima u lipnju 2001. smijenivši Konzervativnu stranku. </p>
<p> U veljači 2000., u Austriji na vlast dolazi nova koalicija konzervativne austrijske Narodne stranke i Slobodarske stranke (krajnja desnica) i označava ulazak u vladu stranke krajnje desnice prvi put u Europi nakon sloma nacionalsocijalizma 1945. godine.</p>
<p>Danska: </p>
<p> U studenome 2001., u Danskoj je desni centar kojemu je na čelu Anders Fogh Rasmussen smijenio socijaldemokratsku vladu u najvećoj pobjedi na izborima u zadnjih 80 godina. Koalicija liberala i konzervativaca osvojila je parlamentarnu većinu uz potporu desne Danske narodne stranke, treće po snazi u parlamentu. </p>
<p>Francuska: </p>
<p>U Francuskoj je konzervativni predsjednik Jacques Chirac pobijedio je vođu krajnje desnice Jean-Marie Le Pena u drugom krugu predsjedničkih izbora u svibnju. Šok izazvan u prvom krugu, u kojemu je ispao kandidat socijalista Lionel Jospin, okončao je pet godina podjele vlasti između Chiraca i Jospina. Konzervativac Jean-Pierre Raffarin, odabran za prijelaznog premijera ima šest tjedana da desnom centru osigura većinu i u Parlamentu na izborima 9. i 16. lipnja.</p>
<p>U Irskoj premijer Bertie Ahern vodi manjinsku vladajuću koaliciju desnog centra u kojoj su njegova stranka Fianna Fail i Napredni demokrati. To je prva irska vlada u mirnodopsko vrijeme koja je odslužila cijeli petogodišnji mandat. Očekuje se da će ostati na vlasti i nakon izbora 17. svibnja.</p>
<p>Italija: </p>
<p> Stranka desnog centra »Naprijed Italijo« koja predvodi desnu koaliciju Kuću slobode, na čelu sa Silvijom Berlusconijem smijenila je na izborima u Italiji u svibnju 2001. vladajuću koaliciju lijevog centra.</p>
<p>Luksemburg: </p>
<p> Sadašnja vlada u Luksemburgu je koalicija desnog centra kršćanskih demokrata i liberala koje vodi premijer Jean-Claude Juncker. Na vlast su došli izborima u lipnju 1999.</p>
<p>Nizozemska: </p>
<p>Koalicija triju stranaka lijevog centra koju je vodio premijer Wim Kok smijenjena je pobjedom desnice na izborima 15. svibnja. </p>
<p>Kršćanski demokrati dobili su 43 od 150 parlamentarnih mjesta.</p>
<p> Lista Pima Fortuyna (krajnja desnica) koji je nedavno ubijen na ulici, dobila je 26 mjesta. Novu vladu treba sastaviti vođa kršćanskih demokrata Jan Peter Balkenenden.</p>
<p>Norveška: </p>
<p> Krhka koalicija desnog centra u Norveškoj preuzela je vlast u listopadu naslijedivši laburiste.</p>
<p> Manjinski savez vodi premijer Kjell Magne Bondevik i ima 62 od 165 mjesta u parlamentu te ovisi o potpori Stranke napretka (krajnja desnica).</p>
<p>Portugal: </p>
<p>U Portugalu socijaldemokratski vođa desnog centra José Manuel Durao Barroso postao je premijer nakon izbora u ožujku 2002. smijenivši vladajuće socijaliste. On je u koaliciji s konzervativnom Narodnom strankom.</p>
<p> Dvije stranke zajedno imaju 116 od 230 mjesta u parlamentu. </p>
<p>Španjolska: </p>
<p>Španjolski premijer José Maria Aznar dobio je drugi četverogodišnji mandat na izborima u ožujku 2000. Njegova Narodna stranka (desni centar) dobila je 183 mjesta, sedam više od potrebnih da bi vladala sama u parlamentu od 350 mjesta. </p>
<p>LIJEVO-DESNE VLADE</p>
<p> Belgijski premijer Guy Verhofstadt iz Flamanske stranke liberala i demokrata vodi koaliciju Duge sastavljenu od šest stranka u kojoj su i liberali i socijalisti i zeleni. Kršćanski demokrati pretrpjeli su teške gubitke u lipnju 1999. na izborima, a nova je administracija prva u 40 godina iz koje su isključeni. </p>
<p> Trenutačna finska vladakoju vodi premijer Paavo Lipponen izabrana je u ožujku 1999. To je koalicija pet stranaka od lijevih do desnih.</p>
<p> Najveća je socijaldemokratska stranka s 51 osvojenim mjestom u parlamentu i konzervativci s 46 od 200 zastupničkih mjesta. </p>
<p>Švicarska: </p>
<p>Sadašnja je vlada u Švicarskoj izabrana 1999., a čini je koalicija četiriju stranaka u kojima su socijalisti, kršćanski demokrati (centar) i proposlovni (business) Radikalni demokrati.</p>
<p> Svi imaju po dva mjesta u kabinetu, a populisti iz Švicarske narodne stranke imaju jedno mjesto. (M.Bobanović/H.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Arafat uvjetuje palestinske izbore izraelskim povlačenjem</p>
<p>Izraelske trupe ponovo ušle u izbjeglički logor u Jeninu / Priprema nove međunarodne mirovne konferencije o Srednjem istoku</p>
<p>ANKARA, 17. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinsko stanovništvo u gradu Jeninu na Zapadnoj obali od petka ujutro u znaku je nove neizvjesnosti i zamjetnog straha. Šok je uslijedio u 3,30 sati po lokalnom vremenu kada su izraelski tenkovi, uz potporu pješadije, ponovo zaposjeli sve glavne punktove u gradu i logoru. Prema prvim izvješćima, čula se i pucnjava. Nema dovoljno pouzdanih informacija o razaranja ili mogućim ljudskim žrtvama. </p>
<p>Glavni stožer izraelske vojske odbio je komentirati izvješća o jeninskoj »kažnjeničkoj reprizi«. To samo pojačava »crne slutnje« prema kojima su tamošnji Palestinci ponovo ostavljeni na milost i nemilost izraelskih postrojbi.</p>
<p> Iza izraelske travanjske ofenzive na Jenin i njegov izbjeglički logor ostale su gomile ruševina i desetine mrtvih, a mnogo više ranjenih. No, pravi razmjeri te apokalipse nisu dovoljno dostupni svjetskoj javnosti zbog odluke vlade izraelskog premijera Ariela Sharona da ne dopusti dolazak istražnog povjerenstva UN. Neslužbeno se saznaje da su izraelski vojnici uhitili trinaest palestinskih mladića za koje se pretpostavlja da su pripadnici militantne proislamske skupine Hamas. Među uhićenima je i izvjesni Jamal Abu-Alwafa. Riječ je, navodno, o članu Brigade mučenika Al-Aqsa koja je ogranak palestinskog Al Fataha. Javlja se i o nastavku potrage za drugim »ekstremistima« koje izraelske trupe nisu uspjele uhititi u ranijoj operaciji. U međuvremenu, izraelski tenkovi ušli su u petak i u grad Nablus, ali su se odatle brzo povukli. Tvrdi se da nije bilo ubijenih i ranjenih, pa čak i uhićenih Palestinaca.</p>
<p>Sigurno je da Sharonovo ponovno udaranje u ratne bubnjeve neće biti nigdje dočekano s dobrodošlicom. Na to upućuje i odluka belgijskog prizivnog suda da do 26. lipnja odgodi donošenje konačne odluke o utvrđivanju vjerodostojnosti prijave (pokrenuta od 22 preživjelih Palestinca) o zločinu u palestinskim logorima Sabra i Shatila (1982.). </p>
<p>Sve se to događa u trenutku kada se čine gotovo grozničavi diplomatski napori da se Izraelci i Palestinci ponovo dovedu za pregovarački stol. U SAD se nalazi Mohammed Rashed, jedan od najbližih suradnika palestinskog čelnika Yassera Arafata. Njegovi sastanci i razgovori sa šefom američke obavještajne službe CIA, Georgeom Tenetom i pomoćnikom američkog državnog tajnika Williamom Burnsom, usredotočeni su na dva ključna pitanja: obnovu i jačanje palestinskog sigurnosnog sustava i utvrđivanje programa političkih i državno-pravnih reformi palestinskih vlasti. No, Arafat je u petak poručio da takvih reformi i izbora neće biti sve dok se izraelska vojska u potpunosti ne povuče s okupiranih palestinskih teritorija.</p>
<p>Inače, u pozadini takvih američko-palestinskih nastojanja nalazi se priprema nove međunarodne mirovne konferencije o Srednjem istoku. Taj skup, koji po svom sadržaju neće biti repriza ranijih konferencija održanih u Madridu i Oslu (1990. i 1993.), održat će se najvjerojatnije potkraj lipnja ili početkom srpnja. Sa istom zadaćom u Moskvi se nalazi šef izraelske diplomacije Ahmed Maher. </p>
<p>Za utjehu Palestincima i njihovom vođi Arafatu, postoji jedano izvješće američkog State Departmenta. U tom dokumentu se izričito kaže da nitko od najviših palestinskih dužnosnika nije bio umješan u planiranje terorističkih aktivnosti protiv Izraela. Ipak, palestinskom vrhu se spočitava da je znao za nasilje, ali da nije poduzimao i mjere da se ono obustavi, odnosno sprijeći. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Belgija ozakonila milosrdnu smrt </p>
<p>Mogućnost milosrdne smrti striktno je regulirana, i u svakom se slučaju, kada se radi o neizlječivim bolesnicima u krajnjoj fazi smrtonosne bolesti izloženim neizdrživim patnjama, traže dva nezavisna liječnička mišljenja prije konačne odluke</p>
<p>BRUXELLES, 17. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Belgija je druga zemlja svijeta, nakon Nizozemske, koja je u svoje zakonodavstvo unijela mogućnost eutanazije u striktno ograničenim slučajevima i uz jednako strogo određene kriterije. Donji dom belgijskog parlamenta izglasao je odluku (86 prema 51, uz 10 suzdržanih) nakon žestoke rasprave. Pitanje eutanazije oštro je podijelila vladajuću koaliciju socijalista, liberala i zelenih od desne opozicije, tako da se rasprava pretvorila u sukob stranačkih ideologija i svjetonazora, a najmanje je vremena ostalo rezervirano za predmet zakona, smrtno bolesne pacijente i njihovo pravo na dostojanstven kraj. </p>
<p>Zakon bi na snagu trebao stupiti na ljeto, pod uvjetom da netko, nezadovoljan ishodom izjašnjavanja, ne proslijedi pitanje valjanosti zakona pred Europski sud u Strasbourgu. Onaj isti sud koji je nedavno odbacio zahtjev britanske neizlječivo bolesne pacijentice da joj se dopusti umrijeti.</p>
<p>Belgijanci su također dvojili između prava na život i prava na smrt. Desne su stranke uglavnom bile protiv smrti iz milosrđa: »Vjerujemo da je pravo na život veoma važno pravo, i ovaj zakon to pravo poništava dajući prostora čak i ljudima koji nisu smrtno bolesni da umru kada oni žele«, komentirao je lider krajnje desnog Flamanskog bloka obrazlažući glas protiv. Demokršćani također nisu bili presretni ishodom te su najavili, ali samo kao opciju, slanje parlamentarne odluke na procjenu Europskom sudu. </p>
<p>Pobjednička strana nije trijumfirala, zdravorazumski izjavivši da su stvorili samo zakonsku podlogu praksi koja je i onako raširena, ali je na rubu zakona i stoga riskantna po obje strane, liječnika i pacijenta. Mogućnost milosrdne smrti striktno je regulirana, i u svakom se slučaju, kada se radi o neizlječivim bolesnicima u krajnjoj fazi terminalne bolesti izloženim neizdržljivim patnjama, traže dva nezavisna liječnička mišljenja prije finalne odluke. Pacijent koji traži milosrdnu smrt mora biti pri punoj svijesti, za što je također predviđena dvostruka potvrda nezavisnih liječnika specijalista. </p>
<p>Do sada je praksa, ona rubna praksa u kojoj se liječnik uvijek razapet između etike i zakona, ljudskog bola i zakonskog ograničenja, bila takva da je liječnikova zadnja. Nekoliko je razglašenih sudskih slučajeva samo osvijetlilo svakodnevne situacije u kojima su liječnici, prema slovu zakona prelazili onu finu nedefiniranu granicu liječničke asistencije i ubojstva. </p>
<p>Zakon o milosrdnoj smrti donesen je ponajviše stoga da popiše okolnosti i iscrta rubove prostora u kome se smiju kretati liječnikova intervencija i pacijentova traženja. Eutanazija je moguća i za pacijente koji nisu u fazi kada ih je bolest osudila na umiranje u patnjama, no za takve je slučajeve predviđena još stroža, detaljnija provjera okolnosti i birokratski kompliciranija procedura. </p>
<p>Belgijanci zaostaju za Nizozemcima - pravo na milosrdnu smrt imaju samo punoljetne osobe. Nizozemci su svoj zakon proširili kontroverznom mogućnošću da neizlječivo bolesna djeca na pragu smrti također dobiju pravo na glas, dakle na zahtjev da im se prikrate muke. Svaki slučaj ubrzavanja pacijentovog kraja obrađivat će posebna komisija kako bi se i ovako zaštitio interes pacijenata i spriječile zloupotrebe. Parlamentarne stranke koje su progurale zakon ističu da parlament nije liječnicima dao licencu za ubijanje i ljutito odbacuju prigovore da se Belgija ovim zakonom izjednačila s »nacističkom Njemačkom«. </p>
<p>»Radi se o opciji, opciji koja je, sigurna sam, i ohrabrenje smrtno bolesnim osobama da izdrže još koji dan života više s pravom na izbor; jer, ljudi se ne plaše smrti, njih plaši umiranje«, izjavila je zelena Annemie Descheenmaeker. Ona je u naelektriziranu parlamentarnu raspravu ušla naoružana osobnim praktičnim iskustvom medicinske sestre. Zakon je na jesen prošle godine odobrio Senat. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kalinjingradska oblast predmet sukoba između EU i Rusije</p>
<p>Europska unija nije pristala da stanovnici Kalinjigrada, ruske oblasti okružene Poljskom i Litvom, mogu slobodno putovati u Rusiju</p>
<p>MOSKVA, 17. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruska enklava u srcu Europe, Kalinjingradska oblast vremenom može ipak postati novo krizno žarište na Starom kontinentu. Naime, na upravo završenom Šestom posebnom zasjedanju Komiteta za suradnju Rusije i EU u Kalinjigradu, predstavnici EU odbacili su memorandum ruskog premijera Mihaila Kasjanova kojim se tražilo da se, nakon ulaska Litve u EU 2004. godine, dopusti žiteljima Kalinjingradske oblasti da slobodno, bez viza putuju preko te zemlje u matičnu državu Rusiju. </p>
<p>Tim memorandumom koji je Kasjanov prije mjesec dana osobno predao u Bruxellesu tražilo se i da svi ruski državljani mogu bez viza putovati u svoju najzapadniju oblast koja je nakon raspada SSSR-a ostala okružena Litvom i Poljskom i koja samo morskim putem ima slobodnu vezu s matičnom državom. Međutim, unatoč očekivanjima Kremlja, predstavnici EU ostali su nepopustljivi. </p>
<p>Zamjenik ruskog ministra za ekonomski razvoj i trgovinu Viktor Medvedkov i gubernator Kalinjingradske oblasti Vladimir Jegorov takav stav EU nazvali su »diskriminacijskim« i grubim narušavanjem ljudskih prava. »Mi smo predlagali da Rusi na putu za Kalinjingrad i obratno, preko Litve putuju strogo određenim koridorima, jednom željezničkom prugom i dvjema autocestama, ali predstavnici EU su bili su kategorički protiv«, izjavio je Jegorov aludirajući da je Moskva svojedobno takav način komunikacije bez viza omogućavala stanovnicima Zapadnog Berlina koji su putovali u matičnu državu i obratno.</p>
<p>Argumentirajući svoju tvrdnju da se EU ponaša diskriminacijski prema stanovnicima Rusije, Jegorov je iznio još nekoliko primjera. Poljska još nije pristupila Schengenskom sporazumu, ali Poljaci slobodno bez viza putuju u Francusku i Njemačku, a građani Rumunjske koja još nije primljena u EU mogu već sada putovati po cijeloj Europi bez schengenske vize. Napokon, Europska je unija spremna primiti Litvu u svoje redove, iako ta zemlja još nije potpuno riješila svoje granične sporove s Rusijom, a to je jedan od uvjeta za primanje u EU. </p>
<p>Ili, Rusija dopušta da estonski plombirani teretni vagoni putuju preko njezina teritorija za Finsku bez kontrole, a Litva to ne dopušta kad je riječ o ruskom robnom željezničkom tranzitu prema EU je odbacio i prijedlog da se omogući žiteljima Kalinjingradske oblasti brzo i jeftino dobivanje tranzitnih viza od Litve i Poljske. Na taj način, tvrde u Moskvi, stanovnici te ruske enklave živjet će u svojevrsnoj blokadi. </p>
<p>Pojedini ruski novinski komentatori tvrde da izolacija nije možda najgora politička varijanta koja čeka tu oblast. Kalinjingrad odnosno Königsberg nekad je bio Njemački pa nije isključeno da će Berlin kad-tad postaviti to pitanje. Za moskovske novinare, osobitu sumnju izaziva činjenica da se predstavnici njemačke nacionalne manjine iz unutrašnjosti Rusije posljednjih godina naseljavaju u Kalinjingradu. Uz to, prošle je godine u Kalinjingradu lider regionalne Baltičke republikanske stranke Sergej Pasko započeo akciju da ta oblast, održavanjem referenduma, dobije status samostalne republike u sastavu Ruske Federacije koja bi imala svog predsjednika i senat, ali i koja bi mogla biti ravnopravni partner ujedinjenoj Europi.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pokolj u Kašmiru potakao prijetnje ratom i nuklearnim oružjem </p>
<p>Pakistanski predsjednik, general Pervez Musharraf upozorava da bi Indija mogla upotrijebiti nuklearno oružje, ali da će ga - ako se suoči s ozbiljnom prijetnjom - upotrijebiti i Pakistan </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - U utorak su, u jednom od najkrvavijih terorističkih napada posljednjih godina u Indiji, ubijeno najmanje 33, a ranjeno je 57 osoba. Zločin se zbio u Jammuu, zimskom glavnom gradu indijske države Jammu i Kašmir, jedinoj indijskoj državi s muslimanskom većinom, zbog čega je Pakistan svojata i zbog koje se već dvaput ratovalo. Trojica dobro naoružanih napadača prvo su otvorila vatru na autobus pun putnika i ubili tri žene i četvoricu muškaraca. Potom su u obližnjem obiteljskom dijelu vojnog logora ubili još osam žena, petoricu muškaraca i desetero djece između 7 i 10 godina. Vojnici su likvidirali napadače. </p>
<p>Indijska obavještajna služba je priopćila da teroristi najvjerojatnije pripadaju pakistanskoj skupini Laskhar-e-Taiba, koja svoje članove često šalje u samoubilačke misije. Pakistan je osudio napad, ali sugerira da je iza njega zapravo Indija. Kad je u ožujku 2000., uoči posjeta američkog predsjednika Billa Clintona, bilo ubijeno 38 Sikha, Pakistanci su također govorili da je Indija izvela masakr kako bi krivnju svalila na Pakistan i ocrnila ga pred svijetom. </p>
<p> Pretpostavlja se da je i sada napad tempiran kako bi zasjenio posjet pomoćnice američkog državnog tajnika, Christine Rocca. Ona je u ponedjeljak stigla u New Delhi, odakle odlazi u Islamabad s namjerom da pokuša ublažiti neprijateljstva. Poslije napada petorice terorista na indijski parlament, 13. prosinca, kada je poginulo 14 osoba, obje strane su izvršile mobilizaciju i uzduž 2900 kilometara zajedničke granice, od himalajskih glečera do Arapskog mora, razmjestile oko milijun vojnika. </p>
<p>Indija je u siječnju ultimativno zatražila od pakistanskog predsjednika, generala Perveza Musharrafa da spriječi upade terorista iz Pakistana i da Indiji izruči 20 njihovih vođa. Pod pritiskom SAD, Musharraf je obećao da će obuzdati islamske ekstremiste, a Indija je priopćila da će čekati do travnja ili svibnja, dok se snijeg počne otapati na području Himalaja, i tada će procijeniti čini li Musharraf dovoljno kako bi ispunio obećanje. No, prema izvješćima indijskih obavještajnih službi, umjesto obuzdavanja, tisuće terorista razmještene su uz Liniju razdvajanja u Kašmiru. Indijski ministar obrane George Fernandes izjavio je u ponedjeljak, dan uoči masakra, da se napad terorista može očekivati svakog trenutka, ali da Indija neće poduzeti veću vojnu akciju protiv Pakistana prije lokalnih izbora u Kašmiru, vjerojatno u rujnu, jer ne želi poremetiti izbore.</p>
<p>Također reče da je razočaran Amerikancima, jer bi mogli izvršiti jači pritisak na Musharrafa, ali to ne čine jer im je potreban u ratu protiv Osame bin Ladena i mreže Al Qaida. </p>
<p>Indija bi nadmoćnim konvencionalnim oružjem i brojem vojnika - tri prema jedan - mogla za nekoliko dana presjeći Pakistan, što zagovaraju indijski jastrebovi. No, pitanje je što bi u tom slučaju učinio Pakistan, bi li odgovorio nuklearnim oružjem? Početkom travnja, u razgovoru za njemački tjednik Der Spiegel, Musharraf je izjavio kako je veliki ratni sukob vrlo blizu i da je Pakistan - ako se suoči s ozbiljnom prijetnjom - spreman upotrijebiti nuklearno oružje. Indija bi vjerojatno uzvratila. Ako kriza izmakne nadzoru, žrtve bi se iskazivale desecima milijuna. </p>
<p>Indijski potkontinent je jedini dio svijeta u kojem je nuklearni rat danas realno moguć. Svi sastojci za katastrofalnu spiralu nepromišljenih poteza već su tu. Musharraf nije dovoljno politički stabilan da bi mogao udovoljiti indijskom ultimatumu. Ne kontrolira u potpunosti ni svoju obavještajnu službu, iako je u listopadu smijenio njenog šefa generala Mahmouda Ahmada. Indijci vjeruju da je upravo ta obavještajna služba duboko upetljana u terorističku kampanju odvajanja Kašmira od Indije. </p>
<p>Opasnost od izbijanja rata povećava se i političkom slabošću indijskog premijera A. B. Vajpayeeja, koji je u prošlosti uspijevao obuzdati svoje jastrebove. No sada je bolestan, a glavnu riječ vodi ministar unutarnjih poslova L. K. Advani, tvrdolinijaš bez razumijevanja za Musharrafove teškoće. </p>
<p>Sukobi na Srednjem istoku zasjenili su indijsko-pakistansko neprijateljstvo i potisnuli ga među »ostale krize«. Što bi se moglo osvetiti famoznoj međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>I »korzikanski dosje« u francuskoj predizbornoj utrci</p>
<p>Prema anketama, stranke desnoga centra, koje vodi privremeni premijer Raffarin, a pokrovitelj im je predsjednik Chirac, mogle bi dobiti na parlamentarnim izborima 41 posto glasova </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Stari i nedavno ponovno izabrani predsjednik Francuske Republike Jacques Chirac, koji u studenome ove godine puni 70 godina života i koji se dosad, u 40 godina svoje političke karijere, dokazao kao vrlo smireni i suzdržani »aristokrat«, prvi je put, vjerojatno - kako naglašavaju francuski mediji - planuo, izišao iz takta, »izgubio nadzor nad sobom« prošle nedjelje. Naime, prije početka finalne utakmice francuskoga nogometnog kupa, na stadionu Stade de France u Parizu, isprovocirali su ga »do eksplozije« - Korzikanci.</p>
<p>Tu su utakmicu igrali »Lorient« i korzikanska »Bastia« pred prepunim gledalištem, u kojemu su gotovo polovica gledatelja bili vrlo bučni Korzikanci. Po ustaljenoj tradiciji, došao je i predsjednik Chirac, kojemu je to, zapravo, bio prvi javni nastup nakon njegove gotovo plebiscitarne pobjede u drugome krugu predsjedničkih izbora, 5. svibnja, kada se suprotstavio protukandidatu Jean-Marieu Le Penu, rasistu, ksenofobu i »fašistu«, vođi krajnje desnice, zahvaljući masovnim glasovima ljevice. I dio gledatelja na stadionu srdačno ga je pozdravio.</p>
<p>Međutim, kada se prije početka utakmice svirala francuska himna »Marseljeza«, njezine su zvuke prigušili snažni zvižduci korzikanskih navijača. U tome je trenutku Chirac »eksplodirao« i naglo napustio stadion. Iz toga se rodila »skandalozna« afera koja se po francuskim medijima proteže već danima. Kada se malo smirio francuski je predsjednik na Prvome programu Francuske televizije (TF1) izjavio: »To je skandalozno i neprihvatljivo! Nikada neću tolerirati da se vrijeđaju bitne vrijednosti i značajke Republike te oni koji ih izražavaju.«</p>
<p>Tako je u trenutku kada se postupno rasplamsava nova bitka u susret parlamentarnim izborima, čija će se dva kruga održati 9. i 16. lipnja, otvoren »korzikanski dosje«, što su ga sve dosadašnje francuske vlasti vješto prikrivale. Iako su iz Ajaccia i Bastije u Pariz upućene »isprike« i »ograde« nekih uglednih Korzikanaca, jasno je da zvižduci »Marseljezi« nisu bili spontani nego da je to jamačno »organizirana akcija« korzikanskih »separatista«. U međuvremenu, Chirac i njegov izabranik za premijera Jean-Pierre Raffarin, čini se, ne daju se zbuniti.</p>
<p>»Korzikanski dosje« povjerili su ministru unutarnjih poslova, Chiracovu povjerljivome suradniku, Nicolasu Sarkozyju, i njegovoj suradničkoj ekipi, a prijelaznu su vladu usmjerili na bitne zadatke, koje mora ostvariti do izbora. A to je ponajprije: svojim hitnim odlukama i akcijama omogućiti okupljanje i stvaranje desničarske većine koja bi na izborima osigurala vladavinu u idućih pet godina bez »sustanarstva« s ljevicom, ali i bez ovisnosti o Le Penovoj Nacionalnoj fronti (FN). To zasad, čini se, Raffarinovoj ekipi i uspjeva.</p>
<p> Prema najnovijoj anketi ugledne agencije Ipsos, naime, 50 posto Francuza zadovoljno je dosadašnjim radom prijelazne vlade. Istodobno, stranke desnoga centra, koje vodi privremeni premijer Raffarin, a pokrovitelj im je predsjednik Chirac, mogle bi dobiti na izborima 41 posto glasova i tako tijesno pobijediti ljevicu, koja može očekivati 39 posto glasova. Pritom se krajnje desnome FN-u predviđa samo 12 posto glasova, iako je njegov neosporni vođa Le Pen u drugome krugu predsjedničkih izbora dobio 17 posto. Takav ishod istraživanja javnoga mnijenja zacijelo će mobilizirati sve lijeve snage da se pokušaju okupiti i možda čak privući sebi »zviždače s finala« te tako iskoristiti »korzikanski dosje« u predizbornoj bitki.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Izborna pobjeda osigurana gospodarskim bumom »keltskog tigra«</p>
<p>Irski izbori u znaku premijera Bertiea Aherna i njegove stranke Fianna Fail / Stope gospodarskog rasta u Irskoj uvelike nadmašuju sve europske prosjeke </p>
<p>LONDON, 17. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irski birači izašli su u petak na opće izbore, u kojima su favoriti premijer Bertie Ahern te njegova stranka Fianna Fail. Fianna Fail, članica dosadašnje vladajuće koalicije, stoji, dapače, tako dobro, da bi možda mogla formirati i samostalnu vladu. Bio bi to svojevrsni presedan u novije doba, jer već više od dvadeset godina Republikom Irskom bez prekida vladaju koalicije. Bertie Ahern vodio je daleko najuspješniju predizbornu kampanju, vješto stavljajući naglasak na gospodarski procvat, radi kojeg je Irska u svijetu dobila nadimak »keltskog tigra«. Stope gospodarskog rasta u Irskoj uvelike nadmašuju sve europske prosjeke, a prosječni Irac počeo je to blagostanje osjećati u vlastitom džepu. Dio formule uspjeha je i osobni Ahernov šarm te njegova popularnost među glasačima. </p>
<p>Njegova stranka Fianna Fail uspjela je, naime, u drugi plan gurnuti sve slabosti: optužbe o korupciji u njenim redovima, te stvari kao što su porast kriminala u Irskoj ili dugo čekanje na bolničko liječenje. Oporba je Aherneove izglede pokušala minirati tvrdnjama da je gospodarski procvat navodno na zalazu - no to je poruka koju birači jednostavno nisu htjeli čuti niti prihvatiti. Takozvani »feelgood factor«, osjećaj dobrobiti i blagostanja, ostao je, jakim izbornim adutom popularnog političara.</p>
<p>No, novi irski prosperitet ipak nije dotakao sve. Oni koji su bili zaobiđeni vjerojatno su iz protesta glasali za neku od manjih irskih stranaka, poput Zelenih ili Sinn Feina. Kao političko krilo IRA-e, Sinn Fein ima dugu tradiciju djelovanja s druge strane granice, u Sjevernoj Irskoj. No, u Republici Irskoj to je mala stranka, koja je na prošlim izborima stekla tek jednog zastupnika u irskom parlamentu, Dailu, koji broji 165 mjesta. Ovaj put Sinn Fein bi mogao osvojiti nekoliko poslaničkih mjesta, no dok god postoji IRA, to ostaje problematična stranka, koja ne može sudjelovati u vladi.</p>
<p> Jedan kandidat Sinn Feina na ovim izborima je bivši i osuđivani IRA-in krijumčar oružja, Martin Ferris. Ta stranka ima međutim i mnogo mladih, svježih lica, koja nisu bila umiješana u republikansko nasilje. </p>
<p>Glavne oporbene stranke na irskim izborima su Fine Gael, Progresivni demokrati i Laburistička. Ako Aherneova Fianna Fail ne prikupi dovoljno glasova za formiranje vlade, morat će se ponovo udružiti u neku koaliciju. U dosadašnjem sastavu partner su joj bili Progresivni demokrati, no u novoj kombinaciji spominju se i laburisti. Druga po snazi irska politička stranka je Fine Gael, no njenom vođi Michaelu Noonanu, kladioničari daju vrlo male šanse da postane novim irskim premijerom. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pritisci na Fortuynovu stranku zbog imigranata</p>
<p>AMSTERDAM, 17. svibnja </p>
<p> - Nizozemska stranka kršćanskih demokrata (CDA), koja je pobijedila na izborima, u petak je pokušala utjecati na stranku ubijenog političara Pima Fortuyna da smekša svoju protuuseljeničku politiku u zamjenu za mjesto u vladi. Prije nego što je ubijen, Fortyun je šokirao multikulturalnu Nizozemsku svojim pozivima na nultu imigraciju i opisima islama kao »nazadnog«. »Čelnik CDA Jan Peter Balkenende je izjavio da bi bilo neprihvatljivo tvrditi da se više niti jednom imigrantu ne smije dopustiti dolazak u Nizozemsku«, rekao je glasnogovornik CDA Hans van der Vlies. </p>
<p>Inače, vjeruje se da će Balkenende biti novi premijer.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Kad bi umirovljenici dijeliti kartone bilo bi i isključenja! </p>
<p>Čovjek pomisli, pa lijepo li je biti umirovljenik; daleko od svih turbulentnih političkih zbivanja, od članarine, od nedajbože štrajkova! Nitko mi ne prijeti otkazom, otpremninu sam pošteno dobio (350 DEM za 35 g. staža, punih 10 DEM po godini), a imam i jednu kuvertu punu dionica od tvrtke pred stečajem, čuvam je za unučad, za opomenu, odnosno kao naputak kako ne valja raditi!</p>
<p> Sjetim se s nostalgijom svojih, davnih sindikalnih vremena, prvomajskih izleta, povorki, parada i pjesmica, poput one »da nam živi, živi rad«. Bilo je i zimnice, drva za ogrjev, svinjskih polovica i vreća s grahom i krumpirom!</p>
<p>No, vremena su se promijenila. Prije nekoliko mjeseci Vlada i sindikalci ( HUS, SSSH i sl.) sklopiše čvrsti brak sa zvučnom najavom na TV-u, a sve pod velebnim imenom partnerstvo za razvoj! Pomisli čovjek, bit će napretka, boljitka svima pa i nama-umirovljenicima. Europa ante portas! A kad tamo, Vlada k'o Vlada, nek' se zna tko vlada. Hoće promijeniti ZOR (Zakon o radu) i opet malo uštipnuti nevoljne sindikalce... nek' se zna tko je gazda! I kud baš zakon o radu, i to pred sam praznik rada, na sv. Josipa-radnika, Prvi maj! Požuti moja voćka prije nego je i plod donijela, puče jadni sporazum o partnerstvu, a da se tinta na papiru nije dobro ni osušila. </p>
<p> Izgleda da ni Sindikat nije ono, što je bio, mogao bi i on lako dobiti žuti kartončić! Nakon proslave idući korak je, ni manje, ni više – generalni štrajk! </p>
<p>A moji marljivi Međimurci svako će poslijepodne uporno defilirati s kamionom pod mojim prozorom... s najavljivačem, koji stupa pred vozilom i viče iz sveg grla – krumpiraaaa! I Sindikat bi se polagano trebao odreći visoke politike i baviti se onom niskom, prizemnom, ili bolje reći podzemnom, osigurati bar jeftinu zimnicu, krumpire, bar za nas, umirovljeničko glasačko tijelo, makar i ne plaćati sindikalnu članarinu. Što će se dogoditi, kad mi, umirovljenici počnemo dijeliti kartone, imamo samo crvene, za sve igrače! </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Inspektori spremni za miniranje turističke sezone</p>
<p>Glavni državni inspektor nastavlja i najavljuje proširenje represivnih mjera i rata protiv hrvatskoga malog poduzetništva (Vjesnik od 13. svibnja 2002., str. 1.).</p>
<p> Jordanićeva najava da šalje 700 inspektora na Jadran znači da će u jeku turističke sezone demonstrativno zatvarati turističke i ugostiteljske objekte, kao što je to postao običaj, zbog razlike od desetak kuna u nezaključenim blagajnama poreznih obveznika.</p>
<p> To namjerava učiniti upravo u vrijeme kada stanovništvo Istre, Primorja i Dalmacije ostvaruje glavni prihod, od kojega mora živjeti ostalih deset mjeseci u godini. Višak u blagajanama nije porezni prekršaj, ako se po zaključenju blagajne taj višak registrira kao prihod, a neminovna je posljedica nenamjernih grešaka u rukovanju gotovinom. Možemo, dakle, očekivati miniranje turističke sezone i gospodarstva općenito demonstrativnim zatvaranjem ugostiteljskih objekata na zaprepaštenje turista, s namjerom da se oni otjeraju i dalje naruši ugled i poslovna sposobnost Hrvatske, što se sve zbiva u sklopu specijalnog rata protiv naše zemlje.</p>
<p> Kada bi Jordanić i 700 inspektora, da ne kažem Ali Baba i 40 hajduka, bili dobronamjerni, trebali bi odjuriti u Riječku banku ili druga devastirana poduzeća i tamo uvesti reda i vratiti novac, a ne gubiti se u zatvaranju ugostiteljskih objekata zbog desetak kuna i masne kazne-reketa, koju naplaćuju nesretnim ugostiteljima. Analogno bi tada Riječka banka morala biti zatvorena barem na rok od 10.000 godina!</p>
<p>Budući da se već sada zna da će u jeku turističke sezone nedostajati kvalitetne zdrave domaće hrane (»Seljaci propadaju, a gosti jedu rajčice od staklene vune!«, Vjesnik od 13. svibnja 2002., str. 3.), te će se opet kao i lani morati uvoziti bofl roba i to smeće nuditi turistima, predlažem da Jordanić uputi 700 inspektora da ustanove kako je moguće da se nikome ne isplati proizvodnja hrane za poznatog kupca tj. za gladno domaće turističko tržište.</p>
<p> Predlažem da se 700 inspektora odmah prihvati motike i posadi vrtove radi voća i povrća za sigurnog kupca, umjesto što teroriziraju ugostitelje. Time će svakako znatno više pridonijeti napretku turizma i gospodarstvu uopće nego svojim inspektorskim radom. </p>
<p>MILAN VURUŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zakonom se trebaju limitirati enormne i nezaslužene otpremnine</p>
<p>Lijepo i konstruktivno objasnio je akademik Josip Županov (Vjesnik, »Stajališta«, od 6. svibnja) što bi eventualno trebalo mijenjati u radnom zakonodavstvu. Lijepo nas profesor uči da se Zakonom o radu propišu neki minimalni ili maksimalni limiti koji će se regulirati i kolektivnim ugovorima, ali ne preko zakonskih limita.</p>
<p>Po meni – to bi bile bitne i nužne mjere za suzbijanje legalne pljačke državne i društvene imovine – »otpremnine« od 40.000 DEM i 120.000 DEM i više (šećerane, virovitičke »Virdžinije« ili HRT-a i tako uzduž i poprijeko Lijepom našom) najobičnije su otimačine i pljačka nas svih, a posebno i neposredno uništavaju poduzeća, čije radnike potom bacaju na ulicu.</p>
<p> A ti isti visokorangirani i poznati »domoljubi«, »nacionalisti« i veliki Hrvati predlažu stečaj i privatizaciju, za koju tobože nema alternative. Da, i nema, ali bih dodao, nema u prvom redu srama za donosioce tih akata ili pravilnika, a potom za primaoce »zasluga« poput mafioznih skorojevića, a time su si osigurali priznanja na stupovima srama. Jer, kada je stečaj, slijedi jeftina privatizacija istim sredstvima »otpremninama« i drugim gadostima – i eto novih vlasnika. A jadna »raja« uglavnom šuti i gladuje, sve dok se ne stvori kritična masa i ne pozove Veli Lože da pomete i male i velike lopove, lopuže i »otpremnine«.</p>
<p>Zašto se čeka i zašto lokalni i republički listovi – tisak o tome šute!? Vjerojatno po onoj kršćanskoj i narodnoj da im se oprosti jer tobože ne znaju što rade. </p>
<p>BRANKO BUJIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U kvizu »Milijunaš« tražen je točan odgovor na neispravno pitanje! </p>
<p>U kvizu »Milijunaš« od 12. svibnja bilo je postavljeno i pitanje: »Kako glasi drugo lice jednine aorista glagola kleti«? Od četiri ponuđena odgovora natjecatelj je, potrošivši dva jokera, ogovorio: kle, i to mu je priznato kao točan odgovor.</p>
<p> No to zapravo nije točan odgovor, jer samo pitanje nije ispravno. Evo zašto. Hrvatski glagoli većinom imaju (na užas stranaca koji uče hrvatski) i svršeni vid (skočiti). Nesvršeni glagoli imaju samo imperfekt (ja skakah), ali nemaju aorista, a svršeni glagoli imaju aorist (ja skočih), ali nemaju imperfekta. Pošto je kleti nesvršen (trajni) glagol, on nema aorista, pa bi to trebao biti odgovor na pitanje iz kviza. Svršeni vid glagola kleti bio bi prokleti ili sl. i drugo lice jednine aorista bilo bi: ti prokle.</p>
<p>Na spomenuto neispravno pitanje u kvizu natjecatelj je potrošio dva jokera i tim jako umanjio šansu da stigne do milijuna.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska će se brže razvijati ako postane »društvo znanja«</p>
<p>U Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih Naroda (UNESCO, 1998.) kaže se da »svatko ima pravo na obrazovanje« jer je »obrazovanje temeljni stup ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja i mira«. Držim da je obrazovanje i najsigurniji temelj ekonomskog boljitka zemlje. Tamo gdje ljudi više znaju, i žive bolje.</p>
<p>No na ne tako davnoj konferenciji Ujedinjenih naroda UNRISD (lipanj, 2000.) razmatran je, po tko zna koji put, problem razvoja nerazvijenih zemalja. Nikakvo prihvatljivo rješenje nije ponuđeno, čule su se samo mnoge jadikovke. Smatram, međutim, da je društvo znanja najkraći put da se barem smanji jaz između razvijenih i nerazvijenih.</p>
<p>T. L., Zagreb (podaci poznati redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="64">
<p>»S forenzičarkom Halifax dijelimo samo zadovoljstvo obavljenim poslom«</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – »Eh, kada bismo mogli spojiti vašu pamet i našu tehniku«, riječi su članova delegacije njemačke kriminalističke policije koja je nedavno posjetila Odjel krim-tehnike PU zagrebačke i ekipe za očevide iste policijske uprave. Te nam je riječi pohvale njemačkih kolega ekipa za očevide, koju je Vjesnikova reporterska ekipa posjetila za vrijeme njihova dežurstva u noći na prošlu srijedu, otkrila tek kasnije, u kratkotrajnoj pauzi između dva izlaska na teren.</p>
<p>Vjesnikovi reporteri odlučili su provesti cijelu noć s ekipom za očevide iz drugog pokušaja. Prvi pokušaj otprije dva tjedna bio je neuspješan jer te noći nije bilo ni jedne dojave iz Operativno-komunikacijskog centra PUZ-a (OKC), pa nije bilo ni potrebe za izlazak na mjesto događaja.</p>
<p>»Na našu sreću, nemate sreće kao mi, što se događaja možda jedanput u godini. Dođite nam opet, vjerojatno ćete imati više sreće drugi put«, rekao nam je voditelj ekipe za očevide na rastanku u prvom pokušaju.</p>
<p> I doista je bilo tako. Već kojih petnaestak minuta nakon drugog dolaska u sjedište ekipe za očevide u Heinzelovoj ulici i upoznavanja s dežurnim policajcima s kojima smo proveli kišnu noć s telefona se začuo glas iz OKC- a.</p>
<p>»Teška krađa provaljivanjem u stan na Svetom Duhu, izađite na teren«, začulo se s telefona u sobi gdje dežura ekipa. Krim-tehničari su u tili čas uzeli opremu i s jednim od vozača krenuli prema garažama smještenima u prizemlju moderne novoizgrađene zgrade, koja pomalo podsjeća na središte za svemirska istraživanja.</p>
<p>Krenuli smo za policijskim karavanom praćeni jakim pljuskom i došli do stana u koji je provaljeno, a koji su već osiguravali policajci pripadajuće postaje gdje se provala dogodila. »Noć je kao stvorena za provalu«, kazao je voditelj ekipe i pozvao nas da pogledamo balkon koji gleda na zamračeno dvorište, kako bismo se sami uvjerili koliko je stan pogodan za provalu.</p>
<p> Šokirana vlasnica stana, koja je nekoliko puta imala bliskih susreta s provalnicima, u prvi mah nije htjela ni čuti za fotografiranje »poharanog« stana, koji je izgledao kao da je u njemu eksplodirala bomba. Nakon što je voditelj ekipe za očevide razgovorom udobrovoljio vlasnicu da pusti novinare u stan, imali smo što vidjeti.</p>
<p> Razbacani dokumenti, nasilno otvarane kutije s dragocjenostima, širom otvorena vrata ormara i ladice komoda te polomljena brava na staklenim vratima balkona u prizemlju zorno su dočarali nazočnost neznanog posjetitelja. Krim-tehničar i voditelj ekipe »bacaju« se na posao.</p>
<p> Tehničar koji izuzima mikrotragove i papilarne linije s dlanova još nepoznatog počinitelja na ruke je stavio rukavice i iz kovčega s priborom izvadio prah kojim je prekrio sve površine u stanu za koje se pretpostavlja da su bile u dodiru s provalnikom. Nakon toga uzimaju se i tragovi sa svih prstiju ukućana, kako bi se ti otisci kasnije eliminirali s počiniteljevima. Voditelj ekipe za to vrijeme u svoj rokovnik već sastavlja zapisnik o očevidu, dok je drugi tehničar fotografirao nasilno otvarano pokućstvo. »Noć kao stvorena za provalu«, ponovio je voditelj ekipe naglasivši da je provalniku u prilog išla i sama pozicija balkona koji gleda na zamračeno dvorište. </p>
<p> Očevid na Svetom Duhu potrajao je sat vremena. Ekipa se potom vratila u svoju bazu da bi dokraja sastavila zapisnik i spremila prikupljene tragove u za to posebno pripremljene omotnice, koje se kasnije šalju na vještačenje, bilo u laboratorijima u Heinzelovoj ili pak u Centar za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Kustošiji.</p>
<p> Povratkom u bazu nastupio je dulji predah. Dojava nije bilo, što se objašnjava olujom koja je bjesnila nad Zagrebom, pa je bilo više vremena za upoznavanje s nekim drugim dijelovima ovoga, kako kažu policajci, »vrlo stresnog posla«. Razgovorljivi članovi ekipe za očevide pričom o prošlim, upečatljivijim očevidima pokušavali su odagnati san, za koji kažu kako je, bez obzira na dva slobodna dana nakon noćne smjene, ipak nužno potreban.</p>
<p>»Svega i svačega se nagledamo, a moramo biti maksimalno koncentrirani. Iako izgleda rutinski, ovaj posao to svakako nije, no mi ga volimo, i to je predznak za uspješno obavljanje posla«, ispričao nam je jedan od članova druge ekipe koji je, čuvši kako su u posjet došli novinari, pohrlio ispričati i dio svojih iskustava.</p>
<p> Podsjetivši nas na pohvale njemačkih kolega, policajac impozantne tjelesne građe i tihog glasa »razbio« nam je iluziju o sličnosti s radom drugih policija svijeta i »kolega« koji se može vidjeti na filmu ili u seriji poput »Forenzičarke Halifax«.</p>
<p>»Razlike su u načinu rada, a i u samoj opremi. Oni su opremljeniji, ali sumnjam da su u stvarnom policijskom poslu bolji. Slično nam je uglavnom osobno zadovoljstvo nakon uspješno riješenog slučaja«, zaključio je policajac i vratio se svome svakodnevnom poslu.</p>
<p>Vanja Majetić, Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pravda iz predgrađa</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Dogodilo se to dosta davno, taman toliko koliko je protivno da cijeli slučaj dospije na sud, da se održe dva-tri ročišta i da tužitelj dobije nepravomoćnu zadovoljštinu.</p>
<p>Dakle, ovako...</p>
<p> Ide autobus ZET-a s jednoga od prigradskih stajališta prema zagrebačkom naselju u okolici. Gužva. Ono »šipak pun koštica« je deminutiv za pravo stanje stvari. </p>
<p>U ljuljanju autobusne kabine jedan putnik nehotice dobro nagazi na nogu suputnika. Unatoč gužvi, suputnik nađe način da žestoko zamahne rukom i udari »gazitelja«. Ali pošteno. I to nekoliko puta. Zapravo, toliko da su liječnici u Traumi imali dosta posla.</p>
<p>Kad se udareni oporavio, prvi mu je posao bio da sastavi tužbu i tuži - ZET. Napisao: »Prijevoznik je kriv što sam pretrpio teške tjelesne ozljede«. </p>
<p>»Kupivši kartu stekao sam pravo na osiguranje koje svaki prijevoznik ima za svoje putnike. To što mi je ozljede nanio putnik toga istog prijevoznika ništa ne mijenja na stvari. Mene čuva opće osiguranje (čak i kad nemam karte, a imao sam je), koje podrazumijeva naknadu štete koju sam pretrpio u vozilu ZET–a.« </p>
<p>Nakon tužbe cijelog su se slučaja prihvatili odvjetnici i suci. I tu su malo zapeli. Zakon kaže da prijevoznik doista odgovara za štetu koju putnik i njegov prtljag pretrpe tijekom pružanja usluge prijevozništva. Osim u slučaju ako do štete nastupi djelovanjem drugoga ili ako putnik ne izazove štetnu posljedicu. Tek je ovaj slučaj pokazao zakonsku rupicu. Da u zakonu piše »ako putnik sam ne izazove štetu«, sve bi bilo jasno, krivac bi bio prijevoznik, a nadoknađenu bi štetu trebao naplatiti od onog putnika koji je istukao čovjeka do sebe. U autobusu.</p>
<p>Kako rječce »sâm« nema u zakonu, ZET se na sudu branio da je štetu počinio putnik, pa prema tome nema njegove odgovornosti. Ali što u slučaju kad je putnik prebio putnika?</p>
<p>Sud je stao na stranu prebijenoga i šteta je dosuđena. Na priču se može staviti točka. Ali, što sa zakonom? Je l' opet trebaju pasti batine u autobusu? </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sliškova ekshumacija u utorak?</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Prihvaćanjem mnoštva dokaznih prijedloga tužiteljstva i obrane što su predložena dan ranije, u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32). Podsjetimo, Bertić se tereti za ubojstvo Jamesa Cappiaua, koji je nekoliko minuta prije nego što je ubijen usmrtio Vjeku Sliška, dok se Nikoliću, koji je u bijegu, te Ivoševiću sudi za organiziranje atentata na Sliška.</p>
<p>Sudac Ranko Marijan prihvatio je prijedloge da se sasluša Zdravko Šeničnjak, koji je tijekom pretprošle godine vodio razgovore s Hrvojem Petračem, a kojega dio svjedoka smatra naručiteljem atentata na Sliška. Osim Šeničnjaka trebali bi svjedočiti i neki novinari te foto-reporter Jutarnjega lista koji je snimio mjesto obračuna.Kako neslužbeno doznajemo, u utorak će se na Mirogoju obaviti i ekshumacija Vjeke Sliška, koja bi trebala pomoći da se utvrdi porijeklo pronađenoga trećeg zrna u tijelu, za koje se još ne zna potječe li iz posljednjega, kobnog atentata na Sliška.V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Liječnici oslobođeni optužbe za teško ozljeđivanje pacijenta </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Presudom Općinskoga suda u petak su oslobođeni doktori Marko B. i Zdravko K. optužbe za nanošenje teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Optužnica ih je teretila da su 3. rujna 1997. godine u ordinaciji udarili šakom u glavu i više puta po tijelu ... Dodića, u namjeri da ga teško ozlijede. Osim lakše tjelesne ozljede razderotinom iznad lijevog oka nanijeli su mu i tešku ozljedu u vidu potresa mozga. Nakon toga Dodića su zaključali u ordinaciju ne pruživši mu prvu pomoć. </p>
<p>U obrazloženju presude navodi se kako je nesporno da je između njih došlo do svađe, a pogotovu između Marka B. i Dodića, te da ih je Zdravko K. u jednom trenutku pokušao razdvojiti, prilikom čega je i došlo do ozljeđivanja. Naime, riječ je o tri udarca, no ozljeda Dodićeve arkade, prema mišljenju vještaka, mogla je nastati i od udarca glavom u neki predmet. </p>
<p>Zdravko K. je tijekom iznošenja obrane rekao da je tog dana vidio kako se Marko B. i Dodić prepucavaju, a kada je htio pustiti jednog pacijenta u ordinaciju, Dodić se provukao ispod njegove ruke i ušao te počeo vikati i vrijeđati. Nakon toga mu je doktor dao karton i rekao neka potraži nekog drugog liječnika. No revoltirani je Dodić ponovo nasrnuo u ordinaciju, počeo lupati nogom u ormar te udario Marka B. u potkoljenicu. U tom je trenutku Zdravko K. stao između, no Dodić ga je uhvatio za kutu i prikliještio uza zid. Nakon toga je Zdravko K. primijetio da mu je ruka krvava kao i Dodićeva arkada, ali ne zna od čega. Pretpostavlja kako se porezao na razbijeni ormarić u ordinaciji, dok je Dodić vjerojatno u naguravanju glavom udario u ormar. M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Glazbenik ne zna ništa o Kutlinim »crnim fondovima«</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Ispitivanjem svjedoka Krune Čudine, na zagrebačkom je Županijskom sudu u petak nastavljena istraga u aferi »Grupo«. </p>
<p>Podsjetimo, u aferi »Grupo« jedini je osumnjičeni Miroslav Kutle, koji se sumnjiči da je iz tzv. crnih fondova, nastalih raznim malverzacijama prodajom dionica Globus holdinga, financirao kupnju nekoliko televizijskih i radijskih postaja u Hrvatskoj.</p>
<p>Svjedok Čudina, inače glazbenik, istražnom je sucu Krešimiru Devčiću kazao kako je od bivše direktorice Zagrebačkog velesajma, Vere Šodan, kupio 20 posto dionica nekadašnjeg Croatia radija, koji se danas zove Narodni radio. Pritom je napomenuo da o samom financiranju i malverzacijama ne zna detalje, osim onoga što je pročitao u novinama.</p>
<p>Istraga se nastavlja u ponedjeljak, kada će se ispitati svjedok Alan Vojković, dok je istražni sudac Devčić pismenim putem zatražio i ispitivanje nekih svjedoka u Splitu. V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>RK Zagreb mora platiti 129.620 kuna za najam stana</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskoga suda u Zagrebu Rukometni klub »Badel 1862 Zagreb« dužan je isplatiti Andriji Mariću za najam stana u razdoblju od 15. siječnja 1996. do 30. lipnja 1999. godine 129.620, 82 kune zajedno sa zateznim kamatama.</p>
<p>Marić je rukometnom klubu iznajmio trosobni stan u Freudovoj 1, a prema ugovoru o najmu stana od 15. siječnja mjesečni je najam iznosio 700 njemačkih maraka. Međutim, kako klub nije plaćao najam ni režije, Marić je podnio tužbu Općinskom sudu. </p>
<p>U obrazloženju presude navodi sa da je u spomenutom razdoblju klub koristio stan za dvojicu svojih igrača, Ivicu Obrvana i Venija Loserta, no za cijelo to vrijeme, točnije, 41 mjesec nije plaćao najamninu, zbog čega duguje Mariću 106.273,23 kune. Ostali dio od 23.347,59 kuna otpada na neplaćene režijske troškove. </p>
<p>Vlasniku stana sud je dosudio i zatezne kamate na spomenute iznose. </p>
<p>Premda klub nije plaćao od prvog mjeseca unajmljivanja stana, Marić je tužbu podnio tek 2000. godine jer su mu, kako je i sam izjavio tijekom sudskog postupka, »cijelo vrijeme obećavali novce«. </p>
<p>No naknadno su mu ipak rekli da klub novčanih sredstava za najam - nema. </p>
<p>Zoran Gobac, klupski menedžer, na jednoj je od rasprava izjavio da klub nije plaćao najamninu zbog nedostatka novca zato što ni sponzor nije plaćao klubu. Također je naveo da je Marić dolazio u klub kako bi mirnim putem riješili spor, no zbog loše financijske situacije u klubu do konkretne realizacije nije moglo doći. </p>
<p>Bartol Kaleb izjavio je tijekom sudskog postupka da je on direktor kluba tek od 1998. godine, no istaknuo je da mu je poznato da klub duguje Mariću novce te da je Marić u nekoliko navrata i dolazio u klub po najamninu. </p>
<p>Kako su se neplaćeni računi gomilali, a time stizale i tužbe, Marić je bio prisiljen sam podmiriti dugove. No imao je i dvije ovrhe, i to zbog neplaćenih računa za grijanje i vodu. </p>
<p>Tu je priču potvrdio i Marićev brat Drago, koji je i potpisao ugovor o najmu stana, a koji je rekao kako je vlasnik stana nakon što su igrači otišli naišao na gomilu neplaćenih računa. </p>
<p>Kako računi od početka nisu plaćani, a institucije koje opskrbljuju građane na neplaćene račune pripisuju i zatezne kamate, sud je i Mariću dosudio zatezne kamate počevši od 15. siječnja 1996. godine.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="70">
<p>Mimica odbacio kritike da se hrvatsko tržište prebrzo otvara stranoj konkurenciji</p>
<p>Manje od 40 posto hrvatskog izvoza na tržište Unije odvija se u režimu slobodne trgovine, upozorio ministar za europske integracije / Mimica demantirao tvrdnje da se Hrvatska neće moći priključiti Uniji zbog niske stope gospodarskog rasta </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Iako je od Nove godine na snazi trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim su ukinuta carinska i druga ograničenja za najveći dio hrvatskog izvoza na tržište Europske unije, još se manje od 40 posto hrvatskog izvoza na to tržište odvija u režimu slobodne trgovine, upozorio je u petak ministar za europske integracije Neven Mimica.</p>
<p>Govoreći pred članovima Europa Cluba Zagreb, neforalne platforme za diskusije o europskim pitanjima, Mimica je istaknuo da su glavna kočnica hrvatskim izvoznicima pri izvozu na tržište EU paneuropska pravila o kumulaciji podrijetla robe, koje Hrvatska još nije potpisala. Zbog toga, više od 60 posto njezina izvoza na tržište Unije ne može uživati u režimu slobodne trgovine. Riječ je o proizvodima koji su proizvedeni u Hrvatskoj, ali sadrže komponente izrađene u drugim zemljama, što velikom broju hrvatskih izvoznika onemogućuje korištenje povlaštenog režima prilikom izvoza u EU. Prema Mimici, situacija bi se ipak uskoro trebala promijeniti, jer bi Hrvatska do kraja godine mogla potpisati taj sporazum koji okuplja 29 europskih zemalja. </p>
<p>Ministar je demantirao i tvrdnje da se Hrvatska s niskom stopom gospodarskog rasta neće moći priključiti Uniji. Jedini gospodarski uvjet za ulazak neke zemlje u Uniju tiče se kopenhaškog kriterija koji od buduće članice traži da ima »funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, sposobno oduprijeti se konkurenciji iz EU«. </p>
<p>»Ne postoje numerički gospodarski kriteriji koje zemlja mora ispuniti prije ulaska u EU, pa tako Bruxelles ne traži ni određenu stopu rasta. U EU će, uostalom, uskoro ući i zemlje, čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku manji od hrvatskog. Kad je riječ o maastrichtskim kriterijima, njihovo je ispunjenje uvjet za ulazak u Europsku monetarnu uniju a ne u EU, što znači da je riječ o procesu koji će se u budućim novim članicama odvijati i nakon njihova ulaska u Uniju«, objasnio je Mimica. </p>
<p>Odbacio je kritike da se hrvatsko tržište prebrzo otvara stranoj konkurenciji, istaknuvši da je, dugoročno gledano, to u interesu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Isto tako, usprotivio se tvrdnjama o prebrzim reformama naglasivši da bi ih Hrvatska morala provoditi čak i da nije potpisala Sporazum s Bruxellesom jer su u njezinu interesu.</p>
<p>Mimica je ponovio namjeru službenog Zagreba da početkom iduće godine podnese zahtjev za punopravno članstvo u Uniji. Bude li se sve odvijalo po planu, do kraja iduće godine Bruxelles bi Hrvatskoj mogao priznati status kandidata. Time se otvara prostor za ulazak naše zemlje u drugom krugu njezina proširenja. Upozorio je da će brzina približavanja Hrvatske Uniji najviše ovisiti o njezinoj sposobnosti da provede obveze koje je preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>Iako provedba nekih obveza kasni, Mimica vjeruje da Hrvatska može ispuniti. Kaže da je cilj Vlade da Hrvatska do kraja 2006. bude spremna za punopravno članstvo u Uniji, što podrazumijeva potpuno usklađivanje njezina pravnog sustava s acquis communautaire. Zagreb do kraja 2006. u zakonodavstvo treba ugraditi samo oko 30 posto acquisa, što je uvjet za pridruženo članstvo. Stoga je najavio ubrzanje toga procesa, posebice u dijelu gospodarskih propisa.</p>
<p>Mimica je odbacio i tvrdnje da Bruxelles u jugoistočnoj Europi želi stvoriti neku novu naddržavnu asocijaciju. Po njemu, za tako nešto nije zainteresirana ni EU ni zemlje regije. Ono na čemu Bruxelles inzistira jest jačanje suradnje među zemljama regije na svim područjima, što je i u interesu Hrvatske, zaključio je.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Samo o prilagodbi pravilima EU ovisi brzina približavanja Uniji</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Među pet zemalja »zapadnog Balkana« Hrvatska je do sada najdalje otišla u procesu približavanja EU, zbog čega službeni Zagreb slavodobitno može najavljivati da će se toj integraciji priključiti u drugom krugu njezina proširenja. No, iz više su nas diplomatskih izvora upozorili da mogućnost preobrazbe Hrvatske iz »potencijalnog« u »stvarnog« kandidata ne treba vezivati uz izdvajanje iz »zapadnobalkanskog paketa«.</p>
<p>U Bruxellesu, naime, u Hrvatskoj gledaju zemlju koja bi trebala biti primjer ostalim državama u regiji te očekuju da upravo ona bude lokomotiva koja će ubrzati dolazak euro-vlaka na ove prostore, tvrdi jedan diplomat. U tom smislu djelomično su u pravu oni koji tvrde da u Bruxellesu Hrvatsku trenutno ni ne promatraju izvan zapadnobalkanskog konteksta, tim više što o drugom krugu proširenja zasad ozbiljnije ni ne razmišljaju. </p>
<p>Ipak, ako bi Hrvatska do kraja iduće godine dobila status kandidata za punopravno članstvo u Uniji, kako se najavljuje, ona bi se time de facto odvojila od ostatka regije. Naime, ni jedna druga zemlja »zapadnog Balkana« još nije blizu članstva u Uniji: Makedonija je prva potpisala SSP s Bruxellesom, ali etnički sukobi uvelike su usporili njezino daljnje približavanje toj integraciji, dok Albanija, BiH i Jugoslavija još nemaju ni SSP. No, čak ako Hrvatska postane kandidat za članstvo, ostat će dio »priče« o stabilizaciji i pridruživanju, jer će obveza regionalne suradnje s tim zemljama ostati, tvrde diplomati. </p>
<p>Isto tako, diplomati upozoravaju kako u hrvatskom društvu postoje jaki otpori reformama koji usporavaju hod naše zemlje prema Uniji. Ističu kako će upravo o brzini prilagodbi pravilima igre koja vrijede u EU ovisiti brzina našeg daljnjeg približavanja toj integraciji. Kroz slične su reforme, uostalom, devedesetih godina prošle i ostale tranzicijske zemlje, većina kojih bi u EU trebala ući početkom 2004. godine.</p>
<p> Stoga se ne treba čuditi kada Mimica ističe da će za hrvatsku poziciju od presudne važnosti biti novo izvješće Komisije o procesu stabilizacije i pridruživanja. Ono se najavljuje za veljaču iduće godine. A.M.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ledić: Reforma potpora u poljoprivredi mogla bi biti bolna</p>
<p>Da bi proizvođač ušao u jedan od četiri modela potpore mora imati hektar pod žitaricama, jednu kravu i jedno june u tovu ili deset ovaca, pola hektara žitarica i pola hektara vinograda. To znači minimalno tri proizvodne jedinice, a do koeficijenta se dolazi zbrajanjem različitih proizvodnji na obiteljskom gospodarstvu</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Reforma sustava državne potpore u poljoprivredi je neizbježna, ne samo zbog daljnje prilagodbe pravilima WTO i Europske unije nego i zbog stvaranja hrvatskih poljoprivrednika koji mogu ući u tržišnu utakmicu na domaćem i međunarodnom tržištu, kaže zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić. </p>
<p>Javna rasprava o nacrtu prijedloga zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu je pri kraju. Ledić kaže da bi svako daljnje odgađanje reforme bilo pogubno te da treba donijeti mnoge teške odluke. </p>
<p>Primjerice, kaže Ledić, ograničavanje potpore na 1,5 milijuna kuna godišnje za fizičke i pravne osobe moglo bi, i uz prijelazno razdoblje od dvije godine, osjetno pogoditi poljoprivredne kombinate. S duge strane, udruge seljaka u javnoj su raspravi tražile su da se maksimalni iznos poticaja još smanji. </p>
<p>Procjenjuje se da je u Hrvatskoj pola milijuna poljoprivrednih gospodarstva te da oko 10 posto radnosposobnog stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede. Poljoprivreda sudjeluje s nešto manje od 10 posto u stvaranju BDP-a. Uz već postojeći model poticanja proizvodnje uvode se modeli potpore dohotku, kapitalnih ulaganja i ruralnog razvitka. </p>
<p>Ledić ističe da bi Hrvatska mogla imati oko 100.000 komercijalnih poljoprivrednika te 80.000 u modelu potpore dohotku. No, još nije odlučeno, primjerice, što će biti s poljoprivrednim zemljištem. Naime, vlasnik zemlje koji ima uvjete za model potpore dohotku (da je stariji od 55 godina i dr.) može dati zemlju na korištenje državi ili susjedu kada je više ne može obrađivati. </p>
<p>Zakonom o poljoprivredi predviđen je upisnik poljoprivrednika. Riječ je o obiteljskim gospodarstvima, trgovačkim društvima, zadrugama, obrtnicima u poljoprivredi te poljoprivrednicima koji svoje proizvode prodaju na tržnicama. Upisnik za fizičke i pravne osobe, koji bi trebao biti gotov do kraja godine, bit će dobar pokazatelj za razvrstavanje poljoprivrednih proizvođača, napominje Ledić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, uspostavom upisnika i uključivanjem komercijalnih poljoprivrednika u sustav PDV-a (uz prijelazno razdoblje) suzbit će se siva ekonomija. Očekuje se da će se uključivanjem u sustav PDV-a poticati razvitak kreditnih odnosa između komercijalnih obiteljskih gospodarstava i banaka jer bi nevraćanjem kredita njegov primatelj riskirao svoj status – tržišno orijentiranog proizvođača hrane.</p>
<p>S druge strane, model ruralnog razvitka sadrži nekoliko programa. Razvitak seoskog prostora, očuvanje autohtonih pasmina i marketinška priprema proizvoda za tržište. Ministarstvo je prošle godine na natječaju već odabralo nekoliko proizvoda te već potiče njihovu marketinšku pripremu za tržište. Između ostalog, to su slavonski kulen, stonske dagnje, istarski med. </p>
<p>Važan je dio poljoprivredne reforme rješavanje problematike vezane za poljoprivredno zemljište. Ministarstvo će predložiti izmjene Zakona o šumama kako bi se šumsko te opožareno zemljište moglo koristiti sa sadnju maslina na priobalju i otocima. No, zabrinjava da je samo 40 gradova i općina u Hrvatskoj u roku predalo programe gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem. </p>
<p>Ledić kaže da tako mali broj pokazuje svu složenost nesređenih vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga. Dok se to ne sredi ne mogu donijeti program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Radi se o više od milijun hektara državne zemlje od čega je 440.000 hektara obradivo. </p>
<p>Hrvatska poljoprivreda u brojkama izgleda ovako. Fizičke osobe u vlasništvu imaju 79 posto obradivih poljoprivrednih površina, a pravne osobe 21 posto. Fizičke osobe drže 88 posto goveda, a pravne 12 posto, dok fizičke osobe imaju 77 posto svinja, a pravne 23 posto.</p>
<p>Razlozi za promjenu sustva potpore u poljoprivredi su složenost postojećeg sustava (više od 350.000 različitih korisnika), veliki broj stavki poticaja (136), prevelike razlike u poticanju pojedinih sektora (ratarstvo je imalo prednost u odnosu na stočarstvo), mogućnost zloporabe i dr. </p>
<p>Novost u reformi je raznolikost poticajnih mjera za različite korisnike, koji se sami moraju opredijeliti za model komercijalnih poljoprivrednika, odnosno potpore dohotku. Utvrđivanje veličine gospodarstva bit će ulaznica za razvrstavanje. Kriterij za ostvarivanje potpore u novom sustavu je opseg poslovanja gospodarstva.</p>
<p>Primjerice, da bi proizvođač ušao u jedan od četiri modela potpore mora imati jedan hektar pod žitaricama, jednu kravu i jedno june u tovu. Ili 10 ovaca, pola hektara žitarica i pola hektara vinograda. To znači minimalno tri proizvodne jedinice, a do koeficijenta se dolazi zbrajanjem različitih proizvodnji na obiteljskom gospodarstvu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Financijski i e-business forum od 21. do 23. svibnja </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Od 21. do 23. svibnja u Zagrebu će se u organizaciji tvrtke Infoinvest održati Sedmi financijski te Drugi e-business forum. Na forumima će kao izlagači sudjelovati 82 tvrtke (banke, brokerske i konzultantske kuće, informatičke tvrtke, mediji itd.) Tijekom foruma održat će se deset konferencija (o reformi financijskog sustava, fondovskoj industriji, investicijskim mogućnostima, radničkom dioničarstvu, izvozu), te dvije tzv. government konferencije (o ulozi EU u regiji te tradicionalni okrugli stol o gospodarskoj politici Vlade). Na konferencijama sudjelovat će više od 130 hrvatskih i inozemnih financijskih i računalnih stručnjaka. Program foruma predstavio je u petak direktor Infoinvesta Tomislav Gavazzi ističući da je Financijski forum prvi put internacionaliziran, a svoj dolazak potvrdila su 124 inozemna institucionalna i privatna investitora. Među njima su Merill Lynch, UBS, KPMG, PWC, Salomon Smith Barney i drugi koji dolaze uspostaviti poslovne kontakte i snimiti tržište, a neki su zainteresirani i za proces privatizacije javnih poduzeća u Hrvatskoj. Posebno će se svoje gospodarstvo i financijsko tržište predstaviti izaslanstva Slovenije, BiH i Srbije. Održat će se i prezentacije niza tvrtki, kao i prezentacije financijskih i investicijskih mogućnosti u regiji središnje i jugoistočne Europe. I ove godine bit će najboljim društvima dodijeljena »Zlatna dionica«.</p>
<p> Jedna od novosti ovogodišnjeg foruma je svakodnevni talk-show na kojem će se govoriti o reformi financijskog tržišta, monetarnoj politici, integracijskim procesima, izvozu, razvoju novih tehnologija. Za sada su sudjelovanje potvrdili ministar financija Mato Crkvenac, guverner HNB-a Željko Rohatinski, predsjednik HGK Nadan Vidošević, predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i drugi. Svaki talk-show trajat će pola sata, a gostima će pitanja moći postavljati i publika. Osobitost ovogodišnjih foruma je smart-card, odnosno pametna kartica koja će služiti kao elektronička ulaznica i bez koje neće biti moguć ulaz niti na jedno događanje u okviru Foruma. Osim kao ulaznica, pametna kartica omogućit će korisniku sudjelovanje u nagradnim igrama, e-putovnici i e-novčaniku. Naime, E-novčanik je virtualna igra zamišljena s ciljem promidžbe tržišta kapitala. Svaki korisnik kartice dobit će korisničko ime i lozinku pomoću kojih će se moći prijaviti za nagradnu igru. Prijavom će igrač dobiti na raspolaganje 100 tisuća virtualnih kuna s kojima će moći kupovati virtualne vrijednosne papire prema stvarnim cijenama na Zagrebačkoj burzi i Varaždinskom tržištu vrijednosnica. Igra će trajati 15 dana, a pobjednik je onaj tko u tom razdoblju ostvari najvrijedniji portfelj.</p>
<p> Sedmi financijski i Drugi e-business forum otvorit će potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mađarska gubi privlačnost za ulagače</p>
<p>Gospodarstvenici posebno naglašavaju da njihova uzdržanost nije povezana s rezultatima nedavnih izbora u Mađarskoj kao i da je kritičkih primjedbi na okruženje u kojem djeluju u toj zemlji bio i ranije</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Zbog porasta troškova rada koji ne prati rast produktivnosti i sve većeg manjka stručnih radnika, europske, a posebno njemačke tvrtke sve češće odustaju od ulaganja u Mađarsku.</p>
<p>Prema posljednjem konjunkturnom izvješću Njemačko-mađarske gospodarske komore, zanimanje za ulaganja u Mađarsku i dalje je zadovoljavajuće, ali je u osjetnom padu. Naime, 25 posto nedavno anketiranih tvrtki navelo je da razmatra mogućnost da u 2002. godini investira u proizvodnju u toj zemlji. Godinu dana ranije takvu je namjeru objavilo čak 50 posto anketiranih. Sada se njemački ulagači u većoj mjeri okreću Slovačkoj i Češkoj, a u posljednjim mjesecima raste zanimanje i za ulaganja u Srbiju. </p>
<p>Gospodarstvenici posebno naglašavaju da njihova uzdržanost nije povezana s rezultatima nedavnih izbora u Mađarskoj kao i da je kritičkih primjedbi na okruženje u kojem djeluju u toj zemlji bio i ranije. Uz to predlažu da nova socijalno-liberalna vlada koja je prije nekoliko tjedana preuzela vlast poduzme mjere kojima bi održala privlačnost Mađarske za ulagače. </p>
<p>Traži se smanjenje poreza i dodatnih troškova uz plaće te žurna modernizacija obrazovnog i zdravstvenog sustava. Kako tvrde zapadni industrijalci, zbog obrazovanja koje ne prati potrebe tržišta radne snage, strane tvrtke u Mađarskoj imaju velike troškove za stručno osposobljavanje radnika. </p>
<p>Njemački gospodarstvenici posebno prigovaraju na birokratiziranost mađarskih državnih službi i preslabu pravnu sigurnost. Međutim, zadovoljni su smanjenjem korupcije i kriminala.</p>
<p> S ukupnom vrijednosti ulaganja koja premašuje 10 milijardi eura, Njemačka je na prvom mjestu među stranim ulagačima u Mađarsku. Zahvaljujući samo tim ulaganjima posao je našlo više od 200.000 Mađara čija proizvodnja čini gotovo četvrtinu ukupne industrijske proizvodnje u toj zemlji. Uz to, njemačke tvrtke, zahvaljujući sponzorstvima u kulturi, umjetnosti i sportu uživaju dobar glas u mađarskom društvu.</p>
<p>Anketa je pokazala i da unatoč iznesenim prigovorima, ogromna većina tvrtki nije požalila što se odlučilo na ulaganje u toj zemlji, a čak 80 posto anketiranih izjavljuje da ponovo donijeli istu odluku. </p>
<p>Među razlozima koji su bili ključni za odluku o ulaganju u Mađarsku, multinacionalni koncerni najčešće su spominjali političku i gospodarsku stabilnost i, u usporedbi s drugim zemljama, visoku stopu gospodarskog rasta. Neki od njih, primjerice, američki General Electric već je najavio da će sjedište svoje europske podružnice preseliti u Mađarsku. A Bosch AG u mjestu Hatvan, gdje već ima proizvodne pogone, planira gradnju svojeg europskog središta za proizvodnju računala i elektronske opreme za automobile. U taj projekt uložit će 100 milijuna eura i time otvoriti 1550 novih radnih mjesta. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada s EIB-om pregovara o nastavku financiranja infrastukturnih projekata </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Predstavnici Vlade i Europske investicijske banke (EIB) razgovarali su u petak u Banskim dvorima o financiranju projekata vezanih za željeznice, ceste i elektroprivredu. Krediti EIB-a su i do sada bili najpovoljniji jer su odobravani na 20 godina i s povoljnom kamatom, a Vlada sada pregovara da se otplate produlje i na 25 godina. Razgovara se i o refinanciranju kredita koji su do 2000. uzimani za financiranje cestogradnje s nepovoljnim rokovima otplate na pet ili deset godina. </p>
<p>Kako saznajemo u Banskim dvorima, u lipnju bi EIB trebao odlučiti da li će i pod kojim uvjetima ući u financiranje autoceste Karlovac-Rijeka. U projektu teškom 140 milijuna eura EIB bi trebao sudjelovati sa 70 milijuna eura. Pregovara se i o 40 milijuna eura kredita za obnovu Vc željezničkog koridora.</p>
<p>Razgovara se i o financiranju plinovoda Pula-Karlovac. U sklopu projekta plinifikacije Vlada razmišlja i o gradnji jedne plinske centrale, no još nije odlučeno hoće li ona biti u Slavoniji, Primorsko-goranskoj županiji ili na području srednje Dalmacije, a o toj odluci ovisi koji će pravac biti prioritet u gradnji daljnjeg plinovoda.</p>
<p>Budući da se EIB povukao iz projekata HEP-a u kojima su domaće tvrtke imale prednost, razmišlja se o mogućnosti da se taj novac usmjeri na financiranje sustava zaštite Jadrana odnosno gradnje pročistača otpadnih voda. EIB je spreman s nekoliko milijuna eura donirati izradu projektne dokumentacije, a cijeli projekt vodozaštite Jadrana stajao bi oko 250 milijuna eura, koji bi se namaknuli kreditima, i bio bi vođen u suradnji s jedinicama lokalne uprave. </p>
<p>EIB bi se mogao uključiti i u privatizaciju u ratu potpuno uništenih hotela, primjerice dubrovačkog Libertasa, Srebreno te bivšeg vojnog kompleksa u Kuparima. Banci su se, saznajemo, već javili zainteresirani investitori za neke objekte, uglavnom veliki turoperatori. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Usporavanje gospodarskog rasta u tranzicijskim zemljama</p>
<p>Srednjoeuropske zemlje u tranziciji imat će istu stopu rasta kao lani, 2,6 posto, ali su one najviše ugrožene usporavanjem rasta u EU / Jugoistočna Europa ostvarit će prosječnu stopu BDP-a od 3,9 posto, za razliku od 4,8 posto lani</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Prosječna stopa gospodarskog rasta u tranzicijskim zemljama u ovoj će godini iznositi 3,3 posto, kaže se u najnovijem izvješću Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o zemljama iza nekadašnje »željezne zavjese«.</p>
<p>U dokumentu pod nazivom Transition Report 2002, analitičari EBRD-a upozoravaju da se prošlogodišnje usporavanje gospodarskog rasta iz razvijenog dijela svijeta prelilo i na tranzicijske zemlje. Zbog toga ne treba računati da će bivše socijalističke zemlje i u ovoj godini ostvariti stopu rasta kakvu su postigle lani, a koju u EBRD-u postavljaju na 4,3 posto. </p>
<p>Iako srednjoeuropskim zemljama u tranziciji EBRD-ovi analitičari i za ovu godinu prognoziraju istu stopu rasta kao lani, 2,6 posto, upozoravaju kako su upravo one najviše ugrožene usporavanjem rasta u EU, budući da su njihova gospodarstva najviše i povezana s gospodarstvom te integracije. Gotovo sve tranzicijske zemlje srednje Europe privode kraju svoju preobrazbu u tržišna gospodarstva zapadnog tipa, primjećuju u EBRD-u.</p>
<p>Nešto bolje trendove EBRD-ovci navješćuju zemljama jugoistočne Europe, kojima u ovoj godini prognoziraju prosječnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,9 posto. Te su zemlje lani ostvarile rast od 4,8 posto, što je rezultat intenziviranja reformskih procesa u njima. Ipak, zemlje regije moraju još dosta poraditi na fiskalnoj konsolidaciji i privlačenju stranog kapitala. </p>
<p>Sličnu stopu rasta u ovoj godini, 3,8 posto, EBRD navješćuje i Zajednici neovisnih država (ZND), sastavljenoj od 12 bivših sovjetskih republika. Prosječna stopa rasta BDP-a u njima lani je iznosila 5,9 posto. Iste trendove pokazivat će i gospodarska kretanja u Rusiji, najvećoj članici ZND-a, koja je lani ostvarila rast od pet posto, a za ovu joj godinu EBRD prognozira 3,5 posto. No, zemlje ZND-a još uvijek znatno zaostaju za ostalim tranzicijskim zemljama, pa im u EBRD-u preporučuju ubrzanje reformi i povećanje proizvodnosti rada.</p>
<p>Unatoč sporijem rastu, EBRD-ovi ekonomisti tvrde da će se vrijednost izravnih stranih ulaganja u tranzicijskim zemljama u ovoj godini povećati te će doseći razinu od 33,7 milijardi USD. A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Nema osnova za darovanje tvrtki Meggle-Mia i Kandita</p>
<p>OSIJEK, 17. svibnja</p>
<p> – Za darovanje tvrtki Meggle–Mia i Kandita zagrebačkoj Luri i Krašu, što se proteklih nekoliko dana provlačilo kroz medije, nema osnove, a konsolidacija osječkog IPK odvija se svojim tijekom, istaknuto je na konferenciji za novinare koju su u petak održali predsjednik Uprave Poljoprivredno-prehrambenog kombinata IPK Zvonko Erak i članovi Uprave. Iako financijska konsolidacija dugo traje, budući da je prva odluka Vlade o tome donesena prošle godine prije godišnjih odmora, a druga u travnju 2002., »ipak sve je jasno o tome koji se dio pretvara u kapital, a koji se reprogramira i preostalo je samo da se potpišu ugovori sa Slavonskom bankom te se nadam da će i to uskoro biti riješeno«, dodao je Erak. </p>
<p>Erak je naglasio kako ne želi nagađati o izvorima špekulacija o poklanjanju dvije tvrtke. Komentirajući kako je došlo vrijeme da se u Hrvatskoj stvaraju regionalno jaki tržišni subjekti koji se mogu nositi sa stranom konkurencijom, Erak je rekao da se to može ostvariti svježim kapitalom, novim tehnologijama i razvijanjem već uspješnih poduzeća. Zaključio je kako bi financijska konsolidacije poduzeća trebala biti okončana za mjesec i pol dana.</p>
<p>Članovi Uprave IPK govorili su o statutarnim odredbama kojima se propisuje mogućnost da većinski vlasnik pokloni ili proda dionice te napomenuli kako ih najprije treba ponuditi ostalim dioničarima u društvu. </p>
<p>Član Uprave Ivan Đurkić je komentirajući natpise o mogućnosti prodaje IPK-ovih tvrtki zaključio kako »možda neko uistinu pokušava testirati budnost ove sredine i načine te oštrinu reagiranja«. Na pitanje novinara o tomu kako su reagirali poslovni partneri, Erak je zaključio da su tražili pojašnjenja, a pošto su ih dobili, Uprava IPK naišla je na njihovo razumijevanje. </p>
<p>Istaknuto je da je nakon prošlogodišnjeg gubitka u iznosu 25,2 milijuna kuna, plan IPK da ove godine ostvari dobit od 49,3 milijuna kuna. Također je predviđeno smanjivanje stalno zaposlenih sa 3025 na 2837.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>Neće se ponoviti da se otvore radovi na autocesti, a da oni ne otpočnu, kaže Račan </p>
<p>Ljudi imaju puno pravo prosvjedovati i ja ću braniti to njihovo pravo, ali demokracija je nešto više od toga, rekao je premijer komentirajući zvižduke i povike šačice prosvjednika koji su nosili slike generala Mirka Norca i Ante Gotovine</p>
<p>DUGOPOLJE, 17. svibnja</p>
<p> – Premijer Ivica Račan u petak je simboličnim miniranjem otvorio radove na dionici Prgomet-Dugopolje dijela autoceste Zagreb-Split. Dionica je duga 29,2 kilometra, investitor Hrvatske ceste, a izvođač splitski Konstruktor Inženjering. Riječ je o najzahtjevnijoj dionici te autoceste vrijednoj 403 milijuna kuna koja bi trebala biti završena do lipnja 2004. </p>
<p>»Rekli smo da će cesta biti izgrađena za tri godine i spremni smo trpjeti svaku sankciju«, izjavio je premijer istaknuvši da će cesta, uz to što će spajati sve krajeve države, omogućiti jači regionalni razvoj te dovesti do socijalne i političke integracije Hrvatske. Račan očekuje da se uz autocestu, uz benzinske crpke i hotele, grade i industrijske zone.</p>
<p>»Ne smiju nas spriječiti nikakve prepreke ni pojedinci. Nosimo odgovornost ne samo za krajnji rok nego i za planiranu dinamiku gradnje pa vas pozivamo da nas kontrolirate«, rekao je premijer Račan. Na novinarsko pitanje može li se dogoditi da i ovo otvaranje završi kao ono Jure Radića 1999., Račan je izjavio da se ta »vrsta povijesti ne može ponoviti«. Istaknuo je kako se neće ponoviti da se radovi na autocesti Zagreb-Split otvore ali ne započnu, kao što se na toj dionici dogodilo prije dvije i pol godine. </p>
<p>Čuli su se zvižduci i povici šačice prosvjednika koji su nosili slike generala Mirka Norca i Ante Gotovine. »Na žalost, to je postalo dijelom dnevnopolitičkog folklora u ovoj zemlji. Ljudi imaju puno pravo prosvjedovati i ja ću to njihovo pravo braniti, no demokracija je nešto više od toga«, rekao je Račan upozorivši da ovako važnim projektima »ne bi trebalo zviždati«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ugovaranje od ponedjeljka</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade Željka Antunović u petak je preuzela prvu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju su joj napravili u središnjem uredu za to osiguranje Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu. Bila je to tek probna polica kojom su testirana računala i program uvođenja dodatnog osiguranja. </p>
<p>Potpredsjednica Antunović rekla je na konferenciji u HZZO-u da je to osiguranje potrebno jer »hrvatsko društvo, zbog raznih ograničenja i naslijeđenih dugova, ne raspolaže neograničenim iznosima za financiranje zdravstvene zaštite«. Naglasila je da se tim projektom želi potaknuti građane da razmišljaju o svom zdravlju ne samo kao o obvezi države nego kao o osobnoj brizi. Ujedno, pohvalila je zdravstveni fond što je u kratkom roku uspio pripremiti taj bitan reformski zahvat u zdravstvu. </p>
<p> Predstavljena je i narančasta kartica dodatnog osiguranja koja je odmah, zbog boje na konferenciji dobila pridjev »koalicijska«. Osiguranici koji se odluče za dodatno osiguranje, moći će ih preuzeti petnaest dana nakon što potpišu policu. </p>
<p>Ugovaranje počinje u ponedjeljak na 120 mjesta u Hrvatskoj na gotovo 480 šaltera, rekao je Zdravko Lončarec, direktor HZZO-a. Dodao je da je osiguran popust od 10 posto za one koji plaćaju jednokratno za cijelu godinu i pet posto za pola godine, odnosno tri posto ako se plaća tromjesečno. Popust se ne odnosi na umirovljenike kojima je on već uračunat u cijenu police. </p>
<p>Pregovara se s tvrtkama o kolektivnim popustima te s poštom kako bi se smanjili troškovi mjesečnih uplatnica. </p>
<p>Naglašeno je da je vlasnik police oslobođen plaćanja svih participacija do razine zdravstvene usluge koju po zakonu pokriva HZZO. </p>
<p>Za promidžbu koja počinje idući tjedan, HZZO će tiskati milijun letaka, platiti TV i radio spotove... Do kraja akcije računa se s gotovo dva milijuna polica koje bi trebali kupovati i građani manjeg zdravstvenog rizika. Računica pokazuje da je polica jeftinija od troškova koji mogu nastati, primjerice zbog iznenadnog bolničkog liječenja čiji jedan dan stoji kao pola mjesečnog iznosa za policu.</p>
<p>B. Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Jurjević: Nedisciplini naših vozača može se doskočiti samo represijom</p>
<p>Većina zastupnika protiv odredbe po kojoj bi mladi vozači do 18. godine morali voziti uz pratnju mentora, jer je - neprovediva!/ Za sigurnost prometa nisu odgovorni samo vozači, za koje se predviđa trostruko više kazne nego dosad, nego je ključna sigurnost i dobra označenost cesta te vozila, isticali su zastupnici/ Brož: Vozačima koje se više puta uhvati u vožnji alkoholizirane, vozačke dozvole vrati tek nakon što prođu tečaj liječenja od alkoholizma/ Korenika: Policiju treba opremiti za brzo testiranje prisutnosti droge u organizmu/ Petir: Kazne treba individualizirati, jer se ovako čini da je svrha samo napuniti proračun </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – U istom tonu kao i u četvrtak – upozorenjima da drastične kazne neće smanjiti broj prometnih nesreća – u petak je u Hrvatskom saboru nastavljena rasprava o Prijedlogu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama. </p>
<p>Zastupnici upozoravaju da za sigurnost prometa nisu odgovorni samo vozači, za koje ovaj prijedlog predviđa čak trostruko više kazne nego do sada, nego je ključna sigurnost i dobra označenost cesta te vozila. Po kvaliteti i sigurnosti cesta, pak, upozoravaju, Hrvatska je na dnu europske ljestvice. </p>
<p>Za razliku od povika na drastično povećanje kazni za parkiranje, nenošenje vozačke dozvole ili nevezanje, zastupnici jednoglasno traže rigorozno kažnjavanje alkoholiziranih ili drogiranih vozača. </p>
<p>Viktor Brož (HSLS) predlaže tako da se vozačima koje se više puta uhvati u vožnji alkoholizirane, vozačke dozvole vrati tek nakon što prođu tečaj liječenja od alkoholizma. Miroslav Korenika (SDP) upozorava, pak, da naša policija zbog financijskih nemogućnosti nije dovoljno osposobljena za kontrolu prisutnosti droge u organizmu, iako se zna da velik broj vozača konzumira drogu te da su droge često uzrok prometnih nesreća. Smatra stoga da policiju treba opremiti za brzo testiranje prisutnosti droge u organizmu te da se povremeno, na crnim točkama na kojima se zna da se okupljaju narkomani, vozači češće i bolje kontroliraju. </p>
<p> Iako se većina zastupnika buni protiv odredbe po kojoj bi mladi vozači do 18. godine morali voziti uz pratnju mentora, smatrajući je neprovedivom, upozoreno je da su upravo mladi vozači sudionici u najvećem broju nesreća. Mladi vozači čine naime 14 posto ukupnog broja vozača, a sudjeluju u 34 posto nesreća, pa zastupnici upozoravaju da treba više raditi na prometnoj edukaciji mladih i boljem osposobljavanju u auto-školama. </p>
<p>Inače, zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk u četvrtak je najavio da će Vlada možda odustati od odredbe o mentorima. Najavio je i individualizaciju kazni, ovisno o tome koliko se puta ponavlja prekršaj te imovini prekršitelja, s čime se slažu svi zastupnici. </p>
<p>Marijana Petir (HSS) smatra tako da kazne treba individualizirati kako bi se postigla svrha, »jer se ovako čini da je svrha samo napuniti proračun«. Vresk je odlučno demantirao »fiskalnu svrhu« zakona te naglasio da su predložene kazne čak niže od europskih. </p>
<p>Odmah mu se suprotstavio Anto Đapić (HSP), koji drži da u zakonu postoje svi elementi fiskalnosti jer se njime čak predviđa zapljena automobila, »što podsjeća na prošla vremena i otimačinu imovine i ljudi«. </p>
<p>Za razliku od većine zastupnika koji se zgražaju nad visokim kaznama, SDP-ovci ih podržavaju. »Kazne ne smiju biti socijalna kategorija«, upozorava tako Ivo Fabijanić, prozivajući kolege da se, umjesto kao saborski zastupnici, ponašaju kao vozači koji procjenjuju koliku će kaznu platiti ako krše propise. Naveo je i primjer Slovenije koja ima drastične kazne za prekršaje u prometu, i u kojoj se naši vozači pridržavaju pravila a kad prijeđu granicu s Hrvatskom, odmah skidaju pojaseve i povećavaju brzinu. </p>
<p>Fabijanića je podržao i njegov stranački kolega Marin Jurjević, ističući da se nedisciplini naših vozača može doskočiti samo represijom i rigoroznim kaznama, iako se slaže da ceste treba bolje označiti i propisati primjerenije brzine. </p>
<p>Željko Glavan (HSLS) smatra da kazne ne smiju biti ni preniske ni previsoke, ali upozorava da se one moraju strogo primjenjivati, odnosno da više ne smije biti pogađanja i natezanja s policijom o plaćanju kazni. </p>
<p>Ovotjedno zasjedanje zastupnici su završili raspravom o Izvješću o radu Odbora za predstavke i pritužbe za prošlu godinu. Odbor je, po riječima njegova predsjednika Anta Đapića lani primio i obradio 1106 predstavki, te razgovarao s oko 1700 građana, koji su mu se obraćali zbog kršenja njihovih prava. Najviše je pritužbi bilo, rečeno je, zbog socijalnih i gospodarskih problema u komunalno-stambenim sporovima s tijelima lokalne uprave i samouprave. Đapić je ukazao na dobru suradnju s Vladom i općinskim sudovima, no upozorio je na često oglušivanje Upravnog suda na požurnice Odbora. </p>
<p>Milan Jelovac/ Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Otkazni rokovi i otpremnine po europskom prosjeku</p>
<p>Hrvatski radnik s devet mjeseci staža ima otkazni rok samo dva tjedna, a u Europi u prosjeku jedan mjesec/ Sa četiri godine staža naš radnik dobiva dvije plaće, dvostruko više od europskog prosjeka/ Samo naši stariji radnici s više od 20 godina staža i otkaznim rokom od šest mjeseci odskaču od prosjeka Europe – tri mjeseca i tri tjedna </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Pregovori Vlade, sindikata i poslodavaca zapeli su na četiri sporna pitanja, a sindikati najtvrđe brane otpremnine i otkazne rokove. Vlada inzistira da se otkazni rok skrati na najviše tri mjeseca. Otpremnine bi bile do šest bruto plaća, ali bi se viši iznosi mogli dogovoriti u kolektivnim ugovorima. </p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca predlaže još drastičnije rješenje, a to je da se otpremnine i otkazni rokovi ukinu u zakonu te da se ubuduće određuju kolektivnim ugovorima. Ostanu li, pak, u zakonu, alternativni je prijedlog HUP-a da se iznosi smanje prema europskom prosjeku.</p>
<p> Aritmetičku sredinu predlagala je i Matica sindikata javnih službi, no odustala je, jer Vlada odbija povećati naknade za nezaposlene na burzi. Kolike bi bile otpremnine i otkazni rokovi, uzme li se kao mjera europski prosjek?</p>
<p>Usporedna analiza OECD-a za 23 europske države pokazuje da Hrvatska i nije pri vrhu po pravima, kako često tvrde i poslodavci i Vlada. Hrvatski radnik s devet mjeseci staža ima otkazni rok samo dva tjedna, a u Europi u prosjeku jedan mjesec.</p>
<p>Nakon četiri godine staža naš radnik ima dva mjeseca otkaznog roka, a europski je prosjek – jedan mjesec i tri tjedna. Samo stariji radnici s više od 20 godina staža i otkaznim rokom od šest mjeseci odskaču od prosjeka Europe – tri mjeseca i tri tjedna.</p>
<p>U 14 država (Poljska, Mađarska, Austrija, Italija, Nizozemska, Francuska, Irska…) otkazni je rok tri ili dva mjeseca, a u Španjolskoj mjesec dana. Finska i Švedska imaju šest mjeseci, Belgija devet, Grčka osam, Njemačka sedam, a Norveška pet mjeseci otkaznog roka.</p>
<p>I kod nas, kao i u većini država, radnik nakon devet mjeseci staža ne dobiva otpremninu. Sa četiri godine staža naš radnik dobiva dvije plaće, dvostruko više od europskog prosjeka. Samo u Portugalu, Turskoj, Španjolskoj i Italiji otpremnina je i do četiri plaće, a u većini država radnik dobiva jednu plaću ili ne dobiva ništa. </p>
<p>Nakon 20 godina staža naš radnik ima pravo na deset plaća, odnosno dvostruko više od europskog prosjeka. Radnici u Portugalu i Turskoj dobivaju čak 20 plaća, u Italiji 18, u Španjolskoj 12, u Austriji devet, u Sloveniji sedam, u Grčkoj šest, u Mađarskoj pet, dok se u drugim državama otpremnine vrte oko dvije plaće ili niže.</p>
<p>Unatoč šarenilu u visini prava, europske države imaju znatno bolje reguliranu zaštitu prava radnika u slučaju otkaza od SAD-a, Kanade ili Japana. Američki poslodavci mogu otpustiti najveći dio radnika bez otkaznih rokova i centa otpremnine, a samo manji broj radnika uspije ugovoriti otpremninu u četiri oka s poslodavcem. </p>
<p>U Kanadi poslodavac sve radnike, bez obzira na staž, otpušta uz otkazni rok od samo dva tjedna, a tek radnik sa 20 godina staža dobije 1,3 plaće otpremnine. U Japanu mlađi radnici imaju otkazni rok mjesec dana i 1,5 plaće otpremnine, dok za starije nema otkaznog roka, ali dobiju četiri utješne plaće otpremnine. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Treba konačno definirati tko odlazi, a tko ostaje nakon promjene vlasti«</p>
<p>Luka Trconić najavljuje da će HSS glasovati za takva zakon/ Ivo Škrabalo (HSLS) nije siguran jesu li u Hrvatskoj sazreli uvjeti da se takav zakon donese/ Ivan Ninić (SDP): Civilizirano je ponuditi ostavku </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – »Hrvatska treba zakon o prijenosu vlasti koji će HSP u saborsku proceduru poslati na jesen«, kazao je Vjesniku zastupnik HSP-a u Hrvatskom saboru Tonči Tadić, pozdravljajući inicijativu Foruma hrvatske sloge da Sabor donese popis državnih dužnosnika i visoko rangiranih osoba koji nakon promjene vlasti podliježu smjenjivosti. </p>
<p>Tadić pojašnjava da će taj zakon na najbolji način demistificirati politički revanšizam. </p>
<p>»Treba konačno definirati tko treba otići a tko ostaje nakon promjene vlasti«, naglašava Tadić. S prijedlogom Foruma slaže se i većina ostalih zastupnika u parlamentu. </p>
<p>Luka Trconić, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a, ideju smatra dobrom, dodajući da će, kada prijedlog Foruma uđe u proceduru, njegova stranka glasati za njega. »Kada bi se unaprijed znalo tko odlazi a tko ostaje nakon promjene vlasti, bilo bi puno manje nesporazuma i sukoba po pitanju funkcija nakon izbora«, ocjenjuje Trconić. Dodaje da je takva praksa poznata u svim parlamentarnim demokracijama, ako ne kao pisano, onda kao običajno pravo. </p>
<p>Ivo Škrabalo iz HSLS-a upozorava da se o toj ideji mnogo razgovaralo već i ranije. No, po njemu, to je više pitanje uhodavanja demokratskih standarda. </p>
<p>»Dakako da političke funkcije uvijek popunjavaju pripadnici one političke snage koja ima većinu u parlamentu«, napominje Škrabalo, dodajući da ne želi pritom ulaziti u koalicijske odnose. </p>
<p>»S obzirom da se pri ustrojavanju nove političke i birokratske klase nije uvijek lučilo što pripada politici a što struci potrebno će biti još dvije do tri izborne smjene vlasti da se ustanove kriteriji takvog razlikovanja«, naglašava Škrabalo, ocjenjujući privlačnom ideju da se taj problem zakonski uredi. No, dodaje, nije siguran jesu li u Hrvatskoj sazreli uvjeti da se takav zakon donese. »Naime«, dodaje, »svaka nova većina može novim zakonom ukinuti ovaj zakon«. </p>
<p>Sa zakonskim reguliranjem suzbijanja tzv. političkog revanšizma, slaže se i Jadranka Kosor iz HDZ-a. No, pita se što će biti s onim ljudima koji su smijenjeni nakon 3. siječnja, »ne zato što su bili u HDZ-u, već samo zato što su došli na dužnost u vrijeme HDZ-a«. »Takva iskustva primjenjuju se u svim civiliziranim zemljama«, naglašava Ivan Ninić (SDP), napominjući kako je apsolutno za to da se odrede dužnosnici koji podliježu smjeni nakon promjene vlasti. »Civilizirano je ponuditi ostavku«, mišljenja je Ninić, koji smatra kako je onda na novoj vlasti hoće li ponuđenu ostavku prihvatiti ili neće. </p>
<p>»Na taj bi se način izbjegle rasprave o tzv. političkom revanšizmu kojeg, po mome mišljenju, gotovo i nije bilo. Upravo suprotno, mislim da su na dužnostima ostali mnogi koji svojim lošim radom za vrijeme HDZ-a nisu zaslužili i dalje obnašati vlast nakon 3. siječnja«, zaključuje Ninić, istaknuvši da su građani 2000. prije svega glasovali za promjene. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Javni posao ne može se raditi bez znanja javnosti</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja, Pravo na informaciju i pravo na pristup informaciji teme su o kojima se raspravljao prvog dana seminara »Pravo javnosti da zna i ograničenja slobodnom pristupu informacijama« održanog u petak, u organizaciji Hrvatskoga helsinškog odbora HO-a uz suradnju Hrvatskoga novinarskog društva.</p>
<p>Uvodničar Gvozden Flego istakno je da je »relativno normalno funkcioniranje društva moguće tek ako su javnosti dostupne informacije«. Bez toga oni koji trebaju odlučivati to ne mogu činiti. Flego je napomenuo da dostupnost informacija spada u elementarna ljudska prava. </p>
<p>Predsjednik Vijeća za medije HHO-a Božo Novak kazao je da je »danas doseg slobode medija kakav nije bio nikada u povijesti Hrvatske«. Osnovni su problemi danas ograničenja preostala iz prošle vlasti, te prespore i parcijalne promjene u odnosu prema medijima koje provodi današnja vlast, posebno kada je riječ o zakonodavstvu. Novak je napomenuo da tajnost treba točno definirati, a »javni posao ne može se raditi bez znanja javnosti«. Ograničavanje javnosti u informacijama Hrvatska je platila pljačkom milenija, smatra Novak, a javnost je potrebno zaštiti od medijskog monopola. Vlasništvo nad medijima može biti i ograničavajući faktor, smatra Novak. Riječ je o poslu, ali informiranje javnosti je i rad na javnom dobru. Za Novaka opasnost predstavlja tabloidizacija politike i novina jer ona pasivizira javnost.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović rekla je da je problem u komunikaciji problem cijelog društva, a ne samo vlasti, ustanova ili medija. »Vlada se susreće s tim problemom i nastoji ga smanjiti. Zbog tih problema pozitivne inicijative i reforme Vlade prolaze relativno nezapaženo, bez obzira na rezultat. Ovog trenutka unutar Vlade postoji nezadovoljstvo time kako se ona predstavlja javnosti«, kazala je Antunović. Osvrnula se i na tvrdnje da se sadašnja vlast zatvara. Ocijenila ju je nelogičnom, jer svaka vlast koja želi još jedan mandat mora javnost obavijestiti o tome što radi ili želi raditi. Kazala je da se priprema prijedlog Uredbe o dostupnosti informacija po uzoru na Zakon o slobodi informiranja SAD-a, a u pripremi su i vodiči i razne tematske brošure, primjerice o porezu, koje bi trebale poboljšati informiranost javnosti.</p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Luka Roić rekao je da »tajnost gotovo najubojitije uništava demokraciju«.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Podrška uvođenju doprinosa na honorare</p>
<p>Invalidske mirovine porast će za 20 posto</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Saborski Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo podržao je u petak paket zakonskih prijedloga kojima se proširuje obveza plaćanja doprinosa na honorare i druge netipične oblike rada i na temelju toga određuju prava na zdravstveno i mirovinsko osiguranje.</p>
<p> Pomoćnik ministra financija Milan Trbojević ocijenio je proširivanje plaćanja doprinosa značajnim za borbu protiv sive ekonomije, budući da dio službeno nezaposlenih, koji su prijavljeni na HZZ, zapravo često rade atipične poslove. Kao primjer naveo je studente kojima je lani isplaćeno 600 milijuna kuna. Od toga samo deset posto otpada na studentski rad, a čak 90 posto je »pranje novca«, ustvrdio je Trbojević. Studenti će i dalje biti povlašteni jer neće morati plaćati porez na dohodak, a s druge strane bit će mirovinski osigurani, dodao je Trbojević.</p>
<p> Pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze naglasila je da će mirovinskim osiguranjem biti obuhvaćene sve osobe koje ostvaruju bilo kakve prihode, što će dugoročno pozitivno djelovati na socijalnu sigurnost građana.Na temelju uplaćenih doprinosa osiguranici će ostvarivati pravo i na zdravstveno osiguranje, te naknadu za bolovanje. Osim toga, izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju smanjit će se najniža mirovina za jedan do 15 posto za staž duži od 30 godina, ali će invalidske mirovine porasti za 20 posto, rekla je Terze. Najniže mirovine treba smanjiti jer su one 50 posto više nego što bi osiguranik ostvario na temelju plaće, istaknula je Terze.</p>
<p> Izmjenama mirovinskog zakona predviđa se i smanjenje prijevremene starosne mirovine za jedan do 1,5 posto, te oslobađanje umirovljenika plaćanja sudskih pristojbi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Lauc:Smanjit će se broj tužbi naših građana Europskom sudu za ljudska prava</p>
<p>Praksa Europskog suda u dosuđivanju naknade zbog sporosti naših sudova uozbiljila je Sabor, vidjet će se hoće li i sudove / Ustavni sud bit će zagušen tužbama zbog odugovlačenja postupaka / Naknada građanima zbog sporosti sudova mora biti primjerena našim gospodarskim mogućnostima / Ne mogu se zakoni pisati samo za određene kategorije građana / Strah, traume, duševne boli, izgubljena dobit i drugo danas u svijetu imaju konkretnu cijenu, a ona je uvijek mnogo viša od cijene materijalne štete, tvrdi dr. Zvonimir Lauc</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – O nedavnim zakonskim promjenama, koje obvezuju Ustavni sud da rješava tužbe i prije okončanja postupaka na redovnim sudovima, razgovarali smo s dr. Zvonimirom Laucom, profesorom ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku.</p>
<p>• Što će značiti građanima to da će Ustavni sud obavezno morati rješavati ustavne tužbe zbog nepostupanja sudova u razumnom roku?</p>
<p>- Poznato je da je bitna noviost u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu ta da za postupanje po ustavnoj tužbi više ne mora biti iscrpljen pravni put pred redovnim sudovima. To je slučaj kad sud nije u razumnom roku riješio o pravima i obvezama stranke, o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela te u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava. To rješenje o razumnom roku u Ustavnom zakonu rezultat je analize koja ukazuje na neažurnost sudova te inkorporiranja standarda Europskog suda za ljudska prava u vezi s pitanjem »razumnog roka«. Smisao je taj da konačno presuđivanje ostaje na redovnim sudovima, no, sada Ustavni sud kontrolira <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom oni rješavaju pojedine sudske predmete.</p>
<p>•Kako će to utjecati na rad Ustavnog suda? Navodi se da je u prva tri mjeseca pristiglo Ustavnom sudu čak 250 tužbi zbog odugovlačenja postupaka.</p>
<p>- Naravno da će sve to značajnije opteretiti rad sudaca Ustavnog suda, donekle ih »ugušiti» novim predmetima. Naravno da niti oni nisu imuni od pritiska bržeg rješavanja konkretnih ustavnih tužbi i ocjene ustavnosti i zakonitosti propisa. Na rad Ustavnog suda utječe personalni sastav, ali i oprema i prostor. No daleko je najvažnija kvaliteta njegovih sudaca, savjetnika i suradnika. </p>
<p>• Hoće li se sada promijeniti pozicija naših građana koji podnose tužbe Europskom sudu za ljudska prava? Poznato je da je taj sud do sada pozitivno riješio više tužbi zbog odugovlačenja postupaka na našim sudovima. </p>
<p>- U pravilu, ne bi se trebala promijeniti pozicija naših građana. Prirodno je da intervencija »izvana« treba uslijediti tek ako nezadovoljstvo ostane i nakon rješavanja sporova »kod kuće«. Međutim, treba prepoznati da ljudska prava i temeljne slobode postaju »opće dobro« Europe, pa i svijeta. Zato je za pozdraviti da o njima konačnu riječ ne treba imati nacionalna razina, nego međunarodna. Treba pričekati i vidjeti kako će se Ustavni sud ponašati u novoj ulozi. To njegovo ponašanje bit će podvrgnuto ocjeni Europskog suda. Upravo praksa Europskog suda u vezi s pitanjem »razumnog roka« uozbiljila je i hrvatskog zakonodavca, a nadamo se da će i druge relevantne aktere, prvenstveno sudove.</p>
<p>•Smatrate li da će se sada smanjiti broj tužbi naših građana Europskom sudu?</p>
<p>- Za očekivati je da i naši građani sada procjenjuju u svakom konkretnom slučaju brzinu reakcije i redovnih sudova i Ustavnog suda. Ako ne budu zadovoljni, moći će se obratiti Europskom sudu, koji ostaje kao krajnja instanca. Ipak, to bi moglo rezultirati smanjenjem broja tužbi Europskom sudu. Naravno da građani neće vrednovati sada samo brzinu reakcije nego i visinu naknade štete zbog sporosti sudova.</p>
<p>•Određeno je i to da će Ustavni sud odrediti primjerenu naknadu u slučaju da neki postupak nije okončan »u razumnom roku«. Kakva bi ta naknada trebala biti s obzirom na praksu Europskog suda, koji je dosuđivao našim građanima više tisuća maraka zbog odugovlačenja postupaka?</p>
<p>- Primjerena naknada, koju Ustavni sud može odrediti zbog nerješavanja sporova u »razumnom roku«, svakako je iznimno važna. Moramo se priviknuti na to da svako ugrožavanje građana, kao što su ovi slučajevi proizvedeni zbog nepoštivanja »razumnog roka«, ima opipljivu cijenu u kunama (eurima) u visini naknade koju utvrdi sud. Ta visina mora biti primjerena našim prilikama, našem gospodarskom i socijalnom stanju. Međutim, treba imati u vidu i »cijenu« koju utvrđuje Europski sud kao barem neki korektiv u korist podnositelja zahtjeva. Ne može se pozivati na Europu selektivno, kad nam odgovara, a zaobilaziti je u okolnostima kad ocjenjujemo da nam to ne odgovara.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Dvije trećine sudaca ima oko 15 godina staža</p>
<p>Na pravnim fakultetima studira se u prosjeku više od šest godina. To znači da 871 sudac u dobi do 45 godina spada u kategoriju mlađih, a ostala 492 suca zaslužuju epitet iskusnih</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Dvije trećine ili 871 sudac (od 1363, koliko ih je ukupno u Hrvatskoj) mlađi je od 45 godina i ima najviše dvadesetak godina staža. Ne treba zaboraviti da se pravo u nas prosječno studira šest-sedam godina. Od toga broja, 712 ih radi u općinskim sudovima, a baš su ti sudovi lani zabilježili 848.378 spisa zaostalih iz prethodnih izvještajnih godišta, što je velik dio od ukupno 1,247.549 neriješenih spisa u domaćim sudovima. </p>
<p>S tim da je 538.000 predmeta u kategoriji složenijih, koji su u nadležnost općinskih sudova stigli nakon posljednjih promjena u sudbenim zakonima. Više od 45 godina života na općinskim sudovima ima 146 sudaca.</p>
<p>Vodi li zakonodavac računa u odmjeravanju sudbene nadležnosti i o dobnom rasporedu? Ne vodi, i to razmjerno kritici koja zbog neiskustva, nesnalaženja u novim propisima i spomenutim velikim zaostacima stiže na račun općinskih sudova iz odvjetničkih, tužiteljskih, pa i policijskih redova. </p>
<p>Jer, tvrdi se da mlađi i neiskusniji sudac u tim uvjetima, plus česte izmjene temeljnih propisa (kazneni i parnični postupak se upravo reformiraju), jednostavno i ne može ostvarivati bolje rezultate od grozne statistike zaostataka.</p>
<p>Od 304 suca županijskih sudova, 218 ih je starije od 45 godina, što je i najveća koncentracija iskusnih sudaca. Trgovački sudovi imaju 68 sudaca mlađih od 45 godina u odnosu na 57 starijih, Upravni sud ima samo tri suca mlađa od 45 godina, a u Vrhovnom sudu nema ni jednoga koji je mlađi od tako postavljene dobne granice. U županijskim sudovima je i najviše sudačkih nestora - 31 sudac stariji je od 65 godina, što je većina u odnosu na ukupno 42 hrvatska suca koji sude i u sedmom desetljeću života.</p>
<p>Statističari Ministarstva pravosuđa u godišnjem izvješću o radu sudova primijetili su da je u općinskim sudovima opao broj mladih sudaca, osobito mlađih od 30 i u dobi od 40 do 45 godina. U županijskim sudovima, pak, raste broj sudaca u dobi od 45 do 55 godina. Činjenica da je sudaca starih od 40-45 godina najviše (333 od ukupno 1363) dovoljna je za zaključak Ministarstva da je dobna struktura u pravosuđu zadovoljavajuća.</p>
<p>Taj bi zaključak bio drukčiji kad bi se velika većina sudskih zaostataka u općinskim sudovima usporedila s pretežnim shvaćanjem da je sudačka karijera isključivo stvar napredovanja od općinskih prema višim sudovima. U svim općinskim sudovima u Hrvatskoj rade samo 23 suca starija od 60 godina. Znači, biti općinskim sucem od karijere ni za koga nije bogzna kakva ambicija.</p>
<p>Sucima se nema što zamjeriti, jer su mnogi potezi u poretku i izazvali da se status općinskog suca smatra najnižim u svakom pogledu. Kriteriji zapošljavanja na općinskim sudovima svedeni su na zadovoljenje osnovnih zakonskih pretpostaki (fakultet plus položen sudački ispit). Ukidanjem dodatka na staž, općinskim je sucima »betonirana« plaća, pa se svako eventualno povećanje povezuje sa zamjenom općinskih za županijske ili koeficijente na drugim sudovima. A to je u nesrazmjeru s priljevom predmeta (na 104 općinska suda palo je 893.566 novih spisa - 1047 po sucu), brojem riješenih (806.488 predmeta - 939 po sucu) i visinom novih zaostataka (848.378 - 988 po sucu). Ti podaci bi stratezima pravosudne reforme trebali pokazati gdje je uzrok krizi i na kojoj točki bi radi ukupnog pravosuđa trebalo pritisnuti želi li se promijeniti negativan predznak sudovanja.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Kako pomoći ženi ratnici i civilnoj žrtvi rata</p>
<p>ROVINJ, 17. svibnja</p>
<p> – Nasilje u obitelji - zlostavljanje djece i članova obitelji i »žena nakon rata - žene veterani«, ključne su teme trodnevnog i trećeg po redu kongresa »Žene u Hrvatskoj«, koji je u petak poslije podne počeo u Rovinju uvodnim izlaganjem Adinde Dulčić, ravnateljice Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. </p>
<p>Sudionike Kongresa pozdravili su uz ostale, general Đuro Dečak, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata i Ivan Jakovčić, istarski župan, te, u ime organizatora i domaćina, Nevenka Mesić, osnivačica Doma za zlostavljanje djece i odraslih osoba. Kongres prati i ministrica za pitanje branitelja i invalida rada BiH Suada Hadžović, te predstavnici srodnih udruga iz Mađarske. Inače, predstavnice Udruge veterana II. svjetskog rata i predstavnice novijih ratova s područja JI Europe potpisale deklaraciju o resocijalizaciji žena sudionica ratova. U tom se dokumentu obvezuje i za razmjenu i objedinjavanje podataka o resocijalizaciji ratnica, kao i članova njihovih obitelji i civilnih žrtava. </p>
<p>Već na početku istaknuto je da je nužno odgovoriti na sve aktualnija pitanja: zašto dolazi do fizičkog zlostavljanja u obitelji, te kako pomoći ženi ratnici i civilnoj žrtvi rata, a posebice kako očuvati dignitet žene majke.. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Bobetko: Raspisan je lov na branitelje</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – » Hrvatska je, čini se, morala biti pobijeđena, a njezina je glavna krivica što se obranila. Izgleda da se danas Domovinski rat mora izbrisati iz kulturnog i političkog života Hrvatske, a na branitelje kao njegove glavne nositelje raspisan je lov kako bi završili na optuženičkoj klupi. Taj udar na Domovinski rat dovest će budućnost Hrvatske u pitanje«, rekao je Janko Bobetko, stožerni general u mirovini, u petak na predstavljanju svoje nove knjige »Sava je ipak potekla prema Zagrebu«, održanoj u atriju Muzeja Mimara.</p>
<p>»Knjiga«, dodao je, »izlazi kao argument o istinitosti događanja vezanih uz Domovinski rat i donosi detalje utemeljene na povijesno utvrđenim činjenicima. Kao takva, ona onemogućava daljnje diskriminiranje i omalovažavanje Domovinskog rata i mlađim generacijama pruža jasan uvid u tadašnje događaje«.</p>
<p>»Knjiga na bogat dokumentaristički način (259 novinskih i agencijskih tekstova od 1990. do 2001.) govori o svemu što se zbivalo u doba kada je general Bobetko imao presudnu ulogu u nastanku i održavanju hrvatske države, ali je i karakterističan prikaz ponašanja tiska koji se u tom periodu prema Bobetku odnosio sa skeptičnošću i oduševljenjem, a potom kritikom i prljavošću«, rekao je dr. Ante Stamać, književni teoretičar i autor uvodnika knjige.</p>
<p>Naslov knjige, objasnio je Bobetko, svojevrstan je odgovor na tvrdnju Josipa Broza Tita da će prije Sava poteći prema Triglavu nego što će Hrvatska izboriti svoju samostalnost.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Od ponedjeljka štrajk u srednjim školama</p>
<p>Predsjednik Nezavisnog sindikata pozvao djecu da u ponedjeljak ne dođu u školu, a roditelje moli da imaju razumijevanja za zahtjeve sindikata/ »Preporod«, Sindikat učitelja i Sindikat zaposlenika u školstvu ne podržavaju štrajk jer su postavljeni zahtjevi neprecizni </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – »U pregovorima s Vladom ništa se nije promijenilo. Štrajk u srednjim školama počinje u ponedjeljak«, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Andrija Puljević, nakon sastanka predstavnika sindikata javnih službi s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem, održanim u petak poslijepodne. Svoju posljednju riječ o tome Sindikat će reći u subotu u 11 sati, na konferenciji za novinare. </p>
<p>Iako Vlada insistira na dogovoru, a Granić tvrdi da su Vladini prioriteti potpisivanje granskih kolektivnih ugovora i poštivanje Temeljnog kolektivnog ugovora, Puljević ocjenjuje da se te odluke u praksi ne provode. Stoga poziva učenike da u ponedjeljak ne dođu u školu, a roditelje moli da imaju razumijevanja za zahtjeve sindikata. »I dalje ćemo raditi za dobro učenika, ali se imamo pravo boriti za poboljšanje materijalnog položaja svoga članstva«, izjavio je Puljević. </p>
<p>U Sindikatu kažu da su glavni razlozi za prekid socijalnog mira »nepravična plaća zaposlenika u srednjim školama i učeničkim domovima, nepotpisivanju granskog kolektivnog ugovora, nepoštivanju odrednica Temeljnog kolektivnog ugovora i neusklađenosti norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada«. </p>
<p>Njihovi razlozi za štrajk nisu, međutim, razumljivi ostalim školskim sindikatima. Upravo su zato Hrvatski školski sindikat »Preporod«, Sindikat hrvatskih učitelja i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu (tzv. Splitski sindikat) odlučili da neće podržati mogući štrajk u školama. Vinko Filipović iz »Preporoda«, čijih se više od 70 posto članova odlučilo da neće štrajkati, poručuje da su zahtjevi Nezavisnog sindikat neprecizni te da im nikakvo soliranje neće donijeti rezultate.</p>
<p>Šef Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Marko Ružić također tvrdi da je većina njegovih kolega odlučila da neće štrajkati. »Za korištenje štrajka kao posljednjeg i najjačeg sredstva pritiska potrebno je imati konkretne i jasno formulirane zahtjeve«, kaže Ružić.</p>
<p> »Prihvatit ćemo bez dvojbe i podržati svaku aktivnost da se ostvare konkretni zahtjevi o korekciji koeficijenata, smanjenju norme rada i pravu na bonus, ali bez ikakve trgovine kakva se vodi u režiji Vlade i Nezavisnog sindikata«, poruka je članova »Splitskog sindikata«. </p>
<p>Šef Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba rekao je da zahtjevi Nezavisnog sindikata nisu realni i da taj sindikat nije poštovao proceduru mirovnog postupka. Najavu štrajka zbog nepotpisivanja granskog kolektivnog ugovora smatra preuranjenom.</p>
<p> »Možda se Puljević uhvati za slamku spasa pa se izvuče iz štrajka na temelju najave iz Vlade o skorom potpisivanju kolektivnog ugovora«, kaže Kuba. </p>
<p>Petak je u školskim zbornicama protekao u očekivanju - subote, odnosno konačne odluke o štrajku. Većina nastavnika nije željela komentirati najavu štrajka bez odobrenja svojih ravnatelja koji su bili u Šibeniku. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Turisti »pod prismotrom« vojnih zrakoplova</p>
<p>Dvadesetak tisuća istarskih turista tri su dana neplanirano »uživali« u zrakoplovnim vježbama i preletima američkih i hrvatskih vojnih zrakoplova: grmilo je iznad Pule, Medulina, Rovinja, pa sve do Kvarnera / Brečević: Znače li možda ove vježbe pripremu Istre da postane NATO-va baza, odnosno je li Hrvatska vojna ili turistička destinacija?</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – »Svjestan sam da se država mora braniti i da moramo imati svoju vojsku, ali nepotrebno je objašnjavati da vojne vježbe i turizam ne idu zajedno. Nakon ovih posljednjih vježbi, postavlja se pitanje razmišlja li itko u Vladi strateški«, ističe Marin Brečević, zamjenik direktora Turističke zajednice Istarske županije, nakon ovotjedne vojne vježbe na pulskom području.</p>
<p>Dvadesetak tisuća istarskih turista tri su dana neplanirano »uživali« u zrakoplovnim vježbama i preletima američkih i hrvatskih vojnih zrakoplova. Grmilo je iznad Pule, Medulina, Rovinja, pa sve do Kvarnera.</p>
<p>Nakon svega, običan promatrač postaviti će najmanje dva logična pitanja: mogu li se te vježbe održavati izvan turističke sezone i zašto Vlada s jedne strane pomaže turizmu (posljednji potez su povoljni zajmovi turističkom gospodarstvu), a s druge dopušta ovakve - turizmu iritantne poteze?</p>
<p>Niz stranih tržišta, koja su prije rata punila ovdašnje kapacitete (Velika Britanija, Skandinavija...), još nema pravu predodžbu o stanju u Hrvatskoj. Naša zemlja među tamošnjom prosječno obaviještenom klijentelom nerijetko ima image klasične poratne zemlje, gdje je mnogo toga porušeno, odnosno, gdje ne funkcioniraju čak ni temeljni zakoni.</p>
<p>Masovniji povratak turista iz tih zemalja ovisi o zadovoljstvu prvih sezonskih gostiju, a ovotjedni će istarski turisti zaista imati o čemu pričati. Hrvatska očito nije izvukla pouke iz slične vježbe (sezona 2000. godine) na području Slunja i Plitvica, kada su užasnuti turisti putovali na more u pratnji vojnih helikoptera u niskom letu.</p>
<p>Marino Brečević pita: »Znače li možda ove vježbe pripremu Istre da postane NATO-va baza, odnosno je li Hrvatska vojna ili turistička destinacija?«</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>»Nema opravdanja za HT-ovu pretplatu«</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« poslalo je otvoreno pismo predsjedniku Ustavnog suda Smiljku Sokolu. Taj sud još nije odgovorio na zahtjev »Potrošača« za ocjenu zakonitosti uvođenja telefonske pretplate koju korisnici HT-ovih usluga u fiksnoj telefoniji plaćaju svakog mjeseca, a određena je člankom 50. stavkom 1. Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje TK usluga. Ustavni je sud lani, 2. studenoga, zaprimio zahtjev »Potrošača«. Budući da nije bilo odgovora, početkom ove godine poslana je požurnica. No, odgovora - još nema.</p>
<p>Predsjednica »Potrošača« Jadranka Kolarević rekla je Vjesniku da Ustavni sud ne može odbiti ispitivanje zakonitosti podzakonskog akta. Napomenula je da sporni članak Pravilnika nije usklađen sa Zakonom o obveznim odnosima, pa je »protuzakonit i izvor je 'masnog' ekstraprofita na štetu korisnika HT-ovih usluga već gotovo nevjerojatnih osam godina«. HT ima 1,751.000 pretplatnika fiksne telefonije. Za pretplatu HT-u, kad je riječ o fiksnoj telefoniji, nema opravdanja. »Pretplata je ugovorni odnos dviju strana u kojem se jedna strana obvezuje da će drugoj strani isporučivati robu ili uslugu jeftinije, nego da se ta roba ili usluga kupuju pojedinačno. Mi plaćamo nešto - ni za što, 60 kuna pretplate za 10 kuna impulsa«, rekla je Kolarević.</p>
<p>HT-ovo objašnjenje »Potrošaču« je da se time plaća »spremnost telekomunikacijskog sustava i mreže«. Nekad je to doista bilo potrebno, ali u doba digitalne tehnologije za tim nema potrebe, tvrdi Kolarević. Po istom principu, pretplatu bi mogli uvesti Vodovod ili Čistoća. Kolarević je kazala da očekuje poštivanje pojma pretplate, a ima indicija da HT priprema novi tarifni sustav s više tarifnih modela.</p>
<p>Ustvrdila je da iskustva s Ustavnim sudom nisu pozitivna: »Sud je odbio ispitati ustavnost nekoliko zakona, čiju je ocjenu zakonitosti tražio 'Potrošač'«. Riječ je o Zakonu o telekomunikacijama i Zakonu o privatizaciji HT-a, kojim je produljen monopol na fiksnu telefoniju. Ustavni je sud, rekla je Kolarević, ocijenio da tim zakonom nije došlo do zlouporabe monopola. »Od ovakvog Ustavnog suda ne očekujemo mnogo, ali očekujemo da štiti Ustav, a ne vlast ma koja da je«, rekla je.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>U Hrvatskoj umire 10 od 1000 novorođenčadi</p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> – »U Hrvatskoj je previsoka stopa perinatalne smrtnosti (9,4 promila), što znači da od 1000 rođene djece umire 10, dvostruko više nego u zapadnoeuropskim zemljama«, rekla je u petak predsjednica novoosnovanog Hrvatskog perinatalnog fonda (HPF) Snježana Biga-Friganović.</p>
<p>Dopredsjednica HPF-a dr. Marina Ivanišević je istaknula da bi smanjenje mortaliteta za samo jedan promil spasilo živote 50 djece godišnje, a kad bismo izjednačili stopu perinatalne smrtnosti sa zapadnoeuropskih zemalja, spasili bismo živote 250 djece godišnje. HPF će organizirati stručne kongrese za dodatnu edukaciju stručnjaka s područja ginekologije i porodništva te edukaciju žena u reproduktivnoj dobi. Pomagat će opremanje medicinskih ustanova suvremenom opremom, a prva takva akcija bit će prikupljanje pomoći za rodilište šibenske Opće bolnice, koja će početi 31. svibnja. Pod perinatalnom dobi podrazumijeva se razdoblje od 28. tjedna trudnoće do šestog dana nakon poroda. D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Pulski vijećnici odbijanjem kupnje »Tekopa« za jednu kunu, okrenuli leđa invalidima</p>
<p>PULA, 17. svibnja</p>
<p> – Na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak navečer, koja je zbog žustrih polemika i uzajamnog dobacivanja i optuživanja većine i oporbe djelovala i konfuzno i tragikomično, formalnom je većinom 11 vijećnika odbilo prijedlog stečajnog upravitelja da otkupi dioničko društvo »Tekop« za samo - jednu kunu. </p>
<p>Protiv preuzimanja bili su vijećnici IDF-a, SDP-a i nezavisnih, dok su se vijećnici IDS-a i nezavisne liste Loredane Štok povukli. Sjednici su bili prisutni i invalidi iz »Tekopa« koji se ni pred kamerama lokalne televizije nisu mogli isčuditi ponašanjem gradskih vijećnika, uz konstataciju, »zar ovi o nama odlučuju«?!</p>
<p> Riječ je o »Tekopu«, svojedobno zaštitnoj radnoj organizaciji specijaliziranoj za zapošljavanje invalidnih osoba. Ona je u pretvorbi postala dioničkim društvom, nakon čega je i položaj invalida postaja sve složenijim. Posljednjih godina »Tekop« je nagomilao gubitke, a od prošle godine je u stečaju. Pokazalo se da se gubici kreću iznad 18 milijuna kuna, iako bi ih se moglo dobrim dijelom namiriti, jer su najveći vjerovnici - državna ministarstva. Kako bi se zaštitila imovina vrijedna gotovo 20 milijuna kuna, ne računajući zatezne kamate i zbrinuli invalidi, Gradskom poglavarstvu je predloženo da preuzme »Tekop« za samo jednu kunu, ali i - dugove.</p>
<p> U tri navrata Gradsko poglavarstvo je prijedlog odbilo, iako su dva njegova odbora bila za preuzimanje »Tekopa«. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Gradonačelnik prebacio lopticu Gradskom vijeću?</p>
<p>Izostanak obećanoga očitovanja u petak, gradonačelnik Zoran Vinković opravdao opširnim dnevnim redom sjednice, te da su koalicijski partneri ovih dana zauzeti pripremama za održavanje izbora u mjesnim odborima</p>
<p>ĐAKOVO, 17. svibnja</p>
<p> - Iako je gradonačelnik Zoran Vinković najavio da će se Gradsko poglavarstvo na svojoj sjednici u petak i službeno očitovati i uputiti Biskupiji odgovor zbog Caritasova neprihvaćanja Povelje zahvalnosti i na nesudjelovanja u programu obilježavanja Dana grada, ta je reakcija - ipak izostala. </p>
<p>Opravdao je to opširnim dnevnim redom, te činjenicom da su koalicijski partneri (SDP, HNS, HSS i HSLS) ovih dana zauzeti pripremama za održavanje izbora u mjesnim odborima, a još nisu stigli zajedno raspravljati o događanjima za Dan grada. Umjesto toga, najavio je da će o tome raspravljati Gradsko vijeće kojemu je biskup Marin Srakić i uputio odgovor i zahvalu na priznanju Caritasu Biskupije.</p>
<p> No, i pored toga gradonačelnik Vinković je ponovio svoj osobni stav da je Biskupija izabrala pogrešan trenutak kako bi iskazala svoje nezadovoljstvo rješavanjem povrata crkvene imovine. Dan grada nije bio pravi trenutak za to, pojasnio je uz konstataciju da će i osobno zatražiti od nadležnih državnih institucija očitovanje o slučaju »Gradskog podruma«. Pojasnio je također da je pismo biskupa Srakića o odbijanju priznanja prvi službeni dopis kojim je đakovačka i srijemska biskupija izvijestila novu gradsku vlast o tom problemu.</p>
<p> Primjedbe, pak, na račun odabira mjesta za održavanje službenog ručka za Dan grada u »spornoj zgradi«, opravdava financijskim razlozima uz napomenu kako nije bio cilj isprovocirati predstavnike Biskupije.</p>
<p>– Namjera ove gradske vlasti ostaje i dalje razvijati dobre odnose s Biskupijom a ne njihovo narušavanje, zaključio je gradonačelnik Zoran Vinković. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>USKOK u ponedjeljak počinje raditi na »predmetu Petrač«</p>
<p>Županijsko tužiteljstvo otvorilo spis protiv nepoznate osobe koja je dala transkripte Nedjeljnom telegrafu, zbog odavanja službene tajne /Bajić preuzeo spise iz torbe Ortynskog,</p>
<p> no »u njima nema ničeg senzacionalnog« </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - »Državno odvjetništvo učinit će sve da se otkrije tko je predao transkripte o prisluškivanju Hrvoja Petrača beogradskom Nedjeljnom telegrafu. Isto tako, mora se raščistiti i ima li u tim transkriptima elemenata kaznenih djela i tko je za njih odgovoran«, rekao je Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, na konferenciji za novinare u petak sazvanoj povodom »slučaja Petrač«. Na konferenciji su bili i Marinka Orlić, v.d.ravnateljice USKOK-a, te zagrebački županijski državni odvjetnik Krunoslav Canjuga. </p>
<p>Orlić je kazala da USKOK u ponedjeljak započinje obradu »slučaja Petrač«. </p>
<p>»Slučaj Petrač« u USKOK je stigao 17. travnja, no nije mogao prije biti uzet u obradu zbog kadrovskog stanja, rekla je Marinka Orlić, dodavši da je u taj slučaj uključen i Interpol. </p>
<p> Iznijela je kronologiju tog predmeta rekavši da je još 16. prosinca 1999. istražni sudac zagrebačkog županijskog suda (Radovan Ortynski - op.a.) donio nalog za provedbu mjera praćenja i prisluškivanja Hrvoja Petraču, a one su produžene u travnju 2000. Nakon što su rezultati tih mjera dostavljeni zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvo, ono ih je u rujnu 2000. uputilo Državnom odvjetništvu. Nakon toga spis je vraćen u Županijsko državno odvjetništvo. U svibnju 2001. godine Odvjetništvo je od MUP-a zatražilo kriminalističku obradu. </p>
<p> Policijska uprava zagrebačka tek je prije prije mjesec dana dostavila dokumente USKOK-u, koji će sada početi raditi na tom slučaju, objasnila je Marinka Orlić.</p>
<p>Bajić je rekao da će se u Državnom odvjetništvu ispitati sve okolnosti postupanja u Petračevu slučaju i, ako postoje propusti, mogući su stegovni postupci. Isto tako, treba preispitati postoji li odgovornosti u drugim državnim tijelima za postupanje u »slučaju Petrač«, kazao je.</p>
<p>Glavni državni odvjetnik nema nikakvih saznanja da je u slučaju transkripata i Petrača riječ o političkom obračunu. Radi razjašnjavanja dostave transkripata Telegrafu, Bajić se sastao s ravnateljem policije Rankom Ostojićem. </p>
<p>Canjuga je pak izvijestio da je županijsko tužiteljstvo otvorilo spis protiv nepoznate osobe, koja je dala transkripte Telegrafu, zbog odavanja službene tajne. </p>
<p>Bajić je izjavio da je preuzeo spise iz torbe Ortynskog, no da u njima nema ničeg senzacionalnog. Riječ je o postupcima koji su u tijeku.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Sucima mjesec dana da napišu presudu</p>
<p>Izmjenama se nastoji ubrzati kazneni postupak i spriječiti zloporabe u sudskim postupcima </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja</p>
<p> - Sabor je u petak većinom glasova prihvatio izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima se nastoji ubrzati kazneni postupak i spriječiti zloporabe u sudskim postupcima. Nakon što izmjene budu na snazi od 1. siječnja iduće godine, istražni suci moći će u istražnom postupku izricati kazne ako obje strane u postupku žele nagodbu, te ako predviđena kazna za kazneno djelo nije veća od 10 godina zatvora. Osim toga, suci će u roku od 30 dana morati napisati i otpremiti presudu.</p>
<p> Ako se sumnja da okrivljenik namjerno izbjegava suđenje, sudske će se rasprave, po novom, moći voditi i bez njegove prisutnosti. Utvrdi li se da okrivljenik i njegov branitelj namjerno odugovlače postupak, sudac mu može dodijeliti branitelja po službenoj dužnosti. </p>
<p>Rješenjem o određivanju kućnog pritvora sud može odrediti primjenu elektroničkog ili videonadzora za vrijeme trajanja tog pritvora na svim otvorima stana ili drugog prostora u kojem boravi okrivljenik.</p>
<p> Premda su u saborskoj raspravi zastupnici imali niz primjedaba na predložene odredbe među kojima su neke proglasili i neustavnima, većina je u petak digla ruku za taj zakon.</p>
<p>M. Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Čelnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti o reformi pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 17. svibnja </p>
<p> – Prvi sastanak čelnika zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti održat će se u ponedjeljak na poziv predsjednika Vlade Ivice Račana, najavljeno je u petak iz Vlade. Radni sastanak o temi »Mogući pravci i sadržaji daljnje reforme pravosuđa« vodit će premijer.</p>
<p> U ime Vlade sastanku će prisustvovati zamjenik predsjednika Dražen Budiša, potpredsjednici Goran Granić i Slavko Linić, zatim ministri Radimir Čačić, Božidar Pankretić, Božo Kovačevii Ingrid Antičević Marinović. U ime Hrvatskoga sabora pozvani su Mato Arlović, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Luka Trconić, predsjednik Odbora za pravosuđe, i Josip Leko, predsjednik Odbora za zakonodavstvo. Od predstavnika sudbene vlasti pozvani su predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić, predsjednik Državnog sudbenog vijeća Stanko Hautz, predsjednici Upravnog, Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog suda, Mladen Turkalj, Boris Blažević i Zoran Potočki te glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="98">
<p>Kovač: Haaški tužitelji nelegalno dobili transkripte Tuđmanovih razgovora, što će se istražiti </p>
<p>HAAG, 17. svibnja</p>
<p> - Zastupnik u Hrvatskom saboru Milan Kovač svjedočio je u Haagu da je haaško tužiteljstvo do transkripata razgovora bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana iz Ureda hrvatskog predsjednika došlo nelegalno, najavivši pokretanje parlamentarne istrage.</p>
<p> Kovač je bio svjedok obrane na suđenju Mladenu Naletiliću-Tuti i Vinku Martinoviću-Šteli. </p>
<p> »Kao zastupnik u Hrvatskom saboru svih ovih 12 godina neovisnosti hrvatske države, znam sada da su prekršena pravila i zakoni koji su tretirali tu materiju i da nije poštovana procedura u vezi s dostavljanjem tih dokumenata«, rekao je.</p>
<p>»Budući da sam se sada osobno uvjerio da ti transkripti postoje ovdje u Haagu - kad se vratim u Hrvatski sabor, kao zastupnik pokrenut ću osnivanje istražnog povjerenstva koje će ispitati sve okolnosti o tome kako su ti transkripti došli u Haag. Vjerujte da će u Hrvatskoj odgovarati svi koji su radili protuzakonito, makar to bio i današnji predsjednik Republike«, izjavio je Kovač.</p>
<p> Haaško tužiteljstvo dokazuje tim transkriptima umiješanost Hrvatske u sukob u BiH, a obrana osporava njihovu autentičnost.</p>
<p> Iako je osporio autentičnost transkripata, Kovač nije želio govoriti o dokumentima s kojih nije skinuta oznaka državne tajne bez prethodne odluke Sabora.</p>
<p> »Ako su ti dokumenti doista krivotvoreni i nisu autentični, zašto hrvatske vlasti prolaze kroz sve te probleme da bi ih zaštitile«, pitala je sutkinja Maureen Clark.</p>
<p> Kovač je odgovorio kako je Vlada prije nešto više od godinu dana donijela odluku o načinu postupanja s arhivskom građom bivšega predsjednika ne utvrđujući njezinu autentičnost.</p>
<p> Nakon što mu je pokazao transkript razgovora hrvatskoga predsjednika Tuđmana u Splitu u Vili Dalmacija 5. studenoga 1993. u kojem je kao jedan od sudionika naveden i Milan Kovač, svjedok ga je ocijenio neautentičnim. »Ja uopće nisam bio u Splitu taj dan.«</p>
<p>Tužitelj Roeland Bos tijekom ispitivanja rekao je da je 127 transkripata stiglo i putem Vlade u Haag. Naveo je Mesićeve riječi da u transkriptima nema ni vojnih ni državnih tajni, već postoji politički razlog da ih se objavi, odnosno da se pokaže da Hrvatska nije funkcionirala kao pravna država.</p>
<p> »U zadnje dvije godine pročitao sam mnogo izjava našeg predsjednika Mesića koje su odudarale jedna od druge. Zato je hrvatski narod ogorčen zbog takvog ponašanja - jer jednom izjavi da daje transkripte, a drugi put izjavi da ne daje transkripte. Žao mi je što to moram reći o svom predsjedniku, ali ovdje sam se zakleo da ću govoriti istinu«, kazao je Kovač. </p>
<p> U glavnom iskazu posvjedočio je da Hrvatska nikad nije bila umiješana u BiH, te da hrvatski predsjednik nije imao aspiracija prema dijelovima teritorija BiH.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="99">
<p>Picula:Do jeseni treba riješiti veći dio problema s povratom imovine </p>
<p>PLAŠKI, 17. svibnja</p>
<p> – Do jeseni Vlada RH mora riješiti većinu problema na područjima od posebne državne skrbi, pa tako i u općini Plaški, posebno kad je riječ o problemu povrata imovine. To je na radnom sastanku u Poglavarstvu općine Plaški naglasio ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>Picula je razgovarao sa čelnicima općine i načelnicom Radmilom Medaković, predstavnicima srpske zajednice u toj općini i predstavnicima Zajednice useljenih i doseljenih Hrvata iz BiH. Sastanku su nazočili i pomoćnik ministra obnove, javnih radova i graditeljstva Lovre Pejković, te predsjednik Zajednice useljenih Hrvata iz BiH u RH Pero Aračić, kao i predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr. Milorad Pupovac.</p>
<p> Sastanak u Plašlom o povratku imovine i obnovi u ratu stradalih i napuštenih kuća, te oživljavanju gospodarstva je vrlo važan i mogao bi biti jedan od modela kako ćemo ubuduće na područjima od posebne državne skrbi potaknuti napredak i u procesu zbrinjavanja povratnika, ali i izbjeglica i useljenika, rekao je ministar Picula, ističući kako se na ovakvim i sličnim sastancima o ovim važnim problemima moraju uključiti svi zainteresirani od lokalne uprave i samouprave do udruga i Vlade RH. </p>
<p> Pero Aračić je mišljenja, da oko rješavanja problema useljenih Hrvata nije bilo razumijevanja, te da se lokalna samouprava i u Plaškom ponašala diskriminirajuće prema problemima izbjeglih Hrvata. Milorad Pupovac je, pak, mišljenja da Vlada čini nedovoljno na procesu revitalizacije gospodarstva, ali i obnove kuća. </p>
<p>Na sastanku je rečeno da u Plaškom nema gospodarskog subjekta, da je svega stotinjak zaposlenih i to većinom u državnim službama, da razvoj vide u poticnju poljoprivrede, šumarstvu i stočarstvu, te u otvaranju manjih pogona.</p>
<p> Na području općine živi oko dvije tisuće Hrvata, a po mišljenju mnogih predstavnika useljenih Hrvata u ovoj općini, problemi se nisu promijenili. Konstatirali su da se Srbi sve više vraćaju i vrše pritisak za povrat kuća. Na sastanku je u Plaškom rečeno da je problem revitalizacije gospodarstva i zapošljavanja jednak i za Srbe i za Hrvate na tom području između Ogulina i Plitvičkih jezera, te da Vlada treba uložiti više napora oko rješavanja problema i Srba povratnika i useljenih Hrvata.</p>
<p> U Poglavarstvu općine rečeno je da će do kraja lipnja u Plaškom i Ličkoj Jasenici biti riješeno dvadesetak slučajeva vraćanja kuća i imovine vlasnicima, dok će se onima koji se moraju iseliti Vlada pronaći adekvatan i trajan smještaj. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="100">
<p>Mesić: Zašto se u Hrvatskoj neki opiru slobodnim zonama kad one donose posao i kapital </p>
<p>Račan pozvan u Kinu, a očekuje se da predsjednik Jiang do kraja godine posjeti Hrvatsku / Mesić najavio da se u Hrvatskoj priprema otvaranje 12 slobodnih zona / Komentirao je kako neki mediji, posebno HTV, prate posjet Kini: »Bilo bi dobro kad bi hrvatska javnost znala o čemu je riječ. Ili je zakazala uređivačka politika ili netko tko djeluje na nju. No, zakinuti su hrvatski građani i hrvatska privreda«</p>
<p>PEKING, 17. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Potvrdu da će se dobra bilateralna suradnja Kine i Hrvatske nastaviti, predsjednik Stjepan Mesić dobio je u petak u razgovorima u Pekingu s predsjednikom vlade Zhu Rongjiem i predsjednikom parlamenta Li Pengom.</p>
<p> Oba kineska dužnosnika istaknula su da su razgovori hrvatskog predsjednika Mesića s kineskim predsjednikom Jiangom bili odlični. Naglasili su da će kineska vlada postupno provoditi to što su dogovorila dvojica predsjednika. </p>
<p>I kineski premijer i predsjednik parlamenta ponovili su da Kina pridaje veliku pozornost bilateralnim odnosima dviju zemalja i prati priključenje Hrvatske integracijskim procesima. Obojica su zahvalila Mesiću zbog toga što Hrvatska zagovara politiku jedne Kine.</p>
<p>»U Kini se može obaviti velik posao, što sad najbolje mogu procijeniti privrednici. Zato je dobro da se međusobno posjećujemo. Za mene je najupečatljivije bilo vidjeti njihove slobodne zone kojih je oko 6000 u Kini, no uspio sam vidjeti samo najveću. </p>
<p>Borim se već dvije godine s onima koji ne razumiju važnost slobodnih zone makar one privlače kapital, tehnologiju i donose zaposlenost, a upravo to je danas Hrvatskoj najvažnije«, izjavio je Mesić novinarima. </p>
<p>Podsjetio je da se u Hrvatskoj neki kritičari opiru otvaranju slobodnih zona s objašnjenjem da u njima ne bi bilo PDV-a. Dodao je da se u Hrvatskoj priprema otvaranje 12 slobodnih zona, ali »to može biti tek prvi korak«. </p>
<p>U razgovoru s kineskim dužnosnicima u petak, predsjednik Mesić ponovo je čuo da je Kina zainteresirana za naše turističke destinacije, a pretpostavke za takvu suradnju postoje. Mesić je potvrdio da je kineski premijer Zhu pozvao premijera Račana u posjet Kini. Kako se očekuje, Hrvatsku bi do kraja godine mogao posjetiti i kineski predsjednik Jiang Zemin.</p>
<p> Predsjednik Mesić prijepodne je održao govor na Diplomatskom institutu u Pekingu u kojem je, među ostalim, objasnio političke pozicije Hrvatske te dijelom ulogu bivšeg predsjednika Franje Tuđmana s kojim se razišao zbog politike prema BiH. </p>
<p>Predsjednik je u razgovoru s novinarima komentirao kako hrvatski mediji prate njegov posjet Kini. Naime, HTV i Večernji list ignorirali su jedan dan njegova boravka, iako je, kako je izjavio, riječ o velikom posjetu zemlji golemog privrednog potencijala. </p>
<p>»Mi smo ovdje prijateljski primljeni i bilo bi dobro kad bi hrvatska javnost znala o čemu je riječ i koje šanse hrvatska privreda ima od tog posjeta. </p>
<p>Nisam zadovoljan uređivačkom politikom u hrvatskim medijima, na TV i novinama, jer su zanemarili ovaj posjet. Ali, to me ne čudi jer je svaki put tako, što je očito nekom u interesu«, smatra predsjednik Mesić.</p>
<p> Prema njegovu mišljenju, ili je »zakazala uređivačka politika ili netko tko djeluje na nju. Ali, u svakom slučaju, zakinuti su hrvatski građani i hrvatska privreda«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="101">
<p>Tomčićevi susreti u Moskvi </p>
<p>ZAGREB/MOSKVA, 17. svibnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić imao je u petak u Moskvi, treći dan svoga posjeta Rusiji, niz bilateralnih susreta s ruskim dužnosnicima. Razgovarao je sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Sergejem Loščinjinom i pomoćnikom ministra za jugoistočnu Europu Sergejem Razovim. Tomčić je naglasio da strateško opredjeljenje Hrvatske za priključenje Europskoj uniji nije prepreka za razvoj odnosa s Rusijom. Najavio je da će 25. svibnja u Zagrebu biti upriličena proslava u povodu 10. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Rusije te pozvao Razova da tom prigodom posjeti Hrvatsku. Predsjednik Sabora sastao se i s ruskim ministrom za izvanredna stanja Sergejem Šojguom, koji je i supredsjedatelj međuvladine komisije Hrvatska-Rusija. Glavna tema njihova razgovara bila je vraćanje ruskog klirinškog duga Hrvatskoj. Šojgu je iznio dva prijedloga – da se Rusija uključi u razminiranje terena u Hrvatskoj i u gašenje požara. Tomčić se sastao i s predsjednikom vanjskopolitičkog odbora ruske Dume Dimitrijom Rogozinom, te sa zamjenikom moskovskog gradonačelnika Valetninom Šancevim. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020518].
|
