NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020318].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180772 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nezaposlenima će se zabraniti honorarni rad?</p>
<p>Vitomir Begović, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo predlaže: Zapošljavati isključivo po ugovoru o radu! / Poslodavci bi za privremene poslove, uz ugovor o djelu, mogli angažirati samo zaposlene, umirovljenike i studenete / Vlada zasad ne otkriva karte u vezi s tim hoće li i koliko skresati troškove otkaza, a sindikati najavljuju da će se žestoko usprotiviti smanjenju prava zaposlenih / »Fleksibilni« radnici neće imati pravo na godišnji odmor, regres, božićnicu, otpremnine uz otkaz, a vjerojatno ni naknadu za bolovanje</p>
<p>ZAGREB, 17.ožujka</p>
<p> - Vlada, sindikati i poslodavci u ponedjeljak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) počinju pregovore o izmjeni Zakona o radu. Za pregovaračkim stolom koplja će se najviše lomiti oko smanjenja otkaznih rokova i otpremnina, što je Vlada obećala Svjetskoj banci, te uvođenju fleksibilnih odnosa na tržištu rada.</p>
<p>Vlada zasad ne otkriva karte u vezi s tim hoće li i koliko skresati troškove otkaza, a sindikati najavljuju da će se žestoko usprotiviti smanjenju prava zaposlenih. Fleksibilnost radnih odnosa, po onome što je Vlada dosad otkrila, provela bi se na dva načina: uveo bi se neograničeni rad na određeno vrijeme (sada je limit tri godine) te fleksibilni »radni odnos« za honorarce.</p>
<p>Honorarci će od 1. srpnja na zarade od privremenih poslova po ugovoru o djelu uz poreze plaćali i doprinose te ostvariti pravo na mirovinski staž i zdravstvene usluge. Zakon o obveznim odnosima i izmjenama mirovinskog i zdravstvenog zakona, kojima se reguliraju prava honoraraca, stići će na Vladu za dva tjedna, nakon što se o njima izjasne socijalni partneri. </p>
<p>Prema tim zakonima, honorarce se uvodi na legalno tržište rada, ali im se ne daju i prava koja imaju stalno zaposleni. »Fleksibilni« radnici neće imati pravo na godišnji odmor, regres, božićnicu, otpremnine uz otkaz, a vjerojatno niti naknadu za bolovanje. Po konačnom prijedlogu Zakona o zapošljavanju, koji je već u saborskoj proceduri, honorarci neće imati pravo ni na novčanu naknadu na burzi, a zarađuju li više od 900 kuna mjesečno, evidentirali bi se na pomoćnoj listi nezaposlenih.</p>
<p>Sada Zakon o radu regulira samo zapošljavanje kroz klasični radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme. Namjera je Vlade da se u ZOR uvede i honorarni rad na privremenim i povremenim poslovima. O tome će biti i najviše spora među socijalnim partnerima, jer će prava i zaštita honoraraca, koja se sada ugovore zakonom, odrediti smjer razvoja hrvatskog tržište rada.</p>
<p>Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović kaže u razgovoru za Vjesnik da će na pregovorima o izmjeni ZOR-a predložiti zabranu zapošljavanja radnika s burze na honorarne poslove po ugovoru o djelu.</p>
<p>»Iako opterećen i doprinosima, honorarni će rad poslodavcima biti najjeftiniji, jer ne povlači prava koja imaju stalno zaposleni, pa će ga sigurno široko koristiti«, predviđa Begović. A to znači da će ubuduće veliki broj radnika biti bez minimalne zaštite. Zato bi, kaže Begović, u ZOR-u trebalo ugraditi odredbu po kojoj poslodavac radnike s burze zapošljava isključivo uz ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrrijeme, pa bilo to i za 15 dana privremenog posla. Honorarni rad po ugovoru o djelu, smatra on, treba ostaviti samo za zaposlene, umirovljenike i studente. </p>
<p>U razvijenim državama, ističe Begović, na sve oblike rada plaćaju se obveze, ali su raširene i brojne privatne agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Mrežu privatnih agencija dozvoljava i novi Zakon o zapošljavanju, što Begović smatra dobrim rješenjem. Ovih je dana socijalnim partnerima predstavljen rad jedne američke agencije, koja zapošljava radnike u 60-tak država. Privatna agencija s poslodavce ugovara izvršavanje posla, prijavljuje radnika, plaća doprinose i isplaćuje radnicima plaće.</p>
<p>Proširi li se i kod nas takva mreža agencija, nezaposleni bi se ubuduće mogli prijaviti u više agencija u potrazi za poslom. A ako bi poslodavac morao zapošljavati radnike uz radni odnos, koliko god trajao, malo tko bi, ističe Begović, sigurnost koju pružaju privatne agencije za zapošljavanje zamijenio za rad na crno. Bude li tržište rada krenulo smjerom da će poslodavci moći radnike zapošljavati na određeno vrijeme i do mirovine, Begović predlaže da se u ZOR-u ugradi zaštitni mehanizam kako poslodavci ne bi pribjegavali zapošljavanju samo na određeno vrijeme.</p>
<p>Ideju ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića da i radnici koji rade na određeno uz otkaz dobiju otpremninu (sada pravo na otpremninu imaju samo stalno zaposleni), Begović podržava, ali je pitanje kako to i izvesti. Jedan je od načina, smatra Begović, da se uvede osiguranje u slučaju otkaza, odnosno da poslodavci uplaćuju novac u fond iz kojega bi se radnicima isplaćivale otpremnine.Radnik bi bio zaštićen od rizika da nakon rada na određeno završi na cesti bez ičega, a poslodavce bi angažiranje »letećih radnika« na kraće vrijeme koštalo.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zašto je Amerikanac snimao svoj razgovor s Perišićem?</p>
<p>Amerikanci ne propuštaju priliku obavještajno vrbovati »kapitalce« u režimima i vladama koje nisu sklone SAD-u</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Špijunski skandal koji upravo trese Srbiju po mnogo čemu podsjeća na slične afere iz hladnoratovskih vremena. Iako je na prvi pogled riječ o vojnoj stvari i starom obračunu Momčila Perišića i Miloševićevih kadrova u vojnom vrhu, u pozadini se nazire posredno sučeljavanje Zorana Đinđića i Vojislava Koštunice. Perišić, kao potpredsjednik srpske vlade, među ostalim je obavljao i poslove u vezi s obrambenim i sigurnosnim pitanjima.</p>
<p>Vojna protuobavještajna služba koja djeluje u oružanim snagama (nekadašnji KOS) počela je operativno »obrađivati« Perišića još prošle godine, čineći to na klasičan način: tajnim prisluškivanjem, praćenjem, stalnim nadzorom Perišićeve radne i privatne okoline. Srpski kontraobavještajni oficiri koji su pekli zanat u KOS-ovskim školama (u Požarevcu, a zatim svuda po bivšoj Jugoslaviji), poznati su kao igrači (trkači) na duge staze. U stanju su godinama diskretno motriti pojedine osobe ili njima zanimljive skupine ljudi, čak se i ubacivati sa svojim agentima i vješto prikrivenim suradnicima. Nije isključeno da su protuobavještajni organi Vojske Jugoslavije od samog početka aktivno provocirali Perišića ne bi li doznali tko su njegovi »kuriri« u samom Generalštabu te drugim obrambenim institucijama. Ne bi uopće začudilo otkrije li se da je netko od Perišićevih povjerenika bio zapravo »dvostruki agent«.</p>
<p>KOS-ovska metodologija srpskih protuobavještajaca vidi se i u lovljenju glavne ribe: američkog diplomatskog službenika Johna Davida Neighbora, koji je kontaktirao s Perišićem i s njegova dva »duboka grla«: potpukovnikom Miodragom Sekulićem i civilom Vladimirom Vlajkovićem. Amerikanca su KOS-ovci okvalificirali »obavještajcem s diplomatskim statusom« (u Beogradu srpske vojne službe, neovisno od civilnih, stalno nadziru diplomatsko-konzularna predstavništva). Kako je potpukovnik Miodrag Sekulić imao izravni dostup tajnim vojnim dokumentima, nije mu bilo teško iznositi kopije (vjerojatno je i namjerno puštan da Perišiću nosi »zlatna jaja«).</p>
<p>Svi srpski vojni operativci koji se bave kontrašpijunažom, sanjaju da će jednoga dana u mrežu uloviti i velike i male špijunske ribe te ih izvući zajedno s predvodnikom jata. Nesretni Amerikanac upao je upravo u takvu zamku. On jest formalno diplomat, ali nije i nevina Crvenkapica. Amerikanci ne propuštaju priliku obavještajno vrbovati »kapitalce« u režimima i vladama koje nisu sklone SAD-u. Momčilo Perišić bio je idealan primjerak: bivši general s »putrom na glavi«, osuđen za ratne zločine u Hrvatskoj, zanimljiv za haaške istražitelje, čovjek koji je okrenuo leđa Miloševiću i priključio se srpskoj opoziciji. Ako je pristao na suradnju s Amerikancima, Perišić je to učinio zbog diskvalifikacijskih elemenata iz prošlosti i želje da se iskupi kako ne bi završio u Haagu.</p>
<p>Da je bio u fazi aktivne provjere i od strane američkih obavještajaca, pokazuje i to što je uhićen John David Neighbor tajno snimao svoj razgovor s Perišićem (uhićen je s njim u jednom motelu izvan Beograda). Srpska vojna kontrašpijunaža očito je zaključila da se Amerikanci žele preko Perišića, odnosno Sekulića dokopati tajnih dokumenata o ratnim operacijama na Kosovu 1998. i 1999. godine, što bi optužnicu protiv Miloševića učinilo uvjerljivijom a poziciju eventualnih američkih svjedoka pred haaškim sudištem lakšom.</p>
<p>Prema uhićenom Amerikancu namjerno je primijenjen grub postupak: dugotrajno držanje u pritvoru, verbalno maltretiranje i vizualna izolacija (na glavu mu je stavljena papirnata vrećica). Time se automatski narušavaju odnosi srpske vlade i Washingtona, dok se Zoran Đinđić dovodi u neugodan položaj: o uhićenju je saznao iz medija, a nije imao pojma što KOS kuha već skoro pet mjeseci. Vojislav Koštunica pak izvlači dodatnu korist iz te špijunske igre - opreznim izjavama daje Đinđiću na znanje da je ipak bio upoznat s dugotrajnom istragom protiv Perišića i njegovih američkih veza.</p>
<p>Istodobno, afera treba naškoditi američkom veleposlaniku u Beogradu Williamu Montgomeryju, jer je američka obavještajna operacija raskrinkana prema KOS-ovskim pravilima višestruke kompromitacije. To mu možda neće sasvim ugroziti karijeru, ali stroga Bushova administracija malo kome oprašta takve propuste, osobito ne aljkavost oko prikrivanja i osiguravanja važnog obavještajnog probitka kakav je trebao biti Momčilo Perišić.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Četvorka ublažila dominaciju SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Političkim dogovorom stranačkih šefova koalicijska se vlast u Hrvatskoj u znatnoj mjeri redizajnira. Nakon višetjednog natezanja - iz kojega je proizašla i kadrovska nagodba i programska suglasnost, za koju neki političari procjenjuju da neće dugo potrajati - premijer Ivica Račan u mnogome je morao reterirati.</p>
<p>Pritisnut gotovo blokovskim nastupom svojih partnera, Račan je bio primoran »potpisati« i važne izmjene koalicijskog ugovora i pristati na proširenje užega kabineta svoje vlade. Time je četvorka ublažila dosadašnju političku dominaciju Račanovih socijaldemokrata u Vladi i u koaliciji, zbog koje su u prošle dvije godine nerijetko izbijale svađe među partnerima.</p>
<p>Vješto se koristeći sukobom između Račana i Budiše (koji je u javnosti percipiran kao glavni razbijač navodne koalicijske sloge), ostali iz petorke, prije svega Tomčićev HSS, uspjeli su na brisani prostor izvući upravo premijera i njegov model vođenja Vlade. Glavni su se prigovori partnera, pojednostavljeno, svodili na tvrdnju da su premijer i uži kabinet, u kojem su sjedila tri SDP-ovca i jedan »odnarođeni« HSLS-ovac, postali toliko dominantni da se činilo da Hrvatska ima jednostranačku, a ne koalicijsku vladu. </p>
<p>Uži kabinet bio je posebna meta kritike, jer se u njemu kroje odluke s nacionalnom težinom. Nakon što su partneri suočili Račana s podatkom da su »iz novina« saznali o graničnom sporazumu sa Slovenijom te o gradnji autoceste Zagreb-Split i odluci MUP-a o uništavanju dosjea, bilo je jasno da takva »samovolja« više neće proći. </p>
<p>Od sljedećeg će tjedna u užem kabinetu Vlade, uz Račana, Linića i Željku Antunović te »nezavisnog« Gorana Granića, sjediti i Budiša kao vicepremijer i koordinator za unutarnju i vanjsku politiku. Ali, svoje će mjesto u njemu imati i LS-ovac Kovačević, HNS-ovac Čačić te jedan od trojice HSS-ovih ministara (Pankretić, Strugar, Picek). Time će tzv. uži kabinet nabubriti na čak osam članova, što je valjda bio jedini način da se zadovolje apetiti svih iz petorke. </p>
<p>Žrtva koju su socijaldemokrati, kao najjači među vladajućima, prinijeli na oltar koalicijske sloge, vidi se i u izmjenama koalicijskog ugovora. Dosad je na koordinaciji petorke Račan mogao nadglasati sve partnere. Odluke su se donosile običnom većinom, a svaki je čelnik imao onoliko glasova koliko mu stranka ima zastupnika. Znači da je sa SDP-ovih 45 saborskih mjesta, Račanov glas (nakon izlaska IDS-a iz koalicije) težio više od zbrojenih HSLS-ovih (23), HSS-ovih (16), HNS-ovih (2) i LS-ovih (2) glasova.</p>
<p>I odsad će se, ako ne bude konsenzusa, odluke u petorci donositi većinom glasova. Ali, ti glasovi više neće biti samo iz jedne stranke, što znači da će Račan uvijek morati pridobiti barem jednoga partnera. Novost je i da će petorka u kriznim situacijama, posebno kad je ugrožena parlamentarna većina u Saboru, odlučivati dvotrećinskom većinom. </p>
<p>Budišin HSLS, ali uz glasnu potporu Tomčića, Kramarića i Vesne Pusić, uspio se izboriti i za to da i stranka, a ne samo premijer, može zahtijevati smjenu svog ministra. Doduše, stranačka »samovolja« bit će kod toga ograničena nužnim dogovorom premijera i stranačkog šefa. Ako dogovora ne bude, odlučivat će petorka, i to dvotrećinskom većinom.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kroz »šumu dokumenata« do ljetne terase</p>
<p>I dvije tisuće kuna kazne za »nezakonitu« ljetnu terasu / Ugostitelji 60 dana prije postavljanja dužni uputiti zahtjev nadležnim gradskim uredima / Tijekom 2001. godine u Zagrebu je na propisima uređen način bilo postavljeno oko 850 ljetnih terasa / Sve više zahtjeva za postavljanje terasa tijekom cijele godine</p>
<p>Dolaskom toplijih dana grad postaje življi, a tome u znatnoj mjeri pridonosi i mnogo ljetnih terasa, koje doslovno »niču« po gradu. Iako sezona počinje tek 1. travnja, proteklih smo se dana mogli uvjeriti kako su ih neki od ugostitelja s prvim znacima proljeća već otvorili. No, da bi ih mogli postaviti, ugostitelji su dužni pravovremeno podnijeti zahtjev i nabaviti sve potrebne dozvole od nadležnih gradskih ureda i institucija.</p>
<p>Kako objašnjava Ivan Ćosić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, svaki ugostitelj, ako želi otvoriti terasu 1. travnja, morao do 1. veljače podnijeti zahtjev za ljetnu terasu.</p>
<p>Da bi to mogao učiniti, objašnjava Ćosić, ugostitelj mora ishoditi rješenje našeg ureda, Odjela za komunalne poslove područnog ureda na kojem se terasa postavlja i sklopiti ugovor o zakupu javne površine s gradom Zagrebom, ako Grad odobri korištenje javne površine koju predlaže ugostitelj.</p>
<p>»Ljetna« terasa - od početka ožujka do kraja listopada</p>
<p>- U svom zahtjevu, koji predaje područnom uredu na području kojeg se nalazi ugostiteljski objekt, ugostitelj treba navesti gdje želi postaviti terasu, koliku površinu želi koristiti i u kojem vremenskom razdoblju. Naime, kako objašnjava Ćosić, terasa se može koristiti maksimalno osam mjeseci u godini - dakle od 1. ožujka do 31. listopada. Uz to, dodaje, ugostitelj još mora predati i skicu terase i ugovor o zakupu ili kupoprodajni ugovor. Nakon toga, spomenuti ured pribavlja potrebne suglasnosti od prometne policije (sigurnost prometa pješaka i vozila), Odjela za promet (upotreba parkirališta), Odsjeka za uređenje grada (upotreba javne zelene površine) i Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša (oprema i položaj terase).</p>
<p>Nakon što pristignu potrebne suglasnosti, Povjerenstvo Gradskog poglavarstva za davanje u zakup javnih površina i neizgrađenoga građevinskog zemljišta dodjeljuje ili odbija korištenje javne površine i sklapa ugovor o zakupu, što traje najviše 60 dana, ako zakupac na vrijeme potpiše ugovor. No, dodaje Ćosić, zakupci se na potpisivanje ugovora ponekad ne javljaju i do devet mjeseci.</p>
<p>Rješenjem o postavljanju ljetne terase, ugostitelj se obvezuje da će poštivati posebne uvjete Sanitarne inspekcije i Prometne policije, a ako to ne učini, ona će se ukloniti o trošku podnositelja zahtjeva.</p>
<p>Prošle godine uklonjene 142 »nezakonite« terase</p>
<p>Prema Odluci o komunalnom redu, ako ugostitelj postavi ljetnu terasu bez odobrenja, komunalni redar može naplatiti kaznu od 100 kuna na licu mjesta, a u prekršajnom postupku sudac za prekršaje može izreći kaznu od 500 do 2000 kuna za pravnu osobu ili od 200 do 500 kuna za odgovornoga građana u pravnoj osobi koji učini prekršaj. Tijekom 2001. godine, u gradu je obavljen nadzor nad 1240 terasa, od kojih su 142 uklonjene, jer njihovo postavljanje nije bilo zakonito, odgovara Ćosić.</p>
<p>Za istaknuti je kako u središnjem dijelu grada, u pješačkim zonama i trgovima, položaj i veličinu terase, ali i njenu opremu (u središtu ona mora biti atraktivnija) određuje Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p>Tijekom 2001. godine u Zagrebu je na propisima uređen način bilo postavljeno oko 850 ljetnih terasa. Budući da u posljednje vrijeme stiže sve više zahtjeva za postavljanje terasa tijekom cijele godine, kaže Ćosić, kod izrade nove Odluke o komunalnom redu u obzir će se uzeti i mogućnost odobravanja terasa tijekom cijele godine.</p>
<p>Vedran Horvat i Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Vijeće je poput vreće, prima udarce umjesto gradskih ureda</p>
<p>Vijeće je samo amortizer između građana i gradskih ureda, koji nezadovoljne građane upućuju na vijeća koja su odgovorna za radove u četvrti / Uz bolju suradnju s Gradskim uredom za izgradnju mogli smo napraviti mnogo više / »Umjesto da iskopaju septičke jame, građani kanalizaciju jednostavno ispuštaju u potoke, to čak prakticiraju i oni koji imaju kanalizaciju, ali ne žele platiti priključak«</p>
<p>U proteklih godinu dana od osnivanja vijeća gradskih četvrti, Zdravka Vučkovac, predsjednica Vijeća gradske četvrti Črnomerec, kaže da ima rezultata u poboljšanju kvalitete života stanovnika tog dijela grada, ali da bi se »uz više razumijevanja Gradskog ureda za izgradnju moglo napraviti mnogo više«. Često se događa, napominje Vučkovac, da je vijeće samo amortizer između građana i gradskih ureda te trgovačkih društava, koji nezadovoljne građane upućuju na vijeća koja su »na papiru« odgovorna za radove u četvrti. Odgovornost vijeća svodi se, prema Statutu grada Zagreba, na predlaganje, brigu, praćenje stanja i organiziranje malih komunalnih akcija, a o svemu u praksi uglavnom odlučuje Gradski ured za izgradnju. Tako vijeća gradskih četvrti nemaju ni svoj žiro-račun, pa ne raspolažu ni novcem, iako u Statutu piše da vijeća odlučuju o korištenju sredstava namijenjenih gradskoj četvrti u gradskom proračunu i da su pravne osobe. </p>
<p>Vijećnici Črnomerca ove godine tako na raspolaganju imaju 1,6 milijuna kuna, što je, napominje Vučkovac, nedovoljno za komunalnu infrastrukturu, a kamoli za druge potrebe. Ove se godine trebalo napraviti 16 kilometara plinovoda, ali su ih iz Plinare obavijestili da je Gradski ured za izgradnju znatno smanjio planove plinifikacije.</p>
<p>- Taj bi ured trebao sudjelovati u izradi planova, kako ih ne bi naknadno mijenjao. Na taj način do danas još nemamo planove za ovu godinu, što koči početak radova, naglašava Vučkovac. Događa se i to da se pojedini planovi, koji se prebacuju iz godine u godinu, jednostavno izostavljaju.</p>
<p> Kao primjer Vučkovac navodi plan izvođenja kanalizacije u slivu potoka Črnomerec, koji postoji od 1997. godine, a sada je jednostavno nestao. </p>
<p>- Sliv potoka Črnomerec i u novom je GUP-u ušao u zonu zaštite, a kanalizacija se izravno ispušta u potok. Ista je situacija i s potokom Kustošak, u čijem izvorišnom toku ima riječnih rakova, što znači da je još riječ o vodi izuzetne kvalitete. Ekološka svijest naših građana izuzetno je niska, kaže Vučkovac. »Umjesto da iskopaju septičke jame, građani kanalizaciju jednostavno ispuštaju u potoke. To prakticiraju i oni koji imaju kanalizaciju, ali ne žele platiti priključak«.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Osnovac koji se sam prijavio pobijedio na natjecanju</p>
<p>Ivan Vučica zbog propusta vlastite škole dr. Ivana Merza ostao je neprijavljen / Učenici su se natjecali u poznavanju programskih jezika Pascal, Logo i Basic, a njih 46 predstavilo je vlastite softverske projekte </p>
<p>Zagrebački računalni savez proteklog je vikenda organizirao dvodnevno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola grada Zagreba i Zagrebačke županije. U natjecanju je sudjelovalo 217 mladih informatičara.</p>
<p> Učenici su se natjecali u poznavanju programskih jezika Pascal, Logo i Basic, a njih 46 predstavilo je vlastite softverske projekte. Iako učenje programskih jezika nije sastavni dio obrazovnih programa osnovnih škola, u natjecanju je sudjelovalo znatno više osnovaca nego srednjoškolaca. Susret informatičara održavao se krajem prošlog tjedna u Pučkom otvorenom učilištu, OŠ Nikole Tesle, te u XV. gimnaziji. Učenicima je u radu pomoglo 60-ak mentora.</p>
<p>Tajnik ZRS-a Zdravko Škokić istaknuo je kako su kroz natjecanje mnogi učenici pokazali zavidnu razinu znanja i predstavili vrijedne projekte, od kojih su neki i autorski zaštićeni. Tradicionalno, visoku razinu znanja pokazale su OŠ A. Harambašića, OŠ D. Trstenjaka, OŠ M. Lovraka i još nekoliko osnovnih škola. Njihovi stariji kolege dostojno su predstavili XV. gimnaziju, a iznenadila je nekolicina pojedinaca iz manje informatički uspješnih škola. U ZRS-u navode kako je unatoč organizacijskim propustima nekih škola, zbog nepravodobnog prijavljivanja učenika, natjecanje bilo uspješno, jer je omogućen pristup svim zainteresiranim školarcima. Među njima i osnovcu Ivanu Vučici, koji je ispravio propust svoje škole dr. Ivana Merza, sam se prijavio na natjecanje i pobijedio u svojoj podskupini. Ipak, Škokić je izrazio želju da na sljedećim natjecanjima u školama bude više kvalitetnih računala.</p>
<p>Među malim autorskim softverskim projektima osnovnih škola istaknulo se pet radova, koji su predloženi za državno natjecanje, a kod srednjoškolskih najuspješniji je softverski projekt »Dreamer«, inače prošlogodišnjeg pobjednika Matije Matijevca iz 1. tehničke škole, koji je uz još 10 radova predložen za državno natjecanje.</p>
<p>Najuspješniji će učenici predstavljati grad Zagreb na Danima mladih informatičara Hrvatske 2002., koji će se održavati od 14. do 18. svibnja u Umagu.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U tri tjedna u Zagrebu izbilo 150 požara!</p>
<p>U prošlom je tjednu gorjelo čak dva puta nasuprot hotela Holliday Inn, uz Karlovačku i Čulinečku cestu, u Sachsovoj ulici, na Perjavici u Susedgradu / Požari najčešće izbijaju na privatnim posjedima</p>
<p>U protekla je tri tjedna u Zagreba izbilo 150 požara. Toplo vrijeme, jak vjetar, paljenje raslinja i korova te ljudska nepažnja bili su uzroci požara. U prošlom je tjednu gorjelo čak dva puta nasuprot hotela Holliday Inn, uz Karlovačku i Čulinečku cestu, u Sachsovoj ulici, na Perjavici u Susedgradu i na mnogim drugim mjestima. Tako se primjerice na Perjavici vatra nekontrolirano proširila na nisko raslinje i travu, no vatrogasci su uspjeli spriječiti širenje vatre prema šumi.</p>
<p>- Ti požari najčešće izbijaju na privatnim posjedima, rekao nam je dežurni operativni vatrogasac. Kako kaže, ljudi pale korov, a da pritom ne paze na vatru. No, vrhunac je ljudske gluposti, tvrdi operativni vatrogasac, što ne paze na vremenske prilike pa vjetar često razbukta požar. </p>
<p>No, osim što na paze na sebe i svoju imovinu, ugrožavaju i tuđu.</p>
<p>- Trebalo bi uvesti oštrije sankcije uz policijske prijave, smatra operativni vatrogasac. </p>
<p>Zagreb ima pet postaja, Žitnjak, Jankomir, Novi Zagreb, Dubrava i Centar, uz tri vanjske, Samobor, Velika Gorica i Zaprešić.</p>
<p>- To je veliko područje, a nemamo dovoljno vozila ni ljudi, izjavio je vatrogasac. Stoga se, tvrdi, mora stalno paziti da se ne izvuče previše ljudi ili vozila na teren. A tek smo nedavno dobili čamac za spašavanje, rekao je. </p>
<p>Zato vatrogasci apeliraju na građane da, ako žele zapaliti korov ili raslinje, prvo obavijeste njih, ne pale vatru kada puše vjetar te da budu prisutni dok se vatra ne ugasi i uvijek imaju pri ruci pribor za gašenje.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Andrej Glück pobjednik prvenstva kajakaša divljevodaša</p>
<p>Pobjednik je Otvorenog prvenstva Zagreba kajakaša divljevodaša, održanog u nedjelju na Savi, Andrej Glück, inače hrvatski olimpijac. Na natjecanju u divljim vodama sudjelovalo je pet klubova iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske s ukupno 63 natjecatelja.</p>
<p>- Možemo se pohvaliti suradnjom sa susjednim državama, i to još od 1971. godine, istaknuo je Dražen Veselko, tajnik hrvatske kajakaške reprezentacije. </p>
<p>Staza je kajakaša na divljoj vodi bila duga 350 metara, s 18 vratiju, od čega je šest bilo uzvodnih.</p>
<p>- Budući da je ovom utrkom otvorena sezona, to nam je pokazatelj forme naših reprezentativaca, rekao je Tomislav Juriša, predsjednik Kajak kanu kluba Zagreb. Prema njegovim riječima, to su ujedno i pripreme za Svjetsko juniorsko prvenstvo, koje će se održati u Poljskoj, te za Ljetne olimpijske igre, koje će se održati u Ateni.</p>
<p>- Nakon plivača, najjači smo klub olimpijaca, istaknuo je Juriša. Kako kaže, u njihovom su klubu Danko Herceg i Andrej Glücks. </p>
<p>No, jedini je problem, tvrdi, što u posljednje vrijeme i divlje vode imaju nizak vodostaj, pa kajakaši nemaju gdje trenirati.</p>
<p>Ostali rezultati seniora: 2. Emir Šarganović, KKK Una, BiH, 3. Boris Dujmić, KKK Zagreb, 4. Tomislav Juriša, KKK Zagreb, 5. Meho Hađlabadić, KKK Una, BiH. </p>
<p>N. Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Trim staza »Janica« na Jarunu </p>
<p>U sklopu ŠRC Jarun, 14. travnja otvara se trim staza, koja će dobiti ime po najboljoj sportašici Zagreba i Hrvatske Janici Kostelić, najavljeno je u nedjelju na konferenciji za novinare.</p>
<p> Trim staza bit će postavljena uokolo cijelog jezera i imat će 20 postaja, na kojima će biti postavljene ploče s informacijama - opis vježbi s obzirom na spol. </p>
<p>- Budući da je Janica proslavila sve nas, Zagreb i Hrvatsku, to je prilika da joj Zagrepčani zahvale, a pogotovo zbog toga što je i ona sama svoju fizičku formu za skijaške uspjehe djelomice stjecala i na Jarunu, istaknula je Aleksandra Čilić, zamjenica rukovoditelja Odjela izgradnje, održavanja i zaštite okoliša Jaruna.</p>
<p>Ovaj projekt, koji će povećati sportske sadržaje na Jarunu, osmislila je Udruga mladih Đurđevac, a u realizaciji pomažu Hrvatske šume - Uprava Zagreb, koje će donirati materijal, te »Jarun« i »Zrinjevac«, koji će se pobrinuti za izvedbu.</p>
<p>Za 14. travnja, za kada je predviđeno otvaranje staze, priprema se i niz drugih događaja: otvaranje igrališta za djecu, predstavljanje rukometa na pijesku, kros Sportskih novosti, natjecanja u badmintonu, rukometu i odbojci. (s.k.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umjesto tramvaja autobusi</p>
<p>Zagrebački tramvaj br. 15 u ponedjeljak neće voziti od 9 do 12 sati, a za to će vrijeme tramvaj između Mihaljevca i Dolja zamijeniti autobusna linija br. 233 Mihaljevac-Markuševac. I na dionici Mihaljevac-Bliznečka/Markuševačka bit će uveden dodatni autobus.</p>
<p>Petnaestica neće voziti zbog ispitivanja specijalnih kola M60 na dijelu tramvajske dionice između zaokretnica Mihaljevac i Dolje.</p>
<p>Zbog radova na gornjem vodu tramvaja u Maksimirskoj, od Kvaternikova trga do raskrižja s Bukovačkom, u noćima s ponedjeljka na utorak, s utorka na srijedu, sa srijede na četvrtak i s četvrtka na petak umjesto tramvaja noćne linije broj 34 vozit će autobusi. h</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Žufika »pojačava« Velesajam</p>
<p>Od sredine ovog tjedna, točnije od početka međunarodne priredbe »Zagreb auto show 2002.«, na Zagrebačkom će velesajmu poznati i trofejni zagrebački kulinar Branko Žufika pojačati ugostiteljsku ponudu. Naime, u paviljonu 8a, tradicionalnoj pozornici turističkog i vinskog sajma, Žufika otvara restoran sa stotinjak stolaca i pretežno domaćom kuhinjom. Dakle, prvi ispit na novoj lokaciji polaže pred predstavnicima i poklonicima autoindustrije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Lisin četvrti ples do oltara</p>
<p>NEW YORK, 17. ožujka</p>
<p> - Mnogobrojni gosti koji su se okupili u subotu popodne ispred crkve Marble Collegiate u New Yorku opisivali su ulazak Lize Minnelli u crkvu poput plesa do oltara. Tamo ju je čekao producent David Gest, s kojim je ubrzo uplovila u bračnu luku. Tako se Lisa Minnelli pridružila rastućem krugu filmskih i pjevačkih zvijezda, među kojima je i njezina majka Judy Garland, a koje su najmanje četiri puta bile u braku. Jer, Lisi je to bilo četvrto »da«.</p>
<p>Zvijezda filmova »Cabaret« i »New York, New York« je za kuma izabrala Michaela Jacksona, dok je Gestova kuma bila Marisa Berenson. </p>
<p>Nakon vjenčanja, gomila je dočekala mladence ispred crkve i pozdravila ih velikim pljeskom. No, oni se tu nisu puno zadržavali. Mladenci su ubrzo ušli u limuzinu koja ih je čekala i požurili na slavlje, koje je održano u Studiju 54.</p>
<p>Na popisu gostiju za ovo vjenčanje bila su imena poput Anthonyja Hopkinsa, Michaela Douglasa, Eltona Johna, Diane Sawyer, Barbare Walters i Davida Hasselhoffa.</p>
<p>»Ovo je jedno od najdivnijih i najuzbudljivijih vjenčanja na kojima sam bio«, rekao je novinarima CNN-a glumac Mickey Rooney. Znatiželjni Newyorčani vjenčanje su pratili sa svih strana, pa čak i s krovova obližnjih zgrada.</p>
<p>Da će joj Michael biti kum, Lisa je objavila još prošle godine u rujnu, kad je Jackson proslavio svojih 30 godina karijere. Glumica je dosad bila u braku sa zabavljačem Peterom Allenom (1967-72), producentom Jackom Haleyjem (1974-79) i kiparom Markom Gerom (1979-92). </p>
<p>Minnelli, koja je u utorak navršila 56, i njezin osam godina mlađi suprug nakon vjenčanja otputovali su na medeni mjesec na Thailand. Nakon toga, kći Judy Garland i redatelja Vincentea Minnellija će zajedno sa svojim suprugom otputovati u Europu, gdje započinje njezina nova turneja. Početak je zamišljan u Londonu, gdje je pet koncerata već - rasprodano. </p>
<p> Za Lisu Minnelli, kako je sama priznala, ovaj brak ujedno je i osobni comeback. Naime, početkom prošle godine popularna je pjevačica umalo umrla nakon bitke s encefalitisom. Imala je znatno više kilograma no što je smjela i postojala je bojazan da više neće moći zapjevati nikad u životu. </p>
<p>Svog novog supruga smatra zaslužnim što je ponovno ušla u životnu formu. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Madonna odlučila pjevati za pravog špijuna </p>
<p>LOS ANGELES, 17. ožujka</p>
<p> - Nakon što joj je u ruke došao Grammy za pjesmu koja je poslužila kao glavna tema u filmu o Austinu Powersu, Madonna je napokon spremna za pravog špijuna.</p>
<p>»The Material Girl«, kako je od milja nazivaju po njezinom velikom hitu iz sredine osamdesetih, izabrana je da napiše i izvede naslovnu pjesmu za novi film o Jamesu Bondu, koja će se, baš kao i film, zvati »Die Another Day«. Tako će i Madonna postati jedna od sada već mnogobrojnih pop zvijezda koje su pjevale za agenta 007.</p>
<p>»Die Another Day«, dvadeseti film o tajnom britanskom agentu, ponovno će u orbitu popularnosti izbaciti Piercea Brosnana kao Jamesa Bonda. Halle Berry će biti njegova desna ruka.</p>
<p>Metro-Goldwyn Mayer Inc. treba završiti snimanje filma do studenoga ove godine. Tako će se premijera filma povezati s 40. obljetnicom prve novele Iana Fleminga na osnovu koje je nastao prvi Bond.</p>
<p>Mnoge su glazbene teme iz ovog filma ostale vječni hitovi u gotovo svim zemljama svijeta: »We Have All the Time in the World« izveo je Louis Armstrong, »Live and Let Die« je napisao i otpjevao Paul McCartney, »Nobody Does It Better« otpjevao je Carly Simon a »For Your Eyes Only«Sheena Easton. </p>
<p>43-godišnja Madonna dosad je snimila i napisala brojne pjesme koje su poslužile kao pratnja za filmske hitove, a jedna od njih je »Beautiful Stranger« iz posljednjeg filma o »agentu« Austinu za film »Austin Powers: The Spy Who Shagged Me«. Tako je zaradila i Grammyja u kategoriji za najbolju pjesmu napisanu za film, te nominaciju za Zlatni globus. </p>
<p>P.B.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za remake filma, E.T. dobio novi izgled</p>
<p>HOLLYWOOD, 17. ožujka</p>
<p> - Za novu vezriju filma o malom izvanzemaljcu koji se zove E.T. i koji je igrom slučaja završio na zemlji, filmu koji je osvojio svijet, ljude svih generacija, u ranim osamdesetima, redatelj Steven Spielberg morao je prepraviti više od 140 novih scena, a u nekim ih slučajevima i snimiti ponovno. Specijalni efekti s kojima se Spielberg počeo igrati 1982. godine, kada je nastao ovaj film, ovaj su put, za novu verziju E.T.-a, glavni lik malčice promijenio i postao više nalik na čovjeka. U filmu »E.T. The Extra Terrestrial«, snimljenom zbog 20. obljetnice nastanka prvog djela, promjenjena je čak i scena po kojom će svi koji su ga gledali, pamtiti taj film - kad dječak Elliot »jaše« svoj bicikl, s E.T.-om u rukama, a u pozadini je veliki mjesec. </p>
<p>»Ono što je uspjelo očarati svijet 1982. godine, danas je posve normalan kadar«, objasnio je Bill George, zadužen za specijalne efekte u filmu. Bez obzira na sve, novi će E.T sasvim sigurno brzo postati filmski hit. A kako i ne bi, kad će ga milijuni ljudi pogledati tek da ih vrati u djetinjstvo, ili mlađe dane, dok su se prvi put u životu suspreli s malim svemircem. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Misice turizma na reviji frizura u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK, 17. ožujka</p>
<p> - U hotelu »Excelsior« u subotu navečer »Sršen Studio« održao je spektakularnu večer revijalnih frizura na kojoj je prikazana i najatraktivnija tehnika šišanja »lavljim pandžama«. Tu tehniku osmislio je poznati talijanski hair stilist Mariano Radolfo a voditeljica »Sršen Studia«, Marina Sršen jedina je u Hrvatskoj koristi za stvaranje agresivnih modnih trendova. </p>
<p>Od nekoliko manekenki koje su na pozornici svoje frizure povjerile Marini i njezinim suradnicima zasigurno treba izdvojiti dvije misice - Miss turizma Hrvatske 2000, ujedno i Miss globe turizma 2001 Ivančicu Pahor, te Ivanu Černok, Miss turizma Hrvatske 2001, dok je čitavu reviju vodila Vlatka Pokos. </p>
<p>Hair stilistica Marina Sršen koja je i vlasnica triju frizerskih salona od kojih se dva nalaze u Dubrovniku a jedan u Rovinju, tijekom proteklih godina sudjelovala je na velikom broju natjecanja te uz prva tri mjesta koja osvaja u Hrvatskoj osvajala je 3. i 5. mjesto u Europi te 77. u svijetu. </p>
<p>A. Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Poznanstvo s chata može prerasti u pravu ljubav</p>
<p>BLACKPOOL, 17. ožujka</p>
<p> - Nekoliko riječi utjehe za one koji na chatu provode više vremena nego što bi trebali: jedan britanski psihijatar je utvrdio da poznanstva s chata vrlo lako mogu prerasti u pravu ljubav. </p>
<p>»Mnoge virtualne veze uspjevaju nakon što se potencijalni partneri napokon susretnu, jer su se već vrlo dobro upoznali preko 'online' razgovora«, rekao je Jeffrey Gavin, predavač psihologije sa sveučilišta Bath. Chat ne vodi nužno površnim vezama, dodao je Gavin rekavši da mogu dovesti do doista bliskih veza, jer su ljudi znatno slobodniji i otvoreniji kad govore o sebi na Internetu. </p>
<p>Gavin je intervjuirao 42 redovita posjetitelja chata od 19 do 26 godina. 29 ih je ostvarilo blisko prijateljstvo ili romantičnu vezu s osobama koje su sreli online, a jedan se par čak i zaručio. Ono što se zapravo događa je lagan prijelaz iz virtualnog u realno poznanstvo, jer se ti ljudi jako dobro poznaju, pojasnio je Gavin, koji je svoje zaključke predstavio na godišnjoj konferenciji Britanskog društva psihijatara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Stariji muškarci su bolji ljubavnici</p>
<p>LONDON, 17. ožujka</p>
<p> - Stariji su muškarci bolji ljubavnici i imaju manje problema s potencijom nego mlađi, a »muška menopauza« je mit koji potiču farmaceutske kompanije da bi potaknule prodaju svojih proizvoda, zaključila je britanska psihologinja dr. Lorraine Boule.</p>
<p>Dr. Boule, sa Sveučilišta u Sheffieldu rekla je u izlaganju na konferenciji Britanskog psihološkog društva da muškarci s godinama postaju seksualno vještiji, prenose u britanske novine.</p>
<p>»Stariji muškarci uspijevaju dulje održati erekciju, dulje izdrže do orgazma i bolje zadovoljavaju žene.</p>
<p> S godinama ses seksualna aktivnost smanjuje, no kvaliteta bi trebala rasti,« citira Daily Mail.</p>
<p>Do tih je zaključaka Boule došla istraživanjem na 185 zaposlenih oženjenih muškaraca u dobnom rasponu od 30 do 60 godina. Problemi s erekcijom mučil su 22 posto muškaraca mlađih od 46 godina, a samo 16 posto starijih.</p>
<p>Besmislicom je nazvala ideju da je muškarcima potrebna terapija testoteronom slična terapiji estrogenom koju radi smanjenja posljedica menopauze uzimaju žene.</p>
<p>Dnevnik Times navodi njezunu izjavu »Život bi zapravo trebao početi u četrdesetoj za one s odgovarajućim stanjem duha.« (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Po novi zub ili nos na Kvarner</p>
<p>OPATIJA, 17. ožujka</p>
<p> - Kad već kvarnerska turistička ponuda ne pruža gostima zanimljive sadržaje i željeni provod za pamćenje, sve je više stranih gostiju, poglavito iz Italije, koji preko vikenda dolaze u Opatiju i Rijeku, ali i mjesta u Istri, po usluge naših privatnih liječnika i zubara, te kozmetičara, frizera, pedikera, bionergičara, vračara... Jer, sve to u Hrvatskoj praktično manje košta nego u zapadnoj Europi, a usluga naših stručnjaka i obrtnika bar je jednako kvalitetna, a nerijetko i bolja. </p>
<p>Primjerice, u sjevernoj Italiji se priča o kvalitetnom radu hrvatskih estetskih kirurga uglavnom prenosi usmenim putem, pa ne čudi što svakog vikenda u Istru i Kvarner pohodi popriličan broj stanovnika »čizmice« koji se žele riješiti bora na licu, klempavih ušiju, ružnog nosa ili masnog tkiva na tijelu. I najsitnija od najbrojenih korekcija košta u zapadnoj Europi barem nekoliko tisuća eura, a kod nas uglavnom je sve to upola jeftinije. Prvi su te, nazovimo vikend zdravstvene turiste počeli dovoditi naši zubari, pa je sve više Talijana koji sa ponosom nose umjetne zube »made in Croatia«, napravljene jednako dobro kao i u Italiji, ali po znatno nižoj cijeni, odnosno u prosjeku za kakvih tisuću eura. Doduše, za vikenda znatan broj zubara iz Hrvatske odlazi u Trst i druga mjesta sjeverne Italije gdje u tamošnjim privatnim ordinacijama popravljaju i izrađuju zube Talijanima. Za to su plaćeni znatno manje od njihovih talijanskih kolega, ali još uvijek dovoljno dobro da im se isplati žrtvovati vikend.</p>
<p>Talijanke i Austrijanke srednje životne dobi u sve većem broju daju se u ruke našim kozmetičarkama, frizerkama i maserkama, ali i bioenergičarima. Naravno, i u ovim slučajevima privlačnost leži u vrlo dobrom omjeru cijene i kvalitete obavljene usluge. U turističkoj ponudi Kvarnera nema mnogo zanimljivog i atraktivnog, a kako svaki gost skoro očajnički želi da se baš njemu ili oko njega nešto zanimljivo događa, nerijetko je jedina promjena koju može ostvariti ta da promijeni frizuru i uredi nokte kod nekog od kvarnerskih frizera i pedikera. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Medijska obnova novog vala </p>
<p>Nastup u »Tvornici« pokazao je da stara vatra u mladom »Filmu« nije nemoguća opcija, ako se Stublić odrekne estradne verzije samog sebe iz devedesetih, a ovo što smo vidjeli u »Tvornici« bilo je svjetonazorski »čisto« i prilično blizu remakeu sviračkog naboja i izravnosti novovalnih vremena </p>
<p>Subotnjim comebackom u »Tvornici« Jura Stublić i »Film« otvorili su seriju koncerata koji će uskoro prerasti u trend na domaćem medijskom terenu, a vrijeme domaćeg novog vala od prije dvadesettri-četiri godine pokušat će se obilježiti s nekoliko akcija. Serija koncerta u »Tvornici« bit će popunjena nastupima tada premijernih imena koja su, doduše, jednokratno spasila domaći rock i učinila ga kompatibilnim tada aktualnim inozemnim zbivanjima. Drugi program Hrvatskog radija, kao sponzor, prenosit će koncerte uživo dok će dvostruka CD kompilacija »Zvuk zvečke« ponuditi audio menu tadašnjeg ambijenta. Koliko je sve to skupa bilo bitno pokazat će i Igor Mirković u dokumentarnom filmu koji sprema o najpoticajnijem razdoblju domaće rock scene, od kojega, suvišno je reći, nije ostalo puno toga. </p>
<p>Prvi se novoj generaciji publike i onima koji se sjećaju nekadašnjih nastupa u »Kulušiću«, par stotina metara od »Tvornice«, ukazao Jura Stublić s »Filmom«, u prostoru koji je i kvartovskim smještajem i atmosferom najbliži nekadašnjem ambijentu »Kulušića«, a da bi sve bilo autentičnije i Dražen Vrdoljak modificirao je tadašnju »francusku« najavu koncerta. U nešto manje od dva sata koncerta Stublić je, htio-ne htio, morao pokazati s koliko se prava ili izvođačke inspiracije još uvijek koristi imenom »Filma«, tj. koliko je nova postava grupe u stanju reanimirati nekada trijumfalnu klupsku groznicu života u ritmu muzike za ples.</p>
<p>Danas je dakako, parafraziramo li stih jedne Stublićeve pjesme, sve drugačije, ali je koncert u »Tvornici« bio bolji nego su se optimisti i nostalgičari mogli nadati i u dubljim snovima. Za razliku od mekšeg scenskog »stava« unatrag desetak godina, Stublić danas s pomlađenom sviračkom postavom zvuči na tragu početka »Filma« - brzo, jasno i energično - i prilično rentabilno u doba svih mogućih retro glazbenih opcija u inozemstvu. </p>
<p>Krenuvši oštro sa pet pjesama s debi albuma i prvog singlea »Filma« (Neprilagođen, Zajedno, Kad si mlad, Dijete ulice, Moderna djevojka), kao osnovna prednost pokazala se jednostavna energija, Stublićeva solidna vokalna forma i jasna želja da nakon par godina apstinencije pokaže što zna i može. Publika u prilično popunjenoj Tvornici kao aktivni sparing partner pokazala se itekako zainteresiranom za ovakav menu, pa je atmosfera s legendarnog mini albuma »Filma« »Live In Kulušić« postala java brže nego smo očekivali u Zagrebu, kojemu je Stublić još 1981. otpjevao da je hladan grad.</p>
<p>Možda se najotpornijim pokazao Stublićev repertoar: posložen po principu hit do hita, odlično raspoloženoj publici u »Tvornici«, željnoj punokrvnih pjesama i »pjevanja do zore«, bio je prečac prema vremenima kada su čak i lošije koncipirane ploče imale nekoliko jakih hitova . Nastup u »Tvornici« pokazao je da stara vatra u mladom »Filmu« nije nemoguća opcija, ako se Stublić odrekne estradne verzije samog sebe iz devedesetih, a ovo što smo vidjeli u »Tvornici« bilo je svjetonazorski »čisto« i prilično blizu remakeu sviračkog naboja i izravnosti novovalnih vremena.</p>
<p>Set lista koja je u sebi uključivala favorite prve postave »Filma«, pjesme iz međurazdoblja osamdesetih kada je Stublić još imao urednu diskografsku karijeru (Boje su u nama, Sunce sja, Dom, Srce na cesti, Valovi, Sjećam se prvog poljupca, Dobre vibracije) i minimum materijala kasnije estradne reinkarnacije (Lijepo lijepo neopisivo, E moj druže beogradski, Bili cvitak), mogla bi bez prepravki stati na koncertni album najvećih hitova, što Stubliću možda i ne bi bio loš potez. </p>
<p>Dapače, Jura Stublić neprijeporno pripada među najznačajnije domaće rock autore svih vremena, ali glavni problem s njegovom karijerom bio je u tome da je njegova autorska »vladavina« bila neorganizirana. No, usprkos kasnije abdikacije i neuredne diskografske karijere, ovakvu kolekciju pjesama nitko poslije nije ponovio. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>IDEMO NA ZAGREB: Dnevnik sa srpskim rezervistima</p>
<p>»Ne trebaju nama Hrvati, mi smo sami sebi najveći neprijatelji!«</p>
<p>»Naša se jedinica teritorijalne odbrane zamalo rasformirala! Posvađali smo se!« »Kako to, sine mili? Gdje to može biti?«, udara se njegova mati po prsima. »Kakva ste vi to vojska?« »A, eto, kakva smo vojska, kad se nismo mogli dogovorit' - ko će nam biti komandant! Jedni su za nekog Dušana, a drugi za nekog Joku...«</p>
<p>NEBOJŠA JOVANOVIĆ</p>
<p>A ako sad on zatraži račune za to zlato i za mnogo šta što je se nakralo?«, opominje Mihec.</p>
<p>»Te će nam račune Bog zatražiti, a kralj valjda neće dugo ostati?!«, kaže Ostojić.</p>
<p>»Ko zna?«</p>
<p>»Nek i ostane, al' k'o običan čovek, k'o mi što smo, ne mora baš da bude kralj!«, popušta Simić.</p>
<p>»Ja, brate, nek bude vodoinstalater«, ironičan je Mihec, »ko i ti što si! Je l' da?«</p>
<p>»Ne, stvarno, što bi on mor'o da bude kralj, a mi obični ljudi?«, pita se Simić. »Ajd, što je on bolji od nas? I što će nama da imamo kralja? To, bre, samo zaostale zemlje imaju! To je preživelo! Mi smo prevazišli te gluposti!«</p>
<p>»Da, zaostale zemlje: Engleska, Holandija, Španija...«, nabraja Mihec kao samo za sebe, ali naglas. Sve vreme ga posmatra onaj teritorijalac, mrači očima i nešto pretura po glavi. Najednom ustaje, pruža prst prema njemu, u ćošak gde sedi, i pita:</p>
<p>»Je l'? A, kako se ti zoveš?«</p>
<p>»Ko? Je l' ja?«, pita naš vozač.</p>
<p>»E, da, ti!?«</p>
<p>»Jes' ti Mihec? A?«, pita teritorijalac i ne čekajući odgovor, vadi pištolj iz futrole...</p>
<p>»Eeee! Budalo!«, skaču na njega i hvataju ga za ruku, »pa nije on Hrvat!«</p>
<p>»Kako nije? Mihec? Šta je to?«</p>
<p>»Pa to ti je iz zezanja, od Mihailo, pa Mihec, kapiraš...?!«</p>
<p>»Ama, kog đav'la on još drži stranu i tome kralju, ako nije Hrvat?«</p>
<p>»Pa, kralj je srpski, nije hrvatski, nemaju Hrvati kralja, šta ti je? Jesi l' poludio?« Oba domaćina navaljuju sa rukama na sumanutog čoveka, pomaže im Radnić, i obaraju ga na stolicu kraj prozora. Milena ga pravda:</p>
<p>»Javili su mu da mu je jutros kuća na Turnju pogođena! Oprostite mu, sav je zbog toga van sebe...«</p>
<p>»Nije puno, samo okrznuta na ćošku«, pojašnjava njena mati. »Neko reče da je dvogledom...«</p>
<p>»A, jebati je!« viče teritorijalac iz ćoška. »Neka je i cijela o'šla! Nisam ja zbog toga ljut! Meni je bitno da sam svoje na vrijeme izvuka' od dolje! Nego, kad čujem za Hrvata, ja gubim pamet... Mihec? A nije Hrvat?«</p>
<p>»Pa, i da jesam pravi Mihec, pizda mu materina, ne znači da odma' moraš da me ucmekaš«, kevće sad iz ćoška naš vozač. »Da si tako radio ovih godina, ne bi imali s kim da ratujemo! Šta kaže: ako je Mihec, daj da ga ubijem! Gle, pameti?! A, svi ste do juče, vi ovde, bili polumiheci! Da, da, svi ste vi bili polumiheci! Pa su vas miheci, oni pravi, opomenuli da vam ne daju ni to pola. A bili ste na gotovs da budete, za udoban život, i čisti miheci! Ali vam oni nisu dali. A vi bi...«</p>
<p>»Bože, oduzmi mu moć govora!«, krsti se Radnić. »Gdje povedosmo budalu sa sobom?« Srećom, spolja se čuje lupa koja nam skreće pažnju. Kroz vrata upada domaćinov sin Nikola, ljudeskara od skoro dva metra, u uniformi, glibavih čizama i pantalona, do kolena. Naziva Boga, ljubi se s majkom i sestrama, seda, lupa pesnicom po astalu pa viče:</p>
<p>»Brat je mio, koje vjere bio! Samo nek je Srbin!«</p>
<p>»Alal ti vera! Taman smo mislili da ćeš da nam pričaš o bratstvu i jedinstvu«, kaže Ostojić.</p>
<p>»Ko, ja?« čudi se Nikola. »Neću... Neću, brate! Danas sam ti doša' do zaključka da smo ti mi, Srbi, ipak najveća stoka na svijetu! Nije čudo što su svi protivu nas! Ne trebaju nama Hrvati, mi smo sami sebi najveći neprijatelji!«</p>
<p>»Što, šta je bilo?«, sad i nas zanima šta ga je to razočaralo.</p>
<p>»Pa, eto! Ne pitate me otkud da dođem doma, a jutros sam otiša' u jedinicu?«</p>
<p>»Pa, šta bijade?«</p>
<p>Nikola hukće...</p>
<p>»Sad ću vam reć'! Naša se jedinica teritorijalne odbrane zamalo rasformirala! Posvađali smo se!«</p>
<p>»Kako to, sine mili? Gdje to može biti?«, udara se njegova mati po prsima. »Kakva ste vi to vojska?«</p>
<p>»A, eto, kakva smo vojska, kad se nismo mogli dogovorit' - ko će nam biti komandant! Jedni su za nekog Dušana, a drugi za nekog Joku. Oba su rezervni kapetani. Jednima je bolji ovaj, a drugima onaj. I niko da popusti, ni nji' dvojica sami. Na kraju se dogovorismo da se raziđemo i sutra opet sastanemo. Pa ćemo vidjet'! Jutro je pametnije od večeri...«</p>
<p>Nikola nastavlja da nas uveseljava pričom kako su, dalje, vukli topove s jednog brda na drugo, pa vraćali i na kraju se nisu dogovorili ni odakle će pucati; topovi su im ostali vezani za kamione. Navodi još niz budalaština, a nama kreću suze na oči. On se uozbiljuje, gleda nas kako se cerekamo, pa zaključuje:</p>
<p>»Samo se vi tu smijte! Je, je! Da nije smijeha, bilo bi tužno! I strašno!«</p>
<p>»A, je l' znaš?«, pita ga Radnić, »da nam je stigo kralj?«</p>
<p>»Gdje stiga'?«</p>
<p>»U Beograd.«</p>
<p>»E, i on je naša' kad da dođe... I kome da dođe? Što ćemo mu mi? Što taj čo'jek ne gleda pametnija posla?«</p>
<p>Oko deset nameravam da pođem na konak. Izlazim da potražim Grahovca pod šatorom. Tamo, zagledanog u šahovske figure, i, što je najsmešnije, obrijanog do glave, vidim Bodina...!</p>
<p>Otkud Bodin, i to ovakav, u komandi? Sedi, mrtav-hladan, i igra šah sa Rajom Pevcom. Glava mu se sja spram petrolejke! Imaju i sat, pa malo-malo udaraju šakom po dugmetu da ne ističe vreme. Partiju posmatra Rajević. Sve im je, reklo bi se, potaman; jedina zamerka im je slaba svetlost iz ugla.</p>
<p>»Ej, bre«, pitam Bodina, »šta li će to biti? Da ne crkne domaćinu džukela, kad si se ti pojavio? Ko te tako ošiša? Neko čudo mora da se desi!«</p>
<p>»Ha«, ustaje moj drugar razdragan što me vidi, »znaš ti kako je ono Pekac pre govorio kad se pojavi kod nekog od nas: »Deco, pobrinite se za moj smeštaj večeras, sećaš se?«</p>
<p>»He, he, gde ti to pade na pamet?« vidim da zabušava odgovor o šišanju. »A sećaš se, kad već pominješ Pekca, koji mu je bio sledeći potez?«</p>
<p>»Četkica za zube u ormanu... dan, dva... a posle i ostale stvari!? Je l' tako?«</p>
<p>»Naravno, pamćenje nas ne napušta, hvala bogu...«</p>
<p>Zdravimo se i ljubimo.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vjera u moć klasičnog motiva</p>
<p>Pejakovićeve slike su spona vremena i različitosti, a svjedoče o tradicionalnim vrijednostima i otvorenosti suvremenoga / Umjetnik se ovom prigodom predstavlja sa 77 slika u raznim tehnikama</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - I ovako fragmentarnim postavom slikarskog opusa Mladena Pejakovića, moguće je dokučiti cjelovitost kojom autor živi u likovnosti svoga vremena i predanost koju posvećuje umjetničkim vrijednostima drugih, rekla je na otvorenju izložbe slika Mladena Pejakovića kustosica Biserka Rauter Plančić, u nedjelju, u Galeriji Klovićevi dvori. Osvrnuvši se na slikarske i kiparske radove, te publicističko djelovanje Mladena Pejakovića, Biserka Rauter Plančić je podsjetila da je on prvi puta izlagao u toj galeriji 1985. godine u sklopu antologijske izložbe »Pisana riječ«. Pet godina kasnije nastupio je na izložbi »Tisuću godina hrvatske skulpture«, gdje se pokazao jednim od najsposobnijih uočavatelja kiparskih čuda i rješavateljem imanentnih likovnih problema.</p>
<p>Ovogodišnja izložba Mladena Pejakovića spona je vremena i različitosti što svjedoči o tradicionalnim vrijednostima i istinskoj otvorenosti titrajima što ga nudi suvremenost, istaknula je Biserka Rauter Plančić. Ti radovi predstavljaju mjesto sabiranja likovne ljepote klasičnog nadahnuća, motivike i metiera. Sve je tu: od kadra s krajolikom ili vedutom, interijerom ili mrtvom prirodom do štafelaja i uljanih boja ili papira i pastela. Preobražena u treptaj boje i svjetla, oblikovana klasičnim kistovnim nanosom boje - pred nama je slika - iznimne poetike, posebne tonske ljepote i univerzalne vrijednosti, zaključila je Biserka Rauter Plančić.</p>
<p>Slikajući »malo i dobro«, Pejaković se približio idealu stvaranja dragocjenog ekspresivnog sažetka, svojevrsnog likovnog talismana, rekao je likovni kritičar i autor predgovora u katalogu dr. Tonko Maroević. Literarno senzacionalan i crtački skicozan, u prostoru slike, u dvodimenzionalnosti kvadrata našao je načina da sabere i sabije inače raznorodna iskustva. Transformirajući primljene emanacije zemlje i vode, zraka i vatre, poželio je uhvatiti za čuperak sretnog trenutka i atmosferu, auru što iz njih hlapi, koja uvijek izmiče, koja se ne dade ukrotiti. Izložba Mladena Pejakovića u Galeriji Klovićevi dvori se može razgledati do 14. travnja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Umjetnost nadahnuta mukom</p>
<p>Svečanost otvorena izložbom rukopisnih i tiskanih muzikalija iz fonda zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice / 11. pasionska baština u znaku akcije »Darujmo nadu«</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Svečanosti jedanaeste Pasionske baštine otvorene su u subotu na večer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici izložbom rukopisnih i tiskanih muzikalija iz fonda zbirke NSK. Pasionsku baštinu 2002. otvorio je u ime Gradske skupštine Zagreba, pokrovitelja svečanosti, njezin potpredsjednik Vladimir Velnić. </p>
<p>U glazbenom dijelu programa sudjelovale su Tamara Felbinger i Aleksandra Damjanov, koje su uz glazbenu pratnju Marija Penzara, izvele baroknu skladbu Canti spirituali Tome Cecchinija te Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado« s nekoliko odabranih stavaka iz oratorija Kalvarija Ljube Stipišića. Voditeljica večeri, glumica Antonija Ćutić pročitala je stihove Denisa Peričića »Njezin Jezuš« i pjesmu »Molitva« Ante Stamaća.</p>
<p>Izložbom pjesmarica i notnih zapisa, koje obrađuju temu korizme i Kristove muke, napravljen je kronološki presjek reprezentativne rukopisne i tiskane građe od sredine 18. stoljeća pa sve do današnjih dana. Iz bogatog fonda zbirke NSK izdvojeno je nekoliko djela poznatih hrvatskih skladatelja poput Ivana pl. Zajca, Fortunata Pintarića, Božidara Širole, Antuna Dobronića i Ivana Brkanovića.</p>
<p>»Ovom godinom ulazimo u novo desetljeće naših nastojanja. Iskreno se nadamo da će ono biti plodno tlo novim stvaralačkim pasionskim nadahnućima, novim Uskrsima, kako pojedinačnim, tako i domovinskim«, rekao je na otvorenju mr. Jozo Čikeš, predsjednik Udruge Pasionska baština.</p>
<p>I ovogodišnje svečanosti Pasionske baštine, koje će trajati do 27. ožujka, bit će obilježene bogatim programom književnih, likovnih i glazbenih događaja nadahnutih Isusovom mukom. Prvi put ove godine, Pasionska baština odvijat će se u humanitarnom ozračju, u znaku akcije »Darujmo nadu«. Dobrovoljni prilozi, koji će se sakupljati tijekom svečanosti, namijenjeni su Klinici za pedijatriju - Hematološko-onkološkom odjelu KBC Šalata. Prilozi se također mogu uplatiti i na žiro-račun Pasionske baštine: 30105-678-101332, uz naznaku »za Darujmo nadu«.</p>
<p>Organizatori Pasionske baštine su Udruga Pasionska baština i Muzej Mimara, a održavanje ovogodišnjih svečanosti ostvareno je uz novčanu potporu Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i tehnologije te Gradskog ureda za kulturu.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jenny Colgan brani »žensku literaturu«</p>
<p>ZAGREB/LONDON, 17. ožujka</p>
<p> - Prije četiri godine Jenny Colgan, nakon što se okušala kao crtač stripova i stand-up komičarka, počela je pisati. Njezin prvijenac, »Amandino vjenčanje«, 1998. godine objavio je Harper Collins, a ubrzo zatim filmski je studio Warner Bros. otkupio filmska prava na roman. »Amandino vjenčanje«, priča o dvije djevojke srednjih dvadesetih koje sabotiraju vjenčanje svoje tzv. prijateljice, svidjelo se mladim ženama s obje strane Atlantika, pa je knjiga razgrabljena s polica knjižara. I iduća dva romana su joj rasprodana u rekordnom roku. Colgan je završila četvrtu knjigu - »The Arthur Project«, o čovjeku koji mrzi svoj posao urbanog planera. Uz sve to, Colgan je i braniteljica »ženske literature«, koja je od nedavno pod paljbom pisaca i kritičara. »Mlade žene nisu glupe«, kazala je. »Mi znamo razliku između književnosti i popularne fikcije, kao što znamo razliku između vrhunskog jela i hamburgera. Ali, ponekad nam se baš jede hamburger.« (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Snima se film o Dragonballu</p>
<p>LOS ANGELES, 17. ožujka</p>
<p> - Filmski studiji Century Fox kupili su prava na japanski strip »Dragonball«, koji već 15 godina postiže svjetski uspjeh, kako bi po njemu snimili film. Japanski mediji objavili su da 20th Century Fox planira uložiti 101 milijun dolara u proizvodnju filma koji bi se trebao početi prikazivati 2004. godine. Još se razmišlja o redatelju filma, a jedan od kandidata je i Steven Spielberg. »Dragonball«, u kojem se opisuje sukob dobra i zla, sadrži likove s drugih planeta koje posjeduju natprirodne sposobnosti. Glavni lik je dječak Son Goku koji se protiv zlih sila bori pomoću čarobnih kugli sa zmajevima koji mu zajedno s njegovim saveznicima pomažu obraniti zemlju od neprijatelja. Strip se počeo objavljivati 1984. i do sada su izašla 42 sveska, a u Japanu je prodano 126 milijuna primjeraka. Po priči producirani su i crtani filmovi koji se prikazuju u 36 zemalja, te dugometražni crtić koji je vidjelo 49 milijuna gledatelja. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Salon odbijenih </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Sekcija za grafički dizajn i vizualne komunikacije ULUPUH-a otvorila je natječaj za izložbu »Untrashed - izložba odbijenih radova«, koja će 27. travnja biti otvorena u Galeriji toga umjetničkog udruženja.</p>
<p> Uz vlastite radove, koje je za neki projekt naručitelj odbio ili ih je izmijenio, profesionalni grafički dizajneri trebali bi poslati i rad koji je naručitelj izabrao i realizirao, bez obzira na to je li to njihov ili rad nekoga drugog dizajnera ili amatera.</p>
<p> Kandidati svoje isprintane radove u formatu A4 ili A3 (i CD sa slikom odbijenog rada) trebaju poslati do 29. ožujka u tajništvo ULUPUH-a (Vlaška 72). Uz radove (do tri primjera) mogu se priložiti eventualni razlozi klijenta za odbijanje svakoga rada.</p>
<p> Istodobnim izlaganjem odbijenih i prihvaćenih radova organizatori žele prikazati »presjek stvarne situacije na hrvatskoj sceni« i »pravu kvalitetu i izvornost rada dizajnera u odnosu na krajnji rezultat koji svakodnevno viđamo«.</p>
<p> Organizatori se nadaju da će izložba, koja se otvara na Svjetski dan grafičkog dizajna, potaknuti mišljenje javnosti i suočiti naručitelje s propuštenim prilikama. Prijavljene radove pregledat će Jasna Galjer, Nenad Dogan, Mirko Ilić, Dejan Kršić i Nedjeljko Špoljar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Još jednom Springtime Jazz Fever</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnji Springtime Jazz Fever održat će se u B. P. Clubu od 23. ožujka do 6. travnja. Tijekom dva tjedna predstavit će se glazbenici raznih stilova, od bluesa do gospela, preko brazilske glazbe, do mainstream i suvremenog jazza. Uz neke već dobro poznate glazbenike i sastave, koje smo već vidjeli u B. P. Clubu, primjerice Kathy Kern, Alvin Queen, Katie Konstantin & Boys From Brazil, Matija Dedić i New Swing Quartet, predstavit će se i neki novi. U sastavu Pliva Jazz Laboratory, što ga je Boško Petrović formirao od poznatih jazzista iz zemalja na čijem tržištu Pliva ima značajan utjecaj, među ostalim će se pojaviti bugarski flautist Simeon Sterev i poljski klavirist Kluba Stankievicz. Po prvi puta će u klubu svirati trio njemačkog gitarista Michaela Sagmeistera, a uz stalni Petroviućev sastav koji će zatvoriti priredbu nastupit će češki flautist Jiri Stivin. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tri crteža pripisana Rubensu </p>
<p>KÖLN, 15. ožujka</p>
<p> - U muzeju Wallraf-Richartz u Kölnu izložena su tri crteža velikoga formata koji su, nakon početnih dvojba, napokon pripisani flamanskomu baroknom slikaru Peteru Paulu Rubensu. Riječ je o studiji za »Laokonovu grupu« i dva crteža »Ukroćenoga Kentaura« koji su otkriveni 2000. godine. Crteži će sada uz 130 majstorskih skica iz grafičke zbirke muzeja Wallraf-Richartz biti prvi put predstavljeni javnosti na izložbi pod nazivom »ZeichnungSehen« (GledanjeCrteža). Nakon početnih dvojba, voditelj grafičke zbirke muzeja, Uwe Westfehling, uvjeren je da ove listove treba pripisati Rubensu (1577. - 1640.). »Radi se o Rubensovim originalima koji su nastali za umjetnikova boravka u Rimu početkom 17. stoljeća na predlošku antičkih rimskih skulptura«, kaže Westfehling. Zaključak se, između ostaloga, temelji na analizi papira kojom je dokazano da je, s jedne strane, riječ o talijanskom fabrikatu, a s druge, da potječe iz 1600. godine. Poredbena analiza s poznatim Rubensovim djelima, među njima i studijom za Laokona iz fundusa u milanskoj Biblioteci Ambrosiani, pokazuje, po Westfehlingovu mišljenju, daljnje podudarnosti. I format, osnova i slaganje motiva, ali i crtačka tehnika, nedvojbeno pokazuju da je riječ o Rubensovu djelu. No o rezultatu istraživanja trebat će »još raspraviti«, kaže Westfehling. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Zagrebački biskup Vrhovac slobodnom zidarstvu ostao vjeran do kraja života</p>
<p>Biskupa Vrhovca su pravodobno štafetom iz Beča upozorili što se dogodilo Martinoviću koji je bio uhićen zajedno sa svojim sumišljenicima, pa je Vrhovčev vjerni tajnik svećenik Mrak skupio sva sumnjiva pisma te ih u zadnji čas uništio. Zagrebački biskup bio je pravi i potpuni slobodni zidar, što se vidi iz cjelokupna njegova rada i djelovanja</p>
<p>BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Većina osumnjičenih jakobinaca nije bila samo na popisima budimpeštanske i bečke policije nego i na tajnim popisima slobodnih zidarskih loža u Ugarskoj i Hrvatskoj.</p>
<p>Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.) bio je ne samo jedan od najzanimljivijih i najistaknutijih nego i intelektualno najjačih ličnosti pretpreporodne Hrvatske. Svojom golemom i raznolikom djelatnošću, neiscrpnom energijom, organizacijskim sposobnostima, novim idejama i poticajima, udario je trajan i vidljiv pečat hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti potkraj osamnaestoga i početkom devetnaestog stoljeća.</p>
<p>Dokazano je da je Maksimiljan Vrhovac bio od 1784. član slobodnozidarske Lože Mudrost (Prudentia, zur Klugheit). U njoj je bio neko vrijeme zamjenik Starješine, a kasnije govornik s tajnim imenom Publicola. </p>
<p>Kasnije, kada je bio premješten u Peštu, gdje je postao rektorom središnjeg Sjemeništa, posjećivao je ložu Velikodušnost i u njoj našao jednog od svojih prijatelja ljubljanskog biskupa Ivana Mihaela pl. Brigida (1742. - 1816.) i upoznao se s Ignjatom Martinovićem. </p>
<p>Biskup Vrhovac je preživljavao od 1790. do 1795. u teškim nesporazumima s bečkom dvorom, mađarskim političarima u Budimu i Požunu kao i s nekim ljudima na Kaptolu. </p>
<p>Mađarski povjesničar Vilmos Fraknoi, biskup, optužio je Martinovića da je bio dvorski špijun, plaćeni policijski agent i denuncijant, koji je iz osobnih sebičnih interesa potkazivao i upropastio svoje drugove, te da je htio uvući u proširenu optužnicu i više hrvatskih domoljuba u prvome redu biskupa Maksimilijana Vrhovca. </p>
<p>Biskupa su pravodobno štafetom iz Beča upozorili što se dogodilo Martinoviću, koji je bio uhićen zajedno sa svojim sumišljenicima, pa je Vrhovčev vjerni tajnik svećenik Mrak skupio sva sumnjiva pisma te ih u zadnji čas uništio. Sam biskup tada je spalio svoj dotadašnji »Dnevnik« (Diarium), spasivši tako i sebe i hrvatske slobodne zidare, a potomcima uskratio autentičan pogled na pravo stanje stvari o tome. </p>
<p>Morao je na zagovor u Beč, o čemu piše Marija Jurić Zagorka u svom romanu »Republikanci«; stavila je ove rečenice u usta caru i njegovu šefu kancelarije: »A zašto Mađari toliko žele pretvoriti Hrvatsku u mađarski narod?«, pita car, a njegov šef kancelarije odgovori mu brzinom austrijskog rodoljuba: - Mađari odavno žele da im Hrvatska, Slavonija i Dalmacija prošire površinu Ugarske da bi se mogli danas-sutra dići protiv Austrije, odcijepiti se i proglasiti samostalnim kraljevstvom. O tome sanjaju sve njihove povijesti, pjesme i predavanja u školi, a budući da je Vrhovac otkrio ovu njihovu namjeru i prosvjeduje protiv svakog nastojanja da se posluže njegovom domovinom, mrze ga svi Mađari.« </p>
<p>Tako je mađarski historičar Fraknoi zapisao kako su »ga na Kaptolu sumnjičili da je Vrhovac u svojoj tiskari tiskao spise koje je potajno otpremio u Peštu i u Njemačku i da je u bliskim vezama s barunom Tauffererom koji je u Ljubljani i Zagrebu podigao drvo slobode«.</p>
<p>Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac bio je pravi i potpuni slobodni zidar, što se vidi iz cjelokupna njegova rada i djelovanja, no u našim ga očima još više uzdiže to što je slobodnozidarskoj misli ostao vjeran do kraja svoga radnog života. </p>
<p>Još danas postoje njegove slobodnozidarske regalije koje dokazuju da je bio član viših, škotskih stupnjeva, a postoji i čaša za koju je dokazano da potječe iz njegove ostavštine. Ta čaša ima ugravirane slobodnozidarske simbole, a u sredini natpis »Zum Andenken 1820«. To je dar njemačkog književnika Seibla, jamačno također slobodnog zidara, čije je ime urezano na dnu čaše. </p>
<p>Čaša je dokaz biskupove vjernosti družbi zidara, inače mu ne bi stigao zidarski dar dvadeset pet godina nakon što je slobodno zidarsko zabranjeno u Austrijskom Carstvu (1795.). Čaša je bila u posjedu poznate zagrebačke porodice Rober, za koju se zna da je podržavala uske veze s tadašnjim Biskupskim dvorom. </p>
<p>Hrvatski slobodni zidari su uoči Prvoga svjetskog rata, kada su ponovno dobili svoje lože, u zahvalnost za sve što je zagrebački biskup uradio tiho, samozatajno i dosljedno za šutljivo, nijemo bratstvo imenovali jednu od svojih loža po njemu. </p>
<p>Hrvatska loža Maksimilijan Vrhovac ritualno je posvećena 17. ožujka 1914. - poslije Prvoga svjetskog rata (10. siječnja 1919.) ušla je kao jedna od triju loža u Veliku maticu, ložu Ljubav bližnjega, prvu na slavenskom jugu.</p>
<p>Zvuči pomalo apsurdno, ali u Beogradu, u sklopu Regularne Velike lože Jugoslavije, radi od 1992. loža Maksimilijan Vrhovac.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Silvio Marić procvjetao </p>
<p>Zvuči gotovo nevjerojatno, ali u posljednje vrijeme čovjek doista može uživati u - Dinamovom nogometu</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Četiri pogotka u suparničkoj mreži, nastavak pobjedničkog niza, Ivica i Janica Kostelić među gledateljima, »rođendan« Bad Blue Boysa... Maksimirsko subotnje poslijepodne doista je moglo razveseliti i one iznimno probirljive Dinamove navijače. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali u posljednje vrijeme čovjek doista može uživati u - Dinamovom nogometu. Nakon negledljive i blijede igre na proljetnoj prvenstvenoj premijeri u Šibeniku, »plavi« nogometaši kao da su se zatvorili u kakvu prostoriju i sami sebe dobro - ispljuskali. I potom počeli pobjedničku seriju. Štoviše, ne samo da su u posljednje četiri utakmice »uzeli« svih 12 bodova, već su došli do impresivnog prosjeka od čak tri postignuta pogotka po utakmici! Ovoga su vikenda sa 4-0 »pregazili« Kamen Ingrad...</p>
<p> Štoviše, ako statistički »zagrabimo« i u završnicu jesenskoga dijela sezone u kojemu su nanizali četiri pobjede zaredom, »zapljusnut« će nas podatak da je momčad Ilije Lončarevića od kraja studenoga utržila čak 22 od moguća 24 boda. Doista izgleda pomalo apsurdno, ali Dinamova momčad čak niti s takvim »zamahom« nije ni blizu eventualnom lovu na naslov prvaka.</p>
<p> Ipak, priča dana jest - Silvio Marić. Ili preciznije, »priča proljeća«. Nakon sjajne predstave na utakmici protiv Osijeka prije desetak dana, kada je Dinamo, ponajprije zahvaljujući razigranome Mariću, pobijedio 2-1, i u subotu smo bili primorani upravo Marića izdvojiti kao prvo ime maksimirske pobjede.</p>
<p> Protiv Kamen Ingrada je prvi puta ovo proljeće u prvenstvenoj utakmici odigrao svih 90 minuta. I to kako! Jednom je sam zatresao mrežu, dvaput je asistencijama suigrače stavio pred gotov čin, jednom je pogodio stativu... Bio najrastrčaniji Dinamov čovjek, svojim je radijusom kretanja obuhvaćao gotovo cijeli teren i doista je teško shvatiti da je taj isti Marić zapravo još uvijek u statusu svojevrsnoga - oporavljenika! Pa, gotovo godinu i pol dana nije igrao ozbiljan nogomet, problemi s ozljedama, kasnije i s vodenim kozicama prilično su ga zakočile, a kako ga uz sve to prati i glas »kralja noćnoga života«, doista je bilo logično upitati se »je li gotovo s Marićevim nogometom«. No, posljednji nastupi ipak su njegov najbolji odgovor. Doduše, nedavno je javno rekao kako se najozbiljnije okreće svome poslu - nogometu, ali u to je malo tko mogao povjerovati...</p>
<p> Mnogi će reći da je u ovome trenutku možda još rano govoriti o Marićevom »velikom povratku«. Istina je da novi prvoligaš Kamen Ingrad ili slabašni Osijek nisu pravi parametri za određivanje Marićeve trenutačne forme, no napredak je svakako vidljiv. Maksimirski su čelnici upravo Marića zamišljali kao vođu sadašnje Dinamove momčadi, no ovaj je »projekt« zbog već spomenutih »crtica« ipak bio u pitanju. Marić je, međutim, svojim posljednjim nastupima, a ponajprije pristupom, naznačio da može preuzeti ovu ulogu. A potpiše li s Dinamom i »doživotni« ugovor, kako je često znao (u šali?) naglasiti, doista bi za koju godinu mogao postati i predvodnik Dinamovoga pohoda u europskoj Ligi prvaka. No, prije ovako ambicioznih najava, kakve »frcaju« iz maksimirskih odaja, prethodno bi ova momčad ipak morala »nešto« učiniti i u Hrvatskoj.</p>
<p> Prvi korak bit će - pokušaj osvajanja domaćega Kupa. Već u srijedu Dinamo gostuje u Gradskome vrtu, gdje ga protiv Osijeka očekuje prva polufinalna utakmica. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kostelići - najbolji primjer istinskog uspjeha</p>
<p>Između mnogih pitanja što je uopće uspjeh, tvorac najvećeg hrvatskog sportskog uspjeha, Ante Kostelić je govorio o svojim iskustvima i razmišljanju o uspjehu, rekavši kako je nakon ispunjenog sna o olimpijskim medaljama ostao zbunjen i sa samo jednom željom - ostati jednostavan, skroman i neopterećen materijalnim dobrima</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - »Izgleda da postajem Konfucije. Ili Mao Ce Tung. Što drugo mogu misliti o sebi nakon što sam prihvatio poziv da dođem na ovaj skup poslovno neovisnih ljudi na koji su me najavili kao, u najmanju ruku, bjelosvjetskog proroka koji im treba iznijeti svoja iskustva o uspjehu«, govorio je to kao ekskluzivan gost svojevrsne »Ode uspjehu« Ante Kostelić.</p>
<p>Njega je dvije tisuće posjetitelja u dvorani II Sportskog doma dočekalo kao tvorca svjetskog skijaškog čuda. No, prije nego što je »najuspješniji trener današnjice« dobio svojih desetak minuta kako bi iznio svoja iskustva, gotovo dva sata je slušao druge što misle o uspjehu.</p>
<p>Redali su se govornici i postavljali bezbrojna pitanja. Počelo je s onim osnovnim - što je to uspjeh? Je li to financijska, pa samim time i osobna sloboda? Kako se dolazi do uspjeha i je li ta staza od podnožja do vrha zaista rezervirana za nadljude i teška kao što mnogima izgleda? Je li ono što zaradite doista ono pravo? Isplati li se život protratiti u zauvijek istom i jednoličnom poslu? I to onom od 7 do 15 sati za inače preskromnu plaću, s obzirom na vrijednost čovjeka samog po sebi, a s obavezno dosadnim šefom na vratu, koji je u načelu na takvo mjesto prije iznjedren iz negativne, nego pozitivne selekcije?</p>
<p>Sva su se ta i slična pitanja nizala uz bučne taktove najnovijih svjetskih hitova pred dvije tisuće oduševljenih i gotovo do transa raspamećenih posjetitelja. U igri šarenih reflektora i velikih ekrana s kojih su se bliještali vrhunski automobili, jahte, mondena ljetovališta i slično, uvijek se ponavljalo isto: uspjeh, uspjeh, uspjeh... Što je prikazano dobro bilo veće vrijednosti, pljesak je bio gromoglasniji.</p>
<p>Slučajnom prolazniku se na prvi pogled moglo učiniti da se našao na zabavi neke udruge naglašenih štovatelja Zlatnog teleta (prevedeno: novca i uspjeha) i nije bilo jednostavno pohvatati niti zbivanja. No, sve je postajalo jasnije kad su se počele uručivati plakete, priznanja, ordeni... Bili su to najuspješniji ljudi iz svojevrsnog »happy line« načina trgovanja. S naglaskom da se ne može postati član te očigledno ekskluzivne »kovaonice uspjeha« ako ne navabiš barem tri nova lica spremna da krenu stazama koje će im osigurati novac. A time i - slobodu.</p>
<p>Popularni »Gips« je i pri dolasku na pozornicu i za vrijeme izlaganja o svom iskustvenom i misaonom gledanju na uspjeh bio burno pozdravljen. Onako kako dolikuje svojevrsnom guruu. Pa i u trenucima kad se u nizu svojih pogleda na uspjeh suprotstavio ideji vodilji ovog skupa. Što god da je Kostelić rekao palo je to na plodno tlo, jer je on uspio i zna kako se stvara uspjeh.</p>
<p>Ipak, poseban je pljesak zaslužio kad je primijetio kako nakon dosanjanog sna - a to su olimpijske medalje - ostaje i dalje pomalo zbunjen, jer želi u životu ostati i nadalje onaj isti Gips. Jednostavan, skroman, neopterećen bilo kakvim materijalnim dobrima.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Izvršni odbor o Zubaku i bivšim igračima</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Za ponedjeljak poslijepodne predviđena je »povijesna« sjednica Dinamovog Izvršnog odbora. Početak ovoga tjedna bi, dakle, napokon mogao donijeti i konkretne odgovore na pitanja vezana za ulazak poduzetnika Zvonimira Zubaka u maksimirski klub.</p>
<p> Uostalom, i sam Dinamov predsjednik, Mirko Barišić, prije nekoliko je dana, na spomen Zubaka, naglasio - »Vrijeme je da napokon to prekinemo! U ponedjeljak je sjednica IO-a...« Znači li Barišićevo »prekidanje« automatski i negativan odgovor Zubaku, zasad je teško reći. Izvjesno je tek da na ovome sklučaju zasad konkretno rade direktor Velimir Zajec i klupski odvjetnik Marijan Hanžeković, čiji je zadatak provjeriti pravnu utemeljenost Zubakove ideje za ulaganjem u ovaj klub. Ovaj je poduzetnik, podsjećamo, najavio da je spreman uložiti oko 30 milijuna eura u klub!</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zagreb jedva protiv TŠK-a</p>
<p>Zagreb se itekako namučio da bi došao do nova tri boda, ali problem mu nisu bili skromni, ali borbeni domaćini, nego ponajprije »zagrebaši« sami sebi.</p>
<p>SISAK, 17. ožujka</p>
<p> - Vodeći Zagreb uknjižio je unaprijed arhiviranu pobjedu protiv zadnje plasiranog TŠK-a, pobijedili su gosti iz Kranjčevićeve s 2-0 (0-0). No, valja reći da se Zagreb itekako namučio da bi došao do nova tri boda, ali problem mu nisu bili skromni, ali borbeni domaćini, nego ponajprije »zagrebaši« sami sebi.</p>
<p>Gotovo 2000 gledatelja razočarano je napustilo Gradski stadion, jer su od najvjerojatnijeg prvaka očekivali ipak znatno više. Vidjeli su međutim goste u jednom vrlo komotnom izdanju, s uvjerenjem kao da će uspjeh doći sam od sebe. A toga nema, u prvom dijelu nogometaši Zagreba na trenutke djelovali vrlo smušeno. Akcije su im bile nepovezane, i tek slučajno su dolazili do prigode za pogodak. Nigdje ni u tragovima naznake njihove inače prepoznatljive igre koja melje sve pred sobom. </p>
<p>Rani pogodak Olića u nastavku, međutim, ipak je polako počeo stavljati stvari na svoje mjesto. Ostaje doduše dvojbeno kako bi susret završio da je sudac Kurtović u 60. minuti postupio kako mu nalažu pravila. Za jednom dugom loptom u Zagrebov prostor pojurio je Bobinec, i vidjelo se da će stići prije do nje nego vratar Zagreba Vasilj. Zagrebovom čuvaru mreže nije preostalo ništa drugo, nego da metar ispred kaznenog prostora hrabrim letom formalno »raznese« Bobinca. Dok su svi očekivali Vasiljevo isključenje, sudac je taj školski primjer ocijenio žutim kartonom. </p>
<p>Valja još istaknuti da su u slijedeće tri minute igrači Zagreba imali mnogo sreće. Najprije je vratnica, pa onda Poldrugač spasili Zagreb od prolaska lopte u njihovu mrežu, da bi onda i vratar Vasilj velikom obranom iz samog gornjeg lijevog ugla izbacio loptu. Muke Zagrebaša skratio je u 70. minuti Bulat nakon što je Lovrek odlično povukao, uposlio Olića a ovaj nabacio Bulatu na nogu.</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>TŠK - Zagreb 0-2 (0-0) </p>
<p>TŠK: Radoš 7 - Dajak 5,5; Kunert 5, Čingel 6 - M. Medarić 5,5, Klarić 5,5, Kosak 6, Kovačević 6 (od 74. Dilber -), Mesarić 6 - Dudić 6,5 (od 65. Ferenčak 6) , Bobinec 6.</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 7 - Bulat 6,5 Osibov 6, Milinović 6, Pirić 5 - Poldrugač 5,5 (od 65. Šarić 6) , Štrok 6 (od 69. Lovrek 6,5), Duro 5,5 - Hasančić 6 (od 70. Franja -) - Olić 6,5, Krpan 5,5.</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek) 5,5.</p>
<p>GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Olić (48), 0-2 Bulat (70)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kovačević, Medarić, Kunert, Vasilj.</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vladimir VASILJ.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Frančić preuzeo Čakovec</p>
<p>Dva poraza zaredom kod kuće stavila i nogometaše Čakovca u nezavidnu situaciju teške borbe za opstanak, dok Blažević smatra da je pobjedom u Čakovcu njegova momčad prevladala fatalizam </p>
<p>ČAKOVEC, 17. ožujka</p>
<p> - Dok nam je Miroslav Ćiro Blažević koji je i ovu utakmicu morao voditi iz svečane lože zbog suspenzije, govorio da je po svemu sudeći pobjedom u Čakovcu, usprkos teškoj bodovnoj situaciji, prevladan fatalizam u svojoj momčadi, u redovima domaćina izgleda da se tek približavaju teški dani i grčevita borba za opstanak. Usprkos tome što je bodovna situacija još uvijek obećavajuća što se tiče izbjegavanja najgoreg, Čakovec se porazom protiv Osijeka pridružio klubovima kojima »gori pod nogama« u izbjegavanju najteže moguće situacije - izravnog ispadanja iz društva prvoligaša.</p>
<p> Očito je potrebno učiniti veliki zaokret ukoliko Čakovec želi izbjeći najgore. Prvi je to shvatio trener Miljenko Dovečer, koji je odmah po završetku utakmicu dao ostavku. Dovečer je svu krivnju za trenutačnu situaciju svalio na igrače:</p>
<p>- Izdali su me na ovoj utakmici. Odigrali su kukavički i ja s takvim igračima više ne mogu raditi. Uprava čakovečkog prvoligaša reagirala je na vrijeme i odmah nakon ostavke Dovečera izabrala za novog trenera Mladena Frančića. Frančić je poznat kao beskompromisni borac koji se već dokazao kao trener na prvoligaškoj sceni. Ćiro Blažević donio mirnoću i samopouzdanje</p>
<p>S druge strane što se tiče osječkokg sastava koji se predstavio u subotu u izvrsnom svjetlu očito je da je dolazak Blaževića na trenersko kormilo donio red, mirnoću i samopouzdanje ekipi. Osječani su utakmicu odigrali bez nervoze, kao da oni imaju 28 bodova, a Čakovec 20 uoči njezinog početka. Kontrolirali su igru i rezultat, postigli dva zgoditka, te nakon još dvije lijepo odigrane akcije pogodili dva puta stativu (Pavličić i Mitu). Igra i rezultat nakon ne baš lijepog povratka Ćire Blaževića na hrvatske nogometne stadione (»slučaj Novak« iz Maksimira) izmamili su osmijeh i kod karizmatičnog hrvatskog trenera:</p>
<p>- Otkako sam došao u Osijek potrduio sam se zajedno s asuradnicima da prije svega psihološki podignemo ekipu, jer ona sigurno ima svoju kvalitetu koja je neupitna. Osim toga, trebali smo doći do formacije koja se po meni čini najaekvatnijom u ovom trenutku. Protiv Čakovca us igrači izvrsno odgovorili na moje zamisli i ova pobjeda definitivno diže igrački i sveukupni moral kluba, tako da sam mišljenja da smo prevladali ono stanje koje sam ja po dolasku nazvao - fatalizmom. </p>
<p>Osijek već ove srijed ečeka novi izauov. Kup utakmica s Dinamom i natjecanje u kojem Osječani još uvijek mogu doći do Europe. Na pitanje o ovoj utakmici Ćiro je zagonetno odgovorio:</p>
<p>- Bit će to jedna zanimljiva utakmica u kojoj ćemo mi tražiti svoju priliku za povoljan rezultat.</p>
<p>Dejan Zrna</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slab Hajduk pripomogao Cibaliji </p>
<p>Nogometaši Hajduka u posljednjih su pet utakmica čak tri puta remizirali </p>
<p>VINKOVCI, 17. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Cibalije i Hajduka podijelili su bodovni plijen u nekvalitetnoj utakmici gdje je kombinirala borbenost nauštrb atraktivnih i zanimljivih poteza. Dakako, više su razočarani Splićani koji su još donedavno pretendirali za osvajanje naslova prvaka. Hajduk je u malo čemu pokazao da je bolja momčad od Cibalije, kako to već sugerira stanje na tablici. </p>
<p>U prvom poluvremenu Splićani su držali inicijativu, no teško su dolazile prigode, dobro poslužena obrana Vinkovčana otklanjala je moguće prijetnje poprilično lako. Tek je Bule u jednom trenutku zaprijetio, no netko od domaćih je skrenuo loptu u korner. Imali su Vinkovčani svoju veliku šansu, neprecizan je bio Križanović, iako ga nitko nije ometao 10 metara ispred Pletikose. </p>
<p>Domaćini su poveli zgoditkom Bartolovća iz slobodnog udaraca. Nekoliko igrača Hajduka u živom zidu spustilo je glave, kako bi izbjegli putanju lopte. Lopta je tako prešla preko živog zida na iznenađenje Pletikose koji je u skoku bio prekratak. Hajduk se potom još više trgnuo, te je uspio izjednačiti. Andrić je s krila pronašao Bulu koji je lako poentirao. </p>
<p>Nastavak je ponudio slabiji nogomet. Praktički nije bilo šanse niti s jedne niti s druge stane. Igra Splićana živnula je ulaskom Carevića, no sve je to bilo nedovoljno za promjenu rezultata. Tako je donedavni aspirant za prvo mjesto Hajduk posljednjih pet utakmica čak tri puta remizirao, to ga je, eto, izbacilo s kolosijeka koji vodi prema naslovu. </p>
<p>• Stadion HNK Cibalia</p>
<p>CIBALIA - HAJDUK 1-1 (1-1)</p>
<p>CIBALIA: Marić 7, Jurić 6,5, Parmaković 6, Lajtman 6, Pavić 6, Leutar 6,5, Lucić 6, Križanović, 6, Pavličić 6, Abramović 6 (Grgić -), Kovačević 5,5, Bartolović 6,5.</p>
<p>HAJDUK: Pletkosa 6, Vuković 6 (Miladin -), Rendulić 6, Vejić 6, Miše 6, Sablić 6, Bule 6, Srna 7, Deranja 5,5 (Carević 6,5), Andrić 6, Bošnjak 6.</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 6. </p>
<p>GLEDATELJA: 4000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bartolović (30) 1-1 Bule (40)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kovačević, Parmaković, Rendulić, Jurić.</p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dario SRNA </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb iznenadio Zadar</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - U subotu je odigrano drugo kolo košarkaške Ožujsko lige za prvaka. Najveću senzaciju priredio je Zagreb koji je na domaćem parketu svladao Zadar 87-75, dok je Cibona VIP ostala jedina neporažena momčad u dosadašnjem dijelu natjecanja.
Cibona VIP - Zrinjevac 91-80</p>
<p>Dvorana Dražena Petrovića </p>
<p>CIBONA VIP - ZRINJEVAC 91-80 (24-28, 19-18, 25-15, 23-19) </p>
<p>CIBONA VIP: LONGIN, KUS 7 (3-6), SESAR 26 (8-12), Krasić 13 (3-5), PRKAČIN 13 (5-7), Bowman 19 (4-7), Planinić, HENJAK 2, Mance 6 (2-2), Omerhodžić, Krunić 5, Žorić.</p>
<p>ZRINJEVAC: Miličević, Jelaska, PULJKO 16 (1-1), MORIĆ 17 (5-9), MALIĆ 22 (7-8), Babić, SMILJANIĆ 8 (2-3), LIVAJIĆ 11 (1-4), Vlaić 2, Šamadan, Rozić, Vrsaljko 4.</p>
<p>SUCI: Nakić i Anzulović. GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Josip SESAR</p>
<p>Split CO - Dona Dubrava 90-78 </p>
<p>Mala dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CROATIA OSIGURANJE - DONA DUBRAVA 90-78 (23-18, 29-20, 15-21, 23-19)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 5 (1-2), Mimica 11, Tomeljak 4 (2-2), Kuqo 10, Žižić 33 (7-10), Rančić 11 (2-2), Ukić 12 (1-2), Bižaca, Pašalić, Grgurević 4 (0-2), Gaurina, Oršulić.</p>
<p>DONA DUBRAVA: Novosel 4, Dundov 9 (4-4), Bošnjak 2, Bašljan 2, Parezanović 12 (4-4), Samardžić 15 (4-8), Perović 1 (1-2), Samac, Bulić, Barać 13, Čuljak 12 (3-4), Novak 8 (2-2).</p>
<p>SUCI: Urukalo i Muhvić. GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrija ŽIŽIĆ</p>
<p>Osijek - Triglav osiguranje 100-95</p>
<p>SD Zrinjevac</p>
<p>OSIJEK - TRIGLAV OSIGURANJE 100-95 (17-13, 17-21, 29- 27, 18-20, 19-14)</p>
<p>OSIJEK: Bullock 21 (2-4), Bratić 13 (5-6), Voloder 15 (10-12), Thomas 23 (8-11), Leko 2, Bičvić, Kovačević, Mandić 11 (1-2), Grebenar, Helbich 3 (1-2), Kristić, Loozančić 12 (2-2).</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger 21 (7-7), Karamatić, Baždarić 20 (12-14), Čekada 9 (2-2), Genjac 6 , Štimac 15 (5-6), Stegnjaić 14 (4-4), Devčić 5, Budinić, Velčić 5.</p>
<p>SUCI: Vovk i Jovović. GLEDATELJA: 400. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vincent THOMAS</p>
<p>Zagreb - Zadar 87-75</p>
<p>Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - ZADAR 87-75 (12-15, 35-34, 62-54)</p>
<p>ZAGREB: VIDAKOVIĆ 15 (0-1), ŠARONJA 10, Tomasović 9 (2-2), PEHAR 2, VIDAČAK, Marinović 12 (1-2), I. Tomas 15 (3-4), M. Tomas, I. PERINČIĆ 16 (3-4), J. Garma 8, N. Garma.</p>
<p>ZADAR: Knežević 3, MILAČIĆ 14 (2-2), Popović 3 (1-2), Škalabrin, H. PERINČIĆ 8, BOCEVSKI 21 (2-4), Špralja, J. RUŽIĆ 18 (4-5), Dijan, T. RUŽIĆ 8 (2-4), Banić, Vladović.</p>
<p>SUCI: Dožai i Herceg. GLEDATELJA: 600.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivan PERINČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Miholjević još popravio plasman</p>
<p>NICE</p>
<p> - Prošlogodišnji pobjednik biciklističke utrke Paris - Nice, Talijan Dario Frigo uspio je pobijediti u 6. etapi ovogodišnjeg izdanja, voženoj od Saint Raphaela do Col d'Ezea, brda iznad Nice, u dužini od 175 kilometara. Vodstvo u ukupnom redoslijedu zadržao je Kazahstanac Vinokurov, dok je Vladimir Miholjević u šestoj etapi zauzeo 36. mjesto, te je u ukupnom redoslijedu 27.</p>
<p>• Rezultati: 1. Dario Frigo (Ita/Tacconi Sport) 4;46:12, 2. Cadel Evans (Aus/Mapei) + 15, 3. Samuel Sanchez (Špa/Euskaltel) + 22... 36. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) + 2:36... ukupni redoslijed: 1. Aleksandar Vinokurov (Kaz/Telekom) 27;00:57, 2. Sandy Casar (Fra/FDJ) + 55, 3. Andrej Kiviljev (Kaz/Cofidis) + 59... 27. MIHOLJEVIĆ + 6:27... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Važno je zvati se - Schumacher</p>
<p>U trećem izdanju VN Malezije na stazi Sepang Ralf Schumacher je na najvišoj stubi pobjedničkog postolja »naslijedio« svog starijeg brata Michaela, do nedjelje jedinog pobjednika na toj stazi</p>
<p>SEPANG, 17. ožujka</p>
<p> - Ukoliko želite pobijediti u utrci formule 1 za Veliku nagradu Malezije, morate se zvati - Schumacher. Naime, u trećem izdanju VN Malezije na stazi Sepang Ralf Schumacher je na najvišoj stubi pobjedničkog postolja »naslijedio« svog starijeg brata Michaela, do nedjelje jedinog pobjednika VN Malezije.</p>
<p>Drugo mjesto u drugoj utrci Svjetskog prvenstva formule 1 zauzeo je Ralfom momčadski kolega iz Williams-BMW-a, Kolumbijac Juan Pablo Montoya, dok se Michael Schumacher u posljednjem krugu ipak uspio probiti na pobjedničko postolje, pretekavši mladog Engleza Jensona Buttona.</p>
<p>Ključni trenutak utrke zbio se, kao i u većini slučajeva, odmah na prvom zavoju. Dvojica vozača, koji su startali iz prvog reda, M. Schumacher i Montoya, su se dodirnuli bolidima, Montoya je izgubio putanju, te pao na 12. mjesto, dok je Schumacher morao u boks po novi prednji dio bolida, te se zatim čitavu utrku morao probijati prema vrhu s posljednje pozicije. </p>
<p>Najveći gubitnik ustvari je Rubens Barrichello koji je, nakon bliskog susreta M. Schumachera i Montoye poveo, kasnije kroz boksove pao na drugo mjesto, ali pred sam kraj utrke otkazao mu je otkazao motor, te je morao odustati.</p>
<p>• Rezultati: 1. Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) 1;34:12.912, 2. Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW) + 39.700, 3. Michael Schumacher (Njem/Ferrari) + 1:01.795, 4. Jenson Button (VB/Renault) + 1:08.767, 5. Nick Heidfeld (Njem/Sauber-Petronas) + 1 krug, 6. Felipe Massa (Bra/Sauber-Petronas) + 1... </p>
<p>redoslijed vozača: 1. M. Schumacher 14 bodova, 2. Montoya 12, 3. R. Schumacher 10, 4. Kimmi Raikkonen (Fin/McLaren-Mercedes) 4, 5. Eddie Irvine (VB/Jaguar) 3, 5. Button 3... </p>
<p>konstruktori: 1. Williams-BMW 22 boda, 2. Ferrari 14, 3. McLaren-Mercedes 4... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Daniela Hantučova deklasirala Martinu Hingis </p>
<p>Osamnaestgodišnja Slovakinja već je osvojila dva Grand Slam naslova, Australian Open i Wimbledon, u natjecanju mješovitih parova</p>
<p>INDIAN WELLS, 17. ožujka </p>
<p> - Slovačka tenisačica Daniela Hantučova osvojila je 2.1 milijuna dolara vrijedan turnir u Indian Wellsu nakon što je u finalu svladala Švicarku Martinu Hingis 6-3, 6-4. </p>
<p>Osamnaestogodišnjoj Slovakinji to je prvi osvojeni turnir u karijeri, a do njega je 26. igračica svijeta došla za 75 minuta igre protiv velike favoritkinje Martine Hingis. Ovim trijumfom postala je igračica s najmanjim rankingom koja je osvojila tu razinu turnira, a dobila je i ček na 332.000 dolara. Hantučova je dosad u karijeri napravila najviše u gri mješovitih parova, sa Kevinom Ullyettom iz Zimbabvea osvojila je Australian Open u siječnju, a lani je sa Čehom Leosom Friedlom osvojila i Wimbledon.</p>
<p>- Ovo je kao u snu, igrala sam svoj prvi finale, protiv jedne od najvećih igračica u povijesti na jednom od najvećih turnira. Još uvijek nisam svjesna što sam učinila, kazala je Hantučova. </p>
<p>- Igrala je bez straha, zapravo nije imala što izgubiti. I ja sam bila hrabra sa 18 godina. Imala sam neke prilike koje nisam iskoristila i poraz je bio neminovan, jer je ona igrala sjajno, kazala je Hingis. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Samoubojica se raznio bombom u Jeruzalemu </p>
<p>JERUZALEM, 17. ožujka </p>
<p> - Napadač samoubojica raznio se bombom u nedjelju u blizini jednog autobusa u istočnom Jeruzalemu. Lakše je ozlijeđeno desetak ljudi, priopćila je policija. U tom napadu oštećen je autobus, a ljudi su uglavnom zadobili posjekotine od stakla koje je letjelo na sve strane, izjavio je načelnik policije Mickey Levy. </p>
<p>Ranije u nedjelju, jedan naoružani Palestinac otvorio je vatru na prolaznike u Kfar Sabi, mjestu sjeverno od Tel Aviva. Uz napadača koji je odmah ubijen, poginula je još jedna žena, a šesnaest je ranjenih, objavili su policijski izvori.</p>
<p>Napadi su izvedeni dok američki mirovni posrednik Anthony Zinni pokušava, zasad neuspješno, postići prekid vatre na Srednjem istoku. Zinni, koji tamo boravi od četvrtka, dosad nije uspio okupiti Izraelce i Palestince. Naime, Palestinska samouprava postavlja kao uvjet pregovora prethodno »potpuno povlačenje« izraelskih snaga iz autonomnih područja okupiranih posljednjih tjedana.</p>
<p> »Neće biti razgovora o prekidu vatre prije potpunog povlačenja Izraela iz svih zona A«, rekao je jedan od glavnih palestinskih pregovarača Saeb Erakat.</p>
<p> Izraelska vojska u petak se povukla iz nekih gradova nakon izričitog američkog zahtjeva. Ali, povlačenje nije bilo potpuno. Izraelski vojni glasnogovornik objasnio je u nedjelju da se izraelske postrojbe još nalaze u Betlehemu, Beit Jali, Jeninu i Nablusu na Zapadnoj obali. (AP/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Analitičari s Kosova sporazum Beograda i Podgorice ocjenjuju »opasnim«</p>
<p>PRIŠTINA, 17. ožujka</p>
<p> - Kosovski analitičari koji se bave međunarodnim odnosima ocijenili su sporazum o novoj državi Srbiji i Crnoj Gori opasnim za neriješeno pitanje Kosova jer, po njima, on snažno odvlači Kosovo pod srbijansku jurisdikciju.</p>
<p> Enver Hasani, profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Prištini izjavio je da »sporazum između Srbije i Crne Gore predstavlja legalan korak kojim se prejudicira status Kosova. Taj dokument predstavlja Kosovo kao dio Srbije«, smatra Hasani.</p>
<p> »Mislim da je ovaj sporazum i cijeli pritisak međunarodne zajednice izvršen kako bi zatvorio vrata neovisnosti Kosova«, tvrdi Hasani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jacques Diouf: Borba protiv gladi jednako je važna kao i ona protiv terorizma</p>
<p>Za Hrvatsku je odobren projekt o razvoju sela koji kreće od kraja ožujka, a u proceduri je i odobravanje projekta o zdravoj hrani, kaže u razgovoru za Vjesnik direktor FAO-a</p>
<p>RIM, 17. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jacques Diouf je već osam godina na čelu FAO-a, jedne od najjačih UN-ovih organizacija sa sjedištem u Rimu čiji je cilj borba protiv gladi i siromaštva u svijet. Bivši senagalski veleposlanik pri UN-u, glavni tajnik Central Bank za Afriku, u razgovoru za Vjesnik govori o akcijama FAO-a da se smanji glad u svijetu i stvaranju »međunarodne alijanse protiv gladi« koja bi djelovala paralelno sa alijansom protiv terorizma.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni odlukama zadnje konferencije FAO-a iz studenoga prošle godine? </p>
<p>- Izuzetno sam zadovoljan. Nakon sedam godina rasprava napokon smo došli do zajedničkog međunarodnog dogovora oko zaštite genetskog resursa biljaka i promovirali naš plan za suzbijanje gladi u svijetu koji je vrijedan 500 milijuna dolara, a dosad je skupljeno više od 100 milijuna eura.</p>
<p>• Što očekujete od sastanka FAO-a u lipnju ove godine?</p>
<p>- Naš cilj je da mobiliziramo bogati svijet u borbi protiv gladi i siromaštva. Nastojimo izgraditi neku vrstu »međunarodne alijanse protiv gladi« koja bi djelovala paralelno sa alijansom protiv terorizma. Više od 70 posto siromašnog svijeta je u ruralnim područjima. Njihovo pučanstvo treba naučiti kako da aktivno sudjeluje u proizvodnji hrane. Svjetska banka i regionalne razvojne banke trebaju financirati proizvodnju hrane u siromašnim zemljama.</p>
<p>• Nedavno je odobreno financiranje dva projekta u Hrvatskoj. Jesu li određeni fondovi za zemlje u tranziciji koje su također u izuzetno teškoj situaciji?</p>
<p>- Za Hrvatsku je odobren projekt o razvoju sela koji kreće od kraja ožujka, a u proceduri je i odobravanje projekta o zdravoj hrani. U proceduri je odobravanje financiranja nekolicine projekata drugim u zemljama u tranziciji. </p>
<p>• Postoje li planovi i za Afganistan kao jednu od najsiromašnijih zemalja u svijetu koja je sada pogođena i ratnim razaranjima?</p>
<p>- Mi smo uključeni u pomoć Afganistanu zajedno s WFP (World Food Programme), drugom UN-ovom organizacijom čije sjedište je također u Rimu. Sudjelovat ćemo u financiranju proizvodnje hrane. Snabdjet ćemo ih sjemenom, gnojivima, cjepivima i hranom za životinje Predviđeno je oko 32 milijuna dolara za Afganistan. U planu je i obnova sistema za navodnjavanje. </p>
<p>• Bilo je prigovora da je FAO preskup. Prema nekim statistikama, skoro 60 posto proračuna troši se na plaće vaših stručnjaka, njihova putovanja, konferencije, a samo 40 posto ide u siromašne zemlje. </p>
<p>- Drago mi je da mogu odgovoriti na to »nezgodno« pitanje. Kao prvo mi smo organizacija koja ne prodaje robu, već pamet. Naš posao su visokosofisticirane studije gdje i kako raspodijeliti investicije koje smo dobili od zemalja donatora. Da bismo osigurali sigurnu raspodjelu i primjenu sredstava, nužni su međunarodni direktori i kontrolori projekata kao jamac poštene realizacije. Kako što znate, u siromašnim zemljama, demokracija je često nepoznata riječ i stoga se ne možemo osloniti na lokalne kontrolore koji su pod utjecajem političara. A da sve funkcionira naravno treba i novca.</p>
<p>• Vjerujete li da se može ostvariti plan o suzbijanju gladi u svijetu do 2015. godine?</p>
<p>- Ja sam optimist, vjerujem da postoji takva mogućnost i zato i sazivam sastanak FAO-a u lipnju. Mi svake godine smanjujemo broj gladnih za šest milijuna. Ali to nije dovoljno, trebamo ga smanjiti za 22 milijuna godišnje. Stoga moramo dobiti prioritet u političkom, ekonomskom diplomatskom svijetu pred drugim planovima, kako bi probudili svijest svih da je moguće suzbiti glad u svijetu. Mi siromašnima ne trebamo davati samo hranu, već i financirati njihovu vlastitu proizvodnju hrane. </p>
<p>Sanja Mihajinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Annan pozvao Izraelce i Palestince da odlože oružje </p>
<p>NEW YORK, 17. ožujka</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izjavio je u nedjelju da snažno podupire apel Europske unije Izraelcima i Palestincima za prekidom krvoprolića i uspostavom mira i sigurnosti na Srednjem istoku. </p>
<p> »Potpuno se slažem s europskim čelnicima da nema vojnog rješenja sukoba«, rekao je Annan komentirajući izjavu sudionika sastanka na vrhu EU u Barceloni. </p>
<p> Predsjednici vlada i država zemalja Europske unije najoštrije su zatražili od Izraela da promijeni svoju »ekscesnu« politiku upotrebe sile protiv Palestinaca. Zahtijevali su i da Izraelci prekinu s nezakonitim smaknućima Palestinaca. Također su govorili o nužnosti uspostave palestinske države i pozvali obje strane da se vrate za pregovarački stol.</p>
<p> Poput Europljana, Annan je izrazio potporu »regiji u kojoj dvije države - izraelska i palestinska - postoje jedna uz drugu bez utvrđenih i osiguranih granica«. Podržao je i mirovni plan saudijskog princa Abdullaha, koji je pozvao Izrael da se povuče na granice prije 1967. u zamjenu za priznanje arapskih zemalja. »Nadam se da će zaraćene strane brzo odgovoriti ovoj i drugim međunarodnim inicijativama te da će traganje za mirom uroditi plodom«, istaknuo je Annan. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Princ Abdullah protiv vojnog svrgavanja Saddama</p>
<p>Američki potpredsjednik Dick Cheney za posjeta Saudijskoj Arabiji nije dobio podršku za napad na režim bagdadskog diktatora / Arapske zemlje uvjetuju tu akciju obuzdavanjem ratobornoga izraelskog premijera Sharona i stvaranjem palestinske države</p>
<p>ANKARA, 17. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki potpredsjednik Dick Cheney završio je u nedjelju službeni posjet Saudijskoj Arabiji u još neizvjesnom nastojanju da se osigura potpora najveće naftne velesile za washingtonski rat protiv terorizma. »Pustinjska kraljevina«, uz Tursku, najvažnija je postaja u sklopu Cheneyeva desetodnevnog ispitivanja antiiračkoga političkog bila 11 zemalja Srednjeg istoka.</p>
<p>Iako Cheney tijekom misije stalno i uporno ponavlja kako će SAD prvo iskoristiti sva raspoloživa diplomatska sredstva prije nego što se odluče za vojnu akciju protiv režima Saddama Husseina u Bagdadu, zamjetno je da se ta ratna opcija sve više kristalizira. Na takav zaključak upućuje i najnovija izjava zamjenika američkoga državnog tajnika za obranu Paola Wolfowitza. Visoki dužnosnik Pentagona rekao je kako se samo brzom i učinkovitom vojnom akcijom mogu ukloniti opasnosti kakve irački diktator znači za cjelokupnu regiju, ali i SAD. »Saddamove se prijetnje mora okončati već sada«, upozorio je.</p>
<p>Takva »ratna žurba«, kako se vjeruje, na crti je »preporuka« američkoga predsjednika Georgea W. Busha. Wolfowitz ističe kako su u igri sve opcije suprotstavljanja iračkome »vrlo opasnome čovjeku«. Drži kako se ne može čekati da prođe 10 ili 20 godina u nadi da se neće dogoditi ništa pogibeljno. Ocijenio je, međutim, da bi diplomatsko, a ne vojno rješenje bilo bolje i za SAD i za režim Saddama Husseina.</p>
<p>Tako sročene izjave najviših američkih dužnosnika pokazuju kako Amerikanci praktički sve manje vjeruju da će irački predsjednik pristati na ponovni dolazak inspektora UN-a za nadzor oružja masovnoga uništavanja. To bi, dakako, Amerikancima i njihovim saveznicima dalo »alibi« za izvedbu nove »Pustinjske oluje«.</p>
<p>No, razgovori koje je Cheney u nedjelju imao sa saudijskim krunskim princem, prjestolonasljednikom Abdullahom, potvrdili su da će okupljanje antiiračke koalicije ići vrlo teško. Dvor u Riyadhu jasno je stavio do znanja kako neće dopustiti korištenje svojih vojnih baza za organiziranje reprize Zaljevskog rata iz 1991. Ako Saudijci ustraju u tome otporu - kako vjeruju vojni i politički analitičari - pokretanje američkoga vojnog antiterorističkog stroja u smjeru Iraka bilo bi praktički neizvodljivo. To više što se i Turska protivi korištenju svojih baza za izvedbu iračke vojne operacije.</p>
<p>Sastanak Europske unije (EU) u Barceloni potvrdio je kako Bushova administracija teško može računati i s potporom toga moćnoga gospodarskog i političkog saveza. Prema nekim »euro-analizama«, vojna akcija u Iraku bila bi osuđena na neuspjeh. Pritom se iznose dva razloga. Prvo, bilo bi teško naći osobu koja bi mogla zamijeniti Saddama. I, drugo, bez postizanja sveobuhvatnog i trajnog mirovnog rješenja za Srednji istok ne može se osigurati bilo kakva potpora arapskih zemalja. </p>
<p>Stoga se sa zamjetnim nestrpljenjem očekuje dolazak američkoga potpredsjednika Cheneya u ponedjeljak u Izrael, gdje će pokušati »omekšati« ratobornoga izraelskog premijera Ariela Sharona. Zajedno s američkim izaslanikom Anthonyjem Zinnijem pokušat će »isposlovati« povlačenje izraelskih postrojbi s palestinskih autonomnih područja na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Time bi se, kako se vjeruje, stvorili prvi preduvjeti za prekid izraelsko-palestinskih sukoba. </p>
<p>Na tim osnovama razmotrila bi se i saudijska mirovna inicijativa koja predviđa svearapsko priznanje Izraela u zamjenu za arapska ozemlja okupirana u ratu 1967. Washington je, s određenim ogradama, pozdravio tu opciju, a izjasnio se, prvi put, za uspostavu neovisne Palestine koja bi postojala uz židovsku državu. No, na tome je putu mnogo prepreka. Jedna je od najozbiljnijih čvrstorukaški izraelski premijer Sharon koji, po svaku cijenu, nastoji sačuvati teritorijalni status quo. </p>
<p>Takvo Sharonovo ustrajavanje ozbiljno koči sve »iračke planove« Pentagona. Jedan je saudijski list uoči Cheneyeva dolaska uputio otvoreno pismo SAD-u, u kojemu izraelskoga premijera, uz Saddama Husseina, naziva »srednjoistočnim mesarom«. Sve u svemu, Amerikancima je sada jasnije nego ikada dosad da ratni obračun s bagdadskim vlastodršcem ovisi o konačnome presijecanju srednjoistočnoga »Gordijskog čvora«.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Etničke zajednice u SAD-u lobiraju za svoje zemlje da što prije uđu u NATO</p>
<p>WASHINGTON/ZAGREB, 17. ožujka </p>
<p> - Predstavnici etničkih zajednica u Sjedinjenim Državama objavili su zajedničku izjavu u Washingtonu u subotu navečer, na marginama sastanka diplomatskih predstavnika 10 članica Vilniuske skupine (V-10). Sastanak je sazvan na poziv slovačkog veleposlanika u SAD-u, priopćilo je slovačko veleposlanstvo u Zagrebu.</p>
<p> Na skupu na kojem je Hrvatsku predstavljao veleposlanik Ivan Grdešić, bili su i predstavnici etničkih zajednica država V-10 u Sjedinjenim Državam. Oni mogu, kako je rečeno, znatno utjecati na pridobivanje potpore američke administracije i Kongresa za proširenje NATO-a i primanje zemalja u punopravno članstvo.</p>
<p> U zajedničkoj izjavi etničkih zajednica navodi se da je »NATO oslonac transatlantske zajednice i da je bio učinkovit bedem u obrani slobode, demokracije i ljudskih prava. Osim toga, mi vjerujemo da snažno uključivanje SAD-a u Europi služi vitalnim interesima Sjedinjenih Država«. Ističe se da je »pristupanje Češke, Mađarske i Poljske NATO-u pridonijelo transatlantskoj sigurnosti te ojačalo i proširilo zonu mira, stabilnosti, demokracije i suradnje u Europi«.</p>
<p> »Slažemo se s uvjerenjem predsjednika Busha da sve europske nove demokracije, od Baltika do Crnog mora..., trebaju imati iste izglede za sigurnost i slobodu - kao i iste izglede za pristupanje europskim institucijama«, kaže se u izjavi. Predstavnici albanske, bugarske, hrvatske, češke, estonske, mađarske, litavske, latvijske, makedonske, poljske, rumunjske slovačke i slovenske etničke zajednice u SAD-u pohvalili su znatan napredak novih europskih demokracija u provođenju reformi. Pozvali su te zemlje da ubrzaju reforme kako bi što prije mogle ući u NATO.</p>
<p> Na kraju zajedničke izjave predstavnici etničkih zajednica zatražili su od američkog predsjednika i Senata da podrže poziv svim zemljama kandidatkinjama koje su pokazale spremnost pristupiti NATO-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Italija novim zakonom »izjednačava« korisnike i dilere droga</p>
<p>RIM, 17. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zamjenik talijanskog premijera Gianfranco Fini iznio je pred Komisijom za ovisnosti UN-a u Beču stav talijanske vlade o borbi protiv droga i o raznim oblicima ovisnosti. </p>
<p>Zakon Jervolino-Vassali (u Italiji se zakoni zovu po predlagačima) regulirao je borbu protiv droga. Još 1993. godine, pod pritiskom radikala koji su skupili dovoljan broj potpisa za referendum </p>
<p>.Iz zakona je brisana odredba po kojoj je i minimalna količina droge koju netko posjeduje dovoljna za kaznu zatvora. »U sadašnjem trenutku, sudac ima diskrecijsko pravo odlučiti koja je količina droge potrebna za osudu.</p>
<p> Tako je stvoren se zakonski međuprostor koji treba ispuniti« rekao je Fini u govoru pred Komisijom UN-a. </p>
<p>Ta izjava novi je korak u tvrdoj liniji koju je Berlusconijeva vlada prihvatila u borbi protiv droga.</p>
<p> Nakon što je u listopadu prošle godine ukinuto davanje metadona u javnim ustanovama, s obrazloženjem da se time samo pomaže stvaranju ovisnosti, izjava Finija implicira da će se zakonska odredba tako promijeniti da će biti dovoljno da se ovisnik zatekne i s minimalnom količinom droge, pa da bude optužen za raspačavanje.</p>
<p> Više se neće priznavati razlika između lakih i teških droga. Fini kaže: »Treba objasniti našoj djeci da droga ubija, i to svaka vrsta droge, od trave do pilule«.</p>
<p>Nova vlada najavljuje ne samo izmjenu već i donošenje potpuno novog zakona. Taj će zakon biti vrlo restriktivan i bez minimuma tolerancije prema ovisnicima. </p>
<p>Finijev istup je izazvao reakcije oporbe.</p>
<p> »Ne možete stalno napadati žrtve droge a ne dilere«, optužuje Guiseppe Floroni iz oporbene Margerite. »Okomili ste se na potrošače, a donijeli ste zakone koji pomažu dilerima. Budite barem toliko pristojni pa šutite«, rekao je, misleći pri tom na zakon o međunarodnim prerogativima po kojima je u Italiji praktički spriječen europski uhidbeni nalog, koji je i donesen zbog borbe protiv organiziranog kriminala, u što svakako spada i trgovina drogama. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Od proširenja EU najviše će dobiti Austrija i Njemačka</p>
<p>EU ima za cilj preskočiti SAD po sposobnosti preživljavanja na svjetskom tržištu, te otvoriti dvadesetak milijuna novih radnih mjesta</p>
<p>BRUXELLES, 17. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice )</p>
<p> - Sastanak u Barceloni može se ocijeniti uspješnim, jer je pokazao da lideri Petnaestorice, pritjerani uz zid rokovima i obvezom da učine nešto konkretno, ipak mogu »proizvesti« posve poslovan radni dogovor. Na ulicama Barcelone skupina od nekoliko stotina ekstremista divljala je, da se sačuva običaj, a četvrt milijuna sindikalista, predstavnika svih mogućih nevladinih organizacija i građanskih udruga mirno je »prošetala« svoje ideje i parole, da se i njihov glas čuje. </p>
<p>Za EU je uspjeh usuglašenost o postepenoj liberalizaciji tržišta energije, za industriju već od 2004. godine.</p>
<p>Francuzi su ocijenili da su interes osiguranih plaća nekoliko desetaka tisuća uposlenika u državnom sektoru elektroopskrbe i, naravno, sadržaj glasačkih kutija na skorim izborima važniji od dobrobiti EU građana. »Ova je odluka od velikog značaja jer će liberalizirati do 70 posto tržišta energije«, obrazlagao je zadovoljni domaćin José Maria Aznar. Dodao je i da će odluka o skidanju monopola s opskrbljivača domaćinstava uslijediti već na idućem, proljetnom sastanku na vrhu EU. </p>
<p>Ambiciozni EU planovi, naime, računaju da će nizom mjera, od kojih su neke »blagoslovljene« u Barceloni, stići ili čak preskočiti SAD po sposobnosti preživljavanja na svjetskom tržištu i stvoriti dvadesetak milijuna novih radnih mjesta. </p>
<p> S energetskim tržištem bez granica, EU se ipak neće pretvoriti u SAD, ali će tvrtke opterećene nižim računima za struju biti u stanju ušteđena sredstva preusmjeriti u razvoj i inovacije. </p>
<p>Lideri su učinili još jedan značajan korak prema EU samostalnosti, davanjem podrške realizaciji projekta Galileo kojim bi EU uspostavila svoj sustav satelita za navigaciju i komunikaciju. </p>
<p>Od uspjeha sastanka prosječan će Europljanin izvući koristi, ima li se u vidu medijski pomalo zanemarenu EU zdravstvenu karticu. Barcelona je bila i mjesto na kome su se šefovi država suočili s potrebom razmatranja načina kako rade. Ulje na vatru dolio je Javier Solana pisanom porukom da takvi sastanci nemaju smisla ukoliko se organiziraju za teme koje nisu okvirna, opća politika. </p>
<p>Barcelona je na kraju potvrdila da su reforme EU otišle dovoljno daleko i da povratka nema. Sastanku su prisustvovali predstavnici kandidatskih zemalja, »obiteljska fotografija« s tridesetak lidera izgleda je prenatrpano, ali optimističnije sada, kad su učinjeni važni koraci za »jednu bolju Europu«. Kandidati nisu čuli, niti su sami reklo nešto novo. Za to se čeka prosinac i sastanak u Kopenhagenu, a povjerenik za proširenje Günther Verheugen uvjeravao je da proces ide bez problema i da su zemlje kandidati na dobrom putu. </p>
<p>Galama na račun proširenja lansirana iz Verheugenove matične zemlje Njemačke dio je verbalizama predizborne kampanje, matematika proširenja (nju su napravili ekonomisti, ne političari a najmanje Schröder) pokazuje da se dvije zemlje koje će se najviše gospodarski okoristiti proširenjem zovu Austrija i Njemačka.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Schröder: Neka EU ne očekuje njemačko financiranje proširenja</p>
<p>BARCELONA, 17. ožujka </p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder, kojega kod kuće očekuju skori izbori, upozorio je druge zemlje Europske unije da ne očekuju da Berlin podmetne leđa kad je u pitanju plaćanje širenja EU-a na Istok. »U ovome trenutku financijska perspektiva (EU-ova proračuna) dogovorena u Berlinu (1999.) ... definira koliko je Njemačka kadra financijski pridonijeti«, rekao je Schröder nakon dvodnevnog sastanka čelnika EU-a u Barceloni.</p>
<p>Njemačka najviše plaća u EU i prošle je godine dala 25,5 posto EU-ova proračuna od 93,3 milijarde eura. Poslije Njemačke najviše daje Francuska, 17,6 posto proračuna. »To ima odraza i na naše zamisli o tome kako bi trebalo razvijati poljoprivrednu politiku i strukturalne fondove«, rekao je njemački kancelar, signalizirajući da se Berlin priprema na borbu zbog načina na koji će se EU-ove poljoprivredne subvencije dodjeljivati kandidatima za proširenje. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jan Masaryk je ipak bio ubijen?</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - U povodu 54. obljetnice smrti Jana Masaryka, prvog čehoslovačkog ministra vanjskih poslova nakon Drugog svjetskog rata, sadašnji ministar vanjskih poslova Češke Jan Kavan otkrio je bistu Jana Masaryka u Palači Černinsky, koja je sjedište Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>Jan Masaryk, prvi čehoslovački ministar vanjskih poslova nakon Drugog svjetskog rata i vrlo omiljen u narodu bio je pronađen 10. ožujka 1948. godine mrtav ispod prozora Palače Černinsky u kojoj je tada stanovao. Službena verzija glasila je da je počinio samoubojstvo skokom sa 14,5 metara visokog prozora na pločnik ispred palače. No, od početka je kolala i druga verzija prema kojoj je Jan Masaryk bio ubijen zbog svojih političkih stajališta, što je ovih dana kao najvjerojatnije utvrdio i Ured za istraživanje zločina komunizma (UDV) i ujedno isključio i treću, često spominjanu mogućnost - nesretnog slučaja. Do tog zaključka UDV je došao na osnovu stručnog mišljenja Jirija Strausa, stručnjaka koji se bavi forenzičnom (sudskom) biomehanikom i predaje na policijskoj akademiji. On je kao razlog smrti naveo »otkinuto srce« uslijed pada s visine. Ono što je bitno, Straus tvrdi da je Masarykov pad »bio koordiniran i on je pri punoj svijesti očekivao da će ga netko baciti kroz prozor«.</p>
<p>S obzirom na proteklo vrijeme teško je očekivati da bi bilo moguće pronaći i kazniti počinitelje. S time se slaže i glasnogovornik UDV-a Jan Srb uz napomenu da će sudski proces vezan uz taj slučaj imati isključivo dokumentarni značaj. Inače, kao mogući počinitelji tog ubojstva, u prošlosti su spominjana imena Bedricha Reicina, poslijeratnog šefa 5.odjela čehoslovačke državne sigurnosti (StB), zatim majora Augustina Schramma i pripadnika sovjetske tajne službe Valerijana Zorina koji je u kritično vrijeme boravio u Čehoslovačkoj.</p>
<p>Jan Masaryk (1884-1948.) bio je sin prvog čehoslovačkog predsjednika Tomaša Masaryka i njegove američke supruge Charlotte Garrigue, i vrlo popularan i omiljen političar zbog svojih stajališta tokom Drugog svjetskog rata. Bio je istaknuti predstavnik inozemnog pokreta otpora i član čehoslovačke vlade u egzilu. Poslije rata postao je 1945. godine prvim čehoslovačkim ministrom vanjskih poslova, što je ostao i nakon prevrata u veljači 1948. godine kad su komunisti na čelu s Klementom Gottwaldom došli na vlast. No »Masarykova humanistička filozofija bila je u principijelnom sukobu s komunističkom filozofijom klasne borbe i bilo kojim oblikom propagande mržnje među ljudima i narodima. Odbijao je svijet 'hladnog rata' i nastojao mu se suprotstaviti međunarodnom suradnjom pod okriljem OUN« tvrdi danas češko Ministarstvo vanjskih poslova na svojim stranicama na Internetu.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mugabe položio prisegu</p>
<p>HARARE, 17. ožujka</p>
<p> - Zimbabveanski predsjednik Robert Mugabe u nedjelju je položio prisegu na novi šestogodišnji predsjednički mandat, a ceremoniju su bojkotirale zapadne zemlje i domaća oporba.</p>
<p>Mugabe (78) se na vlasti nalazi otkako je Zimbabve stekao nezavisnost 1980. Novi je predsjednički mandat dobio pobjedom na proturječnim izborima, održanima od 9. do 11. ožujka. Na svečanosti prisezanja bili su predsjednici Malavija, Mozambika, Tanzanije i Zambije. Bojkotirale su je sve zapadne zemlje kao i dvije politički najsnažnije afričke zemlje u okružju - Nigerija i Južna Afrika.</p>
<p>Glavni Mugabeov protukandidat Morgan Tsvangirai predsjedničke je izbore ocijenio »očitom pljačkom«, a SAD i EU ih smatraju posve kompromitiranima. Mugabe je u govoru naglasio kako će ubrzati kontroverznu i često nasilnu zemljišnu reformu u državi. Kritički je dodao da su bivša kolonijalna sila Britanija i ostale zapadne zemlje svim snagama nastojale osigurati izbornu pobjedu svoga štićenika Tsvangiraija. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatima iz Drvara »jamče« konstitutivnost, ali ne i pravo na dom</p>
<p>Ova naša mlada Hrvatska kao da se nikako ne može osloboditi utjecaja, mišljenja i stavova starih i isluženih bjelosvjetskih političara, nadri-sudaca, ljudi, čiji je politički zenit poodavno pomračen. Mnogo je međunarodnih posrednika dokazalo da su uvijek bili nasuprot stremljenju hrvatskoj samostalnosti i suverenitetu - od stare karađorđevske i »Dražine« Srboslavije, pa preko Bleiburga i nove Jugoslavije do današnjih dana.</p>
<p> Ako ništa drugo, ona znamenita Paddyjeva salveta, ostaje corpus delicti velikohrvatskih apetita u Bosni, aktualizirana ponovnim angažmanom g. Ashdowna na ovim prostorima. Ta salveta se zasigurno čuva u dokumentima Foreign Officea, a nekim saborskim zastupnicima služi samo zato da bi se, po ne znam koji put, žestoko i zločesto nabacili blatom na tobože »mračno doba« naše nedavne povijesti. Takvima smeta i naš Domovinski rat i oslobodilačka akcija Oluja. </p>
<p>Ako je to i skicirao na salveti, pokojni Predsjednik nije time i po tom receptu podijelio Bosnu i Hercegovinu, koja je morala ostvariti svoj državni integritet i suverenitet. Ali, podijeliše je drugi, u Daytonu i Washingtonu i to na federaciju Hrvata i Muslimana i etnički savršeno čistu državu - Republiku Srpsku!</p>
<p> Hrvatski narod u BiH nije dijaspora, nego narod pune konstitutivnosti. No, tko su onda i što su ovi ljudi koji i danas kucaju na vrata Hrvatske, ljudi iz Drvara, koji su dobili rješenje o iseljenju iz srpskih kuća bez upute o novom mjestu boravka? Oni masovno napuštaju, po drugi put svoja i tuđa ognjišta, dolaze u Knin, Benkovac, Gračac... Hrvatska ponovno prima tu prognanu sirotinju, a pitanje je što ih tek čeka sutra? Konstitutivnost i suverenitet pretpostavljaju osnovna ljudska prava na slobodu, dom i domovinu! Teslić, Prijedor, Derventa, Banja Luka... bili su vjekovima obitavališta i Hrvata, pa je nonsens za sve kriviti crtež na salveti. Koliko puta treba ponoviti da je konstitutivnost hrvatskog naroda u Republici Srpskoj mrtvo slovo na papiru, na sramotu cijeloj međunarodnoj zajednici. Umjesto tvrdnji o suverenitetu i konstitutivnosti, hrvatskom narodu u oba entiteta treba osigurati pravo na život i slobodu, jer će inače, a uz pomoć isluženih političara i krojača sudbine sa Zapada, hrvatski narod u BiH već sutra biti minorna nacionalna manjina! Dovoljno je usporediti broj Hrvata od prije rata s ovim danas! Taj je broj već prepolovljen, a dolaskom novih beskućnika u Hrvatsku, bit će još manji. </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, umirovljenik iz Samobora</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Eutanazija Jugoslavije još je jedan podmukli trik</p>
<p>Kanadska radiopostaja CBC objavila je u jutarnjim vijestima, u četvrtak 14. ožujka 2002., vijest iz Beograda da je umrla Jugoslavija. Dakle, čak su se i ruševine srušile.</p>
<p>Ostvarilo se, dakle, ono što sam ja predvidio prije pola stoljeća. Čvrsto sam vjerovao da će jednog dana nestati te državne tvorevine, koja je imala zao početak i ima zao svršetak. Evo, ja dočekah smrt Jugoslavije! Gloria in excelsis Deo.</p>
<p>U mojim prvim razmišljanjima prebirao sam osamdesetčetverogodišnje krvave povijesne stranice stare balkanske zavodnice. Nažalost, bilo je mnogo Hrvata i Muslimana koji su bili u nju zaljubljeni. S druge strane, Jugoslavije je ubila mnoštvo Hrvata i Muslimana zbog toga što su bili njeni neprijatelji.</p>
<p>Najprije je nestalo njezinih »tekovina«, bratstva i jedinstva, a temelji su joj razoreni ustrajnim naporima i radom u korist (komunističkog) društva, osiromašenog u duhovnom i gospodarskom pogledu. Potom je došlo do raspadanja i otpadanja svih dijelova ustrojstva (Jugoslavije), jer su popucali obruči laži i obmana na truloj i dotrajaloj balkanskoj bačvi.</p>
<p>Konačno, Srbi su odlučili prestati s davanjem transfuzije staroj Jugi, kojoj su svi zubi već bili izbijeni.</p>
<p>Vojislav Koštunica nije imao nikakvih sentimentalnih problema s davljenjem Juge, jer on nije nikad ni bio Jugoslaven, nego je bio velikosrbin u Jugoslaviji. Crnogorac Milo Đukanović, također nije imao nikakvih problema s rušenjem Juge, jer njegovi su problemi bili i ostali sa Srbijom.</p>
<p>Sa stvaranjem nove dvoiomene države - Srbija i Crna Gora - Crnogorcima su odgodili rastavu braka sa Srbijom još za slijedeće tri godine. Prema tom Sporazumu, koji je istovremeno bio naglašen s američke i europske strane, očito je bio cilj zadržati Crnu Goru uz Srbiju do njihova ulaska u Europsku zajednicu, gdje će onda, ionako obje države biti ravnopravne članice EZ-e.</p>
<p>Nadamo se da će sada, nakon što je nestala Jugoslavija, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijaspori, nestati sve bivše udruge i institucije jugoslavenskog nazivlja. Sada nitko pametan neće moći reći da je član nekog nepostojećeg jugoslavenskog, komunističkog ili partizanskog udruženja, jer su nestale sve tri odrednice (a i njihovi pridjevi). Nitko više, izuzev povjesničara, ne spominje propala carstva i kraljevstva. Znamo da Jugoslavenima nije lako. To je isto kada bismo mi vjernici došli do spoznaje da je umro Bog! </p>
<p>Vrijeme će pokazati je li ovaj prestanak upotrebe imena Jugoslavija ozbiljan korak ili samo igra kako bi se izbjegla odgovornost za sve što je Jugoslavija učinila u prošlosti. Hoće li se samo ime promijeniti, a ostat će ljudi u njoj s istim nakanama?</p>
<p>RUDI TOMIĆ, Toronto</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Latin bi mogao napraviti jednu emisiju i o Staljinu</p>
<p>Poslije podnevnog dnevnika u emisiji »Dogodilo se na današnji dan«, spomenut je 5. ožujak kao dan kada se prisjećamo Staljinove smrti. Uz slike iz njegova života na ekranu se mogao vidjeti Staljin na odru, a riječi kojima su te slike popraćene otprilike su glasile: »Toga dana umro je tiranin, masovni ubojica nedužnih ljudi, samodržac, čovjek koji je prigrabio svu vlast u svoje ruke, okrutni krvnik, neiskusni vojskovođa zbog kojeg je na početku Hitlerove agresije na tadašnji SSSR poginulo na desetke tisuće nevinih sovjetskih vojnika«. Moglo se čuti da se Lenjin pred kraj smrti suprotstavljao, da vlast preuzme Staljin, jer je dobro poznavao njegovu zločinačku paranoičnu narav. Staljin je pred smrt izjavio za Molotova i neke najbliže suradnike da su agenti Amerike, pa je i njima spremao smrt, kao što je to činio s tisućama svojih odanih suradnika. Na red su došli i Židovi, i doživjeli bi istu sudbinu u SSSR-u da ih nije spasila Staljinova smrt. Tito se jedva spasio da nije ubijen jer je radio u Moskvi u Kominterni. Pobjegavši u Francusku pa zatim u tadašnju Jugoslaviju, radništvu je ipak pričao sve najljepše o Staljinu i prvoj zemlji socijalizma...</p>
<p> Slika na tv-ekranu na kojoj se vidjelo stotine ubijenih golih tijela stavlja znak jednakosti između Staljina i Hitlera.</p>
<p>I sada se nameće pitanje, kako to da se u nas o tim zločinima ne piše i ne govori, barem prigodom smrti tog svjetskog krvnika.</p>
<p>Zašto Latin ne napravi Latinicu o Staljinu i njegovoj krvavoj strahovladi, nego se bavi domaćim temama koje dijele naše ljude po crti dviju umrlih ideologija.</p>
<p>Staljin kao i Hitler bili su paranoici, bojali su se da im netko ne otme vlast, pa su zbog toga ubijali sve svoje suradnike koji su postigli imalu popularnost u narodu. </p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Na dionice javnih poduzeća imaju pravo i zaposleni u školstvu</p>
<p>U ime Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« zahtijevamo od Hrvatskog sabora da prilikom donošenja Zakona o privatizaciji Ine i HEP-a, Croatia osiguranja i ostalih javnih i državnih poduzeća osigura otkup paketa dionica po povoljnijim uvjetima za zaposlene u osnovnim i srednjim školama.</p>
<p> Zaposleni u osnovnim i srednjim školama u proteklih su pedeset godina izdvajali sredstva u poduzeća koja su tada bila u društvenom vlasništvu, a sada su javna i državna, pa time imaju moralno i zakonsko pravo na paket njihovih dionica.</p>
<p> I bivša i sadašnja vlast sustavno su diskriminirale zaposlene u školstvu u provedbi procesa privatizacije, jer dok su svi ostali građani mogli po povlaštenim uvjetima otkupiti dionice svojih poduzeća zaposlenima u školama ostala je tek nada da će oni doći na red kada počne privatizacija javnih poduzeća. Na žalost, iskustvo sa Hrvatskim poštama, a i najavljeno privatiziranje Ine i HEP-a, pokazuje da su nade 60-ak tisuća zaposlenih u osnovnim i srednjim školama bile neutemeljene.</p>
<p>Hrvatski školski sindikat »Preporod«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Nova optužnica »teška« 98 milijuna kuna</p>
<p>Budući da je Janez Tobias, jedan od optuženih, u bijegu, predloženo je da mu se sudi u odsutnosti, o čemu će odlučiti varaždinski Općinski sud</p>
<p>VARAŽDIN, 17. ožujka</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv Jelice Jovičić Štefić i Janeza Tobiasa, odgovornih osoba u ŠKZ »Varaždinski cekin«. zbog prijevare »teške« 98.786.483,86 kuna. Na teret im se stavlja da su u razdoblju od 1996. do travnja 1999. godine, kao osnivači i većinski vlasnici »Cekina«, putem medija pozivali građane na ulaganje novca kao depozita u zadrugu. Pri tom su im obećavali sigurno ulaganje i nudili visoke kamate.</p>
<p>Od građana su primali novac te s njima sklapali ugovore o oročenom depozitu i nenamjenskoj štednji, obvezujući se da će im redovito isplaćivati kamate te vratiti ulog kad istekne ugovoreni rok, ili pak, na zahtjev štediša. To, kaže optužnica, nisu namjeravali učiniti, već su uložena sredstva zadržavali za sebe, osnivali trgovačka društva u svom vlasništvu te davali kredite poduzećima u kojima su imali vlastite udjele, a ti krediti nisu vraćani zadruzi. Osim toga, kupovali su dionice i osobno naplaćivali potraživanja »Cekina«, a novac su zadržavali za sebe. Vraćali su i novac zadruge svojih poduzećima, tobože na ime kredita, a taj kredit zadruga nikad nije stvarno dobila.</p>
<p>Nakon što su na taj način potrošili novac štediša i koji im, kao ni kamate, nisu mogli vratiti, svoje su poslovanje prikrivali od štediša i nadalje ga prikazivali kao zakonito i uredno. Kad je zbog opisanog raspolaganja novcem »Cekin« dospio u financijske teškoće i blokadu, Štefićka i Tobias štedišama su nudili tzv. »sanacijski program«. Većina štediša prihvatila je taj program i s »Cekinom« sklopila dva nova ugovora - ugovor o oročenom depozitu, kojim se 70 posto njihovog novca ponovo oročava na vrijeme od jedne godine, te ugovor o namjenski oročenom depozitu, kojim se preostalih 30 posto pretvara u njihove zadružne udjele, ili pak, ugovor o oročenom depozitu, kojim se 90 posto njihovog novca oročava na 24 mjeseca, a 10 posto pretvara u vlasnički udio. Vlasnici »Cekina« ni to nisu namjeravali učiniti, budući da su novac štediša potrošili, no još su i početkom travnja 1999. godine, bez obzira na stanje u zadruzi, s nekoliko građana sklopili ugovore o oročenom depozitu, temeljem kojih su primali novčane iznose.</p>
<p>Zatim su nastavili i na razne načine umanjivati masu zadruge, sklapajući i velik broj ugovora o cesijama i kompenzacijama, temeljem kojih su sebi i nekolicini bliskih štediša namirili potraživanja. Ostali štediše su, osim kratkotrajne isplate kamata, ostali i bez glavnice i bez ugovorene kamate. J. Štefić i Tobias zatim su predložili stečaj »Cekina«, koji je i otvoren 21. travnja 1999. godine, te su tako, navodi se u optužnici, zadrugu i štediše oštetili za 98.786.483 kuna.</p>
<p>Optužnica još nije pravomoćna, a budući da je Janez Tobias u bijegu i nedostupan pravosuđu, predloženo je da se njemu sudi u odsutnosti, o čemu će odlučiti varaždinski Općinski sud. Tobias je, inače, na varaždinskom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na pet godina i šest mjeseci zatvora zbog više kaznenih djela, no nakon suđenja mu se gubi svaki trag. U istom je postupku osuđena i Jelica Štefić i to na šest godina i pet mjeseci zatvora. Ona je u pritvoru, dok njezin sin Ronald, osuđen na četiri godine zatvora također u istom postupku, pravaomoćnost presude čeka na slobodi.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Osjetno smanjen broj ilegalnih prelazaka granice </p>
<p>ČAKOVEC, 17. ožujka</p>
<p> - Preko sedam graničnih prijelaza u nadležnosti Policijske uprave Međimurske prošle godine zabilježen je prelazak 7,9 milijuna putnika, što je za 0,1 posto manje nego prethodne godine. Od te brojke 4,6 milijuna bili su strani državljani, čime je njihovo sudjelovanje za 9,3 posto veće nego u 2000. godini.</p>
<p> Na međimurskim graničnim prijelazima prošle je godine u Hrvatsku izašlo ili u nju ušlo 2,6 milijuna vozila, što je za 5,9 posto manje nego u prethodnoj godini. Iz razumljivih razloga, zbog dolaska na godišnji odmor i povratka, najfrekventniji mjeseci bili su srpanj i kolovoz, s ukupno jednom trećinom cjelogodišnje brojke putnika i skoro petinom motornih vozila. </p>
<p>Najprometniji je i dalje granični prijelaz Goričan na kojem je lani zabilježeno 3,6 milijuna putnika ili 20,7 posto više nego 2000. godine. Na drugom mjestu sa dva milijuna putnika je prijelaz Mursko Središće, gdje je registriran pad od 9,3 posto u odnosu na godinu dana ranije, te granični prijelaz Trnovec sa 1,3 milijuna putnika i padom od 11 posto u odnosu na godinu dana ranije. Osjetno smanjenje zabilježeno je i na međudržavnim prijelazima sa Slovenijom Banfi i Bukovje, a smanjen je promet i na željezničkim prijelazima prema Sloveniji i Mađarskoj. </p>
<p>Zbog neispunjenih propisanih uvjeta prošle godine 1622 osobe nisu mogle prijeći državnu granicu. To je za 220 osoba manje kojima nije dopušten ulaz ili izlaz iz Hrvatske. Ulazak u našu zemlju zapriječen je za 867 stranih državljana (godinu dana ranije 1328), i to zbog neispravne ili nevaljane putne isprave, neposjedovanja sredstava za život i neutemeljenog razloga ulaska u našu zemlju. Kako smo već pisali, u porastu je i broj hrvatskih državljana kojima je zapriječen izlaz iz Hrvatske, uglavnom radi neispravnih ili pak isprava kojima je istekao rok valjanosti. </p>
<p>Nadzorom i zaštitom državne granice u PU Međimurskoj utvrdili su prošle godine ilegalni prelazak državne granice 191 skupine, u kojima je sudjelovalo 1131 domaća i strana osoba. To je osjetno manje od 2166 prethodne godine registriranih ilegalnih prelazaka. Riječ je o 71 slučaju manje, ili pak za čak 47,8 posto protuzakonitih prelazaka manje u odnosu na godinu dana ranije. </p>
<p>Tijekom prošle godine policija je izvan užeg graničnog područja zatekla 406 stranih državljana koji su sankcionirani prema odrdbama Zakona o kretanju i boravku stranaca. </p>
<p>Zanimljiv je i podatak o mjerama koje su poduzete protiv hrvatskih ili stranih državljana koji su protuzakonito prelazili državnu granicu. Podneseno je ukupno 11 kaznenih prijava i 208 prekršajnih prijava. Jednoj osobi izrečena je sigurnosna mjera protjerivanja, a zaštitna mjera udaljenja iz Hrvatske naređena je za 1109 stranaca. Mjera otkaza boravka u Hrvatskoj izrečena je 131 stranom državljanu. Prema podacima PU Međimurske, najviše stranih ulegalaca zatečenih u Međimurju dolazi iz Iraka, Irana, Turske, Jugoslavije i Makedonije. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dvojica poginula pri spaljivanju korova</p>
<p>ZABOK, 17. ožujak</p>
<p> - U samo četiri dana na području PU krapinsko-zagorske dvije su osobe izgubile život, a jedna je lakše ozlijeđena prilikom spaljivanja korova i biljnog otpada, a u samo 8 dana zabilježena su 38 požara.</p>
<p> PU krapinsko-zagorska putem medija upozorila je da se radi o zabrinjavajućim razmjerima nemara, jer su, mahom svi ti požari izazvani nekontroliranim ili nedovoljno kontroliranim spaljivanja na otvorenome, kao i zbog nepridržavanja posebnih pravila spaljivanja biljnog otpada na sprečavanju nastanka požara, čime se ugrožavaju životi ljudi i obližnji građevinski objekti, kao i višegodišnji poljoprivredi nasadi.</p>
<p> Tako je u srijedu u Gorjakovom pokraj Pregrade Stjepan Šoštarić (81) spaljivao korov i pri pokušaju da spriječi širenje vatre prema vrhu brijega zbog vjetra, vatra mu je zahvatila odjeću, te je u samo nekoliko minuta izgorio na pragu svog dvorišta. U svom dvorištu pri spaljivanju granja nekoliko dana ranije je stradao Ivan Piščak (74) iz Selnice. I tijekom zime bilo je spaljivanja suhe trave, a vatra se proširila na nekoliko vinograda, a stradale su i dvije drvene klijeti. Kako sezona proljetnog spaljivanja na otvorenim prostorima još traje, PU krapinsko-zagorska upozorava na županijsku odluku o spaljivanju korova i trave na otvorenim prostorima koje kaže kako mjesto spaljivanja mora biti udaljeno najmanje 20 metara od gospodarskih ili stambenih objekata, mora biti tako odabrao da se vatra ne može proširiti preko gorivog materijala na zemlji, niti prelijetanjem iskri, a osoba koja obavlja taj posao mora biti punoljetna i stalno prisutna s priručnom opremom za gašenje požara. Na udaljenosti od 200 metara od šume vatra se može ložiti samo na određenim mjestima i uz poduzimanje mjera opreza što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. Spaljuju li se veće poljoprivredne površine, moraju biti prisutni i svi vlasnici, a o tome treba biti obaviješteno i lokalno vatrogasno dobrovoljno društvo koje će po procjeni požarne opasnosti osigurati stručnu i materijalnu podršku. Najvažnije je da prilikom spaljivanja mora biti mirno vrijeme i bez vjetra, a uvijek moraju biti prisutne barem dvije osobe zbog mogućnosti da se stup dima okrene prema onome tko spaljuje površinu, pa lako može doći do gušenja sa smrtonosnim ishodom ukoliko je spaljivač sam kod požarišta. Protiv osoba koje se ne pridržavaju navedenih postupaka podnosi se prekršajna prijava, a kazne za fizičku osobi su 300 do 500 kuna, pravnu osobu 1000 do 2000 i za odgovornu osobu u pravnoj osobi 300 do 500 kuna. Tijekom prošle godine evidentirana su 103 požara sa ukupnom materijalnom štetom od 16,377.810 kuna, a smrtno su stradale dvije, dok ih je 5 teže ili lakše ozlijeđeno. No, najveći dio štete i obje smrtno stradale osobe odnose se na požar u Regeneraciji. Od ukupnog broja požara 37 posto bilo ih je na otvorenim prostorima, nije bilo smrtno stradalih osoba, a šteta je iznosila 27.000 kuna i bila je to jedna od rijetkih godina kada nije bilo stradalih osoba koje se evidentiraju svake godine. Nehat i nepažnja u 84 posto svih požara i dalje je glavni uzrok požara.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ribokradice najčešće love dinamitom i noću</p>
<p>IMOTSKI, 17. ožujka</p>
<p> - Još se nikad nije dogodio takav pomor šarana, plotice, masnice i druge slatkovodne ribe u Prološkom blatu kraj Imotskog kakav je u subotu viđen u vodama toga jezera.</p>
<p> U njegovim vodama spretni ribiči ulovili su u nekoliko navrata i šarane kapitalce, teške i više od 20 kilograma.</p>
<p>Pomor šarana i druge slatkovodne ribe u Prološkom blatu je posljedica eksplozija dinamita koje pale ribokradice. Takav pomor ribe još nije dosad zabilježen, jer je dinamitom ubijeno više stotina kilograma šarana, plotice, babuške, masnice... Mnogi šarani su bili teški i do 5 kg. Stanovnici Prološca, dakako i ribiči, govore kako ribokradice ubijaju ribu najčešće u večernjim satima pa i tijekom noći te da mrežama bez ikakve kontrole iz Prološkog blata odnose na desetke kilograma ulovljene i pomorene ribe. Ogorčeni ribiči ističu da nitko ne kontrolira ribokradice u tom dijelu Dalmacije.</p>
<p>Nažalost, pomor šarana i druge slatkovodne ribe u Prološkom blatu nije usamljen slučaj. Ribokradice koji dinamitom ubijaju ribu, čine još veću štetu, jer time uništavaju i floru i faunu ovog djevičanski čistog kraja.</p>
<p>N. Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mladić poginuo u prevrnutom »audiju 100«</p>
<p>OZALJ, 17. ožujka</p>
<p> - Na prometnicama Karlovačke županije u noći na nedjelju dogodile su se dvije teške prometne nesreće sa smrtnim posljedicama.</p>
<p> U dvije nesreće na cesti D-3 Karlovac-Rijeka u mjestu Bosanci i cesti Ozalj-Jurovski Brod, kraj Kamanja, poginule su tri osobe, a nekoliko je ljudi teže i lakše ozlijeđeno. Naime, prema priopćenju Policijske uprave karlovačke u nedjelju ujutro oko 3.20 sati na cesti Ozalj-Jurovski Brod prema slovenskoj granici, u mjestu Cuzljevo, nedaleko od Kamanja u prevrtanju »audija 100«, karlovačkih registarskih oznaka, poginuo je Davor Rudman (20).</p>
<p> »Audi 100« se zbog neprilagođene brzine u blagom zavoju, udarivši u stup kraj ceste , prevrnuo i u toj je nesreći Davor Rudman zadobio ozljede opasne po život. Hitno je prevezen u karlovačku Opću bolnicu gdje je od zadobivenih ozljeda preminuo. U vozilu je bilo pet putnika, a nesreća se dogodila, prema još nepotvrđenim podacima, nakon povratka iz disko kluba. </p>
<p>Vozač »audija«, Mirko F. (25), bio je pod utjecajem alkohola, a alkotest je pokazao 1,23 promila alkohola u krvi. U ovoj nesreći još je jedan od putnika teže ozlijeđen, a dvije su osobe zatražile medicinsku pomoć.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Uz prijetnju pištoljem opljačkao Ininu crpku</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Nepoznati maskirani muškarac, prijeteći pištoljem, opljačkao je u subotu oko 4,30 sati Ininu benzinsku postaju u Ulici Ljudevita Posavskog u Velikoj Gorici.</p>
<p> Razbojnik je ušao u prostoriju crpke te prijeteći pištoljem od prodavača Tonija P. (32) zatražio novac. Nakon što je prodavač otvorio blagajnu, razbojnik je ukrao novac i pobjegao. Šteta je procijenjena na oko 20.000 kuna. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jedna osoba poginula, 5 teže, a 7 lakše ozlijeđeno</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, pet ih je teže, a sedam lakše ozlijeđeno u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 18,30 sati u Cerovlju, na području Pazina. </p>
<p>Kako se doznaje u policiji do nesreće je došlo kada je Goran G. (23), upravljajući osobnim automobilom »fiat tipo«, registracije PU 137-CO. počeo preticati vozila ispred sebe, skrenuvši pritom u traku za prometovanje automobila u suprotnom smjeru. Tom se prilikom izravno sudario s automobilom »ford orion«, registracije PU 968-E, kojim je upravljao Josip Sergović (40).</p>
<p> Na sudarena su vozila potom naletjeli »opel corsa«, registracije RI 914-DT, kojom je upravljao Bruno D. (62), te osobni automobil registracije PU 164-ES kojim je upravljao Fabricio P. (19). </p>
<p>U višestrukoj je nesreći Josip Sergović smrtno stradao, a teže su ozljede zadobili putnica iz »corse« Zorka D. (63), vozač Fabricio P., te maloljetni S. S. (7), M. S. (11) i J. S. (5). Lake tjelesne ozljede zadobili su Bruno D., Goran S., Arnold K. (21), Mauricija K. (41), te maloljetni I. M. (16), D. Š. (16) i M. M. (15). </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Diplomatskim putem zatražit će se saslušanje Janeza Janše</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Zbog izostanka slovenskog političara Janeza Janše, predsjednika Socijaldemokratske stranke, najveće oporbene stranke u Sloveniji, rasprava u sudskom sporu u kojem je Vladimir Šeks tužio Slavena Leticu za naknadu štete odgođena je na Općinskom sudu. </p>
<p>Saborski zastupnik Šeks privatni je tužbu podnio zbog izjava danih slovenskoj novinarki Ilinki Todorovski 18. prosinca 1997. godine, prilikom čega je komentirao izmjene i dopune Ustava RH. Tada je među ostalim izjavio: »Ovo je Ustav HDZ-a, koji nas svađa s našim susjedima..., na tom su Ustavu radili Sokol, Šeks i Tuđman. Sokolova žena je Slovenka i on se zbog toga ne bi usudio izbaciti Slovence iz Ustava«. Nadalje se u tužbi navodi kako je Letica tijekom razgovora izjavio: »Šeks teško zna, kada se napije, gdje je Slovenija, a gdje Makedonija«.</p>
<p>Kako je razgovor vođen za vrlo gledanu slovensku emisiju »Odmevi«, Šeks za pretrpljene duševne boli traži 70.000 kuna. </p>
<p>Budući da na raspravu nije pristupio slovenski političar, sudac Darko Milković donio je odluku da će se zamolbom zatražiti od nadležnoga suda u Sloveniji saslušanje Janeza Janše. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U automobilu registracije BiH nađen suzavac</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 17. ožujka </p>
<p> - Slavonskobrodska policija u nedjelju je, zbog vlasnikove sumnje da je u njegovu terenskom automobilu bosanskohercegovačke registracije bomba, zaustavila promet u središtu grada. Policija je pregledala automobil te u njemu otkrila bombu suzavca koju je odmah deaktivirala. Automobil »nissan terrano« bosanskohercegovačke registracije 060-E-677 vlasnika M. R. (40) bio je parkiran u Ulici Petra Krešimira IV. u samome središtu Slavonskog Broda, a promet je bio zaustavljen između 11 i 13.30 sati. Očevid su obavili policajci i pirotehničari PU brodsko-posavske. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>I ova je sezona u znaku poskupljenja, privatizacijskih afera...</p>
<p>Od početka godine do danas naša turistička ponuda promovirana je na čak 46 poslovno-turističkih sajmova po Europi/ O pripremama na našemu terenu uglavnom se malo zna, ali zna se i osjeća da su pogrešno tempirane dvije akcije - prekategorizacija hotela i teritorijalni preustroj turističkih zajednica - koje odvraćaju pozornost od priprema</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Ugodno je čuti i pročitati: svi izvještaji naših medija s ITB-a u Berlinu, najveće turističke burze na svijetu (od 16. do 20. ožujka), koja je okupila čak desetak tisuća izlagača iz 181 zemlje, počinju podatkom da je konferencija za novinare što ju je hrvatska ministrica turizma Pave Župan-Rusković održala prvoga dana sajma, okupila čak stotinjak stranih novinara (naravno, među njima najviše njemačkih). Što to zapravo znači, najbolje objašnjava podatak da je istoga dana na konferenciji za novinare što ju je sazvala Svjetska turistička organizacija bilo - manje novinara! Koliko je god ovakvo zanimanje medija bilo neočekivano, pitanja ministrici bila su upravo ona očekivana, s naglaskom na posljedice jačanja kune te izvanpansionske cijene...</p>
<p>No, što je neposredno prethodilo našemu nastupu na ITB-u, »točki na i« međunarodnog poslovno-turističkog sajmovanja? Počelo je, na primjer, povećanjem cestarina, mostarina i tunelarina, zatim se na tu listu upisala (ništa novoga!) »Jadrolinija«, a ni Ina nije ostala »po strani« (također nije neka novost) pa su domaći potrošači obaviješteni o povećanju cijena benzina i drugoga goriva. Jesu li o svemu tome obaviješteni strani poslovni partneri na turističkim sajmovima te, posredno, (ne samo) potencijalni turisti? Tu je još i ono davno uhodano povećanje cijena raznoj robi široke potrošnje i namirnica što se obično obavlja potiho, po desetak-dvadesetak lipa ili pokoju kunu. Što će biti s cijenama za trajanja sezone, lako je pretpostaviti, uostalom - iskustva su tu! Stara je priča i ono što će i kako biti s kontrolom ponašanja nuditelja usluga.</p>
<p>Kako bilo, Uskrs je pred vratima, a to znači i službeni početak (pred)sezone pa, također po običaju, glavno pitanje glasi: dokle se stiglo s pripremama i hoće li rješenja biti u obliku već poslovičnih improvizacija ili krpanja rupa na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, što nam se tko zna koliko puta obilo o glavu, naravno i našim gostima? I ovaj se put o pripremama na našemu terenu uglavnom malo zna, ali zna se i osjeća da su pogrešno »tempirane« dvije akcije - prekategorizacija hotela (inače višegodišnja trakavica ili sapunica) i teritorijalni preustroj turističkih zajednica. Oba ta procesa odvraćaju pozornost od pripremanja sezone jer se jedni bore ili strahuju za famozne »zvjezdice«, a drugi za novac (boravišna pristojba, npr.) i »teritorijalnu vlast«. Zar se baš u ovo doba godine treba time baviti? Inače, na te su procese dosad uludo potrošene duge godine...</p>
<p>Još nešto. Strani su novinari u Berlinu pitali hrvatsku ministricu i za našu privatizaciju hotela i drugih objekata. Eto, i to se dogodilo baš u trenutku kad je kod nas aktualno zatvaranje hotelskog kompleksa »Haludovo« u Malinskoj, negdašnjeg hrama našega turizma, što je poprimilo obilježja afere i dobrano napunilo eter i novinske stranice.</p>
<p> No, kad je riječ o takozvanoj pretvorbi ili privatizaciji, u hrvatskom turizmu nije aktualan samo »slučaj Haludovo«, ima ih još dosta, a jedna od posljedica te više-manje mutne rasprodaje i nečega što izravno utječe na (ne)raspoloženje i (ne)zadovoljstvo gostiju, jest i to da u pitanje dolazi (ne)odgovornost na radnim mjestima hotelskog i drugoga osoblja, očito nezadovoljnoga uvjetima rada i ponašanjem dijela vlasnika (o plaćama da se i ne govori!). </p>
<p>Što će ili što bi u ovakvim (ne)prilikama moglo dalje biti u našoj turističkoj 2002.? Dogodit će se, kao i dosad, da će zaredati apeli »odradimo ovu sezonu«, a poslije ćemo se prihvatiti analiza i - izvlačiti poduke i pouke, pa će dogodine biti bolje. Lanjske ankete Katedre za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i »Tomas '01« Hrvatskog instituta za turizam (HIT), pokazale su, uz ostalo, da je čak 47 posto stranih gostiju bilo nezadovoljno uslugama jadranskih hotela zbog čega više nemaju namjeru doći u njih, zatim da već četiri-pet godina (sezona) ponavljamo iste propuste. </p>
<p>A ovih dana objavljeni rezultati HIT-ova istraživanja o stavovima i potrošnji nautičara na našemu Jadranu u lanjskoj sezoni kažu da su nautičari od 13 pitanja o uslugama u našim marinama negativno odgovorili na čak 11!</p>
<p>Uglavnom, i spomenute ankete potvrđuju ono što se odavno zna i što se, nažalost, ne mijenja: naša ponuda i dalje ne poštuje pravilo »vrijednosti za novac«, pa ako i u takvim okolnostima, uz zakašnjele i traljave pripreme sezone, ipak »odradimo turizam« onda ima mjesta čak i - čestitkama... Ne može to svatko!</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Nastavljena aprecijacija kune</p>
<p>Kuna je prošlog tjedna aprecirala prema gotovo svim svjetskim valutama, s izuzetkom švicarskog franka. Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, kuna je na tjednoj razini ojačala 0,91 posto prema dolaru te 0,37 posto prema euru, koji je dosegnuo najnižu vrijednost u posljednjih nekoliko mjeseci.</p>
<p>Kuna je na tjednoj razini ojačala za 1,71 posto prema japanskom jenu, 1,03 posto prema britanskoj funti, dok je u odnosu na slovenski tolar jača 0,61 posto. Nacionalna valuta oslabila je prošlog tjedna jedino u odnosu na švicarski franak i to za 0,19 posto.</p>
<p>Od početka mjeseca kuna je, prema srednjem tečaju HNB-a, ojačala prema euru za 0,82 posto, dok je prema dolaru aprecirala 2,83 posto.</p>
<p>Kako bi zaustavila jačanje kune središnja banka je krajem tjedna intervenirala na deviznom tržištu otkupivši od poslovnih banaka 115,5 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,3672 kune za euro. To je, inače, ovaj mjesec već druga devizna intervencija HNB-a, koja je u ožujku ukupno od banaka otkupila 237,9 milijuna eura. Podsjetimo, središnja banka je još 8. ožujka otkupila od poslovnih banaka 122,4 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,3884 kune za euro.</p>
<p>Jača aprecijacija kune odraz je jače potražnje za kunama na tržištu, među ostalim i zbog povećane kreditne aktivnosti banaka.</p>
<p>Prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke krajem tjedna euro je vrijedio 7,42 kune, dolar 8,52 kune, dok je za švicarski franak trebalo izdvojiti 5,09 kuna. Prema prodajnom tečaju Privredne banke euro je krajem tjedna vrijedio 7,41 kunu, dolar je stajao 8,45 kuna, dok je za švicarski franak trebalo izdvojiti 5,13 kuna. </p>
<p>U zagrebačkim mjenjačnicama euro se prodavao po 7,4 kune. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zbog manjeg prometa porasle kamatne stope</p>
<p>Na Tržištu novca prošlog je tjedna ostvaren gotovo tri puta manji ukupan promet nego u prvom tjednu ožujka. Promet je iznosio 240,3 milijuna kuna, od čega 50,69 posto otpada na dnevno trgovanje.</p>
<p> Ukupna potražnja iznosila je 264,5 milijuna kuna, a ponuda novca bila je 490 milijuna kuna. Najveća potražnja za novcem evidentirana je sredinom tjedna (92 milijuna kuna), dok je najveća ponuda zabilježena krajem tjedna (130 milijuna kuna).</p>
<p>Ostvareni dnevni promet na tjednoj razini upola je manji nego prethodnog tjedna, dok je promet ostvaren u noćnom trgovanju 3,5 puta manji nego u prvom tjednu ožujka.</p>
<p>Prosjek u dnevnom trgovanju iznosio je 24,36 milijuna kuna, a u noćnom 23,7 milijuna kuna. Prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju novcem iznosila je 2,43 posto, a u noćnom 3,4 posto. </p>
<p>Kamatne stope u dnevnom trgovanju ostale su približno na istoj razini kao i prethodnog tjedna, s izuzetkom četvrtka kada je kamata pala ispod dva posto.</p>
<p> U noćnom trgovanju kamatne stope su porasle i kretale su se od 2,64 posto do čak 4,67 posto (u srijedu), da bi tjedan okončale na 3,5 posto. ></p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Manja potražnja za blagajničkim zapisima</p>
<p>Hrvatska narodna banka krajem tjedna prodala je na redovnoj aukciji blagajničkih zapisa u stranim valutama 26,2 milijuna eurozapisa i 3,6 milijuna dolarskih zapisa s rokom dospijeća 63 dana i uz kamatnu stopu od 3,17 odnosno 1,75 posto. Usporedbe radi, tjedan dana ranije središnja banka prodala je 31,6 milijuna eurozapisa i 8,7 milijuna dolarskih zapisa uz prosječnu kamatnu stopu od 3,16 posto, odnosno 1,71 posto.</p>
<p>I dok kamatne stope na blagajničke zapise HNB-a u devizama lagano rastu, kamate na trezorske zapise Ministarstva financija s dospijećem 42 i 182 dana se smanjuju. </p>
<p>Nakon ovotjedne aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija iznos upisanih zapisa povećao se za 59 milijuna kuna, a kamate su pale na 2,85, odnosno 42 posto. Kamatna stopa na zapise s rokom dospijeća 91 dan zadržala se na istoj razini od 3,5 posto. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatske tvrtke lani u inozemstvu investirale 118,49 milijuna dolara</p>
<p>Hrvatska poduzeća su u razdoblju od 1993. do 2001. godine investirale u inozemstvu ukupno 551,94 milijuna dolara.</p>
<p> Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, prošle su godine hrvatske tvrtke investirale izvan Hrvatske 118,49 milijuna dolara.</p>
<p>Od ukupnog iznosa investicija izvan Hrvatske čak 91,73 posto ili 506,3 milijuna dolara odnosi se na vlasnička ulaganja. </p>
<p>Prošle su godine hrvatska poduzeća najviše investirala u Nizozemskoj (37,51 posto), Švicarskoj (12,56 posto), Poljskoj (12,01 posto), Bosni i Hercegovini (11,84 posto) i Austriji (7,32 posto). Ostatak investicija završio je u Panami (4,32 posto), na Britanskim Djevičanskim otocima (3,94 posto), u Makedoniji (3,82 posto), Sloveniji (3,78 posto) te Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj (2,89 posto).</p>
<p>U proteklih devet godina hrvatske su tvrtke najviše investirale u Poljskoj (35,23 posto ukupnih investicija u inozemstvu), Bosni i Hercegovini (27,15 posto), Nizozemskoj (8,15 posto) i Sloveniji (8,01 posto). Ostatak investicija hrvatskih poduzeća završio je na Maršalovim otocima (4,61 posto), Antigvi i Barbudi (3,56 posto), u Makedoniji (3,62 posto), Švicarskoj (3,35 posto), Austriji (3,18 posto) i Panami (3,13 posto). </p>
<p>Najviše ulaganja hrvatskih poduzeća u inozemstvu, prema podacima središnje banke, odnosi se općenito na farmaceutsku industriju (43,81 posto), pomorski i obalni prijevoz (12,98 posto), telekomunikacije (7,78 posto) i novčarsko posredovanje, odnosno bankarstvo (6,02 posto). </p>
<p>U 2001. godini najveći dio investicija hrvatskih tvrtki izvan granica Hrvatske odnosio se na farmaceutsku industriju (47,23 posto) te pomorski i obalni prijevoz (39,25 posto). </p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Uprava Riječke banke znala je za rizične poslove glavnog dilera? </p>
<p>Prema dosad poznatim podacima, Nodilo je rizičnim deviznim transakcijama nastojao pokriti ranije gubitke, poslovao je sve rizičnije i tonuo sve dublje. Istraga je već pokazala da to nije radio sam/ Njemački tisak navodi kako je većinski vlasnik Riječke banke Bayerische Landesbank potkraj prošle godine bio upoznat s nanesenim gubicima i ukalkulirao ih je u financijska izvješća Grupe za 2001. </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Uprava Riječke banke priznala je da su štediše samo u prvih 48 sati nakon razotkrivanja financijskih malverzacija u trgovanju devizama te banke podigli 26 milijuna eura. Zbog navale štediša šalteri Riječke banke, treće banke po veličini u Hrvatskoj, radili su do kasno navečer u petak i subotu.</p>
<p>No, još nisu sasvim poznate okolnosti u kojima je glavni diler Riječke banke Eduard Nodilo deviznim špekulacijama oštetio tu banku za iznos koji se kreće između 60 i 100 milijuna eura. Prema dosad poznatim podacima, Nodilo je rizičnim deviznim transakcijama nastojao pokriti ranije gubitke, poslovao je sve rizičnije i tonuo sve dublje. Istraga je već pokazala da to nije radio sam, a zbog organizacije deviznog trgovanja u banci teško je vjerovati da nitko od članova Uprave nije bio upoznat s njegovim rizičnim poslovima.</p>
<p>Iako kontrole Hrvatske narodne banke i revizorska izvješća nisu pravodobno uočili nepravilnosti, njemački tisak navodi kako je većinski vlasnik Riječke banke Bayerische Landesbank potkraj prošle godine bio upoznat s nanesenim gubicima i ukalkulirao ih je u financijska izvješća Grupe za 2001. godinu. Predstavnici BLB-a navode da odgovornost za pronevjeru - o tome je zapravo riječ - leži isključivo u krugu hrvatskih djelatnika Riječke banke. </p>
<p>Tome u prilog govore, istina još nepotvrđene tvrdnje, da je Nodilo neposredno prije odlaska na bolovanje, što je prethodilo njegovu otkazu, podnosio posebna izvješća predsjedniku Uprave Ivanu Štokiću, odnosno da članica Uprave Riječke banke Heidi Fazekas zadužena za devizno poslovanje nije imala uvida u sva izvješća o poslovanju tzv. dealing rooma. Interna istraga u Riječkoj banci i pokrenuta je nakon što je jedna od inozemnih banaka upozorila središnjicu BLB-a o neuobičajeno visokim iznosima kojima su na deviznim tržištima trgovali dileri Riječke banke. BLB je, naravno, o tome zatražio podatke od članice Uprave koju je i postavio - Heidi Fazekas, i tako je istraga i pokrenuta.</p>
<p>U svakom slučaju, potvrđeno je da je upravo Štokić pokušao cijelu stvar riješiti bez javnosti, odnosno prije nego što je skandal izbio u javnost zabranio je zaposlenicima javno komentiranje cijelog slučaja.</p>
<p>Riječka banka, unatoč velikoj navali štediša, neće propasti. Njezino vodstvo, koje će nedvojbeno morati snositi odgovornost, u stabiliziranju banke može računati na potporu središnje banke, ali i svog većinskog vlasnika. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Otkriven spomenik dr. Matku Laginji</p>
<p>KASTAV 17. ožujka</p>
<p> - U povodu obilježavanja 150. obljetnice rođenja dr. Matka Laginje Kastvu je otkriveno spomen poprsje toga hrvatskog političara. Poprsje, djelo kipara Mate Čvrljka, otkrio je ministar kulture Antun Vujić, u ime pokrovitelja obilježavanja obljetnice, predsjednika Vlade RH Ivice Račana. O liku i djelu Matka Laginje govorio je akademik Petar Strčić, predsjednik počasnog odbora za proslavu. </p>
<p>Dr. Matko Laginja (1852.-1930.) bio je predvodnik hrvatskog nacionalnog pokreta u Istri i zastupnik istarskog pokrajinskog sabora te, nakon toga, zastupnik u bečkom Carevinskom vijeću. Bio je također povjerenik za Istru u Narodnom vijeću u Zagrebu (29. listopada 1918. -10. travnja 1919.), a tijekom 1920. bio je jedan od posljednjih hrvatskih banova. Godine 1921. zajedno s još deset zastupnika napustio je ustavotvornu skupštinu u Beogradu protiveći se uvođenju monarhističkog režima, a zalažući se za federalistički sustav. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HND i APO raspisali natječaj za novinarske radove o okolišu</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Agencija za posebni otpad (APO) pozvali su danas sve profesionalne novinare, članove HND da se jave na natječaj za najbolje autorske radove o zaštiti okoliša objavljene u tisku, na radiju i televiziji od 1. travnja 2001. do 29. ožujka 2002. </p>
<p> Natječaj će biti otvoren od 20. ožujka do 5. travnja, a Godišnja nagrada za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša bit će uručena dobitnicima na Dan planete Zemlje, 22. travnja. </p>
<p> Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju redakcije, ogranci i zborovi HND-a, pojedinci i ustanove koje se bave zaštitom okoliša.</p>
<p> Prijedloge trebaju dostaviti na adresu Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, Perkovčeva 2, s naznakom »Za natječaj o zaštiti okoliša«. Predlagači su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, VHS kasetu, odnosno audio-vrpcu standardnog formata s naznakom gdje i kada su objavljeni, priopćeno je danas iz HND-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Karlovačko veleučilište širi se na bivšu vojarnu</p>
<p>KARLOVAC, 17. ožujka</p>
<p> - Karlovački gradonačelnik Božidar Joha prilikom posjeta Karlovačkome veleučilištu dao je podršku nastojanjima da se ono do kraja godine prostorno proširi. »Sve smo prijedloge o proširenju prihvatili, jer se radi o kvalitetnom rješenju i za Veleučilište i za Grad Karlovac«, rekao je nakon sastanka s čelnicima Veleučilišta gradonačelnik Joha. </p>
<p>Po tom prijedlogu, Veleučilište bi se proširilo i na zgradu bivše vojarne u Frankopanskoj ulici u Karlovcu. Uređenje te zgrade počelo bi krajem ljeta, uz potporu Grada, Županije i nadležnog ministarstva. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>OESS zasad šuti o izbjegličkoj krizi u Kninu</p>
<p>U Golubiću pokraj Knina smješteno 16 deložiranih hrvatskih obitelji iz Drvara / Budiša u Golubiću rekao da će se »svaki Hrvat iz BiH koji je došao u Hrvatsku, vratiti u BiH ako može i ako hoće«/ OESS će se o svemu očitovati u ponedjeljak ili utorak, kaže glasnogovornik misije Fracasseti </p>
<p>KNIN/ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Preko graničnog prijelaza Strmice, u blizini Knina, do nedjelje na večer stiglo je 20 deložiranih hrvatskih obitelji iz Drvara. Njih su u Kninu dočekali predstavnici Regionalnog ureda za prognanike, UNHCR-a i Caritasa. Od 20 obitelji, 16 ih je privremeno smješteno u nekadašnjem vojnom objektu u Golubiću, a četiri su zbrinute kod prijatelja u Kninu. Glasnogovornik OESS-ove misije u Hrvatskoj Alessandro Fracasseti - na Vjesnikov upit da prokomentira humanitarnu krizu u Kninu vezanu uz deložirane Hrvate iz Drvara i da kaže što će OESS poduzeti - kratko je izjavio u nedjelju da će se OESS o tome očitovati u ponedjeljak ili utorak. </p>
<p>Prognane Hrvate u Golubiću posjetio je u nedjelju Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a. Budiša je rekao je da će se »svaki Hrvat iz BiH koji je došao u Hrvatsku, vratiti ako može i ako hoće«. Naglasio je kako je dužnost hrvatske države da prognanima osigura jednake uvjete kao i ostalim hrvatskim državljanima. To se odnosi i na one koji se mogu, ali se ne žele vratiti u BiH. Budiša je u nedjelju privatno bio u rodnom Drnišu, a istaknuo je i da je njegov posjet Golubiću privatnog karaktera. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt, saborska zastupnica Demokratskog centra, izrazila je u nedjelju zgražanje zbog deložacije bosanskohercegovačkih Hrvata iz stanova u Drvaru. Zastupnica traži od hrvatske Vlade i OESS-a da interveniraju kod državnih organa BiH kako bi se tim ljudima vratila njihova imovina i osigurao trajni smještaj. Vesna Škare-Ožbolt najavila je da će zatražiti prijem kod šefa OESS-a, ističući da se sve prognane ili izbjegle u BiH mora jednako tretirati. »Sudbina ovih Hrvata iz Drvara ne smije biti u drugom planu i ne može naftna afera s BiH biti iznad ovog slučaja«, smatra zastupnica DC-a. </p>
<p>Proteklih tjedana, naime, pooštreno se provode imovinski zakoni u BiH pa se masovno deložira Hrvate, prognane uglavnom iz srednje Bosne i privremeno smještene u tuđe stanove u Drvaru i Grahovu. Pritom im nije osiguran zamjenski smještaj ili povratak njihovim domovima. Deložirani Hrvati najavili su masovni dolazak u Hrvatsku. </p>
<p>Nediljka Klarić, regionalna povjerenica Ureda za prognanike u Kninu, rekla je kako je nakon informacije da će u taj grad stići deložirane hrvatske obitelji iz Drvara uređeno dvadesetak bungalova u Golubiću. Crveni križ uskočio je s krevetima i madracima. </p>
<p>»Nastojimo zbrinuti ljude koji su ostali bez krova nad glavom, a provjerit ćemo što je s njihovom imovinom u BiH. Svi će imati pravo na jedan besplatni topli obrok koji će im se prvo vrijeme dovoziti iz kninske pučke kuhinje«, kaže Nediljka Klarić dodajući da Hrvati imaju pravo i na socijalnu pomoć. </p>
<p> Željko Komšić, predsjednik kninske Udruge raseljenih i useljenih Hrvata BiH, među prvima je posjetio izbjegličke obitelji, a prije nekoliko dana bio je u Drvaru. Prema njegovim riječima, desetak tisuća Hrvata u privremenom je smještaju u Drvaru, Grahovu, Glamoču, Vitezu, Busovači, Tomislavgradu i Livnu. Sve njih očekuje neizvjesna sudbina, odnosno novo preseljenje. Komšić kaže da će se mnogi morati smjestiti pod šatore u Kninu. Neki Hrvati iz BiH preusmjeravat će se na područje Petrinje i Karlovca u tamošnje izbjegličke centre. </p>
<p>Hrvatska Vlada zadužila je prošli tjedan Ministarstvo vanjskih poslova da zatraži od vlasti BiH da se deložacija Hrvata iz Drvara i Grahova uskladi s procesom osiguranja zamjenskog smještaja.</p>
<p>Jadranka Klisović, Tihomir Ponoš i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vrh HSLS-a podijeljen oko kandidata za nove ministre?</p>
<p>HSLS ovaj tjedan odlučuje o kandidatima za ministre gospodarstva, te pomorstva, prometa i veza / Za dužnost ministra gospodarstva kandidati su Maja Brinar, Hrvoje Vojković i Jadranko Mijalić, a za ministra pomorstva Mario Kovač, Ante Dodig i Branko Kundih</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Malo vijeće HSLS-a ovaj će tjedan raspravljati o kandidatima za dužnosti ministra gospodarstva, te ministra pomorstva, prometa i veza, potvrdili su za Vjesnik visoki stranački dužnosnici. </p>
<p>Za novog ministra gospodarstva najizgledniji su kandidati Maja Brinar, zamjenica ministra u ostavci Goranka Fižulića, Hrvoje Vojković, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, te Jadranko Mijalić, predsjednik saborskog Odbora za financije. </p>
<p>Govoreći o Maji Brinar, stranački dužnosnici ipak kažu da bi njezin izbor bio »politika kontinuiteta«, te kako ne vide smisla da se na tako odgovorno mjesto postavi osoba koja nije čvrsto vezana uz stranku. Dodaju da bi onda sve kritike na Fižulićev račun bile zapravo besmislene. No, priznaju da bi postavljanje Maje Brinar na čelno mjesto Ministarstva gospodarstva, usprkos njezinoj mladosti, vjerojatno naišlo na »dobar odjek kod premijera Ivice Račana«. </p>
<p>Kao ozbiljnog kandidata ističu Hrvoja Vojkovića, koji se u kadrovskoj križaljci spominje kao »mlada perspektivna osoba vjerna stranci, koja dobro radi u Fondu za privatizaciju, bez afera i potresa«. </p>
<p>Doznajemo da predsjednik HSLS-a Dražen Budiša još od početka siječnja računa s Vojkovićem kao novim ministrom gospodarstva jer je on jedini visokopozicionirani haeselesovac koji se aktivno bavi gospodarstvom. Vojković je, međutim, po struci pravnik, a ne ekonomist, što je i jedina zamjerka, usprkos činjenici da je dosadašnji HSLS-ov ministar Fižulić inženjer građevinarstva.</p>
<p>U HSLS-u su svjesni da bi, ako predlože Vojkovića, moglo biti problema u Vladi jer pretpostavljaju da ga Račan ne bi blagonaklono prihvatio na mjestu ministra gospodarstva. </p>
<p>Potvrđeno nam je da jedna struja u Malom vijeću lobira za Jadranka Mijalića. Riječ je o ekonomistu i jednom od prvih saborskih zastupnika HSLS-a koji je gradio karijeru na rukovodećim dužnostima. Članovi Malog vijeća, ali i Kluba zastupnika HSLS-a u Saboru koji bi ga voljeli vidjeti na mjestu ministra gospodarstva ističu da je odan stranci, ima iskustva, te finacijska i gospodarska znanja nužna za dobro obavljanje te dužnosti. Uz to, naglašavaju da nije sklon raznim utjecajima. </p>
<p>Ipak, kako doznajemo, dio vodećih haeselesovaca zamjera Mijaliću što traži podršku u gospodarskim krugovima, odnosno navodno lobira kod Ante Todorića i Darka Ostoje. Mijalić je navodno i u sukobu između Dražena Budiše i Joze Radoša stao na Radoševu stranu i time izgubio potporu u svojoj županijskoj organizaciji u Vrbovcu. </p>
<p>U HSLS-u se razmišljalo i o Mati Babiću, profesoru sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, kao jednom od kandidata. Vjesnik, međutim, doznaje da je ispao iz kombinacije jer nije stranački čovjek, a haeselesovci ipak u Vladi žele imati nekoga tko je čvrsto vezan uz stranku. </p>
<p> HSLS treba naći zamjenu i za Alojza Tušeka, ministra pomorstva, prometa i veza, koga je statutarna komisija svojedobno izbacila iz stranke nakon što je podržao Vladu u suradnji s Haagom.</p>
<p> Najviše se spekulira sa Šibenčaninom Mariom Kovačem, saborskim zastupnikom HSLS-a, po zanimanju pravnikom. Prošloga ljeta glasao je protiv povjerenja Vladi u Saboru i SDP ga, kako se čuje, sigurno ne bi prihvatio na mjestu ministra. </p>
<p>Poznato je da je na to mjesto pretendirao i saborski zastupnik Željko Glavan, haeselesovac iz Rijeke. No, on se, kako saznajemo, osjeća »izigranim« jer je ispao iz kombinacije. HSLS-u pak iz Vlade stižu signali da bi u Banskim dvorima bili zadovoljni da se ministrom pomorstva imenuje Ante Dodig, sadašnji Tušekov pomoćnik zadužen za poštu i telekomunikacije. </p>
<p>U stranci smatraju da Dodigu nedostaje ambicioznosti, a kao pozitivne strane ističu da se nije miješao u stranačke borbe i podjele, te da ima podršku u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. U stranačkim kuloarima spekulira se i s Brankom Kundihom, riječkim stručnjakom za pomorsko pravo. Za njega neki stranački krugovi tvrde da ima realne izglede biti imenovan na tu dužnost.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Kompromis zbog straha od prijevremenih izbora«</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Dogovor čelnika koalicije, postignut u petak, u redovima stranaka oporbe ne izaziva povjerenje niti vjeru da će dulje potrajati. Vladimir Šeks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, ističe kako je dogovor od petka »samo jedno privremeno rješenje na kratki rok«. Taj, kako kaže »truli kompromis«, »očitovat će se kod prve podrške Vladi u strateškim pitanjima, kao što su rasprave o gospodarsko-socijalnom paketu i o stand by aranžmanu s MMF-om«. Šeks je mišljenja da će, ako se ovo i prebrodi, problemi iskrsnuti sigurno kod »konkretnih slučajeva s Haagom«. </p>
<p>Gotovo je istog mišljenja i predsjednik DC-a dr. Mate Granić. Upozorivši da je vladajuća koalicija u krizi još od prošloga ljeta, naglašava kako njegova stranka vjeruje da je ovaj »privremeni dogovor postignut zbog straha od prijevremenih izbora«. Granić kaže da su sve vladajuće stranke u strahu od izbora i onoga što bi oni mogli pokazati, te su se dogovorile, kako bi ih pomaknule na početak sljedeće godine, koja je ionako izborna.</p>
<p> »Mislim da je taj strah jači od foteljaške krize«, naglašava Mate Granić, dodajući kako je sada očito da ova Vlada, s obzirom na to da ne postoji nikakvo ozbiljno povjerenje između čelnika koalicije i nekih članova Vlade, ne može jamčiti uspješno provođenje gospodarskih reformi, politike prema susjednim državama i međunarodnim financijskim institucijama, smanjenje nezaposlenosti, te provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>»Koalicija ide dalje, a ako su njezini čelnici u stanju provesti program Vlade usvojen u Saboru 2000. godine, zaslužuju povjerenje, a ako nisu, onda treba otvoreno reći da su izbori jedino rješenje«, kaže Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a. </p>
<p>»Pozdravio bih dogovor, ako bi on doista nudio kvalitetu koju će osjetiti i građani«, nastavlja, upozoravajući da će i dalje dolaziti do razmimoilaženja na stvarnim pitanjima, tim više što je iduća godina izborna. »Može se očekivati da će pojedinci postavljati sve veće uvjete, a da će tempo diktirati snažnije stranke«, prognozira Kajin. On također misli da su se akteri protekle krize previše bavili sobom, možda svjesno skrećući pozornost s važnijih tema, a da je u međuvremenu izgubljeno previše vremena da bi se došlo na one pozicije s kojih je koalicija krenula. </p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a, također ne vjeruje da je dogovor koalicije čvrst i da u budućnosti neće biti narušen. »Zapravo se nije dogodilo ništa osim kompromisa, koji pokazuje svu neodgovornost vladajuće strukture«. Đapić kaže kako vlast nema hrabrosti raspisati izbore, koje, prema njemu, onemogućava i međunarodna zajednica, nezadovoljna što koalicija nije »ispunila sva obećanja koja je dala pri dolasku na vlast«. Prema Đapiću, cijela je situacija »gotovo komična« no, naglašava, ako je postignut »minimum kompromisa«, vrijeme je da se koalicija okrene radu. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Župan s 30.000 kuna bolje plaćen od predsjednika države</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Kako Vjesnik doznaje u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, priprema se zakon o lokalnim dužnosnicima kojim bi se njihove plaće uskladile s plaćama državnih dužnosnika. </p>
<p>U Ministarstvu kažu da je taj potez nužan jer plaće nekih lokalnih dužnosnika - župana, gradonačelnika pa i načelnika općina - znatno odskaču od plaća državnih dužnosnika, primjerice ministara, njihovih zamjenika i pomoćnika. Iako nismo doznali o kome je točno riječ, u Ministarstvu spominju da jedan župan ima plaću od 30.000 kuna - znatno više od plaće predsjednika države i premijera. </p>
<p>Zakonom bi se odredio najviši iznos plaće koji mogu primati župani, gradonačelnici i načelnici, no ne bi mogao premašivati najviše dužnosničke plaće u državi. </p>
<p>Ovih je dana u saborsku proceduru upućen zakon o lokalnim službenicima i namještenicima koji će, među ostalim, ograničiti plaće službenicima na lokalnoj razini. U gradovima i općinama s manje od 30.000 stanovnika, lokalni službenici i namještenici neće moći biti bolje plaćeni od državnih. </p>
<p> U Ministarstvu pravosuđa razmišljalo se o tome da se paralelno s usklađivanjem plaća lokalnih s plaćama državnih službenika usklade primanja lokalnih i državnih dužnosnika, doznaje Vjesnik.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bačvice bez predstavnika na skupštini gradskog HDZ-a</p>
<p>SPLIT, 17. ožujka</p>
<p> - Nakon tučnjave i ozljeđivanja tijekom skupštine HDZ-ova temeljnog ogranka na splitskim Bačvicama između Ive Matića i Tomislava Zaninovića, splitski gradski odbor HDZ-a odlučio je da se neće sazivati nova, treća skupština temeljnog ogranka stranke na splitskim Bačvicama. Odlučeno je i da se taj ogranak ipak neće raspustiti, no na skupštini gradskog ogranka stranke neće imati svoje predstavnike.</p>
<p>Unatoč tome što će Policijska uprava splitsko-dalmatinska protiv Ive Matića podnijeti kaznenu prijavu za Zaninovićevo teško ozljeđivanje, a obojica će »zaraditi« prekršajne prijave za remećenje javnog reda i mira, u stranci još uvijek nisu jasno razlučili tko je počeo tučnjavu.</p>
<p>Iz tabora kandidata za predsjednika splitske organizacije stranke Milijana Sesara, na čijoj je strani i Zaninović, za početak sukoba optužuju suprotnu frakciju koja podržava Ivu Sanadera, a iz koje dolazi Matić. Matić je, pak iz tabora predsjedničkog kandidata Zvonimira Puljića, koji za zapodijevanje tučnjave optužuje Zaninovića. Uzroke tučnjave Sesar vidi u navodnom Puljićevu pokušaju da prevagu okrene na svoju stranu, dok Puljić motiv tumači dijametralno suprotnom tezom.</p>
<p>Zanimljivo je da je tučnjava izbila tijekom drugog pokušaja održavanja skupštine tog temeljnog ogranka. Prvi pokušaj propao je zbog navodnog nepravilnog prebrojavanja članstva prilikom dolaska na skupštinu. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>I za udovice ili udovce obiteljska mirovina uz prijelazno razdoblje</p>
<p>Ministarstvo rada ispravlja nepravdu u Zakonu / Za korisnike takve mirovine povećana je dobna granica s 45 na 50 godina, a sada je predviđeno i prijelazno razdoblje do 2008. </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Ministarstvo rada i socijalne skrbi planira ispraviti nepravdu prema udovcima što bi mogli ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, a koja je upravo tim zakonom stupila na snagu. Prije toga vrijedilo je pravilo da žene ili muškarci nakon smrti bračnoga partnera mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu (bilo da im je to jedina mirovina, bilo zato što je ona viša od njihove mirovine) ako su u trenutku partnerove smrti imali najmanje 45 godine. </p>
<p>Zakonom je dobna granica za obiteljsku mirovinu povećana na 50, ali bez prijelaznih odredaba koje vrijede prilikom povećanja dobne granice za odlazak u starosnu ili prijevremenu mirovinu. </p>
<p>U prijelaznom razdoblju koje traje do 2008., žene mogu u mirovinu i prije nego što navrše 60 godina, iako je to temeljni uvjet za umirovljenje, i to zato što se dobna granica postupno povećava za šest mjeseci godišnje. Isto pravilo vrijedi za dobnu granicu za umirovljenje muškaraca, a na sličan se način uvećavaju godine staža potrebne da bi se ostvarilo pravo na mirovinu. </p>
<p>Jedino kod obiteljske mirovine u Zakonu o mirovinskom osiguranju dosad nije bilo utvrđeno prijelazno razdolje pa je takvo rješenje uneseno u predložene izmjene. Prema prijedlogu koji je Ministarstvo rada već uputilo u Vladu, udovica kojoj je muž umro prije 31. prosinca 1998. imala bi pravo na obiteljsku mirovinu ako je u trenutku njegove smrti navršila 40 godina, odnosno ako je 2002. navršila 47 godina. Zaključno s 2007. ta bi se dobna granica uvećavala za šest mjeseci godišnje, a 2008. na snagu bi stupila odredba prema kojoj udovica za obiteljsku mirovinu mora napuniti 50 godina.</p>
<p>Iznimno, udovica može dobiti obiteljsku mirovinu u prijelaznom razdoblju ako je njezin muž umro tijekom 1999. a ona je tada navršila 40 godina i šest mjeseci. No, pravo na obiteljsku mirovinu iskoritit će tek kad napuni 45 godina i šest mjeseci.</p>
<p> Pravo na obiteljsku mirovinu ima i udovica kojoj je suprug umro tijekom 2000. godine, ali samo ako je u tom trenutku imala 41 godinu. U skladu s pravilom da se granica podiže za šest mjeseci godišnje, ona može iskoristiti obiteljsku mirovinu nakon što navrši 46 godina. Na isti način uvećava se dobna granica za udovice čiji je bračni drug umro tijekom 2001. (mirovinu može ostvariti ako je u tom trenutku imala 41 godinu i šest mjeseci, a koristit će je od 46 godina i šest mjeseci), 2002. (pravo na obiteljsku mirovinu imat će ako je u trenutku muževe smrti imala 42 godine, a koristit će je kad navrši 47)... Sva ta pravila vrijede za muškarce, odnosno udovce.</p>
<p>Kad je riječ o obiteljskim mirovinama, nisu predviđene izmjene pravila za druge kategorije korisnika. To znači da djeca dobivaju obiteljsku mirovinu bezuvjetno do svoje 15. godine. Dijete na nju ima pravo i do 18. godine pod uvjetom da se redovno školuje ili je prijavljeno Zavodu za zapošljavanje, odnosno do navršene 26. godine ako redovno studira. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Neovisnost o biračima prednost je civilnog društva </p>
<p>Munić: Bio bi to pozitivan pomak, ako se složi jedna dobra neovisna lista, s ljudima od ugleda i rezultata/ Pusić: Civilno društvo treba na dugi rok stvarati atmosferu u kojoj će njegove vrijednosti prihvaćati sve veći dio društva/ Kašić: Bilo bi bolje da u svim saborskim odborima budu stručni predstavnici civilne scene/ Sarnavka: Pitanje je bi li civilno društvo moglo izaći na izbore s jedinstvenom, kvalitetnom listom - ako je društvo bolesno, onda je bolesno u svim segmentima/ Teršelič: Civilne inicijative mogu više napraviti građanskim akcijama nego ulaskom u Sabor</p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Glavni je zaključak okruglog stola »Treba li se civilno društvo u Hrvatskoj organizirati za sljedeće parlamentarne izbore« (održan prošloga tjedna u organizaciji Europskog doma i Vjesnika) da organizacije civilnog društva trebaju sudjelovati na sljedećim izborima. Predstavnike nevladinih organizacija pitali smo kako oni ocjenjuju tu inicijativu.</p>
<p>Predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić misli da bi izlazak na izbore bio pozitivan pomak,»ako se složi jedna dobra neovisna lista, s ljudima od ugleda i rezultata«. »Ljudi bi se trebali baviti politikom zato što imaju viziju, a ne radi vlastite koristi. Naši bi se političari trebali početi baviti politikom, a prestati s politikantstvom, jer su u sadašnjim prepucavanjima pokazali da im je stalo do fotelja, a ne do dobrobiti zemlje«, ističe Munić. </p>
<p>Dr. Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) kaže: »Dugim bavljenjem samima sobom političari i stranke priskrbili su sebi prilično veliku nepopularnost, pa je dosta normalno da ljudi koji imaju nekakve ideje o tome kako nešto bolje učiniti, to kažu i pokušaju«. No, po njegovim riječima, sam naziv civilno društvo nije dobro definiran, odnosno ne postoji konsenzus o tome što je to. Iza tog pojma, podvlači Pusić, »kriju« se oni koji su se istaknuli u zalaganju za temeljna ljudska prava. On smatra da organizacije civilnog društva »mogu pokušati izravnim uključivanjem u političku utakmicu konkurirati strankama, ali pitanje je kako to učiniti, jer su političke stranke organizacijski strukturirane za takvu utakmicu«. </p>
<p>No, on naglašava da je uloga civilnog društva »malo drukčija« pa civilno društvo treba na dugi rok stvarati atmosferu u kojoj će njegove vrijednosti prihvaćati sve veći dio društva. </p>
<p>Prednost civilnog društva u odnosu na stranke jest to što ono ne ovisi o biračima, što bi trebalo iskoristiti, naglašava Pusić. Tako civilno društvo ne dolazi na vlast, kaže on, ali može malo po malo mijenjati stav prema svojim vrijednostima; jedan od njegovih zadataka je i kritika. Nevladine organizacije trebale bi, uz pomoć medija, djelovati kao »velika grupa za pritisak«, ocjenjuje Pusić. </p>
<p>Civilnom društvu je važno promovirati ideje, »a ako počne participirati u vlasti onda će, bojim se, morati ideje i vrijednosti podrediti interesima, jer u vlasti ima nešto od Tolkienovih prstenova moći«, upozorava čelnik GOLJP-a. »Malo je ljudi koje vlast neće pokvariti«, uvjeren je. No, dodaje, u civilnom društvu ima izvanrednih pojedinaca koji mogu dati doprinos razvoju društva.</p>
<p>Koordinatorica udruge B.a.B.e. Sanja Sarnavka smatra da »možda postoji potreba da se izađe na izbore, jer kad čovjek vidi ovaj 'paceraj' pita se za koga glasati«. Sarnavka nije sigurna da bi civilno društvo moglo izaći na izbore s jedinstvenom, kvalitetnom listom, jer »ako je društvo bolesno, onda je bolesno u svim segmentima«.</p>
<p>Koordinatorica Centra za ženske studije dr. Biljana Kašić misli kako bi bilo bolje da u svim saborskim odborima budu stručni predstavnici civilne scene. Na taj način civilnom društvu dala bi se moć koja bi bili definirana stručnošću. »Civilne inicijative zalažu se za vrijednosti, njihov cilj nije ulazak u vlast«, podsjeća Kašić. Osim toga, ona napominje da nije potpuno jasno što je to civilno društvo, odnosno da na »civilnoj sceni« disperzivno djeluje čitav niz grupa.</p>
<p>Izvršna direktorica Centra za mirovne studije Vesna Teršelič kaže da civilne inicijative postoje »prije svega zato da bi građani artikulirali svoje zahtjeve i da bi se organizirale akcije«. U nekim saborskim odborima sjede i ljudi iz civilnih inicijativa, što je dobrodošla promjena jer se povećao broj ljudi koji utječu na odluke. Kako kaže, »zastupnici i zastupnice frustrirani su zbog vlastite nemoći, stoga je pitanje što bi u tome promijenile civilne inicijative, kada bi ušle u Sabor«. Više mogu napraviti građanskim akcijama«, zaključuje Teršelič.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Lani 70 prijavljenih zbog nepoštivanja zabrane pušenja </p>
<p>ZAGREB, 17. ožujka</p>
<p> - Prekršajnim sudovima stiglo je samo 70 prijava Državnog inspektorata zbog kršenja Zakona o ograničenju uporabe duhanskih proizvoda, govore jedini dostupni podaci Inspektorata, oni za 2001. godinu.</p>
<p>Naime, tijekom prošle godine gospodarski inspektori u svim područnim jedinicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu, 7500 puta kontrolirali su primjenu spomenutog zakona koji bi trebao smanjiti uporabu duhanskih proizvoda. Zakon je donesen krajem 1999., a upravo je u tijeku kampanja za prestanak pušenja, koju je podržao i predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p>Glavni inspektor Branko Jordanić ističe da se 70 prekršaja ovoga zakona odnosi na neisticanje na propisan način oznake o zabrani prodaje cigareta osobama mlađim od 18 godina, pušenje u slastičarnicama, u ugostiteljskim objektima koji uslužuju hranu, zbog neoznačavanja prostora za pušače i nepušače, te pušenje u javnim prostorima u kojima nije označena dozvola pušenja.</p>
<p>No, može se primijetiti da primjerice, ni jedna prekršajna prijava nije podnesena zbog neisticanja oznaka na kutijama cigareta da pušenje šteti zdravlju, i još jednog obaveznog upozorenja - da pušenje uzrokuje rak, da je štetno u trudnoći, da uzrokuje srčani i moždani udar, ili da skraćuje život. Stoga se može zaključiti da proizvođači duhanskih proizvoda ne krše taj dio zakona jer, u suprotnome, za vjerovati je da bi inspektori »naletjeli« na bar jednu neobilježenu kutiju cigareta. Poznato je da se za kršenje ovog zakona na licu mjesta naplaćuje novčana kazna od 200 kuna. No, u prekršajnom postupku kazne su znatno više, pa se, primjerice, oni koji prodaju cigarete osobama mlađim od 18 godina ili dopuštaju pušenje u slastičarnicama, mogu kazniti novčano između čak 200.000 i 500.000 kuna.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020318].
|
