NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020118].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207899 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Dr. Ana Stavljenić-Rukavina kandidirat će se za rektoricu Zagrebačkog sveučilišta?!</p>
<p>Zagrebačko sveučilište bi prvi put moglo dobiti rektoricu - od pet kandidatura, tri namjeravaju podnijeti žene / Osim dr. Ane Stavljenić-Rukavine, bivše ministrice zdravstva, u igri su i prof. dr. Hildegard Auf-Franić s Arhitektonskoga fakulteta i prof. dr. Jasna Helena Mencer, predsjednica Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu / Spominje se i kandidatura prof. dr. Borisa Vukonića s Ekonomskog fakulteta, a kandidaturu je potvrdio bivši HDZ-ov doministar znanosti, danas član DC-a dr. Nikola Ružinski</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Nakon što je dr. Tomislav Ivančić, uoči inauguracije, iznenada podnio ostavku na mjesto rektora Sveučilišta u Zagrebu, započela je utrka za novoga rektora i priprema kandidatura.</p>
<p>Sudeći prema dosadašnjim, još neslužbenim kandidaturama, Zagrebačko sveučilište bi prvi put u svojoj povijesti moglo dobiti – rektoricu. Naime, od pet kandidatura, tri namjeravaju podnijeti žene.</p>
<p>Najzanimljivija je ona dr. Ane Stavljenić-Rukavine, bivše ministrice zdravstva, koja je Vladu napustila nakon afere s »Baxterovim« dijalizatorima. Njena je kandidatura svojevrsno iznenađenje i za profesore Medicinskog fakulteta, no podržava je, saznajemo, osobno dekan Fakulteta dr. Boris Labar. Dosad je o njenoj kandidaturi raspravljao dekanski kolegij Fakulteta, a hoće li je Fakultet zaista predložiti Senatu za novu rektoricu, pouzdano će se znati 29. siječnja, kad je zakazana sjednica Fakultetskog vijeća.</p>
<p>Dio profesora i doktora s Fakulteta nije oduševljen vizijom bivše ministrice kao rektorice. Uvjereni su, naime, da će dr. Stavljenić-Rukavina na Senatu loše proći, pa bi Medicinski fakultet mogao »izvisiti« dvaput uzastopce sa svojim kandidatima, što ne bi išlo u prilog ugledu ustanove. Njihov prvi, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> predloženi kandidat dr. Asim Kurjak (izglasan na Fakultetskom vijeću nakon što je dr. Marko Pećina odustao od kandidature), prošao je na prošlim izborima poprilično loše, a ista sudbina, šuška se na Medicini, mogla bi očekivati i bivšu ministricu.</p>
<p>Osim dr. Ane Stavljenić-Rukavine, u igri je i prof. dr. Hildegard Auf-Franić s Arhitektonskoga fakulteta i predsjednica Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu (savjetodavnog tijela Vlade i Rektorskog zbora) prof. dr. Jasna Helena Mencer. U sveučilišnim krugovima spominje se i kandidatura prof. dr. Borisa Vukonića s Ekonomskog fakulteta. </p>
<p>Kandidaturu za novoga rektora Vjesniku je potvrdio bivši HDZ-ov doministar znanosti, danas član Demokratskog centra dr. Nikola Ružinski. Njega će za rektora Senatu Sveučilišta predložiti Fakultet strojarstva i brodogradnje. </p>
<p>»Kandidirao sam se za rektora jer mislim da je ovo iznimno važno vrijeme za Sveučilište, s obzirom na donošenje novog zakona o visokim učilištima i uključivanje Zagrebačkog sveučilišta u europski sustav«, kaže dr. Ružinski. On smatra kako je Sveučilište danas u takvoj poziciji da ozbiljno treba raditi na njegovoj organizaciji, ustroju, financiranju i jačanju.</p>
<p>»Smatram da je prije svega nužno promijeniti organizaciju rada samog Rektorata, odnosno dovesti do toga da Sveučilište više ne bude udruga fakulteta nego pravo sveučilište, kako bi fakulteti od njega osjetili veću korist i dobrobit«, ističe bivši doministar dr. Nikola Ružinski, koji svoj program rada još nije dovršio jer, kaže, za to ima vremena do 21. veljače. </p>
<p>Dr. Hildegard Auf-Franić, čija kandidatura još nije službeno potvrđena, za mjesto rektorice se natjecala prošle godine, u konkurenciji dr. Tomislava Ivančića (Katolički-bogoslovni fakultet), dr. Borisa Vukonića (Ekonomski fakultet), dr. Jakše Barbića (Pravni fakultet), te dr. Asima Kurjaka (Medicinski fakultet). </p>
<p>Zanimljiva je i kandidatura predsjednice Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, ujedno prorektorice Sveučilišta dr. Helene Jasne Mencer. Pozitivno mišljenje o njoj ima ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, ali i rektor Sveučilišta dr. Branko Jeren, kojemu mandat uskoro istječe. Dr. Helena Jasna Mencer nedavno je kao predsjednica Nacionalnog vijeća predstavila odluku prema kojoj bi u hrvatskom visokoškolskom obrazovanju trebao zaživjeti mješoviti sustav. Primjenom takvog sustava bit će utvrđeno koja se veleučilišta i visoke škole mogu samostalno razvijati, a koja ne.</p>
<p>Kandidati za rektore mogu Sveučilištu dostaviti svoje programe do 21. veljače. Kandidati će biti predstavljeni 5. ožujka, a izbor novog rektora održat će se tajnim glasovanjem 12. ožujka. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kome treba priča o »crvenom bauku« koji kruži Hrvatskom?</p>
<p>U »Glasu Koncila«, »anonimni« je komentator poručio da »sve hrvatske građane koji žele izgraditi stvarno demokratsko, pluralno i čovjeka dostojno društvo, čeka težak obračun s naslijeđenim totalitarizmom i komunizmom, i napor izgradnje društva na univerzalnim vrijednostima, kakve su kršćanske vrijednosti« / Isti bi tekst, uz male izmjene, bez problema našao mjesto u radikalnom komunističkom glasilu polovicom prošlog stoljeća</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – »Bauk komunizma kruži Hrvatskom«! Tom bi se parafrazom mogla sažeti aktualna crkvena kampanja koja je kulminirala komentarima »Oživjela komunistička metoda« i »'Zaboravljeni' komunizam« u posljednjim brojevima Glasa Koncila.</p>
<p>Zeleno svjetlo za takvo pisanje dao je upravo nadbiskup zagrebački Josip Bozanić koji je, počevši od socijalne poruke hrvatskih biskupa, već nekoliko puta za većinu problema u našem društvu optužio ostatke komunističkog mentaliteta i recidive marksističke svijesti. Isto je ponovio komentirajući medijske napade na novoizabranog zagrebačkog rektora Tomislava Ivančića (bivšeg dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a sad već i bivšeg rektora), kao i najavu ustavne tužbe Filozofskog fakulteta radi ocjene ustavnosti Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture između Hrvatske i Svete Stolice. Tom je prilikom Bozanić implicitno rekao da u nekim dijelovima našeg društva još vlada socijalistički i komunistički mentalitet u kojem »centralni komitet odlučuje koliko će netko imati prava«.</p>
<p>Kako je Bozanić već krajem prošle godine, u susretu s laicima-studentima teologije, pozvao na borbu protiv komunističkog mentaliteta, nije ništa neobično što je taj poziv vjernicima proslijedio Glas Koncila.</p>
<p>Tako u prošlotjednom broju Koncilov »anonimni« komentator doslovce poručuje da »sve hrvatske građane koji žele izgraditi stvarno demokratsko, pluralno i čovjeka dostojno društvo, čeka težak obračun s naslijeđenim totalitarizmom i komunizmom, i napor izgradnje društva na univerzalnim vrijednostima, kakve su kršćanske vrijednosti«.</p>
<p>Za ovaj patetično demagoški pamflet autor kao da se nadahnuo na izblijedjelim recima komunističkih manifesta i rezolucija. Jer isti bi tekst, uz male izmjene – primjerice: »Sve hrvatske građane koji žele izgraditi stvarno demokratsko, pluralno i čovjeka dostojno društvo, čeka težak obračun s naslijeđenim totalitarizmom i klerofašizmom, i napor izgradnje društva na univerzalnim vrijednostima, kakve su socijalističke vrijednosti« – bez problema našao mjesto u radikalnom komunističkom glasilu polovicom prošlog stoljeća.</p>
<p>Što samo pokazuje da svaki »zarobljeni um« (kako je to lijepo obrazložio poljski nobelovac i antitotalitarist Czeslaw Milosz) rabi iste metode obračuna s neistomišljenicima, samo pod različitim ideološkim predznacima. Jer um koji nije sazrio u slobodnom preispitivanju nikad ne može biti sposoban za dijalog; um koji je odrastao kao »saprofit« na tlu ideoloških dogmi i okamina, sposoban je samo za obračune diskvalifikacijama. </p>
<p>Sve dok etiketa preteže nad argumentiranom kritikom u našim javnim rasprama, Hrvatska će biti talac zarobljenih umova. A to se ne odnosi samo na »reciklirane« komentare Glasa Koncila nego i na one medijske napade koji su izbor jednog teologa za rektora također pokušali osporiti difamacijama poput »klerikalizam«, »srednjovjekovno mračnjaštvo« i sl. Pritom namjerno previđajući činjenicu da je Katolički bogoslovni fakultet službeni član Sveučilišta i da je teologija disciplina ravnopravna ostalim humanističkim znanostima te, sukladno tome, dekan Bogoslovije ima puno pravo biti biran za rektora. Zaista, kome danas treba nedorasla igra – plašiti Hrvate bilo »crnom inkvizicijom« bilo »crvenim baukom«? To još priliči samo političkoj infantiliji, bez obzira s koje strane dolazilo.</p>
<p>Na sličnoj se razini razvila rasprava o elaboratu dr. Ozrena Žuneca, na temelju kojeg će Filozofski fakultet tražiti preispitivanje ustavnosti odredbe Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Iako je formulacija da će odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj »uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike« zapravo vrijednosna a ne normativna odrednica, svatko u ovoj državi ima pravo zahtijevati njeno kritičko preispitivanje, a da ne bude odmah »prikovan« ideološkim diskvalifikacijama. </p>
<p>Oni koji se već pozivaju na dijalog, demokraciju i pluralizam trebali bi izbjegavati takav način javnih rasprava (za koji smo mislili da je prošlost). Tko na argumente ne može odgovoriti argumentima i svaki daljnji dijalog prekida kanonadama fraza, etiketa i demagoških konfeta, samo pokazuje vlastitu nemoć i strah da izađe iz dogmatskih i ideoloških katakombi.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Ferenčak: »Turbolimač ilegalno useljen, a Poglavarstvo o tome nema pojma«</p>
<p>Magmina prodavaonica Turbolimač ilegalno je useljena u prodajni prostor u Tomićevoj 1 i mi o tome ne znamo ništa«, rekao je Srećko Ferenčak, HNS-ov član Poglavarstva zadužen za upravljanje imovinom odgovarajući na novinarski upit. </p>
<p>Naime, na sjednici u četvrtak članovi Poglavarstva odobravali su tzv. ugovore o zajedničkom najmu, odnosno podnajmu. Takav ugovor odobren je i za prostor u Tomićevoj ulici 1, i to poduzećima Međimurska trikotaža d.d. Čakovec i MTČ Zagreb.</p>
<p>Kako se u tom prostoru nalazi treća tvrtka, uz to u vlasništvu ministra gospodarstva Goranka Fižulića, te se ne spominje u ugovoru o najmu, novinari su tražili objašnjenje. </p>
<p>– O tome ne znamo ništa, ali ako je tako, Turbo limač je ondje bespravno. U svakom slučaju, poslat ćemo naše ljude da izvide o čemu je riječ, rekao je Ferenčak.</p>
<p>Na ponovni zahtjev MUP-a Poglavarstvo je pripadnicima osiguranja Predsjednika Republike dodijelilo dva trosobna stana. Međutim, novinari su podsjetili da je gradonačelnik prije nezgode oštro tvrdio kako pri dodjeli stanova neće biti »preskakanja na listi«, pa su pitali nije li, možda, riječ o popuštanju HNS-u pred nadolazeću sjednicu Skupštine:</p>
<p>– Do lipnja ćemo pripremiti svu dokumentaciju i početi prodaju stanova. Kad više ne budemo imali stanove, neće ni biti takvih pitanja, odgovorio je gradonačelnik.</p>
<p>Članovi Gradskog poglavarstva na sjednici u četvrtak prihvatili su zahtjev Uprave poduzeća ZGOS o povećanju cijena usluga odlaganja komunalnog otpada. Prema tome, za tonu, na Jakuševac, dovezenog komunalnog otpada odsad će se plaćati 306 umjesto 295 kuna. Najveći korisnik tih usluga je drugo gradsko poduzeće »Čistoća«, pa se iz te tvrtke već priprema zahtjev za povećanjem cijena usluga odvoza otpada.</p>
<p>Trgovačkom društvu Eko-svijet, osnivača trojice branitelja, dodijeljena je bespovratna potpora 150 tisuća kuna za pokretanje ekološkog projekta »Eko-pano«, a iz tekuće pričuve izdvojeno je 6.500 kuna za put delegacije Kluba Roma Hrvatske na kongres Svjetske organizacije Roma u Skopje. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Grudanje opasno po život!</p>
<p>Osnovci u Dugavama grudana razbili vjetrobransko staklo na autobusu a u Španskom izazvali prometnu nesreću u kojoj je jedno dijete ozlijeđeno</p>
<p>U četvrtak, peti dan otkako je u Zagrebu pao snijeg, stanje se u javnom gradskom i prigradskom prometu normaliziralo. Od glavnog prometnika u ZET-u Huseina Hečimovića saznajemo kako u tramvajskom i autobusnom prometu nije bilo zastoja izazvanih vremenskim prilikama, kao ni velikih kašnjenja, te kako su stajališta većinom očišćena. </p>
<p>– Apeliramo da roditelji odvrate djecu od grudanja automobila i autobusa koje može izazvati ozbiljne nesreće, napominje Hečimović. Naime, u Dugavama je u srijedu na večer skupina osmoškolaca grudama razbila prednje vjetrobransko staklo na autobusu linije 220. Ozlijeđenih, na sreću, nije bilo. </p>
<p>Veću nesreću izazvali su osmoškolci u Španskom, »nasrnuvši« grudama na osobni automobil. Vozač automobila, izbjegavajući grude, skrenuo je u drugi prometni trak, kojim je vozio ZET-ov autobus. Izbjegavajući sudar, autobus je naletio na dječaka, koji je, na sreću, bez težih ozljeda završio u bolnici. </p>
<p>Svi prigradski vlakovi i autobusi u četvrtak su vozili bez kašnjenja i zastoja. </p>
<p>Na gradskim ulicama i dalje su tijekom noći bile sve ekipa Zimske službe, njih 91. – Za posipanje 1.180 kilometara gradskih prometnica prvog i drugog prioriteta, koje su se zbog niskih temperatura tijekom noći počele zaleđivati, potrošili smo 424 tone soli, 90 kubika mješavine (sol i kameni agregat) i 38.000 litara rasoline (sol i voda), rekao nam je voditelj Zimske službe Srećko Vučković, dodajući kako je prohodna i Sljemenska cesta sa zagrebačke i zagorske strane. Djelatnici Zimske službe i dalje su u trećem stupnju pripravnosti. </p>
<p>U Traumatološkoj bolnici tijekom prijepodneva pet je pacijenata zatražilo pomoć zbog padova na snijegu i ledu. </p>
<p>Na području grada i županije do ranih poslijepodnevnih sati dogodilo se 13 prometnih nesreća u kojima ozlijeđenih nije bilo. Prema riječima glasnogovornice PU zagrebačke Stanke Saraje, snijeg i led nisu bili uzrok nesreće, jer ih inače ima više. – Preventivno djelovanje, stalno upozoravanje na vožnju u skladu s uvjetima na cesti urodilo je plodom. Vozači zaista voze oprezno, a mnogi, zbog bojazni da neće naći parkiralište, na posao odlaze javnim prijevozom, dodala je Saraja. Kako saznajemo od dežurnog meteorologa, idućih će dana biti sunčano vrijeme s povremenom maglom te uglavnom suho. U subotu postoji slaba mogućnost za snijeg. Svakim će danom biti sve toplije pa će se početkom sljedećeg tjedna temperature kretati između šest i deset Celzijevih stupnjeva. </p>
<p>Građani se i dalje upozoravaju da ispred svojih domova i radnih mjesta čiste snijeg jer komunalni redari nadziru stanje u gradu. (G. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ništa nova za puno novca</p>
<p>Dr. Šandor Dembitz rekao je kako za studiju treba pribaviti međunarodnu recenziju koja bi potvrdila njezinu primjenjivost, čime bi se i Grad uvjerio u opravdanost njezinog naručivanja jer studija stoji 700 tisuća kuna</p>
<p>U Gradskoj vijećnici predstavljena je u četvrtak »Studija o gospodarstvenom razvoju grada Zagreba u razdoblju od 2001. do 2005.«, koju su izradili stručnjaci Ekonomskog instituta u suradnji s Gradskim uredom za gospodarstvo. </p>
<p>Kako je rekao ravnatelj Ekonomskog instituta dr. Ivan Teodorović, riječ je o strateškom dokumentu na kojem će se temeljiti budući razvoj Zagreba i stvoriti uvjeti da glavni grad Hrvatske postane prepoznatljiva i otvorena europska metropola.</p>
<p>Uklanjanje prepreka za domaća i strana ulaganja, privatizacijom trgovačkih društava u vlasništvu grada, sanacija bespravne gradnje, poticanje programa obrazovanja, unapređivanje područja prometa i regionalne suradnje te usavršavanje i informatiziranje uprave neki su od elemenata kojima bi se taj napredak trebao postići. »Nedovršeni« grad, u što se ubraja nedovršena Sveučilišna bolnica, a čiji je nastavak gradnje pred realizacijom, te gradnja hidroelektrane Podsused i uređenje prostora Save posebna su tema studije. Predsjednik Gradske skupštine Velimir Srića ocijenio je pozitivnim što studija sadrži detaljnu sliku trenutačnog gospodarskog stanja u Zagrebu. Međutim, porast zaposlenosti prema njegovu je mišljenju prenizak, a kao primjedbu dokumentu naveo je nepreglednost i redundantnost.</p>
<p>– Studija bi trebala imati manje ciljeva i morali bi se definirati strateški ciljevi i prioriteti u skladu s kojima bi se donosile odluke, rekao je Srića. </p>
<p>Dr. Šandor Dembitz iz SDP-a rekao je kako za studiju treba pribaviti međunarodnu recenziju koja bi potvrdila njezinu primjenjivost, čime bi se i Grad uvjerio u opravdanost njezinog naručivanja (studija stoji 700 tisuća kuna). </p>
<p>Zaključeno je da se u roku dva tjedna Gradskom uredu za gospodarstvo predaju primjedbe i prijedlozi na studiju, pa će se o njoj raspraviti još na sastanku s Gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Snijeg na krovu zaustavio tramvaje </p>
<p>Zbog akcije vatrogasaca koji su sa zgrade Croatia osiguranja na Trgu bana Jelačića skidali snijeg, u četvrtak je od 9.25 do 11.46 sati u tom dijelu grada bio obustavljen tramvajski promet, a tramvaji su preusmjeravani preko Glavnog kolodvora.</p>
<p>Vatrogasci su, u nazočnosti policije, intervenirali nakon što je u srijedu jednome prolazniku na leđa s kosog krova zgrade pala manja nakupina snijega koji ga, na sreću, nije teže ozlijedio.</p>
<p>Dežurni operativni vatrogasac Maslinko Šiždrak objasnio nam je kako je intervencija trajala prilično dugo jer su vatrogasce u poslu omele tramvajske žice, pa je u to vrijeme čak bila i isključena struja. Zahvaljujući spretnosti dvojice vatrogasaca koji su skinuli snijeg i sige s krova, tramvajski je promet ponovo uspostavljen. (D.Ž.)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Za deset dana očekuje se prvi val gripe</p>
<p>U Zagrebu još nisu zabilježeni slučajevi gripe. Prema riječima dr. Miroslava Svjetličića iz Zavoda za javno zdravstvo, naši liječnici pripremili su se za prvi val poznatih virusa A H1N1, odnosno Novu Kaledoniju, H3N2 ili Moskvu i virus B ili Sečuan, koji bi se trebali pojaviti za otprilike deset dana. </p>
<p>Svjetličić je napomenuo kako će u četvrtak biti održan sastanak zdravstvenih stručnjaka koji bi trebali iznijeti točne podatke o broju oboljelih u Hrvatskoj. Protiv gripe cijepilo se 400 tisuća građana, među kojima, prema mišljenju stručnjaka, još uvijek nema dovoljno starijih osoba i kroničnih bolesnika. </p>
<p>Najjača zabilježena epidemija gripe bila je 1999. godine, kada je registrirano 170 tisuća oboljelih. (Ž.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Još četrnaest dana do Samoborskog fašnika </p>
<p>Od 1. do 12. veljače u Samoboru se održava tradicionalni Samoborski fašnik, čime će taj grad po 176. put postati mjesto zabave, veselja i fašničkih špelancija, rekao je direktor Turističke zajednice grada Samobora Marijan Dumić u četvrtak na novinskoj konferenciji u Gradskom poglavarstvu. </p>
<p>Voditelj marketinga Jurica Škiljan najavio je praizvedbu opere »Euro s onoga svijeta«, proglašenje Slobodne fašničke eurogene zone te eurotsku orijentaciju cijelog okruženja. Glavna nagrada bogate nagradne igre bit će automobil »citroen xara«, a uvjet za sudjelovanje kupnja fašničke putovnice po cijeni 20 kuna. Ove se godine na fašniku očekuje više od 250.000 posjetitelja, koliko ih je bilo lani. Za posjetitelje iz Zagreba bit će organiziran besplatan prijevoz. (tag)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Umro nobelovac Camilo José Cela</p>
<p>MADRID, 17. siječnja</p>
<p> - Camilo José Cela, laureat Nobelove nagrade za književnost 1989. i Cervantesove nagrade 1996. godine, umro je u 86. godini u četvrtak u bolnici u Madridu. Uzrok smrti je srčana bolest. Njegov prvi roman »Obitelj Pascuala Duartea« (La familia de Pascual Duarte), postao je predvodnikom grubog i neposrednog stila zvanog tremendizmom i snažno utjecao na brojne pisce u romanskim jezicima. </p>
<p>Roman »Obitelj Pascuala Duartea« objavljen je 1942. u Argentini, jer su ga držali previše grubim i nasilnim za Španjolsku toga vremena. Neuobičajeno izravnim jezikom roman govori o seljaku koji, ne znajući ni sam zašto, počini niz okrutnih ubojstava i bude pogubljen. U obrazloženju za Nobelovu nagradu, »Obitelj Pascuala Duartea« navodi se kao najpopularnije španjolsko prozno djelo još od Cervantesova »Don Quijotea« objavljenog prije više od 400 godina. Sam Cela vijest je o Nobelovoj nagradi popratio komentarom kako je nagradu mogao dobiti i neki drugi španjolski pisac. »Život je sličan partiji tenisa. Ovaj put sam ja pobijedio.«</p>
<p>U »Košnici« (La colmena) iz 1951. Cela govori o poratnim depresivnim godinama i izgladnjelim piscima koji zimu provode grijući se u madridskim književnim kavanama. </p>
<p>Za vrijeme španjolskog građanskog rata bio je unovačen u Francove jedinice, ali je nakon ranjavanja demobiliziran i priključio se republikancima. Nasilje koje je doživio u ratu kritičari tumače kao jedan od glavnih pokretača njegova grubog i neposrednog stila, kao i utjecaja koji je taj stil ostavio na generaciju pisaca što je počela objavljivati poslije rata.</p>
<p>Gotovo jednako kao po svojih sedamdesetak djela - deset romana te mnogo eseja, putopisa i pjesama - Cela je bio poznat po svom burnom i žestokom ponašanju, te ljubavi prema putovanjima (rado je u »rolls royceu« putovao po cijeloj Španjolskoj) ženama (njegova udovica Marina Castańo upola je mlađa od njega) i hrani. Rado je spominjao svoje poznanstvo i prijateljstvo s Ernestom Hemingwayom, s kojim je u vremenima prije građanskog rata išao po koridama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Povratak plitvičke vidre i raka</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 17. siječnja</p>
<p> – Čuvari Nacionalnog parka Plitvička jezera obavijestili su ovih dana stručnu voditeljicu parka dr. Nataliju Pavlus da su na području Gornjih jezera, točnije kod slapova Prštavci vidjeli vidru. »To je, moram reći, dobar znak za Plitvička jezera kao staništa ove vrste koja ipak nije često viđena u jezerima i potocima zadnjih godina,« rekla nam je dr. Pavlus. Ona je istaknula da je povratak vidre dobar znak i o čistoći plitvičkih voda. O vidri se govorilo na Plitvičkim jezerima još početkom osamdesetih godina, kada je viđena u Kozjak Rječici. </p>
<p>Stručna voditeljica je istaknula kako je uz pomoć Ministarstva zaštite okoliša završen projekt ornitologa za proučavanje vrsta i broja ptica koje imaju stalna i povremena staništa na području Nacionalnog parka. Voditelj ovog projekta je dr. Gordan Lukač, ornitolog iz Nacionalnog parka Paklenica. Novim je istraživanjima ornitologa utvrđeno triddesetak vrsta ptica više no što je to utvrdio ornitolog Rucner pedesetih godina kada je istraživanjima utvrđeno da u Nacionalnom parku živi oko 130 vrsta ptica, što je Rucner i objavio u prigodnoj brošuri. Na pitanje, ima li novih saznanja ihtiologa o nestanku poznate plitvičke pastrve, koja je ovih dana siječnja trebala početi izlaziti na mrijest u potoke i pritoke dr. Pavlus je istakla, kako je i taj znanstveni projekt u postupku izrade, ali da je masovnija pojava jezerskog raka u jezerima, nakon što je nestao početkom šezdesetih godina, još jedan dobar znak da će se i poznata plitvička pastrva opet vratiti u jezera.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Uma Thurman po drugi put postala majka</p>
<p>NEW YORK, 17. siječnja</p>
<p> – Uma Thurman i Ethan Hawke u utorak ujutro dobili su drugo dijete, i to sina, a kako je izjavila glasnogovornica, majka, otac i dijete nalaze se »kod kuće u New Yorku«. </p>
<p>Slavni par već ima kćerku Mayu Ray, rođenu u srpnju 1998. godine.</p>
<p>Kako navode novine New York Daily News, porod slavne glumice tekao je izuzetno zanimljivo. Umin liječnik savjetovao joj je da šeta bolnicom kako bi pospješila tijek poroda. Budući da nije bila zadovoljna samo time, odlučila je u ponedjeljak s Ethanom i kćerkom Mayom otići u njujorški prirodoslovni muzej. Posjet muzeju očito je bio uspješan.</p>
<p>Hawke (31) je svoju 31-godišnju suprugu upoznao 1995. kraj bankomata u Hollywoodu, a počeli su izlaziti nakon što su 1997. zajedno snimili film »Gattaca«. </p>
<p>Vjenčali su se u svibnju 1998. u njujorškoj katedrali. </p>
<p>Nedavno su zajedno glumili u drami Richarda Linklatera »Tape«, a Uma Thurman glumila je i u Hawkeovom redateljskom prvijencu »Chelsea Walls«. </p>
<p>Očekuje se da će se Uma Thurman uskoro vratiti na posao i surađivati s redateljem »Paklenog šunda« Quentinom Tarantinom na filmu »Kill Bill«, priči o ženi koja se budi iz kome i pokušava se osvetiti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Forenzičar Henry C. Lee u MUP-u</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Svjetski poznati forenzičar, prof. dr. sc. Henry C. Lee, gostovao je u četvrtak u Ravnateljstvu MUP-a, gdje je ujedno našim kriminalistima održao i trosatno predavanje o najsuvremenijim načinima razrješavanja najtežih zločina. Dr. Lee je potom obišao Centar za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« MUP-a. Po obilasku izrazio je oduševljenje razinom znanosti, ali i opremljenošću laboratorija. »U zadnjih 15 godina vidim velik napredak i smatram da je Hrvatska veliki potencijal«, rekao je dr. Lee.</p>
<p>Pozdravljajući, kako je rekao, »najvećeg kriminalista današnjice«, ravnatelj policije Ranko Ostojić zahvalio se dr. Leeu na svemu što je učinio za buduću edukaciju naših policajaca. </p>
<p>»Upravo modernizacija policije, ne samo tehnički, nego i po načinu rada, najbolji je put za razrješavanje starih i budućih slučajeva. Imamo preko 250 daktiloskopskih tragova, koje smo do sada obrađivali 'pješice'. No, sada ćemo moći preko AFIK projekta (kompjuterski uređaj, op. a.), za koji imamo podršku ministra, bolje povezivati podatke i razrješavati slučajeve«, rekao je među ostalim Ostojić.</p>
<p>Dr. Lee, koji je profesor na Sveučilištu New Haven i počasni direktor odbora za javnu sigurnost države Connecticut u SAD-u, u Hrvatskoj je prvi put bio 1994. na poziv stručnog tima iz KB-a Split, sudjelujući o osnivanju laboratorija za DNA identifikaciju.</p>
<p>Za vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH, dr. Lee je sudjelovao u iskapanjima i identifikaciji žrtava, pronađenih u nekoliko masovnih grobnica. Autor je i u prvom hrvatskom znanstvenom članku koji govori o identifikaciji žrtava Domovinskog rata, analizirajući DNA izdvojenu iz ostataka kostiju. Objavljeno je to i u najprestižnijem forenzičkom časopisu The Journal of Forensic Sciences.</p>
<p>O njegovu ugledu i stručnosti govore i podaci da je tijekom svoje karijere radio na slučaju ubojstva Johna Fitzgeralda Kennedyja, slučaju O. J. Simpsona, slučaju Billa Clintona i Monice Levinsky na zahtjev američkog Kongresa, kao i na najnovijem istraživanju ostataka poginulih 11. rujna u WTC-u.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kleinu su prijetnje znak da dobro radi</p>
<p>MOSTAR, 17. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jacques Paul Klein, voditelj Misije Ujedinjenih naroda u BiH tvrdi da su mu »nekad prijetili ustaše» i osudili ga na smrt. U razgovoru za Dnevni avaz, Klein se, istina, ograđuje tvrdnjom kako je to bilo prije nekoliko godina te da su mu drugi put prijetili i Srbi, odnosno da je cijelo vrijeme boravka u BiH izložen prijetnjama i osudama na smrt zbog čega se, ipak, nije jako uzbuđivao jer su one »sastavni dio posla i s njima se mora živjeti«.</p>
<p>Sarajevski dnevnik u broju od četvrtka cijelu priču oko prijetnji, spomenutu tek usput na kraju razgovora, »umotava« pod veliko otkriće u te na prvoj stranici donosi veliki naslov, citirajući Kleina, »Ustaše su me osudili na smrt!«. Drugi detalji o prijetnjama ne spominju se, tek Klein tvrdi da što ima više napada to je sigurniji da radi ispravne stvari.</p>
<p>Inače, Klein bi BiH trebao napustiti po isteku mandata Misije UN-a krajem ove godine, ali on ostavlja otvorenom i mogućnost svog ostanka u BiH na nekoj drugoj dužnosti. Tako ističe da će se na proljeće sastati s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom, kao i da će se možda ovdje kandidirati za neku dužnost, s obzirom na činjenicu da »ne može nikako biti gori od nekih koji su izabrani«.</p>
<p>Klein drži da je Misija u BiH »ispunila 66 posto svog mandata«. Kao jedan od glavnih ciljeva u posljednjoj godini mandata navodi racionalizaciju policijskih plaća. Naime, policajci u RS-u dobivaju plaću devet mjeseci u godini po 300 KM, a u Federaciji svih 12 mjeseci pa se šef Misije UN-a pita kako onda uvjeriti policajca Muslimana da se vrati u RS kad gubi tri plaće godišnje. Međunarodni i lokalni zaposlenici u Misiji UN-a »neće svi biti otpušteni« istekom mandata na kraju godine, nego će jedan dio Misije vjerojatno prijeći u nadležnost OESS-a ili Europske unije i ostat će 460 do 480 europskih policajaca, s nekoliko njih iz zemalja koje nisu u Europskoj uniji.</p>
<p>Jednim od ključnih problema u BiH Klein drži i činjenicu što se »polovica stanovništva ne osjeća građanima ove zemlje; mnogo Hrvata i Srba ne smatraju BiH svojom državom«. To se, zaključuje Klein, mora promijeniti, a odluka o konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom području BiH »tek je početak dobrog puta«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mazut u Arbanasima istjecao zbog puknute cijevi u tvornici</p>
<p>ZADAR, 17. siječnja</p>
<p> - Uzrok istjecanja mazuta iz Tvornice za preradu ribe »Adria« je puknuće transportne tlačne cijevi za gorivo koja vodi od spremnika za gorivo do kotlovnice. Mazut je procurio u oborinski kanal iz kojega je istjecao u more. »Adria« je odmah obustavila proizvodnju s mazutom i prešla na korištenje drugoga cjevovoda gdje se koristi diesel-gorivo, izjavila je u četvrtak Vjesniku Tea Markuč, vodopravna inspektorica Zadarske županije. Sloj mazuta od oko jednog centimetra prekrio je petstotinjak metara površine mora u uvali Bregdeti i dio mora prema kampu Punta Bajlo u Arbanasima. Valovi su donijeli mazut i na obalu pa je tridesetak metara obale prekriveno masnim slojem mazuta. Pretpostavlja se da je mazut istjecao tijekom noći na srijedu, a onečišćenje je primijećeno u srijedu ujutro. Službenici policije i Lučke kapetanije su nakon pregleda terena obavijestili Stožer Operativnog centra za provedbu planskih intervencija i Vodopravnu inspekciju. Utvrđeno je da se radi o manjoj količini od oko 150 litara mazuta koja nije prouzročila onečišćenje većih a mazut je ispušten iz tvornice,»Adria«. Na zahtjev inspektora, »Adria« je odmah obustavila proizvodnju, a budući da u Zadru nema tvrtki koje se bave poslovima čišćenja Stožer Operativnog centra pozvao je tvrtke »Cian« iz Splita i »Rijeka-tank« iz Rijeke, čije je osoblje već u srijedu počelo čistiti površinu mora i obale. Očekuje se da će sve biti očišćeno za dva-tri dana. Inspekcija je podnijela prekšajnu prijavu protiv vlasnika tvornice Miodraga Lacića koji će podmiriti troškove saniranja.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Warholova djela na reklamnim panoima u Londonu</p>
<p>LONDON, 17. siječnja</p>
<p> – Neka od najpoznatijih djela Andyja Warhola pojavit će se na reklamnim panoima diljem Londona u sklopu tv serije o američkim umjetnicima na mreži Channel 4. Warholove odmah prepoznatljive slike Campbellove juhe i limenke te Marilyn Monroe bit će nalijepljene na 37 četvornih metara oglasnih ploča u gradu, prenosi BBC News Online.</p>
<p>Serija u tri dijela pod nazivom »Andy Warhol: The Complete Picture« počinje se prikazivati 27. siječnja i podudara se s velikom retrospektivom umjetnikovih djela u muzeju Tate u glavnom gradu Engleske, koja započinje 7. veljače.</p>
<p>Direktor marketinga mreže Channel 4 Nick Stringer rekao je: »Novi serijal o Andyju Warholu dao nam je mogućnost napraviti nešto originalno i iznenađujuće i, da budem iskren, bilo što netko radi u promicanju Warhola zahtjeva drukčije razmišljanje«.</p>
<p>Zaklada Warhol odobrila je mreži Channel 4 prikazivanje Warholovih djela na više od 50 oglasnih panoa diljem Londona.</p>
<p>TV serija uključivat će interviewe s više od 60 Warholovih bliskih prijatelja, suradnika i obožavatelja. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Jesu li Glembajevi prvotno bili »seljaci«? </p>
<p>Unatoč tvrdnjama da javnost godinu dana neće saznati ništa o sadržaju Krležine ostavštine, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici već su izložene prve prepoznate stranice neobjavljenog romana »Leševi« iz 1921. godine i kopija sinoptičkog prikaza zamišljenog Krležina djela / Pronađeni rani Krležini rukopisi / Za sada nema onih politički senzacionalnih</p>
<p>Bura zanimanja koju je pokrenulo otvaranje 14 sanduka Krležine rukopisne ostavštine ne stišava se. Javnost s nestrpljenjem očekuje da se objelodane tajne koje su 20 godina skrivane u mračnim depoima Nacionalne i sveučilišne knjižnice. </p>
<p>Premda je skupina krležologa i knjižničara javno obznanila da se javnost neće ni o čemu obavještavati u sljedeću godinu dana dok se ta građa ne razvrsta, pregleda i bar djelomično prouči, u vitrine Nacionalne i sveučilišne knjižnice već su izložene u NSK prve prepoznate stranice neobjavljenog romana »Leševi« iz 1921. godine i kopija sinoptičkog prikaza zamišljenog Krležina djela.</p>
<p>Našavši se zbog toga u unakrsnoj paljbi medija koji su tražili meritorno objašnjenje po kojem su kriteriju izloženi ti tekstovi, krležolozi, među kojima je jedan od vodećih Velimir Visković, morali su popusti otkrivši nam što krije sadržaj tek površno pregledanih triju otvorenih sanduka. </p>
<p> – Ta dva rukopisa izložena su jer je riječ o literarno najzanimljivijim tekstovima, kaže Visković i dodaje: Za sada nema rukopisa koji su politički senzacionalni, međutim riječ je o ostavštini koja će sigurno baciti novo svjetlo na fenomen hrvatske kulturne povijesti 20. stoljeća s obzirom na to da je Krleža bio ili u prijateljskim ili u polemičkim relacijama sa svim akterima toga perioda. Sasvim sigurno će uvid u taj dio ostavštine biti zanimljiv i političkoj historiografiji.</p>
<p>Iako prevladava građa vezana za razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno za rad u Leksikografskom zavodu, pronađeno je nekoliko svežnjeva rukopisa koji pripadaju ranijem razdoblju. Među njima su najzanimljiviji oni vezani uz izlaženje časopisa »Književna republika« (1923.-1925.), u kojima je izložena shema likova jednog genealoškog, može se pretpostaviti, ili romanesknog ili dramskog ciklusa. Po širini razrade, spominjanju niza likova, kratkom karakteriziranju njihova podrijetla, individualnim osobinama te međusobnim odnosima za pretpostaviti je – objašnjava Velimir Visković – da je Krleža već u prvoj polovici 20-ih razmišljao o pisanju obiteljskog ciklusa koji će svoju definitivnu formu dobiti nakon 1926. u ciklusu o Glembajevima. Na poleđini te sheme, ispisane na formatu A4, stoji naslov »Seljaci«, koji međutim nije ispisan Krležinim rukom, tako se ne zna je li se radilo o izvornom autorovu imenovanju.</p>
<p>Uz tu skupinu tekstova pronađen je i rukopis opsega desetak araka koji bi, po Viskovićevu sudu, mogao biti manuskript romana »Leševi«, o kome Krleža govori u pismu Juliju Benešiću 1921., a na kojem je radio nekoliko prethodnih godina. Je li taj roman bio u nekoj vezi s dramskom tekstom »Leševi«, koji je 1916. Krleža nudio ravnatelju drame HNK Josipu Bachu, možda će se doznati kada se otvore preostali sanduci. U dosad otvorenim pohranjena je i dokumentacijska građa koja je piscu očito trebala poslužiti pri pisanju njegovih djela. Među ostalima tu je zapisnik istražnog postupka provedenog nakon Drugoga svjetskog rata nad Slavkom Kvaternikom, jednim od političkih lidera ustaškog pokreta kojega Krleža spominje u više tekstova, a posebno u »Pijanoj novembarskoj noći« iz 1918. </p>
<p>Tu su i rukopisi knjiga ili tekstova koji su drugi autori velikom piscu slali na čitanje. Pronađene su i neke zanimljive fotografije, koje će kad se objave biti prava poslastica za javnost, primjerice na nekima su Miroslav Krleža i Ivica Račan, iz čega se može zaključiti da su snimljene sedamdesetih godina, kada je Krleža gostovao u partijskoj školi u Kumrovcu. </p>
<p>Glavninu te građe, ističe Visković, čine leksikografske marginalije Krležinih redaktorskih bilježaka, nastale u dvadesetak godina rada na raznim enciklopedijskim izdanjima, ponajprije na Enciklopediji Jugoslavije, ali i Likovnoj, Muzičkoj i Općoj. Time se, prema Viskovićevu sudu, pokazuje da je međusobno optuživanje Marijana Matkovića i Enesa Čengića na jednoj strani te uprave Leksikografskog zavoda na drugoj strani, zbog krađe i nestanka građe, zapravo bilo nepotrebno, jer je Zavodu ostala tek jedna od mnogobrojnih strojopisnih kopija Krležinih leksikografskih bilježaka. </p>
<p> Još jednu važnu skupinu tekstova čine brojna Krležina pisma prijateljima, suradnicima i osobito prevoditeljima njegovih djela. Pisma mahom datiraju iz 1950. godine, u vrijeme njegova direktorovanja Zavodom, jer očito je da je čak i pisma osobnog karaktera diktirao svojim tajnicama, pa su sačuvane kopije. Pronađen je velik broj pisama upućenih Miroslavu i Beli Krleži, a osobito je dirljivo ono Marije Jurić Zagorke upućeno Beli. </p>
<p>Otkriveni su dijelovi rukopisa treće knjige »Banketa u Bliivi«, koji je publiciran početkom 60-ih u »Forumu«, potom dijelovi rukopisa »Davnih dana«, »Dnevnika« i manuskripti nekih eseja. Zanimljivi su prijevodi njemačkih pjesnika s početka 20. stoljeća, čiji je dio objavljen 1931. u eseju »O nemirima današnje njemačke lirike«. Svjetlo dana ugledale su brojne zabilješke koje se doimaju kao početci nekih beletrističkih radova. Riječ je o tekstovima duljine nekoliko redaka do dvije kartice. Očito je Krleža zapisivao zanimljive ideje koje bi mu pale na pamet, a potom ih integrirao u dulje tekstove. Kako za sada još nije provedena temeljita analiza i katalogizacija pronađene građe, ovo je tek prva evidencija o kojem tipu rukopisa je riječ, kojem razdoblju piščeva života pripadaju i u kakvoj su vezi s objavljenim tekstovima odnosno knjigama.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Malkovich dolazi u Berlin iz Sundancea</p>
<p>Berlinale 2001. od 6. do 17. veljače / Bogat i intrigantan program Panorame u kojem prevladavaju kratki, igrani i dokumentarni filmovi iz Francuske, Njemačke, SAD i Japana / John Malkovich predstavit će se kao redatelj debitant španjolskog filma »The Dancer Upstairs« s Javierom Bardemom u glavnoj ulozi</p>
<p>BERLIN, 17. siječnja</p>
<p> – Uz službeni program konkurencije, Panorama je uvijek bila intrigantan dio Berlinskoga filmskog festivala, posebno posljednjih godina kada se selektori toga programa trude prikazati ne samo najbolje igrane filmove takozvanih malih kinematografija nego i nezavisnih produkcija iz Amerike te dokumentarne filmove koji oslikavaju stanje, probleme i dileme današnjega, suvremenog čovjeka i okružja u kojem živi.</p>
<p>Među dokumentarcima sigurno će veliku pozornost izazvati njemačko-američki dokumentarni film »Marlene Dietrich – Njezina osobna pjesma« Davida Riva, u kojem sudjeluju Burt Bacharach, Beate Klarsfeld, Hildegard Knef, Maria Riva, Volker Schlöndorff i Nicholas von Stenberg. Nedavna proslava stotinu godina rođenja slavne glumice i pjevačice, koja je rođena upravo u Berlinu, zasigurno nije mogla proći i bez posebne počasti koju joj odaje ovaj grad i ovaj festival, pa tako i program Panorame. </p>
<p>Kultni filmski redatelj Mika Kaurismaki stiže s dokumentarnim filmom »Moro no Brasil«, koji je napravio u koprodukciji Njemačke, Finske, Brazila i Francuske, pa će zasigurno biti neophodno pogledati što je ovoga puta smislio genijalni i otkvačeni Finac. Britanci također stižu sa zanimljivim dokumentarcem »Izgubljen u La Manchi« Keitha Fultona i Louisea Pepea u kojem nastupaju Terry Gilliam i Johnny Depp. Austrijanci predstavljaju dokumentarni film »Slijepi spot. Hitlerova tajnica« Andrea Hellera i Othmara Schmiderera, s Traudlom Jungeom.</p>
<p>Francuzi su predstavljeni u jakom u sastavu unutar toga programa, posebno kada je riječ o igranim filmovima. Tako vidimo da će biti prikazan novi film »Kaos« Coline Serreau s Vincentom Lindonom, Catherine Frot i Rachidom Brakni. François Armanet ima film »Banda iz dragstora Dandy«, a Jacques Audiard »Čitaj s mojih usnica«. Kanadsku kinematografiju predvodi Denis Chouinard s filmom »Tar Angel«, a također »Bumerang« Dragana Marinkovića u kanadsko-jugoslavenskoj koprodukciji. Slovenska kinematografija nakon uspjeha s koprodukcijom »Ničije zemlje« u Cannesu prošle godine te sjajnog filma »Kruh i mlijeko« Jana Cvetkoviča, koji je nagrađen Zlatnim lavom za debitantski film u Veneciji, ove godine u berlinskoj Panorami ima film »Varuh meje« (»Čuvar granice«) Maje Weiss s Ivom Krajnc, Piom Zemlji i Jonasom Znidaršićem. </p>
<p>Amerikanci stižu s malim velikim filmovima pretežno nezavisnih produkcija, od kojih većina ima vatreno krštenje upravo ovih dana u sklopu Sundance Film Festivala, a među njima ističemo naslove »Tako lijepa Amerika« Babaka Shokriana , »Samo poljubac« Fishera Stevensa, »Projekt Laramie« Moisesa Kaufmana i »Na liniji« Jeda Weintroba. Ipak, najveće zanimanje nesumnjivo će izazvati dva naslova koja govore o stvarnim životima dvojice ljudi, potpuno različitih sklonosti, ali atraktivnih »zanimanja«. »Pinero« Leona Ichasoa s Benjaminom Brattom u naslovnoj ulozi izvanredno je oslikana biografija pokojnog pjesnika, glumca i kazališnog autora južnoameričkih korijena koji je svojim provokativnim i kratkotrajnim životom osvajao i izazivao američku javnu scenu sedamdesetih godina.</p>
<p> Poznati glumac John Malkovich okušao se prvi put kao filmski redatelj s filmom »The Dancers Upstairs«, radnja kojeg je smještena početkom osamdesetih i govori o Augustinu Rejasu, policajcu i njegovu odnosu prema lideru peruanske gerilske grupe koji u razdoblju od 12 godina gotovo potpuno mijenja njegov život i odnos prema obitelji, prijateljima i radnoj dužnosti. Malkovichev film posebno je aktualan što kao i knjiga Nicholasa Shakespearea, prema kojoj je autor napisao scenarij, govori o terorizmu, trenutno najvrućoj svjetskoj temi. U glavnim ulogama igraju Javier Bardem, Juan Diego Botto i Laura Morante, a u ulozi gerilskog lidera Ezequiela pojavljuje se i sam John Malkovich.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vandalizam prema vlastitoj povijesti</p>
<p>Nužnost zaštite naše moderne arhitekture više je nego očita i zadnji je čas da se na to upozori / Vrhunske vrijednosti moderne arhitekture, koje prelaze naše nacionalne okvire i bitni su dio europske kulturne i umjetničke baštine, propadaju nam pred očima / Dok valorizacija toga naslijeđa kasni, mnogi su objekti već izgubljeni, a gotovo svi su devastirani ili bitno fizički ugroženi / Može li se uopće u našoj situaciji djelotvorno zaštititi zakonom štićeno? Do danas nismo vidjeli rezultata / Ako su zavodi administrativno nemoćni, ima nas koji možemo meritorno barem dignuti glas</p>
<p>Problem zaštite moderne arhitekture treba razgledati kroz teorijski pristup vrijednostima moderne, koju vidimo kao dogradnju i slijed povijesnosti sveukupnog prostornog stvaralaštva u nas i, dakako, usporedno sa svjetskim zbivanjima kojih smo između dva svjetska rata bili aktivni sudionici.</p>
<p>Naslijeđe našega modernog graditeljstva mjereno ostvarenim djelima, mnogobrojnim neostvarenim projektima i novom mišlju koju je unijelo u našu kulturnu sredinu nesumnjivo je veliko, značajno i vrijedno. Moderna arhitektura prve polovine dvadesetog stoljeća nosi velike, još uvijek ne dovoljno rasvijetljene vrijednosti duha, za povijest značajnog vremena mnogih avangardnih previranja, od društvenih do umjetničkih, noseći i svu raznolikost i antagonizme tih gibanja.</p>
<p>U estetskome smislu moderna arhitektura i nije još cjelovito vrednovana. Moderna arhitektura nije još, na žalost, postala povijesno pamćenje, svojina cjelovitog duhovnog i kulturološkog obzorja. Za to ćemo dobrim dijelom kriviti namjernu ili tek nehajnu (?) nebrigu onih koji su administrativno vodili našu kulturu, a i arhitekte same, zbog njihove neborbenosti.</p>
<p>Ipak, već gotovo stogodišnja stvaralačka vrijednost treba danas brižnu fizičku zaštitu. Naravno, takva zaštita slijedi tek poslije visoko izgrađene svijesti o čuvanju baštinjenih vrijednosti modernog graditeljstva. Kao što štitimo građevine prošlih stvaralačkih epoha, vrijeme je da štitimo i vlastitu burnu epohu i sve njene ključne korijene koje tako često volimo zvati korijenima našeg vremena, previranja i ostvarenja, jer možda baš u avangardi leži ključ buduće epohe. </p>
<p>Hrvatska se je arhitektura prve polovine dvadesetog stoljeća ostvarivala uporedno sa svjetskim zbivanjima i ostvarivala vrhunska djela u svjetskim razmjerima. Mi to možemo meritorno tvrditi, ali istodobno moramo to i svijetu pokazati, a znamo kako je to teško. Na žalost, svoju situaciju često samo kompliciramo.</p>
<p>Nužnost zaštite naše moderne arhitekture više je nego očita i zadnji je čas da se na to upozori i da se u tome smislu djeluje. Vrhunske vrijednosti moderne arhitekture propadaju nam pred očima ili kao krajnje zapušteni objekti ili nasilno devastirani objekti. Opasnost pregrađivanja, neprostudiranih popravaka i rušenja svakodnevna su pojava. Važno je upozoriti da te vrijednosti prelaze naše nacionalne okvire i bitni su dio europske kulturne i umjetničke baštine.</p>
<p>Zaštita arhitektonske spomeničke baštine u prvome je redu etički čin. Čuvanje žive povijesti modus je našega življenja i mogućnost svake stvaralačke akcije. Čuvanje je to nacionalnog, ali i vlastitog pamćenja bez kojega slijedi rasap duha, to jest, rasap moguće zdrave budućnosti. Čuvanje spomeničke baštine, čiji je važan dio i čuvanje novijih vrijednosti, naš je najneposredniji dodir s poviješću i naša najneposrednija projekcija u buduće vrijeme. Povijesno pamćenje ovdje prerasta u povijesnost koju živimo i kojom otvaramo budućnost novoj povijesti koju ćemo i opet stvaralački živjeti.</p>
<p>Nakon devijacija kasne moderne poslije Drugoga svjetskog rata, nakon mnogih pojedinačnih boljih ili lošijih pokušaja arhitektonskog iskazivanja, preko zabluda, ali i nekih relevantnih ostvarenja postmoderne te niza agresivnih i raznolikih nastojanja kratka vijeka – osjećamo danas ili stvaralačku prazninu ili još nedefiniranu težnju za povratkom istinama moderne arhitekture prve polovine prošloga stoljeća.</p>
<p>Ipak, nakon sažetka cijele naše epohe nužno je otkriti i prepoznati one vrijednosti, bez obzira na to kojim su duhom ozračene, koje mogu nastaviti i koje će nastaviti stvaralački put arhitekture. U svijetu se to postupno događa uz sve izraženiji interes za avangardu prve polovine stoljeća, naravno, kritičkim promišljenim pristupom povijesti cjelovitog duhovnog previranja, te današnjom mogućnosti mišljenja i ocjenjivanja. Vrijednosti ostaju prepoznatljive i njih želimo sačuvati. Zaštita moderne arhitekture postaje tako dio povijesnog mišljenja, a u praksi ona mora biti djelotvorno i studiozno provođena.</p>
<p>Naša situacija katastrofalna je u tome smislu s obzirom na vrijednosti kojih smo baštinici. U našim prilikama postoje tek prvi pokušaji valorizacije još uvijek nedostatni, dok smo u praksi, zbog neučinkovitosti provedbe zakona, izgubili već mnoge vrijedne objekte, a gotovo svi su već znatno devastirani ili bitno fizički ugroženi. Izostale su sustavne povijesne studije, a za zaštitu u prvome je redu nužna svijest o povijesnosti trenutka, o čuvanju vrijednosti, a tek onda materijalne mogućnosti. Građenje svijesti društva previše je dugotrajan posao da bismo u tome nastojali.</p>
<p>A što je kod nas od moderne arhitekture zaštićeno? Na to će odgovoriti zavodi za zaštitu; ali još je važnije pitanje, može li se uopće u našoj situaciji djelotvorno zaštititi zakonom štićeno? Do danas nismo vidjeli rezultata.</p>
<p>Čini se da je efikasna zaštita arhitektonske spomeničke baštine jedino moguća, ne zakonom o zaštiti, već isključivo i, na žalost, tek striktnim provođenjem toga zakona, naravno s inzistiranjem na primjerenim sankcijama. Primjeri koje ovdje pokazujem nisu posebno odabrani i tek su neznatan dio procesa razgrađivanja naše moderne arhitekture. Mislim da je više beskorisno tumačenje primjera koje će tek neki prepoznati kao vandalizam prema vlastitoj povijesti. Treba dakle angažirano djelovati propisima i zakonom, a tu svaki stvaralac, na žalost, ostaje nemoćan.</p>
<p>Na društvu je u cjelini, a na vlasti posebna odgovornost da bude prisutna i omogući stručnjacima da djeluju po svojoj profesionalnoj etici, naravno, u korist zajedničke kulture i našega nacionalnog identiteta. Ako su i zavodi administrativno nemoćni, ima nas pozvanih koji možemo meritorno barem dignuti glas.</p>
<p>Mnogo je objekata nestručnim intervencijama i neznalačkim popravcima iskvareno, unakaženo, a često i potpuno devastirano. Katastrofalan je primjer za to Tomislavov dom na Sljemenu, koji je vrhunsko djelo naše i svjetske arhitekture, ali ga više ne možemo pokazati. Događalo se to i za vremena dok su autori tih djela bili još živi i često sami htjeli intervenirati i pomoći; no to je uvijek bilo uzaludno. Danas više i nema te mogućnosti, pa taj problem ostaje na savjesti ponajprije onih koji su izravno svojim poslom zaduženi za čuvanje graditeljske baštine. Ali ni tu nema stvaralačkog i stručnog sluha, a možda ni mogućnosti za djelatnu i energičnu akciju. Zašto je tomu tako tema je koja bi nas odvela na još jedno upitno područje.</p>
<p>No, što činiti u ovom trenutku, ako ne ćemo mirno gledati i sudjelovati u rasapu vlastitih povijesnih i kulturnih vrijednosti?</p>
<p>Zaštita moderne arhitekture, koja je već u pojedinačnim primjerima dijelom, ali samo formalno provedena, integralni je problem cjelovite zaštite spomeničke baštine, pa je tako isključivo treba promatrati. Svijest o vrijednosti graditeljske baštine sporo se izgrađuje, dok iste te vrijednosti brzo propadaju. Društvo mora biti sposobno zakonom te vrijednosti zaštititi. Zakon i postoji, ali je njegova provedba zakazala i potpuno je jalova. Uz zakon, naravno, moraju slijediti drastične sankcije, jer bez njih je sve nastojanje promašeno. Vrijeme je da sebi konačno postavimo jednostavan program, ako znamo što hoćemo, i da ga isto tako jednostavno provodimo.</p>
<p>Takav bismo program mogli sažeti u sljedećim točkama:</p>
<p>1. Pojam baštine kao spomenika kulture mora biti sastavni dio opće edukacije, posebno obrazovanje arhitekata, znanstveno proučavanje moderne arhitekture u sklopu baštinjenih kulturnih vrijednosti te obrazovanje široke javnosti putem medija.</p>
<p>2. Postupno i uporno graditi svijest pojedinca i društva, osobito onih koji sudjeluju u vlasti.</p>
<p>3. Ostvariti kratak i jasan zakon o zaštiti spomeničkih vrijednosti, te organizirati njegovu učinkovitu provedbu i definirati sankcije kao jedino pravo, realno i moguće rješenje.</p>
<p>4. Organizacija službe zaštite spomeničke baštine, koja bi djelovala uz visokostručne i znanstvene kriterije bez utjecaja momentalnih interesa vlasti, privrede, pojedinca itd. te organizacija nadzora tijekom provedbe graditeljskih zahvata uz mogućnost istodobnog pokretanja pravnog postupka i oštrih sankcija.</p>
<p>Ovom se problemu mora pristupiti vrlo radikalno ako za nekoliko godina želimo vidjeti rezultate u našem okružju ili će buduće generacije i nadalje jadikovati i ponovno otkrivati ono što smo znali, a kao stvaraoci nismo mogli učiniti gotovo ništa. </p>
<p>Tomislav Premerl</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Beč kao mjesto susreta </p>
<p>Bauer u hrvatskoj književnosti otvara nepoznatu temu Podunavlja, rekla je kritičarka Lidija Dujić u Austrijskome kulturnom forumu </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – U godini 2001. prozni pisac za djecu i odrasle Ludwig Bauer na hrvatskom jeziku napisao je šest knjiga i to bi bio prvorazredni književni događaj u velikoj književnosti, da ne postoji takozvani »slučaj Bauer«. Tim je riječima književna kritičarka Lidija Dujić u utorak u Austrijskome kulturnom forumu započela u nazočnosti autora predavanje »Beč u romanima Ludwiga Bauera«.</p>
<p>»Slučaj Bauer«, objašnjava Lidija Dujić, podrazumijeva misteriozan način na koji je ovaj pisac do 2001. bio gotovo nepoznat. Naime, od 1990. on je bio pisac samo za najupućenije. Njegove knjige predstavljale su podzemni tok hrvatske književnosti. Objavio je dva kriminalistička romana i prodao ih u 50 tisuća primjeraka: »Trag u travi« i »Trik« – a roman »Kratka povijest porodice Weber« nije dobio potporu u Hrvatskoj, ali je knjiga ubrzo postala knjigom godine u Sarajevu, gdje je objavljeno prvo izdanje. Bauer pokazuje da se može biti dobar pisac, a da se ne bude krugovaš, razlogovac ili fakovac. Među njegovih 12 knjiga ističu se i bajke i romani čapekovske estetike. Lidija Dujić istaknula je dio njegova opusa za djecu: »Tri medvjeda i gitara«, »Pologlot i pas« i »Ronilac bisera«.</p>
<p>Lidija Dujić je potom, govoreći o Podunavlju i Beču u romanima Ludwiga Bauera, spomenula roman »Kratka povijest obitelji Weber«, koja obrađuje drugu polovicu 19. stoljeća i povijest jedne obitelji na temelju fiktivne građe. Radnja romana »Partitura za čarobnu frulu« obrađuje kraj 20. stoljeća, a u centrumu su posljedice zadnjeg rata te se autor bavi pitanjima zločina i kazne. U njima se Bauer nameće kao klasičan autor autobiografske projekcije. Riječ je o uvjerljivom štivu u kojem se ne vide šavovi. Lidija Dujić smatra da možemo govoriti o Bauerovu Beču. Bauer se na zaustavlja samo na razglednicama Beča. On nas vodi i u kulturne ustanove, pa upoznajemo glazbeni Beč. Potom nas vodi i u tramvaje i u stanove. Beč je za njega grad dislociranih ljudi s oznakom Balkana. </p>
<p>Beč za Bauera nije statična kulisa, on je protagonist kao i donkihotovski junaci. S toga, zaključila je Dujić, Bauer u hrvatskoj književnosti otvara nepoznatu temu Podunavlja, slično kao što je Krležina Galicija. Ipak, kod Krleže je Galicija mjesto sukoba različitih civilizacija, a Bauerov Beč je mjesto susreta.</p>
<p>Uzevši riječ, Ludwig Bauer je komentirao simbol Beča, koji za njega nije samo austrijski glavni grad, već i kulturni centar velikog prostora gdje se kreativno prožimaju različiti narodi, stvarajući nešto novo. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Skriveni dio Janusovskog lika</p>
<p>Bućanovi portreti otkrivaju onu mračnu stranu slavnog opusa u kojoj dominiraju teške poeovske sjene ocrtavajući tragične likove hrvatskih pisaca / Izložba je nastavak Bućanova portretiranja znamenitih ličnosti 20. stoljeća u rasponu od Picassa do Brechta </p>
<p>Svjedočanstva osamljenosti što nose tragičnu težinu svoga vremena portreti su hrvatskih pisaca Borisa Bućana. Suprotno svomu radosnom plakatnom opusu nalik na najraskošnije pop-artističke vizije i psihodelične sne, Bućan kao portretist otkriva onu tužniju stranu svoga opusa, bolje reći svoga bića, skriveni dio janusovskog lika.</p>
<p>Slavni grafički dizajner čija su (neka) djela, ne zaboravimo, dostojno valorizirana i u Londonu, otkriva se kao svojevrstan Edgar A. Poe portreta! Likovi hrvatskih pisaca, koje upravo izlaže u galeriji »Forum« u Zagrebu, doista su nalik poeovskim tragičnim, pa i grotesknim sjenama. Doista, nisu li naši pisci mahom bili teški nesretnici koje je vjetrometina povijesti bacala amo-tamo, često u ludnicu i bolnicu prije konačnoga kraja?</p>
<p>Izložba je nastavak Bućanova portretiranja znamenitih ličnosti 20. stoljeća u rasponu od Picassa do Brechta, koje je predstavio još prošle godine. Hrvatske literate Bućan riše u brzim širokim potezima kista u tamnoplavoj boji, kojoj ponekad pridodaje malo smeđega. Slika instinktivno, povodeći se za trenutnim impulsom, te, u biti, više radi kroki, negoli promišljenu studiju glave. Portreti su, dakako, bućanovski prepoznatljivi, osobiti, s težinom usporedivom jedino lesiakovskim vizurama.</p>
<p>Tu je Dobriša Cesarić nalik na kakva zagrebačkog dandyja i Vjekoslav Majer utopljen u vlastitu posmrtnu masku. Senzualnošću odiše najbolji portret Vesne Parun, dok svoju strašnu sudbinu ispisuje lik Đure Sudete. Teške, plave sjene padaju preko lica nesretnog Ivana Gorana Kovačića. Neki portreti, valja reći, imaju vrlo jasnu crtu humora poput likova Eugena Kumičića, Marije Jurić Zagorke, Gustava Krkleca i A. G. Matoša. Dva portreta posvećena su i Marku Maruliću, odnosno Ivanu Gunduliću, vrlo nalik Louisu XIV. Dakako, nisu svi portreti jednako uspješni. Svakako su bolji oni radovi u kojima Bućan dosiže tragičnu notu. No, i ne mogu sva djela uvijek biti – bućnice!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zablude potrošačkog društva</p>
<p>U Društvu hrvatskih književnika predstavljen najnoviji roman Tatjane Arambašin »Traženja« u »Erasmus nakladi«</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Poslije šest romana, šest zbirki pripovijedaka i jedne knjige eseja, suvremena hrvatska spisateljica Tatjana Arambašin, uoči svoga 80. rođendana, predstavila je u četvrtak, u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu svoj najnoviji roman pod naslovom »Traženja« koji je netom izišao u »Erasmus nakladi«. Na predstavljanju je govorio urednik edicije Srećko Lipovčan istaknuvši da autoricu nikada nisu impresionirali pomodni trendovi, smatrajući da se književnost mora baviti sudbinom čovjeka. Kuriozitet je radnja romana koja se zbiva u Engleskoj i Njemačkoj, u vremenu poslije Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Lipovčan smatra da naizgled banalnu temu: zašto neke gospođice kupuju nešto kad za to nema većeg razloga i što se događa u životu tih dama – autorica istražuje u doba kada komercijalizacija nije bila toliko izražena te se može sagledati dokle se stiglo s potrošačkom groznicom. Otkrivajući karaktere, njihove sudbine i zablude u ljubavi, autorica pokazuje poznavanje šireg svijeta koji gleda iz antropološke vizure.</p>
<p>Tatjana Arambašin je na predstavljanju istaknula da su nekadašnji intelektualci imali široki spektar znanja, živjeli su gemitlih – imali su vremena za čitanje, pisanje i druženje i, što je važno, za djecu.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Cvitanović: Kako ih nije sram!?</p>
<p>Što!? Oni će čekati mene? Do srijede? Ma, nisu me se udostojili ni nazvati, nisu ni pokušali kontaktirati. Znate što oni mogu čekati do srijede? Jedino tužbu! / Umjesto da šute, da ostanu pokunjeni i da se pokušaju dogovoriti s vjerovnicima kako sve to najbezbolnije riješiti, oni si dozvoljavaju ovakve blamaže kao s Prosinečkim, kaže ogorčeni Igor Cvitanović</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Tko kome daje »nemoralnu ponudu« – Dinamovi čelnici Igoru Cvitanoviću, ili on njima? To je, eto, tema oko koje se u posljednje vrijeme u javnosti spore ove dvije »zaraćene« strane. Sve u svemu, prilično je izvjesno kako najbolji strijelac u povijesti Dinama više neće zaigrati u dresu maksimirskoga kluba. Ili barem neće zaigrati tako skoro... Naravno, osim ako ne dođe do senzacionalnoga obrata u što je doista teško povjerovati.</p>
<p> Novi Dinamov izvršni dopredsjednik, Zdravko Mamić, ustvrdio je kako je klub Cvitanoviću ponudio 750.000 eura neto za dvije godine, uključujući plaće i premije. U klubu sada, dakle, očekuju Cvitanovićev odgovor, a navodni krajnji rok, kojega su mu u klubu »zacrtali«, jest sredina sljedećega tjedna, ili preciznije – srijeda.</p>
<p> – Što!? Oni će čekati mene? Do srijede? Ma, nisu me se udostojili ni nazvati, nisu ni pokušali kontaktirati. Znate što oni mogu čekati do srijede? Jedino tužbu! Samo to, naglasio je ogorčeni Cvitanović, koji se nedugo prije toga vratio s odmora u Njemačkoj.</p>
<p> • Znači li to da ćete uskoro doista pokrenuti tužbu protiv Dinama?</p>
<p> – Ma, prvo želim riješiti sebe, definirati gdje ću nastaviti karijeru. Do kraja mjeseca bih to trebao zgotoviti i tada ću definitivno znati u kojem ću klubu nastaviti karijeru. A onda ćemo cijeli slučaj predati odvjetniku, neka se on time bavi i više me ništa ne zanima. Imao sam previše strpljenja, previše sam im izlazio ususret i više doista ne mogu.</p>
<p> • Što konkretno znači Dinamova »nemoralna ponuda«, što vam to nude?</p>
<p> – Ma, više nema smisla komentirati sve to. Doista, trebalo bi vidjeti što je to »nemoralna ponuda«. Pa, oni meni više duguju nego što mi nude! A u to što nude su uračunate i premije i nagrade, a i pitanje je što bi od svega toga bilo. Uglavnom, fiksni ugovor bi trebao iznositi 260.000 eura i doista ispada da bih ja trebao plaćati da igram u Dinamu. Ma, jednostavno ne želim to više komentirati, sve mi se to gadi!</p>
<p> • Direktor Zajec se ovaj tjedan vratio s trotjednog odmora iz SAD-a? Znači, niti on vas još nije kontaktirao?</p>
<p> – Nije! Ma, sa mnom nije apsolutno nitko kontaktirao. S njima sam razgovarao prije Nove godine i tada sam im rekao - »do kraja godine mi dajte nekakav prijedlog što ćemo i kako učiniti sa starim dugovima«. Oni do danas nisu dali nikakav prijedlog! A bio sam spreman oprostiti pola duga! I oni sada žele novi ugovor... Ma, bespredmetno je razgovarati o tome. Ja njih šest mjeseci molim da daju nekakav prijedlog. I tko je onda tu lud, tko kome daje »nemoralnu ponudu«!? U javnosti se oni žele prikazati kao dobročinitelji... A ja sam posljednjih šest utakmica odigrao bez ijedne jedine lipe naknade. A igrao sam, jer sam želio pomoći Dinamu i jer sam, isto tako, želio ostati u formi. A sada se ovako postavljaju. Pa, kako ih nije sram!</p>
<p> • Koliko vam Dinamo, naposljetku, duguje?</p>
<p> – Oko milijun i pol maraka, dakle oko 750.000 eura, i to bez kamata. Ne znam točno kako idu zatezne kamate, mislim da su 18 posto, a načuo sam da su možda i 24 posto. E sad, ako u obzir uzmete da sam posljednju plaću primio za siječanj 2000. godine, dakle prije dvije godine, pa kad u ta 24 mjeseca uključite kamate, koliko bi to izašlo!? I onda neka u klubu vide isplati li se to njima, ili ne. A kažem, bio sam spreman na razgovor, bio sam spreman oprostiti polovicu duga. Otvorene su sve mogućnosti da se to riješi na najbezbolniji način. Nije upitna ni dinamika isplate, nisam uvjetovao vremenske rokove, samo sam tražio da mi na papir stave garanciju da će ono što se dogovorimo biti i izvršeno. Imao sam najozbiljniju želju završiti igračku karijeru ovdje u Maksimiru. No, ako ne može, onda - ne može...</p>
<p> • Može li se dogoditi da i s vama postupe kao i s Prosinečkim. I vi ste svojedobno, poput njega, plaćani putem pozajmnica, pa se može dogoditi da na kraju, kao što su učinili Prosinečkom, kažu kako ste – vi dužni njima?</p>
<p> – Ma, žalosno je što se spuštaju na takvu razinu i što na takav način pristupaju problemima. Umjesto da šute, da ostanu pokunjeni i da se pokušaju dogovoriti s vjerovnicima kako sve to najbezbolnije riješiti, oni si dozvoljavaju ovakve blamaže. No, teško je meni s distance govoriti o Prosinečkom...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Roddicku smrklo, Ljubičiću svanulo</p>
<p>Najveća mlada zvijezda američkog tenisa Andy Roddick predao je dvoboj 2. kola protiv Ivana Ljubičića zbog istegnuća gležnja kod 7-6 (11), 3-2 vodstva hrvatskog tenisača, koji u 3. kolu očekuje Južnoafrikanca Waynea Ferreiru / U dvoboju 2. kola Slovakinja Janettte Husarova sa 6-4, 6-3 pobijedila je Ivu Majoli, koja je poražena i u dvoboju 1. kola parova s Talijankom Francescom Schiavone</p>
<p>MELBOURNE/ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Dok jednom smrkne, drugom osvane. Poslovica je to koja najbolje dočarava plasman Ivana Ljubičića u 3. kolo Australian Opena. Pogađate, Ivan Ljubičiću je svanulo, dočim je Andy Roddick napustio teren smrknut, s bolnom grimasom na licu morao je predati dvoboj 2. kola kod 7-6 (11), 3-2 vodstva drugog hrvatskog reketa zbog istegnuća gležnja. Ujedno je Ljubičić preostao jedini hrvatski predstavnik u glavnom turniru, Slovakinja Janette Husarova s lakoćom se obračunala protiv Ive Majoli...</p>
<p>Iako je uoči 16.5 milijuna australskih dolara vrijednog »Grand Slam« turnira u Melbourneu Roddick tvrdio kako se vrhunski pripremio za vrijeme stanke, zglob ga je ponovo izdao u najgorem trenutku. Protiv Lleytona Hewitta na prošlogodišnjem Roland Garrosu 19-godišnji Amerikanac također je istegnuo gležanj. Uzrok predaje protiv Ljubičića treba tražiti u dvoboju 1. kola kada je Roddick pobijedio Argentinca Mariana Zabaletu. Tada je zatražio pomoć fizioterapeuta, budući da je krivo stao na desnu nogu, istu nogu koja ga je izdala u četvrtak.</p>
<p>Najveća mlada zvijezda američkog tenisa i prema mnogima nasljednik Andrea Agassija i Petea Samprasa, koji je puno prije od legendarnog dvojca stigao do 50 pobjede u profesionalnoj karijeri, imao je u »tie-breaku« tri set lopte prije nesretnog pada. Vodio je sa 8-7 kada je pokušao iz trka forhendom poentirati, no umjesto toga krivo je stao i obnovio ozljedu gležnja. Ipak, nije odmah sve bilo gotovo, Ljubičić je iskoristio tek četvrtu set loptu. Pokušao je Roddick nastaviti meč usprkos bolovima, no Ljubičić je vješto tjerao 13. nositelja na trčanje te je Roddick kod 3-2 odlučio skratiti muke svima...</p>
<p>Još jedna sreća u nesreći je i činjenica kako će se Ljubičić imati vremena potpuno odmoriti uoči dvoboja 3. kola. Naime, u ponedjeljak je protiv Čeha Bohdana Ulihcracha spasio tri meč lopte i pobijedio nakon pet iscrpljujućih setova, no u četvrtak se na terenu zadržao tek 71 minutu. A slijedeći suparnik 22-godišnjeg Ljubičića je južnoafrički veteran Wayne Ferreira. Protiv 31-godišnjeg Južnoafrikanca, koji je najbolje rezultate postigao u konkurenciji parova, Ljubičić je igrao i pobijedio prošle godine na tvrdoj podlozi u Indianapolisu.</p>
<p>Iva Majoli je nakon pobjede protiv Španjolke Arantxe Sanchez-Vicario s radošću obznanila kako je gotovo s bolovima u ramenu, zbog kojih je skoro odustala od nastupa u Melbourneu. Pronašla je prikladnu terapiju, tablete koje efikasno uklanjaju neugodnu bol. No, protiv Slovakinje Janette Husarove igra 23-godišnje Zagrepčanke bila je ispod prosjeka. Za 71 minutu Husarova je slavila sa 6-4, 6-3, a Majoli je napravila 41 neforsiranu i sedam dvostrukih pogrešaka. Poraz još više boli ako znamo kako je 27-godišnja Slovakinja u 10-godišnjoj karijeri bila većinu vremena ozlijeđena, odigrala je tek 113 mečeva, od kojih je 70 izgubila. Stoga je kvaliteta neupitno bila na strani pobjednice Roland Garrosa. Možda je problem bio u motivaciji, Majoli inače ima takvih problema protiv slabijih tenisačica...</p>
<p>Konačno razočarenje za Ivu Majoli stiglo je u konkurenciji parova. Američko-argentinska kombinacija Amy Fraizer/Clarisa Fernandez pobijedila je hrvatsko-talijanski par Iva Majoli/Francesca Schiavone sa 6-2, 6-3. (I. Mi.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Želim i čekam vaterpolsku reprezentaciju </p>
<p>Trenerskim poslom Đuho se bavi osam godina, posljednjih pet je u Jugu s kojim je osvojio pet trofeja u nizu. Žetva je započela u proljeće 2000. godine s LEN kupom, pa je osvojeno prvenstvo Hrvatske, Kup Hrvatske, te je na proljeće prošle godine sve zaokruženo prvenstvom Hrvatske i Kupom prvaka. Trenirajući juniorsku reprezentaciju Hrvatske Đuho je osvojio srebrnu medalju na SP u Turskoj prošlog ljeta</p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> – Veselin Đuho, trener vaterpolista dubrovačkog Juga, u izboru Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) je najuspješniji hrvatski trener u prošloj godini. Đuho je imao iznimnu igračku karijeru, bio je lucidan strijelac (koliko mi je samo puta mrežu rasparao op. p., oprostite na ovoj digresiji), ostao je u vaterpolu i kao trener. S kapicom Juga s brojem pet osvojio je pet prvenstava Jugoslavije, dva jugoslavenska Kupa i jedan Kup europskih prvaka, a najznačajniji reprezentativni uspjesi su mu dvije zlatne olimpijske medalje (Los Angeles 1984. i Seoul 1988. godine) i svjetsko zlato (Madrid 1986.). U dosadašnjoj trenerskoj karijeri s Jugom je osvojio pet trofeja u nizu. Žetva je započela u proljeće 2000. godine s LEN kupom, pa je osvojeno prvenstvo Hrvatske, Kup Hrvatske, te na proljeće prošle godine je sve zaokruženo prvenstvom Hrvatske i Kupom prvaka. Trenirajući juniorsku reprezentaciju Hrvatske osvojio je srebrnu medalju na SP u Turskoj prošlog ljeta. </p>
<p>Trenerskim poslom Đuho se bavi osam godina, tri godine je kormilario drugoligaškom talijanskom momčadi Calgarijem, a posljednjih pet je u Jugu i iz sezone u sezonu gradio je karijeru uspješnog trenera, kojeg krasi vrhunsko znanje vaterpolske igre. </p>
<p>O priznanju HOO 42-godišnji Đuho je rekao: </p>
<p>– Trofej HOO mi je veliko priznanje za dosadašnji rad i možda mi je draži od igračkih trofeja, jer u nas nije lako biti trener. Jedan neuspjeh i odmah te smjenjuju. Srećom ja sam u Jugu imao veliku podršku uprave i imao pravu mogućnost za razvoj. Imponira mi priznanje koje sam dobio u konkurenciji jednog iznimnog sportskog znalca, gospara Ante Kostelića. Uspjesi Kostelića su fascinantni, Janičin Svjetski kup i ovi nastupi Ivice su senzacionalni. </p>
<p> • Ubojiti strijelac Đuho sada je trofejni trener. Koja je razlika između Đuhe igrača i Đuhe trenera? </p>
<p>– Kao igrač bio sam impulsivan, živ, a takav sam i trener. U početku trenerske karijere često sam bio prenervozan, pa dobivao žute i crvene kartone. Mislim da sam se sada smirio, kontroliram emocije što svakako olakšava vođenje utakmice. Puno mi je pomogao trogodišnji trenerski rad u talijanskom Calgariju.</p>
<p> • Tijekom igračke karijere radili ste s nekoliko iznimnih trenera: Trumbićem, Rudićem, Savinovićem... Koji vas je trener posebno dojmio? </p>
<p>– Imao sam sreće upoznati se i raditi s velikim brojem dobrih brojem trenera, a normalno je da mi rad najuspješnijeg bude vodilja, a Rudić je u svakom slučaju najbolji. No, ja nikog ne kopiram već imam svoj stil i svoja razmišljanja.</p>
<p>Na klupske uspjehe nadovezao je Đuho i medalju u reprezentativnoj selekciji, a svoje izborničke ambicije Đuho ne skriva:</p>
<p>– Normalno je da razmišljam o izborničkoj funkciji. Dokazao sam se u klupskom vaterpolu, a i vodio sam juniorsku reprezentaciju i bili smo drugi na svijetu. Stoga mislim da sam spreman i za najbolju hrvatsku vaterpolsku vrstu. S ovom energijom, zanosom, poletom koje osjećam uvjeren sam da bi u Ateni na Olimpijskim igrama bili spremni za osvajanje medalje. </p>
<p>No, obveze u Jugu su goleme, brani se naslov prvaka Hrvatske i Europe, a da je iznimno teško igrati s opterećenjem favorita pokazali su dvoboji u završnici Kupa protiv Mladosti prije mjesec dana, kada je prekinut Jugov trofejni niz. Poraz protiv Mladosti nas je prizemljio, opekao, pokazao da nismo nepobjedivi. Mi smo se malo uljuljali, a ova momčad Mladosti je gladna trofeja. Ipak, ja sam uvjeren da smo mi još željni velikih uspjeha. U prvenstvu ćemo sigurno u finalu igrati Mladost i mi. U Kupu prvaka nam je cilj plasman na završni turnir, a na turnru četvorice najboljih svi imaju podjednake izglede za trofej, rekao je Đuho.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Mamićevo reći i – ne reći</p>
<p>Novi Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić u svom nastupnom govoru gotovo da proziva i klub iz Kranjčevićeve kao »krivca« za maksimirska posrtanja</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Zdravko Mamić, otprije nekoliko dana izvršni dopredsjednik Dinama, u nizu razloga iz kojih bi se trebalo zaključiti kako se »hod po mukama« maksimirskog kluba događa zbog »političkih igara«, pridodao je u svom inauguracijskom istupu stjecanja autoriteta i popularnosti još nešto. Samo da glasno nije rekao kako ga smeta što se kao ravnoteža Dinamu sad pojavio klub iz Kranjčevićeve, te da »neki žele uzdići Zagreb da bi ugasili Dinamo«.</p>
<p>Drugim riječima, proizlazi iz Mamićevih zabrinutih riječi u najmanju ruku da Dinamo ima ekskluzivno i vječno pravo da u gradu Zagrebu »ali i šire« bude prvi i jedini koji će biti »mažen i pažen«. I ne daj bože ugašen, ma koliko da se u njemu nagomila nesposobnosti prilagodbi novim društevnim okolnostima. Kao što je to istovjetni slučaj u košarci s nedodirljivom Cibonom, u vaterpolu i odbojci s Mladosti, među rukometašima sa Zagrebom. Za sve njih vrijedi uvijek isti, benderovski nazivnik, kad u ime njih i njihovih ekskluzivnosti na posebnost i izdvojenost, progovaraju ljudi koji misle da imaju više prava voljeti i brinuti o dotičnom klubu nego bilo tko iz bliže ili dalje okolice. Glasovita postavka Iljf–Petrovskog junaka Ostapa Bendera: »Moja ideja – vaš novac« ugrađena je u sve svjetske udžbenike kao prvo pravilo svake doktrine koja teži tomu da ti netko drugi »u ime viših ciljeva« treba riješiti vlastite probleme. </p>
<p>Možda i nedostatak ideje i sposobnosti kako isplivati iz teškoća, a da ti pod obavezno pritom netko drugi za sve bude kriv. Između ostalog i zbog izostanka hrabrosti u iznošenju »prave istine« do kraja itd. </p>
<p>Riječ je u biti o jednoj pradavnoj, ne samo zagrebačkoj socrealističkoj sportskoj doktrini, nekima i te kako dobrodošloj. Kako danas, tako i u svako vrijeme, kad se ide za time da najpoznatiji gradski klubovi, koji svojom organizacijom, tradicijom, ugledom i infrastrukturom predstavljaju određeni sportski autoritet, a priori zavrijeđuju eksteritorijalni status. Između ostalog i zato da bi svojom loptačkom ili inom vještinom »pronosili slavu grada i države«, jer navodno da je odavna dokazano da je sport najbolji veleposlanik u promotivnoj misiji po svijetu. Također (što je možda i njegova prva uloga, prije od one – zdrav duh u zdravom tijelu) i najbolji seditiv za razveseljivanje puka kako bi se moglo reći da baš i nije sve oko nas tako crno i neuspješno kako se ponekad čini.</p>
<p> Stoga je u ime tog načela glasno i napismeno bilo rečeno, a slično je i danas: »Dajmo za tih pet-šest odabranih većinu proračuna namijenjenih sportu, dajmo im dekretom nejveće i najjače sponzore, dajmo im u najmanju ruku – sve.« A ostali? </p>
<p>Oni, pa među njima i jedan NK Zagreb kojeg Mamić sada apostrofira kao »dio igre protiv Dinama«, samo da budu sretni što uopće mogu disati s preostalim zrakom. </p>
<p>Umjesto da se pozdravi svaki napor bilo koga izvan kruga povlašenih već i zato da se osnaži konkurencija, čime se pridonosi općoj kvaliteti igre i sporta... Da se ne govori o tomu da takvi subjekti, kao danas NK Zagreb, sutradan možda netko drugi, treći..., svojim primjerom mogu ukazati na sretnu okolnost kako je zapravo moguće i još nekomu uskočitio u prvi razred. Ne samo onima vječno pretplaćenima na ekskluzivitet što u biti zagovara Mamić. </p>
<p>Jer, da to ne zagovara, ne bi Mamić ni spomenuo NK Zagreb. Osim, ako o pozadini Zagrebovog uspona zna nešto više nego drugi. </p>
<p>No, isključivo je njegov problem što zna i o tomu, i tko-zna-čemu iz pozadine Dinamovog poslovanja, i što mu je sve to na vrhu jezika, ali ne želi reći zbog »vječno nekih razloga«. Takvih, zbog kojih je ipak bolje – šutjeti. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pet razloga zašto je Vrdoljak morao doći </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Proslava »Velikog dana hrvatskog sporta« ponovno je, baš kao i prošle godine, prošla bez nazočnosti Antuna Vrdoljaka. Čak ni činjenica da se ove godine obilježava deset godina od prijema Hrvatskog olimpijskog odbora u svjetsku sportsku obitelj, tj. u Međunarodni olimpijski odbor, nije mogla motivirati »našeg čovjeka« u MOO-u da se pojavi na proslavi. A, on je tamo svakako trebao biti. Ne zbog Hebela i Mijačike, ne ni zbog predsjednika Mesića ili troje nazočnih potpredsjednika Vlade RH (Granić, Antunović, Linić) ili bilo koga iz tog okruženja. Vrdoljak je u srijedu u »Lisinskome« morao biti barem zbog pet drugih razloga.</p>
<p>Morao je, prije svega, tamo biti domaćin potpredsjedniku Europskih olimpijskih odbora, Aleksandru Kozlovskom, koji je čak bio toliko korektan da pozdravne riječi izgovori na hrvatskom jeziku. No, on za Vrdoljaka nije dovoljno visoko pozicioniran olimpijski dužnosnik, što je priznao i u jednom novinskom intervjuu, podsjetivši nas da je na proslavi petogodišnjice prijema Hrvatske u MOO »on u Zagreb doveo Samarancha osobno«.</p>
<p>Morao je Vrdoljak, svakako, nazočiti proslavi i zbog Artura Takača, dugogodišnjeg savjetnika spomenutog bivšeg predsjednika MOO-a, jer da nije bilo Takača ne bi, sasvim sigurno, bilo ni Vrdoljaka u Međunarodnom olimpijskom odboru. Takač je »gurajući« Vrdoljaka u MOO zanemario svoje izrazito neslaganje s njegovim političkim stavovima, dok Vrdoljak nije bio sposoban barem na trenutak zatomiti svoju netrpeljivost prema Hebelu i društvu kako bi pozdravio onoga koji ga je promovirao u »sportskog kardinala«. </p>
<p>Nadalje, Vrdoljak je u »Lisinskome« morao biti i zbog Janice Kostelić, kojoj je kao član MOO-a osigurao 2500 dolara stipendije, u vrijeme kada još nitko nije mogao znati u kakvu će se skijašku klasu Janica razviti. Jasno, morao je Vrdoljak na proslavu doći i zbog veslačkog osmerca jer vrlo često ističe kako je taj osmerac, između ostaloga, i njegovo djelo. </p>
<p>Konačno i najvažnije, Antun Vrdoljak je na proslavi »Velikog dana hrvatskog sporta« morao biti zato jer mu je kao osnivaču Hrvatskog olimpijskog odbora tamo bilo mjesto više nego bilo kome drugome. Priznat će to čak i njegovi najveći oponenti.</p>
<p>Vrdoljak je, međutim, trenutno u »nekom drugom filmu«. Pritom ne mislimo na film koji upravo snima, već na film o »uvrijeđenoj frajli« koji gledamo već više od godinu dana, točnije otkako je Vrdoljak izgubio izbore za mjesto čelnog čovjeka Hrvatskog olimpijskog odbora. Šteta, no to je isključivo njegov izbor...</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Cibona podiže samopouzdanje za Partizan</p>
<p>Repešu zasigurno veseli činjenica da se ovoga puta nije ponovio ASVEL, odnosno Scavolini, kada je Cibona gubila praktički dobivene utakmice </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – U uzbudljivoj i do samoga kraja neizvjesnoj utakmici, Cibona VIP ostvarila je drugu uzastopnu pobjedu Euroligi, svladavši Ural Great 102-97 (29-24, 29-23, 21-31, 23-20). Na žalost, Ciboni pobjede u Euroligi više ne igraju nikakvu ulogu, barem ne što se plasmana u idući krug natjecanja tiče, ali zato bi mogle izazvati pozitivan šok u momčadi, odnosno, vratiti u svlačionicu toliko potrebno samopouzdanje.</p>
<p>Dapače, ruska momčad slovi za jedno od najugodnijih iznenađenja u europskoj košarci posljednjih godina, te je doista svaka pobjeda protiv nje vrijedna hvale. Riječ je o momčadi sastavljenoj od iskusnih vrhunskih košarkaša koju predvode Vasilij Karašev, Sergej Panov, Valerij Daineko i Ruslan Avlejev.</p>
<p>– Naglasio sam prije susreta da pod svaku cijenu želimo pobijediti. Iako je utakmica ponovno ukazala na naše probleme, prije svega na slabu igru pod košem zbog nedostatka centara, ponosim se pristupom svojih košarkaša i njihovim zalaganjem Bilo je vrijeme da dobijemo jednog velikog protivnika, te dokažemo sebi da vrijedimo i tako vratimo samopouzdanje, izjavio je nakon utakmice vidno zadovoljan trener »vukova« Jasmin Repeša.</p>
<p>Repešu, baš kao i navijače, razveselit će i činjenica da su »cibosi« ostali koncentrirani do samoga kraja utakmice. Naime, sedam minuta prije kraja susreta, Ural je poveo, no ovaj put nije se ponovio ASVEL, odnosno Scavolini, kada je Cibona gubila praktički dobivene utakmice. Svakako valja pohvaliti i prikazanu igru Nikole Prkačina, Josipa Sesara i Mateja Mamića, koji su zajedno ubacili 72 poena. Kao vrlo zahvalni igrači nametnuli su se i Bariša Krasić i Boris Džidić, te je prava šteta što se još jedino daroviti Marijan Mance za sada nije do kraja pronašao u igri Cibone. Hrvatski prvak u subotu u dvorani Dražena Petrovića dočekuje Pivovarnu Laško u 16. kolu Goodyear lige. Riječ je o dvoboju drugoplasirane i trećeplasirane momčadi, te još jednoj prilici »vukovima« da ponove dobar nastup protiv zahtjevnog protivnika. Ciboni je, štoviše, sada neophodan niz dobrih rezultata jer u sljedećem kolu Eurolige (30. siječnja) u Zagreb dolazi beogradski Partizan. Da je riječ o ogledu koji će do posljednjeg mjesta ispuniti »Draženov dom« nije potrebno posebno isticati, baš kao ni da će navijači bezuvjetno tražiti pobjedu. No, u međuvremenu će Cibona pod hitno morati angažirati još jednog centra. Mario Kasun, odbjegli član Zrinjevca, trenira s momčadi, no Cibona se još nije jasno i glasno izjasnila o njegovu statusu. Posljednja dionica utakmice protiv Urala još je jednom potvrdila da je to danas teško premostivi problem u »tornju«, te da će se bez brzog rješenja Cibona teško izboriti za poneki trofej do kraja sezone.</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Igraju Kobešćak i Sarić </p>
<p>Vjeko Kobešćak ima kao i svi ostali zatvorenici pravo na vikend kod kuće koji mu upravo ovih dana traje, dočim je Višeslavu Sariću upravni odbor HVS-a ukinuo suspenziju </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Vaterpolisti zagrebačke Mladosti-CO u subotu (19 sati) igraju prvu utakmicu četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, suparnik Silićevoj momčadi bit će Lukoil-Spartak iz Vologograda. Uzvrat se igra tjedan dana kasnije. Odmah valja izdvojiti da će za Mladost zaigrati Vjeko Kobešćak, vaterpolist koji zbog prometnog prekršaja u kojem je poginula jedna djevojka služi jednogodišnju zatvorsku kaznu. Vjeko Kobešćak, naime, ima kao i svi ostali zatvorenici pravo na vikend kod kuće koji mu upravo ovih dana traje. Stoga će zaigrati, iako nije u punoj snazi.</p>
<p>Druga bitna novost u svezi sastava »mladostaša« jest svojevrsno pomilovanje Višeslava Sarića, momka kojeg je Hrvatski vaterpolski savez (HVS) suspendirao na godinu dana zbog uzimanja marihuane na Mediteranskim igrama u Tunisu. HVS je smanjio Sariću suspenziju na četiri mjeseca te i on ima pravo zaigrati protiv jake momčadi iz Volgograda u kojoj igra čak šest reprezentativaca Rusije. </p>
<p>– Nikad više u životu ne bih učinio isto, kratko će reći Sarić, zahvaljujući pritom Upravnom odboru HVS-a i svom klubu koji su mu pružili mogućnost »ispraviti veliku životnu grešku«. </p>
<p>Trener Silić tako nema većih poteškoća u sastavljanju momčadi. Zanimljivo je da je ovo četvrti dvoboj Mladosti i Lukoil-Spartaka u posljednjih pet godina. Mladost je dosad u sva tri dvoboja bila uspješnija. Mladost ne krije ambicije da nakon osvajanja hrvatskog Kupa osvoji i Kup pobjednika kupova. Direktor Perica Bukić kaže: </p>
<p>– Samo se naslovima možemo održati na površini. Imamo moću momčad koja se mora dokazati pobjedama. (A.K.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Miami prvi put prebacio 100 koševa</p>
<p>Košarkaši Miamija su u Los Angelesu protiv Lakersa došli do iznenađujuće 102-96 pobjede </p>
<p>NEW YORK, 17. siječnja</p>
<p> – Iako ove sezone igraju odlično i vodeća su momčad Istočne konferencije, New Jersey Netsi često igraju pred polupraznom dvoranom. No, u srijedu je Continental Airlines Arena bila rasprodana. Razlog – u goste je došao Michael Jordan. Gledatelji su, međutim, malo vidjeli od Jordana, koji je u igri proveo tek 18 minuta i postigao 10 poena. Rezultat za Jordanove Washington Wizardse je bio katastrofalni poraz od 44 koša razlike (67-111). Bio je to najteži poraz u Jordanovoj karijeri. Dosadašnji neslavni rekord potječe iz 1992. kada je Jordan igrajući za Chicago izgubio od Knicksa 75-112. Petorica domaćih igrača imali su dvoznamenkasti učinak,a predvodio ih je Keith Van Horn sa 27 poena.</p>
<p> U Los Angelesu košarkaši Miami Heata su iznenađujuće došli do 102-96 pobjede nad aktualnim prvacima Lakersima. Iako je Shaquille O'Neal odrađivao drugu utakmicu kazne, prognozeri su davali male šanse ove godine razočaravajućem Miamiju. Bila to utakmica nevjerojatnih obrata, prvo je Miami uspio upropastiti vodstvo od 24 koša, potom su Lakersi tri minute prije kraja imali vodstvo 96-90. No, do kraja susreta nisu ubacili ni poena, a Miami je sa 12-0 u završnici dvoboja došao do svoje tek desete pobjede u sezoni, te su tek prvi put u sezoni postigli troznamenkasti broj koševa. Alonzo Mourning sa 28 koševa i 11 skokova bio je najbolji kod gostiju, a Kobe Bryant sa 29 poena kod Lakersa.</p>
<p>U Milwaukeeju Ray Allen i Reggie Miller vodili su pucački dvoboj. Dobio ga je igrač Bucksa, koji je ubilježio 36 poena, od čega sedam trica. Miller je ubacio 27 koševa (5 trica). Na kraju slavili su Bucksi sa 105-100. Bruno Šundov je za Indiana Pacerse odigrao jednu minutu, bez učinka.</p>
<p> Pobjedom u Denveru 112-107 Sacramento Kingsi su ostvarili desetu uzastopnu pobjedu. Najzaslužniji za nju su Predrag Stojaković, koji je ubacio 29 i Doug Christie sa 21 košem.</p>
<p> l Rezultati: Boston – New York 101-100, Toronto – Houston 109-103, New Jersey – Washington 111-67, Denver – Sacramento 107-112, Milwaukee – Indiana 105-100, Phoenix – Portland 99-108, Utah – Seattle 95-80, Golden State – Cleveland 117-88, LA Lakers – Miami 96-102. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Američki političari se na brzinu rješavaju Enronova novca </p>
<p>Republikanci se žele riješiti oko 280.000 dolara koje su dobili nekoliko dana prije tvrtkina stečaja/ Demokrati će 100.000 dolara uplatiti otpuštenim Enronovim namještenicima </p>
<p>WASHINGTON, 17. siječnja</p>
<p> - Američki političari i vodstva dviju najvećih stranaka, koji su donedavno sa zahvalnošću primali novčane priloge Enrona, užurbano pronalaze načine da se riješe tog novca i od sebe otklone sumnju za bilo kakvu umiješanost u propast tog energetskog diva.</p>
<p>Prema neslužbenim podacima, vodstvo Republikanske stranke želi se riješiti oko 280.000 dolara koje je od Enrona dobilo doslovce nekoliko dana prije nego što je teksaška tvrtka proglasila stečaj.</p>
<p>Senatski klub demokrata već je objavio da će 100.000 dolara Enronova novca uplatiti u korist otpuštenih namještenika koji su, uz ostalo, izgubili svoje uplate u mirovinski fond.</p>
<p>Senatori Max Baucus, Jean Carnahan, Tim Hutchinson i Tim Johnson najavili su da će za dobrotvorne namjene dati između 1000 i 3200 dolara, koliko su nedavno dobili od Enrona, a njihov kolega Gordon Smith najavljuje da će vratiti sav novac koji je od te tvrtke dobio od 1997. godine.</p>
<p>Dvojica republikanskih kongresnika, Tom DeLay i Billy Tauzin, izjavili su da neće vraćati donacije Enrona jer bi to, kažu, bilo ravno priznanju da su učinili nešto nečasno.</p>
<p>Mnogi američki političari razmišljaju o tome da vrate i novac koji su dobili od revizorske tvrtke »Arthur Andersen«, koja je skrivala podatke o Enronovu financijskom poslovanju.</p>
<p>Javnost se sve više zanima za udio visokih dužnosnika Bijele kuće, uključujući potpredsjednika Richarda Cheneyja u prikrivanje Enronovih poslovnih promašaja. Cheney je, dakako, na »tajnom i sigurnom mjestu«, a glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer optužuje novinare da su otvorili »sezonu lova bez granica«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rusija protiv stalnih zapadnih baza u Tadžikistanu</p>
<p>DUŠAMBE, 17. siječnja</p>
<p> - Rusija prihvaća koalicijske snage pod američkim vodstvom u Tadžikistanu samo na kratko razdoblje i žestoko će se protiviti stvaranju dugotrajnijih zapadnih baza u toj bivšoj sovjetskoj republici, rekao je jedan ruski general, prenosi u četvrtak agencija Interfax. »Prisutnost zapadaa moguća je samo za vrijeme protuterorističke operacije savezničkih snaga u Afganistanu. Ali, bude li to dugo trajalo, nećemo biti prijatelji«, rekao je zapovjednik ruskih graničnih jedinica general Konstantin Totsky. Tadžikistan je zapadnim snagama omogućio upotrebu svojih zračnih baza za operacije u Afganistanu nakon što mu je to dopustio ruski predsjednik Vladimir Putin. Tadžikistan je tranzitna točka za francuske snage na putu u Afganistan. Kad je tadžikistanski predsjednik Imomali Rakhmonov izjavio da američki vojni zrakoplovi smiju slijetati u toj zemlji, aerodrome su pregledali američki vojni stručnjaci.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Čudak s bombom u cipeli radio je za Bin Ladena</p>
<p>Laptop otkupljen od uličnog preprodavača u Kabulu krio je podatke o mreži Al Qaidinih agenata / Među ostalim i o »bratu Abdulu Rauffu« čije se kretanje posljednjih mjeseci potpuno poklapa s onim Richarda Reida</p>
<p>LONDON, 17. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Richard Reid, Britanac koji je prije mjesec dana pokušao detonirati plastični eksploziv sakriven u vlastitim cipelama, na avionskom letu Pariz-Miami, radio je za Al Qaidu. Premda je nakon uhićenja tvrdio da je djelovao sam, kodirani zapisi na jednom kompjutoru Al Qaide koji je pronađen u Kabulu povezuju ga s terorističkom mrežom Osame bin Ladena. Radeći kao izviđač Al Qaide, Reid je putovao diljem Srednjeg istoka i Europe, tragajući za pogodnim ciljevima napada. Richard Reid je uz ostalo izviđao mogućnost napada na Zid plača u Jeruzalemu.</p>
<p>Američki obavještajni izvori potvrdili su britanskom tisku da je Reid bio Bin Ladenov operativac. No ta je činjenica izašla na vidjelo sasvim slučajno kada je nakon pada talibana, američki list Wall Street Journal uspio od uličnih pljačkaša u Kabulu otkupiti dva laptop kompjutora. Kompjutori su, kako se pokazalo, pripadali Al Qaidi. Na jednom od njih, kojim se koristio dr. Ayman al Zawahiri, desna ruka Osame bin Ladena, bile su pohranjene mnoge tajne informacije kodirane i zaštićene lozinkama. Bilo je potrebno pet dana da niz brzih američkih kompjutora razbije neke od kodova. </p>
<p>Pritom je pronađen i dosje, sastavljen 19. kolovoza 2001., koji opisuje izviđačku misiju »brata Abdula Rauffa«, Al Qaidinog agenta koji je nedavno putujući s britanskom putovnicom posjetio Nizozemsku, Izrael, Egipat, Tursku i Pakistan. Obavještajni podaci pokazuju da je Richard Reid prošlog srpnja posjetio upravo te iste zemlje i to potpuno istim redoslijedom. U dosjeu Al Qaide dalje se navodi da je Rauff nabavio novu britansku putovnicu u britanskom konzulatu u Amsterdamu, a isto je, kako potvrđuje Foreign Office, učinio i Richard Reid. U oba slučaja navedena je isti razlog, da je stara putovnica zabunom uništena u mašini za pranje rublja. </p>
<p>Te činjenice upućuju na to da su čovjek s bombom u cipeli Richard Reid i Abdul Rauff zapravo ista osoba. Reida su kao pripadnika Al Qaide identificirali i neki pripadnici te organizacije, koje su u Afganistanu zarobili Amerikanci. Britanskom listu Guardian tu su činjenicu potvrdili američki obavještajni izvori. </p>
<p>Al Qaida je, kako pokazuju njeni kompjutorski dosjei, smatrala da je velika prednost ako neki njen pripadnik može u Izrael otputovati pomoću britanske putovnice, jer će tako manje upadati u oči. Richard Reid, rođen u Britaniji od majke Engleskinje i oca s Jamajke, odlično se uklapao u takav plan. </p>
<p>Premda porijeklom nije imao nikakve veze s islamom, prešao je na tu vjeru prilikom jednog boravka u zatvoru, a pritom se približio i islamskim ekstremisKad je prošlog ljeta za račun Al Qaide posjetio Izrael, Reid izvidio koji bi mogli biti mogući ciljevi napada po većim gradovima. Kasnije je izvijestio kako je tekao let do Tel Aviva i rekao da je grad nekoliko minuta bio jasno vidljiv iz aviona. To upućuje da je Al Qaida i prije terorističkog udara na Ameriku od 11. rujna razmatrala mogućnost napada na neki gradski cilj, pomoću otetog zrakoplova. </p>
<p>Nakon što su stjuardese i putnici u prosincu savladali Richarda Reida i spriječili ga da detonira svoje eksplozivne cipele na letu iz Pariza za Miami, isprva se mislilo da je on neki poremećeni čudak. Reid je boravio u američkom zatvoru optužen zbog relativnog minornog pokušaja tjelesnog napada. No, ovih dana su američke vlasti podnijele protiv njega novu, mnogo ozbiljniju optužnicu od devet točaka, među kojima su i pokušaj umorstva te pokušaj rušenja aviona. Američki državni odvjetnik John Ashcroft je rekao da se Reida optužuje kao »terorista kojega je trenirala Al Qaida«. </p>
<p>Obrada Al Qaidinih kompjutora otkrivenih u Kabulu nije, međutim, gotova. Međunarodne obavještajne službe vjerojatno će zanimati što se u njima još nalazi, jer oni otkrivaju djelovanje Bin Ladenove terorističke mreže diljem svijeta. U jednom od dosjea spominje se, primjerice, 170 agenata Al Qaide od kojima policije na Zapadu do sada nisu ništa znale.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tursku zabrinjava američko rješenje »iračkog pitanja«</p>
<p>ANKARA, 17. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush rekao je turskome premijeru Bülentu Ecevitu da je njegova administracija odlučna da napokon riješi pitanje Iraka i Saddama Husseina. Obznanio je da glede toga postoje mnoge otvorene opcije koje još nisu dovoljno kristalizirane. Bush se, međutim, izjasnio protiv prekrajanja iračkih granica i uspostave neovisne kurdske države na sjeveru te arapske zemlje. Pritom je vrlo jasno dao podršku očuvanju iračke teritorijalne cjelovitosti. </p>
<p>Takvo odlučno američko »iračko stajalište« Ecevit je u strijedu u Washingtonu čuo i od potpredsjednika Dicka Cheneya, Marca Grossmana i drugih visokih dužnosnika. Dakako, nitko od njih nije mogao reći kada i na koji način će bagdadski vođa ustuknuti pod američkim i drugim zapadnim pritiscima. No, taj američki je odgovor, kako prenose vodeći istanbulski listovi Sabah, Milliyet, Hürriyet, Radikal i drugi, zadovoljio Ecevita i članove brojne turske delegacije. Turska se, naime, pribojavala da bi sve izvjesnija »smjena« nepoćudnoga Saddama mogla dovesti do formiranja neovisne kurdske države. To bi, kako se vjeruje, otvorilo aspiracije i Kurdima koji žive na jugoistoku Turske da zatraže i uspostavu vlastite neovisne države.</p>
<p>Dok su trajali washingtonski razgovori Ecevita i njegova domaćina Busha, Saddam je prkosno priopćio kako se ne plaši američke vojne intervencije. Bagdadski list Al Thawra, glasilo vladajuće stranke Baas, ističke da je Irak prevladao sve teškoće, te da je sve bliže »konačnoj pobjedi«. </p>
<p>Bush je pohvalio konstruktivnu ulogu koju ima Turska u regiji Srednjeg istoka, ali i drugim područjima. Svom turskom sugovorniku poručio je da će se tijesno konzultirati glede svake eventualne »iračke akcije«. Drži kako se bilo kakva operacija praktički ne može učiniti bez aktivne turske potpore. Što je turski premijer konkretno obećao, nije poznato. No, sigurno je da Ecevita toliko ne zanima osobna sudbina bagdadskoga režima koliko očuvanje iračkoga integriteta. Turska se, također, pribojava da bi repriza novoga Zaljevskog rata donijela zemlji nove materijalne i druge gubitke.</p>
<p>Zanimljivo je, a možda i ne posve slučajno, da su američko-turski razgovori na vrhu održani u vrijeme obilježavanja savezničke Pustinjske oluje koja je počela 17. siječnja 1991. Ispaljene rakete s američkih ratnih brodova i borbeni zrakoplovi, potpomognuti jurišnim lovcima Velike Britanije i Saudijske Arabije, prouzročili su i mnoge civilne žrtve. Vojna kampanja oslobađanja okupiranog Kuvajta trajala je sve do 27. veljače. Toga je dana bivši američki predsjednik George W. Bush stariji službeno proglasio pobjedu nad Saddamovim postrojbama. Međutim, mnogi vojni analitičari dovode tu »pobjedu« pod sumnju, budući da je irački režim na čelu sa Saddamom Husseinom ostao na vlasti. </p>
<p>Turska, koja je i tada odlučno i aktivno bila na strani savezničke alijanse, izvukla je iz Pustinjske oluje kraći kraj. Naime, zbog poštivanja gospodarske međunarodne izolacije iračkoga režima, ta je zemlja pretpjela velike finacijske gubitke koji dostižu 40 milijardi dolara. Zbog toga je to pitanje, u vrijeme kada Turska prolazi kroz iznimno tešku gospodarsku i finacijsku krizu, zauzela ključno mjesto u razgovorima s američkim domaćinima. No, visoki dužnosnici Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) i Svjetske banke (WB) obećali su da će u nekoliko slijedećih tjedana otvoriti lanac pomoći od oko 14 milijardi dolara.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Saddamov režim ubio osmoricu »oporbenjaka«</p>
<p>Osam uglednih iračkih obitelji dobilo je najstravičnije »novogodišnje darove« od Saddamova režima: isporučena su im mrtva tijela osmorice njihovih članova! / U televizijskome obraćanju »naciji« Saddam je rekao kako je Irak stekao iskustvo u Zaljevskome ratu i kako će mu to iskustvo pomoći da odbije novi napad</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - I najnoviji slučaj dokazuje točnost teze mnogih uglednih svjetskih medija kako u Iraku danas jamačno vlada najsurovija diktatura na svijetu. U usporedbi s krvoločnim Saddamom Husseinom, kubanski diktator Fidel Castro i libijski Moammar Gaddafi, recimo, djeluju čak »šarmantno« i »simpatično« - kako je napisao najugledniji francuski dnevnik Le Monde. Naime, osam uglednih iračkih obitelji dobilo je »najstravičnije novogodišnje darove« od Saddamova režima: isporučena su im mrtva tijela osmorice njihovih članova!</p>
<p>Riječ je o dvojici trgovaca i dvojici studenata te o po jednome doktoru islamskoga prava, poduzetniku, »službeniku« i vojnome novaku. </p>
<p>Svi su oni relativno mladi i svi su »nestali« istodobno: bili su uhićeni u prosincu 2000. Otada, godinu dana, nitko ništa nije znao o njima. Tek je sada, kada su njihovi leševi predani obiteljima, jasno da su ubijeni - ne zna se kada - odnosno »kažnjeni su zato što su imali kontakte s oporbom«, kako su Saddamove vlasti priopćile njihovim najbližima. </p>
<p>Poziv na osudu</p>
<p>A svjetska je javnost to upravo saznala iz pariških krugova iračke oporbe.</p>
<p>Točnije: taj novi slučaj krvoločnoga obračuna bagdadskoga diktatora s »oporbenjacima« obznanio je Centar za ljudska prava, koji djeluje u Parizu i okuplja ugledne iračke emigrante i članove triju najpoznatijih iračkih oporbenih stranaka.</p>
<p>To su ponajprije Komunistička partija Iraka (KPI) te dvije kurdske stranke, Patriotski savez Kurdistana (PUK) i Demokratska partija Kurdistana (DPK). Sve te tri stranke imaju svoje moćne ogranke u Francuskoj, koju drže - kako piše Le Monde - »najdemokratskijom državom u kojoj mogu djelovati slobodno«.</p>
<p>U priopćenju o »likvidaciji osmorice iračkih građana« pariški irački Centar za ljudska prava poziva »sve organizacije za zaštitu prava ljudi, međunarodno javno mnijenje i sve ljude dobre volje« da oštro osude te »nove barbarske zločine« što ih je učinio »diktatorski režim« te da mu se suprotstave, a od »krvoloka u Bagdadu« zahtijeva da poštuje ljudska prava i da »oslobodi sve političke zatvorenike«. No, pritom je zanimljiva i znakovita podudarnost, koja možda i nije slučajna, toga najnovijega slučaja likvidacije s 11. obljetnicom Zaljevskoga rata.</p>
<p>A upravo je u povodu te obljetnice progovorio i Saddam Hussein koji se rijetko javlja u javnosti. Ovaj je put, u četvrtak, naime, bagdadski diktator izjavio kako je Irak »spreman suprotstaviti se eventualnome američkom napadu«, ako do njega dođe u sklopu »rata protiv terorizma«. </p>
<p>U televizijskome obraćanju »naciji« Saddam je rekao kako je Irak stekao iskustvo u Zaljevskome ratu i kako će mu to iskustvo pomoći da odbije novi napad.. »Nakon agresije prije 11 godina i uz trajnu agresiju do danas naš se narod ne može iznenaditi«, naglasio je vođa.</p>
<p>U operaciji Pustinjska oluja odnosno u Zaljevskome ratu prije točno 11 godina, u drugoj polovici siječnja 1991., saveznička koalicija pod vodstvom SAD istjerala je iračke snage iz Kuvajta, što su ga zauzele u jesen 1990., žestoko bombardirale Irak. No, pritom, ipak, nije bio srušen sâm Saddam i njegov režim, iako mu je međunarodna zajednica, posredstvom odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), nametnuo teške sankcije koje su, posljednjih 10 godina, na žalost, najviše pogađale obične Iračane i djecu.</p>
<p>Sada bagdadski diktator vjeruje, kako je naglasio u tv-obraćanju »naciji«, da će Irak »preživjeti i druge, nove agresivne operacije«, kao što je preživio Zaljevski rat, ali je dodao kako, ipak, »moli Allaha« da njegovu zemlju »poštedi vojnoga sučeljavanja s Amerikom«. A to je sada sve manje sigurnije. Naime, kako piše američki tjednik Newsweek, sada više nije pitanje »hoće li SAD udariti na Irak« već »kada će to učiniti«. Ta »istina«, međutim, prema Le Mondeu, jako uznemirava iračke oporbenjake u Parizu - ne zato što bi brinuli za sudbinu Saddama i njegova režima nego strahuju da će u tome novome ratu najviše stradati »jadni, nevini i dobrano izmučeni« Iračani.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Talijanski rat za sigurno radno mjesto</p>
<p>Berlusconi namjerava primijeniti američki model ponude i potražnje na tržištu rada </p>
<p>RIM, 17. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Već mjesecima traje tihi rat između talijanskih sindikata i vlade, odnosno ministra za rad Roberta Maronija zbog najavljenih promjena u Zakonu o radu. Najviše rasprava je izazvala najava ukidanja nekih stavki člana 18 Zakona o radu koje sada jamče talijanskim zaposlenicima stalno radno mjesto. </p>
<p>Berlusconijeva namjerava primijeniti američki model ponude i potražnje na tržištu rada. To će biti izuzetno teško provesti u Italiji gdje su radnici vrhunski osigurani preko jakih sindikata koji štite njihova prava, tako da je otkaz je bila skoro nemoguć. Član 18 je jamčio svakom radniku otpuštenom bez valjanog razloga povratak na staro radno mjesto. Zato su privatni poduzetnici sa bogatog sjevera Italije zapošljavali strane radnika na ograničeno vrijeme. </p>
<p>Sindikati traže pomoć od predsjednika</p>
<p>Drugi razlog zbog kojega će biti teško primijeniti američki model je nepokretnost Talijana. Poznato je da se Amerikanci bez ikakvih problema sele zbog posla sa jednog kraja zemlje na drugi, dok se Talijan s juga vrlo teško preseljava i u susjedni grad. Talijani ne samo da su imali zajamčen stalni posao već i visoke otpremnine za odlazak u mirovinu u visini desetogodišnje prosječne plaće. </p>
<p>U srijedu navečer je predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi primio delegaciju glavnih tajnika najjačih talijanskih sindikata u kojoj su bili Sergio Cofferati, Savino Pezzotta i Luigi Angeletti. Sindikalni tajnici traže od predsjednika da intervenira kod predstavnika vlade radi uspostavljanja dijaloga sa sindikatima o delikatnom pitanju promjena Zakona o radu. Istog dana je predsjednik Ciampi primio i tvorca novih promjena Zakona o radu, ministra za rad Roberta Maronija.</p>
<p>Nakon jednosatnog razgovora iza zatvorenih vrata, ministar Maroni, inače jedan od čelnika Sjeverne lige, je izišao vidno zadovoljan tvrdeći da »predsjednik Republike nema namjeru posredovati između sindikata i vlade, već će o promjenama Zakona o radu odlučiti Parlament u čijoj je to nadležnosti«.</p>
<p>Maroni je još jednom naglasio da su svi članovi vlade suglasni sa izmjenom člana 18 i da nema nikakvog mjesta za dijalog o tome. </p>
<p>Val najavljenih štrajkova po cijeloj Italiji je započeo prošlog tjedna u Pugliji. Već u petak se neće moći letjeti u Italiji ili iz Italije zbog štrajka kontrolora leta.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rugovi premijerska ponuda,Flora Brovina predsjednica Kosova?</p>
<p>I Rada Trajković iz Demokršćanske stranke Srbije predložena za predsjednicu / Adem Demaqi ocjenjuje da bi u ovom trenutku ona bila najbolje rješenje</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Predstavnici vodećih stranaka na Kosovu nisu se približili dogovoru o formiranju vlasti u pokrajini ni nakon konzultacija sa voditeljem američke misije u Prištini Johnom Mensisom u srijedu. Jedina novost u pregovorima je, kako javlja beogradski radio B92, ponuda predstavnika Demokratske stranke Hashima Thaqija Demokratskom savezu Ibrahima Rugove da Rugova zauzme mjesto premijera Kosova, ali da za uzvrat njihova kandidatkinja Flora Brovina bude predsjednica Kosova. </p>
<p>Američki diplomat sastao se odvojeno sa stranačkim liderima Rugovom, Thaqijem, Radom Trajković i Ramushom Haradinajom. Dogovoreno je da stranački prvaci nastave razgovore i još jednom pokušaju doći do dogovora te tako deblokiraju formiranje privremenih institucija vlasti na Kosovu. Privremeni voditelj UNMIK-a Charles Bryshaw pozvao je albanske lidere na dogovor i kompromis u formiranju prijelaznih institucija vlasti. On je putem albanskih medija rekao da se ne namjerava miješati u razgovore stranaka.</p>
<p>Otkad traju uzaludni pokušaji da Rugova u skupštini Kosova dobije dovoljan broj glasova za predsjednika, među kandidatima za predsjednicu Kosova pojavila se, uz pjesnikinju i aktivisticu ljudskih prava Brovinu, i čelnica kluba srpskih zastupnika Rada Trajković iz Demokršćanske stranke Srbije. Predsjednik Komiteta za sporazumijevanje i suživot na Kosovu Adem Demaqi ocjenjuje da bi u ovom trenutku ona bila najbolje rješenje. Trajković ne skriva da joj prijedlog odgovara jer, kako je izjavila agenciji Srna, »dolazi od čovjeka koji nije glup«, a i zato što je nakon nekog vremena druženja s Albancima »ponuđena kao opcija«. Dodala je da to znači da postoji perspektiva da se i Srbija u jednom trenutku ponudi kao opcija, ali nije komentirala je li taj prijedlog realan. Predstavnici albanskih stranaka na ovaj su prijedlog, piše Glas javnosti, reagirali smijehom i odbijanjem svakog komentara. Većina Srba ocjenjuje da je Demaqijev propagandni potez usmjeren na razbijanje srpske koalicije na Kosovu. Inače, jedinstveni stav članova srpske koalicije u skupštini Kosova, koji je ovih dana usuglašen s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom, premijerom Srbije Zoranom Đinđićem i šefom koordinacije za Kosovo Nebojšom Čovićem, jest da se ne miješaju u izbor predsjednika Kosova, te da to prepuste Albancima i međunarodnoj zajednici. To znači da će Srbi i dalje biti suzdržani prilikom glasovanja. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Helsinški odbor se zauzima za »alžirsku skupinu«</p>
<p>Još uvijek nema dokaza protiv navodnih organizatora terorističkih napada na veleposlanstva SAD i Britanije u Sarajevu</p>
<p>SARAJEVO, 17. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Helsinškog odbora BiH Srđan Dizdarević ponovio je optužbe da su lokalne vlasti u sklopu antiterorističke kampanje pokrenute nakon događaja od 11. rujna grubo kršile ljudska prava osumnjičenih za terorizam. On je upozorio na nezakonite postupke oduzimanja državljanstva i izručenja osoba čak i u one zemlje koje primjenjuju smrtnu kaznu i gdje postoji praksa teških mučenja zatvorenika, a takve ekstradicije su zabranjene bosansko-hercegovačkim zakonima.</p>
<p>Dizdarević je izjavu dao pred očitovanje Vrhovnoga suda Federacije BiH o sudbini tzv. alžirske skupine, osumnjičene za planiranje terorističkog napada na Veleposlanstvo SAD u Sarajevu, zbog čega su diplomatska predstavništva SAD i Velike Britanije u listopadu nakratko bila zatvorena.</p>
<p>Podsjetimo, »alžirsku skupinu« čine Belkacem Bensayah, Nechle Mohamed, Saber Lahmar, Boudela Hadz, Ati Idir Mustafa, a uhićeni su na temelju informacije dostavljene Federalnom MUP-u po kojoj je s Belkacemovog telefona u Zenici obavljen razgovor s Abu Zubayahadom, jednim od najbližih suradnika Osame bin Ladena. Američke tajne službe, koje su putem Veleposlanstva SAD i dostavile informaciju lokalnoj policiji, navodno su dešifrirajući razgovor otkrile da se planira napad na veleposlanstvo SAD u Sarajevu.</p>
<p>Uslijedilo je uhićenje Belkacema i svih onih koju su s njim imali češće telefonske kontakte. Osumnjičenima je određen jednomjesečni pritvor koji je kasnije produžen za još 60 dana. Na temelju činjenice da je protiv njih podignuta kaznena prijava za djelo terorizma, potkraj studenoga je federalni doministar unutarnjih poslova Tomislav Limov potpisao je rješenje kojim se pripadnicima »alžirske skupine« oduzima bosansko-hercegovačko državljanstvo.</p>
<p>Uhićenje te skupine predstavljeno je kao razbijanje ćelije Al Qaide u BiH, o čemu je govorio i generalni tajnik NATO-a George Robertson. No, pravosudnim tijelima u BiH u međuvremenu nisu predočeni dokazi koji bi teretili članove skupine. Usprkos zahtjevima, nije dostavljena snimka niti transkript spornog telefonskog razgovora, pa se Vrhovni sud pred rok istjecanja pritvora u petak 18. siječnja nalazi pred vrlo teškom odlukom. Budući da nema dokaza protiv osumnjičenih, jedina moguća odluka je ona o puštanju članova »alžirske skupine« iz pritvora. No, s druge strane je snažan američki, pritisak.</p>
<p>Najvjerojatniji scenarij raspleta događaja je onaj po kojem će »Alžirci« biti pušteni na slobodu, ali odmah nakon toga ponovno uhićeni i izručeni Alžiru koji je to službeno zatražio, iako BiH nije dostavljena potrebna dokumentacija s obrazloženjem zahtjeva. Navodno postoji i mogućnost da članove skupine uhiti SFOR.</p>
<p>Istovremeno je pritisak organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i koje upozoravaju da su u ovom slučaju, kao i u nekim ranijima, načinjene ozbiljne povrede procedure te da se kampanja protiv terorizma pretvorila u »antiterorističku histeriju« i »lov na vještice«. Primjerice, oduzimanje državljanstva samo na osnovu činjenice da je protiv nekog podnesena kaznena prijava znači donošenje presude prije odluke suda.</p>
<p>Jasno je, međutim, da su vlasti pod nevjerojatnim pritiskom sa Zapada, posebno zbog čestih optužaba da se u Bosni nalaze ćelije i logistički centri za izvođenje terorističkih akcija. U tom kontekstu, čini se da poštivanje zakona i nije u prvom planu, te da se lokalne vlasti ne žele ni na koji način zamjeriti Sjedinjenim Državama koje su i same na meti kritika da se u svojoj kampanji protiv terorizma ne obaziru baš previše na ljudska prava i legalne procedure.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Castro nudi SAD-u pomoć i suradnju </p>
<p>HAVANA, 17. siječnja</p>
<p> - Kubanski predsjednik Fidel Castro istaknuo je u srijedu u razgovoru s američkom senatoricom Mariom Cantwell, koja se nalazi u posjetu Kubi, važnost suradnje Havane i Washingtona oko pomorske baze Guantánamo gdje Amerikanci smještaju talibanske zarobljenike iz Afganistana. Castro je rekao senatorici da je »suradnja Kube u našim naporima u Guantánamu važan znak dobre volje«, rekla je čelnica washigtonskog Odbora za promet Connie Niva koja je sudjelovala na trosatnom radnom ručku.</p>
<p>»Drugi visoko pozicionirani dužnosnici istaknuli su nam da Kuba nije samo ponudila medicinsku pomoć već je spremna dati svaku vrstu pomoći za američke zrakoplove kako bi im olakšala dolaske i odlaske u Guantánamo«, dodala je Niva. Od petka, zarobljeni talibani i članovi Al Qaide iz Afganistana stižu u bazu Guantanamo na jugoistoku Kube koja svojim kapacitetima može primiti do 2000 zatvorenika.</p>
<p>Castrova vlada mnoge je iznenadila ponudivši liječničku ili drugu vrstu pomoći u slučaju potrebe. »Castro je aludirao na to da su se on i drugi dužnosnici kroz prošlih nekoliko godina počeli drukčije osjećati o nekim stvarima«, rekla je Niva, misleći pritom na razgovore o Guantánamu, trgovini i drugim pitanjima.</p>
<p>Kuba je prošle godine iznenadila svojim potezom kada je objavila da će kupiti američku hranu u vrijednosti od 30 milijuna dolara nakon što je uragan Michelle opustošio otok. Radi se o prvoj takvoj kupovini otkad su Sjedinjene Države proglasile trgovinski embargo protiv Kube 1962. Castro je međutim istaknuo da neće biti novih kupovina dok Washington ne objavi da je došlo do promjena u režimu embarga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Buljubašić progovorio o »tajnom posjetu Beogradu«</p>
<p>SARAJEVO, 17. siječnja</p>
<p> - Zamjenik ministra odbrane Federacije BiH Ferid Buljubašić napokon je progovorio o svom »tajnom« posjetu Beogradu. Nakon što je ministar obrane Mijo Anić optužio svog zamjenika da je u SRJ putovao bez ikakvih konzultacija unutar ministarstva te da ga Buljubašić o tom putu uopće nije informirao, slučaj se pretvorio u veliki skandal.</p>
<p>Buljubašić je potvrdio da je 24. prosinca prošle godine posjetio Beograd i navodno s predstavnicima tamošnje savezne direkcije za promet i rezerve razgovarao o potraživanjima na osnovi sukcesije bivše Jugoslavije, naplati dugova i eventualnim novim poslovima.</p>
<p>Kako je Buljubašić rekao, taj posjet realiziran je uz suglasnost predsjedajućeg Vijeća ministara BiH Zlatka Lagumdžije i federalnog premijera Alije Behmena. »Također, o njoj su informirani i članovi Predsjedništva BiH Jozo Križanović i Beriz Belkić. Dakle, ne radi se ni o kakvom tajnom posjetu«, rekao je Buljubašić. Pritom je objasnio da Anića nije informirao o posjetu jer je ovaj u to vrijeme bio odsutan.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>»Hrvatsko proljeće bilo je pravi ulog za stvaranje samostalne Hrvatske« (2)</p>
<p>U Vjesniku od 13. prosinca 2001. objavljen je razgovor vašeg novinara Andrije Tunjića s umirovljenim generalom Hrvatske vojske Jankom Bobetkom pod naslovom »Hrvatsko proljeće bilo je pravi ulog za stvaranje samostalne Hrvatske«.</p>
<p>Umirovljeni general Janko Bobetko u tom razgovoru na pitanje novinara »Zašto Josip Broz nije zatvarao i generale i političare kao što je zatvarao intelektualce i studente?« odgovara: »Kako nije? Recimo, generala Vladu Mutaka zatvorili su i maltretirali ga paleći jako svjetlo svakih pet minuta, noću su ga do gola skidala dvojica podoficira iz Niša. Od posljedica toga ubrzo je i umro«. Dakle, generali ne samo što su bili zatvarani nego su bili izloženi šikaniranju i mučenju, a u Vjesniku je to istaknuto i u podnaslovu intervjua: »Generali su bili izloženi šikaniranju i mučenju«.</p>
<p>Ta tvrdnja generala Bobetka nije točna niti je istinita. Istina je da je početkom 1972. godine protiv umirovljenog generala JNA Vlade Mutaka pred Vojnim sudom u Zagrebu, čiji sam ja bio predsjednik, vođen krivični postupak uz primjenu pritvora, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neprijateljske propagande. Istražni postupak, a zatim postupak po optužnici, vođen je strogo i u svemu u skladu prema ondašnjim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, poštujući sva njegova prava kao okrivljenika, odnosno optuženika.</p>
<p>Odgovorno tvrdim da nikakvog šikaniranja ni mučenja Vlade Mutaka ni drugih, u toku krivičnog postupka, nije bilo. Naprotiv, u toku postupka u više navrata, kao predsjednik suda, razgovarao sam s generalom Mutakom o tome ima li bilo kakvih prigovora na tretman koji se prema njemu primjenjuje i ima li kakvih zahtjeva u tretmanu prema njemu. S obzirom na njegove godine i zdravstveno stanje, na njegov zahtjev, omogućeno mu je da ga svakog dana mogu posjetiti članovi njegove obitelji, da može svakodnevno dobivati hranu koju će mu pripremati i donositi njegova obitelj, da se može koristiti civilnom odjećom, a ne odjećom kakvu nose ostali pritvorenici, te da može koristiti svoju civilnu posteljinu i opremu.</p>
<p> Dakle, general Mutak u toku krivičnog postupka nije bio izložen šikaniranju ni mučenju, već naprotiv sva njegova prava kao okrivljenika u maksimalnoj i punoj mjeri bila su primjenjivana i poštivana. I sam general Mutak to je meni kao predsjedniku suda u više navrata potvrdio, a potvrdili su to i članovi njegove uže obitelji.</p>
<p>Svojedobno je i kći pokojnoga generala Mutaka – Ljerka Sretenović Mutak, kada se pisalo o njegovu maltretiranju u krivičnom postupku, reagirala (Vjesnik, 4. travnja 1997.) napisavši među ostalim i sljedeće: ... »ali je nesporna istina, kojoj sam i sama bila svjedokom, da moj otac u zatvoru nije bio maltretiran. Prema njemu se postupalo korektno kako zbog njegovih godina tako i čina koji je u vojsci imao«.</p>
<p>Ne ulazeći u podatke koje general Bobetko iznosi o tome koji su oficiri i generali JNA – Hrvati 1972. godine smijenjeni i umirovljeni, niti u njegove prosudbe o Hrvatskom proljeću, smatram da nije korektno od generala Bobetka da 30 godina nakon završenoga krivičnog postupka protiv pokojnog generala Mutaka danas iznosi netočne i neistinite podatke o tretmanu koji je prema njemu tada bio primijenjen. Takve njegove paušalne i neutemeljene ocjene u najmanju ruku su nedobronamjerne.</p>
<p>TOMISLAV SOKOLIĆ, dipl. pravnik, Novi Vinodolski</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pri zapošljavanju prednost trebaju imati oni s više »staža na burzi«</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku (13. siječnja 2002.) objavljena je karikatura u kojoj otac kaže sinu: »Kog si vraga žurio s diplomiranjem. Evo lijepo piše da će od sada sve završene studente odmah zapošljavati«. To je i duhovito i istinito, ali nažalost ima i negativnu stranu.</p>
<p>Kao što je poznato, Vlada je nedavno odlučila raznim stimulativnim mjerama poticati poduzetnike (poslodavce) da zaposle što više diplomiranih studenata koji su na vrijeme (u redovitom roku) stekli akademsko zvanje. Tzv. program »S faksa na posao« dio je Vladinih nastojanja koja su meni posve razumljiva: smanjivanje nezaposlenosti i posljedičnog odljeva mladih ljudi u inozemstvo, stimuliranje redovitog studiranja i diplomiranja, a nisu zanemarivi ni pozitivni poeni za izbore, koji se polako približavaju.</p>
<p> Negativna je strana tog programa što će biti dosta nepravde. Što je, primjerice, s nezaposlenima, onima koji su već diplomirali, dakle više nisu na faksu, nego svoju priliku još čekaju na burzi, možda i više godina? Uzmimo npr. dva stručnjaka iste struke, jedan je upravo diplomirao, a drugi je na burzi. Uz pretpostavku da su u svemu ostalome što je važno za zaposlenje (uspjeh na studiju, znanje jezika itd.) jednaki, prednost će imati onaj koji je netom diplomirao. Je li to pravedno i gdje je tu jednakost? Mislim da bi u ovakvim i sličnim slučajevima ipak trebalo uzeti u obzir i »staž na burzi«, pa dati prednost onima koji već duže čekaju zaposlenje.</p>
<p>A što se tiče poticanja studenata da redovito polažu ispite i na vrijeme diplomiraju, bolje rezultate dali bi financijski poticaji ili, kao što kaže ministar Kraljević: šlampavi studenti trebaju plaćati punu cijenu studija.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zašto u emisiju »Forum« nije pozvana profesorica Carević?</p>
<p>Iznenađuje što u emisiji Forum, 15. siječnja, nije sudjelovao nijedan građanin srpske nacionalnosti, posebice se to odnosi na Olgu Carević, koja je svojim pismima, objavljenima u Vjesniku, Večernjem i Jutarnjem listu pozivala na toleranciju i snošljivost.</p>
<p>Gospođa Hloverka Novak Srzić, osim toga, redovito poziva građane, ali nikako građanke. Možda gospođa Hloverka i ne zna da su pisma Olge Carević objavljena u tri knjige, u kojima su prevedena i na engleski jezik, i da su objavljivana i u Le Mondeu, Independentu i u drugim uglednim novinama. </p>
<p>Dr. VLADIMIR SEKULIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Uz obljetnicu Francuskog instituta trebalo se sjetiti i prof. Dayrea</p>
<p>U Vjesniku od 12. siječnja 2002. prikazan je pijanistički recital održan uz 80. obljetnicu Francuskoga instituta u Zagrebu. Autor članka, uz kritičku ocjenu izvedenoga koncerta, ističe da je Francuski institut u 80 godina svoga neprekidnog djelovanja ostavio značajan trag u kulturnom životu Zagreba, a posljednjih godina i u akcijama diljem Hrvatske.</p>
<p>Autor članka, ubrajajući sebe u »mi najstariji«, prisjeća se legendarnoga predavača, lektora Paula Clavéa, kroz čije su tečajeve prošli brojni naraštaji zagrebačkih intelektualaca, ne samo učeći ili usavršavajući svoje znanje francuskoga jezika već i upoznavajući francusku kulturu u svim njezinim vidovima.</p>
<p>Međutim, glazbeni kritičar Vjesnika, usprkos atribuciji »mi najstariji«, propušta spomenuti ime prof. Jeana Dayrea, romanista i slavista, direktora Francuskog instituta (1936-1947), ujedno lektora i profesora francuske književnosti na Zagrebačkom sveučilištu (1945-1952). Prof. Dayre bio je plodan istraživač hrvatske književnosti i francusko-hrvatskih kulturnih veza. Kao vrstan poznavalac hrvatskog jezika preveo je na francuski mnoga djela Matoša, Bogovića, Kolara, Krleže, Tomića, Kumičića, Nazora i drugih približivši ih time starom svijetu. Posmrtno mu je objavljen, u zajednici s M. Deanovićem i R. Maixnerom, godine 1956. Hrvatsko-francuski rječnik, koji do danas nije našao sljednika suvremenijega izdanja. Iako su tokom godina objavljena suvremena izdanja rječnika njemačkoga, engleskoga, talijanskoga, španjolskoga i švedskoga jezika, Hrvatsko-francuski rječnik Jean Dayrea ostao je, u drugom izdanju, samo u preslici.</p>
<p>Potrebo je spomenuti da se hrvatska znanost prof. Dayreu dolično odužila. O njemu je iscrpna natuknica u IV. svesku Hrvatske enciklopedije (Zgb. 1942. str. 577), a također u Hrvatskom biografskom leksikonu (Zgb. 1993, str. 230), u Hrvatskom općem leksikonu (Zgb. 1996. str. 183) te u Hrvatskom leksikonu (Zgb. 1996. str. 236).</p>
<p>Pa kako onda govoriti o Francuskom institutu u Zagrebu, makar u sklopu jednoga pijanističkog koncerta, a ne spomenuti prof. Dayrea nijednom riječju. </p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Pljačkao trafiku i usput prodavao dnevni tisak</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – U srijedu je oko 19 sati opljačkana ljekarna u Budakovoj ulici, na broju 17. Nepoznati je razbojnik prijeteći nožem uzeo iz blagajne dnevni utržak i pobjegao. Vijest je nažalost već uobičajena za naše Crne kronike. Pažnju međutim zaslužuju neke dodatne činjenice.</p>
<p>U posljednju godinu dana ista je ljekarna opljačkana već tri puta. Na meti razbojnika nekoliko je puta bila i trgovina odmah uz ljekarnu. A provaljivano je i u Dječji vrtić u susjednoj zgradi. U cijeloj Budakovoj ulici, koja je smještena s južne strane Dinamova stadiona, između Svetica i Nove Branimirove, gotovo nema trgovine koja nije opljačkana. Na početku ulice, u stambenoj zgradi, nalaze se dućan i kiosk, blizu jedan drugoga. Prošlog su tjedna opljačkane u istom danu obje radnje, i to ne prvi put. Samo nekoliko metara dalje prošle je godine pretučen i opljačkan poštar dok je nosio mirovine. Nedaleko od mjesta poštareva stradanja opljačkan je stan u prizemlju.</p>
<p>Kriminalnu sliku upotpunjuje i parkiralište ispod zgrade, gdje se, prema riječima nekoliko stanara, skupljaju lokalni narkomani i pijanci. Policija je u jednoj akciji otkrila u garaži nekoliko ukradenih automobila. Prije dva tjedna izgorjela je obližnja prazna baraka kad su narkomani koji se tu skupljaju zapalili vatru da se ugriju.</p>
<p>Na istočnom kraju ulice, na okretištu tramvaja i autobusnom terminalu, sagrađen je prije tri godine trgovački centar. Nije prošlo dugo vremena od otvaranja do »posjeta« prvih lopova. I tu je stradalo dosta uslužnih objekata. Prije dvije godine trgovci su ubilježili i jedan uspjeh. Naime tada je razbojnik pokušao opljačkati optičarsku radnju. Uspio je ugrabiti novce, ali je prodavačica potrčala za njim vičući: »Drž'te lopova«. Prolaznici su spremno reagirali, i novac je vraćen, a lopov, vezan, odvezen u policiju.</p>
<p>U trafici u prizemlju zgrade nisu bili te sreće. Lopov je ušao u prostoriju, polegao prodavačicu na pod i iz kase uzeo novce. Dok je vadio novac, na pult s vanjske strane pokucao mu je kupac. Hladnokrvni je razbojnik uslužio mušteriju; prodavši mu kutiju cigareta, dodatno je povećao svoj plijen.</p>
<p>Trgovci i ugostitelji na terminalu s dvojakim osjećajima dočekuju i nogometne derbije na obližnjem stadionu. Naime, tada je povećan promet, ali i »nered«. Veće mase navijača nahrupe u trgovine, a obično izlaze s više robe nego što su je platili (obično bude riječ o »tekućoj« robi). Kafići tada također imaju bolji promet, ali su na primjer prije početka posljednje utakmice Dinama i Hajduka demolirana tri kafića u nizu.</p>
<p>Područje o kojemu je riječ pokriva Policijska postaja Maksimir, u Petrovoj ulici. Tamo tvrde da nemaju dovoljno ljudi koji bi dežurali na svim kritičnim mjestima, ali uvjeravaju da će svakako pojačati zaštitu Budakove ulice. </p>
<p>Za to je krajnje vrijeme, tvrde lokalni trgovci, koji ozbiljno razmišljaju o samoorganiziranju u zaštiti svoje imovine. Nadamo se da to neće biti potrebno. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Silovatelj sumnjiv za nova silovanja</p>
<p>OSIJEK,17. siječnja</p>
<p> - Nakon što je prije desetak dana priveden u istražni centar Županijskog suda u Osijeku, zbog sumnje da je počinio dva silovanja i jedan pokušaj te pokretanja istražnog postupka, Milanu Šipošu (32) iz Briješća određeno je 30-dnevno zadržavanje u pritvoru, odnosno do 7. veljače. Za to bi se vrijeme trebali saslušati svjedoci i donijeti odluka o tome hoće li se Šipoš i dalje zadržati u pritvoru ili će se pustiti da se u daljnjem postupku brani sa slobode.</p>
<p>Podsjetimo, za Šipošem je zbog spomenutih kaznenih djela bila raspisana tjeralica, a policija ga je uhitila 7. siječnja u popodnevnim satima u Starim Mikanovcima pod sumnjom da je prošle godine, 26. kolovoza, u Osijeku silovao 17-godišnju djevojku, 23. rujna pokušao silovati 18-godišnju djevojku te da je 23. listopada u Čepinu silovao sedamnaestogodišnjakinju. </p>
<p>Iako se za vrijeme kriminalističke obrade branio šutnjom, policija ima velik broj materijalnih dokaza koji ga sumnjiče da je počinitelj ovih kaznenih djela. Osim toga, Šipoš je već poznat policiji kao počinitelj i drugih kaznenih djela, a zbog silovanja je prije nekoliko godina pravomoćno osuđen te je bio na izdržavanju kazne. Kako doznajemo, Šipošu se god. 1996. na osječkom Županijskom sudu sudilo zbog kaznenog djela silovanja. Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila ga je da je 29. siječnja 1995. oko tri sata poslije ponoći na sporednom putu nedaleko od Poganovaca silovao tada 16-godišnju djevojku. Kako je ustanovljeno, on je kobne noći ponudio djevojci koja se vraćala kući prijevoz. Djevojka je pristala i sjela u njegov automobil, no Šipoš ju je odvezao na osamljeno mjesto i zatražio da se svuče. Preplašena je djevojka počela vikati, plakati i gurati ga, a on joj je tada zaprijetio riječima: »Prestani jer ćeš se gadno provesti! Počni se svlačiti.« Nakon toga ju je silovao. Vijeće Županijskog suda proglasilo ga je 8. srpnja 1996. krivim za silovanje i osudilo ga na kaznu zatvora u trajanju od godine dana i šest mjeseci. Međutim, državno je odvjetništvo uložilo žalbu na visinu kazne, pa ju je Vrhovni sud preinačio, odnosno povećao na dvije godine i šest mjeseci. Ova pravomoćna kazna koju je izdržavao istekla mu je 10. kolovoza prošle godine. Tada je pušten iz zatvora. Ni samo šesnaest dana kasnije, 26. kolovoza, ponovio je ovo kazneno djelo kada je u Osijeku silovao sedamnaestogodišnjakinju. Potom je 23. rujna uslijedio pokušaj silovanja 18-godišnjakinje, te 23. listopada silovanje 17-godišnjakinje u Čepinu.</p>
<p>Doznajemo da je svaki put vrebao mlade djevojke koje su se u sitnim satima vraćale kući i nudio im prijevoz. Lažno se predstavljajući bio je prema djevojkama izuzetno susretljiv i na taj je način brzo stjecao njihovo povjerenje. Pošto bi pristale da ih »ljubazni« neznanac poveze do kuće, djevojke su zapravo sjedale u automobil višestrukog silovatelja. Iako je u posljednja dva slučaja imao različite automobile, koje je ukrao, Šipoš je ubrzo otkriven, a nakon nekoliko mjeseci skrivanja od policije napokon je i ponovo uhićen.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za napad mačetom na strica i bratića - šest mjeseci zatvora</p>
<p>ZLATAR, 17. siječnja</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom vijeće Županijskog suda u Zlataru osudilo Roberta Borošaka (29) iz Zagreba na šest mjeseci zatvora zbog kaznenog djela nanošenja teške tjelesne ozljede svom stricu Antunu i bratiću Jurju Borošaku iz Klokovca. Ujedno mu je do pravomoćnosti presude ukinut pritvor, koji će se uračunati u jedinstvenu kaznu, u kojemu se već nalazi tri i pol mjeseca.</p>
<p>Prema optužnici Robert Borošak okrivljen je za pokušaj ubojstva 6. listopada prošle godine kada je dva sata poslije ponoći provalio u prizemni stan Antuna Borošaka u Klokovcu kraj Krapinskih Toplica, a zatim se popeo na kat vičući i prijeteći te mačetom udarao po vratima koje je oštetio. Kada su mu vrata otvorena, zadao je tjelesne ozljede glave, lica, vrata i ruku stricu Antunu i bratiću Jurju. Za ozljede nanesene stricu izrečeno mu je pet mjeseci zatvora, a bratiću tri mjeseca, što čini jedinstvenu kaznu od šest mjeseci zatvora.</p>
<p>U objašnjenju presude sudac Tomislav Ivanda rekao je kako u djelu nije bilo umišljaja usmrćenja jer su udarci mačetom bili slabog ili srednjeg intenziteta. Da nije bilo pokušaja ubojstva dokazuje i to što okrivljeni nije provalio vrata, već su ih otvorili najvjerojatnije oštećeni kad su začuli udarce po njima. Ujedno zbog alkoholiziranosti sa 2,03 promila alkohola u krvi okrivljeni također nije mogao kontrolirati svoje postupke imajući u vidu da je s oštećenima imao nerazriješene imovinsko-pravne odnose. Do pravomoćnosti presude Robert Borošak bit će na slobodi. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Provalnici su bili maloljetnici</p>
<p>ČAKOVEC, 17. siječnja</p>
<p> – Policijska je uprava međimurska izvijestila da je razriješeno i nekoliko provala koje su od početka ove godine počinila trojica maloljetnih Roma iz naselja Sitnice kod Murskog Središća. Uglavnom u noćne pohode u okolna sela odlazila su dvojica šesnaestogodišnjaka i jedan petnaestogodišnjak. </p>
<p>Oni su od noći s 3. na 4. siječnja provalili u prostorije Poglavarstva općine Podturen, gdje su ispreturali stvari, a zatim otuđili paketić kave. Iste su noći provalili u prodavaonicu »Trgocentra« u Podturnu, iz koje su odnijeli cigarete, suhomesnate proizvode, smrznuto meso i žestoka pića. Dio otuđenih stvari pronađen je kod počinitelja, oduzet i vraćen vlasniku. U istoj zgradi te su noći maloljetni Romi provalili i u skladište prodavaonice Poljoprivredne zadruge Čakovec, iz kojeg su odnijeli akumulator, razna motorna ulja, boje i alat.Kako je policija priopćila, tijekom kriminalističke obrade kod provalničke je trojke pronađen i dio robe koju su otuđili provalom u prodavaonicu »Trgocentra« u Vratišincu, 1. siječnja. Također je utvrđeno da su u noći od 7. na 8. siječnja provalili i u obiteljsku kuću u Frankopanskoj ulici u Selnici, nakon čega su odnijeli dva električna aparata za brijanje, četiri ručna sata i zlatni ručni prsten. U policiji utemeljeno pretpostavljaju da je ista trojka provalila i u kuću u Zebanec Selu, iz koje su odnijeli komplet ručnog alata, dvije voćarske pile i razni drugi alat. Neki od odnesenih predmeta nađeni su u kućama roditelja maloljetnih provalnika. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Optuženog za ubojstvo nisu doveli iz pritvora </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Na Općinskom je sudu u Zagrebu u četvrtak odgođeno suđenje Abdulahu Berbiću za kazneno djelo krivotvorenja javne isprave jer nije doveden iz pritvora Okružnog zatvora u Remetincu. Berbić se nalazi u pritvoru, a što je široj javnosti i poznato, zbog optužbe za ubojstvo čuvara skladišta Croatialesa, Vladimira Franjčića, koje se dogodilo 24. veljače 1999. godine. Tada je Berbić s Ivicom Risekom namjeravao opljačkati skladište, no Franjčić ga je iznenadio, pa je Berbić na nj ispalio više hitaca iz pištolja i ubio ga. </p>
<p> Nakon provedene istrage Županijsko je državno odvjetništvo podiglo optužnicu za ubojstvo.</p>
<p>Optužnicom Općinskoga državnog odvjetništva Berbića se pak tereti i da je u rujnu 1998. godine zatražio od nepoznate osobe da mu izradi osobnu iskaznicu, za što je platio 500 kuna. Osobnu mu je iskaznicu nepoznata osoba napravila tako da je u osobnu iskaznicu Križevčanina Ivana Šantaka ubacila Berbićevu sliku. Neko se vrijeme Berbić služio tom iskaznicom, dok nije otkriven. Na sljedećoj bi se raspravi, koju je sutkinja Lidija Vidjak zakazala za ožujak, Berbić trebao očitovati o krivnji koja mu se stavlja na teret. Moguće je da u međuvremenu Berbić ponovo zatraži izuzeće sutkinje Vidjak. Naime, Berbić je već jednom tražio izuzeće i sutkinje i predsjednika Općinskog suda, no oba su zahtjeva odbijena. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>U veljači počinje novi lov na ilegalne korisnike softvera </p>
<p>Gospodarski inspektori pojačano će provjeravati legalnost uporabe softvera u trgovačkim društvima / Za ilegalno umnožavanje i prodaju računalnih programa uvjetna kazna zatvora i zapljena računala</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Udruga profesionalnih proizvođača softvera, Business Software Alliance (BSA) u suradnji s Državni inspektoratom počinje u veljači novu kampanju protiv pravnih osoba koje u svojem poslovanju koriste neovlašteno umnožene i ugrađene računalne programe. </p>
<p>Riječ je o nastavku lanjske akcije, a uoči početka nove, BSA je nedavno organizirala seminar za gospodarske inspektore, radnike MUP-a, državne odvjetnike i suce prekršajnih, općinskih i županijskih sudova. </p>
<p>Kako se tvrdi, korištenje, ali i prodaja nelegalno umnoženih računalnih programa u posljednje dvije godine u Hrvatskoj postaje sve češći oblik kriminaliteta. Zbog toga se Hrvatska iznova našla u krugu zemalja s najvišim stopama softverskog »piratstva«.</p>
<p>Ovisno o kriteriju i izvoru podataka, procjenjuje se da je od svih programa koji se svakodnevno koriste u Hrvatskoj bez plaćane licencije njih najmanje 80, a možda i 90 posto. Najveći dio od toga otpada na privatne korisnike čija se računala u stanovima neće kontrolirati. Izuzetak je jedino ako u BSA dođe nečija (uglavnom anonimna) prijava ili postoji opravdana sumnja da se stan koristi za neovlašteno umnožavanje računalnih programa koji se zatim prodaju preko oglasa.</p>
<p>Kao i u svijetu, BSA se posebno okomljuje na trgovačka društva, tvrtke koje bez plaćanja ili tek uz djelomično plaćanje licencija redovito koriste računalne programe njezinih članica. Naime, sve je češća pojava da tvrtke softver ugrade u znatno više računala nego što su to najavile prilikom kupnje licencije. BSA podjednako ljuti raširena praksa da proizvođači, točnije sastavljači računala otkupe određen broj licencija, ali u računala koja prodaju privatnim osobama ugrade i nekoliko puta više kopija programa. Tako kupac računala često ni ne zna da bi ga stroža kontrola, iako je platio i softver, svrstala među neovlaštene korisnike. </p>
<p>Zasad se u Hrvatskoj za softversko piratstvo ne izriču drastične kazne kakve su uobičajene u zapadnim zemljama, a BSA je pomirljiv stav pokazala i u nekoliko akcija za legalizaciju korištenog softvera ili kupnju njegove najnovije inačice uz prigodno sniženu cijenu. Primjerice, u Njemačkoj i skandinavskim zemljama novčane kazne za »tvrtke ilegalce« ne obuhvaćaju samo plaćanje licencija i zapljenu računala nego i dodatne visoke prekršajne kazne. </p>
<p>Uz to, nekim je tvrtkama najveći gubitak u privremenoj nemogućnosti uporabe vlastitog informatičkog sustava. To vrijeme, čini se, dolazi i u Hrvatsku, a lani je BSA u nekoliko navrata objavljivala popise trgovačkih društava koja su sustavno kršila Zakon o autorskim pravima. </p>
<p>Na popisu su se, na opće iznenađenje, našle čak neke manje banke, pa čak i jedna zračna luka. Inače, računalni programi zasad se najmasovnije ilegalno koriste u malim privatnim tvrtkama u manjim hrvatskim gradovima, a najčešći izvor podataka o prekršajima su – anonimne prijave. </p>
<p>Međutim, i dalje ima primjera obične naivnosti. Naime, ilegalni umnožavatelji Windowsa, Microsoft f0t Officea itd. svoje usluge nude čak i preko oglasa u novinama ili uličnih stupova. U posljednje vrijeme njima se izriču uvjetne kazne zatvora (obično tri do šest mjeseci) i novčane kazne (npr. u visini 15 do 22 prosječna dnevna dohotka u Hrvatskoj), a plijeni se sva oprema koja je korištena za izvršenje tog kaznenog djela. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bolji dani za euroland?</p>
<p>Analitičari se slažu da je Europska monetarna unija, za razliku od SAD, izbjegla recesiju, ali i da brojni pokazatelji naznačavaju izlazak iz stagnacije i gospodarski oporavak. Kako je optimizam menadžera temelj oporavka, može se uskoro očekivati rast investicija, a u skladu s tim je i tvrdnja Europske središnje banke kako nema potrebe za daljnjim smanjivanjem kamatnih stopa</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Najprije je Alan Greenspan prošloga tjedna unio pravu pomutnju na Wall Streetu upozorenjem investitorima da se ne vesele prerano jer se američko gospodarstvo i dalje suočava s rizikom produljenja recesije. Potom je dovedena u pitanje općeprihvaćena pretpostavka kako je američka ekonomija s aspekta fundamentalne analize u prednosti pred gospodarstvom zemalja Europske monetarne unije. </p>
<p>Naime, na Starom kontinentu stvari izgledaju bitno drugačije već i samom činjenicom što monetarne vlasti čvrsto ustraju na optimističnim prognozama, čime se u znatnoj mjeri smanjuje mogućnost daljnjeg kresanja ključnih kamatnih stopa. </p>
<p>Suprotno tome, prošlotjedni istup Alana Greenspana poslužio je kao sigurna najava da će Fed na predstojećem sastanku kreatora monetarne politike 30. siječnja ponovo smanjiti kamatne stope.</p>
<p>Istodobno, predsjednik Europske središnje banke Wim Duisenberg i većina njegovih kolega smatraju kako nema potrebe smanjivati kamatnjak, dapače, očekuje se da će ECB, ali i britanska središnja banka, vjerojatno predvoditi val povećanja kamatnih stopa. Kreatori europske monetarne politike ukazuju na nekoliko makroekonomskih indikatora koji zaista potvrđuju tezu o skorom gospodarskom oporavku u eurolandu. Paradoksalno, ulagače na tržištima kapitala puno više zabrinjava pesimizam američkih monetarnih vlasti nego suzdržanost Europske središnje banke, unatoč tome što je snižavanje kamatnjaka obično dobar razlog za agresivniju kupnju dionica.</p>
<p>S druge strane, viceguverner ECB-a Christian Noyer najavljuje »bolje dane za euroland«, tvrdeći kako je »bez sumnje najteže razdoblje, koje je obilježilo značajno usporavanje ekonomske aktivnosti, prošlost«. Noyer, uz još mnoge dužnosnike, uporno tvrdi da će prvu polovicu ove godine obilježiti intenziviranje ekonomske aktivnosti u Europi. </p>
<p>Je li riječ o iracionalnom optimizmu, svojstvenom dužnosnicima Europske središnje banke koji često na financijskim tržištima ostavljaju dojam kao da su »pali s Marsa«? Ovaj put, čini se, to nije slučaj, iako bombastične najave svakako treba uzeti s oprezom, barem u pogledu tajminga oporavka. Euroland je, kako sada stvari stoje, uspio izbjeći recesiju, ali bi bilo nesmotreno oglušiti se na upozorenja koja odašilje Greenspan.</p>
<p>Jedan od indikatora koje Noyer spominje su i narudžbe za njemačku industriju, koja je već duže u dubokoj krizi. To je u prvom redu posljedica nižih stopa rasta BDP-a na globalnoj razini, budući da je njemačka industrija u velikoj mjeri izvozno orijentiran sektor. Umjesto očekivanih 0,3 posto, narudžbe su u studenom u odnosu na listopad (kada je zabilježen pad od 0,4 posto), porasle 0,9 posto, potaknuvši optimizam među europskim ulagačima. Međutim, industrija je (prema podacima objavljenim nekoliko dana kasnije) u istom razdoblju smanjila proizvodnju za 1,8 posto (pad od 4,8 posto prema studenom 2000. godine), što bez sumnje dovodi u pitanje optimistične prognoze, odnosno, svijetle perspektive eurolanda. </p>
<p>Kako njemački udio u BDP-u monetarne unije doseže gotovo trećinu, iznimno je bitno kako i kada će Njemačka izaći iz krize, a brojke na makroekonomskom planu su zbunjujuće i ne pružaju sasvim jasnu sliku o tome.</p>
<p>Optimisti će reći – udio industrije u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti ionako je znatno manji od uslužnog sektora, a ni podaci iz studenog nisu osobito pouzdan temelj za objektivnu procjenu. Ali brojni indeksi poslovnih očekivanja europskih menadžera dopuštaju mogućnost pozitivne promjene (preokreta). Njemački IFO indeks poslovnih očekivanja, koji mnogi analitičari uzimaju kao pouzdan orijentir i za monetarnu uniju, u studenom je ostvario simboličan rast sa 84,7 na 84,9 bodova. U listopadu je ujedno bio najniži u posljednjih osam godina. </p>
<p>Dodajmo tome i indeks kojim Europska komisija pokušava kvantificirati poslovnu klimu u eurolandu (EMU biz climate), koji je u prosincu, istina, bio negativan, ali uz najmanju negativnu promjenu još od veljače prošle godine. Tada je, naime, započeo negativan trend indeksa, koji se u nepunih godinu dana s 1,00 spustio na -1,23 boda. </p>
<p>I na kraju, još jedan u nizu indeksa, koji također izrađuju stručnjaci Europske komisije na temelju ankete među 25.000 potrošača i 50.000 menadžera, najočitiji je znak gospodarskog oporavka. Indeks kojim potrošači i poslodavci procjenjuju ekonomske perspektive u prosincu je porastao sa 98,6 na 98,8 bodova. Iako se rast ne čini značajnim, riječ je o prvom pozitivnom pomaku od prosinca 2000. godine, a to ga svrstava među optimistično intonirane indikatore.</p>
<p>A obnovljeni optimizam menadžera bez sumnje je temelj oporavka i u skladu s takvim razmišljanjem možemo uskoro očekivati vidljivi rast investicija, što bi trebalo označiti prvu fazu pozitivnog ekonomskog ciklusa. Ostaje tek pitanje hoće li prognoze biti dovoljne da investitori zanemare negativne faktore u jednadžbi, pri čemu su jedan od najvažnijih ključne kamatne stope, koje Europska središnja banka vjerojatno više neće spuštati.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dubrovačka banka prodana Charlemagne Capitalu iz Londona </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Dubrovačka banka bit će prodana londonskom Chalemagne Capitalu koji je već većinski vlasnik triju hrvatskih banaka. Na sjednici Uprave Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u utorak je prihvaćena, nakon pet mjeseci pregovora, konačna obvezujuća ponuda Chalemagne Capitala (CCL) iz Londona za kupnju Dubrovačke banke d.d. CCL će uplatiti u državni proračun 24 milijuna eura i dokapitalizirati banku sa osam milijuna eura.</p>
<p>Uprava DAB-a smatra da ponuđena cijena odgovara stvarnom stanju banke – priopćeno je iz Agencije.</p>
<p>Konačnom privatizacijom banke obavlja se i posljednja faza čišćenja bančine bilance i, kako stoji u priopćenju, figurativno rečeno na taj način definitivno odvaja od hipoteka prošlosti.</p>
<p>»Prodajom Chalemagne Capitala, Dubrovačka banka ulazi u vlasnički sustav u kome su Istarska banka d.d. Pula, Dalmatinska banka d.d. Zadar te Sisačka banka d.d. Sisak i tako postaje ravnopravan partner ostalim bankarskim grupacijama u RH, a posebno na Jadranskoj obali, a CCL time ostvaruje svoje zacrtane planove i sinergetske efekte takvoga preuzimanja« - stoji u priopćenju.</p>
<p>Prilikom donošenja ovakve odluke Uprave Agencija je ocijenila da će nakon ove privatizacije Banka definitivno ući u apsolutnu zonu sigurnosti, a ugovorenom dokapitalizacijom će dati odmah nužnu i neophodnu podršku razvoju regionalne industrije, a posebno turizma, napominju iz DAB-a.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>HUP: Novac za zapošljavanje mladih stručnjaka mogao se i bolje uložiti</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Vladin program zapošljavanja, posebice program zapošljavanja mladih stručnjaka, javnost će sigurno dobro prihvatiti, ali sa stajališta ostvarivanja ciljeva i maksimiziranja ukupne društvene koristi upitni su učinci planiranih mjera, ukupnih troškova te raspodjela troškova i koristi, ocjenjuje skupina ekonomista okupljenih u Ekonomskom savjetu Hrvatske udruge poslodavaca. </p>
<p>»Novac poreznih obveznika mogao se uložiti u aktivnosti koje daju bolje učinke«, zaključuju članovi Ekonomskog savjeta HUP-a Amina Ahec Šonje, Željko Lovrinčević, Žarko Miljenović, Danijel Nestić i Maja Vehovec. </p>
<p>U najnovijem broju Ekonomskog monitora, koji je objavljen na Internet stranicama HUP-a, oni se osvrću na Vladin program zapošljavanja, posebice njegov glavni »adut«, program »S faksa na posao«. </p>
<p>Skupina ekonomista ocjenjuje da će subvencioniranje plaća u slučaju zapošljavanja mladih fakultetski obrazovanih ljudi u visini od najmanje 60 posto bruto plaće zasigurno pozdraviti poslodavci, a ni sindikati vjerojatno neće imati previše primjedbi. Objašnjavaju, međutim, da mladi fakultetski obrazovani ljudi nisu posebno ugrožena skupina u pogledu nezaposlenosti. Potkrepljuju to i podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) iz studenoga prošle godine o oko 15.000 nezaposlenih s VSS obrazovanjem, od čega samo 5000 posao traži prvi put, što je tek 1,3 posto ukupno nezaposlenih. »Vjerojatno je prosječno vrijeme čekanja na posao takvih ljudi ispodprosječno«, ocjenjuju ekonomisti. </p>
<p>Iznose i podatke HZZ-a da je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine 16.500 osoba s VSS stručnom spremom dobilo posao, ali je i znatno zapošljavanje o kojem HZZ nije izviješten (izvještaji postoje ako je poslodavac ranije oglasio HZZ-u potrebu za radnicima). </p>
<p>Ekonomisti se stoga pitaju što znači najava o subvencioniranju zapošljavanja 7000 osoba ove godine. "Najveći dio tih mladih, VSS obrazovanih osoba ovako ili onako bi dobio posao. Povećanje zaposlenosti kao čisti učinak programa bit će malo. A troškovi subvencioniranja neće biti mali – 707 milijuna kuna u pet godina«, ističu članovi Ekonomskog savjeta HUP-a. </p>
<p>»Treba ipak spomenuti da je usmjeravanje pozornosti Vlade na rješavanje problema nezaposlenosti dobar znak, kao i da ostali programi iz paketa više obećavaju u pogledu usmjerenosti na stvarno ugrožene skupine nezaposlenih«, naglašavaju ekonomisti. </p>
<p>Krajem prošle godine broj nezaposlenih dosegnuo je povijesni rekord od 395.000, a stopa nezaposlenosti u studenom je porasla na 22,5 posto (u listopadu 22,3 posto). Ipak, postoje znakovi koji upućuju na ublažavanje nepovoljnih kretanja, ali i na mogući zaokret u pozitivnom smjeru, npr. rast broja zaposlenih u obrtu i pravnim osobama, prijavljenih potreba za radnicima, osoba koje su se zaposlile i sl.</p>
<p>»Nakon siječnja i veljače, u kojima bi zaposlenost još uvijek mogla padati, a nezaposlenost dostići rekordnih 400.000, stanje će se vjerojatno poboljšati. Osim sezonskog zapošljavanja, moguće je da i temeljna kretanja na tržištu rada poprime obilježja rasta zaposlenosti, prvi put od početka tranzicije«, ocjenjuju ekonomisti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Njemačko gospodarstvo ruši euro </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Euro je u četvrtak pao na najnižu razinu od uvođenja kao gotovog novca početkom ove godine. </p>
<p>Naime, kako javljaju svjetski mediji, za jedinicu jedinstvene europske valute u četvrtak u podne na londonoskom se deviznom tržištu moglo dobiti samo 0,8792 USD. Time je vrijednost eura pala ispod dosadašnje psihološke granice od 0,88 USD, zaključuju analitičari. </p>
<p>Kao razloge ovakvom neočekivanom padu vrijednosti jedinstvene valute stručnjaci navode sve lošije gospodarske rezultate u Njemačkoj, zemlje koja daje više od trećine outputa Europske monetarne unije (EMU). Najnoviji podaci, naime, pokazuju da je gospodarski rast u toj zemlji lani jedva iznosio 0,6 posto u odnosu na 2000. godinu, dok su tržišta i analitičari računali da će rast njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) doseći barem 0,7 posto. Štoviše, vlada u Berlinu još je donedavno govorila o rastu BDP-a od 2,75 posto u 2001. godini. Gospodarski rast u Njemačkoj u 2000. je iznosio tri posto.</p>
<p> Iako u njemačkom saveznom statističkom uredu nisu objavili podatke o gospodarskoj aktivnosti u posljednjem tromjesečju 2001. godine, procjena je analitičara te institucije da je rast GDP-a bio negativan, što se nadovezuje na ionako loše rezultate iz drugog i trećeg tromjesečja.</p>
<p>Drugi razlog koji je utjecao na najnovije potonuće eura jesu medijski napisi prema kojima bi Europska komisija ovih dana trebala ukoriti službeni Berlin zbog približavanja granici fiskalnog deficita od tri posto BDP-a. Time bi se Njemačka opasno približila gornjoj granici dopuštenog fiskalnog deficita za članicu eurolanda. No, njemački ministar financija Hans Eichel odbacio je tvrdnje da će njegova zemlja probiti okvire fiskalne discipline, zacrtane još u Maastrichtskom i kasnije Amsterdamskom sporazumu.(A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Burze: Brzi oporavak europskih indeksa</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Vodeći europski indeksi u srijedu su ostvarili znatan rast vrijednosti predvođeni telekomunikacijskim, tehnološkim i bankarskim sektorom. Rasle su i dionice naftnih kompanija zahvaljujući porastu cijena terminskih ugovora za sirovu naftu. Pozitivan trend u tehnološkom sektoru, nakon razočarenja Intelovim rezultatima dan ranije, potaknula su u četvrtak povoljna izvješća AMD-a, Applea, Compaqa i Yahooa.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 porastao je do poslijepodneva 0,78 posto na 5167,6 bodova. Frankfurtski DAX je dobio 2,21 posto dosegavši 5095,55 bodova. Pariški CAC 40 porastao je 1,18 posto na 4477,55 bodova, dok je milanski MiB30 na 31.714 boda bio 1,5 posto viši nego u srijedu. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 1,36 odnosno 1,96 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice nagovještavali su rast cijena zahvaljujući dobrim vijestima, osim iz tehnološkog sektora, i iz General Electrica i financijske grupacije Citigroup. Dow Jones industrial u srijedu je pao na najnižu vrijednost u posljednjih sedam tjedana, spustivši se čak 2,13 posto na 9712,27 bodova. Nasdaq Composite je izgubio 2,8 posto, a Standard & Poor's 500 1,62 posto, spustivši se na 1127,57 bodova. Na najvažnijoj azijskoj burzi, onoj u Tokyju, benchmark Nikkei 225 je pao 0,49 posto spustivši se na 10.128,18 bodova.</p>
<p>Nakon povoljnog izvješća Siemens je porastao 4,4 posto, dok su Nokia i Alcatel dobili oko 2 posto. Dionice Deutsche Telekoma porasle su 3,4 posto nakon što je njemačka grupacija izvijestila o povećanju broja korisnika. Rast su zabilježili i ostali europski telekomi: France Telecom dobio je 1,4 posto, španjolska Telefónica čak 3 posto, a Vodafone, najveća svjetska grupacija za mobilnu telefoniju, 2,5 posto. ASML, nizozemski proizvođač opreme za izradu čipova, je u prvom dijelu trgovanja porastao 3 posto, ali je nakon izvješća o gubitku u proteklom tromjesečju do poslijepodneva pao na vrijednost zabilježenu dan ranije. </p>
<p>Od naftnih kompanija, francuska Total Fina Elf dobila je 1,2 posto, dok su BP i Royal Dutch/Shell porasli oko 0,5 posto. U bankarskom je sektoru značajan bio rast od oko 2 posto britanskog HSBC-a, Deutsche Bank i nizozemskog ING-a. </p>
<p>Među najvećim gubitnicima bio je Reuters, koji je pao preko 5 posto, i francuski maloprodajni lanac Pinault Printemps Redoute koji je izgubio čak 8 posto. (P. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Argentina: MMF odgađa naplatu dugova</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – U srijedu, četvrtog dana trgovanja na argentinskom deviznom tržištu nakon što je peso devalviran, slobodni tečaj argentinske valute ponovno je zabilježio pad u odnosu na US dolar. Unatoč tome što je središnja banka intervenirala prodajući dolare, tečaj je kod zatvaranja dosegao 1,85 pesa za US dolar, a prije intervencije zabilježene su transakcije po tečaju i od 2,2 pesa za dolar. Nije objavljeno koliko je dolara središnja banka prodala u srijedu, no u utorak je, nakon što je domaća valuta u jednom trenutku dosegla tečaj od dva pesa za US dolar, na tržište ubacila čak 8,8 milijuna dolara. </p>
<p>U međuvremenu, nastavili su se ulični neredi i prosvjedi zbog strogih ograničenja i zabrana podizanja depozita, a predsjednik Eduardo Duhalde čak razmatra hoće li zatražiti pomoć vojske u čuvanju reda na ulicama. </p>
<p>Međutim, iz Washingtona je stigla i jedna dobra vijest – MMF je za godinu dana odgodio rok za otplatu 993 milijuna US dolara zajma kojeg je argentinska vlada trebala otplatiti u četvrtak. Potporu je obećao i predsjednik SAD-a George Bush, govoreći u srijedu u sjedištu Organizacije američkih država, ali samo pod uvjetom da Argentina donese dugoročni gospodarski plan i ni u kom slučaju ne odbaci principe slobodnog tržišta – Duhalde je, naime, upravo to nagovijestio obećavajući zaštitu domaćim kompanijama. </p>
<p>Duhalde je pokazao da je spreman pristati na kompromise ne bi li osigurao prijeko potrebnu međunarodnu pomoć. Naime, argentinski je predsjednik najavio da će surađivati s MMF-om prilikom određivanja gospodarske politike. Duhalde je priznao da je gospodarska politika u skladu s preporukama MMF-a svakako bila jedan od uzroka sadašnje gospodarske krize, ali je istaknuo da će sada biti sastavni dio rješavanja problema. MMF se, pak, protivi dvostrukom tečajnom sustavu kojeg uveo Duhalde – tečaj za službene transakcije fiksiran na 1,4 pesa za US dolar, te slobodni tečaj, koji je već oslabio daleko više od ranijih predviđanja, za transakcije vezane prije svega uz turističku industriju. Stoga se smatra da će jedan od uvjeta za eventualni MMF-ov zajam biti i uvođenje potpuno slobodnog tečaja pesa.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Intel razočarao tržišta i potaknuo pad indeksa</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Ova će godina donijeti oporavak, slažu se svi analitičari, ali zato svatko ima svoje mišljenje o tome kad će zapravo početi rasti potražnja i potrošnja, prodaja i dobit korporacija – i burzovni indeksi. Stoga ulagači s nestrpljenjem očekuju izvješća i predviđanja velikih kompanija, a u tehnološkom sektoru taj je gotovo proročki status bio dodijeljen Intelu.</p>
<p>Na žalost, Intelovi rezultati za četvrto tromjesečje i planovi za ovu godinu razočarali su tržišta, koja su grčevito iščekivala znak da će stvari u ovom tromjesečju krenuti nabolje i da cijene dionica ipak nisu prebrzo porasle iznad svoje stvarne vrijednosti. </p>
<p>Intel je u četvrtom tromjesečju, doduše, ostvario dobit, ali je ona bila 77 posto niža nego u istom razdoblju godinu ranije. </p>
<p>Iako to nije toliko loše koliko su očekivali analitičari, sve je prestrašila najava da će kapitalna ulaganja Intel ove godine smanjiti na 5,5 milijardi USD, u usporedbi sa 7,3 milijarde dolara izdvojenih u 2001. godini. Ta je najava uzrokovala pad cijena dionica većine kompanija iz informatičkog sektora. </p>
<p>Poruka je, naime, bila dovoljno jasna: rezultati bolji od očekivanih pokazuju da je najgore vjerojatno prošlo, ali drastično smanjenje kapitalnih ulaganja znači da Intelova uprava ne očekuje skori oporavak.</p>
<p>Razočaranje ulagača potaknulo je pad vrijednosti svih važnijih svjetskih burzovnih indeksa. Intel je izvješće objavio kasno u utorak nakon zatvaranja newyorških burzi, a domino efekt pada dionica tehnološkog sektora započeo je već na japanskoj burzi u Tokyju, gdje je benchmark Nikkei 225 nakon jutarnjeg rasta zabilježio pad od 0,3 posto. </p>
<p>Međutim, ostale su azijske i europske burze zabilježile znatniji pad, a Nasdaq Composite indeks, koji obuhvaća dionice velikog broja tehnoloških kompanija, uključujući i Intel, izgubio je u srijedu čak 2,8 posto. (P. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Policija spriječila 2000 radnika Petrokemije u blokadi autoceste, prosvjed se nastavlja </p>
<p>Na Vladinu najavu da će 4. veljače krenuti proizvodnja, predstavnik Stožera Željko Klaus upitao: »Ima li to Fižulić vezu s Bogom« / Prozivajući Upravu i NO Petrokemije zbog nedostatka plina, Vlada nas pokušava zavaditi, kaže Klaus / Predsjednik Uprave Boris Mesarić: Ni kriva ni dužna, tvornica plaća zbog neulaganja u plinski sustav / Uz radnike bili i kutinska gradonačelnica, te predstavnici sindikata / Zatražena smjena Fižulićeva pomoćnika Romana Note iz Nadzornog odbora </p>
<p>KUTINA, 17. siječnja</p>
<p> - Više od 2000 ogorčenih radnika kutinske tvornice umjetnih gnojiva Petrokemija, koja zbog nedostatka plina ne radi već četrdesetak dana, blokiralo je u četvrtak oko podneva magistralnu cestu Kutina – Virovitica, pa je promet tekao zaobilazno. Pokušali su blokirati i autocestu prema Zagrebu, ali su ih u tome na miran način spriječile jake policijske snage. </p>
<p>Policijski kordon prepriječio je prilaz iz Kutine na autocestu i spriječio prolazak dugoj koloni radnika. Uz predstavnike više sindikalnih središnjica s radnicima su bili saborski zastupnik HSLS-a Hrvoje Zorić i gradonačelnica Kutine Velimira Toth-Prosoli. Uz temeljnu policiju bile su tamo i jake snage specijalne policije, ali nije bilo nikakvih sukoba.</p>
<p>Prema riječima glasnogovornika Stožera za obranu Petrokemije Željka Klausa, cilj im nije probijanje policijskog kordona, ali je najavio da će nastaviti prosvjed sve dok ne dobiju zadovoljavajuće odgovore od Vlade. </p>
<p>Na skupu zaposlenika, održanom prije izlaska na kutinske prometnice, čelnici Stožera zatražili su da Vlada Petrokemiji bez odgode osigura potrebne količine plina za normalan rad (minimalno 64 tisuće prostornih metara na sat), te da u energetskoj bilanci Hrvatske za tvornicu bude osigurano oko 650 milijuna prostornih metara prirodnog plina. Mnogo primjedbi čulo se na rad ministra gospodarstva Goranka Fižulića, a predstavnici Stožera zatražili su da iz Nadzornog odbora Petrokemije bude smijenjen Fižulićev pomoćnik za energetiku Roman Nota kojega optužuju za lošu poziciju tvornice u energetskoj bilanci zemlje. </p>
<p>Predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić rekao je na skupu zaposlenika da već četrdesetak dana od Ine ne dobivaju plin iako joj više ništa ne duguju. »Ali, to je u skladu s ugovorom po kojem nam Ina u zimskom dijelu godine može isporučivati plin ovisno o raspoloživim količinama«, istaknuo je Mesarić. </p>
<p>»Problem je u tome što se već godinama povećava potrošnja, ali ne i raspoložive količine plina u Hrvatskoj. Istodobno, stalno su se radili razni projekti za povećanje nabave plina, ali ni jedan od njih nije realiziran. Račun tog neulaganja u plinski sustav sada dolazi na naplatu, pa Petrokemija, ni kriva ni dužna, mora platiti račun«, kazao je Mesarić. Zato, dodao je, tražimo preraspodjelu postojećih količina plina, jer Petrokemija, za razliku od drugih potrošača, nema alternativnu sirovinu, a prva je isključena iz opskrbe. </p>
<p>Podsjetio je da je Vlada prošlih godina prilično pomagala Petrokemiji odobrivši joj slobodnu cijenu gnojiva i pokriće velikih dugova Ini, a i sada pokušava naći rješenje za osiguranje plina, rekao je predsjednik Uprave, prekidan negodovanjem okupljenih.</p>
<p>Na kraju je pozvao radnike da postupaju razumno, upozorivši ih da za radikalne akcije uvijek ima vremena. </p>
<p>Zahtjeve i akcije Stožera poduprli su Ivan Tomac, predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala, Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, predstavnici sindikata iz drugih hrvatskih tvrtki te brojnih udruga iz Sisačko-moslavačke županije i Kutine.</p>
<p>Tomac je istaknuo da Petrokemija neće šaptom pasti, te da ne žele biti novi Obrovac. Fižulićeve riječi da prijete redukcije ako kutinska tvornica dobije plin, Mučnjak je proglasio krajnje nekorektnima. Gradonačelnica Kutine naglasila je da Petrokemija puni trećinu gradskog proračuna, te da Gradsko poglavarstvo također podržava zahtjeve Stožera. </p>
<p>Tijekom skupa stigle su najave iz Vlade da će do 4. veljače Petrokemija dobiti plin. Klaus je na to pitao ima li to »ministar Fižulić vezu s Bogom, jer je dosadašnje oobrazloženje bilo da plina nema zbog niskih temperatura«.</p>
<p>Napominjući da Vlada proziva Upravu i Nadzorni odbor Petrokemije zbog nedostatka plina, upozorio je da su to pokušaji Vlade da ih zavadi, što neće uspjeti.</p>
<p>»Molili smo sve u Vladi da razgovaraju s nama pa ako plina zbilja nema, da nas barem ne optužuju da smo gubitaši i da štete zbog dugog stajanja tvornice ne plate samo njezini radnici«, izjavio je Klaus. </p>
<p>Ocijenio je da »ono što je Vukovar značio u ratnom smislu za Hrvatsku, to je Petrokemija danas u gospodarskom smislu«. </p>
<p>Čelnici Stožera rekli su i da ih je lokalna Elektra neposredno uoči prosvjeda obavijestila da će u Kutini jedan sat biti isključena struja, ali je to na kraju ipak povučeno.</p>
<p>Nakon što su prosvjednici stigli do policijske blokade na prilazu iz Kutine prema autocesti, na prijedlog gradonačelnice i Stožera zatvorena je obližnja Inina benzinska postaja kako bi se izbjegle moguće neprilike. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Sanirati studentske centre u Zagrebu i Osijeku</p>
<p>Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice dala suglasnost za statut Financijske agencije i donijela odluku o sanaciji Studentskog centra u Zagrebu i Studentskog centra u Osijeku, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>Vlatko Jurišić imenovan je sanacijskim upraviteljem SC-a u Zagrebu.</p>
<p>Vlada je prihvatila i prijedlog odluke o reguliranju potraživanja zakupnine za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Hrvatske po kojem bi se potraživanja pretvorila u ulog. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva odobreno je da neutrošena sredstva iz proračuna za 2001., namijenjena programu zbrinjavanja viška zaposlenika u pojedinim agroindustrijskim dioničkim društvima, koristi za iste namjene u 2002. </p>
<p>Prihvaćeno je i Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Turske. Nadalje, Vlada je Saboru predložila da za članove Komisije za vrijednosne papire imenuje Josipa Galinca i Mladenku Glamuzinu, stoji na kraju priopćenja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Crkvenac: Prijava za izmirenje duga ili likvidacija </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - »Sljedeći će tjedan Hrvatska u svim europskim financijskim centrima predstaviti svoju ekonomsku politiku za ovu godinu i rezultate u prošloj, u povodu izdavanja 500 milijuna eura obveznica, s čijim prihodom će biti vraćen dug vezan za državne obveznice izdane 1997.«, kazao je nakon Vladine sjednice ministar financija Mato Crkvenac. Crkvenac ističe da će te obveznice biti do sada najpovoljnije za Hrvatsku, jer Hrvatska ima sve bolju poziciju na svjetskom financijskom tržištu, što ministar dokazuje i time da je svjetska financijska kuća Moody's ocjenu rejtinga promijenila iz negativnog u stabilni. Nova emisija obveznica neće povećati dug države, budući da se njima pokriva već postojeći dug, tvrdi Crkvenac. Ponovio je poziv tvrtkama koje duguju državi da do 23. siječnja u svojim poreznim uredima prijave svoju spremnost na izmirenje duga. »Država je pružila pogodnosti svojim dužnicima i oni koji se u roku ne prijave zaslužili su doista da ih se stjera u likvidaciju. Mi ćemo to sasvim sigurno učiniti«, upozorio je Crkvenac. (S. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Preniske su mirovine za puni staž </p>
<p>SUH traži, među ostalim, sređivanje statusa službenika bivših saveznih organa, usklađivanje mirovina s plaćama, sređivanje odnosa različitih vrsta mirovina </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Uz zahtjev da se u mirovine uključe i dodatak od 100 kuna i šest posto, i to već u one za siječanj 2003., kada istječu ta prava, te uz zahtjev da se mirovine usklađuju samo s plaćama, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) Vladi je poslao i čitav niz drugih prijedloga za izmjenu i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju. Rekao je to u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik SUH-a Ivan Nahtigal.</p>
<p>Između ostaloga, SUH traži da se riješi status hrvatskih državljana koji su radili u saveznim organima bivše države, jer oni su još uvijek samo privremeni korisnici mirovina. Nahtigal je naglasio kako bi se moglo dogoditi da ratifikacijom ugovora o socijalnom osiguranju između Hrvatske i SRJ ovi umirovljenici automatski potpadnu pod mirovinski sustav Srbije, što bi bilo »neprihvatljivo i uvredljivo za ljude koji nikad nisu bili službenici Srbije«.</p>
<p>Nahtigal je naglasio da su mirovine koje su utemeljene na punom stažu, danas preniske i iznose tek 50 posto iznosa koji bi umirovljenik stvarno trebao dobiti. SUH pritom predlaže odredbu prema kojoj mirovina za puni radni staž ne bi mogla prijeći 70 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, dok bi se ostale mirovine – invalidska, obiteljska ili prijevremena starosna mirovina – određivale u razmjernom odnosu prema tome. Istaknuo je kako bi sadašnji umirovljenici i zaposleni starosti između 40 i 50 godina, koji ne odaberu novi sustav mirovinskog osiguranja, ipak morali imati sigurnost da će uživati primjerenu mirovinu i da neće postati socijalni slučajevi, u što bi ih inače mogao pretvoriti prvi mirovinski stup.</p>
<p>Uključivanjem sadašnjeg dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovinu, spriječio bi se pad mirovina koji će se u protivnom dogoditi krajem 2002., nakon što prestane važiti tzv. »mali mirovinski zakon«, kojim je propisano to pravo. Time bi se, ujedno, osiguralo daljnje izvršenje Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. te potpunije ispunjenje ciljeva Zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, kažu u SUH-u.</p>
<p>SUH smatra da najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa treba povisiti sa sadašnjih 1700 kuna na 60 ili možda 70 posto prosječne plaće u državi. Poslodavci često zlorabe nisku osnovicu da bi smanjili izdatke, pa treba zaštititi prava radnika koji su često prisiljeni prihvatiti takve uvjete, naglasio je Nahtigal. SUH se slaže s prijedlogom da se doprinosi plaćaju na sve vrste prihoda, te s ocjenom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojoj je najniža mirovina za određene godine staža nesrazmjerna prema onima koje proizlaze iz rada. No, u SUH-u smatraju kako samo smanjivanje tih mirovina nije pravo rješenje, jednako kao što to nije ni prijedlog o smanjivanju prijevremene starosne mirovine.</p>
<p>Dio tih zahtjeva SUH je isticao još u vrijeme kada su stranke koje su danas na vlasti bile u oporbi, kazao je Nahtigal. Kako su tadašnji oporbeni saborski zastupnici na čelu sa SDP-ovcem Matom Arlovićem dio tih prijedloga prihvatili i unijeli u »svoj« prijedlog zakona, koji međutim nije prošao, umirovljenici vjeruju da će danas, nakon što su došli na vlast, isti ti političari »ostati kod svojih amandmana«, naglasili su u SUH-u.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Krpina: Prijedlog je nagodba SDP-a i HSS-a</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – »U Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu riječ je o nagodbi SDP-a i HSS-a. Prvi zagovaraju da pri raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta prednost imaju poljoprivredni kombinati, a drugi prednost daju obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima«, rekao je u četvrtak Drago Krpina, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, na okruglom stolu o Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu u organizaciji HDZ-a. Krpina je dodao da HDZ prednost u raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta daje obiteljskim gospodarstvima.</p>
<p>Dr. Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, rekao je da se kompromisi u vladajućoj koaliciji u ovom slučaju nisu pokazali dobrima. Dodao je da zakonski prijedlog otvara mogućnost da se stranci, ako kupe PIK-ove, domognu poljoprivrednog zemljišta. Iako takva mogućnost ne postoji prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, kaže Sanader.</p>
<p>Sudionici okruglog stola ocijenili su da Prijedlog zakona – kojim se nastoji raspodijeliti 1,100.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta – neće povećati konkurentnost naše poljoprivrede.</p>
<p>Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje podržava HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednom zemljištu. Kombinatima bi, naime, pripalo do 30 posto državnog poljoprivrednog zemljišta, a ostalo bi išlo u zakup i prodaju.</p>
<p>Dr. Stipan Bilić, agronom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, smatra zabrinjavajućim što Hrvatska troši 800 milijuna dolara godišnje za uvoz hrane, iako je početkom devedesetih više hrane izvozila nego uvozila. Dodao je da 60 posto poljoprivrednih posjeda u EU ima u prosjeku 50 hektara zemljišta, a u Hrvatskoj 2,8 hektara. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ulazak u Europu i NATO donijet će stabilnost</p>
<p>Najosjetljivijim pitanjem i velikom obvezom naše vanjske politike dr. Tomac je označio sređivanje odnosa sa susjednim zemljama, posebno sa Slovenijom, Italijom i BiH</p>
<p>RIJEKA, 17. siječnja</p>
<p> – Govoreći u četvrtak riječkim novinarima o Hrvatskoj i europskim integracijama, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac rekao je da će mnoge članice EU-a ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju do kraja godine. Realan rok ulaska Hrvatske u EU je 2007. ili 2008. godina, a prije toga potpuno je izvjestan ulazak u NATO. To pak jamči sigurnost i stabilnost za ulaganja stranog kapitala, bez čega nema bržega gospodarskog razvoja. Tomac je istaknuo da Hrvatska ove godine mora ostvariti članstvo u CEFTA-i, što bi značilo potvrdu činjenice da je i ona dio srednje Europe i Sredozemlja, da je podunavska i balkanska zemlja. Potpisivanjem Ugovora o slobodnoj trgovini, hrvatskim proizvođačima otvara se tržište od 600 milijuna ljudi.</p>
<p>Velika se pozornost pridaje i regionalnoj suradnji te se potiču Jadransko-jonska inicijativa i autocesta kao strateške odrednice Hrvatske. Taj će se proces, navodi Tomac, poticati zajedno s Albanijom, Crnom Gorom, BiH i Italijom, na što je Hrvatska obavezna i prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. U tom smislu, u dogovoru s Bruxellesom, priprema se sporazum s Makedonijom i sporazum o suradnji s Mađarskom. U razgraničenju sa Slovenijom, smatra Tomac, ne može se prihvatiti nikakvo rješenje kojim bi Hrvatska izgubila položaj izravnog susjeda Italije na moru. Dodao je da su i odnosi s BiH vrlo složeni: »Hrvatski narod u Bosni mora rješavati svoje probleme zajedno s druga dva naroda, samostalno - bez miješanja iz Jugoslavije i Hrvatske«. Smatra da tempo uspostave dobrih odnosa Hrvatske i Jugoslavije uvelike ovisi o odnosu SRJ prema BiH.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dekanovi politički manevri ni za što?</p>
<p>ŠIBENIK,17. siječnja</p>
<p> – Visoka škola za turizam odustala je od prostora Krešimirova doma koji je početkom ljeta 2001. dobila na korištenje, na čak 30 godina. Iseljavanje iz prizemlja i s prvoga kata već je počelo. Škola je Dom koristila za studij informatike. </p>
<p>Ova vijest, koju smo saznali od dogradonačelnika Šibenika Zorana Smolića, zgranula je javnost posebno zbog činjenice da se svojedobno zbog ovoga prostora vodila prava politička bitka. Naime, dekan Visoke škole dr. Stipe Belak godinama je insistirao na toj zgradi u samome središtu grada s obrazloženjem da je idealan za tu školu, koja inače radi u neuvjetnom prostoru Osnovne škole Tina Ujevića. Neki poznavatelji prilika, pak, govorili su da Dom ne odgovara potrebama Škole, što se sada i potvrdilo. </p>
<p>No, da bi Škola ušla u Dom valjalo je iseliti čak sedam dugogodišnjih stanara – male balerine, Scenska udruga Leona, Centar za poduzetništvo ..., a Grad je izdvojio proračunski novac radi pronalaženja prostora za odbačene na lokaciji ugašene Tvornice elektroda u Crnici. </p>
<p>Bivša gradska vlast uporno je ignorirala zahtjev dr. Belaka za ustupanjem Krešimirova doma, no kad je palicu gradske vlasti preuzeo povjerenik Paško Višić on je Visokoj školi dodijelio prostor i to na 30 godina. Dr. Belak u to je izborno vrijeme kao nestranačka osoba bio na stranačkoj listi SDP-a, a govorilo se da je Dom dobio upravo zahvaljujući toj okolnosti. Dekan je, kasnije, na burnim sjednicama Gradskoga vijeća, kada se pokušavalo smijeniti aktualnu gradsku vlast igrao glavnu ulogu najprije se svrstavši uz oporbu, no kasnije se vratio koaliciji, koja ga je potom natjerala na odstupanje iz Gradskog vijeća. Zašto se odlučio iseliti iz Krešimirova doma nije poznato, ali se pretpostavlja da je riječ o neodgovarajućim i skupim prostorima. Istodobno s preuzimanjem zgrade, Visoka škola je preuzela i zaposlenike Krešimirova doma. Oni će se sada vratiti pod okrilje Grada, koji gospodari ovom velebnom zgradom izgrađenom u vrijeme socijalizma samodoprinosom građana za potrebe mladih. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Liječnicima primarne zdravstvene zaštite ograničen broj novih pacijenata </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Liječnici primarne zdravstvene zaštite, kojima je dopušteno primanje novih pacijenata od 14. do 28. siječnja, dobili su ograničen broj tiskanica za prijavu, jer im je unaprijed određen maksimum novih pacijenata koje mogu primiti. Rekla je to pomoćnica direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) dr. Lidija Hrastić Novak u četvrtak Hini. Dodala je da je broj pacijenata ograničen kako bi mogli kvalitetno pružati zdravstvene usluge. Liječnici opće medicine tako mogu imati najviše 2040 pacijenata, pedijatri 1200, ginekolozi 7200, a stomatolozi 3000 pacijenata. Liječnici su stoga dobili onoliko tiskanica koliko imaju slobodnih mjesta za nove pacijente. »Oni koji imaju maksimalan broj pacijenata uopće nisu dobili tiskanice«, dodala je Hrastić Novak.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Sudac Stanko Grbavac ostaje u istrazi o »Slobodnoj Dalmaciji« </p>
<p>Uz najprije osumnjičene - Kutlu, Jurišića i Mitrovića - istraga se širi na Jurkovića, Leticu, Kaleba, Bušića, Pašalića i Krpinu</p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> - Predsjednik splitskog Županijskog suda Igor Benzon u četvrtak je odbio zahtjev Općinskog državnog odvjetništva da se, zbog navodne pristranosti, istražni sudac Stanko Grbavac izuzme iz istrage o malverzacijama u »Slobodnoj Dalmaciji«. Lani je, 5. listopada, splitsko tužiteljstvo zatražilo proširenje istrage za kriminal u toj novinskoj kući, koji je počeo 1993.</p>
<p>Istraga se odnosi na Peru Jurkovića, bivšeg guvernera Narodne banke Hrvatske, Antu Leticu kao bivšeg predsjednika Upravnog odbora Splitske banke, Ivana Kaleba, bivšeg opunomoćenika malih dioničara »Slobodne Dalmacije« te Antu Bušića, bivšeg v. d. direktora te novinske kuće. Za saborske zastupnike Ivića Pašalića, koji je u inkriminirano vrijeme bio tajnik HDZ-a, i tadašnjeg Vladina povjerenika za Dalmaciju Dragu Krpinu, zatraženo je skidanje saborskog imuniteta zbog kaznenog progona, što je prije dva mjeseca i učinjeno.</p>
<p>Istražni zahtjev podnesen je lani u ožujku, a osumnjičeni su bili Frane Mitrović kao glavni direktor Splitske banke, Metod Jurišić kao predsjednik Upravnog odbora »Slobodne« te Miroslav Kutle kao vlasnik Globus holdinga. Metod Jurišić tereti se da je, s nakanom da ostvari protuzakonitu dobit, potpisao za Splitsku, Privrednu i Dubrovačku banku odluku kojom Upravni odbor »Slobodne Dalmacije« prihvaća njihova potraživanja. Prema toj odluci, Splitska je banka potraživala 3,7 milijuna maraka, Privredna 236.000, a Dubrovačka 155.000 maraka, a sve na temelju eskontiranih obveznica bivše SFRJ. Odlukom se prihvatilo pretvaranje potraživanja u ulog banaka u novinskoj kući unatoč tome što su potraživanja Splitske banke bila gotovo tri milijuna maraka manja, a Privredna i Dubrovačka banka ih uopće nisu imale.</p>
<p>Na Kutlin zahtjev, Mitrović je izravnom pogodbom u svibnju 1993. prodao Globus holdingu 37.184 dionice »Slobodne« u vlasništvu Splitske banke za nominalnih nešto više od 3,7 milijuna maraka - nakon što je Jurišić, protivno Statutu, prekršio pravo prvokupa ostalih dioničara »Slobodne« i dao suglasnost na tu prodaju. Time je Mitrović oštetio banku za najmanje 6,3 milijuna maraka, što predstavlja razliku prema realnoj vrijednosti dionica. Globus holdingu je pribavio većinski paket dionica.</p>
<p>U zahtjevu za proširenje istrage osnovano se sumnja da su Jurković, Letica, Pašalić i Krpina nagovorili Franu Mitrovića (obećavajući mu tihu sanaciju Splitske banke, ukazujući na političku nepodobnost drugih kupaca i na svoju političku moć) da izravnom pogodbom i po nominalnoj cijeni proda Globus holdingu dionice »Slobodne Dalmacije - Novine d.d.«, koje su bile u vlasništvu banke i da tako zaobiđe burzu. Kaleb je, navodi se, sumnjiv da je u nakani da sve to omogući, kao punomoćnik malih dioničara, a da nije utvrdio njihovu volju, potpisao izjavu da mali dioničari nisu zainteresirani za otkup dionica koje su se trebale prodati Kutli. Bušića se tereti da je potpisao neistinite ugovore o potraživanju banaka i njihovu pretvaranju u ulog u poduzeću. (I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ministarstvo pravosuđa na vrijeme tražilo Šišićevo izručenje </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa opovrgnulo je u četvrtak informaciju iz jednih dnevnih novina kako je zakasnilo zatražiti od Madžarske da Hrvatskoj izruči Emira Šišića.</p>
<p>Šišić je bio vojni pilot bivše JNA koji je u siječnju 1992. godine na području Hrvatske, u Podrutama, srušio helikopter u kojem su bili europski promatrači. </p>
<p>Madžarsko ministarstvo pravosuđa na vrijeme je od hrvatskog ministarstva zaprimilo molbu za Šišićevo izručenje i uzelo je u razmatranje, priopćila je Lidija Lukina-Karajković, pomoćnica ministrice. </p>
<p>U Ministarstvu objašnjavaju da su obavijest madžarskih vlasti o Šišićevu uhićenju u Madžarskoj primili 10. svibnja 2001. putem Interpola.</p>
<p>Madžarska pravosudna tijela zamolila su dostavu molbe s dokumentacijom za Šišićevo izručenje u roku od 40 dana - kako to predviđa Europska konvencija o izručenju. Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa DHL poštom poslalo je sve dokumente madžarskom ministarstvu 22. svibnja 2001. godine, odnosno u roku 12 dana od Šišićeva uhićenja. </p>
<p>Ministarstvo navodi i da je odmah odgovorilo na zamolbu madžarskih vlasti za dodatnim podacima o pripadnosti žrtava Europske promatračke misije, upućenu u svibnju i lipnju prošle godine. </p>
<p>U Ministarstvu pravosuđa doznaje se da Šišićevo izručenje od Madžarske traže i SR Jugoslavija, te Italija.</p>
<p>Naime, Šišić je državljanin SRJ, a poginuli promatrači bili su uglavnom talijanski državljani. Od madžarskih vlasti ovisi kojoj će državi dati prednost prilikom Šišićeva izručenja, kažu u hrvatskom ministarstvu.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Saslušani Maglov, Budimir, Pašalić i Čipčić</p>
<p>Do početka prosinca, istražni sudac splitskog Županijskog suda ispitao je tridesetak predviđenih svjedoka, od kojih su neki zbog prijetnji smrću tražili policijsku zaštitu, te okončao istragu</p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> – Ispitivanjem svjedoka Željka Magova, bivšeg zapovjednika 73. bojne vojne policije, osuđenog za organiziranu krađu, šverc i prodaju automobila visoke klase u BiH, Mihaela Budimira, zapovjednika 72. bojne vojne policije, SIS-ovca Tvrtka Pašalića te Zlatka Čipčića, u četvrtak je nastavljana istraga u slučaju Lora. Do početka prosinca, istražni sudac splitskog Županijskog suda ispitao je tridesetak predviđenih svjedoka, od kojih su neki zbog prijetnji smrću tražili policijsku zaštitu, te okončao istragu. </p>
<p>Splitsko Županijsko državno odvjetništvo je krajem prosinca vratilo spis u istragu te zatražilo ispitivanje novih svjedoka i prikupljanje dodatne dokumentacije. Sedmorici osumnjičenih pritvor je tada produljen. Za prvoosumnjičenim za ratni zločin nad civilima u Lori, bivšim upraviteljem zatvora Tomom Duićem (32), nakon otvaranja istrage i raspisivanja tjeralice, krajem rujna, još se traga. Preostala sedmorica osumnjičenih - Tonći Vrkić (41), bivši zamjenik upravitelja vojnog zatvora, Miljenko Bajić (35), Josip Bikić (33), Davor Banić (42), Emilio Bungur (31), Ante Gudić (30) i Anđelko Botić (34), u pritvoru su na Bilicama. </p>
<p>U kaznenim prijavama, koje su podnijeli Uprava Vojne policije Ministarstva obrane i Policijska uprava splitsko-dalmatinska, sumnja se da je osmorka počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Pretpostavlja se da su odgovorni za smrt civila, Splićana srpske nacionalnosti Gojka Bulovića i Nenada Kneževića, ali i za premlaćivanja drugih zatočenika. U vrijeme počinjenja tih kaznenih djela, svi su bili pripadnici Vojne policije, a djelatne vojne osobe ostali su Duić, Vrkić, Banić i Botić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kolar: Fižulić protežira HEP na štetu Petrokemije!</p>
<p>Stručno vijeće HSS-a i Hrvatski seljački savez traže od Vlade da u roku od 24 sata riješi problem isporuke Ininog plina kutinskoj Petrokemiji, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, rekao je da Vlada mora razbistriti maglu oko Petrokemije, koja već 40 dana ne radi. Dodao je da ministar gospodarstva Goranko Fižulić protežira HEP, koji ima plina »koliko hoće i kad hoće«, na štetu Petrokemije.</p>
<p>Prema Kolarovim riječima, HEP-ova i Inina uprava moraju pronaći načina za vođenje racionalnije potrošnje energenata u Hrvatskoj. Tako, primjerice, opskrba plinom jedine tvornice mineralnih gnojiva u Hrvatskoj ovisi o »lijepom vremenu«.</p>
<p>Ljubica Lalić, potpredsjednica HSS-a, rekla je da su izravne štete od neisporuke plina u Petrokemiji 200 milijuna kuna.(M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zajednički deponij za četiri županije</p>
<p>ČAKOVEC, 17. siječnja</p>
<p> – Četiri županije sjeverozapadne Hrvatske, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska, kane izgraditi zajednički deponij i osnovati javnu ustanovu za odlaganje komunalnog i tehnološki neopasnog otpada. Javnost je o tome prvi put obaviještena u četvrtak, na sjednici Poglavarstva Međimurske županije, na kojoj je razmotren nacrt odgovarajućeg sporazuma. </p>
<p>Kako je rekao međimurski župan Branko Levačić još 4. prosinca prošle godine u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva održan je sastanak župana na kojem je utvrđena osnova zajedništva u rješavanju problema zbrinjavanja komunalnog otpada. </p>
<p>Na sjednici je rečeno da svaka županija može predložiti svoju lokaciju za zajedničko odlagalište otpada. U Međimurskoj županiji za deponije ne postoji zanimanje. Najveći su izgledi da zajedničko odlagalište bude u Varaždinskoj županiji, u starom kamenolomu kod Ivanca. </p>
<p>Ocijenjeno je da bi cijena za domaćinstva trebala biti jednaka bez obzira na udaljenost. </p>
<p>Župan Levačić rekao je da će spomenuto ministarstvo cijeli program, kako projekte, tako i uređenje odlagališta, sufinancirati s jednom četvrtinom troškova. Ostala sredstva, kao i novac za osnutak posebne ustanove pod imenom sa sjedištem u Varaždinu snosit će županije na temelju broja stanovnika. Realizaciju projekta, istaknuo je Levačić, može se očekivati tek za četiri godine. S obzirom, pak, na važnost ovog poduhvata, kao i činjenicu da će uskoro županije biti u zakonskoj obvezi zbrinjavanja komunalnog i tehnološke neopasnog otpada, dogovoreno je da se održi posebna sjednica Poglavarstva predstavnicima Ministarstva i preostalih triju županija, nadležnih stručnih službi i predstavnika međimurskih gradova i općina. Zanimljivo je da uopće nije spomenuta pobuda za zajedničku spalionicu smeća, za koju lobiraju neke zapadno-europske tvrtke na području sjeverozapadne Hrvatske. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Stranački ključ« presudio i sposobnima</p>
<p>ŠIBENIK,17. siječnja</p>
<p> – Članovi šibenskoga Gradskog poglavarstva dali su suglasnost za imenovanje novih direktora u dva javna gradska poduzeća – Gradska čistoća i Zelenilo – čiji su dosadašnji direktori smijenjeni. Novi direktor Gradske čistoće je Stipe Tomičić, koji je izabran na mandat od četiri godine, a novi direktor Zelenila je Čedomir Perković.</p>
<p>Poglavarstvo nije raspravljalo o novima, već o starim čelnim ljudima ovih poduzeća. Prema riječima dogradonačelnika Ivana Medića, Paško Stančić je tvrtku uspješno vodio o čemu svjedoče i financijski rezultati poslovanja, pozitivni za razliku od ostalih gradskih poduzeća. </p>
<p>»Stančićev rad ocijenili smo vrlo pozitivnim i kvalitetnim, međutim ova gradska vlast sastavljena je od više stranaka i sada one traže određena direktorska mjesta u gradskim poduzećima«, argumentirao je Medić, kojemu nitko nije protuslovio.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Arnautović naveo je kako je Stančićev minus ipak to što poduzeću Euroinvesting nije omogućio lokacijsku dozvolu na zemljištu koje je u vlasništvu Gradske čistoće. Jedini koji se usprotivio smjeni uspješnih direktora bio je Paško Višić. </p>
<p>Zelenilo je loše poslovalo i loše ga se vodilo, rečeno je, te smjena Zorana Šimca nije bila predmet rasprave.(J. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U Petrokemiji, za čije je probleme kriva Uprava, proizvodnja od 4. veljače </p>
<p>Ako podlegnemo i počnemo probleme rješavati ne poštujući načela funkcioniranja gospodarskog i energetskog sustava, onda će se Vlada morati baviti svakim nepovoljnim ugovorom nekog trgovačkog društva, rekao je Granić </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Ako se ostvare prognoze meteorologa, kutinska Petrokemija pokrenut će proizvodnju 4. veljače, naglašeno je u četvrtak na Vladinoj sjednici. »Osnovni preduvjet za pokretanje proizvodnje jest temperatura oko nula stupnjeva Celzijusa. Naime, pri nižim temperaturama drastično se povećava potrošnja plina u kućanstvima pa se u Hrvatskoj na sat (i bez proizvodnje u Kutini) troši 62.500 prostornih metara plina više nego što ulazi u zemlju«, objasnio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. </p>
<p>Problem je, rekao je, u tome što se u proteklom desetljeću povećavao broj potrošača, a nije se brinulo o povećanju proizvodnje i transporta plina. Ova Vlada pobrinut će se za to, ali joj za ostvarenje tog projekta trebaju najmanje dvije godine, obećano je. </p>
<p>Vlada je oštro odbila preuzeti odgovornost za probleme Petrokemije i kupaca umjetnog gnojiva, nastale zbog loše poslovne politike te tvrtke. »Uprava i Nadzorni odbor krivi su jer se nisu ponašali odgovorno«, izjavio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Petrokemija ima ugovor o sigurnoj dobavi 350 milijuna prostornih metara plina godišnje, a potrebno joj je 500 milijuna. No, njezina uprava odbija povećati proizvodnju u mjesecima kad plina ima dovoljno, a u prosincu organizirati remont i godišnji odmor kao što čini našićka Cementara, istaknuo je Linić. Fižulić je kao primjer loše poslovne politike kutinske uprave naveo zahtjev da se u ovoj godini uvedu zaštitne carine na uvoz mineralnog gnojiva, iako je Petrokemija veći uvoznik i nedavno je uvezla dva broda s 30.000 tona gnojiva. </p>
<p>Osvrćući se na rad Stožera za obranu Petrokemije i prijetnje blokadama prometnica, vicepremijer Goran Granić ironično je napomenuo da bi zbog Petrokemije trebalo promijeniti Ustav i to trgovačko društvo »proglasiti ustavnim faktorom«. </p>
<p>»Ako podlegnemo i počnemo probleme rješavati ne poštujući načela funkcioniranja gospodarskog i energetskog sustava, Vlada će tada morati rješavati svaki nepovoljni ugovor nekog trgovačkog društva«, smatra Granić. Prema riječima ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, trenutačno za prihranu ozimih kultura nedostaje oko 10 posto potrebnog gnojiva. Ako se to ponovi i prilikom sjetve, štete bi mogle biti nekoliko milijardi kuna. Stoga je Vlada odlučila da će ukinuti zaštitne carine na gnojivo.</p>
<p>Vlada je od Ustavnog suda zatražila obustavu postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti 13 članaka statuta Istarske županije.</p>
<p>Županijska skupština prihvatila je, naime, 19. studenoga 2001. izmjene Statuta donesenog 9. travnja. Vlada je donijela odluku uz dva suzdržana glasa. Iako se o tome nije glasovalo, ministri kulture i javnih radova, Antun Vujić i Radimir Čačić, smatrali su spornim i nejasnim termin plurietnosa u odredbi o tome da Istarska županija njeguje istrijanstvo kao tradicionalni izraz regionalne pripadnosti istarskog plurietnosa. </p>
<p>Za pokriće dijela troškova priprema i sudjelovanja hrvatskih sportaša na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju Vlada je odobrila četiri milijuna kuna. </p>
<p>No, Hrvatski olimpijski odbor obvezan je u najkraćem mogućem roku nakon Igara podnijeti detaljno izvješće o utrošenom novcu. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Uljni radijator prouzročio požar u opatijskom hotelu </p>
<p>Radijator je bio u kiosku poduzeća RI-Almara u prizemlju hotela / Protupožarni alarm oglasio se tek kad je vatra zahvatila velik dio prizemlja, rekao je opatijski tužitelj </p>
<p>Istraga o požaru u Ambasadoru još traje</p>
<p> OPATIJA/ RIJEKA, 17. siječnja </p>
<p> - »Požar koji je u srijedu izbio u opatijskom hotelu 'Ambasador', prouzročio je uljni radijator priključen na električnu mrežu«, izjavila je u četvrtak glasnogovornica Policijske uprave primorsko-goranske Mirjana Kulaš. Požar je izbio u kiosku poduzeća RI-Almar u prizemlju hotela, u neposrednoj blizini recepcije. Vatra se spuštenim stropom proširila na recepciju koja je posve izgorjela, kao i hotelski bar, restoran te kongresna dvorana. Očevid je nastavljen i u četvrtak pa se još ne zna kolika je šteta. U očevidu sudjeluju predstavnici Policijske uprave primorsko-goranske, zagrebačkog Centra za vještačenja i vatrogasni stručnjaci. </p>
<p>U požaru je ozlijeđeno devet osoba. Među njima na liječenju u bolnici zadržana su dvojica Kanađana, pripadnika Stabilizacijskih snaga (SFOR-a), Yvan Larcque (41) i Benoit Roussel (39), koji su se spašavali skačući s drugog kata hotela.</p>
<p> Opatijski državni odvjetnik Braslav Bartulović rekao je za Vjesnik da će, nakon što razmotri policijsko izvješće i nalaz forenzičara, ocijeniti moguću odgovornost nekih osoba.</p>
<p> Nema naznaka da je požar podmetnut, ali se utvrđuje je li ga izazvao ljudski nemar ili tehnički kvar. Analizira se i ugovor o najmu koji je vlasnik kioska potpisao s poslovodstvom hotela, te protupožarna zaštita. Bartulović je rekao da se protupožarni alarm oglasio tek kad je vatra već zahvatila velik dio prizemlja hotela. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Krešić pomogao da 43 osobe nezakonito dobiju braniteljski status </p>
<p>Neki od njih iskoristili povlastice pa je proračun oštećen za pola milijuna kuna, navodi se u priopćenju MORH-a / Krešić je osumnjičen za zloporabe dok je bio pomoćnik ministra obrane za upravljanje osobljem </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Protiv bivšeg pomoćnika ministra obrane za upravljanje osobljem, generala Marinka Krešića, Ministarstvo obrane 10. siječnja podnijelo je kaznenu prijavu Općinskom odvjetništvu u Zagrebu. Krešića se sumnjiči za niz zloporaba ovlasti u vrijeme dok je obnašao tu dužnost. Odvjetništvo je potvrdilo da je prijavu primilo u srijedu, 16. siječnja. </p>
<p> Kako Vjesnik doznaje u Ministarstvu obrane, u protekle dvije godine istraživana je Krešićeva izravna odgovornost u pomaganju protupravnog stjecanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida i hrvatskog branitelja za 58 osoba. Kriminalistička obrada završena je prije tjedan dana. </p>
<p> Prema nalazima istrage, generala se sumnjiči da je kao predsjednik povjerenstva za nadzor primjene zakona o pravima hrvatskih branitelja napravio niz zloporaba položaja i ovlasti. Kako pojašnjavaju u MORH-u, Krešić je 28. travnja 1999. naložio Upravi za obranu u Koprivnici da naknadno prizna status branitelja za 58 osoba. Zatražio je da se za svakog od njih posebno ažurira vojna evidencija, te da im se izda odgovarajuća potvrda. Prema najnovijim informacijama, obrada koju su proveli istražitelji Vojne policije pokazala je da su od tih 58 čak 43 osobe protuzakonito stekle braniteljski status. Uz to, 19 osoba s tog popisa iskoristilo je stečeni status uvezavši automobil s povlasticom. Time je, zaključuju u Ministarstvu, državni proračun oštećen za više od 536.000 kuna.</p>
<p>General Krešić trenutačno je stavljen na raspolaganje Ministarstvu obrane. Donedavno je bio na dužnosti zapovjednika Škole za nacionalnu sigurnost, s koje ga je – na zahtjev ministra obrane – u studenom prošle godine razriješio Glavni stožer.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HDZ i HSLS protiv zabrane klađenja na hrvatski nogomet</p>
<p>Prijedlog zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara nije dobio zeleno svjetlo Odbora za zakonodavstvo/ Godek prepoznao Igora Štimca i njegovu kladionicu kao jedan od razloga donošenja ovako restriktivnog zakona: Muljaža ima, ali zato ne treba kažnjavati klubove koji u njih nisu upleteni/ Šeks sugerira da se zakonom spriječi da organizatori klađenja budu povezani s klubovima/ Malević najavio amandman kojim bi se sudionicima sportskih aktivnosti zabranilo organiziranje klađenja/ Odbor za poljoprivredu i šumarstvo podržao smanjivanje poticaja u poljoprivredi i ribarstvu</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Zabrana klađenja na utakmice prve hrvatske nogometne lige i hrvatskog nogometnog kupa koju Vlada predlaže u Prijedlogu zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, u četvrtak je potpuno podijelila mišljenja članova Odbora za zakonodavstvo pa ovaj prijedlog nije mogao dobiti zeleno svijetlo za drugo čitanje. </p>
<p>Vladino obrazloženje kako će se upravo zabranom klađenja na domaće prvoligaške utakmice i utakmice kupa smanjiti mogućnost malverzacija i uvesti više reda u rad kladionica, HDZ-ovim i HSLS-ovim članovima Odbora nije bilo dovoljno jasno i argumentirano, te su od predstavnice Vlade tražili da iznese prave razloge za donošenje ovakvog zakona.</p>
<p> Objašnjenje kako »i u drugim europskim državama postoje zabrane klađenja na pijetlove, konje i slično...«, nije ih ni najmanje zadovoljilo. Tako se Mladen Godek (HSLS) nije ustručavao navesti ime Igora Štimca, vlasnika Prve športske kladionice i jednog od suvlasnika Hajduka koji je očito, kaže, jedan od razloga donošenja ovako restriktivnog zakona. </p>
<p>»Znam da kod nas ima muljaža, ali zato ne treba kažnjavati i antagonizirati klubove koji u njih nisu upleteni. Zabranom bi se osim toga smanjila popularnost nogometa«, istaknuo je Godek, dodajući kako ni njemu Štimac nije osobito simpatičan, ali se i dalje protivi zabrani klađenja »iako to Štimcu ide u korist«. </p>
<p>Ovakav prijedlog razljutio je i Godekova stranačkog kolegu Marija Kovača, koji ga je nazvao katastrofalnim upozoravajući kako se klađenje možda moglo zabranjivati u Sovjetskom savezu, ali ne i u Hrvatskoj. Prisjetio se Kovač i izjave potpredsjednika Vlade Slavka Linića kojom je, kaže, uvrijedio sve sportske djelatnike i zaljubljenike rekavši da su svi nepošteni. </p>
<p>Vladimir Šeks (HDZ) upozorio je pak kako je zabrana neprihvatljiva i s ustavno-pravnog stajališta te Vladi sugerira da u zakon ugradi dodatne mehanizme kontrole i nadzora nad radom kladionica te spriječi da organizatori klađenja budu povezani s klubovima. </p>
<p>Željko Malević (SDP) u početku je pak insistirao na tome da je zabrana opravdana jer, kako je rekao, »organizatori klađenja u Europi nemaju veze s utakmicama a kod nas članovi uprave klubova igraju i imaju kladionice. Bolje to ovako presjeći, pa smo mirni«. Ipak, na kraju rasprave je najavio da će predložiti amandman kojim bi se sudionicima sportskih aktivnosti zabranilo organiziranje klađenja. </p>
<p>Odbor za pravosuđe podržao je pak izmjene Zakona o USKOK-u kojima za sigurnosne provjere nad istražnim sucima USKOK-a više neće trebati njihova dozvola a djelovanje USKOK-a se ograničava na kaznena djela zločinačkih organizacija. </p>
<p>Odbor za poljoprivredu i šumarstvo podržao je izmjene Zakona o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu. Prema tom prijedlogu ukinuo bi se limit za držanje ženske teladi, dok bi se zbog nedostatka novca smanjili poticaji za većinu poljoprivrednih kultura, s time da bi se u drugoj polovici godine zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu uveo novi sustav poticaja, koji bi bili veći od dosadašnjih. Naknade za već zasijano žito neće se smanjivati. U raspravi je istaknuto i kako bi, radi smanjenja uvoza, naknade za industrijsko bilje i slatkovodnu ribu trebalo povećati, a ne smanjiti. </p>
<p>Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu podržao je Prijedlog zakona o bankama kojim se hrvatsko bankarstvo usklađuje s europskim standardima. Uz reguliranje poslovanja banaka, njime se određuje da najmanji iznos temeljnog kapitala banke mora biti 40 milijuna kuna. Podržan je i zakon o tržištu vrijednosnih papira kojim se daju veće ovlasti Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske i uvodi pojam javnog dioničkog društva, kao i zakon o preuzimanju dioničkih društava. </p>
<p>Marijan Lipovac/ Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hoće li poticaji spasiti seljake od »bezosjećajne konkurencije« </p>
<p>HDZ smatra da se ne radi o reformi, nego o mehaničkom smanjenju poticaja/ HSLS za analitički pristup, prema prinosima iz perthodnih godina/ HSS podržao zakonski prijedlog/ Lončar rekao da je riječ o »obnovi sovhoza« i upitao gdje je završilo dosadašnjh 2,5 milijardi poticaja/ Arlović protiv smanjenja poticaja za pšenicu </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Hrvatski sabor raspravljao je na sjednici održanoj u četvrtak popodne i navečer o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o novčanom poticanju i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. </p>
<p>Uoči proljetnje sjetve zbog koje se, prema riječima ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića, zakon i donosi, trebaju se izjednačiti iznosi novčanih poticaja. Predloženim zakonskim tekstom smanjuju se državni poticaji za dio kultura, primjerice pšenicu, raž, pivski ječam, šećernu repu, suncokret, slatkovodnu ribu i uzgoj dagnji. Veće poticaje od dosadašnjih dobivat će samo proizvođači soje, dok će u stočarstvu subvencije države ostati nepromijenjene. </p>
<p>Za ministra Božidara Pankretića, predložene su mjere sastavni dio reforme poljoprivrede započete prošle godine i svojevrsno prijelazno rješenje do novog sustava poticaja čije je donošenje najavio za drugu polovicu ove godine, a koji će proizvođače podjeliti na komercijalne, koji će proizvoditi za tržište i nekomercijalne, koji će uglavnom proizvoditi za sebe. Ovisno o kategoriji u kojoj se nađu, ovisit će i poticaj države. Pankretić je naglasio kako se smanjenje poticaja odnosi samo na proljetnje kulture, te da se ne odnose na pšenicu zasijanu jesenas.</p>
<p>U raspravi koja je uslijedila, Drago Krpina je u ime kluba oporbenog HDZ-a kritizirao predložena rješenja, ustvrdivši kako se ne radi o reformskim zahvatima već samo o mehaničkom smanjivanju poticaja bez jasnih kriterija. Od Vlade je zatražio i uspostavu sustava socijalne zaštite kako bi se zbrinuli oni poljoprivrednici koji će ostati bez državnog poticaja. </p>
<p>»Poticanju poljoprivredne proizvodnje treba prići analitički, na osnovu rezultata prijašnjih godina«, rekao je Marko Baričević (klub HSLS-a). Ilustrirao je to primjerom prvih deset mjeseci lanjske godine kada je za poticaj žitarica država izdvojila 710 milijuna kuna. Unatoč tome, Hrvatska je uvozila sve vrste žitarica, a jedino je izvozila pšenicu i to kada joj je cjena na svjetskom tržištu bila – najniža. Ivan Kovač (klub HSS-a) podržao je prijedlog zakona, jer dosadašnji poticaji, tvrdi, ne daju očekivane rezultate. No cijeli posao treba raditi ciljano kako bi se domaći poljoprivrednici mogli nositi s »bezosjećajnom konkurencijom WTO-a«. </p>
<p>Zakonski prijedlog poljoprivrednih poticaja najžešče je kritizirao Ivo Lončar. Rekavši kako se poljoprivredna reforma svela na »obnavljanje solhoza«, upitao je »gdje je završilo 2,5 milijarde kuna«, koje je sadašnja vlada »za svoga mandata utrošila na poticanje poljoprivrede«. Mate Arlović (SDP) izrazio je svoje protivljenje smanjenju poticaja za žitarice. »Od toga žive mnogi ljudi na područjima od posebne državne skrbi«, rekao je Arlović, naglasivši kako poticaje treba utvrđivati po poljoprivrednim kulturama, a ne po hektarima. On je u ime kluba SDP-a podržao upućivanje zakonskog prijedloga u drugo čitanje. </p>
<p>Raspravi o poljoprivrednim poticajima prethodilo je izglasavanje nekoliko zakona. Primjerice, usvojen je Zakon o elektroničkom potpisu kao i Zakon o potvrđivanju sporazuma o vojno-tehničkoj suradnji Vlade RH i Vlade Ruske Federacije. </p>
<p>Zadnja točka dnevnog reda o kojoj se raspravljalo u četvrtak navečer bila su Mjerila za provedbu privatizacije poljoprivrerdnog zemljišta. Njima se, pored ostalog predviđa da fizičke i pravne osobe koje se bave ratarsstvom mogu kupiti zemljište od lokalne samouprave. </p>
<p>Do 150 hektara oranica u županijama istočne Hrvatske, 100 u županijama sredeišnje i sjeverne, dok je maksimum za južnu Hrvatsku 50 hektara. Time će se privatizirati 1,1 milijun hektara državnog zemljišta ili jedna trećina ukupne poljoprivredne površine Hrvatske. Zastupnički klubovi vladajuće koalicije uz nekoliko primjedbi i sugestija podržali su nacrt Mjerila, dok je HDZ kritizirao vladin prijedlog, okarakteriziravši ga površnim.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Strugar ne kani odustati od reforme školstva</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Ministarstvo prosvjete i sporta nema namjeru odustati od svog prijedloga reforme bez obzira na kritičke osvrte stručnjaka, pa tako ni onih iznijetih u srijedu za okruglim stolom u organizaciji HDZ-a. </p>
<p>»Moguća nagađanja o odustajanju od prijedloga promjene sustava odgoja i obrazovanja netočna su i ne temelje se ni na jednom suvislom argumentu«, ističe Tomislav Stojak, tajnik kabineta ministra Vladimira Strugara. Dodaje kako će Prosvjetno vijeće Ministarstva prosvjete dovršiti prijedlog svoga dokumenta te ga uputiti na razmatranje Vladi. </p>
<p>Mišljenja stručnjaka s okruglog stola u Ministarstvu prosvjete nisu komentirali, jer im, pojašnjava Stojak, nije poznato na kojem materijalu se temeljila rasprava. U prosvjetnom ministarstvu napominju da se prijedlog njihove reforme temelji na Programu rada hrvatske Vlade od 2000. do 2004., kao i na zaključku Vlade od 10. siječnja prigodom donošenja Programa poticanja zapošljavanja. </p>
<p>Podsjetimo, desetak stručnjaka u srijedu je ocijenilo kako hrvatsko školstvo nije toliko loše da bi zahtijevalo sveobuhvatnu reformu, za koju nitko ne bi odgovarao. Stručnjaci su istaknuli kako Ministarstvu prosvjete nedostaje stručnjaka koji bi bili kadri provesti reformu. Umjesto reforme, bolje bi došla, složili su se – postupna promjena utemeljena na sveobuhvatnoj analizi školstva. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Shlesinger: »Hrvatska zajedno s Izraelom može mnogo postići u svijetu«</p>
<p>Nakon što je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, za boravka u Izraelu, ravno gledajući u oči, rekao istinu o prošlosti, okrenut je novi list u hrvatsko-izraelskim odnosima i počelo se s optimizmom i nadom gledati u budućnost / Prije tri godine, u Hrvatskoj je turistički boravilo 5000 Izraelaca, a ove godine, prema sadašnjim pokazateljima, doći će ih 100.000 / Glavni cilj u međusobnim odnosima smo postigli, a to je uspostava diplomatskih odnosa i uspostava prijateljstva među našim narodima, kaže Schlesinger</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> – Samuel Schlesinger, predsjednik Izraelsko-hrvatske lige prijateljstva u Jeruzalemu, rođeni Zagrepčanin, posjetio je nedavno Hrvatski sabor u sklopu posjeta delegacije Odbora izraelskog parlamenta (Knesseta) za vanjsku politiku i sigurnost Izraela. Tim povodom razgovarali smo o hrvatsko-izraelskim odnosima i budućoj suradnji Hrvatske i Izraela.</p>
<p> • Kako ocjenjujete odnose Izraela i Hrvatske?</p>
<p>- Nakon posjeta hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića Izraelu i ovog posjeta delegacije Knesseta Hrvatskom saboru, odnosi i prijateljstvo ostvaruju se na najbolji način. No, stanje nije uvijek bilo ovakvo. Bilo je dosta poteškoća na tom putu, jer su se dogodile stvari koje je trebalo jasno reći i očistiti od problema prošlosti. To je postignuto i sada se naši odnosi razvijaju u dobrom smjeru, u pravcu obostranih interesa. Ima mnogo toga, recimo terorizam, što kao zemlje srednje veličine moramo zajednički rješavati. Tu je i ekonomija, gdje za bolju budućnost naših dviju zemalja možemo zajednički ostvariti mnoge ciljeve.</p>
<p> • Predsjednik ste Izraelsko-hrvatske lige prijateljstva u Izraelu, rođeni ste Zagrepčanin, pa vjerojatno možete reći koliko su Izraelci zainteresirani za probleme Hrvatske? I koliko je Liga sudjelovala u uspostavi što boljih međusobnih odnosa?</p>
<p>- Glavni cilj smo postigli, a to je uspostava diplomatskih odnosa i uspostava prijateljstva među našim narodima. Liga je učinila sve što je trebalo da se to postigne, i uspjeli smo. Sada je naš cilj još više otvarati vrata među prijateljima u Izraelu i u Hrvatskoj prema zajedničkom interesu. Obje zemlje su pripravne na suradnju, jer je neupitno da je naš zajednički potencijal veći, ako djelujemo zajedno. Tako možemo lakše postići korist za obje zemlje.</p>
<p> • Kao poslovni čovjek, što mislite u čemu bi Hrvatska bila uspješna u odnosima s Izraelom?</p>
<p>- Počeo bih od Izraela. Mi, koji smo u Izrael došli iz Europe, u pustinju, počeli smo od ništice, izgradili smo i razvili zemlju koja je danas kvalitetno uređena, s dohotkom na europskoj razini. Kad smo tamo došli, nismo imali dovoljno voća i povrća, a danas to izvozimo. Sada smo u tri-četiri privredne grane najbolji u svijetu, recimo u tekstilu. Osim toga, uspješni smo u znanju i istraživanju, u visokom obrazovanju imamo mnogo uspjeha.</p>
<p> • U čemu vidite budućnost Hrvatske?</p>
<p>- Budući da poznajem narod i ovdje i tamo, duboko vjerujem da su potencijal i kvaliteta ljudi u Hrvatskoj neiskrotišteni. Primjerice, ako se pogleda što su pojedinci iz Hrvatske postigli u športu, ako se pogleda što su postigli u glazbi i u raznim umjetnostima, čovjek se mora zapitati zašto u njoj pojedinci rade uspješno, a društvo je neuspješno? Zato ja, koji dolazim iz Svete zemlje, želim mojim Hrvatima da ove godine uspiju kao država jednako kao što im pojedinci uspijevaju u športu.</p>
<p> • Što je Liga učinila u odnosu na kulturu?</p>
<p>- Sudjelovali smo na Dubrovačkim ljetnim igrama u Dubrovniku, pozvali smo zagrebački Balet HNK u Tel Aviv, a u Hrvatskoj su uspješno gostovala izraelska lutkarska kazališta. Veze su dobre i razvijaju se. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020118].
|
