NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021117].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197495 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Granić: »Ova vlada neće popustiti nikome i neće davati nerealna obećanja«</p>
<p>Stav radikalne desnice je da nema nikakvih zločina, stav radikalne ljevice je da je sve zločin, pa je zločin i sâm Domovinski rat, pojedini dijelovi optužnice pokazuju da stav Tribunala izlazi iz okvira pojedinačne odgovornosti i da je u tom kontekstu neprihvatljiv. Vlada želi povući vrlo jasnu crtu - Domovinski rat nije zločin / Ova Vlada neće popustiti nikome, neće davati nikakva obećanja iznad onoga što je moguće. Osobno sam rekao mnogima da nemam ništa protiv da ova Vlada ode zbog svoje nepopustljivosti prema troškovima</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Goran Granić za Nedjeljni Vjesnik govori o slučaju Bobetko, o aktualnoj problematici Ustavnog zakona o pravima manjina, o kojem će Vlada raspravljati u četvrtak, o sindikalnoj najavi vala štrajkova, te o budućnosti svoje nove stranke - Libre. </p>
<p>• General Bobetko je u bolnici nakon dugotrajnog pregovaranja Vlade i obitelji. Kako komentirate cijeli slučaj i sve što se događalo u protekla gotovo dva mjeseca od kada je ta optužnica stigla u Hrvatsku?</p>
<p>- U prvim satima nakon što je objavljena optužnica, Vlada je definirala strategiju, s vrlo jasnim stavovima da je ne želimo politizirati, da ne želimo nikakve političke odnose s Haaškim sudom, već da se pravnim sredstvima borimo protiv određenih spornih dijelova optužnice i da naravno, poštujemo nadležnost suda, te da ćemo pokrenuti očitovanje prema Ustavnom sudu i prema sudu u Haagu. To smo i napravili. Zadovoljni smo s kako se prema problemu postavio Ustavni sud, potvrđujući ono bitno, što sam od početka mojeg vođenja Savjeta za suradnju s Haagom naglašavao. Uvijek sam želio povući crtu - legitimnost Domovinskog rata i akcija s jedne strane i nespornost u procesuiranju bilo čijeg mogućeg zločina s druge strane, no ne dovodeći to u pitanje, jer Vlada ne može suditi i donositi prosudbe. Jednako tako smo uputili zahtjeve prema sudu u Haagu, koji je osnovao Žalbeno vijeće, koje će se očitovati. Sama činjenica osnivanja Žalbenog vijeća potvrđuje da su za to postojali ozbiljni razlozi na koje je Vlada upozorila tribunal. Što se tiče samog postupka, potvrđuje se da je Vlada potpuno ispravno postupila, postavila jasnu situaciju, koja je napadana iz različitih strana. Druga je priča zbog čega je međunarodna zajednica reagirala na način na koji je reagirala, zbog čega su nas neki u Hrvatskoj proglašavali diletantima. Jedan dio problema je i što su neke političke grupacije željele iskoristiti slučaj Bobetko, nametnuvši se obitelji i samom generalu, što je moglo završiti gotovo tragično, ugrožavajući život generala. Nadam se da će stvari ipak ići svojim tijekom. Svatko je nevin dok se ne dokaže krivnja, a Vlada će poduzimati one korake koji su u njenoj nadležnosti i odgovornosti i prema odlukama Haaškog suda, kao i prema odlukama Ustavnog suda. </p>
<p> • Ako iz Haaga dođu nove optužnice, mislite li da bi Vlada trebala promptnije reagirati ako se pojave problemi kakvi su bili u »slučaju Bobetko«?</p>
<p>- Prije odgovora, moram reći da se pokazalo u ovih godinu i pol da se na istoj platformi mogu naći i radikalna desnica i radikalna ljevica i Haaško tužilaštvo s pojedinim dijelovima svojih optužnica. Govorim o brisanju bilo kakvih granica unutar konteksta Domovinskog rata. Stav radikalne desnice je da nema nikakvih zločina, stav radikalne ljevice je da je sve zločin, pa je zločin i sam Domovinski rat, a pojedinim dijelovima optužnice se pokazalo da stav Tribunala izlazi iz okvira pojedinačne odgovornosti i da je u tom kontekstu neprihvatljiv. Vlada želi povući vrlo jasnu crtu - Domovinski rat nije zločin, kao što je to rekao i Ustavni sud, a s druge strane je zločin kojeg treba procesuirati, što je obveza i Vlade i Haaškog tribunala. Prema tome, ako Haaški tribunal u svojim optužnicama bude precizan i jasan, mi ćemo postupati u skladu s odlukama suda, u rokovima, provodeći zakone Republike Hrvatske. </p>
<p>• Dosta se govori o sredstvima koje država plaća u obrani Hrvata pred Haaškim sudom. Spominju se veliki iznosi isplaćeni odvjetnicima. Ima li nešto sporno u tome?</p>
<p> - Ne. Mi smo naslijedili određene odnose koje je bivša vlast ustanovila. Negdje su postojali dokumenti, negdje materijalne obveze, a negdje moralne. Vlada je plaćala troškove u slučaju Kordića i Čerkeza i za slučaj Blaškić. Kod Kordića su bili golemi troškovi i Vlada je, da izbjegnemo suđenje i tužbu odvjetnika zbog preuzetih obveza, riješila slučaj nagodbom. Što se tiče generala Blaškića, postojala je obveza ljudi iz vrha vlasti koji su preuzeli obvezu za financiranje obrane. Osjećali smo se moralno odgovornima, posebno stoga što je general Blaškić bio nepravedno osuđen na tako mnogo godina, te smo smatrali da je naša obveza ustrajati na financiranju. To je jedini slučaj koji Vlada u ovom trenutku financira. </p>
<p> • Sindikati javnih službi najavljuju velike štrajkove. Neki dan ste dan razgovarali s predstavnicima sindikata. Mislite li da će se pronaći rješenje?</p>
<p>- Vrijeme pred donošenje proračuna je vrijeme nervoze, jer se utvrđuju pozicije za slijedeću godinu. Štrajk je legalno sredstvo koje sindikati mogu koristiti. Naravno da se postavlja i pitanje općih političkih odnosa i politizacije svega što se događa. Ova Vlada neće popustiti nikome, neće davati nikakva obećanja iznad onoga što je moguće. Osobno sam rekao mnogima da nemam ništa protiv da ova Vlada ode zbog svoje nepopustljivosti prema troškovima. Ja bih osobno otišao mirno. Godinu i pol dana smo se borili da uredimo javni sektor. On nije savršen, negdje su potrebne korekcije, što radimo kontinuirano, jer je to veliki sustav, radi se o 230.000 ljudi. Jasno da određene grupe možda nisu na najbolji način valorizirane. Općenito se dovodi u pitanje, čega smo svjesni, najkvalitetniji dio struke, u svim područjima, a radi se o ljudima koji su nosioci posla i o kojima ovisi kvaliteta. Osjećamo da ćemo politiku plaća morati unapređivati tako da oni koji nose poslove dobiju adekvatnu plaću. U protivnom ćemo biti siromašniji s kvalitetnim ljudima, kako u državnoj upravi, tako i u javnom sektoru. I to je zadaća koju treba korak po korak unapređivati. Naš stav je jasan - možemo se pokriti s onoliko koliko nam je na raspolaganju, uz određene dopune koje smo radili i raditi ćemo gdje procijenimo ili da smo loše postavili stvari ili da nismo prepoznali određene probleme u nekim segmentima. </p>
<p>• Sindikati optužuju Vladu da je iznevjereno socijalno partnerstvo, da se Vlada ne ponaša u skladu s dogovorima.</p>
<p>- Mislim da se pokazuje da u odnosima Vlade i sindikata ima i previše razgovora i taj tempo sindikati ne mogu pratiti. Činjenica je i da se mnogi samo žele eksponirati putem medija i to je svrha njihovog cjelokupnog djelovanja. Ako zamislite da Vlada sama teško prati svoj tempo, a govorim o cjelokupnoj administraciji u kojoj su tisuće i tisuće ljudi, lako je zamisliti koliki je problem pratiti tempo rada institucijama koje imaju nekoliko ljudi. Hrvatsko društvo polako postiže svoju zrelost - zrelost za dijalog, a dijalog znači preuzimanje odgovornosti. Mora se biti spreman preuzeti odgovornost i ta se odgovornost mora implementirati. Nije dovoljno na određenom sastanku kazati da se s nečim slažete ili ne slažete. S time da moram reći da ne mislim da je Vladina strana savršena. Naprotiv, i unutar Vladinog sustava ne tako rijetko se pokaže i bahatost i nerazumijevanje i korištenje pozicije vlasti itd. Ali to je problem koji smo uočili u Vladi, te nam predstoji proces redefiniranja kompletne državne uprave, gdje je osnovna poanta da Vlada i državna administracija moraju biti na službu građanima. Ne postoji građanin zbog Vlade ili državne administracije, već obrnuto. No to nije posao koji se može instalirati, već dugotrajni proces djelovanja, edukacije, podizanje razine obrazovanja, a iznad svega razumijevanja što je državna služba i koja je njezina funkcija. </p>
<p> • Reforma državne uprave je u programu Vlade, a među inim je i donošenje Ustavnog zakona o manjinama. Nakon dugotrajnog rada Vlada je izradila svoj zakonski prijedlog, no predstavnici manjina nisu zadovoljni.</p>
<p> - Vlada će slijedećeg četvrtka utvrditi konačni prijedlog Ustavnog zakona. Svi se problemi vrte oko jednog pitanja, a to je zastupljenost u Saboru, pitanje koje se po mom mišljenju, neodmjereno pokreće s različitih strana. To nije stručna rasprava, već politička. Političko tijelo hrvatskog društva mora se opredijeliti što je njegova opcija. Jer, tu ne postoje standardi, ne postoje čak ni preporuke. Jedina preporuka koju dobivamo iz međunarodne zajednice jest da nađemo pravu mjeru, mjeru koja može afirmirati položaj manjina u Saboru. Mislim da je zastupljenost predstavnika manjina u parlamentu nužna. Pitanje je kako unutar političkog tijela naći pravu mjeru zastupljenosti, koja će s jedne strane uvažiti neposrednu prisutnost predstavnika manjina, a neće biti opterećenje ili imati preveliki utjecaj na politički život i političke prilike. Politika je realna i po Ustavu se odvija unutar registriranih političkih stranaka. To je vrijednosni sustav demokratskog društva i nikakvim se potezima ne smije dovesti u pitanje ta osnovna dimenzija. Određena zagovaranja koja idu do toga da bi predstavnici manjina praktički mogli imati dvostruki utjecaj, su nedopustiva. Jedno je pitanje prava dvostrukog glasa, a drugo je pitanje dvostrukog političkog utjecaja. Vjerujem da će kompromis, koji ću predložiti Vladi, ići u kombiniranom dijelu - to znači da će sve manjine imati dvostruko pravo glasa, ali na ograničeni broj zastupnika uz ukupnu proporcionalnu zastupljenost - koliko predstavnika manjina u stanovništvu Hrvatske, tolika i njihova zastupljenost u Saboru, a ostatak preko političkih stranaka, kroz opće pravo glasa. </p>
<p>• Vi ste sada član nove stranke, Libre. S obzirom na sve političke prilike, mislite li da će vaša stranka i u slijedećem mandatu biti u parlamentu?</p>
<p> - Vjerujem da hoće. Zbog toga smo se i odlučili za, nazovimo to tako, avanturu, da pokušamo afirmirati one vrijednosti centra i građanskog društva za koje mislimo da se treba založiti. Vjerujem da Hrvatska može pozitivno reagirati. Iskustva u političkom životu u Europi pokazuju da se u godinu dana može napraviti puno, da se može steći ozbiljan utjecaj na političko tijelo. Nitko ne može tvrditi da će to biti s Librom, no mi ćemo sve napraviti da se to dogodi i da Libra bude zastupljena i u Saboru nakon slijedećih izbora. </p>
<p>Vjerujem da ćemo na konceptu građanskog društva, vizije prema budućnosti, koja je u svoje programe stavila znanje, rad pojedinca, njegove vrijednosti, poticanje pojedinačnih potencijala, da će to biti prepoznato u hrvatskom društvu i političkom životu i da ćemo dobiti podršku.</p>
<p>• Hoće li Libra uspjeti »osvježiti« liberalnu opciju u Hrvatskoj, koja je sada raštrkana po političkoj sceni?</p>
<p> - Hrvatsko se društvo muči s tranzicijom u demokratsko društvo i ono se događa u svim društvenim sferama. To nije samo politika, već i sva ostala područja života, gdje se vidi koliko su bolni ti procesi. Vjerujem da, kako će se događati procesi dijeljenja, tako će se događati i procesi spajanja, koji su izraz više razine odgovornosti i svijesti da liderstvo ne smije biti razlog za postojanje tako velikog broja političkih stranaka, nego da se stranke ipak prije svega, okupljanju na nekim zajedničkim programima i da se liderstva potisnu u stranu. U tom smislu vjerujem da će Libra imati aktivnu ulogu na tom središnjem prostoru, u poticanju suradnje. </p>
<p>Ne isključujem ni jedan oblik bližih odnosa do ujedinjavanja nekih stranaka, no to je ipak proces koji zahtjeva sazrijevanje u svakom entitetu tog središnjeg prostora, da definira ili jednu političku grupaciju ili stranku koja je vrlo jasna u svojim stavovima, koja ne špekulira na jeftinim, dnevnim političkim opcijama i može točno i precizno, bez lakiranja, reći što je budućnost, a što je realnost Hrvatske, ali što je i šansa u koju vjerujemo.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Štengl: »Srbima još nije mjesto u koloni Križnoga puta, pustite nas da svoje odtugujemo«</p>
<p>»Aktualna vlast odnosi se prema Vukovaru dijelom vrlo pozitivno, no neke se stvari ipak odvijaju jako sporo. Znam da Vukovar nije jedina briga u Hrvatskoj, ali je veća nego se čini. Često se čuje da je to stoga što je u gradu na vlasti HDZ, no ja se ne usuđujem to tvrditi«, kaže Štengl. »Bez obzira što izgled naših ulica i zgrada nekima djeluje pesimistički, oni koji u gradu žive sigurno osjećaju razliku u odnosu na vrijeme kad je povratak započeo«</p>
<p>Gradonačelnik Vukovara Vladimir Štengl, nerijetko zna primijetiti kako je u ovom gradu »sve problem, te je lakše nabrojati što problem nije«. Mišljenje je to čovjeka koji je s Vukovarcima živio i prije no što se dogodila tragedija ovog hrvatskog grada, ali i jednog među prvim povratnicima koji su znali da mogu očekivati sve, samo ne, kako kaže, med i mlijeko.</p>
<p>O trenutačnim prilikama, osobnim očekivanjima, te stavovima i razmišljanjima oko (ne)riješenih pitanja, sa Štenglom smo razgovarali uoči 18. studenoga, dana kada se javnost prisjeća najvećih žrtava koje su stradale u vrijeme opsade i tragedije Vukovara.</p>
<p>• Hoće li se obilježavanju ove godine pridružiti predstavnici srpske nacionalne zajednice?</p>
<p>- Mislim da neće, barem po najavama koje neslužbeno imam od njih. Koliko znam, oni će održati parastos na mjestu na kojem su za to predvidjeli, ali ne u ove dane kada mi obilježavamo jedanaestu obljetnicu pada Vukovara. Prošle godine sam bio optuživan, kad sam rekao da im nije mjesto u koloni Križnoga puta i još uvijek sam tog mišljenja. Pustite nas same da svoje odtugujemo, da se svojima poklonimo jer su to zaslužili... U krajnjoj liniji, kad bi se tako nešto događalo, unatoč možda nečijoj iskrenoj namjeri, mogući su incidenti.</p>
<p> • Kako se osjećate danas, kao gradonačelnik koji je »naslijedio« vođenje Vukovara, simbola teških ljudskih i materijalnih stradanja?</p>
<p> - Danas se ipak osjete rezultati obnove i povratka ljudi na ovo područje. Bez obzira što na nekoga izgled naših ulica, zgrada i sveukupnog stanja može djelovati pesimistički i deprimirajuće, oni koji u gradu žive sigurno osjećaju razliku u odnosu na vrijeme kada je povratak tek započeo. Ovog trenutka u njemu živi približno 28.000 stanovnika i svakako je najveći problem s kojim se suočavamo, nezaposlenost. Međutim, on je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a broj osoba bez posla u Vukovaru se ipak ne povećava, možemo reći kako on stagnira. To ipak nešto govori s obzirom se postupno povećava broj stanovnika.</p>
<p>• Koliko se Vukovaraca još treba vratiti i kakva je trenutačno nacionalna struktura?</p>
<p>- Prema popisu od prije godinu dana, u gradu živi oko 32.000 stanovnika, dakako uključujući i one koji se još uvijek nalaze diljem Hrvatske, različito smješteni kao prognanici. Od ukupnog broja stanovnika, po nacionalnoj strukturi, 58 posto su Hrvati, 32 posto čine Srbi, a 10 posto ostali. Sve više sumnjamo u podatke o broju prognanika kojih je u vrijeme popisa bilo oko 8000. Jednostavno, mislim da više ne može biti tako veliki broj ljudi koji se još nisu vratili.</p>
<p>• Koliko se nakon jedanaest godina od ratne tragedije osjeća nacionalna podvojenost?</p>
<p>- Ne možemo tvrditi da je nema, dapače, od već poznatih priča o kafićima, nogometnim klubovima, školama i ostalo...</p>
<p>• Što mislite o slučaju nedavno preminulog potpredsjednika Samostalne demokratske srpske stranke Miloša Vojnovića, koji se kandidirao za suca Županijskog suda u Vukovaru, a nakon čega je s više strana izraženo protivljenje?</p>
<p>- Kao prvo, on je imao pravo na kandidaturu, a drugo, stvarno ne znam zašto je Vijeće Županijskog suda o kandidaturi donijelo pozitivno mišljenje. Možda se Vojnović ipak nije trebao javiti na natječaj za županijskog suca iz razloga što je prema njemu bilo usmjereno toliko puno sumnji? Ne želim govoriti o tome da je bio kriv ili nije za ono zbog čega su mu neki zamjerali. Županijski sud u Osijeku ga je osudio na 12 godina zatvora, ali činjenica je da je bio aboliran. Bilo je puno slučajeva da su osobe sa liste aboliranih bile primane na različita odgovorna mjesta... To što su se Udruge Domovinskoga rata usprotivile kandidaturi, njihovo je pravo. Netko mi je u to vrijeme rekao kako je Vojnović mogao biti izabran za zamjenika predsjednika Gradskog vijeća, ali kada bi bio županijski sudac, to ipak ne bi bilo primjereno. Sličnih priča ima puno, a svjedoci smo da se u mnogim slučajevima dokazivanja tko je što učinio za vrijeme rata i okupacije - jako malo poduzimalo.</p>
<p>• Možete li pojasniti primjedbe HSP-a koji tvrdi da u Gradskom vijeću Vukovara, HDZ zapravo koalira sa SDSS-om?</p>
<p>- Činjenica je da su se iz Hrvatske stranke prava među prvima izjasnili za priznavanje prava nacionalnih manjina po postojećem zakonu o tom pitanju i to u slučaju zastupljenosti u tijelima gradske uprave. Ona, naime, mora biti proporcionalna dobivenim glasovima, ili u postotku stanovnika. Kao jedini predstavnik srpske strane, SDSS u Gradskom vijeću ima otprilike 30 posto mandata, a prema popisu stanovnika, Srbi u Vukovaru čine 32 posto od ukupnog broja. Može se zaključiti da smo u tom smislu zadovoljili visoke europske standarde. Moram podsjetiti da se u Gradskom vijeću događalo da su vijećnici HDZ-a više puta oko nekih odluka glasovali kontra SDSS-a, ili obrnuto, no također je bilo slučajeva sa su SDSS i HSP glasovali za istu stvar, dok je HDZ bio protivan.</p>
<p> • Svakako najaktualnije pitanje u Vukovaru, trenutačno je pravo i mogućnost otkupa stanova zbog čega su se peticije podrške Vukovarcima potpisivale i u Zagrebu, Osijeku, a najavljuje se i Beli Manastir. Poznat je vaš stav da bi se sredstvima od otkupa moglo pomoći obnovi i razvoju gospodarstva grada?</p>
<p>- Sa otkupom stanova na ovom području napravljen je veliki promašaj. Prvo, provedeno je više revizija stanova, zatim je evidentno kako nije bilo ne samo otkupa, nego niti najma stanova. Ipak, ima slučajeva neplaćenog najma zbog čega gube i država i Grad koji je vlasnik petstotinjak stanova. Vrlo brzo ćemo donijeti odluku o naplaćivanju najma, ne želeći nikoga čekati. Također, već smo predložili da otkup stanova ide ubrzano i to na način da najmoprimac bude zaštićen deset godina, pa onda ima pravo otkupa.</p>
<p>• Zašto sredstva u razvoj gospodarstva? </p>
<p> - Obnova se ionako financira iz državnog proračuna i nema veza niti sa najmom, niti otkupom. Stanovi u Vukovaru koji su u državnom vlasništvu nisu izgrađeni iz nikakvog fonda nerazvijenih, već sredstvima gradskih tvrtki i stoga mislimo da novac dobiven otkupom treba usmjeriti prema Fondu za obnovu i razvitak grada kako bi se njime financirala obnova i razvoj gospodarstva.</p>
<p>• Samo nekoliko stanova, kako se može čuti u javnosti, otkupile su osobe koje su prirodom svojeg zaposlenja u pravosuđu iskoristile prednost profesije jer su bile na izvoru informacija kako to mogu ostvariti?</p>
<p>- Riječ je o četiri, najviše šest osoba koje su otkupile stanove i mi im ne zamjeramo što su to učinili, već što to isto nisu mogli i ostali. Zašto se drugima govorilo »ne možete podnositi zahtjeve« i kako su mogli reagirati na takve tvrdnje? U »igri« je 5500 stanova čijim bi se otkupom moglo dobiti oko 400 milijuna kuna. Ako ih dobijete ubrzanim tempom, možete ih oploditi kod banke i tako se cjelokupna obnova gospodarstva Vukovara može ubrzati.</p>
<p> • Kakva je perspektiva gospodarskih subjekata na području grada i pomaže li država u slučaju Vukovarske luke?</p>
<p>- Po tom pitanju se neprestano griješi zazivajući staro, bivše organiziranje poduzeća koja zapravo više ne postoje. Možemo mi za Vuteksom plakati, ali on je naša prošlost. Slično je s Borovom, iako se tamo počelo raditi u jednom, saniranom dijelu. Vjerojatno je da će u tom smislu uspjeti. Ali u razgovorima o sudbini ove tvrtke bilo je i teza kako je jednostavnije napraviti novi pogon na livadi, nego obnavljati njegove zgrade i prilagođavati ih novim tehnološkim uvjetima.</p>
<p>• Nakon rata ovo je područje dosegnulo nekakvo dno i jednostavno se mora što prije izmaknuti toj razini.</p>
<p>- Obnovu Vukovarske luke treba bez rezerve podržati, jer je ona jedan od naših favorita. Ne samo grada i županije, nego u budućnosti i cijele Hrvatske. Ona može raditi cijele godine, ne ovisi o vodostaju Dunava, led se ne javlja svake godine i izuzetno je dobro prometno povezana željeznicom. U luci se trenutačno radi, postoji problem skladišnog prostora, pa se jedan dio tereta ne može prihvatiti. Na koncu tu je i problem obnove nekih njezinih zgrada s obzirom na relativno mala sredstva kojima se raspolaže. Međutim, država, naročito Ministarstvo pomorstva i veza, dalo je već poprilično novca za obnovu ove luke.</p>
<p>• Smatrate li da se aktualna vlast prema području Vukovara odnosi pravedno i primjereno, s obzirom na specifične okolnosti u kojima moraju živjeti njegovi stanovnici?</p>
<p>- Mi u jednom dijelu apsolutno nemamo primjedbi, već kao pozitivan primjer ističemo prije svega odnos Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. Ali, neke se stvari odvijaju jako sporo i u nekim segmentima jednostavno nemamo potreban i očekivan prioritet. Znam da Vukovar nije jedina briga u Hrvatskoj, ali je veća nego što jeste. Često se može čuti pitanje da li odnos državnog vrha prema Vukovaru nije primjereniji jer je u gradu na vlasti HDZ, no ja se ne usuđujem tako nešto tvrditi. </p>
<p>Snježana Čanić-Divić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zašto je 17. studenoga rođendan hrvatskog Interneta?</p>
<p>Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet osnovana je u listopadu 1991. godine, a na Internet se priključila 17. studenoga 1992. godine. Sam čin spajanja na Internet izveden je na proslavi obljetnice Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p>Zašto se kaže da je u nedjelju, 17. studenoga deseti rođendan Interneta u Hrvatskoj? Što se tada zapravo dogodilo i zar nije Interneta bilo i prije, odnosno nije li se pojavio kasnije? I prije hrvatskog izlaska na Internet, u vrijeme rata, hrvatski su se znanstvenici u kampanji za promicanje istine o Hrvatskoj, pri čemu su dobili i pomoć brojnih nobelovaca, služili elektroničkom poštom, koja je putovala među raznim mrežama, upletenim u razne protokole, kojima su znanstvenici razmjenjivali znanstvene podatke i informacije.</p>
<p>Određenog umrežavanja bilo je i prije, još u Jugoslaviji. Akademske, financijske i visokotehnološke ustanove bile su priključene na tadašnju brzu mrežu Yupac, kasnije, u Hrvatskoj, Croapac. Još osamdesetih su neki fakulteti i instituti razmjenjivali poruke među računalima i povezivali se i sa svijetom. Pritom su se služili raznim protokolima koji su omogućavali povezivanje računala metodama i protokolima određenih proizvođača, te uglavnom omogućavali razmjenu poruka i, donekle, datoteka.</p>
<p>Europa je forsirala svoja rješenja, smatrajući Internet i otvorene standarde zastarjelima, podsjetit će danas Predrag Pale, jedan od glavnih sudionika tadašnjih mrežnih događanja. Neka su od europskih rješenja imala svojih tehničkih prednosti, no ono zbog čega su se hrvatski stručnjaci odlučili za TCP/IP, odnosno internet protokol i rješenja uskladiva s Internetom bila je otvorenost, zbog koje se umrežiti moglo gotovo svako računalo, dok su za protokole X25 i X400 bili potrebni posebni uvjeti. Odluka za TCP/IP i Internet pokazala se pametnom orijentacijom koja je Hrvatskoj prištedjela nekoliko godina lutanja.</p>
<p>Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet osnovana je u listopadu 1991. godine, a na Internet se priključila 17. studenoga 1992. godine. Sam čin spajanja na Internet izveden je na proslavi obljetnice Sveučilišta u Zagrebu. Bila je to stalna veza s Internetom, za ono doba razmjerno velike brzine 64 Kbps, a ustanove članice CARNeta, umrežene preko CARNetove mreže tako su dobile izlaz na Internet koji tada još ni izdaleka nije bio tako bogat kao danas.</p>
<p>Kad je Hrvatska došla na Internet postojao je SMTP (za elektroničku poštu) FTP (za prijenos datoteka) i NNTP (za news grupe, odnosno razmjenu poruka), a hrvatski su korisnici odmah imali sve to. Onoga što danas većina korisnika poistovjećuje s Internetom, weba, nije još bilo. Tek se nešto kasnije pojavio gopher, koji je omogućavao objavljivanje, biranje i čitanje sadržaja, a nešto kasnije i web. Iako je bilo ljudi koji su - osobito nakon studijskih boravaka u inozemstvu - shvaćali dio potencijalnih prednosti Interneta, samo su rijetki razumjeli stvarne potencijale, a sadašnji golem utjecaj Interneta na sve sfere života nitko nije mogao zamisliti.</p>
<p>O umrežavanju se izvan struke nije znalo mnogo. Zato i nije čudno što su novine tih dana prvu hrvatsku vezu s Internetom uglavnom zabilježile patriotski, kao još neki uspjeh hrvatske znanosti i tehnologije koji dokazuje da nismo Balkan nego Europa, pače Svijet - ali što je to zapravo, ne zna se. Čak su dva lista pogrešno zabilježila da je 17. studenoga proradio - CARNet. Netko je tih dana objavio razgovor s Predragom Paleom, jednim od osnivača CARNeta, predstavljajući ga kao »izumitelja CARNeta«, kao da je CARNet neki novi izum. U široj javnosti jedva da je i bilo primijećeno da se išta događa. Modem je tada stajao od tristotinjak maraka naviše - a tolika je tada bila dobra plaća.</p>
<p>Osamdesetih i ranih devedesetih godina bilo je i mnogo BBS-ova, odnosno sustava kojima se moglo pristupiti preko telefonskih linija i tako razmjenjivati poruke kao na oglasnoj ploči, slati poruke korisnicima i skidati datoteke, a radio je i Fidonet, mreža računala koja su se međusobno - a neka i s Internetom - povezivala povremeno, a njima se također moglo pristupiti modemom s telefonske linije. U nas je broj potencijalnih korisnika bio premalen da bi se razvio. </p>
<p> Neko vrijeme razvijao se i sustav sličan francuskom minitelu. Tadašnji HPT prodavao je kombinaciju hardvera, softvera i usluge s prilično skupom pretplatom, koji je nudio uvid u telefonski imenik, razne informacije, a uz doplatu i izlaz na teleks, no bilo je to preskupo i nije dugo trajalo. </p>
<p>U povijesti Interneta u Hrvata ima još nekoliko datuma koji su odjeknuli možda i jače. Jedan od njih je i onaj kada je Hrvatskoj dodijeljena administracija nad vršnom domenom .hr 27. veljače 1993. godine. Tada je postalo moguće imati hrvatsku adresu na Internetu. </p>
<p>CARNet je godinama bio jedini pružatelj pristupa Internetu u Hrvatskoj. Kao akademska mreža nije mogao davati komercijalne usluge, ali je sve do pojave prvoga komercijalnog davatelja usluga 1996. godine omogućavao otvaranje korisničkih računa svim zainteresiranim građanima, pa su tako mnogi stekli svoja prva iskustva s Internetom i spremni dočekali dolazak komercijalne usluge tadašnjeg HPT-a. </p>
<p>Darko Brdarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>»Nepostojeći« slučaj suca S. L. </p>
<p>Državno sudbeno vijeće je reklo da će suca S.L. stegovno promatrati tek kad dovrši postupak u »slučaju Lora«, tako da se zna da nitko nikoga ne pritišće »sredstvima« pritiska</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Nitko mi ne vjeruje, ali se stvarno tako događa. Kad god spomenem ime Lozina, odmah uslijedi napad: da, ti bi htio da Lozina osudi onih sedam dostupnih i osmoga nedostupnoga na »sto godina samoće«, pa da za tebe i tebi slične on bude dobar sudac. I još mi kažu: a kako nisi siguran da će on sve te vojne policajce iz Lore '92. poslati u ćeliju, tučeš po njemu svim sredstvima.</p>
<p>Ne volim kad nisam u pravu. Još manje volim kad me se argumentima stjera u kut. Zato sam odlučio da suca S.L. više uopće ne spominjem i da više ni jedan redak ne posvetim i njemu i njegovom predsjedniku Igoru Benzonu, a najmanje njegovoj glavnoj raspravi koju vodi i privodi kraju o slučaju Lora.</p>
<p>Kad sam već dao obećanje pozabavimo se, onda, Državnim sudbenim vijećem. Rekoše članovi toga pravosudnog kadrovskog tijela da ne žele nekom svojom odlukom ući u sudnicu jednoga suca iz Splita. Najprije neka on lijepo i pravedno dovrši postupak, izrekne presudu, a potom će se suci, profesori i odvjetnici iz DSV-a pozabaviti jednom davnom nesrećom i upetljanošću jednog suca u nju. </p>
<p>Dok se to ne dogodi zahtjev za razrješenjem i trenutačnim udaljenjem jednog suca iz Splita iz njegove splitske sudnice koji je DSV-u podnijela ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović ne dolazi u obzir. Tako je DSV, zapravo, opalio ministrici packu, jer da je ona nesmotreno pravila pritisak na suca koji vodi ozbiljan spor. I još je tražila da ga se šutne iz sudnice. Nema smisla, rekoše u DSV-u, što bi nam rekla Europska unija, Vijeće sigurnosti UN i Vladimir Gredelj, ministar pravde u sjeni da smo postupili po zahtjevu ministrice.</p>
<p>Dozvolit ćete na ovom mjestu da potpisnik izrazi čuđenje. Jer, ako su tako, a valjda jesu, o zahtjevu ministrice članovi DSV-a razmišljali i nedavno, kad su baš zbog gospođe iz Vlade skinuli imunitet sucu, zašto su mu ga skidali? Da bi rekli, nema veze, samo ti radi, a kad odradiš ovaj predmet, e onda ćemo brojiti paragrafe krivnje i nekrivnje iz šibenske prometne nesreće? Nekako mi to ne ide skupa.</p>
<p>Ali, no dobro. Neću više spominjati ni DSV, da se ne kaže kako kritiziram to tijelo samo zato jer nije postupilo po »nalogu« iz Ministarstva.</p>
<p>Ostaje mi još samo toliko prostora da se pozabavim ministricom i njenim zahtjevom. Zašto ga je pisala? Zar ona ne zna da je u Hrvatskoj na ustavnoj snazi trodioba vlasti na barem pola milijuna dijelova i da ona, u skladu s tim, kao predstavnik izvršne vlasti, pa još i esdepeovka, ne smije pritiskati na jednoga suca dok se ovaj znoji u teškome procesu. K tomu, taj je isti sudac uredni hadezeovac, pa je stvari trebala razmotriti i sa te strane.</p>
<p>A ne, umjesto te razložnosti ona bi udaljavala suce, prekidala sporove, kao da ih dosta nema u sudačkim zaostatcima. Umjesto da bude sretna što će jedan splitski sudac riješiti barem taj jedan jedini spis ove godine, ona bi ga nagonila, kao da joj je Berija stric ili barem susjed.</p>
<p>Kako bih izbjegao kritiku da sam ministricom nezadovoljan jer je napisala mlaki zahtjev, pa još s toliko mjeseci zakašnjenja u odnosu na dužinu spora koje jedan sudac, u jednom splitskom slučaju vodi u jednom sudu, to ću ubuduće preskakati i njen spomen.</p>
<p>I sad, draga gospodo, dolazimo do vrlo zanimljive situacije: jedno piskaralo troši retke na - ništa. I oštricu svojega komentara o pravosuđu tupi mašući kroz zrak, fluid neodređenih teza, na šperploči nepostojećih sudaca, Državnog sudbenog vijeća kojeg se ne spominje i gospođe s Trga Francuske republike. </p>
<p>Nastavi li se s tom praksom preskakanja imena, pojava, institucija, kako se »nekome ne bi zameril« u zaključku se pojavljuje i konstatacija da zapravo nema ni drugih sudaca, da su sudovi samo spomenici arhitektonske prošlosti, da je resor u Vladi samo Račanova izmišljotina koju je uveo zbog pritiska međunarodne zajednice. Pa ako je sve to tako »preskočeno«, zapravo nepostojeće, onda neću spominjati ni reformu pravosuđa.</p>
<p> Kako se ne bi reklo da ja, zapravo, izokola, zagovaram tu reformu samo zato da bih prikrio naum reforme da ministrica može ganjati suce, da DSV mora prihvatiti njen zahtjev, da je onog suca iz Splita trebalo najuriti iz suda, da je tu sudbu mogao izbjeći da je odmah dao do znanja da će osmoricu obavezno strpati u negve.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Naslov turističkog prvaka treba i opravdati!!</p>
<p>Nedvojbeno je da će »ranjena« sredozemna konkurencija i te kako pojačati tempo u pripremanju i provođenju sezone '03., pa bi valjda trebalo očekivati da i naša operativa više ne vozi s pola gasa...</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>U jednome od izvještaja kolege Davora Verkovića s londonskog WTM-a, najvećega svjetskog turističko-poslovnog sajma, održanog u prvoj polovici ovoga tjedna naveden je vrlo zanimljiv podatak kako je skupina od dvadesetak predstavnika britanskih turoperatora boravila tijekom listopada u našoj zemlji i svoje dojmove objavila u Travel Trade Gazzete (TTG) koje se inače dijele posjetiteljima londonskog WTM-a. Agenti su pohvalno napisali o našim prirodnim ljepotama i, posebno, fasciniranošću jadranskom obalom, ali su uspjeli i »otkriti toplu vodu« - ustanovili su kako »kronično nedostaje zabave« i da zbog toga niti jedan od njih ne bi ovamo na odmor poslao svoju obitelj... Zašto je taj podatak zanimljiv i istodobno u određenoj mjeri iritantan?</p>
<p>Ti turistički agenti očito se nisu dobro stručno pripremili za put, očito nisu prije nešto pročitali, propitali se ili slično o (ne)prilikama u toj receptivnoj zemlji jer da jesu onda sigurno ne bi na hrvatskoj rivijeri tražili zabavu u listopadu kad je, nažalost, nema ni ljeti. Tko je te agente ovamo poslao i zašto baš u listopadu kad je jadranski pogon većinom zatvoren? Ili su možda dobili poziv iz Hrvatske? Kako god bilo »upali« su u nezgodnom terminu, ali ovo nije usamljen slučaj...</p>
<p> Vrijedi, na primjer, podsjetiti na jedan događaj tijekom lanjskoga srpnja! Moglo se u novinama pročitati kako se skupina ruskih turista vratila kućama jako nezadovoljna jer nije imala gdje isprazniti svoje pune džepove i »ludo« se zabaviti. Bili su na šibensko-zadarskom području i ostali razočarani ponudom zabave i redovne i »izvanredne«... Uglavnom lova nije potrošena uz napomenu »nikad više ovamo«. Ali, prije njihova dolaska taj dio rivijere posjetili su predstavnici putničkih agencija (i ruske i naše), pa pitanje glasi - u što su oni gledali? Kako su mogli prevariti goste? Nakon svega nije bilo ni slova objašnjenja ili vijesti da je netko odgovarao...</p>
<p>Bilo kako bilo, sasvim je, nažalost, točno da smo u izvanpansionskoj ponudi jako tanki, šturi, neozbiljni, nemarni, nedorečeni... pa hoće li se to ponoviti i u slijedećoj sezoni koja će, kako je (ne samo) londonski super-sajam najavio, biti poslovno vrlo teška nakon manje-više neuspješne ovogodišnje sezone na Sredozemlju?! Poznato je i zašto se to dogodilo (11. rujna 2001. u New Yorku!), zašto se drastično smanjio međunarodni turistički promet, zašto su porasle dionice receptive u sigurnim destinacijama, itd. Uglavnom Hrvatska je po prometu proglašena »prvakom Sredozemlja« u upravo završenoj sezoni i s tim naslovom kreće u slijedeću. Kako će ga iskoristiti?</p>
<p>»Ranjeno« Sredozemlje najavilo je smanjivanje cijena za sezonu '03. oko desetak posto, a naše su povećane od šest do petnaest posto. Sredozemna konkurencija i u najboljim prilikama i vremenima ulazila je u svaku novu sezonu s nizom novosti, posebno u izvanpansionu, a u slijedećoj sezoni na tome će planu ponuditi još više da bi vratili stari i privukli novi gosti. O našim eventualnim novitetima u ponudi za slijedeću godinu zasad nema podataka ili su rijetki, a (pre)dobro je poznato da su povećane cijene pravi bumerang ako nemaju opipljiva pokrića u uslugama! Uvijek je bilo, sad je i bit će u znaku one davne uzrečice da »...nekome smrkne i nekome svane« (ili obrnuto), ali ipak nema smisla višekratno isticati ono o »prvaku« jer naslov ipak nije osvojen u normalnoj utakmici!</p>
<p>Nije potrebno posebno dokazivati da sredozemna konkurencija pojačava tempo, a mi i dalje vozimo s pola gasa. S takvom je vožnjom nadmašena lanjska sezona za oko predviđenih pet posto, pa je opravdano pitanje kako bi i što bi bilo da se radilo s obje ruke, a ne samo »s livom«?! Ili nam je dobro i ovako kako jest i čemu »razbijati glavu« o dojmovima onih agenata kako je u turističkoj Hrvatskoj - dosadno...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Vrijeme je za promjenu odnosa prema onima koji znaju i mogu stvoriti uvjete za bolji život svima</p>
<p>Stručnjaci, doktori i magistri znanosti, ratni zapovjednici, specijalisti struka s međunarodnim referencama upućeni su na vikend doškolovanja - za kuhare, vrtićke odgajatelje i jasličke ritmičare - da ne bi »smetali u radu« i stjecanju »ambicioznim« podobnim pojedincima na vlasti u toj državnoj upravi / U državnoj upravi ima obiteljske, rođačke, nasljedne, regijske, podobničke, partijske, lobijske, interesne i ine birokracije. Poznato je da ona ne može servisirati, pratiti i aktualizirati na hrvatskim prostorima znanje, iskustvo, svjetske, domaće i druge standarde, razine, metodologije, tehničko-tehnološke i druge procese. Ona je amputirala reference i mogućnosti struke i znanosti... Mnogi praktičari, porezni obveznici, znanstvenici i visoko pozicionirane osobe i svjetovne i crkvene institucije, »bardovi znanja i umijeća«, uz časne iznimke - šute, iako bi o svemu imali za našu zbilju i budućnost i nešto poduzeti, predložiti i napraviti za boljitak svih, a ne samo nekih</p>
<p>TOMO SUGNETIĆ</p>
<p>U Vjesniku (11. studenoga) i u drugim novinama moglo se pročitati da se šef vladajuće stranke i predsjednik Vlade Republike Hrvatske na savjetovanju svoje stranke u Tuheljskim toplicama potužio novinarima na nedostatak sposobnog kadra u upravi, savjetnika u svom okruženju za »pokrivanje onog što on ne zna«.</p>
<p>Žalio je za osobama, koje su ga napustile i kako se mora neizravno snalaziti (nije objasnio što to znači) da dođe do sposobnih ljudi. Otišle osobe nisu željele raditi »za samo« sedam tisuća ili osam tisuća kuna (neto?).</p>
<p>Prema mojim informacijama, u Hrvatskoj ima i te kako sposobnih i kvalificiranih ljudi, koji bi radili i surađivali, pa i »na pokrivanju onog što premijer ne zna«, a toga zacijelo ima mnogo, i za manje od osam tisuća kuna neto. </p>
<p>Mnogi od zainteresiranih su radili ili sada rade u - baš toj državnoj upravi. </p>
<p>Oni rade, možda baš zato što su posebno kvalificirani i iskusni (doktori i magistri znanosti) na nesuvislim poslovima, nepostojećim radnim mjestima, u nepostojećim školama, prema »tajnim sistematizacijama radnih mjesta« s plaćom pripravnika niže stručne spreme. </p>
<p>Takvi stručnjaci, doktori i magistri znanosti, ratni zapovjednici, specijalisti struka s međunarodnim referencama upućeni su na vikend doškolovanja - za kuhare, vrtićke odgajatelje i jasličke ritmičare i sve to s ciljem, da ne bi »smetali u radu« i stjecanju »ambicioznim« podobnim pojedincima na vlasti u toj državnoj upravi. Nemajući načina riješiti se »nepoćudna« kadra, branitelja (valjda zato što su se nesebično angažirali u obrani zemlje), takve se pokušalo najjeftinije »riješiti« vikend »zabavama« s mladošću na poluprivatnim učilištima Zagreba.</p>
<p>Kreatorima takva kadroviranja najzanimljivije je da prate »nepoćudne« u stanjima kad se moraju baviti sami sa sobom ili da čekaju da »pobjegnu«. Uporaba takvih metoda poznata je i iz ranijih razdoblja, a seže čak u doba jednog markiza. </p>
<p>Dakle, političari, potrebni ljudi su vam u upravnom ustroju, ali su zamaskirani »tajnim i nedostupnim sistematizacijama« i ne želite za njih znati. Oni su tu. Oni mogu i znaju izraditi procjene stanja i prijedloge planova i rješenja. </p>
<p>Oni bi mogli servisirati mnoge potrebne ustavne i tehničke radnje Vlade RH. Oni vam mogu dati pomoć, prema svojim specijalnostima i osposobljenosti, vama u Vladi RH, predsjedniku Vlade i drugima koji bi trebali biti odgovorni za složene i strateške poslove izvlačenja Hrvatske iz krize, samo im to trebate dopustiti.</p>
<p>Mnogi primjeri pokazuju da politici struka i stručnjaci ne trebaju. Sudba je htjela, da »šefovi ministarstava« šute, ne znaju, neinformirani su, »ne talasaju«, ne pitaju, ne žele znati i spoznati s kojim kadrom »znanja i sposobnosti« vladaju i raspolažu u »svom« resoru. Čini se, da mnogi čuvaju samo svoj mandat.</p>
<p>Opće je poznato, da u državnoj upravi ima obiteljske, rođačke, nasljedne, regijske, podobničke, partijske, lobijske, interesne i ine birokracije. Poznato je da ona ne može servisirati, pratiti i aktualizirati na hrvatskim prostorima znanje, iskustvo, svjetske, domaće i druge standarde, razine, metodologije, tehničko-tehnološke i druge procese. Ona je amputirala reference i mogućnosti struke i znanosti.</p>
<p>Stanje u zemlji vapi za pomoći tehničko-tehnološke i humanističke inteligencije, ali joj spomenuta birokracija ne dopušta djelovanje na ozdravljenju zemlje.</p>
<p>U ljudskom društvu, u današnjoj slici vremena »globalizacije, tranzicije i transparencije« poznato je da bez sklada potreba i mogućnosti, te bez uigrane »tehnokracije« nema aktivnosti, struka i menadžementa. Ne znači da globalizacija abolira Vladu Republike Hrvatske i samog predsjednika Vlade i njihove podobnike ili rodbinu profesionalce neznanja, snalaženja i drugoga od moralnih, povijesnih, društvenih, socijalnih, političkih, nacionalnih, običajnih i drugih odgovornosti pred hrvatskim narodom i državljanima Hrvatske.</p>
<p>U lepezi činjenica i spoznaja o društveno-socijalnom i sigurnosnom trenutku u Hrvatskoj, kad je teško dokučiti dokle će ići i protezati se područja hrvatskih nesnalaženja i gluposti, treba raditi i djelovati »nešarlatanski« - sustavno, znanstveno, logički i racionalno. </p>
<p>Čini se da nekome odgovara da stanovništvo Hrvatske ostane u žabokrečini svjetskih i područnih zbivanja i promjena. Hrvatskoj i njenim stanovnicima to ne odgovara.</p>
<p>Mnogi praktičari, porezni obveznici, znanstvenici i visoko pozicionirane osobe i svjetovne i crkvene institucije, »bardovi znanja i umijeća«, uz časne iznimke - šute, iako bi o svemu imali za našu zbilju i budućnost i nešto poduzeti, predložiti i napraviti za boljitak svih, a ne samo nekih. </p>
<p>Prema političkim potezima političara, toliko željeni ulazak u Europu teško se može očekivati za Božjeg mandata.</p>
<p>Problemi su tu, a samo su neki spomenuti. Vrijeme je i aktualni društveni trenutak za preustroj i reorganizaciju, za promjenu birokratskog odnosa prema svima onima koji znaju i mogu stvoriti uvjete za bolji život svima na zasadama i dostojanstvu znanosti, iskustva i hrvatske pameti. Nedavno je jedan naš intelektualac izjavio da u »Hrvatskoj moral i struka nisu pozitivne stavke, nego negativnosti. </p>
<p>Prednost je biti i politička životinja koja je u politici isključivo radi vlastite koristi.« Shodno tim spoznajama, hoćemo li uskoro u Hrvatskoj svi u političare kad političarima struka i znanje ne trebaju?</p>
<p>Rado bih zaradio i primio plaću koju spominje predsjednik Račan. Ta bi plaća bila osjetno više od moje pripravničke koju imam s trideset godina staža. Nije mi perspektiva, niti želja, da s pripravničkim iznosom plaće dočekam odgoj unučadi ili staračko kupanje u toplicama Hrvatskoga zagorja. </p>
<p>Autor je magistar prirodnih znanosti, liječnik opće medicine, specijalist nuklearne medicine.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Svima je u Hrvatskoj jasno da je »kazneni porez« samo još jedna amnestija, ovaj put za pljačku </p>
<p>Pravi bi kazneni porez bio privođenje navodnih poreznih »obveznika« pravdi, pa zatim donošenje presude kojom bi im bila oduzeta nezakonito ili zakonima unatoč stečena imovina, pa plaćanje poreza za cjelokupno razdoblje dok je bila korištena, pa - kad bismo živjeli u civiliziranoj zemlji - javna sramota zbog svega toga... Mnogi su već odavno rasprodali ono što su stekli prvobitnom akumulacijom opljačkanih dobara, ili su tu velikodušno darovali svojim bivšim suprugama ili ljubavnicama, pretvorili u neka nova poduzeća ili oprane nekretnine / I Slovenija je izašla iz komunizma, i tamo su ljudi govorili: »Ne mogu me tako malo platiti kao što ja mogu malo raditi«. A onda su dobili svoju državu i počeli o njoj voditi računa: domoljubno, strpljivo i u skladu sa zakonima svoje zemlje. I sada su na vratima Europe, koja će rado primiti tu malu, urednu, počešljanu i dotjeranu zemlju u svoje okrilje. Zasigurno je i tamo bilo onih koji su poželjeli na brzinu doći do velikih novaca i goleme imovine. Očito su ih pravi domoljubi uvođenjem vladavine prava u tome spriječili</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Mnogo je već rečeno o najavljenom »kaznenom porezu« koji nam vlast baca u oči ne kao pijesak, nego kao oblutke, ma gotovo balvane. Bit će kao, napokon, kažnjena pljačka, tajkuni će morati otvoriti lisnice i platiti svojoj državi porez na imovinu. </p>
<p>U vrijeme dok su se oni bogatili, nije im država kao mogla naplatiti taj porez, jer valjda nije bilo imovinskih kartica. Jest da je običnim građanima naplatila svaku kunu poreza, jest da ti građani nisu stekli tvornice i poduzeća, vile i jahte, limuzine i džipove, ali su ipak svojoj državi uredno plaćali porez. Ali sve je sad već »voda koja je protekla ispod mosta«. </p>
<p>Nevolja je u tome što vlast misli da će se građani razveseliti tom porezu, pa je valjda stoga i pustila u optjecaj naziv »kazneni porez«, zaboravljajući pritom da nam je svima jasno kako je riječ o samo još jednoj amnestiji, ovaj puta za pljačku. </p>
<p>Pravi bi kazneni porez bio privođenje navodnih poreznih »obveznika« pravdi, pa zatim donošenje presude kojom bi im bila oduzeta nezakonito ili zakonima unatoč stečena imovina, pa plaćanje poreza za cjelokupno razdoblje dok je bila korištena, pa - kad bismo živjeli u civiliziranoj zemlji - javna sramota zbog svega toga. </p>
<p>Ali svi mi znamo, a znaju to i oni kojih se ponajviše tiče, da se ništa od svega toga neće dogoditi. Mnogi su već odavno rasprodali ono što su stekli prvobitnom akumulacijom opljačkanih dobara, ili su tu velikodušno darovali svojim bivšim suprugama ili ljubavnicama, pretvorili u neka nova poduzeća ili oprane nekretnine. </p>
<p>Ima među njima, dakako i onih koji zbog izuzetne važnosti svojih zanimanja (npr. nogometa) nisu uopće ni pomislili plaćati porez, ali i to je sve već neka stara priča. Nova je samo Andersenova bajka da će oni sve to sada uredno platiti. </p>
<p>I još je nešto novo. Nova je priča koju »oni« i »one« kojih se to tiče šire gradom i punim je ustima pričaju svakom tko ih je voljan slušati. </p>
<p>Priča je, poput svake dobre skaske, kratka i jasna, a glasi. »Ma nemojte se uzrujavati, nemojte kritizirati, nije to u nas ništa posebno, svugdje je tako«. Nasjednete li na taj početak priče i priupitate kako to »svugdje« ili gdje je to još tako kao »u nas« bit će vam rečeno da je u svim komunističkim zemljama koje su u tranziciji ili su je već preživjele »isto kao u nas«. </p>
<p>To »isto« bi trebalo značiti da su i tamo domoljubi opljačkali vlastiti narod, uništili tvornice i poduzeća, nemilosrdno otpustili sve djelatnike koji su se tada još zvali radnici, jer su svojim radom i stvorili većinu tih dobara, obogatili se za nekoliko generacija unaprijed i sad mirno i ponosno uživaju u stečenom blagu. </p>
<p>Zatražite li koji primjer ili naivno upitate gdje je to sve isto kao u nas, spremno će vam reći da je tako u Mađarskoj i svugdje, eto svugdje, u svim bivšim komunističkim zemljama. </p>
<p>Uzalud ćete te prodavače magle pokušavati podsjetiti da smo mi uvijek živjeli barem malo bolje i barem malo slobodnije od ostalih komunističkih zemalja. Da smo čak i tranziciju dočekali s nešto više imovine i nešto više tvornica i poduzeća. </p>
<p>Sve je to uzalud, jer oni svojom pričom peru ono što još nije oprano ili ono što bi navodno moglo doći pod udar toga obećanog poreza, a time i do javnosti.</p>
<p>Nema sumnje da i u drugim zemljama, a možda čak i ponajviše u onima koje su izašle iz socijalizma ili komunizma, ima korupcije i krađe, prijevare i nepotizma. </p>
<p>Ljudska je priroda svugdje ista, pa su valjda stoga i zakoni tako slični i namijenjeni sprječavanju i kažnjavanju takvih postupaka. I naši zakoni sliče onima u drugim zemljama, na primjer u onima koje nas okružuju. Ali dok se tamo ti zakoni provode i važe beziznimno za sve građane, u nas oni važe samo za neke, najčešće za nas tzv. obične ljude. </p>
<p>Ali priča koja kruži gradom i kojom nas žele uvjeriti da između nas i drugih tranzicijskih država nema razlike, višestruko je netočna. Kao prvo, postoje države u kojima je tranzicija pošla putem koji vodi ravno u Europu. </p>
<p>Ne moramo stati na prste i gledati do Havelove Češke, jer je takva i Kučanova Slovenija, zemlja u kojoj su domoljubi bdjeli nad dobrobiti zemlje i imovinom koju su svi zajedno stvarali tijekom dugih godina »mraka«.</p>
<p>I Slovenija je izašla iz komunizma, i tamo su ljudi govorili: »Ne mogu me tako malo platiti kao što ja mogu malo raditi«. </p>
<p>A onda su dobili svoju državu i počeli o njoj voditi računa: domoljubno, strpljivo i u skladu sa zakonima svoje zemlje. I sada su na vratima Europe, koja će rado primiti tu malu, urednu, počešljanu i dotjeranu zemlju u svoje okrilje. Zasigurno je i tamo bilo onih koji su poželjeli na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> doći do velikih novaca i goleme imovine. Očito su ih pravi domoljubi uvođenjem vladavine prava u tome spriječili. </p>
<p>Reći će oni što nam pričaju bajke da Slovenija nije, zapravo, preživjela rat poput Hrvatske.</p>
<p> I to je točno, ali ujedno i najstrašnije od svega, jer nam poput ogledala koje nam je netko nenadano stavio pred lice pokazuje da smo u ratu, dok su mladi ljudi žrtvovali živote i ostajali bez dijelova tijela i cjelokupne imovine, dozvolili da nas opljačkaju psi rata. Oni koji su se u nas mimo ili usuprot zakona, a u svakom slučaju bez rada obogatili, učinili su to u zemlji razorenoj ratom, u kojoj su roditelji pokapali ili tražili sinove i kćeri, žene svoje muževe, a djeca očeve; u zemlji razrušenih kuća i miniranih njiva, prognanih ljudi i utučenih duša. </p>
<p>Umiranje iluzija</p>
<p>Među odabranima koji su se tijekom rata tako bezočno obogatili nisu bili samo oni koji su do tog časa ovdje skromno živjeli, nego i neki koji su, manje više isto tako skromno, živjeli u tuđini.</p>
<p>I neki su od njih pohrlili da se poput vampira napiju krvi svoje jadne zemlje. To su upravo ti koji nas danas najglasnije uvjeravaju da je i u nas sve isto kao i u drugim zemljama.</p>
<p> Ali nije i ne može biti, jer u tim zemljama nisu ginuli mladići boreći se za svoju domovinu. Tamo su, možda, samo tiho umrle neke iluzije. </p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Utopijske ideje koje su pokrenule masovni upis na fakultete sada se ostvaruju kao povijesna farsa</p>
<p>Homo oeconomicus nastoji ostvariti svoje ciljeve uz što manje troškova. A troškovi su u konkretnom slučaju svi napori i utrošak vremena koje normalno iziskuje proces učenja i nastave. Dakle, redovito je pohađanje predavanja trošak; aktivno sudjelovanje u nastavi je trošak; spremanje ispita (čitanje obvezatne literature) je trošak... Ukratko, instrumentalizacija učenja znači minimalizaciju svih troškova... Službeno postoji fikcija da je redovito pohađanje nastave obveza. To se izražava u tome što nastavnik pri kraju semestra svojim potpisom u indeksu (»drugi potpis«) potvrđuje da je student doista pohađao nastavu. Bez tog potpisa ne može se testirati semestar. Međutim, uobičajeno je da nastavnik svima daje potpis, čak i onima koji su se prvi put pojavili u učionici da bi dobili potpis pa i onima koji su posredovanjem svojih kolega poslali svoj indeks</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Ako je stjecanje formalnog papira glavni i jedini cilj većeg broja studenata, on će bitno dizajnirati ili redizajnirati cjelokupni nastavni proces (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju). </p>
<p>Naime, ako je studiranje samo instrument za dobivanje diplome, tada će se tako orijentirani studenti ponašati prema načelima ekonomske racionalnosti. Racionalni (homo oeconomicus) nastoji ostvariti svoje ciljeve uz što manje troškova. A troškovi su u konkretnom slučaju svi napori i utrošak vremena koje normalno iziskuje proces učenja i nastave.</p>
<p>Dakle, redovito je pohađanje predavanja trošak; aktivno sudjelovanje u nastavi je trošak; spremanje ispita (čitanje obvezatne literature) je trošak... </p>
<p>Ukratko, instrumentalizacija učenja znači minimalizaciju svih troškova. Pritom postoje neke tradicionalne »akademske slobode« koje idu na ruku tom minimalizmu. Na primjer, da student nije obvezan redovito dolaziti na predavanje.</p>
<p>Ako nastavnik na svakom satu vidi neka nova lica, on ne može izvoditi nastavu na sustavan način, a pogotovo ne može aktivno uključiti studente u nastavu.</p>
<p>Službeno postoji fikcija da je redovito pohađanje nastave obveza. To se izražava u tome što nastavnik pri kraju semestra svojim potpisom u indeksu (»drugi potpis«) potvrđuje da je student doista pohađao nastavu. Bez tog potpisa ne može se testirati semestar. </p>
<p>Međutim, uobičajeno je da nastavnik svima daje potpis, čak i onima koji su se prvi put pojavili u učionici da bi dobili potpis pa i onima koji su posredovanjem svojih kolega poslali svoj indeks.</p>
<p>Nije mi poznat ni jedan slučaj da je nastavnik nekome odbio dati potpis ili da se o tome ikad raspravljalo na nastavno-znanstvenom vijeću fakulteta. Uostalom, nastavnik nije nikome odgovoran za to što je potpisao neistinitu potvrdu, a s druge strane kolege bi mu sigurno zamjerili ako bi uskraćivanjem potpisa stvorio gužvu na fakultetu. Tako se održava fikcija o redovitosti nastave i izbjegava razgovor o tabu temama koje bi inače mogle procuriti u javnost.</p>
<p>Shodno tome student svakog semestra mora upisati više kolegija (čak i do deset) odnosno cijeli menu, a ne da sam bira npr. tri kolegija, što je uobičajeno na američkim sveučilištima (izbor »ŕ la carte«). </p>
<p>Na postdiplomskom sam studiju u Americi pokušao upisati četiri kolegija (courses), ali nije išlo, odnosno nisam mogao udovoljiti obvezama koje su uključivale ne samo redovito pohađanje nastave, nego i čitanje obvezne literature između dvaju predavanja, a koja je obuhvaćala od osamdeset do sto stranica. </p>
<p>Ubrzo sam morao otkazati taj četvrti kolegij.</p>
<p>Ako se redovito prati zadana literatura, onda nema kampanjskog učenja za ispit. A mogao bih reći da se onda učenje ne svodi na puko memoriranje gradiva. Ali to nije kraj priče. Naime, načelo minimalizma izražava se i u vidljivom psihološkom otporu većine studenata koji dolaze na predavanja. Prema svakom nastavnikovu inoviranju i aktualiziranju nastavnog gradiva. </p>
<p>Ja sam taj otpor pokušao savladati uvjeravajući studente da te inovacije neće ući u ispitnu materiju - ali to nije mnogo pomoglo.</p>
<p>Težnja prema redukciji gradiva izražavala se na nekim fakultetima u »šalabakterima« iz kojih se čak pripremao ispit. Primjerice, ja sam kao student druge godine napravio »šalabakter« iz statistike koji je sažeo ispitnu materiju na samo dvadeset gusto tipkanih stranica. A, u višoj političkoj školi napravio sam i »šalabakter« iz političke ekonomije. Obično su te »šalabaktere« pisali najbolji studenti.</p>
<p>Usmeni ispiti bez ikakvih pisanih testova također su dio tradicije koja se uz manje iznimke održala na društvenim fakultetima sve do danas. </p>
<p>Dugačke liste kandidata u ispitnim rokovima, osobito u doba masovnog studiranja, bile su neka vrst psihološkog pritiska na nastavnike da u slučajevima dvojbe nastavnik ipak radije upiše u studentski indeks »carsku ocjenu dvojku«, a ne jedinicu pa da sebi natovari još veće breme ispita koji su ionako bili iscrpljujući.</p>
<p>Naime, načelo minimalizma na samom ispitu sastojao se u tome što je student često nastojao odgovoriti samo jednom rečenicom ili formalnom definicijom. Ako je nastavnik tražio više od toga, onda se student upustio u neku vrst muljanja. Naravno, govorim o prosjeku u koji nisu spadali studenti koji su imali drukčiju motivaciju.</p>
<p>Dakako, bilo je i drukčije orijentiranih studenata: orijentiranih znanju, a ne samo prema nekom formalnom papiru. Poseban je problem odakle su oni potjecali. </p>
<p>O tome istraživačkih podataka nema, ali prema mom iskustvu potjecali su iz »elitnih obitelji«. To, dakako, otvara problem primarne socijalizacije djeteta u obitelji, a zatim i problem edukativnog djelovanja osnovne i srednje škole. Ali u taj kompleksni problem ne možemo ovdje ulaziti.</p>
<p>Takvi su studenti bili uvijek u manjini. Većina studenata imala je prema znanju isti stav koji je prevladavao i u globalnoj populaciji uključivši tu i političke elite.</p>
<p>Ali minimalizam u studenata imao je svoj pandan u minimalizmu fakultetske administracije. Naime, u modernoj aktivnoj nastavi, kakvu sam upoznao na sveučilištu Cornell uprava je osiguravala laku dostupnost propisane literature svim studentima. </p>
<p>U velikoj čitaonici koja je bila u istoj zgradi (točnije u istom hangaru) kao i biblioteka postojao je poseban pult na kojem je student mogao bez ikakvih formalnosti dobiti na čitanje bilo koju knjigu ili članak koji je bio na popisu zadane literature.</p>
<p>Taj se pult nazivao circulation desk na komu je uvijek bila jedna službenica iz biblioteke od početka do kraja radnog vremena. </p>
<p>Ona je izdavala literaturu i brinula se da pojedine primjerke studenti ne zadrže suviše dugo i da ih ne iznose izvan te prostorije. Za razliku od naših biblioteka, zadana literatura nabavljala se uvijek u više primjeraka, a ne samo u jednom. U svojoj dugogodišnjoj nastavničkoj djelatnosti nisam nikada čuo da je na Zagrebačkom sveučilištu, a pogotovo na društvenim fakultetima, postojalo išta što bi nalikovalo na cirkulation desk. Drugim riječima, opisani način izvođenja nastave bio je svakako mnogo komotniji i za fakultetsku administraciju, jer je nije »opterećivao« dodatnim poslovima.</p>
<p>Pa što su bili stvarni rezultati takva studija? Prije svega, kakva je bila produktivnost takva studiranja i je li takvo studiranje poboljšavalo obrazovnu strukturu stanovništva.</p>
<p>Na prvo pitanje nema vremenskih serijskih podataka, ali u novije vrijeme doznajemo neke podatke iz Ministarstva znanosti da od stotinu upisanih na prvu godinu studija diplomira oko 30 posto.</p>
<p>To je katastrofalna produktivnost koju ne bi izdržala nikakva industrija. A i ti što diplomiraju ne diplomiraju u redovitom roku već se studij protegne i na šest do sedam godina.</p>
<p>A što se tiče obrazovne strukture, tu se nemamo čime podičiti. Prema posljednja dva popisa stanovništva, postotak visokoobrazovanih ljudi u ukupnom stanovništvu manji je nego u razvijenim zemljama Europske unije.</p>
<p>Pa što je onda postignuto masifikacijom studija? Uglavnom, time se odlagala nezaposlenost mladih ljudi. bilo je svakako društveno prihvatljivije da se po završetku srednje škole upisuju na fakultet, negoli na zavod za zapošljavanje. A usto studenti su zadržavali i neka socijalna prava (npr., pravo na dječji dodatak) i ostvarivali neke prihode iz stipendija i studentskih kredita.</p>
<p>Međutim, treba spomenuti i jednu apsurdnu ideju da će se masovnim studijem na kraju krajeva realizirati jedna Marxova utopija o ukidanju društvene podjele rada. Ne ulazeći ovdje u prikazivanje te Marxove utopije, koju su naši političari usto još i vulgarizirali, ovdje se ukratko smatralo da će se postići to da svaki građanin dobije sveučilišnu diplomu, pa će i svaki inženjer i svaki vozač tramvaja imati diplomu.</p>
<p>Ta utopija kao da se na jedan perverzan način ostvaruje u najnovijem razdoblju. Naime, i bilo koji diplomirani inženjer i šljaker mogu se naći na zavodu za nezaposlene, pa se može dogoditi da se diplomirani inženjer prekvalificira u vozača tramvaja. </p>
<p>Ukratko, utopijske ideje koje su nosile masovni upis na fakultete (u prvom redu na one društvene znanosti) sada se ostvaruju kao povijesna farsa.</p>
<p>Međutim, prema najnovijim podatcima navala za upis na prvu godinu studija na neke društvene fakultete još ne jenjava. Ostaje sasvim neobjašnjivo zašto studenti na društvenim fakultetima ne reagiraju na situaciju na tržištu rada, za razliku od, na primjer, studenata medicine?</p>
<p>Premda je takvo ponašanje neobjašnjeno, ono možda ipak nije sasvim neobjašnjivo. Ali o tome drugom prigodom.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Među najtraženijim knjigama kuharica Jamesa Olivera</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Više od desetak tisuća ljudi posjetilo je u subotu, posljednjeg dana održavanja, sajam knjiga Interliber na Zagrebačkom velesajmu, što je očito pokazatelj da Zagrepčane i mnoge druge, koji su autobusima stigli iz cijele Hrvatske, još uvijek zanima literatura. </p>
<p>Najposjećeniji štand s literaturom za djecu bio je zasigurno onaj tvrtke »Profil«, na kojem je djecu animirao zabavljač. Na štandovima »Nove stvarnosti« i »Somi plus« knjige su se prodavale po 20, 40 i 50 kuna, što je vrlo povoljno, rekli su nam mnogobrojni kupci i posjetitelji. »Teško je danas kupiti knjigu kad se jedva ima i za ono osnovno. Ali ipak, za 20 kuna, bio bi grijeh ne kupiti je«, ispričala nam je Marija Koložić, jedna od posjetiteljica. </p>
<p>Neobična gužva vladala je na štandu »Algoritma«, jednom od najvećih na sajmu. Jedva se moglo prolaziti od posjetitelja, a ni kupaca nije nedostajalo. Najtraženije su knjige bile kuharica Jamesa Olivera, Harryy Potter te »Muškarci su s Marsa, žene su s Venere«. Mnogima su pažnju privukli i CD- romovi na kojima se nalaze priče, s ilustracijama. </p>
<p>Iako je na sajmu bilo mnogo onih koji su »trljali« ruke od zarade, bilo je i nezadovoljnika, jer, rekli su nam, »knjige se unatoč tolikoj gužvi i ne prodaju baš najbolje«. Moglo se čuti i »kukanje« prodavača da im se put nije isplatio. Možda je, ipak, samo riječ o građanima manje zanimljivoj ponudi knjiga na pojedinim štandovima.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Za titulu najljepšeg »borit« će se 1200 pasa </p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - U organizaciji Hrvatskog kinološkog saveza, te Friskiesa kao generalnog sponzora, u subotu je otvorena dvodnevna izložba pasa na Zagrebačkom velesajmu. Za sudjelovanje na izložbi prijavljeno je više od 1200 pasa, što je rekordan broj, kažu organizatori. </p>
<p>U subotu je održana nacionalna izložba 887 pasa u 140 pasmina, a na međunarodnoj izložbi pasa u nedjelju sudjelovat će više od 1200 pasa u 160 pasmina. Najljepšeg psa izabrat će suci iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Španjolske, Jugoslavije, Italije, Madžarske, Švedske i Švicarske. </p>
<p>Mnogi međunarodni »natjecatelji«, u pratnji svojih vlasnika, stigli su u Zagreb u subotu kako bi se odmorili pred natjecanje u nedjelju. »Moramo psa priviknuti na ambijent i pripremiti ga za natjecanje, zato smo i došli dan ranije«, rekao nam je jedan par iz Slovenije, koji se nada pobjedi.</p>
<p>Neki su izložbu iskoristili za prodaju pasa, pa su posjetitelji na ulazu u izložbeni prostor mogli kupiti dvomjesečne labradore. Vlasniku psića, prilikom našeg posjeta, za prodaju su ostala još dva. »Ženku prodajem po 1500 kuna, a mužjaka po 1800 kuna«, rekao nam je. </p>
<p>Proglašenje pobjednika međunarodne izložbe pasa svih pasmina očekuje se u nedjelju u 16 sati, a u 15,30 sati počet će revijalni program. Cijena ulaznica je 20 kuna.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Prijateljijada« u Kozari Boku</p>
<p>ZABREB, 16. studenoga</p>
<p> - Udruženja Prijatelji i Vijeće mladih iz Kozari boka organizirali su ovog vikenda manifestaciju »Prijateljijada«. Tradicionalno sportsko-kulturno događanje organizirano povodom Svjetskog dana mladih održano je u Društvenom domu Kozari bok. Manifestacija je počela u 10 sati atletskim utrkama po ulicama Kozari boka. Oko 200-tinjak osnovnoškolaca natjecalo se u disciplinama od 500 do 3000 metara. Nakon atletike uslijedio je nogomet, a na zelenom travnjaku snage su odmjerili sastavi Kozari boka i Zagreba. Po završetku sportskog dijela na red je došao i kulturni. Uz projekciju kazališnih predstava udruženja Prijatelji okupljeni su mogli razgledati izložbu dječjih likovnih radova. Program »Prijateljijade« bit će nastavljen u nedjelju stolnoteniskim turnirom koji počinje u 11 sati. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>HT nagradio mlade informatičare</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Nakon odličnih rezultata postignutih na 14. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi u Koreji, četvoricu srednjoškolaca u subotu je u sklopu Info sajma na Zagrebačkom velesajmu nagradio Hrvatski telekom. Nagradu su osim učenika Ivana Sikirića, Lovre Pužara, Luke Kalinovića i Marka Živkovića dobili i njihovi profesori. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Davorin Bogović i Dražen Čuturić te Miro Ungar pobjednici Zagrebfesta</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Prema glasovima stručnog ocjenjivačkog suda pobjednik 47. Zagrebfesta je Dražen Čuturić, koji je zajedno s Davorinom Bogovićem izveo svoju pjesmu »Zagreb noću«. </p>
<p>Publika je, pak, odabrala svog laureata, Mira Ungara, koji je otpjevao pjesmu »Dvadeset i četiri sata s tobom« Milivoja Briškog. Nagrada za najbolju interpretaciju, koja nosi ime Ive Robića, pripala je Ćiri Gašparcu, dok je za najboljeg debitanta izabran Boris Mikula Mataija. </p>
<p>Dvodnevni festival zabavne glazbe Zagrebfest, najstariji u Hrvatskoj, završio je s večeri zabavne glazbe, a pozornicom u Komediji, uz pratnju velikog orkestra kojim su ravnala znana dirigentska imena, prodefilirali su veliki pjevači poput Zdenke Vučković, Gorana Karana, Jasne Zlokić, Mirka Cetinskog, Borisa Babarovića i drugih. </p>
<p>Uoči proglašenja pobjednika na Zagrebfestu je nagradu Hrvatskog društva skladatelja »Milivoj Korbler« primio Nenad Grčević, koja mu je dodijeljena u povodu njegova 80. rođendana. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Večer šansone« okupila poznate i nepoznate izvođače</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Najstariji hrvatski festival »Zagrebfest« počeo je u petak u kazalištu »Komedija« održavanjem »Večeri šansone« na kojoj je nastupilo 14 šansonijera. Uz Festivalski ansambl i voditelja Dubravka Sidora, te su se večeri na pozornicu popeli Ivo Fabijan, Ivica Percl, Boris Petrov, Jadranko Črnko i ostali izvođači vjerni šansonjerskom izričaju. Sa skladbom »Nježno, nježno« ove se godine publici u kazalištu »Komedija«, ali i slušateljima na Drugom programu Hrvatskog radija, predstavio i Zrinko Tutić. Jasna Zlokić je otpjevala »Dala sam mu sve«, a nastupio je i Goran Karan, čije su pjesme »Samo moru virujen« i »Potonut ću u mrak« s kojom nastupa u subotnjem natjecateljskom dijelu, podijelile mišljenja Hrvatskog društva skladatelja i umjetničkog ravnatelja »Zagrebfesta« Vanje Lisaka koji je dopustio da Karan nastupi s već izvedenim i nagrađenim pjesmama.</p>
<p>Prvu festivalsku večer 47. »Zagrebfesta« upotpunilo je i nekoliko ne previše poznatih imena. Iako možda spada u tu kategoriju, mladi je Marko Jašek osvojio publiku u polupraznoj »Komediji« izvedbom šansone »Matoš na Griču«, kao i Duo Gogana i Ansambl »Grič« sa skladbom »Moj Matoš«. Zato je »Hegedušić family« u punom sastavu otpjevala šansonu »Sanjam stare zime« za koju bi, da su se dijelile nagrade, bili nagrađeni. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Avion jeftiniji od autobusa</p>
<p>PULA, 16. studenoga</p>
<p> - Od početka prosinca iz Pule će do Zagreba i Zadra biti jeftiniji zračni od autobusnog prijevoza! Pridružujući se nastojanjima Croatia Airlinesa da nižim cijenama pridobije putnike, Zračna luka Pula odlučila je ukinuti uobičajene aerodromske pristojbe, pa će tako let do Zagreba stajati samo 80 kuna. S PDV-om konačna cijena avionske karte bit će 97,6 kuna. Autobusna karta do Zagreba stoji 136, a do Zadra najjeftinija 157 kuna. Na taj način cestovni putnički promet dobio je ozbiljnu konkurenciju u zračnom, ne samo u brzini, nego i u cijeni!</p>
<p>Kako nam je rekao direktor Zračne luke Pula Bruno Rogović, riječ je o nastojanju nacionalnog avioprijevoznika da preduhitri inozemnu konkurenciju, poput irskog Rynair koji, primjerice, s nedalekog tršćanskog aerodroma Ronchi nudi letove za London za 15 - 20 eura! Ta bi se kompanija na hrvatskom tržištu mogla pojaviti već 2004. godine.</p>
<p>Nemala iznenađenja u povoljnijim uslugama u zračnom prometu na domaćim linijama, ali i u povezivanju sa središtima bivših jugoslavenskih republika, na pomolu su i u konkurenciji koju najavljuje i novoutemeljeni riječki »Air Adriatic« (kojemu je upravo Pula zračna baza) u koji će Milan Panić s američkim partnerima investirati 100 milijuna dolara.</p>
<p>Zahvaljujući svim tim najavama, u Zračnoj luci Pula vjeruju u ubrzaniji oporavak i povrat prometa kakav su imali do 1991., kada su ostvarivali i iznad 600.000 putnika godišnje. Tada je samo s engleskog područja u Istru stizalo 200.000 turista u predsezoni i posezoni. A da se pulska zračna luka uistinu oporavlja, svjedoči i podatak da je ove godine ostvaren prihvat 136.500 putnika (do kraja godine 140.000). To se događa zahvaljujući povratku avioprijevoznika iz zapadnoeuropskih zemalja, ali i dolasku novih - iz zemalja bivšeg Sovjetskog saveza i Izraela. Bruno Rogović se posebice raduje uspostavljanju veza sa Sarajevom, Beogradom i Skopjem, jer do tih odredišta danomice iz Pule voze puni autobusi. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Privremeni gubitak Galilea</p>
<p>Lansirana 1989. godine, letjelica Galileo predstavlja najuspješniju svemirsku istraživačku misiju koja je ispitala Sunčev sustav iza Marsa. Od kada je stigao u Jupiterovu orbitu 7. prosinca 1995. godine, Galileo je poslao niz vrijednih podataka i detaljnih snimki Jupitera i njegova četiri mjeseca. Možda najvrjednije svemirsko istraživanje uopće predstavlja detaljno sondiranje Jupiterovog mjeseca Europa, prvog svemirskog objekta na kojem je otkrivena tekuća voda. Ispitivanjem podataka dobivenih od Galilea znanstvenici nisu dokazali postojanje života u svemiru, ali je Galileo svakako dao svoj prilog u dokazivanju mogućeg života u Sunčevom sustavu.</p>
<p>Nažalost, 1.4 milijarde dolara vrijedan Galileo nakon proleta pokraj petog najvećeg Jupiterovog mjeseca Amalthea u svojoj je posljednjoj misiji 5. studenog onesposobljen jakom turbulentnom Jupiterovom radijacijom, i prebacio se na pričuvni način rada. U svom najbližem proletu kraj Jupiterovih vidljivih oblaka, na udaljenosti od 71.500 kilometara Galileo se automatski isključio nakon naglog porasta radijacije, radi zaštite osjetljive elektronike na letjelici. Galileo je u četiri navrata preživio više zračenja nego što je bilo izvorno predviđeno za njegovu misiju oko Jupitera. Međutim, nivo zračenja ovaj je put dvostruko viši od dosadašnjih, radi čega je Galileo možda prvi put ozbiljno oštećen. NASA-ini inženjeri proteklih dana pokušavaju oživjeti letjelicu, ali ne očekuju značajnije rezultate do kraja ovog tjedna, dok se Galileo ne odmakne dovoljno daleko od Jupitera.</p>
<p>U svojoj posljednjoj misiji Galileo se trebao što je moguće više približiti Jupiteru i izmjeriti magnetosferu, te snimiti unutrašnje prstene i mali unutrašnji mjesec. S obzirom na visoki nivo radijacije na Jupiteru, NASA-ini znanstvenici nisu iznenađeni problemima na Galileu, iako će ga pokušati osposobiti za dovršenje svoje misije oko Jupitera. Galileova misija završit će 15. siječnja sljedeće godine, nakon čega će se u rujnu nakon trideset i petog obilaska Jupitera letjelica srušiti na plinoviti planet kako slučajno ne bi pala i mikrobima sa zemlje kontaminirala Jupiterov mjesec Europu na kojem možda ima života.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Velika nagrada Željku Kovačiću za izložbu »Vučedolski Orion«</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Velika nagrada 37. zagrebačkog Salona primijenjene umjetnosti i dizajna, u vrijednosti od 20.000 kuna, predana je u subotu u Umjetničkom paviljonu Željku Kovačiću za oblikovanje postava izložbe »Vučedolski Orion« u Vukovaru i Zagrebu 2001. i 2002. godine. »Nagrada se dodjeljuje za iznimno kreativan pristup oblikovanju izložbenoga postava«, kazao je, među ostalim, Radovan Ivančević, jedan od članova žirija u kojemu su bili i Branka Hlevnjak, Mario Beusan, Krešimir Rogina i Ivan Doroghy, predsjednik.</p>
<p>Uz glavnu, dodijeljene su i četiri jednakovrijedne nagrade vrijedne 10.000 kuna. Njima su nagrađeni Likovni studio za cjelovit vizualni identitet tvrtke za proizvodnju boja i lakova »Chromos«, oblikovna manufaktura »Bruketa & Žinić« za seriju plakata »Je's - Jegerstar«, Autorska grupa »Globus Life Style« za oblikovanje serije rubrika »Life Style« u tjedniku »Globus«, te Andrej Filetin za oblikovanje Internet stranica »Xsar Technologies«.</p>
<p>Žiri je dodijelio i priznanje Renati Svetić za odjevnu kolekciju »Triniti«, a Nagrada Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA pripala je Dori Bilić, Tini Müller i Ani Vicković za vizualni identitet kazališnoga festivala »Zadar snova«, 2001. Svečanom dodjelom nagrada i priznanja ujedno je zatvorena izložba 37. zagrebačkog salona u Umjetničkom paviljonu. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hrvatski kipar Hrvoje Dumančić u Francuskoj dobio »Grand prix«</p>
<p>SAUMUR/ZAGREB, 16. studenoga </p>
<p> - Mladi zagrebački akademski kipar Hrvoje Dumančić dobitnik je »Grand prixa« za skulpturu na 10. »Salon du Cheval« u francuskom gradu Saumuru. Veliko međunarodno priznanje za Dumančića je već i to što je njegova skulptura »Aramis« izabrana među 43 odabrana rada kipara iz čitavog svijeta i predstavljena na ovogodišnjem jubilarnom Salonu koji je u cijelosti posvećen konjima.</p>
<p> Žiri sastavljen od devet eminentnih francuskih umjetnika dodijelio je Dumančiću »Grand prix« uz obrazloženje da je zagrebački kipar donio novi izričaj u oblikovanju konja kakav dosad nije bio uobičajen. Takvo dobro poznavanje konja ne treba čuditi, jer se Dumančić do završetka Akademije za likovnu umjetnost 1998. uspješno bavio konjaničkim sportom i bio hrvatski juniorski viceprvak u preponskom jahanju.</p>
<p>»»Aramis« je uvršten među 20 najuspješnijih radova na salonu, koji će do listopada 2003. biti izloženi u galerijama širom Francuske«, rekla je Milena Dragišić, članica Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja konjičkih novinara, koji je uz Ministarstvo kulture i Ured za kulturu grada Zagreba, pripomogao Dumančićevu međunarodnom uspjehu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Berlinski odjeci političkog kazališta</p>
<p>Politički teatar danas se održao još samo na njemačkim pozornicama. Redatelji poput Franka Castorfa i Thomasa Ostermeira u svojim predstavama istražuju društvene fenomene našeg vremena. Čak se i Robert Wilson u berlinskom Deutsches Theateru priklanja oslikavanju socijalnih opsesija nemoguće stvarnosti</p>
<p>Ako se još negdje u Europi danas, makar u tragovima, održalo sjećanje na politički teatar, onda je to na njemačkim pozornicama, u nastojanjima njemačkih redatelja i kazališnih umjetnika da se odrede prema društvenim fenomenima vremena u kojem živimo. I dok u drugim kulturnim sredinama teatar ponajčešće zazire od izravnih komentara stvarnosti i vješto se sakriva iza zavodljivih postmodernističkih strukturalnih »olakšica« ili eklektičnih kolebljivosti, recentno njemačko kazalište ima potrebu progovoriti o aktualnoj zbilji svijeta, i to upravo stoga što se čini da ona već dugo nije bila tako kaotična, tjeskobna i nesigurna kao u posljednjih nekoliko godina. </p>
<p>Ta se političnost nedvojbeno izvodi i iz tradicije njemačkoga teatra, čije je 20. stoljeće proteklo u znaku Bertolta Brechta i Heinera Müllera te njihova snažnog utjecaja na kazališne trendove. Suvremeno njemačko kazalište bavi se tako na sličan način onim stvarnim događajima što su nas promijenili ili nas još uvijek mijenjaju. A jedan od ključnih je onaj koji Jean Baudrillard naziva »apsolutnim događajem, 'majkom' događaja, čistim događajem koji se tiče svih događaja koji su se ikada dogodili«. Riječ je o napadu na Svjetski trgovački centar u New Yorku 11. rujna prošle godina koji se upisao u trenutačno najatraktivnije predstave berlinske kazališne scene.</p>
<p>»Toga 11. rujna Sjedinjene Američke Države, sa svojom naivnom arogancijom koja se stvarala godinama, bile su odjednom suočene s užasom, napadnute na svojim prostorima. A neprijatelj je bezimen, bez zemlje i domovine, strastven je i predstavlja se u liku pohlepnog ubojice... Danas u Americi živimo u postparanoidnom društvu. Neki od nas slijede životne mudrosti, vjeruju da ima nade za obespravljene. Jedno je sigurno, moramo ići dalje s duboko ukorijenjenim strahom od ludila i terora, strahom od ostatka svijeta. Strah sada pripada dnevnom rasporedu, a stvarnost je gora od onoga što smo mogli zamišljati u najcrnjim snovima«, piše američki dramatičar Richard Dresser čija se drama »Zlatno vrijeme« izvodi u Schaubühne am Lehniner Platz. Redatelj je donedavni enfant terrible njemačkog kazališta Thomas Ostermeier, koji je nedavno iz avangardnog teatra »Der Baracke« preselio u prestižno kazalište na Trgu Lehniner, a dramaturg sada već kultni suvremeni njemački dramatičar Marius von Mayenburg.</p>
<p>»Zlatno vrijeme« predstava je o američkoj zbilji i njezinim protagonistima, usputnim gubitnicima zavedenim nasiljem i kičem, zatočeni u kamp kućici koju Ostermeier postavlja na pozornicu. Granice se premještaju, razlike između osobnoga i javnoga se poništavaju, sve je dopušteno i moguće. I dok se mrtvaci dižu i pjevaju, ništa više nije postojano ni sigurno, svijet je izgubio svoje uporište, te je svima pripisana istodobno uloga i žrtve i zločinca. Čak je i ona ključna razlika što ispisuje predznak tragediji i komediji poremećena, pa je ono što bi trebalo biti smiješno - zapravo tragično, a tragično se očitava komičnim. Paranoja pokreće scenska zbivanja i pomoću nje se ostvaruje tenzija izvedbenog govora.</p>
<p>Sedam glumaca zapliće se o ikone suvremenog društva i kreće po njegovim načelima. Zaigrani naivnošću i površnošću postaju herojima jednog turobnog vremena koje se danas odbrojava od toga fatalnog utorka u rujnu prošle godine. A u završnoj sceni ostaju nepokretno zatečeni pred video projekcijom na kojoj se ruše zgrade, a potom u postupku vraćanja vrpce unatrag poprimaju prvobitne izglede.</p>
<p>Uvećane makete zgrada postavljene su i na stražnji zid pozornice berlinske Volksbühne am Rosa-Luxemburg Platz gdje je prije nekoliko dana premijerno izvedeno uprizorenje »Majstora i Margarite«, u režiji danas nedvojbeno najkontroverznijeg i najpopularnijeg berlinskog redatelja Franka Castorfa. Za Castorfa zlo o kojem svjedoči Mihail Bulgakov autentičnim literarnim rukopisom u jednom od najvećih romana 20. stoljeća proteže se do današnjih dana. »Bulgakov je anticipirao u svojoj slici Sovjetskog Saveza od prije 70 godina 11. rujna. Filozof Jean Baudrillard to je stanje formulirao u rečenici - realnost je princip, a princip je taj da smo izgubili realnost. San i stvarnost se trenutačno prožimaju, a istina i laži su dvosmislene i uslojavaju se. Zapad je zauzeo mjesto Boga i samoubilački dopustio sam sebi da sve objašnjava, pa i ratove. Malograđanska je klasa čini se danas još prilično snažna i robusna. Još je prije desetak godina Mark Siemons pisao - 'Svijet može potonuti, ali ćemo mi vjerojatno ostati živi. I tako dugo dok imamo flašu piva i nešto za jesti nas ne će zanimati rušenje stvarnosti. Bulgakovljev jasni neprijatelj u liku Vraga nad vragovima još uvijek je među nama«, zapisano je u programu predstave »Majstor i Margarita«.</p>
<p>Fantastične Bulgakovljeve svjetove Castorf je smjestio na pozornicu i na platno, koje čini dio scenografije. Paralelizam ispisan u romanu ocrtava se i teatru. Filmska kamera bilježi prizore iz Judeje, one što prate krug oko Poncija Pilata. No, granica se ubrzo gubi i sve poprima kaotične prizvuke. Slika moskovske stvarnosti s kraja 20-ih godina prošlog stoljeća prevodi se u sliku Moskve, ali i cijele istočne Europe iz ovog vremena opterećene tranzicijskim nemoćima i shizofrenim podvojenostima što izjednačuju prostor ulice i ludnice. Tako se »Majstor i Margarita« događa u kiosku, hotelskoj sobi, prostorijama bolnice za umobolne, na terasama prokuratora Judeje, skučenim postsocijalističkim stanovima....</p>
<p>Dekonstrukcijski postupak Franka Castorfa je konzistentan, on Bulgakova prevodi u sadašnji povijesni trenutak i pokazuje kako njegovo iskustvo iz staljinističkog vremena još nije zaboravljeno, te se poput zla s lakoćom obnavlja. Vizualno i izvedbeno osuvremenjeno literarno djelo dobiva drugačije teatarske konotacije. Dok Margarita leti zrakom držeći u ruci veliki čekić, pod njom se ruše velike građevine, a svijet ostaje u prahu što obnavlja sjećanja na televizijske slike nestajanja newyorških tornjeva. Aluzije su očite, ali nikako nisu izravno jeftine. Naime, začudnim redateljskim rukopisom Frank Castorf, sa suradnicima i ansamblom Volksbühne, kreira kazališne prostore koji sublimiraju naše osjećaje iznevjerenosti, nesnalaženja i nesigurnosti, naše nemogućnost da izbjegnemo vlastitu svakodnevicu.</p>
<p>Nešto od toga osjećaja prepoznaje se čak i u predstavi Roberta Wilsona, redatelja čije se izvedbe u posljednje vrijeme prate s nostalgijom kao muzejski primjerci što nas vode u neka bolja, no već prilično daleka kazališna vremena. No, njegov »Kabinet doktora Caligarija«, koji se trenutno izvodi u berlinskome Deutsches Theateru, mračna je slika i ove realnosti. Nadahnuće Wilson pronalazi u slavnom, istoimenom filmu iz 1920. godine i rekonstruira ne samo zbivanja zabilježena na filmu, već i njegovu atmosferu. Po načelima ekspresionističkih filmskih zapisa Wilson strukturira prizore i odvaja ih rezovima, gradeći po fascinantnim arhitektonskim idejama sablazne vizije tjeskobne zbilje.</p>
<p>Sve je to, dakako, wilsonovski prepoznatljivo - i geometrijsko čisti prizori i blokovi svjetla u pozadini, i precizna koreografija kretanja, vizualno iznimno efektne zaustavljene slike i glumačke stilizacije, no ipak vibracije s ulice prodiru u kazalište i čine predstavu u Deutches Theateru iznimno blisku suvremenom gledatelju. Osjeća se zazornost našeg doba u prizorima Wilsonove igre s Caligarijem koja postaje i igra s nama samima.</p>
<p>Po onome što se danas ocrtava s berlinskih pozornica, politički teatar nije mrtav, barem ne onaj koji polemizira s društvenom zbiljom, ali ne nudi ideološke poruke ili savjete na koji način možemo ili ne možemo preživjeti.</p>
<p> Taj nam teatar pokazuje gdje se nalazimo i što je oko nas, na kojim razkrižjima zastajkujemo i kako smo do njih došli, ali pri tome, što je zapravo i sindrom našega vremena, još uvijek se ne razaznaje kojim bismo putovima trebali krenuti.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kako internacionalizirati Interliber</p>
<p>Nakon godina oštrih prijepora na relaciji Velesajam - Zajednica knjižara i nakladnika, napokon je izboren partnerski odnos u suorganiziranju ove knjižne priredbe. U onom dijelu koji se tiče internacionalizacije sajma, koji je najtanji i na kome valja debelo poraditi, treba učiti od Istarskoga sajma. Interliber treba izvesti izvan velesajamskih »zidina«, odvesti ga u kafiće, klubove, knjižare, kazališta, preliti ga u galerije, pokazati na filmskom platnu, Internetu...</p>
<p>Ako knjiga nije hrana, nego poslastica, kako je tvrdio Tin Ujević, onda se grad Zagreb tijekom održavanja Interlibera pretvara iz grada sve samih jednoličnih pizzerija i pekara u grad duhovnih slastičara koji paviljon 5 na Zagrebačkome velesajmu uobličavaju u prostor što ponudom ukoričenih izložaka nadrasta našu ljudstvom neveliku sredinu i naše zaostajanje za knjigoljubivijim susjedstvom. Parametri koji recimo odlikuju bjelosvjetski Frankfurt ponavljaju se i ovdje, ali u razumljivo znatno skučenijoj varijanti, premda i ovdje ne nedostaje one divne nervoze koju pokazuje samo posjetitelj znatiželjan, mudar i književan, što su za Ivu Andrića bili jedini pravi pokazatelji nečijega ugleda u društvu.</p>
<p>Proslavljajući ove godine svoj srebrni pir iliti 25. rođendan, ova dama u vrlo poželjnim godinama željela je pokazati da pomalo vraća izgubljeni društveni ugled, te da je spremna boriti se i za godinama priželjkivano međunarodno priznanje. Ipak, malo je komu poznato da se danas na Zagrebačkom velesajmu može govoriti o 70. godišnjici prvoga organiziranog izlaganja knjiga. Naime, godine 1932. na 23. po redu Jesenskom zagrebačkom velesajmu (a znamo da je moderni Zagrebački velesajam počeo 1909.) novinarska zadruga Binoza izložila je svoje knjige, a prva izložba nakon Drugoga svjetskog rata u tadašnjoj Jugoslaviji upriličena je upravo u Zagrebu 1956., i to samo sedam godina nakon obnovljenog Frankfurta. </p>
<p>Izložba je bila zamišljena tako da se svake godine održava u drugom republičkom centru, međutim, već je iduće godine zadržana u Beogradu, te je tamo izrasla u međunarodni sajam. Trebalo je proteći dosta vremena da se shvati kako Zagreb, kao kulturno središte, treba imati svoj sajam knjiga, a tu će ideju provesti u djelo dvojica velikana hrvatskog nakladništva, Branko Juričević i Josip Malić, koji će i utemeljiti Interliber, pod kojim se imenom ova knjižna smotra i danas održava.</p>
<p>Proteklih 12 godina znatno je promijenjena hrvatska nakladnička scena, nestali su jedni, a nastali drugi, sada se već može reći respektabilni nakladnici, koji su ponovno nakon godina stagnacije pokrenuli izdavački zamašnjak što je posljednjih godina urodio poletom i preporodom knjižne djelatnosti teotvaranjem čak 70 knjižara, kojim je činom napokon uspostavljena nova knjižarska mreža kakve nakon sloma knjižarskog lanca Mladosti nije bilo. Ministarstvo kulture u projekt zvan knjiga godišnje ulaže sedam i pol milijuna eura, a počela se pomalo potvrđivati i nova logika razmišljanja po kojoj se nakladnik napokon usudio sponzorirati vrsne pisce, na kojima izdavač u konačnici dobro zarađuje.</p>
<p>Takvu je logiku ove godine pokretanjem natječaja za najbolji roman koji laureatu donosi 100.000 kuna inicirala zagrebačka izdavačka kuća V.B.Z., želeći na taj način promijeniti svoj dosadašnji image, shvaćajući da uz djela koja neprijeporno donose komercijalnu dobit treba tiskati i ona kojima se stječe ugled.</p>
<p>A da je hrvatskim nakladnicima i te kao stalo do vlastita ugleda i želje da se bude bolji od susjeda, svjedoče ove godine brižno uređeni i dizajnerski oblikovani štandovi, od kojih se svojim autentičnim izgledom izdvaja onaj AGM-a. Štand je baš kao i katalog osmislio Studio grafičkih ideja Janislava Šabana, a on se zasniva na poveznici prirodno-organsko-zdravo. Naime, knjige se predstavljaju u okružju zdravih proizvoda, pa su u kašetama izložene zajedno s paprikom, jabukama, češnjakom, zeljem i ostalim namirnicama, baš kao na zelenoj tržnici. Cijeli projekt, kako se smiono pohvalio i glavni urednik u AGM-u Kruno Lokotar, nalikuje malo na instalaciju. »Želja nam je, naime, ponovno povezati rascjepkane krugove, te da AGM postane platforma koja će okupljati široki krug mladih kreativnih znatiželjnih snaga. Promovirat ćemo nove tehnologije, suvremene medije i raditi manje komercijalne, a više kulturno potrebne proizvode.« Tako je edicija poezije popraćena intermedijalnim pristupom u okviru Galerije Nova (o kojoj se baš zbog korjenitih promjena u tisku vode velike rasprave), a zamisao je naći poetski odaziv u drugim medijima.</p>
<p>Zadovoljstvo ovogodišnjim Interliberom iskazao je i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Zdenko Ljevak, koja je Zajednica zajedno sa Zagrebačkim velesajmom organizator sajma. Naime, nakon godina oštrih prijepora na relaciji Velesajam - Zajednica, napokon je izboren partnerski odnos u suorganiziranju ove knjižne priredbe, o čemu je i potpisan ugovor na pet godina primirja. Sajam 2002. veći je 21 posto i po broju izlagača i po kvadratima na kojima se prostire, a zamjetan je obnovljeni interes posjetitelja za knjigu. No, da bi se vratilo negdašnje zanimanje, ističe Zdenko Ljevak, valja u promicanje toga ogledala kulturnih stremljenja uključiti i grad Zagreb, županiju te probuditi zanimanje osnovnih i srednjih škola, kako bi se ljubav prema knjizi i čitanju stjecala od najranijih dana. A upravo ta je misao vodilja dovela prvi put na Interliber i Knjižnice grada Zagreba, da tu utabore svoje edukativne igraonice za najmlađe, da održe niz prigodnih skupova i u sebi prirodnom okružju zaključe Mjesec hrvatske knjige, sestrinsku priredbu koja programima objedinjuje 1500 knjižnica diljem Hrvatske. </p>
<p>Ove godine sajam su pohodili i brojni domaći autori, boraveći na štandovima svojih nakladnika, gdje su potpisivali knjige i razgovarali s publikom, a atmosferu su dizale i pomno odabrane prezentacije novih naslova pisaca poput Predraga Matvejevića ili Dragutina Tadijanovića, kao i predstavljanje 10 novih knjiga iz mega projekta Vrhovi svjetske književnosti. U onom dijelu koji se tiče internacionalizacije sajma, koji je najtanji i na kome valja debelo poraditi, održan je međunarodni susret hrvatske i slovačke zajednice nakladnika i knjižara, na koji je susret došlo čak 22 prevodioca, pisca i slovačka izdavača. Oduševljeni našim sajmom, gosti iz Slovačke uputili su poziv Hrvatskoj da organizirano sudjeluje na sajmu u Bratislavi. Ipak, Slovacima je hrvatska knjiga još uvijek preskupa, pa se razgovaralo i o tome kako ju približiti slovačkom čitatelju. </p>
<p>Već sada vrlo se ozbiljno pregovara s Mađarskom, Češkom i Poljskom - zemljama koje bi do godine bile u konkurenciji da postanu gost sajma. Na taj bi način Interliber počeo stjecati internacionalne epitete, koji mu nedostaju, za razliku od mnogo mlađega Istarskog sajma knjiga, koji se nakon svojih nekoliko izdanja može pohvaliti zavidnom međunarodnom reputacijom. Puljani će i ove godine od 2. do 12. prosinca ugostiti 150 uglednih domaćih i svjetskih autora, prevoditelja, urednika... </p>
<p>Nadalje, ono što nedostaje Interliberu jest festivalska atmosfera s kojom živi ne samo sajam, već i cio grad Pula i koja se sada već prelijeva izvan njegovih okvira te svojim magnetizmom obuhvaća čitavu Istru. Zagrebu treba ubrizgati nešto od toga neformalnog duha i druženja jer Puljani se bude i doručkuju zajedno sa svojim piscima, a završavaju dan Sutonom uz knjigu. I Interliber treba izvesti izvan velesajamskih zidina, odvesti ga u kafiće, klubove, knjižare, kazališta, preliti ga u galerije, pokazati na filmskom platnu, Internetu... i po mogućnosti, što je ipak najteže izvodivo, dovesti televiziju na njegovo otvaranje, te toj kulturološkoj smotri posvetiti nekoliko udarnih minuta u tv dnevniku. Tako bi pokazali da volimo svoje priredbe i da živimo zajedno s njima. Ovako nejedinstveni i zavađeni i podijeljeni na svim razinama teško ćemo komu biti konkurentni.</p>
<p>Valja vidjeti kako će se u našu knjižnu priču zvanu Interliber dogodine uključiti nova književnička udruga i hoće li ona biti most boljoj i trajnijoj domaćoj i međunarodnoj spisateljskoj suradnji ili će kao ove godine PEN preskočiti Zagreb i uključiti se samo u istarsku hvalevrijednu priredbu.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umjetnost »Ugurana« U Jednu Minutu</p>
<p>Promidžbeni (reklamni) spotovi kao nerazdruživ dio televizijskog medija, pripadaju tzv. proširenim medijima vizualnih komunikacija. Svečanost »Epice« s radovima iz 2002. godine održat će se 23. siječnja 2003. u Milanu, u Teatro Anteo. Prethodnih 15 godina festival se održavao u Bruxellesu, Amsterdamu, Moskvi, Londonu, Zürichu, Istanbulu, Ljubljani i drugim gradovima </p>
<p>Kao dio umjetnosti, promidžbeni spot izriče kompaktnu priču u kratkom vremenu: od pola do jedne minute. Ne samo da je film utjecao na promidžbene spotove, nego su i oni utjecali na filmsku industriju, o čemu svjedoče i neki uvaženi filmski režiseri koji su započeli karijeru bavljenjem reklamama, primjerice Alan Parker ili Ridley Scott koji npr. u reklamnom spotu »1984« (prema istoimenom romanu Georgea Orwella) ostvaruje gotovo kratki »art-film«. U njemu dominira filmski stil Ridleyja Scotta, autora Blade Runnera i Aliena, dakle ista narativna struktura i poruka.</p>
<p>S obzirom na sadržaj reklamiranog izdvajaju se: hrana, piće, kućne potrepštine, automobili, kozmetika, modne kuće, agencije itd. Reklamni spotovi osim uključivanja modnog trenutka, često podilaze gledatelju erotikom, humorom ili »hvatanjem trenutka« ne bi li se postiglo uzbuđenje.</p>
<p>Zabava je, inače, u temelju zapadnog društva, pa se tu nerijetko pretjeruje: primjerice sexizam ili diskriminacija spola česte su u spotovima, što znači pomodni muški i ženski homoseksualizam.</p>
<p>Kapitalistički miljei skloni su moralne i ekološke vrijednosti podčiniti komercijalnom, dakle profitu. Najgledaniji večernji termin vikendom za prikazivanje jednog spota cijeni se npr. u Velikoj Britaniji i do 12.000 funti. Spomenuti spot Ridleyja Scotta koštao je Apple Macintosh 500.000 dolara, a za samo jedno prikazivanje plaćeno je 600.000 dolara, pa je to jedna od najskupljih visoko-budžetnih reklama.</p>
<p>U zapadnim zemljama postoje specijalne institucije i kanali za reklame (npr. Independent Television Comission ili ITV u V.Britaniji, pa tako i Channel 4, Chanell 5 itd.) koji se financiraju prodavanjem reklamnog vremena. No, postoje i programi koji ne smiju sadržavati reklamne spotove kao npr. kratki dječji programi, religiozni programi i školski programi jer reklame ometaju pozorno praćenje.</p>
<p>Pasivan gledatelj često gleda televiziju jer nema raditi što drugo i pritom pušta da sadržaji protječu mimo njegove pozornosti. Aktivan gledatelj kritički participira svojom interpretacijom pa mentalnom aktivnošću izbjegava »zagađenost« slikama. Bez mentalne aktivnosti može nas izmanipulirati svaka reklama, a pogotovo tome mogu podlijeći djeca.</p>
<p>»Epica Awards« najveći je europski festival promidžbenih spotova na kojem su prošle godine sudjelovale 643 tvrtke iz 38 država.</p>
<p>Primjeri s europskog festivala reklamnih spotova »Epica« (1999.) koje navodimo su finalisti:</p>
<p>1.) Alkoholna pića, TBWA (London): »Holsten Pils«, »Czech«. Duhovita parodija na gangsterski žanr, na seriju »Nedodirljivi« u kojoj tri gangstera naručuju pivo »Holsten Pils«, ali to ne mogu izgovoriti, nego mucaju s grimasama na licu dok se ne pojavi rotirajući natpis preko kadra »Unprounceables« (neizgovorljivo), te naposljetku jedan od likova zaustavi drugu dvojicu te glasno i jasno naruči »Holsten Pils«.</p>
<p>2.) Bezalkoholna pića, Publicis conseil (Paris), »Perrier: »Nothing Beats the High of Perrier«. Visokokvalitetna kompjutorska animacija spota u kombinaciji s realističkim kadrovima djevojke koja poslužuje Perrier, pa dok ga iznosi iz bara, likovi s plakata i modnih žurnala podižu se i svi zajedno plešu uz glazbu.</p>
<p>3.) Pmsvw/Young (Amsterdam), »Soesman English Training«: »Day trip«. Obitelj ulazi u automobil, roditelji uključuju radio i čuje se pjesma u uličnom žargonu: »I wanna fuck you in the ass« (na hrvatskom - »Želim te je...ti u guzicu«), što roditelji Nizozemci ne razumiju pa se počnu njihati u ritmu glazbe, dok su se djevojčice na stražnjem sjedalu samo pogledale i nasmijale. Slijedi pitanje agencije: »wanna learn english?« (»Želite li naučiti engleski?«)</p>
<p>4.) Javni interes, Benjamens, Van Dorrn, Euro RSCG (Amstelveen), Amnesty international: »Penalty« (na hrvatskom - jedanaesterac, ali i kazna). U crno-bijeloj tehnici, slow motionu i uz klasičnu glazbu (Requiem) prikazan je poznati nigerijski golman, kako s užasom prima na znanje da je dosuđen »penal«, hvatajući se za glavu, sklapajući ruke, znojeći se i naposljetku na tom golu biva ustrijeljen. Čitamo potresnu poruku: »In Nigeria there have been 33 penalties like this last year« (»U Nigeriji su prošle godine izvršena 33 pogubljenja poput ovoga«) i »Stop the death penalty, join Amnesty International« (»Zaustavi smrtne kazne, pridruži se Amnesty Internationalu«).</p>
<p>Svečanost »Epice« s radovima iz 2002. održat će se 23. siječnja 2003. u Milanu, u Teatro Anteo. Prethodnih 15 godina festival se održavao u Bruxellesu, Amsterdamu, Moskvi, Londonu, Zürichu, Istanbulu, Ljubljani i drugim gradovima. Sav materijal natjecanja (2002. godine prijavljena su 5283 rada!) bit će doniran stalnoj kolekciji novog Musee de la Publicite u palači Louvre, točnije u »Union Centrale des Arts Decoratifs«.</p>
<p>Vesna Srnić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Zubak predvodi »udružene legende« protiv Mamića, Barišića i Ćire </p>
<p>Od nekih predodređen da preuzme Dinamo, trgovac oružjem Zvonimir Zubak iskoristio je bijes zaboravljenih bivših dinamovaca, koji su se našli uvrijeđeni jednim Ćirinim istupom u kojem je kazao: »Želiš li uništiti klub, uvedi u nj što više legendi« / Proglasivši sadašnje maksimirsko vodstvo praktički izdajničkim, jer uništavaju klub, stvorili su baš pravo dinamovsko ozračje uoči skorog derbija Dinama i Hajduka, a potpuno bacili u sjenu nedjeljnu utakmicu protiv Pomorca</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Uglavnom je uvijek tako, kada je na podu, ranjen, treba ga udariti sa svih strana. O Dinamu je, naravno, riječ. Nakon ispadanja Dinama iz Kupa Uefa, garniranog dvostrukim porazom od Fulhama, probudili su se duhovi oko maksimirskog prvoligaša i pucaju po »voljenom« klubu.</p>
<p>Osobito su nesmiljene reakcije prema sadašnjem vodećem trolistu kluba Barišić-Mamić-Blažević koje stižu iz onog dijela javnosti koju zastupaju »udružene legende« maksimirskoga kluba, prevođene Zvonimirom Zubakom, legendom medijskoga forsiranja. Od nekih predodređen da preuzme Dinamo, trgovac oružjem je iskoristio bijes zaboravljenih bivših dinamovaca, koji su se našli uvrijeđeni jednim Ćirinim istupom u kojem je kazao: »Želiš li uništiti klub, uvedi u nj što više legendi«. Okupivši ih na večeri, za desert su imali zajedničko obrušavanje na sadašnje vodstvo kluba, proglasivši ga praktički izdajničkim, jer je »bacilo Dinamo 50 godina unazad«, jer je »ispalo od smiješnoga Fulhama«, jer je u Dinamu »samo zato da napuni vlastite džepove«. </p>
<p> Zvonimir Zubak davao je ton i izvodio zaključke, obećao da će »tu menadžersku kuću izbaciti iz Maksimira«, te da će »kada uđe, a ući će u klub, ponuditi Dražanu Jerkoviću mjesto Dinamovog predsjednika«.</p>
<p>Sa Ćirom se nova »Dinamova vlada su sjeni« obračunala po već viđenom obrascu urbanih rasista, koji mu ne mogu oprostit da je on iz nekakvoga bosanskoga vilajeta uspio više nego oni iz velikoga purgerskoga Zagreba, pa su mu se pokušali narugati da je i on legende »ali skijaškog trčanja u Bosni«.</p>
<p> Uglavnom, udružena maksimirska opozicija želi oživjeti purgerski duh u Dinamu, i, vidi čuda, pritom ju ne smeta da ju vodi trgovac oružjem iz bosanske Posavine.</p>
<p> Epilog svega što su vodeći ljudi iz Maksimira mogli čuti i pročitati u posljednjih 20-ak sati na svoj račun, vrlo je nervozna atmosfera uoči vrlo važnoga prvenstvenog dvoboja protiv Pomorca (nedjelja, 14 sati), koja je kulminirala nakon treninga u subotu još jednim Mamićevim incidentom u Maksimiru.</p>
<p>Naime, iziritiran pisanjem novinara našega jedinog sportskog dnevnika, za koji tvrdi da permanentno širi laži i obmanjuje javnost, nasrnuo je na novinara toga dnevnika, koji je ipak uspio pobjeći vidno rastresenom Dinamovu dopredsjedniku. Na kraju se situacija smirila, održana je konferencija za novinare, koja je trebala za glavnu temu imati nedjeljni dvoboj protiv Kostrenjana, što znači da je glavnu riječ trebao imati trener Miroslav Blažević. No, češće je zborio Mamić, koji se posebice osvrnuo na istup nekolicine Dinamovih legendi (Brauna, Belina, Jerkovića, Gračanina, Čačkovića, Bračuna) i Zvonimira Zubaka, pritom ustvrdivši kako su u manjini i da u klubu kruh zarađuje mnogo više bivših istaknutih Dinamovih nogometaša, odnosno legendi. Na kraju, Mamić se ispričao za svoje ponašanje.</p>
<p>Činjenica je da jedino pobjede »plavih« mogu održati u sedlu sadašnje vodstvo. Nedjeljni bodovi protiv Pomorca prijeko su potrebni Dinamu , jer će u nedjelju u Velikoj Hajduk biti gost Kamenu Ingradu, koji još nije poražen na domaćem terenu i što je još važnije, u nekoliko posljednjih prvenstvenih kola plijeni pažnju javnosti rezultatima i igrom. Po svemu sudeći, posrtaj Hajduka protiv Kamena trenutačno je izgledniji, nego u utakmicima protiv nekih drugih suparnika, i »modri« si sigurno ne smiju dopustiti kiks u nedjelju.</p>
<p> Iako Miroslav Blažević tvrdi da trzavice u klubu ne utječu na igrače, ne možemo se oteti dojmu da Ćiro nije u pravu, a potvrdu smo dobili i u Ćirinim riječima, koji je kazao da mora smirivati igrače jer su skloni reakcijama kad se šire neistine o klubu, a to sigurno utječe na igru.</p>
<p>Inače, trening je u subotu propustio Boško Balaban zbog prinove u obitelji. Naime, u noći s petka na subotu njegova je supruga rodila djevojčicu. Naravno, to neće spriječiti Boškov nastup u nedjelju, a u odnosu na sastav koji je zaigrao u posljednjem dvoboju protiv Fulhama neće biti značajnijih promjena. Postoji mogućnost da će se vratar Butina oporaviti od ozljede butnog mišića, a ako se to ne dogodi, između vratnica će stajati Ivan Turina, koji je zadovoljio Ćirin ukus protiv Fulhama i potpuno opravdao povjerenje. Od prve će minute zaigrati i Stjepan Bošnjak, koji će na mjestu braniča zamijeniti Cesara, koji će propustiti utakmicu zbog tri žuta kartona. U momčad će se vratiti i Polovanec, koji će ordinirati po lijevom boku. Dakle, Dinamo će zaigrati u sljedećem sastavu: Butina (Turina) - Smoje; Sedloski, Bošnjak - Mikić, Kranjčar, Agić, Mitu, Polovanec - Balaban, Olić. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zagreb opet u Ledenoj dvorani</p>
<p>Zagrebaši će zaigrati bez iskusnoga desnog vanjskog Tetteya Banfra, ali će zato u sastavu imati Makedonca Mitka Stoilova</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - U nedjelju (18 sati) rukometaši će Zagreba ponovno istrčati na teren Ledene dvorane Sportskog doma. Protiv rumunjskog prvaka, Fibrexnylona iz Savinestija odigrat će utakmicu 2. kola skupine D Lige prvaka. Zagrebaši su u 1. kolu, prošle nedjelje, pobijedili Vardar u Skopju, a Fibrexnylon je na svom terenu izgubio od njemačkog Kiela.</p>
<p>U Zagrebu nema nepoznanica o rumunjskoj momčadi. Stranaca nema, igraju najbolji rumunjski rukometaši i sve se vrti oko srednjega vanjskog napadača Alexandrua. Ta je momčad u kvalifikacijama za Ligu prvaka izbacila beogradski Partizan, dobro se nosila s njemačkim Kielom i nisu suparnici koje se shvaća olako.</p>
<p>Zagreb će, pak, zaigrati bez iskusnoga desnog vanjskog Tetteya Banfra, ali će zato u sastavu imati Makedonca Mitka Stoilova. Mladi je makedonski reprezentativac oduševio trenera i suigrače svojom igrom, siguran je strijelac, a pritom je odličan i u obrani. Mnogi ga vide kao dobitnu kombinaciju u napadu i s Renatom Sulićem u obrani.</p>
<p>U redovima hrvatskog prvaka vjeruju da je momčad dovoljno jaka za četvrtfinale Lige prvaka. U skupini s Kielom, Vardarom i Savinestijem to izgleda sasvim realno. Pa su tako zagrebaši odlučili utakmice Lige prvaka igrati u Ledenoj dvorani. Rumunjski prvak možda i nije najatraktivniji suparnik za privlačenje gledatelja u Ledenu dvoranu, ali toga su svjesni u Zagrebu. Tako su sami rekli da bi bili zadovoljni s četiri, pet tisuća gledatelja. Zato se ulaznice i prodaju po 10 kuna, što je iznimno povoljno. No, pitanje je ima li Zagreb momčad dovoljno dobru i kvalitetnu za dvoranu poput Ledene, koja ima kultni status u rukometnom svijetu? Zagrebačka je sportska publika navikla na vrhunski sport i vrhunske rezultate. Ova je sezona kušnja Zagrebovih rukometaša da pokažu zadovoljavaju li takve visoke kriterije.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Može li Hajduk skinuti Kamen s vrata </p>
<p>U prvom dijelu prvenstva Veličani su, odigravši neodlučeno, na Poljudu oduzeli dva boda »bijelima« i taj dvoboj Splićani smatraju jedinim kiksom. No, od njihova prvog ogleda Hajduk je postao goropadniji, uvjerljiviji te danas želi u Velikoj sva tri boda</p>
<p>SPLIT, 16. studenoga</p>
<p> - Veliko nogometno čudo, Kamen Ingrad, u maloj Velikoj bit će domaćin vodećem Hajduku. Predsjednik Kamena Vlado Zec uspio je u svom naumu, stvoriti stabilnog prvoligaša, ali sigurno nije očekivao da će već u drugoj sezoni igranja u elitnom razredu hrvatskog nogometa biti u vrhu ljestvice i uz to ga kreirati. </p>
<p>Momčad Kamena Ingrada, sastavljena od niza iskusnih igrača, zaredala je uspjesima i popela se na četvrto mjesto u prvenstvu, pa tako igra ključnu utakmicu 15. kola PH protiv prvoplasiranog Hajduka (nedjelja, 16 sati, HTV, sudi Vlado Svilokos iz Siska).</p>
<p> U prvom dijelu prvenstva Veličani su, odigravši neodlučeno, na Poljudu oduzeli dva boda »bijelima« i taj dvoboj Splićani smatraju jedinim kiksom. No, od njihova prvog ogleda Hajduk je postao goropadniji, uvjerljiviji te danas želi u Velikoj sva tri boda. Trenera Hajduka Zoran Vulić ističe:</p>
<p>- Svako je gostovanje teško, pa će tako biti i u Velikoj. Kamen je iskusna momčad, respektiramo njegove igre i rezultate, ali ga se ne bojimo. Želimo ispraviti kiks iz prvog dijela i osvojiti sva tri boda. Svjesni smo da pobijediti neće biti lako, ali naš je zadatak pokazati što možemo.</p>
<p> U medijskoj predigri isticalo se u prvi plan da će Kamen zaustaviti Hajdukov pobjednički niz, dok su se pak Splićani pritajili. Nisu palili vatru izjavama, već oprezno prilaze utakmici protiv momčadi Vlade Zeca. Naime, Galinović, Popović, Vujica, Rendulić i drugi dobro su ispekli nogometni zanat te su na svom travanjaku tvrd kamen. Vulić, pak, kaže: </p>
<p>- Papir trpi sve, ali zeleni teren ne. Svaka pogreška na travnjaku, za razliku od pogreške na papiru, kobna je, a ulogu favorita treba potvrditi na terenu. Dovoljno je pogledati europske utakmice i uvjeriti se kako papirnati favoriti gube. Prema tome, svakom suparniku i utakmici treba prići oprezno, ali bez straha. Kamen se dokazao u ovom prvenstvu i nije samo nas iznenadio. Iz Maksimira su se također vratili s bodom, pa prema tome njegovi rezultati nisu slučajni, kaže Vulić.</p>
<p>Čak su petorica hajdukovaca pozvana za reprezentativni prijateljski ogled Hrvatske protiv Rumunjske. Barićeve pozive Splićani doživljavaju kao kompliment, dali su im novi impuls zanosa i u Velikoj imaju priliku potvrditi i opravdati poziv među »vatrene«.
- Imponiraju nam ovi pozivi, ali su pozitivni ako bude kontinuiteta pozivanja. Igrači imaju prigodu nametnuti se i za iduće akcije, kaže Vulić.</p>
<p>Hajduk će u Velikoj zaigrati u standarnoj formaciji 3-3-3-1, a vjerojatni će sastav biti: Pletikosa - Miladin, Vejić, Neretljak - Srna, Andrić, Đolonga - Bule, Carević, Krpan - Deranja.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Slaven uvjerljivo prekinuo niz poraza</p>
<p>Koprivničanci su se nadigravali tko će biti bolji od kojega. Prednost kao igraču utakmice dali smo Daliboru Viškoviću, koji je odigrao dosad najbolju utakmicu u Slavenovom dresu. Višković je bio strijelac prekrasnog pogotka iz slobodnog udarca </p>
<p>KOPRIVNICA, 16. studenoga</p>
<p> - Slaven Belupo je prekinuo niz od tri uzastopna poraza, nakon 4-0 (3-0) pobjede Koprivničana protiv Osijeka u 16. kolu 1. HNL, domaćin je zadovljan napustio travnjak.</p>
<p>Osijek se prikazao u vrlo slabom izdanju, igrao je neprepoznatljivo i mlako, svi igrači bili su ujednačeno slabi. Koprivničanci, pak, kao da su se nadigravali tko će biti bolji od kojega. Prednost kao igraču utakmice dali smo Daliboru Viškoviću, koji je odigrao dosad najbolju utakmicu u Slavenovom dresu. Višković je bio strijelac prekrasnog pogotka iz slobodnog udarca. </p>
<p>Slaven je poveo u osmoj minuti zgoditkom Dodika, nakon što je domaći napadač primio loptu u 16-ercu gostiju zahvaljujući greški Milardovića. Udarac sa desne strane u suprotni kut Malovan nije mogao braniti. Slaven je imao više loptu u nogama, a gosti su zabilježili samo dvije prigode. U 37. minuti bilo je 2-0. Ferenčina je srušen na 20-ak metara, slobodni udarac izveo je Višković preko živog zida u lijevi gornji Malovanov ugao. U 45. minuti sudbina Osijeka bila je zapečaćena. Ferenčina je dodao loptu Geršaku na desnoj strani uz samu korner-crtu, koji se spustio prema golu i smjestio loptu u bliži kut vratara Malovana.</p>
<p> U drugom poluvremenu Solomun je jedva spasio loptu sa gol-crte nakon što mu je vraćena od Međimurca, a domaći vratar ju je promašio pa je »za kaznu« morao trčati za njom da ne padne autogol. No, autogol, ali na drugoj strani, postuignut je u 67. minuti. Kovačević je centrirao s desna, na loptu su zakasnili i Dodik i Višković, ali nije nesretni Osijekov igrač Brkić, koji je snažnim udarcem zatresao vlastitu mrežu.</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - OSIJEK 4-0 (3-0)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6,5 - Jurić 7, Međimorec 6,5, Božac 7 - P. Bošnjak 7,5, Ferenčina 7,5, Jurčić 8, Kosić 6,5 (od 35. Kovačević 6,5), Višković 8 (od 86. Amižić - ) - Geršak 7,5 (od 83. Gal -), Dodik 8.</p>
<p>OSIJEK: Malovan 5,5 - Božinovski 5,5, Radics 5,5, Mikulić 5,5 - Grnja 5,5 (od 46. Balatinac 5,5), Milardović 5 (od 81. Bučinski -), Brkić 5,5, Pranjić 6, Vratoić 5 - Špehar 5, Ljubojević 5.</p>
<p>SUDAC: Ivan Bebek (Rijeka) 7. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Dodik (8), 2-0 Višković (38), 3-0 Geršak (45), 4-0 Brkić (autogol 67.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Grnja, Balatinac, Ferenčina, Božinovski.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dalibor VIŠKOVIĆ.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Šibenčani razbili prvake za pola sata</p>
<p>U nastavku su Zagrepčani s igračem više češće bili pred vratima domaćina, ali su bili nespretni u završnici</p>
<p>ŠIBENIK, 16. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Šibenika nakon 112 dana uspjeli su izboriti drugu prvenstvenu pobjedu. U 15. kolu 1. HNL pobijedili su Zagreb sa 3-0. Od prve minute krenuli su silovito i odmah postigli pogodak. Još sva publika nije ni sjela na svoja mjesta, a Puljiz je glavom matirao Vasilja. </p>
<p>Kako su Šibenčani igrali niz vjetar, Zagrepčani gotovo nisu ni prešli centar, pa su domaćini imali velik broj prilika, ali su uspjeli postići još samo dva zgoditka. Bulat je u 9. minuti odlično uposlio Vukovića, koji je sa desetak metara svladao nemoćnog Vasilja. U 29. minuti Šibenčani su postigli i treći pogodak. Bulat je zaobišao svog čuvara, odlično uposlio Jurčića, koji je izvanrednim udarcem pogodio sam desni gornji kut. Do kraja poluvremena redali su se napadi domaćina, ali zgoditka nije bilo.</p>
<p>U nastavku su Zagrepčani s igračem više češće bili pred vratima domaćina, ali su bili nespretni u završnici, tako da vratar Slavica gotovo i nije imao posla. Domaćin je protunapadima pokušavao doći do zgoditka, no Vasilj je bio nesavladiv. U posljednjih pet minuta gosti su imali nekoliko prilika, ali se iskazao veteran Zoran Slavica koji je obranio i ono što su mnogi već vidjeli u mreži.</p>
<p>• Stadion Šubićevac</p>
<p>ŠIBENIK - ZAGREB 3-0 (3-0) </p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 7, Raić 6,5, N. Jović 7, Puljiz 6,5, Pranjić 7, Karega 6, Bedeković, Šiklić 6, Bulat 6 (od 90. Župan -), Jurčić 7,5 (od 78. D. Jović -), Vuković 6 (od 70. Matas -).</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6, Osibov 6, Stavrevski 5, Spahić 5,5, Verhas 6, Šimić 6, Duro, 6 (od 74. Brunčević -), Kovačević 6, Štrok 6,5 (od 59. Hasančić 6), Lovrek 6,5, Đalović 5 (od 46. Milas 6). </p>
<p>SUDAC: Ivan Novak (Varaždin) 7. GLEDATELJA: 800.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Puljiz (1), 2-0 Vuković (9), 3-0 Jurčić (29).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pranjić, Šimić, Jurčić, Bulat, Vuković, Kovačević, D. Jović, N. Jović, Puljiz. </p>
<p>CRVENI KARTONI: Stavrevski.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Krešimir JURČIĆ.</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Samo jedna prilika u 90 minuta</p>
<p>VINKOVCI, 16. studenoga</p>
<p> - Nogometaši Cibalije i Zadra odigrali su u prvenstvenom ogledu u Vinkovcima neodlučeno, 0-0. Ovakva, nezanimljiva i sadržajno vrlo skromna utakmica doista nije mogla zadovoljiti tek nešto više od tisuću nazočnih gledatelja.</p>
<p> Između dva kaznena prostora odvijala se »rovovska borba«, koja je na kraju završila podjelom bodova. Najveću prigodu utakmice, zapravo i jedinu pravu viđenu u 90 minuta, propustio je realizirati Velimir Brašnić u 64. minuti, kad je izbio pred vratara domaćih Ivicu Marića, koji ga je ipak uspio razoružati i sačuvati bod.</p>
<p>• Stadion HNK Cibalia</p>
<p>CIBALIA - ZADAžR 0-0</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5 - Pavličić 5, Lajtman 5 (od 56. Kovačević 5), Pernar 6, Leutar 6, Parmaković 6, J. Jurić 5,5, Maroslavac 5,5 (od 79. Panić -), Ratković 5,5, Žgela 5 (od 61. Abramović 5), Bartolović 5,5</p>
<p>ZADAR: Rogić 6,5 - Jurjević 6, Z. Jurić 5, Zebić 6 (od 46. Amugi 5,5), Nedić 6, Bilokapić 6, Vulić 5, Surač 6, Blatnjak 6, Gondžić 5,5 (od 62. Brašnić 5), Jerković 5,5</p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) 6; GLEDATELJA: 1.200</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Parmaković, Pernar, Zebić, Blatnjak, Surač, Brašnić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica MARIĆ</p>
<p>D. Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Cibona zarađuje u Euroligi, dok Splićani zbog jeftinijih karata putuju noću </p>
<p>U Goodyear ligi svima su plaćeni troškovi putovanja, smještaja i kotizacije / U Euroligi, Cibona ima sponzorski ugovor s Croatia Airlinesom te s hotelom Opera u koje smješta svoje suparnike na osnovi reciprociteta za 16 ljudi / Košarkaši Zagreba uoči sezone nisu bili previše zagrijani za Fibin Champions kup, ali su Zagrebovi sponzori inzistirali na nastup, jer su i tu pronašli svoj interes </p>
<p>T&:ZAGREB, 16. studenoga - Inflacija košarkaških klupskih natjecanja zbunjuje prosječnog ljubitelja sportskih događaja. Od hrvatskih košarkaških klubova, četiri momčadi igraju u Europi - Cibona VIP, Split CO, Zadar i Zagreb. Sve te momčadi igraju u Goodyear ligi, Cibona je u Euroligi, Split i Zagreb u Fibinom Champions kupu, dok Zadar još nastupa u Uleb kupu. </p>
<p>Kako hrvatski klubovi pokrivaju brojna putovanja i troškove utakmica, te koliki je interes sponzora? Treba napomenuti da se radi o najboljim hrvatskim klubovima, dok su ostale momčadi natječu u hrvatskoj ligi.</p>
<p> Inflacija košarkaških klupskih natjecanja prosječnog ljubitelja sportskih događaja zbunjuje. Teško je pratiti more utakmica koje se odigravaju tijekom tjedna. No zahtjevi marketinga bogatih klubova su veliki i da bi zadovoljili svoje apetite organizirali su se u Ulebu, koja dobiva rat s tromom krovnom košarkaškom organizacijom Fibom. No, mali klubovi bez dovoljno novca ne mogu uhvataiti vlak da bi došli u svijet povlaštenih. </p>
<p>Iako po tradiciji Split CO nije mali klub, okićen je i s tri titule najbolje europske momčadi, borba za goli život, novčana neimaština, ne omogućavaju mu da se vrati u elitu. Prisiljen je da dugotrajnim procesom gradi momčad na temeljim rada omladinske škole, a kako ne pronalazi novac da kupi barem dva kvalitetna igrača, koji bi ubrzali razvoj momčadi, ne postiže rezultate adekvatne tradiciji kluba. </p>
<p>U ovoj sezoni Split CO natječe se u Fibinom Champions kupu, Goodyear ligi (oba natjecanja su u tijeku), te u prvenstvu Hrvatske i Kupu. S obzirom na količinu utakmica troškovi natjecanja su ogromni, a zbog putovanja gube se neophodni treninzi, ali želi li se penjati prema vrhu moraju se uključiti u europski klupski vlak i prilagoditi se natjecateljskom ritmu. </p>
<p>- Fiba gubi trku s Ulebom, pa nam natjecanje u Champions kupu nije od neke koristi, osim što nam donosi veliki trošak. Pazimo na svaku kunu, pa smo prisljeni putovati noću, jer su tada zrakoplovne karte jeftinije. No takva štednja dovodi da se igrači iscrpljuju na putovanjima i gube treninge. Što se tiče Goodyear lige pokriveni su nam troškovi putovanja i smještaja. No, sve nam se plaća naknadno, kaže Rato Tvrdić, šef struke Splićana. </p>
<p>Nekomunikacija Ulebe i Fibe dovela je do toga da je najelitnije europsko natjecanje Euroliga skoro zatvorenog tipa i do njega je teško doći. Nema protočnosti među ligama, pa uspjeh u jednom natjecanju ne jamči automatski nastup u snažnijoj ligi. Stoga Tvrdić ističe: </p>
<p>- Natjecateljski najvažnije nam je Prvenstvo Hrvatske, jer je jedino natjecanje koje donosi vertikalni uspon. Prve tri momčadi u idućoj sezoni stječu pravo nastupa u Goodyear ligi. Hoće li Goodyear liga dobiti prohodnost treba vidjeti, no dalo bi impuls natjecanju. Sigurno da bi bilo bolje da se igra nešto manje utakmica, ali veliki broj susreta tijekom tjedna je neminovnost svih budućih natjecanja, pa se treba tome prilagoditi i puno ne razbijati glavu. Ogromni napori su nam potrebni za osiguravanje novca za svakodnevni život, jer kako se u nas sport tretira bilo bi ga najbolje ukinuti ili možda zamrznuti za neka bolja vremena. Čekamo novi zakon o športu i nadamo se da će olakšati financiranje klubova, kazao je Rato Tvrdić.</p>
<p>Cibona VIP je jedini hrvatski klub u najelitnijem europskom natjecanju, Euroligi, gdje se među klubovima dijeli najizdašniji financijski kolač. Ivan Jurković, Cibonin glasnogovornik, pobliže je objasnio isplativost natjecanja u Euroligi, Goodyear ligi i domaćem prvenstvu.</p>
<p>- Ulaznice za Cibonu VIP uopće nisu stavka zarade. Od broja gledatelja u dvorani, tek ih je pola s plaćenom ulaznicom. Kad se podmire troškovi osiguranja, redari, ne ostaje ništa. Primjerice, trebate prodati 50 ulaznica, da biste isplatili devet redara. Što se tiče Goodyear lige, poznato je da su plaćeni svi troškovi plaćeni, putovanja, kotizacije. </p>
<p>U Euroligi, Cibona ima sponzorski ugovor s Croatia Airlinesom, i tijekom godine na putovanja troši taj iznos. Treba reći da su neka putovanja daleko skuplja, jer treba ponekad promijeniti i tri leta do odredišta. Što se tiče smještaja, s klubovima se dogovoramo na bazi reciprociteta za 16 ljudi, u hotelima s najmanje četiri zvjezdice. Cibona VIP ima ugovor s hotelom Opera, prema kojoj sklapamo povoljnije cijene. </p>
<p>Euroliga je zamišljena kao liga u kojoj će klubovi i zarađivati. Prihodi od Eurolige premašuju troškove tog natjecanja. Mi uopće nemamo doticaja sa sucima, tek na utakmci vidimo tko sudi, Euroliga pokriva sudačke troškove. </p>
<p>Cibona je ove sezone dobila nešto manji iznos nego prošle godine. U Euroligi je mjerilo koliko je neki klub marketinški atraktivan. U Hrvatskoj vrlo teško možemo živjeti od tv-prava. Union Olimpija je prošle godine od tv-prava zaradila dvostruko više od Cibone. Nakraju izlazi da je Hrvatska liga najveći trošak. Mi već sada plaćamo kotizaciju kao članovi HKS-a bez obzira što se u natjecanje uključujemo u ožujku. U domaćoj ligi sami si moramo pokrivati troškove putovanja i smještaj, kazao je Jurković.</p>
<p>Treće mjesto u prvenstvu Hrvatske omogućilo je košarkašima Zagreba nastup u Goodyear ligi, a momčad ove sezonone igra i u Fibinom Champions kupu. </p>
<p>- Kroz Goodyear ligu, naši mladi igrači stječu afirmaciju i smatram da klub ima velike koristi od tog natjecanja, koje je između ostalog, i plaćeno. Uoči sezone nismo bili previše zagrijani za Champions kup, ali su naši sponzori inzistirali na nastup, jer su i tu pronašli svoj interes, kazao je direktor Zagreba, Ivan Božanić.</p>
<p>Iva Perdec i Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagreb protutnjio Jazinama</p>
<p>Košarkaši Zagreba uvjerljvo su pobijedili Zadar usred Jazina, 92-82. Gosti su u jednome trenutku vodili čak sa 22 koša razlike, 74-52</p>
<p>ZADAR, 16. studenoga</p>
<p> - Veliko iznenađenje priredili su košarkaši Zagreba, koji su u Jazinama na koljena bacili Zadar, posve zasluženo pobijedivši domaćine 92-82 (26-19, 21-18, 27-17, 18-28) u dvoboju 8. kola Goodyear lige.</p>
<p> Uz više pribranosti u završnici utakmice razlika je mogla biti i daleko izraženija. No, i ovako su se na kraju »zagrebaši« radovali kao mala djeca, jer su u Zadar došli bez nekoliko igrača, koje je zahvatila viroza. Jedno vrijeme su razmišljali i o odgodi utakmice. Na kraju se ispostavilo da je dobro što vodstvo Goodyear lige nije prihvatilo njihov zahtjev.</p>
<p>Imali su košarkaši Zagreba nekoliko puta visoko vodstvo, najveće je bilo u 29. minuti - nevjerojatnih 74-52. Već tad je bilo jasno da se Zadar ni uz najbolju volju ne može vratiti »u život«. Zapravo, puno toga vrijednoga za pobjedu Zagreb je napravio u prvom dijelu utakmice. Njihov trolist - Ivan Tomas, Ivan Perinčić i Damir Miljković - u koje se najviše uzdao trener Dražen Anzulović, pronašao je pravi recept protiv zadarske zonske obrane. Dugim su napadima izluđivali domaćine, međutim, znali su zaigrati brzo i precizno. Također, upornošću u obrani Zadrane su tjerali u nervozu i prisiljavali ih na šuteve, koji su često puta bili rezultat očaja. Zagrepčani su uz sve bili itekako precizni u izvođenju slobodnih bacanja (26-29), ali i u pokušajima za tricu. Perinčić i Miljković na taj su način pravodobno znali kazniti svako opuštanje zadarske obrane. Svi pokušaji Danijela Jusupa da u nastavku utakmice probudi svoju momčad i unese preokret, ostajali su bez odgovora. Nisu vrijedile ni učestale zamjene, ni presing s početka drugoga dijela. Zagrepčani su uvijek znali odgovoriti na pravi i valjani način. Uvijek su pronalazili rupu u domaćoj obrani. Tračak nade Zadranima se nakratko ukazao sredinom treće četvrtine. Izvrsna blokada Marka Šamanića na Ivanu Perinčiću, nakon čega je uslijedila trica Mladena Erjavca odvela je domaću momčad do najmanjeg zaostatka, i to od osam poena (49-57). I to je bilo sve, jer Zadar do kraja utakmice nije uspio povezati konce svoje igre, a Zagreb je nastavio mljeti u svom ritmu.</p>
<p>• Dvorana u Jazinama</p>
<p>ZADAR - ZAGREB 82-92 (19-26, 18-21, 17-27, 28-18)</p>
<p>ZADAR: L. Popović 3 (3-4), Vladović, M. Popović 8 (2-4), Longin 12 (2-2), Perinčić 2, Šamanić 18 (2-5), Erjavec 15 (5-9), Špralja 2 (0-1), Dijan 6, Banić 7 (1-2), Perković 7, Meeks 2 (2-2)</p>
<p>ZAGREB: Simon, N. Garma, Miljković 26 (1-1), Morić 3 (3-4), Pehar 4 (4-4), I. Tomas 6 (3-4), Jelavić 11 (3-4), M. Tomas 5, J. Garma 14 (2-2), Perinčić 23 (10-10)</p>
<p>SUCI: Kolar (Slovenija), Vučković (Slovenija), Medan (Hrvatska); GLEDATELJA: 2.000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir MILJKOVIĆ</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Starčević traži »čarobnjaka«</p>
<p>Košarkaši Splita CO svjesni su da je favorizirana zagrebačka momčad kvalitetnija, ali se žele pokazati u najboljem svjetlu </p>
<p>SPLIT, 16. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Splita CO ne gaje iluzije da bi mogli pobijediti Cibonu VIP u Domu Dražena Petrovića. Želja im je pak da se u 8. kolu Goodyear lige u nedjeljnoj utakmici protiv favorizirane zagrebačke momčadi pokažu u najboljem svjetlu i potvrde najave o darovitosti momčadi. Svjesni su razlike u kvaliteti, a novu dozu straha »žutima« dala je igra i rezultat Repešine družine protiv Barcelone, što potvrđuje i izjava prvog stratega Splita CO Mladena Starčevića:</p>
<p>- Cibonu možemo pobijediti samo ako igrači ostanu u svlačionici.</p>
<p>I dok Starčević traži čaroliju kao zaključati »vukove« u svlačionicu, možda čarobnjaka poput Harryja Pottera pronađe u liku Roka Ukića. Ipak, Splićanima treba ostaviti barem jedan posto izgleda, iako igraju protiv momčadi koja je znatno iskusnija, snažnija i u boljoj formi. Trener Starčević stoga kaže:</p>
<p>- Teško možemo zaustaviti njihove centre Prkačina i Mujezinovića, pa se moramo baviti sami sa sobom. Moramo pokušati borbenost i želju zadržati na visokoj razni, a za razliku od prošlih utakmica trebali bi popraviti preciznost. Nedostaje nam protočnosti lopte prema centrima i u tom dijelu igre moramo pokazati napredak.</p>
<p>Srđan Subotić, jedan od iskusnijih igrača Splita CO, dodao je:</p>
<p>- Očekuje nas vrlo teško gostovanje. Ma, za nas je svaka utakmica teška i jedino želimo odigrati bolje nego na prošlim utakmicama.</p>
<p>Splićani se nakon utakmice ne vraćaju kući, već idu na Bjelolasicu, gdje će idućih desetak dana u miru olimpijskog centra obaviti pripreme da spremniji nego na početku sezone čekaju nastavak natjecanja.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Protiv Splita bez Mamića</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Prije dvotjedne stanke zbog utakmica reprezentacije, košarkaši Cibone VIP trebaju još odigrati utakmicu 8. kola Goodyear lige protiv momčadi Splita CO u nedjelju u KC »Dražen Petrović«. </p>
<p>Tek što su svi cibosi prizdravili i odigrali jednu utakmicu kompletni, već u nedjejlju u sastavu neće biti Mateja Mamića. Zbog bolova u preponama Mamić je otkazao reprezentativne nastupe i u dva tjedna pokušat će sanirati ozljedu. Krilo Cibone možda je jedino razveselila vijest kako će mu bivši klub, Split, na račun uplatiti zaostatak od 22.500 eura.</p>
<p>Nakon odlične igre i pobjede protiv Barcelone u Euroligi, Repešina se momčad mora koncentrirati za utakmicu protiv Splićana. Cibosi su konačno uhvatili pozitivnu seriju i u nedjelju imaju prigodu upisati i treću pobjedu zaredom. S druge strane stajat će im mlada, perspektivna momčad koja je ove sezone pružila nekoliko impresivnih igara. </p>
<p>Trener Zagrepčana Jasmin Repeša, uz uvažavanje splitske momčadi, ipak smatra da će ishod nedjeljnog dvoboja ovisiti o Ciboninom pristupu. </p>
<p>- Ne smijemo im dopustiti da se razmašu. Naša obrana odrediti će tijek utakmice, kazao je Repeša.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Abdullah Gul - novi turski premijer</p>
<p>ANKARA/STRASBOURG, 16. studenoga</p>
<p> - Potpredsjednik Stranke pravde i razvoja (AKP), koja je pobijedila na izborima u Turskoj 3. studenoga, Abdullah Gul u subotu je imenovan premijerom. Turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer »me zadužio da sastavim 58. vladu Turske«, rekao je na konferenciji za novinare Gul (52), ekonomist i najbliži suradnik predsjednika AKP-a Tayyipa Erdogana, koji ne može biti imenovan premijerom zbog bivše osude za »poticanje vjerske mržnje«. Prema turskom ustavu u tom se slučaju premijer bira među zastupnicima u parlamentu.</p>
<p> Gul je istaknuo kako će vrlo brzo predsjedniku predati sastav vlade, nakon savjetovanja s Erdoganom. »Za to neće trebati puno vremena. To bi moglo biti u ponedjeljak«, rekao je Gul. Nominacijom Gula novim premijerom, stranka AKP će nakon 15 godina biti prva turska stranka koja će sama oformiti vladu. </p>
<p> Vođa turske stranke koja je pobijedila na izborima 3. studenoga Tayyip Erdogan u subotu je istaknuo kako je hitno potreban program reformi zaštite ljudskih prava koji bi omogućio Turskoj članstvo u EU. Erdogan je izjavio da će njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) - koja trenutačno prvi puta u više desetljeća sama treba oformiti vladu - provesti niz reformi za mjesec dana kako bi zadovoljila standarde EU.</p>
<p> Za mjesec dana u Kopenhagenu će se održati summit EU-a na kojem će, nada se Turska, biti određen datum za početak pregovora o njezinu ulasku u Uniju.</p>
<p> Vijeće Europe uputilo je u subotu »srdačne čestitke« novom turskom premijeru Abdullahu Gulu, zamjeniku predsjednika Stranke prava i razvoja (AKP) koji je pobijedio na izborima u Turskoj. »Abdullah Gul je dobro poznat u Vijeću Europe, bio je član naše Parlamentarne skupštine. To je čovjek s iskustvom i uvjereni Europljanin. Nadam se da ću ga brzo sresti«, stoji u priopćenju glavnog tajnika Vijeća Europe Waltera Schwimmera. »Vijeće Europe će mu i dalje pomagati u nastavku reformi u Turskoj«, dodao je Schwimmer. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nakon Indije Mesić u Šri Lanki </p>
<p>MUMBAI/NEW DELHI/COLOMBO , 16. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić ocijenio je posjet Indiji uspješnim u petak u Mumbaiju (Bombay) gdje je pozvao gospodarstvenike tog najjačeg financijskog i poslovnog središta Indije da posluje s Hrvatskom i otvorio konzulat. Sastanak izaslanstva dvadesetak vodećih hrvatskih gospodarstvenika i predstavnika Federacije Indijske trgovinske i industrijske komore (FICCI) održan je u petak popodne u Mumbaiju. </p>
<p>Nakon Indije, hrvatski predsjednik, doputovao je u subotu u trodnevni posjet Šri Lanki. Mesić se sastaje s premijerom Šri Lanke Ranilom Wickremesinge, a nakon toga s predsjednicom Chandrikom Bandaranaike Kumaratunga. Hrvatsko izaslanstvo u kojemu je veći broj gospodarstvenika sastat će se s predstavnicima privatnih tvrtki i vladinim dužnosnicima kako bi razgovarali o jačanju ekonomskih odnosa između Hrvatske i Šri Lanke. Šri Lanka je Hrvatsku priznala 1992., a diplomatske odnose uspostavila 1997. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Beču otvorena prva dopunska hrvatska dječja škola </p>
<p>BEČ, 16. studenoga</p>
<p> - U Beču je u petak navečer otvorena Prva dopunska hrvatska dječja škola u kojoj će djeca u dobi od 6 do 11 godina pohađati nastavu hrvatskog jezika i drugih predmeta kako bi im se približila kultura i povijest domovine. Hrvatski veleposlanik u Beču Dražen Vukov Colić istaknuo je da je »nakon deset godina nesputanog entuzijazma, beskonačne ljubavi prema vlastitoj zemlji, njenoj kulturi i jeziku naših ljudi u Austriji«, oživotvoren jedan od najvažnijih zadataka dogovorenih s predstavnicima hrvatskih udruga u Austriji i koji ima potporu roditelja te obje države. Organizator škole je Austrijsko-hrvatska kulturna zajednica u Beču. Po riječima ravnatelja Škole Perice Mijića, »njen cilj je privući što više djece, dati im mogućnost da nauče materinski jezik i druge predmete na svom jeziku s kojim su suočeni u roditeljskoj kući, ali ga nauče površno živeći u drukčijem okružju«. U školi će se raditi po nastavnom programu hrvatskog Ministarstva prosvjete koje podupire školu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Izraelci ubili četvoricu Palestinca, osuda napada u Hebronu </p>
<p>JENIN/NEW YORK/PARIZ/BRUXELLES/MOSKVA, 16. studenoga</p>
<p> - Jedan je Palestinac, član Islamskog džihada, ubijen u subotu ujutro kad su izraelski vojnici otvorili vatru u Jeninu na Zapadnoj obali, a još su trojica ubijena u Hebronu, javljaju agencije pozivajući se na palestinske izvore. Kako je rekao glasnogovornik Islamskog džihada, u Jeninu je ubijen Ibrahim Sadi (18), aktivist Islamskog džihada i sin šefa tog radikalnog islamističkog pokreta. Prema agenciji dpa, ubijena su još tri Palestinca, ali u Hebronu, u pucnjavi povezanoj s napadom u kojem je u petak poginulo 12 Izraelaca. Sva su trojica, vjeruje se, bili članovi Islamskog džihada koji je preuzeo odgovornost za napad u petak u kojem su poginula tri židovska naseljenika i 9 izraelskih vojnika.
Glavni tajnik UN Kofi Annan »zgrožen je terorističkim napadom u Hebronu u kojemu je poginulo deset židovskih vjernika«. U izjavi koju je dao u New Yorku, Kofi Annan je dodao kako najoštrije osuđuje napad na izraelske civile te je ponovio »poziv svim palestinskim skupinama da prekinu takve sulude napade koji su vrlo štetni za palestinske ciljeve«.</p>
<p> U Parizu je francuska vlada »najoštrije osudila strašan napad na skupinu hodočasnika«, izjavio je glasnogovornik francuskoga ministarstva vanjskih poslova, dodajući da bi taj »čin koji se ne može ničim opravdati mogao potkopati sva nastojanja u ponovnom započinjanju dijaloga«. </p>
<p>I visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana najenergičnije je osudio atentat izveden u petak u Hebronu u kojem je poginulo 12 Izraelaca. »Najenergičnije osuđujem napad izveden na izraelske civile«, istaknuo je Solana. »Žao mi je što ponovo vidim da je napad izveden u trenutku kad se napori usmjeravaju na okončanje nasilja između Izraelaca i Palestinaca«, rekao je visoki predstavnik EU-a uputivši izraze sućuti obiteljima žrtava i izraelskoj vladi. I Rusija »odlučno osuđuje novi kriminalni čin terorista koji je još više pogoršao ozračje izraelsko-palestinskih odnosa« nakon palestinskog napada u petak kad je u Hebronu poginulo 12 osoba, izjavio je u petak glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Jakovenko za radio postaju Odjek Moskve. »Ovaj napad ekstremista, ne zna se više koji po redu, potkopava savez i sporazume koji su postignuti između izraelskog i palestinskog vodstva«, istaknuo je glasnogovornik. (AFP/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vijeće ministara EU-a ponovo poziva na suradnju s Haagom</p>
<p>Dogovor o kvoti ulaska u EU za hrvatske prijevoznike pokazuje da (zasad) nema zamrzavanja tehničkog dijaloga s EU-om/ No, na sastanku Vijeća ministara, EU će upozoriti zemlje regije, a zbog novijih slučajeva i Hrvatsku, da izostanak potpune suradnje sa Sudom može ozbiljno dovesti u pitanje nastavak približavanja Uniji </p>
<p>BRUXELLES, 16. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Da slučaj pogoršavanja suradnje Hrvatske i Haaga još nije pogoršao redovne kontakte i tehnnički dijalog između Zagreba i Bruxellesa potvrdio je sastanak pododbora za promet, zajedničkog tijela predstavnika hrvatske Vlade i Europske komisije, zaduženog za operativno usuglašavanje i provedbu prijelaznog sporazuma između Hrvatska i Europske unije.</p>
<p>Prva su dva odbora održala radne dogovore prema rasporedu, a rezultate razgovora osjetit će konkretne gospodarske grane. U slučaju radnog sastanka održanog u petak u Općoj upravi za promet EK-a to su predstavnici transportnih tvrtki. Dogovor EU-a i Hrvatske o broju eko-bodova za kamione, što je možda dosadno ili čak posve nevažno za širu javnost, vlasnicima kamiona hrvatskih registracijskih oznaka znači ulaznicu na austrijske i, preko njih, europske autoceste, a time i mogućnost nastavka odnosno razvijanja prijevozničkog posla. </p>
<p>Hrvatska se strana u eskalaciji spora oko Haaga inače najviše plašila zaleđivanja ovog operativnog dijaloga. Taj strah je zasad bez osnova jer su sastanci preostalih pododbora (ukupno pet) zakazani za siječanj. Oni će biti pokazatelj koliko su odnosi EU-a i Hrvatske dovedeni u pitanje nepoštivanjem haaških obaveza. Napomene radi, sličan dijalog Makedonije s EU-om bio je doslovno zaleđen čitavu godinu dana, službeno radi prezauzetosti Komisijinih ljudi, neslužbeno i zapravo, zbog nezadovoljstva Unije razvojem situacije u Makedoniji. Iskustva iz dosadašnjih odnosa s EU-om upućuju da svako »nenalaženje vremena« pregovaračkih timova Komisije ima svoju političku pozadinu i jake razloge, a jednim jedinim odlaganjem gube se mjeseci. </p>
<p>Da je Komisija odlučila otezati, u slučaju ovog zadnjeg dogovora, hrvatski prijevoznici ne bi dobili svoju kvotu ulazaka u EU. Što bi taj gubitak za njih značio pokazuje i činjenica da ne bi bilo neobično da se u tom slučaju pojave pred zgradom Vlade, prosvjedujući i bučnije od protivnika suradnje s Haaškim sudom. </p>
<p>Vijeće ministara će na svom dvodnevom sastanku koji počinje u ponedjeljak dio vremena posvetiti prostoru jugoistočne Europe. Novost u poplavi općenitih »pohvala«, »zadovoljstava« i »zabrinutosti« jest odluka EU-a da otvori pitanje ilegalne trgovine oružjem SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine (EU nikada neće upotrijebiti izraz Republika Srpska) s Irakom i Liberijom. »Ovakva ilegalna prodaja oružja baca mrlju na međunarodnu reputaciju zemalja komplicirajući im napredovanje prema EU«, kaže se u prijedlogu zaključaka, koji završavaju s upozorenjem »potencijalnim kandidatima za EU« da se ilegalna trgovina - jednako kao i nesuradnja s Haagom - ne smije ponoviti jer znači nepoštivanje međunarodnih obaveza. </p>
<p>Vijećeministara moralo je reagirati i na žestok sadržaj poruke predsjednika Haaškog suda, suca Claudea Jorde Vijeću sigurnosti i Glavnoj skupštini UN-a kojom ih obavještava o višegodišnjoj nesuradnji Beograda i Banje Luke. »Potvrđujemo da visok značaj pridajemo suradnji s Tribunalom; Vijećeministara izražava razočarenje i rastuću zabrinutost zbog manjkave suradnje SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine i u nekim novijim slučajevima Hrvatske; podsjećamo da izostanak potpune suradnje sa Sudom može ozbiljno dovesti u pitanje nastavak približavanja EU«, stoji u prijedlogu zaključaka, koji se vjerojatno neće mijenjati. </p>
<p>Ministri Petnaestorice također moraju formalno potvrditi već dogovoreno: Zagreb II, odnosno novi summit EU-a i zemalja regije jugoistočne Europe koji će se idućeg lipnja održati u Solunu. Summitu će prethoditi opsežan izvještaj posebnog koordinatora Pakta o stabilnosti o cijelom procesu. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bush ponizio Schrödera - neće se susresti s njime u Pragu</p>
<p>Schrödera i Fischera oporba je u Bundestagu kritizirala zbog narušavanja njemačko-američkih odnosa što je dovelo do potpunog izostanka utjecaja Berlina na Washington / Vrijeme kad je Schröder »pokazivao zube« Bushu i stjecao simpatije birača je prošlost jer novim mjerama štednje njegova vlada dramatično gubi na popularnosti </p>
<p>BERLIN, 16. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dogodio se crni vikend za crveno-zelenu vladu u Berlinu. Naime, njemački kancelar Gerhard Schröder i njegova socijaldemokratsko-zelena koalicijska vlada neće, nakon burnog berlinskog političkog tjedna, uživati u mirnom vikendu, jer šokantne vijesti za Schröderovu vladu kako s međunarodne tako i unutarnjopolitičke scene stižu jedna drugu. </p>
<p>Prvo, Washington očito ponovno ponižava Berlin. Naime, na summitu NATO-a u Pragu 21. i 22. studenog američki predsjednik George W. Bush neće se sastati s njemačkim kancelarom, a hoće, primjerice, s turskim predsjednikom. </p>
<p>Njemačka novinska agencija dpa, uz tu vijest donosi i izjavu Condoleezze Rice, savjetnice za sigurnost američkog predsjednika. Rice je naglasila da će uloga Njemačke u antiterorističkoj borbi ovisiti o odlukama vlade u Berlinu. </p>
<p>Otkako je na ljeto, tijekom predizborne kampanje, Schröder odlučno odbacio sudjelovanje njemačkih vojnika u eventualnom ratu protiv Iraka, došlo je do zahlađenja njemačko-američkih odnosa. Nedavno putovanje njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera u Washington očito nije moglo ništa značajno promijenilo. </p>
<p>Schrödera i Fischera oporba je u petak u Bundestagu kritizirala za narušavanje njemačko- američkih odnosa što je dovelo do međunarodne izolacije Berlina, odnosno potpunog izostanka utjecaja na Washington. Oporbeni CDU tome dodaje i preveliko njemačko razumijevanje »za grubu rusku politiku prema Čečeniji«.</p>
<p>Komentatori bliski vladi primjećuju, pak, da se kritike američke administracije zbog Bushove gorljivosti u načelu »tko nije s nama taj je protiv nas« nisu čule samo iz Berlina nego iz drugih EU-metropola. Osim toga prigovor da je Parizu i Moskvi uspjelo utjecati na američku vladu, a Berlinu ne, nije korektan. Naime, Francuska i Rusija imaju instrument utjecaja na Washington - pravo veta kao stalne članice u Vijeća sigurnosti UN-a, a Njemačka taj instrument nema i još ga dugo, vjerojatno, neće imati. </p>
<p>No, dok je Schröder »pokazivanjem zuba« Bushu stjecao popularnost, od mjera štednje koje je donijela njegova vladina većina u Bundestagu u petak, popularnost mu dramatično opada. Naime, štednjom su pogođeni zdravstveni, socijalni i mirovinski sustav. Zatim, tu je rupa u proračunu koju vlada želi barem donekle »zakrpati« novim porezima, a građani su ogorčeni. </p>
<p>Povjerenje u vladu, kako pokazuju sva ispitivanja javnog mnijenja pada. U subotu je objavljeno da u posljednjih 30 godina nijedna vlada nije bilježila tako malu popularnost neposredno nakon izbora kao što je to sad slučaj sa Schröderovom vladom. Slično, ali ne baš tako loše prošla je Kohlova vlada nakon izbora 1991. godine. Prema jednom istraživanju osam tjedana nakon izbora, vlada je izgubila povjerenje 10 posto biračkog tijela, dok postotak onih koji ju podržavaju iznosio samo 26 posto.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bjelorusija povukla veleposlanika iz Praga </p>
<p>PRAG/MINSK/MOSKVA, 16. studenoga</p>
<p> - Bjelorusija je u petak povukla svog veleposlanika iz Praga nakon što je Češka Republika odbila bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku odobriti vizu kako bi mogao nazočiti skorašnjem summitu NATO-a. Veleposlanik je povučen »radi konzultacija«, saznaje se u bjeloruskom ministarstvu vanjskih poslova. Lukašenko je namjeravao nazočiti sastancima europskih država u sklopu summita NATO-a, koji se u Pragu održava 21. i 22. studenoga. Češka vlada odbila mu je odobriti vizu jer svojim načinom vladavine krši ljudska prava. Vize ipak namjerava odobriti ostalim članovima bjeloruskog izaslanstva.</p>
<p> Prag ne planira odgovoriti Bjelorusiji istom mjerom. Češka ne namjerava pozvati svog veleposlanika u Bjelorusiji, izjavio je u petak navečer glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Karel Boruvka. »Nemamo interesa da snižavamo razinu diplomatskih odnosa. Ne razmatramo mogućnost poduzimanja recipročnih mjera«, rekao je Boruvka. </p>
<p> Odluka EU-a da zabrani boravak na svom teritoriju bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku je »odvratno kršenje međunarodnog prava«, ocijenio je u subotu predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Genadij Seleznjov. »Nepravedno je da Europljani pokušavaju blokirati Bjelorusiju, nitko nije uveo sankcije protiv Bjelorusije, to je odvratno kršenje međunarodnog prava i prava čovjeka«, rekao je Seleznjov za NTV.</p>
<p> Prema nekim informacijama, EU se sprema zabraniti boravak na svom teritoriju Lukašenku i pedesetorici pripadnika njegovog režima. »I dok pričaju o svojim visokim standardima na polju zaštite prava čovjeka, donose odluku koja je suprotna svemu tome«, ocijenio je predsjednik Dume. Osim toga, Lukašenku su češke vlasti odbile izdati vizu i zbog toga neće moći sudjelovati na summitu NATO-a u Pragu 21. i 22. studenoga. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kandidati traže od EU bolje uvjete za poljoprivrednike </p>
<p>VARŠAVA, 16. studenoga</p>
<p> - Premijeri 10 zemalja kandidata za ulazak u Europsku uniju zatražili su u petak u Varšavi da Unija poboljša svoje prijedloge za financiranje poljoprivrede nakon njihova ulaska 2004. godine. Na svom skupu u Varšavi, premijeri 10 zemalja zatražili su od EU-a da »poveća predviđena sredstava«. U zajedničkoj deklaraciji objavljenoj nakon završetka skupa, oni su također zatražili da se skrati tranzicijski period tijekom kojeg poljoprivrednici iz novih članica neće primati izravnu pomoć u istom iznosu kao njihovi kolege iz sadašnjih članica.</p>
<p> Buduće nove članice zatražile su da se taj period skrati do negdje 2006. godine, dok EU predlaže da se tek 2013. godine izjednači iznosi izravne pomoći poljoprivrednicima u svim zemljama članicama. EU predlaže da se poljoprivrednicima u novim članicma postupno povećava iznos izravne pomoći, a počelo bi se sa 25 posto od iznosa koje danas primaju farmeri u sadašnjim članicama.</p>
<p>Desetorica su također zatražila da se uspostavi mehanizam koji bi na »solidnim i realističkim osnovama« osigurao da se neke od novih članica ne nađu odmah po ulasku u EU u situaciji da moraju plaćati u zajednički proračun više nego što će iz njega dobivati. Oni traže, kad će se već njima postupno povećavati pomoć za poljoprivredu, da se takva postupnost uvede i kod njihova financijskog doprinosa proračunu EU-a. »Tražimo načelo postupnosti u doprinosu proračunu EU-a, smatrajući to opravdanim u kontekstu prijedloga EU-a da postupno povećava izravnu pomoć farmerima«, rekao je domaćin skupa, poljski premijer Leszek Miller.</p>
<p> U Varšavi su se okupili šefovi vlada ili njihovi predstavnici Estonije, Litve, Latvije, Poljske, Češke, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Malte i Cipra. Prema Milleru, cilj skupa bio je pokazati Petnaestorici da zemlje kandidati »govore jednim glasom«. </p>
<p>Deset zemalja kandidata trenutačno vode teške pregovore s Bruxellesom o financijskim aranžmanima. Ti pregovori trebaju se dovršiti do summita EU-a u Kopenhagenu 12. i 13. prosinca. Danski premijer Anders Fogh Rasmussen, koji trenutačno predsjedava Europskom unijom, u srijedu je upozorio da je »preostalo izdogovarati iznimno teška pitanja«. Desetorica su u svojoj deklaraciji istaknula da žele dovršiti pregovore do summita u Kopenhagenu. Ali, upozoravaju, »u pregovorima o paketu financijskih mjera, moraju se iznaći odgovori za zabrinutost svake od 10 zemalja«. </p>
<p> Premijeri deset zemalja kandidata nisu se izjasnili o datumu kada žele ući u EU, ali su istaknuli da žele poštovanje dogovorenog kalendara kako bi mogli sudjelovati na izborima za Europski parlament u lipnju 2004. godine. Ranije dogovoreni datum za proširenje bio je 1. siječnja 2004. godine, ali Bruxelles u posljednje vrijeme šalje znakove kako je moguća odgoda od nekoliko mjeseci da bi se dobilo na vremenu potrebnom da se obavi ratifikacija u svim zemljama članicama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Von Habsburg: EU nije smjela izostaviti Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB/BEČ, 16. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Paneuropskoga pokreta i bivši član Europskog parlamenta Otto von Habsburg rekao je kako Hrvatska, Bugarska i Rumunjska nisu smjele ostati izvan prvoga kruga proširenja Europske unije (EU), dok se istodobno prima Češka koja je odbila poništiti diskriminatorske Benešove dekrete, javlja u petak Informativna katolička agencija (IKA).</p>
<p> Von Habsburg se u razgovoru za austrijski katolički tjednik Die Furche založio za »žurno proširenje Europske unije«, te je dodao kako Hrvatska, Bugarska i Rumunjska nisu smjele biti izostavljene iz prvoga kruga proširenja EU-a, dok će u isto vrijeme biti primljena Češka. On je kritizirao Češku zbog toga što nije poništila tzv. Benešove dekrete, prihvaćene odmah nakon Drugoga svjetskog rata, koji su poslužili kao temelj za oduzimanje imovine i progon oko tri milijuna sudetskih Nijemaca, prenosi IKA. Von Habsburg je u tome razgovoru također naglasio potrebu reforme EU-a i smanjenja broja europskih birokrata, te se kritički osvrnuo na rad ustavne Konvencije o budućnosti Europe i njezina predsjednika Valéryja Giscard d'Estainga.</p>
<p> IKA navodi kako bi von Habsburg 20. studenoga misom u bečkoj katedrali trebao proslaviti svoj 90. rođendan. Misu će voditi bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, a bit će nazočni svi austrijski biskupi te biskupi susjednih zemalja. </p>
<p> Otto von Habsburg rođen je 20. studenoga 1912. kao najstariji sin nadvojvode Karla, kasnijega austrijskog cara Karla I. (IKA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>RS protiv jedinstvene BiH obrane </p>
<p>MOSTAR, 16. studenoga</p>
<p> - Vrhovno vijeće obrane Republike Srpske, najviše savjetodavno tijelo za vojna pitanja entiteta, usprotivilo se u subotu uspostavi jedinstvenog zapovjedništva i ministarstva obrane u Bosni i Hercegovini unatoč tome što je afera s isporukama oružja Iraku pokazala slabost vojnog ustroja BiH. Glavni tajnik NATO-a George Robertson ponovio je proteklog tjedna stajalište da BiH neće moći pristupiti Partnerstvu za mir i NATO-u bez zajedničke vojske i Ministarstva obrane na državnoj razini. »Afera Zrakoplovnog zavoda 'Orao' ne može biti povod za tako krupne i nepredvidljive odluke koje mijenjaju ustavnu strukturu BiH«, priopćeno je nakon sjednice Vrhovnog vijeća obrane Republike Srpske. Dodaje se da je civilni nadzor i upravljanje entitetskim vojskama u BiH moguć kroz rad Stalnog odbora za vojna pitanja BiH. Vrhovno vijeće obrane srpskog entiteta priznalo je da je dio časnika iz Glavnog stožera Vojske Republike Srpske »samostalno donosio odluku o obavljanju izravnih poslova za krajnjeg korisnika u Iraku«. U priopćenju za javnost najavljeno je kako će prvi rezultati istrage o aferi 'Orao' biti poznati krajem sljedećeg tjedna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Američki inspektori idućeg tjedna u Beogradu </p>
<p>BEOGRAD, 16. studenoga</p>
<p> - Skupina američkih inspektora koji bi trebali pregledati sve dokumente o poslovanju jugoslavenskih poduzeća koja se bave proizvodnjom i izvozom oružja, trebala bi doći u Beograd početkom idućeg tjedna, piše u subotu beogradski dnevnik Danas. Američka ekipa predstavljat će američku vladu, uključujući Ministarstvo obrane SAD-a, a suglasnost za njihov dolazak dali su, tvrde izvori lista, jugoslavenska vlada i Vojska Jugoslavije. Prema istim izvorima, američkim inspektorima bit će omogućen »kompletan uvid« u sve dokumente poduzeća koja se bave namjenskom proizvodnjom i izvozom oružja, ali i u dokumentaciju svih vladinih i vojnih institucija povezanih s tim sektorom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Udruga Roda prerano zaprijetila »šibom«</p>
<p>Molimo vas da objavite odgovor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na interpretaciju podataka o porodnom dopustu kojima u članku pod naslovom »Udruga Roda počinje akciju 'Šibe za ministre'«, u Vjesniku od 23. listopada 2002. godine barata Udruga Roda.</p>
<p>Podaci o zaposlenim majkama koje su prekinule porodni dopust nakon isteka šest mjeseci života djeteta, a s kojima je u javnosti istupila Udruga Roda, nesporazumom su, na žalost, pogrešno interpretirani podaci neslužbeno (putem e-maila) dobiveni iz Službe za informatiku Zavoda.</p>
<p>Naime, u trenutku obrade podataka dio podataka (za 1999., 2000. i 2001. godinu) bilo je moguće točno definirati kao završene porodne dopuste s navršenih šest mjeseci života djeteta, te je navedeni podatak i Udruga Roda korektno navela:</p>
<p>od 33.255 majki koje su rodile tijekom 1999. godine njih 633 (1,0 posto) vratilo se na posao nakon navršenih šest mjeseci života djeteta;</p>
<p>od 33.277 majki koje su rodile tijekom 2000. godine njih 838 (2,5 posto) vratio se na posao nakon navršenih šest mjeseci života djeteta;</p>
<p>od 31.316 majki koje su rodile tijekom 2001. godine njih 1.286 (4,1 posto) vratilo se na posao nakon navršenih šest mjeseci života djeteta.</p>
<p>Međutim, za 2002. godinu podaci nisu korektno interpretirani s obzirom da za 2002. godinu još nije moguće iskazati koliko je majki prestalo koristiti porodni dopust nakon navršenih šest mjeseci života djeteta. Stoga je broj koji je dostavljen Udruzi (9.448) broj zaposlenih majki koje su u trenutku obrade bile na porodnom dopustu u trajanju od šest mjeseci. Jedini podatak koji je moguće točno prikazati za 2002. godinu je podatak da je od 4.939 zaposlenih majki koje su rodile u razdoblju 1. siječnja do 28. veljače 2002. godine a kojima se u kolovozu 2002. godine navršilo šest mjeseci života djeteta njih 280 (5,6 posto) prekinulo koristiti isti, no da li će ovakav trend biti nastavljen za čitavu 2002. godinu, odnosno da li će se možebitno povećati ili smanjiti, bit će moguće utvrditi tek nakon isteka 2002. godine, te će tada biti moguće izvršiti komparaciju s ranijim godinama. </p>
<p>Međutim, i gore navedeni podatak ukazuje na povećanu stopu završavanja porodnog dopusta nakon djetetovih navršenih šest mjeseci života, ali svakako ne u razmjerima kako to prikazuje, odnosno tumači Udruga Roda.</p>
<p>Ispričavamo se stoga čitateljima što je zbog nesporazuma u prikazivanju podataka, odnosno zbog kontaktiranja nenadležnih službi Zavoda (informatička služba Zavoda nije nadležna za tumačenje, već samo za obradu podataka) Udruga Roda pogrešno protumačila neslužbeno dobivene podatke.</p>
<p>Mr. sc. ZDRAVKO LONČAREC direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>HŽ je mogao slobodno raspolagati sa stanom u Osijeku</p>
<p>U Vjesniku od 12. studenoga objavljen je tekst pod naslovom »Smeta mi da me HŽ tretira kao ilegalca«, u kojem je objavljeno niz neistina i neprovjerenih informacija koje štete poslovnom ugledu Hrvatskih željeznica kao i profesionalnom ugledu gospođe Božene Fadljević, pomoćnice direktorice HŽ-nekretnina.</p>
<p>Naime, već u uvodu izrečene su potpuno neutemeljene tvrdnje kao što je tvrdnja da gospodin Dimić ima rješenje HŽ-a za korištenje stana u Belom Manastiru, koje je navodno potpisala Božena Fadljević. U tekstu se također navodi da je pored spomenutog rješenja gospođa Fadljević potpisala i zahtjev za konvalidaciju, što je apsurd i neistina, budući da zahtjeve za konvalidaciju podnose samo zainteresirane stranke.</p>
<p>Gospodin Dimić se u rujnu 1998. godine obratio Hrvatskim željeznicama sa zahtjevom za konvalidaciju rješenja o privremenom korištenju stana broj 93/92 od 11. lipnja 1992. godine. Na njegov zahtjev Hrvatske željeznice poslale su odgovor broj: 5566/98 od 11. listopada 1998. godine u kojem su citirale odredbe Zakona o konvalidaciji (N.N. broj: 104/97) te konstatirale da nema potrebe za donošenjem bilo kakvog posebnog rješenja od strane HŽ-a. Nije nam poznato je li g. Dimić pokrenuo postupak radi konvalidacije spornoga akta pred nadležnim tijelom, budući da nam nije dostavio dokumente o tome.</p>
<p>Naime, Zakonom o konvalidaciji regulirano je da zainteresirana stranka ili osoba koja ima pravni interes može tražiti od suda ili ovlaštenog upravnog tijela Republike Hrvatske da utvrdi da su pojedinačni akti odluke sukladni ili protivni Ustavu Republike Hrvatske, Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica i manjina u RH ili zakonima Republike Hrvatske. Uredbom za provođenje Zakona o konvalidaciji akata izdanih u predmetima upravne naravi (N.N. broj: 51/98) reguliran je postupak koji se provodi kod konvalidacije nekog akta, te je zainteresirana stranka, gospodin Dimić, trebao postupiti sukladno navedenim odredbama Zakona i Uredbe.</p>
<p>Najamnina za stan u Belom Manastiru gospodinu Dimiću naplaćuje se kao bespravnom korisniku stana (obračunava se po odluci za iznos ugovorene najamnine), a najamnina za korištenje ostalih stanova u istoj zgradi naplaćuje se kao zaštićena najamnina koja se obračunava u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine, koja je donesena na temelju Zakona o najmu stanova. Svi ostali korisnici stanova u toj zgradi su zaštićeni najmoprimci, što znači da su bili nositelji stanarskog prava na tim stanovima i sukladno članku 8. stavak 4. Zakona o najmu stanova sa Hrvatskim željeznicama su zaključili ugovore o najmu stana sa zaštićenom najamninom te je zbog toga njihov iznos najamnine manji.</p>
<p>U vezi sa stanarskim pravom gospodina Dimića koje je imao na stanu u Osijeku, posebno ističemo da mu je stanarsko pravo otkazano, te da je presuda Općinskog suda u Osijeku, kojom se usvaja otkaz stanarskog prava Dimić Mladenu i Dragici (broj P-33/92-17) postala pravomoćna dana 21. kolovoza 1992. godine.</p>
<p>Gospodin Dimić pokrenuo je tek 16. veljače 1998. prijedlog za ponavljanje postupka u pravnoj stvari vezanoj za otkaz stanarskog prava, a kako je to izvanredni pravni lijek, ne zadržava izvršenje navedene presude, što znači da je HŽ mogao slobodno raspolagati sa stanom u Osijeku.</p>
<p>Vrlo nam je žao što je članak objavljen bez službenoga objašnjenja HŽ-nekretnina, službe koja jedina ima prave informacije o cijelom predmetu. Objava neprovjerenih i neistinitih informacija nikome ne koristi a jako šteti ugledu ljudi koji se upravo zalažu da se problem g. Dimića i drugih ljudi koji su u sličnim situacijama riješi sukladno zakonskim propisima. Ovako, jedini rezultat objavljenog teksta ostat će samo blaćenje profesionalnoga ugleda gospođe Fadljević, a ne rješavanje složenoga problema koji tišti obitelj Dimić, a što je zapravo trebala biti namjera toga teksta.</p>
<p>Prof. VLATKA ŠKORIĆ voditeljica Hrvatskih željeznica za odnosa s javnošću</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Željezara Sisak nije zaslužila takvu sudbinu</p>
<p>Ovih nekoliko riječi pišem u povodu teksta gospodina Ivana Paja u Vjesnikovim Stajalištima od utorka 12. studenoga, pod naslovom »Željezara Sisak ne smije završiti u starom željezu«, jer se i ja protiv tome da se Vlada olako odrekne Željezare i da nikog ne brine sudbina oko dvije tisuće radnika iz Siska i Capraga.</p>
<p> Stjecajem okolnosti istog dana urednik na Prvom programu Hrvatskog radija, gospodin Ante Bekić, objavio je u »Aktualnoj minuti« vijest o razvoju proizvodnje čelika u svijetu. Ona trajno raste, ali sada se lokacije čeličana pomiču prema Istoku, pa je tako Kina postala najvećim proizvođačem tog klasičnog materijala koji će se upotrebljavati i u vrlo dalekoj budućnosti. A čelik je i prema zahtjevima zaštitara okoliša i prirode jako pogodan, jer se u najvećoj mjeri može reciklirati.</p>
<p>Mene, međutim, muči zašto o tome šute oni koji su zato najpozvaniji. Propada nam metalna i plastičarska industrija, a posebno su ugrožene proizvodnje sirovina, neke su i nestale, pa sada nema materijala za naše pogone, a iz tiska proizlazi da se to odnosi na proizvodnju PVC-a i aluminija.</p>
<p> Ako se država nema vremena baviti s tako »prizemnim problemima« kao što je to proizvodnja robe, ne bi li se s time trebali baviti tehnički fakulteti, strukovne udruge, Hrvatski inženjerski savez (o tome je pisao nedavno i gospodin Igor Ratković u Stajalištima) i konačno Akademija tehničkih znanosti Hrvatske te tehnički razred HAZU. Zanimljivo bi bilo znati zašto šute i ne ukazuju političarima, ali i sinidkalistima, da Hrvatska ne zarađuje dovoljno za plaće liječnika i sudaca koje su više od onih sveučilišnih profesora pred mirovinom, ili da je već i predviđeni budžetski skok od 10 posto u godini za znanost i obrazovanje veliki napor. U predizbornoj godini svašta se može izvući, ali mora se živjeti i između izbora. A nemamo pravo beskonačno zaduživati, ne samo naše unuke već i prapraunuke. </p>
<p>STJEPAN SLIVAK Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Dječja pornografija na udaru »cyber policajaca«</p>
<p>Kod jedne osobe nađeno je preko 20.000 fotografija dječje pornografije. Policija poziva građane da pokažu odlučnost u zaštiti djece</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Kod jedne osobe koja radi s djecom, policija je u kompjutoru našla preko 20.000 fotografija sa sadržajima dječje pornografije, izjavio je u subotu prvi hrvatski »cyber policajac« Ognjen Haramina, na novinskoj konferenciji održanoj povodom završetka akcije suzbijanja dječje pornografije »Čistilište II«. Spomenuta osoba je uz kaznenu prijavu bila privedena istražnom sucu, a nakon saslušanja sudac je ocijenio da ne postoji osnova za određivanje pritvora. Policija po zakonu ne smije davati podatke o identitetu osumnjičenika, a neslužbeno smo saznali da je riječ o osobi zaposlenoj u medijima.</p>
<p>Akcijom »Čistilište II« započetoj 25. rujna ove godine obuhvaćeno je 17 različitih slučajeva, a u jednom dijelu korištene su i informacije Interpola o akciji »Landslide« provedenoj u SAD-u. Prema prvim rezultatima, dječja pornografija otkrivena je u devet slučajeva. Podneseno je sedam kaznenih prijava, još jedna osoba bit će prijavljena naknadno, jer je trenutno izvan Hrvatske, a u jednom slučaju podneseno je opće izvješće jer nije točno utvrđeno koji je od dvojice maloljetnika koji su koristili isto računalo poslao četiri pornografske fotografije na MUP-ov server. Ukupno je zaplijenjeno 27 osobnih računala, 1120 CD-a, 573 diskete, 295 VHS kazeta, sedam ZIP driveova te razni dokumenti. Uz to je provjerama otkriveno još 12 povreda autorskih prava, jedna uporaba tuđih podataka, a pri jednom pretresu u stanu je nađena i marihuana. U akciji su sudjelovali Odsjek za suzbijanje maloljetničke delikvencije te Odjel za gospodarski kriminal MUP-a.</p>
<p>Josip Strmotić, voditelj Odsjeka maloljetničke delikvencije podsjetio je javnost na dva članaka zakona (196. i 197.) koji se odnose na dječju pornografiju. Tako je osim samog snimanja djece za izradu pornografskog materijala kažnjivo i upoznavanje djece s pornografijom. Strmotić je ustvrdio da pedofili i tvorci dječje pornografije djeci prezentiraju te sadržaje kako bi kod njih poništili inhibiciju, tj. kako bi ih uvjerili da to nije ništa neprihvatljivo. Strmotić je naveo da je ove godine zabilježeno i 13 slučajeva u kojima su strani turisti snimali djecu za pornografske materijale. Gotovo svi takvi slučajevi su otkriveni zahvaljujući pomoći građana koji su u više slučajeva i zadržali počinitelje do dolaska policije. Strmotić je dodao da zakon za spomenuta kaznena djela predviđa kaznu od jedne do pet godina zatvora te istaknuo da su u drugim zemljama predviđene znatno oštrije kazne. Policija iznova poziva građane da pokažu odlučnost u zaštiti djece te da sve sumnjive slučajeve iskorištavanja i zlostavljanja djece odmah prijave. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Požar u dubrovačkom hotelu izazvan namjerno!?</p>
<p>DUBROVNIK, 16. studenoga</p>
<p> - U dubrovačkom hotelu »Stadion« u kojemu se nalazi bazen vaterpolskog kluba »Jug« u subotu je oko 13 sati izbio požar koji je intervencijom profesionalne vatrogasne postrojbe brzo ugašen. Požar je izbio u sobi na prvom katu hotela kojeg je nedavno napustilo desetak izbjeglica čiji su domovi u Dubrovniku uništeni još tijekom Domovinskog rata. Iako uzrok i počinitelja vatrogasci i policija još nisu utvrdili, Ivo Miloš, referent općih poslova »Sportskih objekata Dubrovnik« u čijem se sastavu nalazi i hotel »Stadion«, novinarima je kazao kako je uvjeren da je požar namjerno podmetnut.</p>
<p>Kako je dodao Miloš kojega je gusti dim spriječio da dođe do sobe kako bi s protupožarnim aparatom ugasio vatru, u hotelu koji će se uskoro obnavljati ne živi nitko pa osim, po njegovu mišljenju, namjernog paljenja madraca i namještaja, drugog mogućeg uzroka požara - nema. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Požegi uhićeni »serijski provalnici«</p>
<p>POŽEGA, 16. studenoga</p>
<p> - U razdoblju od svibnja do studenoga na području grada Požege i Požeštine policija je zabilježila veći broj provala i krađa. Na meti nepoznatih počinitelja bili su brojni ugostiteljski objekti, OŠ »Dobriša Cesarić« u Požegi, Upravna zgrada »Šumarije« i njihova osobna vozila, TZ grada Požege, te vikend-kuća na Sokolovcu. Ukraden je veći broj mobitela, uglavnom iz ženskih torbica, informatička oprema, nekoliko autoradija, alkoholna pića i novac. Počinjeno je ukupno 14 kaznenih djela, a materijalna šteta procjenjuje se na oko 44.250 kuna. </p>
<p>Operativnim radom policijskih djelatnika ta su kaznena djela napokon razriješena. Nakon provedene kriminalističke obrade i prikupljanja dokaza osnovano se sumnja da su ta kaznena djela počinila četiri punoljetna građana, dva mlađa punoljetnika i četiri malodobne osobe, svi s područja Požeštine. Provalnici su djelovali u manjim, međusobno nepovezanim skupinama. Punoljetne osobe su uhićene te uz kaznenu prijavu privedene istražnom sucu požeškog Županijskog suda, dok su ostale osobe privedene općinskom državnom odvjetniku za mladež u Požegi. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Starica koju je auto udario na »zebri« umrla u bolnici</p>
<p>VARAŽDIN, 16. studenoga</p>
<p> - Na državnoj cesti D3 u Novom Marofu dogodila se u petak navečer, oko 19 sati, prometna nesreća u kojoj je smrtno stradala Štefanija Toma (70), priopćila je varaždinska policija. Na staricu je, kad je prelazila cestu na obilježenom pješačkom prijelazu kod Autobusnog kolodvora, automobilom naletio vozač J. K. (48). </p>
<p>Pješakinja je zadobila teške tjelesne ozljede pa je prevezena u varaždinsku Opću bolnicu, gdje je i preminula. Očevid na mjestu nesreće obavili su novomarofski policajci i dežurni istražni sudac varaždinskog Županijskog suda. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Linić: Nije teško ulagati, primjer trebaju biti uspješni</p>
<p>ČAKOVEC, 16. studenoga</p>
<p> - U istočnoj industrijskoj zoni Čakovca u subotu je otvorena najveća ovogodišnja proizvodna greenfield investicija u Hrvatskoj. Riječ je o tvornici muških čarapa Tubla veličine 12.000 četvornih metara. U gradnju te tvornice i opremanje talijanska grupa Calzedonia uložila je 100 milijuna kuna. Do kraja sljedeće godine bit će uloženo još 30 milijuna kuna kad će u tvornici biti popunjeno 300 radnih mjesta. </p>
<p>Predsjednik Uprave grupe Calzedonia dr. Sandro Veronesi istaknuo je da je taj projekt dobra podloga za prijateljstvo hrvatskog i talijanskog naroda. Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Fabio Pigliapoco izjavio je da je doista riječ o greenfield investiciji jer na mjestu gdje je sada impozantna tvornica prije godinu dana bila - livada. Veleposlanik je ukazao na stalno sve bolje bilateralne odnose. </p>
<p>»Italija je najjači gospodarski partner Hrvatske. Važna je talijanska podrška ulasku Hrvatske u Europsku uniju, što će posebno doći do izražaja kad iduće godine Italija bude predsjedala Unijom«, naglasio je Pigliapoco. </p>
<p>Važnost tog ulaganja naglasili su međimurski župan Branko Levačić i čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon, iznijevši očekivanje da će ubrzo biti nastavljena gradnja. Predviđena je gradnja još dviju proizvodnih hala po 12.000 četvornih metara u kojima će biti 600 radnih mjesta. Prema najavama, ta investicija iznosila bi 50 milijuna eura, odnosno 380 milijuna kuna.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade Slavko Linić na čakovečkom primjeru ustvrdio je da u Hrvatskoj nije teško dobiti dozvole i da nije teško ulagati. »Nedostaje nam vjere u sebe, u vlastite mogućnosti«, rekao je Linić, » ali primjer nam trebaju biti uspješni, kakvi su ljudi u Čakovcu i Međimurju.</p>
<p>»Talijanski veleposlanik rekao nam je da Italija vjeruje u Hrvatsku i njene građane. Ne samo Italija, već i druge europske zemlje vjeruju nam i pokazuju da je Hrvatska dio Europe. Siguran sam da će Hrvatska postati dijelom europske zajednice. Vjerujem da ćemo zajedno s drugim europskim zemljama naći svoj gospodarski demokratski izlaz«, zaključio je Linić.</p>
<p>Vrpcu na otvorenju prerezala je Marija Kukovec, najmlađa među 80 zaposlenika u novoj tvornici. Kad iduće godine budu montirana sva 432 pletaća stroja, Tubla će proizvoditi 20 milijuna pari muških čarapa godišnje isključivo za izvoz. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>PIK Vrbovec na godinu u privatizaciju</p>
<p>VARAŽDINSKE TOPLICE, 16. studenoga</p>
<p> - »Broj zaposlenih za vrijeme provedbe Vladine konsolidacije osam poljoprivrednih kombinata smanjen je u PIK-u Vrbovec za 1000 zaposlenih, dok su dugovi PIK-a s milijarde i 12 milijuna kuna smanjeni na 395 milijuna kuna«, rekao je u subotu Bojan Bevc, predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec na konferenciji za novinare.</p>
<p>Dodao je da je proces konsolidacije nekadašnjeg mesnog diva iz Vrbovca trajao duže nego što je bilo predviđeno, te da će do početka iduće godine biti spreman za privatizaciju.</p>
<p>Prema Bevcovim riječima Vlada je odredila cijenu PIK-a Vrbovec u iznosu od 15 milijuna eura, s tim da budući kupac mora preuzeti i sva dugovanja PIK-a.</p>
<p>Kako se čulo tvrtka je uspjela zadržati izvozne licencije za najprestižnija svjetska tržišta (SAD i EU) i u najsloženijim uvjetima poslovanja. Bevc je napomenuo da se u PIK-u provodi 24 sata kontrola mesa na kravlje ludilo, ali trenutno se ove pogodnosti, odnosno izvozni brojevi, ne mogu koristiti jer Hrvatska zbog administrativnih problema ne može plasirati svoje proizvode na spomenuta tržišta. U ovom trenutku PIK servisira sve svoje tekuće obveze, a blizu je i dogovora sa sindikatima da se nakon šest godina potpiše kolektivni ugovor. Predsjednik Uprave je napomenuo da će se plaće u PIK-u povećati 28 posto, kako bi se ova tvrtka na taj način približila svojoj konkurenciji. </p>
<p>Odgovarajući na brojna pitanja Bevc je rekao da mjesečna naknada za krizni četveročlani menadžment iznosi 80.000 dolara, što je možda veliki iznos za hrvatske prilike, ali i nije prevelik s obzirom na plaće za neke konzultantske usluge u Hrvatskoj. Dodao je da su za slom PIK-a Vrbovec krivi loši poslovni potezi i financijske poteškoće (jer su kamate iznosile između 26 i 28 posto), ali i subjektivne slabosti brojnih bivših uprava. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Što je s »Dalmatinkinim« pogonom u Vrlici?</p>
<p>VRLIKA, 16. studenoga</p>
<p> - Što je s pogonom sinjske »Dalmatinke« u Vrlici nakon što su njegovu matičnu tvornicu konca u Sinju kupili Talijani, koja je od tada poznata na tržištu kao »Dalmatinka nova«? Vrlički gradonačelnik Niko Rebić podsjeća kako je riječ o bivšem »Dalmatinkinu« pogonu smještenom usred grada, poznatog više kao mala tvornica u kojoj se od otpada radio »vigonj-konac«. Taj pogon još nije obnovljen, niti prenamijenjen, a s neuređenim okolišem predstavlja ružnu sliku gradu Vrlici.</p>
<p> »Radi toga smo toliko puta odlazili ministrima iz različitih hrvatskih vlada, ali ništa od toga. Jedino je ministar Porges imao razumijevanja prema Vrlici, pa nam je »Dalmatinkin« pogon dao za jednu kunu. Tome su se odmah suprotstavili radnici te tvornice, koji su bili nagovoreni, tvrdeći kako je to njihov vrijednosni kapital. Tadašnja politika nije imala snage odgovoriti pravim i pravnim sredstvima, iako smo imali zainteresiranog poduzetnika koji bi uložio svoja sredstva u obnovu, opremu i prenamjenu toga pogona, te u njemu zaposlio i do stotinu radnika u fazi uhodavanja. Vrličanima je žao što se taj program nije realizirao, a meni je žao što ni danas još nije u funkciji. To nisu čista posla«, tvrdi vrlički gradonačelnik Niko Rebić, pitajući se čiji je to interes.</p>
<p>Kaže kako Vrličani mogu razumjeti što je »Dalmatinka« d.d. prodana budući je 420 radnih mjesta vrlo značajno, ne samo za Sinj nego i za šire područje. Ali ne mogu shvatiti zašto taj tvornički pogon nije u funkciji gospodarstva, te što nikome u Vrlici nije jasno čiji je to interes. Rebić je također izjavio Vjesniku kako taj pogon nije ni u sastavu »Dalmatinke nove«.</p>
<p>»Prodavači su Talijanima servirali i prodali 'Dalmatinku' pod nazivom 'Dalmatinka nova', a nisu se oslobodili dugova niti dubioza. Bojim se da su ti svi dugovi ostali samo na staroj 'Dalmatinki', u koju spada i pogon u Vrlici. Ne znači li to da će onaj, tko bude želio u tom pogonu ili na njegovoj lokaciji organizirati kakvu aktivnost, morati platiti 25 milijuna eura ili pak više od toga, onoliko koliko je dužna stara 'Dalmatinka'?«, pita Niko Rebić.</p>
<p>Ističe kako o tom problemu tek sada prvi put govori u javnosti, dodajući da ubuduće ni medijski nimalo neće spekulirati dok se ne riješi status pogona u Vrlici. Također je za Vjesnik izjavio kako će što prije inicirati i prvi službeni sastanak, razgovor sa stečajnom upraviteljicom »Dalmatinke« u Sinju da bi se i osobno uvjerio kako i ona razmišlja o sudbini tvorničkog pogona u Vrlici. </p>
<p>»Zahtijevat ću na svim nivoima da se problem Dalmatinkina pogona u našem gradu što prije riješi. Nedavno sam s tim u vezi bio i u Hrvatskom fondu za privatizaciju, gdje sam dobio neke konzultacije na temelju kojih sam zaključio da je pogon u Vrlici još uvijek u vlasništvu stare 'Dalmatinke', a zbog svega najviše negoduju njegovi bivši radnici s vrličkog područja«, rekao je Rebić.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Predstavnici Janafa o naftovodu i zaštiti okoliša </p>
<p>RIJEKA, 16. studenoga </p>
<p> - Predstavnici Jadranskog naftovoda i Primorsko-goranske županije razgovarali su u petak u Rijeci o projektu povezivanja naftovoda od Kvarnera do Rusije »DružbAdria«. Među ostalim, izrazili su spremnost na suradnju u zaštiti okoliša, doznaje se u subotu u Upravi Jadranskog naftovoda (Janaf). Župan Zlatko Komadina rekao je da su razmatrani interesi Primorsko-goranske županije i općine Omišalj na otoku Krku u tom projektu. </p>
<p> Zbog utjecaja velikog porasta tankerskog prometa i pretovara nafte u luci Omišalj, potrebno je utvrditi broj brodova, odrediti način postupanja s balastnim vodama i zaštitne mjere, rekao je Komadina. Županija će se o svim aspektima projekta »DružbAdria« očitovati kad dobije Janafovo pismeno izvješće o njemu. Oko toga projekta udružili su se Janaf i nekoliko naftnih kompanija. Naftni europski koridor povezivat će naftovodom preko nekoliko zemalja Kvarnerski zaljev i Rusiju, a glavna luka za prekrcaj nafte bit će Omišalj, na otoku Krku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Markač osumnjičen zbog Medačkog džepa, a Korade zbog Mrkonjić Grada? </p>
<p>Očekuje se da bi se razgovori s haaškim istražiteljima mogli organizirati već u ponedjeljak. Markač u lovu negdje u Lici, a Korade je u svojoj kući u Golubovcu i ne žele kontaktirati s novinarima </p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Ni u subotu se u Vladi nije mogla dobiti službena potvrda informacije da haaški istražitelji žele razgovarati s umirovljenim generalima Ivanom Koradeom i Mladenom Markačem u statusu osumnjičenika. Ipak, prema informacijama iz dobro obaviještenih krugova, čini se da su oba generala spremna razgovarati s haaškim istražiteljima u Zagrebu.</p>
<p>To što se imena novih haaških osumnjičenika još taje, znači da Vlada još nije dobila njihov pristanak da se ta informacija potvrdi ili da još nije uspjela stupiti u kontakt s njima. Potonja je mogućnost vjerojatnija u slučaju generala Markača za kojeg se u petak i subotu nije znalo gdje je, mobitel mu je bio isključen, a prema nekim informacijama on je u lovu, negdje u Lici.</p>
<p> General Korade nije u petak i subotu htio kontaktirati s medijima. Budući da se nalazi u svojoj kući u zagorskom mjestu Golubovec, predstavnici Vlade najvjerojatnije su s njim stupili u kontakt pa se pretpostavlja da je on od njih izričito tražio da se njegovo ime ne daje u javnost. </p>
<p>No, to, čini se, više i nije toliko važno jer su se u dobro obaviještenim kuloarima njihova imena mogla čuti već u četvrtak navečer. A i prije nego što je Vlada objavila priopćenje ne navodeći njihova imena, u krugovima visokih vojnih i političih dužnosnika bivše vlasti mogla se čuti potvrda o interesu Haaga za tu dvojicu, ali i još neke visoke vojne časnike iz Domovinskog rata. </p>
<p>Prema raspoloživim informacijama, haaški istražitelji žele razgovarati s Markačem o akciji »Medački džep«. Markač dosad nije bio sklon javno govoriti o ulozi svojih jedinica u toj akciji, osim što je u nekoliko navrata tvrdio da su specijalci djelovali točno prema naredbama.</p>
<p> General Janko Bobetko, čija je optužnica uručena Zagrebu točno na obljetnicu povlačenja Hrvatske vojske iz Medačkog džepa, u svom posljednjem intervjuu rekao je da su Markačevi specijalci djelovali na obroncima Velebita i to izvan naselja, čuvajući bokove brigadi Mirka Norca koja je »tenkovski forsirala Medački džep«. </p>
<p>Haaška optužnica za Medački džep dosad je podignuta samo protiv generala Rahima Ademija, koji je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode. Interes Haaga usmjeren je na zločine počinjene prilikom ili nakon povlačenja Hrvatske vojske a prije ulaska Unprofora u to područje, o čemu postoje službena izvješća međunarodnih snaga. Stoga je moguće da bi istražitelji mogli zatražiti i razgovore s onima koji su mogli znati tko je i kako sprečavao hrvatsku istragu o njima. </p>
<p>Zbog toga su, pretpostavlja se, zainteresirani i za iskaz admirala Davorina Domazeta - Loše. No, mogla bi ih zanimati i svjedočenja nekih političara. U medijima se svojedobno spekuliralo da je današnji predsjednik HDZ-a, tada zamjenik ministra vanjskih poslova, od MORH-a upoznat s međunarodnim izvješćem, tražio da se nešto po duzme te da postoji pisani trag takvog Sanaderova zahtjeva. Haag je za umiješanost u te zločine sumnjičio i generala Petra Stipetića, no on je oslobođen sumnje. </p>
<p>Korade je Haagu, čini se, zanimljiv kao zapovjednik Sedme gardijske brigade, koja je odradila velik dio priprema i same akcije »Oluja«. Svi su izgledi da istražitelji žele s njim razgovarati i o događajima u Mrkonjić Gradu koji je spaljen nakon ulaska Hrvatske vojske. Na tom području je, uz Koradeovu Sedmu gardijsku brigadu, djelovala i Četvrta gardijska brigada pod zapovjedništvom Damira Krstičevića. A zločini koji navodno zanimaju haaške istražitelje dogodili su se nakon što je ubijen Krstičevićev zamjenik Damir Tomljenović - Gavran pa se pretpostavlja da se radilo o osveti.</p>
<p> Iako se očekivalo da će i Krstičević biti pozvan na razgovor, to se u ovoj rundi očito nije dogodilo, ali Vjesnik u dobro obaviještenim diplomatskim krugovima saznaje da se to mora očekivati. Podsjećamo, haaški su istražitelji u nekoliko navrta o događanjima nakon »Oluje« ragovarali i s generalom Ivanom Čermakom, nakon čega je on navodno oslobođen sumnje da je umiješan u zločine ili odgovoran za njihovo prikrivanje.</p>
<p>U kontekstu haaških istraga vezanih uz »Medački džep« i »Oluju« u medijima su se dosad spominjali bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak te Markačev pomoćnik Željko Sačić, koji je već razgovarao s haaškim istražiteljima. No, Jarnjak je dosad u nekoliko navrata tvrdio da MUP nije u to vrijeme imao nikakve ingerencije nad tim podurčjima te da, na primjer, u Medački džep nije ušao ni jedan policajac jer je nakon povlačenja HV-a odmah ušao Unprofor. Tijekom vojnih akcija Markačevi specijalci djelovali su pod zapovjedništovm Mnistarstva obrane. </p>
<p>Mogao bi biti zanimljiv i general Mate Laušić kao dugogodišnji, pa i aktualni zapovjednik vojne policije. Budući da Haag ne krije da do kraja mandata želi suditi samo najvišim dužnosnicima, a one srednjeg i nižeg ranga prepušta domaćem pravosuđu, njegov iskaz Haagu bio bi posebno zanimljiv da je još živ ministar obrane Gojko Šušak, budući da je hrvatska vojna policija sve donedavno bila podređena izravno ministru obrane a ne Glavnom stožeru, kako je to običaj u vojskama. Inače, neki su visoki časnici, i to ne samo oni koji su u HV došli iz JNA, još početkom Domovinskog rata čak pismeno predlagali predsjedniku Franji Tuđmanu da se vojna policija stavi pod zapovjedništvo Glavnog stožera, no to se nije dogodilo. Isto tako, nisu prihvaćeni prijedlozi nekih visokih časnika, među kojima su bili i visokopozicionirani članovi HDZ-a, da se osnuju vojni sudovi.</p>
<p>Ne treba očekivati nove optužnice </p>
<p>Mora li Hrvatska nakon upućivanja optužnice protiv Bobetka Županijskom sudu i njegova odlaska u bolnicu, uskoro očekivati neku novu optužnicu kako bi se u Scheveningenu našao i neki visokopozicionirani Hrvat? To se pitanje neminovno nameće vezano uz optužbe da Haaški sud d prvoga dana pokušava stvoriti umjetnu ravnotežu između Hrvatske i Srbije, odnosno SR Jugoslavije iako je Hrvatska bila žrtva agresije, a Jugoslavija agresor, što je Haag upisao i u optužnicu protiv Slobodana Miloševića. </p>
<p>Prema tvrdnjama Vjesnikova izvora iz kruga zapadnoeuropskih diplomata u Zagrebu, u skorije vrijeme ne treba očekivati neke nove optužnice. »Hrvatska zasad može biti mirna kad je riječ o Haagu«, rekao je Vjesnikov izvor. To se uklapa u tvrdnje koje smo slušali u diplomatskim krugovima od prvog dana nakon uručenja optužnice, da je za međunarodnu zajednicu jedino važno da se optužnica pusti u proceduru, točnije preda Županijskom sudu, a manje je važno što će se procedura, dakle izručenje, zaustaviti na razini u kojoj postaje važno Bobetko zdravstveno stanje. A to je, iako ne baš tim riječima, izjavila i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte za svog posljednjeg posjeta Zagrebu.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hrvati studiraju osam godina, diplomira 37 posto studenata</p>
<p>OPATIJA, 16. studenoga</p>
<p> - »U Vladi su pri kraju dogovori da se potkraj svake godine ulaganje u obrazovanje poveća za deset posto. Time bismo se za deset godina približili stopi ulaganja u europskim zemljama«, rekao je ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Gvozden Flego. Ministar je govorio na seminaru za novinare pod nazivom »Senzibiliziranje za izvještavanje o odgoju i obrazovanju«, u subotu u Međunarodnom centru za izobrazbu novinara u Opatiji. Naglasio je da se u Hrvatskoj pripremaju suštinske promjene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Naime, na hrvatskim fakultetima u prosjeku se studira osam godina, a diplomu stekne 37 posto studenata. Jedan od osnovnih ciljeva trodnevnog seminara jest uspostaviti bolju suradnju novinara sa stručnjacima u obrazovanju, te upoznavanje s europskim modelima obrazovanja. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Olujno jugo paraliziralo Dalmaciju</p>
<p>ZADAR, 16. studenoga</p>
<p> - Olujno jugo koje na zadarskome području puše već treći dan, u subotu poslije podne potpuno je zaustavilo brodski promet prema otocima. Zadnji trajekt »Mate Balota« na najfrekventnijoj liniji na Jadranu Zadar - Preko pristao je oko 16 sati i njegov je kapetan odlučio da više neće isplovljavati. Vožnja koja od Zadra do Preka i natrag traje najviše sat vremena u subotu je zbog valova visokih i do dva metra i jakoga vjetra trajala gotovo tri sata. Jaki vjetar nije u samome gradu Zadru i ostalim mjestima Zadarske županije do subote navečer prouzročio veće materijalne štete, osim prekida telefonskih veza u nekoliko mjesta. S jedne fasade u Zadru otpalo je malo žbuke, no, srećom, u tome trenutku nije bilo prolaznika. </p>
<p>Od 18,15 sati zbog vjetra most Krk zatvoren je za prvu skupinu vozila. </p>
<p> Zbog jakoga juga ne plove trajekti na linijama Makarska-Sumartin, Drvenik-Sućuraj, Trpanj-Ploče, Split-Hvar-Vela Luka, Brestova- Porozina, te Valbiska-Merag.</p>
<p>Iz Meteorološke postaje najavljuju sunčana razdoblja i poboljšanje vremena od nedjelje, uz moguće oborine. Zahlađenje i prestanak vjetra meteorolozi najavljuju tek od utorka. </p>
<p>Lj.I.B. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Korade u ponedjeljak s haaškim istražiteljima </p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga </p>
<p> - Umirovljeni general Ivan Korade u ponedjeljak će se odazvati pozivu na razgovor s predstavnicima haškog tužiteljstva, koji je u petak dobio preko hrvatske Vlade, izjavio je danas njegov odvjetnik Željko Olujić.</p>
<p> »Nema razloga da se general Korade ne odazove pozivu za razgovor«, izjavio je Olujić Hini dodajući da ne zna o čemu bi Korade trebao razgovarati s predstavnicima haškog tužiteljstva, jer od Haškog suda nije zaprimio nikakav dokument.</p>
<p> »Sva komunikacija dosad je išla isključivo preko hrvatske Vlade, koja je Koradea jučer izvijestila da haško tužiteljstvo s njim želi obaviti razgovor«, kazao je Olujić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Bobetkovo zdravstveno stanje i dalje teško </p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Zdravstveno stanje generala Janka Bobetka u subotu bilo je jednako kao i proteklih dana, izjavio je za Vjesnik voditelj liječničke ekipe generala prof. dr. Mijo Bergovec. Bude li kakvih promjena, javnost o tome će biti obaviještena putem agencijskih vijesti. Najavio je da će se liječnički konzilij sastati u ponedjeljak, a nakon sastanka bit će objavljeno priopćenje. Zdravstveno stanje generala Bobetka posljednjih je dana bilo kritično, odnosno vrlo ozbiljno, a zbog toga je u četvrtak ujutro general smješten u Zavod za bolesti srca i krvnih žila Interne klinike u Dubravi. Pogoršanje je uslijedilo početkom prošloga tjedna, ponajprije zbog otežanog rada srca unatoč vrlo visokim dozama lijekova u dnevnim prilagodbama terapije te redovitim pregledima i posjetima liječnika. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Uprava HRT-a neće popustiti Latinu</p>
<p>Goran Milić: Imamo desetak dana za postizanje dogovora. Honorar u »Latinici« oko 11.000 kuna ili kao plaća dugogodišnjih novinara. Autorski honorari ne mogu biti isplaćeni paušalno nego po učinku, kaže glasnogovornik HTV-a Macan </p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Uprava HRT-a ne namjerava popustiti Latinovim zahtjevima, jer im se dosad i previše puta spočitavalo da su prema njemu postupali vrlo blagonaklono. Osim toga, zbog skore transformacije, HRT mora do kraja uskladiti poslovanje sa zakonskim odredbama i ni na koji način ne može raditi iznimke, doznaje Vjesnik iz neslužbenih izvora bliskih televizijskoj kući na Prisavlju. Denis Latin, urednik i voditelj »Latinice«, u četvrtak je izvijestio Upravu HRT-a da, nezadovoljan produkcijskim uvjetima te emisije, ne može za emitiranje u ponedjeljak isporučiti već dovršenu »Latinicu« o darivanju organa. </p>
<p>Nakon što Uprava nije reagirala na njegova tri zahtjeva, Latin je u petak podnio ostavku na uređivanje i vođenje »Latinice« uz napomenu da kući, kao njezin zaposlenik, za sve druge poslove stoji na raspolaganju. </p>
<p>Latinovi zahtjevi odnosili su se na neisplaćivanje honorara novinarima u njegovoj emisiji, njihovo neprimanje u stalni radni odnos te na probleme s grijanjem u paviljonu Zagrebačkog velesajma gdje se snima »Latinica«. </p>
<p>Glasnogovornika HTV-a Krešimira Macana upitali smo o stajalištu Uprave u vezi s Latinovim primjedbama.</p>
<p>»U paviljonu Zagrebačkog velesajma trenutačno se snimaju 'TV Bingo show' i 'Kruške i jabuke', dakle više od dvjesto ljudi, a ne samo novinari 'Latinice'. Uprava HRT-a čini sve da bi što prije riješila pitanje grijanja. Do svega je došlo zato što se ne može koristiti studio B 30 HRT-a, kojemu će se, zbog problema uzrokovanih višom silom, morati rušiti krov. Prostor na ZV-u zaista je neadekvatan, ali žurno radimo na istaliranju posebne grijalice koja bi mogla primjereno zagrijati tako velik prostor. Osim toga, kod takvih poslova, televizija mora poštovati i postupak javnih nadmetanja pa zapravo u nemogućim okolnostima činimo najbolje što možemo«, tvrdi Macan. </p>
<p>O zahtjevu za zapošljavanje novinara Latinice te problemu oko kašnjenja honorara Macan kaže:</p>
<p>»Za ljude iz svoje ekipe Latin je već jednom tražio da ih zaposlimo, što smo i učinili, nakon čega im je on otkazao suradnju. Oni i danas rade na HTV-u kao novinari drugih emisija. Ljudi koji danas kao honorarci rade 'Latinicu' doista još nisu primili honorare od lipnja i dalje. Razlozi za srpanj i kolovoz jasni su - tada se emisija nije ni proizvodila ni emitirala, no što se tiče lipnja i kasnijih mjeseci, njihove su isplate bile potpisane. Vraćene su zato što su iznosi u neskladu s propisima, jer se autorska suradnja ne može plaćati paušalno, već po učinku«, istaknuo je. Urednik Programa kontakt političkih emisija Goran Milić u povodu Latinove ostavke izjavio je:</p>
<p>»Budući da su dvije 'Latinice' unaprijed snimljene i da će biti emitirane, imamo desetak dana da pokušamo sa svima koji su uključeni u problem i onima koji rade emisiju postići civiliziran dogovor«.</p>
<p>Na naš upit hoće li se pritom udovoljiti Latinovim zahtjevima ili ići na kompromise, Milić je kratko odgovorio: »Život je uvijek kompromis pa vjerujem da će tako biti i u ovom slučaju«.</p>
<p> Kad je u pitanju usklađivanje honorara, primjerice, bruto honorar novinara »Latinice« za četiri priloga mjesečno iznosio je 11.500 kuna. A to je vrlo blizu primanjima najviše pozicioniranih stalno zaposlenih novinara s dugogodišnjim stažom, što mnogi smatraju nedopustivim.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Sramotno je da svijet nije učinio ništa da spriječi konclogore i torture«</p>
<p>Istaknuo je to sudac Vrhovnog suda u Belgiji Paul Lemmens govoreći u subotu na međunarodnom skupu u Vukovaru. Rekao je da je, došavši u Vukovar, »ostao zgrožen i konačno svjestan težine zločina koji su se ovdje dogodili«. U Vukovaru poginulo više tisuća branitelja i civila, prognano 22 tisuće Hrvata, a u srpske logore odvedeno desetak tisuća ljudi </p>
<p>VUKOVAR, 16. studenoga</p>
<p> - U povodu jedanaeste obljetnice vukovarske tragedije, pada grada i u sjećanje na žrtve srbijanske oružane agresije, Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar« u suradnji s Hrvatskim društvom bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora održao je u subotu u Vukovaru peti međunarodni znanstveno-stručni skup »Vukovar '91. jedanaest godina poslije - logori i ljudska prava u Europi na pragu 21. stoljeća«. Na skupu na kojem se govorilo o iskustvima iz Domovinskog rata, psihologiji zatočeništva i logoraškim iskustvima, uz goste iz Hrvatske sudjelovali su i belgijski stručnjaci. </p>
<p>O »Umreženom znanju: između kolektivnog zaborava i povijesnog pamćenja« na znanstveno-stručnom skupu govorio je Miroslav Tuđman. U izjavi za novinare upozorio je na nedopustivo uskraćena prava braniteljima, kriminalizaciju Domovinskog rata te na »činjenicu da se posebice u zadnje vrijeme nekim sudskim postupcima dokazuje kako nije razdvojena žrtva rata od krvnika«. </p>
<p>Potpredsjednik Udruge bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić podsjetio je na sve strahote koje su Hrvati preživjeli u srpskim logorima. »Posljednjih dana bili smo svjedoci nevjerojatnih laži koje je Slobodan Milošević izrekao u Haagu tvrdeći da u Srbiji nisu postojali koncentracijski logori. Brojni članovi ove udruge, uglavnom Vukovarci, prošli su strašne torture u srpskim logorima, kao i ja koji sam u Sremskoj Mitrovici proveo punih devet mjeseci«, istaknuo je Komšić dodavši da se upravo zbog toga trebaju održavati ovakvi skupovi kako bi se širila istina o Domovinskom ratu i Vukovaru. </p>
<p>Kako je naglasio Vlado Šakić, ravnatelj Instituta »Ivo Pilar«, takvim skupovima širi se istina o okrutnosti rata i zločinima koji su se dogodili na ovom području. </p>
<p>Sudac Vrhovnog suda u Belgiji Paul Lemmens, govoreći o ljudskim pravima te zabrani zlostavljanja kao osnovnim vrijednostima demokratskih društava u Europi, izjavio je da je došavši u Vukovar »ostao šokiran, zgrožen i konačno svjestan težine zločina koji su se ovdje dogodili«. Ustvrdio je kako je sramotno to što je svijet koji se nakon Drugog svjetskog rata zakleo da više neće dopustiti postojanje koncentracijskih logora, na pragu 21. stoljeća nije učinio ništa da spriječi torture kroz koje su Hrvati prolazili u srpskim logorima.</p>
<p>U srpskoj agresiji i okupaciji Vukovara čija će se jedanaesta tragična obljetnica obilježiti 18. studenoga, poginulo je nekoliko tisuća branitelja i civila, prognano je 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, dok je u srpske konclogore na okupiranom području Hrvatske, te u SRJ i BiH odvedeno desetak tisuća zatočenika. Na popisu zatočenih i nestalih još je 620 osoba iz Vukovarsko-srijemske županije od kojih se većini gubi trag upravo u Vukovaru. U tom gradu otkrivena je i najveća masovna grobnica u Europi poslije II. svjetskog rata, iz koje je 1998. ekshumirano 938 žrtava. Na Ovčari, nedaleko od Vukovara, srpski je agresor samo nekoliko dana nakon ulaska u grad, ubio dvjestotinjak ranjenih civila i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice iz koje je odvedeno 260 osoba. </p>
<p> Za sve te i mnoge druge ratne zločine počinjene u Vukovaru u vrijeme agresije i okupacije, pred Međunarodnim sudom u Haagu još nitko nije odgovarao. U haaškom pritvoru početak suđenja čeka zapovjednik gardijske brigade iz Beograda pukovnik Mile Mrkšić, čije su postrojbe sudjelovale u napadu i okupaciji Vukovara.</p>
<p>Hrvatsko društvo logoraša najavilo je da će na nekom od zagrebačkih sudova uložiti tužbu protiv vlasti i vojske SRJ za naknadu štete zbog zlostavljanja u srpskim logorima.</p>
<p>Maja Sajler i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dr. Belan sa sinom trči maraton Osijek - Vukovar</p>
<p>U sklopu obilježavanja Dana okupacije grada Vukovara, poznati maratonac dr. Ivo Belan trčat će u ponedjeljak zajedno sa sinom Ivicom dionicu od Osijeka do Vukovara dugu 36 kilometara. Start je na središnjem osječkom trgu, a cilj na željezničkoj stanici u Vukovaru gdje će dvojicu maratonaca dočekati poseban vlak koji dolazi iz Zagreba. Organizator maratona je Udruga branitelja Podravke, a pokrovitelj tvrtka Belupo u kojoj radi dr. Belan.</p>
<p>»Sin i ja veliki smo ljubitelji trčanja. Budući da nismo bili u Vukovaru nakon što je završio rat, želio sam da tom sportskom manifestacijom dademo mali doprinos sjećanju na sve žrtve koje su pale u obrani Vukovara - grada heroja. Ne smijemo zaboraviti njihove žrtve jer oni su platili najvišu cijenu. Za start smo izabrali Osijek, jer je taj grad poslije Vukovara također doživio velika stradanja«, rekao je dr. Belan istaknuvši da će im to biti najdraži maraton. </p>
<p>M. Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pokrenuta peticija za ukidanje viznog režima</p>
<p>OSIJEK, 16. studenoga</p>
<p> - Na završetku dvodnevnog sastanka Mreže gradova i općina Građanskog pakta za jugoistočnu Europu sudionici tog skupa u subotu su pokrenuli potpisivanje peticije za ukidanje viznog režima na granicama jugoistočne Europe, prije svega između Hrvatske i SRJ, te za ublažavanje ili ukidanje viznog režima između svih europskih zemalja. Inače, članovi Građanskog pakta o jugoistočnoj Europi s radom su započeli u petak kada se među ostalim moglo čuti da ovaj Pakt financira nizozemska vlada s temeljnim ciljem povezivanja lokalnih sredina i nevladinog sektora, a za ubrzanje uspostave suradnje između država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije. Istom prilikom bilo je rečeno da na ovim prostorima još uvijek vladaju ljudi koji se protive prekograničnoj suradnji i međuetničkoj toleranciji, dok je cilj članova Građanskog pakta, između ostalog, i uklanjanje psiholoških barijera nastalih zbog rata, te suradnja s gradovima i susjednim regijama. Mreža gradova i općina u sklopu Građanskog pakta na sastanku u subotu odlučili su svim gradovima, članovima Mreže predložiti da međusobno potpišu sporazum o međuetničkoj toleranciji. </p>
<p>Podsjetimo, Građanski pakt za jugoistočnu Europu nastao je kao odgovor civilnog društva i nevladinih organizacija na osnivanje »visokopolitičkog« Pakta o stabilnosti sa ciljem uspostave suradnje, razvoja demokracije i multikulturalnosti u kojoj sudjeluju i građani pojedinci, lokalna samouprava te dakako nevladin sektor. Članovi toga Pakta su 18 gradova i 65 nevladinih organizacija iz 13 zemalja jugoistočne Europe. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kramarić: Unutar vladajuće koalicije vladaju trgovačko-foteljaški odnosi</p>
<p>KOSTRENA, 16. studenoga</p>
<p> - »LS je iznevjeren u odnosima unutar vladajuće koalicije, jer se oni ne zasnivaju na ravnopravnim koalicijskim postavkama, već na trgovačko-foteljaškom principu«, rekao je novinarima predsjednik LS-a Zlatko Kramarić prije početka za javnost zatvorene 8. sjednice Središnjeg odbora LS-a održane u subotu u Kostreni. Ustvrdio je da se u Hrvatskoj na dnevni red postavljaju krive teme poput Haaškog suda, a sve kako bi se gospodarstvo i socijala stavili u drugi plan. Predsjednik LS-a cijeni da bi slučajeve sa haaške optužnice trebalo prepustiti pravosudnim organima, a da se Hrvatska mora suočiti sa neugodnim događajima iz svoje prošlosti. »U LS-u nismo zadovoljni raspodjelom državnog proračuna za 2003. godinu, jer su se SDP, HSS, pa i HNS dogovorili o raspodjeli tog novca među ministarstvima, a svi ostali su pritom neopravdano zakinuti«, bio je kategoričan Kramarić. On misli da bi po pitanju preraspodjele državnog proračuna trebalo uspostaviti ravnotežu između pojedinih političkih stranaka, pa i među hrvatskim regijama, jer su, prema njegovom sudu, Zagreb i manji dio Hrvatske, privilegirani na ostatak zemlje. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Padovan i Mohorovičić članovi »Braće hrvatskog zmaja«</p>
<p>ZAGREB, 16. studenoga</p>
<p> - Predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan i akademik Andre Mohorovičić primljeni su u počasno članstvo Družbe »Braće hrvatskog zmaja« na svečanom sijelu Glavnog zbora Družbe održanoj u subotu u povodu 97. obljetnice osnivanja te udruge. Zmajski je naslov akademika Padovana Zmaj od Badire, a akademika Mohorovičića Zmaj kvarnerski. Veliki meštar Matija Salaj u uvodnom je govoru rekao da je »okružje bez velike naklonosti za rad Družbe«, a glavni je zadatak članova priprema proslave stogodišnjice djelovanja Družbe. Zahvalnice je Družba dodijelila gradonačelnici Ozlja Biserki Vranić, voditeljici Zavičajnog muzeja u Ozlju Branki Stergar i voditeljici Knjižnice »Ivan Belostenec« u Ozlju Zdenki Stupić. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021117].
|
