NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020517].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181641 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Martić i Mrkšić svjedoci protiv Miloševića?</p>
<p>Diplomatski kuloari u Zagrebu i Beogradu govore da je haaško tužiteljstvo ponudilo blažu optužnicu Martiću i Mrkšiću u zamjenu za terećenje Slobodana Miloševića / Martić je nakon raketiranja Zagreba neko vrijeme bio u kućnom pritvoru, a potom se s Mrkšićem, kojeg je Milošević poslao iz Beograda, pojavio na vojnoj paradi u Slunju / Kao dokazi da je Milošević pripremao povlačenje iz Knina poslužit će dvije knjige - »Pad Krajine« i »Knin je pao u Beogradu«</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Bivšem predsjedniku »SAO krajine« Milanu Martiću i bivšem »komandantu vojske SAO krajine« generalu Mili Mrkšiću - koji su se u srijedu predali Haaškom sudu - tužiteljstvo Suda ponudilo je blaže kazne budu li svjedočili protiv Slobodana Miloševića, doznaje Vjesnik iz diplomatskih izvora u Zagrebu i Beogradu.</p>
<p>Martić je optužen »zbog povreda ratnog prava i običaja počinjenih raketiranjem Zagreba 1995. godine«. No glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte je, za posjeta Vukovaru, najavila da će optužnica protiv Martića biti proširena i na druge zločine počinjene u Hrvatskoj.</p>
<p>Martić se u optužnici protiv Slobodana Miloševića spominje kao jedan od sudionika zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio prisilno uklanjanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s jedne trećine teritorija Republike Hrvatske radi pripajanja tog područja Srbiji.</p>
<p>Mile Mrkšić je, zajedno s drugom dvojicom zapovjednika JNA - Veselinom Šljivančaninom i Miroslavom Radićem - optužen za zločin protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene i zlostavljanjem zatočenika i pokoljem 200 vukovarskih branitelja i civila na Ovčari.</p>
<p>Glavnu odgovornost za napad i zauzimanje Vukovara imala je 1. motorizirana brigada, koja je bila ključan dio sastava Operativne grupe Jug JNA, a njom je zapovijedao tada pukovnik Mile Mrkšić, piše u haaškoj optužnici.</p>
<p>Odlazeći u Haag, Martić je rekao da neće ni protiv koga svjedočiti, aludirajući na mogućnost svjedočenja protiv Miloševića. Dodao je da su »zločin u 'krajini' počinili Hrvati, a ne Srbi«. Mrkšić, navodno teško bolestan, uoči puta u Haag nije htio davati izjave novinarima.</p>
<p>Martić je sam sebe optužio za raketiranje Zagreba, pojavivši se neposredno nakon tog krvavog događaja na banjolučkoj televiziji u društvu Radovana Karadžića, ponosno tvrdeći da je on zapovjedio napad na Zagreb, kao odmazdu za akciju »Bljesak«.</p>
<p>Manje je poznato, upozoravaju diplomatski izvori iz Zagreba i Beograda, da je Martić nakon granatiranja Zagreba, po izravnoj Miloševićevoj zapovijesti, neko vrijeme proveo u kućnom pritvoru.</p>
<p>Izvori bliski Haaškom sudu podsjećaju da je Martić potom pušten iz kućnog pritvora, da bi se u Kninu pojavio s novim zapovjednikom vojske »SAO krajine«, generalom Mrkšićem, koji je u Knin poslan na Miloševićevu zapovijed da bi reorganizirati tamošnju vojsku, a zapravo je pripremio za povlačenje.</p>
<p>Mrkšić i Martić su se nakon »Bljeska« pojavili na paradi vojske »SAO krajine« na vojnom poligonu u Slunju. Ta je parada bila svojevrstan pandan mimohodu HV-a na Jarunu. Slunjska je parada trebala uvjeriti tadašnje stanovnike još okupiranih hrvatskih područja da se imaju čime braniti i da će imati pomoć iz Beograda u slučaju nastavka hrvatskih oslobodilačkih operacija.</p>
<p>Diplomatski izvori u Beogradu upozoravaju na još neke pojedinosti koje govore u prilog tvrdnji da će Haaški sud »ozbiljno pritisnuti Martića i Mrkšića ne bi li teretili Miloševića«.</p>
<p>Predratni novinar »Slobodne Dalmacije«, a potom kninski izvjestitelj Srđan Radulović, objavio je 1997. u izdanju beogradske nezavisne izdavačke kuće »Dan Graf d.o.o.« knjigu »Pad Krajine«, u kojoj je opisano kako se »krajinsko« političko i vojno vodstvo pripremilo za odlazak iz Knina prije nego je operacija »Oluja« započela. </p>
<p>Nova taktika tužiteljstva</p>
<p>Druga, još važnija knjiga - »Knin je pao u Beogradu« - objavljena je lani u Beogradu, a napisao ju je bivši jugoslavenski general i neko vrijeme vojni stručnjak u »krajini«, Milisav Sekulić. U njoj su izneseni precizni vojni podaci i analize kojima se, prema ocjeni stranih, ali i hrvatskih vojnih stručnjaka, dokazuje da je Milošević zapovijedao i </p>
<p>Činjenica da Carla del Ponte prigodom posljednjeg posjeta Hrvatskoj nije javno spomenula »problem generala Gotovine«, te da je potpredsjednik Vlade zadužen za odnose s Haaškim sudom Goran Granić izrazio veliko zadovoljstvo »predajom« Martića i Mrkšića, prema našim izvorima govori u prilog tezi da haaško tužiteljstvo novom taktikom želi smiriti napetost u Hrvatskoj. Napetost što je podižu oni koji tvrde da se generalu Gotovini u Haagu želi suditi zbog legalne oslobodilačke akcije, a koju je Haag, navodno, kvalificirao kao »agresiju na 'krajinu'«. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dogovor do petka u ponoć ili štrajk u srednjim školama </p>
<p>Ministar Strugar smatra da štrajka u srednjim školama neće biti/ Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske od svojih zahtjeva ne namjerava odstupiti i tvrdi da će, ne dođe li do dogovora, štrajka biti / Predsjednik sindikata Preporod Vinko Filipović kaže da je štrajk zbog regresa, božićnice i dara za djecu upitan jer su ta pitanja regulirana temeljnim kolektivnim ugovorom i teško je očekivati da će poslodavac napraviti presedan i o tim pravima pregovarati samo s jednim sindikatom javnog sektora</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Ministar prosvjete Vladimir Strugar smatra da do štrajka u srednjim školama neće doći, jer za to razloga nema. Sindikat koji najavljuje štrajk (Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske) od svojih zahtjeva ne namjerava odstupiti i tvrdi da će, ne dođe li do dogovora, štrajka biti i da ga podržava 90 posto njihova članstva u školama (u srednjem je školstvu oko 20.000 zaposlenih, a sindikat ima 12.000 članova). U partnerskom sindikatu (Preporod) tvrde pak kako su zahtjevi Nezavisnog sindikata za štrajk neprecizni, zbog čega im je podršku dalo samo oko 30 posto članstva Preporoda.</p>
<p>To je skica stanja snimljenog četiri dana prije najavljenog štrajka u srednjim školama i učeničkim domovima Hrvatske. Nezavisni sindikat dao je pregovaračkom odboru Vlade rok za postizanje dogovora do petka u ponoć. Predsjednik Sindikata Andrija Puljević tvrdi da vjeruje u mogućnost dogovora, no od štrajka neće odustati. Dapače, počele su i pripreme, a u štrajk će pozvati sve zaposlenike u srednjem školstvu, bez obzira na članstvo.</p>
<p>Cilj štrajka je izraziti nezadovoljstvo materijalnim položajem zaposlenika u sustavu srednjega školstva, dakle plaćama, ali i normom, te iznosom regresa, božićnice, dara za djecu. »Stanje u školstvu je katastrofalno i to moramo promijeniti«, kaže Puljević. </p>
<p>Jedan od razloga za štrajk je i nepotpisivanje granskog kolektivnog ugovora, za što Nezavisni sindikat optužuje nesposobni pregovarački odbor Vlade, predvođen ministrom Strugarom. U posljednjoj rundi pregovora ispostavilo se da pregovarački odbori Vlade i sindikata nude dva posve različita dokumenta. Onaj Nezavisnog sindikata na 60-ak stranica (skup iskrenih, ali neostvarivih želja - kažu upućeni) i onaj Ministarstva prosvjete na 10-ak stranica (realniji i nešto tužniji).</p>
<p>»Sramotno je što je prosječna plaća zaposlenika u srednjim školama i učeničkim domovima oko 3500 kuna, a 70 posto tih ljudi ima visoku stručnu spremu«, kaže Puljević. Na upit kako komentira da se 70 posto članstva u pregovorima partnerskog mu sindikata Preporod izjasnilo protiv štrajka, kaže: »Pitanje je jesu li se izjasnili protiv našeg ili njihovog štrajka. Važno je kako je Preporod u referendumu postavio pitanje članstvu, a to nam, nažalost, nije poznato«.</p>
<p>Dakle dva sindikata, koja su u pregovore s Vladom o granskom kolektivnom ugovoru ušla zajedno, sad su razjedinjena. Više je o tome rečeno u četvrtak, na konferenciji sindikata Preporod za novinare.</p>
<p>Za opću sliku, odnosno »sramotnu potplaćenost zaposlenih u školama«, oni krivca vide u »antiprosvjetarskoj politici Vlade, nesposobnosti Ministarstva prosvjete, nekompetentnom pregovaračkom odboru Vlade, ali i konfuznoj politici Nezavisnog sindikata«. </p>
<p>Prema riječima šefa Preporoda Vinka Filipovića, navedeni razlozi za štrajk nejasni su i neprecizni pa se ne čude slabašnoj podršci iz zbornica. U Preporodu tvrde da su, unatoč tomu, svjesni da zaposleni u srednjim školama imaju razloga biti nezadovoljni jer su im plaće, u odnosu na zaposlene u drugim javnim i državnim službama (osim osnovnih škola), osjetno manje.</p>
<p>Zaključuju da im je žao što se Nezavisni sindikat prije najave štrajka nije konzultirao s njima, jer su u istom pregovaračkom odboru. Tada bi, vjeruju u Preporodu, i zahtjevi bili jasniji i precizniji. </p>
<p>Prema Filipoviću, štrajk zbog regresa, božićnice i dara za djecu je upitan jer su ta pitanja regulirana temeljnim kolektivnim ugovorom i teško je očekivati da će poslodavac napraviti presedan i o tim pravima pregovarati samo s jednim sindikatom javnog sektora. Nadalje, smatra da je pitanje korekcije srednjoškolske norme trebalo postaviti lani u lipnju, prije donošenja izmjena i dopuna Zakona o srednjem školstvu.</p>
<p>Filipovićeva poruka Puljeviću stoga glasi: »Nikakvo soliranje neće dati rezultata«. Ujedno se boji da će štrajk kakav Puljević najavljuje biti gubljenje vremena i energije. »Svaki neuspješan štrajk u prosvjeti znači novi ožiljak ljudima koji rade u tom sektoru. On znači podjelu zbornica i smanjuje volju profesora da sami pokušaju nešto učiniti za dobrobit školstva«, zaključuje.</p>
<p>Na pitanje hoće li, prema njihovoj procjeni, u ponedjeljak biti štrajka, odgovaraju kako se nadaju jednom - da se neće dogoditi da od silne buke i prašine ne ispadne ništa. Iza kulisa, pribojavaju se da će Nezavisni sindikat na kraju potpisati dokument granskog kolektivnog ugovora kakav im je Ministarstvo prosvjete već nudilo, a da će oči prosvjetara »farbati« rečenicom kako je riječ o nečem posve novom i, naravno, dobrom. </p>
<p>Zahtjevi bi državu stajali 160 milijuna kuna</p>
<p>Predsjednik Saveza školskih sindikata Željko Stipić izračunao je da bi zahtjevi Nezavisnog sindikata državu stajali više od 160 milijuna kuna. </p>
<p>Naime, Sindikat traži da se za regres zaposlenika u srednjem školstvu isplati 70 milijuna kuna (3600 kuna po zaposleniku), za božićnice 36 milijuna kuna (božićnica 1800 kuna), za darove za djecu 10 milijuna kuna, a za smjenski rad više od 50 milijuna. »Ti podaci, bez uračunate naknade za prijevoz i bez normi, bacaju novo svjetlo na organizaciju štrajka«, smatra Stipić. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ni dogovora niti pomaka</p>
<p>Stručne skupine Vlade, sindikata i poslodavaca nisu se dogovorile o otkaznim rokovima, otpremninama i malom poslodavcu / O tim spornim pitanjima odlučit će sljedećeg tjedna Gospodarsko-socijalno vijeće / Neke ustupke koje je ponudila Vlada sindikati smatraju nedovoljnima i ne pristaju da se prava smanje, uz iznimku Matice sindikata javnih službi koja, uz određene uvjete, podržava Vladine prijedloge</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Ni nakon trodnevnih pregovora stručne skupine Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjeni Zakona o radu nema pomaka ni dogovora o suprotstavljenim stavovima o otkaznim rokovima, otpremninama i malom poslodavcu. O tim spornim pitanjima odlučit će sljedećeg tjedna Gospodarsko-socijalno vijeće.</p>
<p>Neke ustupke koje je ponudila Vlada sindikati smatraju nedovoljnima i ne pristaju da se prava smanje, uz iznimku Matice sindikata javnih službi koja, uz određene uvjete, podržava Vladine prijedloge.</p>
<p>Vlada traži da se otkazni rok smanji sa šest na tri mjeseca i da se otpremnine smanje na najviše šest bruto plaća, s tim da bi stariji radnici dobili nešto više, a uvele bi se i otpremnine za radnike na određeno vrijeme. Veće otpremnine i duži otkazni rokovi od zakonskog minimuma ugovarali bi se u kolektivnim ugovorima. </p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predlaže da se ukine i zakonski minimum, a otpremnine i otkazni rokovi ugovaraju isključivo kolektivnim ugovorima. HUP ima i alternativo rješenje - smanjivanje tih instituta prema prosjeku europskih zemalja. </p>
<p>Četiri sindikalne središnjice (SSSH, NHS, HUS i URSH) odbijaju smanjivanje otpremnina i otkaznih rokova jer Vlada ne pristaje da se istodobno povećaju naknade za nezaposlene na burzi. Smatrajući da je fleksibilizacija tržišta rada nužnost koju ni Hrvatska ne može izbjeći, Matica sindikata javnih službi spremna je prihvatiti Vladin prijedlog, ali uz uvjet da se u prijelaznom razdoblju zaključe kolektivni ugovori.</p>
<p>»Iako je po zaključku GSV-a to bio posao triju ekonomista, s kojima je ojačana stručna grupa, Vlada i poslodavci nisu na pregovorima pokazali izračune kojim bi potkrijepili svoj zahtjev za smanjivanje otkaznih rokova i otpremnina. Vlada nema nikakvih pokazatelja kojim bi to opravdala, a u pregovore je krenula s paušalnim, unaprijed određenim stavom da se smanje ta prava kako bi država sebi pojeftinila otpuštanja u državnim i javnim službama«, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.</p>
<p>»Razočaran sam pregovorima. Na radnoj se grupi samo gubilo vrijeme. Ništa nije dogovoreno. Nisu čak definirana ni navodno usuglašena 24 pitanja o radu na određeno, radu kod kuće i privatnim agencijama za privremeno zapošljavanje, a moglo se barem to. Umjesto toga, ubačena je priča o doprinosu solidarnosti za nečlanove sindikata, koja nama nije primarna niti ćemo taj doprinos trampiti za niže otpremnine i otkazne rokove«, ističe Sever.</p>
<p>Ideju o doprinosu solidarnosti za zaposlene, koji nisu članovi sindikata, ali uživaju prava iz kolektivnih ugovora, već duže gura Matica sindikata. Ovaj je put Vlada pristala, ali samo uz uvjet da sindikati prihvate smanjivanje otkaznih rokova i drugih prava. Drugi je uvjet da se uz obvezni referendum među članstvom taj doprinos ugovara u kolektivnom ugovoru. S doprinosom se slažu i poslodavci, ali traže da sličan doprinos HUP-u onda plaćaju i poslodavci koji nisu zaključili, ali primjenjuju kolektivne ugovore.</p>
<p>Osim zbog otkaza, velik je spor među socijalnim partnerima i zbog definicije malog poslodavca. Sada mali poslodavci, koji imaju do 10 zaposlenih, mogu dijeliti otkaze bez navođenja razloga, a nemaju ni obvezu zbrinjavanja viška zaposlenih. Vlada je za individualne otkaze ponudila dva kompromisna prijedloga. Prema prvom, ukinuo bi se mali poslodavac i izjednačio s velikim. Svi bi poslodavci, bez obzira na broj zaposlenih, morali navesti razlog za otkaz, ali bi se ukinula procedura prije otkaza (prekvalifikacija, pokušaj zapošljavanje radnika na drugom poslu).</p>
<p>Prema drugom prijedlogu, mali poslodavac ostaje, a umjesto 10 zapošljavao bi do 20 radnika. No, i on bi morao navesti razloge za otkaz, ali bi bio oslobođen procedure prije otkaza. Ta bi se odredba primjenjivala pet godina od registracije novih poslodavaca, a za one koji već rade, samo u prijelaznom roku od godine dana. HUP predlaže još rigoroznije rješenje od Vladinog - traži da se mali poslodavac poveća na 50 zaposlenih, ali da, kao i sada, otpušta bez navođenja razloga.</p>
<p>Za sindikate, osim Matice koja prihvaća Vladino, oba su prijedloga neprihvatljiva osim obveze da svi poslodavci navode otkazni razlog. Krešimir Sever ističe da je za sindikate neprihvatljivo povećanje malog poslodavca na 20 radnika, jer će, s obzirom na to da je oslobođen procedure prije otkaza, navođenje razloga biti samo formalnost. Dušanka Marinković-Drača, pravna savjetnica u SSSH kaže da olakšana procedura pri otkazivanju neće malom poslodavcu povećati i konkuretnost na tržištu, ako mu se ne daju krila olakšicama i u poreznom i drugim sustavima.</p>
<p>Vlada predlaže da se, prema standardima EU-a, kolektivnim otkazom (za višak radnika) smatra više od 20 otkaza u roku od tri mjeseca. Prema našem zakonu, poslodavac mora izraditi program zbrinjavanja viška ako u šest mjeseci namjerava otpustiti 10 posto radnika, a najmanje petoricu. Vladin prijedlog znači bržu i lakšu proceduru kod kolektivnih otkaza, koja je i prema analizi OECD-a najrigidnija u Europi.</p>
<p>Sada, na primjer, poslodavac sa 30 radnika mora za pet otkaza izrađivati program, a ubuduće bi to morao samo ako otpušta više od 20 ljudi. Poslodavci pozdravljaju takvo rješenje, a sindikati su spremni razgovarati, ali kad analiziraju efekte. </p>
<p>»Spremni smo pregovarati o izmjenama koje se odnose na rad na određeno, rad kod kuće, agencije za privremeno zapošljavanje, ali četiri sindikalne središnjice neće trgovati sa smanjivanjem otpremnina i otkaznih rokova. Čvrst je dogovor da nas ništa u borbi za ta prava neće razbiti, a očekujemo da će i Matica sindikata prepoznati nužnost zajedničkog nastupa sindikata. NHS i SSSH imaju više članova u javnim i državnim službama od Matice. Kako to da nam naše članstvo, za razliku od Matičinog, poručuje da ne dopustimo smanjivanje prava«, kaže Sever.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Do prvog autobusa - četiri kilometra hoda</p>
<p>Tajnik Mjesnog odbora Velika Mlaka tvrdi da se zbog dugotrajnoga razgraničavanja vlasništva i ovlasti između Zagreba, Velike Gorice pa i Zagrebačke županije ne mogu riješiti probleme s obnovom stare škole, vrtićem, cestama, autobusnim linijama / Hoće li nakon lokalnih izbora biti bolje? </p>
<p>Najvećem velikogoričkom mjesnom odboru, Velikoj Mlaki, u kojemu zajedno sa stanovnicima Velikog Polja (koje pripada Zagrebu) živi oko 4500 stanovnika, nedostaju vrtić, autobusne linije, bolja javna rasvjeta, plin i mnogo toga drugoga, doznajemo od tajnika ovog mjesnog odbora, Anđelka Markulina.</p>
<p> »Veliko Polje koje je od nas udaljeno samo nekoliko stotina metara, spada u župu Velika Mlaka i kod nas ima ambulantu, školu, vrtić koji sada radi u prostorima osnovne škole. Međutim, mi smo druga županija jer spadamo pod Veliku Goricu i ta činjenica već šest godina služi kao alibi svim vlastima u nadmudrivanju tko je zapravo dužan napraviti vrtić za ova dva naselja. Velika Gorica je kupila 17 tisuća četvornih metara zemlje i rekla da će omogućiti priključak na komunalnu infrastrukturu. Zagreb bi trebao sagraditi zgradu, no kako je njemu Veliko Polje zadnja rupa na svirali, mi, eto, godinama čekamo da se oni napokon dogovore kada će što napraviti«, kaže Markulin. </p>
<p>»Usporedo s gradnjom vrtića«, dodaje, »pokušavamo naći novac za obnovu stare škole koja će, ako je ne obnovimo, sve više propadati (prazna je od 1991. godine). To je veliki prostor, u koji bi se mogla smjestiti čitaonica i različiti sadržaji za djecu, kao što su informatičke radionice, i slično. U njemu bi moglo održavati probe i naše kulturno-umjetničko društvo. Ukratko, što zbog položaja (u samom centru pored crkve), a još više zbog sadržaja, stara bi škola mogla postati kulturno središte našeg mjesta«.</p>
<p> »No, i oko toga se već šest godina nadmudrujemo s velikogoričkom vlašću. Prvo su nam tvrdili da dozvolu za obnovu moraju dobiti od Ministarstva prosvjete, no sada bi, decentralizacijom školstva, zgrada trebala postati vlasništvo Grada. Navodno da taj postupak o prijenosu vlasništva još uvijek nije gotov, tako da smo i dalje na čekanju. i to ne samo s ovom investicijom, nego i s rješavanjem drugih problema«, nastavlja Markulin.</p>
<p>»Primjerice, cesta od Velike Mlake do Mičevca zaista je u katastrofalnom stanju, što je za one vozače koji tu voze noću i koji ne poznaju situaciju, opasno i po život. To je županijska cesta, tako da grad Velika Gorica tu ne može napraviti ništa. A Županija, pak, navodno nema novaca ni za ovakve, u biti manje investicije. Istodobno, autobusni nam je prijevoz tako organiziran kao da živimo na rubu civilizacije. Mičevčani, naprimjer, moraju prvo ići do autobusnog kolodvora u Zagrebu, pa tek onda u Veliku Goricu. A neki naši Velikomlačani moraju do prvog autobusa hodati oko četiri kilometra. Ispada da nam je lakše otići u Zagreb, a zapravo sve što trebamo, moramo napraviti u Velikoj Gorici«, zaključuje Markulin.</p>
<p>On se ipak nada da bi nakon izbora mogla nastupiti bolja vremena za sve mjesne odbore i gradske četvrti. Nakon izbora koji će se na velikogoričkom području održati 26. svibnja, naime, mjesni odbori i gradske četvrti dobivaju pravni subjektivitet, što znači da će novac koji budu dobili od Grada, moći samostalno koristiti na temelju svojih programa rada. Osim toga, kao pravne osobe s vlastitim žiro računom, moći će sklapati ugovore s drugim poslovnim subjektima i raspisivati natječaje. To u ovom slučaju znači da će Velikomlačani moći raspisati natječaj za autobusnog prijevoznika koji bi mogao pronašao svoj interes u prijevozu putnika. ZET je takvu mogućnost dosad odbijao, nešto zbog loših cesta, a još više zbog tromosti vlastitog sistema. Osim autobusa, Markulin se nada da će se i puno brže rješavati i drugi problemu, jer mještani najbolje znaju što ih muči.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Priprema se gradnja crkve</p>
<p>Osnovna škola u Velikoj Mlaki, osim za vrtić, često zna poslužiti i za održavanje misa. Kako nam je rekao župnik Mladen Sinković, postojeća kapela Sv. Barbare može, naime, primiti samo oko 150 ljudi. Zato se u slučajevima kada je ružno vrijeme i kada je veliki broj vjernika (blagdani, pričesti, krizme), mise održavaju u školi. Kada to vrijeme dopusti, misa se održava i na prostoru ispred crkve. Zbog toga je odlučeno da se sagradi nova crkva, koja bi mogla zadovoljiti potrebe i Velike Mlake i Velikog Polja. U tijeku su pregovori za lokaciju, a nakon toga počelo bi se s izgradnjom. om trenutku nije mogao reći. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Koliko kuna toliko zakrpanih rupa!</p>
<p>Zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo Stipe Tojčić izjavio kako unutarnja nadzorna služba Javnog gradskog poduzeća Zagrebačke ceste »nije kvalitetna«/ Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta, označio je Tojčićevu ocjenu kao paušalnu. »Svatko ima pravo reći što želi, no iza toga treba stajati s dokazima«</p>
<p>Nakon što je u srijedu uvečer na GONG-ovoj tribini Stipe Tojčić, zamjenik gradonačelnice zadužen za gospodarstvo, izjavio kako unutarnja nadzorna služba javnog gradskog poduzeća Zagrebačke ceste »nije kvalitetna«, Vjesnik je zatražio komentar odgovornih u Zagrebačkim cestama. </p>
<p>Između ostaloga, Tojčić je ustvrdio kako »postoji nered u svim javnim gradskim poduzećima« i da u njima »treba uvesti reda«.</p>
<p>Prema riječima Milana Vojvodića, tehničkog direktora Zagrebačkih cesta, Tojčić ne poznaje način funkcioniranja toga poduzeća. »Mi smo uređena organizacija koja funkcionira normalnim putem, sa svim nadzornim odborima i skupštinama, kao što ih imaju i sva druga javna poduzeća«, izjavio je Vojvodić. »Ako je problem u kvaliteti rada i materijala«, rekao je Vojvodić, »postoje atesti materijala«. »Svi proizvodi su testirani i imaju ateste«, naglasio je Vojvodić.</p>
<p>Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta smatra kako je jedino Institut građevinarstva Hrvatske dovoljno kompetentan za komentare kvalitete. »Nitko ne može tvrdit da ne radimo kvalitetno, a jedino kompetentno poduzeće, koje može utvrditi je li rad dobar ili loš, jest IGH«, izjavio je Golubić. Naglasio je također kako u Cestama rade vrhunski stručnjaci, a Tojčićevu ocjenu označio je kao »paušalnu«. »Svatko ima pravo reći što želi, no iza toga treba stajati s dokazima«, rekao je na kraju Golubić.</p>
<p>Tko je na kraju u pravu, Gradsko poglavarstvo ili Zagrebačke ceste? Na to pitanje može odgovoriti jedino struka. U međuvremenu, većina građana uvjerena je da su naše prometnice u lošem stanju. No kako ističu u Zagrebačkim cestama, njihov rad ipak je ograničen budžetom koje određuje Grad.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nepodnošljive gužve potpomognute »kruženjem«</p>
<p>Još jedna u nizu mnogobrojnih zagrebačkih prometnih nelogičnosti, jest i put do Studentskog doma Stjepan Radić. Ako dolazite, na primjer, iz smjera Karlovca, odnosno s rotora na Jadranskom mostu, do doma na Savi morate ići doslovce u krug. Tako se, primjerice, spušta s Jadranskog mosta, skreće lijevo na Selsku cestu, vozi do križanja s Horvaćanskom a na tom se križanju ne može polukružno okrenuti. </p>
<p>Kad je, naime, automobilima na tom križanju zeleno za skretanje ulijevo, tada je zeleno i tramvajima. Stoga se mora produžiti do sljedećeg semafora i na njemu skrenuti ili lijevo ili se okrenuti polukružno. Ako se skrene lijevo, na sljedećem semaforu također treba skrenuti lijevo, kako bi se tek onda stiglo do Studentskom doma Stjepan Radić.</p>
<p> Ako pak se vozač okrene polukružno, mora nastaviti Horvaćanskom, »ući« natrag na Selsku i onda skrenuti desno, na Jarunsku ulicu. Još je najgore to, što su u posljednje vrijeme - zbog povezivanja Prečkog s Horvaćanskom - gužve na toj dionici nepodnošljive.</p>
<p>Zanimljivo je da se u krugu oko Doma nalaze mnogobrojni sportski objekti, poput teniskih terena, bazena, Odbojkaškog doma i slično.</p>
<p> A put do njih je nadasve kompliciran, čak i za one koji su iz Zagreba. A znamo da je studentski dom prepun onih koji nisu iz Zagreba. Računaju li gradski oci s činjenicom da studenti nemaju automobile pa misle da nije potrebno obilježavati put do doma prometnim znakovima?</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Škola za voditelje izviđačkog pokreta dobila prostor za rad </p>
<p>Izviđačka škola »Scout« dobila je u četvrtak od Gradskog ureda za upravljanje imovinom prostorije u Draškovićevoj 29. »Ustupanjem gradskog prostora izviđačkoj školi, Grad je omogućio izobrazbu izviđačkih voditelja prema programu što ga je odobrilo Ministarstvo prosvjete i športa. Prvi diplomanti nove škole, ujedno i prvi školovani izviđački voditelji s državnom licencom, biti će spremni preuzeti patrole izviđača i jata poletaraca pri osnovnim školama već početkom školske godine 2003./2004.« izjavio je tajnik izviđačke škole »Scout« Dalibor Jelavić. </p>
<p>U 40 kvadratnih metara nekadašnje praonice zavjesa već početkom sljedeće školske godine, kad se prostor uredi za novu namjenu, počet će nastava za 180 studenata Učiteljske akademije i Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta. Nastavu će voditi 12 profesora, a školovanje će trajati godinu dana. </p>
<p>Program škole financiraju gradski uredi za obrazovanje i sport odnosno zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Za polaznike je škola besplatna. Prema Jelavićevim riječima, školovani voditelji mogu već prije diplome voditi izviđački pokret pri osnovnoj školi, kao vanjski suradnici. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Vlasniku licence Miss Universe pozlilo neposredno prije rasprave </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Zbog nedolaska vlasnika licence Miss Universe Vladimira Kraljevića u četvrtak je odgođeno ročište u postupku u kojem njega i Daewoo motors d.o.o. za naknadu štete u iznosu od 279.000 kuna tuži Jelena Petković, koja je zabunom 2001. godine proglašena miss universe, a potom »tek« drugom pratiljom. Njezin se odštetni zahtjev odnosi na materijalna dobra koja bi joj kao misici pripala, te za duševne boli koje je pretrpjela nakon proglašenja. </p>
<p>Naime, nakon što je Petković proglašena hrvatskom Miss Universe 22. ožujka prošle godine u tadašnjem hotelu Inter-Continental, svi su, pa i TV gledatelji u izravnom prijenosu vidjeli organizatore kako tek izabranoj misici stavljaju krunu, a čime su je, stoji u tužbi, priznali kao Miss. Nakon toga su joj, također u TV prijenosu uručeni ključevi automobila daewoo matiz, a čime je postala i njegova vlasnica, navodi se dalje u tužbi. Međutim, nakon dvadesetak minuta obavijest organizatora koji su izjavili kako je došlo do pogreške, te je Petković ustvari druga pratilja, šokirala je okupljene, TV gledatelje te samu misicu koja je time postala hrvatska miss »s najkraćim stažom«. U tužbi se, uz automobil te krunu, spominju i drugi darovi kao i put u Portoriko na svjetski izbor za Miss Universe, a sa čime su, tvrdi se nadalje, povezane reklame i drugi prihodi. </p>
<p>Na raspravi je Kraljevićev odvjetnik Roman Bihar napomenuo kako je Kraljeviću pozlilo neposredno prije ročišta, a sud ga je obvezao da o otme dostavi medicinsku dokumentaciju u roku od tri dana. </p>
<p>Kako je Petković na raspravu stigla iz Šibenika njezin je zastupnik odvjetnik Dragutin Badanjak predložio da je sud sasluša, no kako su se ostale stranke u postupku bunile protiv tog prijedloga, sud ga je odbio. </p>
<p>Nakon toga je odvjetnik Badanjak zatražio i saslušanje direktora »Daewoo motorsa«, no o tom će se prijedlogu odlučiti naknadno.</p>
<p>Slijedeća je rasprava zakazana za 9. srpnja ove godine.</p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Latin i dalje od EPH potražuje 1.300.000 kuna </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Na općinskom je sudu u Zagrebu u četvrtak održano ročište u sporu u kojem je Denis Latin tužio Europapress holding radi utvrđivanja i isplate osobnog dohotka. </p>
<p>Naime, prema ugovoru o radu koji je Latin s EPH sklopio 4. listopada 1996. godine pripadala mu je naknada za jednu minutu reklamnog prostora u svakoj emisiji koju uređuje, te naknada troškova njegovog stylinga. </p>
<p>Međutim, Latin navodi kako mu spomenute naknade nisu isplaćene zbog čega potražuje oko milijun i tristo tisuća kuna. </p>
<p>Na raspravi u četvrtak u svojstvu svjedoka trebali su se pojaviti suvlasnik EPH Ninoslav Pavić i Alan Vojković, no svoj su izostanak opravdali službenom spriječenošću.</p>
<p>Latin je uređivajući Latinicu na tadašnjoj TV Mreži koja je bila u sastavu EPH imao pravo na po jednu minutu reklame po emisiji koje su se emitirale od 15. siječnja 1997. godine pa do 15. siječnja 1999. godine. </p>
<p>Na okolnost ugovora te realizacije marketinga i cijelog spora svoj je iskaz dala Dijana Tomić koja je u to vrijeme bila zaposlena na »Mreži 1« d.o.o. na realizaciji marketinga. Kako je radila na poslovima montiranja marketinga upoznata je s činjenicom da je Latin imao pravo na minutu reklame u emisijama »Napokon nedjelja« i »Latinica«, a također je upoznata i s podatkom kako to pravo nikad nije uspio i ostvariti. Nadalje je istaknula kako zna za dopise koje je Latin upućivao tadašnjem predsjedniku uprave Mreže Vojkoviću te Paviću za realizacijom reklamnog prostora, a bila je prisutna i kada je Pavić obećao Latinu na ime kompenzacije kupiti automobil. Latin joj je pak jednom prilikom rekao kako će na ime duga riješiti i »pitanje njegovog stana«. </p>
<p>»Jednom prilikom sam srela gospodina Pavića koji mi je rekao da je šokiran Denisovom tužbom«, ispričala je svjedokinja i dodala da je Pavić nakon što mu je ona rekla kako je Latinu obećao riješiti problem, odgovorio kako su sada tu Nijemci i kako ne može ništa isplatiti na njegov račun. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Česima je Hrvatska najjeftinija turistička zemlja</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Nedavno je tiražni češki list MF DNES (naklada 410.000 primjeraka) u posebnom prilogu objavio usporednu analizu cijena turističkih usluga u zemljama gdje Česi najradije ljetuju, a Hrvatska se u svim kategorijama smještaja pokazala kao najjeftijija destinacija. Uz Hrvatsku, u prilogu su predstavljeni i Tunis, Španjolska, Grčka, Bugarska, Turska, Francuska i Italija. Analizirane su kataloške cijene tjednog boravka četveročlane obitelji na moru u srpnju. </p>
<p>Četveročlana obitelj će tako najpovoljnije kampirati u Hrvatskoj (za 11.800 čeških kruna) dok će istu uslugu u Grčkoj platiti čak 21.400 kruna. </p>
<p>Hrvatska je pobijedila i u kategoriji apartmana. Putovanje autobusom i tjedni boravak u srpnju u Hrvatskoj, naime, četvero će ljudi platiti 17.600 kruna, u Bugarskoj 23.000, a u Tunisu (zrakoplovom) 54.000 kruna. .</p>
<p>Najkonkurentniji smo i u hotelskom smještaju budući da će polupansion u hrvatskom hotelu s tri zvjezdice češku obitelj stajati 32.600 kruna. Isti aranžman (ali i putovanje zrakoplovom) u Grčkoj, Tunisu ili Španjolskoj plaćaju najmanje 60.000 kruna. </p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Velike racije u Italiji</p>
<p>RIM, 16. svibnja </p>
<p> - Nekoliko tisuća policajaca u četvrtak je sudjelovalo u velikoj operaciji protiv kriminala u 19 talijanskih pokrajina. Uhićeno je 240 osoba, kazao je u četvrtak šef talijanske vlade Silvio Berlusconi.</p>
<p> Od 240 uhićenih osoba, 159 je stranog državljanstva, objavila je policija. Od Barija i Napulja, preko Rima, Milana i Bologne do Torina, policajci su pročešljali Italiju u potrazi za različitim kriminalcima od krijumčara droge i organizatora prostitucije. </p>
<p> Od 240 uhićenih, sto ih je privedeno zbog krijumčarenja droge, a ostali u okviru istrage o napadima i borbe protiv prostitucije. Policija je zaplijenila 255 kg različite droge i 4.000 tableta ecstasy.</p>
<p> »To je operacija novog tipa. Nije riječ o represiji već o prevenciji«, kazao je Berlusconi novinarima. </p>
<p> U okviru te operacije, 250 Albanaca bit će vraćeno u svoju domovinu a 101 osoba iz zemalja Magreba prebačena je u posebne centre odakle će se obaviti deportacija u njihove zemlje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Amerikanci ne mogu dočekati posljednju epizodu »Prijatelja«</p>
<p>LOS ANGELES, 16. svibnja</p>
<p> - Posljednja epizoda osme sezone popularnih »Prijatelja«, koja se na američkoj televiziji prikazuje u četvrtak, podigla je mnogo prašine i nagađanja. Sve je počelo posljednjom epizodom prethodne sezone, u kojoj su gledatelji na vjenčanju Monike (Courtney Cox Arquette) i Chandlera (Matthew Perry) saznali da je Rachel trudna. </p>
<p> Televizijska postaja NBC je detalje posljednje epizode sezone držala u strogoj tajnosti, ali nije uspjela zaustaviti govorkanja o tome kako će se beba zvati, hoće li biti dečko ili djevojčica i što će se dogoditi s djetetovim ocem Rossom (David Schwimmer). </p>
<p> Radnja jednosatne posljednje epizode događa se na porođajnom odjelu bolnice, gdje se Rachel porađa, a preostala petorka uzrokuje kaos. Chandler i Monica odluče da i oni žele imati bebu i u potrazi su za privatnom sobom u kojoj bi mogli početi raditi na tome, dok se Phoebe (Lisa Kudrow) udvara zgodnom pacijentu uz malu pomoć Joeyja (Matt LeBlanc). </p>
<p> Na Internetu je nedavno objavljena poruka osobe koja tvrdi da je »blisko povezana sa serijom« u kojoj stoji da će Rachelina beba biti djevojčica Emma te da će je Ross zaprositi, dok je druga osoba ustvrdila da je snimljeno nekoliko verzija završetka, što nije neobično za vrlo popularne serije. </p>
<p> Međutim, što se god dogodilo, ova će epizoda najvjerojatnije privući jednu od najvećih gledanosti ove godine. »Prijatelji« su najgledanija serija u svom vremenskom terminu, s prosječno 23,8 milijuna gledatelja svakog tjedna. Ta je brojka rasla što se više približavao kraj sezone, pa je prošlotjednu epizodu gledalo 24,3 milijuna osoba. </p>
<p> Glumačka postava u veljači je potpisala kolektivni ugovor kojim je šestorka osigurala honorar od milijun dolara po epizodi, što ih svrstava među najbolje plaćene glumce u epizodnoj televiziji. Prema tom ugovoru, snimit će se i deveta, posljednja sezona serije. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Izabrano osam novih akademika</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti bogatija je za osam novih akademika, od kojih su čak trojica iz književničkih redova, zatim 15 članova suradnika te osam dopisnih članova, a reizborom je potvrđeno 13 članova suradnika. Tako je odlučeno na Izbornoj skupštini ove respektabilne ustanove koja je održana u četvrtak u Palači Akademije.</p>
<p>Skupštini su od 148 redovnih članova prisustvovala 92, a za izbor je kanditatima trebalo 70 glasova. Diskusije o nominiranim kanditatima nije ni bilo, izuzme li se usamljeni istup Vladimira Paara, koji je sa žaljenjem konstatirao da nije imao mogućnosti birati među većim brojem predloženih članova, što nije demokratsko načelo. </p>
<p>Nakon prvoga kruga glasovanja izabrano je sedam akademika. Redovnim članom Razreda za društvene znanosti postao je Nenad Cambi (97 glasova), Razreda za medicinske znanosti Vladimir Goldner (92), Razreda za filološke znanosti Nikica Kolumbić (98), Razreda za književnost Tonko Maroević (100), Ante Stamać (73) i Ivan Kušan (89) i Razreda za tehničke znanosti Ivo Senjanović (96). Glasovanje je u ponovljeno jedino u Razredu za prirodne znanosti, kada je u drugom krugu prošao Stjepan Gamulin (74), dok je ovaj put manje sreće imao Pavao Rudan (46). Jedino Razred za likovne umjetnosti nije imao ni jedno slobodno mjesto za prijam novih akademika. </p>
<p>Za članove suradnike od 16 kanditata izabrano je 15: Gordan Družić, Jakša Barbić i Ljerka Schiffler-Premec svi u Razred za društvene znanosti, Vitomir Šunjić (Razred za matematičke, fizičke i kemijske znansoti), Josip Balabanić i Ivana Weygand-Đurašević (Razred za prirodne znanosti), Ante Simonić i Vida Demarin (Razred za medicinske znanosti), Milena Žic-Fuchs, Darko Novaković i Ivanka Petrović (Razred za filološke znanosti), Zvonimir Mrkonjić (Razred za književnost), Zlatko Bourek (Razred za likovne umjetnosti), Igor Kuljerić (Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju), a u Razred za tehničke znanosti Josip Sečen, pretekavši većim brojem glasova kolegu Pavla Komadinu.</p>
<p>Osmorica novih dopisnih članova su: Charles Béné iz Francuske, Eduard Čalić iz Austrije, Matko Čikeš iz Švicarske, Mirjan Damaška iz SAD, Josip Jernej iz Hrvatske, Hrvoje Lorković iz Austrije, Sanjit K. Mitra iz SAD i Branko Souček iz Italije. Glasovanjem je potvrđen i reizbor 13 članova suradnika. </p>
<p> Sve u svemu, skupština je protekla bez i jednog polemičkog tona, a nakon izbora akademici su se još tiše razišli. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>PEN poziva na mir </p>
<p>BLED, 16. svibnja</p>
<p> - Međunarodna udruga pisaca PEN u četvrtak je pozivom za mir između Palestinaca i Izraelaca na Bledu otpočela zasjedanje na kojemu se okupilo 90 članova nacionalnih PEN društava, među njima i hrvatskoga. Predsjednik slovenskoga PEN-a Veno Taufer izjavio je otvarajući okrugli stol pod nazivom »Što nam je ostavilo 20. stoljeće«, kojim moderira Sibila Petlevska, da se Odbor za mir pod vodstvom slovenskog književnika Miloša Mikelna suglasio nakon burne rasprave da prihvati izjavu njemačkoga PEN-a kojom su izraelski i palestinski pisci pozvani da »unatoč rastućoj ratnoj retorici nastave dijalog za mir«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Izdala ih je hrabrost jer shvatili su da im je propast neizbježna </p>
<p>U ožujku 1109. sve kao da je već bilo na svome mjestu za koordiniran napad s kopna i mora. Tripolićani su sve te pripreme gledali sa strahom, ali ipak nisu sasvim izgubili nadu. Zar im al-Afdal nije obećao poslati flotu jaču od svih dosad pristiglih, s dovoljno živeža, boraca i ratnog materijala da izdrže još godinu dana? Tripolićani nisu dvojili da će genovski brodovi, čim se pokaže fatimidska flota, udariti u bijeg. Ali samo da stigne na vrijeme!</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>No kako bilo, Fakhr el-Mulk se najprije zaustavio u Damasku. Gospodar Tripolija je prema Dukaku osjećao izrazito nepovjerenje, ali je nesposoban seldžučki kralj već bio mrtav, jer su ga prije nekog vremena nedvojbeno otrovali i grad je otad bio u rukama njegova tutora, atabeka Toghtekina, šepava bivšeg roba, čiji će dvosmisleni odnosi s Franđima više od dvadeset godina dominirati sirijskom političkom pozornicom. </p>
<p>Častohlepan, himben, bez skrupula, taj je turski vojnik, baš kao i sâm Fakhr el-Mulk, bio čovjek zreo i realističan. On je prekinuo s neprijateljskim Dukakovim držanjem, pa je gospodara Tripolija primio srdačno, u njegovu čast priredio gozbu, čak ga pozvao u svoj hamam.</p>
<p>Kadija je cijenio njegove ljubaznosti, ali se ipak radije utaborio izvan gradskih zidina - jer i povjerenje ima svoje granice!</p>
<p>U Bagdadu je doček bio još raskošniji. Ugled je Tripolija u muslimanskom svijetu bio tolik da su ga dočekali kao moćna vladara. </p>
<p>Sultan Muhamed mu je za prijelaz preko Tigrisa ustupio vlastiti brod. Ljudi zaduženi za protokol poveli su gospodara Tripolija do plutajućega salona u dnu kojeg je bio velik izvezen jastuk na kojem je obično sjedio sultan.</p>
<p>Fakhr el-Mulk je sjeo sa strane, na mjestu za posjetitelje, ali su mu dvorjanici prišli i uhvatili ga za obje ruke - sâm je vladar izrazio želju da njegov gost zauzme mjesto na njegovu jastuku.</p>
<p>Tako su ga primali od dvorca do dvorca, gdje su ga sultan, kalif i njihovi suradnici ispitivali o opsadi grada, dok je čitav Bagdad hvalio njegovu vještinu u džihadu protiv Franđa.</p>
<p>Kad su, međutim, stigli na politička pitanja i kad je Fakhr el-Mulk od Muhameda zatražio da pošalje vojsku za oslobođenje Tripolija, tada je sultan, zlobno izvještava Ibn al-Qalanissi, zapovjedio nekolicini svojih najvažnijih emira da pođu s Fakhr el-Mulkom i odbiju opsjednike njegova grada; osim toga je ekspedicijskim snagama odredio da se nakratko zaustave u Mosulu pa ga preotmu iz ruku Jawalija i potom produže za Tripoli.</p>
<p>Sad se Fakhr el-Mulk spustio na zemlju. Stanje je u Mosulu bilo tako uzburkano da bi trebale godine da se srede. Osim toga taj grad leži sjeverno od Bagdada, a Tripoli mu je naprotiv na zapadu. Upusti li se vojska u toliko skretanje, neće joj nipošto ostati vremena da spasi glavni grad. A taj je mogao svakog dana pasti, upozoravao je on.</p>
<p>Ali sultan sve to nije želio shvatiti. Interesi su seldžučkoga carstva tražili da se vojska najprije pozabavi Mosulom. Kadija se uzalud trudio na razne načine, pa i tako što je zlatom podmitio neke monarhove savjetnike: vojska će najprije krenuti na Mosul. </p>
<p>Kad je poslije četiri mjeseca Fakhr el-Mulk krenuo natrag, učinio je to bez ikakva ceremonijala. Sad je već vjerovao da neće uspjeti sačuvati grad. Pritom nije znao da je on već izgubljen.</p>
<p>Kad je u kolovozu 1108. stigao pred Damask, doznao je tužnu vijest. Demoraliziralni njegovim predugim izbivanjem, tripolski su odličnici odlučili grad povjeriti gospodaru Egipta, koji im je obećao obranu od Franđa.</p>
<p>Al-Afdal je poslao brodove s namirnicama i namjesnika koji je preuzeo vlast u gradu, a prvi mu je potez bio dočepati se Fakhr al-Mulkove obitelji, njegovih pristaša, njegova blaga, njegova pokućstva i osobnih stvari, pa sve to poslati brodom u Egipat!</p>
<p>Dok se vezir tako obarao na nesretnoga kadiju, Franđi su se spremali krenuti u konačni napad na Tripoli. Njihovi su vođe stigli jedan za drugim pod zidine opsjednutoga grada. S njima je i Badouin Jeruzalemski, njihov zajednički vođa. Tu su i Badouin od Edesse, i Tankred od Antiohije, pomireni za ovu zgodu.</p>
<p>A tu su i dva pripadnika obitelji Saint-Gilles, grof od Cerdagnea i zakoniti sin pokojnoga Saint-Gillesa, a kojega kroničari zovu Ibn Saint-Gilles, i koji je iz svoje zemlje stigao s desecima genovskih brodova. Obojica su priželjkivala Tripoli, ali ih je kralj Jeruzalema prisilio da o svojim razmiricama šute.</p>
<p>I tako je Ibn Saint-Gilles pričekao kraj bitke da dade ubiti svog takmaca.</p>
<p>U ožujku 1109. sve kao da je već bilo na svome mjestu za koordiniran napad s kopna i mora. Tripolićani su sve te pripreme gledali sa strahom, ali ipak nisu sasvim izgubili nadu. Zar im al-Afdal nije obećao poslati flotu jaču od svih dosad pristiglih, s dovoljno živeža, boraca i ratnog materijala da izdrže još godinu dana?</p>
<p>Tripolićani nisu dvojili da će genovski brodovi, čim se pokaže fatimidska flota, udariti u bijeg. Ali samo da stigne na vrijeme!</p>
<p>Na početku ljeta, priča nam Ibn al-Qalanissi, Franđi su se spremali svim silama navaliti na Tripoli i dogurali do zidina svoje opsadne tornjeve.</p>
<p>Kad su građani vidjeli kakvu se divljem napadu moraju suprotstaviti, izdala ih je hrabrost, jer su shvatili da im je propast neizbježna. Namirnice su se potrošile, a egipatska flota nikako da dođe. Vjetrovi su ostali protivni prema volji Boga koji odlučuje o ishodu svih stvari.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>SRAM</p>
<p>Nije sram isključivo svojstvo Istoka</p>
<p>Dobro proračunat postupak kojim su njegove majke spalile sve mostove prema svijetu stvorio je zagušljivo, entropijsko područje u kojemu se, unatoč svoj truleži prošlosti, činilo da ne raste ništa novo, i iz kojega je Omar Khayyam želio što brže pobjeći, punom snagom svoje mladalačke ambicije</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>To je dio svijeta koji me još sputava, pa makar i plastičnim sponama, sviđalo se to meni ili ne.</p>
<p>Što se pak tiče Afganistana: nakon povratka u London, na nekoj večeri sreo sam britanskog diplomata na visokom položaju, stručnjaka za »moj« dio svijeta. Rekao je da je posve prikladno, »postafganistanski«, da Zapad podupire diktaturu predsjednika Zije ul-Haqa. Nisam smio izgubiti živce, ali ipak jesam. </p>
<p>Naravno, od toga nije bilo nikakve koristi. Kada smo ustali od stola, diplomatova supruga, uljudna i tiha dama koja nas je umirivala, upitala me je: »Recite mi, zašto se pakistanski narod ne riješi Zije, znate već, na uobičajen način?«</p>
<p>Dragi čitatelju, sram očito nije isključivo svojstvo Istoka.</p>
<p>Zemlja u ovoj priči nije Pakistan, ili barem ne potpuno. Dvije zemlje, stvarna i fiktivna, zauzimaju isti prostor, ili gotovo isti. Moja priča, moja fiktivna zemlja postoji, poput mene samoga, pod određenim kutom u odnosu prema stvarnosti. Smatram da je taj pomak od središta nužan, no njegova vrijednost podložna je raspravi, dakako. Moje je mišljenje da ne pišem samo o Pakistanu.</p>
<p>Nisam imenovao tu zemlju. A ni Q. zapravo nije Quetta. No ne želim biti nedvosmislen: kada dođem u velik grad, nazvat ću ga Karachi. I on će imati svoju »Obranu«.</p>
<p>Položaj pjesnika Omara Hajjama vrlo je zanimljiv. U svojoj rodnoj Perziji nikada nije bio omiljen, a na Zapadu je poznat u prijevodu koji je zapravo prerada njegovih stihova, a u mnogim se slučajevima znatno razlikuje od duha izvornika (a sadržaj da i ne spominjemo). </p>
<p>I ja sam preveden čovjek. Doveden sam prijeko. Opće je mišljenje da se u prijevodu uvijek nešto gubi; ja se držim shvaćanja - a kao dokaz mi služi uspjeh Fitzgerald-Hajjama - da se nešto pritom može i dobiti.</p>
<p>»Pogled na tebe kroz moj dragocjeni teleskop«, objavio je Omar Khayyam Fari Zoroaster onoga dana kada joj je priznao svoju ljubav, »dao mi je snage da skršim moć svojih majki«.</p>
<p>»Voajeru!«, odgovorila je. »Serem se na tvoje riječi. Muda su ti se prerano spustila i tjeraš se, to je sve. </p>
<p>I ne prenosi svoje obiteljske probleme na mene«. Bila je dvije godine starija od njega, ali je Omar Khayyam ipak bio prisiljen priznati da je njegova ljubljena prava prostakinja.</p>
<p>Uz ime velikog pjesnika, dijete je jednostavno nosilo prezime svojih majki. No kao da su htjele istaknuti što su zapravo željele reći nazivajući ga po besmrtnom Hajjamu, tri sestre su krstile i to sumračno zdanje puno hodnika koje je postalo njihov jedini posjed: ta kuća zvala se »Nishapur«. </p>
<p>I tako je drugi Omar odrastao na drugom mjestu istog imena, a dok je odrastao, svakomalo bi u šestorima očima svojih triju majki očitao pogled koji kao da je govorio: požuri, očekujemo tvoje pjesme. No (kao što sam već rekao) iz njegova pera nikad nije izašla nijedna rubaija.</p>
<p>Djetinjstvo mu je bilo iznimno po bilo kojim mjerilima, jer podrazumijevalo se da sve što vrijedi za majke i sluge, vrijedi i za našega nevažnog junaka.</p>
<p> Omar Khayyam proveo je dvanaest dugih godina, presudnih godina svoga odrastanja, zarobljen u tom povučenom zdanju, u tom trećem svijetu koji nije bio ni materijalan ni duhovan, nego svojevrsno zgusnuto propadanje, načinjeno od trulećih ostataka onih dvaju poznatijih nam kozmosa, svijet u kojemu je on neprekidno nalijetao na slab, ali neizbrisiv vonj odbačenih zamisli i zaboravljenih snova - kao i na obilje platnom omotanih, paučinom obraslih i prašinom prekrivenih predmeta u raspadu.</p>
<p> Dobro proračunat postupak kojim su njegove majke spalile sve mostove prema svijetu stvorio je zagušljivo, entropijsko područje u kojemu se, unatoč svoj truleži prošlosti, činilo da ne raste ništa novo, i iz kojega je Omar Khayyam želio što brže pobjeći, punom snagom svoje mladalačke ambicije. </p>
<p>Živeći u tom užasno neodređenom graničnom svemiru, nesvjestan zakrivljenosti prostora i vremena, zahvaljujući kojoj onaj tko trči dovoljno brzo i dugo na kraju, bez daha i iscrpljen, neizbježno završi na startnoj crti, sanjao je o izlazima, osjećajući da mu je u klaustrofobiji »Nishapura« ugrožen i goli život. </p>
<p>Uostalom, on je ipak nešto novo u tom neplodnom labirintu izmučenom vremenom.</p>
<p>Jeste li čuli za onu vučju djecu, dojenu - moramo to pretpostaviti - na jezovito brojnim sisama krznate ženke što zavija na Mjesec? </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Obilje vizualnih atrakcija</p>
<p>U Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba »Kamermani 2002. - snimatelji HRT-a i gosti« / Prvu nagradu na zadanu temu »Prozori, vrata, mostovi« dobio Damir Matijević, a na slobodnu temu Zorko Vedrina </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Da u svakome televizijskom snimatelju pritajeno »čuči« rasni fotograf, pokazuje još jedna sjajna izložba Muzeja za umjetnost i obrt »Kamermani 2002. / snimatelji HRT-a i gosti« što je u srijedu otvorena u Zagrebu.</p>
<p>Podsjetimo da je MUO i prošle godine, prigodom 75. obljetnice radija i 45. obljetnice televizije, ugostio snimateljice i snimatelje HRT-a. Dokaz je to da i u nemilosrdnom novinarskom zadatku, gdje neuroza nemalo puta potire neke dublje umjetničke porive, novinari uspijevaju uhvatiti čas predaha, prepustiti se čisto likovnom užitku i trenutnim duhovnim poticajima. A izložba na kojoj, slobodno možemo reći, nema loših fotografa (organizator izložbe Andrea Kulundžić), pruža doista obilje vizualnih atrakcija.</p>
<p> Članovi ocjenjivačkog suda Enes Midžić i Nenad Puhovski dodijelili su šest nagrada - tri za zadanu temu »Prozori, vrata, mostovi« i tri za slobodnu temu. U okviru zadane teme za izvanredan crno bijeli snimak dječaka što viri kroz prozor staroga autobusa u stilu 50-ih prvu nagradu dobio je Damir Matijević, drugu, za sofisticiran snimak prozora s mačkom dobio je Dušan Vugrinec, a treću za perfekcionistički crno-bijeli snimak auta prekrivena snijegom Anton Tan Lumezi.</p>
<p>Prvu nagradu za slobodnu temu - snimak pejzaža osvojio je Zorko Vedrina, drugu je za akt dobio Markan Radeljić, a treću za romantičan crno-bijeli prikaz dječaka što proviruje iza vrata Luka Stamać. Filmski »snimak gusara« (!) izvanredne kvalitete pripada Šimi Strikomanu, dok je njegov kolega Siniša Paruž odlučio kamerom zabilježiti gusto prozorsko pročelje neke moderne građevine. Učenicima Damira Fabijanića gotovo bismo mogli nazvati Mladena Kostanjšeka i Aleksandru Dabanović što snimaju »kvadar« prozora s rebrenicama, dok na istome tragu Zoran Kovačević bilježi komad zida s otvorom iza kojeg se prostire more, čemu možemo pridružiti i rad Željka Pecotića koji vizuru grada »uokviruje« crnim kvadratom. Osobite fotografije djece u urbanim ambijentima potpisuju Tomislav Effenberger, Alan Šimunović i Edib Ahmetašević. Kompleksnim apstraktnim istraživanjima u svome prozoru s paučinom, pak, bavi se Erika Šmider.</p>
<p> Smionim eksperimentima u svome se radu poslužio i Jurica Tomica Kačunić snimajući krik, dok Zoran Kostovski bilježi drevnu ljepotu derutnih prozora s drvenim zaklopcima. Čitav niz fotografija posvećenih pukotinama na panjevima, pak, bilježi Vjekoslav Gašpert, i bez sumnje je riječ o jednoj od zanimljivijih dionica izložbe. Kip Slobode u zelenome snima Goran Zglavnik intervenirajući preko fotografije crvenom bojom. Ljepotu filmske vrijednosti u svojoj crno-bijeloj fotografiji djevojke iza prozora otkriva Marko Buljan, dok Saša Jelovčić snima seoske alate gusto poredane iza mreže. U svijet dječjih igračaka kameru je uperio Slaven Kuduz snimajući sićušne detalje.</p>
<p>Svaki reklamni studio oduševio bi se fotografijom Ive Hajona, koji radi gusti friz automobilskih kvaka, postižući izvanredan vizualni efekt. Vangogovsku vizuru u svom zeleno-smeđem polju pruža nam (nagrađeni) Zorko Vedrina. Kao sjajnog kolorista otkrivamo Daniela Autischera što snima zaspalu djevojku u polju, ali i (nagrađenog) Dušana Vugrinca koji snima sjene na rebrenicama prozora u ono tiho doba dana kada sunce zamire na zapadu.</p>
<p> Cestovnim trakama u pejzažu bavi se Hrvoje Ramađa, dok se živopisnim seoskim eksterijerima bave Ljupče Ilievski i Fuad al Sadek. Kao vrstan portretist arhitekture otkriva se Zlatko Milošević. Filmskom kadriranju sklon je Tomislav Trumbetaš, čija fotografija prikazuje djevojku u nekoj polumračnoj sobi. Na posljetku, kao izvanredne snimatelje u boji otkrivamo Adriana Jejčića i Borivoja Šimunovića koji eksperimentira slikom te Andreu Kulundžić koja radi sofisticiran uradak stabla prekrivena snijegom. Sponzori izložbe su HRT i Olympus.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Vizionar i prorok </p>
<p>Izabrana djela velikoga engleskoga pjesnika preveo je Luko Paljetak, a knjiga izlazi u biblioteci Vrhovi svjetske književnosti u nakladi »Konzora«</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Držeći se one misli da svaki novi naraštaj (ili barem dva) traži novi prijevod Williama Blakea, velikoga engleskog pjesnika s kraja 18. i početka 19. stoljeća, pjesnik i akademik Luko Paljetak ponudio nam je vlastiti prepjev Blakeovih izabranih djela. Ova dragocjena knjiga, izašla u nakladi »Konzora« i objavljena u ediciji Vrhovi svjetske književnosti, svečano je predstavljena u četvrtak u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p>»Budući da je baš Luko Paljetak preveo Williama Blakea, ova se knjiga ne čita samo kao djelo engleske književnosti, već i hrvatske«, rekao je književni kritičar Tonko Maroević. »Blake je bio vizionar i prorok, jer, nezadovoljan postojećim receptima u politici, religiji i filozofiji, on je svijet iznova promislio. U svojim pjesmama ističe ljubav, mir, sućut i bratstvo među ljudima, a Božju sliku traži u svakome čovjeku. On je proricao i tražio novi svijet«, rekao je na predstavljanju knjige teolog prof. dr. Adalbert Rebić.</p>
<p>Dr. Tatjana Jukić istaknula je graničnost Blakeova pjesništva - upotrebu pravilnog i slobodnog stiha, pisanje poezije i proze, pjesnikovu rascjepljenost između vizualnog i verbalnog medija te, kao najzanimljiviji aspekt Blakeova opusa, rascjepljenost između političkog i socijalnog impulsa svoga vremena, s jedne strane, i individualnoga pjesničkoga glasa, s druge.</p>
<p>Paljetkova knjiga prijevoda, u odnosu na dosadašnje prijevode poezije W. Blakea, donosi 16 do sada neprevedenih njegovih pjesama i tri epigrafa. Zatim, donosi cjelokupan prijevod »Prve knjige o Urizenu«, velik izbor iz njegova nedovršenog spjeva »Vala, ili četiri Zoa«, prvi put donosi prijevod teksta »Vrata Raja« i »Ključevi vrata« te prijevod pjesme »Optužitelju koji je Bog ovoga svijeta«.</p>
<p>»Ono što me je fasciniralo u Blakeovu pjesništvu je zrcalnost njegovih svjetova, jer njegove se pjesme i pjesničke zbirke zrcale jedne prema drugima«, kazao je Luko Paljetak, nazvavši Blakea i pjesnikom žudnje koji čezne za nebeskim Jeruzalemom na zemlji.
William Blake je pjesnik i za treće tisućljeće, jer, složili su se na kraju predstavljači, ovaj je naš prostor i te kako otvoren za gotovo sva blakeovska pitanja i dvojbe, a tako će biti i u budućem vremenu. Predstavljanje u DHK vodio je Anđelko Novaković. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prekinuta obnova Jupiterova hrama </p>
<p>Razlog prekida radova - vlasnik obližnje pizzerije na tome prostoru postavlja štekat (pult), a nastavak radova je u kolovozu / Spomenik svjetske baštine prvo je čekao novce za obnovu, zatim je kasnilo postavljanje dizalice, a onda je ugostitelj odgodio radove</p>
<p>SPLIT,16. svibnja</p>
<p> - Popravak Jupiterova hrama, jedne od najvrjednijih i najbolje sačuvanih antičkih građevina u Splitu, ovih će dana biti obustavljen, a nastavak složenih konzervatorskih radova uslijedit će tek za tri mjeseca. Iako su na temeljitu obnovu hrama čekali pune četiri godine, sa zapadnoga, najugroženijega dijela građevine, konzervatori će ipak morati ukloniti ogradu i za tu namjenu specijalno izgrađenu skelu. Time će biti prekinut jedan od najsloženijih konzervatorskih zahvata u obnovi splitske antičke baštine - rastavljanje stoljetnih kamenih blokova sa zapadnog zabata hrama pomoću dizalice.</p>
<p> Razlog prekida radova više je nego prozaičan - vlasnik obližnje pizzerije na tome prostoru postavlja štekat (pult)! Goran Nikšić, arhitekt konzervator iz splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, ističe da stručnjaci nisu zadovoljni prekidom posla, ali je dogovor s ugostiteljima morao biti ispunjen, osobito zato što je montaža dizalice na zabatu hrama kasnila, zbog čega su svi rokovi pomaknuti nekoliko tjedana.</p>
<p>»Obnovu ćemo nastaviti sredinom kolovoza i na jesen kada ćemo morati razgraditi jedan dio zgrade koja se naslanja na hram i ponovno sve dovesti u prvobitno stanje«, napominje Goran Nikšić.</p>
<p> Inače, četverogodišnji radovi na popravku Jupiterova hrama donedavno su zbog novčanih problema bili svedeni na pripremne radnje i izradu projektne dokumentacije, a najnoviji radovi na malome hramu ostvareni su zahvaljujući pomoći Ministarstva kulture i daru od sto tisuća dolara World Monuments Funda, međunarodne organizacije za zaštitu spomenika. Popravak velikih kamenih gromada teških i do šest tona počeo je u zadnji trenutak, jer su neki dijelovi prijetili »isklizavanjem« iz ležišta.</p>
<p> Obnovljene kamene kocke konzervatori će vratiti na izvorno mjesto nakon temeljite sanacije konstrukcije. Konzervatori će potom pokušati riješiti problem prokišnjavanja, što je u Jupiterovu hramu prouzročilo goleme štete.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Kazališni sat« igran 329 puta </p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> - Predstava »Kazališni sat« Jasena Boke i redatelja Vanče Kljakovića u izvedbi splitskoga Gradskog kazališta mladih ovoga tjedna navršava deset godina života na hrvatskim pozornicama. Uz »Stilske vježbe« Bokina predstava vjerojatno je najizvođenija u Hrvatskoj, a gostovala je na brojnim pozornicama, u školskim učionicama, te sudjelovala na gotovo svim domaćim festivalima i kazališnim smotrama kod nas. »Kazališni sat«, koji je odigran ukupno 329 puta, zamišljen je kao djelo koje će djeci i odraslima na jednostavan i lako shvatljiv način objasniti sve procese nastajanja kazališne predstave i rada na njoj. Autor Jasen Boko ističe da je »Kazališni sat« uvijek bio vezan uz dobru zabavu, druženje i niz zanimljivih gostovanja, a s obzirom na to da je podložan improvizaciji, uvijek djeluje svježe i novo. Na praizvedbi komada, početkom 90-ih godina prošloga stoljeća igrali su Vladimir Davidović, Nada Prodan, Franko Strmotić, Filip Radoš, Trpimir Jurkić i Boris Ugrin koji se nakon nekoliko godina povukao u mirovinu. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Izložba monotipija Ljerke Njerš</p>
<p>LUKOVDOL, 16. svibnja</p>
<p> - Uz 18. svibnja, Međunarodni dan muzeja, u petak u 18 sati u Galeriji Goranova muzeja bit će otvorena izložba Ljerke Njerš (1937.) pod nazivom »Poetika glinotiska«, na kojoj ta poznata zagrebačka slikarica i keramičarka prikazuje monotipije, otisnute s mokre glinene ploče. To je multimedijski projekt ostvaren sredstvima keramike, grafike i slikarstva, pa nakon otiskivanja s matrice na papiru ostaju i tragovi gline što se miješaju s ostalim bojama. Takvi radovi posjeduju određenu taktilnost i rustikalnost, a zanimljivo je da dio opusa posvećuje uspomeni na ženske likove iz opera u kojima je nastupala proslavljena Milka Trnina - na Toscu, Izoldu, Giocondu ili Elsu. U program otvorenja izložbe uvrštena je projekcija filma o keramici Ljerke Njerš »Umjetnost gline i vatre« Ernesta Gregla, a u 19,30 sati, na verandi Goranova muzeja, na rasporedu je recital »Uspomeni Ivana Gorana Kovačića« Nade Subotić. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pjesnička večer Drage Štambuka</p>
<p>BOSTON, 16. svibnja</p>
<p> - Ljubitelji pjesništva u Bostonu imali su u srijedu na večer prigodu upoznati se s djelom hrvatskoga pjesnika i diplomata Drage Štambuka i samim autorom, koji im je čitao svoje pjesme. Pjesnička večer priređena je na Odjelu za književnost Sveučilišta Boston (BU), a nazočilo je šezdesetak profesora i studenata BU-a, MIT-a i Harvarda, književnika i uglednika kulturnog života toga američkog grada. O Štambukovu pjesništvu govorile su i čitale prijevode njegovih pjesama prof. Sue Standing i prof. Rosanna Warren, koja je bila i organizatorica pjesničke večeri. Neke od Štambukovih pjesama napisane su na engleskome pa ih je autor i pročitao u izvorniku, dok je većina napisana na hrvatskome, uključujući i nekoliko pjesama na čakavskome. Na kraju jednosatnog druženja svi nazočni su srdačnim pljeskom čestitali hrvatskomu pjesniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatski umjetnici u Budimpešti </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Nakon deset godina hrvatski umjetnici još jedanput se skupno predstavljaju mađarskoj publici - od 16. svibnja u budimpeštanskoj »Trafo galeriji« otvorena je izložba »Human/Nature«, na kojoj izlaže osam suvremenih hrvatskih umjetnika. Na izložbi se s po jednim umjetničkim djelom (fotografijama, video-radovima, instalacijama, objektima) predstavljaju Viktor Daldon, Ivana Franke, Alem Korkut, Denis Krašković, Luko Piplica, Sandra Sterle, Ivan Šeremet i Slaven Tolj. Izložbom se kani dati svježu sliku događanja na hrvatskoj likovnoj sceni, ističe organizator izložbe zagrebački Institut za suvremenu umjetnost. Kustosi izložbe Maja i Reuben Fowkes smatraju da je tema »Ljudi/Priroda« intrigantna jer otvara brojne interpretacije, a i Hrvatska se s ostalim srednjoeuropskim zemljama suočava s izazovom kako zaštititi prirodni okoliš i sačuvati mjesne kulturne raznolikosti. Izložba će biti otvorena do 11. lipnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dar za ugroženi muzejski predmet </p>
<p>VARAŽDIN, 16. svibnja</p>
<p> - Varaždinski muzej i ove godine provodi akciju »Spasimo kulturnu baštinu« uz Međunarodni dan muzeja, a riječ je o tome da se javnosti predoče ugroženi muzejski predmeti s nakanom da se jave darovatelji novca za njihovo restauriranje. Akcija nosi i naslov »Svoju uspješnost okrunit donacijom«, jer se pretpostavlja da će se među varaždinskim tvrtkama, ali i građanima koji imaju te mogućnosti, naći darovatelji koji su voljni izdvojiti novac za spas kulturne baštine. I ove godine napravljen je izbor od po nekoliko ugroženih arheoloških, povijesnih, etnografskih i kulturoloških predmeta iz fundusa pet muzejskih odjela, koji će biti predstavljeni na prigodnoj izložbi u prostoru Staroga grada. Uz njih će biti izloženi i predmeti, koji su, zahvaljujući prošlogodišnjoj akciji restaurirani ili preventivno zaštićeni. Izložba odabranih ugroženih muzejskih predmeta, kojima se traže donatori za njihovu zaštitu i restauraciju, bit će postavljena za razgled do 16. lipnja ove godine, a otvara se u petak 17. svibnja u 19 sati. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Metkoviću oduzeto šest bodova, Zagrebu naslov prvaka</p>
<p>Suspendirani Zagrebov igrač Blaženko Lacković je, pak, kažnjen sa osam mjeseci neigranja / »Dvojili smo bismo li odluku donijeli na temelju članka 76. ili članka 78. Pravilnika HRS-a. Kako je igranjem u Sloveniji narušen ugled HRS-a odlučili smo primijeniti članak 78.«, kaže predsjednik Stegovnog povjerenstva, Mihael Varga</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Tročlano Stegovno povjerenstvo Hrvatskog rukometnog saveza je odlučilo kazniti RK Metković-Jambo oduzimanjem šest bodova i novčanom kaznom od 16 tisuća kuna, a Zagrebova suspendirana igrača Blaženka Lackovića sa osam mjeseci neigranja. Naime, RK Zagreb je prijavio svog neposlušnog igrača Lackovića da je igrao u siječnju za Metković u prijateljskoj utakmici protiv Pivovarne Laško u Dobovi pod imenom Ante Kukrike, kako je bilo navedeno u zapisniku.</p>
<p>Slovenski rukometni savez i RK Pivovarna Laško se nisu očitovali, jer se nisu željeli miješati u ovaj nered. Lacković je izjavio da nije igrao, no Ante Kukrika je rekao da on nije igrao jer je bio ozlijeđen. Novinar Petar Milovac je, pak, rekao da mu je za Lackovića rekao jedan od članova uprave slovenskog kluba. Iako je Stegovno povjerenstvo tražilo zapisnik utakmice, taj zapisnik više ne postoji, no zato su dva slovenska državljana kod bilježnika ovjerili svoje izjave da je Lacković igrao u toj utakmici. U to je vrijeme Lacković već bio pod suspenzijom svog matičnog kluba, RK Zagreb.</p>
<p>- Dvojili smo bismo li odluku donijeli na temelju članka 76. ili članka 78. Pravilnika HRS-a. Glasovanjem 2-1 smo odlučili primijeniti članak 78. po kojem se igrač Blaženko Lacković kažnjava s osam mjeseci zabrane igranja, a RK Metković-Jambo sa oduzimanjem šest bodova i 16 tisuća kuna. Da je ta utakmica odigrana u Hrvatskoj, onda bismo koristili članak 76. po kojem bi igrač mogao biti kažnjen sa 2 do 12 mjeseci neigranja, a klub novčano. No, kako je igranjem u Sloveniji narušen ugled HRS-a odlučili smo primijeniti članak 78., objasnio je odluku predsjednik Stegovnog povjerenstva, Mihael Varga.</p>
<p>Tako je naslov prvaka ostao Zagrebu. Metkovci i Zagrepčani imaju jednak broj bodova, no kako u međusobnim utakmicama Metković ima bolju razliku pogodaka, Metković-Jambo se veselio dvostrukoj kruni. Međutim, ovako Zagreb već drugu godinu zaredom dobiva naslov prvaka za zelenim stolom.</p>
<p>Mladi, pak, Lacković zbog svog inata, a poslije kazne nije igrao ovu sezonu, a ako ostane kazna, neće se naigrati ni sljedeće. Šteta što jedan od najdarovitijih mladih igrača Europe nema savjetnike koji bi brinuli za njegovo dobro. I još je veća šteta što to nesmotreni mladac ne shvaća...</p>
<p>RK Metković-Jambo će se sigurno žaliti, a konačnu odluku donosi Upravni odbor HRS-a. Metkovci su rekli kako će izdati službeno priopćenje i da će u subotu proslaviti naslov prvaka. U Zagrebu su se, pak, nasmijali na riječi Metkovaca i rekli da će oni otvoriti šampanjac za naslov prvaka.</p>
<p>Hrvatski rukomet uistinu ne može bez skandala. Lani su Metkovci, odlaskom s terena u odlučujućoj utakmici za naslov prvaka, napravili »rusvaj« koji se rastegnuo do pola ove sezone. No, odmah je otvorena nova fronta, ova oko Lackovića. A i ova će se afera rastezati do besvijesti. Opet će biti uvreda, podmetanja, optužbi, prljavog rublja, pa novi procesi, nove odluke, opet nove žalbe i tako u krug.</p>
<p>Šampanjac će, kako najavljuju, teći i u Metkoviću i u Crikvenici gdje Zagreb igra u subotu. No, ni jedni niti drugi neće podići trofej.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stipe Gabrić napušta RK Metković Jambo?</p>
<p> Izjave predsjednika kluba i glavnog sponzora Stipe Gabrića Jamba da su ga neki igrači razočarali, da su mnogi imali veća primanja nego nogometaši Hajduka, da se trošilo gdje je trebalo i gdje nije, te da se povlači iz kluba kojeg će i ubuduće pomagati, zabrinule su igrače i prijatelje rukometa</p>
<p>METKOVIĆ, 16. svibnja</p>
<p> - Prošle su nedjelje rukometaši Metković Jamba osvojili prvu od dvije planirane krune u domaćim natjecanjima, onu za Hrvatski kup, a nakon pobjede nad Crikvenicom i posljednje utakmice prvenstva s Ekol Ivančicom u Metkoviću u subotu, sigurno će gledatelji i igrači proslaviti osvajanje dvostruke krune i tako svjedočiti najvećem uspjehu kluba od osnutka 1963. godine.</p>
<p>- Završnica Kupa protekla je u odličnoj organizaciji, Metković je dokazao da je bolji sastav od Zagreba, a nitko od predstavnika Zagreba, osim Zorana Gopca, nije imao nijednu primjedbu. Gobac, kojemu Metkovci žele brzo ozdravljenje nakon prometne nesreće, osuo je drvlje i kamenej po sucu Siniši Rudiću, koji kao ni Josić nije počinio ni najmanju pogrešku.</p>
<p>Da su Gopčeve prijetnje imale odraza svjedoči skidanje s liste našega najboljeg sudačkog para! </p>
<p>Završnicom Kupa i prvenstva završava četverogodišnji ciklus i program stvaranja snažnoga kluba iz doline Neretve, koji je u tom razdoblju osvojio pehar Kupa EHF-a i jednom igrao u finalu, a osvojio je i dva domaća Kupa te ove sezone i prvenstvo.</p>
<p>Prijatelji rukometa uživali su u ogledima Metkovića i Flensburga, Magdeburga, San Antonija, Steaue i drugih europskih momčadi, navijači su pratili svoj klub širom Europe, a igračima je porasla cijena pa su postali traženi.</p>
<p>U subotu, nakon posljednje prvenstvene utakmice trebalo bi uslijediti slavlje i veselje zbog osvajanja dva pehara. No, hoće li zaista biti tako?</p>
<p>Izjave predsjednika kluba i glavnog sponzora Stipe Gabrića Jamba da su ga neki igrači razočarali, da su mnogi imali veća primanja nego nogometaši Hajduka, da se trošilo gdje je trebalo i gdje nije, te da se povlači iz kluba kojeg će i ubuduće pomagati, zabrinule su igrače i prijatelje rukometa.</p>
<p>S mnogo gorčine Jambo je nabrojio niz uočenih problema i pojava te je stvari postavio tamo gdje treba i kako treba, uz opasku da će klupski proračun biti srezan na »normalu«.</p>
<p>Procijenio je da neki domaći igrači nisu ispunili očekivanja, nije zadovoljan ni s nekim od suradnika koji su plaćeni za svoj posao, pa je stoga rezignirano zaključio da više neće ući u Sportsku dvoranu.</p>
<p>Svim igračima istječu profesionali jednogodišnji ugovori pa će ako se ne dogovore s Jambom ili nekim novim ljudima nakon klupske skupštine mnogi morati otići ako ne prihvate ponuđene uvjete i ugovore s manje novca.</p>
<p>Iako neki vjeruju da će Gabrić povući svoje izjave i »omekšati« stavove, jer je, kažu, isto govorio i prošle godine, ovog će puta teško odustati.</p>
<p>Profesionalni je pogon skup i preskup ako ga nose dva ili tri sponzora, pa će Metković u idućoj sezoni sigurno biti prosječno mlađi sastav, a možda ode i trener Obrvan.</p>
<p>Zacijelo su zategnuti odnosi između HRS-a, Zagreba i Metkovića pridonijeli (ne)očekivanom potezu Stipe Gabrića, jer je metkovski gospodarstvenik i gradonačelnik uvidio da u borbi za klupska prava nema izgleda ni on ni njegov klub.</p>
<p>Nakon svega ostaje zaključak da Metković više nikada neće igrati u ovosezonskom sastavu. </p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagreb, Zadar i Triglav osiguranje u Fiba kupu</p>
<p>U Južnoj konferenciji, uz hrvatske klubove, nastupat će i momčadi iz Grčke, Izraela, Turske, Slovenije, Jugoslavije, BiH, Makedonije, Rumunjske, Bugarske i Cipra </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Međunarodna košarkaška organizacija Fiba pokrenula je novi sustav europskih klupskih natjecanja. Tako će od jeseni, umjesto dosadašnjih, Kupa Koraća i Saporte, početi novi Fiba kup, koji će biti podijeljen na tri konferencije, Sjevernu, Južnu i Zapadnu. </p>
<p>Prema Fibinoj raspodjeli, tri hrvatske momčadi natjecat će se u Južnoj konferenciji. Po plasmanu u prvenstvu to bi trebale biti momčadi Zadra, Zagreba i Triglav osiguranja, dok će se Split Croatia osiguranje natjecati u niže rangiranom Challenge kupu. Osim ako bi netko od klubova odustao od Fiba kupa, Splićani bi dobili mogućnost nastupa u tom natjecanju. Postoji i mogućnost da pobjednik Challenge kupa zaigra u Fiba kupu. </p>
<p>U Južnoj konferenciji, uz Hrvatsku, po tri kluba imat će Grčka, Izrael, Turska, Slovenija i Jugoslavija. Dva kluba dolaze iz Bugarske, dok će jednog predstavnika dati BiH, Makedonija, Rumunjska i Cipar. </p>
<p>Sjevernu konfenciju čine momčadi iz Njemačke, Litve, Poljske i Rusije - tri kluba, iz Latvije i Ukrajine - dva kluba, iz Češke, Slovačke, Danske, Estonije, Švedske, Finske, Mađarske i Bjelorusije - po jedan klub. </p>
<p>Najviše klubova - četiri, imat će Francuska, Italija i Španjolska u Zapadnoj konferenciji, Belgija će dati tri momčadi. Engleska, Nizozemska i Portugal imat će po dva predstavnika, dok će Austrija, Luksemburg i Švicarska imati jedan klub.</p>
<p>U svakoj konferenciji natječu se 24 momčadi, u četiri skupine po šest klubova. </p>
<p>Pobjednici skupina izravno idu dalje, dok će osam najbolje drugoplasiranih razigravati za još četiri mjesta. Nakon toga će se od 16 klubova formirati četiri skupine po četiri momčadi, od kojih će pobjednici ići na »final four«. Finalisti Fiba kupa izborit će nastup u Euroligi sljedeće godine. </p>
<p>Od hrvatskih klubova jedino će Cibona VIP nastupati u Euroligi, dok će Zadar, Zagreb i Triglav osiguranje imati priliku kroz Fiba kup doći do najelitnijeg europskog natjecanja. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Lovro Zovko za 30 minuta do četvrtfinala</p>
<p>Francuz Thomas Dupre predao je dvoboj 2. kola zbog ozljede desne noge kod 4-3, 40-15 vodstva Lovre Zovka</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Put Lovre Zovka do četvrtfinala ATP Challengera »Zagreb Open« trajao je tako kratko da je nakon meča ostao na treningu još sat vremena. Francuz Thomas Dupre predao je dvoboj 2. kola ovog 75.000 američkih dolara vrijednog turnira kod 4-3, 40-15 vodstva 21-godišnjeg Zagrepčanina.</p>
<p>Dupre je glavni turnir izborio nakon otkaza trećeg nositelja, Nijemca Olivera Grossa, no francuski »lucky-looser« nije sretno okončao nastup na »Zagreb Openu«. Mišić desne noge nije izdržao više od 30 minuta...</p>
<p>- Čuo sam 10 minuta prije meča da ga nešto boli. A tako je teško igrati, teško je koncentrirati se kad čekaš nekog da ti preda meč, komentirao je Zovko.</p>
<p>Nedostak koncentracije itekako se osjetio u igri hrvatskog tenisača. Poveo je Dupre sa 2-0, tek se onda Zovko sjetio iskustva s prijašnjih turnira.</p>
<p>- Tako sam izgubio prije dvije godine meč protiv Amerikanca Mardya Fisha, čekao sam da preda, ali nisam dočekao, sjetio se Zovko.</p>
<p>Za mjesto u polufinalu Zovko će igrati protiv Rumunja Adriana Hanescua. Dvoboj je na rasporedu nakon četvrtfinalnog ogleda Željka Krajana i prvog nositelja Slovaka Dominika Hrbatya, koji počinje u petak u 17 sati.</p>
<p>- Igrao sam već prije protiv Hanescua. Iako znam kako treba protiv njega, sve je moguće, kratko je najavio Zovko.</p>
<p>Četvrtak definitivno nije bio dan nositelja na »Zagreb Openu«. Porazima u 2. kolu oprostili su se drugi nositelj Nizozemac Raemon Sluiter, šesti nositelj Argentinac Edgrado Massa i sedmi nositelj Španjolac Juan Balcells.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Horna - Sluiter (2) 6-1, 6-4, Hanescu - Balcells (7) 6-3, 6-4, Hadad - Massa (6) 3-6, 7-6 (7), 6-2, ZOVKO - Dupre 4-3 predaja.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nakon tri sata rame kao novo</p>
<p>HEIDELBERG, 16. svibnja</p>
<p> - Operacija ramena Gorana Ivaniševića okončana je na apsolutno zadovoljstvo dr. Petera Heubergera, predvodnika stručnjaka koji su oko tri sata proveli u operacijskoj dvorani. Zahvat na rotacijskoj kosti lijevog ramena okončan je bez ikakvih problema, a Heuberger je izjavio kako se nada da će nakon rehabilitacije rame wimbledonskog pobjednika biti spremno za najveće napore.</p>
<p>Fizioterapeut Robert Prusac pomoći će Ivaniševiću u rehabilitacijskom programu, a prve prognoze su iznimno optimistične. To znači da će se Ivanišević bez problema vratiti na teniske terene i spremiti se za Wimbledon 2003. godine... </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zidane je napokon dočekao</p>
<p>Što nije dvaput uspio kao igrač Juventusa, Zidane je uspio u dresu Reala, nakon što je fenomenalnim pogotkom donio »kraljevskom« klubu deveti naslov europskog prvaka </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Zinedine Zidane napokon je dočekao svoj trenutak. U trećem nastupu u finalu Lige prvaka konačno je bio na pravoj strani, onoj pobjedničkoj. Što nije dvaput uspio kao igrač Juventusa, uspio je u dresu Reala, nakon što je fenomenalnim pogotkom donio »kraljevskom« klubu deveti naslov europskog prvaka. Nevjerojatan volej s vrha kaznenog prostora u desni gornji kut vratiju, na kojima je bio Hans-Jörg Butt, presudio je pobjednika u jednom od ljepših finala u posljednje vrijeme.</p>
<p>- Real Madrid nije samo klub 20. stoljeća, mi smo vječni. U posljednjih 50 godina bili smo predvodnici kako u Europi, tako i u svijetu, a u 21. stoljeću samo nastavljamo tamo gdje smo stali u 20., likovao je predsjednik Reala Florentino Perez, nakon osvajanja trofeja koji je njegovu klubu spasio sezonu.</p>
<p>Nakon još jednog osvajanja naslova europskog prvaka, tisuće Realovih navijača izašlo je na ulice Madrida proslaviti novi trofej. U neredima koji neizbježno prate takve proslave ozlijeđeno je 30-ak ljudi, uključujući i dva policajca.</p>
<p>A gubitnici? Bayer Leverkusen ove je sezone bio tako blizu čak trima trofejima, a na kraju je ostao praznih ruku. Drugo mjesto u prvenstvu, te porazi u finalima domaćega kupa i Lige prvaka nikako nisu mali doseg za taj klub, ali kada dođete tako blizu trofejima, tada uistinu imate razloga biti duboko razočarani. Zbog svog atraktivnog stila igre i velikog peha u završnici sezone, momčad Klausa Toppmöllera pridobila je simpatije mnoštva neutralnih ljubitelja nogometa, a jednom će se valjda i njima nasmiješiti sreća. Možda već dogodine...</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>O Tomasu od podsmijeha do pohvala</p>
<p>»Ovo je moje prvo Svjetsko prvenstvo. U Francuskoj me nije bilo zbog ozljede, a bio sam na popisu. No, rekao sam tada da ću se vratiti, da moram iz takvih teškoća izaći još jači i čvršći. Samo valja biti uporan i rezultat će se vidjeti« / Utakmica s Meksikom vrlo je važna, jer se tada još neće znati odnos snaga među momčadima. Pogotovo je važno uspješno startati, jer pobjeda na početku praktički rješava pitanje prolaska u sljedeći krug</p>
<p>FAAK AM SEE, 16. svibnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Kakvu god izbornik Mirko Jozić zacrtao formaciju, bilo to 3-5-2 ili izvjesnijih modificiranih 4-4-2, Stjepan Tomas ima svoje čvrsto mjesto u njoj. Dapače, prometnuo se u jednog igrača od posebnog Jozićeva povjerenja, iako je njegovo postupno uvođenje u reprezentaciju bilo popraćeno raznim komentarima i podsmijehom. Stoga nas zanima kako to Tomas tumači.</p>
<p>• Jeste li, nakon prvoga Jozićeva poziva, vjerovali da će priča na kraju za vas tako dobro izgledati? </p>
<p>- Naravno da jesam. Inače, vjerujem u sebe, u svoj rad i odnos prema poslu, i vjerujem u uzrečicu da će mi kad-tad biti nagrađen moj trud. Drago mi je da sam opravdao povjerenje i sad je na meni da samo tako nastavim i, dapače, na Svjetskom prvenstvu pokažem još više.</p>
<p>• U početku je bilo svakojakih komentara na račun Jozićeva eksperimentiranja. Vjerojatno ih nije bilo lako podnijeti.</p>
<p>- Pa i nije. Međutim, stisnuo sam zube, vjerovao u izbornika. Prošao sam sva mjesta u obrani, zadnjeg veznog, desnog bočnog i sigurno je da to mogu odigrati bez problema.</p>
<p>• Uvijek ste, na određeni način, bili čovjek za posebne, najčešće »vodonoške« zadatke - štititi Prosinečkom leđa, motriti najopasnijega suparničkog igrača... Kako ste prihvaćali takvu ulogu?</p>
<p>- Sigurno je da je svakoj momčadi potreban takav igrač. U Italiji će iza Tottija igrati dva »defenzivca«, Gatuzzo ili Tommasi, možda Zanetti. Takve uloge primam potpuno normalno, jer sam u inozemstvu vidio da se tako igra, pogotovo u Italiji. </p>
<p>• O Tudoru je već mnogo toga napisano i nije ga jednostavno nadomjestiti. Kako vi gledate na onu »koga nema bez njega se - mora«?</p>
<p>- Imamo igrača željnih dokazivanja, a sposobnih pokriti to mjesto. Važno je ipak da momčad bude ukomponirana kako treba, jer pojedinac, koliko god važan, ne može napraviti nešto posebno, ako u momčadi nema harmonije.</p>
<p>• Živite i igrate u Italiji (Vicenza) pa ste upućeniji u to što Talijani misle o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. </p>
<p>- Sigurno je da nas i te kako uvažavaju. Naš je rezultat s prošloga Svjetskog prvenstva unio strah među njih. Ipak je naša momčad spoj iskustva i mladosti željne dokazivanja i sve to, po mom mišljenju, može ponovno proizvesti iznenađenje na Svjetskom prvenstvu.</p>
<p>• Mislite li da će naša prva utakmica protiv Meksika mnogo toga odlučiti u daljnjem zbivanju?</p>
<p>- Sigurno da je riječ o vrlo bitnoj utakmici jer se tada još neće znati odnos snaga među momčadima. Pogotovo je važno uspješno startati, jer pobjeda na početku praktički rješava pitanje prolaska u sljedeći krug. </p>
<p>• Koliko vam je poznata meksička reprezentacija? </p>
<p>- Znam ih još s turnira u Republici Koreji prije tri godine, a pratim ih nakon što sam doznao da su s nama u skupini. Uglavnom je riječ o vrlo živoj i temperamentnoj momčadi s jakim individualcima, koje mirnoćom valja od početka pokušati obeshrabriti i razoružati. Iako naizgled djelujemo kao momčad sklona obrani, sjetite se samo naše odlučujuće utakmice s Belgijom u Zagrebu. Imamo pet-šest igrača koji svakog mogu nadigrati, primjerice Jarni, Stanić, Prosinečki, Šuker, Bokšić... </p>
<p>• Nije vas bilo u Francuskoj zbog ozljede, a bili ste na Blaževićevu popisu. Znači da vam je to prvo Svjetsko prvenstvo i prvo veliko iskustvo.</p>
<p>- Sigurno je velika stvar što ću vidjeti Japan i Koreju, pogotovo jer zauvijek pamtim ono što mi se dogodilo pet dana prije odlaska na Svjetsko prvenstvo u Francusku kad sam zbog ozljede morao ostati kod kuće. Rekao sam tada da ću se vratiti, da moram iz takvih teškoća izaći još jači i čvršći. Samo valja biti uporan i rezultat će se vidjeti. </p>
<p>• Vidimo da se ovdje mnogo radi?</p>
<p>- Točno! I upravo ta atmosfera zajedništva potkrepljuje moj optimizam.</p>
<p>• Može li Davor Šuker ponovno odigrati veliku ulogu, kao što je to bilo u Francuskoj kad je bio najbolji strijelac Svjetskog prvenstva?</p>
<p>- Na treninzima imponira motiviranošću i željom i mislim da bi opet mogao dosta toga napraviti za sebe i momčad. </p>
<p>• Koji su vaši daljnji planovi?</p>
<p>- Želja mi je ostati u Italiji. Ako to nije moguće, možda odem u Englesku, jer temo imam neke kombinacije.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Seks još nije bio na dnevnom redu! </p>
<p>»Još se nismo dogovorili kako će igrači rješavati svoje seksualne potrebe za vrijeme priprema i trajanja SP-a«, kazao je Marković </p>
<p>FAAK AM SEE, 16. svibnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Nije točno da se Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza na svom sastanku u utorak opredijelio za glasovanje protiv reizbora Seppa Blattera za prvog čovjeka Svjetske nogometne organizacije (FIFA). To što se priča i piše sve je to na izvjestan način rekla-kazala.</p>
<p>Izjavio nam je to Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, koji je zaista poranio da bi u četvrtak što prije bio u austrijskom Faak am Seeu. Da ih obiđe, da vidi ima li možda kakvih iznenadnih problema uoči njihova polaska za Japan u nedjelju 19. svibnja.</p>
<p>Zadovoljan što sve ide po planu, te da nikakvi potresi ne potresaju složnu reprezentativnu družbu, tek se na trenutak zainteresirao za jedan sporedni detalj, a koji je navodno vrlo aktualan.</p>
<p>- Ne sjećam se, naime, da je ikada u dogovaranju režima ponašanja reprezentativaca na pripremama i u vrijeme Svjetskog prvenstva, raspravljano o tomu kako će igrači rješavati svoje seksualne potrebe. Hoće li za to imati neki poseban dan ili sat, ili će se morati pretvoriti u askete, to pitanje tek valja eventualno dogovoriti i definirati.</p>
<p>No, zato se Marković osvrnuo na našu opasku o naglascima sa sjednice IO HNS-a održane u utorak, i to u onom dijelu kad se govori o stavu »Kuće hrvatskog nogometa« prema mogućem glasovanju protiv reizbora Seppa Blattera:</p>
<p>- Tek do nas treba stići optužnica protiv Blattera koju navodno ispisuje Michael Zen Ruffinen, glavni tajnik Fife. Tek kad dobijemo uvid u inkriminirane podatke kojima se Blatter tereti znat ćemo se opredijeliti. U ni jednom slučaju ne želimo trčati pred rudo, jer smo četiri godine vadili kestenje iz vatre zbog slične neopreznosti prethodnog vodstva HNS-a.</p>
<p> Spomenuo je Marković i opredijeljenje Izvršnog odbora da se prijateljska utakmica protiv Engleske 21. kolovoza u tzv. Fifinom terminu odigra na Poljudu:</p>
<p>- Riječ je o utakmici na bazi reciprociteta, tako da bi sav utržak išao na naš račun, kao što je prije šest godina, dok smo igrali u Engleskoj išao na njihov. A to je najmanje milijun eura utržka. Svaka nam je takva utakmica bitna, jer za razgranatu djelatnost HNS-a potrebno nam je mjesečno 3,060.000 kuna. Samo kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo stajale su nas 17,600.000 kuna. </p>
<p>Označio je Marković i kao gotovim činom opredjeljenje za gradnju nogometnog sportskog centra HNS-a. Najpogodnija lokacija čini se Šmidhen u Samoboru, iako niti Prepuštovec ne odbacuju kao moguću opciju:</p>
<p>- Naravno da HNS ne bi mogao iznijeti trošak izgradnje takvog središta, ali valja iskoristiti neke naše partnere, a središte bi se zvalo »Nogometni centar Frankopan«. To zbog toga, jer je i obitelj Frankopan zainteresirana uložiti novac u taj projekt. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Zagreb i Peking suglasni da treba suzbijati korijene terorizma </p>
<p>Hrvatska vodi politiku »jedne Kine« vezano uz Tajvan. Kina prati hrvatsko uključivanje u europske procese i smatra Hrvatsku faktorom očuvanja regionalne stabilnosti, navodi se u izjavi dvojice predsjednika / Mesić pozvao Jianga u Hrvatsku </p>
<p>PEKING, 16. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Predsjednika Stjepana Mesića četvrtoga dana njegova državnog posjeta Kini primio je u četvrtak u Pekingu, u Velikom domu Narodnoga kongresa, kineski predsjednik Jiang Zemin. Nakon svečanog dočeka dvojica su predsjednika potpisala zajedničku izjavu o daljnjem razvoju bilateralnih odnosa. Mesić i Jiang razmijenili su mišljenja o stanju u regijama te o međunarodnim pitanjima. Obojica se zalažu za svjetski mir smatrajući da je globalni terorizam jednako opasan za sve zemlje svijeta, te da se treba potvrditi uloga Ujedinjenih naroda i Vijeća sigurnosti u globalnom suprotstavljanju terorizmu, ali i uklanjanju korijena terorizma širom svijeta.</p>
<p> Obje strane zadovoljne su dosadašnjim razvojem prijateljskih odnosa Hrvatske i Kine, a spremne su i za jači dijalog na svim razinama. Iako su u načelu dvije države zadovoljne tempom međusobne gospodarske suradnje, izražavaju spremnost da se ona i ojača. </p>
<p> Hrvatska potvrđuje, vezano uz pitanje Tajvana, da će nastaviti voditi politiku »jedne Kine« smatrajući da je Tajvan unutarnji kineski problem. Kina pak s razumijevanjem i poštovanjem prati hrvatsko uključivanje u europske integracijske procese. </p>
<p>Službeni Peking procjenjuje da Hrvatska, svojom dobrosusjedskom i miroljubivom politikom i naporima da se regionalni sporovi rješavaju dijalogom, može biti pozitivan faktor očuvanja regionalne stabilnosti. </p>
<p>U zajedničkoj izjavi Mesića i Jianga istaknuto je da su UN najvažnija međunarodna organizacija čiji autoritet ne može zamijeniti ni jedna druga. Mesić je pozvao je kineskog predsjednika da posjeti Hrvatsku. </p>
<p>Nakon razgovora dvojice predsjednika, održani su razgovori dvaju izaslanstava. </p>
<p>Hrvatsko veleposlanstvo u Pekingu priredilo je primanje u povodu desete obljetnice uspostave hrvatsko-kineskih diplomatskih odnosa.»Biti partner Kini nije samo povlastica nego i izazov. U proteklih deset godina Hrvatska je znala prihvatiti i iskoristiti taj izazov. Vjerujem u kontinuitet naših prijateljskih odnosa, ali prije svega u sve intenzivniju gospodarsku suradnju«, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>Poručio je da je Hrvatskoj ovaj državni posjet Kini iznimno važan ne samo zbog odnosa dviju zemalja, već i u kontekstu globalne hrvatske vanjske politike.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Srbiji manje stanovnika nego prije deset godina</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - U Srbiji živi 7,478.820 stanovnika ili 0,9 posto manje nego 1991. godine, priopćio je u četvrtak direktor republičkog zavoda za statistiku Zoran Jančić objavivši prve rezultate ovogodišnjeg popisa stanovništva u Srbiji. Prema novim podacima, stanovnika središnje Srbije u odnosu na rezultate popisa iz 1991., manje je 2,3 posto i sad ih je 5,454.333. U Vojvodini je pak tri posto više stanovništva, ili 2,024.487 ljudi. Broj kućanstava u Srbiji narastao je 8,1 posto, a od toga ih je u Vojvodini 5,7 posto više nego prije deset godina. I ukupni broj stanova povećan je 9,5 posto - u središnjoj Srbiji 10,4, a u Vojvodini 6,9 posto. </p>
<p>Šef ureda za popis Vladimir Stanković komentirao je nesklad između pada broja stanovnika, što je objasnio negativnim prirodnim priraštajem, i porasta broja domaćinstava i stanova. Rekao je da je za to zaslužno usitnjavanje višegeneracijskih kućanstava i gradnja stanova u gradskim sredinama za stanovništvo koje migrira iz unutrašnjosti, prenosi B 92. Prema Stankovićevim riječima, pad ukupnog broja stanovnika nije neočekivan. Smatra i da je za povećan broj stanovnika u pojedinim općinama zaslužan priljev izbjeglica iz bivših jugoslavenskih republika i s Kosova.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mrkšić: Nisam kriv za zločine u Vukovaru</p>
<p>HAAG, 16. svibnja </p>
<p> - Bivši zapovjednik JNA za područje Vukovara umirovljeni general potpukovnik Mile Mrkšić izjasnio se u četvrtak na Haaškom sudu da se ne osjeća krivim za pokolj branitelja i civila odvedenih iz vukovarske bolnice prije 11 godina. </p>
<p> Zajedno sa zapovjednicima JNA Veselinom Šljivančaninom i Miroslavom Radićem, optužen je za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija zbog zlostavljanja zatočenika i pokolja 200 vukovarskih branitelja i civila na Ovčari.</p>
<p> Za napad i zauzimanje Vukovara odgovorna je e 1. gardijska motorizirana brigada koja je bila ključni sastavni dio Operativne grupe Jug JNA, piše u optužnici. Tom jedinicom zapovijedao je tada pukovnik Mile Mrkšić, a podređeni su mu bili major Šljivančanin i Radić.</p>
<p> Mrkšić (55) rekao je na sjednici Suda da mu je zdravstveno stanje nakon dvije operacija srca »ugroženo«. Njegov beogradski odvjetnik Miroslav Vasić najavio je da će već u ponedjeljak zatražiti da se Mrkšića privremeno pusti na slobodu i da mu se omogući postoperativno liječenje. (Hina)</p>
<p>Martić se o krivnji izjašnjava u utorak</p>
<p> HAAG, 16. svibnja - Bivši vođa pobunjenih hrvatskih Srba Milan Martić izjasnit će se o optužnici koja ga tereti za raketiranje Zagreba u utorak pred sudskim vijećem kojim predsjeda kineski sucem Liuom Daqunom, objavio je Haaški sud. Optužen je za povrede ratnog prava i običaja počinjene raketiranjem Zagreba. Glavna haaška tužiteljica najavila je proširenje optužnice na druge zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jačaju gospodarski odnosi Hrvatske i Rusije </p>
<p>ZAGREB/MOSKVA, 16. svibnja </p>
<p> - Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta (Duma) Genadij Seleznjov u četvrtak je na susretu s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem izrazio zadovoljstvo intenziviranjem političkih odnosa Hrvatske i Rusije u posljednjih godinu dana, rekli su za Hinu izvori u hrvatskom izaslanstvu. </p>
<p> Tomčić se sastao i s potpredsjednikom gornjeg doma ruskog parlamenta (Vijeće Federacije) Aleksandrom Toršinom i čelnicima triju klubova zastupnika u parlamentu.</p>
<p> Tijekom sastanka sa Seleznjovim zajednički je zaključeno da je posljedica dobrih političkih odnosa i uspon u gospodarskim odnosima dviju zemalja, što se posebice odražava na područjima energetike, brodogradnje, turizma, ali i znanosti i kulture.</p>
<p> Razgovaralo se i o mogućem angažiranju ruskog državnog centra za razminiranje kao jedne od mogućnosti naplate klirinškog duga Rusije prema Hrvatskoj, te o stanju na jugoistoku Europe.</p>
<p> Toršin je također izrazio zadovoljstvo vrlo dobrim odnosima Hrvatske i Rusije te Tomčića pozvao na veliki gospodarski skup u lipnju u Sankt Peterburgu (Šesti sanktpeterburški gospodarski sajam) na kojem sudjeluju sve članice Zajednice nezavisnih država (ZND). U petak Tomčića i hrvatsko izaslanstvo očekuju susreti s ruskim premijerom Mihailom Kasjanovim, zamjenikom ministra vanjskih poslova Sergejom Razovim, ministrom za izvanredna stanja Sergejom Šojguom, ujedno i supredsjedateljem međuvladine komisije Hrvatska-Rusija, te predsjednikom vanjskopolitičkog odbora Dume Dimitrijem Rogozinom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ostojićevi razgovori u Foreign Officeu i Scotland Yardu </p>
<p>LONDON, 16. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ravnatelj hrvatske policije Ranko Ostojić, koji od subote boravi u posjetu Velikoj Britaniji, ocijenio je vrlo dobrom dosadašnju dvogodišnju suradnju s policijom Sjevernog Yorkshirea na educiranju hrvatskih policajaca. »U unapređenju naše policijske službe ne želimo otkrivati toplu vodu nego koristiti postojeća dobra rješenja«, rekao je Ostojić u četvrtak u Londonu za Vjesnik.</p>
<p> Tijekom svog boravka, pratio je i policijske pripreme za držanje reda prilikom jedne nogometne utakmice u Cardiffu. Ostojić je bio i na konferenciji britanskih policajaca u Birminghamu. Tvrdi da je impresioniran demokratičnošću rasprave i odnosom između britanske policije i ministarstva unutrašnjih poslova. Vodio je razgovore u Foreign Officeu te Scotland Yardu, kao i s Keithom Hellawellom, britanskim nacionalnim povjerenikom za borbu protiv droge. Prije odlaska u Hrvatsku u petak, Ostojić će se upoznati s radom britanskih carinika u luci Dover. </p>
<p>U razgovorima iznio je probleme s kojima se susreće Hrvatska, poput tehničke neopremljenosti, apelirajući na britansku podršku, bilo izravno ili kroz projekte EU. No spomenuo je i postignute uspjehe poput činjenice da je Hrvatska u 2001. za trećinu smanjila broj ilegalnih migranata koji se preko nje pokušavaju domoći Zapada. </p>
<p>Britanska i hrvatska policija dobro surađuju, posebno od 2000. kad je Hrvatska spriječila ilegalni izvoz terorističkog oružja u Sjevernu Irsku preko svog teritorija. »Osnovno je da Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznaje Hrvatsku kao zemlju partnera u regiji«, rekao je Ostojić za Vjesnik. Britanski partneri zadovoljni su i načinom na koji Hrvatska obavlja svoj dio posla u protuterorističkoj koaliciji. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tajanstvena bolest hara među britanskim vojnicima</p>
<p>LONDON, 16. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanske vojnike u Afganistanu napala je tajanstvena i nepoznata bolest zbog koje su evakuirana osmorica vojnika. Daljnjih desetak vojnika i dalje je u Afganistanu. </p>
<p>Liječnici ne znaju o čemu je riječ, a među britanskim vojnicima u bazi Bagram u blizini Kabula, gdje je bolest izbila, strahuje se da je u pitanju bioteroristički napad. Stručnjaci i britanski vojni izvori odbijaju tu mogućnost, iako postoje dokazi da je Al Qaida izvodila pokuse s biološkim oružjima.</p>
<p>Bolest koja izaziva groznicu praćenu proljevom i povraćanjem, izbila je u prvoj polovici tjedna i potom se naglo proširila među osobljem britanske tzv. 34. poljske vojne bolnice u Bagramu. Najteže oboljeli prebačeni su na liječenje u Britaniju, osim jednog vojnika u posebno teškom stanju koji je prevezen avionom u američku bolnicu u Njemačkoj, do koje je put bio dva sata kraći. </p>
<p>Dvojica bolesnika evakuirana su u srijedu, a još šestorica u četvrtak. Svi oboljeli pripadaju 34. poljskoj vojnoj bolnici koja je ranije djelovala u Bosni i na Kosovu. </p>
<p>Glasnogovornica britanskog ministarstva obrane priopćila je u četvrtak da su šestorica vojnika na putu za Britaniju, a jedan od njih je u teškom stanju. Dvojica vojnika prebačena prethodnog dana također su ozbiljno bolesna. Britanska poljska vojna bolnica u Bagramu sada je zatvorena za sve bolesnike, osim za one koji su oboljeli od nepoznate bolesti.</p>
<p> Britansko vojno-medicinsko osoblje koje nije angažirano na njihovoj njezi u karanteni je. Zbog mjera opreza, u izolaciji je i 350 britanskih vojnika koji su tijekom inkubacije mogli doći u dodir s oboljelima. Predstavnici britanskih snaga navode da se bolest proširila »kao šumski požar«. Britanski zapovjednik u Afganistanu, brigadni general Roger Lane, rekao je da je vjerojatno riječ »o nekom obliku crijevne groznice«. Slično tome, zamjenik u britanskom ministarstvu obrane dr. Lewis Moonie tvrdi da oboljenje ima »sva obilježja gastroenterološke bolesti s proljevom«. </p>
<p>Britanski sveučilišni profesor Malcolm Hooper, koji predaje medicinsku kemiju, izjavio je međutim za BBC kako »nije uvjeren« da se radi o gastroenteritisu. On smatra da je prije posrijedi »nešto lokalno i gadno«, neka virusna zaraza poput krimske krvave groznice. Isključio je mogućnost trovanja hranom. Smatra da vjerojatno nije riječ o kemijskom ili biološkom uzročniku - premda to nije sasvim isključio. </p>
<p> Dosadašnji testovi već su isključili meningitis, koleru, hepatitis i dizenteriju. Kao bolesti na koje se trenutačno sumnja list Mirror navodi u četvrtak pored gastroenterisa još takozvanu groznicu dengue - virusno oboljenje koje šire komarci, zatim tifus i malariju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>CIA upozorila Busha da Al Qaida planira napad na SAD!</p>
<p>Izvješće koje je George Bush primio prije 11. rujna ipak nije sadržavalo podatke o konkretnom napadu na Svjetski trgovački centar</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Onoga trenutka kada se 11. rujna dogodio teroristički napad na SAD, uslijedila je lavina kritika na rad američkih obavještajnih službi. No, Bijela kuća je priznala da je američki predsjednik George Bush od svojih obavještajaca dobio upozorenje da Al Qaida planira oteti zrakoplove. Takav obrat pokrenuo je nove istrage o tome tko je odgovoran za propuste na sigurnosnom planu, ali i ključno pitanje u kojoj mjeri američki političari na vlasti vjeruju vlastitim obavještajnim službama.</p>
<p>Dužnosnici Bijele kuće ustvrdili su da su prva upozorenja o mogućim terorističkim napadima dobili prije 11. rujna. »Postojala je općenita spoznaja o aktivnostima Osame bin Ladena kao i dugoročne spekulacije o planiranim otmicama zrakoplova«, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Claire Buchan. </p>
<p>Ona je potvrdila da je prije 11. rujna predsjednik Bush dobio informacije o mogućim terorističkim napadima na američke zrakoplove, a te informacije Bushov tim je podijelio s domaćim sigurnosnim službama. Ipak, dodala je, niti jedno izvješće nije se ticalo konkretnih planova za teroristički napad na Svjetski trgovački centar. </p>
<p>Tajna služba za vanjsko špijuniranje CIA odbila je dati bilo kakav komentar, no neki američki dužnosnici naznačili su da je upravo CIA bila izvor tih informacija. Opsežna istraga koja je o tome pokrenuta u Americi, mogla bi, kako se najavljuje, dovesti do spoznaje da glavnu odgovornosti snosi FBI koji je sva alarmantna izvješća u potpunosti ignorirao. Direktor FBI Robert Mueller priznao je prošloga tjedna kako je njegov ured u potpunosti ignorirao izvješća s terena u kojima se tražila istraga sumnjivih osoba sa Srednjeg istoka koji se obučavaju za pilote.</p>
<p>Istraga u kojoj će se pregledavati tajni dokumenti i to na razini odbora za obavještajne poslove Kongresa i Senata trebala bi dati neke odgovore na to tko je učinio propust i upozorenja o mogućim terorističkim napadima nije podigao na najvišu moguću razinu. </p>
<p>No, bez obzira na rezultate istrage, ovo nije prvi slučaj koji pokazuje da američka administracija baš puno ne haje za CIA-ina upozorenja. Tijekom snažnog političkog i tajnog vojnog i obavještajnog angažmana SAD u Latinskoj Americi šezdesetih, američka je politika ispisala vjerojatno najsramotnije stranice svoje vanjske politike, a izvješća CIA-e s terena da SAD vodi krivu politiku, nije nikada uzimala ozbiljno. Činjenica je da je CIA propustila najaviti pad berlinskog zida, ali je krajem osamdesetih napisala da će se Jugoslavija raspasti na nekoliko neovisnih država, no da taj raspad neće proći bez »okrutnog i krvavog rata«, otac aktualnog američkog predsjednika George Bush stariji u svojem je kabinetu pred suradnicima CIA-u izvrgnuo ruglu. </p>
<p>Nakon terorističkih napada, SAD se užurbano trudio da unutar antiterorističke koalicije nagovori na suradnju i sve svjetske obavještajne službe. Poseban problem predstavljalo je to što američkih obavještajaca u Afganistanu i Pakistanu gotovo uopće nije bilo. Obavještajna pljuska s druge strane Atlantika došla je vrlo brzo. Rusija, kao uostalom i zemlje poput Njemačke, rekle su službenom Washingtonu da su informacije o terorističkim ćelijama u Europi i u Afganistanu mogli dobiti i ranije - trebalo je samo pitati.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dramatično nizozemsko skretanje udesno</p>
<p>Laburisti su ponižavajuće izgubili polovicu parlamentarnih mjesta i od najjače (45 mjesta) postali stranka koja dijeli treće i četvrto mjesto s liberalima (VVD) sa samo 23 mjesta</p>
<p>BRUXELLES, 16. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nizozemska je dramatično skrenula udesno, demokršćani su se nakon osam godina vratili iz opozicije na poziciju najbrojnije nizozemske stranke (43 od 150 parlamentarnih mjesta), dok je novodošla senzacija, Lista P. Fortuyna poslije samo nekoliko mjeseci postojanja i šokantnog ubojstva lidera pokreta postala druga po veličini stranačka skupina sa 26 mjesta u parlamentu. Laburisti su ponižavajuće izgubili polovicu parlamentarnih mjesta i od najjače (45 mjesta) postali stranka koja dijeli treće i četvrto mjesto s liberalima (VVD) sa samo 23 mjesta. </p>
<p>Svaki treći Nizozemac glasovao je za Fortuynovu listu, LPF. Ovaj je pokret, još neoporavljen od gubitka vođe, postizborno slavlje potrošio na unutarnje svađe tko će biti »Pim poslije Pima«. Nitko živ u ovoj racionalnoj zemlji nije kadar procijeniti kako će se stvari razvijati. </p>
<p>Prvi čovjek laburista Wim Kok pratio je kako se ugled njegove stranke ruši poput kule od karata da bi emocionalno izjavio kako je njegova koalicija uspjela zemlju dovesti do »najvećeg prosperiteta« ali da je kažnjena jer je prosperitet gospodarstva i društva pratio »prosperitet kriminala na ulicama«. Sada, kada je voljom glasača nizozemski politički život okrenut naglavce, dolazi vrijeme izgradnje koalicijske vlade.</p>
<p>Dan nakon izbora potvrdio je novu sjajnu zvijezdu na političkom nebu, lidera demokršćana Jana Petera Balkenendea (46), cijenjenog financijskog stručnjaka. Zbog njegova imagea zovu ga Harry Potter (okrugle naočale i baby face). Njegove su prve izjave bile da će stati na loptu i dobro promisliti. Hoće li demokršćani ponuditi koaliciju Listi P. Fortuyna i liberalima (VVD) ili će se odlučiti na »veliku koaliciju« sa socijalistima, nije odlučeno. Balkenende je izjavio kako će uvažavati izbor trećine zemljaka, iako, upozorio je, »Listu ne čeka rezervirano mjesto u vladi«. </p>
<p>Lista se još uvijek svađa tko će je voditi i što zapravo žele i jedino što su do sada postigli jeste obećanje jednog od onih nekoliko nesuđenih lidera, privremeno samoproglašenog nasljednika Fortuyna, da neće svima zatvarati granice. </p>
<p>Princip formiranja koalicije u Nizozemskoj jest da Kraljica proglasi informateura, osobu koja će kao posrednik kružiti između stranačkih blokova i uspostavljati dijalog. Njega prihvaćaju sve stranke i obično je informateur cijenjena osoba od posebnog ugleda. Informateur obavještava Kraljicu - po slovu Ustava - o razvoju situacije. Kako se stranke dogovaraju, trguju i razmjenjuju usluge za ustupke nastojeći u prvi plan odgovoriti na pitanje je li ono što traže najbolje za Nizozemsku, dolazi vrijeme formiranja vlade. Proces je dug, jer su u Nizozemskoj zadnjih pola stoljeća sve su vlade bile koalicijske.</p>
<p>Kada se sve to dovrši, Kraljica proglašava formateura, premijera i on sastavlja kabinet a koalicija se dogovara kako će voditi zemlju. </p>
<p> Za sada, najveća je nepoznanica ipak u što će iznjedriti LPF i ponuditi Nizozemskoj. Nizozemci se jesu ponijeli za emocijama i iskoristili izbore za izjašnjavanje o kvaliteti političke scene i, nezadovoljni, uspješno poslovodstvo poslali u opoziciju jer se bavilo lisnicom, a ne osjećajima.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Reforma Doma lordova na popravnom ispitu </p>
<p>LONDON, 16. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon višegodišnjih planova o tome da reformira Dom lordova, britanska laburistička vlada odlučila je krenuti ispočetka. Razlog je pobuna u samim laburističkim redovima, gdje se pojavio veliki otpor prijedlozima što ih je do sada izradila posebna komisija. Prema spomenutim prijedlozima, u tom drugom, Gornjem domu britanskog parlamenta i dalje bi uglavnom sjedili ljudi koji nisu izabrani, nego imenovani. Mnogi to smatraju nedemokratskim, pa se pojavila pobuna. Stoga je imenovan novi parlamentarni odbor, koji bi morao donijeti svježe ideje o tome što učiniti s Domom lordova - drevnom britanskom političkom institucijom, koja postoji od 14 stoljeća. U želji da reformira taj dom, laburistička vlada uspjela je do sada jedino u tome da iz njega protjera većinu takozvanih nasljednih lordova. Osobama koje su lordovsku titulu dobile u znak priznanja za vlastite zasluge do daljeg je međutim bio zajamčen ostanak. Predstoji međutim dugačka rasprava o tome što i kako dalje. Laburistička vlada Tonyja Blaira, koja je reformu Doma lordova počela nakon dolaska na vlast 1997., u svakom bi slučaju htjela da Donji dom i dalje zadrži glavnu poziciju. Blair bi želio da novi Gornji dom može samo revidirati zakone što ih je donio Donji, ali da na njih ne može staviti veto. Blair se navodno boji da bi demokratski izabrani Dom lordova mogao postati prejaka konkurencija autoritetu Donjeg doma. No, ministri i laburistički uglednici međusobno su podijeljeni oko toga kako bi drugi dom britanskog parlamenta trebao izgledati.</p>
<p>Plan dosadašnjeg odbora o novom Domu lordova predviđao je da bi ovaj imao 600 mjesta, sa samo 20 posto izabranih predstavnika. Daljnjih 20 posto postavljala bi posebna komisija za imenovanja, a čak 60 posto izravno bi imenovale političke stranke. Budući da se takvome planu usprotivilo gotovo pola Donjeg doma, trebat će krenuti iz početka. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Njemački političari postaju sve više medijski zabavljači</p>
<p>Ironičnost dijela javnosti i kritičara prema medijskoj sveprisutnosti političara, njih uopće ne smeta i neumorno se slikaju na svim tv kanalima / Stoga nije čudno da su već dogovoreni termini za dvoboj Schrödera i Stoibera za 25. kolovoza i 8. rujna, a izborni stožeri se svađaju čak i oko toga hoće li kandidati sjediti ili stajati</p>
<p>BERLIN, 16. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li mediji odlučiti tko će biti njemački kancelara nakon rujanskih izbora? Kandidat njemačkih liberala za kancelara Guido Westerwelle izgleda da misli kako hoće. Naime, mogla bi se parafrazirati uzrečica popularna u bivšem DDR-u: »Kad otvorite »konzervu« u ovoj zemlji, u njoj je Westerwelle. On je svugdje (napose gdje je zabava), i čini se kao da nastupa u svakom tv showu.</p>
<p>U liberalnom vrhu time nisu svi oduševljeni. Najmanje bivši predsjednik i sadašnji šef kluba zastupnika Wolfgang Gerhardt. Westerwellea, štoviše, počasni predsjednik liberala Otto grof Lambsdorff upozorava da se ni u kom slučaju ne odluči za vođenje šaljive i zabavne predizborne kampanje. </p>
<p>Predsjednik liberala misli drukčije. On drži da je uspjeh njegove stranke na posljednjim pokrajinskim izborima rezultat i njegovih medijskih nastupa. Uostalom, brbljanje je u medijskom društvu jedan od odvažnijih instrumenta kojima se služe mnogi političari. </p>
<p>Je li bila smiješna pojava šefa socijaldemokrata Gerharda Schrödera u studiju Drugog programa njemačke televizije (ZDF) u kojom je komentirao finalnu utakmicu njemačkog nogometnog kluba između Schalkea 04 i Bayera odigranu na »Olimpia« stadionu u Berlinu? Za Schröderove medijske savjetnike očito nije. Ali, za neke je političke komentatore jest. Njihovo ogorčenje bi se moglo na hrvatski prevesti: »Ma ljudi, je to moguće?« </p>
<p>Ironičnost dijela javnosti i kritičara prema medijskoj sveprisutnosti političara, njih uopće ne smeta. Neumorno se slikaju na svim tv kanalima. Njegov je moto: »Glavno da se priča o tome«. Političke poruke tako postaju sve više slične reklamama. Publiku se iritira, što znači da se poruka prepoznaje. Onda se sve to emocionalizira i tako često ponavlja dok sama poruka ne dobije na vjerodostojnosti. </p>
<p>Sve to za kandidate rade medijski stručnjaci, najčešće tzv. anonimni »sluge moći«. Posebno ozbiljno »sluge moći« svoje kandidate pripremaju za zajednički nastup na javnoj televiziji ZDF i ARD-u. Mnogi to drže odlučujućim. Stoga nije čudno da su već dogovoreni termini za dvoboj Schrödera i Stoibera za 25. kolovoza i 8. rujna; a izborni stožeri se svađaju čak i oko toga hoće li kandidati sjediti ili stajati.</p>
<p>Osim toga sada Westerwelle traži da to bude troboj. Čini se, ipak, da šefu liberala neće biti udovoljeno, nego da će svoju »televizičnost« moći odmjeriti u dvoboju sa šefom Zelenih Joschkom Fischerom koji će zajednički upriličiti ZDF i RTL . Televizijski bosovi, naime, argumentiraju odbijanje troboja činjenicom da su Zeleni i liberali stranke sa znatno manje zastupnika u Bundestagu. </p>
<p>Prema mišljenju nekih analitičara, Schröder može nadoknaditi gubitak povjerenja i pobijediti samo uz pomoć televizije, jer je na glasačko tijelo najlakše utjecati preko ovog medija; i 68 posto tv gledatelja vjeruje u odlučujući moć televizije. Naime, polazi se od moći tog medija i činjenice da između Stoibera i televizije »nikad nije bilo velike ljubavi«, dok su Schrödera tv kamere »voljele«. </p>
<p>No, postoje i drukčija mišljenja o utjecaju televizije: »Sama predizborna borba i tv izvješća o njoj nemaju nikakvog utjecaja«, drži šef informativnog programa ZDF-a Klaus Bresser. On na pitanje odlučuje li televizija o rezultatima izbora kategorički odgovara: »Ne. Političari sami u svojim rukama imaju odluku hoće li biti izabrani ili ne. Odlučuju glasači. Tko njihovu moć rasuđivanja podcijeni, mogao bi se preračunati.«</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Gavrilovićev propagandni bezobrazluk</p>
<p>Kao što već biva, jednom proklet(a)</p>
<p> - uvijek proklet(a). Hrvatske tvrtke u posljednje vrijeme kao da se natječu tko će brže, više, istaknutije, ali i šovinističkije promovirati svoje nove ili već vremešnije proizvode. </p>
<p>Domaće su tvrtke napokon, nakon dugogodišnjega marketinško-propagandnog predosadnog mraka, shvatile kako je vrijeme da se pokrenu i svoje proizvode približe potrošačima u novom svjetlu, barem u smislu ambalaže, iako se mnoge, iz mnogima nerazumljivih razloga, nisu isto tako udostojile poraditi na poboljšanju kvalitete svojih proizvoda.</p>
<p> U novije smo vrijeme imali priliku upoznati se s različitim novim linijama proizvoda i njihovim propagandnim porukama. Ovdje ćemo spomenuti nekoliko njih, a poseban naglasak staviti na jedan proizvod i njegovu reklamu. </p>
<p>Pored već dobro poznatih, ali uvijek iznova besmislenih, nekreativnih i krajnje mačističkih propagandnih plakata Ine, na kojima obnažene ljepotice leže na haubama automobila ili im vire noge sa zadnjih automobilskih sjedišta, preko promoviranja automobilskih guma s jasnom, ali isto tako besmislenom idejom mlade žene koja isto kao i promovirana guma prianja uza sve podloge, zatim higijenskog uloška koji je, rekoše, imao namjeru da na poetski način usporedi žensko krvarenje s krvarenjem hrvatskog filma - ovih je dana osvanuo još jedan pokušaj da se vrlo poznati proizvod prikaže u novom ruhu. I ovaj put nauštrb žena, moglo bi se reći - čak na granici s prostačkim.</p>
<p>»Gavrilovićeva« propagandna ideja i djela Dimitrija Popovića, Mirka Ilića i Miroslava Šuteja, na kojima su ženski likovi suočeni s poznatim nam, ovdje falusno interpretiranim kobasama u erektivnom položaju, ušla su u isti koš (za smeće) sa već spomenutim propagandnim porukama, usprkos tome što se nastojalo na perfidan, ali ne baš uspio način doseći razinu umjetničkog djela. </p>
<p>Žive li autori u uvjerenju da će žene pohrliti u kupovinu »Gavrilovićevih« kobasa nakon što im se ona predstavi kao fantastičan detalj na njihovu obnaženom tijelu ili da će ih fascinirati veličina grandiozne falusoidne kobase - to ne možemo tvrditi. No jasno je da su motivi propagandne poruke krajnje nejasni. Naravno, ako isključimo mogućnost da se nekoga htjelo uvrijediti.</p>
<p> Zanimljivo je promatrati kako je u posljednje vrijeme ovakav oblik marketinško-propagandnog izričaja postao pravilo, a ne loša i vrijeđajuća iznimka. </p>
<p>Dok je svjetski marketing (u propagandnom dijelu), kao znanstveno-ekonomska disciplina, s godinama krenuo i usmjerio se k animiranju i/ili oblikovanju svijesti pojedinca, a time i zajednice, primjerice u pitanjima ekologije ili ljudskih prava, hrvatske su tvrtke krenule u propagandni rat s oružjem koje je po mnogim konvencijama za (ženska) ljudska prava zabranjeno ili, ljepše rečeno, ne koristi se iz moralnih razloga.</p>
<p> Ovo bi bilo samo još jedno u nizu iznenađenja kojima nas bombardiraju hrvatske tvrtke, da ovoga puta sve skupa nije dignuto na (kvazi)umjetničku razinu. </p>
<p>Postajanje onoga etički neprihvatljivoga umjetničkim djelom, iz ovih ili onih razloga, pokazuje nam da se granice mogućega mogu uvijek pomicati, da stvarnost može nadmašiti i najluđu maštu.</p>
<p>Grupa NEO AFŽ</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Za zločin na Bleiburgu trebali bi se ispričati i platiti odštetu Englezi </p>
<p>Hrvatski političar prof. Zdravko Tomac, kao bivši član Saveza komunista (Hrvatske/Jugoslavije), prilikom ovogodišnje komemoracije u Bleiburgu pokušao se ispričati za pokolj iz svibnja 1945.</p>
<p> Neumjesno je i nelogično da se Hrvat ispričava Hrvatima za taj genocidni zločin koji su planirali i organizirali Englezi. Poznato je, naime, da su se Hrvati kod Bleiburga predali Englezima, s kojima su s naše strane prethodno pregovarali Herenčić i Crljen dobivši garanciju o zaštiti. </p>
<p>Umjesto da postupe po dogovoru i međunarodnim konvencijama, Englezi su na krajnje podmukao način razoružali hrvatsku vojsku i predali je partizanima, koji su odmah po engleskom nalogu počeli na najstravičniji način mučiti i ubijati Hrvate tjerajući ih u kolonama smrti na duge marševe kroz Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju, što su preživjeli samo pojedinci!</p>
<p> Treba istaknuti da je do masakra Hrvata došlo na inicijativu Engleza, koji su ucjenjivali Josipa Broza Tita: on je bio samo u funkciji predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije i tek nakon pokolja dobio je englesko odobrenje da organizira preuzimanje vlasti od kralja Petra, što se i dogodilo poslije izbora u studenome 1945. Krivnju Engleza potencira i činjenica što su se Hrvati koji su izbjegli predaju Englezima i naoružani prodrli prema Salzburgu, tada pod američkom komandom, većinom spasili emigriravši u prekomorske zemlje. Amerikanci su se tada ponašali vojno profesionalno, a u svojim su jedinicama imali i Hrvate, koji su pomagali sunarodnjacima.</p>
<p> Istražujući tadašnje analogno englesko izručivanje zarobljenih Ukrajinaca Crvenoj armiji, engleski historiograf ruskog porijekla Tolstoj dokumentirao je i objasnio zločinačku pozadinu engleskih postupaka te došao na udar vlastodržaca Velike Britanije.</p>
<p> Ne smije se zaboraviti da je u okviru tzv. Morgentauova plana poslije rata Nijemcima trebalo dopustiti izobrazbu samo do razine srednje stručne spreme te je stoga u proljeće 1945. bombardiranjem uništen Dresden, jedino preostalo jako njemačko kulturno središte.</p>
<p> Glavni protagonist bleiburškoga pokolja iz 1945. bio je nagrađen za svoj zločin titulom lorda (lord Aldington). Temeljem iznesenoga, Englezi se moraju ispričati Hrvatima i platiti primjerenu odštetu. Ukazujem pritom na aktualnu, barem formalnu ispriku Nizozemaca za pokolj u Srebrenici. Tomčeva isprika zapravo je samo pokušaj umanjivanja engleskog udjela u zločinu, što je glavni razlog negodovanja prisutnih na posljednjoj bleiburškoj komemoraciji.</p>
<p>FADIL EFENDIĆ, prof. germanistike, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jesmo li svjesni kamo nas vodi globalizacija? </p>
<p>Poput planeta Zemlje, i čovjek je neprestano izložen evolucijskim utjecajima. U geološkoj prošlosti zbile su se kataklizme, koje su poništile ili umanjile dotadašnje evolucijske rezultate te budućnost podarile ne najjačim, već najsretnijim vrstama. Je li aktualna tzv. globalizacija vrst kataklizme u evolucijskom razvoju čovjeka? </p>
<p>Mnogi je smatraju tek stepenicom ljudskog napretka, ali moj je upit, koji asocira na dijametralno suprotno stajalište, i te kako na mjestu.</p>
<p>Čovjek se razvija, postaje viši, jači i informiraniji, ali je sve manje duševan. Nekada se molilo Bogu iz dna duše, a danas je svakojaka frivolija u mislima i za vrijeme Očenaša. Bezosjećajnost pir piruje, i nemojmo se iznenaditi ako nas potomci budu ispraćali na drugi svijet bez suza u očima. </p>
<p>Prije se u krčme ulijetalo sa zaprepaštenjem: »Jeste li čuli? U Abesiniji dvjesto mrtvih!« Onda se o tome raspravljalo, a svima bi pred očima bilo položeno dvije stotine trupla s ucviljenim familijama u pozadini. </p>
<p>Danas se pak s emocijama razgovara samo o Zidaneovu i čijem drugom transferu. Ubili smo Boga i ustoličili na prijesto Zlatno tele.</p>
<p>Utješno je što spomenuta degeneracija nije prouzročena spletom prirodnih sila, već djelovanjem globalne plutokratske oligarhije, koja si time osigurava zadržavanje i daljnje nagomilavanje moći. </p>
<p>VEDRAN LUČUREVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Sve više lažnih dojava o podmetnutim bombama</p>
<p>Bombama se prijeti, osim školama, i sudovima, različitim ugostiteljskim objektima, tvrtkama.../ O podmetnutim bombama zovu uglavnom ljudi koji su zbog nečega nezadovoljni/ Najčešće se prijeti iz javne govornice, pa je počinitelja teže otkriti</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Prošle je godine policija na širem području Zagreba zaprimila 127 dojava o postavljenim bombama, dakle u prosjeku jedna dojava svaka tri dana. U gotovo trećini slučajeva postavljenom se bombom prijeti školama: učenici, preplašeni nekim testom, jednostavno posegnu za telefonom, nazovu školskog vratara, i to je to. Ispita toga dana nema. </p>
<p>Međutim za policijske protueksplozivce posao tek počinje. I mada je to za njih već svakodnevna rutina, nikada se ne zna što ih čeka na »radnom mjestu«. A radno im je mjesto svuda. Bombama se prijeti, osim školama, i sudovima, različitim ugostiteljskim objektima i tvrtkama. U akcije se odlazi u zgradu Hrvatske televizije, u poštu, športsku dvoranu, banku, zgrade ministarstava i Hrvatskog sabora.</p>
<p>O ovom »trendu« dojavljivanja o postavljenim bombama koji je, na žalost, u Hrvatskoj uzeo maha, razgovarali smo s načelnikom Protueksplozivnog odjela PU zagrebačke, Mijom Blaškovićem.</p>
<p>»Motivi su raznovrsni, zovu uglavnom ljudi koji su zbog nečega nezadovoljni nekom ustanovom, svejedno je li riječ o ministarstvu ili o nezadovoljstvu uslugom u nekom kafiću«, kaže Blašković i nastavlja: »Svakoj dojavi obraćamo punu pozornost, iako, kada nas zovu u školu, pretpostavljamo što je posrijedi. A odluku o tome da li će se isprazniti zgrada prilikom intervencije uvijek donosi ravnatelj ili vlasnik objekta, mi možemo samo prosuditi i savjetovati. Katkad odluka da se zgrada isprazni može imati suprotan efekt«, tvrdi Blašković i dodaje: »Čim ravnatelj naredi da se škola isprazni, odmah sutradan netko ponovo dojavi da je postavljena bomba i sve iz početka.« </p>
<p>Učestalost dojava također varira. Zna se dogoditi da prođe mjesec dana sa samo jednom dojavom, međutim, mnogo su češći dani kada ih ima po nekoliko samo jednog jutra. Blašković tvrdi da i takve »frke« ipak stignu sve riješiti, no odvlače ih od ozbiljnijih slučajeva pronalaska odbačenih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata. U samo tri prva mjeseca 2001. godine, dok se još nije provodila akcija »Zbogom, oružje«, pa su ljudi takva sredstva vrlo neodgovorno znali ostavljati kojekuda, protueksplozivci su bili pozivani čak 52 puta. </p>
<p>»Lani smo po policijskim postajama organizirali tečajeve za policajce kako da postupaju u slučajevima kada je dojavljeno o postavljenoj bombi, a ove godine namjeravamo takve tečajeve održati i među zainteresiranim službenicima objekata koji bi mogli postati mete«, rekao nam je načelnik. U takvim je slučajevima najvažnija, kako tvrdi, suradnja sa službenicima objekta. Oni najbolje poznaju zgradu i prvi će uočiti neki predmet koji tu ne pripada.</p>
<p>»Tada savjetujemo djelatnicima da prije nego što moraju napustiti zgradu, prvo detaljno pogledaju prostoriju u kojoj rade i borave jer su takve informacije od presudne važnosti za naš posao. Jer morate li pregledati neku veliku zgradu, kakav je na primjer Ekonomski fakultet, najvažnije je najprije razgovarati s ljudima koji se brinu o prostorijama, saznati gdje sve postoje prostorije i tko ima ključeve od njih. Bez tih bi podataka naš posao bio nemoguć«, kaže Blašković.</p>
<p>A posla, kako vidimo, uvijek ima. A kako ga i ne bi bilo jer iako je uznemiravanje građana dojavama o bombama svakodnevna stvar, kažnjavanje je »provokatora« već druga priča.</p>
<p>Dok se svuda u svijetu nakon 11. rujna pooštravaju sankcije za takva djela, članak 322. Kaznenog zakona, kojim je za takvo djelo propisana kazna do šest mjeseci zatvora, rijetko se primjenjuje. Razlog je djelomično i u tome što se postavljenom bombom najčešće prijeti iz javne govornice, pa je počinitelja nemoguće otkriti, ali i u neodgovornosti čitavog društva koje takvim nepodopštinama često zna progledati kroz prste.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zaštićeni svjedok uhićen zbog iznude</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - U nastavku suđenja »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u četvrtak su suočeni zaštićeni svjedoci 1 i 2, Zoran Miletić i Zdravko Šiškić. </p>
<p>Početak rasprave malo je kasnio zato što je »broj 1« doveden sa Županijskog suda tek oko podne jer je morao dati izjavu istražnom sucu. </p>
<p>Naime Miletić je, koji je trebao doći na suočenje još u ponedjeljak, a nije zbog puta u inozemstvo do četvrtka, u srijedu ujutro oko 10 sati uhićen u jednom lokalu na Savici gdje je sa još jednom osobom »reketario« (iznuđivao) gazdu lokala za iznos od 800 tisuća kuna, tvrdi zagrebačka policija. Svjedoku je određeno 48-satno zadržavanje pa će neko vrijeme provesti u remetinečkom zatvoru zajedno s ljudima koje je teretio na sudu. </p>
<p>Iako službeno zaštićen svjedok, njegovo se ime prvi put pojavilo u novinama neposredno prije svjedočenja u Remetincu u veljači prošle godine kada je teretio optuženike za najteža kaznena djela. Tada je Jutarnji list objavio osmrtnicu dodavši i nadimak Druker. U isto je vrijeme Globus objavio kompletan Miletićev iskaz iz istrage.</p>
<p>»Druker« se nakon što je pušten iz zatvora »oporavio« te je otvorio kafić i rent a car. Na stranice crnih kronika dospio je ponovo prošlog ljeta kad je iz automobila pucao ispred jednog lokala na uglu Bukovačke i Petrove ulice, a nakon što je dobio batina u jednom drugom lokalu na Gornjem gradu.</p>
<p> Suočavanje dvaju svjedoka odnosilo se na neke razlike u njihovim iskazima o međusobnim razgovorima u Lepoglavi gdje su obojica služili kazne. </p>
<p> Miletić je također ustvrdio kako je o nekim stvarima razgovarao prije hapšenja »zločinačke«, a o svemu nakon toga što mu je u zatvor došao »Žac« Dolački (policajac, op.a.) i kad su se počeli voditi pregovori o njegovu svjedočenju. </p>
<p>Zdravko Šiškić, koji je u Remetinec doveden iz zatvora u Varaždinu, gdje služi kaznu zbog ubojstva Ivana Krpelnika, potvrdio je svoj raniji iskaz rekavši: »Siguran sam sto posto u sve što sam rekao«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Jelavić o »Jelavićevu zakonu«</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Nikica Jelavić, optužen kao šef zagrebačke mafije, komentirao je pred početak suđenja saborsku raspravu u kojoj se treba po hitnom postupku donijeti novi Zakon o kaznenom postupku. Naime, u pravničkim krugovima vlada uvjerenje kako je donošenje zakona potencirano upravo suđenjem »zločinačkoj«, čiji bi članovi po starom zakonu 27. svibnja morali biti pušteni iz pritvora. Zakon je već prozvan »Jelavićev zakon«. Jelavić je ironično komentirao obrazloženje predlagatelja zakona kako se zakon ne donosi zbog jednog čovjeka. </p>
<p>»Da nas puste pred turističku sezonu, nastala bi panika, a i Hrvatska bi dobila sankcije jer pušta tako opasne 'kriminalce'«. Jelavić je također, obrativši se odvjetniku Zvonimiru Hodaku, rekao: »U Saboru je jedino gospođa Ljerka« (Mintas Hodak, odvjetnikova supruga) »dobro govorila« i u šali dodao: »Htio sam odgoditi raspravu zbog prijenosa sjednice, ali nisam htio policajcima praviti probleme.«</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Samoubojstvo skokom s prvog kata Odjela kirurgije</p>
<p>OSIJEK, 16. svibnja</p>
<p> - Skočivši kroz prozor s prvog kata Odjela kirurgije osječke Kliničke bolnice samoubojstvo je u četvrtak oko pet sati ujutro počinio Adam S. (71) iz Belog Manastira. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, razlog koji je starca natjerao na ovaj očajnički čin bila je neizlječiva bolest s kojom se borio dugo godina. Naime, zbog dijabetesa mu je trebala biti amputirana noga, pa je zbog toga i bio smješten na Odjelu kirurgije. </p>
<p>Iako je starac preživio pad te su liječnici učinili sve da mu spase život, od zadobivenih je teških tjelesnih ozljeda preminuo nekoliko sati kasnije. </p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici PU osječko-baranjske te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Potraga za tijelima utopljenih Kurda još bez rezultata</p>
<p>ŽUPANJA, 16. svibnja</p>
<p> - I treći je dan potrage za tijelima dvanaestoro imigranata čiji se čamac u noći na utorak prevrnuo na rijeci Savi između Županje i Štitara prošao bez novih rezultata. </p>
<p> Pripadnici Stožera za potragu koji se koriste svim čamcima PU vukovarsko-srijemske, PU brodsko-posavske i PU osječko-baranjske te 16 ronilaca pregledali su više od 40 kilometara područja nizvodno od mjesta gdje je čamac potopljen, no do zaključenja ovoga izdanja Vjesnika nije pronađeno ni jedno tijelo utopljenika. </p>
<p>Prema riječima preživjele četvorice Kurda, u čamcu se od njihovih sunarodnjaka nalazilo još osam muškaraca, jedna majka s dvoje djece u dobi od 7 i 12 godina te jedna 18-godišnjakinja. </p>
<p>Oko 50 djelatnika granične i redovne policije pregledava područje uz Savu, no za sada nije pronađen ni jedan trag da je osim spomenute četvorice još netko preživio. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oslobođen Nijemac koji je snimao golu djecu u bazenima Stubičkih Toplica</p>
<p>ZLATAR, 16. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom za kazneno djelo iskorištavanja djece i maloljetnih osoba za pornografiju na Općinskom je sudu u Zlataru oslobođen optužbe njemački državljanin Dieter Paulus (65) iz Frankfurta na Majni. </p>
<p>Kao što smo već pisali, on je 23. kolovoza prošle godine primijećen na vanjskim bazenima hotela Matija Gubec u Stubičkim Toplicama kako video-kamerom snima golu djecu koja se kupaju u dječjem bazenu. Po dolasku policije Dieter Paulus je pokušao pobjeći i pri tom izvadio snimljenu kazetu iz kamere pa je sakrio u kupaće gaće. Kad su policajci zatražili da preda kazetu, on ju je pokušao uništiti, ali je u tome spriječen.</p>
<p> Nakon kriminalističke obrade osumnjičeni je, koji je od 12. do 23. kolovoza svakodnevno dolazio na bazene, uhićen i nalazio se u pritvoru do 11. prosinca prošle godine, kada je oslobođen optužbe i pušten iz pritvora. </p>
<p>Kako se na presudu žalilo Općinsko državno odvjetništvo za mladež, prije odlaska iz Hrvatske Dieter Paulus je položio jamstvo u iznosu od 38 tisuća kuna, koje bi trebalo garantirati njegov povratak pred hrvatsko pravosuđe ako žalba Općinskoga državnog odvjetništva bude prihvaćena. Naime, u ovom su predmetu održana tri ročišta zatvorena za javnost, pri čemu je uz ostali dokazni postupak provedeno vještačenje, koje je izvršio pročelnik Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta dr. Aleksandar Štulhofer. On je pred sudom izjavio da pregledani snimljeni materijal nađen na kazeti, koju je optuženi želio uništiti, nije pornografski. </p>
<p>Na njegovo se svjedočenje i nalaz Općinsko državno odvjetništvo za mladež žalilo sudu i pismeno jer dr. Aleksandar Štulhofer nije upisan u popis stalnih sudskih vještaka, nikada nije bio vještak niti je ikada vještačio takvu problematiku, a i sam je pred sudom potvrdio da se nalazi prvi put u ulozi vještaka. Kako ne postoji stalni sudski vještak za vještačenje pornografije, sud se na pismeni prigovor Općinskoga državnog odvjetništva nije ni očitovao. </p>
<p>Kako smo doznali, na kazeti se nalazilo snimljeno više malodobne djece snimane kamerom u predjelu obnaženih i do kraja još nerazvijenih ženskih grudi. Na oslobađajuću je presudu, koju je objavio sudac Općinskog suda u Zlataru Branimir Papić, uložena žalba Općinskoga državnog odvjetništva za mladež zbog bitnih povreda Zakona o kaznenom postupku i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalba još nije riješena. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Lažna pravnica varala umirovljenike</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinila devet prijevara, kazneno djelo prijetnje te zbog krivotvorenja isprave policajci Sedme policijske postaje, u suradnji s policajcima postaje iz Vrbovca, dovršili su kriminalističku obradu nad Danijelom H. (38).</p>
<p> Prema policijskom priopćenju, Danijela je u razdoblju od 15. kolovoza pretprošle godine do siječnja 2001. počinila na području Vrbovca pet prijevara predstavljajući se kao pravnica zaposlena u Hrvatskom zavodu mirovinskog i invalidskog osiguranja RH.</p>
<p> Od osoba koje su povjerovale da im može pomoći pri ostvarivanju prava na mirovinu za usluge je tražila različite svote novaca, a kada su joj oštećene osobe dale novac, lažnoj bi se pravnici izgubio svaki trag.</p>
<p>Prema policijskim podacima, Barbara U. (49) dala je Danijeli 4000 DEM i 2200 kuna, Marija Š. (51) za uslugu joj je platila 2500 DEM, a Bernardica B. (58) predala je Danijeli za uslugu 1000 DEM. Danijela je uspjela prevariti i Želimira K. (59), koji joj je platio 14.000 DEM, a Ivan H. (58) predao je Danijeli 2000 njemačkih maraka.</p>
<p>U radoblju od 1. rujna prošle godine do 14. veljače ove Danijela se na zagrebačkom području lažno predstavljala kao odvjetnica u Odvjetničkom uredu »Pedišić« te za unaprijed isplaćenu novčanu naknadu obećavala vođenje postupka pred nadležnim tijelima.</p>
<p>Krivotvorenim pečatom Zavoda mirovinskog osiguranja Danijela je lažno ovjerila radnu knjižicu Jasne Ž. (30) i na njenu štetu počinila još jednu prijevaru zaprijetivši Jasni ako je slučajno prijavi. </p>
<p>Ukupna šteta koju je Danijela počinila lažno se predstavljajući iznosi 197.800 kuna, a nakon dovršene obrade, prevarantica je uz posebno izvješće prepraćena istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bježeći pred policijom ostavio auto sa 70 kilograma marihuane</p>
<p>SPLIT, 16. svibnja</p>
<p> - Imotski su policajci u srijedu oko 21,00 sat pri pokušaju ilegalnog prelaska granice BiH u Hrvatsku, pokraj Vinjana Gornjih, zaustavili crveni »golf« sa zagrebačkim pločicama u kojem je pronađeno 70,5 kilograma marihuane. Vozač je pobjegao. Vjeruje se da je roba bila namijenjena zagrebačkom crnom tržištu na kojem bi postigla vrijednost od milijun kuna. </p>
<p>Prema riječima glasnogovornika PU Splitsko-dalmatinske Lea Taubera, u četvrtak na izvanrednoj konferenciji za novinare, na kojoj su sudjelovali i načelnik odjela za droge Josip Buljan i zapovjednik imotske PP, Željko Ajduk, »golf« je uočen tijekom pojačanog nadzora državne granice kad je vozač, ugasivši svjetla, u Hrvatsku ušao preko neobilježenog graničnog prijelaza. Vozač je automobilom uspio umaknuti prvoj ophodnji, no kada je uočio kako mu to neće uspjeti s drugom ophodnjom, izašao je iz vozila i otrčao natrag u BiH. Policija je vozilo uz pomoć vučne službe dovezla u Split pred zgradu PU. Temeljem naloga istražnog suca automobil je pregledan. U prtljažniku su pronađena 43 paketa s 45 kg marihuane te dvije jutene vreće s još dvadesetak kilograma. Na stražnjem sjedalu nalazile su se još četiri vrećice sa 4,5 kg iste droge. Kriminalistička obrada se nastavlja, a u njezinom interesu policija ne želi odati ime vlasnika golfa u kojem je droga pronađena. Doznajemo kako još uvijek nitko nije priveden. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Deutsche Telekom otpušta 30.000 zaposlenih</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Broj otkaza u Deutsche Telekomu mogao bi, umjesto ranije najavljivanih 10.000, dosegnuti čak 30 tisuća, objavio je u četvrtak Financial Times Deutschland citirajući izvore iz sindikalnih krugova. Najveći broj otkaza, do 20 tisuća, biti će podijeljen u T-Comu, DT-ovom gubitaškom odsjeku za fiksnu telefoniju, a ostatak u tvrtkama kćerima T-Systems i T-Mobileu, vrlo profitabilnoj podružnici za mobilnu telefoniju. </p>
<p>Pregovori o otkazima već su započeli u T-Comu, koji zapošljava oko 120 tisuća ljudi od ukupno 260 tisuća u čitavom svijetu, dok bi u podružnici za mobilnu telefoniju pregovori trebali bi početi slijedećega tjedna. Slične navode prenijeli su i list Süddeutsche Zeitung te poslovni časopis Capital, no oni su spominjali brojku od 15 tisuća otkaza.</p>
<p>Predstavnici DT-a nisu komentirali navode tiska, no istaknuli su da se smanjenje troškova poslovanja zatvaranjem radnih mjesta odavno planira kao jedna od ključnih mjera povećanja konkurentnosti grupacije. Proteklih nekoliko tjedana cijena DT-ovih dionica naglo je pala, spustivši se na 12,80 eura, najnižu ikad zabilježenu cijenu, nižu i od 28,50 njemačkih maraka (14,60 eura) koliko su stajale prilikom inicijalne javne ponude DT-a 1996. godine.</p>
<p>Deutsche Telekom je prošle godine zabilježio i prvi gubitak - čak 3,5 milijardi eura (3 milijarde US dolara), kojeg su dijelom uzrokovali gubici odsjeka za fiksnu telefoniju i troškovi inkorporiranja američke kompanije za mobilnu telefoniju VoiceStream, koju je DT kupio prošle godine. Međutim, VoiceStream je 2001. završio s 300 milijuna eura gubitaka te se u poslovnim krugovima šire glasine o mogućoj ponovnoj prodaji te tvrtke. Ulagače je razočaralo i predloženo smanjenje dividende za 40 posto, sa 62 na 37 centi, a jedna je udruga malih dioničara od njemačke vlade, koja u DT-u drži udio od 43 posto, zatražila da se odrekne vlastite dividende. Taj je prijedlog, međutim, odbijen jer bi prema zakonu EU to predstavljalo nezakonitu državnu pomoć.</p>
<p>Kompanija je, osim toga, nagovijestila da će planirano smanjenje golemog duga sa sadašnjih 67,2 milijarde eura na 50 milijardi ostvariti možda tek krajem 2003., godinu dana kasnije od ciljanog roka. Naime, njemački je regulator za tržišno natjecanje odbio već dogovorenu prodaju DT-ovih udjela u šest tvrtki za kabelsku televiziju njemačkoj Liberty Media po cijeni od 5,5 milijardi eura, a čini se i da će planirana inicijalna javna ponuda T-Mobilea - koja bi donijela oko 10 milijardi - zbog loših uvjeta biti odgođena za slijedeću godinu. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rudan revizija izradit će više verzija spajanja Zagrebačke burze i VTV-a </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Šestočlana radna grupa za spajanje Zagrebačke burze i Varaždinskog tržišta vrijednosnica (koju čine članovi NO dva tržišta) u četvrtak se sastali s Rudan revizijom koja je angažirana na izradi due dilligencea i studije sinergijskih učinaka spajanja sadašnja dva u jedinstveno tržište vrijednosnicama. Rudan će izradili nekoliko verzija spajanja, odnosno pripajanja, među kojima će se odabrati najbolja varijanta. To će, saznaje se, ponešto usporiti samo spajanje dva tržišta, jer su usput otkrivene nove mogućnosti, ali će se postići bolji efekti. Prva verzija spomenute studije bit će gotova idući tjedan, te će biti podloga za daljnju raspravu o spajanju, koje bi trebalo biti okončano ove godine. </p>
<p>N.M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Brzo isplativa ulaganja u racionalniju potrošnju energije</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Prema procjenama stručnjaka Hrvatske elektroprivrede uštede koje bi se mogle ostvariti racionalnijim korištenjem električne i toplinske energije u hrvatskim osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima i sveučilištima bile bi dovoljne da se uloženi novac vrati za samo nekoliko godina.</p>
<p>Konkretno, ukupnim ulaganjem od oko osam milijuna eura, godišnje bi se računi za struju i grijanje tih ustanova smanjili za oko 2,3 milijuna eura. No, da ta ulaganja počnu nužan je, za početak, dogovor vlasnika objekata i HEP-a.</p>
<p>Osim uštede energije smanjio bi se i štetan utjecaj na okoliš. Kad bi tim projektom bile obuhvaćene sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj godišnje ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu smanjilo bi se, prema procjenama, za 5.250 tona, a sumpora za 54 tone. </p>
<p>Istaknuto je to u četvrtak na okruglom stolu o učinkovitijem korištenju električne i toplinske energije u školama i sveučilištima koji su organizirali HEP-ov Sektor za razvoj i tvrtka HEP-Esco (Energy Service Company). </p>
<p>HEP je tu tvrtku-kćer osnovao u travnju s ciljem razvijanja, realizacije i financiranja projekata energetske učinkovitosti. Do sada su izrađeni projekti poboljšanja energetske učinkovitosti javne rasvjete u Zagrebu, čija bi realizacija mogla započeti krajem ove ili početkom sljedeće godine, zatim projekt konsolidacije malih kotolovnica u zagrebačkom naselju Dubrava te dva manja projekta unutar sustava HEP-a, rekla je direktorica HEP Esco tima mr. Gordana Lučić.</p>
<p>Njihove analize tih projekata pokazale su da će se kroz uštede struje i toplinske energije prva dva ulaganja isplatiti za pet do šest godina.</p>
<p>Pilot ESCO projekt za škole i sveučilišta već je izrađen za zagrebačku srednju elektrotehničku školu Končar, koja je jedan od najvećih potrošača struje među hrvatskim školama, a napravljena je i preliminarna studija za jednu zagrebačku osnovnu školu.</p>
<p>Sve dosad napravljene analize pokazale su da postoji velik potencijal za moguće uštede električne i toplinske energije u takvim objektima kroz ulaganja u popravke pročelja i prozora te rasvjetne i toplinske sustave.</p>
<p>No, prije početka projekta nužan je dogovor s vlasnikom, izrada studije izvodljivosti te zatvaranje financijske konstrukcije. Realizacija takvih projekta manjim se dijelom financira novcem Svjetske banke te UN-ovog fonda za energetsku učinkovitost (GEF), ali najveći bi dio trebali osigurati vlasnici škola i sveučilišta, dakle država. Ali ulaganje bi im se brzo vratilo.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hoće li nakon zapisa uslijediti izdavanje obveznica Podravke?</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Koprivnička Podravka je uspostavila Program izdavanja komercijalnih zapisa u ukupnoj vrijednosti od 150 milijuna kuna, te emitirala prvu tranšu zapisa u vrijednosti od 52 milijuna kuna. Program izdavanja zapisa aranžirala je Privredna banka na period od pet godina, a PBZ je i agent izdanja i dealer. Prva tranša zapisa u četvrtak je uvrštena na Zagrebačku burzu u kotaciju kratkoročnih vrijednosnih papira, te u usluge depozitorija, prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije. Očekuje se da će trgovanje na sekundarnom tržištu započeti odmah nakon uvrštenja i to pod burzovnim simbolom PODR-M-246A.</p>
<p>Program izdavanja komercijalnih zapisa Podravke denominiran je u kunama bez valutne klauzule. Zapisi su u apoenima od 1 kune, sa ročnošću od 182 dana te nominalnim prinosom od 4,90 posto. Datum dospijeća (iskupa) je 14. studenoga 2002. godine.</p>
<p> »U prošlosti se Podravka financirala iz različitih izvora koji joj nisu omogućavali slobodu poslovanja. Izdavanje zapisa prvi je korak ka anuliranju kratkoročnih zaduženja Podravke«, napomenuo je predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, a članica uprave Nevenka Cerovsky je dodala da su se za zapise odlučili jer je to izuzetno fleksibilan vrijednosni papir, te da je prva tranša u potpunosti upisana od strane investitora. Izdanje zapisa bi, kako je rečeno, trebalo pored trenutnih potreba Podravke zadovoljiti i potrebe za dodatnim sredstvima u budućnosti, neophodnih za najavljene akvizicije tvrtki u Srbiji. Izdavanje zapisa, istaknuto je, će pored pozitivnih financijskih efekata pridonijeti i Podravkinoj visokoj reputaciji na hrvatskom tržištu. Također, će se izgraditi tržišni rejting izdavatelja, prilagodba veličine izdanja, dinamika financiranja prema zahtjevima izdavatelja i investitora, a omogućit će se uspostavljanje i širenje baze investitora, diverzifikacija izvora financiranja i odmak od standardnih bankarskih kreditnih linija, smanjivanje troškova financiranja, fleksibilnost pri financiranju, te aktivna prisutnost na novčanom tržištu i tržištu kapitala.</p>
<p>Očekuje se da će velik interes za kupnju Podravkinih komercijalnih zapisa pokazati mirovinski fondovi. Gerovac je podsjetio da je PBZ dosad jedini aranžer vrijednosnih papira koje izdaju kompanije (Belišće, Plava laguna, Jadranka). Inače, stav je PBZ-ovih stručnjaka za korporativno financiranje, (što oni sugeriraju i kompanijama) da se tržište prvo ispita plasmanom komercijalnih zapisa, a tek potom krene u izdavanje drugih vrsta vrijednosnih papira poput obveznica i dionica. Tako je primjerice bilo u slučaju Plave lagune, pa nije isključeno da će biti i u Podravkinom. Inače, idući tjedan PBZ zajedno sa Zagrebačkom i Raiffeisenbankom ide na emisiju državnih vrijednosnih papira.</p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Međimurska županija poklanja zaposlenicima graditeljsku tvrtku </p>
<p>ČAKOVEC, 16. svibnja</p>
<p> - Poglavarstvo Međimurske županije u četvrtakje utvrdilo prijedlog odluke o prijenosu poslovnog udjela Međimurske županije u Trgovačkom društvu Međimurje Graditeljstvo d.o.o.. Riječ je o tvrtki koju je osnovala Skupština Međimurske županije kako bi preuzela dio poslova i zaposlenika nakon što je bio uveden stečaj u Međimurje Visokogradnji d.d.. </p>
<p>Međimurje Graditeljstvo ima 324 zaposlenika. Temeljem prijedloga Županijskog poglavarstva 40 posto poslovnog udjela prenijet će se na jednake dijelove članovima Uprave Goranu Kneževiću, Sanji Belić, Zdravku Hunjadiju i Robertu Munđaru. Preostalih 60 posto poslovnih udjela prenijet će se članovima Uprave i svim zaposlenicima društva na neodređeno vrijeme, koji će podnijeti ponudu za otkup.</p>
<p> Članovi Uprave i zaposlenici na koje će se prenijeti vlasništvo Međimurje Graditeljstva bit će dužni Županiji nadoknaditi trošak osnutka firme od 100.000 kuna, te preuzeti obveze po garanciji u visini od 2 milijuna kuna koju je Međimurska županija dala prema Raiffeisen banci. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Burze: Bankarski sektor u padu, telekomi porasli</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Loše vijesti iz bankarskog i povoljna izvješća iz telekomunikacijskog sektora održali su europske blue chip indekse blizu vrijednosti zabilježenih u srijedu, no trendovi su ipak bili različiti. Optimizam su poticali i prvi nagovještaji rasta na newyorškim burzama nakon otvaranja. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,14 posto na 5266,7 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,43 posto na 5050,38 bodova. Pariški CAC 40 je bio gotovo nepromijenjen - na 4472,23 boda je bio samo 0,02 posto viši nego u srijedu. U Milanu je MIB 30 pao 0,4 posto na 31.723 boda. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 pali su 0,18 i 0,27 posto.</p>
<p>U New Yorku su optimizam potaknuli podaci o rastu maloprodaje u travnju, no u srijedu su blue chip indeksi zabilježili pad, dok je tehnološki Nasdaq Composite porastao treći dan za redom - što nije zabilježeno zadnjih mjesec i pol dana. Dow Jones Industrial je izgubio 0,53 posto spustivši se na 10.243,68 bodova, dok je S 500 na 1091,07 bodova bio 0,57 posto niži. Nasdaq Composite je porastao 0,38 posto na 1725,56 bodova.</p>
<p>Na azijskim tržištima indeksi su uglavnom zabilježili pad jer su ulagači unovčavali ostvarene dobitke. Tokyjski indeks Nikkei 225 je pao 0,82 posto na 11.738, 69 bodova.</p>
<p>Societe Generale, druga po veličini francuska banka po tržišnoj kapitalizaciji, pala je 4,1 posto nakon što je izvijestila o 24-postotnom padu dobiti u prvom tromjesečju. Kasnije u četvrtak trebali su biti objavljeni i rezultati Credit Lyonnaisa, čije su dionice pale 2,4 posto. BNP Paribas je izgubio 1,8 posto. </p>
<p>Najveća španjolska banka, Banco Santander Central Hispano, pala je 1,9 posto zbog nove emisije dionica, a Bank of Ireland je izgubila 1,2 posto iako je, u četvrtak objavljeni, 3,4-postotni rast dobiti ispunio očekivanja analitičara. Slično tome, osiguravatelj Allianz je bio samo 0,08 posto viši iako su objavljeni rezultati za prvo tromjesečje odgovarali optimističnijim predviđanjima.</p>
<p>Dobri rezultati za prvo tromjesečje - dobit je u odnosu na isto razdoblje lani skočila 43 posto - donijeli su British Telecomu rast od čak 6,5 posto. Španjolska Telefonica objavila je rezultate za prošlu godinu - 72-postotni pad dobiti - ali je porasla 1,6 posto. Deutsche Telekom je, pak, pao 1,78 posto nakon što je FTDeutschland objavio da njemačka grupacija planira otpustiti 30.000 ljudi. France Telecom je dobio 0,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Građani moraju preuzeti odgovornost za svoju socijalnu sigurnost, poručila Vlada </p>
<p>Prihvaćene strategije razvitka mirovinskog i informatičkog sustava / Veći dio nacionalnog dohotka, umjesto na socijalne izdatke države, utrošit će se na razvitak, ponajprije u investicije i zapošljavanje / Reforma mirovinskog sustava: uvodi se redefinirani institut najniže mirovine, do 2005. i tzv. nulti stup, a planira se i četvrti stup za stare i teško bolesne građane kojima treba dodatna njega/ Pao sustav u vrijeme rasprave o informatičkoj strategiji </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Nova strategija mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi temelji se na smanjenju uloge države, a povećanju uloge tržišta, obitelji i civilnog društva. Građani, naime, moraju preuzeti veći dio odgovornosti za svoju socijalnu sigurnost, naglašeno je u četvrtak na Vladi koja je prihvatila taj dio Strategije razvitka Hrvatske u 21. stoljeću. Tako će se veći dio nacionalnog dohotka, umjesto na socijalne izdatke države, trošiti na razvitak, ponajprije na investicije i zapošljavanje. Hrvatska će tako prevladati »veoma rašireni sindrom ovisnosti o državi koji smo naslijedili iz socijalizma i koji je, uslijed posljedica rata, u posljednem desetljeću još produbljen«, rekao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Istaknuo je da je takvo »okretanje ka tzv. kombiniranoj socijalnoj politici prisutno i u zapadnoeuropskim i postsocijalističkim zemljama«.</p>
<p>Prof. Vlado Puljiz, voditelj tima koji je izradio strategiju, najavio je i neke novosti u reformi mirovinskog sustava. U sklopu prvog stupa trebalo bi uvesti redefinirani institut najniže mirovine, a visina ostalih bi u većoj mjeri nego dosad trebala ovisiti o visini uplaćenih doprinosa.</p>
<p> Do 2005. godine trebalo bi uvesti i tzv. nulti stup koji bi bio dio sustava socijalne pomoći, a bio bi rezerviran za one koji iz bilo kojeg razloga ne mogu ući u prvi stup.</p>
<p>Planira se i četvrti stup za stare i teško bolesne građane kojima treba dodatna njega, po uzoru na njemački model. S uvođenjem tog stupa slaže se i ministar zdravstva Andro Vlahušić, koji ipak dodaje da što prije treba organizirati domove za starije osobe kojima je potrebna posebna zdravstvena skrb, jer je takav način njihova zbrinjavanja jeftiniji od bolničkog. </p>
<p>Planira se i izjednačiti dob u kojoj žene i muškarci imaju pravo na mirovinu. Zauzvrat bi, objašnjeno je, ženama u fertilnoj dobi bilo omogućeno da imaju dulji porodni dopust i neke druge povlastice. </p>
<p>Od 2008. do 2018. predviđeno je izjednačiti tu dob na 65 godina a ako se nastavi povećavati nesrazmjer između aktivnih i pasivnih osiguranika, stratezi razmišljaju o mogućnosti da i žene i muškarci u mirovinu odlaze u 67. i 68. godini.</p>
<p>U trenutku kad je Vlada odlučivala o Konačnom prijedlogu strategije informacijske i komunikacijske tehnologije, kompjuterski ekrani pred ministrima nisu imali sliku jer je pao sustav. No, Vladu to nije spriječilo da prihvati strategiju, a premijera Ivicu Račana da pridoda kako će se Vlada »sastati, ako treba i u ponoć«, kako bi riješila probleme oko ulaganja neke informatičke tvrtke u Hrvatsku. </p>
<p>Premijer je obvezao Ministarstvo obnove, javnih radova i graditeljstva da do sljedećeg četvrtka sjedne za stol s udrugama vlasnika i stanara nacionaliziranih stanova kako bi Vladu upoznalo s mogućnostima rješenja njihovih problema. Priznavši da je i sam u nekoliko navrata intervenirao, Račan je naglasio da se o tome ne može odlučivati od slučaja do slučaja. Svjestan je i da se bez većih ulaganja ti problemi ne mogu trajno razriješiti.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nagodba stranaka pred istražnim sucem - neustavna</p>
<p>Odbori za zakonodavstvo i Ustav neustavnim su ocijenili i prijedlog da se osumnjičeniku koji sam ili s braniteljem odugovlači postupak može dodijeliti novi branitelj po službenoj dužnosti/ Leko: Da istražni suci donose presude, praksa je i u većini zapadnih zemalja/ Godek: Istražni suci nemaju iskustva u kažnjavanju i ne prate kaznenu politiku/ Mintas Hodak: I sami suci kažu da nisu ekipirani za taj posao </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Već na samom početku rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (ZKP), u četvrtak, zastupnici su neka važna rješenja ocijenili neustavnima. Prije svega, ocijenili su takvima odredbe po kojima bi se stranke ubuduće i prije sudskog postupka mogle nagoditi pred istražnim sucem, kako je to kazao Josip Leko (SDP), u ime odborâ za Ustav i zakonodavstvo. Neustavnim je ocijenio i prijedlog da se osumnjičeniku koji sam ili s braniteljem odugovlači postupak može dodijeliti novi branitelj po službenoj dužnosti. Leko je naglasio kako Ustav propisuje da je svatko nedužan dok mu u sudskom procesu ne dokaže krivnja. Stoga je, rekao je, nagodbe nemoguće sklapati pred istražnim sucem. Leko je naglasio i da Ustav svakom osumnjičeniku daje pravo da se pred sudom brani sam ili pak da odabere svog branitelja.</p>
<p>No, govoreći kasnije u ime Kluba SDP-a, Leko je podržao prijedlog da istražni suci mogu donositi presude, što je praksa i u većini zapadnih zemalja, dok se Mladen Godek (HSLS) tome usprotivio, rekavši da istražni suci nemaju iskustva u kažnjavanju i ne prate kaznenu politiku.</p>
<p>»Takav prijedlog je neustavan, a i sami istražni suci kažu da nisu spremni i ekipirani za taj posao«, rekla je, u ime Kluba HDZ-a, Ljerka Mintas-Hodak, dodavši da će podrška zastupnika te stranke prijedlogu zakona ovisiti o stavu Vlade prema njihovim amandmanima. </p>
<p>Darko Šantić je istaknuo, u ime Kluba HNS-a, PGS-a i SBHS-a, potrebu zaštite onih koji su oštećeni odugovlačenjem sudskih postupaka »zbog čega među nama nekažnjeno šetaju ljudi koji su počinili kazneno djelo«. </p>
<p>Anto Đapić se usprotivio, u ime kluba HSP- HKDU, prijedlogu da se pojedine odredbe zakona počnu primjenjivati od 1. siječnja 2003. godine. Spomenuo je i »govorkanja« da se neke odredbe zakona donose zbog slučaja »zločinačke skupine«, rekavši kako bi bilo opasno da se zbog jednoga slučaja reduciraju ljudska prava. »Ako Državno odvjetništvo nije pripremilo dobro suđenje, ne treba Sabor vaditi kestenje iz vatre«, rekao je Đapić. </p>
<p>S Đapićem se slaže i Tibor Santo (Klub LS-a), koji prigovara retroaktivnoj primjeni zakona te naglašava da neažurnost ne bi smjela imati pokriće u zakonu. Reformu pravosuđa međutim smatra esencijalnom potrebom hrvatskog društva, te najavljuje da će njegov klub podržati prijedlog izmjena ZKP-a. </p>
<p>Sabor je na početku sjednice većinom glasova prihvatio Izvješće o provedbi Zakona o obnovi Grada Vukovara, dok su prijedlozi zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida dobili jednoglasnu podršku. Zastupnici su se također suglasili i sa Statutom Crvenog križa, podržali Prijedlog zakona o osnivanju zadarskog sveučilišta te dvije izmjene Zakona o izmjenama područja županija, općina i gradova. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu Drage Krpine, zastupnici su odbacili poimeničnim glasovanjem. </p>
<p>Uz negodovanje HDZ-ovih zastupnika, za petak je odgođeno glasovanje o ukidanju tzv. Vukojevićeve komisije.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HSS: Neka Hrvatska svoj dio Krškog pokloni Sloveniji </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - »Interes Hrvatske je da svoj dio NE Krško pokloni Sloveniji ili joj ga proda za jednu kunu. Jer, Hrvatska je brzopleto uletjela u sporazum o Krškom i na sebe preuzela rješavanja problema radioaktivnog otpada, koji ne mogu riješiti ni puno bogatije zemlje«, istaknula je u četvrtak na konferenciji za novinare HSS-a u Saboru njihova zastupnica Ljubica Lalić. </p>
<p>Marijana Petir podsjetila je da je HSS u saborskoj raspravi o sporazumu o Krškom zatražio preispitivanje odluke o ratifikaciji tog ugovora. Kritizirala je i način odabira lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori jer to, kaže, nije pravo mjesto za odlaganje otpada posebno jer se ni ne zna o kojoj se količini i vrsti otpada radi. Pritom je upozorila da se odlaganje otpada iz Krškog u Hrvatskoj protivi Zakonu o ionizirajućem zračenju po kojem se otpad nastao u drugoj državi ne može uvoziti u Hrvatsku. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Peto sveučilište u Hrvatskoj već ove godine?</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Vrlo skoro, najvjerojatnije već ove godine, bit će osnovano peto sveučilište u Hrvatskoj. Uz Zagreb, Rijeku, Split i Osijek, sveučilišni grad postat će, ponovo, i Zadar. </p>
<p>Saborski su zastupnici, naime, dali jednoglasnu podršku Prijedlogu zakona o osnivanju sveučilišta u Zadru, čiji je predlagač Ministarstvo znanosti i tehnologije. Akademik Ivo Šlaus, na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, ustvrdio je da je riječ o jednom od najboljih zakonskih prijedloga koje je Vlada dala u saborsku proceduru. Podršku za osnivanje petog sveučilišta izrazili su i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Senat Sveučilišta u Zadru, Zadarska nadbiskupija, županija, grad.</p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoje Kraljević smatra da Hrvatskoj nedostaju specifična manja sveučilišta, a u tom pogledu Zadar ističe kao prvo središte koje prilično jednostavno može obnoviti nekadašnje sveučilište. Ono bi se, kaže ministar, sastojalo od sveučilišnih odjela, znanstveno-israživačkih zavoda, posebnih škola i drugih jedinica. </p>
<p>»Inicijativu za osnivanje zadarskog sveučilišta doživljavam kao nužnu posljedicu otvaranja Hrvatske prema svijetu i europskim integracijama, što je jedan od glavnih strateških ciljeva ove, ali i svake druge moguće hrvatske vlade«, kaže Kraljević. Ujedno napominje da sveučilišna tradicija u Hrvatskoj počinje 1396., kada je osnovano Dominikansko generalno sveučilište u Zadru, po čemu se vidi da je hrvatska visokoškolska tradicija daleko najdulje prisutna u Zadru. </p>
<p>Buduće sveučilište u Zadru činit će već postojeće visokoškolske ustanove koje su sada u sastavu Sveučilišta u Splitu i financiraju se iz državnog proračuna - Filozofski fakultet (16 odsjeka, 230 djelatnika i oko 2800 studenata), Visoka učiteljska škola u Zadru i Studentski centar u Zadru. Stoga za osnivanje sveučilišta neće biti potrebna dodatna proračunska izdvajanja. No, Kraljević se nada da će se vrlo skoro, uz suglasnost Vlade, donijeti odluku o proširenju i povećanju djelatnosti sveučilišta.</p>
<p> »Posebnost zadarskog sveučilišta bila bi u tome što bi, barem u početku, razvijalo studije, odnosno znanstveno-istraživačku djelatnost pretežno u područjima humanističko-društvenih znanosti, njegujući i mediteransku orijentaciju. Kao što je nekad dominikansko Generalno učilište bilo preteča i putokaz osnivanja novih sveučilišta, tako bi i obnovljeno sveučilište u Zadru bilo prvo takve vrste u Hrvatskoj«, smatra ministar. </p>
<p>Podršku osnivanju novoga sveučilišta dala je i stručna javnost. Član Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu Frano Parać zauzima se da Nacionalno vijeće donese ne samo strategiju srednjoročnog razvoja sveučilišta u Hrvatskoj, već i jasne kriterije po kojima se mogu osnivati nova sveučilišta. Podržavši prijedlog, Krunoslav Pisk je preporučio Ministarstvu znanosti da sveučilište osmisli interdisciplinarno te da vodi računa o regionalnoj dimenziji. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zauzeo odmaralište Ljubljanske banke i nudi odmor prevarenim štedišama</p>
<p>MOŠĆENIČKA DRAGA, 16. svibnja</p>
<p> - »Obranom imovine u Mošćeničkoj Dragi koju Nova Ljubljanska banka želi nepravno prodati, branim i ponos hrvatskog naroda pred drskošću slovenskih političara i tzv. bankara«, rekao je novinarima Božidar Vukasović, opunomoćenik štediša Ljubljanske banke. On je nedavno zaposjeo bivše odmaralište Ljubljanske banke u Mošćeničkoj Dragi smatrajući da je time zaštitio nekretninu od prodaje. Riječ je o vili s tri stana i osam bungalova koju je zadnjih godinu dana pokušala prodati Nova Ljubljanska banka, za koju Vukasović tvrdi da nije pravni sljednik nekadašnje Ljubljanske banke. </p>
<p>Prema njegovim riječima Slovenci navodno polažu pravo na nekretninu, ali ne žele preuzeti obvezu i dugove prema 138.000 hrvatskih štediša. Tu vilu Vukasović namjerava ponuditi štedišama kako bi tamo mogli povoljno ljetovati.</p>
<p>Bude li profita, kad se namire obrtnici koji će voditi računa o ugostiteljskoj djelatnosti, novac će se utrošiti za pomoć socijalno ugroženim hrvatskim štedišama Ljubljanske banke. </p>
<p>Vukasović je Upravi Nove Ljubljanske banke poslao pismo u kojem traži pismenu izjavu slovenske strane da neće prodavati tu nekretninu u Mošćeničkoj Dragi, bilo izravno bilo preko agencija. Od Uprave te banke traži i da podrži odluku štediša, koje zastupa, da unajmljivanjem kreveta u tom objektu, »unatoč svojoj blokiranoj štednji, mogu imati koji dan odmora«. Vukasović je rekao da će štediše u vili plaćati dnevni polupansion najviše sto kuna. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kolektivni ugovor u 'Jutarnjem listu'</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - »Ovim kolektivnim ugovorom dali smo svojim zaposlenicima najviše što se u Hrvatskoj može dati«, rekao je predsjednik Uprave Europapress holdinga (EPH) Ninoslav Pavić, prilikom potpisivanja Kolektivnog ugovora za profesionalne novinare i druge radnike »Jutarnjeg lista« u četvrtak. Pavić je istaknuo da su ovim kolektivnim ugovorom zaposlenicima »Jutarnjeg« osigurana visoka materijalna prava te pružena najviša profesionalna zaštita koja novinarima jamči potpunu slobodu pisanja i izražavanja mišljenja . »Nadam se da će ovaj kolektivni ugovor biti poticaj da se i na nacionalnoj razini potpiše isti za cijelu novinarsku struku«, poručio je Pavić. Predsjednik sindikata »Jutarnjeg lista« Ivica Buljan, istaknuo je kako je to prvi kolektivni ugovor potpisan u medijima u privatnom vlasništvu. Božićnica, regres, petodnevni radni tjedan, uplaćivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja i trećeg mirovinskog stupa, školovanje djece stradalih i preminulih zaposlenika,neke su od beneficija za koji se sindikat uspio izboriti. U »Jutarnjem« je zaposleno 160 ljudi, a 530 u cijelom EPH-a. Pavić je istaknuo da će se kolektivni ugovori s ostalim izdanjima EPH-a temeljiti na istim načeilma. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Za cestu Zagreb-Split kredit od 110 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Stanko Kovač, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta, i Christian Murach, viši potpredsjednik Njemačke razvojne banke KfW, potpisali su u četvrtak u Zagrebu ugovor o kreditu vrijednom 110 milijuna eura kojim će se financirati gradnja autoceste Zagreb-Split.</p>
<p> »Zajam se ugovara na rok od 14 godina uz dvije godine povlačenja, dvije godine počeka i 10 godina otplate uz promjenjivu kamatnu stopu - euribor plus 1,85 posto te državna jamstva. Tim zajmom jedna međunarodna financijska institucija, odnosno razvojna banka, prvi put ulaže sredstva u financiranje dionica autoceste Zagreb-Split«, rekao je Kovač. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ugovorenim kreditom financirat će se gradnja dviju dionica: Prgomet-Dugopolje dužine 29,2 kilometra, te Maslenica-Zadar 1 dužine 12,45 kilometara. Dionica Maslenica-Zadar 1 sastavni je dio autoceste Zagreb-Split, sektora Bosiljevo-Sveti Rok, i to od čvora Sveti Rok do dionice Zadar 1. Stoga će zajedno sa spojnom cestom Udbina-Sveti Rok biti puštena u promet u lipnju iduće godine. </p>
<p>Dionica Prgomet-Dugopolje, na kojoj će radove u petak otvoriti premijer Ivica Račan, samostalna je funkcionalna prometna cjelina, koja se u čvoru Prgomet povezuje na državnu cestu iz smjera Šibenika te županijsku cestu u smjeru Kaštela-Trogir. Na čvoru Dugopolje dionica se veže na državnu cestu broj jedan u kojoj se objedinjuje više važnih prometnica iz smjera juga - Mostara, Imotskog, Makarske te iz Splita i Sinja. Ta će dionica biti dovršena do lipnja 2004. godine.</p>
<p>»Ovo je najznačajniji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj i stoga smo sretni što sudjelujemo u njegovu financiranju. Mi, Nijemci, znamo da je dobra infrastruktura preduvjet za razvoj gospodarstva pa je tako i ova cesta dobar početni korak za jačanje turizma u Hrvatskoj. Samo skraćenje puta sa sadašnjih četiri do pet sati na upola toliko vrlo je važan učinak u razvoju turizma«, rekao je Murach.</p>
<p>Ministar obnove, javnih radova i graditeljstva Radimir Čačić istaknuo je da je riječ o važnom partneru koji upućuje na prijelaz s komercijalnih na razvojne dugoročne kredite. Na taj način, kazao je Čačić, daje se dobar signal i drugim razvojnim bankama da se uključe u ovaj za Hrvatsku iznimno važan projekt.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Odgađa se poskupljenje struje i plina</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Cijene struje i prirodnog plina, po svemu sudeći, neće se mijenjati prije ljeta, a možda ni do jeseni. Ministarstvo gospodarstva, naime, još nije dobilo od Ine i Hrvatske elektroprivrede prijedloge novih tarifnih sustava za prodaju tih energenata. Premda su najavljivali da bi se nove cijene struje i plina mogle primjenjivati od 1. lipnja, od toga neće biti ništa.</p>
<p>O prijedlozima novog tarifnog sustava za prodaju struje i pravilnika o priključcima na elektrodistribucijsku mrežu trebao bi u sljedećih tjedan dana raspravljati Nadzorni odbor HEP-a na posebnoj sjednici. Ako prijedlog bude odobren, nakon toga bit će poslan Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>Pitanje je kad će ga oni predložiti Vladi jer se o takvim bitnim promjenama - po novim »pravilima igre« koja vrijede od početka ove godine - treba izjasniti i Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti. </p>
<p>Ono bi, na temelju svih podataka, trebalo analizirati jesu li predložene promjene cijena opravdane. No, predsjednik Vijeća dr. Mićo Klepo nedavno je upozorio da tek očekuju donošenje podzakonskih propisa koji će im omogućiti početak normalnog rada. Zbog svega toga, kao i činjenice da je uvođenje novog tarifnog sustava povezano s brojnim problemima, upućeni ne isključuju mogućnost da bi se taj sustav primjenjivao tek od jeseni. Zbog sličnih razloga odgođena je i primjena novog tarifnog sustava za plin. Njegovo donošenje dodatno komplicira činjenica da Ina, za razliku od HEP-a, ne prodaje plin kućanstvima nego to kao posrednici rade lokalna distributivna poduzeća. Budući da je njih čak 38, pitanje je kad će oni - nakon što dobiju nove dobavne i transportne cijene plina - Ministarstvu gospodarstva i Vijeću za regulaciju dostaviti svoje nove cjenike, te trebaju li se o tome izjasniti i vlasnici tih poduzeća - jedinice lokalne samouprave. Zato stručnjaci očekuju da novi tarifni sustav za plin sigurno neće biti prihvaćen prije ljeta, a nije isključeno da se sve oduži do jeseni pa i kasnije. No, dva su razloga koja bi sve to mogla požuriti. Prvi je činjenica da je uvođenje realnih cijena plina preduvjet za početak velikih ulaganja u proširenje plinskog sustava, te povećanje vrijednosti Ine prije njene skore privatizacije. S druge strane, lakše je uvesti višu cijenu plina u toplijem dijelu godine kad je potrošnja manja pa se očekuje da bi je i potrošači lakše prihvatili. Dosadašnje najave iz Ministarstva gospodarstva ukazivale su da bi se, ako to Vlada odobri, cijene mogle najviše promijeniti kućanstvima (cijena plina 11 do 12 posto, a struje desetak posto). Promjene za gospodarstvo bile bi male ili nikakve kao i za tzv. velike potrošače koji s HEP-om i Inom sklapaju posebne ugovore.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Država dogovara kako naplatiti porezni dug od 7,3 milijarde kuna</p>
<p>To je trećina ukupnog duga, a druge dvije trećine - 15 milijardi - država nikad neće vidjeti/ Svih 56.050 pristiglih prijedloga za nagodbu mora biti obrađeno do 21. kolovoza kada istječe zakonski rok za potpisivanje ugovora o otplati poreznog duga između države i dužnika </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Sljedeći tjedan Vlada će pozivati porezne dužnike kako bi s njima sklapala nagodbe o otplati duga za poreze i doprinose.</p>
<p> Pomoćnik ministra financija Juraj Bajić, koji u Ministarstvu vodi taj veliki projekt naplate državnih potraživanja, kaže da svih 56.050 pristiglih prijedloga za nagodbu mora biti obrađeno do 21. kolovoza. Naime, tada istječe zakonski rok za potpisivanje ugovora o otplati poreznog duga između države i dužnika.</p>
<p>Time bi se, kaže Bajić, državni proračun trebao napuniti s najmanje 7,3 milijarde kuna. Od toga će oko dvije i pol milijarde kuna, po svemu sudeći, biti naplaćeno do kraja ove godine. Pomoćnik ministra napominje da će, u najboljem slučaju, biti naplaćena trećina ukupnog iznosa koji obveznici duguju državi za poreze i doprinose. </p>
<p>Naime, od 1991. do kraja 1999. godine dug s kamatama iznosi nešto više od 22 milijarde kuna. </p>
<p>Prema najnovijim i konačnim podacima Ministarstva financija, prijedlog za nagodbu s državom poslalo je 56.050 građana i tvrtki, a Porezna uprava dosad je obradila oko 31.000 zahtjeva.</p>
<p> Dužnici su državi spremni platiti 5,3 milijarde, a procjenjuje se da će ta brojka dosegnuti 7,3 milijarde nakon što se pribroje dugovi onih koji u svojim prijedlozima nisu precizirali iznose.</p>
<p>Vlada će, kaže Bajić, od idućeg tjedna dnevno sklapati u prosjeku 1000 nagodbi. Iako cijeli projekt zasad ide sporije nego što je planirano, Bajić je uvjeren da konačni rok 21. kolovoza neće biti probijen.</p>
<p> Pretpostavlja se da s manjim brojem dužnika država neće moći dogovoriti otplatu potraživanja pa će za njih jedino rješenje biti stečaj i likvidacija. Dio dužnika već je istaknuo da je spreman svoj porezni dug platiti odjednom u gotovini, ali najviše ih je koji traže obročnu otplatu.</p>
<p>No, država nikad neće vidjeti dvije trećine svojih potraživanja ili oko 15 milijardi kuna. Riječ je uglavnom o dugovima poduzeća koja više ne postoje. </p>
<p>Primjerice, oko 3,8 milijardi kuna je utuženo, što znači da naplata ne može početi prije dovršetka sudskog postupka, 1,8 milijardi kuna državi duguju poduzeća koja su u stečaju. Oko 800 milijuna kuna iznosi dug raznih PIK-ova, željezara i brodogradilišta, koje je Vlada proteklih godina stavila pod svoju zaštitu, odnosno odlučila ih je sanirati novcem iz proračuna čime su im oprošteni i porezni dugovi.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ratni invalidi od idućeg tjedna pred liječničku komisiju </p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Od sljedećeg tjedna prvostupanjske liječničke komisije utvrđivat će invaliditet hrvatskim ratnim vojnim invalidima. »Riječ je samo o invalidima koji su dosad imali privremeno rješenje ili su podnijeli zahtjev nakon što je donesen novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja«, potvrdio je Vjesniku izvor blizak Ministarstvu hrvatskih branitelja.</p>
<p> Kako doznajemo, liječničke komisije utvrdit će tim osobama postotak tjelesnog oštećenja u skladu s novim Zakonom, pa se u njihovu slučaju neće naknadno provoditi najavljena revizija. Postotak invaliditeta određivat će se na temelju kriterija propisanih novim Pravilnikom o utvrđivanju postotka tjelesnog oštećenja hrvatskih ratnih vojnih invalida. Pritom su potrebne potvrde o okolnostima stradavanja, ratnog puta te o pripadnosti postrojbi, dodaju u Ministarstvu.</p>
<p> Prvi će pred liječničku komisiju hrvatski ratni vojni invalidi s privremenim rješenjima na riječkom području. U Rijeci će, prema najavama, liječničko povjerenstvo 23. svibnja utvrditi postotak invalidnosti za 18 osoba. Dan kasnije, 24. svibnja, u Osijeku će to biti učinjeno za 60 osoba, a 27. svibnja u Splitu za 20 osoba. U Zagrebu će se taj posao obaviti u dva dana, 27. i 28. svibnja. Predviđeno je da se svaki dan ispita po 45 predmeta. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Do kraja svibnja znat će se tko će i kako brzo otići iz HV-a</p>
<p>Vlada planira da se u Ministarstvu obrane do 1. lipnja donese uredba o unutarnjem ustroju nakon čega će uslijediti izrada pravilnika te knjige ustroja HV-a / Mnogi smatraju da je dinamika preustroja HV-a prebrza budući da bi Hrvatska bila primljena u NATO tek 2005. godine / Osim ulaska u NATO, broj zaposlenih u HV-u smanjuje se i radi štednje</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Hrvatsku vojsku očekuje reorganizacija po kojoj bi, prema Vladinu planu, iz HV-a bilo otpušteno 13.000 prekobrojnih ljudi. Vlada planira da se u Ministarstvu obrane do 1. lipnja donese uredba o unutarnjem ustroju nakon čega će uslijediti izrada pravilnika te knjige ustroja HV-a. Do kraja godine, doznaje se iz Ministarstva obrane, svi bi zaposlenici u HV-u bili upoznati sa svojim statusom.</p>
<p>No, doznaje Vjesnik, mnogi smatraju da je dinamika preustroja HV-a prebrza budući da bi Hrvatska bila primljena u NATO tek 2005. godine. Osim ulaska u NATO, smanjenje broja zaposlenih u HV-u se namjerava provesti i radi štednje. Protivnici prebrzog preustroja HV-a naglašavaju da će i sam proces reorganizacije vojske biti dovoljno skup i da država neće uštedjeti mnogo novca, ako se 13.000 prekobrojnih ljudi otpusti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, jer će to zahtijevati isplatu velikih otpremnina.</p>
<p>Stoga, a to je i teorija s kojom se slaže i Đurđa Adlešić, predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, potrebno je napraviti ankete i istraživanja među zaposlenima u HV-u kako bi se imalo uvida koliko ih ima uvjete za mirovinu, koliko ih se nalazi na dugim bolovanjima, itd.</p>
<p>Dosadašnji podaci govore da bi se, odlaskom u mirovinu, broj zaposlenih u HV-u smanjio za tri-četiri tisuće, a kad se tome pribroje oni koji se nalaze na bolovanjima, koja traju i po nekoliko godina, u startu bi se višak zaposlenih smanjio za 4000-5000 ljudi.</p>
<p>Također, određenom se broju ljudi planiraju predložiti povoljni zajmovi, ali za sve to treba vremena. Jer, postoji bojazan da bi nagli otpust iz vojske mogao izazvati nemire. Zato se predlaže da se preustroj postupno obavi u iduće tri godine na što mirniji način kako bi se izbjegli eventualni problemi kakve Vlada već ima s otpuštenim policajcima.</p>
<p>U Ministarstvu obrane je potvrđeno Vjesniku da će do kraja svibnja, nakon što je nedavno odlučeno o ukupnom brojnom stanju HV-a, na temelju Zakona o obrani i obrambene strategije, biti poznata normativna dimenzija, odnosno koliko će ljudi i kojom brzinom otići iz HV-a. Taj bi dio posla trebao biti gotov do 1. listopada. Također, u MORH-u upozoravaju da bi bilo besmisleno otezati s preustrojem HV-a, jer će se, ako posao ne bude gotov do kraja godine, morati prenijeti u sljedeću, a to Vlada svakako želi izbjeći.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Peruško: Za istarsku regiju argumentima, a ne incidentima</p>
<p>PULA, 16. svibnja</p>
<p> - Za status Istre kao samostalne regije, za razliku od nekih ideja da se ona utopi u makro-regiju s Rijekom, spremni smo se boriti argumentima, a ne incidentima kao što to najavljuje istarski župan i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. Uvjereni smo da su i europski kriteriji o euroregijama u korist Istre, a istodobno premijer Ivica Račan i Vlada podržavaju Istru kao regiju, pa je tim nepotrebnije stvarati nove napetosti i antagonizme, rekli su u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik SDP-a Istre Anton Peruško i tajnik Vedran Grubišić.</p>
<p>Budući da se u posljednje vrijeme aktualiziralo pitanje hoće li Istarska županija u teritorijalnom preustroju Hrvatske očuvati položaj regije, javilo se i niz suprotstavljenih stavova. Početkom tjedna, Jakovčić je kazao da je IDS spreman braniti položaj Istre kao regije - čak i do incidenta. Taj su stav kritizirali čelnici istarskog SDP-a, navodeći argumente koji idu u prilog Istri kao samostalnoj regiji. Ponajprije, tvrdi Anton Peruško, to su povijesne okolnosti, koje kazuju da nijedan pokušaj nametanja tutorstva u Istri nije dao rezultat, već je izazvao plebiscitarni otpor žitelja. Istarski poluotok i u zemljopisnom smislu nedvojbeno je cjelina na što upućuje i prometna infrastruktura.</p>
<p>Osim toga, istarsko gospodarstvo i općine sami su prošlih desetljeća rješavali neke krupne gospodarsko-infrastrukturne zahvate: od gardnje istarskog aerodroma, preko vodoopskrbnog sustava do početka gradnje cestovnog ipsilona, a upravo se priprema osnivanje istarskog sveučilišta. Ima i drugih argumenata kojima se može braniti zahtjev za samostalnom regijom Istrom pri budućoj regionalizaciji Hrvatske, jer je jasno da sadašnji projekt sa 21 županijom ne može opstati, naglasio je Peruško, dodavši da je SDP Istre svjestan da regionalni identiteti obogaćuju dinamiku europskih integracija.</p>
<p>Zato je SDP protiv sukoba u Istri zbog tog problema, a pogotovo se ne želi konfrontirati s Rijekom.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Vlada odbija provoditi saborske zaključke«</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Vlada stalno ignorira Sabor te se otvara pitanje tko u Hrvatskoj zapravo i na koji način vlada? Ako Vlada ocjenjuje da ne može provesti neki zaključak parlamenta, samo je pitanje trenutka kada će iz Banskih dvora poručiti da ne mogu primijeniti neki zakon koji je Sabor donio, istaknuli su saborski zastupnici HSP-a Tonči Tadić, Miroslav Rožić i Vlado Jukić, na konferenciji za novinare u četvrtak. </p>
<p>»Ako smo ukinuli jedan dom, moguće je i ukidanje drugoga, tada ne bi bilo demokracije i Vlada bi mogla raditi što hoće«, upozoravaju pravaši. »Vlada nije u mogućnosti postupiti po zaključcima Sabora«, odgovor je hrvatske Vlade koji su pravaši pokazali novinarima, a odnosi se na zaključak Sabora koji ju obvezuje na izradu prijedloga izmjena Zakona o carinskoj tarifi kojima bi se ukinule carine za sve automobile. Tadić je podsjetio i da je Sabor donio zaključak po kojem treba omogućiti štedno-kreditnim zadrugama da obavljaju poslove platnog prometa, »a dobili smo zakon u kojem toga nema, pa smo morali predložiti njegove izmjene e da bi se postupilo po zaključcima parlamenta«, zaključio je Tadić. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ulaga-Valić traži Macanov otkaz, Goldstein dao ostavku</p>
<p>U zahtjevu za trenutni otkaz glasnogovorniku HRT-a navodi se da je »odlučio biti cenzor informacija i raditi za interese koji su u suprotnosti s programskim interesima HTV-a« / Goldstein drži nedopustivim što je HTV, samo tri tjedna prije, s komemoracije</p>
<p>u Jasenovcu emitirao tek kraću reportažu, a preuveličava broj bleiburških žrtava: te dvije tragedije treba tretirati ravnopravno</p>
<p>ZAGREB, 16. svibnja</p>
<p> - Glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga-Valić i programsko vodstvo kuće zatražili su od ravnatelja HRT-a Mirka Galića da pokrene postupak za trenutni otkaz glasnogovorniku HRT-a Krešimiru Macanu, koji je »odlučio biti cenzor informacija i raditi za interese koji su u suprotnosti s programskim interesima HTV-a«. Taj je dopis u četvrtak podijelila novinarima glavna urednica HTV-a na sjednici Vijeća HRT-a, na kojoj se bez prisutnosti novinara trebalo raspravljati o radu Vijeća. Tijekom sjednice, novinarima je iz Službe za odnose s javnošću pripćeno da pomoćnici ravnatelja HRT-a nisu imali nikakvih zahtjeva prema Upravnom vijeću niti su bili prethodno upoznati sa zahtjevima glavnih urednika HTV-a i HR-a.</p>
<p>U obavijesti se navodi da petero pomoćnika ravnatelja nisu imali nikakvih spoznaja o spornim ugovorima o radu, a priopćenje je poslano »zbog sve češćih napisa u tisku u kojima se želi stvoriti pogrešna slika da su pomoćnici ravnatelja imali zahtjeve slične onima glavnih urednika«. Nakon toga, novinarima je podijeljeno i priopćenje Programsko-uredničkog vijeća u kojem se navodi da je u srijedu, na inicijativu Uprave, odlučeno da se uvede moratorij na izjave za javnost o radu HRT-a. »Postignut je dogovor da se ne govori o pitanjima iz kuće, da bi već na sjednici Vijeća novinari dobili pripćenje Krešimira Macana o stajalištima pomoćnika ravnatelja«, piše u dopisu te se dodaje da je dogovor izigran novim nastavkom potencirane priče o ugovorima glavnih urednika. Naime, glavni urednici HTV-a i HR-a su već u ožujku obavijestili Galića da im je nepotreban institut glasnogovornika, jer »javna medijska kuća po svojoj biti komunicira s javnošću«.</p>
<p>Član Vijeća Ivo Goldstein podnio je ostavku na mjesto u tome tijelu. Iako će se o ostavci raspravljati sljedećeg tjedna, Vjesnik doznaje da je neposredan povod izravan prijenos bleiburške komemoracije. Goldstein drži nedopustivim što je HTV, samo tri tjedna prije, s komemoracije u Jasenovcu emitirao samo kraću reportažu. »Ta bi dva traumatična događaja HTV trebao tretirati ravnopravno«, drži Goldstein, dodavši da nema snage na svakoj sjednici Vijeća ukazivati na pogreške koje se ponavljaju, kao što je, u ovom slučaju, preuveličavanje broja bleiburških žrtava. Također, u tekstu Goldsteinove ostavke navodi se da je rad Vijeća posljednjih tjedana okrnjen i blokiran inicijativama iz Uprave, koje otežavaju rad uredničkoj ekipi.</p>
<p>Na sjednici je zaključeno da je potreban sastanak ravnatelja, Upravnog i Programskog vijeća te da je neophodno otvoriti produktivan dijalog svih tijela u kući.</p>
<p>U raspravi o načinu rada Vijeća, sudionici su se složili s tim da bi sjednice trebalo vremenski ograničiti. Ante Čović je kao »punktove manipuliranja« Vijećem naveo šefa pravne službe Antu Obuljena i glasnogovornika Krešimira Macana, koji je »glasnogovornik interesne skupine, a ne kuće u cjelini«. On je također iznio inicijativu za promjenu glasnogovornika. Čović je kazao da Obuljen nema pravosudni ispit, dok se istodobno raspravlja o liječnici Željki Markić i njezinim nadležnostima u uređivanju dnevnih emisija.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020517].
|
