NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020417].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 213556 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatski političari dokazali da o bankarstvu pojma nemaju</p>
<p>Svi će se naši političari zakleti da sve što govore ili zahtijevaju čine kako bi sačuvali zdravlje hrvatskog bankarstva / To krasno zvuči, ali je očito da su se više brinuli o brzim poenima koje mogu skupiti za svoju stranku nego o dobrobiti bankarskog sustava / HDZ je aferu pokušao iskoristiti kao amnestiju za sve svoje bankarske grijehe u prošlom desetljeću / Stranke petorke ponašale su se po načelu: Ako prođe - i mi smo zaslužni, ako ne prođe - Račan je kriv</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Hrvatski su se političari potkraj prošlog tjedna upravo natjecali tko će građanima uliti više financijskog straha u kosti. I to bez suvišnih zašto, glavno da dobro zvuči. Pri tome su, naravno, pokazali elementarno neznanje o temi o kojoj su davali veleumne izjave i medijima došaptavali informacije s više nego tankim pokrićem.</p>
<p>Priča je kulminirala u nedjelju, kada je premijer Ivica Račan morao demantirati informaciju da se u još dvije banke događaju neke čudne stvari, opasno nalik kriminalnim rabotama riječkog dealera devizama Eduarda Nodila. Informaciju, naravno, novinari nisu iz prsta isisali nego im je prišapnuta upravo iz vrha koalicijske vlasti koji je u utorak, na sastanku petorke, s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim raspravljao o »aferi Riječka banka«.</p>
<p>Jedan od glavnih stupova bankarskog sustava bilo koje zemlje je povjerenje građana. Ono se teško i dugo gradi, a lako i brzo nestaje. Zbog toga je bankarski sustav vrlo »osjetljiva biljka«, bez obzira na golemu financijsku moć koja je u njemu koncentrirana i zastrašujući utjecaj na ostatak gospodarskog života neke zemlje.</p>
<p>Svi će se naši političari zakleti da sve što govore ili zahtijevaju čine upravo kako bi sačuvali zdravlje hrvatskog bankarstva, odnosno štediše i tvrtke zaštitili od nekog novog sloma. To krasno zvuči, ali u praksi nije baš tako, što dokazuje i činjenica da su se informacije »skupljene s nogu« - koje nisu potkrijepljene ni jednim čvrstim argumentom - uredno prosljeđivale medijima kao ekskluzivna moneta za potkusurivanje.</p>
<p>I sve to skupa uredno je zalijevano izjavama tipa »Ja smatram da će sanaciju Riječke banke platiti porezni obveznici«, naravno, bez i jednog jedinog argumenta. Baš kao što se nismo naslušali ni argumenata za odgodu prodaje Riječke banke, koji bi bili barem približno jaki kao argumenti onih koji su, ukratko, tvrdili da država novca za dokapitalizaciju - nema. </p>
<p>A bez dokapitalizacije Riječka banka slobodno može staviti ključ u bravu, što će pak porezne obveznike prilično skupo stajati jer će morati platiti tzv. osiguranu štednju.</p>
<p>Sve u svemu, očito je da su se naši političari u cijeloj priči mnogo više brinuli o brzim poenima koje mogu skupiti za svoju stranku nego o dobrobiti bankarskog sustava.</p>
<p>Opozicijski političari, na čelu sa HDZ-om, javno su se naslađivali činjenicom da je i koalicijska vlast, eto, doživjela svoju veliku bankarsku aferu s jedva izbjegnutim slomom Riječke banke. </p>
<p>Tu su aferu uglavnom pokušali iskoristiti kao svojevrsnu amnestiju za sve svoje bankarske grijehe i probleme koji su Hrvatsku potresali u prošlom desetljeću, a građani su iz svojih džepova za njihovu sanaciju morali izvaditi gotovo 50 milijardi kuna.</p>
<p>Nažalost, ni stranke koalicijske vlasti nisu pokazale mnogo više političke zrelosti i odgovornosti. Ponašale su se prečesto po već dobro poznatom receptu: Ako rješavanje problema s Riječkom bankom uspije i donese dobre plodove, uvijek si možemo pripisati zasluge za to jer smo dio koalicijske vlasti; ako ne uspije, uvijek ćemo moći tvrditi da smo se mi, eto, čak i javno usprotivili ponuđenom rješenju iz kuhinje premijera Račana i guvernera Rohatinskog. </p>
<p>U petorki, dakle, ništa novog. Svatko vuče na svoju stranu i svi pokušavaju sjediti na barem dvije stolice odjednom. U vrijeme koalicijske krize, kada su tjednima naciju mučili svojim prepucavanjima, jedan od glavnih zahtjeva nezadovoljnih Račanovim vođenjem Vlade bio je da se svi važni potezi moraju najprije raspraviti i dogovoriti na petorki. Zbog toga je i dogovoren način na koji se o takvim pitanjima glasuje.</p>
<p>Jesu li o Riječkoj banki raspravljali? Jesu.</p>
<p>Jesu li glasali o načinu rješavanja problema i terminu prodaje? Nisu.</p>
<p>Zašto? E, to je vrlo zanimljivo pitanje.</p>
<p>Jesu li zaključili da kriminalna afera, koja je zamalo srušila treću banku u državi, nije pitanje dostojno njihovih velevažnih glasova? Ili su zaključili da je, za svaki slučaj, bolje zadržati status neupućenog i neobaviještenog. Pa, ako prođe - prođe, ako ne prođe - Račan je kriv. Na temelju iskustva s našim političarima, može se zaključiti da je u igri bila kombinacija potvrdnih odgovora na oba pitanja.</p>
<p>Tom tragikomičnom igrokazu s verbalnim lupetanjem i pucanjem u političke mete, nažalost, doprinos je dao i premijer Račan, iako se ne može poreći da je njegova vlada brzo i efikasno ugasila vatru koja se s Riječke banke mogla lako proširiti i na šaltere drugih banaka. Iako je poznat kao političar koji pred novinarima mjeri svaku riječ, ovoga je puta olako potvrdio informaciju čije su pokriće bile samo izjave tipa »čuo sam« i »Nodilo je rekao«. A to sasvim sigurno nije dovoljno pokriće za izjavu premijera, pogotovo ne o temi koja je tako osjetljiva. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Najkorumpiraniji fond za privatizaciju, carina, policija i sudstvo</p>
<p>Istraživanje je provedeno usmenim putem, a i prošle i ove godine u našoj je zemlji zahvatilo 1000 ispitanika / Prema mišljenju hrvatskih građana, korupcija je najmanje izražena u Uredu predsjednika Republike i Državnom zavodu za statistiku / Građani sve manje sumnjaju i u korumpiranost Vlade</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Prema mišljenju hrvatskih građana, najkorumpiranije institucije u Hrvatskoj su fond za privatizaciju, carina, policija i sudstvo. Pokazuju to rezultati istraživanja pod nazivom Inicijativa za pravni razvoj jugoistične Europe (The Southeast European Legal Development Initiative, SELDI), provedenog u veljači ove i veljači prošle godine, a objavljenog u travnju.</p>
<p>U projektu istraživanja korupcije u sedam zemalja jugoistočne Europe sudjelovali su USAID i bugarski Vitosha Research, a posao u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za njih je odradila zagrebačka agencija za istraživanje tržišta, medija i javnog mnijenja Puls. Istraživanje je provedeno usmenim putem, a i prošle i ove godine u našoj je zemlji zahvatilo 1000 ispitanika starijih od 18 godina. Rezultat istraživanja su korupcijski indeksi, s rasponom od 0 do 10.</p>
<p>Hrvatski su ispitanici najveću vrijednost jednog od indeksa dodijelili privatizacijskoj agenciji čije poslove u nas obavlja Hrvatski fond za privatizaciju (HFP). Toj su instituciji dodijelili ocjenu 7,3, nešto manje nego u sličnom istraživanju u veljači prošle godine, kad je razina korupcije u toj instituciji ocijenjena sa 7,7. Za razliku od HFP-a, hrvatski građani tvrde da je korupcija u carini, policiji i pravosuđu prošle godine bila u porastu. Naime, indeks korumpiranosti u carini u veljači ove godine iznosio je 7,07 (lani 6,9), stupanj korumpiranosti u policiji građani su ocijenili sa 7,05 (lani 6,98), a u pravosuđu sa 7 (lani 6,66).</p>
<p>Prema mišljenju građana, korupcija je najmanje izražena u Uredu predsjednika Republike (ocjena 4,2) i Državnom zavodu za statistiku (4,11). </p>
<p>Prema rezultatima istraživanja, građani sve manje sumnjaju i u korumpiranost Vlade, jer su joj ove godine dodijelili ocjenu 6,04, a lani su je ocijenili sa 6,28. Sličan je trend zamjetan i kod lokalnih vlasti, čiju su korumpiranost hrvatski građani ove godine ocijenili sa 6,95, a lani sa 7,1. S druge strane, građani vjeruju da korupcija u Saboru uzima sve više maha: lani su stupanj korumpiranosti u parlamentu ocijenili sa 5,92, a ove godine sa 6,09.</p>
<p>Slične nam rezultate otkriva i odgovor građana na pitanje »Koliko je, prema vašem mišljenju, korupcija raširena kod pojedinih grupa?«. Naime, 51,5 posto ispitanika u Hrvatskoj tvrdi da su carinski službenici korumpirani, 48 posto ih je to spremno ustvrditi za poreznike, lokalne političare i čelnike, 47,6 posto isto misli o liječnicima, a neznatno manje o policajcima, sucima, odvjetnicima, čelnicima vladajuće koalicije, političarima, ministrima i ostalim dužnosnicima ministarstava.</p>
<p>Još je rašireno uvjerenje da su korumpirani i profesori na fakultetima, iako je pokazatelj za njih lani zabilježio značajan pad: sa 40,4 posto pao je na 31,3 posto. Više od četvrtine ispitanika, 26,6 posto, vjeruje da su bankari korumpirani, a 20,3 posto tvrdi to za novinare. Inače, sumnje u korumpiranost obiju skupina su u padu. Najmanje se sumnja u poštenje učitelja (16,2 posto) i predstavnika nevladinih organizacija (14,8 posto).</p>
<p>Čak 41,1 posto građana korupciju navodi kao jedan od najvećih problema hrvatskoga društva i sve manje građana na nju gleda kao na »prihvatljivu pojavu«. Istraživanje je, naime, pokazalo da je ocjena prihvatljivosti korupcije pala sa 2,5, koliko je iznosila lani, na 2,2.</p>
<p>Spomenimo i da u Hrvatskoj pada povjerenje u sposobnost države i društva da se uspješno nose s problemom korupcije. Prošle su godine građani to očekivanje nagradili ocjenom 4,9, a ove su mu godine dodijelili 4,8.</p>
<p>Niske plaće glavni uzrok korupcije</p>
<p>Kao glavni uzrok korupcije građani zemalja europskog jugoistoka, s iznimkom Bugarske, navode niske plaće. Uza to, korupcija se hrani i nezadovoljavajućom legislativom, nedovoljnim nadzorom nad javnim službenicima te slabim funkcioniranjem pravosudnog sustava, tvrde građani.</p>
<p>Autori studije pak primjećuju da iz generatora korupcije ne bi trebalo izostaviti ni činjenicu da je korupcija u balkanskim društvima duboko ukorijenjena i prenosi se s koljena na koljeno. To se posebno odnosi na Hrvatsku, BiH, Srbiju i Crnu Goru. Unatoč tome, istraživanje pokazuje da značaj korupcije u hrvatskom društvu pada. Pokazatelj raširenosti korupcije u javnim službama u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosio 5,8, a ove je godine smanjen na 5,3. Isto tako, premda na listi korumpiranih osoba u nas vodeće pozicije i dalje zauzimaju policajci, liječnici i poslovni ljudi, građani tvrde da se u prošlih godinu dana smanjio broj onih koji su od njih tražili mito. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nakon otmice i silovanja zagrebačke gimnazijalke: Prosvjetna inspekcija i hrvatska policija pokrenuli istragu</p>
<p>Ministarstvo prosvjete i sporta: Radi zaštite identiteta malodobne osobe i delikatnosti situacije, ne možemo iznositi podatke ni o osobi niti o školi / »Vjesnik« neslužbeno doznaje da je silovana učenica iz I. ekonomske škole u Zagrebu / Lazanja: U pravilu nam sve škole prijavljuju izlete, ako to ne zaborave / Videk: Zbog tog nemila događaja ne kanim otkazati izlete svojih učenika u Gardeland, Budimpeštu i Veneciju / Breitenfed: Kratka putovanja postaju sve veći trend u školama; one spoje petak s vikendom i odvedu učenike na izlet, koji u pravilu ne prijavljuju Gradskom uredu</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - U organizaciji školskog izleta u Italiju, tijekom kojega je maloljetna Zagrepčanka oteta, brutalno pretučena i silovana, učinjeni su propusti zbog kojih je Ministarstvo prosvjete i sporta u utorak u školu poslalo prosvjetnu inspekciju. Istragu vodi policija, a budući da je riječ o maloljetnoj osobi, njezin identitet nije otkriven.</p>
<p>Iako tvrdi da je škola učinila organizacijske propuste, ali ne želi reći o kakvim je propustima riječ, Ministarstvo prosvjete u utorak nije željelo otkriti ni o kojoj se školi radi.</p>
<p> »Radi zaštite identiteta malodobne osobe i delikatnosti situacije, ne možemo iznositi podatke ni o osobi niti o školi«, poručili su iz Ministarstva. Vjesnik neslužbeno doznaje da je riječ o I. ekonomskoj školi u Zagrebu, koja je upriličila izlet u Veneciju uz odobrenje roditelja, ali ne i ravnatelja škole.</p>
<p>Je li moguće da škola koja je organizirala vikend-izlet u Italiju, nije prijavila ekskurziju prosvjetnim organima, iako je to bila dužna učiniti? »Moguće je, iako nije praksa, no takvo što bilo bi jako hrabro«, odgovaraju u zagrebačkom Uredu za prosvjetu. Pročelnik toga ureda Ivo Lazanja tvrdi, međutim, da je škola prijavila izlet. Prema pravilima koje je propisalo Ministarstvo prosvjete, škola je dužna tom uredu prijaviti program izleta najmanje 90 dana prije njegova početka. »U pravilu nam sve škole prijavljuju izlete, ako to ne zaborave«, kaže Lazanja, otkrivajući da u ovom slučaju izlet nije organizirala gimnazija, već jedna od drugih zagrebačkih srednjih škola.</p>
<p>Vjesnik doznaje u Uredu da su izlet u Veneciju prijavile tri škole - I. i IV. gimnazija te još jedna srednja škola kojoj u Uredu nisu željeli otkriti ime. Prema njihovim informacijama, izleti I. i IV. gimnazije prošli su u najboljem redu. Međutim, ravnatelj I. gimnazije Stjepan Videk ogorčeno je opovrgnuo da su učenici njegove škole bili na izletu, kako to u Uredu tvrde. Videk kaže da je Gradskom uredu prijavio četiri izleta učenika prvog i drugog razreda, ali na njih idu tek u subotu, 20. travnja. »Nema govora o tome da su naši učenici već bili u Veneciji i da je, kako se spekulira, naša učenica doživjela tragičan događaj. U Gradskom uredu netko ne zna svoj posao ili ne zna čitati«, komentirao je Videk.</p>
<p>Dodao je da zbog nemila događaja u Veneciji ne kani otkazati izlete svojih učenika. »Učenici odlaze u Gardeland, Budimpeštu i Veneciju, pa sam im održao predavanje i upozorio ih na moguće opasnosti. Učenik koji se neće držati dogovorenoga odmah će se o svom trošku vratiti u Zagreb«, kaže Stjepan Videk.</p>
<p>Ravnatelji i profesori škola već godinama upozoravaju na to da o organizaciji izleta i maturalnih putovanja nema odgovarajućeg pravilnika. Umjesto toga, škole se ravnaju po tzv. Pravilima za provedbu školskih izleta i ekskurzija iz 1999. godine. »Nepostojanje odgovarajućeg pravilnika veliki je propust i mnogi smatraju da su pravila koje je propisalo Ministarstvo upitna, neprovediva, odnosno da se po njima izleti teško mogu organizirati. Zato se neki o ta pravila jednostavno oglušuju«, kaže ravnateljica Turističke škole u Zagrebu Marija Rašan Križanac. Njezino je mišljenje, kao i drugih ravnatelja, da je osnovno u organiziranju izleta u inozemstvo pismena suglasnost roditelja, ali i osiguranje dovoljno jake pratnje. Međutim, slažu se, teško je postići apsolutno siguran način čuvanja učenika. Zato maturalna putovanja i kraće školske izlete profesori često doživljavaju s nelagodom, neizvjesnošću, pa i strahom i panikom.</p>
<p>Predsjednica Zajednice privatnih škola u Zagrebu i ravnateljica I. privatne gimnazije Jasenka Breitenfed kaže da kratka putovanja postaju sve veći trend u školama. Škole spoje petak s vikendom i odvedu učenike na izlet, koji u pravilu ne prijavljuju Gradskom uredu. To im je, smatra Breitenfeld, teško zamjeriti, jer bi im odobrenje, zbog sporosti prosvjetne vlasti, ionako stiglo po povratku s izleta. I ona ukazuje na to da je čak i kad je izlet temeljito pripremljen i kad je svaki dio puta dobro organiziran vrlo teško jamčiti da se ni jednom učeniku ništa neće dogoditi.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Plevnik: Za slučaj su i dalje nadležni talijanski pravosudni organi</p>
<p>Talijanska policija nije obavijestila hrvatska diplomatska predstavništva u Italiji o slučaju silovane zagrebačke gimnazijalke u Jesolu nedaleko od Venecije, a hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) doznalo je o tome posredstvom novinarke Jutarnjeg lista i članaka u talijanskim novinama, rekao je u utorak Vjesniku glasnogovornik MVP-a Žarko Plevnik. On je ustvrdio da se MVP-u, nakon incidenta, nisu obratili ni roditelji silovane djevojke.</p>
<p>Prema informacijama u medijima, za koje Plevnik kaže da su točni, u noći sa subote na nedjelju 16-godišnju Zagrepčanku, čije ime nije dostupno javnosti, oteo je i silovao Marokanac Thirani Mohamed Rabat. U priopćenju talijanske policije, koje je dobio hrvatski MVP na vlastiti zahtjev, policija je uhitila silovatelja ubrzo nakon zločina i potjere u kojoj su sudjelovali i policijski helikopteri. Marokanac je u zatvoru i »na raspolaganju je državnom odvjetništvu okruga Venecije«. Talijanska policija protiv njega je već podnijela kaznenu prijavu, a za zločin koji je počinio može dobiti kaznu od 15 godina zatvora.</p>
<p>Plevnik je rekao da ne zna zašto talijanska policija nije odmah obavijestila hrvatska diplomatska predstavništva o slučaju, iako je običaj da se službena predstavništva kontaktiraju i kod mnogo manjih incidenata u koja su umiješani strani državljani. Talijanska policija zadovoljna je prikupljenim dokazima, a zanimanje hrvatskog MVP-a za slučaj smatra priznanjem svoje učinkovitosti«, rekao je Plevnik, dodavši da je generalni konzul u Trstu zahvalio talijanskoj policiji na brzom pronalasku krivca i uspješno izvedenoj akciji njegova uhićenja.</p>
<p>U MVP-u kažu da su za slučaj dalje nadležni talijanski pravosudni organi, jer je talijanska država, prema svojim zakonima, dužna u takvim okolnostima podnijeti kaznenu prijavu. U slučaju da roditelji silovane djevojke nisu zadovoljni presudom, mogu se žaliti talijanskim sudovima ili Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Djevojka se oslobodila manijaka svojom snalažljivošću«</p>
<p>Tridesetpetogodišnji Marokanac koji je oteo i silovao 16-godišnju Zagrepčanku uhićen je u roku pola sata otkako je zlostavljana djevojka dala policiji njegov detaljan opis. To je ilegalni imigrant iz Maroka. Prema iskazu policijskog komesara Gerarda Aquaviva, koji je vodio cijeli slučaj u subotu navečer, »lucidnost i pribranost mlade djevojke su najviše pridonijeli njenom spašavanju«. Budući da je u Italiji na snazi zakon o zaštiti privatnosti, a posebno su zaštićeni maloljetnici, koje se u novinama ili na televiziji ne smije prikazivati bez trake na očima, ako su povezani s nekim skandalima, niti se smiju objavljivati njihovi osobni podaci, komesar je bio vrlo škrt u svojoj izjavi o maloljetnoj djevojci, ali je zato opširno opisao slijed toga nemilog događaja.</p>
<p>Cijeli razred je bio te večeri u diskoteci, a maloljetnica se izdvojila iz skupine i izašla udahnuti čistog zraka, jer je u diskoteci bilo zagušljivo. Prošetala je malo oko diskoteke koju okružuje šuma, gdje ju je počeo pratiti Marokanac koji je pokušao s njom stupiti u kontakt, pitajući je kako se zove i odakle je. Djevojka se pokušala udaljiti od njega, potrčala je, ali on ju je sustigao i uhvatio. Dok se borila s nasrtljivcem, naišao je taksi čiji vozač je pucao pištoljem u zrak da uplaši napasnika. Marokanac se doista uplašio, ali se i djevojka uplašila taksista, jer nije razumijela da ju je pozvao da uđe u taksi i da pozovu policiju. Policijska ophodnja je došla odmah u subotu u ponoć, ali nije naišla ni na djevojku niti na nasilnika. Jedino što je ostalo bio je trag djevojke, jedan ruž za usne koji su poslije prepoznale njezine kolegice.</p>
<p>Organizatori ekskurzije iz škole tek su u 4 sata ujutro nazvali policiju i prijavili nestanak djevojke. Tada su policajci povezali taj alarm s pozivom taksista i ponovo otišli na mjesto zločina. Alarmiran je kompletan odjel policije s Jesola, a policajci su cijelu noć probdjeli tražeći nestalu djevojku. Čak se i helikopterom kontroliralo cijelo to područje. Prema izjavi komesara Aquaviva, »maloljetna djevojka se uspjela sama spasiti, obećavši manijaku da ga neće prijaviti, da ide u Hrvatsku, samo neka ju pusti da stigne na autobus«. On je povjerovao i pustio je u subotu popodne.</p>
<p>Cijelu noć je prisilno držao djevojku u apartmanu na plaži u koji je nasilno provalio. Maloljetnici je odmah pružena prva pomoć u bolnici, gdje se još nalazi, oporavljajući se od svega što joj se dogodilo.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>NA KAVI S...</p>
<p>Književnost je moja jedina ljubav </p>
<p>Marina Šur - Puhlovski, književnica</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Tridesetak sam godina pila previše kave pa sam je zbog želučanih problema morala količinski smanjiti. Sad najčešće pijem lažno slatki kapučino s natrenom. Uz njega zapalim cigaretu koju opet lažno pušim jer dim ne povlačim u sebe već ga samo pućkam! Dobro da sam uslijed takve konzumacije ja sama ostala »prava« i cijela. Umjesto jutarnjeg listanja novina pak, radije slažem karte, prizivajući duhove.</p>
<p>• Koji vam najčešće kažu...</p>
<p>- kako u životu sve oscilira s dobrog na loše i obratno! Uglavnom mi dođu reći one dobre stvari, doduše, tu i tamo čujem pokoju lošu.</p>
<p>• Nekadašnja ste radijska novinarka. </p>
<p>- Da, novinarka kojoj novinarstvo nije bila prva ljubav već je prioritet bio »zarađivanje« kruha! Čim sam se udala, za mene se počeo brinuti muž pa sam prestala raditi taj posao. Moja je jedina ljubav već od sedme godine, otkad sam počela čitati i pisati, bila i ostala - književnost!</p>
<p>• Nedavno ste objavili knjigu »Ispod stola«. Naslov pobuđuje brojne asocijacije.</p>
<p>- Da. No, ispod stola nije nitko »pao« već tamo, u svojoj kući, čuči jedno dijete koje sluša priče iz vanjskog odnosno svijeta odraslih, na početku Drugog svjetskog rata. Tu sam priču napisala sa 23 godine no tek je sad ugledala svjetlo dana. U vrijeme kada sam radila na toj priči, takve priče nisu bile aktualne. No, ja sam oduvijek imala vlastiti literarni izbor i svjetonazor, ne podilazeći nikome. U tom smislu ostati svoj za mene je izuzetna vrijednost! Literatura ima svoju misiju koja treba stvarati vrijednosti i s tim se ne može i ne smije šaliti.</p>
<p>• Što vi sami volite pročitati?</p>
<p>- Jedna od najboljih knjiga koju sam dosada pročitala jest ona Fernanda Pessoa, »Knjiga nemira«, u izdanju Konzora i prijevodu mlade Tatjane Tarbuk.</p>
<p>• U braku »dijelite sudbinu« s umjetnikom...</p>
<p>- Da, sa svojim suprugom Milivojem Puhlovskim, profesorom na Akademiji dramskih umjetnosti i povremenim »djelatnikom« HRT-a. Imam i dvadesettrogodišnju kćer Mirtu koja želi postati glumica i već četvrti put pokušava se upisati na Akademiju. Ocjenjivački je sud dosad na žalost nije primio. No, ona se ipak bavi kazališnim amaterizmom i ne odustaje od prijemnih ispita.</p>
<p>• Kakvi su vam daljnji planovi? </p>
<p>- Uz dosadašnja dva romana, četiri zbirke priča i jednu zbirku pjesama u prozi, trebam objaviti još tri napisane knjige. Među njima su i putopisi po Jadranu. Kako volim to naše more, nadam se da ću sa svojim brodićem uskoro opet ploviti po njemu ...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kondicijska priprema za prosvjed 1. svibnja</p>
<p>Cilj Igara je da se građani Zagreba i radnici malo opuste i zabave, rekao organizator Tomislav Kiš/ Bit će natjecanja u stolnom tenisu, malom nogometu, odbojci na pijesku, pikadu, šahu / Mario Iveković smatra da težnja prema liberalizaciji rada ukazuje na »sinhroniziranost akcija za smanjivanje radničkih prava« </p>
<p>Pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva, Hrvatska udruga sindikata organizira Druge prvosvibanjske radničke sportske igre grada Zagreba, koje će se održati na Jarunu, 27. i 28. travnja. Na konferenciji za novinare, sazvanoj u utorak povodom toga, voditelj županijskog ureda HUS-a u Zagrebu, Mario Iveković, izrazio je međutim, »žaljenje što uz ovakvu sportsku manifestaciju mora najaviti i zajednički prvosvibanjski prosvjed četiriju sindikalnih središnjica«. </p>
<p>Glavni organizator Drugih prvosvibanjskih radničkih igara, husovac Tomislav Kiš rekao je kako je cilj manifestacije da se »građani Zagreba i radnici malo zabave i opuste«, takmičeći se u malom nogometu, stolnom tenisu, kuglanju, mini golfu, pikadu, odbojci na pijesku i šahu, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Ove godine natjecatelja je dvostruko više, pa će se ogledati njih 600-tinjak, a sportske manifestacije popratit će zabavni program i jelo. </p>
<p>Organizirat će se i dobrovoljno darivanje krvi, te »Senior sport klub« za starije osobe. Taj je klub, objasnio je Kiš, zamišljen kao druženje starijih osoba s nekim od 70 mladih volontera koji će s njima igrati šah, domino ili neku drugu zabavnu igru, odnosno sport. Zainteresirani se mogu prijaviti radnim danom na telefon 3024-244. Za sve najuspješnije sudionike osigurane su medalje i pehari te nagrade sponzora.</p>
<p> Govoreći o političko-socijalnoj situaciji, Mario Iveković je rekao kako su »prošle već dvije godine od kako nova Vlada rukovodi državom, a svi pokazatelji koji se tiču radnika su negativni. Građani su glasovali za promjene, a dobili su - zamjene. Broj zaposlenih smanjio se, i dalje opada, dugo najavljivana revizija pretvorbe nije donijela nikakve rezultate, a sve što vrijedi, rasprodaje se«, rekao je Iveković. </p>
<p>Osvrnuo se i na izjave glavnog ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca, Željka Ivančevića, iznesene nedavno u intervjuu za Novi list. Njima je, smatra Iveković, »Ivančević pokazao svoju nekompetentnost: zalaže se da se radno vrijeme poveća na 48 radnih sati tjedno, što bi samo povećalo problem nezaposlenosti, koji se često ublažava upravo smanjivanjem radnog tjedna«, istaknuo je Iveković. Prema njegovim riječima, dnevno osamsatno radno vrijeme utvrđeno je još prije stotinu godina i svugdje se smanjuje.</p>
<p>Iveković komentira i Ivančevićevu tvrdnju kako bi u Hrvatskoj trebalo liberalizirati tržište rada: »Umjesto da se ugledamo na slabo razvijene tranzicijske zemlje, koje su se takvom liberalizacijom stavile u još teži položaj, mogli bismo se ugledati na razvijenu Njemačku, Švedsku ili Nizozemsku. Koliko je njihovo tržište rada liberalno?«, zapitao se voditelj HUS-ovog ureda.</p>
<p>Takva traženja, napomenuo je, ukazuju na sinhroniziranost akcija za smanjivanje radničkih prava. A radnicima je, dodao je, dosta gaženja njihovih prava, što će prvoga svibnja pokazati i Vladi i poslodavcima.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nakon Turopolja u stečaj i Velkom?</p>
<p>U DIP-u Turopolje otkaze je dobilo 150 radnika, val otkaza i u drugim tvrtkama / U dva mjeseca oko 100 otkaza u Goričanki </p>
<p>Broj nezaposlenih Velikogoričana neprestano raste i krajem travnja mogao bi premašiti i broj od 4500 ljudi. Naime, nakon DIP-a Turopolje u kojem je nedavno proglašen stečaj i u kojem je posao izgubilo oko 150 radnika, otkazi su se počeli dijeliti i u Goričanki, koja je također u stečaju, i u kojoj je u zadnja dva mjeseca posao izgubilo stotinjak radnika. Prema dojavi jedne radnice koja je željela ostati anonimnom za javnost (podaci poznati redakciji), oko 40 radnika dobilo je otkaz 20. veljače, a drugih 60 krajem ožujka. Neki su u međuvremenu vraćeni na posao, ali samo privremeno, dok ima posla. Onima koji su otpušteni, krajem ožujka nisu podijeljene ni otpremnine niti uskrsnice, iako su radili do kraja mjeseca.</p>
<p>Informaciju nam je potvrdila i prva suradnica stečajne upraviteljice, Ljubica Teskera, rekavši kako je poduzeće bilo prisiljeno podijeliti otkaze jer je jedan strani kupac otkazao ugovor. Očekuje se, međutim, sklapanje novih poslovnih ugovora, pa će se nekima od otpuštenih radnika ponuditi nova radna mjesta. Jedini kriterij kod otpuštanja bio je učinak i kvaliteta rada. Otpremnina nije isplaćena jer su je radnici već dobili u pravnom prethodniku, JG d.o.o. kod kojega su bili zaposleni prije osnivanja Goričanke. Sada nezaposlenima uskoro će se pridružiti i 386 radnika Velkoma koji je također u stečaju. Jer, ako Gradsko vijeće donese u ponedjeljak odluku o osnivanju triju novih komunalnih poduzeća, svi će radnici Velkoma dobiti otkaz. Prednost kod zapošljavanja u novim poduzećima neće imati, nego će, kako je najavljeno iz Poglavarstva, svi morati proći kroz natječaj. Vrlo je vjerojatno da će odluka biti baš takva, jer predlagač ima većinu (HDZ, DC i Nezavisna lista Nevena Karasa) pa oporbi (SDP, HSS i TDS) u dosadašnjem postupku nije uspjelo izboriti se protiv nje. </p>
<p>Velkom je, podsjetimo, jedno od poduzeća koje ni po jednom ekonomskom kriteriju nije moglo završiti u stečaju. No, završilo je, jer je tijekom gradnje Tržnog centra »nestalo« na desetke milijuna kuna. Da apsurd bude veći, u vrijeme dok je Velika Gorica bila u sastavu Zagreba, u temeljni kapital Velkoma uknjiženi su gotovo svi kapitalni objekti komunalne infrastrukture.Premda je ta uknjižba protuzakonita a napravio ju je sud, postupak izlučenja ometa jedan od bivših direktora Velkoma Branko Jelekovac, koji je nedavno osnovao i Udrugu vjerovnika. Jelekovac želi, zapravo, kako nam je rekao, zaštititi svoja potraživanja za plaće i potraživanja drugih vjerovnika, ponajprije radnika Velkoma. Oni će se žaliti na odluku Suda o izlučenju objekata (postupak je gotov, ne zna se je li napisana presuda), jer se boje da će nakon otkaza ostati i bez svojih potraživanja, kao i to da će nestankom Velkoma biti zataškana ogromna krađa. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U Mercatoru pokvareni sir, a u Primacu stare grožđice</p>
<p>U frižiderima slovenskog trgovačkog centra Mercator u Vukovarskoj, i na policama trgovačkog lanca Primaco u Ulici Božidara Magovca, ima proizvoda kojima je istekao rok trajanja i onih koji nemaju valjanu deklaraciju. </p>
<p>U frižiderima Mercatora Vjesnikovi novinari pronašli su sir »belvi« proizvođača Vindije, kojemu je rok istekao 15. travnja, a neki sirevi, poput paškog sira, nemaju istaknut rok trajanja. Istina, imaju otisnut datum pakiranja, no nema ni vremena trajnosti. </p>
<p>Na policama Primaca našli smo grožđice kojima je rok istekao 3. travnja! Grožđice su, štoviše, dobile bijele točkice.</p>
<p>Nakon »ophodnje« Bille, Metroa, Getroa, Superkonzuma i Ipercoopa, u kojima su pronađeni proizvodi kojima je ili istekao rok trajanja ili nemaju valjanu deklaraciju, Vjesnikovi novinari naišli su, dakle, na takve proizvode i u slovenskom hipermarketu Mercator i hrvatskom lancu trgovina Primaco.</p>
<p>Direktor Mercatora za Hrvatsku Željko Bogati isprva nije želio komentirati nalaz, no onda je izjavio kako je proizvod kojemu je istekao rok trajanja »velika šteta, a nikakva korist«, jer se Mercatoru to ne isplati. »Nema nikakvog ekonomskog interesa da prodajemo stare proizvode«, rekao je na kraju Bogati. </p>
<p>S druge strane, Ljubica Briševac, referent prodaje u Primacu, direktno je optužila poslovođu trgovine. »U ovom slučaju zakazao je poslovođa jer očito nije vodio brigu o datumima«, rekla je Ljubica Briševac. Istaknula je također da, u slučaju da sanitarna inspekcija posjeti trgovinu i pronađe takav proizvod, odgovornost snosi poslovođa, a ne uprava. »Poslovođa plaća kaznu jer je to čisti nemar«, ustvrdila je. </p>
<p>Prema članku 6. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama, namirnice kojima je istekao rok trajanja smatraju se zdravstveno neispravnima. »U slučaju da sanitarna inspekcija naiđe na takav proizvod na policama trgovine, izdajmo rješenje kojim se zabranjuje promet i uporaba sporne namirnice, te se naređuje njeno uništenje«, rekao nam je Ivan Lončarević, zamjenik glavne inspektorice. Prema njegovim riječima, kazne su, u tom slučaju, novčane - za pravne osobe iznose od 25.000 do 75.000 kuna, a za fizičke osobe su od 2000 do 10.000 kuna. Odgovorna osoba u pravnoj osobi - direktor tvrtke, također plaća kaznu, u iznosu od 2500 do 5000 kuna. »Osim novčanih kazni podnose se i kaznene prijave. Za pravne se osobe podnose prijave za privredni prijestup Trgovačkom sudu, dok se za fizičke osobe, primjerice obrtnike, podnosi prekršajna prijava Prekršajnom sudu«, nastavio je Lončarević.</p>
<p>Društvo za zaštitu potrošača »Potrošač« smatra kako se u Hrvatskoj ustalio postupak u kojem trgovci izvlače robu na stranu i snizuju joj cijene. »Trka za zaradom eliminira sve ono čega bi se trgovac trebao pridržavati«, rekao je Ilija Rkman, glasnogovornik »Potrošača«. Osim toga, upozorava Rkman, kupci bi trebali, prije nego što kupe proizvod, dobro pogledati datum proizvodnje i rok trajanja proizvoda. »Jer očito je da trgovci nemaju morala, ali o tome je bolje i ne govoriti«, izjavio je na kraju Rkman.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Branko Merkša-Kim: Ni slikanje filmskih plakata nije što je nekad bilo </p>
<p>Plakate za filmove što se prikazuju u Studentskom centru slika čovjek koji je radio i plakate za »Vlak bez voznog reda«, »Neretvu«, »Seljačku bunu« / No, ni te slike neće dugo, kaže, istiskuju ih jumbo-fotografije</p>
<p>Za većinu Zagrepčana Branko Merkša-Kim samo je jedan od mnogih stanovnika metropole i malo tko zna da je on autor velikih filmskih plakata kina Studentski centar. </p>
<p> Jednini preostali slikar plakata u ovom dijelu Europe koji, uz najave filmskih predstava, izrađuje i ulične reklame za kazališta Gavella i ZKM, karijeru je »kao klinac« započeo davne 1950. godine u Kinematografima Zagreb.</p>
<p>»Tadašnji upravitelj Kinematografa Franjo Zidarić prvi je shvatio važnost reklame. Zahvaljujući njemu našao sam se u ovim vodama. Moji počeci bili su prilično skromni. Bez ateljea bio sam doslovno ulični crtač«, rekao je Kim.</p>
<p>Nakon skromnih početaka uslijedili su i prvi »pravi« angažmani. Kim je 70-ih godina u suradnji s Jadran filmom naslikao svoje najveće plakate. Filomfili će se sigurno sjetiti »Vlaka bez voznog reda«, »Seljačke bune« Vatroslava Mimice ili Bulajićeve »Neretve«, čiji su plakati veličine i do 40 četvornih metara bili postavljeni na tadašnjem Trgu Republike, na posebno izrađenim skelama.</p>
<p>»Izrada plakata tih dimenzija bila je doista mukotrpan posao. U ateljeu sam doslovno provodio dane i noći, to su bila prava umjetnička djela. Danas, kad se uglavnom izrađuju manji plakati, veličine do 3 puta 2 metra, posao je gotov u jedno popodne«, rekao je Kim.</p>
<p>Iako se tehnologija s godinama mijenjala, način izrade plakata ostao je isti - jednostavan«, objašnjava. »Pomoću projekcijskog aparata predložak se prilagođuje veličini platna. Slijedi projekcija i koloriranje. U cijeloj priči najvažnije je dobro 'pogoditi' portret«, objasnio je Kim.</p>
<p>Ni sam ne zna koliko je plakata u životu naslikao, jer njegovi se radovi nažalost ne čuvaju.</p>
<p>»Moj posao je 'prolazan'. Plakat traje koliko i film na kino-repertoaru, a osim toga moja djela i nisu moja. Plakati su zapravo vlasništvo Kinematografa«, rekao je Kim.</p>
<p>Kimovi radovi zapravo su preteče jumbo-plakata koji su potpuno istisnuli rukom izrađene plakate.</p>
<p>»Posao odumire. Danas je još jedino na omotima knjiga moguće pronaći pravu ilustraciju. Fotografije su danas apsolutni hit, a mlade upravo one zanimaju«, rekao je Kim. </p>
<p>Nikad nije razmišljao o izložbi svojih radova jer, kako kaže, »taj posao radim iz ljubavi, a slava i zarada teško idu uz ljubav. Radova je bilo i boljih i lošijih, teško bih mogao izdvojiti najdraži. Posao koji me posljednjih godina izuzetno veseli jest izrada velikih platna za koncertne pozornice Prljavog kazališta«, dodao je Kim.</p>
<p>Branko Merkša-Kim danas je umirovljenik koji slobodno vrijeme uglavnom provodi sa Šanom u prirodi. Šana je inače devetogodišnja terijerka.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Otvorena izložba školskih listova</p>
<p>»Vama koji se opredijelite da budete novinari, da vam to bude životni poziv, želim da od početka uđete u taj posao rukovođeni samo istinom i činjenicama jer to je naša budućnost u demokraciji.«</p>
<p>Tim je riječima pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport, Ivica Lazanja, u utorak u Hrvatskom školskom muzeju otvorio izložbu listova učenika osnovnih i srednjih škola. Izložba je otvorena u sklopu ovogodišnjeg Lidrana, susreta literarnih, novinarskih, i dramskih skupina osnovnih i srednjih škola Zagreba. </p>
<p>Od 77 školskih listova, koliko ih je ove godine stiglo na natjecanje, u srijedu će prosudbena komisija izabrati 13 listova osnovnih i isto toliko listova srednjih škola, koji će se naći na državnom natjecanju Lidrana, u Rovinju, krajem svibnja. Prema riječima predsjednika prosudbene komisije Marijana Šimega, koji je na toj funkciji već desetu godinu, školskih listova iz godine u godinu sve je više, a i rad je kvalitetniji.</p>
<p>Izložba je otvorena do kraja tjedna. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tisuću učenika u dvije stotine kvadrata</p>
<p>Osnovna škola Ante Kovačića u Španskom ima 962 učenika u 36 odjela i radi u tri smjene, na samo 3200 četvornih metara prostora. Zbog toga već nekoliko godina upozorava da joj trebaju i veći prostor i sportska dvorana, kako bi radila kvalitetnije. Dosad, međutim, nema odgovora. </p>
<p>Iako su 1984. godine, kad se škola gradila, osigurana sredstva za izgradnju sportskog igrališta i dvorane, škola je i dalje bez tih objekata. Prema riječima ravnatelja škole Joze Hrge, postojeća dvorana od samo 200 četvornih metara oronula je, pa se sati tjelesnog održavaju u učionicama, na hodnicima, te na livadi u dvorištu. Na njoj je, pak, malo igralište, koje je stalno zauzeto.</p>
<p>»Ne bi to bio toliki problem, da imamo manje učenika. Sad smo, naime, prisiljeni i nastavu održavati u tri smjene. Za to vrijeme susjedne škole - Stenjevec i Susedgrad - imaju premalo učenika te rade u samo jednoj smjeni«, naglasio je ravnatelj Hrga. Problem upisnog područja je, dodaje Hrga, uočen još 1996. godine kada se tu izgradilo 600 stanova za socijalno ugrožene obitelji. Ministarstvo prosvjete i Gradski ured za obrazovanje do danas, međutim, nisu našli rješenje za ovaj problem. </p>
<p>Nadležne institucije nisu imale sluha ni za drugi veliki problem ove škole. Veliki broj njezinih učenika, njih čak 48, naime, uči po prilagođenom programu, 16 učenika ima teže poremećaje u ponašanju, dok još 21 učenik ima veće teškoće u svladavanju gradiva.</p>
<p>»Još 1997. godine zatražili smo od nadležnog ministarstva da nam odobri zapošljavanje defektologa, odnosno socijalnog pedagoga ili psihologa koji bi radili s tom djecom, no osim usmene podrške radno mjesto nam još nije odobreno«, kaže Hrga.</p>
<p>Ističe, također, da je socijalna slika razreda i cijele škole loša, jer uz socijalno ugrožene obitelji, u Španskom je čak devet obitelji s više od desetero djece.</p>
<p>»Naselje Špansko ne može zadovoljiti potrebe mladeži za sportskim, rekreacijskim i kulturnim sadržajima, a 'rezultati' su očiti. Imamo isfrustriranu i agresivnu djecu koja zabavu traže u pušenju, alkoholu i drogi«, tvrdi ravnatelj Hrga. Upravo je zbog toga, ističe, velika potreba za izgradnjom igrališta i dvorane, naglašena.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Porin se odgađa?</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Dodjela diskografske nagrade Porin, kako neslužbeno doznajemo, odgađa se sa sljedeće subote, 27. travnja, na nedjelju, 28. travnja. Ovu vijest još nije potvrdio upravni odbor Porina, no navodni razlog odgode krije se u Juniorskom prvenstvu u košarci koje se također tog vikenda održava u Dubrovniku.</p>
<p>Prvi datum za ovogodišnji Porin je i bio 28. travnja, no iz nekih nepoznatih razloga fešta je prebačena na subotu. Ako nam izvori dobro šapuću, ipak nije riječ o strašnom pomaku, jer to je tek jedan dan, za razliku od prošle godine, kada je zbog šatora kojeg je vjetar otpuhao u Makarskoj, dodjela Porina pomaknuta za čak mjesec dana.</p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pierce Brosnan na velikom koncertu povodom obljetnice krunidbe Elizabete ll </p>
<p>LONDON, 16. travnja</p>
<p> - U ulozi posebnog najavljivača velikog koncerta u čast obljetnice krunidbe Elizabete ll, koji će se 3. lipnja pred 12 tisuća gledatelja održati u vrtovima Buckinghamske palače, pojavit će se slavni tajni agent 007 Pierce Brosnan. </p>
<p>Mnogi njegovu ulogu posebnog najavljivača smatraju ironičnom jer Brosnan čak nije ni podanik Njezina Veličanstva kraljice Elizabete II., budući da je rođen u Republici Irskoj, čije državljanstvo još uvijek ima. </p>
<p>No, Brosnan se ipak rado odazvao pozivu britanske kraljevske obitelji da bude na proslavi kojom će biti obilježeno pola stoljeća vladavine engleske kraljice. </p>
<p>A sve se dogodilo sasvim slučajno. Brosnan je, naime, nazvao Buckinghamsku palaču kako bi se raspitao može li dobiti dvije karte za koncert.</p>
<p> Kada su ljudi iz protokola priredbe shvatili da je s druge strane Pierce Brosnan, odlučili su iskoristiti priliku i ponuditi mu mjesto najavljivača na koncertu, što je glumac prihvatio. </p>
<p>Na svečanoj priredbi, koju će uživo prenositi televizijska postaja BBC, Brosnan će najaviti poseban blok u kojem će glazbene zvijezde izvesti svoje pjesme sa špica filmova o slavnom agentu: Shirley Bassey (Goldfinger, Diamonds Are Forever), Paul McCartney (Live and Let Die) i Tom Jones (Thunderball). Pierce Brosnan se trenutno nalazi u Španjolskoj gdje s oskarovkom Halle Berry snima »Die Another Day«, četvrti film u kojem tumači ulogu Jamesa Bonda. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Charles će oženiti Camillu čim mu to dopusti Crkva</p>
<p>LONDON, 16. travnja</p>
<p> - Došlo je vrijeme, tvrde Britanci, da princ Charles oženi Camillu Parker Bowles. Naime, stanovnici Velike Britanije uvelike su promijenili mišljenje otkako je poginula princeza Diana, piše The Sun.</p>
<p>Opće je poznata stvar da Charles i Camilla žive zajedno poput pravog bračknog para. Dok još uvijek neki smatraju da ne bi bilo u redu da se oni ožene, Sunova anketa pokazuje da je znatno više onih koji smatraju da je vrijeme da se njihova veza ozakoni.</p>
<p>Camilla je već niz godina stijena-oslonac princu Charlesu, a puno mu je pomogla i u trenucima tuge, prošlih dana kad je patio zbog smrti Kraljice Majke. Zbog toga su, tvrde Britanci, Charles i Camilla izvrstan par. Stoga, zašto je Charles ne bi oženio? Uostalome, zaljubljeni su već četvrtinu stoljeća. </p>
<p>Ako se ožene, a vjeruje se da hoće, Camilla će automatski zauzeti mjesto princeze od Walesa. Na taj način, međutim, neće pasti u sjenu uspomena na Lady Di, jer ako nikako drukčije, Britance a i ostatak svijeta, na nju će uvijek podsjećati njezini sinovi William i Harry.</p>
<p>Kraljica Elizabeta se također složila sa zamisli da se Charles i Camilla vjenčaju, no njezin je uvjet da se to dogodi nakon proslave Zlatnog jubileja, koja se održava ove godine, piše The Sun.</p>
<p>Na pitanje novinara hoće li se ikad ponovno oženiti, 53-godišnji Charles je nedavno odgovorio: »Tko zna što je dragi Gospodin isplanirao? Nikad ne možete biti sigurni, ni u što«.</p>
<p>Princ Charles i Camilla zaljubljeni su od 1975. godine i otad traje njihova ljubav. Dakako, u doba Charlesova braka s Dianom, par nije zajedno izlazio u javnost, a nakon njihova razvoda, čekali su godinu dana. Tijekom 1999. i 2000. godine, par je fotografiran mnogo puta, a njihov prvi poljubac u javnosti je zabilježen prošle godine u lipnju na jednom humanitarnom balu.</p>
<p>Kako zasad smatraju britanski kritičari, koji najčešće pišu o Kraljevskoj obitelji, Charles će oženiti Camillu čim mu crkva dozvoli da se, kao razveden čovjek, oženi pred oltarom. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otkrivaju li filmske najave previše? </p>
<p>LOS ANGELES, 16. travnja</p>
<p> - Treba li posjetioce kina zafrkavati ili maziti: pitanje se postavlja onima koji odlučuju koliko će o nadolazećem filmu otkriti u kino najavi. </p>
<p>Neki se filmoljupci žale da filmske najave, kao što je ona za novi triler »Changing Lanes«, previše otkrivaju i svode se na skraćene verzije filmova koje reklamiraju. Studiji, pak, odvraćaju da to najčešće rezultira rasprodanim kinodvoranama.</p>
<p>Reklama za film »Brodolom života« otkrivala je način na koji Tom Hanks odlazi s otoka. Najava za »Dvostruku opasnost« pokazivala je kako Ashley Judd pronalazi nestalog muža. </p>
<p>»Čini mi se da je uzrok tome nesigurnost i veliki pritisak na studijima da vrate ulaganja u film... Oni misle da je jedini način da privuku publiku taj da im otkriju sve«, kaže Evelyn Brady, reklamna agentica iz Los Angelesa koja je prije tri godine pokrenula nagradu »Golden Trailer« za najbolju filmsku reklamu. </p>
<p>Posebno se razočarala najavom za prošlogodišnji film »Mandolina kapetana Corellija«, koja je predstavljala Nicolasa Cagea i Penelope Cruz kao neprijatelje u Drugom svjetskom ratu, da bi nakon toga otkrila scene njihovog zaljubljivanja. </p>
<p>»Gledajući najavu pomislila sam: Zašto da kupujem kino ulaznicu kad sam upravo vidjela cijeli film?«, sjeća se Brady. »Mislim da je puno bolje dražiti i mamiti publiku nego im otkriti ključne trenutke filma«. </p>
<p>Manageri studija Paramount odbili su objašnjavati svoju marketinšku strategiju nakon kritika da reklama za njihov film »Changing Lanes« previše otkriva, dok iskusni producenti filmskih najava tvrde da su scene koje »kvare« gledanje fima neizbježno zlo. </p>
<p>Redatelj filma »Brodolom života« Robert Zemeckis uspoređuje takve filmske najave s hranom iz McDonald's restorana, objašnjavajući njihov uspjeh željom većine potrošača da unaprijed znaju što kupuju. </p>
<p>Studiji često pripremaju dvije verzije predigra: jednu koja otkriva mnogo detalja i drugu koja pokazuje uzbudljive scene, ali vrlo mali dio priče. </p>
<p>»Kad se testiraju pred publikom, verzija koja je potpunija uglavnom prolazi bolje od one koja samo draži publiku«, kaže Philip R. Daccord, urednik filmskih najava u reklamnoj agenciji Giaronomo Productions. </p>
<p>Neki veliki filmovi koji veći dio svoje priče nisu predstavili u predigri, razočaravajuće su prošli u kinodvoranama, što navodi na zaključak da publika nije dobila dovoljno materijala da se zainteresira za film. Poneki redatelji zadržavaju dijelove filma kako bi bili sigurni da ključni trenuci neće biti prerano otkriveni, kao što je bio slučaj s filmom »Sedam« redatelja Davida Finchera, koji producentima nije dao materijal iz završnih scena filma. </p>
<p>Marketinški stručnjaci ipak tvrde da dobar film zadovoljava publiku bez obzira na to koliki su dio priče gledatelji već vidjeli. </p>
<p>»Ovakve žalbe slušamo već godinama«, kaže Daccord. </p>
<p>»Ali ako se film zaista može otkriti u dvije minute, onda ionako nije bogzna kakav«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Skladatelj oskarovac Michel Legrand spreman za broadwayski debi</p>
<p>NEW YORK, 16. travnja</p>
<p> - Trostruki oskarovac, skladatelj Michel Legrand, debitirat će na Broadwayju 15. listopada mjuziklom »Amour«, piše Variety. </p>
<p>Glavne uloge u mjuziklu će odigrati Malcolm Gets i Melissa Errico, dok su producenti Organizacija Shubert, Jean Doumanian i kompanija USA Ostar Theatricals. Organizacija Shubert nedavno je održala niz seminara o Legrandovoj glazbi pod palicom Jamesa Lapinea, koji će ujedno biti na čelu broadwayjske produkcije. Mjuzikl »Amour« se temelji na knjizi i riječima Didiera van Cauwelaerta, uz englesku adaptaciju Jeremyja Samsa. To je priča o običnom čovjeku koji iznenada saznaje da može hodati kroz zidove. Prvi put je prikazana u Parizu, gdje je 1997. godine osvojila nagradu »Moliere«. </p>
<p>Legrandova je filmska glazba osvojila tri nagrade američke Akademije filmskih znanosti i umjetnostiza pjesmu »Windmills of Your Mind« iz »Afere Thomasa Crowna« iz 1968., glazbu iz filma »Ljeto '42.« iz 1971. godine te pjesmu »Papa, Can You Hear Me?« iz glazbenog filma Barbare Streisand »Yentl« 1983. </p>
<p>Dodatkom »Amoura«, prva polovica broadwayjske sezone 2002./03. počinje s nekoliko mjuzikla - »The Boys From Syracuse«, »Hairspray«, »Flower Drum Song«, »Movin' Out« Billyja Joela i Twyle Tharp, »Dance of the Vampires« i »La Boheme«. </p>
<p>Produkcije mjuzikala »Little Shop of Horrors«, »The man of La Mancha« i »Never Gonna Dance« također se spominju kao mogućnosti, ali datumi i kazališta za te predstave još nisu potvrđeni. Otprilike 75 blokova sjeverno od broadwayskog kazališnog poteza, u kazalištu »Apollo« na 125. ulici, u lipnju će se prikazati novi mjuzikl Georgea C. Wolfea »Harlem Songs« - priča koja prati povijest showbusinessa u Harlemu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Rode« moraju ukloniti svoje gnijezdo</p>
<p>PRELOG, 16. travnja</p>
<p> - Akcija uklanjanja bespravno sagrađenih objekata na zemljištu Hrvatske elektroprivrede, blizu Marine kod Preloga, nastavlja se. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja naredilo je uklanjanje, a među objektima koji će biti srušeni je i hangar Zmajarskog kluba »Rode« iz Preloga. U klubu se nadaju da bi uz pomoć gradskih vlasti i Hrvatskog zrakoplovnog saveza mogli gnijezdo za svoje letjelice spasiti od rušenja. Da bi to ostvarili imaju jako malo vremena jer prema rješenju Ministarstva, hangar mora biti uklonjen do 26. travnja. </p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Svi naši »neprilagođeni« u Rusiji </p>
<p>U izložbenom paviljonu moskovskog Expo-parka u četvrtak se otvara izložba hrvatske umjetnosti pod naslovom »Neprilagođeni« / Izložba prikazuje veliki segment naše umjetnosti što je nastala na principu »neprilagođavanja«, dakle, izmicanja iz stereotipnih i main stream situacija u umjetnosti </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Izložba pod nazivom »Neprilagođeni«, koja će pokazati konceptualističke strategije u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, otvara se u okviru »Dana hrvatske kulture u Rusiji« u četvrtak, 18. travnja, u reprezentativnom izložbenom paviljonu moskovskog Expo-parka. Riječ je o jednom od najznačajnijih izložbenih prostora za suvremenu umjetnost, u selektorskom odboru kojega je i zagrebačkoj publici poznat kustos Viktor Misiano. Mjesto je to velikih međunarodnih izložbi na kojima se prezentiraju nacionalne selekcije, muzeji i galerije. Izložba »Neprilagođeni« odgovor je na sličnu manifestaciju moskovske umjetnosti održane u Zagrebu prošle godine. Obje su rezultat suradnje ministarstava kulture Hrvatske i Rusije.</p>
<p> Termin »neprilagođeni«, što je preuzet iz socijalne psihologije, a primjenjuje se na ljude koji se ne mogu prilagoditi nekim uobičajenim normama, standardima ili prilikama, izabrao je kustos ove manifestacije Tihomir Milovac jer, kako kaže, jedan veliki segment hrvatske suvremene umjetnosti nastaje upravo na tome principu »neprilagođavanja«, dakle, izmicanja iz stereotipnih i main stream situacija u umjetnosti. </p>
<p> Najstariji radovi sežu u šezdesete godine kada je umjetnička skupina »Gorgona« izmakla iz vlastitoga kulturnog okruženja, posvetivši se međusobnim druženjima iz kojih su proizlazili umjetnički projekti. Različiti oblici druženja izražavali su se kroz oglase u novinama, kontinuiranu prepisku, a krajnji primjer je šetnja prirodom kao umjetnički čin, duhovito nazvana »Komisijski pregled proljeća«. U radu grupe »Gorgona«, ali i kao teoretičar, sudjelovao je i Dimitrije Bašičević-Mangelos, na čiji će rad biti stavljen poseban naglasak. On je, naime, stvarao izoliran od umjetničke zajednice kojoj je pripadao, te za njegov rad iz gorgonaškoga perioda ostali članovi grupe nisu znali.</p>
<p>Devedesetih godina Tomislav Gotovac, Aleksandar Batista Ilić i Ivana Keser, na sličan način, povlačeći se u intimu vlastitog druženja, nekoliko godina rade na projektu - »Weekend art«. U vrijeme nastajanja projekta gotovo nitko nije znao da ga rade, a rezultat je njihova zajedničkog promišljanja svijeta i života. Nakon projekta razglednice - prikazi njihova druženja na Sljemenu obišle su svijet.</p>
<p>Osim radova grupe »Gorgona« i »Weekend art«, u moskovskom će projektu Hrvatsku predstavljati grupe: »Penzioner Tihomir Simičić« Brace Dimitrijevića i Gorana Trbuljaka, »Crveni Peristil« i »Grupa šestorice«. Zanimljivo je da će na moskovskoj izložbi prvi puta biti izložene fotografije akcije bojenja Peristila u crveno, i to zahvaljujući Slavenu Sumiću, jednom od rijetkih preživjelih pripadnika te grupe, javnosti poznate po iznimnom broju samoubojstava. </p>
<p> Među »neprilagođenima« su također Dalibor Martinis i Sanja Iveković s društveno angažiranim radovima iz devedesetih godina. I Andreja Kulunčić, naša predstavnica na ovogodišnjoj Manifesti, osim u Njemačku putovat će u Rusiju. </p>
<p>Akciju dijeljenja letaka »Čitajte Maljeviča« na moskovskim ulicama i u trgovinama izvest će Vlado Martek, dok će Željko Kipke izložiti svoj ciklus »Kletve«. U trenutku kad je Maljevič u središtu pozornosti ruske javnosti, jer je zabranjena aukcijska prodaja njegova suprematističkog »Crnog kvadrata na bijeloj podlozi«, koji je proglašen nacionalnim spomenikom kulture, Martekova bi akcija u Moskvi mogla izazvati veliki interes.</p>
<p>U takvoj hrvatskoj selekciji uočljiva je prisutnost mnogih formalnih i neformalnih skupina, što ukazuje na današnju ponovnu aktualnost neke vrste zajedništva, i potrebe da se pokuša mijenjati vlastita (tranzicijska) stvarnost. Osjetljivost izlaganja ovih umjetnika jest u činjenici da većina djela koja će biti izložena u galerijskom prostoru nisu napravljena za institucionalno predstavljanje. </p>
<p>Međutim, kako će se »neprilagođeni« prilagoditi novonastaloj galerijskoj situaciji - ne će vidjeti samo Moskovljani. Nakon Moskve izložba putuje u Skopje i Berlin. I dok u Skopje izložba ide u svojoj cjelovitoj inačici, u Berlinu će veći naglasak biti na umjetnicima devedesetih godina. Već spomenutima će se pridružiti nekoliko mlađih umjetnika, među kojima su za sada Tanja Dabo i Kristina Leko. Moskovsku izložbu prati opsežni katalog u kojemu su o »neprilagođenima« tekstove ispisali Sonja Briski Uzelac, Nada Beroš, Nataša Ilić, Branka Stipančić i Tihomir Milovac.</p>
<p>Olga Majcen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>PJESMA ZA ARBONNU</p>
<p>Za sve je bila kriva Soresina</p>
<p>Zapravo je čitavo to noćno putovanje graničilo s apsurdom. Ali problem je bio u tome što vas jednako lako mogu ubiti kad poduzimate glup pothvat u društvu budala kao i kad krenete u hvalevrijednu pustolovinu praćeni ljudima koje cijenite i u koje imate povjerenja</p>
<p>PIŠE: GUY GAVRIEL KAY</p>
<p>Vjetra gotovo i nije bilo, što je bio pravi blagoslov. Blijeda je mjesečina obasjavala more koje se nježno kovitlalo oko čamca. Namjerno su odabrali noć s mjesečinom. Unatoč opasnostima koje je svjetlost sa sobom nosila, kad se iskrcaju na kopno, bit će im potrebna da vide kamo idu. </p>
<p>Osam se vesala uzdizalo i padalo onoliko tiho koliko je to veslačima uspijevalo, odgurujući ih od crte valova koji su se kretali k njima prema slabašnim svjetlima otoka koji je sad bio posve blizu i stoga još opasniji.</p>
<p>Blaise je zatražio samo šestoricu muškaraca, jer je iz iskustva znao da se takve zadaće najbolje obavljaju ako se osloniš na prikradanje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a ne na mnogo ljudi. </p>
<p>Ali praznovjerni arbonnski corani od kojih se sastojalo kućanstvo Mallina de Baudea, ustrajali su na tome da ih pođe osam, kako bi ih pri povratku - bude li sve na kraju prošlo dobro - bila devetorica. Kako se činilo, broj devet bio je ovdje u Arbonni sveti Rianin broj, a Riani je pripadao i otok prema kojem su upravo veslali. </p>
<p>Čak su i bivšeg božičina svećenika natjerali da prije polaska izvede nad njima obred posvećenja. </p>
<p>Blaise je, dok su ga ljudi pozorno promatrali, s oklijevanjem kleknuo i dopustio tom starom pijancu da položi iskrivljene šake na njegovu glavu, dok je pritom mrmljao nejasne riječi koje su, nekako, trebale udijeliti božju naklonost njihovu pothvatu. Bilo je to smiješno, mislio je Blaise dok je svom silinom veslao, prisjećajući se kako su ga natjerali da popusti u svojim uvjerenjima koja su se ticala tih stvari. Zapravo je čitavo to noćno putovanje graničilo s apsurdom. Ali problem je bio u tome što vas jednako lako mogu ubiti kad poduzimate glup pothvat u društvu budala kao i kad krenete u hvalevrijednu pustolovinu praćeni ljudima koje cijenite i u koje imate povjerenja.</p>
<p>Pa ipak, En Mallin de Baude ga je unajmio kako bi uvježbao njegove kućne corane, a Blaiseovim je ciljevima najviše odgovaralo da tih prvih mjeseci u Arbonni, dok bude mirno procjenjivao kako stvari stoje u ovoj zemlji koja se klanjala božici i dok usavršava jezik, bude u službi jednoga od nižih plemića. Nije se moglo poreći ni to - a Mallin ga je vrlo brzo na to upozorio - kako će noćašnji pothvat pomoći da corani Baudea steknu bolje borbene vještine. Ako prežive.</p>
<p>Mallin je bio ambiciozan čovjek, a imao je i svojih vrlina. Pokazalo se, pomisli Blaise, da je problem njegova žena. Za sve je bila kriva Soresina i ti nerazumni običaji dvorske ljubavi ovdje u Arbonni. </p>
<p>Blaise je imao dobrih i više nego dostatnih razloga da bude nezadovoljan stanjem stvari u svojoj domovini, Gorhautu, ali nije mu se činilo da tamo na sjeveru postoji išta slično ovoj bezumnoj kulturi u čijem su središtu bile žene i u kojoj su trubaduri i njihovi joglari zavijali ljubavne pjesme upućene suprugama ovoga ili onog plemića. </p>
<p>Za ime Corannosa, pa nisu se čak obraćali ni neudanim djevojkama. Činilo se da u Arbonni žena ne može postati pravim predmetom pjesničke strasti ako nije udana. Maffour, najpričljiviji među kućnim coranima, jednom mu je započeo objašnjavati, ali Blaiseu to nije bilo zanimljivo i nije ga saslušao do kraja. Svijet je bio pun stvari koje je čovjek morao znati kako bi preživio, nema on vremena puniti glavu beskorisnim tricama jedne očevidno glupe kulture.</p>
<p>S druge strane vode, svjetla otoka sad su se približila. Na pramcu brodice, Blaise je čuo jednog od corana - dakako, bio je to Luth - kako sebi u bradu izgovara usrdnu, nervoznu molitvu. Blaiseova je brada skrivala preziran izraz na njegovu licu. Ni najmanje mu ne bi bilo žao da je Luth ostao na kopnu. </p>
<p>Ovdje će biti gotovo posve beskoristan, može poslužiti jedino da čuva stražu uz čamac kad ga izvuku na obalu, ako i to uspije izvesti, a da se ne pomokri od straha čim začuje hukanje sove, ili ugleda zvijezdu padalicu, ili čuje vjetar kako pomiče lišće na granama. Upravo je Luth bio taj koji je prije, još na kopnu, počeo govoriti o morskim nemanima koje čuvaju prilaz Rianinu otoku - o velikim, grbavim, ljuskavim stvorenjima čiji je svaki zub velik kao odrastao muškarac.</p>
<p>Blaiseu se činilo kako su prave opasnosti mnogo opipljivije, iako zbog toga nisu bile ništa manje zabrinjavajuće: strijele i oštrice koje bi Rianini svećenici i svećenice mogli upotrijebiti u borbi protiv lažno posvećenih ljudi koji su, s nekom samo njima znanom svrhom, potajno, u noći stigli na božičin otok.</p>
<p>Ta je svrha zapravo bila do krajnjih granica izričita: trebali su uvjeriti izvjesnog Evrarda, trubadura, da se s njima vrati u Baude i tako prekine svoj, dubokim, pravedničkim gnjevom izazvan, samonametnuti izgon na Rianin otok.</p>
<p>Sve je to iskonski komično, pomisli Blaise ponovno, podižući veslo i osjećajući slanu vodenu prašinu u kosi i bradi. Bilo mu je drago što Rudel nije ovdje. Mislio je da s lakoćom može pogoditi što bi njegov portezzanski prijatelj mislio o čitavoj toj ludosti. U sebi je gotovo čuo Rudelov smijeh i zajedljivu, razornu procjenu trenutačnih okolnosti.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ruski pogled na hrvatsku kulturu </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Hrvatska umjetnička reprezentacija, na čelu koje je ministar kulture Antun Vujić, otputovala je u utorak u Moskvu gdje će se od 18. do 23. travnja održati »Dani hrvatske kulture u Rusiji«. Pred sam odlazak u zračnoj luci Pleso održana je i konferencija za novinare. »Dani hrvatske kulture« će osim u Moskvi biti prezentirani u Vladimiru i Kostromi. Oni će Rusima pružiti priliku upoznavanja s dijelom hrvatske kulture. »Dani hrvatske kulture« odgovor su na »Dane ruske kulture« što su održani u Hrvatskoj u rujnu prošle godine. Obje manifestacije su pod pokroviteljstvom Ministarstava kulture tih država, a hrvatske organiziraju Koncertna direkcija Zagreb i Ruska državna kompanija »Sodružestvo«.</p>
<p>Glazbeno-scenski dio programa predstavit će jedna kazališna i nekoliko glazbenih predstava. Za Moskovljane će program započeti svečanim gala koncertom u Koncernoj dvorani P. I. Čajkovski, gdje će Dane hrvatske kulture otvoriti ministri kulture Antun Vujić i Mihail Jefimović Švidkoj. U prvom dijelu koncerta nastupit će Zagrebački gitaristički kvartet, pijanistica Lana Genc, sopranistica Lidija Horvat Dunjko uz orguljašku pratnju Ljerke Očić i Zagrebački kvartet saksofona. U drugom dijelu koncerta nastupit će Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske »LADO«. Moskovljani će također imati priliku vidjeti predstavu »Brat Magarac« Renea Medvešeka u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.</p>
<p>Filmski dio programa, koji će se odvijati u Domu Hanžonkova, obuhvaća tri dugometražna filma: »Maršal« Vinka Brešana, »Tri muškarca Melite Žganjer« Snježane Tribuson i »Nebo, sateliti« Lukasa Nole, nekoliko kraćih među kojima su »Glenn Miller 2000.« Toma Gotovaca, »Nigredo« Zdravka Mustaća i »Endart« Ladislava Galete te čitav niz animiranih filmova od »Surogata« Dušana Vukotića do »Samotnikovog vrta« Magde Dulčić. </p>
<p>O. M.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Proširena etno revija</p>
<p>Skupivši materijal s dosadašnjih albuma te hrvatske, bosanske i makedonske tradicionale, u ambijentu gdje se inače snimaju urnebesne emisije »Za srce i dušu«, Lidija Bajuk s gostima pokazala je ambicioznije lice tradicionalne glazbe </p>
<p>Koncertom u zagrebačkoj Tvornici Lidija Bajuk predstavlila se svojim najambicioznijim koncertom do sada, pokazujući opet da je vrsna stilistica folkora u glazbi. Pozornica pomaknuta u sredinu dvorane omogućila je bolji vidokrug publici, smještenoj uokolo, a glazbenike povezala u krugu na nekoj vrsti etno-unplugged nastupa koji je snimio i HRT. Skupivši materijal s albuma »Zora-djevojka«, »Kneja«, »Tira les« te nove neobjavljene obrade pjesama hrvatske, bosanske i makednoske tradicionale - i engleske cover verzije, poput nepotrebne Dylanove »It's All Over Now Baby Blue« - u ambijentu gdje se inače snimaju urnebesne televizijske emisije »Za srce i dušu«, Lidija Bajuk pokazala je ambicioznije lice tradicionalne glazbe. Pomalo akademnski hladnije, ali sa srcem i dušom sigurno, iako je ponekad zasmetala ukočenost teško spojiva s izravnošću i jednostavnom emotivnošću narodne zaostavštine. </p>
<p>Zadnji album Lidije Bajuk »Tira les« bio je zanimljiv iskorak iz dotadašnje sviračke matrice zadržavajući usput temeljne karakteristike koje su Lidiju Bajuk pretvorile u jednu od najprobojnijih zagovornica tradicionalne glazbe kod nas, a slična tehnologija proširivanja radnog teritorija prebačena je i na koncertni teren Tvornice u ponedjeljak na večer. Minuciozni aranžmani i sviračka slojevitost zamijenila je nekadašnju jednostavnost i monolitnost izvedbi, a u punijoj zvučnoj slici i sa složenijim aranžmanima pjesama na svoje su došli instrumentalisti kojih, naravno, nije nedostajalo.</p>
<p> Istina jest da je Lidija Bajuk nekoliko puta nastupila samo uz pratnju akustične gitare, a u jednom trenutku uzela u ruke i violinu, ali koncert u Tvornici bio je proširena etno revija u kojoj su standardni folk mehanizmi bili u drugom planu. Iako s obje noge u glazbenom arhivu, ovaj kurs o temi etnografije bio je pomaknut od čistog tradicionalizma, dok se sviračka ekspedicija priklonila i nekim fuzijskim miks receptima suvremene world music scene, za što je sigurno zaslužan i Lidijin suprug Darko Pecotić iz Legena.</p>
<p> Dakako, presudnu podršku dao je Paganini bend koji je dosta toga iznio na svojim leđima. Ako su pouzdani osnov bili Nikica Karačić na kontrabasu, Darko Ratkovski na akustičnim gitarama, violina Emila Gabrića i harmonikaš Vlado Marinčić, gosti Matija Dedić (klavir), Andrija Maronić (cimbale), ženska klapa Cesarice, Nataša Radušić iz Cinkuša (mandolina) i Stjepan Večković na tradicionalnim puhačkim glazbalima arhivskom su materijalu dali sviračku napetost i artističku ži(la)vost. </p>
<p>Mimoilazeći se u izvrsnim instrumentalističkim duelima violina, delikatnim vokalnim dionicama, ubrzanim čardašima, duetima s Matijom Dedićem - koji se upustio u nekoliko nadahnutih solo improvizacija - ili Lidijinoj vokalnoj kolaboraciji sa ženskom klapom Cesarice uz pratnju kontrabasa, svi skupa dali su novi face-lifting narodnjacima, a da se nisu ogriješili o asketsku estetiku ili uronili u novokomponiranje.</p>
<p> Nakon publici najpoznatijih tradicionala »Ljubav se ne trži« i »Klinček stoji pod oblokom«, pa svojeg hita »Zora djevojka«, s dvije solo vokalne minijature izvedene na bis, Lidija Bajuk završila je koncert kojim je pokazala da još ima prostora za uspješnu misiju izvlačenja domaćeg etna iz okvira u koje je medijski uguran i ne daju mu da diše punim plućima. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvatsko kazalište obilježilo 10. obljetnicu rada</p>
<p>ZAGREB/PEČUH, 16. travnja</p>
<p> - Hrvatsko kazalište u Pečuhu, jedina stalna kazališna kuća koja djeluje izvan domovine, obilježilo je 10. obljetnicu rada praizvedbom jednočinke »Klošari« suvremene mađarske dramske spisateljice Katalin Thuroczy. Predstava izvedena u petak druga je ovogodišnja praizvedba kojom HK obilježava deset godina rada. Zagrebački glumac Darko Čurdo i član Mađarskog narodnog kazališta iz Pečuha Slaven Vidaković tumačili su svakodnevnicu dvojice muškaraca, starijeg i mlađeg, s društvenog ruba. Na neatraktivnu mjestu radnje, nekgdašnjem zahodu za služinčad, njih dvojica u početku nastoje jedan drugoga podjarmiti, no neprijateljstvo postupno prerasta u osebujno prijateljstvo. Tekst je preveo Stjepan Blažetin, predavač na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Pečuškoga sveučilišta, redatelj je Laszlo Bagossy, scenografiju potpisuje slikar Gabor Kazinczy, kostime Laura Bagossy, a scenske pokrete osmislila je Eva Balint. Jezični savjetnik je prof. dr. Ernest Barić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mađarska grafika iz zbirke Rabuzin</p>
<p>VARAŽDIN, 16. travnja</p>
<p> - U prostoru Staroga grada u srijedu u 19 sati bit će otvorena izložba grafičkih listova mađarskih autora što ih je prikupio istaknuti hrvatski slikar Ivan Rabuzin, poznat i kao skupljač umjetnina. Za izložbu je odabrano šezdesetak izložaka, a grafike većinom potpisuju eminentni slikari iz prve polovice 20. stoljeća koji su stekli ugled i izvan Mađarske. Među njima su najpoznatiji I. Biai Föglein, I. Benyovszky, M.L. Csurgoi, I. Boldiszár, I. Csóka, O. Glatz, B. G. Iványi, J. Elekfy, E. Bánk i I. Révész. Tematika njihovih ostvaraja vezana je za život karakteristične mađarske ravnice, za krajolik i seosku idilu, za vedute i portrete, ali i socijalne prikaze. Povezanost panonskoga krajobraza i tamošnjega čovjeka sadržana je u naslovu izložbe - »Voda, stablo, čovjek«, čime su označene bitne motivske odrednice u većini listova. Koncepciju i postav izložbe potpisuje viša kustosica Mirjana Dučakijević. Izložba se može ragledati do 12. svibnja. Manji dio izložbe postavljen je u Galeriji »Garestin« u kuli stražarnici. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrada Pritzker australskom arhitektu Murcuttu</p>
<p>LOS ANGELES, 16. travnja</p>
<p> - Australski arhitekt Glenn Murcutt, poznat po dizajniranju modernih i jednostavnih domova koji se savršeno uklapaju u prirodno okružeje, dobitnik je jedne od najuglednijih nagrada za arhitekturu Pritzker 2002. »Glenn Murcutt predstavlja veliku suprotnost u odnosu prema današnjim poznatim autorima: njegov rad ne odlikuje se masovnom produkcijom, materijali koje koristi prilično su obični i radi sam«, izjavio je Thomas Pritzker, predsjednik zaklade Hyatt koja spoznorira godišnju nagradu u iznosu od 100.000 dolara. Po riječima predsjednika žirija za dodjelu nagrade J. Cartera Browna, Murcutt (66), koji ima dugu listu narudžbi i svakom projektu daje posebnu pozornost, zauzima »jedinstveno mjesto u modernoj arhitekturi, u vremenu kad su svi opsjednuti slavom«. Pod utjecajem modernističkog arthitekta Ludwiga Miesa van der Rohea i filozofije Henryja Davida Thoreaua, Murcutt je poznat po jednostavnim australskim domovima koji nalikuju otvorenim verandama. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Berlin: simfonija velegrada« </p>
<p>BERLIN, 16. travnja</p>
<p> - Klasični njemački nijemi film dvadesetih godina prošloga stoljeća »Berlin: simfonija velegrada« ponovno se prikazuje u kinima, ali u novoj obradi. Nekoliko sati prije praizvedbe novog filma koji je snimio redatelj Thomas Schadt, u Berlinskom filmskom muzeju otvorena je izložba o ovom njemačkom filmskom klasiku Waltera Ruttmana iz 1927. godine. Izložba povlači usporedbe između Schadtove nove produkcije i Ruttmannova djela, predstavljajući kadrove iz jednoga i drugog filma. I Schadt je u svom novom crno-bijelom filmu prikazao jedan dan u Berlinu - od zore do kasnih noćnih sati. No, dok je Ruttman prije svega portretirao ljude industrijskoga grada u usponu, Schadt je oko kamere usmjerio na promjene u metropoli poslije pada Berlinskoga zida. Glazbu za novu produkciju napisali su Irister Schiphorst i Helmut Oehring. Za Ruttmannov film glazbu je skladao Edmund Meisel, koji je prije toga napisao glazbu za Eizensteinovu »Oklopnjaču Potemkin«. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prodaje se prva verzija Beethovenove 9. simfonije </p>
<p>LONDON, 16. travnja</p>
<p> - Prva poznata skica prvog stavka 9. simfonije Ludwiga van Beethovena bit će ponuđena na prodaju u aukcijskoj kući Sotheby's u Londonu 17. svibnja, a očekuje se da bi partitura pisana s obje strane papira mogla doseći cijenu od 150 do 200 tisuća funti. »Deveta simfonija je jedna od najvećih kompozicija naše civilizacije. Od svojeg misterioznog uvoda do veličanstvenog zbora u finalu koji obuhvaća i 'Odu radosti', simfonija predstavlja jedno od najupečatljivijih orkestralnih djela klasične glazbe«, objašanjava direktor odjela za rukopise kuće Sotheby's Stephen Roe. Procjenjuje se da je Beethoven (1770 - 1827.) napisao tu verziju 1818., nakon narudžbe londonske Kraljevske filharmonije. Djelo je dovršeno 1823. i uskoro premijerno izvedeno u Beču. Rukopis je na prodaju ponudila njemačka zaklada Strecker. Istoga dana na aukciji naći će se i originalna partitura »Hebrida« Felixa Mendelssohna iz 1832., za koju se očekuje cijena između 500 i 700 tisuća funti. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Prešli Bospor: pljačke, ubojstva, palež...</p>
<p>Jednoga dana Franđi su naglo promijenili navike. Kad očito više nisu imali što pabirčiti po okolini, zaputili su se prema Nikeji, prošli kroz nekoliko sela - redom kršćanska - pa usred žetve pokupili svu ljetinu i bez milosti poklali sve seljake koji su im se pokušali oprijeti. Pritom su čak i spaljivali živu djecu najnježnije dobi</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>U tom je trenutku Aleksej bio jedna od najuglednijih ličnosti Istoka. Taj pedesetogodišnjak niska rasta, očiju živih i zlobnih, njegovane brade i otmjenih manira, stalno sav u zlatu i bogatim modrim haljama, u Kilij Arslanu je izazivao nehinjeno divljenje. Jer baš je on vladao Konstantinopolom, basnoslovnim Bizantom, što je ležao na niti tri dana hoda od Nikeje.</p>
<p>Ta je blizina u mladom sultanu budila protivne osjećaje. Poput svih nomadskih ratnika i on je sanjao o osvajanju i pljački. Osjećaj da su mu legendarna blaga Bizanta nadohvat ruke nije mu bio ni najmanje mrzak.</p>
<p>Pa ipak se istodobno osjećao i ugroženim: znao je da Aleksej neće nikad odustati od osvajanja Nikeje, i to ne samo zato što je taj grad oduvijek bio grčki, nego još više zato što su toliki turski ratnici tako blizu Konstantinopolu stalna opasnost za sigurnost Carstva.</p>
<p>Iako je sama bizantska vojska, već godinama razdirana unutrašnjim krizama, bila nesposobna da sama krene u rat za povrat teritorija, ipak je svima bilo jasno da Aleksej može uvijek dozvati inozemnu pomoć. Bizantinci se nikad nisu libili prihvatiti usluge vitezova sa Zapada.</p>
<p>Franđi na Istoku nisu bili nikakva rijetkost, dolazeći kao teško oklopljeni plaćenici ili hodočasnici. Godine 1096. oni za muslimane nisu bili nikakva nepoznanica.</p>
<p> Prije dvadesetak godina - kad se Kilij Arslan još nije ni rodio, ali su mu zato sve to ispričali stari emiri njegove vojske - jedan je od tih plavokosih pustolova, izvjesni Roussel de Bailleul, uspio u Maloj Aziji osnovati svoju državu pa čak i krenuti na Konstantinopol.</p>
<p>Smućenim Bizantincima nije preostalo drugo no da se obrate ocu Kilij Arslana, koji, kad mu se posebni bazilejev izaslanik obratio s molbom da njegovu gospodaru pritekne u pomoć, nije vjerovao vlastitim ušima. Na to su turski konjanici krenuli prema Konstantinopolu i uspjeli poraziti Roussela. Za što je Sulejman bio obilno nagrađen zlatom, konjima i zemljom.</p>
<p>Poslije toga su se Bizantinci prema Franđima odnosili s nepovjerenjem, ali je carska vojska, u stalnoj nestašici iskusnih vojnika, ipak bila prisiljena uzimati plaćenike. Iako ne samo Franđe, jer je pod barjakom kršćanskoga carstva bilo i mnogo turskih vojnika.</p>
<p>I baš je preko tih sunarodnjaka u bizantskoj vojsci Kilij Arslan u srpnju 1096. i doznao da prema Konstantinopolu dolaze na tisuće Franđa.</p>
<p>Slika koju su mu orisali njegovi doušnici duboko ga je zbunila. Ti su zapadnjaci malo sličili plaćenicima koje je inače viđao. Bilo je među njima i nekoliko stotina konjanika i veći broj pješaka, no bile su tu i na tisuće žena, djece i staraca u dronjcima: pravi narodni zbjeg, ljudi koje je s ognjišta otjerao osvajač.</p>
<p>A osim toga su mu javili kako svi na leđima imaju ušivene vrpce u obliku križa.</p>
<p>Mladi sultan, koji je svakako morao procijeniti opasnost, zatražio je od svojih uhoda da otvore četvore oči i da ga stalno obavještavaju o ponašanju i djelima tih novih zavojevača. Za svaki je slučaj dao pregledati i utvrde svoga grada.</p>
<p>Nad bedemima Nikeje, dugim preko jednog farsakha (oko šest tisuća metara) dizalo se dvjesto četrdeset kula. Na jugozapadnom dijelu grada, mirne su vode jezera Askaniosa osiguravale sjajnu prirodnu zaštitu.</p>
<p>A onda, prvih dana kolovoza, opasnost je postala jasnija. Franđi su prešli Bospor bizantskim brodovima i onda, prkoseći nemilosrdnom suncu, krenuli obalom.</p>
<p>I makar su usput opljačkali ne jednu grčku crkvu, posvuda su govorili da su došli istrijebiti muslimane.</p>
<p>Na čelu im je bio neki pustinjak zvan Petar (Petar Pustinjak ili Petar Amienski). Uhode su njihov broj procjenjivale na nekoliko desetaka tisuća, no nitko nije znao reći kamo ih vodi put. Činilo se kao da ih je car Aleksij uputio prema Civitoru, taboru što ga je bio podigao za svoje plaćenike, a na niti dan hoda od Nikeje.</p>
<p>Sultanov se dvor našao u grozničavu previranju. Dok su turski konjanici bili spremni svakog se časa baciti na svoje bojne vrance, dotle su stalno dolazile uhode i izvidnici dojavljujući o svakom i najmanjem pokretu Franđa. I pričali kako se svakog jutra iz te horde izdvoji nekoliko tisuća vojnika da krene u pljačkanje okoliša, pa kako neka imanja opljačkaju a druga spale, nakon čega se vrate u Civitor gdje onda njihovi klanovi dijele plijen.</p>
<p>U tome nije bilo ničeg što bi moglo stvarno šokirati sultanove vojnike. Baš kao ni ničeg što bi moglo uznemiriti njihova gospodara. Tako se čitav mjesec nastavila ista rutina.</p>
<p>Ali su onda jednoga dana, negdje sredinom rujna, Franđi naglo promijenili navike. Kad očito više nisu imali što pabirčiti po okolini, zaputili su se, kako javljaju, prema Nikeji, prošli kroz nekoliko sela - redom kršćanska - pa usred žetve pokupili svu ljetinu i bez milosti poklali sve seljake koji su im se pokušali oprijeti. Pritom su čak i spaljivali živu djecu najnježnije dobi.</p>
<p>Kilij Arslana su svi ti događaji upravo zaskočili. Kad su do njega došli prvi glasi, napadači su već bili pod gradskim zidinama, i sunce se još nije ni dotaklo obzora kad su građani vidjeli kako se diže dim paljevine.</p>
<p>Nato je sultan na Franđe smjesta poslao konjičku ophodnju. Neprijatelj je, međutim, bio mnogo brojniji, pa ih je upravo raznio na mačevima. Samo rijetki preživjeli vratili su se u Nikeju obliveni krvlju.</p>
<p>Smatrajući da mu je time ugrožen ugled, Kilij Arslan je poželio smjesta zametnuti boj, ali su ga od toga odvratili njegovi emiri. Uskoro se spustila i noć, i Franđi su pohitali prema svom taboru. Na osvetu je valjalo pričekati.</p>
<p>Ali ne dugo. Ohrabreni, čini se, prijašnjim uspjehom, zapadnjaci su se vratili dva tjedna kasnije. No ovaj ih je put Sulejmanov sin, na vrijeme upozoren, pratio u stopu. </p>
<p>Jedan franački odred, u kojem je bilo i nešto vitezova, ali zato na tisuće pljačkaša u prnjama, krenuo je prema Nikeji, no onda se zaobišao grad i zaputio se prema istoku i na prepad osvojio tvrđavu Kserigordon.</p>
<p>Nato se mladi sultan odlučio. Na čelu svojih ljudi brzim je kasom udario prema utvrđenu mjestancu gdje su se, slaveći pobjedu, Franđi ponapijali, jer nisu mogli ni zamisliti da im je sudbina već zapečaćena.</p>
<p>Kserigordon je, naime, bio klopka koju su vojnici Kilij Arslana dobro poznavali, no koju neiskusni stranci nisu znali prepoznati. Tvrđava je, naime, vodu dobivala izvana, s mjesta daleko izvan zidina, i Turci su im do nje brzo zapriječili prilaz. Potom im je bilo dovoljno samo zaposjesti mjesta oko tvrđave i tako ostati. Na njihovoj se strani borila žeđ.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Jozić i Hrvatska traže pobjedu </p>
<p>Bez Bokšića i Stanića, koji su zbog ozljeda otkazali dolazak na utakmicu, Jozić je Sliškovićevoj vrsti odlučio suprotstaviti sljedeću momčad: Pletikosa - Živković, Kovač, Šimunić, Jarni - Soldo, Tomas - Prosinečki, Šuker - Vlaović, Olić / »Bošnjaci u napadu mogu biti veoma opasni, ali njihova obrana nije kvalitetna kao slovenska«, kazao je Mirko Jozić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije</p>
<p>ČATEŽ, 16. travnja</p>
<p> - »Imali smo jedan trening, a nitko se nije ozlijedio«, tako je utakmicu protiv Bosne i Hercegovine (srijeda, Zagreb 18 sati) najavio izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozić, aludirajući na stalne teškoće s ozljedama u našoj najboljoj nogometnoj vrsti. Bez Bokšića i Stanića, koji su zbog ozljeda otkazali dolazak na ovu utakmicu, Jozić je Sliškovićevoj vrsti odlučio suprotstaviti sljedeću momčad: Pletikosa - Živković, Kovač, Šimunić, Jarni - Soldo, Tomas - Prosinečki, Šuker - Vlaović, Olić. </p>
<p>- Dogovoreno je pet izmjena igrača, tri do četiri nova igrača igrat će dulje, jedan ili dva, prema potrebi. Ne želim neke naše igrača iscrpiti u 90 minuta. Već smo dosad neke pojedince izgubili zbog prekomjernog opterećenja. Primjerice, Roberta Kovača ne mogu držati u igri cijelu utakmicu, umoran je, oporavio se od ozljede i kraj je prvenstva. Iako stalno ponavlja da mu je igra najvažnija, Jozić je ovog puta apostrofirao rezultat kao glavni cilj. </p>
<p>- Sport u svojoj biti traži pobjedu. U boksu suparnik želi svladati suparnika, u tenisu isto, pa i u nogometu je jednoj momčadi cilj rezultatski biti bolja od suparnikove. Nama pobjeda treba i zbog dobre atmosfere, ali i zbog nas samih, da vratimo samopouzdanje. Nemojte me krivo shvatiti, u ovom trenutku pobjedi ne smijemo baš sve podrediti, jer nam je mnogo važnije ono kasnije - na Svjetskom prvenstvu. Moja je želja ostvariti pobjedonosni rezultat kao plod kvalitetnije i bolje igre. Želim čvrst mentalni sklop mojih igrača na igralištu. Moramo se trkački podignuti u ovoj utakmici, tako ćemo podignuti i jednostavnost igre. To nam je možda dosad nedostajalo, rekao je Jozić. </p>
<p>Naš se izbornik ne želi očitovati o sustavu igre kojim će igrati naša reprezentacija. Pokušao je to objasniti sljedećim riječima: </p>
<p>- Ne razmišljam o sustavu kao neki drugi. Meni je najvažnije da svaki igrač obavi svoje zadatke, sustavi se tijekom utakmice mijenjaju i prilagođavaju i na taj ćemo način igrati protiv BiH. Moramo već kod centra pritiskati suparničku momčad, pokušati joj oduzeti loptu. </p>
<p>Jozić se potom osvrnuo i na »novu« ulogu Davora Šukera u reprezentaciji. </p>
<p>- Već sam rekao prije nekoliko dana da je Davor kod mene najčešće igrao ovo što će u srijedu igrati protiv BiH. On će biti naš treći, povučeni napadač, pritom i vezni igrač, s obavezom kreacije. Šuker će se vrlo dobro snaći u toj ulozi. </p>
<p>O Bosni i Hercegovini naš izbornik ima vrlo visoko mišljenje.</p>
<p>- Morat ćemo se čuvati njihovih napadača, Bošnjaci u napadu mogu biti veoma opasni. Njihova obrana možda nije kvalitetna kao slovenska. Očekujem otvorenu utakmicu, u kojoj će posla imati naš zadnji red. Baš zadnji red neću moći mijenjati, jer vas moram još jednom podsjetiti da smo ostali bez tri naša posljednja obrambena igrača Tudora, Šimića i Štimca. Vezni će red zbog toga imati mnogo posla, morat će pomoći i obrani i napadu. Ipak, očekujem veoma kvalitetnu utakmicu i nadam se našoj pobjedi. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dalmatinski finale prvenstva odbojkašica?</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Hoće li u finalu doigravanja hrvatske ženske odbojkaške lige igrati dvije ekipe iz Dalmacije? Rezultati prvih polufinalnih utakmica doigravanja - u kojima su Kaštelanke očekivano uvjerljivo pobijedile Mladost, a Splićanke u gostima iznenadile Riječanke - sugeriraju upravo takav rasplet prvenstva odbojkašica. Srijeda bi, međutim, mogla ponuditi malo drukčiji scenarij završnice.</p>
<p>Pomlađena ekipa zagrebačke Mladosti teško bi iz finala mogla »izgurati« Kaštelanke, no izvjesno je da bi odbojkašice Rijeke mogle »uzvratiti udarac« Splićankama i konačnu odluku o finalistkinjama odgoditi za treću utakmicu, ponovno na njihovu terenu u Rijeci.</p>
<p>U doigravanju odbojkaša očekivao se relativno lak prolaz Mladosti u finale, no Čakovčani su u Zagrebu prilično namučili prve favorite prvenstva. Neki prognozeri idu toliko daleko da predviđaju treću utakmicu, dakle poraz Zagrepčana u Čakovcu. U drugom polufinalu Varaždinci će vjerojatno kapitalizirati uvjerljivu pobjedu u Osijeku i na domaćem terenu osigurati nastup u finalu...</p>
<p>• Uzvratne utakmice polufinala doigravanja, srijeda, 17. travnja, odbojkašice: ZAGREB, 19.30: Mladost Pompea - Kaštela DC (0-3), SPLIT, 20.30: Split 1700 - Rijeka KWSO (3-2); odbojkaši: ČAKOVEC, 19: Čakovec GEA 90 - Mladost Regent (1-3), VARAŽDIN, 20: Varaždin - Osijek (3-0) - u zagradama su rezultati prvih utakmica.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Slišković je uvijek dobro prolazio u Maksimiru</p>
<p>U reprezentaciji BiH uvjereni su da bi u srijedu u Maksimiru moglo biti mnogo pogodaka, prvenstveno zahvaljujući njihovim napadačima, koji su u vrlo dobroj formi</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Prokleta (ili dobrodošla) sportska kladionica, jer zbog nje mogu i te kako proraditi igračke taštine. Upravo zato što su doznali da im se na temelju koeficijenta »7« daju na kladionicama više nego nikakvi izgledi u srijedu u prijateljskoj utakmici protiv hrvatskih nogometaša. Neki su se reprezentativci BiH uvrijedili, čak toliko izazvano, da najavljuju - pobjedu!</p>
<p>Tako primjerice Sergej Barbarez, raspoloženi strijelac Hamburger SV-a, ne vidi razloga zašto ne bi u Maksimiru mogli ostvariti pozitivan rezultat. Naime, izjavljuje kako danas nije jednostavno pobijediti ni Luksemburg. No, optimizam gradi na novom raspoloženju, koje se Sliškovićevim imenovanjem na izborničko mjesto nastoji ugraditi u njihovu reprezentaciju. Koja je, kaže Slišković, po pojedincima mnogo vrednija nego što pokazuju rezultati. </p>
<p>Upravo izbornik Slišković pridonosi ohrabrivanju svojih igrača, među ostalim jer je, kako kazuje, uz maksimirski stadion vrlo emiocionalno vezan:</p>
<p>- Uvijek kad sam igrao u Maksimiru, u dresu Veleža, Hajduka ili Hrvatskog dragovoljca, rijetko smo kada podbacili. Iz dostupne mi dokumentacije doznao sam da smo bili bliži pobjedi prije pet godina u kvalifikacijskoj utakmici za SP kad smo u Maksimiru do posljednjih minuta držali domaćina u neizvjesnosti. No, Boban i društvo ipak su sa 3-2 bili uspješniji od Salihamiđića i Bolića, jedinih sudionika te utakmice koji će nastupiti u u srijedu.</p>
<p>Dodao je Slišković da takve osjećaje želi prenijeti i na svoje igrače:</p>
<p>- Mislim da se možmo nositi s Hrvatskom, jer ova reprezentacija domaćina, iako s mnogo poznatih imena te darovitih igrača, ipak nije na razini onog izbora koji je za SP imao Miroslav Blažević.</p>
<p>Poručivši da želi otvorenu igru s mnogo pogodaka, Slišković je na posebnoj konferenciji za novinare rekao:</p>
<p>- Zbog značenja utakmice jednima i drugima, moguća je tvrda igra. Ipak, budući da izvjesnu prevagu u našu korist vidim u srednjem redu, gdje glavne konce vuku Salihamidžić i Barbarez, a u formi su i napadači Bolić i Tokić, mislim da nismo bez izgleda.</p>
<p>Ahmet Pašalić, direktor BiH reprezentacije, o utakmici u srijedu »s dragim prijateljima iz Hrvatske« ponajprije govori s položaja interesa zajedničke kandidature Hrvatske i BiH za domaćinstvo EP-a 2008. godine:</p>
<p>- Mislim da nismo bez izgleda dobiti domaćinstvo za EP, pa će stoga i naš međusobni uzvratni susret ujesen također biti u toj funkciji. Datum uzvrata još nije točno određen, jer bi 21. kolovoza, kada smo planirali odigrati utakmicu, Hrvatska mogla igrati s Engleskom, a mi sa Španjolskom.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lončarević prva žrtva Dinamovog alibi »projekta«</p>
<p>Priča o dolasku Zvonimira Zubaka još uvijek je aktualna i nije nemoguće da ovaj sesvetski poduzetnik doista osvane na čelnom mjestu maksimirskog kluba / Kontra Zubaka nalazi se Mamić, dok je na sredini ove »klackalice« tajanstveni Velimir Zajec / A gdje će Miroslav Ćiro Blažević? Njegov dolazak u Dinamo sljedeće sezone u javnosti figurira kao siguran. U svojem ga je projektu vidio i sam Zubak, no Blažević je u ovome trenutku u čvrstome zagrljaju sa svojim kumom i Zubakovim najžešćim oponentom Mamićem</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - »Dinamo je očito odustao od dugoročnog stvaranja momčadi i to je jedan od razloga zašto sam planirao otići iz kluba na kraju sezone«. Ova rečenica dojučerašnjeg Dinamovog trenera Ilije Lončarevića u javnosti je prošla gotovo nezapaženo. A ona možda predstavlja i ključ problema današnjega Dinama! Što, zapravo, znači teza (ili činjenica) da je Dinamo odustao od takvoga projekta i, naposljetku, smije li si uopće današnja garnitura vodstva maksimirskoga kluba dopustiti takav luksuz da jednostavno napusti ideju kakvu je prilično agresivno propagirala i najavljivala u medijima i koja im je bila sjajan alibi za posrtanje u prvenstvu?</p>
<p> Oslonac na mlade, orijentacija ka nogometašima iz vlastite škole nogometa, koji će uz nekoliko iskusnijih igrača sazrijeti i postati nositelji Dinamove momčadi... To je, eto, bila glavna ideja, koju su maksimirski čelnici nerijetko začinjali s pričom kako će »Dinamo za dvije godine imati europski respektabilnu momčad.« No, nema dugo kako smo napisali da se takve izjave iz Dinamovih odaja mogu čuti periodično, svakih - godinu ili dvije dana! Događa li se tako nešto i sada? Možda je neizravan odgovor na to dao upravo Lončarević s maloprije spomenutom izjavom...</p>
<p> Maksimirski izvršni dopredsjednik, Zdravko Mamić, koji je gotovo misteriozno »nestao« u trenucima kada je njegov omiljeni trener najuren s klupe, nerijetko se novinarima obraća ovakvim riječima: »dajte nam vremena da izvedemo projekt do kraja, pustite nas da radimo u miru, da stvorimo mladu momčad, pa nas za dvije godine pozovite na odgovornost...« U ovome dijelu je Mamić u pravu, jer u procesu stvaranja momčadi i sazrijevanja mladih igrača ipak je potrebno vrijeme i samim time treba istrpiti koju sezonu bez velikih rezultata. Ideja je u svome izvorištu dobra, ali dojam je da je kod ovoga Dinamovog vodstva ona samo deklarativna.</p>
<p> Pa, ako klupski čelnici i dalje tvrde kako je Dinamova momčad suviše mlada, zašto su onda smijenili Lončarevića!? Je li čovjek uveo ovakvu momčad u finale domaćega Kupa? Jest! Je li s Dinamom izborio nastup u Kupu Uefe!? Jest! Je li uoči posve nebitne utakmice protiv Rijeke naglasio kako će kombinirati momčad i na neki je način čuvati za finale Kupa protiv Varteksa!? Jest! Je li ipak promovirao nekoliko mladih igrača, iako zapravo nije imao suviše manevarskog prostora? Jest i to!</p>
<p> A što se tiče spomenutoga »manevarskog prostora«... Pa, Dinamov je trener u momčadi imao tek dva do tri mjesta raspoloživa za mlade igrače. Pritom, jasno, 23-godišnjake poput Smoje ili Polovanca doista ne smatramo suviše mladima i nisu u kategoriji onih kojima treba vremena da bi se snašli među »velikim dečkima«. A kako bi, dakle, izgledalo i kako bi se Lončarević izvukao da je na klupi, recimo, ostavljao Agića, Sedloskog, Mešanovića, Bošnjaka... Tu je, jasno, trebalo biti i mjesta - opravdano - za Butinu i Marića.</p>
<p> Dakle, u Dinamoj startnoj postavi najčešće se nalaze Jasmin Agić (27 godina), Goce Sedloski (27), Spomenko Bošnjak (28), Silvio Marić (27), Tomislav Butina (27), Vladimir Petrović (29), Enes Mešanović (26), a velikim dijelom sezone je tu bio i Renato Pilipović (25)... Pa, o kojim mi to mladićima onda govorimo!? Iz toga je kuta sasvim jasna trenerova rečenica kako je »klub očito odustao od dugoročnog stvaranja momčadi«.</p>
<p> Pitanje je, nadalje, kojega je to igrača u posljednjih godinu-dvije Dinamo dao reprezentaciji? Butinu, Balabana i Agića. U redu, Mamić voli istaknuti činjenicu kako maksimirski klub ima 30-ak reprezentativaca u mlađim dobnim kategorijama, »čime se malo koji klub može pohvaliti«. No, u mlađim uzrastima su standardni reprezentativci bili i Mihael Mikić, Kristijan Polovanec, Dario Smoje... igrači koji su u ovome trenutku miljama daleko od A selekcije i čije ime, štoviše, u takvome kontekstu čak izaziva i određeni podsmijeh. No, da ne bude zabune - gotovo identična situacija se događa i u Hajduku, koji bi također trebao biti bogati »bazen« za nacionalnu reprezentaciju.</p>
<p>Prije četiri godine Dinamovi su nogometaši ipak činili »gro« nacionalne selekcije. No, istina je da su to bila posve drukčija vremena, istina je također da su i sadašnji maksimirski čelnici osjetili posljedice tih vremena i da su, kako sami vole reći, učinili znatne napore ne bi li sanirali dubioze.</p>
<p> Ovaj je tjedan i sam predsjednik Mirko Barišić najavio odlazak iz kluba. A što nakon njega? Priča o dolasku Zvonimira Zubaka još uvijek je aktualna i nije nemoguće da ovaj sesvetski poduzetnik osvane na čelnom mjestu maksimirskog kluba. Njegove su najave prilično ambiciozne, tvrdi da mu je cilj stvoriti europski jaki Dinamo i, naposljetku, u klub namjerava ući vlastitim novcem. Konačna sudbina podjele vlasti u Dinamu trebala bi biti poznata na ljeto.</p>
<p> Kontra Zubaka nalazi se Mamić, dok je na sredini ove »klackalice« tajanstveni Velimir Zajec, trenutačno Dinamov direktor... </p>
<p>A gdje će Miroslav Ćiro Blažević? Njegov dolazak u Dinamo sljedeće sezone u javnosti figurira kao siguran. U svojem ga je projektu vidio i sam Zubak, no Blažević je u ovome trenutku u čvrstome zagrljaju sa svojim kumom i Zubakovim najžešćim oponentom Mamićem. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ćiro: »Moj posao je Osijek«</p>
<p>U Osijeku svi hvale Blaževića, čak i oni koji su sumnjali u njegove trenerske mogućnosti. Sve ih je razoružao na najbolji način: kvalitetom igara i niskom uspjeha / »Iskustvo me uči da se svaki posao mora obaviti do kraja, a da se pritom ukloni i najmanja mogućnost neugodnih iznenađenja«, rekao je Blažević, trener Osijeka</p>
<p>OSIJEK, 16. travnja</p>
<p> - Povratak Miroslava Blaževića u hrvatski klupski nogomet opet je uzburkao strasti. Pogotovo nakon što je naš karizmatični stručnjak, u rekordno kratkom roku, preporodio momčad osječkog prvoligaša i izvukao s dna ljestvice. </p>
<p>- Posao još nije završen, uklanja mogućnost bilo kakva opuštanja Blažević. Tražit ću punu mobilnost sve dok postoji i najmanja mogućnost da Osijek ostane u krugu onih koji strahuju za ostanak.</p>
<p>Esskeri su, međutim, u posljednjih pet prvenstvenih utakmica imali četiri pobjede (Čakovec 2-0, Marsonia 4-1, Kamen Ingrad 4-2 i TŠK 4-1, op. a.) i jedan remi, u subotu u Sigetu s Hrvatskim dragovoljcem (2-2), osvojili 13 bodova i s pretposljednjeg mjesta zasjeli u »zlatnu sredinu«.</p>
<p>- Naravno, zadovoljan sam učinkom, priznao je Ćiro i dodao:</p>
<p>- Iskustvo me uči da se svaki posao mora obaviti do kraja, a da se pritom ukloni i najmanja mogućnost neugodnih iznenađenja. Moji »sinovi«, međutim, brzo su prihvatili zahtjeve, primijenili ih na treninzima i utakmicama, što nas je izvuklo iz nezavidne situacije.</p>
<p>U Osijeku svi hvale Blaževića, čak i oni koji su, kad je najavljeno njegovo »ateriranje« u Gradski vrt, sumnjali u njegove trenerske mogućnosti. Sve ih je doslovce razoružao na najbolji način: kvalitetom igara i niskom uspjeha. Pritom, prepoznatljivo je da je »iz mrtvih« digao Dumitru Mitua, za kojeg tvrdi da mu je meteorski porasla cijena na europskom tržištu (»imam ponudu za njega od nekoliko milijuna eura«)!, da je davno prognoziranu vrijednost počeo dokazivati Milan Pavličić, da Ćirino bezgranično povjerenje stalno opravdavaju najiskusniji, 37-godišnji Bakir Beširević i jedan od najmlađih, 20-godišnji Tomislav Mikulić, a osporavani je Makedonac Vasko Božinovski spremno »zgrabio« ponuđen status standardnog prvotimca...</p>
<p>- Znao sam da je u Osijeku odgovarajući kvalitetni koncentrat i da će najvažnije biti podići razinu samopouzdanja svakog pojedinca i momčadi u cjelini. Zadovoljstvo je što je »detekcija« bila točna i odsjaj učinkovit.</p>
<p>Nema dvojbi da je sjajna i munjevito učinkovita Blaževićeva epizoda u Gradskom vrtu, djelomice razlogom za sve češćeg nagađanja o njegovom mogućem odlasku na kormilo naših najvećih klubova.</p>
<p>- Doista me nitko nije kontaktirao, niti sam opterećen tekstovima vaših kolega. Vjerujte da sam još preokupiran konačnim uspjehom, završetkom zadataka u Osijeku. Nakon toga ću pregovarati, rekao je Miroslav Blažević, uz (ne)službeno razmišljanje o prioritetu:</p>
<p>- Budući da sam u Osijeku, prvo ću razgovarati s čelništvom »bijelo-plavih«, točnije mojim prijateljem Antunom Novalićem, o mogućnostima ostanka u Gradskom vrtu. </p>
<p>Alen Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zubak s Dinamom u Mićevcu!</p>
<p>MIĆEVAC, 16. travnja</p>
<p> - Sesvetski poduzetnik Zvonimir Zubak u srijedu je bio uz - Dinamove nogometaše! Štoviše, kasnije je i večerao u istoj prostoriji s »plavima«...</p>
<p> Dinamo je, naime, gostovao u Mićevcu, gdje je uveličao 50. obljetnicu lokalnog ligaša Klas, a ovaj je dvoboj uživo promatrao i sam Zubak. Sve u svemu, njegova pojava uz Dinamovu momčad doista je indikativna, pogotovo u ovo turbulentno vrijeme u kakvome se sada nalazi maksimirski klub. Zubak je, doduše, u Mićevcu bio u statusu predstavnika NK Croatia Sesvete, a momčadi Klasa donirao je 5.000 eura i komplet dresova za prvu momčad.</p>
<p> I ovaj put nam je potvrdio da ne odustaje od zamišljenoga projekta ulaganja u Dinamo i da će uskoro doista i ući u maksimirski klub.</p>
<p> Uzgred, Dinamo je pobijedio domaću momčad 4-0, pogocima Jurića (33.), Koretića (59.), Eduarda (64.) i Štroka (84.). Bila je to, ujedno, i premijera Marijana Vlaka u njegovome novom mandatu u ulozi maksimirskoga trenera.</p>
<p> - Nisam zadovoljan igrom! Posebice se to odnosi na nekolicinu igrača prve momčadi... Tek kad su u igru ušli oni mlađi, onda je sve izgledalo bolje. Očito je da su igrači prve momčadi u nekom čudnom stanju, naglasio je Vlak.</p>
<p> Dinamo je u prvom poluvremenu igrao u sastavu: Jozić - Kwedi, Oraščanin, Bošnjak, Polovanec - Jurić, Koretić, Krznar; Petrović - Mikić, Eduardo. U drugom poluvremenu su istrčali: Turina - Kwedi (od 62. Pelaić), Oraščanin (od 65. Landeka), Radas, Bodrušić - Jurić (od 62. Poljak), Koretić (od 65. Stipković), Čale; Papa - Mikić (od 65. Musli), Eduardo (od 70. Štrok).</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bratimljenje BBB-ovaca i Torcide u Kranjčevićevoj!?</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Dinamo ni za živu glavu ne smije u subotu u Kranjčevićevoj (16.30) biti blagonaklon prema Zagrebu. Bude li makar i naznaka popuštanja prema zagrebašima, svim igračima »modrih« prijete ozbiljne batine ili već neka druga vrsta odmazde, glasi navodna prijetnja, najžešćih Dinamovih navijača, BBB-ovaca.</p>
<p>O toj se prijetnji navelike priča i u Kranjčevićevoj, za koju se tvrdi da je (ne)izravno kriva zbog toga. A kriva je zato jer su četvorica Zagrebovih igrača - Pirić, Franja, Lovrek i Štrok - poželjeli nazočiti pretprošlonedjeljnoj utakmici u Splitu između Hajduka i Dinama (2-1). To su i učinili na svoju ruku, a zbog straha da ih netko ne prepozna, okitili su se Hajdukovim znamenjem. Zatim su se smjestili na tribinama, što dakako nije promaklo brojnim Dinamovim navijačima. Uvrijeđenima, među ostalim, jer su te Zagrebove igrače očekivali na svom dijelu tribina.</p>
<p>Sasvim dovoljno da ih zagriženiji BBB-ovci odmah stave na svoju crnu listu. Najbolji je način kazne zbog svojevrsne izdaje, smatraju BBB-ovci, obvezivanje Dinamovih igrača da neizostavno u subotu pobijede Zagreb. A ako u tomu ne uspiju...</p>
<p>No, iznenada se s te strane Zagrebu ukazuje svjetlo u tunelu. Radi se, naime, o tomu da zagrebačka podružnica prijatelja Hajduka, odnosno Torcide, kojima se uzgred Splićani jako zahvaljuju zbog velike i brojne potpore u Čakovcu, najavljuje u subotu masovni pohod na Kranjčevićevu. Dakako, s ciljem da valjda prvi put navijaju za Dinamo, koji u biti drži u rukama ključeve Hajdukova mogućeg osvajanja naslova prvaka. </p>
<p>Tako da bi se zapravo u Kranjčevićevoj trebao dogoditi povijesni događaj bratimljenja BBB-ovaca i torcidaša!? Što drugo i očekivati, ako je i jednima i drugima cilj isti: navijati za Dinamo da se obavezno »smlavi« Zagreb.</p>
<p>Ipak, budući da je vrlo dvojbeno da je to ostvarivo i u najfantastičnijim snovima, jer vatra i voda su zauvijek nepomirljive suprotnosti, za očekivati je da će se BBB-ovci ipak suprotstaviti Torcidi, drugačije ni ne može biti, s obzirom na njihov kodeks. To onda pretpostavlja i potporu Zagrebu, makar i protiv svoje volje.</p>
<p>U Kranjčevićevoj su se uzgred vrlo uzbudili, budući da je netko objavio informaciju da će ulaz na ovu utakmicu biti besplatan, »jer je u pitanju praznik nogometa«. Samo bi još to trebalo, smatraju u klubu. Tako će za ulaz na zapadnu tribinu trebati platiti 50 kuna, a na istočnu 30.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pomirba Vulića i Grgića</p>
<p>SPLIT, 16. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hajduka Branko Grgić i trener s »potpisom« prošlogodišnjeg naslova prvaka, Zoran Vulić, zakopat će ratne sjekire i zaboraviti nesuglasice!</p>
<p> Pomirbom bi se Vulić premetnuo u glavnog, ako ne i jedinog kandidata za novog trenera Hajduka, pogotovo jer je favorit i sportskog direktora Ivice Šurjaka. Izbor Vulića pozdravlja i publika, kojoj je bilo nejasno, uostalom kao i Grgiću, zašto se spustio s »broda« s kojim je ušao u šampionsku luku. Vulić i Grgić bi se trebali sastati sljedeći tjedan. U Hajduku su koncentrirani na završnicu prvenstva, jer im se naglo ukazala šansa da prestignu vodeći Zagreb, pa će tako odluku o novom treneru prolongirati ovisno o raspletu sljedećeg kola u kojem će osluškivati utakmicu Zagreba i Dinama.</p>
<p>R. Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb se uplašio pobjede</p>
<p>Pobjedu od 17 razlike »cibosi« su osigurali tek u posljednjoj četvrtini kad je momčad Zagreba stala i kako je rekao njihov trener Dražen Anzulović »više gledala semafor nego igrala« / Igrači Zagreba dobro su pokrivali Nikšu Prkačina i Josipa Sesara, ali nisu stigli zatvarati Krunića koji je pogodio četiri trice iz pet pokušaja </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - U derbiju 8. kola Cibona VIP je pobijedila košarkaše Zagreba 91-74 (18-21, 21-24, 20-18, 32-11). Pobjedu od 17 razlike »cibosi« su osigurali tek u posljednjoj četvrtini. Dotad je momčad iz Trnskog uglavnom vodila, pune tri četvrtine gosti su imali aktivan rezultat. No, u posljednjih deset minuta momčad »zagrebaša« je stala i kako je rekao njihov trener Dražen Anzulović »više gledala semafor nego igrala«. </p>
<p> Jasno da takvom igrom Zagreb nije mogao zadržati vodstvo. Momčad Cibone VIP je zonskom obranom u četvrtoj četvrtini uspjela napraviti čak 21 poen razlike. Vrlo dobrog Davora Kusa (15 poena, 3 skoka, 5 asistencija), tada je zamijenio iskusni Darko Krunić postigavši 11 poena u posljednjoj četvrtini, a ukupno 21 poen za 21 minutu provedenu u igri. Igrači Zagreba dobro su pokrivali i Nikšu Prkačina i Josipa Sesara, ali nisu stigli zatvarati Krunića koji je pogodio četiri trice iz pet pokušaja. </p>
<p>Obje momčadi postizale su koševe u serijama, nakon vodstva Zagreba 28-22 u 12. minuti, Cibona u slijedećih pet minuta radi seriju 14-2, da bi do kraja četvrtine momčad iz Trnskog napravila 15-3 za vodstvo 45-39 na poluvremenu. U trećoj četvrtini Zagreb je poveo 51-41, Sesar i Kus uzvraćaju za poravnanje 51-51, no gosti se opet odvajaju na 60-51. </p>
<p>U četvrtoj četvrtini momčad Cibone VIP se trgnula, zaigrala angažiranije u obrani. Preko raspoloženog Krunića domaća momčad je napravila 21 razlike u posljednjoj četvrtini. Igrači Zagreba samo su promatrali kako se njihov prednost topi, od 31. do 35, minute nisu postigli ni koša. »Cibosi« su za to vrijeme preuzeli igru u svoje ruke i ostvarili sedmu pobjedu u prvenstvu. </p>
<p>- Razlog porazu je u prvom redu psihološki. Moji igrači kao da su se uplašili pobjede, zborio je nakon dvoboja trener Zagreba Dražen Anzulović. </p>
<p>- Znao sam da nas ne čeka lagan posao, tri četvrtine smo odigrali debelo ispod nivoa Cibone. Nismo uspjeli kontrolirati skok u obrani, loše smo rotirali pod košem. U posljednjih deset minuta gosti se nisu najbolje snašli protiv zone, a mi smo ubacili puno laganih poena, kazao je trener Cibone VIP Jasmin Repeša. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - ZAGREB 91-74 (18-21, 21-24, 20-18, 32-11)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin, Kus 15 (4-4), Sesar 14, Krasić 12 (2-2), Prkačin 4, Bowman 8 (2-3), Henjak 1 (1-2), Mance, Mamić 16 (2-2), Krunić 21 (3-3), Žorić. </p>
<p>ZAGREB: Vidaković 13 (1-2), Šaronja, Miljković 7 (3-4), Tomasović 2, Pehar 7 (1-1), Vidačak, Marinović 3, I. Tomas 9 (1-3), M. Tomas, Perinčić 23 (7-8), J. Garma 10 (4-4), N. Garma. </p>
<p>ŠUT: Cibona VIP 32-63 (51%), Zagreb 25-56 (45%). TRICE: Cibona VIP 13-23 (57%), Zagreb 7-21 (33%).</p>
<p>SKOKOVI: Cibona VIP 26 (17+9), Zagreb 25 (18+7). </p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb), Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 150. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Darko KRUNIĆ. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zrinjevac skokom do pobjede</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Košarkaši Zrinjevca u osmom su kolu Lige za prvaka upisali svoju drugu pobjedu svladavši u svojoj dvorani na Trešnjevci sastav Dona-Dubrave sa 87-64 (45-38). Utakmica je bila neizvjesna do sredine treće četvrtine (49-47 za Zrinjevac), a nakon toga igrači iz Dubrave više nisu mogli pratiti domaće koji su u ovoj utakmici iskazali veliku agresivnost i želju za pobjedom.</p>
<p>Koliko je voljni moment bio izraženiji kod domaćih igrača vidi se i u broju skokova, Zrinjevac ih je sakupio 43, a Dona-Dubrava 18.</p>
<p>• »Kutija šibica«</p>
<p>ZRINJEVAC - DONA-DUBRAVA 87-64 (24-25, 45-38, 63-54)</p>
<p>ZRINJEVAC: JELASKA 2, PULJKO 15 (5-6), MORIĆ 18 (3-4), MALIĆ 22 (4-8), Babić 4, Smiljanić 5 (1-2), LIVAJIĆ 2, Vlaić 3 (3-4), Šamadan 2, Rozić 4, Vrsaljko 10.</p>
<p>DONA-DUBRAVA: NOVOSEL 14 (1-2), DUNDOV 6, Bošnjak 2, Bašljan 8 (2-4), Barišić 2 (2-2), SAMARDŽIĆ 8 (1-1), Perović, Samac, Bulić, BARAĆ 13 (1-2), Čuljak, NOVAK 11 (2-6).</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Prpić (Zagreb). GLEDATELJA: 200.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko MALIĆ</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Nizozemska vlada pala zbog Srebrenice! </p>
<p>Vlada premijera Wima Koka dala je ostavku zbog poraznog izvješća o nizozemskoj ulozi u pokolju u Srebrenici 1995. / U tom dokumentu nizozemski politički i vojni vrh okrivljeni za neuspjeh nizozemskih mirovnjaka u sprečavanju pokolja / Srpske snage zauzele su tu UN-zonu bez ispaljenog metka i ubile oko 8000 muškaraca i dječaka </p>
<p>HAAG, 16. travnja </p>
<p> - Nizozemska vlada podnijela je u utorak ostavku nakon što je službeno izvješće nizozemske vojnike proglasilo odgovornima za neuspjeh u sprečavanju pokolja u Srebrenici, javila je nizozemska agencija ANP. Riječ je o najtežem pojedinačnom incidentu tijekom rata u Bosni i Hercegovini. </p>
<p> Koalicijska vlada premijera Wima Koka održala je ranije izvanrednu sjednicu na kojoj je raspravljala o posljedicama poraznog izvješća o nizozemskoj ulozi u pokolju u Srebrenici 1995. godine. U izvješću objavljenom prošloga tjedna, nizozemski politički i vojni vrh okrivljuju se za neuspjeh nizozemskih pripadnika mirovnih snaga UN-a u sprečavanju pokolja. »Otići ću do Kraljice i predati joj ostavke svih ministara i njihovih pomoćnika«, rekao je Kok novinarima u Haagu. </p>
<p>U izvješću koje je nizozemska vlada naručila od Nizozemskog instituta za ratnu dokumentaciju (NOID), navodi se da su nizozemske mirovne snage nesvjesno postale suučesnicima u etničkom čišćenju te muslimanske enklave pod zaštitom UN-a. Tamo su snage bosanskih Srba ubile gotovo 8000 muškaraca i dječaka.</p>
<p> Nizozemski ministri obrane i zaštite okoliša Frank de Grave i Jan Pronk prošli tjedan pojačali su krizu vlade izjavama da razmišljaju o ostavkama kako bi smirili pozive da vlada preuzme odgovornost jer nije spriječila najgori pokolj u ratu u BiH. Pronk je u vrijeme zločina 1995. bio ministar razvoja, a De Grave nije bio član vlade, no izvješće ga je navodno duboko pogodilo. </p>
<p> Izvješće od 7000 stranica okrivljuje nizozemske političare za slanje nizozemskih snaga u gotovo nemoguću misiju s loše definiranim ciljevima i slabim mandatom.</p>
<p> Muslimane u Srebrenici »čuvalo« je samo nekoliko stotina lako naoružanih nizozemskih plavih kaciga. Srpske snage zauzele su tu UN-ovu sigurnosnu zonu bez ispaljenog metka i potom počinile pokolj. Izvješće okrivljuje i nizozemske časnike u Srebrenici za nesvjesno pomaganje u etničkom čišćenju odvoženjem muslimanskih žena i djece iz opkoljenoga grada. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Centar Simon Wiesenthal optužuje Belgiju i Francusku</p>
<p>BRUXELLES, 16. travnja </p>
<p> - Centar Simon Wiesenthal optužio je Francusku i Belgiju za neuspjeh u zaustavljanju protužidovskih napada koji se događaju u obje zemlje usporedo s porastom nasilja na Srednjem istoku.</p>
<p> »Tragično je i sramotno da vlasti u Francuskoj i Belgiji nisu uspjele poduzeti potrebne korake kako bi pružile sigurnost svim njihovim građanima«, kazao je Abraham Cooper, pridruženi doajen centra koji promatra neonacističke aktivnosti diljem svijeta. </p>
<p> »Umjesto toga, pratimo doslovce svakodnevni spektakl prijetnji, zastrašivanja i silovitih napada na Židove, prvenstveno zbog događaja na Srednjem istoku«, kazao je Cooper. (Hina/Reuters) Šefovi muslimanske tajne službe u BiH optuženi za terorizam</p>
<p>MOSTAR, 16. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Federalno tužiteljstvo podnijelo je krivične prijave protiv Bakira Alispahića, Envera Mujezinovića i Irfana Ljevakovića zbog, kako u prijavi stoji, umiješanosti u terorizam, špijunažu, izradu i nabavku sredstava za terorističku obuku, te zloporabe položaja. Federalni tužitelj Marinko Jurčević predložio je da se osumnjičenima odredi pritvor, a o tomu, hoće li i zaista uskoro biti uhićeni očitovat će se Vrhovni sud Federacije BiH.</p>
<p>Sva trojica su široj javnosti poznati kao visoko pozicionirani djelatnici Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID), zapravo muslimanske tajne službe. Bakir Alispahić je bivši ministar unutarnjih poslova Republike BiH i direktor AID-a, Irfan Ljevaković savjetnik, a Enver Mujezinović načelnik sarajevskog odjela te službe. Optužnica ih tereti da su tijekom 1995. godine, zajedno s tadašnjim pomoćnikom direktora AID-a Nedžadom Ugljenom ostvarili suradnju s iranskom obavještajnom službom. Konkretno, na Pogorelici je formiran kamp »Sveti ratnik Irfan Ljubijankić« za, kako stoji u optužnici, »obuku za obavljanje djela terorizma«, u čemu svoje prste imaju osumnjičenici zajedno s pripadnicima iranske obavještajne službe. Za njih se tvrdi da su učinili više od 20 atentata širom svijeta.</p>
<p>Teroristički kamp na Pogorelici zatvoren je nakon SFOR-ove akcije 15. veljače 1996. godine. Alispahić je samo dan kasnije, tereti ga nadalje optužnica, zatražio žurnu izmjenu identiteta za sve polaznike »tečaja«, dok je Mujezinović osigurao 16 osobnih iskaznica s potpuno izmijenjenim podacima, a pripremljeni su i ostali lažni dokumenti. U tada zaplijenjenoj dokumentaciji i pomoćnim sredstvima na Pogorelici, tvrdi federalni MUP, nedvojbeno je utvrđeno da postoje sadržaji koji se koriste samo za obavljanje klasične terorističke obuke.</p>
<p>Na bosansko-hercegovačkim pravosudnim organima sada je da utvrde (ne)opravdanost optužbi na Alispahićev, Ljevakovićev i Mujezinovićev račun. Ukoliko dođe do suđenja u »slučaju Pogorelica«, na vidjelo bi mogle izići brojne veze ne samo AID-a, nego i bivšega muslimanskoga političkog vrha u BiH s terorističkim organizacijama u svijetu, o čemu se do događanja u SAD 11. rujna prošle godine samo nagađalo i na što je uzaludno godinama upozoravala prije svih hrvatska strana u BiH. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Imenovane organizacije u BiH koje su povezane s terorizmom</p>
<p>SARAJEVO, 16. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Devet islamističkih i nekoliko humanitarnih organizacija na teritoriju BiH spominju se u analizi NATO-a koja se koristi kao osnova za obavještajnu i sigurnosnu obradu osoba i organizacija na području ove zemlje, a koje su u vezi s terorizmom. Tvrde to banjalučke Nezavisne i navode neke od tih organizacija i grupa. Riječ je o »Elbard Bosnia« (Slobodna Bosna) sa sjedištem u Zenici koja okuplja bivše mudžahedine i ekstremiste, zatim »Vehabiji«, vjerskoj organizaciji registriranoj 1995. godine koju financiraju Sudan i Saudijska Arabija, »Crvenoj ruži« (navodno povezana s Hamasom) čiji se pripadnici novače na Islamskoj akademiji u Bihaću i Islamskoj višoj školi u Cazinu, organizaciji »Zetra« (zelena transverzala), koja djeluje na širem području Cazina, »Patriotskoj ligi«, ekstremnoj islamističkoj organizaciji »Od 3 do 9« čiji naziv asocira na pretvaranje tri kršćanska simbola Svetog Trojstva u devet simbola islama, »Aktivnoj islamskoj omladini« te »Muslimanskom omladinskom savezu«, podmlatku ekstremnih islamskih organizacija »Mladim muslimanima« i »Fatihu«.</p>
<p>Spomenuti su i »Hamas Turbe«, »Islamski ratnici«, paravojna formacija koja navodno djeluje na području Kaknja, zatim »Faraoni«, »Orićeva grupa«, »Crni labudovi« i skupina »Ševe«, navodno ustrojena po iranskom modelu tajne obavještajne organizacije. </p>
<p>Nezavisne također tvrde, pozivajući se na neimenovani izvor i navodnu NATO-ovu analizu, da je operaciju izdavanja državljanstava BiH državljanima islamskih zemalja vodio Irfan Ljevaković. »Ta mreža je obuhvaćala ljude iz policije kao što su Enes Bezdrob iz Sarajeva, Šemsudin Mehmedović iz Tešnja; iz ministarstva vanjskih poslova Husein Živalj, Bakir Alispahić, Muhamed Bešić; iz pravosuđa Šahbaz Džinović, Jusuf Halilagić, bivši pomoćnik komandanta Trećeg korpusa Armije BiH, zadužen za pitanje mudžahedina koji je poslije Daytona premješten u federalno ministarstvo pravde; Bakir Dautbašić iz humanitarne organizacije Merhamet; iz kantonalne i općinske administracije Mirsada Žutić-Beganović i Bajro Ćilić, tvrdi list. Dodaje se da su humanitarne organizacije koje se navode u analizi NATO-a i za koje se sumnja da imaju veze sa terorizmom: Nahala, Fond za preporod islama, Human Appel International, Al Haramani, TWRA ...</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Počelo suđenje za planiranje napada u Strasbourgu </p>
<p>FRANKFURT NA MAJNI, 16. travnja</p>
<p> - Pred zemaljskim sudom u Frankfurtu na Majni u utorak je počeo proces protiv pet Alžiraca za koje se sumnja da pripadaju terorističkoj skupine Al Qaida.</p>
<p> Njih se tereti da su krajem 2000. i početkom 2001. pripremali teroristički napad na tradicionalni Božićni sajam u Strasbourgu. Napad je prema navodima državnih organa spriječen u posljednji trenutak nakon što su nakon dojave na Božić 2000. pripadnici Njemačke pogranične policije (BGS) u Frankfurtu na Majni uhitili četvoricu optuženih.</p>
<p> Tom je prilikom pronađena i veća količina eksplozivnog materijala, naprave za daljinsko aktiviranje eksploziva kao i planovi i video snimke pripreme napada. Prema informacijama državnog odvjetništva petorica optuženika su do sredine 2000. bili obučavani u terorističkim uporištima Al Qaide u Afganistanu. Vođa te skupine, koja je djelovala pod nazivom »Melanie«, je početkom ljeta 2001. uhićen u Španjolskoj. </p>
<p>Cilj napada je trebala biti poznata »Sinagoga mira«. Proces se odvije pod dosad neviđenim mjerama sigurnosti, a za preuređenje frankfurtske zgrade sudnice je utrošeno 600.000 eura. Početak procesa je kasnio zbog dodatnih mjera sigurnosti uvedenih nakon što je je nekim TV postajama, usprkos prvobitnoj zabrani, dopušteno djelomično snimanje procesa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Opći štrajk paralizirao cijelu Italiju</p>
<p>Bitka za radnička prava, odnosno sigurno radno mjesto ujedinila je Italiju protiv Berlusconija / Najmasovniji prosvjed u Italiji dosad nije izgleda smekšao vladu i socijalni dijalog ostaje neizvjestan, iako ga Gianfranco Fini najavljuje</p>
<p>RIM, 16. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zatvorene škole i fakulteti, zaustavljen gradski, željeznički i zračni promet, bez novina, samo s kratkim vijestima na elektronskim medijima, zatvorene banke i pošte, osim nekoliko šaltera, pusti tvornički pogoni i uredi, to je Italija u utorak 16. travnja. Oči cijele Italije bile su uprte u Firenzu gdje je tajnik najjače sindikalne središnjice CGIL Sergio Cofferati održao govor okupljenim radnicima koji su se masovno odazvali pozivu na generalni štrajk.</p>
<p>Cofferati se smatra glavnom motornom snagom ovog štrajka koji osim borbe za radnička prava ima i ozbiljne političke konotacije. Prema prvim podacima koji pristižu iz cijele Italije, radi se o dosad najmasovnijem prosvjedu radnika. Općem štrajku što su ga organizirale tri najjače sindikalne organizacije (CGIL, CISL, UIL) pridružili su se i manji sindikati. Štrajk podržava i cjelokupna politička oporba te antiglobalistički pokreti.</p>
<p>U Rimu, Firenzi, Milanu i Bologni održani su najveći i najznačajniji skupovi uz sudjelovanje stotina tisuća radnika. Od ranih jutarnjih sati, tisuće raznobojnih sindikalnih i oporbenih zastava ispunile su trgove i ulice talijanskih gradova. Uz natpise »Ne dirajte člana 18«, radnici su izrazili svoje neslaganje s prijedlogom vlade Silvija Berlusconija. </p>
<p>Objektivno gledano, vrlo teško se može naći rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. Vlada smatra da, kako bi ispunila predizborna obećanja o povećanju zaposlenosti, treba izmijeniti član 18 Zakona o radu iz 1970. godine tako da bi bilo moguće dati otkaz radniku i bez valjanog razloga u poduzećima s više od 15 zaposlenih. </p>
<p>Sindikati smatraju da se već ostvarena radnička prava ne mogu dirati te da poduzetnici moraju tražiti druge načine za povećanje fleksibilnosti tržišta rada. Potpuna nezaštićenost radnika ima direktne implikacije i na druge vidove života, jer mladi ljudi više ne mogu planiraju svoju budućnost. To znači i da radnik neće moći riješiti stambeni problem jer svaka banka kao uvjet za kredit traži stalni posao i prihod od plaće. </p>
<p>Vlada inzistira da se problem ne može gledati jednostrano, jer predlaže i sistem tzv. socijalnih amortizera, prema kojima se radniku koji izgubi posao određeno vrijeme daje naknada za nezaposlenost i otvara mogućnost doškolovanja ili prekvalifikacije. </p>
<p>Govori svih sindikalnih i oporbenih političkih lidera pokazali su da su stavovi sindikata i vlade toliko udaljeni da postoji minimalna mogućnost dogovora ili barem obnove dijaloga. Zahtjev sindikata je jasan: poništenje izmjena člana 18 Zakona o radu. Vlada jednako tvrdoglavo ostaje pri svom stavu da se izmjene moraju provesti ukoliko se želi postići makar minimalna fleksibilnost tržišta radne snage. Ipak, obje strana šalju poruke o želji za ponovnim dijalogom. Ostanu li obje strane tvrdoglavo na svojim pozicijama, teško se može nazrijeti izlaz iz ove krize koja će talijansku privredu skupo koštati, ali i radnike kojima za ovaj dan neće biti isplaćena nadnica. </p>
<p>Berlusconi je u svom govoru na Konvenciji udruge poslodavaca u Parmi najavio da vlada drži otvorena vrata za pregovore nakon općeg štrajka, ali i da ne odstupa od svog stava. Zamjenik premijera Gianfranco Fini je izjavio da je generalni štrajk legitiman, te da iako se ne slaže sa sadržajem protesta, jedina je pozitivna činjenica ta da će sindikati nakon štrajka opet sjesti za pregovarački stol. To ipak još nije sigurno, jer sindikati poručuju da nisu spremni na razgovor ukoliko vlada ne odustane od izmjena člana 18, što je temeljni preduvjet za bilo kakav razgovor. </p>
<p>Zanimljivo je da su i novinari Berlusconijeve privatne tv mreže Mediaset sudjelovali u štrajku, što je još jedan znak da je Italija zemlja stvarne demokracije u kojoj se neka temeljna radnička prava, kao što je pravo na štrajk, poštuju.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Korak do kandidature Hrvatske za NATO</p>
<p>BRUXELLES, 16. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Budući da Hrvatska prvi put ima nešto što se može nazvati nacionalnom sigurnosnom arhitekturom, višeresorno hrvatsko izaslanstvo - ministarstva obrane, vanjskih poslova, financija, prometa i veza, Ured Predsjednika, Vlada - moglo je, u utorak u Bruxellesu, sa specijalistima NATO-vog Vijeća (NAC) razmijeniti iskustva o praktičnim pitanjima. </p>
<p>Za razliku od dosadašnjih sastanaka ove vrste, zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić sa suradnicima i kolegama odgovarao je uglavnom na tehnička, ne na politička pitanja, jer je na redovnu razmjenu mišljenja u sklopu »intenziviranog dijaloga« NATO-a s partnerskom zemljom stigao s konkretnim rezultatima, nakon što je Sabor odradio značajan dio posla vezan za proces reformiranja oružanih snaga i definiranja nacionalne obrambene strategije. </p>
<p>Glavnina interesa NATO-vih stručnjaka usmjerena je na reformu oružanih snaga, posebno na načine na koje Hrvatska želi i namjerava pravično i na zadovoljavajuć način riješiti problem viška uposlenika u MORH-u. Gareljić je potvrdio procjenu da će, uz ulaganje oko 1,3 milijarde kuna, program do kraja 2005. godine postići namjeravano, dakle smanjiti broj ljudi na platnim listama MORH-a sa 41.000 na 25.000 i istodobno osvježiti kadrovski sastav novim, stručnijim osobljem. </p>
<p>Poruka je hrvatskog izaslanstva da će u ovoj godini novo radno mjesto izvan oružanih snaga naći 3000 ljudi. Programe prekvalifikacije i zbrinjavanja potpomogli su NATO-vi stručnjaci svojim savjetima i preporukama koje su hrvatskoj vladi otvorile pristup povoljnim kreditima novčarskih institucija, poput Svjetske banke. NATO za ovakve projekte ne daje novac jer ga nema, no njegove sugestije olakšavaju sklapanje bilateralnih aranžmana s članicama Saveza, trećim državama, institucijama ili bankama. </p>
<p>Početkom svibnja, dan nakon redovnog polugodišnjeg sastanka šefova stožera NATO-a i partnera, na zasjedanje stalnog NATO-vog vijeća dolazi hrvatski ministar vanjskih poslova kako bi službeno »izrazio interes i želju« Hrvatske za ulazak u Savez. Tjedan kasnije, ministar će ponovno prisustvovati NAC-ovom okupljanju, ovoga puta na razini ministara vanjskih poslova. U Reykjaviku, 15. svibnja, Hrvatska će naime i službeno dati zahtjev za članstvo i istodobno dobiti »domaći rad« kakav imaju svi kandidati, a to je MAP (Membership Action Plan), dakle smjernice sa striktno definiranim zadacima - uvjetima koje zemlja mora ispuniti prije nego što joj na nekom NATO-vom liderskom summitu saveznici otvore vrata.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Više nema prepreka za bolje hrvatsko-ruske odnose</p>
<p>Hrvatska orijentacija prema EU i NATO-u nije prepreka za suradnju s Rusijom, istaknuli su predsjednici nakon razgovora u Kremlju/ Integracija naftovoda DružbAdria bit će glavna spona i poticaj hrvatsko-ruske ekonomske suradnje, istaknuli Mesić i Putin </p>
<p>MOSKVA, 16. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Integracija naftovoda DružbAdria bit će glavna spona i poticaj hrvatsko-ruske ekonomske suradnje«, potvrdili su u utorak u Kremlju nakon prvog susreta i razgovora ruski predsjednik Vladimir Putin i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p> »Moram priznati da smo najviše razgovarali o integraciji naftovoda DružbAdria i perspektivi koju pruža u jačanju naših ekonomskih veza«, izjavio je Putin novinarima nakon radnog ručka s Mesićem. Ruski predsjednik je naglasio da je robna razmjena između dviju država lani dosegnula gotovo 750 milijuna dolara te da se polako, ali sigurno kreće prema vrijednosti od milijardu dolara.</p>
<p> Mesić je rekao kako više nema nikakvih prepreka za jačanje hrvatsko-ruskih odnosa. U proteklom desetljeću bilo je predrasuda s obje strane, ali to je vrijeme prošlo. Otvoreno je novo poglavlje u hrvatsko-ruskim odnosima, a za njihovo jačanje nisu prepreka ni hrvatska orijentacija za ulazak u EU i NATO.</p>
<p>Mesić je pohvalio ulogu Rusije u učvršćivanju mira i stabilnosti na prostoru bivše Jugoslavije, a Putin je potvrdio da je Rusija i dalje spremna biti jamac stabilnosti na Balkanu zajedno s Europskom unijom i Amerikom.</p>
<p>Razgovori su, prema izjavama dvojice predsjednika, protekli u otvorenoj atmosferi. Mesić je ponovio poziv Putinu da službeno posjeti Hrvatsku, ali, i ako mu se ukaže prilika, da neformalno obiđe hrvatsku obalu i otoke. Te pozive Putin je sa zadovoljstvom prihvatio, naglašavajući da će vrijeme njegova posjeta konkretno dogovarati ministarstva vanjskih poslova dviju zemalja.</p>
<p>U utorak popodne predsjednik Mesić sastao se sa šefom donjeg doma ruskog parlamenta Genadijem Seleznjovom.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U Haag idu svi osim Milutinovića?</p>
<p>BEOGRAD, 16. travnja </p>
<p> - Od četvorice optužene zajedno sa Slobodanom Miloševićem za ratne zločine protiv civila na Kosovu 1999., jedino Vlajko Stojiljković - koji se ubio prošli tjedan - nije imao nikakve kontakte s predstavnicima Haaškog suda, piše u broju od utorka beogradski tjednik Reporter.</p>
<p> Pozivajući se na izvor iz Demokratske stranke srbijanskog premijera Zorana Đinđića, tjednik tvrdi kako je »gotovo sigurno da Milan Milutinović, aktualni predsjednik Srbije, neće ići u Haag«, jer je »njemu teško pripisati zapovjednu odgovornost, kao ostalima s te liste«. </p>
<p> Taj izvor navodi da je Haaški sud ponajprije zainteresiran za dvojicu preostalih s »kosovske« liste. To su Dragoljub Ojdanić, bivši načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije, i Nikola Šainović, bivši potpredsjednik savezne vlade i visoki dužnosnik Miloševićeve Socijalističke partije Srbije. Haag želi i »vukovarsku trojicu« - Veselina Šljivančanina, Milu Mrkšića i Miroslava Radića. Najveći problem, tvrdi izvor iz Demokratske stranke, sad ima Vojislav Koštunica »koji će morati pronaći način da suradnja s Haagom obuhvati i vojsku, i to ne samo na papiru«.</p>
<p> Reporter, pozivajući se na izvor blizak tužiteljstvu u Haagu, tvrdi i da neće biti novih optužnica (dosad je jugoslavenskim vlastima dostavljeno 20) - barem za neko vrijeme. List tvrdi i da su istrage protiv generala Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića, te protiv policijskog generala Sretena Lukića, zbog njihove uloge u kosovskim događajima 1999., »odavno okončane i sve je bilo spremno za optužnice«. Ali, kako se navodi, sama Carla del Ponte odlučila je ne podizati optužnice protiv te trojice visokih časnika jugoslavenskih i srbijanskih snaga sigurnosti zbog »dobrih odnosa s Beogradom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Powell: Napredak u pregovorima o prekidu vatre</p>
<p>JERUZALEM, 16. travnja</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell izjavio je u utorak da su palestinski i američki pregovarači postigli »napredak« u formuliranju izjave o prekidu vatre između Izraelaca i Palestinaca. </p>
<p>Palestinski ministar zatražio je istragu o pokolju Palestinaca u izbjegličkom logoru u Jeninu. Ministar za planiranje i međunarodnu suradnju Nabil Shat zabrinut je za sigurnost palestinskog čelnika Marvana Bargutija, kojeg su Izraelci uhitili u ponedjeljak pod optužbom da je organizirao samoubilačke atentate u Izraelu. Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je da će »šef Fataha na Zapadnoj obali Barguti biti izveden pred izraelski sud kako bi odgovarao za ubojstva stotina Izraelaca«.</p>
<p> Prema izjavama očevidaca, izraelske su postrojbe u utorak rano ujutro nastavile vojnu operaciju na Zapadnoj obali ponovnim ulaskom u Tulkaram i jedan palestinski izbjeglički logor. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Chávez obećava promjene, oporba mu ne vjeruje </p>
<p>Venezuelanski predsjednik tvrdi da je »spreman ispraviti svoje pogreške« i uspostaviti dijalog sa svim dijelovima društva</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Je li venezuelanski predsjednik Hugo Chávez, poznat po svojoj ratobornosti i nedosljednosti, doista spreman promijeniti svoj stil vladanja, kako obećava nakon prošlotjednoga dvodnevnog zatočeništva u vojnim bazama te povratka na vlast u nedjelju.</p>
<p>Njegove riječi kako je »zemlji potreban dijalog svih sektora društva« te kako je »razmislio o svojim pogreškama i spreman ih je ispraviti« dobrodošle su većini Venezuelanaca koji žele mir i prestanak nereda u kojima je posljednjih dana poginulo više od 40 osoba. No mnogi, osobito oporba, još ne vjeruju da će Chávez uistinu prevladati svoj način ponašanja i uspostaviti dijalog s onima u zemlji koji se protive njegovom samovoljnom vladanju.</p>
<p>U tri godine otkako je na vlasti, taj bivši časnik (koji je 1992. izveo neuspjeli vojni udar protiv tadašnjega predsjednika Carlosa Andrésa Péreza), zbog svoje eksplozivne naravi zvan Uragan Hugo, antagonizirao je siromašne stanovnike Venezuele s bogatima, ne ispunivši predizborna obećanja da će smanjiti jaz među njima.</p>
<p>Premda je sada poručio da neće biti revanšizma i »lova na vještice«, da neće suditi onima koji su sudjelovali u njegovoj iznuđenoj ostavci prošloga petka, te da će se poštovati ljudska prava svih, Venezuelanci strahuju od novih sukoba u polariziranome društvu.</p>
<p>Ipak, ohrabrujuće zvuče njegove poruke da Venezuela mora prevladati političke i socijalne napetosti i molbe narodu da zadrži jedinstvo i mir te analizira tragične događaje. Pritom poziva Boga da pomogne Venezuelancima da »prihvate razlike među sobom«. No, oni koji tvrde da ga dobro poznaju sumnjaju da se na neki način neće pokušati osvetiti odgovornima za dvodnevno protjerivanje iz presjedničke palače.</p>
<p>Poziv na »mir i pomirenje« uputio je Venezuelancima i Pedro Carmona kada je u ponedjeljak sa suda prebačen u kućni pritvor. Taj biznismen i predsjednik najjače udruge poslodavaca bio je 28 sati na čelu vojno-civilne vlade, a potom je i sâm, pod pritiskom Chávezovih pristaša i lojalnoga mu dijela vojske, podnio ostavku. Premda izjavljuje kako je u istrazi imao »dobar tretman«, mnogi strahuju da bi mogao postati žrtvom Chávezova »sređivanja« odnosa u društvu. I njegov odvjetnik Juan Martín Echeverría očekuje da će Carmona biti optužen za vojnu pobunu i nasilno prisvajanje vlasti. </p>
<p>Iako se čini da se napetosti u zemlji smiruju, vojnici još održavaju red na ulicama kako bi spriječili pljačke i sukobe suprotstavljenih strana. Mnogi analitičari tvrde da Chávezovim povratkom na vlast nije okončana najnovija kriza u Venezueli.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pentagon gradi prvu bazu za proturaketni štit</p>
<p>Posljednji pokusi obnovili su povjerenje u proturaketnu tehnologiju i izravno potaknuli planove za izgradnju prvog poligona za proturaketnu obranu u Fort Greelyju na Aljasci do 2004. godine</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Ohrabren zbog četiri uzastopna uspješna pokusa proturaketne obrane, Pentagon namjerava na Aljasci do jeseni 2004. godine izgraditi prvi temeljni poligon za raketni štit, izjavio je za The New York Times viši dužnosnik američkog ministarstva obrane. </p>
<p>Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja prošloga ljeta, Pentagon je u četiri uzastopna uspješna pokusa s prototipovima presretača, poznatih pod nazivom »hit-to-kill«, uspio oboriti sve ciljeve, od kojih su tri bila projektili dugog dometa. Uspjesi su obnovili povjerenje u proturaketnu tehnologiju i izravno potaknuli planove za otvaranje prvog poligona za proturaketnu obranu u Fort Greelyju na Aljasci do 2004. godine. </p>
<p>Korištenje brodskog radara</p>
<p>»Svima je postalo jasnije da smo sposobni napraviti pouzdani i učinkovite 'hit-to-kill' presretače«, rekao je general Ronald T. Kadish koji je na čelu Pentagonove Agencije za raketnu obranu. </p>
<p>SAD se u lipnju ove godine namjerava jednostrano povući iz Proturaketnog sporazuma iz 1972. godine uz objašnjenje kako Sporazum usporava ili sprječava pokuse »obećavajućih tehnologija«. General Kadish je rekao da Agencija za raketnu obranu namjerava iskoristiti prednosti iz američkog povlačenja iz Sporazuma, pa poduzimati i akcije koje su njime izričito zabranjene, već u sljedećem pokusu proturaketnih projektila u srpnju ove godine. Jedna od tih akcija bilo bi korištenje brodskim radarom za praćenje presretačkog i ciljanog projektila. Pentagon je planirao izvesti isti pokus prošle godine, ali ga je odgodio kad su odvjetnici zaključili da bi korištenjem brodskog radara SAD prekršio Sporazum. </p>
<p>Osam milijardi za proturaketnu obranu</p>
<p>Od inicijative bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana za stvaranje neprobojnog štita iznad cijelog područja SAD, Pentagon je na razvoj proturaketne tehnologije, prema nekim procjenama, potrošio više od 60 milijardi dolara, ali još nije proizveo pouzdani sustav. </p>
<p>Pentagon ove godine namjerava potrošiti još oko osam milijardi dolara na proturaketnu obranu. Dio tog novca namijenjen je izgradnji manje baze za proturaketnu obranu u Fort Greelyju koja će imati pet raketnih presretača. Iako je u početnim planovima bila namijenjena za pokuse, baza bi mogla biti korištena i za obranu SAD u slučaju napada projektilima dugog dometa, objavio je Pentagon. Uvažavajući kritike da baza na Aljasci nije dovoljna, te da je potrebno izgraditi i pokretne presretače na brodovima, zrakoplovima ili satelitima, Pentagon je uložio milijarde dolara na različite alternativne programe, pokušavajući stvoriti »slojeviti« sustav sposoban za obaranje projektila u različitim stupnjevima leta. </p>
<p>Ovaj sustav predstavljen je u nedavno objavljenom i kontroverznom dokumentu Pregled nuklearnih stajališta koji predviđa »kratkoročni« plan izgradnje sustava proturaketne obrane do 2003. odnosno 2008. godine.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Strogo kontrolirani mecene </p>
<p>LONDON, 16. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Radi zaštite stanovništva od mogućeg bioterorističkog napada velikim boginjamama, britanske vlasti nedavno su naručile golemu količinu cjepiva. No pokazalo se da su ugovor vrijedan 30 milijuna funti bez šireg natječaja dodijelile firmi PowerJect, čiji vlasnik novčano sponzorira vladajuće laburiste. To je tek jedan od više primjera što ih posljednjih dana potežu britanski tisak i oporba, koji traže osnivanje međustranačke grupe za nadzor političkih donacija.
Premijer Tony Blair našao se na udaru i zbog drugih sličnih slučajeva. Tako se, primjerice, utvrdilo da on nakon nedavnog sastanka na vrhu s Georgeom Bushom nije otputovao ravno kući, premda ga je tamo čekalo dosta posla i premda je morao žuriti na pogreb Kraljice Majke. Usprkos tome, smogao je vremena i energije da prvo svrati još do Praga - kako bi tamo razgovaro o primanju Češke u Europsku uniju, ali i lobirao.</p>
<p>Blairovi kritičari tvrde, naime, da je Blair boravak u Pragu koristio i za to kako bi svog premijerskog kolegu Miloša Zemana nagovarao da Češka kupi kupi vojna 24 mlažnjaka JAS-39 Gripen. Riječ je o letjelicama koje proizvodi anglo-švedski konzorcij kojemu pripada i kompanija BAE Systems. Ta je tvrtka pak krajem devedesetih s čak 12 milijuna funti sponzorirala jedan skupi i laburističkoj vladi važan projekt, tzv. Milenijsku kupolu. </p>
<p>Blairov glasnogovornik sada tvrdi da se premijer »ne kani ispričavati za to što je promicao Britaniju i britanski biznis«. No slučaj je podsjetio neke na ranije kontroverze - poput one kada je Blair kod rumunjske vlade lobirao da svoje čeličane prodaju indijskom biznismenu Lakshmiju Mittallu - još jednom meceni britanskih laburista. Blair se i tada branio da je samo zastupao britanske interese - premda se kod Mittalla pokazalo da on nema previše veze s britanskom industrijom, kojoj konkurira svojim pogonima u Americi i drugdje.</p>
<p>U glasnoj raspravi oko valjane etikete prilikom davanja i primanja političkih darova, novine su ponovo izvukle i stari primjer donacije Bernieja Ecclestona. Kako je poznato, šef Formule 1 darovao je prije nekoliko godina milijun funti Blairovim laburistima. Kada je britanska vlada nakon toga ignorirala upute EU kako bi dopustila da se na britanskim trkama Formule 1 reklamiraju cigarete, počele su pljuštati optužbe o navodnoj kupoprodaji političkog utjecaja.</p>
<p>Laburisti su bili prisiljeni vratiti novac uvrijeđenom Ecclestoneu. Kako međutim tek sada otkriva londonski list Times, nije Ecclestone bio taj koji se obratio laburistima, nudeći im novčani dar, nego su oni potražili njega. Točnije, učinio je to Jonathan Powell, Blairov savjetnik i desna ruka.</p>
<p>Zadnjih godina svoje vladavine, koja je okončala na izborima l997., britanski konzervativci sve su dublje tonuli u optužbe o korupciji. </p>
<p>U međuvremenu su uspostavljena i nova parlamentarna tijela, koja nadziru ponašanje zastupnika i stranaka. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Nisam bio »na čelu radne grupe«</p>
<p>U Vjesniku od 11. travnja 2002. u tekstu gđe Mirele Lilek pod naslovom »Reforma obrazovanja i znanosti već 2003./2004.« navedeno je da je u izradi Nacrta zakona o visokom školstvu sudjelovala »radna grupa na čelu s dr. Kraljevićem, dr. Ivom Josipovićem i dr. Tvrtkom Smitalom.«</p>
<p> Radi točnog informiranja javnosti, slobodan sam navesti da nisam bio »na čelu radne grupe«, niti sâm niti zajedno s drugima. Tijekom pripreme Nacrta bio sam jedan od članova šire radne grupe. Isto tako, slobodan sam navesti kako sam u pogledu nekih iznimno važnih rješenja, tijekom temeljitog i napornog rada radne grupe, ostao u manjini te da imam ozbiljnih rezervi i suštinskih primjedaba na postojeći tekst Nacrta. Isto tako, imam i brojne primjedbe nomotehničke naravi. </p>
<p>S obzirom na to da radna grupa kojoj je na čelu ministar Kraljević radi na kolegijalan i otvoren način, njeni su članovi upoznati s mojim stajalištima i o njima se vodila primjerena rasprava.</p>
<p> Bez obzira na to što moja stajališta nisu prihvaćena, nastojao sam i nastojat ću da se u daljem radu na zakonu pronađu što bolja rješenja. Pritom zadržavam pravo da svoja stajališta ponovim i tijekom javne rasprave o zakonu.</p>
<p>Prof. dr. IVO JOSIPOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Središnja depozitarna agencija nema dionica Riječke banke</p>
<p>U Vjesniku od 11. travnja 2002. godine objavljen je članak novinarke gospođe Ljiljane Pandža pod naslovom »Riječka banka ovlastila svojeg brokera za kupnju dionica, prodavatelj nepoznat«, u kojem se navodi:</p>
<p>»...Prva transakcija, u skladu sa spomenutom odlukom Uprave Riječke banke, ostvarena je izravnim kontaktom Rib Portfelja i Istarskih ugljenokopa u stečaju, dok su sve ostale, od 6. studenoga prošle godine do 8. ožujka ove, zaključene na Zagrebačkoj burzi. Sanja Stojević tvrdi da se 'kao kupac pojavljuje Središnja depozitarna agencija preko koje inače ide kliring.'...«</p>
<p>Budući da je Središnjoj depozitarnoj agenciji d.d. Zagreb temeljem članka 88. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima zabranjeno baviti se trgovanjem vrijednosnim papirima, netočno je da bi se Agencija pojavljivala kao kupac dionica Riječke banke d.d., te je ovom neistinitom informacijom znatno narušen poslovni ugled i poljuljano povjerenje u profesionalno i nepristrano postupanje Središnje depozitarne agencije d.d.</p>
<p>Središnja depozitarna agencija d.d. nije nikada kupovala, niti prodavala, bilo kakve vrijednosne papire, pa tako ni dionice Riječke banke d.d. na Zagrebačkoj burzi d.d. </p>
<p>Navedene transakcije dionicama Riječke banke d.d. zaključila su društva za poslovanje vrijednosnim papirima (brokeri), koja su članovi Zagrebačke burze d.d., i to temeljem naloga za kupnju i prodaju dionica izdanih od njihovih nalogodavatelja-klijenata.</p>
<p>VESNA ŽIVKOVIĆ, dipl.oec., predsjednica Uprave Središnje depozitarne agencije, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Srpska folklorna zvijezda M. Ilić bio je Miloševićev kandidat na izborima</p>
<p>Upravo sam gledao na našoj televiziji prilog o gostovanju srpske folklorne zvijezde M. Ilića u jednom samoborskom disko-klubu. Moje glazbene sklonosti orijentirane su u drugom pravcu, pa ne poznajem opus gospodina Ilića, ali vidim da ima dosta naših sugrađana koji nisu propustili prigodu nazočiti nastupu svog ljubimca. </p>
<p>To je svakako u redu i nije razlog mojoj reakciji. Radi se o nečem drugom. Iz, čini mi se, dobro načinjenog novinarskog uratka jednoga od suradnika emisije Glamour cafe, mogli smo doznati da je gospodin Ilić bio član pa i kandidat stranke Slobodana Miloševića na izborima održanima u Srbiji početkom devedesetih.</p>
<p>Dakle spomenuti gospodin Ilić zauzeo se i osobno za politiku koja je činila sve da nas onemogući u stvaranju vlastite države. Dobro, to je njegovo pravo na drugačije mišljenje i djelovanje. Ima li on problema sa svojom savjesti zbog onoga što je ta politika učinila? Mislim da nema, barem zaključujući iz njegova poziva, izgovorena u emisiji, da sve zaboravimo što prije. Uostalom to je sve njegova stvar.</p>
<p>Problem je u tome što gospodin Ilić dobiva od hrvatskih državnih službi uredne papire za rad u Hrvatskoj. Mišljenja sam da ljudi koji su se otvoreno založili protiv nastanka hrvatske države ne bi trebali dobiti dozvolu za rad, nastup, investiranje ili posjet ovoj državi. </p>
<p>Budući da su bili protiv toga da ova država nastane, ne vidim razloga zašto bi sada trebali u njoj nešto raditi. Nisam sklon nikakvim zabranama pa tako mislim da ne bismo trebali zabranjivati prodaju i distribuciju knjiga, filmova ili u ovom slučaju glazbe autora koji pripadaju spomenutoj skupini.</p>
<p> No, ako ni zbog čega drugoga, ono zbog poštovanja prema onima koji su za ovu zemlju puno žrtvovali, mislim da bi hrvatske državne službe morale imati više sluha i promišljenije postupati upravo prema osobama, a ne prema njihovu djelu. Oprostiti možemo i moramo, ali zaboraviti ne smijemo.</p>
<p>Primjerice, Sjedinjene Države i danas uskraćuju vizu onima koji su se u Drugom svjetskom ratu nalazili na suprotnoj strani, i to ne kao unovačeni vojnici, nego upravo kao članovi pokreta. Isti kriterij slobodno možemo primijeniti. Dakle gospodinu Iliću nije mjesto u Hrvatskoj. </p>
<p>Onima pak kojima njegovo stvaralaštvo tako puno znači da bez njega ne mogu, treba svakako dopustiti da kupuju i slušaju njegovu glazbu. To je njihov problem. Nastup gospodina Ilića problem je opet Ministarstva vanjskih poslova koje, barem nas mediji uvjeravaju, tako dobro radi svoj posao.</p>
<p>DALIBOR ZOVKO, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Što će nam na HRT-u turbo folk? </p>
<p>Televizija forsira »probrane zvijezde« zabavne pa i narodne glazbe kako bi održali lažnu popularnost uz pomoć isto takvih glazbenih urednika i producenata. Profinjena zabavna i narodna glazba postaje tako razorena.</p>
<p> U svijetu javnih medija dolazi tako do degeneracije, svijet tone u mentalitet čopora, njime vladaju zavist i želja za osobnim probitkom a sve to vode uglavnom stari prepredeni umirovljenici koji ne žele maknuti se sa svojih »umirovljenih« radnih mjesta.</p>
<p> I sve je podređeno propagandi i senzacionalizmu pa nitko više ne traži kvalitetu zabavnog programa. Tu mislim na glazbene urednike i njihove suradnike na televiziji, dirigenta i producenta Plesnog orkestra HRT-a, producenta Tamburaškog orkestra HRT-a. Sve su to umirovljenici ili »udruga umirovljenika« koja ne dozvoljava pristup mlađim snagama. </p>
<p>Moderato cantabile je emisija primjer u kojoj već mjesecima slušamo i gledamo iste pjevače i pjevačice. Pjevaju li oni svojim urednicima ili gledateljima? Dosadno je gledati iste ljude (izvođače). Ovu emisiju isto potpisuju - umirovljenici.</p>
<p> Plesni orkestar HRT-a tipičan je jazz-orkestar za američko glazbeno podneblje. </p>
<p>No njegov prvi čovjek je i dalje moćan da nam non-stop servira jazz, što nije karakteristika našeg podneblja a mlađim dirigentima prilaz je zabranjen!? Što se pak tiče kajkavskog melosa, malo ga čujemo na TV ili u radio-emisijama. Čudno! Pa tu smo u sredini Lijepe naše gdje se najviše govori - kajkavski. Zar možemo očekivati da nam djeca zavole tradiciju svog kraja, melosa, pjevane kajkavske riječi... </p>
<p>Pa što će nam na HRT-u turbo folk s elementima turcizma? Komercijalizacija glazbe (lake) naprosto je uništila kvalitetnu zabavnu i narodnu glazbu pa je pristup kvalitetnim izvođačima gotovo nemoguć.</p>
<p>Nadam se da je već glavna urednica televizije Jasna Ulaga-Valić ove devijacije u vlastitoj kući uočila i nadam se da će ih postupno ispravljati.</p>
<p>SUZANA PRELČEC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Teorija o anomiji ili nesnalaženje »u prostoru i vremenu« </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Izašavši u utorak u cik zore na ulicu, mlađi muškarac zasad nepoznatog identiteta, odjeven samo u pidžamu i papuče, sjeo je na pločnik i dograbio »kalašnjikov«, a zatim stavio cijev pod bradu i ispalio hitac, priopćila je zagrebačka policija. Beživotno je tijelo ostalo ležati na mokrom pločniku dok ga nisu pronašli radnici koji su ujutro krenuli prema obližnjoj tramvajskoj stanici na posao.</p>
<p>Ovaj posljednji slučaj, o kojem je u utorak izvijestila zagrebačka policija, pokazatelj je neumoljive »crne« statistike. U protekla dva dana ovo je već treći slučaj samoubojstva. </p>
<p>U ponedjeljak se, naime, skokom s trećeg kata Odjela gastroenterologije bolnice »Sestara milosrdnica« bacio teško bolesni Aleksandar Šucin (92). Nešto kasnije Marija Feljan (22) oduzela si je život gušenjem provukavši plastičnu cijev iz ispušnika u unutrašnjost automobila.</p>
<p>Socijalno nepovoljni uvjeti života, nezadovoljstvo bračnim stanjem, usamljenost, nezaposlenost, starost, bolest, gubitak voljene osobe, poslovni neuspjeh i u nas vrlo često posttraumatski stres (PTSP) uvjetovan ratnim strahotama najčešći su čimbenici koji utječu na povećan broj suicida. Pored PTSP-a, koji je u posljednje vrijeme najčešći razlog samoubojstvu, mlađa populacija često diže ruku na sebe zbog naizgled bezizlaznih problema ovisnosti. Svi ti primjeri, slaže se ekipa liječnika Psihijatrijske bolnice Jankomir, zapravo su određeni seizmografi koji bilježe potrese u društvu.</p>
<p>Da porast standarda i urbanizacija koja donosi usamljenost a zatim i depresiju nisu jedine predispozicije za samoubojstvo, svjedoče i nerijetka samoubojstva koja su uvjetovana biometeorološkim promjenama. Dobar je primjer za to prostor Skandinavije. Stanovnici toga visokorazvijenog poluotoka često se odlučuju na samoubojstvo upravo zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta i razdoblja sumraka, koji se proteže na dobar dio godine. I kod nas su biometeorološki uvjeti katkad razlozi koji »idu na ruku i bacaju u očaj«, pa se prema nekim statistikama Hrvati najviše odlučuju na posljednji korak u proljeće kada zajuži. Hrvatske »crne brojke« od gotovo tisuću samoubojstava godišnje, naspram 800 poginulih u prometu, dovele su nas na nezavidno deseto mjesto po broju samoubojstava u svijetu.</p>
<p>Statistički, hrvatski prosjek ne odudara od ostalih svjetskih, pa se i ovdje više ubijaju muškarci nego žene, a između 20 i 60 posto samoubojica pokušavalo je to i prije. Iako su se u Hrvatskoj donedavno na samoubojstva odlučivali mahom muškarci u srednjim godinama, sada su najrizičnija skupina oni između 26 i 35 godina. Ta je dobna skupina naime najviše zahvaćena PTSP-om. Prema tim brojkama, dolazi se do zaključka kako je zabluda da osoba koja je već pokušala samoubojstvo neće to učiniti opet. To može biti način da se privuče pažnja, ali isto tako i krajnje upozorenje, jer potencijalni samoubojica uvijek na neki način odašilje upozorenje o svojoj namjeri.</p>
<p>Problem je u tome što to upozorenje obično ne bude shvaćeno na vrijeme jer je okolina zaokupljena vlastitim problemima.</p>
<p>Svjesni problema suicida, psihijatri su prije deset godina pri KBC Rebro osnovali Centar za krizna stanja. Taj centar dnevno bilježi i do osamdesetak telefonskih poziva i dvadeset odlazaka liječnika psihijatara na razgovor koji bi potencijalnog samoubojicu odgovorio od »krajnjeg izlaza«.</p>
<p>Kako se broj suicida nakon završetka Domovinskog rata izuzetno povećao, najviše u skupini muškaraca do 35 godina starosti, najčešće razvojačenih branitelja, nastala je potreba za otvaranjem još jednog centra. Tako je nedavno, pored već postojećega u Zagrebu, i u Splitu otvoren Centar za prevenciju samoubojstva, čiji je voditelj Edi Žitnik.</p>
<p>Voditelj Žitnik, kojem pomažu još dva volontera, kazao nam je kako su vapaji u pomoć sve češći, a razlozi za samoubojstva su individualni. Sve veći broj suicida Žitnik objašnjava i teorijom o anomiji, koja se odnosi na promjene društvenih normi te izmjenu u političkom sustavu i nemogućnost pojedinca da se snađe »u prostoru i vremenu«. U takvim slučajevima primjenjuje se terapija razgovorom, no Žitniku i volonterima najveći problem predstavlja rad noću, kada su samoubojstva najčešća. »Noć je ta, a nas je malo naspram potencijalnih samoubojica«, zaključio je Žitnik. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bibić spomenuo bivšeg pripadnika tajnih službi kao izvor informacija</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Suđenje pripadnicima »zločinačke organizacije« u zagrebačkom zatvoru u Remetincu u utorak je nastavljeno daljim saslušanjem Domagoja Bibića. Riječ je o prijatelju Špejtima Tačija, ubijenoga 1997. godine, tjedan dana nakon pogibije Ivana Šakote. Bibić je prošlog tjedna u svojem svjedočenju govorio o Tačijevu ubojstvu i privatnoj istrazi Tačijevih prijatelja o ubojici ustvrdivši da policija nije pokazala dovoljno volje za to.</p>
<p>Bibić je, da podsjetimo, rekao kako su došli do neospornih podataka da su Tačija ubili Rajko Momčilović i Davor Zečević. Do informacija su dolazili iz vojnih redova te od pripadnika tajnih službi, neke su informacije plaćali, a za neke činili protuusluge. Kada ga je branitelj prvooptuženog Nikice Jelavića, odvjetnik Anto Nobilo, upitao kakve su to bile protuusluge i može li reći ime neke osobe koja im je davala informacije, Bibić nije htio odgovoriti. Rekao je da su u nekim slučajevima do podataka dolazili čineći i kaznena djela.</p>
<p> Na tome je ustrajao i u utorak, dok je pak Nobilo rekao da bi svjedoka trebalo kazniti jer neće reći nijedno ime. No sudsko vijeće nije prihvatilo taj prijedlog smatrajući da su razlozi svjedokove šutnje opravdani.</p>
<p>Nakon te sudske odluke Bibić je ipak odlučio reći jedno ime te je dodao kako se kasnije sjetio da je jedan od izvora informacija bio i Ante Gađo, koji je bio pripadnik tajnih službi. No, kako je rekao Bibić, Gađo nije znao ništa o njihovim »tajnim operacijama«, ali im je preko Miroslava Ružića (bivšeg djelatnika SZUP-a, op. a.) poručio da su »Tačija ubili Rajko i Zec«.</p>
<p>Svjedok je potom ispričao o sukobu između Tačija i osiguranja Siniše Košutića, unuka pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, u diskoteci »The Best«. Do sukoba je došlo zbog neke djevojke, kojom je prilikom Tači ošamario Košutića. Neki su Tačijevi prijatelji kasnije čuli da se o tome navodno raspravljalo na sjednici VONS-a, uz prijedlog da se Tačija nečasno otpusti iz vojske, na što predsjednik nije pristao. </p>
<p>Tačijevi su prijatelji došli i do Košutića te su ga zamolili da ne utječe na pravosuđe u ovom slučaju, na što im je Košutić odgovorio da je to za njega minoran incident.</p>
<p>Što se pak tiče Tačijeva ubojstva, svjedok je još jedanput ponovio kako su se »Rajko i Zec našmrkani hvalili Tačijevim ubojstvom« te da je »Zec kao vrhunski motorist vozio, a Rajko pucao«.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Miketićevi se svjedoci ne odazivaju </p>
<p>DONJA STUBICA, 16. travnja</p>
<p> - U utorak je u Općinskom sudu nastavljena glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Željka Miketića, kojemu se sudi zbog pokušaja prijevare.</p>
<p> Svjedoci koje je predložila obrana ni ovaj put nisu došli na saslušanje, osim Dragana Bakliže iz Krapinskih Toplica. On je potvrdio da je više puta posuđivao novac od Željka Miketića, a posljednji put 1998. godine te da mu je sada dužan samo 5000 DEM. »Gospodin Miketić tražio je da mu vratim novac, ali nisam mogao jer sam od 1996. u mirovini. Želio sam mu vratiti taj novac, ali postupak koji još od 1991. stoji na Općinskom sudu nije došao na izvršenje i tu mi je vezano 210.000 kuna«, rekao je Dragan Bakliža, koji nije znao objasniti kako na priznanici stoji svota od 11.940 DEM, iako je posudio samo 5000 DEM. Kako će i kada vratiti taj novac, postavio mu je pitanje Miketićev branitelj Mate Matić, no nije znao odgovoriti, već je rekao da će to on osobno riješiti sa Željkom Miketićem.</p>
<p> Na saslušanje nije došao Stjepan Ranogajec, kojega će na sljedeće ročište morati privesti policija. Tada će se ujedno pozvati i novi svjedoci koji Željku Miketiću duguju veće iznose, no nije poznato kako će sud uručiti pozive nekim svjedocima koji ih ne žele primiti, kao npr. Mariu Horvatu, koji ne podiže na pošti sudske pozive. </p>
<p>Dosad je saslušano stotinjak svjedoka od ukupno 702 Miketićeva dužnika, a zbog nedolaska svjedoka postupak traje već više od dvije godine. Miketić je tužio više od 300 svojih dužnika i podnio 60 kaznenih prijava za pokušaj prijevare protiv nekih dužnika, no kako su gotovo sve kaznene prijave odbačene, odustao je od podnošenja novih za kazneno djelo za koje se i njemu sudi. Zbog toga u parničnim postupcima pokušava vratiti novac koji je drugima posudio, a, kako sam tvrdi, na sve pravomoćne presude istog se dana stavljaju ovrhe, tako da na kraju ne raspolaže sredstvima koja bi mu trebala biti vraćena nakon pravomoćnosti presude. </p>
<p>Suđenje će se nastaviti 26. svibnja saslušavanjem novih dužnika Željka Miketića. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uhićen vozač koji je usmrtio Perišu </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Policija je u ponedjeljak uhitila Denisa M. (22), za koga se sumnja da je dan ranije na Ksaverskoj cesti svojim »audijem« skrivio prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradao Mario Periša (30). Denis M. je, prema policijskim sumnjama, u nedjelju u 23,30 sati udario motocikl na kojem se kao putnik vozio Periša. Motocikl je sletio s kolnika, a Periša, koji prilikom vožnje nije nosio kacigu, poginuo je pri padu. Vozač audija nije se zaustavio nakon nesreće. </p>
<p>Policija je Denisa M. uhitila nakon što je on sam nazvao policiju iz svoga stana u Ksaverskoj. Naime, Denisu M. navodno su prijetili prijatelji poginulog Periše, Nikola S. (25), Marko S. (27) i Danijel M. (24). Kriminalističkom je obradom ustanovljeno da su se svi oni međusobno poznavali iz svoje četvrti te da je Denisu M., u vrijeme kad se dogodila nesreća, vozačka dozvola već bila oduzeta jer je već jedanput ranije izazvao prometnu nesreću nakon koje je također pobjegao ne sačekavši policiju.</p>
<p>Protiv Denisa M. policija je podnijela kaznenu prijavu zbog izazivanja prometne nesreće i zbog bježanja s mjesta nesreće, a trojica »istjerivača pravde« su nakon obrade pušteni kućama. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pijan bajunetom divljao po kući i prijetio ubojstvom</p>
<p>DUBROVNIK, 16. travnja</p>
<p> - Najprije je Ž. R. (31) iz Dubrovnika priveden i saslušan u Prekršajnom sudu, a zatim u Istražni centar Županijskog suda, gdje mu je određeno zadržavanje, uz kaznenu prijavu. On je u nedjelju kasno, oko 23 sata, u Ulici Pere Rudenjaka 9 u Dubrovniku, u vidno alkoholiziranom stanju i s bajunetom u ruci, došao do kuće B. P. (59) i počeo prijetiti njemu i njegovoj obitelji. Kako je naišao na zatvorena vrata, bajunetom je razbio prozor i ušao u dnevni boravak, gdje je počeo uništavati inventar i prijetiti ubojstvom. Ubrzo su stigli policajci, oduzeli mu bajunetu i priveli ga u Policijsku postaju.</p>
<p> Osnovano se sumnja da je Ž. R. počinio kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma, prijetnje, uništenja i oštećenja tuđe stvari te nasilničkog ponašanja. Uz to je počinio i prekršaj po čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Svjedoci potvrđuju identitet napadača na Vladu Perića</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Dvojica svjedoka koji su navodno vidjeli čitav događaj tvrde da su u noći na ponedjeljak Dubravko Anić (38) i Mario Kolak (32) napali zamjenika načelnika policijske postaje Dubrava, Vladu Perića. Ovu vijest priopćila je u utorak novinarima glasnogovornica PU zagrebačke, Stanka Saraja. </p>
<p>»Prema iskazima tih dvaju svjedoka«, nastavila je Saraja, »Anić i Kolak svojim su džipom te noći, prilikom zaustavljanja na jednom semaforu, parkirali iza Perićevog golfa, zatim izašli iz automobila te izvukli Perića iz njegova i počeli ga tući.</p>
<p>Saraja je demantirala tvrdnje što ih je izrekao sam Perić tijekom kriminalističke obrade tvrdeći da je napadnut zato što su ga Kolak i Anić zamijenili za Zorana Babića, načelnika Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke, kojega je Dubravko Anić navodno smatrao odgovornim zbog smrti svoga sina Dubravka (17) od prije dvije godine. Dubravko Anić mlađi umro je tada od posljedica konzumiranja droge. </p>
<p>»Ne stoji ni Perićeva verzija događaja, vidjet ćemo zašto je to izjavio«, rekla je glasnogovornica.</p>
<p> Prema Kolakovim tvrdnjama, koje je u ponedjeljak objavio Jutarnji list, zamjenik načelnika Perić napao je njega i Anića »prepriječivši im put automobilom«. Kolak je tvrdio da je Perić tad izašao iz automobila vidno alkoholiziran te da ga je službenim »glockom« počeo udarati po glavi. </p>
<p>Dubravko Anić i Mario Kolak u ponedjeljak su kazneno prijavljeni zbog zlostavljanja i ozljeđivanja službene osobe kao i zbog drske krađe Perićeva mobitela, koji nakon incidenta nije pronađen. Nakon podnošenja prijave obojica su prepraćeni istražnom sucu Županijskog suda, koji im je odredio pritvor.</p>
<p>Svim sudionicima, Aniću, Kolaku i Periću, izvađena je krv radi testiranja na alkohol, međutim nalazi će se znati tek za tjedan dana.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Obilazili ležeće policajce i izazvali prometnu nezgodu</p>
<p>DUBROVNIK, 16. travnja</p>
<p> - Dvije su osobe teže, a dvije lakše ozlijeđene u prometnoj nezgodi što se dogodila u ponedjeljak, oko 22 sata, u Ulici Ive Vojnovića u Dubrovniku. Do nezgode je došlo kada su se, prilikom nepropisnog obilaženja ležećih policajaca, frontalno sudarili B. S. (20), koji je upravljao neregistriranim mopedom, i T. S. (18), koji je vozio moped hondu, DU 503-AZ. B. S. i njegov suputnik S. B. (18) teško su ozlijeđeni, a T. S. i njegov suputnik T. F. (19) lakše. Prevezeni su u Opću bolnicu Dubrovnik. Tijekom obavljanja očevida bio je obustavljen promet. O događaju je obaviješten istražni sudac Županijskog suda u Dubrovniku. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Linić: Blokirana poduzeća račune će moći otvoriti u Hrvatskoj poštanskoj banci</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Blokiranim poslovnim subjektima bit će omogućeno da svoje poslovne račune otvore u jedinoj banci koja je ostala u državnom vlasništvu - Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), ne zato što država želi monopol nego zato što ih niti jedna druga banka ne želi u svom sustavu, kazao je potpredsjednik hrvatske vlade Slavko Linić na tradicionalnom Obrtničkom forumu na Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Prema Linićevim riječima, prije dvije godine u blokadi je bilo 32.000 pravnih i 16.000 fizičkih osoba sa 27 milijardi kuna nepodmirenih naloga. Do danas su dugovi pali na 17 do 18 milijardi kuna, ali se broj subjekata u blokadi nije znatnije smanjio, što je posljedica ponajviše lošeg starog sustava platnog prometa.</p>
<p>Država bi mogla i oprostiti sva dugovanja, ali to bi značilo da će uspješni dio hrvatskog gospodarstva to morati platiti većim poreznim opterećenjem. U konačnici bi to značilo da nema izlaza na nova tržišta niti razvoja novih proizvoda, kazao je Linić na tradicionalnom susretu predstavnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) i hrvatske Vlade.</p>
<p>Tema ovogodišnjeg Foruma je »Nova tržišta, novi proizvodi«, s naglaskom na pitanja vezana uz pronalazak novih područja za plasman obrtničkih proizvoda, razvoj obrtničke izvozne politike te poticaja države u pronalaženju novih tržišta.</p>
<p>Linić je istaknuo kako Vlada ne može stvarati nove proizvode nego samo osigurati preduvjete, dok je razvoj novih proizvoda, prihvaćanje tehnologija, zapošljavanje i rast na poduzetnicima.</p>
<p>Unazad dvije godine po njegovoj je ocjeni Vlada već obavila najteži posao - strukturnu promjenu gospodarstva, u kojoj se odustalo od gospodarskih giganata, a okosnicom gospodarske politike postala su mala i srednja poduzeća. Hrvatskoj sada predstoji otvaranje tržišta, čime će se povećati priljev stranih proizvoda na domaće tržište, ali i omogućiti izlazak domaćim proizvođačima na svjetsko tržište. Uvjet za osvajanje novih tržišta jest kvaliteta i konkurentnost, napomenuo je Linić naglašavajući da se u suradnji s HOK-om i Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) moraju uspostaviti norme i standardi svih proizvoda i usluga. Za povećanje konkurentnosti morat će se poraditi na mnogim poljima, posebice na radnopravnom. Tako će se odredbe Zakona o radu morati uskladiti s europskim zakonodavstvom - smanjiti visoka cijena rada i visoka razina doprinosa. Time će se omogućiti kako zapošljavanje tako i mogućnost brže promjene djelatnosti i proizvodnih programa i prilagodbe novim tržištima, smatra Linić.</p>
<p>Dok je gospodarski rast po stopi od 7 posto još uvijek san u Vladi, malo i srednje poduzetništvo bilježi stopu rasta od 9 posto, kazao je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Unazad godinu dana, prema njegovim riječima, otvoreno je 27.000 novih radnih mjesta, a nizom kreditnih linija, koje su obrtnicima dale mogućnost pristupa najjeftinijem kapitalu među tranzicijskim zemljama, stimulirane se izvozne i inovatorske aktivnosti poduzetnika, kao i uvođenje novih tehnologija. Vlada će s time nastaviti, s ciljem - iznaći hrvatski proizvod kojim će se osvojiti nova tržišta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Otvoren proljetni ZV</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - U utorak su na Zagrebačkom velesajmu otvoreni tradicionalni međunarodni proljetni sajmovi, od ove godine objedinjeni pod nazivima »Građenje i opremanje« i «Enogastronomija i turizam«. Sajmove je otvorio zamjenik premijera Dražen Budiša rekavši kako se pomoću ovakvih priredbi hrvatsko gospodarstvo sve više otvara i priključuje razvijenom svijetu. Sumirajući dvogodišnje rezultate aktualnih vlasti, Budiša je istaknuo da su iza ove Vlade veliki uspjesi, pogotovo na makroekonomskom planu - smanjena javna potrošnja, održana stabilna valuta, povećane devizne rezerve, stabiliziran bankovni sustav (ovo je doduše izazvalo smijeh u zadnjim redovima kongresne dvorane ZV-a). </p>
<p>Prema Draženu Budiši, Vlada je svjesna i teškoća i to pogotovo velike nezaposlenosti koju, među ostalim, misli riješiti poticanjem malog i srednjeg poduzetništva. »Zagrebački velesajam je imao kratkotrajno razdoblje stagnacije, ali dosadašnjim se sajmovima, kao i ovim međunarodnim proljetnim, potvrđuje da je riječ o izdržljivoj "staroj dami", spremnoj ponuditi nove sadržaje i omogućiti sve veću kvalitetu usluge onima koji ovamo žele doći.«</p>
<p>»Ovaj se velesajam ponovno profilira kao nezaobilazna točka na europskom, pa i globalnom zemljovidu sajamskih izložbi, kao mjesto na kojem se najbolje može upoznati hrvatsko i regionalno, gospodarstvo srednje jugoistočne Europe«, rekao je Davorin Spevec, direktor Zagrebačkog velesajma. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tri kandidata za Vojkovićevog pomoćnika</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Tri su kandidata novog zamjenika ministra gospodarstva, ali čini se da se ni jedan nije spreman prihvatiti se toga posla. To su pomoćnice ministra gospodarstva Olgica Spevec i Renata Šeperić te predsjednica Saborskog odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Dragica Zgrebec. Sadašnja zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar na vlastiti zahtjev napušta tu funkciju i ministarstvo. Ona, kako se tvrdi, 1. svibnja prelazi u Upravu Ine, gdje će se baviti poslovima restrukturiranja i razvoja. Neslužbeno nam to potvrđuju i u Vladi te kažu da će do kraja mjeseca kabinet Ivice Račana Maju Brinar razriješiti dužnosti. </p>
<p>Prema našim informacijama, Vojković je Olgici Spevec navodno sklon, no naš izvor tvrdi da ona baš i ne želi preuzeti zapravo političku poziciju. Izvori tvrde da je u slučaju pomoćnice za poticanje ulaganja Renate Šeperić riječ o neslužbenoj ponudi, koju ona još uvijek razmatra.</p>
<p> Mnoge je iznenadio ulazak među kandidate Dragice Zgrebec. Iako neki mediji upravo njoj daju najveće šanse zbog dugogodišnjeg bavljenja gospodarskom problematikom, poduzetničkog backgrounda i članstva u SDP-u, dobri poznavatelji političke scene kažu kako na to ne treba sa sigurnošću računati. Ona za sada nije dobila nikakvu službenu ponudu za preuzimanje posla Vojkovićeve zamjenice, tijela SDP-a o tome nisu raspravljala, a navodno je i ona sama nesklona prihvatiti se te funkcije.</p>
<p>Koalicijskim je dogovorom mjesto ministra gospodarstva prepušteno HSLS-u, no zamjenici ministra gospodarstva u protekle su dvije godine bili nestranački kandidat. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Odlaze li Hrvati u Krško nespremni za pregovore?</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Iako je bilo predviđeno da će Hrvatska i Slovenija već do 1. travnja ratificirati prošle godine sklopljen sporazum o NE Krško, kako bi 1. srpnja elektranu počela voditi zajednička uprava, to zasad nije učinila nijedna strana.</p>
<p> Hrvatski će sabor o zakonu o ratifikaciji raspravljati krajem ovoga tjedna, dok u Sloveniji o tome još nije raspravljala ni vlada. Stručnjaci iz Hrvatske elektroprivrede upozoravaju na opasnosti koje bi mogle nastati ako Slovenci ne ratificiraju taj sporazum ili to učine tek neposredno uoči 1. srpnja, krajnjeg roka dokad taj uvjet moraju ispuniti obje države.</p>
<p>Ako Hrvatska ratificira sporazum, a Slovenija ne, moglo bi se dogoditi da naši političari odluče i nakon 1. srpnja čekati slovensku ratifikaciju, strahuju u HEP-u. U tom slučaju rasla bi i šteta koju Hrvatska trpi zato što ne dobiva polovicu struje iz Krškog, a poznato je da postojeći sporazum predviđa poništavanje svih međusobnih dugova do početka srpnja. </p>
<p>Prijeti i opasnost da hrvatski stručnjaci u nuklearku nakon 1. srpnja dođu nedovoljno pripremljeni jer Slovenci ne žele ustupiti sve potrebne podatke o poslovanju elektrane, pa postoji mogućnost da ih dobiju tek nekoliko dana prije krajnjeg roka, upozoravaju u HEP-u. Tako nemaju podatke o tome kakve su dugoročne obveze Slovenci napravili u međuvremenu. Jedna od njih mogla bi biti i izvoz istrošenog goriva iz NE Krško u Rusiju, o čemu će slovenski ministar za okoliš Janez Kopač, prema nedavnoj odluci slovenske vlade, razgovarati s predstavnicima ruskog ministarstva za nuklearnu energiju. To naizgled lijepo zvuči, ali pitanje je koliko bi to stajalo jer je jeftinije da se gorivo sigurno čuva u elektrani dok se u svijetu ne nađu povoljnija rješenja, smatraju u HEP-u.</p>
<p>I podaci iz slovenskog Uradnog lista i Dela pokazuju da su Slovenci u međuvremenu za Krško sklopili dosta dugoročnih ugovora s dobavljačima te tražili neograničen broj novih radnika. A Hrvatska, nakon ulaska u elektranu, mora preuzeti sve takve obveze, iako su stvarane bez njezine suglasnosti, ističu u HEP-u. Pritom podsjećaju da je u prošle godine postignutom dogovoru predviđeno da neće biti takvih jednostranih poteza te da će hrvatskoj strani omogućiti kompletan uvid u poslovanje elektrane kako bi znali u što ulaze. </p>
<p>S druge strane, ratifikacija sporazuma mogla bi Hrvatskoj donijeti nove troškove i otežati eventualnu prodaju naše polovice elektrane, napominju u HEP-u. Jer nakon ratifikacije Hrvatska preuzima i obvezu plaćanja polovice troškova zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenog goriva i dekomisije elektrane, procijenjene na 225 milijuna dolara. Slovenski ministar Kopač je, kako smo doznali u HEP-u, nedavno izjavio kako će njihova vlada pričekati da Hrvatska preuzme tu obvezu, a onda ih stisnuti da prodaju svoj dio kako bi slovenska strana što bolje prošla.</p>
<p> Zbog svega toga HEP-ovce brine kako će u budućnosti funkcionirati suradnja sa slovenskom stranom kad već sada zapinje. Zato smatraju da je trebalo pustiti Slovence da prvi ratificiraju sporazum i ispune svoje obaveze, jer su nam oni svojevoljno oteli naš dio prije nekoliko godina. A ni Sabor, navodno, nije tražio potvrdu HEP-a da su stvoreni svi preduvjeti za ratifikaciju.</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva ipak ne dijele zabrinutost HEP-ovih stručnjaka. To obrazlažu činjenicom da Slovenija ima još vremena da ratificira sporazum do 1. srpnja. A nove obveze za Hrvatsku ne mogu nastati ako to ne učine obje strane, kaže pomoćnik ministra Roman Nota.</p>
<p>Ako jednog dana odlučimo prodati svoju polovicu elektrane, Hrvatska, po njegovim riječima, sigurno neće biti na gubitku jer neće pristati na takvu ponudu. Osim toga, sređivanje vlasničkog statusa Krškog je preduvjet za otvaranje mogućnosti za prodaju hrvatskog dijela jer je slovenska vlada još prošle godine tvrdila da Hrvatska nije ravnopravni suvlasnik nuklearke.</p>
<p>Po njegovim riječima, HEP ne treba brinuti ni zbog dugoročnih ugovora koje Slovenci jednostrano sklapaju jer u hrvatsko-slovenskom sporazumu stoji da slovenska strana plaća sve obveze nastale do 1. srpnja, kaže Nota.</p>
<p>S druge strane, dodaje, ne smije se zaboraviti da HEP još mora otplatiti velike kredite uzete za gradnju Krškog, kao i to da bi ta elektrana, u slučaju obostrane ratifikacije, trebala Hrvatskoj barem još 20 godina osiguravati velike količine prilično jeftine struje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Što vrijede vinska odličja ako samo vise na zidu</p>
<p>Žetva medalja naših vinara u posljednjih dvadesetak dana potiče više važnih pitanja, posebno o pokriću i plasmanu tih međunarodnih odličja </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Počelo je u francuskom gradu Chateau des Ravetys na 9. svjetskom prvenstvu vina poznate sorte chardonnay, nastavilo se u Ljubljani na najstarijem europskom međunarodnom vinskom sajmu, a zatim je stigla vijest s prestižnog ocjenjivanja vina u Bruxellesu... I dosad su naša vina bila nagrađivana, ali nabrojeno se dogodilo u posljednjih samo dvadesetak dana, koji će sigurno u našoj vinskoj praksi ostati zabilježeni velikim slovima!</p>
<p>U konkurenciji 1127 uzoraka chardonnaya iz 27 zemalja, tri su hrvatska uzorka ocijenjena jednom zlatnom medaljom (Vlado Krauthaker iz Kutjeva) i dvije srebrne (Davor Zdjelarević iz Brodskog Stupnika i dr. Ivica Matošević iz Pule). Na 48. vinskoj smotri u Ljubljani u konkurenciji 837 uzoraka iz 26 zemalja bilo je 27 vina iz Hrvatske koja su osvojila pet zlatnih (Kutjevački podrum dvije te Mladina iz Jaske, Krauthaker i Miličić iz Potomja) i isto toliko srebrnih odličja (Zdjelarević dva te Mladina, Kutjevački i Iločki podrum po jedan). Sjajno!</p>
<p>Istina je da nismo neka »svjetska sila« ili tome slično, istina je da nam je vinogradarsko-vinska politika (kao uostalom i čitava gospodarska) nedorečena, neutvrđena, da nam je pod kontrolom tek jedna trećina proizvodnje i prometa grožđa i vina, a da se i ne govori o tzv. zidanju cijena vinu na putu od proizvođača do krajnjega potrošača, pa nakon ovih međunarodnih priznanja ne preostaje nego upitati prvo - što bi bilo da nije one naglašene nedorečenosti, i drugo - što i kako nakon nabrojenih odličja? </p>
<p>Hoće li se i kako taj međunarodni uspjeh (is)koristiti za promociju hrvatskih vina i u zemlji i u inozemstvu, zatim (što je za nas veoma važno!) u turističkoj ponudi, hoće li se na bolje promijeniti odnos države prema našoj stoljetnoj vinogradarsko-vinskoj tradiciji i njegovanju toga naslijeđa, hoće li i koliko utjecati na izvoz itd.</p>
<p>Naravno, osnovno je pitanje kolike količine vina i kakve cijene stoje iza tih medalja jer odličja bez pokrića neće puno pomoći, a što se (klasičnog) izvoza tiče vinogradarsko-vinarskoj i turističkoj Hrvatskoj znatno bi bolje i jeftinije bilo koristiti tzv. izvoz na licu mjesta. Godišnje, naime, našu zemlju posjeti najmanje oko pet milijuna stranih turista i drugih gostiju (lani je, primjerice, ta brojka bila 6,5 milijuna) i eto bogomdane prigode za plasman (naravno, ne samo) vina bez izvoznih troškova i ostalih zavrzlama.</p>
<p>Dakle, nakon medalja slijedi ozbiljna akcija ponude i plasmana tih truda i vrijednosti. Hoće li se u to uložiti barem približno jednaki trud kao u proizvodnju na tržištu konkurentnih vina? I, kakvu će potporu imati uspješni proizvođači?</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>EU upozorava Mađarsku na fiskalnu štedljivost</p>
<p>BUDIMPEŠTA, 16. travnja </p>
<p> - Odluka mađarske vlade o fiskalnoj konsolidaciji bit će ključna za uklanjanje rizika koji prijete održivom dinamičnom rastu gospodarskih aktivnosti te zemlje, pri čemu za vladu glavni izazov predstavlja očuvanje konkurentnosti u uvjetima usporavanja rasta potražnje te brzog rasta plaća, mišljenja su u Europskoj komisiji.</p>
<p>Ona je to objavila u svojem najnovijem izvješću o stanju u gospodarstvima zemalja kandidata za ulazak u Europsku uniju (EU), dodavši da bi se ipak stope gospodarskog rasta u Mađarskoj srednjoročno mogle kretati oko 5 posto. 'Daljnje smanjenje inozemne potražnje , ... snažna stvarna aprecijacija nacionalne valute, te realno povećanje plaća iznad stopa rasta proizvodnosti, glavne su opasnosti za gospodarski rast', navodi se u tom izvješću. </p>
<p> Iako su gospodarskom politikom sadašnje vlade 'privremeno osigurane neke kompenzacije' zbog smanjene međunarodne potražnje, fiskalna ekspanzija 'mogla bi dodatno opteretiti proračun, kao i potaknuti inflaciju srednjoročno gledano', kaže se u izvješću. Istodobno, 'nema trenutno uočljivih opasnosti za financijsku stabilnost u zemlji'. U izvješću se dodaje da su financijska tržišta stabilna, bankarski sustav umjereno profitabilan i adekvatno kapitaliziran, a tržišta kapitala otvorena.</p>
<p> Lani je manjak u mađarskom proračunu zbog labavije fiskalne politike iznosio 4,3 posto od bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema EU standardima, dok bi se iduće godine trebao smanjiti na 3,5 posto, te postupno pasti na 2 posto BDP-a u 2004., smatraju u Komisiji. </p>
<p> Općenito, 'Mađarska ima potencijale da zadrži visok i relativno stabilan rast promatrano u srednjem roku, dok rizici uglavnom proizlaze iz usporavanja međunarodne potražnje'. Lanjski je gospodarski rast bio robustan, kažu, unatoč globalnom usporavanju i mogao bi se vratiti na oko 5 posto i više u idućih nekoliko godina. </p>
<p> Središnja banka nedavno je usvojila politiku ciljane inflacije, koja se pokazuje kredibilnom na srednji rok, no vrlo niske ciljane razine vjerojatno će, kako se kaže u izvješću, postići samo nauštrb gospodarstva. Navode i da bi budući rast plaća trebao biti usklađen s povećanjem produktivnosti. (Hina/MTI)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Suradnja Siemensa i Motorole</p>
<p>MÜNCHEN, 16. travnja</p>
<p> - Njemački elektronički div Siemens objavio je da će pod svojim imenom prodavati mobilne telefone sljedeće generacije svojeg konkurenta Motorole. Siemens i američka Motorola potpisali su sporazum o širokoj suradnji kojom je dogovorena promjena imena Motorolinih telefona i njihova prodaja pod imenom marke Siemens do okončanja razvoja telefona treće generacije Siemensove proizvodnje i njihovog lansiranja na tržište početkom 2004.</p>
<p> Prema tom sporazumu, telefoni tipa Motorola A820 bit će specijalno prilagođeni Siemensovim specifikacijama, dok će Siemensovi telefoni sljedeće generacije sadržavati Motoroline čipove. Usluge i telefoni treće generacije omogućit će korisnicima brzi pristup Internetu i drugim on-line uslugama putem mobilnih jedinica.</p>
<p> Siemensov glasnogovornik isključio je mogućnost dodatnog razvoja suradnje dvaju elektroničkih giganta. Prema mišljenjima analitičara, sporazum je rezultat Siemensovog zaostajanja na području razvoja tehnologije telefona nove generacije. Njemački je proizvođač ranije surađivao s Toshibom, ali je u prosincu zbog tehničkih problema odustao od te suradnje. Motorola je tržišni vođa na području mobilne telefonije treće generacije, čijem bi bržem širenju trebala pridonijeti suradnja sa Siemensom. </p>
<p> Predviđa se da će prodaja telefona treće generacije zabilježiti znatan rast tek početkom 2004., dok se u 2003. očekuje da dosegne 5-7 milijuna prodanih telefona treće generacije u svijetu. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Burze: Philips i telekomi poveli rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Pozitivan je trend na europskim burzama prevladavao i u utorak, a pokretači rasta bili su tehnološki, telekomunikacijski i naftni sektor. Poticaj tehnološkom sektoru stigao je iz Philipsa, koji je u prvom tromjesečju ostvario neočekivanu neto dobit od 9 milijuna eura, ali i povoljno izvješće Texas Instrumentsa, najvećeg svjetskog proizvođača čipova za mobilne telefone. Telekomi su nastavili oporavak nakon naglog prošlotjednog pada, dok je rast naftnih kompanija potaknuo novi rast cijena sirove nafte.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,59 posto na 5231,9 bodova, no frankfurtski DAX je ostvario snažniji porast - 1,47 posto na 5321,19 bodova. U Parizu je CAC 40 dobio 1,35 posto, a milanski MIB 300 je na 32.928 bodova bio 1,76 posto viši. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 0,97 odnosno 1,53 posto.</p>
<p>Terminski ugovori nagovještavali su rast newyorških indeksa nakon otvaranja. U ponedjeljak je Dow Jones Industrial pao 0,95 posto na 10.093,67 bodova, a S 500 0,76 posto na 1102,55 bodova. Nasdaq Composite je ostao gotovo nepromijenjen - pao je 0,14 posto na 1753,78.</p>
<p>Azijske su burze uglavnom bilježile rast cijena - zahvaljujući optimizmu u Japanu gdje su indeksi rasli unatoč prekonoćnom padu na Wall Streetu i smanjenju rejtinga državnih obveznica od strane Standard & Poor'sa. Nikkei 225 je porastao 1,88 posto na 11.346,66 bodova.</p>
<p>Dionice Philipsa su do poslijepodneva porasle 6,5 posto, a slične su dobitke ostvarili i europski proizvođači čipova. Njemački Infineon je porastao 4,7 posto, a francuski STMicroelectronics 5,5 posto, jednako kao i ASML Holdings, nizozemski proizvođač opreme za izradu poluvodiča. Britanski dizajner čipova ARM Holding je dobio 6,04 posto, nakon nagloga pada u ponedjeljak.</p>
<p>Nokia je porasla 3,8 posto, prije objave rezultata najavljenih za četvrtak. Ericsson, čije je izvješće najavljeno za slijedeći ponedjeljak, dobio je 3,1 posto, a Alcatel, koji je rezultate objavio u ponedjeljak, 4,45 posto.</p>
<p>Vodeći europski telekomi su redom zabilježili rast, a među najvećim dobitnicima - 7,5 posto - bio je mmO2, podružnica mobilne telefonije BT Group. Deutsche Telekom je dobio 2,5, France Telecom 3, a BT 2,8 posto.</p>
<p>Među naftnim kompanijama, Shell je porastao 0,98, a Royal Dutch 0,8 posto. BP je dobio 1,4 posto, jednako kao i Total Fina Elf. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Premijer najavio porezne olakšice i veći BDP </p>
<p>Hrvatski bankarski sustav siguran, ponovio je Račan / Vlada želi omogućiti da se u idućih 15 godina BDP udvostruči, a za to je potrebna stopa rasta od pet posto / Vlada za više fleksibilnosti na tržištu rada / Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, po međunarodnim mjerilima, 16 posto </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan i u utorak je na Četvrtom okruglom stolu u organizaciji Economist Conferences ponovio da je hrvatski bankarski sustav stabilan i siguran. Pred stotinjak sudionika skupa u hotelu »Sheraton« premijer je također ponovio da je jedan od glavnih ciljeva Vlade omogućiti da se hrvatski bruto domaći proizvod udvostruči u sljedećih 15 godina. Za to će biti potrebno pet posto prosječnog godišnjeg rasta BDP-a. Koalicijska vlada će, najavio je Račan, uskoro upoznati javnost s načinom na koji planira ostvariti takav rast. </p>
<p>Na skupu gdje se strane investitore zainteresirane za ulaganje u Hrvatsku, treba upoznati s rezultatima i planovima Vlade, Račan je naglasio da će Vlada ustrajati na stabilnosti makroekonomskog okvira. Najavio je i reformu pravosuđa. </p>
<p>Priznavši da je nezaposlenost najakutniji hrvatski gospodarski problem, Račan je ipak istaknuo da prema međunarodnim standardima Hrvatska ima stopu nezaposlenosti od 16 posto, jer među 415.000 nezaposlenih ima mnogo onih koji su samo nominalno nezaposleni. Najavio je reformu radnog zakonodavstva koja će na tržište rada unijeti više fleksibilnosti, naglasivši važnost sporazuma sa socijalnim partnerima - sindikatima i poslodavcima.</p>
<p>Uz uklanjanje tzv. administrativnih barijera većim ulaganjima, Račan je najavio i skore nove selektivne porezne olakšice. One bi uz širenje izvoznih tržišta, ulaganje u infrastrukturu te nastavak restrukturiranja i privatizacije trebale omogućiti Hrvatskoj da uđe u sljedeću fazu razvoja. Premijer je uvjeren da će sve te mjere donijeti rezultate, ali, dodaje, »gospodarska čuda ne nastaju preko noći«.</p>
<p>Uz premijera s poduzetnicima su razgovarali i potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija Mato Crkvenac, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministar europskih integracija Neven Mimica te guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Skuplji smještaj u domovima umirovljenika? </p>
<p>S potvrdom centra samo u dom treće kategorije / Od županija se već traži da odobre veće cijene smještaja u domovima / Za one kojima država plaća dio ili cijelu cijenu smještaja, ništa se ne mijenja / Onima koji sami plaćaju, a prihodi im nisu dostatni, ostatak će trebati podmiriti rođaci</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Nakon prijelaznog razdoblja u decentralizaciji umirovljeničkih domova u sklopu koje se traže rješenja za nove promjene u sustavu, građani koji ulaze u dom odlukom centra za socijalnu skrb i država za njih plaća dio ili punu cijenu smještaja, moći će biti samo u domovima treće kategorije. </p>
<p> Iznimno, korisnici s potvrdom centra moći će u domove prve ili druge kategorije ako na području gdje žive nema onih treće kategorije. I u tom slučaju, jednako kao dosad, država će za njih plaćati dio ili punu cijenu smještaja, doznaje Vjesnik u Ministarstvu rada i socijalne skrbi.</p>
<p>Kategorije ovise o uvjetima u domu </p>
<p>Kategorizacija je, inače, provedena ovisno o uvjetima u domu: prostoru koji je predviđen za jednoga korisnika, broju zaposlenih i dodatnim uslugama. </p>
<p>Na pitanje hoće li se cijene smještaja u domovima umirovljenika uskoro mijenjati, zasad je teško dati odgovor. Budući da korisnici plaćaju tek oko 60 posto stvarnog troška smještaja (pa se mjesto u jednokrevetnoj sobi u prosjeku plaća 2000 kuna, a stvarno košta više od 3100 kuna), postoji potreba da se usklade cijene i troškovi. </p>
<p> Kako su domovi umirovljenika od 1. siječnja u nadležnosti županija, one će ubuduće ravnateljima domova odobravati zahtjev za povećanjem cijena smještaja korisnike.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo, takvih zahtjeva već ima. No, u Ministarstvu rada pretpostavljaju da promjena neće biti barem do kraja godine s obzirom na to da se još iščitavaju propisi i traže rješenja na temelju kojih bi domovi, usprkos tome što propisi sad to ne dopuštaju, mogli zadržati novac koji tako n zarade i ulože ga u poboljšanje kvalitete usluge. Država se mora i zaštititi, odnosno sa svim domovima ugovoriti u kojim se omjerima može kretati ekonomska cijena smještaja po pojedinim kategorijama ustanova, budući da, teoretski, domovi mogu odrediti i više cijene od troška.</p>
<p>Što bi eventualno povećanje cijena u domovima umirovljenika moglo značiti za korisnike, koji su već smješteni u ustanovama, a što za one koji tek žele ući u dom? U Ministarstvu rada posebno ističu da nema razloga za paniku: one koji su sada u domu na temelju potvrde centra za socijalnu skrb, nitko neće premještati u slabiju kategoriju doma ako su sada u domu prve ili druge kategorije.</p>
<p> Pravilo o smještaju samo u treću kategoriju doma vrijedit će samo za nove korisnike. Također, ti korisnici neće osjetiti povećanje cijena jer će država, bez obzira na to kolike one bile, za njih plaćati punu cijenu smještaja.</p>
<p> Kad je riječ o korisnicima koji sada sami plaćaju dio cijene smještaja, sve ovisi o tome kolika im je mirovina. Ako je, na primjer, riječ o korisniku koji je dosad plaćao 2000 kuna, a ima mirovinu od 2500, u slučaju povišenja cijena na 3100 kuna, on će za dom morati dati cijelu mirovinu. Osim toga, ako takav korisnik ima djece ili drugih rođaka, ili ako je s nekim sklopio ugovor o uzdržavanju, oni će morati podmiriti ostatak do pune cijene.</p>
<p>Ako to ne učine, država ih može tužiti, ali pritom korisnika nitko neće tjerati iz doma, uvjeravaju nas u Ministarstvu rada. Isto vrijedi i za one koji nemaju nikoga tko bi mogao namiriti punu cijenu - za njih će ostatak do pune cijene plaćati država sve dok su u domu.</p>
<p> Nakon eventualnog povećanja cijena, najvažnija će promjena biti u tome što će korisnici koji od svog prihoda mogu plaćati punu cijenu, ubuduće to i morati. Time se smanjuje pritisak na državni proračun. Osim toga, otvorit će se mogućnost da domovi urede dio prostora za iznajmljivanje po ekonomskoj, ili možda i višoj cijeni. Tim novcem moći će uređivati ostatak doma, ili proširivati vlastite stacionare, u kojima se uvijek traži krevet više.</p>
<p>Ima onih koji mogu platiti više</p>
<p>Nakon što su dobili više samostalnosti u poslovanju, mnogi ravnatelji domova umirovljenika županijama se već javljaju s idejama kako rasteretiti proračun, doznajemo u Ministarstvu rada.</p>
<p> Kao jedan od primjera spominju dom umirovljenika u Koprivnici. Predloženo je da se u jednom dijelu uredi nekoliko apartmana koji bi se mogli iznajmljivati imućnijim korisnicima. Interes za to navodno je vrlo velik; domu su se javili korisnici koji kažu da »cijena nije nikakav problem«. I nekim domovima uz jadransku obalu javljaju se Hrvati iz inozemstva, koji bi se pod stare dane željeli vratiti kući, ali ovdje više nemaju nikoga tko bi brinuo za njih ako se razbole ili postanu nepokretni. Upravo zato nadaju se da će se u domovima umirovljenika za njih otvoriti mjesta.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Dujić: Miščevićeve su odvele maskirane osobe </p>
<p>RIJEKA, 16. travnja</p>
<p> - O nestanku Nikole i Marije Miščević iz Gospića u listopadu 1991. godine, svjedočio je u utorak u nastavku suđenja »gospićkoj skupini« Jakov Dujić, koji je bio operativac u gospićkom SZUP-u krajem 1991. O nestanku umirovljenoga zatvorskog čuvara Miščevića Dujić je čuo od njegove supruge Marije, koja mu je kazala da su ga iz kuće odvele tri maskirane osobe. Nedugo nakon toga čuo je da su i nju odvele dvije maskirane osobe iz kuće njezina brata. </p>
<p>Dujić je izjavio da nije imao saznanja o postojanju »pete kolone« i snajperista na gospićkom području tijekom 1991. U to vrijeme čuo je priče na ulicama, kazao je, prema kojima je iz Gospića u listopadu 1991. nestalo od 30 do 100 osoba.</p>
<p>Dujić je kazao da se gospićki SZUP više bavio prisluškivanjem telefonskih veza u SAO Krajini, a manje u Gospiću. Dodao je da je s krajinske televizije presnimio emisiju o tome kako su srpski vojnici našli 24 leša na Lipovoj Glavici od kojih je 18 identificirano. </p>
<p>Svjedočio je i Mirko Alešković koji je kao vojnik osiguravao cestu u blizini Lipove Glavice nakon ubojstava hrvatskih obitelji Pocrnić i Hećimović u obližnjem selu Bukovcu. Alešković je rekao da o tom događaju, kao i o likvidaciji civila na Lipovoj Glavici, nije znao ništa. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Osumnjičenik za ratni zločin uhićen, pa pušten </p>
<p>VUKOVAR, 16. travnja </p>
<p> - Na cestovnom graničnom prijelazu Tovarnik policija je na izlazu iz Hrvatske u ponedjeljak uhitila Petra G. (42) iz vukovarskog sela Berka, izvijestila je u utorak Policijska uprava vukovarsko-srijemska. Provjerom je utvrđeno da je na temelju naredbe Županijskog suda u Osijeku za Petrom G. raspisana tjeralica zbog osnovane sumnje da je počinio ratni zločin nad civilima.</p>
<p> Petar G. uhićen je i prepraćen istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru. Prema riječima istražne sutkinje Jadranke Kurbel, on je na popisu od 54 osobe iz vukovarskih sela Čakovaca i Berka. Županijski sud u Osijeku još 1993. pokrenuo je istragu o njima i raspisao tjeralice zbog sumnje da su počinili zločin protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin nad civilnim stanovništvom. Petar G., nakon što je saslušan, pušten je iz pritvora. Oduzete su mu putne isprave i zabranjeno napuštanje prebivališta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Otvorene ponude za kupnju umjetnih pužnica</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - U Ministarstvu hrvatskih branitelja u utorak su otvorene ponude za nabavu umjetnih pužnica u okviru humanitarne akcije »Dajmo da čuju«. </p>
<p>Na javni natječaj za nabavu 85 umjetnih pužnica javila su se tri ponuditelja. Prema riječima pomoćnice ministra hrvatskih branitelja Blaženke Gogić, ponuđena cijena povoljnija je čak i od one po kojoj su umjetne pužnice kupljene u prvoj takvoj akciji koju je Ministarstvo organiziralo pod nazivom »Anamarija u svijetu zvukova«. Naime, najniža cijena koja je ponuđena iznosi 14.000 eura, dok su druga dva ponuđača ponudila 14,5 odnosno 15.000 eura za svaku umjetnu pužnicu. </p>
<p>»U roku od 30 dana, stručno povjerenstvo odabrat će najbolju ponudu, u tijeku je ocjena stotinjak kandidata koji čekaju na ugradnju umjetne pužnice«, objasnila je Blaženka Gogić.</p>
<p>»Tvrtke koje su danas ponudile pužnice su najbolje svjetske tvrtke, što znači da će korisnici dobiti vrhunske uređaje«, rekao je Dr. Boris Pegan iz bolnice Sestara milosrdnica. Dodao je kako je cijena jedne umjetne pužnice, kada se na europskom tržištu kupuje pojedinačno, oko 20.000 eura. </p>
<p>U srijedu će se otvoriti i ponude za nabavu uređaja za rano otkrivanje gluhoće te aparata za rehabilitaciju djece nakon ugradnje umjetnih pužnica. </p>
<p>M. Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pančić: Očito je da je Kovačević izdao Kakarigiju drugo rješenje preko veze </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić izjavio je u utorak da više nema što reći na izjave bivšeg pomoćnika u Ministarstvu branitelja Pere Kovačevića koji je potpisao rješenje o statusu HRVI-a generalu Matku Kakarigiju. </p>
<p>Više o tome nemam što reći jer će istinu utvrditi Vrhovni sud i Državno odvjetništvo, izjavio je za Hinu ministar Pančić. </p>
<p> No, dodao je da ipak želi opovrgnuti Kovačevićeve navode da je do 25. svibnja 2000. bilo 30.000 invalida, a da ih je sada 35.000. Pančić navodi da ih je sada oko 33.000, da ih je približno toliko već nekoliko godina, odnosno da se u odnosu na 1999. njihov broj povećao za 600. Pančić je »nebuloznima« ocijenio i Kovačevićeve navode u vezi s rješenjima Upravnog suda, odnosno da je Upravni sud poništio više od 70 posto rješenja Vladina Povjerenstva o ukidanju HRVI-a. Upravni sud odbacio je oko 50 posto rješenja, rekao je Pančić. </p>
<p> O slučaju generala Kakarigija, kojemu je Upravni sud vratio status HRVI-a, Pančić tvrdi da nije mogao imati dva rješenja, prvo kojem mu se odbija status i drugo kojem mu se, samo za dva mjeseca nakon toga (1999.), taj status priznaje. Očito je da je Kovačević izdao drugo rješenje zato što se radilo o generalu Kakarigiju, odnosno preko veze, ustvrdio je Pančić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Od četvrtka i dizlaši na eko-test</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Od 18. travnja, kako je to predviđeno izmjenama i dopuna Pravilnika o tehničkim pregledima i vlasnici vozila s dizelskim motorom morat će, prigodom redovnog tehničkog pregleda, pristupiti eko-testu, kojim se utvrđuje koliko je emisija ispušnih plinova štetna po čovjekov okoliš.</p>
<p> Eko-test će se po cijeni od 81 kunu obavljati na svim vozilima s dizelskim motorima proizvedenim nakon godine 1980. (osim traktora i radnih strojeva). Provjeravat će se stupanj zacrnjenja ispušnog plina, odnosno vidljivo ispuštanje čestica iz motora i obaviti vizualna kontrola određenih uređaja.</p>
<p> Vozilo neće proći na eko-testu ako ispušta previše vidljivih crnih čestica, što je posljedica različitih nepravilnosti, kao što su uprljani filtar zraka, nepodešen motor, istrošene brizgaljke i slično. Vozači vozila s dizelskim motorom bit će upozoreni na nepravilnosti, a od 1. siječnja 2004. takva vozila neće proći na tehničkom pregledu.</p>
<p>Na sastanku Radne grupe za uvođenje eko-testa u Hrvatskom autoklubu u utorak se raspravljalo o rezultatima primjene ove vrste testiranja na vozilima s benzinskim motorom. Ono se provodi od 18. travnja 2001., a od 1. siječnja 2003. postaje uvjet za prolaz na tehničkom pregledu.</p>
<p> Statistika je pokazala da je od 294.412 vozila koja nemaju katalizator na eko-testu bilo neispravno čak 71 posto takvih vozila, a neispravno je bilo i 47 posto od 238.455 vozila s ugrađenim katalizatorom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Pokopan Branko Bauer</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Na zagrebačkom groblju Mirogoju u utorak je pokopan velikan hrvatskog filma redatelj Branko Bauer. Autoru filmova »Ne okreći se sine«, »Sinji galeb«, »Samo ljudi«, »Tri Ane«, »Martin u oblacima«, »Prekobrojna« ili »Licem u lice« došli su se pokloniti brojni prijatelji, kolege i oni s kojima je Bauer godinama surađivao. </p>
<p> O žanrovskoj raznovrsnosti Bauerova stvaralaštva govorio je filmski redatelj Veljko Bulajić, a njegov dugogodišnji prijatelj Vatroslav Mimica okarakterizirao ga je kao filmskog maga koji je svoje filmove znao artikulirati začudnom prirodnošću i lakoćom. </p>
<p> Predstavnik mladog naraštaja filmski redatelj Vinko Brešan, inače Bauerov bliski rod, govorio je o savjetima koje mu je, kad se i sam bio prihvatio filmske režije, veliki autor nesebično upućivao. </p>
<p> I beogradski filmski glumac i redatelj Ljubiša Samardžić, kojega je Bauer otkrio kao glumca, dodijelivši mu glavnu ulogu u filmu »Prekobrojna«, podsjetio se nazaboravnih trenutaka s početka njihove suradnje. </p>
<p> Tajnik zagrebačke Židovske općine Dean Fridrich podsjetio je da je Branko Bauer stekao status pravednika jer je kao nežidov spašavao Židove u vrijeme holokausta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Glavni tajnik optužuje Sanadera da je spreman i na izborni inženjering </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Zacijelo posljednja sjednica sadašnjeg sastava Središnjeg odbora HDZ-a održana je u utorak u vrlo burnoj atmosferi, unatoč činjenici da je do 7. općeg sabora stranke preostalo još nekoliko dana. Na sjednici su bila 84 člana Središnjeg odbora, no bilo je potrebno više od dva i pol sata da se utvrdi dnevni red. </p>
<p>U jednom trenutku sjednica je bila prekinuta jer je dio članova Odbora u znak protesta zbog brojanja glasova oko utvrđivanja dnevnog reda napustio sjednicu. Potom je izišao i zamjenik glavnog tajnika stranke Krešimir Alerić koji je izjavio novinarima kako je predsjednik Ivo Sanader »na svu silu nastojao utvrditi dnevni red koji njemu odgovara i da je prigodom glasovanja u zraku vidio 43 ruke, dakle većinu koje nije bilo«. Istaknuo je i da je Sanader »pripravan napraviti izborni inženjering na stranačkom saboru ne bi li pobijedio«.</p>
<p>Središnji odbor trebao je utvrditi prijedlog poslovnika po kojem će Sabor raditi u nedjelju i ponedjeljak, a u sklopu toga kako će se voditi Sabor, kako će se glasovati te tko će i kako dijeliti i dobiti vjerodajnice. Na dnevni red stigao je i prijedlog programa stranke, koji, smatra dio članova Središnjeg odbora, nitko nije vidio.</p>
<p>Iz Pašalićeva tima stigao je zahtjev da glasovanje bude elektroničko. Po svemu sudeći, »sanaderovci« su spremni to prihvatiti. Kako neslužbeno doznajemo od jednog dužnosnika stranke, unatoč tome što se u javnosti procjenjuje da je Pašalić gotovo sigurni pobjednik izbora u stranci, to još nije izvjesno. </p>
<p>»Sastav izaslanika je takav da još ne ide u prilog Pašaliću niti znači njegovu pobjedu. Procjenjuje se da Sanader ima oko 200 izaslanika više na svojoj strani«, kazao nam je jedan član Sanaderova tima. No, iz Pašalićevog stožera jednako tako su nam poručili da uopće ne sumnjaju da je njihova pobjeda na Općem saboru u nedjelju potpuno sigurna.</p>
<p>»Ljudi su osjetili zamor«</p>
<p> Komentirajući prekid sjednice Središnjeg odbora, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader rekao je da su »neki ljudi nakon dvosatne rasprave vjerojatno osjetili zamor«. Kako je izjavio, rasprava o prijedlogu stranačkog programa nastavljena je u »kreativnoj i prijateljskoj atmosferi«. Na tom prijedlogu koji je Predsjedništvo jednoglasno prihvatilo, radilo je dvadesetak stručnjaka. Sanader je ponovio da su u tijeku završne pripreme kako bi 7. opći sabor u nedjelju »demonstrirao snagu i jedinstvo stranke«. </p>
<p>Opisujući program o kojem dio članova Odbora nije želio raspravljati, istaknuo je da »nije epohalno nov«. »To nije ni program nekog pojedinca, već ažuriran program HDZ-a.« Sanader je odbacio i Alerićeve navode da provodi »nasilje na sjednici Odbora«, rekavši kako Alerića demantira »činjenica da se raspravlja o programu«. Predsjednik HDZ-a zadovoljan je unutarstranačkim izborima koji su protjecali »u najboljem redu«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HHO: Prkina najava tužbe protiv »Jutarnjeg lista« napad je na slobodu informiranja</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Vijeće za medije Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) u utorak je ocijenilo kako je izjava predsjednika Uprave Privredne banke Bože Prke da će tužiti Jutarnji list zbog prenošenja izjave premijera Ivice Račana, »nedopustiv pritisak na medije i napad na slobodu informiranja«.</p>
<p>U priopćenju HHO ističe da se prenošenje izjave predsjednika Vlade ne može predbacivati novinaru kao širenje glasina.</p>
<p>»Još je manje prihvatljivo različitim kriterijima vrednovati odgovornost premijera i odgovornost novinara, jer je po Zakonu o priopćavanju za sadržaj izjave - uz novinara koji je prenosi - odgovoran i onaj koji daje izjavu«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Naglasivši da je novinar uvijek dužan obzirno i savjesno provjeravati vijesti, HHO naglašava da je medijima glavni sudac javnost, a ne Vlada, korporacije ili političari.</p>
<p> »Najveći grijeh koji novinar može počiniti jest prešućivanje, a ne objavljivanje 'loše vijesti', jer bi time bilo izravno ugroženo pravo javnosti da bude obaviještena«, stoji u priopćenju.</p>
<p>HHO smatra da je Prkina prijetnja sudom važna i stoga što je riječ o jednom od prvih slučajeva gdje se pritisak na medije čini u interesu kapitala, a ne u interesu političara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Bajić: Treba nam zakonska potpora reformi pravosuđa i suradnji sa sudovima i policijom</p>
<p>Izvještaj Radovana Ortynskog o radu službe u 2001. nije prošao, a zatraženo je da tužitelji sastave program mjera za podizanje učinkovitosti tužiteljstava/ Leko: Nije jasan podatak o 200.000 građansko-upravnih predmeta, jer se ne vidi ni gdje je to niti tko u tolikoj mjeri napadao državnu imovinu/ Krapac zamjera generalnu oštrinu u ocjeni tristotinjak državnih tužitelja/ Odbor za Ustav i Poslovnik odustao od svog prijedloga o dvotrećinskoj većini za odlučivanje o skidanju zastupničkog imuniteta/ Štengl: Ministarstvo financija se oglušuje o zakonsku obvezu refundiranja pola doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje vukovarskih službenika</p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Saborski Odbor za pravosuđe u utorak je podržao kandidaturu splitskog tužitelja Mladena Bajića za glavnog državnog odvjetnika. Podršku je dobio i prijedlog Vlade o razrješenju dosadašnjeg šefa tužitelja Radovana Ortynskog, koji, u skladu sa zakonom, ostaje u ekipi zamjenika glavnog državnog odvjetnika. </p>
<p>Većinom glasova (uz dva suzdržana iz HSLS-a i HNS-a te jedan HDZ-ov protiv) odbijen je izvještaj Državnog odvjetništva o radu službe u prošloj godini, a zatraženo je da tužitelji u roku tri (šest) mjeseci, ovisno o stavu Sabora, sastave program mjera za podizanje učinkovitosti glavnog, 19 županijskih i 58 općinskih državnih odvjetništava.</p>
<p>Predstavljajući se članovima Odbora, Bajić je rekao da je u moralnoj dvojbi da li da prihvati kandidaturu nakon razrješenja Ortynskog s kojim je dobro surađivao i nakon izvješća o radu Državnog odvjetništva. Smatra da je izvješće dobro, te da se po podacima podudara s ranijim učincima te institucije.</p>
<p>Rekao je kako jedino može obećati da će Državno odvjetništvo raditi zakonito, predano i ažurno, te tako pridonijeti učinkovitosti pravosuđa i pravnoj državi. Smatra da glavni državni odvjetnik i Državno odvjetništvo ne mogu sami unaprijediti stanje u pravosuđu, ako se ne izmijeni kazneno zakonodavstvo i unaprijedi suradnja s drugim državnim tijelima kaznenog progona, osobito s policijom.</p>
<p>I dok personalne rasprave o starom i novom glavnom državnom odvjetniku gotovo da i nije bilo, izvješće je pobudilo veliku pažnju prisutnih.</p>
<p>Najprije je zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač pročitao stav Vlade u četiri točke zbog kojih treba glasati protiv izvješća: loše napisan dokument, bez komentara o neažurnosti (neriješenih 34 posto kaznenih prijava), bez objašnjenja zašto se nije učinilo više u području gospodarskog kriminala, nezadovoljavajuća prevencija kaznenih djela.</p>
<p>Tomislav Dujmić, vanjski član odbora, stao je na stranu tužitelja tvrdeći da se ocjena Vlade temelji samo na dijelu učinka u optuživanju odraslih osoba, što je tek element ukupnog rada DO-a. </p>
<p>Josip Leko (SDP) je nezadovoljan izvješćem zbog niskog učinka u području gospodarskog kriminaliteta i nedovoljnoj jasnog podatka o 200.000 građansko-upravnih predmeta, »jer se ne vidi ni gdje je to niti tko u tolikoj mjeri napadao državnu imovinu«. </p>
<p>Mladen Godek (HSLS) je podveo izvješće pod opće stanje u pravosuđu i ustvrdio da negativna ocjena rada sudova proistječe iz četiri krizne točke: nedosuđenih ratnih zločina, mafijaških nedjela, droge i gospodarskog kriminala. »Nema presuda, osumnjičenici se otpuštaju iz pritvora, svjedoci na suđenjima se odjednom ničeg ne sjećaju«, opisao je Godek svoje viđenje sudske krize.</p>
<p>Davor Krapac (vanjski član) Vladi je zamjerio generalnu oštrinu u ocjeni tristotinjak državnih tužitelja »iako je vidljivo da negativnoj statistici najviše pridonose zagrebačko općinsko i županijsko državno odvjetništvo«. </p>
<p>»Generalizirajući, Vlada je dezavuirala cijelu službu, što bi se reklo, pucala si je u nogu baš sada kad onima koji rade na reformi pravosuđa podrška najviše treba«, zaključio je Krapac.</p>
<p>Branimir Glavaš (HDZ) je bio za to da se izvješće prihvati, »jer je Vlada negativnim stavom prema dokumentu htjela opravdati smjenu Ortynskog«. »Poredak koalicije stimulira građane da tuže i prijavljuju jedan drugoga«, ljutio se Glavaš. Replicirao mu je Marin Jurjević (SDP) tvrdeći da je to obično politikantstvo, a ne analiza rada tužitelja. »Pa televizija objavljuje plaćene oglase s adresama i telefonima, gdje treba prijaviti svoje sugrađane«, uzvratio je Glavaš.</p>
<p>Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav odustao je od vlastita prijedloga da u novom saborskom poslovniku budu propisane dvije trećine zastupnika kao potrebna većina za skidanje zastupničkog imuniteta. O tom će odlučivati polovina zastupnika.</p>
<p>Odbor za gospodarstvo, razvitak i obnovu, uz jedan suzdržan glas, prihvatio je Izvješće o provedbi Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara. Iako nitko od prisutnih nije imao primjedbe na početak rada Fonda za obnovu Vukovara te rad Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva koje zadnjih godinu dana pojačano radi na raščišćavanju ruševina i dovršenju objekata javne namjene, upozoreno je da novac, koji su obećali donatori ne pritječe u željenom tempu. </p>
<p>Gradonačelnik Vukovara Vladimir Štengl upozorio je da Ministarstvo financija ne ispunjava svoje obveze odnosno ne refundira 50 posto uplaćenih doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. »U posljednjih deset mjeseci od stupanja Zakona na snagu pa do danas nije uplaćeno ni lipe od procijenjenih 37 milijuna kuna«, kazao je vukovarski gradonačelnik. Zašto nije primijenjen automatizam u refundaciji i tko je odgovoran za to, pitao je Tonči Tadić (HSP), ocijenivši kako je cijeli Zakon isforsiran i da ne daje rezultate kakvi su se očekivali. Članovi Odbora u raspravi su upozorili na teško gospodarsko stanje u Vukovaru u kojemu od tri najveće prijeratne vukovarske tvrtke dvije već godinama čekaju pretvorbu, dok je jedna u stečaju. </p>
<p>Milan Jelovac i Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sabor će tražiti sankcije za HNB, ako se utvrde njezini propusti </p>
<p>u Riječkoj banci</p>
<p>Mijalić: Evidentno je da je Služba nadzora, na čijem čelu je zamjenik guvernera Čedo Maletić, u slučaju Riječke banke napravila određene propuste </p>
<p>ZAGREB, 17. travnja</p>
<p> - Kako bi se izbjegli slučajevi poput nedavnog u Riječkoj banci, potrebna je ekspertna analiza Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i dopune Prijedloga zakona o bankama koji je u proceduri, radi poboljšanja funkcije nadzora nad bankama te izmjena Zakona o reviziji, zaključak je zatvorene sjednice Odbora za financije i državni proračun održane u utorak. </p>
<p>Kako je na konferenciji za novinare rekao njegov predsjednik Jadranko Mijalić, Odbor insistira na intenziviranju istrage i privođenju pravdi svih krivaca u slučaju Riječke banke, od neposrednih izvršitelja do Uprave banke, interne kontrole, unutarnjeg nadzora i nadzornog odbora. </p>
<p>»Odbor predlaže da HNB podnese cjelokupno i detaljno izvješće o radu svoje službe nadzora u okviru redovnog Izvješća koje će Hrvatskom saboru podnijeti do kraja svibnja. Nakon rasprave o Izvješću, Sabor bi mogao guverneru predložiti reorganizaciju Službe i kadrovske promjene te eventualne sankcije za propuste u obavljanju nadzora u radu poslovnih banaka«, rekao je Mijalić, dodavši da je evidentno da je Služba nadzora, na čijem čelu je zamjenik guvernera Čedo Maletić, u slučaju Riječke banke napravila određene propuste. </p>
<p>Na sjednici Odbora, nezavisni zastupnik Đuro Njavro predložio je osnivanje saborskog povjerenstva za ispitivanje okolnosti i posljedica slučaja Riječke banke »kako bi se spriječio upliv dnevne politike u stručnu i neovisnu analizu te manipulacije ovim slučajem«. Prijedlog je, prema Mijalićevim riječima, odbijen, s obzirom da o slučaju već traje istraga te stoga što dosadašnja povjerenstva nisu polučila rezultate. </p>
<p>Članovi Odbora ocijenili su štetnima nedavne izjave premijera Ivice Račana i drugih političara o eventualnim problemima u Privrednoj i Splitskoj banci, jer bi trvenjima između političara i bankara mogao biti poljuljan bankarski sustav Hrvatske. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Neustavno je smijenjeno 13 predsjednika sudova«</p>
<p>Gredelj je optužio ministricu pravosuđa Ingrid Antičević Marinović da je prekoračila zakonsku obvezu da u postupku imenovanja predsjednika suda imenuje samo između kandidata koje predloži sudačko vijeće</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Udruga hrvatskih sudaca (UHS) razmotrit će zahtjev za poništenje svih dosadašnjih postupaka imenovanja predsjednika sudova te zatražiti odgovornost onih koji su ih provodili protivno zakonskim propisima i na temelju političke volje, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik UHS-a Vladimir Gredelj. Najavio je da će UHS taj zahtjev razmotriti nakon redovnoga godišnjeg zasjedanja Europske udruge sudaca u Laussanei, 2. svibnja, te njezinih zaključaka o stanju sudbene vlasti u Hrvatskoj.</p>
<p>Gredelj je pozvao Vladu da obustavi daljnja imenovanja predsjednika sudova te osnuje tijelo koje će ispitati tvrdnje UHS-a da je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović neustavno i nezakonito smijenila 13 predsjednika sudova i imenovala nove. Gredelj je rekao da po odluci Ustavnog suda iz ožujka 2000. dosadašnjim predsjednicima sudova nije prestala dužnost na temelju zakona, što, tvrdi, opovrgava Vladu koja je pogrešno pretpostavljala da će im mandati prestati na temelju zakona. »Ignoriranjem te činjenice, motivirane odlučnošću Vlade da unatoč tome provede postupak imenovanja na temelju novog zakona, odvodi je u područje neustavnih i nezakonitih imenovanja koja provodi ministrica pravosuđa«, istaknuo je Gredelj.</p>
<p>Ministricu je optužio da je prekoračila zakonsku obvezu da u postupku imenovanja predsjednika suda imenuje samo između kandidata koje predloži sudačko vijeće. Na novinarsko pitanje o tome hoće li UHS tražiti njezinu smjenu, Gredelj je rekao da će o tome odlučiti nakon zasjedanja Europske udruge sudaca. Na konferenciji za novinare su o »samovolji ministrice« govorili i bivši predsjednici općinskih sudova u Đakovu i Vrbovcu, David Crnov i Milan Kranjec. Oni tvrde da su ministričinom odlukom smijenjeni unatoč jednoglasnoj ili većinskoj podršci sudačkog vijeća te svojoj visokoj stručnosti i odličnim rezultatima u sudačkom radu.</p>
<p>Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač kazao je Hini da Ministarstvo ne želi komentirati Gredeljeve tvrdnje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Tomčić: U Hrvatskoj crne ekonomije ima u svim područjima života! </p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić posjetili su u utorak Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. Zavod, kako je rečeno, ima ključnu ulogu u podizanju novih vinograda, jer to nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, više neće biti dopušteno. Tomčić je rekao da je iznenađen da Zavod kontrolira tek nešto više od 12.000 hektara vinograda u Hrvatskoj od ukupno 59.000 hektara vinograda. Dodao je da u Hrvatskoj crne ekonomije ima u svim područjima života. Primjerice, na domaćem tržištu prodaje se vino s markicom koje je jeftinije od grožđa, upozoravaju vinogradari. </p>
<p>Prema Tomčićevim riječima, kako bi se stalo na kraj patvorenim vinima i žestokim pićima, predložio je Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da iznađe zakonsko rješenje za bolju kontrolu domaćeg tržišta. On drži da bi predstavnici Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo složen posao kontrole podrijetla i kvalitete vina, bolje obavili od državnih inspektora. </p>
<p>Ministar Pankretić napomenuo je da će Vlada idući tjedan poslati u proceduru zakon o vinu. Dodao je da se domaći proizvođači vina ne trebaju plašiti ulaska u EU, jer će i tada biti načina da se više potiče, primjerice, proizvodnja vina na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja (otoci, poluotok Pelješac). </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Hvidra skuplja novac da bi svome članu kupila bubreg</p>
<p>KRAPINA, 16. travnja</p>
<p> - »Odnos društva prema braniteljima nikad nije bio niži nego danas, a to se vidi i iz odnosa prema pripadniku 1. gardijske brigade Branimiru Hršaku (33), koji nema ni jednog bubrega i već pet godina kontinuirano odlazi na hemodijalizu, a nije stavljen na listu prioriteta za presađivanje, iako se radi o mladom branitelju s dvoje maloljetne djece«, rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik krapinsko-zagorske Hvidre Ivan Jagušić. </p>
<p>Hvidra je stoga pokrenula akciju skupljanja novca kojim bi se kupio bubreg i platili troškovi njegova presađivanja u inozemstvu. Tom akcijom trebalo bi se prikupiti oko 60.000 eura, a već su nađena dva potencijalna donatora. </p>
<p>Predsjednik krapinske Hvidre Marijan Mikša osvrnuo se i na nedavnu smrt invalida Domovinskog rata Miroslava Denisa koji je umro od upale pluća. »Pitamo se je li hrvatska Vlada dala upute liječnicima da svjesno ubijaju invalide i branitelje, jer kako drukčije protumačiti da danas osoba stara 27 godina umre od upale pluća, a da liječnica nije željela izaći u kućnu posjetu«, istaknuo je Marijan Mikša, zatraživši od ravnatelja krapinskog Doma zdravlja da protiv liječnice koja se oglušila o Hipokratovu zakletvu poduzme odgovarajuće korake i o tome obavijesti Ministarstvo zdravstva. Članovi županijske te Hvidre Krapine, Zlatara i Zaboka ionako, istaknuli su, nisu zadovoljni kvalitetom medicinskih usluga, jer, kažu, pisati uputnice i putne naloge. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Plaće u školstvu nisu isplaćene na vrijeme«</p>
<p>ZAGREB, 16. travnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« upozorio je Vladu i Ministarstvo prosvjete i sporta da krše Temeljni kolektivni ugovor (TKU) u javnim službama, jer plaće u osnovnim i srednjim školama nisu pravodobno isplaćene.</p>
<p> Naime, kako stoji u priopćenju »Preporoda«, po tom ugovoru razmak isplata dviju plaća ne smije biti dulji od 30 dana. Budući da je posljednja plaća isplaćena 14. ožujka, Ministarstvo prosvjete i športa je bilo dužno isplatiti plaću najkasnije do 14. travnja. Osim toga, Ministarstvo prosvjete, tvrde u »Preporodu«, krši TKU i u odredbi koja se odnosi na naknadu prijevoza po kojoj svi zaposlenici imaju pravo na naknadu prijevoza, ali unatoč tome Ministarstvo tu naknadu isplaćuje po nepovoljnijim prošlogodišnjim kriterijima. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020417].
|
