NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020615].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 252499 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.06.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Otvorena »sezona« priprema za prijevremene izbore?</p>
<p>Nervozna reakcija socijaldemokrata ponukala je zlobnike iz opozicijskih stranaka da, naslađujući se novim mukama petorke, zlurado ustvrde kako je »petorka pukla na Krčkom mostu, jer se na njemu mimoišla«/ Vesna Pusić kaže da je riječ o »principu akcije i reakcije i neće imati posljedice na odnose unutar koalicije«/ HSS također upozorava da su SDP-ove tvrdnje o probijanju proračuna za 20 milijuna kuna proizvoljne/ HSLS-ovac Vilim Herman uzvratio SDP-ovcima da je riječ o »političkim prijetnjama kojima se želi disciplinirati koalicija u parlamentu« </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Nastavi li se ovako glasati o zakonima i amandmanima koji probijaju državni proračun, Klub zastupnika SDP-a će zahtijevati od Vlade da pripremi prijedlog rebalansa proračuna i da se otvori rasprava o novim koalicijama u parlamentu ili o prijevremenim izborima!</p>
<p>Poručio je to u četvrtak, prilično upozoravajućim, gotovo prijetećim tonom šef SDP-a u Saboru Mato Arlović, zajedno s još troje stranačkih kolega koji su mu davali potporu. </p>
<p>Jesu li znakovitim upozorenjem SDP-ovci, kao najveći i najjači član, dramatično upozorili svoje koalicijske partnere da im je dosta pojedinačnih solističkih iskakanja iz onoga što se u petorci pokušavaju barem dogovoriti? </p>
<p>I je li, zapravo, nakon niza nedavnih poteza premijera Račana, poput najave radova na autocesti Zagreb-Split i odavanja počasti na Bleiburgu, a koje su mnogi ocijenili otvaranjem predizborne kampanje, i glavni dio SDP-a definitivno otvorio »sezonu« priprema za prijevremene izbore?</p>
<p>Podsjetimo, vidljivo iznervirani činjenicom da su u četvrtak u Saboru odbačene izmjene Zakona o otocima, kojima je Vlada predlagala naplatu mostarine na Krčkom mostu i za pravne osobe s Krka, SDP je suzdržanost HSLS-a i HSS-a u glasanju ocijenio iskakanjem iz koalicije, a javna nervozna reakcija SDP-a ponukala je zlobnike iz opozicijskih stranaka da, naslađujući se novim mukama petorke, zlurado ustvrde kako je »petorka pukla na Krčkom mostu, jer se na njemu mimoišla«. </p>
<p>Već dan kasnije neuobičajeno oštro koalicijskim su partnerima uzvratili oni od kojih se to možda moglo najmanje očekivati - HSS. </p>
<p>HSS također upozorava da su SDP-ove tvrdnje o probijanju proračuna za 20 milijuna kuna proizvoljne i kako u ovom slučaju »nije riječ o novcu, nego o proceduri«.</p>
<p>No kad se analizira politička budućnost, sasvim je razumljivo i jasno da HSS doista može mirno spavati i davati ovako sigurne izjave, s obzirom na to da je najpoželjnija »udavača« koju bi rado »oženili« i oni s lijeva i oni s desna... </p>
<p>SDP-ova nervozna reakcija i upozorenje od četvrtka i u petak je, bez obzira na uobičajen dnevni red sjednice, bila glavna tema kuloarskih razgovora, ali koalicijski su partneri i javno reagirali. </p>
<p>Tako je potpredsjednik Kluba HSLS-a u Saboru Vilim Herman uzvratio SDP-ovcima da je riječ o »političkim prijetnjama kojima se želi disciplinirati koalicija u parlamentu«. </p>
<p>A Arloviću je poručio da, »ukoliko misli da parlament treba biti na kliničkim aparatima ili ga treba eutanazirati, onda je nešto jako pobrkao!«. Također je podsjetio da Arlović ima »kratko pamćenje«, jer je upravo on (Arlović) na prošloj saborskoj sjednici, jedini od koalicijskih zastupnika zajedno sa HDZ-om glasao za smanjenje plaća vodećim ljudima USKOK-a, a zbog čega je, navodno, ministrica pravosuđa bila spremna i na ostavku.</p>
<p>Hermanov stranački kolega Jadranko Mijalić, predsjednik saborskog Odbora za financije i Državni proračun tvrdi da su optužbe o probijanju proračuna neutemeljene, te da se napetost stvara zbog 20 milijuna kuna, a istodobno se rasprava o sanaciji poljoprivrednih kombinata teška četiri milijarde kuna vodi post festum i kroz Sabor prolazi usput.</p>
<p>Zastupnik i glasnogovornik HSLS-a Joško Kontić »ne vidi ništa loše u tome da se u saborsku proceduru vrati na doradu Zakon o otocima«. Kaže da je to sastavni dio demokratske procedure u zemljama koje su demokratski centralizam prepustile prošlosti. </p>
<p>Podsjeća, također, da je za vrijeme ove vlasti bilo primjera da su i neki Vladini prijedlozi koje su predlagali HSLS-ovi ministri bili odbijeni uz potporu SDP-a, pa HSLS »od toga nije pravio dramu«. Stoga Kontić zaključuje da »ne treba stvarati polemiku nego to pitanje treba riješiti na tijelima petorke«. </p>
<p>A što se pak tiče SDP-ove najave da će tražiti rebalans proračuna, Kontić je ustvrdio kako je to legitimno pravo SDP-a, a za SDP-ovu prijetnju novim izborima, Kontić odvraća kako je Arlović, kao »zasigurno najbolji poznavatelj Ustava svjestan da SDP bez HSLS-a i HNS-a ne može raspustiti parlament uz pretpostavku da to neće napraviti s HDZ-om«. </p>
<p>I predsjednica HNS-a Vesna Pusić odgovara da su u pitanju dva milijuna kuna i slaže se s time da se proračun ne smije probijati, ali da je ovoga puta riječ o tako malom iznosu da se može napraviti iznimka, to više što su svi na Krku za to. </p>
<p>Pusić je podsjetila SDP-ovce da je bilo slučajeva kada su i oni glasali protiv Vladinih prijedloga, na primjer, kada je prihvaćen amandman HDZ-ovke Marine Matulović Dropulić o stanogradnji. </p>
<p>HNS-ova predsjednica ne vidi razlog da se »o ovom slučaju pravi cirkus« i ne misli da je riječ o nekoj planiranoj akciji SDP-a. To je više, kaže Pusić, »princip akcije i reakcije i neće imati posljedice na odnose unutar koalicije«. </p>
<p>HNS-ov pak glasnogovornik Boris Blažeković dodaje da koalicija ne znači jednoumlje, jer svaki zastupnik i svaka stranka ima pravo na svoje stavove. »Nesporazumi su mogući i očito je da su prisutni, no HNS će uvijek pokušati usuglašavati stavove s koalicijskim partnerima kad god je to moguće. Mislim da je Arlović reagirao preemotivno te da ne treba razmišljati o novim koalicijama ili prijevremenim izborima.«</p>
<p>I LS smatra da ne treba ići na prijevremene izbore i da zbog drukčijeg mišljenja unutar koalicije ne treba zaoštravati odnose među njenim članicama.</p>
<p>»Mislim da je u ovom slučaju više riječ o sukobu Vlade i Sabora nego pojedinih stranaka Koalicije. Sabor je nedavno prihvatio amandman zastupnika Darija Vasilića da se ukine plaćanje mostarine na Krčkom mostu smatrajući da je to dobra odluka i stoga većina zastupnika sada nije željela mijenjati svoju odluku vjerojatno ocjenjujući prijedlog izmjene Zakona kao Vladin pritisak. Trebalo bi mnogo više primjera od ovog izoliranoga i usamljenoga da bi se došlo do zaključka da Koaliciju treba disciplinirati ili ići na prijevremene izbore«, kaže LS-ov zastupnik Tibor Santo. </p>
<p>Milan Jelovac, Andrea Latinović i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Trconić: Apsurdna Arlovićeva tvrdnja </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - »Tvrdnja predsjednika Kluba zastupnika SDP-a Mate Arlovića da je u Saboru došlo do preslagivanja i stvaranja nove neformalne koalicije, apsurdna je i neutemeljena«, rekao je u petak Luka Trconić, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a, na konferenciji za novinare. </p>
<p>Prema njegovim riječima, HSS je veoma iznenađen SDP-ovim tvrdnjama izrečenim u četvrtak u Saboru i smatra da nije bilo potrebe dizati tenzije. Trconić je istaknuo da ga posebno začuđuje prijetnja prijevremenim izborima. </p>
<p>Uostalom, nastavio je, »bude li se prijetilo prijevremenim izborima, HSS nije prava adresa za to, ta se stranka ne treba bojati tih izbora«. Iako je haesesovcima i dalje stalo do toga da se vrijeme preostalo do izbora dobro iskoriste, kažu da neće prešutjeti ništa što smatraju da može štetiti Hrvatskoj.</p>
<p>Trconić je podsjetio da se situacija oko glasovanja, a ovaj put je bila riječ o tome da su HSLS i HSS ostali suzdržani kad se glasovalo o izmjenama Zakona o otocima, nije pojavila prvi put, ali »nije bilo potrebe za takvom nervoznom reakcijom i dramatiziranjem«. Istaknuo je da je upravo SDP u nekim situacijama pomogao rušenju Vladinih prijedloga, ali »HSS želi vjerovati da se nije došlo tako daleko« te da su motivi koalicijskih partnera čisti i da im je još stalo do koalicije i ispunjenja dijela izbornih obećanja.</p>
<p>Trconić je ocijenio proizvoljnim SDP-ov podatak prema kojem je odbacivanjem Vladina prijedloga u Saboru u četvrtak, kojim se tražila naplata mostarine na Krčkom mostu i za pravne osobe s tog otoka, državni proračun probijen za 20 milijuna kuna. Naglasio je da HSS-u posebno smeta što se taj prijedlog nastojalo progurati po hitnom postupku, jer je prije nekoliko mjeseci, kad je Zakon i donesen, upravo HSS-ov amandman oslobodio sve stanovnike Krka od plaćanja mostarine.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Podjela na 'naše' i 'vaše' ubija kredibilitet hrvatske vanjske politike</p>
<p>Hrvatske diplomate poput Vladimira Drobnjaka i Joška Para optužuje se u jednim dnevnim novinama da su, kao HDZ-ov kadar, opstruirali Račanov dogovor s Drnovšekom oko rješavanja pitanja granica</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Zbog tvrdnje jednih hrvatskih dnevnih novina da hrvatski diplomati rade premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću iza leđa, novi skandal potresa Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p>Glavna teza napisa je ta da su diplomati koji su hrvatskoj diplomaciji služili za vrijeme HDZ -ova režima odgovorni za sve promašaje hrvatske vanjske politike, te da rade suprotno odlukama premijera i predsjednika države. Hrvatske veleposlanike poput Vladimira Drobnjaka i Joška Para optužuje se da su, kao HDZ-ov kadar, opstruirali Račanov dogovor s Drnovšekom oko rješavanja pitanja granica. </p>
<p>Novinski tekst samo je u prvi plan ponovno stavio stari sukob unutar kuće koji traje već dvije godine. Nakon parlamentarnih izbora 2000. godine, međuljudski odnosi unutar zgrade na zagrebačkom Zrinjevcu bitno su se pogoršali, a novi diplomatski kadrovi, izabrani prema stranačkom ključu, optužili su gotovo sve one koje su tamo zatekli da su - hadezeovci.</p>
<p>Pune dvije godine u Ministarstvu vanjskih poslova uposlenici se dijele na stare i nove, »naše« i »vaše«, a u takvoj atmosferi odluke su se teško donosile. Još je teže bilo nametnuti Ministarstvo vanjskih poslova kao respektabilnu instituciju koja ima najvažnije mjesto u kreiranju hrvatske vanjske politike. Objavljeni tekst samo je vrh ledene sante, a medijska blaćenja i prepucavanja, za koja se koriste mediji, opasno mirišu na osobna i stranačka prepucavanja, od kojih će štete imati samo hrvatska država i njezini interesi u inozemstvu. </p>
<p>Posljednji napis nije međutim i prvi. Ministarstvo vanjskih poslova službeno je demantiralo gotovo identičan tekst koji je objavljen u slovenskom dnevniku Delo prije mjesec dana zbog, kako je rečeno, teških objeda i netočnih tvrdnji. </p>
<p>U reagiranju je stajalo: »Iako nije sporno da je percepcija razgraničenja na moru problematično doživljena u slovenskoj i hrvatskoj javnosti, neprihvatljiva je ocjena autora teksta da krivnja za takvu situaciju leži u lobiranju izvjesnog dijela hrvatske diplomacije naslijeđene još iz vremena HDZ, koja navodno opstruira mogući dogovor. Difamiranje dijela hrvatskoga diplomatskoga kadra, koji je sadašnja vlast zadržala da, upravo zbog njihova profesionalizma, nastave diplomatsku karijeru na istaknutim funkcijama, netočno je i zlobno interpretiranje njihova posla i ovlasti. Veleposlanici i djelatnici MVP-a ne djeluju na svoju ruku, nego sasvim suprotno, izričito po nalogu i uz konzultacije Ministra vanjskih poslova i Vlade RH«.</p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti kako će sada reagirati Ministarstvo vanjskih poslova i do koje će mjere stati u zaštitu vlastitih diplomata koji su, kako se to u demantiju navodi, posao zadržali zbog svoje profesionalnosti. Ako se stanje ne riješi, a ovakva praksa nastavi, to će značiti samo da politikantstvo na Zrinjevcu ima prednost pred učinkovitim funkcioniranjem diplomacije. To je loša vijest za hrvatsku vanjsku politiku.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>MVP: Prozvani su provjereni profesionalci s ugledom u svijetu </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je u petak na tekst objavljen u petak u Slobodnoj Dalmaciji. </p>
<p> »Netočnost i zlonamjernost kojima obiluje tekst... i koji je s istim sadržajem i s istom tezom prošloga tjedan objavljen u slovenskom Delu (4. lipnja 2002. godine) navodi nas da, jednako kao i u na tekst u Delu, reagiramo priopćenjem Ministarstva vanjskih poslova RH.</p>
<p> Konstrukcija autora teksta o hrvatskoj diplomatskoj mreži koja navodno iza leđa predsjednika Mesića, premijera Račana i ministra Picule opstruira sporazum o razgraničenju sa Slovenijom, nerazumljiv je pokušaj novinara da izmišljenim sadržajem skandalizira odnose u i izvan Ministarstva vanjskih poslova. U nedostatku pravih argumenata za svoju tezu novinar se služi uvredama i klevetama ocjenjujući pojedine hrvatske diplomate kao dijelove 'kvazidiplomatskog aparata' koji korijene svoje navodne nekompetencije, nesposobnosti i nelojalnosti vuče još iz vremena dvojbenog kadroviranja bivše vlasti.</p>
<p> Ministarstvo vanjskih poslova RH odbacuje napade na prozvane hrvatske diplomate, naglašavajući da je riječ o ljudima koji diplomatsku karijeru grade niz godina, a veliki profesionalni ugled ne uživaju samo u zemlji, nego i u međunarodnim diplomatskim krugovima.</p>
<p> Kao priznati diplomati svoj posao rade isključivo po pravilima službe, po nalogu i uz konzultacije s ministrom vanjskih poslova i Vladom RH, a ne na svoju ruku i iza leđa svojih pretpostavljenih«, kaže se u priopćenju MVP-a koje je potpisala Miona Ševčik, savjetnica za medije i odnose s javnošću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kako u šest mjeseci vratiti 8308 kuća i smjestiti 1055 obitelji</p>
<p>Vlasnicima je dosad vraćeno 10.557 kuća i stanova, od čega je još uvijek prazno njih 5158, dok su se u 5399 kuća uselili njihovi stvarni vlasnici</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Još šest mjeseci preostalo je ovoj vladi da privatnu imovinu, uglavnom srpsku, vrati njezinim vlasnicima. Dr. Goran Granić, potpredsjednik Vlade, ponovio je u ponedjeljak da je krajnji rok za to 31. prosinca. A što je dosad učinjeno, pitali smo u Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice koja je u prvoj polovini lanjske godine provela reviziju sve zauzete privatne imovine. </p>
<p>Prema zadnjim podacima od 1. svibnja 2002. godine, 8308 kuća još je zauzeto i čeka na povrat. Revizijom je, naime, provjereno 18.865 stambenih jedinica koje su ljudima bile dodijeljene na privremeno korištenje. Vlasnicima je dosad vraćeno 10.557 tih kuća i stanova, od čega je još uvijek prazno njih 5158, dok su se u 5399 kuća uselili njihovi stvarni vlasnici.</p>
<p>Vlada je lani u prosincu donijela plan za provedbu povrata imovine do kraja ove godine u kojem jasno stoji da se iseliti trebaju privremeni korisnici kojima je završena obnova, zatim oni koji nikad i nisu imali pravo na stambeno zbrinjavanje te oni koje se može stambeno zbrinuti negdje drugdje u Hrvatskoj ili će se vratiti u BiH. Prema podacima iz svibnja, takvih je 1055 obitelji. Te su obitelji već dobile naloge za iseljenje. Tijekom ljeta bit će riješeno pitanje 493 takvih obitelji, i to obnovom njihovih kuća ili zamjenom prava na obnovu za državnu imovinu. </p>
<p>Početkom veljače ove godine Državno je odvjetništvo pokrenulo postupke za iseljavanje privremenih korisnika kojima su obnovljene kuće ili stanovi i koji su dobili naloge za iseljavanje, ali su odbili iseliti se iz kuća ili stanova koje su zauzeli. Dosad je pokrenut 51 postupak, a 28 obitelji napustilo je tuđe kuće nakon zadnjeg upozorenja Državnog odvjetništva. Protiv ostalih obitelji ili pojedinaca koji su se na to oglušili pokrenut je postupak deložacije te postupak za povrat novca koji im je država dala za obnovu. U međuvremenu Uprava za prognanike pri Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva nastavlja provjeravati preostalih 399 slučajeva gdje su privremeni korisnici zbog završene obnove vlastitih kuća dobili naloge za iseljavanje. </p>
<p>Paralelno se, međutim, traži rješenje i za stambeno zbrinjavanje obitelji privremenih korisnika tuđih kuća koji na to imaju pravo, a njih je, prema podacima Uprave za prognanike, 6760. Očekuje se, međutim, smanjenje tog broja, i to onako kako je propisano kriterijima za stambeno zbrinjavanje u Zakonu o područjima posebne državne skrbi.</p>
<p>Predviđeni modeli njihova zbrinjavanja su dodjela građevinskog materijala (za oko 2500 obitelji), gradnja novih obiteljskih kuća na državnom građevinskom zemljištu (dosad je na područjima posebne državne skrbi pronađeno 1628 građevinskih zemljišta), najam stambenih jedinica koje su kupljene od Agencije za promet nekretninama za oko 4500 obitelji, povratak u BiH oko 400 obitelji, kojima će se pomoći u građevinskom materijalu za obnovu njihovih kuća. </p>
<p>Za ukupnu provedbu projekata stambenog zbrinjavanja trebat će osigurati još oko 600 milijuna kuna, za što će se zatražiti međunarodna pomoć kroz kreditne programe i donacijska sredstva.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Što zapravo želi Drnovšek? </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ </p>
<p>Reagirajući na Budišinu izjavu da je hrvatska Vlada de facto odustala od parafiranog sporazuma o granici sa Slovenijom, iako formalna odluka o tome još nije donesena, te da će uskoro definirati nove pregovaračke pozicije o tom pitanju, slovenski premijer Drnovšek je uzvratio poznatim stajalištem kojim je ponovno isključio mogućnost da njegova vlada pristane na nove pregovore o otvorenim pitanjima, osobito o sporazumu o granici. Međutim, tom je prigodom rekao i da očekuje nastavak dijaloga sa svojim hrvatskim kolegom. Prema slovenskim medijima, još tijekom ovog mjeseca susrest će se s Račanom da bi, kako se najavljuje, još jednom raspravljali o »otvorenim pitanjima u vezi sa sporazumom o granici i sporazumom u nuklearki Krško«.</p>
<p>Dakle, dok s jedne strane Drnovšek a priori odbacuje nove pregovore o granici implicite inzistirajući na (od pravnika već odbačenoj) tezi da iz parafiranog sporazuma za Hrvatsku proizlaze određene obveze, s druge strane piše pismo Račanu, dok je ovaj na službenom putu u SAD-u, i dogovara s njim sastanak na kojem će se razgovarati i o sporazumu o granici. S obzirom na to da je Drnovšek, vjerojatno, svjestan da u pogledu parafiranog Nacrta ugovora o granici Račan više nema nikakvog manevarskog prostora, jer su i Sabor i cijela hrvatska javnost jednodušno protiv takvog sporazuma, tu Drnovšekovu koncilijantnost u vezi s razgovorom o granici ipak možemo vezati uz neke posljednje događaje.</p>
<p>Prvi se tiče neuspješna slovenskog pokušaja da u Europskom parlamentu ishodi rezoluciju kojom bi se zapravo Hrvatski sabor na određeni način obvezao prihvatiti parafirani Nacrt ugovora o granici sa Slovenijom čime bi se isključila mogućnost međunarodne arbitraže u vezi sa spornim graničnim pitanjima, do čega je Sloveniji očito jako stalo. Drugi događaj vezan je uz činjenicu da Slovenija, iako je na tome radila njena diplomacija, nije amnestirana od obveze novih članica, kandidata za pristup u Europsku uniju, da prije ulaska riješe svoja sporna pitanja sa susjedima. </p>
<p>S obzirom na to da se pristup Slovenije EU očekuje 2004. Drnovšek je očito svjestan da će pri rješavanju spornih pitanja s Hrvatskom bitan čimbenik biti i vrijeme. Naime, u slučaju da ta pitanja ne riješe bilateralno, jedino što preostaje je pristanak obiju država na obvezujuću međunarodnu arbitražu što su, uostalom, Sloveniji diskretno dali do znanja i u Europskom parlamentu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Koalicija puca na proračunu? </p>
<p>DADA ZEČIĆ</p>
<p>Novac bi mogao biti razlog ozbiljne krize u koaliciji. Nakon što je u Saboru odbijen Vladin prijedlog zakona o otocima, unaprijed dogovoren i razrađen, prema kojem bi plaćanja mostarine preko Krčkog mosta bile oslobođene samo fizičke, ali ne i pravne osobe, SDP je optužio koalicijske partnere za stvaranje neformalne koalicije s HDZ-om. Jer, upravo je suzdržano glasovanje SDP-ovih partnera pridonjelo tome da se zakon odbije. Tako je ionako osiromašen državni proračun probijen za dvadesetak milijuna kuna. SDP-ovci prijete rebalansom proračuna, naglašavajući da njihovi koalicijski partneri započinju predizbornu kampanju i olako daju skupa obećanja biračima. </p>
<p>No, taj slučaj u dvije godine ove vlasti nije usamljen. Gotovo na svakoj saborskoj sjednici dogodi se da zastupnici ove ili one vladajuće stranke glasuju protiv odluka koje je donijela Vlada u kojoj, pak, sjede ministri iz tih istih stranaka. </p>
<p>Prisjetimo se samo posljednje »velike« krize koalicije. Nastala je u Saboru kad je prije nešto manje od godinu dana Carla del Ponte, glavna haaška tužiteljica, donijela u Hrvatsku optužnice protiv generala Gotovine i Ademija. U Saboru su se skupljali politički bodovi na obrani hrvatskih generala, unatoč činjenici da je Vlada obvezna surađivati s Haagom. Sve se prelilo na ovo proljeće kada se stvar smirila potpisivanjem novoga koalicijskog ugovora prema kojem su ostali koalicijski partneri u istom položaju kao i najjača stranka u vlasti - SDP. </p>
<p>I ranije je bilo nesuglasica među zastupnicima petorke. Nebrojeni su, naime, zakonski prijedlozi prolazili prave kalvarije usuglašavanja i dogovora, što na raznim koordinacijama, što na sastancima čelnika koalicije, što u samom Saboru. No, dosad ni jedna stranka petorke nije tako oštro reagirala na probijanje proračuna. Aspekt novca i državnog proračuna u međusobnim foteljaškim preraspodjelama uvijek bi bio stavljen na stranu. Istina je da je predizborna kampanja, ma što političari govorili o tome, započela. I svi hvataju posljednji vlak za povrat ozbiljno poljuljanog povjerenja birača. Bilo da probijaju proračun, bilo da se tome protive. Bilo da prijete izlaskom iz koalicije ili se trude očuvati je.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Lakše s Bushom nego s Budišom i Tomčićem</p>
<p>Račan je u Washingtonu i New Yorku bio primljen kao čelnik ozbiljne države, a to znači zemlje koja poštuje ono što je potpisala. Zašto hrvatski političari isti recept za uspjeh ne primjenjuju i na domaćem terenu? Zašto ne mogu shvatiti da su prepucavanja, sitni stranački i još sitniji osobni interesi već previše stajali hrvatske građane?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Možeš ti razgovarati s Bushom koliko god hoćeš, možeš riješiti i Prevlaku i ostatak istočne granice, ali na kraju balade ipak moraš najviše računa voditi o nama. Mi ti krojimo sudbinu. To je otprilike glavna poruka koja je premijera Račana dočekala na aerodromu, nakon desetodnevnog posjeta SAD-u, nošena združenim glasovanjem HDZ-a i Račanovih koalicijskih partnera HSLS-a i HSS-a. </p>
<p>U Zagrebu, dakle, ništa nova. Da se nije radilo o mostarini, u igri bi bila lavanda, kao lani, ili nešto drugo. U zemlji siromašnoj poput Hrvatske ne nedostaje prilika koje će saborski zastupnici iskoristiti za pokazivanje zubi Vladi pod sjajnim štitom dokazivanja da su upravo oni najveći prijatelji puka. Pa što košta da košta. A njih ne košta. Priču plaćaju porezni obveznici. </p>
<p>Glasovanje protiv Vladina prijedloga porezne će obveznike stajati dvadesetak milijuna kuna više nego što su Crkvenčevi financijaši za tu svrhu namijenili u proračunu. Nije to malo novca, ali ni toliko mnogo da se u proračunskim rezervama ne bi našlo rješenje. I to bez rebalansa proračuna, kojim je u četvrtak, u ime SDP-a, zaprijetio Arlović. </p>
<p>No, bit najnovijeg prepucavanja unutar vladajuće koalicije nije novac, nego politički utjecaj i moć, kao i nebrojeno puta do sada. U strahu da će Račan i SDP na temelju nekih Vladinih poteza upisati previše, a ostale stranke petorke premalo bodova kod birača, koalicijski partneri svakih par tjedana pokušavaju pronaći nove, samo svoje prečice do srca birača. Jer, bez glasova birača nema ni moći koju donosi vlast. Tako je to gotovo od prvoga dana koalicijske vlasti i bit će do posljednjega.</p>
<p>Hrvatska politička elita ušla je u fazu gotovo potpune usredotočenosti na lov na što bolje startne pozicije za sljedeće izbore. Naručuju se ankete, mjerkaju eventualni koalicijski partneri, odvaguju šanse i kombinacije. Stranke vladajuće koalicije svjesne su da u ove dvije i pol godine vlasti nisu odradile dovoljno uvjerljiv posao, da je ostvareno premalo obećanja. I sada gotovo panično love svaku priliku ne bi li se prikazale u što boljem svjetlu. Ako treba i na štetu vlastitih koalicijskih partnera.</p>
<p>Igra se po principu »zgrabi što možeš i bježi, a ostali neka se snalaze kako god znaju i umiju«. Najdraže im je pritom ubrati pokoji plod iz Račanova dvorišta dok još nije postignut dogovor o koaliranju za sljedeće izbore. Jer, kada taj dogovor bude postignut, veliki će igrači, a SDP to jest, moći opet čvršće zategnuti uzde.</p>
<p>Ipak, ne može se ne primijetiti da stranke petorke do posljednjega trenutka odgađaju igranje na kartu pravog partnerstva. Kao da baš razjedinjenost i primarna briga o sitnim stranačkim i još sitnijim osobnim interesima vladajućih stranaka i političara već nije previše stajala hrvatske građane. A petorku bi, ne opameti li se ubrzo i uvjerljivo, moglo stajati izbora.</p>
<p>Bez obzira na utemeljenost kritika aktualne vlasti zbog premalo ostvarenih promjena, ne može se poreći da je Hrvatska u ove dvije i pol godine ostvarila neke znatne pomake. Račanov posjet Washingtonu i New Yorku, na primjer, pokazao je da Hrvatsku veliki svjetski igrači konačno počinju prihvaćati kao ozbiljnu zemlju koju više ne treba non-stop lupati po prstima. Nije Račan slučajno u Washingtonu imao susrete na višoj razini nego bilo koji dužnosnik zemalja iz naše regije, uključujući i Drnovšeka, kao čelnika Slovenije, koju svi smatraju jednom od glavnih tranzicijskih miljenica zapadnog svijeta. </p>
<p>Do tog je statusa Hrvatska došla tek kada se počela ponašati kao ozbiljna zemlja, dakle zemlja koja poštuje ono što je potpisala. Zašto se tog recepta hrvatski političari ne pridržavaju na domaćoj sceni? Zašto im je tako teško pridržavati se međusobnih dogovora ili čak zakona - a državni proračun je zakon - koje su sami potpisali, odnosno izglasovali? </p>
<p>Teško je to reći, ali odgovor sigurno nije daleko od političke kratkovidnosti i zabrinjavajuće nezainteresiranosti za stvarnu kvalitetu obavljenoga posla za koji su plaćeni. </p>
<p>Dvadesetak milijuna kuna, oko kojih su se protekli tjedan posvadile stranke na vlasti, ne mogu ni spasiti niti srušiti državni proračun. No, sasvim sigurno mogu obogatiti mozaik dokaza neozbiljnosti vladajuće koalicije, koji je i bez tog kamenčića već previše šarolik i, na kraju krajeva, preskup za siromašne hrvatske građane.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sad kad smo »popušili«, pit ćemo manje</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Pa, gledajte na što nam sliči nacija!? kazao je vidno tronuti mladi Osječanin nakon poput suze čistog poraza Hrvatske od Ekvadora. Prije nekoliko dana u zvijezde iskovani nogometaši bacili su u očaj velik dio, nakon pobjede nad Italijom, homogenizirane nacije. Navijači koje su anketirali i HTV i CCN, poraz nogometaša, odnosno, igru koja nije završila happy endom, shvatili su kao njima osobno nanesenu uvredu i izdaju, koja ih je, dakako, demoralizirala. Razočaranje se pretvorilo u bol koja je se, nakon prvoga šoka, činila gotovo opipljivom. Kao da su im nacionalni heroji - s kojima su se nekoliko dana s ponosom identificirali - zabili nož u leđa. </p>
<p>»Živi užas!«</p>
<p>»Pa, kaj je to?! Već drugu tekmu gubimo od nekakvih Indijanaca!«</p>
<p>»Bolje im je da se ne vraćaju!«</p>
<p>Jedna je grupica navijača sa zagrebačkog Jelačić placa istresla, što me posebno oduševilo, svoje razočaranje s popriličnom dozom autoironije, prisjetivši se u za njih bolnom trenutku Miroslava Blaževića:</p>
<p>»Sorry, sad se pokazalo da je Ćiro trener. I peder. I mi smo pederi...«</p>
<p>Razočaranje je, dakle, tako veliko da su se radije identificirali sa svojim nepomirljivim »neprijateljem«, a ne, primjerice, kao nakon pobjede s Italijom, s Ivicom Olićem, Alenom Bokšićem ili Mikijem Rapajićem. Idoli su posrnuli, pa će, kako bi lakše isprali svoju zabludu, u koaliciju taman i s najcrnjim vragom. Jer, tko im je za poticanje kolektivne euforije još preostao? Tek, možda (ako se oporavi i uspješno vrati) Goran Ivanišević, Janica i Ivica Kostelić. A bio je vidno uzrujan, razočaran i srdit skijaški as Ivica, koji je enormno plaćenim nogometašima predbacio nezalaganje. A, što jest, jest. Nisu izgarali na terenu. Do pred kraj su se ponašali kao da vode sedam nula.</p>
<p>»Da su dali sve od sebe i izgubili, nikome ništa. Ali je i postava i igra bila kukavička!« - grmio je Ivica, koji ne zna što je odustajanje i sportska nonšalancija.</p>
<p>Igrači su pali na koljena, a navijači na tjeme. I zato se Hrvatska napokon može vratiti »normalnom životu«, točnije, depresivnoj svakodnevici. U kojoj će se, žalosno konstatiraju u »Zagrebačkoj pivovari«, proizvodnja piva s dva vratiti na normalnih milijun boca dnevno. Nakon što smo »popušili«, piti ćemo znatno umjerenije.</p>
<p>A na »Nogometnoj televiziji« Zoran Vulić pokušava prodati nogometnu demagogiju:</p>
<p>»Lako je biti general poslije bitke. Sada je najteže dečkima...«</p>
<p>Ma, nemoj! A je l' im bilo najlakše i veoma ugodno nakon što ih je nacija opjevala kao narodne heroje?! Ako su tada zaslužili pohvale (tako pretjerane nisu, naravno, zaslužili), sada moraju otrpjeti kritike. Jer, i one su dio fantastično plaćenog cirkusa, za čije su funkcioniranje najvažniji debeli računi u banci. I ne treba, kao što sugerira Bruno Kovačević, još danima analizirati poraz protiv Ekvadora. Zašto? Zato što od nogometa ne treba stvarati mudrost. Pretjerano je. Kao što je pretjerano da vas život može uljepšati ili ga »u bed« baciti jedan hrvatski nogometaš ili trener.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Nogomet i hrvatska politika: dame i gospoda proroci</p>
<p>Uzmite škare ili nož, izrežite ovaj tekst, spremite ga u ladicu i zapamtite gdje ste ga spremili. Izvadite ga kad vam se učini da je došao trenutak kad bi vam on mogao dobro doći. To može biti jedan od onih trenutaka u kojima (se) čovjek pita koliko (se) ljudima takva profila, odnosno njihovim najavama, može vjerovati. Taj trenutak mogli bi biti, recimo, neki izbori na kojima bi se za neke položaje natjecali dame i gospoda proroci navedeni na izrezanu popisu</p>
<p>ŽELJKO BRIHTA</p>
<p>Dva dana prije no što se skupina izabranih, ili možda bolje reći odabranih, hrvatskih nogometaša na Svjetskom nogometnom prvenstvu (SNP) u Japanu igrati s isto takvom ili sličnom skupinom iz Meksika, evo što je (u) nekim hrvatskim novinama (pro)rekla skupina odabranih - ili možda bolje reći izabranih - hrvatskih političara.</p>
<p>Pobijedit ćemo, najvjerojatnije s dva jedan (Željka Antunović, SDP).</p>
<p>Dva jedan za nas (Dražen Budiša, HSLS).</p>
<p>Jedan nula za naše (Goran Granić, HSLS).</p>
<p>Mislim da će biti neriješeno (Damir Kajin, IDS).</p>
<p>Tri nula, a golove će dati Prosinečki, Bokšić i Šuker (Joško Kontić, HSLS).</p>
<p>Dva jedan za nas, a jedan gol će sigurno dati Šuker (Jadranka Kosor, HDZ).</p>
<p>Dva jedan za Hrvatsku, strijelci Bokšić i Šuker (Zlatko Kramarić, LS).</p>
<p>Sigurno ćemo pobijediti (Stipe Mesić).</p>
<p>Tri jedan, a golgeteri će biti Bokšić i Prosinečki (Jozo Radoš, HSLS).</p>
<p>Dva nula za Hrvatsku, a golove će dati Šuker i Kovač (Vladimir Šeks, HDZ).</p>
<p>Utakmica je - za one koji su možda zaboravili, ali i uopće - završila jedan nula (za Meksiko).</p>
<p>Ekvadorski proroci</p>
<p>Dva dana prije no što će uvodno navedena nogometna skupina u Japanu igrati s isto takvom ili sličnom iz Ekvadora, slična političarska (pro)rekla je (u) istim hrvatskim novinama sljedeće: </p>
<p>Pobijedit ćemo s najmanje dva gola razlike (Željko Glavan, HSLS).</p>
<p>Pobijedit ćemo s najmanje dva nula (Jadranka Kosor).</p>
<p>Pobijedit ćemo rezultatom dostatnim za plasman u osminu finala (Stipe Mesić).</p>
<p>Nadam se da će biti dva nula (Ivan Ninić, SDP).</p>
<p>Nadam se da će Hrvatska pobijediti sa dva razlike (Furio Radin, IDS).</p>
<p>Dva nula za nas, sigurno (Ante Simonić, HSS).</p>
<p>Tri jedan za Hrvatsku (Ivica Škarić, HDZ).</p>
<p>Pobijedit ćemo (Tonči Tadić, HSP).</p>
<p>Utakmica je - ponavljamo opet - završila kao i ona navedena prije, odnosno jedan nula (za Ekvador).</p>
<p>Poznato se na ovom mjestu ponavlja zato što je poučno, a uz želju i savjet čitateljima: uzmite škare ili nož, izrežite ovaj tekst, spremite ga u ladicu i zapamtite gdje ste ga spremili. </p>
<p>Izvadite ga kad vam se učini da je došao trenutak kad bi vam on mogao dobro doći. To može biti jedan od onih trenutaka u kojima (se) čovjek pita koliko (se) ljudima takva profila, odnosno njihovim najavama, može vjerovati.</p>
<p>Taj trenutak mogli bi biti, recimo, neki izbori na kojima bi se za neke položaje natjecali dame i gospoda proroci navedeni na izrezanu popisu. Ili, uopće, neka prigoda u kojoj bi oni osjetili potrebu priopćiti vama, odnosno široj javnosti, i neke svoje političke i(li) stranačke a ne samo nogometaške zamisli, poglede i predviđanja.</p>
<p>Ne treba smetnuti s uma ni hipotezu da je čovjek kao takav cjelovito biće, bavio se nogometom kao politikom ili politikom kao nogometom. Nije samo nogomet (prema nekim teorijama) najvažnija sporedna stvar na svijetu, a nije ni samo to. Za neke je on i posao i zabava, a ima i takvih kojima je isto to i politika.</p>
<p>Utješno je stoga, ipak i unatoč svemu, što i među majstorima politike ima različitih i svakojakih, baš kao što ih je bilo i ima i među majstorima lopte na SNP-u i drugdje. Zato novinar sad navodi još dva imena koja se, makar se na njima nalaze, ipak ne uklapaju u dosad imenovanu naivno-optimistično-domoljubnu hrvatsku političku proročku vrstu s popisa broj jedan (ono s Meksikom) i dva (s Ekvadorom).</p>
<p>S popisa broj jedan: Ne želim ništa prognozirati (Ivica Račan, SDP).</p>
<p>S popisa broj dva: Gledajući realno, teško je biti siguran da se može ikoga pobijediti sa dva gola razlike (Zlatko Canjuga, HND). </p>
<p>Sigurno je samo jedno: korist bavidbe političara nogometom, razmjerna je koristi bavidbe nogometaša politikom, svaka čast jednima i drugima, ali svakom posebno. </p>
<p>Za jedne i druge podjednako vrijedi poznata izreka izmišljena za političare ali još prije otkrića nogometa (i Hrvatske) u starom Rimu: si tacuisses, philosophus mansisses. Kako ona sad vrijedi i za nas, prevodimo - u duhu političke korektnosti - na hrvatski barem djelomice: bolje mudro šutjeti...</p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>To Grubiša dramatizira navodna europska stajališta</p>
<p>Umjesto da se čimbenike na političkoj sceni potiče na konstruktivne inicijative i izradu konkretnih programa s kojima će suočiti i kojima će angažirati glasače, odgovornost se prebacuje na strane sile. Pasivizirani građani se dovode u situaciju da stalno ispunjavaju nekakve nametnute zadaće, iza kojih - nerijetko s razlogom - naslućuju tuđe interese. To svakako pridonosi tendencijama društvene paranoje koje opterećuju naše političko podneblje / Nisu baš svi političari uvijek sasvim naivni u predstavljanju stranih receptura. Dio njih se igra dvostrukih zrcala, pokušavajući u javnost i sustav odlučivanja plasirati vlastite zamisli i vrednovanja, maskirane kao nepogovorne zadaće strogih stranih učitelja. To im često i uspijeva, jer politički sustav ne zapaža takve mućke, a hrvatski su mediji toliko zaokupljeni crnim kronikama da nemaju ni prostora ni energije za ozbiljno istraživačko novinarstvo</p>
<p>BRANKO SALAJ </p>
<p>Mnogi hrvatski političari misle da se zbog političkih slabosti i nezrelosti samo pod pritiskom izvana možemo prilagoditi političkim, gospodarskim i tehnološkim kretanjima u svijetu. </p>
<p>Ta doktrina potrebe »biča Božjega«, ili neke babaroge izvan uobičajena sustava odlučivanja jedne suverene zemlje, težak je kamen o vratu mladoj i neiskusnoj hrvatskoj demokraciji. </p>
<p>Umjesto da se čimbenike na političkoj sceni potiče na konstruktivne inicijative i izradu konkretnih programa s kojima će suočiti i kojima će angažirati glasače, odgovornost se prebacuje na strane sile.</p>
<p>Pasivizirani građani se dovode u situaciju da stalno ispunjavaju nekakve nametnute zadaće, iza kojih - nerijetko s razlogom - naslućuju tuđe interese. To svakako pridonosi tendencijama društvene paranoje koje opterećuju naše političko podneblje.</p>
<p>No nisu baš svi političari uvijek sasvim naivni u predstavljanju stranih receptura. Dio njih se igra dvostrukih zrcala, pokušavajući u javnost i sustav odlučivanja plasirati vlastite zamisli i vrednovanja, maskirane kao nepogovorne zadaće strogih stranih učitelja. To im često i uspijeva, jer politički sustav ne zapaža takve mućke, a hrvatski su mediji toliko zaokupljeni crnim kronikama da nemaju ni prostora ni energije za ozbiljno istraživačko novinarstvo.</p>
<p>Čitajući kolumnu dr. Damira Grubiše u Novom listu (»Hrvatske domaće zadaće«, 17. svibnja 2002.) bio sam osupnut nediplomatskim tonom i prepotencijom zahtjeva, koje je, prema njemu, Europska komisija uputila Hrvatskoj u izvješću o napretku (Progress Report) u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. </p>
<p>U svom, inače hvalevrijednu, pokušaju da upotpuni službenu, prema običaju, izlakiranu sliku europskih »zadaća«, sam autor dodatno dramatizira navodna europska stajališta: »Javnost još nije s tim zadacima upoznata, pa ćemo ih stoga nabrojiti. Nisam, uostalom, siguran niti da svi članovi Vlade znaju za njih, a kamoli šira javnost. Na primjer, da je oporba upoznata samo s prvim zadatkom - već bi vrisnula.«</p>
<p>Srećom, najneprimjereniji među navedenim zahtjevima, koji ne pristaje suverenim državama, ne dolaze od Europske komisije nego su proizvoljna tumačenja samoga dr. Grubiše. Pogledajmo.</p>
<p>Grubiša spominje sedam političkih uvjeta u izvješću Europske komisije. </p>
<p>Četiri od tih uvjeta Grubiša prenosi kratko i o njihovim tumačenjima nema posebnih dvojbi: Potreba strategije za reformu pravosuđa, brzo donošenje zakona o nacionalnim manjinama, zakoni o HRT-u, odnosno telekomunikacijama te pitanje suradnje s Haaškim sudom. </p>
<p>To je veći raskorak u bitnim naglascima u ostala tri pitanja.</p>
<p>Prvo od njih - koje će, prema autoru, izazvati oporbeni vrisak - svodi se u znatnoj mjeri na nešto što on prepričava kao »redefiniranje dijaspore u novom izbornom sustavu, što znači njeno redimenzioniranje, pa čak i definitivno uklanjanje 'liste za dijasporu' u Hrvatskom saboru.«. Tako Grubiša.</p>
<p>No izvješće Komisije u svom opisu problema govori samo o »planovima Vlade (koja se sprema) u proljeće 2002. podnijeti parlamentu prijedlog novoga izbornog zakona. </p>
<p>Glavni su mu ciljevi - sažima Europska komisija te Vladine planove! - ukinuti glasovanje hrvatske 'dijaspore' i naći pravedniji sustav razmjerne zastupljenosti, uključivši one manjina. </p>
<p>Čini se da postoji opći konsenzus o potrebi ukidanja specifična glasovanja 'dijaspore', ali postoji podrška mehanizmu koji bi omogućio hrvatskim građanima koji žive u inozemstvu da budu zastupljeni.« (str. 5) </p>
<p>U sažetku »prioritetnih područja koje zahtijevaju pozornost tijekom idućih dvanaest mjeseci« (str.13) kaže se pak samo kratko: »Prihvaćanje novoga izbornog zakonodavstva za redefiniciju zastupanja 'dijaspore'«. </p>
<p>Dakle, dok se dr. Grubiša hvata za riječ »redefiniranje« pa u nj uključuje redimenzioniranje pa čak i »definitivno uklanjanje«, Europska komisija u svom opisu problema samo spominje da u Hrvatskoj o ukidanju prava glasa dijaspore postoji neki »opći konsenzus« [?!].</p>
<p>U sažetku »prioriteta«, što se u našem autoritarnom/podložničkom žargonu prevodi sa »zadacima«, Komisija govori samo o »redefiniciji« zastupanja dijaspore. Kakvo bi to redefiniranje trebalo biti, Europa mudro prepušta odluci hrvatske politike!</p>
<p>Uz dijasporu Europska komisija aktualizira i pitanje zastupanja manjina. Prema Grubišinu opisu Komisija »zahtijeva adekvatno predstavljanje manjina (što znači da one sada nisu odgovarajuće predstavljene!), i imperativno zahtijeva objavljivanje popisa stanovništva iz 2001., što ga Vlada još taji pred javnošću«. </p>
<p>Tom se formulacijom stvara se dojam da se Komisija miješa u aktualnu diskusiju o problematici manjinskog zastupstva u Hrvatskom saboru i važnosti, koju u tom pogledu mogu imati rezultati popisa pučanstva. </p>
<p>A što zapravo kaže Europska komisija? Ponajprije, u opisnu dijelu izvješća ustanovljuje lakonski da »broj zastupničkih mjesta (u Saboru) rezerviranih za nacionalne manjine ostaje sporan« (str. 5). To je sve što je Bruxelles domislio o manjinskim mandatima u Saboru. I ne bez razloga. </p>
<p>U sređenim zemljama zapadne Europe manjine su dio jedinstvenoga političkog naroda, a svoj manjinski status u vjerskom, etničkom, kulturnom ili nekom drugom smislu ostvaruju kao slobodni, suvereni građani većinom u sklopu lokalne samouprave. </p>
<p>Osim jednostavna, ali važna i nadasve zahtjevna poučka o građanskoj odgovornosti i jednakosti Europa nam u tom smislu zapravo i nema što reći.</p>
<p>Zato tri stranice dalje Komisija i stavlja naglasak na samoupravu i podsjeća da hrvatski »Zakon o izborima u lokalnoj samoupravi, donesen u travnju 2001., manjinama jamči zastupstvo razmjerno njihovu broju, ali se o provedbi može odlučiti jedino na osnovi vjerodostojnih podataka o etničkoj strukturi stanovništva«. </p>
<p>Zato bi, prema Komisijinu mišljenju, »konačne rezultate popisa 2001. trebalo objaviti barem unutar godine dana, odnosno do travnja 2002., a dodatna kašnjenja u njihovu objavljivanju jedva bi se mogla tumačiti jedino tehničkim problemima«. (str. 8). Ipak, nigdje nije ustanovila da je Vlada ta koja »još taji podatke pred javnošću« kako uzastopce tvrdi dr. Grubiša. </p>
<p>U zemlji s tako sumornom upravom kao što je naša, sva je prilika da će rezultati popisa milijuna ljudi biti rekordno brzi - kad god dođu! </p>
<p>U sažetku prioriteta, koje stavlja na dušu hrvatskoj Vladi tijekom idućih dvanaest mjeseci, Komisija spominje i potrebu da se »osigura razmjerno i primjereno zastupanje manjina«. </p>
<p>Već iduća rečenica pokazuje da se pritom ne misli, kako daje naslutiti dr. Grubiša, na saborske mandate ili neku prosudbu Komisije da manjine sada nisu adekvatno zastupljene: »Žurno objavljivanje konačnih rezultata popisa 2001. omogućit će punu primjenu odredbi novog zakona o razmjernu zastupanju manjina u lokalnim izborima«. </p>
<p>Nije, dakle, riječ o neadekvatnosti rješenja nego želji, da se manjinsko zastupanje na lokalnoj razini što prije utemelji na stvarnu brojčanu stanju.</p>
<p>Drugi od triju prioriteta, koje je Grubiša iskrivio, tiče se regionalne suradnje. On, naime, tvrdi da Europska komisija izričito zahtijeva »ratifikaciju (dakle, ne ponovno pregovaranje!) sporazuma o granici sa Slovenijom«, što bi bilo dalekosežno miješanje u odluke suverene države. </p>
<p>Europska komisija pak kaže nešto sasvim drugo: »Budući da u Hrvatskom saboru manjka dvotrećinska većina u korist sporazuma (...), on još nije ratificiran. Saznanje da pitanje granice i spor o dugovima Ljubljanske banke treba riješiti i da će to zahtijevati kompromise na objema stranama, upozorilo bi na viši stupanj političke zrelosti«. I to je to. </p>
<p>U popisu prioritetnih zadaća u istom se duhu kaže: »Raditi na iznalaženju konačnih rješenja u aktualnim pitanjima granica, posebice Prevlake i ratifikacije graničnog sporazuma sa Slovenijom«. </p>
<p>Dakle, termin ratifikacija ovdje označava potrebu konačna rješenja, tako da se, nakon pregovora i kompromisa koje Komisija predviđa, ne bi ponovio diplomatski perpetuum mobile.</p>
<p>Treća Grubišina netočnost odnosi se na problem povratka izbjeglica i prognanika i raznih njihovih prava. On je u izvješću Komisije kao zadaću Hrvatskoj iščitao »povratak imovine, a osobito stanarskog prava izbjeglicama i prognanicima i ukidanje svih administrativnih i pravnih prepreka za njihov povratak«. </p>
<p>Komisija je daleko realističnija od Grubiše pa, spominjući »stanarska/zakupna prava koja su ukinuta kada su ljudi napustili svoje stanove tijekom sukoba«, utvrđuje da je to »složeno pitanje i Vlada bi trebala učiniti ozbiljan napor da se s njime pozabavi i nađe prihvatljiva rješenja. Pozitivan korak učinjen je u prosincu 2001.... (ali) dosad nije došlo do konkretne provedbe«. </p>
<p>U tom smislu Komisija kao prioritet ističe »Ubrzan povratak imovine, pronalaženje primjerena rješenja za stanarska/zakupna prava i uklanjanje svih administrativnih i pravnih smetnji povratku«. </p>
<p>Ukratko, dr. Grubiša prodaje pod firmom EU-a hrvatskoj javnosti - i Vladi! - neka svoja privatna razmišljanja i vrednovanja. Kako se autorovo ime pojavilo i u inicijativnu krugu Supek-Grubišićeva »trećeg smjera«, nameće se pitanje, nije li s te strane trebalo očekivati intelektualno korektniji pristup.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije, publicist</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Slabi političari traju u riječima, a dobri u djelima</p>
<p>Ako gđa Pusić, kao »komesar nad pravnicima« smatra da »zakonodavstvo uopće nije loše i da može procesuirati kriminal u pretvorbi«, to može značiti i da su zakoni doneseni sa HDZ-ovom većinom dobri (što u mnogo čemu nije točno) i da »ova vlast« nije sposobna za procesuiranje eventualnog kriminala (što je točno) / Političari u nas bi trebali jednom za svagda naučiti prvo slovo pravne abecede koje glasi: ako nešto u vrijeme činjenja ili nečinjenja nije bilo kazneno djelo tada za njegova počinitelja nikada više ne može biti u pravnoj državi niti odgovornosti za to djelo! I tu je potpuno irelevantno s kaznenopravnog stajališta je li ono moralno ili nemoralno, je li bilo gospodarski učinkovito ili nije </p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Izjave predsjednice HNS-a Vesne Pusić u intervjuu Vjesniku (2. lipnja 2002.) klasičan su primjer maglomilozvučna promicanja stranačke i osobne predizborne pozicije umjesto odgovorne politike.</p>
<p>Na pitanje je li početak revizije predizborna parola odgovara: »Istina je da je to predizborna parola ove vlasti, ali s prošlih izbora«.</p>
<p>Valja čestitati na istini, ali nije za čestitanje što »ova vlast« nije ništa učinkovito pozitivno napravila pa mora s istim praznim parolama i na nove izbore.</p>
<p>Gđa Pusić bi trebala pokušati objasniti zašto bi joj građani trebali vjerovati ako nije ispunila obećanja prošle predizborne kampanje pa sada kao novu nadu nudi »prošli predizborni snijeg«!</p>
<p>Napadi nekih članova aktualne koalicijske neuspješnice na izvještaj Državne revizije upozoravaju na nedostatak znanja i prebacivanje odgovornosti na druge, jer: čl. 14. Zakona o reviziji odredili su da treba obvezno ustanoviti izvor sredstava za otplatu dionica. </p>
<p>To bi značilo i svojevrsno ispitivanje porijekla imovine fizičkih osoba, za što Državna revizija nije mjerodavna niti ima zakonsku osnovu.</p>
<p>Ako gđa Pusić, kao »komesar nad pravnicima« smatra da »zakonodavstvo uopće nije loše i da može procesuirati kriminal u pretvorbi«, to može značiti i da su zakoni doneseni sa HDZ-ovom većinom dobri (što u mnogo čemu nije točno) i da »ova vlast« nije sposobna za procesuiranje eventualnog kriminala (što je točno).</p>
<p>Gđa Pusić očito ne zna da njezina »funkcija procesuiranja kriminala« uopće ne postoji, da je sintagma nepostojećeg čina i brzopleto političko nabacivanje, riječju nogometnih znalaca, efektnih, ali neučinkovitih lopti. </p>
<p>Postoji procesuiranje nečijeg djelovanja ili nedjelovanja za koje se opravdano sumnja da ima obilježja kaznenog djela, a svako procesuiranje znači ozbiljno i odgovorno provođenje pravno dogovorenog reda i tzv. pravne države ako postoji opravdana sumnja da je narušen.</p>
<p>Kako takvoga učinkovitog procesuiranja za vrijeme »vlasti« koalicijske petopojke nije bilo, može se zaključiti je da ista nije dala hvalevrijedan doprinos pravnom redu.</p>
<p>S obzirom na to da gđa Pusić kaže da »prostim okom se vidi da 'Diona' propada, a 'Agrokor' je uspješna tvrtka«, možda je u čl. 11. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije kao moguće podnositelje zahtjeva za pokretanje postupka revizije trebalo navesti i nju osobno.</p>
<p>Ili ju uključiti barem izmjenama i dopunama, s obzirom na njezino, navodno, izuzetno poznavanje situacije u hrvatskim tvrtkama s jedne strane i činjenicu da su dva ovlaštena podnositelja u međuvremenu »otpala« kao nepostojeća (Financijska policija i Državno pravobraniteljstvo)!</p>
<p>Nije jasno je li njezin kriterij ustanovljavanja »prostim okom« znači da je lopovluk prihvatljiv i nekažnjiv ako eventualni lopov dobro iskoristi ukradeno, a neprihvatljiv i kažnjiv ako ukradeno upropasti? </p>
<p>Znači li to inauguriranje licemjerja da samo eventualni lopov koji loše postupa s ukradenim treba odgovarati? Je li to nov i originalan doprinos Vesne Pusić i HNS-a i pravnoj teoriji i osobito praksi?</p>
<p>Ako formalno značajne političke osobe koje odlučuju o postavljanju i smjenjivanju državnog odvjetnika i pravosudnih struktura imaju takve teorijske i praktične postavke o funkcioniranju tzv. »pravne države« i pravnog reda nije čudo da se u pravnom redu u državi (ne)događa to što se (ne)događa!</p>
<p>Inauguriramo licemjerje da je eventualno uspješno rukovođenje eventualno ukradenim svojevrsna ekonomska indulgencija kojom se lopovluk oprašta uspješnu lopovu u postlopovskom životu?</p>
<p>Ako je to tako, onda nema razloga zamjerati niti HDZ-u na modelu pretvorbe i privatizacije - osim ako se ne dokaže eventualno da je namjera konstituiranja takvog modela bila veleizdajnička - da se sve upropasti, što, vjerujem, nije bila namjera.</p>
<p>Druga je stvar što često dobre namjere diletanata vode u pakao.</p>
<p>Napokon, za ustanovljavanje eventualna kriminala u pretvorbi nije trebalo donositi nikakav novi zakon o reviziji nego jednostavno radnje za koje se sumnja da imaju obilježja kaznenog djela podvrgnuti odgovarajućoj odgovornoj i zakonski slobodnoj istrazi i postupku.</p>
<p>Političari u nas bi trebali jednom za svagda naučiti prvo slovo pravne abecede koje glasi: ako nešto u vrijeme činjenja ili nečinjenja nije bilo kazneno djelo tada za njegova počinitelja nikada više ne može biti u pravnoj državi niti odgovornosti za to djelo! I tu je potpuno irelevantno s kaznenopravnog stajališta je li ono moralno ili nemoralno, je li bilo gospodarski učinkovito ili nije. </p>
<p>Ako nije bilo predviđeno kao kazneno djelo - tada za njega nema ni odgovornosti, a ako je bilo tada se po pozitivnim zakonima treba procesuirati, ako nije nastupila zastara i bez donošenja ikakvoga novog zakona.</p>
<p>To prvo slovo pravnog reda nisu poštivali boljševici, a čini se da ne poštuje, barem na riječima predizborne namjere, niti Vesna Pusić i neki članovi koalicijske petopojke radi očitoga predizbornog nuđenja praznih šarenih paketa s lijepo vezanim mašnicama!</p>
<p>Licemjerno je i neučinkovito s aspekta općeg dobra »izvlačiti zmazani veš« ako ga se ne može oprati. Umjesto toga treba koncipiranjem boljih zakona stvoriti situaciju da se može zakonito normalno i učinkovito poslovati, učiniti gospodarstvo i obveze propulzivnijima (pa i eventualno bivše lopove odgovornijima) kako bi svako odgovarao za svoj daljnji čin ili nedjelovanje - od onih u gospodarstvu do onih u pravosuđu.</p>
<p>Politika koja to zna učiniti jeste politika, a politika koja to ne zna učiniti nego samo »nabacivati se blatom na one prije«, govoriti da se »ništa preko noći ne može napraviti« i iz izbora u izbore ići s istim parolama jeste političko prenemaganje radi osobnih probitaka!</p>
<p>Ako je HDZ nepopravljivo uništio Hrvatsku - tada sve više nema niti smisla. Ako se pak stvari mogu poboljšati (a mogu) - tada treba raditi na njihovom poboljšanju, a ne »prodavati žalopojke« i »štancati« zakone zamjenjujući njihovu nekvalitetu količinom.</p>
<p>Ako su se pak i HDZ i koalicijska petorednica pokazali nedovoljno sposobnima za koncipiranje prosperiteta naroda i države, tada, u nedostatku drugih političkih snaga, trebaju poslušati one koji nisu upregnuti u »stranačka kola« i koji slobodom svog djelovanja i pameti mogu pomoći u nalaženju puta za opće dobro naroda i države. </p>
<p>Ali ne kako je to, na primjer, HNS pokušao činiti sa Velimirom Srićom, SDP s ubrzo marginaliziranim i nikad profunkcioniranim Savjetom SDP-a ili HDZ sa (zlo)upotrebom niza vrsnih i ozbiljnih ljudi.</p>
<p>Domovinu treba čuvati uvijek, a loše političare nikada - oni se čuvaju sami! Slabi političari traju u riječima, a dobri u djelima.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Voljeti grad znači znati ga i cijeniti</p>
<p>Akademik Vladimir Devide</p>
<p>Vjerojatno baš i nije velik postotak nas, današnjih Zagrepčana, koji smo građani ovoga grada već u četvrtoj generaciji. Ovdje su glavninu svojega života proveli moj pradjed i prabaka, djed i baka, otac i majka i, konačno, ja sam. To, dakako, nije moja »zasluga«. Nisam ja bio taj koji je donio odluku da se moj pradjed Josip Ferdinand Devide prije kakvog jednog i pol stoljeća doselio ovamo iz Praga, da bi, pored ostalog, po ugledu na parišku i londonsku svjetsku izložbu u Zagrebu organizirao prvu Gospodarsku izložbu hrvatsku, slavonsku i dalmatinsku, daleku preteču Zagrebačkog velesajma. Uostalom, već se njemu Zagreb očito svidio, jer je ovdje i ostao, zasnovao brojnu obitelj i od toga je jednog čovjeka u kakvih šest generacija poteklo nekoliko stotina Devidea u Hrvatskoj. Možda i to doprinosi da osjećam kako imam pravo - a i obvezu - voljeti Zagreb i osjećati ga svojim - možda više od nekoga tko je ovamo došao pred koju godinu i to, eventualno, više iz nužde nego neke posebne želje da živi u »metropoli svih Hrvata«.</p>
<p>No, ako je riječ o tome da netko »voli Zagreb«, rekao bih kao »profesionalno deformirani« matematičar, da bi valjalo pobliže pojasniti što to, zapravo, znači. Znači li to da voli zagrebačke kuće, ulice i trgove, ili reprezentativne zgrade poput kazališta, muzeja, galerija i koncertnih dvorana, ili zagrebačku prošlost (pa, in spe, i budućnost), ili ljude Zagreba... Rekao bih da »voljeti Zagreb« znači voljeti sve to i još mnogo toga što Zagreb čini Zagrebom - kao što, ako je takva usporedba dopustiva: onaj koji voli neku djevojku, voli i njezinu kosu i njezine oči i usne i njezine ruke, pa i njezin rukopis, makar taj možda bio čak i »ružan«.</p>
<p>U svojim sam »mlađim danima« prilično putovao na razne matematičke kongrese i simpozije - kraće sam ili duže vrijeme boravio u više od dvadeset zemalja na pet kontinenata - i kad god bih se vratio s nekoga takvog puta, sve sam više volio svoj Zagreb: ne možda što bih se bio razočarao u nekoj »svjetskoj metropoli«; naprotiv! Nego stoga, što sam, što više bih gradova upoznao, bolje shvaćao koliko treba štovati ljepote Zagreba: jer, kad vidimo da nešto može biti i drukčije nego je u nas, uvidjet ćemo da naše nije »samo po sebi razumljivo«, već ga, kao naše i posebno, treba znati cijeniti.</p>
<p>Nakon (nažalost već) sedamdeset i sedam godina života u Zagrebu, sa Zagrebom i za Zagreb, u sjećanju su mi mnogi Zagrepčani kojima zahvaljujem da nisam pao u očaj i depresiju u okolnostima koje bi to sasvim opravdavale. Ovdje nema mjesta nabrajati imena; među njima bili bi i mnogi od mojih nekadašnjih više od dvadeset tisuća studenata od kojih danas »svako malo« nekoga sretnem na ulici i prisjetim ga se kad je slušao moja predavanja ili polagao ispite prije 20, 30, 40 ili 50 godina. Mnogima sam bio i nastavnik njihovoj djeci, nekima čak i unučadi.</p>
<p>Isto tako ne mogu nabrojati sva mjesta u Zagrebu koja posebno volim, pa da nabacim, nasumce, tek nekoliko. U zagrebačkom Botaničkom vrtu već puno godina raste i cvate i prunus iaponica, japanska šljiva, što mi je bio dokaz da tu u nas može uspijevati i japanski haiku - u vrijeme dok su ga ovdje još neki napadali da je »buržoaska poezija« ili da nama »ne treba« ili da ga pišu samo oni koji »nisu u stanju napisati pravu pjesmu« (a danas haiku piše i Dragutin Tadijanović i Vesna Parun i Luko Paljetak...). Zatim, volim (nekad »park-šumu« a danas, nažalost, dijelom smetlište) Jelenovac, kojim sam od svoje pete godine do danas prošetao valjda deset tisuća puta. Pa volim našu glasovitu »zelenu potkovu« Ise Kršnjavoga, pa Strossmayerovu galeriju, pa, na kraju, isto tako i isto toliko one skromne potleušice na periferiji gdje se djeca igraju s lutkama od krpa ili kakvim psićem rase »čistog mješanca«.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Počeli školski praznici</p>
<p>Učenike očekuje niz sportskih i informatičkih aktivnosti unutar školskih prostora, odnosno u organizaciji društva »Vladimir Nazor« i Odmorka</p>
<p>Za oko 108 tisuća zagrebačkih osnovaca i srednjoškolaca u petak je bio zadnji dan škole i oni će do 9. rujna biti na ljetnim školskim praznicima.</p>
<p>Sportski savez Zagreb i ove je godine pripremio besplatne sportsko-rekreativne programe pod skupnim nazivom Odmorko, koji će trajati od 17. lipnja do 30. kolovoza, tako da školarcima ovo ljeto nikako neće biti dosadno. </p>
<p>Moći će se, naime, zabaviti raznim sportovima, među ostalima tenisom, košarkom, rukometom i odbojkom, te na bazenima Šalate, Mladosti i Svetica učiti plivati i skakati u vodu uz stručni pedagoški nadzor.</p>
<p>Turnir u neobičnom sportu nogotenisu održat će se na terenima Osnovne škole Vrbani od 1. do 19. srpnja od 9 do 11 sati. Malonogometni turnir za osnovce i srednjoškolce održat će se od 1. do 26. srpnja od 9.30 do 12 sati, a prijave se primaju do 9.15 sati. Svakog ponedjeljka, srijede i petka tijekom srpnja softballom će se moći baviti školarci na igralištu pored Kineziološkog fakulteta u Horvaćanskoj ulici.</p>
<p>U dvoranama za tjelesni odgoj većine škola u dogovoru s učenicima organizirat će se niz aktivnosti, tako da će se učenici uz već navedene sportove moći baviti i Tae Kwon Do-om, stolnim tenisom, judom, karateom, folklorom i plesom.</p>
<p>U školskim će se knjižnicama održavati razne čitaonice, sekcije modelarstva i fotografije, dok će se Internet klubovi ustrojiti u informatičkim radionicama. Zanimljiv program osmislili su učenici OŠ Nikole Tesle, naime, tijekom ljetnih praznika svakodnevno će emitirati radio-emisiju na Internetu, a vršit će se i meteorološka mjerenja u okviru GLOBE programa. U OŠ Ive Andrića u suradnji sa župom Sopot organizirat će se različite radionice, dok će u OŠ Malešnica tri puta tjedno raditi Škola sporta. No, neće svi učenici imati potpuno slobodno ljeto. U pojedinim školama će se, posebno u strukovnim, održavati obvezatna stručna praksa.</p>
<p>Većina će se škola, tako, isprazniti tek poslije 5. srpnja, jer će se do tada odvijati redovite odgojno-obrazovne aktivnosti i administrativni poslovi, vezano uz godišnji plan i program, prijave, upise, klasifikacijske ispite, te popravne i razredne ispite. </p>
<p>Kako saznajemo iz Gradskog ureda za obrazovanje i sport, u periodu ljetnih praznika u osnovnim će se i srednjim školama provoditi radovi poput vodoinstalaterskih, stolarskih i ličilačkih, zatim popravci namještaja, rasvjete, te uređenje školskog igrališta i okoliša, te pročelja. Servisirat će se kotlovnice i centralno grijanje, lakirat će se parketi, a škole će se generalno očistiti. Osnovna će škola Horvati, tako, posebno urediti dvije prostorije i sanitarni čvor za potrebe učenika s cerebralnom paralizom.</p>
<p>Eto, učenici će se u Zagrebu i ovo ljeto dobro zabaviti, a kad počne nova školska godina sjest će u obnovljene i uređene školske klupe.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Iz Grada u Grad mladih</p>
<p>»Grad mladih u Granešini cijelo ljeto bit će otvoren za igru, zabavu i bijeg od asfalta i vrućine« izjavila je u petak pomoćnica direktora poduzeća Vladimir Nazor d.o.o. i voditeljica Grada mladih Ana Troha Draksler. U Gradu mladih vikendom su na raspolaganju besplatne radionice keramike, batika i origamija za djecu, a u parku su košarkaško igralište, dječja igrališta i tereni za mini golf i stolni tenis, a cijeli je prostor, prema riječima voditeljice idealan za okupljanja, piknike i velika slavlja. Vikendom je na terasi pred restoranom organiziran program, a Grad mladih je i dalje otvoren za formalne i neformalne grupe koje žele pokazati svoje programe. </p>
<p>Završetkom školske godine iz paviljona Grada mladih iselit će se posljednji prognanici, a obnova prostora već je u tijeku. Za sad je spremno šest od 30 paviljona. Svi paviljoni biti će slobodni do kraja godine, a Grad mladih nuditi će različite oblike smještaja za sve uzraste. Tako će se opet otvoriti mogućnosti za organizirane posjete Zagrebu djece iz cijele Hrvatske, ali i za međunarodne susrete. </p>
<p>Voditeljica Troha Draksler predstavila je i programe organiziranog ljetovanja za djecu, koje Vladimir Nazor d.o.o. organizira već 40 godina. Ljetovanja su organizirana u hostelima i dječjim kampovima u Crikvenici, Lošinju, Dugoj uvali, Savudriji, Puntu i Skradinu. Polasci su od kraja lipnja do početka lipnja. Posebnosti ovakvog ljetovanja su pun pansion, dodatni sadržaji, poput škole engleskog jezika i sprotskih programa, a djeca su pod cjelodnevnim nadzorom mladih volontera socijalne, pedagoške i zdravstvene struke.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Frankopanska i Savska dva mjeseca bez tramvaja</p>
<p>Zbog radova koji počinju u subotu na izmjeni tramvajskih tračnica na Savskoj cesti od raskrižja s Vodnikovom ulicom, na Trgu F. D. Roosevelta i Trgu maršala Tita do raskrižja s Prilazom Gjure Deželića, tramvaji će sve do 28. kolovoza prometovati po izmjenjenim pravcima.</p>
<p>Na dijelu gdje se obavlja rekonstrukcija u tom će se vremenu obustaviti sav promet od raskrižja Ilice i Frankopanske - Frankopanskom i Savskom do raskrižja s Vodnikovom.</p>
<p>Tramvajske linije broj 12, 13, 14, 17, 32 i 43 prometovat će po izmjenjenim trasama preko Glavnog kolodvora dok će tramvajska linija broj 1 biti ukinuta sve do završetka radova.</p>
<p>Tako će tramvaj linije broj 12 prometovati od Ljubljanice, Savskom, Vodnikovom preko Glavnog kolodvora, Draškovićevom u Vlašku pa Maksimirskom do Dubrave.</p>
<p>Tramvajska linija broj 13, iz Žitnjaka će prometovati po Ulici grada Vukovara, Savskom, Jukićevom, Ulicom Republike Austrije, Ilicom, Trgom bana Jelačića, Glavnim kolodvorom, Draškovićevom i Trgom žrtava fašizma na Kvaternikov trg.</p>
<p>Tramvajska linija broj 14 koja vozi od Mihaljevca do Zapruđa prometovat će Draškovićevom, Trgom bana Jelačića, Ilicom, Ulicom Republike Austrije, Jukićevom, Savskom i dalje Jadranskim mostom.</p>
<p>Tramvajska linija broj 17 od Prečkog do Borongaja prometovat će uobičajenom trasom, osim što će radove u Savskoj izbjeći skretanjem u Jukićevu, pa Ulicom Republike Austrije i Ilicom preko Trga bana Jelačića nastaviti dalje prema Trgu žrtava fašizma i Borongaju.</p>
<p>Noćna tramvajska linija broj 32 i 34 također će prometovat po izmjenjenoj trasi. Od Prečkog do Borongaja tramvaj broj 32 voziti će Savskom, Jukićevom, Ulicom Republike Hrvatske, Ilicom do Trga bana Jelačića, Trgom hrvatskih velikana i Trgom žrtava fašizma do Borongaja.</p>
<p>Tramvajska linija broj 34 prometovati će od Ljubljanice Savskom, Jukićevom, Ulicom Republike Austrije, Ilicom preko Trga bana Jelačića na Glavni kolodvor, Draškovićevom, Vlaškom i Maksimirskom ulicom do Dubca.</p>
<p>Prema najavama Gradskog ureda za izgradnju grada, Zagreba će se u naredno vrijeme pretvoriti u veliko gradilište. Planiraju se naime, i radovi u Čulinečkoj i Remetinečkoj cesti za čiji su početak pripreme već u tijeku.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Za dopunsko osiguranje - » valja biti uporan«!</p>
<p>Nakon što su ispostave Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Jukićevoj, Remetinečkom Gaju i Klovićevoj ulici sredinom svibnja počele izdavati police dopunskog zdravstvenog osiguranja za one koji to žele, navale Zagrepčana na njihove šaltere ne prestaju! Raspitujući se o mogućnostima takvog osiguranja mnogi su sugrađani telefonom nazivali podružnice u kojima se kako su se požalili i na dežurni telefon vjesnikove gradske rubrike »nitko nije javljao « Tragom te »vijesti« i sami smo nasumce pokušali dobiti informaciju više u novozagrebačkoj podružnici HZZO-a u Remetinečkom gaju 14. Tamo je međutim telefon »šutio «ili bio zauzet više sati. Kada smo na magičnom broju centrale 65- 93 - 600 preko koje je kako smo doznali spojeno čak 19 linija uspjeli dobiti vezu valjalo se hijerarhijski uspeti do odgovorne osobe! Upitavši za problematiku nemogućnosti dobivanja iskaznica dopunskog zdravstvenog osiguranja u Remetinečkom su gaju ponajprije suosjećajno ustvrdili »kako ih je otkad se podnose zahtjevi za dopunsko osiguranje uvijek teško dobiti. Stoga se svakako isplati - biti uporan «.</p>
<p>Prema pričama djelatnika u Remetincu su gužve nešto malo jenjale tek ovaj tjedan. Dnevno su znali primiti i do četiristotinjak osoba od kojih neki nisu uspjeli zauzdati svoju nervozu. Ona se naime najviše očitovala zbog zagušljivih uskih hodnika odnosno administrativne procedure. Tako su najmanje vremena »zbog drugog posla koji ih čeka« imali umirovljenici koji su prvih dana kada ih se brojilo i do tisuću dnevno znali i zagalamiti!</p>
<p>Kako smo doznali police dopunskog zdravstvenog osiguranja za umirovljenike stoje 50 kuna, one u radnom odnosu kao i za članove obitelji osigurane preko nekoga 80 kuna. Studenti i redovni školarci odnosno djeca do 18 godina oslobođeni su participacije koja se dobiva dopunskim osiguranjem. Prema riječima Željka Ehrenfreunda rukovoditelja službe HZZO-a, novozagrebačke podružnice samo je u tom dijelu Zagreba zatraženo 17.000 tisuća dopunskih osiguranja dok je primjerice cijeli Split zatražio stotinjak više! Naši djelatnici na izdavanju ovih iskaznica istaknuo je Ehrenfreund rade od 7 do 19 sati pa čak i prekovremeno kako bi Zagrepčani bili zadovoljni. Nezadovoljnika zapravo i ne bi trebalo biti jer traženje dopunskog osiguranja nije vremenski ograničeno.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Karlekom na izlet u Ogulin</p>
<p>Ekoizletnički vlak Karlek ponovo će od 15. lipnja do 31. kolovoza svake subote voziti Zagrepčane u Ogulin, rečeno je na konferenciji za novinare koju su zajednički u četvrtak organizirale Hrvatske željeznice i Turistička zajednica grada Ogulina.</p>
<p>Karlek iz Zagreba već ove subote polazi u 7.25 sati, a u Ogulin stiže u 8.53 sati. Karte kupljene u vlaku vrijede i u vlakovima s polaskom iz Ogulina za Zagreb i nedjeljom u 16.07 kao i u 19.41 sati.</p>
<p>Kako bi privukla čim veći broj izletnika, Turistička zajednica grada Ogulina pripremila je mnogobrojne izlete, poput planinarenja na Klek, Modruš i Samarske stijene te posjet jezeru Sabljaci.</p>
<p>Cijena povratne karte za odrasle je 35 kuna, a za djecu do 12 godina 20 kuna, dok je za najmlađe putovanje besplatno. Putnicima se dopušta i prijevoz kućnih ljubimaca i bicikla, što dodatno uvećava troškove prijevoza za još 10 kuna. Karlekom je do sada u Ogulin putovalo 15.000 građana, što je čak više nego što Ogulin ima stanovnika. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Oliver oduševio Osječane </p>
<p>OSIJEK, 14. lipnja</p>
<p> - Jedan među najpoznatijim i dakako najpopularnijim Dalmatincima, Oliver Dragojević zabavljao je osječku publiku u četvrtak navečer na otvorenom prostoru sportsko-rekreacijskog centra Copacabana. Tijekom njegova dvosatnog nastupa okupilo se preko 7000 obožavatelja, a njemu se na trenutak pridružio Šima Jovanovac, slavonski pjevač pozdravljajući vjerne poklonike dobrog druženja uz pjesmu. Organizator koncerta je Pan pivo, a zasigurno je da su stanovnici grada na Dravi uz Olivera bar na trenutak zaboravili »nogometni šok« koji ih je istog dana obuzeo nakon poraza hrvatske reprezentacije u Japanu. Posebno oduševljenje izazvala je poznata Oliverova pjesma »Ća će mi Copacabana..« </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Grupa Jamiroquai oduševila dupkom punu Arenu</p>
<p>PULA, 14. lipnja</p>
<p> - Kada je pola sata uoči službenog dijela koncerta pulska grupa Dogma izišla na pozornicu u Areni, tek je 2-3 tisuće ljudi plesalo na njihovu glazbu i činilo se da će britanska Acid-jazz atrakcija Jamiroquai nastupiti pred polupraznim gledalištem. Međutim, mnoštvo automobila zagrebačkih, splitskih, osječkih, vukovarskih, riječkih, talijanskih, slovenskih i mađarskih registarskih tablica ipak su u petak u Pulu stigli zbog Jay Kaya i njegovih hitova. </p>
<p>Naime, kad su članovi grupe Jamiroquai, točno u 22 sata, izašli na pozornicu i započeli svoj »glazbeni put kroz Galaktiku«, gledalište u Areni već je bilo prepuno.</p>
<p>»Bog, ljudi. Prvi smo put ovdje u vašoj zemlji, oduševljeni što sviramo u Amfiteatru i zaista nismo očekivali da će nam toliko ljudi doći dati podršku«, rekao je karizmatični frontmen grupe nakon prve pjesme, singla s posljednjeg albuma, a potom zapjevao »Cosmic girl«, jedan od najvećih hitova grupe koja postoji tek deset godina. Jamiroquai su u Pulu stigli u sklopu svoje turneje na kojoj predstavljaju posljednji album, a posjetit će sve glavnije gradove Europe.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Krenuo Lutrijin TV Bingo show</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Prva emisija prikazana na prvom programu HTV-a u petak navečer, označila je početak nove igre na sreću Hrvatske lutrije TV Bingo 15/90, koja će se priređivati u sklopu velikog televizijskog TV Bingo showa. U petak popodne, nekoliko sati uoči izravnog televizijskog izvlačenja brojeva održana je generalna proba u studiju uređenom u paviljonu 2 Zagrebačkog velesajma. </p>
<p>Prema riječima šefa glazbene redakcije zabavnog programa HTV-a Marija Sedmaka, riječ je visokobudžetnom projektu s vrhunskom produkcijom i scenografijom od kojeg se očekuje velika gledanost. Sedmak ističe kako je od odluke da show kreće do realizacije prošlo manje od mjesec dana, što je iznimno kratko vrijeme za pripremu. </p>
<p>Kako TV bingo počinje uoči sezone godišnjih odmora, na HTV-u, ističe Sedmak, razmišljaju i o drugom voditeljskom paru koji će po potrebi moći zamijeniti Karmelu Vukov-Colić i Sašu Kopljara, koji su u stilu dobro uhodanih profesionalaca odradili prvu emisiju. </p>
<p>Šefica marketinga Hrvatske lutrije Ozrenka Dedić naglašava kako sličnu igru priređuju skoro sve lutrije na svijetu, te da je bingo po svuda jedna od najpopularnijih igara na sreću. Igrače koji uplate listiće s 90 brojeva očekuju vrijedne novčane nagrade, od kojih je najveći dobitak od milijun kuna. U svakoj emisiji nagrade će dobivati i igrači u studiju koji, uz brojne druge robne i novčane dobitke, mogu osvojiti i automobil. Svi koji žele gledati show u živo i tako sudjelovati u igri za publiku, trebaju se javiti na bingofon 060-202-202. Publiku u studiju i ispred malih ekrana svakog će petka zabavljati poznati pjevači. U Lutriji ističu kako je broj uplaćenih listića za prvo izvlačenje bio iznenađujuće velik, a koliko je utrošeno u realizaciju cijelog projekta drže poslovnom tajnom.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U2 zarađuje više od Beatlesa i Madonne </p>
<p>LOS ANGELES, 14. lipnja</p>
<p> - Dok pjevač grupe U2 sudjeluje u kampanjama za otpuštanje duga zemljama trećeg svijeta, njegov band našao se na vrhu ljestvice zarada u protekloj godini koju je upravo objavio časopis Rolling Stone.</p>
<p>Irski je kvartet od turneja, snimki i izdavaštva zaradio 61,9 milijuna dolara, ispred repera Dr.Drea, The Beatlesa, Dave Matthews Banda i Madonne. List Rolling Stone je u svojem izdanju od petka objavio listu 50 najvećih zarada u glazbenoj industriji tijekom prošle godine. </p>
<p> Iako se računanje zarada poznatih djelomično temelji i na pogađanju, objavljene brojke odnose se na informacije dobivene kroz razgovore s ljudima zaposlenima u glazbenoj industriji, poput menadžera, agenata i odvjetnika.</p>
<p> Objavljeni iznosi su neto brojke - što znači da se radi o onome što glazbenicima ostaje nakon poreza i drugih davanja i troškova.</p>
<p> Većina zarade grupe U2 potječe od uspješne turneje »Elevation« po Sjevernoj Americi i Europi, zajedno s prodajom albuma i reklamama, navodi se u časopisu.</p>
<p> Na drugom je mjestu pionir tzv. gangsta rapa Dr. Dre s neto zaradom od 51,9 milijuna, a zatim slijede Beatlesi koji su 30 godina nakon raspada ostvarili dobit od 47,9 milijuna dolara zahvaljujući najvećim dijelom prodaji hit-albuma »1«. Iza njih je Dave Matthews Band čija zarada od 43,4 milijuna dolara također potječe uglavnom s turneje.</p>
<p> Madonna, koja je također bila na turneji prošle godine, našla se na petom mjestu s 40,8 milijuna dolara. Slijede Master P. (36 milijuna), Carlos Santana (32,7 milijuna), 'N Sync (26,5 milijuna), Aerosmith (24,2 milijuna) i Sting (24 milijuna dolara). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Eminem priznao da je bio u vezi s Mariah Carey</p>
<p>LONDON, 14. lipnja</p>
<p> - Poznati reper Eminem, koji je trenutno u središtu pažnje zbog nevjerojatno dobre prodaje svog najnovijeg albuma, priznao je britanskom tabloidu The Sun da je bio zaljubljen u Mariah Carey, te da su kratko bili u vezi. U istom je razgovoru rekao da su pjesme s njegova prvog albuma uglavnom posvećene toj popularnoj pjevačici. </p>
<p>Riječ je o jednoj od najčudnijih glazbenih romansi, a rap pjevač je istaknuo kako je postao 'rame za plakanje' skrhanoj pjevačici koja je baš tada prekidala vezu s Luisom Miguelom. U to su vrijeme oboje negirali vezu, budući da su ih novinari često ispitivali jesu li zajedno.</p>
<p>Eminem vezu nije priznao samo novinaru britanskog tabloida, već i svim slušateljima, budući da o Mariah pjeva u dvije pjesme na albumu »The Eminem Show« - »Superman« i »When The Music Stops«. </p>
<p>»Danas je poštujem kao glazbenicu, ali osobno nemam visoko mišljenje o njoj«, izjavio je kontroverzni pjevač. P.B.Foto: Zlatko Kalle</p>
<p>Anđa Marić sve donedavno bila je zaštitno lice Concepta</p>
<p>Gordan Kožulj vrlo je profesionalno odradio casting</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Anđa Marić i Gordan Kožulj u potraz za novim licima</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Više od stotinjak mladića i djevojaka prisustvovalo je u petak na castingu za izbor modela nove reklamne kampanje modne robne marke za mlade Concept. Casting su ležerno vodili Anđa Marić i Gordan Kožulj, donedavna zaštitna lica Concepta. U potrazi za mladim licima stručni će žiri u slijedećih nekoliko dana posjetiti i Sisak, Varaždin, Osijek, Karlovac, Rijeku i Dubrovnik. Koji će mladić i djevojka postati nova zaštitna lica marke Concept bit će poznato u srpnju. Nakon održanih castinga bit će poznata imena mladića i djevojke koji će provesti nekoliko nezaboravnih dana na snimanju nove kampanje te postati vlasnici prvih primjeraka nove jesenske kolekcije Concepta. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Svi novi automobili u EU morat će imati ABS</p>
<p>BRUXELLES, 14. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sva nova vozila u EU morat će od iduće godine imati ABS, što je tek jedna od mjera namijenjena većoj sigurnosti pješaka odobrena od Europskog parlamenta. </p>
<p>Svake godine na haubama automobila završi devet tisuća pješaka i biciklista, 200 tisuća ljudi bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama u kombinaciji automobil- pješak/biciklist. </p>
<p>Usprkos žestokom protivljenju lobija automobilske industrije koji je tijekom procedure prihvaćanja paketa europropisa držao da će insistiranje na sigurnosti pješaka i biciklista povećati troškove proizvodnje i time umanjiti profite grane koja i onako ima kroničnih problema sa zaradom, u EU su bili uporni, tako da će svi europski proizvođači automobila, bili u poslovnim minusima poput Fiata ili »kupili vrhnje« kao Volvo, morati poštivati nove sigurnosne principe među kojima je ABS tek jedan od nekoliko. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Lažna žrtva 11. rujna priznaje obmanu</p>
<p>NEW YORK, 14. lipnja</p>
<p> - Tridesetčetveregodišnji Steven Chin Leung priznao je ovoga tjedna pred američkim sudom krivnju za pokušaj krivotvorenja svoje smrti tijekom terorističkog napada na WTC 11. rujna prošle godine.</p>
<p> Na sudu je objasnio da se na lažiranje svoje smrti odlučio ne bi li izbjegao suđenje zbog krivotvorenja putovnice, bijega iz zatvora te ometanje pravde.</p>
<p>Bude li proglašen kriv za sva ta djela Leung, inače iz Hong Konga, mogao bi u zatvoru provesti i do 45 godina.</p>
<p> Kada se oteti zrakoplov 11. rujna zabio u nebodere WTC-a i pritom ubio više od tri tisuće ljudi, on se dosjetio da odglumi svog izmišljenog brata. Tvrdio je da je Steven Leung bio računalni tehničar za tvrtku Cantor Fitzgerald te da je poginuo u terorističkom napadu zajedno s više od 650 zaposlenika te kompanije.</p>
<p> Na sudu je priznao da je krivotvorio i e-mail poruku iz te brokerske tvrtke u kojem stoji da je u njoj bio zaposlen od 4. rujna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Broj novih pušača raste brže od broja onih koji odustaju</p>
<p>NEW YORK, 14. lipnja </p>
<p> - Broj pušača u svijetu raste unatoč kampanjama protiv pušenja, objavili su Ujedinjeni narodi (UN) ovog tjedna, a broj pušača nastavio bi rasti čak i da kampanje postignu optimalne rezultate.</p>
<p> Glavni tajnik UN-a Kofi Annan kazao je kako će broj odraslih pušača do 2050. godine porasti na 1,34 milijarde, zahvaljujući normalnom rastu populacije, čak i ako kampanje protiv pušenja uvjere 1 posto pušača godišnje da prestanu pušiti.</p>
<p> »Rast apsolutnog broja pušača omogućit će tržištu da ostane dovoljno veliko kako bi održalo trenutačnu generaciju farmera koji proizvode duhan«, istaknuo je Annan u novom izvješću predstavljenom Gospodarskom i socijalnom vijeću UN-a.</p>
<p> Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i njenih 119 zemalja članica već godinama rade na Konvenciji o kontroli duhana, koja bi trebala spriječiti širenje bolesti povezanih s pušenjem. No, Sjedinjene Američke Države blokirale su usvajanje Konvencije, tvrdeći da bi viši porezi na duhan, zabrana oglašavanja i zabrane pušenja mogle dovoljno ugroziti opstanak duhanskih kompanija.</p>
<p> Međutim, novo WHO-ovo istraživanje upotrijebilo je rezultate uspješnosti kampanja protiv pušenja u Kaliforniji, Arizoni i Oregonu kako bi ustanovilo svjetske trendove. Zaključeno je da bi jaki programi u svim zemljama svijeta - vrlo malo vjerojatan događaj zahvaljujući ograničenim zdravstvenim budžetima u nerazvijenim zemljama - smanjili broj odraslih pušača oko 1 posto godišnje, što je manje od postotka rasta populacije.</p>
<p> »Drugim riječima, ukoliko program bude uspješan kao nikad prije, broj pušača još uvijek će rasti«, pojasnio je Annan. »Mnogo vlada oklijeva u provođenju efikasne politike kontrole duhanske industrije jer se boje da će to imati negativne ekonomske posljedice, iako sve veći broj dokaza pokazuje da su takvi strahovi neosnovani«, dodao je glavni tajnik UN-a.</p>
<p> Ukoliko ne dođe do promjena u trenutačnoj situaciji, do 2020. godine broj pušača porasti će na 1,7 milijardi, a do 2050. na više od 2,2 milijarde, tvrdi WHO. Pušenje izaziva 4,2 milijuna smrti godišnje, a taj će broj porasti na 8,4 milijuna smrti do 2020. godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Magistralan opus Franje Mosingera</p>
<p>U bogatome fotografskom opusu Franje Mosingera osobito su značajni radovi na tragu poetike Nove stvarnosti u kojima teži »stvarnosti i istinitosti u estetskoj formi« / Prvi u Hrvatskoj nakon Mana Raya izlaže fotograme</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Jedan od najznačajnijih fotografskih opusa iz kojeg se može pratiti povijest fotografije - opus Franje Mosingera (1899.) iz donacije umjetnikove supruge Mile Popović u odabiru i kritičkoj valorizaciji Marije Tonković predstavlja Muzej za umjetnost i obrt.</p>
<p> U hrvatsku izlagačku praksu Mosinger (sin slavnog varaždinskog fotografa Rudolfa), je ušao na velika vrata već s 23 godine kada mu na dan otvorenja Zagrebačkoga zbora biva upriličena prva izložba. Iz toga najranijeg perioda sačuvan je Mosingerov spomenar što ga predstavlja kao fotografa djece, mladih dama i gospode. Prvu samostalnu izložbu priredio je u svome atelieru izloživši pejzaže i portrete. Godine 1924. ponovno izlaže »Album radova ateliera Mosinger« s uvodnim tekstom Ise Kršnjavoga, koji hvali njegovo »umjetničko shvaćanje prirode«. Na trećoj samostalnoj izložbi u salonu Ullrich 1926. predstavio se s 49 portreta i pejzaža u tehnikama plemenitih tiskova kao i pastelom koloriranim fotografijama.</p>
<p> U prvom desetljeću njegova stvaranja prisutan je s jedne strane piktorijalizam i manipuliranje negativima i izradom pozitiva u plemenitim tiskovima po uzorima bečke škole fotografije te paralelno veristička socijalna nota s rijetkom naklonošću prema modelima s margine,koje će sukladno vremenu, evoluirati i na kraju prevladati, kako ističe Marija Tonković.</p>
<p> Napose je važan i njegov rad kao urednika časopisa za kazalište i film »Kulisa«, kada objavljuje fotografije slavnih zvijezda, ali i svih značajnijih aktivnih fotografa. Dok radi za »Kulisu«, njegova obitelj 1917. osniva poduzeće Monopol film Mosinger, koje vode njegova braća Lujo i Vilim. U »Kulisu« je uveo čitav niz rubrika koje su imale za cilj popularizirati fotografiju u našoj sredini, a uz to objavljuje i radove stranih autora, te rijetkih pojedinaca koji se počinju okupljati oko obnove Foto kluba.</p>
<p> Usporedno s novinarskim radom priređuje 1931. izložbu u Umjetničkome paviljonu »Novi smjer u fotografiji« na kojoj izlaže portrete poznatih ličnosti te niz »čistih« fotografija s već prisutnim impulsima poetike Nove stvarnosti. Prvi u Hrvatskoj nakon Mana Raya izlaže fotograme. Likovna kritika osim estetskih prosudbi navodi i materijale kojima se služio, uviđajući važnost razvoja fotografskih tehnika. Mosinger se definitivno razilazi sa slikovitim u fotografiji na izložbi »Lice grada« 1932. u svom novom atelieru na Dolcu 9.</p>
<p> Tada se, usvajajući nove vizualne simbole, približio estetici Nove stvarnosti deklarativno iskazavši svoj stav: »Ja sam si uzeo za zadaću da kod nas uvedem beskompromisnu umjetničku fotografiju. Zabacio sam sve tradicije kao retuš, ucrtavanje pozadine, usiljene poze....Pravac kojim sam odlučno udario jest stvarnost i istinitost u estetskoj formi.«</p>
<p>Godine 1935. gasi se poduzeće Monopol film Mosinger, a Franjo Mosinger sljedeće četiri godine živi u Beogradu. gdje otvara atelier u Knez Mihajlovoj, izlažući 1935. i 1936. u Francuskome klubu. U Zagreb se vraća 1938. snimajući procesije i blagdane. U vremenu nadomak rata snima antologijsku fotografiju »Užas«. Godine 1943. odlazi u partizane, dakako, s fotoaparatom, te je sačuvan fotografski dnevnik iz toga vremena. A u Agitpropu CK KPH u Otočcu voditelj je Fotografske sekcije. Po povratku u Zagreb zapošljava se u Predsjedništvu Vlade - Odjel za štampu u sklopu kojega je vodio tečaj za ratne vojne invalide. Umire od klijenuti srca neposredno pred svoj pedeset i sedmi rođendan.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Stric je volio viriti kroz ključanice</p>
<p>Baka je već bila vrlo stara i nije joj bilo čudno što njen Galileo promatra Jupiter po danu. Čudila se zašto ne ode na plažu, nego gleda gole žene teleskopom. A ja, Luka Skjavetić, na plaži sam čitao o Galileu. Onome koji je otkrio Jupiterove mjesece</p>
<p>PIŠE: DEJAN ŠORAK</p>
<p>Izvadak iz predavanja dr. Ludovica Morettija na Svjetskom kongresu o fetusnoj motorici, u New Orleansu, 14. veljače 1957.: </p>
<p>»Te ratne 1942. godine bio sam divizijski veterinar zadužen za mule. No u selu se doznalo da sam zapravo ginekolog. Kako su mule bile ne samo malobrojne nego i zdrave, većinom sam se bavio svojim pravim poslom. </p>
<p>I tako sam se susreo s jednim neobičnim slučajem: neka Marija Skjavetić, u šestom mjesecu trudnoće, imala je osjećaj da se nerođeni 'vrti kao globus i da mu za puni krug treba tri i pol sata'. </p>
<p>Uzalud sam je uvjeravao da rotacija ploda ne dolazi u obzir. Istina, medicina šesnaestog stoljeća bilježi takve slučajeve i te su žene spaljivane kao vještice. Iako je gospođa Skjavetić živjela u civiliziranom stoljeću, ipak se bojala lomače. Unatoč strahu, odlučno je prošaptala:</p>
<p>'Ipak se kreće...'</p>
<p>'Kao Galileo!', nasmijao sam se.</p>
<p>Iako se nije razumjela u astronomiju nego samo u koze, svidjelo joj se ime Galileo, pa ga je dala svom sinu.«</p>
<p>Sve do l983. moj stric Galileo bio je običan prosvjetni inspektor, a onda je iznenada počeo pokazivati interes za Jupiterove mjesece. </p>
<p>S obzirom na ime, svima je to bilo gotovo normalno. Osim meni koji sam tada bio još mali, ali već vrlo bistar. Stric je, naime, jako volio viriti kroz ključanice. Desna mu je arkada bila puna ožiljaka od svih vrsta brava, u rasponu od školskih zahoda do ključanica na kupališnim kabinama.</p>
<p>Iznenadna strast za Jupiterovim mjesecima čudnovato se poklopila s otvaranjem naše nudističke plaže. Čuvali su je umirovljeni policajci s obližnjega Predsjedničkog arhipelaga. Uljezi su uočavani na temelju zakona erekcije. To se nije odnosilo na nas klince. Otkud balavac zna što je erekcija, pa za nju i ne može biti odgovoran. Raspršili bismo se i glumili nečiju djecu. Talijanke su mislile da smo mali Nijemci, a Njemice da smo mali Talijani. Domaće ženske su mislile da smo mali domaći kreteni, što smo zapravo i bili.</p>
<p>Moj stric je bio suviše velik da bi glumio nečije dijete. Zato je došao crni »mercedes« pogrebnog poduzetnika. U njemu je bio sanduk, ali ne mrtvački. U sanduku je bilo učilo. Ta je riječ pisala na mesinganoj pločici, a iza nje još neki broj. </p>
<p>Riječ je o školskom teleskopu koji je u ljeto 1911. svim gimnazijama u carstvu, darovao car stare Austrije. Predivno žut kao MGM-ov lav u tehnikoloru. Mirisao je na ženska bedra. Otuda moja slabost prema teleskopima. Mrtvački auto - nudistička plaža; Eros i Tanatos.</p>
<p>Ali sada je riječ o stricu i školskom teleskopu. </p>
<p>Postavio ga je u vrt svoje mame, na uzvisinu. Ne zato da bude bliže Jupiteru, nego zato što se s brda vidjela plaža. Strica sam raskrinkao po masci za objektiv teleskopa. Bila je izrezana u obliku velike ključanice. Kao one maske koje se na snimanju filma stavljaju na objektiv kamere pa se gledatelju čini da viri kroz dalekozor, snajper ili ključanicu. Baka je već bila vrlo stara i nije joj bilo čudno što njen Galileo promatra Jupiter po danu. Čudila se zašto ne ode na plažu, nego gleda gole žene teleskopom. A ja, Luka Skjavetić, na plaži sam čitao o Galileu. Onome koji je otkrio Jupiterove mjesece. Zato mi je bilo lako jedne noći uperiti teleskop na pravo mjesto.</p>
<p>Moj grad je veoma mali. Zove se Mednjan. Ima više godina nego stanovnika. Izgleda isto kao u srednjem vijeku. Zato su ga dolazili gledati iz Unesca, da ga uvrste u svjetsku kulturnu baštinu. Bili su puna tri dana. Dva puta su se napili. Delegatu iz Gane je pozlilo od dagnji.</p>
<p>Ostalima nije, makar su i oni jeli, znači da su dagnje bile nedužne. </p>
<p>Ipak, moj grad nije uvršten. Pitali su se kako nešto iz srednjeg vijeka može izgledati tako beznačajno; obična nakupina kamenih kuća među vinogradima. Još da je na samom moru, ili makar u kontinentu, nego ni jedno ni drugo. </p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zakonom protiv kulturne proizvodnje?</p>
<p>Umjetnici potpisivali prosvjed protiv Prijedloga zakona o doprinosima za obvezna osiguranja / U Zagrebu pročitan proglas sa sedam zahtjeva hrvatskih umjetnika </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Mnoštvo zagrebačkih umjetnika skupilo se u petak točno u podne ispred Hrvatskoga narodnog kazališta na potpisivanju peticije svih udruga u kulturi Republike Hrvatske pod nazivom »Bijeli kvadrat hrvatske kulture«, a u organizaciji Koordinacija strukovnih umjetničkih udruga ULUPUH. Svrha peticije je da se ne prihvati Zakon o doprinosima, koji bi uz poreze koji se plaćaju u ovom trenutku bili opterećeni dodatnim davanjima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prihvaćanjem spomenuta Zakona izravno bi bili umanjeni prihodi članova, a već od 1. srpnja, uz isti bruto prihod, zarađivali bi i do 30 posto manje.</p>
<p>Umjetnici, među kojima je bilo ponajviše glumaca i redatelja te nešto manje glazbenika i likovnih umjetnika, potpisivali su prigodne razglednice i veliko bijelo platno koje će biti odneseno pred Hrvatski sabor, a za početak njime je pokriven Meštrovićev »Zdenac života«. Predstavnik svih umjetničkih udruga Željko Vukmirica pročitao je proglas sa sedam zahtjeva hrvatskih umjetnika. Između ostaloga njime se zahtijeva da se od plaćanja doprinosa izuzmu umjetnici koji obvezno osiguranje već ostvaruju po nekoj drugoj osnovi ili koji su već stekli prava iz obveznih osiguranja (studenti, zaposlenici i umirovljenici). Zatim da se očuvaju stečena prava umjetnika po Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.</p>
<p>»Noćas je objavljeno da i ministar kulture Antun Vujić podržava amandmane koje smo uputili. Očito je Ministarstvo kulture uz umjetnike, međutim Ministarstvo financija se još nije oglasilo, osim što smo neslužbeno saznali kako se umjetnici neće izuzimati iz Zakona, već samo studenti. Dakle, pouzdano znamo da se Ministarstvuo financija naše zahtjeve neće uzimati u obzir. Doduše, Mato Crkvenac je rekao da će o njima porazmisliti. No, što bi to nama moglo konkretno značiti?», istaknula je izvršna direktorica kazališta »Mala scena« Vitomira Lončar, dodavši da je za potrebe prosvjeda HNK uskratio električni priključak za razglas, s objašnjenjem da za to nisu dobili dozvolu. Takav odnos središnje nacionalne kuće Lončar je ocijenila krajnje nekolegijalnim činom bastiona hrvatske kulture. </p>
<p>»Usvoji li se ovaj Zakon, zaustavit će se kulturna proizvodnja u Hrvatskoj. Zakon je prošao prvo čitanje, no nadamo se da će naša akcija uroditi plodom, pa će ići u doradu. Također, saznali smo da bi primjena trebala početi 1. srpnja, no zadnje su informacije da bi išao tek od 1. siječnja 2003.«, komentirala je prosvjed glumica Urša Raukar. U drugom tjednu akcije planira se i podizanje crne zastave na svim kulturnim i umjetničkim ustanovama, a u trećemu tjednu ULUPUH namjerava proglasiti obustavu rada na području kulture i umjetnosti u Hrvatskoj.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kranjčević na Internetu </p>
<p>Kranjčevićevi rukopisi, fotografije, pisma, dokumenti, izresci iz novina, audiozapisi njegovih djela, bibliografija kritičkih članaka i sustavna kronologija njegova života - sve se to može pronaći na Internetu </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Prvi je put u Hrvatskoj digitalizirana cjelokupna ostavština jednoga od najvećih hrvatskih pjesnika te čini prvu sustavnu bazu podataka o jednome hrvatskom književniku koja će biti dostupna putem Interneta. Ostavština Silvija Strahimira Kranjčevića (1865. - 1908.) - njegovi rukopisi, fotografije, pisma, dokumenti, izresci iz onodobnih novina, znanstvena tumačenja, audiozapisi njegovih djela, dosad najpotpunija bibliografija kritičkih članaka o pjesniku i sustavna kronologija njegova života - sve se to može pronaći na adresi www.sskranjcevic.hr.</p>
<p> Projekt pod nazivom »Zaštita, digitalizacija i popularizacija ostavštine Silvija Strahimira Kranjčevića« plod je trogodišnjega istraživačkoga rada mr. Daniela Miščina s Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, koji je osmislio i vodio čitav projekt, te Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet. Veličanstveno i dirljivo predstavljanje pjesnikove ostavštine na Internetu, popraćeno kazivanjem njegovih stihova u izvođenju dramskoga umjetnika Zlatka Crnkovića i klavirskom pratnjom Matije Dedića, održano je u četvrtak na večer u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.</p>
<p>»Gospodo, san je ostvaren, taj san znači Kranjčević u poruci koja ne može zastarjeti, pa onda i Kranjčević u 21. stoljeću«, rekao je autor projekta, zahvalivši posebno ravnateljici CARNeta Jasenki Gojšić. Projekt je vrijedan i zato što obuhvaća fizičku zaštitu dokumenata od daljnjega propadanja, katalogizaciju i sređivanje cjelokupne ostavštine pohranjene u Muzeju za književnost i pozorišnu umjetnost BiH u Sarajevu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Osim toga, prof. dr. Zrinka Bernardi-Glavacki, predstavnica saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, istaknula je da je projekt poticaj i za sustavan pristup stvaranja sličnih baza podataka o drugim umjetnicima.</p>
<p> Autorima projekta čestitao je i zahvalio i akademik Milan Moguš, potpredsjednik HAZU, čiji je rad također utkan u projekt, a isto je učinila i Gorka Vuković, pjesnikova praunuka. »Baza želi trajno živjeti i biti otvorena svima za razgovor«, rekla je na kraju voditeljica predstavljanja Rosanda Kokanović. Predstavnicima suradnika na projektu predane su nagrade, a na kraju je prikazan film Daniela Miščina »Pisma Silviju«. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tražimo olakšice, a ne nove namete</p>
<p>SPLIT / OSIJEK / DUBROVNIK / VARAŽDIN / RIJEKA, 14. lipnja</p>
<p> - U okviru akcije »Bijeli kvadrat hrvatske kulture«, u petak u podne je i ispred HNK-a u Splitu počeo prosvjed splitskih umjetnika. Oni i građani potpisivali su peticiju kojom od Sabora traže da odbije Prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, kojim će se na autorske honorare uplaćivati maksimalna stopa poreza i doprinosa. Time poskupljuje honorarna suradnja, a time će primjerice programi Splitskoga ljeta poskupjeti barem za trećinu - tvrde splitski glumci.</p>
<p>U petak ispred Kazališta Marina Držića u Dubrovniku dubrovački umjetnici su u proglasu istaknuli da se predloženim zakonom njima ugrožava ionako nezavidna egzistencijalna situacija: »Tražimo dodatne olakšice a ne nove namete«. Peticija je u petak potpisivana pred zgradom Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku. Tajnik Hrvatske glazbene unije za Osječko-baranjsku županiju Igor Delač napomenuo je da su se stranke vladajuće koalicije u predizbornoj kampanji oslanjale na umjetnike i kulturne djelatnike, a kad su došle na vlast, iskazale su nedostatno razumijevanje za teškoće u tome području. U Varaždinu su u petak prosvjedovali kulturni djelatnici na prostoru između zgrade varaždinskog HNK i Jagićeva šetališta. Skupu se prigodnim riječima obratila glumica Marija Krpan, koja je i pročitala tekst sa zahtjevima. </p>
<p>Riječki umjetnici i glazbenici okupljeni pred zgradom HNK »Ivana pl. Zajca« potpisivali su peticiju te dopisnice s punim imenima i prezimenima koje će biti poslane saborskim zastupnicima. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Vujić: Spremni smo potražiti bolje rješenje</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Još prošli tjedan sazvao sam sjednicu predsjednika svih umjetničkih udruga s ciljem dogovora o jedinstvenom stavu o Zakonu o obveznim doprinosima koji će se predstaviti Saboru u obliku amandmana. Sklon sam podržati njihove zahtjeve, kao i sam prosvjed koji je, budući da se radi o umjetnicima, zasigurno veseo - rekao je novinarima Antun Vujić, ministar kulture. </p>
<p>Vujić je dodao da se, iako zahtjevi dovode u pitanje neke postavke »do kojih im je stalo«, oni se sada nalaze u prihvatljivom obliku zbog kojeg je cijeli proces moguće odgoditi kako bi se našlo bolje rješenje za kompleks pitanja koji se tiče plaćanja obveznih doprinosa na honorare. Pritom je napomenuo kako i među poslodavcima postoji cijeli niz razlika koje će novo zakonsko rješenje morati uskladiti.</p>
<p>V. H.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ovogodišnji Urbani festival u tri smjene</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Multimedijalni projekt Urbani festival ove će se godine održati od 11. do 16. srpnja, 26. do 31. kolovoza i 23. do 29. rujna, a u Zagrebu će okupiti brojne alternativne umjetnike, najavljeno je, u petak, na konferenciji za novinare organizatora Lokalne baze za osvježavanje kulture. Na festivalu o urbanoj umjetnosti i novim medijima predstavit će se brojni domaći i inozemni autori s internetskim i video radovima, performansima i instalacijama. Zanimljiva će biti »treća smjena« od 23. do 29. rujna, kad se mrežom multimedijalnih radova domaćih autora simulira turistička tura pri razgledanju grada, najavila je jedna od organizatorica Dea Vidović. Objasnila je kako će na unaprijed zacrtanim »must-see« točkama biti postavljeni umjetnički radovi. Na konferenciji za novinare najavljen i web- site i videoradovi Bacača sjenka, koji će javno biti predstavljeni od 11. do 16. srpnja. Riječ je o web-projektu vodiča kroz grad, kazala je Vidović i dodala kako u vodič nisu uključene samo kulturne i povijesne znamenitosti nego i brojna skrivena dvorišta i zanimljiva pročelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Crteži posvećeni haiku pjesništvu</p>
<p>KRAPINA, 14. lipnja</p>
<p> - U Galeriji grada Krapine postavljen je najnoviji opus Nade Žiljak (1944.), posvećen haiku pjesništvu. Okosnicu postava čine crteži kojima je ta zagrebačka umjetnica ilustrirala 12 nagrađenih haiku pjesama, upravo tiskanih u Zborniku radova »Haiku dan - Dubravko Ivančan«, a uz te invencije autorica prikazuje i druge ostvaraje slične poetike, što s ilustracijama haiku pjesama tvori konzistentnu cjelinu. »Haiku dan - Dubravko Ivančan« dio je kulturne tradicije u Krapini, utemeljen u čast pokojnomu pjesniku koji je rođen u Krapini, a koji je i sam pisao haiku. U povodu izložbe Đuro Vanđura piše da slikarstvo Nade Žiljak nema nadređenih ili podređenih elemenata likovnosti, niti strukturalnih ili formalnih hijerarhija. Spletovi crtovlja žive u suglasju s plohama boje i geste, a u tome jedinstvu ekspresije žive rijeke, livade i ljubavnici, ptice i daleki beskraji. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Austrijska nagrada za književni prijevod Seadu Muhamedagiću </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Hrvatski prevoditelj Sead Muhamedagić dobitnik je austrijske državne nagrade za književni prijevod 2001. godine. Nagrada u vrijednosti od 7.300 eura dodjeljuje svake godine sekcija za umjetnost Ureda saveznog kancelara austrijskom prevoditelju književnog djela sa stranog jezika te prevoditelju austrijske književnosti na strani jezik. Nagrada će biti svečano uručena 23. lipnja u Musilovoj kući u Klagenfurtu, kao uvod u natjecanje nazvano po Ingeborg Bachmann. Muhamedagić će dobiti nagradu za životno djelo kao prevoditelj austrijske književnosti. Najviše je prevodio austrijske drame, a hrvatskoj je javnosti predstavio Petera Turrinija, Felixa Mitterera, Gerta Jonkea i Wernera Schwaba. Za svoj je prijevod Schwabovih »Predsjednica« već 1996. nagrađen nagradom Društva hrvatskih književnih prevoditelja. Drugi dobitnik je Dieter Hornig, koji je upoznao njemačko govorno područje s dva najznačajnija autora francuske moderne Henrijem Michauxom i Julienom Gracqom. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ubili sve koji su nam stajali na putu</p>
<p>Narod Dani iz Indonezije bio je suočen s krizom, jer njihova kultura uči da je pogrešno da ljudi posjeduju zemljište. S obzirom na to da su bili nevoljki zatražiti vlasništvo nad zemljom na kojoj žive od doba prije pisane povijesti, jer takav čin drže nemoralnim i pogrešnim, došli su ljudi izvana i zatražili pravno vlasništvo nad danijskom zemljom, </p>
<p>te su počeli sjeći prašumu u kojoj Dani žive</p>
<p>Još jedan način kako naša kultura osnažuje taj naš pogled na svijet nalazimo u strukturi našega jezika. </p>
<p>Kad je Dorothy Lee, autorica knjige »Sloboda i kultura« (Freedom and Culture, 1959.), živjela s plemenom Wintu u sjevernoj Kaliforniji pedesetih godina 20. stoljeća i naučila njihov jezik, iznenađeno je otkrila da najvećim dijelom nemaju glagole koji izražavaju vlasništvo ili prisilu. </p>
<p>Umjesto da kažu 'moja sestra', rekli bi 'posestren sam od strane te i te' ili 'živim sa sestrom'. Većina mlađih kultura su potpuno drukčije. </p>
<p>Pogledajte različita vjerovanja širom svijeta o relativnim ulogama muškaraca i žena, na primjer. U nekim zemljama, pogotovu islamskim, žene ne smiju same izlaziti iz kuće, moraju pokrivati tijela i lica, ne mogu glasovati ili se kandidirati za državne službe niti imati ikakve ovlasti izvan doma, a u osnovi su vlasništvo muškarca. </p>
<p>Žene kao roba</p>
<p> koja se prodaje</p>
<p>U muslimanskim i hinduskim državama umorstvo žene koja je bila 'neposlušna' svome ocu nije neuobičajena pojava, kao što smo vidjeli u kolovozu 1997. kad je Marzouk Ahmed Abdel-Rahim progonio i uhvatio svoju 25-godišnju kćer Noru, odrubio joj glavu pa je potom odnio natrag u svoje selo pokraj Kaira u Egiptu te je okupljenim seljanima ponosno izjavio da je »sad njegovoj obitelji vraćena čast«. </p>
<p>Njezin zločin: pobjegla je s mladićem i udala se za njega. Sljedećega je dana u selu 60 kilometara sjeverno od Kaira jedan drugi otac zapalio svoju devetnaestogodišnju kćer, polivši je benzinom i zatim bacivši na nju zapaljenu šibicu, naočigled cijele zajednice. </p>
<p>»Nora nije bila osamljena žrtva«, javio je Associated Press, nadalje dodajući kako u mnogim takvim slučajevima djevojčin izabranik nema dovoljno novca za isplatu 'ženidbene naknade' njezinoj obitelji, a prema egipatskom piscu Nawalu Saadawiju u tim kulturama »se na brak gleda kao na poslovnu transakciju, a roba su žene - koje se kupuju i prodaju kako očevima najviše odgovara«.</p>
<p>Wétiko - korist na račun drugih: Prije deset tisuća godina zamisao da ljudi mogu 'posjedovati' prirodu i 'gospodariti' nad njom ili jedni nad drugima, bila je nova i radikalna. </p>
<p>Pogrešno je </p>
<p>posjedovati zemljište</p>
<p>Čak ni danas ne vidimo mnogo dokaza takvoga stava među plemenima koja žive na način kako su živjeli ljudi prije 50 tisuća godina. U devedesetim, na primjer, narod Dani iz Indonezije bio je suočen s krizom, jer njihova kultura uči da je pogrešno da ljudi posjeduju zemljište (ili gotovo sve ostalo - Dani žive plemenskim načinom života već najmanje 12 tisuća godina).</p>
<p> S obzirom na to da su bili nevoljki zatražiti vlasništvo nad zemljom na kojoj žive od doba prije pisane povijesti, jer takav čin drže nemoralnim i krivim, došli su ljudi izvana i zatražili pravno vlasništvo nad danijskom zemljom, te su počeli sjeći prašumu u kojoj Dani žive.</p>
<p>Slično tome, 1997. proveo sam tri dana s nekoliko stotina američkih starosjedilaca iz plemena Oneida, Choctaw, Cherokee, Ho-Chunk, Navajo, Poma, Ojibwe, Otoe, Cree, Lac Couste Oneilles, Mescalero Apache, Tohono O'odham i Cheyenne River Sioux (među ostalima). </p>
<p>Opetovano sam čuo ljude kako govore o potrebnosti poštovanja »naše Majke« Zemlje, o potrebnosti iskustva povezanosti s prirodom i duhovnošću koja dolazi kroz tu povezanost. </p>
<p>To su narodi koje kasnije u knjizi svrstavam među starije kulture, koji i danas vide Zemlju kao sveto mjesto i poštuju osnovno pravilo prirode koje kaže da svatko mora živjeti u skladu sa svojim okolišem, a ne gospodariti njime i uništavati ga.</p>
<p>Kulturne erupcije</p>
<p>Nakon sto tisuća godina života u skladu s prirodom, došlo je do nekoliko kulturnih erupcija: na nekoliko mjesta u svijetu neka su plemena počela gospodariti nad prirodom, miješati se u restrukturiranje svoga okoliša, pretvarati goleme pošumljene površine u pašnjake ili njive, time proizvodeći više hrane za ljude.</p>
<p>Dok je takvo 'mlađekulturalno' ponašanje ostavilo manje hrane za druge životinje i smanjilo ukupan broj živih vrsta, jer smo raščistili površine obrasle »nejestivim« biljkama (većinom drvećem, time izbrisavši i njihove mnogovrsne ekosustave) da bismo ih zamijenili s biljkama jedne vrste, pogodnim za ishranu stoke ili ljudi, omogućilo je više hrane za ljudska bića.</p>
<p>Kontinuirana patnja </p>
<p>Zamisao da je nama »naravno« suđeno biti gospodarima svega oko nas, imalo je dalekosežne implikacije. Ta priča o tome »kako stvari stoje« doslovno je promijenila svijet, često na vrlo surove načine. </p>
<p>Bili su to temelji filozofije kojom se nalazilo razumno opravdanje za britansko osvajanje kolonija, za američki Manifest Destiny u kojem Kongres zaključuje da je njihova verzija Boga nama namjerila osvajanje kontinenta pa smo ubili sve koji su nam stajali na putu, što je za posljedicu imalo masovno umorstvo desetina milijuna američkih starosjedilaca.</p>
<p>Nije se to dogodilo samo njima - isto su prošli i mnogi drugi starosjedilački narodi širom svijeta. Ropstvo, apartheid i čitav koncept darvinijanske ekonomije upotrijebljeni su kao opravdanje za kontinuiranu patnju masa ljudskih bića.</p>
<p>»Postoje vladari i postoje oni kojima se vlada«, primijetili smo. To je prirodni zakon, vjerovali smo. Zacijelo su stvari tako organizirane od samog početka pa zapravo samo postupamo onako kako bismo i trebali. Ako to ne učinimo mi, učinit će netko drugi.»Jedemo« druge ljude</p>
<p>Naše priče zaista postanu naša stvarnost. Budući da su priče samouništavajuće, što nije zdravo, mislim da ih slobodno mogu nazvati suludima. A takva su suluda vjerovanja pomogla stvoriti svijet u kakvom danas živimo.</p>
<p>Dr. Jack Forbes, profesor koji predaje autohtonu kulturu američkih starosjedilaca pri kalifornijskom sveučilištu u Davisu i autor briljantne knjige Columbus and Other Canibals (Kolumbo i drugi ljudožđeri, 1992.), koristi starosjedilačku riječ wétiko da bi opisao tu zbirku vjerovanja. </p>
<p>Wétiko doslovno znači 'ljudožder', a Forbes je koristi potpuno namjerno u opisima europskih standarda kulture: mi »jedemo« druge ljude uništavajući njih, njihovu zemlju i uzimajući im životnu energiju kroz porobljavanje, bilo fizičko, bilo privredno. Priča o Kolumbu i Taino indijancima samo je jedan primjer.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="38">
<p>Tko je slomio hrvatski nogometni ponos? Južnoamerikanci ili stručnjak za Colo-Colo</p>
<p>»I najslabiji plan je bolji od najbolje improvizacije«, govorio je legendarni trener Ante Biće Mladinić. Kada se pogleda unatrag posve je razvidno - improvizacija je zamijenila planiranje i naša je nogometna reprezentacija u tri utakmice na SP igrala u tri različite formacije i u tri različite postave. Nismo imali prvu momčad. To je fakat. Možda će Jozić tvrditi da ju je imao, ali nakon mizernog nastupa protiv Meksika odlučio ju je u većem dijelu promijeniti. Jozić je lutao iz utakmice u utakmicu, od konepcije do formacije / Jedan nas je navijač dočekao ispred stadiona i grcajući u suzama rekao: »Njemu ne bi igrali ni Boban ni Asanović u najboljim godinama. On mrzi svakog tko dodaje loptu prema naprijed«</p>
<p>YOKOHAMA, 14. lipnja </p>
<p> - »Podijelili smo značke i zastavice i vraćamo se kući«, u izostanku objašnjenja rezultatskoga kraja rekao je Mario Stanić pri izlasku sa stadiona Yokohama nakon razočaravajućeg poraza protiv Ekvadora. Koliko god razočaranje bilo veliko, mnogo je činjenica, od detalja do krucijalnih stvari, upućivalo upravo na ovakav kraj nastupa naših na svjetskoj smotri. Nekada ih nismo željeli vidjeti, nekada smo ih prešućivali, nerijetko je dosta toga bilo skrivano. Međutim, kako se od početka sve razvijalo posve je bilo jasno da je improvizacija zamijenila plan, koliko god to izbornik Jozić skrivao, potom i demantirao.</p>
<p> »I najslabiji plan je bolji od najbolje improvizacije«, govorio je legendarni trener Ante Biće Mladinić, čija je smrt pogodila sve ovdje u hrvatskoj nogometnoj ekspediciji na Svjetskom prvenstvu. </p>
<p> Upravo u toj rečenici dade se sažeti niz pogrešaka koje su se činile još od prijateljskih utakmica prije nekoliko mjeseci, pa pri izboru igrača, pripremama i psihološkom radu s našim nogometašima. A za sve to odgovara upravo izbornik. Mirko Jozić!</p>
<p> Kada se pogleda unatrag posve je razvidno - improvizacija je zamijenila planiranje i naša je nogometna reprezentacija u tri utakmice na SP igrala u tri različite formacije i u tri različite postave. Nismo imali prvu momčad. To je fakat. Možda će Jozić tvrditi da ju je imao, ali nakon mizernog nastupa protiv Meksika odlučio ju je u većem dijelu promijeniti. Jozić je lutao, od konepcije do formacije. </p>
<p>Doći na smotru najboljih nogometaša svijeta bez prve momčadi, ili s navodnom prvom momčadi koju mijenja navrat-nanos , izborniku ne ide na čast. Nema reprezentacije koja je to napravila ovdje na SP-u. </p>
<p> Zašto nemamo prvu momčad? Pa, u prijateljskim utakmicama ove godine, protiv Bugarske u Rijeci, potom protiv Slovenije i Bosne i Hercegovine u Zagrebu uvijek je nastupala različita momčad. Na nesreću, eksperimenti su nastavljeni i na samom prvenstvu. Kroz reprezentaciju su prodefilirali igrači koji uopće nisu bili u konkurenciji za odlazak u Aziju, Andrić, Tokić, Agić... S druge strane, Jurica Vranješ koji je u Japanu odjednom postao džoker s klupe uopće u tim prijateljskim utakmicama nije bio na klupi za pričuve.</p>
<p> JOZIĆ SE VIŠE NEMA S ČIME KOCKATI: Nadalje, u prijateljskim utakmicama jedno poluvrijeme se igralo 4-4-2 sustavom poslije se prelazilo na 3-5-2 formaciju. U tim prijateljskim nadmetanjima nismo postigli niti dobar rezultat za samopouzdanje, nismo vidjeli ni kostur prve momčadi, naposljetku mnogi su igrači bili zbunjeni jer nisu igrali na uobičajenim mjestima. </p>
<p> Prema našim spoznajama bilo je još prilika za odigravanje prijateljskih utakmica, što bi našoj vrsti dobro došlo. Čujemo da ih je Jozić elegantno odbio. Unatoč izdašnim novčanim ponudama, unatoč sjajnim suparnicima s kojim bi se provjerilo stanje naše momčadi. Odbiti Japan i Englesku za hrpu dolara! Je li to bilo pametno? Konačan krah kaže da nije. Ali, izbornik je odlučio skrivati karte do kraja. Sada kada se više nema s čime kockati, njenu to ionako nije važno, jer već tjednima priča da odlazi.</p>
<p>POPIS BEZ ZAMJERKE: Krajem svibnja Jozić je objavi popis od 25 igrača koji konkuriraju za 23 mjesta na SP, i na njega nije bilo zamjerki. Svi su smatrali kako imamo odlične igrače, no znali su da još uvijek nemamo momčad. Posloženu momčad.</p>
<p>UZBUNA ZBOG 800 KUNA: U planu su bile gotovo jednomjesečne pripreme. Sedam dana u austrijskom Faak Am Seeu i malo više od dva tjedna u japanskoj zabiti Tokamachiju. Je li prije početka priprema Jozić uopće slutio kako bi mogla izgledati prva momčad? Ili ju je mislio iznivelirati tijekom priprema? </p>
<p> Sedam austrijskih dana osim u marljivom radu na fizičkoj spremi prošlo je i u znaku skandala s dnevnicama. Zbog 100 eura, ili 800 kuna pukle su spone između igrača i Saveza, u jednom trenutku Jozić je bio srdit na igrače, u drugom, dosljedan svojoj nedosljednosti, bijes je usmjerio prema onome tko je tu informaciju izbacio u javnost. Iz tog događaja počinju i priče o sukobu Šukera i Bokšića. Sve zbog stotinu eura!!</p>
<p> Obojica se nisu dala navući novinarima, pa svoju svađu nisu javno priznali. Tek je u jednom trenutku priprema u Tokamachiju Bokšić u mikrofon rekao:</p>
<p>- Samo sam odgovorio Šukeru da me nije briga ta tih 800 kuna, da želim igrati na Svjetskom prvenstvu te se ne želim opterećivati tim sitnicama.</p>
<p> Šuker je bio puno neodređeniji:</p>
<p> - Sve ću reći nakon prvenstva. Sada nema smisla.</p>
<p> Neka kaže. Hrvatska javnost, poslije debakla, sita je već priča o našim nogometašima. Štogod da Šuker kaže ne može opravdati stanje u kojem smo se svi tada našli. Zbog, zamislite, 800 kuna. </p>
<p> ZAMOR U TOKAMACIJU: U Tokamachiju su treninzi bili svakodnevni, iako su se igrači žalili na umor. No, to nije lako igračima reći javno. </p>
<p> - Još nismo imali slobodan dan ovako bi čuli u prolazu. Nije zgodno pisati...</p>
<p> Jozić se oko toga nije brinuo:</p>
<p>- Nismo ovdje zbog slobodnih dana, a slobodan dan je i lakši trening. Zasićeni dugotrajnim boravkom u karanteni igrači su žudili zacijelo za malo psihološke promjene. Put od hotela do treninga bio je gotovo mjesec dana isti. </p>
<p> Jozić se i inače nije pokazao znalcem za psihološku pripremu, jer mlaka momčad na terenu »samo prenosi stanje svog učitelja«, znao je još reći Mladinić.</p>
<p> U Tokamachiju se prva momčad nije dala nazrijeti sve do utakmice u Toyami, protiv istoimene selekcije u kojoj su nastupali i igrači stariji od 40 godina.</p>
<p> JOZIĆEV IZBOR - ŠESTORICA OTRAGA: Vidjelo se da će Jozić preferirati 4-4-2 sustav, u kojem svoje mjesto imaju, osim vratara Pletikosa, u obrani bočni igrači Jarni i Živković, te Šimunić i Robert Kovač. Dario Šimić koji je ušao u nastavku te utakmice se i ozlijedio. U sredini, prema namjerama Jozića, trebali su biti Tomas i Soldo kao povučeniji, te Prosinečki i Niko Kovač kao istureniji vezni. Napad je bio rezerviran za Šukera i Bokšića. Odmah na prvi pogled bilo je jasno da je u toj momčadi čak šest igrača orijentiranih prema natrag. </p>
<p> Prosinečki je u toj utakmici bio sjajan. Kako je samo nestao neki dan kasnije protiv Meksika? »Žuti« je izgledao i spremno i zdravo i od njega smo puno očekivali.</p>
<p> HRVATSKA - MEKSIKO 0-1: Znamo kako je to izgledalo protiv Meksika. Uz poraz, Prosinečki je zamijenjen već na prvom poluvremenu. Naš se proslavljeni vezni igrač odjednom našao - sam na sredini terena. Jozićevi vezisti Soldo i Tomas teško sudjeluju u napadu, kad je Niko Kovač slabo raspoređen na sredini terena u tom dijelu igrališta Prosinečki ostaje sam. I postaje krivac za - nepovezanost naših redova. Leti van iz momčadi.</p>
<p> Počinje golem pritisak javnosti, nezadovoljne igrom naše momčadi i rezultatom. Joziću se zamjera defanzivan pristup, što on uporno odbija, tvrdeći da nije očekivao da će se sredina i obrana sami povući. Što su mogli kada sredine i nije bilo, sve je to bila samo jedna velika zaokružena obrana s Prosinečkim u njoj. Tako to nije išlo. </p>
<p> Iako je zamjerao novinarima na tekstovima koje su slali iz Japana, iako se branio da boljih igrača nemamo, na kraju je pod pritiskom brojih stručnjaka i cijele hrvatske javnosti morao drukčije posložiti momčad za utakmicu protiv Italije. </p>
<p>JOZIĆ POD PRITISKOM MIJENJA MOMČAD I KONCEPCIJU: Pritisak na Jozića bio je sve veći, on ga je očito teško podnosio, ali u kritičnoj situaciji po ambicije reprezentacije morao je posustati. </p>
<p> Za Italiju je posložena pristojna momčad koja je u prvom poluvremenu držala Italiju u šahu. Nije je uspjela matirati,, ali izvanredna 45-minutna partija razgalila nam je srca. </p>
<p>OLIĆ REHABILITIRAN IZ OČAJA: Tu moramo početi priču o Oliću. Iako zagovaran od mnogih stručnjaka Jozić ga je uporno gurao u drugi plan. Navodno nezadovoljan njegovim igrama na treningu Jozić je Olića diskriminirao. Potom ga je rehabilitirao iz - očaja.</p>
<p> Nakon talijanskog vodstva uveo je Olića koji je napravio dar-mar Talijanima. U igri koja je imala svoju glavu i rep. Rapaić i Vugrinec nešto odostraga i Olić i Bokšić istureni prema naprijed odigrali su sjajnu partituru zabivši Talijanima dva gola u - tri minute. Ta četvorica naših igrača bila je najbolja kombinacija koju je Jozić uspio složiti. Vezni red bio je bez Tomasa koji je u obrani pazio na Tottija. Igra je bila tečna... O Olićevom zalaganju na treningu nadalje nismo čuli ni riječ.</p>
<p> KRAJ PRIČE U JOZIĆEVOJ REŽIJI: Slijedio je Ekvador. Jozić je pripremio naizgled napadačku momčad, sa čak tri špice. No, to nije bilo to. Ni slučajno. Vezni red opet je zabetoniran Tomasom. Ispred njega stajao je Niko Kovač. Obojica, ruku na srce, slabo dodaju lopte napadačima, prvi griješi, drugi dodaje u noge umjesto u prostor.</p>
<p> Tako smo praktički dobar dio utakmice protiv Ekvadora igrali s - tri igrača manje. Sva tri naša napadača - Olić, Bokšić i Rapajić - bila su odsječena. Jer nisu dobili loptu. Tomas i Niko Kovač ne mogu se u tehnici mjeriti s ekvadorskim znalcima lopte. Bez posjeda lopte se ništa ne može učiniti. Sve je tako sličilo na Meksiko.</p>
<p> Kada je vrag već odnio šalu ušao je Vugrinec, pa i Vranješ. No, u zadnjem dijelu igre, kada se sve već raspadalo, malo toga se moglo povezati i popraviti. Iako je izgledalo bolje, puno bolje nego sa zabetoniranim veznim redom.</p>
<p> Jedan nas je navijač dočekao ispred stadiona i grcajući u suzama rekao:</p>
<p>»Njemu ne bi igrali ni Boban ni Asanović u najboljim godinama. On mrzi svakog tko dodaje loptu prema naprijed.«</p>
<p> Priča je završena. Za nas ružna i razočaravajuća. Hrvatska je slomila svoj nogometni ponos na južnoameričkim momčadima. O čemu će nam stručnjak za Čile i Colo-Colo pričati idućih godina... </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Veliko hvala Anti Biću Mladiniću </p>
<p>SPLIT, 14. lipnja</p>
<p> - Hajduk se u petak oprostio od svoga legendarnog trenera Ante Mladinića Bića. U kinodvorani poljudskog stadiona okupili su se Bićini prijatelji, suradnici i poštovatelji. Oproštajnu je riječ održao predsjednik kluba Branko Grgić, podsjetivši na Mladinićev nogometni život. </p>
<p>Igračku je karijeru počeo u Hajduku, a završio u Splitu. No, od igračke, mnogo mu je upečatljivija bila trenerska karijera. Zapravo je bio legitimni nasljednik pionira trenerskog posla u Splitu Luke Kaliterne. Svoja nogometna promišljanja iskazivao je na zanimljiv način. Formirao je Hajdukovu školu nogometa, a trenirao je reprezentaciju bivše države, Partizana i Hajduka. No, nikada nije žudio za velikom trenerskom slavom pa se posvetio radu s mladima. Oblikovao je omladinsku školu u francuskom klubu Bordeauxu, a kraj svoga trenerskog puta dočekao je u Zagrebu. Pero Nadoveza svoje je prve trenerske korake vezao uz Mladinića, te je kazao:</p>
<p>- Strašno me pogodila Bićina smrt. Bili smo bliski i upijao sam svaku njegovu riječ. Uvijek je znao i u najtežim trenucima pronaći pravu riječ. Bio je veliki trener i veliki čovjek. Bila mi je čast raditi s njim. </p>
<p>Stanko Poklepović je, pak, istaknuo:</p>
<p>- Biće je bio veliki čovjek, pravi vizionar. Dvadeset je godina bio ispred svog vremena. Svoje znanje nije čuvao za sebe. Mnogi od nas trenera učili su od njega. Ne mogu ništa drugo kazati nego - hvala. </p>
<p>S obzirom na Mladinićev pečat Hajdukove povijesti, oproštaj je trebao biti adekvatniji njegovoj veličini. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ždrijeb Intertoto kupa: Rijeka s Ircima, Slaven sa Slovacima</p>
<p>ŽENEVA, 14. lipnja </p>
<p> - U prvom kolu Intertoto kupa Rijeka će u prvom susretru ugostiti momčad St. Patrick's Athletica iz Irske, dok će Slaven Belupo u goste k slovačkom Trencinu. Prve utakmice igraju se 22. lipnja, a uzvrati tjedan dana kasnije.</p>
<p>PRVO KOLO:</p>
<p> subota, 22. lipnja: 1. Rijeka (Hrv) - St. Patrick's Athletic (Irs), 2. Lokeren (Bel) - WIT Georgia Tbilisi (Gru), 3. Santa Clara (Por) - Shirak (Arm), 4. BATE Borisov (Bjel) - AB Copenhagen (Dan), 6. FC Zurich (Švi) - Brotnjo (BIH), 8. Trencin (Slv) - Slaven Belupo (Hrv), 9. Constructorul Chisinau (Mol) - Synot (Češka), 11. Kispest-Honved (Mađ) - Žalgiris Vilnius (Lit), 12. St Gallen (Švi) - B68 Toftir (Far), 5. Enosis Paralimni (Cip) - Bregenz (Aus), 16. Uniao Leiria (Por) - Levadia Maardu (Est), 17. Valletta (Mal) - Teuta Durres (Alb), 18. Coleraine (S.Ir) - St Julia (And), 19. Marek Dupnitsa (Bug) - Caersws (Wal), 20. Cementarnica 55 Skopje (Mak) - Hafnarjordur (Isl), 5. Obilić Beograd (Jug) - Haka Valkeakoski (Fin), 7. Gloria Bistrita (Rum) - US Luxembourg (Lux), 10. Helsingborg (Šve) - Koper (Slo), 13. Zaglebie Lubin (Polj) - FC Dinaburg (Lat), 14. Brno (Češ) - Ashdod AC (Izr).</p>
<p>Uzvratne utakmice igraju se 29. i 30. lipnja.</p>
<p>DRUGI KRUG</p>
<p> A: pobjednik 8 - Belenenses (Por), B: pobjednik 18 - Troyes (Fra), C: TSV 1860 Muenchen (Nje) - pobjednik 4, D: Villarreal (Špa) - pobjednik 20, E: Fulham (Eng) - pobjednik 5, F: Sochaux (Fra) - pobjednik 11, G: Ghent (Bel) - pobjednik 1, H: VfB Stuttgart (Nje) - pobjednik 2, I: Torino (Ita) - pobjednik 15, J: Krylya Sovietov Samara (Rus) - pobjednik 13, K: Teplice (Češ) - pobjednik 3, L. Willem II (Niz) - pobjednik 12, M: pobjednik 6 - pobjednik 16, N: pobjdnik 9 - pobjednik 10, O: pobjednik 7 - pobjednik 17, P: pobjednik 14 - pobjednik 19.</p>
<p>Utakmice se igraju 6. i 7. srpnja, a uzvrati 13. i 14. srpnja.</p>
<p>TREĆI KRUG</p>
<p> pobjednik J - pobjednik L, NAC Breda (Niz) - pobjednik B, pobjednik H - Perugia (Ita), pobjednik E - Aegaelo (Grč), pobjednik O - Lille (Fra), Kaiserslautern (Nje) - pobjednik K, Bologna (Ita) - pobjednik C, Malaga (Špa) - pobjednik G, pobjednik P - pobjednik A, pobjednik N - pobjednik F, pobjednik I - pobjednik D, pobjednik M - Aston Villa (Eng)</p>
<p>Utakmice se igraju 20. i 21. srpnja, a uzvrati 27. i 28. srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vratili se bez Jozića </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - »Hvala vam za Italiju!« Ovakvim je transprentom mala skupina navijača u petak navečer dočekala hrvatske nogometne reprezentativce u zagrebačkoj Zračnoj luci. Bio je to, eto, transparent podrške, kojim su navijači aludirali na jedinu pobjedu naših nogometaša na ovome SP, 2-1 protiv Italije. I to je detalj, koji je negirao crne slutnje da bi doček naših nogometaša nakon kraha na SP mogao proteći u napetoj atmosferi i zaglušujućim zvižducima. No, bilo je ipak drukčije...</p>
<p> Već na putu prema Plesu zamijetili smo automobil s nekoliko navijača opremljenih šalovima i obučenih u dresove reprezentacije. Zapravo, to su većinom bile navijačice... Na dočeku se okupilo stotinjak »drukera« i većina njih je Jozićeve nogometaše dočekala - pljeskom. Ipak su nastupili na SP-u... </p>
<p> Na Pleso su sletjeli u petak u 22.15 sati zrakoplovom iz Frankfurta. U ovome »paketu« nije bilo izbornika Mirka Jozića, niti ikoga drugog iz stručnog stožera.</p>
<p> Oni koji su sletjeli u Zagreb nisu bili suviše razgovorljivi. Očito umorni od dugoga i iscrpljujućeg puta, te još uvijek deprimirani razvojem događaja na SP, mnogi uopće nisu željeli odgovarati na novinarska pitanja.</p>
<p> - Nemam što reći, procijedio je Mario Stanić, a na sličan su način reagirali Anthony Šerić (!) i Alen Bokšić.</p>
<p> No zanimljivo je zborio Davor Vugrinec. Kada smo ga upitali koji su glavni uzroci ovakvome krahu, djelovao je kao da želi »otvoriti dušu«. No, na vrijeme se zaustavio... Pitanje je bilo jesu li krivi trener, igrači, sustav igre ili nešto četvrto. </p>
<p> - Evo, imate puno toga o čemu bi se moglo razmišljati, sami razlučite. No, još ne bih detaljnije o tome govorio. Shvatite me, ne bih htio reći ništa što bi me dovelo u nezgodnu situaciju. Još je rano... </p>
<p>Milan Rapaić je bio rijetka svijetla točka u hrvatskoj selekciji na ovome SP. I ovaj put je potvrdio kako Hrvatska jednostavno nije smjela izgubiti protiv Ekvadora.</p>
<p> - Nismo pobijedili, a to znači da nismo ni zaslužili ići dalje. Mi smo ti koji smo krojili našu sudbinu, ali nismo je iskrojili kako treba. </p>
<p> A što kaže vječni optimist, bivši izbornik Miroslav Blažević?</p>
<p> - Ma, nije danas ništa manje tužno, a možda je i još tužnije kad vidimo tko bi nas dočekao u drugom krugu. Mislim da ćemo sutra biti još tužniji, a preksutra nadasve tužni. </p>
<p> Novinari su ga »bocnuli« pitanjem razmišlja li o povratku na izborničku klupu.</p>
<p> - Ja!? Nikad u životu! Neka novi izbornik bude Vlatko Marković...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Jozić: »Ne bih rekao da je ovo fijasko« </p>
<p>»Mislim da je u sve tri utakmice bilo dobrih i loših trenutaka. Prva poluvremena protiv Ekvadora i Meksika spadaju u loše trenutke. Druga poluvremena protiv tih suparnika i utakmica protiv Italije za prolaznu su ocjenu« / »Tko god radi ovaj posao, ne smije biti prepotentan i pretenciozan. Nije korektno ni objektivno od momčadi u formiranju, jer ovdje nema one iz 1998. godine koja se stvarala 20 godina, očekivati previše«</p>
<p>YOKOHAMA</p>
<p> - »Ne bih rekao da je ovo fijasko, kao što ne mogu tvrditi da je to što se dogodilo i stvarna slika naše momčadi«, riječi su izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Mirka Jozića nakon kraha njegove momčadi već u prvom krugu Svjetskog prvenstva.</p>
<p> - Mislim da je u sve tri utakmice bilo i dobrih i loših trenutaka. Prvo poluvrijeme protiv Ekvadora i prvo poluvrijeme protiv Meksika spadaju u loše trenutke. Druga poluvremena protiv tih suparnika i utakmica protiv Italije za prolaznu su ocjenu. Protiv Ekvadora pritisak je bio velik. Prvo poluvrijeme protiv Ekvadora odigrali smo izvan plana, nismo napali suparnika s loptom, previše smo bili statični, a obrana je stajala preblizu vrata. U nastavku smo bili malo bolji, ali to je bilo više individualno, nismo napadali kao momčad. </p>
<p> • Mišljenja igrača o utakmici dosta su se razlikovala, mnogi su rekli da nismo igrali svoju prepoznatljivu igru. Je li bilo kakvog dogovora?</p>
<p> - Zna se da zadnji red mora pokriti suparnika, u sredini skratiti prostor. To nam je bio veliki »feler«. Napad nije mijenjao mjesta na razini očekivanja. Da bismo uspostavili igru, moraju se ispuniti trkački zahtjevi. Nemamo toliko igrača zadnjeg i srednjeg reda za brzu pas-igru. Moramo to prihvatiti kao jedan od naših nedostataka. Uz to, ako se trči i napada, onda se otvaraju mogućnosti za oduzimanje lopte i napad, nešto slično kao što se radilo protiv Italije. Nama je nedostajao rizik u momčadi. </p>
<p> • Možete li sebi nešto zamjeriti u pripremama za utakmice?</p>
<p> - Svi smo generali nakon utakmice. U ovom smo se trenutku odlučili za ovu postavu, a slična je postava iznijela utakmicu protiv Italije u nastavku. Trebalo je ponoviti pristup igri kao što je bio protiv Italije. </p>
<p> • Kako objašnjavate tri naše različite utakmice?</p>
<p> - Ne bih rekao da smo odigrali tri različite utakmice, nego različita poluvremena (?!). Prva utakmica s Meksikom bila je razočaravajuća, kompletna je momčad zakazala. Tu smo trkački djelovali inferiorno, ne pojedinačno. Kao cjelina nismo bili dobri. Ako ne trči dovoljno, ova momčad ne može ostvariti rezultat koji želi. Rekao sam, nismo bili ni tako loši kao protiv Meksika, niti tako dobri kao protiv Italije. U jednoj sredini trebamo tražiti odgovor na vrijednost ove momčadi. </p>
<p> • Možete li nam reći s kojim ste namjerama sastavljali momčad? Najbolje smo igrali kad se poštivao napadački duh ove reprezentacije.</p>
<p> - Uvijek se mogu naći zamjerke. Neki spominju Tomasa. Za mene faktor jednog igrača ne čini suštinu igre. Mi smo protiv Ekvadora Tomasa ostavili dublje ispred zadnjeg reda, a naprijed smo imali Bokšića i Olića, iza njih Mikija. Visoko smo postavili Šarića i Jarnija, a Niko Kovač je izašao ispred. Prema tome, to je trebao biti dio napada, sa šest igrača - tri napadača i tri pomagača. To bi trebalo biti dovoljno za napad, ostali su tu da osiguraju pogodak. Netko se mora pozabaviti i njihovim napadom. Može li jedan igrač nešto promijeniti, teško je reći. Ako cijela momčad ne trči, ne vraća se, onda je normalno da se stvaraju problemi.</p>
<p> • Je li to vaša posljednja utakmica na klupi reprezentacije?</p>
<p> - Jest, ona je ranije najavljena i tu ne bi smjelo biti nikakvih promjena. </p>
<p> • Kakvi su vaši budući planovi?</p>
<p> - Prvo odmor od nogometa, znači - obitelj, prijatelji, život. Što će biti poslije, ne znam... Neko ću vrijeme sigurno biti izvan nogometa.</p>
<p> • Jeste li očekivali ljepši rastanak?</p>
<p> - Svatko je to želio. Tko god radi ovaj posao, ne smije biti prepotentan i pretenciozan. Nije korektno ni objektivno od momčadi u formiranju, jer ovdje nema momčadi iz 1998. godine koja se stvarala 20 godina, očekivati previše. To nije lagano spojiti u jednu cjelinu. Oni su ostvarili plasman na SP, a to će ubuduće biti veliki uspjeh našeg nogometa. Ako kvaliteta ne bude dovoljna za plasman u drugi krug, onda od toga ne treba raditi tragedije. Posebno ne kad je momčad u procesu stvaranja. </p>
<p> • Hoćete li s užitkom gledati nastavak SP-a?</p>
<p> - S užitkom neću. Moramo prihvatiti ovu situaciju. Otišle su odavde reprezentacije puno jače od nas. To je nogomet i u trenerskom je poslu neizbježna istina - razočarenja su sastavni dio. Navijat ću za nogomet koji će biti po mom ukusu. Zbog ovoga što se dogodilo našoj reprezentaciji nije kriv nogomet. </p>
<p> • Mnogo ste godina radili u južnoameričkom nogometu. Je li vaša prevelika studioznost uvjetovala neke propuste? Možda je više trebalo misliti o nama, a ne o njima.</p>
<p> - Izrazio sam obavezu respekta prema tim reprezentacijama, jer znam da je svakome teško igrati protiv njih. To su momčadi koje odmalena navikavaju igrača na čuvanje lopte. Igraju u plitkim formacijama s otvorenim bokovima. To su momčadi koje gaje takav, nezgodan stil igre. Čuvaju loptu do savršenstva, s našeg aspekta gledanja. Da bi se suprotstavio tim momčadima, moraš biti u stanju napasti njihov zadnji red. Kad se to uspije, onda su problemi rješeni. No, mi to nismo uspjeli. Podsjećam vas, u prvim poluvremenima to nismo uspijevali, u nastavcima jesmo. </p>
<p> • Zašto niste igrali jače prijateljske utakmice?</p>
<p> - Tražili smo jače suparnike, ali to se nikome ne može narediti. Neke momčadi koje smo htjeli tražile su druge suparnike. Morate shvatiti da nismo mogli birati.</p>
<p> • Doznali smo da je bilo unosnih financijskih ponuda za utakmice s Engleskom i Japanom, ali ste ih odbili.</p>
<p> - Koliko znam, s Engleskom ništa nije trebalo biti. Bilo je nekih dogovora za kasniji dio priprema. Vijest o Japanu meni je nova stvar. S njima smo mogli igrati jedino ovdje, da smo došli ranije.</p>
<p> • Što biste preporučili nasljedniku?</p>
<p> - Da nastavi stvarati novu reprezentaciju. Preporučio bih mu razgovor sa svim igračima. Mora pokušati utjecati na igrače da što više igraju u klubovima, jer bez igranja teško mogu iznijeti teret kvalifikacija. Zahtjev je uvijek isti - biti prvi - zna se što se proživljava ako to nisi.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Marković: »Moj problem nije taktika, bio sam zadužen za logistiku«</p>
<p>»Vezna linija kojom se toliko ponosimo - Boban, Asanović, Prosinečki - bila je jedinstvena. Mogla je svojom kreacijom nadoknaditi sve pogreške. Ta je veza u jednom trenutku bila najbolja vezna linija na svijetu. Na žalost, mi u zemlji i inozemstvu nemamo više tako kvalitetne vezne igrače« / »Mirko Jozić je svojim dosadašnjim dijelom zaslužio da mu se ponudi nastavak suradnje. Pokušat ću ga nagovoriti da ostane« </p>
<p>YOKOHAMA, 14. lipnja</p>
<p> - »Cijeli problem hrvatskog nogometa jest - vezna linija«, rekao je to predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Vlatko Marković nekoliko sati nakon poraza protiv Ekvadora, tijekom poduže čajanke s novinarima.</p>
<p>- Vezna linija kojom se toliko ponosimo - Boban, Asanović, Prosinečki - bila je jedinstvena. Mogla je svojom kreacijom nadoknaditi sve pogreške i slabe faze obrane. Možda su njih trojica u jednom trenutku bili i najbolja vezna linija na svijetu. Tu nema nikakve dvojbe. Međutim, i u toj veznoj liniji opet je bio jedan koji je obavljao prljave poslove, sjećate se, to je bio Jurčić. Najbolja reprezentacija Francuske bila je fenomenalna kada je zadnjeg veznog igrao Fernandez, desnog Tigana, lijevog Girrese. Na žalost, mi u zemlji i inozemstvu nemamo više tako kvalitetne vezne igrače, kaže Marković.</p>
<p>Predsjednik HNS-a smatra da je naša momčad poklekla i u motivu.</p>
<p>- Lakše je njima bilo pronaći motiv protiv Italije, nego protiv Meksika i Ekvadora. To je tako, na žalost, iako je pobjeda protiv Ekvadora nosila sve. Tu nema pomoći.</p>
<p>• Zamjerate li nešto treneru, igračima ili, pak, sreći?</p>
<p>- Ne!</p>
<p>• Je li ovo normalni završetak naših ambicija?</p>
<p>- Jest. Nažalost, ovo je normalni završetak. Ili se mi precjenjujemo. Meksiko je Italiju držao pod mačem cijelu utakmicu. Našu sam utakmicu gledao sa Blatterom i Platinijem, kraj nas je bio televizor na kojem je prenošena utakmica Meksika i Italije. Italija se izvukla, gospodo. Meksiko je bio dominantan. Što je kod nas bio problem? Problem je, i protiv Meksika i protiv Ekvadora, kad protivnik ima loptu, mi napadamo kao mala djeca. Pojedinačno, ne u isto vrijeme... Nemamo snagu ili jednostavno ne znamo, teško mi je odgovoriti. Umjesto da primimo sve igrače na sredini terena, nama uvijek netko ostane nepokriven. To nije moderan nogomet. Zbog toga su ove reprezentacije protiv nas igrale kao da igraju mali nogomet.</p>
<p>• Zar se te stvari ne vježbaju, ne uigravaju?</p>
<p>- To igrači moraju donijeti sa sobom.</p>
<p>• Jeste li razočarani?</p>
<p>- Ja sam tužan. Nikad ne bih na igrače svalio krivicu, nikad nisam igračima zamjerao. Uvijek sam kao trener govorio da sam ja kriv.</p>
<p>• Je li selektor preuzeo svoj dio krivice, kao vi nekad pred svojim igračima?</p>
<p>- Ja sam bio prvi čovjek koji je nakon Jozića bio u svlačionici. Rekao sam im samo da mogu biti sretni ako će im ovo biti zadnji poraz na ovakav način.</p>
<p>• Mislite li da je pristup bio pogrešan?</p>
<p>- Igrali smo igru s nekim dugačkim loptama, nečim što nama nije u prirodi. Imali smo vrlo raspoloženog Bokšića, a bez lopte... Koja šteta...</p>
<p>• Zamjerate li izborniku Joziću?</p>
<p>- Ne bih ništa analizirao dok ne čujem cijeli stožer. Oni će imati svoj sastanak i dat će svoje mišljenje. Sigurno je da je utakmica protiv Ekvadora za nas bila i žalosna i tragična. Očekivanja nisu ispunjena. Ne samo rezultatski, nego nismo ponovili igru od prije neki dan. Je li moguće da u tjedan dana ne možemo dva puta dobro odigrati...</p>
<p>• Mediji su veoma loše ocijenili taktiku u utakmici protiv Meksika.</p>
<p>- Nije to moj problem. Moj problem je logistika. Mislim da je logistika bila fenomenalna.</p>
<p>• Hoćete li izborniku ponuditi nastavak suradnje?</p>
<p>- Mirko Jozić je svojim dosadašnjim dijelom zaslužio da mu se ponudi nastavak suradnje. To mu je ponuđeno prije nekoliko mjeseci. Nažalost, on je izričito zahtijevao da mu ugovor traje do kraja SP. Rekao je da ne želi dalje raditi. No, pokušat ću ga nagovoriti da ostane, kaže Vlatko Marković.</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Italija zahvaljuje Ekvadoru</p>
<p>RIM, 14. lipnja</p>
<p> - Italija se kvalficirala u osminu finala SP zahvaljujući prije svega Ekvadoru koji je pobjedio Hrvatsku. To je osnovni zaključak svih komentara današnjih talijanskih novina. Izbornik Italije, Giovanni Trapattoni je izjavio:</p>
<p>- Bog postoji. Uslišio je moje molitve, a sada počinje drugi Mundijal.</p>
<p>»Idemo naprijed zahvaljujući milosti«, piše u prvoj rečenici komentara »Corriere della Sera«. Komentatori su suglasni u ocjeni da su »azzurri« prošli samo zahvaljujući sreći, koja je stigla nakon nesreće u utakmici s Hrvatima, u kojoj su im suci poništili dva pogotka. I protiv Meksika im je linijski sudac poništio dva pogotka, pa se Trapattoni, kako kaže, obratio Bogu za pomoć. Talijanski izbornik sa sobom u bočici nosi svetu vodu.</p>
<p>Trapattoni kaže kako je molio u svlačionici tijekom poluvremena. Talijanska glasila posvećuju veliki prostor ekvadorskom reprezentativcu Mendezu, koji je pogodio hrvatsku mrežu. Mendez pak kaže kako bi htio igrati u nekom talijanskom klubu, a najviše mu se sviđa Roma. (Hina) Mirko Jozić i Ivan Katalinić dugo nisu mogli izustiti ni riječ</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Argentinac izbacio Portugalce</p>
<p>Argeninski sudac Angel Sanchez umnogome je utjecao na ishod dvoboja Južne Koreje i Portugala. Domaći su pobijedili 1-0, a pogodak je postignut u trenucima kada su Portugalci imali čak dvojicu isključenih igrača, što ih je, jasno, zaustavilo na putu do osmine finala</p>
<p>INCHEON, 14. lipnja</p>
<p> - Golemom blagonaklonošću argentinskog suca Angela Sancheza nogometaši Južne Koreje pobijedili su Portugal 1-0 (0-0), te tako izbacili Portugalce s ovoga Svjetskog prvenstva, a sebe, pak, progurali u osminu finala. Doduše, Korejcima je za prolaz bio dovoljan i bod - baš kao i Portugalu! - tako da je ova njihova pobjeda više išla na štetu portugalskim nogometašima, nego u korist domaćima.</p>
<p>Jedini pogodak postigao je Park Ji Sung u 70. minuti utakmice, kada su njihovi suparnici imali čak dvojicu igrača manje na terenu!</p>
<p> Sanchez je još u prvome poluvremenu olako, ali ipak opravdano, dodijelio crveni karton Joau Pintu, koji je s obje noge, i to s leđa, na sredini terena (!), srušio Park Ji Sunga. No, korejski nogometaši, koje je u ovoj utakmici bodrilo oko 50.000 euforičnih navijača, niti u takvome ambijentu, s viškom igrača na terenu, nisu uspjeli pronaći put do portugalske mreže. Za tako nešto trebao im je barem još jedan - igrač više. Argentinski sudac im je izašao ususret i u 65. minuti je pokazao drugi žuti karton portugalskom desnom braniču Betu. Ovaj je, uz aut-crtu, ispružio nogu pred suparničkoga igrača, na taj mu je način prepriječio put i prekršaj je sasvim sigurno postojao, neovisno o tome što je dvojbeno je li u tom slučaju uopće i bilo ikakvoga kontakta. Sve u svemu, žuti karton Betu jasno je pokazao nedvosmislenu pristranost suca, koji je i te kako oštetio portuglasku reprezentaciju</p>
<p> Ako se već držao kriterija, morao je dodijeliti barem još tri crvena kartona - jedan Fernandu Coutu zbog simuliranja, što bi mu bio drugi žuti, zatim jedan Jorgeu Costi i jedan Kim Nam Ilu. Ali, to bi ipak bilo previše, pa je Sanchez ipak odstupio od svoga kriterija.</p>
<p> Sve u svemu, Portugalci su svoju priliku za osminu finala propustili još na startu SP kada su izgubili protiv SAD-a. Osim toga, Nuno Gomes je u 86. minuti bio sam pred korejskim vratarem, na pet metara udaljenosti. I to je uspio - promašiti! Ovime je, zapravo, promašio osminu finala, a nakon takve njegove reakcije veliko je pitanje jesu li Portugalci zaslužili nastup u drugome krugu. Neovisno o pristranome sucu...</p>
<p>Sergio Conceiçao je, minutu prije kraja, uzdrmao stativu! Tu je, eto, i sreća okrenula leđa Portugalcima. No, staro je pravilo da sreću treba i zaslužiti.</p>
<p>• Stadion »Munhang«</p>
<p>JUŽNA KOREJA - PORTUGAL 1-0 (0-0)</p>
<p>JUŽNA KOREJA: Lee W. J. - Hong; Choi J. C., Kim T. Y. - Song, Yoo, Kim N. I., Lee Y. P. - Park, Seol; Ahn (od 93. Lee C. S.)</p>
<p>PORTUGAL: V. Baia - Beto, F. Couto, J. Costa, R. Jorge (od 73. A. Xavier) - S. Conceiçao, A. Petit (od 77. N. Gomes), P. Bento; Figo - J. Pinto, Pauleta (od 68. J. Andrade)</p>
<p>SUDAC: Sanchez (Argentina); GLEDATELJA: 50.239</p>
<p>STRIJELAC: Park (70.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kim T. Y., Kim N. I., Seol; Beto, J. Costa</p>
<p>CRVENI KARTONI: J. Pinto (27. - grubi start), Beto (65. - drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: PARK Ji Sung</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nevjerojatan preporod Belgije</p>
<p>Nakon bezlične igre protiv Tunisa, belgijski su reprezentativci protiv Rusije zaigrali mnogo motiviranije i pobjedom sa 3-2 (1-0) plasirali su se u osminu finala</p>
<p>SHIZUOKA, 14. lipnja</p>
<p> - Iako to svojim igrama u prva dva nastupa na Svjetskom prvenstvu nisu dali ni naslutiti, nogometaši su Belgije u odlučujućem dvoboju skupine protiv Rusije uspjeli postići čak tri pogotka te pobijediti sa 3-2 (1-0) i tako stići do drugog mjesta u skupini i utakmice s Brazilom u osmini finala. Nakon bezlične partije protiv Tunisa, u kojoj su izgubili dva unaprijed upisana boda, Belgijanci su u utakmicu protiv Rusa ušli mnogo motiviranije. </p>
<p>Kao nagrada za takav pristup, već u sedmoj minuti stigao je vodeći pogodak. Dar je to danskog suca Kima Miltona Nielsena, koji je dvoboj Wilmotsa i Solomatina na 25 metara od ruskih vratiju, u kojemu je Wilmots udario Solomatina laktom u glavu, okarakterizirao kao prekršaj - Solomatina. Johan Walem preciznim je udarcem preko živog zida pogodio gornji kut i doveo svoju momčad u vodstvo.</p>
<p>Taj je pogodak odmah primorao ruskog izbornika Olega Romanceva na promjenu taktike. Nakon samo pola sata igre napravio je prvu izmjenu i usamljenom Besčastnihu u napadu pridružio Dmitrija Sičeva. Promjena mu se isplatila u sedmoj minuti nastavka kada je Sičev, nakon proigravanja Hohlova, izbio sam pred De Vliegera. Belgijski je vratar uspio zaustaviti prvi udarac, ali lopta se odbila na nogu Besčastnihu, i to je bilo 1-1. Taj je rezultat u drugi krug vodio Ruse.</p>
<p>Veliku priliku za rješenje dvojbi oko prolaska u drugi krug propustili su Rusi u 74. minuti. Akciju u kojoj su izmijenili nekoliko odličnih dodavanja propustili su okruniti Besčastnih i Karpin, koji su tek za nekoliko centimetara ostali kratki nakon ubacivanja Titova.</p>
<p>Kazna za taj propust stigla je vrlo brzo. U 78. minuti belgijski džoker Wesley Sonck nadvisio je Hohlova u skoku i udarac iz kuta Walema pretvorio u 2-1 za Belgiju. Četiri minute kasnije belgijski je kapetan Marc Wilmots povisio na 3-1, a u tome mu je svojom nespretnom reakcijom pomogao ruski kapetan Viktor Onopko. Wilmots je pucao s ruba kaznenog prostora, a lopta je na putu prema Nigmatulinu pogodila Onopka i odsjela u lijevom donjem kutu ruskih vratiju.</p>
<p>Među Rusima nakon tog pogotka ipak nije zavladala malodušnost i u 88. je minuti kombinacija dvojice mladih napadača, Keržakova i Sičeva, završila pogotkom za 3-2. U prvoj minuti sučeve nadoknade Keržakov je pokušao izjednačiti, ali je njegov udarac glavom završio preko vratiju. </p>
<p>• Stadion ECOPA</p>
<p>BELGIJA - RUSIJA 3-2 (1-0)</p>
<p>BELGIJA: De Vlieger - Peeters, De Boeck (od 90. Van Meir), Van Buyten, Van Kerckhoven - M. Mpenza (od 70. Sonck), Vanderhaeghe, Walem, Wilmots, Goor - Verheyen (od 78. Simons).</p>
<p>RUSIJA: Nigmatulin - Solomatin, Nikiforov (od 43. Senikov), Onopko, Kovtun - Karpin (od 83. Keržakov), Smertin (od 34. Sičev), Titov, Aleničev - Hohlov - Besčastnih.</p>
<p>SUDAC: Milton Nielsen (Danska). GLEDATELJA: 46.640.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Walem (7.), 1-1 Besčastnih (52.), 2-1 Sonck (78.), 3-1 Wilmots (82.), 3-2 Sičev (88.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Solomatin, Smertin, Vanderhaeghe, Aleničev</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marc WILMOTS </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Japanske pričuve unijele živost</p>
<p>Nakon ulaska Morishime i Ichikawe, Japan je uspio postići dva pogotka i pobijediti Tunis sa 2-0 (0-0)</p>
<p>OSAKA, 14. lipnja</p>
<p> - Japanski nogometaši i u trećem su svom nastupu na Svjetskom prvenstvu primijenili sličan recept i opet su bili uspješni, svladali su Tunis sa 2-0 (0-0). Nakon nezanimljivoga prvog poluvremena, na početku drugog su postigli pogodak, baš kao i protiv Rusa, i na kraju proslavili pobjedu i osvajanje prvog mjesta u skupini H.</p>
<p>Doduše, u završnici prvog poluvremena domaćinima je pomogao sudac Veissiere, koji je dvoboj Trabelsija i Tode u kaznenom prostoru Japana propustio kazniti jedanaestercem.</p>
<p>Philippe Troussier na početku drugoga dijela napravio je dvije izmjene u japanskoj reprezentaciji i upravo je novi igrač na terenu, Hiroaki Morishima postigao prvi pogodak na utakmici u 48. minuti. Morishima je iskoristio nesporazum Bouzaianea i Badre, te preciznim udarcem svladao Boumnijela. </p>
<p>Nakon što Morishima i Ono nisu uspjeli udarcima glavom postići drugi zgoditak za Japan, to je u 75. minuti uspjelo Hidetoshiju Nakati, kojeg je preciznim centaršutom u glavu pogodio Ichikawa. Počasni pogodak za Tunis mogao je postići Ali Zitouni u 82. minuti, ali njegov atraktivan pokušaj završio je u gredi.</p>
<p>• Stadion Nagai</p>
<p>JAPAN - TUNIS 2-0 (0-0)</p>
<p>JAPAN: Narazaki - Miyamoto; Matsuda, K. Nakata - Toda; Myojin, Inamoto (od 46. Ichikawa), Ono; H. Nakata (od 84. Ogasawara) - Yanasigawa (od 46. Morishima), Suzuki.</p>
<p>TUNIS: Boumnijel - Trabelsi, Badra, Jaidi, Bouzaiane (od 78. Zitouni) - Melki (od 46. Baya), Ghodhbane, Bouazizi, Ben Achour, Clayton (od 61. Mhadhebi) - Jaziri.</p>
<p>SUDAC: Veissiere (Francuska). GLEDATELJA: 45.213</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Morishima (48.), 2-0 H. Nakata (75.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bouazizi, Badra</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hiroaki MORISHIMA </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>JAPANSKI DNEVNIK: Posljednja večera</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Debelo je prošla ponoć kada smo došli ispred hotela Yokohama u kojem su bili smješteni naši reprezentativci. Eliminirani u prvom krugu Svjetskog prvenstva, u tišini svojih soba razmišljali su što ih je snašlo. Ispred hotela nekoliko razočaranih navijača. Neki i plaču, odmah im se pridružuje i japanski par, momak i djevojka, u hrvatskim dresovima.</p>
<p> Svjetla u sobama svojedoče da nitko ne spava. Hoćemo li koga sresti ako uspijemo ući u hotel? Ulazimo, unatoč zaustavljanju osiguranja. Nesporazum rješava glasnogovornik Saveza Ado Kožul.</p>
<p> U velikoj prostoriji, gdje je malo prije bila večera, sjede sami za stolom Mirko Jozić i Ivan Katalinić, izbornik i njegov pomoćnik. Šute, negdje gledaju, vidi se da su odsutni. Fotoreporteri ih slikaju, a novinari šutke sjedaju za ostale stolove. Čuju se tek koraci japanske posluge i tihi zvukovi fotoaparata. Potpuni muk, koji je prekinuo Jozićev glas:</p>
<p> - Škljocate vi, pokušao se nasmiješiti, ali brzo ga je prošla volja. Morao je nešto reći, nije znao što...</p>
<p> Prošlo je gotovo sat vremena dok smo se svi malo pribrali. Jozić i Katalainić sjeli su među novinare i u dugom razgovoru pokušavali odgonetnuti što se i zašto zbilo. U drugoj je prostoriji sam s nekoliko reportera sjedio predsjednik Saveza Vlatko Marković. I on je djelovao utučeno, bezuspješno hineći stav kako nije propast svijeta. A gdje je bio Srebrić, zapitat ćete se. On se javio iz Južne Koreje, gdje je obavljao pripreme za doček, transfer i smještaj Hrvata koji su tamo trebali igrati u osmini finala. Čestitamo!</p>
<p> Karmine u hotelu Yokohama. Nakon duljeg razgovora s našim vodstvom, otišli smo pred zoru u svoj hotel. Usput smo viđali naše navijače kako nose svoje zastave. Osijek, Zagreb, Split, Montreal, Sydney, Melbourne, Vinkovci, Berlin... Iz cijelog svijeta. Tumarali su milijunskim gradom. Svi su u džepovima imali rezervirane zrakoplovne karte za Seoul. Nikome se nije išlo kući, a sada moraju. To nije nimalo lako. Zrakoplovne tvrtke zatrpane su narudžbama za povratak. Tisuće i tisuće navijača, 16 momčadi s kompletnim stožerima htjeli bi što prije do svojih matica. A mjesta nema za sve. Narita bilježi rekordne brojke putnika. Nažalost, u rekordu sudjeluju i Hrvati.</p>
<p>Aleksandar Popov i Jana Kločkova - skupljači olimpijskih zlata ponovno u Zagrebu</p>
<p>17. PLIVAČKI MITING »ZLATNI MEDVJED 2002«</p>
<p>Frolander: Ne zabrinjavaju me</p>
<p> Rupprathovi rezultati!</p>
<p>Popov: Nakon bolesti i oporavka tek se vraćam u pravu formu/ Bottom: Svoj će talent Duje Draganja još morati potvrditi, no nema sumnje da će biti jedan od najvećih svjetskih plivača, možda i svjetski rekorder!</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja - Gostujuća ekipa konferencije za novinare dan uoči plivačkog mitinga »Zlatni medvjed 2002« bila je uistinu impresivna. Za istim su stolom, naime, sjedili olimpijska pobjednica na 200 i 400 metara mješovito, Jana Kločkova, s trenericom Ninom Kožuh, zatim četverostruki olimpijski pobjednik na 50 i 100 m slobodno Aleksandar Popov, olimpijski pobjednik na 100 leptir Lars Frolander, te Mike Bottom, trener olimpijskih pobjednika Garyja Halla i Anthonyja Ervina, našeg Duje Draganje, nekad Gordana Kožulja, Barta Kizierowskog, itd. Kako li će to tek u subotu (18 sati) i nedjelju (17 sati) izgledati na Šalati!? Nikoga ne treba zavarati to što su svjetske plivačke zvijezde u svojim najavama bile prilično skromne.</p>
<p>- Moja su očekivanja manja nego prošle godine kada sam ovdje plivao uistinu dobro. Nisam toliko trenirao, pa ni rezultati nisu tako dobri, rekao je Aleksandar Popov, koji je prošle godine zbog teške angine propustio Svjetsko prvenstvo u Fukuoki i nekoliko mjeseci treninga.</p>
<p>- Liječnici su mi rekli da se, želim li i dalje plivati, moram dobro odmoriti i oporaviti. Poslušao sam ih i »nestao« na neko vrijeme. Nadam se da ću za EP u Berlinu biti dobro pripremljen, dodao je ponajbolji svjetski plivač svih vremena.</p>
<p>Ni Larsu Frolanderu ova sezona nije »najvažnija u životu«, no ne zabrinjavaju ga previše fantastični rezultati suparnika mu Thomasa Ruppratha:</p>
<p>- Nakon olimpijskog i svjetskog zlata moram se malo odmoriti i pripremiti za SP 2003. u Barceloni i OI 2004. u Ateni. No, ne brinite, očekujem dobre rezultate na 50 i 100 metara leptir i odlične utrke s Rupprathom već u Berlinu, rekao je Frolander, »zaboravljajući« da će se s novim europskim rekorderom na 100 leptir morati ogledati već na Šalati idućeg vikenda.</p>
<p>Mike Bottom se ispričao u ime olimpijskog i svjetskog prvaka na 50 i 100 slobodno, Anthonyja Ervina, koji zbog »neodgodivih obveza na fakultetu« nije mogao doći u Zagreb, no postoji mogućnost da se tijekom ljetnoga sprinterskoga kampa u Splitu pojavi tamo, uz Garyja Halla, Ronalda Schumana i Barta Kizierowskog. Vrlo je, međutim, zanimljiva bila Bottomova procjena mogućnosti njegova pulena s Berkeleyja, Duje Draganje, i utemeljenosti velikih očekivanja hrvatske sportske javnosti, kada je Duje u pitanju:</p>
<p>- Ako pitate Duju, on će vam reći da su vaša očekivanja i te kako utemeljena. On je, međutim, još jako mlad i ja ga zovem »psić« (puppy). Svoj će talent morati i potvrditi. No, nema sumnje da će Duje biti jedan od najvećih svjetskih plivača, možda i svjetski rekorder!</p>
<p>Za najavu dosad najjačega plivačkog mitinga u »ovom dijelu Europe«, više nego dovoljno...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>Milošević: NATO počinio ratni zločin nad Srbijom </p>
<p>HAAG, 14. lipnja</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u petak je, tijekom protuispitivanja bivšeg predsjednika vojnog odbora NATO-a Klausa Naumanna u Haagu, optužio NATO da je počinio ratni zločin nad Srbijom. Milošević je optužio Savez i da je surađivao s Oslobodilačkom vojskom Kosova koja je imala zajedničke logore s Al Qaidom na Kosovu. Postavljao je pitanja o civilnim žrtvama NATO-ovih napada na Srbiju 1999., poput bombardiranja kineskog veleposlanstva, zgrade RTV Srbije ili izbjegličke kolone na Kosovu, te o korištenju kasetnih bombi ili oružja s osiromašenim uranom. </p>
<p> Haaški optuženik nastojao je dokazati da je Srbija legitimno odgovorila na terorističku prijetnju na Kosovu. »Nitko ne osporava pravo vaše zemlje da se obrani«, rekao je Naumann, istaknuvši kako je NATO smatrao da je sila koju je Srbija upotrijebila »bila neproporcionalna«. </p>
<p> Na Miloševićevu tvrdnju da je NATO u pregovorima zastupao interese OVK, a da je njihov stožer u Mališevu bio kamp Al Qaide, Naumann je odgovorio da »nije bilo komunikacije s OVK« te da »nije svjestan da se riječ Al Qaida ikad spominjala u kontekstu Kosova«.</p>
<p> Milošević je tijekom protuispitivanja o progonu proglasio albanske izbjeglice s Kosova »gastarbajterima«. </p>
<p> »U proljeće 1999. stotinu tisuća ljudi istjerano je s Kosova i to su učinile vaše snage«, istaknuo je Naumann. »U 1999., na početku, nekoliko stotina tisuća Albanaca živjelo je vani«, odgovorio je Milošević objašnjavajući da oni »desetljećima rade u državama poput Njemačke, Austrije ili Švicarske«.</p>
<p> Britanski sudac Richard May više je puta zabranio Miloševićeva pitanja, rekavši da su irelevantna, na što je optuženik uputio ironične primjedbe. May je prekinuo njegova pitanja o Blairu i o »vezama Louise Arbour s teroristima iz OVK«. </p>
<p>Milošević je iskoristio protuispitivanje za pokušaj diskreditacije američkog posrednika Richarda Holbrookea, koji bi trebao svjedočiti na zatvorenom dijelu suđenja. »Dobro je da smo čuli da je on tražio naredbu NATO-a za akciju protiv Srbije, da se sagleda njegova licemjerna uloga«, kazao je Milošević. Naime, Naumann je opisao da je sâm Holbrooke tražio od vijeća NATO-a takvu odluku kako bi prisilio Miloševića da se postigne mirovni sporazum. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Peruanska vlada traži od Japana Fujimorijevo izručenje</p>
<p>LIMA/ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Peruanska vlada odlučila je zatražiti od Japan izručenje bivšeg peruanskog predsjednika Alberta Fujimorija, koji se od studenoga 2000. nalazi u toj zemlji, objavio je u četvrtak peruanski ministar vanjskih poslova Diego García Sayan. On je na konferenciji za novinare istaknuo kako se nada da će japanska vlada ispuniti zahtjev za Fujimorijevim izručenjem, unatoč njegovu japanskom podrijetlu. </p>
<p>Ako Japan pristane izručiti Fujimorija, koji je vladao Peruom od 1990. do 2000., »bit će izveden pred peruansko pravosuđe kao što je i zaslužio«. Prije službenog zahtjeva, peruanska vlada mora na japanski prevesti veliki spis koji se tiče Fujimorija. Taj bi prijevod mogao potrajati najmanje dva mjeseca, rekao je García Sayan.</p>
<p>Protiv bivšeg peruanskog predsjednika izdano je više međunarodnih naloga za uhićenjem zbog kriminalnog udruživanja, korupcije, ubojstava, mučenja i nestanaka, a pravosudni izvori u Peruu smatraju da bi se Fujimori mogao suočiti čak i s optužbom za zločine protiv čovječnosti. Fujimori, koji živi u Japanu od studenoga 2000., dobio je japansko državljanstvo što u načelu spriječava njegovo eventualno izručenje iako o tom pitanju ne postoji sporazum između Japana i Perua.</p>
<p>Istodobno, u Limi je objavljeno da je sudac José Barreto, koji istražuje optužbe za korupciju i zloporabe u vrijeme Fujimorijeva režima, podigao optužnicu protiv bivših visokih dužnosnika i 16 komandosa zbog sudjelovanja u ubojstvu pobunjenika koji su 126 dana držali 73 taoca u japanskoj ambasadi u Limi 1997.</p>
<p> Kako tvrdi peruansko pravosuđe, komandosi su tada u dramatičnoj akciji spašavanja talaca hladnokrvno ubili pobunjenike Revolucionarnog pokreta Tupac Amaru (MRTA). Njihove obitelji već godinama traže da se razjasne okolnosti njihove smrti. </p>
<p>Među optuženima je i bivši šef tajnih službi i desna ruka predsjednika Fujimorija Vladimiro Montesinos kojemu se već sudi zbog niza optužbi - od pranja novca i podmićivanja do naručivanja ubojstava. (G. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ashdown smijenio Grabovca, Vračar dao ostavku </p>
<p>SARAJEVO, 14. lipnja</p>
<p> - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown smijenio je u petak ministra financija Federacije BiH Nikolu Grabovca.</p>
<p> Ashdown je pismom izvjestio Grabovca kako mu je zabranjeno i bilo kakvo obnašanje javnih dužnosti ili sudjelovanje na izborima u BiH, osim ukoliko za to ne dobije izričito dopuštenje Visokog predstavnika.</p>
<p> Odluka koja je odmah stupila na snagu i na koju se nije moguće žaliti donesena je nakon procjene da snosi moralnu odgovornost za protuzakoniti povrat carinskog depozita jednoj tvrtki iz Orašja za koju je utvrđeno da je krijumčarila kavu u BiH. Navodi se da je propustio osigurati nadzor. Također mu je zamjereno što nije osigurao učinovitu potporu naporima Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) za suzbijanje široko raširene korupcije u toj zemlji.</p>
<p> Nikola Grabovac, odlučno je odbacio sve optužbe za carinske pronevjere i korupciju kao i zahtjev Visokog prestavnika da dragovoljno podnese ostavku. Istodobno je najavio pokretanje sudskog postupka protiv svoje zamjenice Šefike Hafizović te glavnog federalnog financijskog inspektora Zufera Derviševića i njegova zamjenika Miroslava Vidovića pod optužbom da su odgovorni za cijelu aferu.</p>
<p> Nova hrvatska inicijativa (NHI) čiji je Grabovac član dala mu je punu potporu, uz ocjenu da je žrtva političke zavjere Stranke za BiH Harisa Silajdžića radi preuzimanja nadzora nad financijama u Federaciji.</p>
<p> Za razliku od Grabovca, ministar financija Republike Srpske Milenko Vračar prihvatio je Ashdownov ultimatum i u četvrtak podnio ostavku. Sam Ashdown u Banjoj Luci je izjavio kako cijeni Vračarov postupak izrazivši nadu da će to biti početak uvođenja »europskih standarda odgovornosti« i u BiH. Vračaru je pripisana odgovornost za nepoduzimanje mjera kojima bi se spriječile masovne carinske prijevare u srpskom entitetu procijenjene na najmanje 30 milijuna maraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>SAD zatvorio diplomatska predstavništva u Pakistanu </p>
<p>WASHINGTON, 14. lipnja </p>
<p> - Sjedinjene Države u petak su zatvorile svoje diplomatske misije u Pakistanu te Američki centar u Islamabadu nakon napada automobilom-bombom ispred zgrade američkog konzulata u Karachiju. O tome je izvijestila glasnogovornica State Departmenta Lynn Cassel. Veleposlanstvo i Američki centar zatvoreni su za javnost odmah nakon eksplozije, a nedugo potom konzulati u Lahoreu i Peshawaru. </p>
<p> U napadu na američki konzulat u Karachiju poginulo je osam osoba, među kojima nema američkih državljana. Lakše je ozlijeđen jedan američki marinac i pet pakistanskih službenika, izvijestila je Lynn Cassel. </p>
<p> Indijci su u petak osudili taj bombaški napad nazvavši ga terorističkim. »To je incident vrijedan žaljenja koji osuđujemo«, rekao je indijski ministar vanjskih poslova Jaswant Singh. »Vrlo sam žalostan i nesretan što se u Karachiju dogodio još jedan samoubilački napad.«</p>
<p> Napad je osudila i Francuska priopćivši da je odlučna u namjeri boriti se dalje protiv terorizma. »Francuska osuđuje napad i izražava sućut. Pogođeni smo tim događajem i odlučni u namjeri da se i dalje borimo protiv terorizma gdje god se pojavi«, istaknuo je glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Francois Rivasseau.</p>
<p> Napad je uslijedio samo dan nakon što je Pakistan posjetio američki ministar obrane Donald Rumsfeld. Svojom misijom pokušao je smanjiti opasnost od izbijanja indijsko-pakistanskog rata zbog Kašmira. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tajne službe bile su u dosluhu s protestantskim teroristima</p>
<p>Policijsko-obavještajni aparat godinama je bio u sprezi s protestantskim podzemljem u Sjevernoj Irskoj, tvrdi službena istraga/ Kultura »goleme neprofesionalnosti i neodgovornosti« omogućila tajnim službama i sjevernoirskoj policiji da stvore klimu u kojoj se nekažnjeno može likvidirati katolike, tvrdi se u dramatičnom izvješću </p>
<p>LONDON. 14. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dana 12. veljače 1989. sjevernoirski odvjetnik Pat Finucane mirno je večerao sa svojom suprugom i troje djece, kada su u njegovu kuću u Belfastu provalili protestantski teroristi. Razbivši ulazna vrata maljevima, oni su mecima usmrtili Finucanea pred očima njegove zgranute obitelji te pobjegli u ukradenom taksiju. Od tada postoje sumnje da je protestantsko podzemlje dobilo mig od policije i tajnih službi da Finucanea valja ukloniti. O tome je vođeno nekoliko istraga, a sada je u toku najnovija, koja ponovo upućuje na takvu spregu.</p>
<p>Pat Finucane je pred sudom branio mnoge poznate pripadnike IRA-e, a i neki najbliži članovi njegove obitelji pripadali su toj podzemnoj organizaciji. Tajne službe koje su djelovale u Sjevernoj Irskoj bile su pak uvjerene da poznati odvjetnik i sam ima rang visokog časnika u redovima IRA-e. Te svoje sumnje došapnule su članovima protestantske ekstremističke organizacije UDA (Ulster defence association, odnosno Udruženje za obranu Ulstera). UDA je nakon te dojave likvidirala Pata Finucanea. </p>
<p>O dosluhu između protestantskih ekstremista i policijsko-obavještajnog svijeta posvjedočilo je dosad i nekoliko dvostrukih agenta te drugih ljudi iz tog miljea, koji su odlučili progovoriti. Još dok je Finucane bio živ, protestantski obojena sjevernoirska policija znala mu je slati prijetnje preko njegovih klijenata. »Gospodin Finucane neće još dugo biti vaš branitelj«, rekao je jednome od njih neki policajac jednom prilikom. </p>
<p>Istraga koja je upravo u toku već je utvrdila da slučaj Finucane nije izoliran, te da su snage sigurnosti i protestantski ekstremisti godinama bili u dosluhu u Sjevernoj Irskoj. Kultura »goleme neprofesionalnosti i neodgovornosti« omogućila je tajnim službama i sjevernoirskoj policiji da stvore klimu u kojoj se nekažnjeno može likvidirati katolike, tvrdi se u dramatičnom izvješću koje upravo sastavlja sir John Stevens, policijski komesar Scotland Yarda.Premda ona još nije okončan, list Guardian je u petak donio neke njene preliminarne zaključke. »Postoje mnoge anegdote o tome kako su policajci iz Specijalnog ogranka saslušavajući protestante znali reći 'ciljate na krive ljude', nakon čega bi izišli iz sobe, ostavivši za sobom na stolu fotografije i druge pojedinosti«, tvrdi jedan izvor blizak Stevensovoj istrazi. Šef Scotland Yarda ima međutim problema da otkrije čvrste dokaze o dosluhu jer malo postoji u službenim zapisnicima.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Dvadesetom otmičaru« dopušteno da se sam brani </p>
<p>WASHINGTON, 14. lipnja</p>
<p> - Američki je savezni sudac u četvrtak odlučio da će Zacariasu Moussaouiu, zasad jedinoj osobi optuženoj za sudjelovanje u organizaciji terorističkih udara na SAD 11. rujna prošle godine, omogućiti da na sudskom procesu bude sam svoj odvjetnik. Moussaouiu, kojega nazivaju »dvadesetim otmičarem«, prijeti smrtna kazna u slučaju da mu se dokažu navodi optužbe.</p>
<p>Govoreći o razlozima zbog kojih se želi braniti sam, optuženik je rekao da posjeduje tajnu koju njegovi odvjetnici nisu željeli otkriti te ustvrdio da su njegovi odvjetnici uključeni u urotu da ga se ubije. Odvjetnici Moussaouiua, koji je Francuz marokanskog podrijetla, navode da ne znaju zašto je on zatražio da se brani sam te su zatražili da mu se provjeri mentalno stanje.</p>
<p> Moussaouiu je na svjedočenju u četvrtak opovrgao da je na bilo koji način povezan s terorističkim napadima na SAD te je ustvrdio da je u trenutku uhićenja američka vlada znala da on s napadima nema nikakve veze. (AP/DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Karzai želi izbore po načelu »jedan čovjek, jedan glas«</p>
<p>KABUL, 14. lipnja</p>
<p> - Hamid Karzai, koji je u četvrtak izabran na čelu prijelazne afganistanske vlade, u petak je izjavio da će svoj 18-mjesečni mandat posvetiti borbi protiv ratnih vođa i terorizma, uputivši poziv međunarodnoj zajednici da mu pomogne u toj zadaći.</p>
<p> Na konferenciji za novinare, na kojoj se predstavio kao »predsjednik« Afganistana, najavio je kao svoj cilj »ostvarenje boljeg života u zemlji i borbu protiv ratnih vođa i terorizma«.</p>
<p> Tijekom svog prvog mandata na čelu prijelazne vlade, koji završava 22. lipnja, Karzai nije uspio autoritet svoje vlasti proširiti izvan Kabula jer je naišao na snažan otpor lokalnih ratnih vođa koji su unutar zemlje izgradili svoje feude.</p>
<p> Pa ipak, kazao je, Afganistanu predstoji »demokratski proces koji će dovesti do izbora na načelu jedan čovjek jedan glas«.</p>
<p> Nova vlada, čiji će sastav biti poznat do kraja tjedna, trebala bi tijekom svog mandata organizirati demokratske izbore. Karzai također ima namjeru pokrenuti opsežan program obnove glavnih cestovnih puteva i pokrenuti gospodarstvo zemlje. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Putin: Nema govora o obnovi SSSR-a</p>
<p>Kategorička odbacivanja bilo kakve ideje o obnavljanju SSSR-a, te kritika Lukašenka u moskovskim promatračkim krugovima, odmah je ocijenjeno kao Putinovo stavljanje »točke na i«, u njegovoj koncepciji novog ruskog vanjskopolitičkog kursa / Putin poručuje Lukašenku da Bjelorusija u budućoj saveznoj državi ne može i neće imati pravo veta </p>
<p>MOSKVA, 14. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo dan nakon što je Washington tražio od Vladimira Putina da svojim utjecajem na Bjelorusiju zaustavi protjerivanje zapadnih diplomata iz te zemlje, ruski se predsjednik oštro okomio na svog bjeloruskog kolegu Aleksandra Lukašenka. Istina, formalni povod za oštru kritiku Lukašenku, Putinu nije bilo protjerivanje misije OESS iz Minska, već njegovo neslaganje s Lukašenkom oko načina državnog ujedinjenja dviju susjednih zemalja.</p>
<p> »Bjeloruska nam strana predlaže državnu integraciju sličnu Sovjetskom Savezu, ali s formulom ujedinjenja koja je apsolutno neprihvatljiva«, izjavio je Putin. Pritom je dodao da mu je minulog ponedjeljka Lukašenko donio u Sankt Peterburg na pregovore prijedlog ustavnog akta buduće savezne države u kojoj bi Bjelorusija dobila pravo veta na donošenje svih ključnih rješenja.</p>
<p>»Pravo veta republike nisu imale ni u sovjetskoj državi, a to što nam bjeloruska strana sada predlaže, nije uopće jasan pravni dokument već obična kaša«, grubo je rekao Putin. Pritom je poručio Lukašenku da Bjelorusija u budućoj saveznoj državi ne može i neće imati pravo veta. Među ostalim i stoga što u odnosu na Rusiju ekonomija Bjelorusije čini tek tri posto. </p>
<p>Putin je pritom kategorički odbacio da buduća savezna država Rusije i Bjelorusije ima nadnacionalna tijela s nejasnim funkcijama. »Takav slučaj u našoj je novijoj povijesti već bio kada su se međusobno natezali vrhovni sovjeti SSSR-a i vrhovni sovjet Rusije i svi znamo kako je to završilo«, podsjetio je Putin na ne tako davni raspad jedinstvene sovjetske države.</p>
<p> »Obnavljanje SSSR-a nema i neće biti jer ono može ekonomski oslabiti ali i politički destabilizirati Rusiju novim dizanjem glava dezintegracijskih snaga«. Kategorička odbacivanja bilo kakve ideje o obnavljanju SSSR-a, te kritika Lukašenka u moskovskim promatračkim krugovima, odmah je ocijenjeno kao Putinovo stavljanje »točke na i«, u njegovoj koncepciji novog ruskog vanjskopolitičkog kursa. Putin je već ranije naglašavao, a sada je jasno potvrdio da je njegov glavni vanjskopolitički prioritet uspostavljanje čvrstih prijateljskih i partnerskih odnosa Rusije sa Zapadom i uključivanje Rusije u zapadnoeuropske integracijske procese.</p>
<p>Na isticanje tog prioriteta Zapad je do sada sumnjičavo gledao, prije svega zbog Putinovog zaštitničkog odnosa prema režimu Aleksandra Lukašenka. Nakon oštre kritike bjeloruskog predsjednika te sumnje sada otpadaju. Istina, Putin ni sada nije potpuno odbacio ideju stvaranja državnog saveza Rusije i Bjelorusije, ali je jasno poručio Minsku: integracija Rusije i Bjelorusije može teći samo pod uvjetima Moskve i vjerojatno bez Aleksandra Lukašenka ako on ne izmijeni svoj odnos i prema Zapadu.</p>
<p>Na oštru Putinovu kritiku Lukašenko zasad nije javno reagirao. Učinio je to njegov bliski suradnik Sergej Kostjan. »Putin očito provodi volju i politiku američkog predsjednika Georgea Busha«, rekao je Kostjan, dodajući da mu nakon najnovije Putinove izjave nije jasno koje je on zemlje predsjednik i koji narod predstavlja. Naravno, bjeloruska opozicija primila je Putinovu kritiku Lukašenka s neskrivenim zadovoljstvom.</p>
<p> Predsjednik bjeloruske Liberalne stranke Sergej Hajduković optimistički je izjavio: »Sada sam uvjeren da će Putin izbaviti Bjelorusiju od Lukašenka«. Poraženi na posljednjim bjeloruskim predsjedničkim izborima Vladimir Gončarik zadovoljan je pak jer zapravo Putin odustaje od ideje državne integracije Rusije i Bjelorusije. »To je dobro za bjeloruski narod, ali i Rusiju. Za Rusiju veću političku vrijednost ima prijateljska i neovisna Rusija a ne zemlja koja bi bila satelit Moskve«, zaključio je Gončarik. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uhićena dva političara SPD-a zbog primanja milijunskog mita </p>
<p>Državno odvjetništvo tvrdi da ima dokaze da je »kralj smeća« Hellmut Trienkens, podmitio političare da bi dobio dozvolu za gradnju skupe palionice Kölnu </p>
<p>BERLIN, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U petak je u Njemačkoj buknuo skandal povezan sa Socijaldemokratskom strankom (SPD). Naime, u Kölnu su uhićeni SPD-ovi političari Karl Wienand, Norbert Rüther te vlasnik spalionice smeća Hellmut Trienkens. Državno odvjetništvo tvrdi da ima dokaze da je »kralj smeća« Trienkens podmitio političare da bi dobio dozvolu za gradnju skupe spalionice Kölnu. </p>
<p>Državno odvjetništvo u optužnici navodi da je za građevinsku dozvolu za palionicu otpada uplaćen 21, 5 milijun maraka mita. Novac je navodno Wienandu i Rütheru na ruke dolazio u tri navrata.</p>
<p>Istragu zanima koliki je dio novca završio u privatnim džepovima, ili, podijeljen na manje svote, prikazan kao donacije SPD-u, što su prijatelji stranke podnijeli u svom poreznom izvješću. Rüther je priznao dobivanje mita, ali u znatno manjim iznosima. Istraga je otkrila da dio korupcijskog lanca vodi do računa u Švicarskoj. </p>
<p>Očito će biti teško ući u trag cijeloj mreži kölnskih »zahvalnica« za dobivanje unosnih poslova. Uhićenjem kölnskih političara državno odvjetništvo, zapravo, skida debelu prašinu sa skandala otkrivenog prije tri mjeseca. </p>
<p> Inače, uklanjanje smeća je trenutačno profitabilna grana u Sjevernoj Rajni Vestfaliji pokrajini koja već godinama sustavno privatizira komunalna poduzeća za čiju se kupovinu bore dva »domaća« poduzetnika.</p>
<p> Međutim, sada se otkrivaju »poslovne metode« barem jednog od njih i ponašanje lokalnih SPD-ovih dužnosnika. </p>
<p>No, ni savezno stranačko vodstvo ne može ostati po strani. Iako se radi o otkrićima koja se odnose samo kölnski ogranak SPD-a, skandal sve više pogađa i berlinsku središnjicu. Jer oporba neće dopustiti da se prašina jednostavno slegne. Poglavito u aktualnoj predizbornoj kampanji.</p>
<p>Kandidat za kancelara, bavarski premijer Edmund Stoiber to potvrđuje. On, koji je bio škrt i suzdržan u komentarima skandala CDU-a i CSU-a s donacijama, sada tvrdi da je uhićenje dobro »jer se ovdje radi o ozbiljnom korupcijskom skandalu«.</p>
<p>Vodstvo SPD-a je odmah pokrenulo i vlastitu istragu. Glavni tajnik stranke, Franz Müntefering pristao je odgovarati pred parlamentarnom istražnim povjerenstvom Bundestaga izjavivši da o donacijama ništa nije znao.</p>
<p>SPD na kritike konzervativne oporbe uzvraća da ne izigravaju svece i da se ne stavljaju u ulogu moralnog suca jer afera SPD-a je, ipak, samo lokalna dok je u onoj CDU-a ključni igrač bio bivši kancelar. No, komentatori primjećuju da postoji i jedna razlika koja ne ide u prilog socijaldemokratima. Naime, sve dosadašnje istrage oko crnih fondova CDU-a uspjele su dokazati da su umiješani političari djelovali samo u korist stranke, dok je kod kölnskog SPD-a najveći dio milijunskog mita, čini se, otišao u privatne džepove. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Proces proširenja EU »nasukan« na Cipru</p>
<p>»Brod« velike Europe može se nasukati ili na otok Cipar, ili na interese proizvođača jagoda Španjolske, ili na njemačke jesenje izbore ili na korupciju u Bugarskoj i Slovačkoj </p>
<p>BRUXELLES, 14. lipnja ( Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Proširenje stoji dosta novaca ali i prekid širenja EU -a isto tako, poručio je povjerenik za proširenje Guenter Verheugen pred Europskim parlamentom. </p>
<p>Matematika troškova tvrdi da će Unijine članice za osvajanje novog tržišta bez granica platiti relativno nisku cijenu sa tek 0.08 posto svog godišnjeg dohotka ili, brojkama, u prve tri godine na stranu novih članica otići će 40-ak milijardi eura da bi nove članice u EU proračun u tom razdoblju proslijedile 15 milijardi eura. Prema tome, manjak bi u EU iznosio 25 milijardi. </p>
<p>»Mi, kao Unija moramo nešto i uložiti kako bismo to uloženo dobili nazad, ali umnoženo«, rekao je Verheugen. </p>
<p>Kandidati su, ističe europska Komisija uglavnom ispunili sve što se do njih očekivalo i velikim se uspjehom u Bruxellesu smatra to da je Poljska, nakon žestokih pritisaka, popustila i složila se s EU idejama u nekim pregovaračkim poglavljima poput financija. Poljska je time promovirana od »problematičnog« kandidata u sigurnije vode zemalja kojima je uspjelo obaviti glavninu zadataka.</p>
<p>Grčka je, po deseti put, najavila da će blokirati proširenje ukoliko se Cipar izbaci iz prvog vala iz razloga što bi u EU išla polovica razdijeljenog otoka a ne čitav Cipar. </p>
<p>»Nezamislivo je da Grčka podrži bilo kakvo proširenje bez Cipra što znači da, ne bude li Cipar među zemljama prvog vala, ni proširenja neće biti«, izjavio je grčki veleposlanik pri EU. </p>
<p>S Nizozemskom, Njemačkom, Švedskom i V. Britanijom koje su na zasjedanju Ministarskog vijeća odlučile ne dati zeleno svjetlo financijskom paketu za poljoprivredu, s Francuskom koja je protivna reformama makar dok ne prođu izbori i s poljoprivrednicima i velikim lobijima također nesretnim što gube djelić novca kojima je EU izdašno podržavala proizvodnju (i) poljoprivrednih viškova, proširenje je u opasnim vodama. </p>
<p>U njima se brod Velike Europe može nasukati ili na otok Cipar, ili na interese proizvođača jagoda Španjolske, ili na njemačke jesenje izbore ili na korupciju u Bugarskoj i Slovačkoj za čiju je eliminaciju - u sklopu potpore rada državnih aparata - EU obećala dodatna sredstva. U šumi nepoznanica nešto se ipak znade: u listopadu ove godine radni će summit u Bruxellesu pretresti Komisijin nalaz o rezultatima kandidata kako bi skup lidera u prosincu u Kopenhagenu najavio kraj procesa začetog u ovome gradu objavljivanjem tzv. »kopenhagenskih kriterija« za proširenje. Ne bude li iznenašenja, prvi val proširenja Eu na dnevnom je redu 2004. godine.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>G. Marinković nije vrijeđao, za razliku od nekih urednika na HTV-u </p>
<p>U listu »velikog formata« objavljena je Hinina vijest u ponedjeljak 10. lipnja pod naslovom: Jasna Ulaga Valić prijavila Gojka Marinkovića Vijeću časti HND-a.</p>
<p> Slučajno sam na CCN-u prvi put gledao emisiju »Replika« urednika Miroslava Šafera. Nakon pročitane vijesti koju ste objavili, vrlo brzo sam se opredijelio za novinara Gojka Marinkovića, koji je, prepričano, rekao: Istina je da je glavna urednica Ulaga Valić izabrana u demokratskoj proceduri, ali ona nema potrebne kvalifikacije za glavnu urednicu HTV-a. Nema četiri godine uredničkog staža, nije poznati novinar, ne posjeduje stručno iskustvo i nije poznata u javnosti. Dodao je također da i cijela njezina glavnourednička ekipa na čelu s gđom Željkom Markić, dr. medicine, nema tražene kvalifikacije i novinarske kvalitete. Odnosi se to pretežito na uredničko iskustvo potrebito za ovako važne i odgovorne novinarske zadatke na državnoj dalekovidnici.</p>
<p>Dozvoljavam da je pretenciozno, pomalo i nonšalantno i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> olako dao negativne ocjene o urednici Jasni Ulagi Valić, koja se na to jako uvrijedila i to proglasila objedama i neistinama na njezin račun. Izjava - ocjena g. Marinkovića svodila se na to da ona nema tražene stručno-uredničke kvalitete i da nije siguran da ona može uspješno obavljati taj posao.</p>
<p>Zaista, Jasna Ulaga Valić pojavila se u javnosti tek početkom ove godine, iako je ranije nešto sitno radila na radiju i televiziji (dječje emisije). Kad bih osobno bio u mogućnosti birati glavnog urednika HTV-a, ne bih joj dao svoj glas iz sličnih razloga koje je u emisiji izrekao i Marinković. Za tako važnu i odgovornu dužnost potreban je prije svega vrstan i poznat novinar s velikim profesionalnim iskustvom, pogotovo kad stvaramo javnu televiziju.</p>
<p>Prije svega, Gojku Marinkoviću se ne može u konkretnom slučaju pripisati »govor mržnje«, a mislim da nije imao namjeru govoriti objede. Nije govorio pola sata, jer je na njegove »objede« opširno uzvraćao predsjednik Vijeća HRT-a g. Silobrčić braneći »demokratsku proceduru«. </p>
<p>Govorio je i voditelj sporne tv-emisije Miroslav Šafer, tako da se zna, a ne samo Marinković. Ne vjerujem da od gospodina Marinkovića dolazi govor mržnje, prije bi se moglo reći da to čine urednici na HTV-u.</p>
<p> Zašto, primjerice, glavna urednica nije reagirala na skandalozan istup Vladimira Šeksa koji je nedavno rekao u Saboru: »Ova Vlada gora je od Staljinove, Hitlerove i Mussolinijeve!« Pa zar to nije za svaku osudu, ali ne i na HTV-u!</p>
<p>Koliko smo puta slušali i gledali upravo govor mržnje koju je slikovito prenosila HTV u glavnom Dnevniku ili zasjedanju Sabora. Te govore mržnje često su javno izricali sabornici Anto Đapić, Ljubo Česić Rojs, Vladimir Šeks, Drago Krpina, Anto Kovačević i drugi upravo u Hrvatskom saboru, što je HTV prenosila izravno ili je objavljivala izvatke u glavnom Dnevniku i drugim informativnim emisijama, koje su najgledanije u Hrvata, a i šire. Naslušali smo se teških uvreda, ne samo objeda, na račun demokratski izabranog predsjednika Republike Stjepana Mesića, premijera Ivice Račana i drugih javnih osoba koje po zanimanju nisu »Hrvati«.</p>
<p>Nažalost, urednici se nijedanput nisu oglasili i osudili takav govor mržnje prema spomenutim državnim dužnosnicima, da i ne spominjem čest govor mržnje spram Srba u Hrvatskoj. A sada Jasna Ulaga Valić diže glas protiv jednoga novinarskog profesionalaca koji nema dlake na jeziku, ali nema ni mržnje u sebi. To je nju osobno uvrijedilo i traži zaštitu HND-a. No unatoč činjenici što je za glavnu urednicu izabrana legalno i legitimno u demokratskoj proceduri, u ovom slučaju nije u pravu.</p>
<p>DRAGAN JURIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pred galopirajućom engleštinom zaboravit ćemo svoj jezik</p>
<p>U Vjesniku od 10. lipnja u rubrici »Pisma čitatelja« javlja se čitatelj iz Rijeke koji u tekstu »Događaj ili dogođaj na nekoliko primjera« iznosi tezu, odnosno tvrdnju da oblikovanje imenica događaj/dogođaj ovisi o izvedenici iz trajnoga ili svršenoga glagola.</p>
<p> Sve veće je i tako svakodnevno događanje da građani reagiraju na jezične izričaje u hrvatskom jeziku, pogotovo u medijima, što bodu oči ili paraju uši. U emisiji »Hrvatski naš svagdašnji« Radio-Sljemena u ono pola sata ponedjeljkom prof. Stjepko Težak i ne stigne odgovoriti na primjedbe i pitanja brojnih slušatelja. Doista, od kada je narodne svijesti, neprekidna je borba za priznanje narodnoga, tj. hrvatskoga jezika. Ivan Kukuljević Sakcinski ušao je u povijesnu legendu kad je godine 1843. u Hrvatskom saboru prvi održao govor na hrvatskom jeziku.</p>
<p> Ova je borba za hrvatski jezik trajala za sve vrijeme dvojne monarhije, da bi se i nakon 1918. nastavila u državi SHS, najprije s nametanjem srpsko-hrvatskoga, odnosno hrvatsko-srpskoga naziva, pa nadalje do novosadskoga »sporazuma«. Slijed takvog toka bila je reakcija godine 1967. u Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Pa kako onda rastumačiti da se u svojoj, neovisnoj državi ponavlja Štoosova »... svoj jezik zabit Horvati«, u svakodnevnom naletu galopirajuće engleštine. Na Trnjanskoj cesti u Zagrebu koči se nad trgovinom natpis »Second hand shop«, kao da se očekuju Kinezi i Japanci, kako bi izdaleka vidjeli gdje su »cajnki«. Isto je tako u Frankopanskoj ulici trgovina cipela s natpisom »Any way«. Najnovije je časopis Story jer uredništvo očito smatra da bi tjednik ili zabavnik zvučalo otrcano. Isto tako nigdje više zahoda, jer sve je toillet ili toilette. Očito da će i nama trebati u natpisima dvojezičnost kakvu su ozakonili Mađari, s istom veličinom mađarskih slova kolika je u stranom jezičnom tekstu.</p>
<p>Je li onda posljedica takvog jezičnog trenda, također u Vjesniku od 10. lipnja »Ministrica pravosuđa mora obrazložiti svoj izbor«, kad člankopisac navodi da je Državno sudbeno vijeće »odstupio od mišljenja«. Nije »lapsus calami« jer se na još jednom mjestu navodi da je DSV »odstupio«. Ako je vijeće imenica srednjeg roda, o čemu očito ne može biti spora - a što već i djeca u vrtiću znaju po sluhu, zar onda nije vijeće »odstupilo«, a ne »odstupio«? </p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Dalmatinka« prodana za sitniš, uz dokapitalizaciju »na časnu riječ« </p>
<p>Dođe mi prijatelj, mlađi čovjek, tajkun po zanimanju, pred kuću s novim BMW-om (sedmicom), plus neka slova (TDI), automatik, klima, koža, satelitsko navođenje, stani pa gledaj. Brat-bratu 100.000 sada već pokojnih maraka, a upravo na vijestima gledam »Hrvatsku danas« i taman je objavljena vijest da je sinjska »Dalmatinka« prodana za četiri milijuna kuna.</p>
<p> Dakle, jedna tvornica, 6000 četvornih metara proizvodnih hala i 200.000 četvornih metara skupog zemljišta vrijedi koliko i deset automobila. Moj prijatelj kaže mi, a pravi je stručnjak za kupoprodaje, da se cijena takve zemlje u predgrađu Sinja kreće oko 50 eura po metru, pa sad izračunajte... deset milijuna eura! Kupac, Friulijanac iz Trsta, pouzdan je i ne treba ga ni provjeravati, ni pitati za bonitet, jedan jedini bez konkurencije: kojeg li interesa, ali tko zna? Obvezao se da neće otpustiti 400 radnika i daje časnu riječ za dokapitalizaciju punih 1,5 milijun eura. Sve mislim bolje da je platio odmah te eure, a kune će, ionako, stići kad Cetina poteče uzbrdo.</p>
<p>Ali, mom tekstilu izgleda sviću bolji dani. Na mjestu TIK-a, ili negdašnjeg kombinata »Boris Kidrič« u Zadru, građevinska tvrtka Gortan d.d. počela je s rušenjem ruina toga nekad ponosnog tekstilnog diva, ravnaju teren. Do početka glavne turističke sezone sagradit će se veliko automobilsko parkiralište, a parking će biti gratis, da se ljudi sjete svog hranitelja, a bilo ih je prilično, nešto manje nego u »Dalmatinki«, dvije tisuće obitelji!</p>
<p>Velika, diljem zemlje poznata trgovačka kuća NIRD d.o.o. iz Kaštela (nikad čuo!) postade strateški partner nekad uzorne i svjetski afirmirane tvornice konca Unitas. Tko nije čuo za perlgarn, heklgarn... svilene konce i goblene i, zamislite što se u Unitasu radi - vjerovali ili ne, sklapaju se bicikli. Kako je počela reforma tekstilne industrije, na koncu će proizvoditi automobile. Kupac »Dalmatinke« zove se La Distributrice (raspakiračica), pa će spretni talijanski trgovci uvoziti iz Italije recimo skupocjene »lamborghinije« i prodavati ih bogatoj klijenteli Sinja i Cetinske krajine!</p>
<p>I, na koncu, ovako uspješnu prodaju »Dalmatinke« trebalo bi i proslaviti. Ima jedan krasan ugostiteljski objekt, vlasništvo moje »Dalmatinke«, tik uz Peručku branu. Običaj je, kod nas vlaja, kad se mlada udaje, da se istakne barjak i na nj objesi živog pijetla i dvije debele vunene čarape! Pa kad gozba završi, neka naši prodavači, HFP-ovci, navuku čarape na glavu da ih narod ne prepozna. Neka se ipak čuvaju da pijetao ne kukurikne, jer će onda morati priznati svoje grijehe i zablude! </p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, umirovljenik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Rodila na tavanu, ugušila bebu i stavila je u dimnjak</p>
<p>ĐAKOVO, 14. lipnja</p>
<p> - Protiv dvadesetjednogodišnje Anice Benjak iz Đakova, kriminalistički službenici PU osječko-baranjske podnijeli su kaznenu prijavu nakon što je ustanovljeno da je u srijedu počinila ubojstvo svog tek rođenog djeteta. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, ona se u srijedu nešto poslije podneva sama porodila na tavanu obiteljske kuće u Kolomanovoj ulici u Đakovu. Odmah nakon poroda svoju je tek rođenu bebu ugušila i sakrila je u dimnjak.</p>
<p> Do ovoga su šokantnog otkrića liječnici i policija došli u srijedu kasno popodne jer je djevojka nakon poroda, uz jake bolove, snažno krvarila te je zatražila pomoć u đakovačkom Domu zdravlja. Iako su liječnici odmah shvatili da je riječ o nestručnom porodu, djevojka je to odlučno negirala, pa je prevezena u osječku Kliničku bolnicu na specijalistički pregled. </p>
<p>Pregledom u KBO potvrđeno je da je djevojka rodila, a s obzirom na njezino psihičko stanje, odmah se posumnjalo na to da je počinila čedomorstvo. </p>
<p>Ubrzo su u bolnicu pozvani kriminalistički službenici PU osječko-baranjske te su u razgovoru s djevojkom došli do priznanja koje je potvrdilo zle sumnje liječnika. Temeljem sudbenog naloga izvršena je pretraga kuće u kojoj Anica stanuje sa svojim roditeljima te starijim bratom i mlađom sestrom. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, ugušena je beba pronađena na tavanu u dimnjaku. Odmah je zatraženo da se na djetetovu tijelu obavi obdukcija kako bi se ustanovilo je li je rođeno mrtvo ili je doista riječ o čedomorstvu. </p>
<p>Obdukcija koja je obavljena na Odjelu patologije KBO potvrdila je da je djevojčica, teška 3500 grama, rođena živa. </p>
<p>Prema pričama susjeda, obitelj Benjak posljednjih je godina bila u teškoj socijalnoj i financijskoj situaciji. Jedina zaposlena u obitelji bila je Anica koja je, kako bi prehranila obitelj, radila kao konobarica po đakovačkim kafićima. Kako je riječ o visokoj i vrlo vitkoj djevojci, nitko nije znao da je trudna jer je to vješto prikrivala širokom odjećom. Za njezinu trudnoću, navodno, nisu znali ni roditelji. </p>
<p>Kriminalistička se obrada nastavlja i dalje kako bi se utvrdile sve pojedinosti ovoga strašnog zločina. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vladimiru Bebiću tri mjeseca zatvora, uvjetno na godinu dana </p>
<p>»Budući da u ovoj državi nitko ni za što nije odgovarao i budući da se diljem Lijepe naše kriminalci i ubojice slobodno šeću, ja priznajem krivnju«, komentirao je Bebić</p>
<p>RIJEKA, 14. lipnja</p>
<p> - Kazneni postupak što ga je potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, kao privatni tužitelj, pokrenuo protiv čelnika Trećega hrvatskog bloka, Vladimira Bebića, na riječkom je Općinskom sudu okončan. Nepravomoćnom je presudom sutkinje Lele Mahić Bebić proglašen krivim za djela koja mu se stavljaju na teret i izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca. Ako u godinu dana ne počini drugo kazneno djelo, do izvršenja kazne neće doći.</p>
<p> Podsjetimo, prvu je privatnu tužbu Linić podnio protiv Bebića 11. srpnja prošle godine za kazneno djelo klevete, zbog teksta objavljenoga u Jutarnjem listu od 16. svibnja 2000. godine pod naslovom »Linić, Vrhovnik, Štokić i Franulić upropastili su riječko gospodarstvo«, u kojemu je tuženik izjavio da se tužitelj »obogatio dok je narod patio«, «da se šuljao kao pretvorba uz narod i došao do velikih vrijednosti«...</p>
<p> Drugu tužbu Linić je podnio 3. travnja ove godine, nakon Bebićeve konferencije za novinare održane 27. ožujka 2002. Zbog teksta objavljenoga u Novom listu u kojemu se navodi da je Bebić Linića i bivšeg predsjednika Uprave Riječke banke mr. Ivana Štokića nazvao »banditima i izdajnicima hrvatskog naroda«, tužitelj se odlučio i za drugu tužbu zbog kaznenog djela uvrede. </p>
<p>Nakon izricanja presude Bebić je izjavio novinarima da se ne osjeća krivim. Zadovoljan je presudom i na nju se neće žaliti jer je očekivao 5-6 mjeseci »Turopolja«. »Ispričavam se sirotom Liniću i njegovu ocu za nanesenu duševnu bol. S obzirom na to da je Hrvatska satkana od zločina, ubojica, izdajnika i kriminalaca, i da u ovoj državi nitko ni za što nije odgovarao, i budući da se diljem Lijepe naše kriminalci i ubojice slobodno šeću, ja priznajem krivnju; osjećam se krivim za Kutlu, Barača...«, rekao je, među ostalim, Bebić.</p>
<p> Na pitanje svoga odvjetnika Saše Jelušića, Linić je u dokaznom postupku naveo da je upravo on zajedno s kolegom Matom Arlovićem inicirao reviziju pretvorbe; da se u deset godina dok je bio gradonačelnik Rijeke protiv njega nije vodila ni jedna istraga; da nije krao i da nikakvih zlouporaba s njegove strane nije bilo. K tomu, dodao je tužitelj, ne posjeduje nikakvu imovinu; ni stan, ni automobil, ni bankovni račun. Dok je bio gradonačelnik Rijeke, naveo je među ostalim tužitelj, vodio je rat s vlasnicima trgovačkih društva koji su nezakonito poslovali, o čemu svjedoči više od 40 podnesenih kaznenih prijava. Među tim su poduzećima Brodokomerc, Brodomaterijal, Vulkan...</p>
<p> Tužitelj je istaknuo da kritike kao visokopozicionirani političar doživljava svaki dan od strane pojedinih novinara, ali i građana, priznajući kako je svjestan da i sam ponekad oštro govori, ali da su teške i neargumentirane uvrede usmjerenje na njega isključivo s ciljem rušenja njegova ugleda. »Moj 80-godišnji otac je šećeraš, teško prihvaća takve uvrede na moj račun, i teško mi je obuzdati ga u namjeri da se zbog toga i fizički obračunava s Bebićem.« Potvrdio je da je bio u Nadzornom odboru poduzeća Riba-Rijeka, Lučke uprave i Kvarner-banke, a s donošenjem Zakona o dužnosnicima bez naknade je u NO Pošte, Ine, HŽ-a i Fonda za privatizaciju. Bebića je u navedenom postupku zastupao odvjetnik Dinko Matijašević. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uhićeni je makro iz Policijske uprave zagrebačke</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi zagrebačkoj rečeno je kako je Žarko B. (23), kojega su zbog kaznenog djela podvođenja u utorak uhitili djelatnici Odjela organiziranog kriminala, djelatnik te uprave. </p>
<p>Nakon uhićenja provedena je obrada, kojom je utvrđeno da je Žarko početkom ove godine u Plavom oglasniku objavio oglas da traži djevojke za escort. I u travnju je i u svibnju objavljivao oglase u kojima se nude seksualne usluge za novčanu naknadu. </p>
<p>Tako je od 2. svibnja do 6. lipnja ove godine Ivana Š. (25) u unajmljenim stanovima na području grada pružala seksualne usluge po cijeni od 400 kuna za pola sata i 600 kuna za cijeli sat. Žarko je pak ugovarao susrete, dovozio Ivanu u stanove te uzimao cjelokupnu zaradu dajući joj samo 10 do 20 posto. </p>
<p>Nezadovoljna tim iznosima, Ivana je odlučila prekinuti »poslovnu suradnju«, no kada je Žarko to doznao, počeo joj je prijetiti da će je ubiti ako se prestane prostituirati ili ako policija ikada otkrije njegovu ulogu u organiziranju prostitucije. Prijetnje je potkrepljivao riječima da će je »progutati noć« ili da će »ploviti niz Savu«. </p>
<p>U srijedu je Žarko prepraćen i u istražni odjel Županijskog suda, gdje mu je određen pritvor. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Opet se potukao suspendirani policajac </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Trojica su muškaraca u alkoholiziranom stanju u bistrou »Simpa« u Hvarskoj 10 napali Petra K. (41) i Šteficu K. (45) tukući ih rukama po glavi. Jedan je od napadača suspendirani policajac, koji je prošle godine napravio sličan izgred u Klanjcu, zbog čega se protiv njega vodi postupak, a, kako su napomenuli u PU zagrebačkoj, inače je sklon tučnjavama te mu »nije mjesto u policijskim redovima«.</p>
<p>Petru K. napadači su razbili nos i zube, što je teža ozljeda, a žena je ozlijeđena lakše. Hitna pomoć prevezla ih je u Kliniku za traumatologiju, a Petar K. je nakon pružene mu prve liječničke pomoći prevezen u Opću bolnicu Dubrava na Odjel mikrofacijalne kirurgije. </p>
<p>Incident se dogodio u četvrtak oko 19 sati, a od trojice napadača identificirani su Zoran M. (44) i Ivica B. (30), suspendirani policajac, a treći je zasad ostao nepoznat. Sudionici tučnjave i svjedoci bili su privedeni u VIII. policijsku postaju radi obavijesnog razgovora. No Zoran M. bio je zadržan u Jedinici za zadržavanje i prepratu PU zagrebačke dok se ne otrijezni jer zbog njegove alkoholoziranosti policajci nisu mogli s njim obaviti razgovor. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Svjedoci izjavili da su optuženi 10 minuta tukli pijanog Vdovića</p>
<p>DONJA STUBICA, 14. lipnja</p>
<p> - U donjostubičkom je ugostiteljskom objektu »Pub« u petak obavljena rekonstrukcija događaja od 5. siječnja 1992. godina kada je na Stjepana Vdovića (22) pucala Erna Bilandžić (35) iz Siska.</p>
<p>Ernu Bilandžić, podsjetimo, optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti da je 5. siječnja 1992. godine, nakon tučnjave u kafiću »Gospodarićev pub« u Donjoj Stubici, u kojoj su sudjelovali njezin brat Ernest Bilandžić, zapovjednik postrojbe HV-a Vladimir Rogošić i Stjepan Vdović, te ona, inače svi pripadnici HV-a, ispalila hitac iz »berette« 7,65 mm u glavu Stjepana Vdovića (22). Teško ranjeni Vdović kasnije je od posljedica ranjavanja i komplikacija u liječenju preminuo u bolnici Jordanovac 27. veljače iste godine.</p>
<p> Rekonstrukcija je obavljena u lokalu koji je u međuvremenu pregrađivan, no to nije predstavilo problem prilikom sastavljanja zaključka balističara Gordana Mršića jer se ne radi o velikim preinakama, a postoji dobra foto-dokumentacija s očevida. </p>
<p> Očevici događaja, Ana i Krunoslav Gospodarić, pokazali su kako su stajali optužena Erna Bilandžić i pokojni Stjepan Vdović, za kojega su rekli da je bio na podu i da se pridizao.</p>
<p>»On je bio grogi, tukli su ga 10 minuta, teturao je i nije imao ravnoteže, pa se ponašao kao u polunesvijesti. Tada je odjeknuo hitac«, prisjetili su se svjedoci.</p>
<p>Svjedokinja Tanja Lendrec Gospodarić bila je u tom trenutku izvan gostionice, a kad je čula hitac, uplašila se za roditelje i ušla u gostionicu, gdje je zatekla ranjenog Vdovića kako leži na leđima i krklja, pa ga je okrenula na stranu da može disati.</p>
<p>Brat optužene, Ernest Bilandžić, izjavio je da je za vrijeme tučnjave njegova sestra vitlala pištoljem, ali opaljenje nije vidio jer se nalazio na podu i držao za Vdovića, koji je nogom pokušao udariti njegovu sestru. Vladimir Rogošić, zapovjednik njezine postrojbe, također nije vidio samo ranjavanje jer je bio na podu i, kako je rekao, »kako bih što vidio kad me je pola sale na podu cipelarilo«.</p>
<p>Inače, Erni Bilandžić se sudi za ubojstvo već punih deset godina jer je cjelokupni postupak bio pokrenut na Vojnom sudu, a nakon njegova ukidanja nastavljen je na Županijskom sudu u Zagrebu te na kraju, zbog mjesta događaja, prebačen u Županijski sud u Zlataru. Početkom srpnja, nakon završetka vještačenja sudskog vještaka za balistiku Gordana Mršića, očekuje se završetak ovoga desetogodišnjeg kaznenog postupka. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nakon razbojstva žrtva umrla, optuženi se ne osjećaju krivima</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Četvorici optuženih za razbojstvo počinjeno u kolovozu prošle godine u Zaprešiću, kojom su prilikom jednoj žrtvi nanijeli teške tjelesne ozljede od kojih je kasnije umrla, počelo je u petak na Županijskom sudu, pred vijećem kojem predsjeda sutkinja Rajka Tomerlin Almer.</p>
<p>Prvooptuženi je u ovom postupku Perica Majstorović (40), koji je u pritvoru, drugooptuženi je Kristijan Gorup (30), koji se nije pojavio na sudu, ali mu je određen pritvor, Davorin Janjčić je terćeoptuženi i također je u pritvoru, kao i četvrtooptuženi Ando Musić (25). Kada im je pročitana optužnica, trojica optuženih koji su se našli u sudnici izjasnili su se da se »ne osjećaju krivima«. Musić je potom dodao kako želi da ga se ispita na početku postupka, prije saslušanja svjedoka, jer »nemam što skrivati i smatram da jedino ja mogu reći istinu o ovom slučaju«.</p>
<p>Naime, prema navodima optužnice, koju zastupa zamjenik županijskoga državnog odvjetnika Goran Marković, Gorup je u razgovoru s Janjčićem i Musićem saznao da u kući Jurja i Marije Pokupec, u Ulici Pavla Lončara 8 u Zaprešiću, ima veća svota novca. Saznao je također i gdje se novac nalazi, raspored prostorija, kao i o kretanju ukućana, nakon čega im je rekao da će taj novac ukrasti te da o tome nikome ništa ne govore.</p>
<p>Gorup je potom 18. kolovoza dopodne, s Majstorovićem i još jednim muškarcem dosad neutvrđenog identiteta, upao u kuću Pokupčevih, koje su izudarali drškama pištolja po glavi i tijelu, povezali ih kablovima, zavojima i selotejpom. Ispreturali su cijelu kuću i ukrali dva pištolja i 7000 kuna. Prema optužnici, bijesan što nije bilo više novca, Gorup je nazvao Musića rekavši mu »Pi..a ti materina, u kući sam, di je lova«. Potom je po Musićevoj uputi nazvao s mobitela policiju i obavijestio ih o događaju. O zadobivenih ozljeda Marija Pokupec preminula je 16. rujna 2001. godine.</p>
<p>Prva dvojica optuženih terete se za razbojstvo i nanošenje teških ozljeda od kojih je žena preminula, a druga se dvojica terete za pomaganje.</p>
<p>Musić je u svojoj obrani naveo da Majstorovića nije nikada u životu vidio, a da Gorupa poznaje oko dvije godine, iz kafića u kojem je Musić radio kao konobar. »Znao sam da je sklon kriminalu jer se hvalio svojim krađama iz prošlosti.« Janjčića također poznaje iz kafića, »ali to je dobar dečko, pošten i marljiv i bio je kum mojem djetetu«.</p>
<p> Prošle godine u srpnju sva su se trojica sastala u nekom kafiću i Musić je tada prvi put čuo o novcu Jurja Pokupca, Janjčićeva djeda. Janjčić se hvalio da je djed prodo neku zemlju i da ima novca, a Gorup se žalio na financijske teškoće. »Čitav sam razgovor shvatio kao šalu, a kasnije sam uočio da se Kristijan raspituje za detalje«, rekao je Musić na sudu.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u ponedjeljak.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ford se prepolovio, poginuo suvozač </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 14. lipnja</p>
<p> - Prema informacijama iz PU brodsko-posavske, nesvakidašnja se prometna nesreća dogodila u petak ujutro, u 1.05 sati, u slavonskobrodskoj Osječkoj ulici ispred broja 271. U toj nesreći jedna je osoba poginula. </p>
<p> Naime, osobnim je automobilom marke ford escort, brodskih registracijskih oznaka, upravljao N. M. i kad je izišao iz desnog zavoja, sletio je na zemljanu površinu. Udario je u opel omegu koji je tu bio parkiran. Opel je odbačen udesno, tako da je svojim stražnjim dijelom udario u stražnji dio parkiranoga osobnog automobila marke mazda 626.</p>
<p> Ford escort se nakon udara nastavio kretati po šljunčanoj površini, pa je desnim bočnim dijelom udario u stup javne rasvjete. Nakon toga se njegov prednji dio odvojio od stražnjega. Prednji je dio forda ostao uza stup, a stražnji je nastavio kretanje i udario u dvorišna vrata obiteljske kuće br. 271.</p>
<p> Na mjestu ove prometne nesreće poginuo je suvozač Igor Franić (25) iz Slavonskog Broda, a vozač N. M. zadobio je teške tjelesne ozljede. Očevid su obavili istražni sudac požeškoga Županijskog suda Branimir Miljević, državni odvjetnik Stjepan Haramustek, sudski vještak za cestovni promet Darko Konjević i policijski djelatnici.</p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="69">
<p>Propada li ratifikacija sporazuma o NE Krško?</p>
<p>Ako ni hrvatski ni slovenski parlamenti ne ratificiraju sporazum o NE Krško, HEP će Slovencima iza 1. srpnja poslati ponudu da preuzmu hrvatsku polovicu elektrane, a Hrvatskoj nadoknade troškove za osiguravanje zamjenskog izvora struje / Ako ni to ne uspije, preostaje jedino pokretanje međunarodne arbitraže </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Iako će se, prema najavama s obje strane, prijedlozi za ratifikaciju hrvatsko-slovenskog sporazuma o nuklearnoj elektrani Krško do kraja mjeseca naći pred oba parlamenta, upitno je hoće li biti usvojeni.</p>
<p>Naime, kako se približava krajnji rok za potvrđivanje tog međudržavnog sporazuma, sve više informacija ukazuje na to da su šanse za obostranu ratifikaciju sve manje. Jedan od glavnih razloga zašto bi slovenski parlament mogao odbiti ratifikaciju vjerojatno je sada već definitivno propala vezana trgovina s ratifikacijom sporazuma o granici, koji u Hrvatskoj nema političku podršku. Osim toga, predstavnici više slovenskih političkih stranaka izjavili su u posljednje vrijeme da sporazum o NE Krško ne treba prihvatiti. </p>
<p>Slično raspoloženje sve više prevladava i na hrvatskoj političkoj sceni pa se, uz oporbene stranke, i većina koalicijskih partnera SDP-a sve glasnije izjašnjava protiv tog sporazuma. Takva opredjeljenja obično argumentiraju tvrdnjama nekolicine stručnjaka koji ističu da bi ratifikacija tog sporazuma Hrvatskoj donijela vrlo velike troškove (od 500 do čak milijardu dolara) za rastavljanje elektrane na kraju životnog vijeka (dekomisija) te za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, uz prateće velike ekološke probleme. </p>
<p>S druge strane, stručnjaci Ministarstva gospodarstva, Hrvatske elektroprivrede i drugi energetski stručnjaci upozoravaju da sporazum treba ratificirati jer Hrvatskoj donosi više dobrih nego loših posljedica. Konkretno, tvrde da bi nam Krško još najmanje 20 godina osiguravalo vrlo velike količine jeftine struje, puno jeftinije od struje iz ostalih raspoloživih izvora. Također upozoravaju da će ukupna cijena dekomisije nuklearke te zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada stajati oko 225 milijuna dolara, znači znatno manje nego što spominju protivnici ratifikacije. </p>
<p>Zato je, čini se, poprilično neizvjesno kako će prijedlozi za ratifikaciju sporazuma proći u oba parlamenta. No, s druge strane, iz Slovenije stižu informacije da će vladajuća koalicija, unatoč brojnim javnim protivljenjima, u parlamentu ipak podržati ratifikaciju sporazuma o nuklearki.</p>
<p>Hoće li se to dogoditi i u Hrvatskoj, kako smo neslužbeno doznali, ovih će dana odlučivati čelnici vladajuće petorke. Ako je oni podrže, mogao bi se ponoviti scenarij već viđen kod prve saborske rasprave o ratifikaciji hrvatsko-slovenskog sporazuma. Tada je prijedlog prošao iako su predstavnici gotovo svih saborskih stranaka osim SDP-a sa saborske govornice iznosili brojne primjedbe.</p>
<p>Raspetljavanju priče možda će, ako se dogodi prije parlamentarnih rasprava o ratifikaciji, pridonijeti najavljeni skori susret Račana i Drnovšeka.</p>
<p>Za svaki slučaj, obje države pripremaju i alternativna rješenja. Kako smo doznali od voditelja tima za NE Krško u Hrvatskoj elektroprivredi mr. Kažimira Vrankića, ako ratifikacija ne prođe, oni će Slovencima iza 1. srpnja poslati ponudu da preuzmu hrvatsku polovicu elektrane, a Hrvatskoj nadoknade troškove za osiguravanje zamjenskog izvora struje. Kod toga postoje dvije mogućnosti: da nam Slovenci isplate novac potreban za gradnju nove elektrane koja bi proizvodila struje kao i polovica nuklearke do kraja životnog vijeka ili da nam izravno osiguraju tu količinu struje.</p>
<p>Budući da se radi o velikim iznosima, takav bi prijedlog morao odobriti Nadzorni odbor HEP-a i Vlada. Ako iz Slovenije u roku od tri mjeseca ne stigne nikakav odgovor ili bude negativan, onda nam preostaje jedino pokretanje međunarodne arbitraže kako bismo zaštitili svoju polovicu elektrane, u koju je Hrvatska uložila oko 600 milijuna dolara, kaže Vrankić. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Treba li se Hrvatska okrenuti biotehnologiji? </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Malo i srednje poduzetništvo bilo bi efikasnije kad bi se međusobno povezalo, odnosno umrežilo s većim tvrtkama koje imaju akumulirano znanje, poruka je dr. Davora Salomona iz vladine tvrtke Bicro koja je dio mreže tehnoloških centara. On je ovih dana na Hrvatskim danima Interneta održao predavanje pod nazivom »Sprega znanosti, obrazovanja i gospodarstva«. </p>
<p>Hrvatska, je kaže dr. Salomon, uz uništenu vanjskotrgovinsku mrežu, u posljednjih deset godina izgubila sposobnost razvoja novih proizvoda, kao i sposobnost prodavanja proizvoda.</p>
<p>Da bi se dobio odgovor na pitanje kako nastaju novi zanimljivi projekti, odnosno novi proizvodi na tržištu, do kraja godine Hrvatska će dobiti institut tehnologije. Dr. Salomon kaže da će on biti ustrojen kao agencija, po uzoru na slične institucije u Italiji i Švedskoj. Cilj je da se domaćim gospodarstvenicima osigura potpora u obliku servisa kod izvoznih poslova. </p>
<p>S druge strane, Vlada će inzistirati na povezivanju poduzeća u području informatike jer Hrvatska mora izabrati model razvoja koji će biti na znanju utemeljeno gospodarstvo. Zemlje, naime, koje imaju znanje mogu računati na uspješnost u međunarodnoj konkurenciji roba i usluga, kaže on. </p>
<p>Uporišta za stjecanje znanja i vještina jesu tzv. inovacijski sustavi. Preračunato u novac, radi se o 150.000 dolara koliko treba izdvojiti za povezivanje znanosti, obrazovanja i gospodarstva u jedan tehnološki centar. </p>
<p>Vlada, naime, u suradnji sa Svjetskom bankom razvija projekt vrijedan 30 milijuna dolara u sektoru visoke tehnologije. Radi se o pet programa za hrvatska poduzeća. Program pod nazivom Hitra (Hrvatski inovacijski tehnološki razvitak) trebao bi stvoriti nekoliko jakih regionalnih kompanija. </p>
<p>Dr. Salomon napominje da je Hrvatska izgubila korak s drugim zemljama u razvoju informatike te drži da bi se trebala okrenuti razvoju biotehnologije. No, ostaje otvoreno pitanje kako se okrenuti biotehnologiji bez razvoja informatike?</p>
<p> Primjerice, Hrvatska sa 15,5 posto aktivnih korisnika Interneta zaostaje među tranzicijskim zemljama za Slovenijom i Češkom. No, po tom je pokazatelju ispred Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Albanije te zemalja bivše Jugoslavije. </p>
<p>Ali prema broju davatelja usluga za pristup Internetu - a u Hrvatskoj ima sedam-osam registriranih providera, ali ih više od pola ne daje takve usluge - zaostaje, primjerice, za Bugarskom.</p>
<p>Što se tiče stvaranja boljih uvjeta za elektroničko poslovanje, država je nedavno donijela Zakon o elektroničkom poslovanju, iako elektronički potpis (na daljinu) još uvijek ne vrijedi.</p>
<p>No, nužan je zaokret u elektroničkom poslovanju u malom i srednjem poduzetništvu. Očekuje se, naime, da već dogodine mali i srednji poduzetnici bez e-poslovanja neće moći opstati na tržištu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U travnju usporen rast prometa u trgovini na malo </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - U travnju je usporen rast prometa u trgovini na malo. Tog je mjeseca, naime, zabilježen mjesečni pad prometa u maloprodaji, dok je godišnji rast bio znatno manji od uobičajenog.</p>
<p>Kako se tvrdi u Dnevnim financijskim vijestima Raiffeisenbanka od petka, promet u trgovini na malo u travnju je bio za 1,3 posto nominalno, odnosno 1,8 posto realno manji nego u ožujku. Mjesečni pad prometa u travnju su zabilježile gotovo sve djelatnosti u trgovini na malo, a najviše nespecijalizirane prodavaonice hranom, pićima i duhanskim proizvodima, i to za 9,1 posto nominalno. </p>
<p>U usporedbi s travnjem prošle godine, promet u trgovini na malo u travnju je porastao za 9,5 posto nominalno, odnosno 9,4 posto realno. Ovako nizak međugodišnji rast prometa u trgovini na malo nije uobičajen za travanj, komentiraju Raiffeisenovi analitičari. </p>
<p>Po svemu sudeći, godišnji bi rast prometa u maloprodaji u travnju bio i manji da prodaja motornih goriva i maziva nije ostvarila skok od čak 26,8 posto. Značajan rast prometa, 7,9 posto nominalno, zabilježen je i u djelatnosti prodaje, održavanja i popravka motornih vozila. Budući da je u travnju prodano 6544 novih automobila, što je 14,77 posto manje nego u travnju prošle godine, kada ih je prodano 7678, očito je da su održavanje i popravak motornih vozila dobili zamah, komentiraju u Raiffeisenu.</p>
<p>»Velik broj prošle godine kupljenih novih automobila, točno 70.712, natjerala je njihove vlasnike na redovni servis kod ovlaštenih servisera, a zbog povećanja broja automobila povećana je i potrošnja naftnih derivata«, zaključuju u Raiffeisenu.</p>
<p>S druge strane, najveći godišnji pad prometa u trgovini na malo u travnju je zabilježen kod tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda, čak 18,2 posto. Dio objašnjenja leži u padu potražnje za tim proizvodima, dok je istodobno njihova proizvodnja porasla. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>EU razmatra ponovnu prodaju licencija mobilne telefonije</p>
<p>BRUXELLES, 14. lipnja</p>
<p> - Europska komisija započela je pregovore s nacionalnim regulatorima sektora telekomunikacija i predstavnicima te industrije, u nastojanju da pomogne dugovima preopterećenim europskim telekomima tako da im se dozvoli ponovna prodaja licenci mobilnih telefona.</p>
<p> Na tiskovnoj konferenciji održanoj u Strasbourgu u Francuskoj, povjerenik EU Erkki Liikanen istakao je da samo nacionalne vlade mogu izmijeniti uvjete već postojećih licenci, dodavši kako vladama u pružanju pomoći teško pogođenom sektoru telekoma na raspolaganju stoje skupine stručnjaka koji pripremaju nacrt novih pravila za 2003. </p>
<p> Trenutno telekomi svoja prava na korištenje radijskih frekvencija mogu prenositi jedino putem spajanja ili njihovim vraćanjem u ruke vlade, koja ih potom prodaje dalje. Europska komisija, kazao je Liikanen, smatra da, radi zajamčenosti stabilnosti tržišta, postojeće licence ne bi trebale biti temeljno mijenjane. »Samo kada se okolnosti nepredviđeno izmijene, treba razmatrati unošenje promjena«, kazao je on, dodavši kako se u tom slučaju to treba učiniti na nediskriminirajući i harmoniziran način.</p>
<p> U svojem izvješću o napretku uvođenja mobilne telefonije treće generacije (3G), koje europski čelnici smatraju prioritetnim kako bi se Europi osigurao ulazak u konkurentnost 21. stoljeća, Komisija potvrđuje da se telekomi nalaze u 'teškom financijskom okruženju'. Pogađa ih pad vrijednosti dionica, snižavanje njihovih kreditnih rejtinga, te teškoće u pokrivanju duga nagomilanog u visini od oko 110 milijardi eura.</p>
<p> Veći dio tog duga rezultat je kupnje licenci za novu tehnologiju, treće generacije mobilne telefonije, koja omogućava brzinu prijenosa gotovo 40 puta veću od postojećih standarda, uz pristup Internetu, videu i elektroničkoj pošti. Bez ublaživanja postojećih uvjeta, međutim, strahuje se da neće biti dovoljno novca za konačno uvođenje novih telefonskih usluga tijekom idućih nekoliko godina. </p>
<p> Novi paket EU regulacija, koji bi trebao stupiti na snagu u srpnju 2003., omogućit će ponovno trgovanje u određenim okolnostima no, kako se ističe, 'njihova primjenjivost na postojeće 3G licence ograničena je pod postojećim regulacijama'. »Uvjete licenci utvrdile su zemlje članice i samo ih one mogu mijenjati«, istakao je Liikanen. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Adriatic Sea Partenariat 2002. odgađa se za sljedeću godinu</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Poslovni skup malih i srednjih poduzetnika Adriatic Sea Partenariat (ASP), najavljen za kraj rujna i početak listopada ove godine u Splitu, zbog organizacijskih poteškoća Udruge malih i srednjih poduzetnika (UMIS) odgađa se za sljedeću godinu, izvijestili su iz Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP).</p>
<p>Glavni je razlog odgađanja skupa, koji je trebao okupiti male poduzetnike iz tridesetak zemalja, nemogućnost osiguranja potrebnih sredstava za kvalitetnu organizaciju ASP-a. Razlozi za odgodu su usto neidentificirani poduzetnici domaćini, nepotpisani ugovori s nacionalnim koordinatorima koji trebaju organizirati dolazak poduzetnika iz svojih zemalja, veliko kašnjenje s pripremama te nejasno vođenje projekta, navodi se u priopćenju Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo.</p>
<p> Inicijativu za održavanje ASP-a pokrenula je Udruga malih i srednjih poduzetnika, a u organizaciju se uključio i Grad Split te Centar za poduzetništvo Split.</p>
<p> MOMSP je prihvatio pokroviteljstvo skupa uz uvjet uravnoteženja prevelikog proračuna projekta, koji je s početnih 3,4 milijuna eura korigiran na 800.000 eura, od čega je nepokriveno ostalo čak 50 posto. MOMSP je bio spreman sufinancirati dio troškova koji se odnose na izdavanje kataloga i pripremu edukacije poduzetnika u iznosu 80.000 eura.</p>
<p>Budući da je Europska komisija prestala provoditi Partenariate prošle godine, izostala je financijska podrška s njihove strane, ali to je činjenica koju je UMIS znao i prošle jeseni kada su započele pripreme za skup. Iako je UMIS davao informacije kako su im na raspolaganju vanjski izvori financiranja i fondovi, ispostavilo se da je jedini doprinos dala Švedska u obliku dvojice konzultanata koji su vodili Partenariat u Rigi.</p>
<p> Kako do početka svibnja nisu pronađeni dodatni izvori financiranja, Ministarstvo je predložilo odgađanje susreta te bi se skup, ako se uklone nejasnoće, mogao održati u proljeće 2003. godine. S time su se složili i švedski konzultanti i veleposlanik Švedske u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Burze: Vodeći indeksi zabilježili izraženi pad</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Na vodeći europskim burzama u petak gotovo da nije bilo svijetle točke - blue chip indeksi zabilježili su pad od po nekoliko postotaka, a negativan je trend prevladavao u svim sektorima, iako su najveći gubitnici ponovno bili među telekomima i tehnološkim kompanijama.</p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao čak 3,17 posto na 4620,5 bodova, a frankfurtski DAX je na 4339,65 bodova bio 2,92 posto niži nego u četvrtak. Pariški CAC 40 je pao 2,59 posto na 3854,74 boda, dok je u Milanu MIB 30 izgubio 1,73 posto spustivši se na 27.648 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 pali su 2,75 odnosno 2,74 posto.</p>
<p>Nastavak negativnog trenda na Wall Streetu najavljivala su u petak i kretanja terminskih ugovora. U četvrtak je pad tehnološkog sektora potaknulo loše izvješće Lucent Technologiesa, a Nasdaq Composite je izgubio 1,46 posto spustivši se na 1496,89 bodova. Dow Jones Industrial je pao 1,19 posto na 9502,8 bodova, a S 500 1,05 posto na 1009,56 bodova.</p>
<p>Azijska su tržišta u petak slijedila kretanja na Wall Streetu, a tokyjski Nikkei 225 je pao 2,01 posto na 10.920,63 boda.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima u petak je bila francuska konzultantska tvrtka za informatiku Cap Gemini čije su dionice, nakon što je Merrill Lynch smanjio njihov rejting, pale čak 10 posto. Do poslijepodneva se Cap Gemini dijelom oporavio dosegavši cijenu 7,4 posto nižu nego u četvrtak. Njemačka softverska kuća SAP je pala 4 posto, a Nokia i Alcatel su izgubili 3,3 odnosno 3 posto.</p>
<p>Deutsche Telekom i France Telecom u petak su ponovno zabilježili crne rekorde - naniže ikad zabilježene cijene dionica. Nekadašnji francuski telekomunikacijski monopol je pao 5 posto na 16 eura, dok je Deutsche Telekom izgubio 4,1 spustivši se na cijenu od 9,79 eura. Španjolska Telefonica je pala 2,5 posto, a BT Group 4,4 posto. Vodafone je izgubio 5 posto, mmO2 1,97, a Orange 4,3 posto.</p>
<p>Znatni su gubici zabilježeni i u automobilskom sektoru - DaimlerChrysler i Volkswagen izgubili su 4 odnosno 5 posto, Renault je pao 4 posto, a Peugeot 3 posto. Naftne su kompanije zabilježile pad unatoč rastu cijene sirove nafte pa je BP izgubio čak 3,05 posto, a Total Fina Elf 1,5 posto. U financijskom sektoru, München Re je pao 3,2 posto, HVB Bank 4,2, a Royal Bank of Scotland, Societe Generale i CGNU preko 5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="75">
<p>Naši partneri već su u neformalnoj koaliciji s HDZ-om, kaže Arlović </p>
<p>Bilo bi poštenije da HSLS, HNS i HSS, ako žele ovako dalje raditi, stupe u koaliciju s HDZ-om, kaže čelnik Kluba SDP-a / U Saboru mogu zatražiti raspravu o povjerenju Vladi i ako se zaključi da ona ne valja, idemo na izbore, dodaje Arlović / SDP više neće prikrivati slabosti koalicijskih partnera, niti prihvaća da se igrama podilazi biračima / Sva probijanja proračuna netko mora platiti, a partneri moraju biti svjesni da su potrebne i manje popularne odluke da bi država mogla funkcionirati </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - »Ovo je mnogo ozbiljnija situacija od one kad se koalicija našla u krizi prije nekoliko mjeseci«, kazao je u petak za Vjesnik predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović. »U Saboru je stvorena tiha, ili, ako hoćete, neformalna koalicija naših koalicijskih partnera s HDZ-om«, kaže Arlović, ocijenivši nedopustivim da zastupnici koalicije, ne bi li podilazili biračima, neodgovorno probijaju proračun. Naime, u srijedu su HSLS, HNS i HSS bili suzdržani prilikom glasovanja o izmjenama Zakona o otocima koje je predložila Vlada. Neprihvaćanje tih izmjena može ozbiljno ugroziti državnu blagajnu.</p>
<p> Riječ je o dvadesetak milijuna kuna koje treba osigurati, budući da je odbijen Vadin prijedlog zakona da pravne osobe s otoka Krka, Cresa i Lošinja plaćaju mostarinu. Kad se u Saboru o tom problemu raspravljalo prvi put, prihvaćen je amandman HNS-a, SBHS-a i PGS-a, po kojem su mostarine oslobođeni građani, ali pravne osobe trebale su je plaćati. No, u srijedu je u Saboru to odbijeno, s tim da je HDZ bio protiv, a svi koalicijski partneri, osim SDP-a, suzdržani. </p>
<p>»SDP ne prihvaća da se igrama podilazi dijelu biračkog tijela. Ako netko želi predložiti nešto što košta, mora objasniti odakle će se uzeti taj novac«, kaže Arlović. Upozorava da će sada tim prijedlogom biti zakinuti ostali stanovnici otoka, jer će se novac iz te proračunske stavke morati prerasporediti. </p>
<p>Predsjednik Kluba SDP-a podsjeća da je koalicija već prije bila u sličnim situacijama, no sada je stanje ozbiljno jer je u pitanju proračun. »Više se osluškuje javnost nego mišljenje Vlade«, kaže Arlović, dodajući da koalicijski partneri moraju biti svjesni svoje odgovornosti, kao i toga da se moraju donositi i manje popularne odluke kako bi država mogla funkcionirati.</p>
<p> »Svi smo se složili da moramo imati državu u kojoj će se trošiti koliko je zarađeno, ali nikako ne više od toga. A ovakvim neodgovornim potezima čini se potpuno suprotno«, ističe. </p>
<p>Time se neće poboljšati gospodarska i socijalna situacija u zemlji, jer sva probijanja proračuna netko mora platiti: »A kako ćemo to platiti? Inflacijom? Zaduživanjem u inozemstvu? Prodajom državnih dobara?«, pita se Arlović. </p>
<p>»Bilo bi poštenije da naši koalicijski partneri, ako žele ovako dalje raditi, formalno stupe u koaliciju s HDZ-om. U Saboru mogu zatražiti raspravu o povjerenju Vladi i ako se zaključi da ova Vlada ne valja, idemo na izbore«, ističe čelnik Kluba SDP-a. Kaže i da njegova stranka više neće prikrivati slabosti koalicijskih partnera i tražit će rebalans budžeta.</p>
<p> »Ne želimo da se prije izbora, redovnih ili prijevremenih, dogodi da se mora donijeti odluka o privremenom financiranju. Proračun mora biti čist i ako dođe bilo koja nova vlast, mora naći čistu situaciju u državnoj blagajni«, zaključuje Arlović, dodavši da će SDP radije biti u oporbi nego podržavati neodgovornu politiku koalicijskih partnera.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Predani posmrtni ostaci trinaest žrtava koje su bile pokopane u Novom Sadu </p>
<p>ILOK, 14. lipnja</p>
<p> - Na graničnom prijelazu između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije kod Iloka u petak kasno popodne obavljena je primopredaja posmrtnih ostataka 13 hrvatskih državljana koji su nakon stradanja tijekom agresije na Hrvatsku bili pokopani na groblju u Novom Sadu. Riječ je o žrtvama iz hrvatskog Podunavlja koje su bili pokopani pod oznakom nepoznate osobe .</p>
<p> Prema riječima predstojnika Ureda Vlade RH za zatočene i nestale pukovnika Ivana Grujića, njihov je preliminarni identitet poznat, a sada će se utvrditi identitet još 35 žrtava čiji su posmrtni ostaci ovoga tjedna ekshumirani također na novosadskom groblju. </p>
<p>Potvrdivši kako je ova druga primopredaja posmrtnih ostataka hrvatskih državljana, odnosno nastavak ekshumacije, zapravo rješavanje pitanja neidentificiranih osoba pokopanih na teritoriju SRJ, Grujić je podsjetio kako se u ovom času interes Hrvatske odnosi na 60 posmrtnih ostataka, a od toga do sada je hrvatska strana dobila 25. »Sljedeći korak je Srijemska Mitrovica, te Beograd, kako bismo potpuno riješili ovo pitanje«, dodao je Grujić.</p>
<p>Grujić je istaknuko kako je bitno da je napokon uspostavljen stalni monitoring, te hrvatski predstabvnici mogu biti nazočni ekshumacijama u SRJ, a srpski u Hrvatskoj.</p>
<p> Što se tiče posmrtnih ostataka žrtava koje su predane ovoga petka, riječ je o tijelima koje je Dunav izbacio na lijevu obalu, u Bačkoj, a na groblju u Novom Sadu pokapana su od 1991. do 1994. godine. Pretpostavlja se da u drugim mjestima u SRJ ima još najmanje 300 žrtava srpske agresije koje traži hrvatska strana.</p>
<p> Predsjednik jugoslavenske Komisije za humanitarna pitanja Maksim Korać napomenuo je kako SRJ od Hrvatske traži 520 osoba, dok je prema evidencijama prijava obitelji nestalih još 2701 s prostora Hrvatske, a različitoga državljanstva. Kako je napomenuo pukovnik Grujić Hrvatska još traga za 1349 zatočenih i nestalih osoba različitih nacionalnih struktura, a na koncu istaknuo je kako je Vlada RH donijela zaključak o izradi jedinstvenog kataloga nestalih osoba sa obje strane, zbog prije svega humanitarnih razloga, ali i kako bi se, zaključio je, odbacile sve špekulacije o broju nestalih osoba.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>»Odnos prema intelektualcima je odnos prema razvoju«</p>
<p>Banac: Problem intelektualaca zrcali se u dvjema pojavama - nedostatku originalnog promišljanja vlastitih problema i nedostatku solidarnosti, iako u povijesti postoje i pozitivni primjeri / Čičak: Europska unija od nas traži treniranje međudržavnih, a ne međuljudskih odnosa</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Uloga i odgovornost intelektualaca tema je o kojoj se u petak u Zagrebu raspravljalo na okruglom stolu »Suradnja u jugoističnoj Europi i odgovornost intelektualaca«, u organizaciji Instituta »Vlado Gotovac« i Međunarodnog foruma Bosna (MFB).</p>
<p>Za predsjednika MFB-a Rusmira Mahmutćehaića, bosanskohercegovačko pitanje je najvažnije pitanje današnjice. »Uvijek se polazi od toga da je odnos Hrvatske i Srbije pretpostavka geopolitičke sigurnosti u regiji, ali najvažnije pitanje je ono o ozdravljenju BiH«, smatra Mahmutćehaić. Naglasio je da intelektualci imaju zanemariv utjecaj u svijetu. Po mišljenju dr. Ive Banca, jedan od razloga takvog utjecaja intelektualaca proizlazi iz dugotrajne intelektualne devastacije. »U komunizmu je postojala korupcija intelektualaca. Dobili su mnogo više mjesta, nego što su ga imali u građanskim demokracijama. Cijena za to bila je poslušnost i dresura«, rekao je dr. Banac. Problem intelektualaca zrcali se u dvjema pojavama - nedostatku originalnog promišljanja vlastitih problema i nedostatku solidarnosti, iako u povijesti postoje i pozitivni primjeri, zaključio je.</p>
<p>Ivan Zvonimir Čičak upozorio je da se integracije najbolje razvijaju u dijelu društva, koje se najnegativnije doživljava, posebno u kriminalu. Drugi tip integracije, po Čičkovu mišljenju, jest »legalizirani kriminal ili ekonomija«. Europska unija od nas traži treniranje međudržavnih, a ne međuljudskih odnosa, smatra Čičak.</p>
<p>Za Kadriju Hodžića, odnos prema intelektualcima je odnos prema razvojnim procesima. Napomenuo je da zemlje europskog jugoistoka još imaju manji bruto društveni proizvod, nego 1989. godine. Nenad Popović je napomenuo da je jedini dug onaj prema mladima, pa ih je potrebno »ne opteretiti fijaskom, koji smo proizveli«.</p>
<p>Okrugli stol je održan u sklopu predstavljanja MFB-a u Zagrebu. Predstavljene su i knjige »Bosanski Hrvati« Ivana Lovrenovića i »Bosanski odgovor« Rusmira Mahmutćehaića. Izdavač tih knjiga je zagrebački nakladnik Durieux.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Pokušalo se oteti NOVU TV«</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - NOVA TV podnijet će kaznene prijave protiv sudionika »neuspješnog pokušaja prijevare«, koji žele oteti NOVU TV od vlasnika te zaustaviti ulazak strateškog partnera. Ističe se to u priopćenju NOVE TV, koje su potpisali predsjednik Uprave Damir Vujinović, predsjednik Nadzornog odbora Enver Hadžiabdić te predstavnci dioničara Continental filma, Jadran filma i Orlando filma. Za taj pokušaj okrivljuju Operativnu kompaniju d.d. i »lažnog novog direktora« Ivana Blažička.</p>
<p>Potpisnici tvrde da se 12. lipnja trebala održati skupština NOVE TV, ali nakon uočenih nezakonitosti u sazivu skupštine ona je otkazana te zakazana nova, za srpanj. No, dan poslije, NOVA TV primila je neslužbenu obavijest da je netko održao drugu skupštinu bez dioničara NOVE TV te predao zahtjev za razrješenje Nadzornog odbora i Uprave NOVE TV, navodi se u priopćenju. »Na Trgovčkom sudu se vrši pritisak da se legalizira skupština bez dioničara NOVE TV te usvoji smjena legitimne Uprave i Nadzornog odbora«, piše u priopćenju.</p>
<p>»Iza svega stoji pokušaj Operativne kompanije da umjesto podmirivanja ugovorenih obveza NOVOJ TV, oni postanu NOVA TV s lažnim novim direktorom Ivanom Blažičkom«.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Pučka sveučilišta« u katoličkom duhu i u Hrvatskoj?</p>
<p>Podržana inicijativa za osnivanja kluba katoličkih intelektualaca kao jednoga središnjeg laičko-kleričkog kruga, skupa ili tijela za »strateška razmišljanja«, koje bi razmatralo sve važne duhovne i intelektualne probleme našeg vremena i naše zemlje u svjetlu kršćanske duhovnosti i evanđeoskoga duha</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Na redovitoj sjednice Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK), pod predsjedanjem gospićko-senjskoga biskupa i predsjednika Biskupske komisije HBK za laike msgr. Mile Bogovića, razgovaralo se o uspostavi Ureda za laike koji bi trebao početi raditi na jesen, priopćeno je u petak iz Gospićko-senjske biskupije. Redovita sjednica održana je u srijedu, 12. lipnja, u prostorijama Tajništva HBK u Zagrebu uz sudjelovanje šibenskoga biskupa i predsjednika Odbora za mlade msgr. Ante Ivasa i pomoćnoga biskupa đakovačko-srijemskoga Đure Hranića.</p>
<p> Kako se navodi, na sjednici je prihvaćeno da će za početak poslove u vezi s uspostavom Ureda za laike obavljati Dijana Mlinarić, koju je predložilo Povjerenstvo za mlade. Dodaje se da će se kasnije zaposliti još jedna osoba kako bi Ured mogao odgovoriti zadaćama zbog kojih se osniva. Projekt osnivanja Ureda novčano podupiru HBK i njemački fond Renovabis. Osim toga, na sjednici je najavljeno da su pred izlaskom iz tiska zbornici radova s dvaju prošlogodišnjih simpozija - zagrebačkoga o povijesti Hrvatskoga katoličkog pokreta te simpozija o mogućnostima organiziranoga djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj, održanoga prošlog listopada u Osijeku. </p>
<p> Istaknuto je da je Komisija jednoglasno zaključila da nastave raditi sekcije koje su nastale u pripremi osječkoga simpozija te da se povremeno okupljaju i daju izvješća Komisiji za laike. Jednoglasno je podržana i inicijativa za osnivanja kluba katoličkih intelektualaca kao jednoga središnjeg laičko-kleričkog kruga, skupa ili tijela za »strateška razmišljanja«, koje bi razmatralo sve važne duhovne i intelektualne probleme našeg vremena i naše zemlje u svjetlu kršćanske duhovnosti i evanđeoskoga duha, na tragu Drugoga vatikanskog sabora i postkoncilskih dokumenata te papinskih enciklika i pobudnica. Osnivanje tog kluba potaknuli su intelektualci okupljeni oko devete sekcije za pripremu simpozija u Osijeku, a koji će se u početku okupljati u Zagrebu sa željom da slične inicijative nastanu i u drugim mjestima. U ime Odbora za mlade, biskup Ante Ivas izvijestio je o pripremama za odlazak na Međunarodni susret mladih u Toronto za koji se prijavilo oko 550 osoba. Bilo je riječi i o sudjelovanju u radu Europske federacije za katoličku edukaciju odraslih (FEECA) te o potrebi da se i u Hrvatskoj bolje koordiniraju i prošire aktivnosti na tome području. Jer, istaknuto je, to je područje na Zapadu, ali i u mnogim ex-komunističkim zemljama, poput Slovenije, Mađarske i Češke, vrlo razgranato u mrežu institucija koje nude širok spektar edukativnih sadržaja, sličnih pučkim sveučilištima, ali u katoličkom duhu. Zaključeno je da će rad FEECA pratiti tajnik Komisije Ivan Nekić dok i tu zadaću ne preuzme Ured za laike. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>U HIPP-ovoj dječjoj hrani nije pronađen nitrofen</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja </p>
<p> - U dječjoj hrani s purećim i pilećim mesom poznatog njemačkog proizvođača HIPP-a, nije pronađena prisutnost pesticida - nitrofena, pa se oni ponovno nakon nedavnog povlačenja slobodno stavljaju u promet kao zdravstveno ispravni, priopćeno je u petak iz Ministarstva zdravstva. </p>
<p> Analizu 45 uzoraka HIPP-ove dječje hrane sa sadržajem pilećeg i purećeg mesa na kontaminaciju nitrofenom provodio je zagrebački Zavod za javno zdravstvo. </p>
<p> U priopćenju se navodi da su od 30. svibnja do 13. lipnja ove godine Zavodu dostavljena 52 uzorka namirnica, od čega 45 uzoraka HIPP- ovih kašica od puretine i piletine s dodatkom povrća, četiri uzorka purećeg mesa te po jedan uzorak svinjskog mesa, hrenovki i sira. Niti u jednom analiziranom uzorku nije utvrđena prisutnost nitrofena. </p>
<p> Svi su uzorci pripremljeni prema EPA metodi broj 8270. Identifikacija nitrofena provedena je visoko specifičnom i priznatom tehnikom u vezanom sustavu plinska kromatografija- spektrometrija masa, preglednom analizom snimanjem potpunih spektara masa pri čemu je postignuta granica detekcije oko 0,05 ppm. Granica detekcije određena je uz originalni standard nitrofena proizvođača AccuStandard, Inc., New Haven, USA, navodi u priopćenju Ministarstvo zdravstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Čeka li učenike najesen uistinu lakša škola?</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Školska godina završila je u petak za oko 550.000 učenika (oko 420.000 osnovaca i 120.000 srednjoškolaca), na čemu će im odrasli itekako zavidjeti. Pred učenicima su, naime, najduži školski praznici u godini koji će potrajati gotovo tri mjeseca. </p>
<p>Ono na čemu đacima ne treba zavidjeti jest jesen, za kada su prosvjetne vlasti najavile početak velikih promjena u školskom sustavu. U Zavodu za unapređivanje školstva u petak je predstavljen novi projekt rasterećenja učenika koji bi trebao biti u primjeni od početka iduće školske godine. Vijest dobro zvuči, no već sad se sumnja da su i ovaj put pokretači promjena krenuli s pogrešne strane te da će, uz to što je krivo zamišljen, projekt rasterećenja unijeti nered među školske klupe. </p>
<p>Naime, unatoč tome što ravnatelj Zavoda dr. Josip Milat tvrdi da je u velikom broju škola projekt dočekan s oduševljenjem, čulo se i nekoliko žestokih kritika na takav pristup promjenama. Predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović ocijenio je da prosvjetna vlast najavom o lakšoj školi prikuplja bodove među roditeljima i učenicima, a jedan od eksperata za pitanje školstva poručuje da je riječ o još jednoj obmani i potpuno krivom pristupu problemu preopterećenosti učenika školom. </p>
<p> Zavod namjerava prilagoditi nastavne planove i programe dobi učenika, a gradivo u svakom predmetu svesti na obvezni dio (onaj koji će se ocjenjivati i koji će morati znati svi učenici) i neobvezni (neće se učiti u nastavi već će ga obrađivati učenici koji žele znati više). Osnovci, dakle, više ne bi morali znati u biologiji koliko prašnika ima na cvijetu, niti eksperimentima dokazivati gustoću tvari u fizici. </p>
<p> Milat poručuje roditeljima i nastavnicima da se učenici od jeseni neće morati baviti, primjerice, nabrajanjem svih ljudskih organa jer će se to ostaviti za srednju školu ili čak studij medicine. Iako će morati znati da postoji 10.000 naftnih derivata, više neće trebati biflati napamet njih stotinu, kao što je to dosad bio slučaj.</p>
<p> Prvašići će morati u sklopu hrvatskoga naučiti velika i mala tiskana i pisana slova, te prepoznati upitnu rečenicu, no neće ih se više zamarati iščitavanjem poruka takve rečenice, odnosno otkrivanjem njezina smisla. </p>
<p>»Ako će neka učiteljica, primjerice u Babinoj Gredi, ipak i dalje zahtijevati takva znanja od učenika, pokušat ćemo to korigirati i upozoriti je. Nemojte samo, ako dođe do takvog slučaja, odmah zaključivati da je projekt rasterećenja propao«, unaprijed poručuje ravnatelj Zavoda za školstvo. </p>
<p>Osnovni je cilj takvog projekta svesti znanje učenika na istu razinu, a kako će nastavnici to postići - na njihovoj je volji i kreativnosti. Odozgora će im stići upute o korištenju udžbenika (koji se u tu svrhu neće mijenjati), a Ministarstvo prosvjete izdat će do početka nove školske godine i tri edicije na temu projekta rasterećenja. Prva će se odnositi na razrednu nastavu od prvog do četvrtog razreda, druga na predmete prirodoslovno-znanstvenog područja, a treća na društveno-humanističke i jezično-umjetničke sadržaje.</p>
<p> »Zahvaljujući tom projektu učenici će prvi put moći vidjeti drvo i šumu«, značajno najavljuju u Zavodu. </p>
<p>Pogled na način na koji je većina nastavnika (dijelom ne svojom krivnjom) navikla razmišljati i raditi, dovoljan je barem za zrno sumnje u to kako će provoditi projekt. Naime, učitelj koji po jednom programu radi više od desetljeća, teško će se sâm usuditi unijeti promjene, pa i uz edicije koje će mu dostaviti ministar Strugar. Stručnjaci smatraju da bi za provođenje takvoga projekta prvo trebalo u škole unijeti osvježenje i novu zdraviju klimu, prije svega s novim ravnateljima koji će poticati kreativnost u zbornicama i učionicama. Tko zna, možda se u takvoj klimi 90 posto hrvatskih učenika u anketama ne bi izjašnjavalo da mrzi školu?</p>
<p>Dotad, europska tijela upozoravaju na katastrofalno nizak postotak izdvajanja za obrazovanje u Hrvatskoj. Ministar Vladimir Strugar planira da će država iduće godine za njegov sektor izdvojiti 0,5 posto više novca, a tako i narednih nekoliko godina kako bismo se približili sadašnjem prosjeku europskih izdvajanja za školstvo. </p>
<p>Samo, kad dostignemo taj prosjek, gdje će već biti Europa?</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Vavra: Od vjeronauka se može i odustati!</p>
<p>Kada se mogu predomisliti roditelji učenika iz razloga koje ne moraju nikome obrazlagati, definirano je i u Ugovoru sa Svetom Stolicom, tvrdi zamjenik ministra prosvjete i športa Ivan Vavra </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Na zadnjoj sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, gdje se raspravljalo o Konačnom prijedlogu zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, zamjenik ministra prosvjete i športa Ivan Vavra je rekao da se njime ništa bitno ne mjenja glede vjerskog odgoja i obrazovanja, jer vjeronauk i dalje ostaje obavezan predmet za one koji ga izaberu. Budući da je Slobodan Ljubišić, pomoćnik ministra pravosuđa i uprave, zadužen za priređivanje Konačnog prijedloga zakona o vjerskim zajednicama, nešto ranije eksplicite rekao Vjesniku da vjeronauk nije obvezan za one koji ga jednom izaberu te da mogu odustati od njega na početku sljedeće školske godine, zamolili smo Ivana Vavru da razjasni nastalu kontardikciju.</p>
<p>»Nema kontradikcije. Zakon o osnovnom školstvu u čl. 24. kaže da je izborni predmet obavezan za sve učenike koji se za njega opredijele. Dakle, školski vjeronauk gledamo kao i druge predmete koji mogu biti izborni. Kada to može prestati? Kada se mogu predomisliti roditelji učenika iz razloga koje ne moraju nikome obrazlagati, definirano je i u Ugovoru sa Svetom Stolicom, gdje je u članku 2. rečeno: 'Ako bi roditelji ili punoljetni učenici željeli promijeniti odluku, dužni su o tome pismeno obavijestiti školu prije početka nove školske godine'«, rekao je Vavra. »No, postoji i treći dokument - uputa ovog ministarstva još iz 1992. godine, koja slično kaže: 'Roditelj ili skrbnik koji se ranije izjasnio za nastavu vjeronauka, a ne želi da mu dijete u idućoj školskoj godini polazi nastavu ovog predmeta, pismeno će o tome izvijestiti razrednika razrednog odijela u koji ide učenik bez obveze navođenja razloga odustajanja'«, dodao je Vavra.</p>
<p>To potvrđuje da oni koji u javnosti neprestano tvrde da su učenici obavezni pohađati vjeronauk do kraja osnovne ili srednje škole, kad ga jednom izaberu kao izborni predmet, i to žele progurati kao praksu u školama, čine to protivno ugovorima i zakonima. Zato nije problem u pogrešnim novinarskim zaključcima, kako to žele u javnosti prikazati zagovornici te prakse, nego u njihovim samovoljnim interpretacijama zakona.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Deset ponuda za 25 posto dionica Ine </p>
<p>Ponude su poslali Edison gas, Emerging Market Partnership, Hellenpetrolium, Lukoil - konzorcij s Latsis grupom, MOL, OMV, Petrol - Israeli Consortium, PKN Orlen, Rosneft i Sibneft / Početkom srpnja bit će objavljeno koje tvrtke ulaze u uži izbor </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Do petka u 13 sati kad je istekao rok za podnošenje detaljnih ponuda za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine, pristiglo je deset ponuda, objavio je Ured hrvatske Vlade za odnose s javnošću.</p>
<p>Interes za strateški ulazak u Inu iskazali su talijanski Edison gas, Emerging Market Partnership iz Velike Britanije, grčki Hellenpetrolium, ruski Lukoil/konzorcij s Latsis grupom, mađarski MOL, austrijski OMV, slovensko-izrealski Petrol/Israeli Consortium, poljski PKN Orlen, te ruski Rosneft i Sibneft. Još neke tvrtke iskazale su interes za druge oblike suradnje s Inom koji su izvan djelokruga predložene transakcije. </p>
<p> Pristigle ponude pregledat će i procijeniti Vladini savjetnici za privatizaciju Ine - Deutsche Bank i PricewaterhouseCoopers, te na temelju kriterija koje će utvrditi s Vladom i Upravom Ine odabrati tvrtke (po zakonu o privatizaciji hrvatske naftne kompanije, najmanje tri) koje ulaze u uži izbor.</p>
<p> Kako se navodi u Vladinu priopćenju, strateška vizija potencijalnog partnera o budućem razvoju Ine, što podrazumijeva i doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva u cijelosti, bit će važniji kriterij pri odabiru za uži izbor. </p>
<p>Lista tvrtki koje će ući u uži izbor bit će objavljena početkom srpnja, a pomni pregled poslovanja Ine (due dilligence) provest će se tijekom ljeta, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Slavko Linić, potpredsjednik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora Ine, izjavio je tim povodom da lista pristiglih ponuda potvrđuje velik interes potencijalnih partnera za privatizaciju Ine.</p>
<p>»Uspješna privatizacija Ine strateški je interes Hrvatske i preduvjet za njezinu integraciju u Europu«, rekao je Linić. Naglasio je da je Vlada svjesna važnosti tog procesa za budući razvoj Ine i za ukupno gospodarstvo.</p>
<p> Tvrtke izabrane u uži izbor nastavit će sudjelovati u procesu privatizacije Ine i bit će pozvane da provedu due dilligence. Bit će im upućen informacijski memorandum i poziv da pregledaju podatke Ine kako bi procijenile sve čimbenike koji će utjecati na njihovu odluku o kupnji 25 posto plus jedne dionice hrvatske naftne kompanije. Nakon toga na jesen se očekuju njihove obvezujuće konačne ponude s iznosima koje su spremne platiti za ponuđeni paket Ininih dionica. Vlada će uz pomoć svojih savjetnika izabrati najbolju ponudu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Socijalna pomoć nije dovoljna ni za minimalne prehrambene potrebe!</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - I nakon što ostvare pravo na jedan od materijalnih oblika socijalne pomoći, oko tri četvrtine domaćinstava u kojima žive korisnici pomoći, ostaje ispod linije prihoda dovoljne za minimalne prehrambene potrebe. Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj, dakle, ni izbliza ne rješava problem siromaštva već ga samo ublažava.</p>
<p> Zaključak je to na temelju rezultata istraživanja dr. Zorana Šućura, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, objavljenih 2000. godine, što je stručnjacima poslužilo kao polazna osnova u izradi Strategije razvoja sustava mirovinskog i socijalnog osiguranja u Hrvatskoj. U Strategiji se ističe kako je početkom 2001. osnovica za izračun prava u socijali nakon dugo godina povećana s 350 na 400 kuna, što je približno 12 posto prosječne plaće. U međuvremenu, taj se iznos nije povećavao niti postoji osnova za takve najave.</p>
<p> To, konkretno, znači da građanin koji nema nikakvih drugih prihoda, a živi kao samac, od socijale može dobiti 400 kuna pomoći na mjesec. Ako ima druge prihode, od socijale može dobiti samo razliku između tog iznosa i spomenutih 400 kuna. Isti iznos ostvarit će i maloljetna djeca, dok je za odrasle osobe u obitelji pomoć manja i iznosi 360 kuna mjesečno. Povremeno svi mogu ostvariti i neke dodatne oblike pomoći, primjerice pomoć za plaćanje režija, ogrjev ili neke izvanredne troškove, a u nešto boljoj poziciji su i obitelji s više djece. Budući da se dječji doplatak ne računa u prihod obitelji kod ostvarivanja prava u socijali, to znači da korisnici mogu istodobno primati socijalnu pomoć i doplatak. </p>
<p>No, u najvećem broju slučajeva ukupni prihodi znatno su ispod granice koju je Vlada nedavno utvrdila za ostvarivanje prava u zdravstvu. Podsjetimo, samac u tom sustavu ima pravo na oslobođenje od participacije ako mu prihodi ne prelaze oko 1700 kuna, dok će članovi kućanstva ostvariti to pravo ako prihodi po osobi nisu veći od 1330 kuna, što je približno 40 posto prosječne plaće u državi.</p>
<p> Bez sumnje, takav je nesrazmjer nelogičan. No, osim što bi iznose za ostvarivanje prava u zdravstvu i socijali trebalo uskladiti, točnije povećati (za što u ovom trenutku nema novca), Vlada bi po hitnom postupku trebala usvojiti prijedlog iz Strategije prema kojem bi se visina socijalnih pomoći redovno usklađivala s postotkom rasta inflacije. To bi osiguralo barem održanje postignutog standarda kad je riječ o socijalno ugroženima.</p>
<p> Redovna usklađivanja prihoda građana, naime, provode se u više sustava upravo zato da bi se zadržala određena razina prihoda u odnosu na troškove života. Ako je suditi prema najavama, tako će biti i kad je riječ o osnovici na temelju koje se ostvaruje pravo na oslobađanje od plaćanja participacije (osnovica bi se uvijek trebala utvrđivati u određenom postotku od prosječne plaće) pa nema logike da to ne vrijedi i za socijalu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Mesić i Ljajić: Što prije potpisati sporazum o zaštiti manjina </p>
<p>Ima pojedinaca i krugova koji ne razumiju zahtjeve trenutka i otežavaju normalizaciju, zaključeno u razgovoru </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u petak Rasima Ljajića, ministra za nacionalne i etičke zajednice SRJ, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. </p>
<p>Jugoslavenski ministar obavijestio je predsjednika Mesića o razgovorima koje je vodio za svoga dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, posebice o susretima u Vladi i Saboru te s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj. Predsjednik Mesić i ministar Ljajić suglasni su da Hrvatska i SRJ čim prije trebaju pripremiti i potpisati sporazum o recipročnoj zaštiti prava nacionalnih manjina te učiniti sve potrebno u stvaranju preduvjeta za povratak prognanika i izbjeglica.</p>
<p> Obostrano je zaključeno kako postoje pojedinci i krugovi, pa i na političkoj sceni, koji ne razumiju zahtjeve trenutka i objektivno otežavaju normalizaciju odnosa dviju zemalja, navodi se u priopćenju iz Mesićeva ureda.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Ljajić: Hrvati će biti zastupljeni u vlasti</p>
<p>Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori sudjelovali su u donošenju Zakona o nacionalnim manjinama, a hrvatski jezik će u Vojvodini biti proglašen službenim / Tzv. stare i nove nacionalne manjine - hrvatska i bošnjačka - bit će izjednačene u pravima</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Rasim Ljajić, ministar za nacionalne manjine Srbije i Crne Gore, održao je u petak u prostorijama Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« konferenciju za novinare na kojoj je govorio o rezultatima svojeg posjeta Hrvatskoj, o budućoj suradnji i potpisivanju bilateralnog ugovora između Republike Hrvatske te Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Ocijenivši posjet korisnim, ministar Ljajić je rekao da su dvije države pokrenule pitanje potpisivanja bilateralnog sporazuma koji se tiče prava i zaštite nacionalnih manjina i izjavio da je kraj godine zadnji rok za njegovo usuglašavanje. Sporazum će tretirati pitanja kulture, obrazovanja, medija i svega što se može podvesti pod sintagmu identiteta manjine. U dvodnevnim je razgovorima bilo riječi i o povratku izbjeglica, o nestalima i o viznom režimu, kao i o mnogim drugim pitanjima koja mogu unaprijediti odnose dviju država. Osim toga, tijekom boravka u Hrvatskoj, susreo se i s predstavnicima Vlade, uključenim u donošenje novog Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, sa zastupnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru te s nekim predstavnicima srpske manjine. Predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj upoznali su ga s neslužbenim rezultatima popisa stanovništva u Hrvatskoj i rekli, napomenuo je Ljajić, da su nezadovoljni postupkom donošenja Ustavnog zakona te da će u svojim zahtjevima inzistirati na odredbama Erdutskog sporazuma.</p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja o položaju hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori, istaknuo je da su tamošnji Hrvati sudjelovali u donošenju Zakona o nacionalnim manjinama, da će u Vojvodini hrvatski jezik biti proglašen službenim, da će Hrvati imati svoje političke predstavnike u vlasti te da će u pravima biti izjednačene tzv. stare i nove nacionalne manjine - hrvatska i bošnjačka. Također je rekao da su u tamošnjem ovogodišnjem popisu stanovništva popisani i izbjegli Srbi iz Hrvatske.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>»Nitko mi nije javio da je moj muž ranjen i da je u bolnici« </p>
<p>Svjedočila supruga Nenada Kneževića, rekavši kako nije znala da je postojao zahtjev da ga se pritvori zbog oružane pobune protiv Hrvatske / Pročitana svjedočenja Davora Perišića koji je u ljeto 1992. bio čuvar u Lori. Rekao je da stoji iza prvog iskaza, a da su mu lani u policiji »nametali odgovore« </p>
<p>SPLIT, 14. lipnja</p>
<p> - »Petorica u maskirnim uniformama s bijelim pojasom pozvonila su nam 13. lipnja 1992. u 6.30 sati. Vrata je otvorio moj suprug. Jedan od njih ga je odgurnuo i pitao gdje je oružje. Pretražili su stan i ništa nisu našli, a mog supruga su odveli. Jedan od njih upitao me jesam li Hrvatica i zašto sam se udala za četnika«, kazala je u petak Kneževićeva supruga Marija na suđenju osmorici bivših vojnih policajaca. Optužnica ih tereti za ratni zločine nad civilima u vojnom zatvoru u Lori 1992. i ubojstva Nenada Kneževića i Gojka Bulovića. </p>
<p> Nakon što je Knežević odveden, Marija Knežević o njemu nije ništa službeno čula. Dva dana nakon što su ga odveli, njezin otac joj je rekao kako je čuo da je Knežević ranjen pri pokušaju bijega iz zatvora. »Nazvala sam bolnicu i liječnik mi je potvrdio da je moj suprug primljen i da je u teškom stanju. Nakon devet dana umro je na dijalizi. Nitko me službeno nije izvijestio da je ranjen niti da je u bolnici«, rekla je svjedokinja. </p>
<p>Izjavila je da uniformirane osobe nisu pokazale nikakav nalog niti identifikacijski dokument. Na pitanje braniteljice Doris Košta, odgovorila je kako nije znala da je postojao zahtjev da se provede istraga i pritvori Kneževića zbog oružane pobune protiv Hrvatske.</p>
<p> Pročitano je i svjedočenje Davora Perišića koji je u ljeto 1992. bio čuvar u Lori. U iskazu koji je te godine dao vojnom istražnom sucu, navao je da je čuo kako je Knežević ranjen pri pokušaju bijega. Ispričao je i da je u smjeni sa Zlatkom Sulejmanovićem obilazio ćelije. »U posljednoj prostoriji zatvorenici su rekli da Bulović ne može ustati iz kreveta. Rekao sam im neka mu pomognu i dvojica su ga uhvatila ispod ruku i počela vući prema umivaoniku. Tada sam začuo Bulovićev hropac. Spustili su ga na tlo i više nije davao nikakve znakove života. Pokušao sam ga oživjeti masirajući mu srce, no bez uspjeha«, navodi se u zapisniku o saslušanju.</p>
<p>No, u svome iskazu kod istražnog suca Županijskog suda u Splitu u rujnu prošle godine, Perišić navodi da je o Bulovićevoj smrti čuo nekoliko dana kasnije. U novijem iskazu ustvrdio je da je vojna policija u istražni centar u Lori dovodila i osumnjičene civile. Prisjetio se da je jedne večeri sredinom lipnja u zatvorski krug došao bijeli kombi interventnog voda iz kojeg su trojica muškaraca, u pratnji upravitelja zatvora Tome Duića i Vrkića, otišla u blok C i vratila se nakon 20 minuta. Tvrdi kako ništa nije čuo, a da mu je Sulejmanović nakon nekoliko dana rekao da su tamo tukli zarobljenike i da će »biti problema«. </p>
<p>Sjetio se i da je za njegove službe u Loru doveden Đorđe Katić te da je čuo kako je on ulazio u pasju kućicu u dvorištu zatvora. Nije se mogao sjetiti je li ga netko prisiljavao na to. </p>
<p>»Stojim iza prvog iskaza. U policiji su me držali 12 sati bez hrane i pića. Nametali su mi odgovore, no nisu mi baš sugerirali što da kažem istražnom sucu. Imao sam osjećaj da sam lišen slobode, a ne da sam svjedok. Čak sam želio zvati svog odvjetnika. Na odnos policije nisam se žalio sucu jer sam htio što prije ići kući«, izjavio je Perišić.</p>
<p>Olujić podnosi prijavu zbog pritiska na sud </p>
<p>Branitelj prvookrivljenog Tome Duića, odvjetnik Željko Olujić, u petak je izvijestio sud da će u ime cijele obrane podnijeti kaznenu prijavu protiv osoba koje čine pritisak na pravosudne djelatnike. Naime, Radio Split emitirao je izjavu predsjednice Centra za razvoj demokracije Semine Lončar da »sud sumnjivo vodi postupak i favorizira optuženike«. Olujić je najavio i prijavu protiv Jutarnjeg lista u kojem je novinar Marijo Kavain napisao da je predsjednik sudskog vijeća, sudac Slavko Lozina, na izvanraspravnom vijeću glasovao za to da se pusti iz pritvora sedmoricu bivših vojnih policajaca, a to je glasovanje službena tajna. U članku se navodi i da je Lozina donio više dvojbenih odluka u svojoj sudačkoj praksi te da je redoviti posjetitelj događaja koje organizira Središnji stožer za obranu digniteta Domovinskog rata. »To je zbilja kazneno djelo. Ne smijem komentirati, no autor samo potpisuje te članke. Usprkos svemu, to neće utjecati na proces«, rekao je Lozina. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Lončaru 10 godina zatvora za bombardiranje Osijeka </p>
<p>OSIJEK, 14. lipnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom velikog vijeća osječkog Županijskog suda, Miloš Lončar (42) iz baranjskog mjesta Jagodnjaka proglašen je krivim za počinjeni ratni zločin nad civilnim stanovništvom i kažnjen s deset godina zatvora. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti ga je da je od rujna 1991. do svibnja 1992. bio zapovjednik topničkog voda »teritorijalne obrane Baranje«. Prema optužnici, u to vrijeme zapovijedao artiljerijskom vatrom na Osijek i prigradska naselja Josipovac i Višnjevac premda je znao da su tamo bili civili, a ne vojni objekti. U tim napadima poginuli su mnogi civili, više njih je teže i lakše ranjeno, a nastale su i goleme štete na raznim objektima. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu na raspravi održanoj u srijedu, Lončar je istaknuo kako je on bio »običan crnac« koji je radio na održavanju topova. »Samo sam se jednom javio s obzirom da sam bio jedini pokraj telefona na položajima. Iz komande smještene u dvorcu u Dardi primio sam i zapisao koordinate na koje će se otvoriti paljba i to sam predao dežurnom«, rekao je Lončar. Dodao je da se u istrazi branio šutnjom jer je »bio zgrožen brojem žrtava koje su poginule u bombardiranjima Osijeka«.</p>
<p>U obrazloženju presude, sudac Dragan Poljak ustvrdio je da je tijekom dokaznog postupka ustanovljeno da je Lončar, iako nije bio glavni zapovjednik, sudjelovao u zapovjedničkom lancu i tako pridonio napadima na Osijek. Branitelj okrivljenoga, Stevan Doboš, najavio je da će se žaliti na presudu jer »nije dokazano da je njegov branjenik počinio ono za što ga se tereti«. Lončaru je do pravomoćnosti presude produljen pritvor u kojem je od rujna prošle godine. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020615].
|
