NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020515].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193277 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nestala dokumentacija, banke ne žele surađivati</p>
<p>Poražavajući, ali ne i iznenađujući nalazi Državne revizije / U pretvorbi i privatizaciji samo u Šavriću izgubljeno više od 2000 radnih mjesta, te još 550 u Karbonu, više od 1000 u Ferimportu i Mladosti / Hoće li sve završiti samo pretresanjem izvješća u Saboru ili će u akciju krenuti Državno odvjetništvo?</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Da pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj nisu ostvarile (lošim) zakonima zacrtane ciljeve, znalo se i prije nego što je Državni ured za reviziju izašao s poražavajućim, ali ne i iznenađujućim nalazima o tome kako se krčmilo »društveno vlasništvo«. Revizija je zasad obavljena u prvih 100 od ukupno 1982 trgovačka društva koja će se »pročešljati«, a izvješće obećava zanimljive nastavke.</p>
<p>Nepravilnosti su pronađene u više od tri četvrtine prekontroliranih pretvorbi i još više privatizacija, a neki su slučajevi upravo nevjerojatno zamršeni. </p>
<p>Loše zakone zaobilazile i kršile i državne institucije</p>
<p>Na više od 200 stranica opisani su brojni primjeri kako je lako bilo zaobići loše napisane zakone, koje su zaobilazile i kršile i državne institucije, poput Republičkog fonda mirovinskog osiguranja i Hrvatskog fonda za privatizaciju, dajući aktivan doprinos ozloglašenju cijelog ovog desetogodišnjeg procesa rezultati kojeg su zatvaranje velikog broja radnih mjesta i propast cijelih gospodarskih grana.</p>
<p>Sada je pak pitanje hoće li sve završiti samo pretresanjem izvješća u Saboru ili će u akciju krenuti Državno odvjetništvo. </p>
<p>Naime, samo tako bi ovaj skup i opsežan projekt revizije postigao cilj.</p>
<p>Ferimport, Mladost, Šavrić, Mirna, Ribomaterijal, Karbon, Cestograd, Brodvin, Banija samo su neka poduzeća koja su nakon pretvorbe i privatizacije otišla u stečaj. </p>
<p>Pritom je, primjerice, samo u Šavriću izgubljeno više od 2000 radnih mjesta, više od 550 u Karbonu, više od 1000 u Ferimportu i Mladosti. Potanko se opisuje kako je Tomislav Dragun upropastio Brodvin, a Dragan Marić Staklo i druge povezane tvrtke.</p>
<p>Za mnoge su dokumente revizori utvrdili da su izgubljeni. Također, posebno ističu da je većina poslovnih banaka odbila dati tražene podatke, pozivajući se na Zakon o bankama. </p>
<p>Pretvorba i privatizacija bivšeg Slavija-Prometa, današnje Dione, bila je prava katastrofa od samog početka, to jest procjene kada je elaboratom o procjeni utvrđena jedna, a rješenjem Agencije za restrukturiranje i razvoj (preteča HFP-a) druga, 10 milijuna DEM veća vrijednost. Vlasnička struktura mijenjala se nebrojeno puta, a svaki je put ostajalo sve manje imovine i sve više dugova. </p>
<p>Ključnu ulogu tu je, kako je poznato, odigrao Kutlin Globus holding i povezana poduzeća, među kojima se novac prelijevao dok mu se ne bi zameo trag.</p>
<p>Ni pretvorba niti privatizacija Mladosti nisu provedene prema zakonu. Mnogi se sjećaju te trakavice u kojoj su se potezali pištolji, a na skupštini dioničara izbijale tučnjave i gasila svjetla. </p>
<p>Kupac Drago Kovačević nije plaćao dionice (kao ni mnogi drugi), a raspolagao je njima kao da jest. Garnitura koja ga je naslijedila u Mladosti također je dala svoj doprinos konačnoj propasti nekadašnjeg izdavačkog diva.</p>
<p>Zanimljiv je i slučaj Jadranfilma. U analizi pretvorbe revizori su našli da je nevjerodostojna Fondova dokumentacija koja se odnosi na smanjenje temeljnog kapitala za 5,6 milijuna DEM. Kad je pak riječ o privatizaciji, napominje se da dionice Jadranfilma uopće nisu bile predviđene za kuponsku privatizaciju, a ipak su prenesene Sunceinvestu u sklopu masovnih zamjena dionica između PIF-ova i HFP-a po načelu »loše za bolje«, a sve protivno pravilniku o zamjeni dionica.</p>
<p>Imperijal i HTP Brela </p>
<p>Kod pretvorbe HTP Imperijal, najvećeg rapskog turističkog poduzeća koje čeka restrukturiranje, u procjenu vrijednosti nisu uključene pojedine nekretnine, a zemljište koje je ušlo u elaborat je podcijenjeno prilikom procjene. U privatizaciji je prodan dio imovine koja nije bila uključena u procijenjenu vrijednost i to prijašnjem zakupcu i odvjetniku, te još nekim osobama. Društvo je osnovalo 22 ovisna društva, od kojih su svojim poslovanjem osnivanje opravdala samo tri. Također, nema dokumentacije o vlasništvu ili pravu korištenja za hotele Riva, Miramar i Barbat, te dva restorana i još neke objekte. Poduzeću HTP Brela Agencija za restrukturiranje nije u zakonskom roku dala suglasnost na namjeravanu pretvorbu. Također, iz dokumentacije nije vidljivo zašto je kasnije Fond povećao procijenjenu vrijednost Brela za 5,33 milijuna DEM - na ukupno 33,4. Također, u procjenu nije uključen dio zemljišta i objekata. Nedostaje i dio dokumentacije o prijenosu dionica Brela sa Zagrebačke i Splitske banke na HFP, a potom sa HFP-a na PIF Sunce, pa nije moguće utvrditi, navode revizori, jesu li ovi prijenosi valjani i opravdani. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Od 18.620 zahtjeva za »Čačićeve stanove« ni 10 posto nije potpuno</p>
<p>Do zastoja u obradi podataka dolazi iz tehničkih razloga, doznajemo od Sanje Košpić, predsjednice Povjerenstva za obradu podataka iz programa POS-a</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Prvi prijedlog liste prvenstva za kupnju stana iz programa poticane stanogradnje (POS) u Zagrebu još je u postupku obrade i neizvjesno je hoće li biti objavljen do kraja svibnja 2002. godine, kako je najavljeno. </p>
<p>Kako doznajemo od Sanje Košpić, predsjednice Povjerenstva za obradu podataka iz programa POS-a, do zastoja u obradi podataka dolazi iz tehničkih razloga u administrativnim postupcima prikupljanja podataka koji su potrebni za zahtjeve. Naime, česti su slučajevi da i nakon dopuna podaci nisu vjerodostojni ili dovoljno detaljni i da se građane nerijetko mora tražiti ispravnu dokumentaciju, što uvelike usporava i otežava rad službi koje se bave obradom podataka. </p>
<p>S druge strane, neki građani koji su podnijeli zahtjev nerijetko nazivaju Vjesnik i navode niz dodatnih dokumenata koji se od njih zahtijevaju i nakon što su predali dopune. Prema riječima jedne službenice Hrvatskog sabora koja je predala zahtjev, »očito je da su takvi besmisleni zahtjevi oblik opstrukcije kojom se nastoji odvratiti ljude od daljnjeg sudjelovanja u programu za koji se natječu«.</p>
<p>Najviše poziva za dopunom zahtjeva odnosi se na dokazivanje stambenog statusa i prihoda podnositelja zahtjeva. Sanja Košpić pretpostavlja da od ukupnog broja predanih zahtjeva (18.620) za »Čačićeve stanove« ni 10 posto nije potpuno.</p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva Ivana Prohić rekla nam je da ni ona ne zna kad će prva lista prvenstva biti gotova. No ministar Čačić je nedavno vrlo pozitivno govorio o brzini obrade zahtjeva (500 na dan)...</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bez pristanka na uvjete, bolnicama ni kune</p>
<p>Kad bolnice potpišu ponuđene ugovore i obave racionalizaciju prema kriterijima Ministarstva i HZZO-a, slijedi sanacija dugova, kaže Zdravko Lončarec, direktor HZZO-a / Od 1. srpnja se ni HZZO niti Ministarstvo neće baviti gubitašima niti će pokrivati gubitke - time se moraju baviti vlasnici zdravstvenih ustanova, a to su županije i gradovi </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić neki je dan novinarima, odlazeći s konferencije, natuknuo da će se na Vladinoj koordinaciji u utorak odobriti velik novac za stabilizaciju zdravstva, spominjući oko 3,5 milijardi kuna. U međuvremenu doznajemo pod kojim će se uvjetima sanirati zdravstvo, odnosno zdravstvene ustanove, sve osim ljekarni. Pri tome imamo na umu stariju ministrovu izjavu da na sanaciju mogu računati samo ustanove koje su poslovale po propisu i nisu, na primjer, na račun zdravstvene usluge punile plaće mimo kolektivnog ugovora ili dopustile rad na crno.</p>
<p>Koje su to bolnice »griješile« valjda ćemo čuti, no podsjetimo da su njihove neplaćene obveze prema dobavljačima u siječnju iznosile 1,8 milijardi kuna, od čega je gotovo 900 milijuna kasnilo više od 90 dana. No, krajem prošle godine je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), kao financijaš zdravstva, bolnicama dugovao gotovo 1,1 milijardu kuna. </p>
<p>U takvim je uvjetima, s dugovima, užasno teško poslovati i liječiti ljude, upozoravali su iz bolnica i prijetili da neće potpisati ugovori sa HZZO-om za tekuću godinu. Predlagali su zdravstvenim vlastima da ugovori budu pod lanjskim uvjetima, da se napravi rebalans proračuna, vrati stara cijena medicinskog rada (boda), a da se reforma, odnosno rekonstrukcija zdravstva (racionalizacija broja kreveta i pojedinih odjela, zaposlenika...) obavi poslije, kad zaživi novi zakon o zdravstvenom osiguranju i novac se počne slijevati na račun okljaštren proračunskim škarama...</p>
<p>U međuvremenu zdravstvo se nekako »krpa«, do želje da se štrajka jer nema novca za plaće, dok se isplata duga dobavljačima odgađa. Konačno, doznajemo od mr. Zdravka Lončareca, direktora HZZO-a, zdravstvene će ustanove poravnati račune s dobavljačima, ali pod određenim uvjetima. </p>
<p>»Ministarstvo zdravstva i HZZO će, uz odluku Vlade, nadamo se do kraja svibnja, kreditima koje će dignuti HZZO, dovesti bolnice u normalan položaj«, rekao je Lončarec. Pri tome, kako nam je objasnio, računa sa 700 milijuna kuna duga Mirovinskog fonda. (Za najavljenih 3,5 milijardi kuna nije čuo.) No bitno je da, kao prvo, ravnatelji potpišu ugovore o financiranju do 30. lipnja, pod ponuđenim uvjetima i smanjenim limitima.</p>
<p>Drugi je uvjet da »obave racionalizaciju prema kriterijima Ministarstva i HZZO-a«. Nakon toga će se - smatra Lončarec - postići stabilnost čitavog zdravstvenog sustava: HZZO će imati potpisane ugovore, primjenjuje se Zakon o zdravstvenom osiguranju i djeluje dopunsko osiguranje. Uz postojeće limite, novca bi za zdravstvo trebalo biti dovoljno, bude li racionalno poslovati, naglašava Lončarec.</p>
<p>Drugim riječima, od 1. srpnja se ni HZZO niti Ministarstvo više neće baviti gubitašima niti će pokrivati gubitke. Time se moraju baviti vlasnici zdravstvenih ustanova, a to su županije i gradovi. </p>
<p>Vlada je, osim toga, donijela decentralizirane mjere za investicije i investicijsko održavanje: bolnicama i drugima dostavit će se za to 320 milijuna kuna, što će dodatno pridonijeti stabilizaciji. Dobavljači lijekova bit će isplaćivani u roku od 150, a ostali 90 dana. </p>
<p>Zašto je i racionalizacija (čemu ima dosta otpora) postavljena kao uvjet? Lončarec kaže kako je žalosno da ministar sređuje internu organizaciju bolnica umjesto da se bavi zdravljem nacije. Postojeće upravljačke strukture u njima, dodaje, nisu menedžerski osposobljene.</p>
<p>»Stoga preporučujem bolnicama da se pozabave racionalizacijom počev od bolničkih kreveta, kako je to odredilo Ministarstvo. Pritom nitko neće na ulicu. Oni koji imaju uvjeta ići će u mirovinu, a planira se i novac za 'tehnološki' višak koji će se rasporediti na druge poslove, posebno one gdje nedostaje zaposlenika, na primjer u lječilištima. Određeni dio novca bit će i za otpremnine, pri čemu se planira smanjiti broj nemedicinskog kadra, te zaposliti mlađe i stručnije ljude da bi se podigla kvalifikacijska struktura u bolnicama. Tu će biti pogođeni neki interesi, ali opći je interes iznad toga«, istaknuo je Lončarec, uvjeren da te promjene pacijenti neće osjetiti.</p>
<p>Naprotiv, novac koji se sada neopravdano troši na plaće (više od 65 posto limita) ili onaj dio novca koji ide u bolnice zbog broja kreveta, a ne medicinskih usluga, usmjerava se u medicinske svrhe. Lončarec naglašava i da, kad je riječ o racionalizaciji bolničkog sustava u sklopu reforme zdravstva, nikad nije bilo bolje suradnje između Ministarstva i HZZO-a. Bez racionalizacije neće biti ni sanacije, zaključio je direktor HZZO-a.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Manje kvote za fakultete koji 'stvaraju' mnogo nezaposlenih?</p>
<p>Iako je na burzi više od 500 diplomiranih pravnika i ekonomista, inženjera agronomije te doktora medicina, ti su fakulteti i ove godine predložili upis mnogo studenata, što im je Senat Sveučilišta odobrio / Ministar Kraljević će Sveučilištu u Zagrebu preporučiti da za 10 posto smanji upisnu kvotu onim fakultetima čijih je svršenih studenata mnogo na zavodu za zapošljavanje</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević preporučit će Sveučilištu u Zagrebu da za 10 posto smanji upisnu kvotu onim fakultetima čijih je svršenih studenata mnogo na zavodu za zapošljavanje.</p>
<p>»Nije dobro povećavati kvote onim studijima koji 'stvaraju' velik broj nezaposlenih, jer je pitanje hoće li se njihovi studenti uopće moći zaposliti za četiri godine. Ne kažem da te studije treba ukinuti, ali sigurno treba smanjiti postotak upisanih studenata«, kaže ministar Kraljević.</p>
<p>Riječ je o fakultetima koji u pravilu svake godine upisuju najveći broj brucoša od svih fakulteta na Sveučilištu. To su prije svega Ekonomski i Pravni, te upola manji, ali vrlo traženi Medicinski i Agronomski fakultet.</p>
<p>Iako je na burzi više od 500 diplomiranih pravnika i ekonomista, inženjera agronomije te doktora medicina, ti su fakulteti i ove godine predložili upis mnogo studenata, što im je Senat Sveučilišta odobrio. Ekonomski fakultet namjerava u iduću akademsku godinu upisati 1210 studenata, a toliko ih je upisano i lani. Po broju studenata slijedi Pravni fakultet, koji planira upisati 1186 studenata, a Agronomski fakultet planira upisati novih 450 studenata. Upisna kvota Medicinskog fakulteta je 240 studenata. </p>
<p>Sveučilište u Zagrebu, koje čini 30 fakulteta i tri akademije, planira ukupno upisati 11.487 novih studenata, od čega bi uz potporu Ministarstva znanosti studirala gotovo polovica. Ukupna planirana upisna kvota veća je od lanjske za oko 100 novih studenata. </p>
<p>Većina fakulteta upisuje isti broj studenata kao i lani, primjerice Prirodoslovno-matematički fakultet 1088, Fakultet elektrotehnike i računarstva 650, Fakultet političkih znanosti 400 studenata, no nekima kvote variraju. Na primjer, Filozofski fakultet umjesto lanjska 943 studenta ove godine namjerava primiti njih 885, a Katolički bogoslovni fakultet odlučio je neznatno podići svoju kvotu - upisat će 355 studenata.</p>
<p>Kvote su drastično povećale Akademija dramske umjetnosti (skok s lanjskih 38 na 61 studenta) te Muzička akademija (umjesto lanjskih 89 upisuje 113 studenta). Akademija likovnih umjetnosti zadržala je prošlogodišnju kvotu, 54 studenta. Ministar znanosti i ove godine namjerava intervenirati u neke upisne kvote kakve predlaže Sveučilište. »Tražit ću da se na sve smjerove Hrvatskih studija upiše jednak broj studenata, jer smatram da ih se mora jednako tretirati«, kaže ministar. </p>
<p>Od Sveučilišta je zatražio podatke koliko studenata namjeravaju upisati, no dobio je samo broj studenata koji ne plaćaju školarine (studij uz potporu Ministarstva znanosti). »S obzirom na to da mi Jeren, dok je bio rektor, nije želio dostaviti kvote, zamolio sam to rektoricu Mencer«, kaže ministar Kraljević. No podatke Sveučilišta, tvrdi, još nije dobio.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S... </p>
<p>Darovitost kao izvozni proizvod</p>
<p>Prof. Nada Lukač-Vlajić</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Da. Najviše je volim popiti ujutro, u zbornici, gdje veselo popričam s ostalim nastavnicima i pripremim se za nastavu. </p>
<p>• Ima li nade da se uskoro ostvari Vaša ideja o proglašenju Dana darovitih učenika - 21. ožujka? </p>
<p>- Ovih dana imam sastanak s ministrom prosvjete i športa Vladimirom Strugarom. On je još ranije podržao ovu ideju, pa se nadam da će hrvatska prosvjeta stati iza toga i službeno proglasiti taj dan </p>
<p> • Predlažete da se Dan darovitih učenika slavi i u svijetu.</p>
<p>- Kad bi Ministarstvo dalo zeleno svjetlo, trebalo bi UNESCO-u predložiti da proglasi Svjetski dan darovitih učenika. Bolje da mi izvezemo takav dan, nego da čekamo da se netko drugi toga dosjeti !</p>
<p>• Dan koji predlažete za tu manifestaciju - 21. ožujka, dan je rođenja Ivana Gorana Kovačića i zato ga predlažete. No i vi ste rođeni na taj dan, zar ne?</p>
<p>- Voljela sam pjesnika dok još nisam ni znala kad je rođen. Odabrala sam njegov rođendan stoga što je on tragično izgubio život kao mlad čovjek. Namjera mi je bila da svima prenesem poruku kako su nas mnogi daroviti ljudi napustili rano, te da ih stoga moramo još više čuvati. Osim toga, prvi dan proljeća krasan je zbog buđenja prirode. </p>
<p>• Po pjesniku I. G. Kovačiću nazvali ste i jednoga sina, dok je drugi dobio ime po Vladimiru Nazoru. </p>
<p>- Još kad sam bila u gimnaziji, kolegicama sam govorila kako ću sinove, ako ih budem imala, nazvati baš tako. </p>
<p>• Koliko naše društvo uopće potiče darovitost?</p>
<p>- Uglavnom se sve svodi na borbu požrtvovnih pojedinaca koji rade na tome, no nisu javno eksponirani, pa se o tome malo zna. </p>
<p>• U posljednje vrijeme često se govori o nasilju u školama. Kako se boriti protiv toga? </p>
<p>- U mojoj školi, OŠ Jordanovac, ozbiljno se razmišlja o tome da unajmimo čuvara, jer su dosad dežurali učenici. U osnovnoj školi s djecom u pravilu nema većih problema, problemi eventualno nastaju kad ta djeca dođu u pubertet. Tada je najvažnija komunikacija između učenika, nastavnika i roditelja. Ako je, primjerice, dijete malo živahnije, a ima roditelje koji su voljni surađivati s nastavnikom, problema - nema. </p>
<p> • Vaša škola jedna je od dvije eko-škole u Zagrebu. Kako djeca vode brigu o prirodi?</p>
<p>- Djeca su članovi eko-patrola koje vrijedno dežuraju i paze na okoliš. Naša škola ima veliku pogodnost, jer ima veliki park i voćnjak, kao i pogled koji puca na Medvednicu. Kada pogledam na Sljeme ponekad u sebi i zapjevam. </p>
<p>• Kad smo već kod pjevanja, nedavno je uglazbljena i pjesma koja bi mogla postati himnom Dana darovitih. </p>
<p>- Pjesmi Milana Radića »Prvom proljetnom danu« glazbu je dodala Paula Fabinger Orešković. Sada samo čekamo priliku da je svečano izvedemo. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Ni govornice nisu ono što su bile!«</p>
<p>Za razliku od prošlog stoljeća, kada se za uporabu telefonske govornice čekalo u dugim redovima, danas ih koriste najčešće samo studenti te najmlađi i najstariji stanovnici, koji nemaju mobitel, a moraju češće »izvijestiti« gdje su </p>
<p>U vrijeme kad mobilna telefonija preuzima posrednički primat u međuljudskoj komunikaciji, građani mnogo manje koriste telefonske govornice nego prije, iako je dnevna cijena minute od 23 lipe a noćna cijena od 11,5 lipa relativno povoljna. </p>
<p>A kako je to u Zagrebu nekad izgledalo?</p>
<p>Nakon što je 1881. u Zagrebu proradila prva službena telefonska linija (spajala je Građevni ured Poglavarstva na Gornjem gradu s Vodovodnom strojarnicom u blizini današnjeg Zapadnog kolodvora), a 1887. i prva javna telefonska mreža s 30 pretplatnika na 34.000 Zagrepčana, 1889. javlja se i prva javna, svima pristupačna, telefonska govornica u zgradi željezničkog kolodvora (današnji Zapadni kolodvor).</p>
<p>Prema podacima publikacije Muzeja Hrvatskog telekoma, pod nazivom »Telefonski imenici - od knjige do CD-ROMA«, razgovor je u toj govornici stajao 10 kruna, a govornica je bila smještena unutar kolodvorskih prostorija, kako bi zaposlenici željeznice lakše nadzirali naplatu razgovora.</p>
<p>»Postavljanjem te javne govornice Zagreb je puno dobio i u prometnom pogledu«, piše kustosica Muzeja HT-a Kata Šutalo, »jer je time omogućeno poslovnim ljudima da stupe u vezu s kolodvorom i obratno, da se jave svojim uredima i skladištima, a i pristigli su putnici mogli najaviti svoj dolazak u grad«. </p>
<p>Kolika je velika potreba vladala za javnim telefonskim govornicama, govore i podaci iz telefonskih imenika o rastu njihova broja. Tako ih je 1931. bilo 15, 1961. pedesetak, dok 1992. godine u Zagrebu brojimo oko 1200 govornica.</p>
<p>Iste su godine umjesto onih sa žetonima i magnetskim karticama, koje su zbog čestih zloporaba govornica tzv. beskonačnim karticama funkcionirale samo godinu dana, uvedene nove govornice španjolske tvrtke »Amper«. One rade na čip kartice, čime je znatno smanjeno oštećivanje aparata žetonima i kovanicama.</p>
<p>Još je jedna novost uvedena 1997. godine: mogućnost pozivanja broja govornice, čime su telefonske govornice korisnicima svakako postale primamljivije, pogotovo one postavljene u studentskim i učeničkim domovima, ambulantama, hotelima i restoranima.</p>
<p> Dan 11. kolovoza 1995. godine je dan kad je prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman, prvim pozivom uključio GSM mrežu u eksperimentalni rad. To je i datum koji je značio početak opadanja interesa korisnika za uporabu telefonskih govornica. U sljedećih je šest godina pošast za mobitelima poharala i Hrvatsku, a današnja istraživanja tržišta pokazuju da od 100 Hrvata njih 42 imaju mobitel.</p>
<p>I u Hrvatskom telekomu - pružatelju usluga i vlasniku telefonskih govornica - kažu, da se u Hrvatskoj osjeća lagani pad prometa od oko 15 posto. »Promet stalno oscilira, ali sve se popravi tijekom turističke sezone, kada stranci radije koriste usluge naših telefonskih govornica, nego dosta skupljih roaming usluga mobilnih mreža«, rekli su nam u HT-u. </p>
<p>Uskoro će se, pak, u telefonske kartice ugrađivati novi čip, zbog novog načina obračunavanja, no to neće ići na štetu korisnika. »Te će kartice jednostavno, umjesto impulsa, bilježiti kune«, objašnjava Šulentić ističući kako će se time doskočiti i zloporabama pomoću takozvanih beskonačnih kartica. </p>
<p>Moderna tehnologija uvukla se u sve sfere društva, a najviše u komunikacijsku. Ljudi se umjesto neposrednom, služe posrednom komunikacijom, u čemu, pak, mobilna telefonija prednjači pred fiksnom, kolikogod govornice bile široko rasprostranjene po gradu.
Jedna od populacijskih grupa koja konstantno koristi govornice iako i njezini članovi imaju mobitele, zagrebački su studenti ili, točnije, njih nekoliko tisuća koji stanuju u nekom od pet studentskih domova. Oni koriste telefonske govornice da bi ih obitelj nazvala na njih. Moglo bi se, dakle, zaključiti, da su u tom slučaju veći korisnici govornica zapravo članovi njihovih obitelji, odnosno da u tim slučajevima govornice više zarađuju dolaznim, nego odlaznim pozivima.</p>
<p>Česti korisnici telefonskih govornica jesu i najmlađi i najstariji stanovnici, koji, prvo, većinom nemaju mobitel, a drugo, trebaju se češće nego drugi javljati ostatku obitelji, ako nisu kod kuće.</p>
<p>Upravo zbog osjetnog pada prometa i u namjeri da poveća prodaju telefonskih kartica i ostvari veći promet, HT ponekad uvodi i posebne serije telefonskih kartica. Najnoviji primjer je serija s likom i potpisom Janice Kostelić, tiskana u 25.000 primjeraka.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jednom ovisnik, uvijek ovisnik? </p>
<p>U prva četiri mjeseca ove godine na području Zagreba bile su 532 zapljene droge, evidentirano je 469 počinitelja, od čega je 311 novih. Rečeno je to u ponedjeljak uvečer na okruglom stolu mladih HNS-a, organiziranom na temu »Droga i mladi, uzroci i posljedice«. Na okruglom stolu govorili su i poznati stručnjak za bolesti ovisnosti od opojnih droga dr. Slavko Sakoman, predstavnik kriminalističkog odjela PU zagrebačke Krunoslav Horvat, predstavnici Udruge roditelja Zajednice Susret, ravnatelj Željezničko-tehničke škole Ivica Lovrić, obiteljski terapeut prof. Marija Cahunek Žunec i dr. Sanda Franjić iz Bolnice sestara milosrdnica. </p>
<p> Svi su se složili da je u Hrvatskoj prijeko potrebno uvesti nekoliko vrsta programa prevencije, te strategiju prema kojoj bi po 30 posto borbe protiv ovisnosti činili represivni i preventivni elementi, odnosno programi liječenja ovisnika, dok bi deset posto činila zaštita oboljelih putem programa zamjene igala i slično. </p>
<p>»Ovisnika je vrlo teško nagovoriti da uđe u komunu«, rekao je dr. Sakoman. No on tvrdi da se oko 50 posto ovisnika nakon što izađe iz komune, vraća starom načinu života. </p>
<p>S druge strane, predstavnici Zajednice Susret tvrde da su svi njihovi štićenici prošli metadonsku terapiju u Vinogradskoj, no da ona nije bila uspješna. </p>
<p>Prema riječima prof. Marije Cahunek-Žunec, »prednost« komune je socijalna kontrola, jer ovisnik nikad nije sam, te rad, jer tamo on mora raditi osam sati dnevno. »Zašto se to ne bi poštivalo i u obiteljskom životu«, pitala je prof. Cahunek-Žunec, naglašavajući kako neki roditelji ne znaju komunicirati s djecom. </p>
<p>O temi suzbijanja zloupotrebe droga Krunoslav Horvat iz PU zagrebačke naglasio je kako policija obilazi mjesta za koja sumnja da su žarišta dilanja - najčešće su to diskoteke i okolina odgojno-obrazovnih ustanova, poput vrtića i škola. </p>
<p>Na temu suzbijanja i policijske »efikasnosti« nadovezao se Ivica Lovrić, ravnatelj Željezničko-tehničke škole, govoreći kako je okolina te škole bila leglo dilera. »Često se znalo dogoditi da pozovemo policiju, damo sve podatke a da se opet nije učinilo ništa. Samo nam je odgovoreno da ' njima ti sitni nisu bitni'«, rekao je Lovrić.</p>
<p> U sklopu okruglog stola, tvrtka »Nemus« iz Zagreba predstavila je nove, do sada na hrvatskom tržištu nepoznate proizvode za otkrivanje droga. Proizvodi će biti dostupni i roditeljima koji će ih moći kupiti u ljekarnama. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Klimatizacija u tramvaju - san ili java?</p>
<p>Jeste li ikad pomislili da će vam vožnja tramvajem pri iznimno sparnom vremenu pričinjavati skoro pa - zadovoljstvo? Upravo takvo iskustvo imalo je nekoliko građana koji su nam se razdragano javili u redakciju, pohvalivši ZET.</p>
<p>Kako saznajemo iz ZET- a, zagrebački tramvaji zasada nemaju ugrađene aparate za klimatizaciju, ali u novim tramvajima linije 17 koji vozi na relaciji Prečko - Borongaj, radi ventilacija.</p>
<p>»Od 13 novih sedamnaestica, 11 njih ima standardnu, propisanu ventilaciju, dok je u dvije ona pojačana, pogotovo u zglobovima tramvaja. U Končaru se rade još tri takva tramvaja«, rekao nam je Franjo Đureta, savjetnik direktora ZET-a.</p>
<p>Inače, do 23. svibnja u ZET-u traje natječaj za nabavu novih tramvaja. »Radi se o kupnji 70 novih stopostotno niskopodnih tramvaja, koji će od tračnica biti viši samo 350 milimetara, što će pogodovati osobama s invaliditetom, a ujedno će imati i ugrađenu klimatizaciju«, rekao je Đureta. Iako će to iziskivati povećanu potrošnju energije, nastavlja, pridonijet će ugodnijem prijevozu građana.</p>
<p>Što se tiče ostalih tramvaja, iz ZET-a poručuju da su njihova jedina »klima« zasad samo prozori kojih, međutim, na tramvajima linije četiri ili trinaest skoro da i nema. Nadajmo se samo da će ih uskoro zamijeniti i jedan od novih, klimatizacijski ohlađenih tramvaja. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vijećnici iz vrtića postavljali pitanja »kao veliki«</p>
<p>U skladu s konvencijom UN-a o pravima djeteta, u Velikoj Gorici osnovano Malo gradsko vijeće / Mali vijećnici postavljali pitanja o vrtićima, prometu, igralištima ... </p>
<p> U sklopu akcije »Gradovi i općine prijatelji djece«, u Velikoj Gorici je svečano, konstituiranjem Maloga gradskog vijeća započeo tjedan posvećen pravima djece. Akcija je pokrenuta u skladu s konvencijom UN-a i provodi se u organizaciji Saveza društva »Naša djeca« i Hrvatskog društva za preventivu i socijalnu pedijatriju. </p>
<p>Predsjednica novoosnovanog Malog gradskog vijeća je Ivana Pribanić, dopredsjednici su Antonija Sikirić i Mario Poklečki, tajnik je Kristijan Prskalo. Vijećnici, koji dolaze iz dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, postavljali su gradonačelniku Ivanu Šukeru te dogradonačelnicima Kreši Hubaku i Anti Šimunoviću vrlo konkretna pitanja o izgradnji i uređenju igrališta, biciklističkih staza, dječjeg vrtića u Velikoj Mlaki, skate-board terena, smanjenju prometa na najfrekventnijim velikogoričkim cestama i sl. </p>
<p>Nakon što su dobili konkretne odgovore, predsjednica Pribanić najavila je izradu poslovnika koji će se izraditi uz pomoć tajnika Velikog gradskog vijeća, Mladena Crnkovića, te održavanje sljedeće sjednice početkom jeseni. </p>
<p>U ovom svom prvom javnom nastupu djeca su oduševila ne samo svojom spontanošću i različitim umijećima, nego i ozbiljnim shvaćanjem života oko sebe. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Lončar: »Ja se gospođi Kohn za sve ispričavam«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - »Ispričavam se za sve, jel sad u redu? Ja se od srca ispričavam«, rekla je u utorak na Općinskom sudu glumica Vitomira Lončar tijekom »nategnutog« pomirenja između nje i glumice Marije Kohn u sudskom postupku u kojem je Kohn mlađu kolegicu tužila za klevetu. Premda je na samom početku rasprave Kohn napomenula kako je spremna za mirenja, Lončar je istaknula kako ne shvaća zašto je uopće optužena. </p>
<p>Naime, privatnu je tužbu Kohn podnijela 11. rujna 2001., a u njoj se navodi kako je Lončar 11. lipnja prošle godine na sastanku Izborne skupštine Hrvatskog društva dramskih umjetnika izjavila kako je Kohn za nju rekla da je luđakinja i alkoholičarka. »Ja sam skupštinu kojom je predsjedala Kohn htjela prekinuti jer nije bila legitimna, a gospođa Kohn je rekla 'maknite tu luđakinju'. Također prije dvadesetak godina kada sam bila mlada glumica nisam dobila jedan posao, jer je Kohn tada rekla 'pa nećete valjda dati posao toj luđakinji'«, ispričala je Lončar čudeći se zašto se ona mora ispričavati, te zašto Kohn umjesto Općinskom sudu tužbu nije podnijela sudu časti njihovog društva. </p>
<p>»To nije moj rječnik i ja takve riječi ne koristim. Neki ljudi za mene jednostavno ne postoje« istaknula je Kohn rekavši kako je i sam Zlatko Vitez nakon završene skupštine rekao kako su trebali pozvati policiju i maknuti Lončar sa skupštine. </p>
<p>U trenutku kada je mirenje postalo neizvjesno, Lončar je izjavila kako se za sve ispričava, te kako se nema namjeru povlačiti po sudu. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Štih Gibonnija, Parnog valjka i klape Dalmati u jednom</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - U noćnom klubu »Sax« u ponedjeljak je održana promocija prvog albuma grupe Buđenje u izdanju »Orfeja«. Karakteristika grupe je što su svi članovi odavno aktivni na hrvatskoj glazbenoj sceni surađujući s nekim od vodećih imena, kao samostalni glazbenici. </p>
<p>Promotivnom nastupu je prisustvovala i klapa Dalmati koja je s Darkom Bakićem, pjevačem banda, izvela pjesmu »Paško«.</p>
<p>»Album smo radili dvije godine, a mislim da je on trenutno vrhunac našeg dostignuća«, rekao je Darko Bakić. Glazbeno usmjerenje Buđenja je pop- rock, s naglašenim električnim i akustičnim gitarama. Iako glazba i riječi nekih pjesama podsjećaju na Gibonnija, Bakić tvrdi da to nije namjerno. »Ne bježim od činjenice da pomalo podsjećamo na Gibonnija, ali nije nam cilj 'furati' se na njegov stil«, rekao je Bakić. </p>
<p>Na albumu se također nalazi obrade jedne stare pjesme Parnog valjka, iz 1984. godine, »Ostani s njim« . »Moram reći da je čak i Hus zadovoljan s obradom pjesme«, izjavio je Bakić. </p>
<p>Promociji albuma su nazočili, osim glazbenih umjetnika poput Nine Badrić, Husa, Pište, i televizijske zvijezde, Sanja Mikleušević, Martina Pupić, Branko Kuzele i mnogi drugi.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Predstavljen novi časopis »Diva«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - U nedavno otvorenom indijskom restoranu »Maharadja« na Opatovini predstavljena je u ponedjeljak nova revija »Diva«. Orijentalan ugođaj i puno poznatih lica ukratko opisuju večer u kojoj je predstavljen »lagani dvotjednik«. »Naša izdavačka kuća u dogovoru s glavnom urednicom Nerom Barbarić-Puharić odlučila je pokrenuti »Divu« reviju za odmor, razonodu i zabavu. Mislim da medijskog prostora ima dovoljno, jer dolazi ljeto, sezona godišnjih odmora i ljudima trebaju novine koje će ih opustiti«, rekao je izvršni urednik Mustafa Topčagić. Budući da »Diva« nije zamišljena kao pretjerano pretenciozna novina, prema riječima Topčagića »ona predstavlja lagano štivo uz kavu, bez namjera da mijenjamo svijet jer mi ne želimo biti prijatelji zvijezdama«. Restoran »Maharadja«, u kojem su uzvanike zabavljale Donna i Paula Valić, odabran je zbog jedinstvenog »indijskog ugođaja«. Prisutni su mogli, osim u soku od ruže, uživati u indijskim specijalitetima poput Chicken-tikka i Lamb-karhaia. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Lucasovi »Ratovi zvijezda« privukli najviše političara</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Nastavak kultnih »Ratova zvijezda« pod nazivom »Epizoda ll: Klonovi napadaju« u ponedjeljak je premijerno prikazan u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Premijera filma dodatno je dobila na važnosti budući da je riječ o filmu za čijim prikazivanjem u Americi vlada takva pomama da najstrasniji filmofili danima kampiraju ispred kino blagajni. A upravo je hrvatska publika dugoočekivani film Georgea Lucasa, zbog vremenske razlike, mogla vidjeti prije Amerikanaca. </p>
<p>Jedan od najkultnijih filmova današnjice privukao je u ponedjeljak veliki broj ljubitelja lika i djela Georgea Lucasa koji je izrazio želju da novac prikupljen prodajom ulaznica od premijere bude doniran u dobrotvorne svrhe. Sredstva prikupljena od zagrebačke premijere, 175.050,00 kuna, donirana su SOS Dječjem selu Lekenik, a predsjednici Udruge SOS Dječjeg sela Marizi Katavić ček su predali direktor Uprave HT-a Ivica Mudrinić i generalni direktor Continental filma Enver Hadžiabdić. Događaj su uveličali i kostimirani likovi iz filma, Darth Vader, Imperator, kraljica Amidala, princeza Leia, koji su na premijeru pristigli u limuzinama. </p>
<p>Potom su se glavni likovi Lucasove svemirske sage, u pratnji Imperatorove garde i jedi viteza, crvenim tepihom uputili u dvoranu Vatroslav Lisinski u kojoj je, osim mnogobrojnih gledatelja, u futurističkom spektaklu uživalo i 60 štićenika Dječjeg sela Lekenik. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nicole Kidman i Tobey Maguire samo prijatelji </p>
<p>LOS ANGELES, 14. svibnja</p>
<p> - Da nitko ne bi pomislio kako će glamurozna Nicole Kidman ponovno početi nositi isključivo niske pete pobrinula se njezina glasnogovornica koja je ustvrdila kako glumica nije romantično povezana sa zvijezdom »Spider-Mana« Tobeyjem Maguireom, te da su njih dvoje samo prijatelji. </p>
<p>Kidman, koja je od Maguirea starija osam godina i gotovo desetak centimetara viša, s 26-godišnjim glumcem ima strogo platonski odnos, kazala je ona, i na taj način prekinula navalu tračeva. </p>
<p>»Nicole i Tobey se već neko vrijeme znaju i prijatelji su«, kazala je glasnogovornica. »Ponekad znaju zajedno izaći, kao na primjer pretprošli vikend, ali su samo prijatelji«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Ratovi zvijezda« u službi humanosti</p>
<p>Film »Ratovi zvijezda: Epizoda II. - Klonovi napadaju« Georga Lucasa premijerno prikazan u Dvorani »Lisinski« u Zagrebu u organizaciji HT Hineta i Continental filma, a sav prihod bit će prema želji redatelja darovan u dobrotvorne svrhe za pomoć Dječjem selu u Lekeniku / Film je spektakularan, tehnički savršen i tematski određen kao nastavak priče o odrastanju Anakina Skywalkera</p>
<p>Prošlo je 25 godina od kada se pojavio prvi film iz serije »Ratovi zvijezda« koji se danas vodi kao »Epizoda IV.: Nova nada«. Bilo je to, 1977. godine, pravi bum, oduševljenje je obuzelo milijune ljudi impresionirane maštom Georga Lucasa u kojoj su se kroz naoko jednostavnu priču o obitelji Skywalker prožimale i ispreplitale originalne redateljske ideje, sjajni dijalozi, do tada neviđena tehnologija i specijalni efekti, uz obilje akcije, pustolovine i duhovitosti, a sve u službi vječnog sukoba dobra i zla. Lucas je tada pokazao, a to je potvrdio i s druga dva nastavka (»Imperij uzvraća udarac«, 1980. i »Povratak Jedija«, 1983.) svoju maštovitost, razigranost i spretnost mudrog redatelja koji i kada se najviše zabavlja, uspijeva raditi dobar film. </p>
<p> Trebalo je proći šesnaest godina, pa da se mag svemirske bajke ponovno vrati svojim nezaboravnim junacima i pokrene novu trilogiju na iste teme. Na žalost, ovoga puta s mnogo manje uspjeha. Krenuvši od početka priče, to jest od »Epizode I: Fantomska prijetnja«, Lucas nije naišao na isto oduševljenje kao prije. Razloga je bilo mnogo, prije svega, u međuvremenu su stasali novi naraštaji filmske publike odgajani na tehnički super savršenim filmovima s obiljem vizualnih efekata i nizom domišljato osmišljenih svemirskih priča, pa im »Ratovi zvijezda« više nisu bili ono novo i nedostižno čudo koje je utjelovljavala prva trilogija. Uzroci »problema« nesumnjivo su bili i u kronološkoj zavrzlami, budući da je tek tada krenuo početak priče čiji je završetak snimljen mnogo prije i efektnije.</p>
<p> Ni glumci, ma kako pomno birani, više nisu bili isti, jer teško je »zaboraviti« Aleca Guinnessa, Harrisona Forda i Carrie Fisher, koje su gledatelji jednostavno poistovjetili s ulogama i likovima koje su igrali. Uostalom, razlozi mlakom primitku prve epizode zasigurno su bili i u odrastanju, kako redatelja Lucasa, tako i one prve, fanovske publike »Ratova zvijezda«. Što znači da smo svi zajedno postali iskusniji, zreliji, oprezniji, izbirljiviji, ukratko - drugačiji ma koliko se Lucas trudio to ignorirati... Glavna zamjerka filmu »Fantomska prijetnja« bio je nedostatak »zabave«, sve je nekako bilo previše precizno i proračunano, gotovo teledirigirano u određenim omjerima kako tehničkih tako i dijaloških formi. To je imalo za posljedicu usporenost i predvidljivost priče, što je umanjilo užitak doživljaja,...</p>
<p>Zato ne začuđuje što je Lucas, danas, tri godine poslije, s novom, drugom epizodom »Klonovi napadaju« učinio sve da bude »zabavan«, ubacujući i borbu, i tehnologiju, i melodramu, i sapunastu ljubavnu priču, tako da je ponovno pretjerao. Ipak, iskreno rečeno, ovo je mnogo bolji film od »Fantomske prijetnje«, premda nije dovoljno dobar da bi mogao konkurirati bilo kojem od tri prva filma stare trilogije osamdesetih. Kao da mu nedostaje svježine i energije kojom su bili prepunjeni ti filmovi. Radnja se događa deset godina nakon prve epizode, »Fantomske prijetnje«.</p>
<p> Republika je i dalje u središtu rata, masovnih sukoba i kaosa s akcijama separatista, i opasnim prijetnjama saveznika vođenim nepoznatom, opasnom, mračnom silom kojoj je cilj rušenje Republike i izazivanje rata među klonovima. U međuvremenu Anakin Skywalker (Hayden Christensen) izrastao je u vrsnog Jedija kojeg podučava Obi-Wan Kenobi (Ewan McGregor), dok je Padme, bivša kraljica planeta Naboo, sada istaknuta Senatorica (Natalie Portman) kojoj prijete atentatom, pa Anakin i Obi-Wan postaju njezini čuvari. Rasplamsava se romansa i rađa strastvena ljubav između Padme i Anakina koju ne uspijevaju zaustaviti ni mračne sile, ni opasni ratni sukobi, ni strogi zakoni okoline, ni prijateljski savjeti zaštitnika,...Istodobno u Anakinu se nakon majčine tragične smrti, počinju javljati prvi znakovi mračnih sklonosti, osvetničkog temperamenta i taštinske želje za nadmoći. </p>
<p> Film traje dva sata i 12 minuta, a u njemu se isprepliću dva svijeta, s jedne strane politizirani dijalozi i rasprave oko političke situacije, s druge uvođenje u likove koji pokušavaju povezati deset godina razlike u svojim životima, između prvoga i drugoga nastavka.</p>
<p>No, veći dio filma posvećen je bjesomučnim svemirskim borbama i nadmudrivanju u viteštvu i ratovanju, ali i romantičnom odnosu glavnih junaka koji obiluje klišejima. Tu je problem u dijalozima i samim glumcima Haydenu Christensenu i Natalie Portman, koji, ma kako privlačni bili, ipak nisu pokazali preveliko iskustvo niti umijeće glume, pa gotovo da recitiraju u kameru svoje uloge, bez velikih strasti i uvjerljivosti. Lucas kao da se nije bavio njihovom verbalnom izražajnošću, zadovoljan u naglašavanju njihova privlačnog izgleda. </p>
<p> Zato je Ewan McGregor uspio ostvariti uvjerljivost i snagu Obija-Wan Kenobija, bez obzira na savršenstvo genijalnog prethodnika, Aleca Guinnessa, ne zato što je bolji od njega, nego zato što se nije opterećivao time, nego je razgradio jedan sasvim nov, svoj karakter Obi-Wan Kenobija koji se sasvim uvjerljivo uklapa u cjelokupnu sliku šestodijelne filmske epopeje. Frank Oz (glas Yoda) bio je također vrlo uvjerljiv darujući nam štih atmosfere onog »starog« Lucasova zvjezdanog svijeta. Impresivne su, dakako, prema očekivanjima, spektakularne scene pune invencije i originalnosti u magičnom spoju mašte i kompjutora, kao što je planet kiše ili svemirski kolosej s gladijatorskim okršajima te tajna tvornica koja proizvodi klonove. To je pravi »zvjezdani« film u kojem se Lucas mogao razmahati i biti ponovno onaj stari magični kralj filma ispunjenog svjetlošću i maštom.</p>
<p> Lucas je u povodu najnovije premijere pokazao i maksimalnu humanost, zahtijevajući da početak prikazivanja njegova filma bude istodobno u cijelome svijetu, ali pod uvjetom da sav prihod od prvih projekcija bude darovan u dobrotvorne svrhe za pomoć djeci. Tako će novac od hrvatske premijere u Dvorani »Lisinski«, održane u ponedjeljak na večer, biti uplaćen za pomoć Dječjem selu u Lekeniku. Film službeno kreće u prikazivanje u hrvatskim kinima u četvrtak, 16. svibnja. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Livijina glava pronašla tijelo</p>
<p>U Arheološkome muzeju u Splitu prvi put spojeni originalni dijelovi naronitanske skulpture carice Livije - glava iz Ashmolean museuma u Oxfordu i torzo što se čuva u Opuzenu / Dogovorena izložba senzacionalnog nalaza iz Narone u Ashmolean museumu u Oxfordu 2004. godine</p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> - U Arheološkome muzeju u Splitu prvi put su spojeni originalni dijelovi naronitanske antičke skulpture carice Livije koji se inače čuvaju u različitim dijelovima Europe - torzo u Opuzenu, a glava u Ashmolean museumu u Oxfordu. Iako je originalna glava, nakon prethodne kopije, u Split stigla već krajem 2000. godine, kada je izložena u prigodi proslave 180. obljetnice splitskoga Arheološkog muzeja, tek sada su, nakon restauratorskih zahvata na tijelu skulpture, spojeni njezini dijelovi. Javnoj prezentaciji cjelovite skulpture, prigodom koje je u utorak upriličena i konferencija za novinare, nazočili su uz ravnatelja splitskoga Arheološkog muzeja dr. Emilia Marina i ravnatelj Ashmolean museuma dr. Christopher Brown te kustos Rimskog odjela toga muzeja dr. Michael Vickers koji je pred godinu i pol Livijinu glavu donio u Split. </p>
<p>Ovim činom okrunjena je dugogodišnja osobna i stručna suradnja stručnjaka iz obaju muzeja, ponajviše vezana uz senzacionalni nalaz 16 mramornih skulptura na lokalitetu Narona u mjestu Vid kraj Metkovića. Kako je istraživač toga lokaliteta dr. Emilio Marin znao da se glava carice Livije nalazi u Ashmolean museumu, a pretpostavljajući da bi mogla pripadati jednoj od pronađenih statua, počeo je pregovore o posudbi te glave, za što je Ashmolean museum pokazao veliku susretljivost, te učinio svojevrstan presedan posudivši je na šest godina splitskomu Arheološkom muzeju. To stoga što se sve naronitanske skulpture nalaze na restauriranju i konzerviranju u radionicama toga Muzeja, pod nadleštvom kojega je i antički lokalitet Narona.</p>
<p>Kada je glava Livije stigla u Split, međutim, ustanovljeno je da ona ne pripada pretpostavljenom tijelu carice Livije nađenomu prilikom otkrića Augusteuma na mjestu Plećaševih štala u Vidu. Iako se činilo tada da glava ne će naći svoje tijelo, uporna potraga arheologa dr. Marina urodila je plodom. Znajući da se jedna obezglavljena skulptura, već prije pronađena u Naroni, nalazi u Opuzenu, on je unatoč tomu što su neki stručnjaci prije tvrdili da potječe iz drugoga stoljeća, odlučio da iskuša s replikom glave iz Oxforda ustanoviti je li riječ o istome kipu.</p>
<p> Livijina glava, koju je iz Vida u Oxford donio sir Arthur Evans 1878. godine, naime, datira se u prvu polovicu prvoga stoljeća te je to izazivalo sumnju u pripadnost istomu djelu. No, fizički pokušaj spajanja potvrdio je istovjetnost rada. Specifičan stepeničast utor ležišta u torzu Livije točno odgovara stepeničastom obliku vrata glave, koji savršeno sjeda u svoje ležište. Bio je to putokaz da se mogu spojiti i originalni dijelovi, što je i učinjeno. Samo što sada originalna glava nije zalijepljena (kao u antici), već spojena gumom, što omekšava ležište i omogućava ponovno skidanje. Time je ujedno potvrđeno da je cijela skulptura iz prve polovine prvoga stoljeća.</p>
<p>Ovom prigodom dogovorena je i izložba naronitanskih skulptura, što će se u Ashmolean museumu otvoriti sredinom veljače 2004. godine. </p>
<p>Tamo će putovati osam restauriranih statua iz Narone te više fragmenata keramike i stakla nađenih na području Augusteuma i Foruma u Naroni. U glavnoj dvorani Ashmolean museuma, gdje je prije bila izložena Livijina glava, bit će u središtu djelomice rekonstruiran hram - Augusteum u kojem će biti postavljene statue nadnaravnih veličina. Kip carice Livije, dimenzijama nešto manji, stajat će ispred toga presječenoga hrama, jer zasad nema čvrstih dokaza da je i on originalno bio u Augusteumu, iako je sigurno da potječe iz Narone.</p>
<p>To će biti velika završnica zajedničke suradnje i projekta splitskoga Arheološkog muzeja i Ashmolean museuma iz Oxforda, najstarijih muzeja u Hrvatskoj i Britaniji, odnosno na jugoistoku i sjeverozapadu Europe. </p>
<p>Nakon Oxforda ta će izložba obići još dvije, zasad neimenovane, europske destinacije, a potom će biti postavljena u Vestibulu Dioklecijanove palače, niše kojega se doimaju kao da su rađene za te skulpture. Na kraju slijedit će put u Vid, gdje će do tada vjerojatno već biti izgrađen muzej Narona. Hoće li i skulptura carice Livije tamo biti izložena u cijelosti? To ovisi o posuđivačima. Ravnatelj Ashmolean museuma već sada tvrdi da nema problema oko produljivanja posudbe Livijine glave. Taj primjer samo treba slijediti grad Opuzen. Jer Livijino je pravo mjesto u Naroni. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nagrada Mediterana Umbertu Ecu</p>
<p>PARIZ, 14. svibnja</p>
<p> - Talijanski pisac Umberto Eco dobitnik je ovogodišnje nagrade Mediterana za stranu književnost za djelo »Baudolino«, priopćio je u ponedjeljak žiri kojim je predsjedao Andre Brincourt. Eco je nagradu osvojio s 14 glasova »za« nasuprot tri za Eduarda Mendozu i djelo »Umjetnik za dame«. Nagrada će mu biti svečano dodijeljena 19. lipnja, kad će se žiri odabrati laureata nagrade Meditarana između pet pisaca: Maxa Rouquettea za »Oni su čuvari zvijezda«, Aklija Tadjera za »Nosača torbe«, Jeana-Paula Marija za »Treba skinuti mjesec«, Paule Jacques za »Gilda Stambouli pati i žali se« te Jacquesa Lacarrierea za »Ljubavni rječnik Grčke«. Prošle je godine nagrada Mediterana dodijeljena Edmondei Charles-Roux za »Čovjeka iz Marseillea« te za njezin cjelokupni opus, a nagrada Mediterana za stranu književnost pripala je španjolskom autoru Arturu Perez-Reverteu za djelo »Nautička karta«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zagaiewski dobitnik nagrade »Adenauer«</p>
<p>BERLIN, 14. svibnja</p>
<p> - Poljski pisac Adam Zagaiewski dobitnik je nagrade za književnost u iznosu od 15.000 eura koju dodjeljuje Zaklada Adenauer, priopćili su organizatori. Nagrada, koju će 2. lipnja na muzičkom konzervatoriju u Weimaru predati predsjednik pokrajinske vlade savezne države Tiringije Bernhard Vogel, dodjeljuje se poljskomu piscu za njegovo lirsko i epsko djelo »koje je duboko ukorijenjeno u povijest, a istodobno vrlo moderno«, navode organizatori. Rođen 1945. u Poljskoj, autor koji je postao poznat djelima poput »Mistike za početnike« (1997.) i »Lebdim nad Krakowom« (2000.), trenutno živi u Parizu. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Europa nostra« u Dubrovniku</p>
<p>DUBROVNIK, 14. svibnja</p>
<p> - Godišnji kongres Paneuropske organizacije za zaštitu baštine Europa nostra održat će se u Dubrovniku od 16. do 21. svibnja pod pokroviteljstvom članice Europske komisije za obrazovanje i kulturu Viviane Reding. Kongres će se održati pod predsjedanjem Princa Consorta od Danske, predsjednika Europe nostre. Očekuje se da će u radu kongresa sudjelovati oko 150 sudionika iz cijele Europe koji će, završnog dana prihvatiti Dubrovačku deklaraciju. Europa nostra uključuje više od 200 nevladinih organizacija, 170 pridruženih članica te oko 130 individualnih članova koji su uključeni u najrazličitije poslove i inicijative zaštite kulturne i prirodne baštine. Usporedo s Kongresom, održavat će se i Forum mladih kroz različite radionice na temu revitalizacije kompleksa Lazareti. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tradicionalno opušteni ugođaj </p>
<p>VINKOVCI, 14. svibnja</p>
<p> - U znaku ugodnih glumačkih druženja, prisjećanja nezaboravnih predstava i anegdota na terasi vinkovačkoga hotela »Slavonija« protječe neformalni dio 9. festivala glumca. Tu je od začetaka sjedište manifestacije koja se tradicionalno održava još i u Vukovaru, Iloku i Županji i odakle kreću u svoja gostovanja ansambli i glumci.</p>
<p> Festival, kojem je Vjesnik medijski pokrovitelj, započeo je u subotu i trajat će do 20. svibnja. Za to vrijeme u cijelome gradu vlada radosni festivalski ugođaj, a glumci se s veseljem dočekuju u trgovinama i na ulici, građani ih pozdravljaju i pomažu. Svima koji su svjedočili tim izrazima srdačnosti, jasno je zbog čega je Festival na dobrom glasu i zašto mu se svi sudionici rado vraćaju. Naime, ono što obilježava čitav Festival je opuštena atmosfera i ta nadaleko poznata slavonska gostoljubivost i neposrednost, čega su »puna usta« svih gostiju. </p>
<p>Već prvih dana svojim »Snom ivanjske noći« u režiji Joška Juvančića brojnu publiku u Vukovaru, a potom i u Županji opilo je kazalište »Komedija«. Glumci su bili oduševljeni tamošnjim gledateljima toliko željnih teatra. Naime, s obzirom na teške gospodarske prilike u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kazališna gostovanja su se prorijedila, pa je Festival glumca iznimna prigoda za ljubitelje kazališta. A njih ovdje doista ima.</p>
<p> Posebno su uživali u »Zlatnim dečkima« Teatra u gostima, u kojem su nastupili teško nadmašivi doajeni hrvatskoga glumišta Pero Kvrgić i Vanja Drach te Ivica Zadro i Daria Knez. Vinkovačane, koji su nekada imali profesionalno kazalište, a sada jak kazališni amaterizam, prilično je šokirala izravnost i žestina glumačke igre Enesa Vejzovića, Rakana Rushaidata i Janka Rakoša u predstavi »Sluškinje« DK »Gavella«. </p>
<p>Dobro su bile posjećene i predstave HNK iz Varaždina »Dijete ljubavi« u režiji Dubravka Torjanca s Barbarom Roccom i Mirjanom Sinožić, »Ispovijedi« Mladena Vulića u njegovoj rodnoj Županji, »Moskva-Petuški« Ljube Zečevića i »Novecento« Zorana Pukopca u Vinkovcima. Posebna poslastica bilo je već uobičajeni književni susret »Glumci pjesnici« u Županji, koji je vodila Nada Klašterka. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Partneri u igri međusobnoga klanja</p>
<p>Čuvši da je poražen, i zacijelo ga smatrajući već mrtvim, Armenci su u gradu pomislili da je kucnuo trenutak oslobođenja od franačke dominacije. I to u tolikoj mjeri da je Badouin, vrativši se, otkrio da mu gradom upravlja svojevrsna komuna. Uplašen tom željom svojih podanika za nezavisnošću, dao je uhititi glavne začetnike, među kojima i više svećenika, pa naredio da im iskopaju oči</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>Na drugoj je strani mosulski emir Jawali, a žičana mu je košulja prekrivena dugom haljom izvezenih rukava. U njegovoj su vojsci dvije tisuće ljudi razdijeljene u tri bataljuna: lijevo su Arapi, desno Turci, u sredini pak franački konjanici, među kojima i Badouin od Edesse i njegov rođak Jocelin, gospodar Tell Bachera.</p>
<p>Jesu li sudionici velike bitke za Antiohiju mogli i slutiti da će deset godina poslije namjesnik Mosula, nasljednik atabeka Karbuke, sklopiti savez s franačkim grofom iz Edesse i boriti se rame uz rame protiv koalicije između franačkog kneza Antiohije i seldžučkoga kralja Alepa?</p>
<p>Očito nije trebalo dugo da Franđi postanu sasvim posebni partneri u igri međusobnoga klanja sitnih muslimanskih vladara!</p>
<p>No kroničari kao da se nad time nimalo ne zgražaju. Gotovo da u Ibn al-Athira razabiremo sitan ironičan smiješak, no on ipak o svađama Franđa i njihovim savezima priča bez promjene tona, isto onako kao što u čitavoj svojoj Savršenoj povijesti priča o bezbrojnim sukobima među muslimanskim knezovima.</p>
<p>Dok je Badouin bio zarobljenik u Mosulu, objašnjava nam taj arapski historičar, Tankredo je stavio ruku na Edessu, što nas navodi na zaključak da mu se nije nimalo žurilo da svog kompanjona opet vidi na slobodi. Čak je i spletkario da ga Jekermič što dulje zadrži kod sebe.</p>
<p>Međutim, godine 1107. taj je emir bio svrgnut, pa je grofovija pala u ruke novoga mosulskog gospodara Jawalija, turskog pustolova omašne inteligencije, koji je odmah shvatio kakvu korist može izvući iz zavade dvaju franačkih vođa.</p>
<p>Zbog toga je oslobodio Badouina, odjenuo ga u počasno ruho i s njim sklopio savez. I rekao mu nešto u smislu: »Vaš posjed Edessa je ugrožen, a ni moj položaj u Mosulu nije nimalo siguran. Pa da se pomognemo.«</p>
<p>Kad je bio oslobođen, priča Ibn al-Athir, grof Badouin, al-Comes Bardawil, otišao je u Antiohiju do »Tancryja« i zatražio povrat Edesse. Tankred mu je ponudio trideset tisuća denara, konje, oružje, odjeću i još mnogo toga, ali mu nije htio predati i grad.</p>
<p>A kad je Badouin srdit otišao iz Antiohije, Tankredo je krenuo za njim ne bi li ga spriječio u združivanju sa saveznikom Jawalijem. Između njih je došlo do nekoliko okršaja, no poslije bi se svakog boja našli za stolom da malo proćaskaju!</p>
<p>Pa to su luđaci, ti Franđi, kao da veli mosulski povjesničar. I potom nastavlja:</p>
<p>Kako nikako nisu mogli riješiti taj spor, među njima je pokušao posredovati patrijarh, koji je za njih neka vrsta imama. On je pak imenovao vijeće biskupa i svećenika i ono je posvjedočilo da je Bohemond, prije povratka u domovinu preporučio svom nećaku Tankredu da Edessu vrati Badouinu.</p>
<p>Gospodar je Antiohije prihvatio arbitražu, i tako se grof vratio u posjed svoje zemlje.</p>
<p>Sudeći da svoju pobjedu duguje manje dobroj volji Tankredovoj negoli njegovu strahu od Jawalijeva uplitanja, Badouin je bez odlaganja oslobodio sve muslimanske zarobljenike na svom teritoriju, pa čak otišao tako daleko da je dao javno smaknuti jednoga svog službenika kršćana zato što je javno uvrijedio islam.</p>
<p>Tankred nije bio jedini vladar koji je očajavao zbog neobična saveza između grofa i emira. Kralj Redwan je poslao pismo gospodaru Antiohije i upozorio ga da se čuva Jawalijeva slavohleplja i perfidnosti. I rekao mu da se taj emir želi dočepati Alepa i kako se, ako se to dogodi, Franđi više neće moći održati u Siriji.</p>
<p>Toliko zanimanje seldžučkoga kralja za sigurnost Franđa prilično je komično, ali vladari su se razumjeli i između riječi i preko svih vjerskih i kulturnih barijera. </p>
<p>Tako je stvorena nova islamsko-franačka koalicija i postavila se nasuprot prvoj. Tako su i nastale dvije vojske koje su se u listopadu 1108. sastale pred bedemima Tell Bachera.</p>
<p>Borci iz Antiohije i Alepa brzo su stekli prevlast. Jawali je udario u bijeg, a mnogo je muslimana potražio zaklon u Tell Bacheru, gdje su ih Badouin i njegov rođak Jocelin dočekali blagonaklono. Pobrinuli su se za ranjenike, odjenuli ih i otpustili. </p>
<p>Hvala koju je arapski historičar odao viteškom duhu Badouina u oštroj je suprotnosti s mišljenjem što su ga o grofu stvorili kršćanski stanovnici Edesse.</p>
<p>Čuvši da je poražen, i zacijelo ga smatrajući već mrtvim, Armenci su u gradu pomislili da je kucnuo trenutak oslobođenja od franačke dominacije. I to u tolikoj mjeri da je Badouin, vrativši se, otkrio da mu gradom upravlja svojevrsna komuna.</p>
<p>Uplašen tom željom svojih podanika za nezavisnošću, dao je uhititi glavne začetnike, među kojima i više svećenika, pa naredio da im iskopaju oči.</p>
<p>Njegov bi saveznik Jawali zacijelo i sâm rado učinio isto s odličnicima Mosula, koji su također njegovo izbivanje iskoristili za pobunu. Od toga je, međutim, morao odustati, jer ga je njegov poraz diskreditirao.</p>
<p>Na njegovoj se daljnjoj sudbini, međutim, ne može pozavidjeti: izgubio je svoj posjed, svoju vojsku, sve svoje blago, a sultan Muhamed je raspisao nagradu za njegovu glavu. </p>
<p>Jawali, međutim, nije želio priznati poraz. Prerušio se u trgovca, stigao u dvorac u Ispahanu, i onda mu se najednom ponizno poklonio pred prijestoljem s vlastitim mrtvačkim pokrovom u ruci. </p>
<p>Muhameda je to ganulo, pa mu je oprostio. Nedugo ga je zatim postavio za namjesnika neke perzijske provincije.</p>
<p>Što se pak tiče Tankreda, pobjeda ga je iz 1108. uznijela do vrhunca slave. Kneževina Antiohija postala je regionalnom silom koje su se bojali svi susjedi, pa bili to Turci, Arapi, Armenci ili Franci. Kralj Redwan se pretvorio u pukoga ustrašena vazala. </p>
<p>A Bohemondov se nećak proglasio »velikim emirom«!</p>
<p>Samo nekoliko tjedana poslije boja kod Tell Bachera, koji je posvetila nazočnost Franđa u sjevernoj Siriji, došao je red na kraljevinu Damaska da sad i ona potpiše primirje s Jeruzalemom: prihodi sa zemlje između dviju prijestolnica dijelit će se na tri dijela, jedna trećina Turcima, jedna trećina Franđima i jedna trećina seljacima, bilježi Ibn al-Qalanissi.</p>
<p>Na temelju je toga bio sklopljen i ugovor.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>SRAM</p>
<p>Tako se prestrašio da se onesvijestio </p>
<p>Jednom, u doba svoga bećarskog prijateljstva s Iskanderom Harappom, plejbojem milijunašem, radikalnim misliocem, premijerom, a na kraju i čudotvornim truplom, Omar Khayyam je u alkoholnoj omaglici opisao sebe svom prijatelju Iskyju. »Pred sobom vidiš«, povjerio se on, »čovjeka koji nije čak ni junak vlastita života, čovjeka rođena i odrasla u uvjetima bivanja izvan stvari«</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Sjedila je u ilegalnoj točionici rakije i govorila svima u prostoriji, zveketanjem razbijena stakla, u što su vrijeme i oštar zrak divljine pretvorili njezin smijeh, nekoć jasan poput kristala: »Kunem se, nevjerojatno«, prisjećala se ona »baš smo bili stigli onamo u džipu i odjednom se oblak spustio na zemlju, točno na samu granicu, kao da je ne može prijeći bez vize, a taj Shakil se tako prestrašio da se onesvijestio, zavrtjelo mu se u glavi i zamutilo mu se, premda je objema nogama stajao na čvrstu tlu.«</p>
<p>Čak i u danima svoga najvećeg ugleda, čak i kada se oženio Hyderovom kćeri, čak i kada je Raza Hyder postao predsjednikom, Omar Khayyam Shakil katkad je patio od nevjerojatne vrtoglavice, od osjećaja da je stvorenje s ruba: nevažan čovjek. </p>
<p>Jednom, u doba svoga bećarskog prijateljstva s Iskanderom Harappom, plejbojem milijunašem, radikalnim misliocem, premijerom, a na kraju i čudotvornim truplom, Omar Khayyam je u alkoholnoj omaglici opisao sebe svom prijatelju Iskyju. »Pred sobom vidiš«, povjerio se on, »čovjeka koji nije čak ni junak vlastita života, čovjeka rođena i odrasla u uvjetima bivanja izvan stvari. Naslijeđe je važno, ne misliš li tako?«</p>
<p>Omara Khayyama Shakila odgojile su tri majke, bez oca na vidiku, a ta se tajna samo produbila kada je Omaru tekla već dvadeseta, rođenjem mlađeg brata koji je također pripadao svima trima roditeljicama i čije se začeće doimalo jednako tako bezgrešnim.</p>
<p>Ne manje uznemirujuće za mladića bilo je i prvo iskustvo zaljubljivanja, žudnje prožete nespretnom i žarkom odlučnošću, žudnje za bujnim i nedostižnim stasom stanovite Farah Parsee (rođene Zoroaster), što su svi tamošnji mladići, uz jedinu iznimku njegove urođeno izolirane osobe, nazivali »udvaračkom katastrofom«.</p>
<p>Smušen, nevažan, introvertiran, zaljubljen, besaničar, zvjezdogleđa, debeljko: pa kakav je to uopće junak?</p>
<p>Nekoliko godina nakon ulaska ruske vojske u Afganistan, vratio sam se kući ne bih li posjetio svoje roditelje i sestru i hvalio se svojim prvorođenim sinom. </p>
<p>Moja obitelj živi u »Obrani«, Kooperativnom građevinskom društvu za časnike Ministarstva obrane Pakistanske vojske, premda to nije vojnička obitelj. »Obrana« je pomodni dio Karachija; onih nekoliko časnika kojima je bilo dopušteno ondje kupiti zemljišta nisu si mogli priuštiti da grade na njima.</p>
<p>No nisu smjeli prodati svoje parcele. Da biste od nekog časnika kupili njegovo zemljište u »Obrani«, morali ste potpisati zamršen ugovor. Prema njegovim odredbama zemlja bi ostala u vlasništvu prodavatelja, premda biste mu platili punu tržišnu cijenu i trošili pravo malo bogatstvo gradeći svoju kuću prema svojim nacrtima. </p>
<p>U teoriji, vi ste bili samo pristojan gospodin, dobrotvor koji je iz svoje beskrajne velikodušnosti odlučio darovati sirotu časniku dom. </p>
<p>No ugovor je obvezivao prodavatelja da imenuje ovršitelja koji je imao punomoć nad posjedom dok kuća ne bi bila dovršena. </p>
<p>Taj ovršitelj bio bi vaš pouzdanik i on bi vam jednostavno predao ključeve nakon odlaska građevinskih radnika. </p>
<p>Dakle, za taj postupak bila su potrebna dva dobra djela. »Obrana« je gotovo u cjelini izgrađena na temelju postupaka »pristojne gospode«. Doista valja istaknuti taj duh zajedništva, nesebična rada kako bi se ostvario zajednički cilj.</p>
<p>Bio je to doista elegantan postupak. Prodavatelj bi se obogatio, posrednik bi dobio proviziju, vi biste dobili kuću, a nitko ne bi prekršio nijedan zakon. </p>
<p>Dakako, nitko se nikada nije zapitao kako to da je najatraktivnija gradska četvrt dospjela u ruke Ministarstva obrane. </p>
<p>I to stajalište dio je temelja »Obrane«: tamošnje ozračje prožeto je nepostavljenim pitanjima. No njihov miris nije jak i cvijeće u mnogim bujnim vrtovima, drvoredi koji obrubljuju avenije, parfemi kojima odišu njegovane dame iz te četvrti - sve to nadjačava taj, ionako odveć apstraktan vonj. </p>
<p>Tu se izmjenjuju diplomati, međunarodni poslovni ljudi, sinovi bivših diktatora, pjevačke zvijezde, tekstilni moguli i kriketaši. Mnogo je novih »datsuna« i »toyota«. Naziv »Obrambeno društvo«, premda bi se mnogim ušima mogao doimati simbolom isprepletenosti društvene elite i oružanih snaga od koje i jedni i drugi imaju koristi, u gradu uopće ne zvuči tako. To je samo običan naziv.</p>
<p>Jedne večeri, ubrzo nakon moga dolaska, posjetio sam staroga prijatelja, pjesnika. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Bokšić u »programu bez rizika«, Vasilj OK</p>
<p>Bokšićev način pripremanja bismo mogli okvalificirati kao trening bez rizika. Niti Bokšić smije raditi drukčije nego postupno, nakon što je dosta mirovao«, kaže dr. Mladen Čepulić, te naglašava kako Dario Šimić pred njim ne cvili niti se na bilo što tuži </p>
<p>FAAK AM SEE, 14. svibnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Nema nikakvog puknuća u gležnju Vladimira Vasilja! To je pokazala snimka obavljena u bolnici u Villachu u ponedjeljak nešto prije pola noći, a nakon što je treći vratar reprezentacije na treningu uganuo gležanj. </p>
<p>Tako glasi izvješće dr. Mladena Čepulića, liječnika reprezentacije koji nam je u svezi Vasiljevog gležnja još rekao:</p>
<p>- Bitno je da snimka nije registrirala nikakav prijelom. Dobro je također što smo odmah nakon što mu se to dogodilo na treningu reagirali i gležanj podvrgnuli posebnom tretmanu. Ledom i čvrstom kompresijom spriječili smo neke moguće posljedice, ali je Vasiljev gležanj ipak natečen. Zbog toga u utorak neće vježbati na travnjacima nego samo u teretani. S nadom da bi već u srijedu mogao vježbati i na travnjaku. </p>
<p>Dakako, zanimalo nas je kako liječnik reprezentacije gleda na neke komentare Darija Šimića kako nije baš potpuno siguran hoće li s njime sve biti u redu ili ne. Zanimalo nas je, također, da li Šimić i u njegovom prisustvu cvili i tuži se na bilo kakve smetnje?</p>
<p>- Preda mnom niti cvili niti mi se na išta tuži, što ne znači da nećemo i nadalje provoditi određeni tretman nad njime. Uostalom, neposredno prije polaska na ove pripreme napravili smo u Zagrebu posebni pregled, a magnetskom rezonancom je utvrđeno da nema nikakvog napuknuća mišića. Sve je u načelu s te strane u redu, jer inače ne bismo ovamo na pripreme dovodili igrača koji ne može podnijeti sve željene napore. Za sada, koliko vidim iz priloženog na travnjaku, Šimić normalno podnosi sve što treba.</p>
<p>Pridodao je još dr. Čepulić u svezi Šimića:</p>
<p>- Hoće li ispuniti plan rada i biti spreman i potpuno zdrav, kao što uostalom žele i svi igrači, to ne možemo tvrditi ni za jednog od Jozićevih kandidata. Svakome se nešto može dogoditi, nitko uostalom nakon svih napora kroz raznorazna ligaška natjecanja nije potpuno zdrav i nedirnut. Tako da to što se dogodilo Vasilju, može se dogoditi i bilo komu drugomu.</p>
<p>Zanimalo nas je i Čepulićevo viđenje Bokšićevog statusa, budući da od prvog dana za njega vrijedi poseban tretman. U ponedjeljak je primjerice samo blago trčkarao i tu i tamo udario loptu, dok su svi ostali radili punom parom. U utorak, kad su već svi igrači iz skupine napadača bili na travnjaku i radili zacrtane zadatke, Bokšić je još bio u fitness-centru i priključio im se naknadno. I to samo na pet minuta:</p>
<p>- Bokšićev način pripremanja bismo mogli okvalificirati kao trening bez rizika. Niti se smije drukčije nego postupno, korak po korak, nakon što je Bokšić dosta mirovao i prethodno obavio sve željene pretrage i preglede. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Cibona VIP i Zadar u finalu</p>
<p>Zadrani su do pobjede došli ponajprije sjajnim šutom za tricu u posljednjoj dionici igre. Nakon što su 30 minuta bili u rezultatskom minusu, Zadrane je u 31. minuti u vodstvo doveo Tomislav Knežević ubacivši dvije trice za 71-66 gostiju </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Pobjedom 90-78 (43-54) protiv Zagreba u dvorani u Trnskom u drugoj utakmici polufinala doigravanja prvenstva Hrvatske u košarci, Zadar se plasirao u finale u kojem će se još jednom boriti protiv Cibone za svoj prvi naslov prvaka u samostalnoj Hrvatskoj. </p>
<p>Zadrani su do pobjede došli ponajprije sjajnim šutom za tricu u posljednjoj dionici igre. Nakon što su 30 minuta bili u rezultatskom minusu, Zadrane je u 31. minuti u vodstvo doveo Tomislav Knežević ubacivši dvije trice za 71-66 gostiju. Do kraja utakmice Knežević je pogodio još jednu tricu, dvije je dodao Dušan Bocevski, a jednu Marko Popović. »Zagrebaši« su nakon sjajnog prvog poluvremena u nastavku potpuno zakazali. Nakon vodstva u 23. minuti 61-46 domaći igrači su stali, a Zadrani za 13 minuta stigli do nedostižnih 80-71. </p>
<p>• Dvorana Trnsko</p>
<p>ZAGREB - ZADAR 71-80 (33-22, 21-21, 12-22, 12-25)</p>
<p>ZAGREB: VIDAKOVIĆ 7, Šaronja, MILJKOVIĆ 16 (2-2), Tomasović, PEHAR 7 (1-1), VIDAČAK 9 (1-6), Marinović 5 (1-2), I. Tomas 13 (8-8), M. Tomas, I. Perinčić 10 (1-3), J. Garma 11 (3-4), N. Garma.</p>
<p>ZADAR: Knežević 12, Milačić 13 (6-6), POPOVIĆ 9, Vladović, H. PERINČIĆ 10 (0-2), Bocevski 11 (2-2), Špralja, J. RUŽIĆ, Dijan 9 (3-3), T. RUŽIĆ 13 (1-2),Odouk 9 (3-6), GRGAT 4.</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Muhvić (Karlovac). GLEDATELJA:1000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav KNEŽEVIĆ.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Triglav osiguranje - Cibona VIP 78-82</p>
<p>Košarkaši Cibone VIP tek su u zadnjim minutama susreta, uspjeli osigurati pobjedu protiv Triglav osiguranja u Rijeci, te su se plasirali u finale doigravanja s ukupnih 2-0. Zagrepčani su nakraju slavili 82-78. </p>
<p>Malo je nedostajalo da riječki košarkaši iznenade favorizirane goste. Domaći igrači su vodili od 6. do 38. minute, no nakraju im je ponestalo snage, što je momčad Cibone VIP znala iskoristiti. </p>
<p>• Dvorana Mladosti </p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE - CIBONA VIP 78-82 (20-13, 20-26, 26-19, 12-24)</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger 21 (4-6), Karamatić, Baždarić 14 (4-6), Čekada, Genjac 8 (2-4), Štimac 16 (5-5), Stegnjajić 19 (1-2), Devčić, Budinić, Velčić.</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 2, Kus, Krasić 10 (2-2), Prkačin 25 (7-10), Bowman 9 (1-1), Planinić 4, Henjak 2, Mance 14 (2-2), Mamić 10 (3-3), Krunić 6. </p>
<p>SUCI: Medan (Dubrovnik) i Čanković (Zadar). GLEDATELJA: 600</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikša PRKAČIN.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Od šest hrvatskih tenisača Krajan i Vajda u 2. kolu</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Program drugog dana ATP Challengera »Zagreb Open« bio je u znaku hrvatskih tenisača. Svih šest »mladih lavova«, koji su za nastup u glavnom turniru dobili pozivnicu organizatora, predstavilo se publici u teniskom parku Mladost. Nastup u 2. kolu zaslužili su Ivan Vajda i Željko Krajan, dok su se Ivan Cinkuš, Roko Karanušić i Mario Ančić porazima oprostili od ovogodišnjeg izdanja 75.000 američkih dolara vrijednog zagrebačkog Challengera. </p>
<p>Prvi meč dana na terenu broj jedan Ivan Vajda je okončao uvjerljivo sa 6-1, 6-2 pobjedom protiv Brazilca Ricarda Mella i sad ga očekuje Japanac Takao Suzuki. Iako je prije tri dana Željko Krajan priklještio prst desne ruke željeznim vratima svlačionice to se vrlo malo odrazilo u 7-5, 4-6, 6-2 slavlju protiv Rusa Jurija Šukina. U 2. kolu Krajan će igrati protiv Olega Ogordova.- Bolio me prst, nisam mogao udariti bekhend kako inače znam. Ali, sve skupa je odlično, zadnja tri dana nisam mogao ni servirati. Sada kada je prošao pritisak 1. kola, nadam se kako će dalje biti lakše, komentirao je Krajan. Najveća nada hrvatskog tenisa, 18-godišnji Mario Ančić nije opravdao pozivnicu organizatora. Protiv kvalifikanta Amira Hadada iz Izraela Ančić se ravnopravno nosio tek u prvom setu...</p>
<p>- Nisam se još navikao na zemljane terene, istrčavao sam lopte kao da igram na betonu. Osim toga, previše lopti sam uputio u sredinu terena, trebao sam igrati više lijevo-desno, komentirao je razočarani Splićanin. Prilično izgubljeno djelovao je i Roko Karanušić protiv šestog nositelja Argentinca Edgarda Massa. Nakon brojnih propuštenih »break« prilika 19-godišnjeg Zagrepčanina stigla je prigodna kazna. Ivan Cinkuš imao je priliku odvesti Peruanca Luisa Hornu u treći, odlučujući set. No, kod 5-4 vodstva u drugom setu propustio je realizirati set-loptu, Horna je znao iskoristiti pad koncentracije Cinkuša. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Hrbaty (1) - Luzzi 6-2, 6-1, KRAJAN - Šukin 7-5, 4-6, 6-2, Hadad - ANČIĆ 7-6 (2), 6-3, Massa (6) - KARANUŠIĆ 6-2, 7-5, VAJDA - Mello 6-1, 6-2, Horna - CINKUŠ 6-1, 7-5, Balcells (7) - Alami 6-1, 6-4, Benneteau - Melo 1-6, 6-3, 6-1, Dupre - Perlant 7-5, 6-0, Ogorodov - Simoni (5) 6-4, 6-0. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Šuker veći profesionalac nego ikad!« </p>
<p>Iz vježbanja po linijama već se dade naslutiti na koji će se način nadomjestiti ozlijeđeni Igor Tudor. Zabilježili smo u ponedjeljak predvečer formaciju zadnje linije: Tomas, Šimić, Soldo, R. Kovač, Jarni</p>
<p>FAAK AM SEE, 14. svibnja </p>
<p> - Mogu li Šuker i Prosinečki zajedno? Bilo je to jedno od nešto provokativnijih pitanja na uobičajenoj konferenciji za novinare s izbornikom Mirkom Jozićem. Djelimice isprovocirano i time što je dan ranije, na poslijepodnevnom treningu u onom dijelu kad se gađalo na gol, Šuker bio mnogo vještiji od svojih kolega. Izvrsno raspoložen, trudio se i da mu svaki od brojnih pogodaka bude sasvim drugačij.</p>
<p>- Uvijek su njih dvojica mogli zajedno, moći će tako i ubuduće. No, ovisi o tome koje su im funkcije namijenjene u momčadi. No, isto tako ovisi i o tome kakvu ravnotežu u igri želimo postići, odgovorio je Jozić. </p>
<p>Izbornik je nastavio:</p>
<p>- Tek smo ušli u fazu završnih priprema i još se mnogo toga treba izbalansirati. Šuker je, međutim, u dobroj situaciji. Ima utakmica u nogama i tri-četiri mjeseca se sustavno priprema. To je jedan novi Davor, uvijek valjan igrač kojeg danas doživljavam većim profesionalcem nego ikad.</p>
<p>Jedan inače sasvim novi Jozić u odnosu na prethodni dan - vedar, susretljiv i komunikativan - sam je poticao na pitanja. Zadovoljan, što je sam podvukao, igračkim pristupom radu. </p>
<p>- Nije lagano, pogotovo jer sunce svojski prži. Nastavimo li tako izvući ćemo željene efekte.</p>
<p>Sam je Jozić djelimice dotaknuo pitanje zdravstvenog statusa igrača:</p>
<p>- Kroz njihov rad najbolje vidimo u kakvom je tko stanju. </p>
<p> Iz vježbanja po linijama već se dade naslutiti na koji će se način nadomjestiti ozlijeđeni Igor Tudor. Zabilježili smo u ponedjeljak predvečer formaciju zadnje linije: Tomas, Šimić, Soldo, R. Kovač, Jarni. Također i Jozićeve riječi, više puta ponavljane tijekom vježbanja da će Francisco Palencia, »pakleni« napadač Meksika, nastojati probiti našu formaciju na ovakav ili onakav način, te da to treba zaustaviti kako on savjetuje.</p>
<p>- Jest, već i vježbamo na taj način, ali glavninom finesa bavit ćemo se tek kad dođemo u Japan. Nema se, međutim, što tajiti, zamjenu za Tudora tražim između Šimića i Šimunića, dok je treća mogućnost - Sablić. </p>
<p>Nije moglo i bez spominjanja imena Miroslava Blaževića i njegovog savjeta u ulozi kolumnisti kako je vrlo bitna za svekoliko ozračje i komunikacija s novinarima:</p>
<p>- Pitanje je što žele mediji u ovakvim situacijama? Da li to da znaju više od nas? Mislim da nas morate razumjeti, jer ponekad je povišena temperatura dobrodošla i čak ju sami znamo isprovocirati. Medijima stojimo na raspoložbi koliko možemo. Shvatite da igrači teško rade i da žele svoj mir., Osim toga, i morate priznati da vam izlazimo u susret, možda i više nego u nekim drugim reprezentacijama. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Olić ravnodušan prema Juventusovih 16 milijuna eura</p>
<p>»Sada sam maksimalno koncentriran na pripreme za Svjetsko prvenstvo. Do daljnjeg sam Zagrebov igrač. Ne žalim se, možda i ostanem u Kranjčevićevoj zbog pokušaja da se izbori plasman u Ligu prvaka«, kaže prvi strijelac hrvatskog prvenstva </p>
<p>FAAK AM SEE, 14. svibnja</p>
<p> - Austrijski »Kronen Zeitung« u broju od utorka spominje sveukupno 120 milijuna eura tešku hrvatsku nogometnu reprezentaciju koja se upravo priprema u Austriji, te posebno potcrtava ime Zagrebovog napadača Ivice Olića. I to zbog čak 16 milijuna eura koje navodno nudi Juventus za njegove usluge, »ali prvi strijelac hrvatske nogometne lige na tu ponudu još nije reagirao.«</p>
<p>- Niti na tu, niti na još neke ponude, kazuje Olić. Ponosan što su ga u spomenutom listu uslikali zajedno s legendarnim Šukerom.</p>
<p>- Sada sam maksimalno koncentriran na pripreme za Svjetsko prvenstvo. Još sam do daljnjega Zagrebov igrač. Ne žalim se, možda i ostanem u Kranjčevićevoj zbog pokušaja da se izbori plasman u Ligu prvaka. A možda ipak i odem, pokaže li se da je neka od ponuda zaista prava i ozbiljna. Sve zavisi kako će zaključiti moj menadžer Dragan Marić. </p>
<p>O tomu da je Katalinić novi trener Zagreba, Olić kaže:</p>
<p>- Normalno da je Uprava željela dovesti dostojnu i pravu zamjenu, kad je, na žalost, Kranjčar morao otići. Mislim da u klubu najbolje znaju koga su dobili. Riječ je o pravom, iskusnom treneru s dokazanim rezultatima iza sebe.</p>
<p>O Kranjčarovom odlasku iz Zagreba, Olić je rekao:</p>
<p>- Znamo se iz Marsonije gdje me je trenirao i najviše zbog njega sam došao u Zagreb. Zapravo, zbog njegove upornosti kojom je nagovarao predsjednika Zagreba Marčinkovića da je moj dolazak najbolji potez za klub koji može biti. Zato mi je i žao što je došlo do rastanka s takvim odličnim trenerom koji nas je izvrsno prepoznao i uspješno vodio. </p>
<p> O činjenici da su mu se vrata Japana širom otvorila i da ga neki vide u udarnih 11, neki pak ne, Olić kaže:</p>
<p>- Već je priznanje to što me izbornik uvrstio među putnike i poveo na ove pripreme. Sve je na izborniku, u njega imam maksimalno povjerenje. Uopće se ne želim zamarati tim pitanjem, nego samo namjerom da se što bolje pripremim.</p>
<p>O mjestu u kojemu se pripremaju još pridodaje:</p>
<p>- Nije neki luksuz, ali je najbitnije da su tereni, kao i svi ostali uvjeti za rad na vrhunskoj razini tako da smo svi vrlo zadovoljni.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zlatko Kranjčar u Bruggeu!?</p>
<p>»Belgijanci su uzeli 'time-out' i čekaju, s obzirom da ću ja ići na Svjetsko prvenstvo kao opservator... Brugge je veliki klub, a sjećam se da smo ih, još kad sam bio igrač, svojedobno izbacili iz Kupa Uefe i iz Kupa prvaka« / »Kranjčevićeva? Pa, očekivao sam barem nekakav razgovor, ali ni do toga nije došlo «, kaže Zlatko Kranjčar</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Donedavni trener novoga hrvatskog prvaka Zagreba, Zlatko Kranjčar, karijeru će najvjerojatnije nastaviti u belgijskom Bruggeu. Najviše će mu se, sasvim sigurno, razveseliti nekadašnji Dinamov napadač Josip Šimić, trenutačno igrač Bruggea! Iako je već bio pred vratima svoga bivšeg kluba iz igračkih dana, bečkoga Rapida, na tamošnju je klupu ipak zasjeo Kranjčarev protukandidat - Josef Pepi Hickersberger.</p>
<p> - Istina je, uzeli su Hickersbergera, potvrdio je Kranjčar. - Ja sam i ranije rekao da smo nas dvojica jedini kandidati i da će na kraju predsjednik Rapida odlučiti tko će biti novi trener. Odlučili su se, eto, za njega, a koji su razlozi takvoj odluci, ja ne znam. Vjerojato su moji uvjeti bili malo veći od njegovih... Uostalom, on je i domaći čovjek, pa mu je možda i to dalo nekakvu prednost u odnosu na mene, neovisno o tome što sam velik dio svoje karijere proveo baš u Rapidu. Doduše, još nisam njihovu odluku dobio napismeno, ali jesam usmeno.</p>
<p> • Je li vas razočarao ovakav rasplet?</p>
<p> - Ne, ma kakvi! Ja sam počašćen da sam bio i kandidat za trenera. Ima još vremena... No, želim reći da kandidatura za Rapidovog trenera nije imala utjecaja na moj odlazak iz Kranjčevićeve. Ionako sam smatrao da moram otići. Što sad? Sve je otvoreno, još ćemo vidjeti. Imam ponudu iz Belgije, koju sam stopirao zbog Rapida. A nije isključena i opcija dolaska u neki domaći klub. Naznake? Pa, još ih nema...</p>
<p>• Jesu li Belgijanci u međuvremenu odustali?</p>
<p> - Nisu. Uzeli su »time-out« i čekaju, s obzirom da ću ja ići na Svjetsko prvenstvo kao opservator... Brugge je veliki klub, a sjećam se da smo ih, još kad sam bio igrač, svojedobno izbacili iz Kupa Uefe i iz Kupa prvaka. Dakle, poznaju me, a osim toga su i upoznati s onime što sam učinio u 11 godina trenerske karijere.</p>
<p>• Postoji li ikakva opcija vašeg povratka u Kranjčevićevu?</p>
<p> - Kranjčevićeva? Pa, očekivao sam barem nekakav razgovor, ali ni do toga nije došlo. A vjerojatno su oni već i odlučili o novome treneru, rekao je Kranjčar.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šibenčani u Vukovaru, Veličani u Puli </p>
<p>Prve utakmice Vukovar '91 - Šibenik i Istra - Kamen Ingrad igraju se u srijedu u 17 sati</p>
<p>ŠIBENIK/VUKOVAR, 14. svibnja</p>
<p> - Nogometaši Vukovara '91 protiv Šibenika i Istre protiv Kamen Ingrada razigravat će u dvije utakmice za dva mjesta u 1. hrvatskoj nogometnoj ligi. </p>
<p>Šibenčani su već u ponedjeljak otputovali u Našice, gdje su se u miru pripremali za dvoboja protiv Vukovara '91, pobjednikom Druge lige Sjever-Istok. Šibenčanima će nedostajati ozlijeđeni Tonči Žilić i Mario Karega. Vukovarci su stigli na prag povratka u prvoligašku konkurenciju.</p>
<p>- Šibenčani su izraziti favoriti, ali to nikako ne znači da ćemo se unaprijed predati. U prvom dvoboju zadovoljila bi nas pobjeda izražena bilo kojim omjerom, što bi nam u uzvratu na Šubičevcu davalo realne izglede za ukupni trijumf, kaže trener Vukovara '91. Ivica Radoš.</p>
<p>Nogometaši Istre, prvaci Druge lige Zapad-Jug, u srijedu u 17 sati dočekuju Kamen Ingrad u prvoj utakmici za popunu 1. HNL. Puljani bi bili zadovoljni pobjedom od dva pogotka razlike, a da vratar Horvat ne primi zgoditak.</p>
<p>- U goste nam dolazi suparnik kojeg dobro poznajem i znam da možemo ostvariti pozitivan rezultat, ustvrdio je trener Istre Omerhodžić.</p>
<p>Zanimljivo je da je momčad Istre na zimskim pripremama Kamen Ingrada u Puli svladala Veličane na Gradskom stadionu s 4-1. </p>
<p>M. P., J. D. i D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Blažević potvrdio Mujčina, rado bi i Olića </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Edin Mujčin definitivno se iz Japana vraća u Dinamo! To je u utorak potvrdio i maksimirski trener Miroslav Blažević i sada samo preostaje finaliziranje detalja iz ugovora i potom, jasno, sam potpis.</p>
<p> - Direktor Velimir Zajec i sportski direktor Marijan Vlak su također izrazili želju za Mujčinovim povratkom i to je praktički riješeno, naglasio je Blažević.</p>
<p> Ipak, najglasniji zagovornik Mujčinova povrtaka u Maksimir upravo je bio - sam Dinamov trener.</p>
<p> Time je, eto, u Dinamovoj momčadi pronađen lijek za »plavi« vezni red kojem kronično nedostaje kreator igre. Dinamo, istina, u ovome trenutku ima Silvija Marića, koji obavlja ulogu polušpice. No, igrač Mujčinova tipa i te kako će osvježiti Dinamovu igru. A kakva su još pojačanja na vidiku?</p>
<p> - Sigurno ćemo dovesti jednoga napadača, dometnuo je Blažević.</p>
<p> Naravno, nije želio konkrento reći o kojem je igraču riječ, no nešto smo ipak »iscijedili«.</p>
<p> - Ivica Olić je najbolji napadač na svijetu! A sviđa mi se i kako igra Dumitru Mitu iz Osijeka... </p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Katalinić godinu dana u Zagrebu</p>
<p>»Financijski su uvjeti, da tako kažem, hrvatski, u skladu s našim mogućnostima«, kaže direktor Zagreba Drago Marić</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Ivan Katalinić definitivno će sljedeću sezonu početi kao trener nogometaša Zagreba. Ugovor s novim hrvatskim prvakom još nije potpisan, ali jedini je razlog za to njegov trenutačni boravak u austrijskom Faak am Seeu, gdje je na pripremama naše reprezentacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>- Dogovorili smo suradnju na jednu godinu, naravno s mogućnošću produljenja na još jednu godinu, rekao je direktor Zagreba Drago Marić, te komentirao financijske uvjete: </p>
<p>- Uvjeti su, da tako kažem, hrvatski, u skladu s našim mogućnostima.</p>
<p>Dakle, ipak je prevladala opcija po kojoj se na možda i najvažnije mjesto u klubu dovodi dokazani stručnjak, koji jamči kvalitetan rezultat. Podsjetimo, Katalinić je samostalnu trenersku karijeru započeo u Hajduku u proljeće 1993. godine i odmah osvojio Kup. Sljedeće je sezone postao hrvatski prvak, a u sezoni 1994./1995. odveo je Hajduk do četvrtfinala Lige prvaka. Zatim se potvrdio dobrim rezultatima i u Osijeku, Zadru, Varteksu, te Rijeci, a u Kranjčevićevoj se nadaju da bi i njihov klub mogao dovesti daleko u Europi.</p>
<p>Iako je Edin Mujčin praktički već bio siguran član sastava iz Kranjčevićeve, nakon što je za njega zanimanje pokazao Dinamo, taj je transfer pod velikim znakom pitanja.</p>
<p>- Naravno da je Dinamovo zanimanje za Mujčina zakompliciralo situaciju, ali Edin mi je rekao kako će definitivnu odluku o tome gdje će nastaviti karijeru donijeti u četvrtak, kaže Marić. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prijeti li Hajduku krah upravljačke strukture?</p>
<p>Na sjednici uprave otprije sedam dana dogovoren je sastanak Grgića, Šurjaka, Štimca i predsjednika Skupštine Špire Ercega, na kojem su se trebale definirati uloge. No, tijek događaja najavljuje da tog sastanka ipak neće biti</p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> - Novo zategnuće u odnosima Hajdukove uprave poprima dramatične dimenzije pa se na Poljudu pitaju prijeti li krah upravljačke strukture. Miješanje kompetencija, nesređeni odnosi između Ivice Šurjaka, sportskog direktora, i Igora Štimca, koordinatora uprave i šefa struke, doveli su do novog iskrenja. Još ih je prije nekoliko mjeseci Ante Žaje, iskusni funkcioner »bijelih«, savjetovao: </p>
<p>- Polako momci, ne trebate se svađati. U Hajduku ima mjesta i posla za sve. Dogovorite se, jer ste izloženi javnosti i svaki se vaš potez prati. </p>
<p>Izgleda da ga nisu poslušali, pa je njegova poruka ostala samo mrtvo slovo na papiru. Kao i sastanak Štimčev istup o pojačanjima za novu sezonu zasmetao je Šurjaka i ostvarilo se ono čega su se mnogi u upravi bojali. Dvojica velikih individualaca, samostalnih jurišnika, nisu se uspjeli suzdržati i utišati ego. Štimac je u utorak ujutro kazao: </p>
<p>- Mislio sam da smo sve riješili na sjednici uprave. Trebamo se sastati i vidjeti u čemu je problem. Ako Šurjaku nešto smeta, neka mi kaže.</p>
<p>Šurjak ne želi govoriti, tek se zna da je poručio predsjedniku Branku Grgiću da se ovako više ne može. Inače, na sjednici uprave otprije sedam dana dogovoren je sastanak Grgića, Šurjaka, Štimca i predsjednika Skupštine Špire Ercega, na kojem su se trebale definirati uloge. No, nije bilo precizirano kada će se održati, a tijek događaja najavljuje da tog sastanka neće ni biti. Zapravo treba održati mirovni sastanak, na kojem će se još jednom pokušati naći zajednički jezik.</p>
<p> Predsjednik Grgić već je pokazivao umijeće u dogovaranju i pronalaženju mirnijeg puta. Ipak, zadatak je sve teži, premda Grgić zasad neće odustati od pokušaja omogućiti rad Šurjaku, ali i zadovoljiti želje i ambicije četvorice ulagača u Hajduk.</p>
<p>Renco Posniković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Koprivničanke prvakinje deseti put zaredom</p>
<p>Pokazalo se da Podravka još uvijek nema premca u hrvatskoj ligi, iako je Lokomotiva zaprijetila s mladim, perspektivnim sastavom </p>
<p>KOPRIVNICA, 14. svibnja</p>
<p> - Deseti put za redom Koprivnička Podravka Vegeta postala je državni prvak u ženskom rukometu. Do titule državnih prvakinja Koprivničanke su došle pobjedama u dvije utakmice doigravanja protiv mladog sastavom zagrebačke Lokomotive. Nakon pobjedu u Zagrebu 28-26, Podravka je u utorak slavila u Koprivnici 30-21 (18-10) i rastjerala dvojbe može li Lokomotiva ugroziti njenu dominaciju u prvenstvu.</p>
<p>Podravka je za Zagrepčanke još uvijek prejaka, a u drugoj utakmici, osim iskustva, presudila je veća želja i vrlo čvrsta obrana domaćih igračica koju sastav Lokomotive nije mogao probiti.</p>
<p>Do 12. minute »lokosice« su držale minimalni zaostatak 5-6, ali tada je Podravka ubacila u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i serijom pogodaka zaključila poluvrijeme s visokih 18-10. Osobito aktivna u tom razdoblju bila je Renata Hodak, koja je zabijala i sa sedam metara i s krila i iz kontri. Barbara Stančić je na vratima Podravke obavila ogroman posao sa 16 obrana. </p>
<p>Kod Lokomotive teško je izdvojiti bilo koga. Vanjske igračice Horvat i Arslanagić, koje su se u Kupu i prvoj utakmici nadavale pogodaka, ovoga puta bile su više nego skromne. Pokazalo se da Podravka još uvijek nema premca u hrvatskoj ligi, iako Lokomotiva ima perspektivne mlade igračice. Veliki pehar kapetanici Podravke Božici Palčić predao je novinar Večernjeg lista Damir Mrvec, a predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Željko Kavran objesio je Podravkašicama oko vrata zaslužene zlatne medalje. </p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>PODRAVKA VEGETA - LOKOMOTIVA 30-21 (18-10)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Bračko (-), Stančin (16 obrana), Vresk, Harlanjuk, Pensa, Palčić 3, Hodak 12 (4), Raguž 1 (1), Čuljak 1, Sirovec, Petika 9, Milić 3, Jurić 1, Tatari.</p>
<p>LOKOMOTIVA: Baković (3), Jelčić (8 obrana), Hećimović 2, Kalchgruber 1, Vidovoć 1, Golubić 4, Starček, Arsanagić 4 (1), Pušić, Rendulić, Horvat 2 (2), Čelina 4, Trivić, Penezić 1. </p>
<p>SUCI: Barić (Čakovec) i Crnojević (Kutina). GLEDATELJA: 400</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 5 (5), Lokomotiva 4 (3). ISKLJUČENJA: Podravka 12 minuta (Alčić 2+2+2 - 55. minuta), Pensa 2+2, Hodak 2), Lokomotiva 8 min., (Hećimović 2+2, Kalchgruber i Penezić po 2).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Renata HODAK. </p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Slobodnim zonama može se udvostručiti stopa rasta </p>
<p>SHANGHAI, 14. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Drugoga dana posjeta Narodnoj Republici Kini, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvorio je u Shanghaiju Kinesko-hrvatski gospodarski forum na kojem su se okupili predstavnici hrvatskih i kineskih poduzeća. Hrvatsku u organizaciji Gospodarske komore predstavlja 12 tvrtki, dok su među kineskim gospodarstvenicima predstavnici aviokompanija, instituta za istraživanje energetike i prekooceanskih tvrtki.</p>
<p> »Hrvatska i Kina samostalno traže svoje mjesto u regionalnom okruženju, ali i globaliziranom svjetskom tržištu. Naše dvije zemlje suočavaju se s različitim izazovima tražeći prikladna rješenja u tržišnim reformama svojih gospodarstava i u razvoju demokracije«, istaknuo je Mesić. Prema njegovim riječima, u XXI. stoljeću Kina je važan i nezaobilazan čimbenik ravnoteže i stabilnosti u globaliziranoj ekonomiji modernog svijeta. Apelirao je i na buduću jaču gospodarsku suradnju dviju zemalja. Mesić je naglasio da hrvatska Vlada želi voditi aktivnu ekonomsku politiku kako bi se dostigla stopa rasta BDP-a od oko sedam posto godišnje. »Iskustvo Kine za nas je vrlo poučno i zahvalan sam kineskom vodstvu što mogu osobno upoznati kinesko gospodarsko čudo«, kazao je Predsjednik. </p>
<p>Suradnja između dviju zemalja moguća je, smatra hrvatski predsjednik, na području kemijske i petrokemijske industrije, brodogradnje, poljoprivrede i prehrambene proizvodnje, farmaceutske industrije, crne metalurgije, strojogradnje te naftne industrije.</p>
<p> Mesić je posebno rekao da je Hrvatska poželjno odredište kineskim turistima, pozvavši kineske gospodarstvenike da ulažu u hrvatske turističke projekte. Naša zemlja može pružiti Kini usluge Zračne luke Zagreb i Luke Rijeka, dodao je. </p>
<p>Potpredsjednik šangajske gospodarske komore Zhang Peiping upoznao je hrvatske gospodarstvenike s ekonomskom moći grada na obali Istočnokineskog mora, istaknuvši da je upravo Shanghai »lokomotiva Kine«.</p>
<p> Kako se moglo čuti, dolazak hrvatskoga predsjednika i gospodarske delegacije šangajski dužnosnici smatraju dobrom pretpostavkom za poboljšanje buduće gospodarske suradnje. </p>
<p>U utorak prijepodne, predsjednik Mesić je s hrvatskim izaslanstvom posjetio općinsku narodnu vladu u Pudongu, informatičko-tehnološkoj zoni koja se smatra pokretačem ekonomskih reformi i glavnim uporištem gospodarskog zamaha Shanghaija. Kako je cijeli Shanghai slobodna zona, hrvatski je predsjednik prilikom obilaska Pudonga ponovio da je upravo on veliki zagovornik otvaranja slobodnih carinskih zona u Hrvatskoj. »Imamo pamet i tržišne mogućnosti, ali se ne razvijamo. </p>
<p>Kinesko iskustvo slobodnih zona moglo bi nam pomoći«, rekao je Mesić u Pudongu, pozvavši Wu Weija, direktora tog golemog trgovačko-financijskog središta, da nam u tome pomogne. </p>
<p>Kolika je ekonomska moć Pudonga, svjedoči nekoliko pokazatelja: tamo je 19.000 manufaktura, 84 domaće i prekooceanske financijske institucije, 28 multinacionalnih korporacija i 50 prekooceanskih banaka. </p>
<p>I u utorak je predsjednik Mesić razgledavao znamenitosti Shanghaija. </p>
<p>Posjetio je Park stoljeća i park Yuyuan, te toranj Jinmao sa 88 katova. </p>
<p>Navečer je za goste iz Hrvatske u kazalištu Lanxin održan koncert hrvatskog Brass kvinteta.</p>
<p>U srijedu hrvatsko državno izaslanstvo putuje u Xěan, glavni grad provincije Shaanxi, dok će u četvrtak i petak boraviti u Pekingu. Predsjednik Mesić razgovarat će s kineskim predsjednikom Jiang Zeminom, te predsjednicima vlade i parlamenta Zhu Rongjiem i Li Pengom.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sumnje da bosanski AID surađuje s izraelskim Mossadom</p>
<p>Navodno je Munir Alibabić načelniku Mossada dao podatke o muslimanskim organizacijama u BiH koje surađuju s teroristima</p>
<p>SARAJEVO, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Direktor tajne bošnjačke službe AID Munir Alibabić je na meti kritika zbog navodne suradnje s izraelskim Mossadom. Oporbeni mediji ponovno su aktualizirali priču prvotno objavljenu još u studenome prošle godine. Naime, tada su Deutche Welle i tiražni izraelski list Yedioth Aharonoth objavili vijest da se Alibabić u Sarajevu sastao s načelnikom Mossada i postigao dogovor o suradnji i razmjeni informacija. On je, tvrdi se, tom prigodom obavijestio svoga sugovornika o djelovanju ekstremnih islamskih organizacija u BiH koje su pod utjecajem Osame bin Ladena te rekao da je u vrijeme dok je Alija Izetbegović bio predsjednik Predsjedništva BiH izdano približno 12.000 putovnica za islamske dragovoljce, uključujući i 3000 terorista. Prije gotovo pola godine dogovorena suradnja AID-a i Mossada, tvrdi se, nastavljena je do danas.</p>
<p>Alibabić je, navodno, pokušao diskreditirati i Harisa Silajdžića, Mirsadu Žutić Beganović i Šahbaza Džihanovića, koji su »bili uključeni u organizaciju dolaska terorista i dijeljenje putovnica«. Inače, uloga Žutić Beganović i Džihanovića u dodjeljivanju državljanstava Arapima relativno je poznata, no Silajdžić se ranije nije suočavao s ovakvim optužbama. »Nikad nitko iz AID nije ni predložio, a kamoli imao kontakte s Mossadom. To su bljuvotine i laži. Sigurno je da me mediji i pojedinci svakodnevno pokušavaju konfrontirati sa bošnjačkim narodom tvrdi Alibabić kojega najviše napadaju mediji pod utjecajem Irfana Ljevakovića i Bakira Alispahića s kojima je duže vrijeme u sukobu, a koji su nedavno, najviše zahvaljujući njemu, pritvorene i optužene za zbivanja 1996. godine.</p>
<p>Inače, navodno bliska obavještajna i vojna suradnja vladajuće koalicije u Federaciji BiH s Izraelom ovih je dana jedna od središnjih tema u Sarajevu. Val kritika na račun vodstva federalnog ministarstva obrane i tajne službe AID pokrenula je oporbena SDA i njoj bliski listovi, smatrajući očito da će optužbe o prodaji obavještajnih informacija i oružja »kojim se ubijaju Palestinci« u Izraelu, četiri i pol mjeseca prije izbora, imati utjecaja na bosansko-hercegovačke birače, posebno muslimane prilično osjetljive na srednjoistočna zbivanja.</p>
<p>Kada je riječ o djelovanju Mosasada u BiH, zanimljivo je podsjetiti i na špekulacije iz prosinca prošle godine, nakon kontroverznog posjeta ministra obrane Mije Anića Izraelu. Zbog tog posjeta kritizirale su ga sve bošnjačke stranke, a posebno je zanimljivo da je dio tiska tvrdio kako je ministar obrane boravio u Izraelu nakon navodnog Mossadovog otkrića o tome da je Federacija BiH višak svog oružja namjeravala prodati Hamasu i drugim radikalnim islamskim skupinama. Pomalo je bizarno da se sada govori o istom oružju i njegovoj prodaji Izraelu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Oružje iz BiH prodano Izraelu?</p>
<p>U tjedniku »Ljiljan« objavljen je članak pod naslovom: »Izraelci bosanskim oružjem ubijaju Palestince«</p>
<p>MOSTAR, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Je li Ministarstvo obrane Vojske Federacije prodalo Izraelu 41 izviđačko oklopno vozilo, donirano od Ujedinjenih Arapskih Emirata prije nekoliko godina u sklopu programa »Opremi i uvježbaj«? Izetbegovićeva Stranka demokratske akcije, kako najavljuju, zatražit će istragu o tomu u federalnom parlamentu »jer ne može dopustiti da se oružjem iz BiH ubijaju Palestinci«. S druge pak strane, federalni ministar obrane Mijo Anić pisanje tjednika Ljiljan (»Izraelci bosanskim oružjem ubijaju Palestince«), bliskog SDA-u, kao i priopćenje te stranke smatra tendencioznim i prijeti podizanjem tužbi protiv svih onih koji ga pokušavaju kompromitirati.</p>
<p>Ministar Anić, kako piše Dnevni avaz, drži kako objavljivanje cijele priče ima svoje »opravdane« razloge, odnosno da plasiranjem ovakvih skandaloznih stvari »netko želi skrenuti pozornost javnosti s pronađenih skladišta oružja u Mostaru«. »Oružje za koje se prozivamo uopće nije prodano Izraelu, a kompletna procedura je poštovana«, dodaje Anić.</p>
<p>Oštru prozivku SDA na račun vladajuće Alijanse, prije svega SDP-a i Stranke za BiH, da su se prodajom oružja svrstali na stranu Izraela, »ponizivši najboljega bosanskog prijatelja« (arapske zemlje), prvi čovjek Federacije i Stranke za BiH Safet Halilović vidi kao »prikupljanje jeftinih političkih poena na račun drugih stranaka, što ni u kom slučaju nije dobro za BiH«. Halilović najavljuje konačan komentar cijelog slučaja, nakon što se temeljito upozna sa svim detaljima, a i u SDP-u sve za sada svode na »razinu nagađanja«, dodajući kako znaju da je »federalna vlada prije nekoliko mjeseci donijela općenitu odluku da se staro oružje može prodati, odnosno osloboditi magazini VF-a«.</p>
<p>Teško je zbilja dokučiti zašto bi Izrael kupovao staro oružje iz Bosne, koje, eto, ne valja ni VF-u, ali Ljiljan ima i za to objašnjenje: riječ je o prkosu Arapima i Palestincima, odnosno o diskreditiranju prijateljstva Sarajeva i onih koji su mu pomagali u najtežim ratnim trenucima. </p>
<p>Kako se, pak, donirano oružje iz programa »Opremi i uvježbaj« (riječ je baš o oklopnjacima UAE-a koji su bili »zapeli« u Luci Ploče, dok je SAD inzistirao na ostavci tadašnjeg zamjenika ministra obrane Hasana Čengića) može dalje prodavati, kada je VF označen kao krajnji korisnik, upit je koji također traži posebno objašnjenje. Za Atifa Dudakovića, zapovjednika ZZ VF-a nema nekih posebnih dvojbi o svemu jer je od VF-a »zatraženo samo mišljenje« i Ministarstvu obrane je dostavljen samo popis zastarjelog naoružanja, a »ovo o kojem je riječ više je nego staro«. Novac od prodaje (dva milijuna dolara?) trebao je, navodno, pomoći proizvodnji novih topova u novotravničkom »Bratstvu«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Desnica krenula u oštru kritiku vlasti u Srbiji</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Američki senator Joseph Biden, predsjednik Senatskog odbora za vanjsku politiku izazvao je lavinu negativnih komentara u Beogradu jer je nedavno zatražio od jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice i srbijanskog premijera Zorana Đinđića da se javno ispričaju za, kako je rekao, genocidnu politiku na Kosovu, u Bosni i u Hrvatskoj. Iz beogradske perspektive, dodatna »otežavajuća« okolnost za Bidena je i to što je mjesto izjave bila večera Društva američko-albanskog prijateljstva. </p>
<p>Desni krugovi ocjenjuju zahtjev za isprikom »apsurdnim«, a istovremeno likuju nad činjenicom da isti oni koje je Biden fascinirao dok su bili u oporbi, sad u nevjerici od njega moraju trpjeti kritike. »Taman kad je izgledalo da je vlast u Beogradu preskočila i posljednju preponu na putu neometane suradnje sa svijetom i za nastavak američke pomoći, uspostavom vrlo opipljive suradnje s Haaškim sudom, javio se utjecajni senator Biden i ispostavio nove, apsurdne zahtjeve, točnije - ucjene«, piše beogradski Glas javnosti. List podsjeća i da je Biden vodeći albanski lobist u Americi, uz bivšeg senatora Boba Dolea, senatora iz Connecticuta Josepha Liebermanna, newyorškog i kalifornijskog kongresnika Bena Gillmana i Toma Lantosha te bivšeg kongresnika talijansko-albanskog podrijetla Joea Diogardija. </p>
<p>Analitičari neprijateljski raspoloženi prema vlasti uporno tvrde da je jugoslavenski zakon o suradnji s Haagom donesen »uzalud« i da će Zapad, čim se učini da je pomoć na dohvat ruke, uvijek iznova postaviti neki novi uvjet koji se neće moći ispuniti. Ironično se primjećuje da Amerika ne samo da ne isporučuje sto milijuna dolara koje je Kongres planirao, ali ne može odobriti dok se s tim ne suglasi državni tajnik Colin Powell, nego doista još nije ukinula sankcije Srbiji, nije deblokirala novac na računima, pa čak ni odobrila izravni let Beograd-New York. Mnogi među skepticima i dalje misle kako je NATO dužan Srbiji platiti ratnu odštetu.</p>
<p>I na unutarnjem planu, desnica se razmahala. Slučajevi nasilja nad pripadnicima manjinskih zajednica, policijska tortura nad njima, skrnavljenje bogomolja manjih vjerskih zajednica, klicanje haaškim optuženicima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću na sportskim terenima, grafiti na zidovima širom Srbije upereni protiv nesrba važni su dio pojavnih oblika fašizma u Srbiji. Ovom popisu dnevnik Danas dodaje i snažne i brojne nacionalističke istupe čelnika desnih opozicijskih, ali i vladajućih stranaka.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatska službeni kandidat za članstvo u NATO-u </p>
<p>Šefovi diplomacija zemalja NATO-a potvrdili ulazak Hrvatske u Akcijski plan za članstvo (MAP) i odali joj priznanje za napredak ostvaren u reformama i partnerstvu sa Savezom/ Ministri 19 zemalja saveznika s ruskim ministrom o načinu rada Vijeća NATO-a i Rusije </p>
<p>REYKJAVIK, 14. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Hrvatska je službeni kandidat za članstvo u NATO-u. Ministri vanjskih poslova Sjevernoatlantskog saveza u utorak su na sastanku u Reykjaviku potvrdili ulazak naše zemlje u Akcijski plan za članstvo (MAP). Klasičnu pohvalu za učinjene reformske napore, te pun angažman korištenjem opcija iz programa Partnerstvo za mir, sudjelovanje na zasjedanjima Euro-atlantskog partnerskog vijeća (EAPC) i jednogodišnjeg procesa intenziviranog dijaloga, ministri su nastavili izjavom da očekuju nastavak doprinosa Hrvatske regionalnoj stabilnosti.</p>
<p>Ministri su u jednoj od točaka zaključaka svog proljetnog skupa precizirali nastavak integracijskog puta Hrvatske. Provedbeni plan priprema za članstvo Hrvatska će predstaviti ove jeseni u prvom jednogodišnjem nacionalnom programu. </p>
<p> Ministrima vanjskih poslova 19 zemalja saveznica na njihovu redovitom godišnjem skupu pridružio se ruski šef diplomacije Igor Ivanov. NATO i Rusija više nisu ni formalno suprotstavljene strane, a još manje neprijatelji. To je najbitnija, doduše tek formalno potvrđena novost sa skupa na Islandu.</p>
<p>U dijalogu s ruskim kolegom trebaju biti dotjerani svi elementi petomjesečnih pregovora o sadržaju i načinu rada Vijeća NATO-a i Rusije. </p>
<p> Prije 16 godina, na tom otoku sastali su se tadašnji američki i sovjetski predsjednik, Ronald Reagan i Mihail Gorbačov. Na točki globusa gdje se sudaraju dvije tektonske ploče - američka i europska, lideri se nisu uspjeli usuglasiti o razoružanju. Ali, tada su otpočeli demontažu hladnog rata, čime je islandski sastanak obilježio kraj XX. stoljeća. </p>
<p> Na Islandu, 16 godina kasnije, hladni je rat definitivno zakopan novim Vijećem dvadesetorice, koje se treba suprotstaviti terorizmu i prijetnjama oružja masovnog uništavanja. Zadnji dan hladnoga rata bit će rimski sastanak na vrhu NATO-a i Rusije, zakazan za 28 svibnja. </p>
<p>Glavni tajnik NATO-a George Robertson odaslao je s Islanda XXI. stoljeća jasnu poruku: »Da bismo sačuvali našu kolektivnu sigurnost, i mi se moramo mijenjati«.</p>
<p> Različite su opcije još u opticaju, no, svi su izgledi da će NATO od monolitnog vojnog saveza s ove strane demontirane željezne zavjese evoluirati u prostor sigurnosti sa zajedničkim servisom za mirotvorne poslove, razoružanje, sprečavanje terorističkih akcija i eliminaciju prijetnji nuklearnim, kemijskim ili biološkim oružjem. </p>
<p>»U posljednjih deset izuzetnih godina NATO se mijenjao kako bi poboljšao sigurnost - a događaji od 11. rujna 2001. pokazali su nam da moramo činiti više«, obrazložio je Robertson. »Teroristički udari na SAD bili su strašna ljudska tragedija i alarm za sve nas. Sigurnosnim izazovima više ne odgovaramo ratnim brodovima, avionima... smrtonosne napade više ne počinju isključivo vlade, a udari dolaze bez upozorenja. Stoga je odgovornost vlada sačuvati sigurnost građana jer su nam to ljudi dali u zadatak. A ni oni niti povijest neće nam dobro suditi ako ne poduzmemo krupne korake da ljude zaštitimo od tih novih prijetnji«, zaključio je Robertson.</p>
<p> Tema od interesa je proširenje Saveza, s tim da se preispituju elementi na temelju kojih će se vrednovati kandidati. Prerano je za odluku o novim članicama, tvrde dužnosnici NATO-saveza i ministri, sada se odlučuje o finalnim kriterijima. </p>
<p>Islandski skup zadnja je priprema za praški sastanak na vrhu NATO-a ujesen o novoj strukturi i novom sastavu, odnosno proširenju Saveza. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Del Ponte: Važno je da sam bila u Vukovaru i razgovarala s preživjelima </p>
<p>BEOGRAD, 14. svibnja</p>
<p> - Rezultati posjeta Zagrebu pozitivni su, izjavila je u ponedjeljak navečer u razgovoru za Radio televiziju Srbije glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte. </p>
<p>»Hrvatska surađuje s nama. Sad smo razgovarali o modalitetima suradnje, ali posebno je važno što sam boravila u Vukovaru gdje sam mogla vidjeti mjesta i razgovarati s preživjelima - potencijalnim svjedocima zločina u Vukovaru. Povremeno je važno osobno biti na mjestu događaja«, ocijenila je.</p>
<p> Prošlotjedni posjet nije bio vezan uz problem zločina nad Srbima u Hrvatskoj, rekla je glavna tužiteljica, »ali smo istog dana, u suradnji s hrvatskom Vladom počeli ekshumacije na kninskom području, u Korenici, što je znak da haaško tužiteljstvo djeluje u svim smjerovima«.</p>
<p> Puna suradnja s Haagom znači uhićenje svih 32 bjegunaca, pristup arhivima i pomoć Tribunalu da dođe do svjedoka, izjavila je Carla del Ponte. Dodala je da očekuje punu suradnju s Beogradom, a pritom nije dovoljna dobrovoljna predaja šestorice haaških optuženika, već i ostale optužene treba izručiti Haagu. Nužno je uhititi odbjegle, posebno Radovana Karadžića i Ratka Mladića kojima se sudi zajedno s Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom. »Vrijeme prolazi. Prije nekoliko mjeseci znalo se da je Mladić bio u Srbiji«, rekla je tužiteljica. Prema njezinoj procjeni, on je i dalje u Srbiji, iako se sada krije, dok se ranije slobodno pojavljivao u javnosti.</p>
<p> »Za nas nije opcija da se Milanu Milutinoviću sudi u Srbiji. Njemu se mora suditi zajedno s Dragoljubom Ojdanićem i Nikolom Šainovićem u Haagu i apsolutno je nemoguće da mu se sudi u zemlji«, rekla je Carla del Ponte. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Martić i Mrkšić u srijedu putuju u Haag</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Beogradska policija bezuspješno je u ponedjeljak tragala za 17 osoba koje je Haaški sud optužio za ratne zločine, pišu beogradske Večernje novosti. Pozivajući se na svoje izvore, list navodi da je kriminalistička policija zajedno s interventnim postrojbama krenula u tri grupe na tri adrese koje su već prije obišli. »Te tri adrese, zajedno s još pet, poslao je Haaški sud jer navodno ima informaciju da se na njima nalaze osmorica okrivljenika«, navode novine. </p>
<p>Policija je pokušala pronaći optuženike na dvjema adresama u Zemunu i jednoj u općini Savski venac, ali tamo nije bilo nikoga. Beogradski dnevnik piše i da su tri policijske akcije provedene istodobno, u njima je sudjelovalo nekoliko desetaka uniformiranih osoba, a trajale su nešto više od sata. Oko adresa na kojima su pokušali uhititi optuženike, sve je bilo blokirano. </p>
<p>U srijedu, najavljeno je, u Haag putuju Milan Martić, optužen zbog raketiranja Zagreba 1995., i Mile Mrkšić, optužen za ratni zločin u Vukovaru 1991., kojem je bilo omogućeno liječenje prije dobrovoljnog odlaska. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Svjedok Tanić: Milošević odobrio etničko čišćenje</p>
<p>HAAG, 14. svibnja</p>
<p> - Ratomir Tanić, 46-godišnji bivši pripadnik srbijanske tajne službe i politički savjetnik stranke Nova demokracija (ND) koja je jedno vrijeme bila u vladi u vrijeme Miloševićeva režima, iznio je u utorak na sudu u Haagu do sada najrječitije svjedočenje o tome kako je Slobodan Milošević odobrio etničko čišćenje kosovskih Albanaca.</p>
<p>Tanić je rekao da je Milošević prvotno odobrio miroljubivo rješenje, ali je od 1997. postao ratoboran. Kako su Albanci činili 10 posto stanovništva SRJ imali su pravo na široku autonomiju, no na sastanku u srpnju 1997. Milošević je gnjevno objavio da će pokazati kako je »Albanaca manje od milijun i stoga manje od 10 posto pa tako neće dobiti autonomiju«.</p>
<p> »Srbijanske će vlasti naprosto smanjiti broj Albanaca i svesti ih na realne brojke i to putem etničkog čišćenja«, svjedočio je Tanić pred sudom iza ekrana, a njegovo se lice na tv ekranima nije jasno vidjelo. </p>
<p>Tanić, koji je bio u kontaktu i s pripadnicima tajnih službi drugih zemalja rekao je da je Milošević znao da će međunarodna zajednica podržati suzbijanje aktivnosti albanskih separatista sve dok je na snazi mirovni sporazum: »Ne jednom, već stotinu puta to je bilo rečeno Miloševiću, i to na vrlo visokoj razini«. </p>
<p> Milošević je sudu rekao da Tanića ne poznaje i da je sve što je do sada rekao neistinito. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>EU i dalje ne zna kamo s Palestincima na Cipru</p>
<p>Rješavanje udomljavanja trinaestorice prognanih Palestinca prerasta u jednu od glasovitih petljavina, u kakve EU rutinski upada kada mora rješavati vanjskopolitičke izazove / Ni pravni status, niti njihova konačna odredišta nisu još poznati </p>
<p>LONDON, 14. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda ciparske vlasti upozoravaju da su samo do srijede spremne držati grupu palestinskih militanata nedavno protjeranih iz Izraela, EU još nije uspjela točno dogovoriti kamo dalje s njima. Riječ je o Palestincima koji su bili izgnani nakon prestanka opsade bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu. No, ni zakonski status protjerane trinaestorice, niti njihova konačna odredišta nisu još poznati. </p>
<p>U ponedjeljak je u Bruxellesu samo načelno dogovoreno da će te ljude primiti Irska, Grčka, Španjolska, Italija, Portugal i Belgija. Te su zemlje načelno prihvatile da svaka prihvati jednog ili više prognanika. Zbog razloga sigurnosti ne smatra se ni poželjnim da svi ostanu zajedno. Prema nagodbi postignutoj prošlog tjedna, Britanci su svu trinaestoricu prebacili na Cipar jednim svojim ratnim avionom, nakon što su Izraelci digli jednomjesečnu blokadu oko povijesne bazilike u Betlehemu.</p>
<p>No, Cipar, gdje se Palestince sada čuva u jednom hotelu u Larnaci, samo je privremeno rješenje. Potraga za trajnim odgovorom pretvara se pak u jednu od glasovitih petljavina, u kakve EU rutinski upada kada mora rješavati vanjskopolitičke probleme. </p>
<p>Dužnosnici EU tvrde da još moraju dogovoriti različite »modalitete«, a nije utvrđen ni točan pravni status izgnanika. Sve u svemu, riječ je o diplomatskoj zavrzlami prvoga reda, mjera, koja je počela ranijim glasinama da će svu trinaestoricu Palestinaca primiti Italija. Rim je međutim tvrdio da njemu nitko nije rekao o tim planovima, te je odbio biti domaćinom nepoželjnoj grupi. </p>
<p>Prije nego se odluči kamo s prognanicima, valja riješiti i njihov pravni status. EU te ljude ne namjerava ni uhititi niti zatvarati. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw tvrdi tako da su oni dragovoljno napustili Srednji istok, te da su dali obećanje o dobrom ponašanju. Jedan drugi britanski diplomat izjavio je međutim za BBC kako ne postoji ništa što bi te Palestince spriječilo da provedu ljeto na talijanskoj rivijeri, a zatim se prvim avionskim letom vrate na Srednji istok.</p>
<p>No, nijedna zemlja ne možete ljude samo tako strpati iza rešetaka, jer im sudskim putem nije dokazana krivica. »Oni neće biti uhićeni niti zatvoreni«, potvrdio je tako ovih dana i Josep Pique, španjolski ministar vanjskih poslova, dodajući: »Izrael te ljude svrstava kao teroriste, ali u Europa protiv njih ne postoje optužnice ni zbog čega«. No, javlja se problem kako nadzirati sporne militante, a da ih se ne stavi u zatvor. Nije još riješeno ni pitanje hoće li oni smjeti slobodno putovati unutar EU. Izrael, koji je trinaestoricu pustio da slobodno odu, pridržao je sebi pravo da kasnije traži njihovo sudsko izručenje. </p>
<p>EU želi igrati veću ulogu na Srednjem istoku, a i više njenih članica htjelo bi prestiž koji donosi uloga posrednika u palestinsko-izraelskom sukobu. No, europske zemlje opravdano strahuju od toga da i same ne budu uvučene u taj sukob, s katastrofalnim posljedicama. Tijekom sedamdesetih rat između Izraela i Palestinaca vodio se i na ulicama europskih gradova, skupa s atentatima, otmicama i eksplozijama. Nitko ne želi reprizu toga, niti je kome posebno drago da mora primiti članove skupine koju su Izraelci označili kao terorističku. Britanija je čak otvoreno oprala ruke od svega, izjavivši da je već dala dovoljni doprinos u rješavanju srednjoistočne krize, te da ne želi prihvatiti ni jednog od prognanih militanata.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ariel Sharon ipak odbacuje rezoluciju Likudovih jastrebova </p>
<p>Izraelski premijer poručio Likudu da se ne miješa u politiku njegove vlade te tako dao do znanja da je uspostava neovisne palestinske države praktički nezaustavljiv diplomatsko-politički pregovarački proces</p>
<p>ANKARA, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vizija palestinske države je još živa unatoč rezoluciji desničarskog bloka Likud koji se, u nedjelju, na sjednici glavnog odbora stranke izjasnio protiv takve mogućnosti. Potvrda takve odlučnosti ponovo je u utorak došla kako od izraelskog premijera Ariela Sharona tako i administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha.</p>
<p> Štoviše, izraelski premijer poručio je glavnom stožeru stranke, kojoj je na čelu, da se ne miješa u politiku njegove vlade. Time je jasno dao do znanja da je uspostava neovisne palestinske države praktički nezaustavljiv diplomatsko-politički pregovarački proces.</p>
<p>Sharonov sukob s »Likudovim jastrebovima«, odnosno njihovim vođom, bivšim premijerom Benyaminom Netanyahuom samo su nova potvrda vrlo znakovitog političkog ključanja u Izraelu.</p>
<p>Netanyahu koji se, dolaskom na vlast 1996., nije usprotivio izraelsko-palestinskom sporazumu iz Osla (1993.) iznenada je »okrenuo kaput«, započinjući vrlo opasnu političku igru u Likudu. Izraelski ministar obrane Benyamin Ben-Eliezer, koji obnaša i dužnost čelnika Laburističke stranke, upozorio je, međutim, na mogućnost obnove palestinskih terorističkih akcija. Oponentima izmirenja sa s Palestincima je lakonski poručio: »Bez palestinske države nema mira«.</p>
<p>Iako je Netanyahu u utorak osobno opovrgnuo namjeru da je telavivskim »stranačkim udarom« (dobio 59 posto glasova) pokušao sa kormila Izraela ukloniti Sharona, potezi koje je povukao i još vuče su, očito, na crti takvih nastojanja. Namjera političkog izoliranja aktualnog premijera potvrda je, prema mnogim tumačenjima, Netanyahova nastojanja da se kandidira na izbornoj listi za novog izraelskog šefa vlade. Izbori će se, inače, održati 2003. Izrazi određenog nezadovoljstva vladinom politikom zamjetni su i u samom izraelskom vojnom vrhu.</p>
<p>Koje će izraelske struje nadjačati pokazat će slijedeći izbori za premijera. U svakom slučaju, riječ je o sve zamjetnijim unutarnjim podjelama na one koji zagovaraju povlačenje s okupiranih palestinskih, odnosno arapskih teritorija, te one koji se tome protive. No, jasna potpora američkog predsjednika Busha da stane iza »vizije« buduće palestinske države mogla bi, kako se pretpostavlja biti onaj odlučujući jezičak na srednjoistočnoj političkoj vagi koji će pretegnuti u smjeru mira i sigurnosti, a ne nastavka besmislenih izraelsko-palestinskih sukoba. Stoga nije slučajno da je i američki državni tajnik Colin Powell ponovo izrazio potporu uspostavi neovisne palestinske države. Poručio je da rezolucija Likuda neće utjecati na to washingtonsko opredjeljenje.</p>
<p>Prvi čovjek State Departmenta izrazio je i prvu javnu pohvalu na račun palestinskog vođe Yassera Arafata. Rekao je kako su njegovi politički govori vrlo odgovorni od kako je pušten iz petomjesečnog kućnog pritvora. </p>
<p>A Arafat je u Nablusu, na Zapadnoj obali, razdraganoj masi poručio: »Idemo prema Jeruzalemu. To je glavni grad naše neovisne države Palestine, bez obzira kome se to dopadalo ili ne«. Time je svoje zatočeništvo u Ramallahu, koje se nalazilo u okruženju izraelskih tenkova, pokušao pretvoriti u veliku ne samo osobnu već i opću palestinsku pobjedu. Na taj način se, također, pokušao suprotstaviti islamskim ekstremistima, okupljenim oko Hamasa, koji tvrde da je isuviše popustljiv prema židovskoj državi. </p>
<p>Jordanski kralj Abdullah, koji se nalazi u dvotjednom posjetu SAD, zatražio je od Washingtona da utječe na hitno obnavljanje izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora. Ocijenio je da bi Jeruzalem ubuduće trebao dobiti status »otvorenog grada« kako za židove, tako i muslimane i kršćane. Hašemitski suveren, čija je majka Engleskinja, upozorio je predsjednika Busha da ne pokreće ratnu mašineriju protiv režima iračkog predsjednika Saddama Husseina sve dok se, kako je rekao, ne okončaju izraelsko-palestinski sukobi.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>I Stoiberu prijeti skandal s ilegalnim donacijama</p>
<p>Bavarski trgovac oružjem Karlheinz Schreiber, koji je bio koban i za političku karijeru Helmuta Kohla, iz Kanade, gdje je u izbjeglištvu, optužuje i Edmunda Stoibera da je znao za ilegalne milijunske donacije CSU-u</p>
<p>BERLIN, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ilegalni milijuni vezani za stranačke financije ponovno »lepršaju« udarnim minutama u elektronskim medijima i naslovnicama njemačkih novina. U utorak su agencije iz Bavarske prenijele vijest da će bavarski premijer i kandidat za njemačkog kancelara Edmund Stoiber morati dati iskaz u pokrajinskom parlamentu u Münchenu, nakon izjave bavarskog trgovca oružjem Karlheinza Schreibera, da je Stoiber znao kako je CSU od njega primio ilegalnu donaciju od 2,6 milijuna eura. </p>
<p>Ključna figura donacijske afere Kršćansko-demokratske unije (CDU), bavarski trgovac oružjem Karlheinz Schreiber opet je progovorio. Ovaj put pred istražnim povjerenstvom njemačkog Bundestaga u njemačkom konzulatu u Torontu, u Kanadi gdje je našao utočište u bijegu od njemačkog pravosuđa. On obećava da će svoje »donacije« CSU-u dokazati. </p>
<p>Sestrinskom CDU-u je prije dvije godine donacijski skandal toliko narušio ugled u javnosti da su neki tvrdili kako se njemačkim kršćanskim demokratima događa nešto slično kao svojedobno talijanskim demokršćanima: agonija u skandalima i sramotni kraj na političkoj sceni. No, razvoj događaja te je crne prognoze demantirao. Dapače, stranke kršćanske Unije (CDU i CSU) ponovno su, prema povjerenju javnosti, najjača snaga na njemačkoj političkoj sceni.</p>
<p>S jedne strane, to može poslužiti kao dokaz da glasačko tijelo ima »kratko pamćenje«. No, s druge strane valja podsjetiti na činjenicu da je CDU prošao duboku katarzu koja mu je vratila vjerodostojnost. CDU je više puta morao pojedinačno i kolektivno »u Canossu«. Cijena javnog preispitivanja političke savjesti (na koju su demokršćane prisili ponajviše mediji ) bila je i politička glava »kancelara ujedinjenja« Helmuta Kohla. </p>
<p>Schreiberovo svjedočenje bilo je kobno i za Kohlova »princa nasljednika« Wolfganga Schäublea. Iako se u početku predstavljao kao glavni motor rasvjetljavanje afere, morao se nakon Schreiberova svjedočenja »prisjetiti« i priznati da je 2. lipnja 1995. godine od njega dobio 100.000 DEM u gotovini te da ih je, bez knjiženja, predao u stranačku blagajnu. </p>
<p>Hoće li bavarski trgovac oružjem Schreiber ovaj puta utjecati na političku sudbinu bavarskog premijera Stoibera koji vodi predizbornu bitku za njemačkog saveznog kancelara? </p>
<p>To ovisi o tome hoće li Schreiber uspjeti dokazati da je CSU (uz znanje Stoibera) ilegalno primio 2,6 milijuna eura. Međutim, na načelnu sumnju u njegove iskaze upućuje činjenica da je za njim raspisana tjeralica, te da je izabrao termin za iskaz pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom u vrijeme predizborne kampanje.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>D'Estaing: Solanu treba »promovirati« u rang ministra vanjskih poslova EU</p>
<p>Predsjednik Konvencije za budućnost Europe Valery Giscard D'Estaing također smatra da bi trebalo »prekinuti rotirajuće predsjedništvo, budući da je svako predsjedništvo sklono dramatizirati ono što radi kako bi privuklo pozornost medija«</p>
<p>NEW YORK, 14. svibnja </p>
<p> - Predsjednik Konvencije za budućnost Europe Valery Giscard D'Estaing u New Yorku je rekao da bi Europska unija trebala dobiti pravog ministra vanjskih poslova, zatim ukiniti rotirajuće predsjedništvo i ojačati ovlasti svoga parlamenta. </p>
<p> U sadašnjem sustavu, neki segmenti vanjske politike, poput primjerice trgovine i suradnje pripadaju Europskoj komisiji, preko Chrisa Pattena, a drugi Europskom vijeću preko Javiera Solane, podsjetio je D'Estaing u govoru održanom na Njujorškom sveučilištu. </p>
<p> »To se ne bi smjelo nastaviti na ovaj način«, kazao je predsjednik Konvencije. »Mnogi predlažu da EU ima glavnu odgovornost u području vanjske politike, no to bi sigurno odbili Britanci, vjerojatno Francuzi, a i mnogi drugi«, kazao je. No, prema njegovu mišljenju postoji mogućnost da se sadašnji predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnosti Javier Solana »promovira« u rang ministra vanjskih poslova EU-a. »Vjerujem da bi takvo nešto bilo prihvaćeno«, kazao je.</p>
<p> Valery Giscard D'Estaing također smatra da bi trebalo »prekinuti rotirajuće predsjedništvo, budući da je svako predsjedništvo sklono dramatizirati ono što radi kako bi privuklo pozornost medija«.</p>
<p> D'Estaing je u svom govoru istaknuo kako drži da je europski parlament »dobra institucija« te da bi on mogao povećati »svoju ulogu u segmentima vanjske politike koji pripadaju Uniji«. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Pogrešno je hrvatsko iseljeništvo poistovjećivati s političkom emigracijom</p>
<p>U Vjesniku od 30. travnja i 1. svibnja 2002. objavljen je tekst vašeg novinara pod naslovom »Tajni rat protiv iseljeništva« u kojem se izvještava o promociji trećega dopunjenog izdanja knjige »Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva« autora Bože Vukušića.</p>
<p>Sam naslov novinskog izvještaja kao i naslov spomenute knjige neprihvatljiv je za onaj dio hrvatske populacije koja se u emigraciji formirala kao ekonomska i koja je bila organizirana u razne kulturne i nacionalne organizacije, gajila patriotske osjećaje prema matici zemlji i podržavala sve demokratske procese koji su išli u pravcu stvaranja neovisne Hrvatske. Protiv nas nitko nije vodio nikakav rat, i zbog toga ne želimo da nas se trpa u isti koš s nacionalistički orijentiranim iseljeništvom.</p>
<p>Samo nekoliko napomena koje ukazuju da se radi o dvije sasvim različite kategorije iseljeništva. Ekonomska emigracija uvijek je uživala određeni ugled kod imigracionih vlasti, dok je politička bila s tim istim vlastima u stalnom sukobu.</p>
<p>Ekonomska je emigracija, za razliku od političke, nesmetano posjećivala i održavala komunikaciju s rodbinom i prijateljima u domovini. Čak su i neki viđeniji ekonomski emigranti zbog otpora da pruže materijalnu pomoć stradali od pripadnika političke emigracije.</p>
<p>Poznati su pokušaji atentata na Johna Badovinca, predsjednika iseljeničke organizacije Hrvatska bratska zajednica, podmetnutim minama u njegovoj vlastitoj kući, i to u dva navrata. Ubijen je i Luj Adamič, književnik, koji je bio poznati aktivist u radu iseljeničkih organizacija.</p>
<p>Stoga smo zahvalni američkoj policiji koja nam je u svim situacijama pritisaka i drugih oblika terora pružala pomoć i sigurnost.</p>
<p>Pored moje primjedbe oko naslova knjige, čuo sam, identične dolaze i iz redova autorovih ideoloških istomišljenika, ali poanta je na nečemu drugome, a to da je umjesto termina »hrvatsko iseljeništvo« trebalo staviti »hrvatska politička emigracija«, jer da je ona svojim akcijama i metodama djelovanja »pobijedivši Udbu« najviše pridonijela osamostaljenju Hrvatske.</p>
<p>Mišljenja sam da tu temu treba terminološki definirati i naučno, s mnogo elemenata, dokumentirati i obraditi.</p>
<p>J. B., Zagreb (podaci poznati redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zašto se Slavoniji oduzimaju poduzeća?</p>
<p>Županijsko vijeće Hrvatske narodne stranke, potaknuto napisima u tisku i reakcijom građana o »ideji 'poklanjanja' osječke Mljekare i Kandita Luri i Krašu«, u potpunosti odbacuje spomenutu ideju, smatramo je posve neprikladnom jer je riječ o tvrtkama izrazito dobrog poslovanja, a i Mljekara i Kandit zapošljavaju veliki broj radnika koji, unatoč teškoj ekonomskoj situaciji, ipak redovito dobivaju svoju plaću, a radnici su ujedno i kao mali dioničari vlasnici 45 posto dionica. Stoga osječko-baranjski HNS poručuje da su mnogi očito zanemarili spomenute činjenice i ne smatraju ih bitnima pri donošenju bilo kakvih odluka vezanih za spomenute osječke tvrtke. </p>
<p>Takvim bi se postupcima ne samo ugrozila prava radnika već bi i pojedine tvrtke gubile kvalitetnu konkurenciju na tržištu i tako bi ugrožavali i male potrošače.</p>
<p>Ako slavonska djeca moraju u školu tjedan dana dulje, ako slavonske banke ne mogu biti sanirane - Slavonija u startu nije ravnopravna s ostalim regijama u Hrvatskoj. Na koncu, osječko-baranjski HNS-a postavlja pitanje hrvatskoj Vladi zašto se Slavoniji oduzimaju poduzeća i daruju drugima? Ako se takvo što pokuša provesti u djelo, HNS Županije osječko-baranjske s ostalim će strankama braniti interese Slavonije i neće dopustiti daljnje osiromašenje ovih krajeva. </p>
<p>Vijeće HNS Osječko-baranjske županije</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Svaki dobronamjeran gost je dobrodošao, ali...</p>
<p>Dolazi još jedna turistička sezona. Kako se mi za nju pripremamo? Pozivamo turiste koji će nas posjetiti tako što biramo one koji nam mogu pomoći. </p>
<p>Ne znamo kako se u to uklapa priprema za doček 100.000 Srba, o čemu se govori. Pozivamo goste od kojih smo doživjeli najveće zločine u XX. stoljeću, one u Domovinskom ratu, koje nitko ne može zanijekati, ali i puno veće, u II. svjetskom ratu. </p>
<p>Da li ih pozivamo zbog ekonomske logike? Niti to! Umjesto njih, mogli smo pozvati Amerikance, ali za njih ovdje nema mjesta, a nema ni za naše iseljeništvo. Dok mi pripremamo doček Srbima, prilagođujući našu estradnu scenu njihovu ukusu, naši branitelji i oni koji su puno propatili u ratu radije neće otići na more.</p>
<p>Mi stvaramo sve čvršće gospodarske veze. Od njihovih estradnih umjetnika, perfidnom politikom, stvaramo idole našim mladima. </p>
<p>Njihov standard omogućit će im da kao pravi patrioti dolaze s konzervama i svojom hranom, kako kod nas ne bi trošili. Gdje je tu ekonomska logika?</p>
<p> Svaki dobronamjeran gost je dobrodošao, ali ne onaj koji drži zarobljene Hrvate i ne vraća tijela naših.</p>
<p>Na ratne se reparacije zaboravilo, kao da agresije na Hrvatsku nije ni bilo.</p>
<p>BORIS ŠILJAK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Neka se zove »Dubrovački most dr. Franje Tuđmana«</p>
<p>Moj je prijedlog za naziv mosta, koji je postao predmetom spoticanja suprotstavljenih političkih opcija, »Dubrovački most dr. Franje Tuđmana«. Takvim bi imenom svi mogli biti zadovoljeni, osim onih koji mrze dr. Tuđmana zbog toga što je uspio stvoriti samostalnu hrvatsku državu! Ne mogu Hrvati baš udovoljavati svim protuhrvatskim željama u vlastitoj domovini.</p>
<p>Tko je imalo objektivan, priznat će da su dr. Franji Tuđmanu upućivane kritike na početku izgradnje tog mosta, na kojem je upravo on inzistirao i za čiju se izgradnju zauzimao. Bivša je vlast našla financijera i nositelja izgradnje iz Bavarske, a to što su Hrvatske ceste time dobile posao također je zasluga bivše vlasti. Odakle onda Hrvatskim cestama pravo da oni diktiraju naziv mosta? Ako smo lokalnoj samoupravi dali lokalne ovlasti, zašto njima ne priznajemo pravo da imenuju most na svojem području? Znači, njihovo je da financiraju svoje zdravstvo, školstvo i ostale deficite, ali nemaju ingerencija dati ime mostu na svojem terenu.</p>
<p> Predlažem, dakle, kompromisni naziv kakav je i naslov mojeg pisma jer je njime sve rečeno. Ako je pameti, tako će se to i riješiti.</p>
<p>IVAN KOKOT, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HZZO zaboravio ratne vojne invalide iz II. svjetskog rata</p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) obavještava osiguranike o oslobađanju od plaćanja participacije. Navodi se šest grupa, među kojima su i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, čije je oštećenje posljedica ranjavanja u Domovinskom ratu. Nas ratnih vojnih invalida iz II. svjetskog rata u tom popisu nema.</p>
<p> To me je iznenadilo. U područnom sam uredu provjerio da nije slučajna pogreška ili propust, ali sam dobio odgovor da pripadam skupini umirovljenika, pa ću morati plaćati ili participaciju ili dopunsko osiguranje.</p>
<p>Odlukom Ustavnog suda iz 2001. godine ratni vojni invalidi su pri kupovini državnog stana izjednačeni s invalidima iz Domovinskog rata. Stoga mislim da bi trebali biti izjednačeni i u pogledu oslobađanja od plaćanja participacije za lijekove. Zar se i mi nismo borili pod hrvatskim stijegom i zar se hrvatski političari ne pozivaju na tradicije antifašizma? </p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Opljačkao poštu špricama s kečapom </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Darko K. (26) opljačkao je u utorak u 11,25 sati, uz prijetnju dvjema špricama punima crvene tekućine, poslovnicu Hrvatskih pošta u Novoj Vesi 57, blizu Kaptol centra. Mladić obrijane glave, na kojoj je dopola imao navučenu plastičnu vrećicu, najprije je u svojem razbojničkom pohodu »posjetio« frizerski salon »Milka«, koji se nalazi odmah do pošte. U salonu je zaprijetio vlasnici Milki Pasarić (45) špricama za koje je rekao da su napunjene njegovom krvlju zaraženom hepatitisom i zapovjedio joj: »Daj novac za drogu!« Međutim sabrana ga je vlasnica salona otjerala vičući na njega kako nema novca.</p>
<p> No nije se dao smesti prvobitnim neuspjehom, pa je ušao u obližnju poštu i ponovio zapovijed. Djelatnice pošte Kajca M. (37) i Karmen M. (43), preplašene njegovom pojavom i prijetnjom, dale su mu vrećicu s oko 6000 kuna, nakon čega je pobjegao u obližnju Ulicu Ivana Znike i potom u Medvedgradsku.</p>
<p> Darka K. policija je na temelju opisa uhitila oko 12 sati u obližnjoj Rockeffelerovoj ulici. Prilikom uhićenja razbojnik je i dvojici policajaca zaprijetio špricama, ali kada su mu pokazali palice, odbacio je šprice i predao se.</p>
<p> Posebno zanimljivu priču ovaj je novinar doznao na samom mjestu događaja. Naime, Darko K., koji inače živi u blizini, došao je prije pljačke u obližnji dućan i na zaprepaštenje prodavača napunio dvije šprice umakom od rajčice rekavši da ide opljačkati frizerski salon. Nakon toga produžio je do lokala gdje je na glavu stavio plastičnu vrećicu, navodno zagledavajući se u staklo da »vidi kako mu stoji«.</p>
<p>»Nitko ga nije ozbiljno shvaćao, a kako i bi«, rekao nam je jedan od gostiju koji su se tog jutra zatekli u lokalu.</p>
<p>No tu nije kraj priči. Nakon što je opljačkao poštu, Darko K. se Medvedgraskom ulicom vratio do Gupčeve zvijezde, gdje je u kafiću nudio ljudima opljačkani novac pitajući: »Hoće li netko 2000 kuna?«</p>
<p>Kako smo doznali od policije, postoji sumnja da je Darko K. ovisnik o drogi, pa je vjerojatno zbog toga izveo ovakvu »ludost«. Nakon dovršetka obrade protiv njega slijedi kaznena prijava zbog razbojstva.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tužiteljstvo traži ponovno suđenje »mini zločinačkoj«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je žalbu na oslobađajuću presudu u postupku protiv Nikice Jelavića, Zorana Pripuza, Blaža Petrovića, Željka Vinkeševića i Ivana Gecega, koji su bili optuženi za prijetnje, iznude, prijevare i pranje novca. Postupak je bio izdvojen iz »zločinačke organizacije«.</p>
<p>U žalbi koju su potpisali Gordana Kolarić i Jurica Ilić navodi se da je u presudi koju je napisao sudac Zdravko Majerović pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te da su počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka.</p>
<p>Podsjetimo, prva točka optužnice teretila je Jelavića za prijetnje Mirjani Mikulić (svjedočila i u »zločinačkoj«). Druga je točka teretila Pripuza, Petrovića, Vinkeševića i Gecega za prijevaru i iznudu nad Ivanom Majherom, pri čemu je Majher oštećen za oko četiri milijuna njemačkih maraka. Jelavić i Pripuz u trećoj su točki optužnice terećeni za iznudu nad Vladimirom Hartekom u vrijednosti od oko 300 tisuća maraka. </p>
<p>Tužiteljstvo ističe da je sud poklonio vjeru iskazima svjedoka koji su pristrani jer su radili za okrivljenike, a da se samim oštećenicima nije vjerovalo. U žalbi se napominje da su oštećenici ljudi koji, unatoč ustrašenosti što je osjećaju, i dalje ustraju u svojim iskazima, i to stoga što su postupcima okrivljenih ugrožene njihove temeljne vrednote - Mirjani Mikulić kao samohranoj majci, a Ivanu Majheru i Vladimiru Harteku kao nositeljima obiteljskih egzistencija. </p>
<p>Tužiteljstvo također tvrdi da su se u postupku pojavljivale dvije vrste svjedoka. Jedni su drastično izmijenili svoj iskaz iz istrage, i to iz straha od optuženih, tvrde tužitelji. Druga je skupina svjedoka pričala »hvalospjeve« optuženicima, a uglavnom je riječ o uposlenicima ili dobrim znancima optuženih.</p>
<p>Općinsko je državno odvjetništvo predložilo da Županijski sud ukine spornu presudu i vrati predmet izmijenjenom sudskom vijeću na ponovno odlučivanje. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Manolić preporučio Slišku da napusti zemlju</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Stručnom analizom i vještačenjem UKV radio-postaje marke motorole, koja je pronađena kod ubijenog Jamesa Cappiaua, a koju je iznio Miroslav Belušić, vještak pri Hrvatskom zavodu za telekomunikaciju, u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32). Pored Belušića, u utorak je na okolnost sastanka s ubijenim Vjekom Sliškom svjedočio i Josip Manolić.</p>
<p>Podsjetimo, Bertić se tereti za ubojstvo Jamesa Cappiaua, koji je nešto prije usmrtio Vjeku Sliška, a Nikolić, koji je u bijegu, i Ivošević terete se za organizaciju Sliškova ubojstva.</p>
<p>Prema Belušićevu nalazu, motorola pronađena kod Cappiaua isključivo je namijenjena profesionalnoj upotrebi, a koriste je, osim Ministarstva obrane i MUP-a, tvrtke, primjerice, »Vodovod« i »Elektra«, koje za njenu upotrebu moraju zatražiti posebnu dozvolu od Hrvatskog zavoda za telekomunikacije.</p>
<p>Radio-postaja koja je pronađena kod Sliškova atentatora bila je podešena na više frekvencija, označena je oznakama VHF i inicijalima J. M. te oznakom O. K., za koju vještak pretpostavlja da označava da je motorola bila spremna za upotrebu. Belušić je naveo i da je Cappiauova motorola bila podešena na više frekvencija koje su dodijeljene snagama UN- a 1993. godine, zatim frekvenciji pomorskih kanala koji se ne upotrebljavaju u RH te na dvije frekvencije MORH-a koje imaju repetitore na Učki i u Malom Lošinju.</p>
<p>Pronađena je motorola, što se vještaku učinilo zanimljivim, hvatala i frekvenciju kojom se koristio Bechtel preko repetitora na Stipanovu griču nedaleko od Otočca.</p>
<p>Vještak se u svojem nalazu dotakao i baterijskog uloška za Cappiauovu motorolu, koji je pronađen u Nikolićevu napuštenom stanu. Napomenuo je da je netko izvadio originalnu bateriju i modificirao uređaj stavivši novi uložak. Za sofisticirane slušalice i maleni mikrofon kojim se koristio Cappiau tijekom atentata Belušić je kazao da se njime služe uglavnom tajne službe i tjelesni čuvari.</p>
<p>Josip Manolić ukratko je sucu Ranku Marijanu prepričao svoj iskaz koji je dao u istrazi, a koji se odnosi na njegov sastanak sa Sliškom u gornjogradskoj kavani »Žabica«. Prema Manoliću, sastanak je održan na intervenciju Romana Bolkovića, s tim da svjedok, kako je naveo, tada još nije znao za Sliška ni za njegove probleme.</p>
<p>»Upitao sam Bolkovića tko je taj Sliško i što me treba. Kada mi je Bolković objasnio o čemu se radi, pristao sam na sastanak i saslušao Sliška. Kazao mi je kako se nalazi u životnoj opasnosti, pa sam mu preproručio da se obrati lokalnim vlastima i policiji. Kad mi je Sliško kazao kako u njih nema povjerenja, uputio sam ga tadašnjem šefu HIS-a Damiru Lončariću, što je Sliško također odbio kazavši kako je Lončarić Petračev čovjek«, ispričao je Manolić.</p>
<p>Nakon Sliškova neprihvaćanja danih savjeta, Manolić je, prema vlastitom prisjećanju, preporučio Slišku da se obrati javnosti ili da napusti zemlju.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zarezao polubrata nožem i pobjegao bosonog</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - U obiteljskoj kući Ane P. (70) u novozagrebačkoj Hrašćanskoj ulici Boris Bakran (49) kuhinjskim je nožem u ponedjeljak oko 21.30 sati pokušao ubiti svog polubrata Anđelka P. (34).</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, Boris se posvađao s polubratom, nakon čega je dohvatio kuhinjski nož dužine oštrice 28 centimetara i njime zarezao Anđelka po pazuhu. Zatim je bosonog pobjegao iz kuće, ali je ubrzo uhićen. Ozlijeđeni je Anđelko kolima Hitne pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju, gdje je dežurni liječnik konstatirao samo lakše tjelesne ozljede.</p>
<p>Boris je priveden u Šestu policijsku postaju na kriminalističku obradu. Protiv njega će se podnijeti kaznena prijava zbog pokušaja ubojstva. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Umirovljenik htio s tonom škije u duhanski lobi </p>
<p>OSIJEK, 14. svibnja</p>
<p> - Zbog kaznenih djela davanja mita službenoj osobi te nedopuštene trgovine, osječki je umirovljenik Jozo Mlinarević (62) odlukom vijeća osječkoga Županijskog suda kažnjen novčanom kaznom od 5400 kuna odnosno 45 prosječnih dnevnih dohodaka. Ako kaznu ne plati u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti presude, sud će novčanu kaznu zamijeniti zatvorskom u trajanju 45 dana. </p>
<p>U optužnici koju je zastupala Zorka Fumić, zamjenica ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok), navodi se da je Mlinarević tijekom 2001. godine u više navrata kupio oko tisuću kilograma duhana u listovima radi preprodaje. Kupljeni je duhan, koji je nakon kupnje usitnjavao i pripremao za prodaju, »skladištio« u podrumu zgrade u kojoj stanuje, a prodavao ga je na osječkoj Autotržnici i Glavnoj tržnici u centru grada. </p>
<p>Kada su ga 17. prosinca prošle godine policajci otkrili na stubištu zgrade dok je nosio tri pune vreće duhana, optuženi ih je pokušao podmititi ponudivši im 500 njemačkih maraka. Policajac ga je upozorio da je to što radi davanje mita, na što je optuženi obećao dati više kazavši mu: »Uzmi novac, samo me nemoj prijaviti«. </p>
<p>Djelatnik policije uzeo je novac od optuženoga, ali ga je predao u policijskoj postaji te protiv Mlinarevića podnio kaznenu prijavu. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu Mlinarević je objasnio da je duhan nabavljao u Hercegovini i u Bakiću kraj Slatine. Od ukupno tisuću kilograma duhana, kazao je optuženi, 31 kilogram bio je izrezan i pripremljen za prodaju, a ostalo je bilo u balama od po 50-60 kilograma. Prema njegovim riječima, onog dana kada su ga policajci otkrili, u svoj je stan nosio iz podruma tri vreće pune duhana. </p>
<p>Na upit zašto je policajcima nudio mito, optuženi je odgovorio: »Uplašio sam se sramote pred prijateljima i susjedima. Osim toga bojao sam se da će me tući u zatvoru.«</p>
<p> Na kraju je dodao da i drugi prodaju duhan te da nije znao da je to što čini kazneno djelo. </p>
<p>U obrazloženju presude sudac Anto Rašić objasnio je da tijekom dokaznog postupka nije bilo teško ustanoviti sve potrebne činjenice zbog toga što je optuženi priznao djela za koja se tereti. Prilikom određivanja visine kazne sud je uzeo u obzir brojne olakotne okolnosti, prije svega optuženikovo kajanje i priznanje počinjenih djela. </p>
<p>»Iako je za ova kaznena djela predviđena kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, zakonodavac je dopustio da se zatvorske kazne zamijene novčanima, što je ovo vijeće iskoristilo«, zaključio je sudac. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policajci pribavili nezakonite dokaze?</p>
<p>VARAŽDIN, 14. svibnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u utorak počelo suđenje Emiru Ramiću optuženom za zloporabu opojnih droga. Optužnica ga tereti da je tijekom 1998. godine u više navrata dvojici ovisnika prodao po 0,5 grama heroina u »pisevima« te da je u svibnju 1998. s maloljetnim K. J. dogovorio da će mu srediti kontakt s osobom koja mu može isporučiti veću količinu heroina.</p>
<p> K. J. je tako 21. svibnja iste godine došao optuženome u stan donijevši 2225 kuna, koje je pribavio opljačkavši benzinsku postaju u Varaždinu. Obojica su otišla u obližnji kafić, odakle je optuženi telefonom nazvao osobu koja je trebala donijeti drogu, no ona se nije pojavila, pa su policajci optuženoga i K. J. uhitili na povratku kući.</p>
<p>Za ta je djela Ramić već bio suđen, a Županijski ga je sud oslobodio optužbe. Županijsko je državno odvjetništvo uložilo žalbu, ona je uvažena, pa je predmet vraćen na ponovno suđenje. Ramić se još tereti i da je 15. listopada 1998. godine od nepoznate osobe u Zagrebu kupio 18,65 grama čistog heroina za 1200 njemačkih maraka. Drogu su našli policajci koji su ga zaustavili u Presečnom nedaleko od Novog Marofa, a u njegovu su stanu sutradan pronašli i 55 tableta heptanona.</p>
<p>Na raspravi je svjedočio Željko M. koji je u istrazi rekao da mu je Ramić prodao heroin u nekoliko navrata, no tijekom prošle glavne rasprave rekao je da to nije bilo 1998. godine. U istrazi je teretio Ramića, kako je rekao, jer su mu policajci prije saslušanja kod istražnog suca »prijetili i maltretirali ga«. Rekao je i da je, nakon što su ga policajci tukli, išao k liječniku i pribavio potvrdu o ozljedama, koju je predao istražnom sucu.</p>
<p>Ramićev je branitelj potom predložio da se iz spisa izdvoje dokazi koje je smatrao nezakonitima. Policajci su, naime, tvrdio je, pretragom a ne pregledom pronašli heroin u Ramićevu automobilu. Za tu pretragu nije postojao sudski nalog, koji je izdan tek dan kasnije. Raspravno je vijeće potom odlučilo izdvojiti zapisnik o očevidu, potvrdu o oduzimanju predmeta, službenu zabilješku policije i dokumentaciju uviđaja, a kada to rješenje postane pravomoćno, odlučit će se o nastavku glavne rasprave.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Godina maloljetničkog zatvora za razbojništvo</p>
<p>ČAKOVEC, 14. svibnja</p>
<p> - U četvrtak je Vijeće za mladež Županijskog suda u Čakovcu nepravomoćnom presudom osudilo na godinu dana maloljetničkog zatvora Marinka Ignaca (20) iz romskog naselja u Pribislavcu kraj Čakovca. Do pravomoćnosti presude on će biti u odgojnom zavodu u Turopolju. </p>
<p> Protiv drugookrivljenog D. H. (17) postupak je obustavljen zbog toga što mu se ne može izreći maloljetnički zatvor jer mu je zbog drugoga kaznenog djela već izrečena odgojna mjera i nalazi se u Turopolju. </p>
<p>Marinko Ignac i D.H. su 15. listopada 1999. zatražili od Viktora N. kod čakovečkoga Gradskog sajmišta da im dade vreće s otpadnim bakrom. Kad je napadnuti to odbio, maloljetnik D.H. prijetio je vojničkim nožem, koji mu je dao Marinko Ignac, te je mašući njime napadnutoga porezao po desnoj šaci. Vreće s bakrom su mu potom oduzeli i sakrili ih u šumi blizu Čakovca. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>MMF: Zajmovi Fonda ipak donose moralni hazard</p>
<p>Međunarodni monetarni fond objavio je analizu rizika koje za sobom povlače zajmovi MMF-a - vjerovnici i kreditori, uljuljani sigurnošću što je nosi potpora Fonda, naginju nepromišljenim i rizičnim postupcima.</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Brojni kritičari MMF-ove politike ističu da je stupanj moralnog hazarda vrlo izražen - privatni kreditori odobravaju kredite u situacijama kad to inače ne bi napravili da zemlja nema sklopljen sporazum s MMF-om, dok same zemlje vjerovnici sporije provode reforme i mjere potrebne za brži izlaz iz krize. Stoga se postavlja pitanje premašuju li ti negativni učinci MMF-ovih zajmova njihove prednosti. </p>
<p>Međutim, MMF-ovi su ekonomisti u analizi Moralni hazard: Potiču li zajmovi MMF-a neoprez vjerovnika i kreditora usporedili podatke zabilježene prilikom nekoliko značajnijih događaja tijekom devedesetih. Usporedba je pokazala da stupanj moralnog hazarda, čiji je učinak doista zabilježen, nije toliko izražen kao što tvrde kritičari MMF-a. Međutim, autori ipak ističu da ta analiza predstavlja tek polazno mjesto te da taj fenomen treba mnogo detaljnije ispitati.</p>
<p>Učinak moralnog hazarda najčešće se bilježi u osiguranju. Vlasnik stana će, na primjer, rjeđe zaključavati vrata osigura li stan od provale i druge štete, vlasnik osiguranog automobila vozit će neopreznije, a osoba sa zdravstvenim osiguranjem vodit će manje računa o svojem zdravlju. </p>
<p>Kod MMF-ovih zajmova posljedica moralnog hazarda - gdje bi maksimalni stupanj odražavao primjerice uvjerenje ulagača da će sredstvima Fonda biti pokrivena sva njihova potraživanja - bilo bi smanjenje spreadova državnih obveznica zemlje koja s MMF-om ima potpisan sporazum. Naime, početno veliki spread obveznica zemlje sa znatnim rizikom od prekida servisiranja vanjskoga duga trebao bi se, u slučaju kada postoji izraženi moralni hazard, znatno smanjiti nakon najave potpisivanja aranžmana s MMF-om. </p>
<p>Međutim, prema podacima prikazanim u analizi, spreadovi za dolarske obveznice dvadesetak zemlja u razvoju s financijskom potporom MMF-a, u odnosu na američke državne obveznice, krajem 1998. dosežu znatne vrijednosti. Osim toga, prilikom financijskih kriza spreadovi znatno rastu čak i kad je s MMF-om već dogovoren hitni zajam. Dakle, potpora MMF-a se ipak ne smatra »potpunom garancijom« da će njihova potraživanja biti pokrivena. </p>
<p>Nagli skok spreadova - kao što pokazuje indeks obveznica tržišta u nastajanju što ga priređuje JP Morgan - zabilježen je primjerice nakon što je dogovoren stand-by aranžman s Meksikom u siječnju 1995. od 17,8 milijardi dolara - tada najveći i po apsolutnom iznosu i u odnosu na kvotu pojedinih članica. Isti zaključak potvrđuju i kretanja istoga indeksa nakon što su 1997. odobreni programi potpore Tajlandu, Indoneziji i Južnoj Koreji. </p>
<p>Međutim, postojanje određenog stupnja moralnog hazarda kod vjerovnika dokazuju kretanja spreadova nakon devalvacije rublja i prestanka servisiranja dijela ruskoga duga u kolovozu 1998. godine. Naime, ruski problemi s otplatom duga nisu nikoga iznenadili, nego je neočekivan bio izostanak velikog programa spašavanja od strane MMF-a. Spreadovi, ne samo za ruske obveznice nego i za one drugih tržišta u nastajanju, naglo su skočili, odnosno nestao je učinak moralnog hazarda koji je očito postojao u određenoj mjeri prije nego su ulagači izgubili osjećaj sigurnosti koji je ulijevala očekivana pomoć MMF-a.</p>
<p>Autori analize prema tome zaključuju da problem moralnog hazarda zbilja postoji, iako stupanj nije toliko zabrinjavajući, barem sa stajališta privatnih kreditora. Međutim, stvarne će razmjere ovoga fenomena biti teško ustanoviti ne provede li se znatno šire i detaljnije istraživanje utjecaja ostalih čimbenika koji utječu na kretanje spreadova. Daljnja analiza važna je prije svega zato što bi eventualnim promjenama načina funkcioniranja međunarodnog financijskog sustava moralni hazard mogao postati daleko izraženiji problem.</p>
<p>Osim toga, vrlo je teško razlučiti kakav je točno utjecaj moralnog hazarda sa stajališta samih zemalja dužnika - odugovlačenja s potrebnim reformama. No taj se utjecaj kod dužnika, kažu u MMF-u, može jednostavno ublažiti povećavanjem udjela zajmova iz privatnih izvora u rješavanju kriza - kao što se i planira. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Stjepan Šafran: I obrtnike plaše prevelika prava radnika</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Novi prijedlog Vlade sindikatima, prema kojem bi ubuduće i mali poslodavci morali obrazložiti razloge davanja otkaza, nije prihvatljiv za obrtnike, odnosno poslodavce koji imaju do dvadeset zaposlenih - smatra Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore. </p>
<p>Riječ je o prijedlogu koji je iznesen u sklopu pregovora o izmjeni Zakona o radu, a ako se prihvati time bi svi poslodavci bez obzira na broj zaposlenih bili izjednačeni u obvezi podnošenja pismenog obrazloženja za davanje otkaza. Naime, sada mali poslodavci koji imaju do deset zaposlenih radnike mogu otpustiti bez navođenja razloga. </p>
<p>- Ovaj prijedlog nastavak je politike prijašnjih i sadašnje Vlade kojom se, zbog socijalnog mira, sindikatima previše popuštalo. Tako su tijekom godina nastala neopravdano velika prava radnika, a otvoreno mogu reći da je prezaštićeni radnik glavna smetnja povećanju zapošljavanja, posebno u obrtništvu i malom poduzetništvu. Naime, zbog straha od mogućih komplikacija prilikom otkaza, velik broj obrtnika ni dosad nije zapošljavao nove radnike. Jer, ovoj gospodarskoj grani često je, zbog prilagođavanja tržištu, neophodna brza promjena proizvodnog programa, a kad se napušta stari, ponekad se traže radnici drukčijeg stručnog obrazovanja i praktičnog znanja. Takva je praksa u cijelom svijetu i ona uživa podršku lokalnog zakonodavca. Zato se i u nas trebaju što brže donijeti fleksibilniji propisi o odnosima između radnika i poslodavaca, što je jedan od preduvjeta za rad malih tvrtki. A kako su one i u svijetu glavni izvor novog zapošljavanja, puno je razloga zašto bi državi trebalo biti stalo da one budu što brojnije - kaže Stjepan Šafran.</p>
<p>Kako u HOK-u komentiraju ocjene da je obrazloženje otkaza u malim tvrtkama ipak potrebno jer je poznato da su u njima zaposleni najviše izvrgnuti trenutnoj zlovolji poslodavaca?</p>
<p> Prema Šafranovim riječima, u obrtničkim strukama dobri su majstori vrlo traženi i nema potrebe za posebnom zaštitom njihovih prava. Najviše je teškoća sa slabim radnicima, koji sada uvelike koriste pogodnosti što im ih pruža postojeće radno zakonodavstvo. Zato Zakon o radu, kaže Šafran, treba što brže prilagoditi praksi kakva je uobičajena na europskim tržištima rada, a to se odnosi i na ostale zakone i pravilnike o otvaranju tvrtke, nadzoru njezina djelovanja itd. </p>
<p>- Predlagatelje izmjena Zakona o radu podsjećam da malo gospodarstvo obuhvaća tvrtke koje imaju do 50 zaposlenih, a u to spada i obrtništvo. Zato smatram da bi u sadašnjem krugu pregovora između Vlade, sindikata i poslodavaca trebalo razgovarati o jednakom uređenju odnosa između radnika i poslodavaca i u tvrtkama do pedeset, a ne samo do dvadeset zaposlenih - predlaže Šafran i podržava Vladin prijedlog da u sljedećih pet godina tvrtke koje imaju do dvadeset zaposlenih ne bi trebalo obvezivati da izrađuju program zbrinjavanja viška radnika. </p>
<p>Inače u hrvatskom obrtništvu trenutno je po jednoj radionici zaposleno u prosjeku tek 1,4 radnika, u Bavarskoj ih je prosječno 12, a europski je prosjek šest. Vrlo je malo obrtnika i malih poduzetnika koji imaju oko dvadeset zaposlenih, ali njihov broj u posljednje dvije godine postupno raste i zato u HOK-u strahuju da bi novi Vladini prijedlozi mogli utjecati na nastavak tog trenda.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nitko ne zna gdje je navodni ugovor s Westinghouseom </p>
<p>Dok ne ratificira sporazum o nuklearki Krško, Hrvatska ne može ni prodati svoj dio po realnoj cijeni / Krši li se preuzimanjem obveze o zbrinjavanju polovice radioaktivnog otpada iz Krškog hrvatski Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja?</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - U posljednje vrijeme sve su češći zahtjevi da Hrvatska proda svoju polovicu NE Krško kako bi zaštitila uloženih 600 milijuna dolara i ujedno se riješila brojnih problema koje ta elektrana donosi. No, stručnjaci smatraju da su šanse za to prilično male jer nitko ne želi za nju ponuditi realnu cijenu. A za nekoliko desetaka milijuna dolara ne isplati se prodavati polovicu tako vrijedne i dobro očuvane elektrane, koja Hrvatskoj može još najmanje 20 godina isporučivati velike količine prilično jeftine struje. </p>
<p>Tako je ovih dana i holding Slovenske elektrane najavio da uz gradnju šest hidroelektrana na Savi planiraju i otkup hrvatske polovice Krškog. Ali pitanje je mogu li oni za hrvatski dio nuklearke ponuditi realnu cijenu budući da još nisu konkretizirali svoje najave, napominju u HEP-u.</p>
<p>Osim toga, u Europi dosad nije prodana ni jedna nuklearka. Nekoliko ih je, kažu u HEP-u, prodano samo u SAD-u, ali tamo su drukčije okolnosti na tržištu. </p>
<p>Kako se vrijednost nuklearke pojednostavljeno određuje tako da se od njene procijenjene vrijednosti odbiju troškovi dekomisije i zbrinjavanja otpada, pronalaženje rješenja za zabrinjavanje istrošenog goriva znatno bi olakšalo ratifikaciju slovensko-hrvatskog ugovora pa i prodaju hrvatske polovice Krškog. Zato je pažnju stručnjaka i javnosti privukla tvrdnja dr. Petra Strohala, stručnjaka koji je godinama radio u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), kako je prije gradnje nuklearke s Westinghouseom potpisan ugovor po kojem je sav uran koji će se koristiti u elektrani američko vlasništvo te se nakon privremenog hlađenja vraća u SAD. </p>
<p>No, takav ugovor, kako smo doznali, ne postoji ni u Ministarstvu gospodarstva ni u HEP-u pa očekuju da ga Strohal predoči javnosti ili kaže gdje ga se može naći. Prema njihovim riječima, upitno je postoji li uopće taj ugovor jer Westinghouse nigdje ne preuzima takve obveze.</p>
<p>Strohal na to odgovara kako on nema ugovor niti zna gdje se može naći, ali tvrdi da je njegovo potpisivanje bio jedan od američkih uvjeta da tadašnja Jugoslavija dobije nuklearno gorivo, budući da su se tako osiguravali od širenja nuklearnog oružja. </p>
<p>Stručnjaci se ne slažu ni s Strohalovom izjavom da se preuzimanjem obveze zbrinjavanja polovice radioaktivnog otpada iz Krškog krši hrvatski zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja, koji zabranjuje uvoz takvog otpada. Naime, prema njihovim riječima, međudržavni sporazumi su iznad nacionalnih zakona, pa je novim slovensko-hrvatskim sporazumom derogirano i više slovenskih zakona, npr. zakon o zapošljavanju stranaca.</p>
<p>Strohal ipak ostaje pri svojim riječima, uz obrazloženje da su HSP-ovi saborski zastupnici, organizatori okruglog stola o Krškom, od saborske pravne službe dobili tumačenje kako su samo međunarodne konvencije iznad nacionalnih zakona, a međunarodni ugovori nisu.</p>
<p>Ta i brojna druga otvorena pitanja vjerojatno će se uskoro raščistiti budući da će Ministarstvo gospodarstva vjerojatno već sljedeći tjedan predložiti Vladi da Saboru na drugo čitanje pošalje prijedlog ratifikacije hrvatsko-slovenskog sporazuma. Naime, kako smo neslužbeno doznali, stručnjaci Ministarstva gospodarstva pripremaju za Vladu i Sabor odgovore na sva otvorena pitanja vezana uz Krško. </p>
<p>Kako je i slovenska vlada ovih dana svom parlamentu poslala taj sporazum na ratifikaciju, nije isključeno da se to dogodi istodobno u obje zemlje. Takvu mogućnost su kao najbolje rješenje predsjednik i potpredsjednik Sabora Zlatko Tomčić i Zdravko Tomac predložili predsjedniku slovenskog parlamenta Borutu Pahoru. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Potpore u poljoprivredi isplaćivat će se jedanput godišnje </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Najviši ukupni iznos državnih poticaja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu koji jedan korisnik može ostvariti jest 1,5 milijuna kuna. </p>
<p>U naredne dvije godine korisnici poticaja, a to se u prvom redu odnosi na poljoprivredne kombinate, moći će to pravo ostvariti djelomično u sljedećem iznosu: u 2003. godini 80 posto dosadašnjeg iznosa poticaja, a u 2004. godini 45 posto. Primjerice, Belje je godišnje na ime poticaja dobivalo 40 milijuna kuna, a sad će taj iznos moći ostvariti jedino ako se kombinat podijeli u više tvrtki. </p>
<p>Predložena reforma sustava države potpore tek je prvi korak u pokušaju stvaranja konkurentnog poljoprivrednog sektora. Njome se pojednostavljuje sustav potpore, ujednačava visina poticaja po hektaru i proširuje obuhvat površina za koje će država plaćati poticaje. </p>
<p>U javnoj raspravi u povodu prezentacije nacrta prijedloga zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu rečeno je da će strukturne promjene u domaćem agraru također ovisiti o razvitku tržišta poljoprivrednim zemljištem, odnosno modernog katastarskog sustava i registra zemljišta te mogućnosti dobivanja povoljnih dugoročnih kredita. </p>
<p>Važan dio reforme sustava potpore jest utvrđivanje razlike između komercijalnih i obiteljskih gospodarstva i onih koja su nekomercijalna, odnosno imaju slabe mogućnosti za profitabilnu proizvodnju. Na taj način razdvojit će se održiva gospodarstva koja proizvode uglavnom za tržište od malih netržišno orijentiranih poljoprivrednika. </p>
<p> U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da se isplata poticaja za mlijeko zbog tehničkih razloga neće obavljati svaki mjesec. Osim toga, predviđa se smanjivanje poticaja za proizvodnju mlijeka na područjima od posebne državne skrbi sa sadašnjih 0,90 kuna po litri na 0,75 kuna. </p>
<p>Poljoprivredni poticaji trebali bi se isplaćivati na kraju godine. Sad se, primjerice, poticaji ratarima isplaćuju dva puta godišnje, prije sjetve i nakon žetve. Osim toga, predviđena je veća potpora stočarstvu kako bi se smanjio uvoz mlijeka. </p>
<p>Što se tiče modela potpore proizvodnji, važno je utvrđivanje minimalnih i maksimalnih poticajnih količina, primjerice, kad se radi o površinama, broju stabala, grlima stoke za koje će se isplaćivati poticaji. Za ratarske kulture, primjerice, previđeno je da površina na koju se može ostvariti poticaj bude najmanje tri hektara, a u vinogradarstvu jedan hektar. U stočarstvu bi to bile tri krave, 20 ovaca ili koza. Minimalne poticane količine propisuju se za tri godine. </p>
<p> Za ostvarenje prava na državnu potporu u poljoprivredi bit će obavezan ulazak u tzv. upisnik poljoprivrednih proizvođača te u sustav PDV-a. Zabrinjava da je sad samo tri do četiri posto seljaka u sustavu PDV-a te će u njega najprije morati ući oni koji godišnje dobiju više od 12.000 kuna poticaja, a dogodine će to biti obavezno za sve koji dobivaju poticaje. </p>
<p>Zaključak s dosad održanih javnih rasprava o nacrtu prijedloga zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, koji je ušao u drugo čitanje u Saboru, jest kako više nema puno vremena za njegove korjeniti promjene. No, svi se slažu da je zaokret u poljoprivredi nužan zbog postupnog usklađivanja mjera državne potpore u poljoprivredi s onima koja se provode u EU. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Podravka: Umjesto za 2001., predujam dividende za 2002. </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Na sjednici Uprave i Nadzornog odbora Podravke održanoj u ponedjeljak odlučeno je da će se glavna skupština održati 11. srpnja, izvijestili su sa Zagrebačke burze.</p>
<p>Skupštini je predloženo da se dobit Podravke ostvarena u 2001. godini rasporedi tako da pet posto (871.031 kuna) ide u zakonske rezerve, a u statutarne rezerve 827.479 kuna. Dividenda na povlaštene dionice u skladu s Ugovorom o upisu dionica zaključenim između Podravke i EBRD-a u iznosu od 2.766.600 eura isplatit će se EBRD-u 15 dana pošto skupština odobri godišnje financijske izvještaje za 2001. godinu. Kad je riječ o ostalim dioničarima Podravke, skupštini će se predložiti isplata predujma dividende za poslovnu 2002. godinu. Predujam dividende u iznosu 3,35 kuna bruto po dionici isplatitit će se vlasnicima dionica serije A najkasnije do 31. prosinca.</p>
<p>Skupštini Podravke predložit će se da opozove neke članove Nadzornog odbora i imenuje nove. Opozvan i ponovo imenovan u NO Podravke trebao bi biti predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka. Iz NO Podravke izlaze Slavko Antolić, Franjo Cirkvenec i Sonja Klingor. Umjesto njih u NO Podravke bit će Darko Ostoja, Željko Buntak, Đuro Zalar i Marijan Cingula.</p>
<p>Na sjednici uprave i NO Podravke u ponedjeljak donesena je i odluka o prodaji i prijenosu poslovnog udjela (40 posto) u Panonskoj pivovari d.o.o. i to danskom Karlsbergu. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Banke i naftne kompanije potaknule rast</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Nakon što su newyorški indeksi u ponedjeljak ponovno ostvarili nagli oporavak, europski su blue chip indeksi redom zabilježili rast. U utorak je optimizam također potaknulo izvješće UBS-a, koji je u prvom tromjesečju ostvario rezultate bolje od očekivanja analitičara. Osim bankarskog sektora, u porastu su bile i dionice naftnih i tehnoloških kompanija.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 porastao 1,01 posto na 5257,3 boda, a frankfurtski DAX je na 5059,13 bodova bio 1,68 posto viši. Milanski MIB 30 je porastao 1,81 posto na 31.856 bodova, a pariški CAC 40 1,92 posto na 4459,18 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 1,62 odnosno 2,11 posto.</p>
<p>U New Yorku se nakon otvaranja burzi očekivao nastavak rasta. Dow Jones Industrial je u ponedjeljak dobio 1,71 posto dosegavši 10.109,66 bodova, dok je širi S 500 na 1074,56 bodova bio 1,85 posto viši nego u petak. Nasdaq Composite je zahvaljujući porastu tehnoloških dionica skočio 3,23 posto na 1652,54 boda.</p>
<p>Azijske su burze, slijedeći Wall Street, uglavnom zabilježile rast, no japanski benchmark Nikeki 225 je dobio tek 0,17 posto, dosegavši 11.356,15 bodova, dok je hongkonški Hang Seng indeks pao 0,37 posto na 11.690,31.</p>
<p>Rast američkih tehnoloških kompanija potaknuo je i rast njemačke softverske tvrtke SAP od 2,5 posto. Proizvođač čipova Infineon dobio je 4,1 posto, a britanski dizajner ARM Holdings je 2 posto. Nokia i Ericsson su dobili oko 2,5 posto, dok je Alcatel skočio 4 posto.</p>
<p>France Telecom je pao 2,8 posto, zbog novih loših vijesti iz njemačkog MobilComa u kojem francuska kompanija drži znatan udio. Drugi su europski telekomi bilježili rast - Deutsche Telekom je dobio 1,6 posto, Vodafone 2, a mmO2 4,5 posto.</p>
<p>UBS je u prvom tromjesečju nadmašio očekivanja analitičara - iako je zabilježio 14 postotni pad dobiti na 1,36 milijardi švicarskih franaka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dionice UBS-a porasle su 2,5 posto, a njegovog domaćeg rivala Credit Suissea 2,2 posto. Deutsche Bank je porasla 0,9 posto, no HVB je izgubila 0,3 posto. U Francuskoj je Societe Generale porastao 1,4, a PNB Paribas 1,7 posto. Nizozemski ABN Amro i ING dobili su 2 odnosno 1,7 posto.</p>
<p>BP, najveća komponenta FTSE 100, u Londonu je skočio 2,4 posto, a Shell, Royal Dutch i TotalFinaElf porasli su po 1,7 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Račan se ispričao svima koji su patili zbog Bleiburga </p>
<p>Nedavno sam se poklonio žrtvama Jasenovca, a sad izražavam sućut zbog Bleiburga kad to već ranije nisu učinili oni koji su to morali, rekao je premijer / Nekadašnji sukobi ne smiju poticati nove, kaže Račan / Nesreću Bleiburga i križnog puta trebamo pamtiti kao opomenu i svjedočanstvo o zločinu koji se ne smije ponoviti, istaknuo Račan / Predsjednik Vlade najviši je hrvatski dužnosnik koji je dosad službeno došao u Bleiburg odati počast žrtvama </p>
<p>BLEIBURŠKO POLJE, 14. svibnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivica Račan u utorak se u Bleiburgu poklonio svim bleiburškim žrtvama i žrtvama križnoga puta. Ispred spomenika na Bleiburškom polju položio je vijenac u ime hrvatske Vlade. </p>
<p>U Vladinom izaslanstvu bili su i potpredsjednik Goran Granić te ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar. Hrvatsko izaslanstvo u Bleiburgu je dočekao naš veleposlanik u Austriji Dražen Vukov-Colić.</p>
<p> »S ovoga mjesta upućujem iskrenu ispriku i sućut svima čiji su životi na bilo koji način obilježeni bleiburškom tragedijom, svima koji su na bilo koji način patili zbog Bleiburga«, rekao je Račan. </p>
<p>Odajući počast žrtvama bleiburške tragedije, premijer je objasnio da se s pijetetom klanja žrtvama svih prijašnjih sukoba, neovisno o tome u ime kojih su ideologija i politika počinjeni zločini. </p>
<p>»Nedavno sam se poklonio žrtvama Jasenovca, a sada izražavam sućut i žaljenje zbog Bleiburga kad to već ranije nisu učinili oni koji su to morali napraviti«, istaknuo je premijer.</p>
<p> Kako je rekao, prošlost ne možemo mijenjati, ali ne možemo miriti sve koji su sudjelovali u prošlim krvavim događajima. No, Račan smatra iznimno važnim da nekadašnji sukobi ne potiču nove. Naglasio je da se mržnja ne bi smjela prenositi na nove generacije, posebice ako se želi očuvati demokratska Hrvatska. </p>
<p>»Današnja Hrvatska osuđuje svaki zločin zato što je građena na demokratskim temeljima antifašizma«, poručio je premijer, dodajući kako odlučno odbacuje svaki ekstremizam, lijevi ili desni, crveni ili crni. Nesreća Bleiburga i križnog puta velika je, zato je trebamo pamtiti kao opomenu i svjedočanstvo o zločinu koji se ne smije ponoviti, rekao je Račan. </p>
<p>Predsjednik hrvatske Vlade najviši je hrvatski dužnosnik koji je dosad službeno došao u Bleiburg kako bi odao počast žrtvama tragičnih događaja nakon završetka II. svjetskog rata. Ipak, Račan je u utorak podsjetio da je u Bleiburgu bio i prije devet godina, ali tada je došao privatno.</p>
<p> Vladino izaslanstvo na Bleiburškom su polju u utorak dočekali predstavnici počasnog bleiburškog voda Ilija Abramović i Antun Paus. </p>
<p>S premijerom su razgovarali o teškim uvjetima u kojima je taj vod sve do danas sačuvao od zaborava uspomenu na bleiburšku tragediju. </p>
<p>Obavijestili su ga i o inicijativi da se otkupi dio zemljišta oko spomen-obilježja na Bleiburškom polju do željezničke pruge. </p>
<p>Premijer je najavio da će o tome vrlo skoro u Beču razgovarati s austrijskim kolegom. </p>
<p>Vladino izaslanstvo u utorak ujutro položilo je vijenac i ispred grobnice žrtava na mariborskom groblju Dobravi.</p>
<p>»Dobro je da je Crkva reagirala« </p>
<p>Upitan kako komentira izjavu nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića koji je osudio nedjeljni incident u Bleiburgu, premijer Račan rekao je kako je dobro da je Crkva tako reagirala. »Izjava je bila više nego jasna i dobro je da je Crkva brzo reagirala. Time se pokazalo da važni čimbenici u Hrvatskoj daju svoj prilog kako se povijesni raskoli ne bi prenosili na buduće generacije«, naglasio je Račan. Dobro je da je uslijedila reakcija jer, smatra premijer, učinit ćemo mnogo ako uspijemo prekinuti politizacije hrvatskih stratišta.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Norac je za nas bio nitko i ništa, kaže Ivica Čačić</p>
<p>RIJEKA, 14. svibnja</p>
<p> - »Prilikom napada na Medak koji je Hrvatska vojska izvela loše jer smo imali ranjenih i poginulih, moj vod odbio je zapovijed Mirka Norca da krene u tu akciju. Norca nismo poznavali, odnosno on je tada za nas bio nitko i ništa«, rekao je umirovljeni časnik Ivica Čačić svjedočeći u utorak na suđenju »gospićkoj skupini« u Županijskom sudu u Rijeci.</p>
<p> Prema Čačićevim riječima, vod je krenuo u akciju tek kad je došao njegov zapovjednik Pajo Šimić, a s njim i Tomislav Merčep te Ante Karić iz Kriznog štaba u Gospiću.</p>
<p> Na pitanje odvjetnika Željka Olujića, branitelja prvooptuženoga Tihomira Oreškovića, bi li njegov vod odbio i neko Oreškovićevo naređenje, </p>
<p>Čačić je odgovorio potvrdno. Dodao da bez naredbe svoga zapovjednika Paje Šimića nisu kretali ni u jednu akciju. </p>
<p>Svjedok je naglasio da ništa ne zna o odvođenju građana iz Gospića i Karlobaga u listopadu 1991., o čemu je čuo nekoliko godina kasnije. </p>
<p>U utorak se u sudnici nije pojavio svjedok, bivši zapovjednik Vojne policije u Gospiću Zdenko Bando koji sada živi u Njemačkoj. Sudski poziv bio mu je upućen putem hrvatskog Interpola. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ponavljanje prekršaja i prihodi određuju visinu kazne?</p>
<p>Vlada će do drugog čitanja razmotriti propisivanje kazni ovisno o vrsti i ponavljanju prekršaja ili pak o prihodima i imovini prekršitelja, najavio e Josip Vresk, zamjenik ministra unutarnjih poslova/ Korenika (SDP) predlaže da se ministru ostavi mogućnost da zbog neplaćanja kazni nekome odbije produžiti vozačku dozvolu/ Držeći se nelogičnih znakova, policija kažnjava više od 50 posto nedužnih vozača, upozoreno je/ Odbor za pravosuđe podržao konačnu verziju zakona o kaznenom postupku</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Iako uz brojne primjedbe na represivnost i visoke kazne koje nisu u skladu s financijskim mogućnostima građana, članovi Odbora za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora podržali su u utorak Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama. </p>
<p>Zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk objasnio je da novi zakon mora biti represivniji od postojećeg, jer je stanje sigurnosti na cestama nezadovoljavajuće pa se, da bi se ono saniralo, mora ići s oštrijim sankcijama. </p>
<p>No, upravo zbog lavine kritika koje su se obrušile na zakon, Vresk je najavio da će Vlada do drugog čitanja razmotriti mogućnost individualizacije kazni, ovisno o vrsti i ponavljanju prekršaja ili pak o prihodima i imovini prekršitelja. Svi članovi Odbora slažu se, naime, da samo represija neće smanjiti broj prometnih nesreća jer sigurnost na cestama ne ovisi samo o vozačima nego i o cestama te o stanju vozila. Ipak, slažu se i da se za neke prekršaje, poput vožnje u alkoholiziranom stanju, moraju uvesti drastične kazne koje se moraju striktno provoditi. Miroslav Korenika (SDP) kritizirao je odredbu po kojoj ministar unutarnjih poslova zbog neplaćenih prometnih kazni može nekome uskratiti izdavanje isprava. Ističući kako to nije u skladu s ostalim zakonima, Korenika predlaže da se ministru ostavi mogućnost da u takvim slučajevima odbije nekome produžiti vozačku dozvolu. Upozorio je i da treba policiju bolje opremiti za kontroliranje prisutnosti droge u organizmu vozača, te da treba uskladiti visinu kazni koje su po ovom prijedlogu često nelogične (za prosuti teret po cesti pravna osoba plaća 12-50.000 kuna kazne, a obrtnici 6-10.000). </p>
<p>Željko Glavan (HSLS) upozorio je da turističku sezonu dočekujemo s lošim i nesigurnim cestama. Predsjednik Odbora Jure Radić (HDZ) predlaže pak da se revidira signalizacija na cestama. Jer, navodi, uz poštivanje znakova, vožnja od Zagreba do Splita traje sat vremena duže nego što bi trajala kad bi znakovi bili logični, a tijekom nje se može skupiti dovoljno kaznenih bodova za ostanak bez vozačke. Držeći se nelogičnih znakova, policija kažnjava više od 50 posto potpuno nedužnih vozača, i zbog toga i sami vozači gube povjerenje u signalizaciju, upozoreno je. </p>
<p>Glavni tajnik Hrvatskog autokluba (HAK) Boris Šprem iznio je pak HAK-ov prijedlog da se dobna granica za upis u auto-školu smanji na 16,5 godina, da se sa 17 godina dobiva probna vozačka a do 18. mladi vozači moraju voziti uz pratnju starije osobe s trogodišnjim vozačkim iskustvom. Time bi se, tvrdi, smrtnost u prometnim nesrećama smanjila za pet posto. Inače, u Hrvatskoj godišnje na cestama pogine 750 ljudi, a u svijetu ukupno 850.000. </p>
<p>»Ako je kraj Ladislav u XI. stoljeću u svojim propisima predviđao kaznu za suca koji za mjesec dana ne odluči o sporu, onda to može i današnji zakonodavac«, uzvratila je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, u utorak na sjednici Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora, na prigovor da se ne smije kazniti suca koji nije na vrijeme napisao presudu. </p>
<p>Odbor je, inače, jednoglasno podržao Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku. Među ostalim, po predloženome, sudac rješenjem oduzima procesna prava strankama koje su ta prava zlorabile, istragu prekida dogovor tužiteljstva i obrane (za kaznena djela za koje je propisana kazna zatvora do deset godina), moguće je izvesti javnu raspravu i bez nazočnosti optuženika, a za kaznena djela kažnjiva zatvorom do osam godina moguće je da državni odvjetnik napiše optužnicu i bez provedene istrage. Mladen Godek (HSLS) i Marin Jurjević (SDP) spomenuli su splitski pravosudni slučaj: 1066 predmeta je otišlo u zastaru u tamošnjem Općinskom sudu. Razlog za tu blamažu pripisan je podjednako i propisima i sucima. Po Jurjevićevim riječima, u mnogima od tih spisa zapravo je riječ o stranačkoj nagodbi«. </p>
<p>Umjesto u hitni, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o djelokrugu ministarstava ide u redovito, prvo saborsko čitanje. Pritom su članovi Odbora dali nepodijeljenu podršku razdvajanju pravosuđa od uprave, zalažući se da i državna administracija dobije svoje, zasebno ministarstvo.</p>
<p>Odbor je dao prethodno mišljenje o 41 kandidatu za suce.</p>
<p>Marija Pulić i Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Novi rokovi za pritvor zbog Jelavića i Pripuza«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Odvjetnici iz društva »Nobilo i dr.« uputili su 13. svibnja pismo na adresu Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. Kao pravni zastupnici Nikice Jelavića i Zorana Pripuza, optuženika u remetinečkom suđenju, upozorili su saborske zastupnike na svoje shvaćanje odredbe u izmijenjenom zakonu o kaznenom postupku. Po tom propisu, rokovi iz novog zakona o pritvoru primjenjivali bi se i na postupak koji je u tijeku, a što oni smatraju nezakonitim i neustavnim. </p>
<p>Nobilo i drugi upozoravaju da se ostankom toga rješenja u noveliranom zakonu »ostvarila prijetnja da Jelavić i Pripuz neće iz pritvora, jer se zakon i donosi upravo radi njih i ostalih remetinečkih optuženika«.</p>
<p>Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović novinarima je u utorak kazala: »Odvjetnička primjedba je neosnovana. Pravilo o primjeni novog zakona na optuženike koji sudjeluju u postupku koji je u toku, tiče se samo odredbi materijalnog prava. Kako je u ovom slučaju riječ o procesnom propisu, zamjerka ne stoji i nema nikakve veze ni sa spomenutim niti s nekim drugim postupkom u Hrvatskoj, čija se glavna rasprava odvija«. Na sjednici Odbora u utorak nije bilo riječi o odvjetničkom pismu. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Televizija Student za buduće novinare na Fakultetu političkih znanosti </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagreb u utorak je počelo eksperimentalno emitiranje Televizije Student (TVS). Emitiranje je organizirano u povodu 40. obljetnice postojanja Fakulteta. </p>
<p>TV centar raspolaže suvremenom tehničkom opremom, dvjema digitalnim kamerama, digitalnom montažom i režijom. Projekt je vrijedan 600.000 kuna. TV Student većinom je financirao Fakultet uz Američko veleposlanstvo u Zagrebu koje je darovalo 60.000 kuna, te potporu HRT-a koji je sudjelovao u uređenju studija. </p>
<p>Prema riječima dekana Fakulteta Ivana Šibera, TV Student služit će za praktičnu obuku studenata treće i četvrte godine koji se opredijele za smjer televizijskog novinarstva. Studenti će proizvoditi svoj TV-program, koji će se prikazivati na Fakultetu, a najbolji radovi emitirat će se na profesionalnim TV postajama. </p>
<p>»Studentima smo dali lijepu igračku i nastojat ćemo da od toga ispadne kvalitetan projekt«, rekao je dekan. </p>
<p>Gosti prve emisije TV Studenta bili su američki veleposlanik u Hrvatskoj Lawrence Rossin i rektorica Sveučilišta u Zagrebu Helena Jasna Mencer. Izravna telefonska veza uspostavljena je s hrvatskim veleposlanikom u SAD-u i profesorom Fakulteta političkih znanosti Ivanom Grdešićem u Washingtonu, no videoveza s Washingtonom nije uspjela, što je dekan nediplomatski pripisao »američkoj strani«. </p>
<p>U društvu s glavnom urednicom HTV-a Jasnom Ulaga-Valić, nekadašnjim studentom Milanom Bandićem i profesorom Zdravkom Tomcem, odgledane su i prve vijesti TV Studenta. Rektorica Mencer rekla je kako je počašćena što ju je veleposlanik Rossin zabunom nazvao Miss Jeren. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Društvo političkih zatvorenika izrazilo žaljenje Tomcu </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja </p>
<p> - Hrvatsko društvo političkih zatvorenika (HDPZ) pozvalo je u utorak potpredsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Tomca da primi njihovo izaslanstvo kako bi mu izrazilo žaljenje zbog incidenta koji se u nedjelju dogodio na skupu u Bleiburgu kada je Tomčev govor prekinut brojnim zvižducima.</p>
<p> »Mi smo žrtve komunističkog nasilja, ali ne možemo prihvatiti da netko, u ovo naše vrijeme, ponovno poseže za nasilnim sprječavanjem slobode govora, pa makar bio i suparnik«, navodi se u pismu HDPZ-a upućenom Tomcu.</p>
<p> U Društvu vjeruju da, iako su hrvatski politički zatvorenici od ove vlasti tretirani puno gore nego su očekivali i puno nepravednije nego se to smije u demokratskom sustavu, među »zviždačima« nije bilo hrvatskih političkih uznika.</p>
<p> »Zbog izgovorene riječi, što smo smatrali nepravednim, mnogi među nama žrtve su one partije kroz koju se provlačila crvena nit, još nepravednijim smo smatrali zabranu izgovoriti našu misao, iskrenu pohvalu, želju ili kritiku. To smo s pravom smatrali kršenjem naših ljudskih prava«, navodi se u pismu.</p>
<p> U Društvu tvrde da neprestano traže od počinitelja da se ispričaju, pokaju, prestanu žrtve proglašavati zločincima i počnu njegovati sva mjesta stradanja nedužnih civila i vojnika.</p>
<p> »Zbog propuštene prilike da Vi, za svoje ideološke počinitelje, učinite taj humani gest, ali i zbog iskazanog nasilja, žalimo«, poručili su Tomcu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Za kolone na Bregani krivi slovenski policajci</p>
<p>U utorak se na Bregani nije čekalo na ulazak u Sloveniju/ U hrvatskoj carini pak misle da što prije treba napraviti novi granični prijelaz </p>
<p>BREGANA, 14. svibnja</p>
<p> - Nakon što su u ponedjeljak ispred graničnog prijelaza Bregana za ulazak u Sloveniju kamioni čekali u koloni dugačkoj šest kilometara, u utorak gužve nije bilo. </p>
<p>Kako doznajemo na Bregani, gužve koje na izlazu iz Hrvatske nastaju svake nedjelje i ponedjeljka rezultat su slovenske odluke prema kojoj se do nedjelje u 22 sata u Sloveniju ne puštaju kamioni teži od 7,5 tona. Već do nedjelje navečer s hrvatske se strane međunarodnoga graničnog prijelaza skupi nekoliko stotina kamiona. U posljednje je vrijeme najviše prijevoznika iz Bugarske, Rumunjske, Turske i Jugoslavije, koji nisu upoznati s tim slovenskim prometnim ograničenjem. </p>
<p>»Za kilometarske kolone na graničnom prijelazu Bregana/Obrežje, do kojih je došlo u ponedjeljak, nije odgovorna slovenska carina, nego sporiji rad slovenske pogranična policije«, kazao je u utorak za Hinu direktor slovenske carinske uprave Franc Košir, dodavši da za razlog usporenog rada policije zasad nema objašnjenja.</p>
<p>»Zastoj smo primijetili već u sedam sati ujutro, kad je kolona vozila na hrvatskoj strani bila duga četiri kilometra, a kasnije se na prijelaz čekalo i po 12 sati. Ustvrdili smo da je u noćnoj smjeni propušteno samo 90 teretnih vozila iako ih se po uobičajenom postupku propusti oko 250«, dodao je. Nije mogao komentirati navode nekih slovenskih medija koji zastoje na granici dovode u vezu s »naftnim sporom« između Hrvatske i Slovenije. </p>
<p>Predstojnik Carinske ispostave »Bregana« Goran Bošnjak kaže da će se gužve na Bregani povećavati, jer je u stalnom porastu broj kamiona koji dolaze iz Jugoslavije, te da će nakon ukidanja viza promet biti još intenzivniji.</p>
<p>Jedinim rješenjem Bošnjak smatra izgradnju novoga graničnog prijelaza. Slovenci bi, naime, trebali u listopadu otvoriti novi prijelaz, koji će biti osposobljen za sve vrste kontrola u skladu sa Schengenskim sporazumom. Za brži protok vozila preko graničnog prijelaza, na Bregani bi, ističe Bošnjak, trebalo povećati i broj carinika.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Grujić: Sastanak u Beogradu obećava dobre rezultate </p>
<p>BEOGRAD, 14. svibnja </p>
<p> - Redoviti sastanak stručnjaka jugoslavenske Komisije za humanitarna pitanja i nestale osobe te hrvatskog Ureda za zatočene i nestale započeo je u utorak u Beogradu. Sastanak »obećava dobre i konkretne rezultate«, rekao je predstojnik Ureda general Ivan Grujić. Dvije skupine trebaju razmijeniti dokumente i dogovoriti detalje vezane uz ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka osoba s hrvatskog i jugoslavenskog popisa nestalih od 1991. do 1995. Očekuju se razgovori o ekshumacijama grobnica u Hrvatskoj - Korenici i Gračacu, te u SRJ - u Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici i drugdje gdje su, pretpostavlja se, pokopani hrvatski državljani. Jugoslavenska strana želi raspravljati i o Srbima koji su još u hrvatskim zatvorima, te o uhićenjima srpskih povratnika u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Etičke dvojbe i loša iskustva protiv surogat-majki</p>
<p>Ukidaju se maloljetnički brakovi, smanjuje dob posvojitelja, bratić i sestrična iznimno će moći sklopiti brak - neke su novosti u predloženim zakonskim odredbama / Povećavaju se prava djece / Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović tvrdi da je taj zakon korak naprijed u razvoju suvremene obitelji</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - »Prošlih desetak godina nije se proučavao položaj obitelji, pa ne znamo što se događalo s njezinim funkcioniranjem u ratu i tranziciji. Sada smo se, umjesto izmjena i dopuna, odlučili za donošenje novog obiteljskog zakona kako bismo ga uskladili s normama EU-a«, naglasio je Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi, u utorak na predstavljanju i otvaranju javne rasprave o Nacrtu prijedloga obiteljskog zakona. Primjedbe na Nacrt imala je i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović.</p>
<p>Zakonski tekst izrađen je u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, koje naglašava da nisu navedene kazne za prekršitelje, nego će se to regulirati posebno. Osim kaznenih, treba predvidjeti i zaštitne mjere za prekršitelje tog zakona, rečeno je. Temeljne promjene zakona odnose se na ukidanje maloljetničkih brakova, a iznimno se dopuštaju brakovi bratića i sestrične te polubratića i polusestrične, smanjuje se dob posvojitelja sa 40 na 35 godina, a iznimno posvojitelj može biti i stariji od posvjenika (najviše 40 godina), skraćuje se sudski postupak za utvrđivanje očinstva ili majčinstva, povećavaju se prava odlučivanja djece u odabiru s kojim će roditeljem živjeti, predviđa se isljučivo neraskidivo posvojenje...</p>
<p>Ingrid Antičević-Marinović je naglasila da je taj zakon korak naprijed u razvoju suvremene obitelji, posebno u povećanju prava djece. Zamjerila je što se, s obzirom na medicinska dostignuća, ne uvodi pojam surogat-majke i što se smanjuje dob za posvojenje djeteta. Po njezinim riječima, u zakonu treba izričito stajati da su roditelji dužni dogajati slobodoumne osobe, a trebalo bi koristiti isključivo termin razvod, a ne i rastava braka. Mila Jelavić precizirala je da zakon ne uvodi promjene u sklapanju braka, nego samo za njegove pretpostavke i prestanak. Brak se i dalje može sklopiti u vjerskom i građanskom obliku. U vezi s razvodom braka suzuje se mjerodavnost centara za socijalnu skrb, a povećava sudska.</p>
<p>Jedna od autorica zakona, dr. Dubravka Hrabar sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, rekla je da se, zbog etičkih dvojbi i loših iskustava, gdje se taj institut pokazao kao Pandorina kutija, odustalo od uvođenja u zakon pojma surogat-majke. Što se tiče dječjih prava, ona će sama moći pokrenuti neke parnične postupke za utvrđivanje svojih prava, odnosno morat će ih se obavijestiti o postupcima koji se vode u vezi s njima. Također, centri za socijalnu skrb izgubit će neke mjerodavnosti u određivanju dječjih prava.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zakonom poticati učenje stranih jezika već od vrtića</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Zagrebačku rezoluciju o višejezičnosti potpisali su u utorak predstavnici švicarskog i francuskog veleposlanstva, Austrijskog kulturnog foruma, Kulturkontakta Austrija, Goethe-instituta, predstavnici Učiteljske akademije iz Zagreba, odsjeka za pojedine jezike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te mnogi pojedinci. Rezoluciju će potpisati, najavljeno je, talijansko i španjolsko veleposlanstvo te Talijanski kulturni institut u Zagrebu.</p>
<p>Rezolucijom, čije je potpisivanje u Muzeju »Mimara« organizirao Instituta za globalizaciju i interkulturalno učenje (IGI), strani bi jezik kao redoviti nastavni predmet trebalo uvesti već u prvom razredu osnovne škole, a u petom i drugi strani jezik. Istakavši da je u uvjetima globalizacije obrazovnog sustava središnji izazov postizanje višejezičnosti djece, član IGI-ja Siegfrid Gehrmann napomenuo je da su iskustva pokazala da su djeca koja su učenje jezika počela engleskim manje motivirana za učenje drugog jezika. »Hrvatskoj je potrebna svijest o neophodnosti višejezičnosti«, rekao je.</p>
<p>Rezolucijom o višejezičnosti želi se upozoriti na prednosti ranog učenja stranih jezika i na potrebu da se promijeni prevladavajući redosljed u učenju jezika, koji ide u prilog engleskom. Potpisnici rezolucije smatraju da bi engleski na drugome mjestu u redosljedu stranih jezika bio doprinos uspostavi prave višejezičnosti, ali to ne bi značilo ograničenje učenja engleskog jezika. Radi uspostave jezičnih uvjeta mobilnosti u Europi, rezolucijom se predviđa da svaka škola u Hrvatskoj, osim engleskoga, ponudi što više stranih jezika. Razvijanje prave višejezičnosti počinje učenjem drugog stranog jezika, rečeno je, a taj se obrazovni cilj može najlakše ostvariti, ako se učenjem prvog stranog jezika počne što ranije. Zagrebačkom se rezolucijom zato predviđa zakonsko poticanje ranog učenje jezika, po mogućnosti već od vrtića. Učenje drugog stranog jezika treba početi već u trećem ili četvrtom razredu osnovne škole. Svaki bi učenik trebao imati mogućnost učenja i trećeg stranog jezika još za vrijeme obveznog školovanja, piše u rezoluciji.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Pašalić: Račanov posjet Bleiburgu dobar potez za smirivanje tenzija</p>
<p>Sanader: Promicanje i zaštita hrvatskih nacionalnih interesa mora biti okosnica svake vlasti, a u nacionalne interese spada i nastavak politike hrvatske pomirbe / Šeks: Treba osvijetliti Tuđmanov rad za desetogodišnje zabrane njegova javnog djelovanja / Pašalić: Hrvatska se mora što prije okrenuti budućnosti, zapošljavanju i gospodarskom razvitku</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - »Događaji u Bleiburgu istaknuli su važnost nastavka Tuđmanove politike, koja se temeljila na njegovanju i uvažavanju demokracije te prihvaćanju različitosti«, istaknuo je u utorak predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader na skupu u povodu 80. obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika i osnivača te stranke dr. Franje Tuđmana. Sanader je istaknuo da promicanje i zaštita hrvatskih nacionalnih interesa mora biti okosnica svake vlasti i da u nacionalne interese spada i nastavak politike hrvatske pomirbe.</p>
<p>Vladimir Šeks je rekao da su isti, koji su osamdesetih i devedesetih bili nositelji totalitarnog poretka, optužili Tuđmana da je Hrvatsku učinio autoritarnom, nedemokratskom i totalitarnom. »Upravo su ti kovači lažne istine oni koji su Tuđmanu i svim ostalim političkim neistomišljenicima zabranili svako javno djelovanje te ih izolirali iz društva, optužili Tuđmana za ksenofobičnost i prezir prema nacionalnim i ljudskim pravima drugih«, rekao je Šeks, istaknuvši potrebu osvjetljavanja Tuđmanova rada za desetogodišnje zabrane njegova javnog djelovanja »u kojem se aktivno borio za temeljna ljudska i nacionalna prava, koja se kršilo u bivšoj Jugoslaviji«.</p>
<p>Naglasivši da je Tuđman, kao prvi hrvatski predsjednik, postao baštinom hrvatskog naroda, dr. Ivić Pašalić je također istaknuo potrebu objektivne ocjene Tuđmanove uloge u hrvatskoj povjesti. »Treba pozvati sve nezavisne intelektualce te domaće i strane znanstvenika kako bi se njegova uloga objektivno prosudila.« Komentirajući zviždanje potpredsjedniku Sabora dr. Zdravku Tomcu u Bleiburgu, Pašalić je rekao da se vladajućima sada dramatično vraća ismijavanje Tuđmanove politike pomirbe. »Upravo nas je prvi predsjednik upozoravao da je jedan od uvjeta opstanka i napretka hrvatske države ponajprije pomirba Hrvata«, kazao je Pašalić, napomenuvši da je posjet premijera Ivice Račana Bleiburgu dobar potez za smirivanje tenzija i da se Hrvatska mora što prije okrenuti budućnosti, zapošljavanju i gospodarskom razvitku.</p>
<p>Izaslanstva HDZ-a i HIP-a položila su vijence na grob prvog hrvatskog predsjednika na Mirogoju. Na 80. obljetnicu Tuđmanova rođenja otvorena je za posjete njegova rodna kuća u Velikom Trgovišću.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Predstavljena knjiga »Dr. Franjo Tuđman - vizije i postignuća«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta (UHIP) predstavila je u utorak navečer knjigu, prvu u svojoj nakladi, »Dr. Franjo Tuđman - vizije i postignuća« Riječ je o zborniku rasprava s okruglog stola upriličenog krajem prošle godine uz drugu obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika.</p>
<p> Predsjednik UHIP-a Miroslav Tuđman je rekao da je knjiga nastala »u vrijeme u kojemu je zadaća službene politike detuđmanizacija Hrvatske i kada se kriminalizira i prešućuje uloga Franje Tuđmana u stvaranju hrvatske države«. Posebna je pažnja posvećena Tuđmanovoj ideji pomirbe. Ivan Aralica je ustvrdio da bi bilo »idealno da sa scene odu neokomunisti i da tuđmanizam izađe iz stranačkih okvira te postane okvir sveukupne političke misli«.</p>
<p> Knjiga ima četiri glavne teme: o stvaranju hrvatske države, međunarodnoj politici i nacionalnim interesima, slobodi i Domovinskom ratu te nacionalnim vrijednostima i ciljevima razvitka. </p>
<p> Kao poseban dodatak u knjizi se nalazi rasprava Zdravka Tomca naslovljena »Povijesni čovjek«, zatim »Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti« Miroslava Tuđmana te ocjena Davora Domazeta Loše o »Tuđmanovim strateškim odrednicama u Domovinskom ratu«. Također sadrži popis institucija, ulica i trgova koje nose Tuđmanovo ime kao i spomenika podignutih u njegovu čast. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Horvatu i Poznanoviću po 15 godina zatvora</p>
<p>OSIJEK, 14. svibnja</p>
<p> - Pred praznom optuženičkom klupom, nepravomoćnom presudom velikog vijeća osječkog Županijskog suda, u utorak, dvanaestorica nedostupnih baranjskih Srba proglašeni su krivima za ratni zločin nad civilima u selu Branjini od 1991. do 1994. godine. </p>
<p>Prvooptuženi Iso Horvat, osnivač i zapovjednik štaba tzv. teritorijalne obrane i njegov zamjenik Branislav Poznanović osuđeni su svaki na 15 godina zatvora.</p>
<p>Preostalim optuženicima - Dušanu Horvatu, Đorđu Vujčiću, Jakši Ulaviću, Aleksandru Hubi, Jovanu Mihajloviću, Dušanu Maličiću, Slobodanu Nikoliću, Vidoju Boškoviću, Svetozaru Boškoviću i Savi Bošnjaku dosuđena je 13-godišnja zatvorska kazna. Svi optuženici su u razdoblju mirne reintegracije Baranje pobjegli iz Hrvatske. </p>
<p>Optužnicom ih se tereti da su od kolovoza 1991. do kolovoza 1994. godine u Branjini sudjelovali u oružanoj pobuni, osnovali štab teritorijalne obrane i pod svoju vlast stavili cijelo selo. </p>
<p>U štabu su odlučivali o fizičkom i psihičkom zlostavljanju Hrvata i njihovu protjerivanju iz sela. Iz Branjine su prognali 297 Hrvata i proveli namjeru štaba da se Branjina etnički očisti od nesrpskog stanovništva.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020515].
|
