NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020115].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 210161 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Deset godina samostalnosti: od priznanja granica do povezivanja s Europom</p>
<p>Priznanjem Europske zajednice 15. siječnja 1992. godine Hrvatska je napokon stigla na cilj: kao samostalna država postala je dijelom slobodnih zemalja svijeta / Glavni preduvjet za stvaranje države stvorili su hrvatski branitelji, iznenadivši hrabrošću mnoge zloguke proroke koji su, nakon početka srpske agresije, Hrvatskoj predviđali nekoliko tjedana postojanja / Posebna uloga u tom vremenu pripada i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu - uspješno je kombinirao vojne i diplomatske mjere čiji je rezultat bio najprije obrana zemlje, potom međunarodno priznanje, a na kraju i uspostava suvereniteta na cijelom području u međunarodno priznatim granicama</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Prošlo je 10 godina od 15. siječnja 1992. kada je Ministarsko vijeće tadašnje Europske zajednice odlučilo o međunarodnom priznanju Hrvatske. Iako su neke velesile još oklijevale s priznanjem, tražeći način kako da se ipak očuva Jugoslavija, svima je bilo jasno da je kolektivnim priznanjem Europske zajednice Hrvatska napokon stigla na cilj: kao samostalna država postala je dijelom slobodnih zemalja svijeta. Stoga je u samoj zemlji zavladalo oduševljenje, slavilo se i među Hrvatima u BiH, kao i u iseljeništvu.</p>
<p>Put do priznanja bio je prepun žrtava i neizvjesnosti. Glavni preduvjet za stvaranje države stvorili su hrvatski branitelji. Oni su hrabrošću iznenadili mnoge zloguke proroke koji su, nakon početka srpske agresije, Hrvatskoj predviđali nekoliko tjedana postojanja. Posebno mjesto u tom kontekstu imaju branitelji Vukovara koji su tromjesečnim otporom elitnim srpskim postrojbama, iako u potpunom okruženju, pokazali i domaćoj i međunarodnoj javnosti da će Hrvatsku teško slomiti.</p>
<p>Drugi važan preduvjet za stvaranje države bilo je jedinstvo svih relevantnih političkih snaga u obrani zemlje. To se zajedništvo ogledalo i u višestranačkoj izvršnoj vlasti, Vladi demokratskog jedinstva, koja je upravljala zemljom u njenom najtežem, ali i najslavnijem razdoblju (od 2. kolovoza 1991. do 12. kolovoza 1992.).</p>
<p>Posebna uloga u tom vremenu pripada i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Uspješno je kombinirao vojne i diplomatske mjere čiji je rezultat bio najprije obrana zemlje, potom međunarodno priznanje, a na kraju i uspostava suvereniteta na cijelom njenom području u međunarodno priznatim granicama. </p>
<p>Vojne pobjede tijekom 1995., Bljesak i Oluja, pripadaju najznačajnijim u hrvatskoj povijesti. Ništa manje značajan nije ni uspješan dovršetak mirne reintegracije dotad okupiranog dijela hrvatskog Podunavlja početkom 1998., čime se Hrvatska vratila na svoju dunavsku granicu. To zauzima posebno mjesto i zbog simboličkog značenja Vukovara koji je postao, kako to sada priznaju i politički protivnici, dijelom novog identiteta Hrvata.</p>
<p>Kada bi se pokušalo izabrati nekoliko najvažnijih datuma koji su prethodili međunarodnom priznanju, onda su to na prvom mjestu prvi višestranački izbori, čiji je prvi krug bio u travnju 1990., te konstituiranje prvog višestranačkog Sabora, 30. svibnja iste godine. To tim više jer je u dugom razdoblju kada nije bilo hrvatske države Sabor bio institucija koja je, na određeni način, ipak uvijek čuvala neke oblike državnosti zemlje.</p>
<p>Sljedeći datum prema značenju je 25. lipnja 1991. kad je Sabor proglasio suverenu i samostalnu Hrvatsku. Ta odluka, iako s odgodom, bila je potom potvrđena i referendumom na kojem se golema većina hrvatskog naroda, ali i drugih građana, izjasnila za hrvatsku državu.</p>
<p>Konačno, 8. listopada 1991., u vrijeme žestoke srpske agresije, Sabor donosi odluku o raskidu svih državnopravnih sveza s bivšom SFRJ. </p>
<p>Jedan od vrlo važnih događaja koji su prethodili priznanju bila je i odluka Arbitražne komisije (tzv. Badinterove), koja je utvrdila da se Jugoslavija raspala i da republičke granice trebaju postati međudržavne. Kako je bitan uvjet za međunarodno priznanje bilo i poštivanje manjinskih prava, Sabor je početkom prosinca 1991. usvojio Ustavni zakon o pravima etničkih zajednica ili manjina. Time su eliminirane sve pravne prepreke za priznanje samostalne hrvatske države. Doduše, ni nakon toga nije sve išlo glatko.</p>
<p>Međutim, kad je Njemačka, i nakon pritiska drugih članica EZ-a, ali i SAD-a i Rusije, ipak u prosincu obznanila da priznaje postojanje Republike Hrvatske - ali da će ta odluka početi vrijediti od 15. siječnja - te kad se tome pridružila i Sveta Stolica, priznavši Hrvatsku 13. siječnja, kolektivna odluka EZ-a od 15. siječnja 1992. bila je samo toliko željena potvrda će samostalnu Hrvatsku prihvatiti većina zemalja.</p>
<p>Priznanje SAD-a Hrvatska je morala čekati do 7. travnja 1992. godine. Međutim, ta je država izjavom od 20. prosinca 1991. osudila srpske zločine i konačno upozorila tko je zapravo agresor a tko žrtva, čime je ipak dala svoj doprinos primanju Hrvatske među slobodne države svijeta.</p>
<p>Za našu je zemlju međunarodno priznanje tim važnije što je ipak jedna od rijetkih novonastalih država koje su tim činom obnovile svoje postojanje. Dug život u drugim državnim zajednicama i pod raznim protunarodnim režimima bio je dovoljna opomena da se politička, kulturna i gospodarska afirmacija jedne nacije (ali i pojedinaca koji je čine) najbolje može ostvariti kroz vlastitu državu. O tome dovoljno govore i sudbine Zrinskih i Frankopana, Eugena Kvaternika, Stjepana Radića i brojnih drugih.</p>
<p>Dakako, na tom putu nacionalne emancipacije neizbježne su i teškoće, pogotovo u vremenu kad se zemlja još oporavlja od posljedica agresije i uvijek bolne transformacije jednog društvenog sustava u drugi. Uz napore svih odgovornih čimbenika u društvu današnji će se problemi, kao što su uostalom i oni mnogo veći u nedavnoj prošlosti, ipak nadvladati. Tada će - možda više nego danas, jer suvremenici često ne uviđaju značenje određenih događaja - i 15. siječnja 1992., zajedno s drugim važnim datumima iz prošlih 10 godina, biti vrednovani i obilježavani onako kako to doista i zaslužuju događaji koji su bili pozitivnim prekretnicama u povijesti jednog naroda.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kronologija međunarodnog priznanja Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Prije 10 godina, Republiku Hrvatsku priznalo je 12 tadašnjih članica Europske unije i taj se datum - 15. siječnja 1992. - danas smatra jednim od najvažnijih događaja hrvatske povijesti.</p>
<p>Prije 15. siječnja, Hrvatsku su još tijekom 1991. godine priznale Slovenija (26. lipnja), Litva (30. srpnja), Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca), Island (19. prosinca) i Estonija (31. prosinca). Njemačka je također 19. prosinca objavila odluku o priznavanju Hrvatske, ali je odlučila da će njeno priznanje stupiti na snagu 15. siječnja 1992., zajedno sa svim ostalim članicama EU.</p>
<p>Prije zemalja Unije, Hrvatsku su još priznale Sveta Stolica (13. siječnja) i San Marino (14. siječnja), a istoga dana kada i EU priznanju su se pridružile Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Dan kasnije to su učinile Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.</p>
<p>Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja: Finska (17. siječnja), Rumunjska (18. siječnja), Albanija (21. siječnja), BiH i Brazil (24. siječnja), Paragvaj (27. siječnja) i Bolivija (29. siječnja).</p>
<p>Prva azijska i islamska zemlja (ne računajući polueuropsku i svjetovnu Tursku) koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka), a prva afrička Egipat (16. travnja).</p>
<p>Među ostalima, izdvajaju se priznanja Rusije 17. veljače 1992. godine, Japana 17. ožujka, Sjedinjenih Američkih Država 7. travnja, Izraela 16. travnja (ali su diplomatski odnosi uspostavljeni pet i pol godina kasnije), te Kine 27. travnja.</p>
<p>Primanjem u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Hrvatska je konačno postala jednakopravnom članicom međunarodne zajednice. Danas Hrvatska održava diplomatske odnose s oko 120 zemalja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić: Osamostaljenje bez rata onemogućio je projekt »velike Srbije«</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja </p>
<p> - Osamostaljenje Hrvatske bez rata bilo je moguće samo uz jedan uvjet - da je Slobodan Milošević odustao od planova za stvaranje »Velike Srbije«, koju je on htio ostvariti u raspadu Jugoslavije i nametnuvši rat koji se nije mogao izbjeći, istaknuo je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu što je u ponedjeljak navečer dao Hrvatskome radiju u povodu 10. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.</p>
<p> Po riječima predsjednika Mesića, to se odnosi i na Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu koje su se, kao i Hrvatska, htjele osamostaliti bez rata. </p>
<p> Što se pak tiče odnosa svijeta prema raspadu Jugoslavije, odnosno osamostaljenju njezinih republika, Mesić je ustvrdio da je Hrvatska bila ta koja je morala uvjeriti svijet da Jugoslavija nema šansi jer je to država bez integrativnih faktora te da je jedino rješenje osamostaljenje. </p>
<p> Hrvatskoj su pred deset godina mnogi pomogli, mnogi su bili skeptični, ali, istaknuo je Mesić, »danas mogu reći da je prije svega pomogla Sveta Stolica sa svojim odlučnim stavom da se republike imaju pravo osamostaliti«. Mesić je ustvrdio da je pomogla i Savezna Republika Njemačka jer su, rekao je, i kancelar Helmut Kohl i ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher došli do zaključka da se Hrvatska mora osamostaliti te da na to ima pravo kao i druge republike. </p>
<p> Istaknuo je da je vrlo brzo na razini državnih institucija i svih segmenata društva u Hrvatskoj postignut konsenzus da je jedini izlaz osamostaljenje. Predsjednik Mesić smatra da je taj konsenzus i omogućio da Hrvatska pobijedi u brutalnome ratu koji joj je bio nametnut i koji se nije mogao izbjeći </p>
<p> Na kraju intervjua predsjednik Mesić rekao je da vjeruje da će »proces pristupa EU što se Hrvatske tiče ići brzo, odnosno da ćemo, dodao je, »mi još biti živi kada će cijela Europa biti udružena i tako udružena biti partner Americi, Japanu i Kini«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Račan: Deset godina međunarodnog priznanja velika je obljetnica </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan ocijenio je u ponedjeljak da je deseta obljetnica međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske velika obljetnica za hrvatske građane i hrvatski narod. </p>
<p> Deset godina međunarodnog priznanja i samostalnosti velika je stvar, izjavio je Račan na Hrvatskom radiju, najavljujući da će u ime Vlade uputiti zahvalnicu zemljama koje su prije deset godina priznale Hrvatsku. </p>
<p> Deseta obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske obilježava se sutra, u spomen na 15. siječnja 1992. kada je 12 članica Europske unije priznalo Hrvatsku. </p>
<p> Račan je najavio da će u svom sutrašnjem govoru na svečanoj sjednici Hrvatskog sabora naglasak staviti na jedinstvo svih u obrani Domovine. Hrvatsku smo dobili, izvojevali u Domovinskom ratu, uz velike žrtve kako onih koji su aktivno sudjelovali u obrani, tako i doprinosom svih običnih, malih građana ove zemlje, rekao je navodeći da je to jedinstvo važno i danas i potrebno u bici za razvoj.</p>
<p> Stečevine međunarodnoga priznanja i Domovinskog rata mogu se braniti jačanjem ljudskih i građanskih prava, demokracije, gospodarskim prosperitetom, dijalogom i jedinstvom na strateškim pravcima razvoja Hrvatske, istaknuo je premijer Račan. </p>
<p> Premijer Račan rekao je da će se popis reformskih mjera u pravosuđu vrlo brzo naći pred Vladom. On je na Hrvatskom radiju rekao da se neke stvari moraju ubrzati, da se mora vidjeti što se može učiniti da se pravna država digne na višu razinu, osigura kvalitetnija pravna zaštita, a kriminal efikasnije procesuira. </p>
<p> Sadašnje stanje u pravosuđu je 'krimen' na koji se s razlogom upozorava vlast izabranu 3. siječnja 2000, rekao je premijer. Dodao je da je u ponedjeljak s nekim predstavnicima pravosuđa i nekoliko Vladinih resora razgovarao o pojačanim aktivnosti u reformi pravosuđa da bi se povećala efikasnosti zaustavio 'ping-pong' između policije, državnog odvjetništva i sudova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Do međunarodnog priznanja odlučnošću hrvatskog naroda</p>
<p>Od 15. siječnja 1992. važniji je samo 5. kolovoza 1995., kad je Hrvatska u potpunosti izborila svoju slobodu, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - »Međunarodno priznanje bilo je prvi sretniji događaj u jeku ratnih događaja i strahota, a od 15. siječnja 1992. važniji je samo 5. kolovoza 1995., kad je Hrvatska u potpunosti izborila svoju slobodu«, rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić na svečanoj sjednici u povodu 10. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske. Sjednica je održana u ponedjeljak, u Ministarstvu hrvatskih branitelja.</p>
<p>»Dok je većina država do međunarodnog priznanja došla političkim i diplomatskim sredstvima, Hrvatska je taj put morala proći uz krvavi i nametnuti rat«, rekao je Pančić, dodavši da Ministarstvo obilježava taj datum jer do njega ne bi ni došlo da nije bilo hrvatskih branitelja i odlučnosti hrvatskog naroda. Međunarodno priznanje, kazao je Pančić, obilježava se i zbog prijateljskih zemalja koje su nas priznale, pri čemu posebna zahvalnost pripada Svetoj Stolici, koja je to prva učinila.</p>
<p>Prisjećajući se prvog priznanja Hrvatske, vojni ordinarij, biskup Juraj Jezerinac istaknuo je da je Sveta Stolica reagirala vrlo brzo.</p>
<p>»Sveti Otac poznat je po osjetljivosti na nepravdu, a ona se tih godina događala upravo u Hrvatskoj«, kazao je Jezerinac. Prema njegovim riječima, Sveti Otac je tada pozvao sve zemlje da priznaju Hrvatsku, a bilo bi dobro da se njegov glas i ubuduće čuje. Ističući da je pred nama izgradnja onoga što je stvoreno uz veliku žrtvu, Jezerinac je poručio da se i danas svi moramo zapitati što to Hrvatskoj možemo dati, a ne što od nje možemo dobiti.</p>
<p>»Priznanjem Svete Stolice Hrvatska je, nakon skoro 900 godina, izašla na svjetsku pozornicu, ona danas raste i može se reći da je proživjela rano djetinjstvo. Nadamo se da će uskoro postati jedna od europskih zvijezda«, rekao je Josip Šantić, generalni vikar Vojnog ordinarijata.</p>
<p>Govoreći u ime Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predsjednik Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Đuro Dečak kazao je da je Sveta Stolica bila i ostala moralni autoritet svim hrvatskim braniteljima.</p>
<p>»Nažalost, više od 10.000 branitelja danas nema posao i od države očekujemo da taj problem riješi«, poručio je Dečak, dodajući da bi se onima koji su stvarali državu trebala osigurati radna mjesta. Izrazio je nadu da se na braniteljsku populaciju ubuduće neće gledati kao na političku opoziciju.</p>
<p>Protokol obilježavanja međunarodnog priznanja Hrvatske počeo je u jutarnjim satima, kad je izaslanstva Ministarstva i udruga primio apostolski nuncij u Hrvatskoj msgr. Gulio Einaudi. Ministar Pančić predao je pismo zahvale Svetoj Stolici za sve što je učinila za Hrvatsku koje će uskoro biti uručeno papi Ivanu Pavlu II. Izaslanstva su položila vijence kod središnjega križa u Aleji branitelja na Mirogoju i na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, a popodne je priređeno i svečano primanje u palači Dverce.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kovanica od 25 kuna uz obljetnicu priznanja</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja </p>
<p> - Od utorka, 15. siječnja ove godine, u optjecaju će se pojaviti još jedna kovanica prigodnoga novca, i to od 25 kuna, pod nazivom »10. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. 01. 1991. - 15. 01. 2002. Na taj način Hrvatska narodna banka daje svoj doprinos obilježavanju tog značajnog jubileja Republike Hrvatske, izvješteno je iz HNB- a.</p>
<p> Ovaj prigodni optjecajni kovani novac izdaje se u količini od 200.000 komada, a sedmo je izdanje u seriji prigodnih optjecajnih kovanica od 25 kuna. Izrađen je od dvodjelne kovine i ima oblik pravilnog dvanaesterokuta.</p>
<p> Na licu ovoga prigodnoga optjecajnog kovanog novca je prikaz reljefa Republike Hrvatske, preko kojeg su istaknute vodoravne i okomite blago zaobljene linije koje simboliziraju paralele i meridijane planeta Zemlje, tvoreći prikaz pojave Republike Hrvatske kao samostalne države na svjetskom globusu. Kružno uz obod kovanice ispisano je »10. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15.1.1992.-15.1.2002.«. Naličje prigodnog optjecajnoga kovanog novca identično je izgledu ranijih šest izdanja, s prikazom kune i oznakom nominalne vrijednosti. Autor idejnoga i likovnog rješenja je akademski kipar Damir Mataušić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Mećava iznenadila Zagrepčane, ali navodno ne i Zimsku službu</p>
<p>Prema riječima predsjednika Operativnog stožera Zimskih služba Stipana Matoša, za promet su osposobljene sve prometnice, mostovi, nadvožnjaci, a očišćeni su i prilazi bolnicama. Meteorolozi za utorak najavljuju djelomično razvedravanje uz prestanak oborina</p>
<p>Sa 127 ekipa koje su radile u tri smjene, Zimska je služba, zbog snijega koji je neumoljivo padao tijekom noći na ponedjeljak i tijekom dana, bila u trećem stupnju pripravnosti, saznali smo od voditelja Zimske službe Srećka Vučkovića. </p>
<p>Nakon što su sve gradske i prigradske prometnice posoljene sa 480 tona soli, radnici Zimske službe od 1 sata nakon ponoći počeli su s raljenjem te su čistili sve glavne gradske i prigradske prometnice. No, kako je snijeg bez prestanka padao, snježni se pokrivač od 19 centimetara, unatoč ralicama, nije osobito stanjio pa je promet bio otežan, a vozilo se sporije. Slika djelomično očišćenog grada ukazivala je ipak da Zimska služba nije baš najbolje obavila svoj posao, barem što se tiče gradske periferije na koju kao da je potpuno zaboravila.</p>
<p>Kako nam je rekao Vučković, najviše problema s čišćenjem bilo je na brdskim podsljemenskim linijama prema Perjavici i Čučerju, gdje je zbog uskih ulica bio otežan prolazak za autobuse, automobile i ralice. </p>
<p>Prema riječima predsjednika Operativnog stožera Zimskih služba Stipana Matoša, za promet su osposobljene sve prometnice, mostovi, nadvožnjaci, a očišćeni su i prilazi bolnicama. Ekipe Zimske službe čistile su tijekom jučerašnjeg dana i pješačke kolnike te odvozile snijeg. Gradonačelnik Milan Bandić zamolio je građane preko medija da olakšaju Zimskoj službi i sami očiste snijeg ispred svojih zgrada i ulaza u kuće, što im je uostalom idužnost.</p>
<p>Iz PU zagrebačke upozorili su građane da izbjegavaju nagla kočenja te da uz povećan oprez drže siguran razmak među vozilima i budu strpljivi.</p>
<p>Meteorolozi za utorak najavljuju djelomično razvedravanje uz prestanak oborina i dnevnu temperaturu između minus tri i minus jedan Celzijev stupanj. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Radni tjedan počeo - zastojima</p>
<p>Hladno vrijeme i snijeg koji je obilato pokrio zagrebačke prometnice uzrokovao je teškoće u gradskom prijevozu, a »zimske radosti« ponajviše su osjetile dežurne službe ZET-a. Naime, u ponedjeljak samo u prijepodnevnim satima zabilježena su četiri kraća tramvajska zastoja. </p>
<p>Kako saznajemo u dispečerskom centru ZET-a, prva se na Savskoj cesti, kod hotela Opera, pokvarila četrnaestica. Zastoj je počeo u 6.10 sati, a promet se normalizirao već za devet minuta. U Zvonimirovoj je promet zakočila devetka, koja nije vozila od 9.27 do 9.48 sati. Zbog nestanka električne energije na području Žitnjaka tramvaji 2, 3 i 13 vozili su samo do Heinzelove. Nakon toga uslijedio je kvar tramvaj linije broj 14 na Aveniji Dubrovnik kod Savskog gaja. Četrnaestica je zaustavljala promet od 9.46 do 10.09 sati. Posljednji kvar tramvaja koji smo zabilježili dogodio se na križanju Avenije Dubrovnik i ulice republike Njemačke. Zastoj je trajao od 12, 57 do 13, 18 sati. </p>
<p>Probleme u tramvajskom prometu izazivaju nanosi snijega koji ralice prilikom čišćenja prometnica često guraju na tramvajsku prugu, a kako nam je objasnio dispečer ZET-a, vlažno vrijeme može loše utjecati i na električne instalacije tramvaja. </p>
<p>Zbog trenutačne situacije zetovci su angažirali dvije ekipe dežurne službe koje posebnim vozilima, prema potrebama, odvlače pokvarene tramvaje i čiste skretnice. Osobito je, napominju u ZET-u, kritično križanje Vukovarske i Držićeve, gdje se, kada napada snijeg, često javlja potreba za čišćenjem skretnica.</p>
<p>Kada je riječ o autobusnom prometu, sve ZET-ove autobusne lijine u ponedjeljak su kasnile. </p>
<p>Autobusi su pripremljeni za zimske uvjete vožnje i na njima su montirane zimske gume, tvrde u ZET-u. Autobusne će linije, kako najavljuju, redovito voziti čim se očiste ceste.</p>
<p>Prema riječima glavnog prometnika ZET-a Huseina Hećimovića, uzroci kašnjenja su duge kolone osobnih automobila koji zbog zimskih uvjeta na cestama sporije voze. Napomenuo je kako je jutros od 4.30 do 5.15 sati bio prekinut autobusni promet na nekim brdskim gradskim linijama jer je Zimska služba čistila snijeg. </p>
<p>Željeznički promet odvijao se redovito, a teškoće su se javljale u prigradskom prometu. Vlakovi su kasnili do 15 minuta, doznajemo u HŽ-u.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mesić kaže da će njegov ured naći sponzore za obnovu bolničkog krova</p>
<p>Visina štete znat će se za mjesec dana / Na oštećenoj zgradi radnici tvrtke Tehnika od subote postavljaju provizorni krov kako bi se zgrada zaštitila i omogućilo normalno obavljanje medicinskih usluga </p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je u ponedjeljak Kliničku bolnicu Sestara milosrdnica i obišao zgradu rodilišta i pedijatrije na čijem je krovištu u utorak na večer izbio požar. Sa stanjem u postradaloj zgradi Predsjednika je upoznao ravnatelj bolnice dr. Zvonimir Kusić, koji je rekao kako su svi pacijenti na prvi znak požara bili evakuirani u roku 20 minuta.</p>
<p>- Ne znamo kolika je šteta počinjena požarom jer još radimo procjenu, kao i Croatia osiguranje, kod kojeg je zgrada bila osigurana. U požaru je stradalo 1.250 četvornih metara prostora i mnogo opreme, a konačan iznos štete mogli bismo znati za mjesec dana, rekao je dr. Kusić.</p>
<p>Predsjednik Mesić pohvalio je bolničko osoblje i vatrogasce, zbog čije je dobre organizacije požar prošao bez ljudskih žrtava.</p>
<p>- Materijalna šteta manja je nego što je zbog veličine požara mogla biti, iako će za njezinu sanaciju trebati pomoć šire zajednice. Činjenica da je pokazana dobra organizacija pri evakuaciji pacijenata, gašenju požara i saniranju štete pokazuje da zdravstvo nije u takvoj krizi da ne bi moglo funkcionirati, iako zasigurno treba više sredstava kako bi bilo na europskoj razini. Ako uz dobru organizaciju svi rade svoj dio posla, i rezultati su dobri, rekao je Mesić.</p>
<p>Dodao je kako će Ured predsjednika pomoći u nalaženju sponzora za obnovu, a ako ne potroši sav novac koji mu dodjeljuje proračun, obnovu će vjerojatno pomoći i financijski.</p>
<p>Na postradaloj zgradi radnici tvrtke Tehnika od subote postavljaju provizorni krov kako bi se zgrada zaštitila i omogućilo normalno obavljanje medicinskih usluga. </p>
<p>- Posao obavlja 60 radnika u dvije smjene, čak i noću pod reflektorima, a unatoč snijegu koji otežava radove, krov bi trebao biti dovršen do subote. Trenutačno uklanjamo ostatke izgorjelog krova, a na istočnoj strani zgrade već se postavlja drvena rešetkasta konstrukcija za provizorni krov. Nakon toga počet će izrada projekta obnove trećeg i četvrtog kata te postavljanje pravog krova, rekao nam je voditelj radova Zlatko Barl. </p>
<p>Kao voditelj poslova obnove Odjela pedijatrije, koja je završena 1997., odbacio je tvrdnje kako su radnici Tehnike na krovištu zgrade ostavili vreću živog vapna koja je, prema policijskoj istrazi, zbog kontakta s vodom uzrokovala požar.</p>
<p>- Naši se radnici nisu koristili krovištem za skladištenje i pripremu građevinskog materijala, nego isključivo donjim katovima. Kad bi ta vreća i bila naša, živo vapno nakon četiri godine više ne bi moglo izazvati takvu kemijsku reakciju koja je navodno izazvala požar, rekao je Barl. Prema Kusićevim riječima, zgrada rodilišta sagrađena je 1939., a četvrti kat i krovište dograđeni su 1954. </p>
<p>- Između je bio drveni strop koji je visio na kukama, a sada ćemo postaviti betonsku deku, rekao je dr. Kusić, dodavši kako će novo krovište, za razliku od starog, biti iskorišteno za potrebe bolnice. </p>
<p>Rodilište u Vinogradskoj ne radi do daljnjega, a pedijatrija je privremeno smještena na Odjelu gastroenterologije II.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Manjak skijaša zaustavio trosedežnicu</p>
<p>Sramota, prodali su nam karte a nisu uredili ni Zeleni, ni Plavi a ni Bijeli spust! Skijamo po mjestimice dubokom snijegu a mjestimice po zemlji, požalio nam se Tomislav Zobec</p>
<p>Skijaše koji su u ponedjeljak došli na sljemensko skijalište dočekalo je neugodno iznenađenje. Naime, na broju telefona sljemenskih žičara dobili su obavijest da rade vučnica na Bijelom spustu i trosjedežnica, što znači da su, zaključili su na osnovi iskustava od prethodnih tjedana, otvorene sve četiri ili barem tri skijaške staze. Međutim, pokazalo se, a potvrdili su nam i gorski spasioci koji dežuraju na sljemenskom skijalištu, da je skijanje do poslije 11 sati bilo moguće samo na Bijelom spustu jer je radila samo bijela vučnica. Za otvaranje trosjedežnice, kako su rekli gorski spasioci, čekao se dolazak većeg broja skijaša. </p>
<p>Kad smo djelatnika skijaških žičara oko podneva upitali je li proradila trosjedežnica, uvjeravao nas je kako ona radi još od 10 sati. Čemu pogrešne informacije djelatnika skijaških žičara? Jedini zaključak koji nam se iz priloženih informacija nametnuo jest da je razlog tomu dovući na Sljeme što veći broj skijaša, pa i po cijenu pogrešnih informacija, i zaraditi, a što manje uložiti, odnosno potrošiti.</p>
<p>Iako je trosjedežnica pokrenuta nakon 11 sati, Crveni spust nije bio otvoren jer su ga djelatnici skijaških žičara još uvijek pripremali za skijanje. Skijaši su, stoga, usmjeravani na Bijeli, Plavi i Zeleni spust. </p>
<p>- Sramota, prodali su nam karte a nisu uredili ni Zeleni, ni Plavi a ni Bijeli spust! Skijamo po mjestimice dubokom snijegu a mjestimice po zemlji, požalio nam se Tomislav Zobec. Moja djevojka poručuje da je Sljeme još dugo neće vidjeti, dodao je. </p>
<p>- Završili su školski praznici i slika sljemenskog skijališta i sanjkališta danas je sasvim drukčija od prethodnih tjedana. Naime, djece više nema, rekao je dežurni gorski spasilac sa sljemenskog skijališta Đuro Sekelj. </p>
<p>Na Sljeme se u ponedjeljak moglo doći i ZET-ovom žičarom, a kako saznajemo od njezinih djelatnika, otkad je u cijenu skijaške karte uključena i cijena ZET-ove žičare, samo nešto malo više skijaša nego prije na Sljeme odlazi ZET-ovom žičarom. </p>
<p>Oni, pak, koji su u ponedjeljak na Sljeme krenuli automobilom, problema nisu imali jer je Sljemenska cesta bila očišćena.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Pred Mimarom im uzmu rampu, kod »džamije« ih love policajci</p>
<p>Članovi »Panike« traže da se park preseli na trajnu i natkrivenu lokaciju / Zasad se, samo u naznakama, spominje dvorana tvornice Jedinstvo kraj mosta Slobode, uz klub Močvara / Skateparkovi postoje u Osijeku, Varaždinu i Splitu, a Zagreb nema ni jednog</p>
<p>Skateboard klub »Panika« izradio je u kineskom paviljonu Zagrebačkog velesajma skatepark s rampama, gelenderom i skakaonicom, gdje se u vrijeme zimskih praznika, točnije do proteklog petka, kada je zatvoren (rastavljen), u smjenama okušavalo i do 150 skejtera i rolera. Njihova atraktivna vožnja uzimala je danak u čestim padovima pri kojima su ozlijeđeni tek prst jednog sudionika, dok je drugom, pri nezgodnom »prizemljenju«, nastradala brada.</p>
<p>Tajnik »Panike«, inače jedinoga skateboard kluba u Zagrebu, Tibor Janči (20) kaže kako je želja 88 mladih članova kluba, među kojima, na žalost, »nema ni jedne cure«, da se park preseli na neku trajnu i natkrivenu lokaciju. Zasad se, tek u naznakama, govori o tome kako bi to mogla biti dvorana tvornice Jedinstvo nedaleko od mosta Slobode, uz klub Močvara.</p>
<p>Zbog nepostojanja prostora za vježbanje (skateparkovi postoje u Osijeku, Varaždinu i Splitu, a Zagreb nema niti jednog), skejteri se okupljaju pred Mimarom ili oko »džamije«. Njihovo vježbanje na gradskim površinama došlo je na udar zbog uništavanja javne imovine, pa su zbog toga već imali problema.</p>
<p>- Radnici Zrinjevca odnijeli su nam rampu koju smo postavili pred Mimarom, a policija nas je novčano kaznila zbog vožnje po zidićima kod »džamije«. Nije nam želja uništavati, ali nemamo se gdje voziti, rekao je Janči. </p>
<p>Da zagrebački ljubitelji vožnje na dasci s kotačima zaslužuju park, dokazalo je dvodnevno natjecanje na kojemu je proglašeno petero pobjednika u raznim kategorijama. Skejtom je najviše i najdulje skočio Miro Petković (22), najbolji trik izveo je Filip Vrhovec (16), dok se na rolama najvještiji pokazao Sanjin Hadžiomerspahić (15). Najljepše su atrakcije u minuti vremena izveli Miro Petković na skejtu i Neven Ćuk na rolama. </p>
<p>Uz opremljeni park, za bavljenje skateboardingom potreban je solidan »skejt«, za koji je potrebno izdvojiti od 1.200 do 1.700 kuna. Ta je investicija, treba li reći, u najvećem broju slučajeva prepuštena roditeljima, a Janči nam je objasnio i zašto: </p>
<p>- Bolje da se klinci lome, nego drogiraju.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kada će Zagrepčani imati »policajca-susjeda«?</p>
<p>Prema ideji o osnivanju tzv. komunalne policije, svaka bi četvrt imala vlastitog policajca kojeg bi stanari znali po imenu, a i on bi o toj četvrti znao sve - od golobrade mladeži koja se skuplja u parkovima, do starijih osoba, potencijalnih »sumnjivaca«, »žicara« i dr. / »Policajci-susjedi« regulirali bi promet i sprječavali remećenje javnog reda i mira </p>
<p>Naime, prema toj ideji, svaka bi četvrt imala vlastitog policajca kojeg bi stanari znali po imenu, a i on bi o toj četvrti znao sve - od golobrade mladeži koja se skuplja u parkovima, do starijih osoba, potencijalnih »sumnjivaca«, »žicara« i dr.</p>
<p>Prema mišljenju stranih gostiju, ali i nekih građana, Zagreb je siguran grad. U njemu se, naime, i kada padne mrak, još uvijek možete prošetati gradom uz nizak stupanj rizika da će vam se nešto (ružno) dogoditi. No, jesu li smanjenje stope kriminala i sigurnost građana prvi prioritet u Zagrebu?</p>
<p>Prema nekim bi se podacima dalo zaključiti da nisu, a evo i zašto. Naime, u gradu postoji nekoliko gradskih četvrti veličine većih hrvatskih gradova (i do 70.000 stanovnika) koja nemaju vlastitu policijsku postaju na svom području, poput Trešnjevke -jug ili Novog Zagreba - istok.</p>
<p>U slučaju nesreće ili incidenta, policijska ophodnja koja izlazi na intervenciju mora se gradskim uli(či)cama voziti i nekoliko kilometara da bi došla do mjesta događaja. </p>
<p>Nije potrebno isticati koliko osjećaj sigurnosti kod građana ovisi o udaljenosti policijske postaje ili policijske ophodnje, koja je nerijetko, zbog područja koje pokriva, udaljena i do nekoliko kilometara. Primjera radi, ako se nešto dogodi na Hreliću ili u Dugavama, policija mora dolaziti čak iz Remetinca, gdje je najbliža policijska postaja. </p>
<p>Isto se ponavlja i u gradskoj četvrti Trešnjevka - jug, koja svoju policijsku postaju dijeli sa sestrinskom četvrti Trešnjevka - sjever. U tom je slučaju iz Nehajske ulice potrebno prevaliti podosta kilometara da bi se stiglo do Jaruna ili Prečkog. </p>
<p>S druge strane, pitanje s početka teksta moglo je glasiti i ovako: je li moguće da u Zagrebu, toliko sigurnom gradu, gradska policija i ne brine previše o tome što se događa?</p>
<p>Rješenje tog problema u nekim gradskim strankama još od prošle godine vide u osnivanju tzv. komunalne policije koja bi funkcionirala poput engleskih bobbyja.</p>
<p>Naime, prema toj ideji, svaka bi četvrt imala vlastitog policajca kojeg bi stanari znali po imenu, a i on bi o toj četvrti znao sve - od golobrade mladeži koja se skuplja u parkovima, do starijih osoba, potencijalnih »sumnjivaca«, »žicara« i dr.</p>
<p>Takav model »policajca susjeda«, prema riječima Zinke Bardić, glasnogovornice Ministarstva unutarnjih poslova, osim Zagreba, zanima i Istru.</p>
<p>- Jedinice lokalne samouprave dobile bi pravo na vlastitu policiju koja bi pokrivala gradska vijeća. Njihov bi posao bio reguliranje prometa i sprječavanje remećenja javnog reda i mira. To bi, naravno, bila mogućnost za one koji komunalnu policiju mogu sami financirati, a ona bi bila pod ingerencijom gradonačelnika, a ne policijske uprave, objasnila je Bardić.</p>
<p>- U našoj gradskoj četvrti postoji snažna potreba za vlastitom policijskom postajom, prije svega zbog sigurnosti. Imamo mnogo sportskih i ugostiteljskih objekata, mnogo mladih, mnogo socijalnih slučajeva i kriminala. Otvoreni smo i za osnivanje »gradske« policije ili »pozornika-susjeda« čime bi se, mislimo, znatno popravila sigurnost, ali i promet. Dobra je ideja da ljudi znaju svoje policajce, rekao je Saša Molan, predsjednik Vijeća gradskih četvrti Trešnjevke - jug, koja broji više od 70.000 stanovnika a nema vlastitu policijsku postaju. </p>
<p>Odgovor na upit u kojem tražimo mišljenje Gradskog poglavarstva o ustroju »gradske« policije na području Zagreba nismo dobili. No, da gradska policija već postoji, gradonačelnici bi ubuduće možda imali više sreće u mogućim prometnim nesrećama.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ugostiteljima će biti dovoljna suglasnost 51 posto stanara za dulje radno vrijeme</p>
<p>Prijedlog izmjena Odluke o radnom vremenu u ugostiteljstvu Poglavarstvo uputilo gradskim zastupnicima / Grad sa 600.000 kuna kupuje ultrazvuk Klinici za dječje bolesti bolnice Sestara milosrdnica uništen u požaru</p>
<p>Najnovijim prijedlogom izmjena Odluke o radnom vremenu u ugostiteljstvu svim vlasnicima koji zatraže produljenje radnog vremena bit će dovoljna suglasnost 51 posto (a ne svih, kao do sada) stanara zgrade u kojoj je njihov lokal - najvažnija je to izmjena unutar spomenute odluke, koju su na sjednici u ponedjeljak potvrdili članovi Gradskog poglavarstva.</p>
<p>- Dosad se događalo da 30 stanara izda suglasnost, a jedan ne. U dosta slučajeva taj stanar nije ni bio blizu lokala čiji je vlasnik tražio dulje radno vrijeme, već su posrijedi bile susjedske svađe, rekao je Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo. </p>
<p>Odluku koja, prema gradonačelnikovim riječima, »korespondira s ritmom života grada« potvrdila su dosad Vijeća gradskih četvrti, kao i matično Udruženje ugostitelja, a na sjednici Gradske skupštine, zakazanoj za 31. siječnja, to se očekuje i od gradskih zastupnika.</p>
<p>- Nije isključeno da odluka do sjednice Skupštine doživi još koju izmjenu jer sigurno je da će i zastupnici imati kvalitetnih prijedloga, rekao je gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Iz Gradskog proračuna osigurat će se do 600.000 kuna za natječaj za nabavu ultrazvuka za potrebe Klinike za dječje bolesti bolnice Sestara milosrdnica, uništenog u požaru s početka prošlog tjedna. Na sjednici su izabrani i novi članovi Povjerenstva za izdavanje suglasnosti za postavljanje ili uklanjanje spomen-ploča i skulptura osobama ili događajima iz političkog života Hrvatske.</p>
<p>Starom povjerenstvu istekao je mandat, a novo je osnovano zbog zahtjeva Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran da se na zgradu Agronomskog fakulteta u Maksimiru postavi spomen-ploča u znak sjećanja na događaje u sabirnom logoru Maksimir.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Pohvale princu Charlesu zbog domišljate lekcije Harryju</p>
<p>Nedavno je otkriveno i »mjesto zločina« u kojem je princ Harry prvi put sagriješio</p>
<p>LONDON, 14. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kako su ovih dana bučno objavili listovi na Otoku, Harry, mlađi sin britanskog prijestolonasljednika Charlesa, voli zaviriti u čašicu i puštiti marihuanu, iako mu je tek 17 godina. Premda nimalo pohvalno, takvo ponašanje ne odudara previše od vladanja znatnog dijela britanske mladeži, koja eksperimentiranje s drogom i alkoholom smatra legitimnim dijelom svog odrastanja.</p>
<p> No, kada se vijest o razuzdanom kraljevskom tinejdžeru pojavila u novinama, sa svih strana počele su pljuštati pohvale Harryjevom ocu, Charlesu, zato što je momka na vrlo domišljat način prizvao svijesti.</p>
<p>Charles je, naime, organizirao da Harry u Londonu posjeti jedno odjeljenje za rehabilitaciju narkomana i alkoholičara. Mladić je tamo iz prve ruke mogao čuti životne priče ljudi koji su zbog pića i droge izgubili sve što su imali.</p>
<p>Vrijeme će pokazati hoće li šokantna lekcija dovoljno djelovati na mladog princa da se trajno ostavi svojih poroka. Harryjeva sklonost alkoholu i marihuani već je neko vrijeme bila javna tajna u Gloucesteru, slikovitoj grofoviji sjeverozapadno od Londona, gdje princ Charles ima svoju ladanjsku rezidenciju. Prošloga ljeta, dok su i Charles i Harryjev stariji brat William bili na putu, momak je ostao sam kod kuće - ne računaju li se posluga i policajci iz njegove osobne zaštite. No, ovi nisu imali ovlaštenja da spriječe mladićeve izlaske u obližnji pub, gdje se Harry opijao, niti kućne zabave na kojima se pušila marihuana. </p>
<p>Britanski tisak pokazuje dosta razumijevanja prema tom osjetljivom momku koga je duboko traumatizirala tragična smrt njegove majke, princeze Diane. Harryju je tada bilo samo 13 godina. Ranije je i nesretni te potom razvrgnuti brak njegovih roditelja također ostavio tragova na Harryju, koji je znatno osjetljiviji od starijeg brata.</p>
<p> Odmjerenu reakciju princa Charlesa na neprilično ponašanje njegovog mlađeg sina pohvalio je u jednom intervjuu i premijer Tony Blair, dodavši da u tim stvarima i sam ima iskustva.</p>
<p>Blair je aludirao na epizodu od prije dvije godine, kada je njegov najstariji sin Euan, kome je tada bilo 16 godina, pronađen u središtu Londona u jako pijanom stanju. Mladić je jedva stajao, ali je bio taman toliko priseban da policajcima koji su ga pronašli pokuša dati lažnu adresu. No, oni su ga prepoznali i odveli kući.</p>
<p>Euan Blair i princ Harry tek su dio statistika koje pokazuju da je 94 posto britanskih 15-godišnjaka i 16-godišnjaka uživalo alkohol. Gotovo polovina (47 posto) kušala je alkohol najmanje 40 puta, u usporedbi sa samo 20 posto mladih Francuza. Mnogi mladi Britanci i Britnake prvi put su probali alkoholno piće još u svojoj 13. ili 14.godini, dakako bez znanja roditelja. Statistike također pokazuju da između 30 i 40 posto 15-godišnjaka te 16-godišnjaka priznaje da je uzimalo marihuanu. U vrijeme kada je princ Charles bio tinejdžer stvari su bile mnogo bezazlenije. Kada se on u 14. godini iskrao iz strogog internata u kome se školovao, da bi u obližnjem pubu naručio jedan cherry brandy, to je bilo dovoljno da izazove konsternaciju. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Julia Roberts, Tom Hanks i »Friendsovi« dobili najviše nagrada</p>
<p>LOS ANGELES, 14. siječnja</p>
<p> - NBC-jeva bolnička serija »Hitna služba« proglašena je najomiljenijom televizijskom dramom devetu godinu za redom na dodjeli američkih nagrada »People's Choice« u nedjelju. </p>
<p> Jedna od najisplativijih hollywoodskih glumica Julia Roberts osmi je put osvojila nagradu za najbolju glumicu, dok su NBC-jevi »Prijatelji« odabrani za najbolju tv komediju, a Jennifer Anniston, koja u toj seriji tumači lik Rachel Greene, za najomiljeniju tv glumicu drugu godinu za redom. </p>
<p> Nagrade se temelje na rezultatima nacionalne telefonske ankete koju je provela organizacija Gallup za razdoblje između studenoga 2000. i listopada 2001. godine.</p>
<p> Obožavatelji su mogli glasovati 'online' u dvije kategorije: omiljena nova komična tv serija i nova dramska tv serija. </p>
<p> Tom Hanks je osvojio dvije nagrade, za najboljeg filmskog glumca, ispred prošlogodišnjeg osvajača, Mela Gibsona i Denzela Washingtona, te za najboljeg glumca u drami, ispred Washingtona i Anthonyja Hopkinsa. </p>
<p> Zvijezda country glazbe Reba McEntire osvojila je svoju osmu »People Choice« nagradu, ali prvu kao glumica. Komedija »Reba« u kojoj tumači majku koja pokušava održati na okupu svoju disfunkcionalnu obitelj donijela joj je nagradu za najbolju glumicu u tv komediji. </p>
<p> Damon Wayans je za ulogu u ABC-jevoj komediji »My Wife and Kids«, koja je proglašena najboljom novom komičnom tv serijom, osvojio naslov najboljeg glumca u novoj seriji, dok je ABC-jev »Alias« proglašen najboljom novom dramskom serijom. </p>
<p> Kelsey Grammer, zvijezda NBC-jevog »Frasiera«, i Ray Romano, tumač istoimenog lika u seriji »Svi vole Raymonda«, podijelili su nagradu za najboljeg televizijskog glumca. </p>
<p> Gledatelji su ostali vjerni posebno u glazbenim kategorijama. U reprizi prošlogodišnjeg izdanja »People Choice« nagrade, country zvijezde Garth Brooks i Faith Hill proglašeni su najboljim solo glazbenicima. </p>
<p> Pop skupina 'N Sync također je ponovno izabrana za najbolji bend, ispred Backstreet Boysa i skupine Dixie Chicks. </p>
<p> Kompjutorski animirana komedija »Shrek« je po izboru gledatelja najbolji film, ispred »Brzi i žestoki« i »Pearl Harbora«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ponovno izdana singlica Georgea Harrisona »My Sweet Lord«</p>
<p>LONDON, 14. siječnja</p>
<p> - Hit Georgea Harrisona iz 1971. godine, »My Sweet Lord«, ponovno je izdan u ponedjeljak, a sav će prihod od prodaje biti doniran u dobrotvorne svrhe. </p>
<p> Singlica bivšeg Beatlea, koji je preminuo u studenome prošle godine od raka, izdana je na zahtjev publike. Pjesma je 1971. pet tjedana bila broj jedan na listi najslušanijih pjesama i prvi je solo uspjeh jednog od članova Beatlesa nakon raspada skupine. </p>
<p> Svi prihodi od prodaje singlice bit će uplaćeni zakladi Material World, koju je Harrison osnovao 1973. godine da bi pomagala siromašnoj djeci svijeta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Umro Hemingwayev »starac«</p>
<p>COJIMAR, 14. siječnja </p>
<p> - Gregorio Fuentes, vremešni kapetan kubanskog broda legendarnog američkog pisca Ernesta Hemingwaya i njegova inspiracija za knjigu »Starac i more«, preminuo je u nedjelju u 104. godini života u kubanskom ribarskom naselju Cojimar.</p>
<p> »Bio je simbol kubanskog ribarstva i bratstva među ljudima, a sve je svih je svojih godina zahvaljivao na prijateljstvu s Hemingwayom«, izjavio je Feuntesov prijatelj Jose Miguel Diaz Esrich, koji vodi Hemingwayev Međunarodni nautički klub u Havani.</p>
<p> Rođen 11. srpnja 1897. Fuentes je postao kapetan Hemingwayeva broda "Pilar« krajem tridesetih, kada je američki pisac živio na Karibima. Hemingway je razvio snažno prijateljstvo s Funtesom, koji je, uz to što je upravljao Hemingwayevim brodom, također spravljao i njegove omiljene koktele.</p>
<p> U posljednje vrijeme Fuentes je postao »turistički magnet« u Cojimaru, istočno od Havane, odakle se nekada upuštao u ribarenja s pustolovnim Hemingwayem. </p>
<p> »Moga su djeda svi voljeli«, izjavila je Fuentesova unuka America Aguas Fuentes. »Uživao je pričajući priče o događajima u kojima je sudjelovao, osobito o divnim vremenima koje je proveo s Hemingwayem, kojega je uvijek nosio u mislima«.</p>
<p> Fuentes je umro u svojoj kući i bit će pokopan na groblju u obližnjem selu Guanabacoa. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Ivica Prlender sjeda u obje festivalske fotelje!?</p>
<p>Iako Petar Mišo Mihočević još nije razriješen dužnosti ravnatelja Dubrovačkoga ljetnog festivala, Grad i Ministarstvo kulture sporazumjeli su se, izgleda, ne samo o nasljedniku u obje festivalske fotelje, već i o povjerenstvima, koja djeluju i bez ravnatelja, kako jednog tako i dvostrukog </p>
<p>DUBROVNIK, 14. siječnja</p>
<p> - Unatoč najavama, dubrovačko Gradsko vijeće krajem prošloga tjedna ipak nije raspravljalo o zahtjevu za razrješenjem koje je još u studenome prošle godine podnio ravnatelj Dubrovačkoga ljetnog festivala, Petar Mišo Mihočević. Na niz vijećničkih pitanja vezanih upravo za tu temu, gradonačelnica Dubravka Šuica kazala je kako Poglavarstvo nakon odbijanja prvoga financijskog izvješća o manifestaciji Dubrovačke ljetne igre nikada nije dobilo zatraženo dorađeno izvješće, te potvrdila da je Mihočević zatražio sporazumni raskid radnog odnosa. </p>
<p>Šuica je naglasila kako je čudi da je Mihočevićevo izvješće prihvatilo Poglavarstvo Dubrovačko-neretvanske županije iako ono nije dobilo prolaznu ocjenu ni na razini Grada Dubrovnika ni kod Festivalskoga vijeća. Najavljujući »rasplet« oko Igara za sljedeću sjednicu Gradskoga vijeća, koja bi se trebala održati potkraj mjeseca, gradonačelnica je kazala da pripreme za 53. dubrovačke ljetne igre u oba povjerenstva teku normalno, te kako je u razgovorima s ministrom kulture Antunom Vujićem postignuta suglasnost oko Mihočevićeva v.d. nasljednika koji će kao i on obnašati obje ravnateljske dužnosti. Iako dubrovačka gradonačelnica nije kazala tko će istodobno zasjesti u dvije »vruće« fotelje, neslužbeno smo saznali da je konsenzus između Šuice i Vujića postignut oko Ivice Prlendera. </p>
<p>Da se u sukobu između zamjenika gradonačelnice Srećka Kljunka i voditelja Art radionice Lazareti Slavena Tolja, o čemu je Vjesnik prvi pisao prošlih dana, radilo tek o zatišju, a ne o primirju, pokazala su vijećnička pitanja iz redova Kljunkove Južnohrvatske stranke. Čitav »rafal« pitanja upućen je pročelniku porezne uprave Dubrovnik, Jošku Mikuliću, zamjeniku gradonačelnice Franu Matušiću te samoj gradonačelnici, a ticala su se prijavljenog poreza ARL-a, broja prodanih karata za rave partyje »Gate 2001« i »Gate 2002«, održanih u sklopu dočeka posljednjih dviju Novih godina, te o postojanju suglasnosti Grada za podnajam ugostiteljskih objekata.</p>
<p> Odgovarajući na dio tih pitanja, gradonačelnica je kazala da po njezinu saznanju Grad od ARL-a nikada nije primio zahtjev za davanje suglasnosti o podnajmu, dodavši kako će se od sada više znati o radu te umjetničke radionice s obzirom na to da je u njezin Nadzorni odbor imenovan njezin zamjenik Frano Matušić.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Zakletva« koja ništa ne obećava</p>
<p>Film »Zakletva« Seana Penna s Jackom Nicholsonom u glavnoj ulozi više je redateljska i glumačka ekshibicija nego očekivano kvalitetno autorsko djelo / Zašto se Sean Penn kao redatelj ni približno ne koristi svojim inače izvanrednim glumačkim instinktima</p>
<p>Film »Zakletva« našao se u domaćim kinima godinu dana nakon što je prikazivan u Americi i pola godine od slabog prijema na festivalu u Cannesu. Vjerojatni problem naših distributera jest što ovaj film tretiraju kao autorsko, umjetničko ostvarenje, valjda zbog obilja slavnih imena koji se pojavljuju na njegovoj špici, dakle onu vrstu bezvremenskog djela za koje je svejedno kada se prikazivalo. E, nije baš tako, jer riječ je o tipičnom filmu Seana Penna u kojem je nagomilano mnogo toga nepotrebnoga, a vidljiv je nedostatak redateljeve sabranosti i discipline. </p>
<p> Što se propagandnog materijala domaćih distributera tiče, oni su se također »proslavili« s predstavljanjem ovog filma za koji navode kako je nominiran za Zlatnog medvjeda u Berlinu i Zlatnu palmu u Cannesu. Nominacije za nagrade na glavnim svjetskim festivalima, dakako, ne postoje, postoji samo program konkurencije, a jedan te isti film nikako ne može iste godine biti u konkurenciji Berlina i Cannesa. Istina je tek da je Pennov film pozvan u Berlin, ali nije stigao, pa se odlučio za Cannes, u čijem je službenom programu proljetos prikazan, ali s vrlo mlakim reakcijama.</p>
<p> Kao i kod većine redatelja, čini se da su i Pennovi filmovi slika njega samoga. I dok je kao glumac prepun vrlina, kao redatelj je slika i prilika svojih mana, žestoka temperamenta, neobuzdanih osjećaja, nesigurnih ideja koje pokriva agresivnim rješenjima i bez autoriteta nad glumcima i njihovim postupcima. Sve je to bilo vidljivo i u njegova prethodna dva filma, mnogo manje u »The Indian Runner« (1991.), mnogo više u »Čuvaru prijelaza« (1996.) i sada u »Zakletvi«.</p>
<p> Ipak, uvijek je tematski dosljedan, okrenut mračnim teškim pričama, nakon gledanja kojih čovjek može pasti u depresiju, jer su njegovi likovi pretežno okrutni, bijednici, žrtve ili mračnjaci vlastitih života, ekstremnih sklonosti bez obzira na kojoj strani zakona bili.</p>
<p> Scenarij za film »Zakletva« napisali su Jerzy Kromolowsky i Mary Olson Kromolowsky prema romanu švicarskog pisca Friedricha Dürenmatta, čija literatura nije toliko poznata u Americi koliko je njegova mračna tematika zločina bila popularna u Europi šezdesetih i sedamdesetih godina. Dakako mjesto radnje nije isto, Zürich je zamijenila Nevada, točnije Reno, a u njezinu središtu je iskusni policijski detektiv Jerry Black (Jack Nicholson), koji nekoliko sati prije umirovljenja biva uključen u slučaj okrutnoga ubojstva osmogodišnje djevojčice. I premda njegove kolege navodno pronalaze krivca i zaključuju slučaj nakon što se uhićenik vješa u zatvoru, Black se nikako ne može pomiriti s tim površnim zaključcima i uporno nastavlja potragu za ubojicom.</p>
<p> Nakon što priseže majci ubijene djevojčice da će pronaći ubojicu, ta potraga postaje njegova životna opsesija i nakon umirovljenja kojoj posvećuje cijeloga sebe... Zato Black kupuje malu benzinsku crpku u planinama nedaleko od jezera gdje se dogodilo nekoliko sličnih ubojstava, pokušavajući ući u trag tajanstvenom visokom čovjeku kojeg zovu Čarobnjakom jer dijeli slatkiše plavim djevojčicama. Black postaje prisan s mladom konobaricom Lori (Robin Wright Penn) koja ima plavokosu kćerku, upravo onakvu kakve su bile žrtve ubojice. Premda zajedno s njima proživljava najljepše dane svoga života, upoznajući toplinu doma i prisnost obitelji, Blacka ipak ne napuštaju njegove opsesije. Jednom policajac, uvijek policajac, tako će on bez obzira na svu ljubav prema djevojčici ipak pokušati iskoristiti Lorinu kćer kao mamac ne bi li se domogao ubojice. </p>
<p> Jack Nicholson odličan je kao i uvijek, posebno kada igra stare otuđene intrigante i humaniste, smušenjake i alkoholičare, dakle mješavinu karaktera spojenih u jednoj osobi nesretnog i tužnog starca. No, s obzirom na to da ga redatelj ni malo nije sputavao, niti usmjeravao, Nicholson je prepušten sam sebi i vlastitoj glumačkoj narcisoidnosti nerijetko pretjerivao u ekshibicionizmu, čime se samo udaljavao od lika Blacka i njegovih opsjednutosti, a nametao vlastite, već odavna prepoznatljive bravure koje su same sebi svrhom.</p>
<p> Sean Penn kao da ni s trećim filmom ne može do kraja probuditi svoj redateljski dar. Pitanje je imali ga uopće dovoljno? On je nesumnjivo autor izvanrednih vizualnih percepcija koji gubi sabranost u prevelikoj želji da bude sve odjednom, mudar, spretan, komercijalan i dosljedan. To, dakako, nije moguće, a vrijeme je da i sam Penn to napokon shvati jer onda će mu filmovi valjda biti bolji. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Daleko od gledljivog</p>
<p>U Teatru ITD redateljica Saša Broz postavila predstavu koja prije gledanja traži objašnjenje sadržaja, a navodno govori o terorizmu</p>
<p>Najavljivana kao drama koja zastrašujuće realno govori o terorizmu, što je postalo posebice živo i aktualno nakon lanjskoga 11. rujna, »Negdje daleko« britanske dramatičarke Caryl Churchill, premijerno izvedena u nedjelju u Teatru ITD u Zagrebu u režiji Saše Broz, bila je hladna, artificijelna i nerazumljiva predstava. Stoga ne začuđuje komentar odabrane publike koja se u nevjerici pitala o čemu je u tome komadu zapravo riječ. Ako je ona tako reagirala, što li tek možemo očekivati od srednjoškolaca koji su glavni adut za popunjavanje gledališta.</p>
<p> Najveća prednost drame, koja u krhko povezanim prizorima navodno pripovijeda o suvremenom terorizmu što teče venama triju osoba, na jedan sofisticirani, poetski i velikoumni način jest - relativna kratkoća predstave. </p>
<p>U jednom satu čiste igre moguće je istrpjeti i gore i pri tome ne izgubiti vjeru u dobro kazalište. Ali, nemoguće se ne zapitati zašto je Teatar ITD, poznat po relativnom osjećaju za ukus gledatelja, odabrao upravo ovaj komad. Jer repertoar se ne bi smio sastavljati prema željama jedne male elitne kazališne skupine i njihovih vizija o novom europskom kazalištu. Odnosno, takove prohtjeve trebalo bi prebaciti u domenu privatne produkcije. Ne sumnjamo da je ravnatelj ITD Darko Lukić, prevoditelj i dramaturg komada, imao najbolje namjere, no ono što je interesantno njemu kao teatrologu, teško da će zanimati publiku.</p>
<p> Najduhovitija je kritička recepcija same predstave praizvedene u studenom 2000. u Londonu, koja ju je usporedila s Orwellovom »Životinjskom farmom«. To se vjerojatno odnosi na dosadni i predugački i u hrvatskoj izvedbi preglumljeni dijalog mladića Todda (Marko Torjanac) i tete Harper (Senka Bulić) koji u kratko vrijeme spomenu jedan čitav bestijarij. Brutalno se svađajući šifriranim mafijaškim rečenicama tipa: »Ti mrziš jelene, a voliš krokodile«, nakon čega slijedi ubojstvo, pokušavaju nas zaprepastiti. To im je i dakako uspjelo. Uz to, inozemne kritike predloška tvrde kako su dijalozi salonski i imaju privid normalnog, iako je teško zamisliti nenormalniji, izvanzemaljskiji razgovor nego onaj koji vode Joan (neprirodno tumačenje Natalije Đorđević) i tete.</p>
<p> Predstavi »Negdje daleko«, ne može se zamjeriti efektna hi-tech scenografija Dragutina Broza te funkcionalna glazba Zvonimira Duspera, kao i kataklizmičke video projekcije Tomislava Žaje. No, režijska rješenja Saše Broz, s natruhama originalnosti, te njeno inzistiranje na zagasito-egzaltiranom i izbezumljenom artikuliranju glumačkih izvedbi (dobro iščitanih iz Churchillovih rečenica), ničime ne intrigiraju. Zaista je upitna predstava, koja prije gledanja traži objašnjenje sadržaja! </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Poezija na tanjuru</p>
<p>Uz izložbu »I Piatti per la poesia« u novigradskoj Galeriji »Rigo« / Radi se o osebujnom i neobičnom izdanju poezije na keramičkim tanjurima</p>
<p>NOVIGRAD, 14. siječnja</p>
<p> - U novigradskoj Galeriji »Rigo« može se razgledati zanimljiva izložba koja nosi naziv »I piatti per la poesia« (»Tanjuri za poeziju«). Ta izložba i popratni katalog su nastali suradnjom s privatnim skupljačem Ermesom Zattonijem iz Cervie. Njegova zbirka sadrži pretežno radove iz stilskog razdoblja arte povera, a novom akvizicijom, to jest otkupom radova koji su predstavljeni na izložbi, zbirka je upotpunjena i razdobljem Fluxusa.</p>
<p>»I piatti per la poesia« projekt je Franca Buccija i Giannija Sassija ostvaren 1988. godine. Radi se o osebujnom i neobičnom izdanju poezije na keramičkim tanjurima. U tome pothvatu sudjelovali su neki od predstavnika talijanske i svjetske avangardne književnosti, glazbe i likovne umjetnosti. Projekt se odlikuje posebnom grafičkom vizualizacijom, koja je ostvarena tako da tekst djeluje kao slika.</p>
<p>Na izložbi u Galeriji Rigo mogu se vidjeti radovi: Nannija Belastrinija, Johna Cagea, Juana Hidalga, Jean-Jacquesa Lebela, Waltera Marchettija, Antonija Porte, Adriana Spatola, Luigija Ballerinija, Takaka Saitoa i Giannija-Emilia Simonettija. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Počela Zimska likovna kolonija </p>
<p>KARLOVAC, 14. siječnja</p>
<p> - U karlovačkom Dječjem domu »Vladimir Nazor« od ponedjeljka, 14. siječnja održava se Zimska likovna kolonija 29. ZILIK - 2002. Organizatori su najavili i održavanje Malog ZILIK-a na kojem će kao i do sada sudjelovati i djeca - štićenici Dječjeg doma, koji su domaćini sudionicima ZILIK-a. Uz to na Malom Ziliku sudjelovat će i učenici nekoliko osnovnih škola iz Karlovca. U sklopu ZILIK-a priređena je izložba radova Katarine Perić-Gojković i sljedbenika. Teme ovogodišnjeg ZILIK-a su akvarel, tempera, pastel, crtež u olovci i ugljenu te keramika. ZILIK se u Karlovcu održava od 14. do 18. ovog mjeseca uz pomoć Poglavarstva grada Karlovca. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dvije humorističke knjige </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 14. siječnja</p>
<p> - Odabrani nagrađeni, ali i ostali radovi s prošlogodišnje 17. međunarodne izložbe karikatura i 1. festivala satire i humora održanih u Slavonskom Brodu objavljeni su u dvije knjige. Te smotre održane su tradicionalno pod pokroviteljstvom Večernjeg lista, a knjige su objavljene u nakladi Brodske udruge humorista amatera (BUHA). Na 17. međunarodnoj izložbi karikatura zlatnom, srebrnom i brončanom plaketom nagrađeni su karikaturisti Oleg Laktyev i Jurij Kosobukin iz Ukrajine i Miroslav Gerenčer iz Hrvatske. Zlatne plakete Večernjeg lista za humoreske dobio je Vlado Karakaš iz Orahovice, za epigrame Nikola Jukić iz Vinkovaca, a za aforizme Stipe Golac iz Gospića. Prema najavama iz Brodske udruge humorista amatera, ovogodišnja 18. izložba karikatura i 2. festival satire i humora bit će održani u Slavonskome Brodu, u mjesecu svibnju. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Novi broj magazina »Op.a« o hrvatskome izdavaštvu</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Kulturni magazin i katalog knjiga »Op.a« u središnjoj temi novog, petog broja, uz pomoć pisaca koji su odgovarali na pitanje »kako hrvatski izdavači tretiraju autore«, progovara o aktualnom stanju u domaćem izdavaštvu. O složenim odnosima između pisca-izdavača-tržišta-čitatelja govorili su, među ostalima, Vesna Parun, Miro Gavran, Rade Jarak, Sibila Petlevski, Krešimir Pintarić i Igor Lasić. U tekstu »Zašto je domaće izdavaštvo fantomsko?« zaključuje se da normalnog razvoja knjižne industrije sve dok izdavačima bude odgovarala situacija da tržišta nema (jer bi na njemu neslavno završili) i sve dok oni žive od potpora i otkupa. U redovitim rubrikama recenzirano je 25 novih knjiga i objavljen katalog novih izdanja izdanih u Hrvatskoj od rujna do prosinca. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Ladić: »Ovo nije politika kluba, nego samo jednog čovjeka!«</p>
<p>Dinamo je krenuo u »protuofenzivu« i sada klub od Prosinečkog potražuje novac, obrazlažući to činjenicom da je maksimirski kapetan tada novac dobivao putem pozajmnica, Dinamova pravna služba tvrdi kako Prosinečki klubu duguje sedam milijuna 242.685 maraka, dakle, nešto više od 3,5 milijuna eura / »Zanima me hoće li Dinamo tužiti i direktora Zajeca, sportskog direktora Vlaka, i sve druge, koji su također u ono vrijeme bili plaćeni putem pozajmnica, kao i mi«, pita se Dražen Ladić </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Sudski spor između Roberta Prosinečkog i Dinama mogao bi poslužiti kao svojevrsni lakmus papir mnogim drugim bivšim Dinamovim igračima. Nekadašnji je maksimirski kapetan krajem prošle godine pokrenuo tužbu protiv Dinama radi isplate milijun i 550.000 maraka, odnosno 792.502 eura, taj je sudski postupak još uvijek u tijeku, a zanimljivo je da bi stopama Prosinečkog uskoro mogli krenuti i mnogi drugi bivši Dinamovi igrači, kojima je klub ostao dužan.</p>
<p> Tako se, primjerice, među onima koji sa zanimanjem prate spor Dinama i Prosinečkog, nalazi i proslavljeni maksimirski vratar Dražen Ladić. Dinamo je svome nekadašnjem vrataru dužan 600.000 maraka, odnosno oko 300.000 eura, no Ladić još uvijek nije pokrenuo sudski postupak. Zanimljivo će, međutim, biti vidjeti što će i kako učiniti Ladić, s obzirom da je i u »slučaju Prosinečki« došlo do neočekivanoga obrata. Naime, Dinamo je krenuo u »protuofenzivu« i sada on - klub - od Prosinečkog potražuje novac, obrazlažući to činjenicom da je maksimirski kapetan tada novac dobivao putem pozajmnica. Stanje je, eto, dovedeno do apsurda, jer sada svatko tuži - svakoga!</p>
<p> Sve u svemu, Dinamova pravna služba tvrdi kako Prosinečki klubu duguje sedam milijuna 242.685 maraka, dakle, nešto više od 3,5 milijuna eura. U međuvremenu je Općinski sud u Zagrebu donio privremenu odluku o blokadi Dinamova računa. </p>
<p>- Doista me zanima što će taj pametni Dinamov Izvršni odbor dalje izmisliti, rekao je Dražen Ladić. - Zanima me hoće li Dinamo tužiti i direktora Zajeca, sportskog direktora Vlaka, i sve druge, koji se također u ono vrijeme bili plaćeni putem pozajmnica, kao i mi? Je li to njima, možda, oprošteno... </p>
<p>Doista, dakle, postoji apsurdna mogućnost da Dinamo, ako je suditi po slučaju Prosinečki, traži novac od svih igrača koji su u to vrijeme igrali u maksimirskome klubu. Tako je nešto, jasno, teško očekivati... Sve u svemu, Ladić se još uvijek nije obratio pravnim instancama. </p>
<p>- Ne, nisam još podnio nikakvu tužbu. No, ovo što sada događa u klubu doista ne smatram ozbiljnim. Baš kao i odvjetnik Roberta Prosinečkog, smatram da svi sadašnji potezi kluba samo predstavljaju muljanje i zavlačenje i apsolutno ništa drugo. Oni nemaju baš nikakve argumente! </p>
<p>Na upit je li u kontaktu s Prosinečkim, Ladić je negativno kimnuo glavom i nastavio:</p>
<p>- Vidim u novinama da su u Dinamovome Izvršnome odboru jake snage, da su ondje kvalitetni ljudi. Većinu tih ljudi osobno poznam, smatram ih zaista časnima i korektnima i ne vjerujem da je sve ovo što se događa u klubu i njihova orijentacija. No, čudno je što su ipak pristali biti u vodstvu kluba, koje se tako odnosi prema onima kojima su dužni. Ne odnosi se to samo na igrače, već i na ostale. Kako bi, recimo, bilo da nakon utakmice pristupe sucu i kažu »čuj, ti nas tuži, mi te nećemo platiti!«. No, uvjeren sam da će se politika ovoga kluba iz temelja promijeniti, kada se iz njegovoga vodstva maknu neki pojedinci. Koji? Vi to znate jako dobro. Ovo što se danas događa u Dinamu nije politika kluba, već politika samo jednoga čovjeka, ogorčeno je zaključio Ladić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Račun će se brzo odblokirati«</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Dinamov direktor Velimir Zajec u ponedjeljak se, nakon dvadesetak dana odmora provedenih u SAD-u, vratio u Zagreb. Trenutačno glavni problem vezan uz njegov klub jest blokirani račun kao posljedica odluke Općinskoga suda u Zagrebu. Klupski problemi s dugovima doista su veliki, no Dinamov direktor smatra da još uvijek nema mjesta panici.</p>
<p>- Pred nama je dosta obaveza i prvo što ću učiniti jest razgovor sa sportskim direktorom Marijanom Vlakom. Podrobno ćemo popričati o svemu što se događa u klubu i onda razraditi što i kako dalje činiti. Čuo sam da je račun blokiran, no to nije prvi put. Uostalom, kad god se račun blokira relativno brzo se i - odblokira! Pa, Hajdukov je račun već šest godina blokiran, pa nikome ništa... Što se tiče dugova i sami ste vidjeli da smo po tom pitanju u vrlo kratkome vremenu učinili mnogo, no ne možemo baš sve riješiti preko noći. Radimo koliko možemo, kratko je dometnuo Zajec. </p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mamiću veće ovlasti od Zajeca?</p>
<p>Član Dinamova Izvršnog odbora, Zdravko Mamić, uskoro bi, kako doznajemo, trebao biti inauguriran na mjesto izvršnoga dopredsjednika, a to bi, kako neki tvrde, značilo da bi Mamić imao veće izvršne ovlasti i od direktora Zajeca / Robertov otac Đuro Prosinečki javno zaziva Miroslav Blaževića</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Golemi financijski problemi, blokirani račun, najava eventualnoga stečaja, sve češća pitanja hoće li klub uopće opstati... To je, eto, Dinamova svakodnevica i ovakvo stanje doista ne nudi svijetlu perspektivu. U takvome je ozračju održana i prva, konstituirajuća sjednica novog saziva klupskog Izvršnog odbora, no zasad nema konkretnijih zaključaka. Klupski se čelnici, naime, još nisu službeno očitovali o trenutačno gorućem problemu - blokadi Dinamova računa.</p>
<p> Općinski i Trgovački sud su privremeno blokirali Dinamov račun, što je posljedica sudskoga spora između ovoga kluba i njegova bivšeg kapetana Roberta Prosinečkoga, koji od Dinama traži isplatu milijun i 550.000 maraka duga. Sada se, jasno, čeka reakcija maksimirskih čelnika. Robertov otac Đuro Prosinečki u ponedjeljak prijepodne je javno zazivao - Miroslava Blaževića.</p>
<p> - Ma, njega bi trebalo dovesti u Maksimir. Jedino on tu može napraviti reda. Treba ga na koljenima moliti da dođe!</p>
<p> Tako nešto je, međutim, sada teško očekivati. Sve u svemu, iako su mnogi očekivali da bi prvi konkretni odgovori Dinamovih čelnika na temu blokiranoga računa mogli uslijediti u ponedjeljak na sjednici IO-a, to se ipak nije dogodilo. Uostalom, mnogi su članovi IO-a, kako saznajemo, ostali pomalo konsternirani činjenicom da ovoj sjednici nije prisustvovao glavni Dinamov direktor Velimir Zajec. Istina, on se tek u ponedjeljak poslijepodne vratio s godišnjeg odmora iz SAD i, prema vlastitim riječima, onako umoran nije mogao sudjelovati ovome skupu. No, je li možda mogao, kao ključni čovjek kluba, planirati povratak u Zagreb koji dan ranije...</p>
<p> - Zajec je obavijestio IO da neće stići. Mora se odmoriti, priviknuti na vremensku razliku. Rekao je da je »u derutnom stanju i da je bolje da ga takvoga u klubu i ne gledaju«, naglasio je govornik Ivan Rotim.</p>
<p> Jedan je kolega dovitljivo dodao kako se »Zajec sada, dakle, osjeća baš poput Dinama.« Činjenica je da je klub u golemim problemima, a da je njegov prvi operativac praktički još uvijek na odmoru. Bilo kako bilo, Zajecu ovih dana neće biti nimalo lako. Štoviše, uskoro bi, kako doznajemo, Zdravko Mamić trebao biti inauguriran na mjesto izvršnoga dopredsjednika, a to bi, kako neki tvrde, značilo da bi imao veće izvršne ovlasti i od samoga Zajeca.</p>
<p> Sve u svemu, klub se još nije službeno očitovao o posljednjim problemima, a to će, kako tvrdi govornik Rotim, učiniti ovih dana.</p>
<p> - IO je primio na znanje privremenu odluku o blokadi računa, no o tome ćemo se službeno izjasniti u utorak putem našega odvjetnika. Vjerujemo da će ta odluka biti promijenjena, dodao je Rotim.</p>
<p> Na sjednici je, između ostaloga, bilo razgovora i o financijskome planu za ovu godinu, kao i o marketinškom, natjecateljskom planu, dovršenju stadiona, reduciranju troškova na svim segmentima...</p>
<p> - U sljedećih 15 dana precizno ćemo izraditi sve planove, no u ovome trenutku možemo reći da bi klubu za normalan i stabilan život u godinu dana bilo potrebno oko 43 milijuna.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kranjčara zanima samo prvo mjesto!</p>
<p>Ovo je Zagrebova povijesna prilika i nikako je ne smijemo propustiti. Pogotovo jer nam nijedan igrač nije otišao, kaže Zagrebov trener Kranjčar</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Nakon Petra Krpana, u Kranjčevićevu je nakon brojnih nagađanja stigao iz Rijeke 28-godišnji Damir Milinović. Dovođenjem spomenutih igrača, te uz ostanak Ivice Olića, Zagreb je, nesumnjivo, napravio u zimskoj stanci najbolji posao od svih hrvatskih prvoligaša. Milinović je, kao i Krpan, potpisao sa Zagrebom ugovor prema kojem je, uz određeno obeštećenje, slobodan igrač već 1. lipnja. No, Milinović i sam istiće slijedeće:</p>
<p>- Nikamo mi se ne žuri, osim, dakako, ako ne iskrsne neka izuzetno privlačna ponuda od koje bi i klub imao koristi.Uopće ne sumnjam da će Zagreb biti prvak, pa je normalno da se s njime okušam u Europi.</p>
<p>Sada kada je u Kranjčevićevoj sve jasno, osim koja će skupina igrača i kamo ići na posudbu, Kranjčar zadovoljno podvlači crtu. Ostaje mu samo provjeriti mogućnosti Martina Šarića, 22-godišnjeg Argentinca hrvatskih korijena. Prvi Kranjčarovi dojmovi o ovom mladiću su više nego povoljni:</p>
<p>-Već samom činjenicom što je igrao za San Lorenzo, te klubove iz Meksika i Paragvaja, nešto kazuje o njemu. U njegovim pokretima i načinu baratanja loptom primjećuje se jedan argentinski štih.</p>
<p>Dan prije puta na Bjelolasicu, Kranjčar čvrsto stoji iza jedne rečenice od koje ne odstupa ni za milimetar:</p>
<p>- Samo prvo mjesto me zadovoljava, ništa drugo. Iako smo mogli svjedočiti nekim izjavama iz našeg kluba kako i 2. mjesto vodi u Europu. Ne, ovo je Zagrebova povijesna prilika i nikako ju ne smijemo propustiti. Pogotovo jer nam nijedan igrač nije otišao, a uz spomenute smo pridošle igrače bitno ojačali redove i povećali konkurenciju u momčadi.</p>
<p>Kranjčar je odredio 27 igrača koji kreću put Bjelolasice, nakon toga u Poreč, pa na završni dio priprema obogaćen utakmicama u Međugorju i Širokom Brijegu. To su Vasilj, Tomić, Pelin, Bulat, Stavrevski, Milinović, Ješe, Osibov, Pirić, Verhas, Poldrugač, Duro, Šarić, Brnjić, Šabić, Hasančić, Štrok, Ćaćić, Lovrek, Krpan, Olić, Spahić, Dudić, juniori Brkljača, Mesarić, Popović, Spahić, te neimenovani Banjalučanin na provjeri. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U Hajduku još samo čekaju Bulu </p>
<p> »Nećemo više nikoga dovoditi, pripreme su započele i nema vremena da bi se vidjelo bi li ili ne bi neki igrač bio pojačanje za Hajduk. Pričekat ćemo još Bulu i s njim završava naša priča o pojačanjima«, kaže sportski direktor Hajduka Ivica Šurjak </p>
<p>SPLIT,14. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka prvi jutarnji trening na otoku Hvaru su odradili u dvorani i teretani, a popodne su se »zavaljali« u blato jelškog travnjaka. Naime, nakon proljetnog vremena u nedjelju, obilna je kiša u ponedjeljak okupala Hvar. Na jutarnjem je treningu u dvorani vratara Stipu Pletkosu zatezao butni mišić, a bez obzira što nije bilo previše bolno dr Fabijan Čukelj će obaviti dijagnostički pregled na ultrazvuku u hvarskom domu zdravlja. </p>
<p> Dario Srna se osjeća bitno bolje, nakon što je prvog dana priprema ozljedio butni mišić desne noge i trenira s kondicijskim trenerom Borom Peyrekom. Do srijede bi se Hajdukovoj momčadi trebao priključiti i napadač Nino Bule, a po svemu sudeći i Hrvatin Gudelj, koji je na Hvaru na svojevrsnoj probi. </p>
<p>- Bule će sigurno doći. Hajduk je dobio dobrog igrača bez velikog ulaganja. Gudelj je dobar igrča i vidim ga u konkurenciji za lijevog veznog. Pletikosina ozljeda? Ništa strašno, događa se. Da nisam vidio što se dogodilo bio bih zabrinut, ali ćemo biti oprezni i obaviti sve potrebne preglede, kazao je trener Hajduka Slaven Bilić. Inače, na Hvar nije otputovao sportski direktor Ivica Šurjak, doći će u srijedu. Šurjak sređuje odlaske mlađih igrača na posudbu u okolne klubove. U Zadar je otišao rezervni vratar Sunara i junior Gović, u Šibenik Radeljić, a u Brotnjo Jerković. U drugoligašu Mosoru će do lipnja igrati Dražen Vuković i Zebić, a u kliškom Uskoku Čokolić i Stanić, dok bi mladi vratar Runje trebao do lipnja braniti u drugoligašu Imotskome. Još je otvoreno pitanje Senkovića, dok Asanović, član uprave Hajduka, sređuje Špalju odlazak u Australiju.</p>
<p> Dugo je Stručni stožer Hajduka vagao dovesti ili ne pojačanje na lijevom boku, no pravih pojačanja na hrvatskom tržištu nije bilo. Razmišljalo se o angažiranju Owusa Asaha iz Gane, no Šurjak je rekao: </p>
<p>- Nećemo više nikoga dovoditi, pripreme su započele i nema vremena da bi se vidjelo bi li ili ne bi neki igrač bio pojačanje za Hajduk. Pričekat ćemo još Bulu i s njim završava naša priča o pojačanjima.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Japanci će zbog Hrvata preseliti Naritu</p>
<p>Iako je bilo najavljeno da ćese u ponedjeljak 14. siječnja HNS odlučiti o boravištu u Japanu za vrijeme SP-a, odluka je odgođena jer se pojavio novi (stari) kandidat Narita pokraj Tokija / Potpisan ugovor o suradnji između HNS-a i Zagrebačkog velesajma</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - »Radi se o konkretizaciji ugovora s tisuću detalja«. Tako je nedavno Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a pojašnjavao razloge zbog kojih se Kuća nogometa još nije odlučila za mjesto boravka reprezentacije u vrijeme nastupa na SP u Japanu i Republici Koreji. S naglaskom da je u suženi izbor kandidata iznedadno pridodan još grad Narita u blizini Tokija.</p>
<p>Odakle sad Narita, pitali smo znatiželjno Srebrića. Prisjećajući se da je to moguće boravište bilo prikriženo već u prvoj rundi temeljne selekcije između desetak ponuda. Pitanje smo prisnažili i činjenicom što se delegacija Tojame, grada iz najužeg izbora, nalazi u Zagrebu a pregovori još traju:</p>
<p>- Uvjeti koje nudi Narita su takvi da ih je zaista grijeh ignorirati, uzvratio je Srebrić</p>
<p>Uzvratili smo i mi, podsjećajući kako je Narita, doduše u prvoj rundi razmatranja ponuda, dobila jedan plus jer se za vrijeme SP ne treba daleko putovati do zračne luke. No, minus nismo našli mi, nego svojedobno izbornik Jozić. Podsjećajući između ostalog da je samo ime Narita sinonim za tokijsku zračnu luke odakle danonoćno dolaze i odlaze zrakoplovi. Upravo za miran, dobar san:</p>
<p>- Čujemo da su u međuvremenu u Nariti svašta toga novoga izgradili, te da je ponuda takve snage da je valja uzeti u obzir.</p>
<p>Ne želeći se uplitati u politiku Saveza podsjetili smo pritom na jedan nedavni napis u slovenskom Delu s riječima Zdenka Verdenika, bivšeg slovenskog izbornika. Kao čovjek na radu u Japanu (vodi klub Toyota) zamoljen je dati sud o nekim mjestima koja se Slovencima nude kao boravište. U kombinaciji je i Narita, a nju je Verdenik odmah isključio iz kombinacije upravo zbog stalne buke iz obližnje zračne luke.</p>
<p>- Dobili smo uvjeravanja od predstavnika Narite da je s te strane sve sređeno i na najvišoj razini, ne da se Srebrić, iz čega smo mogli zaključiti da će Japanci zbog Hrvata preseliti ovu jednu od najvećih zrakoplovnih luka na svijetu.</p>
<p>Uzgred, u Kući nogometa je u ponedjeljak na najvišoj razini potpisan ugovor o suradnji između Zagrebačkog Velesajma i HNS-a. Drugim riječima, u vrijeme trajanja tradicionalnog 11. zagrebačkog sajma sporta i nautike od 20. do 24. veljače, nogomet će zvog svoje popularnosti imati počasno mjesto.</p>
<p>Z. Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ivanković naslijeđuje Blaževića, Ćiro u BiH </p>
<p>»Znam tek da je jedan iranski dnevnik objavio informaciju da sam ja glavni kandidat za iranskog izbornika. Ako je to istina, onda je to posve novi trenutak. To je zasigurno atraktivna ponuda o kojoj vrijedi razmisliti«, veli Ivanković </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Hoće li Branko Ivanković, dugogodišnji pomoćnik Miroslava Blaževića u hrvatskoj i iranskoj nogometnoj reprezentaciji, samostalno preuzeti iransku vrstu? Naime, Miroslav Blažević koji je četiri dana boravio u Dubaiju pregovarajući i opraštajući se s Irancima, poručio je da je njegov odani pomoćnik najizgledniji kandidat za njegova nasljednika na klupi Irana. O svojim planovima rekao je tek da ga i dalje intrigira ponuda iz Sarajeva, da su čelnici bosanskohercegovačkog saveza s njim u kontaktu te da je on za njih jedini kandidat za izbornika BiH. </p>
<p>- Čuo sam za tu mogućnost, ali vam ništa ne mogu decidirano odgovoriti. Nisam se čuo sa Ćirom, imam tek neke informacije, no ništa konkretno ne znam. Ćiro i ja smo razgovarali o zajedničkom ostanku u Iranu, to je, znate, propalo. Potom nisam nasamo razgovarao s Irancima. Znam tek da je jedan iranski dnevnik objavio informaciju da sam ja glavni kandidat za iranskog izbornika. Jesam li za tako nešto uopće zainteresiran? Pa, slušajte, ako ćemo tako postaviti stvari onda je to posve novi trenutak. To je zasigurno atraktivna ponuda. Riječ je o jakoj reprezentacjii koja spada među prve četiri u Aziji. Trebalo bi odmjeriti situaciju i potom odlučiti. Vrijedi o tome razmisliti. Ja sam imao neke planove, dosta sam razgovarao s nekim klubovima, no ništa nisam dogovorio, kaže Branko Ivanković.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ivica juri prema Salt Lake Cityju, Janica još pod »ručnom«</p>
<p>Ivica se definitivno etablirao u skijaškom svijetu. Na početku sezone je bio tek jedan od skijaša koji traže svoj put prema vrhu, a samo dva mjeseca poslije jedan je od najizrazitijih kandidata za mali Kristalni globus u slalomu i olimpijsku medalju u Salt Lake Cityu / Najveća Janičina preokupacija trenutno jest ostati uz skijašice s vrha, čuvati se od novih ozljeda i, kao i njezin stariji brat, što bolje se pripremiti za ZOI </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Nedjelja koja je za nama će ući u povijest hrvatskog, ali i svjetskog sporta. Naime, u nedjelju su na postolja stali brat i sestra, Ivica i Janica Kostelić, svaki u svojoj areni, Ivica u švicarskom Wengenu, a Janica u austrijskom Saalbachu. U našem sportu to se još nije dogodilo, a povijest svjetskog sporta pamti skijaše Andreasa i Hanni Wenzel iz Lihtenštajna, koji su iste godine osvojili Svjetski kup. Svakako da ima braće i sestara koji su pobjeđivali u svojim sportovima, ali se vrlo rijetko dogodilo da su isti dan stali na postolje. U skijanju postoje brat i sestra Raich, Benjamin i Carina, švicarci Grünenfelder, Corina, Jürg i Tobias, Francuzi Vidal, Jean-Pierre i Vanessa, no stati na postolje isti dan još im nije uspjelo.</p>
<p>Ivica se definitivno etablirao u skijaškom svijetu. Na početku sezone je bio tek jedan od skijaša koji traže svoj put prema vrhu, a samo dva mjeseca poslije jedan je od najizrazitijih kandidata za mali Kristalni globus u slalomu i olimpijsku medalju u slalomu u Salt Lake Cityu. Od početka sezone Ivica je konstantno u vrhu, radi na sebi, trenira, ide korak po korak, iz utrke u utrku, ne razmišlja o onom što će biti ili što je moglo biti. To govori o njegovoj stabilnosti i zrelosti, jer on nikako nije jedan od onih koji spava na lovorikama.</p>
<p>- Mislim da će se složiti svi skijaši da je staza u Wengenu jedna od najzahtjevnijih. Zbog toga mi je ova pobjeda posebna, rekao je Ivica.</p>
<p>Nije tu bila samo teška wengenska staza. Bila je tu i viroza, a i veliki pritisak epiteta favorita i startanja s crvenom majicom vodećeg u disciplini i s prvog mjesta. A Ivica se znao nositi sa svim tim. Wengenska je staza izbacila iz igre dosta favorita. Primjerice, svjetski prvak u slalomu, Austrijanac Mario Matt se nije ni plasirao u drugu vožnju. To je kasnije pokušao opravdati skijama, da je u posljednje vrijeme često mijenjao modele, pa se nije snašao. No, uzvratio mu je sunarodnjak Benjamin Raich, koji je rekao:</p>
<p>- Pa na čemu to onda Matt skija?! Ne vjerujem da Ivica Kostelić dobiva od Salomona bolje skije nego Matt, ironično je rekao Raich.</p>
<p>Teško da naš skijaš može imati bolje skije od svjetskog prvaka, ali je zato bio koncentriraniji. Objašnjavajući svoju koncentraciju, Ivica je rekao kako je adrenalin uoči utakmice bio jači od lošeg stanja zbog povišene temperature i proljeva.</p>
<p>- To što sam se loše osjećao jednostavno sam pretvorio u snagu, motivirao sam se još više, objasnio je 22-godišnji Zagrepčanin.</p>
<p>A uz sve to, naš je skijaš pokazao iznimnu zrelost i mentalnu snagu. Nije ga slomio pritisak koji donosi epitet favorita, ostao je hladnokrvan, iako je bio iscrpljen, iako je bio posljednji i sve su oči bile uprte samo u njega. A mnogi su se sportaši, i stariji i iskusniji od njega, lomili pod tolikim pritiscima.</p>
<p>- Nema veze, vratit ću Ivici sljedeći put. Sad ću mu čestitati, jer je on pravi junak, rekao je Mitja Kunc nakon što je ponovno ostao iza Ivice, ali ovaj put samo za stotinku sekunde.</p>
<p>Zbog svega ovog, nije ni čudno što se uz Ivičino ime sve češće veže i osvajanje malog Kristalnog globusa za najboljeg slalomaša. I prije nego što se Ivica vinuo do petog skijaša svijeta, njegov je san, kojeg je uvijek spominjao, bila zlatna olimpijska medalja. Ranije su mnogi sumnjičavo vrtjeli glavom na to, no danas će svi reći kako je Ivičino osvajanje olimpijske medalje sasvim realna i racionalna stvar.</p>
<p>U nedjelju je obitelj Kostelić imala i drugog junaka, točnije junakinju. Janica se nakon gotovo deset mjeseci ponovno popela na postolje, nakon drugog mjesta u kombinaciji. Istina je, lani je Janica slavila u kombinaciji, no ove je sezone situacija s Janicom bitno drukčija nego tad. Iako bez priprema, iako bez dovoljno treninga, s bolovima, Janica u svakoj utrci osvaja bodove, njezini rezultati u spustu vrijedni su svake pohvale, a saalbaški je nastup završila 18. mjestom u slalomu i drugim mjestom u kombinaciji.</p>
<p>A to je napravila »zaštekana«, jedva hodajući. Na treninzima spusta Janica se prehladila, a u nedjeljnoj je utrci jedva hodala. Nije htjela injekciju, fizioterapeut je napravio koliko je mogao, a Janica je, bez obzira na sve, htjela završiti ono što je počela. I uspjela je, stala je na postolje, osvojila novu hrpu bodova i popravila svoje pozicije na ljestvicama. U tim trenucima veselje je zamijenilo bol u leđima, radost zbog postolja je mnogo veća nego bol. Pokazala je tako Janica svoju veliku borbenost, veliku želju za skijanjem i povratkom. I da je spremna i trpjeti da bi stigla do svog cilja. A to mogu samo istinski sportaši, koji su spremni na sve ono što donosi (danas surovi) sport.</p>
<p>Najveća Janičina preokupacija trenutno jest ostati uz skijašice s vrha, čuvati se od novih ozljeda i, kao i njezin stariji brat, što bolje se pripremiti za ZOI. S obzirom na svoje psihofizičko stanje, Janica ne govori o medalji i Globusima, što je dobro. Jedino što želi jest oporavak, a onda će razmišljati o medaljama. Ozljede i boli je ne zaobilaze, no Janičina pobjednička narav nadilazi sve to. »Takva se šampionka rađa jednom u sto godina«, rekli su svjetski skijaški stručnjaci kad su vidjeli Janicu prije godinu-dvije.</p>
<p>Šampioni imaju svoje uspone i padove, ali su šampioni zato jer svoje padove znaju pretvoriti u prednosti. A takvi su Janica i Ivica, šampioni.</p>
<p>Naši skijaški šampioni će nekoliko dana provesti kod kuće, u Zagrebu. Nakon toga Ivica će krenuti put Kitzbühela, a Janica put Berchtesgadena, gdje će nastaviti s natjecanjima u Svjetskom kupo.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Goran se ne da u avion!</p>
<p>Goran Ivanišević i Jelena Kostanić izborili su 2. kolo Australian Opena pobjedama protiv Čeha Martina Damma, odnosno Amerikanke Samanthe Reeves / Drugog dana prvog »Grand Slama« sezone nastupit će i ostala naša tri predstavnika, Ivan Ljubičić igra protiv Čeha Bohdana Ulichracha, Iva Majoli protiv Španjolke Arantxe Sanchez-Vicario, a Silvija Talaja protiv prve nositeljice Amerikanke Jennifer Capriati</p>
<p>MELBOURNE/ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Prošle godine u ovo vrijeme Goran Ivanišević je bio u Zagrebu, pripremao se za Challenger. Pobjegao je prvim avionom nakon poraza u prvom kolu kvalifikacija protiv Čeha Petra Luxe, pobjegao je s terena broj 15, terena kojeg je tražio deset minuta...</p>
<p>- Morate ići preko želježničke stanice da dođete do tog terena, komentirao je ovog ponedjeljka s osmijehom na licu, a nakon što je prošao prvu prepreku na Australian Openu.</p>
<p>Na ovogodišnjem izdanju prvog »Grand Slama« sezone suparnik 30-godišnjeg Splićanina također je bio češki tenisač. No, ovoga puta Ivanišević se zakleo kako neće dva puta putovati avionom u tri dana. Pobijedio je Martina Damma sa 4-6, 7-5, 7-6 (4), 6-4, ove godine Ivanišević je kao deseti nositelj igrao na središnjem »Rod Laver« terenu...</p>
<p>U međusobnim okršajima Ivanišević je prije ovog dvoboja vodio sa 3-0, Damm nije nikad dobio set, prošli put je bilo sigurnih 6-2, 6-2 prije pet godina na pripremnom turniru uoči Wimbledona. Stoga su mnogi već počeli pričati o »prokletstvu čeških tenisača« u okršajima protiv Gorana Ivaniševića na Australian Openu kada je Damm lakoćom dobio prvi set sa 6-4 nakon 26 minuta igre. Ipak, polako, ali sigurno, wimbledonki pobjednik preokrenuo je rezultat u svoju korist. Servis je s vremenom postao sigureniji i precizniji, na kraju je ostvario 30 asova i 82 posto osvojenih poena nakon prvog servisa. Neprisiljene pogreške su također postale rijetkost, no ipak ih je skupio 44, četiri više od 29-godišnjeg Čeha. Uz sedam »winnera« više (56-49) Ivanišević je od devet »break« prilika iskoristo četiri, Damm je također imao devet »break« prilika, no tri puta je oduzimao servis desetom nositelju...</p>
<p>Usprkos zavidnom nastupu i pobjedi nakon dva sata i 42 minute igre novinare je prvo zanimao novi imidž wimbledonskog pobjednika. Naime, prvi put se pojavio na terenu s tankom trakom oko glave.</p>
<p>- Počeo sam nositi kontakne leće, stoga imam traku oko glave kako bih spriječio da mi znoj uđe u oči. Nije to nikakav modni krik ili tako nešto, jednostavno bolje vidim ovako, budući da se puno znojim, rekao je Ivanišević.</p>
<p>Prošlog tjedna Ivanišević je nastupio na ATP turniru u Aucklandu, u 1. kolu je pobijedio Finca Jarkka Nieminena, a zabio je tada 18 asova. Slijedeći dan je mukom nadigrao Rusa Mihajla Južnjog te je poslije izjavio kako zna da dva dana ne može dobro servirati. Stoga su ga uoči dvoboja 2. kola 16.5 milijuna australskih dolara vrijednog »Grand Slama« u Melbourneu pitali očekuje li loš dan.</p>
<p>- Očekujem kako će me boliti rame, no u utorak neću igrati, što je dobro jer ću imati vremena za oporavak. Otići ću na teren pola sata, nekoliko servisa i doviđenja. Morat ću ponovo dobro servirati želim li pobijediti Golmarda, odgovorio je Ivanišević.</p>
<p>Slijedeći suparnik desetog nositelja bit će Francuz Jerome Golmard. Ova dva tenisača ogledali su se dva puta u karijeri, oba dvoboja pripala su Ivaniševiću, a posljednji je bio 1998. godine na dvoranskom turniru u Moskvi.</p>
<p>Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić nastavlja s pobjedonosnim nastupima. Nakon tri pobjede u kvalifikacijama, četvrtu je postigla protiv Amerikanke Samanthe Reeves u dvoboju 1. kola glavnog turnira. Sa 6-0, 6-7 (6), 6-3 Kostanić je nadigrala 115. tenisačicu svijeta, za dva sata i osam minuta igre devet puta je oduzela servis suparnici. Iako su bile prilično izjednačene u »winnerima« (28-29), Kostanić je manje griješila (31-43). Upravo zbog toga je i mogla sve riješiti puno ranije, ipak ostala je za poen kratka u »tie-breaku« drugog seta. U 2. kolu 132. tenisačica svijeta igrat će protiv Talijanke Francesce Schiavone.</p>
<p>Drugog dana Australian Opena nastupit će i ostala tri hrvatska predstavnika. Na središnjem terenu igrat će prva nositeljica Jennifer Capriati i Silvija Talaja. Na terenu broj jedan igrat će se dvoboj Ive Majoli i Španjolke Arantxe Sanchez-Vicario, dok će Ivan Ljubičić protiv Čeha Bohdana Ulihcracha igrati na terenu broj 21.</p>
<p> I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>»Povišenje poreza samo preko mene mrtvoga«, poručuje Bush </p>
<p>Prvi put od 1997. američka vlada će trošiti više nego što će joj donijeti porezi i drugi prihodi / Pentagon vjeruje da će rat protiv terorizma pomoći da se suzbije mogući otpor njegovim zahtjevima za povećanje vojnog proračuna za 20 milijardi - na 350 milijardi dolara / Proturaketni štit protivnici proglašavaju veoma upitnim nastojanjem da se »metak pogodi metkom«</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush najavio je da za sljedeću financijsku godinu (počinje 1. listopada), neće predložiti uravnotežen proračun. Prvi put od 1997. vlada će trošiti više nego što će joj donijeti porezi i drugi prihodi. Bush tvrdi da deficit neće nastati zbog smanjivanja poreza za 1350 milijardi (kroz 11 godina), kako je odlučeno na njegov prijedlog, nego zbog troškova rata protiv terorizma i recesije u koju je upalo američko gospodarstvo. Demokratska oporba najavljeni deficit pripisuje u prvom redu smanjivanju poreza, što je - naravno - najviše koristilo bogatima, ali Bush je u televizijskom nastupu ljutito poručio da bi povišenje poreza bilo katastrofalno i da bi ga mogli postići samo preko njega mrtvoga. </p>
<p>Vojni vrh je među onima koji očekuju znatne povišice - traži najmanje 20 milijardi dolara ili šest posto više od iznosa s kojim raspolaže u ovoj godini (329 milijardi). Zahtjeve opravdava s pet milijardi dolara povećanim izdacima za dodatno zdravstveno osiguranje vojnih umirovljenika koje je Kongres izglasao prošle godine. Ostatak povišenja upotrijebilo bi se za što temeljitiji preustroj vojske, u što spadaju proturaketni štit, »nevidljive« i bespilotne letjelice, novi ratni brodovi i još savršenije vojne komunikacije. Za buduće sukobe mora se stvoriti zalihe laserski i satelitski navođenih oružja. Takvi projektili stoje od 20.000 do milijun dolara po primjerku, a u Afganistanu ih je potrošeno znatno više nego se očekivalo i skladišta su gotovo ispražnjena. Mora se stvoriti projektile koji mogu probiti pećine i duboke bunkere, jer postojeći - prema priznanju vojske - u Afganistanu nisu bili uvijek uspješni. Podmornice »trident«, sada opremljene raketama s nuklearnim bojevim glavama, ubrzano bi se preuredilo da mogu nositi navođene krstareće rakete s konvencionalnim punjenjem. </p>
<p>Najveće promjene zahvatile bi kopnenu vojsku, koja se 40 godina - sve do pada Berlinskog zida - pripremala za velike bitke na ravnicama Europe. Sada se želi oslanjati na lakše naoružane i veoma pokretljive brigade koje bi se na bilo koje mjesto svijeta mogle prebaciti u roku od 96 sati, a cijele divizije u roku od 30 dana. Preustroj kopnenih snaga ubrzat će se ove godine, a prve pokretljive brigade morale bi biti spremne za djelovanje već sljedeće godine. </p>
<p>Traženim povećanjem ne bi se pokrivali troškovi rata u Afganistanu ili mjere protiv terorizma u SAD. Ti izdaci će se financirati sredstvima za izvanredne potrebe, za što je poslije 11. rujna odobreno 17,5 milijardi dolara. Budući da se za te svrhe troši oko dvije milijarde mjesečno i da će potrajati, očekuje se do kraja zime još jedna izvanredna injekcija. </p>
<p>Kako taj ples milijardi namijenjenih vojsci i novim oružjima ne bi previše šokirao javnost, dokazuje se da je u nedavnoj prošlosti ponekad trošeno znatno više. Prošle godine u odnosu na prethodnu, vojni proračun je bio povećan za 33 milijarde. Pa i to nije bilo ni blizu rekordnim vojnom izdacima za 1985. godinu, kada su dosegli 464 milijarde (u današnjim dolarima).</p>
<p>No, kako ističu demokrati, ove godine zahtjevi za povišenjem dolaze u teškim vremenima recesije gospodarstva kad se od svih dijelova administracije zahtijeva štednja i prilagođivanje smanjenim prihodima od poreza. </p>
<p>Pentagon ipak vjeruje da će mu rat protiv terorizma pomoći da suzbije mogući otpor njegovim zahtjevima. Pored toga, predsjednik Bush je odlučan zagovornik povećanja izdataka za preporod vojske. Umjesto tenkova, zrakoplova i brodova koje se u prošlosti gomilalo kako bi se što uspješnije suprotstavilo sovjetskim armijama, Bush želi da američka vojska bude spremna za ratove budućnosti. A oni će se voditi na daljinu - »nevidljivim« i bespilotnim letjelicama i »pametnim« projektilima, dok će teritorij SAD biti zaštićen proturaketnim štitom. No, demokratska oporba tvrdi da će upravo »štit« progutati najviše novca, za prvu fazu 60 milijardi dolara, a do kraja čak i 200 milijardi. A njegova uspješnost je veoma upitna i nalikuje na nastojanje da se »metak pogodi metkom«. </p>
<p>Bush će prijedlog proračuna podnijeti Kongresu 4. veljače. Rasprava - i njeni odjeci - pokazat će hoće li se opsjednutost ratom protiv terorizma nastaviti, pa i pojačati, ili će se zanimanje političara, vojnog vrha i medija usmjeriti prema financijama i gospodarstvu. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Silvio Berlusconi kroji zakone po mjeri svojih »grijehova«</p>
<p>Tužilac Borelli je jasno izjavio da »sve zakonske promjene samo idu u korist premijera Berlusconija« protiv kojega se vodi više sudskih procesa u Italiji i inozemstvu</p>
<p>RIM, 14. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nova 2002 godina je u Italiji započela oštrim sukobima između izvršne vlasti i predstavnika sudstva i sindikata. Milanski suci predvođeni javnim tužiocem Francescom Saverijem Borellijem su osudili nove ishitrene zakonske reforme koje dovode u pitanje tisuće započetih sudskih procesa. </p>
<p>Rizikuje se puštanje na slobodu stotine kriminalaca čiji odvjetnici vješto koriste nove zakonske normative. Izmijenjeni zakon o traženju dokumenata od stranih sudova) olakšati će situaciju mnogim okrivljenim za kriminalna djela izvan Italije, jer je cijela procedura do krajnosti iskomplicirana.</p>
<p> Dok se pribave dokazi i dokumenti koji će biti u skladu s novim zakonom (tj. usklađeni sa talijanskim propisima), mnogi sudski procesi će zastarjeti. </p>
<p>Ukidanje krivičnog gonjenja za lažnu godišnju bilancu firmi također je obradovalo poduzetnike koji sada mogu izbjeći sudski procesa plaćanjem ne previsoke novčane kazne.</p>
<p> I svi Talijani koji su nelegalno iznijeli iz svoje zemlje imovinu, zlato umjetnine ili nekretnine mogu bez problema sve vratiti uz simbolično plaćanje taksi od 5 posto na deklariranu vrijednost. </p>
<p>Tužilac Borelli je jasno izjavio da »sve zakonske promjene samo idu u korist premijera Berlusconija« protiv kojega se vodi više sudskih procesa u Italiji inozemstvu.</p>
<p> Talijanski sindikati protestiraju zbog novog zakona o mirovinama prema kojem se ukida visoka otpremnina u iznosu od desetogodišnjih primanja. Sindikalne organizacije negoduju i zbog najave izbacivanja člana 18 Zakona o radu koji je jamčio stalno radno mjesto.</p>
<p>Od ponedjeljka, u Italiji počinju širom Italije regionalni štrajkovi koji će trajati po četiri sata.</p>
<p>Za to vrijeme, na šestom po redu godišnjem skupu članova Sjeverne lige, koji se održao u nedjelju popodne na periferiji Milana, tužilac Francesco Borelli glavni tajnik jedne od najjačih sindikalnih organizacija Sergio Coferratti proglašeni su »državnim neprijateljima br. 1 čiji cilj je rušenje Berlusconijeve vlade«.</p>
<p> Oni koji optužuju premijera čine veliku štetu cijeloj zemlji, poručuje Umberto Bossi. </p>
<p>Na sastanku su bili trojica ministara iz Sjeverne lige koji su u javnosti najviše i kritizirani zbog donesenih reformi: Umberto Bossi ministar za reforme i federalizam, Roberto Castelli, ministar pravosuđa i Roberto Maroni, ministar rada. Svi oni su žučno branili svoja stajališta, standardno okrivljujući lijevi centar, ne samo u Italiji nego i izvan nje, za nastale probleme.</p>
<p> Na europskom planu »opasan neprijatelj« je Nijemac Gerhard Schröder koji »želi od Europe da napravi novi Sovjetski Savez«. </p>
<p>Međutim, iza njihovih ratobornih pokliča jasno se može naslutiti za što se vodi odlučujuća bitka, a to je »slobodna Padanija«, san kojega se Umberto Bossi nikada nije odrekao.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bush se onesvijestio dok je gledao tv i jeo perece</p>
<p>WASHINGTON, 14. siječnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush u nedjelju navečer se onesvijestio i pao s kauča dok je na televiziji gledao nogometnu utakmicu i jeo perece, No, liječničkim je pregledom ustanovljeno da je dobro, izjavio je Bushov doktor.</p>
<p> Predsjednikov liječnik, pukovnik Richard Tubb, rekao je kako se Bush žalio da se ne osjeća dobro u posljednja dva dana.</p>
<p> Takvo je stanje, uz to što je jeo perece koje nije dobro prožvakao, uzrokovalo prespori rad srca, zbog čega je i izgubio svijest. Tubb je rekao da je Bush, koji se nalazio u Bijeloj kući, zadobio ogrebotinu na licu i manju modricu na donjoj usni nakon što je, izgubivši svijest, glavom udario o pod. Bez svijesti je bio samo nekoliko sekundi, dodao je. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dužnosnici američke administracije podijeljeni oko načina svrgavanja Saddama Husseina</p>
<p>Direktor CIA George J. Tenet zalaže se za dugoročniju akciju, u trajanju od godine ili više dana, tijekom kojih bi se potaknuo puč u Bagdadu ili neki drugi način destabilizacije Saddamova režima</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Pentagon prikuplja dokaze o povezanosti Osame bin Ladena i njegove terorističke mreže Al Qaida s drugim terorističkim organizacijama s ciljem napada na Irak u sklopu američkog rata protiv terorizma, izjavili su za Washington Times američki dužnosnici. Pentagon je ubrzo nakon 11. rujna sastavio tajnu ekipu za istraživanje vrlo tajnih obavještajnih izvješća i pronalaženja veza između skupina koje podupiru iračkog diktatora Saddama Husseina i Bin Ladenovu terorističku mrežu. </p>
<p>Članovi tima također, na temelju podataka koje im elektroničkim putem šalje CIA, istražuju jesu li i iračke tvrtke u svojstvu paravana za državnu obavještajnu službu, povezane s Bin Ladenom, piše list. Dužnosnici američke administracije i vojske trenutačno su podijeljeni oko toga treba li Irak biti sljedeća meta napada. Protivnici napada kažu da nema dokaza o povezanosti Saddama sa napadima na SAD 11. rujna, a pored toga, kažu oni, </p>
<p>Amerikanci bi se našli pod velikim pritiskom u slučaju da pokušaju svrgnuti Saddama Husseina istim načinom na koji su svrgnuli talibane u Afganistanu, posebno od europskih saveznika. </p>
<p>Međutim, ako Pentagonov tim stručnjaka uspije pronaći vezu između terorističkih skupina i Bagdada, zagovornici napada na Irak mogli bi zatražiti uklanjanje Saddamovog režima u sklopu deklariranog cilja američkog predsjednika da uništi Al Qaidu. Dužnosnici kažu da je Pentagonova istraga o »vezama« već uspjela pronaći veze između radikalnih skupina na Srednjem istoku i Saddamovih i Al Qaidinih operativaca. </p>
<p>Unutar američke administracije, rekao je za Times jedan dužnosnik, trenutačno se odvija žučna rasprava između dužnosnika Pentagona, State Departmenta i CIA-e oko pitanja kako se odnositi prema otkrivenim vezama između sâmih terorističkih organizacija i između terorističkih organizacija i država. </p>
<p>Prema izvorima iz američkog ministarstva obrane, direktor CIA-e George J. Tenet i državni tajnik Colin L. Powell protive se hitnoj vojnoj akciji protiv Saddama Husseina. Tenet se zalaže, kaže isti izvor, za dugoročniju akciju, u trajanju od godine ili više dana, tijekom kojih bi se potaknuo puč u Bagdadu ili neki drugi način destabilizacije Saddamovog režima. </p>
<p>Amerikanci tvrde da Saddam posjeduje biološko i kemijsko oružje te da je pogone za razvoj nuklearnog naoružanja povukao duboko pod zemlju kako bi izbjegao američko bombardiranje. Pentagon vjeruje da bi to oružje moglo biti upotrijebljeno protiv SAD, posebno preko »terorističkih surogata«. </p>
<p>Anonimni dužnosnik rekao je za Washington Times da Pentagonova studija »pokušava dokazati da Irak djeluje zajedno s Al Qaidom, i to više preko poslovnih nego preko političkih veza«. Za akciju protiv Saddama zalaže se sve više političara kako iz Demokratske tako i Republikanske stranke, tvrdeći kako se Saddama treba svrgnuti prije nego uspije razviti nuklearno oružje. </p>
<p>Predsjednik George W. Bush najavio je da će »ići na Bagdad« ako se Irak nastavi protiviti ulasku nezavisnih inspektora za kontrolu oružja. Nešto dalje otišao je senator i bivši kandidat za američkog predsjednika, John McCain koji je poručio maricima na nosaču zrakoplova »USS Theodore Roosevelt« tijekom američkih napada na Afganistan: »Sljedeća meta: Bagdad!«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Indija očekuje brzo ispunjenje pakistanskih obećanja</p>
<p>NEW DELHI/SLAMABAD, 14. siječnja </p>
<p> - Pakistanske su snage u ponedjeljak navodno bez povoda otvorile vatru na indijske pogranične položaje u Kašmiru, javila je indijska agencija UNI. Pakistanci su tridesetak minuta svojim topništvom gađali stražarska mjesta i bunkere indijskih snaga. Nikakva šteta nije pričinjena, niti je u napadu bilo žrtava. UNI javlja da su Indijci uvratili istom mjerom.</p>
<p>Indijski ministar obrane George Fernandes izjavio je u ponedjeljak da njegova zemlja očekuje da pakistanski predsjednik Pervez Musharraf hitno ispuni svoje obećanje i povede borbu protiv islamskih militanata. Kad Pakistan zaustavi prekogranični terorizam, Indija će smanjiti broj vojnika na granici, naglasio je Fernandes.</p>
<p>Indija pozdravlja Musharrafovo obećanje da pakistanski terirtorij više neće služiti kao baza za terorističke napade na Indiju, ali očekuje brzu provedbu njegovih riječi. »Siguran sam da i on zna da to mora učiniti brzo jer su vojnici obiju zemalja na prvoj liniji, a mi naše vojnike nećemo povući dok se obećanja ne ispune«, kazao je Fernandes.</p>
<p>Obećanje pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa da će se boriti protiv vjerskog ekstremizma moglo bi označiti prekretnicu u odnosima s Indijom, iako on prvo treba riječi pretvoriti u djela, pišu u ponedjeljak indijske novine. »On je napravio određeni zamah prema zatopljenju odnosa. Na njemu je sada da poduzme akciju kako bi dokazao svoju iskrenost«, piše Indian Express u svom uvodniku. »Ipak, Musharrafove riječi bi mogle označiti novi početak«. Times of India navodi da su Musharrafovo obećanje u subotu da će suzbiti ekstremizam i njegova osuda svih oblika terorizma otvorili put za poboljšanje odnosa s Indijom. Međutim, neke su novine podsjetile da Musharraf i dalje daje moralnu potporu stanovnicima Kašmira, za koje Pakistan kaže da im treba dati pravo da glasuju o svojoj budućnosti.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell sastat će se u srijedu s pakistanskim predsjednikom Pervezom Musharrafom u sklopu svog proputovanja po regiji, objavili su u ponedjeljak službeni izvori u Islamabadu. »On će doputovati u srijedu Dužnosnici nisu htjeli iznijeti nikakve druge potankosti Powellova posjeta koji nije javno objavljen u Washingtonu zbog »sigurnosnih razloga«. Tijekom turneje po regiji Powell će posjetiti i Indiju, Afganistan i Japan. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pakistan gradi poligone za lansere raketa na granici s Indijom </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Pakistan je započeo izgradnju poligona za lansere raketa u blizini granice s Indijom, a nedavno je u isto područje prebacio i projektile, objavio je u ponedjeljak američki dnevnik Washington Times, pozivajući se na izvore bliske američkoj obavještajnoj zajednici. Prema istim izvorima, iz vojarni u ostalim područjima Pakistana prema granici s Indijom premješteno je čak devedeset posto vojnika. Američki obavještajci doznali su da je u istočnom Pakistanu sagrađeno pet poligona za lansere raketa. Dosad su otkrili točnu lokaciju za tri poligona. U blizini skladišta projektila kod Sargodha, oko 150 kilometara južno od glavnog grada Islamabada, primijećen je konvoj od 95 kamiona. Vjeruje se da se u kamionima prevoze projektili u područja na sjeveru zemlje. Prema ostalim izvješćima, Pakistan se priprema za premještanje projektila M-11 iz južnog Pakistana u sjeveroistočna područja zemlje. </p>
<p>Indija je dosad razmjestila projektile kratkog dometa »prithvi«, dometa oko 150 kilometara. Amerikanci su pokrete indijskih snaga za rukovanje projektilima otkrili još u prosincu prošle godine. Osim M-11, Pakistan još ima i projektile srednjeg dometa pod nazivom »ghauri« koji su navodno nabavljeni u Sjevernoj Koreji. Osim toga ima i projektile srednjeg dometa »shaheen I«, a trenutačno radi na razvoju projektila dugog dometa »shaheen II«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izbor novog, moćnog predsjednika Europskog parlamenta</p>
<p>BRUXELLES, 14. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europski parlament bira svog novog predsjednika, što inače radi svake dvije i pol godine. Do sada je prvi čovjek parlamenta stizao isključivo iz dva najveća parlamentarna bloka, demokršćanskog i socijalističkog. </p>
<p>Sada se prvi put najveće šanse za izbor daju pripadniku treće po veličini parlamentarne skupine, liberalu iz Irske Patu Coxu (49). Iza Coxa, zanimljive osobe, specijalista za proširenje, bivšeg tv voditelja stao je i najbrojniji blok, narodnjački, no u šarenom mozaiku stranaka, strančica, kandidata i interesa neizvjesno je hoće li favorit biti dovoljno - favoriziran. </p>
<p>U liderskoj je utakmici Coxu glavni rival britanski laburist iz Škotske David Martin (47). Martinu je otežavajuća okolnost nepoznavanje francuskog jezika, što se u EU krugovima drži smrtnim grijehom, pogotovo kada grijehove razglabaju Francuzi. Olakšavajuća mu je pak da je u povijesti Parlamenta potpredsjednik s najdužim stažom, što znači da ima savršen uvid u funkcioniranje složene aparature zastupničkog tijela Unije. Manje su parlamentarne skupine na listu postavile tri kandidata - danskog protivnika integracija i borca za jednakost svih parlamentaraca, inače veterana s dva desetljeća parlamentarnog staža Petera Bondea, te dvoje Francuza, komunista Francisa Wurtza i zelenog Gerarda Onesta. </p>
<p>Europski je parlament najmanje poznata institucija EU, iako je jedina izravno izabrana. Sami EU-ropljani nisu zainteresirani tko ih zastupa na EU razini, ukoliko je suditi po odazivu: zadnji su izbori za Parlament, osim što su Europi socijalističkih vlada podarili narodnjački parlament, potvrdili da je tek svaki drugi glasač smatrao građanskom dužnošću zaokružiti ime svoga predstavnika. </p>
<p>Prva je polovica mandata predsjednika parlamenta bila tek show predsjednice. Nicole Fontaine je svoj mandat potrošila za brojne osmijehe fotoreporterima, putovanja i susrete s plavokrvnima. Istovremeno, Parlament je doživljavao razdoblje buđenja, suočen s novim ovlastima - dakle, novom količinom moći koja mu je dana za izjašnjavanje o doslovno svim najvažnijim aspektima EU politike. </p>
<p>Ovaj je izbor za predsjednika Parlamenta zapravo inauguriranje novog moćnog čovjeka Europske Unije i davanje posla osobi kadroj probuditi iz letargije ovo donekle apatično, krupno i ne baš sinkronizirano tijelo profesionalnih političara, demagoga, sanjara, ekstremista, sivih činovnika i idealista, pjevača, umirovljenih generala plavih kaciga te ponekog ridikula i neofašista.</p>
<p>Parlament je rijetko trenirao strogoću ili je to radio u krivo vrijeme s pogrešnim temama, iako je baš njegov dosljedan stav da ne želi prijeći preko neregularnosti i poneke nezakonitosti u radu Europske komisije doveo do kolektivne ostavke euro-vlade.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pavković: Momčilo Perišić planirao vojni udar 1997.!</p>
<p>Zapovjednik jugoslavenske vojske ocijenio je da njegov prethodnik ima najmanje moralnog prava govoriti o Haagu kad je već u Hrvatskoj osuđen za zločine »koje je tamo počinio« </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Zapovjednik glavnog stožera Vojske Jugoslavije general-pukovnik Nebojša Pavković izjavio je da je bivši zapovjednik VJ Momčilo Perišić 1997. godine planirao vojni udar u skladu s kojim je trebao likvidirati i sve tadašnje oporbene lidere, sadašnje koalicijske partnere«. </p>
<p>Odgovarajući na Perišićeve optužbe da su »Vojislav Koštunica i Nebojša Pavković dvije hendikepirane ličnosti koje u ovom trenutku jedna drugu čuvaju«, Pavković je za beogradski dnevnik Glas javnosti u ponedjeljak rekao: »Perišić je izgubio kompas i sve kriterije lijepog ponašanja i krenuo s osobnim uvredama koje za mene nisu karakteristične, pa ne želim daljnju raspravu«. Pavković se nije zaustavio na ovim uvredama nego je nastavio: »Perišić je jedan fulirant koji posljednjih pet godina, krijući se iza funkcija na kojima se nalazi, radi najprljavije stvari protiv naroda, države i vojske«. Komentirajući Perišićeve tvrdnje da će završiti u Haagu, Pavković je ocijenio da Perišić ima najmanje moralnog prava govoriti o Haagu kad je već u Hrvatskoj osuđen za zločine koje je tamo počinio. </p>
<p>Ovaj zluradi komentar zapravo je Pavkovićev opetovani odgovor na Perišićeve uporne tvrdnje da bi morao napustiti mjesto zapovjednika jugovojske s obzirom na posljedice zajedničkog posla koji je obavio sa svojim bivšim šefom Slobodanom Miloševićem. Pavković mu je na to slao ping-pong odgovore kako se ne osjeća dužnim napustiti mjesto ako ga predsjednik Koštunica tu želi te da bi Perišić trebao svakako prije napustiti mjesto potpredsjednika vlade Srbije s obzirom na već donesenu presudu u Hrvatskoj. </p>
<p>Pavković je podsjetio na neke događaje: »Iako se prikazuje kao veliki vojskovođa i ratnik, vojska najbolje zna kako je ratovao i kako je sa sigurne udaljenosti topništvom gađao gradove.</p>
<p> Prije svega, on se treba zabrinuti za ono što je činio u Republici Srpskoj Krajini, Slavoniji, Republici Srpskoj, a posebno u Žepi i na Koševu kod Sarajeva«.</p>
<p>Pavković podsjeća i na detalje: »Perišić bi trebao objasniti kako je na Koševu poginulo osam, a ranjeno sedam najboljih specijalaca Vojske Jugoslavije zato što je on organizirao i zapovijedao akcijom. O tome kakav je zapovjednik bio govori i činjenica da je tom akcijom upravljao sa skijaških terena na Kopaoniku«. </p>
<p>Potpredsjednik srbijanske vlade Momčilo Perišić obećao je da će ubrzo komentirati navode generala Pavkovića. U međuvremenu, stranka Socijaldemokracija (SD), na čijem je čelu još jedan bivši general Vuk Obradović, demantirala je Perišićeve navode kako su ga svojedobno svi lideri koalicije DOS, s izuzetkom Koštunice, molili da se 5. listopada 2000., kad je oporba preuzela vlast, vrati na čelo glavnoga stožera i sredi stanje u vojsci. »Obradović je predlagao da se odmah obavi nekoliko konkretnih kadrovskih promjena u VJ, ali je uvažio stav predsjednika Koštunice da s tim ne treba žuriti. Tada nitko nikoga nije molio da preuzme dužnost načelnika GS-a«, stoji u priopćenju stranke koje također može poslužiti u konačnom obračunu vojno-političke nomenklature unutar vlasti Srbije i Jugoslavije koji je očito na pomolu. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Tko će u BiH profitirati zbog hrvatske odluke o prijevozu nafte</p>
<p>SARAJEVO, 14. siječnja</p>
<p> - Kako piše sarajevski Dnevni avaz, privatni uvoznici i distributeri nafte u BiH će zbog izmjena Pravilnika o načinu prijevoza opasnih tvari u Republici Hrvatskoj, kojom se zabranjuje cestovni prijevoz nafte kroz teritorij RH, zatražiti zaštitu od države.</p>
<p>»Ta odluka je neodrživa jer predstavlja grubo narušavanje slobodnog transporta i trgovine, odnosno riječ je o pokušaju stvaranja naftnog monopola. Komentari da će ova zabrana oživjeti BH-željeznice i spriječiti šverc nafte, obično je zavaravanje naroda. Upotreba željeznice kod nas ne dolazi u obzir, jer naši željeznički terminali nisu pripremljeni za prihvat nafte. Kad je u pitanju šverc, on se ne sprječava na ovaj način, nego akcijom nadležnih službi i institucija, koje su inače nespremne za to jer iza njih stoje 'krupne ribe' od kojih mnoge obavljaju važne državne funkcije«, tvrdi Bećir Čengić, predsjednik Sekcije naftaša BiH. No, među željezničarima u BiH, koji se već godinama bore protiv »cestovnog lobija«, od primjene novog pravilnika mnogo se očekuje. Munir Spahić, predsjednik Sindikata željezničara BiH tvrdi da će odluka Vlade RH donijeti dobro ne samo željezničarima, već i višestruku korist državi u cjelini, počevši od pojeftinjenja goriva pa do smanjenja zagađenja zraka, a štetit će samo lopovima.»Svi željeznički pravci su već odavno osposobljeni, tako da mi možemo preuzeti kompletan uvoz nafte na sebe, bez obzira iz koje zemlje ona dolazi. Za to imamo sve neophodne tehničke kapacitete«, navodi Spahić.</p>
<p>Sarajevski list piše i da bi zbog Odluke mogli biti pogođeni i Slovenci koji izvozom nafte u BiH ostvare promet veći od 15 milijuna KM.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vojska FBiH pred bankrotom</p>
<p>MOSTAR, 14. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vojska Federacije Bosne i Hercegovine definitivno je pred bankrotom. Poslijeratni dugovi federalnog Ministarstva obrane i Vojske Federacije prešli su pola milijarde konvertibilnih maraka, uz strahovanja kako to nije i konačna brojka.</p>
<p>Unatoč činjenici da je vojni rok u BiH skraćen na šest mjeseci, Vojska Federacije nikako ne može »isplivati« iz velikih dugova, pa su ročnici kod svojih kuća nego u vojarnama, jer i samo njihovo izdržavanje, da se ne govori o usavršavanju i uvježbavanju, jednostavno je u postojećim okolnostima preskupo za državu.</p>
<p> Uglavnom iz sličnih razloga, a na tragu nekih ranije potpisanih sporazuma o smanjenju vojnih efektiva, već u idućih nekoliko tjedana bez posla će u Vojsci Federacije, prema najavama iz Ministarstva obrane, ostati 10.000 do 12.000 ljudi. To bi barem donekle moglo rasteretiti funkcioniranje federalne vojske, odnosno njezine dvije komponente, ali će, s druge strane, izazvati pravi socijalni šok u zemlji ionako već bačenoj »na koljena«, a gospodarska kriza i nezaposlenost dotaknut će samo dno.</p>
<p>Analiza dostavljena federalnoj vladi pokazuje kako Vojska Federacije i federalno Ministarstvo obrane duguju najmanje 570 milijuna konvertibilnih maraka. Muslimanska strana, k tomu, iznosi sumnje u brojke vezane za dug hrvatske komponente, a ministar Mijo Anić ističe kako još uvijek ne posjeduje kompletnu dokumentaciju HVO-a. Ukupan dug muslimanske komponente VF-a iznosi 355.190 KM, pri čemu računi za neplaćenu električnu energiju, vodu, PTT usluge i sl. prelaze nevjerojatnih 11 milijuna KM. Prema dobavljačima dug je 10,5 milijuna KM, a neisplaćene plaće, topli obroci, regresi, zdravstveno i mirovinsko osiguranje kod njih sežu do vrtoglavih 260 milijuna KM.</p>
<p>Hrvatska je komponenta dužna dobavljačima 4 milijuna KM, a vrijednost neisplaćenih plaća i doprinosa je preko 169 milijuna KM. Samo na plaće otpada 77 milijuna, što, opet, spočitava Anićev zamjenik Ferid Buljubašić, držeći taj podatak »neutemeljenim«. On ističe i kako je naprosto nemoguće da za muslimansku komponentu doprinosi iznose 10 milijuna, a za hrvatsku 10,6 milijuna, ako se zna da je brojno stanje u Ministarstvu i VF-u dvije trećine naspram jedne od ukupnog broja zaposlenih. FMO i VF su od pravnih i fizičkih osoba tuženi za 22 milijuna KM (neizmirene obaveze i neplaćeno korištenje objekata i šteta u privatnom vlasništvu), a stalno pristižu i nova »otkrića«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Forum 21« se odupire učmalosti HND-a</p>
<p>U kolumni »Glavom kroz ekran« od subote 12. siječnja 2002. kolega Branko Vukšić napisao je da se Forum 21 često ponaša kao paralelni HND (Hrvatsko novinarsko društvo) i da je to potvrđeno i utemeljenjem vlastitih nagrada. Ne bi više nikome trebala biti nepoznanica da postoje velike razlike u shvaćanju stanja, prioriteta i vizije HND-a između njegova vodstva, točnije, predsjednika Dragutina Lučića i glavnog tajnika Marija Bošnjaka i Foruma 21, te da vodstvo HND-a nije najsretnije odlukom Foruma 21 da se odupre učmalosti i nedovoljnom radu u našoj cehovskoj udruzi.</p>
<p> Ipak, to što Zbor novinare elektroničkih medija HND-a ne želi iznevjeriti svoje sadašnje i potencijalne članice i članove i iskreno se trudi zagovarati etičnost novinarske profesije i dignitet novinara podjednako bilo gdje u Hrvatskoj s jedne strane, te što vodstvo HND-a često djeluje nezainteresirano i slabo motivirano, s druge strane, ne bi trebalo biti prevedeno kao da se Forum 21 izdvaja iz HND-a. Bilo bi kudikamo korektnije da se vrednuju napori Foruma 21, odnosno da se kritizira njegov uspjeh ili neostvarivanje njegovih zadataka. Što se pak tiče utemeljivanja vlastitih nagrada, imaju ih i Zborovi sportskih i ekoloških novinara i nitko ih ne optužuje za paralelizam ili sektaštvo. Vlastite novinarske nagrade dodjeljuju i poneke medijske kuće poput HRT-a. Mi smo se odlučili započeti dodjeljivanjem godišnjih priznanja među ostalim i zbog toga što smatramo da rad novinara elektroničkih medija u lokalnim sredinama nije dovoljno priznat i zbog toga što je to naše statutarno pravo. </p>
<p>DRAGO PILSEL, predsjednik Foruma 21, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vlast štiti stečevine tzv. privatizacije</p>
<p>Najnoviji Vladin prijedlog o programu zapošljavanja sufinanciranjem samo nekih skupina nezaposlenih pokušava naivnima stvoriti iluziju brige vlasti za nezaposlene.</p>
<p> Program je, kao prvo, debelo zakasnio, ni približno ne odgovara predizbornim obećanjima, time se samo kupuje vrijeme i bučno skreće pažnja s glavne teme, a to su neispunjena obećanja. Prijedlog, osim toga, nije valjano obrazložen. Riječ je tek o pokušaju da se zaposli stanoviti broja nezaposlenih, ali temeljem nepoznatih parametara i nepostojećih studija, (npr. zašto baš upravo 36.700 od 200.000 obećanih?).</p>
<p>Sufinanciranjem se pak otvara pitanje jednakosti položaja, definirano Ustavom, u tržišnoj utakmici između gospodarskih subjekata, koji će zaposliti, odnosno neće moći zaposliti i imati na taj način sufinancirane troškove radne snage.</p>
<p>Rješavanje pravih uzroka teškog stanja uporno se izbjegava. Najveća nezaposlenost posljedica je tzv. privatizacije, koja je smišljeno uništila desetljećima uhodanu proizvodnju i poslovanje raznih privrednih subjekata, radi smanjivanja vrijednosti, potom fiktivne kupovine tako obezvrijeđenih poduzeća menadžerskim kreditima, bez ulaska konkretnog kapitala, a upravo suprotno iritantno nametanoj paroli izgovoru: dodatni kapital u gospodarstvo!</p>
<p> Posljedičnim gubitkom brojnih radnih mjesta slabljeno je gospodarstvo i otuđeno je vlasništvo privrednih resursa hrvatskom narodu. Pritom se čak puku drsko lansirala parola: pa sami ste htjeli kapitalizam!</p>
<p> Hrvatski je narod, međutim, htio i izvojevao promjenu u prilog vlastite opstojnosti, upravo zato da izbjegne nesnošljivo ekonomsko iscrpljivanje, koje je među ostalim i osnovni razlog raspada Jugoslavije. Hrvatski se narod zapravo nije odlučio direktno za kapitalizam i njegove brutalne metode, što je jasno definirano u Ustavu RH člankom 1: »Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država«. Tek člankom 49. Ustava uređuje se zaštita kapitala, ali se društveno uređenje ne definira kao kapitalističko: »Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom ni drugim pravnim aktom«.</p>
<p> Upravo suprotno se dogodilo! Nepoštivanjem prijašnjih i sadašnje Vlade ovog članka Ustava RH, nastupilo je opsežno devastiranje hrvatskog gospodarstva do sadašnjega jadnog stanja. Sjetimo se samo prodaje HT-a i teških posljedica na divljanje cijena, a time i pad standarda pokradenih vlasnika korisnika.</p>
<p> Budući da Vlada ne želi revidirati kriminalom prožetu protuustavnu privatizaciju, premda je to bio glavni motiv birača za izlazak na izbore, te ne želi (de facto) izvršiti povrat nacionalizirane imovine, ona time zapravo ne želi istinski rješavati osnove problema. Ovaj palijativni kozmetički zahvat pokušavanja zapošljavanja samo nekih kategorija nezaposlenih demonstrira temeljno Vladino opredjeljenje i kontinuiranu politiku nepoštivanja pravne države (na koju se, apsurdno, često poziva), a osobito Ustava. Vladin program je najava direktnog kršenja ustavne odredbe o jednakosti svih građana i socijalnoj pravdi. Građanima se, dakle, prema Ustavu, ne mogu davati prednosti pri zapošljavanju po bilo kakvim skupinama ili principima, osim prema socijalnim, što je ustavno jasno definirana obaveza države.</p>
<p>IVAN JAKELIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čije interese zagovara Hrvatska televizija?</p>
<p>U poplavi dešperacije i neizvjesnosti u Hrvatskoj vrlo dvojbenu ulogu igra Hrvatska televizija. Među mnogim dvojbenim situacijama evo nekih koje se čine prilično problematičnima.</p>
<p>Nedavni posjet ministra vanjskih poslova nama susjedne zemlje, s kojom smo donedavna ratovali, gospodina Svilanovića i njegova interpretacija toga rata zaslužila je ozbiljan komentar. Naime, ako se političke strukture na vlasti zadovoljavaju tako međunarodno dogovorenom »isprikom«, to vjerujem ne prihvaća većina građana ove zemlje. Ozbiljan televizijski komentar imao bi barem jedan neoboriv argument, spaljene Konavle i razrušeni Dubrovnik u projektu stvaranja velike Srbije naspram »straha domaćih Srba«.</p>
<p>Nedavni posjet predsjednika Francuske J. Chiraca zasluživao je također televizijski komentar. Ostalo je nejasno zašto je on uopće dolazio u Hrvatsku? Razlog su očito poslovi i interesi francuskih kompanija. Postoji li uopće na Hrvatskoj televiziji netko tko bi komentirao našu vanjsku politiku? Da li bi takav posao imao smisla? Da li je to uopće dopušteno? Ili tek trebamo čekati javnu televiziju koja će biti okrenuta interesima ove zemlje, a ne trenutne političke garniture?</p>
<p>Nejasno je zašto televizija daje toliki prostor gospodinu Zlatku Kramariću, predsjedniku jedne zaista male i marginalne stranke. Što on može javno komentirati i komu on može uliti povjerenje? Osoba koja svojim prepisivačko-prevodilačkim-publicističkim radom ide uz bok Ante Đapića ne zaslužuje da narodu drži lekcije po izboru urednika Hrvatske televizije.</p>
<p>Urednici na Hrvatskoj televiziji dovode program prof. dr. Ivana Šibera da on kao neovisan stručnjak komentira rezultate izbora i rad Vlade. Šiber je donedavno bio izrazito stranački angažirana osoba, barem u dvije stranke, s naglašenim lijevim političkim stavovima. U tom smislu njegovi komentari nisu uvjerljivi, odnosno urednici time čine propust i obmanjuju svoje gledateljstvo.</p>
<p>Mr. MIJO JURIĆ, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»U Ustavu izričito piše: Jedini titular vlasništva je hrvatski narod« (2)</p>
<p>Vaš cijenjeni čitatelj Vlado Čergar u svom odličnom članku od 12. siječnja 2002. pod naslovom »U Ustavu izričito piše: Jedini titular vlasništva je hrvatski narod«, jezgrovito opisuje tragično stanje na gospodarsko-političkoj sceni, naglašavajući protuustavnost akata bivših i sadašnjih vlastodržaca.</p>
<p>Taj članak dobiva na značenju, budući da je čelnik splitskog SDP-a odgovorio na bačenu HDZ-ovu rukavicu: »Ne možemo vas kažnjavati, jer ste pljačkali po zakonu«. Poslije Čergarova teksta i svakom pravničkom laiku je jasno, da je to bezočna laž, koja upućuje na određene tajne dogovore političke elite o međusobnom štićenju.</p>
<p>Hrvatski narod je desetkovan i opljačkan izvan svakog pravnog temelja, pa će se samo naivniji čuditi, kada se on za svoj opstanak i preostalu imovinu bude borio izvaninstitucionalnim sredstvima, kao što to danas čine Argentinci. Na intelektualcima je sada, da spriječe takav rasplet, no ne zavaravanjem i pacifikacijom masa, već prisiljavanjem rukovodećih, da budu i ostanu sluge, ali samo hrvatskog naroda!</p>
<p>NEDJELJKO ZADRO, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Odbijena optužba protiv časnika HV-a Dražena Vidovića</p>
<p>Hrvatski dragovoljac i branitelj Domovinskog rata teretio se za neovlaštenu nabavu i držanje 18 kilograma plastičnog eksploziva »pentrit«</p>
<p>ČAKOVEC, 14. siječnja</p>
<p> - Čakovečki odvjetnik Ivan Ivković, koji je u kaznenom postupku branio časnika Hrvatske vojske Dražena Vidovića (30) iz međimurskog sela Hodošana, u ponedjeljak je obavijestio medije o konačnom ishodu postupka. Pravomoćnom presudom Županijskog suda u Čakovcu, koju je potpisao predsjednik vijeća i suda Juraj Novak, prihvaćena je Vidovićeva žalba i presudom od 21. prosinca prošle godine u cijelosti odbijena optužba Općinskoga državnog odvjetništva iz Čakovca.</p>
<p> Njome se dragovoljca i hrvatskog branitelja od prvog dana, koji je bio sudionik Domovinskog rata do posljednjih ratnih operacija, a kasnije djelatnik MORH-a, teretilo za neovlaštenu nabavu i držanje 18 kilograma plastičnog eksploziva »pentrit«.</p>
<p>Kako smo više puta u Vjesniku pisali, Vidovića je u međimurskom selu Pleškovcu zaustavila policija, a kasnijim je pregledom, kojem on nije bio nazočan, u automobilu pronađeno 18 kilograma vrlo razornog vojno-formacijskog plastičnog eksploziva.</p>
<p> Istom je presudom žalba Državnog odvjetništva proglašena bespredmetnom. Ujedno je određeno da troškovi kaznenog postupka, uključujući i troškove obrane, padaju na teret proračunskih sredstava. </p>
<p>Dražen Vidović se u siječnju prošle godine, tijekom postupka pred Općinskim sudom, odrekao pronađenog eksploziva i dragovoljno ga predao temeljem odredaba Zakona o oružju. Tvrdio je da mu je taj eksploziv podmetnut, odnosno da je riječ o protuzakonito pribavljenim dokazima. Odvjetnik Ivković pak ističe da ni u prvom stupnju sudsko vijeće ne bi bilo Vidovića proglasilo krivim i osudilo na kaznu zatvora od godinu dana, uvjetno s rokom kušnje od dvije godine, da su saslušani svjedoci koje je obrana predlagala. To se u prvom redu odnosi na bivšeg policajca i vojnog policajca Dražena Domjanića iz Dragoslavca, od kojega je Vidović po vlastitoj izjavi preuzeo eksploziv, ali i na Tomislava Karamarka, predstojnika UNS-a, koji nikad nije opovrgao izjavu da se Vidovića pratilo u koordiniranoj akciji HIS-a, SZUP-a i Kriminalističke policije, uz primjenu najsuvremenijih operativnih metoda i opreme. </p>
<p>Odvjetnik Ivković u priopćenju za javnost iskazuje zadovoljstvo ishodom postupka, to više što je presudom satisfakciju dobio časnik Hrvatske vojske, sudionik dragovoljac Domovinskog rata i hrvatski branitelj koji je bio teško ranjen u glavu. - Svjestan sam da javnost očekuje da će Dražen Vidović biti rehabilitiran i u Oružanim snagama Republike Hrvatske, budući da je bio suspendiran temeljem pokrenutog postupka, koji je završio odbijanjem optužbe.</p>
<p> Ovaj primjer govori i drugim hrvatskim braniteljima protiv kojih su pokrenuti kazneni postupci da budu strpljivi i da vjeruju u hrvatsko pravosuđe. Mi pak očekujemo da će informaciju o odbijanju optužnice objaviti svi oni mediji, počevši od HTV-a dalje, koji su krajem veljače i početkom ožujka prošle godine naveliko izvješćivali o ovom slučaju, rekao je za Vjesnik odvjetnik Ivan Ivković. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Okrivljeni tvrdi da se mačetom samo branio </p>
<p>ZLATAR, 14. siječnja</p>
<p> - »Nisam imao nikakvu pomisao na ubojstvo, kakvi god da jesu, oni su mi ipak stric i bratić, a samo sam se mačetom branio jer kolac po glavi sigurno nije ugodan«, rekao je u ponedjeljak pred sudskim vijećem iznoseći svoju obranu Robert Borošak (32) iz Zagreba koji je neriješene obiteljske probleme pokušao riješiti mačetom.</p>
<p> Prema optužnici on je 6. listopada prošle godine u Klokovcu kraj Krapinskih Toplica dva sata poslije ponoći u pijanom stanju (2,06 promila alkohola u krvi) provalio u prazan prizemni stan Antuna Borošaka, a zatim je pokušao provaliti i u stan na katu obiteljske kuće, razlupao ulazna vrata i nanio više posjekotina glave, vrata, lica, ramena i ruku Antunu Borošaku (55) i svom bratiću Jurju Borošaku (29). Optužnica mu stavlja na teret pokušaj ubojstva.</p>
<p>U obrani je okrivljeni rekao da je došao u stan svoga oca ,a dok je provaljivao ulazna vrata, osjetio je udarac po leđima. Vidio je iza sebe strica i bratića koji su ga nastavili tući, a kako su mu presjekli put prema ulici, bježao je na kat njihove kuće. Kobnog dana nakon 12 sati provedenih na jednoj fešti samo je želio vidjeti očev stan i stanje stvari u stanu u kojem ne živi već 18 godina jer je nakon rastave roditelja živio u Zagrebu.</p>
<p> Prema izjavama svjedoka okrivljeni je inače svake godine dolazio u taj stan razbijati, što je evidentirala policija, pa zbog straha od njega u stanu nitko ne živi. U ponedjeljak su svjedočili i djelatnici policije, koji su za samo pet minuta od dojave došli na mjesto događaja i uhvatili okrivljenoga oko tristo metara od kuće, te djelatnici koji su obavili očevid.</p>
<p> Prema riječima višega kriminalističkog tehničara u PU krapinsko-zagorskoj, Rajka Fištera, krvi je bilo po cijelom dvorištu, stepeništu i hodniku, u stanu Antuna Borošaka u kojem je bilo i nekoliko lokvica krvi. Ulazna su vrata bila razbijena i na njima su bile vidljive posjekotine, ali brava nije bila odvaljena jer bi i ta oštećenja bila dokumentirana fotografijama. Na pitanje predsjednika Vijeća suca Tomislava Ivande Borošaku što je želio u dva sata poslije ponoći s mačetom u tuđoj kući, rekao je da nije želio ništa posebno jer i doma u Zagrebu dolazi u to vrijeme. Nakon što su ga stric i bratić otjerali do svog stana, oduzeli su mu mačetu pa je pokraj njih bježao na cestu, ali su ga sustigli, nastavili tući i nakon toga on se više puta onesvijestio na nekoliko sekundi.</p>
<p> Kako smo već pisali, Antun i Juraj Borošak zadobili su više posjekotina mačetom, dok je okrivljeni Robert Borošak zadobio lake tjelesne ozljede s najmanje 12 udaraca, a jedan je udarac dobila i njegova supruga Tatjana Borošak, koja ga je autom pokušala odvesti s mjesta događaja. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Supruga Ljahnyckoga svjedočila o »tehnologiji« prijevara</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U nastavku suđenja »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu u ponedjeljak je svjedočila Vesna Ljahnycki, supruga dr. Borisa Ljahnyckog, žrtve prijevare i iznude.</p>
<p>Svjedokinja je kazala da su njenog supruga u svijet kriminala, bez njegove volje, uvukli optuženi Radovan Štetić i Miroslav Vuković Olio. Supružnici su, tvrdi svjedokinja, također liječnica, otvorili privatnu tvrtku god. 1991. Financijski su dobro stajali. God. 1997. suprug je uvučen u posao sa Štetićem i Oliom, a posao je od početka bio prijevara, tvrdi svjedokinja. Njih su dvojica tada izmislili Talijane i Srbe, koji navodno traže novac zbog propasti tredinga. Tada počinju prijetnje, a u rujnu 1997. Boris je otet i odveden u Čatež.</p>
<p>Otuda je telefonom nazvao suprugu i kroz suze zatražio da skupi nešto novca. Ona se obraća, kaže, susjedu Ivanu Jarčeviću, koji dovodi policajca Stjepana Leška, koji posuđuje 27 tisuća njemačkih maraka. Svjedokinja tvrdi da je »Leško monstrum, kao i ovi iza« (misleći na optuženike). Lešku su kasnije zbog duga morali prepisati vikendicu. Prijetnje su se nastavljale, telefonom su nazivali Srbi Dragan i Savo, a sve je prijavljeno policiji nakon što im je u stan doletjela cigla na kojoj je pisalo »Sreda Boro«. Policija nije učinila mnogo dok Feral Tribune nije objavio priču njezina supruga. Suđenje se nastavlja u utorak. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U potrazi za tajanstvenim pucačem otkriven prevarant</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U sklopu akcije što je provodi zagrebačka policija da bi se otkrila osoba koja je na Silvestrovo ispalila u zrak metak koji je usmrtio opernog pjevača Damira Novaka (36), u kući Mate M. (47), hrvatskog državljanina s prebivalištem u Švicarskoj, pronađene su dvije puške, a policija je razotkrila i prijevaru što ju je dotični počinio u Zürichu: lažno je prijavio krađu svoga golfa i tako oštetio osiguravajuće društvo za 92.000 kuna.</p>
<p>Iako je policija u svojem priopćenju demantirala da bilo koja od zaplijenjenih pušaka (riječ je o jednoj malokalibarskoj pušci i o sačmarici) odgovara onoj iz koje je ispaljen smrtonosni metak u novogodišnjoj noći, u garaži kuće u Potešnici br. 13 pronađen je golf IV, krađu kojega je Mato M. prijavio 20. studenoga u Zürichu i za njegovu krađu naplatio od osiguravajućeg društva 92.000 kuna. Kako je policija ustanovila kriminalističkom obradom, Mato M. je lažno prijavivši krađu automobil prevezao u Hrvatsku i neko ga vrijeme skrivao u garaži na području Kutine. Zatim ga je uz pomoć nećaka Zdravka B. (25) prevezao u Zagreb i sakrio u garaži svoje kuće u Potešnici.</p>
<p> Osim golfa i dvije puške, policija je u kući navodno pronašla »još neke materijale«, ali zbog trajanja kriminalističke obrade o tome nisu novinarima htjeli iznositi nikakve podatke. </p>
<p>Protiv Mate M. policija je podnijela kaznenu prijavu zbog nedopuštenog držanja oružja, zloporabe osiguranja i lažnog prijavljivanja, a nećak mu Zdravko B. osumnjičen je za pomaganje u lažnom prijavljivanju.</p>
<p>Obojica su privedena dežurnom istražnom sucu Županijskog suda.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Žrtvu teško ozlijedili i ostavili</p>
<p>OSIJEK, 14. siječnja</p>
<p> - Zbog pokušaja ubojstva i nepružanja pomoći ozlijeđenom na osječkom je Županijskom sudu u ponedjeljak počelo suđenje ocu i sinu Jozi (54) i Vlatku (25) Černjava iz mjesta Potnjani nedaleko od Đakova.</p>
<p> Optužnica tereti Jozu Černjava da je 23. ožujka 2000. godine oko 10 sati u mjestu Potnjani na igralištu NK »Velebit« prišao Miljenku Uzunu (45) iz Đakova i metalnom ga šipkom snažno udario po desnoj strani glave. Od teških ozljeda glave i nagnječenja mozga Uzun je bez svijesti pao. Iako je bio prisutan događaju i vidio da je Uzun u životnoj opasnosti, drugooptuženi Vlatko Černjava nije mu pomogao, već je s ocem napustio mjesto događaja.</p>
<p> Nešto kasnije na igralište je došlo nekoliko članova uprave i trener nogometnog kluba, koji su ozlijeđenoga Uzuna odvezli u našičku bolnicu.</p>
<p> Nakon čitanja optužnice obojica su okrivljenih iskazala sudskom vijeću, kojim predsjeda sudac Dragan Poljak, da se ne smatraju krivima. »Uz svoju privatnu tvrtku, koja se bavi preradom pšenice, u to sam vrijeme obnašao i dužnost predsjednika NK Velebit. Kobnog sam jutra došao do igrališta jer smo tada gradili svlačionice pa sam nadgledao radove. Ispred igrališta sreo sam Josipa Borisa, člana uprave, koji me upozorio da me čekaju Jozo i Vlatko Černjava, ali sam mu rekao da me nije briga. Došavši do gradilišta osjetio sam snažan udarac u glavu. Pao sam na tlo i samo sam još čuo: 'Udri ga, j...m mu majku!'« - ispričao je oštećeni Uzun i dodao da su mu napadači prišli s leđa. Ispričao je da je Vlatko Černjava radio kod njega u tvrtki, no da je oko mjesec dana prije kobnog događaja dobio otkaz jer je bez razloga slomio stol za pakiranje pšenice. </p>
<p>Tjedan dana prije samog napada Jozo i Vlatko su ga posjetili u tvrtki i zbog otkaza su mu zaprijetili da se »čuva noći i mraka«. »Zbog ove sam ozljede proveo u bolnici više od godinu dana i danas još idem na rehabilitaciju. Ne mogu se ni obući bez tuđe pomoći« - objasnio je oštećeni, a članovi vijeća i sami su se uvjerili u njegovu vrlo slabu pokretljivost.</p>
<p> Suđenje se saslušanjem svjedoka Josipa Borisa nastavlja sredinom veljače.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Zaplijenili pola kg heroina</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Djelatnici Odjela kriminaliteta droga u subotu su na području naselja Vrbani, prilikom legitimiranja Roberta N. (25), kod njega pronašli 510 grama heroina u PVC vrećici, koju je on pokušao odbaciti.</p>
<p>Kako policija navodi u priopćenju, nakon uhićenja Roberta N., koji je zagrebačkoj policiji već otprije poznat zbog zloporabe droge, zatražen je i nalog za pretres stana kojim se on koristi. Pretresom je stana policija pronašla još 20 grama heroina, a izvršenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je Robert N. drogu nabavio od jedne osobe nedugo prije uhićenja na Vrbanima. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pri slijetanju »fiata« teško ozlijeđen petogodišnjak</p>
<p>POŽEGA, 14. siječnja</p>
<p> - Tijekom vikenda policija je na području Požeško-slavonske županije zabilježila sedam prometnih nesreća, šest s materijalnom štetom, a u prometnoj nesreći kod naselja Svetinja teško je ozlijeđen petogodišnji dječak. </p>
<p>Naime, osobnim je automobilom marke fiat uno, reg. oznake PŽ 675-AB, upravljala M. G. (30) iz Kutjeva. No u zavoju je uz naselje Svetinja, zbog neprilagođene brzine, izgubila nadzor nad automobilom i njegovim prednjim lijevim dijelom udarila u metalni stup, a zatim sletjela u kanal. U ovoj prometnoj nesreći teške je tjelesne ozljede opasne život zadobio M. G. (5) iz Kutjeva. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Udruženi za preprodaju 80 kg marihuane</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Na splitskom je Županijskom sudu u ponedjeljak počelo suđenje Slađanu Anđeliću (25), automehaničaru iz Sarajeva, Viktoru Sutonu (24), električaru iz Mostara, i Darku Štosu (21), učeniku iz Zagreba, optuženima za udruženu preprodaju 80 kilograma marihuane od svibnja do sredine srpnja prošle godine.</p>
<p> Prema optužnici Anđelić i Suton su u Stolcu u BiH nabavljali drogu i prevozili je u Zagreb Štosu, koji ju je dalje preprodavao. Sredinom svibnja Anđelić i Suton su u BiH kupili 25 kilograma marihuane za 300 njemačkih maraka po kilogramu, za što im je novac dan ranije poslao Zagrepčanin. U Sutonovu su volvu, s pločicama 382-J-269, preko graničnog prijelaza Vinjani Donji drogu dovezli do Zagreba. U lipnju su na isti način prevezli još 25 kilograma trave, da bi im Štos za sve do tada obavljene usluge platio po 5000 njemačkih maraka.</p>
<p> Iduća pošiljka od 29,7 kilograma krenula je iz Stolca 14. srpnja prošle godine. Droga je bila upakirana u 30 paketića, a za nju im je Štos poslao 6600 njemačkih maraka. Ostatak novca trebali su dobiti po isporuci u Zagrebu, no na graničnom prijelazu Vinjani Donji osujetila ih je policija. Pretragom Štoseva stana u Zagrebu policija je pronašla dvadesetak grama marihuane u malim paketićima, 0,5 grama kokaina, 2650 njemačkih maraka i 3250 kuna. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ponovo će saslušati prometnog vještaka</p>
<p>VARAŽDIN, 14. siječnja</p>
<p> - Na novomarofskom Općinskom sudu ponovno je otvorena glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Igora Mađarića i Ivana Kobeščaka, optuženih da su izazvali prometnu nesreću u kojoj je poginula jedna osoba.Iako je rasprava bila završena, sutkinja ju je odlučila ju ponovno otvoriti (preotvoriti) radi razjašnjenja nalaza prometnog vještaka, kojeg će ponovo saslušati.</p>
<p>Spomenuta nesreća dogodila se 8. svibnja 1998. godine u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu, a Mađarić se teretio da nije prilagodio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, a kretao se iz smjera Zagreba prema Varaždinu. I vozač autobusa, drugooptuženi Kobeščak, vozio je brže od dopuštenog, krećući se obratnim smjerom.Kad je došao do zavoja, Mađarić je prikočio, kamion se zanio zbog brzine, sletio s kolnika, a zatim se vratio na lijevu stranu ceste, upravo u trenutku kad je nailazio autobus. Ni vozač autobusa nije uspio na vrijeme zaustaviti vozilo kako bi izbjegao sudar, jer je prebrzo vozio. Kamion je potom udario u autobus, a u nesreći je teško ozlijeđen 31 putnik u autobusu, dok je jedan putnik zbog zadobivenih ozljeda preminuo.Iz podataka prikupljenih u pretkaznenom postupku proizlazila je osnovana sumnja da je svojom vožnjom nesreću prouzročio Mađarić, no nakon prometno-tehničkog vještačenja, istraga je proširena i na vozača autobusa. Tehničkim vještačenjem utvrđena je greška na prednjem dijelu kočnice kamiona, no prometno-tehničkim vještačenjem utvrđeno je da ta greška nema uzročne veze s nesrećom, već da je osnovni uzrok nesreće neprimjerena brzina obaju vozila.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Zagrebačka banka snižava kamatu na kredite</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Od 1. veljače Zagrebačka banka primjenjivat će niže kamatne stope i duže rokove otplate kod kreditiranja građana. Zagrebačka banka ukida i status štediše kao uvjet za dobivanje kredita, najavio je u ponedjeljak član Uprave Zagrebačke banke Zvonimir Jurjević, pojasnivši da promjena kreditnih uvjeta obuhvaća više od 70 posto kreditnog portfelja Zagrebačke banke.</p>
<p>Kamatne stope na kredite građana bit će od početka veljače snižene u rasponu od 0,5 postotnih poena (na lombardne kredite - sa 7,90 na 7,49 posto godišnje), do 5,5 postotnih poena (na kratkoročne kredite korisnicima MasterCard kartica - sa 19,50 na 13,99 posto). </p>
<p>Kamatne stope na dugoročne stambene kredite, koji čine polovicu ukupnog kreditnog portfelja Banke, smanjuju se s 8,99 na 7,99 posto godišnje. Kamatne stope na gotovinske kredite do 10.000 maraka smanjuju se s 13,99 na 10,99 posto, dok se kamatna stopa na dopušteno prekoračenje po tekućem računu, primjerice, smanjuje s 19 posto na 17,49 posto.</p>
<p> Istodobno, produžava se i rok otplate pojedinih kredita, pa će se, primjerice, rok otplate dugoročnih stambenih kredita povećati s 15 na 20 godina.</p>
<p> Jurjević je istaknuo da se snižavanje kamatnih stopa, koje je omogućila i niža razina kamatnih stopa na svjetskim tržištima, odnosi na novodobrene kredite, ali i na postojeće koji su odobreni uz promjenljivu kamatnu stopu. Zagrebačka banka će stoga više od 100.000 korisnika kredita pismenim putem obavijestiti o izračunu novih, nižih mjesečnih anuiteta. </p>
<p>Produženje ročnosti kredita za sada će se odnositi samo na nove kredite, dok će »starim« korisnicima ta opcija biti omogućena tek u travnju ove godine.</p>
<p> Cilj je ovih promjena, kazao je među ostalim Jurjević, potvrditi lidersku ulogu Zagrebačke banke na tržištu. Promjene, ističe Jurjević, predstavljaju i određenu zahvalu Banke klijentima koji su u 2001. godini Grupi Zagrebačke banke povjerili 2,3 milijarde maraka depozita, čime su se ukupni depoziti građana krajem 2001. na razini Grupe popeli na 26,6 milijardi kuna.</p>
<p>Zagrebačka banka, tvrdi Jurjević, zasad ne namjerava snižavati pasivne kamatne stope na štednju građana.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Petrokemiji plin tek kada zatopli i smanji se potrošnja</p>
<p>Petrokemija će naredne zime imati dovoljno plina za normalnu proizvodnju, dogovoreno je na sastanku ministarstava gospodarstva i poljoprivrede i šumarstva, Ine, HEP-a i kutinske tvornice umjetnih gnojiva, a rješenje je - usporiti rast potrošnje </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić razgovarao je u ponedjeljak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ine, Hrvatske elektroprivrede, Petrokemije i niza drugih tvrtki o tome kako što prije osigurati dovoljne količine plina za kutinsku tvornicu umjetnih gnojiva, koja zbog nedostatka tog energenta ne radi već više od mjesec dana.</p>
<p>Prema Fižulićevim riječima, zbog nedostatka plina u Hrvatskoj, uzrokovanog ograničenim transportnim kapacitetima za uvoz tog energenta i premalom domaćom proizvodnjom, Petrokemija će potrebne količine plina za nastavak proizvodnje od Ine moći dobiti tek kada hladnoća popusti i smanji se potrošnja. </p>
<p>Kako će zbog toga biti znatno smanjena proizvodnja umjetnih gnojiva, ministarstva gospodarstva i poljoprivrede će vjerojatno ovaj tjedan imati jasnu bilancu i utvrditi moguće nestašice umjetnih gnojiva na tržištu. </p>
<p>Nakon toga će odlučiti treba li izdati dozvole za uvoz umjetnih gnojiva kako ne bi bila ugrožena proljetna sjetva.</p>
<p> Fižulić kaže da je energetska bilanca Hrvatske napravljena tako da se pokušaju zadovoljiti svi potrošači. </p>
<p>Međutim, u posljednjih pet-šest godina ubrzano se razvijala tzv. široka potrošnja plina, koju nije pratila povećana proizvodnja ili stvaranje preduvjeta za veći uvoz, tako da sada raspoložive količine plina nisu dovoljne za sve. </p>
<p>Ne pomaže ni to da Ina ljeti napuni jedino veliko skladište plina u Okolima kako bi se osigurale dodatne količine za zimsko razdoblje kada je zbog grijanja potrošnja znatno povećana. </p>
<p>Rješenje bi bilo u dodatnom uvozu, ali to nije moguće zbog premalog kapaciteta plinovoda kojim prirodni plin stiže iz Rusije. </p>
<p>»Energetska bilanca, koju ove godine po prvi put treba napraviti Ministarstvo gospodarstva, može ograničiti nekontrolirano povećavanje potrošnje plina i to ćemo sigurno učiniti«, najavio je Fižulić. </p>
<p>Važno je i pitanje, dodao je, isplati li se Ini, koja ima monopol na dobavu plina, bilo kakvo ulaganje u plinski sustav, dakle i u transportne plinovode, uz sadašnje cijene tog energenta. </p>
<p>Energetskom reformom započetom prošle godine ti će se problemi riješti, pa će izbjeći i nelogičnosti kao što je prekidanje rada u Petrokemiji na dva mjeseca zbog nedostataka plina, ističe ministar gospodarstva.</p>
<p>Prema Fižulićevim riječima, potrebno je izgraditi najmanje dva nova magistralna plinovoda. </p>
<p>Prvi bi spojio hrvatski plinski sustav s mađarskim i omogućio uvoz dodatnih količina plina iz Rusije, a stajao bi oko 150 milijuna dolara. </p>
<p>Drugim bi se plinska polja u sjevernom Jadranu spojila s istarskom obalom, o čemu se također radi investicijski elaborat. Ali za realizaciju tih projekata treba najmanje dvije do tri godine.</p>
<p>Zbog toga je na sastanku razmatrano alternativno rješenje za narednu godinu. </p>
<p>Budući da zagrebačka Termoelektrana-toplana može, uz plin, koristiti i lako dizelsko gorivo, HEP treba procijeniti koliko bi stajala takva zamjena goriva te kakav bi bio utjecaj na okoliš. </p>
<p>Ako analize pokažu da je to ostvarivo, osiguralo bi se 45.000 prostornih metara plina na sat što bi, ako se izbjegne daljnji rast široke potrošnje, Petrokemiji naredne zime omogućilo normalnu proizvodnju. Ako zatreba, dodatnih 8000 prostornih metara plina može se osigurati zamjenom goriva u osječkoj termoelektrani, rekao je Fižulić. </p>
<p>Novinare je zanimalo i zašto problem koji postoji već godinama nije riješen ranije. </p>
<p>»Petrokemija s Inom ima ugovor koji predviđa smanjivanje isporuka plina zimi. S druge strane, HEP ima dugoročni ugovor s Inom iz 1998. o opskrbi plinom na temelju kojeg je planirao proširenje zagrebačke Termoelektrane-toplane. Ta elektrana dosad nije mogla kao alternativno gorivo koristiti lako dizelsko gorivo jer je pogon dovršen tek uoči ove zime i još nije prošao ni probni rad za takvo gorivo. A isključivanje te elektrane donijelo bi redukcije struje. Zato je dilema bila treba li dopustiti redukcije struje ili plina ili zaustaviti proizvodnju u Petrokemiji«, naglasio je Fižulić.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prodaja 14 turističkih poduzeća: Glavna borba oko Sunčanog Hvara</p>
<p>Pretpostavlja se da će se za kupnju 60,88 posto dionica hvarskog poduzeća javiti Androniko Luksic i Goran Štrok te turistički gigant Six Continents Hotels / Ministrica Pave Župan Rusković uopće ne dvoji oko kandidata jer smatra da hrvatskom turizmu treba dolazak pravog i prepoznatljivog hotelskog branda </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Kada se 16. siječnja zaključi međunarodni natječaj Fonda za privatizaciju za prodaju 14 turističkih poduzeća, mnoge će zanimati ponude, kojima bi se vrlo brzo mogle promijeniti fizionomije cijelih naših mjesta, pa i cijelih otoka. Pretpostavka je da će se glavna borba voditi oko 60,88 posto dionica poduzeća Sunčani Hvar - tvrtke s osam hotela i jednim turističkim naseljem (s ukupno 2350 kreveta). Ne treba napominjati da su svi hoteli smješteni na prvorazrednim lokacijama. Štoviše, sedam hotela ima mogućnost cjelogodišnjeg poslovanja. Protekle su godine hoteli bili popunjeni od polovice svibnja do početka listopada i imaju zadovoljavajući financijski rezultat. </p>
<p>Iako se još uvijek ne znaju glavni kandidati koji su spremni ponuditi najmanje 201.588.100 kuna za spomenute dionice Sunčanog Hvara, u posljednje vrijeme sve se češće spominju tri imena - nezaobilazni Androniko Luksic i Goran Štrok te turistički gigant Six Continents Hotels koji u svom sastavu ima šest hotelskih lanaca sa 3500 hotela. Među ostalima, pod njima su hoteli InterContinentala, Holiday Inna, Crown Plaze i Holiday Expressa, a ako kupe dionice Sunčanog Hvara svaki bi hotel tog poduzeća uskoro dobio drugi brand. </p>
<p> Hoće li napokon u Hrvatsku ući jedan jaki hotelski lanac ili će i ovaj put presuditi sitne i (ne)objašnjive »igre«, poput onih kada se dubrovačkog prvokategornika Excelsiora dokopao Goran Štrok?</p>
<p>Zasad je jedino sigurno da se branša svim srcem zalaže za dolazak Six Continentsa. Mada nije nevažan, novac ovaj put ne bi trebao presuditi. Tako barem misli ministrica turizma.</p>
<p>»Ljudi iz Six Continentsa tri puta su me kontaktirali u vezi Sunčanog Hvara. Za Luksica i Štroka se tek nagađa, i to najviše u Jutarnjem listu koji je nepotrebno zakuhao oko prodaje tog poduzeća« izjavila je za Vjesnik Pave Župan Rusković. Njezin kandidat uopće nije sporan. Ona smatra da bi ulazak Six Continents Hotelsa u Hrvatsku bio odličan potez jer bi se naš turizam napokon mogao pohvaliti dolaskom pravog i prepoznatljivog branda.</p>
<p>Novac ne bi smio presuditi jer se radi o tzv. strateškim tvrtkama za koje će se, svojedobno je dogovoreno na Vladi, pažljivo birati kupci. Kupac Sunčanog Hvara, recimo, imat će golem utjecaj na cijelom otoku i zaista je važno da ta tvrtka dođe u prave ruke, a da se, nakon svih dosadašnjih propusta u privatizaciji turističkog sektora, elegantno zaobiđu razni špekulanti i početnici mizernog turističkog znanja.</p>
<p>»Novac je važan, ali nije presudan. Već dugo govorim o potrebi da se u Hrvatskoj pojavi jedan jaki lanac koji će onda ohrabriti i ostale ulagače sličnog renomea«, otvorena je Pave Župan Rusković.</p>
<p>A Luksic i Štrok? O njima nije željela razgovarati, pod izgovorom da ne zna jesu li oni uopće zainteresirani.</p>
<p>Po našem mišljenju bilo bi vrlo loše da se i Sunčanog Hvara domogne netko od spomenutog dvojca. Štrok je, po nama, svoju odiseju po hrvatskom turizmu trebao završiti kupnjom Excelsiora i kasnijim iritantnim izjavama da će dugove vraćati iz profita. Dosad je u tom hotelu jedino povećao cijene usluga. </p>
<p>Luksiceve je planove, koji se pod krinkom hrvatstva domogao naših najvećih turističkih bisera da bi potom ulagao i u SR Jugoslaviju, nedavno otkrio njegov predstavnik na ovim prostorima Javier Hurtado Cicarelli.</p>
<p> »Hrvatskoj ne trebaju hoteli s pet zvjezdica jer ona nije odredište gostiju koji odsjedaju u hotelima s pet zvjezdica«, izjavio je potomak hrvatskih iseljenika čiji se preci nakon ovakvih riječi vjerojatno »prevrću u grobu«. Istra je za njega idealno područje za masovni turizam (Banka, prosinac 2001.), a novi hrvatski hotelski lanac Plava laguna imat će zbog svega toga hotele s tri ili četiri zvjezdice. </p>
<p>Budući da se Lukšić & Co. standardno ne pridržava potpisanih ugovora (ulaganje u Plavu lagunu, početak preuređenja dubrovačkog Hotela Argentina...), Cicarelli više ni ne spominje gradnju golf terena oko Hotela Croatia. Iako je prilikom potpisivanja ugovora najavljeno da će se graditi i golf tereni, Cicarelli tvrdi da to u ovom trenutku nije presudno. Cicarelli i njegove izjave? »Bože sačuvaj«, najkraći je komentar ministrice turizma. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Štrok sve bliže kupnji Palacea, Amerikanci smatraju natječaj nekorektnim </p>
<p>DUBROVNIK, 14. siječnja</p>
<p> - Sudeći prema prijedlogu Nadzornoga odbora Hotela Maestrali, Goran Štrok, vlasnik hotela Exclesior i Bellevue, sve je bliže kupnji i trećeg hotela u Dubrovniku, Palacea. Predsjednik Upravnog odbora Maestrala Zrinko Kamber potvrdio je, naime, u ponedjeljak da je Nadzorni odbor na sjednici u subotu ocijenio »prihvatljivom« prodaju nekadašnjem automobilističkom asu te prijedlog uputio i na adresu Hrvatskoga fonda za privatizaciju, inače većinskog vlasnika Maestrala, u sklopu kojeg je i devastirani hotel Palace. </p>
<p>Premda se nakon natječaja za prodaju ili zajednički pothvat (joint venture) obnove i poslovanja Hotela Dubrovnik Palace govorilo o prilično velikom zanimanju za taj objekt, prošlotjedno otvaranje ponuda svelo se na samo dva ponuđača, Štroka osobno te njega i zagrebačku tvrtku Ingra za joint venture. Za kupnju hotela ponudili su 5,1 milijun eura, što je više od početnih 4,95 milijuna eura. </p>
<p>Kako je kazao Kamber, ponuđač(i) je u cijelosti zadovoljio uvjete iz natječaja, uključujući i obvezu o preuzimanju 60 zaposlenika, a Štrok je naveo da će hotel (nakon obnove) biti spreman za turističku sezonu 2003. </p>
<p>Prodaja Palacea zadnjih godinu dana plijeni pozornost dubrovačke javnosti. Naime, još prošloga ljeta gotovo je bilo sigurno da će taj hotel kupiti američki ulagači Henry Kallan i Peter Vlašić, koji su ponudili četiri milijuna dolara za kupnju te 16 milijuna za ulaganje. Međutim, tek što je potpisan kupoprodajni ugovor, pregovori su prekinuti zbog, kako se moglo doznati iz medija, probijanja rokova te neslaganja u nekim bitnim pitanjima. Unatoč najavama američki se ulagači na ponovni natječaj nisu odazvali, doznajemo i da postupke iz natječaja drže »nekorektnima« te da će prodaju Palacea pratiti »s velikom pažnjom«. Vjesnik također doznaje kako ih taj neuspjeh nije obeshrabrio u budućim planovima te su i dalje spremni ulagati u Hrvatsku, odnosno Dubrovnik, ali, ističu, isključivo u objekte koji nisu u vlasništvu države. </p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U ovoj je godini izvjesna jedino privatizacija Ine</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Od velikih javnih sustava u ovoj je godini izvjesna jedino privatizacija Ine, neslužbeno doznajemo iz Vladinih izvora.</p>
<p>Naime, procjena je Banskih dvora da je u energetskom sektoru u ovoj godini jedino Ina sposobna otići na privatizacijski bubanj. Namjera je Vlade potencijalnom investitoru u drugom dijelu godine na prodaju ponuditi 25 posto plus jednu dionicu hrvatske naftne kompanije. Kako, prema nekim procjenama, vrijednost Ine doseže milijardu USD, jednostavna računica pokazuje da bi država od prvog kruga privatizacije Ine mogla uprihodovati oko 250 milijuna USD (više od dvije milijarde kuna). Tijekom drugog kruga privatizacije, dio dionica Ine ponudio bi se ulagačima na burzama, kaže naš izvor.</p>
<p>Procjena je Vladinih stručnjaka da je Ina najpodesniji kandidat za ostvarenje ovogodišnjih privatizacijskih ciljeva. </p>
<p>Usto, toj je kompaniji za modernizaciju poslovanja navodno potrebno oko 400 milijuna USD (3,4 milijarde kuna), što su sredstva koja država nema na raspolaganju. Zato će država za dva i pol tjedna raspisati natječaj za savjetnika za privatizaciju Ine, a već u veljači ili najkasnije u ožujku na saborske će klupe zakoni o privatizaciji Ine i HEP-a, kojim će se otvoriti proces restrukturiranja tih dviju tvrtki.</p>
<p> Prije same privatizacije Ina će ostati i bez dijela svog udjela u Janafu, koji će, kako sada stvari stoje, i dalje biti u većinskom vlasništvu države. Ina trenutno posjeduje 37 posto Janafa, a u novoj bi vlasničkoj križaljci trebala zadržati 16 posto toga poduzeća.</p>
<p> Podsjetimo, kao potencijalni partneri u privatizaciji Ine do sada su se, među ostalima, spominjali mađarski MOL, austrijski OMV i talijanski ENI-Agip, ali i neke druge naftne kompanije u svijetu.</p>
<p>Iako će se istodobno sa zakonom o privatizaciji Ine pred saborskim zastupnicima naći i zakon o privatizaciji HEP-a, u Banskim dvorima ne računaju na prihod od privatizacije te elektroenergetske tvrtke u ovoj godini. HEP je, naime, znatno složeniji poslovni sustav od Ine, pa je i procjena Vlade da će njegovo restrukturiranje trajati nešto duže. Osim toga, iz HEP-a će prije privatizacije trebati izdvojiti transmisijsku mrežu, jer će ona ostati u rukama države. Tu je i pitanje deregulacije cijena, što ozbiljno ugrožava izglede ove tvrtke za prodajom, pa se, prema nekim neslužbenim informacijama, u Ministarstvu gospodarstva već radi na novoj tarifi, koja bi zaživjela na proljeće. </p>
<p>Iz prošle je godine u ovu uneseno i neriješeno pitanje privatizacije Croatia osiguranja. U Vladi su navodno nezadovoljni i najnovijom procjenom vrijednosti najvećeg hrvatskog osiguravatelja, koju je izradio CAIB, savjetnik za privatizaciju Croatia osiguranja. Stoga je predloženo da se ovih dana raspiše međunarodni natječaj, kojim bi se prikupile neobvezujuće ponude. Tako bi se vidjelo kakav je stvaran interes za kupnjom najstarije osiguravajuće kuće u Hrvatskoj. </p>
<p>Sadašnji je stav da se Croatia osiguranje u ovoj godini ni ne ponudi na prodaju ako se pokaže da je cijena koju potencijalni investitori nude za ovu kompaniju preniska. </p>
<p>Naš izvor nije želio reći koliko iznosi najnovija procjena vrijednosti Croatia osiguranja, kao ni koja je najniža cijena na koju bi Banski dvori pristali. Ističe jedino da će hrvatskom tržištu osiguranja, procijenjenom na 5,5 milijardi kuna, početkom provedbe mirovinske reforme cijena svakako porasti. Prema nekim informacijama, država će za 51 posto Croatia osiguranja tražiti najmanje 125 milijuna eura.</p>
<p>Iako službenih ponuda za sudjelovanje u privatizaciji Croatia osiguranja još nema, podsjetimo da su interes do sada pokazali njemački Allianz, francuska Axa i talijanski Generali. Prema tvrdnjama našeg izvora, domaći koncern, navodno zainteresiran za kupnju Croatia osiguranja, ne postoji!</p>
<p>U državnom proračunu za ovu godinu prihodi od privatizacije postavljeni su na 2,5 milijarde kuna. Ministar financija Mato Crkvenac kazao je, predstavljajući prijedlog ovogodišnjeg proračuna, da bi oko pola milijarde kuna u ovoj godini fiskus trebao uprihodovati od privatizacije portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Obistine li se ove najave, država bi samo od privatizacije Ine mogla zadovoljiti svoju ovogodišnju potrebu za privatizacijskim novcem. Spomenimo i da prihod od privatizacije u ovoj godini neće ići izravno u proračun nego u dva razvojna fonda. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Enron i Bijela kuća: Tko je znao, tko je šutio</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Kolaps Enrona, koji je rezultirao najvećim i vjerojatno najmanje očekivanim bankrotom u SAD-u, polako poprima razmjere pravog skandala. Prema najnovijim podacima, zaposlenici Enronovog revizora, tvrtke Arthur Andersen, važne su dokumente o revizijama uništili - tvrdi se nenamjerno - u samoj Enronovoj zgradi gdje su im dodijeljeni stalni uredi. Takav je propust gotovo nevjerojatan jer se radi o dokumentima koji se uvijek čuvaju, a u ovom su slučaju mogli pokazati kako je revizor mogao previdjeti financijske malverzacije u Enronu. </p>
<p>Nekoliko istraga - američkog ministarstva pravosuđa, Komisije za vrijednosne papire i čak četiri kongresna odbora - polako uzimaju maha. Tako je protekloga vikenda nekoliko američkih senatora najavilo da će dva nadležna senatska odbora, u kojima demokrati drže većinu, vlastitu istragu proširiti i na osoblje Bijele kuće odnosno preispitati postupke dvaju članova kabineta kojima su se predstavnici Enrona ove jeseni obratili za pomoć.</p>
<p>Naime, kad se financijska situacija u Enronu počela naglo pogoršavati, a nove zajmove bilo vrlo teško dobiti, izvršni direktor grupacije Kenneth Lay nekoliko je puta krajem listopada i početkom studenog nazvao ministra financija Paula O'Neilla i ministra trgovine Donalda Evansa zatraživši od njih da prišapnu koju dobru riječ kod banaka. Iako i jedan i drugi ministar tvrde da nisu učinili ništa kako bi pomogli Enronu, činjenica jest da je upravo u tom razdoblju grupacija uspjela ishoditi milijardu US dolara zajma od JP Morgana i Salomon Smith Barneya.</p>
<p>O'Neill je izjavio da je smatrao kako predsjednika ne treba izvijestiti o Layevom telefonskom pozivu jer se u tom trenutku činilo da je jedini Enronov problem smanjenje kreditnog rejtinga. O pozivima je obavijestio Andrewa Carda, šefa osoblja Bijele kuće, koji također nije rekao predsjedniku za Layove zahtjeve. Ministar Evans je pak u nekoliko navrata razgovarao s predsjednikom Bushom o nesreći koja je zadesila Enron, ali mu ni on nije rekao za pozive izvršnog direktora energetske kompanije. Demokrati u Kongresu tvrde da su Bushovi ministri o razgovorima s Kennethom Layom javnost morali izvijestiti. No, ministar financija misli da vladini dužnosnici ne smiju privlačiti dodatnu pažnju.</p>
<p> U javnosti se raspravlja o iznosima koje su Enron i njegovi direktori donirali za razne predizborne kampanje. Tako je tijekom posljednjih izbora Bush dobio 114.000 US dolara. Prema podacima neovisnih udruga, Enron je objema američkim strankama od 1989. poklonio čak 5,7 milijuna dolara, od čega 75 posto republikancima. Samo je predsjednik Bush tijekom čitave svoje političke karijere dobio 623.000 dolara. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Burze: Tehnologija i telekomi u padu</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Razočaravajući govor Alana Greenspana, predsjednika američkog Feda, koji je u petak izjavio da se američko gospodarstvo još uvijek suočava sa značajnim rizicima, uzrokovao je značajan pad svih vodećih svjetskih indeksa. Taj se trend, naime, bilježio i u ponedjeljak na europskim burzama dionica, a najznačajniji je bio pad u tehnološkom, telekomunikacijskom i naftnom sektoru.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski benchmark FTSE 100 pao 0,79 posto spustivši se na 5157,6 bodova, dok je frankfurtski indeks DAX izgubio dvostruko više, 1,63 posto, na 5125,11 bodova. Pariški indeks CAC 40 je na 4486,19 bodova bio 1,5 posto niži, dok je milanski MIB30 pao 1,76 posto na 31476 bodova. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 izgubili su 1,28 odnosno 1,95 posto.</p>
<p>Na Wall Streetu se također očekivao pad cijena nakon otvaranja burzi, nastavak izraženog negativnog trenda zabilježenog u petak. Benchmark Dow Jones Industrial Average tada je izgubio 0,8 posto spustivši se ispod psihološki važnih 10.000 bodova, na 9987,53 boda. Širi S 500 indeks pao je 0,95 posto, dok je Nasdaq Composite izgubio 1,21 posto. Najvažnija azijska burza, ona u Tokyju, u ponedjeljak je bila zatvorena zbog praznika, a u petak je benchmark Nikkei 225 pao 0,92 posto.</p>
<p>Jedan od najvećih gubitnika bila je u ponedjeljak njemačka kompanija Balda, koja proizvodi plastične vanjske dijelove mobilnih telefona, čije su dionice izgubile gotovo 15 posto nakon što je izvijestila da nije ostvarila predviđenu ciljanu prodaju za proteklu godinu. Međutim, pad su zabilježila i sva velika imena sektora: dionice Philipsa, Siemensa, Alcatela, Nokie i Ericssona izgubile su između 2,5 i 5 posto.</p>
<p>Dionice naftnih kompanija negativan su trend zabilježile zbog pada cijena terminskih ugovora nafte za ožujak. Francuska Total Fina Elf izgubila je 2,6 posto, dok je španjolski Repsol, pogođen problemima u Argentini gdje ostvaruje znatan udio dobiti, izgubio čak 4,4 posto. U Londonu su BP i Shell pali 0,5 odnosno 1,4 posto.</p>
<p>Negativan je trend vladao i svim vodećim europskim telekomunikacijskim kompanijama. Deutsche Telekom je pao 4,1 posto, a France Telecom i BT Group po 2 posto. Dionice Vodafonea, najveće svjetske grupacije za mobilnu telefoniju, također su izgubile oko 2 posto, iako je nizozemska banka ABN Amro u ponedjeljak povećala njihov rejting. </p>
<p>P. Bu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Snijeg otežavao promet u većem dijelu Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj zbog snijega koji je padao u ponedjeljak, promet je bio usporen i otežan, izvijestio je Hrvatski autoklub. U većem dijelu unutrašnjosti padao je gust snijeg, posebno na širem karlovačkom i zagrebačkom području. Vidljivost je znatno smanjena, a na kolniku je bilo nekoliko centimetara snijega. Zbog loših uvjeta na kolnicima, na tim područjima za sva je vozila obvezna zimska oprema.</p>
<p>Na većini državnih cesta Ličko-senjske županije za vozila iznad sedam i pol tona obvezni su lanci. To su Koranski most - Klapavica, Poljanak-Saborsko, Vaganac -Ličko Petrovo Selo, Prijeboj -Ličko Petrovo Selo i Bjelopolje - Lapac. Za ostala vozila obvezna je zimska oprema.</p>
<p>Snijeg je padao i na području Sinja zadržavajući se na cestama. Zbog snježnih oborina u Otišiću su se sudarila dva šlepera, a promet se zbog toga odvijao obilazno županijskim cestama.</p>
<p>U Gorskom kotaru padao je snijeg, a vidljivost je bila smanjena, no do popodnevnih sati nije bilo većih poteškoća i zastoja u prometu. Kolnici su uglavnom mokri a ponegdje ima ugaženog i razmočenog snijega.</p>
<p>Zbog niskih temperatura mjestimice je bilo poledice. Osobit oprez bio je nužan na istaknutim dijelovima kolnika - mostovima, vijaduktima i nadvožnjacima. Vozači su upozoreni da smanje brzinu, izbjegavaju nagla kočenja i povećaju razmak između vozila</p>
<p>HAK upozorava i na opasnost od odrona na cestama koje prolaze usjecima, posebno na dijelu Gračac -Knin. </p>
<p>Trajekti su plovili redovito, a na graničnim prijelazima nije se duže čekalo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Odbor za Ustav razmotrit će ustavnost Sporazuma o Luci Ploče</p>
<p>Prije nego što dođe na saborsku raspravu, Sporazum o korištenju Luke Ploče proći će raspravu Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji će razmotriti jesu li sve njegove odredbe u skladu s Ustavom/ Po hitnom postupku mijenja se Zakon o USKOK-u</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Uoči početka 19. sjednice Hrvatskog sabora, u ponedjeljak su zasjedali neki njegovi odbori. </p>
<p>Prije nego što dođe na saborsku raspravu, Sporazum o korištenju Luke Ploče proći će raspravu Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji će razmotriti jesu li sve njegove odredbe u skladu s Ustavom. </p>
<p>Ovu raspravu zatražio je Odbor za vanjsku politiku koji je već ranije od Vlade zatražio da se Sporazum ne ratificira prije nego se napravi aneks kojim bi se riješile dileme o ustavnosti tog sporazuma. Riječ je, naime, o članku 9. Sporazuma po kojem se Upravno vijeće Luke sastoji od sedam članova - tri predstavnika Hrvatske, tri BiH i jednog predstavnika međunarodne zajednice. Prema tome, u slučaju bilo kakvog spora, četiri stranca imala bi većinu u odnosu na predstavnike Hrvatske.</p>
<p>»To je za Hrvatsku neprihvatljivo jer bi to značilo da se međunarodni protektorat iz BiH prenosi na Hrvatsku«, istaknuo je šef Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac. Odbor zato predlaže da se aneksom Sporazuma izbaci taj sedmi predstavnik međunarodne zajednice iz Upravnog odbora, a sve sporove bi rješavao Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu. Skupština BiH međutim odbija da se istodobno s ratifikacijom Sporazuma prihvati i njegov aneks, nego traži da Hrvatska prije ratificira Sporazum a da se onda razgovara o aneksu. </p>
<p>Odbor je na svojoj prvoj ovogodišnjoj sjednici prihvatio i izmjene Zakona o USKOK-u, u hitnom postupku, kojima se, nekoliko mjeseci od donošenja zakona, jasnije definira djelatnost USKOK-a. Ovim izmjenama USKOK će se naime baviti samo kriminalnim djelima koje počine zločinačke organizacije, a istražni suci USKOK-a ubuduće neće davati suglasnost za sigurnosne provjere nego će se to regulirati pravilnicima ministarstava. </p>
<p>Za nešto više od mjesec dana, 25. veljače, Odbor će održati i tematsku sjednicu o Zakonu o povratu imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine. </p>
<p>Uz tri HDZ-ova glasa protiv, Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo podržao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi. Tome je prethodila na trenutke i vrlo polemična rasprava. Uz nedoumice o kriterijima za određivanje takvih područja, u koje će uz nekad okupirana i u ratu stradala područja ući i ekonomski, demografski, socijalno i infrastrukturno nerazvijena područja, najviše se raspravljalo o povratu kuća i zbrinjavanju izbjeglica koje sada u njima žive. Predstavnici Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva podsjetili su da se privatna imovina mora vratiti najkasnije do 31. prosinca, te da je za alternativno zbrinjavanje osigurano oko 600 milijuna kuna. Tim novcem, rečeno je, trebalo bi zbrinuti oko 4700 obitelji, koje su odlučile ostati u Hrvatskoj. Čulo se i da se više od 20 posto privatne imovine u područjima posebne državne skrbi bespravno koristi. Odbor je raspravljao i o Prijedlogu zakona o psihološkoj djelatnosti. U Hrvatskoj naime još uvijek ne postoji privatna psihološka praksa, pa bi se tim zakonskim prijedlogom trebali urediti uvjeti načina obavljanja psihološke djelatnosti, kao i osnivanje psihološke komore koja bi izdavala licence za rad. Odbor će ponovo raspravljati o tom prijedlogu zakona kada se o njemu budu očitovali saborski odbori za Ustav i zakonodavstvo. </p>
<p>Milan Jelovac i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Vlada će prihvatiti zakon o zabrani GMO-a«</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Hrvatska treba proizvoditi hranu na bazi ekološke poljoprivrede, te će Vlada ustrajati na donošenju zakona o zabrani proizvodnje i stavljanja u promet genetički modificiranih organizama (GMO), rekao je u ponedjeljak Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, nakon sastanka s američkim farmerima.</p>
<p>Ministar je dodao da Hrvatska pritom neće prekršiti međunarodne ugovore, kao što je primjerice onaj s WTO-om, na koji se poziva SAD. </p>
<p>Osim toga, Hrvatska je potpisnica međunarodne konvencije iz Kyota, podsjeća kaže Kovačević.</p>
<p>Ministar je podsjetio na zaključak Hrvatskog sabora iz 1998. o zabrani uporabe GMO-a. </p>
<p>Na osnovu toga zaključka, četiri ministarstva izradila su Nacrt prijedloga zakona o zabrani uporabe GMO-a, zbog kojeg je SAD pisao hrvatskoj Vladi. </p>
<p>Prema ministrovim riječima, radi se o lobiranju američke Vlade. S duge strane, kampanja američkih farmera, koji su ovih dana posjetili Hrvatsku, pokazala je da poljoprivrednici koji koriste GMO sjeme imaju »niz problema«. </p>
<p>Od GMO kontaminacije konvencionalnih usjeva, pojave tzv. super korova do gubitka izvoznih tržišta. </p>
<p>Međunarodna koordinatorica projekta »Farmer Toura« Iza Kruszewska rekla je da u Europi, koja se odupire uvozu GMO proizvoda (koji se u SAD-u masovno proizode), samo Švicarska, Slovenija, Austrija, Slovačka i Hrvatska »ne dopuštaju testiranje tla na GMO usjeve«. </p>
<p>Voditelj hrvatskog dijela »Farmer Toura« Damjan Bogdanović napomenuo je da se u Hrvatskoj službeno ne prodaju genetički modificirani proizvodi. </p>
<p>Dodao je da ima tvrtki koje uvoze proizvode, koji u svom sastavu imaju GMO. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zimski praznici ubuduće neće biti vezani uz Božić i Novu godinu?</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Nakon što je promijenjena odluka o trajanju zimskih praznika, Ministarstvo prosvjete i sporta odlučilo je izmijeniti i vrijeme trajanja proljetnih praznika, potvrđeno nam je u ponedjeljak u kabinetu ministra dr. Vladimira Strugara. </p>
<p>Prema prvoj verziji školskoga kalendara, uskrsni praznici trebali su trajati različito u pojedinim županijama. U osnovnim i srednjim školama Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Istarske županije, proljetno je ferije trebalo biti od 28. ožujka do 1. travnja, a u ostalim županijama od 25. ožujka do 1. travnja. Poučeni reakcijama na različito trajanje zimskih praznika, u Ministarstvu su unijeli još jednu promjenu kalendara. Tako će proljetni praznici za sve učenike trajati jednako i to - od 29. ožujka (Veliki petak) do 8. travnja. </p>
<p>Kako saznajemo u Ministarstvu, iduće godine vodit će se više računa o zimskim praznicima, no njihovo trajanje najvjerojatnije će se ponovo mijenjati. </p>
<p> Pomoćnik ministra za sport Stjepan Puhak kaže da se djeca tek nakon blagdana počinju aktivirati u zimskim sportovima, što je ove godine dokazao treći tjedan praznika, kada su učenici masovno posjećivali skijališta, te se zabavljali ostalim zimskim sportovima. »Sigurno će se u Ministarstvu o tome razmisliti i neće biti problema s praznicima kao ove godine«, kaže Puhak. Ističe kako u vrijeme božićnih blagdana i novogodišnjih praznika sportski objekti zjape prazni, pa bi djeci trebalo omogućiti barem tjedan dana pravih praznika, kada će zaista uživati u snijegu. Iz istih razloga dio roditelja zagovara da se zimski praznici školaraca u potpunosti odvoje od božićnih, odnosno novogodišnjih, te da kao nekada, traju od 15. siječnja do 1. veljače. Takve praznike imaju i slovenski školarci. U nekim su zemljama, poput Njemačke, školski praznici određeni različito po regijama, ovisno o klimi i ostalim uvjetima, no traju jednako za sve učenike. Sva bi ta rješenja prosvjetno ministarstvo trebalo razmatrati u cilju kvalitetnog rješenja problema školskih ferija. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Izbor novog liječnika do 28. siječnja </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Za sve one koji žele promijeniti ili prvi put izabrati liječnika primarne zdravstvene zaštite poput obiteljskog liječnika za odrasle, pedijatra za djecu predškolske dobi, stomatologa ili ginekologa, u ponedjeljak je počela predaja zahtjeva. Izbor će trajati do 28. siječnja. </p>
<p>Kako doznajemo od dr. Lidije Hrastić-Novak, pomoćnice direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), liječnici se mogu birati po domovima zdravlja, kao i kod privatnika pod uvjetom da imaju potpisan ugovor s HZZO-om. Naime, osigurane osobe ne mogu birati sve liječnike u sustavu, već isključivo one koje imaju takve ugovore. Trenutačne prijelazne odredbe novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, omogućuju da se ugovori sa svim subjektima u zdravstvu koji su pružali usluge u 2001. produže za još šest mjeseci u 2002. godini. </p>
<p>»Na ovaj izbor ne trebaju se odazivati one osobe koje su zadovoljne svojim liječnikom, već samo oni koji to nisu. Radi evidencije trebaju se javiti i oni koji su promijenili adresu«, rekla nam je dr. Hrastić-Novak. Prema njezinim riječima, u svim ordinacijama ugovornih liječnika primarne zdravstvene zaštite nalaze se besplatne tiskanice kojima valja priložiti vlastoručno potpisanu izjavu o promjeni liječnika. Osigurana osoba novoizabranom liječniku upisuje svoje podatke. Djelatnici HZZO-a ovih će dana po ordinacijama redovito prikupljati te izjave, te ih unositi u svoj kompjutorski sustav. Kopije tih izjava dostavit će se starim liječnicima. Dosadašnji liječnici, pacijentima će biti na usluzi do 31. siječnja, nakon čega - 1. veljače - nastupaju novi. Razmjenu zdravstvenih kartona organizirat će HZZO.»Popisi liječnika koji su na raspolaganju kao i broj njima pripadajućih pacijenata mogu se vidjeti u svim područnim uredima, kao i ispostavama Zavoda «, rekla je . U cijeloj Hrvatskoj, prema procjeni dr. Hrastić-Novak, promjeni liječnika pristupit će svega dva do tri posto ljudi, jer su i prijašnjih godina provođeni izbori. Osim toga, Promjenu liječnika, ako je potrebno, moguće je izvršiti i tijekom cijele godine, ako su posrijedi negativni međuljudski odnosi pacijent-liječnik, ako određeni liječnik ode u mirovinu, te u slučaju da ordinacija ili pacijent promijene adresu.</p>
<p>Liječnik opće medicine može imati između 1700 do maksimalno 2040 osiguranika. Pedijatar može imati od 1000 do 1200 malih pacijenata, dok je taj broj za ginekologe između 6000 i 7200 pacijentica. Stomatolozi, pak, mogu voditi brigu o zubima 2500 do 3000 osoba. Kako je rekla dr. Novak-Hrastić težnja je na tome da svaki liječnik ima optimalan, a ne maksimalan broj pacijenata. Jer, o tome umnogome ovisi kvaliteta skrbi. HZZO će, saznajemo, najkasnije do svibnja raspisati natječaj za popunu mreže kojim će se nastojati riješiti manjak liječnika po određenim ordinacijama. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Zajedno sa seljacima blokirat ćemo glavne prometnice«</p>
<p>Nakon 36 dana neisporuke plina kutinskoj Petrokemiji, Stožer za obranu tvornice »izgubio strpljenje«, tvrdi njegov glasnogovornik Željko Klaus / Petrokemija je već izgubila 190 milijuna kuna, odnosno godišnju zaradu 2000 svojih radnika</p>
<p>KUTINA, 14. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak, 36. dana neisporuke plina kutinskoj Petrokemiji, Stožer za njezinu obranu najavio je poduzimanje krajnjih mjera prosvjeda, jer je ponestalo strpljenja u čekanju rješenja za tu važnu tvornicu. Nevjerojatno je da nitko ne brine što je izgubljeno 190 milijuna kuna, odnosno godišnja zarada 2000 zaposlenih, od kojih je dio prvi puta od 1968. godine - otkad se u Kutini proizvode umjetna gnojiva - bio na prisilnom godišnjem odmoru. To je u ponedjeljak na konferenciji za novinare, pod nazivom »Petrokemija neće šutke pasti«, rekao glasnogovornik Stožera Željko Klaus.</p>
<p>Očito je da će se na »proljetnom odmoru« naći i hrvatski seljaci, koji upućuju posljednji vapaj za opskrbu gnojivom, upozorava Stožer, koji svakodnevno koordinira akcije sa seljačkim, sindikalnim i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. U utorak se u posjetu Stožeru očekuje predsjednik SSSH Davor Jurić, a razgovarat će i s Upravom Petrokemije te kutinskom gradonačelnicom Velimirom Toth-Prosoli. Do četvrtka to će učiniti i predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak, a vrlo vjerojatno u Petrokemiji će se među hrvatskim braniteljima, a to je svaki treći zaposleni, naći i ministar branitelja Ivica Pančić.</p>
<p>Inače, Stožer je za četvrtak u 11 sati sazvao skup radnika Petrokemije. Na njemu se očekuju odluke o akciji za rješenje problema opskrbe plinom i nastavak proizvodnje. Među akcijama, osobito u suradnji sa seljačkim udrugama, spominje se i vrlo snažna blokada glavnih prometnica. Stožer, koji se aktivirao 4. siječnja, neće prestati radom dok se ne izgradi druga vrlo važna plinovodna cijev koja bi s najmanje 600 milijuna prostornih metara plina godišnje udovoljila strateški važnoj proizvodnji mineralnih gnojiva, rekao je Željko Klaus.</p>
<p>Dragutin Pasarić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Obustava stegovnog postupka protiv Zoričića i Šimića</p>
<p>Sedmi sabor HDZ-a održat će se 21. i 22. travnja / Ukupno će biti 2000 izaslanika, broj izaslanika Mladeži i zajednica HDZ-a ostaje isti kao dosad / Unutarstranački izbori počinju 1. veljače / Obustavu stegovnog postupka dogovorili Sanader i Pašalić?</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Sedmi opći Sabor HDZ-a održat će se 21. i 22. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a unutarstranački izbori počinju 1. veljače, odlučio je Središnji odbor HDZ-a, održan u ponedjeljak u stranačkim prostorijama. Odbor je raspravljao i o Poslovniku o provedbi unutarstranačkih izbora do 7. sabora. Najvažnija je odluka da za Mladež HDZ-a i za šest stranačkih zajednica ostaju kvote izaslanika kakve su bile i dosad. Tako će od ukupno 2000 izaslanika Mladež imati njih 250, dok će zajednice davati po 20 predstavnika. Dr. Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, međutim, istaknuo je kako bi broj izaslanica Zajednice žena Katarina Zrinski ipak trebalo biti veći, a neslužbeno se doznaje da će ih najvjerojatnije biti 40.
Sjednici Središnjeg odbora prethodile su dvije sjednice Predsjedništva HDZ-a. Na početku sjednice Središnjeg odbora Bosiljko Mišetić i Petar Šale zatražili su, naime, da se definira status Ante Zoričića i Mate Šimića, protiv kojih se vodio stegovni postupak. Predsjedništvo je odlučilo da se stegovni postupak protiv njih obustavi, uz obrazloženje, kako ga je izložio dr. Sanader, da je to pokazatelj snage i jedinstva stranke. Neki su, međutim, podsjetili da je prije tri dana istekao rok u kojem je HDZ-ov Časni sud trebao donijeti odluku o Zoričiću te da je to zapravo pravi razlog obustave stegovnog postupka. Ima i onih koji ističu da je ta odluka zapravo posljedica niza razgovora što su ih ovih dana vodili dr. Sanader i dr. Ivić Pašalić, koji je, inače, tražio obustavu stegovnih postupaka, jer se po njegovu sudu članovi ne smiju kažnjavati zbog verbalnog delikta.</p>
<p>Sanader je komentirao i najavu predsjednika HSP-a Ante Đapića o prekidu koalicijskih odnosa HSP-a i HDZ-a na lokalnoj razini te rekao da će se uskoro susresti s Đapićem. Uz opasku kako se ne želi miješati u rad drugih stranaka, HDZ-ov predsjednik ipak je rekao kako smatra da bi HSP trebao prepustiti svojim ograncima da odluče s kim će koalirati. Zamoljen da komentira obustavu stegovnog postupka protiv njega, Ante Zoričić iz Mladeži HDZ-a samo je kratko ustvrdio kako je to »velika pobjeda unutarstranačke demokracije«.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Đapić: Bez HSP-a se ne može uspostaviti vlast</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić u ponedjeljak je najavio da će ta stranka postupno razvrgavati koaliciju s HDZ-om kao odgovor na HDZ-ovu »prljavu igru« u županijskoj organizaciji u Karlovcu s nakanom da HSP izgura iz izvršne i predstavničke vlasti u Karlovačkoj županiji. Predsjedništvo HSP-a je prošlog vikenda zaključilo da će HSP najprije odbiti razgovor o sudjelovanju u sastavljanju vlasti u Splitu, kazao je Đapić na konferenciji za novinare, izrazivši nadu da će ta odluka izazvati nove izbore kako bi se razriješila kriza u tom gradu.</p>
<p>»Bez nas se ni u jednoj kombinaciji ne može sastaviti vlast, pa odbijanjem razgovora svakako dobivamo«, kazao je Đapić, napomenuvši da će tako i HSLS biti izvučen »na čistinu« i biti »gurnut uz SDP« ili u neku drugu kombinaciju. Đapić je kazao da HSP sada s HDZ-om ne može koalirati u gradovima u Karlovačkoj županiji, pa je i u Slunju najavio prekid suradnje, a o brzini kojom će se to događati odlučit će, kaže, ovih dana. To je podupro i HSP-ov slunjski dogradonačelnik Miroslav Rendulić svojom nazočnošću konferenciji za novinare, dodao je Đapić. Sljedeći je korak raskid koalicija ondje gdje HDZ ne može ni s HSLS- om sastaviti vlast i to u pet gradova u Sisačko-moslavačkoj županiji, pa i u Vinkovcima i Vukovaru, ako ne bude promjena i HDZ ne izvuče pouku, najavio je Đapić.</p>
<p> U političkoj utakmici koja je pred nama učinit ćemo sve da pobijemo HDZ-u pravo na monopol nad hrvatskim nacionalnim interesima, kao što poričemo da monopol na demokraciju u Hrvatskoj ima ljevica«, kazao je Đapić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Slučaj Lora: Ispitana Tanja Duić</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Istražni sudac splitskoga Županijskog suda u ponedjeljak je, u nastavku istrage u slučaju Lora, ispitao Tanju Duić iz Vukovara, bivšu suprugu prvoosumnjičenoga, bivšeg upravitelja toga splitskog vojnog zatvora, Tome Duića (32). Doznajemo da bi 17. siječnja, o okolnostima zlostavljanja i ubojstava u Lori u ljeto 1992. godine, istražni sudac trebao ispitati i pukovnika Željka Maglova, bivšeg zapovjednika 73. bojne Vojne policije, osuđenoga za organiziranu krađu i preprodaju automobila visoke klase. Do početka prosinca istražni je sudac ispitao 30-ak svjedoka te okončao istragu.</p>
<p>Krajem prosinca, međutim, Županijsko je državno odvjetništvo u Splitu produžilo pritvor osumnjičenoj sedmorici, spis vratilo u istragu te zatražilo ispitivanje novih svjedoka i prikupljanje dodatne dokumentacije. Još se traga za prvoosumnjičenim za ratni zločin nad civilima, bivšim upraviteljem zatvora Tomom Duićem. Preostala sedmorica osumnjičenih - bivši zamjenik upravitelja vojnog zatvora Tonči Vrkić (41), Miljenko Bajić (35), Josip Bikić (33), Davor Banić (42), Emilio Bungur (31), Ante Gudić (30) i Anđelko Botić (34) - u pritvoru su na splitskim Bilicama. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Potvrđeno: pomor ribe je zbog hladnoće mora</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Masovni pomor ribe koji se u subotu navečer dogodio u Kaštelanskom zaljevu kod Vranjica ne može se povezati s ekološkom katastrofom u Solinu i izlijevanjem mazuta iz tvornice »Dalmacijacementa« u rijeku Jadro. Mladen Smoljanović, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo u Splitu izvijestio je kako je pomor posljedica prirodne pojave tijekom koje riba ugiba ako je temperatura mora preniska. Budući da je uzrok ugibanja utvrđen, napomenuo je dr. Smoljanović, sva ispitivanja uzoraka mora i ribe u Splitu i Zagrebu su obustavljena.</p>
<p> S nalazom stručnjaka iz splitskog Zavoda za javno zdravstvo složio se i Perica Cetinić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu te dodao da su uz one na vranjičkoj rivi uginule ribe primijećene i na Čiovu kod Trogira. »Ne bi trebalo raditi velike senzacije oko nastalog pomora jer se slična situacija na vranjičkom dijelu već događala. Ljudi valjda brzo zaboravljaju!« rekao je Cetinić te dodao kako se temperatura mora u subotu spustila na -10 stupnjeva C što je za ribu sardinellu auritu (u narodu zvane golema srdela), stanovnicu toplih mora bilo pogubno. </p>
<p>M. Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Zbog mazuta u Jadru prijavljena i uprava 'Dalmacijacementa'</p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> - Općinski državni odvjetnik Nediljko Ivančević u ponedjeljak je potvrdio kako je Policijska uprava splitsko-dalmatinska zbog odgovornosti za ekološku katastrofu u rijeci Jadro, podnijela kaznenu prijavu za nesavjestan rad u službi protiv predsjednika Uprave kaštelanskog Dalmacijacementa, Vinka Janjka te direktora proizvodnje i održavanja Mije Rake, dok je prijavu za kazneno djelo neotklanjanja opasnosti dobio Boris Zaninović, tehnički direktor. Rukovoditelj tvorničke kadrovske službe Nikola Stanišić »zaradio« je prijavu za kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja.</p>
<p>Solinska je policija krajem prošlog tjedna kaznenu prijavu za onečišćenje okoliša iz nehaja, u redovitom postupku podnijela protiv Dalmacijacementovih kotlovničara u tvornici 10. kolovoz, M. M. (47) i I. S. (31). U nastavku kriminalističke obrade, osumnjičena je i uprava. Podsjetimo, kotlovničari su, pretačući mazut u spremnike, 7. siječnja, propustili obaviti sve potrebne radnje te je mazut istekao u Jadro. Točna količina mazuta koji je istekao i zagadrio rijeku još nije utvrđena ali se pretpostavlja da je veća od tri tone. Za kazneno djelo onečišćenja okoliša zakonom je zaprijećena zatvorska kazna između šest mjeseci i pet godina, no ako je djelo počinjeno iz nehaja, najveća kazna je do jedne godine. Za nesavjestan rad u službi moguća je novčana ili kazna do tri godine zatvora. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vatikan zadovoljan razgovorima biskupa i vlasti </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U povodu desete obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak doajena diplomatskog zbora u Hrvatskoj, apostolskog nuncija msgr. Giulija Einaudija.</p>
<p>Mesić je izjavio da je s nuncijem govorio o suradnji sa Svetom Stolicom. »Razgovarali smo i o funkcioniranju diplomatskog zbora te ocijenili kako je potrebno da se svi diplomati koji dolaze ovdje što bolje upoznaju s Hrvatskom«, rekao je Mesić novinarima tijekom posjeta Bolnici Sestara milosrdnica. Dodao je da nisu razgovarali o zahtjevu sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta da Ustavni sud raspravi ustavnost ugovora potpisanih sa Svetom Stolicom. </p>
<p> Kako je za Vjesnik potvrdio Ivica Maštruko, pomoćnik Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku, zadužen za odnose s vjerskim zajednicama, Mesić je zahvalio Einaudiju na svemu što je učinio za Hrvatsku s obzirom na višegodišnju diplomatsku dužnost u našoj zemlji. </p>
<p> Dvojica su sugovornika zadovoljna su i uspostavljenim dijalogom Hrvatske biskupske konferencije s predstavnicima vlasti. Sveta Stolica je mišljenja, prenosi Maštruko, da se takav dijalog treba nastaviti smatrajući kako je dobro da biskupi jasno ukazuju vlastima na uočene probleme u državi i društvu. Mesić je potvrdio je da će naša zemlja poštivati sve međunarodno preuzete obveze. Nije bilo riječi o trećem posjetu Svetog Oca Hrvatskoj, rekao je Maštruko. </p>
<p>M. L. i M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Šest kandidata za glavnog urednika Televizije, pet za Radio </p>
<p>Kandidati za HTV Nemčić, Hum, Sušec, Ulaga-Valić, Luks i Ježić, a za HR Tomislav Radić, Duško Radić, Veršić, Pajalić i Travaš / Milić i Šafer među onima s nepotpunom prijavom </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Marija Nemčić, v. d. urednice HTV-a, te djelatnici HTV-a Silvije Hum, Božo Sušec, Jasna Ulaga-Valić, Silvija Luks-Kalogjera i Branimir Ježić kandidati su za glavnog urednika Hrvatske televizije. Od 12 prijava poslanih na natječaj za glavnog urednika HTV-a, tih šest kandidata poslalo je sve potrebne dokumente, a ostale prijave bile su nepotpune. </p>
<p>Tročlano povjerenstvo Vijeća HRT-a u ponedjeljak je objavilo i imena kandidata za glavnog urednika Hrvatskoga radija. Od šest prijava pet ih je potpunih. </p>
<p>Prihvaćene su prijave Duška Radića, sadašnjeg glavnog urednika HR-a, Davora Travaša, komentatora u riječkom studiju, Miljenka Pajalića, nekadašnjeg urednika Radija, a sada urednika Revije HAK, Domagoja Veršića, v.d. urednika informativnog programa Hrvatskog radija i djelatnika HR-a Tomislava Radića. Nevažeću prijavu za glavnog urednika Radija poslala je Tanja Markeljević s deska HR-a. </p>
<p>Nepotpunu dokumentaciju za glavnog urednika HTV-a poslali su Goran Milić, Mladen Schwartz, Branko Ištvančić, Miroslav Šafer, Milica Maravić i Branimir Rajaković-Bučan koji nije naveo ni za koje se mjesto natječe. </p>
<p>Povjerenstvo u kojem sjede članovi Vijeća HRT-a Nada Gačešić-Livaković, Stjepan Lice i Ante Čović, razmatralo je svih 18 prijava koje su pristigle do 7. siječnja. Sa svim kandidatima čije su prijave verificirane, članovi Vijeća HRT-a razgovarat će na sjednici Vijeća za desetak dana. Kandidati će se morati predstaviti i javno odgovarati na pitanja članova Vijeća. Glasovanje o glavnom uredniku bit će tajno, a za izbor je potrebna natpolovična većina glasova prisutnih članova Vijeća.</p>
<p>Propozicije za natječaj bile su vrlo jasne: tražila se visoka stručna sprema humanističkog, društvenog ili umjetničkog usmjerenja, što su zadovoljili svi kandidati, najmanje pet godina radnog iskustva na uredničkim ili novinarskim poslovima vezanim uz radio ili televiziju, aktivno znanje najmanje jednog stranog jezika, te poznavanje tehnologije proizvodnje i emitiranja programa. </p>
<p>Kandidati su uz životopis morali priložiti izjavu da nisu stranački ili državni dužnosnici, zatim programsku i uređivačku koncepciju javnog radija odnosno televizije, programski ustroj, te kriterije za prijedlog urednika pojedinih programskih cjelina. </p>
<p>Milić: Savjetovat ću se s pravnicima</p>
<p>Goran Milić - koji je, prema kuloarima, uz Mariju Nemčić bio jedan od favorita za glavnog urednika HTV-a - nije poslao sve dokumente na natječaj. Naime, nije predao izjavu da nije državni ili stranački dužnosnik, a nedostajala je i potvrda o prebivalištu, umjesto koje je poslao presliku osobne iskaznice. Milić je izjavio u ponedjeljak za Vjesnik da će se posavjetovati s pravnicima, pa će onda vidjeti što će poduzeti. »Ne vjerujem da će Vijeće HRT-a biti tako restriktivno«, smatra Milić, no, prema sadašnjim uvjetima, njegovu prijavu Vijeće neće ni razmatrati. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>I novi program s MMF-om bit će stand-by aranžman</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Unatoč najavama hrvatskih vlasti kako novi aranžman s MMF-om vjerojatno neće ulaziti u kategoriju stand-by aranžmana, u toj instituciji tvrde suprotno.</p>
<p>»Sljedeća će misija MMF-a nastaviti pregovore na novom programu, koji će također biti stand-by aranžman. Naravno, vrsta aranžmana stvar je pregovora, no do sada Hrvatska nije tražila sklapanje nekog drugog tipa aranžmana«, istaknuo je za Vjesnik jedan dužnosnik MMF-a, koji je želio ostati anoniman.</p>
<p>Prema njegovim riječima, i novi će stand-by aranžman u fokusu imati »nastavak fiskalne konsolidacije«. MMF je, naime, posebno zainteresiran za fiskalnu stabilnost zemlje s kojom sklapa aranžman, tj. smanjenje fiskalnog deficita, javne potrošnje i poreznog opterećenja te će svoju pozornost naročito usmjeriti na zbivanja u segmentu politike plaća i zapošljavanja u državnim službama. Usto, MMF je zainteresiran i za daljnje smanjenje Vladinih subvencija, pojašnjava naš sugovornik.</p>
<p>Postojeći stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a istječe potkraj travnja. Budući da je neka vrsta ugovornog odnosa s MMF-om jedan od uvjeta za provedbu SAL-aranžmana sa Svjetskom bankom, jasno je da će Hrvatska s MMF-om morati dogovoriti novi program. </p>
<p>Prema signalima koje odašilju iz MMF-a situacija se razvija u prilog sklapanja novog stand-by aranžmana. Kako se kredit MMF-a uzima prije svega radi potpore deviznim rezervama zemlje - s kojima Hrvatska nema problema - može se očekivati da će i novi program s MMF-om biti aranžman predostrožnosti (precautionary arrangement) usmjeren na jačanje pozicije naše zemlje na svjetskom tržištu kapitala. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Javnost previše nepovjerljiva prema Vladinom programu zapošljavanja </p>
<p>Hrvatska će za poticanje zapošljavanja sljedeće godine izdvojiti 0,36 posto bruto domaćeg proizvoda / Irska pak za to osigurava 1,54 posto BDP-a / U Hrvatskoj se predugo studira, što Vlada kani »prerezeti« </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Vlada je svjesna da bitku za razvoj ne može dobiti bez podrške poslodavaca, rekao je u ponedjeljak premijer Ivica Račan predstavljajući gospodarstvenicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori najnoviji Vladin program za poticanje zapošljavanja.</p>
<p>Račan je istaknuo da je za pokretanje razvojnog ciklusa potrebno dodatno fleksibilizirati tržište rada izjednačujući sve oblike rada, ali i provesti promjene u obrazovnom i poreznom sustavu. Vlada razmišlja i o daljnjem smanjenju troškova rada. </p>
<p> Premijer je ustvrdio da je 2001. porastao broj prijavljenih potreba za radnicima (202.983). Tijekom 2000. godine Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 148.186 potreba za radnicima. Lani je zaposleno 147.460 osoba, a u 2000. godini njih 118.032.</p>
<p>Vladine poticajne mjere zapošljavanja primjenjivat će se od 1. ožujka. Premijer je posebno govorio o programu »S faksa na posao«, u sklopu kojega bi se ove i sljedeće godine trebale zaposliti 18.482 mlade visokoobrazovane osobe. Primjenom svihVladinih poticajnih mjera u iduće dvije godine trebalo bi se stimulirati zapošljavanjeza 36.772 osobe. </p>
<p>Govoreći o mjerama protiv sive ekonomije, Račan je rekao da su potrebne sankcije protiv poslodavaca, ali i radnika koji rade na crno.</p>
<p>Što se tiče prvih reakcija i prigovora na Vladine mjere poticanja zapošljavanja, predsjednik Vlade ustvrdio je da postoji duboko nepovjerenje u javnosti. »Realizacija ovih mjera bit će najbolji odgovor na takve prigovore«, kazao je Račan. Vlada je spremna u skladu s iskustvima modificirati poticajne mjere za sljedeću godinu, a neke županije razmišljaju o uvođenju svojih mjera.</p>
<p>Željko Čović, predsjednik Plivine uprave i Hrvatske udruge poslodavaca, ocijenio je da je Vladin program poticajnih mjera dobar. No, upozorio je da je u Hrvatskoj još visok trošak rada. Željko Vukina (Lura) kaže da studiranje traje predugo i da bi trebalo poticati zapošljavanje osoba koje završe fakultet do 25. godine.</p>
<p> Račan je priznao da je vrijeme studiranja u Hrvatskoj nedopustivo dugo, te najavio da će Vlada u roku dva mjeseca izaći s konceptom obrazovne reforme kojom bi se i studiranje učinilo efikasnijim. Vlada se odlučila poticati zapošljavanje onih koji završe fakultet u prosječnom roku. »Za godinu, dvije spustit ćemo cenzus samo na one koji su završili fakultet u redovnom roku«, rekao je premijer.</p>
<p>Hrvatska će 2003. za poticanje zapošljavanja izdvojiti 0,36 posto bruto domaćeg proizvoda, što je prosjek u tranzicijskim zemljama. Irska pak za to godišnje izdvaja 1,54 posto BDP-a.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Vatrogasnim mjerama ne može se trajno riješiti problem«</p>
<p>Oporba smatra da je Vladin program zapošljavanja samo pokušaj smirivanja i umrtvljenja javnosti, zabrinute time da je u prosincu nezaposlenost porasla do rekordnih 395.141 prijavljenoga Zavodu za zapošljavanje / Proizvodnju neće pokrenuti politolozi, ekonomisti i pravnici, kao što dobit neće ostvariti radna mjesta koja se financiraju iz proračuna. Treba rješavati uzroke nezaposlenosti, a to su nedostatak ulaganja, rat, tehnološka zaostalost i problemi uzrokovani privatizacijom, drži HSP-ovac Tonči Tadić</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Sve veća nezaposlenost gorući je problem u Hrvatskoj o njegovu će rješavanju - slažu se i političari, i gospodarstvenici i sindikati - ovisit će i uspješnosti Vlade. Rekordan broj od 395.141 prijavljenoga Zavodu za zapošljavanje u prosincu znak je za uzbunu. Zato je Vlada ovih dana objavila novi program zapošljavanja, usmjeren na »najkritičnije« skupine - visokoobrazovane stručnjake, branitelje, invalide, mlade radnike i starije osobe s iskustvom. Sindikati, koji su s Vladom potpisali sporazum Partnerstvo za razvoj, podržali su predložene mjere. Poslije su to učinili i poslodavci. I jedni i drugi, međutim, kao i ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić, smatraju da mjere same po sebi neće riješiti taj problem. To tvrdi i parlamentarna oporba, napominjući da su Vladine mjere samo pokušaj smirivanja i umrtvljavanja javnosti, zabrinute time da je nezaposlenost u prosincu postigla rekord.</p>
<p>HDZ-ova zastupnica Jadranka Kosor ističe da je stanje alarmantno, tim više, jer se na proljeće očekuje novo otpuštanje zaposlenih u državnim službama. Osim toga, očekuje se stečaj brojnih tvrtki. Kosor tvrdi da bi novac namijenjen zapošljavanju trebalo usmjeriti u proizvodnju, jer samo ona može dugoročno jamčiti otvaranje novih radnih mjesta. Ona ističe da je jedno od temeljnih pitanje upravo - tko će i odakle to platiti? Iako proračunom predviđen za poticanje zapošljavanja, ni lani nije isplaćen sav taj novac. Kao primjer, spomenula je hrvatske branitelje.</p>
<p>Naime, kaže Kosor, lani je svota namijenjena nacionalnom programu njihova zapošljavanja smanjena čak 40 posto, oko pet milijuna kuna. Do 30. listopada, braniteljima je doznačeno samo devet posto od te »skresane« svote. »Kome sada služe priče o tome da će se poticati zapošljavanje branitelja kad nije bilo ni novca niti volje za jedan uspješan program?« - pita Kosor, objašnjavajući da su se tim programom postizali dobri rezultati.</p>
<p>»To su vatrogasne mjere, kojima se neće trajno riješiti problem«, napominje HSP-ov zastupnik Tonči Tadić. Prema njegovu mišljenju, treba rješavati uzroke nezaposlenosti, a to su nedostatak ulaganja, rat, tehnološka zaostalost i problemi uzrokovani privatizacijom. Ni Tadiću nije jasno kojim će novcem Vlada financirati projekt, jer ga dosad nije bilo dovoljno ni za aktivnu politiku zapošljavanja. Zamjera joj i to što je dugo čekala da nešto poduzme, a po dolasku na vlast ukinula je Agenciju za poticanje ulaganja, koja je pomagala i poticala samozapošljavanje.</p>
<p>Tadić tvrdi da se premalo ulaže u znanost. »Proizvodnju neće pokrenuti politolozi, ekonomisti i pravnici, kao što dobit neće ostvariti radna mjesta koja se financiraju iz proračuna«, kaže. Po njegovu mišljenju, nije problem u tome hoće li premijer Ivica Račan uvjeriti stranke, Sabor, poslodavce ili sindikate u to da podrže Vladine mjere. »Problem je u tome hoće li uvjeriti mladež, koja ne vidi svoju perspektivu. Problem je hoće li apsolventi fizike, kemije ili agronomije imati razloga ostati u zemlji! Mislim da neće!«</p>
<p>»Samo je jedna stvar gora od prijeizbornog obmanjivanja. To je samozavaravanje, koje opčinjava Vladine dužnosnike na tragu matrice da će se u iduće dvije godine otvoriti 200.000 novih radnih mjesta«, rekao je potpredsjednik i zastupnik IDS-a Damir Kajin. On smatra da u okolnostima kad se broj nezaposlenih povećava, borbu s tim problemom dobivaju samo statistika i birokracija, koje drukčijim metodologijama pokušavaju prikazati sliku sasvim različitu od objektivne. »Ne osporavajući Vladinu tvrdnju da dio ljudi zarađuje za život radom na crno, smatram da će to postati praksa. I to u trenutku kad se izmijeni Zakon o radu i kad se uvede rad na određeno vrijeme«, rekao je Kajin. Zaključio je da će država, koja ima rast bruto domaćeg proizvoda od tri do 3,5 posto, biti sretna, ako barem dio zaposlenih u tvrtkama u stečaju uspije zadržati radna mjesta.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Država je pola sindikalne imovine upisala u svoje vlasništvo</p>
<p>Svu sindikalnu imovinu preuzela je HDZ-ova vlada, jer se sindikati nisu u zakonskom roku dogovorili o podjeli / Sad se imovina vraća, ali sindikalne središnjice moraju se do utorka očitovati o popisu i kriterijima raspodjele / Hoće li se poštovati već postojeći sporazum o kriterijima ili će se on mijenjati </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Nakon čitavog desetljeća svađa i bezuspješnih pokušaja da se podijeli sindikalna imovina, ta je tema ovih dana ponovo aktualizirana. Pet sindikalnih središnjica trebaju se do utorka očitovati o popisu imovine koja ulazi u bubanj za raspodjelu, nakon čega bi, dogovore li se sami sindikati o kriterijima za podjelu, Vlada svojom odlukom prenijela odnosno vratila sada podržavljene nekretnine u sindikalno vlasništvo. Na popisu je 25.800 četvornih metara poslovnog prostora u 96 nekretnina, koje je prije pet godina, prema odredbama tadašnjeg Zakona o udrugama, prijavio najjači sindikat, Savez samostalnih sindikata Hrvatske.</p>
<p>Samo je u Zagrebu 11.000 kvadrata, a na popisu su i objekti koje koristi država ili druge institucije, poput Fakulteta političkih znanosti. »O popisu se nemamo što očitovati, jer je na njemu samo imovina koju je prijavio SSSH, ali izjasnit ćemo se o modelu raspodjele«, kaže čelnik SSSH Davor Jurić, te ističe da u bubanj mora ući i imovina autonomnih sindikata izvan središnjica, koji nisu prijavili imovinu, ali bi htjeli svoj dio u raspodjeli.</p>
<p>Većinu sindikalnih nekretnina kao pravni sljednik bivšeg komunističkog sindikata koristi SSSH, a manji dio imaju i školski sindikati i grafičari. Ostale sindikalne središnjice, s izuzetkom Hrvatske udruge sindikata kojemu je SSSH prije dvije godine prepustio 57 kvadrata u Radničkom domu na Krešimirovu trgu, žive u iznajmljenim prostorima, iako je SSSH vremenom dio prostora u drugim gradovima dao na korištenje drugim sindikatima.</p>
<p>Svu sindikalnu imovinu preuzela je HDZ-ova Vlada po Zakonu o udrugama prije četiri godine, jer se sindikati nisu u zakonskom roku dogovorili o podjeli imovine. Iako su sredinom 1999. sindikati uspjeli potpisati sporazum o kriterijima za podjelu imovine, otada se pune dvije godine ništa nije pomaknulo s mrtve točke. Zajednička sindikalna komisija nije utvrdila opseg imovine za podjelu, a u međuvremenu Račanova vlast marljivo je upisivala sindikalne nekretnine u vlasništvo države.</p>
<p>»U protekle dvije godine u vlasništvu države uknjiženo je vjerojatno 50 do 60 posto sindikalnih nekretnina. Prijenos nekretnina počeo je provoditi državni pravobranitelj Petar Šale i provodio je to sve dok nije odstupio«, ističe predsjednik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, koji je kao bivši glavni tajnik u SSSH-u odlično upućen u zamršenu priču o sindikalnoj imovini.</p>
<p>»Sve ovo vrijeme Vlada nije učinila ništa po pitanju podjele sindikalne imovine, ali je bila brza kada ju je upisivala u svoje vlasništvo. Čak su i prije mjesec dana objekti u Dubrovniku, Varaždinu i Zadru upisani u državno vlasništvo!«, otkriva Jurić. S ništa manje ogorčenja Jurić dodaje kako nije otimala samo država, već su i neke središnjice (nije želio otkriti koje) preotele dio prostora SSSH uz pomoć odluka općinskih sudova. </p>
<p>Sindikati su u protekle dvije godine uporno tražili od Vlada da država odustane od upisa nekretnina u svoje vlasništvo, ali je pitanje, želi li Vlada vratiti sindikatima sve nekretnine, ostajalo bez odgovora. Odgovor je konačno stigao početkom lanjskog prosinca, na sastanku predstavnika pet središnjica s vicepremijerom dr. Goranom Granićem, koji je inicirao Begović. Tada je i dogovoreno da se sindikati do 15. siječnja očituju o popisu i o tome, ostaju li pri sporazumu o kriterijima za podjelu imovine koji su potpisali prije dvije godine. </p>
<p>»Vlada je, prema riječima Granića, izrijekom naznačila da neće zadržati ni preuzimati niti jednu sindikalnu nekretninu. Vlada želi da se sindikati dogovore o kriterijima za podjelu imovine, a slijedom dogovora sindikata Vlada će donijeti pojedinačne odluke o prijenosu nekretnina sindikalnim središnjicama kako bi ih upisale u svoje vlasništvo«, kaže Vitomir Begović. To se odnosi i na objekte poput Fakulteta političkih znanosti, koji je država već uknjižila na sebe, a sindikati pristaju i da im se daju zamjenski objekti. Nakon što se sindikati očituju o popisu i mogućim kriterijima, zajednička sindikalna komisija trebala bi početi postupak podjele imovine sindikatima. Bude li primjedbi na popis i ona će dopuniti, a više problema moglo bi biti oko kriterija raspodjele. Većina sindikata prihvaća da se imovina dijeli po kriterijima starog sporazuma, odnosno prema broju članova. No, kako je u protekle dvije godine članstvo Nezavisnog hrvatskog sindikata, kako tvrde, poraslo sa 40.000 na više od 100.000 članova, ta će središnjica, najavljuje predsjednik Krešimir Sever, tražiti ponovno prebrojavanje.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>OŠ »Matija Gubec« postala prva hrvatska internacionalna škola!</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Zagrebačka Osnovna škola »Matija Gubec« postala je prva internacionalna škola u Hrvatskoj! Ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar dao je školi suglasnost za to pa bi, bez obzira što je upravo počelo drugo polugodište, već ovih dana mogla biti organizirana nastava po međunarodnim programima. </p>
<p>Prva tri razreda koja će krenuti s internacionalnom nastavom na engleskom jeziku, bit će po jedan šesti, sedmi i osmi razred. Škola će stoga ubrzo raspisati natječaj za upis učenika, a nastavnici su već spremni. </p>
<p>»Stekli smo iskustvo rada s djecom na engleskom jeziku, jer već sedmu godinu naša škola provodi program nastave na engleskom, od prvog do osmog razreda, ali isključivo za djecu stranih državljana«, ističe ravnateljica škole Mirjana Pavlinović Pivac. </p>
<p>Nakon završenog osmoškolskog programa internacionalne škole, hrvatski će se učenici upisivati u zagrebačku XV. gimnaziju, zbog čega ta gimnazija i OŠ »Matija Gubec« postaju jedna škola, ali na dvije lokacije. U XV. gimnaziji, doznajemo, već je otvoren srednji internacionalni program. Učenici će na kraju gimnazije dobivati licencu internacionalne škole, koja će im omogućiti nastavak školovanja u inozemstvu. </p>
<p>Prema riječima Mirjane Pavlinović Pivac, OŠ »Matija Gubec« pripremala se pune dvije godine da postane prva internacionalna hrvatska škola. Toliko su rad škole pratili stručnjaci iz centra internacionalnih škola u Ženevi, a njihova je procjena da zagrebačka škola može odmah krenuti s radom. Nastavnici škole prošli su stručno usavršavanje u Portugalu, Španjolskoj, Njemačkoj i Turskoj, a strani su mentori pripremali hrvatske nastavnike i u neposrednoj nastavi u školi »Matija Gubec«.</p>
<p>Za početak rada internacionalne škole čekali su se i zakonski uvjeti, koji su lani uneseni u hrvatski Zakon o osnovnom školstvu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Dinamo odugovlači s isplatom duga Robertu Prosinečkom</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - U namjeri da javnost upoznaju s radnim sporom koji Robert Prosinečki vodi protiv Dinama za isplatu osobnog dohotka, </p>
<p>Robertov otac Đuro Prosinečki i odvjetnica Gordana Lazović održali su u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu »Sheraton« konferenciju za novinare.</p>
<p>Odvjetnica Lazović je istaknula da su se mirnim pregovorima nekoliko puta pokušali dogovoriti s čelnicima nogometnog kluba da isplate plaće koje je Prosinečki zaradio igrajući za Dinamo, i to u iznosu od 792.502,41 euro. Kako klub u ugovoreno vrijeme nije isplatio novac, podnesena je tužba Općinskom sudu u Zagrebu u kojoj su zatražili i privremenu mjeru blokade Dinamova računa. Sutkinja Morena Šporčić Beti 9. siječnja uvažila je tužbu. </p>
<p>»Tom je mjerom Prosinečki dobio određenu sigurnost, jer smo sudu dokazali da će mu nastati velika materijalna šteta ako se račun ne blokira«, kazala je odvjetnica istaknuvši kako je vidljivo da je Dinamova namjera odugovlačiti s tim postupkom. </p>
<p>Posebno je istaknula izjavu člana Uprave Dinama Mirka Barišića da ne zna za sudski spor koji njegov klub vodi. Izjavu pak Damira Vrbanovića, Dinamova direktora pravnih poslova, da će zatražiti izuzeće sutkinje, odvjetnica je prokomentirala pitanjem hoće li zatražiti i izuzeće suca Trgovačkog suda koji je također protiv Dinama donio privremenu mjeru blokiranja računa u korist »Croatia osiguranja«. </p>
<p>O mjerodavnosti suda u rješavanju spora, čemu prigovara NK Dinamo, odvjetnica Lazović je objasnila da su sami, odnosno Vrbanović, ugovorili mjerodavnost Općinskog suda. </p>
<p>»Čitava se ova situacija s Dinamom čini vrlo sramotnom«, rekla je odvjetnica i dodala kako su oni i dalje za nagodbu i ukidanje privremene mjere. </p>
<p>Đuro Prosinečki je dodao da Dinamo mnogo više duguje njegovu sinu, te kako ga je sam nagovarao da se vrati u maksimirski klub: »Žalosno je da u Dinamu ne cijene igrače. Mislim da bi svi trebali na koljenima moliti Ćiru da se vrati i napravi reda u klubu«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020115].
|
