NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021114].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 247056 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.11.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Akcija »Medački džep« legalizirana na ustavnoj razini</p>
<p>Ustavni je sud jasno dao do znanja da načelo presumirane nevinosti do donošenja pravomoćne sudske presude ne znači i pravo pojedinca (optuženika) da izbjegava priznati nadležnost Međunarodnog kaznenog suda / Sud je dokazao da je teritorij tzv. krajine bio okupirano, a ne »državno područje«, da su vojska, zakonodavstvo i sve ostalo bili oznakom paradržave, pa su u pravnom smislu akti okupacijskih snaga ništavi za pravni poredak Republike Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Za 32 dana, dr. Jasna Omejec je Vladinu inicijativu u povodu »slučaja Bobetko« pretvorila u 52 stranice izvješća koje je Ustavni sud pretočio u odluku i jednoglasno je prihvatio. U uvodnom dijelu dokumenta Ustavni je sud ocijenio da »nije nadležan ocjenjivati ni suglasnost ni suprotnost općih akata Ujedinjenih naroda i njegovih tijela s Ustavom Republike Hrvatske, niti je u postupku zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda nadležan odlučivati protiv pojedinačnih odluka bilo kojeg tijela Ujedinjenih naroda«.</p>
<p>Takvim je stavom Ustavni sud prekinuo dio nagađanja što se pojavio u javnosti, na kojima je izraslo očekivanje da će Ustavni sud optužnicu protiv Bobetka proglasiti neustavnom, dakle i neobvezujućom za Vladu i druga hrvatska državna tijela.</p>
<p>U zaključnom dijelu odluka ustavnih sudaca navodi: »U pravnom poretku utemeljenom na načelu vladavine prava, dokazivanje postojanja kaznenog djela, kao i dokazivanje krivnje eventualnog počinitelja tog djela, provodi se jedino i isključivo u sudskom postupku pred nadležnim sudom pred kojim je podignuta optužnica«.</p>
<p>Takvim pravnim stavom Ustavni je sud jasno dao do znanja da načelo presumirane nevinosti do donošenja pravomoćne sudske presude ne znači i pravo pojedinca (optuženika) da izbjegava priznati nadležnost Međunarodnog kaznenog suda. »Okrivljena se osoba mora smatrati nedužnom«, ali »ako bi određeni pojedinac prekršio norme Ustava Republike Hrvatske i mjerodavnih nacionalnih zakona i normi međunarodnog prava koje obvezuju Republiku Hrvatsku, tada bi se njegovo ponašanje moralo smatrati protupravnim i kažnjivim«.</p>
<p>Držeći se načela vladavine prava, Ustavni sud zaključno u odluci navodi da se »i neosnovanost optužnice može dokazivati samo i isključivo u sudskom postupku pred nadležnim sudom pred kojim je podignuta optužnica«.</p>
<p>Odluka se bavi i legalnošću akcije »Medački džep«. Pozivajući se na odredbu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, odluka se bazira na vlastitom pravu da prati i ocjenjuje pojave u državi i o njima izriče svoj ustavnopravni stav.</p>
<p>Slijedom toga Ustavni je sud utvrdio da je »djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske poduzeto s ciljem oslobađanja dijelova okupiranog područja - uključujući i otklanjanje neposredne opasnosti za život stanovništva i sprječavanje uništenja imovine, uzrokovano oružanim (vojnim i paravojnim, parapolicijskim i terorističkim) napadima okupacijskih postrojbi poduzimanih s okupiranih područja - bilo u skladu s ustavnom obvezom Oružanih snaga da zaštite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske i obrane njenu cjelovitost«.</p>
<p>Ustavni je sud, zapravo, usporedbom međunarodnih akata Hrvatske dok je još bila u sastavu SFRJ, Ustava i zakona donesenih nakon osamostaljenja, dokazao da je teritorij tzv. krajine bio okupirano, a ne »državno područje«, da su slijedom toga vojska, zakonodavstvo i ostale insignije bile oznakom paradržave, pa su u pravnom smislu akti okupacijskih snaga ništavi za pravni poredak Republike Hrvatske. Time je na ustavnoj razini legalizirana akcija »Medački džep«.Ustavni je sud takvim stavom ponudio i pravnu osnovu za ocjenu legalnosti i legitimnosti i svih ostalih akcija koje su poduzete u sklopu obrambenog Domovinskog rata.</p>
<p>Na kraju, Vladu je zanimalo i ustavno motrište tvrdnje iz optužnice protiv Bobetka, da su zločini počinjeni u akciji »Medački džep« bili dijelom rasprostranjenog i sustavnog napada na civilno stanovništvo tog dijela zemlje.</p>
<p>U kontekstu stavova iznesenih o optužnici - za što Ustavni sud nije mjerodavan - stava o optužnici čija se pravna dimenzija utvrđuje isključivo na sudu na kojem je podignuta, i tvrdnje da su akcije HV-a bile ispunjenje ustavne obveze vojne sile jedne suverene države na teritoriju na kojem se taj suverenitet prostire, odgovor ustavnih sudaca je logičan: »To je pitanje ograničeno na pojedinačni slučaj i pretežno je činjenične naravi, te u tom dijelu nije u nadležnosti Ustavnog suda. Ustavni je sud nadležan odlučivati u pojedinačnim slučajevima samo u povodu eventualne ustavne tužbe protiv pravomoćnog sudskog rješenja«.</p>
<p>Dakle, u konkretnom »slučaju Bobetko«, ustavnu tužbu može podići samo general Janko Bobetko.</p>
<p>Sve tri ključne odluke donesene su nakon skupljene građe iz međunarodnih, nacionalnih i tzv. krajinskih izvora. Taj dio odluke sadržava obilje podataka o tome kako su međunarodna zajednica i Republika Hrvatska ustavno i zakonodavno shvaćale proces raspada Jugoslavije. S druge strane, »krajinski dokumenti« citirani u odluci Ustavnog suda ne samo da ukazuju na izrazit agresorski karakter paradržave, nego i upućuju na izravnu vezu okupiranih dijelova s Beogradom. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Krajinski zakoni« otkrivaju suludost političkih namjera onih u čije su ime ti paragrafi napisani</p>
<p>Najteže mi je bilo prikupljanje dokumentacije, akti tzv. krajine jednostavno »nisu postojali«. Tada sam zatražila pomoć Vlade. Glasnik paradržavnih krajinskih tijela, u kojem su uredno objavljivani »zakoni«, pronađen je u zapečaćenim kutijama u podrumima SZUP-a, kaže Omejec</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Profesorica upravnog prava i sutkinja Ustavnoga suda dr. Jasna Omejec bila je sutkinja izvjestiteljica u povodu Vladine inicijative u »slučaju Bobetko«. Njezin prijedlog izvješća i na izvješću bazirane odluke na Sudu je jednoglasno prošao, o čemu Jasna Omejec za Vjesnik kaže:</p>
<p>»Bila sam iznimno nervozna prije sjednice. Riječ je o jednom od najtežih predmeta koje sam dosad rješavala. I, nadalje, nije bilo sigurno hoće li ostali kolege uopće prihvatiti moj koncept izvješća«.</p>
<p>• Što vam je bilo najteže u jednomjesečnom radu na dokumentu?</p>
<p>- Prikupljanje dokumentacije. U prvom mi se trenutku činilo da sam stigla pred zid. Akti tzv. krajine jednostavno »nisu postojali«. Tada sam zatražila pomoć Vlade. Glasnik paradržavnih krajinskih tijela, u kojem su uredno objavljivani »zakoni«, pronađen je u zapečaćenim kutijama u podrumima SZUP-a. Ministar Lučin je rekao da mi se da uvid u te dokumente, čiji je sadržaj katalogiziran.</p>
<p>• Što će se dogoditi s tom dokumentacijom nakon što ste je vi otvorili?</p>
<p>- Ne znam. Fotokopije tih dokumenata ostaju u arhivu Ustavnog suda. Raspolaganje originalima propisala bih posebnih zakonom i svakako bi ih trebalo odnijeti u Arhiv Hrvatske. Riječ je o dragocjenoj građi, koja šest, sedam godina nije bila korištena, a sadržava obilje podataka, ne samo za pravnike i povjesničare nego i za širu znanstvenu publiku.</p>
<p>Evo i primjera. Tehnički perfektno napisan zakon o državljanstvu propisivao je »da se državljanima SAO Krajine smatraju svi njeni građani, ali i Srbi koji su rođeni ili žive izvan njenih granica, na području bivše Republike Hrvatske, kao i njihova djeca«. Kad kažem perfektan, mislim na nomotehničku stranu tih propisa, njihovu pravnu preciznost u ostvarenju ciljeva te paradržave. Čak bih lako mogla prepoznati i pravnički rukopis pisca tog i drugih zakona. A onda, ispod te pravne besprijekornosti, jasno vidite suludost političkih namjera onih u čije su ime ti paragrafi napisani i u čije su ime istodobno padale bombe po hrvatskih gradovima.</p>
<p>• Što u ovom konkretnom slučaju, za vas kao sutkinju izvjestiteljicu, znači jednoglasno prihvaćanje konačne odluke?</p>
<p>- Rasprava i ishod glasanja pokazali su spremnost Ustavnog suda da u relativno kratkom roku, mjesec dana, na stručnom sastanku - pripreme kolega trajale su četiri dana, nakon što im je moj nacrt podijeljen - rješava i najteže predmete. Pohvale koje smo odmah nakon objavljivanja dobili od dijela stručne javnosti samo su dodatna potvrda te spremnosti. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sloveniji je schengenska granica preskupa</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Slovenija, barem njen službeni i vladajući sloj, kao i anketirani građani, željeli bi da Hrvatska uđe u Europsku uniju (EU) istodobno s njom, unatoč neriješenim međusobnim pitanjima. No to je, na žalost, nemoguće, jer Hrvatska mora pričekati iduću prigodu, izjavio je Janez Potočnik, vođa slovenskih pregovarača s EU-om, nakon povratka iz Bruxellesa.</p>
<p>Riječ je o tzv. schengenskoj granici prema Hrvatskoj, koju će Slovenija morati uspostaviti kada, najkasnije 2004., postane nova članica EU-a, a koja će je preskupo stajati. Naime, uvođenjem schengenskih mjerila, koje će preuzeti ulaskom u EU, Slovenija se mora obvezati da će štititi i brinuti se o sigurnosti 15 posto vanjske granice proširenog EU-a.</p>
<p>Riječ je, zapravo, o granici s Hrvatskom, dugoj 670 kilometara. Time će Slovenija imati više troškova od svih ostalih novih članica. Cjelovito sređivanje problema schengenske granice, uz povrat nekih troškova, što je obveza EU-a, doseći će u dvije godine, između 2004. i 2006., 414 milijuna eura, što je dva posto godišnjega bruto domaćega proizvoda.</p>
<p>Slovenija se dosad nadala da će veći dio tih troškova pokriti EU iz svojih tzv. regionalnih i strukturnih fondova, namijenjenih financiranju širenja Unije. No, na listopadskome sastanku na vrhu u Bruxellesu taj je fond, što ga je predložilo Europsko povjerenstvo, smanjen sa 25,5 na 23 milijarde eura. Stoga je, čini se, u Sloveniji splasnula euforija izazvana podacima kako je to, prema svim dostignućima, prva zemlja među 10 kandidata za nove članice EU-a. Prema tome, visoki troškovi schengenskoga režima na slovensko-hrvatskoj granici, tvrde u Ljubljani, ukazuju da se njegovo uvođenje ne može očekivati prije 2007.</p>
<p>Nakon Potočnikova povratka iz Bruxellesa u Ljubljanu, kad je podnio izvješće vladi i govorio novinarima, prema mišljenju mjerodavnih tijela i upućenih analitičara, schengenska će granica prema Hrvatskoj za Sloveniju biti veći trošak po stanovniku i po četvornome kilometru nego za ostale nove članice EU-a. »Nadamo se, zapravo smo uvjereni, da će EU prihvatiti tu činjenicu i pronaći načine i sredstva da nadoknadi barem dio toga troška«, naglasio je Potočnik na susretu s novinarima.</p>
<p>Ipak, u Ljubljani vjeruju, kada se ohlade svi raspaljeni duhovi - koji idu na ruku protivnicima priključenja EU i NATO-u - da će Slovenija najkasnije do 2005. biti sposobna na granici s Hrvatskom osigurati nadzor vanjske granice EU-a prema schengenskim standardima.</p>
<p>Kako kaže ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc, koji je nedavno i o toj temi razgovarao s hrvatskim kolegom Šimom Lučinom, Slovenija će taj režim morati održavati na svojoj najdužoj granici, s Hrvatskom, koju godišnje prelazi oko 70 milijuna ljudi. Zbog toga bi, uz ostalo, trebalo sagraditi ili obnoviti 65 graničnih prijelaza i zaposliti dodatnih 1886 policajaca.</p>
<p>Međutim, dosadašnja je praksa EU-a bila da državljani prve susjedne zemlje izvan schengenske granice uživaju liberalniji režim prijelaza granice. Stoga se vjeruje da će između Slovenije i Hrvatske vrijediti dosad potpisani međusobni sporazumi, među kojima je najvažniji Sporazum o pograničnom prometu i suradnji. Taj sporazum za oko 250.000 ljudi koji žive u zoni od 10 kilometara sa svake strane granice predviđa više olakšica i 27 posebnih graničnih prijelaza. No, u ovome trenutku nije znano hoće li se svi ti sporazumi bez problema primjenjivati i nakon ulaska Slovenije u EU i uspostave schengenske granice prema Hrvatskoj. Zato znatna većina Slovenaca priželjkuje, a tako pokazuju i ankete, da i Hrvatska što prije uđe u EU, kako bi se schengenska granica pomaknula dalje na istok i jug.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Granica će biti nepropusnija za švercere </p>
<p>Bolja granična kontrola ne znači da će svi građani teže prelaziti granicu, odnosno da će se dulje čekati u kolonama / Promjene u graničnom režimu mogle bi zadati glavobolje samo švercerima ljudi i roba, odnosno svima koji granicu pokušavaju prijeći ilegalno</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Ulaskom Slovenije i Mađarske u Europsku uniju, najkasnije tijekom 2004. godine, počet će primjena schengenskog graničnog režima na hrvatskoj granici s tim dvjema državama. To znači da sjeverozapadna hrvatska granica postaje i južnom granicom Europske unije, pa se mnogi pitaju hoće li pri izlasku iz Hrvatske kontrola graničnih službi postati mnogo stroža?</p>
<p>Najkraći odgovor glasi da će hrvatski građani prema zapadu putovati jednako kao i dosad. Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić za Vjesnik ističe da će hrvatski građani u Sloveniju i Mađarsku i dalje moći ulaziti s osobnom iskaznicom, a kako između zemalja EU-a granica nema, osim na zemljopisnim kartama, hrvatski će se državljani bez putovnice moći kretati praktički cijelom Europi. Međutim, i sad je slično, s obzirom na to da se i u Italiju, koja je članica EU-a, preko Slovenije može ući bez putovnice. </p>
<p>Bardić naglašava da će se i nakon ulaska naših susjeda u EU nastaviti primjenjivati svi međudržavni sporazumi, pa tako i oni o malograničnom prometu. Tako će stanovnici naselja uz granicu i dalje s jedne na drugu stranu prelaziti preko malograničnih prijelaza s posebnim iskaznicama.</p>
<p>Zaključivanje konačnog broja hrvatskih graničnih prijelaza - međunarodnih i malograničnih - je u tijeku, pa će se uskoro znati na kojim će se mjestima moći iz Hrvatske i u nju. To će biti preuzeto i nakon proširenja EU-a 2004. godine. No, ni pri određivanju koliko će biti prijelaza i koji će od njih biti samo za malogranični promet, većih promjena u odnosu na sadašnje stanje neće biti, jer problem 'meke granice' Hrvatska i danas ima ponajprije s Bosnom i Hercegovinom, a ne sa sjeverozapadnim susjedima.</p>
<p>Bolja granična kontrola ne znači da će svi građani teže prelaziti granicu, odnosno da će se dulje čekati u kolonama. Promjene u graničnom režimu mogle bi zadati glavobolje samo švercerima ljudi i roba, odnosno svima onima koji granicu pokušavaju prijeći ilegalno. U MUP-u velikim korakom smatraju prošlotjedni sporazum sa Slovenijom o zajedničkim pograničnim policijskim patrolama, koji bi granicu trebao učiniti nepropusnijom, ali samo za ilegalce i kriminalce. Suradnja hrvatske i slovenske policije i sada je, tvrdi Bardić, iznimno dobra. O tome svjedoči i stalno otkrivanje šverca, uglavnom cigaretama i drogom, te ilegalnih imigranata koji preko Hrvatske, uz pomoć međunarodnih lanaca krijumčara ljudima, putuju prema zapadu.</p>
<p>Kako je Hrvatska na balkanskoj ruti organiziranog kriminala koja povezuje jugoistočnu Europu i Aziju sa zapadom, nije čudno da Europa mnogo očekuje i od Hrvatske kad je riječ o zaustavljanju švercera. Naime, kad prijeđu hrvatsko-slovensku granicu, ilegalnim će imigrantima s istoka put prema Europi biti otvoren. </p>
<p>Budući da šverceri ljudima još imaju jake baze u BiH i Jugoslaviji, s tim se problemom Europa teško može uspješno boriti bez Hrvatske. U hrvatskoj carini, kojoj je Vlada dala sve ovlasti za borbu protiv krijumčarenja, također ističu da im je u interesu uspostava bolje kontrole na cijeloj graničnoj crti, uključujući i zelenu granicu i šumske puteve, što je jedna od osnovnih pretpostavki za smanjenje šverca i sive ekonomije. No, nije dovoljno švercere hvatati na graničnim prijelazima - to treba raditi i tamo gdje sad nema carinske kontrole. Mobilne carinske ekipe, u suradnji s policijom, već će se krajem godine, obećavaju u Carinskoj upravi, suočavati sa švercerima duž granice.</p>
<p>Budući da susjedne zemlje kandidatkinje za EU i Hrvatska imaju iste ciljeve u suzbijanju kriminala, lako je zaključiti da schengenska granica ne može donijeti ništa loše. Da razloga za zabrinutost nema dokazuje, uostalom, i činjenica da hrvatski građani i danas, s putovnicom, bez problema ulaze u države koje već primjenjuju schengenski režim, primjerice u Austriju.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>OPSADA I PAD VUKOVARA (1): Jugosrpski zločinci nisu imali milosti ni za šestomjesečnog Ivana Kljajića</p>
<p>Agresija na Vukovar počela je u kolovozu 1991. godine: grad je napadnut sa svih strana - s kopna, iz zraka i s Dunava. Bio je opkoljen sa 600 tenkova i s oko 50.000 dobro naoružanih vojnika / Mile Mrkšić, rođen 1947. u okolici Vrginmosta, početkom agresije na Hrvatsku obnašao je dužnost zapovjednika Prve motorizirane brigade tadašnje JNA, koja je imala glavnu ulogu u napadima na Vukovar / U napadima na Grad heroj, koji je dnevno obasipan s oko 5000 granata, više od 90 posto zgrada uništeno je ili porušeno do temelja / Nakon 90 dana nadljudskog otpora hrvatskih branitelja, jugovojska i paravojne srpske postrojbe okupirale su Vukovar 18. studenoga 1991. godine</p>
<p>VUKOVAR, 13. studenoga</p>
<p> - Nekoliko puta ponovljeno »nisam kriv« čulo se u haaškoj sudnici nakon što je sudac Carmel Agius, nekadašnjem zapovjedniku JNA Mili Mrkšiću, pročitao izmijenjenu i nadopunjenu optužnicu koja ga tereti za zatočenje, zlostavljanje i pokolj Hrvata na vukovarskoj Ovčari 1991. godine. Ista optužnica za ta nedjela tereti i njegove podređene - Miroslava Radića i Veselina Šljivančanina, ali oni se i dalje kriju negdje na teritoriju SRJ i nedostupni su haaškom pravosuđu.</p>
<p>Ta trojka, poznata po svojim krvničkim pohodima u Vukovaru, prva je protiv koje je Haaški sud podigao optužnicu za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Bilo je to još 1995. godine. Međutim, do danas još nisu odgovarali za svoje zločine. Može li izjava »nisam kriv« i obrana koju još sprema optuženi Mrkšić oprati svu krv koja je prolivena u Vukovaru kada je svima dobro poznata činjenica da su upravo Mrkšić, Radić i Šljivančanin najodgovorniji za sve pokolje Hrvata koji su dogodili u vrijeme opsade i nakon pada Vukovara.</p>
<p>Naime, agresija na Vukovar počela je u kolovozu 1991. godine. Grad je napadnut sa svih strana - s kopna, iz zraka i s Dunava. Bio je opkoljen sa 600 tenkova i s oko 50.000 dobro naoružanih vojnika. </p>
<p>Mile Mrkšić, rođen 1947. u okolici Vrginmosta, početkom agresije na Hrvatsku obnašao je dužnost zapovjednika Prve motorizirane brigade tadašnje JNA, koja je imala glavnu ulogu u napadima na Vukovar, dok je Radić, koji je 1991. godine imao samo 29 godina, zapovijedao specijalnom jedinicom pješaštva koja je imala aktivnu ulogu u okupaciji grada. Rođeni Crnogorac, Veselin Šljivančanin, koji danas ima 49 godina, u posljednjoj fazi opsade Vukovara bio je operativni zapovjednik snaga tadašnje JNA.</p>
<p>U napadima na Grad heroj, koji je dnevno obasipan s oko 5000 granata, više od 90 posto zgrada uništeno je ili porušeno do temelja. Nakon 90 dana nadljudskog otpora hrvatskih branitelja, jugovojska i paravojne srpske postrojbe okupirale su Vukovar 18. studenoga 1991. Tada počinje neviđen teror. Jugoslavenska vojska i srpski pobunjenici, predvođeni Mrkšićem, Radićem i Šljivančaninom, odvode hrvatske branitelje, djecu, civile... Posljednjih dana obrane Vukovara, neposredno prije okupacije, nekoliko stotina ljudi potražilo je zaklon u vukovarskoj bolnici, vjerujući da će biti evakuirani u nazočnosti neutralnih međunarodnih promatrača. Evakuacija je bila dogovorena u Zagrebu na pregovorima između tadašnje JNA i hrvatske Vlade. Zato su se, osim bolesnih i ranjenih, u krugu bolnice okupili i civili, članovi obitelji bolničkog osoblja i hrvatski branitelji.</p>
<p>Međutim, nadzor nad bolnicom bez ikakva otpora preuzeo je 19. studenoga major Šljivančanin, a dok je trajao sastanak s liječnicima i medicinskim osobljem, tadašnja JNA i pripadnici paravojnih srpskih postrojbi žurno su iz bolnice odveli sve koji su se tamo skrili. Nije pošteđeno ni 12 djelatnika vukovarske bolnice i 261 ranjenik. Oni koji nisu odvedeni u srpske logore, odvedeni su u jednu zgradu na farmi Ovčari, udaljenoj oko četiri kilometra od Vukovara. Nakon batinanja, snage tadašnje JNA i paravojnih postrojbi, pod zapovjedništvom Mrkšića, Radića i Šljivančanina, u večernjim su satima 20. studenoga ubili 198 muškaraca i dvije žene, čija su tijela, koja su ekshumirana nakon mirne reintegracije, zakopali buldožerom. Bilo je tu svih naraštaja - najstarija žrtva, ubijena i zakopana na Ovčari, imala je 76 godina, a najmlađa 16.</p>
<p>Nijemi svjedok strašnog rata i terora nad Hrvatima u Vukovaru danas je masovna grobnica na Novom groblju u Vukovaru (sada Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata), na kojoj je od travnja do srpnja 1998. godine ekshumirano 938 tijela. Sve su to žrtve poginule za agresije na Vukovar ili su pogubljene nakon okupacije grada. To je najveća, do sada otkrivena, masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Sudbina mnogih Hrvata još je i danas nepoznata, a da nakon pada Vukovara nije bilo milosti ni za koga, potvrđuje i podatak da je najmlađa vukovarska žrtva bio šestomjesečni Ivan Kljajić, čiji su posmrtni ostaci u lipnju 1998. godine eksumirani u Vukovaru.</p>
<p>Sve to dogodilo se pod zapovijedanjem Mrkšića, Šljivančanina i Radića - krvave vukovarske trojke, optužene za premlaćivanja i ubojstva, odnosno tešku povredu ženevskih konvencija iz 1949. godine. </p>
<p>Zajedno s njima, Vukovarom je haračio i nekadašnji predsjednik općine Vukovar Slavko Dokmanović. Njemu je suđenje počelo 19. siječnja 1998.godine, no cijeli je postupak ubrzo obustavljen, jer je Dokmanović izvršio samoubojstvo.</p>
<p>O moralu vojnika i njihovih pretpostavljenih najbolje je posvjedočio sam Miroslav Radić, koji je u jednom intervjuu, samo 11 dana nakon pada Vukovara i devet dana nakon pokolja na Ovčari kazao: »Dragovoljci koji su dolazili iz Srbije i Crne Gore bili su podijeljeni na razne grupe, od avanturista koji su došli da dožive ratnu stihiju, ili radi pljačke, ili su jednostavno pokušali da budu patrioti, pa su uvidjeli da to nije za njih i željeli su da se vrate kućama. Ranije nisam imao prilike da vidim ubijenog čovjeka, a ovdje u Vukovaru sam se okamenio. Za mene sada, vidjeti na jednom mjestu sto, dvjesto ili petsto mrtvih ili samo jednog... Hoću da kažem, tko je preživio rat u Vukovaru, ne može odavde izaći čiste savjesti i svijesti koju je imao i prije«.</p>
<p>Zato se Vukovarci s pravom pitaju postoji li i kolika bi trebala biti kazna odgovornima za sve strahote i zločine koji su se dogodili u njihovu gradu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Odgovor politikantima iz prikrajka</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Ustavni je sud održao obećanje: odgovor na Vladinu inicijativu je napisan i jednoglasno prihvaćen do sredine studenoga, kako je i najavljeno.</p>
<p>Ustavni sud uopće nije razmatrao ustavnost haaške optužnice protiv Bobetka, jasno rekavši da i »falš« optužnica jest optužnicom i razmotriti je može, sa svim rizicima za tužitelja, samo sud na kojem je podignuta.</p>
<p>Tako su otpala nagađanja »linijaša manjeg otpora« kako će »naš« sud Carli del Ponte reći da joj optužnica ne valja, pa prema tome za Bobetka više ne bi bilo problema. Politikanti iz prikrajka pak, koji generala podržavaju u negiranju nadležnosti Haaškoga suda, morali su u odluci Ustavnog suda pročitati da Bobetko - odbijanjem optužnice i Suda - krši ovdašnji Ustav, zakone, čini protupravno i kažnjivo djelo.</p>
<p>Ali, da ne promakne, odluku Ustavnog suda treba promotriti i izvan konteksta »slučaja Bobetko«, u onom dijelu u kojem je Ustavni sud obavio velik istraživački pothvat i na jednom mjestu skupio pravnu (na »pravnosti« je naglasak) argumentaciju zašto je tzv. krajina bila paradržava, zašto je njena vojska bila paravojska, zašto je prostor »krajine« bio okupiranim dijelom Hrvatske. </p>
<p>Iz tame policijskih podruma izvađeni su dokumenti, »Službeni glasnik« tiskan u Kninu (Hrvatska) 1992. godine (ratno vrijeme). U tim se službenim novinama redaju zakoni o državljanstvu, vojsci, raskidanju veza s tijelima hrvatske vlasti, pa o mirovinama, zdravstvenom osiguranju... Prava produkcija »državnih« zakona.</p>
<p>Koliko je Hrvatska izgubila što sadržaje tih novina sedam godina nije rabila u raspravi o tome je li »Oluja« bila legalna, je li Hrvatska vojska smjela ući u Medački džep, jesu li »Maslenica« i »Bljesak« bili zakoniti? Ili se možda očekivalo da taj arhiv netko drugi, za račun Hrvatske, uzme, obradi i učini dostupnim i vlastitoj i međunarodnoj javnosti?</p>
<p>Da se znalo za tu dokumentaciju, da ju se usporedilo s hrvatskim zakonima kako bi se vidjelo tko je kome agresor, tko država, tko vojska, tko su čiji građani, možda optužnica protiv Bobetka ne bi bila takva kakva jest.</p>
<p>Jer, zna se od ranije, Carli del Ponte ne bi smetala - ćirilica.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatski povratak Balkanu?</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Vraća li Europa Hrvatsku na Balkan?</p>
<p>Tu je zastrašujuću prijetnju, izravno i neizravno, izreklo nekoliko stranih diplomata, zamjerajući Hrvatskoj što nije uhitila te u Haag poslala umirovljene generale Antu Gotovinu i Janka Bobetka i što nije ispunila pet političkih preduvjeta za ulazak u Europsku uniju. Kada se ogole diplomatske fraze, Hrvatskoj je rečeno da ne prati očekivan ritam koji joj je nametnula Europa i da će ubuduće u približavanju Uniji biti u društvu Srbije, BiH i Makedonije, što bi značilo zapadnog Balkana.</p>
<p>Hrvatska je diplomacija slanje tih signala gotovo odšutjela. U vremenima nesumnjivo presudnim za budućnost Hrvatske u europskoj obitelji, u zemlji - osim premijera koji vodi bitke na svim frontama - nema ni Predsjednika ni ministra vanjskih poslova. Oni su na putovanjima u, za Hrvatsku, dalekim zemljama, Indiji, Šri Lanki, Japanu, Južnoj Koreji. Tamo ih, istina, dočekuju zvučnom dobrodošlicom (»Posjet hrvatskog predsjednika doživljavamo kao povijesni«, izjavio je indijski ministar vanjskih poslova Shri Yashwant Sinha), ali tamo se u ovom trenutku očito ne vodi bitka za Hrvatsku.</p>
<p>Ne čuju se ni čelni ljudi naših diplomatskih misija, koji bi trebali na sva zvona objašnjavati hrvatske strateške želje, našu osjetljivost kada je riječ o Domovinskom ratu i čestim pokušajima međunarodne zajednice da izjednačava krvnika (srpskog agresora) i žrtvu (hrvatski narod).</p>
<p>Ne snalaze se ni hrvatski političari. Kada čelnica jedne od danas vladajućih stranaka ex cathedra u novinskoj kolumni analizira zašto zaostajemo za Europom, što drugo nego postaviti pitanje nije li upravo i ona dio te vlasti kojoj je povjereno provođenje nužnih reformi. I dok piše lijepo skrojene, akademski mudro sročene rečenice zašto je Hrvatska sve dalje od Europe, ne pita li se je li to i njezin poraz i gdje je dio njezine odgovornosti u svemu.</p>
<p>Propusti li Hrvatska posljednju šansu za priključenje Europi - a vrijeme otkucava - sljedeću neće tako brzo dobiti. Zato, možda, nije trenutak za dalekosvjetska putovanja, uspavanu diplomaciju i akademske rasprave, nego za odlučujuću i tešku bitku istinskog hrvatskog približavanja Europi.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatska u sendviču između Salvadora i Šri Lanke</p>
<p>Europska se unija širi, a mi se mrštimo što nismo među »njima« iako smo bolji, pametniji, spretniji i spremniji... Prije nove seanse kuknjave nad zlom regionalnom sudbinom, zavjerama i regionalnim konceptima, malo slijetanja na zemlju. Brojke ne lažu: Hrvatska je, prema globalnoj konkurentnosti, 58. od 80 zemalja svijeta i 24. u Europi, a u kategoriji »mikroekonomske konkurentnosti« 52. na svijetu i 25. u Europi</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Priča je toliko karakteristično hrvatska da boli: mali poduzetnik s petero zaposlenih dođe u lokalnu banku (ostao joj je vjeran i nakon pri-H-vatizacije), zatraži kredit za proširenje posla kojim bi se oko trideset posto nezaposlenih u općini smanjilo za petero ljudi i biva odbijen uz obrazloženje mjerodavne referentice da kredit ne može dobiti jer nije zadužen. </p>
<p>Normalno da me htio zadaviti kad sam mu pričala o shemama Europske investicijske banke za pomoć maloj privredi tranzicijskih zemalja: ono što planiraju Maystadt, Roth, Nowotny i suradnici neće dospjeti do baze u hrvatskoj provinciji jer, eto, banka ne sklapa aranžmane s poduzetnicima bez kredita.</p>
<p>Ili, autor jedne posve nove, doslovce revolucionarne tehnologije, povlači za rukav sve sadašnje i bivše gradske drmatore ne bi li njegov projekt za promociju metropole dobio zeleno svjetlo i jednom zaboravljenom, iako mitleuropskom glavnom gradu zemlje u regiji jugoistočne Europe, za sitnu lovu osigurao nešto svjetskog štiha. Čovjek, naravno, ne može računati na kredit, jer je komitent banke koja nema aranžman s razvikanim projektom za podupiranje male privrede. A i da ima, priznao mi je, čisto sumnja da bi dobio šansu jer, ispostavlja se, ni novac za razvoj nove tehnologije neće u njegovu tvrtku dok se ne smiluje partijski glavonja, zapravo glavonje, jer je riječ o koaliciji. </p>
<p>Istodobno, novinari - uključujući i moju dopisničku malenkost - troše milijune slova ne bi li objasnili situaciju stvorenu interakcijom skupljača kestenja i njihovih interesa s pojmom provedbe pravne (prave?) države, a sve u sluđujućem okviru koalicijskih interesa. </p>
<p>Onda dolazi politika, hoćemo li ostati na Balkanu, nećemo li ostati na Balkanu, hoćemo li biti predvodnica, lokomotiva ili će nas izvozati dva dolazeća predsjedništva Europske unije koja imaju svoje favorite - a to nije Hrvatska; nije baš posve jasno ni hoće li favoritima honorirati udjel velikih tvrtki iz svojih, predsjedavajućih zemalja, ili će i dalje tvrdoglavo ustrajati na političkom paketu svetoga trojstva: Haag - povratak izbjeglica - borba s kriminalom. </p>
<p>I sada, kad se EU širi, mi se i dalje mrštimo što nismo među »njima« iako smo bolji, pametniji, spretniji i spremniji, makar nemamo pravne države (o čemu još i pričamo), tržišna nam ekonomija ne funkcionira (o čemu smo brbljavi kao ribe), a koalicija se čak obećavajući kolje zbog pitanja dokle seže pravo, a odakle počinju običaji. </p>
<p>Ništa, hajdemo se tješiti. Ravni smo Rumunjskoj i Bugarskoj, čak nas ne muči političko-socijalni problem siročića kao Rumunje. No Bugarska i Rumunjska će biti »društva a ne vojske« koje ulaze u NATO.</p>
<p>Prije nove seanse kuknjave nad zlom regionalnom sudbinom, zavjerama i regionalnim konceptima, malo slijetanja na zemlju. Treskom. Brojke su objektivne, one neće pogriješiti kad na vrh top-liste konkurentnosti na svjetskom tržištu postave SAD pa Finsku. Sinonim za Finsku su telekom i »Nokia«, a za Hrvatsku (misliti, misliti...) nekakvo koškanje s Haagom i bolja turistička prošlosti. Ah, da, i Janica. </p>
<p>Brojke mogu pogriješiti za mjesto, dva, ali neće dramatično mijenjati prozu da je Hrvatska sada, prema globalnoj konkurentnosti, 58. od 80 zemalja svijeta i 24. u Europi, te da je u kategoriji »mikroekonomske konkurentnosti« 52. na svijetu i 25. u Europi. I da u leđa gleda svim europskim zemljama, s iznimkom zaostalog EU-kandidatskog terceta.</p>
<p>Brojke ne lažu, pogotovo odražavaju li indeksi spoj elemenata koji izravno doprinose budućem gospodarskom rastu, kao što su: promjene u nacionalnom dohotku po glavi stanovnika, sudjelovanje tehnologije u ukupnoj ekonomiji, koliko ekonomije otpada na nove tehnologije, zastupljenost komunikacijskih i informatičkih tehnologija i transfer tehnologija, sve začinjeno procjenom kvalitete javnih institucija mjerene efikasnošću zakonskog okvira i indeksom korumpiranosti, te finalizirane indeksima makroekonomske stabilnosti, načinom na koji vlada održava proračun i kreditnim rejtingom zemlje. Ti faktori, onako hladno, matematički, obrazlažu zašto su neke zemlje uspješnije od drugih, dakle zašto je Slovenija 30 mjesta ispred Hrvatske, Austrija 40 ili Kanada 50, ili zašto se između Islanda (koji ima stanovnika kao Rijeka) i Hrvatske smjestilo 45 ekonomija i zašto je Hrvatska u sendviču između Salvadora i Šri Lanke. </p>
<p>Nadalje, indeksi mikroekonomske konkurentnosti odgovaraju na pitanje zašto neka zemlja uspijeva održati višu razinu napretka od drugih. Indeks određuju produktivnost, gospodarska situacija, dohodak po glavi stanovnika, kvaliteta poslovnog okružja. Da u igri ne bi bile samo brojke i ponekad lažljiva državna statistika, autori top-liste pitali su za mišljenje i umjetnički dojam gotovo pet tisuća vodećih poslovnih ljudi širom svijeta. U ovih je nekoliko brojki odgovor zašto nas nema tamo gdje mislimo da bismo trebali biti (a uvjereni smo da nam ne daju iz različitih razloga).</p>
<p>Ulaznicu za integracijske klubove kupit ćemo kad dvojica s početka priče uspiju u svojim poslovnim nakanama i kad politički vrh, umjesto razvlačenja haaških crijeva i komentiranja tko je koga (u koaliciji) odluči da je vrijeme za upite zašto je Hrvatska tako nisko na gospodarskim top-listama.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prihvaćanjem međunarodnih uvjeta Saddam počinje igru mačke i miša</p>
<p>Ako propadne nova inspektorska misija, za Amerikance je važno da se vojna kampanja ne pretvori u totalni rat. Saddam može mobilizirati 389.000 ljudi u aktivnoj vojsci i poslati pozive za još 650.000 rezervista, dok SAD-u za svrgavanje Saddama nije dosta 50.000 vojnika, nego barem tri puta više </p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Saddam Hussein je bezuvjetno prihvatio dolazak inspektora za kontrolu naoružanja u Irak jer želi dobiti na vremenu. Iako su članovi njegovog parlamenta odlučno odbacili rezoluciju Vijeća sigurnosti, on je učinio suprotno kako bi se u očima vlastite i arapske javnosti prikazao mudrim mirotvorcem.</p>
<p>Zadnjih tjedana Saddam Hussein ubrzano se pripremao i za ratnu opciju. Njegov je stožer očekivao da će Amerikanci pokušati provesti munjeviti udar iz zraka, s mora i kopna. Irački vojni stručnjaci predviđali su da će u prvim satima napada strateške točke širom Iraka biti zasute s nekoliko stotina krstarećih projektila s posebnim bojnim glavama. Njihov je cilj da izazovu velike elektromagnetske smetnje i onemoguće sve vrste radio-veza (uključujući i korištenje mobitela).</p>
<p>Da ne bi prekidao zapovjedni lanac, Saddam je osigurao velik broj motorističkih sredstava (motori, motocikli, tricikli s vlastitim pogonom i sl.) imunih na američka ometanja. Kurirska služba u iračkoj vojsci sada je organizirana kao da će djelovati u uvjetima nuklearnog rata, a zadatak joj je da što duže održava zadovoljavajuće komuniciranje između zapovjedništava. </p>
<p>Amerikanci su doznali da Saddam i njegovi generali, budu li morali ratovati, neće to više činiti kao 1991. godine. Pod svaku će cijenu nastojati izbjeći bitke u pustinji gdje se, prije jedanaest godina, pokazala sva američka tehnička premoć kao i ranjivost iračke kopnene vojske koja danas ima 350.000 vojnika. Najbolje postrojbe povučene su i ukopane u gusto naseljena mjesta koja se trebaju uporno braniti. Čak su i elitne divizije Republikanske garde razmještene po Bagdadu na način da su uočljive tek kada im se priđe dovoljno blizu. Topništvo i protutenkovske rakete postavljaju se po civilnim zgradama, a baterije protuzračne obrane kamuflirane su tako da Amerikanci u pokušaju da ih eliminiraju moraju prouzročiti znatnu »kolateralnu štetu« (žrtve među iračkim civilima).</p>
<p>Saddam može mobilizirati 389.000 ljudi u aktivnoj vojsci i poslati pozive za još 650.000 rezervista od čega bi se većina priključila obrani zemlje. Igra na istu kartu kao Staljin 1941. godine: »Zaboravimo na unutarnje nesuglasice, domovina je u pitanju«. Sve to znači da Amerikancima za svrgavanje Saddama nije dosta 50.000 vojnika, nego barem tri puta više. Za razliku od 1991. godine Iračani, koji su brzo digli ruke od obrane okupiranog Kuvajta, ovog bi puta mogli pružiti daleko žešći otpor jer sada brane vlastito tlo.</p>
<p>Ako propadne nova inspektorska misija, za Amerikance je važno da se vojna kampanja ne pretvori u totalni rat. Stisnut u kut Saddam bi vjerojatno posegnuo i za nervnim bojnim otrovima (sarin, tabun), istim onima koje međunarodna inspekcija mora pronaći i eliminirati. Prije nego što je Saddam popustio, gotovo 900.000 Iračana sposobnih za vojsku i 300 do 400 tisuća civila vezanih uz sigurnosni i vojni aparat trebali su primiti injekcije atropina koje bi neutralizirale smrtonosni učinak nervnih bojnih plinova.
Inače, iračka razmišljanja su, kada je u pitanju atomsko-biološko-kemijski rat, vrlo fatalistička. Dogodi li se takva strahota umrlo bi 4 do 5 milijuna Iračana i 50 do 100 tisuća savezničkih vojnika. Ograniči li se sukob u konvencionalne okvire, iračka vojska pretrpjela bi nepodnošljive gubitke od 300.000 do pola milijuna ljudi (mrtvi, ranjeni, izbačeni iz stroja, zarobljeni), uključujući i civile koji su postavljeni kao živi štit prema američkim i britanskim postrojbama.</p>
<p>Dio iračke oporbe u inozemstvu vjeruje da je moguć i scenarij po kojemu, kada jednom započne pucnjava, nitko neće željeti braniti državu i umirati za diktatora, pa bi se već u prvim satima invazije mogla dogoditi velika unutarnja pobuna fatalna za Saddamov režim. Zapravo, bitna je razlika između položaja Saddama Husseina i Josifa Visarionoviča Staljina. Čak da su Nijemci osvojili Moskvu, otpor milijunske Crvene armije nastavio bi se iza Urala i u Sibiru. Ako Bagdad padne, Saddam je definitivno gotov, pa će bitka za irački glavni grad biti glavna američka briga dođe li do rata. Saddam Hussein je, da bi se održao, prihvatio i nemoguće uvjete. Ali, tek sada počinje igra »mačke i miša« s međunarodnim inspektorima, ovoga puta u nepovoljnijim uvjetima nego prije četiri godine, jer obje strane drže prst na okidaču.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Traže li naši političari uvijek žrtvenoga jarca</p>
<p>Balkanski problemi ne daju da se ljudi zagledaju u svoje onečišćeno dvorište, što pak produljuje život ljudima na vlasti. Možda će ih ipak zamijeniti onima koji se ne srame reći tko su, iako ni jedni ni drugi ne mogu podičiti ničim osim novim dugovima koje će otplaćivati tko zna tko, ali ne naša djeca, jer ih se više ne rađa koliko je potrebno za naš opstanak / Naša politika nasjeda na reakcije mladih zbog još žive velikosrpske opcije. Zato rado i naivno pretvaraju Hrvatsku u teren za brešanovsku igru između Mrduše Donje i Gornje. Nitko ne želi priznati svoju krivnju za sadašnju stvarnost, jer stranke misle da bi bilo samoubojstvo pred izbore izgubiti aureolu »svetosti«, a ne znaju da su sveci takvu aureolu stekli priznanjem i kajanjem za svoje grijehe</p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>U Hrvatskoj je gotovo svatko svakome kriv. Svi lako pronalaze krivce za svoje neuspjehe. Već su djeca očarana igračkom svog prijatelja, pa je pokušavaju oteti. </p>
<p>Ni u odraslih nije drukčije, bore se ljudi za dragu igračku vlast, što izaziva konflikte i gorem slučaju provalu nasilja. </p>
<p>Ne dolazi do rata svih protiv svih najviše stoga, jer se nasilje svih ujedinjuje protiv jednoga. Kolektivno izbacivanje jedne žrtve gasi spremnost na nasilje svih drugih i time utemeljuje identitet skupine. (Girard) </p>
<p>Ljudi traže »crnog Petra«, Pedra, »krivca« koji postaje žrtveni jarac na kojem će se isprazniti ljudska agresija. Tako se nevin proglašava krivcem da se opravda kolektivna agresija ili zlo. »Otac laži« prekriva nasilni izvor zajedničkog života. Svi prastari mitovi opravdavali su plemensko odstranjivanje nađene žrtve. </p>
<p>Provokativno je stoga ono sotonsko u nama proglašavati suvišnom mitologijom. </p>
<p>Kad se prelistaju mediji u ovoj našoj zapuštenoj državi onda je jasno da svatko traži svoga »crnog Petra« ili Pedra za nevolje. </p>
<p>Svi su krivi, samo ne mi. Sada nam je kriv Bobetko, jer nas drži kao taoce, krive su »ustaše«, komunisti, kriv je HSS, SDP-u i obratno. HDZ-u je kriva vlast i mnogobrojni njegovi otpadnici, narodu je kriva vlast i njene povlastice, a vlasti je krivo sudstvo, neodgovornost i korupcija koju narod skriva i potpomaže. Medijima su krivi oni drugi, jer podržavaju nemoralne ljude u vlasti pa ta optuživanja idu uvijek šire i dalje. </p>
<p>Pretpostavka je demokracije da narod zdravo razmišlja i moralno posuđuje, te da će lako uvidjeti tko nije pošten i sposoban, pa će ga na izborima kazniti. Naravno da bi to bilo moguće i u nas da narod nema još za vratom agresora koji se ne kaje i komu su još »ustaše« krive što Srbija nije velika koliko je trebala biti. </p>
<p>U tom stanju narod ne gleda suviše tko je od njegovih vođa sposoban i pošten, nego tko je »grlat« Hrvat, a tko je tih ili nikakav pa ne sprječava da Srbi povratnici, kao istureno koplje velike Srbije, brišu sve što je hrvatsko, čak i njihove nazive, iz gradova gdje su većina i šute kad je riječ o otkrivanju četničkih zločina, očito, nespremni da žive u Hrvatskoj. </p>
<p>Tako ti balkanski problemi ne daju da se ljudi zagledaju u svoje onečišćeno dvorište, što pak produljuje život ljudima na vlasti. Možda će ih ipak zamijeniti onima koji se ne srame reći tko su, iako ni jedni ni drugi ne mogu podičiti ničim osim novim dugovima koje će otplaćivati tko zna tko, ali ne naša djeca, jer ih se više ne rađa koliko je potrebno za naš opstanak. Valjda je ova vlast imala samilosti prema njima te je ukinula ranije trogodišnje pomaganje majki koje su rado rađale više od troje djece. Ovako će te njihove dugove moraju otplaćivati došljaci s istoka. </p>
<p>U ovoj zemlji nitko nije u stanju sagledati sebe i javno ispovjediti svoje pogreške. Političari kao da ne vide da naš put u Europu ne sprječava Bobetko ni njegovo izručenje Haagu. </p>
<p>Pa Srbija bi već davno morala biti kažnjena, prema tom načelu, za neizručivanje nekoliko desetaka zločinaca. Zar se može Bobetko koji je bio u Zagrebu za vrijeme nedjela u Medaku izjednačiti sa zločincima koji su po Slavoniji i u drugim mjestima isto radili u svakom osvojenom mjestu? </p>
<p>Naravno da nas to ne oslobađa obveze da za nedjela treba kazniti počinitelje. </p>
<p>Mi bismo mogli u Europu samo onda kad bi naša politika prepustila Hrvate u Bosni na milost i nemilost. Budući da već, prema Ustavu i drugim međunarodnim ugovorima ne možemo, iako bi neki u vlasti to i željeli, ostajemo sa Srbijom na Balkanu dok Bosna ne bude sposobna da kao država živi. I to je glavni razlog što se govori o zapadnom Balkanu. </p>
<p>Mi smo još taoci velikosrpske politike koje se nije odrekao ni Koštunica, niti većina Srbijanaca koji ga biraju za predsjednika. </p>
<p>Ta ista politika ne želi pogledati sebi u »četničko« lice. Njima su »ustaše« krive za sve. Suludo se sada baviti ostatcima prošlosti koja nam ništa više ne znači, jer je produkt ili odgovor velikosrpskom ekspanzionizmu, da bi se naši vrli »antifašisti« poput male djece bojali »ustaša«. </p>
<p>Dakle, naša politika nasjeda na reakcije mladih zbog još žive velikosrpske opcije. Zato rado i naivno pretvaraju Hrvatsku u teren za brešanovsku igru između Mrduše Donje i Gornje. Nitko ne želi priznati svoju krivnju za sadašnju stvarnost, jer stranke misle da bi bilo samoubojstvo pred izbore izgubiti aureolu »svetosti«, a ne znaju da su sveci takvu aureolu stekli priznanjem i kajanjem za svoje grijehe. </p>
<p>Narod misli da nema koga birati jer su svi isti, misle jedino na sebe i na igračku svoje vlasti. Ja bih dao glas onima koji bi otvoreno priznali svoja lutanja i pronašli ljude i rješenja. </p>
<p>Njemačkog predsjednika Schrödera je spasilo predizborno obećanje da će slušati komisiju dr. Hartza i da će sve biti bolje. Nijemci povjerovali na svoju štetu. </p>
<p>Naši socijaldemokrati, ali ni HDZ ne mogu naći niti one kojima se može povjerovati da će izvući naše gospodarstvo iz živoga blata pa se narod nema uistinu na koga osloniti. </p>
<p>Nitko se od dvaju blokova ne ispričava, a oba su loše radila. Najdublja tuga izrasta iz toga da jedan drugom žele s velikom strašću oteti vlast i ono što ona daje, a ne znaju kako. Račan se jako zabrinuo stanjem male Ele u Kaštelima, odabirući najbolje ljude da riješe to pitanje, a istodobno drama naše mladeži koja bez posla odlazi zauvijek u drogu ili van kao da našu vlast ni premijera ne zabrinjava. </p>
<p>Zar je pošteno željeti vlast i za nju se boriti, a da se očito za nju po dosadašnjim rezultatima nema sposobnosti? </p>
<p>A tko ima? Čini se da samo oni koji se ne bore za vlast. Nitko ne zna zašto ih naši politički prvaci neće. Jer znaju više od njih pa se ne daju upregnuti u njihova kola koja voze samo nizbrdo ovaj narod da ih prevare kako se bez napora može uzbrdo. </p>
<p>Nitko neće reći da se zvijezdama može samo per aspera - po trnju. Ali to nije popularno jer bi i oni morali napokon poći tim putem. »Privilegirani do smrti« nikako ne bi to mogli podnijeti. To su ljudi, kako bi rekli stari Latini: Veritatis impatientes - koji ne podnose istinu. Zato izmišljaju, a vrijeme sve brže razotkriva neistine. </p>
<p>Političar je dijete zagledano u igračku drugoga koju svim sredstvima želi oteti. Zato uvijek iznova obećavaju svijetlu budućnost s glavom u pijesku - pa što bude. To je današnja Hrvatska. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Predsjedniku Bushu i američkoj vojsci bit će teško odlučiti se na gaz preko svjetskog Rubikona</p>
<p>Ohrabren pobjedom svoje stranke na djelomičnim parlamentarnim izborima koji su joj donijeli većinu i u Senatu, američki je predsjednik zračio staloženim samopouzdanjem, pokazao da i te kako zna misliti svojom glavom, očitovao veliku mjeru pomirljivosti, te nenametljivo ostavio opći dojam da je on prvi čovjek i vođa američke politike, a, zbog skandala i slabosti u financijskom i poslovnom svijetu, i Amerike općenito... Uspjela priprava i izvedba uklanjanja talibanskog režima u Afganistanu, potpora neodrživoj strategiji sadašnje izraelske vlade, te dugotrajna prijetnja ratom protiv Iraka u izbornoj godini, zajamčili su Bushu i republikancima da potrebom jednodušnosti Kongresa u pitanjima vanjske politike i domovinske sigurnosti spriječe demokrate da povedu učinkovitu predizbornu kampanju</p>
<p>ZDRAVKO MRŠIĆ </p>
<p>Na prvoj poslijeizbornoj konferenciji za novinare prošloga tjedna cijeli je svijet mogao vidjeti novog Georgea W. Busha - stvarnog pobjednika.</p>
<p>Ohrabren pobjedom svoje stranke na djelomičnim parlamentarnim izborima koji su joj donijeli većinu i u Senatu, američki je predsjednik zračio staloženim samopouzdanjem, pokazao da i te kako zna misliti svojom glavom, očitovao veliku mjeru pomirljivosti, te nenametljivo ostavio opći dojam da je on prvi čovjek i vođa američke politike, a, zbog skandala i slabosti u financijskom i poslovnom svijetu, i Amerike općenito. </p>
<p>Bush se 2002. godine tijesno provukao do Bijele kuće prikupivši ukupno manje glasova birača od svoga protukandidata. Sporost popunjavanja državnog ustroja, posebice u području financija i gospodarstva, te rani bijeg jednog republikanskog senatora iz redova vlastite stranke, čime su republikanci i predsjednik izgubili većinu u Senatu, spriječili su Busha da prije 11. rujna 2001. ostavi ikakav vidljiv trag u SAD-u i u svijetu. </p>
<p>U razdoblju predsjedničkoga »hramanja« nije moglo biti riječi o onomu za što je Bush bio izabran - stvaranju nove Amerike kao nespornoga i učinkovitog predvodnika monopolarnog svijeta.</p>
<p>Napad na SAD 11. rujna pružio je Bushu prigodu da borbom protiv svjetskog terorizma dobije gotovo jednodušnu potporu Kongresa. Uspjela priprava i izvedba uklanjanja talibanskog režima u Afganistanu, potpora neodrživoj strategiji sadašnje izraelske vlade, te dugotrajna prijetnja ratom protiv Iraka u izbornoj godini, zajamčili su Bushu i republikancima da potrebom jednodušnosti Kongresa u pitanjima vanjske politike i domovinske sigurnosti spriječe demokrate da povedu učinkovitu predizbornu kampanju.</p>
<p>Bush sada može početi ostvarivati svoju viziju Amerike i njene uloge u svijetu.</p>
<p>Mnogi politički analitičari smatraju da će se SAD ipak ratom obračunati s Husseinom u Iraku, bez obzira na odgovor Iraka na rezoluciju Vijeća sigurnosti i na potrebu novog obraćanja Vijeću sigurnosti. </p>
<p>Ipak, nepobitno je da je nakon pobjede na izborima Bushova administracija u samo dva dana pristala na kompromisni tekst rezolucije Vijeća sigurnosti, iako su prepirke o njenu sadržaju do tada trajale pet tjedana.</p>
<p>Bushu valja vjerovati kada kaže da mu je rat krajnje sredstvo. Samo vođenje mogućeg rata nosi veliku neizvjesnost, a vjerojatna pobjeda u ratu protiv Iraka bila bi manje održiva i od mršave pobjede u Afganistanu.</p>
<p>Izdatke rata za koje novca nema ni u britanskom proračunu podnijeli bi američki porezni obveznici, a drugih platiša, kao što su za Zaljevskog rata bili Kuvajt i Saudijska Arabija, u novom slučaju nema. </p>
<p>Okolne zemlje se ne usuđuju ponuditi SAD-u svoje zemljište za pripravu izvođenja ratnih operacija. SAD bi ratom izgubio neke od svojih tradicionalnih saveznika u arapskom i islamskom svijetu i drugdje, uključujući Europu. </p>
<p>Rat i poraće bi homogenizirali svijet, bez Izraela, u sumnji prema krajnjim strategijskim nakanama SAD-a, a neki režimi u zemljama koje su bile ili koje su i sada podložne jakom američkom utjecaju, posebno u naftnoj Saudijskoj Arabiji i nuklearnom Pakistanu, postali bi izvrgnuti smišljenu svrgavanju. </p>
<p>SAD bi kratkoročno mogao doskočiti i takvu razvitku stanja u svijetu, ali bi eskalacija američkog intervencionizma dovela svijet u nepredvidljivo stanje.</p>
<p>U administraciji SAD-a te među saveznicima i prijateljima, sada se odvaguje što je opasnije: sadašnja geopolitička izvjesnost koju remeti svjetski terorizam ili nepredvidljiva geopolitička budućnost uz terorizam koji će biti zatrt u svom sadašnjem obliku. SAD-u, američkoj vojsci i samom Georgeu W. Bushu bit će teško odlučiti se na gaz preko svjetskog Rubikona.</p>
<p>I sam objektivni vidik postupka globalizacije ubrzanje i pojeftinjenje komunikacija i prijevoza - vodi nebrojene države u razvitku na dijalog sa SAD-om. Ako se doda subjektivan vidik postupka globalizacije - UN; MMF, WTO, Svjetska banka, međunarodna sudišta - samo su rijetke države voljne otvoreno se odupirati nerazmjerno jakom utjecaju SAD-a kao države.</p>
<p>Stoga je i za probitke SAD-a i posebnih interesa u njima (financija i nafte) dobro da se mlak otvoreni otpor nametanju svjetskog poretka zamijeni širokom otporu u temeljima državnih i nacionalnih zajednica diljem svijeta.</p>
<p>Sadašnja opetovana upozorenja dvojice svjetskih državnika o novoj neposrednoj opasnosti od smišljenih terorističkih akcija imaju svoj medijski vidik. Međutim, opasnost od svjetskog terorizma će se povećati usporedo s ograničavanjem suverenosti država čemu vodi djelovanje i objektivnih i subjektivnih čimbenika globalizacije.</p>
<p>Stoga je za kakvu-takvu stabilnost u svijetu važno da se SAD ne prenagli u zaposjedanju svijeta. Pokušaj uspostave intenzivnoga svjetskoga teritorijalnog gospodstva za razliku od svjetske mreže utjecaja putem kapitala i tehnologije brzo bi doveo do kraja samog SAD-a. Kina, Indija i cijela Azija su tržište bez kojega ni SAD ne može biti ono što je bio.</p>
<p>Američki pokušaj ishitrena zahvata u svijet ne može ni zataškati ni odgoditi reforme koje čekaju SAD, a koje su postale potrebnim zbog burnih tehnoloških i gospodarskih promjena, te koje su postale hitnim nakon što se mjehur gospodarstva i financijskih spekulacija rasplinuo o posljednjoj smjeni u Bijeloj kući.</p>
<p>Zaoštrilo se samo od sebe pitanje vladanja korporacijama, kojim se SAD ponosio poslije oživljavanja gospodarskog liberalizma. </p>
<p>Reformski zahvati koje SAD treba izvesti radi sebe pomoći će i poboljšanju suradnje ostalih zemalja svijeta sa SAD-om.</p>
<p>Svijetu su potrebni kupovna sposobnost Iraka i bogato američko tržište. Recesija u SAD-u, koju ne može suzbiti ni gotovo muhamedanski kamatnjak (1,25 posto) odražava se u recesiji i deflaciji u mnogim zemljama širom svijeta.</p>
<p>Može se tvrditi da danas u svijetu više nema uspjelog gospodarstva. Što je ostalo od njemačkih i japanskih gospodarskih čudesa? Kako dugo će uspijevati Indija i Kina? Ostala neproblematična gospodarstva žive od prekomjerne prodaje sirovina.</p>
<p>Kako se može obnoviti svijet rada? </p>
<p>Odgovor na to pitanje nije manje hitan od odgovora svjetskom terorizmu, jer je svijet nerada i besposlice rasadnik svjetskog terorizma. Stoga se čini da se reforma svijeta ne može izvoditi i izvesti bez reforme u SAD-u, a pokušaj novog uređenja područja »domovinske sigurnosti« u SAD-u pokazuje koliko je složen i težak život u suvremenom svijetu.</p>
<p>Autor je poslovni i politički konzultant.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Regionalizacija je put u izazivanje novih nacionalnih raskola i mrvljenje hrvatskoga političkog prostora</p>
<p>U Hrvatskoj nije problem precentralizirana, prekruta, prestroga i u Zagrebu potpuno koncentrirana državna vlast, nego je u Hrvatskoj osnovni problem što stavovi, odluke, zaključci i zakoni koji se svakodnevno odašilju s Pantovčaka, iz Banskih dvora te Sabornice na Markovu trgu na putu do hrvatske unutrašnjosti ili se negdje usput »izgube«, ili dopre samo njihova slabašna i često iskrivljena jeka</p>
<p>Nije hrvatski problem to što su institucije presnažne i preautoritativne nego je nacionalni problem što su one nedovoljno učinkovite, nedovoljno vjerodostojne i nedovoljno autoritativne. Nije dakle (više?!) problem »strah od institucija države«, nego je i to nacionalni problem nedostatak vjere u njih, njihov ugled i njihovu efikasnost... Građani Lijepe naše, oni koji traže jednake uvjete u svemu za sve i jednakost u odgovornosti i pred zakonom svih, ti građani, dakle, nemaju situaciju u kojoj središnja vlast svojim autoritetom, zakonskom stegom i državnom regulativom upravlja potpuno svim segmentima njihova života u njihovoj lokalnoj sredini, nego zapravo imaju svakodnevan osjećaj da ono što čuju u vijestima govori da državna vlast »ide šumom«, a stanje u unutrašnjosti zemlje »idu drumom«</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Možete li umjesto centralizirane državne uprave, kojom se iz Pariza već dvjesto godina upravlja cijelom zemljom zamisliti Francusku razmrvljenu u pedeset pokrajina, od kojih svaka ima onaj stupanj autonomije koji su imali srednjovjekovni gradovi države, a u »Europi regija« svaka od pedeset pokrajina-regija vodi vlastitu »vanjsku politiku«. </p>
<p>Pariz služi samo kao mjesto gdje se formalno nekoliko puta godišnje mora otići, ali stvarno svaka je pokrajina zatvoreni feud, leno lokalnog »regionalnog« lidera i »njegove stranke«!</p>
<p>Kako i koliko bi takva država funkcionirala i što bi od nje ostalo nakon prve veće političke krize, u kojoj bi recimo »južne pokrajine« u parlamentu glatko odbile nacionalni državni proračun »jer on ne uvažava dovoljno njihove specifične zahtjeve«.</p>
<p>Možete li zamisliti u Njemačkoj situaciju u kojoj se sredstvima i jamstvima središnje države napravi monumentalni most preko Rajne, a lokalna vlast u gradiću uz most samovoljno, onako »iz inata prema Berlinu« mijenja ime mosta i postavlja »svoju ploču« sa »svojim imenom« na zemljištu koje katastarski »njoj pripada«!</p>
<p>Možete li zamisliti Veliku Britaniju u kojoj britanskoj kraljici pred nosom, mijenjajući državni protokol, skupina lokalnih kibica kojima se ne sviđa njezina frizura zatvara pub u koji je namjeravala nakratko svratiti, prigodom posjeta tom dijelu južne Engleske!</p>
<p>Možete li zamisliti situaciju u kojoj gradnju pročistača otpadnih voda iz grada Rotterdama i njegov odvod u Atlantski ocean koji se gradi sredstvima međunarodnih financijskih konzorcija skupina nizozemskih »čuvara okoliša« fizički blokira, a nizozemsku policiju koja osigurava gradilište naziva »nizozemskom bandom crvenom«!</p>
<p>Možete li zamisliti Sjedinjene Države u kojima »demokrati« odnose 70-postotnu izbornu pobjedu, a »republikansko biračko tijelo« dvije godine poslije izbora još ne priznaje legitimnost tih izbora i demokratski uvjerljivom većinom izabranu novu vlast!</p>
<p>Možete li zamisliti civiliziranu europsku državu dvadesetprvoga stoljeća u kojoj su potrebni specijalci da bi se uopće fizički, i to u središtu njena glavnog grada mogao održati skup pod nazivom »Fašizam, ne hvala«, jer ga na silu žele omesti desetine »izvornih državotvornih domoljuba« koji su »vrijednosti« nacionalsocijalizma izjednačili s osobnim političkim »vrijednostima« pripadnosti vlastitoj naciji.</p>
<p>Sve te hipotetičke situacije, dakako, nisu moguće niti zamislive u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj ili Sjedinjenim Državama, ali sve one jesu jasna aluzija na gotovo svakodnevne pojave u Hrvatskoj. </p>
<p>Svi ti primjeri, a moglo bi ih se nabrojiti još, pokazuju da državna vlast u Hrvatskoj ne samo da ne vlada »čvrstom rukom«, nego da je često toliko mlaka i neučinkovita da ponekad ne vlada ni situacijom. </p>
<p>U Hrvatskoj, dakle, nije problem precentralizirana, prekruta, prestroga i u Zagrebu potpuno koncentrirana državna vlast, nego je u Hrvatskoj osnovni problem što stavovi, odluke, zaključci i zakoni koji se svakodnevno odašilju s Pantovčaka, iz Banskih dvora te Sabornice na Markovu trgu na putu do hrvatske unutrašnjosti ili se negdje usput »izgube«, ili dopre samo njihova slabašna i često iskrivljena jeka.</p>
<p>Izvan Zagreba ih provodi često samo tko hoće, kada hoće i samo onoliko koliko mu dogovara, a u nekim sredinama one s vremena na vrijeme služe i podsmjehu, javnom omalovažavanju, pa i poruzi lokalnih i regionalnih »političkih veličina«.</p>
<p>Građani Lijepe naše, oni koji traže jednake uvjete u svemu za sve i jednakost u odgovornosti i pred zakonom svih, ti građani, dakle, nemaju situaciju u kojoj središnja vlast svojim autoritetom, zakonskom stegom i državnom regulativom upravlja potpuno svim segmentima njihova života u njihovoj lokalnoj sredini, nego zapravo imaju svakodnevan osjećaj da ono što čuju u vijestima govori da državna vlast »ide šumom«, a stanje u unutrašnjosti zemlje »idu drumom«.</p>
<p>Drugim riječima, građani Hrvatske još nemaju »previše države«, nego »premalo države«, ako pod »državom« razumijemo izgrađeni sustav institucija, zakona, propisa i normi koji reguliraju prava i obveze građana, poreznih obveznika države o kojoj je riječ.</p>
<p>Nije hrvatski problem to što su institucije presnažne i preautoritativne nego je nacionalni problem što su one nedovoljno učinkovite, nedovoljno vjerodostojne i nedovoljno autoritativne (»nedovoljno autoritativne«, što se nikako ne smije, ne daj Bože, pobrkati s izrazom »nedovoljno autoritarne«). Nije dakle (više?!) problem »strah od institucija države«, nego je i to nacionalni problem nedostatak vjere u njih, njihov ugled i njihovu efikasnost.</p>
<p>Logično bi stoga bilo očekivati traženja iz »unutrašnjosti« da državna uprava čvršće, odgovornije, učinkovitije provodi državnu politiku, dakako, utemeljenu na zakonima i uvijek i samo u sklopu Ustava i zakona.</p>
<p>U Hrvatskoj, tranzicijskoj zemlji s postratnom traumatičnom zbiljom logika, međutim, tek traži svoje mjesto pod suncem.</p>
<p> Zahtjevi iz »hrvatske unutrašnjosti« već dvanaest godina, naime, još od proglašenja neovisnosti i međunarodnog priznanja idu u pravcu »decentralizacije Hrvatske«, odnosno tzv. regionalizacije Hrvatske kao, kako ga se uporno pokušava predstaviti, »optimalnog koncepta uređenja Hrvatske«. </p>
<p>Hrvatska bi, prema tom konceptu, trebala biti »zemlja regija« koje bi se onda »utopile u Europu regija«, dakako, one koje to hoće i žele. One koje neće i ne žele ne moraju!?</p>
<p>Primjer Istre, kad je o tzv. regionalnom ustroju riječ uvijek je nezaobilazan. A što nam to pokazuju stvarni dosezi desetogodišnjeg ideesovskog zapomaganja da je »Istrijanima« teško i preteško živjeti pod »hadezeovskom Tuđmanovom čizmom«. Rezultat posljednjeg popisa stanovništva, obavljen u mandatu nove vlasti u kojoj je participirao i IDS, pokazuje da se nakon tih »strašnih deset godina za sve regionalce« broj »Istrijana« smanjio tri puta (!?!) i da u »najregionalnijoj regiji u Europi« zapravo gotovo simboličnih pet posto stanovništva sebe tako doživljava, što znači da je »regionalni car gol«, odnosno da ona regionalna koza s istarskog grba zapravo više politički gledano »nema što brstiti«.</p>
<p>Gotovo identična situacija s regionalizmom je i u Dalmaciji, a najotužniji primjer takozvanog regionalizma je onaj »slavonski«, gdje se regionalna stranka doživljava zapravo kao političko utočište za onaj dio populacije autohtone Šokadije koji je »ugrožen« dinarcima, koji navodno »drmaju Slavonijom«.</p>
<p>A hrvatski problem uopće jest u »drmanju« ali ne u tome što netko »drma« (čitaj vlada), nego u tome što zapravo »nitko istinski ne drma«!</p>
<p>Pa što to, dakle, sada, na početku novoga milenija, traže »naši autonomaši«?</p>
<p>Jasno je kako je bilo prije, u prošlosti i u povijesti; jasno je da su tada »autonomaši« radili za tuđe interese i bili u funkciji ostvarivanja nehrvatskih političkih ciljeva. </p>
<p>Na primjer, »najkreativniji proizvod« dalmatinskog autonomaštva bili su Ante Trumbić i Jugoslavenski odbor koji su ostvarili to što su ostvarili i što je završilo tako kako je završilo.</p>
<p>Ali što danas izvorno znači »regionalizacija Hrvatske« ili »Hrvatska regija« ili »maksimalna decentralizacija državne uprave«?</p>
<p>To stvarno znači put u još veću neefikasnost državne uprave, te produbljivanje postojećih već gotovo tektonskih podjela među Hrvatima i izazivanje novih nacionalnih raskola i mrvljenja hrvatskog političkog prostora.</p>
<p> Ako već oni ne mogu vladati situacijom u svojim »atarima« onda barem »neka se Zagreb ne miješa u naše dvorište«, čini se da je logika kojom se rukovode.</p>
<p>Oni, »regionalci« su jednom riječju za svoj mandat u svakom sazivu Hrvatskog sabora i za svoju participaciju u svakoj koalicijskoj vladi, a nedostatak nacionalnih vizija i sintetičkog promišljanja jedne države od 4,5 milijuna stanovnika nadoknađuju i kompenziraju navodnim žestokim lokalnim domoljubljem, zavičajnošću, ukorijenjenošću i autohtonošću.</p>
<p>Nedovoljno za ekspanzivan politički program, ali sasvim dovoljno za političko preživljavanje i udoban život dobro pozicioniranog i zbrinutoga hrvatskog političara. To je »regionalizam u Hrvata«, to i ništa više. Za nekoliko fotelja cijena je produbljivanje razlika! Malo preskupa za jednu stoljećima komadanu zemlju.</p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Prognani Romi: Navikli smo živjeti bez struje ali ne i bez odjeće</p>
<p>Barake u kojima žive, Romi su sagradili 1991. godine, kad su prognani iz Otočca. Sav namještaj kojim su opremili svoje domove našli su na otpadu a u jednoj sobi ponekad spavaju i dvije obitelji / Preživljavaju uglavnom sakupljajući staro željezo i od poljoprivrede</p>
<p>Teško je i zamisliti da samo 20-ak kilometara od Trga bana Jelačića žive ljudi za koje su prosječna hrvatska mirovina i osnovni higijenski uvjeti života sinonim za Eldorado. Romsko naselje kod mjesta Lukavec ima čak 35 stanovnika koji žive u samo četiri potleušice. Naravno, bez struje i vode. Nitko od stanovnika nije zaposlen a ne primaju ni socijalnu pomoć. </p>
<p>Većini Zagrepčana drvene barake, smještene pokraj kanala Sava-Odra, poznate su tek kao »mjesto nesreće«. U požaru koji se tamo dogodio prošlog četvrtka, život je izgubio dvomjesečni dječak, a njegova obitelj je doslovno ostala bez krova nad glavom. Požar je uzrokovala improvizirana baklja koja je trebala poslužiti kao rasvjeta.</p>
<p> Iako su u gašenju požara sudjelovali i vatrogasci, Romi iz Lukavca kažu kako su veći dio požara ugasili prije nego su oni stigli. »Vodu smo automobilima dovozili iz kanala. Dijete bi možda i uspjeli spasiti ali hidrant je zaključan«, rekao je ujak preminulog dječaka Predrag Brajković. Dječakove roditelje tamo nismo zatekli. </p>
<p> Barake u kojima žive, Romi su sagradili 1991. godine, kad su prognani iz Otočca. Sav namještaj kojim su opremili svoje domove našli su na otpadu a u sobama ponekad spavaju i dvije obitelji.</p>
<p>Preživljavaju uglavnom sakupljajući staro željezo i od poljoprivrede. »Možete misliti kako živimo ako nas 'hrani' staro željezo. Živimo ispod svakog civilizacijskog minimuma«, dodao je Predrag. Prosjačenjem se nikada nisu bavili jer, kažu, to nisu radili ni njihovi preci. Njihova zajednička imovina iznosi: jedna kokoš, jedan pijetao, konj te dva automobila koja su odavno proslavila punoljetnost. </p>
<p>Većinu od 35 stanovnika čine djeca. Nitko od njih ne ide u školu pa i bezazleno pitanje, kao »koliko imaš godina«, može izazvati nedoumicu. Kako se Tomislav nije mogao sjetiti koliko je rođendana do sad proslavio, u pomoć mu je priskočio stric Predrag. »Ima devet ili deset godina«, rekao je. Tomislav također provodi dane sakupljajući željezni otpad dok njegovi mlađi rođaci ostaju kod kuće. Čuva ih Danijela (21), i sama majka petero djece, sa šestim na putu. »Trebam roditi svaki dan, a kao i do sad, rodit ću ovdje«, rekla je Danijela. </p>
<p> U jedanaest godina nitko im, kažu, nije ponudio pomoć a mještani Lukavca smatraju ih građanima drugog reda. »Bez obzira što smo Romi, kulturniji smo od mnogih starosjedioca. Nama nije potreban novac, već hrana i odjeća. Koliko je samo podijeljeno humanitarne pomoći, ali do nas ništa nije stiglo, samo zato što smo Romi«, rekla je Đurđica Udvorović. Na pitanje što će danas kuhati, kratko je odgovorila: »krumpir«. »Meso kupimo jednom do dva puta u mjesecu, tek toliko da djeca ne zaborave okus«, dodaje. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Remetinečka napokon otvorena za promet</p>
<p>Uz 700 metara ceste, potpuno je obnovljena i postojeća i napravljena nova komunalna infrastruktura, tamo gdje je dosad nije bilo / Obnova koštala ukupno 28 milijuna kuna </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić u srijedu je sa suradnicima svečano otvorila za promet rekonstruiranu Remetinečku cestu. Obnova te prometnice u dužini 700 metara, od rotora do tvornice Mega, s potpuno obnovljenom komunalnom infrastrukturom i biciklističkim stazama stajala je Grad Zagreb 28 milijuna kuna.</p>
<p>»Naši građevinari i ovaj su put bili u malom zakašnjenju zbog čega se ispričavam građanima Zagreba«, poručila je gradonačelnica Pavić, ali je napomenula kako joj predstavlja veliko zadovoljstvo što u svoje ime i u ime Poglavarstva može građanima podariti još jednu Zagrebu iznimno važnu prometnicu.</p>
<p>Rekonstruirana prometnica, smatra gradonačelnica bitno će poboljšati sigurnost vozača, ali i djece iz obližnje škole. Nakon obraćanja medijima gradonačelnica se u društvu predstavnika Grada, kao i tvrtki izvođača prošetala dijelom nove, netom oprane Remetinečke ceste i time je i službeno otvorila za promet.</p>
<p>Novi kolnik je različite širine - od 15 do 18 metara - i pod njim je izgrađen novi pješački pothodnik kojim se dolazi do osnovne škole u Savskom gaju, a ima i nathodnik, za prilaz stambenoj zgradi. Dotrajale komunalne instalacije (vodovod, električna mreža i telekomunikacijski vodovi) zamijenjene su, a postavljena je i nova javna rasvjeta. Izgrađene su i nove komunalne instalacije tamo gdje ih dosad nije bilo - kanalizacija s kućnim priključcima i plinovod.</p>
<p>Za građevinske i instalaterske radove potrošeno je 22 milijuna kuna. Još šest milijuna kuna otišlo je za pripremu tehničke dokumentacije i građevinskog zemljišta, te za stručni nadzor. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Priprema se plan za obnovu zagrebačkog vodovoda</p>
<p>Od 140 milijuna prostornih metara vode na putu do potrošača danas iscuri čak 60 milijuna / Centar grada napajat će se iz crpilišta Petruševec, a voda će prolaziti novim cjevima kroz Radničku i Čulinečku / Program će koštati 600 do 700 milijuna kuna</p>
<p>Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. potpuno će obnoviti vodoopskrbni sustav u Zagrebu i to vrlo skoro jer su gubici veliki, a obnova će trajati do deset godina, rekao je u razgovoru za Vjesnik Jadranko Husarić, pomoćnik direktora ovog društva.</p>
<p>Starost sustava, koji još uvijek na nekim mjestima ima cijevi stare i 125 godina, čini da je u Zagrebu danas gubitak vode na mreži 42 posto, što znači, objasnio je Husarić, da od oko 140 milijuna prostornih metara vode, koliko se iscrpi u godinu dana, oko 60 milijuna iscuri prije nego što stigne do potrošača. Prevedeno u novcu, to je gubitak od pet do osam milijuna eura.</p>
<p>Oko 2100 kilometra cjevovoda građeno je od azbestnog cementa, plastike (PVC-a), olova, te lijevanog željeza. Ti materijali u svijetu više nisu u upotrebi i treba ih stoga zamijeniti cijevima od čelika i poliestera. </p>
<p>U pripremi je program koji je vrlo zahtjevan i stručan, a trebao bi biti završen do kraja godine. Bit će ponuđen Zagrebu, te nakon eventualnog odobrenja Poglavarstva i Gradske skupštine, krenulo bi se u realizaciju.</p>
<p>Kratkoročni plan u tom programu, kako nam je rekao pomoćnik direktora Vodovoda, jest sanacija 200 kilometara dugog dotrajalog cjevovoda s područja Sesveta, Jaruna, Vrbana i Gornjeg grada, na kojem su i najstarije cijevi. Srednjoročno, planirano je u razdoblju od osam do deset godina smanjiti gubitak vode na 15 posto. Kao posljednji, dugoročni plan jest potpuna promjena sustava, odnosno smanjene tlakova u čitavoj mreži. Danas je tlak u mreži između 8 i 10 bara, a pokušati će ga se svesti na do 5 bara.</p>
<p>»Najveća potrošnja vode je u središtu grada pa je tu i najveće opterećenje sustava U središte Zagreba zato ćemo dovesti najveću količinu vode, a to ćemo učiniti izgradnjom velikog cjevovoda kroz Radničku i Čulinečku ulicu. On će napajati središte grada vodom iz crpilišta Petruševec«, rekao je Jadranko Husarić. »Sad tlak mora biti visok jer se voda istiskuje sve do Medvednice. Od toga cjevovodi trpe, cijevi pucaju pa su i zato veliki gubici«, zaključio je.</p>
<p>Vrijednost svih tih radova bila bi između 600 i 700 milijuna kuna, a financirali bi se iz triju izvora. Jedan bi bio gradski proračun, drugi bi izvor bili povoljni dugoročni krediti, a treći namjenske kvote u cijeni vode.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gdje zapinju sudski procesi protiv direktora Sulića? </p>
<p>»Ministarstvo pravosuđa pregledat će sve sudske postupke koji se zbog navodnih malverzacija u Croatia busu vode protiv bivšeg direktora Leona Sulića te zatražiti očitovanje sudova, o čemu će radnike izvijestiti za pet dana«, rečeno je u srijedu na sastanku predstavnika radnika tvrtke Croatia bus koji su u štrajku, i Ministarstva pravosuđa.</p>
<p> Sastanku su prisustvovali i čelnici Novog sindikata Mario Iveković te SSSH-ovog povjereništva za grad Zagreb Damir Gašparović, koji su zamjenika ministrice pravosuđa Miljenka Kovača upoznali s navodnim malverzacijama u poslovanju, utajama poreza i neovlaštenom preuzimanju dionica. Sindikalci su naveli imena ljudi iz Državnog odvjetništva za koje tvrde da su blokirali sudske procese koji se već osam godina vode protiv Sulića i njegovih ljudi.</p>
<p> »Nakon uvida u knjige u Središnjoj depozitarnoj agenciji, točnom se pokazala tvrdnja da Sulić nije većinski vlasnik tvrtke te da je neovlašteno knjižio dionice malih dioničara«, rekao je Iveković. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jagma za »kuharicama«, rječnicima i knjigama »na metre«</p>
<p>Hit među Zagrepčanima je i kuharica »Sretni dani s Golim Kuharom« po 143 kune</p>
<p>Mnoštvo posjetitelja, prigodni popusti </p>
<p> - i do 70 posto - i nakladnici zadovoljni prodajom, obilježili su drugi dan Interlibera. Zagrepčani su najzainteresiraniji za »kuharice« i rječnike. Na štandu splitskog Marjan-Tiska, prodavačica Sabina Pomper rekla je da je kupcima najzanimljivija »Hrvatska kuharica« Nikice Gamulina Game, koja je sa 390 pojeftinila na samo 199 kuna. Prodaje se, rekla je, i »Zelena ljekarna« Jamesa A. Dukea, koja je sa 300 došla na samo 149 kuna.</p>
<p>Veliki popust daje i izdavač Duševićšovnik iz Rijeke, na čijem su štandu također najprodavanije »kuharice«. Tako je cijena »Kolača i deserta« sa 360 snižena na 180 kuna, dok se knjiga »Čokoladne čarolije« samo na sajmu može kupiti po 140, umjesto po prijašnjih 280 kuna.</p>
<p>Na štandu Algoritma prezadovoljni su posjećenošću i dobrom organizacijom. Direktor Tihomir Paulik rekao je da se najviše prodaju kompleti Tolkiena i Harryja Pottera s 15 posto popusta, po 300 i 350 kuna. »Dobro ide i neobična kuharica pod nazivom 'Sretni dani s Golim Kuharom' mladog autora Jaimeja Olivera po 143 kune. Možda najzanimljiviji dio štanda je kupnja na metar. Naime, ako netko kupi toliko knjiga da se u njima može izmjeriti jedan metar, na sve dobiva 30 posto popusta«, kaže Paulik.</p>
<p>I na štandu Znanja knjige su »planule« u prva dva dana. »Svaki drugi dan imamo akcijsku prodaju pojedinih naslova. Danas smo prodali dosta 'Muških zahoda' Warwicka Collinsa, koji je sa 80 pojeftinio na 49 kuna, a u petak će samo 49 kuna koštati knjiga Zvonka Makovića 'Pisma Bertoltu Brechtu'«, rekla nam je Julija Ilić, voditeljica marketinga u Znanju.</p>
<p>Iako izdaje pretežno rječnike i enciklopedije, i štand Novog Libera iz Zagreba zabilježio je solidnu prodaju. »Hrvatski enciklopedijski rječnik« Vladimira Anića i grupe autora na ovom štandu košta 735 kuna, dok mu je cijena inače čak 980 kuna. Prodavačica Draženka Vrđuka rekla nam je, da su u odnosu na druge sajmove, jako zadovoljni prodajom. Dosta dobro ide i »Rječnik stranih riječi« Vladimira Anića i Ive Goldsteina, kojemu je cijena sa 490 pala na pristupačnih 290 kuna.</p>
<p>Ako, pak, kupite knjigu skuplju od 100 kuna, na štandu nakladnika Sanija-Plusa, dobit ćete još jednu besplatno. Ako potrošite više od 300 kuna, dobijete dvije besplatno, a za potrošenih više od 500 kuna, besplatno ćete dobiti čak tri knjige. Radi se o pretežno informatičkim knjigama i romanima, a prodaja ide odlično, kažu na prepunom štandu.</p>
<p>U Školskoj knjizi kažu da se najbolje prodaju rječnici. »Dosad smo prodali najviše rusko-hrvatskih rječnika u dva dijela, kojima je cijena sa 1050 snižena na 735 kuna.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Halle Berry: Bračni problemi ženske inačice Jamesa Bonda </p>
<p>LOS ANGELES, 13. studenoga</p>
<p> - Vlasnica Oscara Halle Berry mogla bi se pridružiti uvaženim redovima tajnih agenata superjunaka i postati prva ženska inačica Jamesa Bonda, tajnog agenta 007 u filmovima koji su zaradili skoro najviše novca u povijesti Hollywooda. Nakon niza intervjua tijekom vikenda, Hollywoodom se proširila priča da bi se Berry, koja u novom Bondu »Umri drugi dan« igra lijepu ali opasnu američku agenticu Jinx, mogla odlučiti na snimanje ženske verzije slavnog James Bonda.</p>
<p>Producentica Jamesa Bonda Barbara Broccoli izjavila je da se razmatraju tu mogućnost. Istodobno je tv postaja posvećena zvijezdama E! Entertainment objavila da je sama Halle Berry, govoreći o spomenutom, izjavila da bi to »učinila s oduševljenjem«.</p>
<p>Za svoju ulogu agentice Jinx u filmu »Umri drugi dan«, koji se u SAD-u počinje prikazivati 22. studenoga, Berry kaže da je »vrlo seksi i inteligentna«.</p>
<p>»Ona je ravna Bondu«, ustvrdila je Berry, koja se u portretiranju superjunaka okušala u filmu »X-Men«, a sada snima drugi dio »X-Men 2«, koji u kina dolazi sljedeće godine. Ako se odluči od agentice Jinx stvoriti glavni lik u akcijskim filmovima, za to ima sve pretpostavke. </p>
<p>Halle Berry je, osim poslovnih novosti, u jednom od brojnih nedavnih intervjua objavila i vijest da sa suprugom Ericom Benetom pohađa psihoterapiju nakon »ozbiljne krize« u njihovoj vezi. Problemi su, kako je izjavila Berry, počeli kad je u ožujku dobila prvog Oscara. </p>
<p> »Tijekom razdoblja najvećeg uspjeha u karijeri, moj privatni život našao se u ozbiljnoj krizi«, izjavila je časopisu Essence. </p>
<p> Dodala je da su se, zahvaljujući odluci da pohađaju psihoterapiju, ona i 35-godišnji Benet ponovno zbližili.</p>
<p> Par se vjenčao u siječnju prošle godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Elton John odsad bez naočala</p>
<p>LONDON, 13 studenoga</p>
<p> - Sir Elton John, poznat po brojnim promjenama imidža i bezbroj pari naočala, koje su oduvijek bile njegov zaštitni znak, odlučio se podvrgnuti operaciji očiju, a liječnik mu je obećao da mu naočale više neće trebati. Naime, mega zvijezda je odlučila zauvijek zatvoriti vrata pozornici i završiti karijeru, a život bez naočala bit će njegov novi početak. </p>
<p>Laserskoj operaciji koja će Johnu omogućiti da besprijekorno vidi, popularni će se pjevač podvrgnuti u veljači iduće godine. Kako je John gostujući u emisiji The Frank Skinner Show na ITV-u priznao da mijenja imidž, popularni mu je voditelj kazao: »Ali, vi ste Elton John, vi morate nositi naočale!«. 55-godišnji pjevač je odgovorio da su mu dosadile i da više ne želi gubiti vrijeme na pitanja poput: »Gdje sam ih ostavio?«.</p>
<p>Bogati pjevač u svojoj kolekciji posjeduje više od 4000 pari naočala, koje će staviti na aukciju za sve svoje fanove. John je također opisao kako je počela njegova »ljubavna veza« s naočalama.</p>
<p>»Kad sam prvi put išao u Ameriku, posjetio sam optički boutique na Sunset Boulevardu, gdje je bila nevjerojatna kolekcija svih vrsta, oblika i boja naočala. Jedino što sam kazao bilo je 'O, moj Bože!', i odlučio potrošiti čitavo bogatstvo«.</p>
<p>Zajedno s njegovim teatralnim kostimima i perikama, naočale su dugi niz godina bile zaštitni znak najpoznatijeg britanskog homoseksualca.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pet holivudskih studija otvorilo online prodavaonicu filmova </p>
<p>LOS ANGELES, 13. studenoga</p>
<p> - Pet najvećih holivudskih studija otvorilo je u ponedjeljak online prodavaonicu filmova »Movielink« nakon što su godinama raspravljali o copyright piratstvu koje sada prijeti i glazbenoj industriji. </p>
<p>Filmovi na DVD-u su od lansiranja prije pet godina postali jedan od glavnih izvora prihoda za filmske studije, samo su im 2001. godine donijeli profit od 4,6 milijardi dolara, a stručnjaci vjeruju da bi prodaja online filmova mogla donijeti još veću zaradu. Šef »Movielinka« Jim Ramo kazao je kako je cilj stranice da testira cijene, nauči nešto o publici koja kupuje online filmove i pošalje piratima poruku da je njihovoj vladavini kraj. </p>
<p>Poslovanje »Movielinka« podupiru Warner Bros., Paramount Pictures, Universal Studios, Sony Pictures Entertainment i Metro-Goldwyn- Mayer Inc. </p>
<p>Movielink zasad nudi 170 naslova: oskarovce poput »Genijalnog uma« i »Doručka kod Tiffanyja«, akcijske filmove kao što su »Air Force One«, filmove za djecu poput »Harryja Pottera« te komedije kao što su »Muškarci u crnom«. Cijene variraju od 1,99 dolara za starije naslove do 4,95 dolara za novije filmove. </p>
<p>Filmovi se downlodiraju na kompjutorski hard drive, gdje ostaju 30 dana prije no što se obrišu. Jednom kad se film počne gledati, korisnik ima 24 sata da pogleda film do kraja prije no što bude izbrisan, što je jedan od ugrađenih sistema zaštite kako se filmovi ne bi mogli stavljati na file-sharing Web stranice gdje se mogu besplatno gledati. Takve Web stranice bile su pogubne za glazbenu industriju i dovele su do pada prodaje CD-a, pa se filmski studiji žele zaštititi kako se i njima ne bi dogodila ista stvar. </p>
<p>Remo je kazao da bi jedna od glavnih ciljanih publika za ovu vrstu proizvoda mogli biti putnici koji downlodiraju filmove na svoje laptope kako bi ih mogli gledati na putu, ili kako bi ih djeca mogla gledati u automobilima za vrijeme putovanja. </p>
<p>»Movielinkov« glavni konkurent je »CinemaNow«, jedini drugi prodavatelj online filmova koji ima potporu holivudskih studija Lions Gate Entertainment, Microsoft Corp. i Blockbuster Inc. </p>
<p>Šef »CinemaNow« Curt Marvis kazao je da njihova Web stranica zabilježi oko 50.000 korisnika dnevno te 1,5 milijuna mjesečno, ali da ih većina downlodira besplatne isječke i predigre. Oko jedan posto tih korisnika počinje kupovati online filmove. </p>
<p>Marvis nije zabrinut zbog konkurencije, pogotovo ne ovako rano u evoluciji online filmova. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ženska moda ponižavajuća?</p>
<p>KOELN, 13. studenoga</p>
<p> - Njemačka feministica i autorica Alice Schwarzer javno se okomila na suvremenu žensku modu, proglasivši je ponižavajućom.</p>
<p>»Diktat vječno mladenačkog izgleda oduzima ženama pravo na život i iskustvo«, izjavila je Schwarzer ženskom časopisu Allegra. »A nova cice-moda zbilja je ponižavajuća«, veli autorica - i dodaje: »Kao da su žene krave muzare«.</p>
<p>Alice Schwarzer izdavač feminističkoga časopisa Emma. Feminizam, po njezinim riječima, znači danas: »Polovica svijeta za žene, a polovica kuće za muškarce«.</p>
<p>Za današnju je mladež taj zahtjev, čini se, samorazumljiv. »No prije trideset godina još smo se tome smijali«, veli autorica. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kuba i SAD složno obnavljaju Hemingwayevu ostavštinu</p>
<p>HAVANA, 13. studenoga </p>
<p> - Da bi očuvala golemu ostavštinu Ernesta Hemingwaya, među kojom je i odbačeni epilog romana »Kome zvono zvoni«, Kuba se uključila u projekt koji financiraju američke udruge.</p>
<p> Na svečanosti na piščevu imanju u Havani, članovima obitelji Hemingway i američkom kongresmenu Jamesu McGovernu pridružio se i predsjednik Fidel Castro.</p>
<p> Prema sporazumu, svi piščevi dokumenti će se kopirati digitalnom metodom i mikrofilmom, te će se sve kopije potom pohraniti u biblioteci JFK u Bostonu.</p>
<p>Obnovit će se i drveni motorni čamac za ribolov u dobokim vodama. Također će se očuvati više od 2000 Hemingwayevih rukopisa i pisama supruzi Mary, sinu Gregoryju, izdavaču Maxu Perkinsu i Adriani Ivancich, mladoj talijanskoj barunici u koju je bio zaljubljen. Police s knjigama na imanju Vigia u San Francisco de Pauli sadrže više od 9000 naslova, a na brojnim su stranicama piščeve marginalije. U kući također postoji i oko 3000 fotografija i negativa, te crteža i nepopijenih boca.</p>
<p>Nakon Hemingwayjeve smrti, njegova udovica je imanje i sve osobne stvari predala vladi Fidela Castra. Danas je to muzej iako javnost može unutrašnjost vidjeti tek kroz prozore. Kubanski kustosi su očuvali dom točno onako kako ga je Hemingway ostavio, kao da je pisac »upravo izašao pokupiti svoju poštu«, izjavila je Jenny Phillips, unuka piščeva izdavača.</p>
<p> Phillips se nada da će za projekt kroz donacije uspjeti prikupiti 500.000 dolara. Zaklada Rockefeller je već izdvojila početnu donaciju od 75.000 dolara.</p>
<p>Američki kongresmen James McGovern rekao je da su zbog »političkog neprijateljstva i retorike«, kubanski i američki narod predugo razdvojeni.</p>
<p> Fidel Castro rekao je da je »Hemingwayju zahvalan za mnoge stvari«. Između ostalog, sedamdesetšestogodišnji predsjednik je otkrio da je sa sobom dok se borio kao gerilac, nosio knjigu »Kome zvono zvoni«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Danska strože protiv obrezivanja djevojčica</p>
<p>KOPENHAGEN, 13. studenoga</p>
<p> - Danska je najavila će uskoro donijeti zakon o kaznenom progonu roditelja, najčešće imigranata, koji dopuštaju ritualno obrezivanje svojih kćeri. Ministrica pravosuđa Lene Espersen rekla je da će se time popuniti zakonska praznina koja imigrantima, ponajviše muslimanima iz Somalije, omogućava izbjegavanje zabrane obrezivanja u Danskoj, pa to rade u svojoj domovini gdje je obrezivanje dopušteno.</p>
<p> Planiranim zakonom obrezivanje bi se smatralo kaznenim djelom, koje se kažnjava sa šest do 10 godina zatvora. Zastrašujuća je spoznaja da se većina malih Somalki još uvijek obrezuje, kaže ministrica. Rasprava o tom problemu planula je kad je ministrica rada poduprla zahtjev da se djeca oduzmu roditeljima koji dopuštaju takve operacije. Ministri i ostali političari smatraju da je obrezivanje nasilje koje se ne može opravdati religijom, kulturom ili običajima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Puše, piju, ne vježbaju i - zadovoljni zdravljem</p>
<p>NEW YORK, 13. studenoga </p>
<p> - Gotovo svaki peti američki radnik tvrdi da je odličnog zdravlja - iako pati od prekomjerne težine, puši, previše pije i nikad ne vježba, pokazalo je istraživanje koje je objavila tvrtka Oxford Health Plans koja se bavi zdravstvenim osiguranjem.</p>
<p> U istraživanju provedenom na 1450 odraslih, 17 posto je svoje zdravlje opisalo kao odlično iako nisu pokazali baš tako odlične životne navike.</p>
<p> Među tom skupinom, 55 posto je priznalo da imaju barem 11 kilograma previše, 31 posto puši, 21 posto pije najmanje tri čaše alkohola dnevno i najmanje četiri šalice kave ili čaja, a 36 posto uopće ne vježba. Četvrtina jede prženu hranu, te slane ili slatke užine.</p>
<p> »Kada je riječ o zdravlju, negiranje je opasno, i naplaćuje težak danak«, rekao je Alan Muney, izvršni potpredsjednik Oxforda.</p>
<p> Studija je također pokazala da su ljudi sa zdravijim životnim navikama, oni koji se hrane zdravije i poklanjaju pažnju redovitom vježbanju, najmotiviraniji i najkorisniji na poslu. To ih, međutim, ne sputava u sudjelovanju u osobnim ili obiteljskim aktivnostima. Ne ostaju dugo na poslu, i tako imaju više vremena i za spavanje.</p>
<p> U skupini s lošim životnim navikama, 18 posto ih zbog posla gubi dragocjene sate sna, 37 posto ih za radnim stolom prosjedi cijeli dan, a 41 posto ne ide na stanke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Sporije kuhanje znači zdraviju hranu</p>
<p>WASHINGTON, 13. studenog </p>
<p> - Kada govorimo o hrani koja pridonosi srčanim oboljenjima, dijabetesu i drugim bolestima, možda nije bitno što jedemo nego kako pripremamo hranu, izvijestili su znanstvenici u Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Najnovije istraživanje pokazuje da obrada hrane na vrlo visokoj temperaturi - prženje, pečenje pa čak i podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici - stvara spojeve povezane s bolestima. Hrana koja se kuha na niskim temperaturama - kuhanjem u vodi ili na pari - ne sadrži mnogo tih spojeva, otkrili su znanstvenici iz Mount Sinai School of Medicine u New Yorku.</p>
<p> Iako rezultati istraživanja ne osporavaju korisne učinke zdrave dijete s malo masnoća i šećera, mogu nam objasniti zašto neki ljudi vrlo vjerni zdravoj prehrani, i dalje obolijevaju, objasnila je dr. Helen Vlassara.</p>
<p> Glavni krivci su spojevi koji nastaju interakcijom šećera, masti i proteina zvani AGE. Ako se hrana peče na visokim temperaturama, AGE-i se stvaraju vrlo brzo.</p>
<p> »To su tvari koje se spontano stvaraju u našem tijelu kao rezultat glukoznih reakcija«, rekla je Vlassara. »Što je veća razina glukoze, veća je i razina spomenutih tvari. Dijabetičari ih imaju znatno više«, objasnila je američka liječnica.</p>
<p> Vlassara i njezini kolege upozoravaju da AGE mogu iritirajuće djelovati na stanice »tjerajući« ih na proizvodnju proteina koji mogu pokrenuti upalne procese.</p>
<p> »Nekako smo navikli hranu kuhati na vrlo visokoj temperaturi. No, kako se većina hrane sastoji od proteina, lipida i šećera, kada ih duže kuhamo na visokoj temperaturi, te reakcije još se ubrzaju«, upozorila je Vlassara. Ona je istaknula da je takva hrana ukusnija i primamljivija za oko, ali vrlo štetna. Najštetniji su životinjski proizvodi bogati masnoćama.</p>
<p> Njezin tim je proučavao 24 dijabetičara koji su se hranili istom hranom ali pripremljenom na različit način. I dok su jedni jeli tunu s roštilja drugi su jeli kuhanu ribu.</p>
<p> »U krvnoj slici pacijenata došlo je do jasne razlike, iako je prerano reći da je riječ o ozbiljnim prednostima po zdravlje«, rekla je liječnica.</p>
<p> Oni koji su imali povišeni AGE imali su i povišene razine upalnih tvari koje su povezane s pojavom srčanih bolesti i posljedica dijabetesa poput sljepoće, oštećenja živca i zatajivanja bubrega.</p>
<p> U istraživanjima i eksperimentima provedenim na životinjama, Vlassara i njezini kolege su uočili da prehrana s niskom razinama AGE-a pomaže protiv pojave dijabetesa tipa 1, do kojeg dolazi kada tijelo zabunom napada i uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>»Odlazak muzičke akademije u Varaždin neprihvatljiv«</p>
<p>Prijedlog da se Muzička akademija preseli iz Zagreba u Varaždin najnoviji je u nizu tijekom prošlih pedesetak godina / Dekan Muzičke akademije Frano Parać doživljava Čehokovu ponudu kao nerealnu i kao kritiku gradu Zagrebu / Muzička akademija ne treba ići dalje od Trnja, smatra arhitektica Hildegard Auf-Franić</p>
<p>Gradonačelnik Varaždina i saborski zastupnik Ivan Čehok izašao je ovih dana s prijedlogom rješenja prostornog problema Muzičke akademije. Njegov bi se prijedlog mogao karikirati riječima: Ako već veliki Zagreb nije bio u stanju u proteklih pola stoljeća riješiti problem najstarije glazbeno-školske institucije u Hrvatskoj, riješit će ga manji Varaždin, tako da što će Akademiji ustupiti adekvatan prostor. </p>
<p>Varaždin je najnoviji u nizu prijedloga o mogućim lokacijama za Muzičku akademiju. Od Drugoga svjetskog rata kao moguće pojavljivale su se u zgradi Zrakoplovne komande u Maksimirskoj, zgradi Paromlina, bivšoj Vojnoj bolnici u Vlaškoj ulici, Rudolfovoj vojarni, zgradi Otvorenog učilišta u Aveniji Vukovar, Gornjogradskoj gimnaziji na Katarininu trgu i zgradi Arhiva grada Zagreba u Opatičkoj ulici. Najsuvisliji prijedlog o preseljenju Muzičke akademije u novu zgradu koja bi bila izgrađena na Vranyczanyjevoj poljani (idejni projekt arhitekta Alfreda Albinija, izrađen početkom pedesetih i napokon prihvaćen krajem sedamdesetih godina) bio je blizu realizacije. Govorilo se da je veselje profesora Muzičke akademije bilo toliko da su već u mašti dijelili sobe. Taj projekt, kao i brojni drugi, nije ostvaren.</p>
<p>O problemu Muzičke akademije dosad su se organizirale peticije, tribine, skupovi; s očajnim uvjetima u kojima vježbaju studenti Akademije upoznavali su se predsjednici države, premijeri... U prošloj vlasti dužnosti predsjednika Odbora za gradnju nove Muzičke akademije prihvatio se tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, a u ovoj vlasti za predsjednicu Odbora izabrana je Željka Antunović.</p>
<p>Sve u svemu, priča o prostoru Muzičke akademije poprimila je razmjere krimića, koji je dosad mogao biti snimljen u barem 50 nastavaka. Što o prijedlogu o preseljenju Akademije u Varaždin kaže njen novi dekan Frano Parać?</p>
<p>»Za ponudu gospodina Čehoka o preseljenju Muzičke akademije u Varaždin doznao sam iz tiska i promatram ju kroz dvije razine. Prva je da to doživljavam kao komentar građanina koji je upoznat, kao i svi u Hrvatskoj, s problemom prostora Muzičke akademije i izgradnjom nove zgrade«, kaže Parać. </p>
<p>Druga razina za njega je ta da Čehok polazi od svoje funkcije - gradonačelnika i saborskoga zastupnika, koji nudi rješenje. »No to rješenje je, vjerojatno je toga svjestan i Čehok, nerealno. Muzička akademija je institucija stara 81 godinu i pupčano je vezana uz niz kulturnih institucija u Zagrebu - od Zagrebačke filharmonije, HTV-a, HNK do Muzičke omladine. Upravo zbog te višestruke povezanosti s nizom institucija potpuno je nerealno govoriti o preseljenju zgrade u Varaždin«, ističe Parać. </p>
<p>Čehokovu ponudu doživljava kao kritiku gradu Zagrebu koji još nije našao rješenje kada je u pitanju lokacija i zemljište kao preduvjet za novu zgradu. Čehokov prijedlog uslijedio je nakon posljednjeg konkretnog prijedloga o preseljenju Muzičke akademije na lokaciju uz Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski, koja se dugo spominje kao mogući prostor i još uvijek je aktualan.</p>
<p>Plan je u početku bio stvoriti glazbeni kompleks u obliku »Grada glazbe«, kojemu bi Akademija bila središte, a uz Lisinski obuhvaćao bi prostor staroga Paromlina te ostale zapuštene prostore u okolini. Neki su taj projekt nazvali megalomanskim, a pojavile su se i sumnje da će ipak nadvladati financijski interesi, budući da je riječ o lokacijama u samom srcu grada. </p>
<p>Profesorica s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hildegard Auf-Franić smatra da Varaždin ima izuzetnu muzičku tradiciju, zbog čega se od njega i očekuje da jednoga dana nadogradi akademsko obrazovanje na postojeće srednje muzičko. Unatoč tomu što se o problemu Muzičke akademije raspravlja unazad 70 godina, ona misli da Zagreb još uvijek ima snage da riješi taj problem. »Pitanje je pravog razumijevanja grada i rasporeda snaga. Ako bi se Akademija selila iz Zagreba, to bi postao politički problem. Ne vjerujem da bi došlo do preseljenja zbog zagrebačke nemoći«, kaže Auf-Franić.</p>
<p>Ona smatra da je dosad puno napravljeno u promišljanju Muzičke akademije u Zagrebu, da bi se sada stalo. Prema njenu mišljenju, svaki prostor koji tu instituciju uspije dobiti, bit će oplemenjen.»Ne mislim da bi Akademiju trebalo seliti dalje od Lisinskoga. Onoga dana kada se Zagreb odluči na sveučilišne kampuse, ma gdje oni bili, onda ima smisla gledati Akademiju u tom kompleksu. No, dok ne bude ostvarena ideja kampusa, ni Muzička akademija ne treba ići dalje od Trnja«, kaže ona. Nisam sigurna, dodaje, da bi naša glazbena javnost bila presretna da se, primjerice, akademija smjesti i na jug grada.</p>
<p>Većina stručnjaka slaže se u jednome, a to je da buduća zgrada Akademije mora odgovarati modernim potrebama visokoškolske institucije 21. stoljeća. Konkretno, za nju ne bi morali biti osigurani samo prostori i učionice, već i niz kabineta, specifičnih slušaonica, manje i veće dvorane. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Likovni umjetnici proslavljeni u zemlji i svijetu</p>
<p>Ocjenjivački sud u uži izbor izabrao deset umjetnika / Za nagradu konkuriraju Lovro Artuković, Ivan Faktor, Ivana Franke, Nina Ivančić, Sanja Iveković, Duje Jurić, Julije Knifer, Martina Kramer, Matko Vekić i Vlasta Žanić </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Ocjenjivački sud Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, kojim i ove godine predsjeda Mladenka Šolman, dugogodišnja kustosica Moderne galerije u Zagrebu, a članovi su kao i prethodne godine Leonida Kovač, kustosica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i selektorica hrvatskog nastupa na Venecijanskome biennalu 2003., Branko Franceschi, likovni kritičar i voditelj galerije »Miroslav Kraljević«, Sandra Križić Roban, likovna kritičarka i asistentica na Institutu za povijest umjetnosti, te Vesna Kusin, urednica Vjesnikove kulturne rubrike, sastao se u redakciji Vjesnika te preispitavši prošlogodišnju izložbenu sezonu u uži krug izdvojio deset autora koji su svojim umjetničkim projektima u zemlji i svijetu ostvarili najzapaženija djela. To su Lovro Artuković, Ivan Faktor, Ivana Franke, Nina Ivančić, Sanja Iveković, Duje Jurić, Julije Knifer, Martina Kramer, Matko Vekić i Vlasta Žanić. Vjesnikova nagrada »Josip Račić« dodjeljuje se, naime, pojedinom umjetniku za samostalnu ili sudjelovanje na skupnoj izložbi, u zemlji i inozemstvu tijekom prošle - 2001. godine. </p>
<p>Izložba Lovre Artukovića »Vidim slike koje gleda netko drugi«, održana u galeriji »Beck« u Zagrebu, konceptualno je najbolje mišljeno slikarstvo, u kojem se prepoznaju slojevita tumačenja prirode slike, subjekta slike i pozicije onoga tko sliku promatra (autor i/ili gledatelj). Video-instalacija »Eine Stadt sucht einen Mörder« (»Grad traži ubojicu«) Ivana Faktora u galeriji Otok u Dubrovniku nastavlja se na osobitu poetiku autora koji postavlja pitanja egzistencijalne prirode. Osamljena pozicija umjetnika, reducirana scena, narativni i metaforički sadržaji pridonose jedinstvenoj pojavi suvremene umjetničke prakse.</p>
<p>U newyorškom P.S.1 Centru za suvremenu umjetnost Ivana Franke realizirala je instalaciju »Full Empty Space«, koja je izazvala najveći odaziv publike što posjećuje Internet-stanice jedne od najuglednijih ustanova na svijetu. Minimaliziranim izražajnim sredstvima te usredotočenjem na postojanje u prostoru (a ne opterećivanje istoga ambicioznim projektima) autorica postiže ogoljeli misaoni ambijent, prostor tišine istodobno ispunjen značenjima. Nina Ivančić u galeriji »Račić« izložila je slike ciklusa »Jet-Sets«. Postupkom reinvencije slikarskog jezika ogolila je i unificirala strukturu slike, a »serijskim« oblikovanjem omogućila višeslojan odnos prikaza i teksta.</p>
<p>Lokalna memorija, pogrešno povijesno tumačenje, žestoka javna rasprava, skandalozna tema te rasističko-seksistički ispadi dijelovi su popratnih zbivanja oko postavljanja kipa »Lady Rosa of Luxembourg« Sanje Iveković u glavnome gradu jedne od najmanjih europskih zemalja. Djelo autorice osvjedočeno ostaje posvećeno temama spola, identiteta i memorije; radi se o procesima snažnih performativnih i političkih konotacija.</p>
<p>Duje Jurić samostalnim izložbama u zagrebačkoj galeriji »Kraljević«, riječkom »Palachu« te Labinu i Svetvinčenatu te sudjelovanjima na skupnim izložbama u Poreču, Kairu, Amersfoortu pokazuje netransparentnost globalističke paradigme, znakovit konceptualni pristup preispitivanju geometrijske apstrakcije koju postepeno oprostoruje, omogućujući ulazak u prostor slike. </p>
<p> Julije Knifer samostalnim nastupom u sklopu Venecijanskog biennala te retrospektivom u Rennesu koju mu je priredio francuski galerist definitivno je potvrdio poziciju svoje umjetničke prakse, postavši znakom naše kulture, kojim se volimo kititi. Isti, a drugačiji, meandar govori o otvorenosti prosedea u kojem se osobito zapaža upisivanje svakodnevnog.</p>
<p> Izložbom »Između« u galeriji »Klovićevi dvori« Martina Kramer preispitala je autonomnost likovnog prostora, ideju granice i praznine postupkom senzibiliziranja i usmjeravanja pozornosti na konačni cilj, koji je ostao nepoznanicom. Izložene instalacije i predmeti sadržajno i procesualno razgrađuju poziciju pojedinca i načina gledanja prostora. Matko Vekić izložbom »Bauštela«, održanom u galeriji »Kraljević«, nastavlja s jednoznačnim tematskim opsesijama koje konkretizira u snažne ikoničke poretke. Složenim samospoznajnim slikarskim postupcima zadire u strukturalističku bit motiva, ostajući samo naizgled na racionalnoj razini lišenoj ostalih mogućnosti tumačenja.</p>
<p>U galeriji »Božidar Jakac« u Kostanjevici na Krki Vlasta Žanić realizirala je multimedijalni izložbeni projekt »Prostori«. Autorica je intervenirala u nekoliko samostanskih prostorija videom, instalacijama, fotografskim i kiparskim postupcima, iskušavajući prostornu cjelovitost, njegovu trajnost i opipljivost.</p>
<p>Tko je od njih laureat Vjesnikove nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, znat će se za tjedan dana, kada će ocjenjivački sud donijeti konačnu odluku. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatski prinos europskom ruhu </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Klinasto ruho u Hrvatskoj nepobitan je primjer prisutnosti Hrvata u kulturnoj slici srednje Europe u dalekoj prošlosti, a istarski primjerci dokazuju rijetku postojanost u čuvanju tradicijskoga kulturnog blaga kroz stoljeća. To pokazuje izložba »Klinasto ruho - nastajanje i postojanje na primjeru Istre« koja će biti otvorena u četvrtak u 19 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu, a potrajat će do 1. ožujka 2003. Postav će otvoriti Biserka Cvjetičanin, zamjenica ministra kulture RH. Riječ je o eksponatima s našeg najvećeg poluotoka iz fundusa ove ustanove, ali i iz muzejskih zbirki u Pazinu, Labinu i Buzetu. Radi se o izvornim izlošcima od mlađeg brončanog doba do kasnog srednjeg vijeka kao što su kameni utezi, tkalački stan, tkanine, narodne nošnje, svakodnevni uporabni predmeti, zatim fotografije i crteži spomenika s prikazom odjeće te njezine suvremene rekonstrukcije. </p>
<p>Autorica izložbe, istaknuta hrvatska etnologinja i dugogodišnja ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu dr. Jelka Radauš Ribarić, rekla je na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u toj ustanovi da je u svojoj disertaciji (1964.) i kasnije u knjizi »Ženska narodna nošnja u Istri« (Pazin, 1997.) razradila i utvrdila porijeklo klinastog ruha izvan mediteranskog kulturnog područja, a ova izložba prikazuje brojne inačice narodnih nošnji u Istri. Dalmatiku smatra hrvatskim prinosom europskom klinastom ruhu, koju su u Istru prenijeli doseljenici iz Dalmatinske zagore. Za dizajn kataloga i likovni postav izložbe zaslužna je Nikolina Jelavić Mitrović.</p>
<p>Tijekom trajanja izložbe Škola primijenjene umjetnosti i dizajna iz Pule i Zagreba te zagrebački Tekstilno-tehnološki fakultet organizirat će niz izložbi, a prvi će se predstaviti Puljani s postavom »Istarsko ruho - geneza života«, od 14. do 21. studenoga, kazala je prof. Elica Iljoska. Isto tako bit će organizirane radionice za predškolce, školarce i odrasle koji će se moći likovno izražavati na temu izložbe, te naučiti rad na tkalačkom stanu, istaknula je muzejska pedagoginja Željka Jelavić.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Jugoistočna nekropola Siscije</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Jugoistočna nekropola Siscije« naziv je izložbe koja je otvorena u utorak na večer u Gradskom muzeju u Sisku. Izložba, čiji je autor Zoran Wiewegh, kustos u sisačkom muzeju, prikazuje rekonstrukciju grobova u urnama i opečnoj konstrukciji te grobne priloge - keramiku, staklo, predmete od metala i jantarnu plastiku jedne od nekropola rimske Siscije. »Do danas je ostalo sačuvano više od 300 predmeta pronađenih u grobovima Jugoistočne nekropole Siscije, a najveći dio predstavljen je na ovoj izložbi. Analizom arheološke građe, uspoređujući materijal s ostalih panonskih nekropola, potvrđeno je trajanje ukapanja od sredine 1. do 4. stoljeća«, kaže Zoran Wiewegh. Izloženi materijal pronađen je 50-ih godina prošlog stoljeća tijekom zaštitnih iskopavanja, a nakon dugog vremena obrađen je i cjelovito predstavljen javnosti. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Vježbe na papiru« Miroslava Šuteja</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - U Galeriji Kordić u Velikoj Gorici otvorena je izložba slika akademika Miroslava Šuteja, koji je predstavio dvadeset sedam radova nastalih u ciklusu »Vježbe na papiru«. Iako Miroslav Šutej u ovom ciklusu ostaje vjeran svojoj likovnoj ideji, vidljivo je da se odvažio učiniti korak dalje, tražeći neke nove likovne mogućnosti, ne toliko idejne, koliko izražajne i kreativne. Čini se da se Miroslav Šutej, barem što se ovog ciklusa tiče, ne vodi samo svojim umijećem i iskustvom, već implicitno naginje traganju za početkom, za smislom, za onostranim. To traganje nije mirno i staloženo, već slikarski smisleno razbacano, u gotovo dinamičnom pulsiranju njegove tragalačke osobnosti, koja se izražava gotovo četiri desetljeća. Očito je da Šutej najavljuje nešto novo, možda teži za konačnim definiranjem svog opusa, a možda i sebe samog. Izložba ostaje otvorena do 3. prosinca. </p>
<p>Z. R.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zasluge Dunje Rihtman Auguštin </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Hrvatska folkloristika pretrpjela je nenadoknadiv gubitak smrću Dunje Rihtman Auguštin koja je bila jedan od najistaknutijih hrvatskih etnologa i kulturnih antropologa, istaknuli su na komemoraciji u Matici hrvatskoj održanoj u srijedu suradnici, kolege i prijatelji te istaknute hrvatske znanstvenice. O ugledu Dunje Rihtman Auguštin u Hrvatskoj i inozemstvu svjedoče brojni brzojavi sućuti upućeni Institutu za etnologiju i folkloristiku, čija je ona bila dugogodišnja ravnateljica, istaknuo je ravnatelj toga instituta Ivan Lozica. Podsjećajući na njezinu društvenu angažiranost, predsjednik Hrvatskoga etnološkog društva Aleksej Pavlovsky istaknuo je da je dr. Rihtman Auguštin vjerovala u to društvo kojemu je bila i predsjednica gotovo 12 godina. O Dunji Rihtman Auguštin govorili su, među ostalima, i njezini suradnici i prijatelji Maja Bošković Stulli i Tomo Vinšćak. Dunja Rihtman Auguštin rođena je u rujnu 1926. u Sušaku (Rijeka), a umrla je 4. studenoga u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>PLAVA TOČKA U BESKRAJU</p>
<p>Morat ćemo prihvatiti neizbježne gubitke</p>
<p>Mogli bismo rabiti jedra, goleme, vrlo tanke filmove koji hvataju svjetlost i Sunčev vjetar, karavelu široku kilometre, koja bi prometovala prazninom između svjetova. Te su metode daleko bolje od raketa, posebice za putovanja na Mars i dalje od njega</p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Neuspjeh Mars Observera, katastrofalni gubitak raketoplana Challenger 1986., podsjećaju nas da će postojati izvjesna neuklonjiva vjerojatnost katastrofe pri budućim ljudskim letovima na Mars i drugdje. </p>
<p>Putovanje »Apolla 13«, koji se nije uspio spustiti na Mjesec i koji se jedva vratio na Zemlju, kazuje koliko smo imali sreće. Ne možemo napraviti savršeno sigurne automobile ili vlakove, premda to pokušavamo više od stoljeća. </p>
<p>Stotine tisuća godina nakon što smo prvi put pripitomili vatru, svaki grad na svijetu ima vatrogasnu službu koja provodi vrijeme čekajući da izbije požar koji treba ugasiti. Kolumbo je na svoja četiri putovanja u Novi svijet gubio brodove na sve strane, među kojima i dvije trećine male flote koja je isplovila 1492.</p>
<p>Ako ćemo slati ljude, to će morati biti zbog vrlo dobrog razloga i morat ćemo realno prihvatiti gotovo neizbježne gubitke. Astronauti i kozmonauti su to uvijek shvaćali. U svakom slučaju, nikada nije bilo, i neće biti, nedostatka dragovoljaca.</p>
<p>Ali zašto Mars? Zašto se ne vratiti na Mjesec? On je blizu i dokazali smo da znamo kako poslati ljude na njega. Brine me da je Mjesec, blizu kao što jest, dugački obilazak, ako ne i slijepa ulica. Bili smo tamo. Čak smo i njegove djeliće donijeli na Zemlju. </p>
<p>Ljudi su vidjeli Mjesečevo kamenje i, zbog razloga koje smatram načelno ispravnim, ljudima je Mjesec dosadan. Statičan je, nema zraka, nema vode, nebo mu je crno, on je mrtav svijet. Njegova je vjerojatno najzanimljivija značajka površina izbrazdana kraterima, kao zapis davnih katastrofalnih udara, kako na Zemlji tako i na Mjesecu.</p>
<p>Nasuprot tome, Mars ima klimu, pješčane oluje, svoje vlastite mjesece, vulkane, polarne ledene kape, čudne o krajolike, davne riječne doline i dokaze za goleme klimatske promjene na svijetu koji je nekada bio sličan Zemlji. Na njemu postoji nada prošlog ili možda čak sadašnjeg života, i najpogodniji je planet za budući život - ljudi, preseljenih na Mars, koji bi živjeli od njegova tla. Ništa od toga ne vrijedi za Mjesec. Mars, također, ima vlastitu vidljivu povijest kratera. Da je Mars, a ne Mjesec, unutar našeg dometa, ne bismo odustali od svemirskih letova s ljudskom posadom.</p>
<p>Mjesec, također, nije posebno poželjno mjesto za testiranje ili postaja na put za Mars. Marsov i Mjesečev okoliš se jako razlikuju i Mjesec je od Marsa jednako daleko kao i Zemlja. </p>
<p>Strojevi za istraživanje Marsa se mogu barem jednako dobro isprobavati u stazi oko Zemlje ili na planetoidima blizu Zemlje, ili na samoj Zemlji, na primjer, na Antarktiku.</p>
<p>Japan je sumnjao u privrženost Sjedinjenih Država i drugih država planiranju i provođenju velikih zajedničkih projekata u svemiru. To je barem jedan razlog da je Japan, više nego bilo koja druga država koje leti u svemir, nastojao raditi sam. </p>
<p>Mjesečevo i planetno društvo Japana je organizacija koja predstavlja svemirske entuzijaste u vladi, na sveučilištima i u velikim industrijama. Dok ovo pišem, to društvo predlaže gradnju i postavljanje postaje na Mjesecu isključivo radom robota. Rekli su da će za to trebati oko 30 godina i da će stajati otprilike milijardu američkih dolara godišnje (što bi bilo sedam posto sadašnjega civilnoga svemirskog proračuna SAD). Ljudi bi došli tek kada postaja bude posve spremna. Kažu da će uporaba graditeljskih ekipa robota, kojima bi se upravljalo radioputem sa Zemlje, smanjiti troškove deset puta. Jedini je problem u vezi s tom zamisli, sudeći prema izvješćima, to što drugi znanstvenici u Japanu uporno pitaju: Čemu bi to služilo? To je dobro pitanje u svakoj državi.</p>
<p>Prvo putovanje ljudi na Mars je danas vjerojatno preskupo da bi ga bilo koja država izvukla sama. Osim toga, ne bi ni bilo lijepo da takav povijesni korak učine predstavnici samo malog dijela ljudske vrste. </p>
<p>Zajednički pothvat, međutim, Sjedinjenih Država, Rusije, Japana, Europske svemirske agencije, a možda i drugih zemalja, poput Kine, bi mogao biti izvediv u ne tako dalekoj budućnosti. Međunarodna svemirska postaja bi provjerila našu sposobnost zajedničkog rada na velikim inženjerskim projektima u budućnosti.</p>
<p>Cijena slanja kilograma nečega ne dalje od niske staze oko Zemlje je danas otprilike jednaka cijeni kilograma zlata. To je zasigurno glavni razlog zbog kojeg tek moramo tek napraviti velik napredak da bi bismo stigli do starih obala Marsa. Višestupanjske kemijske rakete su nas prvi put odnijele u svemir i od tada ih stalno rabimo. Pokušavali smo ih poboljšati, učiniti ih sigurnijima, pouzdanijima, jednostavnijima, jeftinijima. To se, međutim, nije zbilo, ili barem ne približno onako brzo kako su se mnogi nadali.</p>
<p>Možda, dakle, postoji bolji put: možda jednostupanjske rakete koje mogu svoj teret lansirati izravno u stazu, možda mnoštvo malih tereta koje bismo ispaljivali iz topova ili lansirali s pomoću raketa iz zrakoplova, možda nadzvučni nabojno-mlazni motori. Možda postoji i nešto mnogo bolje o čemu još nismo razmišljali. Kada bismo mogli proizvesti pogonska goriva za povratno putovanje od sastojaka zraka i tla svjetova koji bi bili naše odredište, cijene putovanja bi bile znatno smanjene.</p>
<p>Kada smo jednom gore u svemiru, na putu prema planetima, rakete nisu nužno najbolje sredstvo za prenošenje velikih tereta, čak ni uz pomoć gravitacije planeta. </p>
<p>Sada, gorivo kratkotrajno izgara u raketi na početku puta, kasnije tijekom leta samo još korigiramo elemente staze i plovimo ostatak puta po inerciji, kao bačeni kamen. Poznati su nam, međutim, sustavi ionskog i nuklearno/električnog pogona, koji obećavaju i koji postižu mala, ali stalna ubrzanja. Ili, kao je to prvi zamislio ruski svemirski pionir Konstantin Ciolkovski, mogli bismo rabiti jedra, goleme, vrlo tanke filmove koji hvataju svjetlost i Sunčev vjetar, karavelu široku kilometre, koja bi prometovala prazninom između svjetova. Te su metode daleko bolje od raketa, posebice za putovanja na Mars i dalje od njega.</p>
<p>Kako i kod većine tehnologija, kada nešto jedva radi, kada je prvo svoje vrste, postoji prirodni nagon njena popravljanja, razvijanja, uporabe. Uskoro se stvori takva institucionalna investicija u izvornu tehnologiju, bez obzira na to koliko manjkava ona bila, da je vrlo teško pomaknuti se na nešto bolje. </p>
<p>NASA gotovo da i nema sredstava da bi istraživala alternativne tehnologije pogona. Taj bi novac trebao doći od kratkoročnih svemirskih pothvata, zadaća koje bi mogle dati konkretne rezultate i koje bi poboljšale razinu uspjeha NASA-e. </p>
<p>Trošenje novca na alternativne tehnologije se isplaćuje u budućnosti, za desetljeće ili dva. To je jedan od načina na koji početni uspjeh može posijati sjeme konačnog promašaja i vrlo je slično onome što se događa u biološkoj evoluciji. No prije ili kasnije neka će država, vjerojatno ona koja ne ulaže mnogo u tehnologije koje su na granici učinkovitosti, razviti učinkovite alternative.</p>
<p>Čak i prije toga, ako krenemo putem suradnje, doći će vrijeme, vjerojatno u prvim desetljećima novog stoljeća i novog tisućljeća, kada će se u stazi oko Zemlje sastavljati međuplanetna svemirska letjelica, a ljudi će to moći promatrati na večernjim vijestima. Radnici, koji lebde poput mušica, navode i spajaju unaprijed napravljene dijelove. Na kraju će letjelica biti ispitana i spremna, a na nju će se ukrcati međunarodna posada. Letjelica će ubrzati do brzine napuštanja staze oko Zemlje. </p>
<p>Tijekom cijelog putovanja do Marsa i natrag, život članova posade ovisi jedan o drugome, što je svijet u malom naših stvarnih okolnosti, ovdje dolje, na Zemlji. </p>
<p>Možda će prvo zajedničko međuplanetno putovanje s ljudskom posadom biti samo prelet pokraj ili kruženje oko Marsa. </p>
<p>Prije toga će se robotska vozila, sa zračnim kočenjem, padobranima i retroraketama, nježno spustiti na površinu Marsa kako bi prikupila uzorke i vratila ih na Zemlju i kako bi na Mars ostavila potrepštine za buduće istraživače. </p>
<p>Međutim, bez obzira na to imamo li uvjerljive i smislene razloge za to, siguran sam da će, ako se prije toga sami ne uništimo, doći dan kad ćemo mi, ljudi, kročiti na Mars. Pitanje je jedino kada.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>CITY</p>
<p>Koliko samo svijetu treba svjetla</p>
<p>Shatzy i profesor zajedno su se spustili alejom, nastavljajući razgovor, a potom su se pozdravili i on reče da je prikolica u njegovu vrtu, ako želi svratiti popodne bit će kod kuće, a ona odgovori da hoće, te je popodne uistinu tamo i otišla</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Vidimo se, Jack, ruka miluje kundak, on gleda u daljinu, stišćući oči, koliko svjetla, koliko samo svijetu treba svjetla, meni je dovoljan sitan plamen, tamo unutra, kada? </p>
<p>Ne sjećam se kada, ali mjesto je to kojemu sam rekao zbogom, i ništa više, nikada više neće o tome govoriti, zauvijek će se njihati na svojoj ljuljačci na drvenoj lakiranoj verandi, pomišljaš li, pomisli na prazne kuće, stotine praznih kuća, iza ljudskih lica, za leđima svake verande, tisuće kuća savršeno uređenih, i praznih. </p>
<p>Pomisli na zrak, tamo unutra, na boje, predmete, svjetlost što se mijenja, na sve što se događa ni za koga, na ta mjesta siročad, ona što bi bila mjesta, jedina prava, no čudni urbanizam sudbina zamislio ih je kao crvotočine svijeta, napuštene udubine pod površinom svijesti. </p>
<p>Pomišljaš li, kako zagonetno, što je s njima, tim pravim mjestima, s mojim pravim mjestom, gdje sam to došao dok sam se ovdje branio, zar se nikada to ne pitaš?</p>
<p>Tko zna kako sam? Dok se tamo ljuljaš, dok popravljaš komadiće krova, laštiš pušku, pozdravljaš prolaznike, odjednom ti pada na um to pitanje, tko zna kako sam? Htio bih samo to znati, kako sam? Zna li netko jesam li dobar, ili star, zna li netko jesam li živ?</p>
<p>Shatzy se približila katedri. Studenti su izlazili, a prof. Bandini je stajao, spremajući svoje stvari u torbu.</p>
<p>- Nije Vam loše predavanje.</p>
<p>- Hvala.</p>
<p>- Ozbiljno. Bilo je mnogo zanimljivih stvari.</p>
<p>- Hvala lijepo.</p>
<p>- Znate li što mi je palo na pamet?</p>
<p>- Ne.</p>
<p>- Eto, pomislila sam, pogledaj kako je ovaj profesor prokleto u pravu, hoću reći, stvari stoje upravo tako, ljudi imaju kuće, ali zapravo su verande, ne znam razumijete li, imaju kuće, ali su...</p>
<p>- Što ste rekli?</p>
<p>- Molim?</p>
<p>- Sada, to o kućama.</p>
<p>- Ne znam, što sam rekla?</p>
<p>- Rekli ste tu rečenicu.</p>
<p>- Koju rečenicu?</p>
<p>Shatzy i profesor zajedno su se spustili alejom, nastavljajući razgovor, a potom su se pozdravili i on reče da je prikolica u njegovu vrtu, ako želi svratiti popodne bit će kod kuće, a ona odgovori da hoće, te je popodne uistinu tamo i otišla, pa su stali raspravljati o boji i Shatzy doslovno reče:</p>
<p>- Kako Vam je palo na pamet odabrati žutu?</p>
<p>- Gospođice, Vi ste ti koji je kupujete, ne ja.</p>
<p>- Znam, ali prije dvadeset godina Vi ste je kupili. Nećete mi valjda reći da nije bilo druge boje?</p>
<p>- Ako Vam se žuta ne sviđa, možete je prebojati.</p>
<p>- Sviđa mi se.</p>
<p>- Sviđa Vam se?</p>
<p>- Meni da. No općenito uzevši, samo netko prilično blesav može kupiti žutu prikolicu, ne mislite?</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo u misiji spašavanja dostojanstva</p>
<p>»Čudo! Hoćete li da doista pričamo o čudu? Pa, gospodo, ja vam kažem da stvarno vjerujem u čudo«, uskliknuo je Ćiro nakon treninga na Loftus Roadu / Jedina dvojba, koju Ćiro još uvijek nije do kraja razriješio, jest - koga postaviti na lijevi bok. Kandidati su Krznar i Jurić, a zasad je u stanovitoj prednosti ipak Krznar.</p>
<p>LONDON (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 13. studenoga</p>
<p> - Hoće li i u četvrtak u Londonu Dinamovi nogometaši izgarati na terenu u duhu slogana, kojega koriste maksimirski navijači - »nema predaje«? Postoji li igdje u Hrvatskoj kakav nadobudni optimist, koji još uvijek vjeruje da bi Dinamo mogao načiniti senzaciju u Londonu, sustići prednost Fulhama od tri pogotka iz prve utakmice odigrane u Zagrebu i progurati se u 3. kolo Kupa Uefe? Ako takav netko i postoji, zasigurno ovakva razmišljanja drži u sebi, ne želeći se izlagati podsmijehu okoline. Maksimirski će nogometaši u četvrtak u Londonu (20.45 sati po srednjeeuropskom vremenu) odigrati na Loftus Roadu uzvratnu utakmicu 2. kola Kupa Uefa protiv engleskoga Premier ligaša Fulhama.</p>
<p> Uvjerljivom, 3-0 pobjedom u prvoj utakmici u Maksimiru, engleski su si nogometaši praktički osigurali plasman u sljedeći krug natjecanja, no ipak moraju u još 90 minuta nadmetanja s Dinamom. Cilj »plavih« u Londonu je dobrom igrom isprati gorčinu što je ostala nakon prve utakmice i teškoga poraza, te se tako dostojno oprostiti od Europe za ovu sezonu.</p>
<p> Utakmicu će suditi Francuz Laurent Duhamel, što je, po mišljenju Dinamova trenera Miroslava Blaževića, ipak bolja varijanta od one kakva je bila na prvoj utakmici u Zagrebu. Tada je, naime, ulogu djelitelja pravde imao Španjolac Iturralde Gonzalez, koji je sudio pomalo tendenciozno u Fulhamovu korist. Tendencija je bila vidljiva neovisno o tome što je isključenje Kristijana Polovanca u 33. minuti bilo posve opravdano... Polovanec je, inače, zbog toga crvenoga kartona, zaradio tri utakmice neigranja u eurokupovima. </p>
<p>- Čudo! Hoćete li da doista pričamo o čudu? Pa, gospodo, ja vam kažem da stvarno vjerujem u čudo, uskliknuo je Ćiro nakon treninga na Loftus Roadu. - Nema veze što me Mario Stanić pomalo obeshrabrio rekavši da će Fulham posebno težište sada baciti na Kup Uefe, s obzirom da mu u posljednje vrijeme baš i ne ide u domaćem prvenstvu. Naš je cilj dokazati da je poraz u Zagrebu bio nesretni slučaj. Sve se tada okrenulo isključenjem Polovanca. Bez obzira koliko vi, novinari, govorili u korist suca i tvrdili da je opravdano postupio, ja vam tvrdim suprotno. Deset puta sam pregledao snimku i tvrdim da je Polovanec zaslužio samo žuti karton i ništa drugo</p>
<p> Dinamov trener uporno podsjeća na detalj da je Dinamo u prvome okršaju u Maksimiru imao dvije stopostotne prilike, usprkos igraču manje.</p>
<p> - I Hajduk je prvom kolu protiv Fulhama u Londonu u zadnjim minutama imao meč-loptu. Sve u svemu, znamo da će biti iznimno teško. Osim toga, moram reći da je ondje teren - abnormalan! Uzak je i kratak, i to do ekstrema. Fulham na takvome terenu igra svojom već provjerenom taktikom, preskačući središnjicu. Igra Dinama će, pak, biti u stilu »napadni, vrati se, napadni, vrati se...« Pogrešno bi bilo pristupiti nekoj ofenzivnoj varijanti, 90 minuta je nekad jako dugo.</p>
<p> Činjenica da se Fulham u ovome trenutku nalazi u svojevrsnoj rezultatskoj krizi, da njegovi nastupi u engleskome prvenstvu nisu zadovoljavajući, ne ide u prilog maksimirskim nogometašima. Tako, barem, smatra Blažević, koji tvrdi da je zbog toga - žalostan, jer bi ta kriza mogla još više mobilizirati Engleze.</p>
<p> U Londonu neće moći zaigrati Silvio Marić zbog bolova rebrima, kao niti Kristijan Polovanec, zbog crvenog kartona zadobivenog na prvoj utakici u Zagrebu.</p>
<p> Ćiro je dodao da mu je drago što dobru formu pokazuje i Edin Mujčin, kojega zato »nema pravo ignorirati«. No, Mujčinovo mjesto u startnoj postavi još uvijek je pod znakom pitanja. Ali, zato nije Kranjčarevo...</p>
<p> - Kranjčar je biser hrvatskoga nogometa i kod njega je bitna postupnost. Potrebno ga je uvoditi onako kako je to biološki opravdano. Pa, skinuo je 10 kilograma tijekom ljeta, sva sreća da to nije izazvalo neke dramatične posljedice. Protiv Fulhama će zaigrati od prve minute.</p>
<p>A upravo najmlađi član »plavih« izmamio posebnu pozornost pedesetak Dinamovih navijača na treningu na doista lijepom stadionu na Loftus Roadu. Kranjčar je, naime, snažno opalio jednu loptu koja je preletjela kompletnu tribinu i završila negdje u mraku londonskih uličica, pod kotačima kakvoga autobusa. </p>
<p>Među skupinom promatrača našao se i skaut Aston Ville, John Dion. Njega je, jasno, zanimao Boško Balaban, napadač Aston Ville, koji se trenutačno nalazi na posudbi u Dinamu. </p>
<p> Jedina dvojba, koju Ćiro još uvijek nije do kraja razriješio, jest - koga postaviti na lijevi bok. Kandidati su Krznar i Jurić, a zasad je u stanovitoj prednosti ipak Krznar. Dinamo će, dakle, na Loftus Roadu najvjerojatnije zaigrati u sastavu: Butina - Smoje; Sedloski, Cesar - Mikić, Kranjčar, Agić, Mitu, Krznar - Olić, Balaban. Na klupi će biti vratar Turina, te Bošnjak, Petrović, Mujčin, Zahora, Drpić i Jurić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibona kraljevski protiv Barce</p>
<p>Dvorana »Dražena Petrovića« ostala je neosvojiva i za veliku Barcelonu koja je doživjela prvi poraz u Euroligi / Čak 5500 gledatelja došlo je vidjeti možda i budućeg prvaka Europe, a vidjeli su sjajnu utakmicu cibosa, bez dvojbi, najbolju ove sezone</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Niti najzagriženiji navijači Cibone VIP uoči utakmice protiv Barcelone, nisu mogli prognozirati ovakvu igru i pobjedu cibosa. Dvorana »Dražena Petrovića« ostala je neosvojiva i za veliku Barcelonu koja je doživjela prvi poraz u Euroligi. Cibona VIP je slavila sa 94-77 (48-34) i upisala treću pobjedu u Euroligi.</p>
<p>Čak 5500 gledatelja došlo je vidjeti možda i budućeg prvaka Europe, a vidjeli su sjajnu utakmicu cibosa, bez dvojbi, najbolju ove sezone. </p>
<p>Repešina momčad je uz fanatičnu obranu bila raspoložena i u napadu. Od prve minute Zagrepčani su bili koncentrirani u napadačkom dijelu. Vodstvo 13-0 u 4. minuti dalo je krila domaćim igračima koji, kao da su uvidjeli da Barcelonini igrači nisu »vanzemaljci«.</p>
<p>Barca je preko gorostasnog Duenasa poentirala po prvi put tek u 5. minuti, odličan posao u obrani radili su Alihodžić i Mujezinović. Bodiroga je potom ubacio 6 poena, no Cibona je držala razliku i nakon prvih deset minuta povela 26-12. Slaven Rimac pokazao je još jednom da ga inspiriraju jaki suparnici, od prvog šuta vidjelo se da je »unutra«. Odlično je igrao i Zoran Planinić koji je bez respekta ulazio pod koš i probijao Barcin zid u reketu.</p>
<p>Mamićev posao u obrani na Bodirogi, u drugoj je četvrtini nastavio Mance. Cibosi su »odsjekli« ponajboljeg europskog igrača od visoke linije svoje momčadi. U 14. minuti Mance je zakucao za 39-19, no krajem druge četvrtine, Barcelona je serijom 9-1 smanjila na 14 poena zaostatka. Pomogli su im i cibosi sa osam promašenih slobodnih bacanja. </p>
<p>U nastavku se očekivao odgovor gostiju, u 23. minuti Barcelona je stigla na 41-51. Tada Cibona ubacuje u »šestu brzinu«, Kus je otvorio seriju s dvije trice, Rimac je dodao tri, da bi u posljednjoj sekundi 3. četvrtine Kus tricom povisio vodstvo domaćih na gotovo nestvarnih78-50. </p>
<p>U posljednjih deset minuta trener gostujuće momčadi Svetislav Pešić pomirio se s porazom svoje momčadi, mirno je sjeo na klupu. U igru više nije ni uvodio Dejana Bodirogu i Gregora Fučku. Cibona si je dozvolila luksuz i malo se opustila, što su gosti iskoristili za ublažavanje poraza. Haris Mujezinović podigao je gledatelje na noge zakucavši preko 215 centimetara visokog Femerlinga. Publika je na kraju pljeskom i ovacijama ispratila cibose koji su upisali značajnu pobjedu za nastavak Eurolige.</p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP - BARCELONA 94-77 (26-12, 22-22, 30-16, 16-27)</p>
<p>CIBONA VIP: Krunić, Kus 10 (1-3), RIMAC 20 (0-2), Krasić, Prkačin 21 (10-13), MUJEZINOVIĆ 7 (1-2), PLANINIĆ 13 (0-1), Mance 8 (0-2), MAMIĆ 6, Ružić 6 (2-2), ALIHODŽIĆ 3.</p>
<p>BARCELONA: RODRIGUEZ 3, Alzamora 2 (0-2), FUČKA 4, Femerling 2, Bravo (0-2), BODIROGA 8 (4-6), NAVARRO 25 (10-12), DUENAS 12 (2-2), Jasikevičius 9 (1-2), Varejao 12 (2-3), Martin, Van Den Hare.</p>
<p>ŠUT: Cibona 34-56 (61%), Barcelona 25-54 (46%).</p>
<p>TRICE: Cibona 12-22 (55%), Barcelona 8-20 (40%).</p>
<p>SKOK: Cibona 31 (25+6), Barcelona 27 (22+5).</p>
<p>SUCI: Koromilas (Grč), Resser (Njem), Sahin (Tur). GLEDATELJA: 5500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Slaven RIMAC. </p>
<p>• Ostali rezultati, skupina B: Panathinaikos - Unicaja 77-65; skupina C: Slask - Ülker 84-93, Partizan - Asvel 79-71.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Charleroi zaustavio pobjednički niz Zadrana</p>
<p>ZADAR, 13. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Zadra zaustavljeni su u pobjedničkom nizu u sklopu Ulen kupa od belgijskog predstavnika momčadi Charleroi rezultatom 66-86. Bila je to jedna od najslabijih utakmica zadarske momčadi, utakmica u kojoj ništa nije polazilo za rukom niti jednom domaćem igraču. Tek poneki bljesak Marka Popovića bilo je premalo da bi nadigrali razigranu, brzu i pokretljivu momčad gostiju. U njihovoj je igri prednjačio Ellis, nezaustavljivi strijelac koji je bez problema jednako gađao dobro za »tricu« i »dvicu«. U skoku je najbolji bio Riddick, koji je nerijetko Zadranima skidao loptu s glave. </p>
<p>Unatoč brojnim pokušajima s klupe, Danijel Jusup nije uspio motivirati svoju momčad, nije ih uspio razigrati i natjerati da promijene kontraritam u koji su ušli još na početku utakmice. Ipak, najbolnija je situacija bila u 29. minuti kad su Belgijanci stigli do velikog vodstva sa 64-38. Ni kratkotrajan zalet zadarske momčadi nije pomogao da se barem primaknu pristojnijem porazu. </p>
<p>Dvorana u Jazinama</p>
<p>Zadar - Charleroi 66-86 (15-28, 14-15, 14-22, 23-21)</p>
<p>ZADAR: L. Popović 2, Pavić, M. Popović 17 (3-3), Longin 4 (2-2), Perinčić 4 (2-2), Šamanić 10 (4-6), Špralja 2, Erjavec 7 (5-6), Dijan 3 (1-2), Banić 7 (2-2), Perković 6 (1-2), Meeks 4</p>
<p>CHARLEROI: Ellis 28 (3-4), Tison, Faison 22, Moors, Riddick 14, Kuggins, Kuzmanović 2, Stas 11 (2-2), Potter 7 (3-4), Jorsen 2 (2-2)</p>
<p>SUCI: Colluci (Italija), Diloidis (Grčka), Chiari (Italija). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ronald Ellis.</p>
<p>I. Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Novca nemaju, ali ga ni neće!</p>
<p>Iako bi se očekivalo da članovi Vijeća HOO-a iskažu čuđenje što neka banka uopće želi imati posla s udrugom koja u javnosti ima imidž kakav trenutačno ima HOO i prihvate Matešin prijedlog, hladno su odbacili mogućnost da Raiffeisen banka kreditira »hrvatsku kuću sporta« / Prvi je Matešin problem taj što su svi ljudi »krvavi ispod kože«, a drugi što ovo Vijeće HOO-a ipak nije »njegovo« Vijeće</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Da su Hrvati vrlo čudan narod jasno je čak i onima koji za Hrvatsku nisu nikad čuli. No, da takva reputacija ne bi došla u pitanje treba je, valjda, svakodnevno potvrđivati. Ovog su puta svoj doprinos dali članovi novog Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, već na svojoj prvoj pravoj sjednici.</p>
<p>Ukratko, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša predložio je da se do aktiviranja Proračuna za 2003. godinu, odnosno do rebalansa ovogodišnjeg, besparica u HOO-u premosti (navodno povoljnim) kreditom Raiffeisen banke. Iako bi se očekivalo da članovi Vijeća iskažu čuđenje što neka banka uopće želi imati posla s udrugom koja u javnosti ima imidž kakav trenutačno ima HOO i prihvate Matešin prijedlog, ovi su ga hladno - odbacili! Nekima se, naime, nije sviđalo što ih se nije u vezi s kreditom konzultiralo prije sjednice Vijeća(?), drugi su smatrali da bi kredit trebalo zatražiti od nekih drugih banaka(??), treći, pak, imaju neke »svoje« banke (doslovce!?), a četvrti su se, valjda, pobojali da bi u toj transakciji Mateša mogao imati neke osobne koristi. Bilo kako bilo, sitne ljudske slabosti opet su pobijedile pragmatiku i Matešina je inicijativa doživjela fijasko.</p>
<p>Trebalo bi se prisjetiti zašto je uopće upravo Mateša prije mjesec dana izabran za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Na stranu lobiji i pojedinačni interesi, no Mateša je prikazivan optimalnim rješenjem jer kao bivši premijer i osoba dokazanog tehno-menadžerskog profila može relativno brzo financijski i organizacijski konsolidirati »hrvatsku kuću sporta«. Vlada se posljednjih godina nije pokazala kao naročito pouzdan partner, pa je svima jasno kako dodatne izvore financiranja treba potražiti na nekim drugim mjestima. I sam Mateša je zagovarao oslonac hrvatskog sporta na moćne financijske institucije, tj. banke i osiguravajuća društva, za koje je tvrdio da imaju i sredstava i interesa pomoći HOO-u. Matešini su se prvi potezi, zato, očekivali s posebnim zanimanjem. Nakon što je kontaktirao i institucije koje mu ne mogu financijski pomoći (Predsjednik Republike) i one koje bi to morale po sili zakona (Hrvatska lutrija), Mateša je pred Vijeće došao s onim što je, dakle, prije izbora obećavao i što se od njega očekivalo - s imenom financijske institucije (banke) koja je spremna »u roku odmah« kreditirati HOO. Već pri prvom ozbiljnijem koraku Mateša se, međutim, suočio s dva problema. Prvi je taj da su svi ljudi »krvavi ispod kože« i tu se ne može napraviti ništa, a drugi je taj što ovo Vijeće HOO-a ipak nije »njegovo« Vijeće. Što zbog statutarnih obveza i ograničenja, što zbog obveza prema »zaslužnima« za njegov izbor, Mateša u Vijeću ima ljude koji tamo sasvim sigurno ne bi bili da je Vijeće sastavljeno prema njegovoj želji i zamislima. Ipak, čak ni oni koji su odmah izrazili skepsu prema uspješnosti i dugovječnosti Matešine misije u HOO-u, vjerojatno nisu očekivali da ga Vijeće neće podržati već kod prve važne odluke. Na računu HOO-a je, iznose pojedini mediji, tek 300 tisuća kuna, nije vjerojatno da će do kraja godine iz redovitih izvora išta više pristići, pa se nemalo iznenadio opisanom reakcijom članova Vijeća. </p>
<p>Očito, svoje zamisli i najavljene reforme u Hrvatskom olimpijskom odboru Mateša će provesti znatno teže nego što je očekivao. Ipak, vjerojatno je još prerano za pitanje koje nam je dan nakon spomenute sjednice Vijeća uputio stariji kolega: »I, tko će biti sljedeći predsjednik HOO-a?«</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Safin na izlaznim vratima, Novak šokirao Agassija</p>
<p>Čeh je okrenuo 2-5 u prvom setu i pomeo Agassija s terena / Safin bi se nakon dva poraza trebao izvlačiti na Hewittu, ali i ta mu pobjeda neće ništa značiti ukoliko mu se ne poklope i ostali rezultati</p>
<p>ŠANGAJ, 13. studenoga</p>
<p> - Ako je suditi prema prvom nastupu, Amerikanac Andre Agassi ipak neće postati najstariji »broj jedan« na svijetu. Čeh Jiri Novak ove sezone proživljava najljepše trenutke karijere, iako nije osvojio nijedan turnir. No, prikazanom je igrom u prvom dvoboju zlatne skupine protiv Agassija zaslužio i nekoliko naslova, a ne samo 20 bodova i 120.000 američkih dolara.</p>
<p>Osim Agassija, favorit crvene skupine Rus Marat Safin nakon drugog dana i drugog poraza može rezervirati avionske karte za povratak kući. Španjolac Albert Costa se očito zagrijavao protiv Australca Lleytona Hewita u utorak kada je prvog tenisača svijeta odveo u treći set. Protiv Rusa je Costa bio u šampionskom izdanju iz Roland Garrosa, na tvrdoj podlozi u Šangaju osjećao se i bolje nego u Parizu. Završni turnir najboljih osam tenisača svijeta opravdao je tako nakon dva dana najavljen iznimno neizvjestan rasplet kraja sezone.</p>
<p>Vjerovatnu najvredniju pobjedu nakon 10 godina na Touru i 27 godina na leđima upisao je najbolji češki tenisač Jiri Novak. A Agassi je krenuo u prepoznatljivom stilu, »šetao« je Novaka kako je htio, nakon pola sata bilo je 5-2 za Amerikanaca, kojemu je tada u očima bio samo jedan cilj - prestići Hewitta. No, sve je to bilo dovoljno za još samo jedan gem do kraja. Jer, kod Novaka se tek nakon sedam gemova probudilo ono najbolje. Furioznom igrom ubrzo je stigao do konačnih 7-5, 6-1. Pritom, kao da je »oteo« Agassiju svu agresivnost i preciznost i usmjerio ih protiv razočaranog 32-godišnjaka, koji je gotovo izjurio s terena.</p>
<p>Iako je pobjedom na posljednjem ATP turniru iz »masters« serije u Parizu najavio juriš na pokal pobjednika 3.7 milijuna američkih dolara vrijednog »Mastersa«, Marat Safin platio je cijenu velikog broja nastupa tijekom sezone. Protiv Coste nije ga spasilo ni 16 asova, Španjolac je bio dovoljno strpljiv i prepustio inicijativu Safinu, koji je samo gomilao neforsirane pogreške.</p>
<p>Sad bi se Safin trebao izvlačiti na Hewittu koji je u srijedu iznenađujuće poražen od pobjednika Umaga Carlosa Moye. Španjolac je tako osigurao plasman u polufinale, dok je drugo mjesto iz ove skupine još uvijek potpuno otvoreno.</p>
<p>• Rezultati, crvena skupina: Costa - Safin 3-6, 6-4, 6-3; Moya - Hewitt 6-4, 7-5; zlatna skupina: Novak - Agassi 7-5, 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Pričuve« izborile ostanak </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Nije uvijek lako pobijediti onda kada si favorit. Uspjelo je to, međutim, stolnotenisačima Hrvatske koji su u 3. kolu Europske superlige, u dvoboju reprezentacija koje su nastupile bez najboljih igrača, pobijedili Grčku sa 3-1. Tom su pobjedom osigurali ostanak u Superligi i izravan plasman u osminu finala na sljedećem europskom prvenstvu. Drugim riječima, s pravim Zoranom Primorcem u sastavu samo nas dvije pobjede u Courmayeuru dijele od medalje. Naravno, lakše je to reći nego ostvariti, no kao ilustracija važnosti pobjede nad Grčkom - dobro zvuči. </p>
<p>Prije toga, našu reprezentaciju očekuje razigravanje od sedmog do devetog mjesta u Superligi. Već 3. prosinca ugostit ćemo europske doprvake Nijemce, dok 7. siječnja naši stolnotenisači gostuju kod također vrlo jakih Nizozemaca. Iako ti mečevi nemaju posebno veliko značenje, odigraju li ih sve reprezentacije u najjačim sastavima bit će sve samo ne nezanimljivi. Tko, primjerice, ne bi volio u Zagrebu vidjeti dvoboj Zorana Primorca i Tima Bolla, nakon što su upravo njih dvojica na nedavnom Svjetskom kupu u Jinanu »zavili u crno« Kineze izbacivši već u četvrtfinalu dvojicu najboljih svjetskih igrača, Ma Lina i Wanga Liqina...</p>
<p>• Rezultati 3. kola u skupini A: </p>
<p>HRVATSKA - GRČKA 3-1 </p>
<p>Jiang - Papageorgiu 14-12, 11-4, 11-6, Šurbek - Ciokas 11-3, 11-9, 7-11, 11-4, I. Juzbašić - Gionis 11-13, 9-11, 4-11, Jiang - Ciokas 11-2, 11-13, 8-11, 11-4, 11-3.;</p>
<p>ČEŠKA - ŠVEDSKA 1-3</p>
<p>Klasek - Lundqvist 1-3, Plachy - Karlsson 1-3, Cihak - Hakansson 3-0, Klasek - Karlsson 2-3.</p>
<p>Konačni poredak: 1. Švedska 6, 2. Češka 5, 3. Hrvatska 4, 4. Grčka 3 boda.</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Irak tvrdi da »nestrpljivo očekuje« inspektore UN</p>
<p>»Iako smo svjesni pravih razloga koji stoje iza usvajanja rezolucije 1441, obavještavamo vas da je prihvaćamo unatoč zlu koje ona sadrži«, navodi se u pismu iračkog ministra vanjskih poslova Najija Sabrija </p>
<p>NEW YORK/BAGDAD, 13. studenoga</p>
<p> - Irački veleposlanik pri UN-u Mohammed al Douri izjavio je kako će »Irak ispuniti Rezoluciju 1441 unatoč njezinu lošem sadržaju«. </p>
<p>»Spremni smo prihvatiti inspektore u određenom roku i nestrpljivo očekujemo da što prije ispune svoju zadaću u skladu s međunarodnim pravom«, dodao je. U pismu UN-u Irak ponavlja da nema oružja za masovno uništavanje pa ga stoga, kako je kazao »ne brine povratak inspektora«, kazao je irački veleposlanik.</p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan nije bio u svom uredu kad je predstavnik Iraka u UN-u donio pismo. Annan je od utorka u Washingtonu gdje je razgovarao s državnim tajnikom Colinom Powellom, a planiran je i susret s predsjednikom Georgeom W. Bushom. </p>
<p>Prethodnica UN-ovih inspektora za oružje, koju će voditi Hans Blix, u Bagdad bi trebala krenuti u ponedjeljak. </p>
<p>Irak do 15. studenoga mora prihvatiti rezoluciju, no to je učinio u srijedu 13., bez ikakvih rezervi i uvjeta. U Bagdad 18. studenoga stižu Hans Blix, šef UN-ovih inspektora (UNMOVIC), i Mohammed El Baradei, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, zajedno s dvadesetak tehničara koji će organizirati komunikacije, prijevoz, urede i laboratorije. Očekuje se da 25. studenoga dođe prva skupina od desetak inspektora za razoružanje koji će pripremiti rad svojih kolega i obaviti neke inspekcije.</p>
<p>Irak do 8. prosinca mora Vijeću sigurnosti predati »točnu i potpunu« deklaraciju o svim svojim programima razvoja i prodaje oružja za masovno uništenje i civilnih materijala koji bi mogli imati vojnu primjenu. UN-ovi inspektori do 23. prosinca moraju početi s radom. U Iraku bi se trebalo nalaziti između 80 i 100 inspektora i pomoćnog osoblja. Krajnji rok do kojeg inspektori moraju podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti je 21. veljače 2003. godine.</p>
<p>Iračka državna televizija objavila je u srijedu navečer pismo iračke vlade u kojem se bez ikakvih rezervi i uvjeta prihvaća nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o razoružanju Iraka i povratku inspektora. </p>
<p>»Iako smo svjesni pravih razloga koji stoje iza usvajanja rezolucije 1441, obavještavamo vas da je prihvaćamo unatoč zlu koje ona sadrži«, navodi se u pismu iračkog ministra vanjskih poslova Najija Sabrija upućenome glavnom tajniku UN-a. Pismo je u srijedu bilo glavna tema sastanka Revolucionarnog zapovjednog vijeća, najviše instance vlasti u Iraku, i vodstva vladajuće stranke Baas. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mesić s Kalamom i Vajpayeeom o borbi protiv terorizma</p>
<p>Hrvatska i Indija potpisale su u srijedu ugovor o suradnji u poljoprivredi te Memorandum o razumijevanju u poticanju izvoza</p>
<p>NEW DELHI, 13. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić počeo je u srijedu ujutro svoj službeni posjet Indiji dolaskom pred impozantnu predsjedničku palaču Rashtrapti Bhavan u New Delhiju, gdje su ga uz najviše državničke počasti dočekali indijski predsjednik Abdul Kalam te premijer Atal Behari Vajpayee. </p>
<p>»Obje naše zemlje imaju vrlo prijateljske odnose i imamo mnogo toga o čemu možemo razgovarati«, kazao Kalam. </p>
<p>»Došao sam u prijateljsku Indiju s kojom imamo vrlo dobre odnose, kao i u vrijeme kada je Hrvatska bila dio državne jugoslavenske zajednice. Sada mogu reći da su na najvišoj razini i u političkom i u svakom pogledu«, rekao je predsjednik Mesić. »I Hrvatska i Indija su protiv terorizma, dio smo međunarodnoga saveza«, kazao je premijer Vajpayee. »Imamo tijesnu suradnju na tom području, i to će biti jedno od pitanja o kojemu ćemo razgovarati«, najavio je premijer Vajpayee. Predsjednik Mesić položio je vijenac u Memorijalnom centru na grobu Mahatme Gandhija, oca neovisne moderne Indije. Hrvatska i Indija potpisale su u srijedu ugovor o suradnji u poljoprivredi te Memorandum o razumijevanju u poticanju izvoza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>NATO u Pragu odlučuje o transformaciji i proširenju</p>
<p>BRUXELLES, 13. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Da se nije nametnula tema terorizma, NATO-ov bi praški summit obilježilo proširenje; ovako će postati summit transformacije kojom će taj polustoljetni vojni savez barem pokušati promijeniti kako bi se efikasnije suprotstavio novim izazovima.</p>
<p>Desetak dana uoči summita NATO-ovih lidera malo je toga poznato, osim što su u opticaj puštene zanimljive ideje koje bi uskoro trebale ući u NATO-ovu praksu. Najuočljiviji je koncept NATO-ovih novih snaga za brz odgovor, svojevrsni pandan europskim snagama za brzo djelovanje. Osnovna razlika među njima je u tome što postoje svi izgledi da NATO-ov koncept zaživi brzo i efikasno. </p>
<p>Već iduće godine trebao bi biti završen dobar dio priprema za operativno osposobljavanje 20.000 vojnika za izvođenje akcija na bilo kojem terenu izvan NATO-ova prostora i bez ikakve potpore od strane NATO-a. Naime, nema političkih prepreka koje su zaledile proces formiranja europskih snaga zamišljenih za operacije »za koje NATO nije zainteresiran«. </p>
<p>Njemačka i Nizozemska, koje će u veljači preuzeti afganistansku mirovnu misiju, već su najavile glavnom tajniku NATO-a Georgeu Robertsonu zahtjev da im se odobri korištenje NATO-ovih resursa i kapaciteta, od obavještajnih podataka i komunikacija do logistike i zračnog prijevoza. Ta inicijativa budućih partnera u mirovnoj misiji omogućuje na mala vrata formalni ulazak NATO-a na teren Afganistana. Nije isključeno da u nekoj daljnjoj fazi ove operacije, ocijeni li se da se međunarodne stabilizacijske snage u interesu smirivanja moraju iz Kabula i bliže okolice disperzirati Afganistanom, NATO preuzme njezino vođenje kao što to danas radi s SFOR-om i KFOR-om. </p>
<p>Izvjesno je da će NATO u Pragu pozvati u svoje članstvo »do sedam zemalja«, a ne devet kako je bilo najavljivano. Budući da u društvu 19 jednakih saveznika glavne odluke ipak donose »jednakiji«, signali iz Pentagona vele da će neke odluke biti donesene tek u Pragu. </p>
<p>Kako sada stvari stoje, tri baltičke zemlje Estonija, Latvija i Litva te Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunjska su vjerojatni novi članovi. Rumunjska je kupila američku privolu potpisom na bilateralni sporazum o izuzeću američkih građana od međunarodne pravde pred Stalnim sudom za ratne zločine. </p>
<p>Slovačka bi mogla biti zaustavljena na putu za NATO zbog kronične nesposobnosti vlasti da spriječi korupciju. Taj je problem, doduše, prisutan i u drugim zemljama iz NATO-ove čekaonice. Latvija nije ponudila adekvatne sigurnosne aranžmane, a prema Sloveniji je izražena rezerva radi odbijanja vlade da dublje posegne u proračun za financiranje obrane, ali i zbog javnog mnijenja u zemlji koje je sve naglašenije protiv ideje o ulasku u NATO. </p>
<p>No, primjedbe je iznosila uglavnom vojna struka; političari su u principu dali zeleno svjetlo sedmorici. Uostalom, budući da u NATO ne ulaze vojske, zadnju riječ nemaju generali i specijalisti vojnih znanosti, nego ministri, pa će za NATO-ovim ovalnim stolom, umjesto sadašnjih 19, u skoro vrijeme, nakon što se zaokruže pregovori, sjediti i konsenzusom odlučivati čak 26 zemalja članica.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>CIA zaustavila isporuku bugarskih dijelova za motore Iraku</p>
<p>SOFIJA, 13. studenoga</p>
<p> - Agenti američke Centralne obavještajne agencije (CIA) u Siriji su presreli isporuku dijelova za motore proizvedenih u Bugarskoj, koja je bila namijenjena Iraku, objavio je u srijedu list »24 časa«. List je, pozivajući se na izvore u američkom State Departmentu, objavio da bi dijelovi za motore mogli biti namijenjeni u vojne svrhe.</p>
<p>Taj je skandal potresao političku scenu u Bugarskoj, koja se nada da će na summitu NATO-a u Pragu sljedećeg tjedna biti pozvana u članstvo Sjevernoatlantskog saveza. U izvješću lista navodi se da su u ponedjeljak otpuštena dvojica dužnosnika državne tvornice oružja Terem zbog »prekršaja u vanjskoj trgovini«, te da je još nekolicina dužnosnika uhićena.</p>
<p> Bugarski ministar obrane Nikolaj Svinarov rekao je za Bugarski radio da se nada kako će istraga o cijelom slučaju biti dovršena do kraja tjedna, te da će biti imenovana nova uprava Terema. Bugarski radio prenio je vladino priopćenje u kojem se navodi da je tvrtka Terem sklopila ugovor o izvozu specijalnih dijelova koji su prikazani kao civilni proizvodi.</p>
<p>Dogodio se »djelomičan izvoz rezervnih dijelova, ali ti dijelovi nisu dovoljni za sastavljanje cijelog proizvoda koji bi se koristio u oklopnim vozilima«, priopćila je vlada. U priopćenju se navodi da je brzom akcijom nadležnih službi spriječen izvoz preostalih dijelova predviđenih ugovorom, čime je »izbjegnuta uključenost Bugarske u međunarodni skandal kršenja ograničenja trgovine specijalnim proizvodima sa zemljama visokog rizika«.</p>
<p> Ministar vanjskih poslova Solomon Passi opisao je incident kao »provokaciju«, upozorivši da bi on mogao postati velikom preprekom na putu priključenja Bugarske NATO-u. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Policijski snajperisti i vojska čuvaju Heathrow</p>
<p>Do kraja godine u Britaniji će djelovati i rezervne snage za brzu reakciju, sastavljene s nakanom da djeluju u slučaju terorističkog udara</p>
<p>LONDON, 13. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Luke u Velikoj Britaniji stavljene su u stanje najviše pripravnosti, nakon opomena primljenih od nizozemskih i francuskih tajnih službi. Prošlog tjedna one su, naime, upozorile da će se kamion pun eksploziva pokušati ukrcati na trajekt preko La Manchea. Downing street je priopćio da građani ne trebaju mijenjati svoje planove putovanja, ali u zemlji svejedno raste nervoza. Najnovije izvješće uklapa se, naime, u zadnja službena upozorenja da postoji velika opasnost od terorističkog udara Al Qaide na Veliku Britaniju. </p>
<p>O opasnosti od terorizma govorio je i premijer Tony Blair. U govoru održanom u londonskom Cityju, on je rekao da britanske službe sigurnosti »gotovo svakodnevno« primaju upozorenja o opasnosti od terorističkih napada. Kazao je da teroristička mreža Osame bin Ladena i dalje znači ozbiljnu prijetnju.</p>
<p>Dok britanski premijer upozorava na opasnost, na Otoku se poduzimaju posebne mjere sigurnosti, kao što je postavljanje policijskih snajperista koji trebaju pojačati postojeće vojno osiguranje u londonskoj zračnoj luci Heathrow. Do kraja godine, u Britaniji će djelovati i rezervne snage za brzu reakciju, sastavljene s nakanom da djeluju u slučaju terorističkog udara.</p>
<p>Blairov službeni glasnogovornik kasnije je pojasnio da su do sada primljena upozorenja o terorističkoj opasnosti bila općenite, a ne specifične naravi. Promatračima je upao u oči neobično tmuran, pesimističan ton Blairovog govora, premda je premijer kazao da strah od terorizma ne bi smio paralizirati naciju. »Da smo reagirali na svaki primljeni obavještajni podatak ... u mnogim bismo prilikama zatvorili ceste, željeznice, aerodrome, trgovinske centre, tvornice, vojne pogone«, rekao je Blair. No opomenuo je Britance da budu budni. </p>
<p>Nedavno je britansko Ministarstvo unutarnjih poslova upozorilo na opasnost od kemijskog ili nuklearnog napada koji bi na britanskom tlu mogla izvesti Al Qaida. No ubrzo je ublaženo kako se među ne bi sijala prevelika panika. Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett priznao je, međutim, da je Britanija, zbog svoje podrške Americi, jedna od prvih meta mogućeg napada. </p>
<p>Kada se sve zbroji, izlazi da gotovo svakog dana neki od zapadnih dužnosnika upozorava na prijetnju od Bin Ladenove terorističke mreže. Ovih dana učinili su to ne samo Blair i Blunkett, nego i direktor CIA-e George Tenet, te šef Interpola Ronald Noble. </p>
<p>Upozorenja u Britaniji imaju pak veze s nedavnim posjetom Toma Ridega, visokog američkog dužnosnika zaduženog za sigurnost. Prošlog tjedna Ridge je razgovarao sa šefovima britanskih tajnih službi, prikupljajući od njih iskustva u borbi protiv IRA-e. No iznio je i američku strategiju obračuna s terorizmom. U govoru što ga je prije nekoliko dana održao u Londonu, Ridge je podsjetio da se teroristi nastoje domoći bioloških, kemijskih, nuklearnih i radioloških oružja, te da je među njima i dalje najopasnija Al Qaida. Vjeruje se, međutim, da zapadne tajne službe ne znaju za neki konkretni plan napada u Britaniji, nego su samo svjesne općenite prijetnje. </p>
<p>Zadnjih mjeseci zapadni obavještajci uspijevaju prikupiti sve više podataka o Al Qaidi i njenim članovima i pristašama. Dio informacija dobiven je elektronskim prisluškivanjem telefonskih razgovora te poruka poslanih e-mailom i faksom. SAD svojim rukama drži više osumnjičenih pripadnika Al Qaide koje redovno preslušava. Premda su Bin Ladenovi ljudi prošli trening o tome kako da se odupru ispitivanju, vjeruje se da je ponešto do sada procurilo i od njih. Spominjali su nove terorističke napade koji su isplanirani dugo unaprijed, zatim strašna oružja koja bi navodno trebala posijati užas na Zapadu, te pritajene ćelije Al Qaidinih »spavača« u zapadnim prijestolnicama koje samo čekaju da budu aktivirane. Nitko međutim ne zna koliko u tim pričama ima istine a koliko blefa, jer je Al Qaida i u prošlosti znala mahati izmišljenim prijetnjama. Nakon nedavnog napada u diskoklubu na Baliju, te eksplozije francuskog supertankera blizu Jemena, opće je uvjerenje, međutim, da se Bin Ladenova teroristička zvijer opet budi. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Osama bin Laden prijeti terorističkim napadima i Njemačkoj</p>
<p>Njemačka obavještajna služba (BND) je prije tjedan dana upozorila javnost da zemlji prijeti napad od terorista Al Qaide / Prema riječima predsjednika BND-a Augusta Hanninga, organizacija Osame bin Ladena tim napadom želi dokazati kako još uvijek postoji te da je sposobna učiniti takvo djelo</p>
<p>BERLIN, 13. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šef terorističke mreže Al Qaide Osama bin Laden prijeti napadima Njemačkoj. Prema tonskom zapisu koji je emitirala katarska TV postaja Al Jazeera, Bin Laden je zaprijetio napadima na Njemačku, Italiju i Veliku Britaniju, ako te zemlje budu i dalje podržavale »bandu ubojica iz Bijele kuće«. </p>
<p>U najnovijoj poruci šefa Al Qaide spominje se rat protiv Iraka, napad na Bali (200 poginulih), napad na sinagogu u Maroku (poginulo 14 Nijemaca) i napad na tanker »Limburg«. U poruci se navodi da su napade izvršili »gorljivi muslimani kako bi osvetili smrt žene, djece i staraca Palestine«.</p>
<p>Bin Ladenova navodna poruka je samo pojačala već prisutna strahovanja Nijemca od Al Qaide. Njemačka obavještajna služba (BND) je prije tjedan dana upozorila javnost da zemlji prijeti napad od terorista Al Qaide. Prema riječima predsjednika BND-a Augusta Hanninga, organizacija Osame bin Ladena tim napadom želi dokazati kako još uvijek postoji te da je sposobna učiniti takvo djelo. »Ako se pogleda kako su se odvijali prijašnji napadi, tada je vrlo konkretno strahovanje da moramo računati s novim napadom, i to s napadom većih razmjera.« Prema procjeni prvog čovjeka njemačke obavještajne službe, Osama bin Laden je još uvijek živ, »i on uz pomoć brojnih pomagača operira u teško dostupnim područjima često mijenjajući mjesto boravka, tako da je teško utvrditi u kakvom se stanju nalazi«.</p>
<p>Na »antiterorističkoj fronti« umirujuće je djelovala vijest da je bliski Bin Ladenov suradnik Kaid Sinan el Harthi likvidiran u Jemenu. On je bio među najtraženijim pripadnicima Al Qaide. Objavljeno kako je on zajedno s još pet osoba poginuo u provinciji Marib, 160 kilometara istočno od jemenskoga glavnoga grada Saane. Njemački su mediji prenijeli da je raketa tipa »hellfire« ispaljena s »predatora«, bespilotne letjelice američke tajne službe CIA-e. </p>
<p>No, to ne znači da je dobiven rat protiv terorizma. Unatoč nekim uspjesima zapadnih tajnih službi, pobjeda nad terorizmom je još daleko, a djelotvornost antiterorističkih akcija je upitna. Tako primjerice, stručnjaci za terorizam u europskim zemljama potpisnicama Schengenskog sporazuma, među kojima je i Njemačka, konkretno predbacuju da na svojim popisima traženih terorista imaju samo imena 40 od ukupno više od 200 osoba koje se nalaze na UN-ovim listama. </p>
<p>Njemačka ne smatra da je svojom suzdržanošću kod blokiranja bankovnih računa ometala napore UN-a. Prema obrazloženju njemačke vlade, imena s UN-ovog popisa osoba za kojima su izdane tjeralice često nisu dovoljna za točnu identifikaciju. No, potragu za sumnjivim osobama ne otežava samo nedostatna međunarodna suradnja nego i kriminalna energija mreže Al Qaide koja raspolaže velikim količinama krivotvorenih ili ukradenih isprava i kreditnih kartica. Neometano kretanje sumnjivih osoba omogućavaju i nedostatne pogranične kontrole. Prema spoznajama stručnjaka, članovi Al Qaide posebno lako dospijevaju u Europu preko Turske ili Balkana. Zato se taj dio Europe naziva »ključnom regijom za teroriste«.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Al Jazeera objavila tonsku snimku koja se pripisuje Bin Ladenu</p>
<p>DOHA, 13. studenoga</p>
<p> - Katarska televizijska postaja Al Jazeera u utorak je navečer objavila tonsku snimku koja se pripisuje saudijskom milijarderu i najtraženijem teroristu na svijetu Osami bin Ladenu, a u kojoj on pozdravlja nedavne napade izvedene na Baliju, u Jemenu i Kuvajtu kao i otmicu u Moskvi.</p>
<p>»Sve operacije koje su izvedene protiv Nijemaca u Tunisu (napad u Djerbi) na Francuze u Karachiju, na Australce i Britance na Baliju, na francuski tanker u Jemenu i na marince u Failaki (Kuvajt) kao i posljednja otmica talaca u Moskvi, sve je to odgovor muslimana prinuđenih da brane svoju religiju«, rekao je bin Laden. »Kako nas ubijete i vi ćete biti ubijeni na isti način, a kako nas budete bombardirali i vi ćete biti isto tako«, rekao je Bin Laden.</p>
<p> U toj je svojoj poruci, upućenoj narodima zemalja saveznica SAD-a, Bin Laden upozorio javnost tih država na »savezništvo njihovih vlada sa SAD-om u napadu na Afganistan«. Pritom je naveo »Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, Kanadu, Njemačku i Australiju«. SAD je istovremeno objavio da će dati analizirati glas koji se čuje u objavljenoj zvučnoj snimci kako bi se utvrdilo priopada li on stvarno bin Ladenu. »Vidjeli smo ta izvješća i analizirat ćemo snimku. Ne znamo je li to on (bin Laden) ili ne« rekao je glasnogovornik Nacionalnog vijeća sigurnosti Sean McCormack. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Kineski predsjednik Jiang povlači se s mjesta šefa KP </p>
<p>PEKING, 13. studenoga</p>
<p> - Izaslanici kongresa kineske Komunističke partije u srijedu su potvrdili da će se predsjednik Jiang Zemin, zajedno s još nekolicinom najviših dužnosnika, povući s mjesta stranačkog šefa, čime će omogućiti dolazak nove generacije političara na čelo partije i zemlje. Osim Jiangovog imena, na popisu kandidata za ulazak u Centralni komitet neće se naći imena još petorice dosadašnjih članova moćnog Stalnog odbora Centralnog komiteta, uključujući i predsjednika parlamenta Li Penga i premijera Zhu Rongjija, potvrdili su izaslanici. Riječ je o prvoj mirnoj i redovitoj smjeni na vrhu partije u povijesti komunističke Kine. Izaslanici su rekli da će potpredsjednik Hu Jintao (59) biti jedini dosadašnji član sedmeročlanog Stalnog odbora koji će se naći među kandidatima za ponovni izbor u Centralni komitet što bi, ocjenjuju analitičari, moglo značiti da će upravo on biti izabran za novog čelnika partije.</p>
<p>»Nijedan od čelnika osim Hua nije kandidat za Centralni komitet«, rekao je jedan izaslanik kongresa, čime je prekršio uobičajenu tajnovitost oko izbora novog vodstva. »Svi su oni u visokim godinama i žele napraviti mjesta za mlađe čelnike koji će potaknuti razvoj«, dodao je izaslanik.</p>
<p> Nakon višemjesečnih unutarpartijskih rasprava o kadrovskim promjenama, riječ je o prvim konkretnim signalima da će »četvrta generacija« komunističkih čelnika - nakon generacija Mao Zedonga, Denga Xiaopinga i Jianga Zemina - preuzeti vodstvo najmnogoljudnije zemlje na svijetu.</p>
<p> Izaslanici 16. kongresa trebali bi u četvrtak birati 22 člana Centralnog komiteta. Prema statutu Komunističke partije, generalni sekretar mora biti član Stalnog odbora koji će biti biran u petak. Jiang (76), Li (74) i Zhu (74) također bi se na sjednici parlamenta u ožujku sljedeće godine trebali povući i sa svih državnih funkcija. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Tuđe poštuj, a svojim se diči</p>
<p>»Hrvatska je neopravdano u nepovoljnom položaju«, mišljenja je mađarski ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacz (Vjesnik, 13. studenoga) i s njim se uglavnom slažem, ali ne dijelim potpuno njegovo mišljenje o uzrocima hrvatskog zaostajanja u integracijskim procesima.</p>
<p> Moje je gledište da se hrvatska politička klasa, rušeći simbole hrvatskog identiteta (poglavito izrasle u Domovinskom ratu i njezinoj pobjedničkoj vojsci), ne zna oduprijeti »naredbama« sa Zapada. Ne drže se narodne mudrosti: »Tuđe poštuj, a svojim se diči«.</p>
<p>Hrvatsko društvo dugo je živjelo u različitim složenim političkim zajednicama, zbog toga je kolektivno idokrinirano: podaničkim i sluganskim mentalitetom, nedostatku samopoštovanja, samopouzdanja i svijesti o vlastitoj slobodi i samostojnosti, davanje je nadnaravnih atributa strancima, primitivna lakovjernost i prihvaćanje poniženja (za sitne koristi) spram međunarodne zajednice. Zaboravlja se, da baš ovaj Zapad više štuje energičnu borbu za vlastita prava, nego pokorno izvršavanje njihovih diktata - samopoštovanje je elementarni uvjet da te netko uopće uvažava i poštuje.</p>
<p>Hrvatski je problem što se taj okoštali način razmišljanja, vladanja i odnosa u društvu ne mijenja (mijenjaju se samo ljudi na vlasti), neodgovorno se rasprodaje strateška imovina (to može trajati još malo, a onda država odlazi »na ulicu« - doživjeti goru sudbinu od Argentine).</p>
<p>Mali smo brojčano (relativno je lako okrenuti tešku situaciju) i s par dobrih projekata (imamo atraktivne potencijale za: turizam, proizvodnju zdrave hrane, kvalitetnu pitku vodu, prehrambenu industriju..) postat ćemo važni sami sebi, ali i Europskoj uniji, NATO-u; samo treba iskorijeniti sluganski mentalitet, koji se kao rak prenosi na sva područja i na svim razinama hrvatskog društva (sve do razine obitelji).</p>
<p>ALOJZ PAVLOVIĆ Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bespravnim graditeljima prijete »praznom puškom«</p>
<p>U Vjesniku od srijede, 13. studenoga izvješće Gordane Petrovčić, pod naslovom »Ministarstvo okoliša ruši gradski projekt na Sljemenu«, ponukalo me da se javim, jer sam ogorčen zbog toga što se, za razliku od Sljemena, bespravnim graditeljima u park-šumi Marjan prijeti samo »praznim puškama«.</p>
<p>Prije nekoliko godina donesen je zaključak kojim se od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja traži izvršavanje donesenih rješenja o uklanjanju, prioritetno za bespravno sagrađene građevine u granicama park-šume.</p>
<p>Naime, investitori koji imaju građevinsku dozvolu, u pravilu odstupaju od odobrenih gabarita u pogledu tlocrtne izgrađenosti i visine građevina, a posljednjih nekoliko godina učestalo je građenje i izvan građevinskih zona, dakle bez ikakve dozvole.</p>
<p> Iako su, koliko čujem, inspektori izlazili na teren, donosili mjere zabrane gradnje i ispisivali rješenja o rušenju, u posljednjem desetljeću nije provedeno nijedno rješenje o uklanjanju bespravno sagrađenog objekta. Koliko je takvih građevina, na kojim su lokacijama i tko su investitori, sve to znadu u splitskom Poglavarstvu. Više su puta isticali da će se to utvrditi i da je njihovo rušenje prioritet, ali sve su to samo riječi, a izostaju djela.</p>
<p>Za Marjan je najvažnije osnovati javnu ustanovu koja bi skrbila o njegovoj zaštiti i objaviti javni natječaj za prikupljanje ponuda za otkup nekretnina u granicama šume. Naime, od proglašenja park-šume Marjan zaštićenim dijelom prirode 1964. godine, površina gotovo nije mijenjana, odnosno površina u društvenom vlasništvu nije povećavana otkupom terena.</p>
<p> Od 122 hektara površine, veći dio, osim Vile Dalmacije, Galerije Meštrović, dijela Kašteleta, Oceanografskog instituta, lučica Spinut i Zvončac, zelenih površina Zvončaca i Sustipana te prometnica, je u privatnom vlasništvu. Zakon određuje da je vlasnik nekretnine u granicama park šume dužan najprije ponuditi Županiji, no ta se odredba uopće ne poštuje. Valalo bi prvenstveno otkupiti od privatnih vlasnika nekretnine u kontaktnim zonama uz građevinsko zemljište i za to predvidjeti novac u proračunu.</p>
<p>ALJOŠA BONAČIĆ Split</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nije mi rečeno, ali se dalo zaključiti</p>
<p>U Vjesniku od 8. studenoga 2002. u rubrici Pisma čitatelja objavljen je moj članak pod naslovom »Platit ćete struje koliko ja kažem«. </p>
<p>No, zahvaljujući jednoj rečenici, možda nedovoljno jasnoj, željela bih pojasniti tijek stvarnih događanja.</p>
<p> Rečenica »Zanimalo me gdje su takve cijene objavljene, no tko sam ja... itd«, u objavljenom tekstu rečenica glasi: »Zanimalo me gdje su cijene objavljene, a odgovoreno mi je: tko sam ja... itd«. Nije mi tako odgovoreno nego sam ja po ponašanju činovnika zaključila da je besmisleno išta pitati. Ovo pišem tek kao primjedbu u slučaju reagiranja na moj tekst.</p>
<p>SLAVICA KUMPFVukovar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vize za umjetnike i kulturna i gospodarska izolacija</p>
<p>Zaprepašteni činjenicom da dan danas nekakav policajac (ili milicajac) odlučuje o vizama stranih umjetnika, gospodarstvenika ili sportaša, postavljamo pitanje premijeru Račanu i ministru Lučinu:</p>
<p> Znaju li oni što im rade ljudi u Ministarstvu unutarnjih poslova, te ako znadu, odnosno ako su sve to znali, dijele li i oni njihov stav o »slobodnom protoku ljudi i ideja«?</p>
<p> Ako ipak nisu znali što se događa, što će poduzeti da nekakav policijski referent, nekakav »nadhrvat« ili »überhrvat« (izvan strogo propisanih kriterija) određuje tko je opasan, a tko bezopasan za našu malu domovinu?</p>
<p> Zanimalo bi me što će poduzeti da, i u ionako teškoj situaciji puzajućih sankcija, policijski referenti ne vode zemlju u kulturnu i gospodarsku izolaciju? </p>
<p>VELIMIR ČERIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tko kaže da odijelo ne čini čovjeka</p>
<p>Priča izvorno ne potječe od mene, nego od moje znanice, inače mlade žene s dosta »slobodnog vremena« (jer je nezaposlena), koja relativno često obilazi trgovine u potrazi za dopadljivom, ali cijenom povoljnijom odjećom.</p>
<p>Vjerojatno nije jedina koja zapaža da se naše prodavačice u trgovinama i buticima s tekstilom, prema eventualnim mušterijama, ne ponašaju jednako, nego eventualne kupce već na ulazu odmjere prema tome koliko su »šik« odjeveni. Npr. drukčije ju čak i oslovljavaju uđe li u luksuzniju trgovinu u ofucanoj traper jakni ispod kaputa već izblijedjele boje, nego napirlitane i dotjerane djevojke njezinih godina. </p>
<p>Dođe li pak »tip-top« dotjerana i eventualno kupi koju sitnicu, rastapaju se od ljubaznosti.</p>
<p>I neka još netko kaže »da odijelo ne čini čovjeka«! </p>
<p>SANJA ŠOŠTARIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Tužiteljica: »Vaša će presuda kreirati buduću sudsku praksu«</p>
<p>Dunja Pavliček Patak je ponovila da bi se presuda trebala temeljiti na nizu personalnih dokaza, a osobito na iskazima svjedoka pokajnika / Odvjetništvo je, kako je istakla, »pažljivom i pomnom« analizom uspjelo dokazati ubojstva Ivana Šakote i Špejtima Tačija / Za Šakotino ubojstvo tereti se Davor Zečević, a po navodima optužnice Tačija je ubio Rajko Momčilović</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Ovo je izuzetna pravna situacija i vi ćete kreirati novu sudsku praksu«, rekla je u srijedu Dunja Pavliček Patak obraćajući se u završnom govoru članovima sudskog vijeća na suđenju »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Tužiteljica je ponovila da bi se presuda trebala temeljiti na nizu personalnih dokaza, a osobito na iskazima svjedoka pokajnika.</p>
<p>Dunja Pavliček je u srijedu obrazložila i dvije točke optužnice koje obrađuju ubojstva Ivana Šakote i Špejtima Tačija. Za Šakotino ubojstvo iz lipnja 1997. godine tereti se Davor Zečević, a po navodima optužnice Tačija je tjedan dana kasnije ubio Rajko Momčilović. Za oba ubojstva nema materijalnih dokaza, a nije precizno utvrđena ni marka niti kalibar oružja iz kojeg je ubijen Tači. Tužizeljica međutim smatra da je državno odvjetništvo »vrlo pomnim razmatranjem« i »pažljivom i pomnom« analizom uspjelo dokazati spomenuta ubojstva, pri čemu je ključan iskaz svjedoka pokajnika br.1, kojem su se okrivljenici osobno pohvalili da su ubili »Ivicu i Šiptara«. Motiv Šakotinog ubojstva, ustvrdila je Dunja Pavliček je taj što je jednom prilikom Šakota došao u »Staru Knežiju« (»bazu okrivljenika«) i tamo pred svima išamarao Momčilovića i Zečevića. </p>
<p>Osim toga Šakota je bio »mlad i ambiciozan pripadnik podzemlja koji je došao u sukob s Bagarićevim klanom«, čiji su predstavnici, tvrdi tužiteljica, Šakotu pokušali dvaput ubiti još u Njemačkoj, početkom 90 tih. To još međutim nije sve, Šakotu su imali razloga ubiti i Zoran Petrović i Miljenko Žaja Krojf, i to zbog sukoba u diskoteci Dalas, ustvrdila je tužiteljica. Nakon što je ubijen Šakota slijedeći logičan potez bilo je ubojstvo njegovog najboljeg prijatelja Špejtima Tačija, koji je najavljivao osvetu. Tači je ubijen jedne ponoći dok je u svom automobilu čekao zeleno svjetlo na semaforu. Po riječima očevidaca kraj Tačijevog BMW-a zaustavio se motocikl s kojeg je vozačev suputnik ispalio 27 metak iz strojnice »ingram« od kojih je 10 izrešetalo Tačija. Svjedok pokajnik je tvrdio da je spomenuti motor po Momčilovićevoj zapovjedi skrivao u svojoj garaži. Kasnije provedenim vještačenjem motocikla na njemu su pronađene čestice stakla, međutim one se nisu imale s čime usporediti budući da nije provedeno vještačenje Tačijevog BMW-a.</p>
<p>Tužiteljica je također ustvrdila kako su Momčilović i Zečević za svako od spomenuta dva ubojstva od pokojnog Zlatka Bagarića dobilo po 100 do 150 tisuća njemačkih maraka.</p>
<p>Tužiteljica je na kraju svog govora također ustvrdila kako postoji cijeli niz indicija za još jedan važan element postojanja »zločinačke organizacije« a to je veza s vojskom, policijom i medijima. Kao primjere navela je kako oružje kojim su ubojstva počinjena potiče iz vojnih skladišta.</p>
<p>Na mjestu Šobotova ubojstva nađen je prigušivač izrađen u policijskoj radionici, a optuženi su koristili »motorole« s policijskim frekvencijama.</p>
<p> Dunja Pavliček je demantirala prigovore o favoriziranju druge (suprotstavljene) kriminalne skupine, dodavši kako bi bilo bolje da su i oni uhićeni, »ali tada bi rasprava trajala barem još tri godine«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Optužnica je djelo urotničke skupine s Ortynskim na čelu«</p>
<p>Skupina koja je činila nezakonite radnje nisu okrivljenici, ustvrdio je Anto Nobilo, započinjući završni govor, te označio sedam imena iz policije, pravosuđa i iz klana pokojnog Vjeke Sliška.</p>
<p> Iza postupka »zločinačkoj«, stoji urota, tvrdi branitelj Nikice Jelavića, čiji su glavni akteri bivši istražni sudac i državni odvjetnik Radovan Ortynski, zatim tužiteljica Dunja Pavliček Patak, policajci Ratko Čađo i Željko Dolački, zatim »Sliškov čovjek« Zdravko Šiškić, pokajnik Zoran Miletić, te na kraju i pokojni Vjeko Sliško.</p>
<p>U urotu su bili uključeni i mediji tvrdi Nobilo navodeći kako je obrana od početka suđenja proanalizirala oko 1700 novinskih članaka koji većinom negativnom tretiraju okrivljenike. </p>
<p>Odvjetnik Nobilo inače se spremio na za opširno iznošenje završnog govora donijevši u sudnicu nekoliko kutija raznih spisa te pripremivši stalak na kojem će prezentirati nekolio plakata i grafikona. </p>
<p>Odvjetnik je u najavio i kao će izlaganje biti podijeljeno u tri poglavlja. U prvom će se osvrnuti na nezakonit utjecaj tužiteljstva na svjedoke iz kruga Vjeke Sliška. Drugo poglavlje bit će posvećeno analizi »rekla kazala« svjedoka, kao pravno neobrađenom području, a sve sa zaključkom kako se tim svjedocima ne može vjerovati. U trećem dijelu analizirat će svaku točku optužnice protiv Jelavića.</p>
<p>Inače Nobilov je govor prekinut jer je kao i dan ranije pozlilo okrivljenom Miroslavu Vukoviću Oliju (izmjeren mu je povišen tlak). </p>
<p>Suđenje se nastavlja u četvrtak a zbog »cajtnota« (približava se rok isteka pritvora) sudac Ratko Šćekić je objavio da će se prvi put nakon više od dvije godine suđenja, rasprava održati i u petak. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Zaboravljeni« dokazi propust tužiteljstva</p>
<p>Posve je sigurno da su ionako »tanki« materijalni dokazi u suđenju »zločinačkoj«, postali još tanji propustima tužiteljstva. Tako smo u srijedu saznali da tužitelji više ne mogu zatražiti čitanje DNK nalaza »famoznih« Zečevićevih rukavica. Oni naime nisu zatražili čitanje spornog nalaza, koji im je bio bitan kako bi dokazali da je na njemu nema DNK traga pokojnog Damira Džebe, za kojeg je Zečević tvrdio da je podmetnuo rukavice na mjestu Šobotova ubojstva. Sud nije smatrao da treba pročitati nalaz budući da je sam Zečević priznao da su rukavice njegove, a tužiteljstvo je »zaboravilo« predložiti novu okolnost zbog koje bi se nalaz ipak trebao pročitati (Džebin DNK). </p>
<p>To međutim nije sve, u srijedu se utvrdilo i da tužitelji nisu zatražili uvid u račun iz jednog mađarskog dućana, a koji je nađen u torbi na mjestu atentata na Sliška u Maksimirskoj ulici. U torbi je nađena i uplatnica za teniski teren s imenom Jelavić. Zanimljivo je da je u raspravi obavljen uvid u Jelavićevu putovnicu iz koje je vidljivo da je u vrijeme kad je račun izdan on boravio upravo u Mađarskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ubijena udarcima u zatiljak, a amputirana šaka spaljena u peći</p>
<p>U stan ubijene žene nije provaljeno niti je iz njega išta ukradeno / Susjedi kažu da je živjela na rubu egzistencije i bila sklona alkoholu </p>
<p>BOROVO NASELJE/VUKOVAR, 13. studenoga</p>
<p> - Stanovnici vukovarskog predgrađa, Borova Naselja, ostali su zgroženi i šokirani kada su u srijedu saznali da je njihova sumještanka Smiljana Vučenović (48) ubijena, a da joj je ubojica pritom amputirao šaku desne ruke. </p>
<p>Kako doznajemo, Vučenović je živjela sama u prizemnom stanu u Ulici Ante Starčevića 11, a pretpostavlja se kako je ubijena u utorak između 18 i 19 sati.</p>
<p>Istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru, Milan Kojić, potvrdio nam je da je ona ubijena s dva udarca tupim predmetom u zatiljak. </p>
<p>Međutim, policijsku ekipu koja je obavila očevid posebno je zgrozilo saznanje da na truplu pokojnice nije bilo šake desne ruke. Šaka je potom pronađena spaljena u ložištu peći na kruto gorivo! Pretpostavlja se da je šaka amputirana najvjerojatnije nožem.</p>
<p>Obdukcijom je ustanovljeno da je smrt nastupila udarcima u zatiljak, a sve ukazuje i na to da je šaka amputirana dok je Smiljana Vučenović još bila živa.</p>
<p>Po pojašnjenju istražnog suca, amputacija je mogla biti izvedena i dok je Vučenović ležala u nesvijesti nakon udaraca u zatiljak.</p>
<p>O psihi počinitelja dostatno govori i saznanje da je nakon ubojstva i amputacije ruke ubojica pustio plin u kuhinji i upalio svijeću. No, nje došlo do eksplozije, jer se plin, koji je lakši od zraka, digao u gornje dijelove prostorije. Oko 20 sati, u stan su došli njezini prijatelji, koji su vidjevši što se dogodilo, brzo provjetrili stan te time spriječili da se u peterokatnici, u kojoj je živjela Smiljana Vučenović, ne dogodi još veća tragedija.</p>
<p>Istražni sudac je ustvrdio da je u njegovoj dugogodišnjoj karijeri ovo bio prvi slučaj amputacije nekog dijela tijela na žrtvi ubijene osobe. </p>
<p>Još uvijek se ne zna počinitelj zločina. Postoje osnovi sumnje, odnosno samo pretpostavke o mogućem počinitelju, no policija još uvijek ne želi s detaljima izlaziti u javnost.</p>
<p>U stan ubijene žene nije provaljeno niti je iz njega išta ukradeno, a prema priči susjeda radilo se o ženi koja je živjela na rubu egzistencije te je bila sklona alkoholu.</p>
<p> Upravo zbog toga u njezinom su se stanu često skupljali ljudi sumnjivih profila.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ljubo Ćesić Rojs zbog nedolaska kažnjen novčano </p>
<p>Petooptuženi Leo Kuret, koji je »mimo voznog reda« počeo iznositi obranu, rekao je da je određenih nepravilnosti«, na otoku Sveti Klement bilo, ali da su se dogodile zbog želje da se pomogne razvoju otoka</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Treći dan nastavka suđenja generalima Vladimiru Zagorcu i Matku Kakarigiju, te još trojici optuženih, Jurju Vojkoviću, Antunu Šporeru i Leu Kuretu, za zlouporabu položaja i ovlasti, kojima suMORH oštetili za oko 16 milijuna kuna, u srijedu je nastavljeno iskazima trojice svjedoka, koji su govorili o izgradnji požarnog puta, na otoku Sveti Klement.</p>
<p>No, osim novčane kazne izrečene svjedoku Ljubi Česiću Rojsu, koji se zbog nedolaska sudu ispričao preko tajnice odvjetnika Željka Olujića, u srijedu je na sudu došlo i do »obrata«, kada je oko 14 sati branitelj petooptuženog Kureta najavio njegovu obranu. Njega se tereti da je u suradnji s Kakarigjem MORH oštetio upravo protupravnom izgradnjom protupožarnog puta.</p>
<p>Inače, Rojs je u inkriminirano vrijeme bio pomoćnik ministra obrane za graditeljstvo, te je trebao svjedočiti o svojim saznanjima o trošenju MORH-ova novca.</p>
<p>Što se pak tiče Kuretove obrane, sudskom vijeću, kojem predsjeda sudac Dražen Tripalo, izjavio je da je »jedinu protupravnu korist izgradnjom protupožarnog puta, te dovođenjem struje i telefona na Sveti Klement priskrbio sam stanovništvu otoka, a ne sebi«. Kuret je bio pomoćnik direktora poduzeća ACI Split, a sudu je napomenuo da ni on ni Kakarigi nemaju nikakve nekretnine. A za Kakarigija je još dodao da »koliko je meni poznato on ne samo da tamo nema nekretnina, nego na otoku nije nikada ni bio«. Isto je tako rekao da je prilikom izgradnje protupožarnog puta bilo »određenih nepravilnosti«, ali da su se dogodile zbog želje da se pomogne razvoju otoka.</p>
<p>Svjedok Slavko Kralj, inače u to vrijeme voditelj splitskog područnog odjela MORH-ove uprave za graditeljstvo, koji je, među ostalim ustvrdio kako na Sv. Klementu na postoje vojni objekti, ali su u vrijeme rata i marine imale strateško značenje. To je ujedno i bilo opravdanje za financiranje protupožarnog puta, koji je u početnom dijelu trebao biti trasa za budući heliodrom, a u daljnjem nastavku staza, odnosno koridor za prolazak vatrogasaca.</p>
<p>Svjedok je izjavio kako je ugovor s tvrtkom »Građenje« iz Solina potpisan u siječnju 1998, godine, nakon što je cijeli posao već bio napravljen. No, nije znao objasniti zašto se u radove krenulo ranije. Cijena je bila tržišna, a veća bi bila da je radove izvodila inženjerija HV-a, rekao je Kralj. </p>
<p>Sljedeći svjedok, nadzorni inženjer Miro Gale, imao je dužnost praćenja izvođenja radova. Rekao je da za desetogodišnjeg rada u MORH-u ne zna za slučaj da bi radovi počeli prije potpisivanja ugovora.</p>
<p>Treći svjedok, Petar Kalinić, sada direktor »Građenja«, govorio je o izvođenju radova, koje je dogovarao s Kuretom, koji ga je zapravo zamolio da posudi stroj na nekoliko dana. Najprije je mislio taj posao obaviti bez novca, no, kako su radovi odmicali vidio je da je opseg posla ipak puno veći. »Terorizirao sam Kureta tko će mi to platiti«, rekao je svjedok, a Kuret mu je naknadno rekao da napiše ponudu koliko bi koštalo probijanje puta. »ACI za ove poslove nije ništa platio, a još uvijek mi duguju za neke druge«. S Kakarigijem o ovim poslovima nije razgovarao, rekao je Kalinić, koji je radove »malo odugovlačio«, dok nije bilo riješeno pitanje plaćanja</p>
<p>Prema optužnici Kuret je s Kakarigijem, a u namjeri da »Građenju« pribave nepripadnu materijalnu korist, sklopio Ugovor o izvođenju građevinskih radova na otoku Sveti Klement, iako za to nije imao ovlaštenja, jer je prema zapovjedi ministra obrane od 5. prosinca 1995. godine sklapanje ugovora u ime Ministarstva obrane bilo u nadležnosti samo pomoćnika ministra.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Poginuo, udarivši »alfa romeom« u betonski stup </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći, koja se u srijedu oko 9 sati dogodila na autocesti Slavonski Brod-Zagreb, na mjestu je poginuo Marko Nagy (27) iz Slavonskog Broda.</p>
<p> Naime, kako doznajemo, Nagy je upravljao crvenim »alfom romeom 147«, registracijskih oznaka SB 5991-AD u smjeru Zagreba, te je na 236. kilometru autoceste izgubio nadzor nad vozilom. Zbog toga je prešao preko stupića koji se nalaze svakih 50 metara autoceste, sletio na meki teren, prešao preko gomile naslaganog drvlja te udario u betonski stup nosača mosta. Budući da nije bio vezan sigurnosnim pojasom izletio je iz automobila i pao pet metara od automobila. </p>
<p>Policija, koja je obavljala očevid na mjestu pogibije mladića, pronašla je i brzinomjer na kojem je kazaljka od udarca bila zakočena na 155 kilometara na sat, što je za 25 kilometara više od dozvoljenog na autocesti. No, kako su istaknuli ta je brzina bila u trenutku udara, no, ako se uzme da je tijekom slijetanja, Nagy pokupio stupić, vozio po mekom terenu, te prešao preko poslaganog drveća, što ga je sve moglo usporiti, brzina kojom se kretao bila je znatno veća od 155 kilometara na sat. Kao jedan od razloga slijetanja moguća je alkoholiziranost vozača, što će se utvrditi obdukcijom. No, nije isključena ni mogućnost da je vozač zaspao tijekom vožnje. </p>
<p>Načelnik Prve postaje prometne policije PU zagrebačke istaknuo je da je to već šesti poginuli ove godine na tom potezu ceste koji nije bio vezan, zbog čega je posebno istaknuo potrebu i važnost upotrebe sigurnosnog pojaseva. To je, uz prekomjernu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, oduzimanje prednosti, te vožnje motocikla bez kacige, jedan od najčešćih uzroka teških prometnih nesreća i smrti vozača. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Malodobni vozač ipak ostaje u pritvoru </p>
<p>U tijeku je pripremni istražni postupak zbog »osnovane sumnje« da je izazvao tešku prometnu nesreću u kojoj su poginule dvije šesnaestogodišnjakinje / Za maloljetnike za to je djelo predviđena zatvorska kazna od jedne do deset godina</p>
<p>SPLIT, 13. studenoga</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Splitu odbilo je žalbu na pritvor koju su uložili odvjetnici 17- godišnjeg I. P. iz Makarske koji je 29. listopada u Makarskoj izazvao tešku prometnu nesreću u kojoj su poginule 16-godišnje Ana Andrijašević i Kata Erceg. </p>
<p> Uz rješenje o pritvoru, doneseno prošlog četvrtka, u tijeku je i pripremni istražni postupak zbog osnovane sumnje da je I.P. (17) počinio kažnjivo djelo izazivanja prometne nesreće s umišljajem, za koje zakon za maloljetnike predviđa zatvorsku kaznu od jedne do deset godina, kazala je novinarima sutkinja za mladež u Županijskom sudu Jadranka Luketin. </p>
<p> I.P. će u pritvoru ostati najmanje mjesec dana, a zatim će, ako ne počne postupak pred sudom, Izvanraspravno vijeće ponovno odlučivati o produljenju pritvora, koji za malodobnika može trajati najduže tri mjeseca.</p>
<p> Po njezinim riječima odluka o pritvoru donesena je zato što I.P. ima prebivalište u Makarskoj i Bosni i Hercegovini te mu je zbog sumnje da bi mogao pobjeći oduzeta putovnica. Pritvoren je i zbog mogućnosti da ponovi djelo jer je već pet puta kažnjavan zbog vožnje bez vozačke dozvole, neprilagođene brzine i pretjecanja preko pune crte.</p>
<p>I. P. je 29. listopada ove godine, upravljajući osobnim automobilom marke BMW zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom i oborio pješakinje Katu Erceg i Anu Andrijašević. U trenutku nesreće nije bio u alkoholiziranu stanju, a vozio je bez vozačke dozvole. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>SEI će posebno pomoći zemljama čiji je BDP manji od 2000 euraper capita</p>
<p>SKOPJE, 13. studenoga (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Nakon proširenja Europske unije, najavljenog za 2004. godinu Srednjoeuropska inicijativa (SEI) nastavit će pomagati sve svoje članice, a posebno skupinu tzv. zemalja s posebnim potrebama koju čine države čiji je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika manji od 2000 eura na godinu. To je u srijedu istaknuo Harald Kreid, izvršni direktor SEI-a na Petom gospodarskog foruma Srednjoeuropske inicijative.</p>
<p>Prema njegovim riječima od 17 članica SEI-a u skupinu zemalja s posebnim potrebama ulaze Bjelorusija, Ukrajina, Moldova, Rumunjska, Bugarska, Makedonija, Albanija, Jugoslavija i Bosna i Hercegovina. U toj skupini, dakle, nema Hrvatske.</p>
<p>Osnovna tema ovogodišnjeg summita SEI-a je predstojeće proširenje Europske unije. Kako je nedavno odlučeno u Bruxellesu u EU bi najvjerojatnije 2004. godine trebalo ući pet članica SEI-a i to Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija. Rumunjska i Bugarska u Uniju bi trebale ući u drugom krugu njezina proširenja, čiji je termin još neizvjestan, iako se najčešće spominju 2007. ili 2008. godina. </p>
<p>Pet zemalja jugoistočne Europe, među kojima je i Hrvatska još nisu uopće dobile status kandidata, a dalje su od Europske unije i Moldova, Ukrajina i Bjelorusija. Među članicama SEI-a u Europskoj uniji su trenutačno jedino Italija i Austrija. </p>
<p>Prema najavama zamjenika talijanskog ministra gospodarstva Adolfa Ursa službeni Rim podupire proces proširenja Unije te vjeruje da će on zahvatiti i zemlje tzv. »zapadnog Balkana«, među koje on ne ubraja Hrvatsku. Italija je, inače, prošle godine predsjedala SEI-jem. </p>
<p>Henry Russel iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), jedne od međunarodnih financijskih institucija koje su dosad najviše uložile u regiju, kazao je kako su Pakt o stabilnosti i proces stabilizacije i pridruživanja EU dosad polučili rezultate. On smatra da podjednaku važnost ima i uspostava veza među poslovnim ljudima, jer će to biti najbolje jamstvo za stabilnost i napredak regije u cjelini. Prema Russelovim riječima, EBRD je u regiju dosad uložio oko 3,5 milijardi eura. </p>
<p>»Velika tržišta privlače velike ulagače«, poručio je Russel. </p>
<p>Poruka je ovogodišnjeg poslovnog foruma u Skopju da su zemljama srednje, jugoistočne i istočne Europe potrebne stabilne i učinkovite institucije, zatim veći napori u izgradnji infrastrukture, obrazovanju, borbi protiv kriminala i zaštiti manjina. U tom smislu SEI će nastaviti podupirati sve zemlje i nakon proširenja EU.</p>
<p>Na otvorenju poslovnog foruma govorio je i makedonski ministar gospodarstva Ilija Filipovski. On je također istaknuo važnost bolje suradnje među zemljama i potrebu njihova ulaska u EU. </p>
<p>Usporedno s Petim gospodarskim forumom u Skopju se od 13. do 15. studenoga održava i politički summit predstavnika 17 zemalja SEI-a kao i Forum mladeži tih zemalja, ove godine drugi po redu. </p>
<p>U četvrtak će se održati sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica, na kojem će Hrvatsku predstavljati ministar Tonino Picula, koji bi u Skopje trebao doći izravno iz službenog posjeta Japanu i Južnoj Koreji. Za petak se, osim susreta premijera zemalja članica, najavljuje i susret ministara gospodarstava članica SEI-a na kojem će prisustvovati i hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. </p>
<p>U Skopju se nalaze i predstavnici gospodarskih komora članica SEI-a, pa tako i Hrvatske gospodarske komore. </p>
<p>SEI je, inače, osnovan 1989. godine kao regionalna inicijativa Italije, Austrije, Mađarske i bivše Jugoslavije. Do danas je svoje aktivnosti proširio na 17 europskih zemalja. Prošle je godine summit SEI-a održan u Trstu, a ove se godine održava u Makedoniji koja u 2002. predsjeda SEI-jem. Summit SEI-a, u sklopu kojeg se održava i poslovni forum, okupio je oko tisuću sudionika.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Linić: Netko mora odgovarati za uništenje imovine</p>
<p>Mesić: Vlada nije provela odlučnije strukturalne reforme/ Linić se zalaže za promjene stečajnog zakona kojima bi se trajanje stečajnog postupka ograničilo na šest mjeseci </p>
<p>OPATIJA, 13. studenoga</p>
<p> - »Neovisno o posljednjoj godini mandata i izborima, ni u 2003. godini nećemo bitno mijenjati gospodarsku i fiskalnu politiku, pa gospodarstvenicima želimo poručiti da nastavljamo sa strukturalnim promjenama«, rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić obraćajući se stručnjacima okupljenima na X. tradicionalnom savjetovanju ekonomista u Opatiji, čiji je organizator Hrvatsko društvo ekonomista. Pokrovitelj trodnevnog skupa je predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Uz pretpostavku veće učinkovitosti izvršne vlasti, Vlada će pokušati riješiti najveće probleme: veliku stopu nezaposlenosti, nedovoljnu konkurentnost privrede, probleme u reformama znanosti i obrazovanja, tehnološku zaostalost, veliki inozemni dug, birokratsko usporavanje gospodarstva, sivu ekonomiju i nedovoljnu efikasnost pravosuđa, rekao je Linić </p>
<p>U idućoj godini Vlada očekuje rast BDP-a do 5 posto, realan rast prihoda 4 posto, inflacija se procjenjuje na 3,5 posto, a deficit središnje države ne bi smio biti veći od 2,5 posto. Vlada i koalicijski partneri, dodao je Linić, žele sporazum s MMF-om kako bi održali pozitivne trendove kapitalnih ulaganja, a zaduženja za nastavak ulaganja u infrastrukturu neće ugroziti stabilnost proračuna. </p>
<p>Među državnim poduzećima pozitivni rezultati poslovanja očekuju se u Croatia osiguranju i Ini. Potpredsjednik Vlade uvjeren je da konsolidacija Hrvatskih željeznica nije moguća bez investitora te je u tom segmentu neophodno zaduživanje, koje neće ugroziti stabilnost proračuna i države. U idućem će se razdoblju pojačati investicije u cestogradnji i energetici.</p>
<p>Linić je iznio podatak da 50.000 tvrtki i obrtnika nije na vrijeme podmirilo obaveze prema državi i založio se za promjene zakona o stečaju, kojim bi se trajanje tog postupka ograničilo na šest mjeseci. »Netko mora odgovarati za uništenje imovine i ljudskih resursa«, ustvrdio je Linić.</p>
<p>Osvrćući se na privatizaciju, Linić je poručio da je apsurdno uvjerenje kako Vlada rasprodaje nacionalno bogatstvo. Brojne tvrtke i gospodarski subjekti nisu bogatstva nego golem teret koji bi ponekad uistinu trebalo prodati i za jednu kunu kako bi se stavili u funkciju razvoja, rekao je Linić. </p>
<p>U tri godine, dodao je, Vlada je prodala samo 31 društvo iz državnog sektora, što je po njegovu mišljenju neučinkovito. U teškoj gospodarskoj situaciji još je 178 trgovačkih društava u državnom vlasništvu, među kojima i 22 poduzeća u području energetike.
Vlada je zadovoljna strukturnim promjenama u Ini, Janafu, a do kraja godine možda i u HŽ-u, a nezadovoljna je s HEP-om, Hrvatskim poštama, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama. O radu tih uprava Vlada će, izjavio je Linić, raspravljati u siječnju iduće godine. </p>
<p>U ime predsjednika Mesića o stanju hrvatskog gospodarstva govorio je njegov savjetnik Igor Dekanić, naglasivši da je glavni problem ekonomske politike i dalje visoka stopa nezaposlenosti. Zbog toga je predsjednik odlučio osnovati Vijeće ekonomskih savjetnika, koje će biti njegovo savjetodavno tijelo. Mesić je poručio da je neophodno obnoviti unutarnje tržište Hrvatske i njezin puni proizvodni kapacitet. </p>
<p>Pobornici »makroekonomskog prilagođavanja« uglavnom se zalažu za promjenu relativnih cijena kroz deprecijaciju domaće valute, a pobornici »strukturalnog prilagođavanja« za »strukturne promjene«, smatra Mesić, kroz privatizaciju i restrukturiranje realnog sektora ekonomije, deregulaciju, fleksibilizaciju tržišta rada i fiskalne restrikcije. Vlada se od početka svog mandata, stoji u govoru predsjednika Mesića, zalaže za stabilnost tečaja kune te je isključila promjenu relativnih cijena. Mesić smatra kako Vlada nije provela odlučnije strukturalne reforme. </p>
<p>Osvrćući se na najavljene ekonomske i političke sankcije, Mesić navodi da Hrvatska i bez njih ima dovoljno razvojnih problema koje mora rješavati. Predsjednik smatra da bi eventualno uvođenje sankcija - formalnih, ili tzv. tihih sankcija, i međunarodna izolacija teško pogodili životni standard najvećeg broja hrvatskih građana, a koristilo bi samo radikalnim, nedemokratskim političkim snagama u Hrvatskoj. </p>
<p>Osnovni okviri ekonomske politike u idućoj bi godini, po Mesićevu mišljenju, mogli biti utvrđeni u novom sporazumu s MMF-om. </p>
<p>Po konkurentnosti Hrvatska 58., a Slovenija 28.</p>
<p>Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić najavio je osnivanje agencije za industrijski razvitak te agencije za poticanje izvoza i ulaganja. </p>
<p>Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Goran Radman izjavio je da je Hrvatska po prvi put uvrštena u svjetsko izvješće o konkurentnosti, gdje se rangiraju makroekonomski i mikroekonomski pokazatelji. Među 80 zemalja Hrvatska je po makropokazateljima svrstana na 58. mjesto, a po mikropokazateljima na 52. mjesto, odnosno svrstana je u četvrtu skupinu zemalja, s Bugarskom i Rumunjskom. Slovenija se nalazi u drugoj skupini, zajedno s ostalim razvijenim zemljama i zemljama tranzicije i na 28. je mjestu. </p>
<p>Linić o Lencu</p>
<p>O iznosu zajma koji bi brodogradilištu Viktor Lenac trebao dati HBOR ne može se govoriti prije nego što bude poznato koliko će uložiti dioničari Svjetska banka i IFC, drugi po veličini dioničar u tom brodogradilištu, izjavio je Slavko Linić u Opatiji. </p>
<p>IFC Lencu nudi zajam od 12 milijuna dolara te šest milijuna dolara za dokapitalizaciju. Vlada pak od IFC-a traži 12 milijuna dolara za dokapitalizaciju, a šest milijuna dolara zajma, o čemu pregovaraju HBOR i IFC. Na novinarski upit u što je utrošeno 22 milijuna eura državnih jamstava, Linić je odgovorio kako je upitno je li taj novac potrošen na saniranje gubitaka nastalih u rekonstrukciji broda Kraka ili na nešto sasvim drugo. </p>
<p>Dodao je da se o Lencu često govori jer u njemu Vlada uspješno surađuje sa Svjetskom bankom i IFC-om. Tu instituciju Vlada želi i u drugim dioničarskim društvima u Hrvatskoj, jer ako IFC uloži u Lenac, smatra Linić, onda je mali rizik i za novac koji u brodogradilište treba uložiti Vlada. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>O internetizaciji Vlade i e-Governmentu</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Tema internetizacije Vlade Republike Hrvatske predstavljena je u srijedu, u sklopu 34. međunarodnog sajma informacijske tehnologije, telekomunikacija i novih medija Info 2002, na konferenciji »IBM e-Government rješenja«. </p>
<p>Osim predstojnika Ureda za internetizaciju Vlade dr. Mladena Mauhera, koji je uvodno pozdravio skup, svoja su iskustva iznijeli posebni gosti - savjetnica američkog predsjednika Kathleen Hirning, inače glavna direktorica IBM-a za e-Government rješenja, i John Tadman, savjetnik britanske vlade i IBM-ov vodeći stručnjak za e-Government u Europi, na Srednjem Istoku i u Africi. </p>
<p>Gosti konferencije govorili su o općim e-Government izazovima pred kojima se danas nalaze tranzicijske, ali i mnoge zapadne zemlje, te iznijeli svoja iskustva iz SAD-a i Velike Britanije. </p>
<p>O tome što bi ustvari trebao značiti pojam e-government, a što internetizacija Vlade, govorila je Kathleen Hirning, koja je iznijela i nekoliko primjera. </p>
<p>»Današnja vlada, o bilo kojoj državi da je riječ, mora se početi prilagođavati zahtjevima koje pred nju postavljaju njezini građani, a pritom se prvenstveno misli na troškove koje proizvode velike birokracije. Američki potpredsjednik u prošlom mandatu, Al Gore, imao je priliku razgovarati sa skupinom malih i srednjih poduzetnika, koji su mu se požalili da čak do 20 posto snaga u poslovanju, i financijski i vremenski, troše na 'komunikaciju' s Vladom, odnosno, ispunjavanje raznih obrazaca, i davanje već nekoliko puta datih podataka«, rekla je Hirning. </p>
<p>S druge strane, neki primjeri grada Chicaga jasno pokazuju napredak koji omogućava umrežavanje podataka između države, vlade i grada. Nakon umrežavanja podataka, u razdoblju od samo tri godine skočila je naplata parkirnih kazni, i to sa 75 na 98 milijuna dolara. Još jedan zanimljiv primjer iznio je John Tadman, koji je u sklopu svog posla u Južnoj Africi zamijetio da tamošnji kazneni postupak, tj. procedura upućivanja zatvorenika na izdržavanje kazne, sadrži i tri potpuno nepotrebna koraka. Birokratski aparat tamo je radio po uhodano postupku - kada su u policiji pitali trebaju li im ti koraci uistinu, oni su im odgovarali: »ne, ali sud ne može bez njih«, i obrnuto. Na tja se način, naravno, dodatno trošilo vrijeme i novac bez ikakvog razloga. </p>
<p>Hrvatska danas, istaknula je Hirning, nalazi se možda i u boljoj poziciji od mnogih drugih država. »Problem s kojim se susreće i SAD je naslijeđe, koje je »krivo« za to da mi i danas nakon radnog dana u mnogo slučajeva imamo čitave hrpetine beskorisne papirologije. Zato neke zemlje imaju mogućnost preskočiti nekoliko koraka prema modernom e-governmentu« i približiti se trenutno vodećoj zemlji na tom području, Finskoj«. </p>
<p>V. Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Banke iz EU vlasnice 65 posto banaka u tranzicijskim zemljama</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Prva hrvatska bankarska konferencija - Hrvatski bankarski dan, u organizaciji Hrvatskoga instituta za bankarstvo i osiguranje i Hrvatske udruge banaka, održana je u srijedu u Zagrebu. O svjetskom i hrvatskom financijskom sustavu i novim tehnološkim rješenjima u bankarstvu govorili su brojni stručnjaci s područja financija i bankarstva. </p>
<p>Vlado Leko sa zagrebačkoga Ekonomskoga fakulteta, naglasio je kako su europske banke u prosjeku vlasnici već 65 posto bankovnoga sektora u zemljama srednje i istočne Europe, što znači da je europski način poslovanja na kojega se mnogi pozivaju već nazočan u većini financijskih sustava tranzicijskih zemalja. On ističe da posljednjih godina prevladava stvaranje konglomerat banaka, koje pružaju široki spektar financijskih usluga. Leko, isto tako, napominje da je u Europi primjetan trend smanjivanja broja novčarskih kuća.</p>
<p>Govoreći o ulozi načina financiranja javnoga duga u aprecijaciji tečaja, Pero Jurković je, među ostalim, istaknuo kako nikakvo značajnije pomicanje tečaja u smislu deprecijacije, kada bi bilo tehnički izvodljivo, ne bi bilo prihvatljivo iz više razloga. </p>
<p>»S obzirom na postojeću dolarizaciju hrvatskoga gospodarstva izraženu između ostaloga u visokom udjelu deviznih depozita u ukupnoj pasivi banaka i široko primjenjenoj deviznoj klauzuli, svaka ozbiljnija deprecijacija mogla bi dovesti do kraha ovih institucija i njihovih klijenata«, zaključuje Jurković. On također napominje i da je gotovo izvjesno da bi svaka značajnija promjena tečaja proizvela inflatorne pritiske te da bi zbog cjenovne neelastičnosti hrvatskoga izvoza bilo kakva deprecijacija malo pomogla njegovoj ekspanziji.</p>
<p>Jurković upozorava i da je razina ukupnoga duga, u kome preteže onaj vanjski s udjelom od oko 40 posto u bruto domaćem proizvodu, već dostigla nepodnošljive granice i da se mora učiniti sve da se to ograničenje u interesu ostvarivanja bržeg održivoga gospodarskog rasta što prije otkloni. </p>
<p>Glavni ekonomist Raiffeisen banke Ante Žigman prezentirajući makroekonomska očekivanja naglasio je da u 2003. očekuje lagano usporavanje rasta potrošnje, konstantni rast investicija i lagani rast industrijske proizvodnje, te manji rast BDP-a u odnosu na 2002. godinu.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za Hotele Makarska jedna, za Željezaru Split nijedna ponuda za kupnju</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Na ponovljeni natječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za prodaju 42,97 posto dionica Hotela Makarska po početnoj cijeni od 81,77 milijuna stigla je samo jedna ponuda za kupnju. Ponovo se, naime, javila tvrtka Hoteli Biokovo u vlasništvu Marijana Primorca koja je ponudila je četverostruko nižu cijenu od tražene (20,22 milijuna kuna), što bi platili jednokratno. Točnije poslali su istu ponudu (dokumentaciju) koju su priložili i na natječaj u siječnju i to čak bez korekcije datuma, pa je ponuda zvučala kao da se javljaju na taj prethodni natječaj. Ponuđena niža cijena od tražene obrazlaže se činjenicom da Hoteli Makarska uopće nisu upisani kao vlasnici pojedinih objekata i zemljišta koje je ušlo u njihov temeljni kapital, kao i da su u međuvremenu prodali neke objekte a istodobno temeljni kapital nije smanjen.</p>
<p>Hoteli Biokovo ponudili su zadržavanje svih zaposlenih (ukupno 163) najmanje godinu dana te program ulaganja težak oko 20 milijuna eura. Uz ovu ponudu ponudili su HFP-u na razmatranje i alternativu: kupili bi ukupno 73,70 posto dionica Hotela Makarska (među kojima su i one rezervirane za obeštećenje bivših vlasnika), te bi oni preuzeli obvezu da bivšim vlasnicima prenesu dionice. U toj alternativi nudi se iznos od 34,65 milijuna kuna.</p>
<p>Na prvi natječaj za prodaju 88,92 posto dionica Željezare Split po početnoj (nominalnoj) cijeni od 120,8 milijuna kuna nije stigla ni jedna ponuda, iako su otkupljene tri ponudbene dokumentacije. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Burze: Cable & Wireless izgubio gotovo 40 posto</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Europski su blue chip indeksi u srijedu bilježili pad, a slična su se kretanja očekivala i u New Yorku. Ulagače je razočarao Siemens, čiji su predstavnici predvidjeli slabije rezultate slijedeće godine. Pad u telekomunikacijskom sektoru potaknula je britanska tvrtka Cable & Wireless, koja je uz slabe rezultate u trećem tromjesečju najavila i 3500 otkaza. Bio je to i jedan od najvećih europskih gubitnika - do poslijepodneva je C izgubio 37,4 posto. </p>
<p>Londonski indeks FTSE 100, u koji je uključen i C, pao je 1,46 posto na 4025,4 boda. Frankfurtski DAX je prošao dvostruko lošije - izgubio je 2,84 posto spustivši se na 3027,54 boda. Pariški CAC 40 je pao 1,43 posto na 3020,86 bodova, dok je milanski MIB 30 na 23.380 bodova bio 1,19 posto niži nego u utorak. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 1,11 posto na 2506,14. </p>
<p>U New Yorku su indeksi neposredno nakon otvaranja zabilježili blagi pad - Dow Jones Industrial Average je izgubio 0,08 posto, a širi S 500 0,57 posto. Dan ranije tehnološki Nasdaq Composite je porastao solidnih 2,3 posto na 1349,56 bodova, a DJIA i S 500 su dobili 0,3 odnosno 0,8 posto dosegavši 8386 i 882,95 bodova. </p>
<p>U Aziji su prevladavali različiti trendovi, a tokyjski Nikkei 225 je pao 0,31 posto na 8438,52 boda. Uži TSE 30 je, pak, porastao 0,22 posto.</p>
<p>Veliki gubitnik u Europi je bio i britansko-nizozemski proizvođač čelika Corus, čije su dionice pale 28 posto nakon što je grupacija objavila da odustaje od planiranog udruživanja s brazilskim CSN-om. Rivali ThyssenKrupp i Arcelor pali su 6,3 odnosno 5,8 posto.</p>
<p>Siemens je izvijestio o rastu neto dobiti od 24 posto na 2,6 milijardi eura u posljednjem tromjesečju. Međutim, dionice Siemensa su pale 2 posto jer su rezultati bili slabiji od očekivanja analitičara, a predstavnici grupacije najavili lošije rezultate slijedeće godine. Bivša Siemensova podružnica, proizvođač čipova Infineon, pao je 8,9 posto zbog glasina da se sprema dodatno zadužiti kako bi osnovao novu podružnicu zajedno s tajvanskom Nanyom. Konkurentski STMicroelectronis je pao 2,3 posto, a nizozemski ASML 2,6 posto.</p>
<p>Među telekomima, BT je izgubio 2,7 posto, a Deutsche Telekom i France Telecom su pali 4,3 posto.</p>
<p>U financijskom sektoru, osiguravatelji su redom zabilježili pad. Tako je Allianz izgubio 4,9, Axa 4,5, a Aegon 4,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Bobetko ide u bolnicu, Vlada jamči da mu neće biti uručena optužnica</p>
<p>General Janko Bobetko trebao bi danas ujutro otići u bolnicu / Kako neslužbeno doznajemo, to je premijer Ivica Račan dogovorio s obitelji Bobetko /»Vjesnik« iz krugova bliskih generalu Bobetku doznaje da je Janko Bobetko mlađi, jedan od generalovih unuka, u srijedu bio u Banskim dvorima nakon čega je svom djedu, generalu Bobetku, odnio Račanovo pismeno jamstvo da mu se neće uručiti optužnica</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Umirovljeni general Janko Bobetko trebao bi u četvrtak ujutro oko devet sati otići u bolnicu. Kako neslužbeno doznajemo, to je premijer Ivica Račan dogovorio s obitelji Bobetko. Odvjetnik generala Janka Bobetka Bosiljko Mišetić izjavio je u srijedu navečer ispred Bobetkove kuće da general Bobetko prihvaća Vladinu preporuku da ode u bolnicu. </p>
<p> Mišetić je rekao: »Prihvaća i to je dobro«. Dodao je da će Bobetko biti hospitaliziran danas.</p>
<p>Bobetkov liječnik Mijo Bergovec koji je navečer posjetio generala izjavio je kako je zdravstveno stanje generala Bobetka nepromijenjeno. I on je potvrdio kako će tijekom današnjeg dana general otići u bolnicu. Također je napomenuo kako je daljnje liječenje generala primjerenije u bolnici nego u njegovoj kući.</p>
<p>Premijer Račan je tijekom posljednjih tjedana učinio sve da se slučaj Bobetko razrješi brzo i efikasno, izjavila je u srijedu navečer predstojnica Vladinog Ureda za odnose s javnošću Sanja Kos. Naglasila je kako je Račan razgovarao s generalom Bobetkom, kao i ljudima iz njegova kruga. »Premijer smatra da general Bobetko iz zdravstvanih razloga treba biti u bolnici. Bude li kooperativnosti i razumijevanja situacije od strane generala i ljudi oko njega, još uvijek postoji mogućnost da se slučaj Bobetko uspješno riješi«, kazala je Sanja Kos, dodajući da će se premijer Račan obratiti javnosti kada general ode u bolnicu, ali i u slučaju da donese suprotnu odluku. </p>
<p>Čini se da je krug ljudi oko Bobetka prvotno dogovoreni rok, a to je bila srijeda popodne, samoinicijativno produljio za najmanje 12 sati, što u Banskim dvorima smatraju još jednim poigravanjem s Vladom. </p>
<p>Prekretnica u slučaju Bobetko dogodila se u utorak, kada su se sastali premijer Račan i Andrija Hebrang. </p>
<p>Vjesnik iz krugova bliskih generalu Bobetku doznaje da je Janko Bobetko, jedan od generalovih unuka, u srijedu bio u Banskim dvorima nakon čega je svom djedu, generalu Bobetku, odnio Račanovo pismeno jamstvo da mu se neće uručiti optužnica. </p>
<p>Ivan Bobetko, politički najeksponiraniji sin generala Bobetka, bio je pak u srijedu ujutro u saborskom klubu zastupnika HDZ-a. </p>
<p>Prema tvrdnjama odvjetnika s iskustvom na Haaškom sudu, Bobetkov odlazak u bolnicu zbog teško narušenog zdravlja mogao bi spriječiti i uručivanje optužnice generalu. Upravo je to, kalkulira se u kuloarima na Markovu trgu, i cilj Vlade, koja se javno obvezala da će poštivati pravorijek Žalbenog vijeća o dvama podnescima, što može značiti i puštanje neizmijenjene optužnice u proceduru. Očitovanje Žalbenog vijeća očekuje se za najviše desetak dana. Inače, prema pravilu 59. Haaškog suda, teško zdravstveno stanje razlog je zbog kojeg se optuženika ne mora izručiti Sudu. </p>
<p>Budući da je Račan u nekoliko navrata od međunarodne zajednice tražio da se suspregne od osuđivanja Hrvatske za nesuradnju s Haagom dok Žalbeno vijeće ne okonča postupak, mnogi su se u srijedu začudili što je Vlada intenzivirala napore za smještanje generala Bobetka u bolnicu i što su na to, čini se, pristali i oni koji su se još prije par dana tome oštro protivili, na primjer Ljubo Ćesić Rojs. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, sve je počelo na sastanku Račana i Hebranga na kojem je, navodno, premijer zaprijetio da će, ako se »skupljači kestenja« ne povuku s Tuškanca, poslati policiju koja bi iz okolice Bobetkove kuće uklonila one koji tvrde da čuvaju generala i namjeravaju spriječiti da mu se uruči optužnica. Račan je, naime, odavno ljut zbog tvrdnji ljudi iz kruga bliskog obitelji Bobetko da je Vlada spremna generalu optužnicu uručiti na silu, jer on to nikad nije rekao. </p>
<p>Sudeći prema izjavama Bobetkova liječničkoga konzilija, generalovo se zdravstveno stanje uistinu dodatno pogoršalo, a izvori iz HDZ-a tvrdili su u srijedu da je generalu potreban zahvat koji se ne može obaviti u kući, bez obzira na svu skupu aparaturu koja je prenesena u Bobetkov dom. </p>
<p>No, Bobetko je već odavno trebao biti u bolnici, a nije otišao iako je još prije desetak dana i Hebrang tvrdio da ga na to nagovara. Zbog toga se može zaključiti da agresivniji nastup Vlade, ali i promjena stava ljudi koji okružuju Bobetka, imaju veze i s promjenama u stavu javnosti o »slučaju Bobetko«.</p>
<p>Bobetkovo stanje pogoršano, povremeno teško prosuđuje?</p>
<p>Prema izjavama dobro obaviještenih liječnika, zdravstveno stanje generala Bobetka u posljednja se dva dana uistinu znatno pogoršalo. Liječnici smatraju da oprema instalirana u Bobetkovoj kući, koju nazivaju opremom za brzu njegu, generalu više ne može pomoći, jer mu je potrebna tzv. jedinica za intenzivnu njegu, koju je tehnički gotovo nemoguće instalirati u njegovu domu. U tim krugovima napominju da general Bobetko povremeno prilično teško prosuđuje i da se bez obzira na sva uvjeravanja i dalje povremeno boji da bi ga se u bolnici moglo oteti i isporučiti u Haag. Zbog toga nitko nije siguran da je Bobetko spreman, kao što je prije nekoliko tjedana bio, pristati da ga pregledaju liječnici koje će poslati Haaški sud kako bi se zaustavilo izručenje u skladu s pravilom 59. Haaškog suda. </p>
<p>Sanja Kapetanić, Željko Peratović i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pavo Gagulić isključen iz HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Visoki člasni sud HDZ-a u srijedu je isključio Pavu Gagulića iz stranke. </p>
<p>»Kao što je najavio Sanaderov europejac Glavaš, oni koji su se napili hrvatske krvi i obogatili na hrvatskim ljudima isključuju nas, koji imamo čist obraz«, izjavio je suspendirani predsjednik zagrebačkog HDZ-a protiv kojega je stranka pokrenula stegovni postupak pred Visokim časnim sudom. </p>
<p>Kao što je i najavio, Gagulić se »kao legalist« odazvao pozivu tog stranačkog tijela došavši u srijedu popodne na »saslušanje« i nakon gotovo sat i pol, napustio je taj sastanak. </p>
<p>Novinarima je izjavio kako članovi suda nisu imali nikakve dokaze kao niti »jedan jedini argument«, dodajući da su »kontradiktorni sami sebi, da su gledali u pod jer im je ostalo valjda još malo morala«. Gagulić je rekao kako očekuje da će u konačnici biti isključen, ali i upozorava: »Neću tolerirati da me takve moralne nakaze ponižavaju u bilo kom smislu«. Najavio je kako će se žaliti Središnjem odboru, kao drugostupanjskom tijelu, ali da će poduzeti i druge korake koji su u skladu s njegovom, kako je rekao, politikom »čistog obraza«. </p>
<p>Gagulić je uvjeren kako će još najmanje 40 ljudi iz Gradske organizacije HDZ-a biti isključeno. »Oni nemaju nikakve argumente osim idolopoklonstva izvjesnom gospodinu Sanaderu«, zaključio je Gagulić. </p>
<p>Nakon Gagulićeva odlaska, novinarima se obratio i njegov odvjetnik Kažimir Varda, također član HDZ-a. Objasnio je kako je predsjednik Visokog časnog suda kao i šest članova jednoglasno donijelo odluku o isključenju Pave Gagulića iz HDZ-a. Istaknuo je da nije prihvaćen ni jedan dokaz obrane te da je sud odlučio da nema potrebe provoditi dokazni postupak, a Gaguliću ostaje pravo priziva Središnjem odboru stranke, osam dana nakon što dobije rješenje o isključenju iz stranke. </p>
<p>»Nadam se da će Središnji odbor upozoriti na neizvođenje dokaznog postupka, a Visoki časni sud nije bio raspoložen da utvrđuje naše argumente«, izjavio je Varda. Također je kazao kako i on sam daje ostavku na mjesto predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u Gradskoj skupštini te se vše ne smatra članom HDZ-a, jer »ne želi da kao branitelj sutra i sam dođe na sud koji sliči prijekom sudu«. </p>
<p>Gradski zastupnik HDZ-a Jure Vrselja, koji je također u Središnjici zajedno s novinarima čekao ishod Gagulićevog postupka pred Časnim sudom, također je novinarima izjavio kako izlazi iz HDZ-a.</p>
<p> Predsjednik Visokog časnog suda HDZ-a nakon sjednice vezane za slučaj isključenja suspendiranog predsjednika zagrebačke organizacije Pave Gagulića u srijedu kasno navečer, Florian Boras potvrdio je odluku da je Gagulić jednoglasno isključen iz HDZ-a. Također je opovrgnuo Gagulićeve tvrdnje kako će još četrdesetak članova zagrebačkog HDZ-a biti isključeno iz stranke. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Rebalans je posljedica neuspjeha obećanih reformi«</p>
<p>Crkvenac: Rebalans iznosi manje od jedan posto proračuna i ne utječe uopće na gospodarska i ekonomska kretanja/ Mijalić: Nedopustivo je da se rebalansom praktički eliminiraju kapitalne investicije/ Kajin: Nepotrebno je smanjen novac namijenjen Ministarstvu gospodarstva i to u godini kada su Željezara Sisak i barem dva brodogradilišta u predstečajnoj situaciji/ Fižulić: Hrvatskoj nedostaju novi izvozni proizvodi/ Tadić: Silne uštede kojima se hvali ministar financija nisu za hvalu; očito je riječ o neizvršavanju nužnih poslova koji su trebali poboljšati standard ugroženih kategorija stanovništva </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Predloženim rebalansom ovogodišnjega državnog proračuna ostvaruju se ukupne uštede u iznosu od 1,16 milijardi kuna, ali se istodobno neki rashodi povećavaju za 540 milijuna kuna. Zbog toga rebalans nosi smanjenje rashoda za 628 milijuna kuna, ali kada se tome pribroje i uštede u fondovima za razvoj i za regionalni razvoj od 103 milijuna kuna, ukupne su uštede 731 milijuna kuna.</p>
<p>»Nažalost, povećani troškovi u zdravstvu su takvi da će uštede biti potrošene na te izdatke veće od plana«, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac, predstavljajući u srijedu zastupnicima a Hrvatskog sabora prijedlog rebalansa. </p>
<p>Izvijestio je da su uštede najviše kod Ministarstva financija (629 milijuna kuna), što je rezultat smanjenja kamatnih stopa, kao i smanjenih izdataka za otplate zajmova zbog pada tečaja. Kod Ministarstva pomorstva, prometa i veza te Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva uštede su 313 milijuna kuna, a razlog toga je nepovlačenje nekih inozemnih zajmova zbog nepripremljenosti projekata. </p>
<p>Što se tiče povećanja rashoda od 574,4 milijuna kuna, ona se odnose na za zaposlene koje pokrivaju ministarstva prosvjete i znanosti, MUP, i MORH. </p>
<p>Ministar Crkvenac upozorio je i na problem inozemnog zaduživanja, rekavši da je ukupan inozemni dug trenutačno oko 13,2 milijarde dolara, od čega je dug države 5,8 milijardi dolara. »Dug nije mali, o njemu treba voditi računa i u idućem razdoblju trebat će ga smanjivati i usporavati«, istaknuo je Crkvenac. Dodao je i da je zaduženost Hrvatske manja od niza tranzicijskih zemalja, kao i da devizne rezerve Hrvatske narodne banke pokrivaju 98 posto inozemnog duga države. </p>
<p>»Rebalans iznosi manje od jedan posto proračuna i ne utječe na gospodarska i ekonomska kretanja uopće, odnosno, utječe samo pozitivno, a nikako loše«, poručio je ministar Crkvenac zastupnicima. </p>
<p>Za razliku od klubova zastupnika vladajuće koalicije (SDP, Libra, HSS) koji, unatoč manjim zamjerkama, podržavaju rebalans, oporba (HDZ, HSP-HKDU, DC) najavljuje glasanje protiv. No i pozicija i opozicija upozoravaju na negativne trendove, prije svega pretjerano zaduživanje zemlje, nedovoljan izvoz i nezaposlenost.</p>
<p>»Rasprava o rebalansu trebala je biti u rujnu, a ne sada kad trebamo raspravljati o proračunu za 2003. Zbog neuspjeha planiranih reformi smanjila su se sredstva za isplatu plaća pa ih Vlada rebalansom želi osigurati, no nedopustivo je da se njime praktički eliminiraju kapitalne investicije«, kazao je u ime Odbora za financije i državni proračun koji u utorak nije prihvatio rebalans njegov dosadašnji predsjednik Jadranko Mijalić. </p>
<p>S predloženim rebalansom ne slaže se ni Klub HDZ-a, čiji predstavnik Ivan Šuker također smatra da je razlog njegova donošenja neuspjeh obećanih reformi. </p>
<p>»Država se u ovoj godini zadužila za 15 milijardi kuna, a državni dug narastao je za četiri milijarde pa ukupno iznosi oko 70 milijardi kuna. Oko 85 posto prihoda državnog proračuna čine PDV, trošarine i carina. Bojim se da se prirodna bogatstva Hrvatske troše nekontrolirano i da se novac slijeva u privatne džepove«, rekao je Šuker, upitavši po kojim kriterijima su se dijelili poticaji privatnim tvrtkama, među kojima su i one čiji vlasnici su saborski zastupnici. </p>
<p>»Rebalans proračuna izrađen je korektno i pregledno«, tvrdi, u ime kluba IDS-a, Damir Kajin, dodajući kako je riječ o tehničkom, a ne političkom dokumentu. No, zamjerke ipak upućuje nepotrebnom smanjivanju novca namijenjenog Ministarstvu gospodarstva sa 402 milijuna na 324 milijuna kuna »i to u godini kada su primjerice, Željezara Sisak i barem dva brodogradilišta u preddstečajnoj situaciji«.</p>
<p>Kajin apelira na što skoriju privatizaciju željezare dodajući da o njoj ovisi cijela Sisačko-moslavačka županija, te predviđa da će politika plaća i nezadovoljstvo djelatnika javnih službi obilježiti narednu godinu.</p>
<p>Po mišljenju Goranka Fižulića (Klub Libre), Hrvatska po svim makroekonomskim pokazateljima ostvaruje bolje rezultate od svih zemalja koje će 2004. ući u EU, no zaostaje, naglašava, u izvozu i nezaposlenosti. »Hrvatskoj nedostaju novi izvozni proizvodi kakve mogu stvoriti samo poduzetnici, ili strana ulaganja«. Ključni elementi osposobljavanja hrvatskoga gospodarstva za nove izvozne proizvode, po njegovom je mišljenju - smanjivanje opterećenja davanja na plaće, posebice doprinosa za mirovinsko i zdravstveno, poreza i prireza. </p>
<p> Luka Roić (HSS) ističe da je rebalans i posljedica nedovoljno provedenih programa i nezaposlenosti. Najavivši kako će zastupnici HSS-a glasovati za prijedlog rebalansa, ističe da je prioritet svih prioriteta, kako za HSS, tako i za Vladu, puna zaposlenost. Roić upozorava da se prihodi od privatizacije i zaduživanja ne smiju trošiti za potrošnju već za investicije. Treba ići vrlo oprezno u nova zaduživanja, kaže on. </p>
<p>Tonči Tadić (HSP) kritizirao je praksu da se o rebalansu govori dan uoči rasprave o proračunu za iduću godinu. »Silne uštede kojima se hvali ministar financija nisu za hvalu«, ističe Tadić u ime Kluba HSP-HKDU-a, uz ocjenu da je »očito riječ o neizvršavanju nužnih poslova koji su trebali poboljšati standard ugroženih kategorija stanovništva«. Zemlja veličine Hrvatske može opstati samo na izvozu, poručio je Tadić.</p>
<p>I Vesna Škare Ožbolt (DC) najavila je glasovanje protiv prijedloga rebalansa i to kako je naglasila zbog netočnih i nedostatnih podataka o ostvarivanju većine stavki iz proračuna. »Problem svih problema u Hrvatskoj je nezaposlenost«, ustvrdila je Škare Ožbolt, kritizirajući rubni interes države za malo gospodarstvo koje je u protekle tri godine otvorilo više od 10.000 radnih mjesta.</p>
<p>Tonči Žuvela (Klub SDP-a) primijetio je da se premalo govori o pozitivnim pokazateljima hrvatske gospodarske politike, te izrazio potporu ministru Crkvencu i Vladi. </p>
<p>Andrea Latinović, Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Oporba napustila sabornicu zbog promjena u odborima</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Sa 68 glasova za, 10 protiv i tri suzdržana, zastupnici Hrvatskog sabora u srijedu su podržali prijedlog Odbora za izbor i imenovanja da se smijeni dosadašnji predsjednik Odbora za financije i državni proračun Jadranko Mijalić (HSLS), a na njegovo mjesto postavi Tonči Žuvela (SDP). </p>
<p>Oporbeni zastupnici napustili su potom Veliku Vijećnicu nezadovoljni predloženim kadrovskim promjenama u saborskim odborima, pa tako nije bilo potrebnog kvoruma za izglasavanje ostalih promjena na čelu saborskih radnih tijela, među ostalim i za smjenu Đurđe Adlešić (HSLS) sa čelnog mjesta Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te imenovanje Ante Markova (HSS) na to mjesto. </p>
<p>Jozo Radoš (Libra) preuzeo bi od Milanke Opačić (SDP) vođenje Mandatno-imunitetnog povjerenstva, dok bi Opačić preuzela Odbor za ravnopravnost spolova nakon što je dosadašnja predsjednica, njezina stranačka kolegica Gordana Sobol, otišla u Vladu. </p>
<p>Umjesto Ante Simonića (HSS) koji je u kolovozu postao potpredsjednik Vlade, predsjednik Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu postao bi Hrvoje Kraljević (Libra).</p>
<p>HSLS, koji bi tako ostao bez ijednog čelnog mjesta u odborima, izrazio je oštro protivljenje predloženim promjenama. </p>
<p> »U 12 godina hrvatske parlamentarne demokracije prvi put će se dogoditi da stranka koja ima deset posto mjesta, neće biti ekvivalentno zastupljena. HSLS ne plače za foteljama. Nije problem što Mijalić i Adlešić neće biti predsjednici, problem je što se derogira Poslovnik, ne poštuje procedura niti minimim političke korektnosti. Činjenica je da oni koji bespogovorno slušaju gospodara bivaju nagrađeni, a oni koji dignu glavu, kažnjeni. To je Hrvatska danas«, izjavio je Joško Kontić (HSLS). </p>
<p>Vladimir Šeks (HDZ) je komentirao da predložene promjene u odborima nisu u skladu s odnosom snaga u Saboru. »Sastav odbora u pravilu odgovara stranačkoj zastupljenosti u Saboru, a tamo se, odlaskom HSLS-a iz koalicije, za 16 povećao broj oporbenih zatupnika«, upozorava je Šeks. Za njega i HDZ potpuno je neprihvatljiv prijedlog vladajuće koalicije po kojemu bi oporba morala u 16 odbora povući jednog do dva svoja zastupnika kako bi stvorila mjesta za koalicijske zastupnike. Inače, od 25 saborskih radnih tijela, HDZ-ovi zastupnici su na čelu njih četiri- Drago Krpina je predsjednik Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, Đuro Dečak za ratne veterane, Jure Radić za pomorstvo, promet i veze, dok je Dubravka Šuica predsjednica Odbora za obitelj, mladež i šport. </p>
<p>Odbor za izbor i imenovanja u srijedu je odlučio Saboru predložiti da umjesto Ante Markova član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost postane Borislav Graljuk (LS), dok je u Odbor za financije i državni proračun umjesto Tončija Žuvele predložen Goranko Fižulić (Libra). Time je potvrđeno da su Mijalić i Adlešić smjenom s čelnog mjesta navedenih odbora izgubili čak i članstvo u njima. </p>
<p>A. L. i Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Učinilo mi se da Knežević može živjeti još milijun godina«</p>
<p>Optuženici ustvrdili da nikoga nisu ni osobno ispitivali niti zlostavljali/ Za Nenada Kneževića kazali su da je pri bijegu bio lakše ranjen u nogu, ali nisu znali objasniti kako je zadobio ozljede od kojih je nakon tjedan dana u bolnici i preminuo/ Ne znaju ništa ni o smrti Gojka Bulovića </p>
<p>SPLIT, 13. studenoga</p>
<p> - Na kraju dokaznog postupka u slučaju Lora na splitskom Županijskom sudu, u srijedu su okrivljenici Tonči Vrkić, Davor Banić, Emilio Bungur, Ante Gudić i Anđelko Botić, iznijeli svoju obranu. </p>
<p>U iskazima su opovrgnuli navode optužnice, ističući kako u vojno-istražnom centru Lora nije bilo zlostavljanja zarobljenika te kako oni osobno nikoga nisu ispitivali. Vrkić, Bungur, Gudić i Botić prepričali su pokušaj bijega pritvorenika Nenada Kneževića iz zatvora 14. lipnja '92., rekavši da je zatvorenik bio svega lakše ranjen u nogu te da ga je do bolnice povezao kombi kojim se koristila patrola Vojne policije. S Kneževićem u tom kombiju bili su Miljenko Bajić i Josip Bikić te Davor Banić. Nitko od optuženika nije znao objasniti kako je Knežević zadobio ozljede od kojih je nakon tjedan dana u bolnici i preminuo. </p>
<p>»Kada sam ga posljednji put vidio, tijekom ulaska u kombi krvario je samo iz noge i tada mi se činilo da tako može živjeti još milijun godina«, kazao je Vrkić. </p>
<p>O smrti Gojka Bulovića u zatvoru u noći na 15. lipnja '92. nitko od optuženika ništa ne zna. </p>
<p>Naime, Bulović je mrtav pronađen u tri sata ujutro, a smjena u kojoj su radili Bungur, Gudić i Botić završila je u 22 sata. Vrkić je rekao kako je nakon dojave jednog od stražara, a nakon što se vratio s ispitivanja u vezi s Kneževićevim bijegom koje se obavljalo u Dračevcu, Bulovića pronašao u zahodu bloka C kako beživotno leži. Pozvao je hitnu pomoć i o smrti izvijestio zapovjednika bojne. Davor Banić ne sjeća se ni Kneževića ni Bulovića, kaže kako u zatvor nikad nije ulazio, a jedino čega se sjeća jest prevoženje ranjenog zatvorenika do bolnice. </p>
<p>»Zvali su nas da hitno dođemo u Loru što smo Bajić, Bikić i ja učinili. Kada smo ga ostavili u bolnici, vratili smo se raditi svoj posao«, istaknuo je Banić dodavši kako je istina da je bio boksač no kako je u Vojnoj policiji bilo još dosta članova boksačkog kluba Split. </p>
<p>Emilio Bungur tvrdi kako je u zatvoru vladala »domaća atmosfera«. Od zatvorenika jedino se sjeća Gojka Bulovića zato što mu je ovaj rekao da je teški srčani bolesnik, prilikom iznošenja osobnih podataka kod pritvaranja. Ni Bungur ni Gudić ni Botić u Lori više nisu radili kada su prema optužnici zlostavljani Milosav Katalina i Đorđe Katić. </p>
<p>O događajima oko Kneževićeva pokušaja bijega svi su razgovarali sa krim službom 72. bojne vojne policije u Dračevcu, a Botić je kazao da mu je tada Zvonko Abram - osoba koja ga je ispitivala - sugerirao da kaže kako ga je osim Kneževića tog dana napao i Gojko Bulović, što je optuženik odbio učiniti. </p>
<p>Kasno poslijepodne na zahtjev stranaka sudac Slavko Lozina počeo je čitati iskaze koje su Tomislav Duić, Miljenko Bajić i Josip Bikić, koji su u bijegu, dali istražnim sucima.</p>
<p>Suđenje se završava u petak završnim riječima optužbe i obrane.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zbog ratnog zločina priveden jedan, a traže se trojica</p>
<p>OSIJEK, 13. studenoga</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su 1991. i 1992. godine na području Baranje počinili ratni zločin nad civilnim stanovništvom priveden je Z.J. (48) iz baranjskog mjesta Kneževa dok je tjeralica raspisana za njegovim sumještanima I.S. (38), S.O. (40) i I.P. (53) koji su trenutačno nedostupni hrvatskim pravosudnim organima. </p>
<p>Riječ je o muškarcima srpske nacionalnosti koje je sumnjiči da su u kolovozu 1991. godine formirali »štab teritorijalne obrane« kojim je zapovijedao I.S., dok su preostala trojica bili njegovi podređeni. Također ih se sumnjiči i da su sudjelovali u nezakonitim uhićenjima, privođenjima, fizičkim i psihičkim maltretiranjima i mučenjima civila hrvatske i mađarske nacionalnosti te da su zapovijedali prisilnim radovima na koje su odvodili nesrpske civile. </p>
<p>Istražni sudac odredio je privedenom Z.J. zadržavanje u pritvoru sljedećih 48 sati. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska još nema strategiju gospodarenja otpadom</p>
<p>Hrvatska otpad odbacuje, a mogućnosti već izgrađenih i opremljenih cementnih peći ostaju neiskorištene ili nedovoljno iskorištene/ Propisi obvezuju na odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, međutim, od usvajanja Nacionalne strategije zaštite okoliša nitko nije provjeravao propisanu obvezu reciklaže, rečeno je na simpoziju </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - U Zagrebu je u srijedu počeo trodnevni VII. međunarodni simpozij »Gospodarenje otpadom Zagreb 2002«, na kojem sudjeluje oko 400 sudionika iz desetak zemalja. </p>
<p>Političari su bili jednoglasni u uvodnim izlaganjima da je gospodarenje otpadom veliki problem u Hrvatskoj. Isticali su usvajanje raznih strategija, ali ne i potrebu konstantne kontrole njihove provedbe.</p>
<p>Goran Granić, potpredsjednik hrvatske Vlade, rekao je da je »odnos prema okolišu najviši stupanj odgovornosti koji se može provoditi jedino u demokratskim društvima«. »Zadovoljni smo stručnim dometom te angažmanom nevladinih udruga i javnosti u gospodarenju otpadom, ali izostaje odgovornost za rješavanje tog pitanja«, istaknuo je Granić. </p>
<p>Savjetnik predsjednika Republike za znanost, obrazovanje i zaštitu okoliša Esad Prohić rekao je da »pitanje gospodarenja otpadom sputava Hrvatsku u približavanju Europi«. </p>
<p>Gradonačelnica Zagreba, Vlasta Pavić iskoristila je priliku da istakne kako je Zagreb najuspješniji u gospodarenju otpadom i da incident u Putu ne bi smio ugroziti postignuto.</p>
<p> »Najveći pozitivni pomak u rješavanju problema zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj napravljen je početkom 2002. usvajanjem Nacionalne strategije zaštite okoliša«, istaknuo je pomoćnik ministra zaštite okoliša Roko Andričević ističući važnost odgoja i obrazovanja, te podizanja svijesti o potrebi zbrinjavanja otpada. »Upravo je dovršena Strategija razvoja komunalnog gospodarstva koja je temeljni dokument za izradu novog zakona o komunalnom gospodarstvu«, rekao je, pak, Alfred Obranić, pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p>No, Hrvatska još nema strategiju gospodarenja otpadom. </p>
<p>Stručnjaci su u svojim izlaganjima bili konkretniji. »Imamo relativno dobru regulativu, ali se ona slabo provodi«, istaknuo je Zlatko Milanović, pomoćnik direktora za istraživanje, razvoj i tehničke poslove u ZGOS-u. </p>
<p>Krajnji cilj suvremenog sustava gospodarenja otpadom je bezdeponijski koncept, to jest potpuno materijalno i energijsko recikliranje. Međutim, istaknuto je, Hrvatska otpad odbacuje, a mogućnosti već izgrađenih i opremljenih cementnih peći ostaju neiskorištene ili nedovoljno iskorištene. </p>
<p> S druge strane, istaknuo je Milanović, »na deponije odlažemo ogromne količine iskoristivog otpada, a pola ukupnog komunalnog otpada možemo reciklirati«. I hrvatski propisi obvezuju na odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, međutim, od usvajanja Nacionalne strategije zaštite okoliša nitko nije provjerio propisanu obvezu reciklaže. </p>
<p>Organizatori Simpozija su Čistoća (Zagreb), ZGOS (Zagreb), časopis Gospodarstvo i okoliš i tvrtka MTG-Topgraf, a pokrovitelj Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja te Gradsko poglavarstvo grada Zagreba. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Bobetko najvjerojatnije u KB »Dubrava«</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Tijekom poslijepodneva u srijedu KB »Dubrava« odvijale su uobičajene aktivnosti i nije ništa upućivalo na ikakve pripreme za Bobetkov dolazak u bolnicu. Velika je mogućnost da njegov dolazak prođe u tišini na neki od brojnih bolničkih ulaza kao što je to bilo prilikom dolaska u tu bolnicu drugih poznatih pacijenata.</p>
<p>Kako je već ranije najavljivano spreman je sedmi kat s apartmanima. Ipak, kako je Vjesniku rekao dr. Marko Banić, pomoćnik ravnatelja za medicinsku djelatnost, »sve je moguće, a takve se odluke donose u zadnji tren«. »Ako general izabere liječenje u našoj bolnici, mi ćemo učiniti sve što je potrebno za liječenje takvog pacijenta«, rekao je Banić i dodao da on može biti smješten i na četvrtom katu gdje je intenzivna koronarna jedinica, također u primjerenom apartmanu.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ćesić Rojs: Bobetko u četvrtak ide u bolnicu ako Vlada zajamči da mu tamo neće biti uručena optužnica</p>
<p>Sada su svi potezi na Vladi. Ako se nešto dogodi generalu Bobetku, svu će odgovornost snositi upravo Vlada, zaključio je Ćesić Rojs</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Kako neslužbeno doznajemo iz najbližega kruga umirovljenoga generala Janka Bobetka, general će u četvrtak otići u bolnicu jer mu je zdravstveno stanje rapidno pogoršano. Što se doista događa s generalom Bobetkom i kakvo je stanje u njegovoj kući, komentirao nam je saborski zastupnik HDZ-a Ljubo Ćesić Rojs koji svakodnevno odlazi u posjet generalu. Osim toga, upravo je Ćesić Rojs organizator straže i branitelja koji danima dežuraju oko Bobetkove kuće. </p>
<p>»Generalovo zdravstveno stanje je teško, on će morati u bolnicu, ali traži od predsjednika Vlade da mu ne bude uručena optužnica i da ga ne uznemiravaju u bolnici. Sada su svi potezi na Vladi. Ako se nešto dogodi generalu Bobetku, svu će odgovornost snositi upravo Vlada«, zaključio je Ćesić Rojs. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Nećemo samo 'skupljati kestene', sviđalo se to Račanu ili ne«, poručuju iz Stožera </p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - »Ako Vlada i dalje bude ignorirala naše vapaje da se slučaj generala Bobetka pozitivno riješi, budite uvjereni da takozvani skupljači kestenja neće samo skupljati kestenje, sviđalo se to Račanu ili ne«, rekao je u srijedu predsjednik zagrebačkog ogranka Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Ante Čarapović na konferenciji za novinare.</p>
<p>»Baš nas briga što Račan misli o nama, jer i njega očito nije briga što mi mislimo o njemu«, obrazložio je Čarapović namjere Stožera. </p>
<p>Upitan kako komentira sastanak premijera Ivice Račana i Andrije Hebranga u utorak, Čarapović je kazao da ne zna detalje, ali kako to nije prvi put da premijer putem različitih osoba pokušava uvjeriti generala Bobetka da ode u bolnicu. »Na temelju zadnjeg razgovora s generalom Bobetkom tvrdimo kako je on odlučan da ne primi haašku optužnicu«, kazao je Čarapović. Od njegova odlaska u bolnicu, tvrde u Stožeru, također neće biti ništa jer »Bobetko nije dobio Vladina jamstva da mu u bolnici optužnica neće biti uručena«. </p>
<p>Predstavnici Stožera najavili su i niz koncerata pod nazivom »Na zapovijed, generale«. Koncerti će se održavati diljem Hrvatske, a ulaz će, kažu, biti besplatan. Jedan od izvođača će, kažu, biti Niko Bete, pjevač koji je nakon pjesama o generalima Mirku Norcu i Anti Gotovini, nedavno snimio i pjesmu o generalu Bobetku. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Račan kratko izvijestio partnere o razvoju slučaja Bobetko</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga </p>
<p> - Premijer Ivica Račan i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, nisu u srijedu poslije podne na bilateralnom sastanku u Banskim dvorima, koji je prethodio sastanku čelnika vladajuće koalicije, razgovarali o odnosima SDP-a i HSS-a. Zlatko Tomčić je nakon jednoipolsatnog sastanka čelnika koalicije, koji se odvio u sjeni aktualnih događanja oko slučaja Bobetko, kazao da će on i Račan o toj temi razgovarati u četvrtak. </p>
<p>Čelnici petorke su u krnjem sastavu, jer se čelnica narodnjaka, Vesna Pusić, nalazi s predsjendikom Republike Stjepanom Mesićem, na službenom putu u Indiji, kako je kazao Tomčić, razgovarali o odluci Ustavnog suda o »slučaju Bobetko«. Predsjednik Sabora i HSS-a je kazao da nema informacija o dogovoru Banskih dvora i obitelji Bobetko o odlasku generala Bobetka u bolnicu. Neslužbeno doznajemo, da je premijer koalicijske partnere kratko izvjestio o sastanku s podpredsjendikom HDZ-a Andrijom Hebrangom, koji je Banske dvore pohodio u utorak, ali i o kontaktima s ostalim članovima obitelji Bobetko, te o dojmovima koje je stekao. Račan je partnerima kazao kako je rezultat svih pregovora neizvjestan. </p>
<p>Presjednik LS-a, Zlatko Kramarić također je ustvrdio da petorka o tome nije razgovarala, a po njegovom mišljenju, sve je još u fazi dogovora. Kramarić je naglasio da pozdravlja odluku Ustavnog suda jer ona »vraća vjeru u funkcioniranje pravne države«. »Tom je odlukom Ustavni sud osvjetlao obraz države«, kazao je Kramarić, dodajući da se o sukobima unutar stranaka vladajuće koalicije, razgovaralo samo usputno. </p>
<p>Jedno od pitanja kojim su se koalicijski čelnici bavili, bio je problem nastao oko potvrđivanja čelnih ljudi u saborskim odborima, što je u srijedu opstruirala oporba, a što, kako je kazao Tomčić, koči rad Sabora. Predsjednik LS-a također je kazao da su on i premijer Račan razjasnili i neke relacije između svoje dvije stranke. »Postoji suglasnost da se bez obzira na veličinu stranke u Saboru, svaka stranka uvažava«, zaključio je predsjednik LS-a.</p>
<p> Čelnici vladajuće koalicije sastati će se u punom sastavu sljedećeg utorka, kada će prema Tomčićevim riječima, biti govora o izbornom zakonu i Zakonu o HRT-u. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>O stand by aranžmanu još jedna runda pregovora </p>
<p>Uspije li dodatna runda pregovora s Misijom MMF-a početkom prosinca, aranžman bi ipak mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2003. </p>
<p>ZAGREB, 13. studenog</p>
<p> - Dvotjedni pregovori predstavnika Vlade i HNB-a s Misijom MMF-a nisu urodili željenim plodom, novi stand-by aranžman još nije dogovoren i pregovaračima predstoji još jedna runda pregovora početkom prosinca, kada će Misija još jednom doći u Zagreb. Uspije li ta dodatna runda, aranžman bi mogao dobiti zeleno svjetlo izvršnog odbora MMF-a koji će se održati sredinom prosinca, pa bi aranžman mogao stupiti na snagu 1. siječnja, kao što se i najavljivalo.</p>
<p>Šef misije Hans Flickenschield u kratkoj je izjavi novinarima rekao da su se »vodili razgovori o makroekonomskim, proračunskim i monetarnim pitanjima u kojima je postignut znatan napredak«. Flickenschield je naglasio da MMF podržava dogovoreno opredjeljenje Vlade da deficit opće države u 2003. godini bude 5 posto. Misija MMF-a će u Zagreb doći potkraj prvog tjedna u prosincu do kada, rekao je Flickenschield, Vlada mora sa Saborom i socijalnim partnerima dogovoriti način na koji će jamčiti održivost planiranog deficita od 5 posto. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglasio je da su ovogodišnji pregovori bili teži od prijašnjih jer je Vlada inzistirala da se u aranžman unese mnogo manje kontrolnih točaka - uglavnom osnovih makroekonomskih veličina - nego u prijašnje aranžmane. Linić je rekao da će se zbog dogovorenog smanjenja deficita morati smanjiti neki proračunski rashodi a i neki investicijski planovi, a cijeli će plan ovisiti i o efikasnosti provedbe predviđenih reformi. </p>
<p>Linić je priznao i da je u sporu oko deficita veliku ulogu igrao i nivo ukupnog državnog duga, pogotovo u inozemstvu.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, još u utorak činilo se da će pregovori u potpunosti propasti, jer je MMF tražio da se deficit opće države svede na 4,8 posto a hrvatska je strana inzistirala na 5,15 posto. Tek je u srijedu poslijepodne dogovoren kompromis - pet posto, koji bi značio da se rashodi moraju smanjiti za oko 200 milijuna kuna. U sporu s MMF-om veliku je ulogu igrao i način na koji se u proračunu iskazuje financiranje velikih infrastrukturnih projekata, prije svega autocesta. Hrvatska je inzistirala da se proračunske računice ispisuju po novom standardu tzv. IFS-u 2001., po kojem bi deficit bio manji. No MMF to nije pristao pa se ipak pregovaralo na temelju IFS-a 86, po kojem je deficit znatno veći jer se kao minus upisuju svi krediti, bez obzira na to da li su unaprijed utvrđeni izvori iz kojih će se krediti plaćati. </p>
<p>Novi dogovor s MMF-om oko deficita Vladi će pričiniti velike probleme u predstojećoj saborskoj raspravi o proračunu za 2003. godinu. Naime, to je proračun predizborne godine kada kresanja rashoda nisu nimalo popularna a nije tajna da neke od stranaka koalicije na vlasti smatraju da upravo zbog toga u ovoj godini Hrvatskoj stand-by aranžman i nije potreban. S druge strane, članovi Vlade nadležni za gospodarstvo uvjereni su da je sklapanje tog aranžmana još uvijek jedan od ključnih signala stranim ulagačima i velikim igračima na svjetskim financijskim tržištima.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Manjine zaziru od izbora zastupnika sa stranačkih lista</p>
<p>Pupovac: Vladin prijedlog znači brisanje manjina iz političkog života Hrvatske / Đukić: Prijedlog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama je dobar / Santo: Najprihvatljivije je da naš zastupnik bude izabran izravno i uz dvostruko pravo glasa / Čuhnil: Dvostrukim pravom glasa manjina nikog neće ugroziti / Radin: Novi prijedlog ustavnog zakona pun je kontradiktornosti / Graljuk: Dvostruko pravo glasa je dobro rješenje</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Vladin novi prijedlog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, korigiran poslije ljetošnjeg, prvog saborskog čitanja, ponovno je u saborskoj proceduri. U izmijenjenom prijedlogu toga Nacrta zakona manjine, kojih je manje od 1,5 posto po prošlogodišnjem popisu stanovništva, imale bi četiri saborska zastupnička mjesta i dvostruko pravo glasa. Manjine kojih je više od 1,5 posto, zasad je to samo srpska, osim zajamčenog jednog predstavnika, konačan broj svojih predstavnika izabrali bi po principu nefiksne kvote, što znači da bi njihov broj ovisio o prosječnom broju glasova za jedno zastupničko mjesto na razini države, kao što se biralo zastupnike hrvatske dijaspore.</p>
<p>Osim toga, Vlada predlaže i da se predstavnici manjina biraju sa stranačkih ili nezavisnih lista, a ne s posebne manjinske liste. I prije nego taj prijedlog bude analiziran u Hrvatskom saboru, Klub zastupnika nacionalnih manjina zatražio je susret s predstavnikom OESS-a, gdje će se razgovarati o tom prijedlogu. Inače o prijedlogu se već izjasnio dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, koji ga je nazvao »brisanjem manjinske nazočnosti iz političkog života Hrvatske«.</p>
<p>Milan Đukić, saborski zastupnik srpske manjine, smatra Vladin prijedlog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama dobrim. Ali, tvrdi, otvara se pitanje o tome ima li političke volje da se položaj Srba riješi. On nema ništa protiv da Srbi nemaju pravo na dva glasa, kao što to imaju druge manjine niti je protiv toga da budu birani s lista političkih stranaka, ali, ako je tako, ističe, opet se otvara pitanje - jesu li Srbi diskriminirani u odnosu na ostale manjine?</p>
<p>Tibor Santo, saborski zastupnik mađarske manjine u Hrvatskom saboru, drži da bi za tu manjinu bilo najprihvatljivije da njezin zastupnik bude izabran izravno - kao do sada - i uz dvostruko pravo glasa. Nedopustivo bi bilo da bude biran s lista političkih stranaka, s kojih bi se uzimali najviše rangirani pripadnici manjina, tvrdi on. On traži jamstva da se to neće dogoditi, jer, »ako ne dobijemo jamstva, sasvim sigurno neću dići ruku za taj zakon«. Njemu je vrlo dvojbeno razlikovanje malih i velikih manjina u pogledu dvostrukog prava glasa. Tvrdi da je izbor zastupnika u Sabor i korištenje nefiksne kvote jedna priča a druga je treba li nekim biračima oduzeti mogućnost da biraju i političku i manjinsku opciju. »Čini se da su tu pomiješane kruške i jabuke«, zaključio je.</p>
<p>Zdenka Čuhnil, zastupnica Čeha i Slovaka, podržava dvostruko pravo glasa za manjine kojih je manje od 1,5 posto u ukupnom stanovništvu i tvrdi da tim pravom manjina nikog neće ugroziti. Ali, ni njoj nije prihvatljivo da se manjinske predstavnike bira sa stranačkih lista, jer »ni u jednom programu neke političke stranke nisam vidjela da postoji program i zaštita prava nacionalnih manjina«. Za srpsku manjinu, koje ima više od 1,5 posto, nefiksna kvota je, drži ona, dobro rješenje, jer na taj način može izabrati svojeg predstavnika u Sabor.</p>
<p>Furio Radin, zastupnik talijanske manjine, izričito je protiv toga da se manjinski predstavnik bira sa stranačkih lista, jer to »ispražnjava od bilo kojeg smisla i sadržaja instituciju zastupnika nacionalnih manjina«. Taj način biranja značio bi, tvrdi on, da takav zastupnik ne odgovara onima u čije ime je izabran, nego stranci. Zastupnik koji ne mora odgovarati svojoj bazu neće biti motiviran zastupati interese onih koje predstavlja, smatra Radin. To ne samo da nije u interesu manjine, rekao je, »nego je i protiv naših stečenih prava, koja su uostalom zajamčena i posebnim sporazumom s Italijom, a kojim se jamči da će zastupnici talijanske manjine birati svoje predstavnike«.</p>
<p>Radin drži da je novi prijedlog ustavnog zakona pun kontradiktornosti. Neprihvatljivim smatra da manjinske predstavnike biraju svi hrvatski birači u sklopu stranačkih lista, kako se to predviđa za predstavnike hrvatske dijaspore. »Naš je minimalan zahtjev«, ističe Radin, »da se zastupnici manjina biraju izravno, da manjinska populacija bira svoje zastupnike, jer je to jamstvo da će oni zastupati njihove interese, odnosno da neće biti izabrani oni koji ih ne zastupaju. Naš zahtjev je i da se prenese formulacija iz Ustava kojom se daje mogućnost dvostrukog prava glasa, što se može ostvariti izbornim zakonom. Izričito smo protiv biranja sa stranačkih lista, jer je to smrt institucije zastupnika nacionalne manjine. A, što se tiče nefiksne kvote, najbolje je pitati Srbe je li to u njihovu interesu ili ne«.</p>
<p>Borislav Graljuk, predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina i saborski zastupnika Austrijanaca, Nijemaca, Rusina, Ukrajinaca i Židova, misli da novi prijedlog zakona nudi niz kvalitetnih rješenja, kojima će se osigurati primjena bilo da se radi o manjinskoj samoupravi bilo da je riječ o predstavničkom tijelu u Hrvatskom saboru. Uvjeren je da je dvostruko pravo glasa dobro rješenje, da na njemu manjine trebaju inzistirati, jer ničim ne ugrožavaju donošenje bilo kakvih odluka. Što se pak tiče biranja političkih predstavnika srpske manjine, on je, kaže, sklon rješenju koje se u prijedlogu nudi, a to je biranje kroz nefiksnu kvotu.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Vlada još mora razmotriti izbor zastupnika manjina</p>
<p>ZAGREB, 13. studenoga</p>
<p> - Vlada treba još jednom razmotriti rješenja iz prijedloga Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina vezana za pravo izbora manjinskih zastupnika, posebno u vezi s pravom dvostrukog glasa za pripadnike manjina koje imaju manje od 1,5 posto udjela u ukupnom stanovništvu, zaključeno je u srijedu na sjednici proširenog saborskog Predsjedništva. </p>
<p>Svoj prijedlog načina izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru Vlada će donijeti u četvrtak 21. studenoga i predložiti ga zastupnicima, rekao je u srijedu potpredsjednik Vlade Goran Granić nakon završetka sjednice proširenog Predsjedništva Sabora, kojoj su prisustvovali i predstavnici svih saborskih klubova.</p>
<p>Sastanak je održan kako bi Vlada dobila mišljenje zastupnika u vezi s izborom manjinskih predstavnika, što bi trebalo biti regulirano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, čije se donošenje već dugo očekuje. </p>
<p>Kako je novinarima rekao potpredsjednik Sabora i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mato Arlović, osim iznošenja političkih stavova na sjednici je vođena i stručna rasprava o tome treba li birati predstavnike manjina ili njihove zastupnike kao što i Ustav predviđa.</p>
<p>Arlović je istaknuo da svaki građanin ima pravo da se ne izjašnjava o nacionalnoj pripadnosti. </p>
<p>»Ako bi pripadnici manjina sami birali svoje zastupnike, tjerali bismo ih da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti ili da glasuju kao građani. Prema našem ustavu, sve su manjine ravnopravne. Stoga nije moguće za jednu manjinu odobriti jedan model glasovanja, a za sve druge prihvatiti druge modele. Mora se naći jedinstven način izbora zastupnika manjina u Saboru, s time da on istodobno bude i predstavništvo građana. </p>
<p>Dvostruko pravo glasa na izvjestan način povrjeđuje jedno od ljudskih prava i sloboda, a to je da su u pravu izbora svi građani jednaki. Stoga treba omogućiti da se predstavnici manjina biraju s lista političkih stranaka. To ne znači da moraju imati posebnu izbornu jedinicu, ali tada moraju štiti interese svih pripadnika manjina s tim da za svaku manjinu mora biti osiguran toliki broj zastupnika razmjerno broju glasača«, rekao je Arlović. Na pitanje za koji model se osobno zauzima, rekao je da je to onaj model koji će biti u skladu s Ustavom. Dodao je da mu je žao što se na sastanku najmanje govorilo o životnim pitanjima manjina, nego je najvažnijim postalo kako će biti zastupani u Saboru.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Simonić: Do kraja godine nacrt nacionalne strategije o Romima</p>
<p>Područnu školu Držimurec-Strelec pohađaju 163 učenika od kojih su 133 romska djeca / Za tu je školu iz državnog proračuna osigurano 244.000 kuna za projektnu dokumentaciju proširenja i osuvremenjivanja </p>
<p>ČAKOVEC, 13. studenoga</p>
<p> - U Međimurskoj županiji živi 2880 Roma, odnosno 30,5 posto svih Roma u Hrvatskoj. Od 11.482 učenika osnovnih škola, 983 ili 8,5 posto su romska djeca. Od 1607 prvoškolaca, malih je Roma 326 ili 20 posto. Zbog nesporazuma koji su se javljali, a u sklopu izrade nacionalne strategije o Romima, u srijedu je u Međimurskoj županiji boravila Vladina stručna skupina koju je predvodio potpredsjednik dr. Ante Simonić. Osim ministra prosvjete i sporta dr. Vladimira Strugara, u njoj su bili dužnosnici svih nadležnih ministarstava te Milena Klajner, ravnateljica Vladina ureda za nacionalne manjine.</p>
<p> Nakon obilaska romskih naselja Kuršanec i Piškorovec, te razgovora s predstavnicima romskih udruga, Vladin ekspertni tim boravio je u Područnoj školi Držimurec-Strelec. Ta je škola prvog dana ove školske godine postala poznata po tome što su roditelji nezadovoljni sastavom razreda zaključali školsku zgradu. Od ukupno 163 učenika njih 133 su romska djeca. </p>
<p>U razgovoru s dužnosnicima Međimurske županije, te gradova i općina na čijem području žive Romi, kao i dužnosnicima državnih službi koje skrbe i za Rome, Simonić je čuo i podatak da od 9,3 milijuna kuna pomoći za uzdržavanje u Međimurju na Rome otpada 70 posto. </p>
<p>Novinare je dr. Simonić izvijestio da će Vladin Ured za nacionalne manjine imati iduće godine 20 milijuna kuna za svoje programe, deset posto više nego ove. Za kulturni centar Roma u Zagrebu Vlada je osigurala milijun kuna, a za centar u Čakovcu sto tisuća. Pomoći će i gradnju obiteljskog centra u Kuršancu. Za Područnu školu Držimurec iz proračuna je osigurano 244.000 kuna za projektnu dokumentaciju proširenja i osuvremenjivanja škole, a kako je dodao ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar dogovoren je i projekt gradnje športske dvorane u matičnoj Osnovnoj školi u Maloj Subotici. Poradit će se i na angažiranju romskih pomagača, u nastavi. </p>
<p>»Do kraja godine bit će gotova prva verzija Vladine nacionalne strategije za Rome«, izvijestio je dr. Ante Simonić. Tekst će biti dostavljen općinama i gradovima na čijem području žive Romi, odnosno Međimurskoj županiji, romskim udrugama, nevladinim institucijama i međunarodnim organizacijama. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021114].
|
