NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020514].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187400 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bleiburg nije mjesto za političke govore</p>
<p>Sobol (SDP): Nitko nema pravo prenositi mržnju na sljedeće generacije / Trconić (HSS): Ono što se dogodilo nije u skladu s kršćanskom etikom i ničem ne vodi / Kontić (HSLS): Šokiran sam nesnošljivošću kojom je dočekan potpredsjednik Sabora i nekadašnji potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva / Kajin (IDS): Jedinstven ispad nekulture, netolerancije, mržnje, isključivosti i prostaštva / Blažeković (HNS): Svatko ima pravo na govor i svatko odgovora za ono što govori / Škare-Ožbolt (DC): Podjela i polarizacija društva je gotovo potpuna i to nije dobro / Kramarić (LS): Bleiburg je mjesto pijeteta i tolerancije, a ne političkih manifestacija / Đapić (HSP): Šteta što predstavnik Sabora nije imao mogućnost reći što je želio</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskog sabora dr. Zdravko Tomac u nedjelju je izviždan na Bleiburškom polju kad je pokušao pozdraviti hodočasnike koji su odavali počast žrtvama. Tomac, koji je u Bleiburg stigao kao predstavnik Sabora, nije mogao ni pročitati pripremljen govor u kojem se namjeravao ispričati obiteljima stradalih u komunističkim progonima nakon II. svjetskog rata. Na Bleiburškom se polju u nedjelju, na tradicionalnom hodočašću, okupilo više od 5000 Hrvata iz zemlje i inozemstva, procijenila je austrijska policija.</p>
<p>Komentirajući nedjeljne događaje, hrvatski se političari slažu da Bleiburg nije mjesto za političke govore, naglašavajući polarizaciju u hrvatskom društvu.</p>
<p>Gordana Sobol, predsjednica Glavnog odbora SDP-a, kaže da svatko ima pravo na vlastito mišljenje i neslaganje s ovom ili onom vlašću, no »nitko nema pravo prenositi mržnju na sljedeće generacije«.</p>
<p>»U Hrvatskoj su sve žrtve jednake i prema njima se treba jednako odnositi«, ističe, dodajući da Zdravko Tomac nije bio na Bleiburgu kao SDP-ovac nego kao potpredsjednik Sabora, institucije koja je dugogodišnji pokrovitelj obilježavanja sjećanja na žrtve Bleiburga i Križnog puta. »To je bilo potpuno neprimjereno mjestu i žrtvama koje su tamo bile«, zaključuje Gordana Sobol. </p>
<p>»Nevjerojatno je da nakon toliko godina određena skupina ljudi reagira na ovakav način i da nisu prevladali negativne naboje koji su bili opravdani s obzirom na tragediju hrvatskog naroda na Bleiburgu«, mišljenja je Luka Trconić, potpredsjednik HSS-a. Međutim, upozorava kako je došlo vrijeme da se takvi negativni naboji prevladaju, »upravo na način na koji je to pokušao učiniti Zdravko Tomac«. »Ono što se dogodilo nije u skladu s kršćanskom etikom i ničem ne vodi«, naglašava Trconić, dodajući da je i dio njegove obitelji iz Strošinaca stradao na Bleiburgu i da je siguran kako stanovnici tog mjesta ne reagiraju na način koji se mogao vidjeti u nedjelju na Bleiburškom polju. </p>
<p>Potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić ističe da događaji na Bleiburškom polju pokazuju kako je društvo u Hrvatskoj duboko podijeljeno. »Dan prije Bleiburga, bio sam zgrožen izjavom da je Domovinski rat bio dogovor Miloševića i Tuđmana. Nesnošljivost kojom je na Bleiburškom polju dočekan potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac, nekadašnji potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, još me više šokirala«, kaže Kontić.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, to pokazuje da u Hrvatskoj još postoje ljudi koji su duboko frustrirani i imaju brojne predrasude. »Kad se dobro pogleda način na koji je reagirao Zdravko Tomac, to daje nadu da će u našem društvu pobijediti oni koji se zalažu za dijalog i toleranciju, koji će se pokloniti svakoj žrtvi i osuditi svaki zločin bez obzira na počinitelja«, smatra potpredsjednik HSLS-a. Dodaje da je Tomac u svom govoru izrekao ključne riječi »da ne trebamo graditi krvave mostove« nego se, naglašava Kontić, trebamo boriti za mlade ljude koji grade Hrvatsku kao tolerantnu državu.</p>
<p>Iako je, kako kaže, uvrijeđen što HTV nije prenosio komemoraciju u Jasenovcu nego samo na Bleiburgu, potpredsjedniku IDS-a Damiru Kajinu iznimno je drago što je Televizija ipak zabilježila »jedinstven ispad nekulture, netolerancije, mržnje, isključivosti i prostaštva« koji se u nedjelju dogodio na Bleiburgu. »Bleiburg i Križni put teret su komunističkog sustava i nedužne žrtve treba rehabilitirati. Ali Antu Sarića treba podsjetiti da se za vrijednosti koje je propagirala NDH nitko razuman nije borio i da na Bleiburgu zasigurno neće, kako on to kaže, uskrsnuti nova hrvatska država«, ističe Kajin. S druge strane, kaže, do danas se nitko nije ispričao za tragediju Jasenovca, Otoka na Rabu i sličnih mjesta. »NDH je bila zločin i počinila je zločin i taj zločin valja osuditi kad već nismo u stanju sankcionirati one koji bi danas na sebe stavljali crne košulje i dijelili pravdu, prvo zvižducima, a onda i silom«, zaključio je Kajin.</p>
<p>»Bleiburg je velika tragedija hrvatskog naroda i posljedica II. svjetskog rata. Bilo kakvo ubijanje je neprilično ljudskom rodu i treba ga osuditi«, kazao je Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a. Ističe kako njegova stranka zastupa mišljenje da svatko ima pravo na govor i svatko odgovora za ono što govori.</p>
<p>»Podjela i polarizacija društva je gotovo potpuna i to nije dobro. No najveći broj hrvatskih građana ne pripada nikakvim stranama, jer nove generacije pripadaju Hrvatskoj, a ne dijele se na ustaše i partizane«, misli Vesna Škare Ožbolt, zamjenica predsjednika DC-a. Ona smatra da zvižduci Tomcu nisu bili upućeni njemu osobno, nego njemu kao predstavniku vlasti, odnosno načinu na koji se vlast odnosi prema događajima iz prošlosti. »Vlast ne tretira jednako događaje iz prošlosti«, naglašava Škare Ožbolt.</p>
<p>Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, ističe da je Bleiburg mjesto pijeteta i tolerancije, a ne političkih manifestacija. »Događaji na Bleiburgu nameću pitanje treba li Sabor sudjelovati u njima ako se ljudi ne drže načela tolerancije«, naglašava Kramarić.</p>
<p>S njim se slaže i predsjednik HSP-a Ante Đapić, koji je u nedjelju bio na Bleiburškom polju. »Tužan sam što je došlo do toga, jer je propuštena prilika da se netko iz ljevice ispriča. Bleiburg je sveto mjesto, to nije mjesto za političko prepucavanje i tamo je dobrodošao svatko tko želi odati bilo počast, bilo ljubav, bilo ispriku«, naglašava Đapić, dodajući da će uskoro i njegova stranka, na sjednici Glavnog stana, raspravljati o dubokoj podjeli u hrvatskom društvu na ljevicu i desnicu. </p>
<p>»Smatram da je šteta što predstavnik Hrvatskog sabora nije imao mogućnost reći što je želio. Podjele u našem društvu su duboke i ne treba ih dalje produbljivati. Ne treba onemogućivati prve korake u pravcu premošćivanja tog jaza«, zaključuje Đapić. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jesu li desni i lijevi podijelili i povijest?</p>
<p>Obilježavajući od 1990. do danas komemoraciju na Bleiburškom polju, hrvatske su novine oslikale politički trenutak u kojem je na različite načine prošlih 12 svibanjskih događaja korišteno u svakodnevne svrhe</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Pojaviti se na Bleiburškom polju u svibnju 1990. godine bilo je pitanje stranačkoga prestiža u okolnostima kad je još samo 15 dana dijelilo državu od prvog koraka ka samostalnosti: konstituiranja višestranačkog Sabora nakon demokratskih izbora i primopredaje vlasti pobjedničkom HDZ-u. </p>
<p>Pred 160 prisutnih, koliko je izbrojio izvjestitelj jednih novina, nije bilo govorancija. Viđeni su Dražen Budiša, Marko Veselica i Ante Paradžik, novinarima je izjave dijelio Dinko Šakić, predstavljen kao Hrvat iz argentinske dijaspore. O žrtvama je u tim izvješćima jedva bila koja riječ, samo fraza o »još neutvrđenom broju«.</p>
<p>Godinu dana kasnije prisutnih je bilo oko 1000, umjesto trnovita vijenca kao godinu prije blagoslovljena je državna zastava, a misu je predvodio Matija Stepinac. Govore su održali predstavnik »Hrvatskog domobrana« Stjepan Ibrišimović i zagrebački gradonačelnik Boris Buzančić. Žrtve? Izvjestitelji spominju navode svjedoka i prisutnih da je riječ o 100.000 vojnika i 150.000 članova njihovih obitelji.</p>
<p>Desecima tisuća žrtava 1992. godine došlo se pokloniti oko 2000 ljudi. Saborsku su delegaciju predvodili Stjepan Sulimanac i Vice Vukojević. Došle su i stranačke delegacije HDZ-a, HDS-a, HOP-a i Hrvatske muslimanske demokratske stranke.</p>
<p>Broj prisutnih mjeren metrima uveden je 1993. godine. U povorci dužoj od kilometra bili su fra Tomislav Duka, Muhamed Zulić i Damir Zorić uime Sabora, prisutnima su govorili Srećko Pšeničnik, Zvonimir Putica, Ivan Gabelica i Kazimir Katalenić, a ključni je spor izbio zbog Đapićeva prigovora što je liberal Zorić u saborskoj delegaciji.</p>
<p>Već 1994. godine za 200.000 ubijenih hrvatskih vojnika kolona prisutnih bila je dugačka više od 300 metara, glavni je govornik bio Pero Miloš (izgradio spomenik na Polju), a umjesto Zorića saborsku je delegaciju, uz prethodnu dvojicu, nadopunio Marijan Jurić.</p>
<p>Oko 30.000 građana nazočilo je 1995. godine bleiburškoj komemoraciji, među najaktivnijim sudionicima bio je general Ante Roso, a najžešću je raspravu svojim govorom izazvao predsjednik Sabora Nedjeljko Mihanović. Je li povijest o kojoj se, onako iz glave, govori, stvarna ili metafizička prošlost, ostalo je nejasno i nakon svih rasprava koje su uslijedile.</p>
<p>Vrlo skromno novine su bleiburšku komemoraciju obilježile 1996. godine. Samo toliko da je pred brojnim građanima bio i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić.</p>
<p>Kao i Mihanović, i Dubravko Jelčić svojim je govorom 1997. izazvao naknadne rasprave. Ustvrdivši da »NDH nije bila fašistička«, potpuno je pokrio činjenicu da se tisuće Hrvata došlo pokloniti tisućama nevinih žrtava. Najjaču stranačku delegaciju (Šeks, Vukojević, Tolj, Kovač) na skup je poslao HDZ.</p>
<p>Godinu dana kasnije, 1998., saborski izaslanik Kazimir Sviben je rekao »da je u svibnju 1945. godine pola milijuna Hrvata napustilo Hrvatsku«. Ljerka Mintas Hodak i Joso Škara vode delegaciju Vlade, a uz njih je oko 1000 građana.</p>
<p>Triput više bilo ih je 1999. godine, a posebnu je pozornost izazvao dolazak Ratka Maričića, službenog izaslanika predsjednika SDP-a Ivice Račana.</p>
<p>Pred velikim brojem prisutnih 2000. godine delegaciju Vlade su predvodili Goran Granić i ministar obrane Jozo Radoš. Saborski delegat Baltazar Jalšovec bio je govornikom skupa s generalom Antom Rosom. Misu je predvodio vojni vikar Nikola Roščić. Jalšovec je poslije novinskih izvješća morao objašnjavati što je htio reći kad je rekao »da Hrvati nikad nisu priznali partizansku vojsku kao svoju vojsku«.</p>
<p>Lani je pred 6000 ljudi u Bleiburg došao i Mirko Čondić, u ime Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, isprobavajući govorničku vještinu uoči splitskog prosvjeda koji je uzdrmao Hrvatsku. Vladino izaslanstvo vodio je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić.</p>
<p>A onda su 2002. godine zviždali dr. Zdravku Tomcu, potvrđujući tezu koja se svih ovih godina preplitala kroz novinske izvještaje: desnica se u Bleiburgu klanja dijelu hrvatske povijesti, a ljevica to isto čini u Jasenovcu. Znači li to da samo »naši« mogu govoriti na »našim« komemoracijama i odavati počast »našim« žrtvama? </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Grubišić: To više ukazuje na stanje duha nego što je incident</p>
<p>»Tomac je bio predstavnik Hrvatskog sabora, dakle legalne vlasti, i nije dobro reagirati tako da se predstavniku vlasti ne dopusti da govori. S njim se netko može slagati ili ne slagati, ali je neprihvatljivo ne dopustiti da govori«, kaže akademik Vlatko Silobrčić</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Profesor filozofije politike i predsjednik HHO-a dr. Žarko Puhovski istaknuo je tri pojave vezane uz događaj na Bleiburgu. Događaj, naime, »ukazuje da kod nas nikako da dođe vrijeme uspostave civilizirane desnice«. Osim toga, očito je »pogrešna politika kojom se žele amnestirati ljudi koji u javnosti i dalje zagovaraju zločin i nisu u stanju reći ono što je minimalno potrebno reći o NDH«. Za Puhovskog je odluka Sabora da prihvati pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu, a ne i u Jasenovcu, »fundamentalno pogrešna, jer bez toga nema temeljne političke ravnoteže, bez koje društvo ne može funkcionirati«.</p>
<p>Akademik Vlatko Silobrčić napomenuo je da je Zdravko Tomac bio predstavnik Hrvatskog sabora, dakle legalne vlasti, i »nikako nije dobro reagirati tako da se predstavniku vlasti ne dopusti da govori. S njim se netko može slagati ili ne slagati, ali je neprihvatljivo ne dopustiti da govori«. Silobrčić je rekao i da je Tomac »imao i ispriku, kao bivši član komunističke stranke, za ono što se dogodilo te i zato nije bilo dobro čovjeku ne dati ni da kaže ono što je naumio«. Silobrčić bi »radije čuo ono što je Tomac htio reći, pa onda reagirao«.</p>
<p>Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava dr. Zoran Pusić, koji je 11 godina organizirao prosvjed za povratak imena Trga žrtava fašizma, rekao je da Bleiburg, »na žalost, ima jake ideološke naboje. Vrlo često se ne radi samo o odavanju počasti žrtvama i izricanju potrebe da se zločin više ne ponovi nego je to vrlo često revija ustaštva i neoustaštva i to je loše za Bleiburg«. Pusiću se čini da komemoracije na Bleiburgu »bez relativizacije ustaštva nisu mogle proći«. Slanje Zdravka Tomca ocijenio je kao dobar potez, ali »nije na visini potez onih koji su ga izviždali. Time su pokazali da nisu sposobni zaklopiti jednu povijesnu stranicu«. Kad je riječ o Bleiburgu, treba ukazati na »strašnu činjenicu stradavanja bez suda. To treba istražiti i ne treba raditi mitove«. Kod Bleiburga je »naglasak na nevinima koji su stradali, ali tamo je bilo i ljudi koji su trebali izaći pred sud«. No, naglasak treba staviti na to da i »pobjednik može osvetom počiniti ratni zločin«, smatra Pusić.</p>
<p>Povjesničar dr. Vladimir Geiger, koji se bavi istraživanjem ratnih i poratnih žrtava, izjavio je da je »zgranut, a nakon svega očajan«. Dodao je da je nešto slično nedavno imao prigodu vidjeti u Slavoniji, a »stvari idu sve gore i gore«. Kazao je da mu nije bilo jasno je li riječ o prikazu nečega iz 1991., a »ovo je već 2002. godina«. Napomenuo je da kod pripadnika Saveza antifašističkih boraca, kao i domobrana i drugih poraženih u II. svjetskom ratu, »ne postoji ratio. Oni žive u svom svijetu, svom staklenom zvonu«. Za Geigera je utješno što mladi ne misle tako. Tomčeva je isprika trebala »biti dobar put, ali oni koji su vikali nadglasali su normalne ljude«. Geiger je napomenuo da još opstoji način razmišljanja »po kojem 'naših' žrtava nikad nije dosta, a 'tuđih' je uvijek previše«.</p>
<p>Don Ivan Grubišić smatra da i ono »što je govorio vikar fra Nikola Roščić nije pridonijelo toleranciji i smirivanju, nego je produbilo krizu odnosa i podijeljenost u hrvatskom društvu«. Na Bleiburškom je polju »odaslana još jedna negativna slika stanja duha i podijeljenosti otprije 50 godina«. Grubišić smatra da organizatori moraju učiniti više da ikonografija u takvim prigodama bude »manje u nacionalnoj simbolici, a više u kršćanskoj pomirbenoj poruci. Takva reakcija u euharistijskom slavlju nije primjerena molitvenom skupu«. Sam događaj više ukazuje na stanje duha nego što je incident, kaže Grubišić.</p>
<p> I sam dijete žrtava rata, pozvao je na praštanje, jer podjele ne pridonose ni stabilizaciji niti izlasku iz kriza u kojima je Hrvatska. Napomenuo je da Crkva ne može predvoditi skup »sa simbolima koji nisu utemeljeni na kršćanskom praštanju i milosrđu, jer to je kršćanstvo, a drugo može biti samo ideologija«, zaključio je Grubišić. </p>
<p>»To je bilo očekivano«</p>
<p>Za ravnateljicu Spomen-područja Jasenovac Natašu Jovičić »sve je bilo jasno vidljivo«. </p>
<p>No za nju je, »na žalost, tako nešto bilo očekivano«. Napomenula je da »treba odati pijetet svim žrtvama, ali način je u Bleiburgu bio dobro prepoznatljiv. Bilo je jasno što je to. Tomac je izviždan, ali je jako dobro istupio i njegova je poruka bila jasna«, zaključuje Jovičić. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bozanić: Pomirba je prioritet hrvatskog društva </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Unutarnji mir svakog čovjeka i pomirba prioritet su hrvatskoga društva, i Crkva u tomu vidi svoj angažman, istaknuo je zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Josip Bozanić, komentirajući jučerašnje događaje na Bleiburškom polju na susretu s glavnim urednicima i novinarima u povodu 36. svjetskog dana medija. </p>
<p>Predsjednik Odbora HBK za društvenu komunikaciju, riječki nadbiskup Ivan Devčić također se osvrnuo na skandal uoči mise na Bleiburgu kad je onemogućen govor saborskom izaslaniku Zdravku Tomcu, rekavši da taj događaj »nije normalna pojava«. To se neće dogoditi ni Talijanima, ni Nijemcima, rekao je riječki nadbiskup, dodajući kako to nije dobro ni za narod ni za državu. »To ne smije biti breme koje će nas razjedinjavati«, izjavio je Devčić.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Primopredaja lokala i poslovnih prostora do kraja svibnja </p>
<p>Do sada je od 18.000 četvornih metara prostora, 80 posto u rohbau izvedbi predano vlasnicima koji ih, prema ugovoru, moraju urediti u roku šest mjeseci. Paralelno s predajom vlasnicima, u toku je i postupak predaje cijelog zatvorenog prostora tržnice na upravljanje Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu </p>
<p>Lokali i poslovni prostori u zatvorenom dijelu nove Tržnice Gorica, koja zamjenjuje onu bivšu na Kvaternikovu trgu, u potpunosti bi trebali biti predani vlasnicima do kraja svibnja, rekla je za Vjesnik Mira Jeras iz Gradskog ureda za izgradnju grada. Prema njenim riječima, do sada je od 18.000 četvornih metara prostora, 80 posto u rohbau izvedbi predano vlasnicima koji ih, prema ugovoru, moraju urediti u roku šest mjeseci. Paralelno s predajom vlasnicima, u toku je i postupak predaje cijelog zatvorenog prostora tržnice na upravljanje Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu. </p>
<p>Ako vlasnici nakon preuzimanja svog prostora naiđu na neke nedostatke ili oštećenja, oni se unose u zapisnik, nakon čega ih saniraju radnici Industrogradnje koji su od 1999. obavljali završne radove na cijelom objektu.</p>
<p> Većina od ukupno 423 vlasnika, među kojima je i grad Zagreb te neke tvrtke i ustanove, sudjelovala je u financiranju izgradnje. Prema riječima Mire Jeras, oko deset posto vlasnika nije potpisalo ugovore o sufinanciranju te će se od njih tražiti plaćanje dugova s kamatama, jednako kao i od onih vlasnika koji svoj novac nisu uplaćivali redovito. Ako ne dođe do sporazuma, problem će se morati rješavati sudski. </p>
<p>Izgradnja Tržnice Kvatrić donekle podsjeća na slučaj novog mosta kod Dubrovnika. Tokom dugotrajne izgradnje, započete 1989. za cijeli objekt koristio se naziv Tržnica Gorica kako se, prema nekadašnjoj tvornici emajliranog posuđa, naziva katastarska čestica na kojoj se gradilo. Prigodom otvorenja otvorenog dijela tržnice, krajem prošle godine, tadašnji gradonačelnik Milan Bandić na prijedlog novinara Zvonimira Milčeca objekt je, međutim, nazvao Tržnicom Kvatrić. Taj naziv napisan je i na pločama na ulazu u tržnicu a i prihvatili su ga i Zagrepčani posebno mušterije nekadašnje tržnice na Kvaternikovom trgu. No, u katastru se objekt i dalje vodi kao Tržnica Gorica.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vozači, označeni ste!!!</p>
<p>Zagrebački osnovci podsjećat će vozače na prava i teškoće osoba sa smetnjama u kretanju </p>
<p>»Tolerancijom do prometne kulture« akcija je koju organizira Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPA) u suradnji sa Zelenom akcijom, PU zagrebačkom i zagrebačkim osnovnim školam. U sklopu akcije što počinje u utorak u 11 sati, 450 učenika iz zagrebačkih osnovnih škola podijelit će na području grada 25 000 letaka »Označeni ste!!!« onim vozačima koji su pogrešno zaustavili ili parkirali svoja vozila. »Akcijom DOPA-e želimo ukazati na nekorektno ponašanje sudionika u prometu, potaknuti potrebu poštivanja prometnih propisa i apelirati na toleranciju u prometu«, rekla je dopredsjednica DOPA-e Marija Pavijan.</p>
<p>Ljudi s tjelesnim oštećenjima svakodnevno se susreću s prometnim barijerama koje im otežavaju kretanje nogostupom, stoga su nužne inicijative poput ove.</p>
<p>»Ovo je treća godina da organiziramo akciju. Određeni su pomaci ipak učinjeni. Do svijesti građana teško se dopire, ali bit ćemo uporni«, dodala je Marija Pavijan.</p>
<p>Cilj akcije DOPA-e, koja ima 520 članova, jest razvijanje svijesti o pravima i potrebama osoba s teškoćama u kretanje, ukazivanje na potrebu rješavanja prometnih problema u gradu Zagrebu i poboljšanje kulture življenja na cestama i javnim površinama u urbanoj sredini. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Od Vlaške do Langova trga - pola sata </p>
<p>Da bi iz Stare Vlaške stigli do Langova trga, morate voziti krug oko Šalate </p>
<p>Ako niste iz Zagreba ili, čak i ako jeste, ali prvi put krenete automobilom u grad, ostat ćete iznenađeni koliko prometnih nelogičnosti možete doživjeti na zagrebačkim cestama. I to onima najprometnijim i najpoznatijima. </p>
<p>Razlog tome je prometna regulacija, koja nije unaprijeđena u skladu s naglo povećanim brojem automobila na zagrebačkim prometnicama. Ako, na primjer, želite skrenuti iz Stare Vlaške prema Langovu trgu, to nećete moći, jer tamo stoji znak zabrane skretanja ulijevo, odnosno obavezan je smjer ravno. Želite li na benzinsku crpku na Langovu trgu, morat ćete produžiti ravno, u Vlašku, i na prvom semaforu skrenuti lijevo, u Vončininu. Nakon toga morate voziti oko Medicinskog fakulteta i spustiti se na Grškovićevu, gdje možete skrenuti lijevo, u Ulicu Ribnjak, ili produžiti ravno, u Degenovu ulicu, pa skrenuti lijevo i ponovno se spustiti na Ribnjak. </p>
<p>Tako ćete do željenog cilja, umjesto jednim okretom upravljača ulijevo, stići za otprilike dvadesetak minuta. I to ako ne upadnete u prometni čep u Novoj Vlaškoj i Grškovićevoj.</p>
<p>Put je kompliciran i za one koji su iz Zagreba, a kamoli za one koji nisu. Jer nigdje na cesti ne stoji nijedan prometni znak koji bi barem približno pokazivao kamo bi trebali skrenuti da stignete do, na primjer, benzinske crpke. Stoga se nerijetko može čuti truba nekog nervoznog vozača, koji će često uz to i opsovati i pokazati vam prst. Samo zato što ne znate put, a njemu se strašno žuri.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Volonteri u socijalnoj skrbi</p>
<p>U noćnim incidentima sve veći broj mladeži i djece, a među ovisnicima o teškim drogama ima i mlađih od petnaest godina.</p>
<p> U organizaciji Humanitarne mreže Hrvatske i udruga, njenih članica, u ponedjeljak je u prostorijama Novinarskog doma održan okrugli stol na temu: Kodeksi vrijednosti obiteljskog odgoja, organiziran u povodu Dana obitelji, 15. svibnja. </p>
<p>Sudionik skupa, Nino Žganec, zamjenik ministra rada i socijalne skrbi, rekao je da se u Ustav uvode najsuvremeniji standardi osiguranja skrbi za najpotrebnije, no pitanje je, je li tako i u praksi.</p>
<p>»Postavili smo niz dobrih temelja za svjetske standarde. Krenuli smo od pasivne prema aktivnoj socijalnoj državi, od solidarnosti prema supsidijarnosti, no svi se moramo u to uključiti«, rekao je Žganec, dodajući kako će se daljnjim razvojem volonterstva ojačati skrb. </p>
<p> Rečeno je da će novi Obiteljski zakon omogućiti stvaranje Centara za socijalnu skrb koji će hitro i učinkovito brinuti za građane, bez prevelike administracije i birokracije.</p>
<p>»Etički ideal obitelji je njena škola društvenosti i najbogatije čovječnosti«, rekla je Adinda Dulčić, ravnateljica državnog Zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Ni jedna institucija, po njezinim riječima, ne može konkurirati obitelji i zamijeniti je. Kod nas i statistike idu tome u prilog. Za razliku od drugih država, tradicionalni oblik obitelji kod nas je još uvijek na vodećoj poziciji ljestvice vrijednosti građana. </p>
<p>Obiteljska politika mora biti prijateljski i partnerski usmjerena, potrebno je zajedničko ulaganje udruga i organizacija koje se bave tom problematikom, a obiteljsku politiku treba odvojiti od socijalne.</p>
<p> Govorilo se i o životu obitelji djece i mladeži koja gube noći u tamnim okupljalištima, podložna utjecajima kriminalnog miljea. Događa se da već djeca od 12. do 15. godine postaju ovisnici o heroinu. Uz to, najveći broj incidenata u kojima su sudionici i mladi, događa se između ponoći i tri sata. </p>
<p>Broj maloljetnih osoba pronađenih s drogom, 2001. godine povećao se u odnosu na 2000. za 55 posto, a u usporedbi s 1996. i 1997. taj broj je veći šest do sedam puta, upozorio je Ante Barbir, predstojnik Ureda za borbu protiv ovisnosti.</p>
<p>Mnoge škole u sadašnjem trenutku nemaju ni pedagoge, niti psihologe, a riječ je o stručnjacima koji bi prvi trebali primijetiti devijacije i nepravilnosti u ponašanjima mladih, rekla je Vesna Lolić, predstavnica Crvenog križa.</p>
<p>Boris Blažinić, predsjednik Centra za razvoj osobnosti, zauzeo se za takav rad s mladeži u kojemu im se ne bi govorilo što da ne rade, već što bi trebali raditi.</p>
<p>U radu skupa sudjelovale su i Jelena Brajša, predsjednica glavnog odbora Humanitarne mreže Hrvatske i saborska zastupnica Jadranka Kosor, te predstavnici nevladinih udruga.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Velikogoričani bježe pred politikom </p>
<p>Da bi postali kandidatima za vijeća mjesnih odbora, dosadašnji volonteri morali bi se prikloniti nekoj stranci ili prikupljati potpise po selu / Mnogi to ne žele </p>
<p>Početkom tjedna na velikogoričkom području i službeno je počela predizborna kampanja za izbor članova vijeća mjesne samouprave u 45 mjesnih odbora i 5 gradskih četvrti, koji će se održati 26. svibnja. Premda su ove izbore mnogi jedva dočekali jer donose drukčiji način financiranja rada mjesnih odbora, zbog izbornog pravila da na izborima mogu nastupiti i političke stranke, iz mjesnih odbora odlaze dugogodišnji volonteri koji su izuzetno mnogo pridonijeli razvoju svoga mjesta.</p>
<p>Jedan od takvih je i tajnik Mjesnog odbora Mičevec Vladimir Štarkelj. Rekao je kako ne može prihvatiti činjenicu da i na ovu razinu ulazi politika koja će neizbježno podijeliti ljude u selu. »Moji dugogodišnji suradnici«, kaže Štarkelj, »odlučili su se za politiku. Jedan se učlanio u HDZ, a drugi u HSS. Budući da nisam niti želim biti član ijedne stranke, trebao bih hodati po selu i skupljati potpise.</p>
<p> To mi ne pada na pamet, jer svi znaju što sam sve do sada učinio za ovo mjesto. No, sve da to i napravim, možete zamisliti kako će to izgledati u budućnosti.</p>
<p>Svatko će nametati svoju politiku a najmanje će se gledati opći interes ovog mjesta koje trenutno ima oko 1350 stanovnika. Zbog toga sam odlučio povući se iz rada MO, dalje ću djelovati preko Zelene akcije«, zaključio je naš sugovornik. </p>
<p>Vladimir Štarkelj je, inače, na velikogoričkom području poznat kao čovjek koji je godinama radio na rješavanju niza životnih pitanja ne samo Mičevca nego i šire, posebno onih s područja ekologije, prometa, kulture, ilegalnog šljunčarenja. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>I »Rode« trebaju pomoć </p>
<p>Udruga »Roda</p>
<p> - roditelji u akciji«, pokrenula je nedavno projekt Roda u rodilištu. U toj bi akciji volonterke pomagale rodiljama prvenstveno savjetom, te ih bodrile u trenucima zbunjenosti koji bi mogli proizići iz susreta s novim bićem ili novom situacijom. Jednako tako, rodiljama valja olakšati komunikaciju s liječnicima, jer se one, kako je pokazalo iskustvo, rijetko žale.</p>
<p> Kako saznajemo od Maje Tarle-Matić, voditeljice Odbora za rodilišta, pomoć volonterki ne bi bila stručna, već je ona zamišljena kao pomoć žene s iskustvom poroda onoj koja se s njim susreće prvi put. Volonterke će proći četiri-satnu edukaciju nakon koje će moći obilaziti majke na odjelima za babinjače. »Potrebno je poučiti ih o pravilnom psihološkom pristupu rodiljama, kao i medicinskom osoblju«, kazala je Maja Tarle-Matić. Volonterke, osim toga, moraju biti upoznate s pravilnim načinom provođenja higijene i dojenja. </p>
<p>Trenutno je samo Klinička bolnica sestara milosrdnica prigrlila pomoć Rode, a čini se da bi to mogla učiniti i Opća bolnica Sveti Duh. Rodama najviše pomaže upravo Klub trudnica sa Svetog Duha, saznajemo. Iz njegovih redova očekuje se i veći broj dobrovoljki za pomoć novopečenim mamama. </p>
<p>Udruga Roda nedavno je, u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, izdala i brošuru za buduće roditelje. Ona se može nabaviti u mnogim ginekološkim ordinacijama. </p>
<p>Uz tvrtku P koja je voljna pokloniti pelene koje bi volonterke dijelile mladim majkama, dobrodošla je pomoć i drugih. Svi zainteresirani za volontiranje dva puta tjedno u rodilištima mogu se javiti na broj: 091 586 37 17. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dani Tehničke škole Ruđera Boškovića</p>
<p>U želji da zainteresiranim učenicima, roditeljima i nastavnicima pokažu što je to Tehnička škola Ruđera Boškovića i da prikažu mogućnosti škole u pogledu tehnike te kao osnove za daljnje obrazovanje, u srijedu od 17 sati i u četvrtak od 10 sati, u školi će biti Otvoreni dani. </p>
<p>Prema riječima ravnateljice Marije Marcelić, ta škola već desetak godina predstavlja svoje školske i izvanškolske aktivnosti. </p>
<p>Pokazuju se uspjesi što su ih učenici škole postigli u tehničko-inovativnom, sportskom i kulturno-umjetničkom smislu.</p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Šećkovićeva tužba protiv Globusa u »mirovanju«</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Sudski spor u kojemu je Milan Šećković tužio Globus International d.d. i tadašnjega Globusova novinara Ivu Pukanića u ponedjeljak je na Općinskom sudu stavljen u mirovanje zbog izostanka tužitelja Šećkovića. Tako je spis sljedeća tri mjeseca u »mirovanju«, a nakon toga će Šećković imati mjesec dana vremena da podnese zahtjev za obnovom postupka. U protivnom sud će smatrati da je odustao od tužbe.</p>
<p>Privatnu je tužbu vlasnik licencije izbora za Miss Hrvatske podnio protiv nakladnika tjednika Globus zato što je taj tjednik 11. rujna 1992. objavio članak pod naslovom: »Kako su oteli miss Hrvatske«. U tom se tekstu s podnaslovom »Je li glavni sponzor izbora za najljepšu Hrvaticu, krojač Milan Šećković prevario organizatore«, navodi za tužitelja: »Sramota je što se izbor miss Hrvatske povjerava četniku poput Milana Šećkovića«. </p>
<p>U tužbi smatraju kako su tvrdnjom da je Šećković četnik i da je sramota što se izbor miss Hrvatske njemu povjerava, Šećkoviću povrijeđeni dostojanstvo, ugled i čast. </p>
<p>Jer, stoji u tužbi, Šećković je osoba koja zauzima vidljivo mjesto u javnoj djelatnosti te je dobro poznat kao medijska ličnost. </p>
<p>Nakon objave članka, tvrdi tužitelj, u nekoliko je navrata primio prijeteće telefonske pozive, zbog čega je u strahu za sebe i svoju obitelj. Također, nakon objave članka brojni su poslovni partneri izravno ili neizravno počeli izbjegavati poslovne kontakte te time prekinuli profitabilne poslove i ugovore. </p>
<p>Zbog toga se u tužbi navodi da su nakladnik Globusa i autor članka Pukanić odgovorni za štetu koja je nastala Šećkoviću jer su osim ostaloga tvrdnju da je Šećković četnik trebali provjeriti. Kako to Pukanić kao autor nije provjerio, tužitelj smatra da je »pristao iznositi neprovjerenu tvrdnju i time nanio štetu«.</p>
<p>Šećković privatnom tužbom potražuje naknadu od 400.000 kuna premda je prilikom podizanja tužbe tražio milijun njemačkih maraka. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zvijezde i klonovi Georgea Lucasa u canneskoj galaksiji</p>
<p>PARIZ, 13. svibnja</p>
<p> - Zvijezde Georgesa Lucasa prvi će put sudjelovati na festivalu u Cannesu gdje će »Ratovi zvijezda: Epizoda II - Klonovi napadaju« biti prikazani u noći sa 16. na 17. svibnja, istog dana kad će najnoviji nastavak međugalaktičke sage biti premijerno prikazan i u SAD-u. </p>
<p> »Klonovi napadaju« s Ewanom McGregorom, Samuelom L. Jacksonom, Haydenom Christensenom, Natalie Portman te Anthonyjem Danielsom, koji se očekuje kao film iznenađenja, bit će prvi dugometražni film snimljen u digitalnoj tehnici ikada prikazan na festivalu u Cannesu.</p>
<p> Dan nakon posjeta Woodyja Allena festivalu u Cannesu s filmom »Hollywood Ending«, stvoritelj Jedija, droida i ostalih fantastičnih likova George Lucas održat će tiskovnu konferenciju 16. svibnja kojom će predstaviti svoj najnoviji film. </p>
<p> Festival se dobro opremio za prikazivanje digitalnog filma. »Tehničke probe su bile vrlo uvjerljive, uključujući 35-milimetarske filmove u digitalnoj tehnici«, rekao je umjetnički direktor festivala Thierry Fremaux, dodajući da je on sam zaljubljen u klasični film, ali »treba priznati da je neusporediv s digitalnom tehnikom«. Četiri ili pet filmova koji će biti prikazani na festivalu u Cannesu snimani su digitalnom tehnikom </p>
<p> Obožavatelji »Ratova zvijezda« u Parizu moći će vidjeti premijeru filma »Klonovi napadaju« nekoliko sati ranije u kinu Grand Rex. Premijera će biti prava svečanost i oko 150 osoba bit će prerušeno u Dartha Vadera, Obi-Wana Kenobija i ostale Jedije. Tom će prilikom biti podijeljene i nagrade za najbolje kostime likova iz »Ratova zvijezda«.</p>
<p> U Cannesu se s velikim nestrpljenjem očekuje i drugi film - iznenađenje, a to je »Femme fatale« Briana de Palme. Film autora velikih hitova poput »Lica s ožiljkom« i »Nemoguće misije« snimio je početak filma odmah nakon zatvaranja prošlogodišnjeg festivala u Cannesu i u prvim se scenama pojavljuju predsjednik festivala Gilles Jacob, ovogodišnji član žirija Regis Wargnier te glumica Sandrine Bonnaire. </p>
<p> Film će biti prikazan nekoliko sati prije zatvaranja festivala i dodjele nagrada, u noći s 25. na 26. svibnja.</p>
<p> Na festivalu će američka produkcija biti zastupljena filmom »Punch-drunk love« Paula Thomasa Andersona i »About Schmidt« Alexandera Paynea u produkciji New Line, podružnice Warnera koji će izvan konkurencije prikazati film »Murder by Numbers« Barbeta Schroedera. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U britanskim TV sapunicama previše scena seksa i nasilja</p>
<p>LONDON, 13. svibnja</p>
<p> - U britanskim sapunicama, koje gledaju milijuni gledatelja, ima previše scena seksa i nasilja, upozorilo je britansko povjerenstvo za reguliranje televizijskog programa proteklog vikenda. </p>
<p>Ubojstva, silovanja, droga, prostitucija te čak incest postaju prečesti na televiziji i dovode roditelje u neugodnu poziciju, objavila je Broadcasting Standards Commission (BSC).</p>
<p>Rezultati koje je objavila BSC temelje se na najobuhvatnijem istraživanju u zadnjih 20 godina, provedenom na 2000 osoba, nakon neviđenog broja žalbi televizijskih gledatelja vezanih uz nasilje na televiziji od početka godine. Prema istraživanju, svakoj petoj osobi je neugodno gledajući sapunice sa svojom djecom te su mišljenja da teme sapunica djeci uopće nisu razumljive.</p>
<p>Svaka osma osoba misli da sapunice koje se prikazuju nisu uopće primjerene djeci. Većina sapunica emitira se između 19 i 21 sat, kad djeca najčešće gledaju televiziju sa svojm roditeljima.</p>
<p>Ispitanici su naveli i primjere nasilnih scena. Priča iz serije »EastEnders«, jedne od sapunica koju prati 17 milijuna gledatelja, o djevojci koja pada u pakao droge i prostitucije izazvala je val žalbi, objavljuje BSC.</p>
<p>Isto je bilo i za scene seksa i ubojstava u seriji »Coronation Street«, odnosno za silovanje muškarca u seriji Hollyoaks. Prema riječima BSC-a, odluka da se poveća broj epizoda na četiri tjedno u vrijeme najveće gledanosti, vjerojatno je stavilo prevelike zahtjeve pred scenariste.</p>
<p>Prema istraživanju BSC-a, sapunice najviše gledaju žene, a muškarci ih smatraju »glupostima« a gledanje »gubitkom vremena«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Spider-Man« i dalje najgledaniji u SAD-u</p>
<p>LOS ANGELES, 13. svibnja</p>
<p> - Akcijski film »Spider-Man« ponovno vodi na listi najgledanijih filmova proteklog vikenda u SAD-u, po brojkama specijalizirane tvrtke Exhibitor Relations. </p>
<p>Film čiji je glavni lik junak stripova, zaradio je 72 milijuna dolara ili ukupno 223,6 milijuna od premijere prije desetak dana. </p>
<p> Film je potukao sve rekorde u povijesti američkog box-officea za premijerni vikend, ostvarivši zaradu od 114,8 milijuna dolara. </p>
<p> Drugo mjesto gledanosti pripalo je filmu »Unfaithful«, s Richardom Gereom i Diane Lane u glavnim ulogama (14,2 milijuna dolara), a slijedi komedija »The New Guy« (9,5 milijuna). </p>
<p> Potom dolaze »Kralj škorpiona« (4,3 milijuna dolara), »Changing Lanes« sa Samuelom Jacksonom i Benom Affleckom (3,5 milijuna), »Murder by Numbers« (2,2), »The Rookie« (2,1), »Panic Room« (1,5), »Ice Age« (1,4) i »Something Like It« (1,3 milijuna dolara). (H)Škotska dobiva filmski studio </p>
<p>GLASGOW, 13. svibnja - Novi filmski studio, projekt londonske producentske kuće koju vodi bivši član skupine Eurythmics Dave Stewart, trebao bi povećati broj filmova snimljenih u Škotskoj. Projekt vrijedan 20 milijuna funti mogao bi privući bar dva velika filma sljedeće godine. Ideja za filmski studio u Invernessu nastala je nakon što su škotske visoravni korištene kao pozadina nekoliko holivudskih hitova. Više od 30 milijuna funti potrošeno je zadnjih godina na snimanja filmova kao što su »Loch Ness«, »Mrs Brown«, »Rob Roy« i »Hrabro srce«. Potreba za studijem i prostorom za dovršavanje filmova postala je jasna nakon što je većina filmaša morala svoje filmove završiti izvan Škotske, javlja BBC Molba glazbenika Davea Stewarta, koju je proteklog tjedna odobrila škotska vlada (Highland Council), uključuje planove za izgradnju fimskog studija, medijskog centra i hotela u okolici Invernessa, koji bi se gradili u tri faze, do kraja sljedeće godine. Planovi oko filmskog studija »Highlands« bit će predstavljeni ovog tjedna na filmskom festivalu u Cannesu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dionne Warwick uhićena zbog 'sumnjivih' cigareta</p>
<p>MIAMI, 13. svibnja</p>
<p> - Soul diva Dionne Warwick uhićena je u zračnoj luci u Miamiju nakon što su službenici u jednom njenom kovčegu pronašli 11 cigareta za koje su posumnjali da sadrže marihuanu. Cigarete su bile skrivene u kutiji ruža za usne. Američka soul pjevačica namjeravala je jutarnjim letom stići do Los Angelesa, no to joj službenici osiguranja, nakon otkrivanja sumnjivog sadržaja, nisu dopustili. Popularna pjevačica, najpoznatija po hitovima tijekom 60-tih godina s Halom Davidom i Burtom Bacharachom, optužena je za posjedovanje manje od pet grama marihuane, a puštena je nakon što je potpisala obećanje da će se pojaviti na sudu. Dobitnica pet nagrada Grammy i Oscara, prva je crna pjevačica koja je 1968. godine nastupila pred britanskom kraljicom Elizabetom. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pavarotti se uskoro povlači?</p>
<p>RIM, 13. svibnja</p>
<p> - Tenor svjetskog glasa Luciano Pavarotti u ponedjeljak je izjavio kako bi njegova operna karijera mogla uskoro završiti, nakon što ga je bolest prisilila da u posljednji trenutak otkaže dva koncerta koja su se trebala održati u New Yorku. </p>
<p> »Ako se stvari nastave ovako razvijati, očito je da ću se morati povući - iz svega«, kazao je Pavarotti za talijanski list Corriere della Sera.</p>
<p> Američki mediji »razapeli su« Pavarottija nakon što u subotu nije nastupio u posljednjoj ovosezonskoj izvedbi Puccinijeve »Tosce«, razočaravši na taj način svoje obožavatelje u njujorškoj Metropoliten operi. </p>
<p> Pavarotti je bio prisiljen otkazati nastup neposredno prije početka predstave. </p>
<p> »Debeli neće pjevati« pisalo je na naslovnoj stranici The New York Posta u petak, nakon što se Pavarotti nije pojavio na pretposljednjoj izvedbi u srijedu navečer.</p>
<p> Pavarotti je kazao kako se boji da je došlo vrijeme kad će morati donijeti konačnu odluku o daljnjim nastupima. »To je vrlo teška odluka, jer još uvijek nisam u potpunosti siguran je li došao taj trenutak ili su nedavne krize posljedica mojih zdravstvenih problema«, kazao je on.</p>
<p> 67-godišnja talijanska operna zvijezda, zaslužna za približavanje opere masama, objasnio je kako su mu liječnici zabranili nastupe. </p>
<p> »Da sam nastupio u Metu, stvari bih učinio još gorima. Strašno mi je žao zbog moje publike i zbog Meta, ali vjerujte mi, ovaj me put glas uistinu izdao«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>DVD izdanje filma o Harryju Potteru najbrže prodavano u Velikoj Britaniji</p>
<p>LONDON, 13. svibnja</p>
<p> - Čarobnjak Harry Potter proizveo je još jedan rekord: »Harry Potter i kamen mudraca« postao je najbrže prodavani video u Velikoj Britaniji. VHS i DVD izdanje popularnog filma Chrisa Columbusa prodano je u 1, 25 milijuna primjeraka prvi dan kad je objavljeno na videu i DVD- u, objavio je u nedjelju distributer. Film, koji je u sjevernoj Americi naslovljen s »Harry Potter i čarobnjakov kamen«, u Sjedinjenim će Državama biti objavljen na videu i DVD-u 28. svibnja. Warner Home Video objavio je da je film potukao rekord od 1,1 milijun prodanih primjeraka što ga je od 1997. držao »Titanic«.</p>
<p>»Potražnja za tim videom neviđena je, a rezultati su premašili sva naša očekivanja«, rekao je Neil McEwan, direktor Warner Home Videa«. Neke su se trgovine otvorile već u petak u ponoć, a u mnogima su zabilježene velike gužve. I u Hrvatskoj se, u distribuciji Isse film i videa, od 13. svibnja »Harry Potter« može nabaviti u video i DVD izdanju. Film je inače ostvario box office od 5.225.779 kuna, a čaroliju je proživjelo gotovo 300 tisuća hrvatskih gledatelja.</p>
<p>Objavljivanje »Kamena mudraca« na videu i DVD-u možda zadovolji obožavatelje koji jedva čekaju nove priče o dječaku čarobnjaku.</p>
<p>Očekivalo se da peti roman o Harryju Potteru, »Harry Potter and the Order of the Phoenix« (Harry Potter i feniksov red), u knjižare dođe ovoga ljeta. No, glasnogovornica autorice J. K. Rowling prošloga je tjedna rekla da je malo vjerojatno da knjiga bude završena prije kraja godine.</p>
<p>Rowling je obećala napisati ukupno sedam knjiga, jednu o svakoj godini koju Harry provede u školi čarobnjaštva Hogwarts. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ulovljena čovječja ribica</p>
<p>IMOTSKI, 13. svibnja</p>
<p> - Loveći ribu na izvoru Krčevac uz rijeku Vrljiku u Grubinama kraj Imotskog, dječak Ante Matković je u bistrim vodama ulovio i čovječju ribicu, dvadesetak centimetara. Takav su ulov u istom izvoru dogodio prije 15 godina. Ante jenajprije obavijestio svoje roditelje, a zatim je čovječju ribicu stavio u veću plastičnu posudu s čistom vodom, nadajući se da će doći stručnjaci. Antinu su kuću tih dana posjetili mnogi susjedi i znanci, no stručnjaci nisu došli. Shvativši da toj životinji nije mjesto u plastičnoj kanti, vratio je čovječju ribicu na mjestu gdje ju je i ulovio: u čisti izvor Krčevca. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Festival jednakih mogućnosti</p>
<p>Na Preradovićevu trgu u režiji Krešimira Dolenčića održat će se 17. i 18. svibnja priredbe urbane kulture radi promicanja stvaralačkih mogućnosti osoba s invalidnošću</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Da osobe s invalidnošću nisu nimalo »slabiji« umjetnici od drugih, dapače, da često svojim umjetničkim djelima postižu visoke rezultate, nemalo puta zadivljujući publiku, pokazat će Festival jednakih mogućnosti.</p>
<p>Manifestacija urbane kulture u svrhu promicanja stvaralačkih mogućnosti i umjetničkih vrijednosti osoba s invalidnošću održat će se 17. i 18. svibnja na Preradovićevu trgu. Organizator manifestacije je Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPA), uz pokroviteljstvo grada Zagreba i Europske unije, kako je na konferenciji za tisak u glumačkom klubu Dramskog kazališta Gavella u ponedjeljak objasnio Karlo Matić, izvršni producent festivala.</p>
<p> U režiji Krešimira Dolenčića izvest će na velikoj pozornici pojedinci i skupine iz Hrvatske i Slovenije, točnije brojni centri i udruge za rehabilitaciju iz Zagreba, Varaždina, Ozlja i drugih gradova, niz dramskih, plesnih i glazbenih točaka, a nastupit će i poznati scenski umjetnici i grupe od Vladimira Kočiša Zeca, Maje Šuput, Mladena Burnaća, GK Žar ptica, Akademskog harmonikaškog orkestra, Kraljeva ulice do Cinkuša i drugih. U 40-ak programskih točaka nastupit će više od 400 izvođača, a na popratnim štandovima izlagat će se umjetnički radovi osoba s invalidnošću.</p>
<p> Zamisao o organiziranju festivala, kako objašnjava Karlo Matić, nastala je u želji za boljitkom života i kakvoćom skrbi za osobe s invalidnošću, koje su vrlo siromašne i ozbiljno prikraćene socijalno, profesionalno, ekonomski i obrazovno, te žive kao izolirana manjina u našemu društvu. No, unatoč suočenju s restrikcijama, ograničenjima i tradiciji namjerno neravnopravnog tretmana, osobe s invalidnošću svakodnevno zadovoljavaju svoje životne potrebe i razvijaju svekolike vrijednosti koje valja potvrđivati u javnosti. Organizator festivala, koji se prvi put održava u Hrvatskoj, a nadati se da će prerasti u tradiciju, jest Milan Ožegović. Za vizualni identitet manifestacije, na posljetku valja reći, zaslužan je Tomislav Kraljević.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Krvav boj i težak poraz kod Harrana</p>
<p>Odjek pobjede kod Harrana bio je golem, o čemu svjedoči i neuobičajeno ushićen ton Ibn al-Qalanissija: Za muslimane je to bila pobjeda nad pobjedama. To je uzdrmalo moral Franđa, njihov je broj pao, a oslabjela im je i ofenzivna snaga, baš kao i naoružanje. Moral se muslimana podigao, a njihov žar za obranu vjere ojačao. Svi su slavili tu pobjedu i povjerovali da se sreća okrenula protiv Franđa</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF</p>
<p>Krvav sukob između zaraćene braće Barkyaruqa i Muhameda nastavio se još većom žestinom, a Bagdad je opet prelazio iz ruke u ruku seldžučkih sultana.</p>
<p>U Mosulu je pak umro atabek Karbuka, a njegov nasljednik, turski emir Jekermič, nije se ni došao ustoličiti.</p>
<p>U samom je Harranu, međutim, situacija kaotična. Namjesnika je u pijanci ubio njegov časnik, i sad je sav grad u krvi i plamenu. I baš su u tom trenutku Franđi krenuli na Harran, objasnit će Ibn al-Athir. Kad su Jekermič, novi gospodar Mosula i njegov susjed Sokman, stari upravitelj Jeruzalema, za to doznali, baš su bili u ratu.</p>
<p>Sokman je želio osvetiti jednoga svojeg nećaka, kojeg je ubio Jekermič i baš se spremao sukob. Ipak, pred tom novom činjenicom, pozvali su jedan drugog da ujedine snage i spase stanje u Harranu, te obojica izjavila da su spremna dati život za Boga, te da im je na umu samo slava Svevišnjega.</p>
<p>I tako su se ujedinili, zapečatili svoj savez i krenuli protiv Franđa, Sokman sa sedam tisuća turkmenskih konjanika i Jekermič sa tri tisuće.</p>
<p>Baš su na obali rijeke Balikh, pritoke Eufrata, dvojica saveznika u svibnju 1104. dočekala neprijatelja. Muslimani su tobože udarili u bijeg i pustili Franđe da ih progone vise od sat vremena. A onda su se, na znak svojih emira, okrenuli, okružili progonitelje i sasjekli ih na komade.</p>
<p>Bohemond i Tankred su se odvojili od glavnine vojske i skrili iza brežuljka da muslimane udare s leđa. Ipak, kad su vidjeli da su njihovi poraženi, odlučili su se ne pomaknuti. Tako su pričekali da padne noć i udarili u bijeg, no progonjeni muslimanima koji su što pobili što zarobili lijep broj njihovih drugova. Oni su pak sami pobjegli sa samo šest vitezova.</p>
<p>Među franačkim vođama koji su sudjelovali u boju kod Harrana, bio je i Baudouin II., rođak jeruzalemskog kralja koji ga je naslijedio na čelu grofovije Edessa.</p>
<p>I on je pokušao pobjeći, ali kad je prelazio Balikh na gazu, konj mu se okliznuo na blatu. Sokmanovi su ga vojnici zarobili i odveli u čador svoga gospodara, što je, prema zapisu Ibn al-Athira, izazvalo ljubomoru njegovih saveznika.</p>
<p>Jekermičovi mu ljudi rekoše: »Kako će to izgledati ako drugi poberu sav plijen, a mi ostanemo praznih ruku?« Pa ga nagovore da ode potražiti grofa u Sokmanovu čadoru.</p>
<p>Kad se vratio, bio je vrlo uzbuđen. Njegovi su suborci već bili u sedlu, spremni za boj, ali ih je on zadržao riječima: »Ne bi valjalo da veselje što ga je naša pobjeda izazvala u muslimana pokvarimo svađom. Ne želim iskaljivanjem bijesa dati zadovoljstvo neprijatelju, a na račun muslimana.«</p>
<p>Potom skupi sve oružje i barjake što su ih bili zarobili od Franđa, odjene svoje ljude u franačko ruho, pope ih na konje, pa uputi prema tvrđavama što su ih držali Franđi. I svaki bi im put oni, uvjereni da se to njihovi drugovi vraćaju s pobjedom, pojahali u susret. A Sokman bi ih pobio i zauzeo tvrđavu. Tu je ratnu varku primijenio više puta.</p>
<p>Odjek pobjede kod Harrana bio je golem, o čemu svjedoči i neuobičajeno ushićen ton Ibn al-Qalanissija: Za muslimane je to bila pobjeda nad pobjedama. </p>
<p>To je uzdrmalo moral Franđa, njihov je broj pao, a oslabjela im je i ofenzivna snaga, baš kao i naoružanje. Moral se muslimana podigao, a njihov žar za obranu vjere ojačao. Svi su slavili tu pobjedu i povjerovali da se sreća okrenula protiv Franđa.</p>
<p>Porazi su posebno demoralizirali jednoga Franđa, i to nipošto ne najmanjega - riječ je o Bohemondu. Nekoliko se mjeseci poslije ukrcao na brod. Da se više nikad ne vrati u arapsku zemlju.</p>
<p>Tako je boj kod Harrana s pozornice uklonio, ovaj put zauvijek, glavnog tvorca invazije. Ona je osim toga, a to i jest najvažnije, maknula pritisak Franđa prema istoku.</p>
<p>Pobjednici, međutim, kao i Egipćani 1102., nisu znali pobrati plodove svog uspjeha. Umjesto da skupa krenu put Edesse, dva dana hoda od bojnoga polja, posvadili su se i razdvojili. Iako im je Sokmanova smicalica omogućila da se domognu nekoliko tvrđava male važnosti, Jekermič je ipak uskoro dopustio da ga zaskoči Tankredo.</p>
<p>Tako je uspio zarobiti više ljudi iz njegove svite, među kojima i mladu kraljevnu rijetke ljepote do koje je gospodar Mosula toliko držao da je Bohemondu i Tankredu uputio poslanika s porukom kako je za nju spreman dati Baudouina II. od Edesse ili je otkupiti za petnaest tisuća denara u zlatu.</p>
<p>Stric i nećak su se posavjetovali, pa javili Jekermiču da su sve dobro odvagnuli, te kako bi radije primili novac a svoje drugove ostavili u zatočeništvu - što će potrajati još tri godine.</p>
<p>Ne znamo kako je emir reagirao na taj nimalo viteški odgovor franačkih glavara. Isplatio im je dogovorenu svotu, dobio kraljevnu i nastavio čuvati Badouina.</p>
<p>No tu nije i kraj te priče. Iz toga će izniknuti jedna od najčudnijih epizoda franačkih ratova.</p>
<p>Događaj se zbio četiri godine kasnije, na početku listopada 1108., u šljiviku u kojem su dozrijevali zadnji plodovi. Svud su uokolo rijetko pošumljeni brežuljci što se valjaju u beskraj. Na jednom se od njih veličanstveno uzdižu bedemi Tell Bachera, kraj koga dvije vojske, postavljene sučelice, tvore neobičan prizor.</p>
<p>U jednom je taboru Tankredo od Antiohije, okružen sa tisuću i pet stotina franačkih vitezova i pješaka. Na glavi su im kacige koje im pokrivaju glavu i nos, a u ruci čvrsto drže mačeve, buzdovane i oštre bojne sjekire. </p>
<p>Kraj njih stoji šest stotina turskih konjanika s dugim perčinima, na čelu s Redwanom Alepskim.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>SRAM</p>
<p>Odrastao je kao oklopljen križar</p>
<p>Njegova žena, starija kći generala Raze Hydera, također je patila od nesanice, ali besanica Omara Khayyama ne može se usporediti s njezinom, jer dok je njegova bila svojevoljna, ona, budalasta Sufiya Zinobia, ležala bi u postelji čvrsto stežući kapke palcem i kažiprstom, kao da svoju svjesnost može izvući kroz trepavice, poput trunčica prašine ili suzâ</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>To je štetno brzanje, koje pripovjedači moraju jednostavno zanemariti; na tom putu čeka ludilo! Dakle, Omar Khayyam skratio je snove na pukih četrdeset minuta na noć, slavnih četrdeset minuta koje su bile dostatne da ga osvježe. </p>
<p>Kako je bio mlad kada je donio tu zadivljujuće odraslu odluku da pobjegne od neugodne stvarnosti snova u ponešto prihvatljiviju iluziju svakodnevnice na javi! </p>
<p>Njegove tri majke od milja su ga nazivale »malim šišmišom« kada su doznale za njegova noćna lepršanja po neiscrpnim sobama zdanja; tamnosiv chadar vijorio mu je na ramenima i štitio ga od hladnoće zimskih noći, a je li odrastao kao oklopljen križar ili kao krvopija u ogrtaču, kao Batman ili kao Drakula, to ću prepustiti čitatelju da zaključi sam.</p>
<p>(Njegova žena, starija kći generala Raze Hydera, također je patila od nesanice, ali besanica Omara Khayyama ne može se usporediti s njezinom, jer dok je njegova bila svojevoljna, ona, budalasta Sufiya Zinobia, ležala bi u postelji čvrsto stežući kapke palcem i kažiprstom, kao da svoju svjesnost može izvući kroz trepavice, poput trunčica prašine ili suzâ. Izgarala je, pržila se upravo u sobi gdje joj se rodio muž i umro njegov djed, pokraj te postelje zmijâ i raja... Kuga je to neposlušno vrijeme! Opet prizivam taj samrtni prizor: shazam!)</p>
<p>Kada je navršio desetu, mladi Omar Khayyam već je bio zahvalan zaštitnom zidu planinâ na zapadnom i južnom obzoru. Nemoguće Planine: taj naziv nećete naći u atlasima, ma kako bili veliki. </p>
<p>I zemljopisci trpe od ograničenja; mladi Omar Khayyam, koji se zaljubio u čudesno blistav mjedeni teleskop što ga je otkrio u obilju stvari koje su zatrpavale njegov dom, oduvijek je bio svjestan da nekakva silicijska bića ili plinovita čudovišta koja žive na zvijezdama Mliječnog puta što mu se prostirao nad glavom nikad ne bi prepoznala svoj dom po nazivima zvijezda u njegovu često prelistavanu zvjezdanu atlasu. </p>
<p>Cijeloga je života govorio: - Imali smo dobrih razloga zašto smo tako nazvali svoj planinski lanac.</p>
<p>Stameni gorštaci škiljavih očiju koji su živjeli u tim planinama i samo se povremeno pojavljivali na ulicama Q.-a (a njegovi mekoputniji stanovnici prelazili bi na drugu stranu ulice ne bi li izbjegli gorski smrad i prostački hod plemenskih gorštaka) nazivali su taj planinski lanac »krovom raja«. </p>
<p>Te planine, kao i cijelo područje, pa čak i sam grad Q., redovito su pogađali potresi; bila je to nemirna pokrajina, a gorštaci su vjerovali da podrhtavanja uzrokuju anđeli koji izlaze kroz pukotine u stijenama. Mnogo prije no što je njegov brat vidio krilatoga i zlatnim sjajem okupanog čovjeka kako ga gleda s krova, Omar Khayyam Shakil doznao je za uvjerljivu teoriju da raj nije na nebu nego upravo pod njegovim nogama, pa je stoga podrhtavanje tla dokaz da se anđeli zanimaju za zemaljske poslove. </p>
<p>Oblik planinskog lanca neprekidno se mijenjao pod tim anđeoskim pritiskom. Iz njegovih obrušenih obronaka boje žućkaste gline uzdizali su se slojevi bezbrojnih stupčastih tvorbi čiji su se geološki slojevi tako jasno ocrtavali da se činilo kako su te divovske stupove podigli kolosi vješti zidarskim poslovima... ti božanski snoviti hramovi također su se uzdizali i padali u skladu s dolascima i odlascima anđela.</p>
<p>Gore je pakao, a dolje je raj; zadržao sam se na prikazu nemirne zavičajne divljine Omara Khayyama kako bih istaknuo da je odrastao između dviju vječnosti, čiji uobičajeni poredak je, prema njegovu iskustvu, bio upravo obratan; takvo dubljenje na glavi ima posljedice koje je teže mjeriti nego potrese, jer nijedan izumitelj nije patentirao seizmograf duše; na kraju, za Omara Khayyama, neobrezana, lišena šaptanja na uho, neobrijana, te dvije vječnosti pojačale su njegov dojam da je posve osobit i poseban.</p>
<p>No već sam predugo bez sjenila nad glavom i stoga moram skloniti svoju pripovijest sa sunca prije no što postane žrtvom priviđenjâ sunčanice. </p>
<p>Poslije, na kraju života (čini se da se budućnost ne može zauzdati, jer se uporno šulja u prošlost), kada su sve novine blatile njegovo ime u skandalu s bezglavim ubojstvima, kći carinskog službenika Farah Rodrigues otpečatila je usta i sama sebe razriješila skrbništva nad pričom o danu kada joj je mlad Omar Khayyam, koji je već tada bio debeljko na čijoj je košulji nedostajao gumb upravo u visini pupka, pravio društvo na putu prema carinskoj ispostavi na granici, četrdesetak milja zapadno od Q-a.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Upute za smijeh u svakodnevici </p>
<p>Predstavljene su četiri slikovnice Éve Janikovszky objavljene u nakladi »Hene com« / Kako se sporazumijevaju djeca i odrasli </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Nadahnute situacijama iz svakodnevnog života jednog dječaka, koji pokušava shvatiti na koji to način razmišljaju njegovi roditelji, baka, djed i drugi predstavnici svijeta odraslih, nastale su knjige za djecu i mladež ugledne mađarske spisateljice Éve Janikovszky (1926.), o čijoj popularnosti najbolje svjedoči podatak da su njezine knjige za djecu prevedene na tridesetak jezika. Éva Janikovszky susrela se u ponedjeljak sa svojim malim i velikim čitateljima u Knjižnici i čitaonici »Bogdan Ogrizović« u Zagrebu, a tom su prigodom predstavljene i njezine četiri slikovnice koje je objavila nakladnička kuća »Hena com« - »Baš se veselim«, »Kako da odgovorim«, »Znaš li i ti« i »Da sam odrastao«, autoričina najdraža slikovnica. Knjige su predstavile Nermina Husković iz »Hene com« i Dubravka Zima, književna kritičarka.</p>
<p>»Uvijek me zanimalo zašto se odrasli i djeca često ne mogu sporazumjeti i to me potaknulo da počnem pisati o dječjem svijetu«, rekla je književnica, koja je nagrađivana brojnim nagradama u Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Francuskoj, a od 1995. godine predsjednica je Odjela dječje književnosti u Društvu mađarskih književnika.</p>
<p>Duhovite i poučne autoričine rečenice prate izvrsne ilustracije Lászla Rébera, a prevela ih je Lijerka Damjanov-Pintar. Osim književnosti posvećene djeci, autorica piše i za odrasle, u tim svojim knjigama daje upute roditeljima kako ljepše i nasmješenije provesti svakodnevicu. Riječ je o do sada u Mađarskoj objavljene četiri knjige, koje su postigle velik uspjeh.</p>
<p>U Hrvatskoj su u pripremi još tri izdanja mađarske spisateljice, a zanimljiv je podatak da njezina knjiga »U koga se uvrglo ovo dijete«, prema kojoj je prije deset godina napravljena predstava u režiji Zvjezdane Ladike, još nije objavljena do sada na hrvatskome.</p>
<p>Sandra V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zaboravite »Anđelu«</p>
<p>HVAR, 13. svibnja</p>
<p> - Radiodramu »Anđela« snimio je Javni radijski servis Bosne i Hercegovine, i to namjenski za festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, koji nadahnuće pronalazi u starim tekstovima. Ovoga puta autor Muharem Bazdulj kao polazište i inspiraciju uzima djelo Mate Krističevića, koji je živio i umro u Fojnici sredinom 19. stoljeća. Njegov tekst je kasnije mnogo puta pretiskavan u raznim zbirkama i antologijama. Radiodramsku izvedbu »Anđele« u režiji Ljiljane Pavlović bilo bi, kratko rečeno, najbolje što prije zaboraviti. Scenarij površan i neuvjerljiv pa i moralno dvojben, lišen bilo kakve dramaturgije, prati blijeda zvučna kulisa bez ikakvih modernijih ili primjetnijih efekata. Pripovjedač sporim i monotonim glasom umrtvljuje i ono malo dinamike koja se tu i tamo naznačuje. »Anđela« je uvrštena u dramsku kategoriju festivala. No, neovisno o kategoriji, držimo da ju, ponajviše zbog niskih estetskih vrijednosti, uopće nije trebalo stavljati u program.</p>
<p> Organizatori iz Dramskog programa Hrvatskoga radija morali bi ozbiljno razmisliti o pravilniku i strožoj selekciji radova. Festival je pretrpan, dnevno se sluša oko sedam sati programa, što je ne računajući rasprave, razgovore i popratne priredbe, na granici izdržljivosti. </p>
<p>No sve se lako i s guštom podnese kad su na programu dobro napravljene emisije. Najbolje što smo tijekom nedjelje čuli bio je Apulejev »Zlatni magarac« pristigao iz radionice Hrvatskog radija. Djelo slavnog rimskog pisca dramatizirala je Nada Zoričić, odlično brzim filmskim, spotovskim stilom režirala Jasna Mesarić, a zvukovima čarobno garnirala ton-majstorica Nedjeljka Lambaša-Milanov. Glazbeni urednik bio je Žarko Joksimović, a u izvedbi je sudjelovala čitava plejada hrvatskih glumaca. Sreten Mokrović, Jelena Miholjević i Marija Kohn samo su neki od njih. »Zlatni magarac« je čvrsta i jedinstvena zvučna freska koja prpošno i lako pronalazi put do uha. Primjer je dobro napravljenog, promišljenog i mediju primjerenog djela. </p>
<p>Ne možemo mimoići ni BBC-evu radio dramu iz serije »Kings« u režiji Jeremyja Mortimera. Tipično engleski produkcijski savršen uradak, rađen tradicionalno, po biblijskim motivima snimljena priča kakvih smo se već naslušali. Sve je u toj radiodrami solidno i korektno da je već pomalo dosadno. Od prigodnih priredaba koje prate svaki pa i ovaj festival izdvajamo izložbu slika nedavno preminulog Josipa Bratanića, koju je u večernjim satima u ponedjeljak otvorio Tonko Maroević. </p>
<p>Miroslava Jandrić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Cinično je dati osijeku tako malo </p>
<p>Svota od 47. 000 kuna koju je odobrilo Ministarstvo kulture je gotovo cinična usporedi li se sa sredstvima koja se izdvajaju za ostale manifestacije toga tipa u Hrvatskoj, primijetio je dr. Kramarić </p>
<p>OSIJEK, 13. svibnja</p>
<p> - Prošlogodišnji odaziv građana Osijeka na »Osječko ljeto kulture 2001« pokazao je kako i ovaj grad poput drugih zaslužuje veliku ljetnu manifestaciju festivalskog karaktera, te kako u gradu postoje i potencijali za osmišljavanje i realizaciju jedne takve kulturne priredbe. </p>
<p>To je istaknuo osječki gradonačelnik dr. Zlatko Kramarić na konferenciji za novinare u ponedjeljak najavljujući održavanje Osječkog ljeta kulture na prostorima Tvrđe od 29. lipnja do 21. srpnja. Konferencija za novinare okupila je i organizatore i tvorce 39 programa koji će biti izvedeni tijekom trajanja ove manifestacije te aktualne i potencijalne sponzore, gospodarstvenike, predstavnike javnih poduzeća i druge koji sudjeluju u realizaciji »Osječkog ljeta kulture 2002«. </p>
<p>»Umjesto traženih pola milijuna kuna Ministarstvo kulture RH odobrilo je za ovaj program samo 47.000 kuna i ta je odluka gotovo cinična usporedi li se sa sredstvima koja se izdvajaju za ostale manifestacije toga tipa u Hrvatskoj«, primijetio je ogorčeno dr. Kramarić uputivši ujedno i poziv sponzorima kako bi se uključili i pomogli financiranje ovog svojevrsnog festivala tijekom kojeg će biti održane kazališne i glazbene predstave, izložbe, koncerti, književne večeri, performansi, filmske projekcije... </p>
<p>Među onima koji će nastupiti u programu spominju se kazališta i kulturne ustanove od Zagreba, Slovenije, Tajvana, Pečuha, Graza i drudje, očekuje se da knjiga »Nezahvalnost« bude predstavljena u nazočnosti autora Alaina Filkienkrauta, a kazališni dio programa producentski i organizacijski ostvaruje osječko HNK. Na koncu, Kramarić je najavio da će grad Osijek priredbu financirati sa 440.000 kuna, dok se od sponzora očekuje 100.000 kuna. </p>
<p>Snježana Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Otkriće palestinske amfore kod Murtera</p>
<p>MURTER, 13. svibnja</p>
<p> - Amfora iz Palestine upravo je izvađena iz potonuloga antičkoga broda na lokalitetu Čavlina u Murterskome moru u sedmodnevnom istraživanju, koje je završilo u ponedjeljak. To je potpuno različita amfore od svih drugih koje su pronađene na tome, ali i na drugim mjestima na Jadranu, a kakvih nema u hrvatskim muzejima. Ekipa Ministarstva kulture, koju je predvodio arheolog Mario Jurišić, izvadila je u tome istraživanju tridesetak što potpuno sačuvanih, što oštećenih amfora. Potonuli antički brod potječe iz vremena negdje između 1. stoljeća prije Krista i 1. stoljeća nakon Krista, a brod je, pretpostavlja se, u amforama prevozio vino iz Italije za istočne zemlje. Za ovaj vrijedni podmorski arheološki lokalitet stručnjaci Ministarstva kulture znaju od prije dvije godine, kada su ga otkrili njemački turisti. Lokalitet je tada zaštićen željeznom mrežom, međutim, nedavno se primijetilo da su izvučene neke amfore pa su stručnjaci iz Ministarstva odlučili preduhitriti pljačkaše podmorskog blaga i amfore izvući na suho i sigurno. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Natječaj za nagradu »Gjalski« </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Zabočka kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga i Društvo hrvatskih književnika (DHK) raspisali su natječaj za dodjelu književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2002., izvijestilo je DHK. Za nagradu se natječu književna djela - roman, zbirka pripovijedaka, zbirka novela i putopisa - objavljeni od 1. rujna prošle do 1. rujna ove godine, a dostavljaju se u tri primjerka prosudbenom povjerenstvu pri DHK. Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski, koja je ustanovljena radi poticanja književnog stvaralaštva 1979., dodjeljuje se svake godine za najbolje objavljeno prozno djelo autora iz Republike Hrvatske. Nagrada će biti dodijeljena u Zaboku 26. listopada, a autoru najboljega književnog djela pripada novčana nagrada i plaketa s likom Ksavera Šandora Gjalskoga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dodjela nagrade »Trnina« u subotu </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Nagrada »Milka Trnina«, koju Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (HDGU) dodjeljuje za najbolju glazbenu izvedbu u prošloj godini, bit će uručena u HNK u Zagrebu o 61. obljetnici njezine smrti, basu Ivanu Čikešu i pijanistu Đorđu Stanettiju, priopćio je HDGU. Diplomu »Milke Trnine« ove će godine dobiti Orkestar Opere HNK »Ivana pl. Zajca« u Rijeci. Dobitnike je izabrao stručni žiri pod predsjedanjem Maje Dešpalj i članovi Marija Barbieri, Ana Domančić-Krstulović, Višnja Mažuran, Vitomir Marof i Mladen Janjanin. Đorđe Stanetti nagradu će dobiti za izvedbu Drugoga koncerta za klavir i komorni orkestar Borisa Papandopula u ciklusu koncerata Zagrebačkih solista u prosincu 2001. Ivan Čikeš nagrađen je za naslovnu ulogu u Verdijevoj operi »Attila«, koja je praizvedena na 47. splitskome ljetu. Orkestar Opere HNK »Ivana pl. Zajca« diplomu će dobiti za visok izvedbeni domet u opernoj i koncertnoj djelatnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mediteranski ugođaj </p>
<p>DUBROVNIK, 13. svibnja</p>
<p> - U hotelu »Lero« je otvorena izložba slika zagrebačkog slikara Marija Tomasa. Nakon izložbe u galeriji Talir 1994. godine, Tomas ponovno dubrovačkoj publici predstavlja prepoznatljiv crtež, zaigrane kolorističke intenzivne slike krajobraza nudeći izbor radova iz svoga ciklusa »Krajolici Hrvatske« obogaćen za nove slike, među kojima Dubrovnik ima izdvojeno mjesto. Izložba Marija Tomasa u hotelu »Lero«, koju je otvorio dubrovački književnik i novinar Mato Jerinić, bit će otvorena do 15. svibnja. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Izložba, film i recital u Lukovdolu </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - U povodu 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja, Hrvatski povijesni muzej, Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu i Udruga žena »Pri Kupe« pripremaju zanimljiva kulturna događanja. U Galeriji u Lukovdolu 17. svibnja otvorit će se izložba »Poetika glinotiska« slikarice i keramičarke Ljerke Njerš i prikazati film Ernesta Gregla »Umjetnost gline i vatre« koji oslikava osebujno stvaralaštvo Ljerke Njerš. Istoga dana održat će se i recital »Uspomeni Ivana Gorana Kovačića«, a stihove će govoriti dramska umjetnica Nada Subotić. Izložba, film i recital za Lukovdol znači veliko obogaćivanje kulturnih zbivanja u zavičaju Ivana Gorana Kovačića. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Novinari u izolaciji</p>
<p>Izborniku Mirku Joziću gotovo da se smrknulo kad je ugledao skupinu hrvatskih novinara. Zbog mira u kući tražili smo smještaj na barem dva kilometra udaljenosti od reprezentacije, kako nam je blago preporučeno. Na kraju smo bili na trostruko većoj udaljenosti. I nije nam uopće loše</p>
<p>FAAK AM SEE, 13. svibnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Tek kad smo se u nedjelju predvečer izravno sudarili s »Bundessport und Freizeit« sportskim centrom u Faak am Seeu, uz obalu idiličnog istoimenog jezera, postalo nam je jasno zašto je tako teško imati privilegiju i ovdje se pripremati.</p>
<p> Sve što treba vrhunskom sportašu i momčadi za ozbiljne pripreme na dohvat mu je ruke, tako da s te strane izbornik najboljih hrvatskih nogometaša, Mirko Jozić, nema trunke prigovora. A zašto i bi, jer se osobno još ranije osvjedočio u sve prednosti tog mjestašca, pogotovo jer je za razliku od uobičajenog Čateža - daleko od znatiželjnih očiju.</p>
<p> Stoga, izborniku se gotovo smrknulo kad je u nedjelju navečer pred ulazom u odaje austrijskoga Državnog sportskog centra ugledao skupinu hrvatskih novinara, znatiželjni da vide gdje će se sedam dana prije puta u Japan pripremati hrvatska reprezentacija i da nađu smještaj što bliže našim nogometašima. Štoviše, samo da Jozić nije okrenuo pogled u stranu, a i nije bio jedini. I Davor Šuker nas je »u ime igrača« sasjekao pogledom. No, odmah smo ga utješili riječima da odlazimo isti trenutak i napuštamo »njihov svijet intime«. I to čim popijemo kavu, na koju nas je pozvao više nego srdačni Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza.</p>
<p>Stoga smo zbog mira u kući tražili smještaj na barem dva kilometra udaljenosti od reprezentacije, kako nam je nedavno blago preporučeno kao minimalna granica blizine. Na kraju smo, međutim, bili na trostruko većoj udaljenosti. I nije nam uopće loše.</p>
<p>To, međutim, ne znači da već dan kasnije, prvoga radnog dana reprezentativaca po skupinama, nismo osjetili blagodati režima kojeg se moramo strogo pridržavati želimo li surađivati. I mi, i televizijski reporteri i snimatelji. Možemo pratiti što se radi na vanjskim poligonima, ali iz pristojne udaljenosti, i to zbog dva razloga. Da ne čujemo o čemu se za vrijeme rada sve priča, ali i da sudionike vježbanja ne izbacujemo iz nužne koncentracije na kojoj, uzgred, izbornik strogo inzistira. Čak se snimatelj HTV-a posebno uvrijedio, jer je najprije smio ući u fitness centar, a kad je upalio kameru odmah je morao izaći van.</p>
<p>Ipak se našlo ljudi s duhom i širinom. Tako je uoči prijepodnevnog treninga Robert Jarni pristupio ne baš brojnim za početak hrvatskim novinarima i glasno ih pozdravio:</p>
<p> - Činim to u ime svih igrača, da ne biste ponovno napisali kako neki od igrača okreću od vas glavu, uvrijeđeni od ranije tko zna zbog čega.</p>
<p>Od Ade Kožula, glasnogovornika HNS-a, koji nas u svakoj prigodi moli za razumijevanje i toleranciju, »jer SP je sve bliže, a napetost raste«, doznali smo neke pojedinosti iz života reprezentativaca i onoga oko njih. Zanimljivo je da Jozić, po ugledu na svoje brojne inozemne kolege, zabranjuje igračima upotrebu mobitela. Ne, doduše, svih 24 sata, nego od doručka do pola noći. Kontakti s novinarima također su strogo propisani, redoviti je sastanak s izbornikom pola sata nakon podneva, igrači poslije ručka obavezno moraju biti dostupni novinarima pola sata, itd.</p>
<p>No, Jozić je na prvom izlasku pred novinare u ponedjeljak između dva dnevna naporna programa od po dva i pol sata rada djelovao vrlo susretljivo. Nastojao je odstraniti razloge bilo kakvih animoziteta, pojašnjavajući to riječima:</p>
<p>- Imamo mnogo posla, a osim toga i iščekivanja su javnosti vrlo velika. Valja sagledati svakog igrača, zadataka je zaista mnogo. Stoga, budući da tražim maksimalno razumijevanje od igrača, mislim da imam pravo to tražiti i od medija.</p>
<p>Na pitanje austrijskog kolege koliki je pritisak hrvatske javnosti na izbornika i njegove igrače, Jozić je odgovorio:</p>
<p>- Najjači naš pritisak bio je plasman na Svjetsko prvenstvo, a kad smo u tomu već uspjeli, naša je moralna i etička obaveza proći bar prvi krug. I upravo nam to daje pravo da budemo egoisti u toj želji i nastojat ćemo biti što veći egoisti, kako bi naša ukupna radost bila što veća.</p>
<p>Susreo se Jozić i s očiglednim nesporazumom, koji je također vrlo vješto riješio. Netko je, naime, pronio glas da će u četvrtak reprezentacija odigrati oglednu utakmicu s momčadi regije u kojoj boravi:</p>
<p>- Netko je to očito ugovarao, ne znajući za moje planove, u kojima nikakva utakmica nije bila predviđena. Stoga, iako vidim da inzistirate na toj utakmici, moram vam reći da od nje neće biti ništa, ali vam pritom obećajem da ćemo je ipak igrati. I to napravimo li u Japanu i Koreji dobar rezultat, doći ćemo svi ovamo sa svojim obiteljima na jedan piknik i odužit ćemo vam se za gostoprimstvo koje nam pružate.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vlašić preskočila 194 cm!</p>
<p>Blankin je rezultat trenutačno drugi na svijetu, a više od nje (195 cm) ove je godine skočila samo Amerikanka Amy Acuff</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Kvalifikacije atletskoga Hrvatskoga kupa uglavom nisu natjecanje na kojem se postižu naročito dobri rezultati. Osim, naravno, kada na istima nastupa Blanka Vlašić, atletičarka za koju ne postoje važna i nevažna natjecanja i koja svaku prigodu koristi za popravljanje svojih najboljih rezultata. Najbolja hrvatska skakačica u vis u nedjelju je, tako, u Splitu preskočila odličnih 194 centimetra i još jednom najavila sezonu visokih dosega.</p>
<p>Taj je rezultat, inače, samo centimetar slabiji od Blankina osobnog rekorda, ostvarenog prošle godine u srpnju, na Hrvatskom prvenstvu u Zagrebu. Budući da je vrhunac ovogodišnje sezone još daleko (Europsko prvenstvo u Münchenu tek je početkom kolovoza), za očekivati je da će se ove godine Blanka Vlašić još malo približiti »čarobnoj« granici od dva metra. A, o tome, što znači u svibnju skočiti 194 centimetra, najbolje svjedoči pogled na aktualne svjetske atletske ljestvice. Blankin je rezultat, naime, trenutačno drugi na svijetu, a više od nje (195 cm) je ove godine skočila samo Amerikanka Amy Acuff, jedna od malobrojnih visašica koje skaču preko dva metra. Splitskih 194 centimetra još su jedna potvrda da će se tom društvu uskoro priključiti i Blanka Vlašić...</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Živio Machiavelli!</p>
<p>Ni u Italiji, gdje Ferrari uživa gotovo status religije, gotovo nitko ne odobrava ono što se dogodilo na kraju utrke u Austriji, kada je Rubens Barrichello prepustio pobjedu Michaelu Schumacheru</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - I ranije se u utrkama Formule 1 znalo događati da drugi vozač u završnici propusti svoga momčadskog vođu ispred sebe ako je to moguće izvesti, ali ono što su napravili u Ferrariju u nedjelju u utrci za Veliku nagradu Austrije ipak je vrhunac bezobrazluka.</p>
<p>Brazilac Rubens Barrichello vodio je gotovo čitavu utrku te je apsolutno zaslužio pobjedu, a zatim je stigla naredba momčadskog šefa Jeana Todta da pobjedu mora prepustiti Michaelu Schumacheru kako bi Nijemac još više povećao svoju ionako veliku prednost u odnosu na konkurenciju u ukupnom redoslijedu svjetskog prvenstva. To se dogodilo u posljednjim metrima utrke tako da je scena puštanja bila toliko snažna da je morala izazvati gomilu negodovanja.</p>
<p>Naravno da su ovim potezom najviše oštećeni u momčadi Williamsa, ali i svi ostali »normalni« promatrači zbivanja u Formuli 1 osjećaju se - pljunutima. Zanimljivo je da ni u Italiji, gdje Ferrari uživa gotovo status religije, gotovo nitko ne odobrava ono što se dogodilo na kraju utrke u Austriji. Tako je na internetskim stranicama najvećega talijanskog sportskog dnevnika, Gazzette dello Sport, odmah napravljena anketa u kojoj je testirano mišljenje čitatelja o prijevari u Austriji, a rezultati su poražavajući za Todta.</p>
<p>Od 8500 posjetitelja stranice koji su se odazvali anketi, njih 55,2 posto smatra taj potez skandaloznim te negiranjem sportskog duha koje bi natjecanje trebalo imati, 24,3 posto anketiranih tek je nešto blaže, te ovaj potez nazivaju »autogolom Ferrarija«. Samo 13,6 posto smatra da je to bila logična odluka momčadi, dok ih tek 6,7 podržava odluku da se Barrichellu doslovno otme ono što je zaslužio na stazi.</p>
<p>A što kažu izravni sudionici? Michael Schumacher:</p>
<p>- Ne osjećam nikakvo zadovoljstvo nakon pobjede ostvarene na takav način.</p>
<p>Rubens Barrichello uspio je ostati diplomat:</p>
<p>- To je bila odluka momčadi koju sam morao poštivati.</p>
<p>»Siva eminencija« velike prijevare, Jean Todt je, pak, izjavio:</p>
<p>- Ranijih nam se godina događalo da bez naslova svjetskog prvaka ostanemo u posljednjim utrkama. Ove godine sve dvojbe želimo riješiti puno ranije i zato smo se odlučili za takav potez.</p>
<p>Iz svega ovoga možemo naslutiti kako ovo neće biti jedina takva situacija u ovogodišnjem cirkusu Formule 1, koji neki nazivaju sportom. Gotovo će sigurno Schumacher pred kraj sezone, ako bude u prilici, kada i teoretski osigura naslov svjetskog prvaka, vratiti uslugu Barrichellu i prepustiti mu prvo mjesto. </p>
<p>Sport? Navijači? Koga briga za njih, najvažniji je konačni cilj, kako god se stiglo do njega. Živio Machiavelli!</p>
<p>Pa i dalje nedjeljna poslijepodneva provodite uz jurnjavu bolida...</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Katalinić ili Prašnikar?</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Niti trosatno vijećanje novog Upravnog odbora Nogometnog kluba Zagreb nije bilo dovoljno kako bi se članovi Uprave hrvatskog prvaka dogovorili oko najzanimljivijeg pitanja, odnosno tko će kao trener Zagreba pokušati izboriti plasman u Ligu prvaka. U najužoj konkurenciji su ostala tri kandidata, Ivan Katalinić, Bojan Prašnikar i Luka Bonačić. </p>
<p>- U utorak predvečer, najkasnije u srijedu ujutro definitivno ćemo znati tko će biti novi trener. U igri je nekoliko imena, ali ne krijemo kako bi nam, zbog stila igre koji njeguju, a i profila naših igrača, najviše odgovaralo da to bude Katalinić ili Prašnikar. Ali, oni su daleko skuplji od ostalih kandidata, pa to ostavlja dvojbu, rekao je predsjednik Zagreba Miroslav Marčinković, ali zatim i dodao:</p>
<p>- No, sada smo u situaciji kad ne smijemo škrtariti i pokušat ćemo napraviti nešto u Europi.</p>
<p>O tome tko će postati novi trener »bijelih« iz Kranjčevićeve, ovisi i lista pojačanja.</p>
<p>- Planiramo dovesti tri ili četiri nova igrača, ali njihova imena ovise o novom treneru, odnosno i on se mora složiti s dovođenjem tih igrača. Nije tajna da pregovaramo s Edinom Mujčinom, a željeli bismo dovesti i jednog napadača s izraženom skok-igrom, te jednog desnog bočnog igrača. Naravno, računamo da će biti i odlazaka igrača, ali nadam se da će oni koji dođu biti bolji od onih koji odu, kaže Marčinković.</p>
<p>Zagrebov predsjednik je obećao i kako će se 60 posto dugovanja prema igračima (200 tisuća eura) na osnovu plaća, premija i ugovornih obaveza, biti podmireno do petka.</p>
<p>Inače, ovo je bio prvi saziv Zagrebova Upravnog odbora u novom sastavu, a nakon njega je predsjednik Marčinković ustvrdio:</p>
<p>- Dogovorili smo da će osnovno načelo funkcioniranja kluba u budućnosti biti transparentnost i legalnost, te da u klubu više neće odlučivati samo dva čovjeka, Marčinković, koji je imao upravnu, i Marić, koji je imao izvršnu vlast. Klub će upravljati, kako je i običaj, Upravni odbor.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tko je kome šef u Hajduku?</p>
<p>U ovome trenutku izgleda kao da Hajduk ima dva šefa struke / U pitanju su, naravno, Ivica Šurjak i Igor Štimac. Hoće li ovakvo stanje potjerati Šurjaka iz kluba?</p>
<p>SPLIT, 13. svibnja</p>
<p> - Koliko dugo će još trajati ljubav Ivice Šurjaka i Igora Štimca? Naznake su da neće dugo, iako je nakon njihovoga trosatnog razgovora prošlog petka izgledalo da će djelovati skladno. Šurjak, šef struke, uživa puno povjerenje predsjednika Branka Grgića, dobio je slobodne ruke u planiranju nove sezone i obojica se nadaju da će Hajduk s trenerom Zoranom Vulićem ponoviti uspjeh od prošle sezone.</p>
<p> No, veliko je pitanje mogu li Šurjak i Štimac zajedno!? Kako četvorica ulagača - Bilić, Asanović, Štimac i Bokšić - nisu bili zadovoljni izborom Vulića za trenera, najavili su povlačenje. Stoga je na prošlotjednoj sjednici UO-a Štimac postavljen za koordinatora između Šurjaka i Uprave, pa su se s tim potezom trebali izgladiti nesporazumi između dvije suprotstavljene frakcije.</p>
<p> No, s Poljuda izlaze različite informacije o budućoj igračkoj križaljci. Dok su obje strane složne što se tiče dolaska Ante Petrovića i Ivice Pirića, najava dolaska Deana Računice iznenadila je Šurjaka. Službenog Hajdukovog šefa struke smetaju istupi u kojima se Igor Štimac želi pokazati kao šef i moguće je da će doći do novog raščišćavanja odnosa unutar splitskoga kluba. Stoga uskoro treba očekivati sjednicu Uprave s jedinom točkom dnevnog reda, i to onom vezanom za - kompetencijama. Tako ispada da višesatna sjednica Upravnog odbora, održans prije tjedan dana, nije donijela vedrinu u klubu, nego samo brige, s obzirom da podjela kompetencija, a stoga i odgovornosti, nije do kraja razjašnjena.</p>
<p> U ovome trenutku izgleda kao da Hajduk ima dva šefa struke, od kojih svatko ima svoj plan. Hoće li ovakvo stanje potjerati Šurjaka iz kluba?</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Petrović potpisuje za Hajduk</p>
<p>SPLIT, 13. svibnja</p>
<p> - Sad već bivši nogometaš Hrvatskog Dragovoljca, Anto Petrović doputovao je u ponedjeljak u Split i tijekom utorka bi trebao definirati svoj ugovor s Hajdukom. Tako bi Ivica Šurjak, sportski direktor realizirao potpis s prvim igračem sa spiska pojačanja za narednu sezonu. Slijedeći bi trebao biti Zagrebaš Ivica Pirić. Utorak bi na Poljudu trebao donijeti novu rundu pregovora između Šurjaka, predsjednika Branka Grgića i koordinatora između Uprave i sportskog direktora Igora Štimca na kojem bi se trebalo još jednom definirati što radi Šurjak i koja je uloga Štimca. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zadar u dvokoraku želi do finala</p>
<p>»Najvažnije je pobijediti, ostvariti 2-0, a hoće li to biti riješeno s vanjskih pozicija ili unutrašnjom igrom, sasvim je svejedno. Zagreb je nekoliko puta znao namučiti Cibonu, nas su dobili dva puta pa možemo očekivati tešku utakmicu«, kaže Damir Milačić</p>
<p>ZADAR, 13. svibnja</p>
<p> - Košarkaši Zadra već su jednom nogom u finalu doigravanja za hrvatskog prvaka, imaju vodstvo 1-0, ostvareno u Jazinama, a u Zagreb dolaze dodatno motivirani kako bi sve riješili u dvokoraku. Osobit motiv ima Damir Milačić, košarkaš iz Gajnica, koji se želi dokazati upravo protiv svoga bivšega kluba.</p>
<p>- Čekaju nas suparnici koji su teško primili poraz u Zadru, žele nam uzvratiti, svjesni da smo ih nadigrali, čak i istukli u agresivnoj igri. Nećemo odustati od takvog načina igre, ponovno mogu očekivati našu igru s puno ritma i »tučnjave« u obrani. Vjerujem da ćemo s 2-0 čekati Cibonu u finalu, no o toj utakmici tek onda kada dođe vrijeme. Važno je najprije dobiti Zagreb, zaključio je ratoborni Milačić. </p>
<p>Neke minute iz prve utakmice ne govore u prilog Milačićevu optimizmu, jer su on i Marko Popović imali velikih problema s razigravačima Zagreba Miljkovićem i Tomasom. Za očekivati je da će i ovog puta biti zanimljiv njihov dvoboj. </p>
<p>- Slažem se sa svime o našoj igri iz prve utakmice, ali je to posljedica naše igre, odnosno trener je od nas tražio da igrače Zagreba udaljimo od koša, da im ne dozvolimo da dođu bliže. U takvom odnosu uvijek je u prednosti igrač koji ide naprijed. No, sad nije bitno koliko smo uspjeli, najvažnije je da smo ih namučili. Zagreb je imao mnogo izgubljenih lopti, krivih dodavanja, a i u šutu su igrači Zagreba bili neprecizni. Tako nešto bismo mogli ponoviti i u utakmici u Trnskom, kaže Milačić. </p>
<p>Nije ni Zadar blistao s vanjskih pozicija, šut im se otvorio tek pred kraj utakmice.</p>
<p>Trener zadarskih košarkaša, Joško Pulja najavio je bolje izdanje u Trnskom. S trenerom se slaže i Milačić:</p>
<p>- Najvažnije je pobijediti, ostvariti 2-0, a hoće li to biti riješeno s vanjskih pozicija ili unutrašnjom igrom, sasvim je svejedno. Zagreb je nekoliko puta znao namučiti Cibonu, nas su dobili dva puta pa možemo očekivati tešku utakmicu. No, dobrom obranom možemo učiniti mnogo. Definitivno smo bolji od njih, što ćemo dokazati u dvorani u Trnskom, kaže bivši igrač Zagreba, Milačić koji će tako igrati pred svojim bivšim navijačima.</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Cibona želi dovršiti posao u Rijeci</p>
<p>»Sigurno je da će nam biti teže na Trsatu, ali očekujem našu pobjedu. Triglav osiguranje možda igra posljednju utakmicu u prvenstvu i htjet će odigrati što bolje«, kazao je Davor Kus, Riječanin u dresu Cibone VIP</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Nakon najuvjerljivije pobjede ove sezone protiv momčadi Triglav osiguranja (111-72), košarkaši Cibone VIP igraju u utorak (20 sati) drugu utakmicu polufinala doigravanja i žele posao obaviti već u Rijeci. Sudeći prema formi igrača Jasmina Repeše, to im ne bi trebao biti težak zadatak, no Cibonin strateg upozorava:</p>
<p>- Prvu smo utakmicu već zaboravili, pred nama je novi dvoboj. Mislim da će nam u Rijeci biti puno teže, ali dat ćemo sve od sebe kako bi se vratili s pobjedom. </p>
<p>U prvom su dvoboju cibosi čvrstom obranom i čestim izmjenama iscrpili Riječane, koji su brzo »položili oružje«, do poluvremena je bilo 60-35 za domaću momčad. </p>
<p>- Generalno, nismo odigrali loše. Zadovoljan sam pristupom, angažmanom, ali imali smo tehničko-taktičkih propusta koje moramo popraviti, kazao je Repeša. </p>
<p>Teško je biti nezadovoljan nakon + 39 u polufinalu Hrvatskog prvenstva, ali trener Repeša ističe: </p>
<p>- Razlika je najmanje važna. Moji igrači moraju shvatiti da trebaju raditi svih 40 minuta na parketu, bez obzira na razliku. Želim promijeniti mentalitet i pristup igrača, koji uvijek moraju biti profesionalci na parketu. </p>
<p>Protiv Triglav osiguranja, svih je deset igrača Cibone dobilo podjednaku minutažu. Riječani, koji se bez ozlijeđenih Čekade i Velčića mogu uglavnom osloniti na pet igrača, nisu mogli pratiti visok ritam domaće momčadi. Cibosi su odlično udvajali vanjske igrače Triglav osiguranja. Marino Baždarić tek je u drugom dijelu, kada je sve bilo odlučeno, dosegao uobičajenu kvotu od 25 koševa. </p>
<p>Davor Kus, Riječanin u dresu Cibone VIP, uoči druge utakmice najavljuje: </p>
<p>- Sigurno je da će nam biti teže na Trsatu, ali očekujem našu pobjedu. Triglav osiguranje možda igra posljednju utakmicu u prvenstvu i htjet će odigrati što bolje. Sigurno je da imamo prednost zbog broja igrača, mislim da oni ne mogu odgovoriti na našu obranu. </p>
<p>U momčadi Cibone VIP neće biti Josipa Sesara, kojeg u srijedu očekuje liječnički pregled i prognoza kad će moći igrati, nakon rupture bedrenog mišića. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Cinkuš i Kračman nadigrali Zovka i Ančića</p>
<p>Drugog dana turnira na rasporedu su dvoboji 1. kola svih šest hrvatskih predstavnika</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Iako hrvatski tenisači nisu igrali u pojedinačnoj konkurenciji ATP Challengera »Zagreb Open« otvorili su program prvog dana nastupima u dvobojima 1. kola turnira parova. Hrvatsko-slovenska kombinacija Ivan Cinkuš i Andrej Kračman nadigrali su hrvatski par Mario Ančić - Lovro Zovko sa 6-7 (4), 6-4, 6-2. A Slovaci Karol Beck i Dominik Hrbaty nakon neizvjesnog prvog seta u nastavku su se »prošetali« i sa osam uzastopnih gemova izborili 2. kolo 7-5, 6-0 pobjedom protiv hrvatsko-slovenskog para Ivan Cinkuš i Andrej Kračman.</p>
<p>Na središnjem terenu teniskog parka Mladost u zadnjem meču dana nastupio je drugi nositelj ovog 75.000 američkih dolara vrijednog turnira, Nizozemac Raemon Sluiter. No, vrlo brzo je zaslužio 2. kolo protiv pobjednika dvoboja Ivana Cinkuša i Peruanca Luisa Horne. Talijan Renzo Furlan predao je dvoboj kod 2-0 vodstva Nizozemca zbog ozljede ramena. Jedino iznenađenje priredio je Japanac Takao Suzuki 6-3, 4-6, 6-2 pobjedom protiv osmog nositelja Nijemca Axela Pretzscha.</p>
<p>Drugog dana turnira na rasporedu su dvoboji svih šest hrvatskih predstavnika. Željko Krajan igrat će na središnjem terenu protiv Rusa Yurija Schukina prvi meč nakon 11.30 sati. Ne prije 16 sati na teren će izaći Mario Ančić i Izraelac Amir Hadad, a nakon njih slijedi dvoboj Roka Karanušića i Argentinca Edgarda Massa. Na kraju je na rasporedu hrvatsko-jugoslavenski ogled između Lovre Zovka i Janka Tipsarevića. Na terenu broj 1 u 11.30 sati dvoboj 1. kola odigrat će Ivan Vajda i Ricardo Mello, a tada slijedi dvoboj Ivana Cinkuša i Peruanca Luisa Horne.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, pojedinačno: Norman (4) - Starace 4-6, 6-3, 6-2, Verkerk - Serrano 6-4, 6-1, Suzuki - Pretzsch (8) 6-3, 4-6, 6-2, Sluiter (2) - Furlan 2-0 predaja; parovi: Beck/Hrbaty - Karanušić/Simundža 7-5, 6-0, Cinkuš/Kračman - Ančić/Zovko 6-7 (4), 6-4, 6-2. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rukometašima Metkovića i drugi hrvatski kup zaredom</p>
<p>Rukometaši Metković Jamba dokazali su pobjedom u finalnoj utakmici hrvatskoga Kupa protiv gostujućeg Zagreba kako su bez premca u ovoj sezoni zasluženo osvojili prvi trofej, a prvenstveni će za dva kola / Zagreb je čestitao Metkovcima na pobjedi, ali smatra da je suđenje bilo pomalo nekorektno</p>
<p>METKOVIĆ </p>
<p> - Metković Jambo nadigrao je rukometaše Zagreba sa 25-21 i zasluženo, po drugi put zaredom, osvojio Hrvatski kup. Kada je na kraju susreta iz ruku predsjednika Hrvatskoga rukometnog saveza (HRS) Željka Kavrana kapetan Metkovića Slavko Goluža primio pehar, nastalo je opće oduševljenje u dvorani. Slavili su zajedno gledatelji i igrači.</p>
<p>No, nije počelo dobro za Metković, jer su gosti u nekoliko navrata vodili sa po jednim pogotkom. Ipak, u 18. minuti Metković dolazi do prednosti od dva, a potom i četiri pogotka, koje nije do kraja prvog dijela uspio sačuvati, jer je Zagreb napravio seriju 4-0. Na odmor su otišli pri rezultatu 10-10. Posebno je to zasluga izvanrednog vratara Mirka Bašića, koji je u prvom poluvremenu upisao 15 obrana. Vratar Metkovića Vujović također je bio na visini zadatka, s osam obrana. </p>
<p>U nastavku je Metković u vodstvo doveo Balić, potom se igralo vrlo čvrsto, često i izvan granica dopuštenog, obrane su bile bolji dijelovi momčadi. Ipak, unatoč Zagrebova 5-1 obrani, iznenađenja nije bilo, jer su Metkovci, zahvaljujući raspoloženom Goluži, koji je pogađao sa sedam metara, te Metličiću i Dominikoviću povećavali svoju prednost na pet do šest pogodaka razlike i uspješno je zadržali do kraja. Metković je zaista dokazao da je bez premca u ovoj sezoni u Hrvatskoj i da je zasluženo osvojio prvi trofej, a prvenstveni će za dva kola.</p>
<p>- Nije bilo ljepote u igri, željeli smo Kup i u tome smo uspjeli, iako je Zagreb igrao odlično. Vjerujem da ćemo uskoro proslaviti i prvenstveni pehar, jer smo ove sezone najbolji u zemlji, komentirao je nakon dvoboja trener Metkovića Ivica Obrvan.</p>
<p>S druge strane, Zoran Gobac je čestitao Metkovicima na pobjedi, no nakon dvoboja je zaključio:</p>
<p>- Suđenje Siniše Rudića bilo je nekorektno, i to više nećemo tolerirati. Metkoviću svaka čast, jer je uspio pobijediti.</p>
<p>• Gradska dvorana</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO - ZAGREB 25-21</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: Vujović, Perčin, Kaleb 3, Jelčić 3 (3), Dominiković 4, Goluža 4 (3), Balić 3, Bjeliš, Kljaić 2, Vukas, Metličić 3, Markovski 2, Babić, Rezić</p>
<p>ZAGREB: Stojsavljević, Bašić, Modrušan, Sulić 3, Maglajlija 5, Rasikevičius 2, Jović 3 (2), Prce 4, Farkaš, Ninčević, Udovičić, Remeta, Lazarov 2, Angelovski 2</p>
<p>SUCI: Josić (Zagreb) i Rudić (Biograd). </p>
<p>GLEDATELJA: 2500</p>
<p>SEDMERCI: Metković Jambo 7 (6), Zagreb 3 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Metković Jambo 10 minuta (Kaleb 2+2, Metličić 2+2, Bjeliš, Balić), Zagreb 12 minuta (Angelovski 2+2, Sulić, Rasikevičius, Jović, Farkaš)</p>
<p>CRVENI KARTON: Angelovski</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vladimir VUJOVIĆ</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Podravka podiže i dvadeseti pehar?</p>
<p>Budući da je u prvoj utakmici finala Podravka Vegeta pobijedila i osvojila dva boda, pred svojim je navijačima braniteljicama naslova dovoljan samo bod za desetu dvostruku krunu</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Drugu utakmicu finala doigravanja Hrvatskog prvenstva odigrat će rukometašice Podravke Vegete i Lokomotive u Koprivnici u utorak u 18 sati. Kako je u prvoj utakmici Podravka Vegeta pobijedila i osvojila dva boda - a za naslov prvakinja su potrebna tri - u utorak je Koprivničankama dovoljan i remi, dakle bod. Uspije li Lokomotiva kojim čudom iznenaditi Podravku, odlučivat će treća utakmica, koja će se igrati na istom terenu u srijedu. Koliko god Lokomotiva bila iznenađenje sezone i koliko se god neke stvari u Podravki klimaju, teško je vjerovati da bi Podravka mogla izgubiti svoj dvadeseti trofej u Hrvatskoj. Naime, s ovim naslovom prvakinja bit će to deseta uzastopna dvostruka kruna rukometašica iz Koprivnice.</p>
<p>Zagrebačke su se rukometašice od petka malo odmarale, a potom krenule u žestoki trening. No, i trener Lokomotive Zoran Mlinarić svjestan je da se u tih četiri dana ne može napraviti čudo.</p>
<p>- U ponedjeljak smo imali taktički trening, ali kako u posljednje vrijeme igramo svaka tri-četiri dana nemamo vremena napraviti nešto više. No, protiv Podravke u finalu mojim igračicama ne nedostaje motiva, kaže Mlinarić.</p>
<p>Većih problema s ozljedama igračica Mlinarić nema, jedino se Nikica Pušić malo žali na bolno rame. No, to ih nikako ne smije omesti da daju sve od sebe.</p>
<p>- Kad smo stigli do finala, a to nismo ni sanjali na početku sezone, ne pada nam na pamet predati se. Borit ćemo se i, ako ne pobijedimo, barem možemo jamčiti da ćemo namučiti Podravku za naslov prvakinja, veli trener Lokomotive.</p>
<p>Sa sastavom Lokomotive u Koprivnici će biti i nova Miss sporta Hrvatske Mia Šlogar. Nakon obaveza oko izbora, Mia se priključila igračicama, no, iako se nadala, neće igrati.</p>
<p>- Mia će biti s nama, ali neće igrati. Čestitat ćemo joj pred svima, dobit će cvijeće i bit će potpora curama, rekao je Mlinarić uoči koprivničkog dvoboja.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Mesić se nada da će Hrvatska privući kineske ulagače </p>
<p>U razgovoru s gradonačelnikom Shanghaija Mesić istaknuo da je Hrvatska mala zemlja, ali na prostoru koji pripada velikom europskom tržištu </p>
<p>SHANGHAI, 13. svibnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Točno na desetu obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić stigao je u ponedjeljak u šestodnevni državni posjet Narodnoj Republici Kini. Predsjednik je doputovao u pratnji supruge i izaslanstva hrvatske Vlade.</p>
<p>Mesić će se susresti s kineskim predsjednikom Jiang Zeminom na čiji je poziv i stigao u posjet, te s drugim kineskim dužnosnicima - premijerom Zhu Rongjiem i predsjednikom parlamenta Li Pengom. Predsjednik Mesić najprije je doputovao u Shanghai, a obići će i Peking, Xi'an te Hong Kong. U povodu desete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa, u ponedjeljak kineska državna televizija na prvom kanalu emitira drugi dio posebne emisije o Hrvatskoj. </p>
<p> S hrvatskim predsjednikom doputovali su i predstavnici Končara Elektroindustrije, Luke Rijeka, RIZ-odašiljača, Podravke, Zagrebačkog velesajma, Ine, Zagrebačkog aerodroma, Generalturista, Ina-Naftaplina i Crosca d.o.o., te Hrvatske gospodarske komore. Upravo je gospodarska suradnja Hrvatske s Kinom od iznimne važnosti za našu zemlju i naglasak je Predsjednikova posjeta na njezinu jačanju. </p>
<p>U dosadašnjim gospodarskim odnosima Hrvatska je u debalansu. To potvrđuju lanjski pokazatelji o tome da je Hrvatska uvezla robe vrijedne 140 milijuna dolara, a izvezla u Kinu robu u vrijednosti dva milijuna dolara. Kina već pokazuje interes za hrvatsko gospodarstvo, a ove je godine na Jesenskom zagrebačkom velesajmu zemlja-partner. </p>
<p>Predsjednika Mesića primio je gradonačelnik Shanghaija Chen Liangyu. Shanghai i Zagreb su gradovi-prijatelji od 1980., a gradonačelnik je upoznao Predsjednika s nekoliko podataka o tom gradu koji ima 17 milijuna stanovnika i godišnju stopu rasta od 12 posto. </p>
<p> Izrazio je veliko zadovoljstvo što je hrvatski predsjednik došao u Shanghai baš na desetu obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa dviju država. Smatra da će Mesićev posjet poboljšati ne samo odnose Zagreba i Shanghaija kao prijateljskih gradova nego i Hrvatske i Kine.</p>
<p> Predsjednik Mesić zahvalio je na srdačnom prijemu naglasivši da je Hrvatska mala zemlja, ali je na prostoru koji pripada velikom europskom tržištu. Zbog toga se hrvatski predsjednik nada da će Hrvatska ubuduće Shanghaiju kao velikom ekonomskom centru, te drugim kineskim središtima biti privlačna za ulaganja. Dodao je da se zalaže za otvaranje slobodnih carinskih zona u Hrvatskoj, čemu mogu pridonijeti i kineska iskustva. </p>
<p>Mesić u Shanghaiju ostaje do srijede. Obići će općinsku narodnu vladu novog Pudonga, a u utorak će sudjelovati na forumu kinesko-hrvatskih gospodarstvenika.</p>
<p> U državnom izaslanstvu koje prati predsjednika Mesića jesu zamjenik premijera Dražen Budiša, ministar financija Mato Crkvenac, zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec, te Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Tomislav Jakić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>EU: Hrvatsko pravosuđe »ozbiljan problem«</p>
<p>Ministarsko je vijeće u javnost dalo dva po tonu gotovo oprečna dokumenta, u prvome su ocjene oštrije, čak dramatičnije nego u finalnom službenom tekstu</p>
<p>BRUXELLES, 13. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jedini pravi, veliki problem s kojim se ovog trenutka suočava Hrvatska jeste pravosuđe, zaključili su ministri vanjskih poslova EU Petnaestorice. Ministarsko je vijeće, istina, na sastanku u ponedjeljak imalo prečih posala od detaljne analize situacije na »zapadnom Balkanu« ili u »jugoistočnoj Europi« no smatralo je shodnim usvojiti paket zaključaka kojim se ono nadograđuje na već stari, medijski potrošeni izvještaj europske Komisije. </p>
<p>Ministarsko je vijeće u javnost dalo dva po tonu gotovo oprečna dokumenta, u prvome su ocjene oštrije, čak dramatičnije nego u finalnom, ispeglanom i izdogovaranom službenom tekstu, što se možda najbolje vidi na primjeru malog dijela regionalne analize posvećenog Hrvatskoj. I dok je prijedlog finalnih zaključaka sadržavao oštro upozorenje - i ono je išlo do granice da se Zagreb ozbiljno podsjeća da čitav posao prilaska EU-u može dovesti u pitanje šepavim sektorom pravosuđa - zaključni dokument je tonom drukčiji, mada je problem i predmet kritika ostao isti. Druga je stvar, a ona nije za zanemarivanje, da dio Ministarskog vijeća i neke zemlje - članice stanje u Hrvatskoj čitaju baš na način kakav je predočen u prijedlogu zaključaka, dakle kao zabrinjavajuću, alarmantnu situaciju u značajnom segmentu društva kao što je pravosuđe. Ministri sugeriraju hrvatskoj Vladi da u svom poslu stavi naglasak na stvaranje efikasnijeg, kvalitetnijeg, boljeg, pravičnijeg pravosuđa. »Loša situacija« u pravosuđu predstavlja ozbiljan problem i on , »skupa s onim što iz njega proizilazi«, proizvodi teškoće koje su u stanju usporiti do spriječiti ekonomske, političke i socijalne reforme. Upozorenje je dovoljno oštro i ozbiljno čak i u tekstu zaključaka pročišćenom sa strane ministara i njihovih timova. Ministarsko vijeće u svojoj općenito povoljnoj slici Hrvatske nalazi još jedan razlog sugestiji o temi koja zaslužuje dodatne napore a to je »značaj stvaranja povoljnijeg okoliša za brži rast privrede«. </p>
<p>Ministarsko je vijeće, poput ranije europske Komisije, ustvrdilo problem koga je Hrvatska svjesna - nažalost, nisu učinjeni konkretniji koraci u razrješavanju - a to je adekvatan zakonski okvir koji bi vodio boljoj poslovnoj klimi. Od preporuka, dakle od onih dijelova ispunjavanja slova Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju (SSP-a) na kojima će EU i dalje uporno, do tvrdoglavosti insistirati, spomenuti su »puna suradnja« s međunarodnim kaznenim sudom, poštivanje Daytona, te povratak izbjeglica »uključujući usvajanje ustavnog zakona za zaštitu manjina«. Sve su ovo teme kojima »bi se trebalo primjereno obratiti«. </p>
<p>Od pohvala, najviše su komplimenata dobile reforme, opća situacija u zemlji te dobrosusjedsko približavanje Zagreba i Beograda. Nalaz za zemje regije ne razlikuje se, osim u detaljima, od ocjena europske Komisije.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Patten: Zapadni Balkan zasad nema kandidata za članstvo u EU</p>
<p>SARAJEVO, 13. svibnja </p>
<p> - »Ni jedna država zapadnog Balkana koja je obuhvaćena procesom stabilizacije i pridruživanja još nije spremna pridružiti se Europskoj uniji«, izjavio je povjerenik Europske unije za vanjske poslove Chris Patten. U intervjuu koji su u ponedjeljak objavile banjolučke Nezavisne novine, Patten je rekao da se sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije mogu jednoga dana pridružiti Uniji.</p>
<p> Najdalje je otišla Slovenija koja je već u pregovorima za primanje u EU. Patten je drugim zainteresiranim kandidatima poručio da im je najkorisnije koncentrirati se na ono što mogu dobiti iz procesa stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p> »Ni jedna zapadnobalkanska zemlja, koja je pokrivena tim procesom, još nije spremna pridružiti se Uniji. Unatoč tome, od uspostave tog procesa 1999. godine nekoliko je zemalja znatno napredovalo. Hrvatska i Makedonija sklopile su sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, a Albanija bi uskoro trebala započeti pregovore«, istaknuo je Patten.</p>
<p> Komentirajući položaj Bosne i Hercegovine, povjerenik Europske unije podsjetio je da je sadašnjim kandidatima iz središnje i istočne Europe, koje su na početku bile u znatno boljoj poziciji nego što je BiH danas, trebalo više od deset godina za prilagodbe odgovarajućim standardima. Od BiH se još očekuje da ispuni 18 uvjeta iz tzv. smjernica Europske unije, a tek nekoliko godina nakon toga mogu se očekivati pregovori o daljnjem približavanju Uniji, objasnio je Patten. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jugovojsci je naređeno da očisti Kosovo od svih koji nisu odani državi </p>
<p>HAAG, 13. svibnja </p>
<p> - Kosovski Albanac Nike Peraj prvi je časnik jugoslavenske vojske koji je svjedočio u Haagu protiv Slobodana Miloševića. Peraj je izjavio u ponedjeljak na suđenju u Haagu kako je vidio brzojav u kojem je vojnicima naređeno »čišćenje« Kosova 1999.</p>
<p> »Naredba je došla u obliku brzojava u kojem se navodi da treba početi s čišćenjem stanovništva, odnosno svih koji nisu odani državi«, rekao je bivši satnik jugoslavenske vojske, prvi svjedok 'iznutra' u procesu protiv Miloševića. </p>
<p> Peraj je rekao da je vidio taj dokument u ožujku 1999. u zapovjednom centru jugoslavenske vojske za područje Đakovice, na zapadu Kosova.</p>
<p> Na početku suđenja Miloševiću 12. veljače tužiteljstvo je najavilo da će pozvati svjedoke 'iznutra', odnosno osobe koje poznaju zapovjedni lanac i režim bivšeg jugoslavenskog predsjednika. Peraj je bio zadužen za sigurnost na području Đakovice tijekom sukoba na Kosovu, do napuštanja vojske u lipnju 1999. </p>
<p> Peraj je izjavio da je znao broj raspoređenih vojnika u regiji, koje se oružje upotrebljavalo, operacije koje je jugovojska vodila na terenu, ali i da je »vidio karte, planove i šifre«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za tajna skladišta oružja osumnjičeno šest »visokorangiranih osoba«</p>
<p>MOSTAR, 13. svibnja </p>
<p> - Šest visokorangiranih osoba trenutačno je na kriminalističkoj obradi zbog sumnji da su odgovorni za postojanje tajnih skladišta oružja nedavno otkrivenih u istočnom Mostaru, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare ministar unutarnjih poslova hercegovačkoneretvanske županije Goran Bilić.</p>
<p> On nije želio govoriti o imenima ovih »visokorangiranih osoba«, istaknuvši kako će ona biti objavljena kada se završi kriminalistički dio istrage. Novinarima je također rečeno kako će se idućih dana vjerovatno proširiti broj osoba osumnjičenih za postizanje tajnih skladišta s enormnim količinama oružja u Mostaru.</p>
<p> Bilić je službeno potvrdio kako je proteklog vikenda u podrumima Tvornice duhana u istočom Mostaru pronađeno 5.002 minobacačke granate kalibra 120 milimetara, a u obližnjoj zgradi UNIS-ove Tvornice telekomunikacija pronađene su dvije tone baruta. </p>
<p>U Ministarstvu unutarnjih poslova hercegovačko-neretvanske županije u ponedjeljak navečer su potvrdili kako postoje saznanja o novim tajnim skladištima oružja. Pretpostavlja se da su u tim skladištima manje količine oružja nego što je to bio slučaj s nedavno otkrivenim skladištima u istočnom Mostaru, rekli su u Županijskom MUP-u. </p>
<p> Nakon otkrića tajnih skladišta oružja po mostarskim ulicama se kreće uočljivo manje građana nego što je uobičajeno. Prema mišljenju nekih vojnih stručnjaka eventualnom eksplozijom više od devet tisuća minobacačkih granata i otprilike tri tone baruta (ukupno više od 120 tona oružja) dijelovi Mostara bili bi potpuno razrušeni, a na mostarskim ulicama bi se dogodio nezapamćem masakr. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pozvala je u ponedjeljak sve bivše ili sadašnje pripadnike vojske i policije koji znaju za tajna skladišta oružja ili streljiva, da takve informacije što prije dostave lokalnim vlastima ili SFOR-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Arafat nakon pet mjeseci u Jeninu i Betlehemu</p>
<p>Palestinski vođa ističe da će se ubuduće oštro suprotstaviti samoubilačkim napadima / Prvi put za te napade optužuje neke »međunarodne snage«</p>
<p>ANKARA, 13. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat je, prvi put nakon pet mjeseci kućnog pritvora provedenog u Ramallahu (od 25. studenog 2001.), posjetio je razoreni palestinski izbjeglički logor u Jeninu i povijesni Betlehem gdje je, prije dva dana, u Crkvi Kristova rođenja okončana šestotjedna drama dvjesto Palestinaca. Jordanski vojni helikopter u kojem se nalazio Arafat, dočekala je velika masa razdraganih građana. U rukama mnogih bile su visoko uzdignute slike palestinskog vođe, a prsti pobjednički u obliku slova »v«.</p>
<p>Arafat, koji je bio zamjetno uzbuđen, prvo se srdačno pozdravio s lokalnim dužnosnicima, a zatim i s vjerskim velikodostojnicima tamošnjih muslimana i kršćana.</p>
<p>Na pitanje brojnih novinara i snimatelja o tome kako ocjenjuje rezoluciju desničarskog Likuda (usvojena u nedjelju) koja odbija uspostavu neovisne palestinske države, Arafat je odgovorio kako taj čin označava samo novu destrukciju izraelsko-palestinskog sporazuma iz Osla (1993). »To je ozbiljno vraćanje unazad koje ne može donijeti ništa dobro«, rekao je Arafat.</p>
<p>Arafat je spremno potvrdio da će se ubuduće energično suprotstaviti akcijama palestinskih bombaša-samoubojica. Naglasio je kako je zaustavljanje takvih napada bio dio njegove politike od samoga početka. Arafatov kategorički odgovor dočekan je sa zamjetnim olakšanjem u Izraelu. Postoje mnogi znaci da je takvom tvrdnjom znatno više smirio Izraelce nego Sharon svojim nedavnim vojnim akcijama na Zapadnoj obali.</p>
<p>Znakovito je, također, da je palestinski vođa odgovornost za samoubilačke napade prebacio na, kako je rekao, neke »međunarodne snage«. Pritom nije precizirao o kojim i kakvim se snagama zapravo radi. Izraelski mediji nagađaju da su u pitanju Iran ili Irak ili obje zemlje zajedno. Dakako, da se ne isključuju i neke »treće zemlje«. U svakom slučaju, to je prvi put da je Arafat akcije palestinskih bombaša- samoubojica vezao za vanjske čimbenike. </p>
<p>Arafatov gotovo trijumfalni dolazak u Betlehem otkrio je i drugo lice izraelske opsade Crkve Kristova rođenja. Prema tvrdnjama zapadnih izvještajnih agencija izraelska vojska je praktički uništila tamošnji Centar za mir. Vojnici koji su se nalazili u tom Centru jednostavno su, kako se tvrdi, odnijeli računala, telefone i druge vrijednosti. Time je produbljena zabrinutost zbog ponašanja izraelskih snaga, a ranije palestinske tvrdnje da su tijekom mnogih racija pokradeni i njihovi domovi, dobile na novoj vjerodostojnosti.</p>
<p>Visoki izraelski dužnosnici priznali su da je prilikom vojnih akcija na palestinskim teritorijima bilo nekih »slučajnih« krađa. Tvrdi se, međutim, da su to bili izolirani incidenti koji će se ispitati, a krivci kazniti. Ali, mnogi snimci uništenih i »ispražnjenih« zgrada u Betlehemu opovrgnuli su takve izraelske navode. </p>
<p>No, pozornost izraelske, palestinske, ali svjetske javnosti najviše zaokuplja godišnja konvencija Likuda, održana u nedjelju Tel Avivu. Taj skup izraelskih »jastrebova« pretvorio se u otvorenu borbu za vlast. Na sceni su dva stara rivala - sadašnji izraelski premijer Ariel Sharona i bivši premijer Benyamin Netanyahu. Između dvojice suparnika došlo je i do otvorenih podjela glede uspostave neovisne palestinske države. </p>
<p>Sharon je bio među onima koji su se zalagali za takvu opciju, a Netanyahu, na čijoj strani se našla većina od oko 60 posto nazočnih, suprotstavili su se stvaranju palestinske države. Time je praktički najavljena velika bitka za Likudovo političko nasljeđe. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Donacija laburistima s okusom pornografije</p>
<p>Neke laburističke političarke zgražaju se zbog činjenice da jedan od stranačkih mecena izdaje pornografske časopise / No, laburistički ministar John Reid je izjavio: »Ako pitate hoćemo li donositi moralne i političke sudove o onima koji žele načiniti donaciju Laburističkoj stranci, tada odgovor glasi ne«</p>
<p>LONDON, 13. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dio laburističkih zastupnica užasnuo kad se saznalo da je njihova stranka primila veliku novčanu donaciju od novinskog tajkuna koji se obogatio na - pornografiji. Richard Desmond, izdavač časopisa kao što su golišave »Žene naših čitatelja« ili »Azijske cure«, darovao je u veljači prošle godine 100.000 funti (više od milijun kuna) vladajućim laburistima, kojima je taj novac dobro došao za vođenje predizborne kampanje. </p>
<p>Nedugo prije toga, tadašnji laburistički ministar trgovine Stephen Byers dao je zeleno svjetlo Desmondu da može otkupiti britanski dnevni list Express, koji se u to vrijeme prodavao. Ministar inače ima pravo zakočiti akviziciju nekog novinskog naslova, ako postoji opasnost da bi ona vodila stvaranju monopola. Ministar također može izdati zabranu ako se ocijeni kako potencijalni kupac nije »prikladna niti pogodna osoba« da bude vlasnik nekog nacionalnog lista. Postoji presedan iz 1990., kada su tadašnje britanske vlasti blokirale jednog drugog porno izdavača Davida Sullivana da kupi neki dnevni list, zaključivši da bi to bilo »protiv javnog interesa«. No Richard Desmond je bez teškoća postao vlasnik tiražnog tabloida Express. </p>
<p>Ubrzo nakon toga, laburisti su od njega zatražili donaciju, pa je Desmond velikodušno potpisao ček na 100.000 funti. Konzervativna oporba tvrdi sada da se porno kralj htio novčano revanširati za dopuštenje da otkupi Express. No to nije sigurno, i podjednako je moguće da je Desmond podlegao legendarnom šarmu kojim premijer Tony Blair osvaja potencijalne mecene. Postoji, međutim, jedan drugi problem: čini se da je Richard Desmond obećao vlastima kako će se, kada postane vlasnik Expressa, riješiti svojih porno časopisa, što do danas nije učinio. </p>
<p>Činjenica je da se radi o nesvakidašnjem donatoru. Braneći vladu, britanski ministar za Sjevernu Irsku John Reid izjavio je kako laburisti ne moraju koristiti moralna niti bilo kakva posebna mjerila da bi odlučili je li netko pogodan kao darovatelj ili nije. »Ako pitate hoćemo li donositi moralne i političke sudove o onima koji žele načiniti donaciju Laburističkoj stranci, tada odgovor glasi ne«, rekao je on. To je uzbudilo neke laburističke zastupnice, poput Alice Mahon koja je izjavila da Richard Desmond iskorištava žene, te da je on zadnja osoba koja bi trebala financirati Laburističku stranku. Lady Kennedy, laburistička predstavnica u Domu lordova, rekla je pak da je Desmondov novčani dar »ukaljan«. </p>
<p>Poput svih britanskih stranaka, laburisti žive od političkih donacija, te dok god postoji takav sustav, neminovni su nesporazumi zbog sumnjivih darova i darovatelja. Vladajuća britanska stranka trenutačno ima dugove koji iznose deset milijuna funti. Premijer Tony Blair, kako se tvrdi, zdušno lobira među nekim e od najbogatijih Britanaca kako bi svoju stranku izvukao iz novčanih teškoća. Prošloga tjedna, na laburističkoj gala večeri u londonskom »Hiltonu« najgalantniji donatori sjedili su za istim stolom s Tonyjem Blairom. Oni koji su darovali nešto manje svote bili su za nekim od ministarskih stolova, dok su sitni darovatelji mogli uživati tek u društvu nekog laburističkog zastupnika. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Oskar Lafontain i Gerhard Schröder</p>
<p>Schröderu uoči izbora opet »vodu muti« crveni Oskar</p>
<p>Bivši lider njemačkih socijaldemokrata u svojoj novoj knjizi, kritizirajući Gerharda Schrödera i njegovu politiku »nove sredine« kaže: »Najlošije za socijaldemokrate je to - »da ih više nema!«</p>
<p>BERLIN, 13. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predizborni »show« kancelara Gerharda Schrödera dobio je ponovno »crvenog Oskara«! Naime, bivši predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Oskar Lafontaine (crveni Oskar), najavio je u ponedjeljak u dnevniku Bild da se u svojoj novoj knjizi »Gnjev raste - politika treba principe« nemilosrdno obračunava sa Schröderovom socijaldemokratskom vladom. </p>
<p>»Crveni Oskar« pazi na tajming. Najavio je svoju knjigu upravo na dan kad se sumiraju rezultati radnog posjeta šefa britanskih laburista i britanskog premijera Tonyja Blaira Schröderu. Naime, do Lafontaineova otpadništva došlo je paralelno s približavanjem Schröderova politike »nove sredine« (Neue Mitte) Blairovom »trećem putu« (Third Way). Šef njemačkih socijaldemokrata i šef britanskih laburista donijeli su postlafontenovski »manifest« u kojem se napuštaju mnoge ideje tradicionalnog socijalizma. </p>
<p>Taj manifest se tumačio kao »zbogom« ljevičarskim dogmama, a »zdravo« poduzetničkom mentalitetu i duhu. Schröder je to pokušao pomiriti s socijaldemokratskim idealima za izgradnju moderne Njemačke: »Napredak valja dovesti u sklad s pravdom, solidarnošću, s jednakim izgledima za sve.«</p>
<p>Mnogima se u Berlinu čini da je to laburistima pošlo za rukom. Blair je radno sposobne primatelje raznih vrsta socijalne pomoći prisilo da prihvate posao, a smanjenjem poreza dao je polet poduzetničkom duhu. No, ono što je na Otoku bilo uspješno, u njemačkom »rajnskom kapitalizmu« nije se često uspjelo ni spomenuti.</p>
<p>Lafontaine tri godine poslije gnjevno pravi njemačku bilancu »Neue Mitte«: socijaldemokrati svojim guranjem u politički centar gube svoj identitet, a njihovo tradicionalno biračko tijelo ne zna zašto bi ih više biralo. On to populistički tumači: »To nije ni riba ni meso. To me podsjeća na situaciju u restoranu kad konobar pita: želite li bijelo ili crno vino? A nećete ništa 'faliti' ako izaberete roze!« Lafontaine, štoviše, navodi da je najlošije za socijaldemokrate to - »da ih više nema!«</p>
<p>Bivši vođa njemačkih socijaldemokrata očito nije poslušao kritiku njemačkog nobelovca Güntera Grassa, koji mu je, nakon prve knjige obračuna s bivšim drugovima u studenom 1999. godine pod naslovom »Moje srce tuče lijevo«, javno poručio: »Začepi gubicu i pij svoje vino!«</p>
<p>No, Lafontaine je odlučio »odčepiti«. I to upravo u vrućoj fazi njemačkog predizbornog »showa«. I to u viskotiražnom tabloidu Bild. Pritom mu nije smetalo što je upravo na stranicama tog lista uvijek bio kritiziran, često i uvredljivo. </p>
<p>Iako je u »Willy Brandt« središnjici primjetna nervoza, ne vjeruje se da će nova Lafontaineova knjiga imati ozbiljne posljedice za njihovu predizbornu kampanju. Čak ni predstavnici lijeve frakcije SPD-a nisu oduševljeni formom i stilom kritike koju bivši predsjednik upućuje sadašnjem. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nizozemski se birači, poslije Fortuyna, vraćaju u stare tabore</p>
<p>Nakon što je prošao šok zbog ubojstva Pima Fortuyna, Nizozemci počinju razmišljati hladne glave / Naglo kopni njihova naklonost prema idejama koje su se, očišćene od osobne karizme bivšeg profesora sociologije neospornog šarma, veoma lako poravnale sa sličnima europskih ekstremnih desnih stranaka</p>
<p>BRUXELLES, 13. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nizozemci neće glasovati iz pijeteta, tvrde ankete nakon što se u zemlji stišao val emocija stvoren prvim političkim ubojstvom od 17. stoljeća na ovamo. Populist Pim Fortuyn pokopan je u obiteljskoj grobnici, zemljaci mu još uvijek nose cvijeće i male poruke na grob, novine se više bave transferom njegovih ostataka u talijansku vikendicu, uključivši i dizajn nadgrobnog spomenika, negoli njegovim političkim nasljeđem, a nasljednici u pokretu Lista Pima Fortuyna (LPF) uveselili su ožalošćeni puk borbom za poziciju prvog čovjeka liste. </p>
<p>Kao i kod svih pokreta, ovdje se cijela stvar vrtjela oko karizmatične osobe dovoljno snažne da zasjeni kolekciju političkih anonimaca kojima je jedina preporuka za uspjeh bila zaklinjanje u prvog čovjeka Liste. </p>
<p>Situacija je već viđena i na nekim drugim stranama, uključujući i Hrvatsku. Borba za prevlast nalikovala je sadržajem meksičkoj sapunici. Prvo se potpredsjednik LPF-a Dost proglasio nasljednikom, onda su ga ušutkali, Fortuynova desna ruka Albert de Booij povukao se s liste jer je na njoj bio radi prijateljstva s Pimom, ne radi političke platforme, te je na kraju »Pimom nakon Pima« postao poslovni čovjek iz Rotterdama Peter Langedam. S Fortuynom ga vezuje samo pretjerano velika kravata.</p>
<p>Nakon što su se udari šoka stišali, Nizozemci počinju razmišljati hladne glave. Ne, neće glasovati iz pijeteta, tvrde ankete pozivajući se na naglo kopnjenje naklonosti građana prema idejama koje su se, očišćene od osobne karizme bivšeg profesora sociologije neospornog šarma, veoma lako poravnavale sa sličnima europskih ekstremnih desnih stranaka. </p>
<p>Dva dana nakon ubojstva Pima, Nizozemci su u anketama govorili da će, ovako ili onako, zaokružiti LPF. Pet dana kasnije, cijela se ova priča nabujalih emocija topi kao led na suncu. Kada su sentimente pretvorili u potencijalni raspored parlamentarnih mjesta, anketari su prošlog tjedna govorili o maksimalnih 49 mjesta za Pimovu stranku, dan pred smrt Fortuyn se već proglasio premijerom, da bi sada i već s debelim rezervama spominjali »dvadesetak« sjedišta. </p>
<p>No, četvrtina anketiranih veli da im se gadi izlaziti na izbore. Pim Fortuyn je samo »privremeno ukrao« glasove starim strankama; ankete tvrde da su liberali povratili polovicu glasova, a da i ostatak »ozbiljno razmišlja« o vraćanju u stari tabor, sada kad je Pim pod zemljom. Potencijalni glasači za laburiste nešto su drukčijeg raspoloženja, dio ih se vratio, no većina onih koji su smatrali da je Kokovog nasljednika Ada Melkerta bolje zamijeniti Pimom Fortuynom ocjenjuje kako im je pametnije apstinirati nego se izjašnjavati za »dosadnjakovića«. </p>
<p>Nesretni nasljednik premijera Wima Koka, Melkert, nije uspio svoj politički talent upakirati u nešto karizme i svojoj suhoj, robotskoj pojavi dati malo začina kakvog su obožavali glasači u kratkom razdoblju ludila za Fortuynom. Laburistima su leđa mahom okrenule žene izabravši ili »zelene« ili Fortuynovu listu. Demokršćani očekuju skretanje glasova na svoj mlin. Sada, nakon osam godina oporbenog iskustva spremni su na povratak u vladajuću garnituru. Izborna kampanja u Nizozemskoj prekinuta je na vijest o ubojstvu Fortuyna i konsenzusom svih stranaka, nije nastavljena. Izbori su u srijedu.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Zviždanje ne ide uz misu, osobito ne na Bleiburškom polju </p>
<p>Osjećao sam se posramljen u nedjelju 12. svibnja 2002. kad sam gledao prijenos mise na Bleiburškom polju i čuo ono zviždanje i fićukanje kada je dobio riječ potpredsjednik Hrvatskog sabora prof. dr. Zdravko Tomac. To što su prosvjednici onemogućili dr. Tomca da pročita svoj govor to nije ni kulturno ni kršćanski, a najmanje u duhu hrvatske pomirbe.</p>
<p>Čestitam dr. Tomcu što je ostao onako dostojanstven na prosvjedu prisutnih. Hvala mu što je ipak uspio progovoriti nekoliko riječi i kazati da je došao pokloniti se žrtvama bleiburške tragedije te da je došao ispričati se za ovu tešku tragediju hrvatskog naroda. Zamjeram organizatorima, kao i glavnom predvoditelju misnog slavlja, što nisu intervenirali i ušutjeli prosvjednike. Uzalud je voditelj programa, nakon što je dr. Tomac prestao govoriti, upozorio prisutne da je to sveto mjesto i da je ovo misa. To je trebao učiniti čim su počeli zviždati. Oni su morali osigurati dr. Tomcu da održi svoj govor u cijelosti.</p>
<p>Nas je Hrvata danas malo a da bismo se svađali! Nismo ni svjesni koliko imamo onih koji nam rade o glavi i ugrožavaju našu državu i našu slobodu. Zato je važno na spomendan Bleiburga ponoviti misao i generala Drinjanina, i mučenika Brune Bušića, kao i pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana o pomirbi svih Hrvata - od sinova ustaša i domobrana do sinova partizana. A ono zviždanje i ono ometanje prof. dr. Tomca nije bilo u duhu hrvatske pomirbe, a ni bleiburških žrtava! </p>
<p>Ovo pišem kao bivši Titov robijaš koji sam kao student i kao mladi svećenik proveo 10 godina na robiji, ali ja danas ne gledam na batine koje sam dobio od komunista (možda daleko više nego mnogi od onih prosvjednika!), nego gledam na ovu i ovakvu Hrvatsku koja danas traži pomirbu i slogu svih državotvornih Hrvata bez obzira na to jesu li lijevi ili desni. Vjerujem da bi ovo isto poručile prosvjednicima i nedužne hrvatske bleiburške žrtve kad bi mogle progovoriti iz svojih jama i grobnica. </p>
<p>Don ANTO BAKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prodaje li Vlada Inu ili daje »koncesiju na monopol«?</p>
<p>Hrvatska je Vlada ponudila stranim ulagačima do četvrtine Ine i za to se, po vlastitim procjenama, nada ubrati više od milijarde dolara.</p>
<p>Nažalost, ono što je ponuđeno na prodaju sastoji se tek manjim dijelom prava na mineralne sirovine na naftnim poljima ili rafinerijama, bušaćim garniturama ili crpkama, stručnoj radnoj snazi ili poslovnosti. Najveći se dio vrijednosti ponuđenoga sastoji pak u pravu da se u Hrvatskoj, pod monopolskim uvjetima, domaćim potrošačima prodaju naftni derivati. To je onaj isti poslovno-politički model po kojem je Tahi štajerskim trgovcima dotepencima prodavao »pravo« da njegovim kmetovima prodaju igle i sol. </p>
<p>Kada bi Hrvatski sabor donio zakone - ili samo najavio namjeru da će donijeti zakone koji sprečavaju da bilo koji strani ulagač ostvari ili koristi monopolistički položaj na hrvatskom tržištu, cijena Ine odražavala bi stvarnu vrijednost tvrtke. Ako i kada se dođe do tako procijenjene brojke, nad njom bi se trebalo zamisliti poslovno rukovodstvo Ine, oni koji Inu prodaju (i kupuju), a ponajviše izmučeni hrvatski potrošači naftnih derivata.</p>
<p>HRVOJE LUKATELA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ako već moramo prodati Inu, prodajmo je za gotovinu</p>
<p>I napokon dođe dugo očekivano finale naše veleprodaje, reliqiam reliqiarum našega nacionalnog bogatstva. Prvi od dva posljednja Mohikanca, Ina, ode u rezervat - u vječna lovišta strateških, nemilosrdnih trapera, globalista! Saznadosmo i cijenu od 1,3 do 1,8 milijardi američkih dolara, ali konačna, prodajna cijena ovisit će o odluci brojnih interesenata, bolje rečeno tržišna cijena će ovisiti o dodatnom ulaganju kupca, za jačanje konkurentske sposobnosti na svjetskom tržištu! Tresu se gaće Shellu, Exxonu, ESSO-u, Mobilu, Chevronu, Amocu i dr. eksploatatorima crnog zlata...</p>
<p>Kad čovjek malo bolje pogleda bilancu stanja naše moćne Ine, onda može pročitati da je aktiva (ili pasiva, svejedno), a prema rezultatima poslovanja od siječnja do rujna 2001. g., ili stručnije rečeno privremeni rezultat dobiti i gubitaka, bez revizije, 14,240.000.000 kuna ili pretvoreno u dolare oko dvije milijarde dolara. A naš mjerodavni akviziter rasprodaje nudi opcije procjene u dijapazonu teškom pola milijarde dolara, ili punih 40 posto razlike, onako odoka! Prosto se nameće pitanje - zašto i radi koga, kad već postoji, doduše nerevidirana, bilanca stanja!? Vjerojatno je to priprema javnog mišljenja, dimna zavjesa ako se Ina proda za 1,3 milijarde, to će onda biti tržna vrijednost, a ako bude 1,8 milijardi, onda će država zaraditi 500.000 dolara! Lukavo, zar ne!</p>
<p>Što se tiče jamstava za dokapitalizaciju, zadržavanja istog nivoa broja djelatnika, modernijega, ekonomičnijega i racionalnijega poslovanja - to je čista hipotetika, kondicional! Naime, svaka tehnološka evolucija, uvođenje moderne tehnike, robota i kompjutora... do sada je uvijek značila smanjenje radne snage. A tehnologija u Ini je derutna, zastarjela... </p>
<p>A ako već moramo prodati, a definitivno je to tako, onda prodajmo isključivo in cash, za gotovinu na ruke, bez jamstava, kredita, dugova, bez famozne dokapitalizacije, bez časne riječi.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Omiš</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Obveznim se doprinosima zatiru i posljednji ostaci obrtništva</p>
<p>Najnoviji prijedlog drastičnog povećanja obveznih doprinosa, i to unatoč stabilnom tečaju kune, pokušaj je konačnog uništenja većine obrtnika. Kako je gospodarstvo sistematski uništavano, tako su i obrtnici postali logična meta te su došli na niske grane, tako da im se broj svakodnevno smanjuje (čak 82 posto ima blokirane žiro-račune samo u Bjelovarskoj županiji, vidi: Obrtničke novine (br. 21-22/2001., str. 1 i 8). Povećanje doprinosa smišljeno je s osnovnim ciljem, ne tobože napuniti proračun, nego uništiti preostalih 18 posto još likvidnih obrtnika, koji su čudom ili slučajem uspjeli preživjeti. Da se radi o teškom zločinu, jasno je iz ustavnih odredbi, koje izrijekom garantiraju plaću zaposleniku u visini iznosa potrebnih za dostojan život, a na što se država ne obazire. Ne može se naime naplatiti nikakav doprinos zaposleniku ako se ne dokaže da je zaradio više od tog minimuma. Tek i samo ako je zaposlenik zaradio socijalni minimum za sebe i obitelj, moguće je prema Ustavu RH preostali iznos teretiti doprinosima, a preostane li išta novca, još porezom i prirezom.</p>
<p> U sadašnjem stanju obrtništva, naplata bilo kakvih doprinosa za većinu obrtnika predstavlja direktno kršenje njihovih osnovnih Ustavom zagarantiranih prava. Kao što se subvencioniraju poljoprivredni proizvodi, tako je potrebno po istom načelu ne uzimati, nego davati novac tj. subvencionirati obrtništvo, osobito stare zanate (koji su uvelike i gradili ovu zemlju pa im se mora odužiti), a ne uništiti ih do kraja luđački visokim nametima i upornim kršenjem Ustava.</p>
<p>Nadalje, svaki zaposleni koji uspije u današnjim uvjetima preživjeti kao obrtnik dragocjen je poput svakog novozaposlenog, pa ga tako treba i tretirati. Deklarativno najavljen »rat« vlasti protiv siromaštva, nažalost, ima svoje izopačene i konkretne »uspjehe«: vlastodršci rat dobivaju: sve su bogatiji, siromasi pak rat gube: sve ih je više i sve su siromašniji.</p>
<p>NENAD IVEKOVIĆ, umirovljeni obrtnik iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kako čuvati arhivsku građu o Domovinskom ratu?</p>
<p>Na okruglom stolu u Hrvatskom državnom arhivu 7. svibnja 2002. godine neka su pitanja ostala nedorečena i nejasna. Osnovno je pitanje kako omogućiti lakši i racionalniji pristup izvornoj arhivskoj građi, osobito izvornoj dokumentaciji o nastanku države i o Domovinskom ratu.</p>
<p>Arhivisti se dijelom još služe lošim registraturnim sistemima, utvrđenim 1945. godine. Arhivski bi djelatnici trebali davati upute korisnicima - kako da se brže i pouzdanije dođe do informacije.</p>
<p>Što se tiče najnovije dokumentacije o državi i Domovinskom ratu, postoje službe u arhivima koje su zadužene da izvan arhiva brinu o arhivskom gradivu, daju upute i pokreću postupke za čuvanje i obradu dokumentacije po međunarodnim standardima i našim zakonima. </p>
<p>BRANKO BUJIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Bio zatočen u tri logora, a ubio ga sugrađanin</p>
<p>Ubijeni Matija Pecek bio je hrvatski vojnik od prvih dana Domovinskog rata/ Nakon što je ranjen na vukovarskom ratištu, bio je zarobljen/ Razmijenjen je među posljednjim hrvatskim vojnicima </p>
<p>OSIJEK, 13. svibnja</p>
<p> - Đakovčanin Matija Pecek (45) ubijen je s nekoliko hitaca iz pištolja u nedjelju oko 20,30 sati u caffe baru »Đego« u Frankopanskoj ulici u Đakovu. Prema službenim podacima PU osječko-baranjske, ovo je ubojstvo počinio njegov sugrađanin Franjo Vargić (64), koji se policijskim službenicima predao na mjestu događaja (policija navodi samo inicijale počinitelja). </p>
<p>Istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Dragan Šimenić, koji je zajedno s kriminalističkim službenicima đakovačke policijske postaje na mjestu zločina obavio očevid, objasnio nam je da je Pecek ubijen s nekoliko hitaca iz pištolja marke TT kalibra 7,62 milimetra. Pogođen sa četiri metka u glavu i prsa, on je na mjestu preminuo. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, do ubojstva je došlo kada su se Vargić i Pecek nakon kraće prepirke potukli u lokalu »Đego«. Kada su ih drugi gosti razdvojili, Vargić je otišao iz lokala. Međutim, ubrzo se vratio naoružan pištoljem te je odmah zapucao na Peceka. </p>
<p>Prema pričama Đakovčana, njih su dvojica već duže vrijeme bili u sukobu, no nitko ne zna pravi razlog. Supruga ubijenoga Peceka tvrdi da nikada nije ni čula za Vargića te da ga ne poznaje i ne zna je li njezin suprug doista duže vrijeme bio s njim u svađi. Ispričala je kako je Matija od kuće otišao još ujutro oko osam sati te da se više nije vraćao. </p>
<p>Ubijeni Matija Pecek bio je hrvatski vojnik od prvih dana Domovinskog rata. Nakon što je ranjen na vukovarskom ratištu, bio je zarobljen te je prošao kroz tri logora. Razmijenjen je među posljednjim hrvatskim vojnicima koji su preživjeli logorsku torturu. </p>
<p>S obzirom na to da je bio 60-postotni invalid, od svršetka rata bio je u mirovini. </p>
<p>Vargić je za nošenje pištolja kojim je počinio ubojstvo imao dozvolu. Nakon što se na mjestu događaja predao policiji, priveden je u istražni centar Županijskog suda u Osijeku, gdje mu je određeno zadržavanje u pritvoru od 48 sati. Za to će vrijeme dati svoj iskaz istražnom sucu, koji će potom odlučiti o pokretanju istražnog postupka te eventualnom produljenju pritvora.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Psihijatri kod Bertića uočili abnormalnu identifikaciju sa Sliškom</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Davanjem stručnog nalaza sudskomedicinskog vještaka psihijatra dr. Miroslava Gorete o psihičkom stanju optuženih Ivice Bertića (30) i Samira Ivoševića (32) u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću, Samiru Ivoševiću i Marku Nikoliću, koji se nalazi u bijegu.</p>
<p>Bertić se, podsjetimo, tereti za ubojstvo Sliškova atentatora Jamesa Cappiaua, dok se Nikolić i Ivoševiće terete za organiziranje Sliškova ubojstva.</p>
<p>U svojem stručnom nalazu dr. Goreta je za prvooptuženog Bertića naveo da je kod njega tijekom vještačenja što su obavljena u lipnju i srpnju prošle godine uočena abnormalna identifikacija sa Sliškom, akutna amnezija te poremećaj ličnosti s elementima narcisoidnosti.</p>
<p>Osim toga, sudskomedicinski vještak psihijatar naveo je da je Bertić u razgovorima sa psihijatrima iskazi-vao reaktivnu depresiju zbog događaja na Cvjetnom trgu i gubitka prijatelja, a pritom je uočen i smanjen stupanj uračunljivosti srednjeg stupnja. Ekipa psihijatara zapazila je kod Sliškova tjelohranitelja i naznake dubokoga Bordelineova sindroma koji, kako je objasnio Goreta, nikad ne prelazi granicu težih psihičkih poremećaja.</p>
<p>Na upit Bertićeve braniteljice odvjetnice Jadranke Sloković Glumac je li u stručnom nalazu spomenuto Bertićevo stanje nakon prvog atentata na Cvjetnom trgu 1999. godine, Goreta je izjavio da je i taj element ubrojen u cjelokupnu analizu Bertićeva psihičkog stanja i ubrojivosti. Vještak je pritom napomenuo kako kod Bertića nije zapažen sindrom posttraumatskog stresa.</p>
<p>»Identifikacija s ulogom Sliškova čuvara i njeno neispunjenje ozbiljna je narcistička povreda te razlog za mobiliziranje agresivnih impulsa prema sebi i okolini depresivno-suicidalne reakcije. Svi nabrojeni elementi ipak nisu dovoljni za tzv. reakciju kratkog spoja«, zaključio je svoj nalaz o Bertiću vještak Goreta.</p>
<p>Za Samira Ivoševića, koji je vještačen u rujnu prošle godine, Goreta je ukratko naveo da je trećeoptuženi osoba iznatprosječne inteligencije pasivnog ponašanja. Iako su kod njega uočeni neki poremećaji, ukupni zbir prikupljenih elementa nije dostatan za postavljanje psihijatrijske dijagnoze.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ugrozio ljudska prava »neovlaštenim snimanjem«</p>
<p>VARAŽDIN, 13. svibnja</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u tijeku kazneni postupak protiv Miljenka Iveca optuženoga za kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina neovlaštenim snimanjem i prisluškivanjem. Optužnica ga tereti da je 21. rujna prošle godine u večernjim satima u jednom ugostiteljskom objektu nedaleko od Novog Marofa vidio Krunoslava Kramarića kako sjedi u društvu s policajcima Ivicom Vincekom, Josipom Đurinom, Brankom Gotićem i Željkom Tomiekom te ih »bez ikakvog zakonskog ovlaštenja i bez njihovog znanja snimio fotoaparatom«.</p>
<p>Na posljednjoj je raspravi svjedočio Ivecov otac Antun, vlasnik benzinske postaje u Novom Marofu, koji je rekao da je s Kramarićevim poduzećem sklopio ugovor o poslovnoj suradnji. Ivec stariji je, prema ugovoru, Kramariću bio obavezan prodavati naftne derivate, a Kramarićevo je poduzeće Ivecu radilo određene usluge, no derivate je ipak moralo plaćati. Otac je rekao i da mu je Kramarić bio dužan, pa je jednom zgodom njegovu radniku poručio da ga pozove kako bi to riješili. Kramarićev radnik tada mu je rekao da je »gazda« u Vukovaru, a nešto kasnije toga dana k njemu je došao policajac i pozvao ga u policiju radi davanja izjave. Optuženi ga je odvezao u postaju, a kad su se vraćali, rekao je sinu što su ga pitali policajci, pa mu je sin rekao da je Kramarića vidio u postaji. Svjedoku nije bilo jasno je li »Kramarić u Vukovaru ili gdje je«, pa mu je sin rekao da će kod kuće potražiti fotoaparat, jer se Kramarić »sigurno nalazi negdje u gostionici u blizini Novog Marofa«, pa će to riješiti.</p>
<p>Optuženi je, rekao je njegov otac, Kramarića zaista i pronašao i rekao ocu da ga je fotografirao. Cilj ovakvog ponašanja moga sina, rekao je svjedok, bio je dokazati da Kramarić nije u Vukovaru, nego doma te da izbjegava razgovarati sa mnom o svome dugu. Otac je rekao i da njegov sin nikako nije namjeravao »neovlašteno snimati djelatnike policije« koji su bili s Kramarićem u društvu. Dodao je i da mu je optuženi rekao da mu je Kramarić »kao nazdravio«, dignuo u zrak čašu i rekao: »Može!« podrazumijevajući da ga može fotografirati.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Svjedok od straha rekao da mu je novac dao na ruke </p>
<p>ZLATAR, 13. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu nastavljeno suđenje Željku Miketiću, kojeg optužnica tereti za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, čime je sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 1,912.107 kuna. To je navodno učinio u razdoblju od 28. rujna 1998. pa do 1. travnja 1999. godine kao direktor poduzeća Miketić d.o.o. iz Donje Stubice, kada je prodao 13 vozila, većinom mercedesa, a novac koji je primio na ruke nije položio na žiro-račun svog poduzeća, već ga je zadržao. </p>
<p> Županijsko je državno odvjetništvo u Zlataru, nakon kaznene prijave financijske policije, podnijelo prijedlog za podizanje optužnice još u ožujku 2000. godine, ali je istražni sudac donio rješenje o provođenju istrage, pa je optužnica podignuta u ožujku 2001. godine. </p>
<p>Miketić se u istrazi branio da je vozila prodavao svojim starim kupcima na kredit, a s njima je imao i poslovni odnos jer su kod njega imali deponirana devizna sredstva, a onima koji nisu imali depozita vozila je prodavao putem komisione prodaje po principu staro za novo. No ispitani su svjedoci tvrdili da su mu novac u gotovini isplaćivali na ruke. </p>
<p>Saslušani svjedoci Ivan Mustač, Milan Šuk i Damir Čukman izjavili su da su s Miketićem imali poslovni odnos jer su kod njega imali oročen svoj novac. Ivan Mustač rekao je da je 1998. godine imao oročenih 10.000 DEM, kojima je dodao još 7000 te je preuzeo vozilo golf, no iako je dobio račun na koji su plaćene carine i porezi i kojim je uspio vozilo prenijeti na sebe, Miketić mu je predložio da oročenje ne dira još šest mjeseci, kada će napraviti konačni račun. No kad je Miketić otišao iz Hrvatske, otvoren je stečaj u njegovu poduzeću Miketić d.o.o., a kako mu je stečajni upravitelj poslao opomenu pred tužbu ako ne plati 55.172 kune za vozilo, uplašio se za svoj novac i za auto, pa je u panici i od straha u istrazi rekao kako je Miketiću novac dao na ruke. »Morao sam se braniti u strahu pred policijom, županijskim državnim odvjetnikom i sudom« - rekao je Ivan Mustač, koji je sudu priložio i potvrdu o oročenju novca kod Miketića.</p>
<p> Saslušan je i stečajni upravitelj poduzeća Miketić d.o.o., Ante Šojat. »Kad sam došao u poduzeće kao stečajni upravitelj, nedostajalo je dosta dokumentacije, koju je pokupila financijska i kriminalistička policija, i koja mi još nije vraćena. Stečaj je otvoren kad je Miketić bio u Americi, a pronađena su tri ili četiri rabljena automobila. No samo nakon nekoliko dana u dvorištu ih je bilo sedam. Tko ih je, kako i kada vratio, ne znam, ali očito je netko imao ključeve« - rekao je Ante Šojat i dodao kako izdani računi koje ima tužitelj ne moraju značiti i da su vozila plaćena jer nigdje ne postoji blagajnička uplatnica. Ante Šojat još je dodao kako je ujedno stečajni upravitelj Miketićeve Štedno-kreditne zadruge, za koju je interesantno kako dužnici ne žele vratiti posuđeni novac, a kada bi ga vratili, zadruga bi bila u plusu za četiri milijuna kuna. Kako Štedno-kreditna zadruga na računu nema ni kune, nema novca ni za plaćanje sudskih pristojbi iako je sve spremno za ovrhe prema dužnicima, ali suci znaju pravo stanje stvari, pa ne žele zakazati ročište. Suđenje će se nastaviti ispitivanjem novih svjedoka u utorak.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Izletio iz zavoja i poginuo </p>
<p>ŠIBENIK, 13. svibnja</p>
<p> - Teška prometna nesreća, u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a dvije zadobile teške i po život opasne ozljede, dogodila se u nedjelju po podne na državnoj cesti D-58, na putnom pravcu Šibenik - Trogir blizu Vrpolja.</p>
<p> Jure Miočić (51) iz Zadra upravljao je osobnim vozilom marke »citroen saxo« vozeći se prema Splitu kada je nakon izlaska iz lijevog nepreglednog zavoja, zbog neprilagođene brzine, izgubio kontrolu nad upravljačem i vozilom izletio izvan kolnika te udario u dvorišni zid. Zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda opasnih po život prebačen je u šibensku Opću bolnicu, gdje je sat kasnije preminuo. Putnici u istom vozilu, Davor Magaš (54) iz Rijeke i Goran Barešić (51) iz Zadra, zbog zadobivenih su teških tjelesnih ozljeda zadržani u šibenskoj bolnici na odjelu Centralne intenzivne skrbi, gdje se liječnici bore za njihov život.</p>
<p> Uviđaj na mjestu nesreće obavio je sudac Županijskog suda u Šibeniku Ivo Vukelja, po čijem je nalogu mrtvo tijelo nesretnog vozača prebačeno na Patologiju. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Blagajnica se nije pokorila razbojnici </p>
<p>BJELOVAR, 13. svibnja</p>
<p> - Usred bijela dana, u petak oko 13 sati, razbojnica je pokušala opljačkati Štedno-kreditnu zadrugu »Sjenica« u Bjelovaru. Kada je blagajnica ostala sama, u prostoriju je ušla žena u kišnoj kabanici i predala blagajnici papir na kojemu je pisalo da joj preda novac. </p>
<p>Službenica je odgurnula papir, pa je razbojnica iz džepa kišne kabanice izvadila pištolj i držeći ga u ruci stavila ga na pult. </p>
<p>Revoltirana takvim ponašanjem blagajnica M. J. izišla je iz svoga radnog prostora i jednostavno izgurala razbojnicu iz poslovnice, koja se zatim mirno udaljila. </p>
<p> O svemu je obaviještena policija, koja traga za ženom koja je pokušala izvršiti razbojstvo.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dolijao u Benkovcu</p>
<p>ZADAR, 13. svibnja</p>
<p> - U Benkovcu je u nedjelju policija zaustavila osobni automobil zagrebačkih registracijskih oznaka u kojemu se nalazio M. A. (1965). Policajci su ga uhitili jer je za njim otprije raspisana tjeralica radi uhićenja i sprovođenja u Okružni zatvor u Zagrebu. </p>
<p>Kod M. A. pronađena je i manja količina heroina pa je protiv njega podnesena i kaznena prijava zbog zlouporabe opojnih droga. Bit će, ako već nije, sproveden u zagrebački Okružni zatvor. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Treba li Hrvatska prodati svoju polovicu NE Krško?</p>
<p>Na okruglom stolu koji je u ponedjeljak u Sisku organizirala Hrvatska stranka prava zaključeno je da Hrvatska ne smije prihvatiti višestruko štetan sporazum sa Slovenijom o nuklearki Krško jer bi joj to donijelo goleme nepotrebne troškove / Stručnjak IAEA prof. dr. Petar Strohal tvrdi kako ni u jednom sporazumu nije navedena obveza Hrvatske da preuzme polovicu radioaktivnog otpada i istrošenog goriva te da je takav zahtjev protuzakonit </p>
<p>SISAK, 13. svibnja</p>
<p> - Hrvatska ne smije prihvatiti sporazum sa Slovenijom o NE Krško jer je on za nju višestruko štetan nego treba prodati svoju polovicu elektrane. To je najvažniji zaključak okruglog stola koji je u ponedjeljak u Sisku organizirala Hrvatska stranka prava, a na njemu su sudjelovali i istaknuti stručnjaci za nuklearnu energiju te župan Sisačko-moslavačke županije Đuro Brodarac. </p>
<p>Takav stav haespeovci obrazlažu tvrdnjom da bi sporazum Hrvatskoj donio obvezu plaćanja polovice troškova za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva iz nuklearke te dekontaminacije i rastavljanja nakon njezina zatvaranja. Dr. Tonči Tadić, dopredsjednik HSP-a i nuklearni fizičar u Institutu »Ruđer Bošković«, tvrdi da bi Hrvatska za to trebala platiti najmanje 500 milijuna dolara, a možda čak dvostruko više, te još 50 milijuna dolara godišnje za čuvanje i održavanje tih objekata. </p>
<p>Čelnici HSP-a tvrde da bi osim golemih nepotrebnih troškova taj sporazum Hrvatskoj donio i vrlo veliki rizik zbog smještaja i prijevoza istrošenog nuklearnog goriva i radioaktivnog otpada. Ako se on ipak uskladišti na jedinoj preostaloj predviđenoj lokaciji u Hrvatskoj - Trgovskoj gori na Baniji, stanovnici tog kraja mogu zaboraviti planiranu proizvodnju zdrave hrane i turizam, rekao je dopredsjednik HSP-a i ekotoksikolog mr. Miroslav Rožić. A to je, po riječima župana Brodarca, jedina perspektiva toga kraja, koji je gotovo ostao bez gospodarstva. Pritom je istaknuo da su predstavnici Vlade dugo varali narod jer nitko nije govorio da bi na toj lokaciji završio i otpad iz Krškog, pa su tu informaciju čuli tek na sastanku župana s potpredsjednikom Vlade dr. Goranom Granićem.</p>
<p>Dugogodišnji stručnjak Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) prof. dr. Petar Strohal je naglasio kako ni u jednom postojećem sporazumu nije navedena obveza Hrvatske da preuzme polovicu radioaktivnog otpada i istrošenog goriva nego da će Hrvatska i Slovenija taj problem rješavati dogovorno. Osim toga, istaknuo je da je prije gradnje Krškog s američkim Westinghouseom potpisan ugovor po kojem je sav uran koji će se koristiti za gorivo vlasništvo te američke kompanije te da se nakon privremenog hlađenja u nuklearki vraća u SAD. </p>
<p>Istrošeno gorivo je milijun puta radioaktivnije od nisko i srednje radioaktivnog otpada zbog čega se može trajno spremati samo u duboke geološke slojeve. To znači da ne dolazi u obzir njegovo deponiranje na lokaciji predviđenoj za odlagalište na Trgovskoj gori, dodao je Strohal. Kako za to odlagalište, prema njegovim riječima, još nije napravljena studija opravdanosti izgradnje, što je uvjet za lokacijsku dozvolu, to znači da zasad nema ništa od gradnje odlagališta na toj lokaciji.</p>
<p>Upozorio je i na činjenicu da postojeći hrvatski Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja zabranjuje uvoz, preradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada koji nije nastao u Hrvatskoj. Stoga je upitno kako nakon usvajanja tog Zakona sredinom 1999. nitko nije zatražio reviziju i zaustavljanje priprema za gradnju trajnog odlagališta otpada na Trgovskoj gori te kako to da se iz državnog proračuna izdvaja novac za nešto što je protivno zakonu, upitao je Strohal.</p>
<p>»Kao stručnjak IAEA bio sam više puta u BiH gdje su me pitali što to Hrvatska planira graditi na Trgovskoj gori samo dva kilometra zračne linije od Une«, kazao je on i napomenuo da se prema međunarodnim standardima takvo odlagalište na toj lokaciji ne može graditi bez suglasnosti BiH. Zbog toga je jedan od zaključaka okruglog stola da - ako već treba graditi takvo odlagalište u Hrvatskoj - u obzir dolazi samo lokacija na Moslavačkoj gori jer jedina nije u pograničnom području. Međutim, tu je lokaciju Sabor već odbacio u sklopu rasprave o strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske. </p>
<p>Čelnici HSP-a upozorili su i da će Austrija pristupanje Slovenije Europskoj uniji uvjetovati zatvaranjem Krškog, nakon čega će Hrvatskoj, jer je tako predviđeno u sporazumu čijem se prihvaćanju protive, ostati samo veliki troškovi i puno radioaktivnog otpada. </p>
<p>Zbog svega toga Hrvatska je, čim joj je Slovenija prestala isporučivati struju iz Krškog, trebala zatražiti isplatu svoje investicije (oko 700 milijuna dolara), što na žalost nije učinila, kazao je Tadić. Umjesto toga sada neki lobiji guraju taj za Hrvatsku štetan sporazum kako bi na njemu i velikim poslovima koje on donosi dobro zaradili, rekli su čelnici HSP-a, ističući potpredsjednika Vlade dr. Gorana Granića. Zato su s okruglog stola poslali apel javnosti da učini sve što je moguće kako bi se spriječilo usvajanje tog, po njima, vrlo štetnog sporazuma. A predsjednik HSP-a Anto Đapić je najavio podizanje ustavne tužbe te organiziranje i općih demonstracija kako bi se spriječilo ratificiranje sporazuma. </p>
<p>Na žalost, na okruglom stolu nije sudjelovao nitko od zagovornika prihvaćanja sporazuma sa Slovenijom iz Vlade, Ministarstva gospodarstva ili Hrvatske elektroprivrede. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Biznis za hotelijerstvo </p>
<p>Tekstilni kombinat Zagreb, koji zapošljava 544 radnika, specijalizirao se za proizvodni program kojim će pretežito podmirivati potrebe hotelijerstva i ugostiteljstva u Hrvatskoj i u zemljama Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - U posljednjih deset godina Tekstilni kombinat Zagreb uglavnom se prilagođavao tržištu i utemeljivao proizvodni program koji će osigurati prosperitet na dulji rok. Sve je podređeno tome - od ulaganja do restrukturiranja tvrtke, koja zapošljava 544 radnika i ove godine očekuje prihod od 95 milijuna kuna. </p>
<p>TKZ u vrlo malom opsegu proizvodi klasične tkanine za industriju odjevne konfekcije, ali je svoje glavne poslovne interese pronašao je u izradi proizvoda za hotelijerstvo i ugostiteljstvo (posteljina, stolnjaci, salvete, nadstolnjaci itd.) te u proizvodnji radno-zaštitne odjeće. </p>
<p>Očekuje se da će ove godine TKZ poslovati bez gubitaka, koji su ga opterećivali u zadnje tri godine, a uzrok im je bio na domaćem tržištu, gdje je prevladavao manji interes za TKZ-ove proizvode. »Sada se to promijenilo«, kaže predsjednik Uprave i glavni direktor Tekstilnog kombinata Zagreb Mladen Plantić, »pa u 2002. očekujemo poboljšanje financijskih rezultata poslovanja te proizvodnju 4,5 milijuna metara tekstilnih proizvoda. Sve je podređeno tom cilju i nadamo se da ćemo ga ostvariti«. </p>
<p>Jednu od najvažnijih pretpostavki TKZ je realizirao u godinama od 1995. do 1999., kada je u razvoj i promjenu programa uloženo oko 18 milijuna DEM. Nabavljena je tehnologija »koju ima samo pet do šest tvrtki u Europi«. Taj poslovni potez omogućio je zagrebačkoj tvrtki da izbjegne konkurenciju proizvoda jednostavne tekstilne izrade iz zemalja Dalekog istoka i utemelji se kao jedini proizvođač svoje robe u Hrvatskoj. Posla ima mnogo, narudžbi također, pa se u TKZ-u radi u četiri smjene, strojevi rade 340 dana godišnje, radi se subotama i nedjeljama, a redoviti remonti poduzimaju se u blagdanskim danima. </p>
<p>Takav ritam rada nameću poslovne obaveze TKZ-a za domaće i strane kupce hotelijersko-ugostiteljskih proizvoda i radnozaštitne odjeće. Ove godine očekuju da će izvoz znatno porasti i iznosit će između devet i deset milijuna eura, dok će u zemlji TKZ ostati vodeća tvrtka u opremanju turizma hotelijersko-ugostiteljskom robom. </p>
<p>Sve to moguće je nakon što je TKZ prošao mukotrpan proces restrukturiranja, pri čemu je nabavio opremu iz Švicarske, a financiranje su omogućili poslovni partneri iz inozemstva koji su dali zajam za kupnju strojeva. Nova tehnologija omogućila je da se neki poslovi, za koje je donedavno trebalo i do šest mjeseci dizajnerskog rada, sada naprave za tri do četiri dana. </p>
<p>Naročito se to vidi na izvoznim poslovima, jer je TKZ tradicionalno prisutan na vanjskom tržištu. Tri su dominantna: englesko, talijansko i njemačko, pri čemu je povoljna okolnost da TKZ tamo izvozi gotovu robu, a ne doradne poslove. Tvrtka uvozi platno i neke druge poluproizvode, i to u iznosu od oko tri milijuna eura, iz Indije, Indonezije, Egipta..., a uvoz višestruko pokriva izvozom.</p>
<p>U toj bici za strano i domaće tržište TKZ je, u proteklih desetak godina, proveo pretvorbu i privatizaciju tako da se danas zove TKZ Trading, preživjevši u međuvremenu teške godine. Mladen Plantić kaže da »preživljavanje nije uspjelo nekim drugim poduzećima, propala su, pa je broj zaposlenih u hrvatskoj tekstilnoj industriji pao s nekadašnjih 90.000 na sadašnjih 38.000«. TKZ je to izbjegao, a trenutnim ulaganjima vrijednim 600.000 DEM provodi kompjuterizaciju proizvodnog procesa, što će još više osuvremeniti tvrtku za godine što dolaze. </p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Turizam: Jesmo li, i koliko skupi?</p>
<p>U ovo predsezonsko doba uobičajeni su podaci o postotku porasta cijena, dok su oni važniji - o pokriću porasta u obliku boljih usluga, uglavnom rijetki </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Počelo je, na već uhodani i većinom dosadni način, u raznim listovima otkrivanje tople vode o turističkim poskupljenjima, posebno onima u glavnoj sezoni, a zasad se »kvote« kreću od desetak do tridesetak posto i, po običaju, mogu se očekivati najave o još većemu postotku. </p>
<p>Budući da hrvatski turizam još uvijek nema (ili, što je vjerojatnije, ne želi imati) dužu sezonu od prosječno stotinjak dana, da živi uglavnom od tri ljetna mjeseca, nije nikakvo čudo niti je neočekivano da se tzv. pripreme sezone sastoje i od podizanja cijena u određeno vrijeme i za određene mjesece. Uostalom, to je uobičajeno u svekolikoj turističkoj receptivi, i provodi se na osnovi pipanja pulsa tržišta, ali ponajviše na osnovi - razine (kvalitete) ponude! Kakve god cijene bile, uvijek vrijedi ono zlatno pravilo »vrijednost za novac«, što znači da ne smije biti raskoraka između kakvoće i cijena.</p>
<p>Dakle, nije pitanje koliko će u glavnim sezonskim mjesecima cijene (po)rasti nego kakvo će biti pokriće tog porasta. Uostalom, kad će bilo koja sezonska djelatnost napraviti promet nego u strogo određenome razdoblju, a koliki će i kakav taj promet biti (i zarada, naravno) ovisi o ponudi. </p>
<p>Što se nas tiče, gosti su nam već davno »stavili na znanje« da ne žele prazniti vlastite džepove na našoj »prodaji magle«, pa su zauzvrat, umjesto privlačnije ponude, dobili nadimke »cicije«, »kiselovodaši«, »sirotinja« i slične. Sad imamo goste kakve imamo (točnije: kakve zaslužujemo), a ako naša turistička operativa i državna blagajna žele bolje, onda se treba i mora ponuditi bolja roba. A mi, na žalost, takve robe nemamo ili je uopće ne želimo imati, jer čemu dodatne muke i investicije kad se u našemu turizmu dobro živi i od stotinjak dana poslovanja?!</p>
<p>Jako slabe točke u ponudi su nam, primjerice, loše prometnice, nedovoljno parkirališta, naglašeni manjak javnih zahoda i u destinacijama i uz prometnice, neudobni trajekti, poslovično siromašni izvanpansionski sadržaji, skupe tržnice (ta nevolja u sezoni pogađa i domaći svijet), neturističko radno vrijeme niza uslužnih djelatnosti (uz ono nezaobilazno »nedjeljom zatvoreno«) itd. </p>
<p>Doista, kako u takvim okolnostima još i s cijenama »u nebo«? Tko to može i zna izvesti možda bi mu trebalo i čestitati, a to što nam je iz sezone u sezonu aktualan raskorak između fizičkog i financijskog prometa trebalo bi prije svih zanimati krojače gospodarske i, posebno, financijske politike u Hrvatskoj, konkretnije - točno se dogovoriti je li naša zemlja doista turistička ili nije. Ako je turistička samo »usput«, kao dosad i sada, onda se samo može uzdisati kako je to prava šteta jer su nam mogućnosti zaista velike, a od uzdisanja, zna se, koristi nema...</p>
<p>Jedan je naš turistički investitor, pišu novine, nedavno boravio na španjolskim Kanarima, proučavao tamošnju turističku ponudu i način poslovanja, vratio se oduševljen i fizičkim i financijskim dometima te, uz ostalo, ustanovio da je tamo turizam industrija, da se tamo gosti ne dolaze odmarati nego što više zabavljati, da bez masovnosti nema dobra posla, a sve je priređeno tako da turisti budu što manje u svojim sobama itd. Čovjek glasuje za »masovku« i kod nas, možda je i u pravu, ali ništa od toga jer ni unosni masovni turizam ne može živjeti bez vrsnih izvanpansionskih sadržaja. Naprotiv!</p>
<p>Dakle, kako se god okrene, naša je turistička ponuda i dalje u poziciji traženja rješenja, traže se već godinama i godinama, a kako ih nikako nema znači da se, prema onoj narodnoj, »traže i usput se moli Boga da se ne nađu«. Prema tome, čini se da nema smisla nositeljima naše turističke ponude prigovarati zbog povećanja cijena jer se ionako polovicom rujna dućani - počinju zatvarati. </p>
<p>Svatko ima svoj stil, a u rasponu od masovnog do elitnog turizma ima čitav niz oblika ponude. Ali, nije poznato ima li igdje našega recepta poslovanja - »tri mjeseca za svih dvanaest«! U takvim okolnostima cijene i nisu toliko važne...</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nastavljaju se pregovori o spajanjima među najvećim svjetskim burzama</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - »Razgovaramo sa svima«, bio je kratak komentar glasnogovornika američkog Nasdaqa na upit novinara u povodu glasina da to američko tržište s London Stock Exchange pregovara o spajanju. </p>
<p>Komentar iz kojeg se baš ništa ne može razaznati nije zaustavio kolanje raznih špekulacija što najavljuju novi val konsolidacija i restrukturiranja među najvećim svjetskim burzama. </p>
<p>Prema izjavama neimenovanih dužnosnika Nasdaqa i London Stock Exchangea koji su (navodno) uključeni u proces pregovora, razgovori su službeno započeli potkraj travnja, opterećeni brojnim problemima, za koje se ne nazire rješenje. Zapravo, riječ je o nastavku pregovora koji su započeli još prije nekoliko godina, ali su u međuvremenu nekoliko puta prekinuti bez ikakvih rezultata. Međutim, motiva za stvaranje strateškog saveza, ili čak možda spajanje, sigurno ne nedostaje. </p>
<p>Prije svega, poslovanje obje burze ugroženo je ekspanzijom njihovih konkurenata, New York Stock Exchangea na američkom te Deutsche Börse i Euronexta na europskom kontinentu. Bez obzira na ugled, dužnosnici Nasdaqa i dalje se suočavaju s problemom odljeva kompanija jer one svoje dionice ponajprije žele vidjeti na NYSE listingu, čime Nasdaq gubi na popularnosti u krugovima market-makera, odnosno velikih investicijskih banaka, koje čine ogroman dio prometa na svjetskim tržištima kapitala. Te su frustracije pravi izvor inspiracije u potrazi za globalnim partnerom.</p>
<p>Istodobno, europska podružnica burze, Nasdaq Europe, doživjela je pravi fijasko, iako se ideja činila prihvatljivom, a podrazumijeva mogućnost da europski investitori trguju američkim dionicama (koje kotiraju na Nasdaqu) i prije otvaranja američkih tržišta. Povezivanjem sa LSE riješio bi se problem relativno niskog obujma trgovine, jer bi i članovi Londonske burze dobili mogućnost trgovine američkim dionicama u uobičajeno radno vrijeme.</p>
<p>S druge strane, London Stock Exchange ugrožena je ekspanzijom svojih rivala, o čemu najbolje svjedoči poraz u borbi za terminsku burzu LIFFE (London International Financial Futures Exchange), kojoj je novi vlasnik, na iznenađenje mnogih, postao Euronext.</p>
<p>Prema povjerljivim informacijama, prvi čovjek Nasdaqa Hardwick Simmons pokušava promovirati sebe kao čelnika budućeg saveza, što bi moglo pridonijeti krahu pregovora, s obzirom na to da je LSE veća i vrednija burza. Doduše, zasad ne postoji mogućnost usporedbe prema kriteriju tržište kapitalizacije, no prema nekim najavama, Nasdaq bi mogao već za nekoliko mjeseci objaviti javnu ponudu dionica, uvrštavajući svoje dionice u burzovne kotacije. Do tada se možemo osloniti tek ne okvirne procjene, prema kojima je vrijednost Nasdaqa nekoliko stotina milijuna dolara ispod dvije milijarde dolara, koliko trenutno iznosi tržišna kapitalizacija London Stock Exchange.</p>
<p>Jedna od značajnih prepreka konačnom dogovoru je i mogućnost da europski rivali, Euronext (savez burzi u Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu i Lisabonu) i Deutsche Börse posegnu dublje u džep i dioničarima London Stock Exchange pruže bolju ponudu. Nije nikakva tajna da su obje burze prilično zainteresirane za LSE, ali se za sada suzdržavaju od neprijateljskih ponuda, koje bi mogle biti odbijene. Prema kriteriju tržišne kapitalizacije, oba europska rivala nadmašuju vrijednost Londonske burze, čije dionice bilježe solidan rast vrijednosti, ponajviše zbog sve češćih glasinama u kojima se LSE spominje kao meta preuzimanja.</p>
<p>Konačno, predstavnici Londonske burze u nekoliko su navrata razgovarali i s vodećim ljudima Njemačke burze i na kratko se činilo da bi moglo doći do dogovora. Međutim, pregovori su zastali na pitanju elektronskog sustava trgovine, jer se ni jedna strana nije željela odreći svoje platforme (SETS na LSE, XETRA na DB), u koje su uložena golema sredstva. Kako se u to vrijeme pompozno najavljivalo stvaranje paneuropske burze, većinu promatrača iznenadio je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> sklepan dogovor četiriju burzi, kojim je, pod vodstvom francuskih dužnosnika, stvoren Euronext, kao odgovarajuća alternativa osovini LSE - DB. </p>
<p>Vjerojatno kao posljedica tih pregovora, neko se vrijeme govorkalo i o zajedničkom nastupu NYSE - Euronext, što je nedavno potvrdio i glasnogovornik najveće burze na svijetu, ustvrdivši kako je NYSE zainteresirana za stvaranje globalne alijanse koja bi uključila Euronext, dok je pitanje o mogućoj ponudi za LSE ostalo je bez odgovora.</p>
<p>Eventualnim povezivanjem dviju burzi bila bi stvorena transatlantska burza, koja investitorima može ponuditi jedinstvenu platformu za europske i američke dionice, uz istodobno smanjenje troškova, što je vrlo dobar mamac za brojne institucionalne investitore.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: DT se oporavlja od drastičnog pada</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Nakon jutarnjeg pada svi su se vodeći europski indeksi do ponedjeljka poslijepodne oporavili nakon što su kretanja terminskih ugovora nagovijestila rast cijena na newyorškim burzama. Rast su zabilježile dionice banaka i vodećih europskih telekoma, no proizvođači telekomunikacijske opreme zabilježili su znatniji pad.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski blue chip indeks FTSE 100 porastao 0,17 posto na 5180,1 bod, dok je frankfurtski DAX ostvario znatniji rast - dobio je 0,77 posto dosegavši 4909,29 bodova. Milanski MIB 30 je porastao 1,14 posto na 31.144 boda, a u Parizu je rast bio slabiji - CAC 40 je dobio 0,29 posto dosegavši 4342,54 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 porasli su 0,33 i 0,37 posto na 1208,34 odnosno 3477,85 bodova.</p>
<p>Nakon što su dva dana za redom newyorške burze zabilježile znatan pad vrijednosti indeksa, očekivalo se da će lovci na povoljne cijene u ponedjeljak iskoristiti priliku i potaknuti rast. U petak je tehnološki Nasdaq Composite pao čak 3,01 posto na 1600,85 bodova, nakon što je prošle srijede iznenada skočio 7,8 posto. Blue chip Dow Jones Industrial je pao 0,97 posto na 9939,92 boda, a širi S 500 1,68 posto na 1054,99 bodova. Potaknuti kretanjima na Wall Streetu, većina je azijskih burzi zabilježila pad, a tokyjski Nikkei 225 je pao 1,68 posto na 11.336,95.</p>
<p>Vodafone se u ponedjeljak oporavio od jutarnjeg gubitka, ponovno dosegavši cijenu 1 posto nižu nego u petak, no njegovi su rivali rasli. Orange je dobio 2,4 posto, a njegova matična kompanija France Telecom 2,9 posto. Deutsche Telekom, koji je u četvrtak i petak izgubio čak 10 posto, porastao je 3,2 posto, unatoč novom smanjenju rejtinga njegovih dionica od strane CSFB-a.</p>
<p>Nokia i Ericsson u ponedjeljak su pali po 3 posto, dok je u Parizu Alcatel bio 0,8 posto niži. Softverske tvrtke također su bile niže - SAP, najveća u Europi, pala je 0,4 posto, a francuski Cap Gemini 0,6 posto. Međutim, proizvođač čipova Infineon je nakon slabog prošlog tjedna u ponedjeljak skočio 4,7 posto. Njegov veći francuski rival STMicroelectronics je bio 0,03 posto niži.</p>
<p>Vodeća britanska banka HSBC je porasla 1,4 posto, a HVB 1 posto. Britanske naftne kompanije BP, najveća komponenta FTSE 100, i Shell su ostale nepromijenjene, dok su TotalFinaElf i Royal Dutch zabilježile blagi pad. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Ministarstvo prosvjete: Nema razloga za štrajk u srednjim školama</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Predsjednik pregovaračkog odbora srednjoškolskih sindikata Andrija Puljević najavio je u ponedjeljak ministru prosvjete i športa Vladimiru Strugaru prekid socijalnog mira, čime su pojačani izgledi za štrajk u srednjim školama 20. svibnja.</p>
<p> Razlozi koje Puljević, inače predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske koji ima 12.000 članova, navodi za prekid socijalnog dijaloga su nepravedna plaća zaposlenika u srednjim školama i učeničkim domovima u Hrvatskoj, nepotpisivanje granskoga kolektivnog ugovora, nepoštivanje temeljnoga kolektivnog ugovora kao i neusklađenost norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada.</p>
<p>»Nema nikakva razloga za štrajk. Puljevićevi zahtjevi su općeniti, nejasni i konfuzni, te ne mogu biti razlog za prekid socijalnog mira. Time samo zbunjuje javnosti i sindikalno članstvo«, rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak zamjenik ministra prosvjete Ivan Vavra.</p>
<p>Kako je pojasnio, Vladin pregovarački odbor za pitanja srednjeg školstva nema mandat da u pregovorima za granski kolektivni ugovor mijenja postojeće zakonske odredbe koje jasno utvrđuju visinu norme i plaće. »Ona pitanja koja su već utvrđena temeljnim kolektivnim ugovorom, a koji je Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjem školstvu potpisao, ne mogu biti temom pregovora niti ugrađeni u tekst granskoga kolektivnog ugovora«, kaže Vavra. </p>
<p>Vladin pregovarački odbor dosad je, prema Vavrinim riječima, pristao na posebne uvjete rada, plaćeni dopust za zaposlenike na stručnoj izobrazbi, kriterije za izračun godišnjeg odmora, uvećanje plaća za dvokratni rad te na poslove povjerenika zaštite na radu. »Učinili smo i korak dalje, pa ćemo neka pitanja vezana uz godišnju normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada, regulirati izmjenama i dopunama pravilnika o normi«, kaže ministrov zamjenik. </p>
<p>Nejasno mu je zbog čega Puljević najavljuje štrajk, ako je nedavno ustvrdio da je u pregovorima za granski kolektivni ugovor usuglašeno 95 posto pitanja, te je izrazio zahvalnost Vladinu pregovaračkom odboru. »Navedeni razlozi nisu dovoljni za prekid socijalnog mira. Ako je Puljević nezadovoljan odredbama temeljnoga kolektivnog ugovora, adresa na koju se treba obratiti je Vlada«, poručio je Vavra. Na Puljevićevu primjedbu o kašnjenju s potpisivanjem granskoga kolektivnog ugovora, Vavra je odgovorio da je do toga došlo jer je Nezavisni sindikat nadopunjavao tekst, ali i tražio da se neke dogovorene odredbe povuku.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zborovi novinara HND-a osudili napad na novinara i fotoreportera »Novog lista« </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Zborovi novinara sudskih izvjestitelja i fotoreportera Hrvatskog novinarskog društva (HND) osudili su u ponedjeljak napad na novinara i fotoreportera Novog lista koji se dogodio u nedjelju u blizini Mrkoplja u Gorskom Kotaru, te zatražili primjerenije kažnjavanje onih koji verbalno i fizički napadaju novinare. Sudski izvjestitelji i fotoreporteri u priopćenju ističu da je ozljeđivanje novinara Novog lista samo posljednji u nizu grubih incidenata koji su protekli bez odgovarajuće reakcije tijela kaznenog progona.</p>
<p> Zabrinuti zbog sve češćih slučajeva nasilja nad novinarima, sudski izvjestitelji i fotoreporteri u priopćenju traže odlučniju reakciju policije i tužiteljstva, te od sudova primjereniju kaznenu politiku, a ne, kako kažu, simbolične novčane kazne onima koji verbalno i fizički napadaju novinare. »Onima koji pak misle da će nas svojom agresivnošću onemogućiti u obavljanju posla poručujemo da ćemo im odgovoriti našim najjačim oružjem - istinom i glasnim prosvjedom«, zaključuje se u priopćenju.</p>
<p> Novinar Branko Škorić i fotoreporter Željko Čop napadnuti su u nedjelju oko 11,15 sati u mjestu Brestova Draga kada su došli na mjesto gdje se prevrnuo traktor i teže ozlijedio dvije osobe. Na njih je nasrnuo otac vozača traktora, lakše ih ozlijedivši. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>I za male poslodavce otkaz s razlogom?</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Stručna radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca nastavila je u ponedjeljak pregovore o izmjeni Zakona o radu, nakon što su se sindikati prvomajskim prosvjedom suprotstavili smanjivanju radničkih prava. Vlada je, kako Vjesnik neslužbeno doznaje, sindikatima ponudila velik ustupak oko definicije malog poslodavca, a sindikati će se o ponudi očitovati u utorak nakon dodatnih analiza. </p>
<p>Prema sadašnjem ZOR-u, mali poslodavac koji ima do 10 zaposlenih može slobodno otpuštati radnike bez navođenja razloga. Vlada predlaže da i mali poslodavci moraju navesti razlog za otkaz, odnosno da se ukine sadašnja definicija malog poslodavca. Ubuduće bi, dakle, svi poslodavci, neovisno o broju zaposlenih, imali istu obvezu navođenja otkaznog razloga, što bi bio velik napredak u zaštiti sve većeg broja zaposlenih u malim privatnim tvrtkama, gdje sada mogu dobiti otkaz kad god se to gazda sjeti.</p>
<p>Vlada, međutim, traži ustupak i od sindikata. Predlaže da se razlika između malog i većeg poslodavca zadrži u slučaju izrade programa zbrinjavanja viška radnika, odnosno da poslodavci koji zapošljavaju do 20 radnika nemaju prilikom izricanja otkaza obvezu izrade programa. No, i ta bi odredba, koja poslodavcu olakšava i ubrzava otkaz, prema Vladinu prijedlogu vrijedila pet godina. </p>
<p>Sindikati će se o novoj Vladinoj ponudi očitovati u utorak, a zatražili su konkretnu analizu o tome koliki bi broj poslodavaca, koji imaju do 20 zaposlenih, bio izuzet od izrade programa zbrinjavanja viška radnika. Na nastavku pregovora u utorak i srijedu socijalni partneri pokušat će postići kompromis i o preostala tri sporna pitanja - otpremninama, otkaznim rokovima i doprinosu solidarnosti za one koji nisu članovi sindikata.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Srpski tisak od utorka na hrvatskim kioscima, a hrvatski u SRJ </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja </p>
<p> - Na hrvatskim kioscima od utorka će se moći kupiti srpski tjednici i revijalna izdanja, te dnevnici Politika i Borba, potvrdio je u ponedjeljak direktor Tiska Branko Gretić. »Građani će moći potražiti srpska izdanja na kioscima gdje i inače vlada interes za inozemnim tiskom«, izjavio je Gretić. Dnevni listovi iz Srbije distribuirat će se »u neznatnim količinama« i vjerojatno s danom zakašnjenja jer jugoslavenski distributeri ne mogu osigurati da dnevnici istoga dana dođu na hrvatske kioske.</p>
<p> »Od srpskih tjednika odlučili smo se samo za revijalna izdanja koja su politički neutralna i zasad u prodaji neće biti političkih tjednika«, rekao je Gretić. Prema najavama, na hrvatskim kioscima naći će se tjednici Autosvet, Ana, Bazar, Horoskop, Huper, Ilustrovana politika, Nin, Svet kompjutera, Tempo, Viva i Zabavnik. Na upit po kojoj će se cijeni prodavati srpski tisak, Gretić je rekao da će stajati približno kao domaći. »SRJ ima jeftinije novine od naših. No njihova kvaliteta papira, grafička obrada i tisak znatno su lošiji od hrvatskih novina«, naglasio je. Upravo zbog toga Gretić sumnja u veći interes hrvatskih građana. </p>
<p> Direktor Tiska istaknuo je da istodobno s dolaskom tiska iz SRJ kreću u redovnu prodaju i hrvatska izdanja u Srbiji i Crnoj Gori. »Zasad je dogovorena distribucija hrvatskog tiska u vrijednosti oko 100 tisuća eura na mjesec«, najavio je. Gretić tvrdi da postoji velik interes za hrvatske tjednike, posebice one posvećene zdravlju, modi i automobilizmu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Tomčić: Državnih milijun hektara zemljišta mora se privatizirati </p>
<p>Od toga je obradivo 420 tisuća hektara / Hrvatska mora povećati poljoprivrednu proizvodnju, posebno u vinogradarstvu, povrćarstvu i voćarstvu, prije nego što uđe u EU, kaže Tomčić / Previše je hrane iz uvoza / Agronomski fakultet dobiva 500.000 kuna za popravak krova </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskog sabora, posjetio je u ponedjeljak Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i znanstveno-nastavni poligon »Jazbina« s pokusnim vinogradima.</p>
<p>Tom prilikom Tomčić je istaknuo da se državno poljoprivredno zemljište mora privatizirati. Dodao je da je riječ o više od milijun hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, od čega je obradivo 420.000 hektara.</p>
<p>Prema Tomčićevim riječima, nužno je da Hrvatska prije nego što uđe u Europsku uniju poveća poljoprivrednu proizvodnju, ponajprije u vinogradarstvu, povrćarstvu i voćarstvu, te da proširi obiteljske posjede. Jer, nakon toga, Hrvatskoj više neće biti dopušteno saditi nove vinograde. Tomčić je ocijenio vrlo dobrim što je donesen niz poljoprivrednih zakona i strategija razvoja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Sad treba u najkraćem mogućem roku provesti poljoprivrednu reformu. </p>
<p>To podrazumijeva rješavanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, poticanje i subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, te potporu dohotku obiteljskim gospodarstvima koja ne mogu proizvoditi za tržište...</p>
<p> »To znači prilagoditi domaću poljoprivredu onoj u Europi u sljedećih četiri, pet godina«, zaključio je predsjednik Sabora.</p>
<p>Predstavnici Agronomskog fakulteta požalili su se na preveliki uvoz poljoprivrednih proizvoda. Fakultetu je obećana pomoć od 500.000 kuna za popravak krova zgrade Zavoda za sjemenarstvo, koji će na godinu proslaviti 110. obljetnicu postojanja. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Bulić: Masovni dolazak srpskih turista ne bi prošao bez incidenata</p>
<p>Naš plan je jasan - želimo još jednu uspješnu sezonu, a masovnim dolaskom Srba na Jadran ta bi sezona bila dovedena u pitanje, tvrdi Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice/ Tijekom ljetne špice, kada bi Srbi navodno željeli doći, u hotelima ionako nema mjesta ni za domaće ljude, a privatni iznajmljivači ih još uvijek nisu spremni primiti/ Hrvatsku je lani posjetilo 9067 jugoslavenskih državljana </p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Na Jadran još dugo neće doći 100.000 turista iz Srbije, kako to najavljuje jedan hrvatski dnevni list. Tijekom ljetne špice, kada bi Srbi navodno željeli doći, u hotelima ionako nema mjesta ni za domaće ljude, a privatni iznajmljivači ih još uvijek nisu spremni primiti. Štoviše, zbog rata i ratne stanke Hrvatska ima 18 posto manje turističkih kapaciteta nego krajem osamdesetih.</p>
<p>Prošle godine, u srpnju, jedna obitelj iz Srbije neuspješno je pokušavala naći privatni smještaj na crikveničkoj rivijeri. Nitko ih nije želio primiti jer, komentiralo se, još uvijek nisu sazreli uvjeti »za početak novog druženja«.</p>
<p>Po podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je prošle godine posjetilo 9067 jugoslavenskih državljana. Otkud sada skok na nevjerojatnih 100.000? </p>
<p>Turizam se, doduše, uvijek ističe kao prva i najvažnija spona kojom se uspostavljaju novi, ali i »grade porušeni mostovi«. No u ovom slučaju stvari nisu tako jednostavne. </p>
<p>Istina je da je svaki gost dobrodošao, a Srbi su uvijek bili poznati kao dobri potrošači. Ipak, još nam je teško zamisliti uljuđenu razinu komunikacije između srpskog gosta i, recimo, dalmatinskog domaćina. </p>
<p>Slično misli i Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, dakle drugi čovjek hrvatskog turizma. Unatoč višegodišnjim pokušajima pojedinih domaćih medija da se stvori klima kako je već došlo vrijeme za masovni povratak Srba na naš dio Jadrana, on ima potpuno drukčije mišljenje. </p>
<p>Bulić je, po vlastitom iskazu, ostao prilično suzdržan kada je, po nekim preporukama, trebao uputiti masovnu pozivnicu i dobrodošlicu srpskim turistima. </p>
<p>»Naš plan je jasan - želimo još jednu uspješnu sezonu, a masovnim dolaskom Srba na Jadran ta bi sezona bila dovedena u pitanje. Ratne rane su još svježe, posebno na širem području Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Sve je još uvijek prepuno emocija i teško je vjerovati da bi masovni dolazak srpskih turista prošao bez incidenata«, kazao je Niko Bulić Vjesniku. </p>
<p>Incidenata, doduše, nisu pošteđeni ni gosti iz zemalja s kojima nismo ratovali, ali bi incidenti sa srpskim gostima sigurno bili medijski »eksplozivnije« plasirani. Ne treba sumnjati da bi i strani tisak takva događanja brižno pratio. Hrvatska turistička sezona postala bi tempirana bomba. </p>
<p>»Hrvatska bi, masovnim dolaskom srpskih turista, ubrzo postala zemlja slučaj. Nije nerealno očekivati da bi u pojedinim područjima bilo probušenih guma ili tuča po disko klubovima. Hrvatska bi u negativnom kontekstu došla na glavne strane inozemnih medija, a to nam zaista ne treba«, tvrdi Bulić. </p>
<p>Turistička zemlja prepuna incidenata, pak, nikoga ne zanima. Moglo bi se tako dogoditi da svoj dolazak zbog nesigurne klime otkažu i ostala, hrvatskom turizmu niz godina, vjerna tržišta. Srušilo bi se sve ono što je, mukotrpnom promidžbenom taktikom, godinama građeno i moralo bi se kretati ispočetka. </p>
<p>Nitko, naravno, nije protiv toga da se srpski turisti jednog dana vrate na Jadran. Problem je, međutim, »samo« u tome što jedni zagovaraju postupni, a drugi masovni povratak. U prvom slučaju, sigurni smo, ne bi bilo nikakvih velikih problema. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pančić: »Neće biti otpisa kredita za samozapošljavanje«</p>
<p>ŠIBENIK, 13. svibnja</p>
<p> - U nedjelju je u Solarisu završio trodnevni stručni skup PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) centara čiji je organizator bilo Ministarstvo hrvatskih branitelja. Tema posljednjeg dana rada bio je Prijedlog izmjena i dopuna Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći stradalnicima iz Domovinskog rata.</p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, koji je na skupu bio nazočan sva tri dana, rekao je da izmjene Nacionalnog programa za psihosocijalnu pomoć podrazumijevaju preustroj spomenutih centara kako se ne bi duplirali programi. Tendencija je i da ostale mjerodavne institucije skrbe o braniteljima - centri za socijalnu skrb i Zavod za zapošljavanje.</p>
<p>»Do sada se sva odgovornost prebacivala na Ministarstvo branitelja i centre za PTSP, a sada planiramo objediniti sve institucije kako bismo svi zajedno rješavali probleme«, rekao je ministar Pančić, istaknuvši i da se pri formiranju Ministarstva hrvatskih branitelja učinilo neke greške. </p>
<p>»Integracijom hrvatskog branitelja koji ima probleme moraju se baviti svi, dakle i oni koji su za to odgovorni na lokalnoj razina. Ne može se taj posao svesti na nekoliko stotina ljudi koliko ih se sada time bavi. Sve je postalo politizacija, vlada potpuna nezainteresiranost za položaj hrvatskog branitelja. Ono što se pokušava predstaviti kao pomoć često ide na njihovu štetu. Stalno se ističe problematika oboljenja od PTSP-a, a činjenica je da se broj oboljelih ne povećava. Ističe se i broj suicida, a njih je ove godine manje nego prijašnjih godina. Sva se problematika koncentrira u ova dva problema, što je pogrešno, jer imamo probleme osoba s alkoholom, drogom... Zaboravlja se pozicija djece branitelja, ima slučajeva da se djecu zlostavlja, ali i da su djeca zlostavljači«, upozorio je ministar Pančić. </p>
<p>Što se tiče aktualnog problema s vraćanjem kredita koje su 1996. i 1997. podigli razvojačeni branitelji radi samozapošljavanja, ministar je rekao da je Ministarstvo branitelja zajedno s Ministarstvom financija i HBOR-om izradilo prijedlog rješavanja tog problema i poslalo ga Vladi, koja bi se uskoro o njemu trebala očitovati. Ministar nije želio kazati o kakvom se modelu rješavanja radi, ali je izričit da oprosta vraćanja kredita neće biti. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sinjski alkari trčat će »na prstenac« izvan konkurencije i revijalno </p>
<p>Uz dolazak alkara ne bi trebalo vezivati nikakve političke konotacije, kaže predsjednik Društva »Trka na prstenac« Branko Blažina </p>
<p>PULA, 13. svibnja</p>
<p> - Sa sinjskim alkarima njegujemo dobre prijateljske odnose i drago bi nam bilo da njihovi najbolji predstavnici ovoga ljeta budu gosti »Trke na prstenac«, neovisno o polarizacijama u tamošnjem alkarskom društvu. Njihov nastup dobro je došao, ali samo izvan konkurencije, u revijalnom dijelu programa, rekli su nam čelnici barbanske Trke na prstenac, koja se održava već 27. godinu za redom, a ustanovljena je 1696., pa je 19 godina starija od sinjske alke. </p>
<p>Mogućnost nastupa sinjskih alkara, uključivši i prošlogodišnjeg slavodobitnika na »Trci na prstenac« pojavilo se u medijima zahvaljujući »zabrani« nastupu ponajboljih na ovogodišnjoj Alci, ali do sada Društvu »Trka na prstenac« nije stigao nikakav prijedlog. Inače, 27. obnovljena »Trka na prstenac« održat će se od 16. do 18. kolovoza uz nastup 16 konjanika. Budući da je kandidata dvostruko više, uslijedit će i kvalifikacije. </p>
<p>Domaćini »Trke na prstenac« žele obogatiti svoj program, koji je prerastao u turističku atrakciju, pa su se već dogovorili o nastupu uzgajivača konja iz Nove Gorice s kojom će općina Barban uspostaviti prijateljske odnose. U tom kontekstu zanimljiv je i dolazak sinjskih alkara, što ne bi trebalo imati nikakve političke konotacije, kazao nam je predsjednik Društva »Trka na prstenac« Branko Blažina. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Bozanić: »Mediji su stvorili novu, medijsku religiju«</p>
<p>Mataušić: Nije upitno pravo medija da preispituju rad političara, svećenika, liječnika i drugih javnih djelatnika, već je upitno, ako se u njihovu radu traže samo negativnosti i senzacije, čime se ruše sve vrijednosti i u društvu budi beznađe / Devčić: Postoji podudarnost u poslanju medija i Crkve: mediji postoje da omoguće čovjeku da se odgovorno suoči sa svojom slobodom, a i poslanje Crkve je da vodi čovjeka oslobađanju</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - U povodu 36. svjetskog dana medija, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić priredio je u Tajništvu HBK susret s glavnim urednicima medija i novinarima koji prate religijske teme. Moderator susreta bio je pročelnik Tiskovnog ureda HBK Anton Šuljić, a osim mons. Bozanića, sudionici susreta bili su i predsjednik Odbora HBK za medije riječki nadbiskup Ivan Devčić te sociolog medija fra Mirko Mataušić, koji je održao i predavanje o temi »Crkva i mediji«.</p>
<p>Nadbiskup Bozanić je u svom obraćanju nazočnima istaknuo vrijednost i potrebu što kvalitetnije suradnje Crkve i medija, dodavši da je proslava Svjetskog dana medija, po njegovoj procjeni, u Hrvatskoj bolje medijski popraćena nego u susjednim zemljama.</p>
<p>Fra Mirko Mataušić je u svom predavanju upozorio na to da su mediji stvorili svojevrsnu »medijsku religiju«, da nude svojim »potrošačima« ispunjenje tzv. religijskih potreba (pronaći sreću, sebe, put...) i da se služe čisto religijskim porukama u formi vječnih antiteza dobra i zla. On je istaknuo da nije upitno pravo medija da preispituju rad političara, svećenika, liječnika i javnih djelatnika, već je upitno, ako se u njihovu radu traže samo negativnosti i senzacije, čime se ruše sve vrijednosti i u društvu budi beznađe.</p>
<p>Nadbiskup Devčić je primijetio sljedeće: »Unatoč primjedbama koje Crkva upućuje medijima, znamo da smo samo preko vas prisutni u javnosti. S druge strane, postoji podudarnost u poslanju između medija i Crkve. Mediji postoje da omoguće čovjeku da se odgovorno suoči sa svojom slobodom, a i poslanje Crkve je da vodi čovjeka oslobađanju!« </p>
<p>Odgovarajući na pitanje o tome kani li radi daljnjeg razvoja suradnje Crkve i medija početi davati intervjue i svjetovnim medijima, nadbiskup Bozanić je rekao da to vjerojatno nije jedino rješenje za poboljšanje suradnje, ali da je spreman izaći u susret, ako je to glavna prepreka. </p>
<p>Nadbiskup Devčić osvrnuo se i na skandal uoči mise na Bleiburgu kad je onemogućen govor saborskom izaslaniku Zdravku Tomcu, rekavši da takvi postupci nisu dobri ni za koga - ni za narod niti za državu.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Rakić: Svi žele biti urednici zbog visokih koeficijenata</p>
<p>Kristić: Nitko nije nazivao Vijeće HRT-a nekompetentnim do izbora glavnih urednika, a sada ga svi karakteriziraju takvim / Hum: Svi članovi Vijeća trebali bi dati ostavke / Mitrović: Problem s glavnom urednicom je taj što ona uopće ne prima ljude na razgovor</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> - Četrdesetak novinara Hrvatske radiotelevizije (HRT), ogranak Hrvatskog novinarskog društva (HND), raspravljali su u ponedjeljak na trosatnom sastanku o stanju na HRT-u. Veliki dio rasprave novinara, među kojima su bili Mirjana Rakić, Silvije Hum, Silvija Luks, Nikola Kristić, Željka Markić, Oliver Dražić te predsjednik HND-a Dragutin Lučić-Luce i Srećko Lipovčan, odnosio se na (ne)kompetentnost Vijeća HRT-a, generacijsku smjenu na HRT-u i lošu komunikaciju Uprave i uredništava.</p>
<p>Rakić je naglasila da ne dovodi u pitanje uredničke smjene, ali da urednička ekipa mora biti ili na istoj razini ili jača od ljudi s kojima radi. Kao opasku Vijeću HRT-a, Rakić je kazala da se na sjednicama olako nabacuje imenima, iznose se optužbe, primjerice o korupciji, ali bez dokaza... Silvije Hum je ustvrdio da bi svi članovi Vijeća trebali dati ostavke. »Na HRT-u se razvio autizam - svi žele biti urednici zbog visokih koeficijenata, pa mladi ne nastoje biti vrhunski novinari, nego urednici«, drži Rakić. U vezi sa slučajem urednice dnevnih informativnih emisija Željke Markić (koja ne udovoljava uvjetima za svoje radno mjesto), Rakić je kazala da treba poštivati pravilnik, koji propisuje uvjete za radna mjesta.</p>
<p>Većina sudionika rasprave ocijenila je uredničke smjene opravdanim, no, zapitali su se je li moguće da je samo jedan urednik od svih prošlih (Miroslav Mikuljan) dobro obavljao posao. Silvija Luks je ustvrdila da je na vlastitom primjeru (kraćeni intervju s Le Penom) osjetila kako radi »mlada« urednička ekipa. »Problem u radu su krvave iskre, što se vidi na primjeru Slivije Luks i gospođe koju do sada nisam poznavao«, rekao je Luka Mitrović, misleći pritom na Željku Markić. Dodao je da je problem s glavnom urednicom taj što ona uopće ne prima ljude na razgovor. »Svi se žale na Upravu i na program, ali program nema aspiracija prema Upravi, dok Uprava ima prema programu«, ustvrdio je Nikola Kristić, urednik Informativno-političkog programa. »Nitko nije nazivao Vijeće nekompetentnim do izbora glavnih urednika, a sada ga svi karakteriziraju takvim«, kazao je Kristić.</p>
<p>Dragutin Lučić je u povodu nezadovoljstva novinara Zakonom o HRT-u rekao da se on može mijenjati, ali novinari trebaju pokrenuti inicijativu. Na početku sastanka, sudionici nisu željeli nazočnost novinara, ali su ih ipak odlučili pustiti kako »novinari ne bi pogrešno interpetirali zaključke«. Ipak, na kraju nije bilo zaključaka, nego je dogovoreno da se osnuje radna skupina (Mirjana Rakić, Oliver Dražić i Luka Mitrović), koja će u roku tjedan dana priopćiti zaključke.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020514].
|
