NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020114].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140496 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Genetički modificirana hrana: Farmeri govore o opasnostima, diplomati prijete WTO-om</p>
<p>U Hrvatskoj su istodobno dvije američke delegacije koje raspravljaju o genetički modificiranoj hrani i organizmima / Dok američki diplomati iz veleposlanstva SAD-a u Beču od hrvatskog zakonodavstva traže zeleno svjetlo za genetički modificirane proizvode, američki farmeri upozoravaju na »goleme štete«</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Hrvatsku su, zbog genetički modificiranih organizama (GMO), istodobno posjetili američki diplomati iz veleposlanstva SAD-a u Beču i farmeri iz Sjeverne Amerike. No, dok američki poljoprivredni ataše Paul Spencer-MacGregor i savjetnik za poljoprivredu Robert H. Curtis od hrvatskog zakonodavstva traže zeleno svjetlo za genetički modificirane (GM) proizvode, američki farmeri upozoravaju na »goleme štete«.</p>
<p>Iza Kruszewska, međunarodna koordinatorica projekta »Farmer Tour«, kaže da američki farmeri nastoje upozoriti nevladine udruge u ovom dijelu Europe, kako zemlje u tranziciji ne bi postale »odlagalište za genetički preinačeno sjeme i proizvode« multinacionalnih kompanija. Ona je dodala da će se, nakon Slovenije i Hrvatske, akcija »Farmer to Farmer« (poljoprivrednik poljoprivredniku) održati u Bugarskoj, Poljskoj, Belgiji, Francuskoj i Švicarskoj.</p>
<p>Percy Schmeier, poljoprivrednik iz Kanade, kaže da u Kanadi više nema nezagađene uljane repice i soje. Naime, multinacionalna tvrtka Monsanto genetički je preinačila sjeme uljane repice i soje i farmeri ne mogu kupiti drukčije sjeme. Jednostavno su prisiljeni poslovati s Monsantom. Američki poljoprivrednici zaključuju da onaj tko kontrolira »zalihe hrane« ima kontrolu nad zemljom.</p>
<p>Schmeier kaže da, nakon pet godina, poljoprivrednici u Sjevernoj Americi imaju niz loših iskustava u korištenju genetički preinačenog sjemena: GM-kontaminaciju konvencionalnih poljoprivrednih usjeva, pojavu tzv. superkorova otpornih na herbicide, koji rastu kao divlje biljke. Uza to, žale se, ima slučajeva da multinacionalne kompanije tuže poljoprivrednike za »krađu« njihova, patentiranog GM-sjemena (umjesto da ga kupe, zajedno s pripadajućim herbicidom).</p>
<p>Poljoprivrednici imaju goleme gubitke jer gube tržišta koja ne žele hranu proizvedenu pomoću GMO-a. Tom Wiley, poljoprivrednik iz Sjeverne Dakote (SAD), kaže kako ih je američka vlada nastojala uvjeriti da tržišta gube zbog »prejakog dolara«. No, on je izgubio unosan ugovor za izvoz soje vrijedan 10.000 dolara kad je japanski kupac otkrio da je soja zagađena genetički modificiranom sojom koja je rasla na obližnjem polju.</p>
<p>Američki poljoprivrednici upozoravaju da je nemoguć suživot genetički modificiranih biljaka, koje imaju dominantan gen, i konvencionalno uzgojenog bilja, jer se GM-biljka širi na štetu konvencionalno uzgojene. Primjerice, kanadski poljoprivrednici već su izgubili tržište meda jer pčele ne mogu »prepoznati« GM-biljke. Zabrinuti su jer se pelud ne raspršuje samo vjetrom, nego ga prenose i divlje životinje tisućama kilometara.</p>
<p>Govoreći o neravnopravnoj utrci s multinacionalnim kompanijama, Gail Wiley je rekla da su se farmeri u SAD-u organizirali da bi zakonski spriječili sijanje genetički modificirane pšenice. Upozorila je da će genetički preinačeno sjeme kukuruza, pod nazivom »BT«, vjerojatno biti prva biljka koju će Monsanto nastojati uvesti u Hrvatsku. Svaka stanica spomenutog sjemena otrovna je za kukce, kaže Gail Wiley i tvrdi da krave koje jedu »BT« kukuruz daju manje mlijeka, iako »Monsanto tvrdi da je to »američka legenda«, izmišljotina.</p>
<p>Na predavanjima u Bjelovaru i Bizovcu američki su farmeri iskazali zabrinutost zato jer službena politika SAD-a otvoreno koristi Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) kako bi prisilila zemlje u tranziciji da dopuste uvoz i uporabu GM-sjemena, koje ne mogu plasirati na tržište Europske unije. A ne mogu ga, očito, plasirati s razlogom. Naime, rezultati istraživanja provedenog u Švedskoj prije nekoliko godina pokazuju da genetički modificirani krumpir »izaziva rak«. Osim toga, zasad je poznato da su najblaži sporedni efekti hrane proizvedene pomoću GMO-a teške alergije.</p>
<p>Na briefingu u ambasadi SAD-a u Zagrebu čuli smo stavove američke vlade o GMO-u i hrani proizvedenoj pomoću GMO-a. Tamo je zaključeno da konačni prijedlog hrvatskog zakona o zabrani GMO-a, koji bi uskoro mogao ući u saborsku proceduru, možda nije znanstveno utemeljen. Također, Amerikanci su kazali da prijedlog nije u skladu s propisima WTO-a o slobodnoj trgovini, posebno s odredbama Sporazuma o sanitaru i fitosanitaru. Već otprije postoje jasne naznake da bi SAD mogao potražiti zaštitu svojih prava kod WTO-a.</p>
<p>Zanimljivo je da SAD svoj stav potkrepljuju znanstvenim tvrdnjama, iako su znanstvenici itekako podijeljeni oko mogućeg učinka GMO-a na zdravlje i okoliš, a i u Europi vlada velika zabrinutost zbog GMO-a.</p>
<p>Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević prijedlog zakona zasad brani činjenicom da se u Hrvatskoj ne uzgajaju genetički preinačene kulture pa ih Hrvatska neće ni uvoziti, odnosno dopustiti njihovu distribuciju. Vjerojatno će upravo takvu argumentaciju koristiti ako SAD pokrene mehanizme WTO-a protiv Hrvatske.</p>
<p>Borba za Hrvatsku (koja ne želi GMO-e), odnosno novo tržište, tek je počela. Novo tržište tu je manje važno; hrvatski prijedlog zakona o zabrani GMO-a očito je »opasan« presedan kojem bi se mogle prikloniti i druge male zemlje koje još nisu pravno regulirale pitanje GMO-a. Hrvatska vlada ima podršku javnosti i udruga zelenih u tome da predloženi zakon i usvoji, ali je istodobno pod pritiskom američke administracije kako bi učinila suprotno. Borba se nastavlja.</p>
<p>Marinko Petković i Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ratno zrakoplovstvo i idućih 10 godina na MiG-ovima</p>
<p>Ministarstvo obrane je zaključilo da je najisplativije 12 MiG-ova modernizirati u Rumunjskoj - ponuda se navodno kreće oko 600.000 dolara po zrakoplovu, a izraelski je Elbit tražio dva milijuna dolara po zrakoplovu / Za ukupno 30 milijuna dolara, koliko će koštati remont i servisiranje MiG-ova u 10 godina, mogao bi se kupiti samo jedan borbeni zrakoplov zapadnog tipa / Radoš potvrdio kako postoje veliki izgledi da Hrvatska dobije četiri školska MiG-a od Poljske</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu prijetio je potpuni kolaps zbog odugovlačenja s modernizacijom flote borbenih zrakoplova. Na sreću, ministar obrane Jozo Radoš je, u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u 2«, potvrdio početak remonta naših MiG-ova i nabavu još četiri MiG-a dvosjeda, koji su nužni za nastavak školovanja mladih borbenih pilota na nadzvučnim borbenim zrakoplovima.</p>
<p>Radoš je potvrdio kako postoje veliki izgledi da Hrvatska dobije četiri MiG-a od Poljske, a posao remonta 12 naših MiG-ova najvjerojatnije će dobiti rumunjska tvrtka Aerostar. </p>
<p>Posljednja izjava ministra obrane predstavlja prekretnicu nakon gotovo pet godina kalkulacija o tome što bi za Hrvatsku bilo bolje i isplativije - kupiti eskadrilu borbenih zrakoplova zapadnog tipa ili ići na remont zastarjelih ruskih MiG-ova 21. </p>
<p>Embargo, potom kresanje vojnog proračuna, a dijelom i neshvaćanje ozbiljnosti situacije u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu (HRZ) značajno su pridonijeli odugovlačenju s donošenjem konačne odluke. Iz HRZ-a upozoravaju da uskoro prolazi 10 godina otkako su MiG-ovi zadnji put bili na remontu, što je krajnja granica. U travnju tako istječe međuremontni rok za prvi naš MiG-21, a i za ostale zrakoplove tog tipa doslovce zvoni na uzbunu. U Zrakoplovstvu stoga kažu da je modernizaciju trebalo započeti još »jučer«, ali dobro je da to bude i »sutra«.</p>
<p>Traženje najbolje opcije za modernizaciju MiG-ova traje od 1997. godine. U uvjetima embarga, tada je jedina opcija bila modernizacija, a o kupnji borbenog zrakoplova zapadnog tipa nije se ni razmišljalo. Navodno je bilo nekih usmenih obećanja, no radilo se o zrakoplovima razine kvalitete MiG-21.</p>
<p>Ministarstvo obrane je, nakon detaljnih analiza, zaključilo da je najisplativije modernizirati MiG-ove u Rumunjskoj, koja je ponudila cijenu sata rada od oko 10 dolara. Navodno se njihova ponuda kreće oko 600.000 dolara po zrakoplovu, a izraelski je Elbit tražio dva milijuna dolara po avionu. </p>
<p>Prema informacijama iz MORH-a, ministar Radoš je nakon preuzimanja Ministarstva osnovao povjerenstvo koje je tražilo najpovoljniju opciju. Američki borbeni zrakoplov F-16, pokazalo se, trebalo bi također modernizirati, a ukupna cijena za 12 F-16 u idućih 10 godina dosegla bi vrtoglavih 380 milijuna dolara. Izraelski je Elbit tražio 100 milijuna dolara za modernizaciju 12 MiG-ova, što je također mnogo za naš skroman vojni proračun, a pretpostavlja se da bi ukupan iznos na 10 godina (s opremom, održavanjem...) narastao također na oko 250 do 300 milijuna američkih dolara.</p>
<p>Prema tvrdnjama čelnih ljudi HRZ-a, rumunjska je ponuda ne samo najpovoljnija po cijeni, nego i po dinamici. Aerostaru navodno treba po MiG-u oko tri mjeseca za remont i ugradnju novih sustava navigacije i komunikacije.</p>
<p>Takva reducirana modernizacija, tvrde u HRZ-u, omogućit će Hrvatskoj da sudjeluje u zajedničkim vježbama sa NATO-om u Europi. Osim toga, za oko 30 milijuna dolara, koliko se pretpostavlja da bi mogao biti limit ugovorene cijene remonta 12 MiG-ova, mogao bi se kupiti samo jedan borbeni zrakoplov zapadnog tipa. </p>
<p>Isto tako, kad je riječ o školovanju pilota, naš najmlađi pilot koji sad leti na MiG-u ima već alarmantnih 40 godina. Uglavnom, u našem ratnom zrakoplovstvu tvrde da je modernizacija najbolja odluka jer ona omogućuje nastavak obuke, ispunjavanje ustavne zadaće očuvanja državnog zračnog prostora, ali i ispunjavanje jednog od uvjeta koji je NATO tražio od Mađarske, Češke i Poljske. Uz uvezanost u ukupnu NATO obranu, naime, svaka članica mora moći sama nadzirati vlastiti zračni prostor.</p>
<p>Nitko ne odbacuje potrebu i nužnost nabave novih borbenih zrakoplova zapadnog tipa, ali u nekim boljim i, za Hrvatsku financijski povoljnijim vremenima. Do tada, kažu, važno je zadržati ono najvrednije: iskustvo pilota, tehničara i zapovjednog kadra stečeno u Domovinskom ratu.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Srpski tisak uskoro na hrvatskim kioscima?</p>
<p>Nakon što je Sabor ukinuo zakone preuzete jugoslavenskog sustava, uvoz inozemnih novina potpuno je liberaliziran i ovisi samo o poslovnom interesu izdavača, odnosno uvoznika i distributera / Tako bi se uskoro, nadaju se beogradski izdavači, nakon 10 godina, srbijanske novine ponovno mogle prodavati u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Kako se sad čini, na hrvatskim će se kioscima ponovno prodavati beogradska Politika, Večernje novosti, Nin i Vreme. Naime, uz otopljenje odnosa između Zagreba i Beograda na gospodarskoj, političkoj i kulturnoj razini, stvorene su i zakonske mogućnosti - zapravo ukinute su prepreke - za uvoz jugoslavenskog tiska.</p>
<p>Nakon što je Hrvatski sabor na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici ukinuo još iz jugoslavenskog sustava preuzete zakone o unošenju, širenju i raspačavanju inozemnih tiskovina, te oslobodio tijela državne uprave arbitriranja vezanog uz to, uvoz inozemnih novina potpuno je liberaliziran. Odnedavno on ovisi isključivo o poslovnom interesu izdavača, odnosno uvoznika i distributera.</p>
<p>Tako će se uskoro, nadaju se beogradski izdavači, nakon punih 10 godina, srbijanske novine ponovno prodavati u Hrvatskoj.</p>
<p>Istina, neke su se novine »s druge strane« prošlih 10 godina ilegalno prodavale u Hrvatskoj. Prema riječima Filipa Švarma, glavnog i odgovornog urednika beogradskog nezavisnog tjednika Vreme, »bilo je to izvan njihove kontrole«. Radilo se »o malim količinama, uglavnom dopremljenim iz Slovenije i BiH«. Vreme, kaže Švarm, »već dulje pregovara o legalnom povratku na hrvatsko tržište na kojem je službeno bilo do sredine 1991.«.</p>
<p>Srbijanski tisak prodaje se i u hrvatskom Podunavlju, ispod pulta, jer riječ je o prošvercanim primjercima, uglavnom Večernjih novosti. Švercanje novina je unosan posao u Vukovaru, u kojemu živi dobar dio čitalačke publike srbijanskih tiskovina. »S druge strane granice dnevne novine koštaju 1,30 kuna, a na vukovarskoj se tržnici prodaju po cijeni hrvatskih novina - 6 kuna«, tvrdi jedan prodavač. Zarada je, jasno, vrlo dobra.</p>
<p>Demokratske promjene u Srbiji zahvatile su i medije. Do jučer zloglasna Politika, Večernje novosti i Ekspres danas su mnogo umjerenije u ocjenama događaja i političkih procesa. Ratnohuškačka terminologija u tim je medijima, barem kad je o susjedstvu riječ, prošlosti. Na novinskom tržištu SRJ kao neovisni dnevnici etablirali su se Danas, Blic i Glas, a Vreme i Nin slove kao najutjecajniji tjednici. Hoće li oni i kada mjesto na hrvatskim kioscima dijeliti s Globusom, Jutarnjim i Vjesnikom?</p>
<p>Najvećem hrvatskom distributeru i prodavaču novina, zagrebačkom »Tisku«, svakodnevno se javljaju izdavači iz SRJ i BiH. No »Tisak«, prema riječima Josipa Kresine, zaduženog za uvoz inozemnih tiskovina, »još nije odlučio hoće li ići u distribuciju i prodaju srbijanskih novina«. Najveći je problem, prema njegovim riječima, nepostojanje platnog prometa između dviju zemalja, što povećava rizik naplate.</p>
<p>Nije to jedini problem koji muči potencijalne distributere srbijanskog tiska. »Tko mi jamči da mi netko neće razbiti kiosk kad u izlogu vidi, primjerice, Politiku«, pita se Josip Kresina.</p>
<p>I u beogradskoj Politici misle slično. »Nije problem u zakonodavstvu nego u psihološkoj barijeri«, rekao je Vjesniku jedan dugogodišnji Politikin novinar, želeći ostati anoniman. Prema njegovim riječima, još je za prvih sporazuma o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SRJ, u vrijeme Mate Granića, dogovoreno slobodno cirkuliranje tiska. »No od tada se ništa nije promijenilo iako novine, kao i knjige, imaju režim robe i njihov je uvoz potpuno slobodan«, tvrdi taj Politikin novinar.</p>
<p>Josip Kresina iz »Tiska« smatra kako bi možda bilo dobro da se »led probije nekim neutralnim naslovima, glazbenim ili tehničkim časopisima«. Ipak, glavno je pitanje, kaže Kresina, »postoji li ekonomski interes za prodaju jugoslavenskih tiskovina«. Prema njegovim procjenama, Politika i Nin bi imali kupce na hrvatskom tržištu.</p>
<p>I Darko Bolovec iz »Disstri pressa« potvrđuje otvorenost njegove tvrtke za prodaju jugoslavenskog tiska. »Ako nas kontaktiraju izdavači ili prodajna mjesta na terenu, osigurat ćemo dovoljne količine tog tiska«, tvrdi Bolovec.</p>
<p>Inače, komercijalna suradnja hrvatskih tiskara s srbijanskim, odnosno bosanskohercegovačkim izdavačima postoji unatrag nekoliko godina. Prvi je led probio zagrebački Radin tiskajući »Evropljanin« ubijenog beogradskog novinara i izdavača Slavka Ćuruvije. Danas ta tvrtka svaki tjedan »vrti« dva izdanja banjalučkog tjednika »Reporter«, dok iz Vjesnikove tiskare jednom tjedno izlaze banjalučke »Nezavisne novine«. </p>
<p>Hrvatske novine u Beogradu</p>
<p> Neki hrvatski izdavači već su prepoznali Beograd kao zanimljivo tržište. Više od godinu dana, na privatnim se kioscima većih srbijanskih gradova prodaju Feral Tribune i gotovo sva revijalna izdanja EPH. Hrvatske se novine odnedavno prodaju i na kioscima Politike (vlasnik 49 posto te kuće uskoro bi trebao postati njemački koncern WAZ). Prema riječima direktora EPH-a Christopha Rohnera, na jugoslavenskom se tržištu, posredovanjem distribucijske mreže Politike, broj izvezenih primjeraka, uglavnom specijaliziranih ženskih i tinejdžerskih magazina, kao i Playboya, ukupno ne prelazi 10.000 primjeraka.</p>
<p>EPH zasad neće ići u recipročnu suradnju. Sudeći prema Rohnerovim riječima, EPH (koji je odnedavno suvlasnik »Tiska«) trenutno ne planira prodaju izdanja beogradske Politike. »Za to, koliko je nama poznato, ne postoji osobit tržišni interes«, kaže Rohner.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Počelo postavljanje provizornog krova na zgradu rodilišta</p>
<p>Za postavljanje provizornog krova Vlada je odobrila dva milijuna kuna, a Gradsko poglavarstvo 500.000 kuna / Dok se ponovno ne otvori rodilište u Vinogradskoj, trudnice će primati rodilišta u Petrovoj bolnici te bolnicama Merkur i Sveti Duh</p>
<p>Radnici građevinske tvrtke Tehnika počeli su u subotu postavljati provizorni krov na zgradu Kliničke bolnice Sestara milosrdnica, u kojoj su smješteni Odjel pedijatrije i rodilište, umjesto krova koji je izgorio u požaru u utorak navečer.</p>
<p>Kako nam je rekla pomoćnica ravnatelja bolnice dr. Vesna Šerić, krov bi trebao biti postavljen do petka, ako radove ne otežaju vremenske neprilike.</p>
<p>Za postavljanje provizornog krova Vlada je odobrila dva milijuna, a Gradsko poglavarstvo 500.000 kuna.</p>
<p>- Bitno je da provizorni krov izdrži do proljeća, kada bi trebalo početi postavljanje pravog krova, kako konstrukcija zgrade ne bi trpjela daljnje štete i kako bi rodilište moglo ponovno proraditi, rekla nam je dr. Šerić. </p>
<p>Prema njezinim riječima, priprema obnove krovišta te trećeg i četvrtog kata bit će duga jer će trebati izraditi detaljnu projektnu dokumentaciju i statičke proračune. </p>
<p>Dok se ponovno ne otvori rodilište u Vinogradskoj, trudnice će primati rodilišta u Petrovoj bolnici te bolnicama Merkur i Sveti Duh, dok Odjel pedijatrije privremeno radi u Odjelu gastroenterologije II.</p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Djeca i roditelji iskoristili posljednji dan praznika</p>
<p>Magla i temperatura od minus tri stupnja Celzija mnoge je izletnike natjerala u planinarske domove, gdje su se mogli zagrijati uz kuhano vino, grah, pečenje s ražnja i druge specijalitete</p>
<p>Unatoč hladnom i maglovitom vremenu, i ove su nedjelje mnogi Zagrepčani odlučili provesti dan na Sljemenu. Uz velik broj skijaša na skijalištima, veliko mnoštvo opazili smo na Činovničkoj livadi, gdje su mnoga djeca, u pratnji roditelja, posljednjega dana zimskih praznika uživala u skijanju i sanjkanju. </p>
<p>Oni koji su prvi put stali na skije mogli su naučiti skijati uz pomoć učitelja iz škole skijanja »Žuti mačak«.</p>
<p>- Tečajeve skijanja za početnike te srednje i napredne skijaše organizirali smo u vrijeme zimskih praznika i dosad je kroz njih prošlo stotinjak djece od četiri do 14 godina, koji su mogli naučiti skijati za samo pet dana. Nakon završenog tečaja svi polaznici dobili su diplome i medalje, a najuspješniji i pehare, rekla je učiteljica skijanja Eva Marinković. </p>
<p>Kako bi se roditelji s malom djecom mogli bezbrižno prepustiti uživanju na snijegu, škola je za mališane od tri do šest godina organizirala skijaški vrtić.</p>
<p>Magla i temperatura od minus tri stupnja Celzija mnoge je izletnike natjerala u planinarske domove, gdje su se mogli zagrijati uz kuhano vino, grah, pečenje s ražnja i druge specijalitete.</p>
<p>Unatoč velikoj posjećenosti Sljemena, nije bilo gužvi u prometu na Sljemenskoj cesti.</p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Skijanje i klizanje bile su najveće prazničke razbibrige</p>
<p>Za 68.618 učenika iz 102 srednje i njih 42.756 iz 65 zagrebačkih osnovnih škola danas, nakon tri tjedna odmaranja, ponovno počinje nastava. U tom razdoblju velik broj zagrebačkih školaraca nije otišao na skijanje izvan grada, iskoristivši tako besplatne programe koje je i ove godine za njih organizirao Savez učeničkih sportskih klubova. U sklopu programa »Odmorko« mladima su na raspolaganju bile mnoge sportske dvorane, bazeni ili, pak, klizališta. </p>
<p>- Najveći interes djeca su ove godine pokazala za klizanje i skijanje, dok je zanimanje za nogomet ostalo na razini prošlih godina, otkrio nam je Zlatko Falat, organizator sportskih aktivnosti pri Savezu učeničkih sportskih klubova. Kako doznajemo, Školu skijanja, koja je održana na Sljemenu, pohađalo je 150-ero djece. Za petodnevni tečaj skijanja s uključenim prijevozom i prehranom trebalo je izdvojiti 570 kuna.</p>
<p>Prema Falatovim riječima, više od tisuću učenika dolazilo je i na individualno skijanje. Besplatno klizanje je, pak, zainteresiralo 400-tinjak učenika na Šalati, dok je klizališta na Velesajmu i TC Maksimiru pohodilo ukupno 400 učenika. U malonogometnim turnirima, koji su održavani u sportskim dvoranama na Pešćenici i u Dubravi, sudjelovalo je 360 učenika u 36 ekipa. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Još samo 20 dana do početka Samoborskog fašnika! </p>
<p>Na samoborskom glavnom trgu već je postavljena fašnička pozornica, a u tijeku je intenzivno dekorativno uređenje cijeloga grada</p>
<p>Već dva mjeseca traju pripreme za 176. samoborski fašnik, koji će se održati od 1. do 16. veljače. Ovogodišnji organizator Fašnika je Turistička zajednica grada Samobora, a cilj je organizacijske ekipe premašiti prošlogodišnju brojku od 250.000 posjetitelja. Zbog toga su pripremili brojne novosti i iznenađenjima, kojima jamče dobru zabavu svima koji u dane Fašnika posjete Samobor. </p>
<p>Na samoborskom je glavnom trgu već postavljena fašnička pozornica, a u tijeku je intenzivno dekorativno uređenje cijeloga grada. Temu ovogodišnjeg Fašnika organizatori još uvijek drže u potpunoj tajnosti, a otkrit će je, kako su obećali, ovog tjedna. Neposredno prije otvaranja Fašnika izaći će i »Sraka«, tradicionalno fašničko glasilo, koje je ove godine uputilo javni poziv svima koji u listu žele sudjelovati svojim prilozima. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagreb se pretvara u gradilište vrijedno 178 milijuna kuna</p>
<p>Jedan od prvih velikih zahvata počet će već na proljeće, kada će se rekonstruirati dio Samoborske ceste od Škorpikove do Kovinske ulice / Nakon čitavog desetljeća u planu je gradnja podvožnjaka u Čulinečkoj </p>
<p>Rekonstrukcija Remetinečke ceste od Rotora do tvornice »Mega«, gradnja podvožnjaka ispod željezničke pruge u Čulinečkoj te rekonstrukcija Samoborske ulice samo su neki od planova vrijednih ukupno 178 milijuna kuna koji bi se trebali realizirati u ovoj godini, saznali smo u Gradskom uredu za izgradnju grada.</p>
<p>Jedan od prvih velikih zahvata počet će već na proljeće, kada će se rekonstruirati dio Samoborske ceste od Škorpikove do Kovinske ulice. Za tu je dionicu, saznali smo, već ishođena lokacijska dozvola, a radovi će obuhvaćati gradnju kolnika u dužini 1.140 metara te obostranih nogostupa, parkirališta i zelene površine. Kao i na svakoj važnijoj prometnici, postavit će se i javna rasvjeta na čeličnim stupovima.</p>
<p>Podvožnjak u Čulinečkoj ulici, koja se križa sa željezničkom prugom i koja je česta tema zbog prometnih nesreća, konačno će, kako se čini, nakon desetljeća planiranja i odgađanja, ući u završnu fazu - izgradnju. </p>
<p>Projektom koji će Grad stajati čak 75 milijuna kuna predviđena je gradnja podvožnjaka, kojim će se cesta spustiti ispod željezničke pruge, te gradnja novog kolnika s obostranim pješačkim hodnicima.</p>
<p>Trasa planiranog podvožnjaka pomaknut će se 50-ak metara zapadno od postojeće prometnice i prolazit će ispod Branimirove ulice i željezničke pruge. Kako najavljuju u Gradskom uredu za izgradnju grada, planira se gradnja nove kanalizacije, zaštita instalacija u zoni zahvata te kompletna nova javna rasvjeta prometnice i podvožnjaka.</p>
<p>Velikim zahvatom, također u srpnju ove godine, ako se riješe imovinsko-pravni odnosi, trebali bi početi radovi na trasi Remetinečke ceste od rotora do tvornice »Mega«.</p>
<p>Prometnica, koja je zbog frekventnosti već dulje u nezadovoljavajućem stanju, dobit će novu kolničku i hodničku konstrukciju u dužini 700 metara, a četiri nova križanja bit će regulirana novim semaforima.</p>
<p>Planira se i gradnja nove kanalizacije te vodovodnih i plinovodnih instalacija. Postojeći pješački pothodnik »Savski gaj« bit će uklonjen, a umjesto njega sagrađen novi s rampama za invalide.</p>
<p>Tijekom protekle godine napravljeni su planovi, osigurana tehnička dokumentacija i financijska sredstva za popravak tramvajskih pruga od Nove ceste do Nehajske i od Trga maršala Tita do Vodnikove, kao i za gradnju željezničkog stajališta u Gajnicama. Ti se poslovi također planiraju u ljetnim mjesecima.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Naši autobusi na dan popiju 18 tona goriva!«</p>
<p>Nakon obavljena posla i cjelodnevne vožnje vozači ZET-ovih autobusa odlaze kućama, ali za njihove kolege - automehaničare, autolakirere i bravare posao tek počinje / Nema što ovi radnici ne bi znali popraviti, od najmanje ogrebotine koju je vozač »zaradio« na nekoj od gradskih prometnica pa sve do velikih tehničkih pregleda tijekom kojih će »mercedesov« višetonac biti rastavljen do posljednjeg 'šarafa'... </p>
<p>Nakon obavljena posla i cjelodnevne vožnje po gradu vozači ZET-ovih autobusa odlaze kućama. No, u tim, obično, večernjim satima za automehaničare, autolakirere i bravare zaposlene u ZET-ovom autobusnom pogonu u Podsusedu pravi posao tek počinje. Ondje se, naime, svakoga dana, noću i danju, pregledava i popravlja 148 autobusa koji prometuju zapadnim dijelovima grada.</p>
<p>Posla je »preko glave« baš u ovo doba, kada brojnim 'starcima' zbog rabljenosti i zimskih uvjeta smeta gotovo sve - od soli kojom se posipavaju prometnice do leda na njima. </p>
<p>Bez obzira na to, nema toga kvara koji ZET-ova ekipa ne bi znala popraviti, od najmanje ogrebotine koju je vozač »zaradio« na nekoj od gradskih prometnica do velikih tehničkih pregleda tijekom kojeg će »mercedesov« višetonac biti rastavljen do posljednjeg šarafa...</p>
<p>- Autobusi iz ovog pogona katkad se ne gase ni nakon 20 sati rada. Možete samo zamisliti koliko je radnih sati potrebno da bi se jedan tako izraubani autobus doveo u red. Možda je najbolji podatak da naših 148 autobusa na dan »popije« i više od 18 tona goriva. Čišćenje, pranje i pregled tehničke ispravnosti autobusa samo su lakši poslovi, objašnjava rukovoditelj autobusnog pogona Podsused Zvonimir Kovačić.</p>
<p>Popis težih poslova predugačak je. Jednim od njih bavio se Milan Vrančić, koji je u vrijeme našeg posjeta posebnom špricom za lak hodao uokolo nečega što će, kako su nam rekli, za dva tjedna biti autobus. Zbog ustajalog zraka, smiješanog od ulja i laka, brzo nam se zavrtjelo u glavi. No, iskusnom Vrančiću to nije smetalo. Pozdravio nas je provirujući ispod oljuštene i »šuplje« karoserije koja je visjela na dizalicama. No, razgovor s njime bio je nemoguć, uz toliku buku strojeva iz susjednog pogona samo smo mahnuli rukom.</p>
<p>- Cijena detaljnog popravka autobusa koji traje do 15 dana je 250.000 eura, što je novac za koji bismo mogli nabaviti novi, priča nam Kovačić, hvaleći brzu i uhodanu ekipu i dodaje:</p>
<p>- ZET već dvije godine, iz financijskih razloga, nije kupio niti jedan novi autobus, pa se nadamo kako ćemo ove godine nabaviti 45 autobusa, što bi nam uvelike olakšalo posao, kaže Kovačić dok prolazimo uz ekipu koja upravo mijenja »harmoniku« na zglobnom autobusu iz 1983. godine. Ujedno, kaže, to je po stažu i prijeđenim kilometrima najstariji autobus u pogonu. Limene starce u skladu s godinama najčešće napada hrđa, protiv koje, »da si najbolji majstor«, nema lijeka.</p>
<p>Uskoro će, otkriva Kovačić, u otpis ukupno 35 autobusa, što znači da će autobusi s drvenim sjedalicama, bez grijanja zimi, a klime ljeti, uskoro postati prošlost. Njih bi trebali zamijeniti novi, tzv. niskopodni autobusi s grijanjem, klimom i tapeciranim sjedalicama te hidrauličkim ovjesom za udobniju vožnju.</p>
<p>Iza velikih pogona, iza brda starih guma, prostire se i veliko parkiralište na kojemu se na večer parkiraju autobusi kako bi, nakon desetaka sati teškog fizičkog posla i obavljenog pregleda, opet bili spremni za prijevoz građana. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Močvari 188.000, Tvornici i Aquariusu po sto tisuća, a Saloonu ni kune</p>
<p>Studentski centar zatražio milijun, a dobio 150 tisuća kuna, Gjuro II tražio je 245, a Močvara 500 tisuća, Autonomni kulturni centar ATTACK zatražio 600, a dobio 100 tisuća kuna, KSET-u je od zatraženih 320 isplaćeno 130 tisuća kuna / U 32 godine rada od Grada nismo dobili ni kune, požalio se voditelj Saloona Vlaho Srezović / I Jabuka bez kune iz gradskog proračuna</p>
<p>Prema podacima Gradskog ureda za kulturu, ove je godine za potrebe urbane kulture i kulture mladih Grad izdvojio 3,121 milijun kuna, što je milijun više nego prošle godine.</p>
<p>Na poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi pristiglo je 95 prijedloga od ukupno 80 predlagatelja.</p>
<p>Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, koji prošle godine nije dobio ni kune, ove je godine, od zatraženih milijun kuna, dobio 150 tisuća kuna. Taj je iznos određen za program u klubu SC i Rock klubu Pauk, i to za disco program »The Great Escape« i »Science fiction« (elektronska glazba - performansi, izložbe, projekcije).</p>
<p>Klub Tvornica, koji je prošle godine od Grada dobio 170 tisuća kuna, ove godine raspolaže sa 100 tisuća, s tim da taj iznos pokriva jedino otkup termina za programe Gradskog ureda za kulturu.</p>
<p> - Male produkcije u klubu ne nailaze na velik odaziv, a za jednu poštenu kazališnu produkciju potrebno je od 60 do 100 tisuća njemačkih maraka. Tvornica ulazi u treću godinu svog rada i potrebno joj je neko vrijeme za stabilizaciju, kako bi sljedeće godine počela s vlastitom produkcijom, rekao je vlasnik Tvornice Darko Putak.</p>
<p>Dodao je kako će se i ove godine u klubu održavati programi subkulture.</p>
<p>Klub Gjuro II prošle godine također nije bio u programu financiranja gradskih klubova. Stoga je vodstvo kluba ove godine zatražilo 245 tisuća kuna, od kojih im je odobreno samo 30 tisuća, koje će dobiti nakon realizacije određenog programa.</p>
<p>Isti princip financiranja odnosi se na klub Aquarius, koji će od zatraženih 204 tisuća 100 tisuća kuna dobiti nakon realizacije projekata pod nazivom »Vivid« i »Inkubator«.</p>
<p>- Prošle godine Aquarius nije dobio ništa. Zato se ove godine moramo dokazati novim projektima, kao što je »Inkubator«. Riječ je o, za klub, neprofitabilnom projektu, jer će za humanitarne potrebe novorođene djece u programu nastupiti samo mladi domaći bendovi.</p>
<p>U sličnim projektima Aquarius je prepoznao danas najpopularnije domaće i svjetski priznate bendove poput Jinxa i Cubisma, rekao je voditelj programa Dean Labor.</p>
<p>Future Jazz Festival, »Kontrapunkt«, koji se većinom održava u Aquariusu, od zatraženih 200 tisuća dobio je 60, a Umjetnička udruga »Aquarius« za potrebe projekata umjetnika mlađe generacije 30 tisuća kuna.</p>
<p>Močvara, multimedijalni centar za mlade, dobio je 40 tisuća kuna više nego prošle godine.</p>
<p>- Zatražili smo oko 500 tisuća kuna, a odobrena su nam sredstva za dva projekta. Filmske večeri »zaradile« su 58 tisuća kuna, a za multimedijalni centar, u koji se ubrajaju KUM (Kazalište u Močvari), kulturna razmjena s europskim centrima, novi projekt Galerija u Močvari te festival na Ponikvama, izdvojeno je 130 tisuća kuna, istaknuo je jedan od voditelja kluba Danijel Sikora.</p>
<p>Autonomni kulturni centar ATTACK za Festival alternativnog kazališnog izričaja (FAKI 2002.), web stranicu, projekt interregionalne kulturne suradnje i realizaciju programa u kulturi dobio je 100 tisuća kuna (od zatraženih 600 tisuća), što je dvostruko više od prošle godine.</p>
<p>Klub studenata elektrotehnike, popularni KSET, u sklopu Earwing jazz festivala, klupske glazbe širokog spektra i redovitog programa avangardnih koncerata planira realizirati 80-ak koncerata, za koje je dobio 130 tisuća kuna, od zatraženih 320 tisuća.</p>
<p>- Iznos koji smo dobili ne pokriva troškove našeg programa, stoga nam za potpunu realizaciju, kao i uvijek, pomaže Elektrotehnički fakultet i sponzori, rekao je jedan od »ksetovaca« Hrvoje Somun.</p>
<p>- U 32 godine rada od Grada nismo dobili ni kune. Ove smo godine tražili 80 tisuća kuna za program »Ruby Thuesday«, koji se u Saloonu već tradicionalno održava utorkom, ali na naš zahtjev Grad se, kao i obično, oglušio, požalio se voditelj Saloona Vlaho Srezović.</p>
<p>Jednako je prošao i nedavno ponovno otvoreni klub Jabuka, koji je za potrebe održavanja koncerata zatražio oko 130 tisuća kuna.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Svega trećina mladih najradije ide u disko</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Svega trećina mladih, kada je slobodna, najradije posjećuje diskoklubove, pokazuju rezultati istraživanja provedenog u sedam primorskih županija koje objavljuje posljednji broj časopisa Društvena istraživanja. Ipak, diskoteka je prostor u koji će u slobodno vrijeme mladi najradije pobjeći od svih mjesta (30 posto), zatim slijede kafići (18,9), kino (15,6) te sportska igrališta (11,4), a odlazak u kazalište ili boravak u prirodi i na sličnim mjestima nezanimljiva su mjesta za ispitanike.</p>
<p> »U potrazi za dobrom zabavom: istraživanje noćnoga života mladih u diskoklubovima na području primorskih županija«, naslov je znanstvene studije Anči Leburić sa zadarskog Filozofskog fakulteta i Renate Relje s Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« - Centar Split.</p>
<p> Kombiniranom metodom ankete i intervjua, u razdoblju od 19. prosinca 1997. do 17. siječnja 1998. ispitano je 1.502 ispitanika između 15 i 39 godina starosti na ulazu ili izlazu iz 51-og diskokluba, koji se nalaze u 32 naselja. Istraživanje je utvrdilo kako tip redovitog posjetitelja diskoteka u primorskim županijama nije tinejdžer, te da ispitanici nisu jedinstveni u navođenju razloga zbog kojih posjećuju »diskače«.</p>
<p> Najviše njih (22,2 posto) reklo je da ih posjećuje zbog pražnjenja nagomilane energije, zatim jer im se tamo pruža bezbroj mogućnosti upoznavanja novih ljudi (11,5), jer je to javno mjesto na kojem se pleše (10,9), jer je to idealno mjesto za uživanje u glazbi (9,3), jer je to idealno mjesto za »uloviti« curu ili dečka (7,8) itd.</p>
<p> Trećina hrvatskih ispitanika (34,2 posto) drži kako bi diskoklubove trebalo graditi izvan gradova i urbanih središta, dok je drugoj trećini (34,5) svejedno gdje se oni nalaze. Preostali (27,2) žele vidjeti svoj »diskač« u središtu grada.</p>
<p> Rangirajući ključne probleme diskoklubova, ispitanici su na prvo mjesto (63,2 posto) izdvojili prometne nezgode koje se javljaju nakon izlaska iz diska, zatim problem dilanja droge (53 posto), ali i drogiranje unutar diskoklubova (51,7) posto. Autorice smatraju da bi pokušaji zatvaranja ili prenamjene diskoklubova predstavljali »neznanje i nesnalaženje odraslih u svijetu mladih«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pavarotti rekao posljednje zbogom majci nastupom u londonskoj Operi</p>
<p>MODENA, 13. siječnja</p>
<p> - Vikend koji je iza nas sasvim sigurno nije bio dobar za talijanskog tenora Luciana Pavarottija. Naime, nakon što je u utorak saznao da mu je umrla majka, 66-godišnji pjevač je odmah otputovao u Italiju kako bi bio s obitelji. Namjeravao je zbog toga odgoditi nastup u londonskom kazalištu Royal Opera House, no obitelj ga je uvjerila da bi njegova majka sasvim sigurno željela da nastupi tamo gdje se pojavljuje prvi put nakon četiri godine, te je nastup odlučio posvetiti upravo njoj.</p>
<p>Pavarotti je zapjevao u subotu navečer u »Tosci«. Kritičari su u nedjeljnim novinama loše ocijenili njegov nastup dajući jedinu prednost činjenici da pjevač od 66 godina još uvijek ima izuzetno snažan i stabilan glas. </p>
<p>Pavarottija, kojeg nastupi u londonskom kazalištu čekaju još nastupi 15., 18. i 21. siječnja, kritike, pretpostavljamo, nisu previše pogodile. Jer, nedjelju će pamtiti po danu kada je pokopao svoju majku.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Jennifer Lopez planira odmor koji će provesti samo uz supruga</p>
<p>LOS ANGELES, 13. siječnja</p>
<p> - Jennifer Lopez je, bez sumnje, prava zvijezda. Njezin posljednji album ne silazi s vrha top-ljestvica slušanosti, ali i prodaje, a jedan se film (Vjenčanje iz vedra neba) upravo nalazi u kinima širom svijeta, dok ih tri snima. No, čak i Jennifer Lopez treba odmor. </p>
<p>Naime, JLo se nalazi na snimanju filma »Gigli«, u kojem tumači glavnu ulogu uz Bena Afflecka. Popularna će pjevačica za tu ulogu dobiti 12 milijuna dolara, no to nije sve, jer ugovorom je dogovoreno da i određen postotak od prodaje filma pripadne njoj. Nakon snimanja ovog filma, Jennifer je najavila odmor za kojeg čak nije željela odrediti koliko će trajati. Želi, kako je sama rekla, uživati uz svog supruga Crisa Judda, no kako je potpisala ugovore za još nekoliko filmova, gospođa Judd baš i neće imati toliko vremena koliko si je isplanirala. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Narkomanska sramota princa Harryja</p>
<p>LONDON, 13. siječnja</p>
<p> - Drugi sin britanskog princa Charlesa, princ Harry (17), podvrgnuo se rehabilitaciji u jednoj londonskoj klinici nakon što je redovito uživao marihuanu i odavao se ispijanju alkohola, objavio je britanski tabloid News of the World. </p>
<p>Princ Charles poslao je sina, trećeg po redu u liniji nasljednika britanskog prijestolja, na jedan dan u rehabilitacijski centar Featherstone Lodge u južnolondonskoj četvrti Peckham, pišu novine. Tijekom svog posjeta sedamnaestogodišnji princ se susreo i s heroinskim ovisnicima. Princ Charles naredio je da se Harry smjesti u kliniku nakon što je otkrio da mu je sin uživao drogu na privatnim zabavama u Highgroveu i pio alkohol u lokalnom pubu. </p>
<p>Postaja BBC izvijestila je da princ Charles vjeruje kako će Harry imati koristi od kratkog i jakog šoka u rehabilitacijskom centru. Dodaje se da je Harry priznao uživanje lakih droga i probleme s alkoholom Charlesu još prošle godine. </p>
<p>Glasnogovornici kraljevske obitelji ipak nisu željeli biti toliko izravni, pa na upite novinara o istini u slučaju Harryjeva drogiranja nisu željeli niti potvrditi, a ni negirati priče koje je objavio britanski tabloid. </p>
<p>Jedino što su željeli prokomentirati - »uživanje cannabisa izuzetno je opasno i princ Charles je napravio odličan korak poslavši sina na rehabilitaciju«. Naslov u spomenutim novinama, »Harryjjeva narkomanska sramota« potresao je Veliku Britaniju. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»A Beautiful Mind« proglašen filmom godine</p>
<p>LOS ANGELES, 13. siječnja</p>
<p> - Udruga američkih i kanadskih filmskih kritičara Broadcast Film Critics Association proglasio je film »A Beautiful Mind« filmom godine. Kritičari su zahvaljujući ulozi u ovom filmu dodijelili i nagradu za najbolju glavnu ulogu Russelu Croweu te Jennifer Connelly za interpretaciju sporedne ženske uloge. </p>
<p>Film je snimljen prema životu nobelovca i matematičara Johna Forbesa Nasha Jr. koji je bolovao od šizofrenije. Glumica Jennifer Connelly odglumila je, po svemu sudeći, vrlo uspješnu rolu supruge nadarenog matematičara kojeg je utjelovio Russel Crowe. Film je dobio i nagradu za najbolju režiju koju je osmislio Ron Howard, koji je priznanje podijelio s Bazom Luhrmannom, redateljem »Moulin Rougea«. </p>
<p>Nagradu za najbolju glumicu Broadcast Film Critics Association dodijelio je Sissy Spacek za glumu u obiteljskoj drami »In the Bedroom«, dok je glumac Ben Kingsley primio nagradu za sporednu ulogu u filmskom ostvarenju »Sexy Beast«. </p>
<p>Epska fantazija »Gospodar prstenova- Prstenova družina« osvojila je dvije nagrade za glazbu. Prva je uručena kompozitoru Howardu Shoreu, dok je drugu dobila Enya kao pjevačica teme filma. Ona je svoju nagradu podijelila s autorom teme filma »Vanilla Sky« Paulom McCartneyem. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Otkrivena apstrakcija starija od 70.000 godina </p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Najstariji primjer apstraktne umjetnosti, stariji od 70.000 godina, pronađen je u špilji u Južnoj Africi. To otkriće pokazuje, tvrde znanstvenici, da se moderan način razmišljanja pojavio mnogo prije nego što smo pretpostavljali, prenosi BBC. Dosad su najstariji dokazi apstraktne umjetnosti porijeklom bili uglavnom iz Francuske, iz euroazijskog paleolitika prije manje od 35.000 godina. </p>
<p> »Umjetnina je vjerojatno stvorena kao simbol, ali njezino nam značenje nije poznato. Sama je gravira prilično složen geometrijski uzorak«, kazao je dr. Christopher Henshilwood sa sveučilišta New York State u Stony Brooku. Gravirani komadi okera pronađeni su u slojevima iz srednjeg kamenog doba u pećini Blombos, 290 kilometara istočno od Cape Towna, i stari su najmanje 70.000 godina. Oker je vrsta željezne rude koje često ima u naslagama iz kamenog doba mlađim od 100.000 godina, a koristi se i kao pigment. Istraživači misle da je oker prvi metal koji su ljudi obrađivali i pretvarali u glatke, ravne površine na koje su zatim gravirali motive.</p>
<p> Ovo otkriće za 35.000 godina pomiče najranije doba u kojem se biološki moderan čovjek počinje moderno ponašati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Italija - brzina dozvoljena, telefoniranje strogo zabranjeno </p>
<p>RIM, 13. siječnja</p>
<p> - Prema novom talijanskom zakonu o sigurnosti na prometnicama motociklisti će moći brzo voziti čak do 150 kilometara na sat bez straha od gubitka vozačke dozvole, ali bi ih »čavrljanje« preko mobitela u vožnji časkom moglo lišiti tog dokumenta.</p>
<p> Zakonom, koji bi trebao stupiti na snagu u siječnju 2003., ukidaju se takozvani »traci srama« za vozila koja sporo voze i podiže se ograničenje brzine na nekoliko autocesta s tri traka sa 130 na 150 kilometara na sat. Novi zakon već je izazvao prosvjede zaštitara okoliša i potrošačkih grupa, zabrinutih zbog mogućeg povećanja prometnih nesreća i manjeg opreza vozača.</p>
<p> Na kraju će to završiti ozakonjivanjem i poticanjem prebrze vožnje, čak i iznad ograničenja, izjavila je jedna talijanska potrošačka skupina novinskoj agenciji ANSA, nakon što je zakon usvojen na sastanku talijanske vlade. Prema novom zakonu, talijanski vozači mogu izgubiti vozačku dozvolu nakon određenog broja kaznenih bodova što dobivaju za prometne prekršaje, koji sada uključuju i uporabu mobitela tijekom vožnje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Oko otkriva miris?!</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - I djeca znaju da nosom razlikujemo mirise. Hoćemo li uskoro to moći činiti i okom?! Svima je znano da je nos u suradnji s mozgom pozvan na detekciju i razlikovanje mirisa. Međutim, znanstvenici po svijetu već dugi niz godina pokušavaju razviti umjetni sustav koji bi imitirao funcije nosa.</p>
<p> Čini se da su značajan korak k tom cilju učinili kemičari s University of Illinois (SAD), stoji u zanimljivoj crtici objavljenoj u našem stručnom časopisu Kemija u industriji. Razvili su jednostavan, brz i jeftin sustav unutar kojega se mijenjaju boje osjetljive na pare različitih mirišljavih tvari.</p>
<p> Tzv. »profirinski indikator« izložen parama organskog materijala mijenja boju sukladno mirisu supstancije kojoj je izložen. Hoćemo li uskoro i začepljenog nosa, što će reći, tek golim okom moći ustanoviti kako miriše neki cvijet, žena ili muškarac? Odlazi li u ropotarnicu povijesti i izreka: Moj nos - moj ponos?! (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Košmarni san nadrealista</p>
<p>Redatelj Mario Kovač u riječkoj Filodrammatici postavio dramu u kojoj se odlično poigrava s konvencijama teatra apsurda i nadrealizma u teatru </p>
<p>Kritika besmisla i mraka totalitarističkih režima, te života u etatističkoj vrsti sužanjstva, idejna je potka drame »Akvarij« Radovana Ivšića iz 1956. godine, koju je ansambl HNK Ivana pl. Zajca premijerno izveo u subotu u riječkoj »Filodrammatici«. U rasutoj, fragmentiranoj i kaotičnoj dramaturgiji predloška, kojoj je mjesto radnje u »običnom« koncentracijskom logoru, mladi redatelj Mario Kovač, pronašao je respektabilnu formulu što unosi Red u postojeće stanje, a to nije bilo nimalo lako.</p>
<p> Poigravajući se već uspostavljenim konvencijama teatra apsurda koje su imanentne drami, te provodeći jak nadrealistički ton, Kovač nije dopustio da velika i lako potrošiva paradigma zatvora postane sama sebi dostatna. Naprotiv, redatelj razlistava tu sumornu pripovijest poetskim darom, čime izvrsno slijedi i oplemenjuje samu oniričku »povijest« drame. Naime, Ivšić je »Akvarij«, doslovno prvo odsanjao, potom zapisao, da bi je u nadrealističkoj maniri pokreta kojem je svojim opusom pripadao, podnaslovio »košmar bez čina i bez kraja«.</p>
<p> Otkvačene igre riječi, česta ponavljanja, definicije bez smisla i teze, kontrapunktiranje logoraške okoline i nogometne utakmice, te modne revije, Ivšićev su dramski materijal, kojeg je Kovač znao iskoristiti. Baš tako, kao u vrtložnim snovima, jedan Novinar dolazi u strogi, hladni, otužni i sterilni logor napisati reportažu o tamošnjim uvjetima života.</p>
<p> U jedan sat čiste igre, Novinar će se susresti s bezprizornim licima - čuvarima logora, koje gazi isti represivni sistem, kojim i oni uništavaju svoje žrtve. Jedina svijetla točka je pojavljivanje dražesne Latice, čiste i bijele, s kojom se se Novinar pokušava poljubiti. Ali bezuspješno... Kovačevo isčitavanje prati izvrsno osmišljena minimalistička scena Dalibora Laginje (nemir potenciraju dokumentaističke video projekcije iz nacističkih logora), te odlični kostimi Ivane Popović. Kako bolje dočarati apsolutnu odsutnost emotivnosti, nego hladnom bjelinom. Čuvarice zatvora u sterilnim kostimima, stiliziranim karate -uniformama, i čuvari koji su poput ličilaca i prometnih policajaca, ili nekih sasvim neobičnih generala, daju »Akvariju«, infantilnu notu, često prisutnu u grotesknim Kovačevim predstavama. Također je domišljat i funkcionalan redateljev izbor glazbe - šlageri i klasične šansone, koji poput noža presijecaju logorsku svakodnevicu. A u njoj Damir Orlić (Novinar) zanimljivo dočarava čovjeka koji gubi identitet, Ana Kvrgić je upravo zanosna kao krhka i lomljiva Latica, Adnan Palangić (General Gala) tumači propalog šahistu i stratega, čija izgubljenost budi suosjećajnost, dok je nešto od Orwellovog Velikog brata koji sve čuje, na scenu prenio Dražen Mikulić. Dobro došlo iznenađenje bila je kreacija Davora Jureška u ulozi vodnika, izbezumljenog, strašljivog nutricioniste, koji smjelo i efektno prelazi iz jednog glumačkog registra u drugi.</p>
<p> Ukratko, riječ je o cjelovitom i promišljenom djelu, koji ipak ima okvire ugodnog kazališnog eksperimenta. Stoga će, gledateljima, željnim pitkih i lakih komada, biti odbojan. No, »Akvarij«, zasigurno spada u dramsku literaturu, koju ne smiju propustiti oni koji drže do njegovanja svoga kazališnog ukusa. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vjenčati se ili ne, pitanje je sad!</p>
<p>Film »Vjenčanje iz vedra neba« Adama Shankmana s Jennifer Lopez i Matthewom McConaugheyom u glavnim ulogama / Romantična komedija u kojoj svadbeni nesporazumi nadmašuju emotivne i ljubavne odnose</p>
<p>Svojedobno se američka kinematografija mogla pohvaliti sjajnim melodramama koje su vladale tadašnjom industrijom snova, ali i svjetskim filmskim tržištem s obzirom na njihovu atraktivnost i umjetničku vrijednost te autorsku savršenost koja je u dijaloškom smislu do danas ostala nenadmašena. No, s godinama su akcijski filmovi, moderna tehnologija i obilje nasilja i vizualnih nametljivosti prevagnuli, pa su melodrame polako nestale sa svjetske filmske scene.</p>
<p> Uostalom, nije ih više imao ni tko raditi jer stigli su neki novi klinci koje nisu zanimale emocije ni obične priče iz života koje su imali i u svakodnevnim odnosima, željeli su otploviti u druge svjetove i izmišljene horrore kako bi se što bolje zabavili ili što više zavaravali. Ponekad bi netko nešto napravio, i to najčešće zbog glumica za koje nije bilo mnogo mjesta u akcijskim filmovima pa im je bila neophodna ili špijunska ili romantična drama da bi se istaknule. Sjetimo se samo kakav boom je svojedobno napravio film »Zgodna žena« čiji zaplet je smišljen na najbanalnijem »Pepeljuga sadržaju«.</p>
<p> Svjesna da je to pravi zlatni rudnik za njezinu karijeru, Julia Roberts nije ispuštala takvu vrstu priča, pa je snimila također vrlo popularne filmove »Notting Hill« ili »Moj dečko se ženi«. Čini se da je upravo uspjeh komedije »Moj dečko se ženi« prilično uzbudio američke producente pa su se okrenuli uvijek atraktivnoj temi vjenčanja sa svim zabludama, nesporazumima, sukobima, komešanjima, emocijama i užasima koje ono sobom nosi.</p>
<p> Nesumnjivo, u takvom je trendu nastao i film »Vjenčanje iz vedra neba« (»The Wedding Planner«) u kojem je sve unaprijed i striktno isplanirano. Nepoznati redatelj, debitant Adam Shankman, koji je prije stvorio karijeru filmskog koreografa, zatim anonimni scenaristički par Pamela Falk i Michael Ellis bili su idealni za ispunjavanje želja velikih šefova i poznatih zvijezda kojima je sve bilo podređeno. Jer nitko nije mogao ostati ravnodušan na nesumnjivo veliku (»kemijsku«) privlačnost Jennifer Lopez i Matthewa McConaugheya.</p>
<p> Tako iskonstruiran sadržaj i zaplet koji se, budući da se osnivao samo na jednoj dosjetki, pokazao ne samo banalan nego i nedostatan, pa se u usporenom drugom dijelu filma svi svojski trude izmisliti što više nesporazuma i umjetnih zapleta, kako bi dobili na vremenu, jer kraj je dakako svima od početka poznat. Samo treba strpljenja i izdržljivosti da se do njega dođe, kako kaže jedan od junaka filma.</p>
<p> U središtu priče je Mary Fiore (Jennifer Lopez), šarmantna, seksualno izazovna organizatorica vjenčanja u San Franciscu. Ona je majstor svog zanata, posebno u izmišljanju kičaste opreme za krunidbu ljubavi i romantičnih želja svojih klijenata. Istodobno, ona je razočarana mlada žena koja se ne može osloboditi trauma vlastitih emotivnih i ljubavnih neuspjeha.</p>
<p> Problemi počinju kada u njezin život ulazi šarmantni, razbarušeni, privlačni dr. Steve Edison (Matthew McConaughey) za kojeg počinje vjerovati da bi mogao biti njezin fatalni razlog za povratak u život. No, ubrzo spoznaje da je upravo on mladoženja njezine najunosnije klijentice...U međuvremenu se i njezin otac silno trudi da ju uda, pa joj nabacuje mladog Sicilijanca s kojim je nekada odrastala, ali za kojeg ju osim uspomena iz djetinjstva i pristojnosti prema ocu ne vežu nikakve druge emocije.</p>
<p> Ovaj film se doima kao da je rađen prema unaprijed zacrtanim okvirima ili narudžbi za picu kada znate što slijedi; red rajčice, red šunke, sira, malo gljiva, možda i ljute paprike, s jajima ili bez njih. Jer, ma kako vam ta hrana poznata bila, ipak mnogi od vas požele katkad uživati u tome jelu.</p>
<p> Tako i u ovome filmu, koji možete otići gledati kao privlačni odmor i opuštanje, posebno zahvaljujući atraktivnim glumcima, koji ne samo da sjajno izgledaju nego se i dobro nadopunjuju. Posebno u scenama plesa koje su i najbolji dio filma, kao simbol romantike i strasti između dvoje ljudi i njihova strasnog odnosa, bez riječi, poljubaca ili seksa. Što i ne začuđuje s obzirom na to da je redatelj Adam Shankman ipak pravi stručnjak upravo za koreografiju.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Maurice André trio razočarao Zagreb </p>
<p>Uz velikog Mauricea Andréa, čija je prava karijera velikog trubača završila u Triju, nastupaju obojistica Beatricé André i trubač Nicholas André, no njihovo sviranje nije ni sjena umijeća njihova oca </p>
<p>Nastup Maurice André tria bio je koncert od kojeg smo očekivali najviše, a koji se prometnuo u jedan od dvojbenijih glazbenih programa koje smo u Zagrebu imali prigode čuti nekoliko posljednjih godina.</p>
<p> Riječ je o tome da je Maurice André glazbenik koji s punim pravom već godinama nosi titulu »Kralja trubača«, kao umjetnik fascinantnog tona, muzikalnosti i tehnike, i što je posebno važno, lakoće i iznimne radosti i ljepote muziciranja. No, danas je on gotovo sedamdesetogodišnjak pa više ne može odgovoriti svim zahtjevnostima sviranja trube.</p>
<p> Tako se one najbolje osobine njegova ranijeg umijeća danas čuju samo u tragovima, premda André još uvijek generira neobuhvatljive glazbene obzore. </p>
<p>Blistavi zvuk njegova instrumenta i njegov šarm i karizma velike umjetničke osobnosti, bili su, moramo priznati, pravi i nesvakidašnji dar publici. Jer André je doista živa legenda glazbe 20. stoljeća, no to je bilo i jedino vrijedno na ovom koncertu. </p>
<p>Najavljeni trio, u kojem osim njega sviraju i njegova djeca, sin trubač i kćerka oboistica, a koji su nastupili uz orguljašicu Hedwig Bilgram, osim što nosi ime Mauricea Andréa, ni po čemu drugom ne zaslužuje koncert u ciklusu »Lisinski subotom«, kao ni u bilo kojem drugom profesionalnom ciklusu.</p>
<p> Njihova svirka je nezanimljiva tehnički i muzički na razini bliskoj amaterizmu, a najkvalitetniji glazbenik među njima je oboistica Béatrice André. Čuli smo sedam skladbi od kojih su dvije bile posvećene samo orguljama (J.S. Bach: Preludij i fuga u a-molu, BWV 543 i F. Mendelssohn - Bartholdy: Sonata u B duru, op. 65, br. 4) a Mauricea Andréa čuli smo u Telemannovu Koncertu za trubu i orgulje u B duru, te u Tartinijevu Koncertu za trubu i orgulje u D duru.</p>
<p> Nicholas André je nastupio u Haendlovoj Sonati za trubu i orgulje F duru, te uz obojisticu Beatrice André u Albinonijevu Koncertu za trubu, obou i orgulje u F duru.</p>
<p> Umijeće orguljašice Hedwig Bilgram sasvim je prosječno, i njezina su dva solistička nastupa s toga upitna po sebi, no, osim već navedene inferiornosti Beatrice, i posebice Nicholasa Andréa, ipak je najviše začudila nespremnost, neuigranost ansambla kao cjeline. Bio je to koncert pomalo privatnog karaktera, nalik na komorno muziciranje u kućnim salonima.</p>
<p> Osim prigode da čujemo Moricea Andréa u živo, (nakon 30 godina) u Zagrebu, iako je njegova prava karijera već završila, ovaj nas je koncert upozorio i na oprez velikih očekivanja uslijed zvučnih imena interpreta. No, to su vjerojatno shvatili i organizatori, pa se možemo nadati da će pri izboru elitnih programa za svoj ciklus, u buduće biti mnogo pažljiviji. Jer, ako se željelo zagrebačkoj publici predstaviti Mauricea Andréa, što je za svaku pohvalu, moglo se intervenirati u program koncerta, čime bi takvo gostovanje zadovoljilo osnovne parametre koncerta u jednom profesionalnom ciklusu. </p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nagrada Russellu Croweu</p>
<p>LOS ANGELES, 13.siječnja</p>
<p> - Udruženje filmskih kritičara američkih televizijskih stanica (Broadcast Film Critics Association) najveća je udruga te vrste u SAD koja okuplja 160 televizijskih kompanija i nekoliko samostalnih tv kritičara. Prema njihovim glasovima najbolji film 2001. godine je »A Beautiful Mind« dok je Russell Crowe treću godinu zaredom najbolji glumac za glavnu ulogu shizofreničnog matematičara Johna Forbesa Nasha Jr.u istom filmu (prošle godine Crowe je nagrađen za »Gladijatora«, a pretprošle za »Insidera«). Isti film, »A Beautiful Mind« osvojio je četiri prestižne nagrade na Critic's Choice Awards ( za film, glavnog glumca, zatim nagrada za režiju Ronu Howardu koju dijeli s Bazom Luhrmannom, redateljem »Moulin Rougea«, dok je Jennifer Connelly pripala nagrada za sporednu žensku ulogu. Najbolja glumica je Sissy Spacek za ulogu u filmu »In the Bedroom«, dok je za sporednu mušku ulogu nagrađen Ben Kingsley (»Sexy Beast«).</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Makarskoj u pohode«</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Radovi mladih fotoamatera »Brodosplitova« fotokluba predstavljeni su na izložbi »Makarskoj u pohode« u galeriji »Za-te plus« zagrebačke Zajednice tehničke kulture. Izloženo je 70 fotografija s motivima grada Makarske, a mentor je izložbe, nastale snimanjem splitskih osnovaca i srednjoškolaca, Ante Bezić. Makarski gradonačelnik Siniša Srzić tom je zgodom zahvalio na uspješnu predstavljanju grada Makarske. Potkraj veljače amateri »Brodosplitova« fotokluba snimit će gradove Sinj, Šibenik, Omiš i Trogir, a u svibnju Dubrovnik. Izložba je otvorena do 27. siječnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Slobodnozidarska čitanka »Amenkamen«</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - U izdanju naklade »Lumen« izašla je knjiga »Amenkamen« - Slobodnozidarska čitanka autora Branka Sömena. Amen je riječ kojom se u kršćanstvu i judaizmu završava molitva. Kamen je bio od prastarih, biblijskih vremena simbol čvrstine i jačine. Amenkamen bi tako mogao biti istinska sigurnost smionosti, zavjetni stup istine, temeljna istina. Ova knjiga neuobičajena je u bogatom literarnom opusu Branka Sömena, kojom pokušava pojasniti smisao, sadržaj i simboliku slobodnog zidarstva i tako barem djelomično ukloniti netočnosti i predrasude koje vladaju o slobodnom zidarstvu. Knjiga je napravljena na dva nivoa, infomativnom i ideološkom. Za prvi seautor poslužio s 22 slova židovske ili slobodnozidarske abecede u kojima je prikazao povijest slobodnog zidarstva nastalog 1717 godine i njegove početke kod nas. U ideološkom dijelu izabrana su 33 rada slobodnih zidara koje su prakticirali u različitim vremenima i ložama. Posebno iznenađenje za čitatelje bit će mnoga poznata imena hrvatskog i svjetskog javnog, kulturnog, političkog i vjerskog života.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Ivica slavio drugi put i čvrsto drži majicu najboljeg slalomaša</p>
<p>Hrvatski je najbolji skijaš izborio pobjedu sa samo stotinkom sekunde prednosti ispred Slovenca Kunca / Ovom pobjedom Ivica je još više odmaknuo u redoslijedu najboljih slalomaša, a na ljestvici skijaša Svjetskog kupa popeo se na peto mjesto / Pobjednik kombinacije je Norvežanin Kjetil-Andre Aamodt</p>
<p>ZAGREB/WENGEN, 13. siječnja</p>
<p> - Drugi put u ovoj sezoni najbolji naš skijaš Ivica Kostelić je izborio pobjedu. Nakon aspenske pobjede, u kojoj je zadivio svijet, vinuvši se sa 64. startnog mjesta do pobjede, Ivica je nakon odličnih rezultata i prošlotjednog drugog mjesta u Adelbodenu ponovno oduševio sportsku javnost svojom pobjedom. S ovom pobjedom u šestom slalomu ovosezonskog Svjetskog kupa Ivica je dobio novih 100 bodova i povećao je razliku na ljestvici slalomaša ispred Amerikanca Bodea Millera. U ukupnom redoslijedu skijaša Ivica je sad na petom mjestu, sa 448 bodova.</p>
<p>Naš je skijaš startao šesti i, izuzevši pogrešku na sredini staze, sjajno je odvozio tešku wengensku stazu. Mnogi su favoriti, poput Millera, Maria Matta, Jure Košira, Kallea Palandera, Benjamina Raicha..., podbacili, no ne i Ivica. U drugom je »laufu« Ivica imao 14 stotinki sekunde bolje vrijeme od slovenskog skijaša Mitje Kunca koji je i u Adelbodenu bio iza Ivice. Naš je skijaš inače skijao s povišenom temperaturom, druga ga je vožnja skroz iscrpila, no pronašao je snage u posljednjem dijelu staze (taj je bio odvozio najbolje u obje vožnje) i na kraju ciljnu ravninu prošao sa samo stotinkom sekunde prednosti ispred Slovenca Mitje Kunca koji je bio drugi.</p>
<p>- Dragi Bog mi je poslao tu stotinku. Bilo je i malo sreće, ali to je sport. Staza je bila dobro postavljena, imala je veliku strminu, ali mi je odgovarala, rekao je Ivica nakon druge pobjede.</p>
<p>No, bez obzira na sreću zbog svoje pobjede, kad su emocije malo splasnule Ivica je rekao: </p>
<p>- Sad se osjećam »zgaženo«, muči me neka viroza. Dobro je kad adrenalin proradi, onda se zaboravi i na temperatutu i na proljev, no kad adrenalin padne onda se sve vrati. Važno je da sam uspio zadržati koncentraciju, govorio je Ivica, dodavši da će u ponedjeljak krenuti put Schladminga na treninge, ako ne bude imao povišenu temperaturu. U suprotnom ostat će u Wengenu dok se viroza ne smiri. </p>
<p>Pobjednik kombinacije je Norvežanin Kjetil-Andre Aamodt koji je u slalomu bio osmi, a u subotnjem spustu je bio četvrti. Iza njega su se u kombinaciji plasirali Amerikanac Bode Miller i Norvežanin Lasse Kjus.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. IVICA KOSTELIĆ (HRV) 1:42.29, 2. Mitja Kunc (Slo) + 0.01, 3. Edoardo Zardini (Ita) + 0.32, 4. Rainer Schönfelder (Aut) + 0.34, 5. Jean Pierre Vidal (Fra) + 0.71, 6. Bode Miller (SAD) + 0.82, 7. Giorgio Rocca (Ita) + 0.91, 8. Kjetil-André Aamodt (Nor) + 1.11, 9. Kalle Palander (Fin) + 1.11, 10. Thomas Grandi (Kan) + 1.15...</p>
<p>Redoslijed slalomaša: 1. IVICA KOSTELIĆ (HRV) 411 bodova, 2. Miller 320, 3. Vidal 284, 4. Mario Matt (Aut) 267, 5. Rocca 236, 6. Palander 213, 7. Kunc 210, 8. Schönfelder 168, 9. Tom Stiansen (Nor) 167, 10. Aamodt 165...</p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Stephan Eberharter (Aut) 832 boda, 2. Miller 660, 3. Aamodt 598, 4. Didier Cuche (Švi) 506, 5. IVICA KOSTELIĆ (HRV) 448, 6. Frederic Covili (Fra) 413, 7. Fredrik Nyberg (Šve) 379, 8. Benjamin Raich (Aut) 372, 9. Lasse Kjus (Nor) 362, 10. Fritz Strobl (Aut) 345...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Janica ponovno na postolju!</p>
<p>Iako je u nedjeljnom slalomu bila 18. naša skijašica je u kombinaciji Svjetskog kupa osvojila drugo mjesto / Imala je Janica, doduše, prednost ispred Austrijanke Götschl, no to je prednost izgubila u drugoj vožnji zbog bolova u leđima</p>
<p>ZAGREB/SAALBACH-HINTERGLEMM, 13. siječnja - Janica Kostelić prvi je put ove sezone stala na postolje. Ona je u kombinaciji Svjetskog kupa osvojila drugo mjesto, iza Austrijanke Renate Götschl kojoj je ovo prva pobjeda ove sezone. Janica je drugo mjesto osvojila zahvaljujući zbrajanju rezultata u subotnjem spustu (bila je 22.) i 18. mjestu u nedjeljnom slalomu. S novih 95 bodova Janica je skočila na 19. mjesto nadmetanja skijašica u Svjetskom kupu, a trenutno je i 16. slalomašica svijeta. Pobjednica nedjeljnog slaloma je Francuskinja Laure Pequegnot (1:27:22), a iza nje su na posotlje stale Švicarka Sonja Nef (+0.57) i Šveđanka Ylva Nowen (+0.67).</p>
<p>Nakon subotnjeg nastupa Janica se požalila na bolove, ali je ipak startala u nedjelju. Zato je nedjeljni slalom Janica odvozila vrlo oprezno. Nakon prve vožnje Janica se požalila na bolove u leđima, rekla je kako ju je »zaštekalo« kod trećih vrata. Između dvije vožnje fizioterapeut je pokušao napraviti sve što se moglo, no Janica je jedva hodala. Razumljivo je stoga da se u drugoj vožnji samo spustila, nije ni pokušala napadati. Upravo je tu ispustila prednost ispred Austrijanke Götschl, najveće suparnice za pobjedu u kombinaciji. Janica je kroz cilj prošla i zgrčila se. Bolovi u leđima su bili prejaki, jedva je sjela, suze su navrle...</p>
<p>- Krenula sam normalno i odjednom sam osjetila »kvrc«. Nisam htjela injekciju prije drugog »laufa«, htjela sam normalno ići. Da me nisu boljela leđa, bilo bi mnogo bolje, rekla je Janica nakon utrke.</p>
<p>Kad su bolovi malo popustili, Janica se oraspoložila. Žao joj je što nije pobijedila, no i ovo je velika hrabrost, nastupiti s upaljenim živcem. Janičino je raspoloženje postalo još bolje kad je vidjela starijeg brata na postolju. Iako je bilo planirano da ostanu u Saalbachu na treninzima nekoliko dana, prije nastupa u Berchtesgadenu, Janica će se sa svojim ocem Antom i ekipom vratiti u Zagreb.</p>
<p>- Na svu sreću, to nije ništa strašno. Siguran sam da će se oporaviti za dva-tri dana, malo terapije i sve će biti u redu, kaže direktor naše reprezentacije, Vedran Pavlek.</p>
<p>Druga hrvatska skijašica Nika Fleiss ni ovaj put se nije plasirala u drugu vožnju. Sa puknutim meniskom 17-godišnja skijašica je startala 58., a prvu je vožnju završila sa 3.58 sekundi zaostatka za vodećom Finkinjom Poutiainen. To joj je donijelo 42. mjesto. Nakon nastupa u Saalbachu, Nika je sa svojim trenerom Slavišom Weinerom krenula put Švicarske, gdje će u Arosu voziti veleslalomske utrke Europskog kupa. </p>
<p>Artroskopiju desnog koljena tako Nika neće raditi do kraja sezone. Naime, dok skija ne osjeća bol, a dr. Miroslav Hašpl je propcijenio da nema potrebe sad dirati koljeno.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. Laure Pequegnot (Fra) 1:27.22, 2. Sonja Nef (Švi) + 0.57, 3. Ylva Nowen (Šve) + 0.67, 4. K. Koznick (SAD) + 0.68, 5. S. Schleper (SAD) + 0.76, 6. H. Raita (Fin) + 0.92, V. Vidal (Fra) + 0.92, 8. C. Pascal-Saioni (Fra) + 0.96, 9. M. Öster (Švi) + 1.01, 10. M. Bergmann (Njem) + 1.34... 18. JANICA KOSTELIĆ (HRV) + 2.10... rezultati kombinacije: 1. Renate Götschl (Aut), 2. KOSTELIĆ, 3. Michaela Dorfmeister (Aut)... redoslijed slalomašica: 1. Pequegnot 412 bodova, 2. Paerson (Šve) 400, 3. Koznick 318, 4. Nef 261, 5. Pascal-Saioni 226, 6. Bergmann 202, 7. Poutiainen (Fin) 185, 8. Schleper 177, 9. Nowen 176, 10. Öster 160... 16. KOSTELIĆ 92... ukupni redoslijed Svjetskog kupa: 1. Dorfmeister 612 bodova, 2. Paerson 609, 3. Nef 601, 4. Gerg (Njem) 576, 5. Götschl 480, 6. Kostner (Ita) 453, 7. Pequegnot 412, 8. Wiberg (Šve) 362, 9. Koznick 349, 10. Putzer (Ita) 347... 19. KOSTELIĆ 248...</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dirk Nowitzki na tragu NBA velikana</p>
<p>»Nedavno smo igrali protiv Dallasa i baš sam primijetio da su u toj utakmici nastupili igrači iz osam različitih zemalja. Zamislite tako nešto prije kojih desetak godina. Nemoguće!«, rekao je Finac Hanno Möttölä, suigrač Tonija Kukoča u Atlanta Hawksima</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Dirk Nowitzki, Vlade Divac, Pau Gasol, možda i Predrag Stojaković... Doista se teško prisjetiti kada je u povijesti NBA lige bilo više europskih kandidata za nastup u All-star utakmici, svojevrsnome skupu svih zvijezda američke košarke. Ovogodišnja All-star utakmica na rasporedu je 10. veljače u Philadelphiji i već je prilično izvjesno kako će ondje nastupiti barem dvojica europskih košarkaša - Nowitzki i Divac, a legitimni kandidat za mjesto u društvu odabranih svakako je i Stojaković.</p>
<p> No, što je s hrvatskim košarkašima? Od trojice naših NBA predstavnika - Kukoča, Bagarića i Šundova - jedino Kukoč ima ozbiljan status u svojemu klubu i jedino bi on eventualno mogao konkurirati za nastup na All-star vikendu. No, »akcije« mu i ne kotiraju baš najbolje, neovisno o tome što ove sezone u Atlanti igra iznimno dobro. U 29 odigranih utakmica Kukoč je prosječno igrao 27,5 minuta i ubacivao 10,9 poena. Primjerice, prošle je sezone, nakon prelaska iz Philadelphije u Atlantu postizao dvostruko više koševa po utakmici. Osim toga, prije nekoliko je dana slomio šaku i izvan terena će provesti oko dva mjeseca...</p>
<p> Bagarić je u dresu Chicago Bullsa ove sezone odigrao 14 utakmica i prosječno igrao 7,7 minuta. Trenutačmo se nalazi na popisu ozlijeđenih igrača, pa tako, primjerice, nije sudjelovao u najboljoj utakmici Bullsa ove sezone, kada su u produžetku pobijedili glavne favorite za naslov prvaka, Los Angeles Lakerse.</p>
<p> Šundov je, pak, za Indianu odigrao devet utakmica, uz prosjek od 4,3 minute.</p>
<p> Sve u svemu, najveća europska NBA senzacija ove sezone svakako je Nijemac iz Dallas Mavericksa, Dirk Nowitzki, kojega velik dio američkih medija već sada uspoređuje s najboljim igračuima u povijesti lige. Možda su takve usporedbe pretjerane, no nedvojbeno je da Nowitzki trenutačno figurira kao jedan od ponajboljih igrača lige. U svojoj četvrtoj NBA sezoni ima prosjek od 23,4 koša i 9,6 skokova po utakmici i mnogi smatraju da je već sada nadmašio svoga sunarodnjaka i nekad iznimno popularnog Detlefa Schrempfa.</p>
<p> Navijači su praktički zaluđeni igrama Nowitzkog. Uostalom, primjer s nedavne utakmice protiv Denvera jasno pokazuje i zašto. Nowitzki je prvo blokirao suparničkoga igrača, potom uhvatio loptu, poveo napad svoje momčadi driblajući preko cijeloga terena i samo je preostalo da sjajnu akciju završi »zakucavanjem« u obruč. No, ipak se opredijelio za asistenciju Nashu, koji je pogodio otvoreni šut...</p>
<p> Dallas je, uz Sacramento Kingse, pravo »utočište« NBA stranaca. Štoviše, Mavericksi mogu bez problema složiti petorku od igrača rođenih izvan SAD, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. U Dallasu, naime, uz Nowitzkoga, igraju i Kinez Zhi Zhi Wang, Kanađanin Steve Nash, Meksikanac Eduardo Najera i Amerikanac rođen u Njemačkoj, Shawn Bradley, ujedno i suigrač Nowitzkoga u njemačkoj reprezentaciji.</p>
<p> U Sacramentu, pak, uz Chrisa Webbera, glavnu ulogu imaju Jugoslaveni Divac i Stojaković, te Turčin Hidayet Türkoglu. Spomenuti je trojac ondje poznat kao »Balkan trio« i svoju momčad trenutačno drži pri samome vrhu Zapadne konferencije.</p>
<p> Veliko osvježenje ove sezone je 21-godišnji Španjolac Pau Gasol, novak iz Memphis Grizzliesa, koji se već u svojoj premijernoj NBA sezoni profilirao u prvog igrača jedne NBA momčadi, s prosjekom od 15,9 poena i 8,7 skokova.</p>
<p> Zanimljivo je da su Nowitzki, Kukoč i Gasol vrlo slični tipovi igrača, univerzalci... Uostalom, od prošloga ljeta, pojavom zonske obrane u NBA ligi, sve su više na cijeni krilni centri, koji mogu dobro šutirati s vanjskih pozicija, a tu su Europljani u prednosti u odnosu na Amerikance.</p>
<p> Sve u svemu, žestoki val stranih košarkaša najzanimljivije je dočarao Finac Hanno Möttölä, suigrač Tonija Kukoča u Atlanta Hawksima:</p>
<p> - Nedavno smo igrali protiv Dallasa i baš sam primijetio da su u toj utakmici nastupili igrači iz osam različitih zemalja. Zamislite tako nešto prije kojih desetak godina. Nemoguće! U ono su vrijeme u cijeloj NBA ligi igrala tek dvojica ili trojica stranaca. Sviojet se, eto, zblićava i mislim da je sve to doista dobro, a i sama igra postaje mnogo zanimljivija.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Svi NBA stranci</p>
<p>U NBA ligi trenutačno nastupa 48 košarkaša rođenih izvan SAD;</p>
<p> Atlanta: Kukoč (Hrvatska), Möttölä (Finska); Boston: Potapenko (Ukrajina); Charlotte: Magloire (Kanada), Moiso (Francuska); Chicago: Bagarić (Hrvatska); Cleveland: Ilgauskas (Litva), Diop (Senegal); Dallas: Nash (Kanada), Najera (Meksiko), Wang (Kina), Nowitzki i Bradley (Njemačka); Denver: Abdul-Wahad (Francuska); Detroit: Rebrača i Varda (Jugoslavija); Golden State: Foyle (Saint Vincent i Grenadini); Houston: Torres (Venezuela); Indiana: Brezec (Slovenija), Šundov (Hrvatska); LA Clippers: Olowokandi i Ekezie (Nigerija); LA Lakers: Medvedenko (Ukrajina), Fox (Kanada); Memphis: Fotsis (Grčka), Gasol (Španjolska); Miami: Marks (Novi Zeland), Stepania (Gruzija); Milwaukee: -; Minnesota: Nesterovič (Slovenija), Lopez (Dominikanska Republika); New Jersey: MacCulloch (Kanada); New York: -; Orlando: Ewing (Jamajka); Philadelphia: Dalembert (Haiti), Mutombo (Kongo); Phoenix: Tsakalidis (Grčka); Portland: Kerr (Libanon), Boumtje-Boumtje (Kamerun); Sacramento: Türkoglu (Turska), Stojaković i Divac (Jugoslavija); San Antonio: Parker (Francuska); Seattle: Oyedeji (Nigerija), Drobnjak i Radmanović (Jugoslavija); Toronto: N'Diaye (Senegal), Olajuwon (Nigerija); Utah: Amaechi (Engleska), Kiriljenko (Rusija); Washington: -.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatska prva u Grazu</p>
<p>GRAZ, 13. siječnja</p>
<p> - Majstori ostaju majstori! To se bez zadrške može reći za hrvatsku reprezentaciju u dvoranskom nogometu koja je na turniru u Grazu u konkurenciji šest momčadi osvojila prvo mjesto. Iz utakmice u utakmicu momčad Borisa Durlena bila je sve uvjerljivija da bi vrhunac turnira bio nedjeljni polufinalni susret protiv GAK-a kojega su dobili sa 4-0. U utakmici za prvo mjesto protiv mlade selekcije austrijske prve lige regularni dio okončan je 2-2, a pobjednik je odlučen zlatnim pogotkom Ferenčine. U uspjehu Hrvatske sudjelovali su: Solomun, Tomičić, Mužek, Ferenčina, Geršak, Miletić, Salacan, Vidaček, braća Drndić, Brlek, Osibov i Jozić. Z. Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladosti bodovi u Splitu</p>
<p>Vaterpolisti Mladosti CO lakoćom su osvojili bodove na startu prvenstva protiv splitskog Jadrana</p>
<p>SPLIT, 13. siječnja</p>
<p> - Vaterpolisti Mladosti CO upisali su prve bodove na otvaranju prvenstva Hrvatske, na gostovanju protiv splitskog Jadrana »mladostaši« su slavili 10-8. Uvjereni da mogu ravnopravno igrati s favoriziranim Zagrepčanima, Splićani su rezultatski izvanredno otvorili utakmicu. Poveli su s iznenađujućih 5-2, sve što su zapucali završilo je iza leđa vratara Perčinića. No do vodstva od tri pogotka Jadranaši nisu došli dobrom igrom nego su iskoristili nekoncentriranost »žabaca«. Stoga je i preokret bio očekivan.Treću četvrtinu Zagrepčani su dobili 3-0 i vodstvo su uspješno čuvali do kraja utakmice. Mladost je na Poljudu pokazala da je u dobroj formi i da pobjeda u Kupu protiv Juga nije bila slučajna. U nedjelju je momčad Mladosti još jednom pokazala visoke ambicije. Zonom na desnoj strani napada Jadrana Mladostaši su izgurali Splićane daleko od vratiju i s lakoćom blokirali »sidruna« Pavlovića. Domaćini nisu uspijevali uposliti kvalitetnim loptama Pavlovića na dva metra, a udarcima iz daljine ne može se doći do pravog rezultata. U trećoj četvrtini Mladost je ubacila u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, riješila u svoju korist 3-0, a vodstvo od dva pogotka uspješno iskontrolirala do kraja utakmice. I u ovoj utakmici se pokazalo da igrač više u bazenu nije neka prednost. Splićani su postigli samo dva pogotka iz devet situacija, nisu imali potrebne kretnje za otvaranje prostora, tonuli su iz greške u grešku i postajali nervozni. Takvom igrom su i omogućili vaterpolistima Brune Silića da, može se kazati sa lakoćom osvoje dva važna boda na otvaranju sezone. </p>
<p>• Bazen na Poljudu</p>
<p>JADRAN - MLADOST CO 8-10 (5-3, 1-2, 0-3, 2-2)</p>
<p>JADRAN: Pavić, Radman 1, Čaleta, Delaš, Pavlović, Žanetić 1, Bezić, Tomas, Asić, Elez 2, Ivanišević 1, Bošković 2, Antonijević 1, Strujić.</p>
<p>MLADOST CO: Perčinić, Tomašić, Herceg 1, Oreb 1, Štritof 1, Vrbičić, Milaković, Primorac 2, Koljanin 3, Chomakhidze 2, Rogin, Bračun, Janković.</p>
<p>SUCI: Radičević i Curić (oba Dubrovnik). GLEDATELJA: 400</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Jadran 2-9, Mladost 3-6.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje KOLJANIN. </p>
<p>• Rezultati 1. kola: Jug - Primorje 9-6, Medveščak - Mornar 7-6, POŠK - Solaris 12-5, Kvarner - Gusar10-10. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Radio Slobodna Europa seli u Tallin ili Budimpeštu?</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Uredništvo Radija Slobodne Europe (Radio Free Europe/Radio Liberty - FRE/RL) ozbiljno razmišlja o preseljenju iz Praga u Tallin ili Budimpeštu, piše praški dnevnik Lidove noviny. Riječ je očito o reakciji čelništva RFE/RL na sve jače pritiske socijaldemokratske vlade premijera Miloša Zemana da se ta radio postaja, koja iz Praga emitira program u sve dijelove svijeta već sedam godina, iz sigurnosnih razloga preseli iz najstrožeg centra Praga. </p>
<p>Smještena je u zgradi bivšega federalnog parlamenta, koju im je 1995. godine tadašnja vlada Vaclava Klausa iznajmila za simboličnu jednu krunu dnevno. Lidove noviny zaključuju da bi odlazak Radija Slobodna Europa iz Praga značilo međunarodnu sramotu za Češku. </p>
<p>Spor je počeo nakon što je češka kontraobavještajna služba doznala da se priprema teroristički napad na tu postaju, koju teroristi smatraju »simbolom američkoga kapitalizma« (postaju financira američki kongres). Odmah su poduzete sve mjere sigurnosti, a zgradu RFE/RL čuvaju betonski blokovi i oklopljeni transporteri češke vojske. Češka vlada zauzela je čvrsti stav da Radio Slobodu Europu treba iz sigurnosnih razloga preseliti iz centra Praga na novu lokaciju, a u tome su dobili jednodušnu podršku i oporbe. No, šef RFE/RL Thomas Dine ocjenjuje ta nastojanja kao »ustupak terorizmu« i kao kršenje službenog poziva češke vlade iz 1995. godine. </p>
<p>Ta prepucavanja između premijera Zemana i šefa RFE/RL Thomasa Dinea zatekla su ministarstvo vanjskih poslova, za koje je, prema ocjeni glasnogovornika tog ministarstva Aleša Pospišila, »dosadašnja suradnja bila susretljiva«. Ističe da o preseljenju RFE/RL iz Praga zasad nitko službeno nije govorio, a sve će se raspraviti kad se Thomar Dine vrati iz Washingtona. Njegov dolazak očekuje se 23. siječnja.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Belfastu uhićena dvojica zbog ubojstva katoličkog poštara</p>
<p>BELFAST, 13. siječnja</p>
<p> - Dvojica muškaraca uhićeni su u nedjelju u sklopu istrage o ubojstvu jednog djelatnika katoličke pošte, ubijenog dan ranije u sjevernom predgrađu Belfasta, objavila je policija.</p>
<p>Oružana protestantska skupina - Branitelji crvene ruke, počinitelji nekoliko ubojstava posljednjih mjeseci, preuzeli su u subotu odgovornost za ubojstvo Daniela McColgana (20).</p>
<p>Ta skupina objavila je da odsad smatra katoličke poštare »legitimnom metom«.</p>
<p>»Činjenica da je to isti tip osoba koji prijete čuvarima zatvora i svim djelatnicima pošte i profesorima, pokazuje njihovu razinu«, izjavio je ministar Sjeverne Irske John Reid.</p>
<p>Uhićen je i jedan muškarac nakon otkrića skrovišta oružja u subotu navečer u Belfastu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Stoiber dobiva bolje ocjene od Schrödera!?</p>
<p>Većina Nijemaca vjeruje da je Stoiber sposobniji u gospodarskoj politici, unutarnjoj sigurnosti i socijalnim pitanjima </p>
<p>BERLIN, 13. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Stoiber bolji od Schrödera!? Naime, prema istraživanju javnog mišljenja koje objavljuje Bild am Sonntag od nedjelje, kandidat kršćanskih demokrata (CDU/CSU) za njemačkoga kancelara Edmund Stoiber dobiva bolje ocjene za sposobnost u gospodarstvu, unutarnjoj sigurnosti i socijalnim pitanjima od aktualnog njemačkog kancelara socijaldemokrata Gerharda Schrödera (SPD). Samo u simpatijama javnosti Schröder na ljestvici stoji uvjerljivo ispred Stoibera. </p>
<p>Valja podsjetiti da, premda se njemački savezni kancelar ne bira na izravnim izborima nego u njemačkom Bundestagu, osoba i politički program kancelarskog kandidata igraju ključnu ulogu u izbornoj borbi. Zato analitičari i promatrači utrke za jedno od najvažnijih mjesta u europskoj i svjetskoj politici pažljivo uspoređuju programe i ličnosti dvojice političara. </p>
<p>Već prvi verbalni dvoboji pokazali su glavne crte politike i karaktera dvojice kandidata. Schröder je, naime, prošlog vikenda ustvrdio da njegov izazivač Stoiber u izbornu borbu unosi opasne teme stranaca i unutarnje sigurnosti, koje će »polarizirati i emocionalizirati« njemačku javnost. Stoiber je odgovorio da je to točno ako se odnosi na novu gospodarsku politiku i odnos prema useljavanju stranaca. </p>
<p>Kandidat Unije, naime, jednostavno u kampanji želi zaigrati na osjećaje oko 70 posto Nijemaca koji se protive novom useljavanju stranaca. Kad se to poveže s oko četiri milijuna nezaposlenih, to je crta političke taktike koja sigurno donosi glasove, ali polarizira javnost. Stoiber očito računa s tom temom, premda Schröder nastoji da se oko zakona o useljavanju postigne kompromis kako bi se ta tema eliminirala iz predizborne kampanje. </p>
<p>Uz sve razlike između konzervativaca i socijaldemokrata, Stoiber i Schröder su političari iste kategorije. Osobito su slični po temeljnim načelima u gospodarskoj politici. Obojica su pragmatičari koji su uspješno upravljali svojim pokrajinama - prvi Bavarskom, drugi Donjom Saskom. </p>
<p>No, socijaldemokratski izborni stožer zasigurno će pokušati kancelarova izazivača iz Bavarske predstaviti kao čistog desničara. Da je kandidat bila Angela Merkel, to ne bi bilo tako jednostavno jer ona ima image demokršćanke liberalnog centra. </p>
<p>Izbor Stoibera dovodi do priprema za pravu mobilizaciju na njemačkoj političkoj sceni. U političkom ozračju već se osjeća da će iza Schrödera stati najrazličitiji krugovi: od socijaldemokrata do uvjerenih ljevičara, umjetnika, medijskih ličnosti. </p>
<p>Osim toga, otpor koji Nijemci sa sjevera osjećaju prema Bavarskoj bit će također izvučen na izborno bojno polje. Analitičari drže da će u predizbornu bitku protiv Bavarca biti lakše mobilizirati ostale dijelove zemlje, kao što je to svojedobno bilo protiv Stoiberova mentora Franza Josefa Straussa. U usporedbi s ondašnjim robusnim južnonjemačkim političarom, sjevernonjemački Helmut Schmidt činio se kultiviranim. No, ovaj put Bavarac je jednako uglađen kao i Saksonac - sve drugo je tradicionalna njemačka konzervativno-socijaldemokratska bitka. Sve pokazuje da će ona biti tvrda i neizvjesna, sve do dana D - 22. rujna 2002. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Europi se najviše rađa Iraca, najmanje Nijemaca </p>
<p>Prirodni prirast stanovništva u 2001. povećan je na 410.000 (prema 380.000 u 2000.), a broj imigranata pao je s 1,07 na 1,05 milijuna </p>
<p>BRUXELLES, 13. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prvih dana ove godine u Europskoj je uniji živjelo 379,4 milijuna stanovnika, a u eurozoni 305,1 milijun, objavio je statistički ured EU. Eurostat je podsjetio da je prirodni prirast stanovništva u 2001. iznosio 410.000, što je nešto više od izbrojenih 380.000 u 2000. godini, ali je s druge strane imigracija, do sada najvažniji izvor novih EU-ropljana, neznatno okopnila sa 1,07 na 1,05 milijuna. </p>
<p>Ukupno uzevši, stanovništvo Europske unije lani je naraslo za 3,9 posto ili 1,46 milijuna ljudi, što je nešto više nego minulih godina, ali osjetno manje u usporedbi s porastom u pedesetima i šezdesetima. Prirodni prirast stanovništva, odnosno omjer broja rođenih i umrlih, u blagom je uzlazu, vele statističari pozivajući se na podatak da je broj stanovnika EU-a prirodnim putem narastao za 1,1 posto. »Najproduktivniji« su kao i dosad Irci sa 14,6 novorođene djece na tisuću stanovnika, slijede ih Francuzi (13,1) i Nizozemci (12,5). Najmanje entuzijazma u povećanju nataliteta iskazuju i dalje Nijemci (svega devet beba na tisuću stanovnika), Austrijanci (9,3) i Talijani (9,4). EU-ropljani su prema statistici lani umirali 1,4 posto manje nego u 2000. godini, najviše je sprovoda na tisuću stanovnika zabilježeno u Danskoj (10,9) i Švedskoj (10,6), najmanje u Irskoj (7,5) i Luxembourgu (8,3). </p>
<p>U usporedbi s Petnaestoricom, kandidatsko je društvo manje produktivno s novim stanovnicima, uz izuzetak Cipra. </p>
<p>S druge strane, mortalitet je nadmašio Unijin prosjek u osam od 12 država EU-ove čekaonice s najnepovoljnijom statistikom u Litvi, Bugarskoj i Estoniji (preko 13 smrti na tisuću stanovnika). Imigracija doprinosi sa 70 posto rastu stanovništva, a skoro četvrtina broja imigranata otpada na Španjolsku zahvaljujući novim zakonima o naturalizaciji koji su lani stupili na snagu, a to iznosi 6,2 »novih« Španjolaca na tisuću stanovnika. </p>
<p>Španjolska u statistici ipak ne vodi kolo. Ispred nje je minijaturni Luksemburg s devet novouseljenih na tisuću stanovnika. Da nije imigranata, Švedska i Njemačka gubile bi stanovnike, tvrdi statistika EU-a. Osam od 12 kandidatskih država u 2001. imale su manje stanovnika nego u 2000. godini. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Napad milanskog tužitelja Borrellija na talijansku vladu</p>
<p>RIM, 13. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Oduprijeti se, oduprijeti se, oduprijeti se - tri put je ponovio Giulio Borreli, milanski javni tužitelj, u svom obraćanju na početku sudske godine što se obilježava svečanim ceromonijama za vrijeme kojih se predstavnici sudske, parlamentarne i izvršne vlasti susreću i izmjenjuju čestitke te trasiraju odrednice za nastupajuću godinu.</p>
<p> Simbolična je bila i odora sudaca koji su obukli crne toge u znak protesta umjesto svečanih crvenih koje se tradicionalno oblače tom prigodom. </p>
<p>U talijanskoj je javnosti poznato da postoji otvoreni sukob između sudske i izvršne vlasti, posebice od prošlog svibnja kada je na čelo Italije došla koalicija desnog centra koju vodi sadašnji premijer Silvio Berlusconi. Najbogatiji čovjek Italije, protiv koga se na raznim sudovima vode procesi zbog sumnje da je počinio krivična djela predstavljanja lažnog proračuna i podmićivanja, prije sedam godina bio je prisiljen na ostavku. Za vrijeme održavanja sastanka na vrhu u Napulju uručen mu je sudski nalog za pojavljivanje na sudu zbog osnovanih sumnji da je davao mito službenicima. </p>
<p>Nakon sedam godina i milijarda lira uloženih u jačanje svoje stranke Naprijed Italijo, te milijarde lira potrošene na vrhunske odvjetnike, Berlusconi se trijumfalno vratio na vlast u svibnju prošle godine. On očito nije mogao zaboraviti poniženje koje su mu priredili milanski suci uručenjem naloga za pojavljivanje na sudu u trenutku kad su oči svijeta bile uprte na Napulj i premijera Italije. Nije dugo trebalo čekati da se novoizabrani premijer počne javno obračunavati sa sucima, posebice s milanskima, nazivajući ih »političkim sucima«. Takva optužba implicira da talijanski suci djeluju u funkciji suprostvavljene političke opcije lijevoga centra.</p>
<p>U zemlji velike demokratske tradicije u kojoj postoji jasna podjela između parlamentarne, izvršne i sudske vlasti, to je teška optužba koju niti jedan sudac ne može mirno prihvatiti. Oštre kritike upućene su na račun nove vlade zbog donesenih zakonskih reformi, koje su išle samo u Berlusconijevu korist.</p>
<p>Tužitelj Borrelli, koji uskoro ide u mirovinu, nije poštedio ni novi sastav ministarstva pravosuđa koji je po brzom postupku odobrio reforme u sudstvu kao što su ukidanje krivičnog gonjenja za predstavljanje lažnog godišnjeg proračuna tvrtki, te kompliciranje odnosa sa stranim sudovima. Dok cijeli svijet pojednostavljuje sudske procedure i jača međunarodnu suradnju, Italija uvodi složeni proces za davanje dokumentacije i dokaza stranom sudu koji to traži od nje. Tako se svaki zahtjev stranog suda za predaju sudske dokumentacije, koji nije u skladu s talijanskim zakonima, automatski odbija. </p>
<p>Procesi koji su u tijeku i koji se vode protiv Berlusconija i njegovih prijatelja samo su jedan od aspekata duboke krize koja vlada između izvršne i sudske vlasti. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Saddam prkosno odbija povratak inspektora UN </p>
<p>Mubarak upozorio iračkog predsjednika da surađuje s inspektorima UN ako želi izbjeći američki napad </p>
<p>ANKARA, 13. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak upozorio je režim iračkog predsjednika Saddama Husseina da surađuje s inspektorima UN za kontrolu naoružanja masovnog uništenja. »Do te suradnje mora ponovo doći ako se žele izbjeći američki napad na Irak«, naglasio je. U tako dramatično izaslanoj poruci svom bagdadskom kolegi, pred visokim časnicima egipatske vojske, poručio je kako je to praktički jedini mogući način da se izbjegnu bilo kakve »negativne posljedice«. </p>
<p>Predsjednik Mubarak nije propustio priliku da upozori i najveću svjetsku supersilu SAD. Rekao je kako bi bilo kakva vojna akcija protiv neke arapske zemlje (u sklopu borbe protiv međunarodnog terorizma), mogla imati vrlo teške i složene posljedice. Iako nije jasnije oslikao takve bojazni, Mubarak je, prema nekim tumačenjima, svakako imao u vidu moguće teško predvidive potrese arapskih masa koje nemaju tako negativno mišljenje o bagdadskom vođi Saddamu kao njihove vlade. Promatrano iz tog kuta, pokretanje neke nove Pustinjske oluje, poput one iz početka 1991., moglo bi s međunarodne pozornice »otpuhati« i neke arapske režime.</p>
<p>Irački predsjednik Saddam Hussein ponovo je, ovaj puta preko potpredsjednika vlade Tariqa Aziza, prkosno odbacio mogućnost povratka inspektora UN za kontrolu naoružanja. »Irak neće ni pod kakvim uvjetima dopustiti tako nešto«, kategorički je upozorio Aziz. Dometnuo je kako je bagdadski režim ispunio svoje međunarodne obveze koje se temelje na rezolucijama Vijeća sigurnosti. »Sada je vrijeme da to međunarodno tijelo ispuni svoje obveze prema Iraku«, rekao je u intervjuu egipatskom listu Al-Ahram Al-Arab.</p>
<p>Je li slučajno ili ne, bio je to, u svakom slučaju, prvi izravni odgovor na upozorenje i svojevrsni zahtjev egipatskog predsjednika Mubaraka. Predsjednik Saddam koji, nedvojbeno, dobro poznaje »poker-diplomaciju«, u svojim bagdadskim analizma je, jamačno, došao do zaključka da Amerikanci, barem u sadašnjem trenutku, nisu voljni, ali i dovoljno spremni za pokretanje novog Zaljevskog rata. Poduzimanje te složene vojne operacije bilo bi teško izvodljivo, ne samo zbog izostanka »borbene volje« ostalih zapadnih saveznika, već i zbog nedovoljno snažne oporbe u samom Iraku.</p>
<p>Oporbeni Irački nacionalni kongres (INC), iza kojeg su svojedobno podjednako odlučno stali State Department i Pentagon, nije dao očekivane rezultate. Umirovljeni američki general Anthony Zinni, sada izaslanik za Srednji istok, u Londonu se usprotivio pružanju finacijske potpore INC-u.</p>
<p> Američki Congress je 1997. za potrebe iračke oporbe (naoružanje i vojna obuka) izdvojio 97 milijuna dolara, ali su kranji rezultati bili neučinkoviti.</p>
<p> Mali su izgledi da bi i igra na »kurdsku kartu« mogla dovesti do svrgavanja Saddamove tiranije. Znakovito je da ni susjedna Turska nije naklonjena pokretanju ofenzive za svrgavanje Saddamaova režima.</p>
<p>Ono što svakako najviše brine američke političke i vojne stratege je procjena da bi novi Zaljevski rat isuviše skupo stajao, posebice u ljudstvu, a da konačni rezultati ne bi bili sukladni željenim očekivanjima. Štoviše, irački vlastodržac, koji uživa neskrivene simpatije među mnogim Arapima, unatoč izvjesnom porazu, mogao bi istodobno izaći kao žrtva i moralni pobjednik. Washington, jamačno, strahuje i od još jedne opasnosti. U vrijeme kada se još nisu osigurali alternativni izvori opskrbe naftom iz kaspijskog basena, novi srednjoistočni ratni potresi mogli bi označiti i uvod u novu recesiju američkog i svjetskog gospodarstva. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Arafat poručio palestinskim izbjeglicama da se borba nastavlja</p>
<p>AL RASHIDIYEH, 13. siječnja</p>
<p> - Palestinski čelnik Yasser Arafat rekao je u nedjelju palestinskim izbjeglicama u Libanonu da će se borba protiv izraelske okupacije nastaviti do uspostavljanja palestinske države.</p>
<p>»Ostat ćemo nepokolebljivi i žrtvovat ćemo se do uspostavljanja palestinske države s Jeruzalemom kao glavnim gradom i dok se izbjeglice ne vrate u svoje slobodne domove«, rekao je Arafat govoreći putem telefona iz svojega ureda u Ramali na Zapadnoj obali.</p>
<p>Arafata je slušalo oko 4000 palestinskih izbjeglica, koji su se okupili na ulicama izbjegličkoga kampa Rashidiyeh u blizini grada Tyrea povodom stvaranja 37. obljetnice Fataha, pokreta na čijem je čelu Arafat. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Sramotno je Bratulićevo prešućivanje Gotovčevih djela (3)</p>
<p>Drago mi je da sam gospodinu poslovnom tajniku dao priliku da se čuje i njegov glas i da se čuje da Matica hrvatska ima poslovnog tajnika i da je i on sposoban pisati tekstove. Ne pristajem, međutim, da je moja Povijest hrvatske književnosti jeftinija od psa obučenog da otkriva mine.</p>
<p>Točno je da je stanje u Matici hrvatskoj upravo onakvo kako sam ga opisao a da to, još jednom zaključim, ne pomažu mi samo argumenti što sam ih iznio 5. siječnja u »Stajalištima« nego me u jad i čemer u koji su sunovratili Maticu hrvatsku, čvrsto uvjerava i ono što sam pročitao u spomenutom tajnikovu pismu. Prije nego što odgovorim na laži i poluistine koje Lukić iznosi o mojoj osobi i mom radu, želio bih naglasiti da govoreći o Josipu Bratuliću i o Matici hrvatskoj ja u Vjesniku niti jednom riječju nisam spomenuo niti svoju osobu niti svoj dugodišnji rad u toj instituciji. Moj negativni sud o dva matičina mandata akademika Josipa Bratulića temelje se na argumentima na koje poslovni tajnik sve da je i htio nije mogao odgovoriti. Oni su naime nepobitni i on im nije dorastao i zato ih više ne ću ponavljati.</p>
<p>Ali što tajnik u svom anonimnom odgovoru sada tvrdi, a to je da sam ja o Bratulićevim mandatima negativno pisao zbog privatnih razloga, to naravno neće ostati neodgovoreno. I to ne zbog moje taštine nego da ukažem na jednu u Hrvatskoj udomaćenu praksu po kojoj se svim javnim kritikama uvijek znade privatni izvor a taj je redovito mračan da mračniji ne može biti. Ja čvrsto vjerujem da u praksi javnog rada i javnog izlaganja svojih stavova naša privatnost ima vrlo bitno mjesto ali ne kao crna točka i nečija sramota nego kao prednost i njegova snaga. Ja sam se oduvijek zalagao za načelo javnosti i za načelo osobnog govora, ali sam s gnušanjem odbijao da se privatno miješa sa javnim kako to komu zatreba. Tajnik bezobrazno špekulira da sam ja svoj članak u Vjesniku pisao jer da mi Matica hrvatska nije prihvatila uvjete koje sam joj ponudio a u vezi s pretiskanjem starih i izdavanjem novih dijelova moje Povijesti hrvatske književnosti. </p>
<p>Ja doista jesam Matici hrvatskoj koncem kolovoza 2001. uputio jedno pismo u vezi s tim projektom, ali mi Matica hrvatska na njega nikada nije odgovorila, tako da sam do danas popodne vjerovao da su gospoda moje pismo izgubila ili da im više nije običaj da na uljudna i usmeno prethodno dogovorena pisma odgovaraju. Sada sam u Vjesniku iz tajnikova pisma shvatio da su oni u Matici hrvatskoj moje pismo primili, da su ga pročitali jer ga , kako vidim gospodin poslovni tajnik citira i sretan cvrkuće što može dezauvirati moju nezasitnu osobu navodno visokim financijskim zahtjevima.. Tvrdi tajnik i to još poslovni da je upravo on, svim svojim autoritetom, uvjeren da nitko ozbiljan u hrvatskoj javnosti neće čelnicima Matice hrvatske moći zamjeriti što su odbili prihvatiti moje uvjete u vezi s preuzimanjem naklade šest svezaka moje Povijesti hrvatske književnosti. Javnost bi se, kaže tajnik, trebala sada zgroziti pred Novakovim skandaloznim financijskim uvjetima. </p>
<p>E pa kad je to tako i kad su moji uvjeti skandalozni onda je stvarno red da tom gospodinu poslovnom tajniku i toj Bratulićevoj Matici skrešem u brk što ih ide. Naime ukoliko netko ozbiljan u Hrvatskoj, a posebno u Matici hrvatskoj, može misliti da šest svezaka Povijest hrvatske književnosti na šest tisuća stranica mogu izdavača stajati manje od pedeset tisuća nekadašnjih maraka onda je onaj moj članak o Bratulićevoj Matici hrvatskoj i njezinoj propasti bio nedopustivo blag. Pa onaj pas tragač za minama što ga je jučer Hrvatskoj poklonio glumac Goran Višnjić ili jedno primanje u banskim dvorima gospodine Lukiću i akademiče Bratuliću stoje više od iznosa, zbog kojeg ste me Vi odlučili inkriminirati. </p>
<p>Ako ne vjerujete u priču o psima ili o primanju u Banskim dvorima pročitajte u novinama (10. siječnja 2002.). I konačno lažna tvrdnja gospodina poslovnog tajnika o tomu kako sam Matici hrvatskoj 1995. dok joj je još uvijek pokojni Vlado Gotovac bio predsjednik, nudio svoju Povijest hrvatske književnosti takva je prijesna laž da ću ako budem naročito druželjubiv Maticu hrvatsku zbog nje tužiti. Ja nisam Matici hrvatskoj 1995. nudio šest svezaka svoje Povijesti hrvatske književnosti nego je tu knjigu spremno prihvatila izdavačka kuća Antibarbarus, njezin glavni urednik Albert Goldstein i tadašnji vlasnik prof. dr Vjeran Zuppa. Ali to su druge priče o kojima gospodin poslovni tajnik ionako nema pojma. Njemu naime nije jasno da mi je upravo Vlado Gotovac savjetovao da pokušam s Antibarbarusom jer su već tada na Matičina vrata snažno navirali Bratulić, Lukić i njihova compania bella.</p>
<p> I za kraj još jednom molim da mi ubuduće iz Matice hrvatske više ne šalju anonimna pisma, a inače s predsjednikom, akademikom Bratulićem rado bih ukrstio polemičko koplje i o nekim drugim nama jako zajedničkim temama. Recimo o našoj Katedri za stariju hrvatsku književnost, mojoj navodno bivšoj, a njegovoj sadašnjoj. To je već nešto drugačija tema. Poslovni tajnik bi rekao da je privatna, jer on ne shvaća da u javnom radu i privatnost podliježe javnosti, ali da zato javno djelovanje nikad s privatnim ne ide pod ruku. Toga sam se principa uvijek držao i neće me zbuniti anonimna pisma poslovnih tajnika oronule Matice hrvatske. Dakle zbogom tajniče, a Vi predsjedniče jer o Vama se jedino i radi, izvolite. Pišite jer valjda imate o čemu. </p>
<p>SLOBODAN PROSPEROV NOVAK, New Haven, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Čista je prijevara izume pretvarati u inovacije</p>
<p>Kad je u pitanju stav prema izumima i izumiteljstvu stvari su, na žalost, mnogo dramatičnije</p>
<p> - nego što se prikazuju u novinskim tekstovima. </p>
<p>Iako su riječi izum i inovacija pojmovno potpuno različite, umjesto izum, ne slučajno, uporno se forsira riječ inovacija, inovatorstvo, inovatori. Zakon i međunarodne konvencije štite izume i izumitelje, ali ne i inovacije i inovatore. Iz toga je potpuno jasno zašto se kod nas insistira na »inovacijama«.</p>
<p> Naš Državni zavod za intelektualno vlasništvo svaki naš prijavljeni izum pretvara u inovaciju i ne štiti ga. Ilegalno može dati svakome na uvid prijavljeni izum, a nakon objavljivanja - legalno.</p>
<p>Nakon toga svatko zainteresiran može koristiti taj izum i ne pitavši autora za dozvolu, a nakon pet godina autor, odnosno izumitelj, više nema nikakva prava prema piratskom proizvođaču i distributeru.</p>
<p>To je jedini razlog što je kod nas nemoguće dobiti patentnu ispravu prije pet godina. </p>
<p>Dakle jedino na što treba paziti inozemna kompanija, piratski proizvođač i distributer, da prije tog roka s tim proizvodom ne dođe u Hrvatsku. Toga se držala kompanija Gillette, i iako je distribuirala piratski proizvod »Gillette Sensor Excel« po cijelom svijetu 1993. i 1994., očito zbog nediscipline u kompaniji, nisu čekali 1999. nego su u Hrvatsku došli 1995. </p>
<p>Kao nosilac nacionalnog patenta od 2.11.1992. odmah sam na Trgovačkom sudu u Zagrebu podnio zahtjev za zabranu prodaje tog proizvoda jer se koristi moj spomenuti nacionalni patent bez mog odobrenja. Negativne efekte toga za naše gospodarstvo, država ne može neutralizirati ni na koji način.</p>
<p> Poznata je činjenica da produciranje i zaštita izuma daje snagu gospodarstvu svake zemlje. Zaštićeni izumi donose super profit a državi super porez. Ako naša vlast ne shvati da su naši izumi, i to zaštićeni izumi, jedina šansa za konkurentnost i razvoj našeg gospodarstva - svima nam se loše piše.</p>
<p>IVAN KABALIN, dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Porez na humanost, ili pdv-cinizam?</p>
<p>Nedavno je provedena humanitarna akcija, koja je apelirala na ljudsku solidarnost i u koju se uključilo jako mnogo naših ljudi. Prikupljana su sredstva za nabavku umjetnih pužnica i ugradnju tih pužnica gluhoj djeci.</p>
<p>Jedna od mogućnosti sudjelovanja u toj akciji bilo je telefonsko javljanje na određeni broj, a svaki poziv je vrijedio pet kuna.</p>
<p>Sada sam dobio račun HT u kojem je tih pet kuna po pozivu umanjeno za iznos PDV 22 posto. </p>
<p>Umjesto, na primjer 1000 kuna ta akcija dobija 780 kuna, a država cinički naplaćuje porez na humanost i solidarnost naših građana. Zašto se tako sramote?</p>
<p>A. B., Vinkovci</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Hoće li »Jelavićev zakon« produljiti pritvor »zločinačkoj«?</p>
<p>Priznali to ili ne, sudski postupak u Remetincu nastavit će se pod dojmom posljednjeg teškog poraza tužiteljstva u postupku protiv tzv. male zločinačke/ U svibnju ističe krajnji zakonski rok u kojem se optuženike može držati u pritvoru, osim ako se prije tog roka ne promijeni zakonska odredba o trajanju pritvora</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - U »sudnici na kraju grada« u ponedjeljak se nastavlja suđenje »zločinačkoj organizaciji«. Sudski postupak u Remetincu, nazvan »suđenjem desetljeća«, nastavit će se pod dojmom posljednjeg teškog poraza tužiteljstva u postupku protiv tzv. male zločinačke (iako općinsko državno odvjetništvo tvrdi drugačije, najavljujući i žalbu).</p>
<p>Oslobađajuća presuda u postupku tzv. mini zločinačkoj, izdvojenom iz »velike« optužnice, gdje se navodnog šefa zagrebačke mafije Nikicu Jelavića i druge, teretilo za milijunske prevare i iznude, potpuno je preokrenula prvobitno oduševljenje javnosti »uspjesima« hrvatskog pravosuđa i policije. </p>
<p>Hrvatski Eliot Ness, istražni sudac u »maloj« i »veloj zločinačkoj«, u međuvremenu promoviran za glavnog državnog odvjetnika, Radovan Ortynski, krajem 1999. godine nakon spektakularnog privođenja Jelavića i drugova, hrvatsku je javnost uvjeravao kako je zadan težak udarac hrvatskoj mafiji, te da konačni obračun slijedi. </p>
<p>Kako se suđenje »zločinačkoj« odužilo, koje je započelo u listopadu 2000. godine, a kraj mu se ne nazire, tužiteljstvo je u dodatnim problemima i »cajtnotu«. Naime u svibnju ističe krajnji zakonski rok u kojem se optuženike može držati u pritvoru. Kako se govori u pravničkim krugovima, upravo zbog toga inicirano je noveliranje zakona, u međuvremenu već nazvanog »Jelavićevim zakonom«, koje bi omogućilo, odnosno zakonski osiguralo duže zadržavanje »zločinaca« iza rešetaka.</p>
<p>Pitanje je međutim, s obzirom na proceduru donošenja zakona, hoće li u utrci s vremenom »pobijediti Jelavić ili 'njegov' zakon«.</p>
<p> Inače, da podsjetimo, prvu veliku pobjedu obrana optuženih je ostvarila u srpnju prošle godine kada je oslobođen pritvora Đorđe Vuletić. Nakon toga su pušteni da se brane sa slobode i Hrvoje Gašparinac, Radovan Štetić i Miroslav Vuković Olio. Optuženi Zoran Pripuz još uvijek se nalazi u bijegu.</p>
<p>Opći dojam u sudnici je da se dosad nisu pojavili osobito uvjerljivi svjedoci. Mnogi koji su u istrazi teretili optužene sada se više ničeg ne sjećaju. Neki imaju samo riječi hvale za navodne mafijaše, a oni koji ih terete, uglavnom su pripadnici kriminalnog miljea, navodno suprotstavljenog skupini kojoj se sudi.</p>
<p>Zasad je tužiteljstvo ipak ubilježilo jedan uspjeh. Naime, na Županijskom sudu u Zagrebu, na 15 godina zatvora osuđen je Shatman Bafti, trgovac drogom koji je, prema navodima optužnice, i optužene u »zločinačkoj«, Momčilovića i Zečevića, opskrbljivao drogom. Bafti je osuđen na temelju iskaza svjedoka pokajnika Tomislava Marinca, u postupku »zločinačkoj«.</p>
<p>Nastavak rasprave razriješit će dvojbu; nastavlja li se agonija tužiteljstva ili će tužitelji izvući koji adut iz rukava.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Italiji izručen Jugoslaven osuđen zbog otmice i ubojstva </p>
<p>Grandis je, na temelju međunarodne tjeralice talijanskoga Interpola, uhićen prilikom ulaska u Hrvatsku</p>
<p>DUBROVNIK, 13. siječnja</p>
<p> - Darko Grandis (36), državljanin SRJ s posljednjim prebivalištem u Kotoru, izručen je Republici Italiji na izdržavanje kazne zatvora od 19 godina zbog otmice i ubojstva.</p>
<p>Odluka je to Ministarstva pravosuđa RH, koju je potpisala ministrica Ingird Antičević-Marinović, nakon što je Vrhovni sud koncem studenoga prošle godine utvrdio da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za Grandisovo izručenje. Njegov branitelj, dubrovački odvjetnik Dragan Pištalo, u žalbenom postupku pred dubrovačkim Županijskim sudom i Vrhovnim sudom nijekao je da se radi o osobi koju traži talijanska policija.</p>
<p>Podsjećamo, koncem listopada 1997. Zoran Radosavljević (49), Nebojša Jeremić (36), Emir Džanović (31) i Darko Grandis oteli su Zvonka Repiča, slovenskoga poduzetnika. Otmica se dogodila u talijanskom gradu Goriziji i to navodno radi duga od 200.000 njemačkih maraka izvjesnoj srpskoj tvrtki. Otmičari su Repiča odvezli u šumu, a nakon što su ga svukli do gola polili su ga benzinom i zapalili. Žrtvu su zatim vezanu u prtljažniku automobila odvezli do parkirališta tršćanske luke i tamo ga ostavili.</p>
<p>Čuvar parkirališta čuo je jauke, obavijestio policiju, te je Repič prevezen u bolnicu gdje je početkom studenoga umro. U kolovozu prošle godine Grandis je, na temelju međunarodne tjeralice talijanskoga Interpola, uhićen prilikom ulaska u Hrvatsku, na graničnom prijelazu Karasovići u Konavlima.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Najveći broj ovisnika bio je u gardijskim brigadama</p>
<p>»Nadređeni su znali tko se drogira, ali ti su nam ljudi tada bili potrebni«, otkriva nam anonimni izvor iz MORH-a/ MORH ne bi trebao problem narkomanije gurati pod tepih, već zajedno s braniteljskom udrugama, pomoći ljudima koji su zapravo žrtve rata i nesretnih okolnosti</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Hrvatski vojnici su u deset godina potrošili najmanje tonu heroina, za što su utrošili oko 100 milijuna njemačkih maraka. Neslužbeni su podaci prema izvorima, djelatnika SIS-a, koji je, dakako, želio ostati anoniman.</p>
<p>Naš sugovornik tvrdi kako problem droge postoji od samog početka rata, ali se za samog trajanja rata do kraja 1995. godine, konzumentima lakih i teških droga »gledalo kroz prste«, te dodaje kako su »nadređeni znali tko se drogira ali ti su nam ljudi tada bili potrebni« </p>
<p>Iako MORH ne objavljuje službene statistike, poznato je da se najveći broj ovisnika nalazi u gardijskim brigadama, dakle među profesionalnim vojnicima. U međuvremenu je jedan dio njih otpušten iz vojske, neki su umirovljeni s dijagnozom PTSP-a, a jedan dio je još uvijek s istom dijagnozom na bolovanju.Neki od ovisnika u vojsci su i prvi put došli u doticaj s narkoticima. Lakše droge (marihuana, hašiš), dostupne su danas svima pa nije ni čudo da su se masovno koristile u oružanim snagama. Procjenjuje se da je čak desetak posto pripadnika gardijskih brigada (eksperimentiralo s teškim drogama (heroin, amfetamini, LSD i slično).</p>
<p>Heroin, čije je širenje početkom devedesetih kod nas poprimilo razmjer epidemije, bio je široko rasprostranjen, a zbog specifičnog miljea u vojsci je on bio dostupan svima koji su htjeli probati »nešto novo«.</p>
<p>Tipična je priča jednog našeg bivšeg vojnika i liječenog narkomana, čije ime za ovu priču nije bitno. »Najprije sam pušio travu. U trenucima ratnih predaha, uz alkohol, netko bi smotao joint, koji bi kružio među svima prisutnima. Netko me ponudio sa žutim prahom. 'Povukao' sam crticu i svidjelo mi se. Heroin je uspješno potiskivao napetost i ratne stresove. Naravno, samog sam sebe uvjeravao kako je to samo eksperiment, te da se sigurno neću 'navući'. Nakon nekoliko 'šmrkanja', prešao sam 'na iglu', i dalje uvjeren kako neću postati ovisnik. Nakon dugog samozavaravanja, na kraju više nisam mogao normalno funkcionirati, a srećom uspio sam uz dijagnozu PTSP-a dobiti vojnu mirovinu. Sada sam na liječenju u jednoj komuni«.</p>
<p>MORH ne bi trebao problem narkomanije gurati pod tepih, već zajedno s braniteljskim udrugama, pomoći ljudima koji su zapravo žrtve rata i nesretnih okolnosti.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nađeno mrtvo dijete</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Tijelo mrtvog novorođenčeta, koje je pronađeno u subotu oko 17,30 sati u podrumu kuće u Ljubijskoj ulici, nalazi se na obdukciji na Zavodu za sudsku medicinu. U prizemlju kuće žive podstanari, a dijete je pronašla vlasnikova snaha. </p>
<p>Kako je priopćila policija obdukcijom će se utvrditi točan uzrok smrti, a na djetetovom tijelu nisu uočene ozlijede. Policija traga osobom za koju se oretpostavlja da je djetetova majka. </p>
<p>D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Četvero poginulih u prometnoj nesreći u Rijeci</p>
<p>RIJEKA, 13. siječnja</p>
<p> - Četiri su osobe poginule u prometnoj nesreći, u nedjelju, sat vremena nakon ponoći. Nesreća se dogodila u riječkoj četvrti Pećine, u Radničkoj ulici.</p>
<p>Iako se okolnosti i uzroci nesreće još uvijek utvrđuju, pretpostavlja se da se prometna nesreća s tragičnim posljedicama dogodila zbog neprilagođene brzine.</p>
<p>Vozač automobila »opel ascona« registracijske oznake SB 644-BK, Zvonimir Marceković (21) iz Slavonskog Broda, kod Stanice za tehnički pregled vozila na Pećinama izletio je iz oštrog zavoja, sletjevši s ceste na dubinu 30 do 40 metara, na mjesto gradnje WTC-a Rijeka.</p>
<p>Od posljedica pada niz strminu, poginuli su suvozačica, Riječanka Nataša Rožić (24) i putnici Trogiranin Kruno Andrijić (11), te Irena špikić (25) iz Rijeke.</p>
<p>Nakon očevida, kojeg je na mjestu nesreće obavio istražni sudac riječkog Županijskog suda Valentin Ivanetić, tijela poginulih prevezena su na Zavod za sudsku medicinu. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pao s bicikla i poginuo</p>
<p>OSIJEK, 13. siječnja</p>
<p> - U osječkom prigradskom naselju Tenja, na križanju ulica Mačekove i Vlačićeve, iz za sada još uvijek neutvrđenih razloga s bicikla je pao Antun Klešić (61) iz Tenje, te je na mjestu preminuo.</p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici Postaje prometne policije PU osječko-baranjske, te je isključena mogućnost da je nesretnog biciklistu, kako se posumnjalo, udario automobil koji se potom udaljio.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, doznajemo kako je Antun Klešić godinama patio od teške bolesti, pa se pretpostavlja da je preminuo vozeći bicikl sa kojega je potom pao na cestu. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Čekali kupca automobila, dočekali razbojnika</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Nepoznati je razbojnik, u subotu oko 17,30 sati u Samoboru opljačkao Vladimira L. (41) i Vedrana V. (23).</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, Vedran i Vladimir parkirali su »opel kadett« varaždinskih oznaka, na parkiralištu u Svetonedjeljskoj ulici. Tu su trebali pričekati osobu kojoj su trebali prodati automobil.</p>
<p>Vladimir je sjedio u autu, a Vedranu, koji se šetao, prišao je razbojnik s pištoljem u ruci, udario ga po glavi i ispalio metak u zrak, zatraživši da mu preda novac. Potom ga je dogurao do vozila, a zatim udario i Vladimira. Kad su oba predali svoje novčanike, nepoznati napadač sjeo je u automobil i pobjegao.</p>
<p>Policija je odmah počela potragu, a oteti automobil nađen je dva sata kasnije na parkiralištu u ulici 9. svibnja u Samoboru. Za razbojnikom se traga.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pokušao silovati djevojku koja se vraćala s posla</p>
<p>VARAŽDIN, 13. siječnja</p>
<p> - osamnaestogodišnju I.F. iz Varaždina, napala je, zasad nepoznata osoba u noći sa subote na nedjelju. Dogodilo se to, prema priopćenju PU varaždinske, dok je prolazila Hallerovom alejom u Varaždinu, vraćajući se s posla.</p>
<p>Nepoznata joj je osoba, navodno, prišla s leđa, odvukla ju na neko drugo mjesto i pokušala je silovati. Djevojka je navodno bila i vezana, no uspjela je pobjeći od svog napadača.</p>
<p>Ozlijeđena je i pregledana na Odjelu ginekologije i otorinolaringologije varaždinske Opće bolnice. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>HTZ: Nagrada za izlagača godine uvertira za daljnje nastupe </p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Nakon što je na turističkom sajmu u Oslu u konkurenciji 267 izlagača iz 60 zemalja Hrvatska proglašena izlagačem godine, ovoga tjedna Hrvatska turistička zajednica izlaže na pet novih europskih sajmova. </p>
<p>Među ostalim, hrvatski turizam biti će predstavljen u Beču (Ferienmesse), Helsinkiju (Matka) i Bratislavi (Slovakiatour). Sajmovi počinju 17. i završavaju 20. siječnja. Osim toga, u utorak, 15. siječnja, svečano će se otvoriti nove prostorije predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Beču, na adresi Am Hof 13. </p>
<p>Dan kasnije, 16, siječnja, u bečkom dvorcu Schönbrunn, samostalno će se predstaviti Turistička zajednica Istarske županije. Sve će popratiti aukcija tridesetak slika, a dio prihoda planira se utrošiti postavljanju reprodukcije spomenika admiralu Wilhelmu Teggethoffu u Puli (admiral Tegetthoff je 1866. godine u poznatu bitku kod Visa krenuo iz Pule). </p>
<p>Inače, u obrazloženju nagrade za izlagača godine, organizatori »Reiseliv 2002. Oslo« istaknuli su »Prilikom posjeta ovom izložbenom prostoru stječe se osjećaj istinske prezentacije produkta. Osvjetljenje je fantastično te optimalno komponirano s tradicionalno vizualnim elementima. Srdačnost koju susrećete na štandu pridonosi onome što žiri zove perfektan izlagač«. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mali poduzetnici Otočca dobili 44 kredita</p>
<p>OTOČAC, 13. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak će se održati treća sjednica Povjerenstva Grada Otočca za dodjelu kredita malim i srednjih poduzetnika. Do sada su pozitivno riješena 44 zahtjeva, a u ponedjeljak će se razmatrati 24. </p>
<p>Do sada su se zahtjevi za kreditom kretali od 60.000 do dva milijuna kuna. Realizacija ove kreditne linije koju je pokrenuo Grad Otočac uz pomoć Ministarstva malog poduzetništva nastavit će se sve do iskorištenja cijele kvote od deset milijuna kuna. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Prvi put u povijesti blokiran račun Dinama: Prosinečkom treba isplatiti 792.502,41 eura s kamatama</p>
<p>Toliko, naime, Prosinečkom Dinamo duguje za naknadu osobnoga dohotka, a račun je blokiran odlukom Općinskoga suda u Zagrebu / Račun bi trebao ostati blokiran dok se ne završi sudski postupak / U ponedjeljak će se na konferenciji za novinare odvjetnica Prosinečkoga i njegov otac Đuro očitovati na privremenu mjeru i cijeli sudski postupak </p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Odlukom zagrebačkoga Općinskog suda privremenom je mjerom od 9. siječnja 2002. prvi put u povijesti blokiran račun NK Dinamo š.d.d. u iznosu od 792.502,41 eura koliko taj klub duguje za naknadu osobnoga dohotka svom bivšem igraču Robertu Prosinečkom. </p>
<p>Naime, to je rješenje 9. siječnja, a na zahtjev nogometaševe zastupnice, odvjetnice Gordane Lazović, donijela sutkinja Općinskoga suda Morena Šporčić Beti. Rješenjem se nalagalo Zavodu za platni promet da blokira račun maksimirskoga kluba te da se Prosinečkom isplati spomenuti iznos s pripadajućim kamatama počevši od 1. rujna prošle godine, pa do isplate navedenoga iznosa u kunskoj protuvrijednosti po tečaju Hrvatske narodne banke. </p>
<p>Kamate bi trebale biti isplaćene po stopi koju Zagrebačka banka plaća na devizne štedne uloge po viđenju u mjestu ispunjenja. Spomenuta privremena mjera, navodi se u obrazloženju, ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka između Roberta Prosinečkog i Dinama ili drukčije odluke Suda, a protiv spomenutog rješenja nije dopuštena posebna žalba ni prigovor. </p>
<p>Tako je 11. siječnja oko 14 sati stiglo rješenje u ZAP koji je i blokirao Dinamov račun. Odvjetnica Gordana Lazović za ponedjeljak je zakazala i konferenciju za novinare na kojoj će se ona i otac nogometaša Đuro Prosinečki očitovati na privremenu mjeru i cijeli sudski postupak. </p>
<p>Sudski postupak na Općinskom se sudu vodi zbog neispunjavanja obveze maksimirskoga kluba o isplati osobnog dohotka sadašnjem igraču engleskog Portsmoutha Robertu Prosinečkom. </p>
<p>Naime, Prosinečki i Dinamo potpisali su sporazum o prekidu radnog odnosa koji je počeo 30. ožujka 1998. godine i trebao trajati do 31. srpnja 2002. godine, za koji mu je klub trebao isplatiti dogovoreni iznos od tadašnjih 1,550.000 njemačkih maraka. </p>
<p>Tako su 27. lipnja 2000. potpisali sporazum o tri obročne isplate osobnog dohotka. Prvoga dana prosinca 2000. godine 500 tisuća maraka, 1. lipnja 2001. također 500 tisuća maraka i 1. prosinca prošle godine 550 tisuća maraka. </p>
<p>No, kako klub nije platio prvu ratu 15. siječnja prošle godine potpisan je aneks ugovora po kojem svi obroci trebaju biti isplaćeni odjedanput, i to 1. rujna 2001. godine. No, s obzirom da klub ni tada nije uplatio dogovoreni iznos, 5. rujna Robert Prosinečki podigao je tužbu na Općinskom sudu, tražeći, između ostaloga, i privremenu mjeru blokiranja računa.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Riječani nezadovoljni zapošljavanjem i parkiranjem</p>
<p>Riječani su zadovoljni trgovinama, školama, kvalitetom vode i odvozom smeća, a loše ocjenjuju parkiranje, održavanje stambenih zgrada te mogućnosti za sport i rekreaciju</p>
<p>RIJEKA, 13. siječnja</p>
<p> - Građani Rijeke sasvim su zadovoljni trgovinama, uslugama i školama, ali su nezadovoljni nemogućnošću pronalaska posla i parkirnog mjesta. Ustanovljeno je to anketom koju je agencija PULS tijekom listopada 2001., a na traženje gradske uprave, provela među 400 riječkih kućanstava. </p>
<p>Prvo takvo ispitivanje provedeno u Hrvatskoj sastavni je dio projekta »Sudjelovanje građana« kojeg provodi The Urban Institute u sklopu Projekta reforme lokalne samouprave, a financira ga USAID. </p>
<p>Nakon predstavljanja rezultata ankete koji su pokazali da su ispitanici visoko ocijenili kvalitetu pitke vode i učestalost odvoza komunalnog otpada, dok su slabo ocijenili parkiranje, održavanje stambenih zgrada i dostupnost sportsko-rekreacijskih ustanova, gradonačelnik Vojko Obersnel upozorio je da je velik broj ispitanika bio neodređen, što ukazuje na nedovoljnu informiranost ili apatičnost građana.. </p>
<p>Riječani tvrde da najviše informacija o radu lokalne samouprave dolazi putem lokalnog tiska i lokalnog radija. Sve su medije ocijenili vrlo točnim, a većina je pružila potporu svim sugeriranim aktivnostima gospodarskog razvitka koje je predložio Grad. Najveću potporu dobile su vizije »Grad sporta i rekreacije« i »Grad turizma«. Ispitivanje će se ponovo provesti za godinu dana.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Međimurci za zdravstvo izdvajaju 9,9 milijuna kuna </p>
<p>Iz proračuna Međimurske županije bit će izdvojeno 9,9 milijuna kuna za investicijsko održavanje četiriju županijskih zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Županija a od države se očekuje pet milijuna za kapitalna ulaganja</p>
<p>ČAKOVEC, 13. siječnja</p>
<p> - Za investicijsko održavanje četiriju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Međimurska županija ove će se godine u županijskom proračunu izdvojiti 9,9 milijuna kuna. Najviše - 7,73 milijuna kuna - dobit će Županijska bolnica, Domu zdravlja pripast će 1,45 milijuna kuna, pola milijuna kuna dobit će Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, a Ljekarna Čakovec 225.000 kuna.</p>
<p>Vlada je odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove propisala minimalna mjerila. Iznose koji će biti dodijeljeni pojedinim zdravstvenim ustanovama u Međimurju predložila su njihova upravna vijeća. </p>
<p>U Županijskoj bolnici za nabavu nove medicinske opreme bit će utrošeno 4,42 milijuna kuna, a ostatak za investicijsko i tekuće održavanje. Iz županijskog proračuna izdvojit će se dodatan novac za otplatu 10 milijuna kuna kredita, kojim je prije dvije godine nabavljena značajna medicinska oprema bolnici u Čakovcu. U Županijskoj bolnici u Čakovcu, Poglavarstvu i među stanovnicima Međimurske županije naglašeno je očekivanje da će iz državnog proračuna, kao i blagajne Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, biti ove godine osigurano pet milijuna kuna za kapitalna ulaganja, jer Interni odjel čakovečke bolnice vapi za proširenjem, obnovom i osuvremenjivanjem. Dugoročno treba riješiti i smještaj Pulmologije, koja je nekoliko kilometara udaljena od bolnice. Dugoročno će se morati riješiti i nadogradnja Kirurgije, jer su prevelika ulaganja u održavanje i obnavljanje ravnog krova. </p>
<p>Hitna je i sanacija i dogradnja zgrade županijskog Zavoda za javno zdravstvo , za što bi trebalo osam milijuna kuna. U Zavodu kažu da bi obnova i dogradnja trajala pet godina, u skladu s financijskim mogućnostima. Svim tim ulaganjima nastoji se barem održati dostignuta razina zdravstvene zaštite u najsjevernijoj hrvatskoj županiji.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ličko-senjska županija na udaru droge</p>
<p>GOSPIĆ, 13. siječnja</p>
<p> - U Ličko-senjskoj županiji očit je porast upotrebe opojnih droga i alkohola, poglavito kod mladih koji prvi kontakt s tim opijatima imaju još u osnovnoj školi. Od droga najzastupljenija je marihuana, potom kokain, ecstasy, a najveći su potrošači srednjoškolci. Po nekim pokazateljima, droga je najraširenija u Senju, dok je najmanje ima u tzv. općinama posebne državne skrbi. Sve je očitija i upotreba marihuane na javnim mjestima, poglavito u ugostiteljskim lokalima.</p>
<p>Po nekim pokazateljima, oko 80 posto mladih u Županiji probalo je marihuanu, dok ih je oko 20 posto probalo i druge vrste droga. Srednjoškolci najčešće uzimaju ecstasy i marihuanu s primjesama, dok je kokain najzastupljeniji kod starijih od 30 godina. Zabrinjava da se »travu« može naći već kod sedmaša i osmaša. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Novi ekološki incident: Pomor ribe kod Vranjica</p>
<p>SPLIT, 13. siječnja</p>
<p> - Dok je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević obilazio solinski tok rijeke Jadro, u koji je prije tjedan dana iscurilo nekoliko tisuća litara mazuta što je prouzročilo ekološku katastrofu golemih razmjera, u obliženjem mjestu Vranjicu, nasuprot Sjeverne luke, bujao je još jedan eko-incident.</p>
<p> Nekoliko stotina srdela isplivalo je na obalu kako bi našle spas na suhome nakon čega su masovno ugibale. Iako uzroci pomora još nisu poznati mnogi vjeruju da izlijevanje mazuta u Majdanu nema veze s ugibanjem srdela u Vranjicu, te da je riječ o zagađenju s kopna.</p>
<p> Ivna Bućan, predsjednica kaštelanske Udruge »Lijepa naša« podsjetila je kako prizor uginule ribe na južnoj strani Vranjica nije nikakva novina.</p>
<p> »Već nekoliko puta bili smo suočeni s pomorom ribe, odnosno ribama koje su pokušavale hvatati zrak. Nikada međutim, nismo bili suočeni s ovolikom količinom. Neobično je i to što u ovom slučaju strada samo jedna vrsta ribe koja je poznata pod nazivom lojanica ili masna srdela«, kazala je Ivna Bućan.</p>
<p> Mjesto novog incidenta obišli su u nedjelju župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić i njegovi suradnici.</p>
<p> »Ovo je još jedan dokaz da moramo uvesti mnogo rigoroznije propise kako bi zaštitili ovaj dio područja koji se već 50 godina sustavno zagađuje. Ne znam možemo li vranjički slučaj dovesti u vezu s mazutom u Jadru, ali kao laik mislim da je to lako moguće«, izjavio je župan Lukšić. </p>
<p>Nakon obilaska zagađenog dijela rijeke Jadro u Solinu, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević konstatirao je kako će osnovna sanacija biti gotova do 18. siječnja te ponovio kako ne postoje ni najmanje sumnje u ispravnost pitke vode.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Same Vladine mjere neće pokrenuti val zapošljavanja </p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Vladine mjere poticanja zapošljavanja neće polučiti veći uspjeh. U tome su jednoglasni vodeći hrvatski ekonomisti. Unatoč dobrim namjerama Vlade, pozitivne rezultate u borbi s nezaposlenošću moguće je ostvariti samo pokretanjem šireg investicijskog ciklusa i radikalnim promjenama nefleksibilnog tržišta rada i svega onoga što se vezuje uz tržište rada - od poreznog do obrazovnog sustava.</p>
<p>Vlada, inače, za Program poticanja zapošljavanja kojim bi se kroz idućih pet godina trebalo zaposliti 36.772 osoba planira utrošiti 1,23 milijarde kuna. Stručnjaci su, međutim, jednoglasni u ocjenama da se radi o »vatrogasnim mjerama«, koje su unatoč dobrim namjerama nedostatne za preokretanje negativnih trendova na tržištu rada.</p>
<p>U Hrvatskoj je, naime, potražnja za poslom još uvijek radikalno veća od ponude radnih mjesta. </p>
<p>Stručnjaci (Vedran Šošić, Žarko Miljenović) sumnjaju i u opravdanost posebnih mjera usmjerenih na zapošljavanje mladih visokoobrazovanih osoba. Takvih je na burzi rada najmanje i oni u pravilu lakše nalaze posao od, primjerice, nedovoljno kvalificiranih ili starijih osoba.</p>
<p>Vladin Program za poticanje zapošljavanja ima i dodatnu manu, jer će jedne zaposlene (osobe pred mirovinom) u državnoj upravi zamijeniti drugima (mlade fakultetski obrazovane osobe). U prvi tren to će značiti i lagano povećanje broja zaposlenih u državnoj upravi. Kasnije pak, za godinu dana, broj zaposlenih bit će isti kao i prije, odnosno neće se otvoriti nova radna mjesta.</p>
<p>Teško je očekivati, kažu stručnjaci, da će niži troškovi zapošljavanja natjerati veći broj privrednika da otvaraju nova radna mjesta. Nove radnike zaposlit će samo onaj tko ih treba, a sami poticaji nisu dovoljno atraktivni da bi zbog njih netko išao povećavati proizvodnju.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nazire li se kraj sindikalnog spora o 11.000 »kvadrata«?</p>
<p>Pet sindikalnih središnjica trebaju se do 15. siječnja očitovati o popisu imovine o kojoj se spore / Imovina dosad nije podijeljena jer zajednička sindikalna komisija nije utvrdila njezin opseg / Većina sindikata prihvaća kao glavni kriterij raspodjele reprezentativnost sindikata, odnosno broj članova koji plaćaju članarinu</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Pet sindikalnih središnjica trebaju se do 15. siječnja očitovati o popisu imovine o čijoj se raspodjeli spore već godinama. Riječ je o 11.000 četvornih metara stambenoga i poslovnog prostora.</p>
<p>Po Zakonu o udrugama, od 1998. Vlada je preuzela svu imovinu bivšeg državnog sindikata i obvezala se da će, ako se sindikati ne dogovore sami, raspodijeliti tu imovinu po kriterijima koje donese Sabor. Imovina dosad nije podijeljena jer zajednička sindikalna komisija nije utvrdila njezin opseg, pa je i dalje u državnom vlasništvu.</p>
<p>Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, čiji će Ured koordinirati raspodjelu imovine, kazao je da Vlada nema namjeru oduzimati ono što pripada sindikatima. </p>
<p>»Vlada se zalaže da se imovina stavi na raspolaganje sindikatima i to po kriterijima oko kojih se oni sami usuglase«, kazao je Begović Hini. Prihvate li popis, koji im je krajem prošle godine uputilo Vladino Povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom, sindikalci bi trebali utvrditi kriterije raspodjele i zatražiti upis pojedine nekretnine u svoje vlasništvo. Većina sindikata prihvaća kao glavni kriterij raspodjele reprezentativnost sindikata, odnosno broj članova koji plaćaju članarinu.</p>
<p>Po podacima tripartitnog povjerenstva Vlade, sindikata i poslodavaca iz 1999., najbrojnija središnjica je Savez samostalnih sindikata Hrvatske sa 290.000 ili 66 posto od ukupnoga članstva sindikalnih središnjica. Slijede Matica hrvatskih sindikata javnih službi sa 10,5 posto, Nezavisni hrvatski sindikati s devet posto, te Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske sa po sedam posto članstva. Kako se u međuvremenu broj članova nekih središnjica promijenio, one će zatražiti ponovno utvrđivanje reprezentativnosti. To će učiniti i Nezavisni hrvatski sindikati koji tvrde da im je članstvo sa 40.000, prije dvije godine, poraslo na 100.000 članova.</p>
<p>Na sastanku sindikalaca sa zamjenikom premijera Goranom Granićem, dogovoreno je da će se sve središnjice suglasiti s preuzimanjem svakog pojedinog objekta u vlasništvo jedne središnjice, a prijenos vlasništva potvrđivat će Vlada. Na razgovore oko podjele imovine dosad nisu pozivani autonomni sindikati izvan središnjica, koji su, kao i sindikati udruženi u središnjice, u proteklih pola stoljeća uplaćivali dio članarine za sindikalnu imovinu. Po registru Ministarstva rada i socijalne skrbi, takvih je sindikata u Hrvatskoj oko 500, a okupljaju od desetak do nekoliko tisuća članova.</p>
<p>»Isključivanje autonomnih sindikata iz raspodjele nije moralno i pravno u redu, pa ćemo tražiti ravnopravan tretman«, rekao je Hini predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić.</p>
<p>Grafičari su na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugokomunističke vladavine podnijeli zahtjev za povratom nacionalizirane imovine, no to im, smatra Kolarić, ne oduzima pravo na njihov dio sindikalne imovine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Picula: Nacionalna emancipacija - preduvjet svega ostaloga</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - »Priznanje neovisnosti Hrvatske jedan je od najvažnijih događaja ne samo novije, već ukupne hrvatske povijesti, jer je nacionalna emancipacija bila preduvjetom političke, socijalne i svake druge emancipacije hrvatskoga naroda«, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula za Hinu u povodu 10. obljetnice priznanja samostalne Republike Hrvatske.</p>
<p>»Priznanje Hrvatske bio je, nije nimalo pretenciozno reći, značajan datum i za europsku povijest, jer se dogodio u razdoblju prekida s totalitarizmom i poništenja nedemokratskih snaga u srednjoj Europi, europskom istoku i jugoistoku«, ocijenio je. </p>
<p>»Možda je baš takav pogled iz zapadnog kuta na rasap SFRJ i činjenica da se vodio rat, da su se razarali hrvatski gradovi i manipuliralo položajem srpske zajednice u Hrvatskoj doveo do pokušaja da se rat zaustavi priznanjem republika bivše države«, rekao je. Od događaja koji su obilježili prvih deset godina hrvatske države, Picula je izdvojio akcije »Bljesak« i »Oluja«, kojima su vraćena okupirana područja i završen rat te izbori 3. siječnja 2000. godine. </p>
<p>»Pravi izazov za hrvatsku vanjsku politiku i dalje ostaje aktivna politika u regijama u koje Hrvatska zalazi; pomoć susjedima u interesu je Hrvatske jer će tako najlakše onemogućiti da se njihovi problemi preliju na njezin teritorij«, kazao je, istaknuvši da »ne želimo našu regionalnu politiku svesti samo na Balkan ili europski jugoistok«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nobilo za Blaškića traži oslobađajuću presudu ili obnovu postupka </p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Žalba Ante Nobila na presudu Haaškog suda generalu Tihomiru Blaškiću bit će u ponedjeljak poslana poštom u Haag. Nobilo, koji se upravo vratio iz Haaga gdje je bio u posjetu Blaškiću, kazao je u nedjelju za Vjesnik da u žalbi traži oslobađajuću presudu ili alternativno, obnovu postupka za svog branjenika. </p>
<p>Nobilo očekuje da će Tribunal njegovu žalbu riješiti u drugoj polovici ove godine. Naime, postoji procedura po kojoj tužiteljstvo na žalbu obrane može dati odgovor, a Nobilo očekuje da će oni za to tražiti dva ili tri mjeseca. Na taj odgovor onda i obrana može dati svoj odgovor, što će i učiniti. </p>
<p>Obrana je iskoristila mogućnost da sroči žalbu na 200 stranica. Pravila Tribunala dopuštaju da se žalba može napisati na najviše 100 stranica. No, s obzirom da je Blaškićev proces najstariji i najdugotrajniji u Haagu, obrana je ishodila udvostručenje žalbe. </p>
<p>Nobilo navodi da se žalba temelji na kombinaciji starih i novih dokaza. »Sve ono što je Blaškić dosad iznosio u svojoj obrani, kroz nove dokumente samo dobiva na snazi«, kaže Nobilo, pojašnjavajući da novi dokumenti iz arhiva HIS-a, Ureda Predsjednika te arhiva Stožera Armije BiH, samo potvrđuju ono što Blaškić tvrdi svih šest godina otkako je u Haagu. »Ono što je Blaškić iznosio u svoju obranu, sada je kroz nove dokaze postalo očito«, kaže Nobilo, dodavši da »time što obrana ne mora ništa mijenjati od onoga što je dosad iznosila u Haagu, jača Blaškićeve šanse i održava kredibilitet obrane«.</p>
<p>Žalba, inače, ima tri osnovna elementa. »U prvom dijelu, žalimo se na pogrešnu primjenu prava«, kaže Nobilo, pojašnjavajući da se radi o tome da je Haaški sud u presudi, preširoko tumačio Blaškićevu zapovjednu odgovornost. Naime, obrana smatra da se Sud trebao ograničiti na direktnu odgovornost, odnosno da optuženi odgovara samo ako je zapovjedio zločin.</p>
<p>»U Blaškićevu slučaju, Tribunal je zapovjednu odgovornost proširio tako da postoji odgovornost u slučaju da se na neko područje šalju vojne jedinice u kojima su osobe sumnjive i kriminalne prošlosti. Sud smatra da u takvim slučajevima, zapovjednik mora pretpostaviti da bi te jedinice mogle napraviti zločin«, kaže Nobilo, koji smatra da se zapovjedna odgovornost mora ograničiti samo na izravnu naredbu zločina. </p>
<p>Što se tiče Ahmića, obrana želi dokazati da Blaškić nije mogao pretpostavljati da će tamo biti napravljen zločin jer ništa nije upućivalo da će se to dogoditi. »Naime, 'Ahmića prije Ahmića' nije bilo jer do pokolja u tom selu, takvih zločina nije bilo«, kaže Nobilo. </p>
<p>Obrana osporava i Blaškićevu odgovornost za zločine počinjene na području Kiseljaka. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Radoš: Ako ga Haaški sud privremeno pusti, Ademi može na posao u HV </p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja </p>
<p> - »Ako Haaški sud privremeno pusti na slobodu generala Rahima Ademija, on se može vratiti na svoje radno mjesto u Glavnom inspektoratu Hrvatske vojske, gdje je radio prije odlaska u Haag«, izjavio je ministar obrane Jozo Radoš u nedjeljnoj emisiji HTV-a »Nedjeljom u dva«.</p>
<p> »Ako bi general Ademi to želio i smatrao da mu to može pomoći, te ako bi imao kapaciteta i želje, omogućit će mu se da radi svoj posao«, odgovorio je Radoš na novinarski upit.</p>
<p> U subotu je Ademijev branitelj Čedo Prodanović pozdravio odluku Vlade da zamjenik premijera Goran Granić u ime Vlade dade dodatna jamstva Haaškom sudu za privremeno puštanje generala Ademija na slobodu.</p>
<p> Ročište na kojem bi Granić, koji je predsjednik Vladinog Savjeta za suradnju s Međunarodnim sudom u Hagu, trebao dati dodatna jamstva, po neslužbenim informacijama moglo bi se održati idući tjedan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Oporbeni političari Zadra tužit će vijećnicu Renatu Peroš</p>
<p>Renata Peroš je za paljenje svog automobila izravno optužila mnoge građane Zadra, uglavnom oporbene političare, koji su ispitivani i dovedeni u neugodne situacije / Oni najavljuju tužbu protiv vijećnice Peroš i tvrde: »Ako u Zadru policija i pravosuđe rade u interesu trenutačne vlasti, više državne instance trebale bi pošteno i objektivno raditi svoj posao«</p>
<p>ZADAR, 13. siječnja</p>
<p> - Policijska obrada slučaja paljenja automobila gradske vijećnice Renate Peroš 30. rujna 1999. godine, okončana je još lani, 30. listopada. Budući da nisu pronađeni nikakvi materijalni tragovi, nitko nije osumnjičen, spis je zaključen i proslijeđen Državnom odvjetništvu koje nije tražilo daljnju obradu »jer se nemaju za što uhvatiti« i time je slučaj zaključen. Iako je od zaključenja slučaja prošlo gotovo dva i pol mjeseca, vijest je u javnost doprla tek ovih dana. </p>
<p>Na meti policijske istrage bili su redom zadarski oporbeni političari. Ispitivalo se i stanare zgrade u kojoj se nalazi kafić u kojega oni zalaze zato što ih je apostrofirala vijećnica Peroš indirektno ih optuživši za paljenje automobila jer su, kako po njezinom insinuacijama stoji u policijskom izvješću, »oštećeni« njezinim glasovanjem. Davor Aras, predsjednik Gradskog vijeća, bio je još žešći u prejudiciranju možebitnog krivca. Na hitro sazvanoj press-konferenciji ustvrdio je da su automobil zapalili »jugonostalgičari koji ne mogu podnijeti demokratski izabranu vlast u Zadru«.</p>
<p>Podsjećamo, HDZ je u Zadru došao na vlast uz pomoć glasa Renate Peroš koja je u Gradsko vijeće stigla s nezavisne liste Stanislava Antića. Da slučaj dospije i na državnu razinu pobrinula se središnjica HDZ-a. Na konferenciji za novinare u Zagrebu, na kojoj su bili i Renata Peroš i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, čelnici HDZ-a tvrdili su da se u Zadru događa »politički terorizam« samo zato što je »hrabra žena Renata Peroš«, iako nezavisna, digla svoju ruku za HDZ. </p>
<p>Uskoro je uslijedilo testiranje na detektoru laži Peroševe i njezina supruga, a nakon toga je Peroševa izjavila da ima svjedoka koji točno zna tko joj je zapalio automobil. Zatim je nastao totalni muk. Oporbeni vijećnici Omerka Šarić, Damir Mišlov i Josip Vlahović pokušavali su na sjednicama Gradskog vijeća dobiti odgovore dokle se stiglo u policijskoj istrazi, no bez uspjeha, iako je policija već bila zaključila izvješće o istrazi. Zašto se to izvješće nije moglo pročitati gradskim vijećnicima? </p>
<p>Vijećnica Peroš je apostrofirala moguće krivce upravo iz redova svoje liste. Ako policija nije držala potrebnim izvijestiti gradske vijećnike i cjelokupnu javnost o rezultatima istrage, nije te rezultate trebala podastrijeti ni samo jednom mediju, što je ovoga puta učinila. Dakle, policija je u ovome slučaju zakazala. Oporba čak tvrdi da je samo dokazala da pripada »mašineriji HDZ-a«.</p>
<p>Za Državno odvjetništvo je slučaj okončan »jer se nemaju za što uhvatiti«. Javnost tako nije saznala je radi li se u ovome slučaju samo o običnom vandalizmu ili o političkoj osveti? Peroševa je izravno optužila mnoge građane Zadra, koji su ispitivani i dovedeni u neugodne situacije. Oni nipošto nisu zadovoljni policijskim izvješćem, a još manje stavom Državnog odvjetništva i najavljuju tužbe protiv vijećnice Peroš . Jer, ističu »ako u Zadru policija i pravosuđe rade u interesu trenutačne vlasti, više državne instance svakako bi trebale pošteno i objektivno raditi svoj posao«.</p>
<p> Podsjetimo, u posljednjih deset godina u Zadru je zapaljeno 12 automobila. Da je policija otkrila barem jednog počinitelja, stvari bi sigurno izgledale potpuno drukčije. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Studentima ove godine 2700 državnih stipendija</p>
<p>Umjesto prošlogodišnjih 1000 stipendija, Ministarstvo znanosti i tehnologije će 2002. podijeliti 2700 stipendija u iznosu od 500 do 800 kuna mjesečno / Tisuću stipendija namijenjeno je svim redovnim studentima, uz uvjet da nisu ponavljali godinu, a za preostalih 1700 stipendija mogu se natjecati studenti određenih kategorija</p>
<p>Mirela Lilek</p>
<p>ZAGREB, 13. siječnja</p>
<p> - Umjesto prošlogodišnjih 1000 stipendija, Ministarstvo znanosti i tehnologije ove će godine studentima podijeliti 2700 stipendija. Natječaj, raspisan uoči blagdana, bit će završen krajem siječnja, a mjesečna stipendija kretat će se između 500 i 800 kuna.</p>
<p>Petsto kuna mjesečno dobivat će studenti koji žive s roditeljima i studiraju u mjestu stanovanja, 700 kuna studenti smješteni u domu, a 800 kuna dobit će studenti podstanari.</p>
<p>Dok je 1000 stipendija namijenjeno svim redovnim studentima, uz uvjet da nisu ponavljali godinu, za preostalih 1700 stipendija mogu se natjecati studenti određenih kategorija. Tako je čak 1000 stipendija namijenjeno nadarenim studentima, 500 će biti dodijeljeno studentima deficitarnih zanimanja (učiteljski i profesorski studijima), a 200 stipendija dodijelit će se onim studentima koji se obvežu da će se nakon završetka studija zaposliti na područjima posebne državne skrbi ili otocima.</p>
<p>Ako se u nekoj kategoriji dodijeli manji broj stipendija od predviđenog, ministar znanosti povećat će broj stipendija u drugim kategorijama.</p>
<p>Uspjehu studija u natječaju će se pribrojavati bodovi na temelju socijalnog statusa. Studentima kojima je umro roditelj dodijelit će se po 240 bodova, studentima kojima se braća ili sestre redovno školuju izvan mjesta prebivališta 180 bodova, a studentima s braćom ili sestrama predškolske dobi - 90 bodova. Studenti invalidi bodove će dobivati prema kriteriju invalidnosti.</p>
<p>S obzirom na to da je krajem prošle godine Vlada ukinula dječji doplatak za 25.000 studenata, u novom su natječaju Ministarstva znanosti predviđeni i dodatni bodovi za studente koji su do kraja 2001. godine bili korisnici dječjeg doplatka.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dvadeset stipendija za požeške studente</p>
<p>POŽEGA, 13. siječnja</p>
<p> - Ovih dana Poglavarstvo Požege raspisat će natječaj za dodjelu 20 novih stipendija za ovu godinu, a studenti će iz gradskog proračuna dobivati po 750 kuna mjesečno. Za razliku od prethodnih godina kada je Požega stipendirala samo studente umjetničkih akademija, na natječaj se mogu javiti studenti sa svih obrazovnih područja. Na natječaj se mogu javiti redovni studenti sa stalnim prebivalištem u Požegi mlađi od 25 godina, a pri bodovanju presudnu ulogu imat će uspjeh u dosadašnjem školovanju. Kandidati će dobiti deset bodova za nadarenost, pet za deficitarnost zanimanja, a prednost imaju studenti bez roditelja ili ono čije sestre i braća studiraju. Po završetku školovanja stipendisti se moraju zaposliti u Požegi. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020114].
|
