NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020913].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 283385 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.09.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Od bahatosti do i dalje neizvjesnog članstva</p>
<p>Na subotnjem skupu predsjednika vlada zemalja članica CEFTA-e Hrvatska neće biti primljena u tu tranzicijsku integraciju / Do sredine tjedna službeni je Zagreb vjerovao da još nije sve izgubljeno, no ispriječili su se, rekao je premijer, proceduralni razlozi / Do subote bi navodno mogli završiti pregovori o liberalizaciji trgovine s Rumunjskom, čime bi pala i posljednja prepreka za ulazak Hrvatske u CEFTA-u / Tekst ugovora o pristupanju Hrvatske CEFTA-i već je usuglašen, a početak primjene predviđa se za 1. siječnja 2003. </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Prema tvrdnjama premijera Ivice Račana, Hrvatska na subotnjem summitu predsjednika vlada zemalja članica CEFTA-e u Bratislavi neće biti primljena u tu tranzicijsku integraciju.</p>
<p>Time je, čini se, prestala neizvjesnost koja je prošlih dana tresla hrvatske političke krugove. Naime, sve do sredine tjedna službeni je Zagreb vjerovao da još nije sve izgubljeno, da i dalje postoje šanse da summit šefova vlada u slovačkoj prijestolnici iznjedri i hrvatski potpis na ugovor o pristupanju CEFTA-i. Pred tim ciljem, međutim, tvrdi Račan, ispriječili su se proceduralni razlozi.</p>
<p>Ipak, informacije iz Banskih dvora govore da bi do subote mogli završiti pregovori o liberalizaciji trgovine s Rumunjskom, čime bi pala i posljednja prepreka za ulazak Hrvatske u ovo tranzicijsko društvo.</p>
<p>Hrvatska već godinama bezuspješno pokušava ući u CEFTA-u. Istini za volju, treba priznati da je tu mogućnost Zagreb imao već pri samom rođenju ove zajednice početkom devedesetih godina, ali je to tada bahato odbio, naivno vjerujući da mu »čekaonica za Europsku uniju«, na što se CEFTA svodi, nije potrebna. Pogreška je naknadno uočena, ali se i danas otklanja. Odbivši u prvi mah članstvo u CEFTA-i, naime, Hrvatska se našla u poziciji ostalih zemalja koje su željele postati dijelom CEFTA-e, što podrazumijeva ispunjavanje niza nimalo lako ostvarivih uvjeta.</p>
<p>Riječ je, prije svega, o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO): pregovori o ulasku u tu međunarodnu organizaciju trajali su godinama, a Hrvatska je članicom WTO-a postala potkraj 2000. godine. </p>
<p>Još je teže išlo s ispunjavanjem drugog uvjeta, a to je pridruženo članstvo u Europskoj uniju (EU). Nakon gotovo desetljeća poluizolacije, Hrvatska je krajem listopada prošle godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), tip ugovora koji su eurokrati namijenili zemljama »zapadnog Balkana« kao zamjenu za asocijacijske ugovore kakve su devedesetih sklapali sa zemljama iza bivše »željezne zavjese«. </p>
<p>Na kraju je zaškripalo i s ispunjavanjem trećeg uvjeta za članstvo u CEFTA-i. Riječ je o bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini sa svakom od sedam njenih članica, rad na čemu se zahuktao tek nakon trećesiječanjske smjene vlasti. Do danas su bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini sklopljeni sa svim članicama CEFTA-e osim s Rumunjskom, s kojom se takav ugovor neće ni sklapati.</p>
<p>Lani je Hrvatska napravila značajan korak naprijed prema članstvu u CEFTA-i. Najprije je Zajednički odbor CEFTA-e, koji čine ministri trgovine i gospodarstva sedam zemalja članica, 11. listopada 2001. godine prihvatio zahtjev hrvatske vlade za ulaskom naše zemlje u ovu integraciju, a to su zeleno svjetlo u studenome iste godine potvrdili i premijeri sedam zemalja na sastanku u Bukureštu. </p>
<p>Nakon toga, organizirana su dva kruga multilateralnih pregovora na stručnoj razini – u veljači u Zagrebu i u svibnju u Poreču – na kojima je usuglašen tekst ugovora o pristupanju Hrvatske CEFTA-i. Početak njegove primjene predviđa se za 1. siječnja 2003. godine. To je datum do kojeg bi naša zemlja trebala postati punopravnom članicom tog tranzicijskog kluba.</p>
<p>Tada bi prestali vrijediti i svi bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska potpisala s članicama CEFTA-e, a zamijenili bi ih bilateralni protokoli koji predviđaju veće otvaranje tržišta nego što je sada slučaj, kako onog hrvatskog izvoznicima iz CEFTA-e, tako i tržišta zemalja CEFTA-e izvoznicima iz Hrvatske.</p>
<p>Kada je riječ o protokolima o liberalizaciji trgovine industrijskim proizvodima, Hrvatska je dosad zaključila pregovore sa svim članicama CEFTA-e. Njima je predviđena potpuna liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima. Izuzetak je Rumunjska, u trgovini s kojom će postojati lista osjetljivih proizvoda. </p>
<p>Na području trgovine poljoprivrednim proizvodima pregovori su zaključeni sa svim članicama, osim s Rumunjskom i Bugarskom. Prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, pregovori s Bugarskom u načelu su gotovi, a s Rumunjskom su ušli u finale i mogli bi biti završeni do susreta premijera u Bratislavi.</p>
<p>U Hrvatskoj ne postoje studije o tome što će članstvo u CEFTA-i točno značiti za naše gospodarstvo. U javnost su, međutim, dosad plasirane razne interpretacije, koje se kreću od tvrdnji da će to značiti otvaranje tržišta sa 100 milijuna potrošača hrvatskim izvoznicima, preko predviđanja da će se nakon ulaska u CEFTA-u napuhati ionako velik manjak u našoj robnoj razmjeni s inozemstvom, pa do toga da će ulazak Hrvatske u CEFTA-u značiti bijeg s Balkana i brži priključak na EU-vlak.</p>
<p>Odmah treba reći da ni jedna od tih interpretacija ne uzima u obzir cjelovitu sliku. Naime, hrvatskim su izvoznicima i dosad bila otvorena tržišta zemalja CEFTA-e, jer smo s njima imali bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini, no te je mogućnosti znao iskoristiti samo manji dio hrvatskih izvoznika. </p>
<p>Isto tako, valja znati da slobodna trgovina ima svoju cijenu, a ona se ogleda u podjednakom otvaranju domaćeg tržišta inokonkurenciji. </p>
<p>Na kraju, članstvo u CEFTA-i ne znači da će Hrvatska automatski pobjeći sa »zapadnog Balkana« ili biti bliža EU. O tome će ipak odlučiti Bruxelles, uzimajući u obzir postignuća naše zemlje u procesu ispunjavanja kriterija za članstvo u EU. Štoviše, ovdje bi se prije moglo postaviti pitanje što će ostati od CEFTA-e nakon što 2004. njenih pet srednjoeuropskih članica uđe u EU i kakva će biti pozicija Hrvatske u tako okljaštrenoj integraciji u kojoj će joj, kako se sad čini, društvo praviti jedino Rumunjska i Bugarska.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Novca za povećanje pomoći nema pa se predlaže bar usklađivanje sa stopom inflacije</p>
<p>Svjesni da se zbog nedostatka novca u proračunu još neko vrijeme vjerojatno neće moći povećati osnovica za utvrđivanje prava na pomoć, u Ministarstvu rada predlažu barem njegovo redovno usklađivanje, odnosno vezivanje uz mirovinu, prosječnu plaću ili postotak inflacije</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Jedan od zadataka Ministarstva rada i socijalne skrbi bit će preispitivanje sadašnje granice za ostvarivanje prava na pomoć u socijalnoj skrbi, te utvrđivanje novog cenzusa, ili barem načina na koji će se cenzus usklađivati, da bi korisnici i bez povećanja tog iznosa zadržali određeni standard.</p>
<p>Socijalna se pomoć utvrđuje u određenom postotku od osnovice koja sada iznosi 400 kuna i za koju je već odavno utvrđeno da nije dostatna ni za osnovne mjesečne prehrambene potrebe korisnika. Redovnu mjesečnu pomoć mogu dobivati korisnici čiji prihodi ne prelaze taj iznos, pri čemu će oni bez ikakvih prihoda dobiti 400 kuna, a oni koji ostvaruju određeni prihod samo razliku između vlastitih prihoda i tako utvrđene granice siromaštva. </p>
<p>Siromašni građani povremeno mogu ostvariti pravo i na jednokratnu pomoć u visini trostrukog iznosa osnovice, što sad iznosi 1200 kuna. Pozitivno je što centri za socijalnu skrb tu pomoć mogu odobriti i korisnicima čiji su prihodi nešto veći od granice, pa nemaju pravo na redovnu pomoć. No, osim što se povremena pomoć rijetko dodjeljuje, isplaćeni iznosi daleko su od dopuštenih. U prosjeku, naime, lani su jednokratne pomoći iznosile između 350 i 400 kuna.</p>
<p>Osnovica za utvrđivanje prava na pomoć u ovom trenutku nije vezana ni uz jedan kriterij, odnosno ne prati kretanje mirovina, plaća ili troškova života, nego je svake godine utvrđuje vlada, na temelju proračunskog iznosa raspoloživog za te namjene. Stoga u Ministarstvu rada, svjesni da se iznos zbog nedostatka novca u proračunu još neko vrijeme vjerojatno neće moći povećati, predlažu barem njegovo redovno usklađivanje, odnosno vezivanje uz mirovinu, prosječnu plaću ili postotak inflacije.</p>
<p>Do polovice iduće godine trebali bi pak biti poznati rezultati novog istraživanja o rasprostranjenosti siromaštva u Hrvatskoj, na temelju kojih bi trebali početi razgovori o načinu određivanja visine minimalnog dohotka, odnosno granice siromaštva iznad koje bi netko imao pravo na socijalnu pomoć. No teško je očekivati da će i nakon tih istraživanja granica siromaštva biti postavljena realno, jer su nesrazmjeri veliki.</p>
<p>U Nacionalom programu borbe protiv siromaštva koji je Vlada prošlog četvrtka prihvatila ističe se, naime, da granica od 4,3 dolara dnevno, odnosno oko 130 dolara mjesečno po osobi, koju je za istraživanja i usporedbe o siromaštvu u svijetu utvrdila Svjetska banka, gotovo odgovara minimalnoj mirovini za 30 godina staža. Prag nacionalne linije siromaštva od približno 15.500 kuna godišnje, ili gotovo 1300 kuna mjesečno po osobi, približio se pak iznosu prosječne mirovine bez sadašnjih 100 kuna i šest posto dodatka.</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinu koja je zajedno s dodatkom bila ispod 1300 kuna u srpnju je primilo između 350.000 i 400.000 umirovljenika. Da samo oko 20 posto tih umirovljenika ostvari pravo na pomoć, to bi za socijalu značilo višestruko povećanje troškova.</p>
<p>U slučaju podizanja granice siromaštva na realne iznose, toj bi brojci trebalo pribrojati i sadašnje korisnike naknade za nezaposlenost koju isplaćuje Zavod za zapošljavanje, jer njen iznos ne prelazi 900 kuna, što bi višestruko povećalo broj korisnika. A to bi značilo i višestruko povećanje javnih troškova na stavci socijalne skrbi, za što novca – nema.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lovrec: »Neka svaka protestantska zajednica sklopi zaseban ugovor s državom«</p>
<p>Jednom nam je neslužbeno prigovoreno da želimo ugovor samo zato da bismo mogli tražiti novac od države, no to nije točno / Mi ne tražimo da država osigurava plaće za naše svećenike, ali ćemo zahtijevati plaćanje mirovinskog osiguranja za njih / Ako naše crkve pokrenu neki društveno značajan projekt, u tom bismo slučaju prihvatili pomoć države, kaže Lovrec </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Nakon donošenja novog Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, na red su došli ugovori koje bi država trebala potpisati s pojedinim vjerskim zajednicama, po uzoru na ugovore s Katoličkom crkvom. Nakon što je najavljeno skoro sklapanje ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Islamskom vjerskom zajednicom, susret s predsjednikom Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goranom Granićem najavile su i protestantske vjerske zajednice. O perspektivama koje stoje pred njima razgovarali smo s predsjednikom Protestantskog evanđeoskog vijeća (PEV) i Saveza baptističkih crkava dr. Brankom Lovrecom.</p>
<p> • Kakve su perspektive za skoro potpisivanje ugovora s državom?</p>
<p>– Osobno mogu govoriti u ime Baptističke crkve, koju predstavljam. Kad je potpisan prvi dio ugovora sa Svetom Stolicom, u medijima je najavljivano da će se isti takvi ugovori potpisivati i s ostalim vjerskim zajednicama. Mi smo se toga držali i počeli raditi nacrt ugovora u 12 točaka koji bismo mi kao baptisti željeli potpisati. Kao predložak smo uzeli primjerak talijanskog ugovora između baptista i države. Nacrt ugovora smo razrađivali oko dvije godine. Tada je još Nedjeljko Mihanović bio predsjednik Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama. Gdje je taj nacrt završio, ne znamo. Kada smo bili na prijemu kod sadašnjeg predsjednika Komisije Gorana Granića, spomenuli smo i taj nacrt, no rečeno nam je da pričekamo da se prvo donese novi zakon.</p>
<p>• Koje temeljne zahtjeve želite regulirati tim ugovorom?</p>
<p>– Jednom nam je neslužbeno prigovoreno da želimo ugovor samo zato da bismo mogli tražiti novac od države, no to nije točno. Nije u pitanju novac, čak ni povrat imovine. Jedino što nam je nacionalizirano za komunizma je zgrada na križanju Ilice i Austrijske republike, no to nam je vraćeno zamjenskim objektom.</p>
<p>Dalje, mi ne tražimo da država osigurava plaće za naše svećenike, ali svakako ćemo zahtijevati plaćanje mirovinskog osiguranja za njih. Međutim, ako naše crkve pokrenu neki društveno značajan projekt, kao što je borba protiv narkomanije, osnivanje komuna za liječenje i slično, u tom bismo slučaju prihvatili pomoć države. Ili, recimo, kad se obnavlja neka naša stara crkva, ako je općekulturnog značaja, bilo bi u redu da za to dobijemo pomoć države. Također ćemo tražiti da nas se oslobodi određenog poreza pri izgradnji novih crkvi.</p>
<p> • Jeste li Granićevoj komisiji podnijeli novi prijedlog ugovora ili su zahtjevi ostali kao u prvotnom prijedlogu?</p>
<p>– Nismo podnosili novi prijedlog. Očekujemo da će nas dr. Granić primiti u petak, jer nam upravo dolazi predstavnik iz Svjetskog saveza baptista. Tražimo službeni razgovor u vezi s ugovorom i nekim točkama novog zakona. Moram reći da je pri izradi novog zakona prihvaćeno dosta naših primjedbi. </p>
<p> • No dosad vam Vladina Komisija nije dostavila svoj nacrt mogućeg ugovora? </p>
<p>– Ne, nije! Stoga upravo čekamo da nas pozovu i kažu: »Idemo razgovarati o tome!«</p>
<p> • Hoće li svaka protestantska zajednica sklapati poseban ugovor ili će biti jedan ugovor za sve protestantske vjerske zajednice?</p>
<p>– Ivica Maštruko, savjetnik predsjednika Mesića za vjerska pitanja, jednom je izjavio da bi bilo zgodno da sve protestantske zajednice kao cjelina predaju takav ugovor. Međutim, mi smo o tome raspravljali na PEV-u i zaključili da se nameće problem pravne osobnosti PEV-a. Mi kao vijeće nemamo pravnu osobnost da zaključujemo ugovore u ime vjerskih zajednica.</p>
<p>Osim toga, postoje određene različitosti između protestantskih zajednica koje bi bilo teško uskladiti jednim ugovorom. Recimo, Evangelička crkva možda ima veće zahtjeve za povratom imovine ili bi možda pristala da država sufinancira njene svećenike, što mi baptisti recimo ne bismo. Usto, neke protestantske zajednice ne žele sklapati ugovore s državom, jer se drže ideje totalne odvojenosti crkve od države. Stoga ne bismo išli u zajednički ugovor, nego u zasebno sklapanje ugovora za svaku zajednicu koja to želi.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Šetalište Markov trg </p>
<p>Svatko tko bi se sjetio da problem s plaćama, otkazima ili prijetnje stečajem u svom poduzeću pokuša riješiti tako da potegne povorku do Markova trga, mogao je računati na popustljivost Vlade. Problemi koji se nisu mogli riješiti ekonomskom računicom, pregovorima, sindikalnim akcijama ili otpremninama, gurani su ravno pred haustor Banskih dvora. I tako se usuprot svakoj ekonomskoj logici nekima progledavalo kroz prste a vrhunac je dostignut kad su napokon maknuti policajci koji su 175 dana kampirali na Gornjem gradu</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Energičnom policijskom intervencijom koja je počela u utorak navečer, a nastavljena je u srijedu prije podne, prekinut je nakon 175 dana prosvjed neraspoređenih policajaca na Markovu trgu u Zagrebu. Jedan je prosvjednik završio u bolnici, jedan se policajac iz interventne skupine onesvijestio, a šestorica upornih povukli su se u kapelu u crkvi Sv. Marka. Hrvatska je dobila novi slučaj kojim će se svi baviti vjerojatno sve dok se šestorka ne iseli iz kapelice.</p>
<p>Policijska je akcija bila gruba, ali učinkovita: trg pred Banskim dvorima očišćen je pa sada izvjesni Lovrenčić, koji je već dvaput gađao premijera Račana, što jajima što jogurtom (a kojega su se ostali prosvjednici zbog toga odrekli), više nema busije iz koje bi vrebao prigodu za novi napad. Policajci su udarili na policajce nakon što se mjesecima tolerirao njihov tabor između crkve i Banskih dvora. </p>
<p>Ovih je dana taj prostor bio nužan za protokolarne potrebe, jer su u posjet stigli slovenski premijer Drnovšek i indonezijska predsjednica Sukarnoputri. Trebalo je napraviti mjesta za pleh-muziku koja svira himne, za limuzine i rukovanje pred kamerama. Uostalom, sve su vlasti za te svrhe koristile Markov trg, pa zašto ne bi i ova. Međutim, samo si je ova dopustila da joj na tom trgu neovlašteno kampira netko tko još nije ni završio na burzi rada, tko se nećka oko ponuda za odlazak, a MUP čak ima novce za njegovo zbrinjavanje.</p>
<p>Najbolnija će biti otpuštanja u MUP-u i MORH-u jer tamo i ima najviše suvišnih. </p>
<p>Hrvatska još uvijek ima vojsku i policiju u brojnom sastavu primjerenom jedino ratnim prilikama jer je HDZ-ova vlast tamo samo zapošljavala, a koalicijska se već dvije godine sprema davati otkaze. Radoš je u MORH-u čuvao naslijeđeno stanje. Lučin je u MUP-u ipak smanjio broj zaposlenih s 32 tisuće na 25 tisuća i zato imamo na ulici nezadovoljne prekobrojne policajce. Nova ministrica obrane Željka Antunović ubrzano radi na kriterijima i metodologiji smanjivanja vojnog sastava, što je još jedan tvrd orah za Račanovu vladu.</p>
<p>Pobjednička petorka je 3. siječnja 2000. godine uzletjela na krilima narodne euforije i međunarodne potpore nakon što je u deset godina HDZ potrošio i ono pozitivnog salda iz Domovinskog rata što mu je ostao. A zatim nije obavila lustraciju tajnih službi i dijela vojske, nije osposobila pravosuđe da se obračuna s lažnim tajkunima i mafijašima, nije bila konzekventna i nije postupala jednako u sanaciji banaka i spašavanju »giganata« hrvatskoga gospodarstva. Ali je zato bila dovoljno popustljiva, pa je omogućila da se trg između Banskih dvora i Sabora pretvori u šetalište sv. Marka.</p>
<p>Svatko tko bi se sjetio da problem s plaćama, otkazima ili prijetnje stečajem u svom poduzeću pokuša riješiti tako da potegne povorku do Markova trga, ili barem do policijske prepreke pred Kamenitim vratima, mogao je računati na popustljivost Vlade. Problemi koji se nisu mogli riješiti ekonomskom računicom, pregovorima, sindikalnim akcijama ili otpremninama, gurani su ravno pred haustor Banskih dvora. I oni uporniji bi prije ili kasnije dozvali, ako ne baš Linića i Račana, a ono nekog resornog ministra. I tako se usuprot svakoj ekonomskoj logici, pa čak i protiv očekivane tradicionalne socijaldemokratske brige za sve radnike, nekima progledavalo kroz prste i ponekad produljavalo agoniju, a druge jednostavno zaboravljalo. Spretniji su ušićarili izlaskom na ulicu.</p>
<p>Zamišljam si tako užasan prizor: svih 300-400 tisuća nezaposlenih i još 200-300 tisuća onih koji primaju plaće sa zakašnjenjem, ili rade badava, ili su pred otkazom, ili su im poduzeća pred stečajem, sjatilo se na Markov trg. Gornji bi grad potonuo do razine Tkalčićeve. Ministri ne bi mogli stići na radno mjesto. Policije bi bilo premalo. I ništa se ne bi moglo riješiti. </p>
<p>Ovako pojedinačno, ili cehovski, s ovakvom se Vladom to može raditi. Pedesetak neraspoređenih policajaca udari šestomjesečni bivak ispred Vlade, malo bacaju jogurte, iskoriste strateški blizinu Crkve i povuku se na eksteritorijalni prostor gdje nitko normalan neće slati policiju. Istina je, policajci su grubo gurali kolegu neraspoređenog policajca u kombi, ali bar bi policajac trebao znati kako reagira policajac ako mu se pruža otpor i pritom viče da mu je malo slomljena noga, a malo iščašena ruka.</p>
<p>Oštra policijska intervencija na Markovu šetalištu dokazuje da je ova vlada, ma što mnogi o njoj mislili, tipično hrvatska. Šest mjeseci zatvara oči, a onda udari preoštro. Pola godine šuti, a onda iznenada drekne. Natovari si na vrat još jedan problem kojim se nije više uopće trebala ona baviti nego samo resorno Lučinovo ministarstvo.</p>
<p>Sudbina neraspoređenih policajaca ne zanima me ništa više od problema neke otpuštene radnice u tvornici čarapa ili stolara na čekanju u industriji namještaja. Budući da će se odsad protestni skupovi moći održavati samo na južnoj strani Markova trga, barem će oni koji ostaju bez posla biti ravnopravniji: neće više jedni kampirati, a drugi ići ravno na burzu u Zvonimirovu s radnom knjižicom.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nepodnošljiva lakoća osnutka</p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>U čemu se naša vizija nove spisateljske udruge razlikuje od dosadašnje, upitala se Željka Čorak na inicijalnom skupu koji je trebao odgovoriti na upit želimo li novi model udruživanja pisaca i kakav bi on trebao biti. »Žao mi je što se ova masovna reakcija dogodila u trenutku kada je lakoća toga čina nepodnošljiva«, dodala je. </p>
<p>Što je, zapravo, okupljenom eminentnom skupo neizravno poručila ta neprijeporna intelektualka? Ponajprije to da se takav čin, želimo li izbjeći olakotne usluge vladajuće politike, trebao dogoditi mnogo ranije da bi uistinu svjedočio o hrabrosti, moralu i etici. I ona i Tonko Maroević ostali su pri stavu da se stara udruga mogla obnoviti i osuvremeniti, da je to htjelo i njezino brojno pasivno članstvo, koje je u velikom broju sada pozdravljalo osnutak novoga društva pisaca.</p>
<p>Jer, u maloj kulturi kakva je naša svaki raskol nosi duboke posljedice, a s političkim rotacijama, i dođe li do otvorene konfrontacije dvaju alternativnih društava i njihovih politika, ionako bijedan položaj hrvatskog pisca u javnosti bit će još bjedniji i smješniji. </p>
<p>Hoće li Hrvatsko društvo pisaca uistinu postati elitno okupljalište prvih imena hrvatske književnosti inzistirajući na artizmu i estetskim kriterijima ili će ono popustiti pred naletom mladih snaga, koje se nisu nalazile u dosadašnjem DHK-u, i u želji da već na početku okupi što veći broj članova otvori vrata svim svojim prijateljima, vrsnim intelektualcima, no ne i piscima, ali i početnicima koji se tek trebaju izboriti za svoje mjesto u hrvatskoj književnosti? Po čemu će se ono, nadalje, razlikovati, prema aktivnostima i profilu članstva, od Hrvatskog P.E.N. centra?</p>
<p>Dakako da će cehovska pitanja biti u prvom planu, no jasno je da je društvo književnika puno više od sindikalne organizacije. Ono se, kažu, neće povezivati po principu ideologije nego zajedničkih interesa. Ne žele politiku u svojim redovima držeći da je smisao demokracije pravo na drugo i drukčije mišljenje. Uspiju li izbjeći svjetonazorsko i ideološko povezivanje, uspiju li to prepoznati i oni s druge strane rampe, uspiju li kao tzv. ogledne primjerke u svoje redove privući doista respektabilna imena mlađeg i starijeg naraštaja, uspiju li se izdići iznad pragmatične politikantske svakodnevice i sa sadašnjim DHK-om, mimo nesuglasica, surađivati na projektima od općehrvatskog značenja - novo će društvo pisaca biti i te kako poželjna opcija.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Velike sile rušili su opasni susjedi, SAD takvih nema</p>
<p>Kanada i Meksiko ne mogu SAD ugroziti niti destabilizirati/ U kojoj je fazi rimske povijesti SAD danas/ Za razliku od prijašnjih »brojeva jedan«, SAD dominira vojno, ekonomski i znanstveno-tehnologijski / Prvoga uvijek netko želi srušiti</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Jedna od posljedica 11. rujna učestalo je uspoređivanje dviju moćnih država</p>
<p> - SAD-a i starog Rima. Međutim, Rim je na granicama imao barbare, koji su na kraju i srušili Zapadno Rimsko Carstvo. Sjedinjenim Državama takva opasnost ne prijeti - na sjeveru je Kanada, na jugu Meksiko, dvije države koje ne mogu ugroziti i destabilizirati SAD. Gotovo sve velike i moćne države u povijesti imale su susjede koji su, prije ili kasnije, ugrozili njihovu moć i veličinu. To nije bila sudbina samo starog Rima, nego i drevne Kine, Osmanskog Carstva ili Napoleonove Francuske. No, takvi susjedi nisu SAD-ova sudbina. </p>
<p>Često se može čitati i o tome u kojoj je fazi rimske povijesti SAD danas. Postoje oni koji smatraju da se SAD, nakon 11. rujna, može uspoređivati s razdobljem kada je Rim, dugotrajno i mukotrpno, od republike postajao carstvo. </p>
<p>Postoje oni koji smatraju da živimo u vremenu vrhunca carstva, a ima i onih koji smatraju da svjedočimo početku propadanja carstva. </p>
<p>Jedan od takvih je Eric Hobsbawm, vjerojatno najugledniji živući britanski povjesničar. On povezuje pitanje granica, barbara na granicama i carstva. Rimsko je carstvo počelo propadati, smatra Hobsbawm, kad barbare više nije moglo zadržati na granicama nego je moralo iskoračiti izvan svoga svijeta, u terru incognitu, i tamo pokušati poraziti barbare. Upravo to sada čini SAD. Položaj SAD-a pritom je paradoksalan: da bi pobijedio teroriste, mora izaći u svijet, dakle izvan svojih granica. Teroristi su, pak, djelovali iz SAD-a, dakle unutar njegovih granica.</p>
<p>Druga je važna razlika između Rima i SAD-a pitanje prava. Stari je Rim, naime, u svoje doba bio najveći izvoznik prava i pravnog sustava. Svoje su pravo Rimljani proširili po cijelom Sredozemlju, a prava pokorenih naroda pritom nisu dirali. Rimsko je pravo bilo nadmoćno lokalnom, ali lokalno nije bilo nevažno. To potvrđuju i evanđelja. SAD je do 11. rujna bio jedan od vodećih kreatora međunarodnog pravnog poretka. Njihov je utjecaj na stvaranje važnih pravnih dokumenata UN-a neporeciv.</p>
<p>No, izlazak u svijet, izvan granica, naglo je zaoštrio odnos SAD-a prema međunarodnom pravu. Danas se Sjedinjene Države češće pojavljuju kao rušitelj međunarodnog prava, posebno onog u nastajanju (stalni Međunarodni kazneni sud, Kyoto, zabrana pješačkih mina...) nego kao kreator. Točnosti radi, valja napomenuti da je SAD svoj odnos prema međunarodnom pravu zaoštrio, a korijeni takve politike stariji su od 11. rujna, pa i od mandata sadašnjeg predsjednika Busha. Dakle, za razliku od Rima, SAD nema snage nametnuti svijetu svoju verziju prava, ali ima dovoljno moći da postojeću (ili predloženu) verziju blokira.</p>
<p>Pitanje je gdje su granice moći SAD-a i tko bi ga mogao izazvati i, eventualno, skinuti s mjesta najmoćnije svjetske države? Prema mnogim pokazateljima, u skoroj i koliko-toliko predvidivoj budućnosti - nitko. </p>
<p>Naime, SAD je ekonomski, vojno i znanstveno-tehnologijski najmoćnija država svijeta. Takvu poziciju, odnosno kontrolu, nije imao nijedan prethodni »broj jedan«. </p>
<p>Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća SAD je u znanstveni razvoj i istraživanja ulagao otprilike isti iznos kao i sljedećih sedam država na listi, tvrde Stephen Brooks i William Wohlforth u članku »Američki primat« objavljenom u Foreign Affairs (broj za srpanj i kolovoz). Vojno u ovom trenutku nitko ne može parirati SAD-u. EU se koprca u pokušaju stvaranja snaga za brzo djelovanje, ruska vojna moć je samo sjena nekadašnje sovjetske, a kineske oružane snage, unatoč brzom napretku, kasne u prosjeku barem jednu tehnologijsku generaciju za SAD-om. </p>
<p>Vlastitu ekonomsku prevlast mogu u pitanje dovesti sami Amerikanci (slučaj Enron, WorldCom), ali neamerikanci čine sasvim dovoljno da se tako nešto ne dogodi. Naime, otprilike jedna trećina izravnih stranih investicija u svijetu pristiže u SAD. </p>
<p>Kad se svemu pridoda, prema procjeni, otprilike 30 milijuna novih stanovnika SAD-a u prošlom desetljeću, jasno je zašto Sjedinjene Države ne moraju brinuti za svoje vodeće mjesto u svijetu.</p>
<p>No, Amerikanci moraju brinuti zbog toga što prvoga, upravo zato što strši, uvijek netko želi srušiti. Nadalje, morat će naučiti kontrolirati vlastitu moć, te paziti da ne upadnu u zamku samouvjerenosti. Naime, kad je netko prvi, više ne može napredovati.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Mesić drugi put u Haagu</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Početkom listopada će predsjednik Republike Stjepan Mesić drugi put pohoditi sudište u Haagu. Četiri godine nakon što je kao zaštićeni svjedok optužbe (16. do 19. ožujka 1998.) svjedočio u predmetu generala Blaškića, i nakon čega su ga neki proglasili »izdajicom«, bit će zanimljivo čuti s kakvom će ga etiketom oblijepiti ovdašnja javnost nakon što završi iskaz na početku suđenja Slobodanu Miloševiću za zločine počinjene u Hrvatskoj.</p>
<p>Jer, za prvoga svjedočenja Mesić je »teretio« hrvatsku stranu u bosanskom ratu, a nije poštedio ni ulogu Hrvatske i Tuđmana u svemu tome. Dvije se godine nagađalo što je to Mesić rekao Sudu dok se tajnim kanalima splitski dnevnik nije domogao transkripata njegova iskaza. Već najava da će svjedočenje biti otisnuto, izazvala je pravu buru. Stizale su svakovrsne prijetnje i Mesiću i splitskim novinama, iz Haaga je stigla ozbiljna pravna opomena redakciji što ih čeka objave li najavljeno. Splitski tužitelj je čak od Haaga tražio pismenu potvrdu da je Mesić stvarno bio zaštićeni svjedok, iako je Mesić tih dana u studenome 2000. godine sto puta rekao: »Da, ja sam bio zaštićeni svjedok«.</p>
<p>U 22 nastavka krajem studenoga i početkom prosinca, transkripti svjedočenja uredno su objavljeni. Čak je i sam predsjednik Mesić javno potvrdio da je to što piše on i rekao. I - prođe vlak.</p>
<p>Iste su 2000. godine Haag i Mesić još jednom javno povezani. Bilo je to kad je procurila vijest da je Pantovčak poslao haaškom tužiteljstvu 170 transkripata koji odaju tajne Miroslava Tuđmana i njegova HIS-a, a sve u vezi s navodnim švicarskim računima, malo za očevu obitelj, malo za Hrvatsku. </p>
<p>I opet se uzbudila javnost, a Mesić je obnovio »izdajničke« pozicije. Jer, što on ima švicarskom ministru vanjskih poslova Deissu davati te papire i što Haag ima s ovdašnjim državnim tajnama.</p>
<p>Hoće li Mesića napasti i ovaj put nakon što objasni Miloševićevu ulogu u zločinima na hrvatskom tlu? Mesić-građanin iz 1998. ne razlikuje se mnogo od Mesića-predsjednika iz 2002. Taj i takav Mesić neće preskočiti spojene ratne posude zaraćenih strana zbog kojih je krvavi rat bio još krvaviji. I eto prigode za novu »izdaju«.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Želio bih da ostanete na poprištu, barem zbog dosadašnjih grijeha koje treba okajati</p>
<p>Kao i na pozornici, i u Primorčevom trećem činu naziru se na horizontu tamni oblaci. Njegovi kolege iz struke, koji su ga prvi upoznali i prononsirali, počeli su tiho rogoboriti na oštrinu, nesmiljenost i jasnoću presuda ovog pravnog karizmatika. Ne ide li on predaleko?/Kad su Budiša i Gotovac podijelili stranku Primorac se, bez žara, priklonio prvome, ali samo do prve prigode. Kad je shvatio da će se pod novim kapetanom definitivno ploviti mimo liberalnog kompasa - napustio je brod. To je konsterniralo čitavu hrvatsku političku klasu</p>
<p>ZVONIMIR BERKOVIĆ</p>
<p>Cijenjeni gospodine!</p>
<p>Da Vam pišem palo mi je na pamet u subotu, 7. rujna, dok sam ovdje, u Velom Lošinju, čitao jedan od brojnih intervjua koje u posljednje vrijeme dajete kao bivši ministar, sadašnji izopćenik HSLS-a i budući predsjednik novih liberala. No tog istog datuma samo dvije godine ranije, u istoj lošinjskoj kući, javila mi je gospođa Daša Primorac da je umro Vlado. Čitavog dana prenosio sam telefonom tragičnu vijest svima za koje sam mislio da bi ih to moglo profesionalno zanimati ili ljudski dirnuti.</p>
<p>Vama se, gospodine Radošu, nisam javljao. Nije bilo nikakve opasnosti da ministar obrane, kojega opslužuju tri obavještajne službe, pravodobno ne dozna što se zbilo prethodne noći u Merkurovom sanatoriju. Isto tako, bilo bi od mene preuzetno upozoravati jednog političkog lidera na dimenziju tragedije koja je upravo okončana.</p>
<p>Tako mi se danas, razmišljajući o svemu i sjećajući se svega, miješaju u glavi dvije teme. Osjećam da vas dvojica postajete sustanari u istom pismu, kao što ste bili i u vodstvu HSLS-a. Počinjem s onim kojeg više nema.</p>
<p>Spomenu sam već dvaput tragičnost, ne zato što je efektno nego točno. Zaista mislim da je Vlado Primorac živio prema formulama Aristotelove »Poetike«. I to u pet činova. Hajdemo ih provjeriti zajedno!</p>
<p>Prvi čin. Kasnih šezdesetih godina u Zagrebu se počelo govoriti o jednom sucu, posebno odanom svom zvanju. Glas o njemu nisu, kao danas, širili mediji i spektakularni procesi nego kolege. Oni su u njemu prepoznali pravnika temeljitog obrazovanja, nepogrešivog instinkta, odlučnog i dostojanstvenog, energičnog i efikasnog, marljivog i supermarljivog, savjesnog i nadasve savjesnog, ukratko, suca po najdubljoj vokaciji. </p>
<p>Na njegovu nesreću, Karađorđevo je u pravosudnom miljeu proizvelo potres razorne snage. Primorcu su dodijeljeni posebno delikatni slučajevi da presudi strogim kaznama nekim uglednim »maspokovcima«, kao i da obavi sudsku istragu nad Vladom Gotovcem.</p>
<p>U svim slučajevima donosi oslobađajuće presude, a Gotovca ne stiže osloboditi jer mu je taj predmet oduzet prije nego što će se i na njemu samome iskaliti represija: najuren je iz sudstva. Dopuštena mu je advokatura koja nije nikad bila ni njegov izbor niti njegova strast. Osjećao se kao kirurg kojemu su oduzeli operacijsku dvoranu, a dopustili mu da u vlastitoj kuhinji ili »špajzcimeru« zarađuje kruh, popravljajući ljudima zube i obavljajući psihoanalizu ili kakve druge medicinske usluge, koje mogu biti i vrlo unosne.</p>
<p>Drugi čin počinje skoro dva desetljeća kasnije. Demokratske promjene, prvi višestranački izbori, referendum o razdruživanju, neovisna država, »balvan-revolucija«, rat. Javnost očekuje da će sudačka legenda postati ministar pravosuđa i predsjednik Vrhovnog suda. Tuđman se neko vrijeme koleba, ali Primorac daje jasne znakove da će se i dalje ponašati kao pod Titom, a Tuđman također pokazuje da pravosuđe shvaća slično Titu. </p>
<p>Državni Poglavar jedva dopušta da njegov antipatikus postane zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, no kad je nenadano stradao Zlatko Crnić i kada se najviše pozicioniranom sucu otvorila nova prigoda za vrhunsko imenovanje, Primorcu se, unatoč punoj podršci struke, ukida šansa, a onda ga se, u nizu kadrovskih pometa i peripetija, izbacuje iz sudstva. Drugi put.</p>
<p>Treći čin. To je čin u kojemu je junak na vrhuncu. Njegova se energija potpuno razmahala, njegove ideje vodilje već se izdaleka vide, njegova volja krši zapreke i dobiva bitke protiv sila zla jednu za drugom. U trećem činu Hamlet realizira »mišolovku«, ingeniozni plan da preko glumaca »ščepa savjest grešnog kralja«; napokon dolazi do krunskog dokaza da mu je otac mučki ubijen zbog krune. U trećem činu on podiže mač, ali ga ne spušta na očuhovu šiju, jer je ovog zatekao u molitvi. </p>
<p>Primorac je sredinom devedesetih, u punom smislu riječi, savjest nacije. Baca kletve na opačine društva, a posebno na korupciju u pravosuđu. Biran je u Sabor na listi HSLS-a i tamo odmah postaje nosivi stup, intelektualna i moralna vertikala opozicije. U svakodnevnim je polemikama s Vladimirom Šeksom, glavnim retorikom Tuđmanova režima, ali zadobiva i njegovo poštovanje.</p>
<p>Međutim, kao i na pozornici, i u Primorčevom trećem činu naziru se na horizontu tamni oblaci. Njegovi kolege iz struke, koji su ga prvi upoznali i prononsirali, počeli su tiho rogoboriti na oštrinu, nesmiljenost i jasnoću presuda ovog pravnog karizmatika. Ne ide li on predaleko? Može li se živjeti s osramoćenim institucijama? A pogotovo, od njih živjeti?</p>
<p>Četvrti čin. Primorac javno kudi predsjednika stranke i svog najstarijeg političkog prijatelja Vladu Gotovca zbog nonšalantnog vođenja stranke, popustljivosti prema režimu, disperzije ciljeva i nikakve efikasnosti političkih metoda. Prorok Samuel protiv svog pomazanika Saula. </p>
<p>No i bez tog konflikta stranka je bila u rascjepu. Podijelili su je Budiša i Gotovac. Primorac se, bez žara, priklonio prvome, ali samo do prve prigode. Kad je shvatio da će se pod novim kapetanom definitivno ploviti mimo liberalnog kompasa – napustio je brod. To je konsterniralo čitavu hrvatsku političku klasu. </p>
<p>Svi su odmah shvatili da Primorac ne prelazi s broda na brod, niti da silazi u već pripremljeni čamac, niti da skače s palube, sapet kolutom za spašavanje. Ovaj rastanak je skok u more s kamenom oko vrata. Svi, pa i najljući protivnici, željeli su da željezni sabornik povuče odluku i ne vrati zastupnički mandat koji njegova stranka ionako od njega ne traži. Svi su se grozili takve žrtve, jer nitko na sličan čin nije bio spreman.</p>
<p>Peti čin. U tragediji uvijek poslije zadnjeg koraka – dolazi prvi. Kad se digne zastor vidimo neki poredak, koji se ubrzo uznemiri, uskomeša, pa i podivlja, da bi ga finale smirilo u novi poredak, na nekoj drugoj razini, a onda se ugase svjetla pozornice.</p>
<p>Kralj Lear je i na kraju priče opsjednut testamentom, ali tek je drugi testament ispunjen pravdom, mudrošću i dobrotom. Otelu se opet vratila vjera u ljepotu i vjernost, samo mora jednom sitnicom (koja se zove vlastiti život) platiti za svoju sumnjičavost. I uvrijeđeni prebjeg Coriolan opet je heroj Rima, samo mora najskuplju cijenu platiti Volščanima za ratno gostoprimstvo.</p>
<p>Primorac, ostavši iznenada bez zakonodavnih poslova u Saboru i bez milijunskog tv-gledateljstva, vraća se, izmučen, izmoren i ozbiljno načetog zdravlja, svojoj prvoj ljubavi. Opet postaje sudac. Samo ponešto drukčiji. Bez dvorane i jurističkog ceremonijala, bez tužitelja i odvjetnika, bez potkazivača i svjedoka, porotnika i zapisničarki, sudskih vještaka i stražara.</p>
<p>Umjesto svega toga, kućna radinost: običan stol je pod njegovim laktovima, olovka među prstima, a pred njegovim očima uvijek ista optuženica – Hrvatska. Ofucana i nakićena, lažljiva i izvarana, kradljiva i opljačkana, okrutna i milosna, blesava i lucidna, hrabra i strašljiva »Lijepa naša« zagledala se molećivo u svog suca i čeka njegov pravorijek. I svakog tjedna ga je u Feralu dočekala.</p>
<p>Nikada Primorac nije propustio svoju kolumnu. Za taj razgovor svoje duše s Domovinom nije postojao ni godišnji odmor, ni dopust, ni bolovanje. Čak se ni bol nije uvažavala, pa i kad je najgora, najopakija. Mnogi se ne mogu načuditi da je svoju zadnju kolumnu datirao s 2. rujna 2000., a umro, kako rekosmo, 7. rujna. Ja se ničemu ne čudim. Meni je sve to normalno. Kad ste vidjeli da svetac prestane moliti prije smrti?</p>
<p>Oprostite, gospodine Radošu, ako sam Vas zagnjavio! (Već čujem Vaše gunđanje: »Naravno da ste me zagnjavili! Pročitajte sami koliko je riječi u pismu meni napisano meni!«) Ispričavam se, kad počnem govoriti o hrvatskom Katonu i Jeffersonu, lako izgubim mjeru. Ali u priču o Primorcu Vi itekako spadate. Sjećate li se: nakon njegove suicidne ostavke, Vi ste dali izjavu za Vjesnik, a ja je prepisao u jednoj svojoj staroj kolumni.</p>
<p>»Gospodin Primorac bio je kvalitetan zastupnik i svakako da je nanesena šteta HSLS-u njegovim odlaskom. Međutim, mislim da je on prestrog u svojim ocjenama i nije dao dovoljno vremena da HSLS pokaže svoju novu politiku. Primorac je prestrog sudac HSLS-u i kad bi političari imali takav odnos prema političkim strankama, onda političkih stranaka ne bi ni bilo, a bez njih ne bi bilo demokracije.«</p>
<p>Gospodine Radošu! Danas, kada ste i Vi jedan od političkih izopćenika i stranačkih beskućnika, možda ćete lakše shvatiti moje dvojbe o toj Vašoj izjave.</p>
<p>Rekli ste: »Gospodin Primorac bio je kvalitetan zastupnik...«. Točno, ali u tu kvalitetnost ugrađena je činjenica da on nije zastupnik ničijih interesa, pa ni stranačkih, nego čovjek koji misli, osjeća i sudi. Zatočenik svoje savjesti.</p>
<p>Rekli ste: »Primorac je prestrog prema HSLS-u...«. Otkud Vam to? Svatko kome se sudi smatra da mu je sud prestrog. Isticati strogost, znači priznati sudu objektivnost. Inače se kaže da je sud pristran. Stranke, posebno vladajuće, imaju prednost da, ako im se sudovi učine prestrogi, sami presude svojim sucima, i to mnogo strože.</p>
<p>Rekli ste: »Primorac nije dao dovoljno vremena da HSLS pokaže svoju novu politiku«. Ali ta »nova politika« bila je, u trenutku Primorčeva alarma, već odavno stara politika, toliko stara da se više nije ni mogla vratiti.</p>
<p>Rekli ste: »Kad bi političari imali takav odnos prema političkim strankama, onda političkih stranaka ne bi ni bilo...«. Opservacija je vjerojatno točna, ali porazna. Pred kritičkim sudom naše se stranke utječu diktatorskom duhu ili se raspadaju.</p>
<p>Rekli ste: »... a bez njih ne bi bilo demokracije«. Neovisno je pravosuđe temeljni preduvjet demokracije, a partitokracija (često) njena blamaža. Amerika je do građanskog rata imala jednu stranku, Republikansku, a bila je uzor demokracije isto kao onda kada je dobila i drugu stranku, Demokratsku. Europska su višestranačja često služila samo kao dobri povodi za krvave pukovničke parade.</p>
<p>Bilo bi lijepo i hvalevrijedno, gospodine, da o ovim nesporazumima kažete koju riječ na skorašnjem osnivačkom kongresu »Libre«, stranke liberalnih disidenata. Neka vas ne obeshrabre medijske prognoze koje ne daju nikakve šanse ni najnovijim, a kamoli najstarijim političkim facama. Sva su mjesta na igralištu popunjena, sve su opcije davno etablirane. Ja bih želio da ostanete na poprištu, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog dosadašnjih grijeha. Štošta treba popraviti, ponešto okajati.</p>
<p>Savjetujem novoj stranci da svoje mjesto ne traži ni lijevo ni desno, ni u naprednjaštvu ni u nostalgičarstvu, nego u visini. Da, samo u visini! U vrlini! Ta riječ, u neovisnoj Hrvatskoj nikada nije zaživjela: vrlina! Gjalski je uzdisao za karakterima, a kakva su ono bila čedna vremena prema ovom moralnom rasulu.</p>
<p>Slažem se s Vama, gospodine Radošu, da bi nova stranka trebala funkcionirati kao liberalna radionica. Ali valjda ne kao radionica za štancanje globalističkih propozicija, nego kao kovačnica novih ljudi (izraz komunistički, ali inspirativan). Također se slažem s Vašom osobnom tezom da novoj stranci nije potreban predsjednik koji će biti autoritativan. Zapravo, kad bi lider vladao primjerom vlastitog života, nije ni nužno da bude živ.</p>
<p>Da sam ja na Vašem mjestu, smjesta bih otišao do gospođe Daše i zamolio je za ono što je gospođa Ankica uskratila lukavom Pašaliću. Da stranka dobije ime po njezinom mužu Vladimiru Primorcu.</p>
<p>Ali ja nisam na Vašem mjestu.</p>
<p>Iskreno Vaš</p>
<p>Zvonimir Berković</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nekad zagovarači nasilja, danas miroljupci</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Većina je hrvatskih političara za Guinessovu knjigu rekorda. Jedni zbog prostakluka prakticiranog u parlamentu, drugi zbog nonšalantnog odnosa prema biračima, treći zbog pretrčavanja iz stranke u stranku, četvrti jer ih može pokrenuti neviđeni narcizam, a peti zbog kratkog pamćenja. Toj posljednjoj skupini pripada - sudeći po eskapadama u srijedu na stranačkoj presici - Ivo Sanader koji je, gle vraga, držao lekciju o slobodnom prosvjedovanju.</p>
<p> Naravno, svakom se normalnom, imalo emotivnom čovjeku okretao želudac od kadrova guranja neraspoređenog policajca Filipa Lacića u »maricu«, prikazanih u srijedu u Vijestima dana i Dnevniku. Niti je nemoguće ne suosjećati s uhićenim Lacićem, ali niti, bogme, s njegovim kolegama koji su morali obaviti taj posao. Ali Sanader, odnosno HDZ posljednji su političar i stranka kojima je vjerovati u iskrenost kad se zgražaju nad događanjima na Markovu trgu.</p>
<p>Sjećaju se gotovo svi - osim Sanadera - kraja devedesetih i onih silnih kordona policije i sile koju su upotrijebili ne bi li spriječili radnike da svoje nezadovoljstvo s postupcima Vlade izraze na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Pa, u vrijeme Sanaderove i HDZ-ove vlasti, Markovu se trgu nije moglo ni »prismrditi«. Osim ako prosvjed - slučaj nezadovoljnih branitelja kojima se obratio Gojko Šušak - nije režirala sama vlast.</p>
<p>Znam da u to vrijeme Sanader nije digao glas zato što su hrvatski policajci upotrijebili silu - koje li izlizane političarske poštapalice - protiv vlastitog naroda. A znam i to da Nenadu Ivankoviću, tada novinaru, nisu pale na pamet - a kamoli u novine koje je uređivao - rečenice sljedećeg sadržaja:</p>
<p>»Najoštrije osuđujemo brutalne nasrtaje aktualne vlasti. Tražimo od premijera (ili, ne daj Bože, Tuđmana, op.) da odmah smijeni ministra policije i da sam da ostavku jer je zemlju doveo i na prag nasilja«.</p>
<p>E, vidite, nekad je Ivanković nasilje vlasti i šikaniranje radništva podržavao nesuprotstavljanjem, a danas ga - koje li drastične razlike (na bolje) - osuđuje. Kao što bi sutra - ako njegovi ponovo dođu na vlast - prešutio upotrebu sile policajaca nad policajcima, radnicima ili bilo kojom drugom prosvjedničkom skupinom hrvatskih građana.</p>
<p>Sanaderovoj kritici nasilja viđenog na Markovu trgu pridružuje se i moja malenkost, ali jednako tako upućuje javni podsmijeh njegovim riječima u Dnevniku:</p>
<p>»Aktualna je vlast jedva čekala mali povod da ih makne (neraspoređene policajce, op.) s Markova trga«.</p>
<p>Ponavljam, u vrijeme njegove - Sanaderove i HDZ-ove - vladavine nitko od prosvjednika nije mogao ni blizu Gornjega grada, a da i jest umakao jakim snagama MUP-a, bio bi uklonjen brzinom munje. Strah me i pomisliti što bi se dogodilo onom tko bi se u to vrijeme usudio baciti jaje i jogurt, primjerice, na Tuđmana!? Za razliku od dobrog izvješća o događanjima na Markovu trgu, HTV-ov je Dnevnik iste večeri obilježavanjem obljetnice terorističkog napada na SAD popratio daleko lošije od Vijesti dana, iako je u New Yorku imao posebnu izvjestiteljicu Mirjanu Rakić, koja je u svakom javljanju prepričavala ono što smo već čuli tijekom dana na CNN-u, BBC-u ili prije petnaestak minuta na CCN-u. </p>
<p>CCN-ove Vijesti dana, bez obzira što nemaju svog izvjestitelja iz New Yorka, daleko su zornije dočarale atmosferu koja je vladala u Sjedinjenim Državama na obljetnicu napada.</p>
<p> A to već jest - priznat ćete - veliki profesionalni gaf tzv. velike televizije.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Utiskivanje koštanoga brašna u napuštene bušotine može u Hrvatsku donijeti kravlje ludilo</p>
<p>Na sastanku u Johannesburgu hrvatski je ministar za zaštitu okoliša mogao iznijeti Naftaplinov sustav zaštite okoliša i predložiti da sličan ili još bolji sustav izvedu odgovarajuće američke kompanije. Bilo bi to daleko bolje i svrsishodnije, nego doma razmatrati mogućnost utiskivanja koštanog brašna u Naftaplinove napuštene bušotine</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Načelno se mnogi zauzimaju za očuvanje okoliša, a kada treba u praksi provesti zaštitu, u mnogim se slučajevima odustaje od deklariranoga.</p>
<p>Poznato da se SAD većinom oglušuje na deklaracije i ugovore kad je riječ o bitnim ulaganjima u zaštitu okoliša. Tamošnjim je velekompanijama važniji profit od zdrava života na Zemlji.</p>
<p>A u posljednje vrijeme, čini se, da je i Hrvatskoj novac važniji. </p>
<p>Potkrepljujem to činjenicom, koja je u utorak 10. rujna zaprepastila mnoge stanovnike đurđevačke Podravine, a pretpostavljam i stanovnike cijele Hrvatske.</p>
<p>Tada su, naime, iz medija doznali da je toga dana u Molvama na nedavnoj sjednici Županijskog poglavarstva Koprivničko-križevačke županije Poglavarstvo raspravljalo i o namjeri da se u iskorištene i napuštene bušotine Ina-Naftaplin pogona »Molve«, čije je sjedište u Đurđevcu, namjerava utiskivati (ubrizgavati) jedanaest tisuća tona(!) koštanog brašna dovezenog iz zemalja u kojima je više-manje rašireno kravlje ludilo.</p>
<p>Još više zabrinjava to što tu transakciju preporučuje, a možda i odobrava, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša (!). Barem se tako čulo na toj sjednici.</p>
<p>Ta je namjera izazvala oštar prosvjed članova Županijskog poglavarstva, pa je zaključeno da će Koprivničko-križevačka županija prosvjedovati kod ministra zaštite okoliša Bože Kovačevića, kako bi se spriječila na vrijeme.</p>
<p>Županija ne želi novac koji bi od države dobila za realizaciju te namjere, jer joj je u interesu zaštititi zdravlje ljudi i životinja i omogućiti im da žive u zdravom okolišu. Naime, ako od utiskivanja koštanog brašna u bušotine, odnosno u zemlju nema opasnosti za pojavu i širenje kravljeg ludila, onda su zemlje »izvoznice« to mogle učiniti u svojim zemljama.</p>
<p>A tko danas može jamčiti da se u bližoj ili daljoj budućnosti u zemlji neće događati s koštanim brašnom kemijski i drugi procesi, koji bi jednoga dana na površinu iznijeli zarazne tvari?! </p>
<p>Zašto danas biti gramziv za novcem, a poslije generacijama ljudi uništavati život. I zato je s pravom Koprivničko-križevačka županija odlučila spriječiti tu neekološku namjeru.</p>
<p>Na području koprivničke i đurđevačke Podravine Naftaplin već desetljećima pridobiva i proizvodi ugljikovodik, pretežito prirodni plin i kondenzat. Proizvedeni plin na tom području sada čini oko 70 posto ukupne proizvodnje plina Naftaplina.</p>
<p>Svim općinama i gradovima na čijim područjima se pridobivaju plin i nafta INA-Naftaplin plaća odgovarajuću rentu. </p>
<p>Za prošlu je godinu ta gospodarska tvrtka obračunala tim lokalnim samoupravnim jedinicama 35,8 milijuna kuna, što te jedinice dobivaju sukcesivno u svoje proračune. Taj je novac većinom namijenjen njihovu gospodarskom razvoju.</p>
<p>Međutim, gotovo sve te lokalne samouprave znatan dio novca troše i za druge namjene, najmanje i za očuvanje okoliša. Već godinama na to upozorava Državna revizija, ali je to vika u vjetar i nema sankcija.</p>
<p>Značajno je u svemu tome da se na sjednicama poglavarstava ili vijeća tih lokalnih zajednica povremeno čuju prosvjedi da iskorištavanjem ugljikovodika Naftaplin ugrožava okoliš i zdravlje ljudi i životinja, što je dijelom, pretpostavljam, i istina. </p>
<p>Ali Naftaplin u zaštitu okoliša, mora mu se priznati, ulaže velik novac upravo na lokaciji centralnih plinskih stanica (CPS), gdje na najsuvremeniji način pročišćava plin od štetnih primjesa, posebice sumporovodika i žive. Sve je to pod kontrolom brojnih odgovarajućih institucija u koordinaciji Županijskog zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.</p>
<p>Da bi zaštita okoliša bila još veća, upravo se tu pripremaju četiri nova projekta. </p>
<p>Prvi je projekt vezan uz zamjenu plinskih motora elektromotorima. Drugi se tiče smanjivanja emisije sumporovodika iz postrojenja u atmosferu.</p>
<p>S tim u vezi gradit će se postrojenje za proizvodnju sumpora, pa će se granule elementarnog sumpora-pastile prodavati odgovarajućoj industriji. Četvrti projekt odnosi se na djelomično iskorištavanje ugljičnog dioksida, koji se sada ispušta u zrak, oko milijun prostornih metara na dan.</p>
<p>Za sve to Naftaplin će uložiti golem novac. </p>
<p>Kad se dosadašnji i ti novi projekti imaju u vidu, postavlja se pitanje: zašto SAD ne bi prisilo svoje tvrtke koje onečišćuju okoliš da i one postave tako jaku zaštitu okolišu kao Naftaplin? Zna se, u pitanju je profit, a za zdravlje nitko ne pita.</p>
<p>Na sastanku u Johannesburgu hrvatski je ministar za zaštitu okoliša mogao iznijeti Naftaplinov sustav zaštite okoliša i predložiti da sličan ili još bolji sustav izvedu odgovarajuće američke kompanije. </p>
<p>Bilo bi to daleko bolje i svrsishodnije, nego doma razmatrati mogućnost utiskivanja koštanog brašna u Naftaplinove napuštene bušotine.</p>
<p>Ministar je tom prigodom mogao i reći, da je njegovo ministarstvo Naftaplinovu pogonu »Molve«, zbog dobre zaštite okoliša, ljetos dodijelilo nagradu za zaštitu okoliša.</p>
<p>To sve je jači argument od svih teoriziranja i deklaracije da se zaštita okoliša može i mora izvoditi trajno, da je zdrav život na Zemlji važniji od profita, koga bi još dosta ostalo bogatim američkim kompanijama i nakon ulaganja novca u zaštitu okoliša.</p>
<p>Autor je umirovljeni diplomirani ekonomist iz Đurđevca.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Što mogu Hrvati naučiti od Amerikanaca</p>
<p>Dvije su stvari upale u oči na američkim i inim priredbama u čast žrtvama terorističkih napada 11. rujna 2001. u New Yorku i Washingtonu: golem rodoljubni naboji i duboka religioznost. Unatoč hedonizmu i materijalizmu koji su, navodno, prevladavajući u američkom životu, očito je da se Amerikanci u trenucima nacionalnih tragedija priklanjaju Naciji i Bogu</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Bez obzira na to koliko je netko kritičan prema američkoj politici ili možda uopće antiamerički raspoložen, ako je imalo osjećajan morao je prosuziti gledajući američke komemoracije u povodu prve obljetnice terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i Pentagon u Washingtonu. </p>
<p>Obitelji 2801 poginuloga, američki građani i američke vlasti zaista su dostojanstveno odali počast žrtvama (među kojima je bilo i mnogo neamerikanaca) samoubilačkih napada otetim zrakoplovima na središta američke gospodarske i vojne moći.</p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush proglasio je 11. rujna Danom rodoljublja. New York, Washington i ostali američki gradovi bili su preplavljeni američkim zastavama i ostalim simbolima američke nacije. U čitavom slobodnom svijetu održane su prigodne komemoracije.</p>
<p>Tome nije bila prepreka aktualna američka politika, posebno u vezi s najavom rata protiv režima Saddama Husseina, rata koji mnogi odbijaju ili barem žele doznati od službenog Washingtona zašto se upušta u tu, kako je rekao njemački savezni kancelar Gerhard Schröder – avanturu.</p>
<p>Dvije su stvari upale u oči na američkim i inim priredbama u čast žrtvama terorističkih napada 11. rujna 2001. u New Yorku i Washingtonu: golem rodoljubni naboj i duboka religioznost. </p>
<p>Unatoč hedonizmu i materijalizmu koji su, navodno, prevladavajući u američkom životu, očito je da se Amerikanci u trenucima nacionalnih tragedija priklanjaju Naciji i Bogu.</p>
<p>Mogu skeptični intelektualci misliti o tome što ih je volja, mogu to nijekati ili čak takav stav obasipati porugama, američke komemoracije pokazuju da je i u politici potrebna dostojna količina emocija. Čovjek je racionalno i emocionalno biće, što se, također, može reći i za nacije.</p>
<p>Američko društvo sigurno nije socijalno i pravedno u onoj mjeri kakvo je, primjerice, švedsko, njemačko ili britansko. Američki kapitalizam nerijetko pokazuje svoju vučju narav, a američka vanjska politika često je arogantna i čak imperativna. </p>
<p>Ali na Dan rodoljublja 11. rujna američka je nacija vjerojatno bila složna do monolitnosti, a ljudi dobre volje diljem svijeta suosjećali su s rodbinom žrtava i cjelokupnim američkim pukom.</p>
<p>Mogu li Hrvati nešto naučiti iz američkog ponašanja?</p>
<p>Svakako. U hrvatskoj povijesti, onoj starijoj i ovoj novijoj, ima dovoljno nadnevaka koji mogu biti slična prigoda. Spomenimo samo neke: ubojstvo hrvatskih narodnih zastupnika u beogradskoj Skupštini i smrt Stjepana Radića, ustaški zločini s »najvećom hrvatskom nacionalnom sramotom« (bl. Alojzije Stepinac) u koncentracijskom logoru Jasenovac, krvava partizanska osveta od Bleiburga do križnih putova, žrtve Domovinskoga rata (njih oko 12 tisuća ubijenih i još više ranjenih i nestalih), a da manje spektakularne i ne spominjemo.</p>
<p>Sve te žrtve treba dostojno obilježiti i sjećati ih se svake godine. Ove je godine predsjednik Vlade Ivica Račan položio vijenac na skromni spomenik žrtvama jugokomunističke tiranije u Bleiburgu. To je bila izvrsna gesta. Dakako, posjetio je i Jasenovac.</p>
<p>Ali žrtvama Bleiburga, križnih putova i Golog otoka valja podignuti spomenik u Hrvatskoj, u Zagrebu.</p>
<p>Nitko ne bi smio tvrditi da je Jasenovac »teži« od Bleiburga. Na stratištima »crvene« i »crne« strane našeg tragičnoga građanskog rata, koji i danas traje u glavama bivših partizana i ustaša, bilo je znatno više nevinih nego krivih žrtava, ako je potonjih uopće bilo, jer nikome na Bleiburgu nije bilo priređeno objektivno suđenje. Kao i u Jasenovcu.</p>
<p>Odavanje počasti nevino ubijenima i stradalima u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, ali i onima koji su izgubili život zbog posljedica tih radova (dragovoljci Domovinskog rata i danas si sebi oduzimaju život!) ne može biti bez emocija, bez suza i uzdaha.</p>
<p>Također, ne bez izražavanja vjerskih počasti, jer Hrvati su u golemoj većini kršćanski narod, pa zbog toga vjeruju (ili bi barem trebali vjerovati) da će Bog svima oprostiti, čak i počiniteljima. A bez opraštanja i ovaj naš zemaljski život može se pretvoriti u pakao.</p>
<p>Ne bismo se smjeli sustezati i od izražavanja rodoljubnih osjećaja, premda se na to mršte neki koji tvrde da su Hrvati »platili preskupu cijenu za svoju državu«. Kao da im ta »cijena« nije bila nametnuta.</p>
<p>Treba odati počast silnom idealizmu onih, uglavnom mladih ljudi, koji su položili svoj život (da, ne stidimo se to reći, baš obratno) na oltar Domovine. Ali s istom količinom prijezira gledamo na one koji su iskoristili Domovinski rat za svoje prljave materijalne probitke.</p>
<p>Njih se mora podvrgnuti svoj oštrini zakonskih mjera. Na žrtve Domovinskog rata ne bi smjela pasti ni najmanja sjena.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Religija, znanost i umjetnost u misiji spasenja</p>
<p>I znanost je poput vjere mnogima ostala nepristupačna. Mnogi ljudi zapravo i ne razumiju znanstvena načela niti ih ona zanimaju. Bez znanosti i stvaralačkih osoba koje samostalno misle i prosuđuju, razvoj hrvatskog društva jednako je tako slabo zamisliv, kao i razvoj pojedinaca. Životna situacija u Republici Hrvatskoj zahtijeva hrabre poteze, radikalne zaokrete u ponašanju, u cijeloj znanosti pa i političkom konceptu</p>
<p>MATO DUNKOVIĆ</p>
<p>Štovanje vjere u društvu u hrvatskim je očima najčvršće jamstvo stabilnosti države i sigurnosti pojedinca. Dakle, slobodno društvo, a nadasve civilizirano, kakvome teži Republika Hrvatska, ne može opstati bez vjere.</p>
<p>Vjekovno iskustvo, uostalom, dokazuje da je vjera uvijek najjače ukorijenjena u srcu naroda pa tako i hrvatskoga. Što su agresori na Republiku Hrvatsku, u Domovinskom ratu, temeljitije razarali crkve, to se bolje može vidjeti, kako se vjera i moć Crkve pridiže i jača u duhu hrvatskih ljudi.</p>
<p>Bila bi velika zabluda vjerovati da je vjera prirodni neprijatelj demokratskog društva. Naprotiv, kršćanstvo i katoličanstvo suglasno je duhu demokratskog društva kakvo izgrađuje i Republika Hrvatska. </p>
<p>Sloboda – česta riječ u ljudskom društvu – proizlazi iz duboke težnje našeg srca i uma da živimo slobodno. Takve nas je Bog stvorio i potakao na život iskonske slobode.</p>
<p>Uzalud su svi ti bjesomučni napadi na Crkvu, napadi na njene svećenike, hijerarhiju, ustanove i dogme. Nikada oni koji napadaju neće kršćanstvu istrgnuti njegove temelje.</p>
<p>Glavni cilj kršćanske vjere je urediti opće odnose čovjeka s Bogom, te opća međusobna prava i dužnosti ljudi neovisno o obliku društva. Uzimajući tako za svoj temelj samu ljudsku narav, kršćansku vjeru mogu jednako prihvatiti svi ljudi i ona je svuda primjenjiva. </p>
<p>Svi oni »protivnici katoličanstva...« koji »u nas vode ideološki, psihološki, propagandni i stvarni rat protiv Crkve« (Vjesnik, Stajališta, 7. rujna 2002.) skloni su poricati istine kršćanske vjere, no takvo stanje ne dolazi iz stanja vjere u nas, nego dolazi iz stanja našega hrvatskog društva.</p>
<p>To što je Crkva bila, pa još je i danas, često zanemarivana, nije, dakle, posljedica stanja u kojem su neki ljudi, nažalost, maknuli iz svoje svijesti vjeru, nego je to posljedica toga što je komunizam posljednjih pedeset godina u Republici Hrvatskoj radikalno preusmjerio hrvatsko društvo današnjice, tako da se biblijska perspektiva svijeta, pa tako i hrvatskog društva, sada nekima čini nevažnom.</p>
<p>Međutim, dovoljno nam je znati to da je Bog obznanio svima koji su kadri naučiti, raspraviti i shvatiti da će svi odgovarati i dobiti prema zasluzi, prema onome što su činili u ovom tijelu. </p>
<p>Nažalost, postoje ljudi današnjice koji se bune protiv vjere i Boga, jer slušaju samo ono što žele čuti. Pa ipak i u trećem tisućljeću Bog i opće ljudske potrebe ostaju isti, odnosno postoji nepromjenjivost koja prožima sva stoljeća.</p>
<p>Velika je iluzija da se ljudi današnjice u tom pogledu razlikuju od svojih prethodnika. Nesklad s Bogom i sobom te s bližnjim, i grijeh, unosio je, unosi, i unosit će pomutnju među ljude te im uzimati mogućnost da se sami, svojim silama oslobode za Slobodu, za Boga, za blaženstvo u Bogu.</p>
<p>I znanost je poput vjere mnogima ostala nepristupačna. Mnogi ljudi zapravo i ne razumiju znanstvena načela niti ih ona zanimaju. Bez znanosti i stvaralačkih osoba koje samostalno misle i prosuđuju, razvoj hrvatskog društva jednako je tako slabo zamisliv, kao i razvoj pojedinaca. </p>
<p>Životna situacija u Republici Hrvatskoj zahtijeva hrabre poteze, radikalne zaokrete u ponašanju, u cijeloj znanosti pa i političkom konceptu, u smjeru stavljanja spoznaje i pravednosti iznad posjedovanja i moći. </p>
<p>Zadatak je hrvatskih znanstvenika zajedno s ostalim ljudima dobre volje, preusmjeriti nemir hrvatskih ljudi, pobuđujući ih da razmišljaju kako stvoriti hrvatsko društvo novih vrijednosti, ustanovljavati nove moralne norme prema kojima se odvija život ljudske zajednice.</p>
<p>Osim toga, obveza im je da promišljaju sudbinu hrvatskoga društva na humanističkim i društvenim načelima iz kojih se poima svijet, povijest, nacija, čovjek i društvena organizacija.</p>
<p>Suosjećanje znanstvenika za društvenu pravdu i društvenu dužnost je ideal koji objašnjava puteve, istinu i život za sva prava na slobodu, koja je ovdje teško u cijelosti sve nabrojiti.</p>
<p>Najveću ljubav zaslužuju oni znanstvenici i ljudi dobre volje, koji su najviše pridonijeli oplemenjivanju ljudi i ljudskog života. </p>
<p>Znanstvenici su tu za druge ljude s kojima ih povezuje suosjećanje, dobrota, ljepota, jednakost, istina, poštenje, pravda, jedinstvo, tolerantnost i solidarnost za sve ljude.</p>
<p>Ti ideali uvijek iznova mogu svakog čovjeka, ne samo znanstvenika, ispuniti radosnom voljom za životom, uključujući njegovu sposobnost da snagom svoga duha postane svjestan samoga sebe i da u vlastitoj odgovornosti slobodno i odgovorno oblikuje sebe i svoju okolinu.</p>
<p>Trajni sukob u pluralističkom društvu na polju najrazličitijih gospodarskih interesa, vrijednosti povjerenja i predodžbi o društveno-političkim uređenjima države, jest dinamična snaga, koji omogućuje znanstvenicima da daju prijedloge za napredak društva i da drže društvo otvorenim za nova rješenja, koja sprječavaju status quo i ukrućenost. </p>
<p>Ti interesni sukobi moraju se izdržati, jer su prirodna posljedica individualna samoodređivanja u nemonopoliziranu društvu.</p>
<p>Hrvatsko društvo postat će jednoga dana pluralističko društvo, otvoreno i fleksibilno u kojem će biti trajno osigurani ljudska sloboda i stvaralački ljudski život u kome će dane socijalne mogućnosti djelovanja i oblikovanja, značiti život dostojna čovjeka, kojemu samo osobna odluka savjesti može biti podloga vlastite vrijednosne orijentacije.</p>
<p>Svi ljudi, koji čine mnoštvo religiozne i svjetonazorno usmjerene skupine, moraju jedni pored drugih egzistirati u sklopu slobodnog društva kakvome teži Republika Hrvatska.</p>
<p>Znanstvenik i ostali ljudi dobre volje moraju biti temeljiti, duboki i pošteni mislioci, uporni u traženju i određivanju svojih stajališta. Njihovi pogledi moraju, zapravo, nositi konzistentnost humanističkih i demokratskih načela iz kojih se poima svijet, povijest, nacija, čovjek i društvena organizacija.</p>
<p>Nije lako znalački osvijetliti epohalna pitanja znanstvene misli i socijalnih projekata u perspektivi nastupajućeg milenija. U težnji da se nađe nit koja vodi do objašnjenja složene gospodarske, političke i posebno kulturološke situacije u kojoj se našla Republika Hrvatska poslije 1989. godine, moramo angažirano preispitati temeljne ideološke, socijalne, političke i kulturno povijesne orijentacije Republike Hrvatske u prošlosti i sadašnjosti.</p>
<p>Nisu nam o tim pitanjima potrebne sofističke rasprave, prešućivanje činjenica i dokaza, netočno izlaganje elemenata datih slučajeva, ali i netočna predstavljanja mišljenja znanstvenika ili drugih ljudi koji otkrivaju nove istine i daju bolji smisao ljudskom životu. </p>
<p>Zato je poželjan način života hrvatskih građana takav da oni u Republici Hrvatskoj mogu razviti duhovne, moralne i estetske mjere koje donose svakom čovjeku njegov dio sreće i ljubavi.</p>
<p>»Ratničke agresije, vjekovne mržnje, nepovjerenje, taština, sebičnost, jagma za posjedima i vlašću moraju se gušiti. Znanost, umjetnost i religija mogu najviše pridonijeti da se stvori novo, humanističko ozračje. Religija koja je od davnine njegovala moralno čuvstvo ojačat će snagu racionalnih viđenja boljeg svijeta. Znanost, umjetnost i religija ujedinjuju se u misiji spasenja«.</p>
<p>Autor je magistar društvenih znanosti iz Josipovca.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Što gradonačelnica čeka s izvještajem o Putu?</p>
<p>Izvješće je Eko-stožer Grada Zagreba, kojemu je gradonačelnica na čelu, trebao poslati Ministarstvu zaštite okoliša u roku od mjesec dana, no kako nam je rekla glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević, ono do danas nije stiglo </p>
<p>Iako je od požara u spalionici opasnih otpada Puto na zagrebačkom Jakuševcu prošlo više od mjesec dan, gradonačelnica Vlasta Pavić još uvijek nije poslala izvješće Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja. To je izvješće Eko-stožer Grada Zagreba, kojemu je ona na čelu, trebao poslati Ministarstvu zaštite okoliša u roku od mjesec dana, no kako nam je rekla glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević, ono do danas nije stiglo. </p>
<p> Eko-stožer je osnovan prije dvije godine odlukom Skupštine Grada Zagreba, a do ovog se utorka nije ni jednom sastao, makar bi se trebao sastajati u slučaju neke ekoloških katastrofa na području Zgareba. U MZOP-u tvrde da se on nakon požara u Putu trebao sastati, dok u Gradskom poglavarstvu tvrde kako nije bilo potrebe za to. Milan Bandić, zamjenik gradonačelnice, pak, jednom je izjavio kako se Eko-stožer sastao, ali »u hodu«. </p>
<p>Na pitanje jesu li odgovorni u Putu otklonili nedostatke u radu, Kata Gojević odgovorila je kako će »inspekcija zaštite okoliša obaviti kontrolu izvršenja rješenja i utvrditi je li Puto postupio po rješenjima u za to danim rokovima«. U Ministarstvu zaštite okoliša, međutim, tvrdi Kata Gojević, nema nikakvih saznanja o početku ponovnog rada postrojenja Puto. </p>
<p>Tijekom petogodišnjeg rada spalionice Puto uočene su mnoge nepravilnosti, od skladištenja opasnih otpada do nelegalnog skladišta u kojemu se on čuvao. Iako su za te nepravilnosti znali mnogi, pa čak i članovi saborskog Odbora za zaštitu okoliša, do požara, nije poduzimano ništa. Tek se sada, nakon požara, poduzimaju određeni koraci kako do požara ne bi došlo ponovno.</p>
<p>»Tvrtka Puto d.o.o. moći će nastaviti s radom kad se inspekcijski utvrdi da je postupila po rješenju inspektora zaštite okoliša, te kad se donese zaključak o obustavi pokrenutog upravnog postupka, odnosno zabrani rada«, zaključila je Kata Gojević.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za školska računala grad izdvaja mjesečno 50 kuna!</p>
<p>Škole, i kad mogu, zanemarivo malo koriste elektroničku poštu / »Računala u upravama ili nisu spojena na Internet ili nisu podešeni(!?) programi za rad s Internetom ili korisnici to ne znaju«, kaže se u izvješću Ureda za obrazovanje i šport</p>
<p>Oko 20 posto računalne opreme u osnovnim i srednjim školama u vlasništvu Grada Zagreba koriste uprave tih škola, a 40 posto računala tehnološki je zastarjelo. Svaka škola ima u prosjeku samo 12 »novijih« računala, namijenjenih radu s učenicima, ali jedno od njih uvijek je pokvareno. Čak 66 posto zagrebačkih osnovnih škola nema odgovarajući priključak na Internet, a u onima koje ga imaju, na Internet se u prosjeku mogu spojiti samo 2,4 računala!</p>
<p>To je najvažniji dio izvješća o stanju i potrebama informatizacije osnovnih i srednjih škola, te učeničkih domova, koje je u četvrtak na sjednici Poglavarstva grda Zagreba iznio Ivica Lazanja, pročelnik Ureda za obrazovanje i šport.</p>
<p>U tom izvješću navodi se da, bez obzira što su Hrvatske telekomunikacije (HT) osigurale besplatan priključak na Internet za sve škole u vlasništvu grada, škole – i kad mogu – zanemarivo malo koriste, na primjer, elektroničku poštu. U pravilu to se odnosi na uprave osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. »Računala u upravama ili nisu spojena na Internet ili nisu podešeni(!?) programi za rad na Internetu ili pak ga korisnici ne znaju koristiti«. Uprave tako i dalje koriste skuplji, staromodni i spori način komuniciranja.</p>
<p> Da se, kojim slučajem, služe samo školskim računalima, učenici zagrebačkih osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova nikada, na primjer, ne bi osjetiti radno okruženje najnovijih Windowsa XP ili bilo koje drugog modernijeg operativnog sustava. Razlog tome je taj, što je većina od ukupno 3130 školskih računala zastarjela. Broj prijenosnih računala u ovim ustanovama je nula, a za održavanje postojeće informatičke opreme izdvaja se po računalu – 50 kuna na mjesec!</p>
<p>Kako bi malo uljepšalo lošu sliku, Poglavarstvo je uz izvješće prihvatilo plan prema kojemu bi se u proračunu za iduću godinu trebao odvojiti barem dio sredstava od ukupno 15 milijuna kuna koliko bi, smatra se, trebalo da se u informatičku opremu u školama uvede reda.</p>
<p>Zapovjedniku Željku Malčiću i pripadnicima Javne vatrogasne postaje dodijelit će se Povelja Grada Zagreba, odlučeno je na sjednici Poglavarstva. Ovo priznanje vatrogascima bit će dodijeljeno jer su, kako je izvijestila gradonačelnica Vlasta Pavić, spremno, požrtvovno, učinkovito i brzo reagirali prilikom gašenja požara koji je 1. kolovoza izbio u spalionici tehnološkog otpada Puto.</p>
<p>I danas se, naime, može samo nagađati što se sve moglo dogoditi da se, s obzirom na loše uvjete, vatrogasci nisu snašli i uspjeli ugasiti požar u skladištu opasnog otpada koji je zaprijetio Zagrepčanima.</p>
<p>Grad će od poduzeća koje gradi trgovački centar Jankomir kupiti dio parcele na kojem je već izgrađen prošireni dio Ljubljanske avenije do Škorpikove ulice, a koji sada služi kao prilazna cesta centru koji bi trebao biti otvoren idućeg tjedna. Objašnjeno je da Grad potpisuje sporazum jer da bi dobio građevinsku dozvolu, mora imati pravo vlasništva nad tim terenom. Na upit novinara znači li to da je taj dio cestovne mreže u proteklih godinu dana izgrađen bez građevinske dozvole, odgovoreno je potvrdno. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Stari »štih« u novom ruhu</p>
<p>U Maksimir se vraćaju plesne večeri uz »živu glazbu«</p>
<p>Zagrepčani će od petka poslijepodne moći ponovno uživati u pogledu s maksimirskog Vidikovca, kao i sladiti se kolačima, sladoledima i tortama te popiti tamo sokove i kavu. Uz ugostiteljske sadržaje, Grupa Humidor, koja je Vidikovac dobila u koncesiju na pet godina, planira u sklopu dnevnih priredbi organizirati i proslavu dječjih rođendana, satove botanike, zatim druženje djece s osobama iz javnog života kao i otvaranje izložbi mladih i afirmiranih umjetnika. </p>
<p>»Imat ćemo i večeri čitanja poezije, a u Vidikovac ćemo petkom i subotom vratiti i plesne večeri uz 'živu glazbu'«, najavio je direktor Grupe Humidor, Alan Andabaka. Te priredbe, ističe, tek su »zagrijavanje«. »Cilj nam je, u suradnji s koncesionarom Velikog restorana u ulaznom dijelu Parka, povratak zagrebačke špice u Maksimir«, istaknuo je Andabaka. </p>
<p>Priredbe koje će se održavati u Vidikovcu dio su programa koje je koncesionaru propisala Javna ustanova Maksimir, pokušavajući Vidikovcu i Maksimiru vratiti štih starih vremena, ali i obogatiti ga novim sadržajima.</p>
<p>Uskoro bi trebalo početi i uređivanje Velikog restorana. Koncesiju za vođenje restorana dobio je Ugostiteljski obrt Kova koji bi (to još nije potvrđeno ugovorom), za vrijeme obnove imao pomoćni kiosk i stolove ispred restorana. </p>
<p>U Humidoru priželjkuju i ostakljivanje trijema Vidikovca kako bi on mogao biti otvoren tijekom cijele godine. No, napominje Andabaka, za to treba dobiti odobrenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, jer je Vidikovac zaštićeni spomenik kulture.</p>
<p>Haulikovu sobu, ispod najgornje terase Vidikovca, koristit će Javna ustanova Maksimir za sastanke, proslave i slično.</p>
<p>Službeno otvorenje Vidikovca najavljeno je za 19. rujna.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Novo svjetlo za stare majstore</p>
<p>Strossmayerova galerija starih majstora HAZU-a ovih je dana zatvorena radi preuređenja, a za posjetitelje će otvoriti vrata 15. listopada. Preuređuju se stropovi i postavljaju nove električne instalacije, protupožarni sustav i ovlaživači zraka. </p>
<p>»Galerijski prostori traže specifičnu rasvjetu i manipulaciju. Rasvjeta je uvedena 1963. i od tada više nije mijenjana, a tehnika rasvjete u galerijama u međuvremenu je napredovala. Najbolja rasvjeta je jednoliko difuzno, bijelo i hladno svjetlo, postavljeno tako da ravnomjerno rasvjetljava slike i da ne stvara sjene, pri čemu gledatelju izvor svjetla nije vidljiv. Ovakvom rasvjetom slike dobivaju prirodnije boje«, doznajemo od ravnatelja Strossmayerove galerije Đure Vanđure. Stropovi će pak biti nešto niži nego ranije, kako bi bilo mjesta za instalacije i kako bi one bile nevidljive posjetiocima.</p>
<p> Slike iz zbirke koje su bile izložene u dvoranama, spremljene su u depou galerije. </p>
<p>Strossmayerova galerija kontinuirano se uređuje već nekoliko godina. Prije dvije godine zgrada je dobila novu fasadu, a nakon dvorana preuredit će se i depoi. Radove financira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u čijoj je zgradi i Galerija. </p>
<p>Strossmayerova galerija starih majstora jedini je galerijski prostor izgrađen baš za tu svrhu. Zgradu je u neorenesansnom stilu projektirao bečki arhitekt Friedrich Schmidt, a sagrađena je 1888. godine. M.I.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Trčanjem protiv raka </p>
<p>U subotu, 14. rujna u 16 sati, održat će se na Jarunu kraj Malog jezera treća utrka Terry Fox Run. Organizatori te humanitarne utrke su Kanadsko veleposlanstvo u RH i Hrvatska liga protiv raka. </p>
<p>»Ove godine prikupljamo novac za ultrazvučni aparat s color dopplerom za Kliniku za plućne bolesti na Jordanovcu. Taj je uređaj neophodan za znanstvena i klinička istraživanja zloćudnog raka pluća«, rekao nam je dr. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige za borbu protiv raka. </p>
<p>Svatko tko želi sudjelovati u utrci, treba na njezinu startu uplatiti 50 kuna. Svi sudionici dobit će za uspomenu prigodnu majicu, kao i okrjepu – palačinke i sokove. U utrci mogu sudjelovati osobe svake dobi, jer njezin krajnji cilj nije pobjeda, već iskazivanje humanosti.</p>
<p> »Ovakvom manifestacijom želimo u prvom redu razvijati svijest o ljudskoj solidarnosti, kao i promicati zdrav način življenja. Na Jarunu ćemo dijeliti i letke i brošure koji informiraju o zloćudnim bolestima. Svim okupljenima stručnjaci će govoriti o tome kako na vrijeme otkriti takve bolesti, te kako se pravovremeno zaštititi«, naglasio je dr. Eljuga. </p>
<p>Već tradicionalna utrka Terry Fox Run, koja se trči diljem svijeta kako bi se prikupio novac za borbu protiv raka, dobila je ime po mladom kanadskom sportašu koji je 1980. godine, zbog posljedica raka, izgubio nogu. Terry je, na jednoj nozi započeo utrku kroz Kanadu kako bi sakupio novac za istraživanje raka i traženje lijeka protiv njega. Nažalost, prije kraja utrke podlegao je bolesti. Od tada se, u spomen na njegovu veliku volju i ustrajnost, najprije u Kanadi, a kasnije i u mnogim drugim zemljama, organizira Utrka Terry Fox. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Portal Sv. Marka nakratko dostupan očima Zagrepčana</p>
<p>Zagrepčani i turisti ovaj su tjedan, prvi put nakon 11 godina, mogli vidjeti kako izgleda najljepši gotički portal u Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj – onaj na Crkvi svetog Marka. Kako nam je rekao ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda prof. Ferdinand Meder, metalna skela koja je ispred portala zbog obavljanja restauratorsko-konzervatorskih radova i zaštite portala, maknuta je, kako bi se moglo obaviti trodimenzionalno snimanje sadašnjeg stanja portala. Portal bi očima Zagrepčana trebao biti ponovo skriven krajem tjedna, kad će skela biti vraćena. </p>
<p>Nakon toga nastavit će se s dugotrajnim procesom desalinizacije kojim se s kamena uklanjaju štetne soli. Portal bi trebao biti restauriran za nekoliko godina, a u njegove niše postavit će se kopije kipova Isusa, Majke Božje, svetog Marka i 12 apostola koji su s portala skinuti još ranije. Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Oštrije protiv nesavjesnih vlasnika pasa</p>
<p>Vjećnici Gradske četvrti Donji Grad na sjednici u srijedu podržali su zahtjeve svojih kolega iz Susedgrada, Črnomerca i Trešnjevke za povećanjem proračuna za rad tih gradskih četvrti. Na sjednici je zatraženo i povećanje novčanih kazni za kršenje pravila o držanju i vođenju životinja. Posebno je zatraženo strože kažnjavanje vlasnika pasa u slučajevima ne pridržavanja pravila. O prijedlogu novog prostornog plana Medvednice, kojim bi se granice Parka prirode pomaknule prema Sljemenu, ostavljajući veći prostor podsljemenskim četvrtima, Vijeće se nije izjasnilo, čekajući konkretan plan. Rješavanje problema stanara i zaposlenika Cvjetnog trga, koji se bune protiv stalnih manifestacija i buke na trgu, ostavljeno je za slijedeću sjednicu. Prijedlog da suci porotnici na Županijskom sudu budu samo društvenih struka, socijalni radnici, psiholozi, sociolozi, pravnici, naišao je na otpor, s tvrdnjom da se time diskriminiraju potencijalni porotnici ostalih struka. Matici umirovljenika Medveščak Vijeće je odobrilo zahtjev za održavanje humanitarne akcije prikupljanja odjeće i obuće za socijalno ugrožene od 16. do 26. rujna. M..I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Slike iz dubine zemlje mogu predvidjeti njezinu budućnost</p>
<p>LEICESTER, 12. rujna</p>
<p> - Radi boljeg uvida u tajne iz Zemljine prošlosti i mogućeg predviđanja njezine budućnosti, znanstvenici su počeli koristiti 3-D seizmičke slike visoke rezolucije s pomoću kojih se »uvlače« pod Zemljinu kožu.</p>
<p> »Prvi rezultati vrlo su uzbudljivi«, ističe profesor geofizike Joe Cartwright sa Sveučilišta u Cardiffu. »Nova tehnologija podsjeća na teleskop Hubble, samo za područje geologije«.</p>
<p> Svemirski teleskop Hubble omogućio je znanstvenicima da uđu duboko u Svemir i promatraju kako su se zvijezde rađale i umirale prije mnogo tisućljeća.</p>
<p> Cartwright kaže da su vrlo oštre slike strukture Zemlje i do 15 kilometara ispod površine već otkrile događaje iz njezine davne prošlosti. Slike Zemljinih dubina omogućile su besplatno tvrtke koje se bave eksploatacijom nafte.</p>
<p> »To je kao vremeplov jer nam omogućuje da pogledamo u daleku prošlost i da vidimo prastare krajolike do nevjerojatnih detalja«, rekao je Cartwright.</p>
<p> Na pitanje hoće li se novom tehnologijom moći predvidjeti potresi, odgovorio je da im ona omogućuje bolje razumijevanje geoloških tektonskih rasjeda, zbog čega su bliže i predviđanjima.</p>
<p> Trodimenzionalne slike već su obogatile znanje geologa, s obzirom na otkrića novog tipa geološkog rasjeda u stijenama nastalima taloženjem i podzemnih pješčanih vulkana, visokih 300 metara, na temeljima širokih jedan kilometar.</p>
<p> »Novom tehnologijom, svojevrsnim tjelesnim skenerom za Zemljinu površinu, saznajemo temeljne stvari o geologiji«, rekao je Cartwright, dodavši da su otkrili prastare brazde ledenjaka iz kojih se može vidjeti kojim su se smjerom oni kretali.</p>
<p> 3-D slike pokrivaju područje od oko 30 metara na dubini od 10 kilometara. One omogućuju proučavanje promjena morskih struja kroz stoljeća što je vitalno za istraživanje globalnog zatopljenja. Zahvaljujući njima bolje se mogu razumjeti kretanja tekućina kroz Zemljinu koru, što je važno za tektonske poremećaje.</p>
<p> »U fazi smo novih otkrića. Nova tehnika mladima omogućuje da se bave znanošću kao kompjutorskom igricom«, ustvrdio je Cartwright. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Noćni rad polagani ubojica</p>
<p>TOKIO, 12. rujna</p>
<p> - Noćni rad je »polagani ubojica«. Jedan od tri japanska zaposlenika koji rade noćne smjene požalili su se na ozbiljne zdravstvene probleme, pokazala je anketa tamošnjeg Ministarstva zdravstva. </p>
<p> Najčešće imaju problema s probavom, visokim tlakom i nesanicom. Najugroženiji su vozači kamiona, njih čak 43 posto je bolesno, a slijede radnici zaposleni u proizvodnim djelatnostima, od kojih 18 posto smatra da im noćne smjene štete zdravlju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tvrtki za razminiranje ukrali detektore </p>
<p>KARLOVAC, 12. rujna</p>
<p> – Iz sjedišta karlovačke podružnice njemačke tvrtke za razminiranje »Dr. Koehller« nepoznati su počinitelji ukrali 12 minodetektora, doznaje se u karlovačkoj Policijskoj upravi koja navodi da je vrijednost ukradenih detektora 306.600 kuna. Zbog visine svote to kažnjivo djelo ima značaj teške krađe.</p>
<p>Voditeljica podružnice Jasna Pavlačić-Neuman kaže da je za njih to golema šteta, da će prekinuti posao, ali da bi, jer je matična tvrtka u Njemačkoj veliko poduzeće, možda ipak mogli nastaviti rad.</p>
<p>Njemačka tvrtka za razminiranje »Dr. Koehller« u Hrvatskoj je od 1998. i do sada je razminirala mnoga područja u Hrvatskoj. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Korčulu osnovao trojanski junak Antenor? </p>
<p>ZAGREB, KORČULA, 12. rujna</p>
<p> - Iza mreže električnih i inih instalacija, na četvorokutnoj se korčulanskoj kuli (iznad galerije Vapor) krije spomen natpis u spomen legendarnom trojanskom heroju Antenoru, koji je ujedno i legendarni osnivač Korčule. To je jedini spomen napis u našim krajevima u kojemu se spominje neki junak što se borio ispod zidina Homerove Troje. Na kuli latinskim jezikom piše da je Korčulu utemeljio Antenor, trojanski heroj, nakon što je poslije poraza trojanaca pobjegao iz rodne Troje ili Iliona. Natpis je postavio krajem 15. stoljeća knez Antun Leoni. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Iduće godine novi pokušaj svladavanja La Manchea</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić primio je u četvrtak ratnog vojnog invalida prve skupine sa stopostotnim tjelesnim oštećenjem Marija Filipija nakon njegova pokušaja osvajanja 32 kilometra širokog kanala La Manchea. Upoznavši ministra Pančića s doživljajima za vrijeme tog jedinstvenog plivačkog pothvata, Filipi je Ministarstvu hrvatskih branitelja zahvalio na financijskoj potpori i pruženoj podršci te za iduću godinu najavio novi pokušaj osvajanja kanala.</p>
<p>Filipi je od preplivavanja kanala odustao zbog teških želučanih tegoba na 21. kilometru, boreći se s hladnom vodom, strujama i velikim prometom trgovačkih brodova, koji su ga ometali. Naglasio je da je u beligijskim i britanskim medijima izazvao veliko zanimanje zbog činjenice da se kao teški invalid i osoba u dobi od 52 godine odlučio na takav izazov. Ministarstvo hrvatskih branitelja pomoglo je Filipijev pothvat sa 30.000 kuna, a za osvajanje La Manchea on se pripremao duže od godine dana. Predavši Filipiju prigodan dar, ministar Pančić istaknuo je tog Samoborca kao izniman primjer uključivanja invalida u svakodnevni život unatoč nedaćama koje su ga pogodile 1991. godine. Pančić je najavio pomoć Ministarstva novom Filipijevu pokušaju osvajanja La Manchea, najavljenom za iduću godinu.</p>
<p>Mario Filipi je na novinarskom zadatku stradao kod Nuštra od tenkovske granate, 1991. godine, izgubivši lijevu ruku i desnu potkoljenicu. Filipi je rekao da plivanjem na duge staze na poseban način nadilazi svoj hendikep i da je do sada isplivao više maratona od kojih su tri bila čak na 100 kilometara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Žrtvama poplava besplatan odmor na Jadranu</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Skupina hrvatskih poduzetnika predstavila je u četvrtak na konferenciji za novinare u hotelu Opera humanitarnu akciju »Prijateljstvo nema granica«, kojom se želi pomoći žrtvama katastrofalnih poplava koje su nedavno pogodile Njemačku, Austriju i Češku. Obiteljima stradalnika, posebice djeci, omogućit će se, naime, besplatni odmor na Jadranu. Pokrovitelj akcije je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Akcija će, tako, u razdoblju od 14. rujna do 12. listopada u istarskim i kvarnerskim hotelima ugostiti oko 2000 ljudi, uglavnom obitelji stradalnika, spasitelja i volontera iz Gornje i Donje Austrije, njemačke pokrajine Saske i čeških naselja uz rijeke Elbu i Vltavu. Svim gostima osiguran je besplatni prijevoz hrvatskim autobusima, usluga punog pansiona i kulturno-zabavne aktivnosti (obilazak pulskog amfiteatra, Nacionalnog parka Brijuni, etnografskog muzeja u Pazinu itd.).</p>
<p>Kako je na konferenciji rekao koordinator akcije Georg Eltz, u poplavama je oštećeno oko 10.000 ljudi, a šteta se u Njemačkoj procjenjuje na 15 milijardi eura, u Austriji na šest milijardi, dok je privremena procjena štete za Češku (bez Praga) oko četiri milijarde eura. Naglasio je da Hrvatska ovom akcijom šalje snažnu poruku zahvalnosti prijateljskim zemljama, koje su u proteklih desetak godina na razne načine pomagale u borbi za hrvatsku neovisnost i otklanjanje ratnih šteta. »Osim što želimo pomoći žrtvama poplava, da se odmore i na trenutak zaborave sve što su prošli, želimo im i zahvaliti za vjernost, jer svake godine u Hrvatskoj ostvaruju značajan turistički promet«, rekao je Georg Eltz.</p>
<p>Njemački, austrijski i češki veleposlanici Gebhardt Weiss, Hans G. Knitel i Jiri Kudela zahvalili su dobrovoljcima iz Hrvatske koji su pomagali u poplavama, te organizatorima na vrijednoj akciji.</p>
<p>Predsjednik Microsofta za Hrvatsku Goran Radman, koji je u projektu zadužen za prikupljanje sredstava, rekao je, da je prikupljeno oko 300.000 eura, za što su najzaslužniji nositelji projekta, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Istarske županije, hotelijeri Istre i Kvarnera, banke i financijski sektor, te tridesetak vodećih hrvatskih poduzeća. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Na hrvatskom crnom tržištu i ptice pjevice </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna (Hina)</p>
<p> - Nije tajna da je Hrvatska već cijelo jedno desetljeće metom tzv. »ekološkog kriminala«. Najnoviji slučaj, dvojice Splićana koji su u blizini Metkovića mrežama i inim priborom namamili i uhvatili oko sto ptica pjevica iz porodice češljugara, u narodu poznatih kao gardelini - to i zorno potvrđuje. </p>
<p> Na području Vrbovci, krivolovci su pohvatali svoj plijen, te u želji da što prije umaknu s »mjesta zločina«, jednomjesečne su ptičice strpali u automobil, ali nisu odmakli daleko. U Pločama ih je, nakon dojave lovočuvara iz Metkovića, presrela policija. Nažalost, na putu od Metkovića do Ploča, uginulo je šezdesetak nesretnih grdelina. Među 44 ukupno preživjele ptice, bile su i četiri što su ih krivolovci u krletkama dopremili iz Splita da svojim pjevom namame mlade jednomjesečne ptice iz doline Neretve. Preživjele su ptičice puštene na slobodu. Svaki grdelin, procjenjuje se u 'Dubrovačkom vjesniku' vrijedi na tržištu 50 eura. Toliko iznosi i kazna za svaku ubijenu ili uhvaćenu pticu, ističe se u napisu »I ptice pjevice na crnom tržištu«, autora P. Jakića. </p>
<p> Lako je izračunati koliko bi krivolovci zaradili na »crnom tržištu« rijetkim pticama, ali i koliku će kaznu platiti. Ako su grdelini ovoga puta i pobijedili krivolovce, skupo su platili svoju pobjedu. Njih šezdeset neće zapjevati ove jeseni. Zločin prema prirodi... (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Poznati glumac uopće nije bio svjestan situacije u kojoj se našao</p>
<p>Policajac je priveo Nicka Nolta nakon što se fotografirao s nekoliko slučajnih prolaznika</p>
<p>Nick Nolte uhićen zbog vožnje pod utjecajem droge </p>
<p>LOS ANGELES, 12. rujna</p>
<p> – Poznati američki glumac Nick Nolte uhićen je u srijedu pod sumnjom da je vozio pod utjecajem droge ili alkohola, nakon što je policajac vidio glumčev auto kako juri autocestom Malibu. </p>
<p>Nolte je zadržan u pritvoru kalifornijske patrole za autoceste u predjelu Los Angelesa odmah nakon što su policajci zaustavili 61-ogodišnjeg glumca u crnom Mercedes-Benzu iz 1992. godine i pronašli ga u prilično nesvjesnom stanju, kazao je glasnogovornik policije Leland Tang. </p>
<p>»Policajac koji je bio na tom dijelu autoceste čuo je kako škripe gume automobila i vidio je automobil kojeg je vozio Nolte kako prilazi nevjerojatno brzo i tako ometa promet«, kazao je Tang.</p>
<p> »Policajac je potom zaustavio vozilo i shvatio da je gospodin Nolte apsolutno izvan sebe. </p>
<p>Samo je nešto mrmljao, a kapci su mu bili gotovo u potpunosti spušteni. </p>
<p>U svakom slučaju, vidjelo se da je pod utjecajem nečega«.</p>
<p>Policajac je glumcu dao testove koje je trebao ispuniti, no kako nije bio u stanju to učiniti, uhitio ga je pod sumnjom da je pod utjecajem droge ili alkohola.</p>
<p> Priveo ga je u obližnju stanicu, gdje će vjerojatno biti zadržan sve dok ne postane svjestan situacije. </p>
<p>»Bio je nevjerojatno ugodan i kooperativan«, kazao je Tang. »Čak su se na mjestu događaja našli i neki prolaznici koji su se fotografirali s glumcem«.</p>
<p>Nick Nolte karijeru je započeo 1970. godine, glumeći u tv-seriji »Bogataš, siromah«, koja mu je donijela i nominaciju na Emmyju. Dvaput je bio nominiran za Akademijinu nagradu, za film »Princ plime« 1991. godine, gdje je glumio uz Barbru Streisand i 1997. za »Affliction«. P.B.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Počela berba grožđa u Kutjevu</p>
<p>KUTJEVO, 12. rujna</p>
<p> – U vinogradima »Kutjeva« d.d. i kooperanata počela je berba portugizca na oko 20 hektara vinograda, a u petak će početi i berba rizvanca. </p>
<p>Bez obzira na vremenske (ne)prilike, vinogradari su zadovoljni kakvoćom grožđa, a postotak sladora bit će na prošlogodišnjoj razini. </p>
<p> Ovogodišnju berbu obilježit će velika ulaganja u pripremu za prijem i preradu grožđa. Nabavljena je pneumatska preša kapaciteta pet vagona grožđa. Vrijednost ove investicije je 725.000 eura, a povećanjem kapaciteta izbjeći će se zastoji u prijemu grožđa. </p>
<p>Planira se i obnova linije za buteljiranje vina, te sadnja novih vinograda. I.F.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zgasnuo vječni plamen </p>
<p>NEW YORK, 12. rujna </p>
<p> - Radnici newyorške plinare u četvrtak ujutro užurbano pokušavaju otkloniti kvar zbog kojeg je zgasnuo vječni plamen upaljen sinoć u spomen žrtvama terorističkih napada 11. rujna 2001. godine.</p>
<p> Plamen upaljen u Battery Parku, na južnom vrhu Manhattana u srijedu navečer oko ponoći je zatitrao i polako se ugasio. Čini se da je uzrok u plinskim instalacijama, a gradske vlasti New Yorka podsjećaju da su u padu tornjeva Svjetskog trgovačkog centra bile teško oštećene vodovodna, plinska i elektromreža. Vječni plamen dio je spomenika 3.044 žrtve lanjskih terorističkih napada na New York i Washington.</p>
<p> Svečanosti na kojoj je zapaljen su, uz tisuće građana i oko 7.000 članova obitelji poginulih, bili nazočni najviši državni predstavnici zemalja koji u New Yorku sudjeluju na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a.</p>
<p> Uz gradonačelnika Michaela Bloomberga i guvernera Georgea Patakija, svečanosti je bio nazočan i američki predsjednik George W. Bush te više članova vlade. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prosvjed osječkih mažoretkinja</p>
<p>OSIJEK, 12. rujna</p>
<p> – Prije polaska u poljski grad Opole, na Europsko prvenstvo, osječke su mažoretkinje u četvrtak mirno prosvjedovale ispred zgrade Osječko-baranjske županije. – Na prvenstvo krećemo uvrijeđeni i ogorčeni zbog provincijalnog razmišljanja pročelnice Dobaj-Ristić koja je instituciju mažoretkinja grada Osijeka usporedila sa fitnessom, a odlazak na Europsko prvenstvo - turističkim putovanjem!, objasnio je Branimir Radić-Bilin, predsjednik Hrvatskog mažuro saveza i voditelj osječkih mažoretkinja. </p>
<p>Pročelnica Dobaj-Ristić tvrdi da je proračun za kulturne djelatnosti vrlo skroman, pa vodi računa da se sredstva iskoriste u važnije svrhe i u institucije koje uistinu promiču kulturu. Župan Ladislav Bognar, koji je na službenom putu u Italiji, saznao je za problem mažoretkinja, pa im je u četvrtak već odobrio 5.000 kuna za dio troškova puta. M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Toranj Montparnasse evakuiran nakon sumnjivog poziva</p>
<p>PARIZ, 12. rujna</p>
<p> - Toranj Montparnasse i dvije obližnje postaje metroa u središtu Pariza nakratko su zatvoreni i evakuirani u srijedu kasno navečer nakon sumnjivog telefonskog poziva za koji se kasnije utvrdilo da nije predstavljao prijetnju, priopćila je u četvrtak francuska policija.</p>
<p> U vrijeme evakuacije u tornju je bilo oko stotinu ljudi. »To je bila klasična uzbuna...koja se događa cijele godine«, rekao je glasnogovornik policije dodavši da su mediji odmah skočili zbog godišnjice terorističkih napada na New York i Washington. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="32">
<p>Mobiliziranje medijskog dream-teama</p>
<p>Održana su tri velika humanitarna koncerta u manje od mjesec dana: »Amerika: U počast herojima«, »Koncert za New York« u njujorškom Madison Square Gardenu i dan poslije stadionski nastup raznih izvođača u Washingtonu, a novčani i propagandni efekti bili su golemi / Ako se nakon 11. rujna nešto nije promijenilo, onda je to sigurno forma humanitarnog koncerta kao osjećajnoga ogrjeva u vrijeme nepogoda </p>
<p>Današnji show-business nesumnjivo je jedna od najtromijih sastavnica suvremene kulture »umjetnosti kao zabave« ili obrnuto i najtvrđe se opire promjenama koje bi izmijenile davno uhodane principe rada. Odavno amortizirani patenti još uvijek se nemilice troše, a očekivani financijski efekti pružaju najveći otpor novotarijama. U vrijeme opće televizijske umreženosti planeta i satelitskih transmisija najrazličitijih manifestacija, neke prilike još su uvijek rezervirane za prijenose »posebnih namjena«. Sve te tvrdnje vrlo su se lako mogle provjeriti u tretmanu koji su post-WTC događajima namijenili masovni mediji.</p>
<p> Nakon terorističkog napada na njujorške nebodere, glazbenici i filmske zvijezde – sportaši su začudo izostali – odgovor kako pomoći postradalima opet su pronašli u globalno prenošenim humanitarnim koncertima koji su zatrpali televizijske ekrane tih dana.</p>
<p>Događaji u New Yorku zbili su redove građana i javnih osoba u potrazi za podrškom postradalima. Amerikanci su ovaj put imali stvarnog razloga za mobiliziranje medijskog dream teama, a okupljanje prve postave glazbenika i glumaca još je, čini se, najprobojnije oružje televizije zamišljene kao promidžbene poruke. Uostalom, i organizatori sličnih okupljanja znaju staro pravilo rada, a ono još uvijek kaže da najjači odjek kod masovne publike najlakše postižu najveće zvijezde. Osim toga, emotivni naboj koji su događaji sa sobom nosili bio je prejak za suvišna filozofiranja i »naknadna tumačenja«, pa se činilo da su u jednom trenutku među slike ruševina WTC-a privremeno bili smješteni i poljuljani temelji američke sigurnosti, kojoj je trebala topla, ali uvjerljiva, riječ podrške.</p>
<p>Način na koji su desetci celebritysa javno nastupili bjelodano je pokazao da su sindrom i forma Live Aida iz 1985. do danas ostali vječan patent za odgovor u sličnim prilikama. Održana su čak tri velika humanitarna koncerta u manje od mjesec dana: »Amerika: U počast herojima«, »Koncert za New York« u njujorškom Madison Square Gardenu i dan kasnije stadionski nastup raznih izvođača u Washingtonu. Novčani i propagandni efekti bili su golemi, a samo tijekom televizijskog prijenosa »U počast herojima« skupljeno je više od 150 milijuna dolara pomoći postradalima u rušenju dvaju nebodera World Trade Centra. </p>
<p>Razlike između ta tri medijska pokušaja vidjele su se i iz zrakoplova, koji su tih dana od sredstva svakodnevne komunikacije pretvoreni u simbole koje je nečastivi uperio protiv civilizacije koja ih je stvorila. Između decentne, prigušene vizualizacije tv-emisije »U počast herojima« i populizma washingtonskog koncerta održanoga pod organizacijskom palicom Michaela Jacksona, jasno su se osjetile razlike između naznaka »arta« i dosadnog show-businessa teške kategorije.</p>
<p>S onu stranu umjetničkog dojma, koji u slučaju »Tribute To Heroes« često uopće nije bio loš, oruđe za rad sve tri masovke bio je agitprop, ali izveden sa stilom i ukusom profesionalaca koji znaju da ne treba pretjerivati kada svi znaju o čemu se radi. Geste sveameričkih ikona poput Clinta Eastwooda, Toma Hanksa i drugih te brojni glazbeni nastupi, od Brucea Springsteena i U2 do Willieja Nelsona, Eddieja Veddera, Neila Younga i drugih, na tragu domaće »Moje domovine«, pokazali su da je i mnogoljudnim nacijama, ili možda baš njima, potreban zajednički održitelj uzavrelih osjećaja u težim trenutcima. </p>
<p>Lanjski prijenosi bili su besplatni i bez reklama, iako inače toliko top-zvijezda skupljenih u jednom programu papreno košta. No, želja za probojnošću poruke bila je dovoljno velika da se pripusti cijeli umreženi planet u svrhu mobiliziranja u zajedničke antiterorističke jedinice.</p>
<p>Bez obzira na humanitarne značajke takvih medijskih ekskurzija u sve kutove planeta, teško je zaboraviti kakve sve koristi uključeni imaju od pojavljivanja u takvim programima. Samo pojavljivanje u takvim masovno distribuiranim programima donosi mnogostruke koristi, od povećanja naklada nosača zvuka do marketinški dizajniranog, primijenjenog predstavljanja najširem mogućem auditoriju. </p>
<p>Mnogi su reagirali odmah, ali su neki plodove svoga angažmana ostavili za kasnije predstavljanje najširoj javnosti. Znakovit se odnos upotrebe različitih načela rada – koji, naravno, rezultiraju drugačijom marketinškom nadogradnjom – vide i na primjeru dvoje izvođača koji su reagirali »smjesta«, ali mimo službenih okupljanja. Laurie Anderson održala je koncerte prije svih nabrojenih, već 18. i 19. rujna u njujorškoj dvorani Town Hall. No, audio zapis glazbenog menua ponuđenog sugrađanima neposredno nakon što su ostali šokirani tragedijom na vlastitoj polovici igrališta, objavljen je tek prije dva tjedna. Laurie Anderson priliku nije iskoristila poput Stinga, koji je nad sudbinom Amerikanaca plakao već iste večeri, 9. rujna na koncertu u Italiji, i baš taj nastup objavio na DVD-u idući mjesec. Laurie Anderson ostala je vjerna vlastitim postavkama, taman koliko su drugi izvođači reagirali na uobičajen i predvidljiv način. I pritom se utopili u mehanizmima show-businessa, koji možda ne jede svoju djecu, ali sebe često nastoji nahraniti više nego njih. Ako se nakon lanjskoga 11. rujna nešto uopće nije promijenilo, onda je to zasigurno forma humanitarnog koncerta kao osjećajnoga ogrjeva – kamina ili radijatora, svejedno – u vrijeme nepogoda.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U prvom planu elitizam i socijalna prava</p>
<p>Hrvatsko društvo pisaca imat će od 70 do 100 članova, a njegova osnivačka skupština očekuje se potkraj listopada / U članstvo će biti primljeni i pisci koji djeluju u dvojnim književnostima, a bit će moguće dvojno članstvo, u obje književne udruge</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Šezdesetak hrvatskih pisaca i intelektualaca okupilo se u srijedu na večer u Novinarskom domu da bi progovorili o potrebi nove strukovne udruge te o njezinu modelu. Osnivanje nove spisateljske udruge što su je inicirali Sibila Petlevski i Velimir Visković »svojevrstan je odgovor na aktualnu situaciju i diletantizam Društva hrvatskih književnika čije je članstvo neprirodno naraslo na šeststotinjak diletanata, pa dok su se pravi pisci povlačili pred tom provincijalizacijom, o sudbini Društva odlučivala je ta amorfna masa« – kako je rekao Visković. Pa kako stari model »vertikalne hijerarhije taština«, po riječima Sibile Petlevski, više ne funkcionira, valja ga zamijeniti novim depolitiziranim, koji će ponajprije zastupati interese struke i profesionalizma. </p>
<p>Predrag Matvejević vrlo se oštro osvrnuo na dosadašnji rad DHK ustvrdivši da je do danas na djelu preuzeti sovjetski model koji je samo spojen s nacionalizmom. Stoga je nužno osloboditi se tih anakronizama i osnovati novo društvo s novim kriterijima. Nadežda Čačinović upitala se kako uz sigurnost (zdravstveno i socijalno osiguranje) zadržati slobodu djelovanja? Što se tiče razine sindikalne zaštite Visković je obećao da ona neće ići ispod one kakvu pisci u aktualnom društvu imaju, o čemu je svoje jamstvo dao sam ministar kulture.</p>
<p>No, jedan od najdojmljivijih istupa bio je onaj Marka Grčića koji je ustvrdio da sve hrvatske kulturne institucije posljednjih desetak godina žive prividan život unutar svojih preživjelih modela, pa nova udruga ima smisla, samo je odgovor takvu stanju. Da bi se razlikovalo od postojećega koje je omasovilo svoju desnu organizaciju, novo društvo mora biti elitističko, oni koji postaju njegovim članovima moraju biti elitno književno i politički važni. Prema njegovu viđenju bila bi to neka vrst moderne političke stranke koja bi zauzimala stavove o ključnim problemima u društvu. Branimir Donat nazvao je pisce obrtnicima koji moraju imati svoj ceh što će braniti na svim razinama njihove interese. No, novo društvo čijim bi članom postao mora biti prepoznato po individualnostima. Tonko Maroević i Željka Čorak ostaju pri stavu da iz DHK neće istupiti, no da je šutljiva, pasivna većina kriva što se nije izborila za udrugu kakvu želi. S tom tezom složio se i Zvonko Maković pošavši korak dalje u svom razmišljanju i dodajući da je posrijedi potrošen model koji neprijeporno treba mijenjati. Stoga ovo društvo neće isključivati ni diskriminirati nikoga ni po nacionalnom, ni po generacijskom ni bilo kojem drugom ključu.</p>
<p>Sibila Petlevski replicirala je prethodnim govornicima ostajući pri stavu da bi svaki ostanak u DHK samo produžio farsu i hipokriziju tobožnjeg sveopćeg pomirenja koje nije pomirenje ni struke, ni morala ni etike.</p>
<p>I Miljenko Jergović založio se za elitizam Hrvatskog društva pisaca, kako će se udruga zvati, te za borbu za sindikalna prava dodajući da se ono mora baviti onim pitanjima kojima se DHK nije želio. Borivoj Radaković misli da DHK nema ništa s novom inicijativom koja bi trebala postati neka vrsta književne agencije koja bi se bavila zaštitom autorskih prava, kakve u nas nema. Dražen Katunarić inzistirao da se treba ujedinjavati po sindikalnim principima, a ne po principu ideologije. U diskusiji su sudjelovali i Vjeran Zuppa, Vlaho Bogišić, Ante Tomić i dr.</p>
<p> Novo društvo imat će od 70 do članova, a za mjesec dana održat će osnivačka skupština, do kada bi se uz pomoć gradskih otaca morali naći prostori za buduće djelovanje. Novac za njihovo djelovanje namaknut će se preko programa kojima će ono konkurirati na natječajima Ministarstva kulture, donacijama i putem stranih fundacija.</p>
<p> Od najavljenih i pozvanih prominentnih imena hrvatske književnosti mnogi su izostali, čekajući da vide kojim će smjerom udruga krenuti, ali zato su samoinicijativno na skup došli brojni pisci mlađeg naraštaja dajući mu svekoliku potporu. Rečeno je da će u članstvo biti primljeni i pisci koji djeluju u dvojnim književnostima, poput Lele Zečković, Drage Kekanovića ili Vojina Jelića, te da je će vjerojatno biti moguće dvojno članstvo, dakle u obje književne udruge. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nebeski pogled Meštrovićeva paviljona</p>
<p>Nakon dovršetka rušenja betonskoga zidnog plašta u središnjoj dvorani Doma te otkrivanja kupolnoga otvora – slijedi obnova instalacija / Grad za restauraciju Doma izdvojio milijun i sto tisuća kuna, a za iduću godinu gradonačelnica Vlasta Pavić obećala još i više</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Glavni građevinski radovi, odnosno uređenje središnjega prostora Doma hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu trebalo bi biti gotovo u studenome ove godine, rekao je Robert Šimrak, predsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Domu HDLU-a. Radovi kojima se Meštrovićevu okruglom paviljonu nastoji vratiti prvotni oblik započeli su protekloga ljeta, a prema Šimrakovim riječima, cjelovita obnova potrajat će još godinama.</p>
<p>Predstavljajući novinarima trenutačne građevinske zahvate na tome jedinstvenom spomeniku hrvatske povijesti i svjetske muzejsko-galerijske arhitekture, arhitekt Andrija Mutnjaković, stručni savjetnik na restauraciji Meštrovićeva paviljona, rekao je da se sada nastavlja rušenje betonskoga zidnog plašta u središnjoj dvorani te otkrivanje kupolnoga otvora s prirodnom rasvjetom. Nakon dovršetka tih radova, slijedi obnova instalacija.</p>
<p>Dom hrvatskih likovnih umjetnika osmislio je Ivan Meštrović uz suradnju istaknutih hrvatskih arhitekata: Iblera, Zemljaka, Horvata, Bilinića, Kalde i drugih. Gradnja je započela 1934. godine, a Dom je svečano otvoren četiri godine poslije. Dom HDLU-a preprojektiran je u džamiju 1941., koja je otvorena tri godine nakon toga. U jesen 1949. srušeni su minareti i u Dom se uselio Muzej narodnog oslobođenja, a 1955. otvoren je Muzej narodne revolucije, koji se koristi Domom do 1990. godine. Tijekom '94. Dom je vraćen na korištenje svomu izvornom posjedniku – Hrvatskomu društvu likovnih umjetnika, koje je i pokrenulo obnovu. U želji da se Dom vrati u izvornu funkciju izložbenog prostora, započelo je njegovo čišćenje od svih vanjskih i unutrašnjih oštećenja. Tako su tijekom 2001. godine uklonjene čelične prigradnje (međukat i stubište) te je napravljena projektna dokumentacija za uklanjanje unutarnje dograđene kupole i sanaciju površina kupole i prstena.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je da je Grad Zagreb za obnovu Meštrovićeva paviljona, popularno zvane Džamije, dao milijun i stotinu tisuća kuna, te da će za sljedeću godinu taj iznos i povećati. Robert Šimrak kazao je pak da je Ministarstvo kulture izdvojilo 350.000 kuna, a da se Hrvatske Telekomunikacije, koje su s HDLU-om potpisale sponzorski ugovor o financiranju obnove kupole Doma, uopće nisu oglasile već šest mjeseci.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Koliko Hrvat za Svačića haje ?</p>
<p>Proslava se održava od 13. do 15. rujna na Miljevcima, u kraju gdje je rođen kralj Petar Svačić, a pokrovitelj je HAZU/Pogibija Petra Svačića usjekla se u pamćenje hrvatskoga naroda kao nacionalna tragedija / Otkrit će se spomenik Petru Svačiću, rad kipara Kažimira Hraste, i izvesti opera oratorij Jakova Gotovca na tekst Zlatka Tomičića </p>
<p>MILJEVCI, 12. rujna</p>
<p> – U petak, 13. rujna na Miljevcima će se svečano obilježiti 900. obljetnica smrti posljednjega hrvatskoga kralja narodne krvi – Petra Svačića. Na Visovačkoj brini, uzvisini nad Krkom na Miljevcima, postavit će se i otkriti spomenik posljednjemu hrvatskom kralju, rad akademskog kipara Kažimira Hraste, a potom će se nekoliko stotina metara niže od Visovačke brine, na pristaništu Stinica, upriličiti izvedba opere-oratorija Jakova Gotovca i Zlatka Tomičića »Petar Svačić«, s motom »Neka bude što biti ne može«. </p>
<p> Pokrovitelj ove manifestacije, koja će trajati od 13. do 15. rujna, jest Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njen predsjednik akademik Ivo Padovan.</p>
<p>Nakon podizanja spomenika i izvedbe Gotovčeve opere, na Miljevačkim Drinovcima postavit će se prigodna izložba slika i maraka s likom kralja Petra, zatim predstavit će se i spomen knjiga o kralju Petru, koju je priredio dr. fra Šime Samac s Visovca. Knjiga sadrži sve što su o Svačiću pisali August Šenoa, Antun Gustav Matoš, Vladmir Nazor, Fran Galović, Ante Tresić-Pavičić, Zlatko Tomičić i brojni drugi hrvatski pisci.</p>
<p> Izdat će se i posebna marka s likom posljednjeg kralja, saznajemo od Ante Dželalije, supredsjedatelja Vijeća za obilježavanje 900. obljetnice smrti kralja Petra te fra Ante Vukušića, župnika s Miljevaca. Predsjednik Vijeća je Miroslav Ivić, rodom iz Miljevačkih Drinovaca.</p>
<p>Obilježavanje visoke obljetnice prilika je da se nešto više kaže o posljednjemu hrvatskom kralju narodne krvi. Jedino što se točno i pouzdano zna jest da je kralj Petar poginuo u proljeće 1097. godine na gori Gvozd koja se još naziva i Petrova gora. Kad su križari prešli Hrvatsku, mađarski kralj Koloman je 1097. godine s vojskom provalio preko Drave i prodro sve do Petrova gvozda. O tome za Hrvatsku kobnom događaju jedini je zapis ostavio Šimun de Kezor (oko 1285. g.).</p>
<p> Koloman je poslao vojsku u kraljevstvo Dalmaciju i dao ubiti kralja Petra koji je, pretpostavlja se, stolovao u Kninu. Petar je došavši pred Ugre u planinama koje se nazivaju Gvozd, pobijeđen i ubijen. Te se planine od tada nazivaju na mađarskom »Patur Gazdia« ili Petrov gazd.</p>
<p> Povjesničar Dragutin Pavličević u svojoj »Povijesti Hrvatske« naglašava da se pogibija Petra Svačića usjekla u pamćenje hrvatskoga naroda kao nacionalna tragedija. Brojna imena svjedoče o tome jer su se planine nazivale Petrovim imenom – blizu Drniša nalazi se Petrova gora ili Moseć, tu je i Petrovo polje, o čemu je pisao pokojni arheolog Stjepan Gunjača. Mjesto pogibije ostalo je obilježeno u imenu Petrove gore iako nije posve sigurno je li to današnja Petrova gora ili pak Kapela, odnosno Plješevica.</p>
<p> Za povjesničara Tadu Smičiklasa prvo razdoblje hrvatske srednjovjekovne povijesti završilo je na Petrovoj gori. Plemenski probitci bili su jači od državnih. Kralj Petar Svačić prisutan je i u brojnim domoljubnim pjesmama. Izdvajamo pjesme Antuna Gustava Matoša, pa poznati ciklus Vladimira Nazora. Fra Petar Krstitelj Bačić iz Miljevačkih Brištana u više je navrata pisao o kralju Svačiću, o kojem je pjevao i fra Klement Bušić, koji je u desetercu pjevao o Svačićevu rodnu gradu Kamičku. »Primi vijenac, što ti vila daje / U znak, Hrvat da za tobom haje«! – pisao je fra Bušić. Tvrđava Kamičak je, pretpostavlja se, rodni grad kralja Svačića.</p>
<p>Bitka na Petrovoj gori i pogibija kralja Svačića, zagonetna smrt kralja Zvonimira i krunidba prvoga hrvatskog kralja Tomislava (925.) – tri su događaja koja imaju u hrvatskom narodu i njegovu promišljanju starije i novije povijesti gotovo mitsko značenje, napisao je Pavličević.</p>
<p>Hrvatska je nakon Svačićeve smrti izgubila znatan dio svog suvereniteta, nestalo je hrvatskoga političkog subjekta u odnosu na druge zemlje i narode, izgubila je svoju cjelovitu državnu neovisnost, što je imalo negativne posljedice po njen daljnji razvoj.</p>
<p>Gdje se nalazi Kamičak i što znamo o ovom povijesnom gradu? Prvi hrvatski kardinal Juraj Utišinović pouzdano tvrdi da se Svačić rodio u gradu Kamičku na obalama rijeke Krke, a isto tvrdi i Bačić. Ne zna se kad je podignut grad Kamičak, ali se zna da su se u podnožju grada još 1928. godine vidjeli ostatci crkve, ali su kasnije ti ostatci nestali. Ostatci Kamička nalaze se na lijevoj obali Krke u tjesnacu između Roškog slapa i Visovačkog jezera. U blizini se nalazi klanac Među stijenama te znamenita šuplja stijena.</p>
<p> Prema sačuvanim dokumentima iz 1345. godine, Kamičkom su gospodarili Nalipići, koji su grad dobili od kralja Ludovika. Sredinom 14. stoljeća Kamičak je porušen, ali je ubrzo ponovno izgrađen. U 15. stoljeću vlast kralja slabi, godine 1445. Kamičak je preuzeo Grgur Utješinović, plemić koji je franjevcima darovao otok Visovac koji mu je u miraz donijela žena Ana Martinušić-Šubić. Poslije su Kamičkom vladala braća Halapići, a oko 1523. godine srušili su ga Turci.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Gotovac je »Svačića« mjerio s »Erom«</p>
<p>Jakov Gotovac je mnogo držao do »Petra Svačića«, mislim da svako Gotovčevo djelo treba biti predstavljeno publici, kaže Nikša Bareza, koji će ravnati izvedbom u Miljevcima / »Petar Svačić« je neka vrsta pjesme ljubavi upućene domovini </p>
<p>U Miljevcima pored Šibenika 13. će rujna biti izvedena opera-oratorij »Petar Svačić« Jakova Gotovca. Kao Petar Svačić nastupit će Ratomir Kliškić (koji je pjevao i na praizvedbi djela 1992.), a njegovu ženu Tihomilu pjevat će Nelli Manuilenko. Uz druge soliste, djelo će pod ravnanjem maestra Nikše Bareze izvesti Simfonijski orkestar i Mješoviti zbor Hrvatske radiotelevizije. Opera-oratorij »Petar Svačić« u jednom činu, op. 35, nastala je 1969. godine, a libreto je spjevao Zlatko Tomičić. No, praizvedena je tek 1992., u godini kada se obilježavala 10. godišnjica skladateljeve smrti. U predvorju dvorane »Lisinski« tada je bila postavljena i izložba o Jakovu Gotovcu, autorica koje je, kao i opsežne knjižice (iz koje navodimo citate Jakova Gotovca i neke podatke), bila Jagoda Martinčević. </p>
<p>Ta praizvedba ovog Gotovčeva djela bila je ispravljanje nepravde iz 1971. godine, kada je »Petar Svačić« nakon samo nekoliko pokusa bio skinut s repertoara Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Službeni razlozi za to bili su »da je politički nepoćudni libretist Zlatko Tomičić pobjegao u inozemstvo«, te da je djelo »pesimističkog ugođaja«. </p>
<p>Prema sjećanju maestra Bareze, koji je u to doba bio ravnateljem Opere HNK u Zagrebu, Jakov Gotovac je u razgovoru s njim tada sam rekao da se djelo na neko vrijeme povuče, no do kraja svoga života – u sljedećih desetak godina, nije doživio i da »Petar Svačić« bude izveden, iako mu je do toga svakako bilo stalo, o čemu svjedoči navod iz jednog interviewa:</p>
<p> »Sretan sam što sam uspio dovršiti partituru davno zamišljene skladbe. Zadovoljan sam jer sam ostvario onakvo djelo kakvo sam želio i koje smatram, bez obzira na sve moguće pravce i stilove, izrazom svoga vlastitog umjetničkog govora, te bez straha očekujem susret s publikom i nepristranom glazbenom kritikom.«</p>
<p> Prvotnu Tomičićevu verziju zajedno su doradili libretist i skladatelj, i 1969. opera-oratorij »Petar Svačić« u jednom činu, op. 35, bila je dovršena.</p>
<p> O tome opusu maestro Bareza danas kaže: »Gotovac je mnogo držao do 'Petra Svačića', a to je djelo, kao i sva druga, mjerio s 'Erom', iako je riječ o dvije sasvim različite skladbe. Mislio sam, i mislim i sada, da je svako Gotovčevo djelo vrijedno i važno za našu baštinu, i da treba biti predstavljeno publici, kao što je u ovom slučaju 'Petar Svačić', odnosno 'Kamenik', koji će u studenome biti izveden u ciklusu Simfonijskog orkestra HRT-a.«</p>
<p>O izabranoj formi, operi - oratoriju, ali i sasvim jasnom određenju naspram teme odnosno tematike – koja je najvjerojatnije bila pravim razlogom skidanja djela s repertoara zagrebačkoga HNK 1971., Gotovac je rekao:</p>
<p>»Svačić je mit, povijesni lik koji je prerastao znanstvenička razmišljanja je li ili nije uopće postojao, gdje je živio, kako je poginuo...On je trajno urastao u svijest svakoga Hrvata. I čini mi se najprikladnije zadržati se tek na jednom segmentu priče, onom najdramatičnijem kada nakon sukoba s mađarskim izaslanikom Ugronom, Kolomanovim vojskovođom, odlučuje boriti se, iako je svjestan malih izgleda s mnogo nadmoćnijom vojskom. Ta ideja svjesnog uranjanja u vlastitu kob ogleda se i u herojskoj pogibiji Nikole Šubića Zrinjskoga..., zato mi se forma opere - oratorija, statičnost toga oblika, čini najprikladnijom za glazbeni izraz.«</p>
<p>Djelo je, zapravo, veliki monolog Petra Svačića, koji sublimira predodređenost konačnog ishoda i svih posljedica, iznesen jasnoćom i mjerom patosa recitativnosti kao aspekta oratorija, čija statičnost, o kojoj autor govori, fokusira zbivanje oblikujući ga motivičkim intervencijama i provodnom građom unutar cjelovitosti forme sastavljene od nekoliko segmenata velike Svačićeve amplitude.</p>
<p> Folklorni element prisutan je zamjetnom decentnošću, kao i dramatika opernog glazbenog pokreta – ponegdje opisnoga karaktera, dok nekoliko vrhunaca naglašenih bogatim i prepuštenim orkestralnim zvukom, poput raskošnog plašta, reminisciraju i rastvaraju ljepotu Gotovčeve melodike i osjećanja boje.</p>
<p>Važnost teksta u skladateljevu opusu poznata je, njegov pristup je minuciozan i glazbeno odgovarajući, a u »Petru Svačiću« – nekoj vrsti pjesme ljubavi upućene domovini, koja je i lamentacija i oda, jednostavnošću i suzdržanošću glazbenog pisma daje dimenziju svečane ozbiljnosti, pomalo starinske, pa i anakrone, ali ne prekinute niti kontinuiteta.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Načela koja bi trebala vrijediti uvijek </p>
<p>Čovjek neće postići pravu dobrotu ako mu je dobar čin samo sredstvo za nadzemni cilj, ulaznica u raj. No bez obzira na taj teleološki razlog, dobrota postaje istinskom kršćaninu njegova narav. Čovjek biva human kad u dobrom djelu osjeti vlastito zadovoljstvo</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Uzeh tih deset humanističkih načela, no jedva da ih može biti manje, kao što su to pokušavali filozofi samo s jednim ili nekoliko principa. Naravno, ta načela ne izriču što jest, ali to žele ostvariti pa su više upute, da ne kažemo Kantovi ili Božji imperativi – upute u maštovit ljudski pothvat da se postigne humaniji svijet.</p>
<p>Zašto živjeti: U školi nas je kateheta poučavao da živimo zato da slušamo Božje zapovijedi i tako dođemo u nebo. Svaka teologija krije u sebi opasnost da omalovaži sadašnjicu. </p>
<p>Čovjek neće postići pravu dobrotu ako mu je dobar čin samo sredstvo za nadzemni cilj, ulaznica u raj. No bez obzira na taj teleološki razlog, dobrota postaje istinskom kršćaninu njegova narav. Čovjek biva human kad u dobrom djelu osjeti vlastito zadovoljstvo. </p>
<p>Dobar čovjek ne ispunjava samo zabrane kao: Ne laži! Ne kradi! Ne povredi drugoga!, nego će pomagati ljudima u nevolji, zauzimati se za istinu i pravdu, promicati razumijevanje među ljudima. To ispunjavanje čovječnosti bit će za humaniste već dovoljno, dok će religije tome dodati transcendentalnu svrhu. No takve razlike ne bi smjele razdirati ljudsku zajednicu.</p>
<p>U liberalizaciji neomarksista uslijed grozote boljševičkog imperija, posljednji odvjetak Frankfurte škole (i inspirator jugoslavenskog Praxisa) Jürgen Habermas priklonio se američkoj školi da u diskursu, komunikaciji između racionalnih individua, utemelji etiku. </p>
<p>Najpoznatija je na američkim univerzitetima postala knjiga Johna Rawlsa Theory of Justice koja demokratsko društvo zasniva na uzajamnom dogovoru poštujući dva načela. </p>
<p>Prvi, da svaka osoba ima jednako pravo na osnovne sloboštine sukladne sa sličnim sloboštinama za druge i, drugi, socijalne i ekonomske razlike trebaju se tako urediti da su na prednost svima, a uvedeni položaji svima otvoreni. </p>
<p>Takva racionalna pravednost je hvalevrijedna i rado bih da je se neoliberali tradicionalne i marksističke provenijencije što više pridržavaju. Međutim, teško je gradnju društva izvaditi iz zamršena i konfliktnog povijesnog konteksta, sve prije nego racionalnoga. </p>
<p>Povrh toga, moral nosi uvijek emotivni naboj i ne može se, prema mom mišljenju, jedino svesti na racionalni diskurs ili na imperative uma, kao što je to već htio Kant. </p>
<p>Njegovo toliko puta citirano načelo: Postupaj tako da tvoje ponašanje može biti norma ponašanja svih!, afirmira načelo jednakosti, ali dobar čovjek čini više od toga, iz ljubavi prema bližnjima. </p>
<p>Mnogima neće biti dovoljno diskurzivno ili utilitarističko utemeljenje etike, nego će tražiti jedno više, stalnije uporište. Jer građani, ako bi i bili racionalna bića, mogu donijeti zaključke koji će se u budućnosti pokazati štetnima ili štoviše pogubnima. </p>
<p>Većina postignuta na općim izborima u nas u proljeće 1990., ili točnije, odatle proizašla vlast je prekršila osnovna etička načela kao: Ne kradi! Ne obmanjuj! Ne ubij!, a ta bi načela trebala vrijediti uvijek. Apsolutnu vječnost može tome zajamčiti samo Bog. Ako nema te Božje apsolutnosti, prosuđuju zastupnici transcendentalne etike nasuprot diskurzivistima i utilitaristima, nema ni morala.</p>
<p>Liberalno građanstvo je od Jeromyja Benthama, Johna Stuarta Milla i Herberta Spencera prihvaćalo utilitarizam da se kakav čin, je li dobar ili zao, prosuđuje po korisnoj ili štetnoj posljedici. No neki čin, primjerice strana pomoć zaostaloj regiji, može u prvi čas ublažiti bijedu i biti koristan, ali da na dulje vrijeme bude štetan, jer će zaustaviti razvoj. </p>
<p>Uviđajući kako je teško evaluirati pojedini čin, moderni su utilitaristi prešli na opravdanje moralnih principa. Kad bi se napustila načela kao: Ne laži! Ne kradi! Ne ubij! Pomozi drugima!, ne bi društvo moglo opstati. </p>
<p>Toj novijoj struji utilitarizma približava se diskurzivni smjer. »A time upadate u moralni relativizam«, teolozi su predbacivali diskurzivistima.</p>
<p>Kantova deontologija potražila je srednji put između tih dviju opreka. Čovjek je obvezan izvršiti moralni imperativ, a takav čin je po sebi dobar, dok bi neposluh bio loš. </p>
<p>Posljedice za königsberškog filozofa nisu bitne za moralnu prosudbu, iako mogu biti prekršaj legislature i tako kažnjive. </p>
<p>Ako vozač skrene s ceste u namjeri da spasi dijete, a pritom slučajno udari u drugi auto i ubije više putnika, njegov je čin opravdan s moralnog stajališta, a krivičan za sud. </p>
<p>Kantova deontologija prosuđuje ljudska djela prema motivima, a utilitarizam prema učincima, ali jedna i druga etika racionalno se utemeljuju.</p>
<p>Ipak Kantu je potrebna transcendentalnost da bi u transcendentalnom umu utemeljio umne ili moralne imperative, a – kako on ne može logički dokazati Božju opstojnost – njegov transcendentalni idealizam svršava u agnosticizmu pa praksa ostaje za nj posljednji kriterij istine.</p>
<p>Kad sam se u Leipzigu prijavio profesoru filozofije Theodoru Littu za doktorat, taj mi je uvaženi neokantovac i Hitlerov protivnik odobrio da analiziram upravo to transcendentalno što uključuje istine a priori, kao što su Euklidovi aksiomi i načelo kauzalnosti. </p>
<p>Kako sam god bio isprva kritičan prema apriorizmu, s godinama se ublažavao moj stav pa sam transcendentalno zamijenio transcendentnim. Očito ne mogu moralni principi ovisiti o trenutačnoj odluci većine, kako god racionalni bili sudionici. </p>
<p>Kad bi koje društvo nakon duge rasprave zaključilo s većinom glasova da se bezbolno ubiju svi gubavci (ili općenito svi nesretnici) pa tako poveća opća sreća, taj bi čin bio grijeh za vjernike, ali i zločin za humaniste. Čim su Ujedinjeni narodi u Parizu u prosincu 1948. donijeli Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, nisu ta načela bila ograničena na sadašnjicu, nego su bila trajna uputa za ponašanje država i građana, gdje to trajno nema pretenzije vječnosti, kao što ni znanstvene spoznaje ne pretendiraju na apsolutnu istinu.</p>
<p>Mnogi se filozofski i religijski sukobi gase kad odbacimo oholost apsolutista i svoja istraživanja i djelovanja stavimo u ljudska mjerila. </p>
<p>To ne znači pad u onaj antropocentrizam koji je obezvrijedio druga živa bića i cijelu prirodu. Descartesov dualizam je metafizički razdvojio dušu i tijelo pa životinjama poricao mentalna svojstva i tako još potencirao vjersko ograničenje na čovjekov spas u božanskoj spiritualnosti. </p>
<p>Taj kartezijanizam s »duhovnim znanostima« oslabio je obranu u eri industrijalizacije kad se u kapitalističkoj jagmi za profitima nemilostivo uništavao okoliš s florom i faunom. Dok svijet ne prihvati skladnu cjelinu ljudi i prirode, globalizacija će pod komandom financijskog kapitala srljati u ekološku katastrofu, i ne samo ekološku!</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>NAGODBA</p>
<p>Grč na licima prigušuje novi krik </p>
<p>Dok se u grlima Jele i Luce rađa novi vrisak, razmišljam: kako Ani uspijeva uvijek izgledati tako uredno i čisto, a sve bez vode!? Savršena Ana obznanjuje jasnim, doktorskim glasom: - Živ je. Ranjena je desna šaka. Nije fatalno</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Sljedećih nekoliko sekundi vlada pandemonij vrištanja i nesebeznalih pitanja. Onda Ana stavlja svijeću na tlo, skida bluzu, naginje se nad Stjepu. </p>
<p>Anine šiljaste grudi sjaje zlatom pod prozirnim grudnjakom. Ana dere bluzu. (Tek sad zamjećujem da je Ana ponovno lijepo odjevena, u svijetlo zelenu, podužu suknju s prorezom i svijetlu, možda čak bijelu svilenkastu bluzu. Kuja prokleta, udešava se svakodnevno za posranog Franju!) Kaže, i to meni: »Drž' mi tu svijeću...«, i saginje se nad Stjepu, prevrće ga, stavlja ruku ovdje, ondje, kima glavom, uspravlja se, umrljana krvlju. Grč na licima Jele i Luce Martinović prigušuje novi krik. </p>
<p>Grla se napinju, koža puca, no zvuk zapinje. Van Aalst trabunja na holandskom! Je li i on proučio Anine grudi?</p>
<p>Dok se u grlima Jele i Luce rađa novi vrisak, razmišljam: kako Ani uspijeva uvijek izgledati tako uredno i čisto, a sve bez vode!? Savršena Ana obznanjuje jasnim, doktorskim glasom: – Živ je. Ranjena je desna šaka. Nije fatalno.</p>
<p>Uranja u sjenu. Spuštam tanjur sa svijećom i gledam kako Ana i dalje dere onu lijepu, čistu, svjetlu bluzu i njom povija Stjepinu šaku.</p>
<p>– Izgubit će dosta krvi...</p>
<p>Ana podiže oči, k meni!</p>
<p>Kažem, jer još nije trenutak da se potpuno razotkrijem: – Hendryk, imaš li mobitel?</p>
<p>Van Aalst vadi mobitel iz prsnog džepa.</p>
<p>Ne pitajte kako, no znam napamet brojeve mobitela svih ključnih osoba u Promatračkoj misiji Europske zajednice. To mi je dužnost. Pritišćem. Čekam. Javlja se:</p>
<p>– Pukovnik Skjelsson!</p>
<p>– Dobarvečer, Pukovniče. Dr. Stopich.</p>
<p>– Dobro veče, Majore. Što je dobra?</p>
<p>– I nije. Nalazim se u starom gradu. Krhotinom granate teško je ranjen osmogodišnji dječak. Zdrobljena desna ruka. Gubi krv...</p>
<p>– Gospode!</p>
<p>– Molio bih Vaše odobrenje da pozovem helikopter Šeste flote neka ga prebace na neki od brodova ili u Italiju. Treba mu hitan zahvat.</p>
<p>– Hmm... – Skjelsson se muči. Napokon pita:</p>
<p>– Koje je narodnosti dječak?</p>
<p>– Pretpostavljam, hrvatske.</p>
<p>Zamišljam Skjelssona kako gricka bezbojnu usnu.</p>
<p>– Vidite, Majore... ne, ne, to ne ide. Kad bi takvo šta dopustili, prekršili bi pravila neutralnosti. Nađite i ranjeno srpsko dijete.</p>
<p>Želim mu kazati da Srbi još nisu toliko pijani da bi pucali po svojima, osim toga u Dubrovniku ima jako malo srpske djece.</p>
<p>– Ako imate i ranjeno srpsko dijete, onda je to nepristrana humanitarna akcija. Kako ono vi kažete, evenhanded. Ovako ne mogu. Žalim, Majore, ali ne mogu...</p>
<p>U službi se brzo nauči da se ne valja svađati s pretpostavljenima. Kažem:</p>
<p>– Zahvaljujem, Gospodine, laku noć.</p>
<p>– Što kaže – pita Van Aalst.</p>
<p>– Kaže da ne može odobriti. Time bi narušio pravila neutralnosti. Kad bi uz ovo imali ranjeno srpsko dijete, onda bi se moglo. Onda bi to bila humanitarna akcija.</p>
<p>Van Aalst kaže nešto, zacijelo vrlo nepristojno, na holandskom. Franjo podiže ruke uz ironični smiješak. </p>
<p>Ne znam koliko su od mog razgovora razumjele majka i baka, no shvaćaju da nešto zapinje i bacaju se urlajući na koljena. Sad vjerujem da je kipar Nicolló dell'Arca, stvoritelj onih raspamećenih narikača iz Barija, zaista došao u Apuliju iz ovog kraja!</p>
<p>Ana, uz plamen svijeće, ostaje osovina mira i sabranosti. Kaže:</p>
<p>– Bullshit.</p>
<p>I zatim:</p>
<p>– Valja ga smjesta prebaciti u bolnicu. Inače ode šaka. Kako stvari sada stoje, mogu je spasiti.</p>
<p>Kaže »mogu«, dakle »ja mogu«, što ne izmiče Franjinoj pozornosti.</p>
<p>– Ana, nećeš valjda... Uopće, što tu stojimo. Svaki čas može druga granata. Ana, ulazi...</p>
<p>Prvi put otkako smo se upoznali, Franjo čini se gubi živce. Nešto ga je pogodilo, razvalilo njegovu veličajnu vedrinu. Smeta ga, zbunjuje. No nije riječ o ranjenu dječaku. Za to Franji puca... </p>
<p>– Ana... </p>
<p>Ana se ne miče.</p>
<p>– Ah, dođavola!</p>
<p>Franjo se zavlači u mrak.</p>
<p>– Možete li s te sprave nazvati bolnicu?</p>
<p>Osvrćem se.</p>
<p>– 31-889 – kaže Jela Martinović.</p>
<p>Pritišćem. Čekam. Pucketa, šišti, napokon ljudski glas. Objašnjavam. Najavljujem. Kažem okupljenima:</p>
<p>- O.K.</p>
<p>Baba Luca skida vestu i pruža je Ani. Ana je navlači preko glave. Zatim zabacuje glavu, uzburkavši valove zlatne kose. Lijep je to pokret, gotovo herojski. Vidim, i Van Aalst ga primjećuje i također u njem uživa. Kaže:</p>
<p>– Uzet ćemo moj džip.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="39">
<p>Barić brani Šukera od teških riječi</p>
<p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije sa svojim je suradnicima iscrtao širok plan opservacije novih mogućih kandidata za susret s Bugarskom 12. kolovoza u Sofiji. Osim što traži razumijevanje, apelira na korektnost pisanja, jer mu se čini da je u opticaju pisane riječi previše laži i zlonamjernosti</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Kad smo pomislili da je Davor Šuker barem kod Otta Barića izbrisan za sva vremena, nakon što je u jednom listu izrekao pregršt uvreda o tome kako izbornik vodi reprezentaciju, prvi je »topnik« SP-a 1998. i reprezentacije dobio odvjetnika u onome u kojem bi ga najmanje očekivao. Naime, to je Otto Barić, koji baš ne pokazuje previše volje ubuduće se opterećivati Šukerovom promjenjljivom formom niti viškom ili manjkom kilograma. No, u povodu Šukerove izjave, koja izbornika tretira i kao »višestuko frustriranog čovjeka«, Barić je odlučno istupio:</p>
<p>– Ne vjerujem da je on to rekao, kao što se uopće ne želim upuštati u bilo kakvu polemiku na tu temu. Umišljam da neke igrače i ljude dovoljno dobro poznajem, a među njima je i Šuker. Svatko je slobodan o svemu govoriti, pa i Šuker, ali on to tako sigurno nije rekao...</p>
<p>Doduše, izbornik tu epizodu oko Šukera nije istaknuo kao goruću temu o kojoj valja raspravljati na redovitoj konferenciji za novinare u hrvatskoj Kući nogometa. To je istaknuo tek u rubrici »razno«, kad je apelirao na novinstvo zbog onoga što je ponekad napisano. </p>
<p>– Zašto da čitam novine kad pišu o onome što nikad nisam izgovorio? No, svi me napisom mogu argumentirano kritizirati, zbog pogrešne taktike ili izbora igrača i ostalog vezanog uz igru, trening, pripreme, pa i ono što kažem. No, ne želim da izmišljaju i lažu, to vrijeđa i obeshrabruje. </p>
<p>Zbog riječi »frustracija«, kojom je Šuker navodno počastio novog izbornika, Barić je uvrijeđeno dodao:</p>
<p>– Čime ja to mogu biti frustriran kad nemam nikakvih financijskih problema? Imam i ime i rezultate, a uz to se ne sramim priznati da sam pogriješio. Spreman sam otvoreno o svemu pričati i priznati kad je nešto istina, a kad laž. </p>
<p>Potom je naglasio da ne vjeruje da je Tomas istupio protiv njega: </p>
<p>– Tomas je često ponavljao da nije bilo mene, ne bi bilo ni njega. On je pravi dečko, kao i svi ostali. Također, budite sigurni da Vranješ nije izjavio da su mi u momčadi i na klupi oni koji mi se ulizuju. Da je tako, onda Babića i Tapalovića ne bi bilo u reprezentaciji.</p>
<p>Ističući kako su u sljedećih 20-ak dana on i njegovi suradnici biti rastrčani na sve strane jer žele dobiti što bolji uvid u formu i status skupine igrača, Barić je naveo i njihova imena: </p>
<p>– Pratimo sve Uefine utakmice u kojima igraju igrači koji bi kvalitetno mogli pridonijeti utakmici s Bugarskom, a to su Mornar, Baturina, Leko, Stanić, Rosso... Uz njih, pratimo i one kojih nije bilo protiv Estonije, a nadam se da će doći - Tudor, Bokšić, R. Kovač. Željeli smo u Koprivnici gledati Andrića i Đolongu, ali su pod kaznom, no zanima me Kovačić.</p>
<p>Obraćajući se novinarima da mu sugeriraju pravu »špicu« i veznog, još je dodao:</p>
<p>– Ne odbacujem nikoga, ali tragam i dalje. Utakmica s Bugarima ipak je drugačija od one u Osijeku, pa stoga, koliko je moguće, ništa ne želim prepustiti slučaju.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Barač: »U Argentini će vidjeti da su kao igrači bezvrijedni!«</p>
<p>Svi mi smatramo da plaćamo prevelik porez, pa tako i naši reprezentativci misle da su njihove naknade previsoke. Ako, međutim, želimo spasiti odbojku, tada oni koji se njome bave moraju podnijeti najveću žrtvu. Kad primaju novac onda je dobro, no problem im je kad nešto moraju dati, a ne daju nikom drugom nego hrvatskoj odbojci, kaže Barač</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Nakon što su nezadovoljni načinom na koji se rješavaju njihovi zahtjevi ponovno prekinuli s treninzima, hrvatski odbojkaški reprezentativci označili su Zdeslava Barača, dopredsjednika Hrvatskog odbojkaškog saveza, kao jedinog čovjeka koji može riješiti njihove zahtjeve i prekinuti »kurcšlus« na relaciji reprezentativci – HOS. Barač, međutim, smatra kako nema nikakve potrebe za njegovim osobnim angažmanom jer su svi zahtjevi odbojkaša ispunjeni.</p>
<p>– Pa, mogli ste vidjeti i na televiziji da je sva tražena oprema u odbojkaškom domu. U kancelariji saveza su i police osiguranja za igrače, a riješen je i njihov zahtjev za smanjenjem naknade za odlazak u inozemstvo. </p>
<p> • Upravo to je ono sa čime su igrači naročito nezadovoljni i što smatraju podcjenjivačkim.</p>
<p>– To je, navodno, ono što su dogovorili na sastanku sa Zdravkom Hebelom i Josipom Guberinom u Hrvatskom olimpijskom odboru, a tom sastanku nitko od nas iz HOS-a nije nazočio. Iako, mi smo i prije prakticirali nagrađivati igračice i igrače smanjenjem iznosa za certifikat, pa to nije ništa novo. No, ako naši reprezentativci nisu zadovoljni ponuđenim i traže novi dogovor - O.K. Neka se ponovno dogovore s Hebelom i Guberinom.</p>
<p> • Oni bi se, međutim, voljeli dogovoriti s vama, jer vas smatraju jedinom mjerodavnom osobom za to...</p>
<p>– Uključenje novih ljudi, dakle i mene, u pregovore sada na kraju, bilo bi pogrešno. Treba samo ispoštovati sve što je već dogovoreno.</p>
<p> • Neće li ipak glavni problem, a to su stavke iz Članka 32. Pravilnika o registraciji osnovnih organizacija i članova Hrvatskog odbojkaškog saveza, morati riješiti čelnici Saveza? Reprezentativci, naime, taj uistinu »egzotični« članak smatraju neodrživim, a iznose koje plaćaju HOS-u izrabljivačkim.</p>
<p>– Svi mi smatramo da, primjerice, plaćamo prevelik porez, pa tako i oni misle da su njihove naknade previsoke. Ako, međutim, želimo spasiti odbojku, tada oni koji se njome bave - dakle odbojkašice i odbojkaši - moraju podnijeti najveću žrtvu. Kad primaju novac onda je dobro, no problem im je kad nešto moraju dati, a ne daju nikom drugom nego hrvatskoj odbojci. U ovom slučaju neki igrači koji su na kraju karijere, prvenstveno Ante Jakovčević, misle da se mogu kockati s budućnošću hrvatske odbojke i mladih odbojkaša, pa su inicirali ovo što se trenutačno događa.</p>
<p> • Sada je, međutim, pitanje što se može napraviti da se ispune njihovi zahtjevi i da oni ipak odu na Svjetsko prvenstvo u Argentinu?</p>
<p>– U konačnici ove ucjene uistinu je neodlazak na Svjetsko prvenstvo, a posljedice takvog raspleta bile bi pogubne. No, ne brinite, naši će odbojkaši otići u Argentinui tamo neće napraviti ništa, kao što nisu ništa napravili ni dosad, jer su kao igrači bezvrijedni. Zato odgovornost žele prebaciti na druge i bili bi najsretniji da netko drugi umjesto njih odluči da ne idu u Argentinu. Mi možemo ispuniti njihove uvjete i napraviti sve da se ova situacija završi, ali oni uvijek traže nešto novo i mi ne možemo beskrajno tolerirati njihove ucjene. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Jakovčević: U HOS-u je na snazi robovlasničko uređenje!</p>
<p>»Mi već godinama redovito plaćamo Hrvatskom odbojkaškom savezu velike novčane iznose – između 10 i 70 posto iznosa transfera – pri čemu je nejasno zašto je tome tako jer HOS nije za nas napravio ništa. U Savezu misle da je sve riješeno i da idemo na SP u Argentinu, no ništa nije riješeno «, tvrdi kapetan naših odbojkaša</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – Svega tjedan dana prije planiranog odlaska u Argentinu, nastup hrvatske odbojkaške reprezentacije na predstojećem Svjetskom prvenstvu je ponovno doveden u pitanje! Naime, u srijedu popodne, umjesto odlaska na trening odbojkaši su sazvali konferenciju za novinstvo i obznanili da su ponovno u svojevrsnom štrajku. Razloge za isti pojasnio je kapetan reprezentacije, Ante Jakovčević:</p>
<p>– Čitajući posljednjih dana novine netko bi mogao zaključiti kako su svi problemi koji su doveli do našeg prvog štrajka riješeni i kako je sada sve u najboljem redu. Nije, međutim, riješeno ništa, osim što je Ivan-Donald Marić vraćen u momčad. </p>
<p>Opremu još uvijek nismo dobili, nismo vidjeli nikakvu pisanu potvrdu o plaćenom osiguranju, a prijedlog odluke o smanjenju naknada za certifikate koja nam je trebala biti predočena u petak, dobili smo tek jutros. Ono što nam se nudi nema veze s onim što smo mi tražili. To je obična glupost na koju smo se svi nasmijali, rekao je na početku »presice« Jakovčević.</p>
<p> Treba napomenuti da s ostatkom momčadi nisu bili Dejan Laninović i Igor Šimunčić koji su u to vrijeme treninali u Domu odbojke. Ni nakon sastanka reprezentativaca s predsjednikom i v.d. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora, koji su se ponudili kao posrednici u sporu HOS-a i igrača, naknada za famozne certifikate nije smanjena na traženih 1000 američkih dolara (sada ona, sukladno članku 32. Pravilnika o registraciji, iznosi od 3000 USD naviše), već je odbojkašima ponuđeno umanjenje naknade ovisno o plasmanu i uspjesima na velikim natjecanjima.</p>
<p>– Prema tom članku Pravilnika mi već godinama redovito plaćamo HOS-u velike novčane iznose (između 10 i 70 posto iznosa transfera op.a.) pri čemu je sasvim nejasno zašto je tome tako jer HOS nije za nas napravio ništa, no razumljive su naše obveze prema klubovima iz kojih odlazimo. Izgleda, međutim, da u HOS-u još uvijek postoji robovlasničko uređenje. Oni misle da je sada sve riješeno i da ćemo otići u Argentinu, no ništa nije riješeno, završio je Jakovčević.</p>
<p>Igrači sada traže da se u potpunosti ispune svi njihovi zahtjevi, a na upit o roku za ispunjenje istih Darko Antunović je rekao:</p>
<p>– Rok je danas! Mi više ne idemo na trening dok se naši zahtjevi ne riješe. Ne želimo naštetiti hrvatskoj odbojci i najveća nam je želja otići na SP u Argentinu. No, vrijeme je da neke druge ljude pitate hoćemo li ići ili ne. Svjesni smo posljedica, ovo je naš očajnički pokušaj. To što se radi HOS-u, toga nema ni na Kubi. Pravilnik o registraciji, kao i certifikati za odlazak u inozemstvo su tek sredstvo ucjene i postoje zbog toga.</p>
<p>Odbojkaši će, tvrde, u svojim zahtjevima ustrajati do kraja, a smatraju da sve sporno mogu riješiti jedino u razgovoru s dopredsjednikom HOS-a, Zdeslavom Baračem:</p>
<p>– On je jedini mjerodavan u Savezu, no ne želi razgovarati. Nije nam se obratio ni na turniru u Češkoj, niti tijekom svog boravka u Zagrebu...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Italija se vraća u »normalu«</p>
<p>Dogovor postignut u posljednji trenutak, prema kojem će šest najbogatijih klubova izdvojiti nešto novca za one siromašne (primjerice, Juventus će na ime TV prava inkasirati 60 milijuna eura, a Modena 5,3 milijuna), omogućit će da se Italija vrati u »normalu«, odnosno počet će nogometno prvenstvo </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – S dva tjedna zakašnjenja u subotu će ipak početi talijanska nogometna liga. Financijska kriza zatekla je klubove, pogotovo one siromašnije, koji su vjerovali da će od prodaje televizijskih prava zaraditi znatno više novca te tako uspjeti pokriti troškove visokih ugovora igrača, no pogrešna računica umalo je ostavila milijune Talijana »zaraženih« nogometom bez jedne od njihovih omiljenih tema – svakotjednih rasprava o događajima na utakmicama Serije A.</p>
<p>Dogovor postignut u posljednji trenutak, prema kojem će šest najbogatijih klubova izdvojiti nešto novca za one siromašne (primjerice, Juventus će na ime TV prava inkasirati 60 milijuna eura, a Modena 5,3 milijuna), omogućit će da se Italija vrati u »normalu«, odnosno lopta će ipak krenuti s centra. Naime, kako kaže i glavni direktor Milana, Ariedo Braida »nogomet je državni interes«.</p>
<p>Pitanje je, ipak, koliko će moći funkcionirati takav sustav prema kojem je razlika između bogatih i siromašnih sve izraženija. Klubovi s vrha su, izgleda, počeli shvaćati da nisu sami sebi dovoljni, već moraju surađivati i s manjima, jer bi im se uskoro moglo dogoditi da nemaju protiv koga igrati, odnosno i njih bi mogla zapasti kriza i veća od one u kojoj su trenutačno. </p>
<p>Prvenstveno se to odnosi na tri tradicionalno najbogatija, a samim time i najuspješnija kluba, Juventus, Milan i Inter. Ta tri sastava zajedno su osvojili čak 55 naslova prvaka (Juventus 26, Milan 16, Inter 13), a i uoči početka nove sezone najveći su kandidati za naslov. Jedini koji bi se mogli upustiti u borbu s njima su igrači Rome, prvenstveno stoga što je na klupi »romanista« ostao karizmatični Fabio Capello, a momčadi će i dalje dirigirati Francesco Totti.</p>
<p>Branitelj naslova Juventus u novu sezonu dolazi ojačan za još jednog odličnog napadača, Marca di Vaia, za kojeg su u Parmi izdvojili 28 milijuna eura. Ostale prinove, Baiocco i Moreti, baš kao i oni koji su napustili klub, Paramatti, Zanchi, Maresca, Amoruso, Brighi, ne bi trebali imati ključnu ulogu.</p>
<p>Kao i uvijek posljednjih godina, najaktivniji na tržištu bio je Inter. Sastav »crno-plavih« iz Milana već 14. godinu traži 14. »scudetto«, pa iako su ostali bez najboljeg igrača današnjice, Ronalda, ove bi im se godine napokon moglo posrećiti. Istina, lani su bili u dobitnoj poziciji sve do drugih poluvremena posljednjega kola, a tada su prosuli sve što su gradili punih osam mjeseci.</p>
<p>Odlazak Ronalda ionako ne bi previše trebao brinuti navijače Intera, »Fenomen« se nije baš naigrao u crno-plavom dresu u onih pet godina koliko je proveo u Milanu, te je dojam da će više nedostajati pouzdani Nizozemac Clarence Seedorf, koji je zajedno s našim Darijem Šimićem prešao u redove gradskog suparnika Milana. Odlazak Slovaka Vratislava Greška možemo svrstati u odlične poteze Interove uprave, jer upravo je Slovak izravni krivac za Interov potop u posljednjem kolu. </p>
<p>U zamjenu za Seedorfa i Šimića, iz Milana su stigli Francesco Coco i Ümit Davala, konkurenciju u napadu pojačat će najzvučnije novo ime u Interu Hernan Crespo, te Bernardo Corradi, koji je lani imao odličnu sezonu u Chievu, dok je iz rasformirane Fiorentine doveden iznimno talentirani veznjak Domenico Morfeo. U zaključku, Inter bi, bez obzira na odlazak Ronalda, trebao biti jači nego lani.</p>
<p>Milan je iz Barcelone doveo odličnog Brazilca Rivalda te bi samo to trebalo biti jamstvo odlične sezone, sigurno bolje od prošle, kada su u posljednji trenutak stigli do četvrtog mjesta i plasmana u Ligu prvaka. A kada Rivaldu dodamo i dolazak Alessanda Neste iz Lazija za više od 30 milijuna eura, danskog napadača Jona Dahla Tomassona iz Feyenoorda, te Seedorfa i Šimića, koji će pojačati konkurenciju u vezi i obrani, Milan u svakom slučaju ponovno ima momčad za vrh. </p>
<p>Španjolci Jose Mari i Javi Moreno procijenjeni su kao prekobrojni te vraćeni u domovinu, a u madridski Atletico odselili su Rumunj Cosmin Contra i jedan od »starosjedioca« Milana Demetrio Albertini. Niti jedan od tih odlazaka neće mnogo naškoditi ambicijama »crno-crvenih«.Od ostalih klubova, najvećim se gubitnikom doima Lazio. Ostali su bez dva najrenomiranija igrača, Neste i Crespa, te bi to mogao značiti definitivan kraj zlatnog razdoblja rimskoga kluba. Veliko pospremanje bilježimo i u Parmi, gdje su dokazane Di Vaia, Cannavara, Sensinija i Almeydu zamijenili ne toliko poznati Bonera, Bresciano, Brighi, Donati, Siviglia... </p>
<p>Što se hrvatskih igrača tiče, Igor Tudor ostao je u prvaku Juventusu, te se i on i trener Lippi nadaju da će ga zdravlje poslužiti bolje no prošle sezone, kada je zbog ozljede gležnja propustio više od pola sezone. Anthony Šerić napustio je Veronu, koja će se sljedeće sezone natjecati u Seriji B i igrat će za Bresciju, Stjepan Tomas je iz drugoligaša Vicenze stigao u Como, u kojemu će za pogotke biti zadužen donedavni igrač Varteksa Saša Bjelanović, dok se Davor Vugrinec nada da će Lecce, koji je također ispao u drugu ligu, zamijeniti prvoligašem Atalantom.</p>
<p>Pomalo je čudan i raspored 1. kola. Od Talijana smo naviknuli da se većina utakmica igra u istom terminu (nedjelja, 15 sati), ali će se devet utakmica ovog vikenda igrati u čak šest različitih termina. </p>
<p> l Raspored 1. kola,</p>
<p>subota, 15 sati: Bologna – Roma, Inter – Torino; 18: Como – Empoli; 20.30: Modena – Milan; </p>
<p>nedjelja, 15: Juventus – Atalanta, Lazio – Chievo, Udinese – Parma; 18: Perugia – Reggina; 20.30: Brescia – Piacenza.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Balaban ispada iz momčadi?</p>
<p>»Balaban je u Vela Luci postigao tri pogotka i sad vjerojatno očekujete moje hvalospjeve na njegov račun. Ali, ništa od toga! Imam s njim ozbiljan razgovor, koji će biti presudan. Zasad nisam zadovoljan. Hoće li nastupiti protiv Zagreba? Ne znam, nisam siguran«, kazao je Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Veličanstveni doček i čak tri tisuće ljudi na gradskom stadionu u Vela Luci doista su razdragali Dinamovu ekspediciju. Momčad trenera Miroslava Blaževića u srijedu je utakmici Hrvatskoga kupa na Korčuli pobijedila lokalnog četvrtoligaša Hajduk sa 6-0, no rezultat u ovom trenutku i nije toliko važan. Ono što je maksimirske čelnike posebno razveselilo jest njihov prijem u Vela Luci. To je, eto, jedan od detalja po kojemu je vidljivo da je Dinamo i dalje veliki magnet za publiku širom Hrvatske. Čak su i u tim južnim krajevima, uglavnom obojenima u bijelu Hajdukovu boju, gledatelji nahrupili na gradski stadion u Vela Luci kako bi uživo vidjeli Ćirine »tatare«. Naposljetku, i Ćiro je, sâm po sebi, snažan magnet za gledatelje. No, Dinamov trener s nekim detaljima ipak nije bio zadovoljan. Jednom od problema ime je – Boško Balaban.</p>
<p>– Balaban je u Vela Luci postigao tri pogotka i sad vjerojatno očekujete moje hvalospjeve na njegov račun, uzviknuo je Ćiro novinarima. – Ali, ništa od toga! Imam s njim ozbiljan razgovor, koji će biti presudan za njega i za momčad u kojoj igra. Zasad nisam zadovoljan.</p>
<p>Ćirina je ljutnja toliko izražena da je čak postavio golemi upitnik iza Balabanova nastupa na subotnjoj prvenstvenoj utakmici protiv Zagreba u Maksimiru.</p>
<p> – Hoće li nastupiti protiv Zagreba? Ne znam, nisam siguran. Njega znam kao vrlo mladog dečka, imao sam taj privilegij i čast da ga lansiram i u vrijeme dok je bio u Rijeci, ali i u reprezentaciji. Čini mi se da su se kod njega od tada dogodile stanovite promjene. Na meni je da ga vratim u duh u kojem je bio prije. Zapamtite, bez kolektiva nema manifestacije individualnosti.</p>
<p> Nije tajna da Ćiru ponajviše smeta Balabanovo ponašanje i odnos prema radu, ali i okolini. Navodna prepotencija Dinamova napadača mogla bi biti velika prepreka u njegovu daljnjem razvoju.</p>
<p> – Ovo mi je prvi put da se, nakon tri mjeseca rada, ne očituje ono čemu težim. U momčadi imamo dva nova čovjeka, koja želimo integrirati, a oni još nisu shvatili duh koncepcije, dodao je Ćiro.</p>
<p> Onaj je drugi – Ivica Olić. No, s njime je Dinamov trener zasad koliko-toliko zadovoljan, za razliku od Darija Smoje, koji je dosad bio standardan na mjestu posljednjeg čovjeka obrane.</p>
<p> – Neka Smoje ne bude iznenađen. Od danas je prema njemu drugi režim. Njegova nonšalancija mu ne dopušta da razvije ono što su mu Bog i priroda dali. Rekao sam mu: »Od danas pazi!« Tko nogometu ne daje sve, taj ne daje ništa. Tko nije spreman žrtvovati sve za ono za što se opredijelio, taj me ne zanima, ma kako se zvao. </p>
<p> Smoje ionako neće moći nastupiti na okršaju protiv Zagreba, jer se »nakrcao« žutim kartonima. Zbog istog će razloga izostati i Silvio Marić, koji je, osim toga, osjetio i jake bolove u koljenu.</p>
<p> – Sličnih problema ima i Kranjčar. Ozlijedio se u reprezentaciji, a ta je ozljeda misteriozna! Moramo biti na oprezu.</p>
<p> U petak će otići na magnetsku rezonancu, kako bismo vidjeli što je u pitanju. Krznar, pak, ima tradicionalnih problema s preponom, tako da ni on ne dolazi u obzir za utakmicu protiv Zagreba. Njegova ozljeda zahtijeva specifične aktivnosti, a nikako aktivnost utakmice, naglasio je maksimirski trener.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mladost bez uzora </p>
<p>»Momčad je darovita, no manjkavosti su u prijašnjem radu uočljive, pogotovo kod igre u obrani. Obrana zahtijeva veliki napor igrača, a ako izostane rad kod obavezog dijela igre, što će nam dobar učinak u kreativnom dijelu?«, kazao je trener Starčević</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> – Mladen Starčević dobio je zadatak osoviti na noge mladu košarkašku momčad Splita Croatia Osiguranja, zahtjevan posao koji se ni slučajno ne može napraviti u jednoj sezoni, jer »žuti« imaju prosjek starosti ispod 19 godina. Dosadašnjih šezdesetak treninga tek su dovoljni za malo bolje upoznavanje s mogućnostima pojedinaca. Odigrano je pet utakmica na turneji po Italiji, četiri su puta tijesnim omjerom izgubili, a jednom su pobijedili. </p>
<p>Prve su utakmice Starčeviću pokazale put, otkrile nedostatke igrača, ali i momčadi. Novi trener Splićana pedantno vodi evidenciju o učinku svakog pojedinca, a prepričao nam je svoje bilješke i razmišljanja: </p>
<p>– Dosad nam je najveći problem što nijedan trening nismo odradili svi zajedno. Žižiću je upaljena hrskavica u ključnoj kosti i mora na preglede u Zagreb, a posljednjih se dana razbolio i Mimica. Stvarno nas prati nesreća, a od velike nam je važnosti da smo svi skupa i da se možemo posvetiti samo košarci. Momčad je darovita, no manjkavosti su u prijašnjem radu uočljive, pogotovo kod igre u obrani, što možemo nazvati obaveznim dijelom. Obrana zahtijeva veliki napor igrača, a ako izostane rad kod obavezog dijela igre, što će nam dobar učinak u kreativnom dijelu? </p>
<p>Starčević je u ruke dobio Pašalića, Ukića, Keđu i Kaštroplia, igrače koji su se ovog ljeta okitili europskim juniorskim zlatom, a nešto stariji Žižić, Subotić i Mimca svoju su darovitost gradili kroz reprezentativne selekcije. Ipak, igra protiv starijih, iskusnijih i kvalitetnih košarkaša pokazala je trenutačne mogućnosti pojedinaca. Starčević je kazao:</p>
<p>– Pašalić i Keđo, dva centra, odigrali su dobro, a šteta što u dosadašnjem dijelu priprema nije bilo Žižića. Mimca i Rančić podjednake su kvalitete, morali bi bolje igrati u obrani. Oršulić također mora dati više u obrani, pomoći centrima. Zadovoljan sam Ukićem i Subotićem, dobro su se nadopunjavali. Ukić zasad oscilira, ali je u nekoliko utakmica pokazao veliko znanje. Osim u napadu, dobro igra i u obrani. U ovih je pet utakmica »ukrao« 15 lopti i bio naš treći skakač. </p>
<p>»Pubertetske bolesti« osjećaju se u momčadi, a igrači nemaju od koga učiti, što ometa <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> izvođenja zamišljenog programa. </p>
<p>– Kukoč, Rađa, Sobin i ostali imali su se od koga učiti profesionalizmu. Ova djeca danas nemaju igrača koji bi ih svojom osobnošću usmjerili. Šteta što s njima nije Grgurević. Ovi »moji« još razmišljaju o farbanju kose, »pikanju« ušiju, listaju automobilske magazine… Odrastanje traži vrijeme, zaključio je trener Splita CO Mladen Starčević.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vulić bez petorice igrača</p>
<p>Osim loše tradicije u koprivničkim nastupima, Hajduku je problem što će u subotu igrati bez Đolonge, Andrića, Bule, Miše i Miladina / Nakon subote Vulić i njegova momčad će se okrenuti Fulhamu, svojem suparniku u Kupu Uefe</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> – Srijeda je bila za hajdukovce dan snimanja budućnih suparnika – Slaven-Belupa u prvenstvu i Fulhama u Kupu Uefe. Tim više što su imali priliku vidjeti iz uživo. Na Klisu je Hajdukov trener Zoran Vulić pomno pratio kup-utakmicu između Uskoka i Slaven-Belupa (0-2) i još se jednom uvjerio u kvalitete subotnjeg suparnika u Koprivnici.</p>
<p>Momčad trenera Rajka Magića lakoćom je pobijedila drugoligašku momčad s Klisa, a bivši hajdukovac Božac, te Kovačić, pa novo pojačanje Jurčić, Dodig su ključni igrači Slavena.</p>
<p>– Nisam vidio ništa što o njima i prije nisam znao. Dobra su i nadasve iskusna momčad, uigrana i njihovi rezultati nisu slučajnost. Očekuje nas iznimno teško gostovanje, u Koprivnici smo ionako dosad slabo prolazili, rekao je Vulić.</p>
<p>No, nisu samo Koprivničani Vulićev problem. Veći mu je problem njegova momčad.</p>
<p>– Đologa i Andrić ne mogu igrati zbog žutih kartona, a ozlijeđeni su Bule, Miše i Miladin. Tako sad na raspolaganju imam samo petnaestoricu nogometaša i razmišljam pozvati juniora Lozu i Luku Vučka. Dodatni je problem što juniori u subotu igraju protiv Dinama, a bez Loze i Vuča naši bi juniori bili dosta oslabljeni, kaže Vulić.</p>
<p>U Engleskoj su, pak, Vulićev pomoćnik Mladen Pralija i član uprave Aljoša Asanović svjedočili pobjedi Fulhama protiv dotadašnjeg lidera prvenstva Tottenhama od 3-2. Momčad Jeana Tigane u drugom je poluvremenu preokrenula utakmicu, u zadnjih 20-ak minuta nadoknadili su manjak od dva pogotka. Vulić i Pralija su razgovarali odmah nakon utakmice, a Vulić nam je prenio Pralijine utiske:</p>
<p>– Nismo mnogo razgovarali o Englezima, jer nam je u ovom trenutku puno važnija utakmica u Koprivnici i usredotočeni smo na Belupo. Pralija mi je rekao da su u drugom dijelu odigrali mnogo bolje, agresivnije i da se osjeća da im je trener s kontinenta. Tigana im je usadio francusku školu nogometa. No, Englezima ćemo se posvetiti nakon subote, veli Vulić.</p>
<p>Mladen Pralija je o engleskoj momčadi rekao malo više.</p>
<p>– Fulham je iznimno borbena i agresivna momčad, koncipirana od brzih nogometaša. Protiv Tottenhama je pokazao dva različita lica. Slabo u prvom, dok je u nastavku velikom agresivnošću preokrenuo utakmicu. Igrali su otvoreno i riskantno, iako mi se čini da se Tottenham bezrazložno povukao i prepustio im inicijativu, objasnio je Pralija.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Bush: Vojna akcija neizbježna ako se Irak ne razoruža</p>
<p>U govoru pred Općom skupštinom UN-a američki predsjednik oštro je napao irački režim upozorivši ga da će snositi teške posljedice ako ne ispuni sve zahtjeve Vijeća sigurnosti</p>
<p>NEW YORK, 12. rujna</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush je na zasjedanju Opće skupštine UN-a izjavio da će »akcija protiv Iraka biti neizbježna ako UN ne provede rezolucije Vijeća sigurnosti koje nalažu Bagdadu da se razoruža«.</p>
<p>Bush je u svojem govoru oštro napao režim Saddamma Husseina optuživši ga da proizvodi i unaprjeđuje biološko, kemijsko i nuklearno oružje. Naglasio je da upornim odbijanjem svih rezolucija Vijeća sigurnosti već godinama potkopava autoritet Ujedinjenih naroda i mira. »Želimo da UN bude najvažnija multilateralna organizacija. Ako irački režim želi mir mora uništiti svoje naoružanje i mora prekinuti nasilje nad civilima i manjinama u vlastitoj zemlji«, rekao je Bush. </p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji je u četvrtak na radnom plenarnom dijelu zasjedanja Opće skupštine UN-a govorio prije Busha, pokušao je odgovoriti američkog predsjednika od jednostranog napada na Irak. </p>
<p>Obraćajući se izravno američkom predsjedniku, rekao je da se međunarodni terorizam može pobijediti samo zajedničkom akcijom multilateralnih institucija, »u skladu s međunarodnim pravom«.</p>
<p>»Čak i najjače zemlje na svijetu znaju da moraju raditi zajedno s ostalim zemljama u multilateralnom okviru u globalnom svijetu. Samo na taj način možemo zajednički pobijediti bolest, siromaštvo, krijumčarenje drogama i trgovinu ljudima. Irak se protivi slanju UN-ovih inspektora za kontrolu naoružanja, na pori da ih Irak prihvati moraju se nastaviti. Globalni interesi moraju biti naši interesi«, izjavio je Annan. Pozvao je pritom sve da naprave pritisak na Irak kako bi se UN-ovi inspektori vratili u tu zemlju. </p>
<p>Ostali svjetski lideri također smatraju da SAD mora djelovati kroz UN, a ne jednostrano, uključujući Rusiju i Kinu. Ako SAD odluči djelovati preko UN-a, očekuje se da Kina i Rusija neće uložiti veto u Vijeću sigurnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Nakon Putinova ultimatuma, Rusija i Gruzija na rubu rata</p>
<p>Putin upozorio da će Rusija pokrenuti zračne udare po sjevernim predjelima Gruzije ako s tog dijela njezinog teritorija uslijedi samo još jedan pokušaj oružanog upada čečenskih terorista / Ševardnadze izjavio kako ne vjeruje da će se Rusija »odlučiti na avanturističku akciju protiv Gruzije«</p>
<p>MOSKVA, 12. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ultimatum Vladimira Putina Eduardu Ševardnadzeu da će Rusija krenuti sa zračnim udarima po sjevernim predjelima Gruzije ako s tog dijela njezinog teritorija uslijedi još samo jedan pokušaj oružanog upada čečenskih terorista, izazvao je u Tbilisiju veliku uznemirenost. Gotovo cijelu noć na četvrtak predsjednik Gruzije Eduard Ševardnadze proveo je u konzultacijama sa svojim najbližim suradnicima i tek se pred zoru obratio javnosti izjavljujući zabrinuto kako ne vjeruje da će se Putin i Rusija »odlučiti na avanturističku akciju protiv Gruzije«. </p>
<p>Istovremeno, Ševardnadze je ponovno opovrgnuo Putinove optužbe da se u Pankijskoj klisuri i uopće na teritoriju Gruzije nalaze baze čečenskih pobunjenika. »U Pankijskoj klisuri danas se možda nalazi samo tridesetak kriminalaca« izjavio je Ševardnadze, pozivajući Putina da pregovorima normaliziraju odnose između njihovih zemalja. </p>
<p>Međutim, da je u Tbilisiju Putinov ultimatum primljen s velikom zabrinutošću potvrđuje i činjenica da je u četvrtak pod predsjedanjem Ševardnadzea održana izvanredna sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost zemlje, ali i kolegij Ministarstva obrane koji zasad nije donio odluku da se gruzijska vojska stavi u povišenu borbenu pripravnost. No, i takav razvoj događaja se ne isključuje tim više što za razliku od predsjednika Ševardnadzea članovi gruzijskog parlamenta na Putinov ultimatum reagiraju oštro. »Moskva očito namjerava uvući Gruziju u širi zakavkaski konflikt«, izjavio je u četvrtak predsjednik parlamentarnog odbora za obranu Iraklija Batijašvili. </p>
<p>Dakako, Putinov ultimatum Gruziji naišao je na gotovo jednodušnu podršku ruskih političara i generala koji uporno tvrde da bi otpor čečenskih pobunjenika odavno bio potpuno skršen da nemaju zaštitu i vojne baze u susjednoj Gruziji duž granice s Rusijom. Tako je predsjednik gornjeg doma parlamenta Sergej Mironov u četvrtak izjavio da će njegov dom podržati Putinov ultimatum i odobriti vojnu intervenciju protiv Gruzije. Predsjednik državne Dume Genadij Seleznjov pozvao je pak svog kolegu u Tbilisiju da Gruzija radi rješavanja problema hitno dogovori zajedničku vojnu operaciju s Rusijom radi čišćenja Pankijske klisure od čečenskih i drugim međunarodnih terorista. </p>
<p>Šef Vanjskopolitičkog odbora Dume Dmitrij Rogozin ocijenio je da je Putinov ultimatum »pravilno posljednje upozorenje Gruziji« i da su od sada svi daljnji politički i ekonomski pregovori s rukovodstvom te susjedne zemlje »besmisleni«. Rogozin je napomenuo da vojna intervencija protiv Gruzije treba biti »vremenski i prostorno ograničena« i da će takvu operaciju državna Duma na svom zasjedanju u petak odobriti. </p>
<p>Načelnik generalštaba ruskih oružanih snaga general-pukovnik Anatolij Kvašnjin dao je u četvrtak do znanja da je plan vojne intervencije protiv Gruzije praktički već razrađen. Ruske oružane snage već raspolažu satelitskim snimkama gdje se točno nalaze čečenske vojne baze na sjeveru Gruzije. Uz to, iz Rostova na Donu na granicu s Gruzijom već je prebačena specijalna vojna brigada, a operacija, ukoliko do nje dođe, započet će vojno zrakoplovstvo opremljeno visokopreciznim oružjem. </p>
<p>U prvim reakcijama, većina moskovskih medija podržala je Putinov ultimativni »razgovor« sa Ševardnadzeom i Gruzijom. Komentatori ističu da je Putin izabrao pravi trenutak da snažno pritisne i natjera Ševardnadzea da gruzijska vojska sama ili zajedno s ruskim oružanim snagama očisti Pankijsku klisuru od čečenskih terorista. </p>
<p>Za objavljivanje ultimatuma Gruziji smišljeno je izabran 11. rujna kada su Amerika i ostali svijet obilježavali obljetnicu tragičnog napada međunarodnih terorista na New York i Pentagon. Tekst Putinovog ultimatuma Gruziji ruski ministar vanjskih poslova u noći na četvrtak predao je glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu, a puni tekst tog ultimatuma predan je i državama članicama UN-a i OESS-a. </p>
<p>Pritom je, tvrde moskovski komentatori, Putin na neki način pretekao Busha koji s takvim ultimatumom protiv Iraka tek treba nastupiti za govornicom UN. Naravno, većina moskovskih komentatora ističe i činjenicu da je za svoj ultimatum Gruziji Putin vješto iskoristio i Bushov plan za bombardiranje Iraka. Prije svega, kao i Bush protiv Iraka, Putin eventualnu vojnu intervenciju Rusije protiv Gruzije opravdava članom 51 Statuta UN-a koji daje svakoj državi pravo na individualnu ili kolektivnu obranu ako je ugrožen njezin suverenitet. </p>
<p>U Moskvi naglašavaju da, za razliku od Amerike u Perzijskom zaljevu, Rusija ima više pravnih razloga da iskoristi silu na Kavkazu, jer ta sila neće biti primijenjena radi rušenja suverene države već protiv terorista koji imaju utočište u Gruziji. Napokon, da Rusija ima razloga za vojnu intervenciju, u Moskvi ističu i činjenicu da američke obavještajne službe potvrđuju da se na teritoriju Gruzije danas skrivaju osim čečenskih i teroristi Al Qaide koji su pripremali prošlogodišnji napad na New York i Pentagon. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Manevri u Kataru zadnja provjera pred napad na Irak </p>
<p>Američka vojska će, zbog trotjedne vojne vježbe, dio Središnjeg zapovjedništva premjestiti s Floride u Katar / U zračnoj bazi Al Udeid kod Dohe održat će u listopadu vojnu vježbu pod nazivom »Internal Look« </p>
<p>ANKARA, 12. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američko zapovjedništvo za operacije u Srednjoj Aziji i Zaljevu šalje uskoro 600 vojnih stručnjaka u zrakoplovnu bazu Al Udeid koja se nalazi nedaleko od glavnog katarskog grada Dohe. Riječ je o pripremi vrlo složenih vojnih vježbi koje bi se trebale održati u studenom ove godine. Njihov glavni cilj bit će usredotočen na provjeru praktičnih mogućnosti novoustanovljenog Zapovjednog vojnog centra.</p>
<p>Radi se, kako se tvrdi, o vrlo sofisticiranoj zračnoj operativnoj postaji koja će, kada se u potpunosti završi, biti osposobljena za najsloženije operativno-borbene zadaće. Manevrima će zapovijedati general Tommy R. Franks. On bi, najavljuje se, mogao produžiti svoj boravak u Kataru. To bi moglo značiti da mu je već povjerena uloga glavnog zapovjednika u reprizi nove Pustinjske oluje u Zaljevu. U prvoj takvoj operaciji, pokrenutoj početkom 1991. Kuvajt je oslobođen iračke okupacije. U novoj izvedbi, borbe bi se vodile unutar samog Iraka.</p>
<p>Kako se saznaje, katarski centar koristit će se u slučaju pokretanja vojne akcije za svrgavanje režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Testiranje baze Al Udeid provodi se u sklopu američkog ratnog »Plana B«. Riječ je zapravo o pričuvnoj opciji, budući da je glavni srednjoistočni saveznik Saudijska Arabija kategorički odbacila zahtjev Washingtona za operativno vojno korištenje baze Princ Saud kao glavnog polazišta za napad na susjedni Irak (Plan A). Protiv pokretanja američkog vojnog pohoda izjasnile su se praktički sve arapske zemlje, uključujući i Katar. </p>
<p>Međutim, prema izvješćima koja pristižu s tog područja, u katarsku zračnu bazu svakodnevno pristižu nova pojačanja u ljudstvu i vojnoj opremi. Uskoro se očekuje dolazak još 400 američkih vojnih stručnjaka i drugog osoblja. Time bi se njihov broj, sa postojećih 5.000 vojnika i časnika, mogao povećati na oko 6.000. Inače, baza Al Udeid ima veliku uzlazno silaznu pistu koja je osposobljena za prihvat najvećih transportnih zrakoplova i bombardera B-52. Znakovito je da Pentagon računa sa korištenjem katarske baze Al Udeid kao svršenom činjenicom. Službeni izvori tog malog šeikata ali naftno-plinskog diva, (treći u svijetu po rezervama plina) sa oko 770.000 stanovnika i površinom od 11.437 četvornih kilometara, nisu još ni jednom riječi potvrdili da bi se američkim postrojbama moglo dati zeleno svjetlo za korištenje baze kao odskočne daske za napad na Irak.</p>
<p>Odluka o bazi Al Udeid precizirat će se zapravo u sklopu posjeta katarskog šefa diplomacije Hamada Bin Jasina al-Thanija Washingtonu. On će s vodećim dužnosnicima administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha i Pentagona razgovarati o svim aspektima, kako se čini, sve bliže iračke ratne apokalipse. </p>
<p>Znakovito je da su iz Katara dosad pristizala proturječna izvješća o uporabi baze Al Udeid tijekom najavljenog američkog obračuna s bagdadskim režimom. Ranije ove godine, službena Doha je, kako tvrde američki izvori, dala do znanja Washingtonu da se neće protiviti korištenju baze u službi zaštite od terorizma. No, šef katarske diplomacije Al Thani, tijekom nedavna posjeta Turskoj, odbacio je takvu mogućnost. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Američki muslimani i sami žrtve terorističkog napada 11. rujna </p>
<p>Islamska zajednica u Sjedinjenim Državama upozorava da se u nekim sredinama njezine pripadnike još poistovjećuje s teroristima</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Godinu dana nakon terorističkog napada na Sjedinjene Države, mnogi američki muslimani još osjećaju posljedice gnjeva koji se na njih tada sručio. Većina njih obilježila je u srijedu prvu godišnjicu tragičnoga 11. rujna u džamijama i islamskim kulturnim centrima širom SAD, a agencije su odaslale brojne snimke i vijesti s izrazima sućuti muslimanske zajednice obiteljima i prijateljima žrtava.</p>
<p>Činjenica da su terorističke napade na New York i Washington otetim avionima izveli teroristi samoubojice muslimanskoga podrijetla, te da je vođa terorističke mreže Al Qaide Saudijac Osama bin Laden, za mnoge je Amerikance bila dovoljna da se okrenu protiv američkih muslimana. Premda je većina njih privržena zemlji u kojoj slobodno živi i ispovijeda svoju vjeru, nasilje islamskih fundamentalista 11. rujna 2001. navelo je milijune Amerikanaca da svoje dotadašnje kolege, susjede i znance poistovjete s teroristima </p>
<p>Kako je ovih dana izjavio glavni tajnik Američkog islamskog društva dr. Sayyid Syeed, »pravi su se muslimani od prvoga trenutka distancirali od toga barbarskog čina i na sve su načine objašnjavali kako islam ne znači ekstremizam spreman i ubiti«. Mnogi američki intelektualci odmah su upozorili na opasnost antimuslimanske histerije. I sam predsjednik George W. Bush nakon prošlogodišnjega 11. rujna, u znak solidarnosti s američkom muslimanskom zajednicom, posjetio je Islamski centar u Washingtonu te naglasio kako ima mnoge prijatelje islamske vjere.</p>
<p>Mnogi muslimani u SAD nakon prošlogodišnje tragedije morali su trpjeti uvrede i optužbe da su neprijatelji Amerike, nekoliko ih je u prvom naletu antimuslimanskoga raspoloženja čak i smrtno stradalo. Na neki su način i oni bili žrtve terorista koji su - navodno - u ime islama napali Ameriku.</p>
<p>Zbog dojava o mogućim novim napadima, narušena je privatnost njihovih domova i hramova. Agenti FBI-a upadali su u njihove džamije, dobrotvorne organizacije i urede, ponekad vođeni krivim tragom, nastojeći na vrijeme otkriti i spriječiti eventualne nove tragedije. No, prema svjedočenjima pripadnika islamske zajednice u SAD, koje ovih dana prenose svjetski mediji, većina njih, pa i oni koji su imali loša iskustva, imaju određeno razumijevanje za narušavanje njihove privatnosti u tako osobitim prilikama. Ipak, upozoravaju na to da se takvim akcijama ne samo krše njihova građanska prava nego i usporava integraciju muslimana u američko društvo. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Izbori u Makedoniji pod prijetnjom novog nasilja</p>
<p>Nad parlamentarne izbore nadvila se velika sjena novih međuetničkih sukoba koji mogu prerasti u pravi rat / Eventualni mir i stabilnost u idućem razdoblju donekle može zajamčiti podjela moći i vlasti između većinskih Makedonaca i manjinskih Albanaca</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Makedonci su prošle nedjelje, 8. rujna, proslavili Dan samostalnosti, kao i nešto više od mjesec dana prije svoj najveći nacionalni blagdan Ilinden, 2. kolovoza, s »knedlom u grlu« i strepnjom u srcu zbog velike neizvjesnosti koja stoji pred njima ove nedjelje, 15. rujna. Toga se dana, naime, u Makedoniji održavaju parlamentarni izbori koji se smatraju sudbonosnima i za opstanak te mlade države na raskrižju Balkana. Nad te se izbore nadvila velika sjena pogibelji od novih međuetničkih sukoba koji mogu prerasti u pravi rat.</p>
<p>Točnije: prošlogodišnji sukobi između Makedonaca i tzv. albanskih oslobodilačkih gerilaca, usprkos tome što su prekinuti intervencijom međunarodne zajednice i Okvirnim sporazumom u Ohridu, ostavili su tako duboke tragove da kriza nije uklonjena. Iako je izaslanik Europske unije (EU) Alain Le Roy upravo izjavio kako su »nedjeljni izbori bitan dio Ohridskog sporazuma i trebaju označiti kraj razdoblja krize«, opovrgava ga sve više oružanih incidenata, prijetnje smrću, ubojstvo dvojice makedonskih policajaca i drama otetih talaca.</p>
<p>To dokazuje i najnovija tragedija, što se u srijedu dogodila u Tetovu, u zapadnoj Makedoniji, gdje pretežno žive Albanci. U tome je gradu, »usred bijela dana«, u svojoj ordinaciji ubijena zubarica, 32-godišnja Albanka Besa Azizi, koja je, inače, iz Gostivara. Zna se čak i ubojica: to je Muharem Seferin iz sela Šipkovica, također Albanac, koji je u zubaricu ispalio rafal iz pištolja i »nestao u nepoznatom smjeru«, kako je javila policija koja ga još nije uspjela uloviti. Neslužbeno se to ubojstvo tumači kao obračun među albanskim mafijaškim skupinama.</p>
<p>Svi ti incidenti, kao i žestoka nacionalistička retorika te prljava sučeljavanja političara u predizbornoj kampanji - kako javlja Reuters - pod pogibeljnom prijetnjom novih oružanih obračuna sve do pravoga rata, silno ugrožavaju normalno odvijanje nedjeljnih izbora. U predizbornoj kampanji politički suparnici, posve normalno ali i oštrije nego drugdje, izmjenjuju »strelice« i optužbe. U tome je sadašnja oporba, ljevica, u prednosti: optužuje vladajuću desnicu za »pogrešno upravljanje krizom« sve do narasle korupcije i organiziranoga kriminala.</p>
<p>Ipak, Makedoniju od njezinih balkanskih susjeda u vrijeme izbora - kako ovih dana izvještavaju strani novinari iz Skopja - izdvaja ozbiljna prijetnja novih nasilja. Zato incidenti posljednja tri tjedna povećavaju strah da bi se tanki mir, što se donekle održao godinu dana, mogao razbiti u samo nekoliko sati za vrijeme izbora i nakon njih. A strah među običnim građanima Makedonije prevladava i zato što se sumnja da se novi krug međuetničkoga nasilja lako može pokrenuti, usprkos nazočnosti 800 stranih promatrača i oružanih nadzornika.</p>
<p>Inače, kada je riječ o samim izborima, ako se provedu i prođu normalno, glavnu će borbu u većinskoj makedonskoj zajednici voditi dva stara suparnika - dosadašnja vladajuća desničarsko-nacionalistička koalicija, koju vodi stranka VMRO-DPMNE na čelu s premijerom Ljubčom Georgievskim, i oporbena lijeva koalicija koju tvore Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), na čelu s Brankom Crvenkovskim, koji je bio premijer do 1998., i Liberalna stranka (LP) nekadašnjega premijera Petra Goševa, na kojega je prošlih dana pokušan atentat.</p>
<p>No, analitičari i dobri poznavatelji prilika tvrde kako je ključ za izborni ishod, odnosno za formiranje buduće vlade, u rukama triju albanskih stranaka, koje zastupaju gotovo trećinu od nešto više od dva milijuna žitelja Makedonije, dakle Albanaca koji tvore većinu u zapadnom dijelu Makedonije. Naime, eventualni mir i stabilnost u idućem razdoblju donekle može zajamčiti podjela moći i vlasti između većinskih Makedonaca i manjinskih Albanaca, dakle skladna i složna koalicija njihovih pobjedničkih stranaka. Stoga je i sukob među albanskim strankama vrlo žestok.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vijeće za tisak podržalo »Bild«</p>
<p>Vijeća za tisak je dalo za pravo »Bildu« u pisanju o zloporabi njemačkih političara koji su bonuse od službenih letova koristili za besplatne privatne letove </p>
<p>BERLIN, 12. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Velika pobjeda za Bild! Vijeće za tisak je na našoj strani. Imamo pravo objaviti podatke zanimljive javnosti i zaštititi naše izvore.« Time se u četvrtak hvali najčitaniji njemački dnevnik, hamburški Bild, pozivajući se na priopćenje Vijeća za tisak. Ono mu je, kako tvrdi njegov glavni urednik Kai Diekmann, dalo za pravo u pisanju o aferi zloporabe bonusa od službenih letova za privatne letove »Lufthansom« od strane njemačkih političara. </p>
<p>Naime, Bild je objavio imena nekoliko njemačkih političara koji su bonuse od službenih letova zrakoplovima »Lufthanse« koristili za privatne letove. Skandal je izbio na početku tzv. vruće faze predizborne kampanje i stajao je glave nekoliko političara crveno-zelene koalicije. Nakon toga započela je polemika smiju li novine objaviti privatne podatke. </p>
<p>Protiv Bilda je Vijeću za tisak upućeno više pritužbi u kojima se tvrdi da je prekršen zakon o zaštiti osobnih podataka, te da se ti slučajevi instrumentaliziraju u predizbornoj kampanji. Protiv hamburškog je lista tužbu i veliku galamu podigao i Franz Müntefering, glavni tajnik SPD-a. </p>
<p>Münteferingova protukampanja u aferi oko nagradnih milja i njegova kaznena prijava protiv Bilda bila je velika predstava koja nije polučila uspjeh, i on je morao povući kaznenu prijavu. S Bildom su se solidarizirali urednici najuglednijih njemačkih tjednika i dnevnika. Izravno miješanje političara u pisanje jednog dnevnika u medijskoj je branši gotovo jednodušno ocijenjeno napadom na slobodu tiska, iako je Bild nedvojbeno prekršio zakon o zaštiti podataka, kako upozoravaju njegovi kritičari. </p>
<p>S druge strane većina novinara se poziva na Ustav koji jamči da javnost ima pravo znati činjenice od javnog interesa .Oni koji brane poziciju hamburškog lista dopuštaju mogućnost da se propisi o tajnosti podataka u ovom slučaju kolidiraju sa člankom 5 temeljnog zakona (Ustava) koji jamči slobodu mišljenja i medija. Oni tvrde da je ovaj članak »toliko važno i veliko pravno dobro da propis o tajnosti podataka u direktnoj koliziji s njim gubi na snazi«.</p>
<p>Zadaća je medija sada otkriti kršenje propisa i zakona i pritom se koristiti izvorima koji ne moraju biti otkriveni. </p>
<p>To je ponovilo i Vijeće za tisak. Za mnoge je, međutim, u aktualnom slučaju presudni kriterij istina: i osumnjičeni su političari priznali privatno korištenje nagradnih milja. Bild tvrdi da taktika umanjivanja važnosti od strane političara i pravni manevri kojima se pokušava odvratiti pozornost od čitave stvari dokazuje da bi parlamentarni zastupnici i dalje besplatno letjeli na svojim privatnim putovanjima, umjesto da nagradne milje koriste u službene svrhe, samo da ih mediji nisu otkrili. </p>
<p>Ipak, najčitaniji njemački list još uvijek nije pobijedio. Naime, državno odvjetništvo još uvijek vodi istragu zbog kršenja zakona o zaštiti podataka. Još važniji je ishod bitke na polju vjerodostojnosti lista koji navodi da je neovisan i nestranački; naime, u predizbornoj kampanji otkriva privatne letove političara samo vladajuće koalicije.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Teror ujedinio Europljane</p>
<p>Zahvaljujući konkretnoj opasnosti, europske su vlade za godinu dana ostvarile revoluciju koju su pokušavale bezuspješno izvesti u zadnja dva desetljeća</p>
<p>BRUXELLES, 12. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Godinu dana nakon terorističkih udara EU je jednako solidarna s Amerikancima, jednako odlučna da terorizmu stane na kraj, spremna povećati napore kako bi se došlo do samih korijena fenomena te, u tom kontekstu, želi i dati doprinos boljem razumijevanju među civilizacijama. Zahvaljujući konkretnoj opasnosti, europske su vlade za godinu dana ostvarile revoluciju koju su pokušavale bezuspješno izvesti u zadnja dva desetljeća. Teror je ujedinio Europljane. Europol je dobio antiterorističku postrojbu, a države članice sada koordiniraju svoje sigurnosne agencije preko zajedničkog Eurojusta, sve skupa nezamislivo u vremenima prije 11. rujna. </p>
<p>Svjesni da opasnost prijeti iz zraka, europski avioprijevoznici morali su odobriti nove sigurnosne mjere čime su uobičajeno striktni standardi europske provjere putnika postali još tvrđi. Osim što se usuglasila oko definicije terorizma, EU je usvojila niz mjera namijenjenih presijecanju financijskih tokova i ljudskih resursa teroristima. Europske policije i istražitelji više ne moraju čekati da im se odobri suradnju sa policijama drugih zemalja, a Europol je preuzeo kontaktiranje s američkom stranom. Nakon udara pooštrene su pogranične kontrole i uvedeni viši standardi provjera.</p>
<p>Najviše je respekta pak izazvala brzina kojom su europske države usvojile paket mjera za sprečavanje dotoka financijske pomoći terorističkim organizacijama i pojedincima. Nova su pravila ujedno značila dobru priliku da se na mjesto stave drastične mjere za sprečavanje pranja novca što, naravno, nije isključivo privilegij terorističkog podzemlja. Europske su države ubrzale koordinaciju u naglo aktualiziranoj civilnoj zaštiti, te uložile nova sredstva za istraživanje kako bi u slučaju prijetnje nuklearnim, biološkim ili kemijskim naoružanjem vlasti i službe bile spremne, a Europa i njezini građani makar malo sigurniji. U ovih 12 mjeseci, od 11. rujna, Europa je spoznala intenzitet djelovanja svog podzemlja, naročito brojnost ekstremističkih skupina koje je uglavnom tolerirala. Većina tih malih grupa nema nikakve međusobne spone osim ideje same. Ostali su dio velike, mutne, nepovezane mase malih organizacija među kojima je počesto jedina konkretna spojnica iracionalna mržnja, pogotovo prema Amerikancima, i namjera, često samo verbalna, da se mržnja realizira oružanom akcijom.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HDZ BiH se nada da neće biti izbornog inženjeringa</p>
<p>SARAJEVO, 12. rujna</p>
<p> - Vršitelj dužnosti predsjednika HDZ-a BiH Bariša Čolak i predsjednički kandidat ove stranke Dragan Čović izrazili su u četvrtak u Sarajevu uvjerenje da na predstojećim izborima neće biti izbornoga inženjeringa kojim bi se krivotvorila volja hrvatskih birača. Oni vjeruju u uspjeh HDZ-a na izborima koji su zakazani 5. listopada, te da će nakon toga kao najjača hrvatska stranka sudjelovati u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na županijskoj, entitetskoj i državnoj razini. </p>
<p>Ipak, Čović nije želio precizirati s kim bi ova stranka mogla ući u poslijeizbornu koaliciju: »Mi prije svega želimo pronaći partnere unutar hrvatskog bloka. No s druge strane, kao najmalobrojniji narod, mi smo upućeni na koaliciju s onima koji dobiju dovoljan broj zastupničkih mandata da možemo ostvariti većinu u zastupničkim domovima kako BiH tako i Federacije, kazao je Čović, naglasivši da je cilj stranke transformacija BiH u modernu europsku državu.</p>
<p>On je kritizirao administraciju Alijanse za promjene koja je od početka 2001. na vlasti u BiH kazavši da su u protekle dvije godine reforme u BiH provođene od strane međunarodne zajednice, a ne od domaćih vlasti: »90 posto zakona koji su u tom razdoblju doneseni proglasio je visoki predstavnik, a kad je riječ o gospodarstvu, u te dvije godine 20.000 je manje radnih mjesta, rekao je Čović.</p>
<p>Predsjednik HNZ-a (stranke koja je u koaliciji s HDZ-om) Miljenko Brkić pozdravio je izjavu visokog predstavnika Paddyja Ashdowna koji je pozvao građane BiH da povjerenje daju strankama i političarima opredijeljenim za reforme:</p>
<p> »Neke si stranke žele priskrbiti monopol na reforme, što očito nije slučaj«, dodao je Brkić, kazavši da će stranke koalicije HNZ, demokršćana i HDZ-a biti dobar partner u provedbi reformi.</p>
<p>No, istodobno s tvrdnjama Čolaka, Čovića i Brkića da ne vjeruju u mogućnost izbornog inženjeringa, neki niži stranački dužnosnici tvrde da su u HDZ-u i drugim strankama unutar ovog bloka zabrinuti zbog informacija da predstavnika međunarodne zajednice u BiH, uključujući i američkog veleposlanika Cliforda Bonda, radi na stvaranju uvjeta za pobjedu Mladena Ivankovića Lijanovića, kandidata Stranke Radom za boljitak (politička podružnica mesne industrije Lijanovići) za hrvatskog člana Predsjedništva.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Privremena palestinska vlada do siječanjskih izbora</p>
<p>RAMALLAH, 12. rujna </p>
<p> - Predsjednik Palestinske samouprave Yasser Arafat sazvao je izbore za 20. siječnja sljedeće godine, nakon što je srijedu vlada podnijela ostavku. U protekla dva dana, u Palestinskom zakonodavnom vijeću vođena je oštra rasprava, a Arafatov kabinet bio je suočen s glasovanjem o povjerenju.</p>
<p> Najviše zamjerki na rad kabineta, koji je u lipnju doživio rekonstrukciju, uputili su upravo članovi Arafatova pokreta Fatah. Kako ističu, nisu ispunjena obećanja o provođenju reformi i smanjenju korupcije. </p>
<p>Nakon što su se konzultirali s Arafatom, ministri su se složili da podnesu ostavku kako bi izbjegli glasovanje o povjerenju. U roku od dva tjedna, Arafat bi trebao imenovati privremeni kabinet koji bi obavljao poslove do siječanjskih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, prvih nakon 1996. godine. </p>
<p>»Palestinski narod u pojasu Gaze, na Zapadnoj obali pozvan je na slobodne i izravne opće izbore na kojima će se izabrati predsjednik Palestinske nacionalne uprave i članovi parlamenta, 20. siječnja 2003.«, kaže se u priopćenju. Palestinci su posljednji put izašli na izbore 1996. godine. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="55">
<p>HEP je na leđa potrošača prevalio i promašeni aranžman s Enronom</p>
<p>U javnosti se s ogorčenjem komentira poskupljenje struje i promjena tarifnog sustava za prodaju električne energije. Promjene koje se u tarifnom sustavu predlažu uglavnom se svode na sljedeće:</p>
<p>Napušta se sustav naplate snage i obračun se obavlja na bazi kilovatsatne tarife. Trošak snage obračunava se u trošku energije, pa se zato predlažu povišeni tarifni stavovi. Kod jednotarifnih potrošača kilovatsat se povisuje sa 37 lipa na 60 lipa. Kod dvotarifnih niža tarifa povisuje se sa 18 lipa na 33 lipe, a viša tarifa sa 46 lipa na 70 lipa/kWh.</p>
<p>Skraćuje se vrijeme korištenja jeftinije tarife sa sadašnjih 20 sati u toku dana na samo osam noćnih sati, a povisuje se vrijeme korištenja više tarife s dosadašnja četiri sata na 20 sati.</p>
<p>Uvodi se fiksna naknada za potrošače od 15 odnosno 25 kuna mjesečno. Očekuje se da će te promjene znatno poskupjeti mjesečne račune za struju. HEP bi stoga morao javno odgovoriti barem na neka pitanja: </p>
<p>Što se dogodilo u sferi proizvodnje energije i kakve su promjene nastale u strukturi energetskih izvora te kako se to odražava na cijenu proizvodnje energije?</p>
<p>Što se dogodilo u promjeni strukture potrošača i kako se to odražava na jediničnu cijenu prodaje energije?</p>
<p>Elektroprivreda je na području zahvaćenom ratnim djelovanjem pretrpjela velike štete. Jesu li one ukalkulirane u cijenu struje ili će ih Vlada sanirati drugim fiskalnim mjerama, što bi bilo logično?</p>
<p>Elektroprivreda ima velika nenaplaćena potraživanja za isporučenu energiju. Tereti li i to cijenu koja se predlaže? </p>
<p>Elektroprivreda ima neke dubioze iz poslovnih odnosa s ENRON-om i NE Krško. Jesu li one ušle u bilancu troška koje pokriva novopredložena cijena?</p>
<p>Elektroprivreda osim gubitaka u transportnom sistemu ima tzv. komercijalne gubitke zbog nenaplaćene realizacije, neočitovanja brojila, krađe struje itd. Koliko to opterećuje cijenu struje?</p>
<p>Elektroprivreda je u toku reorganizacije, odnosno u osnivanju HEP-Grupe d.o.o. Koliki je trošak te nove organizacije i koliko to opterećuje cijenu struje? Smatram da bi, kada bi se dobro objektivizirali ulazni troškovi, cijena struje mogla biti značajno niža.</p>
<p>Ne može se zanemariti da je Hrvatska i u Ustavu definirana kao socijalna država, pa je dužna voditi računa o standardu građana, a Elektroprivredi, ako treba, i na fiskalan način osigurati pokriće razumnih troškova za nesmetano obavljanje povjerene joj funkcije.</p>
<p>ZORAN DELALIĆ</p>
<p> dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Recept za uspješan »biznis« sa zemljištem</p>
<p>Iako nisam nadležan da odgovorim na pitanje gospodina Ivana Cerovca (»Kad vlada takav nered, tko ima koristi od načina rada Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu«, Vjesnik, Stajališta, 10. rujna 2002.), pokušat ću dati neke naznake odgovora.</p>
<p>Bilo bi bolje postaviti pitanje - tko ima i kolike štete od toga, jer je šteta mnogo mnogo veća i oštećeni mnogo, mnogobrojniji.</p>
<p>Naslućivanje da se maltretiranje prilikom knjiženja imovine prakticira radi iznuđivanja ilegalnog plaćanja - nije točno. Ta je faza prevladana, pa se svaki takav pokušaj procesuira (slučaj nekog Sabljaka). </p>
<p>Znam da se neki Živković bavi prometom nekretnina. Nemam ovlaštenje nikoga legitimirati, pa ne znam radi li se o sucu, odnosno predsjedniku Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Osim toga, prije otprilike godinu dana, Nikica Valentić (pravnik) javno je u novinama obznanio (djelomično priznao, a dijelom se moglo pročitati između redaka) recept za uspješan »biznis«:</p>
<p> Za bagatelu se kupi neuknjiženo zemljište, već sljedećeg dana to se zemljište uknjiži, dan poslije se na to, sada uknjiženo, zemljište podigne kredit, onda se uzme novac unaprijed za stanove koji će se graditi na tom zemljištu - i lova do krova, a krova nigdje.</p>
<p>Takav »biznis«, doduše, ne bi bio moguć ni u jednoj pravnoj državi, ali mi smo obično nešto drugo. Takav »biznis« osobito ne bi bio moguć kada bi sve normalno funkcioniralo u zemljišnoknjižnimm odjelima naših općinskih sudova.</p>
<p>Nije zanemariva korist od načina rada Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu, ali šteta je, kao što rekoh, mnogo, mnogo veća.</p>
<p>Kako ne bi netko mislio da sam protiv gradnje, ističem da bi za solidnost gradnje i džep građana bilo mnogo bolje kada bi građevnu djelatnost vodili građevinski stručnjaci, a ne pravnici.</p>
<p>IVAN KABALIN</p>
<p>dipl.ing, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prosvjedujem u ime profesionalne etike</p>
<p>Tragom Hinine vijesti prenesene i objavljene u Vjesniku (11. rujna 2002., u rubrici Kultura), »Hrvatske keramičarke izlažu u Grčkoj«, u kojoj se spominje moje ime, energično prosvjedujem i demantiram. </p>
<p>Nisam bila članica povjerenstva za odabir keramike hrvatskih umjetnica, kako piše u Hininoj vijesti.</p>
<p>Nisam bila ni članica koordinacijskog komiteta izložbe »2002. Greece, Balkan Contemporary Ceramics«, kako piše u katalogu grčke izložbe. Ne znam čime se bavi zagrebačka tvrtka »Artarea«, organizator nacionalnog dijela ili cijele izložbe »Suvremena keramika Balkanskog poluotoka«. Znam samo iz impressuma hrvatskih kataloga da je ona registrirana kao d.o.o. na privatnoj adresi stanovanja keramičara Hanibala Salvara.</p>
<p>Slažem se kao likovna kritičarka izborom Bojane Švertasek i Marine Tudjina Badurine, kao vrsnih umjetnica za svaku selekciju, pa i ovu, ali ne i izborom Grozdane Korpar. Hanibal Salvaro i ja jesmo članovi Međunarodne akademije za keramiku u Ženevi (sekcija kritičara i sekcija umjetnika), pa se ne bih nikada mogla složiti da važan posao predstavljanja nacionalne umjetnosti - izborom i predgovorom - radi ambiciozni likovni stvaratelj umjesto kritičara!</p>
<p>I, na kraju, ne znam tko je iz poluotočnog balkanskog umjetničkog zagrljaja istrgnuo prirodno srasle s njim Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo ili tko je i zašto baš Hrvatsku počastio civilizacijskim sunovratom iz europske kulture na Balkan? Meni svejedno, tek u ime profesionalne etike Hinina vijest je podvala javnosti.</p>
<p>MARINA BARIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Jalova apologetika »seoskog župnika«</p>
<p>Dokaz da u Hrvatskoj postoji kakvo-takvo civilno društvo, pa makar pod tim shvatili i ovaj kaos i buku raznih reagiranja najšarolikijeg sadržaja koje čitamo po novinama, dokazuje i članak Pavla Primorca, svećenika iz Novske. (»Od svoga humanističkoga pristupa Supek izrađuje dogmu i kroji Crkvu prema svojoj prijekciji«, Vjesnik, Stajališta 11.rujna).</p>
<p>Riječ je o župnikovu reagiranju na podlistak u Vjesniku »Čovjek i njegov bog«. Nije mi ni na kraju pameti braniti akademika Ivana Supeka, posebno ne od one vrste apologetike kojom se služi velečasni Primorac. Ponajprije treba upozoriti na simptomatičnost cijelog slučaja tj. činjenice da čim neki »diskurs« izbije u javnost koji ne odiše tamjanom, odmah mora dobiti svoj »penicilin ortodoksije« iz neke obližnje župe. Mora se, naime, znati tko je gazda u našoj »hrvatskoj kući« nakon devedesetih. Upravo je to prostor prostor župničke apologetike. </p>
<p> Premda bi, na kraju, trebalo posvetiti još prostora za posebnu analizu ovoga »župničkog diskursa« (npr. nesuvislo korištenje pojma ontologije, paraznanstveni žargon, falsificiranje Kűengove teologije koja je očito potpuno nepoznata autoru, itd...) koji bi, valjda, trebao fascinirati čitatelje iz njegove župe, ipak se lišavam užitka raščlanjivanja kako bih ostavio mogući prostor kritike i drugim čitateljima lista.</p>
<p>MIŠKO ŠUVAKOVIĆ</p>
<p> diplomirani filozof i teolog</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Najviše se djece ozlijedi u vozilima svojih roditelja </p>
<p>U osam mjeseci ove godine na zagrebačkom području srećom ni jedno dijete nije poginulo u prometu, ali ih je ozlijeđeno 263/ Za 133 nesreće u kojima je bilo ozlijeđene djece odgovornost snose roditelji/ Djeci nije mjesto na suvozačevu sjedalu i još bez zaštitnog pojasa / Nije pametno ni posjesti ih u krilo roditelja koji također nije vezan, a jedno od manje loših rješenja je kada leže na stražnjem sjedalu </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Podaci o stradanju djece u prometu koje je izradila i novinarima podijelila Policijska uprava zagrebačka u povodu početka školske godine šokantni su sami po sebi: u osam mjeseci ove godine na području ove PU stradalo je 263 djece, od toga 87 kao pješaci i 43 kao (su)vozači. Na sreću nije bilo smrtno stradalih, za razliku od protekle godine kad je u prometu poginulo petoro djece. </p>
<p>No zabrinjava činjenica da bi se za najveći broj ozljeda nanesenih djeci odgovornost mogla pripisati njihovim roditeljima.</p>
<p>Od ona 263 slučaja, čak 133 su ozlijeđena djeca kao putnici u automobilima roditelja ili na motociklima koji su vozili stariji, obično roditelji.</p>
<p>Načelnik Prve postaje prometne policije PUZ Luka Lenić ističe da mnogi vozači, prevozeći djecu, čak i vrlo vrlo malima dopuštaju da sjede na najopasnijem, suvozačevu sjedalu, k tome još i bez zaštitnog pojasa, ili ih prevoze na motociklu bez zaštitne kacige. Time kao da baš izazivaju nesreću.</p>
<p> Ukupno gledajući, od 392 smrtna slučaja u prometnim nesrećama, u 274 slučaja posljedice možda ne bi bile tragične da su, barem vozač i suvozač, bili vezani. Kod motociklista od 62 smrtno stradala 52 su bila bez kacige! Želimo li doista dobro, sebi i bližnjima?</p>
<p>Stradanje djece kao putnika poseban je problem, koji ne mogu objasniti ni psiholozi ni prometni stručnjaci, a ni policajci u prometnoj ophodnji. Djeca se voze nevezana u naručju starijeg djeteta ili jednog od roditelja na prednjem sjedalu, može se vidjeti čak i dijete dojenačke dobi kako je uredno smješteno na stražnjem sjedalu, ispod stražnjeg stakla (!), ali bez dječjeg sjedala. I to sve uz blagoslov roditelja.</p>
<p>Načelnik Lenić objašnjava koja su najsigurnija, a koja najugroženija mjesta u vozilu.</p>
<p> Najsigurnije je mjesto vozača. On najprije primijeti opasnost i prvi može predvidjeti neočekivan potez nekog drugog sudionika u prometu. Makar se radilo i o djelićima sekunde, vozač jedini može reagirati i izbjeći najgore. Psihološki je objašnjivo zašto on u kritičnoj situaciji u pravilu »žrtvuje« svoju desnu stranu. To je, naime, refleksni potez. Dakle, mjesto do suvozača nipošto nije za dijete. Malo manje opasno je mjesto iza suvozačeva, a najsigurnije je ono iz samog vozača. Tu je, dakle, mjesto djetetu.</p>
<p>Kao ilustraciju Lenić navodi računicu: pri brzini od 50 kilometara na sat (dakle u gradu), kada brzina iznosi oko 14 metara u sekundi, kinetička energija putnika teškog 50 kilograma, pri naglom kočenju, iznosi 4800 kilograma, koja se »poništava« do nulte brzine, i nakon udaranja u vjetrobransko staklo ili strop automobila dolazi do teških oštećenja glave, vratnih kralježaka, prsnog koša ili ruku i nogu. To se, dakako, odnosi na slučaj kada putnik nije vezan sigurnosnim pojasom. Slično je i kod udara motociklista. Pri istoj brzini, bez zaštitne kacige, motociklist će zadobiti ozljede kao da je bačen s trećeg kata. </p>
<p>Roditelji bi se, kao prvo, preporuka je načelnika Lenića, trebali pobrinuti da sva sjedala u automobilu raspolažu sigurnosnim pojasom. Trebali bi voditi računa da se dijete mlađe od 12 godina ne smije prevoziti na suvozačevu mjestu. Za djecu su rezervirana stražnja sjedala.</p>
<p>No i tu postoje pravila sigurnosti za najmlađe. Najmlađi na sjedalu iza vozača moraju sjediti u posebnoj sjedalici, koja se može iznijeti iz vozila, a nešto stariji uz obvezan pojas moraju sjediti na deset centimetara debelom podmetaču, od plastike ili pjenaste gume, tako da sigurnosni pojas djetetu prelazi preko prsiju.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Matkun: »Petrač mi nikada nije tajio da ima veze u policiji«</p>
<p>Jandreka i Petrača optužnica tereti da su od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća »Unit V« iz Varaždinskih Toplica, kojem je bio direktor, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka kao tobožnji dug u korist Petračeva poduzeća</p>
<p>VARAŽDIN, 12. rujna</p>
<p> - Na novomarofskom je Općinskom sudu u četvrtak, nakon gotovo 19 mjeseci, održana rasprava u kaznenom postupku protiv Trpimira Jandreka i zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Petrača, optuženih za iznudu. </p>
<p>Petrač se donedavno nalazio u Turskoj, a svoje nedolaske na sud opravdavao je medicinskom dokumentacijom. Zbog toga je i dvaput odbijen zahtjev varaždinskoga Općinskog državnog odvjetništva, koje je smatralo da Petrač izbjegava doći na sud, za određivanjem pritvora. </p>
<p>Jandreka i Petrača optužnica tereti da su od Miroslava Matkuna, odnosno poduzeća »Unit V« iz Varaždinskih Toplica, kojem je bio direktor, željeli izmamiti milijun njemačkih maraka, kao tobožnji dug, u korist Petračeva poduzeća. Dogovorili su se, prema optužnici, da će prijetnjama, fizičkim napadima i korištenjem vatrenog oružja skršiti Matkunov otpor, pa bi on Petraču vratio novac. Petrač ga je nazivao i prijetio, a istodobno je s Jandrekom dogovorio da Matkuna počne ozbiljno napadati. Jandrek je tako, kaže optužnica, s nepoznatom osobom Matkuna fizički napao, telefonski mu prijetio, prijetio mu i pištoljem te u automobil ispalio nekoliko metaka.</p>
<p> Jandrek i Petrač izjavili su da se ne osjećaju krivima, a potom je svjedočio oštećeni Matkun. Rekao je da se s Petračem zna od 1988. godine, bili su u dobrim poslovnim odnosima, a čak su se i međusobno posjećivali. Matkunovo je poduzeće imalo dug od oko 700 tisuća njemačkih maraka prema Petračevu poduzeću, dio je novca vraćen, a ostatak je duga god. 1993. riješen u dionicama.</p>
<p> Petrač je, naime, tvrdi Matkun, postao suvlasnikom poduzeća »Unit V-a« u određenom postotku, čime je dug namiren. </p>
<p>No negdje 1996. godine počeli su incidenti, pa se tako Matkun jednom prilikom vraćao kući i ugledao dvojicu muškaraca. Nije na njih obraćao pažnju, no oni su tada došli do njega, jedan od njih ga je udario, kasnije je kod Petrača u tom čovjeku prepoznao Jandreka, bacili su ga na tlo te rekli da će »drugi put doći s pištoljima«. Rekao je i da su imali maske, no kasnije su ih skinuli pred njim.</p>
<p> Matkun je tada pozvao policiju i otišao liječniku, a kada se vratio kući, počeli su ga nazivati i prijetiti smrću njemu i njegovoj obitelji govoreći da će ga »progutati zemlja«. Takvi su pozivi bili stalni, pa je odlučio nazvati Petrača i pitati o čemu se radi, kako bi to riješili. Nije odmah odlazio na policiju iako je sumnjao da Petrač stoji iza svega, želio je skupiti čvršće dokaze jer mu Petrač, kaže Matkun, nikad nije tajio da ima veze u policiji.</p>
<p> Jednom je prilikom sa službenog puta Matkun nazvao svoje ukućane koji su mu rekli da im i dalje prijete, pa je nazvao Petrača telefonom. Rekao mu je i neka »radije ubiju njega nego da to rade«, na što mu je Petrač odgovorio: »Nemoj se s tim igrati, mi i to radimo«.</p>
<p> Petrač mu je rekao, kaže Matkun, i da »spremi novac kako zna jer će mu se svašta događati«. Matkun je rekao i da se s Petračem sastao u njegovu poduzeću, tamo je vidio i Jandreka, ali i onoga drugog čovjeka koji ga je napao, no pravio se da ih nije prepoznao. Jandrek mu je, tvrdi Matkun, rekao i da »neće spavati noćima dok se to ne riješi«.</p>
<p> Matkun nije znao objasniti zašto su mu prijetili sve do l997. godine ako, po njegovu mišljenju, od 1993. godine nije bilo nikakva duga njegova poduzeća prema Petračevu poduzeću. Petrač ga je upitao i da li su se dogovorili, kod obračuna dugovanja, da Petrač otkupi dionice u iznosu duga, no da ih kasnije, kad »Unit V« dobije kredit, Matkun otkupi od njega, no Matkun je rekao da to nije istina. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Svjedok zanijekao bilo kakvu protuzakonitu djelatnost »dečki s Knežije« </p>
<p>Niko Karan rekao je o optuženima da su se bavili kupoprodajom automobila i nekretnina, ali nikada drogom</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Svjedočenjem Nike Karana (37), ugostitelja iz Karlovca, koji se družio s »dečkima s Knežije«, u četvrtak je u Remetincu nastavljeno suđenje jedanaestorici optuženih da su pripadnici »zločinačke organizacije«. </p>
<p>Karan je potvrdio svoje poznanstvo, prijateljstvo i povremene poslovne odnose s nekima od optuženih, ali je nijekao njihovu bilo kakvu »protuzakonitu djelatnost«.</p>
<p>Za četvrtak je bio pozvan i svjedok Siniša Dodoja, koji je bio svojedobno u zatvoru u Lepoglavi, a trebao je govoriti što zna o tome da je tužiteljstvo nagovaralo svjedoke da govore o kriminalnoj djelatnosti optuženih. No predsjednik je vijeća sudac Ratko Šćekić rekao da je telefonski razgovarao s njegovom suprugom, koja mu je rekla da Dodoja ima zdravstvene probleme. Oboje su se obvezali da će na raspravu doći 17. rujna.</p>
<p>Karan je pak konkretno trebao svjedočiti o udruživanju optuženih od '90. godine, radi niza iznuda, ucjena, pokušaja ubojstava i ubojstva, uglavnom najtežih kaznenih djela te zlouporabe droga.</p>
<p>Svjedok je kratko odgovorio da o tome ne zna ništa. Odvjetnik Čedo Prodanović upitao ga je koga poznaje od optuženih. »Poznajem ih gotovo sve, Đoku, Hrvoja, Zečevića, Velibora, Jelavića, Rajka.... to je to, upoznao sam ih 1993., '94. godine«. Iako živi i ima lokal »Piccasso« u Karlovcu, svaki je dan dolazio u Zagreb, na Knežiju, i družio se s optuženima. Poslovno je surađivao s Veliborom Momčilovićem, koji je u »Piccassu« imao biljar, a kako bi sve bilo regularno, prijavio je Momčilovića kao konobara. Karan mu je iznajmio i trgovinu, koja je bila prijavljena na njegovu (Karanovu, op. a.) tvrtku, a radilo se o parfumeriji. Naknadno se čulo u sudnici da je Karan imao i lokal na Knežiji, DND.</p>
<p>O optuženima je rekao da su se bavili kupoprodajom automobila i nekretnina, ali nikada s drogom ili nekim drugim protuzakonitim poslovima. Odgovarajući na Prodanovićevo pitanje je li bio u zatvoru, Karan je odgovorio potvrdno te da je poznavao Zdravka Šiškića (kojeg je vidio u zatvoru u Remetincu 1997. godine kada je bio 90 dana u istrazi, zbog čekova), te zaštićenog svjedoka Zorana Miletića, kojeg je poznavao površno.</p>
<p>Došlo je do sučeljavanja Šiškićevih i Karanovih iskaza, jer je Šiškić u svjedočenju rekao kako se Karan hvalio da je poslovao s nekima od optuženih vezano uz drogu, koju je »uzimao na lehr«, s odgodom plaćanja. Karan je sve to zanijekao rekavši da je »sve notorna laž, a Šiškić je patološki lažac«.</p>
<p>Bio je čitav niz takvih sukoba u iskazima, koje je Karan sve negirao, kao i u vezi s Miletićevim iskazima, koji je ujedno tvrdio da je vozio Karana i izvjesnog Bahu u Opatiju, radi prodaje Bahova stana. Miletić je pak tvrdio da se radilo o stanu Rajka Momčilovića, a Miletić ih je vozio kako bi ih za Momčilovića kontrolirao.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Umirovljeni policajac tvrdi da je Petrač pio kave sa Šeničnjakom i Belinom </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Svjedočenjem umirovljenog policijskog inspektora Milana Žgele te Brune Zorice zvanog »Zulu«, umirovljenog pukovnika HV-a i bivšeg pripadnika Legije stranaca, na zagrebačkom je Županijskom sudu u četvrtak nastavljeno suđenje Ivici Bertiću (30), odbjeglom Marku Nikoliću (38) i Samiru Ivoševiću (32).</p>
<p>Bertić se tereti za ubojstvo Jamesa Cappiaua koji je nešto prije toga ubio Vjeku Sliška, dok se Nikolić i Ivošević terete za organizaciju Sliškova atentata.</p>
<p>Umirovljeni policajac Žgela kazao je da je Sliška upoznao početkom devedesetih godina i opisao ga kao »korektnog čovjeka, junaka koji je izdržao brojne atentate i patnika kojega su progonili kao ranjenu zvijer«.</p>
<p>Prema Žgelinim navodima, zagrebačka se policija zainteresirala za Sliška 1991. godine te su policajci Antun Salaj, Ratko Čađo, Jadranko Belina i Zdravko Šeničnjak o njemu redovito pisali izvješća i stavili ga pod nadzor. »Kako je vrijeme protjecalo, Sliška su u policiji počeli smatrati najopasnijim čovjekom«, ispričao je umirovljeni policajac. Pritom je Žgela opovrgao te navode svojim mišljenjem o Slišku, kojega je smatrao dobrotvorom koji kupuje invalidske proteze i pomaže ratne vojne invalide, a pritom zapošljava više od stotine ljudi.</p>
<p>»Neki su policajci lažno prijavljivali Sliška, a kad sam ja o tome javno progovorio, zaprijetio mi je Robert Kralj iz kriminalističke policije«, ispričao je Žgela nadodavši kako je Petrač stalno pio kavu u svom kafiću »Downtown« zajedno sa Šeničnjakom i Belinom. Upitan zašto je suspendiran iz policije, Žgela je to obrazložio činjenicom što su u Sliškovu mobitelu pronašli njegov broj te kako je bio na rođendanu Dražena Golemovića, novog supruga Sliškove udovice Danijele.</p>
<p>Bruno Zorica pak ispričao je da o događaju na Cvjetnom trgu nema nikakvih saznanja te da je Cappiaua upoznao 1991. godine u instrukcijskom središtu bojne »Zrinski Frankopan« u Kumrovcu, gdje se Cappiau najviše družio s Yvesom Almodovalom i generalima Milenkom Filipovićem i Antom Rosom.</p>
<p>»Posljednji smo se put sreli u jesen 1999. godine i tada smo dogovarali posao instruiranja specijalnih postrojbi u Kongu. Poligon za vježbe trebao je osigurati general Filipović i neke osobe iz MORH-a, koji su bili Cappiauovi dužnici. Cappiau je od mene zatražio da pronađem naoružanje, osobito taktičke snajpere, čija je samo optika teška 15 kilograma, a čiji je domet 1,5 kilometar, što bi, prema njemu, impresioniralo Crnce, ali nikada nije realizirano«, ispričao je Zorica nadodavši kako Cappiau nikada nije bio pripadnik Legije stranaca.</p>
<p>Nastavak je suđenja u ponedjeljak kada će se ispitati Sliškova udovica, zatim Hrvoje Petrač te još nekoliko svjedoka čiji su brojevi pronađeni u Cappiauovu mobitelu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Štiteći majku policajac nasmrt pretukao oca </p>
<p>DUBROVNIK, 12. rujna</p>
<p> - Od posljedica nanošenja teških tjelesnih ozljeda koje mu je nanio vlastiti sin, u četvrtak je ujutro, u 8.45 sati, preminuo u dubrovačkoj Općoj bolnici Ibrahim Kućinara (65).</p>
<p>Kako doznajemo iz izvješća PU dubrovačko-neretvanske, u kojem se inače navode samo inicijali sudionika svađe, događaj se zbio u srijedu navečer oko 19 sati, u Ulici Stjepana Cvijića 32 u Dubrovniku. Do svađe je došlo između Ibrahima Kućinara i njegove supruge, a čuvši prepirku iz druge je sobe izišao njihov sin Romano Kućinar (35), inače djelatnik PU dubrovačko-neretvanske. Nekoliko je puta udario oca šakom u glavu i nanio mu tešku tjelesnu ozljedu. Teško ozlijeđeni otac prevezen je u Opću bolnicu Dubrovnik, gdje je od zadobivenih ozljeda i preminuo.</p>
<p>Na mjesto događaja, osim službenika policije, izišli su istražni sudac i državni odvjetnik Županijskog suda. Zbog postojanja osnovane sumnje da je nanio teške tjelesne ozljede, osumnjičeni je Romano Kućinar priveden u Istražni centar Županijskog suda. Rješenjem načelnika PU dubrovačko-neretvanske udaljen je s dužnosti, a neslužbeno doznajemo da je pripadnik Interventnog voda policije te da se zasad brani šutnjom.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Skidala uroke s namještaja i zlatnine</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Zbog straha od uroka, trideset osmogodišnja M. N. sa zagrebačke Peščenice ostala je u studenome prošle godine bez imovine vrijedne 150.000 kuna.</p>
<p>Kako je u četvrtak priopćeno u PU zagrebačkoj, djelatnici IV. policijske postaje dovršili su obradu nad ženom starom 35 godina koja je oštećenu M. N. prošle godine nagovorila da joj preda svu vrijednu imovinu iz kuće kako bi sa nje skinula uroke koji su M. N. trebali usmrtiti.</p>
<p>Policija je protiv osumnjičene podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu zbog prijevare, a oštećenoj M. N. vraćene su njene stvari.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno da je osumnjičena po ranijem dogovoru s oštećenom 5. studenoga 2001. godine oko 19,30 sati došla u obiteljsku kuću oštećene i lažno joj prikazala da su u kući postavljeni »uroci« koji će je usmrtiti. Dovela ju je time u zabludu i tražila namještaj, koji će joj vratiti nakon čišćenja od uroka. Prevarena je žena dala na čišćenje sav namještaj: ormar s ogledalima, komodu s ogledalom, kožni trosjed, dvije kožne fotelje, stol od mesinga, veliki stol od mesinga za televizor i video, karnišu sa zavjesama, četiri zapakirane zavjese, raznu posteljinu, garderobu, tepih od štavljene kravlje kože, dvije slike ulje na platnu, dvije slike-goblen, zlatni nakit – i kupoprodajni ugovor od kuće na ime oštećene. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Opljačkan automobil s plaćama radnika </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U četvrtak u 10.30 sati u Sesvetama je nepoznati razbojnik naoružan pištoljem presreo i opljačkao automobil zagrebačke tvrtke »Ralu«. U vozilu je bilo 300 tisuća kuna namijenjenih za plaće radnika te tvrtke, potvrdila je informaciju PU zagrebačka. </p>
<p>Razbojnik u »golfu« tamnije boje presreo je i zaustavio »wolksvagen polo« tvrtke »Ralu« na raskrižju Ulice Ljudevita Posavskoga i Slatinske. Najprije je pištoljem razbio bočno staklo na strani vozača M. B. (57) i prijeteći mu oružjem zatražio torbu s novcem.</p>
<p>Kada je dobio torbu, sjeo je u svoj automobil i pobjegao prema Slavonskoj aveniji, izjavila je Hini glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja dodavši da razbojnik nije bio maskiran i da ga je opljačkani vozač opisao kao muškarca jače tjelesne građe.</p>
<p>U tvrtki »Ralu«, prijevozničkoj tvrtki u sastavu Lura d. d., tvrde da je u torbi bilo 300 tisuća kuna namijenjenih za plaće radnika.</p>
<p>Saraja je kazala da je policija odmah po dojavi o oružanom prepadu i pljački blokirala taj dio grada, ali i ostale izlaze iz Zagreba na kojima pojačano kontrolira automobile.</p>
<p>Dodala je da je obaviještena i granična policija jer je prema izjavama nekih očevidaca »golf« kojim se koristio naoružani razbojnik imao bosanskohercegovačke registarske oznake. R.I./H</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pronađen češki ronilac, za Marićem se traga </p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> - Na 57 metara dubine u moru, u uvali Poganica, na južnoj strani otoka Šolte, pripadnici specijalne policije iz Splita, Šibenika, Malog Lošinja i Zagreba u srijedu su kasno poslije podne uočili beživotno tijelo češkog ronioca Miroslava Kukliša (31), koji je nestao u utorak navečer. Za nestalim roniocem splitske specijalne policije Oliverom Marićem (25) još se traga.</p>
<p>Podsjetimo, u utorak je oko 22 sata Kukliš, s bocama za kisik, s broda »Domino«, na kojem se nalazio sa još sedmero prijatelja, zaronio u 60 metara duboku podmorsku špilju. Budući da za dva sata nije izronio, policiju je pozvao Martin Štikor, jedan od njegovih prijatelja s broda.</p>
<p>Kako je te noći bilo nevrijeme s kišom, policija je s brodovima »Zvir« i »Strijelac«, uz pomoć plovila Lučke kapetanije, krenula u potragu za nestalim roniocem tek u srijedu oko 7 sati.</p>
<p>U pretragu špilje tada su krenuli pripadnici specijalne policije Oliver Marić i Bernard Majić (27). Nakon nekog vremena Majić je, uz znake dekompresijske bolesti, uspio izroniti, no Mariću se izgubio svaki trag.</p>
<p>Unesrećeni je policajac hitno prebačen u splitsku Kliničku bolnicu na Križinama, gdje mu je u barokomori ukazana liječnička pomoć. Utvrđeno je da je pretrpio prvi i djelomično drugi stupanj dekompresijske bolesti. Dobro se oporavlja, a o okolnostima Marićeva i njegova stradanja uskoro bi trebao biti ispitan.</p>
<p>Pretpostavlja se, naime, da je Marić ostao »zarobljen« u jednom od špiljskih podmorskih tunela dugačkih 60 metara. Mjesto nesreće obišli su načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Srđan Guštin i zapovjednik specijalne policije Danijel Krolo.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Nalazi HNB-a potvrđuju gubitak Riječke banke od 98 milijuna dolara</p>
<p>U 1998. i 1999. godini utvrđeni gubici u iznosu 23 milijuna dolara / Glavni diler Eduard Nodilo kršeći limite trgovanja na deviznim transakcijama gubio je, ali i zarađivao milijune dolara / Vodstvo HNB-a upozorava da središnja banka nije istražni organ</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Hrvatska narodna banka utvrdila je da je u 1998. i 1999. godini Riječka banka ostvarila gubitak u deviznom poslovanju u iznosu 23 milijuna dolara.</p>
<p>Djelatnici središnje banke rekonstruirali su sve transakcije u razdoblju od 1998. do sredine 2000. godine i o tome izvijestili Državno odvjetništvo. U središnjoj banci se nadaju da će do kraja godine završiti rekonstrukciju poslovanja Riječke banke na deviznom tržištu, kada će i zapisnik o nadzoru poslovanja u cijelosti prezentirati javnosti. Utvrdi li se da ima osnova za pokretanje prekršajnih postupaka, u skladu sa svojim ovlastima HNB će tada to i učiniti.</p>
<p>Svi dosadašnji preliminarni nalazi nadzornih službi HNB-a, a u Riječkoj banci njezine poslovne knjige analizira četvero djelatnika središnje banke kojima pomaže još toliko djelatnika Riječke banke, potvrđuju prvotne procjene gubitaka u iznosu od 98 milijuna dolara, kao i načina na koji je on nastao i knjigovodstveno bio prikrivan. </p>
<p>Vodstvo Hrvatske narodne banke ogorčeno je psihozom koja se stvara oko Riječke banke i pokušajem da se sav teret dokazivanja prevali na središnju banku.</p>
<p>Uloga HNB-a, kažu prvaci središnje banke, nije da bude istražni organ, da sastavlja optužnicu i prikuplja dokaze protiv osumnjičenih u slučaju Riječke banke. To je posao pravosudnih organa.</p>
<p>Djelatnici HNB-a surađuju s Državnim odvjetništvom, MUP-om i sudskim vještakom, koji međutim svoje nalaze temelje na nalazima HNB-a i de facto čekaju da središnja banka dovrši posao, pa primjerice tako ispada da sudski vještak vještači HNB-ovo izvješće o nadzoru poslovanja u Riječkoj banci, a ne poslovanje Riječke banke. Iako su iz središnje banke ponudili MUP-u da njihovi djelatnici radi edukacije zajedno sa središnjim bankarima obave kontrolu poslovanja, tek posljednjih nekoliko dana u Riječkoj banci stalno boravi jedan djelatnik MUP-a.</p>
<p>To znači da neke institucije nisu u stanju obaviti svoj dio posla, a da je drugima jednostavnije čekati da im HNB servira elemente za optužnicu.</p>
<p>Rekonstrukciju događaja, odnosno detaljnu analizu zbivanja u Riječkoj banci HNB obavlja u prvom redu zbog samog bankarskog sustava, kako se ne bi stvorio dojam da se nešto želi zataškati.</p>
<p>Mladen Mirko Tepuš, vođa HNB-ova nadzorne ekipe u Riječkoj banci, detaljnije je pojasnio dosadašnji tijek kontrole dijela deviznog poslovanja u Riječkoj banci. Prema njegovim riječima, utvrđeno je da gubitak u 1998. i 1999. iznosi 23 milijuna dolara, a da 75 milijuna dolara otpada na 2000. i dio 2001. godine.</p>
<p>Tepuš ističe da zasad definitivno u Riječkoj banci nije utvrđeno ništa što bi imalo obilježja klasične pronevjere. Radi se, naime, uglavnom o čistim špekulativnim FX arbitražama, odnosno o kupovanju deviza radi njihove daljnje prodaje, a gubici su nastajali uglavnom zbog tečajnih razlika. Dakle, transakcije su bile legalne, ali špekulativnoga karaktera.</p>
<p>U deviznom poslovanju Riječke banke bilo je iznimno puno neprijavljenih deviznih transakcija (FX arbitraža), koje treba provjeravati, kao i enormnog prekoračivanja limita trgovanja.</p>
<p>Iako je, primjerice, glavni diler Eduard Nodilo imao dnevni limit trgovanja 10 milijuna dolara, obavljao je i transakcije u iznosu od 80 milijuna dolara i 100 milijuna eura.</p>
<p>Primjerice, u 1998. godini evidentirano je 3086 FX arbitraža, a utvrđene su još 93 neevidentirane transakcije. U 1999. godini evidentirane su 1922 transakcije, a naknadno je utvrđeno još 1837 arbitraža. U 2000. godini zabilježeno je 1800 transakcija, a u prvom polugodištu evidentirano je nekoliko stotina neprijavljenih transakcija.</p>
<p>Na neprijavljenim transakcijama, koje su djelatnici HNB-a naknadno rekonstruirali, u 1998. godini, primjerice, zarađeno je 11,7 milijuna dolara, a izgubljeno 19,7 milijuna dolara. U 1999. godini neto gubitak na neprijavljenim transakcijama iznosi 8,3 milijuna dolara – zarađeno je 9,2 milijuna dolara, a izgubljeno 17,6 milijuna dolara.</p>
<p>To pokazuje da je, kako je vrijeme odmicalo, bilo sve više neprijavljenih transakcija i sve više gubitaka.</p>
<p>U HNB-u, nadalje, ne isključuju mogućnost angažmana inozemnih forenzičara, ako se kasnije za to ukaže potreba. Stručnjaci HNB-a, ocjenjuju u HNB-u, zasad dobro rade svoj posao.</p>
<p>Stručnjaci HNB-a analizirali su i odnos bivšeg vlasnika Riječke banke – Bayerische Landesbanka, u proteklom razdoblju. Riječka banka i BLB trgovale su međusobno iznimno malo. BLB je u praksi, međutim, malo toga učinio kako bi unaprijedio poslovanje u Riječkoj banci, iako su predstavnici BLB-a u više navrata u nju dolazili, a nekoliko dana je čak i diler BLB-a mijenjao Nodila nakon njegova infarkta.</p>
<p>Guverner Željko Rohatinski izjavio da u HNB-u ne raspolažu nikakvim informacijama u vezi medijskih napisa o navodnom proširivanju istrage o odgovornosti i u HNB-u, ali da svakako podržavaju istragu koja će utvrditi što se stvarno zbivalo i tko za to snosi odgovornost.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Neto dobit PBZ Grupe u prvom polugodištu porasla 39 posto</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Neto dobit Grupe Privredne banke iznosi u prvih šest mjeseci ove godine 376,9 milijuna kuna, što je porast od 39 posto u odnosu na prošlogodišnje prvo polugodište. </p>
<p>Privredna banka Zagreb u prvih šest mjeseci 2002. godine ostvarila je dobit nakon oporezivanja u iznosu 310,5 milijuna kuna, što je 26,5 posto više nego lani.</p>
<p>Poslovnom rezultatu PBZ Grupe, osim PBZ-a, pridonijele su i sve banke kćeri te sve tvrtke članice Grupe poslujući profitabilno, a rezultat Banke i Grupe najvećim dijelom proizlazi iz rasta prihoda od redovitog poslovanja, osobito od povećanja plasmana građanstvu i poduzećima te intenzivnih aktivnosti u segmentu izdavanja dužničkih vrijednosnica, naročito korporativnih. </p>
<p>Aktiva PBZ-a u prvom polugodištu ove godine porasla je 5,5 posto u odnosu na kraj 2001. godine i krajem lipnja 2002. iznosila je 29,13 milijardi kuna. </p>
<p>Plasmani stanovništvu u prvih šest mjeseci 2002. u odnosu na kraj 2001. godine porasli su 36 posto i iznosili su 7,06 milijardi kuna. Bruto krediti poduzećima porasli su u istom razdoblju 3,4 posto i iznose ukupno 7,07 milijardi kuna. </p>
<p>Ukupni depoziti porasli su za 10,3 posto i iznose 21,32 milijarde kuna, od čega depoziti stanovništva iznose gotovo 13 milijardi kuna.</p>
<p>Inače, Hrvatska narodna banka Hrvatskom saboru je odaslala i dopunu svoga izvješća o menadžerskim kreditima banaka, u kojoj je sadržan detaljniji pregled kredita što ih je odobrila PBZ primarno na zagrebačkom području.</p>
<p>Uključujući dopunjene podatke o menadžerskim kreditima, proizlazi da su ih poslovne banke ukupno odobrile u iznosu 422,7 milijuna maraka ili 1,6 milijardi kuna. Spomenuto izvješće HNB-a ne sadrži imena korisnika tih kredita, a iz središnje banke poručuju da će Hrvatskom saboru dostaviti i taj popis ako prethodno ovlaštena državna institucija utvrdi da se iznošenjem tih imena ne krši zakon o bankarskoj tajni.</p>
<p>Iznos menadžerskih kredita koje je od 1992. do 1994. godine odobrila PBZ sada raste na 3663 pojedinačna kredita u ukupnom iznosu 75,62 milijuna maraka. PBZ je, prema izvješću HNB-a, kreditirala, među ostalim, kupnju dionica Belišća, Čazmatransa, Primoštena, Našicecementa, zabočke Regeneracije, Prigorke i HUP-a Zagreb. Iz podataka koji su dostavljeni Hrvatskom saboru, proizlazi da je PBZ u ožujku 1993. godine odobrila najveći pojedinačni menadžerski kredit u iznosu od gotovo 6 milijuna maraka za kupnju dionica Našicecementa i to uz godišnju kamatnu stopu od samo 7 posto i poček od dvije godine. </p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dolar oslabio uoči Greenspanova govora </p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 12. rujna</p>
<p> – Dolar je u četvrtak na deviznim tržištima oslabio prema euru i jenu zbog strahovanja da bi čelnik američke središnje banke (Fed) mogao izjaviti kako oporavak američkog gospodarstva posustaje, pošto je u srijedu objavljeno Fedovo izvješće pokazalo da rast u posljednjih šest tjedana usporava. </p>
<p>Dolar je tako do podneva u četvrtak oslabio prema euru, koji sada vrijedi 97,61 američki cent za euro, nasuprot 97,38 centi zabilježenih u srijedu navečer. Izgubio je na vrijednosti i prema jenu, spustivši se na 120,12 jena za dolar, nakon 120,51 jen prethodnu večer. </p>
<p> »Gospodarstvo usporava«, kazao je Stephan Gamper iz Baloise Asset Manegementa u švicarskom Baselu. </p>
<p> Tržišta s velikom pozornošću čekaju govor Alana Greenspana pred povjerenstvom za proračun američkog Kongresa o stanju američkog gospodarstva. Očekuje se da će on gotovo istim riječima ponoviti zaključak Fedovog izvješća, u kojem je priopćeno da je rast gospodarstva ograničen slabom industrijskom proizvodnjom i malim ili gotovo nikakvim porastom broja novih radnih mjesta.</p>
<p> »Američko gospodarstvo nedvojbeno je stagniralo ovoga ljeta«, kazao je čelnik istraživanja u KBC Asset Management u Bruxellesu Lazlo Belgrado. To smanjuje potražnju za dolarom, posebice zato što je »vrlo vjerojatno da će gospodarstvo dalje slabiti«.</p>
<p>No, s druge strane, euru će vjerojatno biti teško zadržati dobitke, jer bi gospodarski rast eurozone mogao usporiti još jače nego američki, kažu pojedini ekonomisti. </p>
<p>Europska središnja banka (ECB) odlučila je na sastanku u četvrtak zadržati kamatne stope na dosadašnjim razinama od 3,25 posto, smatrajući kako zasad nije potrebno snižavanjem kamatnih stopa pomoći oporavku gospodarstava eurozone.</p>
<p> To se i očekivalo jer je na prošlog vikenda održanom sastanku ministara financija eurozone u Kopenhagenu čelnik ECB-a Wim Duiesenberg izjavio je kako monetarna politika odgovara trenutačnoj situaciji i predvidivoj budućnosti te istaknuo kako je inflacija u eurozoni i dalje iznad ciljane stope ECB-a od 2 posto.</p>
<p>Euro je u odnosu na jen u četvrtak ojačao 0,29 posto, na 117,23 jena za euro. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Misija Svjetske banke u HŽ-u </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić u četvrtak je predstavnike Svjetske banke koji borave u desetodnevnom posjetu HŽ-u izvijestio o tijeku realizacije zajma Banke od 84,5 milijuna eura. Zajam je 1998. godine Svjetska banka namijenila kao podršku projektu restrukturiranja i modernizacije HŽ-a. Kao najvažnije pomake Drempetić je istaknuo ostvarivanje plana u putničkom prijevozu, dok se teretni prijevoz umjesto petpostotnoga povećanja približava desetpostotnom. Uz to, financijski rezultat i putničkog i teretnog prijevoza bolji je od planiranoga za 10 posto. Daljnji porast broja putnika, ali djelomično i tona robe, ograničen je nedostatkom prijevoznih kapaciteta.</p>
<p>Govoreći o Programu upravljanja i financiranja lokalnih pruga, Drempetić je rekao da on predviđa potpisivanje ugovora na deset godina između HŽ-a i pojedinih županija o namirivanju razlike između prihoda i troškova željezničkoga putničkoga prijevoza. U skladu s ugovorom od 2003. godine lokalna zajednica pokrivat će 40 posto te razlike, a država 60 posto. Idućih godina taj postotak treba se povećavati na račun lokalne zajednice. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HGK Zagreb najavila aktivnosti na ZV-u</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – »Ovogodišnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam ugostit će na zajedničkom izložbenom prostoru gospodarske komore Zagreba, Ljubljane i Sarajeva sa svrhom gospodarske promidžbe i pružanja korisnih informacija vezanih uz poslovanje i mogućnosti ulaganja. Ujedno će se obaviti međukomorski razgovori sa svrhom povezivanja gospodarstava tih triju gradova«, najavio je u četvrtak dr. Zlatan Frölich, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Zagreb. Tim će se povodom 20. rujna na ZV-u održati i okrugli stol pod nazivom »Mogućnost poslovne suradnje gospodarstava Ljubljane, Sarajeva i Zagreba«.</p>
<p>Na ZV-u će se, rekao je Frölich, predstaviti i Gospodarska komora Kube s kojom je HGK 2001. godine uspostavila poslovni kontakt. Tada su predstavnici obiju komora ocijenili kako postoje dobre mogućnosti za povećanje robne razmjene između Hrvatske i Kube na polju biotehnologije, turizma, duhanske, farmaceutske i prehrambene industrije, o kojima će se pregovarati na ZV-u.</p>
<p>U povodu nastupa austrijskih tvrtki na ZV-u, u organizaciji HGK Zagreb održat će se 19. rujna i kooperacijska burza između industrijskih tvrtki Štajerske, Koruške, Zagreba i Zagrebačke županije. Očekuje se nastup oko 25 austrijskih tvrtki, uglavnom iz sektora strojogradnje, metaloprerađivačke i elektroindustrije. V. H.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Gospodarstvenici Atlante i Mainza uskoro u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Predsjednik HGK Zagreb Zlatan Frölich najavio je u četvrtak sastanak s hrvatskim gospodarstvenicima iz Atlante okupljenih u organizaciji Croatian-American Chamber of Commerce Southeast koji će se održati 1. listopada. Na njemu će se, rečeno je, govoriti o mogućnostima gospodarske suradnje dvaju gradova.</p>
<p>Uz nazočnost gradonačelnika Mainza i gradonačelnice Zagreba, za 10. listopada najavljen je i okrugli stol o gospodarskoj suradnji Mainza i Zagreba.</p>
<p>HGK Zagreb predstavila je i svoju novu web-stranicu na kojoj su osnovni podaci o gospodarstvu s područja Komore Zagreb, a adresa je www.zg.hgk.hr V. H.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Od 23. rujna dionice Croatia osiguranja u indeksu Crobex </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Redovne dionice Croatia osiguranja od 23. rujna bit će uključene u indeks Crobex Zagrebačke burze.</p>
<p>Komisija za indeks Zagrebačke burze napravila je reviziju Crobexa na osnovi podataka o trgovanju od 1. ožujka do 31. kolovoza ove godine. Uvjete za ostajanje u Crobexu nisu zadovoljile dionice Karlovačke pivovare pa im se težina smanjuje za 50 posto. Dodatno, redovne dionice Croatia osiguranja nalaze se među prvih 25 posto dionica rangiranih prema broju trgovinskih dana, stoga se uključuju u Crobex. Promjena će se dogoditi nakon završetka trgovine 20. rujna, te će se s novim sastavom Crobex računati od 23. rujna. Od tada će u Crobexu biti dionice Croatia osiguranja, Rapca, Istraturista, Karlovačke pivovare, Kraša, PBZ-a, Plave lagune, Podravke, Plive, Riječke banke i Riviera Holdinga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HNB odobrio PBZ-u osnivanje stambene štedionice</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Savjet Hrvatske narodne banke odobrio je Privrednoj banci osnivanje PBZ stambene štedionice.</p>
<p>Većinski vlasnik Zagrebačke banke UniCredito Italiano dobio je prethodnu suglasnost za stjecanje 80 posto dionica Cassa di Risparmio di Trieste-Banca (Tršćanske štedionice banke, Zagreb), koja je i dosad bila u neizravnom vlasništvu iste bankovne grupacije. D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="75">
<p>Orešković pušten iz pritvora </p>
<p>Prvooptuženom u sudskom procesu »gospićkoj skupini« istekao dvogodišnji pritvor / Izvanraspravno vijeće odbilo mjere opreza za Oreškovića koje je tražio tužitelj / Drugooptuženog Ivicu Rožića, koji je iz pritvora izišao u srijedu navečer, u petak bi trebao saslušati istražni sudac u Gospiću </p>
<p>RIJEKA, 12. rujna</p>
<p> - Prvooptuženi u sudskom procesu »gospićkoj skupini« Tihomir Orešković izašao je iz zatvora u Rijeci u četvrtak u podne nakon što mu je istekao dvogodišnji zakonski pritvor. »Dan je lijep«, jedino je što je Orešković izjavio novinarima okupljenim ispred zatvora.</p>
<p> »Imamo indicija da bi odluku izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Rijeci o puštanju Tihomira Oreškovića iz pritvora mogao poništiti Vrhovni sud Hrvatske na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva iz Rijeke«, rekao je Oreškovićev branitelj Bosiljko Mišetić.</p>
<p>Izvanraspravno vijeće odbilo je mjere opreza za Oreškovića koje je predložio Doris Hrast, zamjenik županijskog državnog odvjetnika. Hrast je tražio da se prvooptuženik redovito javlja nadležnim državnim institucijama, da ne napušta mjesto boravišta te da ne smije dolaziti u kontakt s osobama uključenim u sudski postupak »gospićkoj skupini«. Vijeće je obrazložilo svoju odluku time da se ispunjenjem uvjeta za puštanje iz pritvora gube i razlozi za mjere opreza.</p>
<p>Drugooptuženog Ivicu Rožića, koji je iz pritvora pušten u srijedu navečer, u petak u osam sati trebao bi saslušati istražni sudac u Gospiću u vezi s podmetanjem eksplozivnih naprava na gospićkom području 1998. i 1999. godine.</p>
<p> Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci u srijedu rano popodne poslalo je u Gospić zahtjev za proširenje istrage protiv Rožića zbog sumnje da je u rujnu 1998. na osobito podmukao način ubio jednu ženu. </p>
<p> Nakon što je Orešković pušten iz pritvora, u riječkom Okružnom zatvoru od petorice koji su optuženi da su na gospićkom području u jesen 1991. počinili ratne zločine nad civilima ostaju Mirko Norac i Stjepan Grandić. No, Grandić je trenutačno u Bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu zbog napada bubrežnog kamenca. </p>
<p> Milan Čanić pušten je iz pritvora da se brani sa slobode jer ga nitko od dotadašnjih svjedoka nije teretio za djela iz optužnice. Orešković i Rožić pušteni su pak zbog proteka najdužeg zakonskog roka za boravak u pritvoru. Dvogodišnji pritvor Grandiću istječe u prosincu, a Norcu u veljači sljedeće godine. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Opremu dobila 32 rodilišta i još sedam zdravstvenih ustanova</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić predao je u četvrtak u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj opremu za ranu dijagnostiku oštećenja sluha prvog i drugog stupnja predstavnicima 32 hrvatska rodilišta te sedam zdravstvenih ustanova. Potreban novac, 1,336 milijuna kuna, prikupljen je akcijom »Dajmo da čuju« u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja.</p>
<p>»Ovakvom opremljenošću Hrvatska ulazi u prvih pet europskih zemalja koje imaju mogućnost ranog dijagnosticiranja oštećenja sluha«, istaknuo je ministar Pančić.</p>
<p> Predsjednik Hrvatske udruge za ranu dijagnostiku oštećenja sluha prim. dr. Borut Marn pojasnio je da je nova oprema izuzetno važna za optimalan razvoj govora i sluha. »U svim zemljama u kojima ne postoji organizirana provjera sluha, a u koje je do zaprimanja ovih aparata spadala i Hrvatska, oštećenja sluha otkrivala su se vrlo kasno i to najčešće u dobi od dvije godine. Međutim, u više od 80 posto slučajeva oštećenje sluha prisutno je od rođenja. Poznato je da samo rana slušna rehabilitacija omogućuje normalan razvoj sluha i govora, a kod potrebe ugradnje umjetne pužnice, ta će djeca imati puno bolje poslijeoperativne rezultate. Stoga je u cijelom procesu, rano otkrivanje oštećenja najvažniji preduvjet za uspješnu rehabilitaciju, a to će nam omogućiti upravo ovi aparati«, obrazložio je prim. dr. Marn.</p>
<p>Od akcije »Dajmo da čuju« ostalo je još sedam milijuna kuna, s kojima će se nabaviti nove potrebne umjetne pužnice, te će se uložiti za bolju opremljenost rehabilitacijskih centara, istaknuo je ministar Pančić.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ista plaća Crniću i Bajiću?</p>
<p>Ostvari li se zahtjev državnih odvjetnika za izjednačavanje rangova tužitelja i sudaca, u proračunu za 2003. godinu treba osigurati 43,2 milijuna kuna / Novosel: Posljednjih smo godina doživjeli pravi kadrovski pakao. Najbolji ljudi su nam se javljali na natječaje u trgovačkim i prekršajnim sudovima, pa odlazili u odvjetnike i u privredu</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Gdje pronaći 43,206 milijuna kuna koliko bi državni proračun za 2003. godinu stajalo izjednačavanje u plaćama sudaca i državnih odvjetnika? Promjene u zakonu o pravosudnim plaćama omogućile bi da, recimo, Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda, i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik za siječanj 2003. godine dobiju istu plaću - šest (koeficijent) puta osnovica (po zakonu je oko 3400 kuna) - 20.400 kuna.</p>
<p>Nadalje, novoimenovani ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer postao bi, prihvati li se taj prijedlog, po plaći treći čovjek pravosuđa. S koeficijentom 5,5 (dosad 4,5) »preskočio« bi suce Vrhovnoga suda te predsjednike Upravnog, Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog suda. U plaći bi napredovali i zamjenici glavnog državnog odvjetnika (u rang sudaca Vrhovnog suda) i zamjenici ravnatelja USKOK-a (u razred sudaca Upravnog i Visokog trgovačkog suda), a iznad predsjednika županijskih sudova, primjerice.</p>
<p>Skok za jedan poen u koeficijentu (ravnatelj) i 0,6 poena za njegove zamjenike, vjeruje se u Državnom odvjetništvu, zaustavio bi odljev državnih odvjetnika, a u ekipiranju USKOK-a omogućio zapošljavanje najkvalitetnijih tužitelja.</p>
<p>»Posljednjih smo godina doživjeli pravi kadrovski pakao. Najbolji ljudi su nam se javljali na natječaje u trgovačkim i prekršajnim sudovima, pa odlazili u odvjetnike i u privredu«, tumači razloge prijedloga prvi zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel. »U međuvremenu su, pak, zakonskim promjenama i organizacijskim potezima Ministarstva pravosuđa dodatno porasli poslovi iz nadležnosti tužiteljstava. Primjerice, samo je otvaranjem Županijskog suda u Velikoj Gorici zagrebačko Županijsko tužiteljstvo ostalo bez četvero tužitelja, koji su automatski vezani uz predmete iz nadležnosti toga suda. Da paradoks bude veći, taj sud još uopće nije počeo s punim pogonom«.</p>
<p>U obrazloženju većih koeficijenata za državne odvjetnike, Novosel navodi i opis poslova sudaca i tužitelja na istom rangu odgovornosti. Uz posao uprave, koji obavljaju i tužitelji i predsjednici sudova, državni odvjetnici odgovaraju i za odluke koje donose te za odluke koje donose niži tužitelji na području njihove odgovornosti. No, u prijedlogu promjena zakona o pravosudnim plaćama nije riječ samo o tužiteljima. S obzirom na ovlasti iz 17. članka o sigurnosnim službama RH, određeni suci Vrhovnoga suda izdaju pisane naloge za provođenje mjera tajnog prikupljanja podataka. Zato se predlaže da, ako se takvi nalozi izrađuju izvan radnog vremena, vrhovnim sucima taj posao bude i plaćen dodatkom na redovna primanja.</p>
<p>»Logika kojom smo se vodili u ovom prijedlogu iščitana je iz popzitivnih propisa. Recimo, po uvjetima i načinu imenovanja, glavni državni odvjetnik je izjednačen s predsjednikom Vrhovnog suda, a po dosadašnjem koeficijentu s predsjednicima Visokog trgovačkog i prekršajnog suda te sucima Vrhovnog suda«, kaže Novosel. Naravno, argumenti su pronađeni i u smjernicama Vlade za provođenje pravosudne reforme te u sličnim dokumentima EU-a. I tamo su suci i tužitelji opisani na isti način - od uvjeta za zaposlenje do ovlasti po pojedinim razinama nadležnosti. »Zašto da se tužiteljstvo u svemu izjednačava sa sudovima, a da se zadrže dosadašnji omjeri u plaćama?« - pita zaključno Dragan Novosel.</p>
<p>Budući da plaće i pravosudne stavke u državnom proračunu redovito izazivaju »ospice« u Ministarstvu pravosuđa, u Vladi, a posebno u resoru financija, jesenska će rasprava u parlamentu sigurno krenuti od završne poruke prijedloga: »Za provođenje ovog zakona trebat će osigurati financijska sredstva u državnom proračunu za 2003. godinu u iznosu od 43,206.000 kuna«. Kad se zna da je ministrica Ingrid Antičević Marinović već morala uzeti na popravak zahtjev za pravosudnim novcima zbog 50-postotnog uvećanja u odnosu na lanjski razrez, onda je jasno s koliko će mrgodnosti u Ministarstvu financija biti dočekano 43 tužiteljska milijuna.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hoće li se od 2008. godine u mirovinu sa 67 godina?</p>
<p>Od 1999. godine, kad je u HZMO-u evidentirana oko 31.000 novih umirovljenika, broj novih korisnika mirovine - posebno prijevremene i invalidske - iz godine u godinu opada / Zadnjih desetak mjeseci, mirovine su na približno istoj razini u odnosu na prosječnu plaću / Stručnjaci su nedavno najavili, od 2008. godine, novo povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, a najavljuje se i mogućnost izjednačavanja uvjeta za umirovljenje žena i muškaraca</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> – Zahvaljujući »novim« uvjetima za odlazak u mirovinu, propisanih Zakonom o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od siječnja 1999. godine, zaustavljen je trend porasta broja novih umirovljenika u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a time i trend porasta ukupnog broja umirovljenika. Štoviše, od 1999. godine, kad je u Zavodu evidentirana oko 31.000 novih umirovljenika, broj novih korisnika mirovine - posebno prijevremene i invalidske - iz godine u godinu opada.</p>
<p>Pomaci se mjere tek u nekoliko tisuća, no, zahvaljujući tome, zaustavljen je i trend porasta izdataka za mirovine, što je bio slučaj posljednjih nekoliko godina. Dok se, primjerice, udio izdataka za mirovine od 1992. do 1997. godine s približno osam popeo na 12 posto BDP-a, od 1998. do kraja 2001. bio je oko 13 posto. Za isplatu mirovina i dodatka od 100 kuna i šest posto u zadnjih godinu i pol potrebno je od 1,9 do 1,99 milijarda kuna. Porast troškova uvelike treba »zahvaliti« usklađivanju mirovina s kretanjem troškova života i plaća, a ne samo porastu broja umirovljenika.</p>
<p>Nešto manji priljev novih korisnika mirovina stručnjaci predviđaju u razdoblju kad na snagu stupe puni uvjeti za starosnu mirovinu - 65 godina za muškarce, odnosno 60 za žene. Ti uvjeti stupaju na snagu od 2008. godine, no, mogućnost da dotad broj korisnika mirovine nastaviti znatnije opadati ipak je upitna. U sljedećih se nekoliko godina, naime, očekuje val umirovljenja naraštaja baby-booma otprije pedesetak godina. Upravo zato, stručnjaci su nedavno najavili, od 2008. godine, novo povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, a najavljuje se i mogućnost izjednačavanja uvjeta za umirovljenje žena i muškaraca. Jedan od argumenata za tu odluku moglo bi biti vrijeme korištenja mirovine: dok žene starosnu mirovinu koriste u prosjeku 17, muškarci ju koriste prosječno 15 godina.</p>
<p>Naime, od 1999. godine, prvi je uvjet za umirovljenje dob osiguranika, umjesto staža koji je bio osnova za stjecanje prava na mirovinu po starim propisima. Osim toga, dodatnim se faktorima zaposlene destimulira za rano umirovljenje. Iako postoji i mogućnost pet godina ranijeg umirovljenja, to je osiguranicima manje prihvatljivo, nego nekad. Naime, prijevremena starosna mirovina se umanjuje trajno, bez usklađivanja nakon što umirovljenik ispuni uvjete za starosnu mirovinu, pa se raniji odlazak u mirovinu - ne isplati. Zaposlenima je, osim toga, manje privlačna i mogućnost odlaska u invalidsku mirovinu, podsjećaju u HZMO-u. I u slučaju invalidske mirovine primjenjuju se faktori umanjenja, ovisno o godinama staža i vrsti, odnosno stupnju invalidnosti. Primjerice, invalidski umirovljenik s preostalom sposobnošću za rad ostvarit će pravo na 66,6 posto mirovine koju bi primio da je kod njega nastao trajni gubitak radne sposobnosti.</p>
<p>Osim niza pozitivnih trendova, pokazatelji o visini prosječne mirovine bez dodatka od 100 kuna i šest posto te oni o udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći, dobra je vijest i to da udio prosječnih mirovina u prosječnoj državnoj plaći u zadnje vrijeme nije umanjen, iako je njihov udio u plaći daleko od postotka koji žele dostići umirovljeničke udruge. U posljednjih desetak mjeseci, naime, udio prosječnih mirovina u prosječnoj plaći bio je od 40,23 do 41,5 posto, dok mirovine s dodatkom čine oko 43 posto prosječne plaće. Dakle, kad se mirovine ne bi usklađivale sa šest mjeseci zakašnjenja u odnosu na porast troškova života i rast plaća, a isplata povišenja kasnila i desetak mjeseci, moglo bi se reći da su zaustavljeni i negativni trendovi u odnosu mirovina prema prosječnoj plaći.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Moja smjena je izvedena boljševičkim stilom«</p>
<p>Sve je počelo neemitiranjem filma »Oluja nad Krajinom«. Nenad Puhovski, vlasnik kuće koja je producirala film, počeo me napadati, što se pojačalo nakon emisije o Španovici i četničkom logoru Bučje. Potom je uslijedila polemika s Ivom Goldsteinom o Jasenovcu, rekao je Mikuljan</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – »U mome radu nema razloga za smjenu – uporište joj se može naći isključivo u političkoj pozadini. Postupak smjene je izveden brutalnim boljševičkim stilom i licemjerjem od kojeg se crveni zgrada Prisavlja«, rekao je Miroslav Mikuljan, smijenjeni urednik Dokumentarno-povijesnog programa HTV-a, na konferenciji za novinare u četvrtak. Konferenciji je sazvao da bi pojasnio »svoju istinu« i viđenje razloga smjene. Prema Mikuljanu, sve je počelo neemitiranjem filma »Oluja nad Krajinom« u Dokumentarnom programu (iako je film poslije emitiran u »Latinici«). Mikuljan je naveo da nije emitirao film jer je »profesionalno loš, grubo falsificira događaje iz Domovinskog rata i izjednačava žrtvu i agresora«. </p>
<p>»Tada je počeo pritisak na mene. Doznavao sam za posjete vrhu kuće i pritužbe na moj račun o političkoj nepodobnosti«, rekao je Mikuljan. Dodao je da ga je Nenad Puhovski, vlasnik kuće Faktum koja je producirala »Oluju nad Krajinom«, tada počeo napadati, što se pojačalo nakon emisije o Španovici i četničkom logoru Bučje. Potom je, kazao je Mikuljan, uslijedila polemika s Ivom Goldsteinom o Jasenovcu. »Goldstein je zatražio moju smjenu, iako je dokazano da su moje tvrdnje o Jasenovcu, koji je funkcionirao i nakon 1945. godine, bile točne«, istaknuo je Mikuljan. Dodao je da se linču pridružio i Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, te da su glavnu urednicu zvali i iz Bruxellesa.</p>
<p>»Moja smjena predstavlja stvaranje fronte koja će prekrojiti javno mnijenje prije izbora«, zaključio je Mikuljan i zaključio da je smjeni pridonio i predsjednik Vijeća HRT-a Vlatko Silobrčić, koji je »ratoborno i brutalno proveo unaprijed donesenu odluku u djelo«. Napomenuo je da je Silobrčić također član HHO-a. Mikuljan je opet demantirao navode glavne urednice Jasne Ulage Valić, prema kojima su neke emisije u Dokumentarnom programu imale marketinške elemente. Inače, Mikuljanu je uskraćena i tzv. povlaštena plaća na koju, prema Pravilniku o radu HRT-a, ima pravo svaki djelatnik kad mu ostane pet godina do mirovine. Mikuljan do mirovine ima još šest godina.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Suci Heršak i Lukić kažnjeni zbog zastara </p>
<p>DSV je pokrenuo stegovni postupak protiv Siniše Radanovića, suca Općinskog suda u Vukovaru/ Doznaje se da se Radanovića stegovno goni zbog falsificiranja presude jprofesora koji se teretio za bludne radnje </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Državno sudbeno vijeće (DSV) novčano je kaznilo suce Općinskog suda u Zagrebu Gorana Borivoja Heršaka i Nenada Lukića jer im je više predmeta palo u zastaru, čime su naštetili ugledu sudačke dužnosti. Heršak je zbog 12 »zastarjelih« predmeta kažnjen oduzimanjem jedne trećine plaće kroz tri mjeseca, a Lukiću će se zbog 10 predmeta u zastari, jedan mjesec oduzeti trećinu plaće. </p>
<p>Heršak i Lukić branili su se da je do zastara došlo zbog njihove preopterećenosti predmetima na Općinskom sudu. Heršak se branio da nije stigao riješiti sve predmete, te naveo da ionako višekratno prebacuje sudačku normu, koja za kaznenog suca iznosi oko 170 predmeta godišnje, a on ih je riješio 470. Lukić se opravdavao da je do zastara došlo jer su mu dodijeljeni brojni predmeti sudaca koji ih nisu rješavali godinama. DSV je utvrdilo da je Lukić godišnje rješavao najviše 80 predmeta, iako je norma 170, a kao olakotne okolnosti uzeti su mu dugogodišnji staž i teške obiteljske prilike. Stegovno kažnjavanje za Heršaka i Lukića od DSV-a je tražio predsjednik zagrebačkog Općinskog suda Đuro Sessa, koji je potvrdio da je za suce toga suda uobičajeno da normu prebacuju 250 i 300 posto. </p>
<p> Heršak će se na odluku DSV-a žaliti Ustavnom sudu, a Lukić se odrekao žalbe, kao i Sessa kao podnositelj zahtjeva za stegovno kažnjavanje. </p>
<p>DSV je pokrenuo stegovni postupak protiv Siniše Radanovića, suca Općinskog suda u Vukovaru, na zahtjev predsjednika toga suda Ivana Vulića. Stegovni postupak pokrenut je zbog osnovane sumnje da je Radanović zloupotrijebio položaj i ovlasti, čime je nanio štetu ugledu sudačke dužnosti. DSV je donijelo odluku da Radanović, dok se vodi stegovni postupak, neće biti suspendiran sa sudačke dužnosti. Doznaje se da se Radanovića stegovno goni zbog falsificiranja presude. Naime, Radanović je navodno sam, bez sudskog vijeća i porote, odnosno suđenja, donio osuđujuću presudu za jednog profesora koji se teretio za bludne radnje. Moglo se čuti i da je predsjednik vukovarskog suda Vulić podnio prijavu Državnom odvjetništvu protiv Radanovića, no ono je odbilo tu prijavu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sanader: Infomativni program HTV je postao bilten SDP-a</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – »Hrvatska televizija (HTV) je još jednom, krajnje neprofesionalno, prezentirala stajalište najveće oporbene stranke u zemlji o uklanjanju neraspoređenih policaja za vrijeme njihova prosvjeda na Markovu trgu« rekao je u četvrtak Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a na konferenciji za novinare. Dodao je mu je žao što obraćanje novinarima HDZ nije organizirao na Markovu trgu u Zagrebu, koji opsjedaju kordoni policije. Ili je Hrvatska u opsadnom stanju ili je ovo policijska država. Osim toga, kako kaže. žalosno je i sramotno da premijer Račan cinično izjavljuje da mu je žao što je nakon šest mjeseci prosvjeda na Markovu trgu došlo do uklanja neraspoređenih policaja, iakao je upravo on dao nalog za »njihovo uklanjanje«, kaže Sanader.U HDZ drže da nije bilo ni jednog razloga za nasilno uklanjanje neraspoređnih policaja s Markova trga. Ako je, kažu, netko ometao javni red i mir, onada je on trebao biti odstranjen. »Ne možemo se u Hrvatskoj praviti kao da nemamo pravo na zdrav razum«, kaže Sanader. </p>
<p>Prema Sanaderovim riječima, on se ne želi mješati u uređivačku politiku HTV-a, ali će HDZ uputiti prosvjedno pismo Katji Kušec i Oliveru Dražiću, urednicima Informativnog programa HTV-a, koji je »postao bilten SDP-a«. Ako to pismo ne urodi plodom, HDZ će pisati glavnoj urednici HTV-a Jasni Ulagi-Valić, ali i OESS-u. HDZ će također traži da se ponovno uvede mjerenje zastupnjenosti političkih stranaka u programu HTV-a, s kojim se prestalo odmah nakon promjene vlasti 3. siječnja 2000. Primjerice, kaže Sanader, visoka delegacija HDZ-a je ovih dana boravila u Dvoru na Uni i u Gvozdu, gdje je u političkom i sigurnosnom smislu stanje mnogo napetije, nego na Markovu trgu, ali o tom posjetu nije bilo ni slova u medijima.</p>
<p>On je pozvao premjera i ministra Šimu Lučina da se prestanu baviti prosvjednicima na Markovu trgu, već da posjete te hrvatske gradove. Hrvatska nije samo Zagreb, već je jaka onoliko koliko je jaka i u Vukovaru ili Vojniću, napomenuo je Sanader. Drago Krpina, predsjednik saborskog Odbor za selo i poljoprivredu, rekao je da će HDZ idućeg tjedna uputiti u saborski postupak prijedlog zakona o izmjenama i dopunam Zakona o poljoprivrednom zemljištu za donošenje po hitnom postupku.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Kovačević i Rossin pokreću obuku u Lonjskom polju</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Program obuke »Posao u parku« u Parku prirode Lonjsko polje, u blizini Siska, bit će svečano pokrenut u petak u nazočnosti hrvatskog ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića i američkog veleposlanika Lawrencea Rossina, priopćilo je u četvrtak američko veleposlanstvo.</p>
<p> Radi se o petom po redu takvom programu. U jesen 2001. u okviru programa obučeno je 20 mladih na Plitvicama i u Paklenici, a u proljeće ove godine još 20 u nacionalnim parkovima Krka i Mljet.</p>
<p> Program je dio napora USAID-a na revitalizaciji ekonomije i promidžbi novih radnih mjesta za mlade koji žive u područjima posebne državne skrbi, uključujući i povratnike i prognanike. Daljnji razvoj nacionalnih pakova jaka je pokretačka snaga ekonomskog rasta, novih poslova i turističke promidžbe u tim regijama, dodaje se u priopćenju američkog veleposlanstva. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Šetić: Vlada je pogoršala položaj Hrvatske prema Sloveniji</p>
<p>PULA, 12. rujna</p>
<p> – »Ishod dogovora Ivice Račana i Janeza Drnovšeka potvrdio je nevjerodostojnost Račanove vlade i njegovih koalicijskih partnera. Sada je posve očito da je Vlada svojim propustima u pregovaranju pogoršala položaj Hrvatske prema Sloveniji u odnosu na vrijeme kada je HDZ vodio te pregovore. Zbog tog nesnalaženja, slovenski pregovarači jasno su dali znati da ni oni ne računaju ozbiljno s Račanovom vladom«, rekao je u četvrtak HDZ-ov saborski zastupnik i istarski županijski vijećnik Nevio Šetić na konferenciji za novinare u Puli.</p>
<p>On je dodao da ne može shvatiti kojom je lakoćom Račan raspustio Državnu komisiju za granice, koju je vodio dr. Hrvoje Kačić, te zašto Vlada nije proslijedila Saboru na raspravu posljednje izvješće te komisije, što je bila dužna.</p>
<p>»Zbog svih tih propusta na štetu Hrvatske, Račan mora ponuditi ostavku Vlade i to ćemo u Saboru zatražiti«, dodao je Šetić te zamjerio Ivanu Jakovčiću i IDS-u što »ne razumiju da spor na moru nije ribarski, već granično-teritorijalni problem«. IDS-ov program o transgraničnosti i eurorgiji polomio je zube upravo na spornoj morskoj granici u Savudrijskoj uvali. »IDS i Jakovčić su kao privjesci vlasti titrali na politici pogubnoj za Istru i Hrvatsku, a u odnosu sa Slovenijom jedino rješenje je arbitraža«, zaključio je Šetić.</p>
<p>Na konferenciji za novinare također su govorili predsjednik pulskog HDZ-a Vlado Milić i zamjerio je Jakovčiću i IDS-u što na vrijeme nisu podržali akcije istarskih ribara, nego su tek ovih dana njihove inicijative plasirali kao svoje! Milić je osobito oštro zamjerio Damiru Kajinu što provokativnim izjavama optužuje HDZ i Franju Tuđmana, jer da se takvim izjavama nanosi šteta Hrvatskoj, a kod naroda stvara alibi za neuspjehe aktualne vlasti, što je najvidljive u ribarskoj pograničnoj farsi. Zamjerio je IDS-u i aktualnosj vlasti na rasprodaju istarske obale, i podržao Delbiancovu inicijativu da se atraktivne lokacije ubuduće ustupaju samo koncesijom.</p>
<p> dopredsjednik pulskog HDZ-a Janko Žužić. zapitao je zašto hrvatska policija nije bila učinkovita u suzbijanju slovenskih ribara u kriviolovu, kao što je energično nasrnula na svoje kolege prosvjednike na Markovu trgu?! Žužić je čestitao istarskim ribarima na strpljivosti i ponuđenim rješenjima za smirivanje napetosti.</p>
<p>Na novinarska pitanja o alarmantnim podacima o ovisnosti u Puli, HDZ-ovi čelnici ustvrdili su kako je Pula u rukama kriminalnog miljea koji nesmetano distribuira drogu, o čemu najrječitije govori popdataka o više od trimtisuće ovisnika! Zbog toga je sigurnost življenja u Puli vrlo upitna, mladi su na svakom koraku na udaru dilera. U Puli je spram droge katastrofalna situacija! - bio je izričit Nevio Šetić</p>
<p>Aktualiziraju odgovornost IDS-a i aktualne 'satelitske' vlasti u Puli i Istri spram alarmantnog stanja pitke vode, Vlado Milić je naveo neobičan argument: brodovi sagrađeni u Uljaniku i oni koji se tamo servisiraju, kao i oni na krstarenja, više ne tankiraju vodu u Puli nego po vodu odlaze u Trst!</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zadru slijedi ubrzani gospodarski rast, predviđaju stručnjaci</p>
<p>ZADAR, 12. rujna</p>
<p> - »Zadar ima goleme novčane resurse i bit će jedan od dvaju središta Dalmacije zbog svojih velikih potencijala. </p>
<p>U budućnosti će postati mediteranska metropola, grad zaposlenih i industrijsko središte visoke strukture potrošnje«, istaknuo je Branimir Lokin, autor »Makroekonomskog programa razvitka Grada Zadra do 2015.«, na predstavljanju programa u četvrtak u Gradskoj loži. </p>
<p>»Zadar je prvi grad u Hrvatskoj koji je odlučio napraviti Strategiju razvitka, a temelji za njezinu izradu bili su gospodarski planovi Gradskoga poglavarstva i Županijske gospodarske komore. Željeli smo izbjeći nered i kaos u razvitku koji bi mogli dovesti do neželjenih učinaka, odnosno do krivo usmjerenog razvitka«, rekao je gradonačelnik Božidar Kalmeta. </p>
<p>Naglasio je i važnost autoceste Zagreb - Zadar za budući gospodarski razvitak grada, te osnivanje Sveučilišta, a već se radi i na nekoliko projekata u skladu s makroekonomskim programom. </p>
<p>Lokin smatra da Zadru slijedi ubrzani gospodarski rast, te potkrijepljuje to činjenicom da je izvoz u prvih šest ovogodišnjih mjeseci porastao tristo posto. </p>
<p>»Potrebno je korigirati stopu rasta do šest posto, jer imamo pokazatelje koji govore da će biti i veća. Izrada Strategije dragocjena je i zbog učestalih najava regionalnih prekrajanja Hrvatske, a jasno je da Zadar ima realne razvojne potencijale budućeg središta regije«, naglasio je Lokin. </p>
<p>Makroekonomski program ujedno je, uz već izrađenu Studiju utjecaja autoceste na gospodarstvo Zadarske županije, i dodatni poticaj Gospodarskoj komori u budućem radu. </p>
<p>Predstavljanju programa razvitka, prisustvovali su i župan Šime Prtenjača, Dario Jurin, predsjednik Gospodarske komore, Branko Ganzulić, član Gradskoga poglavarstva zadužen za gospodarstvo, predstavnici Zadarske županije i državne uprave u Zadru, te mnogi gospodarstvenici i znanstvenici. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Za sedam mjeseci nadvožnjak Kamen i rješenje ulaza u Barutanu i Sirobuju</p>
<p>SPLIT, 12. rujna</p>
<p> – Za sedam mjeseci trebali bi biti završeni radovi na, ovoga tjedna započetoj izgradnji nadvožnjaka Kamen, nastavka najdulje splitske ulice – Vukovarske, koji premošćuje obilaznicu i grad spaja sa svojom najistočnijom četvrti – Kamenom. </p>
<p>U istom roku trebala bi završiti i izgradnja pristupnih puteva kojima će se riješiti problem ulaska u naselja Barutanu i Sirobuju. Naime, u te četvrti dosad se ulazilo izravno sa četvorotračne obilaznice. Nadvožnjak grade splitski »Konstruktor«, »Cestar« i Poduzeće za ceste, a Hrvatske ceste u njega će uložiti 28,5 milijuna kuna.</p>
<p> Kako doznajemo u gradskom Povjerenstvu za praćenje izgradnje splitske obilaznice, uskoro će se raspisati natječaj za odabir izvođača radova na nastavku izgradnje obilaznice od Kamena do ulaza u Žrnovnicu, kao i dovršenje petlje kod groblja Lorinac. Dionica od Kamena do Žrnovnice dužine je jednog kilometra. I ti radovi trebali bi biti završeni do proslave Dana zaštitnika grada, sv. Duje, 7. svibnja.</p>
<p> Kako je Vjesnik već pisao, druga dionica treće faze obilaznice, od groblja Lovrinac do Kamena, dugačka 1,4 kilometra i vrijedna 50 milijuna kuna, u promet je puštena 6. srpnja ove godine. Radovi su trajali četiri mjeseca.</p>
<p> Prvih 700 metara treće faze splitske obilaznice, od Lovrinca do Stobreča, pušteno je u promet prošloga ljeta. </p>
<p> Cijela trasa, koja će se sastojati od dva kolnika sa po dva prometna traka, bez zamjenskih cesta, vrijedna je 200 milijuna kuna. Takav profil ceste, preko koje dnevno, prosječno prolazi i do 20.000 vozila, trebao bi odgovarati prometnim zahtjevima do 2010. godine. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Predrasude i netolerancija odraslih prelomili se na djeci, smatra Vlada </p>
<p>Vlada raspravljala o problemima na početku školske godine u Međimurju i Kaštelima i o suzbijanju narkomanije / Granić upozorio da u društvu dominira isključivost / Račan: Odnos prema različitostima i manjinama - političkim, seksualnim i nacionalnim - test je svakog društva koje želi biti demokratsko Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 14.000 i 16.000 narkomana, iako je službena brojka bitno manja - 4862. Zabilježeni i slučajevi teških ovisnika u dobi od 12 i 13 godina</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Informiranje Vlade o početku školske godine - obilježeno problemima s pohađanjem nastave Roma u Držimurcu i HIV-pozitivne djvojčice u Kaštelima - ministar prosvjete Vladimir Strugar počeo je u četvrtak nizanjem brojki. , Spomenuo je, među ostalim, da se ovih dana školama isporučuje 3580 računala i otvara gotovo 20 školskih zgrada u koje je uloženo 200 milijuna kuna. </p>
<p>Smatrao je shodnim napomenuti i da su »učitelji pripremljeni u pedagoškom i psihološkom smislu«.</p>
<p>No, priznao je da nije zadovoljan načinom kako djevojčica Ela pohađa prvi razred nakon što su se roditelji samo jednog djeteta pismeno suglasili da Ela ide s njihovim djetetom u razred. </p>
<p>»Naša djevojčica na taj način neće biti uskraćena u obrazovnom programu, ali u odgojnom i socijalizacijskom hoće«, rekao je Strugar. Ministar financija Mato Crkvenac ustvrdio je čak da »Ela ne ide u školu nego u prazan razred pa bi možda bilo bolje da uopće ne ide u školu«.</p>
<p>Članovi Vlade izrazili su nadu da će Ela uskoro, možda čak i prije isteka polugodišta, iz knjižnice u kojoj samo nju podučava posebna učiteljica, preseliti u razred, nakon što se »roditelji, djelatnici škole i svi zainteresirani dodatno informiraju«. </p>
<p>Kompromisno rješenje koje je nađeno za školovanje Roma u međimurskom Držimurcu, Vlada je ocijenila prihvatljivijim jer tu ipak nije riječ toliko o predrasudama nego o stvarnom predznanju djece. Ipak, naglašeno je da se država mora pobrinuti da i romska djeca imaju predznanje kao i sva ostala. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Ante Simonić stoga vrlo važnom smatra nacionalnu strategiju o Romima koja bi trebala biti gotova do kraja godine. </p>
<p>Članovi Vlade suglasili su se u tvrdnji da su problemi koji su se prelomili na djeci na početku ove školske godine posljedica »neznanja, predrasuda i netolerancije odraslih«. Potpredsjednik Vlade Goran Granić naglasio je da »hrvatsko društvo reagira na temelju isključivosti koja je dominantna kategorija u komunikaciji u političkom i javnom životu, što ne može donijeti ništa dobra«.</p>
<p> Račan je ustvrdio da pravo pitanje glasi: »Što ćemo mi učiniti da sljedeće godine bude bolje?«. Jer, zaključio je, »odnos prema različitostima i manjinama - političkim, seksualnim i nacionalnim - test je svakog društva koje želi biti demokratsko«. </p>
<p>Prema podacima prihvaćenog izvješća o suzbijanju zloporabe droga u 2001., u Hrvatskoj ima između 14.000 i 16.000 narkomana iako je službeno utvrđena brojka bitno manja - 4862, a zabilježeni su i slučajevi teških ovisnika u dobi od 12 i 13 godina. Stoga su se članovi Vlade, odobrivši osnivanje Povjerenstva za suzbijanje zloupotrebe droga, zauzeli i za oštrije kažnjavanje onih koji žive od prodaje droge.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Radovi će se nastaviti tek kad Barutana bude sigurna za one koji će tamo raditi</p>
<p>BJELOVAR, 12. rujna</p>
<p> - Đurđa Adlešić, gradonačelnica Bjelovara, obustavila je radove na velikom krateru spomen područja Barutana, nakon što je u njemu prošloga tjedna pronađena ručna bomba, te nešto streljiva. </p>
<p>U četvrtak su područje Barutane, zajedno s gradonačelnicom i gradskim pročelnicima, obišli predstavnici Hrvatskoga centra za razminiranje, koji su predložili ponovni pregled i sanaciju spomen područja Barutana. </p>
<p>»Radovi na spomen području neće se nastaviti sve dok ne bude potpuno sigurno za one koji tamo rade. Obratila sam se HCR-u koji će obaviti stručni dio da bi se utvrdilo koliko još zaostalih sredstava ima na tom terenu«, rekla je Đurđa Adlešić specijalno za Vjesnik.</p>
<p> Na Barutani je u jesen 1991. oficir jugovojske aktivirao bombu podmetnutu pod nekoliko skladišta streljiva i eksploziva. Pritom je poginuo s nekoliko desetaka vojnika jugovojske i 11 hrvatskih dragovoljaca, koji su osujetili eksploziju na dva od ukupno tri minirana skladišta. Ogromni krater koji je nastao prilikom eksplozije sada se djelomično zatrpava kako se ne bi punio oborinskim vodama, a konzervirat će se rubovi, koji će dovoljno govoriti o silini eksplozije uslijed koje su kuće u obližnjim selima ostale bez krovova, a dio Bjelovara bez stakala. </p>
<p>Mjesto je od tada nekoliko puta pomno pregledano, pa se ne može utvrditi jesu li ručna bomba i streljivo odbačeni nakon tih pregleda ili su promakli prijašnjim pregledima. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Skupština ACI-ja izabrala novi nadzorni odbor</p>
<p>U tom odboru su Jurčić, Pecek, Žuvanić i Lučin, te predstavnik zaposlenika Anić </p>
<p>OPATIJA, 12. rujna</p>
<p> - Skupština opatijskog Adriatic Croatia International Cluba d.d., kojoj je na čelu potpredsjednik Vlade Slavko Linić, donijela je u četvrtak odluku o imenovanju novih članova Nadzornog odbora.</p>
<p> U novom nadzornom odboru su ministri gospodarstva Ljubo Jurčić, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek, pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić i unutarnjih poslova Šime Lučin. Oni su na tim mjestima zamijenili Damira Vrhovnika, Pavu Župan-Rusković, Antu Markova i Peru Cvjetovića. </p>
<p>Iz starog sastava Nadzornog odbora u novom je ostao jedino predstavnik zaposlenika Zoran Anić. Novinarima je to potvrdio potpredsjednik Vlade Slavko Linić nakon trosatne, za javnost zatvorene, sjednice Skupštine tvrtke čiji je većinski vlasnik Hrvatski fond za privatizaciju. </p>
<p>Budući da je Nadzornom odboru uskraćeno povjerenje, Linić će kao predsjednik Skupštine za tjedan dana sazvati novi koji će, uz konstitutivne odluke, odlučiti i o sazivanju nove skupštine otprilike za mjesec i pol. Linić je rekao da nije prihvaćeno financijsko izvješće u kojem stoji da je kumulirani gubitak tvrtke u 2001. godini 136,5 milijuna kuna. Nije prihvaćeno ni izvješće o stanju u ACI-ju, a Skupština je odbila poduprijeti izvješće Uprave iz 2001. godine u kojoj su Duško Mrduljaš, Boris Seifried i Branko Pahljina, Nadzornog odbora i revizora. Stoga ni Uprava ni Nadzorni odbor nisu dobili razrješnicu. Pozitivno su utvrđene jedino izmjene Statuta koje nisu bitne za funkcioniranje tvrtke. Upravi su tijekom zasjedanja Skupštine dane vrlo jasne instrukcije kako treba načiniti financijsko izvješće, kaže Linić. Očekuje se da će se novo izvješće sastaviti tako da se u 2001. upotrijebi takva računovodstvena politika koja će utvrditi zakonske stope amortizacije, uknjižiti sve neplaćene troškove iz prijašnjih razdoblja i koja će sigurno u sebi imati određene rezervacije, s obzirom na nenaplativost nekih potraživanja i sudske postupke koje tvrtka vodi s radnicima ili poslovnim partnerima. Linić vjeruje da će novo izvješće biti uskoro predloženo da bi se na idućoj sjednici Skupštine njezini članovi mogli očitovati. Linić smatra da ni Markusović ni Markov ne bi trebali dobiti razrješnice. </p>
<p> »Tragedija je da su izgubili marinu blizu Vodica, da im je oduzeta zbog neplaćanja i neulaganja. Među ostalim, nisu plaćane ni komunalne naknade, niti je vođena briga o koncesijskim ugovorima«, izjavio je Linić naglasivši da mnogi ugovori uskoro istječu ili su zaključeni na dvije godine što je za marine apsurd. </p>
<p>S druge strane, tvrdi Linić, podaci pokazuju da je stanje u marinama prilično loše, a nabavljala se flota. Ponovio je da je Vlada prije dvije godine jasno istaknula da neće biti privatizacije ACI-ja, čime je jasno poručeno da je to stoga što se radi o pomorskom dobru i o ulaganjima u njega. Očekivali smo brigu za marine, a imali smo najam, najam i opet najam, a tragedija je što se ni on nije plaćao. U marinama se sve iznajmljuje, od prehrane, servisa i drugog što je trebao biti dodatni prihod kako bi se privukli brodovi u odnosu na druge marine na Jadranu i Mediteranu, rekao je Linić.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Mesić: Uskoro potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini s Rumunjskom</p>
<p>BUKUREŠT, 12. rujna</p>
<p> - Između Hrvatske i Rumunjske postoji desetogodišnji kontinuitet dobrih i prijateljskih odnosa koji su rezultirali velikim brojem potpisanih sporazuma i nisu otvorili ni jedno sporno političko pitanje. Rekao je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s rumunjskim kolegom Ionom Iliescuom u Bukureštu. </p>
<p>Predsjednik Mesić naglasio je da će uskoro biti potpisan bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini, kazavši da su pregovori gotovo završeni te da još treba dogovoriti samo dva manja poljoprivredna pitanja i da su se stajališta u rješavanju tog problema sasvim približila.</p>
<p>Rumunjski je predsjednik kratko dodao da njegova zemlja apsolutno podupire pristup Hrvatske srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine. </p>
<p>U utorak je u Bukureštu potpisan sporazum o suradnji na povezivanju naftovoda i plinovoda od rumunjske crnomorske luke Constanze, preko Omišlja do Trsta. Iliescu je naglasio da je riječ o važnom regionalnom projektu velike gospodarske važnosti, a Mesić je dodao da će pri njegovoj izvedbi posebna pozornost biti posvećena mjerama za zaštitu okoliša.</p>
<p>Iliescu je rekao da je rumunjsko-američki sporazum o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) potpisan, ali ne i ratificiran, te da će se prilikom njegove ratifikacije u rumunjskom parlamentu imati u vidu stajališta Europske unije o tome</p>
<p>Dvojica su predsjednika na gotovo dvosatnom sastanku razgovarala o svim oblicima suradnje, a posebice gospodarske. U Rumunjsku je doputovala dvadesetak hrvatskih gospodarstvenika, a dvojica će predsjednika država u petak sudjelovati u radu rumunjsko-hrvatskoga gospodarskog foruma.</p>
<p>Iliescu je rekao da se ionako dobra suradnja dviju zemalja u posljednje dvije godine intenzivirala i naglasio da je Rumunjska zainteresirana za sve oblike prometnog i energetskog povezivanja s Hrvatskom.</p>
<p>Razgovaralo se i o suradnji crnomorskih luka s hrvatskim lukama na Dunavu i Jadranu, vojnoj suradnji, suradnji na području pravosuđa te borbi protiv svih oblika prekograničnoga organiziranoga kriminala i terorizma, kao i o zajedničkim euroatlantskim integracijskim nastojanjima.</p>
<p>Odgovarajući na novinarski upit o potpisanom rumunjsko-američkom sporazumu o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), Iliescu je kazao da je taj sporazum potpisan, ali ne i ratificiran, te da će se prilikom njegove ratifikacije u rumunjskom parlamentu imati u vidu stajališta Europske unije o tom problemu.Mesić je naglasio da se Hrvatska principijelno protivi potpisivanju istovjetnog sporazuma s Amerikancima, ali i dodao da konačna odluka još nije donesena te da će ona ovisiti o konzultacijama sa zemljama EU-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Račan i Bozanić potpisali Ugovor o dušobrižništvu u zatvorima </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Premijer Ivica Račan i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić potpisali su u četvrtak Ugovor o dušobrižništvu u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima te Protokol o načinu upisa pravnih osoba Katoličke crkve. </p>
<p>Premijer Račan izrazio je zadovoljstvo što su oba dokumenta potpisana »na liniji provedbe Ugovora sa Svetom Stolicom«. </p>
<p>»Vjerujem da to svjedoči o naporu Katoličke crkve i vlasti da reguliramo odnose i pokažemo suradnju na dobrobit ljudi ove zemlje«, naglasio je Račan. </p>
<p>Nadbiskup Bozanić primijetio je da su nakon sklopljenih Ugovora sa Svetom Stolicom, »četiri podugovora potpisana u prošlom stoljeću, a ovo su prva dva podugovora potpisana u ovom stoljeću«. Istaknuo je važnost potpisanog Protokola. </p>
<p>»Protokolom o registriranju pravnih osoba Katoličke crkve zaključen je dugotrajan proces i niz poteškoća koje su postojale za vrijeme komunističkog režima kad crkvene pravne osobe formalno nisu postojale, a praksa ih je priznavala. Sada one imaju pravno priznanje kao i prije II. svjetskog rata«, rekao je Bozanić. </p>
<p>Ugovorom o dušobrižništvu željelo se omogućiti kažnjenicima ispunjavanje temeljnih ljudskih prava, naglasio je zagrebački nadbiskup.</p>
<p>Dokumenti su potpisani u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije. Nazočni su bili apostolski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi, potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić, ministri obrane i rada Željka Antunović i Davorko Vidović, te predsjednik Biskupske komisije HBK požeški biskup Antun Škvorčević. Također bili su članovi Stalnog vijeća HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, splitski nadbiskup Marin Barišić i gospićko-senjski biskup Mile Bogović. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Ročnici se najvjerojatnije otrovali rižom</p>
<p>Svi mogu biti mirni. Nakon ovoga što sam vidjela, poručujem im da nema razloga za strah, kazala je ministrica obrane u četvrtak nakon što je obišla bolesne ročnike/ Takve se stvari mogu dogoditi i u najelitnijim restoranima, rekao je general Petar Stipetić /Broj oboljelih ročnika se sa 157 popeo na 177</p>
<p>SAMOBOR, 12. rujna - Još dvadeset ročnika iz samoborske vojarne žalilo se u srijedu na probavne smetnje koje je najvjerojatnije prouzročila prehrana. Ukupan broj oboljelih ročnika tako se sa 157 popeo na 177, a 18 ih je još uvijek zbrinuto u stacionaru samoborske vojarne »Taborec«. </p>
<p>»Svi mogu biti mirni, pogotovo roditelji. Nakon ovoga što sam vidjela i nakon razgovora s liječnicima, poručujem im da nema razloga za strah«, kazala je ministrica obrane Željka Antunović u četvrtak nakon što je obišla bolesne ročnike i razgovarala s njima. </p>
<p>Ministrica je kazala da se u samoborskoj vojarni uistinu dogodio incident, ali da to nikoga izvan MORH-a ne bi trebalo zabrinjavati.</p>
<p>»Kao roditelji, i ja sam bila zabrinuta. Zbog svoje zabrinutosti sam i došla ovdje kako bih putem medija prenijela poruku roditeljima i cijeloj javnosti da je zdravstveno stanje ročnika dobro«, naglasila je Antunović, koja je zatražila da se osigura maksimalna briga za zdravlje mladića koji u Hrvatskoj služe vojni rok. </p>
<p>Ministrica je rekla da će se u idućih sedam ili osam dana znati uzročnik probavnih smetnji oboljelih ročnika. »Riječ je najvjerojatnije o infekciji koja se često ne može spriječiti ni u našim domovima pa ni u ovako velikim sustavima ili kuhinjama, a samo ova u Samoboru hrani 600 ročnika«, rekla je ministrica obrane.</p>
<p>»Nije riječ o trovanju većih razmjera, jer se takve stvari mogu dogoditi svugdje, pa i u najelitnijim restoranima«, rekao je general Petar Stipetić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, u četvrtak na zemuničkom aerodromu gdje je pratio završnu vježbu Organizacije za zabranu kemijskog oružja. </p>
<p>Prema posljednjim informacijama s Odjela za infektološku gastroenterologiju zagrebačke Klinike za infektivne bolesti »Fran Mihaljević«, ročnici koji su u srijedu primljeni u bolnicu zbog otrovanja hranom osjećaju se dobro. Prema riječima šefa Odjela dr. Ante Beusa, postoji mogućnost da je do trovanja došlo nakon što su vojnici pojeli rižu. »U riži je obično Bacillus cereus koji se kuhanjem ne uništava, no to je sada teško dokazati«, kazao je dr. Beus. </p>
<p>Naime, jedni vojnici ne sjećaju se jesu li jeli rižu, drugi tvrde da su jeli jetricu, a treći - ribu. »Ne znam je li grčeve u želucu prouzročila jetrica koju sam večerao ili nešto drugo«, rekao nam je ročnik Antonio Jonjić. </p>
<p>U utorak i srijedu 150 vojnika samoborske vojarne javilo se u liječničku ambulantu zbog probavnih smetnji. Njih petnaestak upućeno je u Kliniku »Fran Mihaljević«, među kojima su trojica zadržana u bolnici.</p>
<p>Mile Franičević/ Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Osmorica policajaca prosvjeduje u kapelici gledajući televizor i primajući političare</p>
<p>U kapelicu crkve sv. Marka u četvrtak ujutro nakratko ušao i jedan od policajaca, kažu prosvjednici / U četvrtak su neraspoređene policajce posjetili predstavnici HDZ-a, HSLS-a i DC-a / Na podu kapelice iz 15. stoljeća madraci, na oltaru s Meštrovićevim reljefima kruh i sokovi, uz ispovjedaonicu iza paravana kemijski zahod, a televizor na ormariću </p>
<p>uz Stepinčevu sliku </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - Nakon što im je u utorak navečer zabranjen prosvjed na Markovu trgu, a u srijedu priveden njihov vođa Filip Lacić, neraspoređeni policajci i dalje su u kapelici koja je na sjevernoj strani crkve sv. Marka. Prostor oko ulaza u kapelicu i sjeverni dio crkve i dalje je ograđen trakama i u njemu je stalno desetak policajaca. U ograđenom području parkirane su i dvije 'marice'.</p>
<p> Šestorici prosvjednika - Željku Spolodoru, Ivici Mikešiću, Zlatku Bošnjaku, Mati Gašiću, Marijanu Radočaju i Antunu Kvasini - u srijedu navečer pridružili su se i Dragan Grdić i Damir Mihalić. Tijekom dana prosvjednike su posjećivali prijatelji, predstavnici braniteljskih udruga i političkih stranaka i mnogi novinari.</p>
<p> Na glavna vrata kapelice policija pušta jedino novinare i političare, a ostali dolaze u kapelicu kroz crkvu i preko sakristije. </p>
<p> Policiju ispred kapelice snimaju i turisti koji obilaze crkvu svetog Marka i Gornji grad.</p>
<p>Policajci su neslužbeno govorili novinarima da neće ulaziti u kapelicu jer nemaju dozvolu. Ali, prema riječima prosvjednika, u četvrtak u 7.50 sati u kapelicu je ušao jedan naoružani policajac, ali i odmah izašao nakon što su ga prosvjednici zamolili da ode. Prema činovima koje je imao na uniformi, prosvjednici su zaključili da je riječ o jednom od zapovjednika.</p>
<p>U četvrtak ujutro prosvjednike je posjetio zastupnik HDZ-a Ivan Jarnjak, a kasnije im je nakratko došla i zamjenica predsjednika HDZ-a Jadranka Kosor.</p>
<p> Duže vrijeme u kapelici je provela glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić, a zatim je prosvjednike posjetila delegacija Demokratskog centra koju su vodili potpredsjednik stranke Joško Morić i glavni tajnik dr. Slobodan Lang. </p>
<p>Prosvjednicima je u četvrtak najviše problema zadao kemijski zahod što su ga dobili u srijedu i koji više nisu mogli koristiti jer ga nisu imali gdje isprazniti. Predstavnici DC-a iznijeli su zahod na ograđeni dio Trga ispred ulaza u kapelicu. </p>
<p>Oko 13.30 sati prosvjednicima je donio ručak Zvonko Lovrenčić, koji je u utorak na premijera Račana bacio jogurt i jaja. </p>
<p>Na podu kapelice su madraci, spužve i vreće za spavanje, pokraj ispovjedaonice paravan iza kojeg je kemijski zahod, a na oltaru, ukrašenom reljefima Ivana Meštrovića, uz svijećnjake i sliku Majke Božje od Kamenitih vrata smješteni su kruh, peciva, čokolade, boce s vodom i sokovima i drugi osobni predmeti prosvjednika.</p>
<p> U kapelici ima struje pa prosvjednici, uz razgovor s novinarima i čitanje novina, vrijeme uglavnom provode gledajući televiziju. Televizor je smješten uz ulaz u kapelicu, na ormariću sa slikom kardinala Alojzija Stepinca.</p>
<p> Prosvjednici se uglavnom ne žale na sadašnje stanje i najavljuju da nastavljaju s prosvjedom do daljnjega, odnosno dok Vlada ne ispuni njihove zahtjeve o vraćanju na posao.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Radoš: Ne trebaju nam prebjezi ni HSLS-ovi nezadovoljnici </p>
<p>Iako nezavisni liberali još nemaju konačnu evidenciju članova, procjenjuje se da će Libra zaživjeti sa 200-300 članova / Libra ne ide na masovnost, jer je to lažna predodžba o snazi stranke, kaže Jozo Radoš, koji će vjerojatno i voditi novu stranku</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Tjedan nakon osnivanja stranke Ivića Pašalića, 21. rujna u zagrebačkom hotelu »Panorami«, održat će se osnivački sabor Libre, stranke bivših HSLS-ovaca. Nezavisni liberali ovih se dana intenzivno pripremaju za osnivanje stranke, no, kako je Vjesniku kazao njihov neformalni vođa Jozo Radoš, još se ne zna tko će se sve kandidirati za čelna mjesta u toj novoj stranci. Još se, naime, priprema statut Libre kojim će se odrediti struktura i način izbora stranačkih tijela.</p>
<p>Iako još nema najava o tome tko će se kandidirati za predsjednika i ostala čelna mjesta u stranci, može se pretpostaviti da će Libru i nakon osnivanja voditi Jozo Radoš. Istina, kao mogući šef spominje se i Goran Granić, ali s obzirom na njegove obveze u Vladi, vjerojatnije je da će stranku voditi Radoš. Iako, rekao je Radoš Vjesniku, nezavisni liberali još nemaju konačnu evidenciju članova, procjenjuje se da će Libra zaživjeti sa 200-300 članova.</p>
<p>»Ne idemo na mnogo ljudi niti agitiramo okolo, jer je masovnost lažna predodžba o snazi stranke. Pogotovo ne želimo da nam dolaze kojekakvi prebjezi, koji su promijenili ne znam koliko stranaka. Nastojimo se čuvati toga. Jer, hrvatski politički problem nije manjak članova stranaka, nego manjak kvalitetnog rada. Mi ćemo pokušati primjerenim, ne prevelikim, brojem članova kvalitetno raditi i nastojat ćemo se razlikovati od većine ostalih stranaka koje se diče sa 20, 30, 50 tisuća članova, a zapravo aktivno imaju tisuću ljudi«, ističe Radoš.</p>
<p>Na pitanje o tome koliko im se HSLS-ovaca pridružilo budući da se procjene o tome u Libri i HSLS-ovu Glavnom tajništvu bitno razlikuju, Radoš ističe da evidencija, pogotovo otkad je vodi Dorica Nikolić, nije baš jača strana HSLS-a. Na njegovu tvrdnju da većinu od otprilike 200 članova Libre čine HSLS-ovci, Dorica Nikolić u medijima je uzvratila da je HSLS službeno napustilo samo četrdesetak ljudi.</p>
<p>Radoš dopušta i tu mogućnost, jer, kaže, možda dio ljudi koji su potpisali ispisnice iz HSLS-a te ispisnice još nisu poslali u stranku. Iako ni Libra još nema gotovu evidenciju članova, Radoš tvrdi da je broj ljudi koji im je prešao iz HSLS-a u svakom slučaju veći, nego što tvrde u toj stranci. No, dodaje, »to nije ni bitno, jer namjerno ne privlačimo nezadovoljnike iz HSLS-a, nego svakom dajemo mogućnost da se sam opredijeli. Ovo je preozbiljan projekt da bismo agitacijom dobili neke ljude koji su nezadovoljni u HSLS-u, a zapravo ne znaju što žele«, zaključio je Radoš.</p>
<p>Zasad, dakle, Libra ima devet saborskih zastupnika, tri ministra u Vladi, dva zamjenika i šest pomoćnika ministara. Kad je u pitanju preraspodjela saborskih odbora na čijim su čelnim mjestima bili HSLS-ovci, koji su sad oporba, Libra pretendira na tri najvažnija - odbore za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za financije i za znanost. »Ne znam kako će završiti preraspodjela, ali Libra ima kvalitetne kandidate za sva tri odbora, jer u saborskim klupama imamo tri ministra i sva trojica su dobro radili svoj posao«, ističe Radoš.</p>
<p>Riječ je, naravno, o njemu kao pretendentu za šefa Odbora za nacionalnu sigurnost, Goranku Fižuliću za financije i Hrvoju Kraljeviću za znanost.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Transformiranom Zavodu za školstvo 60 milijuna kuna iz državnog proračuna</p>
<p>Zavod danas ima 85 djelatnika, a trebao bi skrbiti o 55.000 odgajatelja, učitelja i profesora!/ Ni postojeći profil stručnjaka ne zadovoljava; događa se da je za programe ekonomskih škola zadužen profesor fizičke kulture, a za programe graditeljskih - profesor matematike/ Budući bi se zavod do 2006. godišnje jačalo s po pedesetak novih stručnjaka, da bi ih se konačno uposlilo više od 300, kaže ravnatelj Milat </p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> – Zavod za unapređivanje školstva koji je »pod kapom« Ministarstva prosvjete i sporta, trebao bi se transformirati u javnu, samostalnu ustanovu koja bi okupljala više od 300 stručnjaka za školstvo, a za koji bi se kroz nekoliko godina iz proračuna izdvajalo oko 60 milijuna kuna. </p>
<p> Iako je hrvatska Vlada uvažila prijedlog Ministarstva prosvjete i njegov Nacrt zakona o zavodu za školstvu uputila u saborsku proceduru, taj plan nije dobio podršku Ministarstva financija. Naime, ministar financija Mato Crkvenac nije dao pozitivnu ocjenu na prijedlog zakona, jer se potreban novac za njegovo provođenje do 2005. više nego učetverostručuje. </p>
<p>»Ministarstvo financija ne može podržati donošenje navedenog zakona, s obzirom na sadašnje bilančne mogućnosti, a bez unutarnje preraspodjele poslova i zadataka unutar Ministarstva prosvjete i sporta«, poručio je Crkvenac ministru prosvjete Vladimiru Strugaru. </p>
<p>Do 1990. u Hrvatskoj je djelovalo šest regionalnih zavoda za prosvjetno-pedagošku službu s čak 358 djelatnika. Zavodi su 1990. godine objedinjeni u zajednički Zavod za školstvo, a tim je preustrojem broj zaposlenika smanjen na 200. To je utjecalo na njegov rad, no unatoč tomu, ni jedan od prijedloga za oživljavanje Zavoda nije ostvaren. Formalno je ukinut 1994. za mandata ministrice Ljilje Vokić. </p>
<p>Četiri godine kasnije, preustrojem Ministarstva prosvjete, ponovo ga se osniva pod nazivom – Zavod za unapređivanje školstva. Sa svojih 85 djelatnika, koji imaju status državnih službenika, Zavod do danas zapravo vegetira, jer s takvim kadrovskim potencijalom nije u stanju ostvarivati svoju funkciju. Zavod bi naime trebao skrbiti o 55.000 odgajatelja, učitelja i profesora, a na jednog savjetnika u Zavodu dolazi oko 714 učitelja ili, konkretnije, jedan prosvjetni savjetnik jednom u pet godina uspijeva obaviti pedagoško-instruktivni uvid po učitelju. Usporedi li se to sa Slovenijom, koja ima za oko trećinu škola i učenika manje no Hrvatska, ispada da u isto vrijeme ima četverostruko više djelatnika prosvjetno-pedagoške službe, koji su zaposleni u dva zavoda za školstvo i dva zasebna centra. </p>
<p>Osim pomanjkanja kadra, ni postojeći profil stručnjaka u Zavodu za unapređivanje školstva ne udovoljava potrebama. Tako se događa da je za programe ekonomskih škola zadužen profesor fizičke kulture(!), a za programe graditeljskih škola – profesor matematike. </p>
<p>Ravnatelj Zavoda za unapređivanje školstva prof. Josip Milat ističe da će provesti reviziju programa i stanja u Zavodu. Smatra da bi se do 2006. ustanova godišnje jačala s po pedesetak novih stručnjaka, da bi ih se konačno uposlilo više od 300. Zavod bi se sastojao od četiri odjela: za opće obrazovne škole s oko 200 savjetnika, za strukovne škole s oko 90 savjetnika, za istraživanje i razvoj oko 60 savjetnika te odjel općih poslova s oko 25 radnika. U planu su i četiri podružnice - Osijek, Rijeka, Split i Zagreb, ali i niži centri u nekim županijama. </p>
<p>Jedan od prioritetnih projekata koji bi se prepustio Zavodu jest priprema i provedba državne mature.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete iz svog je proračuna u prošloj godini za Zavod izdvojilo oko 11,7 milijuna kuna, a u ovoj oko 13 milijuna. Ako Sabor prihvati Prijedlog zakona o zavodu za školstvo, već u 2003. Zavodbi direktno iz proračuna dobio više od 21 milijun kuna, a svake bi proračunske godine izdvajanja rasla za deset milijuna kuna. Osnivanjem zavoda i izdvajanjem iz Ministarstva prosvjete, smanjio bi se i broj zaposlenih u Ministarstvu za 33 posto.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020913].
|
