NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020613].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 251376 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.06.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bajićeva promocija i Pašalićevo dokazivanje vlastite nevinosti </p>
<p>Prihvaćanjem Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika, kao ključne osobe u odnosima s Haagom, međunarodna zajednica dala je veliko priznanje službenom Zagrebu i počela vjerovati u hrvatski pravosudni sustav/ Pašalić je, po haaškom svjedočenju, »znao i sudjelovao« u kreiranju državnih tajni, a u »aferi Zaklada« samo je »mali izvršitelj volje nadređenih« - u oba slučaja pravi domoljub</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Činjenica da je prvi put u hrvatskom izaslanstvu u Haagu bio i glavni državni odvjetnik, premašuje sve ostale učinke Granićeva posjeta. Carla Del Ponte imala je priliku upoznati Mladena Bajića, koji će, s obzirom na pravac razvoja odnosa Haag-Zagreb, postati ključnim čovjekom s hrvatske strane u toj suradnji.</p>
<p>Još u vrijeme povratka optuženika Rahima Ademija, njegov odvjetnik Čedo Prodanović navijestio je temeljitu promjenu u postupanju haaškoga tužiteljstva. Poslužio se iskustvima vlastita braniteljskoga kontaktiranja. Tako su prvi put uslišani zahtjevi za izmjenom optužnice i usvojen je prijedlog za kućnim pritvorom u Hrvatskoj do početka najavljenog jesenskog suđenja.</p>
<p>U međuvremenu je tužiteljica Del Ponte nekoliko puta bila u Hrvatskoj, a njezini službenici nekoliko puta navratili do Ademijeva boravišta ne bi li se uvjerili u korektnost pridržavanja otpusnog reda. </p>
<p>Zasad, nakon izjave Gorana Granića, potpredsjednika Vlade i šefa posljednjeg izaslanstva u Haag, može se zaključiti da se Haag postupno prilagođava stupnju hrvatske kooperativnosti, i to više no što neke političke stranke i dijelovi javnoga mijenja žele priznati. Činjenica da je Bajić mogao izravno dogovoriti s kolegicom tužiteljicom daljnje radne kontakte utječe i na položaj Hrvatske u haaškom sudištu. Skidajući punu obvezu i odgovornost s državnih tijela i predstavnika i seleći je na profesionalnu razinu suradnje, međunarodna zajednica nije mogla dati veće priznanje službenom Zagrebu. To znači da više nije nužno jamstvo političara, jer se počinje vjerovati nadležnim tijelima hrvatskoga pravosudnog sustava.</p>
<p>Tako je operativnost s državnih spuštena na pravosudna tijela, a to je prečica do suđenja za ratne zločine pred nacionalnim sudovima. Do tog trenutka Mladen Bajić i njegova tužiteljska ekipa moraju pokazati Haagu, a posredno i međunarodnoj zajednici, da Hrvatska i u tom segmentu primjene prava misli ozbiljno i da ima snage ostvariti te ozbiljne namjere.</p>
<p>No, što za te hrvatsko-haaške odnose znači svjedočenje saborskog zastupnika Ivića Pašalića na strani obrane?</p>
<p>Odgovor ima predigru u činjenici da je tek tri, četiri dana pred Pašalićev nastup pred sudom, iz Haaga službenim hrvatskim tijelima stigao zahtjev za potvrđivanjem autentičnosti transkripata, čiju je izvornost Pašalić uporno poricao na svjedočenju. Zatečena, hrvatska tijela nisu u zadanom (prekratkom) roku mogla provesti analizu dobivena dokumenta. Baš kao da je netko znao da će naglim Pašalićevim odlaskom u Haag, svjedočenjem o općim okolnostima u kojima su Mladen Naletilić i Vinko Martinović počinili djela iz optužnice, hrvatska strana zakasniti u ispunjenu sudačkoga zahtjeva. To je, pak, Pašaliću omogućilo da cijelu priču o Tuđmanu i Bosni izgradi na osporavanju autentičnosti tih dokumenata.</p>
<p>Istovremeno, Pašalić se u Haagu predstavio kao branitelj nacionalnih interesa »jer ova vlast ne vidi da se u Haagu ne sudi pojedincima, nego se priprema optužnica Hrvatskoj za agresiju u Bosni«. Trebala mu je ta izjava da bi barem koliko toliko pokrpao ostatke svog javnog imidža nakon nedovršene »afere Zaklada«. </p>
<p>Sinkroniziranim nastupom u Haagu uoči dolaska hrvatskog izaslanstva i u opreci s hrvatskim medijskim napisima koje ga prikazuju kao prisvajatelja državnog novca, Pašalić je još jednom pokazao majstorstvo u promociji »vlastite nevinosti«. Na pladanj je ovaj put stavio dva neravnopravna utega. S jedne strane, u haaškom svjedočenju »on zna i sudjeluje« u kreiranju i najsloženijih državnih tajni. S druge strane, u zakladničkoj obrani »on je samo mali izvršitelj volje nadređenih«, pa kad oni narede, on prisvoji tri milijuna maraka jer nema drugog izbora do čuvanja glavnice do dana današnjega. U oba slučaja on je pravi domoljub: »svjedočenjem« štiti državne interese, »zakladništvom« čuva državni novac. </p>
<p>Vjesnik je saznao da je zahtjev za međunarodnom pravnom pomoći u istrazi oko Zaklade upućen nadležnim tijelima Austrije i Švicarske i da se ovih dana očekuju i prvi odgovori. Važnost »slučaja Zaklade«, dokumenta uporno čuvanog u kabinetu tužiteljskog šefa, je upravo u tome što je na temelju njega bilo moguće nazrijeti osnovne pravce kolanja novca koji je, umjesto cijeloj Hrvatskoj, bio namijenjen samo ponekim Hrvatima. Pa makar oni na svakomu mjestu, a na haaškom stolcu za svjedoke posebno, dokazivali svoju nacionalnu predanost.</p>
<p>Istragu vode združene snage tužiteljstva i policije. Vjerojatno će se stoga moći uskoro objaviti odgovor za čiji je račun afera oko Zaklade bila skrivena u nečijoj ladici kao stornirani tužiteljski predmet.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kontić: Možemo govoriti o zabludama hrvatske politike</p>
<p>»Pašalićeva je izjava točna u onom smislu da ne postoji ni jedna odluka ni jednog državnog tijela po kojoj je Hrvatska vojska djelovala na području BiH«, kazao je za Vjesnik u srijedu potpredsjednik Vlade Goran Granić komentirajući svjedočenje Ivića Pašalića u Haagu u kojem je on u potpunosti negirao bilo kakav utjecaj i upletenost Franje Tuđmana u rat u BiH. </p>
<p>Granić ističe da je Hrvatska u BiH za vrijeme rata bila prisutna na različite načine, dijelom i po potpisanim sporazumima, a Hrvatske vojske je bilo na bosanskohercegovačkom teritoriju nakon »Oluje«, nakon pobjeda nad srpskom vojskom, čime su »u Daytonu stvoreni uvjeti za mir«. »Hrvatska vojska je doprinijela ostvarivanju cilja - zaustavljanju rata u Bosni«, zaključio je Goran Granić. </p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić naglašava da je Ivić Pašalić u Haagu svjedočio odlučno, da je djelovao sigurno i samouvjereno, pa smatra da je njegovo svjedočenje ispunilo svrhu. »Hrvatska bi vlada ozbiljno trebala uzeti izjave Ivića Pašalića u vezi strategije Haaga prema Hrvatskoj, koji pokušava prikazati našu zemlju kao agresora u BiH, te posljedice koje bi iz toga mogle proizići«, naglašava Đapić. </p>
<p>Joško Kontić, potpredsjednik i glasnogovornik HSLS-a, podsjeća na Deklaraciju o Domovinskom ratu koju je usvojio Hrvatski sabor i prema kojoj Hrvatska nije bila u agresiji ni na koga, pa tako ni na BiH, nego je žrtva rata i velikosrpske agresije. »Kada govorimo o BiH, možemo govoriti o raznim okolnostima onoga što se tamo događalo. Podsjećam da su zbog određenih zločina u BiH padale i vlade, kao što je nizozemska zbog slučaja Srebrenica. To je posebno kompleksno pitanje«. Kontić, međutim, naglašava da je glavni krivac za rat u BiH velikosrpska agresija i politika Slobodana Miloševića, te da je to jedina i prava istina. »Razni utjecaji kojima se ta istina želi uljepšati ili izmanipulirati samo su pokušaji ostvarenja različitih interesa. Možemo govoriti o pojedinim zabludama hrvatske politike, ali sigurno je da hrvatska vlast nikad nije davala zapovijedi za ubojstva i ratne zločine«, zaključio je Kontić. </p>
<p>Izjave Ivića Pašalića u Haagu odbio je komentirati predsjednik HDZ-a Ivo Sanader kao i neki zastupnici SDP-a, ali i nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, sadašnji predsjednik Demokratskog centra.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hoće li mafija natjerati MUP i Državno odvjetništvo na čvršću suradnju?</p>
<p>Vrh izvršne i pravosudne vlasti opet je zaokupljen suradnjom s Haagom, a mafijaška ubojstva u Zagrebu, usred dana, nastavljaju se / Osobe koje su obilježile posljednji mafijaško-pravosudni skandal su Veselin Marinov, bivši obavještajac i tjelohranitelj haaškog uznika Mladena Naletilića-Tute, Dunja Pavliček-Patak, voditeljica Odjela za organizirani kriminal u zagrebačkom Državnom odvjetništvu, te Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova / Državno odvjetništvo prijavilo je odvjetnike Čedu Prodanovića i Antu Nobila, branitelje nekih optuženika iz Remetinca, zbog izjava o radu tog odvjetništva</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Pravosudno-obavještajno-mafijaško-medijski skandal, nakon ubojstva Veselina Marinova, bivšeg tjelohranitelja haaškog uznika Mladena Naletilića-Tute, razlio se poput naftne mrlje našom javnošću. </p>
<p>Dio novinara i odvjetnika smatra Dunju Pavliček-Patak, voditeljicu Odjela za organizirani kriminal u zagrebačkom Državnom odvjetništvu, suodgovornom za Marinovljevu smrt, jer je navodno koristila njegove obavještajne usluge u istraživanju zagrebačkog organiziranog kriminala, ali ga nije htjela prihvatiti kao zaštičenog svjedoka u sudskom procesu tzv. zločinačkoj organizaciji u Remetincu.</p>
<p>Dunja Pavliček-Patak brani se time da od Marinova nije dobivala podatke koji bi joj koristili u procesu te da je vrlo moguće da ga je njoj poslao netko iz braniteljskog tima Nikice Jelavića i drugih, optuženika u Remetincu, da ju kompromitira. </p>
<p>Županijsko Državno odvjetništvo, po riječima njegova šefa Krunoslava Canjuge, prijavilo je odvjetnike Čedu Prodanovića i Antu Nobila, branitelje nekih optuženika iz Remetinca, zbog izjava o radu Državnog odvjetništva.</p>
<p>Vrh izvršne i pravosudne vlasti opet je zaokupljen suradnjom s Haagom, a mafijaška ubojstva u Zagrebu, usred dana, nastavljaju se. Osobe koje su obilježile posljednji mafijaško-pravosudni skandal su Veselin Marinov, Dunja Pavliček-Patak i Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova.</p>
<p>Pavliček-Patak: Optužbe za vezu sa Sliškovim klanom</p>
<p>Više od godine dana proziva se u medijima Dunju Pavliček-Patak zbog pristranosti, odnosno povezanosti s navodnim zločinačkim klanom čiji je navodni šef bio Vjeko Sliško, ubijen lani u središtu Zagreba. Nisu joj skloni ni uticajni odvjetnici Ante Nobilo i Čedo Prodanović. Nobilo, kojega je svojedobno angažirao pokojni ministar obrane Gojko Šušak kao branitelja Tihomira Blaškića, bio je na pogrebu Veselinu Marinovu. On je izjavio da je Državno odvjetništvo dobilo od Marinova dovoljno dokaza protiv Sliškova klana, ali da ih nije željelo iskoristiti i da ubijenog obavještajca nije zaštitilo od ubojstva. Tužiteljica Pavliček-Patak brani se da ju »Nacional« i branitelji optuženih iz Remetinca napadaju neosnovano i zbog svojih interesa.</p>
<p>Novinari, koji su po strani tog sukoba, primjećuju da je i tužiteljica imala svoje novinare, koji su ne baš sasvim objektivno prenosili javnosti djelomične informacije i stavove prvenstveno u interesu tužiteljice. Uhićenje sadašnjih pritvorenika u Remetincu, kojima se sudi za udruživanje u zločinačku organizaciju, dilanje droge, reket i ubojstva, dogodilo se potkraj 1999. godine kada je u središtu Zagreba ubijen slučajni prolaznik. Slučaj su vodili tadašnji istražni sudac, kasnije glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski i državna tužiteljica Pavliček-Patak. Spektakularno su uhićeni gotovo svi pripadnici tzv. mafijaškog klana pokojnog Zlatka Bagarića.</p>
<p>S vremenom se stjecao dojam da su se Ortynski i Pavliček-Patak usredotočili uglavnom na procesuiranje samo te skupine i uhićenje poduzetnika Hrvoja Petrača, za kojega se tvrdilo da je na vrhu piramide uhićene skupine. Nerijetko su dolazila oprvdanja iz Državnog odvjetništva da će se procesuirati i tzv. Sliškov klan, ali da je Sliško ubijen, pa ga se u postupku treba tretirati kao oštećenika. Preuzimanjem ubojstva Veselina Marinova od strane USKOK-a, ako postoje dva zločinačka klana, moglo bi ih se oba tretirati i kao oštećene i kao počinitelje štete.</p>
<p>Marinov: Kriminal pod plaštom obrane domovine</p>
<p>Bivši agent komunističke bugarske tajne policije, preko poslovnog poznanstva s Josipom Perkovićem, zadnjim šefom Službe državne sigurnosti SRH, početkom devedesetih godina dolazi u Hrvatsku kao tjelohranitelj Mladena Naletilića-Tute. Naletilić, pripadnik ekstremne emigrantske organizacije Ujedinjeni Hrvati Europe, kockar iz Karlsruhea i navodni suradnik saveznog SDB-a, po riječima pokojnog Veselina Marinova, početkom 1991., pa 1992. i nadalje uz znanje i poticanje pokojnog ministra obrane RH Gojka Šuška, u Hrvatskoj se, a potom i u BiH, bavi kriminalnim poslovima pod plaštom obrane domovine. Početkom devedesetih, Josip Perković desna je ruka ministra Šuška, njegov pomoćnik za SIS i Vojnu policiju.</p>
<p>Kad je HDZ-ova vlast odlučila Naletilića-Tutu uhititi i zatvoriti u zagrebački zatvor, 1998. je tom operacijom rukovodio Miroslav Tuđman, tadašnji šef HIS-a. Perković je u to doba bio glavni savjetnik u HIS-u. Miroslava Tuđmana na čelu HIS-a nasljeđuje Miroslav Šeparović, koji uz pomoć savjetnika Perkovića angažira Veselina Marinova, u javnosti poznatog kao Tutinog prijatelja, u tajnoj operaciji »Barakuda«. Tom se operacijom željelo skupiti što više dokaza o umiješanosti u kriminal vrha obavještajne zajednice i političkog vodstva Hrvata iz tadašnje Herceg-Bosne, ali i pripadnika tzv. desne političko-obavještajne strukture u RH. </p>
<p>Operacija je prekinuta, jer su pripadnici tzv. desne političko-obavještajne strukture u Hrvatskoj i BiH doznali za nju, a navodno su doznali i tko je agent provokator (pokojni Marinov) u njihovim redovima.</p>
<p>Miroslav Šeparović, kao ravnatelj HIS-a, bio je nakratko i u pritvoru zbog navodnog odavanja državne tajne. Tjednik Nacional je objavio transkripte razgovora pokojnog Marinova s državnom odvjetnicom Dunjom Pavliček-Patak u kojima se spominje i kasniji Marinovljev ubojica Vinko Žuljević-Klica, navodni pripadnik tzv. Sliškova mafijaškog klana. Prema svjedočenju novinara, koji nisu krili prijateljski odnos s pokojnim Marinovom, na njegovu se pogrebu nisu pojavili ni Miroslav Tuđman, ni Miroslav Šeparović niti Josip Perković, koji mu je, čini se, najduže bio mentor.</p>
<p>Lučin: Kolateralna žrtva </p>
<p>Šime Lučin, najmanje javno eksponiran u tom skandalu, po mnogim će najavama biti njegova kolateralna žrtva. Neki mediji već su najavili da premijer Ivica Račan kani smijeniti ministra Lučina, jer se nije osobito iskazao kao šef policije, a kao svojedobni stranački organizator koji je »uskrsnuo« SDP u Dalmaciji, Račanu će biti potrebniji u stranci u organizaciji skorih predizbornih aktivnosti.</p>
<p> U vezi s procesima za organizirani kriminal, dugo se vodila borba između Državnog odvjetništva i MUP-a. Iz policije su stizale neslužbene optužbe o tome da Državno odvjetništvo nije željelo da policija pretresa stan Vjeke Sliška, navodno zbog bojazni da bi se tako otkrila Sliškova povezanost s Državnim odvjetništvom.</p>
<p>Radovan Ortynski je svojedobno javno optužio zagrebačku policiju da je nakon Sliškova ubojstva opstruirala prikupljanje mogućih dokaza protiv Hrvoja Petrača, kao osobe za koju se pretpostavljalo da je upletena u organizaciju atentata. Po Vjesnikovim izvorima, glavni policijski posao potpuno je preuzeo ravnatelj MUP-a Ranko Ostojić.</p>
<p> Budući da je Ostojić s novim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem jako dobro surađivao dok je bio načelnik PU splitsko-dalmatinske, a Bajić, tamošnji općinski državni odvjetnik, za pretpostaviti je da će se odnosi MUP-a i Državnog odvjetništva znatno poboljšati, na korist ozbiljnog funkcioniranja pravne države i građana, kojima je interes živjeti u mirnoj zemlji, bez javnih oružanih mafijaških obračuna.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Željko Čović kao hrvatski Kolumbo?</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Pliva je odlučila investirati u SAD. Možemo li, a neki bi to silno željeli, reći da je došlo vrijeme kada i hrvatske kompanije ulažu u Americi?</p>
<p>Pliva (što je nekad bila tek kratica za »Proizvodnja lijekova i vakcina«) doista je jedna od najstarijih i najuspješnijih hrvatskih kompanija. Uz onu Zagrebačke banke, Plivina je dionica od samog izdavanja bila jedan od motora Zagrebačke burze (i jedna od prvih istočnoeuropskih dionica na Londonskoj burzi), a oni koji su je kupili (i prodali) na vrijeme vratili su uloženo u troznamenkastim postocima. To je, međutim, povijesni pristup. Današnja Pliva ipak je nešto drukčija. </p>
<p>Pliva je danas hrvatska prije svega zato što joj je sjedište (još uvijek) u Zagrebu i po tomu što u njenom vodećem timu na čelu sa Željkom Čovićem još uvijek radi najviše Hrvata. Govoriti, međutim, danas o Plivi kao o domaćoj kompaniji, a o njenim ulaganjima u inozemstvu kao o hrvatskim ulaganjima bilo bi jednostavno krivo.</p>
<p>Samim izlaskom na burze, a kasnije i širenjem na europskim tržištima Pliva je odavno nadrasla domaće okvire i postala jedina multinacionalna kompanija s porijeklom i sjedištem u Hrvatskoj, ali i s mogućnošću da to sjedište u bilo kojem trenutku preseli bilo gdje drugdje bude li joj to odgovaralo (o čemu se već u nekoliko navrata, više ili manje ozbiljno, razgovaralo). </p>
<p>Najveći dosadašnji međunarodni uspjeh Pliva je postigla s antibiotikom Sumamedom, koji se, razvijen ranih osamdesetih, pod raznim komercijalnim imenima odlično prodavao širom svijeta kao njen licencni proizvod (samo je prošle godine američkom Pfizeru pod komercijalnim imenom Zithromax donio 407 milijuna USD). Licencija vrijedi do 2005. godine. </p>
<p>I tu počinje priča.</p>
<p>U Plivi su svjesni da gubitkom autorskih prava na Sumamed gube i lavovski dio prihoda. Kako im, između ostalog baš zato što ih međunarodna zajednica više ne smatra hrvatskom (pa zbog toga i rizičnijom) kompanijom, više nije teško doći do prihvatljivih izvora financiranja, mogli su se odlučiti i na šoping prvo u zapadnoj Europi, a sada i u SAD. </p>
<p>Priča je u svakom slučaju milozvučna glazba za uši Plivinih dioničara - u kompaniji danas proriču rast dobiti od 25 posto po dionici. </p>
<p>A Hrvatska? Što se države tiče, riječ je prije svega o odličnoj reklami i konačno opravdanom poticaju za rast patriotskog ponosa. Uostalom, nije li još 1492. godine genovski pomorac u službi španjolskog dvora Kolumbo otkrio Ameriku misleći da je Indija. A još i danas svima je drag.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Crnić dijeli odgovornost</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Ne može se sudove svoditi na dežurnoga krivca za sve što ne valja u ovoj zemlji. Građani sve većim brojem predmeta kojim zasipaju sudnice pokazuju da vjeruju tim istim, toliko napadanim sucima. Ili je, a i to je moguće, stanje u Hrvatskoj toliko konfliktno da je porast parnica znak očaja građana.</p>
<p>Na tim tezama je Ivica Crnić konačno odlučio reći hrvatskoj javnosti da je središte pravosudne reforme na Zrinjevcu, u Vrhovnom sudu čiji je sudački kolektiv stao iza svojeg predsjednika. Središte nije ni Ministarstvo pravosuđa, a ni Sabor sa svojom zakonodavnom funkcijom. Pa kad je tako, a Crnić je pred novinarima istupio programski, u dvadeset teza koje su do javnosti došle prije no pismo istog sadržaja upućeno ministrici pravosuđa, onda je Crnić odlučio kritiku stanja u sudovima barem podijeliti, ako već ne i sasvim preseliti na adresu izvršne i zakonodavne vlasti.</p>
<p>I to ab ovo.</p>
<p>Nema reforme pravosuđa, postoji samo razvoj sudovanja. Za razvoj ne odgovaraju sudovi. Razvoj je tehničko pitanje novca u proračunu za tu djelatnost. Razvoj je brojnost i kvaliteta zakona donesenih na Markovu trgu. Suce se ništa ne pita ni za novac ni za zakonski sadržaj, ističe Crnić.</p>
<p>A kad se premijer Račan, čija administracija trpi pravosudne pljuske sa svih europskih institucionalnih strana, odlučio stvar preuzeti u svoje ruke, tri tjedna nitko ne saziva radnu skupinu zaduženu za projektiranje pravosudnog razvoja. Još tjedan dana i rok će isteći. </p>
<p>Crnićeva konferencija za novinare pokazala je da predsjednik VSH ne želi snositi krivnju i za to zakašnjenje. Kao i za mjere opisane u različitim zakonima, koje su poduzele izvršna i saborska vlast neovisno o naviještenom konceptu od kojeg na papiru nema ni slova.</p>
<p>Istine radi, Ivica Crnić se iz svojega predsjedničkoga kabineta tek sad uključio u »reformu«, iako o njoj ministrica Ingrid Antičević Marinović govori već mjesecima, a premijer Račan posljednjih tjedana, posebno za svojih američkih dana u kojima je obećao rješavanje zaostataka do 2004. godine. Zato je Crnićeva neskrivena ljutnja u razmjeru s mjesecima čekanja u kojima se nije dao van iz kabineta. Reforme ili razvoja radi, svejedno.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Život je negdje drugdje</p>
<p>U europski politički život uselila se opća dosada, stranke i njihovi lideri predvidljivi su do zijevanja i europski birač u izbornim danima ima preča posla od izlaska na izbore/ Takvo je okružje opće apstinencije i nezainteresiranosti i stvorilo izbornu senzaciju zvanu Jean-Marie le Pen</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Ako mu se ne priprijeti zakonskom kaznom, koja mu (kao u Belgiji) može na vrata poslati lokalnog policajca s uplatnicom na 200 eura kazne ne proslijedi li vlastima ispričnicu za izostanak, prosječan europski glasač neće rado izaći na birališta. Spremnost naroda na izražavanje demokratske volje vrti se oko 60 posto. Najbolji je to dokaz da se u europski politički život uselila opća dosada, da su stranke i njihovi lideri predvidljivi do zijevanja i da europski birač u izbornim danima ima preča posla od izlaska na izbore. Na birališta, naime, masovno izlaze samo pristalice marginalnih stranaka. Okružje je to u kojem se već tradicionalno održavaju izbori za Europski parlament. </p>
<p>Takvo je okružje opće apstinencije i nezainteresiranosti i stvorilo izbornu senzaciju zvanu Jean-Marie le Pen. Francuzi su se nakratko trgnuli iz letargije obavivši građansku dužnost da bi najgori, najmanje voljeni i cijenjeni od svih dosadašnjih predsjednika dobio većinu o kojoj je karizmatični De Gaulle mogao samo sanjati. Kada je, pak, uslijedio novi krug izjašnjavanja demokratske volje, stvari su se vratile na poznati teren. Francuzi opet zijevaju. U prvom krugu izbora za parlament odziv je bio nešto veći od 50 posto, u drugom će krugu vjerojatno ponoviti mizeran odziv. Ljudi očito imaju neke druge prioritete. Nikakvo čudo. Francuska desnica i francuska ljevica ponudile su u dlaku iste programe šarmiranja birača. Jedino što je ljevica ispala bljeđa, dosadnija i bezličnija, te je Chirac s ekipom pokupio vrhnje i, konačno, većinu za izbjegavanje kohabitacije. </p>
<p>U Nizozemskoj se trebala dogoditi senzacija s dolaskom stranke krajnje desnice u vladu. Građani su glasovali za Listu Pima Fortuyna više iz pijeteta prema umorenom političaru (politikantu?), nego zdravorazumski. Građani su htjeli promjene u općoj dosadi i predvidljivosti. Sve što su dobili jest ušminkavanje potencijalnoga zločestog djeteta domaće političke scene u urednu, građansku, ispranu i do krokodilskog zijevanja politički korektnu partiju. Lista čak razmišlja i o spajanju s liberalima. Trenutno se njezin vrh bori s problemima sklapanja vladajuće koalicije u čemu Lista, kao druga po veličini stranka u parlamentu, ima velika prava i još veće obveze. Prva stvar koju su učinili u ime - opet do dosade predvidljivog - »nizozemskoga kompromisa« jest da su pogazili primarnu krilaticu Fortuynove izborne kampanje. Pokojnik je osvojio glasove jer je kazao da nema novih izdvajanja za zdravstvo, da u sustavu ima rezervnog novca i da treba pomesti birokratske žohare kako bi ostalo više za pacijente. Nasljednici su se - do zijevanja očekivano - dogovorili da jedan od prvih principa rada nove vladajuće garniture bude - veće izdvajanje za zdravstvo. Baza ni glasa da pusti. Demokratski. </p>
<p>U ozračju u kojem se sve zna, prosječan birač uglavnom pojma nema o onome što zaokružuje. I ne zanima ga. Ionako će mu biti jednako, bio Chirac ili Jospin. </p>
<p>Na izborima, izgleda, punim srcem sudjeluju jedino političari i njihove ekipe. Prate ih čopori izvjestitelja koji pokušavaju od zna-se-čega napraviti pitu i to predvidljivo batrganje reciklirati u razumne teme koje će zainteresirati puk. Na predizbornim stranačkim skupovima televizijske kamere snimaju uvijek ista lica, lokalne glavonje ili nekog mladca-entuzijasta. </p>
<p>Politika je postala obiteljski biznis: u Nizozemskoj već treća generacija stiže na vrhove. Javnost, bar onaj njezin dio kojem je stalo, priča o »političkim elitama«. Koka će naslijediti treći naraštaj jedne obitelji koja je demokratskom sustavu dala prvo djeda ministra, potom oca visokog savjetnika da bi sin bio kandidat za premijera. Rečenu bi pojavu taj isti političar okrstio nepotizmom da se kojim slučajem dogodila u zemlji koja nema pravo činiti što joj je volja. </p>
<p>Kad je Chirac za premijera izabrao široj javnosti malo poznatog čovjeka iz provincije, prigovoreno mu je da Rafarrin nije završio prestižni inkubator francuske političke vrhuške, nego studij biznisa. </p>
<p>Ne izlazeći na izbore, ljudi uistinu žele pokazati da im je puna kapa takve demokracije i da su njihovi prioriteti negdje drugdje. Jave se tek kad zagusti, kad se manjina razmaše. Dotad će vrhuške živjeti na dosadi. Život je ionako negdje drugdje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kinezi uznemireni zbog ruskog medenog mjeseca sa Zapadom</p>
<p>Unatoč velikim riječima o savezništvu i partnerstvu, rusko-kineska trgovina doseže tek 10 milijardi dolara godišnje, a kineska razmjena sa SAD-om oko 120 milijardi/ Peking bi mogao biti (pritajeno) protiv ulaska Rusije u WTO jer se pribojava da će ojačati ruske veze sa Zapadom i oslabiti veze s Kinom</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC </p>
<p>Kini je trebalo 15 godina da bude primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a Rusija bi</p>
<p> - kako se čini - mogla postati članica po skraćenom postupku. Prošli tjedan su Europska unija i Sjedinjene Države najavili da će Rusiji priznati status zemlje s tržišnim gospodarstvom. Dosad se taj status državama priznavao tek kad bi postale članice WTO-a. Ubrzani postupak pokazuje barem dvoje - da se Rusiji širom otvaraju vrata za skori ulazak u WTO, ali i da se - poslije terorističkih napada na SAD, 11. rujna - dramatično brzo mijenjaju odnosi u svijetu, posebno među velikima. </p>
<p>Rusija se iznenađujuće brzo prilagođava Zapadu, u prvom redu SAD-u, ali isto tako i Zapad Rusiji. Niz vanjskopolitičkih ustupaka na koje je Putin pristao ili će pristati (dolazak američkih vojnika u središnju Aziju, proširenje NATO-a primanjem triju baltičkih država, bivših republika SSSR-a, namjera EU-a da enklava Kalinjingrada ostane bez kopnene veze s Rusijom) nisu baš popularni ne samo u ruskoj oporbi, nego i u najširim slojevima. No Putin se iskupljuje i popularnost održava odlučnim domaćim potezima - obuzdava tajkune i mafiju, oživljava gospodarstvo i stvara dojam da se može uspješno nositi s Bushom i Jiangom, za Ruse najzanimljivijim partnerima. </p>
<p>Za prilagođavanje Zapadu, Putin je morao dobiti i nešto veoma opipljivo. Za početak, brz ulazak u WTO bio bi i te kako vrijedna politička, psihološka, ali i gospodarska nagrada. Već sam status zemlje s tržišnim gospodarstvom povećat će ruski izvoz u SAD za najmanje 1,5 milijardi dolara godišnje. Dosad su Amerikanci ograničavali uvoz iz Rusije (na primjer čelika i umjetnih gnojiva), jer da su cijene nerealno niske i vjerojatno subvencionirane. Takve optužbe sada otpadaju. Kako se odnosi poboljšavaju, Rusiji će biti jeftiniji zapadni zajmovi, a smanjivat će se i bijeg kapitala. Čak se najavljuje da bi se mogao vratiti barem dio od oko 130 milijardi dolara koliko su ruski tajkuni prenijeli u strane banke. </p>
<p>No Peking bi mogao biti (pritajeno) protiv ulaska Rusije u WTO jer se pribojava da će ojačati ruske veze sa Zapadom i oslabiti veze s Kinom. Znajući da Kinezi uznemireno promatraju ruski medeni mjesec sa Zapadom, Putin nastoji pokazati da ne zaboravlja »strateškog partnera«. U tom cilju, poslužila su mu i dva posljednja susreta s Jiangom, početkom lipnja. Prvo su razgovarali u Almaty, bivšem glavnom gradu Kazahstana, gdje su - na sastanku na vrhu o azijskoj sigurnosti - pokušali nagovoriti Indiju i Pakistan da na miran način riješe spor oko Kašmira. Potom su u Sankt Peterburgu, zajedno s predsjednicima četiriju novih država središnje Azije (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan) bili na Šangajskom forumu. Putin je i na tom sastanku uvjeravao Jianga da rusko poboljšanje odnosa sa Zapadom ne ugrožava partnerstvo s Kinom. </p>
<p>Šangajski forum osnovan je 1996. u najvećem kineskom gradu, s ciljem da se ublaže napetosti uz 7500 kilometara kineske granice s ostalim članicama tada peteročlane skupine. Na sljedećim sastancima dogovaralo se zajedničke akcije protiv islamskog separatizma i terorizma koji im svima prijeti. Uključivanjem Uzbekistana promijenjen je i naziv (od jednostavne »petorke« u »forum« kako bi se pokazalo da su im ciljevi ambiciozniji - suradnja i gospodarsko partnerstvo u razvoju Azije (povezivanje željeznica i gradnja naftovoda i plinovoda), te globalna sigurnost i pomoć Rusiji, Kini, SAD-u i Europi da postanu čvrsti oslonci »luka stabilnosti«. </p>
<p>Nekadašnja zajednička dominacija Rusije i Kine u središnjoj Aziji naglo je nestala nakon 11. rujna, kad je Putin blagoslovio dolazak američkih vojnika u taj dio svijeta da bi im olakšao obračun s talibanima u Afganistanu. Za mnoge neočekivan potez toliko je poboljšao ruske odnose sa Zapadom, da je bilo moguće dogovoriti američko-rusko smanjenje nuklearnog naoružanja i povećati rusku ulogu u NATO-u. Iako Peking nije javno kritizirao sporazum kojim je Rusija postala mlađi partner NATO-a, poznato je da mu nije po volji dolazak NATO-a na kineske granice. Slično, ne odgovara mu ni razmještanje američkih vojnika u državama središnje Azije, u blizini kineskih granica. </p>
<p>Od početne postsovjetske euforije s poboljšanjem odnosa sa Zapadom i obnove napetosti u devedesetim godinama, Rusija je nastojala ubrzano razviti bliske veze sa svojim nekadašnjim komunističkim suparnikom Kinom. Zapravo, moskovska vanjska politika vrludala je između Washingtona i Pekinga, kao da se nije moglo procijeniti tko joj je važniji. Kina je postala najbolji kupac ruskog oružja i - potrošivši milijarde dolara za rakete, ratne zrakoplove, razarače i podmornice - spasila od propasti rusku industriju naoružanja. Usprkos ozbiljnim neslaganjima iz prošlosti, pa i oružanim obračunima (1969. na rijeci Usuri), Kinezi u slučaju sukoba s Amerikancima (primjerice oko Tajvana), vide u Rusima čuvare leđa. Njihovo »strateško partnerstvo« i protivljenje američkoj globalnoj dominaciji kulminiralo je prošlo ljeto sporazumom o prijateljstvu, prvim takvim dokumentom nakon 1950., kad su Staljin i Mao Zedong postali saveznici. </p>
<p>Unatoč velikim riječima o savezništvu i partnerstvu, rusko-kineska trgovina doseže tek 10 milijardi dolara godišnje. Za usporedbu, kineska razmjena sa SAD-om kreće se oko 120 milijardi dolara godišnje. U takvim podacima mogli bi se tražiti i odgovori na pitanje tko je kome - u trokutu velikih - bliži, zanimljiviji i potrebniji.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pismo revoluciji: U podsvijest Hrvata je ugrađen strah od revolucije, iako je nikad nisu imali</p>
<p>Na golemu tlu Europe tada se zbilja mogla podići društvena arhitektura čudesne ljepote i urbanizam velike pravde. Vjerojatno si i Ti tako nešto željela, ali između nas se postavio jedan takozvani profesionalni revolucionar (a zapravo velemajstor političkih igara), vođa jugoslavenskih proletera u dekorativnoj garderobi postfeudalnih vojnih dostojanstvenika / Hrvatima su uvijek drugi postavljali pravila društvene igre, pa ih nisu ni mogli revolucionarno mijenjati, Hrvati su se uvijek morali nekako postaviti prema onima koji su im pravila nametali, zato im je bila potrebna narodna sloga / Draga i stara moja (ne)prijateljice, Revolucijo, nemoj se začuditi ako Ti uskoro počnu dolaziti neki uglednici iz vlasti, ili opozicije, a možda i iz kakve »pretpolitičke« alijanse da bi Te pozvali svaki na svoje barikade!</p>
<p>Ozloglašena drugarice!</p>
<p>Nisam siguran da znam točnu adresu staračkog doma u kojemu si našla svoj prisilni mir. Nisam čak siguran da znam zašto Ti uopće pišem, jer mi je ideja o pismu došla nenadano (iako me od tada drži trajno), a poruke tog pisma čine mi se apsurdnima (iako neizbježnima). No, hajdemo redom!</p>
<p>Prije otprilike mjesec dana, u anketi Jutarnjeg lista, jedna grupa, kako se to obično kaže, vodećih intelektualaca, opisala je aktualni trenutak Hrvatske i procijenila odgovornost vladajuće petorke za duhovno i materijalno stanje nacije. </p>
<p>U tom deseteročlanom porotničkom ansamblu, svaki je porotnik bio pripadnik neke druge škole mišljenja, a odnos apriornih simpatija prema hadezeovskoj ili koalicijskoj vladi iznosio je 9:1 za »3. siječnja«, no unatoč tom pluralizmu, svejedno je svaki akademik, profesor, znanstvenik, pjesnik ili duhovnik izrekao Račanu svoj »guilty« jasno, glasno i bez ostatka.</p>
<p>Vladajući krugovi su na presudu odgovorili isprobanim receptom, odmahnuli su rukom i osporili intelektualni renome svojih kritičara. Nietzsche bi za takav postupak rekao: »Dok sam spavao, proguta neka ovca bršljanov vijenac oko moje glave - proguta i reče: Zaratustra nije više učenjak. To reče i izgubi se ponosno«.</p>
<p>Ipak, u toj zlokobnoj anketi ima rečenica, na koju je gotovo nemoguće bilo ne reagirati. Rezigniran učenjak kojega je novinska redakcija predstavila kao moralnu i etičku vertikalu hrvatskog društva, i koji je - kažu - predstavljao i paradigmu podrške intelektualaca aktualnoj vlasti, taj isti Ivan Supek izjavio je ni više ni manje nego: »Svi su slojevi društva danas razočarani i mislim da je jedino rješenje dokinuti stalež političara te taj posao povjeriti onima koji stvarno žele raditi za opće dobro«.</p>
<p>»Hej, pa to je revolucija!«, rekoh glasno samome sebi, »Bespoštedna klasna borba da bi se potpuno razvlastila jedna parazitska klasa!«. </p>
<p>U istom času bljesnula mi je u podsvijesti Delacroixova slika »Sloboda predvodi narod«. Vidio sam Tebe kojoj su iz dekoltea ispale obje sise, Tebe koja desnicom dižeš trobojnicu, a iz ljevice ne ispuštaš pušku s bajunetom, Tebe koja čak i na glavi držiš svojevrsno oružje: prijeteću jakobinsku kapicu...</p>
<p>Znao sam da hrvatska politička klasa neće moći prešutjeti Supekovu provokaciju. Već sutradan javio se u istom listu hrvatski Talleyrand - Zdravko Tomac. (Neka mi bude dopuštena ova usporedba, iako naš političar nije postigao u karijeri baš sve što i onaj legendarni francuski političar koji je započeo rukovodilačku karijeru za vrijeme reakcijskog kraljevanja Luja XVI., nastavio preko revolucionarnog terora Robespierrova, imperijalnog carstva Napoleonova, restauracije Luja XVIII. i završio pod vladavinom kralja-građanina Luja - Filipa. Međutim, Tomac ni u čemu još nije rekao zadnju riječ, osim u jednome: ne može više postati biskup, a Talleyrand je i to bio!). Evo što kaže taj okorjeli legalist:</p>
<p>»U Hrvatskoj se događa nešto jako čudno, vraćamo se u pretpolitičko doba. Osporavaju se parlamentarizam, političke stranke, modeli demokracije i nudi se neka antipartija, nekakva vlada stručnjaka, nešto što ne postoji nigdje na svijetu. A rješenje je jedino u jačanju i profilaciji stranaka, te edukaciji o tome da su izbori jedino mjesto za promjene«.</p>
<p>Opet vidim istu sliku. Mase, predvođene Tobom, nasrću preko barikada i gaze preko leševa svojih neprijatelja. Jedan ranjen aristokrat, u kojemu prepoznajem Jozu Radoša, posljednjom snagom podiže ruku, traži riječ u Jutarnjem listu da bi za Povijest dopunio profesora Tomca:</p>
<p>»Političari su danas kao progonjene zvijeri, otvoren je odstrel na njih, a za to su dijelom krivi i intelektualci. Mnogi od njih pokušali su i politički djelovati, ali nisu uspjeli. Osim toga, pojavljuju se u javnosti češće od mnogih političara...«</p>
<p>Jedan revolucionar, kojemu je taj govor neizmjerno dosadan, metkom prekraćuje našem ministru obrane njegove povijesne patnje. Malo dalje vidim strašan prizor. Nekoliko naoružanih građana juri za izvjesnim pripadnikom povlaštene klase, koji panično, ali spretno, preskače gomile iščupanih oblutaka, prazne municijske sanduke i prevrnuta kola. Gle, pa to je Ivo Škrabalo. Unatoč njegovoj hitrini, okružili ga sa svih strana, ulovili. Spremaju se da mu sude po kratkom postupku.</p>
<p> Jedan među progoniteljima ipak ga prepoznaje: »Drugovi, braćo! Pustimo ovoga dobrog čovjeka! Zahvaljujući njemu naši radni ljudi dobili su još jedan neradni dan! Ostavimo mu nešto za vječni spomen! Neka se neplanirani blagdan Tijelovo preimenuje u Škrabalovo!« Prijedlog se s oduševljenjem prihvaća: narodnog dobrotvora nose na ramenima.</p>
<p>Moja savjest je čista. Sve sam pokušao da izbacim iz glave te zamamne slike, sve sam poduzeo da ugušim u sebi naglu provalu simpatija za ono protiv čega sam bio čitavog života. Čak sam dozvao u pomoć lingvističkog genija Tomislava Ladana. </p>
<p>Budući da smo nas dvojica još od prije Deklaracije deklarirani istomišljenici, pokušao sam u njegovoj enciklopedijskoj knjizi »Riječi« potražiti barem jednu jaku riječ da svojom lucidnošću i snagom prokune onu rečenicu koja se, premda nenapisana, pretpostavlja u svakom marksističkom evanđelju: »U početku bijaše Revolucija«.</p>
<p>Ne znam bih li to autoru zamjerio ili bih mu se zbog toga još više divio, ali Ladan nije dopustio da mu pojmovi koje najviše mrzi zagade stranice. </p>
<p>Ako su se nekadašnji revolucionari hvatali za pištolj na samo spominjanje kulture, sadašnji korifej kulture na mjesto apstraktne (mislene) imenice revolucija, stavlja konkretnu (stvarnu) imenicu revolver, sa svim njenim oblicima, primjenama i kalibrima. (Zbilja u tom rječničkom remek-djelu možemo svašta doznati o raznim ognjenim napravama, pa čak i o Molotovljevu koktelu, za koje autor, unatoč uvriježenu mišljenju, misli da je »nastao prije u kapitalističkom negoli u socijalističkom okružju, to jest među glavničarima prije nego među zajedničarima)«.</p>
<p>Ostavši tako bez intelektualne podrške istomišljenika, opet sam se prepustio nasilju koje slavna slika vrši nada mnom. </p>
<p>Iako je za sebe tvrdio da »nije revolucionar nego bundžija«, nitko nije bio u takvoj ljubavnoj milosti kod Tebe kao taj Eugene Delacroix. Čak se rodio 1789., dakle, u godini pada Bastille; kao takav on pripada apsolutno najranijoj generaciji Francuza kojima su se bajke aktualne revolucije vremenski poklopile sa slušanjem bakinih bajki.</p>
<p>Također je u onoj generaciji koja je temperament vlastite mladosti udružila s fantastikom Napoleonovih pothvata; njegova je generacija prva, u punini svoje zrelosti, doživjela svu bljutavost obnove feudalnog društva i zato se on kistom i platnom priključuje širokim narodnim masama koje ruše Bourbone 27. srpnja 1830. (što nas datumski podsjeća na bivše proslave bivšeg Dana ustanka bivših naroda Hrvatske!). Napokon, on je predvodnik generacije sretnih umjetnika kojima se dogodila sreća da su burni vanjski događaji koincidirali s trenutkom stilskih promjena same umjetnosti, s njime počinje razdoblje romantizma, i to na tako veličanstven način da ga i generacije Cézannea i Van Gogha priznaju za začinjavca.</p>
<p>A što je s nama, uvažena drugarice? Nas dvoje nismo imali ni jednoga sretnog trenutka. Svršetak najstrašnijeg rata u povijesti dočekao sam, doduše, kao sedamnaestogodišnji sanjar, blentonja, koji jedva da je bio nešto revolucionarniji od krležijanskih idola moje generacije, ali bio sam zaljubljenik Utopije, i to svejedno koje utopije, one religiozne ili one marksističke, samo da je čista, iskrena, dalekosežna, sveobuhvatna. </p>
<p>Na golemu tlu Europe tada se zbilja mogla podići društvena arhitektura čudesne ljepote i urbanizam velike pravde. Vjerojatno si i Ti tako nešto željela, ali između nas se postavio jedan takozvani profesionalni revolucionar (a zapravo velemajstor političkih igara), vođa jugoslavenskih proletera u dekorativnoj garderobi postfeudalnih vojnih dostojanstvenika.</p>
<p>Nikada se moja duša nije oporavila od tog susreta. Tito je u svojoj praksi zadržao sve što je u revolucijama ružno, krvavo i brutalno, ali bez onih vertikala ljepote, zbog kojih pametni narodi tako štuju te svoje prevratničke vratolomije. </p>
<p>Oganj naše narodno-oslobodilačke borbe nije bio raspirivan filozofski duhom nekoga novog Saint-Justa ili Lenjina, a ni retorskim dahtanjem takvih tribuna kakvi su bili Danton i Lav Trocki. </p>
<p>U komunističkoj se Jugoslaviji riječ revolucija dugo čuvala u konspiraciji, a ciljevi klasne borbe izražavali su se tako da su imućnim patriotima sudile njihove sluge za zločin služenja okupatoru.</p>
<p>Revolucija ima težak korak, od kojega drhti zemlja, njoj ne priliči lopovsko šuljanje i puzanje do vlasti; revolucija je velebna činjenica u povijesti svakog naroda, njoj ne priliči da daje o sebi lažne podatke i dijeli okolo pogrešne vizit-karte. </p>
<p>Sve Titove političke odluke imale su i komponentu zavaravanja: da se Vlasi ne dosjete. I to doslovno! Četničkim konvertitima dopušteni su križni putevi da bi što kasnije otkrili kako nova država ipak nije Velika Srbija. Parola »nema povratka na staro!« Hrvatima je obećavala stanovitu decentralizaciju a svima drugima da se više nikada neće ponoviti ona smiješna Mačekova banovina.</p>
<p>Nije uljudno da završim ovo pismo, a da Ti ipak ne objasnim zašto sam Ti pisao.</p>
<p>U Hrvata je duboko u podsvijest ugrađen upravo atavistički strah od revolucije, iako je nikada u povijesti nismo imali. U Hrvatima postoji urođena žudnja prema narodnoj slozi, iako smo je u našoj pasivnoj i monotonoj povijesti preobilno imali. </p>
<p>Hrvatima su uvijek drugi postavljali pravila društvene igre, pa ih nisu ni mogli revolucionarno mijenjati, Hrvati su se uvijek morali nekako postaviti prema onima koji su im pravila nametali, zato im je bila potrebna narodna sloga. </p>
<p>Već je to dovoljan razlog za ukidanje takvog straha, a drugi, još mnogo plastičniji, razlog nas upozorava da se u ovoj zemlji ne treba bojati neke buduće revolucije, jer ona je već tu.</p>
<p>Postoji definicija koja kaže da kada u nekom društvu nenormalne stvari postanu normalne, onda je to revolucija. Ako se u previšnjem uredu državne revizije službeno tvrdi da je u pretvorbi državnih poduzeća u privatna, 80 posto postupaka provedeno mimo zakona, a samo 20 posto u skladu sa zakonom, onda to znači da je u Hrvatskoj ono što je nenormalno postalo normalno. </p>
<p>Kada se tako nešto dogodi, to je revolucija (s malim r). Kada krađa nije više izuzetak nego pravilo, kada se ljudi manje srame priznati drugima svoju korumpiranost nego sebi samome vlastitu besparicu, to je revolucija.</p>
<p>Tada policija postaje bespomoćna, a pravosuđe obesmišljeno, sve državne institucije podsjećaju na ambulante u ludnicama. Čini se da smo mi, u deset godina naše državne nezavisnosti, ostvarili barem toliku turbulenciju javnog morala koliko Francuzi u svom burnom XIX. stoljeću, kada su nanizali tri republike, dva carstva i dvije kraljevske dinastije, a sve to izmijenjali silom.</p>
<p>Zato, draga i stara moja (ne)prijateljice, Revolucijo, nemoj se začuditi ako Ti uskoro počnu dolaziti neki uglednici iz vlasti, ili opozicije, a možda i iz kakve »pretpolitičke« alijanse da bi Te pozvali svaki na svoje barikade! Protiv onih drugih koji su za kontrarevoluciju! </p>
<p>Naravno, nije na meni da Ti sugeriram što da učiniš. To je Tvoja stvar. Ipak Ti savjetujem da, prije nego što im bilo što odgovoriš, staneš pred zrcalo. Ponovno primi barjak desnicom, pušku s bajunetom lijevom rukom. Nije loše, vidjet ćeš, može proći. Ali dekolte???!!!</p>
<p>Srdačno Tvoj</p>
<p>Zvonimir Berković</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko kome podmeće nogu?</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Reda mora biti</p>
<p> - glasio bi zaključak nakon što su Jasna Ulaga Valić i njezina ekipa reterirali. Prvo su, solidarizirajući se s izvjesnom Željkom Markić, nesuđenom urednicom HTV-ovih dnevno-informativnih emisija, prijetili ostavkama, te u kulminaciji nereda i nepoštivanja zakona izostavili svoje potpise sa špice Dnevnika. Ali, vidi vraga, Oliver Dražić i Nikola Kristić ponovno potpisuju informativne emisije. Bez Željke Markić, kojoj će, naravno, zbog očuvanja svojih fotelja, okrenuti leđa. Ostavku kojom je mahala, Ulaga je bacila u trnje, uvidjevši da njezin odlazak s glavnouredničke pozicije neće ama baš nikome teško pasti. Ni gledateljima koje hvata jeza od prisavskih umišljenih veličina koje se znaju baviti jedino sobom, ni od HTV-a napokon udaljenoj politici te još manje struci, za koju potezi nove glavne urednice graniče s kakvim lošim ZF-om.</p>
<p>Ulaga će, vjerojatno, pojesti sve ono što je proteklih dana istresla na račun novinara koji ne pripadaju njezinoj, ne znam zbog kojih razloga favoriziranoj generaciji, na račun Mirka Galića te na račun svih onih koji ne žele participirati u volonterističkom konceptu televizije. Njezine su ambicije i poriv za vlašću daleko iznad razuma, ponosa i fair playa. Tako će se, na žalost, agonija na Prisavlju, ako Vijeće HRT-a ne povuče poteze koji se od njega očekuju, nastaviti barem do jeseni, kada će nova shema - ako Ulagina ekipa dotad izdrži - nove emisije i novi ljudi u potpunosti razgolititi postupno, ali sigurno strmoglavljivanje u provaliju. Posljedice koje novinarska profesija trpi danas na Prisavlju mnogo su kobnije od ere Obrada Kosovca, koji je svoje, u usporedbi sa sadašnjim liliputanstvom, golemo znanje stavio u službu profesionalnoga mraka.</p>
<p>Na HTV-u su se na Ulagu, da bi tobože obranili dignitet kuće i profesije, okomili i oni koji uredničkim poslom nisu stekli baš nikakav kredibilitet. Ulagu žele skinuti s trona da bi se, nije teško zaključiti, oni vratili na (u većini slučajeva) s pravom izgubljene uredničke pozicije. Koaliciju nekadašnjih, bez da me imalo peče savjest, mogu nazvati neprincipijelnom jer je predvodi Velimir Đuretić. Njega je - na predimenzioniranom slučaju »Latinice« - smijenila Ulaga tek nekoliko dana nakon što je formalno preuzela vlast. Tko će još vjerovati u etičke i profesionalne principe čovjeka koji je bio jedan od najslabijih urednika Zabavnog programa otkako je Televizije?! Sada, kada joj je potrebna za ulogu biča, neprincipijelna se koalicija poziva i na televizijsku kritiku čiji se stavovi, navodi se u pismu HRT-ova ogranka HND-a koje je potpisao Đuretić, poklapaju s mišljenjima »kompetentnih televizijskih profesionalaca« (primjerice o diletantskim dokumentarističkim pokušajima glavne urednice). Nit' sam s njima luk jeo, nit' s njima želim luk mirisati. Oduvijek sam zazirao od kalupa, uniformiranosti, prilagođavanja sistemu ili, ne-daj-Bože, tuđem, kolektivnom mišljenju. Još se više grozim bilo kakvih »za« ili »protu« koalicija, bez kojih je, očito, na Prisavlju nemoguće opstati s dobrom plaćom, malim radom i mizernim rezultatima. Čast iznimkama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Poruka jasna: strepite građani, jer ako još koji put pobijedimo, moglo bi biti i krvavih glava</p>
<p>Nije to divljanje posljedica »nogometne groznice« nego proizlazi iz svakodnevna života u kojem su uništene sve vrijednosti normalna civilizirana društva, u kojem se obijest mladih izražava u destruktivnu ponašanju koje se prešutno dopušta, pa i ističe i tumači kao znak oduševljenja / Nisu li možda pravi heroji koji šutke preživljavaju s malim mirovinama ili mjesečnim primanjima koja uopće ne dobivaju ili sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci? Ili stotine tisuća nezaposlenih ljudi, koji ne vandaliziraju svoje gradove i javnu imovinu, ali će zato ipak biti stavljeni pod »prismotru« ove vlasti</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Naslovi u novinama koji idu od »Dogodilo se čudo« do pobjedonosna usklika »Heroji«, vijesti na HTV koje prvih desetak minuta Dnevnika posvećuju vandalskom divljanju oduševljenih, ili točnije rečeno, izbezumljenih navijača - to je naš naglavačke okrenut svijet.</p>
<p>Nije to divljanje posljedica »nogometne groznice« nego proizlazi iz svakodnevna života u kojem su uništene sve vrijednosti normalna civilizirana društva, u kojem se obijest mladih izražava u destruktivnu ponašanju koje se prešutno dopušta, pa i ističe i tumači kao znak oduševljenja.</p>
<p>Prisjetimo se samo nedavne »norijade« u kojoj su stradali prolaznici, tramvaji, automobili, tijekom koje se podivljala omladina bacala po fontanama i nabacivala brašnom na možda polugladne prolaznike - iz kakvog je oduševljenja proizašlo to divljanje?</p>
<p>Zar je završetak srednjoškolskog školovanja razlog takvom razuzdanom ponašanju? Zar se radost uspješno završena školovanja ne može iskazati i na neki lijep i kreativan način, kao što su to učinili slovenski srednjoškolci? Zar nam kadrila koju su plesali srednjoškolci u našem neposrednom susjedstvu ne bi mogla poslužiti kao primjer vrijedan isticanja?</p>
<p>Bi, dakako, kad bi naša dalekovidnica to smatrala vrijednim spomena, a kamoli prikazivanja. Kad je riječ o divljačku iživljavanju na ljudima i imovini, a samo je u Zagrebu prošle subote ranjeno dvanaest osoba, oštećeno devetnaest tramvaja i dva autobusa, a zastrašeno i zgroženo čitavo civilno stanovništvo, o tome se, s laganim prizvukom odobravanja, može bez ograničenja govoriti u središnjoj informativnoj emisiji.</p>
<p>Nije, dakako, samo Hrvatska televizija zaslužna za isticanje različitih načina barbarskog slavlja, jer to u još većoj mjeri čine tiskani mediji. Što je tako herojsko u trčanju za loptom i zabijanju golova, kad znamo da iza te »požrtvovne trke« stoje godišnja primanja, barem za većinu tih igrača, veća od milijun eura (Jutarnji list, 8. lipnja).</p>
<p>Nisu li možda pravi heroji koji šutke preživljavaju s malim mirovinama ili mjesečnim primanjima koja uopće ne dobivaju ili sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci? Ili stotine tisuća nezaposlenih ljudi, koji ne vandaliziraju svoje gradove i javnu imovinu, ali će zato ipak biti stavljeni pod »prismotru« ove vlasti.</p>
<p>Umjesto da tijela reda izađu na ulice, unaprijed na to prikladno pripremljena, i smjesta privedu sve koji kreću u »oduševljenu destrukciju«, u Zavodu za zapošljavanje proradit će call center. Ne »pozivna služba« ili »centar za kontrolu«, nego call center, jer to svakako bolje zvuči. </p>
<p>Uvest će se prikladna i ažurna kontrola nad kretanjem nezaposlenih, umjesto da se kontrolira razularenu mladež koja npr. nakon mature demolira svoje gradove.</p>
<p>Nema sumnje da je svakome od nas jasno da će svaki nezaposleni koji možda negdje nekome ispili drva, odčepi začepljene vodovodne cijevi ili počisti tavan, više oštetiti ovu državu, nego oni koji samo tijekom subotnjeg ručka razore tolike tramvaje i učine bezbrojne štete diljem zemlje. </p>
<p>U Zagrebu je, barem prema izvješću tiskanih medija, priveden samo jedan izgrednik. Poruka je jasna. Strepite, građani, jer ako pobijedimo još koji put, moglo bi biti i krvavih glava. Tada će se možda privesti nešto više izgrednika, recimo barem dva-tri.</p>
<p>Pripadnici naše policije spremno su izašli na ulice kad su prije nekoliko dana naši ratni vojni invalidi željeli demonstrirati pred Saborom. </p>
<p>Učinkovito su u tome bili spriječeni barikadama u Mesničkoj ulici, jer bi bilo »nedolično« da su se »takvi« pojavili pred Saborom kad su u njemu boravili veleposlanici iz stranih zemalja. Ti su isti veleposlanici, međutim, po svršetku svečane sjednice Sabora prolazili u svojim limuzinama pored invalida koji su se jedva održavali na strmoj ulici prema Saboru.</p>
<p>Ova vlast očito ne razumije da su joj veleposlanici koje je željela zaštititi od pogleda na demonstrirajuće invalide mnogo više zamjerili što su ih prisilili da uz njih prolaze u svojim ulaštenim automobilima, osjećajući se nelagodno pred tolikom nevoljom i stideći se za vlast koja ih je tome izložila.</p>
<p>Toga su dana strani veleposlanici prolazili pokraj stvarnih heroja, koji su se prisilno sunčali pred barikadama vlasti za koju su se borili. </p>
<p>Ali i oni i mi možemo ovih dana pročitati u novinama da to nisu bili naši heroji, nego da su to oni koji se za silan novac bore na svjetskom nogometnom prvenstvu.</p>
<p>Očito je da je uzalud svako podsjećanje na činjenicu da nijedan naš znanstvenik, nijedan naš umjetnik nije u novinama doživio takve hvalospjeve iako su, na primjer, Zagrebački solisti pronijeli slavu naše zemlje doslovce diljem svijeta, preživljavajući, zaista herojski, sve moguće teške uvjete u kojima su vježbali i radili.</p>
<p>Njihov doprinos upoznavanju svijeta s malom Hrvatskom trajan je i nezaboravan, ovjekovječen na stotinama tisuća nosača zvuka, ali što je to prema uzdrhtaloj mrežici nogometnog gola, u koju je nogometnu loptu utjerao par herojskih nogu?</p>
<p>Naša je država danas prepuna heroja koji uspijevaju preživjeti ova teška vremena u kojima im se upravo u vrijeme divljačkog slavlja najavljuju nova poskupljenja, koja će, opet jednom, pasti na njihova leđa. </p>
<p>Bilo bi u redu, da ih se barem zaštiti od budućih »proslava« ili upozori da se zabarikadiraju u svojim kućama, kako ne bi pali žrtvom fizičkog izraza oduševljenja nogometnih navijača ili mladeži koja je završila neku školu.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Studij bez nastavnika i opreme neprihvatljiv</p>
<p>Treba ostvariti binarni sustav obrazovanja, stručni i sveučilišni. Zbog različitih obilježja tih studija, sve postavke, posebno one bitne za studente (od razredbena postupka do završna ispita), moraju biti jednoznačno iskazane. Samo jedan detalj, treba biti jasno da se upisuje ili jedan ili drugi studij. Bitne su razlike u pristupu nastavi i ciljevima koji se žele postići a to praktički isključuje mogućnost prijelaza i priznavanja ispita (osim iznimki kao što je npr. predmet Fizička i zdravstvena kultura) / Primjer Više zdravstvene škole naveo sam kao pozitivan. Smatram da bi se u nj trebala ugledati i ostala visoka učilišta. Uostalom, cjeloživotno obrazovanje jedna je od osnovnih postavki u materijalima što se bave pitanjima razvoja visokih učilišta, i to ne samo u Europi</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>U ovoj Vjesnikovoj rubrici 7. lipnja 2002. prof. Mladen Havelka, dekan Visoke zdravstvene škole, predsjednik Zajednice visokih škola i veleučilišta i član Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, u članku »Već viđena zabluda o stručnim studijima« osvrće se, među ostalim, i na moj tekst objavljen u Stajalištima 13. svibnja 2002. </p>
<p>Prof. Havelka odmah na početku članka konstatira da su nove visoke škole i veleučilišta osnovani većinom bez vlastitih nastavnika, bez opreme i bez potrebna prostora«. Time je praktički sve rekao.</p>
<p>Ponovit ću bitnu činjenicu, koju sam u Stajalištima i drugim tekstovima iskazao više puta: Studij bez stalno zaposlenih nastavnika, odgovarajućih prostora (predavaonica, učionica, knjižnica, laboratorija, ...) i potrebne opreme, a u skladu s potrebama društva (koje se temelje na kvantitativno iskazanim programima razvoja) jest neprihvatljiv.</p>
<p>Posljedice djelovanja učilišta koja ne ispunjavaju navedene uvjete, i izvode tzv. nastavu, snosit će i njeni polaznici i samo društvo. Odgovornost za pokretanje i održavanje takve nastave snose kako njeni inicijatori tako i odobritelji.</p>
<p>Prof. Mladen Havelka dalje piše da se zauzimam za ponovno ustrojavanje i izvođenje stručnih studija na sveučilištima. Očito da nije dovoljno pažljivo pročitao moj tekst.</p>
<p>Tamo piše: »Današnje stanje pokazuje da izdvajanje stručnih studija sa sveučilišta nije uspješno provedeno te da se, sve u skladu s važećim zakonima, vraćaju u okrilje strukovno-matičnih fakulteta kao npr. studiji ekonomije ili tekstilne tehnologije«. </p>
<p>Prema tomu, ne zauzimam se za vraćanje stručnih studija na sveučilište nego jedino navodim određenu činjenicu.</p>
<p>Osobno smatram da treba ostvariti binarni sustav obrazovanja, stručni i sveučilišni. Zbog različitih obilježja tih studija, sve postavke, posebno one bitne za studente (od razredbena postupka do završna ispita), moraju biti jednoznačno iskazane.</p>
<p>Samo jedan detalj, treba biti jasno da se upisuje ili jedan ili drugi studij. Bitne su razlike u pristupu nastavi i ciljevima koji se žele postići a to praktički isključuje mogućnost prijelaza i priznavanja ispita (osim iznimki kao što je npr. predmet Fizička i zdravstvena kultura). </p>
<p>Bio sam član Radne grupe koja se je bavila pitanjima osnivanja veleučilišta i visokih škola, pri Ministarstvu znanosti i tehnologije (u veljači 1998.). Dobro sam upoznat s osnovnim postavkama i ciljevima koji su se željeli postići.</p>
<p>Radna je grupa zamrla, a nikad nije rasformirana. Tražio sam od tadašnjih ministara, i putem rektora Sveučilišta u Zagrebu, da se aktivira, radi »analize rezultata i dostignutih ciljeva«, ali to nikada nije učinjeno.</p>
<p>Na kraju članka prof. Mladen Havelka piše: »Konstrukcije o nekim navodno neodobrenim tečajevima na Visokoj zdravstvenoj školi uopće ne bih komentirao«.</p>
<p>U mojem već spomenutom tekstu u Stajalištima piše: »Nije li to pitanje cjeloživotnog obrazovanja, kao što su 'tečajevi trajnog obrazovanja' kakve npr. organizira Visoka zdravstvena škola u Zagrebu«.</p>
<p>Podatak sam pročitao na Internet stranici Više zdravstvene škole (www.vmskola.hr/jucer_gl.htm), tamo piše: »Osim redovnog obrazovanja Viša zdravstvena škola organizira i tečajeve trajna obrazovanja iz brojnih područja prema potrebama i interesima pojedinih struka«.</p>
<p>Kao što se vidi, ne pišem niti o kakvoj »konstrukciji« niti o »neodobrenim« tečajevima. Dapače, primjer Više zdravstvene škole naveo sam kao pozitivan. Smatram da bi se u nj trebala ugledati i ostala visoka učilišta.</p>
<p>Uostalom, cjeloživotno obrazovanje jedna je od osnovnih postavki u materijalima što se bave pitanjima razvoja visokih učilišta, i to ne samo u Europi.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, do umirovljenja više godina bio član Odbora za nastavu Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Dok će navijači gledati utakmicu, policijske će kamere gledati njih</p>
<p>Trinaest novih ZET-ovih tramvaja u četvrtak će biti povučeno iz prometa kako ih navijači nakon utakmice Hrvatske i Ekvadora ne bi ponovo demolirali / Ukoliko i dođe do gužvi i »čepova«, promet će preusmjeravati policija</p>
<p>Odlučujuću nogometnu utakmicu koja će se odigrati u četvrtak između Hrvatske i Ekvadora, građani će moći pratiti na velikom videozidu koji će biti postavljen na Trgu bana Josipa Jelačića. Naime, da se navijačima prenese što bolja atmosfera utakmice, za postavljanje videoekrana pobrinulo se gradsko Poglavarstvo i zamjenik gradonačelnice. No velika okupljanja, pogotovo navijačka, nose sa sobom i velike probleme. Stoga su ubrzo uslijedili i dogovori između Gradskog poglavarstva i policije o sigurnosti. </p>
<p>»S obzirom na postavljenje videozida i dolaska većeg broja posjetitelja, policija će pojačati broj djelatnika na glavnom mjestu okupljanja, znači Trgu«, rekla je Stanka Saraja, glasnogovornica Policijske uprave Zagreb. Također, posjetioci će biti snimani video kamerama. »U slučaju da dođe do nekih problema, primjerice tuče, imati ćemo sve na video zapisu«, rekla je Saraja. Na pitanje da li su navijači snimani u subotu kad je bila utakmica između Hrvatske i Italije, Saraja nam je odgovorila da nije. »Onda susret nije bio organiziran kao sada,«, izjavila je Saraja. </p>
<p>Što se tiče prometa, za sada posebnih regulacija nema. Promet će se odvijati kao i obično, dok ne dođe do zagušenja. »Osigurati ćemo maksimalnu protočnost prometa na svim pravcima u gradu«, rekla je Saraja. Ukoliko i dođe do gužvi i »čepova«, promet će preusmjeravati policija. Na pitanje koliko će biti prisutno policajaca, Saraja nam je odgovorila da će ih biti »duplo više nego zadnji put«. Točan broj nije htjela reći. »Ali imamo spremne i ljude sa strane, ako dođe do nekih većih izgreda«, rekla nam je. </p>
<p>Trinaest novih ZET-ovih tramvaja u četvrtak će biti povučeno iz prometa kako ih navijači nakon utakmice Hrvatske i Ekvadora ne bi ponovo demolirali, saznali smo u Odnosima s javnošću ZET-a.</p>
<p>ZET povlači nove tramvaje</p>
<p>Na taj se potez ZET odlučio nakon što su u subotu navijači vatrenih slaveći pobjedu, uništitli čak 17 tramvaja i dva autobusa. Kako se slična situacija ne bi ponovila Zetovci apeliraju na učinkovitiji rad policije. </p>
<p>»Neshvatljivo je,« kažu u ZET-u. »da je u subotu samo jedna osoba privedena zbog divljanja u tramvaju, a toliki ih je broj uništeno.« Da podsjetimo, radilo se o demoliranim poništivačima karata, razbijenim staklima i izudaranim oplatama.</p>
<p>U slučaju većih gužvi tramvajski će se promet preko Trga bana Josipa Jelačića odvijati normalno dok mogućnosti budu dozvoljavale. U ZET-u pak, apeliraju osim na policiju i na dostojanstveno slavlje Zagrepčana.</p>
<p>Nataša Zečević i Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Preko Blizneca po devet novih mostova</p>
<p>»Šumska hendi staza Bliznec« predviđena je za sve tipove invaliditeta, od invalida u kolicima pa do slabovidnih i slijepih osoba/ Do sada je na izgradnju staze utrošeno 1,5 milijuna kuna</p>
<p>Radovi uz Sljemensku cestu u punom su jeku. Naime, nakon ishođenih dozvola i izrade projekata, Javna ustanova Park prirode Medvednica i Hrvatske šume pokrenule su, u suradnji sa Savezom organizacija invalida Hrvatske, izgradnju prve invalidske staze na Medvednici, nazvane »Šumska hendi staza Bliznec«. </p>
<p>Početak staze je na parkiralištu Bliznec, na kojem će se osigurati parkirališna mjesta za invalide. Staza se nastavlja uz korito potoka Bliznec, preko kojeg se trenutno gradi devet novih mostova te ih se »presvlači« u hrastove planjke, a završava kod pilane Bliznec. Do sada je napravljena i podloga za samu stazu od šljunka i drveta, trenutno se postavljaju cijevi za struju i telefon te rubnici uz stazu. Slijedi popločenje staze s usmjerivačima kretanja za slijepe osobe, postavljanje drvenih rasvjetnih stupova i zaštitne drvene ograde. </p>
<p>»U pripremi je i izrada tekstova za informativno-edukativne table o flori, fauni i općenito o značajkama Medvednice koje će se postaviti uz stazu«, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica Nives Farkaš Topolnik, dodajući da će, osim uobičajenim slovima, table biti ispisane i Braillovim pismom. Staza je, naime, predviđena za sve tipove invaliditeta, od invalida u kolicima pa do slabovidnih i slijepih osoba. Na ulazu i izlazu staze postavit će se karta s ucrtanom trasom staze, a predviđena su i četiri odmorišta s klupama.</p>
<p>Veliko sastajalište invalida i planinara uredit će se oko i u pilani Bliznec. »Uređenje pilane Bliznec i kulinarska ponuda te uređenje izložbenog prostora ujedno je i pilot program ugostiteljstva na šumarski način« rekao nam je upravitelj Šumarije Zagreb Herbert Krauthacker objašnjavajući da će pilanu voditi Šumarija. </p>
<p>Na izgradnju staze do sada je već utrošeno 1,5 milijuna kuna, a završetak radova i otvaranje staze planira se u kolovozu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HPB i Vinkuran novi vlasnici Tržnog centra</p>
<p>Situacija oko komunalnog poduzeća Velkom u stečaju i dalje se komplicira, čulo se za vrijeme aktualnog sata na sjednici Gradskog vijeća održanoj u utorak. Hrvatska poštanska banka i tvrtka Vinkuran kao vjerovnici Velkoma - postali su vlasnici velikogoričkog Tržnog centra. Podsjetimo, Vinkuran je bio jedan od izvođača radova na Tržnom centru, zbog kojeg je Velkom i završio u stečaju. Najveći problem bi mogli imati vlasnici poslovnih prostora, koji su prostore u Centru kupili ili unajmili od Velkoma. Ti prostori nisu etažirani ni uknjiženi jer su bili pod hipotekom, a o njihovoj sudbini odlučit će novi vlasnici.</p>
<p>Ni ova sjednica nije mogla proteći bez pitanja HSS-ovca Stjepana Kosa o sanaciji odlagališta otpada u Mraclinskoj Dubravi. Kao što je poznato, Poglavarstvo je spremno sanirati odlagalište, no ne može dobiti lokacijsku dozvolu jer su mještani mjesnog odbora Buševec podnijeli ustavnu tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša zbog pozitivne ocjenu programa o sanaciji. Buševčani, isto kao i njihovi susjedi iz Mraclina, smatraju da Ministarstvo nije dobro sagledalo sve aspekte ugroženosti tog prostora. Nadmudrivanje Poglavarstva i spomenutih mjesnih odbora će, sudeći po raspravi koja je vođena, potrajati a situacija sa odlagalištem je sve teža. Cijenu bi mogli platiti svi građani, jer ukoliko mjesni odbori blokiraju odlagalište, smeće će se morati odvoziti na Jakuševac, što bi povećalo cijenu odvoza..</p>
<p> U nastavku sjednice Usvojena su godišnja izvješća gradskih ustanova: vrtića Velika Gorica i Ciciban, Pučkog otvorenog učilišta, Muzeja Turopolja, Gradske knjižnice i Ustanove za upravljanje sportsko - rekreacijskim centrom. Jednoglasno je prihvaćen i prijedlog Poglavarstva da se priključak građana na komunalnu infrastrukturu (4,5 tisuće), te na pitku vodu (2 tisuće), može plaćati u deset obročnih rata. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvorena preuređena Opatovina</p>
<p>»Nismo znali točno kada će biti završena, jer ovo nije bilo koja ulica, već je ona dio povijesti našega grada, između Griča i Kaptola, a to svjedoči i dio pokraj crkve koji još nije uređen zbog arheoloških iskapanja«, naglasila je u svom govoru prilikom službenog otvaranja preuređene Opatovine u srijedu prijepodne Vlasta Pavić, zagrebačka gradonačelnica.</p>
<p>Radovi su započeli 20. veljače, a trajali su do 5.lipnja i u tom vremenu obnovljena je ulična instalacija, infrastruktura i priključci u dužini od 277,66 metara. </p>
<p>U investiciji vrijednoj preko tri milijuna kuna napravljeno, je, kako je rečeno »najviše što se u ovom trenutku moglo učiniti«.</p>
<p> Ova ulica je važna jer u njoj život traje 24 sata, ali se na njoj neće stati u preuređenju užeg centra grada.</p>
<p>rekao je za Vjesnik Anđelko Šućur, predsjednik gradske četvrti Gornji grad - Medveščak.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sve o biciklizmu</p>
<p>Trenutačno najbolje plasirani hrvatski biciklist, Vladimir Miholjević</p>
<p> - Miha gost je tribine »Na putu prema gore«, koja će se održati u petak u prostorijama KIC-a (Preradovićeva 5). Kako je gost član profesionalnog tima Alessio iz Italije i prvi biciklist koji se od osnutka Hrvatske postao članom takvog tima, organizator očekuje da će se dotaknuti mnoge zanimljive teme vezane uz biciklistički sport. Na tribini će Miholjević govoriti o svom usponu ka profesionalnom biciklizmu i izazovima tog sporta. Tema će biti i doping u profesionalnom sportu. </p>
<p>Tribinu je organizirala Udruga Bicikl (pokretač internet magazina www.bicikl.com), koja se zalaže za popularizaciju bicikla kao prijevoznog sredstva. Tribina počine u 18 sati. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Stvaralaštvo starijih počinje vrtnom zabavom</p>
<p>U organizaciji Doma za starije i nemoćne osobe Trešnjevka, u četvrtak, 20. lipnja u 16 sati u podružnici u Drenovačkoj 30, održat će se tradicionalna manifestacija »Stvaralaštvo starijih«. Na druženju i vrtnoj zabavi okupit će se tristotinjak umirovljenika iz desetak domova za stare i nemoćne iz Zagreba i Županije. </p>
<p>Uz njih, na svečanost su pozvani i korisnici Doma za psihičko oboljele osobe Loborgrad i Bidružica kraj Desinića. Prema riječima Marijana Lepeja, predstojnika podružnice u Drenovačkoj, cilj je manifestacije pokazati Zagrepčanima kako starije osobe na radnim terapijama mogu biti produktivne. Tako će se upriličiti i prodajna izložba radova korisnica doma, od kukičanih i pletenih podmetača i odjevnih predmeta kao i starih fotografija i nekad upotrebljavanih predmeta, poput pegli. Na svoje će posebno doći i umjetnički nastrojeni umirovljenici koji će prodavati likovne uratke po simboličnim cijenama.</p>
<p>Vrtnu zabavu neke umirovljenice očekuju s nestrpljenjem. Kako kažu djelatnici domova, one već sad isprobavaju frizure i oprave u kojima će zablistati. Kako se tradicija ne bi iznevjerila uprava Doma pobrinula se za dolazak nekolicine poznatih glazbenika. Tako će umirovljenike nastupom zabavljati Zdenka Kovačiček, Los Caballeros, Višnja Korbar, Ivica Šerfezi, Kraljevi ulice, Kostadinka Velkovska i drugi. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Grad odugovlači s izdavanjem lokacijske dozvole</p>
<p>Iako su u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica ove godine planirali i uređenje rudnika Zrinski, Grad, nakon dvije godine, još uvijek nije izdao lokacijsku dozvolu potrebnu za njihovo uređenje. »Predložili smo da se cijeli prostor oko rudnika, zvan Rudarski vrt, izdvoji iz gospodarenja šumama i zaštiti nekom od dodatnih kategorija zaštite, na primjer kategorijom park šuma« rekla nam je ravnateljica Nives Farkaš Topolnik dodajući da se to treba odobriti kroz Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica koji bi do kraja godine trebao biti gotov. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Ne smatram se seks-simbolom!</p>
<p>Da sam barem u vezi s Anom Kurnjikovom! Prelijepa je... / Tko zna, možda i snimim duet s tatom</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Premda bi ga većina novinara, ovaj put pretežno pripadnica 'sedme sile', najradije nagradilo pljeskom, Enrique Iglesias nije bio tako toplo pozdravljen kad je u utorak navečer stigao na konferenciju za novinare, održanu u hotelu Sheraton, gdje je i odsjeo. Naime, svjetska si je pjevačka zvijezda dozvolila bezobrazno kašnjenje od 45 minuta, a najavljeno trajanje konferencije - pola sata, skraćeno je na - 15 minuta. Bilo kako bilo, dan uoči koncerta, Enrique je razgovarao s novinarima, koji su ovaj put u većem broju stigli iz susjednih država, nego iz Hrvatske.</p>
<p>Bez ijedne isprike za kašnjenje, koje nije objasnio niti organizator koncerta Želimir Čabraja, vlasnik agencije »Aplauz«, Enrique je uzrečicom »Hi guys« pozdravio novinare te odgovorio na pitanja vezana uz nastajanje njegovih pjesama, spotova, lijepih djevojaka... </p>
<p>Na neizbježno pitanje kako mu se sviđa u Hrvatskoj Enrique nije imao dugačak odgovor, budući da je u Zagrebu proveo tek jedan dan. Međutim, podsjetio je novinare da je prije šest godina gostovao na Festival Baru u Puli. »Tada još nisam bio poznat, pa vjerojatno o tome ništa ne znate. No, bitno je da sam sada ovdje i zasad mi se vrlo sviđa«.</p>
<p>Iglesias je u Zagreb sletio u ponedjeljak navečer privatnim zrakoplovom, a kako organizator niti jedan medij nije obavijestio o njegovu dolasku, neki su novinari proveli nekoliko sati čekajući u zračnoj luci. Jedna je novinarka tako čula Iglesiasovu zamolbu organizatoru da ga vodi na mjesta gdje će upoznati lijepe Hrvatice o kojima je tolilko čuo. »Nisam to rekao, niste baš tako mogli čuti. Istina je, čuo sam da u Hrvatskoj ima lijepih žena, i vidio sam ih u jučerašnjem izlasku, no tamo me vodio organizator koncerta, koji je izlazak u Indy's već ranije isplanirao«, odgovorio je Enrique, znatno simpatičniji no što su ga opisale članice hrvatskog fun-cluba, koje su ga dan ranije satima čekale u zračnoj luci. </p>
<p>»Donijela sam mu bombonijeru s kartom Hrvatske i drago mi je što ga vidim, no suviše je hladan i radije bih da je umjesto njega ovdje Ricky Martin, ili nova španjolska zvijezda Raul«, ispričala je Quiqueova obožavateljica.</p>
<p>Na pitanje smatra li sebe seks-simbolom, Enrique je odgovorio negativno. »Ma kakvi, mršav sam i nikakav... Niste me vidjeli golog, pa ne možete znati!«, simpatično je odgovorio, što je kod novinara izazvalo smijeh. </p>
<p>Kako je na prošlom albumu Enrique ugostio Whitney Huston, novinare je zanimalo planira li snimiti još koji duet, te zašto ga ne snimi s ocem, Juliom Iglesiasom.</p>
<p>»Imam nekoliko dueta na pameti, no još ništa nisam dogovorio. Posebno bih ga volio snimiti s Lionelom Ritchijem, kojeg iznimno cijenim, i kao autora, i kao pjevača. Što se mog oca tiče, milijun puta mi je to palo na pamet! Tko zna, možda se jednom i dogodi«.</p>
<p>Premda se uoči konferencije pričalo kako je pjevačka zvijezda zabranila pitanja o Ani Kurnjikovoj, budući da se mnogo pisalo o njihovoj navodnoj vezi, te da je zaprijetio odlaskom iz dvorane ukoliko mu se postavi slično pitanje, ipak nismo željeli otići bez da saznamo jesu li Enrique i Ana zajedno. »Da bar! Ana je tako lijepa...«.</p>
<p>Koncert Enriquea Iglesiasa u zagrebačkom Domu sportova održan je u srijedu navečer, s početkom u 21 sat. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Richarda Gerea još uvijek prati imidž seks simbola</p>
<p>MADRID, 12. lipnja</p>
<p> - Unatoč dobi od 52 godine i holivudskoj karijeri od desetak filmova, idol velikog ekrana Richard Gere kaže da se još uvijek bori s imidžem seks simbola koji ga prati od 1980. kad je snimio film »Američki žigolo«. </p>
<p>Gere je u Madridu promovirao svoj najnoviji film »Unfaithful«, u kojem glumi supruga čija žena ima aferu s mlađim muškarcem. Prema njegovim riječima, mnogima je teško zamisliti ga u takvoj ulozi. »Svi me pitaju kako je moguće da uz mene 'žigola' postoji još neki žigolo«, šalio se Gere na tiskovnoj konferenciji.</p>
<p>»No Olivier je zapravo puno bolji od mene i garantiram svim damama da neće biti razočarane«, dodao je Gere misleći pritom na svojeg mlađeg filmskog kolegu Francuza Oliviera Martineza.</p>
<p>U filmu »Unfaithful« britanski redatelj Adrian Lyne analizira iskustvo Gereova lika kad ovaj otkrije da mu se žena, koju tumači Diane Lane, zaljubila u drugog muškarca. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Danijel Popović ne osjeća se krivim za krivotvorenje</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Danijel Popović, pjevač koji je široj javnosti poznat po pjesmi »Julie« s kojom nas je 1985. predstavljao na Eurosongu, u srijedu je na Općinskom sudu izjavio kako se ne osjeća krivim za navode iz optužnice koji mu se stavljaju na teret. </p>
<p>Naime, Općinsko državno odvjetništvo tereti Popovića za izradu krivotvorenih registracijskih tablica i njihovo korištenje na vozilu. </p>
<p>Premda je na raspravi u srijedu Popović izjavio kako je kriv, u daljnjem je iskazu bilo vidljivo da nije razumio pitanje o izjašnjavanju za krivnju, te je nakon što mu je sutkinja Natalija Glumičić Ščekić objasnila, izjavio kako se ne osjeća krivim. </p>
<p>Slijedeća je rasprava zakazana za listopad. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Modni performance Ivane Popović o »žrtvama mode« </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Slučajni prolaznici koji su se u utorak predvečer našli na jezeru Bundek ostali su nemalo iznenađeni vidjevši nepomična tijela dvadesetak mladih djevojaka kako leže tik do jezera. Saznavši da je riječ o kazališno-scenskom modnom projektu »Ja sam žrtva mode« autorice Ivane Popović, neki su mirno nastavili šetnju dok su drugi sa zanimanjem nastavili promatrati »egoistično, humanistički, autoseksualan modni spektakl i dokumentarnu dramu o žrtvama mode«. </p>
<p>Riječ je o interdisciplinarnom umjetničkom uratku, koji na inovativan način ujedinjuje i produbljuje tematiku »modnih procesija« koje je mlada akademska kiparica, modna kreatorica i interdisciplinarna umjetnica Ivana Popović realizirala u protekle tri godine kroz projekte Homonomadi, Vile nerotkinje, Transvestiti prosjaci, Lezbe ožujske, Klasne razlike, Standard konfekcija i Žrtva mode. Djevojke su, prema riječima Ivane Popović, umrle zbog kreacija koje su imale na sebi, a iz »nepomičnog stanja« micali su ih jedino neumorni komarci.</p>
<p>Kazališno-scenski modni projekt, realiziran je uz pomoć Ministarstva kulture RH i odjela za kulturu grada Zagreba, široj će javnosti biti predstavljen u četvrtak u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. Događanja od 11. i 13. lipnja uvod su u rujanski istoimeni dokumentarni igrokaz.</p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Predmeti slavnih na aukciji za Svjetski dan izbjeglica</p>
<p>NEW YORK, 12. lipnja</p>
<p> - Majice s potpisom glumice Angeline Jolie i supermodela Naomi Campbell našle su se među predmetima ponuđenima na dražbi organiziranoj na eBay.com kojom se obilježava Svjetski dan izbjeglica, objavila je UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR u utorak. Maketa automobila s potpisom vozača Formule 1 Michaela Schumachera, teniski reket Martine Hingis te svilena bluza i šal dizajnera Ungara, koje je nosila pokojna glumica Melina Mercouri, također su na listi predmeta čijom će se prodajom potaknuti programi UNHCR-a za žene širom svijeta. UN se nada da će dražbom koja je započela u ponedjeljak navečer na glavnoj stranici eBay.coma te nizu nacionalnih stranica prikupiti 250.000 dolara. Žene predstavljaju gotovo 50 posto svjetskih izbjeglica koje primaju pomoć od UNHCR-a, priopćio je glasnogovornik Kris Janowski. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Ivo Pogorelić otvara novu sezonu u »Lisinskom« </p>
<p>Koncert pijanista Ive Pogorelića održat će se 6. listopada / U idućoj sezoni četiri ciklusa - »Lisinski subotom«, »Jazz ciklus Lisinski & HDS«, »Mladi u Lisinskom« i »Videoklub Lisinski« / Druga faza obnove orgulja u dvorani trebala bi početi ovoga ljeta / Pripreme za svečarsku sezonu 2003./2004.</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Istaknuti pijanist Ivo Pogorelić otvorit će novu koncertnu sezonu sezonu u »Lisinskom«. U ciklusu »Lisinski subotom« on će početkom listopada održati recital s djelima Beethovena i Rahmanjinova. To je rečeno u srijedu na konferenciji za novinare u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga na kojoj je predstavljena sljedeća koncertna sezona u toj dvorani. O tome su u ime KD Lisinski govorili Lovro Lisičić i Dubravko Majnarić, a počasni gost konferencije bio je pijanist Ivo Pogorelić. </p>
<p>Ivo Pogorelić govorio je o programu s kojim će nakon dužeg vremena nastupiti pred zagrebačkom publikom. Riječ je o dvije glasovirske sonate L. van Beethovena i ciklusu »Moments Musicaux« Sergeja Rahmanjinova koji se, kako je istaknuo Pogorelić, rijetko izvode. Stoga će biti snimljeni i na nosaču zvuka tvrtke Deutsche Gramophone. Isti će program vjerojatno izvesti i u Ljubljani te Sarajevu i Beogradu. Pogorelić vjeruje da će i s drugim, kasnijim koncertnim programima nastupati pred publikom u Zagrebu. Treba reći i da je tremin zagrebačkog recitala, 6. listopada u 19.30 na večer, a ne u 12 sati, kako je navedeno u programskim publikacijama KD Lisinskoga.</p>
<p>Sezona 2002./2003. sastoji se od četiri ciklusa, »Lisinski subotom« (12 koncerata i recital Ive Pogorelića), »Jazz ciklus Lisinski & HDS« (5 koncerata), »Mladi u Lisinskom« (12 koncerata dobitnika nagrade »Darko Lukić«) i »Videoklub Lisinski« (12 projekcija vrhunskih produkcija opera, opereta, baleta i mjuzikla). Osim tih ciklusa, u sezoni 2002./2003. čut ćemo i četiri koncerta Kvarteta Sebastian koji će nastupiti uz goste.</p>
<p>Program za 2002./2003. godinu obećaje u cjelini kvalitetnu, zanimljivu i relevantnu sezonu. Nastupit će većinom vrlo dobri ansambli i umjetnici, među kojima i nama ne tako poznati, a u svijetu afirmirani. Također ćemo čuti i neke od naših ponajboljih reproduktivaca, a posebno veseli mogućnost što će se i mladi glazbenici moći iskušati u profesionalnom ciklusu. S time u vezi treba reći da se »Akademski ciklus«, koji je pokrenut prije nekoliko godina zajedno s Muzičkom akademijom u Zagrebu, u sezoni 2002./2003. neće održati, no pripreme za njegovo novo pokretanje u sezoni 2003./2004. već su počele. </p>
<p>Sezona 2003./2004. ujedno je i svečarska sezona KD Lisinski (dvorana je otvorena 1973.), i do tada će, po riječima Lovre Lisičića, biti završena i druga faza obnove orgulja u dvorani. U godini 2003. u Lisinskom će se održati i tri međunarodna natjecanja. To su EPTA - pijanističko natjecanje, MBZ - kada će se, između ostaloga, praizvesti opera »Životinjska farma« Igora Kuljerića, i dirigentsko natjecanje »Lovro pl. Matačić«.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>SRAM</p>
<p>Brak ne oslobađa ženu srama i poniženja </p>
<p>Moraš ostati ovdje, rekao je Bilquis, dok se stvari ne srede, tako da vidimo što je, a što nije. I tako je Raza u privremenu stožeru u vojnoj bazi, a njegova nevjesta leži među rodbinom koja se pretvara da spava, i zna da je noću neće posjetiti nijedan muškarac</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>Sada se u mraku čuju tihi zvukovi: užad ležajeva svija se pod težinom još jednog tijela, odjeća se gužva, supruzi teško dišu. Mrak postupno dobiva svojevrstan ritam koji ubrzava, vrhuni i zamire. </p>
<p>Potom se čuje tih, umotan hod prema vratima, nekoliko okretaja kvake, te napokon tišina, jer je Bariamma prestala hrkati čim je to pristojnost prestala zahtijevati.</p>
<p>Rani Humayun, koja je uhvatila jedan od kapitalnih trofeja na bračnom lovištu i uskoro će otići iz spavaonice kako bi se udala za bljedoputa Iskandera Harappu, mlada milijunaša senzualnih usana, obrazovana u inozemstvu, a osamnaest joj je godina kao i Bilquisi, sprijateljila se s nevjestom svoga rođaka Raze. </p>
<p>Bilquis uživa u Raninim zlobnim osudama takva rasporeda spavanja (premda se pravi da je one sablažnjuju). »Zamisli, u tom mraku«, kikoće se Rani dok njih dvije grickaju svoje svakodnevne porcije začina, »koja može znati je li joj došao baš njezin pravi suprug? </p>
<p>I koja bi se požalila? Billoo, kažem ti, ti oženjeni muškarci i žene izvrsno se zabavljaju u ovoj proširenoj obitelji. Kunem ti se, možda ujak s nećakinjom, brat s bratovom ženom, nikada nećemo znati tko su pravi očevi djece«. </p>
<p>Bilquis pristojno crveni u licu i prekriva Ranina usta rukom koja miriše na korijandar. »Dušo, prestani, kakve su to prljave riječi!« </p>
<p>Ali Rani je neumorna. »Ne, Bilquis, kažem ti, ti si ovdje nova, ali ja sam odrasla ovdje i kunem se kosom naše Bariamme da je ovaj sustav, koji je navodno uspostavljen zbog pristojnosti i tako dalje, zapravo samo izgovor za najveću orgiju na svijetu«. </p>
<p>Bilquis ne ističe (to bi bilo nepristojno) da sićušna, gotovo patuljasta Bariamma ne samo da je bezuba i slijepa nego više nema nijedne vlasi na svojoj staroj glavi. Matrijarh nosi periku.</p>
<p>Gdje smo to mi, i kada? </p>
<p>U velikoj obiteljskoj kući u staroj četvrti obalnoga grada koji moram nazvati Karachijem, jer nemam izbora. </p>
<p>Raza Hyder, siroče poput svoje žene, doveo ju je (odmah po izlasku iz DC-3 kojim su doletjeli na zapad) u krilo svoje obitelji: Bariamma je njegova baka po pokojnoj majci. </p>
<p>»Moraš ostati ovdje«, rekao je Bilquis, »dok se stvari ne srede, tako da vidimo što je, a što nije«. I tako je Raza u privremenu stožeru u vojnoj bazi, a njegova nevjesta leži među rodbinom koja se pretvara da spava, i zna da je noću neće posjetiti nijedan muškarac. </p>
<p>Da, vidim da sam uveo svoju pripovijest u drugu beskrajnu kuću, koju čitatelj možda već uspoređuje s dalekim dvorcem u pograničnom gradu Q.-u, no kakoli se samo ona razlikuje! </p>
<p>Jer to nije zapečaćena utvrda; ona jednostavno pršti od članova obitelji i srodnika.</p>
<p>»Oni još žive na stari, seljački način«, upozorio je Raza svoju suprugu prije no što ju je smjestio u tu kuću, u kojoj se vjerovalo da puka činjenica braka ne oslobađa ženu srama i poniženja što proistječe iz spoznaje da redovito spava s muškarcem. </p>
<p>Stoga je Bariamma smislila četrdeset hajduka, a da se o tome uopće nije ni raspravljalo. </p>
<p>Dakako, sve žene poricale su da se ikada dogodilo išta »te naravi«, i kada bi došlo do trudnoće, to kao da se događalo nekom čarolijom, kao da su sva začeća bezgrešna, a rođenja djevičanska. U toj kući prihvaćena je zamisao partenogeneze kako bi se održao određeni red i otklonili neugodni pojmovi tjelesnosti.</p>
<p>Bilquis, djevojka koja je sanjala o tome da bude kraljica, mislila je, ali nije govorila naglas: »O, Bože. Odakle li su ove neznalice. Zaostali, seoski idioti, posve neobrazovani, a ja sam zapela ovdje, među njima.« </p>
<p>Naglas bi pak krotko govorila Razi: »O starim tradicijama ima se što reći«. Raza bi ozbiljno potvrđivao glavom, a njezino srce potom bi potonulo još dublje.</p>
<p>Dakako, Bilquis, najnoviju pridošlicu, nitko nije smatrao kraljicom u Bariamminu carstvu.</p>
<p>»Pazi ako ne budemo imali sinova«, rekao je Raza svojoj ženi, »u obitelji moje majke sinovi rastu na drveću«.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kulturni pothvat za 21. stoljeće</p>
<p>Impresivno djelo hrvatske leksikografije koje na 1512 stranica donosi 110.000 osnovnih riječi i izvedenica, 47.000 hrvatskih imena, prezimena i lokaliteta te 18.000 obrađenih imena iz zemljopisa, povijesti, mitologije i opće kulture / Tematskom širinom i brojem unosa to je dosad najbogatiji jednojezični hrvatski rječnik</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Kao sinteza i kruna dvanaestogodišnjega rada izdavačke kuće Novi Liber na leksikografskim izdanjima (Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića, Rječnik stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina te Kronologija Hrvatska - Europa - Svijet urednika Ive Goldsteina) izrastao je prvi Hrvatski enciklopedijski rječnik, koji je u srijedu svečano predstavljen u Hrvatskome narodnom kazalištu. Na Rječniku je surađivalo 30-ak znanstvenika s raznih područja, a to impresivno djelo hrvatske leksikografije, na 1512 stranica i više od 120 stranica dodatka donosi 110.000 osnovnih riječi i izvedenica, 47.000 hrvatskih imena, prezimena i lokaliteta njihove rasprostranjenosti te 18.000 obrađenih imena iz zemljopisa, povijesti, mitologije i opće kulture.
»Namjera sastavljača Rječnika bila je što potpunije prikazati bogat korpus živoga hrvatskoga govornoga i pisanoga jezika. Novost koju donosi prvi Hrvatski enciklopedijski rječnik je sustavno uvrštena onomastika, gdje su posebno značajni hrvatski toponimi, hidronimi i sl. Osim toga, to je i prvi opći rječnik nekoga slavenskog jezika koji sustavno donosi etimologiju za sve riječi, a to čini na sažet i jezgrovit način«, rekao je na predstavljanju Rječnika akademik August Kovačec, istaknuvši pritom da količina teksta toga zamašnoga djela može stati u 50-ak knjiga standardnoga formata, te da je to jedan od najambicioznijih i najznačajnijih leksikografskih i kulturnih pothvata 20. i 21. stoljeća, djelo koje zaslužuje da se dopunjuje u još mnogim izdanjima. </p>
<p>Govoreći o značenju Enciklopedijskoga rječnika za novinarsku struku, novinar Marko Grčić rekao je da Rječnik na neki paradoksalan način miri dva ponajviše politički disparatna područja, te da »stvarno i simbolički označava kraj luđačke hrvatske navade da se u paničnome strahu od srpskoga bježi u drugu krajnost«.</p>
<p>Zahvalivši suradnicima za kvalitetu obavljena posla, mr. Ljiljana Jojić, jedna od autorica i glavnih urednica Rječnika, napomenula je da je najviše građe za Hrvatski enciklopedijski rječnik preuzeto iz Anićeva Rječnika hrvatskoga jezika i Anić-Goldsteinova Rječnika stranih riječi, ali da su konzultirani svi rječnici i leksikoni koji su do sada izašli. O Rječniku je govorio i prof. dr. Ranko Matasović, najmlađi autor i jedan od glavnih urednika Rječnika.</p>
<p>Predstavljanje prvoga Hrvatskog enciklopedijskog rječnika bila je prigoda da se obilježi i 50. obljetnica uredničkoga rada Slavka Goldsteina, kojemu su još mnogo uspjeha u radu poželjeli dr. Zdravko Jelenović, izaslanik predsjednika Republike Stjepana Mesića, dr. Antun Vujić, ministar kulture, te književni povjesničar Stanko Lasić, koji je Slavku Goldsteinu darovao dar slikara Josipa Vanište, njegovu umjetničku sliku. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Utemeljena nagrada »Radoslav Putar«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Institut za suvremenu umjetnost (ISU) u Zagrebu ustanovio je prvi put natječaj za godišnju nagradu »Radoslav Putar« za likovne umjetnike do 35 godina, koja je u srijedu predstavljena na konferenciji za novinstvo u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).</p>
<p> Nagrada se dodjeljuje za kvalitetu i inovativnost umjetničkim djelima nastalima 2001. i 2002., a u obzir dolaze slike, kipovi, grafike, crteži, instalacije, fotografije, videi, novi mediji i performanci, istaknula je ravnateljica ISU-a Janka Vukmir, dodavši kako se mogu natjecati profesionalni i amaterski likovni umjetnici. Napomenula je da djela primijenjene umjetnosti, dizajna, kazališta i filma nisu uključena u natječaj te da svi prijavljeni kandidati moraju biti hrvatski državljani.</p>
<p> Stručni odbor u sastavu Jasna Galjer, Ljiljana Kolešnik, Igor Španjol, Slaven Tolj i Janka Vukmir odabrat će među prispjelim prijavama četiri finalista koji će se predstaviti na zajedničkoj izložbi u rujnu u Zagrebu. Na otvorenju izložbe, najavila je Vukmir, Stručni odbor će među finalistima izabrati i proglasiti dobitnika Nagrade, koja se sastoji od sedmotjedna boravka u SAD-u (od 21. listopada do 20. prosinca) i samostalne izložbe u Zagrebu nakon povratka iz SAD-a.</p>
<p> Zaklada za civilno društvo tu je Nagradu 1991. utemeljila u Češkoj i 1996. u Slovačkoj, a od ove godine je pokušava proširiti i u drugim istočnoeuropskim i srednjoeuropskim državama i suradnjom sa zagrebačkim ISU-om osnovana je prva od novih takvih nagrada, rekla je Vukmir. Ocijenila je kako je nagradom »Radoslav Putar« i Hrvatska dobila jednu od nacionalnih nagrada u nizu sličnih nagrada ustanovljenih u Srednjoj Europi. </p>
<p> Nagrada nosi ime povjesničara umjetnosti, kritičara i kustosa Radoslava Putara (1921. - 1994.) koji je bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku, stoji u obrazloženju Nagrade. Dodaje se i kako je njegov rad važan i zato što je Putar promicao ideje demokracije i zagovarao dijalog, snošljivost, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Priča o Zagrebačkom velesajmu</p>
<p>Roman vješto povezuje izmišljene i neizmišljene likove, tako da uz Vladimira Bakarića zvanog Buda ključnu ulogu ima i tadašnji zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Kroz mnoštvo izmišljenih i neizmišljenih likova smještenih u Zagreb pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća vodi nas novi roman Josipa Barkovića »Rasplet u Rimu« s podnaslovom »Roman o Zagrebačkom velesajmu«. Djelo pripovjedača koji se afirmirao neposredno poslije II. svjetskoga rata, u izdanju Naklade Pavičić, predstavljeno je u srijedu u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p>»Roman je napisan još 1988. godine, a u središtu radnje je djelovanje vodstva Zagrebačkoga velesajma sredinom dvadesetog stoljeća. Ono zbog svojih liberalnih gospodarskih stajališta dolazi pod udar represivnog aparata za mljevenje svakoga političkog otpora. Od poznatih likova uz Vladimira Bakarića zvanog Buda ključnu ulogu ima tadašnji zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac koji vodstvu Velesajma drži politički kišobran«, rekao je na predstavljanju urednik knjige Josip Pavičić.</p>
<p>Prof. dr. Cvjetko Milanja naglasio je da je »roman pisan neorealističkim stilom i kroz tematske slojeve javnog, političkog i privatnog djelovanja traži i od kritike ponovno vrednovanje Barkovićeva djela«. Na kraju se i sam autor podsjetio tih zagrebačkih vremena, te ustvrdio da je ovim djelom čitateljima ponudio vlastiti pogled na prošlost, pogled ispresijecan fikcijom i stvarnošću..</p>
<p>Kristijan Vujičić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sarajevska biblija za jubilej </p>
<p>Svečana »Biblia jubilaris sarajensis« sadržavala bi ekumenski biblijski tekst uz ilustracije umjetnika iz cijeloga svijeta </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Sveti otac Ivan Pavao II. primio je u srijedu u audijenciju fotografa i izdavača Zorana Filipovća, autora monografija o pastoralnim pohodima Pape Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, vlasnika izdavačke kuće Zoro iz Zagreba. Filipović je pristupio Svetomu ocu u pratnji predstavnika štamparije Legatoria Lem iz Milana kako bi mu predstavio projekt svečane svjetske milenijske Biblije »Biblia jubilaris sarajensis«. Kako stoji u pismu koje je predano Papi, zamisao je da se standardni biblijski tekst, prihvatljiv svim kršćanskim crkvama, ilustrira biblijskim prizorima koje bi uradili najveći i najpriznatiji umjetnici iz svakoga naroda po jedan. Tako bi se dobila Biblija koju su na simboličan način stvorili svi ljudi svijeta.</p>
<p>Zamisao autora jest stvoriti knjigu nad knjigama koja bi uz ekumenski tekst Biblije postala i jedinstvena i osebujna zbirka originalnih djela sadašnje likovne umjetnosti kako bi se, na simboličan način, zagrlio i obasjao cijeli svijet.</p>
<p>Projekt ima preporuku sarajevskoga nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića i drugih predstavnika kršćanskih crkava. Osim Milenijske sarajevske Biblije, Zoran Filipović ima zamisao stvoriti »Muzej Biblije« koji bi bio smješten u Sarajevu, a sadržavao bi originalna djela predstavljena u projektu Biblije, čime bi taj grad dobio i pružio novu dimenziju i novi poticaj u svijetu duhovnoga. Projekt je, kako je izjavio Zoran Filipović, dobro primljen u Vatikanu, o čemu također govori interes koji su za njega pokazali Radio Vatikan i dnevnik L'Osservatore Romano. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nađeno šest topova u potonulom brodu </p>
<p>DUBROVNIK, 12. lipnja</p>
<p> - Stručnjaci Odjela za zaštitu arheološke baštine Ministarstva kulture u suradnji s Diving Centrom Cavtat, ovih dana u akvatoriju Cavtata provode dokumentiranje i zaštitno istraživanje potonulog broda iz 18. stoljeća. Brod je na samo milju od Cavtata, na pristupačnoj dubini, te će nakon provedenog istraživanja taj podmorski lokalitet biti prezentiran roniocima-turistima. Nalazište su prošle godine prijavili ronioci Diving Centra Cavtat. Nakon što je obavljen očevid, tijekom kojeg je zaključeno da se radi o zanimljivom nalazištu, osigurana su sredstva, te je pokrenuto zaštitno istraživanje (rad na izradi nacrtne, foto i video dokumentacije, vađenje uzoraka te probno sondiranje). Za sada se prepostavlja da je riječ o manjem ratnom brodu iz razdoblja 18. stoljeća. Na dnu su utvrđeni ostatci šest topova, triju velikih sidara te drugih metalnih ostataka brodske opreme. Svi nepokretni nalazi bit će poslije dokumentiranja ostavljeni na dnu. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ann Patchett dobitnica nagrade »Orange«</p>
<p>LONDON, 12. lipnja</p>
<p> - Američka spisateljica Ann Patchett dobitnica je najveće godišnje europske književne nagrade za fikciju »Orange«, za roman »Bel Canto«. Romanu, čija se priča odvija u jednome veleposlanstvu u Južnoj Americi u kojem međunarodnu skupinu gostiju teroristi uzmu za taoce, stručnjaci su davali najmanje izgleda za pobjedu od svih šest finalista, samo 7:1. Patchett, rođena u Los Angelesu 1963. godine, već je bila u užem izboru za 44.000 dolara vrijednu nagradu za ženski roman na engleskom jeziku 1998. godine za roman »Magician's Assistant«. Patchett je također autorica »The Patron Saint of Liars«, »Taft«, a pisala je i za nekoliko američkih časopisa i dnevnika. Nagradu namIjenjenu spisateljicama prije osam godina utemeljila je mobilna telefonska kompanija »Orange«, po kojoj je ona i nazvana, kako bi srušila »literarni mačizam«. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Karikature Ivana Haramije Hansa </p>
<p>ČAKOVEC, 12. lipnja</p>
<p> - U Izložbenom prostoru Centra za kulturu u Čakovcu u srijedu je otvorena izložba karikatura Ivana Haramije Hansa, u povodu njegove 35. obljetnice objavljivanja prve karikature. Autorica izložbe Priska Kulčar dala je uvid u cjelokupni dosadašnji, a doista golem opus možemo reći već danas doajena hrvatskog humora i karikature. Kako je, otvarajući izložbu, naglasio Vinko Lisjak, karikature Ivana Haramije su likovno reducirane, plošne i jednostavne, ali uvjerljive i esencijalne. On je vezan uz čovjeka, napose uz »malog čovjeka«, snošljiv je prema njegovim zabludama, lutanjima, naivnostima, nesnalaženjima, ali i taštini, poltronstvu i robovanju stvarima. Hans zabrinutost »pretače« u zabavljanje, ustvrdio je Lisjak. Ako je humor, karikatura i smijeh »pojas za spašavanje u rijeci života«, kao što smatra njemački književnik Wilhelm Raabe, onda nam ga Hans dobacuje punih 35 godina. Taj njegov »pojas« pluta svim rijekama ljudskih života i njihovih sudbina, zaključio je Lisjak. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>POSLJEDNJI ŽAR PRADAVNOG SUNCA</p>
<p>U svijetu punom vila, energija i glasova </p>
<p>Uspon mezopotamskog grada/države i njegova uporaba pisanog jezika uvelike su odgovorni za pucanje te povezanosti između dviju polovica mozga, što je za posljedicu imalo to da većina nas (osim nekih mistika ili shizofreničara) u budnom stanju gubi vezu s većim dijelom desne polovice mozga</p>
<p>PIŠE: THOM HARTMANN</p>
<p>U našim gradovima, gdje se ljudi boje voziti nezaključanih vrata i prozora automobila, na našim farmama gdje se usjevi prskaju i »gnoje« dioksinom i otrovnim otpadnim tvarima, u našim bolnicama gdje se primarni otpad pri proizvodnji nuklearnih oružja (itrij) promovira kao eksperimentalni lijek za razne vrste raka (velik broj kojih izazivaju hrana i zrak i lijekovi naše civilizacije) - na svim tim mjestima vidimo da ovaj svijet koji smo stvorili može funkcionirati samo za nekolicinu. </p>
<p>Hijerarhijski, vladarski sustavi uvijek završe na takav način.</p>
<p>Starije su kulture starije zato što su preživjele deset ili više tisuća godina. U usporedbi s njima, mlađe su kulture još eksperimenti, a svaki put kad je jedna od njih bila pokušana (Sumer, Rim, Grčka), ma kako veličanstvena bila, uvijek je uništila samu sebe, dok su plemena preživjela tisuće godina.</p>
<p>Mlađe kulture sagrađene su na temeljima koji su psihološki i duhovno bolesni. Freudovi »skvrčeni ostaci« istinske i povijesne ljepote ljudskoga života proživljenog u bliskoj povezanosti s prirodnim svijetom. Sve više živimo u izolaciji, u »kutijama« - i patimo zbog toga.</p>
<p>Kako je to biti ponovno povezan sa svijetom: Moguće je ispuzati iz kutije i ponovno se povezati sa svijetom.</p>
<p>Prošlih dvadeset i pet godina otišao sam na nekoliko tečajeva raspoznavanja i uporabe jestiva i ljekovita bilja. </p>
<p>Obično su uključivali jedan ili više odlazaka u šumu ili na livadu u potrazi za biljkama koje smo proučavali. Jedna od naših učiteljica sa sobom je nosila malenu bocu žute kukuruzne kaše. Rekla je: »Kad iščupam biljku ili odrežem list, stavim malo kukuruzne kaše na zemlju u znak poštovanja biljke i njena duha i dajem im nešto za to što su se one dale nama.«</p>
<p>U knjizi »Podrijetlo svjesnosti u raspadu dvokomorna uma« (1990.), profesor Julian Jaynes s kolumbijskog sveučilišta izlaže koncept da su u pretpovijesno doba (prije više od sedam tisuća do deset tisuća godina) ljudi zaista čuli glasove bogova. Kad su pogledali prirodni svijet, vidjeli su vile i vilenjake i duhove i druge entitete.</p>
<p>Julian Jaynes kaže da je to bilo zato što su dvije polovice mozga bile potpunije povezane, tako da su zvučna područja lijeve polovice bila izravno povezana s halucinatornim područjima iz desne polovice (Wernickeova i Brocaina područja) koja su, u današnjih ljudi, obično aktivna samo tijekom sanjanja ili u shizofreničara. </p>
<p>Jedna od Jaynesovih pretpostavki je da ono što danas nazivamo halucinacijama zbog te izravne povezanosti nekoć bilo dijelom svakodnevnog života prastarih naroda.</p>
<p>Također izlaže postavku da su uspon mezopotamskog grada/države i njegova uporaba pisanog jezika uvelike odgovorni za pucanje te povezanosti između dviju polovica mozga, što je za posljedicu imalo to da većina nas (osim nekih mistika ili shizofreničara) u budnu stanju gubi vezu s većim dijelom desne polovice mozga.</p>
<p>Jaynesovi argumenti su uvjerljivi, pogotovo kad zamaču u povijesne zapise i suvremenu neurologiju. </p>
<p>Ako je njegova perspektiva točna, očekivali bismo da bi ljudi koji bi danas živjeli jednako kako su živjeli ljudi prije deset tisuća godina, živjeli u svijetu punom vila i energija i glasova. </p>
<p>Kad bismo te ljude maknuli iz toga svijeta i »civilizirali« ih vještinama čitanja i pisanja, oni bi brzo (za samo jedan naraštaj, možda i unutar životnoga vijeka jedne osobe) izgubili vezu s tim drugim svijetom. </p>
<p>Drugo gledište predstavlja nam Terence McKenna u Food of the Gods (Hrana bogova). </p>
<p>McKenna vjeruje da unos određenih biljnih supstancija omogućuje ponovno povezivanje dvokomornoga uma. Mnoge kulture koriste halucinogene biljke za otvaranje vrata svijeta bogova, ističe McKenna. </p>
<p>Čak ide tako daleko da iznosi pretpostavku da su krutost, bol i sterilnost moderna života velikim dijelom rezultat toga što smo izgubili pristup tim svjetovima, zbog ograničavanja tih supstancija koje su nekoć rasle u okolini ljudskih staništa. McKenna nadalje sugerira da je uporaba tih biljaka pomogla katalizirati rođenje ljudske svjesnosti u ranih primata. To je, zauzvrat, dovelo do razvoja misaona i mistična mozga/uma te je ljudskoj rasi dalo mentalnu moć potrebnu da počnu - većinom silom zakona koji promiče organizirana vjera - te biljke zamjenjivati vlastitim načinima upravljanja mističnim, odnosno božanskim iskustvima.</p>
<p>I McKenna i Jaynes značajno su pridonijeli našem razumijevanju povijesti svjesnosti. McKenna je živio među plemenima koja je proučavao, plemenima koja i danas koriste te biljke da bi se susreli i razgovarali s duhovima svoga svijeta, a Jaynes je potanko proučavao zapise prošlih civilizacija i naroda koji su tvrdili da čuju glas boga ili bogova u svojim glavama.</p>
<p>Bez obzira na tehniku ili metodu, obojica se slažu - a s njima i drugi stručnjaci na tom polju - da prastari i »moderni primitivni« narodi dijele tu sposobnost da vide, osjete i čuju nešto što najveći dio nas u modernom zapadnom društvu ne može.</p>
<p>Kad je Šošon tragao za hranom, slušao je što mu zemlja kaže - glasove biljaka i životinja i same Zemlje. Oni su mu pokazali i rekli gdje je njegova hrana za taj dan, ali i koji bi obredi bili primjereni u znak zahvale za taj dar.</p>
<p>Usporedite to s načinom života europskih kraljeva u Srednjem vijeku i time kako nas je »vladalački« način razmišljanja doveo u ironično nesvjesnu »pseudoinformacijsku eru«, a možda nesmotreno i u ono što australski Aboridžini nazivaju »velikim zaboravom«.</p>
<p>Naši umovi i naše kulture stvorili su situaciju u kojoj smo sad. Kad to shvatimo doći ćemo do velika uvida, a jednako je tolika moć u razumijevanju činjenice koliku ulogu možemo imati u redefiniranju budućnosti planeta za sebe i za našu djecu.</p>
<p>Priče mlađih kultura o tome kako stvari stoje: Sjećam se 1960. godine. John F. Kennedy izabran je za predsjednika SAD-a i obećao je da će našu državu skrenuti s puta eksploatacije i segregacije, kojim je išla za vrijeme prethodne vlade.</p>
<p>Kennedy nam je postavio izazov - mislimo o budućnosti svoje djece umjesto o svojoj, stvorimo trajne promjene, sagradimo novi svijet koji bi se mogao održavati na životu bez uništavanja vrijednih prirodnih izvora.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Od prve minute u napad s Bokšićem, Olićem i Rapaićem</p>
<p>»Za prvi sastav kandidra 14 igrača. To su Pletikosa, Šarić, Šimunić, Šimić, Robert Kovač, Tomas, Jarni, Niko Kovač, Vranješ, Vugrinec, Bokšić, Stanić, Rapaić i Olić. Od njih 14 napravit ćemo startnu postavu. Ne trebam posebno ponavljati da su svi ostali kandidati za ulazak u igru kao pričuve. Osim Solde i Prosinečkog, koji još trpe posljedice lakših ozljeda« / »Najveća opasnost leži u tome što Ekvador želi čistog obraza napustiti SP. Oni smatraju da ovdje nisu odigrali ni sa 50 posto svojih mogućnosti«, kaže hrvatski izbornik Mirko Jozić</p>
<p>YOKOHAMA, 12. lipnja</p>
<p> - Kako se sve mijenja... Prije početka Svjetskog prvenstva, kada smo govorili o snazi hrvatske reprezentacije i njenim ambicijama, svi su se zaklinjali na obranu. Danas smo, pak, oduševljeni napadom za koji već mnogi tvrde da uvijek može popraviti ono što obrana eventualno propusti.</p>
<p> Upravo protiv Ekvadora napad bi morao pogurnuti Hrvatsku prema još jednom slavlju, prema plasmanu u osminu finala SP. Uostalom, takav doseg postavljen je i kao cilj na ovome prvenstvu, ne-jednom smo zaključili, ali i čuli od drugih, da bi sve ostalo bio neuspjeh. S kojim sastavom se izbornik Mirko Jozić namjerava suprotstaviti Meksiku i ganjati pobjedu od dva pogotka, koja nas sigurno vodi na »turneju po Aziji«? Naš je izbornik ostao vjeran svojoj tradiciji, rekavši da za prvi sastav kandidira 14 igrača.</p>
<p> - To su Pletikosa, Šarić, Šimunić, Šimić, Robert Kovač, Tomas, Jarni, Niko Kovač, Vranješ, Vugrinec, Bokšić, Stanić, Rapaić i Olić. </p>
<p>Od njih 14 napravit ćemo startnu postavu. Ne trebam posebno ponavljati da su svi ostali kandidati za ulazak u igru kao pričuve. Osim Solde i Prosinečkog, koji još trpe posljedice lakših ozljeda, veli Jozić.</p>
<p> Hoće li Hrvatska istrčati u startnoj postavi istoj kao i protiv Italije, samo s Tomasom umjesto Solde u pozadini veznog reda? Tada bi Tomasovo mjesto u obrani preuzeo Šimić... Iako toj varijanti i dalje treba vjerovati, nije nemoguće da se u napadu Hrvata pojave čak tri napadača. Identično kao što su igrali u zadnjih pola sata protiv Italije. U tom bi slučaju Olić igrao umjesto Vugrineca i zajedno s Rapaićem i Bokšićem činio iglu, koja bi trebala probušiti već načeti balon Ekvadoraca. To bi formacijski, u sustavu 3-4-1-2 izgledalo ovako: Pletikosa - R. Kovač; Šimić, Šimunić - Šarić, Tomas, Niko Kovač, Jarni - Rapaić; Olić, Bokšić.</p>
<p> Izbornik Jozić u predvečerje utakmice protiv Ekvadora kaže:</p>
<p> - Mnoge reprezentacije prije posljednjeg kola još nisu sigurne u prolaz, rado bi se mijenjale s nama. Mi zaista sami odlučujemo o svojoj sudbini. Naša pobjeda od dva razlike dovoljna je za prvo ili drugo mjesto.</p>
<p> Pokušavajući pred novinarima analizirati kakve su šanse Hrvatske za plasman u sljedeći krug, Jozić je još rekao:</p>
<p> - U slučaju da Hrvatska i Meksiko imaju isti broj bodova, odlučuje najprije gol-razlika, ako je ona ista, onda se gleda tko je dao više pogodaka, tek je na trećem mjestu međusobni susret. Ako mi, primjerice, pobijedimo Ekvador sa 3-2 i to nam može biti dovoljno za drugi krug ako Italija pobijedi Meksiko sa, primjerice, 1-0.</p>
<p> Dakako, novinari su izbornika upitali vjeruje li u svesrdnu pomoć Italije, koja se bori za svoju sudbinu.</p>
<p> - O tome ćemo voditi računa, ali se time ne opterećujemo.</p>
<p> Može li, pak, Meksiko pobijediti Italiju?</p>
<p> - Ovo SP je pokazalo da je sve moguće. Tko je očekivao ovakvu situaciju u našoj skupini prije prvenstva, pogledajte druge skupine. Meksikanci znalački koriste loptu i prostor, ali će protiv Italije imati problema sa skok-igrom. </p>
<p>Obje momčadi su u punoj ambiciji da idu dalje. Ne bih htio prognozirati. Neka mi idemo dalje, a s nama neka ide tko bude bolji u toj utakmici.</p>
<p> U ovakvim utakmicama uvijek se pred trenera postavlja pitanje je li odmah od početka utakmice poželjno jurnuti ka suparničkim vratima kako bi se što prije postigao pogodak ili je pametnije čekati pravu priliku, kako se ne bi nešto opasno dogodilo u obrani.</p>
<p> - Mi želimo pobijediti sa dva gola razlike, a naša će igra biti postavljena sukladno takvim željama. Ne mislimo da je to lagan zadatak, ali da će momčad igrati napadački - to je sigurno. A hoćemo li jurnuti ili ne, to ne mogu reći.</p>
<p> Jozić će rado apostrofirati zašto se Ekvadora moramo bojati.</p>
<p> - Najveća opasnost leži u tome što Ekvador želi čistog obraza napustiti Svjetsko prvenstvo. Imam pouzdanu informaciju kako oni smatraju da ovdje nisu odigrali ni sa 50 posto svojih mogućnosti. Ja sam stalno govorio da je Ekvador dobra momčad, možda se tu doista nisu pokazali u pravom izdanju. Ali, oni su opasni, znaju držati loptu, znaju umrtviti utakmicu sa svojim dodavanjima, a to mi nikako ne smijemo dozvoliti. Ako Ekvador uzme loptu, to će biti na našu štetu.</p>
<p> Na utakmicu može utjecati i nagla promjena vremenskih uvjeta. Cijeli je Japan zapljusnut kišom, a dijelovi oko Tokija su bili i pod snažnim tajfunom. Jozić kaže:</p>
<p> - Mi smo u Toyami trenirali na igralištu koje ima sjajnu drenažu (odvodnju, op. a.). Kažu nam da je takav travnjak i u Yokohami. U tom slučaju mokar teren bez puno vode ne bi imao utjecaja na kretanje lopte. Gledali smo utakmicu Portugala i Poljske, isto je padala kiša, ali je lopta išla kao i na suhom terenu, njene putanje bile su normalne. Možda će zbog vlažnog terena greške biti učestalije, ali tu ne može biti prevage ni za koga. </p>
<p>Naš izvjestitelj iz Japana Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Furia« furiozno u osminu finala</p>
<p>DAEJEON, 12. lipnja</p>
<p> - I trećom pobjedom u skupini B reprezentacija Španjolske uvjerljivo je osvojila prvo mjesto u skupini. Suparnik u osmini finala Svjetskog prvenstva bit će joj Irska. Španjolci su sa 3-2 (2-1) nadigrali izabranu vrstu Južnoafričke Republike, koja je, pak, nastup na SP okončala na trećem mjestu u skupini.</p>
<p>Već je u četvrtoj minuti »Furia« povela pogotkom Raula. Južnoafrički vratar Andre Arendse nespretno je »ukrotio« udarac Gaizke Mendiete, ali je Raul uspio iščeprkati loptu iz njegova naručja i poslati ju u mrežu. Izjednačenje je stiglo u 31. minuti kada je Benedict McCarthy iz blizine svladao vratara Ikera Casilalasa. Novo vodstvo Španjolcima priskrbio je Mendieta, atraktivnim pogotkom iz slobodnog udarca, dok je ponovo izjednačio Lucas Radebe, udarcem glavom nakon ubačene lopte iz kuta. Nade »Bafane, Bafane« ugasio je Raul drugim pogotkom, a ukupno četvrtim na SP. </p>
<p>Španjolski izbornik Jose Antonio Camacho promjenio je čak osam igrača u odnosu na prijašnje utakmice. Što zbog ozljeda, a što zbog umora, na klupi su ostali svi osim vratara Ikera Casillasa, veznjaka Nadala i Raula...</p>
<p>• Stadion »World Cup«</p>
<p>ŠPANJOLSKA - JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA 3-2 (2-1)</p>
<p>ŠPANJOLSKA: Casillas - Torres, Romero, Angel Nadal, Xavi - Helguera, Albelda (od 52. Sergi), Mendieta, Joaquin - Raul, Morientes</p>
<p>JAR: Arendse - Nzama, A. Mokoena, Radebe (od 80. Molefe), Carnell - Fortune (od 83. Lekgetho), Sibaya, T. Mokoena, Zuma - Nomvete (od 74. Koumantarakis), McCarthy</p>
<p>SUDAC: Mane (Kuvajt). GLEDATELJA: 38.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Raul (4), 1-1 McCarthy (31), 2-1 Mendieta (45), 2-2 Radebe (53.), 3-2 Raul (56)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Nzama, Albelda, Carnell, Nomvete. A. Mokoena</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: RAUL Gonzalez Blanco. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Moya i Rios najbolja su reklama umaškog turnira</p>
<p>Ivan Ljubičić i Željko Krajan zasad su jedini hrvatski tenisači, jedna je pozivnica rezervirana za Marija Ančića, dok će ostali morati u kvalifikacije...</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Iako je broj 13 poznat po svojoj »zloći«, organizator 13. po redu ATP teniskog turnira Croatia Open Umag istaknuo je kako od 15. do 21. srpnja očekuje dosad najbolje izdanje. Španjolski tenisač Carlos Moya i Čileanac Marcelo Rios dovoljan su »mamac« za sponzore i brojne turiste. Ujedno su i potvrda jedinoga hrvatskog ATP turnira kao izuzetnoga marketinškog proizvoda te zvučna promocija ponajvećega sportskog događaja u Hrvatskoj ove godine... </p>
<p>Dvostruki pobjednik i branitelj naslova 400.000 američkih dolara vrijednog umaškog turnira Carlos Moya osmi će put gostovati u Umagu. Pobjednik Roland Garrosa 1998. godine i nekadašnji »broj jedan« tenisač svijeta uživa status trostrukog pobjednika Croatian Opena i počasnoga građanina Umaga Austrijanca Thomasa Mustera. Dolazio je Moya u Hrvatsku svake godine, ponekad zanemarujući stroga pravila. Tako je i ove godine sa zadovoljstvom prihvatio poziv direktora turnira Slavka Rasbergera...</p>
<p>A kontroverznog su Marcela Riosa nekoliko godina uzastopce novinari označili kao »najneljubaznijeg svjetskog tenisača«, no s vremeom je sazrio i postao miljenik publike i medija širom svijeta. Pobjednik umaškog turnira 2000. godine vraća se na »mjesto zločina«, nakon što je prošle godine propustio obraniti naslov. Također je u karijeri bio »broj jedan«, a trenutačno je na putu povratka u »top 10« klub nakon ozljede.</p>
<p>- Nekoliko sam puta u šali rekao kako je teže osvojiti Umag nego Roland Garros. Ovdje su bili pobjednici pariškoga Grand Slama Sergi Bruguera, Gustavo Kuerten i Albert Costa, no nisu uspjeli. Tako će i ove godine konkurencija biti izuzetno kvalitetna, obratio se Rasberger okupljenim predstavnicima medija i sponzora na konferenciji za novinare.</p>
<p>Osim tog dvojca, Umag će ugostiti Argentinca Davida Nalbandiana, Španjolca Alberta Portasa i Slovaka Karola Kučeru, uz niz kvalitetnih tenisača, koji su svoje najbolje rezultate ostvarili na zemljanim podlogama. Nova zvijezda francuskog tenisa, četvrtfinalist Roland Garrosa Paul-Henri Mathieu također će pokušati zaslužiti naslov »kralja Umaga«...</p>
<p>Jedini je hrvatski predstavnik koji je nastup u glavnom turniru izborio na temelju renkinga Ivan Ljubičić. Ostali će put morati tražiti kroz kvalifikacije. Ipak, Rasberger je dvije pozivnice uručio Hrvatskom teniskom savezu te odluku prepustio Davis kup izborniku Nikoli Piliću. Tako je jedna pozivnica već dodijeljena Željku Krajanu, a drugu će vjerojatno prihvatiti Mario Ančić. Rasberger je treću pozivnicu morao ustupiti poznatoj menedžerskoj tvrtci IMG, a koja se odlučila za Argentinca Guillerma Coriu.</p>
<p>Nakon ATP turnira u Gstaadu, Umag je najmanji grad na svijetu s teniskim turnirom takve kategorije. Ipak, iz godine u godinu Umag privlači kremu svjetskog tenisa, pa tako i ove, kad će po četvrti put pokušati osvojiti prestižno ATP priznanje »Award of Excellence« za najbolje organizirani turnir u svojoj kategoriji...</p>
<p>- Iako nema starih sponzora, drago mi je što su se pojavili novi, koji su uvidjeli prednosti umaškog turnira. Stoga s pravom jurišamo na četvrtu nagradu ATP-a, najavio je Rasberger.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Za Cibonu cijena je ipak niža«</p>
<p>Ako razlika u ponuđenim ugovorima Cibone i inozemnih klubova ne bude prevelika, ostat ću u Zagrebu, kaže Prkačin</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Nikša Prkačin proglašen je najkorisnijim košarkašem Lige Ožujsko u prošloj sezoni u izboru mjesečnika Košarka. Prkačin je u poretku za sobom ostavio Eugenea Thomasa (Osijek), zatim Marina Baždarića (Triglav osiguranje), Antu Grgurevića (Split CO), Marka Morića (Zrinjevac)... </p>
<p>Glavni kriterij za izbor igrača bili su statistički pokazatelji, a ne ocjene novinara ili trenera. Prkačin je tako imao prosjek 32 boda ispred Thomasa, koji prikupio 31,94 boda. U kategoriji u kojoj su se računale i minute provedene na parketu, Prkačinovo je vodstvo bilo izraženije, jer je svoj učinak ostvario u manjoj minutaži. </p>
<p>- Mislim da mi je ovo prvo priznanje u karijeri, kazao je Prkačin koji se osvrnuo i na proteklu godinu u Ciboni VIP: </p>
<p>- Bila je to teška sezona, nakon ispadanja u Euroligi odigrali smo dobru završnicu i osvojili dva trofeja.</p>
<p>Najboljem je Ciboninom igraču ugovor s klubom istekao završetkom sezone. Prkačin još dvoji gdje će nastaviti karijeru. </p>
<p>- Tek je lipanj, rano je govoriti o tome. Još tražim najbolju ponudu. </p>
<p>Kao jedna od mogućnosti spominje se i ostanak »pod tornjem«. </p>
<p>- Ako razlika u ponuđenim ugovorima Cibone i inozemnih klubova ne bude prevelika, ostat ću u Zagrebu. U suprotnom, otići ću u inozemstvo, zanimaju me isključivo klubovi koji igraju Euroligu. Jasno da je moja cijena za Cibonu ipak niža. Mnogo toga ovisi i o tome kako će momčad izgledati nagodinu i tko će je voditi. Trener Repeša puno mi je pomogao ove sezone, kazao je na kraju Nikša Prkačin. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatska želi više od osmine finala </p>
<p>YOKOHAMA</p>
<p> - »Ukoliko Hrvatska ne prođe u drugi krug, hoće li to biti neuspjeh«, bilo je pitanje jednog stranog izvjestitelja za izbornika Jozića.</p>
<p>- Prije prvenstva imali smo taj cilj - plasman u drugi krug. Ako se ne ispuni, onda se ne može govoriti o uspjehu. Hrvatski nogomet reba biti sretan što uopće sudjeluje na svjetskim prvenstvima i to je već uspjeh. Kad sportaš napravi jedan uspjeh, normalno je da potom teži za sljedećim uspjehom. Dakle, kada se dođe na SP onda se mora imati cilj, drugi i viši. Mi smo sad u toj situaciji, odgovorio je Jozić.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Gomez: Ovdje smo dosta naučili</p>
<p>YOKOHAMA, 12. lipnja</p>
<p> - »Europa je po potencijalu mnogo sposobnija od Južne Amerike, ima mnogo jače nogometaše od naših zemalja. Kad vidite Nijemce, jasno vam je da njihovi 20-godišnjaci izgledaju kao naši 27-godišnjaci. Oni su mješavina mladosti i iskustva. Već sad su spremni ne samo za 2002. ili 2006., već i za 2014. Kod njih je vidljiv dugoročan plan. Ako preuzmemo njihov način pripreme, možda ćemo u budućnosti imati više izgleda protiv europskih zemalja. No, mi smo presiromašni za takvo što. Došli smo ovdje učiti i dosta toga smo naučili«, kazao je ekvadorski izbornik.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Francuska je momčad potrošena</p>
<p>»Većina je reprezentativaca na svjetsku smotru stigla umorna i nemotivirana. Ali Francuska i nije igrala toliko slabo. No, nevjerojatno je koliko su prilika Francuzi propustili u te tri utakmice, ne zabivši nijedan pogodak. Kakvi promašaji, koliko stativa... Ako se to stalno ponavlja, onda je teško govoriti o nesreći«, kaže Jozić</p>
<p>YOKOHAMA, 12. lipnja</p>
<p> - Nakon poraza Francuza protiv Senegala na jednoj od konferencija za novinare upitali smo našeg izbornika Mirka Jozića vjeruje li da će se Francuska plasirati u drugi krug. Tada je odgovorio:</p>
<p>- Možda su Francuzi malo podcijenili Senegal, ali nisu Francuzi igrali tako loše da više ne bi trebalo vjerovati u njih. Francuzi imaju snage i moći otići u drugi krug. Vjerujem da će se vratiti u igru.</p>
<p>Francuzi ipak nisu uspjeli. Ispali su sa Svjetskog prvenstvo bez ijednog postignutog pogotka. Sada smo Jozića upitali sjećali se svoje prognoza...</p>
<p>- Da, govorio sam da su Francuzi kandidati za naslov svjetskog prvaka, uz još nekoliko momčadi. Vjerovao sam da Francuzi mogu proći. Sad jedino mogu reći da je francuska momčad dosta potrošena, da je većina reprezentativaca na svjetsku smotru stigla umorna i nemotivirana. Teško je pronaći motiv nakon teških nastupa do zadnjeg kola u nacionalnim prvenstvima i europskim kupovima, a Francuzi su do zadnjeg bili u najsnažnijem pogonu, pokušao je Jozić pronaći opravdanje za svjetske prvake.</p>
<p>Međutim, u svojoj kratkoj analizi hrvatski se izbornik osvrnuo i na drugu stranu medalje.</p>
<p>- Francuska i nije igrala toliko slabo. No, nevjerojatno je koliko su prilika Francuzi propustili u te tri utakmice, ne zabivši nijedan pogodak. Kakvi promašaji, koliko stativa... Ako se to stalno ponavlja, onda je teško govoriti o nesreći. Onako praznima, psihički i fizički, uvijek im je nedostajao korak do pravog poteza. To nije slučajnost. Vidi se da sve velike reprezentacije, pune prvoklasnih igrača koji su oslonci u svojim klubovima, ovdje pružaju manje od očekivanja, veli Jozić i dodaje:</p>
<p>- Zato je ovo prvenstvo prava prilika za manje momčadi, poput Danske i Švedske. Što su sve ti igrači iz Francuske proživjeli u zadnjih godinu dana, pa i psihička preopterećenost, odrazilo se ovdje otežano i klimatskim uvjetima, objasnio je Jozić. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Krah nogometaša spas je za francuski sport</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Ako ste nakon što je Francuska poražena i od Danske vidjeli reakcije ljudi na pariškim ulicama, tada vam je jasno da je to u Francuskoj nešto drukčije nego li, primjerice, u Brazilu, Italiji, Argentini ili Hrvatskoj. Jest, bili su Francuzi i utučeni i razočarani i žalosni, no nismo primjetili da si je netko rezao žile ili čupao kosu. Čak su i tinejdžerke dosta objektivno ocijenile razloge ispadanja svjetskih prvaka već u kvalifikacijskoj skupini Svjetskog prvenstva.</p>
<p>Maknemo li na trenutak pogled s nogometa, vidjet ćemo da je mundijalski krah francuskih nogommetaša, zapravo, spas za francuski sport. Zašto? Zato jer je nakon osvajanja svjetskog i europskog nogometnog naslova Francuska bila na dobrom putu da se i u njoj dogodi ono što se već dogodilo u Velikoj Britaniji i što se trenutačno događa u Njemačkoj, a to je da nogomet potpuno »uguši« sve ostale sportove. To vam je ona situacija kad, primjerice, London u konkurenciji desetak gradova dobije domaćinstvo Svjetskog atletskog prvenstva 2005. godine, a onda od iste odustane jer nema primjerenog atletskog stadiona.</p>
<p>Tako nešto se, srećom, u Francuskoj neće dogoditi. Nakon što su u Koreji pokazali da više baš nikome ne mogu postići pogodak, francuski će nogometaši ponovno morati proći fazu odrastanja i dokazivanja. U međuvremenu će se u Parizu »dogoditi« svjetska prvenstva u atletici i stolnom tenisu, pa će, uz tradicionalne sportske priredbe poput Roland Garrosa i Tour de Francea, kompletni francuski sport dobiti prigodu za novi zamah. Nikom normalnom nije valjda stalo do toga da još jedna sportska velesila nestane sa sportske karte svijeta.</p>
<p>Naravno, nesretna će korejska epizoda koristiti i francuskom nogometu. Neće se kao nakon SP 1998. godine kompletna reprezentacija »iseliti« iz Francuske i pojačati talijansku, fancusku ili englesku ligu, a iz sjene »nepobjedivih i nedodirljivih«, koje nije trebalo mijenjati dok su pobjeđivali, konačno će izaći i neki drugi francuski igrači. To će vam, uostalom reći i svaka tinejdžerka na pariškim ulicama...Christian Vieri i Filippo Inzaghi - oči talijanske nacije bit će uprene u napadački dvojac, jer Italija mora zabiti pogodak ako hoće biti sigurna u prolaz u drugi krug</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Trapattoni povlači Tottija iza Vierija i Inzaghija</p>
<p>Da bi izbjegli poniženje, koje je već snašlo Francuze i Argentince, Talijani moraju svladati Meksikance, sastav koji je jedini uz Španjolsku i Brazil ostvario stopostotni učinak u prva dva kola</p>
<p>OITA, 12. lipnja</p>
<p> - Italija se nalazi u svojoj, mogli bismo reći, tradicionalnoj situaciji. Ponovno moraju pobijediti u posljednjoj utakmici razigravanja po skupinama kako bi se kvalificirali u drugi krug. Da bi izbjegli poniženje, koje je već snašlo Francuze i Argentince, Talijani moraju svladati Meksikance, sastav koji je jedini uz Španjolsku i Brazil ostvario stopostotni učinak u prva dva kola. No, za razliku od Španjolaca i Brazilaca, Meksikanci još nisu sigurni za drugi krug, za taj uspjeh potreban im je pozitivan rezultat i protiv vrlo jakih Talijana. </p>
<p>Nakon sigurne 2-0 pobjede protiv Ekvadora, Talijani su protiv naše reprezentacije doživjeli, kako je Alessandro Nesta rekao, »blackout«. Sada, da ne bi otišli kući već nakon tri utakmice, što im se posljednji put dogodilo 1974. godine, Talijani su se maksimalno motivirali i vjeruju u eksploziju svoje reprezentacije, bez obzira na veliki broj ozlijeđenih igrača. Zbog ozljeda neće moći igrati pouzdani branič Alessandro Nesta, te veznjaci Luigi di Biagio i Cristiano Zanetti.</p>
<p>- Sudačke odluke iz utakmice protiv Hrvatske smo zaboravili i potpuno smo koncentrirani na dvoboj protiv Meksika.</p>
<p> Potpuno smo spremni i motivirani, puni želje za uspjehom. Osjećamo se dužnima da našim navijačima donesemo radost, prenosi raspoloženje iz talijanskog tabora Gianluca Zambrotta, koji je oba dvoboja započeo u prvih 11. </p>
<p>Po svemu sudeći, talijanski izbornik Giovanni Trapattoni napokon će na ovom prvenstvu primijeniti taktiku koja mu je donijela rezultat u kvalifikacijama, a i u kojoj je u posljednjih 15 minuta Italija bila vrlo opasna za Pletikosina vrata i u dvoboju protiv Hrvatske. Francesca Tottija povući će iz samog vrška napada na poziciju ofenzivnog veznog igrača, a Christianu Vieriju će društvo u napadu raditi Filippo Inzaghi.</p>
<p>Vjerojatni sastavi: </p>
<p>Italija (4-3-1-2): Buffon - Panucci, Cannavaro, Materazzi, Maldini - Zambrotta, Tommasi, Zanetti - Totti - Inzaghi, Vieri.</p>
<p>Meksiko (3-5-2): Perez - Vidrio, Marquez, Carmona - Morales, Torrado, J. Rodriguez, Luna, Arellano - Borgetti, Blanco. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>I Argentina kući - plačući! </p>
<p>Nakon Francuza osminu finala nisu uspjeli izboriti ni Argentinci, dvostruki prvaci svijeta i jedni od najvećih favorita za svjetsku krunu / Švedska je i povela u 59. minuti, Crespo je izjednačio u 88., za preokret nije bilo ni vremena ni preciznosti</p>
<p>SENDAI, 12. lipnja</p>
<p> - Nakon što su u utorak sa SP-a ispali Francuzi, jedni od favorita ovog prvenstva, u srijedu su se od Južne Koreje i Japana oprostili i Argentinci. Dvostruki prvaci svijeta, koji su na Daleki istok došli po novu krunu, nakon 20 godina su tako ispali nakon prvog kruga na SP. U posljednjem dvoboju u skupini protiv Švedske bila im je potrebna pobjeda, no uspjeli su tek odigrati neodlučenih 1-1. </p>
<p>Šveđane je u vodstvo doveo Anders Svensson u 59. minuti kada je majstoski izveo slobodan udarac s otprilike 25 metara i pogodio desni gornji kut vratiju Cavallera. Argentinski je vratar vršcima prstiju uspio dotaknuti loptu na putu do svoje mreže, no nije uspio spriječiti vodstvo Šveđana. U 88. minuti Hernan Crespo dao je »gaučosima« tračak nade izjednačenjem, nakon što je Ortega promašio kazneni udarac. Za potpuni preokret nije bilo vremena, a s obzirom na 14 promašenih prilika Argentinaca vjerojatno bismo dugo čekali njihov drugi pogodak.</p>
<p>Zapravo su Argentinci bili ti koji su dominirali u cijeloj utakmici, i u udarcima prema vratima Hedmana i u posjedom lopte, 66 posto u korist Južnoamerikanaca. U 14. minuti Zanetti je centritao s desne strane, a prvu priliku Argentine Sorin je prokockao, poslavši loptu točno u Hedmanove ruke. Tri minute kasnije Sorin je ponovno promašio nakon akcije Aimara i Lopeza, ovog je puta loptu poslao preko vratiju. U tom razdoblju igre Argentinci su potpuno kontrolirali igru, Almeyda i Aimar odlučno su upošljavali svoje suigrače, Ortegine minijature konačno su imale učinka, no napadači su zakazali. U posljednjih pet minuta »gaučosi« su imali čak četiri prilike, no Almeyda i Lopez bili su neprecizni. U sudačkoj nadoknadi sudac je pokazao i crveni karton. Naime, zbog prigovora sucu Claudio Cannigia morao je preseliti na tribine.</p>
<p>U drugom dijelu nastavila se igra na polovici Šveđana, koji su, za razliku od prvog poluvremena, više prijetili. Najviše se istaknuo Svensson, koji je iz trećeg pokušaja matirao Cavallera. Jednu minutu prije primljenog pogotka izbornik Bielsa poslao je na teren Crespa umjesto Batistute, a nekoliko minuta kasnije u igru je ubacio Verona i Gonzaleza. No, ni to nije pomoglo. Argentinci su i dalje dominirali, no na izjednačenje su morali čekati do 88. minute i kaznenog udarca. Posljednji trzaj Argentine dogodio se u četvrtoj minuti sučeve nadoknade, Lopez je »odapeo« s desne strane, a lopta se zaustavila u vanjskom dijelu mreže.</p>
<p>• Stadion »Miyagi«</p>
<p>ŠVEDSKA - ARGENTINA 1-1 (0-0)</p>
<p>ŠVEDSKA: Hedman - Mellberg, Mjällby, Jakobsson, Lucic - Alexandersson, Linderoth, A. Svensson (od 68. Jonsson), M. Svensson - Allbäck (od 46. A. Andersson), Larsson (od 88. Ibrahimovic)</p>
<p>ARGENTINA: Cavallero - Pochettino, Chamot, Samuel - Zanetti, Almeyda (od 63. Veron), Sorin (od 63. Gonzalez) - Aimar - Ortega, Batistuta (od 58. Crespo), Lopez</p>
<p>SUDAC: Ali Bujsaim (UAE). GLEDATELJA: 45.777 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 A. Svensson (59), 1-1 Crespo (88 - 11m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: M. Svensson (65), Larsson (78), Chamot (55), Almeyda (58), Gonzalez (75)</p>
<p>CRVENI KARTON: Cannigia (45 - isključenje na klupi zbog prigovora)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Anders SVENSSON. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Englezi mirno do osmine finala</p>
<p>Iako je u dvoboju Engleza i Nigerijaca bilo 19 prekrašaja, američki sudac nije pokazao nijedan karton</p>
<p>OSAKA, 12. lipnja</p>
<p> - U prilično zanimljivoj, ali gotovo prijateljskoj utakmici (sudac nije pokazao nijedan žuti karton, a bilo je ukupno 19 prekršaja, op. a.) Engleska je s neodlučenih 0-0 protiv Nigerije dohvatila drugi krug SP-a.</p>
<p>Početak utakmice nagovijestio je da će se Englezi morati namučiti protiv Nigerije. U prvih dvadesetak minuta Afrikanci su preuzeli inicijativu, dok su se Englezi pouzdali u Owenovu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i Beckhamova precizna dodavanja. Prilike za »orlove« nisu iskoristili Oboriah i Aghahowa, a potom se i početni pritisak smanjio. »Otočani« su zaprijetili udarcima Beckhama u 32. i Owena u 35. minuti, ali najizgledniju priliku priliku imao je Scholes u 44. minuti prvog dijela. Vukao je loptu po sredini do otprilike dvadesetak metara ispred vratiju Enyame, iz trka je opalio, ali lopta se od vratnice vratila u polje.</p>
<p>U drugom dijelu nije bilo ozbiljnijih prijetnji prema obojici vratara. Jedino smo izdvojili prilike Sheringhama u 76. minuti kada je promašio cijela vrata sa šest metara, te Vassela koji nije uspio skrenuti loptu u mrežu Nigerije nakon slobodnog udarca Beckhama. S druge strane bilo je prilika, ali vratar Engleske Seaman bio je uvijek na pravom mjestu.</p>
<p>• Stadion »Nagai«</p>
<p>NIGERIJA - ENGLESKA 0-0</p>
<p>NIGERIJA: Enyeama - Yobo, Okoronkwo, Udeze, Sodje - Christopher, Okocha, Obiorah- Aghahowa, Akwuegbu, Opabunmi (od 86. Ikedia)</p>
<p>ENGLESKA: Seaman - Mills, Ferdinand, Campbell, Cole (od 85. Bridge) - Beckham, Butt, Scholes, Sinclair - Heskey (od 69. Sheringham), Owen (od 77. Vassell) </p>
<p>SUDAC: Hall (SAD). GLEDATELJA 44.864</p>
<p>IGRAČ UTAMICE: Paul SCHOLES. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Klupa spasila Paragvajce</p>
<p>SEOGWIPO, 12. lipnja</p>
<p> - Reprezentacija Paragvaja je 3-1 (0-1) pobjedom protiv Slovenije osvojila drugo mjesto u skupini B i u osmini finala će igrati protiv Njemačke. Iako su od 22. minute, kad je isključen Carlos Paredes zbog drugoga žutog kartona, Paragvajci igrali s igračem manje, pobijedili su s dva pogotka više i zbog bolje gol-razlike od Južnoafričke Republike izboriti mjesto među 16 reprezentacija svijeta.</p>
<p>I Slovenci su igrali s desetoricom, ali tek od 81. minute, nakon što je zbog preoštrog starta isključen Nastja Čeh. Nisu uspjeli slomiti paragvajsku obranu i sad idu kući bez pobjede.</p>
<p>Izbornika Maldinija spasili su igrači s klupe. Nakon što su Slovenci poveli pogotkom Cimirotiča u sučevoj nadoknadi prvog poluvremena, Paragvaj je u nastavku krenuo na sve ili ništa. Maldini je u igru poslao Jorgea Camposa i Nelsona Cuevasa. Opravdali su povjerenje - Cuevas je postigao izjednačujući i pobjedonosni pogodak, a Campos je bio strijelac za 2-1.</p>
<p>• Stadion »World Cup«</p>
<p>PARAGVAJ - SLOVENIJA 3-1 (0-1)</p>
<p>PARAGVAJ: Chilavert - Arce, Gamarra, Ayala, Caceres, Caniza - Parades, Acuna, Alvarenga (od 54. Campos) - Cardozo (od 61. Cuevas 61, od 90. Franco)</p>
<p>SLOVENIJA: Dabanovič - Bulajič, Milinovič, Karič - Novak, A. Čeh, Pavlin (od 40. Rudonja 40), Tavčar, Ačimovič (od 63. N. Čeh) - Osterc (od 78. Tiganj), Cimirotič</p>
<p>SUDAC: Rizo (Meksiko). GLEDATELJA: 30.136.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Ačimovič (45), 1-1 Cuevas (66), 2-1 Campos (73), 3-1 Cuevas (84)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pavlin, Karič, Rudonja, Milinovič</p>
<p>CRVENI KARTONI: Paredes (22 - drugi žuti), N. Čeh (81)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nelson CUEVAS. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Hrvatska i SRJ mogu same postići dogovor o Prevlaci, ističe Račan </p>
<p>NEW YORK, 12. lipnja (Od Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> - Rješavanje problema Prevlake do kraja ove godine glavna je tema posjeta hrvatskog izaslanstva na čelu s premijerom Ivicom Račanom i ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom u Ujedinjenim narodima.
Premijer Račan naglasio je da mandat misije Ujedinjenih naroda (UNMOP), koji se dosad produljivao na šest mjeseci, 15. srpnja ne bi se trebao odobriti na dulje od tri mjeseca jer Hrvatska i Jugoslavija mogu riješiti to pitanje u bilateralnim razgovorima. </p>
<p>U diplomatskim krugovima, saznajemo, usuglašen je stav da Prevlaka više nije prijetnja miru i sigurnosti u regiji. A o novim odnosima u regiji ovisi i skoro povlačenje UN-ove misije iz Bosne. Za svoj stav Hrvatska je već dobila potporu Sjedinjenih Država i nekih drugih članica Vijeća sigurnosti. Zemlje Europske unije inzistiraju pak na zajedničkom rješenju Hrvatske i Jugoslavije koje ne mora biti čak ni konačno. Ali, u Bruxellesu se očito smatra kako je važno da sadašnja vlast u Beogradu zbog Prevlake ne ostavi dojam da je izgubila još jednu bitku. </p>
<p>Ministar Picula je u utorak o hrvatskim stavovima o Prevlaci razgovarao i s britanskim veleposlanikom pri UN-u Jeremyjem Greenstockom koji će u ime Velike Britanije predsjedati Vijećem sigurnosti u lipnju kad će se odlučivati o sudbini UNMOP-a. </p>
<p>Do kraja lipnja sastat će se i skupine stručnjaka Hrvatske i Jugoslavije koje će pokušati sastaviti zajednički dokument s kojim će ići pred UN. U njemu će, među ostalim, biti uređen poseban režim prelaska granice na tom području, a Hrvatska je spremna u vezi s Prevlakom razgovarati i o demilitarizaciji.</p>
<p>Uspije li taj plan, ovog bi ljeta uspješno završile dvije misije UN-a u našoj regiji budući da se 17. lipnja iz BiH povlači UNMIBIH čiju ulogu preuzimaju policijske snage u organizaciji Europske unije. To bi mogla biti prilika da BiH i Hrvatsku posjeti glavni tajnik UN-a Kofi Annan s kojim se premijer Račan sastaje u srijedu popodne u New Yorku.</p>
<p> Račan je već najavio da će Annanu ponoviti poziv da posjeti Hrvatsku. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Annanov posjet Sarajevu mogao bi biti prilika da u glavni grad BiH dođu i hrvatski i jugoslavenski predsjednik Stjepan Mesić i Vojislav Koštunica.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>I osumnjičeni teroristi imaju ustavna prava</p>
<p>Odvjetnica Abdullaha al Mujahira zahtijeva da se njezin klijent pusti iz pritvora/ Dok se vodi zakonska bitka za oslobođenje uhićenika osumnjičenoga za planiranje novih smrtonosnih atentata na SAD, predsjednik Bush i dalje najavljuje lov na sve njegove suradnike</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Hoće li Abdullah al Mujahir, kojega američke vlasti drže u pomorskoj bazi u Charlestonu zbog sumnje da je »prljavom bombom« planirao teroristički napad na Sjedinjene Države, biti pušten iz pritvora, kako to zahtijeva njegova odvjetnica Donna Newman? Ona, naime, tvrdi da i Al Mujahir, kao američki državljanin, ima zajamčena ustavna prava, bez obzira što ga visoki dužnosnici američke vlade u javnosti nazivaju teoristom povezanim s mrežom Al Qaida, koju drže odgovornom za atentate 11. rujna 2001. </p>
<p>Donna Newman pred okružnim sudom u New Yorku u utorak postavila je zahtjev da se njezin klijent pusti iz pritvora jer je »upitna legalnost njegova zadržavanja u vojnoj bazi budući da protiv njega nije podignuta optužnica«. </p>
<p>Al Mujahir nalazi se u pritvoru od 8. svibnja, kad je uhićen na međunarodnom aerodromu O'Hara u Chicagu pod sumnjom da je planirao izraditi radiološku bombu koju je namjeravao raspršiti nad civilnim ciljevima i tako ugroziti veliki broj ljudi. </p>
<p>No, Donna Newman upozorava: »Moj klijent je građanin i ima sva ustavna prava.« </p>
<p>Ona upozorava da je upitna zakonska osnova po kojoj je njezin klijent označen kao »neprijateljski borac« - termin koji dopušta njegov pritvor na neodređeno vrijeme i to bez suđenja. Agencije javljaju da su i drugi američki odvjetnici digli glas zbog pritvora Abdullaha al Mujahira, a njegov se slučaj u pravničkim krugovima naziva »zakonskom zonom sumraka«. Oni tvrde da nema presedana na koje se mogu pozvati kako bi se utvrdio njegov zakonski položaj. </p>
<p>I organizacije za ljudska prava također su se oglasile, optužujući američke vlasti da su Al Mujahira proglasile »neprijateljskim borcem« kako bi ga mogle na neodređeno vrijeme držati u pritvoru, a da ne moraju podići optužnicu.</p>
<p>Premda je sudac okružnoga suda rekao da će razmotriti zahtjev Al Mujahirove odvjetnice, nije posve jasno ima li taj sud jurisdikciju u slučaju kada je osumnjičeni u vojnom pritvoru. </p>
<p>Dok se vodi zakonska bitka za oslobođenje uhićenika osumnjičenoga za planiranje smrtonosnih napada, predsjednik George Bush rekao je kako je u toku »veliki lov« na sve za koje se vjeruje da bi mogli biti umiješani u zavjeru Al Qaide da napadne SAD.</p>
<p>Bush je ponovio kako je Al Mujahir, rođen kao José Padilla u Brooklynu, povezan s Al Qaidom. »Taj je momak, Padilla, negativac i pritvoren je ondje gdje mu je mjesto«, ustvrdio je Bush. Al Mujahirova odvjetnica i odvjetnički krugovi u SAD bune se upravo protiv takvih izjava političara, koje su, po njima, u suprotnosti s pravima američkih građana, pa makar bila riječ i o osumnjičenome teroristu portorikanskoga podrijetla kakav je Padilla.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dan neovisnosti Rusije obilježen ravnodušjem</p>
<p>Usvajanje Deklaracije o neovisnosti samo sedam posto stanovnika drži »velikim praznikom«, 15 posto »početkom nove povijesti Rusije«, a čak 76 posto odnosi se negativno ili ravnodušno </p>
<p>MOSKVA, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako se kremaljska vlast trudila da sve bude blještavo i pompozno, proslava Dana neovisnosti Rusije protekla je u srijedu širom zemlje »nezamjetno« i u atmosferi ravnodušnosti stanovništva prema državnom prazniku koji je Jeljcin uveo prije 12 godina u spomen na dan kad je tadašnji ruski Vrhovni sovjet usvojio Deklaraciju o neovisnosti. </p>
<p>Situaciju nije izmjenila ni činjenica što je predsjednik Putin taj državni praznik zimus preimenovao u Dan Rusije. Ovih dana provedena sociološka istraživanja pokazala su da usvajanje Deklaracije o neovisnosti samo sedam posto stanovnika drži »velikim praznikom«, a još 15 posto »početkom nove povijesti Rusije«. </p>
<p>Čak 76 posto anketiranih ruskih građana odnosi se negativno ili ravnodušno prema tom državnom prazniku, a od tog broja 32 posto smatra da je proglašavanje neovisnosti i zatim raspada SSSR-a bio »tragični« dan koji je zemlji i njima osobno donio samo štetu. Uz to, 39 posto anketiranih nije znalo odgovoriti što se to slavi 12. lipnja, napominjući da nemaju ništa protiv još jednog dodatnog neradnog dana.</p>
<p>Provedene ankete pokazale su i da većina ruskih građjana još nije prihvatila nove državne simbole. Samo 14 posto ispitanih izjavilo je da novu državnu trobojnicu doživljava kao nacionalnu zastavu, a 26 posto da novi (ustvari stari caristički) državni grb s dvoglavim orlom izaziva kod njih pozitivne emocije. Većina prihvaća i emocionalno doživljava nacionalnu himnu. Međutim, riječ je o staroj sovjetskoj himni kojoj je Putin nakon dolaska na vlast vratio status najsvečanije državne melodije s tim da je stari tekst izmijenjen.</p>
<p>Komentirajući i objašnjavajući takav odnos ruskih građana prema prazniku neovisnosti i novoj državnoj simbolici, Putinov pomoćnik Sergej Jastržembski ustvrdio je da se ljudi tek s vremenom i postupno oslobađaju starih sterotipa i predrasuda. </p>
<p>Ravnodušni odnos građana i skori parlamentarni izbori vjerojatno su i razlog što je proslavu Dana neovisnosti u srijedu ignorirala i većina ruskih političkih stranaka. »U trenutku kad zbog svjetskog nogometnog prvenstva u zemlji vlada navijačka groznica, nema smisla organizirati svečane akademije, mitinge i uopće proslavu praznika koji narod nikad nije slavio«, zaključila je Demokratska stranka Jabuka Grigorija Javlinskog. Lideri Saveza desnih snaga Boris Nemcov i Jegor Gajdar otputovali su uoči praznika u Washington na zasjedanje Međunarodnog demokratskog saveza. Komunisti taj praznik ne priznaju i uz to naglašeno ističu nove razloge zašto nije vrijeme za slavlje. U odnosu na prošlu godinu broj ruskih građana koji imaju mjesečna primanja ispod egzinstencijalnog minimuma porastao je za 11 milijuna, pa danas čak 33 posto odnosno 47,7 milijuna Rusa živi u bijedi. Prema statističkim podacima »normalno, dobro ili odlično« živi tek 10 posto odnosno oko 15 milijuna ruskih građana.</p>
<p>Naravno, za razliku od ostalih, Putinova vladajuća politička stranka Jedinstvena Rusija bila je u četvrtak nositelj proslave Dana Rusije i praznik je slavila kao svoj organizirajući ispod zidina Kremlja i grandiozni estradni koncert koji je privukao uglavom mlade Moskovljane. Državni praznik bio je i povod kremaljskoj izvršnoj vlasti da organizira veliku medijsku kampanju o uspjesima Rusije za dvogodišnje Putinove vladavine zemljom. Glavna poruka te kampanje bila je: ako je svijet u vrijeme Jeljcinove vlasti Rusiju doživljavao kao zemlju banditskog kapitalizma, korupcije i mafije, Putin je za kratko vrijeme uspio u velikoj mjeri izmijniti taj negativni image Rusije i Rusa. Politički prestiž i uvažavanje Rusije u svijetu, a posebno na Zapadu, neosporno raste i to je najveći uspjeh i zasluga predsjednika Putina.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>NATO zabrinut zbog Bushovih planova za napade bez upozorenja </p>
<p>Glavni tajnik NATO-a George Robertson izbjegao je direktan odgovor na pitanje hoće li NATO podržati novu američku strategiju / NATO je nakon terorističkih napada na SAD, razradio vlastitu strategiju borbe protiv terorizma, no ona ne uključuje preventivne vojne mjere</p>
<p>ZAGREB, 12.lipnja</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush priprema predstaviti Kongresu novi plan borbe protiv terorizma koji podrazumijeva nenajavljene vojne udare na zemlje koje podržavaju teroriste ukoliko se procijeni da takva opasnost postoji. </p>
<p>Ovaj plan, kojeg je Bush najavio u svojem govoru prije tjedan dana, duboko je uznemirio američke NATO saveznike jer je dobrim dijelom doveo u pitanje zajednički strateški koncept obrane NATO-a, usuglašen na summitu NATO-a u Washingtonu 1999. godine. NATO je u međuvremenu, nakon terorističkih napada na Svjetski trgovački centar 11. rujna, razradio vlastitu strategiju borbe protiv terorizma, no ona ne uključuje preventivne vojne mjere. </p>
<p>Europski diplomati u NATO-u strahuju da bi nova obrambena strategija SAD mogla dodatno pojačati razlike u pristupu između SAD i europskih partnera unutar NATO-a. Nakon terorističkih napada na SAD, Bushova je administracija u potpunosti ignorirala NATO, iako je Sjevernoatlanski savez po prvi puta u svojoj povijesti pokrenuo članak 5. temeljnog osnivačkog ugovora po kojem se napad na bilo koju zemlju članicu smatra napadom na sve i zahtijeva zajednički vojni odgovor. </p>
<p>»SAD se ne može ponašati s NATO-om kao muškarac s više ljubavnica, pa svaki puta bira onu koja mu odgovora«, rekao je jedan visoki NATO-ov dužnosnik.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a George Robertson izbjegao je direktan odgovor na pitanje hoće li NATO podržati novu američku strategiju, no ipak je izjavio kako NATO neće tražiti probleme koje treba riješiti. Diplomati u NATO-u se nadaju kako vlastitu strategiju neće morati mijenjati zbog Bushove najave, no nešto će se morati dogoditi na sljedećem summitu NATO-a u Pragu. </p>
<p>Prema diplomatskim izvorima, SAD će pokušati pristisnuti svoje partnere da u skladu s novom američkom koncepcijom promijene tekst NATO-ove obrambene strategije. Ukoliko se to ne dogodi SAD će teško moći tražiti pomoć od NATO članica za preventivne akcije vojnih napada. </p>
<p>S druge strane američka diplomacija je već kritizirala europske saveznike zbog puno niže vojno-tehničke opremljenosti u usporedbi s SAD -om. Bushova najava predstavlja dramatični zaokret u američkoj politici. Ranija strategija sadržavala je jedino odredbe o obrani SAD-a i odbijanju napada. Nova nacionalna strategija uvodi u sustav američke obrane nove pojmove poput »obrambene intervencije« i »prevencije« koji omogućavaju SAD-u da napadne teroriste i zemlje koje ih štite, za koje se sumnja da planiraju akciju destruktivnih napada na SAD upotrebljavajući oružja za masovno uništenje. </p>
<p>Objašnjavajući novu strategiju, američki ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je kako je teško razlikovati koje su akcije napadačke, a koje obrambene. On je američki vojnu akciju u Afganistanu nazvao obrambenim činom jer se radilo o sprječavanju novih napada Al Qaidinih terorista na SAD. </p>
<p>U NATO -u već predviđaju da će najava ovakvih promjena izazvati veliku i žučnu raspravu. Nije jasno, naime, je li povod za vojnu akciju sama spoznaja da netko skuplja oružje, ili tek kada informacije potvrde da se to namjerava i upotrijebiti. </p>
<p>NATO se dosada uglavnom oslanjao na obavještajne informacije SAD-a, jer sam NATO nema vlastitu obavještajnu službu. U slučaju kriza u Glavnom stožer u Bruxellesu sastaju se obavještajci svih zemalja članica, od kojih je svaka zadužena za pojedini dio obavještajnog posla. Izvori u Bruxellesu ipak navode da NATO-ov strateški koncept ne sprječava preventivne akcije, iako ih u strategiji izrijekom ne spominje. Sve je stvar interpretacije - naveli su NATO-ovi diplomati</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Drnovšek prestaje biti jamac kreditnog rejtinga Slovenije</p>
<p>LJUBLJANA, 12. lipnja </p>
<p> - Moguća politička nestabilnost zbog ovogodišnjih predsjedničkih izbora u Sloveniji mogla bi djelovati na kreditni rejting države, smatraju neki međunarodni analitičari, a prenosi slovenski poslovni dnevnik Finance. »Politička stabilnost Slovenije do sada je bila jedno od njenih najjačih oružja, a špekulacije o tome hoće li se Drnovšek na jesen kandidirati za predsjednika države, hoće li i dalje voditi svoju stranku ili će se zbog zdravstvenog stanja povući iz politike, sve to ne utječe dobro na stabilnost«, ocijenio je za Finance Richard McGuire, analitičar engleske agencije Dunn and Bradstreet koja je do sada uvijek Sloveniji davala najveći kreditni rejting među državama u tranziciji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rupel poziva EU da se drži rasporeda proširenja</p>
<p>LJUBLJANA, 12. lipnja</p>
<p> - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel pozvao je Europsku uniju da se drži vremenskog rasporeda za završetak pregovora o proširenju na nove članice. Pritom je upozorio slovensku javnost da bi pridruživanje skupini najrazvijenijih europskih zemalja moglo biti usporeno zbog razloga na koje Ljubljana ne može utjecati.</p>
<p> »Malo je mogućnosti da EU primi manji broj država kandidata za članstvo. Širenje će se dogoditi u paketu, pa ćemo, bude li potrebno, morati čekati druge kandidate«, rekao je Rupel u razgovoru za mariborski list »Večer«, a prenosi agncija STA. Šef slovenske diplomacije uz to je pozvao EU da se drži rasporeda uključenja novih članica što ga je sama donijela. </p>
<p> On je ponovio da je Slovenija spremna preuzeti obveze koje donosi članstvo još u ovoj godini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Agrar vruća tema proširenja EU</p>
<p>Njemački, kao i europski agrarni lobi, nije nimalo oduševljen da veliki novac koji dobiva (i onda kad niti ore niti kopa) dijeli sa seljacima iz tranzicijskih zemalja</p>
<p>BERLIN, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Britanski princ Charles u pratnji »princeze njemačkog eko-lobija«, ministrice poljoprivrede i zaštite potrošača, Renate Künast, (Zeleni) u srijedu je u Njemačkoj obilazio imanja pomeranijskih seljaka koji, kako se tvrdi, proizvode zdravu hranu.</p>
<p>Dovesti britanskog prijestolonasljednika u vrijeme predizborne kampanje nesumnjivo je dobar potez. »Zelena« ministrica Künast mogla bi biti s tim potezom zadovoljna da nije skandala s kancerogenim herbicidom u njemačkoj zdravoj hrani. </p>
<p>Štoviše, paralelno s Charlesovom i Küstovom ekspedicijom po ekološkim farmama, Odbor za zaštitu potrošača Europske unije u Bruxellesu vijećao je o mogućoj zabrani uvoza njemačkih bio-proizvoda. Künast je tako u društvu Princa, poklonika zdrave hrane, saznala da ipak neće biti embarga EU za izvoz njemačke zdrave hrane.</p>
<p>Agrar je istodobno najteže aktualno pitanje za Berlin u proširenju EU na istok. Ministri vanjskih poslova EU to su u ponedjeljak u Luksemburgu rješavali prema poznatom receptu: kad pitanje ne možeš riješiti, odgodi ga! Tako su i napravili. Odgodili su dogovore pitanja agrarnih subvencija. </p>
<p>Nijemac koji se u Bruxellesu brine o proširenju EU (i njemačkim interesima), Günther Verheugen kaže da je agrar najteže pitanje i da se ne radi »o budućnosti poljoprivrede u Poljskoj, nego o drugim pitanjima«. Postavlja se, naime, pitanje može li Berlin nakon 2006. godine izdvajati veći doprinos od današnjeg. Za Njemačku bi to značilo uplaćivanje 20 milijardi eura godišnje, bez odgovarajućih protudoprinosa iz Bruxellesa. Očito je, Nijemci i drugi »stari« članovi EU (ponajprije Velika Britanije i Švedska) ne žele ništa izgubiti od izdašnih novčanih subvencija.</p>
<p>Njemački »lobi-komentatori« su izračunali da bi subvencijama koje dobiva i njemački seljak, primjerice, poljski seljak odjednom imao 90 posto više mjesečne prihode od sveučilišnog profesora. </p>
<p>Njemački, kao i europski agrarni lobi, iznimno je jak i nije nimalo oduševljen da veliki novac koji dobiva (i onda kad niti ore niti kopa) dijeli sa seljacima iz tranzicijskih zemalja. Dakako, predstavnici tog lobija nemaju ništa protiv slobodnog kretanja robe i kapitala u novim članicama. Geslo kao da glasi: »Agrarne subvencije nama, naši proizvodi vama«. Očito je da će agrarno pitanje proširenja EU-a sljedećih mjeseci biti, ne samo njemačka, nego vruća tema europske politike. U tome su i nove članice već pokazale negodovanje odbijajući popustiti, tvrdeći da ne pristaju biti članice »druge klase«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>SFOR ne dopušta nogometno slavlje Hrvata </p>
<p>Prijeteće priopćenje SFOR-a da ulične izljeve radosti u Mostaru, kao nakon pobjede reprezentacije Hrvatske nad Italijom, neće više dopustiti, ogorčilo je Hrvate u BiH</p>
<p>MOSTAR, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ni utakmice Svjetskog prvenstva u nogometu ne mogu u Bosni i Hercegovini proći bez političkih konotacija. Bosansko-hercegovački tisak, a posebice elektronski mediji - takvog su barem mišljenja Hrvati u BiH - svojim komentarima i cijelim nizom »slučajnosti« po svaku cijenu pokušavaju minimalizirati nastup i postignute rezultate Hrvatske, čije se utakmice među Hrvatima u BiH, razumljivo, prate s velikom pozornošću. </p>
<p>Veliko slavlje nakon pobjede Hrvatske protiv Italije u Mostaru i drugim gradovima u kojima žive Hrvati u BiH, kada je na ulice grada na Neretvi izišlo više od 30 tisuća navijača »vatrenih«, ostalo je tako donekle u sjeni svih »nespretnosti« vezanih za prijenos na Federalnoj televiziji, kao i kasnijeg prijetećeg priopćenja SFOR-a da slične izljeve radosti, zbog navodne opasnosti u kojoj su se našli njihovi vojnici, neće više dopustiti. </p>
<p>A »kap koja je prelila čašu« bila je najava Federalne televizije da u četvrtak neće izravno prenositi utakmicu između Hrvatske i Ekvadora, nego onu između Italije i Meksika. Ogorčeni Hrvati naprosto su »bombardirali« pozivima redakciju Federalne televizije, a o svemu što se događalo oglasio se i Sportski savez Herceg-Bosne, ustvrdivši, između ostalog, kako ništa nije slučajno, odnosno da je »plan diskriminiranja hrvatske himne unaprijed smišljen i planiran«, a da komentatori FTV-a ni jednom pozitivnom riječju nisu oslikali pobjedu Hrvatske protiv Italije.</p>
<p>»Lijepu našu« »izgurala« je, naime, reklama za pivo, što se nije dogodilo ni u jednom prijenosu utakmica sa Svjetskog prvenstva, osim kada je intonirana hrvatska himna, što je među Hrvatima u BiH doživljeno kao »poniženje, uvreda, pa i nacionalna netrepeljivost«.</p>
<p>Što bi trebao reći hrvatski gledatelj prijenosa Federalne televizije, kada komentator utakmica govori o »kuturisanju«, »penaldžiji«, »kapidžiji« ili, možda, o tomu kako su se »lahko rasharlasali«, a cijela je nacija sada »buhujuzur«? Povremeni ćirilični reklamni natpisi dovode do dodatnih neugodnosti i stvaraju napetost među već ionako ogorčenim Hrvatima zbog svih »igara« eto, i oko utakmica hrvatske reprezentacije na SP-u kojoj, nerijetko vole istaknuti hrvatski navijači u BiH, igra veliki broj igrača koji su rođeni ili su podrijetlom odavde.</p>
<p>Izravnog prijenos utakmice Hrvatska-Ekvador nakon svih »slučajnosti« i izljeva gorčine hrvatskih gledatelja moglo bi ipak biti. Na kojem jeziku, to je vjerojatno već drugo pitanje, od kojeg također »boli glava«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Koštuničinim zastupnicima oduzeti mandati u skupštini Srbije</p>
<p>Predsjednik SRJ izjavio je da je odluka protupravna i oličenje bezakonja / Premijer Đinđić tvrdi da je ukidanje mandata stvar moralne, a ne stranačke naravi</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Svi zastupnici Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice, njih 45, napustili su u srijedu sjednicu skupštine Srbije nakon što je konstatiran prestanak zastupničkog mandata za 21 zastupnika te stranke.</p>
<p>Sjednicu su napustili i zastupnici DSS-a kojima odlukom administrativnog odbora nije prestao mandat, te su jedan po jedan napuštali skupštinsku dvoranu ostavljajući identifikacijske kartice kod predsjednice parlamenta Nataše Mićić. Potpredsjednik DSS-a Dragan Maršićanin izjavio je kako »građani Srbije moraju znati da od danas, zbog nezakonitog oduzimanja mandata narodnim zastupnicima DSS-a zbog izmjene izborne volje građana, skupština kao institucija koja je imala legitimitet više ne postoji« i najavio da će DSS žalbama ustavnom i vrhovnom sudu Srbije pokušati osporiti »nezakonitu« odluku administrativnog odbora.</p>
<p>Administrativni odbor skupštine Srbije odlučio je dan ranije o sudbini mandata 21 zastupnika iz redova DSS-a koji bez obrazloženja nisu redovito prisustvovali sjednicama, a prihvaćena je i ostavka 14 zastupnika drugih stranaka iz vladajuće koalicije DOS. To je epilog jednomjesečnog natezanja oko pokušaja da se zastupnici »discipliniraju« i da se nađe zajednički jezik s DSS-ovcima koji su bojkotirali skupštinu, povukli sve svoje dužnosnike, a prije par dana i formirali vladu u sjeni.</p>
<p>Odluku Administrativnog odbora šef kluba zastupnika DSS-a Dejan Mihajlov nazvao je »mekim državnim udarom« i »uvođenjem diktature«, dok je Maršićanin izjavio kako je premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran Đinđić oduzimanjem mandata zastupnicima DSS-a učinio »političko samoubojstvo« i izjednačio se s diktatorskim vladanjem Slobodana Miloševića.</p>
<p>Jugoslavenski predsjednik i lider DSS-a Vojislav Koštunica izjavio je da je odluka administrativnog odbora »protupravna i suprotna važećem zakonu o izboru zastupnika« i »živo oličenje bezakonja«. Koštunica je događaj iskoristio da podsjeti kako je »imao debele razloge za sumnju« i kad je u prosincu 2000. godine pristao da njegovo ime stoji na čelu koalicije DOS i inzistirao na pravnoj državi. Po njegovoj se ocjeni odstupilo od osnovnih elemenata pravne države, a zbog toga je on spreman boriti se protiv ostatka DOS-a. </p>
<p>Republički premijer Zoran Đinđić utvrdio je da je ukidanje mandata zastupnicima DSS-a »stvar moralne, a ne stranačke naravi« i on u tome ne vidi nikakav problem. »Nema kompromisa oko uvođenja reda u zemlju, a oni koji primaju plaću moraju raditi svoj posao za koji su plaćeni«, rekao je Đinđić i dodao da DOS ima pravo uvesti red jer to građani očekuju. </p>
<p>Usporedno s pričom o oduzimanju mandata traju i spekulacije o mogućnosti da Đinđićev blok postigne većinu u parlamentu. DSS-ovih 12 zastupnika s izborne liste DOS-a, koji bi trebali preuzeti mandate od svojih stranačkih kolega, odbili su »ponudu«. Razliku između 21 smijenjenog i (eventualno) 12 vraćenih zastupnika moglo bi lako popuniti osmoro zastupnika koji podupiru Đinđića. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pritisci zbog izbora predsjednika razljutili zastupnike afganistanske skupštine</p>
<p>KABUL, 12. lipnja</p>
<p> - Deseci zastupnika afganistanske skupštine napustili su u srijedu prvo radno zasjedanje Loya Jirge zbog, kako su istaknuli, nemogućnosti da slobodno glasuju o izboru novog predsjednika.</p>
<p> Loya Jirga se u srijedu pripremila na glasovanje za novog predsjednika, a jedini kandidat je privremeni premijer Hamid Karzai koji uživa čvrstu potporu SAD-a. To je izazvalo bijes i prosvjede da je cijeli postupak nedemokratski. Udruga za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch upozorila je na pritiske i zastrašivanja koje na zastupnike čine razni ratni vođe. »Vlada zabrinutost da bi cijeli postupak mogao postati taocem raznih ratnih vođa.... koji su si, očigledno, počeli dodijeljivati funkcije u vladi«, priopćila je predstavnica udruge u Afganistanu Nathalie Godard. Ona ističe da se radi o dugogodišnjim vođama raznih oružanih frakcija koji na taj način nastoje »legalizirati svoju vlast«.</p>
<p>Istodobno, američki državni tajnik Colin Powell opovrgao je u utorak špekulacije o prevelikoj američkoj umiješanosti u odabiru novog afganistanskog predsjednika. Na upit o pritužbama zastupnika afganistanske skupštine Loya Jirge da je Washington uvelike podržavao prijelaznog premijera Hamida Karzaija za predsjednika, Powell je rekao: »Mislim da smo samo pomogli... da se stvore uvjeti za održavanje jednog takvog sastanka u skladu s njihovom tradicijom i postupkom«.</p>
<p> Održavanje Loya Jirge kasnilo je 24 sata po svemu sudeći zbog spora oko buduće uloge bivšeg afganistanskog kralja Zahira Shaha, koji je potom rekao da se neće kandidirati za predsjednika, što je po mišljenju nekih delegata na skupštini učinio pod pritiskom SAD-a. U utorak je bivši kralj Zahir Shah svoju potporu dao upravo Karzaiju.</p>
<p> Inače, radno zasjedanje plemenske skupštine popraćeno je incidentom u kojem su njemački pripadnici mirovnih snaga uništili filmove trojice fotoreportera koji su snimali sukob između njemačkih mirovnjaka i vojnika Sjevernog saveza. Do sukoba je došlo kada je skupina vojnika Sjevernog saveza pokušala zaobići blokadu postavljenu pred mjestom održavanja zasjedanja, a njemački im vojnici to nisu dopustili. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Walker opovrgnuo da je dostavljao oružje kontrašima, a na Kosovu radio za CIA-u </p>
<p>Milošević pokušao diskreditirati Williama Walkera, bivšeg voditelja OESS-ove misije na Kosovu, koji je svjedočio o pokolju jugoslavenskih snaga u Račku / Walker se usprotivio Miloševićevim tvrdnjama da je pokolj u Račku bio insceniran </p>
<p>HAAG, 12. lipnja </p>
<p> - Pokazujući niz izjava, isječaka iz novina i fotografija, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević pokušao je u srijedu diskreditirati i dovesti u pitanje istinitost iskaza bivšeg voditelja OESS-ove misije na Kosovu Williama Walkera.</p>
<p> Pitanjima zašto se njegovu imenovanju za američkog veleposlanika u Panami 1993. usprotivio Senat, te je li to zbog njegova lažnog svjedočenja o odredima smrti u Salvadoru u kojem je prije toga bio veleposlanik, Milošević je na početku protuispitivanja pokušao poljuljati ugled jednog od glavnih svjedoka tužiteljstva na kosovskom dijelu haaškog suđenja.</p>
<p> »Razlozi nikad nisu bili objašnjeni ni meni, a ni State Departmentu«, rekao je američki diplomat. Na daljnja Miloševićeva pitanja, izjavio je kako mu nije poznato i da su se panamska javnost i crkva također protivile njegovu imenovanju za veleposlanika.</p>
<p> Walker je odbacio i tvrdnje iz američkog tiska s kojima ga je suočio Milošević, da je u Nikaragvi sudjelovao u organiziranju dostave oružja kontrašima preko baze za dostavu humanitarne pomoći, te da je na Kosovu zapravo radio za CIA-u, a ne za OESS.</p>
<p> Walker, koji je izvijestio svjetsku javnost o pokolju 45 kosovskih Albanaca u selu Račku 15. siječnja 1999., odbacio je i Miloševićeve tvrdnje da je zločin u Račku insceniran.</p>
<p> Haaški optuženik pokazao je svjedoku niz fotografija žrtava iz Račka na kojoj se ne vide tragovi krvi, pitajući Wakera gdje su te »barice ili tragovi krvi« o kojima je američki diplomat govorio novinarima. »Ja sam vidio tragove krvi na zemlji oko tijela«, rekao je Walker.</p>
<p> Milošević je također pokazao dvije fotografije iste žrtve od kojih se na jednoj vidi lokva krvi na kamenu pokraj glave, a na drugoj nema krvi. »Slike se rade iz raznih kutova« odgovorio je Walker. »Ova fotografija pokazuje da je scena namještena«, replicirao je Milošević.</p>
<p> Walker je kazao kako je ono što je vidio, a i što su mu preživjeli iz Račka ispričali, potvrdilo da su jugoslavenske snage počinile pokolj nad stanovnicima sela, među kojima su mnogi bili stariji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jorda i Del Ponte dolaze u BiH radi dogovora o predaji procesa </p>
<p>HAAG, 12. lipnja </p>
<p> - Predsjednik Haaškog suda Claude Jorda i glavna tužiteljica Carla del Ponte otputovat će sljedeći tjedan u Bosnu i Hercegovinu. </p>
<p>Tamo će razgovarati o mogućnosti da sudovi u BiH preuzmu od Haškog suda vođenje nekih postupaka protiv počinitelja srednjeg i nižeg ranga koje je Haag već optužio, objavio je Haaški sud u srijedu.</p>
<p> Glasnogovornik Suda Jim Landale rekao je u srijedu na konferenciji za novinare da će vodstvo Haaškog suda razgovarati s članovima Predsjedništva, parlamenta i Vijeća ministara BiH, te s predsjednikom i vladom RSi Federacije te sa sucima i tužiteljima oba entiteta. Jorda i Carla del Ponte razgovarat će i s visokim predstavnikom BiH Paddyjem Ashdownom.</p>
<p> Glasnogovornica tužiteljstva odbacila je tvrdnje dužnosnika SPS-a u Beogradu da Haag otvara istrage protiv novih 79 osoba u Jugoslaviji kao »manipulacije« kojima je svrha stvoriti dojam da je cijela zemlja optužena. Riječ je o zahtjevu za intervju, ali ne za onaj s osumnjičenicima, rekla je Florence Hartmann. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Suđenje odgođeno zbog sukoba Tute i Krsnika</p>
<p>HAAG, 12. lipnja </p>
<p> - Haško suđenje hercegovačkim Hrvatima Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli, koje se trebalo nakon iznenadnog prekida u utorak zbog spora Naletilića s njegovim braniteljem nastaviti u srijedu u 14.15, ipak nije održano.</p>
<p> U utorak navečer sjednica je prekinuta ranije nakon što se optuženi Naletilić obratio sudskom vijeću i kazao kako je između njega i njegova branitelja Krešimira Krsnika izbio »mali nesporazum« oko ispitivanja te je zatražio prekid.</p>
<p> Branitelj Krsnik kazao je kako postoje »neka problematična pitanja« koja se »moraju raspraviti« i zamolio da se »malo zastane«. </p>
<p> U utorak je počeo svjedočiti zapovjednik glavnog sanitetskog stožera HVO-a Ivan Bagarić. Tijekom ispitivanja koje je vodio Krsnik tužitelj Kenneth Scott više je puta ulagao prigovor na uvođenje dokaza koji se tiču zločina nad Hrvatima, a koji nisu predmet ovog suđenja. Haški sud u više je presuda odbacio takozvanu »tu quoque« obranu, odnosno obranu zločina jedne strane činjenicom da je zločine činila i druga strana.</p>
<p> »Mi imamo razumijevanje za žrtve na svim stranama«, kazao je Scott zatraživši da mu se objasni relevantnost dokaza.</p>
<p> Na to je Krsnik burno reagirao poručivši da je nedopustivo da tužiteljstvo komentira način obrane, da je »to što tužitelj radi opstrukcija« i da će preskočiti sve hrvatske žrtve jer nisu bitne.</p>
<p> Nakon njegova uzrujanog obraćanja stražar je donio na papiru poruku Krsniku od Naletilića. Sutkinja Maureen Clark više je puta na sjednici upozorila Krsnika da se ne uzrujava toliko. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za vrijeme sastanka FAO-a od gladi će umrijeti oko 30.000 ljudi</p>
<p>Razvijeni, umjesto 0,7 posto, izdvajaju u prosjeku 0,39 posto bruto dohotka za siromašne / SAD izdvaja najmanje / Od dnevnih ostataka iz talijanskih supermarketa i s tržnica moglo bi se prehraniti 20 milijuna ljudi </p>
<p>RIM, 12. lipnja </p>
<p> - Govorom gambijskog predsjednika Yahyje Jammeha u Rimu u srijedu je počeo treći, pretposljednji radni dan sastanka na vrhu u sklopu UN-ove organizacije za poljodjelstvo i prehranu (FAO). Izračunato je da će tijekom sastanka koji će trajati ukupno 32 sata, u svijetu od gladi umrijeti 28.800 osoba. </p>
<p> Najviše polemika vodi se oko dva pitanja. Riječ je o zahtjevu siromašnih da bogate države otvore svoja tržišta za proizvode iz trećega svijeta, a raspravlja se i o upotrebi genetski izmijenjene hrane (GMO).</p>
<p> Ujedinjeni narodi predvidjeli su da će 2000. industrijski najrazvijenije zemlje OECD-a izdvojiti 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka za pomoć siromašnima. No 29 zemalja izdvojilo je samo 0,39 posto, od toga najmanje SAD - 0,1 posto. Italija je izdvojila 0,13 posto. </p>
<p> Kubanski ministar vanjskih poslova Felipe Perez Roque istaknuo je da se pothranjenost »ne može eliminirati sve dok siromašne zemlje neće dobiti i genetski poboljšano sjeme«. Na to je zadovoljno reagirao podtajnik američkog ministarstva za poljodjelstvo Alen Larson.</p>
<p> U dokument sastanka ući će i pojam da se za borbu protiv gladi preporuča »upotreba novih tehnologija, pa i biotehnologije« u proizvodnji sigurne hrane. </p>
<p> Na optužbe da SAD subvencijama pomaže svoje poljodjelnike u izvozu hrane, Larson je rekao da američke »subvencije ne smiju biti više od 20 milijardi dolara godišnje. EU izdvaja 60 milijardi dolara godišnje pa procijenite tko je opasniji«. To je bio odgovor predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju, koji je napao američku administraciju da je visokim carinama zatvorila granice SAD-a za uvoz robe iz nerazvijenih zemalja. </p>
<p> I dok Europa i SAD troše milijardu dolara na dan za zaštitu svojih proizvoda, talijanska nevladina udruga Legambiente izračunala je da bi samo od dnevnih ostataka, otpadaka s tržnica i u supermerkatima Italije moglo biti prehranjeno 20 milijuna ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Mrtvi, ranjeni i uhićeni u Gazi i Ramallahu</p>
<p>SAD razmišlja o »privremenoj državi« kao prijelaznoj fazi prije osnutka palestinske države</p>
<p>GAZA, 12. lipnja</p>
<p> - Izraelska vojska objavila je da su njene snage koje čuvaju židovsko naselje u pojasu Gaze u utorak ubile tri naoružana Palestinca. Poginuo je i osmogodišnji palestinski dječak, a dvojica su ranjena prilikom pucnjave izraelske vojske na jugu Gaze.</p>
<p>Izraelska je vojska također u utorak u Ramallahu na Zapadnoj obali uhitila zamjenika vođe Narodne fronte za oslobođenje Palestine (PFLP) Abdela Rahima Malouha. Visoki dužnosnik PFLP-a u Gazi, Jamil Majdalawi osudio je njegovo uhićenje i upozorio Izrael da ga ne zadržava u pritvoru.</p>
<p>Petnaestogodišnja Izraelka preminula je u utorak navečer od posljedica palestinskog samoubilačkog napada u obalnom gradu Herzliyi, priopćio je policijski glasnogovornik. U tom je napadu ranjeno osam ljudi, a sam napadač je prilikom eksplozije poginuo.</p>
<p> Izrael je u srijedu na tri sata ukinuo redarstveni sat u Ramallahu kako bi se stanovnicima omogućilo da se opskrbe hranom i drugim potrepštinama, priopćeno je iz palestinskih izvora.</p>
<p> Sjedinjene Države nastavit će surađivati s palestinskim predsjednikom Yasserom Arafatom i još uvijek planiraju srednjoistiočnu mirovnu konferenciju ovog ljeta, rekao je američki državni tajnik Colin Powell za arapski list Al Hayat. </p>
<p> Američki predsjednik Bush je za stvaranje »privremene države« prije osnutka palestinske države, koja bi bila prijelazna faza u procesu njezine uspostave, rekao je Powell. Takva privremena država trebala bi imati »demokratsku vlast, transparentnost bez korupcije i sigurnosna tijela koja dobro funkcioniraju. Takva faza pomogla bi u stvaranju potrebnog povjerenja između dviju strana«, drži Powell. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Al Qaida pripremala napad na zgradu britanskog parlamenta?</p>
<p>Britanski vladini izvori tvrde kako posjeduju jake dokaze da su se planirani napadi i u vodama oko Gibraltara, ali i na samom Gibraltaru </p>
<p>LONDON, 12. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zapad se nalazi u stanju pojačane pripravnosti nakon otkrića da je Al Qaida pripremala napade radioaktivnom bombom u Americi, te samoubilačke misije gumenim čamcima na Sredozemlju. Britanski izvori tako otkrivaju da se britanska ratna mornarica još od svibnja nalazi u stanju uzbune, nakon obavještajnih dojava da Al Qaida planira uništavanje britanskih i američkih ratnih brodova u Gibraltarskom tjesnacu.</p>
<p> Marokanske vlasti objavile su u međuvremenu imena triju osoba koje su ranije uhitile zbog sumnji da su umiješane u taj plan. Riječ je Hilalu al-Assiriju, Zuheru al-Tbaitiju i Abdullahu al-Ghamdiju, saudijskim građanima nastanjenim u Maroku. Dvojica od njih bili su oženjeni, te su uhićene i njihove supruge, koje su djelovale kao kuriri. Britanski vladini izvori tvrde kako posjeduju jake dokaze da su se planirali napadi u vodama oko Gibraltara, ali i na samom Gibraltaru.</p>
<p>Vjeruje se da je Al Qaidina ćelija u Maroku pripremala napad na zapadno ratno brodovlje gumenim čamcima napunjenima eksplozivom. Ćelija je uhićena još početkom svibnja, ali marokanske vlasti nisu odmah htjele stavljati na velika zvona da i na njihovom teritoriju djeluju islamski militanti. Tek ih je jedan nedavni napis u francuskom listu L'Express natjerao da to priznaju.</p>
<p>Čini se da je policija u Maroku stupila u akciju nakon dojave američkih vlasti iz baze Guantanamo na Kubi, u kojoj se čuvaju ratni zarobljenici iz sukoba u Afganistanu. Među njima je i 17 Marokanaca, od kojih je vjerojatno potekla informacija kako jedan saudijski suradnik Osame bin Ladena vrbuje nove ljude u Maroku. Nakon akcije praćenja, marokanska policija ušla je u trag ne jednom nego trojici Saudijaca, a uhićeni su u trenutku kada su se spremali avionom napustiti zemlju. Nakon njihova odlaska u akciju je, kako se vjeruje, trebala stupiti samoubilačka grupa, koja bi brzim čamcima trebala krenuti na američke i britanske ratne brodove. </p>
<p> U blizini Gibraltara stalno su prisutni brodovi britanske ratne mornarice, a neki od njih idu u Gibraltar i na remont. U Roti, na španjolskoj obali, nalazi se i jedna od najvažnijih baza američke Šeste flote. </p>
<p>Čini se da zapadne vlade ne isključuju ni druge opasnosti. Francuska ministrica obrane, Michele Alliot-Marie izjavila je tako da je Europa suočena s prijetnjom biološkog ili čak nuklearnog napada. Indijska vlada opomenula je pak financijske institucije u Bombaju da teroristi vjerojatno pripremaju napad unutar idućih deset dana.</p>
<p> U Velikoj Britaniji, ministarstvo obrane razmišlja o stvaranju novih snaga rezervista od 6000 ljudi, koje bi pomagale u slučaju velikog terorističkog napada. Samo iz Britanije, obuku Al Qaide prošlo je, kako se računa, pedesetak islamskih militanata, uglavnom pakistanskog porijekla. Njihova su imena pronađena u dokumentima koje je ta organizacija ostavila za sobom bježeći iz Afganistana. Britanska policija i službe sigurnosti strahuju da su se neke od tih osoba ponovo nalaze na Otoku.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Avionom na Big Ben</p>
<p>LONDON</p>
<p> - U vrijeme terorističkog napada na Ameriku, Al Qaida je planirala i otmicu aviona koji bi se potom zaletio u londonski Big Ben ili obližnje zgrade parlamenta, tvrdi Rohn Gunaratna, autor knjige o toj organizaciji. On tvrdi kako su indijske tajne službe navodno uvjerene da je Al Qaida jednu svoju ekipu ubacila i u Britaniju, sa zadatkom da otmu avion, i obruše se na parlament. Nakon otmice, avionom je trebao pilotirati Mohammed Afroz, islamski ekstremist rođen u Indiji, koji je letačku obuku prošao u Australiji. No, urotnici su morali odbaciti svoj plan kada su, nakon terorističkog udara na Ameriku, obustavljeni su svi letovi u Britaniji, tvrdi Rohan Gunaratna, koji radi na škotskom sveučilištu St. Andrews. Britanske vlasti odbacuju međutim njegove tvrdnje.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ugrožena i zračna luka u Frankfurtu?</p>
<p>BERLIN, 12. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačka obavještajna služba (BND) tvrdi kako postoje indicije o mogućem napadu terorista Al Qaide u njemačkom zračnom prostoru. List Bild od srijede tvrdi kako se radi o namjerama da se iznad aerodroma u Frankfurtu sruši putnički avion. </p>
<p>U dokumentu na koji se poziva list, a koji potječe iz Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) u saveznoj pokrajini Hessen, stoji kako nema saznanja o tome da takozvani teroristi spavači u Njemačkoj raspolažu oružjem kojim bi mogli izvesti napad na avion sa zemlje. </p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder je izjavio kako ne postoje indicije da bi se napadi doista i mogli dogoditi.</p>
<p>Teroristički napadi pripadnika Al Qaide na američke i izraelske ustanove mogući su i u Njemačkoj, upozoravale su do sada njemačke tajne službe. To je bio jedan od glavnih zaključaka Europskog policijskog kongresa nedavno održanog u Bonnu. </p>
<p>B. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="64">
<p>Što sam zapravo rekao u CCN-ovoj emisiji »Replika« 7. lipnja</p>
<p>Nekakvo fantomsko NLO Programsko vijeće HTV-a otposlalo je u nedjelju, 9. lipnja, preko HINE priopćenje prema kojem je potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Gojko Marinković prijavljen Vijeću časti HND-a, jer je u nedavnoj CCN-ovoj emisiji »Replika« iznio čitav niz neistina i uvreda o Jasni Ulaga Valić i cijeloj uredničkoj ekipi HTV-a.</p>
<p> Kao šefica tijela koje nije predviđeno ni jednim zakonom i ni jednim aktom Hrvatske televizije, potpisala se Jasna Ulaga Valić, a u priopćenju još stoji kako je Marinković ničim izazvan progovorio govorom mržnje, da je iznio niz teških kleveta, te da je istup bio incidentan. Skrivajući se iza nepostojećeg Vijeća Jasna Ulaga Valić s ovim je, pošto je priopćenje preneseno u gotovo svim hrvatskim medijima, prevarila javnost. Jer, niti je bilo govora mržnje, niti incidenata, naprotiv u cijeloj emisiji emitiranoj 7. lipnja a u kojoj je, uz voditelja Miroslava Šafera, sudjelovao i predsjednik Vijeća HRT-a akademik Vlatko Silobrčić, ni jednom nije podignut niti ton. No, što je to zapravo razljutilo gospođu Ulagu Valić i što sam stvarno rekao? </p>
<p>Komentirajući tvrdnju akademika Silobrčića da je zavrzlama oko imenovanja urednice dnevno-informativnog programa HTV-a tek rutinsko pravničko pitanje izjavio sam da je to pokušaj relativiziranja problema, jer situacija nije tako jednostavna da bi se mogla svesti na lako rješivo pravničko pitanje. Pošto smo u jeku nogometnog prvenstva upotrijebio sam odgovarajuću usporedbu po kojoj urednička ekipa na Televiziji podsjeća na momčad u kojoj je na golu maser, centarhalfa igra oružar, u špici napada je kuhar, a krilo igra pomoćni trener. A za to je kriva glavna urednica koja je tako posložila momčad. I dan-danas se pitam kako je Vijeće HRT-a, kao odgovorno tijelo, sastavljeno, navodno od ozbiljnih ljudi, intelektualaca, pripadnika tzv. treće Hrvatske, moglo izabrati ženu koja ne ispunjava niti jedan uvjet da bude glavna urednica Hrvatske televizije. Preko trideset godina sam novinar i gospođu Ulaga Valić sreo sam nekoliko puta u životu a kad sam pročitao njenu biografiju doživio sam to kao dobar vic. Ona se bavila tamo nekim dječjim emisijicama, uređivala nešto u obrazovnom programu... ne ispunjava ni formalne uvjete, jer nema četiri godine uredničkog staža. Pa, naravno, da će takva žena kao drugu važnu osobu ponuditi gospođu koja nema ni jedan dan urednikovanja, a nema niti završen fakultet društvenog smjera. Ne možemo se ponašati po principu: znate, izbor gospođe Ulaga Valić bio je demokratski čin, a da se Vijeće pritom ponaša kao i svi naši birači glasujući protiv. Vijeće je znalo koga neće, ali ne i koga hoće.</p>
<p>Ne sporim da je u proceduralnom smislu sve bilo u redu, ali ne znam što bi akademik Silobrčić mislio kad bi se ja kao novinar kandidirao za akademika i prošao u demokratskoj proceduri. Pretpostavljam da bi bio uvrijeđen. Smatram da se 25 intelektualaca ponijelo neodgovorno i da je Vijeće izborom Jasne Ulage Valić uvrijedilo hrvatsku javnost i hrvatsko novinarstvo. Srozalo mu je i ono malo dostojanstva što mu je ostalo. Dovelo je stvari do apsurda. Podržavam g. Galića i Upravno vijeće da ne potvrde izbor urednice dnevnih informativnih emisija, iako mislim da ni on nije nevin u nekim svojim odlukama i da je često činio kompromise koji nisu dobri. Zašto, primjerice, nije pozvao na odgovornost pravnu službu, koja je odbila dati prava objašnjenja Vijeću?</p>
<p>Greška Vijeća pokazala se odmah neposredno nakon izbora Ulage Valić kada je ona skinula s programa »Latinicu«. Vijeće je tu spornu emisiju pregledalo i zaključilo da je treba emitirati, uz nužne sitne preinake, koje se svode na dva pridjeva, ali ni nakon šest mjeseci ta cenzurirana emisija nije emitirana.</p>
<p>Nabrojat ću još nekoliko slučajeva kao ilustraciju da je Vijeće donijelo pogrešnu odluku. U svakom civiliziranom europskom društvu kad bi netko izjavio da problem homoseksualaca spada u medicinski ili znanstveni program bio bi (medijski) linčovan. Ili, tko u svojoj glavi može smisliti da nam treba posebna redakcija za ljudska prava? Pa valjda su ljudska prava prisutna u svakom prilogu HRT-a? Gospođa urednica nam kaže kako joj je prijenos iz Bleiburga diktirao Kaptol, a vi meni govorite o javnoj televiziji? Nota bene, taj protuustavni ugovor s Katoličkom crkvom potpisao je Mirko Galić. Što reći o njenom nasilnom upadanju u program da bi emitirala dječje emisije o djeci? Taj dječji uradak dovoljno govori o njenim novinarskim kvalitetama. Ona želi osnovati nekakvu posebnu redakciju za Domovinski rat i veterane. Što će ta redakcija raditi? To je bezbroj gafova koji se nisu smjeli dogoditi.</p>
<p>Evo još jedan primjer cenzure na HTV-u: U TV izvještaju sa sjednice Vijeća HRT-a citirana je tonski izjava predstavnika HND-a Srećka Lipovčana kako ga je predsjednik HND Dragutin Lučić ovlastio da kaže da se on ne slaže s priopćenjem Foruma 21 i tu je bio rez. Međutim, kolega Lipovčan rekao je još nešto što je naprosto cenzurirano. Reagirao je ispravkom Dragutin Lučić, ali TV to nikada nije objavila. I, konačno, što reći o gostovanju glavne urednice u emisiji 2 u 9 Romana Bolkovića? Naravno da je njeno demokratsko pravo, pa i dužnost, da se pojavljuje u javnosti ali taj nastup bio je katastrofalan.</p>
<p>Eto i to je to. Ne znam što će Jasna Ulaga Valić učiniti nakon priopćenja ogranka HND-a Hrvatske televizije ali sve mi se čini da je svoj mandat započela prijetnjom: »Sve vas bum smijenila«, a završit će ga sa »Sve vas bum tužila«.</p>
<p>GOJKO MARINKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Najlakše je istresati se na ljude iz nevladina sektora</p>
<p>Vjesnik je 11. lipnja objavio pismo Zlatka Uvanovića koji smatra da »HHO ne bi trebao predstavljati čovjek koji unosi više konfuzije i mržnje nego napretka u ljudskim pravima«.</p>
<p> Njegov je stav - poput nekolicine drugih sa sličnim sadržajem - dostavljen članovima HHO-a, koji jedini odlučuju o tomu tko može biti predsjednikom organizacije. Ostavi li se po strani to da svi koji nastoje oko ljudskih prava izazivaju konfuziju kod ostalih, koji nerijetko smatraju da je situacija u redu sve dok i sami ne budu pogođeni, bilo bi odista interesantno vidjeti gdje to Z. U. vidi »širenje mržnje« u mojemu djelovanju. No i iz osnova je psihologije poznato da mržnju oko sebe katkad vide upravo oni koji frustracijom posredovani gledaju na svijet.</p>
<p>Razlog je nezadovoljstvu gospodina Uvanovića mojim djelovanjem u tomu što nije uspio doći do podataka o Danielu Uvanoviću, koji je »nestao« nakon II. svjetskog rata. Činjenica je da je Z.U. tražio da mu HHO u tomu pomogne, činjenica je, također, da to ne pripada sadržaju rada i mandatu našega odbora, no ipak smo pokušali pomoći, ali nismo uspjeli. Gospodin Uvanović je o tomu bio obaviješten, ali, izgleda, ne prihvaća činjenice, kao ni to da je riječ o podatku koji je morao moći dobiti od organa vlasti, a ne od nevladine organizacije.</p>
<p> Jasno, najlakše je istresati se na ljude iz nevladina sektora, no ideja da se ne može biti »borcem za ljudska prava« dok se ne otkriju masovne grobnice (iz svih razdoblja i režima, nadam se) izraz je razumljive (transgeneracijske) frustracije zbog tragičnih zbivanja u prošlosti, no njezino poopćivanje ne zadovoljava kriterije suvremenog djelovanja za zaštitu ljudskih prava. </p>
<p>ŽARKO PUHOVSKI</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vladino će nas sljepilo skupo stajati </p>
<p>Ono što Vlada ulaže za znanost kap je u moru, iz koje nema razvitka znanosti. Akademik Vladimir Paar jasno je rekao u emisiji o znanosti, koja se emitira u vrijeme kada je rijetko tko sluša, u pola noći, da se znanstvene spoznaje u današnjem svijetu u samo pet godina potpuno izmijene. Vidljivo je koliko znanost mijenja tehnologiju proizvodnje, koliko se unaprjeđuju sva područja ljudske djelatnosti, pa je neulaganje u znanost pravo sljepilo.</p>
<p>Kad vam znanstveni odbor nekoga stručnog kongresa ili simpozija prihvati referat i kad ga vi na tom kongresu uspješno prezentirate, dakako, na engleskom jeziku, je li to prezentacija i zemlje iz koje dolazite? Naravno da jest, i to pred skupom koji je utjecajan i koji u usmenoj i pisanoj formi obavještava relevantne strukture u svijetu.</p>
<p>Uzmimo, primjerice, medicinare. Da njih ne sponzoriraju domaće i inozemne farmaceutske tvrtke, nitko od njih ni iz jednog državnog fonda ne bi dobio ništa, i prema tomu ne bi nikamo ni mogao otići! </p>
<p> Vlada, osim deklarativno, ništa ne čini da mladi znanstvenici i stručnjaci ne napuštaju zemlju koja vapi za njima, ali im ne pruža egzistenciju. Nije to bojanje stvarnosti u crno, to je crno.</p>
<p>IVAN KOKOT, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="67">
<p>Ubio suprugu i njezinu majku, ali ne zna kako</p>
<p>OSIJEK, 12. lipnja</p>
<p> - Pred velikim vijećem osječkoga Županijskog suda u srijedu je počelo suđenje 38-godišnjem Marinku Dolčiću iz Piškorevaca nedaleko od Đakova, koji se tereti da je u noći na 7. prosinca prošle godine u Osijeku počinio teško kazneno djelo dvostrukog ubojstva svoje nevjenčane supruge Eve Čičin (46) i njezine majke Rozike Makanić (65). </p>
<p>Nakon čitanja optužnice Dolčić je sudskom vijeću istaknuo kako se osjeća krivim zbog kaznenih djela za koja se tereti. Međutim, svoju obranu nije mogao iskazati zbog teškoga psihičkog stanja u kojem se nalazi. Naočigled svih prisutnih u sudnici optuženi se tresao, križao i molio te vikao kako nije sposoban pratiti suđenje. No sudac Damir Krahulec upozorio ga je kako nalaz vještaka psihijatra ukazuje da je zdravstveno sposoban te da se suđenje ne može odgoditi. </p>
<p>Optuženi je, držeći ruke na glavi, pao na koljena, nakon čega je ustao i rekao sucu da se ničega ne sjeća i da ne zna kako se ubojstvo dogodilo. </p>
<p>Podsjetimo, ovo se ubojstvo dogodilo u noći na 7. prosinca prošle godine u stanu Eve Čičin, u Gundulićevoj ulici u Osijeku. Nakon svađe Dolčić je Evu ušicom sjekire četiri puta udario u glavu i još užetom zavezao vrat i ugušio je. Potom je njezinu majku, Roziku Makanić, nekoliko puta udario sjekirom u glavu, od čega je ona na mjestu preminula. </p>
<p>Sutradan ujutro Dolčić je otišao roditeljima u Piškorevce, a u nedjelju 9. prosinca uzeo je pištolj i rekao roditeljima da se ide ubiti. Pozvana je i policija, pa je započelo traganje za potencijalnim samoubojicom. Nakon trodnevnog skrivanja Dolčić se odlučio predati u đakovačku policijsku postaju. Policija je kroz njegovo priznanje došla do šokantnog otkrića dvostrukoga ubojstva. </p>
<p>Svjedok Ivan Milković (53) iz Piškorevaca jedina je osoba kojoj je Dolčić ispričao sve što se dogodilo prije nego što se predao policiji. </p>
<p>»Marinko i Eva upoznali su se u lipnju prošle godine u jednoj trgovini. Tim su susretom započeli ljubavnu vezu«, ispričao je Milković dodavši kako se Marinko ubrzo preselio k Evi. </p>
<p>»Kada ga je počela ucjenjivati i zahtijevati od njega da joj nabavi 50.000 DEM da može otplatiti svoj stan, Marinko se malo raspitao o Evi. Doznao je da je riječ o bolesnoj osobi koja se nekoliko puta liječila na psihijatriji. Odlučio ju je ostaviti i to joj rekao«, kazao je svjedok. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ona je Marinku tada rekla da on ne može nikuda i da će ga ona »srediti«. Uzela je sjekiru i pozvala majku. </p>
<p>»Ispričao mi je da je Rozika tada zamahnula da ga udari, a njemu se onda zacrnilo pred očima, oteo joj je sjekiru i počinio zločin«, završio je Milković. </p>
<p>Saslušanjem vještaka psihijatra suđenje se nastavlja potkraj lipnja. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Uhićen francuski državljanin osumnjičen za pedofiliju </p>
<p>ŠIBENIK, 12. lipnja</p>
<p> - U Šibeniku je ovih dana uhićen francuski državljanin Clause Regis André, za kojim su francuske vlasti raspisale međunarodnu tjeralicu. Terete ga za počinjeno kazneno djelo iz članka 222. francuskog zakonika koji se odnosi na počinjenje bludnih radnji nad maloljetnicima i silovanje.</p>
<p> Francuske su vlasti ujedno podnijele i zahtjev za izručenjem, što je zaprimljeno preko francuskog Interpola. Kako saznajemo od istražnog suca Županijskog suda u Šibeniku, Dalibora Dukića, koji je saslušao ovoga francuskog državljanina, njemu je sada određen ekstradicijski pritvor, koji može trajati mjesec dana, s tim da se nakon isteka tog roka pritvor može i produžavati bude li za tim potrebe.</p>
<p> Dokumentacija o ovom slučaju sa šibenskog će se Županijskog suda proslijediti nadležnom Ministarstvu pravosuđa i uprave, ono će dokumente potom proslijediti Vladi, koja će ih onda diplomatskim putem proslijediti u Francusku, čiji će sud svu dokumentaciju o ovom predmetu diplomatskim putem dostaviti šibenskom sudu. Zatim će se svi dokumenti »pročešljati«, a potom će se donijeti odluka hoće li se udovoljiti zahtjevu francuskih vlasti za izručenjem njihovog državljanina Clause Regisa Andréa, čije je prebivalište u gradu Servieres Le Chateau. Postupak će trajati nekoliko mjeseci.</p>
<p> Neslužbeno saznajemo da se ovaj pritvorenik tereti za kazneno djelo pedofilije, no više pojedinosti o ovom slučaju na šibenskom Županijskom sudu nismo uspjeli doznati. Saznajemo još da Francuza zastupa odvjetnik Krešimir Lucić Pavlović. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Završeno i treće suđenje Dolencu za ubojstvo policajca</p>
<p>VARAŽDIN, 12. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u utorak završeno suđenje Franji Dolencu, umirovljenom policajcu optuženom za ubojstvo kolege Zvonka Prloga. Dolencu se već treći put sudilo za to djelo, a u prethodna je dva suđenja bio oslobođen optužbe. Na drugu se oslobađajuću presudu žalilo državno odvjetništvo još u studenome 1997., odluka Vrhovnoga suda čekala se čak tri godine, a ta je odluka na varaždinski Županijski sud stigla lani u lipnju.</p>
<p>Dolenca se tereti za ubojstvo umirovljenog policajca Zvonka Prloga 1991. godine. Prlog je ubijen nakon svađe s optuženim Dolencem, koji je tada bio aktivni policajac, ispred vikendice u Ludbreškim vinogradima. Njih su dvojica tada bili sami u vikendici, a Prlog je ubijen Dolenčevim službenim pištoljem s udaljenosti od pet centimetara.</p>
<p>Tijekom oba postupka Dolenec se branio amnezijom i nije se ničega sjećao. Na raspravi u utorak svjedočilo je devet svjedoka, a Dragutin Magić, vlasnik vikendice ispred koje se zbio cijeli događaj, rekao je da je te večeri morao pobjeći jer je Dolenc u njega repetirao pištolj. Rekao je i da ne zna otkud prskotine krvi na njegovoj cipeli, da mu je to netko namjestio, a nije vidio kad je optuženi uperio pištolj u Prloga.</p>
<p>Svjedočili su i policajci koji su toga dana došli na mjesto događaja, i to, kako su rekli, na dojavu da Dolencu nedostaje pištolj. Dolenca su našli kod susjeda, a pištolj su otišli potražiti u vikendicu. Kod automobila, nedaleko od vikendice, primijetili su da netko leži na zemlji, ali su pomislili da je pijan zaspao. Pištolj su našli u automobilu, a potom su okrenuli čovjeka na zemlji i shvatili da je mrtav. Za njima je došao i optuženi, ne znaju kako, a ne znaju ni da li je dirao Prlogovo tijelo.</p>
<p>Dolenec je i na raspravi u utorak rekao da se ničega ne sjeća, u prijašnjim je raspravama opisao sve ono što je prethodilo događaju, no samog se događaja ne sjeća. Rekao je i da mu se događa da »nema filma« kad popije, a zbog rasvjetljavanja cijelog slučaja išao je i na hipnozu, no ni to mu nije pomoglo da se sjeti.</p>
<p>Zrno ispaljeno iz njegova pištolja, tragovi krvi na njegovoj odjeći koji odgovaraju krvnoj grupi ubijenoga, kao i vjerodostojni iskazi policajaca pred istražnim sucem u kojima tvrde da Dolenec nije dirao tijelo, prema riječima obrane, ključni su dokazi koji terete Dolenca. Tužitelj je rekao i da je kod Dolenca dijagnosticiran poremećaj ličnosti s emocionalnim promjenama manifestiranim povećanom agresivnošću, što se, potencirano alkoholom i umorom, ukazuje dovoljnim povodom i motivom za usmrćenje Prloga.</p>
<p>Dolenčev je branitelj pak ustvrdio da nema dokaza koji bi s potpunom sigurnošću potvrdili da je optuženi počinio djelo. Rekao je da ima indicija koje upućuju na njega, ali one nisu sa sigurnošću utvrđene i ne mogu poslužiti kao dokaz. Kazao je i da se nikad neće saznati što se događalo u vikendici, zna se samo da su obojica bili potpuno pijani, stajali su jedan blizu drugoga, pa je pištolj mogao opaliti i ako su se natezali oko njega. Istaknuo je i da je vođa policijske patrole koja je došla tamo bio također »totalno pijan«, pa je vjerojatno uništio sve relevantne dokaze. Branitelj je zatražio oslobađajuću presudu.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Oslobođen optužbe da je pijan skrivio nesreću sa smrtnom posljedicom</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom Općinskoga suda u Zagrebu oslobođen Dominik Č. (30) optužen za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom 1. listopada 1994. godine u Čučerskoj ulici. </p>
<p>Sudsko je vijeće, kojim je predsjedao mr. Goran B. Heršak, u nedostatku dokaza te prema pravilu in dubio pro reo, što bi značilo da u slučaju sumnje dokazi idu u korist okrivljenika, odlučilo da nije ustanovljeno je li alkohol uzrok nesreće. Naime, u optužnici se Općinskoga državnog odvjetništva navodilo da je okrivljeni upravljao osobnim automobilom BMW Čučerskom ulicom prema jugu sa 1,67 promila alkohola u krvi. Zbog smanjenje sposobnosti upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, okrivljeni nije na vrijeme uočio pješaka Denisa Brajkovića (19), koji je hodao uz desni rub ceste. Kako se dalje navodi u optužnici, okrivljeni je prednjim dijelom automobila udario u pješaka, odbacio ga tridesetak metara i teško ga ozlijedio. Denis Brajković nedugo je zatim preminuo u bolnici.</p>
<p>Zastupnik optužbe u završnim je riječima naveo kako je počinjenje kaznenog djela potpuno dokazano te kako to proizlazi i iz nalaza vještaka toksikologa koji je naveo da je sposobnost za upravljanjem vozilom te uočavanje sudionika u prometu pri koncentraciji alkohola od 1,67 promila bitno smanjena te kako je upravo alkohol uzrok spomenute nesreće. No obrana je istaknula kako alkohol nije u uzročno-posljedičnoj vezi s nesrećom. Naime, smatrala je obrana, bez obzira na smrtnu posljedicu, okrivljeni nije kriv za navode optužnice jer se oštećenik nije kretao na propisnoj strani ceste, a i vidljivost je u trenutku nesreće bila bitno smanjena. </p>
<p>»Predlažemo oslobađajuću presudu kako ne bi još jedan mladi život imao posljedice zbog ovog događaja«, istaknuo je branitelj okrivljenoga u završnim riječima.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ivan Bajić: »Bagarić se družio s političarima, generalima i ministrima« </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Zlatko Bagarić bio je poslovan čovjek, rekao je u srijedu na suđenju u Remetincu svjedok Ivan Bajić (50), koji je od 1997. do 1998. bio »na usluzi« Bagariću i njegovoj obitelji.</p>
<p>Bagarića je Bajić upoznao u svom restoranu u Njemačkoj, a bio je dobar s njegovom majkom i ocem. </p>
<p>Bagarić je prema navodima optužnice bio šef »zločinačke« do srpnja 1998. godine, kada je ubijen, a na toj ga je »dužnosti« zamijenio Nikica Jelavić.</p>
<p> Posljednju godinu i pol Bagarićeva života Bajić se, tvrdi, nije odvajao od njega osim kad bi sačekivao ili prevozio njegovu suprugu i djecu. Pazio je, kaže, na kockarnicu, a svuda je nosio šefovu torbu s pištoljem i novcima.</p>
<p>Bagarić je, kaže Bajić, u Zagrebu boravio u hotelu »Interkontinental«, a tamo se »družio s elitom, poslovnim ljudima, političarima, generalima i ministrima«.</p>
<p>Iz tog vremena datira i jedan »incident«. Bagarić je naime, kaže Bajić, jednom prilikom »malo popio i pištoljem gađao nekakvu knjigu u predvorju hotela«. Uprava hotela nije mu međutim nakon toga uskratila gostoprimstvo. </p>
<p>U hotelu je boravio i aktualni haaški optuženik Mladen Naletilić Tuta, koji je s Bagarićem kockao, tvrdi svjedok.</p>
<p>Svjedok je također rekao da je pokojni Zlatko Bagarić imao neke firme i kasino, a planirao je otvoriti benzinsku crpku. Zlatko je, kaže Bajić, dugo bio u sukobu s Milanom Milanovićem, u čijoj je javnoj kući u Wiesbadenu radio sredinom osamdesetih. Milanović je navodno radio Bagariću o glavi zbog sukoba u lokalu u Wiesbadenu 1988. godine, kada je ranjen Zoran Petrović Ivica. </p>
<p>Miljenko Žaja Krojf (izdvojen iz postupka zbog zdravstvenog stanja) bio je dobar s Bagarićem, ali je »Zlatko stalno galamio na njega jer je Krojf često bio pijan«, tvrdi Bajić i dodaje da je Zlatko i inače znao galamiti na ljude jer je bio takav.</p>
<p>Ubojstvu svoga »šefa« u restoranu Dubrava, u vlasništvu braće Rodića, Bajić nije prisustvovao jer je drugi dan trebao voziti njegovu suprugu i djecu u Dubrovnik.</p>
<p>Ranije te večeri bio je s njim u restoranu Okrugljaku, gdje se Bagarić sastao s Josipom i Antom Gucićem, koji su ga pozvali na promociju svoje tvrtke. </p>
<p> Od optuženih Ivan Bajić poznaje Zorana Petrovića i Nikicu Jelavića. S Bagarićem, koji im je navodno bio šef, on ih nikad nije vidio. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Godinu dana za pokušaj ubojstva šogorice</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Na godinu dana zatvora nepravomoćno je osuđen Lacko Markulin (74), zbog pokušaja ubojstva šogorice.</p>
<p>Događaj se zbio 31. listopada prošle godine, u Donjem Dragonošcu, nakon svađe zbog »neriješenih imovinsko-pravnih odnosa«, kad je Lacko napao šogoricu kosom i udario je po glavi, prelomivši joj kost lubanje.</p>
<p>U svojoj je obrani Markulin izrazio kajanje zbog svega i rekao da se osjeća krivim. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Žuvić i Vedriš oslobođeni optužbe za štetu od 21 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Davor Žuvić, bivši koordinator projekta za izgradnju regionalnih zračnih luka na otocima pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, i Zvonimir Vedriš, bivši pomoćnik u tom ministarstvu, u srijedu su na Županiskom sudu oslobođeni optužbe da su svojim međusobnim poslovanjem oštetili navedeno ministarstvo za 21 milijun kuna.</p>
<p>Nepravomoćnu im je presudu izreklo vijeće kojem je predsjedao sudac Miroslav Šovanj, koji je u obrazloženju, među ostalim, rekao da šteta za koju su terećeni nije dokazana ni provedenim financijskim vještačenjem, niti je tijekom sudskog postupka dokazano ono za što ih je teretila optužnica. Zanimljiv je i podatak da su obojica optuženih bili u pritvoru od 14. ožujka 2000. do 14. svibnja 2001. godine.</p>
<p>Naime, Žuvića se teretilo da je u razdoblju od 24. rujna 1995. do kraja 1999. u Zagrebu, u spomenutom ministarstvu, a prema dogovoru s Vedrišem, kako bi »sebi i drugome pribavio značajnu nepripadnu materijalnu dobit«, pogodovao da poslove tijekom izgradnje zračnih luka dobiju Žuvićeve tvrtke. Vedriš je pak svojim potpisom odobravao i ovjeravao fakture koje je Žuvić ispostavljao ministarstvu.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="74">
<p>Luka Rajić: Većinski paket Lure više nije na prodaju </p>
<p>Unatoč drukčijim prijedlozima savjetnika Rajić odlučio ostati većinski vlasnik / Otvorena mogućnost prodaje manjinskih udjela i drugih načina strateškog povezivanja / Neto dobit Lure u 2001. veća od 100 milijuna kuna / Novi predsjednik uprave dolazi početkom rujna/ Lura će izići na burzu </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Luka Rajić, vlasnik prehrambene industrija Lura odlučio je da neće prodati većinski paket u svojoj kompaniji unatoč tome što su mu savjetnici (Credit Suiss i Zagrebačka banka) savjetovali suprotno.</p>
<p>»Prije godinu i pol opcija je bila da nam je potreban strateški partner koji bi Luru brže doveo do cilja. Analiziralo se više opcija strateškog partnerstva (Danone, TDR...), savjetnici su profesionalno odradili svoj posao i o njima mogu reći sve najbolje. Ali ni svijet danas ne bi ovako izgledao da su svi slušali savjetnike. Bolje da postojećim resursima povećamo vrijednost cijele kompanije nego da u prodaju ide većinski paket. Dakle, većinski paket Lure više nije na tržištu«, rezimirao je Rajić svoju odluku u srijedu prilikom predstavljanja odličnih prošlogodišnjih poslovnih rezultata Lure. Osvrćući se na nedavne pregovore o strateškom partnerstvu sa Tvornicom duhana Rovinj, kojih je sam Rajić bio inicijator, rekao je da su bili na profesionalnoj razini, no, kako je objasnio, »nisu se našli«. »Sve najbolje upravi TDR-a, a život teče dalje...«, kazao je Rajić.</p>
<p> No, Lura prema njegovim riječima ostaje otvorena za opciju povezivanja sa strateškim partnerom u manjinskom dijelu, što uključuje i mogućnost ulaska u daljnje akvizicije u prehrambenoj industriji, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.</p>
<p> Prema konsolidiranim rezultatima poslovanja Lura je 2001. godinu završila s neto dobiti od 100,43 milijuna kuna (36,5 posto više nego u 2000), koja u cijelosti ide u zadržanu dobit za financiranje budućeg razvoja. Poslovni prihodi u odnosu na prethodnu godinu porasli su 18,8 posto i dosegli 1,68 milijardi kuna. Prihod od prodaje porastao je 17,9 posto, na 1,63 milijarde kuna, što je posljedica rasta prodaje gotovo svih grupa proizvoda na domaćem i ino tržištu. U strukturi prodaje dominira domaće tržište (sa 1,33 milijarde), dok je u izvozu ostvareno 150,9 milijuna kuna. Kako je istaknuto, izvoz bi bio i veći da BiH nije zabranila uvoz svih proizvoda životinjskog porijekla, što je bio slučaj prošle godine. Vrijednost investicija lani je dosegla 200 milijuna kuna. Otkupljeno je 203 milijuna litara mlijeka, što čini 90 posto ukupne količine prerađene u 2001. godini.</p>
<p>U prošloj godini Lura je završila trogodišnji ciklus konsolidacije poslovanja, a Rajić je ocijenio da je dobro učinio kad je 1998. odlučio sve tvrtke tadašnje Lura grupe spoje u jednu pravnu osobu. Najavio je novi petogodišnji razvojni ciklus u kojem se, nakon što je Lura od mljekarske postala prehrambena kompanija žele ostvariti strateški ciljevi prerastanja u regionalnu kompaniju.</p>
<p>Nakon nedavnog odlaska predsjednika uprave Lure Želimira Vukine, koji je trenutno na godišnjem odmoru, ostalo je ispražnjeno mjesto prvog čovjeka kompanije. U srijedu je Rajić najavio da će od sada uprava biti petočlana, a novi predsjednik uprave dolazi početkom rujna. Njegovo ime nije želio otkriti, tek je dodao da je iz Hrvatske i da je »timski igrač«. Promjena će biti i u nadzornom odboru, koji će prema Rajićevim riječima biti internacionaliziran. Naime, očito zbog strateške odluke većinskog vlasnika da to i ostane, svoje je razrješenje predsjednika članstva u NO Lure zatražio i predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković.</p>
<p>Na pitanje kolika je danas vrijednost Lure Rajić je odgovorio da je to poslovna tajna. To će, dodao je i ostati tajna dok Lura ne iziđe na burzu, što se planira u bliskoj budućnosti.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Milijunske kazne bankama</p>
<p>BRUXELLES, 12. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kartel koji je do najmanjeg mjestašca pokrivao prostor Austrije, a činilo ga je osam najvećih austrijskih banaka, razbijen je odlukom Europske komisije i kažnjen sa 124,26 milijuna eura. </p>
<p>Povjerenik Europske komisije za tržišno natjecanje Mario Monti komentirao je kako se u austrijskom bankarskom skandalu radi o »visokoinstitucionaliziranoj« shemi namještanja i fiksiranja cijena gotovo svih bankarskih usluga. »Suočili smo se s jednim od najšokantnijih primjera kartela koji je Komisija do danas otkrila«, rekao je Monti. Austrijski je slučaj specifičan jer je predstavljao i »geografski« kartel pokrivajući jednu cijelu zemlju. </p>
<p>Na rješenje će se žaliti dvije najveće banke. »Presuda nije utemeljena i kazne su neprihvatljivo visoke«, glasila je prva reakcija Erste Bank. Banke su očekivale kaznu, ali ne toliku. </p>
<p>Austrijski bankari su se sastajali i dogovarali taktike i nove poteze na najvišoj razini i prema specijalizacijama. Vrh svega predstaljao je »Klub Lombard«, kako ga je okrstila Komisija. »Klub« je funkcionirao od siječnja 1994. godine, iako je pod udar EU sankcija bankarski sustav Austrije potpao od dana njenog ulaska u EU, dakle od 1995. Za cijelo vrijeme djelovanja kartela održano je oko 300 sastanaka sa svrhom da »banke razmotre sve naredne poteze i njihove posljedice« i, naravno, da koordiniraju politike koje su vodile većem naplaćivanu svih bankovnih usluga i poništavanju zdrave konkurencije. </p>
<p>Za Komisiju to koordinirano poslovanje sustava banaka u zemlji koja je članica Unije predstavlja »vrlo ozbiljno kršenje članka 81. Sporazuma«. </p>
<p>Kada su istražitelji Europske komisije, zajedno s austrijskim vlastima, a slijedeći novinske natpise koji su dugo upozoravali na namještaljke banaka, krenuli u akciju, nekim je bankovnim službama iz viših sfera poslovodstava sugeriran potez »enronovskog« tipa: uništite dokumentaciju i sve postojeće zapisnike.</p>
<p>Džentlmenskim sporazumima na sastancima »Kluba Lombard« banke su izbjegavale međusobnu konkurenciju i nudile svoje usluge uz posve jednake uvjete. Kako bi zadržale tržište, profite netaknute tržišnim natjecanjem i udoban položaj, dogovorom su uklanjale konkurenciju. </p>
<p>Racija po bakarskoj dokumentaciji provedena je - poput svojevrsnog inspektorskog blitzkriega - prije točno četiri godine. Istražitelji su iz banaka izašli sa stotinama kilograma plijena, dokaznog materijala u obliku dokumenata, prepiske, odluka i rješenja. Pedantni su bankari, radeći čak i prema Sporazumu (temeljnom zakonu EU) nedopušten posao nepriznavanja zakona slobodnog tržišta, precizno austrijski ostavljali pismene tragove. Našao se i izvjestan broj pričljivih pokajnika te je storija zaključena objavljivanjem kazne za skandalozno ponašanje. </p>
<p>Komisija je bila zatečena našavši na terenu zemlje članice EU mrežu kartelskih odbora. Banke su dogovarale svaki od elemenata poslovanja i svaki segment ponude, tako da su djelovali odbori za namještanje i usuglašavanje cijena stambenih kredita, kredita za razvoj male privrede, potom sustav fiksiranih kamata za usluge, čak i jednaki načini reklamiranja i oglašavanja usluga. </p>
<p>Banke su to okrstile »razmjenom iskustava« koja je dobrodošlo i dokazano »korisno sredstvo za izbjegavanje nekontrolirane utrke u cijenama«. Bankari su se na sastancima »Kluba« kleli u »razuman pristup« svakoj od usluga. </p>
<p>Ali prema slovu EU zakona radi se o »izuzetno teškom narušavanju« pravila slobodnog tržišta koje je pokrilo doslovno sve aspekte bankarskog poslovanja u jednoj zemlji, što je bankarski kartel svrstalo među deset najviše kažnjenih »institucionaliziranih namještaljki«. </p>
<p>Komisija u otežavajuće okolnosti ubraja dužinu trajanja prekršaja, kao i njegove razmjere te moguće posljedice po slobodno tržište i konkurenciju. </p>
<p>Prema pravilu, kazna ne smije prijeći deset posto jednogodišnjeg prometa kažnjene tvrtke. Olakšavajuće su okolnosti priznanje prekršaja i suradnja tijekom istrage, koja je odmah snizila maksimalnu kaznu za deset posto. </p>
<p>Kazne su raspodijeljene na sljedeći način - Erste Bank der Osterreichischen Sparkassen AG (Erste) 37,69 milijuna eura, Bank Austria Aktiengesellshaft (BA) 30,38 milijuna eura, Raiffeisen Zentralbank (RZB) 30,38 milijuna, Bank fur Arbeit und Wirtshaft (BWAG) 7,59, PSK 7,59, OVAG 7,59, NO Hypo 1,52 i RLB 1,52 milijuna eura. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Dionice Zagrebačke banke brišu se iz prve kotacije burze </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Zagrebačka burza izvijestila je da se 18. lipnja ukida uvrštenje redovnih dionica Zagrebačke banke u prvu kotaciju burze. Zadnji trgovinski dan tim dionicama u prvoj kotaciji je 17. lipnja, a nakon tog datuma dionicama Zagrebačke banke trgovat će se u nižoj, TN kotaciji.</p>
<p>Naime, Zagrebačka banka je 11. lipnja podnijela zahtjev za ukidanje uvrštenja svojih redovnih dionica u prvu kotaciju imajući u vidu preuzimanje banke od strane konzorcija UniCredito/Allianz. Istodobno je brokerska kuća Grupe Zagrebačka banka, ZB brokeri podnijela zahtjev za uvrštenje redovnih dionica banke TN kotaciju. U prvoj burzovnoj kotaciji ostaju samo dionice Plive, Podravke i Viktora Lenca. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Vijeće EU traži od Hrvatske novi zakon o telekomunikacijama</p>
<p>RIJEKA, 12. lipnja</p>
<p> - Internetom se u Hrvatskoj aktivno koristi 15,5 posto građana. No, ne zadovoljava primjena elektroničkog poslovanja, po čemu Hrvatska zaostaje za drugim zemljama u tranziciji, rečeno je na Hrvatskim danima Interneta koji se do petka održavaju u Hrvatskom kulturnom domu na riječkom Sušaku. </p>
<p>Predstavnica Ministarstva za europske integracije dr. Višnja Samardžija rekla je da je razvoj Interneta preduvjet brže integracije Hrvatske u EU. Dodala je da Vijeće EU traži od Hrvatske donošenje novog zakona o telekomunikacijama. To je jedna od ukupno 350 mjera koje Hrvatska mora provesti u narednih šest godina kako bi se prilagodila zakonodavstvu Unije.</p>
<p>Predstavnik IDC Hrvatska Boris Žitnik rekao je kako se ove godine u Hrvatskoj zbog ozbiljnih investicija na Internet tržištu, odnosno velikom marketingu, može očekivati udvostručenje opsega e-biznisa, koji je u 2001. godini dosegnuo vrijednost od 21 milijun dolara. U svijetu je lani u ovom poslu okrenuto 600 milijardi dolara, a očekuje se da će ta svota 2004. godine iznositi 2500 milijardi dolara. </p>
<p>Prema Žitnikovim riječima, prodaja PC-računala u 2001. godini je porasla 54 posto te je Hrvatska po prodaji kompjutera bila na prvom mjestu među tranzicijskim zemljama, a 28 posto domaćinstava ima osobno računalo.</p>
<p>Predsjednik IT grupacije pri američkoj Gospodarskoj komori u Hrvatskoj Mladen Tabak rekao je kako nakon pretjeranog očekivanja od Interneta u poslovnim rješenjima slijedi otrežnjavajuće razočaranje, nakon kojeg se očekuje novo povećanje produktivnosti. Dodao je kako se pokazalo da nije dovoljno poznavati samo Internet nego i trendove u gospodarskim granama. Internet ne može zamijeniti izravni kontakt s korisnikom usluga, kaže on.Svaki gospodarski sektor ima drukčije Internet prioritete. No, istraživanja pokazuju da preko 60 posto poduzeća u razvijenim zemljama planira primjenu Internet poslovanja u nekoj od poslovnih funkcija. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kapitalna ulaganja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji</p>
<p>DUBROVNIK, 12. lipnja</p>
<p> - Ukupno 12.700.000 kuna iz državnog proračuna osigurano je za kapitalna ulaganja za zdravstvo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Od toga je za izgradnju, obnovu i opremanje Opće bolnice Dubrovnik osigurano 3,5 milijuna, metkovsku Mini bolnicu 300.000 kuna te za Dom zdravlja Dubrovnik i Ploče 300.000, odnosno 8,6 milijuna kuna. </p>
<p>Te je podatke u srijedu na konferenciji za novinare iznio dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje sa suradnicima. </p>
<p>Što se tiče kapitalnih ulaganja u komunalnu infrastrukturu u 2002., što je i bila središnja tema konferencije za novinare, istaknut je i iznos od 13,5 milijuna kuna namijenjen prosvjeti. </p>
<p>Međutim, u državnom proračunu za ovu godinu za kapitalna ulaganja u socijalnoj skrbi nisu predviđena sredstva za Dubrovačko-neretvansku županiju. Županijska je Skupština na sjednici 29. travnja prihvatila prijedlog mjera socijalne skrbi i utvrdila prioritete - Zavod Josipovac pri samostanu u Madaljeni, Dom za starije i nemoćne osobe Metković i Centar za socijalnu skrb Ploče. Još je osigurano 8 milijuna kuna zajma za obnovu franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, 800.000 kuna tekućih donacija Stanici za južne kulture Dubrovnik te više od 16 milijuna kuna za prometnu infrastrukturu. Potonje se odnosi na potpore Zračnoj luci Dubrovnik (milijun kuna), Zračnom pristaništu Ploče (300.000), izgradnji regionalnih zračnih luka (4 milijuna), gradnju zračne luke Korčula (milijun) te na sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje i nadgradnje u Luci Ploče (7 milijuna) i Luci Dubrovnik (3,4 milijuna). </p>
<p>Šprlje je također kazao da je za uređenje graničnog prijelaza prema Crnoj Gori, Karasovići na Debelom brijegu, osigurano 29 milijuna kuna. Na upit na čijem će teritoriju biti izgrađen, župan je kazao da se prema projektu radi o hrvatskom području. Pojasnio je kako je »problem tehničke prirode«, to jest da se radi o velikom nagibu na sadašnjoj lokaciji što ugrožava sigurnost. Dodao je da su povjerenstva dviju država razgovarala o tehnolgiji rada, odnosno hoće li crnogorski policajci raditi odvojeno ili zajedno s hrvatskima na prijelazu, a kazao je kako će pokraj prijelaza biti izgrađena i mala tržnica. </p>
<p>Za regionalni vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo istaknuo je da se mora privesti kraju u interesu svih korisnika te da će se u njega tijekom iduće 22 godine investirati 57 milijuna eura.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Europski indeksi bilježe znatan pad</p>
<p>ZAGREB,12. lipnja</p>
<p> - Kretanja u tehnološkom i telekomunikacijskom sektoru u srijedu su ponovno utjecali na kretanja cijena na europskim burzama pa su blue chip indeksi izgubili dobitke ostvarene u utorak. Među najvećim gubitnicima bila je Nokia, a pad su zabilježile i kompanije farmaceutskog sektora nakon niza nepovoljnih vijesti i pada cijena u New Yorku dan ranije.</p>
<p>Do poslijepodneva je londonski indeks FTSE 100 pao 1,51 posto na 4860,2 boda, slično kao i frankfurtski DAX koji je na 4535,24 boda bio 1,54 posto niži nego u utorak. Pariški CAC 40 je pao čak 2,11 posto na 4022,52 boda, dok je milanski MIB 30 izgubio 1,63 posto spustivši se na 28.854 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 pali su 1,87 odnosno 1,99 posto spustivši se na vrijednosti zabilježene prije osam mjeseci.</p>
<p>U SAD-u se nakon otvaranja očekivao pad cijena dionica, prije svega u tehnološkom sektoru, među ostalim i radi novih upozorenja o mogućim terorističkim napadima. Dan ranije newyorški su indeksi bilježili pad - Dow Jones Industrial je izgubio 1,33 posto spustivši se na 9517,26 bodova, a širi S 500 je pao 1,66 posto na 1013,6 bodova. Nasdaq Composite je pao 2,19 posto na 1497,18 bodova.</p>
<p>Slijedeći trendove s Wall Streeta, većina je azijskih tržišta također bilježilo pad dionica, a tokyjski Nikkei 225 je izgubio 1,07 posto spustivši se na 11.327,06 bodova.</p>
<p>Nokia je do poslijepodneva izgubila 6 posto, povukavši za sobom i svoje europske rivale. Dan ranije, dionice Nokie su tijekom jutra pale 6 posto, da bi do poslijepodneva dosegle i cijenu 9 posto višu nego u ponedjeljak. Alcatel je do srijede poslijepodne pao 4,2 posto, Philips 4,7, a Siemens 1,3 posto. Ericsson, koji je u srijedu izvijestio da je prodao svoj odsjek za proizvodnju poluvodiča njemačkom Infineonu, izgubio je čak 7 posto. Infineon je i sam pao 4,4 posto. Britanski dizajner čipova ARM Holdings, čije će dionice biti izbačene s FTSE 100, pao je dodatnih 6,4 posto.</p>
<p>Među telekomunikacijskim kompanijama, Deutsche Telekom je pao 2,6 posto, a France Telecom 5,8 posto, nakon što je raskinuo suradnju s njemačkim MobilComom, koji je, pak, izgubio čak 15 posto. Vodafone je pao 1,3, a Orange 2,5 posto.</p>
<p>U farmaceutskom sektoru, GlaxoSmithKline je pao 2,7, a AstraZeneca 3,2 posto. Švicarski Serono je izgubio 3,3, a francuski Sanofi-Synthelabo 4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="80">
<p>Budiša: Vlada nije okrenula leđa Hrvatima u BiH, ali nije im ni tutor</p>
<p>Ispituju se slučajevi ilegalno iznesena novca na računima u stranim bankama, rekao Lučin/ Linić uvjeren da će većina građana moći podnijeti poskupljenje struje i plina / Zamjenik premijera najavio nova Vladina polazišta u pregovorima sa Slovenijom </p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Zamjenik premijera Dražen Budiša odbacio je u srijedu tijekom Aktualnog prijepodneva u Saboru tvrdnju Ante Kovačevića (HKDU) da je Vlada okrenula leđa Hrvatima u Bosni i Hercegovini. </p>
<p> »Vlada nije okrenula leđa Hrvatima u BiH, ali im nije politički tutor«, rekao je Budiša navodeći da Vlada prema njima ispunjava svoje ustavne i nacionalne obveze. </p>
<p> U pogledu statusa Hrvata u BiH i otvorenih pitanja, gotovo se svakodnevno i na različitim razinama rješavaju ta pitanja u cijelosti i posebno, poput zdravstva, školstva i slično, dodao je zamjenik premijera. </p>
<p> »Obrađuje se nekoliko slučajeva otkrivenih računa s ilegalno iznesenim novcem hrvatskih građana u stranim bankama. Uspjeh te obrade uvelike će ovisiti i o pomoći policija stranih država i Interpola. Jedan takav slučaj obrađuje se više od godinu dana, ali do podataka je teško doći, jer je bankovna tajna svugdje svetinja«, izjavio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, odgovarajući na pitanje Željka Pavlica (HSLS) kojega je zanimala sudbina nezakonito stečenih oko osam milijardi kuna na računima u stranim bankama. Pavlic je pak kazao da je nezadovoljan odgovorom. </p>
<p> Jadranka Kosor (HDZ) pitala je koliko će točno poskupjeti struja i plin, upozorivši da će mnogi građani teško moći podnijeti teret poskupljenja. »Sve upućuje na to da ostali proizvodi neće poskupjeti, a očekujemo i pojeftinjenje, primjerice hrane«, obećao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Uvjeren je da će »dobar dio građana moći podnijeti« teret viših cijena energenata, iako su »mogući i određeni programi socijalne pomoći stanovništvu s nižim prihodima«.</p>
<p> Vesnu Škare-Ožbolt (DC) zanimalo je zauzima li se još Vlada za sporazum o granici sa Slovenijom koji je lani parafirao Račan, iako su njime obje države nezadovoljne. Budiša je najavio da će Vlada postaviti temelje za nove pregovore jer je svjesna da je većinsko raspoloženje u Saboru protiv tog sporazuma. Vlada je ocijenila da Sabor neće potvrditi parafirani sporazum pa će uskoro definirati nove pregovaračke pozicije, kazao je napomenuvši da »ne treba dizati tenzije jer je interes Hrvatske riješiti otvorena pitanja sa Slovenijom«. No, na inzistiranje zastupnice Škare-Ožbolt znači li to da Vlada odustaje od tog sporazuma, Budiša je odgovorio da takva odluka nije donesena, ali da će Vlada poštovati većinsko raspoloženje Sabora. </p>
<p>Niz pitanja vezanih uz dogovor dviju Vlada o NE Krško potpredsjedniku Vlade Goranu Graniću uputila je Marijana Petir (HSS), upitavši kada će Vlada odgovoriti na pitanja o zbrinjavanju nuklearnog otpada iz nuklearke i kada će Sabor dobiti informaciju o sigurnosti te elektrane. Upozorila je da Zakon o ionizirajućem zračenju priječi skladištenje radioaktivnog otpada koji nije nastao u Hrvatskoj, kao i na činjenicu da će se ubrzo morati pristupiti dekomisiji dotrajale nuklearke. Odgovori na ta pitanja naći će se u konačnom prijedlogu odluke o ratifikaciji sporazuma o NE Krško, odgovorio je Granić. </p>
<p>Sve ljekarne morat će izdavati lijekove bez naplaćivanja participacije korisnicima osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, u protivnom će im Ministarstvo zdravstva oduzeti dozvolu za rad, odgovorio je na pitanje Jadranke Katarinčić Škrilj (HSLS) ministar zdravstva Andro Vlahušić. Ona je upozorila da mnogim građanima ljekarne kod izdavanja lijeka nisu priznavale iskaznicu dopunskog zdravstvenog osiguranja. </p>
<p>Željko Glavan (HSLS) je zatražio da mu potpredsjednik Vlade Slavko Linić upotpuni pisani odgovor na njegovo ranije pitanje o prodaji i kupnji dionica Riječke banke. Linić je ustvrdio da je odgovor zastupniku dala Komisija za vrijednosne papire, te da i zastupnik može, preko nadležnih saborskih tijela, od Komisije zatražiti precizniji odgovor. Što se tiče »ukradenih sto milijuna dolara«, rekao je Linić, država će o tome izvijestiti javnost.</p>
<p>Zamjenik premijera Dražen Budiša je rekao, odgovarajući Krunoslavu Kordiću (HDZ), da, koliko on zna, SFOR nije izvijestio Vladu o otkriću tajnih skladišta oružja u BiH. Kao potpisnica Daytonskog sporazuma, Hrvatska je zainteresirana za mir u regiji i BiH, budno prati i tu najnoviju aferu, rekao je, uz ostalo, zamjenik premijera. Kordić je naime naveo kako je u BiH otkriveno više tajnih skladišta oružja, (u Mostaru, Jablanici), da su neka od hrvatske granice udaljena svega dvadesetak kilometara.</p>
<p> Branko Tušek (SDP) ukazao je na povećanje nasilja i fizičkih sukoba u školama, te je pitao što nadležno ministarstvo čini po pitanju istraživanja uzroka takvih konflikata. Zamjenik ministra prosvjete i sporta Ivan Vavra rekao je da je Ministarstvo tijekom ove školske godine provodilo program osiguranja u školama te da će izvješće o tome biti upućeno Vladi. Provodi li se i kako nadzor zabrane točenja alkohola maloljetnicima zanimalo je Mariju Lugarić (SDP). Upozorila je pritom na zabrinjavajuće statističke podatke po kojima je u posljednjih mjesec dana alkohol pilo 51 posto učenika prvih razreda srednjih škola, 63 posto iz drugih, 66 iz trećih i 68 posto maturanata. Dražen Budiša najavio je detaljno izvješće Državnog inspektorata o provedbi te zabrane. </p>
<p>Željko Krapljan (HDZ) je zamjenika premijera upitao kada će se hrvatska zastava zavijoriti na starom gradu Zrinjskih, koji zajedno sa 40 hektara hrvatskog teritorija Hrvatske Kostajnice još uvijek drži Republika Srpska. Budiša je najavio kako će do idućeg blagdana Antunova, »taj neosporni dio Hrvatske dočekati s hrvatskim barjakom«. </p>
<p>Medijska izvješća sa sastanka Povjerenstva za pripremu turističke sezone prema kojima cesta D-1 nije spremna zabrinula je Vedrana Lendića (SDP), koji tvrdi »da cesta nije nikada bila bolja«. Zamjenik ministra i predsjednik Povjerenstva Pavao Komadina kazao je da je konsterniran dijelom medijskih izvješća, te da je razmišljao i o davanju ostavke. Naglasio je da je opći stav sa sastanka povjerenstva »fantastična spremnost« za turističku sezonu. »Nema ni jedne rupe na dijelu ceste prema Rijeci niti prema Splitu, a za ovu je sezonu asfaltom prevučeno 85 kilometara tih cesta«, kazao je Komadina. Također je naglasio da su zbog sezone donijete i uredbe o izmicanju prometa teretnih vozila s tih cestovnih pravaca. </p>
<p>Budiša: Izručenje Gotovine sudska je, a ne Vladina odluka</p>
<p> Zdenka Babić Petričević (HDZ) podsjetila je Dražena Budišu na njegove ranije izjave po kojima je optužnica protiv Ante Gotovine »bez osnove i neutemeljena«. Pitala ga je potom što sada kao zamjenik premijera kani učiniti protiv Vladine odluke o izručenju generala Gotovine Haagu. Odgovarajući da su »neprihvatljivi elementi optužnice nedvojbeni«, kako Vladi, tako i premijeru, Budiša je podsjetio da je izručenje Gotovine nije odluka Vlade već suda u Zagrebu. »Izvršna se vlast ne može miješati u pravomoćne sudske odluke«, odgovorio je Budiša. </p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Zakonski zaštititi antifašističke spomenike</p>
<p>PULA, 12. lipnja</p>
<p> - Zajednica podružnica IDS-a Pule i susjednih šest općina, zajedno s Udrugom antifašističkih boraca Istarske županije, u srijedu je raspravljalo o zaštiti spomenika antifašističke borbe u južnoj Istri. Povod je neriješena zakonska regulativa o toj spomeničkoj baštini i nedavno vandalsko oskvrnuće spomenika antifašističkim borcima u mjestu Šajini. Zajedica podružnica IDS-a južne Istre podržala je inicijative Udruge antifašističkih boraca Istarske županije, uključivši i izradu registra tih spomenika na širem području Pule. Od Hrvatskog sabora je zatraženo zakonsko reguliranje zaštite antifašističke spomeničke baštine, koje nema od 1993. godine kada je ukinut Zakon o spomenicima kulture. Zatraženo je također od Grada Pule i šest susjednih općina rješenje imovinsko-pravnog statusa zemljišta na kome se nalaze antifašistički spomenici te donošenje odluke o obaveznoj brizi i čuvanju te baštine. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Pusić: Hrvatska se nada turističkoj suradnji s Kinom</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - U dvodnevni, uzvratni posjet Hrvatskoj, na poziv Hrvatske narodne stranke (HNS) stigla je u srijedu kineska delegacija koju predvodi Huang Ju, zamjenik premijera, član Politbiroa i tajnik Gradskog komiteta Komunističke partije Narodne republike Kine za grad Šangaj. Ugostila ih je čelnica narodnjaka Vesna Pusić, čije su stranačke kolege u travnju ove godine posjetile Kinu na poziv čelništva njihove partije. </p>
<p>Obje su zemlje, kako se moglo čuti iz izjava stranačkih čelnika, zainteresirane za gospodarsku i turističku suradnju. Kako je istaknula Pusić, »za Hrvatsku je iznimno važno da potpiše ugovor o turističkoj suradnji s Kinom i da formulira turističku ponudu prema kineskim turistima. To je za nas izuzetno važno tržište jer je ono za posjet Hrvatskoj zainteresirani tijekom cijele godine. Upravo je turizam gospodarska grana koja uvijek otvara vrata i drugim oblicima suradnje«. </p>
<p>U razgovorima u zagrebačkom hotelu Sheraton, čelnica HNS-a je gostima iz Kine ukratko iznijela gospodarske i turističke potencijale Hrvatske, istaknuvši da se naša poduzeća mogu prilagoditi stranim partnerima.</p>
<p> Predstavnici HNS-a su se za desetodnevnog boravka u Kini i sami uvjerili u napredak graditeljstva, pa je svojim kineskim gostima Vesna Pusić napomenula da je u našoj zemlji u prvom tromjesečju ove godine graditeljstvo ojačano za 11 posto. Istaknula je da je lani industrijska proizvodnja porasla oko 7 posto, stopa rasta društvenog bruto proizvoda je 4 posto a hrvatske su ambicije rast od 7 posto. U kineskoj delegaciji su i predstavnici Šangaja, grada prijatelja Zagreba koji će s predstavnicima narodnjaka razmijeniti iskustva brzog napretka tog, danas ekonomski najmoćnijeg kineskog grada sa 13 milijuna stanovnika i BDP-om od 4500 dolara po glavi stanovnika.</p>
<p> Za dvodnevnog će posjeta kinesko izaslanstvo obići i Dubrovnik; primit će ih u četvrtak i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, te zamjenik premijera Dražen Budiša. Očekuje se, kazao je Huang Ju, međustranačka suradnja s HNS-om. U tom smislu napomenuo je da kineska partija surađuje s više od 400 stranaka iz više od 140 zemalja svijeta.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Upravno vijeće HRT-a: Odluke o imenovanju treba preispitati</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Upravno vijeće HRT-a poziva Vijeće HRT- a da preispita svoje odluke o imenovanju Željke Markić, urednice dnevnih informativnih emisija i Sanjina Berca, odgovornog urednika radio postaje Pula. Priopćeno je to u srijedu, nakon što je u utorak kasno poslijepodne nakon sjednice Upravnog vijeća izostalo priopćenje zbog »iscrpljenosti članova« cjelodnevnim sastancima. </p>
<p>»Upravno vijeće je konstatiralo da je u postupku predlaganja i imenovanja urednika programa HTV-a i HR-a učinjeno nekoliko propusta, što je dovelo do toga da je Vijeće HRT-a u dva slučaja imenovalo i osobe koje ne udovoljavaju uvjetima iz Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta HRT-a«, stoji u priopćenju, te se dodaje da ravnatelj HRT-a Mirko Galić opravdano nije potpisao ugovore o radu s njima.</p>
<p> Upravno će vijeće, navodi se, pri donošenju novih općih akata o sistematizaciji radnih mjesta voditi računa da opisi poslova i uvjeti za njihovo obavljanje kod novinarskih i uredničkih radnih mjesta budu temeljitije određeni i da se u njima uvaže kriteriji, pravila i dostojanstvo novinarske profesije. </p>
<p>Vijeće HRT-a, je, podsjetimo, u travnju već odbilo preispitati svoju odluku o spornim imenovanjima. </p>
<p>Vezano uz sastanke koje su članovi Upravnog vijeća održali sa predstavnicima televizijskog ogranka Hrvatskog novinarskog društva i dijelom uredničkog kolegija u utorak, navodi se da se Upravno vijeće »zauzima za prevladavanje sadašnjih napetosti na HRT-u, tako što će svi djelatnici u potpunosti poštivati zahtjeve i kriterije profesionalnosti«.</p>
<p>Predsjednik Vijeća HRT-a Vlatko Silobrčić kratko je Vjesniku kazao da će zahtjev Upravnog vijeća biti stavljen da dnevni red prve sljedeće sjednice, koja će najvjerojatnije biti krajem mjeseca. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Željka Markić: Tužit ću HRT</p>
<p>Željka Markić je Vjesniku kazala da odluku Upravnog vijeća sagledava u svjetlu toga što iz pouzdanih izvora zna da je Ante Obuljen, šef pravne službe HRT-a, »netočno izvijestio Upravno vijeće o pravnim aspektima ravnateljeve odluke«. Također, dodala je, prema informacijama koje se mogu provjeriti na tonskom zapisu, »Galić je Upravnom vijeću tvrdio kako nije potpisao ugovor Jošku Lokasu, koji nema fakultetsko obrazovanje niti uredničko iskustvo«, a doznaje se da je neposredno prije sjednice povukao potpis s već potpisanog ugovora. Markić ističe da Galić nije smio krivo izvijestiti Upravno vijeće o Lokasovu ugovoru. </p>
<p>»Podnijet ću Upravnom vijeću zahtjev za zaštitu zakonitosti, i žao mi je što će cijeli ovaj slučaj u konačnici završiti na sudu, jer sam odvjetniku već predala tužbu protiv HRT-a«, ističe Markić. Dodaje kako će poštivati svaku odluku Vijeća HRT-a, koje je, po njenom mišljenju, izborom glavne urednice priv puta uspjelo osigurati odvajanje programa od Uprave. »Napori Mirka Galića i pravne službe da opstruiraju odvajanje programa od Uprave, nisu iznenađenje ni za koga«, zaključuje Markić. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tužitelji Romi ne žele prisustvovati raspravi </p>
<p>Održano prvo ročište u povodu tužbe romske djece protiv Ministarstva prosvjete i sporta, Međimurske županije i četiri međimurske osnovne škole</p>
<p>ČAKOVEC, 12. lipnja</p>
<p> - Pred Vijećem Općinskog suda u Čakovcu kojem predsjedava sudac Milko Sambolek u srijedu je održano prvo ročište povodom tužbe koju su mladi međimurski Romi podigli protiv Ministarstva prosvjete i sporta, Međimurske županije i četiri međimurske osnovne škole radi navodne diskriminacije u obrazovanju. Kako smo već u Vjesniku pisali, 57 romskih učenika iz Međimurja uz pomoć Međunarodnog centra za prava Roma u Budimpešti i Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava podigli su tužbu zbog »nezakonite radnje organizacije nastave za romske učenike i to na način da su oni raspoređeni u posebne romske razrede u kojima se nastava provodi po skraćenom programu«. Tužene su osnovne škole u Podturnu, Macincu, Kuršancu i Orehovici. </p>
<p>Na prvo ročište u srijedu pristupili su samo opunomoćenici. Kako je naglasila zastupnica tužitelja, odvjetnica Lovorka Kušan iz Ivanić Grada, tužitelji niti ne žele prisustvovati raspravi. Tome se usprotivila zastupnica tuženih Mirjana Zvonarek, zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Čakovcu. Njezin je prigovor da je ispitivanje tužitelja potrebno zbog iznošenja dokaza. Navela je da će tuženi doći na ročište kada dođu na red kako bi iznijeli obranu, odnosno svojim iskazima i dokazima opovrgnuli inkriminaciju o zapostavljenosti i diskriminaciji romske djece. </p>
<p>Raspravnom vijeću Mirjana Zvonarek predala je pismeni odgovor na tužbu u obliku spisa pod nazivom »Plan i program rada za niže razrede u Osnovnoj školi Kuršanec«. Iz tog dokumenta bi trebalo biti razvidno da se u toj školi ne provodi diskriminacija romskih učenika. S tim u svezi je opunomoćenica tužitelja zatražila rok od 15 dana kako bi proučila priloženi spis. Predsjedavajući sudac Milko Sambolek rekao je da će drugo ročište biti sazvano u najkraćem mogućem roku kako bi se spor završio prije početka slijedeće školske godine. </p>
<p>Tužba romske djece zbog obrazovne diskriminacije podignuta je temeljem Zakona o upravnim sporovima te joj je tako automatski naložena hitnost u rješavanju. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Carinici potvrdili da će u štrajk</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Ostvare li se najave Carinskog sindikata Hrvatske, idućeg četvrtka i petka, 20. i 21. lipnja, na svim hrvatskim graničnim prijelazima mogle bi se stvoriti velike kolone, posebice kamiona. Predsjednik Carinskog sindikata Željko Popović ističe da će ta dva dana carinici definitivno stupiti u štrajk upozorenja. Pritom će primjenjivati sve zakonom dopuštene mjere u kontroli vozila kako bi »svi vidjeli što carinici rade i zašto traže veće plaće«. </p>
<p>Prema Popovićevim riječima, jedna od carinskih ovlasti, koju će u štrajku moći primijeniti, jest kontrola goriva u spremnicima automobila. Za vrijeme štrajka neće se prekidati poslovi iz djelokruga carinske službe, tvrde u Sindikatu dodajući kako se promet neće ni u jednom trenutku prekidati, ali će se, zasigurno, odvijati usporeno jer će carinici detaljno pregledavati svako vozilo i putnike. </p>
<p>»Ni dva dana nakon službene objave štrajka, nitko nam se nije javio ni iz Carinske uprave niti iz Ministarstva financija. Stoga zaključujemo da Vlada nema namjeru išta poduzeti kako bi pokrenula postupak mirerenja sa Sindikatom pa je štrajk očito jedino rješenje«, tvrdi Popović. Podsjeća da carinik u prosjeku ima 2000 kuna nižu plaću od policajca ili medicinske sesstre s istim stažom i stručnom spremom. </p>
<p>U Ministarstvu financija nemaju nikakve službene podatke o štrajku. Glasnogovornica Ministarstva Sanja Marđetko-Kurečić kaže da stoga ne može ništa reći o tome dok se ministar Mato Crkvenac u petak navečer ne vrati iz Japana.</p>
<p>Predstojnik Carinske ispostave u Bregani Goran Bošnjak vjeruje da će se uspješno provesti štrajk, koji podupire iako nije član Sindikata. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>»Tužit ćemo Upravu HŽ-a jer je ugrozila sigurnost prometa«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - Stotinjak radnika Hrvatskih željeznica, članova sindikata hrvatskih željezničara te tehničkog pregleda vagona i vlakova, prosvjedovalo je u srijedu pola sata na zagrebačkom Markovu trgu. Radnici traže da Uprava provede sporazum potpisan sa SHŽ-om 19. ožujka, po kojem se kolektivni ugovor treba primjenjivati od 1. svibnja, a ne od 1. lipnja kako nudi Uprava. </p>
<p>U štrajku upozorenja koji se na hrvatskim prugama održavao od 9 do 13 sati, prema podacima tih dvaju sindikata, sudjelovalo je 95 posto od 3500 njihovih članova. U tom razdoblju nisu pregledavane i kontrolirane putne isprave, niti je obavljen tehnički pregled vlakova, probe kočenja, odnosno održavanje lokomotiva i vagona.</p>
<p>U teretnom prometu nije vozila većina vlakova: od 17 prometovala su samo dva vlaka. Putnički promet odvijao se redovito »jer je poslodavac pokrenuo vlakove na nezakonit način«, rekli su sindikalci. Prema njihovim podacima, teretni vlakovi bili su do 13 sati blokirani na graničnim prijelazima s Mađarskom, Slovenijom i SRJ (Srbijom), te u Zagrebu, Varaždinu i Solinu.</p>
<p>Sindikalni čelnici su također upozorili da je Uprava tijekom štrajka kršila Zakon o sigurnosti željezničkog prometa jer je na radna mjesta pregledača vlakova samovoljno rasporedila osobe koje po poslovnom redu kolodvora nisu ovlaštene za taj posao. Stoga su najavili da će zbog kršenja tog zakona tužiti Upravu.</p>
<p>»Obavijestili smo Ministarstvo prometa o protuzakonitom, krajnje neodgovornom postupku HŽ-a koji može ugroziti sigurnost željezničkog prometa«, rekao je predsjednik SHŽ-a Ivan Forgač. Dodao je i da su u vrijeme štrajka telefoni dvaju sindikata bili isključeni pa su mobitelima razgovarali s povjerenicima na terenu. </p>
<p>Na prosvjedima ne samo u Zagrebu nego i u Osijeku, Vinkovcima, Varaždinu, Rijeci i Splitu, radnici su zahtijevali da se odredbama kolektivnog ugovora usklade cijene sata rada za istu kvalifikaciju u različitim službama. »Nepravedno je da su radnici u istom platnom razredu s istom složenošću posla, odgovornošću i uvjetima rada različito plaćeni. Tražimo i da se radnicima za rad u otežanim ili opasnim uvjetima poveća plaća za 10 posto«, ističe Forgač. </p>
<p>Kako kažu čelnici sindikata, Uprava HŽ-a uporno ignorira mogućnost mirenja razgovorom. A ako ne prihvati njihove zahtjeve, odnosno ako Vlada odobri potpisivanje tog »diskriminatorskog kolektivnog ugovora«, sindikati najavljuju da će organizirati generalni štrajk. </p>
<p>Predstavnici dvaju sindikata u štrajku i Sindikata vlakopratnje HŽ-a uputili su otvoreno pismo zamjeniku premijera Draženu Budiši, zatraživši da svojim utjecajem i ovlastima pomogne u rješavanju spora jer je to »u interesu radnika HŽ-a i svih njezinih korisnika«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Linić: To je sukob među sindikatima, a ne s Upravom HŽ-a </p>
<p>Na Aktualnom prijepodnevu u srijedu u Saboru postavilo se pitanje štrajka dvaju sindikata HŽ-a čiji su prosvjednici upravo u to vrijeme bili na Markovu trgu. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić rekao je da taj štrajk neće izazvati veće štete za redovito odvijanje putničkog, a ni teretnog prijevoza, ali riječ je o šteti za HŽ. Podsjetio je da HŽ ima 12 registriranih sindikata te da je Uprava uspjela naći rješenje o kolektivnom ugovoru s 10 sindikata, ali ne i sa sindikatima tehničkog pregleda vagona i hrvatskih željezničara. Kao razlog njihova štrajka Linić je naveo to što je Uprava odlučila više stimulirati vozno osoblje na vlakovima i zaposlene na prijevozu tereta i putnika, a to znači da djelatnici s istom spremom neće dobiti iste plaće. »Očito je da je od 12 sindikata teško zadovoljiti sve, ali je većina zadovoljna i s njima će biti potpisan ugovor, a ostali će koristiti pravo sindikalne borbe«, odvratio je potpredsjednik Vlade upozorivši da je u pitanju »sukob među sindikatima, a ne s Upravom«. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Prijetili Sulejmanoviću koji je svjedočio o zlostavljanju u Lori </p>
<p>Sulejmanović, bivši čuvar u Lori, u iskazu tereti Bikića, Bajića i Banića / Svjedočio i Livaja, koji je za jednog od zatvorenika zapisao da je umro od srčanog udara / Prisjetio se da mu je optuženi Vrkić rekao da je morao pucati na zatvorenike jer su bježali </p>
<p>SPLIT, 12. lipnja</p>
<p> - »Dao sam iskaz policiji i istražnom sucu pod velikim pritiskom i ne sjećam se što sam rekao. Dobio sam i injekciju interferona, a nakon tog ispitivanja morao sam početi piti tablete za smirenje«, kazao je u srijedu svjedok Zlatko Sulejmanović, bivši čuvar vojnog zatvora u Lori, na suđenju za ratne zločine počinjene 1992. u tom zatvoru.</p>
<p> Na zahtjev zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Splitu Michelea Squiccimara, u spis je uvrštena kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja zbog prijetnji Sulejmanoviću. Prijavu je podnio svjedokov otac Hajrudin lani u listopadu, nakon što su nepoznate osobe prijetile njegovu sinu zbog iskaza koji je dao istražnom sucu. Unatoč protivljenju obrane, vijeće je dopustilo tužitelju da pročita taj Sulejmanovićev iskaz. Sulejmanović je svjedočio kako je te večeri, kad je Knežević ranjen prilikom pokušaja bijega, u zatvor došao bijeli kombi interventnog voda Vojne policije iz kojega su izašli Bikić, Bajić i Banić.</p>
<p>»Jedan od njih navukao je na glavu kapuljaču s prorezima. Sva trojica ušla su u ćelije odakle sam zatim čuo jaukanje, stenjanje i vikanje. Izašli su za desetak minuta i otišli kombijem. Kad sam nakon toga po zapovijedi obilazio ćelije, u jednoj sam na tlu pronašao Bulovićevo tijelo. Odvukao sam ga do kupaonice i pokušao osvijestiti. Već je bio mrtav. Što se s njegovim tijelom kasnije dogodilo, ne znam«, rekao je Sulejmanović istražnom sucu. </p>
<p>Svjedok spominje da je u sobama za ispitivanje vidio zatvorenika sa žicama poljskog telefona na ušima, te da su Bikić, Bajić i Banić bili česti posjetitelji ćelija. Dodao je i kako za ispitivanje zatvorenika nitko nije trebao imati posebnu dozvolu. </p>
<p>Svjedočio je i Ivica Livaja, koji je 1992. bio pomoćnik zapovjednika za političku djelatnost u Vojnoj policiji. Jedino čega se sjeća vezano uz smrt zatvorenika jest da je dan nakon toga sreo Tončija Vrkića, koji mu je kazao kako je morao zapucati jer su dvojica zatvorenika bježala. »Rekao mi je da je jedan ustrijeljen, a drugi da je zalutao u minskom polju. Nikad nisam nazočio nikakvom zlostavljanju zatvorenika u Lori niti mogu potvrditi da je toga bilo. Razgovarao sam sa zatvorenicima i nitko od njih nije imao pritužbi«, rekao je Livaja. Prisjetio se da je, sastavljajući izvješće o smrti zatvorenika, kao službeni uzrok smrti za jednog od njih naveo srčani udar.</p>
<p> Gudićeva branitelja Joška Čeha zanimalo je što Livaja misli o svjedoku Mariju Barišiću, koji je povezao Gudića sa zločinima u Lori. »Barišić je puknuo s obzirom na neboluze koje je izrekao«, zaključio je Livaja. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>»Dosad sam šutio jer sam bio zgrožen brojem žrtava u granatiranjima Osijeka«</p>
<p>OSIJEK, 12. lipnja</p>
<p> - Iznošenjem obrane optuženog, u srijedu je na osječkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Milošu Lončaru (42) iz baranjskog mjesta Jagodnjak kojega se tereti za ratni zločini nad civilnim stanovništvom. Optužnica ga tereti da je od rujna 1991. do svibnja 1992. bio zapovjednik topničkog voda tzv. teritorijalne obrane Baranje. Tereti ga se da je u spomenuto vrijeme zapovijedao svojim vojnicima otvaranje artiljerijske vatre na Osijek i prigradska naselja Josipovac i Višnjevac, iako je znao da su tamo smješteni civilni, a ne vojni objekti. U tim je napadima smrtno stradao velik broj civila, veći broj ih je teže i lakše ozlijeđen, a nastale su i goleme štete na raznim civilnim i vjerskim objektima. </p>
<p>Iako se u istrazi branio šutnjom, Lončar je u srijedu pred Velikom vijećem odlučio dati svoj iskaz. </p>
<p>»Prilikom potpisivanja Erdutskog sporazuma, odnosno mirne reintegracije, nisam uopće razmišljao o tome da napustim Baranju. Smatrao sam da se nemam čega bojati. Kod istražnog sam se suca branio šutnjom, jer sam bio zgrožen brojem žrtava koje su poginule u granatiranjima Osijeka«. istaknuo je optuženi Lončar, </p>
<p>Po njegovim riječima, mobiliziran je 1991. u vojsku tzv. teritorijalne obrane, te istaknuo da nikada nije izdao naređenje da se otvori vatra po Osijeku i prigradskim naseljima »jer to nije bio njegov posao«. »Bio sam 'običan crnac' koji je radio na održavanju topova. Samo sam se jednom, s obzirom da sam bio jedini pokraj telefona na položajima, javio te iz komande koja je bila smještena u dvorcu u Dardi primio i zapisao koordinate na koje će se otvoriti paljba te sam to predao dežurnom«, kazao je Lončar. </p>
<p>Svoj je iskaz dao i ratni zapovjednik 107. brigade HV-a Miroslav Štargl, koji je objasnio da je u topničkim napadima, na Osijek i prigradska naselja palo oko 10.000 granata što je za posljedicu, osim goleme materijalne štete, imalo i oko 1000 smrtno stradalih vojnika i civila. </p>
<p>Izricanje presude optuženom Lončaru najavljeno je za petak, 14. lipnja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Hoće li se studenti na tri smjera upisivati na vlastitu odgovornost?</p>
<p>Šišak: Budući da se nije poštovala ni odredba Statuta Sveučilišta, kojom se traži da Sveučilište mora poštovati suglasnost visokog učilišta (u ovom slučaju Hrvatskih studija) u vezi s njegovim kvotama, Hrvatski studiji spremni su i na upravni spor / Na Hrvatskim su studijima ogorčeni time što rektorica dr. Helena Jasna Mencer primjenjuje jednake korake u vezi sa spornim smjerovima kao i bivši rektor dr. Branko Jeren</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - »Sveučilište u Zagrebu nije poštovalo preporuku ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića o potrebi upisivanja jednakog broja studenata na svih šest studijskih grupa Sveučilišta u Zagrebu. Budući da nije poštovalo ni odredbu Statuta Sveučilišta, kojom se traži da Sveučilište mora poštovati suglasnost visokog učilišta (u ovom slučaju Hrvatskih studija) u vezi s njegovim kvotama, Hrvatski studiji spremni su i na upravni spor sa Sveučilištem«, rekao je to tajnik Studija Marinko Šišak.</p>
<p>U četvrtak se objavljuje natječaj Sveučilišta u Zagrebu za upis studenata u novu akademsku godinu. Prema natječaju Sveučilišta, Hrvatski studiji moći će upisati po 40 studenata na tri smjera - kroatologiju, filozofiju i sociologiju, a upis studenata na ostala tri smjera (novinarstvo, povijest i psihologiju) u natječaju se ne spominje. »Time Sveučilište ponavlja istu priču kao lani: da ta tri smjera nisu prošla zakonsku proceduru, što je čista podvala«, kaže Šišak. Zato će istoga dana, uz natječaj Sveučilišta, Hrvatski studiji objaviti i svoj natječaj u kojemu će poštovati preporuku ministra znanosti i dati mogućnost upisa jednakog broja studenata na svih šest smjerova.</p>
<p>Na Hrvatskim su studijima ogorčeni time što rektorica dr. Helena Jasna Mencer primjenjuje jednake korake u vezi sa spornim smjerovima kao i bivši rektor dr. Branko Jeren. »Naš prijedlog upisa studenata rektorica čak nije željela predstaviti Senatu«, ističe Šišak. Dodaje da se do posljednjeg trenutka nadao da će rektorica ublažiti svoj stav budući da je prije nekoliko dana osobno podijelila diplome diplomiranim studentima (tristotinjak) sa svih šest smjerova Hrvatskih studija. Stav ministra dr. Hrvoja Kraljevića je da se prema svim studentima, bez obzira na koji se studijski smjer žele upisati, treba odnositi jednako. Zato je, kao lani, predložio upisnu kvotu od nula do 40 ili bilo koji drugi broj između toga, ali ne nejednaku, jer smatra da se time zakida studente.</p>
<p>Rektorica je o tome rekla da je Senat donio odluku o upisu na Hrvatske studije još početkom godine, kada se prihvaćalo kvote za cijelo Sveučilište, u čemu ona nije sudjelovala. Poznato joj je, međutim, da su se neki dekani zalagali da se Hrvatskim studijima ne odobri kvota ni za jedan smjer. Rektorica dodaje da je ovogodišnja odluka Senata o upisu na tri smjera Hrvatskih studija u skladu i s lanjskom i s ovogodišnjom travanjskom.</p>
<p>Senat je tim odlukama zaključio da su novinarstvo, povijest i psihologija na Hrvatskim studijima osnovani na nezakonit i neuobičajen način, zbog čega se studente ne bi smjelo upisivati. Tih se odluka Senat i dalje drži, jer se u u položaju Studija od tada ništa nije promijenilo. Sveučilište je upozorilo studente o svom stavu te im poručilo da se na te smjerove upisuju na vlastitu odgovornost i rizik. Bivši rektor dr. Branko Jeren taj je slučaj objasnio: »To je kao da odete u banku za koju su vas upozorili da loše posluje«.</p>
<p>Kako Vjesnik saznaje u Rektoratu, Sveučilište namjerava ustrajati u svojoj odluci dok se ne donese pravna ocjena. Naime, ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević donio je odluku o osnivanju povjerenstva, koje bi uskoro trebalo dati mišljenje o položaju Hrvatskih studija i njegovih smjerova, a sličan je zadatak Vlada dala Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Mencer: »Ni Europa još nije spremna za velike promjene u visokom školstvu« </p>
<p>Zbog neslaganja s Nacrtom zakona o visokom obrazovanju kakvog predlaže Ministarstvo znanosti, a koji predviđa da Hrvatska već od 2003. počne primjenjivati model kakvom teži Europa, Zagrebačko sveučilište je oformilo Povjerenstvo za pripremu novoga prijedloga/ Zalažemo se za postepeni prijelaz na novi sustav, za koji tek moramo stvoriti preduvjete; imamo vremena do 2010., ističe rektorica Mencer</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - »Velike promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti nemoguće je napraviti od sutra, za to još nije spremna Europa, pa ni mi«, rekla je u srijedu rektorica Sveučilišta u Zagrebu dr. Helena Jasna Mencer, prenoseći novinarima zaključke Senata. </p>
<p>Zbog neslaganja s Nacrtom zakona o visokom obrazovanju kakvog predlaže Ministarstvo znanosti i tehnologije, a koji predviđa da Hrvatska već od iduće godine počne primjenjivati model kakvom teži Europa, Zagrebačko sveučilište je oformilo Radno povjerenstvo za pripremu novoga prijedloga zakona. »U njemu ćemo se zalagati za postepeni prijelaz na novi sustav, za koji tek moramo stvoriti preduvjete. Imamo vremena do 2010. godine«, obrazložila je Mencer. Ona smatra da su promjene u sustavu visokog obrazovanja potrebne, jer je Hrvatska premala i premarginalna za Europu da bi zamišljala drukčiji razvoj od nje. </p>
<p>»Moramo ići za Europom, koja dobro promišlja jer promjene u visokom školstvu ondje ne donosi politika već rektori«, istaknula je rektorica, dodajući da u Europi ministri više slušaju akademsku zajednicu a manje politiku. </p>
<p>Senat Sveučilišta stoga smatra da je rok prelaska na promjene od 2003. neprovediv, a uzrok zalaganja ministra znanosti Hrvoja Kraljevića za taj rok rektorica vidi u politici. </p>
<p>»Kraj njegova mandata je blizu, no ministar to ne bi smio uzeti u obzir, već bi trebao insistirati na promišljanju i biti sretan što se Zagrebačko sveučilište prihvatilo posla u kojem će 12 stručnjaka različitih područja detaljno promišljati promjene«, rekla je. Dodala je da je Radna grupa pritom sklona dijalogu, jer želi pomoći visokom školstvu u Hrvatskoj ozbiljnom raspravom. </p>
<p>Komentirajući nedavnu raspravu na sjednici Vlade, na kojoj je ministar Kraljević predstavio najnoviju verziju Nacrta zakona, Mencer je istaknula da takav sastanak ne smatra ozbiljnom raspravom, jer je ministrov dokument na web-stranici osvanuo svega dan ranije, pa ga mnogi nisu uspjeli pročitati. Začudila ju je i izjava potpredsjednika Vlade Gorana Granića, koji je ustvrdio da bi pri donošenju toga zakona mogla biti donesena i politička odluka. </p>
<p>Mencer zaključuje kako će Radna grupa do konca lipnja napraviti prijedlog zakona s kojim nitko neće gubiti. Osnovna načela pritom će biti autonomija sveučilišta, što podrazumijeva adekvatnu podjelu prava i odgovornosti svih njegovih članica. </p>
<p>Prorektor Aleksa Bijeliš Nacrtu zakona zamjerio je što predviđa da sva sveučilišna imovina privremeno prijeđe u vlasništvo države, a to vrijeme, smatra Bijeliš, Sveučilište u Zagrebu praktički ne bi postojalo. »Želimo sveobuhvatno sveučilište, jače i bolje integrirano, ali i s jakim dijelovima, što predloženi zakon ne nudi«, istaknuo je prorektor. </p>
<p>Fakulteti jedva preživljavaju</p>
<p>Sveučilište u Zagrebu uputilo je upitnik svim dekanima fakulteta u kojemu je tražilo da se izjasne o prihodima i materijalnom poslovanju. </p>
<p>Upitnik je pokazao da zagrebačkim fakultetima nije dostavljen potreban novac za materijalne troškove, zbog čega, između ostaloga, ne mogu plaćati svoje račune. Funkcioniraju tako da nagovaraju nadležne u Elektri, Plinari i Vodoprivredi da ih ne isključuju. </p>
<p>»Naravno da takvo stanje onemogućuje normalno poslovanje fakulteta, zbog čega ćemo se obratiti Vladi«, rekla je rektorica Sveučilišta Helena Jasna Mencer. </p>
<p>Na pitanje zašto je do toga došlo, rektorica je odgovorila da to treba upitati ministra znanosti Hrvoja Kraljevića.</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>»HDZ-ovci su 'branili' Vukovar iz podruma«</p>
<p>ZAGREB, 12. lipnja</p>
<p> - »HDZ je svojim koaliranjem sa SDSS-om izgubio svaku vjerodostojnost stranke koja zastupa hrvatske nacionalne interese te pokazao da zastupa samo sebe i svoje interese«, istaknuo je u srijedu Miroslav Rožić, potpredsjednik HSP-a, na konferenciji za novinare. »Dovođenje SDSS-a na vlast u Vukovaru za HSP je jednostavno neprihvatljivo«, ustvrdio je Rožić. Poznato je, naveo je, da na idućim izborima nijedna hrvatska stranka ne želi koalirati s HDZ-om, pa se on okrenuo SDSS-u, nadajući se da će ga on vratiti na vlast. »HDZ nas pokušava uvjeriti da Srbi nisu Srbi, a koalicija nije kaolicija«, zaključio je Rožić. Potom je pozdravio novinare novom vukovarskom krilaticom: »Idi, bre, u HDZ«. Dodao je da je u nedostatku političkih argumenata, vukovarski HDZ posegnuo za »najprljavijom metodom osobnih kleveta i uvreda, upućenih predsjedniku HSP-a Anti Đapiću«.</p>
<p>»Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks nedavno je s čelnicima vukovarskog HDZ-a iznio niz neistina, opravdavajući HDZ-ove gluposti u Vukovaru obranom nacionalnih interesa«, kazao je Velimir Kvesić, predsjednik Glavnog stana HSP-a. Dodao je da nije slučajno Šeks autor brojnih antihrvatskih zakona - o aboliciji, o konvalidaciji...</p>
<p>Osvrćući se na optužbe protiv predsjednika HSP-a, Kvesić je kazao: »Đapić nije za srpske agresije pobjegao iz Osijeka u Zagreb, jer je nakon ubojstva Ante Paradžika morao preuzeti dužnost načelnika ratnog stožera HOS-a u Zagrebu. HDZ-ovi podrumaši - Pilip Karaula, predsjednik Gradskog vijeća, Vladimir Štengl, vukovarski gradonačelnik, te Petar Mlinarić, 'branili' su Vukovar iz podruma«, zaključio je Kvesić, dodavši da je Petar Čobanković, predsjednik vukovarsko-srijemskog HDZ-a, pobjegao iz Iloka u Osijek.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020613].
|
