NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020513].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 249602 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.05.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stranačka autonomija po strožim pravilima?</p>
<p>Šeks: Ne vjerujem da će stranke prihvatiti takav zakon, uključujući i stranke vladajuće koalicije, jer nije u skladu s Ustavom, njime se ograničava unutarnji život političkih stranaka / Đapić: Netko izvan stranačke politike ne može napraviti kvalitetan prijedlog zakona, jer se zakon ne piše samo s aspekta visokog intelektualizma / Trconić: Imam dojam da su predlagatelji predvidjeli originalne institute, koji neće izdržati ozbiljnu kritiku / Arlović: O Nacrtu zakona tek treba raspravljati u saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Radna skupina Hrvatskog pravnog centra izradila je, pod vodstvom prof. dr. Ivana Prpića, Nacrt prijedloga zakona o političkim strankama. U tom nacrtu, o kojem će se raspravljati na sjednici saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, predlaže se nekoliko važnih novosti. </p>
<p>Među inim, veći uvid javnosti u djelovanje stranaka, koje bi trebale, na primjer na svojim internet stranicama, transparentno prikazati financiranje, statut, programe, popis dužnosnika, broj članova, itd. Također, stranke bi trebale sastavljati liste kandidata za izbore na osnovi rezultata tajnoga glasanja članova skupštine stranke, čime bi se, smatraju predlagači, smanjila često prevelika moć predsjednika ili užeg vodstva stranke. Upravo je taj dio naišao na neodobravanje političara.</p>
<p>Vladimir Šeks, predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru, naglašava da je cijeli Nacrt zakona pokušaj da se političke stranke nadomjeste različitim asocijacijama i subjektima civilnog društva. On ne vjeruje da će stranke u Hrvatskoj prihvatiti takav zakon, uključujući i stranke vladajuće koalicije. »Taj prijedlog nije u skladu s Ustavom, njime se ograničava unutarnji život političkih stranaka«, napominje. Šeks upozorava da popularnost u stranci nije mjerilo kojim se stranka vodi kad stavlja kandidate na liste, već se to radi prema procjeni tko od stranačkih kandidata može dobiti više glasova birača od suparnika iz ostalih stranaka.</p>
<p>S njim se slaže i predsjednik HSP-a Anto Đapić, istakavši da se tim Nacrtom zakona zadire u stranačku autonomiju. »Netko izvan stranačke politike ne može napraviti kvalitetan prijedlog zakona, jer se zakon ne piše samo s aspekta visokog intelektualizma«, kaže Đapić i kao primjer navodi Zakon za borbu protiv korupcije. Istodobno, upozorava na to da autori Nacrta zakona nisu izmijenili jedan, po njegovu mišljenju važan detalj, a to je dopušteni broj osnivača stranke. Naime, i u važećem i u Nacrtu prijedloga zakona o političkim strankama, za osnivanje stranke potrebno je samo 100 potpisa osnivača. On podsjeća da je njegova stranka predlagala, a i dalje stoji iza ideje da se u zakon uvrsti odredba po kojoj se stranka ne bi mogla osnovato, ako nema od 2000 do 3000 potpisa osnivača. »Stranka bi trebala živjeti od potpore članova i članarine. Tom bi se odredbom to osiguralo, a spriječilo bi se i inflaciju stranaka u Hrvatskoj«. On podržava ideju da financiranje stranaka bude potpuno transparentno, ali drži da je Nacrt zakona o političkim strankama, nakon dugih najava, vrlo slab.</p>
<p>U Nacrtu, što se financiranja stranaka tiče, piše da bi stranke morale prijaviti sve darove vrednije od 200 kuna, a donacije vrednije od 100.000 kuna se zabranjuju. Također, stranke bi morale voditi registar darova, a poduzeća koja posluju s državom ne bi smjela donirati stranke, kojima se zabranjuje i bavljenje poduzetništvom.</p>
<p>Vladimir Šeks naziva utopističkom ideju o zabrani donacija vrednijih od 100.000 kuna: »U SAD-u se godinama pokušavalo ograničiti donacije strankama, pa se nije uspjelo, jer se velike donacije mogu fiktivno razmrviti na nekoliko manjih donatora, iako novac uistinu dolazi od samo jednoga«. Naglašava da se i sada vrlo dobro kontrolira finaciranje stranaka posredstvom Ministarstva finacija i Ministarstva pravosuđa. Dodaje da se stranke ionako većim dijelom financiraju iz proračuna, a udio članarina je neznatan.</p>
<p>Luka Trconić, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a, također nije najzadovoljniji Nacrtom zakona. Kaže da je dobro što se stručnjaci bave tom problematikom, ali taj prijedlog zaslužuje ozbiljnu analizu političara, stručnjaka i nevladinih udruga. »Imam dojam da su predlagatelji predvidjeli originalne institute, koji neće izdržati ozbiljnu kritiku«, kaže Trconić, pitajući se koliko će stranke moći zadržati autonomije, utemeljene na njihovoj ulozi i suštini parlamentarne demokracije. »Šablonama se pokušava smanjiti partitokracija«, drži predsjednik Kluba zastupnika HSS-a, dodavši da stranke možda zaslužuju kritiku, ali potreban je zajednički, tolerantniji pristup da se nađe još bolje rješenje.</p>
<p>Mato Arlović, predsjednik Kluba zastupnike SDP-a, ističe da o Nacrtu zakona tek treba raspravljati u saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, a da se nakon toga kani pustiti Nacrt zakona u postupak, početkom lipnja. Arlović povezuje pojavljivanje novog zakona o političkim strankama s novim izbornim zakonom, koji bi također trebao u isto vrijeme ugledati svjetlo dana.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sever: Radnička prava ne mogu biti predmetom trgovine</p>
<p>Vlada je spremna uvesti dodatni bonus na otpremnine radnika s više od 20 godina staža da zaštiti starije radnike te je povukla prijedlog da se slobodan režim otkaza bez navođenja razloga dopusti poslodavcu koji ima do 20 zaposlenih / Sindikati bi možda pristali na pregovore o smanjenju otkaznih rokova i otpremnina, ako Vlada ponudi znatno povećanje naknada za nezaposlene na burzi te produlji trajanje isplate naknada</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca u ponedjeljak nastavlja pregovore o izmjenama Zakona o radu (ZOR). Socijalni partneri pregovarat će tri dana - do srijede - i to o četiri sporna pitanja: otkaznim rokovima i otpremninama, definiciji malog poslodavc i uvođenju doprinosa solidarnosti za nečlanove sindikata. Radna skupina uspjela je usuglasiti 24 od 28 pitanja, koja su dosad potaknuta u vezi s izmjenama ZOR-a, ali su četiri pitanja ostala sporna. Nakon sindikalnog prvosvibanjskog prosvjeda, socijalni partneri ponovo su na na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) zadužili radnu skupinu da za desetak dana ponudi alternativna rješenja te izdvoji pitanja o kojima nije moguć dogovor.</p>
<p>Radna skupina ojačana je s tri ekonomista, a uz usporedne analize rješenja u europskim državama, za svaki prijedlog izmjene ZOR-a napravit će se simulacija što bi on značio za troškove poslodavaca i za veću konkurentnost. »Od svih triju socijalnih partnera očekujem da za pregovarački stol dođu s čvrstim argumentima i alternativnim rješenjima«, ističe predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. On je optimist u pogledu mogućeg kompromisa o izmjenama ZOR-a te napominje da je znatan dio posla već odrađen.</p>
<p>Socijalni partneri postigli su, naime, dogovor da se ograniči trajanje i broj ugovora o radu na određeno vrijeme. Poslodavac je obvezan obavijestiti radničko vijeće o broju takvih ugovora, a nakon maksimalnog roka (jošnije utvrđeno kojeg), rad na određeno vrijeme automatski bi se pretvarao u stalni radni odnos. Socijalni partneri dogovorili su i da treba razraditi skraćeno radno vrijemu u slučaju viška radnika, pooštriti kontrolu prekovremenog rada te dati veće ovlasti inspekciji rada u nadzoru ostvarivanja prava iz kolektivenih ugovora. Također su sve tri strane suglasne da se uvedu novi instituti rada na izdvojenim mjestima te agencije za privremeno zapošljavanje.</p>
<p>Sve su to lakše teme, a pregovori o spornim pitanjima zapravo tek počinju. Vlada je nakon sindikalnog protesta pokazala da je spremna na popuštanje i ublažavanje prvotnog prijedloga o znatnom smanjenju otkaznih rokova i otpremnina. Po dosadašnjim informacijama, Vlada je spremna uvesti dodatni bonus na otpremnine radnika s više od 20 godina staža kako bi zaštitila starije radnike. Isto tako, povukla je svoj prvi prijedlog da se slobodan režim otkaza bez navođenja razloga dopusti poslodavcu koji ima do 20 zaposlenih. Vlada bi zadržala definiciju malog poslodavca (do 10 zaposlenih), ali namjerava predložiti da se mali poslodavci oslobode suvišne procedure prilikom kolektivnih otkaza.</p>
<p>No, Vlada i poslodavci i dalje će inzistirati na smanjenju otkaznih rokova, vjerojatno sa šest na tri mjeseca, te iznosa otpremnina, zbog čega su sindikati i prosvjedovali te još prijete općim štrajkom. Jesu li s obzirom na popuštanje s Vladine strane i sindikati voljni u nečemu popustiti?</p>
<p>»Ne, još nije vrijeme za trgovinu. Još u sindikatima nismo razgovarali o eventualnim ustupcima, jer ćemo tek u ponedjeljak vidjeti što Vlada zapravo nudi«, ističe čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Pet sindikalnih središnjica u ponedjeljak ujutro će, uoči nastavka pregovora, dogovorili zajedničku strategiju. Sever ne očekuje da će Vlada već u ponedjeljak otkriti sve karte, pogotovo zato, što je i dr. Goran Granić rekao da nema razloga za žurbu u vezi s izmjenama ZOR-a, pa će biti i dovoljno vremene za kvalitetne simulacije mogućih rješenja.</p>
<p>»Nakon svih tih analiza, sindikati će odllučiti treba li u nečemu popustiti. Da bi pristali na 'vezanu trgovinu', Vlada bi morala nešto jako dobro ponuditi!« - ističe Sever. Radnička prava ne mogu biti predmetom trgovine za sitne ili nevažne ustupke, kaže Sever. Sindikati bi možda i pristali na pregovore o smanjenju otkaznih rokova i otpremnina, ako Vlada u zamjenu ponudi znatno povećanje naknada za nezaposlene na burzi te produlji trajanje isplate naknada. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Seljaci propadaju, a gosti jedu rajčice od staklene vune!</p>
<p>U državi koja bi mogla hraniti pola Europe, hotelijeri su potkraj ožujka utvrdili da su tijekom turističke sezone mogući problemi - u nabavi nekih vrsta mesa (piletine, teletine i bifteka), svježe kvalitetne ribe, plodova mora (školjke, škampi, jastog), povrća i ekološki proizvedene hrane / HSS predlaže da se turističkim tvrtkama, posredstvom HBOR-a, subvencionira nabava robe od domaćih proizvođača</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Umjesto da jedu zdraviju hranu domaćih proizvođača, odnosno da se i poljoprivredno-turističkom suradnjom pokuša ozdraviti bolesna ekonomija, turistima se iz godine u godinu serviraju većinom strani proizvodi mnogo lošije kvalitete.</p>
<p>Iako je hrvatski poljoprivrednik u nezavidnoj situaciji, ni izdaleka se ne koriste svi mogući multiplikativni efekti turizma, pa će naši gosti i ove sezone »uživati« u uvoznom voću i povrću, mesu čudna okusa, vjerojatno i stranim plodovima mora... Je li uvozni lobi zaista toliko jak da ne dopušta drukčije odnose ili hrvatski državni aparat ne može ili ne želi prekinuti čak ni takve, po hrvatsku privredu katastrofalne standarde?</p>
<p>Umjesto, recimo, kultura koje su proizvedene na dokazano neonečišćenu tlu, turisti će jesti rajčicu uzgojenu na staklenoj vuni (svi koji su vidjeli kako se uzgajaju nizozemske rajčice u staklenicima poželjet će da ih nikada u životu nisu probali). </p>
<p>Umjesto zdravijeg domaćeg mesa, na turističke će stolove zalutati goveda koja su prirodu vidjela samo na »štalskim slikama«.</p>
<p>Na nedavnom okruglom stolu Stručnog vijeća HSS-a za turizam objavljeno je nekoliko skandaloznih podataka. Rečeno je, među inim, da su zarada i broj noćenja ostvarenih posljednjih godina u stalnom porastu, ali da se istodobno zamagljuju drugi porazni podaci. Uvoz proizvoda za potrebe turizma zaustavio se na 70 posto i ne pokazuje tendenciju opadanja. </p>
<p>Potražnja za domaćim proizvodima tijekom ljetne turističke špice povećava se tek za zanemarivih tri posto. </p>
<p>Sramotno je da u državi koja bi mogla hraniti pola Europe, Hrvatska udruga hotelijera na svojoj sjednici potkraj ožujka ističe: tijekom turističke sezone mogući su problemi u nabavi nekih vrsta mesa (piletine, teletine i bifteka), svježe kvalitetne ribe, plodova mora (školjke, škampi, jastog), povrća i ekološki proizvedene hrane.</p>
<p>Zar nas Nijemci moraju učiti kako se uzgajaju goveda, Mađari kako se sade krastavci, a Talijani kako se lovi riba? Zanemarimo priče o zastarjeloj tehnologiji kad se ona vrti već godinama, a nitko ništa ne poduzima. Ovdašnji poljoprivrednici propadaju, a sve brojniji turisti ili sami dovoze robu iz svojih država ili im se, silom prilika, na stolovima serviraju proizvodi istog porijekla.</p>
<p>O ekološki proizvedenoj hrani također se samo govori - neonečišćeno tlo čeka da netko napokon pokaže malo suvisle inicijative.</p>
<p>Stručno vijeće HSS-a za turizam izradilo je, doduše, solidan temeljni materijal neobična naziva (Zakon o poticanju turističkih učinaka), koji bi u najboljem slučaju mogao zaživjeti tek sljedeće godine.</p>
<p>Zakonom bi se, među ostalim, propisalo poticanje posebne proizvodnje poljoprivrednih i ekoloških proizvoda te ostalih proizvoda namijenjenih turističkoj potrošnji. Većina poslova ostvarivala bi se posredstvom Državne agencije za posredovanje i suradnju između poljoprivredno-prehrambenog i uslužno-turističkog sektora.</p>
<p>Predlaže se, recimo, da se turističkim tvrtkama koje za pripremu sezone nabavljaju robu od domaćih proizvođača, posredstvom HBOR-a, daju beskamatne pozajmice u maksimalnom iznosu od milijun kuna. Pozajmice bi se morale vratiti najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine. Najkraće rečeno, korištenje domaćih proizvoda bi se subvencioniralo na nekoliko načina.</p>
<p>U cijeloj priči nema ništa spektakularnoga, što se nije moglo izglasati još 1992. godine. Možda bi u međuvremenu bolje funkcionirali neke mjere kojima su se oporavila gospodarstva mnogih sredozemnih država.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Katoličkoj crkvi je dobrodošao medijski korektiv</p>
<p>Za Crkvu je osnovni problem u odnosu na medije to, što se nedovoljno prikazuje njezina cjelokupna djelatnost, jer se uglavnom više inzistira na pojedinačnom, rekao bih na onom što je negativno u njezinom djelovanju / Ne bih rekao da u svjetovnim medijima postoji paušalna kritičnost lišena objektivnosti, nego da postoji selektirana kritičnost, tvrdi Šuljić</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Anton Šuljić, ravnatelj Informativne katoličke agencije (IKA), na proljetnom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK) imenovan je i pročelnikom novoosnovanog Tiskovnog ureda HBK. Kao član Odbora HBK za društvenu komunikaciju, sudjelovao je i u pripremi obilježavanja 36. svjetskog dana medija, koji je Katolička crkva ove godine proslavila 12. svibnja.</p>
<p>•Kakvima ocjenjujete aktualne odnose Katoličke crkve i medija u nas?</p>
<p>- Aktualni odnosi su u uzlaznoj putanji i vjerujem da će ubuduće biti i bolji. Naime, sasvim je sigurno da Crkva ima želju da njezini odnosi prema javnosti budu otvoreniji i predstavljeni kao dobronamjerni. U tom smislu, vjerujem da će i Tiskovni ured HBK imati važnu zadaću kako bi se omogućila bolja suradnja, bolji odnosi, bolja informiranost i upućenost u cjelokupnu problematiku. Mislim da je za Crkvu osnovni problem u odnosu na medije to, što se nedovoljno prikazuje njezina cjelokupna djelatnost, jer se uglavnom više inzistira na pojedinačnom, rekao bih na onom što je negativno u njezinom djelovanju. Vjerujem da će se upravo u tom pravcu trebati potruditi da se vidi čime Crkva pridonosi i našem društvu i pojedincima, da se osvijetli njezina pozitivna, konstruktivna uloga ne samo u povijesti nego i u aktualnom hrvatskom trenutku.</p>
<p>•Jesu li svjetovni mediji u većini objektivno kritični prema Crkvi?</p>
<p>- Ne bih rekao da u svjetovnim medijima postoji paušalna kritičnost lišena objektivnosti, nego bih rekao da postoji selektirana kritičnost. U tom smislu, držim da je korektiv, koji dolazi od medija, dobrodošao, jer Crkva je s jedne strane ljudska zajednica u kojoj djeluju ljudi i podložna je pogreškama. Jer, svaka kritika je u tom smislu djelo duha. Ako upozorava na istinu, mislim da je treba ozbiljno shvatiti i s njome se pozabaviti. Druga je stvar to, što se u tim kritikama nerijetko mogu nazrijeti i neke zadnje namjere. Crkva ne bi htjela olako shvatiti svoje poslanje i željela bi, zapravo, ostati vjerna svojem osnovnom zadatku, a to je naviještanje evanđelja.</p>
<p>•Kako tumačite onaj dio poruke Odbora HBK za medije, u povodu Dana medija, u kojem se kaže da je Katolička crkva u Hrvatskoj često suočena s »nesmiljenim konstrukcijama, diskvalifikacijama i podmetanjima«?</p>
<p>- Mora se priznati da je toga u jednom razdoblju bilo. No, u Hrvatskoj dolazi do stanovitog smirivanja takvih napisa o Crkvi. U tom pogledu, ne bi trebalo inzistirati na negativnostima, iako ih ne previđamo; treba naprosto ići u pravcu onoga, što je pozitivno u djelovanju i Crkve i društva.</p>
<p>•Jeste li zadovoljni razvojem katoličkih medija u posljednjih deset godina?</p>
<p>- Katolička crkva u Hrvatskoj dosta polaže na medijsko djelovanje i posljednjih desetak godina je zaista uloženo dosta i napora i truda, od sredstava do ulaganja u školovanje ljudi, osnivanje vlastitih tiskovina i institucija, pa mislim da u tom treba vidjeti i pozitivan znak sa strane Katoličke crkve. Osnovano je više tiskovina, pokrenuta je Informativna katolička agencija, Hrvatski katolički radio, stvoreni su novi mediji tipa Interneta, razmišlja se i o portalu Katoličke crkve na čemu će poraditi Tiskovni ured HBK. Sve to govori koliko Crkva i u nas smatra važnim medijsko djelovanje.</p>
<p>• No, za koji se katolički medij može reći da je utjecajan i na širem društvenom planu, izvan kruga katoličke zajednice?</p>
<p>- Glas Koncila je još najutjecajniji katolički medij. Dakako da i Hrvatski katolički radio, Radio-Marija, odnosno druge tiskovine imaju svoju snagu i prodornost upravo u područjima o kojima se nedovoljno vodi računa. A to je široka društvena platforma onih koji se zanimaju za ono što Crkva radi.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Nedjeljni Montmartre u Tkalčićevoj</p>
<p>Nekoliko sati Tkalčićeva i dio oko nje podsjećali su na pariški Montmartre, jer je u nedjelju tamo slikalo i crtalo šezdesetak umjetnika. Neki su se inspirirali Kupom ili Dravom, drugi kućama i drvećem stare Tkalčićeve, no svi su se, zajedno s posjetiteljima, ugodno osjećali i dobro zabavljali </p>
<p>Gužvu na zagrebačkoj špici protekle je nedjelje u potpunosti zasjenila humanitarna akcija u Tkalčićevoj ulici, »Slikarska kolonija – Sto umjetničkih djela za sto deficitarnih zanimanja«.</p>
<p>Od jutra pa sve do kasnih popodnevnih sati 60-ak slikara amatera, osim za svoj gušt, slikalo je za pomoć u školovanju i troškove prijevoza učenicima koji će na jesen upisati neka od obrtničkih zanimanja. </p>
<p>»Na ovaj način želimo očuvati zanimanja kao što su dimnjačari, pećari, kovači ili armirači, kojih trenutačno u Zagrebu nedostaje«, rekla nam je slikarica Mirjana Nosal, slikajući uljem na platnu »Kanjon rijeke Kupe«. Iako, rekla nam je, slikarska ljubav u njoj postoji od četvrte godine, kada je počela bojati piliće, u životu su prevladale neke druge stvari pa nikad nije postala profesionalnom slikaricom. Na ovaj će način, rekla je, iskoristiti lijep dan u prirodi i pomoći da Zagreb ponovo bude ono što je nekad bio – grad malih obrta.</p>
<p>Zanimanje posjetitelja, posebice djece, privukao je svojim velikim brkovima ispod kojih se zrcalio osmijeh, »jedini dvorski slikar«, Jurica Varga. Dok je nastajao »Dravski pejsaž«, ispričao nam je kako mu je glavni motiv dolaska iz Varaždina u Zagreb, osim pomoći mladima, osjećaj koji ga prožima kada sretne stare prijatelje. Lijepo mu je slikati, povjerio nam je, u svom atelieru, dvorcu Maruševec, no i ovdje se osjeća kao kod kuće.</p>
<p>Uz slikare, koji su raznim slikarskim tehnikama – uljem na platnu, pastelama ili kredom – slikali prema sjećanju, bilo je i onih koji su gledali i slikali ono što ih okružuje. Tako su na platnima na većini stalaka bile stare kućice i drveća Tkalćićeve ulice.</p>
<p>Organizatori – Obrtnička komora Zagreb i Udruženje ugostitelja grada Zagreba – pobrinuli su se i da akcija pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, bude i obilato nagrađena. Iz pivnice Stara Tkalča i restorana Mikina klet širili su se mirisi roštilja, bunceka, luka i piva kojima su se počastili mnogobrojni posjetitelji i slikari. Pod utjecajem veselog raspoloženja nije nedostajalo ni pjesme. </p>
<p>»Nadamo se da ćemo aukcijom slika po završetku akcije pomoći očuvanju deficitarnih zanimanja i učiniti ih interesantnima za mlade«, rekao je predsjednik Udruženja ugostitelja grada Zagreba Darko Belušić.</p>
<p>Likovna kolonija uspjela je bojama, kistom, pjesmom i slikama barem na nekoliko sati unijeti u Tkalčićevu i dio grada oko nje dašak atmosfere pariškog Montmartrea, te tako na kratko oživjeti turističku ponudu metropole.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Putevima Janice i Ivice Kostelića na biciklu</p>
<p>Sudjelovalo 125 natjecatelja iz devet europskih zemalja / Prosječna brzina u kvalifikacijama - 48 km/h / »Moraš biti brz, ako se uplašiš sve je gotovo«, kaže Anita Molcik iz Austrije / Luki Pogačaru iz Slovenije pokvario se bicikl vrijedan 6.000 eura</p>
<p>Na Sljemenu je u nedjelju odvožena finalna utrka brdsko-biciklističkog spusta »Olympus mountainbike downhill 2002« u kojoj je sudjelovalo 125 natjecatelja iz devet europskih zemalja. Utrka je kategorizirana kao »E1« utrka Međunarodne biciklističke federacije (UCI) i donijela je bodove u svjetskom poretku za najboljih 20 natjecatelja u pet kategorija, te se bodovala i kao nacionalno prvenstvo i Kup Hrvatske i Kup Slovenije. Staza dužine 1800 metara sastojala se od šumskih dionica i otvorenih dijelova na skijaškim stazama.</p>
<p>Direktor utrke, Robert Gelo istaknuo je kako je staza zahtjevna zbog velike visinske razlike koja iznosi 280 metara. Prosječna brzina izmjerena u kvalifikacijskim vožnjama iznosila je 48 kilometara na sat, a prvokvalificirani biciklist uspio ju je savladati za 2, 17 minuta. Natjecatelji opremljeni integralnim kacigama i zaštitama kralježnice, koljena i potkoljenice, poput vozača motokros utrka, startali su u razmacima od minute. Tik iza starta čekala ih je skakaonica nakon koje je slijedio oštar lijevi zavoj koji je mnogima zadavao glavobolje, pa je zanošenje bicikala često graničilo s padom. </p>
<p>U brdskom spustu, objasnio je Gelo najvažnije je savladati tehnike amortiziranja neravnina i kočenja jer je pedaliranje u većem dijelu utrke izlišno.</p>
<p>Miroslav Mironović iz biciklističkog kluba Zemlja-Zrak, poznat po svojim trial atrakcijama koje smo mogli nedavno vidjeti na Velesajmu i na predstavljanju ove utrke u Tomićevoj ulici startao je među prvima. »Staza se dosta istrošila, skliska je i ima dosta rupa«, izjavio je Mironović. Premda, kako kaže, downhill nije njegova specijalnost odlučio je sudjelovati, s čime pak nisu bili oduševljeni njegovi roditelji. Kako i bi ako spomenemo da je Miroslav svoju ljubav prema biciklizmu već platio šivanjem noge i glave. </p>
<p>Anita Molcik (21) iz Austrije ocijenila je stazu dobrom, no prekratkom. »Čini mi se da su dvije minute vožnje koliko je potrebno do cilja ipak premalo. No to je možda je to dobro s obzirom da je to prva utrka sezone, pa svatko može provjeriti svoju sposobnost«, rekla je mlada Austrijanka, koju »nije strah jer ima kacigu«. »Moraš biti brz, a ako se uplašiš sve je gotovo«, napomenula je Molcik.</p>
<p>Njezin sunarodnjak, Christian Schandl (23) iz Beča, smatra da brdsko-biciklistički spust nije ništa opasniji od nogometa ili skijanja. »U nogometu se stalno netko ozljeđuje, a ovo nije toliko opasan sport koliko se čini«, kazao je. Malo bi mu tko povjerovao bacivši pogled na strmu stazu i bicikliste koji su »letjeli« niz nju. Ipak, priznao je da se ponekad uplaši, a otkrio nam je i rješenje za to - ne misliti na strah. </p>
<p>Luka Pogačar (17) iz Kopra zarazio se biciklima još od malih nogu, dok se aktivno natječe već tri godine. Svoj stari BMX zamijenio je novim marke »Giant« vrijednim 6.000 eura. Prava sitnica. Ali i na tako skupocjenom dvokotačnom ljubimcu za vrijeme treninga u subotu pokvarila se prednja disk kočnica, pa se Luka cijelu večer mučio s popravkom. Mladog natjecatelja lomovi nadlaktice i koljena, također nisu odvratili od ovog opasnog sporta i sada se može podičiti sedmim mjestom kojeg drži u kategoriji juniora u Sloveniji. </p>
<p>Direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medevednica, Dragutin Žiljak ocijenio je manifestaciju uspješnom, dodajući kako bi na Sljemenu trebalo biti više sportskih aktivnosti čime bi zagrebačka planina zaživjela i za toplijih mjeseci. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Smog »jede« crkvu gradskog zaštitnika</p>
<p>Kamen od kojega je građen portal </p>
<p> - vapneni pješčenjak - propada pod utjecajem atmosferskih prilika i velikog zagađenja / Kipovi se vjerojatno neće vratiti na portal nego će biti pohranjeni u prostoru s kontroliranim mikroklimatskim uvjetima </p>
<p>Južni portal Crkve sv. Marka, najveći i po broju skulptura najbogatiji gotički portal u kontinentalnoj Hrvatskoj, skelom je zaklonjen od pogleda Zagrepčana i turista. U kolovozu 1991. postavljena je zaštita od ratne opasnosti pri čemu je 15 kipova s likovima Isusa, Majke Božje, svetog Marka i 12 apostola pohranjeno na sigurno. Dvije godine kasnije uz portal je postavljena skela, čime je omogućeno sustavno proučavanje oštećenja kamena na portalu i njegovim kipovima kao preduvjet za dokumentiranje i zaštitu svih bitnih pojedinosti ovog kompleksnog spomenika. </p>
<p>»Na južnom portalu ne bi bila primjerena kampanjska obnova, već je nužna kontinuirana briga i njega«, rekao nam je ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinand Meder.</p>
<p> »Analiza kamena, vapnenog pješčenjaka, pokazala je da su glavni uzroci njegova propadanja atmosferski utjecaji i veliko zagađenje, tipični za industrijske gradove. Pri tome se kalcijev sulfat u kamenu pretvara u gips. Stoga je prije početka drugih konzervatorsko-restauratorskih radova potrebno provesti ekstrakciju topivih soli iz zida i to tako da se izazove njihova kristalizacija na sanacijskom, privremenom sloju materijala koji se zatim skida. Zavisno od rezultata postupak se ponavlja«.</p>
<p>»Potrebne su još dvije do tri godine intenzivnog rada na ekstrakciji soli i provođenju konzervatorsko-restauratorskih postupaka na kamenu čiju njegu treba nastaviti i dalje. Tek tada bi se u niše portala mogli vratiti kipovi«, rekao je Ferdinand Meder. </p>
<p>Prema njegovim riječima, najvjerojatnije bi bile postavljene kopije od umjetnog kamena, povezanog sintetičkim vezivom, kakve se već dugo uspješno izrađuju u Zavodu, no odluku o tome donijet će odgovarajuće stručno tijelo kada dođe vrijeme. </p>
<p>Nakon konzervatorsko-restauratorskih zahvata originalni kipovi smjestili bi se u prostor s kontroliranim mikroklimatskim uvjetima, u kojem bi sve buduće promjene na njima bile svedene na najmanju moguću mjeru.</p>
<p>Portal je izgrađen u gotičkom stilu oko 1400. godine, najvjerojatnije kao djelo graditelja povezanih s radionicom Petra Parlera iz Praga, koja je, među ostalim, uređivala i Karlov most i katedralu svetog Vida. </p>
<p>Zbog stradanja u potresima i požarima, portal je više puta obnavljan, najradikalnije u vrijeme baroka. Tada su umjesto nekoliko uništenih kamenih kipova postavljeni drveni, a originalni oslik portala više je puta preslikan.</p>
<p> Restaurator Mario Fučić upozorava: »Kod koncipiranja prezentacije portala svi ovi elementi moraju se uzeti u obzir da bi prikazali ono najvrednije što je sačuvano do naših dana. To znači da vraćanje portala u neko 'prvobitno stanje' ne dolazi u obzir već će se poštivati i gotičke i barokne osobine, a boju, koja je spomenički vrijedna, kao i kamene forme, treba predstaviti u sačuvanom opsegu i kvaliteti. Kad radovi budu završeni, portal će izgledati 'čitkije' i cjelovitije nego prije. No, redovitu brigu o zaštiti kamena potrebno je provoditi i dalje, jer on je trajno ugrožen zagađenom atmosferom na koju ne možemo utjecati«, kaže Mario Fučić. </p>
<p>Skela na portalu, pod kojom su, među ostalim, položene i tri predsjedničke prisege, služi i kao zaštita. »Djeca pred portalom često igraju nogomet, pri čemu im portal služi kao gol, što je uz eventualne namjerne devastacije, taloženje kemijski agresivnog golubljeg izmeta i prašine te velike amplitude dnevnih promjena mikroklimatskih uvjeta, još jedan primjer ugroženosti portala. Stoga je potrebno predvidjeti više oblika njegove zaštite od svih predvidivih oštećenja, kako bi ga se odgovorno vratilo u punu funkciju«, kaže Meder, dodavši da bi trebalo rekonstruirati i neogotički, zapadni portal, nasuprot Banskim dvorima. Obnova toga portala bila bi neusporedivo manje zahtjevna nego obnova južnog portala, no zbog nedostatka fnovca pitanje je kada će i on doći na red.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ozmec:»Nerazvrstane ceste u katastrofalnom su stanju«</p>
<p>Vijeće je uložilo primjedbu na prijedlog Generalnog urbanističkog plana koji nije predvidio proširenje trešnjevačke tržnice i izgradnju glavnog trešnjevačkog trga </p>
<p> Na području gradske četvrti Trešnjevka-sjever ove će godine biti završena plinofikacija. »Od novca za male komunalne akcije napravit će se i zajednički plinski priključak u Selskoj, od broja 112 do broja 116«, rekao nam je predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka-sjever Hrvoje Ozmec. </p>
<p>U četvrti nedostaje još 937 metara kanalizacije (pet ulica) i 492 metra vodovoda (šest ulica). Vijeće će, od novca iz malih komunalnih akcija ove godine financirati uvođenje kanalizacije, u dužini od 162 metra, u Prudničkoj ulici i II Posavskoj, te vodovod, u dužini od 332 metra, u Vodnjanskoj, Prudničkoj, Lovrečanskoj i odvojku Zagorske. Izgradnju vodovoda u II Posavskoj financirat će Vodoopskrba i odvodnja. </p>
<p>U ovoj će se godini, također novcem za male komunalne akcije, asfaltirati Žutnička i Miljanska ulica, a za asfaltiranje Ozaljske i Drvinja sredstva je osigurao Grad. </p>
<p>»Nerazvrstane ceste u katastrofalnom su stanju«, ističe Ozmec. Dodatno su prekopane uvođenjem infrastrukture i polaganjem telokomunikacijskih kabela, nakon čega nisu uređene.</p>
<p>Radovi još nisu počeli, a kada će, u Vijeću ne znaju, jer još nisu raspisani ni natječaji za izvođače. »Iz Grada ne dobivamo obavještenja o početku i vrsti radova«, kaže Ozmec, dodajući da nije uspostavljena dobra koordinacija s Gradskim uredom za izgradnju. Stoga je Vijeće donijelo odluku da vijećnici sudjeluju pri natječaju i nadzoru radova, jer je bilo slučajeva da radovi nisu dobro napravljeni, a boljom kontrolom to bi se moglo izbjeći, kaže Ozmec. </p>
<p>S druge strane, u Vijeću su zadovoljni količinom prioritetnih radova koje je odredilo Vijeće, a koje je Gradski ured za izgradnju uvrstio u svoje planove. </p>
<p>»Vijeću je iz prošle godine rebalansom proračuna ostalo 115.000 kuna koje će uložiti u uređenje stare osnovne škole u Rudešu, koja je spomenik kulture«, kaže Ozmec, dodajući da će se namjena nekadašnje škole naknadno odrediti u suradnji s Gradskim uredom za kulturu i Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode. </p>
<p>Većih problema u četvrti nema, oni se uglavnom odnose na nepažnju građana prema zelenim površinama te stvaranje divljih odlagališta otpada. »Unatoč čišćenju u Baštijanovoj, Ulici Božidara Adžije, uz prugu u Tomislavovoj te kraj Končara, bivšeg Taxi remonta i bivše vojarne u Selskoj, stalno niču sve nova i nova odlagališta«, kaže Ozmec napominjući da bi na tim prostorima trebalo napraviti parkove i urediti zelene površine kao i ograđene prostore za odlaganje otpada.</p>
<p>Vijeće je uložilo primjedbu na prijedlog Generalnog urbanističkog plana jer on nije predvidio proširenje trešnjevačke tržnice i izgradnju glavnog trešnjevačkog trga. »Predlažemo proširenje placa na prostor između Gagarinova puta i Srebreničke. To zahtjeva i zatvaranje prometa dijelom Zvorničke i izgradnju parkirališta na prostoru između Nove ceste i Gagarinova puta«, kaže Ozmec. U Vijeću predlažu i izgradnju velikog središnjeg trga na mjestu nekadašnje trešnjevačke Name. </p>
<p>U gradskoj četvrti Trešnjevka sjever nedostaju, kao i u ostalim dijelovima grada, vrtići. »Vrtić u Voltinom naselju izgrađen je na principu baraka na određene vrijeme, no još uvijek radi«, napominje Ozmec. </p>
<p>Naselja Ciglenica i Pongračevo trebaju osnovnu školu. Ona je GUP-om predviđena na području bivše vojarne u Selskoj, no upitan je početak izgradnje. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Velikogoričanke u akciji za mamograf </p>
<p>Velikogorička udruga Edukacijom protiv raka dojke obilježit će za nekoliko dana punu godinu djelovanja. Kako doznajemo od predsjednice ove Udruge Mirjane Savić, samo u protekla četiri mjeseca članice su obišle 21 velikogoričko selo gdje su podučile oko 600 žena kako da same pregledavaju svoje dojke.</p>
<p>»Mi smo prva takva udruga u Hrvatskoj«, kaže Mirjana Savić. »Na ideju da je osnujemo došli smo zbog općeg stanja u zdravstvu te činjenice da je na tisuće novooboljelih žena. Zbog toga što se prekasno počne s liječenjem, polovica njih umire. A dok kod nas umire svaka druga oboljela žena, izlječivost u inozemstvu je 82 posto. Što je najgore, prognoza je da će kod nas od raka dojke oboljeti svaka četvrta žena, dok se ta opasnost u razvijenim zemljama odnosi na svaku desetu ženu«.</p>
<p>»Edukaciju smo započeli na 30 godina staroj lutki«, nastavlja Mirjana Savić. »U međuvremenu nam je tvrtka Medi-lab poklonila novu lutku, a ministar zdravstva Andro Vlahušić koji je oduševljen našim projektom, obećao nam je još dvije nove. Cilj nam je obići što više žena po selima, posebice onih koje spadaju u rizičnu skupinu, a to su one od 50 do 60 godina«. </p>
<p>»Osim toga, nastojimo prikupiti novac za kupovinu jednog pokretnog mamografa za Dom zdravlja u Velikoj Gorici. Želimo pokretni mamograf jer se s njim mogu organizirati pregledi i po selima, gdje žene nemaju naviku pa ni mogućnost da dolaze na pregled u gradove«. </p>
<p>»Hrvatskoj je potrebno barem pet takvih mamografa, a cijena jednoga je 90 tisuća eura«, objašnjava Mirjana Savić. »Stoga smo zahvalni i za makar simbolični iznos, nekoliko kuna, koji se može uplatiti na žiro račun Udruge broj 30115-678-127007, uz napomenu da se radi o donaciji. </p>
<p>»Uz edukaciju i prikupljanja novca, uspostavili smo i jako dobru suradnju s radiologinjom u velikogoričkom Domu zdravlja. Za žene koje su slabog imovnog stanja nastojimo organizirati besplatan pregled. Inače, intencija je da se za preglede dojki obrazuju liječnici opće prakse, jer, kako smo doznali, ginekolozi na fakultetima ne uče kako bi taj pregled trebalo obaviti«, rekla nam, među ostalim, Mirjana Savić.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Letcima do prometne kulture</p>
<p>U suradnji s Biciklističkom sekcijom Zelene akcije, Prometnom policijom PU zagrebačke i predstavnicima gradskih vlasti, Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom DOPA organizira u utorak, 14. svibnja, akciju »Tolerancijom do prometne kulture«.</p>
<p>Petstotinjak djece iz 63 zagrebačke osnovne škole iz desetak gradskih kvartova obilježavat će od 11 do 13 sati s oko 25.000 letaka s porukom »Označeni ste«, nepravilno parkirane automobile u užem centru grada, odnosno u četvrtima u kojima su njihove škole. Sudionici akcije ukratko će biti obučeni o prometnim pravilima a na određenim gradskim točkama nadzirat će ih prometni policajci.</p>
<p> »Cilj već druge po redu prometne akcije jest probuditi svijest vozača koji ne mare za osobe s invaliditetom pa zauzimaju njihova parkirališna mjesta, vozilima zakrčuju pločnike ali i zelene površine«, rekao je Milan Ožegović, predsjednik DOPA-e. »Nadam se kako će akcija uroditi plodom jer nam urbana prometna kultura nije na visokoj razini« dodao je.</p>
<p>U Društvu ističu kako bi valjalo provesti u djelo ideju o premještanju važnijih gradskih institucija, primjerice odjela za izdavanje osobnih dokumenata, na rubne dijelove grada. Pohvaljeno je premještanje Odjela prometne policije iz Petrinjske u Heinzelovu ulicu jer, kažu, po vozačku dozvolu tamo mogu lakše otići s invalidskim kolicima, s obzirom na to da taj dio grada nije preplavljen vozilima i gustim prometom kao što je to slučaj s centrom Zagreba.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrebački bikeri glavni u Blatu</p>
<p>Tajnik kluba Muddy MC, Stjepan Golubiček je za nešto slabiji odaziv posjetitelja od očekivanog okrivio subotnju kišu, koja je bila razlog manjeg dolaska bajkera iz nešto udaljenijih gradova</p>
<p>Moto susret koji je kraj nogometnog igrališta u zagrebačkom naselju Blato za vikenda organizirao Moto klub Muddy privukao je tristotinjak motorista i ostalih posjetitelja iz Hrvatske i Slovenije. Nakon cjelovečernje iscrpljujuće »fešte« kojoj su doprinijeli grupa D.I.M., moto igre i neizbježni nastup striptizete, bikeri su se u nedjelju okrijepili prijepodnevnim grahom s kobasicama i razišli se svatko svojim putem. </p>
<p>Tajnik kluba Muddy MC, Stjepan Golubiček je za nešto slabiji odaziv posjetitelja od očekivanog okrivio subotnju kišu, koja je bila razlog manjeg dolaska bikera iz nešto udaljenijih gradova, poput Čakovca i Siska. Iz istog razloga otkazan je nastup letača paraglajdera, te panoramsko razgledavanje balonom. Ipak lokalni motoristi i kolege sugrađani nisu propustili »veselicu«, pa je uz priređeni zabavni program to bila prilika za vidjeti zanimljive motocikle. Prevladavali su tzv. naked motori japanske proizvodnje. </p>
<p>Bio je to ujedno i prvi moto susret ove godine kojim je otvorena sezona druženja motorista, a Golubiček se nada da će »Blatnjavima« vrijeme biti više naklonjeno slijedeće godine. Moto druženja u Blatu bila bi tako na dobrom putu da prerastu u tradicionalna druženja ljubitelja motora, piva i rock'n rolla.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kompjuterska učionica otvara vrata na jesen </p>
<p>Kad ne bude nastave, kompjutori u informatičkoj radionici bit će dostupni svim učenicima </p>
<p>Osnovna škola Trnjanska uključit će se u gradski program za darovitu djecu i mladež jer će jedan svoj razred adaptirati kao informatičku učionicu za potrebe Zagrebačke zajednice tehničke kulture. Otkad je ukinut svaki oblik prakse u školama, Zajednica nastoji poticati talentirane izvannastavnim programima, od modelarstva, računarstava, pa do robotike.</p>
<p>»Novac za adaptaciju razreda već je odobren«, rekla je za Vjesnik Marija Kovačević, ravnateljica škole u Trnju. »Nadam se da će već ovog ljeta početi adaptacija, a s programom će se početi na jesen«.</p>
<p>Budući da se u školi održava nastava u jutarnjim satima, čitavo poslijepodne informatička će učiona biti na raspolaganju Zajednici.</p>
<p>»Uključivanjem i suradnjom u ovom programu škola puno dobiva«, nastavila je ravnateljica. »Izbornu nastavu informatike i grupu za slobodne aktivnosti do sada je učitelj Branislav Mihailovski vodio u zbornici, na jednom od jedina dva računala koja škola trenutno posjeduje«.</p>
<p>Do prije dvije godine škola nije imala ni to. Jedno je računalo darovao tadašnji gradonačelnik Milan Bandić, a drugo Ministarstvo prosvjete i športa. Prošle godine je uz to, škola bila uključena i u program donacije rabljenih računala Zagrebačke banke, zajedno s Osnovnom školom Cvjetno naselje. Time, međutim, potrebe škole ne bi bile zadovoljene pa je dogovoreno da cijelu donaciju primi OŠ Cvjetno naselje a da se OŠ Trnjanska uključi u program Zajednice tehničke kulture. </p>
<p>»Profesor informatike sad će moći povećati broj đaka na nastavi. Njih dosad nije moglo biti više od četiri, jer u zbornici nije bilo uvjeta za to«, dodala je ravnateljica.</p>
<p>Uz to učionicu će škola moći koristiti u svakom slobodnom terminu, pa će veći broj djeci moći naučiti raditi s računalima. Škola, prema riječima ravnateljice ima punu podršku roditelja u tome.</p>
<p>Osnovna škola Trnjanska s tradicijom dugom 104. godine, danas ima 181. đaka. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Umro mafijaški gazda Joe Bonanno</p>
<p>TUCSON, 12. svibnja </p>
<p> - Joseph Bonanno, zloglasni gangsterski gazda i vođa jedne od najmoćnijih mafijaških skupina iz pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća umro je u nedjelju u 98. godini života.</p>
<p>Na vrhuncu moći Bonanno je vodio jednu od pet obitelji organiziranog zločina u New Yorku. Iz aktivnog se zločinačkog rada povukao 1968. godine. I sam je priznavao da je bio član »Komisije«, tijela koje je koordiniralo rad zločinačkih organizacija u velikim gradovima. Kao mafijaš staroga kova s indignacijom je odbijao optužbe da se bavio i »nedostojnim« djelatnostima poput trgovine drogom i bijelim robljem.</p>
<p>S vlasti u podzemlju pao je nakon neuspjelog pokušaja da postane šefom šefova nakon »bananskog rata« šezdesetih godina. Tada se povukao u Arizonu. Njegov klan još je aktivan pod imenom »obitelji Bonanno«, iako je on često objavljivao da on više nije »glava obitelji« i da više nema »obitelji Bonanno«. </p>
<p>U javnosti su ga često zvali »Joe Bananas«, a on je uporno odbijao taj uvredljivi nadimak.</p>
<p>Jedini put je za mafijaške djelatnosti osuđen osamdesetih godina, no, iako osuđen na pet godina, odslužio je, nakon skraćenja na jednu godinu, samo osam mjesseci. Odležao je i četrnaest mjeseci zbog neposluha na sudu 1985. i 1986. godine, kada nije htio odgovarati na pitanja istražitelja koji su pripremali suđenje istaknutijim mafijašima.</p>
<p>Nakladnike svoje autobiografije »Časni čovjek« tužio je zbog naslovne stranice za koju je rekao da ga prikazuje »jeftinog gangstera« i od njih je tražio 18 milijuna dolara odštete. U knjizi je iznio i često citiranu tvrdnju da »mafija ne postoji«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tko je u smeće bacio kauč sa 160 kilograma kokaina?</p>
<p>NEW YORK, 12. svibnja</p>
<p> - Njujorška policija u nedjelju je objavila da već dva dana bezuspješno traži vlasnika jednog kauča izbačenog na ulicu u Bronxu na dan odvoza krupnog smeća.</p>
<p>Kad su smetlari ubacili stari, rasklimani i neobično teški kauč na kamion iz njega je poletio oblačak bijelog praha. Kako cijela zemlja živi još uvijek u strahu od antraksa pozvani su vatrogasci, policija i zdravstvene službe.</p>
<p> Ubrzo se otkrilo da je ležaj »nadjeven« s više od 160 kilograma kokaina i da je taj »otpad« vrijedan oko 8 milijuna dolara.</p>
<p> Policija zasad ne zna tko je odbacio ovaj komad namještaja, ali vjeruje da ta osoba nije znala što skriva stari kauč. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Odugovlačenje iskrcaja naljutilo putnike luksuznog »Worlda«</p>
<p>DUBROVNIK, 12. svibnja</p>
<p> - Uz brod »Costa Classica« koji svakih sedam dana dolazi u Dubrovnik, u nedeljnu je nadomak otoka Lokruma svoje sidro bacio i brod »The World«. Za razliku od plovećih hotela kako nazivaju crusing brodove, za »The World« se može reći da se radi o plovećim stanovima. Naime, na njegovih 12 paluba smješteno je 88 luksuznih apartmana i 110 stanova veličine između sto i tristo četvornih metara a za udobnost putnika brine 280 članova posade. Među onima koji su unajmili apartmane sigurno ima i poznatih ljudi koji si mogu priuštiti krstarenje po morima i oceanima obilazeći brojne gradove u vrijeme kada se u njima odvijaju svjetski događaji poput filmskog festivala u Cannesu i Veneciji ili karnevala u Riu. Posjet Dubrovniku međutim, nije za 201 putnika odnosno stanara tog jedinstvenog broda, 40 posto Amerikanaca i 60 posto Europljana, prošao bez problema. Naime, kako nam je kazao Ivo Novaković iz agencije »Rea« koja je organizirala pojet »Worlda« Dubrovniku od 8 sati ujutro kada se brod usidrio do 11 sati putnici su čekali dozvolu za izlazak na kopno koju izdaje policija iako im je popis dostavljen čim je brod isplovio iz Krfa. »Vlasnici stanova na brodu zbog takve neugodnosti tražili su da otplove dalje i vrlo je malo nedostajalo da brod digne sidro kao što je to bio slučaj tijekom posjeta Amsterdamu« kaže Ivo Novaković. Problem je izglađen, no upitno je hoće li »World« ikada opet uploviti u hrvatske vode. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Štitila« ih podižući im suknje</p>
<p>LOS ANGELES, 12. svibnja </p>
<p> - Nadzornica jedne srednje škole kod San Diega koja je prije školskog plesa podizala suknje učenica ne bi li se uvjerila da se djevojke pridržavaju zabrane nošenja tangi, čime je izazvala bijes roditelja i veliku medijsku pozornost i zahtjeve za ostavkom, dala je lokalnoj televiziji intervju u kojem je ustvrdila da je to učinila da bi ih »zaštitila«. »Bila je to stvar sigurnost, a ne izbora rublja,« rekla je Rita Wilson u televizijskom intervjuu. »Pogrešno su me protumačili.« </p>
<p>Ona i još jedna učiteljica dizale su suknje djevojaka pred muškim suučenicima, policajcima i zaštitarima, a od nekih su djevojaka tražile i da zadignu dijelove odjeće i dokažu da nose grudnjake. Sada to profesorica, koja je u međuvremenu na zahtjev roditelja suspendirana, tumači time da su plesovi postali sve raspušteniji i da se događalo da djevojke u kratkim suknjama i tangama previše otkriju u plesu. »Roditelji ne razumiju kakvi su sada ti školski plesovi. Shvatili bi kad bi vidjeli kako u zamračenoj dvorani 750 đaka simulira seks.«</p>
<p>Ona tvrdi da je takvim načinom nadzora htjela postići bar da se djevojke u plesu ne otkrivaju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Smijenjen šef osiguranja Joze Križanovića</p>
<p>SARAJEVO, 12. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zoran Kapetanović, šef osiguranja hrvatskog člana Predsjedništva BiH Joze Križanovića, suspendiran je na neodređeno vrijeme zbog navodno težih povreda pravila službe.</p>
<p>Ono što Kapetanoviću suspenziju podiže na razinu jednog od većih obavještajnih skandala u BiH u posljednje vrijeme je tvrdnja dobro upućenih izvora da je Ivica Vukšić, direktor Službe nacionalne sigurnosti udaljio svog službenika zbog sumnji da je jednom sarajevskom tjedniku otkrio detalje o nedavnom susretu šefa SNS-a s bivšim predsjednikom HDZ-a BiH Antom Jelavićem i mostarskim biskupom Ratkom Perićem.</p>
<p>Objavljeni kompromitirajući podaci otkrivaju da je Vukšić iskazao potpunu lojalnost Jelaviću i tvrdoj struji HDZ-a koja se zalaže za stvaranje trećeg entiteta u BiH i daljnje zaoštravanje odnosa s međunarodnom zajednicom. Jedna od posljedica ovog sastanka možda je bila i dovođenje Bariše Čolaka na čelo najjače hrvatske stranke u BiH. Čolak se smatra »Jelavićevim čovjekom« i zbog njegovog izbora skupina je uglednih umjerenijih članova HDZ-a već najavila izlazak iz stranke i samostalni izborni nastup.</p>
<p>U tekstu je dalje naveden cijeli niz spornih Vukšićevih poteza, uključujući i »honorarno« zapošljavanje osoba kojima je Međunarodna policija (IPTF) oduzela licence za rad u službi unutarnjih poslova, ali i kadrova koje za rad u SNS-u najviše preporučuje činjenica da su rodbinski povezani s doministrom MUP-a Federacije BiH Tomislavom Limovim, koji je Vukšića i doveo na čelo SNS-a. Vukšića je, čini se, posebno razljutilo to što je anonimni izvor (a on očito sumnja da je to Kapetanović) podsjetio novinare i na činjenicu da je Vukšić sudjelovao u organiziranju nereda i napada na međunarodne službenike nakon SFOR-ova upada u Hercegovačku banku, s sudjelovao je, tvrdi se, i u raznim drugim napadima i izgredima.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Azijske zemlje najveći izvoznici korupcije</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Najveći izvoznici korupcije su i dalje azijske zemlje, a najmanji najrazvijenije industrijske zemlje, premda i tu ima odstupanja od pravila, pokazuje najnovije istraživanje Transparency Internationala (TI), nevladine međunarodne udruge za borbu protiv korupcije, o navici podmićivanja poslovnih ljudi i državnih dužnosnika u poslovanju sa stranim državama. </p>
<p>Jedini je to podatak koji je Transparency International Hrvatska (TIH) dao prije objavljivanja rezultata istraživanja za 2002. godinu. Rezultati su pod embargom do utorka, kada će biti objavljeni na konferenciji za novinare, istodobno kad i u 89 drugih zemljama u kojima TI ima svoje podružnice. </p>
<p>Podaci koje TI objavljuje priznati su pokazatelji stupnja korumpiranosti u svijetu, a BPI lista je dopuna i korekcija starije i puno poznatije liste o stupnju korumpiranosti u pojedinoj zemlji. Iako Hrvatske nema na BPI-jevoj listi, podaci o izvozu korupcije važni su za Hrvatsku da bi se mogla zaštititi od uvoza korupcije te stoga što se opredijelila za aktivno sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima oko suzbijanja korupcije, kažu u TIH-u.</p>
<p>Prema rezultatima istraživanja iz 1999. godine, najmanji izvoznik korupcije bila je bila Švedska, a najveći Kina. </p>
<p>Novo istraživanje pokazuje da se nastavlja tendencija po kojoj su azijske zemlje najveći izvoznici korupcije, nasuprot nekih razvijenih industrijskih zemlja u kojima podmićivanje nije praksa ni kod kuće ni u stranim zemljama. </p>
<p>U TI-ju primjećuju da korupciju u pravilu ne izvoze zemlje potpisnice Konvencije OESS-a o sprječavanju korupcije stranih državnika koju je dosad potpisalo 35 država. Hrvatska je najavila da želi potpisati tu konvenciju, ali se do ove godine s dosta kompliciranim postupkom pristupanja nije žurilo, saznajemo u TIH-u. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Bajaga:»Nisam svirao 'jazzere' da nešto ostane i za drugi put«</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Momčilo Bajagić Bajaga, nekad gitarist Riblje čorbe, prije 18 je godina osnovao svoju grupu Instruktore i održao prvi koncert i to u zagrebačkom »Kulušiću«. Zagrebačka publika uvijek ga je dobro prihvaćala, pa se očekivalo i da će prvi koncert nakon 12 godina izbivanja s hrvatske glazbene scene, biti dobro posjećen i još bolje prihvaćen. Tako je i bilo, kad su u subotu navečer, sa svega petnaestak minuta zakašnjenja, na pozornicu Tvornice izašli Bajaga i Instruktori. </p>
<p>»Godine prolaze«, »Gore-dole« i još neki hitovi s albuma »Plavi safir«, prvo je što su Bajaga i Instruktori odsvirali zagrebačkoj publici. Uslijedile su »Ti se ljubiš na tako dobar način«, »442 do Beograda«, »XX vek«, »Plavi safir«, »Sa druge strane jastuka«, neke pjesme s albuma snimljenih tijekom 90-ih, te »Zažmuri« za kraj službenog dijela koncerta, koji je trajao sat i pol. Prvim bisom Bajaga je »upalio« i prve upaljače, jer tu su bile pjesme »Ruski voz«, »Otkad tebe volim« i »Tamara«. </p>
<p>»Ljudi, bili ste izvrsna publika. Puno vam hvala što ste došli na moj koncert, nadam se da ćemo se uskoro vratiti«, za kraj je rekao Bajaga i odsvirao »Tajna strana sile svemira«, koja završava poznatom porukom Beatlesa »All We Need is Love«. </p>
<p>Mnogobrojna publika, oko 2000 ljudi, dozivala je Instruktore predvođene Bajagom na pozornicu i nakon posljednjeg bisa skandirajući »Hoćemo još!«, no ipak su se morali zadovoljiti hrvatskim pjesmama novog vala, koje su ujedno najavile i koncert Haustora, koji će se održati iduće subote u Tvornici. </p>
<p>Nedugo poslije nastupa, Bajaga se pridružio svojim obožavateljima u Tvornici, među kojima su bili i brojni glazbenici koji su čestitali svom kolegi. Kad je DJ pustio snimku netom održanog koncerta, i sam je Bajaga zaplesao uz svoju glazbu. Zadovoljan koncertom, slavlje je nastavio u Brazilu, gdje je ostao do ranih jutarnjih sati.</p>
<p>Ne računajući hitove Riblje čorbe koje je sam potpisao, od svojih mega-hitova, Bajaga te večeri nije otpjevao dvije pjesme: »Vidi šta su mi uradili od pesme mama« i »Dobro jutro jazzeri«. Kad smo ga nakon koncerta upitali zašto nije izveo 'jazzere', Bajaga nam je kroz osmijeh odgovorio »Mora nešto ostati i za drugi put«. I mora, dakako, jer zagrebačkoj publici, bez sumnje, jedan koncert Momčila Bajagića, nakon toliko godina, nije bio dovoljan.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tko će prije kupiti dvorac - Madonna, McCartney, Sting ili Mohammed Al Fayed?</p>
<p>LONDON, 12. svibnja</p>
<p> – Pop diva Madonna, član nekadašnjih Beatlesa Paul McCartney i Sting zainteresirani su za kupnju škotskog dvorca Amhuinnsuidhe na otoku Harrisu. Otkako ga je dosadašnji vlasnik dvorca, milijunaš Jonathan Bulmer, stavio na prodaju, izazvao je pravu buru među navedenim zvijezdama. </p>
<p>Madonna i njen suprug Guy Ritchie žele kupiti dom u Škotskoj još od kako su se vjenčali u škotskom dvorcu Skibo, pa su i najavili posebno razgledavanje dvorca na otoku, izgrađenog 1868. No, za dvorac, vrijedan 4.5 milijuna funti, zainteresirani su i Paul McCartney, Sting i Mohammed Al Fayed. Osim njih, za predivno zdanje zainteresirani su i stanovnici Harrisa koji bi imanje željeli preuzeti u obliku općinskog otkupa. I.M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Posljednja izvedba originalnog postava mjuzikla »Mačke« </p>
<p>LONDON, 12. svibnja</p>
<p> – Originalna postava mjuzikla »Mačke« Andrewa Lloyda Webbera, zajedno s ostalih 150 izvođača, odigrala je predstavu posljednji put na njezin 21. rođendan.</p>
<p> Elaine Paige i Brian Blessed, koji su pokrenuli predstavu koja je potukla sve rekorde, te deseci sudionika koji su glumili u mjuziklu tijekom godina također su se pojavili u toj izvedbi. Za tisuće ljudi koji nisu uspjeli nabaviti ulaznice za predstavu koja se održala u subotu navečer bio je organiziran prijenos uživo. </p>
<p> Riječ je o mjuziklu koji je bio najduže na programu West Enda i Broadwayja, ali je odlučeno da za New London Theatre, u kojem se igra od 1981., više nije isplativ.</p>
<p> U posljednjoj izvedbi sudjelovala je većina izvođača iz originalne postave, uključujući Blesseda i Paige, plesača Waynea Sleepa i glumca Paula Nicholasa, javlja BBC. </p>
<p> Izvedba se odvijala na uobičajen način, a na kraju je održano veliko finale na čijoj koreografiji se radilo od siječnja, kad je najavljen prestanak izvođenja mjuzikla. Mjuzikl će dobiti novi život jer sljedeće godine odlazi na turneju po cijeloj V. Britaniji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Brundo dobio prijateljicu Goru</p>
<p>KUTAREVO, 12. svibnja</p>
<p> – Prvom stanaru velebitskog utočišta za napuštene i ostavljene životinje u Kutarevu, nedaleko Otočca, malom medvjediću samoća nije dugo potrajala. Mali Brundo dobio je društvo, malu medvjedicu nazvanu Gora. Od predsjednika velebitske udruge Kuterevo i upravitelja i upravitelja medvjeđeg utočišta Ivana Crnkovića – Pavenke doznajemo da brojni znatiželjnici iz Zagreba, Rijeke, Gospića, Otočca i drugih krajeva, posjećuju utočište iigraju se s medvjedićima. Iz udruge poručuju, da su posjeti, razgledavanje medvjedića, pa i hranjenje na dudu i bočicu mogući, uz prethodnu najavu, nedjeljom i blagdanom od 10 do 17 sati.</p>
<p>D. Prša</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Apsurd iz našega susjedstva</p>
<p>»Zemlja varalica« Ephraima Kishona, u režiji Vedrane Vrhovnik, svjedoči o mehanizmu ponavljanja apsurdnog (ne)snalaženja junaka u recentnoj stvarnosti kazališnim govorom koji pokušava biti i kabaretskim </p>
<p>Nakon duljeg vremena zagrebačko Satiričko kazalište »Kerempuh« obnovilo je, nekad popularnu, Noćnu scenu gdje je u petak, u 23 sata, premijerno izvedena predstava »Zemlja varalica«, sastavljena od niza humoreski iz »Priručnika za menadžere« Ephraima Kishona. Prvi put predstavljen hrvatskoj kazališnoj publici, Kishon, u prijevodu Zlatka Crnkovića, progovara s pozornice o apsurdnim (ne)snalaženjima junaka i epizodista stvarnosti, za koju je redateljica Vedrana Vrhovnik uvjerena da bi mogla biti i naša.</p>
<p> Agenti osiguranja, histerični ministri, šarmantni varalice, krivotvoritelji poreza, rashoda i prihoda… protagonisti su apsurdnog svijeta, koji se u svojoj strukturi prisjeća kafkijanskog osjećaja nelagode i sugerira kako se sve, tu ili tamo, samo mehanički ponavlja. Kroz to beskonačno ponavljanje i nepromjenjivost uloga stvarnost postaje apsurdnom, a bijeg iz nje ili bilo kakav pokušaj traženja utjehe još apsurdnijim. Napokon u »Zemlji varalica« Kishonovim je karakterima zakonom zabranjeno disanje, a svaki se prekršaj disanja koji počine nedovoljno osviješteni građani oštro kažnjava i naplaćuje. </p>
<p> Taj kishonovsko otuđeni mehanizam tjeskobne svakodnevice Vedrana Vrhovnik, koja uz režiju potpisuje i dramatizaciju predstave, pokušavala je približiti kabaretskoj formi, primjerenoj »Kerempuhovoj« Noćnoj sceni. Zanimalo ju je mnogo više ono što se kaže od toga kako se kaže. Potrošila je energiju u upozoravanju i podcrtavanju sličnosti između situacija i karaktera iz Kishonova »Priručnika za menadžere« i naše zbilje. Bavila se naglašavanjem podudarnosti u podjednako nesnošljivim životnim konceptima, lišenim ikakve mogućnosti izlaza, pa čak i želje za njim.</p>
<p> Zbog tih na mjestima nepotrebnih upućivanja na sličnosti (koje su same po sebi dovoljno transparentne) te poigravanja s mehaničkim u apsurdnoj izolaciji stvarnosti, izmakla je lakoća koja je u izvedbenom smislu nedvojbeno jedna od odlika kabareta. Iako su i dopadljiva scenografija Dinke Jeričević, korektno mišljeni kostimi Katarine Radašević-Galić, efektna glazba Zvonka Presečkog, koreografija Tamare Curić, kao i glumačka energija, napose Maria Mirkovića i Anite Matić, a potom i Mie Begović, Dušana Gruborovića te Hrvoja Kečkeša, iscrtavali kabaretski okvir, sve se na pozornici zbivalo s odgodom i onom ozbiljnošću kojoj čak ni satira nije uspjela ublažiti izgled. Kao da su ideja i poruka iz prvog plana neutralizirali i potisnuli Kishonov humor i prepustili ga scenskog konstrukciji u kojoj se sve unaprijed činilo predvidljivim, pa čak i smijeh u gledalištu, što je tek na mjestima pratio kontroliranu kaotičnost kazališnih zbivanja. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>SRAM</p>
<p>Patio od straha da živi na rubu svijeta</p>
<p>Omar Khayyam Shakil od malih je nogu patio je od dojma obrata, svijeta okrenuta naglavce. I od nečeg još goreg: straha da živi na rubu svijeta, tako blizu da bi svaki čas mogao pasti s njega. Kroz stari teleskop na gornjim katovima zdanja ... promatrao je prazninu krajolika oko Q.-a, što ga je uvjerilo da je zacijelo blizu samog ruba svijeta</p>
<p>PIŠE: SALMAN RUSHDIE</p>
<p>I kada je jednoj od njih</p>
<p> – neću niti nagađati kojoj – došao trenutak, nitko nije znao kome je pukao vodenjak, ni čija je ruka zaključala vrata sobe iznutra.</p>
<p>Ničije oči nisu vidjele trudove trojne, ni prave ni fantomske. </p>
<p>Nitko ne vidje ni trenutak kada su se prazni baloni ispuhali, dok je između trećeg para nogu izašlo siroče. Nitko ne zna čije ruke su uhvatile Omara Khayyama Shakila za gležnjeve i potapšale ga po leđima. Naš junak, Omar Khayyam, prvi je put udahnuo u tomu nevjerojatnom zdanju, prevelikom da bi itko izbrojio sobe, otvorio oči i, viseći naglavce, kroz otvoren prozor ugledao sablasne vrhove Nemogućih Planina na obzorju. Jedna – ali koja? – od triju njegovih majki podigla ga je držeći ga za gležnjeve i dlanom potaknula prvi udisaj njegovih pluća … dok, gledajući planine naglavačke, dijete nije počelo vrištati. </p>
<p>Kada je Hashmat Bibi čula kako se ključ okreće u bravi i plašljivo ušla u sobu s hranom, vodom, čistim ponjavama, spužvama, sapunom i ručnicima, našla je tri sestre kako zajedno sjede u prostranu krevetu od mahagonija, istom onom u kojemu je umro njihov otac, sa stupovima u obliku zmija koji su podupirali brokatni baldahin s prikazom Raja. </p>
<p>Sve su na zajapurenim licima imale izraz otečene radosti koji je istinsko svojstvo majčinstva; djetešce su prenosile od prsa do prsa, a nijedna dojka nije bila bez mlijeka.</p>
<p>Mali Omar Khayyam postupno je postajao svjestan određenih nepravilnosti prije i poslije njegova rođenja. One »prije« već smo razmotrili, a što se tiče onih »poslije«:</p>
<p>»Bespogovorno odbijam«, rekla mu je najstarija majka Chhunni na njegov sedmi rođendan, »prošaptati Božje ime na tvoje uho«. Na osmi rođendan, srednja majka Munnee priznala je: »Nije dolazilo u obzir da ti obrijemo glavu. Nitko nije meni pod nosom smio odrezati onu prelijepu crnu-crnu kosicu, ni govora!« Točno godinu dana potom, najmlađa majka poprimila je svečan izraz lica: »Ni pod kakvim okolnostima«, objavila je, »ne bih bila dopustila da ti obrežu kožicu. I kakva je to uopće ideja? Pa nije to kora od banane!«</p>
<p>Omar Khayyam Shakil došao je na svijet bez blagodati sakaćenja, brijanja i božanskog odobrenja. Mnogi bi to smatrali ozbiljnom manom.</p>
<p>Rođen u samrtnoj postelji, ograđenoj (osim zastora i mreže protiv komaraca) duhom djeda koji je na umoru zavjetovao sebe predvorju pakla; prvo što je ugledao bile su veličajne planine okrenute naglavce… </p>
<p>Omar Khayyam Shakil od malih je nogu patio je od dojma obrata, svijeta okrenuta naglavce. I od nečeg još goreg: straha da živi na rubu svijeta, tako blizu da bi svaki čas mogao pasti s njega. </p>
<p>Kroz stari teleskop na gornjim katovima zdanja, mali Omar Khayyam promatrao je prazninu krajolika oko Q.-a, što ga je uvjerilo da je zacijelo blizu samog ruba svijeta i da se iza Nemogućih Planina na obzorju zasigurno prostire veliko ništa, u koje je u svojim snomoricama padao s već dosadnom beziznimnošću. </p>
<p>U tim ga je snovima najviše zastrašivao snovit osjećaj da je to uranjanje u prazninu na neki način prikladno, da drugo nije ni zaslužio… i budio se iza mreže protiv komaraca, u znoju, gotovo vrišteći spoznajom da mu snovi kazuju koliko je bezvrijedan. Uopće nije uživao u tom nauku.</p>
<p>Stoga je u tim mladim godinama Omar Khayyam donio odluku od koje nikad poslije nije odustao – da skrati vrijeme spavanja, u čemu je ustrajao čitav život, sve dok nije skončao u dimu – ali ne, ne smijemo dopustiti da kraj prethodi sredini i početku, premda su nam nedavni znanstveni eksperimenti dokazali da u nekim zatvorenim sustavima, pod jakim tlakom, vrijeme može poteći unatrag, tako da posljedice prethode svojim uzrocima.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Apostol suživota na granici</p>
<p>Ovogodišnji skup posvećen piscu pograničnog identiteta Fulviju Tomizzi bio je u znaku propitivanja njegova odnosa s Istrom i teme granica u globalizaciji </p>
<p>UMAG, 12. svibnja</p>
<p> – Stotinu ispisanih stranica bogatoga književnog opusa istarskog i srednjeeuropskoga pisca Fulvia Tomizze i njegov život nesretnog izbjeglice već su treću godinu za redom nadahnuće mnogim književnicima, umjetnicima, jezikoslovcima, sociolozima i drugim stručnjacima iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Mađarske, Rumunjske i Njemačke, koji su svoj hommage tome piscu dali na književno-teorijskom skupu, održanom od 10. do 12. svibnja u Trstu (prvi put ove godine), Kopru i Umagu. </p>
<p>U središtu ovogodišnjeg skupa bile su četiri teme – »Prevoditi Tomizzu«, »Jezik i narječja u opusu Fulvija Tomizze«, »Tomizza i Istra« i »Granica u globalizaciji«, a skup je bio prožet i sjećanjima iz prošlosti triju pograničnih etnosa – talijanskog, slovenskog i hrvatskog, te sjećanjima na osobne susrete sudionika s Fulvijom Tomizzom, piscem koji je jednom rekao da ima hrvatsku krv, a talijansku dušu. </p>
<p>Upravo ideja suživota ta tri pogranična naroda, koju Tomizza duboko zagovara u svojim djelima, trajno je nadahnuće ovogodišnjeg, ali i svih budućih skupova koji će se organizirati u čast tome piscu. »Tomizza je bio apostol suživota hodoćasteći jednako rado u Vodnjan, Umag, Zagreb, Split, Frankfurt, Oslo ili Pariz. Čitav svoj život govorio je da Istra nije ni Talijanska, ni Slovenska, ni Hrvatska, te da odbija izbor aut... aut..., već želi biti et... et...«, rekao je književnik Milan Rakovac, koji je i osmislio čitav skup prije tri godine. </p>
<p>Važnost čitavog događaja prepoznala je i politika, pa je na otvorenju tršćanskog dijela simpozija bio Vjekoslav Tomašić, hrvatski konzul u tom gradu, koparski dio skupa otvorila je slovenska ministrica kulture Andreja Rihter, a umaški dio dr. Antun Vujić, ministar kulture RH. Simpozij se odvijao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Županije istarske i grada Umaga, a realiziralo ga je umaško Pučko otvoreno učilište.</p>
<p> Već idući skup posvećen Fulviju Tomizzi donijet će jednu značajnu novost, naime Grad Umag rasposat će natječaj za literarne radove srednjoškolaca i studenata s toga trograničja, a slijedećih se godina planira također komornije i znanstvenije pozabaviti Tomizzinim djelom. Spomenimo i to da je dan zanimljiv prijedlog da se na zagrebačkom Sveučilištu otvori kolegij posvećen Fulviu Tomizzi. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Intermezzo prije Kassela</p>
<p>U Galeriji »Mala« kipar Ivan Kožarić izveo »intervenciju« o temi svoga skorašnjeg gostovanja na izložbi Documenta 11 u Kasselu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Već smo davno kipara Ivana Kožarića, tog 80. godišnjeg dječarca i akademika, zbog njegove nevjerojatne sposobnosti da život združi s umjetnošću i umjetnost sa životom prozvali »papom« konceptuale.</p>
<p>Možda nitko u hrvatskoj umjetnosti nije toliko eksperimentirao i istraživao, oslobađao umjetničke forme, stvarao konceptualističke »arhetipove«, serije crteža i »spontanih« skulptura, pronalazio lijepo u ružnome, reciklirao i redizajnirao, bojao sve od ateljea do skulptura, dokazujući da granice umjetnosti – doista sežu u beskraj tragična života.</p>
<p> Ta nije li uzrujao čitav grad svojim »Prizemljenim suncem« u Bogovićevoj po kojem i danas frustrirani škrabaju. A nije zalud bio možda najprobitačniji član Gorgone! Uronjen u beskonačnost svijeta, rekli bismo, zapažao je ljepotu, bolje rečeno kvalitetu oblika onoga, na što drugi tek odmahnu rukom! Nitko poput njega, nije dokazao da stvarnost sama po sebi jest umjetničko djelo, i obrnuto, naravno.</p>
<p> Nakon izvanrednog uspjeha u Parizu, kao uvertiru svog skorašnjeg gostovanja na Documenti 11, Kožarić je je subotu u galeriji Mala izveo intervenciju posvećenu – upravo Kasselu u koji seli čak 6 000 radova! Djelić svog ispražnjenog ateliera nakon velikog pakiranja prije druge velike izložbe preselio je u galeriju koja doista odiše »kožarićevskim ambijentom«. Na ulazu su vaze s cvijećem, koje glazbenom pratnjom oplakuje pjev ptica iz zvučnika. Na zidu nas dočekuju pasteli mačke, maslačka, ptice, potom jedan apstraktan rad, svi nastali nakon Pariza. Ispod leži razbacana inventura ateliera – letvice, vaza, zgužvani aluminij, te platnena vrećica s komadima cigle.</p>
<p> Nasuprot ulaza najnovija je slika spirale ispod koje stoji napuhana dječja lopta! Posebna polica ispunjena je flašama – smećem izbačenim iz ateliera. Na podu su centralno mjesto zauzeli stari bicikl, zgužvana aluminijska folija i velika kartonska kutija s rolama što je ostala od pakiranja za Kassel. U jednom je izlogu skulptura »Sfera« iz 1959. i crtež cvijeta kojeg je kipar načinio na komadu platna nađenom na smetlištu. U drugom je izlogu košara s orasima, i napuhane plastične vrećice, dok drugi veliki izlog rese zdjelica, komadi drva, rad »Ludilo zelenila« i veliko odbačeno platno iz tvornice. Pa ako niste vjerovali da svaki oblik ovoga svijeta ima svoju vrijednost, prirodu i moć – sada to možete učiniti.</p>
<p>Na posljetku, valja naglasiti da su umjetniku velike uspjehe u Kasselu poželjeli likovni kritičar Darko Šnajder i pročelnik za kulturu grada Zagreba Vladimir Stojsavljević, u ovom trenutku kada galerija »Mala« postaje most između dva velika izložbena događaja, sigurno kapitalna za hrvatsku kulturu.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Festival koji je ustrajao</p>
<p>U Vukovaru, Vinkovcima, Županji i Iloku bit će prikazano dvadeset kazališnih predstava iz prošlogodišnje produkcije, što ih je odabrao Vili Matula / Medijski pokrovitelj Devetog festivala glumca, koji će potrajati do 20. svibnja, je novinska kuća »Vjesnik«</p>
<p>VUKOVAR, 12. svibnja</p>
<p> – »San ivanjske noći« Williama Shakespearea u izvedbi zagrebačkog Kazališta »Komedija« bila je prva od dvadeset predstava koje će biti prikazane tijekom održavanja Festivala glumca na području Vukovarsko-srijemske županije. A tom predstavom, nakon što je vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer i službeno u subotu na večer u kino dvorani u Borovu Naselju otvorio festival, započela je ta kulturna manifestacija koja se održava već devet godina.</p>
<p> Ovogodišnji grad domaćin Festivala glumca je Vukovar, a predviđeno je da se predstave igraju i u Vinkovcima, Županji te Iloku. Izbornik ovogodišnjeg Festivala je Vili Matula koji je, kako je rekao na svečanosti otvorenja, od četrdeset tri ponuđene predstave iz prošlogodišnje produkcije odabrao dvadeset predstava. »Činjenica je da upravo iz Slavonije dolaze neka od najvećih imena hrvatskoga glumišta. Čini mi se da Slavonija uistinu ima to neko plodno tlo na kojem rastu ljudi što imaju taj duh«, rekao je među inim Vili Matula koji je mjesto izbornika ove godine iznimno preuzeo od dosadašnjeg umjetničkog ravnatelja i izbornika Vanje Dracha. </p>
<p>Prikazane predstave natjecat će se za festivalske nagrade – za Nagradu »Fabijan Šovagović«, koju će dobiti dva najbolja glumca i glumice, te za Nagradu »Ivo Fici«, za najbolje umjetničko ostvarenje mladom glumcu odnosno glumici do 28 godina života. Ovom devetom Festivalu glumca domaćin je glumac Tonko Lonza, a nazočne je pozdravio i predsjednik Festivalskog odbora Zvonimir Torjanac. Ustvrdivši kako je za devetogodišnje postojanje festivala svakako zaslužna i vjerna kazališna publika jer bez nje, kao i bez glumaca, nema kazališta. Torjanac je naglasio da je festival, zajedno sa sudionicima, ustrajao svih tih prethodnih godina i povećao broj predstava. Produkcije su sve kvalitetnije, a posebno je izražena gostoljubivost Slavonije i njezinih ljudi za trajanja te manifestacije. </p>
<p>Medijski pokrovitelj Devetog festivala glumca, koji će potrajati do 20. svibnja, je novinska kuća »Vjesnik«. Festival su, inače, 1994. utemeljili Hrvatsko društvo dramskih umjetnika i Vukovarsko-srijemska županija. </p>
<p>Snježana Čanić-Divić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nagrade u Orlandu</p>
<p>U svome prvom sudjelovanju na konvenciji Buena Vista Home Entertainmenta, predstavnici Continental filma ostvarili su zapažen uspjeh osvajanjem dviju nagrada: za najbolji prodajni rezultat s filmom »Pearl Harbor« i za najbolju »priredbu« godine </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Continental film posljednjih desetak godina izrastao je u jednu od najmoćnijih hrvatskih kino, video i DVD distribucija u ovom dijelu Europe, a svojim ugledom i stručnošću osoblja nametnuli su se i američkim partnerima s kojima redovito i uspješno surađuju. To više što je riječ o utjecajnim i zahtjevnim američkim kompanijama Columbia Pictures, iza koje stoji moćni Sony, te Fox International i Buena Vista Home Entertainment, dakle, Disneyeva video i DVD produkcija. Predstavljati tako ugledne partnere značilo je sve ove godine ispunjavati brojne uvjete i pri tome izboriti visoko mjesto na domaćem tržištu, ali u međunarodnoj konkurenciji.. </p>
<p> Da su opravdali očekivanja partnera iz Buena Viste, svjedoče dva priznanja koja su nedavno dobili u Orlandu. Odonud se vratila tročlana ekipa Continental filma s dvije prestižne nagrade što su im pripale upravo za profesionalna dostignuća i uspjeh, koji su pokazali predstavljajući američki film u Hrvatskoj.</p>
<p> Kako nas je informirao Ivor Šiber, direktor prodaje, Hrvatska – odnosno njezin predstavnik Continental Film – bila je prvi put sudionik svjetske konvencije Buena Vista Home Entertainmenta, vodeće svjetske video kompanije na Konvenciji što je održana u Orlandu na Floridi, od 21. do 26. travnja. Na njoj su bili predstavnici ureda Buena Viste i licencni partneri iz cijeloga svijeta, a Continental film predstavljali su Vladimir Šobat (potpredsjednik), Martin Milinković (direktor marketinga) i Ivor Šiber.</p>
<p>Na konvenciji je definirana marketinška i prodajna strategija kompanije za slijedeću godinu i podijeljene su nagrade za najveća dostignuća u 2001. godini. Nagrade su dodijeljene za ostvarene uspjehe na području marketinga i prodaje za dva najveća projekta u Buena Vista Home Entertainmentu prošle godine, a to su bili igrani film »Pearl Harbor« i animirani film »Snjeguljica i sedam patuljaka«. U konkurenciji licencnih partnera iz cijelog svijeta jedino je Continental film osvojio dvije nagrade, i to za najbolji prodajni rezultat s filmom »Pearl Harbor« te za nauspješniju priredbu godine, organiziranu za promociju istog filma. Pri dodijeli nagrade za predstavljanje filma posebno je istaknuta kreativnost i originalnost projekta koji je Continental film zamislio i ostvario u suradnji s marketinškom agencijom Monumentum. Zanimljivo je da su Continentalovci sjajno plasirali i s drugim projektom, »Snjeguljicom i sedam patuljaka«, za koji su ostvarili zavidan prodajni rezultat i visoko drugo mjesto. </p>
<p> – Mi u Continental filmu iznimno smo ponosni na osvojena priznanja – kaže tim povodom Vladimir Šobat. – Ona su samo nastavak već osvojenih nagrada i priznanja što smo ih dobili, kao na primjer onu vrlo značajnu nagradu u povodu promocije filma »Tigar i Zmaj«, rađenu u suradnji s HT Hinetom. To su naglasili i predstavnici Buena Viste u Orlandu. Svjesni smo da nas visoki standardi što smo ih uspostavili još više obvezuje da u idućim projektima ostvarimo sve bolji rezultat, kako u marketinškom tako i u prodajnom smislu. Naime, riječ je o izvrsnim ostvarenjima koja to zaslužuju, kao što su film »Ljepotica i Zvijer«, jedan od najljepših Disneyevih klasičnih crtića svih vremena, i mnogi drugi izvrsni naslova. </p>
<p> Jedna od posljedica nagrada dobivenih od Buena Viste jest i dogovor za hrvatsku sinkronizaciju animiranih filmova Walta Disneyja. Navedeni uspjesi plod su timskog rada, kreativnih pojedinaca i pravilnog izbora marketinških partnera, na što smo mi u Continental filmu osobito ponosni – zaključio je Vladimir Šobat. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kriza novinara kao subjekta</p>
<p>Mediji u Istočnoj i Srednjoj Europi mogu dosegnuti zapadni uzor samo razvojem političke i civilne kulture u tim zemljama, a nikako i oponašanjem Zapada, piše Karol Jakubowicz</p>
<p>Hrvatska javnost dobila je u najnovijem dvobroju »Medijskih istraživanja« (br. 1-2 za 2001.), našega jedinog znanstveno1 časopisa koji se bavi publiciranjem tema vezanih za istraživanje medija, pregršt novih članaka domaćih i stranih autora.</p>
<p>Prije svega, potrebno je izdvojiti Karola Jakubowicza, profesora na Institutu za novinarstvo Varšavskoga sveučilišta, čija deskriptivno analitička studija pod naslovom »Zapadnjaštvo i pozapadnjenje, društvene i medijske promjene u Srednjoj i Istočnoj Europi – slučaj Poljske«, problematizira pitanje prilagodbe javnog informiranja u zemljama Istočne i Srednje Europe, kojima je između ostalog značajna i visoka politizacija javnog života, nemoćna država i nemoćno civilno društvo. Željena transformacija ne može se postići samo formalnim promjenama institucionalne strukture u okviru normativnoga pristupa. Tomu može pridonijeti samo razvoj političke i civilne kulture u tim zemljama, a nikako i oponašanje Zapada, kaže Jakubowicz.</p>
<p>Članak Melite Poler Kovačič, s Odsjeka za komunikologiju Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, govori o krizi novinarstva kao krizi etike. Teza napisa jest da je kriza etike u novinarstvu zapravo kriza novinara kao subjekta.</p>
<p>Slijedi pregršt članaka domaćih i stranih autora, među kojima je nedvojbeno potrebno predstaviti Zalu Vojčič s člankom o povijesno kritičkom pregledu pristupa medijima, Jasenku Zajec koja govori o elektroničkim serijskim publikacijama na mreži te svako Stevena Rossa, profesora sa Sveučilišta Kolumbija, koji piše o kreiranju i upotrebi instrukcijskih CD romova.</p>
<p>Najnoviji dvobroj ovog znanstvenog časopisa, koji kao urednik potpisuje Nada Zgrabljić, donosi dva vrijedna članka vezana za povijest novinarstva. Prvi je članak Nenada Senića o uspostavi novoga medijskog sustava u Sloveniji nakon Drugoga svjetskog rata, a drugi je izuzetno štivo iz pera Božidara Novaka, iznimno cijenjenog novinara starije generacije, na temu o ulozi i doprinosu medija i hrvatskoga novinstva u Hrvatskome proljeću.</p>
<p>Konačno, »Medijska istraživanja« donose i prikaze novih knjiga iz područja medijske teorije i medijskih fenomena te prikaze skupova.</p>
<p>Budući da su »Medijska istraživanja« naš jedini znanstveni časopis takvog profila, čije je mišljenje pozitivno vrednovano i u inozemstvu, ostaje nam samo da se nadamo kako će i dalje zadržati tako visoku razinu stručnosti i u isto vrijeme svježinu aktualnosti.</p>
<p>Ivan Tanta</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Večer šarmantne glazbe</p>
<p> Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Uroša Lajovica izvela program posvećen Haydnu, Glucku, Grétryju i Mozartu / Novo ime: mezzosopranistica Gisela Theisen</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – U petak nam je Zagrebačka filharmonija u svojoj pretplati Crvena oktava u dvorani Lisinski priredila lijepu večer šarmantne glazbe u isto tako šarmantnim izvedbama. Program je bio stilski uravnotežen, posvećen autorima jedne zajedničke epohe: Haydnu, Glucku, Grétryju i Mozartu. Uokviren simfonijskom i orkestralnom glazbom tu se našao i jedan operni blok, zahvaljujući nastupu njemačke mezzosopranistice Gisele Theisen koju, nadamo se, nismo čuli prvi i posljednji puta.</p>
<p> Prikladno ukomponiran u program te večeri, taj operni blok odnosio se na manje poznatu operu »Alceste« Christopha Willibalda Glucka, starijeg suvremenika i Mozartova prethodnika na području opernog stvaralaštva. Blok je bio složen od dramatične uvertire i dviju neposredno nadovezenih arija; međutim, i u takvoj, više koncertnoj verziji, gošća je živahnom gestikulacijom i upečatljivom vokalnom interpretacijom ostvarivala scensku izražajnost, zahvaljujući to i veoma lijepom, snažnom glasu izjednačenih registara, iako glasom manje »mezzo« a više »sopranskim«, pa vjerujemo da u svojoj do sada desetgodišnjoj karijeri s uspjehom pjeva u programskoj knjižici navedeni, veoma širok glazbeno-scenski i koncertni repertoar.</p>
<p>Na početku večeri slušali smo Haydnovu 82. Simfoniju, zbog naglih i naoko grubih iznenađenja nazvanu »Medvjed«. Dirigent i orkestar koji je (opravdano) cijelu večer svirao u smanjenom simfonijskom sastavu ostvarili su pomalo opreznu izvedbu, koja svakako nije iznevjerila velikog skladatelja bečke klasike. Na početku drugog dijela večeri obradovalo nas je upoznavanje izrazito šarmantne baletne glazbe iz opere »Zemire i Azor« André Grétryja, čije je odlomke maestro Lajovic vrlo pažljivo oblikovao u njihovu jednostavnom glazbenom kazivanju. </p>
<p>A biser je došao na kraju: Mozartova trideset i prva, ali još uvijek mladenačka Simfonija u D-duru, označena kao »Pariška«, jer je 22-godišnji majstor blaziranoj pariškoj glazbenoj javnosti želio predstaviti svoju već nesputanu skladateljsku maštu i svoje superiorno tehničko umijeće, jednako u tematskoj razradi kao i u kolorizmu instrumentalizacije. I zbog toga je upravo taj rani majstorov opus osjetljiv zalogaj za izvođače, jednako dirigenta kao i glazbenike koji se moraju dokazati i finim solističkim detaljima. Zahvaljujući dovoljno ležernoj umješnosti velikog umjetnika za dirigentskim pultom izvedba se odlikovala ne samo preciznošću nego i isticanjem šarma te glazbe u kojoj se već naslućuju dostignuća jednog »Figarovog pira« i zrelih simfonijskih djela. Svaka čast maestru Urošu Lajovicu i glazbenicima Zagrebačke filharmonije, kojoj je tu večer bio na čelu mladi koncertni majstor, ukrajinski violonist Orest Shourgot.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Austrijski ekspresionisti u ljubljanskoj gradskoj galeriji</p>
<p>LJUBLJANA, 12. svibnja</p>
<p> – U ljubljanskoj Mestnoj galeriji otvorena je izložba slika i crteža austrijskih ekspresionista Antona Koliga i Franza Wiegelea pod nazivom »Čovjek i žena«. Postav izložbe austrijskih slikara, koja je otvorena u prošlu srijedu a bit će otvorena do 25. svibnja, čine isključivo muški i ženski aktovi. Anton Kolig (1886.-1950.) i Franz Wiegele (1887.-1944.) živjeli su prije Drugoga svjetskog rata u selu Noetsch (slovenski Cajna) u Koruškoj. Kolig je podrijetlom iz Moravske, a Wiegele iz slovenske obitelji u Noetschu. U epohi ekspresionizma igrali su zapaženu ulogu. Već 1911. godine priključili su se skupini oko Egona Schielea i Oskara Kokoschke. Godine 1944. postali su žrtvama jedne navodno slučajno bačene avionske bombe. Wiegele je poginuo, a Kolig bio teško ranjen. Izložba je priređena u suradnji s austrijskim galerijama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>KRŠĆANSKI BARBARI U SVETOJ ZEMLJI</p>
<p>Mirno nastavljali osvajati Palestinu </p>
<p>Egipatska vojska od gotovo dvadeset tisuća ljudi, pod zapovjedništvom Charafa, sina vizira al-Afdala, stigla je u Palestinu i kod Ramle, u blizini luke Jaffe, uspjela zaskočiti Badouinove snage. Sâm se kralj uspio spasiti samo legavši u trsku. Većina je njegovih vitezova bila što pobijena, što zarobljena. Tog je dana kairska vojska mogla sasvim lako osvojiti i Jeruzalem...</p>
<p>PIŠE: AMIN MAALOUF </p>
<p>Tri stotine Franđa je potuklo mnogo tisuća muslimana? Čini se, međutim, da je izvještaj arapskog historika ipak utemeljen u stvarnosti. Najvjerojatnije je objašnjenje da je Dukak tripolskom kadiji želio vratiti milo za drago zbog njegove uloge u zasjedi na Nahr-el-Kalbu.</p>
<p>Izdaja Fakhr el-Mulka onemogućila je eliminaciju utemeljitelja Jeruzalema. Osveta damaskoga kralja omogućila mu je stvaranje četvrte franačke države: grofovije Tripoli.</p>
<p>Šest tjedana poslije toga ponižavajućeg poraza, dogodila se još jedna demonstracija nehajnosti upravljača te regije, jer su se pokazali nesposobnima da unatoč brojčanoj prednosti iskoriste pobjedu.</p>
<p>Prizor se odigrava u svibnju 1102. Egipatska vojska s gotovo dvadeset tisuća ljudi, pod zapovjedništvom Charafa, sina vizira al-Afdala, stigla je u Palestinu i kod Ramle, u blizini luke Jaffe, uspjela zaskočiti Badouinove snage.</p>
<p>Sâm se kralj uspio spasiti samo legavši u trsku. Većina je njegovih vitezova bila što pobijena, što zarobljena. Tog je dana kairska vojska mogla sasvim lako osvojiti i Jeruzalem, jer je, kako javlja Ibn al-Athir, grad bio bez obrane a franački kralj u bijegu.</p>
<p>Neki rekoše Charafu: »Idemo osvojiti Sveti grad!« Drugi mu pak rekoše: »Osvojimo radije Jaffu!« Charaf se nije mogao odlučiti. Dok se on tako premišljao, Franđi su preko mora dobili pojačanje, pa se Charaf morao vratiti ocu u Egipat.</p>
<p>Shvativši da mu je pobjeda izmakla za dlaku, gospodar je Kaira odlučio dogodine krenuti u novu ofenzivu, i onda opet prekogodine.</p>
<p>Ipak se pri svakom pokušaju između njega i pobjede ispriječio neki nepredviđen događaj. Jednom je to bila zavada egipatske flote s kopnenom vojskom. Drugi put je to bila slučajna pogibija zapovjednika pohoda, što je u njegovoj vojsci izazvalo rasulo.</p>
<p> Taj je vojskovođa bio hrabar, veli nam Ibn al-Athir, ali krajnje praznovjeran. Bili su mu prorekli da će umrijeti zbog pada s konja, pa kad su ga postavili za namjesnika Bejruta, zapovjedio je da se iz ulica povadi sva kaldrma kako mu se konj ne bi poskliznuo.</p>
<p>Ipak mu sav oprez nije pomogao protiv sudbine. U boju mu se konj, naime, propeo iako nije bio napadnut, i tako se vojskovođa srušio usred svoje vojske.</p>
<p>I sljedeće vezirove ekspedicije, bez šansi, bez mašte, bez hrabrosti, redom su završile žalosno. A cijelo su to vrijeme Franđi mirno nastavljali osvajati Palestinu.</p>
<p>Nakon zauzeća Haife i Jaffe, u svibnju 1104. Franđi su napali lučki grad Akru, koji je, zbog prirodne luke, mogao primati brodove i ljeti kao i zimi. </p>
<p>Videći da ne stiže pomoć, egipatski je namjesnik zatražio slobodan prolaz za sebe i stanovnike grada, veli Ibn al-Qalanissi. Badouin im je obećao da ih nitko neće dirati. </p>
<p>Kad su, međutim, muslimani izašli iz grada sa svojim imetkom, Franđi su se bacili na njih pa ih opljačkali, a mnoge i pobili. </p>
<p>Al-Afdal se zarekao da će se za to novo poniženje osvetiti. Od tada je iz godine u godinu u napad na Franđe slao sve nove i nove vojske, svaki put u još jednu katastrofu. Prigoda propuštena u Ramli u svibnju 1102. nije se više pružila.</p>
<p>Franđe je od uništenja i na sjeveru spasila nesposobnost emira. Nakon zarobljavanja Bohemonda u kolovozu 1100., kneževina što ju je osnovao u Antiohiji sedam je mjeseci ostala bez poglavara, praktički bez vojske, ali ni jedan od susjednih monarha, ni Redwan, ni Kilij Arslan, ni Danišmend, nije ni pomislio to iskoristiti. </p>
<p>Ostavili su Franđima vremena da izaberu regenta Antiohije, u ovom slučaju Tankreda, Bohemondova nećaka, koji je svoj posjed preuzeo u ožujku 1102. i koji je, da potvrdi svoje prisustvo, poharao okolicu Alepa, a potom i Damaska. </p>
<p>Redwan se ponio još kukavnije od svog brata Dukaka. Dao je Tankredu do znanja da će udovoljiti svim njegovim hirovima samo ako ode. Arogantniji no ikad, Franđ je od njega zatražio da na vrh minareta velike džamije u Alepu postavi golem križ.</p>
<p> Redwan je pristao i na tu žrtvu. Bilo je to poniženje koje, kako ćemo vidjeti, neće ostati bez posljedica!</p>
<p>»U proljeće 1103. Danišmend, kojemu su bile dobro poznate sve Bohemondove ambicije, ipak ga je odlučio pustiti, ne tražeći za to nikakvih političkih ustupaka. Zatražio je od njega sto tisuća denara otkupa i oslobađanje zarobljene kćeri Jaghija Sijana, bivšeg gospodara Antiohije. To je Ibn al-Athira upravo zgranulo.«</p>
<p>Izašavši iz zatvora, Bohemond se vratio u Antiohiju, i tako obodrio svoje, te nije oklijevao da svoj otkup naplati od stanovnika okolnih gradova. Tako su muslimani pretrpjeli štetu zbog koje su zaboravili svu korist od zarobljavanja Bohemonda!</p>
<p>Nakon što je tako na račun mjesnog stanovništva »refundirao« sav trošak, franački je knez dao na širenje svog imanja. </p>
<p>U proljeće 1104. Franđi Antiohije i Edesse zajedno su napali utvrđeno mjesto Harran koje dominira golemom ravnicom što se proteže uz Eufrat i zapravo kontrolira komunikacije između Iraka i sjeverne Sirije.</p>
<p>Sam grad nije posebno zanimljiv. Ibn Džubeir, koji ga je posjetio nekoliko godina poslije, opisao ga posebno obeshrabrujućim izrazima.</p>
<p>»U Harranu, voda ne zna za svježinu, a silna jara te pećnice bez prestanka prži sve njegove zemlje. Nigdje se ne može naći ni kutak sjene za popodnevni počinak; diše se samo s težinom na plućima. Harran izgleda kao napušten na goloj ravnici. On nema sjaj grada, i njegovi prilazi nisu uljepšani nikakvim ukrasom.«</p>
<p>Ali je zato njegova strateška vrijednost bila pozamašna. Kad bi ga zauzeli, Franđi bi mogli produžiti prema Mosulu pa i samom Bagdadu. U međuvremenu, njegov bi pad omogućio opkoljavanje alepskog kraljevstva.</p>
<p> Bili su to, dakako, ambiciozni ciljevi, ali napadačima nije manjkalo hrabrosti. A osim toga su njihovim nakanama pomagale i podjele u arapskom svijetu.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Počela »operacija iz Japana u Južnu Koreju«</p>
<p>Izbornik Mirko Jozić iz Zagreba je poveo 20 nogometaša, dočim će braća Robert i Niko Kovač iz Bayerna doći direktno u austrijski sportski centar. Tri igrača iz Bayer Leverkusena - Vranješ, Živković i Babić - propustit će ovaj dio priprema zbog obaveza u finalu njemačkog kupa</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija započela je s pripremama za nastup na Svjetskom prvenstvu u Japanu i Južnoj Koreji (31. svibnja do 30. lipnja). Na sedmodnevne pripreme u austrijski Faak am See izbornik Mirko Jozić iz Zagreba je poveo 20 nogometaša, dočim će braća Robert i Niko Kovač iz Bayerna doći direktno u austrijski sportski centar. Tri igrača iz Bayer Leverkusena – Vranješ, Živković i Babić – propustit će ovaj dio priprema zbog obaveza u finalu njemačkog kupa.</p>
<p>Dakle, iz Zagreba prema Austriji krenuli su Butina, Pletikosa, Vasilj, Jarni, Sablić, Šarić, Šerić, Šimić, Šimunić, Prosinečki, Soldo, Tomas, Vugrinec, Balaban, Bokšić, Olić, Rapaić, Stanić, Šuker i Vlaović.</p>
<p> Dakako, na ispraćaju reprezentativaca okupili su se brojni novinari koji su uzaludno očekivali da čuju i riječ-dvije od izbornika Jozića prije početka priprema za najvažnije natjecanje ove generacije. Izbornika, nažalost, nisu dočekali. Zapravo jesu, ali od njega nisu mogli dobiti ni najsitniju informaciju.</p>
<p>– Nemam vam što reći, a da već nisam rekao na konferenciji za novinare prije dva dana. Ne, neću se obratiti novinarima, niti pojedinačno, niti svima zajedno!</p>
<p>Doista, zar je zaista potrebno izbjegavati novinare uoči odlaska na pripreme za jedno toliko bitno natjecanje, ispričati, pa makar i ponoviti što se očekuje od austrijskih vježbi. Izbjegavanje novinara Joziću je postala uobičajena pojava poput jutarnjeg doručka.</p>
<p>Mnogi izbornikovo ponašanje tumače kao strah, dok se drugi drže zaključka kako je izbornikovo nepovjerenje prema novinarima uvjetovano željom da se obrani od neprimjerenih kritika. Kojih, istina, zna biti, no njegova preosjetljivost i te kako mu može otežati zahtjevan posao na SP.</p>
<p> Izbjegavanjem novinara, pak, Jozić sam sebi otežava situaciju. Prije ili kasnije i novinari i izbornik doći će u situaciju kada će međusobno teško moći sakriti animozitet kojeg će zacijelo steći nakon ovakvih situacija.</p>
<p> Novinari će u imalo osjetljivijoj situaciji pomisliti kako »Jozić od njih svjesno stvara neprijatelje«, dočim će se izbornik nakon dva-tri napisa teško oteti dojmu kako su »oni doista neprijatelji«.</p>
<p> Nakon takvog raspleta, kojeg ni u kojem slučaju ne želimo, bilo bi žalosno da reprezentacija dođe u sličnu situaciju kao na EP 1996. godine na u Engleskoj. Popucale komunikacije između izbornika i igrača s jedne strane, te novinara s druge, imalo bi velike posljedice.</p>
<p>Uostalom, već se prije puta u Austriju dalo zamijetiti da neki igrači ne žele s novinarima razgovarati.</p>
<p>Dario Šimić bio je jedan od prvih koji se pojavio u hotelu »Sheraton« uoči puta u Austriju. Vidno dobrog raspoloženja rekao je:</p>
<p>– Napravio sam dosta jake treninge i mislim da idem prema potpunom ozdravljenju. Osjećam se sve bolje i vjerujem da ću na pripremama u Austriji još popraviti svoju kondiciju. Svjetsko prvenstvo nosi izniman motiv i svi ćemo prionuti poslu na pripremama, samo da nas ne poremete ozljede. Stalno razmišljam o ozljedi Tudora, silno mi ga je žao, čujemo se i znam koliko mu je teško.</p>
<p>Reprezentacija se s austrijskog dijela priprema vraća u Zagreb 18. svibnja, dan kasnije u poslijepodnevnim satima kreće se iz Zagreba prema Frankfurtu, potom za Tokyo. Prva utakmica protiv Meksika je na rasporedu 3. svibnja.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prosinečki:»Ne znam zašto govore da sam nespreman« </p>
<p>»Ne osjećam nikakve zdravstvene tegobe, posve sam zdrav. Ne razumijem zašto se mene toliko apostrofira kao nespremnog igrača. Pa ja sam ove godine odigrao 38 utakmica, nisam se ozlijedio i sve sam ih odigrao u dobroj formi. Super se osjećam. Mogu reći da jedva čekam da započne svjetska smotra«, kaže Prosinečki </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Robertu Prosinečkom nastup na Svjetskom prvenstvu u Japanu i Južnoj Koreji (31. svibanj – 30. lipanj) bit će treća svjetska smotra u karijeri. Igrao je na SP još 1990. godine za reprezentaciju Jugoslavije, osam godina kasnije u hrvatskom dresu je sudjelovao u najvećem trijumfu našeg nogometa, osvajanju brončane medalje u Francuskoj. Sada kao jedan od najiskusnijih predvodi Hrvatsku na prvenstvu u Aziji. </p>
<p>Prije odlaska na prvi dio priprema u austrijski Faak am See Prosinečki se ne ustručava prognozirati rasplet globalnog spektakla koji se sprema u Japanu i Južnoj Koreji. </p>
<p>– Očekujem da ćemo izboriti plasman u drugi krug. Bit će teško, ali se mora vjerovati u to. Favoriti prvenstva? Gledajte, svako svjetsko prvenstvo donese neko iznenađenje. uvijek je to tako. Jednom u polufinale dođe Bugarska, drugi put Poljska, pa bila je tu i Hrvatska. Inače, favorita je više. Ja ću posebno pratiti Englesku u kojoj sam igrao zadnjih godinu dana, Španjolci bi mogli biti odlični, ne smije se zanemariti Portugal, a zna se da kao prvi favoriti slove Argentinci i Francuzi. Utakmice će biti žestoke i kvalitetne, u sudaru ovih reprezentacija teško je prognozirati pobjednike. </p>
<p>•Što bi nastupajuće svjetsko prvenstvo moglo promijeniti u današnjem nogometu. Stručnjaci obično kažu da nakon jednog SP dolazi era drugačijeg nogometa, što onda ovo prvenstvo donosi?</p>
<p>– Vjerujem da će se u Japanu i Južnoj Koreji igrati pravi, spektakularni nogomet, a uvjeren sam da će i azijska organizacija nadmašiti sve prethodne. Postoje svi preduvjeti za jednomjesečni nogometni praznik. Ovo je moje treće svjetsko prvenstvo i mislim da imam pravo ocjenjivati i kvalitetu igara ne prethodnim prvenstvima, kao i organizacijske dosege. Na SP će se igrati kvalitetno i napadački, nogomet će evoluirati još jednom, sve će biti još bolje i još zanimljivije. </p>
<p>• Kako Vi igrači podnosite dugo razdoblje bez obitelji i prijatelja, bojite li se nostalgije ako u Japanu ostanemo dugo kao i u Francuskoj?</p>
<p>– Ostanemo li dugo u Aziji ne bi smjelo biti nikakvih poteškoća. Kamo sreće da ostanemo što duže. Svi smo mi profesionalci i navikli smo na odvojen život. Svjesne su i naše supruge, cure, očevi i majke, djedovi i bake da je naš život takav. Svi će oni drhtati zajedno s nama i ne vidim u tome nikakav problem. Možda će nas u ponekim trenucima primiti nostalgija, ali to je naš posao koji takva stanje ne trpi previše. Budite bez brige, znat ćemo se mi sami postaviti u svojoj samoći.</p>
<p>• Je li možda još uvijek aktualan vaš odlazak u nogometnu pečalbu u Japan nakon svjetskog prvenstva?</p>
<p>– Ne znam hoću li na jesen otići u Japan. Imao sam nedavno izvjesne ponude za odlazak u Japan, pregovori su trajali nekoliko dana a to mi se nije sviđalo. Stoga sam odustao. Tako da sumnjam da ću poslije Svjetskog prvenstva završiti u Japanu. Mislim da mi je igranje u Europi posve realna opcija nakon svjetske smotre. Uopće ne razmišljam o mogućim kombinacijama gdje bi zaigrao nakon SP. Time se ne želim opterećivati, najbitnije mi je biti spreman i pomoći reprezentaciji u njenim ambicijama. Bio sam s reprezentacijom u Japanu 1997. godine na Kirin Kupu. Oduševila me atmosfera na japanskim stadionima, nakon desetak dana bili smo prepuni dojmova. Tako će biti i na prvenstvu. U Japan odlazim kao optimist i tvrdim da nećemo razočarati naše navijače. </p>
<p>• Mnogi vas prozivaju da ste nepripremljeni i u slaboj kondiciji? Doista, jeste li zdravi i spremni i koliko vas smetaju takve riječi?</p>
<p>– Zadovoljan sam kako se osjećam. Istina, u Pečuhu protiv Mađarske nisam puno igrao. U dogovoru sa izbornikom malo sam se odmorio. No, vrlo zadovoljan sam s onim što sam odigrao. Tjedan dana predaha je dobra stvar za organizam, svima nam je to bilo potrebno. Sada ćemo se u austrijskom Faak am Seeju svi raditi na fizičkoj spremi. Neki igrači koji su sve donedavno bili pod velikim opterećenjima će manje raditi, drugi koji dugo nisu imali utakmice i osvježili su se radit će više. Što je i normalno. Tjedan dana bit će posve dovoljno da se kvalitetno pripremimo, a ne smije se zaboraviti da ćemo i u Japanu biti dva tjedna skupa prije prve utakmice protiv Meksika. Osobno, ne osjećam nikakve zdravstvene tegobe. posve sam zdrav. Ne razumijem zašto se mene toliko apostrofira kao nespremnog igrača. Pa ja sam ove godine odigrao 38 utakmice, nisam se ozlijedio i sve sam utakmice odigrao u dobroj formi. Super se osjećam i mogu reći da jedva čekam da započne svjetska smotra. </p>
<p>• Neigranje Tudora za reprezentaciju će biti veliki nedostatak, smatrate li da se njegovo nenastupanje može nadoknaditi? </p>
<p>– Prvo, velika je šteta za Tudora samog. Razumijem ga kako mu je. Dakako, velika je to šteta i za našu reprezentaciju. Svima nama je žao. I bez Tudora nismo promijenili svoje ambicije. Ako damo sve od sebe i budemo dobro igrali, zaboravit će se na Tudora. </p>
<p>•Svi govore da je prva utakmica protiv Meksika 3. lipnja najbitnija. Možemo li pobijediti Meksiko?</p>
<p>– Nadam se da ćemo pobijediti Meksiko. Ta prva utakmica je veoma bitna. Pobjedom bi otvorili vrata drugog kruga, a i ostale utakmice bi igrali bez opterećenja. Slična je to situacija kao na prošlom SP kad smo svi žudili za pobjedom u prvoj utakmici protiv Jamajke. Sve ostalo onda je bilo lakše</p>
<p>•Može li se usporediti ugođaj u reprezentaciji sada i onda prije četiri godine?</p>
<p>– U nekim stvarima da, u drugima ne. Uglavnom, osjeća se ona pozitivna nervoza pred najvažnije natjecanje. Ta će nervoza rasti sve do prve utakmice i nju treba pozitivno iskoristiti...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kranjčarov nasljednik - jeftin trener</p>
<p>Odlaskom iz kluba s razlogom uvrijeđenog Zlatka Kranjčara, koji nije želio (sa)čekati što će s njime ubuduće biti u klubu, naime, kao da je potezom ruke iz Zagrebovih prostora istisnuto pozitivno i optimističko zračenje koje je on donio sa sobom / </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Nisu stari Latini bez razloga izmislili uzrečicu »margarita ante porkosa«. Ili, u prevodu koji će možda nekomu u Kranjčevićevoj zazvučati vrlo grubo i uvredljivo: »Ne bacajte biserje pred svinje«. Drugim riječima, nisu li ipak djelimice u pravu neki, srećom u velikoj manjini, koji su papagajski ponavljali da još nije vrijeme da bilo tko izvan rutinerskog dvojca Dinamo – Hajduk, bude prvak Hrvatske? Zbog niza razloga, među ostalim i zato što odjednom nećeš znati što ćeš s »biserjem«, jer nisi u stanju prepoznati moć njegova sjaja.</p>
<p>Slikoviti primjer zašto nekomu naslov prvaka može najednom postati veći teret i briga nego moguća dobit i radost, najbolje se ogleda u Kranjčevićevoj. Jer, umjesto da svi prostori oko ovog kluba budu pretvoreni u zajedničku pjevnu melodiju – uostalom valjda je i to smisao osvajanja naslova prvaka? – na djelu je nešto sasvim drugo!</p>
<p> Odlaskom iz kluba s razlogom uvrijeđenog Zlatka Kranjčara, koji nije želio (sa)čekati što će s njime ubuduće biti u klubu, naime, kao da je potezom ruke iz Zagrebovih prostora istisnuto sve pozitivno i optimističko zračenje koje je on donio sa sobom. Gradeći ga i obogaćujući svojom purgerovštinom, svakim novim danom klub je imao sve više prijatelja, štovatelja, znanaca..., pa su se prvotne priče o jednom autobusu u koji mogu stati svi Zagrebovi navijači, vremenom izokrenule u nešto sasvim drugo, pozitivnije, veće. Zagrebačko. Nešto, što nažalost, očigledno nije u dovoljnoj mjeri prepoznato kao možda presudna činjenica za izgradnju budućeg Zagreba. Takvog Zagreba, koji bi, temeljem najava njegovih gazda, trebao biti konstanta ustroja i stabilnosti, samim time i stalnih dobrih rezultata.</p>
<p> Jest, doduše, da se Zagreb ni u svojim slavljeničkim trenucima nije mogao podičiti s iznimnim brojem gledatelja. No, stalni kroničari zbivanja u Kranjčevićevoj su svakim novim danom šampionskog hoda ipak bilježili neka nova lica na tribinama i loži. Također i neke nove klince, spremne slijediti one koji slijede ponajprije Zlatka Kranjčara. A upravo to je ono »biserje« o kojemu govorimo, koje moraš znati prepoznati, ali osjećaj za to prepoznavanje nije svakomu dan. Pogotovo ne onima koji misle da se apsolutno sve na ovom svijetu može staviti u odnos s novcem, te da su ponajprije zbog tog razloga Zagrebovi igrači osvojili naslov prvaka. Da su ga osvojili zato jer su uglavnom redovito primali plaće i nagrade, da je momčad imala dosta dobro suđenje budući da ni Dinamo ni Hajduk dugo nisu znali gdje su i što su, pa zbog toga dugo nisu posezali za svojim najsigurnijim sredstvom pri kovanju primata u hrvatskom nogometu, a to su – ljudi u crnom. </p>
<p>Kranjčar kao tvorac Zagrebove igre za prvaka, u svemu je tomu u klupskim promišljanjima nekako stavljan na posljednje mjesto zaslužnih. Neki kažu – s neskrivenom namjerom. Da nije, već bi odavno klupski čelnici prepoznali šire značnje njegovog bivstovanja u Kranjčevićevoj i nastojali ga »zavezati« za klub, dok je još bilo vremena. Dakako, i kad još nitko izvana nije Kranjčaru mahao pred nosom sa snopom novčanica. </p>
<p>S nekim igračima, i to onim starijima koje baš i neće biti lako prodati ni danas, poglavito sutra, to je učinjeno pod »mus«. S Kranjčarom, međutim, uopće nije ni pokušavano razgovarati, iako smo nebrojeno puta osobno preko ovdašnjih redaka prenosili jasne Kranjčarove signale da čeka na to. Te da ne bi imao ništa protiv da njegov ugovor bude slične novčane težine kao primjerice 32-godišnjeg Hasančića, ili isto toliko starog Dure. Makar su Kranjčara nejednom oplahivala glasine o mišljenju klupskih čelnika kako je »ludo za trenera dati takav novac«. Bez obzira što su pritom svima puna usta snova o plasmanu u Ligu prvaka, što bi klubu priskrbilo sedam milijuna eura. A u ime toga cilja svima su i puna usta pojčanja »na kojima se neće štedjeti, jer bez njih nema ostvarenja lijepih snova«.</p>
<p>Zna se, međutim, što slijedi kad si na jednoj strani izdašniji nego bi želio. Neminovnost je da na drugoj moraš stisnuti. Po mogućnosti u ovom slučaju na treneru kako god se zvao i što god postigao. Ne nameće li se samim time nedvojbeni zaključak da će Kranjčarov nasljednik biti – jeftin trener? Samim time i trener bez karizme, bez odgovarajućeg magičnog imena kao što je Kranjčarovo, a u ime kojega su mnogi i počeli svoje simpatije poklanjati Zagrebu.</p>
<p>– Ne uzrujavajte se, već će nekako biti, tješi nas jedan član Zagrebove skupštine, kojemu uopće nije bitno je li trener Cico ili Ico. I upravo zbog takve logike »da nirad ni bilo da ni nekak bilo«, nebitno da li s Kranjčarima ili bez takvih kao on, pitamo se koji je bio smisao svih onih dvorskih borbi koje su zadnjih godina razdirale Kranjčevićevu? Da li to, da se prema naprijed ide sa što je moguće jačim snagama? Ili da se dade svima na znanje da »klub to sam – jaaaaaaaa«!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Michael Schumacher »pobijedio« i u Austriji</p>
<p>Schumacherova pobjeda se stvarno može staviti u navodnike, jer istinski pobjednik je – Barrichello. Brazilac je bio najbolji vozač tijekom čitavog vikenda, startao je s prve startne pozicije i gotovo čitavu utrku proveo u vodstvu. No, ipak je u samoj završnici, doslovno u posljednjim metrima, na prvo mjesto propustio prvog vozača svoje momčadi</p>
<p>SPIELBERG, 12. svibnja</p>
<p> – Niti utrka za Veliku nagradu Austrije, sedma ovogodišnja utrka Svjetskog prvenstva, vožena na stazi u Spielbergu nije donijelo ništa novo. Ponovno su dominirali bolidi »ferrarija«, premoćno osvojivši prva dva mjesta. »Pobjednik« je ponovno Michael Schumacher, dok je Rubens Barrichello bio drugi.</p>
<p>Schumacherova pobjeda se stvarno može staviti u navodnike, jer istinski pobjednik je – Barrichello. Brazilac je bio najbolji vozač tijekom čitavog vikenda, startao je s prve startne pozicije i gotovo čitavu utrku proveo u vodstvu. No, ipak je u samoj završnici, doslovno u posljednjim metrima, na prvo mjesto propustio prvog vozača svojem momčadi. Ipak, iako se na svečanom proglašenju slušala njemačka himna, na najvišoj stubi pobjedničkog postolja stajao je Barrichello.</p>
<p>Treće i četvrto mjesto zauzeli su vozači Williams-BMW-a Juan Pablo Montoya i Ralf Schumacher, dok je peti bio pilot Jordana Giancarlo Fisichella. </p>
<p>Najuzbudljiviji trenutak ove, još jedne u nizu dosadnih utrka, zbio se u 27. krugu kada su se sudarili Japanac Takuma Sato i Nijemac Nick Heidfeld. Iako je sudar izgledao prilično opasno, te je na stazu izišao i »safety car«, te kružio 12 krugova, oba vozača izvukla su se bez ozljeda.</p>
<p> l Rezultati: 1. Michael Schumacher (Njem/Ferrari), 2. Rubens Barrichello (Bra/Ferrari), 3. Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW), 4. Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW), 5. Giancarlo Fisichella (Ita/Jordan), 6. David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes)... ukupni redoslijed, vozači: 1. M. Schumacher 54 boda, 2. Montoya 27, 3. R. Schumacher 23, 4. Barrichello 12, 5. Coulthard 10, 6. Jenson Button (VB/Renault) 8... konstruktori: 1. Ferrari 66, 2. Williams 50, 3. McLaren 14... (Z. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jamajčanska sprinterska diva sad nam je susjeda!</p>
<p>Merlene Ottey nije uzela slovensko državljanstvo kako bi bila »slovenski Pešalov«. Sa 42 godine na plećima za takvo što je prekasno, iako je još lani »stotku« trčala za vrlo dobrih 11.31 / Ottey ćemo u skoroj budućnosti vjerojatno gledati kao biomedicinsku savjetnicu slovenskih nogometaša i hokejaša, ali i brojnih drugih sportaša </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Moskva 1980. Jamajčanka Merlene Ottey osvojila je brončanu olimpijsku medalju na 200 metara... Sydney 2000. Četrdesetogodišnja Merlene Ottey osvojila je srebrnu olimpijsku medalju kao posljednja trkačica u jamajčanskoj štafeti 4x100 metara... Ljubljana 2002. Nakon višegodišnje uspješne suradnje s trenerom Srđanom Đorđevićem, Merlene Ottey dobila je državljanstvo Republike Slovenije. </p>
<p>Ovako bi izgledala »sramotno« skraćena biografija jedne od najvećih atletičarki svih vremena i apsolutne rekorderke po broju osvojenih atletskih medalja. Tijekom karijere dulje od dva desetljeća Ottey je, naime, osvojila 8 medalja na olimpijskim igrama i 14 medalja na svjetskim atletskim prvenstvima! Pamtimo ju po brojnim pobjedama i svjetskim naslovima, ali i po nevjerojatnim raspletima finalnih utrka na 100 metara na SP 1993. i na OI 1996. Oba puta je istračala u stotinku jednak reztultat kao i Gail Devers, ali je u oba slučaja neumoljivi foto-finiš presudio u korist Amerikanke. U Atlanti je Ottey olimpijsko zlato izgubila za teško izmjerljiviih 5 tisućinki sekunde! Toga su dana svi mrzili foto-finiš...</p>
<p>No, iako je čak 66 puta trčala 100 metara brže od 11 sekundi, iako su joj osobni rekordi na 100 i 200 metara blistavih 10.74, odnosno 21.64, iako je aktualna svjetska rekorderka na 200 metara u dvorani (21.87), iako je 1995. u Göteborgu postala najstarijom svjetskom prvakinjom na 200 metara (bilo joj je 35 godina!), Merlene Ottey nije uzela slovensko državljanstvo kako bi bila »slovenski Pešalov«. Sa 42 godine na plećima za takvo što je prekasno, iako je još lani »stotku« trčala za vrlo dobrih 11.31. Ottey će vjerojatno nastupati pod slovenskom zastavom (potrebno je još ishoditi dozvolu jamajčanskog atletskog saveza), no bit će to prije svega u promotivne svrhe. Vrlo dobroj slovenskoj atletici potrebna je, zapravo, više kao »magnet« za sponzore i Slovenci su ga nesumnjivo dobili u liku i djelu najtrofejnije i, za mnoge, najatraktivnije svjetske atletičarke, pa makar ona bila na samom zalasku neponovljive karijere.</p>
<p> Prema riječima Srđana Đorđevića, njezin status u slovenskoj reprezentaciji neće se ni po čemu razlikovati od statusa ostalih atletičara i atletičarki zato jer to ona sama ni ne želi. </p>
<p>Njezini su, pak, životni i poslovni planovi vezani uz poduzeće TMG–BMC koje se bavi biomedicinskim. Ottey je, inače, diplomirala biologiju, a završila je i seminar za instruktoricu na području biomedicine u sportu. Obzirom na aktualne pregovore spomenutog poduzeća, Merlene Ottey ćemo u skoroj budućnosti vjerojatno gledati kao savjetnicu slovenskih nogometaša i hokejaša, ali i brojnih drugih sportaša u Sloveniji i diljem svijeta. Merlene, međutim, ima još jednu veliku želju: napraviti u Ljubljani sprintersku akademiju za nadarene atletičarke i atletičare, kakvu je prije nekoliko godina vodila i u Kingstonu na Jamajci. Bilo kako bilo, Merlene Ottey je sada u našem susjedstvu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bondra junak Slovačke</p>
<p>Pogotkom minutu i 40 sekundi prije kraja finalnog dvoboja protiv Rusije, Peter Bondra osigurao je prvi naslov svjetskog prvaka u hokeju na ledu za Slovačku</p>
<p>GÖTEBORG, 12. svibnja</p>
<p> – Peter Bondra »srušio« Čehe! Slovaci ovih dana najviše slave upravo ovoga čovjeka, Petera Bondru, hokejaša koji je slovačkoj reprezentaciji osigurao prvi naslov svjetskoga prvaka u povijesti. Minutu i 40 sekundi prije kraja finalnoga dvoboja Svjetskog prvenstva u Švedskoj protiv Rusije ugurao je pak u mrežu za konačnih 4-3, što je ujedno označilo kraj ovoga iznimno neizvjesnog okršaja u kojem su se Slovaci, eto, prvi put u povijesti popeli na sam svjetski vrh, dok su Rusi, s druge strane, ponovno ostali bez zlata. Posljednji put su ga »uzeli« još prije devet godina.</p>
<p> Dodatno zadovoljstvo Slovacima predstavlja i to da su ovom pobjedom prekinuli dominaciju svojih susjeda Čeha, osvajača posljednja tri svjetska prvenstva. Uostalom, ovo je bila i svojevrsna osveta za poraz slovačkih hokejaša u finalu SP-a 2000. godine, kada su ih pobijedili upravo – Česi.</p>
<p> Slovaci su, uoči finalnog dvoboja protiv Rusije, imali određenu psihološku prednost, s obzirom da su u ranijem međusobnom okršaju u skupini već uspjeli svladati Ruse 6-4.</p>
<p> Pak se munjevitom brzinom odbio iz gola, tako da su suci na licu mjesta uz pomoć video-snimke morali odlučivati je li to bio pogodak ili ne. I bio je! Autor pogotka je Lubomir Visnovsky, i to nakon samo 22 sekunde igre. Bondra je, 12 minuta kasnije, nakon asistentcije Miroslava Satana i povećao vodstvo, te tako na neki način naznačio veliki trijumf Slovaka. Rusi su smanjili početkom druge trećine pogotkom Maksima Sušinskog, Satan je sedam minuta kasnije povisio na 3-1 nakon asistencije Michala Handzusa, nakon čega su se Slovaci orijentirali na obranu... Rusi su se u posljednjoj trećini vratili u igru i izjednačili rezultat pogocima Vladimira Antipova i Sušinskog. A onda je na scenu stupio Bondra...</p>
<p> Slovaci su imali iznimno težak put do finala. Prethodno su u polufinalu trebali preskočiti favorizirane Šveđane, ujedno i domaćine turnira. Osim toga, suparnik u četvrtfinalu bila im je ništa manje neugodna Kanada, osvajač zlatne olimpijske medalje iz Salt Lake Citya ove godine.</p>
<p> l SLOVAČKA – RUSIJA 4-3 (2-0, 1-1, 1-2)</p>
<p>strijelci: 1-0 Visnovsky (1.), 2-0 Bondra (12.), 2-1 Sušinski (24.), 3-1 Satan (27.), 3-2 Antipov (43.), 3-3 Sušinski (55.), 4-3 Bondra (59.)</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Metković i Zagreb u finalu</p>
<p>Metković je u polufinalu svladao Zamet Crotek sa 32-27, dok je Zagreb bio bolji od Bjelovara sa 30-27</p>
<p>METKOVIĆ, 12. svibnja</p>
<p> – U finalu Kupa Hrvatske za rukometaše igrat će momčadi Metković Jamba i Zagreba. Metković je svladao Zamet Crotek sa 32-27, dok je Zagreb bio bolji od Bjelovara sa 30-27.</p>
<p>U drugoj utakmici Bjelovar je od početka najavio da će svim silama nastojati prirediti iznenađenje i do sredine prvog poluvremena u nekoliko je navrata imao jedan pogodak prednosti. No, iskusniji i snažniji Zagreb nakon 7-7 prelazi u vodstvo koje je do kraja prvoga dijela susreta bilo stalno na njihovoj strani. </p>
<p>U nastavku su Bjelovarčani opet jurnuli, pokušavajući dohvatiti poravnanje. U 39. minuti uspjeli su stići samo na 18-19 da bi Zagreb potom pokazao svoju kvalitetu i opasni Jović i precizni Lazarov do kraja nisu štedjeli vratara Bjelovara koji je ipak bio pravi junak utakmice. Sve je na kraju došlo na svoje mjesto, bolji Zagreb unatoč podršci gledališta Bjelovarcima ide u finale. </p>
<p> l SD Metković</p>
<p>BJELOVAR – ZAGREB 27-30 (13-17)</p>
<p>BJELOVAR: Zglavnik, Posavec 3, Pećina 4, Sokač, Belas 2, M. Trajkovski 1, Galir, Ač 2, Dragičević 6, Čoklo 4, Prihić, Visić 5 (2), G. Trajkovski, Porčić.</p>
<p>ZAGREB: Bouček, Rasikevičius 3, Prce 3, Sulić 4, Angelovski 3, Jović 9, Modrušan, Bašić, Ninčević, Obran, Remeta, Udovičić, Maglajlija, Farkaš, Lazarov 7 (2). </p>
<p>SUCI: Bukurov (Trogir) i Musulin (Kaštela). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>SEDMERCI: Bjelovar 3 (2), Zagreb 2 (2). </p>
<p>ISKLJUČENJA: Bjelovar 4 minute (Posavec 2, Visić 2), Zagreb 6 minuta (Farkaš 2, Maglajlija 2, Prce 2).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zvjezdan ZGLAVNIK</p>
<p>Metković Jambo - Zamet Crotek 32-27</p>
<p>Iako su igrali bez Kljajića i Dominikovića, rukometaši Metkovića plasirali su se u finale Hrvatskog kupa. Metkovci nisu igrali kako su inače igrali ove sezone i njihovo najveće vodstvo bilo je šest pogodaka. Gosti su obranom 5-1 pokušali zaustaviti napadače Metkovića, no u tome su samo djelomično uspjeli. </p>
<p>Metković je igrao na sigurno i presporo u odnosu na ono što je tijekom sezone pokazivao. To su iskoristili uporni gosti i pred kraj prvoga dijela smanjili vodstvo Metkovića na samo dva razlike, da bi u nastavku smanjili na samo jedan gol razlike.</p>
<p> No, to je bio »labuđi pjev« jer su Goluža, Bjeliš i Balić pogađali u trenucima kad je to trebalo. </p>
<p> l SD Metković</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO – ZAMET CROTEK 27-22 (12-10)</p>
<p>METKOVIĆ JAMBO: Vujović, Perčin, Kaleb 1, Jelčić 3 (1), Kukrika 3, Goluža 7 (2), Balić 4, Bjeliš 3, Vukas 1, Metličić 2, Markovski, Babić 2, Rezić 1, Lovrić</p>
<p>ZAMET CROTEK: Stevanović, Saršon, Mavrović 2, Hrvatin 1, Šunjić 1, Franić 7 (1), Matošević, Paljar 7, Horvat, Batinić 1, Barić, Bogdanović 3.</p>
<p>SUCI: Mandić (Kaštel Gomilica) i Perić (Split). GLEDATELJA: 1200.</p>
<p>SEDMERCI: Metković Jambo 3 (2), Zamet Crotek 2 (1).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Metković Jambo 4 minute (Goluža 2, Jelčić 2), Zamet Crotek 10 minuta (Mavrović 2, Franić 2+2, Bogdanović 2, Šunjić 2).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Slavko GOLUŽA</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zadar s Puljom niže pobjede</p>
<p>Otkako je kormilo Zadra preuzeo strateg Joško Pulja, Zadrani su zabilježili šest uzastopnih pobjeda i počeli vraćati publiku u Jazine</p>
<p>ZADAR, 12. svibnja</p>
<p> – Velika serija, ili šest pobjeda u nizu, učinak je košarkaša Zadra otkako je na njihovoj klupi Joško Pulja, trener koji se ne štedi, zapravo izgara zajedno sa svojom momčadi. Prvi polufinalni dvoboj doigravanja za košarkaškog prvaka, utakmica s Zagrebom preslik je svega onoga što je Pulja ponudio na premijeri s Cibonom. A to je maksimalno zalaganje svih, uz pojačanu dozu agresivnosti koja je znatno podignuta za razliku od prijašnjih zadarskih izdanja.</p>
<p>Za konačnih 92-81 protiv »zagrebaša«, momčad Zadra doista je morala utrošiti prilično znoja obzirom da su se gosti pokazali kao radišni mravi. Nakon utakmice Pulji su bili mnogo jasniji razlozi ranijih poraza Zadra u ogledima s njima:</p>
<p>– Moram priznati da su me iznenadili pristupom igri, osobito u obrani koja im je pokretljiva i prilagodljiva za razne situacije. Iako su mladi prihvatili su nadmetanje, čak su imponirali svojom agresivnošću. To mi se kod njih sviđa, ujedno nas tjera na oprez, jer ovih 1-0 za nas ne znači da je sve riješeno do finala. S druge strane želim istaknuti zadovoljstvo igrom moje momčadi koja iz utakmice u utakmicu potvrđuje kvalitetu u svim segmentima igre. Bilo da je riječ u napadu, obrani, naročito po pitanju agresivnosti kojom smo slomili otpor gostiju. Još uvijek tražim njihovu bolju preciznost s vanjskih pozicija, ali smo znali pogoditi kad je trebalo, naročito Hrvoje Perinčić koji je imao sjajnu seriju, gotovo stopostotni učinak, kazao je Pulja.</p>
<p>Doista primjetan je prazan hod kod igrača na vanjskim pozicijama. Tako je Marko Popović primjerice za tricu imao šut 2-10, a Milačić 2-5 što je jako slabo. Ispod svojih mogućnosti odigrao je i Jurica Ružić od kojih se uvijek očekuje precizna ruka. Centarska je linija Zadrana ponovo bila dojmljiva. Najprije se iskazao Ivan Grgat, kasnije i povratnik u momčad snažni Ime Oduk pred kojim su centri Zagreba doslovce bježali. Nigerijac Oduk pokazao se kao prava napast ispod koša pa je bilo teško očekivati da se pokazano laki centri Zagreba Garma, Vidačak i Perinčić mogu nositi s njime.</p>
<p>– Ne bih želio isticati nečiji učinak. Vrlo je važno da kao momčad djelujemo sve homogenije, radi se uglavnom o drukčijem pristupu jer nitko od nas nije preko noći zaboravio igrati košarku. Kad smo shvatili da našom kvalitetom možemo puno više nego se mislilo, onda je i naša igra postala tečnija. Drago mi je što se gledatelji vraćaju u dvoranu, prepoznaju novu igru, novu dimenziju Zadra u čemu velike zasluge ima trener Pulja koji svojim temperamentnim nastupom jednostavno ne dozvoljava bilo kakvo opuštanje, kazao je Oduk.</p>
<p>Ivan Klarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>EU na prekretnici: Zajednica nacionalnih država ili superdržava s 350 milijuna otuđenih stanovnika </p>
<p>Poruke koje europski političari mogu naučiti iz događaja u Francuskoj i Nizozemskoj, a prije toga iz Austrije i Italije, jest da moraju učiniti više na rješavanju problema useljenika i vraćanja osjećaja sigurnosti i povjerenja građana u institucije Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Iznenađujući izborni uspjeh francuskog ekstremnog desničara Jean-Marie Le Pena i ubojstvo sve popularnijeg nizozemskog desničarskog političara Pima Fortuyna kod europskih je političara izazvalo veliku zabrinutost i dramatične pozive biračima da dobro razmisle o smjeru u kojem će krenuti Europa. </p>
<p>Najjasniju poruku uputio je u srijedu britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw poručivši Europskoj uniji da mora naučiti lekcije iz posljednjih događaja i uspona krajnje desnih stranaka ili će, u protivnom, »snositi posljedice nezadovoljstva« građana.</p>
<p>Straw je poručio Petnaestorici, koja se nalazi u mukotrpnom procesu usvajanja europskog ustava i planiranja velikog proširenja, da posveti više pažnje biračima i izbjegne napasti da postane »superdržava od 350 milijuna otuđenih građana«. </p>
<p>»Europa se nalazi na prekretnici«, poručio je Straw iz Washingtona gdje je trebao održati govor o europsko-američkim odnosima. </p>
<p>Straw je iskoristio politička previranja na Starom kontinentu za ponovno isticanje poznatih britanskih stajališta o europskoj superdržavi, rekavši da se »odluke oko ključnih pitanja i dalje moraju donositi na nacionalnoj razini«. Prema njegovim riječima, ključni dio rasprave o europskoj konvenciji trebao bi biti »dvosmjeran, ne samo od centra, nego i prema centru«. </p>
<p>Upozorenja britanskog ministra slična su onima koja je prije njega izrekao europski povjerenik za vanjske poslove Chris Patten. On je rekao da europske političke stranke i države mogu puno toga naučiti iz posljednjih događaja u Francuskoj i Nizozemskoj. »Ako ostavite vakuum, popunit će ga ljudi koji imaju jednostavna rješenja za kompleksne probleme«, naglasio je Patten komentirajući uspjeh Le Pena i već posve izvjesni uspjeh stranke Pima Fortuyna na predstojećim parlamentarnim izborima u Nizozemskoj. </p>
<p>Prema posljednjim istraživanjima provedenih među nizozemskim biračima, antiuseljenička stranka Fortuynova lista osvojit će 28 od 150 mjesta u parlamentu. </p>
<p>Za mnoge Nizozemce, ubojstvo Pima Fortuyna imat će puno gore posljedice od »smrti profesora Pima«. Naime, njegovo ubojstvo označilo je kraj ugodnog običaja nizozemskih političara da putuju zemljom bez tjelohranitelja i biciklom odlaze na posao, uvjereni da su politički atentati običaji u drugim državama. Za neke, atentat na Pima Fortuyna označio je »ulazak Nizozemske u 21. stoljeće« i kraj »pretolerantne« Nizozemske, zemlji koja je među prvima ozakonila eutanaziju, legalizirala prostituciju, lake droge i homoseksualne brakove. </p>
<p>Poruke koje europski političari mogu naučiti iz događaja u Francuskoj i Nizozemskoj, a prije toga iz Austrije i Italije, jest da moraju učiniti više na rješavanju problema useljenika i vraćanja osjećaja sigurnosti i povjerenja građana u institucije Europske unije. Upravo su to bile teme na kojima su stranke ekstremne desnice osvojile najviše glasova. </p>
<p>Govoreći o problemu vjerodostojnosti europolitičara, Chris Patten je u intervjuu za radio BBC rekao da ako »oni ostavljaju dojam da kod stručnjaka moraju stalno provjeravati u što vjeruju, onda ne čudi što se birači okreću drugima, koji zvuče iskrenije«, rekao je Patten. Poručio je svojim kolegama da moraju »govoriti puno otvorenije« o zajedničkim europskim vrijednostima i identitetu, s naglaskom na toleranciji. </p>
<p>Prema njegovim riječima, stanovnici u sve više europskih gradova osjećaju se otuđeno, bilo zbog toga što su članovi useljeničke manjine ili zbog toga što žive s useljeničkom manjinom koju, »vrlo često, okrivljuju za sve veći stupanj kriminaliteta i socijalnih problema«. »Mnogi političari vjeruju da živimo u postideološkom dobu, da političari više ne moraju povezivati politiku s idejama i principima, a birači upravo to očekuju«, rekao je Patten.</p>
<p>Pokušavajući što prije dokazati kako brine o potrebama građana, Europska komisija je u utorak, dan nakon Fortuynova ubojstva, predložila da se osnuju višenacionalne snage za čuvanje vanjskih granica EU od ilegalnih useljenika, krijumčarenja droga i terorističkih prijetnji. </p>
<p>Ne spominjući izravno uspon krajnje desnih stranaka u Europi, europski povjerenik za pravosuđe i unutarnje poslove Antonio Vitorino rekao je kako su vanjske granice EU »najslabija karika u lancu« i da »javnost podsjeća« političare da »pojačaju unutarnju sigurnost EU«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izraelci se povukli sa Zapadne obale i iz Gaze</p>
<p>To povlačenje otvara vrata mirovnom posredovanju Georgea Teneta / Odahnule su arapske države koje su zbog Palestine izložene unutarnjim pritiscima / Bushova administracija sve otvorenije za stvaranje palestinske države</p>
<p>ANKARA, 12. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelske postrojbe su nakon šest tjedana napustile okupiranu Zapadnu obalu (od 29. ožujka) što, uz odustajanje od napada na pojas Gaze, predstavlja dobar znak da bi dosadašnji sukobi i nasilje mogli ustupiti mjesto uspostavi mira i sigurnosti. Na tom putu, koji prethodno zahtijeva izgradnju međusobnog povjerenja između Izraelaca i Palestinaca, otvorena su i vrata za reprizu posredničke misije šefa američke obavještajne službe (CIA) Gerogea Teneta. Dolazak američkog posrednika očekuje se u narednih pet ili šest dana.</p>
<p>Unatoč najavama da će Gaza biti pošteđena od izraelskog napada, njezino stanovništvo živi u stalnom strahu od novog vojnog pohoda. Glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat smatra da Izraelci nisu potpuno odustali od napada. Gaza je dalje u znaku uzbune i grozničavih priprema kako bi se odgovorilo na napad izraelske vojske. Za mogući »doček« izraelskih tenkova već se pripremilo i oko 100 palestinskih samoubojica opasanim golemim količinama eksploziva. Upravo to saznanje, da bi ratna drama Gaze bila mnogo s krvavija od pretvaranja u ruševine palestinskog izbjegličkog logora u Jeninu, pozvalo je na oprez izraelske vojne stratege. </p>
<p>Iako se izraelsko odustajanje od »osvetničke akcije« i raspuštanje rezervista opravdava činjenicom da je Palestincima ostavljeno dosta vremena za oružane pripreme, sigurno je da su prevladali drugi razlozi. Riječ je prije svega o američkom pismenom upozorenju izraelskom premijeru Arielu Sharonu (temelji se na obavještajnim saznanjima) da se ne upušta u novi vojni pohod. Poručeno je da bi bitka za Gazu bila izuzetno krvava, a krajnje posljedice gotovo katastrofalne po regiju i svjetski mir. </p>
<p>Na to je upozorio je i trojni sastanak u egipatskom ljetovalištu Sharm-el-Sheikhu na obala Crvenog mora. Predsjednik Sirije Bashar al Assad, saudijski krunski princ prjestolonasljednik Abdullah i njihov domaćin egipatski predsjednik Hosni Mubarak istaknuli su zajedničko mirovno opredjeljenje. Izražena je odlučna podrška saudijskom mirovnom planu koji se temelji na potpunom povlačenju izraelske vojske s arapskih teritorija u zamjenu za mir i političko i diplomatsko priznanje postojanja židovske države.</p>
<p>Ono što iz Sharm-el-Sheikha nije doprlo do ušiju javnosti jest činjenica da su u tim arapskim zemljama oružane snage stavljene u najviši stupanj borbene pripravnosti. To nije učinjeno samo zbog solidarnosti s patnjama i stradanjima palestinskog naroda, već i zbog unutarnjih opasnih gibanja u tim zemljama. Sigurno je da bi se u slučaju izraelskog napada na Gazu režimi u Damasku, Riyadhu i Kairu našli pod snažnim pritiskom stotina tisuća prosvjednika da se pritekne u pomoć palestinskoj subraći. Stoga ne čudi da je Sharonova odluka da odustane od napada na Gazu (sudjelovao je u napadu na Gazu i prije 20 godina) dočekana i pozdravljena od arapske trojke sa zamjetnim olakšanjem. Izraelski potpredsjednik vlade i šef diplomacije Shimon Peres pokušao je sačuvati utisak odlučnosti. </p>
<p>Napuštanje opsade pojasa Gaze opravdao je, ne strahom od sukoba, već drugim razlozima. »Učinili smo to po našoj vlastitoj slobodnoj volji«, rekao je. Dodao je kako ne postoji nikakva namjera da se ponovo pristupi okupaciji palestinskih teritorija. Podsjetio je također na činjenicu da palestinski bombaš samoubojica koji je izvršio napad na biljarski klub u okolici Tel Aviva nije iz Gaze. Oprezni Peres je pritom svakako imao na umu i prosvjede više od 50.000 stanovnika Tel Aviva (održani u subotu navečer) koji su zahtijevali povlačenje izraelskih postrojbi sa Zapadne obale i iz Pojasa Gaze. </p>
<p>Znakovita je, u svakom slučaju, i Peresova ocjena prema kojoj je bila »šteta što Izrael nije ranije podržao uspostavu neovisne palestinske države«. Založio se za održavanje regionalne mirovne konferencije o Srednjem istoku pod američkim pokroviteljstvom. Taj skup bi se trebao održati u lipnju. Peres se nije izjasnio o Arafatovoj nazočnosti na konferenciji. Time je, ipak, došao na razinu sve prisutnijih mišljenja da se cjelokupna arhitektura srednjoistočnog mira može i mora graditi na uvažavanju legitimnih palestinskih političkih i državnopravnih zahtijeva. </p>
<p>Na toj crti sve se više izjašnjava i administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha. Bijela kuća od arapskih zemalja sve češće zahtijeva da uvjere palestinskog vođu Yassera Arafata u nužnost korjenitih reformi na palestinskim autonomnim područjima. To podrazumijeva donošenje palestinskog ustava, uspostavu novih političkih institucija, a možda i uvođenje položaja premijera. Zaokruživanjem tog demokratskog procesa stvorili bi se uvjeti da se budući mir i sigurnost brane demokratskim institucijama, a ne oružanim sukobima.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mićunović: Spremni smo Hrvatima omogućiti povratak u SRJ i nadoknaditi štetu</p>
<p>Predsjednik Vijeća građana Savezne skupštine SRJ kaže da iako ne postoji precizna evidencija koliko je Hrvata u proteklih 12 godina napustilo SRJ, postoji spremnost da se svakome omogući povratak / Što se tiče granica s Hrvatskom, njih smo prepustili komisiji, i sada kad su utvrđeni kriteriji, tu neće biti većih problema</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Dragoljub Mićunović, predsjednik Vijeća građana Savezne skupštine SRJ, sudjelovao je u radu konferencije predsjednika europskih parlamentarnih skupština. U razgovoru za Vjesnik objasnio je svoje viđenje razvoja regije. </p>
<p>•Koje su bile glavne teme razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom?</p>
<p>- Razgovarali smo o problemima koji su još uvijek otvoreni između naših dviju zemalja i mislim da je došlo vrijeme da ih sami rješavamo bez pritisaka sa strane. Ako mi političari kažemo da smo na strani pravde, da želimo da se svaki zločin kazni, na taj način rasterećujemo narode.</p>
<p> Donijeli smo zakon da oni koje traži Haaški tribunal budu izručeni. Neki će otići dobrovoljno, a u naredna dva-tri dana ići će i vukovarska trojka za koju je hrvatska javnost posebno zainteresirana. Otvorili smo problem izbjeglica, problem granica, trgovinskih odnosa. Što se tiče granica, njih smo prepustili komisiji, i sada kad su utvrđeni kriteriji tu neće biti većih problema. Komisija treba naći što je najracionalnije i najbolje i za jedne i druge, i to predstavlja čisto tehničko pitanje.</p>
<p>•Najveći problem su izbjeglice?</p>
<p> – Točno. Nemam preciznu evidenciju no, sigurno postoje tisuće Hrvata koji su u proteklih 12 godina iz raznoraznih razloga napustili SRJ. Spremni smo svakome omogućiti povratak, nadoknaditi štetu, i mislim da smo poslije donošenje zakona o manjinama apsolutno riješili to pitanje, posebno što nije bilo nikakvih prigovora na ta rješenja. Mislim da je puno veći problem u Hrvatskoj. Riječ je u puno većem broju ljudi, dosta kuća je spaljeno i uništeno, što znači i više novca, a kako sam razumio premijera Račana, još ponegdje postoji i otpor lokalnih vlasti. Balkanski su narodi vrlo rijetko bili u društvu slobode i demokracije, i prvi puta se dogodilo da su sve zemlje u regiji demokratske i da se žele uključiti u europske integracije. Stoga ne vidim razloge koji nam priječe da tu šansu ne iskoristimo.</p>
<p>•U kojoj fazi je implementacija sporazuma između Srbije i Crne Gore? Navodno je Solana nestrpljiv?</p>
<p>– U razgovoru s dužnosnicima Crne Gore rekli smo im da, kakav god da bude, prihvaćamo rezultat referenduma, no da ne možemo previše čekati i dopustiti da to bude smetnja našoj integraciji u Europu. Međunarodna zajednica zaključila je da taj referendum može postati opasan, jer ako se stanovništvo podijeli na pitanju o nezavisnosti Crne Gore, to može izazvati razna daljnja dijeljenja u Crnoj Gori. EU je počela pritiskati Crnu Goru da odustane od tih zahtjeva, i onda je Javier Solana, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku predložio da se pristupi razgovorima koji su relativno brzo završili. Zaključke je prihvatio parlament Crne Gore i narod Srbije, i tada je počela rasprava u saveznom parlamentu. No, u Crnoj Gori će se 15. svibnja održati lokalni izbori, a poslije toga predstoji nam tehnički zadatak, jer do kraja lipnja moramo donijeti Ustavnu povelju. </p>
<p>•Kada ste se obratili kolegama, zamolili ste ih da podupru nastojanja SRJ da postane članicom Vijeća Europe. Kada očekujete prijem i jeste li dobili listu zahtjeva koje morate ispuniti?</p>
<p>– Vjerojatno ćemo, kad budemo primljeni, dobiti neke zahtjeve. Od onih koji su postavljeni sada, sve smo ispunili. Prvi je bio rješavanje odnosa s Haaškim tribunalom. Drugi su bili politički zatvorenici. Kada smo došli na vlast napravili smo veliku amnestiju i 1700 Albanaca s Kosova je pušteno iz zatvora. Treći uvjet je bio zakon o nacionalnim manjinama. Mi smo taj zakon vrlo pažljivo i dugo radili i to u suradnji s Vijećem Europe. Njime smo postali jedna od rijetkih zemalja koja je prihvatila Rome kao nacionalnu manjinu, sa svim obvezama koje iz toga proizlaze. </p>
<p>•Želi li Jugoslavija pristupiti NATO-u?</p>
<p>- Donijeli smo odluku o pristupanju Partnerstvu za mir, a s NATO-om imamo dobru suradnju i oko Makedonije i juga Srbije; za neke čvršće veze treba vremena, no mislim da se to bitno mijenja. </p>
<p>•Jedno od najtežih problema s kojim je suočena Jugoslavija danas je pitanje Kosova. Kako vi gledate na status Kosova danas i na moguće rješenje u budućnosti?</p>
<p>- Mi smo jasno dali do znanja da ne želimo nikakvu dominaciju na Kosovu niti želimo sugerirati na koji način će Albanci na Kosovu riješiti svoje odnose. To znači da mogu imati autonomije koliko god hoće. Mogu imati svoju lokalnu vlast, vladu, parlament, urediti privredu itd. Imamo dva uvjeta koja su u skladu s rezolucijom 212 Vijeća sigurnosti UN-a. Prvi je - teritorijalni integritet. Mislimo da bi bilo opasno mijenjati granice na Balkanu. Bila bi to lančana reakcija. Drugi je - vladavina prava. Znači da sve manjine budu ravnopravne na Kosovu. Ono što u ovom trenutku želimo je otpočinjanje dijaloga. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mao Zedong Kissingeru nudio Kineskinje </p>
<p>Prije tri desetljeća, u ponoćnom razgovoru s Nixonovim najvažnijim suradnikom, Henryjem Kissingerom, tema je bila trgovinska razmjena, ali Mao je u jednom trenutku rekao: »Kina je vrlo siromašna zemlja. Mnogo toga nemamo. Jedino žena imamo previše« / Ne bi smjela iznenađivati ni vijest da su Kinezi zainteresirani za kupnju zemljišta i stvaranje trgovačkog centra u sesvetskoj gospodarskoj zoni na istoku Zagreba </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Prema Nixonovim dokumentima koje je upravo objavio Nacionalni arhiv Sjedinjenih Država, vođa kineskih komunista Mao Zedong imao je - blago rečeno - neobična shvaćanja o ženama. Prije tri desetljeća, u ponoćnom razgovoru s Nixonovim najvažnijim suradnikom, Henryjem Kissingerom, tema je bila trgovinska razmjena, ali Mao je u jednom trenutku rekao: »Kina je vrlo siromašna zemlja. Mnogo toga nemamo. Jedino žena imamo previše«. Kissinger je pomislio da se Mao šali, pa je prihvatio ležernu konverzaciju: »Za njih ne postoje kvote ili tarife«. No, Mao je ozbiljno nastavio: »Ako želite, možemo vam dati neke, zapravo desetke tisuća. One samo stvaraju nevolje. Tako nam možete smanjiti teret«. </p>
<p>Misleći da je šala završena, Kissinger je nastavio govoriti o trgovini. No, Mao nije odustajao. Ponovno je nudio: »Želite li naše žene? Možemo vam ih dati deset milijuna«. Kissinger misli da se šala nastavlja, pa pita: »Predsjednik povećava ponudu?«. No Mao se nije šalio: »Kad bismo to učinili, zatrpali bismo vas nevoljama. U našoj zemlji imamo previše žena, a one doista znaju kako izvesti neke stvari. Rađaju i imamo previše djece«. </p>
<p>Poslije su popisi stanovništva pokazali da Kina zapravo ima znatno više muškaraca nego žena. Strah od prevelikog broja pučanstva doveo je do stroge populacijske politike. Iako djecu vole gotovo bezgranično, Kinezi vode politiku prema kojoj je gotovo zločin imati u obitelji više od jednog djeteta. A kad već smiju imati samo jedno dijete, supružnici obično žele da to jedno bude muško. Djevojčice su nepoželjne jer ne produžuju obiteljsko ime, a kad se udaju ne ostaju uz roditelje nego odlaze u obitelj muža. Ako se spol ustanovi na vrijeme, ultrazvukom, žensko dijete češće se pobaci. A ako se rode, djevojčice se nemilosrdno izgladnjuje, pa i doslovno ubija kako bi supružnici potom mogli pokušati dobiti sina. Krajnji rezultat: deseci milijuna viška Kineza nad Kineskinjama. I otmice djevojaka i žena - kineski mafijaši ih odvode i prodaju muškarcima u udaljenim krajevima. </p>
<p>Slično Maou, i njegov nasljednik Deng Xiaoping ponudio je Amerikancima milijune Kineza. No, zbilo se to u potpuno drukčijem ozračju. Osuđujući kršenja ljudskih prava, američki mediji su među grijehe kineske politike gotovo rutinski navodili ograničavanje slobode putovanja u inozemstvo. Kad su mu dojadili prigovori, vispreni Deng javno je upitao Amerikance: »Koliko Kineza želite? Deset, dvadeset milijuna? Sutra vam ih možemo poslati!« Gotovo preko noći, u zapadnim medijima prestalo se spominjati taj kineski grijeh. Štoviše, tada britanski Hong Kong, pod teretom pola milijuna ilegalnih doseljenika, zamolio je kinesku vladu da pojača nadzor svojih granica. </p>
<p>Svijet bi se zapravo morao pripremiti za invaziju Kineza. Danas ih je 1,3 milijarde ili više od 20 posto svjetskog stanovništva. Zahvaljujući Dengovim reformama i gospodarskom napretku, u Kini nastaje snažan srednji sloj, a sve je više i bogataša, čak i dolarskih milijunaša. Među Kinezima u modu ulaze putovanja po svijetu. Posljednjih godina olakšano je izdavanje putovnica i potpisani su sporazumi o turističkoj suradnji s dvadesetak zemalja. Prije desetak godina, samo je 600.000 Kineza putovalo u inozemstvo, a prošle godine - 12 milijuna. Svjetska turistička organizacija procjenjuje da će do 2020. oko sto milijuna kineskih turista krstariti globusom. </p>
<p>Sve više Kineza odlazi u svijet poslom. Svi veći američki gradovi već imaju kineske četvrti. Milijuni Kineza naseljavaju ruski Daleki istok, većinu susjednih azijskih zemalja i Australiju. Kinezi su sve brojniji i u europskim gradovima, od Moskve do Londona. U Italiji se ustanovilo da Kinezi - ne umiru. Zapravo, dokumente umrloga preuzima neki ilegalni doseljenik. Stoga, ne bi smjela iznenađivati ni upravo objavljena vijest da su Kinezi zainteresirani za kupnju zemljišta i stvaranje trgovačkog centra u sesvetskoj gospodarskoj zoni u istočnom dijelu Zagreba. Podigli bi štandove i kontejnerska skladišta za robu koja bi iz Kine stizala brodovima do Rijeke. Iz Sesveta bi jeftinim proizvodima opskrbljivali cijelu Hrvatsku. Na užas domaćih trgovaca i obrtnika.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Schröder i Blair odustaju od »trećeg puta«</p>
<p>Desna opasnost koja je potresla Europu ponukala je socijalističke lidere da se okrenu nekim temeljnim socijaldemokratskim vrijednostima kao što su pravednost i solidarnost, zanemarene u »manifestu o trećem putu«</p>
<p>BERLIN, 12. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački socijaldemokrati pet mjeseci prije saveznih izbora, zvone na uzbunu: u zemljama Europske unije jačaju desne stranke! Njemački kancelar i predsjednik SPD-a Gerhard Schröder pozvao je partnere u Europskoj uniji na pojačanu aktivnost protiv desno ekstremnih tendencija u Europi. </p>
<p>Prema Schröderovu mišljenju iznesenom u britanskom listu The Guardian politička je desnica u Francuskoj i Nizozemskoj ojačala »jer u tim zemljama prevladava u javnosti osjećaj da se na pitanja unutarnje sigurnosti ne odgovara primjereno«. </p>
<p>Schröder je u nedjelju u Berlinu s britanskim premijerom Tonyjem Blairom razgovarao u unutarnjoj sigurnosti i borbi protiv terorizma, te o zajedničkoj strategiji suprotstavljanja poletu desničarskih stranaka u Europi. </p>
<p>Blair je Schröderu pomagao i na posljednjem kongresu SPD-a. Šef britanskih laburista tom se prigodom zaklinjao u temeljne socijaldemokratske vrijednosti. Uspio aktualno politički neizbježne teme povezati s pozivom na socijaldemokratske ideale solidarnosti i pravednosti. Osim toga, on se (za razliku od Schrödera) zaklinjao i u socijaldemokratsku viziju, koju pragmatični kancelar i predsjednik SPD-a kao da nema. </p>
<p>Međutim, što su njemački savezni izbori bliži, Schröder (i Blair) sve manje spominju zajednički »manifest«, koji je njihove stranke na početku mandata pozicionirao u politički centar dalje od starih socijaldemokratskih vrijednosti. »Manifest«, koji je bio na tragu tzv. trećeg puta između kapitalizma i socijalizma, nije stavljao naglasak na pravednost i solidarnost. </p>
<p>Uostalom, sve glasniji iz stranačke baze ovih dviju stranaka upozoravaju da taj »manifest« baš i nije obljubljen. Poznavatelji stanja u SPD-u tvrde da je baza stranke blokirana, štoviše da se pretvorila samo u udrugu za izbor kancelara. </p>
<p>Naime, puno toga o čemu se u klubu socijaldemokratskih zastupnika u Berlinu odavno iscrpno raspravlja, ne stiže u bazu. Proces stvaranja odluka i mišljenja u bitnim se pitanjima kod SPD-a odvija odozgo prema dolje. Kultura vođenja rasprave izgleda da je nerazvijena, lijevo krilo stranke se osipa, a stranka je izgubila na sjaju. Ali i na intelektualnom formatu. Doduše, SPD očito podupire politiku kancelara. To stvara sigurno zaleđe za djelovanje u Berlinu. Kancelar je podržavan zbog razloga koje nameću pragmatizam i politički razum. </p>
<p>Neki komentatori dokazuju da podrška kancelaru pokazuje da je moguća pragmatična politika i njegovanje moralnih vrijednosti. No, od tzv. velike narodne stranke na vlasti se očekuje više od ispunjavanja prijeko potrebnih dnevnopolitičkih obveza. Bar od stranke kao što je SPD sa dugom i dobrom tradicijom očekuje se i nešto poput duhovne orijentacije, ne samo pitanjima unutarnje sigurnosti. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vatikan za trajno rješenje palestinskog pitanja</p>
<p>Jeruzalemski latinski patrijarh Michel Sabbah u svom je pismu odlučno odbacio jednostrane izraelske optužbe poručivši da korijen sukoba nije pitanje palestinskog terorizma, već izraelska vojna okupacija koja izaziva palestinski otpor što ga Izrael doživljava kao prijetnju za svoju sigurnost </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres koji je ovih dana sudjelovao u Rimu na zasjedanju o globalizaciji susreo se s visokim dužnosnicima Svete Stolice, državnim tajnikom kardinalom Angelom Sodanom i nadbiskupom Jean-Louisom Tauranom, zaduženim za odnose s državama.</p>
<p>Teme razgovora bile su: stanje na Bliskome istoku, sukob oko bazilike Rođenja Kristova, te obnova mirovnog procesa u Svetoj zemlji, pri čemu su dužnosnici Svete Stolice još jednom potvrdili zauzimanje Vatikana za mir i nastavak pregovora u Svetoj zemlji, zatraživši slobodan status za grad Jeruzalem kao povijesno stjecište triju abramitskih religija i izrazivši bezuvjetno protivljenje nasilju ma s koje strane ono dolazilo. </p>
<p>Vatikan je i ovom prilikom potvrdio da je ostao dosljedan svojoj politici trajnog rješenja palestinskog pitanja, koje je preduvjet za uspostavu trajnog mira u Svetoj zemlji. A stavove Svete Stolice, posljednjih mjeseci otkako traju žestoki obnovljeni sukobi između Palestinaca i Izraela, najdosljednije i najotvorenije je pred očima i ušima svjetske javnosti zastupao jeruzalemski latinski patrijarh Michel Sabbah. On je ovih dana u svom pismu objavljenom neposredno nakon posljednjeg kršenja primirja sažeto izrazio svu tragediju izraelsko-palestinskih, i u širem kontekstu izraelsko-arapskih odnosa, poručivši Izraelu nedvosmisleno »neka se okruži prijateljima, a ne neprijateljima«.</p>
<p>»Promijeniti politiku kako bi se susjedne zemlje preobrazilo u prijateljske zemlje. To je moguća preobrazba. Riječ je o tomu da se prema Palestincima postupa pravedno, da se okonča okupacija i osnuje palestinska država. Kada jednog dana budu slobodni i nezavisni u svojoj državi, Palestinci kao i ostale arapske zemlje postat će prijatelji Izraela«, istaknuo je jeruzalemski patrijarh Michel Sabbah u svom pismu. On je odlučno odbacio jednostrane izraelske optužbe, poručivši da korijen sukoba »nije temeljno pitanje palestinskog terorizma, već izraelska vojna okupacija koja izaziva palestinski otpor, što ga Izrael doživljava kao prijetnju po svoju sigurnost. Stoga daljnje prozivanje terorizma, bez obaziranja na prava Palestinaca, znači odbaciti mogućnost pronalaženja rješenja sukob«, kaže Sabbah i dodaje: Nazivanje palestinskog nasilja terorizmom, a izraelskog legitimnom obranom onemogućava daljnji dijalog i pokušaje okončanja svakog nasilja. </p>
<p>Jeruzalemski patrijarh je u svojoj poruci istaknuo da rješenje sukoba leži u tome da Izrael prekine vojnu okupaciju i da se što prije obnovi dijalog između sukobljenih strana uz suradnju međunarodne zajednice. Pritom je ponovio da je za mir nužno osuditi nasilje, ali je djelotvornije ukloniti uzroke. »Izrael će uvijek živjeti u okružju arapskih zemalja, uključujući Palestinu, no do danas nije uspio uspostaviti s njima normalne odnose«, zaključuje u svom pismu Sabbah napominjući da je prijedlog Saudijske Arabije da se s Izraelom sklopi opći mir - znak i poziv Izraelu.</p>
<p>Isto je proteklog tjedna prilikom svoje mirovne misije u Svetoj zemlji rekao i Papin izaslanik kardinal Roger Etchegaray, potvrdivši stav Svete Stolice da je nužno po svaku cijenu izgraditi trajni mir između dvaju naroda »izmučena povijesnim sjećanjem označenim suparništvom i poniženjem«. No, pritom je kardinal Etchegaray jasno prenio poruku Vatikana rekavši: »Ako pravda i istina nisu jednaki za sve u ovoj Svetoj zemlji, neće biti ni pravde, ni istine i neće se postići trajni mir«. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Chiracovih »27 misionara« razumjeli lekciju iz predsjedničkih izbora</p>
<p>Odredivši »vladu misije« francuski predsjednik nastojat će dobiti i parlamentarne izbore, a u tom bi slučaju obezglavljenu i dezorijentiranu ljevicu čekale dugotrajnije »opozicijske kupke«</p>
<p>PARIZ, 12. svibnja </p>
<p> - Imenovanjem Jean-Pierrea Raffarina premijerom i objavom sastava nove vlade, predsjednik Jacques Chirac, nakon petogodišnje kohabitacije, ponovno se našao u institucionalnoj ulozi predsjednika Pete republike: šef države, stvarni šef vlade i, povrh toga, šef stranke, Saveza za predsjedničku većinu. </p>
<p> Odredivši vladu kao »vladu misije«, Chirac je pomno bdio nad njenim sastavom. Po priznanju najpozvanijeg, premijera Raffarina - a premijer je u Petoj republici osigurač koji na sebe prima strujni udar i lako ga je zamijeniti - on sam u tome »nije imao nikakva udjela«.</p>
<p> Raffarin dolazi iz Unije za francusku demokraciju, iz vremena kad je ta centristička stranka bila pod vodstvom Valeryja Giscarda d'Estainga, a 1998. pridružio se Liberalnoj demokraciji Alaina Madelina.</p>
<p> Izborom ovoga Francuzima malo poznatog političara iz unutrašnjosti odagnan je strah od povratka partijske države, dana su jamstva da će desnica nastojati ostvariti jedinstvo svojih redova neophodno za pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima.</p>
<p> Prvih pet resora po protokolarnom značenju: unutrašnja sigurnost, socijalna politika, pravosuđe, vanjski poslovi i obrana - u rukama su Chiracove najbliže »tjelesne garde«: Nicolas Sarkozy, Francois Fillon, Dominique Perben, Dominique de Villepin i Michele Alliot- Marie. No, ovo je ipak i »vlada otvaranja«, poglavito prema centru.</p>
<p> Otvaranje je posebno vidljivo u slučaju imenovanja dvojice predstavnika »civilnoga društva«, dakle bez političkih etiketa: Francisa Mera, predsjednika najveće svjetske čelične korporacije Arcelor, ministrom privrede, financija i industrije, te filozofa Luca Ferrya ministrom prosvjete i istraživanja.</p>
<p> Prve mjere nove vlade nužno su određene izbornim kalendarom, dakle, u funkciji lipanjskih parlamentarnih izbora. Takva su i tri najavljena velika »radilišta«: borba protiv nesigurnosti - Chirac je vladi dao rok od deset dana za formuliranje osnovnih prijedloga novoga programskoga zakona o snagama sigurnosti, zatim reforma pravosuđa i treće, svakako najpopularnija mjera, smanjenje za pet posto poreza na ukupni prihod građana.</p>
<p>Najvažnija je zadaća Chiracovih »27 misionara« da pokažu kako su razumjeli »lekciju« iz predsjedničkih izbora. Dobiju li parlamentarni mandat, vjeruje se, mnogi će imati koristi, uključujući i obezglavljenu i dezorijentiranu ljevicu, kojoj su potrebne blagotvorne i dugotrajnije »opozicijske kupke«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Dvije »istine« o nastupu Harisa Džinovića</p>
<p>U »Vjesniku« od subote, 11. svibnja 2002. godine, objavljena su, vjerojatno zbog važnosti samog događaja, dva teksta posvećena nastupu Harisa Džinovića u Domu sportova u Zagrebu, i to na str. 16 »I tebe sam sit, masovna publiko«, Hrvoja Horvata, a na 19. straniici: Džinović: »Zar sutra nitko ne radi?«, iz pera Ane Rukavine.</p>
<p>Hrvoje Horvat i Ana Rukavina svaki na svoj način opisuju atmosferu na koncertu »jedne od najvećih zvijezda narodne glazbe«, kako piše Ana Rukavina, »čija karizma djeluje na tragu scenskih putokaza Miše Kovača«, prema Hrvoju Horvatu. Kako to, različito, ali podjednako zorno opisuju, i u tome se nedvojbeno slažu, dvoranom je zavladalo »ludilo«, koje je trajalo sljedeća dva i pol</p>
<p>sata (A.R.), odnosno »očito su svi znali na pamet (ne bi li tu trebalo pisati napamet, op. Ž.G.) i zdušno pjevali kitice i refrene kako to i dolikuje pretjeranim patetičnim izljevima emocija na narodnjačkim</p>
<p>nastupima (H.H.). </p>
<p>Čitajući citirane opise reakcija prisutnih, mogao bih, parafrazirajuć </p>
<p>Džinovićev hit »I tebe sam sit kafano«, zaključiti da publika, očito, nije »sita kafane«, nego baš naprotiv. U prilog tome trebao bi dodatno govoriti, primjerice, i podatak o brojnosti posjetitelja. Trebao bi - ali taj je dio priče, iako se može naći u navedenim člancima, protuslovan! Jer - H.H. komentira »Nastup u polupraznoj maloj dvorani zagrebačkog Doma sportova«, dok A.R. kaže da se koncert održao »u prepunoj Maloj dvorani Doma sportova«. Kome vjerovati?</p>
<p>Kaže se da optimist pola čaše nekog dobrog pića, recimo vode, vidi kao polupunu, a pesimist kao polupraznu. Da je tome tako, te da je, pretpostavimo, u dvorani, koja, ako se ne varam, može primiti i četiri tisuće ljudi, bilo njih dvije tisuće, tada bi H.H. vjerojatno, izjavio da je dvorana bila poluprazna, dok bi A.R. kazala da je dvorana bila polupuna. </p>
<p>No, ovako kako su to iznijeli, H.H. i A.R. ne prezentiraju pesimist -</p>
<p>optimist varijante istog broja prisutnih, nego iznose gotovo dijametralno suprotne podatke. H.H. barata sa »oko tisuću posjetitelja«, a A.R. piše o »prepunoj Maloj dvorani«. Tko je u pravu, kome vjerovati?</p>
<p>Mora li se tu u razrješavanju dvojbe možda primijeniti ona čuvena izreka: Tri su strane svake priče: moje viđenje (neka to bude H.H.), Vaše viđenje (neka to bude A.R.) i - činjenice! A to bi u ovom slučaju trebale biti - prodane ulaznice. Bilo bi zgodno da, nam nakon H.H. i A.R. i organizatori koncerta Harisa Džinovića kažu koju o tome, pa da i mi znamo na čemu smo! Jer, Haris Džinović vjerojatno - zna!</p>
<p>ŽELJKO GOLUBIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Spomen na Bleiburg – razlog tuge i ponosa</p>
<p>Bliži se 15. svibnja, spomendan na Bleiburg: istodobno dan hrvatske tuge i ponosa. Zašto tuge, zašto ponosa? Tuge zbog mnoštva palih vojnika i civila. Svi su bili goloruki: izdani, prevareni i pogubljeni. Mimo suda, mimo pravde. O njima se desetljećima šutjelo: onaj tko bi o tom suludu činu makar samo pisnuo, taj bi u mraku jugo-tamnice kad-tad i svisnuo. Te kobne četrdesetipete ustaški je režim definitivno slomljen, a Hrvatska, kakve li povijesne ironije, i oslobođena i porobljena u istome času. Oslobođena od fašizma a okovana najtežim mogućim okovom: zlosretnim komunizmom. O tugo, Lijepe naše, ne vratila se ne došla opet – ta sumorna polustoljetna olovna vremena. U kojima je biti Hrvatom često predstavljano kao zločin i opasnost po sam život. A od hrvatske države ne osta ni kamena na kamenu. Ili budimo precizni. Osta puka forma bez iole sadržaja. Ostala je Republika Hrvatska kao jugoslavenska federalna jedinica, nemilice velikosrpskom čizmom gažena. Ipak, Bleiburg nije samo tužna uspomena na poslijeratnu strahotu, većma znamen uzvišenosti i nepresušna domoljubna ponosa. Bleiburg! – ta sveta riječ. Koja tumači suštinu hrvatskog Vazma, započeta na Krbavi nastavljena na Bleiburškoj poljani a okončana u besmrtnom gradu Vukovaru. Bleiburg! – to mnoštvo grobova prekritih šipražjem, trnjem i asfaltom. Bez križeva i svijeća. </p>
<p>MLADENKO SPAHIJA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zašto mi još računamo u DEM i nudimo »najoptimalnija« rješenja?</p>
<p>»Vjesnik« redovito čitam još od studentskih dana, pa uz zaslužene komplimente moram upozoriti i na neke nedostatke.</p>
<p> Ta je novina uvijek bila više ili manje obojena u tonovima svojeg vremena (i vlasnika, dakako), ali s neosporno visokom razinom pisanja i po uređivanju, po sadržaju, opremanju i formatom na razini svjetskih tiskovina i najbolji kod kuće. Samo kada ne bi iz dana u dan čitali izbor iz uvijek istog tiska (i uvijek istih autora) i bili u prilici tako često upoznavati se sa »stajalištem« osviještenih Hrvata (V. L. ili V.V.), obožavatelja samo svoje/svojih domovina (G.M.) ili svestranog građana svijeta (S. P. N.), kojem nije strana nijedna tema i koji iznad svega voli svoje zanimanje (Autor je …). </p>
<p>Ali pravi poticaj za ovo javljanje je u samom naslovu: radi se o napisu pod naslovom »Suvremene tehnologije preporodile tvornicu« u rubrici »Gospodarstvo« (Vjesnik, 11. svibnja 2002). U njemu je naime, neprimjereno razini, ugledu i ulozi ove tiskovine, koju zasigurno sa zanimanjem prate i stranci, pet puta spomenut novčani iznos u DEM, novčanoj jedinici, koja već skoro pola godine nije u opticaju. </p>
<p>Ili možda to nije toliko važno, ako usporedimo s (hrvatskim) govornim jezikom vodećih političara? Na primjer predsjednika Hrvatskog sabora, koji »svoje« najviše zakonodavno tijelo radije imenuje parlamentom, drugi pak nude 'najoptimalnija' rješenja.</p>
<p>ŽELJKO MEDVEŠEK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Program Gradskog odbora HDZ-a doživio je poraz!</p>
<p>Članovi Gradskog odbora HDZ-a bili su organizirani i ujedinjeni u provođenju politike koja se je očitovala u pripadnosti jednom programu kojega su zdušno prije sedmog izbornog sabora HDZ-a propagirali i za njega glasovali na sedmom saboru.</p>
<p>Svaka im čast na trudu, ali njihov je program (politička orijentacija) na 7. saboru doživio poraz. Demokratski je i ljudski priznati poraz (ukoliko im nisu važni samo osobni interesi), te je u interesu stranke i demokracije da sada svi vi na čelu sa predsjednikom i dopredsjednikom Gradskog odbora HDZ-a ponude svoje funkcije na raspolaganje predsjedniku HDZ-a, Ivi Sanaderu.</p>
<p>Jasno i glasno – pučki kazano – trebaju odstupiti sa svojih funkcija, da se mogu u gradu Zagrebu provesti novi stranački izbori, a oni čija politika i opredjeljenja nisu položila ispit vremena ne bi se više smjeli kandidirati za bilo kakvu funkciju unutar stranke. Mogu ostati članovi stranke, na to imaju pravo i neka krenu od početka, tj. vrate se u ogranke iz kojih potječu (ukoliko ih imaju).</p>
<p>Ukoliko to ne naprave tj. ne odstupe sa svojih pozicija smatrat će se da se stranke drže samo zbog osobnih interesa, odnosno da im nije stalo do dobrobiti stranke kojoj pripadaju. Ponavljamo, njihov je program doživio poraz i više nemaju koga predstavljati, jer kaput se ne može politički često okretati.</p>
<p>U nadi da će ipak prevladati politički razum, očekujemo njihov hitni odstup.</p>
<p>V. KOREN, S. TOT i I. STRABIĆ, članovi HDZ–a iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nema smisla odgovarati na pseudoteološke ocjene</p>
<p>Sustavno sam apsorbirao reakciju gđe Ane Marije Grünfelder na moj tekst o homoseksualnosti. Naime, svojim tekstom htio sam dati svoj doprinos raspravi o homoseksualnosti, ni malo ne sudjelujući u diskriminaciji ili mržnji prema tim osobama koje su stvorene na sliku Božju i vrijedne su Božje ljubavi i ljudskog dostojanstva samim time što su Božja stvorenja.</p>
<p> Time sam iznio već poznati stav Katoličke crkve o tom fenomenu, bazirajući se na Svetom pismu i zasadama moralne teologije. Zaključio sam, međutim, da nema smisla odgovarati gđi Grünfelder na njezino pseudoteološko-anarholiberalne izričaje potkovane širenjem vjerske nesnošljivosti znajući da imam posla sa osobom koja svoje antikatoličko-anarholiberalne stavove uzdiže na razinu dogme što već počinje graničiti sa fanatizmom. Ujedno se i zahvaljujem gospodinu Tomislavu Vukoviću na njegovoj zreloj i kvalitetnoj reakciji.</p>
<p>PAVLE PRIMORAC, kapelan u Novskoj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Talijanska prometna policija »trenira strogoću« </p>
<p>Za prekoračenje brzine do 30 kilometara na sat naplaćuje se kazna od 300 eura, a za više od 30 kilometara 600 eura, uz oduzimanje vozačke dozvole i pljenidbu automobila</p>
<p>TRST, 12. svibnja</p>
<p> – Talijanska je prometna policija početkom ove godine počela »vježbati strogoću«, kako bi što više smanjila broj prometnih nesreća. Njihovi će vam vozači reći da im je policija »poludjela«. Tu su strogoću već osjetili i mnogi hrvatski građani. Za prekoračenje brzine do 30 kilometara na sat naplatit će vam kaznu od 300 eura, a više od 30 kilometara čitavih 600 eura uz oduzimanje vozačke dozvole na nekoliko mjeseci.</p>
<p>Da se Talijani nimalo ne šale, odnosno da je njihova policija zaista »podivljala«, svjedoči i gorko iskustvo jedne četveročlane splitske obitelji, koju su kod Trevisa, u njihovu osobnom automobilu, zaustavili talijanski policajci optuživši ih da su vozilom pokušali okrenuti na auto-putu na nedopuštenom mjestu. </p>
<p>Splićani su uzaludno tvrdili da su, u želji da siđu s auto-puta, skrenuli na jednom odvojku, ali su u posljednjem trenutku uočili da su pogriješili mjesto te se vratili na auto-put. Talijanski su policajci bili neumoljivi, četveročlanoj su obitelji naredili da napusti vozilo uz prijetnju da će, ako to sami ne učine, na silu biti izvučeni iz automobila. </p>
<p>Vozilo im je zaplijenjeno na četiri mjeseca, na koliko i vozaču vozačka dozvola. Vratili su se u domovinu bez automobila, a sada ih čeka sudac za prekršaje i kazna od četiri tisuće eura (!) te plaćanje četveromjesečne ležarine za automobil. </p>
<p> Zanimljivo je da talijanska policija sama može odabrati garažu u kojoj će vaš auto povjeriti na čuvanje. </p>
<p>Bez vozačke dozvole lako je ostati i na prilazu naplatnim kućicama na auto-putu nedaleko od Trsta (pravac Pordenone), gdje <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> treba naglo smanjiti na samo 50 kilometara na sat, a oni koji to ne učine dovoljno brzo, redovito nalete na policijski radar i ostanu bez vozačke i poprilične svote eura. </p>
<p>Problem je za naše građane, kao i za ostale strance u tome što im talijanska policija zadrži vozačku dozvolu, pa onda ne samo što ne mogu nastaviti voziti u Italiji nego za upravljač ne mogu ni u Hrvatskoj odnosno nigdje na svijetu. Vozači nikako ne uspijevaju dokazati talijanskoj policiji da kazna oduzimanja vozačke dozvole u Italiji ne znači i zabranu vožnje u Hrvatskoj, ali talijansku policiju to ne zanima.</p>
<p>Vraćanje tog dokumenta vlasnicima nerijetko je prava avantura jer to ide diplomatskim putem, a policija zna i zagubiti pokoju vozačku ili nerijetko pogrešno poslati taj dokument, primjerice, umjesto hrvatskom pošalju je poljskom ili mađarskom diplomatskom predstavništvu ili obrnuto. Naravno, vozačke dozvole Talijani uzimaju najčešće vozačima iz zemalja bivšega istočnog bloka. Ima i slučajeva da su naši ljudi kojima su Talijani zaplijenili osobni automobil zbog počinjenoga prometnog prekršaja jednostavno ostavili vozilo jer su ocijenili da je njegovu vrijednost pojela ležarina. </p>
<p>Tako je jedan stanovnik Primorsko-goranske županije ostavio talijanskoj policiji svoj »mitshubishi«, ali nije skinuo registarske oznake s vozila, pa će sada talijanska policija podnijeti kaznenu prijavu protiv odsutnog vozača. On će dobiti zabranu ulaska u Italiju zbog neplaćanja učinjenog prekršaja kao i neplaćanja ležarine vozila. </p>
<p>Da naši ljudi lako upadnu u nevolju, svjedoči i slučaj dvojice Zagrepčana u zrelim godinama (60 i 65), koji su u Italiju otišli po jedno osobno vozilo da ga dovezu u Zagreb, a posao im je naručio jedan naš čovjek, kazavši im da mu je automobil ostao u kvaru u Italiji. Na Fernetičima je talijanska policija otkrila da je taj auto ukraden u njihovoj zemlji, a da su tablice zagrebačkih registarskih oznaka trebale samo zavarati trag. Dvojica su Zagrepčana završila u tršćanskom zatvoru, gdje još uvijek čekaju raspetljavanje »slučaja«. U nevolju su upali tako što je jedan od njih dao oglas u novine da obavlja usluge prijevoza, pa je tako na put u Italiju, da mu ne bude dosadno, pozvao prijatelja, koji mu se sada grozi da će ga zbog svega toga isprebijati kad iziđu iz tršćanskoga zatvora. </p>
<p>U Trstu se naši motorizirani građani posebno moraju čuvati »pauka« jer on u pravilu najradije odnosi vozila stranih registarskih oznaka. Ako od talijanske policije zatražite obrazloženje zašto između većeg broja pogrešno parkiranih vozila na tršćanskim ulicama »pauk« redovito izvlači ona sa stranim registarskim oznakama, odgovorit će vam da domaćim vozačima ispišu kaznu, koju oni uglavnom plate, dok stranci najčešće napuste Italiju ne plativši kaznu, koja iznosi 150 eura. </p>
<p>S tim obrazloženjem ne bismo se baš složili jer naši ljudi dobro znaju da talijanska policija ubaci u kompjutor svakog prekršitelja, odnosno onoga tko nije platio kaznu, a ta osoba prilikom ponovnog pokušaja ulaska u Italiju može biti otkrivena i kažnjena.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nakon krvave pljačke banke, u Mađarskoj još »opsadno stanje«</p>
<p>Do zuba naoružana specijalna policija na ulazu i izlazu u svako mjesto i grad iznenadila shoping-turiste / Zaustavlja se svaki automobil, no policajci su korektni</p>
<p> OSIJEK, 12. svibnja</p>
<p> - Nezapamćena oštra kontrola na mađarskim granicama, specijalna policija naoružana 'do zuba' na ulazu i izlazu u svako mjesto i grad te neuobičajena psihoza, samo su dio slike koja je proteklog vikenda iznenadila sve one koji su se odlučili na 'shoping' ili odmor u Mađarskoj. Razlog ovoj gotovo ratnoj atmosferi i stanju pune pripravnosti je potraga za dvojicom razbojnika koji su u napadu na poslovnicu Austrian Erste Bank, u gradu Moru nedaleko od Budimpešte, ubili šestero, a teško ozlijedili dvoje ljudi. Osumnjičeni za ovo strašno krvoproliće su Robert Farkas (24) iz Budimpešte i Szilrd Horvath (28) iz Nagykanizse, koje policija traži i zbog brojnih drugih kaznenih djela.</p>
<p> Pokolj u banci koji se dogodio u četvrtak potresao je cijelu Mađarsku, a činjenica da su ubojice još uvijek na slobodi mađarske građane i turiste drži u strahu i neizvjesnosti. Do mađarskog turističkog gradića Harkany, poznatog po ljekovitoj vodi, koji se nalazi nedaleko od hrvatskog graničnog prijelaza Donji Miholjac u subotu smo stigli nakon jednosatnog čekanja na prelazak granice.</p>
<p> Naime, mađarsko ministarstvo unutarnjih poslova ima saznanja da Farkas i Horvath nisu prebjegli iz zemlje, pa su kontrole na mađarskim granicama zadnjih dana pojačane što je rezultiralo dugačkim kolonama. No, ljubazni hrvatski carinici upozoravaju putnike na mogućnost dužeg čekanja. Na harkanyskim ulicama, restoranima, bazenima sa ljekovitom vodom te na tržnici poznatoj po nazivu »Jugoslavija u malom«, gdje već 11 godina zajedno rade Hrvati, Srbi i Muslimani, pokolj iz Mora od četvrtka je glavna tema razgovora.</p>
<p> Turisti, uglavnom umirovljenici iz Njemačke i Austrije, šokirani su zbog ovoga događaja. Po riječima bračnog para iz Njemačke koji godinama dolazi u Harkany, nisu baš »oduševljeni« time što brojni policajci patroliraju po cijelom gradu naoružani automatskim puškama, no s druge strane ističu kako im to zbog saznanja da su ubojice još na slobodi daje određenu dozu sigurnosti. »To je bilo gore nego u nekom filmu. Ušli su u banku i zapovjedili ljudima da legnu. Umjesto da uzmu novac i odu, oni su ih poubijali.</p>
<p> Pa to je strašno«, prokomentirala je jedna prodavačica na harkanyskoj tržnici. Na putu prema Pecsu, koji je od Harkanya udaljen 30-ak kilometara, nailazimo na brojne policijske patrole. Zaustavlja se svaki automobil, no policajci su korektni i već s prvim pogledom u vozilo, ono se propušta jer lica pljačkaša-ubojica njima su dobro poznata. S obzirom da je Pecs veći grad psihoza se manje osjeća iako na svakom prilazu patrolira policija. Ministar unutarnjih poslova Peter Orban u izjavi za medije je istaknuo kako je krvoproliće u Erste banci najgori zločin koji je doživio u 34 godine svoje karijere. Kako doznajemo, ovo je ministarstvo raspisalo i nagradu od 10 milijuna forinti za informciju koja bi policiju dovela na trag dvojici razbojnika.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ni štrajk glađu ne ubrzava sudski epilog pljačke »Primorja«</p>
<p>Iz nekad uspješnog makarskog poduzeća »isisani« miljuni maraka/ Gucić nekretninama »Primorja« otplaćivao kredite svojih ostalih tvrtki/Unatoč brojnih apela za pomoć pristigle samo rječi utjehe / Radnici ne odustaju od svojih prava </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Kada je prije devet godina izdano rješenje o pretvorbi, 350 radnika »Primorja« iz Makarske gajilo je nadu da je to njihova velika šansa i prigoda za još uspješniji razvoj inače uspješnog trgovačkog poduzeća bez ijedne lipe duga.</p>
<p>No, stvari su polako, ali nezadrživo krenule nizbrdo</p>
<p> Kada je 1993. godine rješenjem o pretvorbi »Primorje« pretvoreno u dioničko društvo, na scenu su stupili »tajkuni«, a »Primorje« je imalo nesreću da je baš ono zapelo za oko Josipu Guciću, čija je tvrtka »Eurona« kupila dionice »Primorja«.</p>
<p> »Eurona« je, naime, tijekom nekoliko idućih godina prodavateljima isplatila samo vrijednost od 15 posto dionica te im je tako ostala dužna, tadašnjih 4.000.000 DEM.</p>
<p>Uskoro potom, Gucićeva tvrtka sa sjedištem u Rijeci, kupuje otplaćene i neotplaćene dionice, ali kako Fondu za privatizaciju nije uplatila novac, gubi 14 posto dionica, ali pritom ostaje većinski vlasnik sa 63 posto vrijednosti temeljnog kapitala.</p>
<p>Gucić zatim povlači slijedeći potez i imenuje Nadzorni odbor čiji je čelni čovjeksvojim poslovanjem nastavio s uništavanjem »Primorja«, pa to nekad solidno poduzeće iz godine u godinu gomila gubitke. Tako je minus na računu »Primorja« u vrijeme njegova mandata narastao na 2,5 milijuna DEM. Gucićevi direktori zatim na nekretnine »Primorja« dopuštaju upis založnog prava kao jamstvo za osiguranje vraćanja kredita ostalih Gucićevih tvrtki, poput »Badel BAP« i »Amfore«, s tim da »Primorje« od toga nije iskoristilo niti jednu kunu.</p>
<p>Jedan od direktora tvrtke iz Makarske, Tomo Vukadin, potpisom na sudužništva dodatno je opteretio »Primorje«, pa je »Zagrebačka banka«, koja je kreditirala kupnju, na kraju primorana nekad uspješnu tvrtku poslati u stečaj.</p>
<p>Pljačka se nastavlja i za vrijeme stečaja. Gubitak od 11 milijuna DEM pokušava se nadmiriti rasprodajom nekretnina. No, stečajni upravitelj »Primorja« Ivo Jukić, protiv kojeg su ogorčeni radnici zbog nepravilnosti stečajnog postupka kasnije podnijeli kaznenu prijavu, priznaje sudužništvo »Zagrebačkoj banci« u visini od 10 milijuna DEM za kredite, koje je pak uzela Gucićeve tvrtke »Brodokomerc« i »Goričanka«. </p>
<p>Takvim »poslovnim« potezom »Primorje« nakon rasprodaje opet ostaje bez ijedne uplaćene lipe.</p>
<p> Nakon nelegalnog preuzimanja većinskog vlasništva i potom podizanja golemih kredita u »Zagrebačkoj banci« na teret »Primorja«, novac je na kraju završio na računima Gucićevih off-shore tvrtki na Djevičanski otocima.</p>
<p> Nakon podizanja kaznenih prijava nad bivšim direktorima makarskih tvrtki u sklopu Gucićeve grupe, otvorena je istraga i određen pritvor, dok je, pak, Gucić neko vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu. </p>
<p>Direktori su kasnije pušteni a nedugo zatim počeo je i sudski spor, sličan onome koji se protiv Gucića, nakon njegova povratka u zemlju, već vodi u Rijeci i Osijeku.</p>
<p>Ogorčeni dugogodišnjom pljačkom i »isisavanjem« novca iz »Primorja«, radnicima koji nisu obeštećeni, ostalo je samo slanje poziva »upomoć« premijeru Ivici Račanu, sada već bivšem državnom odvjetniku Radovanu Ortynskome i njegovom nasljedniku Mladenu Bajiću te vodećim ljudima kriminalističke policije PU splitsko-dalmatinske.</p>
<p>Radnici, nakon pristiglog »kiselkastog bombona utjehe«, upozorili su i Vrhovni sud, nakon što je Županijski državni odvjetnik iz Splita uložio žalbu na odluku istražnog suca splitskog Županijskog suda Damira Svaline koji je odbio zahtjev za izdavanje prijevremene mjere bilo kojeg vida otuđivanja imovine »Primorja« do okončnja sudskog spora.</p>
<p>Najupornija u ostvarivanju svojih i prava ostalih opljačkanih radnika »Primorja« je predsjednica Kriznog stožera za očuvanje poduzeća Maja Mileta, koja već dva mjeseca štrajka glađu. Upravo se ta dugogodišnja zaposlenica poduzeća iz Makarske nedavno sastala i s Igorom Benzonom, predsjednikom Županijskog suda u Splitu. Razlog sastanka bio je rješenje Vrhovnog suda prema kojemu se kazneni postupak o malverzacijama u »Primorju«, u kojemu je među osmoricom prvoosumnjičeni upravo Gucić, vraćen na ponovno odlučivanje Županijskom sudu.</p>
<p>Osim što istraga nije završena u dvije godine, zanimljivo je da u spisu postoji rješnje o pritvoru nad Gucićem, koje istražni sudac Davor Svalina još nije proveo, ali ni povukao, dok Gucić, navodno, slobodno šeće Zagrebom.</p>
<p>Nakon sastanka s bivšom radnicom »Primorja«, Benzon je kazao da Županijsko državno odvjetništvo u Splitu mora najprije specificirati svoj zahtjev za zabranu raspolaganja imovine tog poduzeća, čime je Maja Mileta bila zadovoljna.</p>
<p> No, bivša radnica »Primorja«, iako već ozbiljno narušenog zdravlja, uporna je i ne odustaje od štrajka niti od obeštećenja jer, kako kaže, »dosad je bilo puno obećanja a niti jedno se nije ostvarilo«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nastavnik iz Mrkoplja pretukao dvojicu novinara Novog lista</p>
<p>RIJEKA, 12. svibnja</p>
<p> – U mjestu Sunger u Gorskom kotaru u nedjelju je novinara Novog lista Branka Škorića i fotoreportera Željka Šopa pretukao razjareni Dragutin Crnić, inače nastavnik Osnovne škole u Mrkoplju, jer su snimali njega i njegov traktor s kojim su u noći na nedjelju, on i deset mladića i djevojaka iz tog kraja, pali u 15 metara duboku provaliju, a pritom je dvoje mladih zadobilo teže tjelesne ozljede.</p>
<p> Škorić i Šop došli su u nedjelju oko 11,30 sati u Sunger, na šumskom putu su susreli Crnića na traktoru, te ga je Šop snimio. Crnić je odbio govoriti o nesreći, a tražio je da ga ne snimaju. Novinari su produžili za Sunger, Crnić ih je slijedio, zaustavio traktor pored njihovog vozila, te odmah počeo tući iznenađenog Šopa. </p>
<p>Škorić je vidio kako je Crnić srušio Šopa na tlo, te krenuo prema njima ne shvaćajući što se događa. Crnić je tada dograbio Škorića za vrat i počeo ga daviti. </p>
<p>»Otrgnuo sam se Crniću, a kad je posegnuo za kamenom, ja i Šop smo pobjegli, a on je za nama vikao: 'Nećete vi ništa ni snimati ni pisati'«, ispričao nam je Škorić, kojemu se na vratu vide tragovi davljenja. </p>
<p>Crnić im je prije toga oteo i fotoaparat. Novinari su pozvali policiju kojoj je trebalo punih sat vremena da stigne na poprište ovog obračuna. Šopu i Škoriću nije jasno što je Crnića izazvalo da reagira tako krvoločno, jer, kako kažu, oni su samo obavljali svoj posao. »Ako je Crnić nešto i želio prikriti, to nije bilo moguće obzirom da je policiju o slijetanju prikolice obavijestilo osoblje delničkog Doma zdravlja, koje je zbrinulo ozlijeđene u toj nesreći«, napomenuo je Škorić. D.H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Ekonomisti iznenađeni, poslodavci suzdržani, a sindikati zaprepašteni</p>
<p>Makroekonomske ciljeve, koje je prošli tjedan usvojila Vlada, sindikalisti i stručnjaci smatraju deklarativnim i manjkavim/ Vladino pozivanje na sporazum o politici plaća koji nikad nije potpisan, sindikati doživjeli kao provokaciju </p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Kad bi se u nekoliko riječi trebale sažeti reakcije stručnjaka i Vladinih partnera u socijalnom dijalogu na makroekonomske ciljeve koje su Banski dvori usvojili prošli tjedan, onda bi se moglo reći da su ekonomisti iznenađeni, poslodavci suzdržani, a sindikati - zaprepašteni.</p>
<p>Zajedničko im je da najnoviji Vladin dokument ocjenjuju kao zakašnjeli, manjkav i deklarativan. Iako primjećuju da je Vlada reterirala u odnosu na početak godine, kad je govorila o stopi rasta od sedam posto, upozoravaju da se ni 3,5 posto rasta - na koliko sada računaju u Banskim dvorima - neće dogoditi samo po sebi.</p>
<p>Podsjetimo, u dokumentu pretencioznog naziva »Osnove ekonomske i financijske politike Vlade Republike Hrvatske u 2002. i 2003. godini«, što su ga ministri usvojili na posljednjoj sjednici, kao ciljevi se navode stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od 3,5 posto u ovoj i četiri posto u idućoj godini. Restriktivna fiskalna politika trebala bi uroditi nastavkom pada udjela deficita konsolidirane središnje države u BDP-u na 4,2 posto u ovoj i 2,5 posto u idućoj godini. Štoviše, u dokumentu se govori i o smanjenju deficita konsolidirane opće države - u koju, osim središnje države, ulaze još i pojedine parafiskalne institucije i lokalne vlasti - na 6,7 posto u ovoj i 5,9 posto BDP-a u idućoj godini. </p>
<p>Isto tako, projicirano je i smanjenje javnog i vanjskog duga zemlje, zatim povećanje deviznih rezervi te održanje stabilnog tečaja kune i cijena. Prema tom dokumentu, cijene na malo u Hrvatskoj ove godine ne bi smjele porasti za više od 4,3 posto, dok je u idućoj godini planiran njihov rast od 3,5 posto.</p>
<p>Među Vladinim ciljevima do kraja njezina mandata navodi se nastavak strukturnih reformi i privatizacije te poticanje štednje i investicija. Malo je tko, međutim, uočio da politiku plaća u ovoj i idućoj godini Banski dvori namjeravaju krojiti u skladu s nepostojećim »Sporazumom o politici plaća za razdoblje 2002.-2004. godine«. Njime se predviđa »dugoročno kretanje rasta plaća usklađeno s kretanjem proizvodnosti rada i BDP-a«, dok bi u 2003. godini »rast plaća morao bi biti niži u odnosu na rast BDP-a, s time da prosječne plaće ne padaju«.</p>
<p>Sindikalisti su pak šokirani pozivanjem Banskih dvora na taj »sporazum«. Gledajući u tome gotovo provokaciju, vođe glavnih sindikalnih središnjica pitaju se je li riječ o poruci Vlade sindikatima kako nema više prostora za nastavak pregovora o politici plaća.</p>
<p>»Riječ je o jednom od aneksa sporazuma Partnerstvo za razvoj, koji je trebao biti usvojen do kraja ožujka, no to se nije dogodilo. Stoga taj sporazum zapravo ne postoji, pa za nas nije prihvatljivo da se Vlada poziva na njega«, prokomentirao je predsjednik SSSH Davor Jurić. Dodaje kako bi tako projiciran rast plaća najvećoj sindikalnoj središnjici možda i bio prihvatljiv, ali smatra da bi u njega trebalo uvrstiti i klauzulu o usklađivanju rasta plaća s rastom troškova života.</p>
<p>»Taj 'sporazum' nikada nije potpisan, o njemu se i dalje pregovara, a stavovi su još uvijek prilično udaljeni. Stoga nemamo ništa protiv da se Vlada na njega poziva kao na svoj zaključak, ali ne može ga nazivati 'sporazumom'«, kazao nam je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. »No, i to je slika socijalnog dijaloga u ovoj zemlji«, zaključio je rezignirano.</p>
<p>Na sličnu smo reakciju naišli i u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, u kojima smo razgovarali s njihovim predsjednikom Krešimirom Severom. »Ako to Vlada smatra svojim dokumentom, onda je to stvarno žalosno. Sve je ostalo samo na projekcijama želja, a nigdje se ne kaže kako će se one ostvariti«, tvrdi on.</p>
<p>Premda su u sindikalnim središnjicama svjesni da Vlada u praksi ionako provodi dijelove tog »sporazuma o plaćama«, i Jurić i Mučnjak i Sever ističu kako ih on ni na što ne obvezuje, jer ga nisu potpisali. </p>
<p>Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević nije želio komentirati dokument o Vladinim makroekonomskim ciljevima u ovoj i idućoj godini. Samo je kratko istaknuo kako poduzetnici od Banskih dvora očekuju da poradi na podizanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te da svoje napore više usmjeri na mikrorazinu.</p>
<p>»Prognoze o stopi rasta obično se iznose krajem ili početkom godine, dok se sredinom godine o njima razgovara jedino ako se u zemlji ili svijetu dogodi nešto što bi u bitnome moglo utjecati na njihovu ostvarivost. Takav su primjer prošlogodišnji događaji 11. rujna, koji su znatno utjecali na gospodarska kretanja u svijetu. Iz ovog dokumenta, međutim, nije jasno što je Vladu nagnalo da prepolovi prvotnu najavu o stopi rasta od sedam posto«, tvrdi ekonomist Mladen Vedriš. </p>
<p>Naš sugovornik dodaje kako je jasno da se ni rast od 3,5 posto neće dogoditi sam po sebi. Njegov je dojam da se Vlada u dokumentu nije usredotočila na način kako u ovoj godini ostvariti stopu rasta od 3,5 posto.</p>
<p>»Ako je, primjerice, veći izvoz sredstvo za ostvarenje naših ciljeva, onda je u Vladinu dokumentu trebalo stajati kako će se potaknuti investicije, kako će se i kada ukloniti administrativne prepreke ulaganjima i slično, a o tome se gotovo ni ne govori. Umjesto toga, dobili smo dokument deklarativne naravi, koji sam po sebi neće promijeniti ništa u hrvatskom gospodarstvu«, zaključuje Vedriš.</p>
<p>Sindikalci, s druge strane, primjećuju kako se s upola manjom stopom rasta od prvotno najavljivane neće početi rješavati problem visoke nezaposlenosti u Hrvatskoj. Jurić pritom ističe da trenutna zbivanja u svjetskom gospodarstvu ne idu na ruku čak ni najavama o stopi rasta od 3,5 posto.</p>
<p> U prilog tome idu prognoze niza ekonomskih analitičara, koji upozoravaju da je i Hrvatsku krajem prošle i početkom ove godine zahvatilo usporavanje gospodarskog rasta. Njihove su prognoze za ovu godinu konzervativnije od Vladinih te govore o stopi rasta u rasponu od 2,5 do 3,1 posto. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Desnica u EU hrani se centralizacijom odlučivanja </p>
<p>Na prošlotjednom sastanku ministara financija 12 zemalja Europske monetarne unije (EMU), irski je ministar financija Charlie McCreevy upozorio da rast desnice na Starom kontinentu izravno potiču sve češći prijedlozi Bruxellesa o daljnjoj centralizaciji gospodarske politike u Europskoj uniji. Po njegovu mišljenju, Europska komisija ne može i dalje ignorirati »parametre političke realnosti« te se ponašati kao da na zapadu Europe desne političke opcije ne doživljavaju pravi preporod. </p>
<p>Tome, tvrdi McCreevy, izravno prinose prijedlozi za daljnju centralizaciju gospodarske politike u Uniji, ovaj put u segmentu fiskalne politike. McCreevy se pritom posebno žestoko obrušio na prijedlog povjerenika Europske komisije za monetarna pitanja Pedra Solbesa, prema kojem bi vlade članica Unije prijedloge svojih državnih proračuna poslale na razmatranje drugim članicama ove integracije. McCreevy, ali i ostali ministri financija u eurozoni, iz tog Solbesova prijedloga iščitavaju namjeru Bruxellesa da se drugim članicama Unije time dodijeli pravo veta na nacionalne proračune. Osobito zabrinjavajućim ocjenjuju Solbesov prijedlog da se o detaljima nacionalnih proračuna druge vlade u Uniji trebaju izjasniti prije nego što nacrti proračuna dođu na klupe zastupnika u nacionalnim parlamentima. »Nije nikakvo čudo što sve više jača potpora pojedincima i strankama koji žele zaustaviti bezglavu žurbu za ujedinjenjem Europe«, požalio se McCreevy. Solbes je u travnju predložio da vlade zemalja Unije međusobno razmjenjuju »ključne elemente svojih stabilizacijskih programa« prije nego što ih usvoje parlamenti. Namjera je Bruxellesa postići veću usklađenost fiskalnih politika među zemljama EU, kako nepoštivanje odredbi Pakta za stabilnost i rast iz 1997. godine ne bi ugrozilo stabilnost eura, pojasnio je Solbes. (A. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Aktiva Nove ljubljanske banke 6,3 milijarde eura</p>
<p>Ugovor o prodaji najveće slovenske banke napokon je potpisan. U srijedu su predsjednik izvršnog odbora belgijske bankarske grupacije KBC Remi Vermeiren i slovenski ministar financija Anton Rop potpisali ugovor o prodaji 34 posto državnog udjela u Novoj ljubljanskoj banci. KBC-u je sada potrebna samo suglasnost savjeta Banke Slovenije, koju će zatražiti u narednih nekoliko dana i vjerojatno će je dobiti u vrlo kratkom roku. Za prodani udjel država će dobiti 435 milijuna eura koje namjerava iskoristiti za otplatu vanjskog duga. </p>
<p>Po mnogim izjavama predstavnika Europske unije, Slovenija oteže s procesom privatizacije, a to može negativno utjecati na njezine izglede za priključenje EU. Vlasnička transformacija NLB-a potvrđuje da su se odgovorni za privatizaciju napokon prihvatili posla. U javnosti se već dugo žučno raspravlja o smislu i načinu privatizacije kako banaka tako i ostalih kompanija koje su još uvijek u državnom vlasništvu. Najviše i najžešće polemike vodile su se oko pitanja nacionalnog interesa i zadržavanja vlasništva u domaćim rukama. Ipak, prevladalo je stanovište da otvorenost stranom kapitalu ima više pozitivnih nego negativnih efekata. To je potvrdilo i istraživanje koje je obavio jedan financijski tjednik, po kojem gotovo 60 posto anketiranih smatra da je vlada izabrala dobar način privatizacije NLB-a. </p>
<p>Ulaskom KBC-a NLB će dobiti sveži kapital koji bi trebao predstavljati osnovu za razvojne planove. Vrlo brzo trebala bi se provesti dokapitalizacija, pri čemu se udjel KBC-ja neće promijeniti. </p>
<p>Usto, KBC namjerava u NLB razviti nove proizvode iz područja bankarsko-osiguravajućih poslova, a koje banka dosad nije nudila.</p>
<p>Na mjestu predsjednika uprave banke ostat će i dalje Marko Voljč, kojemu je nadzorni odbor u siječnju produžio mandat za narednih pet godina. Imena ostalih članova zasad su nepoznata javnosti, ali zna se da će u peteročlanom upravnom odboru biti i jedan predstavnik KBC-a. Nadzorni odbor će imati 11 članova, četiri će imenovati KBC, a šest slovenska vlada zajedno s Kapitalskom družbom i Slovenskom odškodinskom družbom, a jednog člana imat će Europska banka za obnovu i razvoj.</p>
<p>S privatizacijom NLB-a na dobitku su i mali dioničari jer se planira da ubrzo počne postupak za uvrštenje dionica na burzu, a očekuje se da će se to učiniti do kraja godine ili najkasnije do početka naredne. Tako bi se cijena dionica formirala po načelu ponude i potražnje, a trgovanje bi postalo transparentnije. </p>
<p>NLB je u prva tri mjeseca poslovala vrlo uspješno i povećala je aktivu za oko 180 milijuna eura tako da ona sada ukupno iznosi oko 6,3 milijarde eura, što je oko 29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Za komitente banke i dalje ostaje nepoznanica kada će i hoće li pasti kamatne stope.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Fitch: Japanu prijeti bankrot</p>
<p>Na nedavne primjedbe vlade u Tokyju ocjenama koje rejting-agencije daju Japanu, prošlog je tjedna odgovorio predsjednik Fitcha Stephen Joynt.</p>
<p>Pobijajući tvrdnje Tokyja o navodnim neobjektivnim ocjenama čelni je čovjek Fitcha u pismu istaknuo da ova bonitetna kuća stanje u japanskom gospodarstvu ocjenjuje na temelju evaluacije osnovnih makroekonomskih pokazatelja, kao što to radi i u slučaju drugih zemalja. Štoviše, Joynt je japanske vlasti upozorio da im prijeti »zamka visoke razine javnoga duga«, koja bi ih mogla odvesti u posvemašnji bankrot. </p>
<p>»Japanske se javne financije nalaze na neodrživu putu, koji dodatno otežava gospodarska stagnacija i deflacija«, poručili su Tokyju iz Fitcha. Upozorili su i kako japanskom financijskom sustavu prijeti urušavanje, što bi ubrzalo povlačenje depozita i bijeg kapitala. </p>
<p>Japanska je vlada nedavno optužila MMF za »miješanje u unutarnje stvari« zemlje, dok je rejting-agencije optužila za neobjektivnost. Zatražila je i objašnjenje na temelju čega prijete srozavanjem japanskog kreditnog rejtinga na onaj koji ima Botsvana. A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska financijska tržišta tek u povojima </p>
<p>Dok je po stupnju razvoja hrvatski bankarski sustav ispred tranzicijskog prosjeka, ostala dva segmenta financijskog tržišta – nebankarski posrednici i tržište kapitala, u nas se tek razvijaju</p>
<p>Po stupnju razvoja financijskog tržišta Hrvatska znatno zaostaje za ostalim srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama, tvrdi glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić.</p>
<p>Naime, dok je po stupnju razvoja hrvatski bankarski sustav ispred tranzicijskog prosjeka, ostala dva segmenta financijskog tržišta – nebankarski posrednici i tržište kapitala, u nas su tek u povojima. </p>
<p>Ovu tvrdnju Martina Dalić u najnovijem broju Makroekonomskih prognoza ilustrira podacima, prema kojima krajem studenoga prošle godine ukupna aktiva nebankarskih posrednika u Hrvatskoj nije dosezala ni 10 posto BDP-a. Usporedbe radi, u Mađarskoj je ona iznosila oko 15 posto, a u Sloveniji gotovo 23 posto BDP-a. </p>
<p>O nerazvijenosti sektora nebankarskih posrednika u nas svjedoče i podaci po kojima čak 65 posto njihove aktive čine osiguranja. Osiguravajuća su društva, doduše, dominantna i u sektoru nebankarskih posrednika u Mađarskoj i Sloveniji, ali njihov je udio u ukupnoj aktivi u tim zemljama znatno manji nego kod nas – oko 40 posto. U Sloveniji su, naime, jaki tržišni igrači i privatizacijski fondovi, koji su rezultat kuponske privatizacije, te sektor lizinga, dok u Mađarskoj postoji znatan broj privatnih i dobrovoljnih mirovinskih i zdravstvenih fondova koji čine oko petinu ukupne aktive sektora nebankarskih posrednika.</p>
<p>Sličan poredak u trokutu Zagreb-Ljubljana-Budimpešta uočavamo i kada je riječ o stupnju razvoja tržišta kapitala. Brojke i ovdje, naime, otkrivaju zaostajanje naše zemlje za Mađarskom i Slovenijom. Prema tim podacima, ukupna je tržišna kapitalizacija u našoj zemlji krajem prošle godine iznosila jedva oko 15 posto BDP-a. U Sloveniji je, s druge strane, imala udio u BDP-u veći od 30, a u Mađarskoj čak iznad 50 posto.</p>
<p>Kao temeljni razlog nerazvijenosti tržišta kapitala u nas glavna ekonomistica PBZ-a navodi gotovo nepostojeće tržište obveznica. </p>
<p>Tek krajem prošle i početkom ove godine na domaćim su se tržištima pojavile dvije državne i jedna korporativna obveznica, a prikazana kapitalizacija Zagrebačke burze gotovo se u cijelosti odnosi na dionice.</p>
<p>»Temeljni problem hrvatskog tržišta kapitala je nedostatak kvalitetnih instrumenata trgovanja. Metode privatizacije nisu do sada išle u korist tržišta, a dužnički vrijednosni papiri tek su nedavno prepoznati kao mogući instrument financiranja. Posljedica ovoga je i niska likvidnost hrvatskog tržišta. Zaostajanje hrvatskog tržišta kapitala za drugim tranzicijskim zemljama izuzetno je veliko«, pojašnjava Martina Dalić. Ipak, po razvijenosti bankarskog sustava Hrvatska ne zaostaje bitnije za ostalim tranzicijskim zemljama. </p>
<p>Statistika, naime, pokazuje da je krajem prošle godine konsolidirana aktiva hrvatskih banaka gotovo dosezala udio od 83 posto BDP-a, po čemu su u srednjoj Europi ispred nas bile jedino Češka i Slovačka. U Sloveniji je, primjerice, ukupna aktiva poslovnih banaka iznosila oko 80 posto BDP-a, dok je u Mađarskoj jedva prelazila 61 posto BDP-a. </p>
<p>No, kako su u Sloveniji i Mađarskoj znatno razvijeniji nebankarski posrednici i tržišta kapitala, temeljno je obilježje hrvatskog financijskog sustava strukturna neravnoteža u korist bankarskog sustava. </p>
<p>Ovakav bi se odnos igrača na domaćem financijskom tržištu ipak uskoro mogao promijeniti, naglašava Martina Dalić. </p>
<p>Svoj optimizam temelji na velikom priljevu deviza u hrvatske banke krajem prošle i početkom ove godine (što je izravna posljedica prelaska 12 europskih zemalja na euro), čime se otvara prostor novim investicijama, kao i na zaživljavanju mirovinske reforme.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kuna ojačala u odnosu na sve valute</p>
<p>Kuna je prošlog tjedna ojačala u odnosu na sve svjetske valute. Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke kuna je na tjednoj razini prema dolaru ojačala za 1,05 posto, dok je prema euru aprecirala za 0,27 posto.</p>
<p>U odnosu na japanski jen kuna je prema srednjem tečaju središnje banke na tjednoj razini ojačala za 1,38 posto, prema britanskoj funti aprecirala je za 1,08 posto, dok je u odnosu na slovenski tolar aprecirala za 0,35 posto. Prema švicarskom franku kuna je prošlog tjedna ojačala za 0,16 posto. Kako bi zaustavila daljnje jačanje kune središnja banka je krajem tjedna otkupila od poslovnih banaka 87,1 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,3847 kuna za euro. Poslovnim bankama time je stavljeno na raspolaganje 643,2 milijuna kuna, te početkom idućeg tjedna može se očekivati okretanje trendova na deviznom tržištu i ponovno lagano slabljenje kune.</p>
<p>HNB je posljednji puta na deviznom tržištu intervenirala sredinom travnja kada je od banaka otkupila 27,8 milijuna eura. U 2002. godini središnja banka je, uključujući i najnoviji otkup deviza, ukupno dosad intervenirala osam puta na deviznom tržištu. Od toga je tri puta prodavala devize kako bi zaustavila slabljenje kune, a pet puta ih je otkupljivala s ciljem da ublaži aprecijaciju nacionalne valute.</p>
<p>HNB je bankama ukupno prodala, i to najviše u siječnju, 140,65 milijuna eura, dok je u posljednja četiri mjeseca od banaka ukupno otkupila 419,9 milijuna eura.</p>
<p>Prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke euro je krajem tjedna vrijedio 7,46 kuna, dolar 8,18 kuna, a švicarski franak 5,13 kuna.</p>
<p>Prema prodajnom tečaju Privredne banke euro se krajem tjedna prodavao po 7,41 kunu, dolar je vrijedio 8,2 kune, a za švicarski franak je trebalo izdvojiti 5,15 kuna. U zagrebačkim mjenjačnicama za euro je trebalo izdvojiti od 7,39 do 7,42 kune. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tržište novca: Visoka likvidnost banaka</p>
<p>Ponuda novca prošlog tjedna u dnevnom trgovanju iznosila je 810 milijuna kuna, što je 14 posto više nego prethodnog tjedna. Ukupna potražnja za novcem u dnevnom trgovanju smanjena je za više od 53 posto u odnosu na prethodni tjedan i iznosila je 95 milijuna kuna.</p>
<p>Tjedni volumen dnevnog trgovanja iznosio je 94 milijuna kuna, odnosno tek nešto manje od ukupne prijavljene potražnje za pozajmicama. Najveća ponuda novca evidentirana je početkom tjedna (200 milijuna kuna), dok je na strani potražnje u dnevnom prometu najveća potražnja za novčanim sredstvima prijavljena u ponedjeljak (45 milijuna kuna). </p>
<p>U noćnom trgovanju ukupni tjedni promet iznosio je 85,1 milijun kuna, što je gotovo 28 posto više nego prethodnog tjedna.</p>
<p>Prosječan dnevni promet iznosio je 162 milijuna kuna, dok je prosjek u noćnom trgovanju bio 17,02 milijuna kuna.</p>
<p>Prosječna kamata u dnevnom prometu iznosila je 2,05 posto, dok je u noćnom trgovanju prosječna kamata bila 2,74 posto. U odnosu na tjedan ranije prosječne su kamatne stope, u skladu s manjom potražnjom za pozajmicama, u dnevnom prometu porasle, dok su istodobno u noćnom trgovanju kao rezultat većeg volumena trgovanja prosječne kamate na tjednoj razini neznatno smanjene.</p>
<p>U dnevnom trgovanju kamatne stope su se kretale u rasponu od 1 posto početkom tjedna do 2,5 posto krajem tjedna. U noćnom trgovanju kamate su se kretale u rasponu od 1,88 posto početkom tjedna do 4,03 posto (četvrtak), da bi se zaustavile na dva posto krajem tjedna. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Devizni depoziti smanjeni za 4 milijarde kuna</p>
<p>Monetarna kretanja u ožujku je obilježio pad štednih i oročenih depozita od gotovo 4 milijarde kuna zbog krize u Riječkoj banci, ali je istovremeno prisutan i snažan rast agregata koji bliže prate realnu aktivnost – novčane mase i plasmana ostalim sektorima. Značajan rast kreditnih plasmana analitičari središnje banke očekuju i u narednom razdoblju.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske narodne banke, kunski i devizni depoziti u ožujku su pali ponajprije zbog povlačenja depozita iz Riječke banke, a na smanjenje je utjecao je i blagi odljev deviznih depozita nakon okončanja konverzije 12 europskih valuta u euro.</p>
<p>Ako se isključi utjecaj tečaja, devizni depoziti smanjeni su za 3 posto. U prvom su tromjesečju 2002. godine devizni depoziti efektivno smanjeni za 1,9 posto i na kraju ožujka su iznosili 70,9 milijardi kuna, što je još uvijek 39,9 posto više nego u ožujku 2001. godine.</p>
<p>Kunski su depoziti u ožujku smanjeni 4,1 posto, ali su zbog snažnog rasta u siječnju na razini prvog tromjesečja porasli 3,8 posto i na kraju ožujka iznosili su 10,9 milijardi kuna. </p>
<p>Na strani aktive pak, ožujak je obilježio snažan rast neto domaće aktive od čak 5,9 posto, koja je rasla na teret smanjenja neto inozemne aktive poslovnih banaka, koja je u ožujku smanjena za 5,3 milijarde kuna. To znači da su banke spomenuti novac vratile u zemlju sa svojih inozemnih računa i plasirale ga kroz kredite poduzećima i građanstvu. U prva je tri ovogodišnja mjeseca zabilježen jednaki nominalni porast kredita stanovništvu i kredita poduzećima u iznosu od 2,4 milijarde kuna. Zbog manje osnovice krediti stanovništvu bilježe stopu rasta od 8,1 posto, a poduzećima 6,3 posto. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mol osvaja regiju</p>
<p>Mol, u kojem mađarska vlada drži 25 posto udjela, jedan je od najznačajnijih pokretača konsolidacije naftnoga sektora u regiji, a lani je ostvario prihod od 4,12 milijardi dolara / Prošlogodišnji prihod slovačkog Slovnafta 1,47 milijardi dolara / Češki UniPetrol u 2000. uprihodio 1,91, a poljski PKN Orlen 4,25 milijardi dolara</p>
<p>Hrvatska Vlada otpočela je proces privatizacije Ine, a u prvoj fazi prodat će 25 posto plus jednu dionicu. Nakon toga će, uz određene popuste, 7 posto dionica moći kupiti zaposleni i ranije zaposleni u Ini, dok će se dodatnih 7 posto na temelju travanjske Vladine odluke prenijeti posebnom fondu za hrvatske branitelje, koji će iz tih sredstava financirati njihove potrebe.</p>
<p> To znači da branitelji neće pojedinačno raspolagati dionicama Ine, iako je prilikom donošenja zakona o njezinoj privatizaciji rečeno da će se 7 posto dionica prenijeti bez naknade braniteljima i članovima njihovih obitelji.</p>
<p>U kasnijoj fazi namjerava se javnom ponudom prodati najmanje 15 posto dionica, a Vlada će do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji zadržati najmanje 25 posto plus jednu dionicu.</p>
<p>Knjigovodstvena vrijednost Ine procjenjuje se od 1,3 do 1,8 milijardi dolara, no tržišna vrijednost hrvatske naftne kompanije koja je lani ostvarila dobit od oko 100 milijuna dolara još nije poznata.</p>
<p>Privatizacija europskih naftnih kompanija započela je tijekom osamdesetih godina, ali sektor još uvijek nije u potpunom privatnom vlasništvu. Tako, primjerice, 30,33 posto dionica grupacije ENI drži talijansko ministarstvo gospodarstva i financija, dok u Statoilu norveška vlada drži udio od 81,8 posto. </p>
<p>Posljednju tranšu dionica ENI-ja talijanska je vlada prodala 1998. i tek tada je većinski udio kompanije prešao u privatno vlasništvo. </p>
<p>Manjinski udio Statoila na burzu je uvršten u lipnju prošle godine, a javna ponuda je norveškoj vladi donijela 2,9 milijardi dolara. Prošlogodišnji prihod Statoila iznosio je 28,36 milijardi dolara. </p>
<p>British Petroleum je, pak, u potpunosti privatiziran 1987. godine – britanska je vlada većinski udio u kompaniji u zamjenu za injekciju kapitala uzela još prije I. svjetskog rata – a udio je smanjivala u nekoliko navrata.</p>
<p>Tijekom prve polovice devedesetih započela je privatizacija naftnih kompanija i u tranzicijskim zemljama, a danas je mađarska kompanija za naftu i plin Mol jedna od najvećih u srednjoj Europi. Mol, koji je i jedan od najznačajnijih pokretača konsolidacije naftnoga sektora u regiji, također je privatiziran ponudama dionica u nekoliko navrata. </p>
<p>Od 88,3 posto dionica koliko je vlada posjedovala – ostatak je bio u vlasništvu nekih gradova i zaposlenika – 1995., 1997. i 1998. prodala je udjele od 30,3 posto, 22 i 11 posto dionica. Ponude su donijele redom 200, 290 i 330 milijuna dolara. </p>
<p>Mađarska vlada danas drži još 25 posto udjela u Molu i jednu zlatnu dionicu, a po 1,1 posto drže gradovi i sama grupacija. Inozemni ulagači – uglavnom institucionalni – drže 52,1 posto dionica, a mađarski preostalih 16,6 posto.</p>
<p>Mol je proteklih godina znatno proširio svoju zastupljenost na tržištima u regiji te je prošle godine ostvario ukupne prihode od 4,12 milijardi dolara. Među brojnim akvizicijama je 36,2-postotni udio u slovačkom Slovnaftu, koji je prošle godine ostvario prihod od 1,47 milijardi dolara.</p>
<p>Slovačka je vlada ponudu Mola – vrijednu 262 milijuna dolara – prihvatila u travnju 2000. godine, a u sklopu potpisanog ugovora mađarska kompanija može proširiti udio i preko 50 posto. Osim Mola, u Slovnaftu 28,7 posto drži Slovintegra, tvrtka u vlasništvu članova uprave i zaposlenih Slovnafta; 8,4 posto nominalno drži Bank of New York; 4,3 posto je u vlasništvu Všeobecná úverová banke, a ostatak je u rukama malih dioničara. </p>
<p>Mol je iznio i ponudu za 63-postotni udio u češkom UniPetrolu, no vlada je u prosincu prošle godine prihvatila ponudu češke agroindustrijske grupacije Agrofert vrijednu 327 milijuna dolara. Najveću je ponudu tom prilikom iznijela britanska kompanija Rotch Energy – 407 milijuna dolara, ali uz uvjet dodatnog due dilligencea – no češka vlada je Agrofert smatrala pogodnijim strateškim ulagačem za UniPetrol, čiji su prihodi u 2000. iznosili 1,91 milijardu dolara.</p>
<p>Mol je, zajedno s austrijskim OMV-om, ušao u ekskluzivne pregovore s poljskom vladom o kupnji 17,63 posto dionica PKN Orlena, vodeće naftne kompanije u zemlji i jedne od najvećih u tom dijelu Europe, s prihodima ostvarenim u 2000 godini od 4,25 milijardi dolara. Međutim, vlada je nedavno raskinula pregovore odlučivši da bi za kompaniju bilo pogodnije udruživanje s nekim od regionalnih rivala. U PKN Orlenu – čija je privatizacija započela 1997. podjelom dionica zaposlenima – 17,63 posto kontrolira državna holding kompanija Nafta Polska, 10,38 državna riznica, 21,07 posto Bank of New York, dok preostalih 50,92 posto drže mali dioničari. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Eurozona pred novim smanjenjem kamata</p>
<p>Europska središnja banka (ECB) ponovo je upozorila kako su sve manje šanse da eurozona godinu zaključi sa stopom inflacije od dva posto, koliko iznosi njezin godišnji inflacijski cilj. Stručnjaci ECB-a upozorili su kako izgledi za smanjenje inflacije ostaju »u velikoj mjeri ovisni o kretanju cijena nafte«, koje su pod velikim pritiskom zbivanja na Bliskom istoku. U Frankfurtu, doduše, i dalje vjeruju da će se rast cijena na malo u Europskoj monetarnoj uniji tijekom godine usporiti, ali naglašavaju kako su izgledi za to sve manji.</p>
<p>U travnju su cijene na malo u eurozoni porasle 2,2 posto u odnosu na isti mjesec lani. Iako je riječ o sporijem rastu nego u ožujku, kada je stopa inflacije dosegla 2,5 posto, u Frankfurtu ne kriju svoje razočaranje presporim usporavanjem inflacijskih pritisaka. </p>
<p>Ipak, znatno više od rasta cijena nafte tvorce monetarne politike u zoni eura brinu zahtjevi njemačkih sindikata za višim plaćama. Najprije je najveći njemački sindikat IG Metall tražio povećanje plaća za 6,5 posto, a potom su kazali da bi prihvatili i četiri posto. Poslodavci su pak ponudili rast plaća od 3,3 posto plus jednokratnu isplatu u iznosu 190 eura. Čelnici IG Metalla na to nisu pristali, a izlaz su potražili u štrajku. Nakon što se štrajku odazvalo nekoliko desetaka tisuća radnika, ministar gospodarstva Werner Müller je kazao kako bi njemačko gospodarstvo »izdržalo« povećanje plaća za četiri posto.</p>
<p>Analizirajući poruke koje je ECB odaslao svibanjskim biltenom, ekonomisti ističu kako se eurozona nalazi na pragu skorog povećanja kamata. Podsjetimo, ECB od studenog prošle godine nije mijenjao ključnu kratkoročnu kamatnu stopu, koja je tada postavljena na 3,25 posto. Iako pojedini ekonomisti upozoravaju da bi Frankfurt već za koji tjedan mogao povisiti kamate, većina ih ipak vjeruje da se to neće dogoditi prije kraja kolovoza.</p>
<p>Prema najnovijim prognozama stručnjaka okupljenih oko listova Financial Times, FT Deutschland i Les Echos, eurozona bi ovu godinu mogla zaključiti sa stopom rasta bruto domaćeg proizvoda od dva posto. To je iznad dosadašnjih prognoza. U jednom od svojih posljednjih izvješća, primjerice, Europska komisija je kazala kako gospodarski rast u Dvanaestorici u ovoj godini najvjerojatnije neće prijeći 1,4 posto. </p>
<p>Svoj optimizam stručnjaci okupljeni oko navedenih listova temelje na podacima prema kojima je u prvom tromjesečju godišnji rast dosegao 1,4 posto. Po njima, ekspanzija će se nastaviti i tijekom drugog i trećeg tromjesečja. Ipak, upozoravaju kako vanjski šokovi, poput onog naftnog, predstavljaju prijetnju njihovim prognozama.</p>
<p>Sve očitiji izlazak gospodarstva eurozone iz recesije potvrđuje i kretanje Reutersova indeksa za uslužni sektor. Ovaj je pokazatelj u travnju dosegao 13-mjesečni maksimum od 53,3 boda, dok je u ožujku bio 0,2 boda manji. </p>
<p>Učinci izlaska iz recesije na tržištu rada Njemačke, zemlje koja daje trećinu outputa eurozone, još se ne osjećaju. Podaci za travanj pokazuju da se toga mjeseca na burzu rada prijavilo šest tisuća Nijemaca, i to nakon što je u ožujku zabilježen pad broja nezaposlenih za osam tisuća. Time je broj nezaposlenih u Njemačkoj u travnju gotovo dosegao četiri milijuna, što SPD-ovom kancelaru Gerhardu Schröderu sasvim sigurno neće povećati izglede za pobjedu na predstojećim saveznim izborima.</p>
<p>Na ruku Schröderu, čini se, ne idu ni njegove najave kako će – bude li ponovo izabran – povećati izdvajanja za socijalu. Od toga se, naime, eurokratima u Bruxellesu diže kosa na glavi. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Cisco Systems potaknuo kupnju tehnoloških dionica</p>
<p>Nasdaqu u jednom danu vrijednost porasla gotovo osam posto / Dow Jones prešao ključnu barijeru od 10.000 bodova / Usprkos gospodarskom rastu u prvom tromjesečju, američke monetarne vlasti ne namjeravaju mijenjati kamatne stope</p>
<p>Strahujući od dugotrajne korekcije većina investitora na Wall Streetu požurila je unovčiti dobitke ostvarene nakon iznenadnog rasta većine burzovnih indeksa u srijedu. Optimistične najave dužnosnika Cisco Systemsa poprilično su razdrmale učmalo tržište. Kako je to jedan od lidera hi-tech sektora, već na početku trgovine bilo je očito da će znatan broj ulagača, ohrabreni poslovnim rezultatima te kompanije, krenuti u lov na relativno jeftine tehnološke dionice na američkom tržištu kapitala. </p>
<p>I doista, indeksi koji prate kretanje dionica iz sektora visoke tehnologije bilježili su spektakularan rast, poput Nasdaq Compositea kojemu je u jednom danu vrijednost porasla gotovo osam posto. Ostali su indeksi zaostajali, ali su ipak bilježili solidan rast vrijednosti. Tako je Dow Jones Industrials ponovo prešao ključnu barijeru od 10.000 bodova, potvrđujući tvrdnje optimista koji najavljuju kraj korekcije. Te su tvrdnje poduprli makroekonomskim indikatorima te iznimno stimulativnom monetarnom politikom.</p>
<p>Zahvaljujući pomalo neočekivanom preokretu na Wall Streetu, živnuo je i dolar, nadoknadivši dio gubitaka u odnosu na euro i jen, usprkos skeptičnim dilerima koji su danima podizali vrijednost europske valute. Zbog turobnog raspoloženja ulagača na Wall Streetu američka se valuta početkom svibnja našla pod snažnim pritiskom, usprkos činjenici da je, za razliku od eura ili jena, podupiru zdravi fundamentalni odnosi.</p>
<p>Uz snažan gospodarski rast u prvom tromjesečju, koji je nadmašio sva očekivanja, najnoviji podaci o kretanju indeksa proizvođačkih cijena također ukazuju na vrlo stabilno makroekonomsko okruženje i potvrđuju suzdržanost monetarnih vlasti, čiji dužnosnici na prošlotjednom sastanku nisu mijenjali kamatne stope. Štoviše, i službeni bias, odnosno vjerojatan smjer kretanja kamatnjaka u budućnosti, ostao je nepromijenjen, što znači da povećanje rekordno niskih kamatnih stopa vjerojatno neće uslijediti prije ljeta. Takav stav središnje banke ne može se protumačiti nikako drugačije nego kao oprez u pogledu gospodarskog oporavka, koji, čini se, ipak nije sigurna stvar.</p>
<p>Istodobno, pošto je sezona objavljivanja poslovnih rezultata (koja je otpočela u travnju) donijela brojna razočaranja i tek poneko ugodno iznenađenje (kao što je Cisco Systems), ulagači polako uviđaju da oporavak, barem prema kriteriju poslovnih rezultata američkih tvrtki, neće doći tako brzo kao što se očekivalo. Zato dio ulagača sa zebnjom očekuje novu etapu objavljivanja poslovnih rezultata u srpnju i kolovozu, koja bi opet mogla razočarati investitore. Ako se taj oprez pokaže opravdanim, američki burzovni indeksi mogli bi krenuti naniže – iz stagnacije u dublju korekciju. Takav razvoj događaja može u znatnoj mjeri destabilizirati financijska tržišta na globalnoj razini, s obzirom na neosporan utjecaj zbivanja na Wall Streetu na europske i dijelom azijske burze.</p>
<p>Mario Gatara</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Andersen: Dotjerivanje rezultata je uobičajeno </p>
<p>Prošloga je tjedna otkriven još jedan grijeh Arthura Andersena, računovodstvene tvrtke koja se zbog upletenosti u propast Enrona i sama raspala. Naime, softverska kuća Peregrine Systemes je u protekle dvije godine, prije nego što je Andersen otpušten kao njihov vanjski revizor zbog skandala u Enronu, prikazala 100 milijuna dolara dobiti više nego što je trebalo. Prve su glave u Peregrineu pale – izvršni direktor i direktor financija dali su ostavke u ponedjeljak, no dionica tvrtke je svejedno u zadnjih desetak dana pala 90 posto, na 0,73 USD. Kada je cijena dionica Peregrine Systemsa dosegla maksimum od 79,5 dolara u ožujku 2000. godine, tržišna kapitalizacija kompanije bila je ok o 15 milijardi dolara, a danas jedva doseže 170 milijuna dolara. Grešku u knjigama je otkrio KPMG, Peregrineov novi revizor, što naravno ne mora značiti i da su stručniji i iskusniji. Sam KPMG trenutno je također pod istragom američke Komisije za vrijednosne papire (SEC) zato što nije na vrijeme otkrio i spriječio računovodstveno dotjerivanje u Xeroxu. Međutim, njegovo otkriće u Peregrineu dokazuje opravdanost zahtjeva upućenih SEC-u da uvede novo pravilo koje bi kompanije obvezivalo da svakih pet do sedam godina mijenjaju revizore. </p>
<p>Pitanje je, tvrde pristalice ovoga pravila, bi li u tom slučaju Andersenovi revizori olako prelazili preko Enronovih vanjskih podružnica u kojima je propala grupacija skrivala dugove. Kad su revizori shvatili da je istraga Komisije za vrijednosne papire neminovna, započeli su s uništavanjem dokumenata. </p>
<p>Na sudu se trenutno raspravlja je li naredba o uništavanju došla iz vrha Andersena ili je to bila odluka voditelja tima revizora koji su radili u Enronu, ali sigurno je da je to uzrokovalo i propast tvrtke – jedne od Pet velikih svjetskih računovodstvenih kompanija koje su se sad pretvorile u Zadnjih četiri. </p>
<p>Svjedoci iz sjedišta Andersena koje je pozvao državni tužitelj na suđenju su prošloga tjedna kazali da je njihov tim u Enronu zanemarivao upozorenja nadglednika o rizičnosti računovodstvene prakse energetskog diva, što znači i da je vrh kompanije znao za navodne propuste svojih revizora. </p>
<p>S druge strane, Andersenovi odvjetnici su istaknuli da je od 1997. oko 500 američkih kompanija naknadno ispravljalo već objavljene rezultate, a Andersenovih je klijenata među njima bilo manje od klijenata ostalih Pet velikih.</p>
<p>Čini se da revizorske tvrtke, kada otkriju nepravilnosti u knjigama kompanije za koju rade, često pribjegavaju rješenju »vuk sit, a sve koze na broju« – dopuste kompaniji da nepravilnosti zadrže u tajnosti pod uvjetom da ih u što kraćem roku isprave. Na taj način, iako zaobilaze propise SEC-a, nitko se neće zapitati kako to da revizor nepravilnosti nije otkrio na vrijeme. Slično je Andersen postupio u Waste Managementu, kompaniji za zbrinjavanje otpada, koja je zbog računovodstvene prijevare platila najveću ikad zabilježenu globu SEC-u od 10 milijuna dolara. Andersen je tada platio 7 milijuna dolara.</p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Tomca izviždali u Bleiburgu</p>
<p>»Došao sam ovdje da se i osobno ispričam za ono što su na Bleiburgu učinili drugi, a ne ja«, poručio je Tomac okupljenima/ Više tisuća ljudi koji su u Bleiburg stigli iz Hrvatske i iseljeništva, povicima negodovanja i zvižducima popratili su cijeli njegov govor/ Fra Nikola Roščić je u propovijedi kazao da su Bleiburg i Jasenovac dvije izrazite metafore tragičnih ideologija koje su mnoge hrvatske građane zavile u crno</p>
<p>BLEIBURŠKO POLJE, 12. svibnja (od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Više tisuća hrvatskih građana obilježilo je u nedjelju na Bleiburškom polju 57. obljetnicu te tragedije, odavši počast poginulim pripadnicima hrvatske vojske i svim žrtvama Križnoga puta. Ovogodišnju je komemoraciju prije svega obilježilo negodovanje i zvižduci koje su okupljeni uputili izaslaniku Hrvatskoga sabora dr. Zdravku Tomcu.</p>
<p> Zbog negodovanja koje nije prestajalo od trenutka kada je stupio na pozornicu na Bleiburškom polju, dr. Tomac zapravo nije mogao ni pročitati ranije pripremljeni govor. »Došao sam ovdje da se i osobno ispričam za ono što su na Bleiburgu učinili drugi, a ne ja«, poručio je Tomac okupljenima. Više tisuća ljudi koji su u Bleiburg stigli iz Hrvatske i iseljeništva, nisu, međutim, imali previše razumijevanja za Tomčevu ispriku. Povicima negodovanja i zvižducima popratili su cijeli njegov govor.</p>
<p>»Zašto ne dopustite i nama, koji smo tada bili na drugoj strani, da dođemo ovdje i kažemo: primite našu ispriku?«, upitao ih je dr. Tomac. Svim žrtvama ratova, kako je rekao, treba se na jednak način pokloniti. Potpredsjednik Sabora poručio je okupljenima da imaju pravo izražavati svoje mišljenje, a i zviždati i prosvjedovati. »Nemate, međutim, pravo prenositi mržnju na buduće naraštaje, a još manje nemate pravo ponovno graditi krvave mostove«, ustvrdio je dr. Tomac, nadglasan salvom zvižduka. Prema njegovim riječima, danas, kad imamo Hrvatsku, ne smijemo mrziti jedni druge, jer bismo, kazao je Tomac, tako mogli ostati bez svoje države. »Ako to želite, radite i dalje tako, ali žalosno je to što ne možete saslušati Hrvata samo zato jer drukčije politički misli«, zaključio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora. </p>
<p>U ime počasnoga bleiburškog voda govorio je Ante Sarić. Pokušao je smiriti zvižduke istaknuvši da je Bleiburg previše sveto mjesto na kojem bi se, kako je rekao, svi trebali ponašati dostojanstveno.</p>
<p>U ime počasnoga bleiburškog voda govorio je Ante Sarić. Pokušao je smiriti zvižduke istaknuvši da je Bleiburg previše sveto mjesto na kojem bi se, kako je rekao, svi trebali ponašati dostojanstveno. </p>
<p>»Ovo je crkva na kojoj je narasla hrvatska država, no na ovom je polju počinjen zločin za koji još nitko nije odgovarao, ni po osobnoj, ni po zapovjednoj odgovornosti«, naglasio je Sarić. Hrvatski narod, kako je rekao, mora se uvijek prisjećati Bleiburga da se on više nikad ne bi ponovio. Sarić je izrazio zabrinutost zbog novih podjela među hrvatskim narodom dodajući kako je on danas razjedinjeniji nego ikad prije. </p>
<p>Svetu misu za sve hrvatske žrtve poraća, na Bleiburškom je polju predvodio vojni vikar fra Nikola Roščić. On je kazao da je Bleiburg velika opomena prema kojoj se cijeli hrvatski narod mora odrediti istinski, kritički i pošteno. Fra Nikola Roščić u propovijedi je kazao da su Bleiburg i Jasenovac dvije izrazite metafore tragičnih ideologija koje su mnoge hrvatske građane zavile u crno. »Sva stratišta i jame traže od nas da se sklada veliki hrvatski requiem u kojem će stajati riječi: Po šumama i gorama trunu hrvatske kosti«, poručio je fra Roščić. Prema njegovim riječima, svoju budućnost Hrvatska ne smije graditi samo na antifašizmu, nego i na antikomunizmu i antiateizmu. Izaslanstva Hrvatskoga sabora, braniteljskih udruga i političkih stranaka položila su vijence na spomen-obilježje na Bleiburškom polju te kod grobnice žrtava poraća na mariborskom groblju Dobrova. </p>
<p>Kao i dosad, obljetnica bleiburške tragedije ostat će zapamćena i po specifičnoj ikonografiji iz vremena NDH. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Održani »Susreti za Rudija« </p>
<p>GORNJA STUBICA, 12. svibnja</p>
<p> – Zamjenik zapovjednika stožera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) stožerni brigadir Nikola Matanovac, načelnik stožera HRZ-a Viktor Koprivnjak te pukovnici Željko Mendus i Miroslav Đidara u nedjelju su položili vijence pred spomen-poprsje hrvatskog pilota Rudolfa Perešina , u povodu manifestacije »Susreti za Rudija«. </p>
<p>Tim se susretima svake godine obilježava sjećanje na prvog hrvatskog pilota koji je nakon bijega u Austriju avionom MIG-21 tadašnje JNA skrenuo pozornost svjetske javnosti na događanja u Hrvatskoj. Pred svjetskom javnošću on je tada kazao: »Ja sam Hrvat i neću pucati na Hrvate«. </p>
<p>Rudolf Perešin je poginuo za Bljeska 2. svibnja 1995. i do danas nije poznato na koji je način izgubio život. Zato je pri dodjeli plakete za životno djelo Krapinsko-zagorske županije zatraženo od hrvatske Vlade da dozna istinu o pogibiji čovjeka kojim se ponosi cijeli stubički kraj. Vijence su položili i predstavnici Županije u kojoj su bile županica Vlasta Hubicki, udovica i kći pokojnog Rudolfa Perešina, te predstavnici općine Gornja Stubica. </p>
<p>»Susrete za Rudija« i ove su godine organizirali Zagrebački zrakoplovno-tehnički savez »Rudolf Perešin«, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Udruga za Rudija i Općina Gornja Stubica, a osim sportskih natjecanja održan je i prigodni zrakoplovni program, u kojem su sudjelovali padobranci, školski i sportski avioni, balonaši, te dva MIG-a 21, koji su svojim preletima obilježili manifestaciju sjećanja na svog bivšeg zapovjednika.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Međimurski HSLS donio deklaraciju o Romima</p>
<p>ČAKOVEC, 12. svibnja</p>
<p> – Ustvrdivši da će suživot Hrvata i Roma dugoročno biti jedan od najvećih problema Međimurske županije, sudionici 6. županijske skupštine HSLS-a Međimurja donijeli su u subotu Deklaraciju »Romi u 21. stoljeću«. </p>
<p>U njoj se zahtijeva da se na nacionalnoj razini utvrde dugoročni i sveobuhvatni programi socijalizacije i opće integracije Roma u društvo, uz stalni nadzor i kontrolu učinkovitosti programa i ciljeva. </p>
<p>HSLS Međimurja traži da se u rješavanje romske problematike, uz Županiju, gradove i općine, uključe sva nadležna ministarstva i Vladini uredi. Predlaže se otvaranje javnih radova i obvezivanje na prihvaćanje ponuđenih poslova uvjetovanjem ostvarivanja socijalnih prava. Predlaže se i odlučnije i dosljednije preventivno i represivno suzbijanje kriminala i maloljetničke delinkvencije. Važno je, navodi se, rješavati probleme nepismenosti i izrazito niske obrazovanosti Roma. Predlažu se i mjere za rješavanje pitanja preranog materinstva, zloporabe djece i zanemarivanje roditeljske odgovornosti. </p>
<p>Novom politikom, ističe se, treba pridonositi poboljšanju kvalitete života Roma i poduzimati mjere za podizanje svijesti o preuzimanju odgovornosti za vlastitu budućnost svakog pojedinca i njegove obitelji. </p>
<p>HSLS ocjenjuje da su stanovnici Međimurja do sada pokazali visok stupanj snošljivosti prema romskoj populaciji, te da je potrebno pomno razmotriti i ocijeniti, te ovisno o rezultatima procjene ukinuti neučinkovite mjere tzv. pozitivne diskriminacije. Sa Skupštine je upućen poziv pojedincima, udrugama, medijima, državnim i lokalnim institucijama, raznim ustanovama, političkim strankama, predstavnicima izvršne vlasti i svim relevantnim čimbenicima na području Međimurja, da se još aktivnije uključe u rješavanje svih pitanja u svezi sa suživotom Hrvata i Roma, kao dugoročno najvećim problemom međimurskog kraja. Na Skupštini je Branko Levačić, potpredsjednik HSLS-a, kritički govorio o koalicijama na svim razinama. Postalo je očito, ustvrdio je Levačić, da su neka predizborna obećanja bila nerealna. Pozvao je članstvo na povećane napore kako bi ojačala uloga i važnost stranke u Čakovcu i Prelogu. Za predsjednika Županijskog vijeća HSLS-a Međimurja ponovo je izabran Dražen Breglec, gradonačelnik Murskog Središća. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zbog prosvjeda radovi kasne tri mjeseca, šteta čak 220.000 eura</p>
<p>SPLIT, 12. svibnja</p>
<p> – Zbog višemjesečnih prosvjeda i ometanja radova na izgradnji podmorskog kanalizacijskog ispusta u Stobreču, u sklopu integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva, radovi na realizaciji projekta kasne tri mjeseca, a šteta je dosegla čak 220.000 eura, kaže izvršni direktor Agencije Eko-Kaštelanski zaljev Bogdan Ivančić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ometanje realizacije tog dijela eko-projekta, čija je cijena 4,5 milijuna eura, bitno je omelo i sve poslove koji su planirani na izgradnji cijelog kanalizacijskog sustava u samom Stobreču i njegovom okruženju za koje je bilo planirano utrošiti 600.000 eura.</p>
<p>Prema predviđenoj dinamici, polaganje cijevi podmorskog ispusta trebalo se dovršiti prije turističke sezone, ali nakon prekida i obustava izazvanih prosvjedima građana, građevinari će, najvjerojatnije morati raditi i tijekom sezone. Stobrečani u svojim prosvjedima ne posustaju, unatoč tome što je splitsko Gradsko vijeće donijelo odluku o izmjeni dinamičkog plana izgradnje Integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva, prema kojem se ubrzava izgradnja biološkog pročišćivača otpadnih voda koje bi trebale podmorskim ispustom izlaziti u stobrečki zaljev.</p>
<p>Gradsko vijeće je, nakon maratonske rasprave, u kojoj su sudjelovali predstavnici stobrečke Ekološke udruge »Epetium«, organizatora prosvjeda te stručnjaci Agencije Eko-Kaštelanski zaljev, krajem travnja donijelo odluku prema kojoj bi se gradnja druge faze s biološkim pročišćivačem trebala izvesti u roku od tri godine od dana završetka prve faze podmorskog ispusta, u koji bi bili ugrađeni mehanički pročistači. Odlučeno je i kako je potrebno odmah otkupiti planirano građevinsko zemljište, izraditi izvedbeni projekt biološkog pročišćivača otpadnih voda te realizirati neposrednu gradnju i opremanje uređaja, što će stajati 20 milijuna eura.</p>
<p>Zahtjev Stobrečana za produljenjem ispusta sa 2.750 metara na 5.500 metara, smatraju vijećnici, nije opravdan jer sva ispitivanja neupitno potvrđuju projektiranu duljinu kao optimalnu.</p>
<p>No, Stobrečanima to nije dovoljno. Oni svojim svakodnevnim prosvjedima na magistrali od Splita prema Omišu, te na moru pred Stobrečom, inzistiraju da se biološki pročišćivač ugradi odmah kada i mehanički. Prosvjednici traže trenutačno zaustavljanje svih radova na izgradnji podmorskog ispusta dok ne dobiju jamstva da će se njihovi zahtjevi ispuniti.</p>
<p> Planirana dužina podmorskog ispusta za njih nije prihvatljiva, zbog, kako kažu, »specifične građe podmorja pred njihovim mjestom«, pa bi se onečišćenje nošeno jugom vraćalo na plažu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Požeška biskupija pomoći će prognanim Hrvatima</p>
<p>POŽEGA, 12. svibnja</p>
<p> – Predstavnici Caritasa Hrvatske posjetili su Požešku biskupiju, a tema sastanka s biskupom msgr. dr. Antunom Škvorčevićem bila je ustroj i djelovanje Caritasa. Sastanku su nazočili, ravnatelj Hrvatskog Caritasa Mario Bebić, koordinator za program poticanja razvoja maloga gospodarstva Ivan Fureš i ravnatelj Caritasa Požeške biskupije, fra Božidar Blažević. </p>
<p>Govoreći o radu Caritasa Požeške biskupije, biskup Škvorčević posebno je naglasio probleme prognanih i izbjeglih Hrvata za koje je sada prioritet trajni smještaj, jer su smješteni u srpskim kućama. U rješavanje prognaničkih problema uključit će se i Caritas, jer je na području Požeške biskupije smješteno oko 27.000 Hrvata iz BiH, njih oko 5.000 s Kosova, te oko 1000 iz Vojvodine. Nužno je utvrditi ciljeve u radu Caritasa, jer Caritas ne smije biti sam sebi svrha, no prioritet je jačanje biskupijskih caritasa što se može postići samo na dobro organiziranim župnim caritasima.</p>
<p> Biskup Škvorčević upozorio je i na problem prostora za rad Caritasa Požeške biskupije i Obiteljskog centra.</p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Međunarodni kongres o nuklearnoj medicini</p>
<p>OPATIJA, 12. svibnja</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom ministra zdravstva dr. Andre Vlahušića, u Opatijskom »Grand hotelu Adriatic« od 12. do 15. svibnja održava se IV. međunarodni kongres Hrvatskog društva za nuklearnu medicinu. Nuklearna medicina u onkologiji, ispitivanja srca, pluća, bubrega i kostiju, ispitivanja pomoću ultrazvuka, liječenje funkcijskih poremećaja, upala i karcinom štitnjače samo su neke od brojnih tema o kojima će govoriti 86 predavača, među kojima ih je 27 iz Austrije, Bjelorusije, BiH, Bugarske, Češke, Francuske, Italije, Kanade, Madžarske, Njemačke, Rusije, SAD-a, Slovenije, Švedske i Švicarske. </p>
<p>U okviru trajnog medicinskog usavršavanja, najavljeno je 12 predavanja uglednih svjetskih stručnjaka. </p>
<p>Na kongresu će biti predstavljena knjiga »Radijacijske ozljede-dijagnostika i liječenje«, koja sustavno prikazuje dijagnostiku i liječenje ozljeda uzrokovanih zračenjem u slučaju nuklearnog akcidenta. LJ. P.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada u potrazi za »neovisnim« ravnateljima sigurnosnih službi </p>
<p>Kako »Vjesnik« neslužbeno doznaje, sigurnosne službe u Hrvatskoj neće dobiti ravnatelje barem do lipnja, jer se tijekom svibnja očekuju ponovne konzultacije oko njihovih imena/ Bavljenje sigurnosnim službama bilo je u opisu posla bivšeg zamjenika premijera, a sadašnjeg potpredsjednika Vlade Gorana Granića, no Dražen Budiša odbio se, navodi »Vjesnikov« izvor, nakon imenovanja na mjesto vicepremijera, baviti sigurnosnim službama, kao i pitanjima vezanima uz Haaški sud</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Još se uvijek ne zna tko će biti vodeći ljudi u hrvatskim sigurnosnim službama. Novi su ravnatelji, nakon provjere pred saborskim Odborom za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na dužnost trebali stupiti 1. svibnja. Kako Vjesnik neslužbeno doznaje, sigurnosne službe u Hrvatskoj neće dobiti ravnatelje barem do lipnja, jer se tijekom svibnja očekuju ponovne konzultacije oko njihovih imena. Prema najnovijim informacijama iz Vlade, Franjo Turek, ravnatelj bivšeg SZUP-a, i Damir Lončarić, ravnatelj bivšeg HIS-a, neće biti potvrđeni na dužnosti ravnatelja Protuobavještajne, odnosno Obavještajne agencije. Zasad je još uvijek izvjesno da će stožerni brigadir Gordan Čačić biti imenovan na mjesto ravnatelja Vojno-sigurnosne agencije. </p>
<p>Evidentno je, međutim, da Vlada krši zakon. Prema Zakonu o sigurnosnim službama, koji je nedavno usvojen i kojim su se dotadašnje službe transformirale u Obavještajnu agenciju, Protuobavještajnu agenciju i Vojno sigurnosnu agenciju, Vlada je trebala imenovati jednog od svojih članova na mjesto predsjednika Savjeta za nacionalnu sigurnost, što nije učinila. Savjet je, inače, osnovan da bi operativno usklađivao rad sigurnosnih službi. </p>
<p>U međuvremenu su na čelnim mjestima u OA-u i POA-u i dalje Lončarić i Turek, unatoč tome što Zakon ne predviđa instituciju v. d. ravnatelja. Nije poznato zbog čega premijer Ivica Račan do danas nije zadužio ni jednog Vladinog člana da se bavi sigurnosnim službama. To je, naime, bilo u opisu posla bivšeg zamjenika premijera, a sadašnjeg potpredsjednika Vlade Gorana Granića, no Dražen Budiša, odbio se, navodi Vjesnikov izvor, nakon imenovanja na mjesto vicepremijera, baviti sigurnosnim službama, kao i pitanjima vezanim uz Haaški sud. </p>
<p>Goran Granić, glavni tvorac novog zakona o sigurnosnim službama, koji je danje svjetlo ugledao nakon dvoipolgodišnjeg natezanja između Banskih dvora i Pantovčaka, nije još pripremio ni podzakonske akte, nužne za oživljavanje novog sustava sigurnosnih službi, jer se, kako Vjesnik doznaje, ponadao da će posao preuzeti Budiša. Upravo je bivši zamjenik premijera, a sadašnji potpredsjednik Vlade, Goran Granić inzistirao na brzom donošenju zakona u čijem je prvom prijedlogu i stajalo da stupa na snagu 1. lipnja. Naknadno je, na inzistiranje iz Vlade, datum promijenjen na 1. travnja, no zbog raznih primjedbi upućenih na Turekovu i Lončarićevu adresu, imenovanje ravnatelja kasni. </p>
<p>Dobro upućeni izvori kažu da se za mjesta ravnatelja POA-e i OA-e traže »neovisni« kandidati, a jedno od imena koje se spominje je i ime Željka Bagića, savjetnika predsjednika Mesića za nacionalnu sigurnost, i to na mjesto ravnatelja OA-e. Dok Vlada ne imenuje čelnog čovjeka u Savjetu za nacionalnu sigurnost i dok se iz Vlade ne iznjedre imena nekih novih, »neovisnih« stručnjaka, sigurnosna zajednica u Hrvatskoj bit će formalno-pravno - obezglavljena. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Jordanić na Jadran šalje 700 inspektora? </p>
<p>Državni inspektorat poziva iznajmljivače koji uredno plaćaju poreze da inspekciji prijave one koji turističke usluge pružaju ilegalno/ Prema prijavama turističkih zajednica, inspektori će odlaziti u kontrole sumnjivih iznajmljivača</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - »Bude li to potrebno, svih 700 gospodarskih inspektora Državnog inspektorata ovo će ljeto biti poslano na more da bi nadzirali primjenu propisa kojima su regulirane turističke i ugostiteljske djelatnosti«, najavljuje glavni državni inspektor Branko Jordanić. Dodaje da će inspektori primjenjivati sve zakonom dopuštene mogućnosti sankcioniranja, od naplaćivanja mandatnih kazni do izricanja zabrane rada prekršiteljima, da bi se u što većoj mjeri uklonile nezakonitosti koje su otkrivene u kontrolama tijekom proteklih dviju turističkih sezona.</p>
<p>Jordanić naglašava da sve učinkovitijim radom na sankcioniranju prekršitelja sudstvo provodi u djelo nalaze gospodarskih inspektora, pa su i pružatelji turističkih usluga sve više svjesni da im se ne isplati varati državu i svoje goste. To se najprije odnosi na ilegalno iznajmljivanje soba i apartmana na moru, pri čemu iznajmljivači svoje goste prijavljuju kao prijatelje i rođake i tako izbjegavaju plaćanje poreza. Neki goste uopće ne prijavljuju, pa ne plaćaju ni boravišne pristojbe koje su prihod turističkih zajednica.</p>
<p>Državni inspektorat stoga poziva iznajmljivače koji posluju po zakonu i uredno plaćaju poreze da inspekciji prijave svoje susjede koji turističke usluge pružaju ilegalno. Inspektorat, naglašava Jordanić, pritom ozbiljno računa i na suradnju lokalnih turističkih zajednica koje bi trebale biti najbolje upoznate sa stanjem na terenu. Prema prijavama turističkih zajednica, inspektori će odlaziti u kontrole sumnjivih iznajmljivača. U cilju uspostavljanja što bolje suradnje već su počeli sastanci predstavnika Državnog inspektorata, Ministarstva turizma i turističkih zajednica, koji će se intenzivno održavati tijekom svibnja i lipnja. </p>
<p>»Pojavu ilegalnog iznajmljivanja vjerojatno nikad nećemo uspjeti do kraja iskorijeniti, ali je iz godine u godinu situacija sve povoljnija«, kazao je Jordanić i dodao da će, kao i prijašnjih sezona, inspektori iz kontinentalnog dijela Hrvatske biti upućeni na obalu.</p>
<p>Prije početka sezone, Državni inspektorat provest će kontrolu poslovanja turističkih agencija kako bi provjerili pridržavaju li se zakona o turističkoj djelatnosti kojima se regulira pružanje usluga organiziranja, prodaje i provođenja turističkih paket-aranžmana i izletničkih programa. Provest će se i nadzor prijevozničkih tvrtki koje agencijama iznajmljuju autobuse. </p>
<p>Tijekom narednih mjesec dana, najavljuje glavni inspektor, inspekcijskim nadzorima bit će obuhvaćeni i ugostiteljski objekti koji posluju na magistralnim cestama koje od graničnih prijelaza vode prema priobalju, kao i onih koji ugostiteljske usluge pružaju uz jadransku magistralu te drugim pravcima na kojima se očekuje protok stranih turista.</p>
<p>Kontrole uoči turističke sezone neće zaobići ni trajektne luke i marine. Inspektori će posjećivati i hotele da bi utvrdili pridržavaju li se Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim tehničkim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. Na ulazu u svaki hotel morat će, naime, biti istaknuta kategorizacija utvrđena rješenjem Ministarstva turizma. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Belicza: »Novim zakonom pacijent i liječnik postaju partneri«</p>
<p>Pacijentu će biti osigurano pravo na suodlučivanje i na obaviještenost/ Moći će odbiti određeno liječenje ili terapiju/ Pravo na drugo mišljenje/ U slučaju 'da krene po zlu', o svim rizicima obaviješteni pacijent dijeli odgovornost s liječnikom/ Uvodi se profesionalna medicinska tajna/ U slučaju žalbe, pacijenta zastupa poseban zastupnik/ Još se nije odlučilo hoće li zakon obuhvatiti i primarnu zdravstvenu zaštitu</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Pododbor za ljudska prava Hrvatskog sabora ocijenio je lošim stanje ljudskih prava u hrvatskom zdravstvu. Kritike su bile upućene zbog niza incidenata u hrvatskim bolnicama koje su poljuljale povjerenje građana u zdravstveni sustav, kao i zbog netransparentnosti sustava. Istaknut je i diskriminatorski odnos prema korisnicima zdravstvenih usluga koji ih ne mogu platiti »pa na preglede i operacije čekaju i do nekoliko mjeseci«. Naime, do sada u Hrvatskoj nije postojao nikakav zakon, niti su nekim drugim dokumentima regulirana prava i dužnosti pacijenta, osim djelomice kodeksima Hrvatskog liječničkog zbora, ali više kroz obveze liječnika prema pacijentu. </p>
<p>Voditeljica stručne skupine za izradu zakona o pravima pacijenata u sklopu Udruge za promicanje prava pacijenata i Nacionalnog bioetičkog povjerenstva Ministarstva zdravstva, prof. dr. Biserka Belicza, ističe da će se novim zakonom potpuno izokrenuti odnos između pacijenta i liječnika, odnosno zdravstvenih djelatnika, jer će pacijent dobiti »status partnera i iz objekta će se pretvoriti u subjekt i središte interesa«.</p>
<p>»Jedna od ključnih stavki novog zakona bit će pravo pacijenta na obaviještenost i na suodlučivanje. Drugim riječima, pacijent će moći ne pristati na neke dijagnostičke pretrage (opasnije), te će ga se morati obavijestiti o svim rizicima i mogućnostima – od pretraga, liječenja, terapije, do rehabilitacije. Pacijent će potom moći odlučiti pristaje li na takvo liječenje. On primjerice može odbiti operaciju i odlučiti se na neku drugu metodu liječenja«, pojašnjava Belicza. </p>
<p>Međutim, u onom trenutku kad krene loše, a pacijent je bio obaviješten o svim mogućim rizicima, on onda, kaže Belicza, »dijeli odgovornost s liječnikom i tu dolazi do podijele odgovornosti i potencijalne krivnje«.</p>
<p>Zakon će dopuštati iznimke kod male djece, osoba koje nisu psihički sposobne ili su u tako lošem zdravstvenom stanju da ne mogu odlučivati. U takvim slučajevima, kaže Belicza, liječnicima će biti dopušteno preskakanje obveze obavješćivanja. </p>
<p>»Kad pacijent, pak, dođe u stanje kad može razumjeti, liječnik mu mora obrazložiti što je radio i kako će se liječenje dalje odvijati. Ta obaviještenost i pristanak pacijenta na određeni medicinski postupak, tzv. dokument o pristanku obaviještenog pacijenta, ključni je tehnički dokument novog zakona«, kaže Belicza. Ona napominje da se do prije nekoliko godina pravo na obaviještenost i pristanak pacijenta razumijevalo isključivo na razini uključivanja pacijenata u znanstvena istraživanja ili klinička ispitivanja novih postupaka liječenja i novih lijekova. Druga važna stavka je pitanje raspolaganja dokumentacijom pacijenata. Naime, do sada je tradicionalna liječnička tajna obvezivala samo liječnike, ali bi uvođenjem profesionalne medicinske tajne, svo zdravstveno osoblje – od medicinskih sestara pa sve do administracije i birokracije – imalo obvezu čuvanja tajnosti podataka. »Pacijent mora znati što se radi s njegovom dokumentacijom. Uvid bez njegova odobrenja moguć je jedino u slučajevima gdje on svojim psihofizičkim stanjem može ugroziti zdravlje drugih«, kaže Belicza.</p>
<p>Pacijenti će imati pravo i na drugo mišljenje (mišljenje drugog liječnika). Za bolničkog liječenja moći će reći koga želi primiti u posjetu, a koga ne; moći će odrediti tko smije biti obaviješten o njegovoj bolesti. Regulirat će se i pravo da pacijent, kad se naruči kod doktora, taj dan bude i primljen u roku dva sata. U hitnim slučajevima liječnik će pacijenta morati obavijestiti da mu odgađa pretragu i operaciju i naručiti ga ponovo u najkraćem roku.</p>
<p>Osim prava, pacijent će imati i obveze, ističe Belicza. Primjerice, morat će obavijestiti liječnika ako prekida određenu terapiju, ali i ako ne može doći na pregled ili pretragu. Stručne liječničke greške neće biti obuhvaćene novim zakonom, ali će pacijenta, u slučaju žalbe, zastupati poseban zastupnik na razini institucije (bolnice) »Zastupnici pacijenata posebno će se školovati, morat će elementarno razumjeti stručnu, sociološku, psihološku i pravnu materiju. Sve institucije će morati osigurati službu za žalbe i prigovore, dostupnu pacijentima. Dopustit će se također da bolnice donesu interne pravilnike u skladu s novim zakonom, kojima će odrediti prava i dužnosti pacijenta u njihovoj bolnici, ali i oformiti tijela nadležna za prigovore i kršenja prava pacijenata«, pojasnila je Belicza. </p>
<p>Iako se još nije odlučilo hoće li novi zakon o pravima pacijenata obuhvatiti i primarnu zdravstvenu zaštitu ili samo sekundarnu (bolničku), kako je u nekim zemljama), Belicza smatra da će se njime pokrenuti »ako ne revoluciju, onda evoluciju u hrvatskom zdravstvu«. »Ovaj zakon neće biti uperen protiv liječnika. Stvorit ćemo mehanizam novog odnosa, utemeljenog na partnerstvu između liječnika i pacijenta«, zaključuje. Nacrt zakona trebao bi u rujnu na javnu raspravu. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Slovenija i dalje inzistira na ukidanju ograničenja provoza nafte </p>
<p>LJUBLJANA, 12. svibnja</p>
<p> - Nakon tri kruga stručnih bilateralnih sastanaka, Slovenija i dalje inzistira na potpunom ukidanju ograničenja za prijevoz svojih cisterni s naftom kroz Hrvatsku, a takvo će stajalište zastupati i pred predstavništvom Energetske povelje, na čijem će se dnevnom redu u ponedjeljak ili utorak, na zahtjev Ljubljane, naći hrvatsko-slovenski »naftni spor«.</p>
<p>»Uvjereni smo da Hrvatska, mjerama uvedenim pravilnikom o provozu opasnih tvari svojim cestama i uvođenjem koridora, ograničava u prvom redu izvoz slovenskih naftnih derivata. Iako razumijemo brigu za okoliš, slovenska se poduzeća zadnja četiri mjeseca susreću s visokim troškovima, pa očekujemo da predstavništvo Energetske povelje o tome kaže svoje mišljenje«, izjavila je Olga Marinko, podtajnica u slovenskom ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Ona tvrdi da uvedene mjere krše pravila Energetske povelje, koju su potpisale obje države, jer transport naftnih derivata uvedenim koridorima zbog veće daljine predstavlja još veći ekološki rizik iako se ograničenja odnose samo na prijevoz cestama, a ne i željeznicom. Slovenija zahtijeva da se za slovenske cisterne otvori poseban koridor preko Rijeke te ne isključuje nastavak spora s Hrvatskom i pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). </p>
<p>Na pitanje hoće li Slovenija u sporu s Hrvatskom učiniti i korak dalje, te pokrenuti spor pred WTO-om, Olga Marinko kazala je da »zasad« nema ovlaštenja svoje vlade za pokretanje takvog postupka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Razlika sindikalne i službene računice šest milijardi kuna</p>
<p>Od 311.000 prodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, Republika Hrvatska trebala bi zaraditi oko 17 milijardi kuna, tvrde u Sindikalno-stambenoj zadruzi »Mala privreda«; to je za čak šest milijardi kuna više od iznosa, koji navodi Državni zavod za statistiku/ Značajan dio kupaca već neko vrijeme prestao otplaćivati stanove?</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> – Od 311.000 prodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, Republika Hrvatska trebala bi zaraditi oko 17 milijardi kuna. To, na temelju rezultata istraživanja, tvrde u Sindikalno-stambenoj zadruzi »Mala privreda« Sindikata državnih i lokalnih službenika. Spomenuta brojka veća je za čak šest milijardi kuna od one »službene« (oko deset milijardi kuna), koju je iznio Državni zavod za statistiku.</p>
<p>Računa se, naime, da je država u proteklih sedam godina već naplatila trećinu navedenog iznosa, a ostatak bi trebao stići na naplatu u sljedećih 20 godina.</p>
<p>Republika Hrvatska prodala je 46.000, općine i gradovi 152.000, dok su 112.000 stanova prodale pravne osobe. Dvije trećine stanova (194.000) prodano je na obročnu otplatu, što znači, tvrde u Zadruzi, da bi od otplate stanova država svake godine trebala biti bogatija za 400 milijuna kuna. Jednokratnom uplatom prodano je oko 114.000 stanova, u vrijednosti od 3,5 milijardi kuna.</p>
<p>Iako se statistike Sindikata i Državnog zavoda za statistiku približno slažu u broju prodanih stanova, to se ne može reći i za količinu novca dobivenog od prodaje.</p>
<p>Sindikati naime tvrde, na osnovu istraživanja koje su provele Sindikalno-kreditna i Sindikalno-stambena zadruga, da je prihod od deset milijardi kuna (koji se u izvješću Državnog zavoda za statistiku navodi kao ukupan iznos) tek prihod od obročne uplate. Ostaje još, tvrde sindikati, neuračunat iznos od jednokratne uplate, od kamata na obročnu uplatu, ali i onaj od stimulativnih elemenata koje je država uvela na plaćanje konvertibilnom valutom, a za koje do danas nije izdala obveznice. </p>
<p>Naime, poznato je da je svojedobno Slavko Linić, tada riječki gradonačelnik, prvi tužio državu zbog neizdavanja obveznica za prodaju stanova sa stanarskim pravom. Isto je potom učinilo još desetak gradova. Međutim, unatoč promjeni vlasti, država svoje obveze nije podmirila do danas. </p>
<p>Po riječima Marka Kljajića, predsjednika Izvršnog odbora Stambeno-sindikalne zadruge, država je to mogla elegantno riješiti tako da za taj iznos izda obveznice vrijedne 200 milijuna eura koje bi se u protok mogle pustiti nakon 20 godina. U tom vremenu moglo bi ih se upotrijebiti kao jamstva za daljnju gradnju i prodaju stanova. </p>
<p>Osim što upozoravaju da navedeni novac ne odlazi izravno u državni proračun, već ga se koristi kao duboku priručnu blagajnu po općinama ili poduzećima, u Zadruzi ističu kako ni država ne poštuje obvezu da se od ukupno ostvarenog iznosa prodanih stanova zaposlenicima u državnoj upravi isplati 20 posto. Osim toga, po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo na još 15 posto sredstava pravo raspolaganja imaju uprave trgovačkih društava u kojima su oni zaposleni. U Zadruzi tvrde da se ni po čemu ne može utvrditi ili provjeriti da se milijardu kuna (20 posto od pet milijardi kuna dobivenih od prodaje stanova u vlasništvu pravnih osoba) koja pripada zaposlenima, njima i isplaćuje. Dodaju pritom da je Vlada iz državnog proračuna za 2002. u istom iznosu – poduprla Program poticane stanogradnje (POS). Da je taj novac završio u »pravim rukama«, kaže Kljajić, Vlada bi uspjela spasiti veliku količinu stanova, potaknuti prodaju stanova i bitno smanjiti stambenu krizu, jer bi stambena pitanja brojnih građana (barem onih zaposlenih u državnoj i lokalnoj upravi) mogla već biti riješena.</p>
<p>Još je jedna nepoznanica. Naime, budući da obročna otplata nije ni pod čijim nadzorom niti pod kontrolom obračuna, sasvim je izvjesno, upozoravaju nas iz stručnih krugova, da je značajan dio kupaca već neko vrijeme prestao otplaćivati stanove. Sankcije protiv takvog ponašanja kupaca gotovo da i ne postoje pa se i iz tog kuta otvara pitanje hoće li i koliko država uspjeti naplatiti od prodaje stanova? </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Pred zastupnicima revizija pretvorbe i privatizacije</p>
<p>ZAGREB, 12. svibnja</p>
<p> - Sjednicama zastupničkih klubova u ponedjeljak počinju pripreme za 22. zasjedanje Hrvatskoga sabora koje bi trebalo početi 15. svibnja. </p>
<p>Za svibanjsku sjednicu pred zastupnicima će se naći dvadesetak točaka, a među njima i izvješće o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije. </p>
<p>Prema dostupnim podacima, Državni ured za reviziju taj je posao završio u stotinjak trgovačkih društava i u gotovo 80 posto slučajeva zabilježio nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji. </p>
<p>Sabor će za dvotjednog zasjedanja raspravljati i o izvješću o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u prošloj godini.</p>
<p>Pred zastupnicima će se naći Prijedlog izmjena zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima Vlada, u namjeri smanjivanja broja stradalih u prometu, predlaže bitno pooštravanje kazni. </p>
<p>Saboru su upućeni i izvješće o provedbi plana razminiranja u prošloj godini, informacije o sustavima za reviziju invalidnosti u nadležnim ministarstvima, prijedlog da se imenuju članovi Upravnog vijeća Hine. </p>
<p>Na predloženom su dnevnom redu 22. sjednice i dvije točke s prijašnjih zasjedanja. Riječ je o Konačnom prijedlogu izmjena zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine te o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma s BiH o tranzitu u hrvatsku luku Ploče i iz nje te kroz Neum. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Šafer:»Gospodarski razvoj riješio bi ratne traume i osnažio hrvatski istok«</p>
<p>Ljudi u županiji ne mogu čekati deset godina da se županija razminira, da se obnovi željeznička pruga Vinkovci – Osijek, da se konačno završi autocesta, da se riješe bolne točke infrastrukture. Zato se nešto mora napraviti brzo, sad i odmah, ističe Nikola Šafer / Hrvatska Vlada bi prema Vukovarsko-srijemskoj županiji trebala imati veći senzibilitet</p>
<p>VUKOVAR, 12. svibnja</p>
<p> – »Vukovarsko-srijemska županija ima sve uvjete za razvoj turizma, a nalazi se i pred značajnim gospodarskim napretkom, pa će već započeti procesi, značajno podići razinu življenja«. </p>
<p>To kaže Nikola Šafer, župan Vukovarsko-srijemske županije, i dodaje da je prije Domovinskoga rata ovaj kraj bio jedan od najbogatijih, ne samo u Hrvatskoj. Istodobno zaključuje, da je županija u ovom času »praktički svedena na sirovinsku bazu«. To znači, pojašnjava, da je »kvalitetna i jaka onoliko koliko ima šuma, kukuruza, pšenice... </p>
<p>Ipak, uz poljoprivrednu ona sve više postaje i obrtničkom županijom, o čemu govori velik broj malih poduzetnika i malih tvrtki. Kako tvrdi Šafer, dosta se ljudi počelo orijentirati na samozapošljavanje. Tako je koncem 2001. i početkom ove godine plasirano oko 112 milijuna kuna kreditnih sredstava za poljoprivredu.</p>
<p>Sa 38 posto nezaposlenih, županija se nalazi u samom vrhu Hrvatske i na šestom mjestu među hrvatskim županijama. Mladi ljudi teško pronalaze posao i odlaze iz svojih mjesta, pa je vukovarsko-srijemski prostor zahvaćen i problemom dobne strukture stanovnika.</p>
<p> »Dio mladih nema afiniteta ni materijalnih osnova, pa ne vide svoju šansu u poljoprivredi«, pojašnjava Šafer i dodaje, da mnogi odlaze jer im lokalne zajednice ne mogu ponuditi radno mjesto, a kamoli ono koje odgovara njihovom obrazovanju. Kroz Vladin program samozapošljavanja mogu se postići nekakvi rezultati, no Šafer nije preveliki optimist, jer, kako kaže, ljudi u županiji ne mogu čekati deset godina da se županija razminira, da se obnovi željeznička pruga Vinkovci – Osijek, da se konačno završi autocesta, da se riješe bolne točke infrastrukture... Zato, zaključuje, nešto se mora napraviti brzo, sad i odmah. </p>
<p>Posebno upozorava na problem bolnice u Vukovaru koja je (osim njezina dva odjela) ostala neobnovljena. »Tvrdim, da je bolnica trebala biti najopremljenija bolnica u cijeloj Hrvatskoj, zbog svega što je prošla, a ne da u ovom trenutku raspravljamo, hoće li u njoj biti pedijatrija!« </p>
<p>U posljednje dvije godine, dodaje župan, obnovio se velik broj stambenih objekata i kuća, a u Vukovaru i na području posebne državne skrbi svakim se danom pojavi novi krov. Ali, još puno toga se mora učiniti u obnovi cesta, komunalnih objekata, te u gospodarstvu. </p>
<p>Župan podsjeća da je bilo vremena da se značajnije pomogne firmama poput Borova i tvrtkama koje su nekad zapošljavale velik broj radnika i od kojih su cijela naselja i gradovi živjeli. Zato spominje pozitivne primjere – Vupik i župansku Sladoranu, kojima je Vlada pomogla programima konsolidacije. </p>
<p>»Bili smo mjesto gdje se okreće autobus, a sada pokušavamo otvoriti aktivnu interakciju s okruženjem, što će u konačnici rezultirati finim sučeljavanjem. Tu bi geostrateški, geopolitički i geoprometni položaj Županije trebao biti u prvom planu, i onda bi se počeli rješavati pozitivni gospodarski tokovi«, rekao je Šafer. Podsjetio je na pokušaje komuniciranja s južnim i istočnim susjedima, odnosno, okretanju Euroregiji Dunav-Drava-Sava. </p>
<p>Unatoč umjerenoga optimizma za razvojnu perspektivu Vukovarsko-srijemske županije, župan Šafer primjećuje da bi Vlada prema njoj trebala imati veći senzibilitet.</p>
<p> »Stabiliziranje gospodarskog rasta i razvoja, riješilo bi i međunacionalne odnose, ublažilo ratne traume, te osnažilo hrvatski istok«, kaže župan. Spominje Zakon o obnovi i razvoju Vukovara, koji je, načelno dobar, ali se još uvijek ne provodi. »Nitko još ozbiljno, čast iznimkama, nije došao u Vukovar i otvorio radna mjesta, ili pokrenuo proizvodnju«.</p>
<p>Uprkos svemu, župan ističe da se čini sve na stvaranju novih smjernica za perspektivu ovog područja. »U Domovinskome ratu i nakon njega bili smo zatvoreni prema svojem okruženju. No, moramo revitalizirati naše komparativne vrijednosti, naći način za prevladavanje svega što se dogodilo u posljednjih desetak godina i pronaći formule kako sačuvati ono najvrijednije, što je nastalo pri formiranju države i pri obrani prava na postojanje ljudi na ovom prostoru«, zaključio je župan Nikola Šafer.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Dragutin Kranjčec na čelu varaždinskog HSLS-a</p>
<p>VARAŽDIN, 12. svibnja</p>
<p> – »Minule dvije godine bile su za HSLS Varaždinske županije uspješne o čemu govori povećan broj članova, osnivanje novih 12 ogranaka (pa sada samo jedna općina nema ogranak HSLS-a), te udeseterostručen broj vijećnika HSLS-a u gradskim i općinskim vijećima. No, neki događaji unutar HSLS-a spriječili su nas da učinimo više. Sjeme razdora koje je nažalost urodilo plodom, posijao je dr. Ivan Čehok još prije dvije godine na tadašnjoj izbornoj skupštini«, kazao je dosadašnji predsjednik Županijskog stranke vijeća dr. Stjepan Habunek, izvješćujući o minulom dvogodišnjem razdoblju, u subotu navečer na Izbornoj skupštini Županijskog vijeća HSLS-a. </p>
<p>»Čehok je stvorio paralelni HSLS te su on i grupa oko njega sve uzeli u svoje ruke. Županijsko vijeće nije imalo nikakve koristi od Čehoka kao saborskog zastupnika«, naglasio je Habunek. </p>
<p>Na Habunekeove tvrdnje reagirali su Darko Struški: »Habunek laže«, Mirko Jurić: »Habunekovo izvješće je rekla-kazala«, Miljenko Ernoić: »Habunek kao zamjenik župana loše radi« i Dragutin Kranjčec: »ako smo destruktivci, zašto smo dobili lokalne izbore sa 38 posto glasova?«. Čehok je, pak, ponovio da nema pretenzija na mjesto predsjednika ni Županijskog vijeća niti gradskog ogranka HSLS-a. </p>
<p>»Ne mogu podnijeti da nas Habunek i skupina oko njega naziva zaplotnjacima koji manje vrijede. Također, Habunek mora podnijeti kritiku da kao zamjenik župana loše radi – na sjednicama Županijskog poglavarstva samo sjedi kao voštana figura«, rekao je Čehok. </p>
<p>»Kad bih rekla sve što znam o Vama Habunek i Vašem radu bilo bi Vam neugodno«, obratila se Habuneku Darinka Hajduk-Vučić, inače tajnica Skupštine Varaždinske županije. </p>
<p>Na kraju je Habunekovo izvješće prihvaćeno s potrebnim minimumom glasova. Za novog predsjednika Županijskog vijeća HSLS-a (rezultati glasovanja bili su objavljeni nešto prije pola noći) izabran je Dragutin Kranjčec (gradonačelnik Varaždinskih Toplica) sa 70 glasova, dok je Habunek dobio 40 glasova. Za potpredsjednike Županijskog vijeća izabrani su Mirko Jurić, dr. Drgutin Rogina, Dubravko Crkvenčić i Stjepan Pažur, za tajnika dr. Denis Kovačić a za rizničara Marija Zadravec. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020513].
|
