NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020413].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206196 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.04.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ljerka Mintas-Hodak: »Sanader i Pašalić su samo suparnici </p>
<p>u demokratskom natjecanju«</p>
<p>Probleme u Splitu i Brodu izazvali su pojedinci koji ne poštuju demokratska izborna pravila kad ostanu u manjini / Ako Opći sabor prođe u tolerantnoj atmosferi i svi podrže novo legitimno izabrano vodstvo, vjerujem da HDZ može izaći iz izbora kao prava, istinski demokratska najveća hrvatska stranka, još jača i jedinstvenija negoli je to danas, kaže Ljerka Mintas-Hodak</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Kandidat za predsjednika HDZ-a dr. Ivić Pašalić je prije desetak dana predstavio program kojim će pokušati osvojiti glasove izaslanika na 7. općem saboru stranke, 21. travnja u Zagrebu. Program je obiman ima nekoliko dijelova, a autorica vanjskopolitičkog dijela, sa suradnicima, je dr. Ljerka Mintas-Hodak. Bivša potpredsjednica Vlade pod vodstvom Zlatka Mateše, a potom ministrica europskih integracija posljednje je dvije godine provela kao vrlo aktivna saborska zastupnica HDZ-a.</p>
<p>• Što se dogodilo na burnim skupštinama stranke u Splitu i Slavonskom Brodu?</p>
<p>- Kao što je u medijima već izviješteno, u Splitu je manja skupina nezadovoljnika ometala održavanje županijske izborne skupštine, a u Slavonskom Brodu je skupština odgođena za tjedan dana zbog problema s izdavanjem vjerodajnica.</p>
<p>• Kako nastaju takve usijane situacije?</p>
<p>- Probleme u Splitu i Brodu izazvali su pojedinci u stranci koji ne poštuju demokratska izborna pravila kad ostanu u manjini. Ipak, treba reći da je dosad, tijekom unutarstranačkih izbora u HDZ-u, u demokratskom ozračju, bez ikakvih problema, održano više stotina izbornih skupština u temeljnim, općinskim i gradskim ograncima i u većini županijskih organizacija.</p>
<p>• Koliko su ti događaji štetili imageu stranke?</p>
<p>- Naštetili su jer su izazvali zabrinutost jednog dijela simpatizera stranke i hrvatskih građana koji HDZ vide kao alternativu ovoj vlasti. Ipak, ako 7. opći sabor HDZ-a prođe u tolerantnoj atmosferi i bez sličnih problema te svi podrže novo legitimno izabrano vodstvo, vjerujem da HDZ može izaći iz izbora kao prava, istinski demokratska najveća hrvatska stranka, još jača i jedinstvenija negoli je to danas.</p>
<p>• Otkud tolika nesnošljivost između Sanadera i Pašalića?</p>
<p>- Ne mislim da je riječ o nesnošljivosti nego o dva suparnika u istinskom demokratskom natjecanju za čelnu poziciju u stranci.</p>
<p>• U čemu je temeljna razlika između njihovih programa i jesu li te razlike nepremostive?</p>
<p>- O Sanaderovu programu ne mogu govoriti jer ga dosad u tom obliku nije iznio u javnost. Postoji u nekim segmentima zastarjeli Program stranke iz 1994. i Strategija gospodarskog razvitka Hrvatske s kraja 1999., koju bi također trebalo prilagoditi novim okolnostima i izazovima. Postoje naznake da se ubrzano radi na nekom novom programskom dokumentu, ali to ne mogu komentirati jer se o sadržaju ništa ne zna. </p>
<p>Smjernice za izradu buduće strategije ili programa mjera za oporavak i razvoj Hrvatske, na kojoj je radila skupina oko Pašalića i u kojoj sam i ja sudjelovala, sadržajno se i metodološki bitno razlikuje od klasičnog obrasca kako se izrađuju programi stranaka. To su smjernice za izradu akcijskog programa konkretnih mjera i poteza, posebno na području gospodarstva, kojima se želi postići zacrtane ciljeve, obično sadržane u programu stranke. Zato vjerujem da bi se naš i opći program stranke mogli nadopunjavati.</p>
<p>• Vjerujete, dakako, u Pašalićevu pobjedu. Zašto je on bolji?</p>
<p>- Vjerujem u kvalitetno nov i drukčiji pristup natjecanju za izbor na bilo koju funkciju, i u stranci i u državi. Smisao tog novog pristupa za mene je u tome da se ljudi koji se natječu za neki položaj još u fazi natjecanja predstave biračima sa svojim vizijama, idejama i sposobnostima što znaju i kako misle raditi, te za kakvu se politiku u stranci i državi zalažu, da bi članstvo i javnost mogli procijeniti kome i za što daju povjerenje.</p>
<p>• Je li Sanader »mlak« predsjednik bez identiteta, kako tvrde mnogi iz Pašalićeva tima?</p>
<p>- Uvjerena sam da takve tvrdnje ne dolaze iz ekipe oko Pašalića, jer smisao našeg angažmana nije usmjeren ni protiv koga nego pozitivno, kako bismo ponudili nešto za što vjerujemo da je dobro. </p>
<p>Nikad nisam imala ambicija biti ministricom vanjskih poslova</p>
<p>• Kako to da ste upravo vi zaduženi za vanjskopolitički dio Pašalićeva programa? Vidite li se jednog dana ministricom vanjskih poslova što, tvrde neki, godinama priželjkujete?</p>
<p>- Svatko od nas tko je prezentirao javnosti smjernice za izradu programa, a ne gotov program, samo je predstavljao jedno od područja na kojem je radio s ostalim kolegama i to najčešće teme o kojima i sam ima određeno znanje i iskustvo. Potpuno je proizvoljna i zlobna tvrdnja koju su neki svojedobno plasirali o mojoj navodnoj »neispunjenoj želji« da budem ministrica vanjskih poslova. Nikad nisam imala takvih ambicija i želja niti sam s tim motivom ušla u ovaj posao.</p>
<p>Uostalom, ove smjernice doživljavam samo kao podlogu i ponudu HDZ-a za okupljanje i ostalih političkih snaga u Hrvatskoj i svih zainteresiranih stručnjaka kako bi se zajednički izradio cjelovit program djelovanja buduće vlasti. Tek kada se bude znalo kako će ta vlast konkretno izgledati, odnosno kakav će biti odnos HDZ- a i drugih partnera, moći će se početi razmišljati o podjeli funkcija.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Treba li dalmatinskim otocima brod-ambulanta?</p>
<p>Brod bi, opremljen specijalističkom opremom, obilazio dalmatinske otoke, a porezne bi obveznike stajao oko 16 milijuna dolara / »Ne treba razmišljati o otpuštanju između 8000 i 10.000 zdravstvenih djelatnika nego opremiti domove zdravlja kako bi se nezaposleni liječnici i osoblje mogli zaposliti«, kaže Damir Kajin</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Splitski županijski Zavod za zdravstvo predložio je kupnju broda-ambulante koji bi, opremljen specijalističkom opremom, obilazio dalmatinske otoke. Brod koji bi prema nekim procjenama porezne obveznike stajao oko 16 milijuna dolara bio bi izgrađen u Hrvatskoj. Plan je da plovi od Splita do Brača, Hvara, Korčule i Visa i obilazi pacijente, pružajući im specijalističku pomoć. Inicijativa je naišla na neodobravanje u parlamentu gdje je na Aktualnom prijepodnevu u srijedu Tonči Tadić, zastupnik HSP-a, postavio pitanje isplativosti takvog projekta koji bi, kad bi i zaživio, godišnje trošio milijun dolara.</p>
<p>Andro Vlahušić, resorni ministar, naglasio je da je upoznat s idejom o specijalističkom brodu no ona nije »jasno razrađena jer ne govori što bi se tada dogodilo s postojećim specijalistima, sa službama liječnika opće medicine, i kakvu bi korist imao svaki pojedinačni otok s obzirom na demografsku strukturu i broj liječnika koji tamo rade«. S ministrom Vlahušićem slaže se i predsjednica saborskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Snježana Biga-Friganović. »Mora se provesti detaljna analiza tog projekta i njegove isplativosti«, kazala je Biga-Friganović za Vjesnik.</p>
<p>Tonči Tadić uspoređuje ideju s brodom koji plovi jezerom Tanganjika u Africi i sa dvoje liječnika obilazi mjesno stanovništvo. Naglašava da na svim dalmatinskim otocima postoje specijalistički odjeli i oprema te stacionari na Hvaru i Braču. »Ima mladih liječnika podrijetlom s otoka koji su specijalisti i koji bi se željeli vratiti na svoj otok i tamo raditi. Zašto se taj novac ne uloži u poboljšanje opreme postojećih domova zdravlja«, pita se Tadić, dodajući da se za 16 milijuna dolara mogu opremiti manji stacionari na svim otocima, gdje bi se mogli obavljati jednostavniji operativni zahvati.</p>
<p>Istog je mišljenja i Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, koji ističe da je ideja o specijalističkom brodu preuranjena i futuristička. »Ne treba razmišljati o otpuštanju između 8000 i 10.000 zdravstvenih djelatnika nego opremiti domove zdravlja kako bi se nezaposleni liječnici i osoblje mogli zaposliti«, misli Kajin.</p>
<p>Tadić ističe da financiranje specijalističkog broda dovodi u pitanje financiranje i opstanak specijalističkih odjela i domova zdravlja na otocima. »Nije li to zapravo intencija splitskog županijskog Zavoda za zdravstvo«, pita se Tadić.</p>
<p>»Ova ideja nije nova i dosad su je zbog neisplativosti odbacivali svi ministri zdravstva od Andrije Hebranga do Ane Stavljenić Rukavine«, ističe Tadić, dodajući da su Hvar i Vis imali svoje liječnike od 16. stoljeća, kad su ti otoci bili pod vlašću Venecije, a i Habsburgovci su ulagali u zdravstvo na otocima, kaže Tadić, ukazujući na apsurd. </p>
<p>Ističe da svaki grad na otocima u Dalmaciji ima helidrom koji se može koristiti i pita se kako bi brod funkcionirao u slučaju nevremena. »Ako je brod na Korčuli, ja živim na Hvaru i trebam hitnu intervenciju, a loše je vrijeme i brod ne može do mene, tko će mi pomoći? Specijalist na Hvaru koji više ne postoji?« Tadić naglašava da se broj stanovnika u turističkoj sezoni na otocima utrostručuje pa je pitanje može li takav brod sve opsluživati. Kao skup i besmislen odbacuje i projekt telemedicine na otocima, naglašavajući da bi Ministarstvo sav taj novac trebalo uložiti u opremanje postojećih kapaciteta.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Žrtve radikalnog cionizma danas su podjednako Palestinci i Židovi</p>
<p>Žrtve holokausta ne zaslužuju da jedna ideološka mašinerija njihovim kostima argumentira svoju paranoidnu i destruktivnu politiku koja je dosad odnijela mnogo žrtava, ne samo Palestinaca nego i Izraelaca. Uza to je Izraelce učinila taocima jedne radikalne politike koja se pretvorila u svojevrsni zatvoreni krug nasilja</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Židovi diljem svijeta obilježili su u utorak Jom ha-Šou, Dan sjećanja na žrtve holokausta. Osim na šest milijuna Židova, pogubljenih u nacističkim logorima i čistkama, taj je dan i spomen na herojski ustanak gotovo golorukih Židova u varšavskom getu 1943. godine, koji je nadmoćna nacistička mašinerija brzo i okrutno ugušila. Ali nije uspjela »ugušiti« poruku ljudi koji su radije izabrali smrt s oružjem u ruci negoli stratište i umiranje na rate iza bodljikave žice.</p>
<p>Danas, gotovo šest desetljeća kasnije, varšavska se epopeja ponavlja... Samo na drugim mjestima: u Ramallahu, Betlehemu, Jeninu... Sad neki drugi očajnici, naoružani lakim pješadijskim naoružanjem, stoje ispred moćne vojne mašinerije koja ima najsuvremenije zrakoplove i kopneno oružje. Kao i onima prije šest desetljeća, nije im ostavljeno mnogo izbora između skapavanja u izbjegličkim logorima u čekanju vlastite »obećane zemlje« i borbe koja ne pruža mnogo izgleda. </p>
<p>Između današnjih i ondašnjih mučenika u suštini nema mnogo razlike. I Palestinci su danas narod bez vlastite države, kao i Židovi onda. Kao što su nacisti Židove nekad proganjali pod bestijalnom izlikom »da izgladnjuju njemački narod« i da »njemački narod treba novi životni prostor«, tako i cionisti već gotovo četiri desetljeća potiskuju Palestince, također osvajajući svoj životni i strateški prostor sa sličnom argumentacijom - »da će ih Arapi u suprotnom pobacati u more«. </p>
<p>Da bi se osigurao životni prostor (koji je Izrael od uspostave države 1948. višestruko uvećao), sva su sredstva dopuštena. Od 1967. Izrael drži pod okupacijom zapadnu obalu Gaze i Cisjordaniju i na njima naseljava Židove iz cijelog svijeta. Strategijom pregovaranja, odugovlačenja, provokacija, vojnih akcija, održava postojeće stanje »ni rata ni mira« unedogled. Stanje u kojem palestinskom narodu, bez države i gospodarskih resursa, nije ostavljena nikakva mogućnost da se razvija i uđe u red suvremenih civiliziranih društava. Pa iako se teroristički napadi radikalnih islamističkih i propalestinskih skupina etički ne mogu opravdati, a svojom »podrškom« čine Palestincima »medvjeđu uslugu«, nužno se postavlja pitanje - kojim je argumentima moguće opravdati državni terorizam koji Izrael provodi desetljećima?</p>
<p>I premda razuman čovjek ne može osporiti tisućljetne progone Židova kao povijesne uzroke koji su doveli do stvaranja cionističkog pokreta pod vodstvom Theodora Herzla s ciljem povratka Židova u Cion (Obećanu zemlju), sredstva koja se rabe za ostvarenje cionističkih ciljeva ne mogu se opravdati žrtvama progona i holokausta.</p>
<p>Židovi cijelog svijeta se na Jom ha-Šou prisjećaju svojih junaka i mučenika, čitaju imena žrtava, da ne budu zaboravljena. Oni to bez sumnje zaslužuju. Ali ne zaslužuju da jedna ideološka mašinerija njihovim kostima argumentira svoju paranoidnu i destruktivnu politiku koja je dosad odnijela mnogo žrtava, ne samo Palestinaca nego i Izraelaca. A Izraelce, uza to, učinila taocima jedne radikalne politike koja se pretvorila u svojevrsni zatvoreni krug nasilja.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Štreka moga djetinjstva </p>
<p>Prof. dr. Radovan Vukadinović </p>
<p>Odgovor na pitanje zašto volim Zagreb mora početi od samog početka. U Zagreb sam došao s pola godine života i sve prve spoznaje vezane su uz grad moga djetinjstva. U trokutu Jagićeve, Klaićeve i željezničke štreke kretale su se prve koordinate dodira sa Zagrebom. Kasnije je došao špilšul kod Tante Ane na Jelenovcu, vožnje plavim tramvajima, pogled na velikog konjanika na Jelačić placu, odlasci u Maksimir s roditeljima, mali vlak Samoborec i veliki vlakovi što su stalno tutnjali štrekom. To najmilije igralište moje i mojih vršnjaka svakodnevno je nosilo negdje u daljinu brojne putničke, brze i međunarodne vlakove i kroz stalnu tutnjavu upijao sam prve osjećaje, odlaske i dolaske. Svi ti šareni vlakovi otvorili su mi i želju za novim, nepoznatim krajevima, usmjerili su me vjerojatno i prema mojoj kasnijoj profesiji koja obiluje putovanjima, pa ponekad i nekom povratku u moj Zagreb istom tom štrekom moga djetinjstva.</p>
<p>U Zadru sam završio osnovnu školu i gimnaziju i nadisao se Mediterana, no Zagreb je za mene uvijek bio moj grad i moj pravi dom. Jedva sam čekao da završim gimnaziju i da se ponovno vratim Zagrebu, da uživam u jesenskim maglama, mirisu vrućih marona, zanosnim kazališnim predstavama, i sve većem broju svjetala koja su tako žarko obasjavala Zagreb. Kao student prava vratio sam se u Zagreb i činilo mi se kao da nikada iz njega nisam niti otišao. Grad je bio veći, bučniji i noviji, promijenilo se mnogo a pogotovo u mom bivšem kvartu u koji su došli i neki novi, meni nepoznati ljudi. Tramvaji su počeli voziti u neka dotad nepoznata naselja, rijeke automobila postajale su sve gušće i Zagreb je, tako mi se tada činilo, rastao zajedno sa mnom ili ja s njim.</p>
<p>U Zagrebu sam dovršio svoje studije, dobio prvi posao, tu su se rodila moja djeca i unuka, na Mirogoju počivaju moji najdraži, tu sam objavio svoje prve radove i u gotovo nepreglednom broju studenata na dodiplomskom i postdiplomskom studiju držim dio one stalne veze s ljudima grada koji mi je to sve omogućio.</p>
<p>Posao me često vodi izvan granica domovine, malo je većih stranih gradova u kojima nisam boravio dulje ili kraće boravio. Svjestan sam njihovih ljepota, bogatstva, reda i organiziranosti, divim se uvijek svemu tome i uvijek mi je žao kada si postavljam pitanje zašto i moj Zagreb nije takav. No sav taj sjaj velikih gradova nije me ipak primamio i svaki put kada sam imao ponude ostati negdje vani, najveći kontraargument bio je: a kako bih ja bez Zagreba? U susretima s mojim inozemnim prijateljima i kolegama radujem se kada im mogu pokazati Zagreb od Gornjeg grada, užurbane Ilice, predivnog kazališta, mirnog Tuškanca, do podsljemenskog zelenila, urednih kafića i restorana, šarmantnih galerija rasutih po gradu. Vjerojatno dio mog oduševljenja prelazi i na moje prijatelje i svi se onda složimo da je Zagreb grad po mjeri čovjeka, ne premalen, ne prevelik, sličan drugima a ipak svoj, star i nov, pohaban i moderan, grad kome sam sve ove godine ostao vjeran i koji mi je to isto vratio životnim radostima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U Ipercoopu »pocrnjela piletina«! </p>
<p>Proizvođač je batke i zabatke pakirao još krajem prošle godine, ali nije napisao dokad traju. Na trgovačkoj deklaraciji nema ni datuma niti roka trajanja, otkrili smo u Ipercoop-u, megamarketu u okviru trgovačkog centra Mercatone </p>
<p>U Ipercoop-u, koji se nalazi u okviru talijanskog prodajnog centra Mercatone, ima proizvoda koji, osim što nemaju valjanu deklaraciju, izgledaju kao da im je istekao rok trajanja. Tako je s pilećim batkom i zabatkom tvrtke Cekin. Na originalnom pakiranju i deklaraciji piletine Cekin je napisao da je proizvod pakiran 31. prosinca, no nigdje, barem ne na vidljivu mjestu, nije naznačena trajnost proizvoda. Na Ipercoopovoj »deklaraciji« nije naveden ni datum pakiranja niti pak do kada piletina vrijedi! Kada smo otvorili pakiranje batka i zabatka, zamijetili smo na nekim mjestima crno meso. </p>
<p>Nakon »češljanja« Bille, Metroa, Getroa i Superkonzuma, u kojima su pronađeni proizvodi kojima je ili istekao rok trajanja ili nemaju valjane deklaraciju, Vjesnikovi novinari pretražili su i dućan u trgovačkom centru Mercatone, te naišli na proizvode upitne kvalitete.</p>
<p> Prema Zakonu o normizaciji, svaki proizvod mora imati valjanu deklaraciju. »Potpuna deklaracija uključuje podatke o imenu i prezimenu proizvođača, mora biti otisnuta na proizvodu na hrvatskom jeziku, mora imati datum proizvodnje, rok uporabe, sadržaj i uvjete u kojima se mora držati«, rekao nam je Ivan Lončarević, zamjenik glavne sanitarne inspektorice. »Prema članku 6. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama, namirnice kojima je istekao rok trajanja smatraju se zdravstveno neispravnima«, nastavio je. U slučaju da se u trgovini zateknu proizvodi koji nemaju potpunu deklaraciju ili im je istekao rok trajanja, kaže Lončarević, sanitarna inspekcija izdaje rješenje kojim se zabranjuje uporaba i promet spornih proizvoda, te se naređuje njihovo uništenje. Propisane kazne iznose u tom slučaju za pravne osobe od 25.000 do 75.000 kuna, a za fizičke osobe 2500 do 7500 kuna. »Osim novčanih kazni, podnose se prijave. Za pravne se osobe podnose prijave za privredni prijestup Trgovačkom sudu, dok se za fizičke osobe, primjerice obrtnike, podnosi se prekršajna prijava Prekršajnom sudu«, izjavio je Lončarević.</p>
<p>Društvo za zaštitu potrošača »Potrošač« smatra kako trgovci u trci za zaradom zaboravljaju na osnovna moralna načela. »Stoga upozoravam potrošače, da prije nego što kupe neki proizvod dobro pogledaju datum proizvodnje i rok trajanja proizvoda«, rekao je Ilija Rkman, glasnogovornik »Potrošača«. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mini formule 1 ponovo jure</p>
<p>Zagrebački automodelarski savez organizira za vrijeme vikenda prvu ovogodišnju utrku »velikih« automodela na daljinsko upravljanje u klasi formula 1. Vozit će se na Miniautodromu »Ayrton Senna«, u ulici Ćire Truhelke bb.</p>
<p> Glavna utrka, koja će trajati nešto duže od pola sata, održat će se u nedjelju u 13 sati, a prethodit će joj kvalifikacijske utrke koje će se nakon tehničkog pregleda voziti u subotu. Jamac zanimljivosti utrke su vjerne kopije brzih bolida, četiri puta manje od stvarnih, koje pokreću benzinski motori zapremnine 23 kubična centimetra.</p>
<p> Snaga od 4 do 5 »konja« omogućava im krajnju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> veću od 100 kilometara na sat, koju ipak ne prelaze - zbog karakteristika piste. Taj podatak djeluje mnogo upečatljivije na samom poprištu utrke.</p>
<p>U stankama utrka F1 posjetitelje će vjerojatno zabaviti brzinsko natjecanje nešto sporijih buggy modela, napravljenih u omjeru 1 : 6.</p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Graditeljima se žuri, a papiri u ladicama</p>
<p>»Odlukom Ustavnog suda od kraja ožujka, nakon dvije godine zastoja, omogućen je nastavak radova na stambeno-poslovnom objektu u Dežmanovom prolazu 5«. To je u petak za novinare izjavio Ivan Ćurković, direktor tvrtke Metro-holding, investitora zgrade. Tom odlukom poništeno je ukidanje lokacijske dozvole i cijeli je slučaj vraćen na prvostupanjski sud.</p>
<p> Gradnja sporne zgrade počela je u lipnju 2000. godine s urednom lokacijskom i građevinskom dozvolom, što ih je izdao Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. Četiri mjeseca nakon početka radova, u rujnu 2000., međutim, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja poništilo je obje dozvole. </p>
<p>»Zanimljivo je da na oba dokumenta, kojima se odobravaju i poništavaju lokacijska i građevinska dozvola, stoji potpis iste osobe«, rekao je Ćurković. Dozvole su poništene s obrazloženjem da se zadire u zaštićeni prostor prirode, da se remeti statika okolnih zgrada i da zgrada nema dovoljan broj parkirnih mjesta. Ćurković i Mato Kunkić, direktor tvrtke Vinkuran, koja izvodi radove, negiraju te optužbe, tvrdeći da gradilište ne zadire u zaštićenu zonu, a da je statika sto posto sigurna i pod stalnom kontrolom Instituta građevinarstva Hrvatske. </p>
<p>I tako, dok se izvođači radova spore s Ministarstvom, gradnja stoji, troškovi rastu. Ne nastave li se radovi, kažu stručnjaci, moglo bi doći i do problema sa statikom okolnih zgrada. »Ministarstvo je prekinulo radove u najnezgodnijem trenutku. Teren je saniran i osiguran, izgrađene su garaže u podrumu, a ništa nije stavljeno pod krov. Beton propada, a željezna mreža hrđa. U projekt je do sada uloženo više od tri milijuna eura, a šteta zbog zastoja radova mogla bi biti i veća«, rekao je Ćurković. Kako su u ostvarenje projekta uključeni i krediti inozemnih izvora, odnosno austrijske Hypo-banke, moguće su i negativne posljedice u dotjecanju inozemnog kapitala u Zagreb.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nema opasnosti od poplave</p>
<p>Nema opasnosti od poplave, iako se obilnije padaline očekuju još neko vrijeme, doznajemo od voditelja Službe za hidrologiju Hidrometeorološkog zavoda Duška Trninića. </p>
<p>U noći s četvrtka na petak u Zagrebu je palo devet litara kiše po četvornom metru.</p>
<p>»Vodostaj Save u petak ujutro iznosio je minus 258, što je relativno nizak vodostaj. Očekujemo njegov porast, s obzirom na topljenje snijega i na mjestimice obilnije kiše, ali to je uobičajena pojava«, dodao je Duško Trninić. Interventne službe Odvodnje koje na teren izlaze na poziv građana, održavaju 1500 kilometara javne kanalske mreže. U petak su imale 15-ak intervencija.</p>
<p>»Nešto veći pritisak na odvode i slivnike izazvao je gust talog, nastao na krovovima zgrada i kuća nakon sušnog razdoblja. Začepljenje slivnika najčešće uzrokuje krupni otpad - najlonske vrećice, limenke i boce od sokova. Stoga bismo zamolili građane da sami uklone otpad i tako spriječe izlijevanje vode po kolnicima«, rekao je voditelj službe održavanja Vodovoda i odvodnje Nikola Lihtar.</p>
<p>Dežurni telefon na koji građani mogu dojaviti začepljenje kanalizacijskih slivnika je 6187-151. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Najveće plaće na RTV-u a najniže u građevinarstvu</p>
<p>Prosječna neto plaća zaposlenih u Gradu Zagrebu, isplaćena u veljači, iznosila je 4198 kuna, što je za dvije kune manje u usporedbi sa siječnjem. </p>
<p> U odnosu pak na prosječnu plaću u 2001. godini, zagrebačka neto-plaća u veljači ove godine bila je nominalno veća za 1,9 posto, a realno manja za 0,1 posto, podaci su Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p> Djelatnosti s najvišim prosječnim neto plaćama isplaćenim u veljači u Zagrebu, su zračni prijevoz sa 6802 kune, proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme 6344 kune, osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja 6171 kuna, računalne i srodne usluge 6082 kune, financijsko posredovanje 6052 kune.</p>
<p> U veljači je u Zagrebu najniža prosječna neto plaća - samo 1845 kuna - isplaćena u djelatnosti završnih radova u građevinarstvu. </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Završava Memorijal poginulim bojovnicima </p>
<p>U okviru III memorijala poginulim bojovnicima Domovinskog rata 1991. do 1995. koji se održava od 30. ožujka do 14. travnja, tijekom vikenda su na programu završna sportska događanja. </p>
<p>Organizator Memorijala je Udruga dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga grada Zagreba. Natjecanje u stolnom tenisu u parovima održat će se u Kulturnom centru Dubrava u subotu, s početkom u 11 sati. </p>
<p>Pojedinačno i klupsko natjecanje u kuglanju u kojem sudjeluju udruge i klubovi Domovinskog rata održat će se u kuglani na Grmoščica, Kustošija, u subotu u 11 sati. Posljednji dan Memorijala, nedjelja, rezerviran je za polumaraton od Sesveta do Podsuseda, u dužini od 21 kilometra. Sudionici su trkači Atletskog kluba »Martin« iz Dugog Sela. Start utrke je u Sesvetama kod spomenika poginulim bojovnicima Domovinskog rata, u 12 sati, a cilj je kod spomenika poginulim bojovnicima u Stenjevcu, kod crkve, oko 13.30 sati. </p>
<p>S maratonom završava cijela manifestacija kojoj je pokrovitelj Grad Zagreb. Završetak će se proslaviti u restoranu »Mali raj« u 14 sati, uz domjenak i podjelu zahvalnica sudionicima, organizatorima i donatorima.</p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hitna će stizati za 25 minuta!</p>
<p>Novim digitalnim sustavom za elektronsko praćenje kretanja vozila zagrebačke Hitne pomoći, smanjiti će se vrijeme dolaska vozila na mjesto poziva s dosadašnjih 45 na 25 minuta. To će pak za 20 posto povećati izglede za preživljavanje, istaknuto je u petak, na predstavljanju novog digitalnog sustava u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Đorđićevoj.</p>
<p>Uvođenje novog sustava za cijelu Hrvatsku koštat će 40 milijuna dolara. Svjetska banka osigurala je 29 milijuna, jedan milijun izdvojen je za opremu Hitne službe u Zagrebu. Direktor Svjetske banke za južnu i središnju Europu Andy Vorkink istaknuo je kako su svjetska istraživanja pokazala da je bitan faktor spašavanja života upravo brzina dolaska hitne pomoći. »Više od 50 posto vremena u dolasku hitna pomoć gubi jer se ne može utvrditi gdje su vozilo i pacijent kojemu treba pomoć«, upozorio je Vorkink.</p>
<p>Direktor projekta zdravstvene reforme Stipe Orešković, najavio je kako će za dva mjeseca sve opće bolnice u Hrvatskoj biti opremljene za hitan prijem. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Autobusna linija 217 u nedjelju mijenja trasu </p>
<p>Autobusna linija 217</p>
<p> - Kvaternikov trg - Struge - Petruševečko naselje - u nedjelju, 14. travnja, od 7.30 sati do 17 sati zbog radova na sanaciji kolnika Radničke ceste privremeno mijenja dio trase.</p>
<p>Autobusi će u smjeru Struga i Petruševečkog naselja, umjesto Radničkom, prometovati ovako: </p>
<p>Heinzelova - Slavonska avenija - Čavićeva - Servisna - Kozari put (uz tramvajsku prugu) - Radnička i dalje redovnom trasom. </p>
<p>U smjeru Kvaternikova trga umjesto Radničkom prometovat će trasom:</p>
<p>Radnička - Kozari put (uz tramvajsku prugu) - Slavonska avenija - Heinzelova, i dalje redovnom trasom.</p>
<p>Za vrijeme trajanja ove organizacije ukidaju se stajališta na obje strane Radničke ceste kod Končara i u zoni raskrižja Radničke i Kanalskog puta, stajalište u zoni raskrižja Radničke i Slavonske premješta se na Slavonsku aveniju - stajalište linija 107, 222, 216 (smjer iz grada) i stajalište u zoni raskrižja Radničke i Kozari puta na ulicu Kozari put u zoni raskrižja s Radničkom (u smjeru grada).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Hoykini »Metalni snovi« predstavljeni u »Mimari«</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Tri mjeseca nisam spavao, jeo i živio, da vama izložba bude što ljepša!« našalio se umjetnički fotograf Damir Hoyka otvorivši izložbu fotografija »Metalni snovi«, u suradnji s austrijskom umjetnicom Thelmom Herzl, u četvrtak navečer u podrumu muzeja »Mimara«. </p>
<p>Na otvorenje izložbe došli su ljubitelji umjetničke fotografije, među kojima smo zamijetili mnoga poznata lica iz kulturnog i javnog života hrvatske. </p>
<p>Suradnja poznatog fotografa i austrijske umjetnice rodom s Islanda počela je prije dvije godine nakon Hoykine samostalne izložbe »Atomistika« također postavljene u »Mimari«, kada je umjetnica u fotografijama prepoznala nešto sukladno s njenim načinom razmišljanja. »Thelma Herzl je već 1999. imala ideju da u pejzaž rodnog Islanda postavi svoje aluminijske objekte, što je u umjetnosti poznato kao landart. Predložila mi je zanimljivu suradnju koju nisam mogao odbiti«, rekao je vidno uzbuđen Hoyka, te dodao, da se zajednički projekt rodio u lipnju prošle godine na Islandu, gdje su uspjeli pronaći idealni pejzaž za stvaranje umjetnosti. </p>
<p> »Nisam mogla zamisliti rad s boljim fotografom. Hoyka je pravi profesionalac. Imali smo istu viziju i zato smo odlično surađivali«, istakla je austrijska umjetnica, koja također nije krila oduševljenje prvom uspješnom suradnjom s hrvatskim fotografom. </p>
<p>Nakon Zagreba izložba »Metalni snovi« vjerojatno putuje u Austriju i na Island, a uskoro će bečki umjetnik i pjesnik Anton Herzl objaviti knjigu s 55 fotografija zajedničkog rada Thelma Herzl & Hoyka. U sklopu izložbe na video zidu prikazan je film s njihova dvomjesečnog putovanja po zapadnoj i južnoj obali Islanda. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stranglersi žešći no ikad</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Koncert legendarnih Stranglersa koji će u subotu, nakon jedanaest godina ponovo nastupiti u Zagrebu, simbolički će označiti početak života nove zagrebačke rok pozornice. Dvorana Kina SC-a«, najavljuje glazbeni promotor Vanja Primorac, »uskoro bi trebala ugostiti i Briana Enoa, potom bivšeg gitaristu The Clasha Joea Srummera i Mascalerose , te Orbital. »Riječ je o glazbenicima koji predstavljaju sam vrh scene«. </p>
<p> l Što možemo očekivati od The Stranglersa nakon jedanaest godina od kada su posljednji put nastupili u Zagrebu? </p>
<p>- Kao i uvijek, prije svega energiju. Zadnji put kada su svirali u Zagrebu možda nisu pružili toliko energije, no s Paulom Robertsom koji je došao u band niti pola godine nakon tog zagrebačkog koncerta i još jednim gitaristom iz originalne postave Vibratorsa, Stranglersi zvuče još žešće. Od osnovne četvoročlane postave banda , trojica su u Zagrebu, a pojačani su, kao što sam rekao, s još dva člana. </p>
<p> l Sudeći po diskografiji, Stranglersi posljednjih godina baš i nisu mirovali. </p>
<p>- Nakon zagrebačkog nastupa objavili su ukupno devet ploča, među kojima su i zabilješke sjajnih koncertnih nastupa. </p>
<p> l Koncertom u subotu Stranglersi otvaraju novu gradsku rock scenu - kino SC-a. Podatak da je u prodaju pušteno tek nešto više od tisuću karata uklapa se u aktualne svjetske trendove - nastupe velikih bandova u malim prostorima. Hoće li tako biti i u buduće, što se SC-a tiče? </p>
<p>- Da, to je trend, no to nije sve. Moja agencija Offfestum će se potruditi da SC postane žarište događanja. Uz postojeće programe i Teatar ITD, razmišlja se o gradnji novog filmskog centra, potom novog plesnog centra koji bi se gradio na mjestu izgorjelog Njemačkog centra, a na jesen bi trebalo započeti i uređenje Francuskog paviljona.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Koncerte Cesarie Evore putem Interneta slušalo više od 1800 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - HThinet Music Club osigurao je svim ljubiteljima Evorine glazbe, koji nisu nazočili koncertima, ekskluzivni prijenos obje večeri putem Interneta na svojem portalu. Prve statistike ukazuju na ukupnu posjećenost prijenosa koncerta putem Interneta od 1853 puta tijekom obje večeri. Prvu je pratilo 850 ljudi, dok se u drugu uključilo 1003 posjetitelja. </p>
<p>Hinetova stranica s podacima o Cesariji Evori u posljednja je dva tjedna posjećena 6134 puta.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sir Elton John na čelu povijesnog kazališta</p>
<p>LONDON, 12. travnja</p>
<p> - Pop legenda Sir Elton John imenovan je novim predsjednikom odbora u čijem se vlasništvu nalazi povijesno londonsko kazalište Old Vic, koje je jednom vodio Sir Laurence Olivier. Odbor je 1998. kupio 180 godina staro kazalište da bi ga spasio od zatvaranja, a Eltonu Johnu će se u njegovom vođenju pridružiti oskarovac Kevin Spacey, koji je također član Odbora. Glumačku trupu kazališta su nakon Drugog svjetskog rata vodili Sir Laurence Olivier i Ralph Richardson, a u njemu su postavljene predstave s mnogim slavnim glumačkim imenima, poput Sir Johna Gielguda, javlja BBC. </p>
<p>»Drago mi je da mogu pridonijeti povijesti i budućnosti ovog sjajnog kazališta«, kazao je Elton John. »Old Vic je jedno od najvažnijih kazališta u Velikoj Britaniji jer je bilo dom nekima od najvećih glumaca i trupa proteklog stoljeća«. Elton John već dugo surađuje s ovim kazalištem, ali je ta suradnja dosad bila ograničena samo na pisanje pjesama za mjuzikle postavljene na pozornici Old Vica, uključujući »Kralja lavova« i »Aidu«, te novu predstavu rađenu prema filmu »Billy Elliott«. Old Vic je otvoren 1818. godine u Southwarku i jedno je od najvažnijih londonskih pozornica. Prvu glumačku trupu Old Vica 1929. godine vodio je Sir John Gielgud, a Sir Laurence Olivier i Ralph Richardson preuzeli su tu ulogu nakon što je kazalište, koje je bilo oštećeno u bombardiranjima tijekom rata, obnovljeno. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Geena Davis postala majka</p>
<p>LOS ANGELES, 12. travnja</p>
<p> - Hollywoodska glumica Geena Davis, najpoznatija po ulozi u filmu »Thelma And Louise«, rodila je u srijedu svoje prvo dijete - djevojčicu. Ime i težina prinove, rođene u bolnici u Los Angelesu, još uvijek nisu poznati. Glasnogovornik sretnog para novinarima je izjavio samo kako je 'Geenina djevojčica lijepa i zdrava'. Popularna 46-godišnja glumica u braku je s kirurgom Rexom Jerrahyjem s kojim se vjenčala prije sedam mjeseci na Long Islandu u New Yorku. Njoj je ovo četvrti brak. Novopečena majka, koja je Oscara dobila za ulogu u filmu »Accidental Tourist« gledatelji će tijekom ljeta moći vidjeti u novom filmu »Stuart Little II«. Prije Rexa Jerrahyja bila je u braku s direktorom restorana Richardom Emmoluom, glumcem Jeffom Goldblumom i redateljem Rennyjem Harlinom. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Fanovi čekaju ulaznice za nastavak »Ratova zvijezda«</p>
<p>LOS ANGELES, 12. travnja</p>
<p> - Iako je do premijere ostalo više od mjesec dana, šačica okorjelih ljubitelja »Ratova zvijezda« već čeka na prikazivanje novoga nastavka te znanstveno-fantastične sage. »Mi smo samo uporni ljudi. Kad nešto hoćemo, mi to i učinimo«, kaže Luis Lecca, instruktor borilačkih vještina koji čeka osam sati na dan i hrabri ostale. Prije tjedan dana sedamdesetak fanova organiziralo se na web stranici LiningUp.net i zauzelo mjesta kraj kina Grauman's Chinese gdje je 1977. održana premijera »Ratova zvijezda«.Ondje će se izmjenjivati i čekati 16. svibnja i prvo prikazivanje filma »Ratovi zvijezda: II. epizoda - Napad klonova«.</p>
<p>Taj je ritual počeo još 1999. kad su se obožavatelji, neki čak iz Australije, organizirali i šest tjedana prije prikazivanja prošloga nastavka napravili red za čekanje ulaznica, objašnjava organizator ovog događaja, 26-godišnji student Peter Genovese. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Schröder tuži DPA zbog vijesti da boji kosu </p>
<p>BERLIN, 12. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pred hamburškim zemaljskim sudom počeo je u petak proces u slučaju tužbe njemačkog kancelara Gerharda Schrödera protiv Njemačke novinske agencije (DPA) zbog prenošenja vijesti u kojoj se tvrdi da »savezni kancelar boji kosu, da bi izgledao mlađi«. </p>
<p>Schröder se na tužbu odlučio jer je smatrao da je ugrožen njegov kredibilitet. Pogotovo nakon što je jedan oporbeni političar u Bunedestagu izjavio, aludirajući na kancelara, da »tko farba kosu može farbati i statistike«. </p>
<p>Schröderov odvjetnik Michael Nesselhauf rekao je da DPA nije htjela prenijeti ispravak netočnih navoda da kancelar boji kosu, pa njegovom klijentu »nije preostalo ništa drugo nego da tuži novinsku agenciju«. </p>
<p>Kancelarov frizer Udo Waltz tvrdi: »Znao bih kad bi netko bojio kosu. Prepoznajem kada je kosa bojena. Osjećam miris boje kada netko ima bojanu kosu. Kosa kancelara Schrödera je prirodna. On izgleda odlično«. </p>
<p>Schröder je, preko svog odvjetnika Nesselhaufa, najavio da je spreman vlasi svoje kose dati na ekspertizu kao bi se utvrdilo da doista ne boji kosu. </p>
<p>Aktualnog njemačkog kancelara inače prati imidž ležernoga političara, ali prema ocjenama promatrača njegov je smisao za humor ovaj put zakazao. </p>
<p>Sudska presuda u ovom procesu očekuje se za nekoliko tjedana. No, bez obzira na njezin ishod, boja kancelarove kose dala je štofa ne samo odvjetnicima, sucima i oporbi, nego humoristima i kabaretskim vicmaherima. </p>
<p>B. Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Aura industrijskoga svijeta </p>
<p>Tragajući za vrijednostima enformela, Luketić poseže za odbačenim predmetima, a pristup mu se kreće od estetike ružnoga do estetike tvarnoga / Osobit dojam ostavlja faza »prepoznati predmet« u kojoj odbačeno umjetničkim zahvatom postaje vitalno i pozitivno </p>
<p>Umjetnost enformela nalik je slikarstvu: ne gradi strukturu po principu oduzimanja, već ju obogaćuje metodom dodavanja, oplemenjujući ju u slojevima. Upravo takve vrijednosti najčešće se spominju na retrospektivnoj izložbi skulptura Stevana Luketića u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, gdje je cjelovito predstavljen opus ovoga umjetnika nastao od 1955. do 2001. godine. </p>
<p>Tijekom 46 godina neprekidnog stvaralaštva promijenio je nekoliko faza, od kojih je najznačajnija ona enformelistička. Početkom 60-ih godina Luketić u sirovoj materiji traži nove plastične vrijednosti, pa poseže za odbačenim, istrošenim predmetima, a pristup mu se kreće od estetike ružnoga do estetike tvarnoga.</p>
<p>Izložba sabire oko 130 skulptura od kamena, drva, metala, željeza, mesinga, bakra, prokroma i aluminija. Kronološki prati Luketićevo stvaralaštvo, podijeljeno na četiri faze. U prvoj fazi od 1955., nakon završene Akademije likovnih umjetnosti, gdje je diplomirao u klasi profesora Frane Kršinića, radi pod njegovim utjecajem figure »Narikača« od kamena zatvorenog volumena, šupljikavih ploha i zaobljenih formi. Od 1959. oblikuje ciklus od kovanog željeza i željeznih ploča s probijenim otvorima iz kojih izbijaju oštri, ravni i agresivni šiljci, pa nastaju djela koja često naziva »Bunkerima«.</p>
<p> Mogućnosti enformela trajno preispituje već više od 40 godina. Od 1960. do 1980. traje faza »nađeni predmet« pa nastaju skulpture od otpada, fascinirajući se estetikom ružnoga, iz kojih izbija egzistencijalni naboj. Skulpturu gradi od nađenih dijelova rezervoara motorkotača, žica i žičanih mreža, a zavarivanjem željeza stvara organičku teksturu materičnih vrijednosti.</p>
<p> Osobit dojam ostavljaju radovi od 1980. do danas iz faze »prepoznati predmet«, u kojoj odbačeno i mrtvo umjetničkim zahvatom postaje vitalno i pozitivno, nastavljajući živjeti u likovnome djelu.</p>
<p> Industrijskim predmetima zadire pod površinu brušenjem, čišćenjem, premazivanjem i utiskivanjem novih materija, tragajući za skrivenom vegetacijom fascinantnih znakova tekstura. Umjetnik skulpture stvara od automobilskih hladnjaka aktivirajući volumen nasilnim prosjecima. Umetanjem metalnih ploča u kojima se odražava svjetlo postiže dojam prividnog prožimanja volumena i prostora, a pokrenute forme postiže blagim zaokretanjem.</p>
<p> Upravo djelima iz posljednjih dviju faza na prošlogodišnjoj skupnoj izložbi »Enformela« stao je uz bok onim umjetnicima u Hrvatskoj koji su na tome području ostvarili najradikalnije iskorake, što potvrđuje i ova retrospektiva.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Konzerva bez otvarača </p>
<p>Predstava redatelja Roberta Raponje visi u zraku bez uporišta, ozbiljno »dosadna« i razvučena. Razigravaju je uspjele glumačke bravure, što je ujedno i jedina poštena preporuka za njezino gledanje </p>
<p>Griješiti je ljudski, pa i u tome svjetlu možemo promatrati repertoarni potez »Epilog teatra«, koji je umjesto za publiku lakozapaljivih tekstova Mire Gavrana posegnuo za naslovom »Otvarač za konzerve« francuskoga glumca Victora Lanouxa. Desetljeće poslije, nakon što je ta crna drama izvedena na sceni »Arka« ADU kao diplomska predstava redatelja Roberta Raponje, ponovno je, a to je kod nas već uobičajena praksa, »praizvedena« u četvrtak na večer u »Vidri«. Kao i onda akteri su isti glumci: Hrvoje Zalar i Vedran Mlikota te redatelj Raponja. Svi zajedno, pametniji, iskusniji, s više glumačkih utakmica u nogama, a možda i gorčiji i rezigniraniji...</p>
<p> Čini se sada da su oboje glumaca ustrajno radili na sebi, tražili odlike svoje glumstvenosti, te ih vrlo jasno zacrtali. Zalar u laganoj komici, balansiranjem na klackalici nježno-grubih izražajnosti, s osobitim smislom za klauneriju. Njegova glumačka zapitanost i u »Otvaraču za konzerve« nad ulogom Jacquesa, izbezumljenog, samo naoko priglupog autsajdera, pokazuje reljefnost role, prostudiranost svake geste. Posebno je efektna i domišljata Zalarova mimika lica, koja uvijek ekvilibrira na rubu s karikaturom, no u nju ne upada bez opravdanja. </p>
<p>Mlikota je pošao drugim stazama, njegov glumački raspon je vrlo širok. Može biti i minimalističan i predimenzioniran, gotovo čista hipertrofija. No, pretjerujući, on ipak znade kada rola prelazi »rampu«, i zaustavlja ju sugestivnim nijansama. Ponekad je nevjerojatno neurasteničan, vulgaran, površan, neuhvatljiv, pa opet suosjećajan, eksplozivan, što je sve odlično prikazao kao intelektualac Jean, čije replike mitraljiraju publiku.</p>
<p> Toliko što se tiče dobrog dijela predstave, za koju se mirne duše i iskreno možemo pitati kojoj je vrsti publike namijenjena. Učenicima ili studentima, umirovljenicima? A kakva je evolucija slijedila u slučaju Roberta Raponje? On je uglavnom iskopirao sve one davne zamisli iz ranih dana, unio kao novitet scensko »pjevušenje« protagonista, koje je zaista bilo nepotrebno nakalemljeno. Raponja se, na žalost, nije odlučio je li tu riječ o nekoj postapokaliptičkoj farsi, dovitljivoj igri u dvoje ili jednoj filozofskoj drami, koja govori o dvoma sasvim suprotnim poimanjima spoznaje, a ponajviše o strahu kao jedinoj konstanti egzistencije. Čini se da je ovo potonje upravo ono što redatelj nije uspio »dekodirati«. Zbog toga predstava visi u zraku bez uporišta, u većem dijelu ozbiljno »dosadna«, razvučena, bez ritma i tempa. Razigravaju je, tek na mahove, uspjele glumačke bravure, što je ujedno i jedina poštena preporuka za njeno gledanje.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kelemen izvan kategorije</p>
<p>Nova skladba »Glissande« Milka Kelemena ulazi u riznicu novije hrvatske glazbe - djelo su izveli Simfonijski orkestar HRT-a sa solistom na klarinetu Milkom Pravdićem i pod ravnanjem Nikše Bareze / Sjajna izvedba Brucknerove Pete simfonije </p>
<p>Koncert Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije u Majstorskom ciklusu HRT u četvrtak u »Lisinskome« pretvorio se u istinsku svečanost, zahvaljujući to ne samo dirigentskoj palici njegova šefa-dirigenta Nikše Bareze. Ponajprije smo u prvome, kraćem dijelu programa imali rijetku priliku čuti praizvedbu djela Milka Kelemena, svjetski poznata hrvatskog skladatelja najstarijega naraštaja, čija djela u pravilu praizvode svjetski orkestri, operne kuće i glazbeni umjetnici.</p>
<p> Tu praizvedbu u Zagrebu možda zahvaljujemo i sponzorstvu Osiguravajućeg društva Alliance, ali i tomu da je skladatelj upravo u Zagrebu našao odličnog solista za taj svoj novi opus nazvan »Glissande«, klarinetista već velika međunarodnog ugleda Milka Pravdića. Jer, radi se o svojevrsnom koncertu za klarinet i orkestar, iako je to skladba izvan bilo kakvih uobičajenih kategorija skladateljskih oblika i zvukovnosti.</p>
<p>Skladatelj Kelemen izjavljuje da je nadahnuće za novo djelo našao u jednoj, veoma senzualnoj »Ljubavnoj pjesmi« svoga starog suradnika Fernanda Arrabala (zajedno su stvarali »Apokaliptiku«, svojevrsnu operu još nikada izvedenu u izvornom obliku), pa je svoj najnoviji opus označio kao Koncert za klarinet, recitaciju i orkestar. Naslov djela upućuje na umješnost glisanda na klarinetu, iako solist prolazi kroz niz tehničkih teškoća, koje je Pravdić, svirajući na dva glazbala, B i Es klarinetu svladavao superiorno, muzicirajući znalački Kelemenovu, neki bi rekli, još uvijek glazbu budućnosti.</p>
<p> Kroz čitav svoj dugi stvaralački vijek danas 78-godišnji skladatelj Kelemen opsjednut je željom za traženjem novoga, još nedostignutog, pa i nedosanjanog; odatle i u ovome djelu nove harmonijske kombinacije i nove orkestralne zvučnosti u stapanju s prolazima solističke dionice.</p>
<p> Izvedbu takvog djela mogao je osmisliti samo majstor dirigentske palice kakav je Nikša Bareza, koji je prozreo skladateljev glazbeni artefakt i pronalazio sve njegove često naoko skrivene draži tonskih boja i pulsirajućih ritmova. Prema autorovoj zamisli i izboru pri kraju skladbe u izvedbu se uklopila recitatorica, dramska umjetnica Marina Kostelac, srećom ozvučena, s govorenjem Arrabalovih zaista lijepih stihova, koji su međutim više memento nego sastavni doživljajni dio skladbe.</p>
<p> Publika, u kojoj je skladatelja svojom prisutnošću počastio i predsjednik Stipe Mesić, uljudno je ispratila izvođače i prisutnog autora. Samo djelo ulazi u riznicu hrvatske glazbe 21. stoljeća i o njemu će žiri iduće Vjesnikove nagrade »Slavenski« i te kako morati voditi računa.</p>
<p>Velebna Peta simfonija Antona Brucknera nije se slučajno našla u znatno duljemu, drugom dijelu koncerta. Jer u Kelemenovoj skladbi bilo je trenutaka koji su podsjetili na istovrsni način mišljenja glazbe, način kojim je Austrijanac Bruckner revolucionirao kasnu europsku romantiku.</p>
<p> Izvedba te večeri ostvarena je velikom sabranosti orkestra, kojemu je to jedan od najboljih nastupa posljednjih sezona, čime se potvrđuju mogući dometi toga ansambla, pogotovu kad surađuje s takvim majstorom za dirigentskim pultom. Jer, Bareza ne samo da zna voditi najveći simfonijski sastav, nego sjajnom tehnikom ulazi u pore orkestralnih dionica; posebno fascinira njegova lijeva ruka koja izražajno modelira luk i dinamički tok glazbene fraze, od najtiših pianissima do pregledno ostvarenih zaglušnih Brucknerovih fortissima.</p>
<p> Srećom su vrata orgulja u pozadini orkestra bila zatvorena, pa je sva ljepota zvuka sjajne izvedbe cijeloga orkestra dopirala do slušatelja bez suvišnog gubljenja i tonskih treperenja, te smo se s punom pažnjom mogli usredotočiti na glazbu dvojice majstora, koje samo slučajno dijeli razmak od jednoga stoljeća.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zlatni vodič i tumač </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Želja da oživi i udahne dušu palači koja je dugo vremena bila mrtva u zagrebačkom javnom životu - Hrvatskom institutu za povijest, u Opatičkoj 10, stvorila je djelo iznimne povijesne i umjetničke vrijednosti, fotomonografiju »Iso Kršnjavi - Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10«, koja je predstavljena u petak u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest.</p>
<p> Autorica, danas zasigurno najbolja poznavateljica Ise Kršnjavoga (slikara, povjesničara umjetnosti, ondašnjega ministra prosvjete...) i njegova velika poklonica, dr. Olga Maruševski provela je čitatelja, kako je to u svom izlaganju istaknula recenzentica knjige Ljelja Dobronić, po čitavoj palači, upoznavši ga pritom i s onim najsitnijim detaljima.</p>
<p> Ova iznimna književno-likovna kompozicija, prebogata izvrsnim fotografijama Milana Drmića i Luke Mjede, donosi historijat zgrade Instituta za povijest - od strašnog razdoblja njegove zapuštenosti preko temeljitog opisa obnove, govori o umjetničkim i političkim kretanjima u doba Izidora Kršnjavoga, a sadrži i tekst u kojem je sam Kršnjavi izložio svoj program za palaču, prema kojem je sve i izvedeno.</p>
<p>»Danas nije riječ o promociji moje knjige, već o predstavljanju ove vrijedne palače. Zato se do zemlje klanjam dr. Mirku Valentiću, ravnatelju Instituta za povijest, čijom su zaslugom obnovljene njegove svečane dvorane. No njegovoj muci još nije kraj, jer se mora izboriti i za to da se ta obnova dovede do kraja«, istaknula je autorica knjige.</p>
<p>Sandra V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nagrada za film zagrebačkim studentima </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Studenti Akademije dramske umjetnosti i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobili su za produkciju animiranog filma za projekt »Mina je nevidljivi ubojica!« nagradu međunarodne organizacije »Carole Fielding University Film & Video«. Film je u konkurenciji s najpoznatijim svjetskim sveučilištima bio predložen početkom ožujka, a početkom travnja proglašen je najboljim animiranim projektom, izvijestio je David Pavlinić, koji je uz suradnju Petre Grgurić i Zrinke Mareković producirao taj petominutni film. Autori animiranog filma su Zvonimir Žižić i Zlatko Pavlinić. Ta međunarodna organizacija za film i video osnovana je 1947., a danas ima 800 članova profesionalnih institucija i škola iz svijeta filma, videa i novih medija. Humanitarni projekt »Mina je nevidljivi ubojica!« napravljen je uz potporu Međunarodnog Crvenog križa iz Ženeve, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatskog centra za razminiranje i zagrebačkoj studija za animiran film »PLOP«. Projekt sadrži 13 obrazovno-animiranih filmova s nakanom obrazovanja djece i njihovih obitelji o zaostalim eksplozivnim napravama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Europska raskrižja« u Lublinu</p>
<p>VARŠAVA, 12. travnja</p>
<p> - Međunarodni festival pod naslovom »Europska raskrižja«, od četvrtka do nedjelje, u poljskom Lublinu okupit će 32 dokumentarna filma o etničkim manjinama i susjedskim odnosima među narodima srednje i istočne Europe. »Željeli bismo da naš festival potakne promjenu mentaliteta, napuštanje stereotipa i predrasuda i promakne toleranciju i razumijevanje među susjedima«, izjavio je direktor festivala Grzegorz Linkowski. Filmove koji će biti prikazani u konkurenciji režirali su umjetnici iz Njemačke, Francuske, Izraela, Poljske, Srbije i Ukrajine. Autorima najboljih djela bit će uručene simbolične nagrade. Više dokumentarnih filmova bavi se poljsko-židovskim odnosima, a neki govore o životu Roma u Ukrajini ili Rusa u Poljskoj. U jednom filmu riječ je o slavenskim korijenima Andyja Warhola, zvijezde američkog pop-arta. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Modeliranje mora« u kazalištu »Gavella«</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Modeliranje mora« - naziv je multimedijskoga performancea kipara Ivana Branka Imrovića i koreografkinje Jasminke Neufeld-Imrović što će se u nedjelju, s početkom u 21 sat, održati u Dramskome kazalištu »Gavella«. Likovnu dionicu »Modeliranja mora« tvore skice, crteži, slike i skulpture Ivana Branka Imrovića dok baletni segment priredbe, u koreografiji Jasminke Neufeld-Imrović, tumače Hilari Strugar i Darko Brkljačić na glazbenu podlogu Stephana Micusa. Izvedbu prate dijaprojekcije i videoprojekcije s promjenama svjetla koje tvore dijalog oblika i pokreta s bojama i zvukovima u vremenskome okviru od 45 minuta. Oblikovanje svjetla potpisuje Olivije Marečić, a videozapis Silvio Magdić. Projekt je popraćen katalogom koji dodatno tumači performance. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pobijedili istinski protagonisti rata</p>
<p>Na kraju mi je predsjednik Tuđman rekao: »Eto, činimo sve da se ti nesretni sukobi okončaju. Kao što vidite, ne uspijevamo.« Amerikanci misle samo o »zaljevskom ratu«, nafti i Iraku, a Europljani nemaju velikih državnika. »Recite mi, molim vas, s kim mogu razgovarati? S Mitterrandom?« Onda je podigao glas: »Moramo, što prije, postaviti vlastite oružane snage koje će braniti zemlju. Sve drugo su tlapnje«</p>
<p>PIŠE: DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Umetak o Armiji u obrazloženju plana o savezu država »u pet točaka« glasi:</p>
<p>»Model udruživanja bi se mogao primijeniti i u području obrane, ako se republike slože s ustanovljenjem zajedničkih trupa (uz republičke oružane snage). </p>
<p>Te su trupe obično sastavljene od profesionalaca, obuhvaćaju različite specijalnosti, imaju svoja učilišta i sl. </p>
<p>Dakako, udruživanje obuhvaća i ustanovljenje zapovjedništva, a za te se službe mogu angažirati sada aktivni pripadnici oružanih snaga JNA. Na taj način bi se osigurao nivo osposobljenosti zapovjedničkog kadra, a riješilo bi se i pitanje zaposlenosti visoko obrazovanih vojnih stručnjaka.«</p>
<p>Obrazloženje je u cijelosti objavljeno u Vjesniku 15. kolovoza 1991. godine. </p>
<p>Složili smo se: cijena mira je uvijek visoka, a državnik se nikada ne smije dvoumiti o plaćanju takva računa.</p>
<p>Predsjednik Tuđman mi je rekao da je dugo živio u Beogradu, pa zna mentalitet srpskih političara. Bio je, čini se, uvjeren: Srbi se neće zaustaviti. Izgubili su smisao za racionalnost, ne znaju gdje je crta za zaustavljanje.</p>
<p>Dovoljno je pratiti izlaganja srpskih predstavnika u Predsjedništvu Jugoslavije, Miloševića i Jovića. Jugoslavija se može raspasti u komadiće, ali mora ostati cjelovit državni prostor na kojemu će živjeti svi Srbi!</p>
<p>To je devetnaesto stoljeće, Garašanin, Karadžić, Nikola Stojanović! Najava rata!</p>
<p>Na kraju mi je rekao: »Eto, činimo sve da se ti nesretni sukobi okončaju. Kao što vidite, ne uspijevamo.«</p>
<p>Amerikanci misle samo o »zaljevskom ratu«, nafti i Iraku, a Europljani nemaju velikih državnika. »Recite mi, molim vas, s kim mogu razgovarati? S Mitterrandom?« </p>
<p>Onda je podigao glas »Moramo, što prije, postaviti vlastite oružane snage koje će braniti zemlju. Sve drugo su tlapnje«.</p>
<p>Tijekom ljeta i u jesen 1991. rasplamsali su se oružani sukobi u Hrvatskoj. </p>
<p>Prvi čovjek JNA general Veljko Kadijević, u knjizi »Moje viđenje raspada«, ističe da je »izmijenjeni generalni politički cilj« u toj fazi rata (kraj srpnja 1991.) bio »stvaranje nove Jugoslavije«. Piše: </p>
<p>»Zadatak upotrebe JNA u Hrvatskoj bio je: zaštititi srpski narod u Hrvatskoj na način što će se svi krajevi s većinskim srpskim stanovništvom osloboditi u svakom pogledu od prisustva hrvatske vojske i hrvatske vlasti...</p>
<p>Glavne ideje iz osnovne zamisli na kojima su razrađeni planovi upotrebe JNA na cijelom jugoslavenskom prostoru su bile: poraziti hrvatsku vojsku potpuno...«</p>
<p>Sredinom kolovoza 1991. nazvao me iz Beograda telefonski savezni ministar vanjskih poslova Budimir Lončar (nisam više bio ministar vanjskih poslova, ali sam ostao članom Vlade). Pozvao me u Beograd da bismo zajedno sa saveznim premijerom Antom Markovićem razmotrili moguću primjenu hrvatskoga prijedloga »u pet točaka« o savezu samostalnih država.</p>
<p>U Beograd se, međutim, više nije moglo. Autocesta Zagreb - Beograd, koja je imala idilično ime »Bratstvo-jedinstvo«, bila je izložena vojnim operacijama.</p>
<p>A ratni vihor je 1991. zauvijek pomeo sve prijedloge i ideje o savezima država, nekadašnjih jugoslavenskih republika. </p>
<p>Zamisao predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i službeni prijedlozi Hrvatske o modernoj konfederaciji suverenih država bivših jugoslavenskih republika, modelu kojim se na miran i sporazuman način moglo izaći iz jugoslavenske državne krize i izbjeći rat, nisu, nažalost, ostvareni.</p>
<p>Nisu uspjeli ni zakasnjeli pokušaji da se na Haaškoj mirovnoj konferenciji Europske zajednice o Jugoslaviji u Ženevi, u rujnu 1991. osvježi ideja o savezu država, inspirirana hrvatskim prijedlozima. </p>
<p>Pobijedili su istinski protagonisti rata. </p>
<p>Potkraj 1998. završio sam pisanje knjige o zbivanjima u 1991. na području SFR Jugoslavije, koju je 1999. pod naslovom »Rat koji nismo htjeli« objavio zagrebački »Globus«. Na stranici 393. napisao sam: »Srpski državni i politički vrh je... jedini u bivšoj Jugoslaviji odbacio model koji je mogao spriječiti oružane sukobe i ratove 1991. i 1992. savez samostalnih i suverenih država, bivših jugoslavenskih republika. Može se dogoditi - povijest obiluje paradoksima - da se na kraju aktualnih povijesnih zbivanja upravo Srbija nađe u modernoj konfederaciji četiriju samostalnih država: Vojvodine, Srbije, Kosova i Crne Gore.«</p>
<p>Tu sam misao svojedobno iznio jednome iskusnom zapadnom državniku dok smo tijekom duge večere ležerno ćaskali o svim mogućim i nemogućim zbivanjima na Balkanu. </p>
<p>On se kratko zamislio, a onda je uz četiri države koje sam spomenuo suho dodao i Makedoniju!</p>
<p>Nedavno smo obaviješteni da su srpski i crnogorski vrh dogovorili - pod budnim okom Europske unije - umjesto SR Jugoslavije novu Državu Srbiju i Crnu Goru, modernu konfederaciju ili savez suverenih država.</p>
<p>Bože, zašto se tako često u međunarodnoj politici užasno kasni?</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Izmiješajte špil gena i složite novi svijet</p>
<p>Iako ga je u početku zabavljalo sretati bizarne i jadne individue koje čine najnižu polugu atlantijskog društva i iz čije se izopačene mašte rađao onaj dio njegovih reportaža koji nije sam izmišljao, kad je uzbuđenje novog minulo, počela ga je obuzimati depresija. Osjećao se kao da se pretvorio u odvod u koji su se slijevale sve njihove lude priče</p>
<p>PIŠE: RUPERT MORGAN</p>
<p>Nego što, Brody! Hej, ne smeta ti da te zovem Brody, ne? Nekako mi je bedasto biti tako formalan s nekim s kim se upravo spremam fukati perad, ne čini li ti se?« On ispruži ruku. »Zovi me Mac.« Brodyjevo se lice razvuče u crnozubi cerek i on prebaci Ritu, koja je mlatarala nogama, u lijevu ruku, kako bi se desnom mogao rukovati. »Fakat, Mac, imaš praf!«, prihvati on, drmajući s entuzijazmom zglobove Macauleyjeve ruke. »Al' to ne znači da mi više nisi gost, razmeš? Bilo bi mi fest krivo da prvi ne dobiš moju Ritu! Sam ti daj, mam navali!«</p>
<p>»O, hvala ti, Brody«, odgovori Macauley, otkopčavajući hlače i izvlačeći svoj sramežljiv penis.</p>
<p>»Da ti je pridržim il' buš sam?«, upita Brody, približivši mu uspaničenu kokoš.</p>
<p>»Pa... možda bi bilo bolje da je držiš, Brody, jer nemam pojma koliko se trza.«</p>
<p>»Ona ti je fest živahna!«</p>
<p>»Uopće ne sumnjam. Imaš Luvmatic?«</p>
<p>Billsonova se glava zbunjeno trznu unatrag poput - pa, recimo, silovana pileta.</p>
<p>»Imam kaj?«</p>
<p>»Luvmatic? Ma znaš, kremu! Za podmazivanje!«</p>
<p>»Uh, drek, nemam... imam mast za balticu - može to?«</p>
<p>»Hej, ako nikad nisi prašio koku s Luvmaticom, to se i ne računa, Brody! Pričuvaj mi malo Ritu, naći ću ja nešto u autu!«</p>
<p>Zakoračio je sigurno i bezbrižno, dok mu se penis njihao na popodnevnom suncu. Automobil je bio udaljen samo nekoliko desetaka metara. Ključevi su bili u bravi. Gotovo uvijek je palio iz prve.</p>
<p>Došavši do automobila okrenuo se i nasmiješio. Brody je stajao gdje ga je i ostavio, s Ritom koja je tužno visjela iz njegove lijeve ruke. Farmer se isceri i poprati Macauleyjev ulazak u vozilo opscenom gestom seksa s piletom.</p>
<p>Macauley ga je posljednji put vidio kako nestaje u oblaku prašine koji su podigli kotači automobila.</p>
<p> Farmerov se izraz iz zaprepaštenosti pretvorio u bijes, te je počeo vikati i oko sebe tražiti nešto što bi mogao baciti za vozilom. Ne našavši nikakav kamen, on baci Ritu.</p>
<p>Tri sata kasnije, sigurno smješten u motelu udaljenom 300 kilometara, Macauley Connor ležao je na krevetu odjeven i izuvenih cipela, osluškujući kapanje i kuckanje prastarog klimatizacijskog uređaja. </p>
<p>Billson ga je toliko šokirao da je prešao 130 kilometara prije nego što je shvatio da mu penis i dalje viri iz hlača. </p>
<p>Na to ga je podsjetio povjetarac koji je osjetio stojeći pokraj benzinske crpke, kao i čudan pogled dečka na blagajni.</p>
<p>Nakon šest godina rada za Javnog istražitelja, Macauleyju je već bio pun kufer svjedočanstava o izopačenosti društva. Koliko god ljudi - što je nekada uključivalo i njega - željeli vjerovati da je problem bio posljedica nepravedne razdiobe novca, obrazovanja i pruženih prigoda, istina je bila da je stvarna nejednakost počinjala razdiobom gena. </p>
<p>Do sada je Atlantis upoznao dovoljno dobro da povjeruje da nema nade za bolji svijet dok klinci s koledža ne prestanu s idealističkim glupostima, uhvate bika za rogove i pokrenu masovni program parenja s priprostim pukom.</p>
<p>Ovo nije bilo mišljenje kojim bi u raspravi stekao prijatelje na bilo kojoj strani, ali to je samo učvrstilo njegovu sumnju da je u pravu. Ako je problem neugodan, nije li logično da rješenje bude još neugodnije? Zaboravite politiku, obrazovanje i ekonomiju i isprobajte sustav majke Prirode: staro dobro fukanje. Izmiješajte špil gena i složite novi svijet.</p>
<p>Kakva se nada u bolji svijet mogla održati dok je toliko idiota napučivalo provinciju? Kako početi smislen razgovor s ljudima koje više od svega zanimaju penisi svemiraca i fantomska silovanja, proročanstva skrivena u križaljkama i demoni iz stereouređaja?</p>
<p>Iako ga je u početku zabavljalo sretati bizarne i jadne individue koje čine najnižu polugu atlantijskog društva i iz čije se izopačene mašte rađao onaj dio njegovih reportaža koji nije sam izmišljao, kad je uzbuđenje novog minulo, počela ga je obuzimati depresija. </p>
<p>Osjećao se kao da se pretvorio u odvod u koji su se slijevale sve njihove lude priče, bolesne teorije, potrošena tuga i potisnute frustracije uništenih snova, jednosmjerni umovi i priviđanja rođena u njihovim kulturnim pustinjama.</p>
<p>Macauley Connor bio je tipičan predstavnik te tužne generacije bistrih i nadarenih ljudi koji su, izgubivši vjeru u svoju kulturu, utočište našli u osobnim načinima da joj se izruguju. Nekoć neumoran novinar odustao je od pokušaja otkrivanja istine u trenutku kad je shvatio da je ona gotovo uvijek suviše složena ili suviše banalna da bi itko o njoj želio čitati.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Štimčevo zbogom nogometu</p>
<p>»Došlo je vrijeme rastanka. Pregledi u Zagrebu potvrdili su sumnju od prije nekih mjesec dana da nikakva opterećenja na moju kralježnicu ne dolaze u obzir« / »Zahvalan sam svima s kojima sam radio, no nikog posebno ne bih isticao. Treneri su čudne biljke i mogli bi se uvrijediti«, kazao je Igor Štimac, koji je odigrao 53 utakmice za hrvatsku reprezentaciju </p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Igor Štimac završio je igračku karijeru, oštećenje međukralježničke hrskavice (discus hernia) natjeralo ga je da zatvori jednu stranicu svoje nogometne povijesti, a otvori novu trenersku. Ipak, za sada će samo odmrznuti svoj status u upravnom odboru Hajduka i posvetiti se izgradnji Hajduka, kluba za koje vezuje svoju budućnost i kojem je »donator«. Štimac je karizmatična osoba, vođa na travnjaku, za Blaževićevu reprezentaciju bio je važan koliko i Šuker u napadu, ali nema statističkih podataka koliko je pogodaka spriječio i kako je utjecao na igru. Pamte se njegova 53 reprezentativna nastupa i dva pogotka za vatrene protiv Izraela i Litve. </p>
<p>- Došlo je vrijeme rastanka. Pregledi u Zagrebu potvrdili su sumnju od prije nekih mjesec dana da nikakva opterećenja na moju kralježnicu ne dolaze u obzir. Dr. Paladino mi je naglasio da je kralježnica u dosta teškoj situaciji. Desetak godina sam se odupirao, a za sve što je napravio za mene, svojim znanjem i savjetima mi je produžio karijeru, zahvaljujem dr. Stanislavu Peharcu. No, tužan nisam. Danas započinje moj drugi nogometni život, rekao je Štimac. Štimac je rođen u Metkoviću 1967. i iz Neretve je 1983. došao u Hajduk, a 1985. je debitirao. Igrao je i još u vinkovačkom klubu Cibaliji, Cadizu iz Španjolske, te u dva engleska kluba Derby Countyju i West Hamu. U reprezentaciji Hrvatske odigrao je 53 utakmice, bio je važan dio Blaževićeve selekcije koja se okitila brončanom medaljom na SP, a i Jozićeve zlatne juniorske reprezentacije iz Čilea 1987. </p>
<p>Za reprezentaciju Hrvatske je debitirao u Rijeci protiv Rumunjske (2-0) 1990., a sudbina se poigrala te je svoj reprezentativni krug zatvorio 13. veljače ove godine, na Kantridi protiv Bugarske (0-0). </p>
<p>- Karijera mi je bila uspješna i ponosan sam na nju. Nogomet mi je mnogo dao, izgradio sam se kao čovjek. Zahvalan sam svima s kojima sam radio, no nikog posebno ne bih isticao. Treneri su čudne biljke i mogli bi se uvrijediti. Je li tako Slavene (obratio se sadašnjem treneru Hajduka i svojem velikom prijatelju Biliću).</p>
<p> - Želio bih se zahvaliti izborniku Joziću na velikoj podršci. Jedan je od rijetkih koji nije mijenjao svoj stav prema meni ni ako igraču ni kao čovjeku. Pored svih pritisaka da me više ne zove, ukazivao mi je povjerenje.</p>
<p>• Zar vam Ćiro nije vjerovao? </p>
<p>- Ne treba uopće spominjati koliki su doprinosi Ćire mojim uspjesima, da postanem i ostanem među najstandarnijim reprezentativcima. O njemu ne treba posebno govoriti Ćiro je - zna se... </p>
<p>Osim što će se s punim pravom glasa uključiti u rad Hajdukovog Upravnog odbora. Štimac će preuzeti i brigu, zajedno s Aljošom Asanovićem, o Hajdukovoj omladinskoj školi. Briga o pomlatku je zapravo prvi Štimčev korak u trenersku karijeru. </p>
<p>- Asanović i ja smo dobili zadatak uprave da reorganiziramo rad omladinske škole. Samim upisivanjem Akademije HNS-a pokazao sam da se najozbiljnije mislim baviti trenerskim poslom. No, prvo moram proširiti svoje znanje. </p>
<p> Bez obzira što je Štimac povlačenjem s travnjaka odmrznuo svoj status u upravi, zapravo je uvije bio aktivan u određivanju svakodnevne politike kluba. Stoga je njegovo mišljenje o budućem treneru Hajduka i te kako utjecajno. Štimac, pak, ističe: </p>
<p>- Ja uvijek imam ista razmišljanja. Hajduk ima trenera i treba se boriti da ostane, pogotovo stoga što dobro radi svoj posao.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Osijek - Zagreb 81-107 </p>
<p>OSIJEK, 12. travnja</p>
<p> - U prvoj utakmici 7. kola Ožujsko lige za prvaka kšarkaši Zagreba pobijedili su na gostovanju momčad Osijeka 107-81 (20-27, 23-30, 18-31, 20-19). Zagreb se predstavio kao prejak suparnik čiju pobjedu u petak posve neraspoloženi Osječani ni jednog trenutka nisu uspjeli osporiti.Domaćin je otvorio susret neshvatljivo loše. Osječani su djelovali pospano, tromo i nezainteresirano, pa je Zagreb nakon početnih 0-8 (2.) iz minute u minutu povećavao svoju prednost. Obrana bijelo-plavih kao da nije ni postojala, što je olakšavalo posao razigranim učenicima Dražena Anzulovića. Predvođeni raspoloženim kapetanom Damirom Miljkovićem, »mravi« iz Trnskog došli su u 17-toj minuti čak do 18 koševa prednosti (35-53), s tim što je Miljković sam ubacio 15 poena. Na drugoj strani, samo je tamnoputi Joel Bullock držao Osijek »u igri« jer je, s 15 koševa u isto toliko prvih minuta, jedini zadovoljio od osmorice košarkaša koliko je trener Pešić »miksao« ne bi li se okrenuo tijek susreta. No, u nastavku se slika ni jednog trenutka nije mijenjala. Štoviše, »Zagrebaši« su u 27 minuti poveli čak s 85-58 i nakon toga domaćin se naprosto prepustio sudbini. Pojedinačne akcije u napadu, uz obranu nalik siru, bila je slika domaćeg sastava kojem su Zagrepčani lako zadali i završni udarac.</p>
<p> Kad je u drugom dijelu umjesto Miljkovića, Anzulović predao ulogu vođe momčadi Ivanu Tomasu, ovaj je to također sjajno odradio. U momčadi iz Trnskog zapaženi su bili i Zoran Pehar pod koševima te precizni Domagoj Vidaković. </p>
<p>• SD Zrinjevac</p>
<p>OSIJEK - ZAGREB 81-107 (20-27,23-30, 18-31, 20-19)</p>
<p>OSIJEK: Barišić, Bratić 2, Voloder 8 (4-5), Thomas 17 (3-5), Leko, Bičvić, Bullock 26 (4-6), Mandić 6, Budimir 2, Helbich 14 (1-4), Kristić, Lozančić 6 (2-3)</p>
<p>ZAGREB: Vidaković 10, Šaronja 8 (4-4), Miljković 20 (6-6), Tomasović 2, Pehar 18 (6-8), Vidačak, Marinović 6 (1-1), I. Tomas 20, (1-2), M. Tomas, Perinčić 10, J. Garma 10 (4-4), N. Garma 3 (1-1)</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Vovk (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 300</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir MILJKOVIĆ </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Miholjević 33. u Baskiji</p>
<p>ELGOIBAR, 12. travnja</p>
<p> - Domaći vozač Aitor Osa pobjednik je 42. izdanja biciklističke utrke kroz Baskiju (kategorija 2.HC) koja je završila u petak kada su vožene dvije poluetape, jedna od Villabone do Elgoibara u dužini od 94 km, te kronometar oko Elgoibara u dužini od 15.2 km. Obje poluetape pripale su još jednom baskijskom vozaču, Davidu Etxebarriji, koji je tako osigurao drugo mjesto u ukupnom redoslijedu. Naš najbolji biciklist, Vladimir Miholjević na koncu utrke je zauzeo 33. mjesto.</p>
<p>• Rezultati, 1. poluetapa: 1. David Etxebarria (Špa/Euskaltel) 2;40:49, 2. Gonzalo Bayarri (Špa/Jazztel) isto vrijeme, 3. Michael Boogerd (Niz/Rabobank) isto vrijeme... 31. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) +5:06... 2. poluetapa: 1. D. Etxebarria 24:54, 2. Bayarri +3, 3. Boogerd +36.... MIHOLJEVIĆ +2:14... konačni redoslijed: 1. Aitor Osa (Špa/iBanesto.com) 18;04:53, 2. D. Etxebarria +2:36, 3. Bayarri +2:53.. 33.MIHOLJEVIĆ +14:08... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>O medalji odlučuje Arbitražni sportski sud</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanski skijaš Alain Baxter podnijet će žalbu Međunarodnom olimpijskom odboru (MOO) zbog oduzimanja brončane medalje koju je osvojio na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu jer je pao na doping testu.</p>
<p>Baxterov slučaj preuzet će Arbitražni sportski sud u Švicarskoj, objavio je Skijaški savez Velike Britanije.</p>
<p> Dvadesetosmogodišnji Škot, prvi britanski alpski skijaš koji je osvojio medalju na ZOI, bio je prisiljen vratiti medalju osvojenu u slalomu jer su mu na doping kontroli pronašli nedozovljeni supstrat metamfetamin.</p>
<p>Baxter je rekao da je metamfetamin u njegov organizam ušao putem preparata za nos koji je koristio, ali i kupio u Salt Lake Cityu, a koji su mu odobrili britanski doktori.</p>
<p>- Siguran sam da će MOO uvidjeti ovu pogrešku, a ja ću se do kraja boriti da dokažem da su bili u krivu i vrati svoju dragocjenu medalju iz Salt Lake Citya, rekao je Baxter. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Jozić žali za Štimcem</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Na vijest, da Igor Štimac prestaje aktivno igrati, te da se time sam ispisuje s liste mogućih kandidata za nastup na SP, izbornik Mirko Jozić reagirao je - sportski. U konačnici kraćeg iskaza rekao je : »koga nema bez njega se može«, da bi onda pojasnio:</p>
<p>- Igor je uvijek bio tu da pomogne u mjeri u kojoj može. U tom smo pogledu i komunicirali u zadnje vrijeme, s time da me je redovito izvještavao o svom stanju, ne pokušavajući apsolutno ništa prikriti.</p>
<p>Odavajući mu priznanje zbog maksimalno korektnog odnosa, Jozić je još rekao:</p>
<p>- Jest, na mjestu su priče kako sam na njega bio spreman računati do zadnjeg trena, jer iskusan autoritativan igrač kao on uvijek nam je dobrodošao.</p>
<p> No, nakon ovoga on više nije kandidat. Sada moramo držati palce da onaj drugi Igor - Tudor - bude zdrav jer nismo toliko bogati igračima a da bismo ga samo tako mogli preboljeti.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šibeniku i Kamen Ingradu za opstanak nužne pobjede </p>
<p>Do kraja prvenstva su četri kola, a Hajduk za Zagrebom zaostaje šest bodova / Kako bi prvenstvo i dalje ostalo zanimljivo, ta razlika bi se nakon subotnjih utakmica morala smanjiti</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Euforija koja je zahvatila Hajduk nakon pobjede protiv Dinama, Splićanima daje nadu kako bi ipak mogli obraniti naslov prvaka Hrvatske. Do kraja prvenstva su četri kola, a Hajduk za Zagrebom zaostaje šest bodova. Kako bi prvenstvo i dalje ostalo zanimljivo, ta razlika bi se nakon subotnjih utakmica morala smanjiti.</p>
<p>• POMORAC - ZAGREB: Vodeći Zagreb gostuje u Kostreni, kod sastava koji je u tri dosadašnja ovosezonska dvoboja pokazao kako ima protuigru za Kranjčarov sastav. Podsjetimo, jesenas je Zagreb u Kranjčevićevoj jedva svladao Pomorac s 4-3, dok je u četvrtfinalu Kupa Pomorac izbacio »zagrebaše«. Kako su i jednima i drugima bodovi potrebni, Pomorac se bori za ostanak, a Zagreb za naslov prvaka, očekuje se neizvjesna utakmica.</p>
<p>• ČAKOVEC - HAJDUK: Čakovčani su također u nezavidnoj situaciji, jer im za osiguranje ostanka trebaju još barem četiri boda, pa više ne mogu birati protiv koga će osvajati bodove. Čak i ukoliko se radi o Hajduku koji je u naletu ka naslovu prvaka. Hajduk bi, pak, u slučaju neuspjeha, definitivno ostao bez mogućnosti za osvajanje naslova.</p>
<p>• ŠIBENIK - VARTEKS: Šibenčanima je utakmica protiv Varteksa istinski »biti ili ne biti« kada se govori o njihovom prvoligaškom ostanku, pa treba očekivati da će domaći igrači biti maksimalno motivirani. Varteksu su do kraja sezone najvažniji finalni dvoboji Kupa, pa ne vjerujemo da će u ovaj dvoboj ući s istim žarom kao i Šibenčani.</p>
<p>• CIBALIA - MARSONIA: Dva slavonska prvoligaša, Cibalia i Marsonia će u svom međusobnom dvoboju odlučiti koji će sastav u završnicu prvenstva ući s većim izgledima za ostanak. Argumenti su na strani domaćina koji su boljoj situaciji, ali i u boljoj formi od Brođana.</p>
<p>• KAMEN INGRAD - SLAVEN BELUPO: Koprivničani su pobjedom u prošlom kolu i definitivno osigurali ostanak, te do kraja prvenstva mogu igrati rasterećeno, dok je Kamen Ingrad u gotovo identičnoj situaciji kao i Šibenik - u ovom dvoboju igra im isključivo pobjeda.</p>
<p>• ZADAR - TŠK: Od svih sastava koji se bore za ostanak, »papirnato« najlaški posao imaju Zadrani koji na svom terenu dočekuju TŠK, sastav koji je već i teoretski ispao iz lige, te ovoga proljeća još nije osvojio niti bod. Sve osim nova Zadrova tri boda bilo bi veliko iznenađenje.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zašto šute suci? </p>
<p>Nevenko Herjavec, predsjednik Udruge profesionalnih klubova Prve HNL pita zašto šuti Disciplinska komisija HNS-a, zašto ne reagiraju suci kad ih je već Zdravko Mamić počastio teškim optužbama </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Dobro je da postoje osobe kao Zdravko Mamić, Dinamov izvršni dopredsjednik koji malo-malo, pa bez dlake na jeziku izgovore takve stvari o »mafijaštvu u nogometu kojim drma sudačka organizacija, ovog puta u spregi sa prvim čovjekom HNS-a«, zbog kojih bi obični smrtnik već odavno dobio svoje. Dobro je, ako zbog ni zbog čega drugog a ono, da se vidi kako funkcionira sustav kojega kritizira. A sustav je očigledno »efikasan« čim Mamić može praktički bezbolno i to već godinama, ispaljivati što želi, i praktički - nikomu ništa.</p>
<p>A kako to funkcionira u praksi svjedoči žurna i pomalo uvredljiva reakcija Nevenka Herjavca, predsjednika Udruge profesionalnih klubova Prve HNL. I to na onaj dio istupa Vlatka Markovića kad odgovara na Mamićeve teške objede. Još prije zašto HNS nije reagirao kad je Mamić već ranije isto to glasno i javno poručivao, i praktički bio tek simbolično kažnjen od disciplinskog suca Udruge prvoligaša u odnosu na težinu svega onoga što je izrekao za medije.</p>
<p>Herjavca u biti smeta što se Marković od takvog prozivanja ograđuje time što se navodno kuca na pogrešnu adresu. Drugim riječima, da su »mamićevska« istupanja u nadležnost Udruge profesinalnih klubova prve HNL i njenog »disciplinca«. A stvarnost je, kako kazuje Herjavec, znatno drugačija:</p>
<p>- Disciplinski sudac Udruge je svoje obavio. Poveo je nakon prijave povjerenika Prve HNL postupak kako protiv Mamića, tako i Zajeca, Lončarevića, i to za neprimjerne izjava nakon splitske utakmice. Ovo što naknadno poručuje Mamić o sprezi sudaca i Markovića, to isključivo potpada pod nadležnost HNS-ove Disciplinske komisije koja u biti odlučuje o svemu bitnomu u našem nogometu. Pogotovo jer pod njihovu nadležnost spadaju suci, ne pod nadležnost Udruge, kaže Herjavec. I poručuje kako je takvo prebacivanje loptice na drugu stranu »nešto što prelazi svaku granicu, jer nije prvi puta, a iznimno šteti nogometu u cjelini«.</p>
<p>- Zar nije čudno da se povodom takve Mamićeve izjave nije oglasila sudačka organizacija koju je Mamić optužio? Kao što je ostala apsolutno postrance događanja oko suca Novaka nakon njegovog incidenta s Blaževićem. Nije li neobično da sam Marković nije reagirao nekom prijavom, budući da se i njega stavlja u kontekst teških optužbi. Ili, ako ne već on, onda je to trebao pokrenuti netko treći. A ne da sve završava na disciplinskom sucu Udruge klubova čije su mogućnosti dokazivanja krivice zaista svedene samo na neke izjave okrivljenih.</p>
<p>Pridodaje još zahuktali Herjavec: </p>
<p>- Riječi kakve je izgovorio Mamić traže jednu drukčiju reakciju. Ako, dakako, postoji volje i snage da se tomu priđe kako valja, ali očigledno da nikomu nije do toga. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Za Sigećane biti ili ne biti</p>
<p>S obzirom na kikseve u prošlim utakmicama ova nam je posljednja prilika za spašavanje sezone, tvrdi trener Bonačić</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Utakmicu 27. kola protiv Osijeka u nogometnom klubu Hrvatski dragovoljac ocjenjuju sa »biti ili ne biti«. U slučaju poraza, ali i neodlučenog rezultata, dragovoljci bi mogli »pasti« u zonu ispadanja samo tri kola prije kraja prvenstva. Istog je mišljenja i trener Dragovoljca Luka Bonačić.</p>
<p>- S obzirom na kikseve u prošlim utakmicama ova utakmica nam je posljednja prilika za spašavanje sezone, rekao je Bonačić nakon jutarnjeg treninga u petak. </p>
<p>Za manjak bodova na »kontu« »crno-plavih« najviše se može okriviti propusnu obranu, no Bonačić tvrdi da ne može utjecati na induvidualne pogreške:</p>
<p>- Nesigurnost i pogreške pojedinaca su najveći problem, ali ni ja tu ne mogu pomoći. O tome se trebalo razmišljati pri selekciji igrača. Ako se netko plaši pritiska onda mu tu nije mjesto, reći će strateg Sigećana.</p>
<p>Dragovoljac će zaigrati u skoro najjačoj postavi. Naime, nedostaje samo Novaković, kojeg će na desnom boku zamijeniti Janjetović. Utakmicu će započeti sljedeći igrači: Čavlina - Petrović; Kurtović, Fumić - Janjetović, L. Bisaku, Kralj, Andračić; Lalić - Gulić, Petričević.</p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Basnoslovno plaćeni nogometaši doveli nogomet na prosjački štap </p>
<p>Klupske uprave ne štede nule kada su ugovori u pitanju, kad je o isplatama riječ tu stvari idu dosta teže.../ U besprizornoj utrci za uspjehom i profitom (koji često izostane upravo zbog visokih ugovora) predsjednici klubova i menedžeri obećavaju silne milijune, bez spoznaje kako ih ispuniti / »Igrači su nezajažljivi u svojim zahtjevima, a što je najgore uvijek postoji klub koji će ponuditi veliki novac. Pa, makar znao da skupog igrača neće moći isplatiti«, to je začarani krug, vele financijski stručnjaci </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Hrvatski nogometni klubovi su poput male djece u odnosu na proslavljene europske klubove, kad su dugovi u pitanju. Zgražanje naše javnosti nakon informacije koliko je, primjerice, Dinamo dužan svojim igračima posve je razumljivo. No, u Europi su klupska dugovanja prema igračima, i to u nekoliko puta većim omjerima, već dugo problem koji tišti tamošnje nogometne organizacije. Problem je danas dosegao tolike razmjere da se praktički čini nerješiv. </p>
<p>Budimo pošteni, dugovi klubova prema igračima u hrvatskom nogometu pravi su mikrosvijet dugovanja prema onome čemu smo svjedoci u Europi. Makrosvijet europskih dugovanja najočitiji je u Italiji i Španjolskoj. Klupske uprave ne štede nule kada su ugovori u pitanju, kad je o isplatama riječ tu stvari idu dosta teže... </p>
<p>U besprizornoj utrci za uspjehom i profitom (koji često izostane upravo zbog visokih ugovora) predsjednici klubova i menedžeri obećavaju silne milijune, bez spoznaje kako ih ispuniti. </p>
<p>»Talijanski nogometni klubovi nalaze se u teškoj financijskoj situaciji, pa igrači i po nekoliko mjeseci čekaju na isplatu plaća i premija, piše u talijanski sportski dnevnik »Gazzetta dello Sport«. </p>
<p>U tom zaključku precizno se, eto, navodi kako prvak Italije iz 2000. godine rimski Lazio nije ništa isplatio svojim igračima od studenoga prošle godine. Zacijelo je i Bokšić u toj skupini igrača. U ništa boljoj situaciji nisu igrači gradskog rivala Rome koji još uvijek čekaju isplatu premije za osvojeni naslov prvaka prošle godine. U borbi za ostanak u talijanskoj ligi priča nije drugačija. Klubovi sa dna ljestvice Fiorentina i Venezia također su u velikim problemima, bez isplata igrača od prosinca prošle godine.</p>
<p>Prema podacima talijanskih novinara i stručnjaka za financije koji su angažirani u cijelom problemu klubovi talijanske Prve lige duguju oko 710 milijuna eura igračima.</p>
<p>- Glavni razlog što su klubovi zapali u takvu krizu isključivo su visoki ugovori glavnih zvijezda momčadi, vele financijski eksperti. </p>
<p> Evo malo i brojki... Parmi su potrebna 154 milijuna eura za pokrivanje dugovanja, Laziu 103, a Romi i Inter Milanu 52 milijuna eura.</p>
<p>S gotovo identičnim problemima suočavaju se i u Španjolskoj. - Mi smo na rubu propasti, mi i cijela Prva španjolska liga, govori Javier Uria, predsjednik Athletica iz Bilbaoa. </p>
<p>- Većina klubova u ligi neće još dugo moći plaćati milijunske ugovore igrača. Naši su klubovi sada u situaciji kao i njemački nakon što je propao medijski imperij Kirsch koji više nije mogao plaćati basnoslovne ugovore za tv prijenose. </p>
<p> - Mi nećemo moći potpisati željene ugovore za prodaju televizijskih prava. Kako bi i mogli kad smo toliko dužni igračima, igračima koji su precijenjeni, navodi Uria. - Novaca nam nikad nije dosta, a televizijske kuće sve teže to prate.</p>
<p>U Njemačkoj su pregovori između klubova i medijske kuće Kirsch zastali upravo zbog razloga što klubovi nisu zadovoljni ponuđenim svotama. Kako bi i bili zadovoljni kada im ni dvostruku uvećana svota neće biti dostatna za isplatu bogatih ugovora igrača. </p>
<p>- Priči konačno dolazi kraja, veli Španjolac Uria. - Novca ima toliko koliko ga ima, a predsjednici klubova to ne mogu shvatiti. Zapravo su uprave klubova taoci igrača. </p>
<p> Vratimo se nakratko u naš mikro svijet. , Dinamo i Hajduk su krahirali zbog dugova nakon što su postajali prvaci i plasirali se u Ligu prvaka. Nakon osvajanja prvenstva igrači su pod hito željeli svoje novce zajamčene ugovorima, a klubovi su u istom trenutku s istim igračima morali potpisivati nove, bogatije ugovore za možebitnu »uspješne europske nastupe«. Rezultat? Gotovo cijela momčad Croatije, današnjeg Dinama na sudu potražuje novac iz ugovora, a lista tužbi prema Hajduku također nije mala. Bude li Zagreb prvak ove godine i ta će se uprava naći pred velikom dvojbom. Kako isplatiti ugovore i nagrade i pritom zadržati momčad s novim, bogatijim ugovorima? Gdje naći novac?</p>
<p>Zanimljive su izjave predsjednika jednog manjeg hrvatskog kluba. Naime, Stjepan Spajić, predsjednik Hrvatskog dragovoljca uopće ne pravi dramu od prijetećeg ispadanja njegovog kluba iz Prve hrvatske lige. </p>
<p>- Novaca nema. Igrače ću plaćati koliko ću moći. Pa i u Drugoj ligi, zašto ne. Što će mi klub u Prvoj ligi s dugovima, kada ih u Drugoj ne bih imao, pita se i odgovara Spajić. </p>
<p>Je li se europski nogomet našao u potpuno bezizlaznoj situaciji? Klubovi su opterećeni dugovima, a i tužbama, a igrački zahtjevi su sve veći. </p>
<p>Doista, otkuda klubovi izvlače novac. Transfer Zidanea iz Juventusa u Real stajao je pedesetak milijuna eura, a godišnji ugovor Zidanea Španjolce stoji još desetak milijuna eura. Sav taj novac ne jamči uspjeh, a ulažu i konkurenti. Naravno, da gubitnika mora biti više nego dobitnika. </p>
<p>- Sve je ovo začarani krug, priča talijanski financijski ekspert Giuseppe Montovia. - Igrači su nezajažljivi u svojim zahtjevima, a što je najgore uvijek postoji klub koji će obećati ispuniti traženja. Pa, makar znao da skupog igrača neće moći isplatiti. Nogometašima tako ne može pasti cijena, a klubovi su prisiljeni potpisivati skupe ugovore ako žele stvoriti pristojniju momčad. Igrači klubovima odnose i zadnju liru.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kako je propao talijanski nogomet?</p>
<p>Ne tako davno talijansku smo nogometnu ligu nazivali »nogometnim NBA-om«. Danas se više nitko ne bi usudio na taj način »tepati« ligi iz koje već dvije godine ni jedan klub nije ušao među osam najboljih u Ligi prvaka. Zašto je tome tako, pokušao je odgovoriti Andrea Rosseli, urednik internetskog časopisa Soccer Age.</p>
<p>»Na upit je li Calcio u krizi odgovor je vrlo jednostavan: da! Serija A je izjednačena, ali samo nekoliko utakmica je uistinu atraktivno. Nije čudo da se mnogi igrači iz talijanske lige žele preseliti u Španjolsku. Kako je do toga došlo?</p>
<p>Klubovi iz talijanske lige su 90-ih godina dominirali europskim nogometnim kupovima, no bilo je iluzorno očekivati da će to trajati vječno. Pritisak takvih očekivanja gurnuo je, međutim, klubove poput Juventusa, Milana, Intera i Rome na stranputicu. Bogati vlasnici tih klubova smatrali su da je jedini ispravan put trošiti što više novca na pojačanja, a sve u cilju za njih jedino važnih pobjeda. Nije više bilo važno igrati dobar nogomet i zabaviti gledatelje, što bi trebao biti temelj svake pobjedničke momčadi. Važno je uzeti što više novca od TV-prava i marketinga i potrošiti ga na dovođenje skupih inozemnih pojačanja, koja vrlo često to i nisu. Rezultati takovog nakaradnog razmišljanja su sljedeći:</p>
<p>• klubovi su zapeli u financijsku krizu jer izvori novca ipak nisu nepresušni;</p>
<p>• talijanski klubovi »ubili« su pravi nogomet u kojem se može uživati;</p>
<p>• sastavi su puni skupih »osvajača lopte«, specijaliziranih jedino za pravljenje prekršaja. U talijanskoj ligi ih se radi u prosjeku 50 po utakmici;</p>
<p>• u talijanskom se nogometu broje samo pobjede, a porazi su se pretvorili u drame. Do tri boda treba doći pod svaku cijenu, a igra je tu najmanje bitna.«</p>
<p>Eto, tako je propao talijanski nogomet...</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Silić: Mora i nama krenuti...</p>
<p>Protiv mađarskog Vasasa izabranici Brune Silića moraju nadoknaditi nadoknaditi tri pogotka minusa (3-6) iz budimpeštanske utakmice </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Trener vaterpolista Mladosti Croatia osiguranja Bruno Silić je primjetio kako su dvije najjače momčadi s kojima je Mladost igrala u posljednje dvije sezone, dubrovački Jug i mađarski Vasas. Preko aktualnih europskih prvaka, momčadi Juga, Zagrepčani su stigli do prvog ovogodišnjeg trofeja , hrvatskog Kupa. Uzvratna utakmica, u kojoj su stigli i prestigli tri pogotka minusa najbolji je nastup »mladostaša« ove sezone. Protiv mađarskog Vasasa pred izabranicima Brune Silića ista je zadaća - nadoknaditi tri pogotka minusa iz budimpeštanske utakmice, prve finalne utakmice Kupa pobjednika Kupova. Posljednji ovosezonski europski ispit na rasporedu je u subotu s početkom u 20.15 sati na plivalištu uz Savu. </p>
<p>- Lopta mora ići brže kako bi došao do izražaja taj igrač više. Također moramo biti odlučniji i hrabriji u realizaciji. Jednostavno se nadam kako i nama jednom mora krenuti od početka kako treba, rekao je Silić. </p>
<p>- Nekih većih igračkih »rošada« neće biti. Uvježbavali smo napad s igračem više, a nakon što smo detaljno analizirali njihovu igru, koja je u većini slučajeva tipična kao i u ostalih mađarskih momčadi. Pritom je vrlo bitno uočavanje slobodnog igrača na vrijeme, budući da su oni vrlo agresivni u obrani. A u subotu će si moći dozvoliti i dodatnu agresivnost, jer ipak oni čuvaju prednost. Cijele sezone mladostaši »muku muče« kada imaju igrača više u plivalištu, »koštalo« ih je to burnog puta do završnice ovog europskog natjecanja. No, kako je i Silić rekao, Vasas se po kvaliteti bitno razlikuje od ostalih momčadi s kojima je Mladost ove sezone igrala u Europi. Stoga će u subotu biti potrebna jedna od ponajboljih večeri zagrebačkih vaterpolista ukoliko žele staviti još jedan trofej u prebogatu riznicu. A istina je kako su i jače momčadi od Vasasa na zagrebačkom plivalištu znale doživjeti uvjerljive poraze...</p>
<p>- Bitan će biti početak, ako uspijemo odmah napraviti dva razlike, onda će oni početi srljati i tada imamo priliku da u trećoj ili četvrtoj četvrtini riješimo pitanje pobjednika. Što će razlika biti veća, to će se Mađari više otvarati, a onda smo najopasniji, kazao je Silić. Zagrepčani posljednjih sezona ne uživaju pažnju navijača kao što je to bio slučaj »zlatnih godina« hrvatskog vaterpola kada je hrvatska liga bila zasigurno među kvalitetnijima u Europi. Stoga je uoči ovosezonske posljednje europske utakmice sportski direktor Perica Bukić pozvao navijače u pomoć:</p>
<p>- Priželjkujemo vruću atmosferu, ispunjene tribine. To u ovakvim utakmicama može biti i presudni faktor. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Cibona VIP gostuje u Dubravi</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - U 7. kolu Ožujsko lige za prvaka košarkaši Cibone VIP gostuju protiv sastava Done Dubrave. Donedavno su te dvije momčadi igrale međusobne oglede u dvorani »Dražena Petrovića«, a domaćinstvo se znalo jedino po boji dresa. U subotu će Cibona na gostovanje u dvoranu u Dubravi. </p>
<p>Jasno je da se nakon osvojenog Kupa »Krešimira Ćosića« podigla forma momčadi Jasmina Repeše. U prvenstvenom dvoboju protiv Osijeka, košarkaši Cibone VIP slavili su s visokih 48 poena razlike i pokazali visok stupanj motiviranosti protiv daleko slabijeg suparnika. Trener Repeša bio je zadovoljan nakon utakmice, posebno angažmanom u obrani. I u subotnjem okršaju protiv Done Dubrave čini se da će konačni rezultat upravo ovisiti o obrani Cibone VIP, odnosn o angažiranosti gostiju. </p>
<p>- Vjerujem da ne bi trebali imati problema protiv Done Dubrave, ipak smo kvalitetnija momčad, kratko je kazao trener Cibone VIP Jasmin Repeša. </p>
<p>Košarkaši Zrinjevca u subotu u »Kutiji šibica« dočekuju momčad Triglav osiguranja. Sigurno je da će »zeleni« pokušati pobjeći sa začelja u utakmici protiv Riječana i upisati drugu pobjedu u Ligi za prvaka. </p>
<p>Dalmatinski derbi košarkaša Split Croatia osiguranja i Zadra igra se u nedjelju na Gripama. Mlada momčad »žutih« osokoljena je pobjedom protiv Zagreba. Obje momčadi love drugu poziciju uoči doigravanja i logično je da će osim pobjede tražiti i što bolju koš-razliku. </p>
<p>• Raspored 7. kola, subota: Dona Dubrava - Cibona VIP (20.15), Zrinjevac - Triglav osiguranje (18.00); nedjelja: Split CO - Zadar (20.15). </p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Sharon Powellu obećao povlačenje, ali ne kaže kada</p>
<p>Odgovornost za napad na industrijsku zonu u Erezu preuzeo Islamski džihad/ Palestinske vlasti i dalje pozivaju UN da osnuje međunarodno istražno povjerenstvo o »izraelskom pokolju« u Jeninu </p>
<p>JERUZALEM, 12. travnja</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell susreo se u petak u Jeruzalemu s izraelskim premijerom Arielom Sharonom, nakon čega su održali konferenciju za novinare. Nakon Powellovih mirovnih poziva, Sharon je rekao kako se nada da će Izrael »uskoro završiti svoju ofenzivu na terorističke infrastrukture na Zapadnoj obali«.</p>
<p>Unatoč svim diplomatskim naporima i pozivima, borbe između Palestinaca i Izraelaca ne prestaju. Izraelski graničar i jedan palestinski radnik, koji su u petak ujutro ozlijeđeni u palestinskom napadu na industrijsku zonu Erez, na sjevernoj granici Pojasa Gaze, podlegli su ozljedama, izvijestila je izraelska vojska. Naoružani Palestinac otvorio je vatru na industrijsku zonu, a zatim je i sam poginuo, izvijestila je glasnogovornica vojske. Ozlijeđeno je još sedam osoba, od toga trojica Palestinca, dvojica graničara i dvojica izraelskih civila. Odgovornost za taj napad preuzeo je Islamski džihad.</p>
<p>Izraelci su objavili u petak da je u žestokim sukobima početkom tjedna u palestinskom izbjegličkom logoru Jeninu poginulo nekoliko stotina Palestinaca.</p>
<p> Ta izjava ubrzo je »ispravljena« - glasnogovornica izraelske vojske upozorila da je riječ o nekoliko stotina ubijenih i ranjenih Palestinaca.</p>
<p> Jedan visoki izraelski dužnosnik, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da je u Jeninu ubijeno »oko 250 Palestinaca«. Naglasio je da su Palestinci poginuli u borbama i odbacio palestinske optužbe da je riječ o pokolju.</p>
<p>Istodobno, Palestinske vlasti i dalje pozivaju UN da osnuje međunarodno istražno povjerenstvo o »izraelskom pokolju« u Jeninu. Palestinski dužnosnik Saeb Erekat pozvao je Powella da posjeti Jenin i da se sam uvjeri u tamošnju situaciju.</p>
<p>Prema palestinskim izvorima, izraelski buldožeri koji su dosad srušili više od 3000 kuća u Jeninu sada se koriste za kopanje masovnih grobnica. Tijela ubijenih Palestinaca raspadaju se na ulicama. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sergio Cofferati: Paralizirat ćemo cijelu Italiju općim štrajkom</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik glavni tajnik najjače talijanske sindikalne organizacije govori kako će se radnici suprostaviti Silviju Berlusconiju / Sergio Cofferati najavljuje sljedeći korak udruženih sindikalnih organizacija (CGIL, CSIL i UIL), a to je generalni štrajk 16. travnja / Promjena svetog prava radnika na sigurno radno mjesto, za što su se borili naši djedovi i očevi, ne može proći bez nesagledivih posljedica, tvrdi Cofferati</p>
<p>RIM, 12. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon jedne od najvećih manifestacija u novijoj povijesti Italije, održane u Rimu 23. ožujka, kada se okupilo više od dva milijuna prosvjednika pod vodstvom najjače sindikalne organizacije CGIL, glavni tajnik ove moćne organizacije Sergio Cofferati postao je nova zvijezda na talijanskoj političkoj sceni. Prosvjed je organiziran protiv promjene člana 18 Zakona o radu koji onemogućuje otkaz bez valjanog razloga. U intervjuu Vjesniku Sergio Cofferati najavljuje sljedeći korak udruženih sindikalnih organizacija (CGIL, CSIL i UIL), a to je generalni štrajk 16. travnja koji će paralizirati cijelu Italiju.</p>
<p>• Kako komentirate da talijanska vlada ustraje na izmjeni člana 18. Zakona o radu i nakon održane manifestacije u Rimu na kojoj se okupilo više od dva milijuna prosvjednika?</p>
<p>- Nismo ni očekivali da će vlada odmah odustati od svoje odluke, ali je sigurno da im je stigla jasna poruka s rimskih trgova. Promjena svetog prava radnika na sigurno radno mjesto, za što su se borili naši djedovi i očevi, ne može proći bez nesagledivih posljedica. Talijanska vlada je osjetila koliko je još uvijek snažna prisutna solidarnost u Talijana i siguran sam da će razmisliti o provođenju svoje odluke, što im nije uspjelo ni 1994 godine.</p>
<p>• Talijanska vlada brani svoje stajalište time da usklađuje zakone o radu s europskima.</p>
<p>- To nije istina, jer nigdje u Europi ne piše da je moguće dati otkaz bez valjana razloga. Naprotiv, sve europske inicijative idu za tim da se poveća broj radnih mjesta bez ugrožavanja onih koji već imaju posao i bez diskriminacije među starim i novim zaposlenim radnicima.</p>
<p>• Je istina da je u Italiji do sada bilo skoro nemoguće dobiti otkaz? Poznata je šala: »Ako ne ubiješ gazdu, nema šanse da izgubiš stalni posao«.</p>
<p> - Ne bih se složio sa tim da se u Italiji teško dobiva otkaz. To je karta na koju igra i sadašnja vlada. Ako bolje pogledate, u svakom radnom ugovoru postoji klauzula u kojoj je jasno navedeno u kojim slučajevima poslodavac može dati otkaz radniku. Mi se ne borimo protiv davanja otkaza. Mi se borimo protiv otpuštanja bez valjanog razloga, a to je velika razlika. Mi se borimo protiv ropskih i diskriminatorskih ugovora. Borimo se za mlade koji trebaju dobiti nove poslove. Zašto bi njihovi ugovori trebali biti drukčiji od onih koji su imali sreću da se ranije zaposle? </p>
<p>Ukidanjem člana 18 koji prisiljava poslodavca da vrati na isto radno mjesto radnika kojemu je dao otkaz bez valjanog razloga, otvaraju se vrata slobodne manipulacije radnim mjestima, a ne slobdnom tržištu radne snage. To znači da se mogu birati radnici prema osobnim simpatijama.</p>
<p>• Članovi talijanske vlade stalno ponavljaju da se promjene člana 18 ne trebaju bojati oni radnici koji već imaju stalni radni odnos. Mijenja li se i njihov status?</p>
<p>- Normalno da se mijenja i njihov status. Ako se plaćaju manji doprinosi za novoprimljene radnike, i mirovine će biti manje. Najavljenim rezanjem socijalnih doprinosa za samo 5 posto, radniku koji je redovito 40 godina plaćao te doprinose smanjit će se mirovina za 40 posto. Berlusconijeve promjene Zakona o radu će pogoditi sve radnike i sve vrste ugovora. Jedini koji su u tome favorizirani su njegovi kolege poslodavci.</p>
<p>• Berlusconi Vas je prozvao da ovim prosvjedima »okrećete sinove protiv očeva«. </p>
<p>- Berlusconijevo me prozivanje ne zanima previše, jer on je poznat po olakom etiketiranju ljudi i naroda. Važno je da su na rimske trgove izašli zajedno očevi i sinovi. Italija je pokazala snagu svoje solidarnosti. Normalno je da su roditelji zabrinuti za budućnost svoje djece. Promjenom člana 18, nečiji sin ili kći može dobiti otkaz zbog religiozne, nacionalne ili političke pripadnosti koja ne odgovara poslodavcu. Stručnost i vrijednost radnika dolaze na drugo mjesto. </p>
<p>Berlusconijev prijedlog zakona je diskriminirajući sam po sebi. Zašto zakonskim odredbama dijeliti jug od sjevera. Jedan dio zakona se odnosi samo na mlade s juga. </p>
<p>• Svi pričaju o najavljenom generalnom štrajku 16 travnja.</p>
<p>- Mislim da će se nakon tog datuma kompletan scenarij promijeniti. Za razliku od manifestacije 23. ožujka, kada smo sudjelovali samo mi iz CGIL-a, u općem štrajku smo svi zajedno. Jedan dan će cijela Italija biti paralizirana. Generalni štrajk će pogoditi Berlusconijevu vladu politički, a poslodavce materijalno.</p>
<p>• U slučaju da talijanska vlada i dalje ostane uporno pri promjeni člana 18 Zakona o radu, namjeravaju li sindikati tražiti referendum na kojem bi se poništila vladina odluka?</p>
<p>- Možda neće biti potrebno jer već i u vladi počinje raskol oko pitanja ukidanja člana 18.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Picula se nada konsenzusu hrvatskih stranaka u BiH </p>
<p>Ni hrvatske vlasti nemaju jedinstveno stajalište o BiH / Službeno mulitetnička BiH dobiva potporu, dok Tomac u intervjuu kaže da procesi vode kraju multinacionalnih zajednica </p>
<p>MOSTAR, 12. travnja (Od Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula izjavio je u petak u Mostaru kako se nada da je još moguće postići dogovor svih hrvatskih stranaka o ustavnim promjenama u BiH. Hrvatski šef diplomacije doputovao je u petak u Mostar s potpredsjednikom Hrvatskoga sabora i predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravkom Tomcem kako bi razgovarao o osiguranju ravnopravnosti svih naroda BiH. Hrvatsko izaslanstvo smatra da su predložene ustavne promjene trenutačno optimum kojim se poboljšava status hrvatskog naroda u BiH. Ujedno, Hrvatska podupire jačanje BiH. </p>
<p>Nakon razgovora s predstavnicima hrvatskih stranaka, Picula je izjavio da se nije bježalo od političkih razlika koje objektivno postoje i legitimne su. »Ispitali smo mogućnosti da se postigne neka vrsta hrvatskog konsenzusa o sadržaju ustavnih promjena i zaključili da postoje elementi na kojima se može obnoviti dijalog«, naglasio je Picula. »Dogovorili smo se da će Miljenko Brkić (HNZ) preuzeti odgovornost i u ponedjeljak organizirati još jedan sastanak u sarajevskom parlamentu kako bi se ispitala mogućnost može li se zajedničkim radom na amandmanima postići potpora ustavnim promjenama«, dodao je Picula, prebacivši odgovornost za uspjeh tog sastanka na hrvatske stranke u BiH. </p>
<p>HDZ BiH odbio je predložene ustavne promjene i poziv na sastanak. Ipak, pojavio se Mariofil Ljubić iz HDZ-a, ali, kaže Picula, nije bilo jasno u kojem svojstvu. </p>
<p> Krešimir Zubak (NHI) pozitivno je ocijenio dolazak hrvatskog izaslanstva. Zubak se složio s Piculinim stavom da su ustavne promjene, kad je riječ o položaju hrvatskog naroda, optimum: »To je početak promjena Daytonskog sporazuma, odškrinuli smo vrata Bosni i Hercegovini bez entiteta«.</p>
<p>Posjet hrvatskog izaslanstva ponovo je otvorio razlike u stajalištima unutar hrvatske vlasti. Tomac je u intervjuu bosanskohercegovačkom Dnevnom listu izjavio da procesi na tim prostorima znače kraj multinacionalnih zajednica. Istodobno, hrvatsko izaslanstvo došlo je Mostar da bi podržalo jačanje BiH kao multinacionalne države.</p>
<p> Zubak je rekao da mora demantirati Tomca jer su procesi upravo suprotni: »Nisam geostrateg kao Tomac, a siguran sam da će se pokazati da je BiH održiva i da može biti demokratska država ravnopravnih naroda«. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ljubić se susreo s Piculom »na svoju ruku« </p>
<p>MOSTAR, 12. travnja</p>
<p> - HDZ BiH odbio je sudjelovati na sastanku s Toninom Piculom. Istina, na sastanku je bio Mariofil Ljubić, ali je, kako Vjesnik saznaje u Središnjici HDZ-a BiH, on to učinio »na svoju ruku«. HDZ BiH se o tom Ljubićevu potezu nije službeno očitovao, no iz krugova bliskih vodstvu te stranke saznajemo da je njegovo pojavljivanje u konzulatu bilo - neslužbeno. </p>
<p>I sâm je Ljubić, nakon dolaska u konzulat, rekao da dolazi kao hrvatski pregovarač (ne u ime HDZ-a BiH) koji je sudjelovao na razgovorima o ustavnim promjenama u Sarajevu. No čini se da ni njegova stajališta, kad je o sarajevskom sporazumu riječ, nisu ništa drukčija od HDZ-ovih, jer je i Ljubić sarajevski sporazum nazvao »nemoralnom ponudom« kojom se do kraja snižavaju prava najmalobrojnijeg naroda u BiH. Svoj dolazak na razgovore u konzulat obrazložio je činjenicom da ne želi propustiti prigodu da službenim hrvatskim vlastima ukaže na njihove obveze prema Hrvatima u BiH, koja je potpisnica Daytonskog sporazuma, kao i na ono što proizlazi iz hrvatskog ustava. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stojiljkovićev pokušaj samoubojstva - očekivan!?</p>
<p>Bivšeg ministra unutarnjih poslova Srbije liječnici održavaju na životu nakon što je u petak pred zgradom saveznog parlamenta u Beogradu pokušao samoubojstvo</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Bivši ministar unutarnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković u petak je i dalje bio u kritičnom stanju i održavan na životu aparatima, potvrdili su liječnički izvori u Beogradu. Stojiljković je pokušao samoubojstvo pucajući si u sljepoočnicu u četvrtak navečer ispred zagrade jugoslavenske Skupštine, nakon što je tamo znatnom većinom glasova usvojen zakon o suradnji s Haaškim sudom za ratne zločine.</p>
<p>Javnost nije šokirana ovim činom, jer je Stojiljković nagovještavao da se, kao jedan od petorice haških optuženika zbog ratnih zločina na Kosovu, neće živ predati Sudu i otvoreno govorio da će počiniti samoubojstvo. Poslije pada Miloševića, Stojiljkovićevo se ime vratilo u središte pozornosti prošle godine kad su na nekoliko lokacija u Srbiji otkrivene masovne grobnice kosovskih Albanaca (u jednom je slučaju to bio kamion hladnjača s leševima albanskih civila potopljen u Dunav), o čemu je, kao resorni ministar, morao sve znati. Međutim, Stojiljković je čak sa suzama odbijao sve optužbe o upletenosti u monstruozne zločine koje je počinila srbijanska policija tijekom sukoba s kosovskim Albancima. </p>
<p>Ovaj vjerni Miloševićev suradnik, podrijetlom iz požarevačkog kraja, i jedan od dugogodišnjih čelnika Socijalističke partije Srbije, nije mogao podnijeti, tako tvrde njegovi stranački kolege, da se zanemari činjenica o smrti 300 srpskih policajaca na Kosovu i da se istodobno svi zločini kosovskih Albanaca amnestiraju.</p>
<p>Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica ocijenio je da je ovaj pokušaj samoubojstva zastupnika u Federalnom parlamentu Vlajka Stojiljkovića tragičan događaji i »opomena međunarodnoj zajednici, koja neprekidno postavlja uvjete, vrši pritisak i propisuje ponašanje«. Ministar policije Zoran Živković rekao je da postoje bolji načini da haški osumnjičenici pokažu svoj protest protiv Suda, ili dokažu svoju nevinost, dok je ministar pravosuđa Srbije, Vladan Batić zaradio B-92 izjavio kako se ljudi na različite načine suočavaju s istinom. Istodobno se ogradio od sadržaja navodnog Stojiljkovićevog oproštajnog pisma u kojem ovaj optužuje cijelo aktualno državno čelništvo za katastrofalno stanje u državi i njezino srljanje u propast.</p>
<p>Zamjenik glavne tužiteljice Haaškog suda Graham Blewitt izjavio je da je šokiran pokušajem samoubojstva, jer je »bilo izvješća da će se Stojiljković predati ako bude usvojen zakon«. </p>
<p>Kako izvješćuje agencija Sense, s američke strane nema službenih reakcija na posljednji događaj, no to ne znači da je pitanje suradnje Beograda i Haaga u Washingtonu skinuto s dnevnog reda. Predstavnik za tisak američke administracije Philip Reeker okarakterizirao je jugoslavenski zakon kao korak u pravom smjeru, ali je imao primjedbi na neke nedostatke učinjene iz kompromisa. </p>
<p>Nije još poznato o kojim se detaljima radi, no zakon, koji stupa na snagu u subotu predviđa da savezno Ministarstvo pravosuđa odlučuje o izručenju temeljem odluke Suda, dok predaju obavlja republička policija. Jasno je jedino da se zakon odnosi na sve podignute i potvrđene optužnice, što znači i one zatvorene (zapečaćene). </p>
<p>Glavna tužiteljica Carla del Ponte doći će u Beograd tijekom sljedećeg tjedna i zatražiti uvid u arhive oko čijeg će otvaranja, vidljivo je, biti otvorenih sukoba. U State Departmentu ponovno je upozoreno na činjenicu da SRJ ne ispunjava svoje obveze prema Haaškom sudu.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kosovski Srbi žele podjelu Kosova</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Sve je više argumenata u prilog tezi da su zapravo Srbi oni koji inzistiraju na podjeli Kosova, ocjenjuje u petak beogradski dnevnik Danas u redakcijskom komentaru. Nakon što su usred grada postavili barikade, koje je KFOR odmah uklonio, Srbi u Kosovskoj Mitrovici prekinuli su svaku suradnju s Misijom UN-a. </p>
<p>Budući da zastupnici srpske koalicije Povratak još nisu odlučili hoće li ući u vladu Kosova, tražeći pritom za sebe mjesto ministra za povratak, za takve ocjene ima sve više mjesta. Naime, Srbi odbijaju ponuđeno mjesto koordinatora za povratak u kosovskoj vladi, iako bi on imao status ministra i bio savjetnik za pitanja povratka na Kosovo u Uredu čelnika Međunarodne uprave Michaela Steinera.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Huga Cháveza srušila narodna pobuna kojoj se pridružila i vojska </p>
<p>Venezuelanski predsjednik podnio ostavku nakon tragičnih sukoba svojih pristaša i protivnika u kojima je bilo najmanje 16 mrtvih/ Prijelaznu vladu vodit će čelnik udruge poslodavaca Pedro Carmona</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Spirala nasilja, koja je zahvatila Venezuelu u noći na petak i koja je kulminirala smrću najmanje 16 osoba, ubrzala je pad predsjednika Huga Cháveza. Prema vijestima koje stižu iz te južnoameričke zemlje, prosvjedi protiv predsjednika prerasli su u narodnu pobunu koja je ujedinila sve sektore društva, a pridružile su joj se i oružane snage. Vojska je nakon tragične noći sukoba Nacionalne garde i Chávezovih pristaša s nekoliko stotina njegovih protivnika na ulicama Caracasa, povukla svoju potporu predsjedniku i preuzela nadzor u zemlji.</p>
<p>Chávez se u predsjedničkoj palači Miraflores predao trojici visokih časnika, a potom je (oko četiri sata ujutro po venezuelanskom, a oko 10 po europskom vremenu) odveden u glavnu vojarnu Fuerte Tiuna, gdje je potpisao svoju ostavku i u tv-obraćanju naciji objavio povlačenje s mjesta šefa drževe.</p>
<p>Sudbina sada već bivšega predsjednika još je neizvjesna. Neki nagađaju da će, kao prijatelj Fidela Castra, pronaći utočište na Kubi, a drugi vjeruju da će, zajedno sa svojim suradnicima, biti uhićen i izveden pred sud. Taj 47-godišnjak, koji je prije tri godine osvojio povjerenje birača obećanjima o »mirnoj revoluciji« koja će većinu Venezuelanaca izvući iz siromaštva te borbi protiv korumpiranih političara, zbog svojega se samovoljnog i agresivnog ponašanja sukobio sa svim sektorima društva, uključujući i Crkvu. Na početku svoje vladavine proglasio se dijelom »Svetoga Trojstva«, govoreći kako će on, Bog i Bolivar pravedno vladati tom zemljom bogatom naftom, a u kojoj, ipak, gotovo 80 posto od 24 milijuna stanovnika živi u bijedi. Unatoč činjenici da je 1992.bio na čelu neuspjeloga vojnog puča protiv tadašnjega predsjednika Carlosa Andrésa Péreza, a potom odsjedio dvije godine u zatvoru, Chávez, zvan Uragan Hugo, svojim je populističkim izjavama uspio pridobiti birače, umorne od nadmetanja tradicionalnih političkih stranaka ogrezlih u korupciji. </p>
<p>Njegov je pad izazvala noć nasilja u kojoj je, prema nekim procjenama, sudjelovalo više od pola milijuna ljudi koji su tražili njegovu ostavku. Samo nekoliko sati prije tvrdio je da ima apsolutni nadzor u zemlji i potporu vojske. No, vojska mu je u ključnom trenutku, pozivajući se na ustav koji je »obvezuje na uspostavu reda kako bi se izbjeglo krvoproliće našeg naroda i uništenje državnih institucija«, uskratila potporu i pridružila se zahtjevima za ostavkom.</p>
<p>Glavni zapovjednik vojske, general Efraín Vásquez Velasco, proglasio je da se i vojska pobunila, optuživši predsjednika za teško stanje u društvu. Naglasivši kako nije riječ o »vojnom udaru i neposluhu nego o izrazu solidarnosti s venezuelanskim narodom«, Vásquez je zamolio Venezuelance za oprost zbog tragičnih smrti u noći na petak.</p>
<p>Čelnik udruge poslodovaca (Fedecámaras) Pedro Carmona prihvatio je biti na čelu civilno-vojne vlade u prijelaznom razdoblju do, kako je rekao, novih izbora na kojima će birači odlučiti o novome predsjedniku. </p>
<p>Upravo je Carmona (61) pozvao na prvi štrajk protiv Cháveza u prosincu prošle godine, a posljednjih su dana Carmona i sindikalni vođa Carlos Ortega pozivali na opći štrajk koji je pridonio padu predsjednika Cháveza. Sada je, kao prvi potez nove vlasti, Carmona prekinuo generalni štrajk i zamolio Venezuelance da se ujedine u zajedničkoj borbi za budućnost zemlje.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Socijalni mir u Rusiji eksplodirao u Voronježu</p>
<p>MOSKVA, 12. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Socijalni mir koji je u Rusiji nastupio prije dvije godine dolaskom na vlast predsjednika Vladimira Putina prekinut je. Potvrdile su to i masovne demonstracije koje su u srijedu spontano izbile u milijunskom gradu Voronježu, 500 km južno od Moskve. Zbog velikog povećanja stanarina i drugih komunalnih usluga koje su stupile na snagu 1. travnja, na ulice Voronježa izašlo je tridesetak tisuća ljudi uzvikujući parole i noseći transparente protiv ruske vlade i njezinih ekonomskih reformi.</p>
<p>Glavni trg u Voronježu bio je pretijesan da primi sve demonstrante koji su s improvizirane tribine poručivali Kremlju, Putinu i vladi premijera Kasjanova da s prosječnom plaćom od tisuću rubalja ne mogu plaćati ekonomske stanarine koje, na primjer sada za dvosobni stan iznose 900, a za trosobni 1200 rubalja. Tom skromnom plaćom zaposleni još moraju plaćati struju, vodu, plin, hranu i školovati djecu. </p>
<p>Iako je obećao, gubernator Voronješke oblasti niti bilo tko drugi od predstavnika vlasti nije se usudio pojaviti pred razjarenom masom, a jake policijske snage jedva su uspjele držati situaciju pod kontrolom kako ne bi došlo do uličnih tučnjava i razbijanja.</p>
<p>Zabrinutost Kremlja zbog masovnog bunta građana u Voronježu potvrđuje činjenica da je o tim najmasovnijim demonstracijama u posljednjih nekoliko godina rusku javnost slikom i riječju jedino informirala Neovisna televizijska kompanija NTV. Državni televizijski kanali prešutjeli su događaje u Voronježu, gradu poznatom po teškoj i avio industriji, a tako je u četvrtak postupila i većina vodećih ruskih dnevnih listova. </p>
<p>Međutim sociolozi i ekonomski analitičari u Moskvi tvrde da su demonstracije u Voronježu samo »uvertira« većih socijalnih nemira koji će najvjerojatnije ovog proljeća planuti širom unutrašnjosti Rusije. Nakon silaska Jeljcina s vlasti, predsjednik Putin uspio je smiriti socijalne napetosti u zemlji isplatom zaostalih plaća i s nekoliko ukaza kojima je povećavao mirovine i plaće zaposlenih koje se financiraju iz državnog proračuna. Međutim, ekonomski rast nije pratio te povišice pa danas isplate plaća opet kasne po nekoliko mjeseci u čak 15 velikih regija u unutrašnjosti zemlje. Putin je početkom ovog tjedna javno oštro kritizirao vladu i ministre zbog »neambicioznih planova razvoja«. Vlada je planirala za sljedeće dvije godine rast društvenog nacionalnog proizvoda po stopi od četiri posto što je, kako je rekao Putin, premalo da zemlja bar donekle smanji svoje zaostajanje za najrazvijenijim zapadnim državama.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Napušteni auto trebao poslužiti za teroristički napad u Londonu?</p>
<p>LONDON, 12. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kako je objavljeno u petak, britanska policija spriječila je prošlog utorka, na dan pogreba Kraljice Majke, mogući teroristički napad u Londonu. Toga dana plavosivi »ford granada« projurio je kroz policijsku rampu na London Bridgeu, jednom od najpoznatijih londonskih mostova na Temzi. Zatim je taj automobil pronađen napušten, nekoliko stotina metara dalje. Policija je izvela kontroliranu eksploziju vozila, vjerujući da bi se u njemu mogla nalaziti bomba.</p>
<p>Na kraju su u automobilu pronađene samo ostaci praznih vreća umjetnog gnojiva te crteži nekih zgrada u Cityju. Budući da je umjetno gnojivo važna komponenta pri sastavljanju bombi kućne izrade, te budući da je automobil imao sjevernoirske registracijske tablice, vjeruje se da je mogao biti posrijedi terorizam. Crteži zgrada mogli su poslužiti kao pomoć u odabiru mogućih ciljeva napada. </p>
<p>Automobilska bomba načinjena pomoću kemikalija iz umjetnog gnojiva eksplodirala je u ožujku prošle godine pred BBC-jevim tv centrom u Londonu. Premda se glavne sjevernoirske podzemne skupine pridržavaju primirja, britanska policija vjeruje da postoje disidentske grupacije koje pripremaju nove terorističke udare na glavnom britanskom Otoku. Disidentske republikanske skupine pokušale su sabotirati i javnu proslavu rođendana Kraljice Majke 2000 godine. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rumunji entuzijasti, Slovenci skeptični prema NATO-u</p>
<p>Gotovo 90 posto Rumunja podržava ulazak u NATO / Više od polovice slovenskih građana protivi se ulasku u NATO</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Rumunjska je, ohrabrena američkim najavama kako bi krajem godine ipak mogla dobiti pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u, predstavila opširan program reformi, a zemlju je preplavila NATO euforija. Prema posljednjim istraživanjima, gotovo 90 posto Rumunja podržava ulazak u NATO. Provedba vladinih reformi, drže u Rumunjskoj, trebala bi biti dovoljna za pozitivnu odluku NATO-a na sastanku na vrhu u Pragu u studenome ove godine.</p>
<p>Iako je gotovo sigurno da Rumunjska ove godine neće dobiti »zeleno svjetlo« za EU, NATO je također postavio Rumunjskoj cijeli niz uvjeta koje bi trebalo ispuniti do kraja ove godine. Među njima nalazi se i zahtjev za ukidanjem zabrane međunarodnog usvajanja rumunjske djece. Ipak, najveća prepreka u približavanju euroatlantskim integracijama, upozorili su američki diplomati, Rumunjskoj predstavlja raširena korupcija. Korupcija je u toj zemlji poprimila zabrinjavajuće razmjere, pa je jedan rumunjski dnevnik nedavno je objavio prijedlog da se mito ozakoni kako bi ga država mogla oporezivati i na taj način popuniti manjak u blagajni.</p>
<p>Rumunjski plan reformi, već predstavljen američkoj vladi, uključuje snažan antikorupcijski paket, cijeli niz ekonomskih reformi, reguliranje prava manjina, prava djece i sređivanje stanja u obavještajnoj zajednici. Rumunjska bi morala do jeseni donijeti paket zakona kojima se uspostavlja posebna ured za suzbijanje kriminala i korupcije, uspostavljanje jasnih pravila financijskog poslovanja i jasno zakonsko sankcioniranje sukoba interesa. Rumunjska se vlada obvezala da će popraviti i stanje vezano uz privatizaciju. Do studenoga namjerava privatizirati 30 poduzeća, ali i organizirati jedno mjesto gdje će svi potencijalni stran ulagači moći prikupiti potrebne informacije. Nepostojanje jasne i jednostavne procedure, jedna je od glavnih zamjerki stranih ulagača.
U isto vrijeme, Slovenija, koja je u odnosu na ostale zemlje kandidatkinje daleko najnaprednija i smatra se sigurnim kandidatom i za Europsku uniju, izražava sve veću skepsu prema ulasku u NATO. Posljednja su ispitivanja javnog mnijenja pokazala da se više od polovice slovenskih građana protivi ulasku u NATO. Narastajući slovenski skepticizam uznemirio je slovenske političare. Slovenski predsjednik Milan Kučan iskoristio je posjet zapovjednika NATO-a za Europu generala Josepha Ralstona Ljubljani kako bi naglasio važnost slovenskog ulaska u NATO. » Sigurnost jedne zemlje više se ne brani na njezinim granicama. Ni najjače države ne mogu se obraniti same«, izjavio je Kučan. </p>
<p>Neke tranzicijske zemlje europskog istoka, posebice one koje još puno toga trebaju učiniti, ulazak u integracijski proces shvatile su pogrešno i površno, tvrde zapadni analitičari. Prestiž učlanjenja važniji im je od sadržaja zbog kojega se u integraciju ulazi.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>»Za novinare kriminalac, za sud nedužan i nevin«</p>
<p>Kada građanina pozovu na razgovor u policiju, osumnjiče ga da je kriminalac i strpaju u zatvor, usprkos vapajima - nemojte, ljudi, nisam kriv! - čovjeku potonu sve lađe, pomišlja na sve najgore, čak i na to da sam digne ruku na sebe. Naš je narod davno rekao: dvojica bez duše, treći bez glave!</p>
<p>Ja sam doživio nešto posve slično. Bio sam pozvan u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku, Odjel kriminalističke policije (18. travnja 2001.) kao direktor »Borova-Trgovačke mreže«. »Prijedlog za progon« potpisao je tadašnji predsjednik Uprave »Borova-Poslovnog centra«, gosp. Josip Beširević. Bilo je navedeno sedam kriminalnih djela: za 1994. nisu plaćene 24.228.753 kune poreza na promet, krivotvorenje poslovnih dokumenata, nelojalna konkurencija, lažiranje poslovnih rezultata, sporno uređivanje prodavaonica, zanemarivanje inventure, te prekoračenje ovlasti.</p>
<p>Krim-policija poklonila je vjeru tim nazovioptužbama, uhitila me i strpala u zatvor.</p>
<p>Sutradan su: šest vodećih listova, dvije televizije i nekoliko desetaka radiopostaja javili da je Slavko Komšić kriminalac neprijeporno ne navodeći ni riječi obrane. I za najteže kriminalce i ubojice policija u priopćenjima za javnost redovito navodi inicijale - meni su naveli ime i prezime.</p>
<p>Ravno godinu poslije, kao uskrsni dar (ima, ima Boga!), stigla je presuda Općinskog suda u Vukovaru (K-476/01. od 7. travnja 2002.). Piše: »U ime Republike Hrvatske« utvrđuje se da okrivljeni nije počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret« te da se »oslobađa optužbe«. Dakle, nedužan sam i nevin. Danas je to lijepo kazati. Ali što sam doživio i proživio od Prijedloga za progon i pritvaranja do presude?!</p>
<p>Od ranih dana meni je »Borovo« bilo ideal. Posvetio sam mu cijeli život. I »Borovo« je dalo meni: uza sve ostalo, radeći stekao sam sveučilišnu diplomu, više od dva desetljeća bio sam direktor trgovačke mreže i stekao veliki ugled poslovnoga čovjeka u zemlji i svijetu. Što sam doživio? Da ne spominjem prijatelje i znance, neki bliži rođaci (od šestero braće i sestara ima nas sto dvadeset i dvoje) prestali su me pozdravljati, »osramotio« sam ih, dok su oni kao dragovoljci krv lili za Hrvatsku (dvojica poginula, više invalida) ja sam »potkopavao gospodarske temelje Hrvatske«...</p>
<p>Istina, pak, kaže drukčije: vodeći »Borovo« - Trgovinsku mrežu«, usprkos ratu, nije bilo ni dana zastoja, plaće su bile redovite i stalno u porastu, rezultati uspješni, nitko nije dobio otkaz, primani su i novi radnici, a sva srodna poduzeća odavno su se ugasila. </p>
<p>Pod silnim pritiskom, da nisam pobjegao u mirovinu, jamačno bih bio završio u bolnici ili ludnici. I skončao tamo. Usput, kriminalne radnje protiv mene političke su naravi. Gospodin koji je potpisao Prijedlog za (moj) progon skupa se sa mnom natjecao za generalnog direktora »Borova«. Zbog toga sam morao nestati milom ili silom. Ali, nije moje da o tome presuđujem. Moje je da iznesem činjenice.</p>
<p>SLAVKO KOMŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Biskup Badurina bio je autentični tumač Kristove istine </p>
<p>U emisiji »Latinica« od 25. ožujka o.g. ugledna je suradnica u svom prilogu proglasila pokojnoga šibenskog biskupa Badurinu zagovornikom izgona Srba iz Dalmacije. Sljedećih su dana u Vjesniku objavljena dva napisa s oštrim reakcijama na takav stav. Čitanjem tih napisa nameću se u pažljiva čitatelja i nehotice neka pitanja.</p>
<p>U preduskrsno vrijeme godine 1996. župnici u selima oko Knina mogli su čuti u ispovijedima brojnih grješnika da su prisvojili razne predmete, osobito bijelu tehniku, iz kuća odbjeglih Srba. Na upite župnika biskup je rekao: »Nema odrješenja bez povratka ukradene imovine!« Biskupa nije zanimalo kako se našlo mnogo bijele tehnike i drugih predmeta u srpskim kućama: imovinu treba vratiti. Biskup je nesumnjivo znao da veliki »ratni plijen« potječe iz opljačkanih pa spaljenih i srušenih kuća Hrvata. Već se u masleničkoj akciji pokazalo kako su pojedine srpske kuće bile prava skladišta puna opljačkane robe. Zbog toga obilja vlasnici kuća na vrijeme su pobjegli: sami su sebe »etnički očistili«.</p>
<p> Istovrsno »etničko čišćenje« velikih razmjera dogodilo se u ljetu 1995. Martić je izradio plan evakuacije (»samočišćenja«) i ostvario ga. Sasvim je svejedno je li htio izazvati Miloševićevu vojnu intervenciju ili provesti direktivu naseljavanja Srba u one krajeve gdje više nije bilo muslimanskih i hrvatskih »nečistoća«. Teško da bi plan evakuacije uspio da nije bilo prethodnih aktivnosti: ubijanja i protjerivanja Hrvata, pljačkanja, spaljivanja, rušenja kuća, crkava, samostana... Omiljeni »ratni plijen« bili su traktori - valjda radi unapređivanja poljoprivrede.</p>
<p>Nije poznato jesu li pravoslavni vladike i niže sveštenstvo imali prema opljačkanoj imovini stav sličan onome biskupa Badurine. Poznato je da se na mjestu porušene katoličke crkve brže-bolje izgradio pravoslavni hram.</p>
<p>Što je sa spaljenim i srušenim kućama, pa i čitavim selima? To dijelom spada u pothvate jedinica JNA, ali više ide na dušu civila, hrvatskih državljana srpske nacionalnosti. Namjeravaju li oni nadoknaditi učinjenu štetu? Pozivaju li ih na to njihovi politički i vjerski vođe? Ne, oni samo prigovaraju da nema kolektivne krivnje. Zaista nema, ali može postojati kolektivna sumnja dok se ne pokaže tko je stvarno kriv. Što su današnji vođe Srba u Hrvatskoj poduzeli da se utvrde pravi krivci? Što su učinili da se prekine šutnja o skupnim grobnicama?</p>
<p>Srbi povratnici vrlo glasno traže povrat svojih nekretnina. A kako bi bilo da organizirano pokrenu izgradnju i popravak kuća koje su oni i njihovi sunarodnjaci uništili? Umjesto toga, sprečavaju useljavanje izbjeglih Hrvata u kuće koje su državno vlasništvo, ali se nalaze u kraju koji Srbi žele očuvati »čistim« - zbog svojih strateških planova.</p>
<p>Treba ipak reći da je jedan hrvatski Srbin (s boravkom u Srbiji) prije nekoliko godina vratio opljačkani traktor i prikolicu vlasniku Hrvatu.</p>
<p>Za neke ljude stvari su vrlo jednostavne. U jednoj emisiji Hrvatskoga radija 16.10. 2001. poznati je borac za ljudska prava izjavio: »Zločine nad Hrvatima u 'Krajini' činili su razbojnici koji su slučajno bili Srbi.« Tko bi, dakle, mogao tvrditi da su ti zločini bili »ljupko rješenje« za ostvarivanje velikosrbijanskoga sna?</p>
<p>Vratimo se biskupu Badurini. Kao »autentični tumač Kristove istine« (I. Mlivončić) i uvjereni ekumenist štitio je pravoslavne svećenike iako je znao da ne vole državu Hrvatsku. Takvim svojim stavom biskup je Badurina (i ne hoteći) izvukao na moralni »brisani prostor« svoje sugovornike ne odviše oduševljene dijalozima o ekumenizmu. »Latinica« je pak tjerajući liju (i ne hoteći) istjerala vuka. </p>
<p>D. Š., Zagreb (podaci poznati redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Još smo daleko od konsenzusa o bitnim nacionalnim pitanjima</p>
<p>Kad bismo postavili hipotetičko pitanje: što bi moglo biti i desiti se kad bi naša Vlada prestala s radom u trajanju godinu dana, dobili bismo zanimljive moguće odgovore, koji bi zacijelo mogli poslužiti za promišljanje sadašnjih problema i načina njihova rješavanja.</p>
<p> Na postavljeno pitanje moguća su tri odgovora i rješenja: da bi nam bilo gore, ili isto, ili čak i bolje. Pošto postoji razgranata državna administracija, ne bi došlo ni do kakvih bitnih zastoja, pa bi u roku od godine dana vjerojatno bilo isto, s Vladom ili bez nje (na dulji rok došlo bi do velike štete i zastoja). Ako mislimo da Vlada svojim radom svakodnevno utječe na boljitak života u državi, tad bi nam njenim jednogodišnjim neradom bilo gore. Ali, ako Vlada radi loše, nama bi u slučaju njene neaktivnosti bilo bolje! Ja se osobno nisam mogao u tom smislu opredijeliti za pravi odgovor.</p>
<p>Nema nama napretka dokle god u našem radu i strategiji ne budu glavnu riječ imali eksperti, pod kojima smatram stručnjake dokazane uspješnim radom u svojoj struci (i menadžerstvu), koji su sposobni ponuditi dobre programe rada i napretka. Da bi netko bio ekspert, nije mu dovoljno imati samo diplomu. I naš Predsjednik dao je nedavno dobar prijedlog - da se ustroji Vijeće za razvitak i strategiju, od iskusnih eksperata, na državnoj razini, koji bi davali glavne smjernice za izlazak iz sadašnje krize i kretanju općem boljitku. No, nažalost, taj prijedlog nije pobudio dosta sluha i dužne pažnje na nadležnim mjestima. Onaj koji ne zna raditi teško može razlikovati dobre prijedloge od loših.</p>
<p>Za formiranje ekspertne vlade u načelu nisu potrebni novi izbori, nego samo malo više promišljenosti. U najtežim trenucima Domovinskog rata imali smo ustrojenu Vladu nacionalnog jedinstva, a i sadašnje stanje u državi nije mnogo lakše, pa bi se oko izlaska iz krize trebao naći najširi konsenzus.</p>
<p>Rješenje naših problema nije u otpuštanju nekakvog viška policajaca (jer je to u obrnutoj proporciji s brojem kriminalaca - što je manje jednih - više je drugih), nego se bolji efekti gospodarstva postižu boljom proizvodnjom, većim izvozom i sličnim. U suvremenom svijetu čak se i diplomatska predstavništva sada više bave plasiranjem proizvoda matičnih država.</p>
<p>IVAN MAJHER, Rovinj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>U sinjsku policijsku postaju priveden i brat Ivana Bulja</p>
<p>Policija još ne želi potvrditi da je u seksualnom zlostavljanju i ubojstvu nesretne Sinjanke sudjelovala i treća osoba, odnosno brat prvoosumnjičenoga, Dražen Bulj / Unatoč tijelu u raspadanju, patolozi su na njemu uspjeli pronaći tuđe stidne dlačice, vještačenjem kojih će se doći do nepobitnih dokaza o identitetu silovatelja i ubojica</p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Istražni sudac splitskoga Županijskog suda, Stanko Grbavac, u petak treba ispitati drugoosumnjičenoga za okrutno ubojstvo 17-godišnje Sinjanke Anđele Bešlić, Pavla Bulja (46), rođaka prvoosumnjičenog Ivana Bulja (39) te obojici odrediti pritvor. </p>
<p>Naime, iako je sucu priveden još u četvrtak poslije podne, Pavao Bulj nije bio ispitan jer je policija od suca zatražila još 24 sata za dovršenje kriminalističke obrade. Policija još ne želi potvrditi da je u seksualnom zlostavljanju i ubojstvu nesretne Sinjanke sudjelovala i treća osoba, odnosno brat prvoosumnjičenoga, Dražen Bulj, koji je, kao i Pavao Bulj, policiji poznat po kaznenim djelima zloporabe droga. </p>
<p>No doznajemo da je Dražen Bulj ipak priveden u sinjsku policijsku postaju. Prema našim izvorima, razlog je što je suprugu svoga brata nasilno pokušao spriječiti da s njihovo troje djece ne otputuje u rodnu joj Požegu, što je ona naposljetku ipak napravila u pratnji svoga brata. </p>
<p> Policija je u petak šutjela i o krvavoj sjekiri navodno pronađenoj u blizini Buljevih obiteljskih kuća. Prema Vjesnikovim dobro obaviještenim izvorima, čini se da će policija ipak moći osumnjičiti dvojac i za silovanje djevojke. Unatoč tijelu u raspadanju, patolozi su na njemu uspjeli pronaći tuđe stidne dlačice, vještačenjem kojih će se doći do nepobitnih dokaza o identitetu silovatelja i ubojica.</p>
<p>Za sada policija rođake Bulj tereti samo za bludne radnje nad Anđelom Bešlić, nakon kojih su je zatukli tupim predmetom po glavi i bacili niz padinu u usjek gdje su je prekrili granjem, što je kvalificirano kao teško ubojstvo. Zakonom zaprijećena kazna za ovakvo zlodjelo može dosegnuti i 40 godina zatvora. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Novi obračun na homoseksualnoj sceni?</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Boris L. (42), kojeg su u četvrtak ujutro izbola dvojica mladića u podstanarskom stanu na Trnju, u petak je došao svijesti. Trenutno se nalazi na liječenju u Klinici za traumatologiju, a policija će s njim obaviti razgovor kad se još malo oporavi.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, pokušaj ubojstva dogodio se u četvrtak rano ujutro u stanu na prvom katu kuće u Blatničkoj ulici. Boris se s napadačima upoznao nekoliko dana ranije na Trešnjevačkom placu, a noć su proveli skupa u stanu. </p>
<p>Neslužbeno smo saznali da je riječ o obračunu osoba iz homoseksualnog miljea.</p>
<p>Također neslužbeno saznajemo da je policija u četvrtak ujutro tragala za dvojicom napadača, za koje su znali da se jedan zove Danijel i star je oko 25 godina, tamnoput i visok oko 190 cm. Drugi se navodno zove Mirko, također tamnoput i slične visine, te star oko 30 godina. Po nekim podacima obojica su viđani na Trešnjevačkom placu, Velikoj Mlaki i Svetoj Klari.</p>
<p> Izbodeni je Boris uspio, nakon što su napadači pobjegli iz njegova stana, dopuzati do stana vlasnika kuće, koji je pozvao policiju. Uspio je reći da su Mirko i Danijel pobjegli automobilom »kia pride« zagrebačkih oznaka.</p>
<p>Poznato je da policija ima dosta problema prilikom istraživanja kaznenih djela počinjenih u homoseksualnoj zajednici ili protiv ljudi toga seksualnog usmjerenja. U »gay« zajednici postoji vrlo jaka »zavjera šutnje«, što je i razumljivo zbog prevladavajućih predrasuda »većine« prema toj skupini. </p>
<p>Tako je, primjerice, više od mjesec dana trebalo da se otkrije osumnjičeni za ubojstvo Davora Ivančića (25), organizatora muške prostitucije. Ivančić je ubijen 17. prosinca prošle godine, u svojem stanu u Hatzeovoj ulici. Policija je ispitala 200 pripadnika iz homoseksualnog miljea, da bi se na kraju otkrilo da je vjerojatni ubojica Josip Vrbanić, kojega je dan ranije Ivančić angažirao za prostituciju. Vrbanić, inače siromašan i nezaposlen mladić iz okolice Novske, javio se na Ivančićev oglas ne znajući, kako je izjavio policiji, da ovaj traži »dečke za dečke«. On je ipak odradio svoj prvi zadatak, a nakon toga je u bijesu ubio »poslodavca.« Navodno je pokojni Ivančić organizirao prostituciju i u lobiju hotela Sheraton, a policija pretpostavlja da su njegove mušterije bili i neki strani diplomati. </p>
<p>Do danas je ostalo nerazjašnjeno ubojstvo Francuza Jeana Pierra Poulaina (5o), koji je u lipnju 1999. godine pronađen mrtav na Zrinjevcu, u blizini zgrade MUP-a. Ovaj je deklarirani homoseksualac pretučen do smrti. Objavljen je podatak da je u posljednjih desetak godina ubijeno 12 osoba za koje je utvrđeno da su homoseksualci. Razriješena su tek četiri ubojstva. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kamere vrebaju ispred zgrade američkog veleposlanstva...</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Prije nekoliko dana Vjesnikov fotoreporter Tomislav Smoljanović nemalo se iznenadio nakon završetka radnog dana. Tek što je došao u Remetinec, nakon što je odložio fotografsku opremu, zazvonio je telefon. Na liniji je bio policajac Treće policijske postaje iz Dubrave. Policajac se zanimao je li Smoljanović prošle subote poslije podne prošao sivim »mitsubishijem« pored zgrade američkog veleposlanstva.</p>
<p>Smoljanović je odgovorio da jest. Potom je pozvan da sutradan dođe na razgovor u Policijsku postaju u Dubravu. Otišao je s majkom, na čije je ime automobil registriran. </p>
<p>Nemalo zbunjenom i začuđenom Vjesnikovu fotoreporteru policajci su na početku razgovora rekli kako je navedenoga poslijepodneva viđen u automobilu u društvu s još jednim muškarcem i ženom, a osiguranje je veleposlanstva na Zelenom valu zamijetilo da drugi mladić maše »čudnim, nepoznatim predmetom«. Sve je to, kako izgleda, snimila kamera koja nadzire promet uz američko veleposlanstvo...</p>
<p>Fotoreporteru su se tek tada »posložile kockice« pa je policajcima objasnio da je tog dana jurio s jednog snimanja na drugo, a da su suvozač i ženska osoba zapravo njegove kolege koji su na digitalnoj kameri pregledavali netom snimljene fotografije. Smoljanović je nadodao da je kolega fotoreporter sasvim slučajno pregledavao fotografije pri prolasku pored veleposlanstva jer su pet minuta ranije obavili naručeno snimanje nedaleko od veleposlanstva.</p>
<p>Objasnivši fotoreporteru da je snimanje, zbog postrožene sigurnosti i nedavnih terorističkih napada, u blizini veleposlanstva najstrože zabranjeno bez posebne dozvole, policajci su zatražili imena fotoreporterovih kolega i najavili da će i njih pozvati na razgovor. Smoljanović je policiji rado otkrio imena svojih kolega, ponudivši policiji na uvid i sporni »čudni« predmet kojim se »mahalo« u automobilu. Kako bi prisnažio svoju neumiješanost u terorističke akcije, Vjesnikov je fotoreporter naveo da će se na »digitalki« vidjeti i sav snimljeni materijal tog dana potkrijepljen točnim nadnevkom snimanja.</p>
<p>Za Smoljanovića je time susret u policiji bio završen jer se policija zadovoljila imenima sudionika prolaska pored veleposlanstva. Jedan od policajaca koji je ispitao fotoreportera zamolio je za razumijevanje jer se i inače slični slučajevi obrađuju, i to, prema njegovim riječima, na zahtjev američkog veleposlanstva.</p>
<p> »Veliki Brat vas gleda«, rekli bi neupućeni, no, prema korektnim policajcima, kako ih je opisao Smoljanović, riječ je samo o mjerama opreza koje su nakon 11. rujna uobičajene i u drugim američkim veleposlanstvima širom svijeta. Razloga ljutnji nije bilo jer ovaj slučaj zorno pokazuje kako policija profesionalno obavlja svoj posao. </p>
<p>Međutim, pitanje je - zašto u području oko zgrade američkog veleposlanstva nigdje nije vidljiv znak zabrane fotografiranja?</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Stanko Subotić opet tuži Nacional zbog uvrede</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Zbog napisa u tjedniku Nacional od 20. studenoga 2001. godine u kojem se spominje Stanko Subotić Cane, njegov je odvjetnik Slobodan Budak podnio Općinskom sudu tužbu u Canetovo ime.</p>
<p>U tom se broju Nacionala na 8. strani, u rubrici »Gazeta«, navodi: »Uhićen Subotićev partner Srećko Kestner«. U tom se tekstu, navodi se u tužbi, kleveće i vrijeđa tužitelj, čime ga se čitateljstvu predstavlja kao notornog zločinca, mafijaša i kriminalca.
U tekstu se dalje navodi i kako je Subotić glavni mafijaški boss Balkana te kako talijanske vlasti traže od Srećka Kestnera da ih informira ne samo o umiješanosti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i Subotića u šverc cigaretama nego i u krijumčarenje ljudima, drogom i oružjem. Dalje piše, što Subotić drži štetnim, da je FBI u Americi detaljno pretražio Subotićev avion i oduzeo mu poslovnu dokumentaciju te kako se uskoro očekuje krah Đukanovićeve i Subotićeve mafijaške suradnje. </p>
<p>Subotić u tužbi posebno ističe kako Sina Karli sustavno odbija objave ispravaka uvredljivih i neistinitih informacija koje Nacional kontinuirano objavljuje od 15. svibnja 2001. do danas. Subotić privatnom tužbom potražuje 40.000 kuna, i to za duševne boli 20.000, koliko i za povredu poslovnog ugleda poduzeća kojima je on vlasnik. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Žigrović je vozio sa 1,95 promila alkohola u krvi </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Suđenje Igoru Žigroviću, optuženom da je skrivio tešku prometnu nesreću u kojoj su u listopadu 1998. poginule Blaženka Ostojić i njezina dvomjesečna kći Melita, nastavljeno je saslušavanjem svjedoka te sudskih vještaka. </p>
<p>Na pitanje suca Gorana Borivoja Heršaka osjeća li se krivim za navode iz optužnice, Žigrović je odgovorio da se ne osjeća krivim, što je ogorčilo i rasplakalo roditelje poginule Blaženke.</p>
<p>Suprug i otac poginulih Dragan Ostojić ispričao je da se Žigrovićev »peugeot« zaletio u njegov BMW, zbog čega se i zarotirao, dok se »peugeot« zaustavio na travnjaku. Posebno je istaknuo da optuženi nije pružio pomoć ozlijeđenima, nego građani koji su se našli u blizini. Kada mu je Ostojić rekao: »Što si mi to učinio, ubio si mi ženu i dijete«, Žigrović se okrenuo i udaljio se s mjesta nesreće. Svjedok Andrej Validžić ispričao je da se tog dana vozio ispred BMW te je u retrovizoru primijetio kako tamni »peugeot« leti po zraku preko travnjaka koji dijeli kolnike Slavonske avenije te kako je naletio na BMW. Svjedokinja Ljiljana Perko kretala se Slavonskom avenijom prema istoku kada je ispred sebe primijetila kako se »peugeot« zaletio u BMW, a na nj »fiat ritmo«. Svjedokinja je htjela zakočiti, no kako nije uspjela, naletjela je na »fiat«. Nakon sudara izašla je da pomogne ozlijeđenima.</p>
<p>Vještak toksikolog dr. Vital Miluklić napomenuo je da je osoba s tom koncentracijom alkohola u krvi (kod Žigrovića je ustanovljeno 1,95 promila) nesposobna za sigurnu vožnju jer su njene psihofizičke funkcije bitno smanjene. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U istrazi »afere Grupo« saslušani Divković i Boban</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Nakon višemjesečne stanke u istrazi u slučaju »afere Grupo«, u petak je kod istražnog suca Krešimira Devčića saslušana Irena Divković, bivša glavna urednica tjednika Imperijal, te Frane Boban, komercijalni direktor marketinga OTV-a.</p>
<p>Na saslušanju je Ireni Divković, koja je osnovala »Imperijal medija«, koji su izdavali spomenuti tjednik, predočena isplatnica kojom se ona tereti da je pokretanje tvrtke financirao Globus holding, odnosno Miroslav Kutle. No Divkovićeva je izjavila da isplatnicu vidi prvi put te da je sa svojih 120.000 kuna pokrenula novine. Prema njezinim riječima, ona i njezin suprug godinama su se bavili izdavaštvom i otuda im novac, a Kutle i Globus holding s tim nemaju veze.</p>
<p>Napomenula je kako im je pri osnivanju tvrtke samo pravnim savjetima pomagao Tibor Kralj (inače pravnik Globus holdinga), davao im tehničke upute oko osnivanja i registracije.</p>
<p>Bobanu je pak bila predočena potvrda da je Vinko Grubišić god. 1994. preuzeo od Mile Šenator iz Globus holdinga (a na Kutlin nalog) više od 508 milijuna hrvatskih dinara. Taj je novac Grubišić navodno raspodijelio za kupnju dionica OTV-a, i to tako što je njemu (Grubišiću) pripao 201.403. 821 hrvatski dinar, Romanu Bolkoviću 137.985.513, Mladenu Horvatu 88.162.615, a Bobanu 80.224.316. Tzv. slobodnog novca, 336.745 hrvatskih dinara, preuzeo je Grubišić.</p>
<p>Na to je Boban rekao da je tu potvrdu prvi put vidio na policiji i da on s tim nema nikakve veze. Ustvrdio je također da je kupio 17 posto dionica OTV-a, ali svojim novcem. Inače, u istrazi »ostataka« afere Grupo ostao je samo Kutle, predloženo je saslušanje još nekoliko svjedoka. Kutle se tereti da je kupio dionice Globus holdinga, Dione i još nekih poduzeća po znatno nižoj cijeni, a potom ih prodao po dvostrukoj. Razliku je novca zadržao i osnovao »crni fond«, iz kojeg je financirao pokretanje lokalnih radijskih i televizijskih postaja. Financijskim je pak vještačenjem potvrđeno da je nastala razlika u toj kupoprodaji i da je taj novac Kutle zadržao za sebe. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Tužila za napastovanje, a ne pojavljuje se na sudu</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je Nevenka Vorlih tužila doktora Željka K. odgođena je zbog izostanka privatne tužiteljice, koja se već nekoliko puta nije odazivala pozivima suda.</p>
<p> U privatnoj se tužbi navodi kako je Željko K. 19. listopada 2000. godine u Kliničkoj bolnici »Dubrava« rekao Nevenki Vorlih da skine vestu, što je ona i učinila, a on ju je pregledao. U trenutku kada se htjela obući liječnik joj je rekao neka se ne oblači, nego neka sjedne na stolicu pokraj njega. Nakon toga je svojim nogama obuhvatio pacijentičine noge, jednom ju je rukom primio za njenu ruku, drugom je milovao po grudima. Nadalje se navodi kako se pacijentica uspjela otrgnuti i izjuriti iz ordinacije.</p>
<p> Svjedokinja Ksenija D., također pacijentica dr. Željka K., izjavila je da je tog dana bila u čekaonici ispred ordinacije. U jednom je trenutku, ispričala je dalje svjedokinja, izašla Vorlih i gledajući u povijest bolesti rekla: »Pederčina jedan, p... mu materina, nije mi htio dati bolovanje«. Svjedokinja je napomenula da na pacijentici nije primijetila ništa neobično i da je bila odjevena. </p>
<p>Nedugo potom Vorlih se vratila u ordinaciju kada je u njoj već bila druga pacijentica, no izašla je potpuno mirna i nije vrijeđala. Svjedokinja je posebno istaknula da je dr. Željko K. nju pregledao bez ikakvih neugodnosti. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dovršen dokazni postupak protiv Bižića i Kozulića</p>
<p>OSIJEK,12. travnja</p>
<p> - Saslušanjem sudskomedicinskog vještaka, na osječkom je Županijskom sudu u petak nastavljeno suđenje Nenadu Bižiću (34) iz Darde i Zdravku Kozuliću (30), koji je u bijegu pa mu se sudi u odsutnosti.</p>
<p> Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti ih da su u veljači 1997. godine, tijekom mirne reintegracije Baranje, počinili kazneno djelo ubojstva svoga sumještanina Save Petrovića. </p>
<p>Sudskomedicinski vještak dr. Mladen Marcikić objasnio je da je prema nalazu obdukcije, koja je izvršena 24. veljače 1997. godine u Vukovaru, pokojni Petrović zadobio prijelome nekoliko rebara, nagnječenje plućnog krila i mozga s krvarenjem ispod meke moždane ovojnice, od čega je i preminuo. Nalazom vještaka dovršen je dokazni postupak, a rasprava je odgođena zato što nije došao branitelj optuženog Bižića, pa se nisu mogle izreći završne riječi. </p>
<p>M.S.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U prva tri mjeseca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 115 požara</p>
<p>DUBROVNIK, 12. travnja</p>
<p> - Na području Dubrovačko-neretvanske županije u prva tri mjeseca ove godine evidentirano je 115 požara, od kojih 86 na otvorenom prostoru, 18 na građevinskim objektima, šest na prijevoznim sredstvima i pet u kontejnerima za smeće. Materijalna šteta nastala od požara na otvorenom prostoru procjenjuje se na 390.000 kuna, a opožarena površina iznosi oko 36 hektara, doznajemo iz PU dubrovačko-neretvanske. </p>
<p>Najčešći uzrok požara (u 36 slučajeva) bilo je nekontrolirano spaljivanje korova, odnosno ljudski nemar. Prekršajnom su sudu prijavljene 23 osobe, a dvije su kazneno prijavljene nadležnom državnom odvjetništvu.</p>
<p>Smrtno stradalih nije bilo. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Jesu li Bijele noći bile dobro ili loše ulaganje?</p>
<p>Ako je točno da postoje četiri tajna aneksa glavnom ugovoru o kupovini Bijelih noći, koje je potpisala bivša Uprava na čelu s Davorom Šternom, onda je Ina danas vlasnik još samo 24 posto tih naftnih polja </p>
<p>Davor Štern: Svi su ugovori vezani uz akviziciju Bijelih noći bili poznati brojnim djelatnicima Ine</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Je li kupovina ruskih naftnih polja Bijele noći bila dobro ili loše ulaganje za Inu? Kako se raspetljava pozadina tog velikog posla, koji je krajem 1998. sklopila bivša uprava na čelu s Davorom Šternom, tako to pitanje postaje sve aktualnije. </p>
<p>Sadašnji predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević više je puta izjavio da mnogo toga u tom poslu nije bilo čisto pa je upitno koliko će na kraju ta kupovina biti (ne)isplativa, ali nikada nije želio precizirati o čemu se radi. </p>
<p>Njegove riječi potvrdio je članak objavljen u Nacionalu u kojem je objavljen sadržaj četiri dosad tajna aneksa glavnom ugovoru o kupovini Bijelih noći. Iako se radi o nepotpisanim faksimilima, u Ini smo neslužbeno doznali da su objavljene informacije vjerojatno uglavnom točne.</p>
<p>Taj tjednik tvrdi da su Štern te njegovi bliski suradnici Marijan Pejčić i Pavle Uroda potpisali dodatke ugovoru koji dovode u pitanje vlasništvo Ine nad Bijelim noćima i dosadašnje naizgled uspješno poslovanje te tvrtke, čime su teško oštetili Inu. Naime, Ina je, navodno, ispunila samo prvi od četiri aneksa o plaćaju posredničkih usluga. U drugom je predviđeno da Ina ruskim partnerima isplaćuje 0,2 dolara po prodanom barelu nafte iz Bijelih noći za usluge osiguranja transporta, prodaje i naplate pa im duguje više od tri milijuna dolara.</p>
<p>Treći dodatak, navodno, predviđa osnivanje zajedničke kompanije u kojoj bi Ina imala 90, a ruska kompanija OFIL 10 posto vlasništva, na temelju čega bi se dijelila i zarada Bijelih noći. Kako ni to, tvrde u tom tjedniku, nije napravljeno, Ini za vratom vise dodatni veliki dugovi. </p>
<p>No, najopasniji je četvrti aneks u kojem, navodno, stoji da će Ina 50 posto dionica Bijelih noći prodati OFIL-u po »dogovorenoj« cijeni i na njega prenijeti pravo korištenja licencije. Nakon toga je Ina trebala još 26 posto dionica prodati ruskoj tvrtki Tagrinskneft, što znači da je Ina, ako su ti aneksi autentični i ako ih ruska strana aktivira, vlasnik još samo 24 posto Bijelih noći! </p>
<p>Da su ti podaci vjerojatno bili presudni za nedavni prekid pregovora Ine i ruske kompanije Slavneft o prodaji tih naftnih polja ukazuje i informacija iz izvora bliskog Upravi Ine kako je Slavneft odustao, iako je veći dio kupoprodajnog ugovora već bio usuglašen, kad su vidjeli »neke dokumente«.</p>
<p>Nakon toga se priopćenjem oglasio Štern, u kojem tvrdi da se u medijima objavljuju različite objede i insinuacije o Bijelim noćima. On tvrdi da su svi ugovori vezani uz akviziciju Bijelih noći, uključujući i one spomenute u Nacionalu, bili poznati brojnim djelatnicima Ine koji su bili angažirani na tom projektu, kao i pojedincima koji su danas članovi Uprave Ine.</p>
<p>Za te ugovore (uobičajene u poslovima kupovine naftnih polja ili davanja koncesije za rad na naftnim poljima) znali su i revizori Ine pa nije jasno kako je današnja Uprava za njih »saznala naknadno«, odnosno zašto ih na vrijeme nije prezentirala potencijalnom kupcu, dodaje Štern.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Ina je već početkom 2001. vratila 19,5 milijuna dolara uloženih u dobivanje koncesije za Bijele noći do 2016. godine, uključujući i ulaganja u povećanje proizvodnje s početnih 250 na 850.000 tona godišnje. A s obzirom na kretanje cijene nafte prošle godine, procjenjuje da su ta naftna polja samo lani Ini donijela zaradu od oko 30 milijuna dolara. Osim toga, Štern ističe da je procjena vrijednosti Bijelih noći, koju je napravila najuglednija kompanija za to područje Baker Atlas SSI, na temelju tada utvrđenih rezervi od 11,2 milijuna tona i tadašnjoj cijeni nafte od 16,2 dolara po barelu, iznosila čak 230 milijuna dolara!</p>
<p>»Ina je u međuvremenu započela pregovore o prodaji Bijelih noći s Tjumenskom naftnom kompanijom (TNK) u kojoj danas radim, ali naglašavam da ni na koji način ne sudjelujem u tim pregovorima niti moja sadašnja kompanija pritom koristi moje spoznaje o Bijelim noćima ili Ini. Budući je prodaja Bijelih noći još uvijek aktualna, ne smatram korektnim javno obznaniti sve detalje vezane uz taj projekt, a osobito ne bih želio komentirati događaje nakon mog odlaska iz Ine«, tvrdi Štern. </p>
<p>Na žalost, nije htio odgovoriti na još neka dodatna pitanja jer je, ističe, sve što je zasad želio izjaviti napisao u priopćenju. </p>
<p>Više informacija pokušali smo dobiti u Ini, ali bez uspjeha jer je predsjednik Uprave Tomislav Dragičević u inozemstvu, a glasnogovornik Mario Dragun je izjavio da zasad ne žele ništa komentirati jer su u tijeku pregovori o prodaji Bijelih noći. </p>
<p>Jedan od u Nacionalu prozvanih za navodno potpisivanje spornih aneksa, tadašnji izvršni direktor Ine za istraživanje nafte i plina Marijan Pejčić nam je rekao da ne zna ni za kakve anekse glavnom ugovoru o kupovini Bijelih noći jer je dao ostavku u travnju 1999. »Niti sam ih potpisao, niti sam za to bio ovlašten jer je to mogao samo predsjednik Uprave i predstavnici Nadzornog odbora Ine. Osim toga, postoji uredna dokumentacija o mojoj primopredaji sa Željkom Belošićem, koji je i sada član Uprave Ine«, kaže Pejčić. </p>
<p>Nije mu jasno ni zašto Ina uopće prodaje taj, po njegovim riječima, visokoprofitabilan projekt, koji je u njegovo doba Ini mjesečno donosio oko pet milijuna dolara.</p>
<p>Pozadina priče oko Bijelih noći očito je prilično zapetljana i trebat će još dosta vremena za njeno rasvjetljavanje. Posebno ako glavni akteri budu šutjeli ili informacije davali samo na kapaljku. No, ako su tvrdnje o navodnim aneksima točne onda je jasnije zašto Ina želi prodati Bijele noći, iako su mnogi tvrdili da se radi o »zlatnoj koki«. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Odlazak Chaveza srušio cijenu nafte</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Ostavka venezuelanskog predsjednika Chaveza trenutačno je utjecala na pad cijene nafte, koja je u prijepodnevnim satima u petak iznosila 24,70 dolara po barelu, 1,4 posto manje nego dan ranije. </p>
<p>Opći štrajk koji je u Venezueli započeo u utorak podgrijavao je cijenu nafte, jer su isporuke iz te zemlje, koja dnevno izvozi 2,55 milijuna barela, bile otežane, a prema nekim neprovjerenim informacijama i sasvim obustavljene. Povlačenje Chaveza, što se na kraju pretvorilo u cilj prosvjeda, kratkoročno znači normalizaciju isporuke nafte i naftnih derivata, a dugoročno će utjecati na pad cijene nafte. </p>
<p>Naime, Venezuela je jedna od deset članica OPEC-a i prije izbora Chaveza, koji je na vlast došao u veljači 1999., zemlja je redovito i poprilično kršila službene naftne kvote, što je poticalo i ostale članice kartela da čine isto. Tako je, primjerice, u prosincu 1997. Venezuela proizvodila 1,04 milijuna barela više od službeno dogovorenih količina, dok je u ožujku ove godine višak izvoza iznosio samo 80.000 barela. </p>
<p>Chavez je, naime, zastupao ideju da umjesto izvoza velikih količina nafte po niskim cijenama Venezuela izvozi manje, ali uz znatno više cijene. Ako je u tome i bilo logike, načinom na koji je provodio svoje ideje izazvao je revolt sugrađana. </p>
<p>Primjerice, čim je zauzeo predsjedničku fotelju otpustio je tada vodeće ljude nacionalne naftne kompanije Petroleos de Venezuela SA (PDVSA) te namjestio svoje istomišljenike. Isto je učinio i prije nekoliko dana kada je otpustio predsjednika uprave PDVSA koji se pobunio protiv novog smanjenja izvoznih količina. One su u ožujku iznosile 2,58 milijuna barela dnevno, što stavlja Venezuelu na treće mjesto po proizvodnji unutar OPEC-a. Proizvodnja nafte se udvostručila za samo deset godina - na 3,2 milijuna barela dnevno do početka 1998., što je također bio jedan od razloga drastičnog pada cijene na svjetskom tržištu. </p>
<p>Chavezovim odlaskom stvari se za tržište nafte mijenjaju utoliko što će Venezuela vjerojatno povećati proizvodnju do trenutno raspoloživih kapaciteta, dakle na 3,2 milijuna barela. Doduše, možda će s time pričekati do kraja lipnja kada istječe dogovor OPEC-a i nekoliko važnijih svjetskih proizvođača o ograničenju izvoza kako bi se cijena održala iznad 20 dolara po barelu, po mogućnosti oko 25 dolara. </p>
<p>Sljedeće što će Venezuela učiniti jest da će otvoriti vrata stranim investitorima kako bi se povećali postojeći kapaciteti. </p>
<p>Zasad je naftno tržište u ravnoteži. Svjetska potražnja u ožujku je bila 76,4 milijuna barela dnevno, a ponuda neznatno niža od 76,3 milijuna barela dnevno. Ovoga tjedna Irak je obustavio izvoz nafte, koji je iznosio 2,4 milijuna barela dnevno, u znak podrške Palestini, što je u kombinaciji sa štrajkom u Venezueli povećalo cijenu nafte. Međutim, zbog odlaska Chaveza, zamrznutih kapaciteta - samo OPEC može odmah dodatno proizvoditi oko 7 milijuna barela dnevno - te uskladištenih zaliha zemalja OECD-a, cijena nafte od sredine tjedna polako pada. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nikome se ne žuri seliti novac s Hageninog privremenog računa </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Iako je ravnatelj Hagene dr. Dragan Kovačević ovih dana najavio kako će doprinosi izdvojeni za drugi mirovinski stup na račune osiguranika u obaveznim mirovinskim fondovima krenuti već u ponedjeljak 15. travnja, nakon što noć prije toga završe zadnja testiranja obračuna i uplata u Regosu, fondovi će, čini se, na to pričekati još neko vrijeme.</p>
<p>U petak je, naime, otkazan dogovoreni sastanak predstavnika Hagene i Regosa s upraviteljima fondova, a na kojem je fond-menadžerima trebao biti predstavljen model po kojem će im stizati novac.</p>
<p>Zbog toga, a dijelom i zato što nadležne institucije nisu htjele dati »službenu« informaciju, u kuloarima se mogla čuti i sumnja da na privremenom računu Hagene, na kojem doprinosi čekaju da se sustav do kraja uspostavi, novca nema. Je li ga država potrošila na isplatu mirovina, a sada ne zna kako ga namiriti?</p>
<p>»To je glupost. Novac je i dalje na računu i nema bojazni da ga ne možemo isplatiti. Čekamo odluku Hagene da novac može krenuti prema računima osiguranika u fondovima i spremni smo da to bude već u ponedjeljak«, rekao je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. </p>
<p>»U Hageni i Regosu vjerojatno žele da podaci budu precizni, jer se ne mogu lako ispravljati. Osim toga, osiguranici gotovo svakodnevno mogu kontrolirati stanje na svome računu pa ne bi bilo dobro kad bi se nekome greškom uplatilo više, a onda skidalo s računa, to bi izazvalo nesporazum«, prokomentirao je Kuštrak. </p>
<p>Osim što je Ministarstvo financija spremno odmah proslijediti novac prema fondovima, Kuštrak dodaje kako je ta institucija ostala dosljedna i kad je riječ o najavi da će mirovinskim fondovima u svibnju biti ponuđen upis prvog izdanja nove serije državnih obveznica. U petak je dogovoreno da će se to dogoditi u tjednu između 20. i 25. svibnja, kaže Kuštrak.</p>
<p>Kao obrazloženje zašto se još uvijek ne zna kad bi novac mogao krenuti na račune osiguranika, u Regosu su nam neslužbeno istaknuli iste razloge koje je spomenuo i Damir Kuštrak, a neslužbeno doznajemo kako je ta institucija u cijelosti obavila svoj dio posla: Računi osiguranika su otvoreni i spremni za dotok novca. Od ponedjeljka bi, kažu u Regosu, trebali početi sastanci s predstavnicima fondova na kojima će dobiti informacije o tome kakvi su rezultati zadnjeg testiranja sustava te koje će sve podatke dobiti s novcem.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Uvođenje eura pregrijalo bi ekonomiju</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Preuranjeno uvođenje eura u zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji (EU) ugrozilo bi njihov daljnji gospodarski razvoj, upozorio je Jürgen Kröger iz Europske komisije. On je u petak gostovao na seminaru o euru, koji su u Novinarskom domu zajednički organizirali Ministarstvo za europske integracije (MEI) i Zaklada Hannsa Seidela. </p>
<p>Kröger, koji u Europskoj komisiji u Bruxellesu obnaša dužnost šefa Odjela za monetarna pitanja u eurozoni, istakao je kako bi preuranjeno uvođenje eura u tranzicijske ekonomije - među kojima je i Hrvatska - zapravo značilo fiksiranje tečajeva njihovih valuta prema euru i »uvoz« nižih kamatnih stopa iz Europske monetarne unije (EMU). To bi, po njemu, rezultiralo »pregrijavanjem« njihovih gospodarstava, rastom plaća većem od rasta proizvodnosti rada, povećanjem potrošnje i inflacijskim pritiscima, te padom izvoza i povećanjem nezaposlenosti. Niže bi kamate, doduše, potakle strana ulaganja, ali i pad konkurentnosti tranzicijskih gospodarstava. U uvjetima kada zemlja ostaje bez monetarnog suvereniteta, jedina mogućnost ublažavanja tako nastalih gospodarskih i socijalnih potresa bile bi mjere fiskalne politike, što bi rezultiralo povećanjem fiskalnog deficita. Dodatna opasnost od preuranjene eurizacije tranzicijskih zemalja izvire iz njihove još uvijek nezavršene preobrazbe u tržišna gospodarstva, tvrdi Kröger. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Privatizacija Primoštena čeka političke odluke</p>
<p>ŠIBENIK, 12. travnja</p>
<p> - Visoka zaduženja, višak radne snage, neobnovljeni hoteli i negativna atmosfera koja vlada u poduzeću, samo su neki od problema koji tište primoštensko hotelsko poduzeće Primošten koje se do danas, unatoč brojnim pokušajima, nije privatiziralo.</p>
<p>Novi direktor ove turističke kuće Ivo Deković ističe kako se uporno ne rješavaju vitalni problemi poduzeća koji nisu u njihovoj ingerenciji već zahtijevaju donošenje političkih odluka. </p>
<p>Riječ je, prije svega, o problematici zemljišta. Naime, poduzeće ima ukupno 360 tisuća kvadrata, a preko 280 tisuća četvornih metara zemljišta nije ušlo u pretvorbenu vrijednost tvrtke, navodi Deković koji je za nedavnog posjeta ministrice turizma Pave Župan-Rusković zatražio pomoć u rješavanju tog vitalnog problema za Primošten.</p>
<p>Prijedlog kuće je da svo zemljište uđe u temeljni kapital društva te da se potom izvrši dokapitalizacija u korist države. Ministarstvo turizma, smatra Deković, mora definirati svoj stav po ovom pitanju, a na razini države mora se definirati i proces privatizacije ove hotelsko-ugostiteljske kuće koja se našla na listi među 14 hrvatskih poduzeća proslijeđenih Europskoj banci za obnovu i razvoj na razmatranje, odnosno treba definirat privatizacijske modele. </p>
<p>Zbog problema sa zemljištem kakav je evidentiran u Primoštenu nisu se dogodile brojne privatizacije i zato u novom prijedlogu Zakona o privatizaciji to treba definirati i predložiti odgovarajuća rješenja, bilo da je riječ o koncesiji ili dugoročnom najmu ili pak nekom trećem rješenju, izjavila je ministrica u Šibeniku.</p>
<p> Primošten treba dobiti novog vlasnika koji će raditi na dobrobiti poduzeća i mjesta, drži Deković koji je početkom siječnja ove godine prihvatio kormilo ove tvrtke u kojoj su se proteklih godina direktori mijenjali kao na tekućoj traci. Tvrdio je tada da ima program i da vjeruje kako Primošten može izvući iz krize. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Počela poslovati sarajevska burza</p>
<p>SARAJEVO, 12. travnja </p>
<p> - Nakon priprema koje su trajale gotovo punu godinu, u petak je u Sarajevu počela rad burza vrijednosnih papira. SASE - Sarajevo Stock Exchange - kako glasi njezin puni naziv, prvog je dana poslovanja ponudila dionice 124 kompanije registrirane na području Federacije BiH. Među njima je 14 najvećih banaka, uključujući Raiffeisen i Volksbank te Univerzal banku, članicu grupacije Zagrebačke banke. Ponuđene su i dionice najvećih osiguravateljskih kuća poput Croatia osiguranja i Euroherca. Direktor SASE Akif Serdarević kazao je kako će tek početak poslovanja burze pokazati kakvo je stvarna vrijednost tvrtki koje su uvrstile svoje dionice u kotaciju. Za sada se ne očekuju velike transakcije, no uspostava burze, po riječima Serdarevića, u svakom je slučaju od ogromnog značenja za uspostavu tržišta kapitala u BiH. Dozvolu za rad na Sarajevskoj burzi do sada je dobilo osam domaćih brokerskih kuća, a još tri su zatražile licencu. Sarajevska je burza drugo tržište kapitala u BiH, budući je prije nešto manje od mjesec dana poslovanje započela i burza u Banjoj Luci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Europski indeksi odoljeli padu na Wall Streetu</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Nakon pada zabilježenog u četvrtak, europski su indeksi tjedan zaključili izraženim pozitivnim trendom, unatoč velikim gubicima na Wall Streetu dan ranije. Telekomunikacijski sektor, koji je u četvrtak zabilježio značajan pad, u petak se donekle oporavio, a rast je ostvaren i u bankarskom sektoru. Naftne su kompanije ponovno zabilježile negativan trend, nakon što je cijena sirove nafte pala zbog puča u Venezueli. </p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 do poslijepodneva je porastao 0,75 posto na 5175,8 bodova, dok je frankfurtski DAX bio tek 0,16 posto viši nego u četvrtak na 5171,27 bodova. Milanski MIB 30 je dobio 0,37 posto dosegavši 32.234 boda, a slično kao i pariški CAC 40 koji je porastao 0,31 posto na 4455,21 bod. FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx, indeksi najboljih europskih blue chipova, porasli su 0,5 odnosno 0,06 posto.</p>
<p>Nakon dva skokovita dana, u New Yorku se u petak očekivao rast indeksa. U četvrtak je Dow Jones Industrial pao 1,98 posto na 10.176,08 bodova - a dan ranije je porastao 1,7 posto. S 500 je izgubio 2,4 posto, spustivši se na 1103,69 bodova, jednako kao i Nasdaq Composite koji je pao na 1725,24 boda. Među najvećim gubitnicima u New Yorku su u četvrtak bili General Electric s padom od čak 9 posto, Yahoo! koji je izgubio 16 posto i IBM s padom od 5 posto. </p>
<p>Azijske su burze bilježile raznolika kretanja, a tokyjski indeks Nikkei 225 je, slijedeći Wall Street, pao 1,65 posto na 10.962,98 bodova.</p>
<p>U telekomunikacijskom sektoru, Deutsche Telekom je porastao 1,5 posto, a BT Group 1,94 posto. France Telecom je ostao gotovo nepromijenjen - do poslijepodneva je dobio tek 0,06 posto - no njegova podružnica za mobilnu telefoniju porasla je 2,12 posto. Međutim, nakon drastičnog pada u četvrtak, BT-ova podružnica mobilne telefonije mmO2 u petak je pala novih 1,4 posto.</p>
<p>Među bankama najznačajniji su rast ostvarile britanske HBOS i Abbey National koje su dobile preko 3 posto. Druga po veličini španjolska banka Bilbao Vizcaya Argentaria - nedavno pogođena skandalom oko tajnih računa kojima su upravljali direktori - porasla je 1,7 posto zahvaljujući povećanju njenog rejtinga od strane Goldman Sachsa. Nordea, vodeća Banka u skandinavskoj regiji, dobila je 2,6 posto.</p>
<p>U naftnom sektoru, Total Fina Elf je pala 1,2 posto, dok je BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, izgubio 0,7 posto. Royal Dutch je pao 0,3, a Shell 0,8 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Erste Bank kupila Riječku banku za 155 milijuna eura</p>
<p>Za dionice Erste je ponudila 55 milijuna, a za dokapitalizaciju 100 milijuna eura / Za Riječku banku bile su zainteresirane i Bank Austria koja je nudila 133,6 milijuna i belgijski KBC koji je davao 125 milijuna eura / Ugovor će biti potpisan za desetak dana, kazao ravnatelj DAB-a Filipović, a onda slijedi provjera poslovanja Riječke banke / Za pokriće eventualnih novootkrivenih gubitaka ostaje 30 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Uprava Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) odlučila je 85,02 posto dionica Riječke banke prodati Erste banci iz Beča, koja je nakon dodatnih pregovora s predstavnicima DAB-a dala najbolju obvezujuću ponudu. Austrijska Erste banka ponudila je 55 milijuna eura za dionice Riječke banke i 100 milijuna eura za dokapitalizaciju banke, dakle ukupno 155 milijuna eura. </p>
<p>Ugovor o prodaji Riječke banke, objasnio je ravnatelj DAB-a Marinko Filipović, trebao bi biti potpisan za osam do deset dana, a nakon toga slijede pojedinačna i zajednička provjera poslovanja (due dilligence) Riječke banke. Bude li potrebno, uslijedit će i arbitraža kako bi se utvrdilo pravo stanje stvari u Riječkoj banci.</p>
<p>Ponuda Erste banke za 35,1 milijun eura bolja je od njezine prve ponude kad je za 85 posto dionica davala 50,1 milijun eura i dokapitalizaciju od 70 milijuna eura. </p>
<p>Bank Austria (sastavni dio HypoVereinsbanka) ponudila je 133,6 milijuna eura, odnosno 51,6 milijuna eura za dionice Riječke banke i 82 milijuna eura za njezinu dokapitalizaciju. Prva ponuda Bank Austrije bila je niža za 10,05 milijuna eura. Tada je za 85 posto dionica Riječke banke Bank Austria nudila 23,55 milijuna eura te 100 milijuna eura za dokapitalizaciju. </p>
<p>Belgijska grupacija KBC ponudila je ukupno 125 milijuna eura - 50 milijuna eura za dionice i 75 milijuna eura za dokapitalizaciju. Ta konačna ponuda KBC-a poboljšana je za 20 milijuna eura u odnosu na prvu koja je iznosila 105 milijuna eura. Tada je za kupnju dionica ponuđeno 45 milijuna eura te još 60 milijuna eura za dokapitalizaciju Riječke banke.</p>
<p>Filipović je rekao da su sve ponude bile kvalitetne, ali je DAB dao prednost onom kupcu koji je najviše ponudio za dionice.</p>
<p> Naglasio da je u pregovorima s predstavnicima sva tri potencijalna kupca DAB tražio minimalno 25 milijuna eura za državni udjel u Riječkoj banci. Razlika od tog iznosa do iznosa koji je ponudila Erste banka - 30 milijuna eura - ostat će kao rezerva za pokriće eventualnih novih gubitaka koji bi se mogli utvrditi po bilo kojoj osnovi.</p>
<p>Direktor Državne agencije za sanaciju banaka pojasnio je da Erste Bank kupnjom Riječke banke postaje trećom bankarskom grupacijom u Hrvatskoj. Erste banka će, prema Filipovićevim riječima, Riječku banku hitno dokapitalizirati s 60 milijuna eura, a ukupno će u dokapitalizaciju uložiti 100 milijuna eura. Isto tako, Erste će osigurati hitno 20 milijuna eura za povoljno kreditiranje gospodarskih subjekata, kao što planira u kreditiranje hrvatskih poduzeća uložiti dodatnih 400 milijuna eura.</p>
<p> Filipović se osvrnuo i na stanje u Riječkoj banci prije i nakon izbijanja slučaja, kazavši kako je ukupna štednja iznosila krajem veljače 5,915 milijardi kuna, a krajem ožujka je smanjena za više od 2 milijarde kuna na 3,859 milijardi kuna.</p>
<p>Od toga je osigurana štednja, odnosno pojedinačni depoziti do 100.000 kuna, krajem veljače iznosila 3,884 milijardi kuna, da bi krajem ožujka to bilo smanjeno na 2,515 milijardi kuna.</p>
<p>Filipović je naglasio da je utvrđen gubitak od 827 milijuna kuna, što znači da je 77 posto temeljnoga kapitala Riječke banke - nestalo. To znači da je hitno u dokapitalizaciju Riječke banke nužno uložiti najmanje 500 milijuna eura, jer je njezina adekvatnost kapitala pala na 5 posto. Prije izbijanja krize stupanj adekvatnosti kapitala u Riječkoj banci iznosio je 22 posto, a zakonski je minimum 10 posto.</p>
<p>Filipović je kazao da država taj novac za dokapitalizaciju banke nema i da je nije prodala za osiguranu štednju bi trebala osigurati spomenute 2,515 milijardi kuna, koliko je prije godinu i pol isplatila za osiguranu štednju u svim propalim bankama.</p>
<p>Direktor Državne agencije za sanaciju banaka rekao je da je u međuvremenu likvidnost Riječke banke održavana kreditima središnje banke, koji će biti zamijenjen sindiciranim kreditom hrvatskih banaka uz kamatnu stopu od samo 6 posto godišnje.</p>
<p>Filipović, koji je ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Riječke banke, smatra da je Uprava Riječke banke najodgovornija za sve događaje. te tvrdi da će biti pozvana na odgovornost i da će najvjerojatnije morati vratiti svoje enormne nezaslužene naknade. Filipović napominje i da su suspendirani menadžerski ugovori dosadašnjih članova Uprave.</p>
<p>Direktor DAB-a naglašava da nitko neće biti aboliran i da se prodajom Riječke banke ne završava utvrđivanje odgovornosti.</p>
<p>Komentirajući zakonsku obvezu budućeg većinskog vlasnika Riječke banke da otkupi i dionice od malih dioničara, Filipović je kazao da i malim dioničarima mora biti dana ista ponuda kao i državi.</p>
<p>Direktor DAB-a, međutim, smatra da se tu više ne radi o malim dioničarima, već uglavnom o brokerima i špekulantima o čemu govore i posljednje transakcije dionicama Riječke banke, što potvrđuje tezu da je transakcije dionicama Riječke banke trebalo ranije zaustaviti.</p>
<p>Marinko Filipović smatra da bivši većinski vlasnik Riječke banke Bayerische Landesbank u eventualnom sporu s hrvatskom državom nema nikakvih izgleda da dobije odštetu, jer je prilikom kupnje potvrdio da je za odluku o kupnji bio bitan pregled poslovanja Riječke banke koji je obavio BLB u suradnji s, po vlastitom odabiru, revizorskom kućom KPMG.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Glavaš tužio tajnicu Sabora, samog sebe »i više drugih nepoznatih zastupnika«!</p>
<p>Tajnica Sabora Danica Orčić nije obavila svoju dužnost kontrole trošenja državnih sredstava i to najmanje u vremenu od 1. siječnja 2001. do 9. travnja 2002., te spriječila zloupotrebu koju su počinili on sâm i više drugih zastupnika, obrazlaže u svojoj kaznenoj prijavi Branimir Glavaš/ Tajnica Sabora u petak nije htjela komentirati Glavaševu tužbu </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Sukob zastupnika Branimira Glavaša (HDZ) i tajnice Hrvatskog sabora Danice Orčić oko isplate putnih troškova, dobit će i sudski epilog, a po bizarnosti bi mogao ući i u pravne anale. Nakon što su naime mediji u petak objavili podatke iz tajništva Sabora po kojima je Glavašu prošle godine na ime putnih troškova iz saborske blagajne nepropisno isplaćeno 68.363 kune, a samo tijekom ožujka ove godine više od 7000 kuna, a to bez svih predočenih potvrda o plaćenim cestarinama, Branimir Glavaš pravdu je odlučio potražiti pred Državnim odvjetništvom RH. </p>
<p>Glavnom državnom odvjetniku u petak je naime uputio pisanu kaznenu prijavu protiv tajnice Orčić kao prvookrivljene, te samog sebe, kao drugookrivljenog! Trećeokrivljeni, koji su prema prijavi naplaćivanjem putnih i ostalih troškova oštetili Republiku Hrvatsku i građane-porezne obveznike, drugi su, nepoznati saborski zastupnici. </p>
<p>U priopćenju za javnost koje je Glavaš priložio uz kaznenu prijavu, ističe da je to jedini mogući odgovor na medijski linč i klasičnu političku hajku koja se, kaže, može jedino povezati s reakcijom političkih moćnika na »za njih neočekivanu presudu Upravnog suda kojom mi je vraćen status HRVI«. </p>
<p>Obrazlažući kaznenu prijavu zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti, Glavaš navodi kako »Danica Orčić kao službena i odgovorna osoba u svojstvu tajnice Sabora nije obavila svoju dužnost kontrole trošenja državnih sredstava i to najmanje u vremenu od 1. siječnja 2001. do 9. travnja ove godine«. »Takvom zloupotrebom položaja i nesavjesnim radom u službi Danica Orčić je prouzročila značajnu materijalnu štetu RH i poreznim obveznicima«, navodi Glavaš. Dodaje kako je Orčić tek 10. i 11. travnja javnost izvijestila da je on više od godine dana sebi pribavljao nepripadajuću imovinsku korist naplatom troškova putovanja, što je ona čitavo vrijeme znala ili pak, s obzirom na svoju dužnost, morala znati. </p>
<p>Kao dokaz pak navodi osobno priznanje Danice Orčić izgovoreno novinarima u kojem ona tereti Glavaša i trećeprijavljene napoznate zastupnike. U obrazloženju prijave protiv sebe samoga, koja je vjerojatno presedan u našoj pravnoj praksi, Glavaš navodi kako je počinio djelo protiv službene dužnosti zloupotrebom položaja i ovlasti jer je iskoristio svoj položaj saborskog zastupnika da bi sebi pribavio korist, a drugome - Republici Hrvatskoj, prouzročio štetu neutvrđenog iznosa. </p>
<p>Podsjećajući kako je Danica Orčić novinare svih medija brifirala kako je prošle godine za putne troškove dobio 68.363 kune, Glavaš ističe kako »nigdje u sustavima parlamentarne demokracije diljem svijeta nije poznato da bilo tko, pa ni parlamentarci išta dobivaju što im po zakonu ne pripada, što ukazuje na osnovanost sumnje da je drugoprijavljeni Glavaš sebi 'dobivanjem' pribavio nepripadajuću financijsku korist«. U prva tri mjeseca ove godine, nastavlja, dobio je nešto više od 9700 kuna, »iz čega se jasno vidi da je drugoprijavljeni Branimir Glavaš i u 2002. nastavio 'dobivati' novac koji po Zakonu nije moga 'dobiti', te dodatno i u ovoj godini RH oštetio za neutvrđeni iznos«. Sve je to dobivanje drugoprijavljenom omogućila prvoprijavljena Danica Orčić koja je kršenjem zakona i drugih propisa propuštala vršiti dužan nadzor trošenja državnog novca, ističe Glavaš. Kao dokaz ponovo navodi »osobno priznanje« Danice Orčić izrečeno novinarima. </p>
<p>Glavaš tuži i više nepoznatih zastupnika da su na isti način kao i on učinili kazneno djelo protiv službene dužnosti i, koristeći svoj položaj zastupnika da bi naplatom putnih troškova pridobili sebi korist, a Republici Hrvatskoj i poreznim obveznicima prouzročili štetu neutrđenog iznosa. Sve je to i njima omogućila Danica Orčić jer nije redovito obavljala kontrolu trošenja državnih sredstava. </p>
<p>Glavaš zaključuje kako postoji sumnja da su i trećeprijavljeni nepoznati zastupnici također zastupnici HDZ-a, jer već godinama svi mediji objavljuju da su HDZ-ovci lopovi, »a i sam premijer Račan je još 2000. javno rekao da je HDZ kao stranka pod istragom«. »Predlažem i zahtijevam da nadležno Državno odvjetništvo utvrdi identitet svih trećeprijavljenih nepoznatih zastupnika, te pokrene istragu protiv svih osumnjičenih iz ove prijave«, zaključuje Glavaš. </p>
<p>Tajnica Sabora u petak nije htjela komentirati Glavaševu tužbu, samo je najavila kako bi krajem idućeg tjedna javnosti trebala biti predočena kompletna analiza troškova zastupnika.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U pravu i Glavaš i tajnica Sabora </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Prema tumačenju Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, i zastupnik Branimir Glavaš (HDZ) i tajnica Hrvatskog sabora Danica Orčić postupali su u skladu s Odlukom ovog odbora o smještaju i naknadama zastupnika i nitko od njih nije prekršio pravila. Glavaš je naime, prema njihovoj ocjeni, imao pravo na svakodnevnu naknadu putnih troškova od 720 kuna dnevno, isto kao što i tajnica Sabora ima diskrecijsko pravo odbiti mu isplatiti novce. </p>
<p>Naime, po zaključku Odbora, zastupnici čije je prebivalište udaljeno više od 100 kilometara od Zagreba imaju pravo na svakodnevnu naknadu troškova kilometraže, ali isključivo uz, što je više puta naglašeno, odobrenje tajnice Sabora. Podsjetimo, Danica Orčić tvrdi kako Glavaš, koji od Osijeka do Zagreba i natrag napravi 600 kilometara, nema pravo na svakodnevno putovanje već samo jednom tjedno. </p>
<p>Potvrde o plaćenim cestarinama koje su po riječima Danice Orčić uvjet za isplatu troškova, a koje Glavaš nije redovito prilagao, po ocjeni Odbora uopće nisu uvjet za naplatu troškova. Naime, piše u zaključku, zastupnik se ne mora nužno voziti autocestom.
Zanimljiva je i primjedba Petra Žitnika (HSS) da je apsurdno od Glavaša tražiti potvrde o plaćenim cestarinama kad je on kao vojni invalid - oslobođen plaćanja cestarine. Žitnik je negodovao što se na »stup srama« stalno pribijaju zastupnici koji ne žive u Zagrebu, te uputio novinare da »pročačkaju« koji su to narodni zastupnici za čiji se smještaj plaća 80.000 kuna mjesečno. </p>
<p>Da se zbog jednog ili nekoliko zastupnika ne bi stvarala slika o rastrošnosti čitavog Sabora, predsjednik Odbora Vilim Herman predložio je da se svi troškovi zastupnika objave na internetu. Jedini koji je zbog toga negodovao bio je Vlado Jukić (HSP) koji smatra da će time u očima javnosti u nepovoljnijem položaju biti oni koji putuju i zbog toga više troše, od onih koji su smješteni u Zagrebu. Inače, Jukić smatra da tajnica Sabora ima prevelike ovlasti i slobodu, te da ju treba upozoriti da se ne smije tako ponašati. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Novi predsjednik zagrebačkog HDZ-a Pavo Gagulić kaže da je »Pašalić favorit«</p>
<p>Na izbornoj skupštini zagrebačke Gradske organizacije HDZ-a govorila su sva tri kandidata za predsjednika HDZ-a - sadašnji predsjednik Ivo Sanader, te Ivić Pašalić i Maja Freundlich </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Dosadašnji tajnik Gradskog odbora HDZ-a Zagreba 27-godišnji Pavo Gagulić izabran je za predsjednika Gradske organizacije na izbornoj skupštini održanoj u petak. Izabrano je i 39 članova GO, pet članova Nadzornog odbora i 65 izaslanika za sedmi opći Sabor HDZ-a. </p>
<p>Uz predstavnike drugih političkih stranaka skupštini su se obratila i dva tri kandidata za predsjednika HDZ-a - sadašnji predsjednik Ivo Sanader, te Ivić Pašalić i Maja Freundlich. </p>
<p>Sanader je kao okosnice HDZ-ovog programa spomenuo provođenje politike Franje Tuđmana i otvaranje izazovima novog vremena. »Oči javnosti usmjerene su prema nama, jer se opet vjeruje da HDZ ima kapaciteta, snage i volje da Hrvatsku izvuče iz krize. Sadašnja vlast produbila je gospodarske probleme i pokušala dovesti u pitanje povijesnu ulogu predsjednika Tuđmana zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske te status Hrvata u BiH. Vrijeme je da se s time prekine«, rekao je Sanader. Dodao je, da je HDZ najdemokratskija hrvatska stranka, »iako ponekad živci malo popuste kao što je bilo slučaj na Skupštini u Splitu«, te da će nakon sedmog općeg Sabora biti jača nego prije.</p>
<p> Pašalić je istaknuo da je cilj HDZ-a gospodarski stabilna i jaka Hrvatska i vraćanje dostojanstva hrvatskom narodu. »U HDZ-u ne smije biti podjela jer svi smo mi jedna stranačka obitelj koja ima ljude i programe kojima će Račana natjerati na raspisivanje prijevremenih izbora nakon kojih će ga poslati u povijesnu arhivu a gospodinu s Pantovčaka skratiti mandat«, rekao je Pašalić, spomenuvši da bi koalicija poput Hrvatskog bloka uz proširenje s drugim strankama jamčila stabilnu vlast. </p>
<p>Maja Freundlich je istaknula da o HDZ-u ovisi sudbina Hrvatske te da stranka treba ojačati kako bi Hrvatska postala jedna od sila u Europi a ne njen sluga. </p>
<p>U izjavi novinarima, Gagulić je rekao da će Gradski odbor uskoro predložiti svog kandidata za zagrebačkog gradonačelnika istaknuvši da on to zbog svoje mladosti ne želi biti.</p>
<p> »Sudeći prema atmosferi na Skupštini, za većinu izaslanika favorit je Ivić Pašalić jer je on u svom programu obećao da HDZ neće ponavljati stare greške«, rekao je Gagulić, dodavši da on osobno podržava onoga koji mu je generacijski bliži. </p>
<p>Na skupštini je javnosti prvi put predstavljen spot pjesme »Sveto tlo Hrvatsko«, posvećene pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Četrdeset milijuna dolara za povratak i integraciju </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »USAID program podrške povratku i održivoj integraciji izbjeglica i prognanika vrijedan ukupno 40 milijuna dolara trebao bi pomoći hrvatskoj Vladi da ispuni obećanje kojim se do kraja 2002. obavezala riješiti povrat imovine«, rečeno je u petak pri potpisivanju Memoranduma o razumijevanju između USAID-a i Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. </p>
<p>Memorandum su potpisali Pamela Baldwin, direktorica Agencije SAD-a za međunarodni razvoj (USAID), Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva te Lawrence G. Rossin, veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Program će, rekao je ministar Čačić, »krenuti pilot-projektom vrijednim pet milijuna dolara u kojem će se obnoviti sto kuća četvrte i pete kategorije, a korisnici će dobiti tzv. kupone i sami obnavljati kuće. Drugom fazom projekta osigurat će se tehnička pomoć za osiguranje trajnog alternativnog smještaja za sto obitelji koje trenutačno zauzimaju privatnu imovinu. Istim korisnicima pritom će se dodijeliti kuća iz fonda APN -a te će im se preko programa kreditnih jamstava USAID-a omogućiti otkup te imovine od APN-a. Pritom će imati pravo na popust od 50 posto«, objasnio je Čačić. </p>
<p>Drugi dio programa »težak« 35 milijuna dolara, dodala je Baldwin, »sastoji se od 20 milijuna dolara za trajni smještaj korisnika koji sad žive u tuđim kućama i 15 milijuna dolara kredita za obnovu i adaptaciju domova na području posebne državne skrbi«.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Proglašenje generala počasnim građanima čista manipulacija« </p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Vijećnici SDP-a, HSS-a i HNS-a u petak nisu sudjelovali na svečanosti obilježavanja Dana Splitsko-dalmatinske županije na kojem je županijska nagrada dodijeljena Središnjem stožeru za obranu digniteta Domovinskog rata, a počasnim građanima županije proglašeni generali Mirko Norac, Ante Gotovina i Rahim Ademi. Taj potez vijećnici ovih stranaka ocjenjuju manipulacijom Hrvatskoga bloka u dnevnopolitičke svrhe.</p>
<p>Predsjednica kluba SDP-ovih vijećnika, Vesna Alač, podsjetila je da su ove tri stranke bile protiv uvrštenja točaka o spornim nagradama u dnevni red prošle sjednice Županijske skupštine.</p>
<p> »Smatramo da nitko, pa tako ni Središnji stožer za obranu digniteta Domovinskog rata nema eksluzivno pravo na obranu vrijednosti Domovinskog rata. To je zadatak svih građana i Vlade, koja o dignitetu Domovinskog rata vodi najveću brigu«, rekao je Jadran Penga, predsjednik HSS-ova kluba vijećnika. Prema njegovim riječima, Stožer se svojim aktivnostima i izjavama njegovih čelnika više puta deklarirao kao HDZ-ova produljena ruka, a nagrada je »obična farsa i manipulacija osjećajima građana«. </p>
<p> Potpredsjednik Županijske skupštine i HNS-ov vijećnik Miro Granić upozorio je da dodjelu ovih županijskih nagrada neće pozdraviti ni u međunarodnim odnosima i da bi se taj potez mogao shvatiti provokacijom. »Što se tiče nagrade Stožeru, Hrvatski je blok mogao sam sebi dodijeliti nagradu jer su se na HDZ-ovu skupu javno hvalili kako su osnovali Stožer i organizirali skup na Rivi«, zaključio je Granić.</p>
<p> Oporbeni su vijećnici posebno kivni na izjavu predsjednika Odbora za priznanja, Krune Peronje, da je na odborskoj sjednici jednoglasno podržan prijedlog za dodjele nagrada. SDP-ovac Branko Šalov kazao je da su članovi bili jednoglasni u svim nagradama osim onoj Stožeru te da odbor ne može odlučivati o počasnom građanstvu, već takav prijedlog samo prosljeđuje Skupštini.</p>
<p> »Peronjina izjava da se počasno građanstvo generalima, budu li osuđeni, može i oduzeti, graniči s glupošću«, rekao je Šalov.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nagrade Gotovini i Ademiju nedodijeljene</p>
<p>SPLIT, 12. travnja</p>
<p> - Splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić u petak je, prigodom dodjele županijskih nagrada na svečanosti obilježavanja Dana županije, među ostalim kazao da se »isticanjem junaštva trojice generala odaje počast svima koji su tijekom hrvatske povijesne golgote sudjelovali u obrani države«. </p>
<p>Primivši nagradu, predsjednik Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić je istaknuo: »Ovo je nagrada svim malim ljudima koji su stali u obranu zemlje i suprotstavili se kriminalizaciji Domovinskog rata«. </p>
<p>U ime generala, jedini je po nagradu, odnosno počasno građanstvo, došao otac Mirka Norca. Nagrade Gotovini i Ademiju ostale su nedodijeljene. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Prošle godine od mina stradale 33 osobe</p>
<p>ZAGREB/SISAK, 12. travnja </p>
<p> - Savjet Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) izvijestio je u petak da je prošle godine razminirano 42 četvorna kilometra površine, a od zaostalih mina ili neeksplodirana oružja stradale su 33 osobe, od kojih osam smrtno.
Na sjednici Savjeta HCR-a u Zagrebu nakon Vladine sjednice prihvaćeno je godišnje izvješće o radu HCR-a u kojem su ističe da je prošle godine izvedeno gotovo 600 projekata izviđanja i razminiranja, zajednici predana 42 razminirana četvorna kilometra te pronađeno i uništeno 1877 protupješačkih i 1640 protuoklopnih mina i više od 3000 komada ostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava. U izvješću je navedeno kako su se 2001. dogodile 22 minske nesreće u kojima su stradale 33 osobe, od kojih osam smrtno.</p>
<p> Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila Izvješće o provedbi plana razminiranja i utrošenim sredstvima za 2001. te Plan razminiranja za 2002. Na 19. sjednici Savjeta HCR-a pod predsjedanjem Davorka Vidovića, predsjednika Savjeta HCR-a i ministra rada i socijalne skrbi, prihvaćen je i godišnji plan i program rada HCR-a za 2002., a za pomoćnika ravnatelja HCR-a i voditelja novoustrojenog Sektora za plan, analizu i razvoj imenovan je mr. sc. Nikola Pavković.</p>
<p> Članovi Savjeta HCR-a dostavili su Ministarstvu unutarnjih poslova pozitivno mišljenje o nacrtu prijedloga zakona o humanitarnom razminiranju, zaključivši da Savjet o razminiranju trase buduće autoceste Zagreb -Bosiljevo - Sveti Rok - Zadar - Šibenik - Split održi posebnu tematsku sjednicu, navodi se, uz ostalo, u današnjem priopćenju HCR-a, krovne Vladine ustanove za provedbu protuminskog djelovanja u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Potpisani prvi ugovori za osječke »Čačićeve stanove«</p>
<p>OSIJEK,12. travnja</p>
<p> - Prve predugovore o kupnji stanova iz Programa socijalno poticane stanogradnje za Osijek u petak su potpisali predstavnik Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva Zrinoslav Cerovac, dogradonačelnik Zlatko Benašić te devet kandidata koji su prošli na natječaju za kupnju tzv. Čačićevih stanova. Riječ je o mlađim bračnim parovima koji bi u stanove koji se još grade trebali useliti do konca lipnja. </p>
<p>S obzirom da će zgrada imati 26 stanova, u Ministarstvu se nadaju da će se kandidati za preostale stanove prijaviti već na idućem natječaju. Zanimanje nije kakvo se očekivalo, a razlog tomu je cijena. Naime, prema nekim izračunima, kada se u cijenu uračunaju kamate i druga davanja, četvorni metar stoji 1080 eura. </p>
<p> U Osijeku se prosječna cijena četvornoga metra stana kreće od 500 eura za starije zgrade do 800 eura za novogradnju i šire središte grada. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Štokić: Za nezakonitosti sam saznao tek u ožujku </p>
<p>RIJEKA, 12. travnja</p>
<p> - Više od pet sati u istražnom postupku o nezakonitom poslovanju u Riječkog banci u petak je svjedočio bivši predsjednik Uprave te banke mr. Ivan Štokić. Ispitivala ga je istražna sutkinja riječkog Županijskog suda Sajonora Čulina. Saslušanje ostalih svjedoka, također bivših članova Uprave Borislava Perožića i Heidi Fazekas, odgođeno je za 18. travnja. </p>
<p>Štokić tvrdi da za inkriminirane postupke u banci nije znao do 6. ožujka ove godine. Izjavio je da ga je o nezakonitom deviznom trgovanju glavnog dilera, prvoosumnjičenog Eduarda Nodila, obavijestio 27. veljače Bayerische Landesbank na temelju saznanja da Riječka banka u Londonu obavlja transakcije u velikim iznosima. Stanje se iskristaliziralo, rekao je, tek 6. ožujka ove godine kad je Nodilo telefonom izvijestio Perožića da je svojim transakcijama ostvario gubitke.</p>
<p>Na upit je li bilo govora o kupnji 20.189 bančinih dionica, što je trebala učiniti strana banka po najvećoj tržišnoj vrijednosti od 270 kuna na dan Nodilova uhićenja, Čulina je istaknula da to nije bio predmet inkriminacije. </p>
<p>Stigao je ispis evidentiranih transakcija koji je poslala engleska banka, pa se to moglo usporediti sa stanjem računa kod Riječke banke. </p>
<p>Čulina je odbila reći ima li indicija da će se protiv Štokića pokrenuti kazneni postupak. </p>
<p> Budući da se govori o više pisama upozorenja ostalih banaka upućenih Riječkoj banci, sutkinja je potvrdila da u spisu ima i reklamacija. Istragom će se utvrditi u koji su odjel banke stizale jer nisu bile izravno poslane Upravi. </p>
<p>Prvo upozorenje koje su potpisale neke osobe, HNB je primio 1. travnja 1999., a drugo 28. siječnja ove godine i oba dostavio Upravi Riječke banke. Čulina je izjavila i da su unutarnji nadzori i revizije, te kontrola HNB-a uvijek pokazivale uredno stanje.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Šima Krasić još godinu i pol državna revizorica?</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Šima Krasić glavna državna revizorica ostaje na toj funkciji još godinu i pol dana, zaključak je, kako neslužbeno doznaje Vjesnik, sastanka čelnika vladajuće koalicije održanog u Saboru u petak.</p>
<p> Na dvosatnom sastanku čelnici petorke su uz predsjednike klubova stranaka petorke odlučili da je glavna državna revizorica, kojoj je prije nekoliko dana istekao drugi mandat, »zadovoljila« na toj funkciji pa na njoj može ostati još godinu i pol dana, odnosno, do mirovine. </p>
<p> Neslužbeno doznajemo da je petorka raspravljala i o prodaji Riječke banke. Protiv takvog načina rješavanja problema, odnosno brze prodaje, najviše primjedbi, kako doznajemo, imali su HSS i LS, a premijer Račan je na sastanku rekao kako je Državna agencija za sanaciju banaka procijenila situaciju i banku prodala.</p>
<p> Jedna od tema razgovora bili su »tehnički« detalji novog zakona o ustroju tajnih službi. Poznato je da se sa 1. travnjem UNS ugasio, dok su se ostale tajne službe trebale preustrojiti u jednu vojnu i dvije civilne. Međutim, još nisu imenovani ravnatelji. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Alojz Tušek predsjednik Uprave Odašiljača i veza </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja </p>
<p> - Nadzorni odbor Odašiljača i veza u petak je imenovao Alojza Tušeka predsjednikom Uprave tog trgovačkog društva. Za članove Uprave imenovani su Nikola Perčin i Zoran Šimac, priopćeno je u petak iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Kao član Uprave Perčin je zadužen za tehničke, a Šimac za financijske poslove.</p>
<p> Na konstituirajućoj sjednici Nadzorni odbor za svog je predsjednika izabrao Krešu Antonovića iz Ministarstva pomorstva, a za njegova zamjenika Zdenka Franića iz Ministarstva znanosti i tehnologije. Ostali članovi Nadzornog odbora su Arsen Bauk iz Ministarstva obrane, Lino Fušić iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, te Nenad Buzadžija kao predstavnik radnika. </p>
<p> Na sjednici Nadzornog odbora, kako je priopćeno, bio je ministar pomorstva, prometa i veza Mario Kovač koji predstavlja Skupštinu Odašiljača i veza. Naime, Vlada u trgovačkim društvima u kojima ima stopostotni udio ujedno predstavlja skupštinu.</p>
<p> Odašiljači i veze odvojeni su iz sustava HRT-a Vladinom odlukom od 4. travnja. Ustanovljeni su kao trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom od 138,5 milijuna kuna i 345 zaposlenika. Razdvajanje HRT-a na javnu ustanovu HRT i Odašiljače i veze određeno je Zakonom o HRT-u donesenim u veljači prošle godine. </p>
<p>A. F. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Pančić: Kakarigiju odbijen, pa odobren status ratnog vojnog invalida </p>
<p>Oba rješenja - jedno kojim je Kakarigiju odbijen status, i drugo kojim mu je odobren - potpisao bivši pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Pero Kovačević / Ministarstvo će proširiti kaznenu prijavu protiv Kovačevića koji se tereti za tridesetak takvih slučajeva </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Ministarstvo hrvatskih branitelja dopunit će kaznenu prijavu protiv bivšeg pomoćnika ministra hrvatskih branitelja Pere Kovačevića, a tražit će i ocjenu zakonitosti odluke Upravnog suda kojom je umirovljenom generalu Matku Kakarigiju vraćen status hrvatskog ratnog vojnog invalida«, istaknuo je u petak ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić. </p>
<p>Kako je rekao, zbog »skandaloznih spoznaja o načinima kako su neki stjecali status ratnog invalida«, Pančić je pročitao dijelove izvješća Službe za obavještajno-sigurnosne poslove Vojne policije o Kakarigijevu ratnom putu. Naglasio je i da su u arhivi Ministarstva pronađeni dokumenti koji bacaju novo svjetlo na cijeli slučaj.</p>
<p>»Upravni sud ocjenjivao je potpuno suprotno rješenje od ovoga nađenog u našoj arhivi«, kazao je Pančić, pokazavši dva dokumenta potpuno suprotna sadržaja. Oba rješenja potpisao je tadašnji pomoćnik ministra Pero Kovačević. Prvo rješenje Kovačević je potpisao 14. lipnja 1999. odbivši Kakarigijev zahtjev za statusom ratnog vojnog invalida. U obrazloženju je naveo kako je iz dokumenatma vidljivo da Kakarigijeva »bolest i njezino pogoršanje nisu neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta«.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, ističe Pančić, Kovačević potpisuje novo rješenje kojim Kakarigiju odobrava status ratnog vojnog invalida s četrdesetpostotnim oštećenjem organizma. Na tom drugom dokumentu nema supotpisa načelnika za upravni postupak. </p>
<p>»Vodeći se vlastitom savješću, djelatnica koja je pisala i prvo i drugo rješenje u popratnom dopisu rukom je dopisala da status treba priznati po nalogu pomoćnika Kovačevića«, izjavio je Pančić. Dodao je da će Ministarstvo proširiti kaznenu prijavu protiv Kovačevića koji se tereti za tridesetak takvih slučajeva.</p>
<p>U izvješću Vojne policije navodi se da je Kakarigi obolio od dijabetesa 1988. Od listopada 1990. do listopada 1991. bio je u dragovoljačkoj postrojbi »Maksimir«, a od studenog 1991. do veljače 1992. u Zboru narodne zaštitte. »Od 23. veljače 1992. Kakarigi se vodi kao nesposoban za vojnu službu, ali Personalna uprava Ministarstva obrane izdala mu je potvrdu da je kao hrvatski branitelj sudjelovao u obrani suvereniteta od 1990. do 1996.«, podsjeća Pančić. </p>
<p>Kaže i da je Kakarigi - iako nesposoban za vojnu službu - imenovan načelnikom Uprave za graditeljstvo Ministarstva obrane. A njegov »ratni put« pokazuje da je dok je bio u Oružanim snagama »uglavnom boravio u Zagrebu i okolici«, ističe Pančić. Nije se potvrdilo ni da je Kakarigi izravno sudjelovao u borbenim akcijama, niti da je bio izložen pogibelji i stresnim situacijama na prvoj crti bojišnice. </p>
<p>Pančić je priznao i da postoje očiti problemi u provedbi Zakona o pravima branitelja, no oni se, smatra, mogu riješiti jedino dogovorom svih nadležnih institucija.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Državno odvjetništvo opovrgava tvrdnje o 20.000 neriješenih prijava</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - Državno odvjetništvo opovrgnulo je u petak podatak iznesen na Vladinoj sjednici u četvrtak da je lani ostalo neriješeno 36,4 posto ili 20.543 kaznene prijave.</p>
<p>Zamjenik ministrice pravosuđa je, govoreći na Vladinoj sjednici o godišnjem izvješću o radu Državnog odvjetništva, kao najveću zamjerku naveo više od 20.000 neriješenih kaznenih prijava. </p>
<p>Taj podatak je netočan, priopćio je Kolegij Državnog odvjetništva, jer su sva državna odvjetništva imala neriješenih 11,7 posto ili 6953 od ukupnog broja prijava u radu. Dodaju da je to manje od mjesečnog priljeva, što je u izvješću detaljno obrazloženo. Također pojašnjavaju da je ministričin zamjenik neriješenim predmetima pribrojio i 13.589 prijava koje su po zahtjevu državnih odvjetništava na radu kod drugih državnih tijela. Takvim »propustom pri interpretaciji podataka«, smatraju u Državnom odvjetništvu, u bitnome se stvara pogrešna slika o ažurnosti državnih odvjetništava, »što šteti ugledu te organizacije i njezinih dužnosnika«. Kolegij Državnog odvjetništva stoga smatra da je na taj način obmanjena javnost. U svom priopćenju dodaju da su lani, uz 90.000 kaznenih predmeta, imali i gotovo 200.000 parničnih i upravnih predmeta, te da se »o tome povodom izvješća u javnosti ništa ne objavljuje i da se operira samo jednim, i to netočnim, podatkom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sindikalci HT-a prosvjedovali u Bonnu, pa otpravljeni u Zagreb</p>
<p>ZAGREB/BONN, 12. travnja</p>
<p> - Sedamdesetak povjerenika pet sindikata radnika Hrvatskog Telekoma (HT) prosvjedovalo je u petak u Bonnu pred zgradom Uprave Deutsche Telekoma (DT), većinskog vlasnika HT-a.</p>
<p>»Sindikalci su prosvjedovali vezani lancima da bi ukazali na 'kolonizacijski odnos' DT-a prema radnicima HT-a«, izjavio je nakon prosvjeda predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a Jadranko Vehar.</p>
<p>Sindikalci su prije prosvjeda razgovarali s članom DT-ove uprave zaduženim za kadrovska pitanja Heinzom Klinkhammerom, no on je odbio posredovati u njihovu sukobu s Upravom HT-a uputivši ih da svoje probleme rješavaju u Zagrebu, a ne u Bonnu. </p>
<p>Pet sindikata odbija potpisati kolektivni ugovor i zahtijeva nastavak kolektivnih pregovora, iako je najveći sindikat u HT-u taj ugovor već potpisao. </p>
<p>Premda je Vehar prije prosvjeda prijetio da će, ne dogovori li se u Bonnu nastavak kolektivnih pregovora, organizirati štrajk 19. travnja, u petak je izjavio da je ta akcija odgođena do daljnjega jer sindikati nemaju dovoljno vremena za organizaciju štrajka.</p>
<p>Glasnogovornik HT-a Marjan Jurleka ocijenio je odlazak sindikalaca u Bonn »potpunim promašajem«, jer je HT hrvatska kompanija. »Tko stvarno želi socijalni dijalog, treba ga tražiti u Hrvatskoj«, rekao je Jurleka. Dodao je da Veharu nije stalo do socijalnog dijaloga, već do toga da se pojavljuje u medijima. Jurleka je podsjetio na to da je Vehar samo lani najavio čak 17 sindikalnih akcija protiv HT-ove uprave, od kojih su realizirane tri.</p>
<p>Sindikati odbijaju kolektivni ugovor tvrdeći da se njime radnicima smanjuju materijalna prava za više od 20 posto, sindikatima ugrožavaju uvjeti rada, a DT-u omogućava da do 2004. otpusti više od 4000 radnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Biskupi zabrinuti za otpuštene, nezaposlene i prognane </p>
<p>Teško nas pogađaju krize, poteškoće i nesigurnosti tolikih mladih i očeva bez posla ili otpuštenih s posla, kazali su biskupi/ HBK zadovoljan pročišćenom verzijom Prijedloga zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica/ Gostovanje karizmatika samo uz odobrenje mjesnog biskupa/ Biskupi razmišljaju o osnivanju katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »Svjesni smo ozbiljnosti naše domovinske situacije. Teško nas pogađaju krize, poteškoće i nesigurnosti tolikih mladih i očeva bez posla ili otpuštenih s posla. Na osobit način ovdje mislimo na poteškoće i poniženja kroz koja ovih dana prolaze prognane i iseljene obitelji iz Drvara«, uputili su biskupi s proljetnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije (HBK) svoj apel vjernicima.</p>
<p>Središnje teme proljetnog zasjedanja HBK bile su, između ostalog, smjernice pastoralnog djelovanja Crkve prema dokumentu »Ulazak u treće tisućljeće« te razmatranje pročišćenog Prijedloga zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica.</p>
<p>Riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, predsjednik Odbora HBK za medije, kazao je na konferenciji za novinare u petak da su biskupi u cjelini zadovoljni pročišćenom verzijom, osim što i dalje smatraju da definicija vjerske zajednice nije u potpunosti jasna, jer se miješaju pojmovi vjerska zajednica i vjerska udruga. </p>
<p>Što se tiče problema s učestalim karizmatskim seminarima i egzorcističkim obredima, oni se prema zaključcima biskupskog zasjedanja, više neće moći organizirati bez prethodnog odobrenja mjesnog biskupa. O tome će se do jesenskog zasjedanja HBK pripremiti pastirsko pismo. </p>
<p>Biskupi su izvijestili javnost i o novim imenovanjima. Tako je novim ravnateljem Hrvatskoga katoličkog radija imenovan svećenik zagrebačke nadbiskupije Robert Šretar. Konstituiran je već ranije osnovani Tiskovni ured HBK, a njegovim pročelnikom imenovan je ravnatelj Informativne katoličke agencije (IKA) Anton Šuljić. Inače, Tiskovni ured će imati sjedište u prostorijama IKA-e, čije će osoblje dijelom će servisirati Tiskovni ured. </p>
<p>Mons. Devčić izvijestio je o promjeni sastava Komisije HBK za odnose s državom. Novi predsjednik Komisije je požeški biskup Antun Škvorčević, a novi član Komisije pomoćni biskup zagrebački mons. Josip Mrzljak. </p>
<p>Biskupi su razmatrali i mogućnost osnivanja Katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj. Službeno još nije donesen nikakav zaključak, ali je odlučeno da se ta ideja i dalje razmatra. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Izvršna vlast ignorira zaključke o Klarićevim izvješćima</p>
<p>Izvršna vlast u deset godina nije provela ni jedan saborski zaključak u vezi s izvješćem pučkog pravobranitelja; neučinkovitost sudova je nepodnošljiva; narod je i dalje osuđen sanirati vlastitim znojem kriminal u novčanim institucijama, komentirao je pučki pravobranitelj Ante Klarić/ Kajin: Jedan od najvećih problema jest da je država ta koja često krši prava svojih građana </p>
<p>ZAGREB, 12. travnja</p>
<p> - »U Hrvatskoj se širi siromaštvo, nestaju radna mjesta i poduzeća, a narod je i dalje osuđen vlastitim znojem sanirati kriminal u novčanim institucijama. U nepunih godinu dana, u Hrvatskoj je povećan i poboljšan samo broj nezaposlenih, za nekoliko desetaka tisuća«, kazao je u petak, u nastavku 21. sjednice Hrvatskog sabora pučki pravobranitelj Ante Klarić, predstavljajući Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja za 2001. godinu. </p>
<p>On je dodao da je to izvješće repriza prethodnog, te da je refleksija socijalnog, gospodarskog i moralnog stanja koje kontinuirano opterećuje državu. Klarić je podsjetio i na nesenzibilnost izvršne vlasti prema saborskim zaključcima, koja u posljednjih deset godina, kako je rekao, »nije provela ni jedan zaključak u vezi s izvješćem pučkog pravobranitelja«. Po njegovoj ocjeni, neučinkovitost sudova je nepodnošljiva.</p>
<p>U raspravi koja je uslijedila, svi su klubovi podržali izvješće i gotovo jednoglasno kritizirali izvršnu vlast koja se, rečeno je, kontinuirano oglušuje o zaključke Sabora i pučkog pravobranitelja. Vlada tako, poručuju, nije ispunila ni jedan prošlogodišnji zaključak. Upozorili su na nekoliko gorućih problema kao što su pritužbe na rad sudova i nemogućnost raspolaganja imovinom. </p>
<p>Jadranka Kosor (Klub HDZ-a) ukazala je da se za Klarićev ured izdvaja premalo proračunskog novca, nepuna tri milijuna kuna. Taj ured, dodala je, nema ni tisuću kuna za reprezentaciju, dok se Uredu predsjednika Republike reprezentacija povećava sa 750.000 na 1,2 milijun kuna. </p>
<p>Za poboljšanje uvjeta rada Ureda pučkog pravobranitelja založio se i Klub HSLS-a, dok je Ljubica Lalić (Klub HSS-a) najavila prijedlog zaključaka koji bi obvezivali Vladu na kooperativnost i izvješće o razlozima »ogluhe i ignoriranja prijedloga i upita pučkog pravobranitelja«. </p>
<p>Klub SDP-a će insistirati na dopuni zakonske regulative vezane uz položaj i ovlasti pučkog pravobranitelja, rekao je Mato Arlović, podržavši izvješće. Kako bi se spriječilo moguću zatrpanost Ustavnog suda tužbama građana, koji su izmjenama Ustava dobili pravo na nepristrano utvrđivanje krivnje ili nevinosti, ali i ubrzao rad sudova, Zlatko Kramarić (Klub LS-a) predlaže španjolski model hijerarhijske kontrole trajanja sudskih postupaka. Županijski sudovi kontrolirali bi općinske, Vrhovni sud županijske, a njega pak, Ustavni. </p>
<p>Damir Kajin (IDS) ističe kako je u Hrvatskoj pravna zaštita rezervirana za one koji imaju novca pa uglavnom siromašni, izbjeglice, invalidi i nezaposleni traže zaštitu od pučkog pravobranitelj. Među najvećim je problemima, ocjenjuje Kajin, činjenica da prava svojih građana često krši - država. </p>
<p>Zastupnici su na kraju ovotjednog rada raspravili i Prijedlog zakona o pravu na dodatak uz mirovinu određenih kategorija korisnika mirovina u prvom i drugom čitanju. Zakonskim prijedlogom, koji su podržali svi klubovi, poboljšat će se materijalni status 16.000 korisnika koji su mirovine stekli u republikama bivše SFRJ, za što će se iz državnog proračuna izdvojiti pet milijuna kuna mjesečno ili oko 45 milijuna za cijelu 2002. godinu. Sabor 21. sjednicu nastavlja u srijedu. </p>
<p>Klarićeve političke ocjene uznemirile Stazića</p>
<p>»Mislim da nije zadaća pučkog pravobranitelja davanje političkih ocjena«, komentirao je Klarićevo izvješće Nenad Stazić. </p>
<p>»Ovo izvješće nije politički akt, ali samo po sebi može imati političke reperkusije«, odgovorio mu je Klarić. »Porastom broja nezaposlenih izravno i neizravno se ugrožavaju ljudska prava u Hrvatskoj, egzistencija pojedinaca i hrvatskih obitelji, stvara se atmosfera beznađa«, rekao je Klarić. On je ukazao i na probleme vezane uz reorganizaciju u MUP-u, najavivši slične probleme i u budućoj reorganizaciji MORH-a. »Moja obaveza i pravo je ukazati na te činjenice koje će izazvati socijalne probleme, a o političkim reperkusijama brinite vi«, zaključio je Klarić. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020413].
|
