NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021012].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 203675 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.10.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nisu fašizam samo simbolika i koncerti nego i slučaj male Ele i Roma </p>
<p>U Kaznenom zakonu nije jasno definirano je li prodaja fašističkih simbola širenje rasne, nacionalne ili vjerske mržnje / Predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus upozorava na oživljavanje neoustaštva / Pojavi ustaške simbolike ne bi trebalo pridavati toliko pažnje, smatraju sociolozi Perasović i Lalić / Nije se zbog toga borilo za hrvatsku državu, kaže general Dečak</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Na jednom se kiosku Importanne centra u središtu Zagreba, još u četvrtak, moglo kupiti majice, kape, bedževe i zastave s ustaškim simbolima. No vlasnik kioska, koji je te artikle nazvao »zagrebačkim suvenirima«, vrlo je brzo ostao bez njih. Naime, policija je ušla u kiosk, zaplijenila robu, a protiv vlasnika se vodi prekršajni postupak.</p>
<p>Je li policija postupila prema zakonu? Prema hrvatskom Kaznenom zakonu, članak 174. o rasnoj i drugoj diskriminaciji, nije jasno ulazi li prodaja u širenje rasne, vjerske i nacionalne mržnje. »Nije dovoljno jasno definiran pojam iznošenja ili širenja mržnje«, smatra Bojan Munjin, voditelj Odjela za civilno društvo Hrvatskog helsinškog odbora. Zato su promjene nužne, smatra Munjin.</p>
<p>Predsjednik Židovske općine dr. Ognjen Kraus upozorava na oživljavanje neoustaštva. »Ustaški simboli stalna su pojava od 1991. godine, a isto nam pokazuju i Thompsonovi koncerti«, kaže Kraus. Prema njegovim riječima, pojedinci ni ne znaju što znače ustaška obilježja, »ali je sve dobro organizirano, ima svoj cilj i razlog«, rekao je dr. Kraus. Jedini izlaz vidi u izglasavanju novog zakona, koji Židovska općina traži već sedam godina.</p>
<p>Sociolozi dr. Benjamin Perasović i dr. Dražen Lalić slažu se da pojavi ustaške simbolike ne bi trebalo pridavati toliko pozornosti. Ističu da je negativna u svakom smislu, no upozoravaju na detalje koji su važniji.</p>
<p>Tako Perasović kaže da se ne boji ustaške simbolike nego ga plaši fašizam šutljive većine. »Pravi oblici fašizma nisu simbolika i koncerti, nego slučaj male Ele i Roma«, ističe Perasović. Dodaje da sad svi problem okreću na djecu koja nose crne majice sa slovom »U« i Thompson, a pravi je problem struktura društva. »To su 'manje' značajni problemi za društvo«, zaključuje Perasović.</p>
<p>Lalić smatra da svatko ima pravo izraziti što misli i osjeća i da to ne bi trebalo zabranjivati. »Svaka zabrana je našu zemlju skupo koštala«, tvrdi Lalić. Za to nalazi dva razloga: prvi je, kaže, vezan za njegovo ekstremno slobodarsko mišljenje (»Neka cvjeta stotinu cvjetova«), a drugi je praktične naravi. »Kod nas ne postoji činitelj koji bi to sankcionirao«, smatra on.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, u Hrvatskoj dosta ljudi ima pozitivan odnos prema simbolici, tradiciji i povijesti ustaškog pokreta. Stoga bi, smatra Lalić, vlast trebala educirati i objašnjavati na objektivno uravnotežen način, te ukazati na zlo koje je pratilo obje ideologije - fašizam i komunizam. </p>
<p>Upozorava da bi se, u slučaju zabranjivanja, moglo dogoditi da se na ulicama i kafićima vide ustaški simboli i da je bespredmetno, čak i s ovoliko velikim brojem policajaca i sudaca, na to reagirati. »Ako za ikoji narod vrijedi da se voli inatiti, onda vrijedi za nas«, pojašnjava. Kao jedno od rješenja Lalić navodi podizanje kulturne razine. »Kroz medije, napise, obrazovni sustav, predavanje povijesti, kazališne predstave i slično, a tek onda zabrana«, predlaže Lalić. Međutim, u slučaju zabrane pojavit će se drugi problem. </p>
<p>»Koliko mladih posljednjih godina nosi majice s likom Che Guevare ili crvene zvijezde? Ni takve simbole ne bi trebalo zabranjivati«, smatra Lalić, nego bi trebalo uspostaviti javni dijalog, ljudi različitih političkih uvjerenja trebali bi razgovarati i reagirati na zloporabe. »No kod nas se rijetko događa takav dijalog. Primjerice, političke stranke ljevice i centra u Splitu uopće nisu reagirale na glasne i radikalne političke poruke s Thompsonova koncerta na Poljudu«, ističe Lalić.</p>
<p>Glasnogovornik nadbiskupskog stola Nedjeljko Pintarić smatra da bi zakon trebao regulirati probleme u vezi s ustaškim znakovljem. »Kako je to regulirano u drugim zemljama, a nazivaju se demokratskim i pluralističkim, tako bi trebalo i kod nas«, smatra Pintarić. </p>
<p>»Kad je riječ o onome što se događa na koncertima, očito je da mladi, kroz psihički aspekt, žele izraziti bunt. Sad je samo pitanje kako to riješiti, đonom ili djeci objasniti o čemu je riječ«, kaže Pintarić.</p>
<p>S druge strane, Pintarić se pita je li prodavanje znakovlja razuman stav. Očito je, smatra, riječ o čovjeku koji takve stvari prodaje zbog biznisa, a ne uvjerenja.</p>
<p>I general Đuro Dečak, predsjednik Udruge hrvatskih veterana i dragovoljaca iz Domovinskog rata, smatra da netko, prodavanjem takvih simbola, radi dobar biznis. »Nije se zbog toga borilo za hrvatsku državu«, kaže.</p>
<p>Dečak ne prihvaća da se tim postupcima vraća u vrijeme koje nije bilo dobro za nas i naš narod. »Očito neki iskorištavaju slobodu koju imaju«, smatra Dečak. Iako je temelj svih država antifašizam, Dečak kao mogući razlog pojave ustaške simbolike ističe revolt zbog ponašanja vlasti prema Domovinskom ratu.</p>
<p>Tomislav Merčep, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, odbio je bilo što komentirati, jer nije »s tim upoznat, niti ga to zanima«.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Canjuga: Hrvatska prepušta povijest - povjesničarima</p>
<p>Canjuga pojašnjava da je njegov zakonski prijedlog, koji će u drugom čitanju biti zajednički prijedlog Vlade, Ministarstva pravosuđa i njega kao zastupnika, sukladan kaznenom zakonodavstvu zemalja EU-a i SAD-a </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Sabor je u petak u prvom čitanju podržao Prijedlog dopune Kaznenog zakona HND-ovog zastupnika Zlatka Canjuge kojim se sankcioniraju osobe ili grupe koje proizvode ili distribuiraju fašističke i nacističke simbole i to koriste za isticanje fašizma i nacizma.</p>
<p>»Zadovoljan sam što je Sabor podržao moj zakonski prijedlog, jer je time Hrvatska nakon 12 godina napravila iskorak i prepustila našu povijest, koja nas je opterećivala, povjesničarima«, kazao je za Vjesnik Zlatko Canjuga.</p>
<p>Ističe da je njegov zakonski prijedlog, koji će u drugom čitanju, objašnjava, biti zajednički prijedlog Vlade, Ministarstva pravosuđa i njega kao zastupnika, sukladan kaznenom zakonodavstvu zemalja EU-a i SAD.</p>
<p>»Pod fašističkim i nacističkim simbolima obuhvaćeni su i ustaški i četnički simboli, kao i svi drugi koji ukazuju na vrste režima i država koje ugrožavaju ljudska prava i negiraju čovječnost, te potiču mržnju«, naglašava HND-ov zastupnik. </p>
<p>Predviđena kazna za takve prekršaje je od tri mjeseca do tri godine zatvora, što je preuzeto iz njemačkog zakonodavstva. »Smiješno je ovaj zakonski prijedlog povezivati s ljevičarenjem bilo koje vrste«, smatra Canjuga, ističući da su protivljenje fašizmu i nacizmu, kao i bilo kojem drugom obliku totalitarne vladavine, civilizacijske tekovine koje treba njegovati.</p>
<p>»Političare u ljudskim pravima ne vode načela nego jeftini politički interesi«, zaključuje HND-ov zastupnik, što Hrvatsku, prema njegovu mišljenju, ne može odvesti u EU. Preporuka Sabora je da se Canjugin zakonski prijedlog uzme u obzir pri predlaganju i izmjenama Kaznenog zakona.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Je li riječ o koordiniranoj akciji policija RH i Federacije BiH?</p>
<p>Svi uhićenici u Grudama spominju se u izvještaju HIS-a iz 1998. kao dio kriminalnog miljea povezanog s političkim i vojnim moćnicima iz Hercegovine / Igoru Mikoli sudi se u Zagrebu za pokušaj iznude dva milijuna maraka od hercegovačkog poduzetnika Tine Brale / Hrvatska je javnost doznala za Mikolu 1992. nakon neuspjelog pokušaja procesuiranja ubojstva obitelji Zec u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Još nema potvrde je li policija Federacije BiH prošli tjedan uhitila Igora Mikolu, Davora Zeleniku, Jozu Šmuka i Zlatana Grizelja u suradnji s hrvatskom policijom, ili je to bila samostalna akcija. Četvorka je uhićena na izlazu iz Gruda pod sumnjom da je od Mladena Žulja, vlasnika benzinske crpke »Švabo Benz«, iznudila 75.000 konvertibilnih maraka. Policija je kod njih pronašla novac, prema svemu sudeći označen, i nekoliko pištolja - Mikoli oduzet Colt, Šmuku Glock, a Zeleniki Crvena zastava 9 mm.</p>
<p>S obzirom na scenarij uhićenja, najvjerojatnije je riječ o brižno pripremljenoj akciji u kojoj je aktivno sudjelovao oštećeni vlasnik crpke.</p>
<p>Generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ratko Maričić u srijedu je službeno potvrdio da su Igor Mikola i Jozo Šmuk u pritvoru u KPZ-u u Mostaru, trenutačno na istražnom odjelu.</p>
<p>Iako dosad nije bilo službenih izjava da su hrvatska policija i pravosuđe zainteresirani za uhićenike, Mikola i Šmuk su hrvatski državljani i dosta je indicija u prilog sumnji da je do uhićenja došlo suradnjom Interpola dviju država.</p>
<p>Naime, sva se četvorica uhićenika spominju u službenom dokumentu Hrvatske izvještajne službe (HIS) iz 1998. godine, pod nazivom »Barakuda«, kao osobe iz kriminalnog miljea povezane s određenim političarima i časnicima HVO-a iz Hercegovine, koji su im navodno bili nalogodavci i zaštitnici u »mutnim« poslovima.</p>
<p>Navodni dokument, odnosno izvještaj tadašnjeg ravnatelja HIS-a Miroslava Šeparovića o operaciji »Barakuda«, sastavljen na osnovi informacija nedavno ubijenog Veselina Marinova, objavljen je u posljednjem »Globusu«.</p>
<p>Taj tjednik izravno povezuje hercegovačko uhićenje s ubojstvom Veselina Marinova. Marinova je ubio, prema vlastitom priznanju, Vinko Žuljević Klica, nekadašnji bliski suradnik Mladena Naletilića Tute i prijatelj pokojnog »kralja poker automata« Vjeke Sliška.</p>
<p>Zanimljivo je da je 4. listopada ove godine na Županijskom sudu u Zagrebu održano neuspjelo ročište u procesu za kazneno djelo iznude, u kojem se Igora Mikolu tereti da je sudjelovao u otmici i ucjeni djelatnika poduzeća »Bralo« u ožujku 1996.</p>
<p>Tijekom istrage, 16. studenoga 1999. godine, u mafijaškom je obračunu ispred »Male kavane« na zagrebačkom Prisavlju ubijen Damir Džeba, za kojeg u optužnici piše da je djelatniku tvrtke »Bralo« Zoranu Gariću usmjerio pištolj u glavu pri otmici.</p>
<p>Pokojni Džeba na još je jedan način povezan s Mikolom. Za Mikolu se u izvještaju »Barakuda« navodi da je bio osoba koja je uspostavljala kontak između bandi i određenih političara »zaštitnika«. </p>
<p>Glavni informator za »Barakudu«, pokojni Veselin Marinov, uhićen je u proljeće 1999. zbog sumnji u šverc droge. No nedugo potom je pušten iz pritvora nakon svjedočenja tadašnjeg savjetnika u HIS-u Josipa Perkovića, jer je navodno radio za HIS, a drogu mu je podmetnuo Damir Džeba, kako bi ga kompromitirao.</p>
<p>Tino Bralo, vlasnik poduzeća »Bralo« od kojeg su, prema optužnici na Županijskom sudu u Zagrebu, pokojni Džeba i Mikola namjeravali iznuditi dva milijuna maraka, javnosti je poznat kao poduzetnik iz Hercegovine koji od vlasti Federacije BiH potražuje više milijuna njemačkih maraka na ime povrata poreza.</p>
<p>Igor Mikola hrvatskoj je javnosti postao poznat 1992. nakon neuspjelog pokušaja procesuiranja ubojstva obitelji Zec u Zagrebu.</p>
<p>Trenutno mu se na Županijskom sudu u Zagrebu sudi u obnovljenom procesu za zločine u Pakračkoj Poljani 1991. U tom, i u procesu za iznudu poduzeća »Bralo«, branio se sa slobode.</p>
<p>Pretpostavlja se da će optužba protiv njega u »slučaju Pakračka Poljana«, nakon najnovijih događaja biti izdvojena i proces vođen zasebno, kako ne bi dolazilo do odgoda ročišta u suđenju ostalim optuženicima, zbog njegovog mogućeg izostanka s rasprava radi izdržavanja pritvora u Mostaru. </p>
<p>Prema Vjesnikovim neslužbenim informacijama, Mikola je i prošle godine boravio u Hercegovini, a postoje i indicije da je od nekih tamošnjih vojnih moćnika dobio materijalnu pomoć za obranu u procesu Pakračka Poljanu.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HDZ-ov vijećnik traži uvođenje sankcija Radiju Marinianis</p>
<p>Županijski vijećnik HDZ-a Nemec zatražio je od virovitičko-podravskog župana Begovića, koji je HSS-ovac, da poduzme nešto protiv Radija koji je dijelom u vlasništvu grada Slatine, u kojem je gradonačelnica Plantak iz SDP-a / Navodno se »nešto događa« u »tamošnjoj« organizaciji HDZ-a - po svoj prilici, riječ je o sukobu između Sanaderove i Pašalićeve struje</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona u Slatini 6. listopada, vijećnik HDZ-a u Skupštini Županije virovitičko-podravske Josip Nemec zatražio je, na sjednici Skupštine, da se lokalnom Radiju Marinianis uvedu sankcije i da grad Slatina, kao vlasnik 25 posto tog radija, više ne sufinancira njegov rad. Osim što je županijski vijećnik, Nemec je predsjednik ogranka HDZ-a i Hvidre u Orahovici.</p>
<p>Koji je razlog uvođenja sankcija? Nemec je naveo da je Radio »odbio pokroviteljstvo, a zatim i reklamiranje humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona, koji je u Slatini organizirao Gradski odbor HDZ-a«.</p>
<p>No, iz prepiske slatinskog HDZ-a i Radija vidljivo je da nije tako. Naime, 18. rujna tajnik HDZ-a u Slatini Igor Fazekaš uputio je Radiju Marinianis dopis u kojem hitno moli da im se dostave ponude za emitiranje propagandne poruke Thompsonovog koncerta. Traži se emitiranje 30 reklamnih spotova dnevno, svaki u trajanju 30 sekundi i to pet minuta prije punog sata i pet minuta prije pola sata, »svaki dan od 5.30 zaključno sa 20.00 sati«. Fazekaš se poziva i na telefonski razgovor od 17. rujna u kojem je, tvrdi, Jadranka Srdoč, direktorica Radija, prihvatila medijsko pokroviteljstvo koncerta, a »pola sata kasnije« tražila da je se ne spominje kao medijskog pokrovitelja.</p>
<p>Istoga dana Radio je odgovorio i obavijestio Gradski odbor HDZ-a da ne postoji mogućnost emitiranja 30 reklamnih poruka dnevno, nego najviše 10. Što se tiče medijskog pokroviteljstva, navodi se da je uvjet za to »da i izvođači programa nastupaju bez naknade ili po popularnoj cijeni. Budući da ovoga puta nije riječ o takvom projektu, ne možemo udovoljiti zamolbi za pokroviteljstvom«.</p>
<p>U vrijeme kada je HDZ tražio reklamiranje Thompsonova koncerta 30 puta dnevno, održavali su se Dani Milka Kelemena, a Radio je jedan od organizatora te glazbene priredbe. Veći dio festivala Radio je prenosio i u tim se terminima moglo reklamirati samo sponzore Dana Milka Kelemena. </p>
<p>Direktorica Radija Marinianis Jadranka Srdoč izjavila je da nakon toga više nikakav dopis iz slatinskog HDZ-a nije upućen Radiju. Nemecov iskaz, »da se na Radiju ne može reklamirati Thompson, a mogu Ilić, ili neki drugi srpski pjevač«, Srdoč je odbila, uz napomenu da to ne želi komentirati.</p>
<p>Osim grada Slatine, vlasnici Radija su Željko Felber, suprug Jadranke Srdoč (33 posto), a četiri okolne općine imaju 42 posto udjela.</p>
<p>Nemec je, istom prigodom kad i Radio, napao i slatinsku gradonačelnicu Kseniju Plantak (SDP), tvrdeći da se ona »silno potrudila, uz svoju produženu ruku na slatinskom radiju, odgoditi taj humanitarni koncert«. I ustvrdio da je 6. listopada jedini datum kad je Thompson mogao održati koncert u Slatini.</p>
<p>Župan Ivan Begović (HSS) na sjednici je prihvatio prijedlog da se najam dvorane, što je koštalo 5000 kuna, oprosti organizatoru, slatinskom HDZ-u, kao doprinos humanitarnoj akciji. I izrazio je nezadovoljstvo što ga nitko službeno nije pozvao na Thompsonov koncert. O uvođenju sankcija Radiju nije se izjasnio.</p>
<p>Gradonačelnica Slatine Ksenija Plantak izjavila je Vjesniku da je Nemecov istup na sjednici bio »zlonamjeran i konstruiran na pogrešnim činjenicama«. U gradu su htjeli odgoditi koncert tako da datum održavanja pada oko 28. listopada, odnosno blizu godišnjice osnivanja 136. slatinske brigade HV-a. Plantak je razgovarala s Thompsonovim menedžerom Ivicom Bubalom koji je tu molbu prihvatio i ponudio novi termin - 20. listopada. Tu je izjavu u petak potvrdio i Radiju Marinianis.</p>
<p>No organizator koncerta, Gradski odbor HDZ-a, tu mogućnost nije prihvatio, rekla je Plantak. Za Nemecov prijedlog o »uvođenju sankcija« kazala je da postoji »previše toga što bi trebalo doći pod povećalo u radu institucija, a Radio Marinianis se trudi promovirati kulturu i gospodarstvo«. Napomenula je da je »pogrešne činjenice« iznio županijski vijećnik iz Orahovice, a ne Slatine.</p>
<p>Predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Mato Štimac izjavio je Vjesniku da je Nemecova izjava »pojedinačan stav, a ne stav stranke«. On nije bio na aktualnom satu kad se zbio Nemecov ispad, nego je na zasjedanje došao kasnije. Na klubu zastupnika HDZ-a nije dogovoreno da će se takvo što tražiti, kazao je Štimac, i dodao da mu je žao što je do svega došlo.</p>
<p>Na koncertu je bilo oko 3000 ljudi, a ulaznice su prodavane po 30 kuna. Novac bi trebao biti iskorišten za izgradnju dječjih ekoigrališta. No, ako je Thompson nastupao na komercijalnoj, a ne humanitarnoj osnovi - a čini se da jest - malo će novca ostati za igrališta kad se podmire svi troškovi koncerta.</p>
<p>Pojašnjenje zahtjeva od Nemeca nismo uspjeli dobiti jer se na mobitel na javlja, a nema registriran fiksni broj telefona. </p>
<p>U brojnim telefonskim razgovorima čuli smo da bi se iza svega mogli kriti lokalni politički obračuni. Naime, županijski vijećnik HDZ-a Nemec zatražio je od župana Begovića, koji je HSS-ovac, da poduzme nešto protiv Radija koji je u vlasništvu grada, u kojem je gradonačelnica Plantak iz SDP-a. Također smo čuli da se »nešto događa« u »tamošnjoj« organizaciji HDZ-a (nije precizirano je li riječ o orahovičkoj ili slatinskoj). Po svoj prilici, riječ je o sukobu između Sanaderove i Pašalićeve struje, ali nitko to ne želi potvrditi.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zašto su Šeks i HDZ tako dugo čekali?</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Posve je uzaludno ustrajanje saborskih zastupnika da Ustavni sud »odmah« na dnevni red stavi prijedlog HDZ-a o ispitivanju ustavnosti zakonskih normi o suradnji Hrvatske i Haaga. Predmet je u proceduri, a kad će na dnevni red, ne zna se. I točka.</p>
<p>Naime, ustavna nezavisnost Ustavnoga suda neupitna je kategorija na koju se jedanaest ustavnih sudaca naslanja. Predmeti na tom sudištu ne mogu ići na tekućoj vrpci, a moguće premještanje spisa s nekom požurnicom ili nedajbože hitni postupak ne dolazi u obzir. Osim onda kad pravila Ustavnog suda to propisuju, ali odnosi s Haagom nisu na toj listi.</p>
<p>Dugogodišnji izvjestitelji javnih ustavnih sjednica plenarnog sudačkog sastava dobro znaju da nikakva intervencija, a pogotovu s javnosti dostupne saborske govornice, jednostavno neće proći. Čak i kad bi riječ bila o sasvim opravdanom inzistiranju.</p>
<p>Nikoga, ali baš nikoga u Ustavnom sudu nije lecnula nedavna izjava Vladimira Šeksa, čija pravna umješnost stoji iza inicijative za ustavno preispitivanje i inicijative za zakonsko noveliranje Ustavnog zakona o odnosima Hrvatska - Haag. Na nedavnoj sjednici Odbora za Ustav i Poslovnik »proslavio je« 19. rujna 2001. godine, kad je spomenuti zahtjev podnesen Ustavnom sudu. I zašto bi onda, koji dan kasnije, bilo reakcije na saborski zahtjev da se, skupa s optužnicom protiv Bobetka, odluči i o njegovu »lanjskom« zahtjevu?</p>
<p>Usput, stručnjaci su Šeksov elaborat o razlozima za izmjenom 20. i 24. članka Ustavnog zakona o odnosima s Međunarodnim kaznenim sudom ocijenili najvišom ocjenom. Političari pak još nisu pitali Šeksa i njegove u HDZ-u zašto su toliko dugo čekali s popravkom zakona donesenog 1996. godine. I onda i danas je vrijedila ista argumentacija koju je podložio prijedlogu da se te dvije norme zamijene novima. Od nadležnosti nacionalnog suda (članak 20.) do visine kazne (članak 24.).</p>
<p>Pokušaj da se autoritetom Sabora »zapovjedi« ustavnosudsko uredovanje nije baš na ponos zastupnicima. Oni su izglasali samostalnost i nezavisnost Smiljka Sokola i desetero sudaca. I sad bi htjeli da se ovi toga ne drže.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bush protiv »svetih nuklearnih ratnika«</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Povijesna Bushova pobjeda u američkom Senatu, koja daje zeleno svjetlo za očekivanu i sve izvjesniju intervenciju u Iraku, vremenski se poklopila s novim prijetnjama Americi i najavama terorističkih napada koji bi mogli biti veći i pogubniji od onih 11. rujna 2001.</p>
<p>Ako je do jučer još postojala dvojba hoće li do napada na Irak doći, sada gotovo da je nema. Odbrojavanje je počelo. Bush je zaprijetio »svetim nuklearnim ratnicima« ratom do konačne pobjede, Bijela kuća i Downing Street jedinstveni su u stavu da Saddam mora otići s vlasti, što koštalo da koštalo.</p>
<p>Amerikom odjekuju ratni bubnjevi u koje udaraju svi, od Donalda Rumsfelda do Dicka Cheneyja, dok istodobno ta zemlja prima vijest da je njen bivši predsjednik Jimmy Carter nagrađen Nobelovom nagradom za mir.</p>
<p>Nasmijani Tony Blair uvjerava Vladimira Putina u Podmoskovlju da bude tolerantan u diplomatskoj proceduri koja bi trebala blagosloviti intervenciju. A svijet, okrenut vlastitim problemima, još kao da nije svjestan onoga što slijedi.</p>
<p>I dok se čini da za Busha sve ide glatko, postavljaju se pitanja kakvu to novu silnu prijetnju predstavlja Saddam danas, u odnosu na 1983. godinu, kada je upotrebljavao biološko oružje protiv Irana, a Amerika mu je slala posebno izaslanstvo sa željom da poboljšaju gospodarske odnose. I, vidi vraga, na čelu tog izaslanstva bio je nitko drugi nego Donald Rumsfeld.</p>
<p>Nije baš ni Blairov dosje silno uvjerio sumnjičave da je Saddam sposoban proizvesti nuklearno oružje, jer je pun pretpostavki poput »ako«, »kada« i sl. A kako protumačiti činjenicu da su se Rumsfeld i Tarik Aziz prijateljski sastajali 1984., u isto vrijeme dok je UN izglasao oštru rezoluciju protiv iračke upotrebe biološkog naoružanja? I logično pitanje: zašto to Rumsfeldu tada nije smetalo, a danas zbog toga zagovara rat?</p>
<p>I na kraju, pitanje koje se voli prešućivati: koliko iza svega stoji činjenica da Irak ima najveće rezerve nafte u regiji? I zašto baš rat tako žestoko podržava američki potpredsjednik, čije su veze s naftnim kompanijama javne.</p>
<p>Bush neće moći bagatelizirati ta pitanja iako je Senat glatko odobrio rezoluciju kojom mu se dopušta vojna intervencija. Jer, istog dana dok se laureata Cartera obasipa komplimentima da je čovjek mira, za Busha i Blaira sve se više govori da su ljudi rata.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bolje da idemo na izbore nego na referendum o Haagu</p>
<p>Podlegne li Vlada pritiscima za preustrojem odnosa prema Haagu, Hrvatska će sigurno zaraditi neki oblik sankcija odnosno izolacije. Zato je Račan u pravu kada umjesto referenduma ili izmjena zakona o Haagu nudi izbore. Bolje je odlučivati o cijelom paketu nego samo o jednoj strani medalje, ma koliko sjajna bila</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Sve se snažnije steže obruč pritisaka oko Hrvatske zbog reakcije službenog Zagreba, na optužnicu protiv generala Bobetka. Taj je pritisak na snažniju razinu prebačen u demaršu koji su u petak Račanu uručili predstavnici Europske unije. Sam Haag je pritisak podcrtao ocjenom da Hrvatska nema osnova za interlokoturnu žalbu. A u krugovima bliskim Vladi očekuje se da će se sljedećih tjedana pritisak i pojačati. </p>
<p>Sve to baca novo svjetlo na Račanovu tvrdnju u srijedu, da će dati ostavku ako potezi Vlade prema Haaškom sudu Hrvatsku dovedu do sankcija ili izolacije. Ako je netko u srijedu vjerovao da je riječ o ispraznom propagandnom mahanju ostavkom, u petak je, nadajmo se, svima postalo jasno da je i za Hrvatsku i za Račana ulog u igri golem.</p>
<p>Europska trojka Račana je službeno upozorila da će razina suradnje Hrvatske s Haaškim sudom izravno utjecati na približavanje naše zemlje EU. Račanu je također jasno rečeno da EU snažno potiče Vladu na punu suradnju i ispunjavanje obveza i u »slučaju Bobetko«, a europski su diplomati izrazili i veliku zabrinutost raspravama koje se u Hrvatskoj vode o »slučaju Bobetko«.</p>
<p>Koji bi potezi Vlade mogli dovesti do nekog od oblika sankcija ili čak otvorene međunarodne izolacije Hrvatske? Kada se sa službenih i neslužbenih diplomatskih izjava koje smo u posljednje vrijeme čuli skinu svi celofani, poruka je jasna: tolerirat će se pravničko izvrdavanje, ali ne do beskraja. I sigurno ne tako da se Haaškom sudu na bilo koji način ospori pravo da pokreće procese na temelju optužnica koje je pripremilo njegovo tužilaštvo.</p>
<p>U tom svjetlu treba čitati i izjavu Carle del Ponte, koja je Hrvatskoj javno ponudila »rezervni izlaz« u obliku teškog zdravstvenog stanja generala Bobetka. No, uvjet za takav izlaz je, naravno, službeno pokretanje pravne procedure prema pravilima i statutu Suda. To je službeni Zagreb do sada odbijao prigovarajući formulacijama iz optužnice koje impliciraju da je etničko čišćenje bio jedan od planiranih rezultata akcije »Medački džep«.</p>
<p>Nije nikakva tajna (Račan je to rekao i europskoj trojki) da je takva reakcija Vlade na Bobetkovu optužnicu bila uvjetovana Račanovom željom da izbjegne novu destabilizaciju Hrvatske i regije, koja se već planirala u raznim stožerima za pripreme masovnih demonstracija i mitinga. Sjetimo se samo Čondićeva razočaranja kada je oporba odustala od potpore već dogovorenim mitinzima.</p>
<p>No, to je značilo samo da oporba pritisak s ulica premješta u političke kuloare i Sabor, ne bi li se ozakonilo hrvatsko odricanje prava Haagu da pokreće procese protiv svih koje njegovi tužitelji ocijene osumnjičenima za ratne zločine. Neki bi to pravo Haagu oduzeli samo za generale, drugi bi konačnu odluku o svakom izručenju u potpunosti prepustili hrvatskom pravosuđu, a neki bi da se Haagu jednostavno kaže - ne damo nikoga. Jedni bi naum proveli izmjenama zakona o suradnji s Haagom, a drugi bi raspisali referendum na kojem bi Hrvatska trebala reći Haagu »ne«!</p>
<p>I svi bi oni da to kroz Sabor provede koalicijska vlast, jer vrlo dobro znaju da će vlast koja to službeno provede biti izravni krivac za sankcije i izolaciju. To je uostalom i razlog zašto, na primjer, HDZ-u to nije padalo na pamet učiniti svih onih godina u kojima je u Saboru imao više nego dovoljno glasova za provedbu svake, pa i te, političke zamisli.</p>
<p>Račanovo obećanje ostavke - ako Hrvatsku dovede do sankcija ili izolacije - je u ovako uspaljenoj atmosferi, zapravo, jedini mogući odgovor na sve te unutarnje pritiske, čiji autori svjesno javnosti na uvid nude samo jednu stranu medalje, upakiranu u sjajni celofan nacionalnog jedinstva, istine i interesa.</p>
<p>I izbori su, naime, oblik referenduma. Ali, za razliku od referenduma na kojem bi se odlučivalo, na primjer, o izručenju jednog ili svih generala, izbori su referendum na kojem se pažnja svih glasača ne koncentrira na samo jedno pitanje. Na parlamentarnim izborima glasovi se daju ili uskraćuju na temelju mnogo više razmotrenih tema, a svaki birač ima vlastitu rang-listu važnosti određenih pitanja.</p>
<p>U petak se u političkim kuloarima, i to opozicijskim, moglo čuti da je već pripremljeno šestomjesečno zaleđivanje hrvatskih povlastica u trgovini sa EU-om, a Račan je nagovjestio i mogućnost zaleđivanja ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u pralamentima zemalja članica EU-a. Zbog takvog zaleđivanja Hrvati, sigurno, ne bi već sutra »jeli travu«. Ali bi već i taj, relativno blag oblik sankcija (još jednom!) usporio razvitak Hrvatske i izravno ugrozio standard većine građana. </p>
<p>Zato je Račan u pravu kada umjesto referenduma o Haagu nudi izbore. Bolje je, naime, odlučivati o cijelom paketu nego samo o jednoj strani medalje, ma koliko ona sjajna bila.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Galamom stečene povlastice</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>S istančanim novinarskim nosom i dobrom lampicom u glavi, koja se pali brzo i često, Goran Milić radi najbolji politički magazin na HTV-u. Ako mu se i dogodi pokoja zastarjela tema, napravit će je na nov način, iz sasvim drugog rakursa i do sada javnosti nepoznatim detaljima. Kad je riječ o »Brisanom prostoru«, stoljetni bi kalendar, po čijem principu funkcioniraju mnogi urednici na brzovoznom mediju, propao. Dakle, ono što u raspravama, talk showovima, tematskim emisijama i informativnim emisijama propuštaju drugi, Milić ispravlja. Jedan je od rijetkih majstora analize s adresom na Prisavlju poznat je po tečnoj, uhu prihvatljivoj rečenici i u potpunosti izgrađenom oratorskom stilu. Svaki put kada se obraća gledateljima - a to je, s obzirom na kvalitetu, doista rijetko - služi se gotovo filmskom dramaturgijom uvlačeći u priču čak i one nezainteresirane. Svaki put kada Milić priča stječe se dojam - o čemu god bila riječ - da je to jako važno. Onako kurpulentan, s čudnom mješavinom dobroćudnosti, pravednosti, mudrosti i simpatične lukavosti na licu, urednik pred čijim poznavanjem televizijskog posla treba kapu skinuti ostavlja dojam autoritativnog poglavice. Pa sad ti njemu ne vjeruj?!</p>
<p>Pojasnio je zbog čega je, među ostalim, međunarodna zajednica nezadovoljna izbornim rezultatima u BiH. Ne samo zato što su glasovanjem za najjače nacionalne stranke etno-glasači radili u korist vlastite štete te kotač povijesti vratili desetak godina unatrag, već i zato što svi ti njihovi pritisci, brifinzi, seminari, savjetovanja, konferencije te nasilno i umjetno presađivanje zapadnog demokratskog modela na brdoviti Balkan nisu urodili ama baš nikakvim plodom. Čime će sada Vlade zemalja iz kojih potječu odlično plaćeni namjesnici svoj daljnji angažman u BiH pravdati pred svojim poreznim obveznicima? Teško. Ili nikako. I zato tolike packe građanima koji su samo iskoristili svoje demokratsko pravo glasovanja. Ne po diktatu, već po svojoj savjesti. No, drugoj su Milićevoj konkluziji jako klimave noge. Ne može se samo temelju činjenice da su se, sada kad više nema ni Tuđmana ni Miloševića, na političku scenu kroz velika vrata vratili nekoliko posljednjih godina potiskivani SDA, SDS i HDZ, dvama predsjednicima oduzeti protagonističke uloge u ratu. Logičniji je zaključak da i Milošević i Tuđman imaju vjerne sljedbenike te da su ostavili mnogo dublji trag nego što to međunarodna birokracija misli. Kao što je prije devet dana zorno dokazivao kako je u ratu bilo teško razlučiti civila od vojnika bez obzira na odjeću, Milić je u ovotjednoj emisiji na jednako efektan način replicirao Miloševiću, koji je na svom haaškom talk showu energično odbacio i pomisao da je u Srbiji u vrijeme rata bio osnovan nijedan logor za nesrbe. Laže. Bilo ih je mnogo, a o nekima su svjedočili zarobljenici koji su preživjeli od petnaestak dana do desetak godina nevjerojatnih strahota. </p>
<p>Uz odlično i dolično ribanje zdravstvene administracije koja s onu strane logike, pameti i potreba pacijenata želi i bez jakih argumenata ugasiti neke odjele zagrebačke Klinike za tumore, gledljiv, staložen ali ne odveć dinamičan razgovor s Draženom Budišom »Brisani prostor« (Marijana Mijić) se pitao zbog čega nikoga, pa ni sportske novinare, ne zanima obilježavanje najvećeg nogometno-klupskog uspjeha u Hrvata? Zato što za Dinamovo osvajanje Kupa velesajamskih gradova nemaju nikakve zasluge vatreni, često neukusni samokreklameri.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Prečesto padamo koračajući putem demokracije</p>
<p>Kad dobro poznajemo ono što ne prihvaćamo ili ne podnosimo, razlog neprihvaćanja može biti gubljenje kontrole nad tim različitostima. Za različitog, drukčijeg nemamo gotovu šablonu kojom ćemo ga disciplinirati, podrediti svojim planovima i ciljevima, odnosno utjerati u zajednički tor / Zašto nije poželjno iskazati različit stav od službeno proklamiranog prema optužnici o odlasku generala Bobetka u Haag? Za različite ljude razlozi su vjerojatno bili donekle različiti, ali ni udio straha nije bio zanemariv. Neugodno je i bolno živjeti u socijalnoj izolaciji, što pogotovo dolazi do izražaja kada doživljavamo strah. Osjećamo se jači, zaštićeniji kada pušemo jedni drugima za vrat, kada svi mislimo isto, govorimo isto, kada smo kao jedan, poput granitnog monolita</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Vrlo često spominjemo pravo na različitost kao jedan od temelja demokracije, civilnog društva. Živjeti s onim tko izgleda drukčije, misli, vjeruje i djeluje drukčije, zaista je zavidan civilizacijski doseg.</p>
<p>Različitost, naravno, ne znači pravo na privilegije, dobivanje onog što je drugima nedostupno. Pravo na različitost ne podrazumijeva pravo na drukčiji tretman u smislu »što mogu ja, ti ne možeš ni u snovima«. </p>
<p>Biti čovjek ili ne, nikako ne bismo smjeli ugurati u kategoriju prava na različitost.</p>
<p>Naša se različitost može ogledati u vidljivim i nevidljivim karakteristikama: zdravstvenom statusu, tjelesnom izgledu i pokretljivosti, boji kože, političkoj orijentaciji, nacionalnosti, vjeri, spolnoj orijentaciji, stavovima prema svemu i svačemu.</p>
<p>Uvjerena sam da bi svijet bio dosadan i monoton ako bismo svi bili jednaki, slični kao jaje jajetu po izgledu, mislima i djelima. </p>
<p>Naravno, različite različitosti izazivaju u nama različite osjećaje, pa je moguće ponuditi i različita objašnjenja njihova neprihvaćanja ili barem zaziranja od njih.</p>
<p>Strah od nepoznatog često je izvor suzdržanosti, neprihvaćanja ili nesnošljivosti prema drukčijem. Može biti utemeljen na neznanju, površnom znanju, dezinformacijama. Sve je to plodno tlo za bujanje predrasuda.</p>
<p>Međutim, kada dobro poznajemo ono što ne prihvaćamo ili ne podnosimo, razlog neprihvaćanja može biti gubljenje kontrole nad tim različitostima. Za različitog, drukčijeg nemamo gotovu šablonu kojom ćemo ga disciplinirati, podrediti svojim planovima i ciljevima, odnosno utjerati u zajednički tor.</p>
<p>Medijski najeksponiraniji primjer neprihvaćanja jedne vrste različitosti, na koji se još nije spustila prašina, jest naravno HIV-pozitivna djevojčica Ela. Njena različitost izaziva u prvom redu strah, ali našlo bi se i drugih razloga njena neprihvaćanja.</p>
<p>Sljepoća, gluhoća, nemogućnost kretanja ili otežano kretanje ipak nas manje plaše. Ali, tu se javljaju drukčiji problemi: psi vodiči, invalidska kolica, specijalne knjige, uklanjanje brojnih arhitektonskih barijera i tako dalje i dalje. Sve nabrojeno naravno iziskuje znatan novac, a nije nevažna ni naša dobra volja i želja da ljudima pomažemo da svoju različitost što manje osjećaju teretom, smetnjom.</p>
<p>Međutim, kada su u pitanju tjelesni nedostaci i neke bolesti, u igru neprihvaćanja različitosti treba uključiti i vjerovanje da postoji valjan razlog zbog kojeg su neki ljudi »obilježeni«, da je tu najvjerojatnije i Bog imao svoje prste i da je bolje držati se podalje od njih.</p>
<p>A kako stojimo s iskazivanjem različitih stavova? </p>
<p>I tu su nas svježa događanja pokazala u pravom svjetlu. Prečesto padamo koračajući putem demokracije.</p>
<p>Zašto nije poželjno iskazati različit stav od službeno proklamiranog prema optužnici o odlasku generala Bobetka u Haag? Za različite ljude razlozi su vjerojatno bili donekle različiti: neinformiranost, neka politička korist, izmanipuliranost, različitost shvaćanja pojma domoljublje, prihvaćanje samo jedne istine... Ali čini mi se da i udio straha nije bio zanemariv.</p>
<p>Naime, neugodno je i bolno živjeti u socijalnoj izolaciji, što pogotovo dolazi do izražaja kada doživljavamo strah. Osjećamo se jači, zaštićeniji kada pušemo jedni drugima za vrat, kada svi mislimo isto, govorimo isto, kada smo kao jedan, poput granitnog monolita. </p>
<p>Zastupati u nekim situacijama stav različit od stava većine doista zahtijeva hrabrost, jer se posljedice njegova iskazivanja ne moraju očitovati samo u socijalnoj izolaciji.</p>
<p>Poznato je, također, da su ljudi sretniji i sigurniji ako mogu barem donekle predvidjeti i kontrolirati svijet u kojem žive. </p>
<p>Nerado prihvaćamo da se nešto događa slučajno, jer to znači da postoje situacije koje ne možemo kontrolirati, a njih se bojimo i nastojimo ih svesti na minimum.</p>
<p>Zbog toga sebi pokušavamo objasniti kako vlastito ponašanje tako i ponašanje drugih. Pri razumijevanju ponašanja drugih, kao i predviđanju njihova ponašanja, pomažu nam neke informacije o njima, kao i kontekst u kojem se određeno ponašanje zbiva.</p>
<p>Na primjer, ako se čovjek sruši na ulici, a ne poznajemo ga, često zaključujemo na temelju onoga što smatramo uobičajenim: pijanci ili »drogeraši« se ruše na cesti.</p>
<p>Jasno je da je takvo zaključivanje na temelju samo jedne informacije vrlo često pogrešno. Međutim, onaj tko zaključuje toga, dakako, nije svjestan.</p>
<p>Ako dakle »drukčiji« nije prisustvovao predstavljanju nekih knjiga, ciljano organiziranim koncertima, mitinzima ili možda nekim hodočašćima, zaključujemo da sigurno nije »pravi« Hrvat, nije domoljub, nije osoba u koju se može imati povjerenja, jednostavno, nije »naš«.</p>
<p>Takvo je zaključivanje, naravno, jednako vrijedno kao i prije spomenuto zaključivanje o pijanstvu čovjeka koji se srušio na ulici.</p>
<p>Unatoč našim različitostima, vidljivim i manje vidljivim, ne bismo smjeli zaboraviti da ipak svi pripadamo vrsti koja se zove čovjek, a mi mnogobrojni kršćani čak istom Ocu.</p>
<p>Ima li nade da se to konačno počne prepoznavati i u našem djelovanju?</p>
<p>Nemojmo svaku večer verbalnom molitvom iskazivati brigu i sućut za kljaste, bolesne, slijepe, gluhe... Učinimo nešto za njih, jer to će biti istinska molitva, Bogu sigurno draža od našeg mehaničkog ponavljanja davno naučenih šablona.</p>
<p>Nemojmo proklinjati ni mrziti one koji se ponašaju i misle drukčije i slobodno iskazuju svoje stavove, niti ih obljepljivati etiketama svih mogućih vrsta. Prihvatimo ih kao mjeru naše civilizacijske zrelosti, potvrdu da smo u šumi identifikacija sposobni i voljni otkrivati identitet drugog i drukčijeg.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Temeljno je pitanje tko nam to za počinjen zločin sudi </p>
<p>Domoljublje nije nešto što bi čovjeka uvelo u nacionalizam i ksenofobiju, nego mu ono pomaže da s ljubavlju prihvaća druge. Tu temeljnu odrednicu domoljublja hrvatski ultraljevičari ne mogu shvatiti... Kozmopolitski fanatici i pseudoeuropski snobovi u hrvatskom društvu ne mogu shvatiti da je nacionalni ponos normalan civilizacijski refleks jednog naroda i da je osporavati čovjeku nacionalnu svijest, ispirući mu mozak nekim zločinima pod izlikom »pravne države«, »Božjega zakona« i »ustavnog zakona«, jednak i gnusan zločin kao i ugrožavanje socijalne pravde. Zagovaratelji Haaškog suda kao paradigme ispiranja svijesti o tome svjesno ne govore</p>
<p>PAVLE PRIMORAC </p>
<p>Ja volim svoj hrvatski narod i molim se za njega. Ne sramite se biti Hrvati. Ja se ponosim što sam Hrvat«, uzviknuo je vlč. Zlatko Sudac na svetoj misi za vrijeme svoje homilije 29. rujna ove godine u crkvi Sv. Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu. Vlč. Sudac uzviknuo je ono što na neki način osjeća svaki domoljub.</p>
<p>Desničarski kozmopoliti godinama nas pokušavaju uvjeriti da su nacija i ljubav prema domovini nešto zaostalo, retrogradno ili, kako oni to kažu, dinaroidski pseudofenomen. Još se služe i biblijskim izričajima kako bi opravdali svoj kozmopolitski nacionalizam, a zaboravljaju da se mržnja i prijezir prema nekoj vrijednosti ne mogu nikako opravdati citiranjem Božje Riječi.</p>
<p>Baš suprotno! Ta ista Biblija koju oni citiraju da bi dokazali svoj ultrapatološki prijezir prema domoljublju pobija ih u njihovim falsifikatima. Biblija nam svjedoči da je čovjek stvoren na sliku Božju, a jedna od bitnih komponenti čovjeka kao slike Božje su singularnost i pluralnost.</p>
<p>Svaki čovjek je originalno, neponovljivo i posebno biće, ali je čovjek i društveno biće. Društvena dimenzija koja je utkana u čovjeka toliko je snažna i kreativna, oplemenjujuća i izgrađujuća, da je baš kroz nju Bog na najsnažniji način djelovao. Taj važan dio čovjekovog bivstvovanja potaknuo ga je da se okuplja u grupe, zajednice, nacije, i iz toga zajedništva nastajao je određeni identitet grupe. A sastavni dio identiteta je jezik, životni prostor, kultura, povijest, tj. sve ono što čini određenu naciju.</p>
<p>Ta činjenica nepobitno dokazuje da nacija nije nešto ljudsko, nego odraz društvene dimenzije kroz koju se očitovala Božja genijalnost i da slojevitost i mnogostrukost nacija obogaćuje svijet, jer se one međusobno upotpunjavaju i upoznaju. Prema tome, ne može se reći da je čovjek veći od nacije, ili nacija veća od čovjeka, nego čovjek jest nacija.</p>
<p>Te je činjenice duboko svjesna Katolička crkva, znajući da je pravo na nacionalnost jedno od temeljnih ljudskih prava. Svjesna vrijednosti nacije, ona se kroz povijest duboko borila i zalagala za to elementarno ljudsko pravo pojedinaca i naroda koje im je bilo uskraćeno, a to je pravo na slobodu. Fascinantna je ta slojevitost katolicizma. On obuhvaća mnoge narode, kulture, tradicije i mentalitete kao Božji narod, a s druge strane duboko je snažno domoljublje u konkretnoj situaciji u kojoj Crkva živi i djeluje na pojedinom prostoru. To je onaj pravi, vjerodostojni katolički kozmopolitizam ljubavi.</p>
<p>Na mnogo mjesta u Bibliji opisuje se Isusova i Pavlova ljubav prema vlastitom narodu. Domoljublje nije nešto što bi čovjeka uvelo u nacionalizam i ksenofobiju, nego mu ono pomaže da s ljubavlju prihvaća druge. </p>
<p>Tu temeljnu odrednicu domoljublja hrvatski ultraljevičari ne mogu shvatiti.</p>
<p>U hrvatskom društvu, kao fanatično osporavanje domoljublja, djeluje jedna ideja koja je najgora mješavina kozmopolitskog desničarenja i jugonacionalističkog fanatizma, i u svojoj degeneriranoj svijesti ona ne može zamisliti svoju egzistenciju a da nije u sukobu s idejom koja je drukčija. U svojoj ultraljevičarskoj zaslijepljenosti ona ne vidi ništa drugo osim »klerofašista«, »nacionalista«, »ortodoksnih dinaroidskih desničara«.</p>
<p>»Proroci« te ideje ići će čak toliko daleko da će nemilosrdno ispirati kolektivnu svijest nacije, etnopsihološki je maltretirati s velikom dozom sadizma, bez imalo samilosti, naglašavajući samo neke negativne segmente njene povijesti. Zamislite kada bi vas netko psihički maltretirao, ispirao vam mozak i nametao vam osjećaj krivnje nekim vašim manjim, većim ili izmišljenim pogreškama koje ste počinili. Vjerojatno bi svaki normalan čovjek reagirao, kao što bi to učinila i jedna nacija.</p>
<p>Kozmopolitski fanatici i pseudoeuropski snobovi u hrvatskom društvu ne mogu shvatiti da je nacionalni ponos sasvim normalan civilizacijski refleks jednog naroda i da je osporavati čovjeku nacionalnu svijest, ispirući mu mozak nekim zločinima pod izlikom »pravne države«, »Božjega zakona« i »ustavnog zakona«, jednak i gnusan zločin kao i ugrožavanje socijalne pravde.</p>
<p>Zagovaratelji Haaškog suda kao paradigme ispiranja svijesti o tome svjesno ne govore. Jedan od tih zagovaratelja, veliki reformator Crkve u Hrvata, prorok Amos 21. stoljeća na našim prostorima, koji se naziva »doktorom znanosti i članom Predsjedništva Alijanse za Treću Hrvatsku«, kojemu ni ne pada na pamet da se predstavi kao Kristov svećenik, svojim nedavnim člankom u Vjesniku, dokazujući svoje teze u ime »pravne države i Božjih zapovijedi«, osporavao je taj kolektivni nacionalni refleks jednoga naroda. U članku mu se mogao iščitati onaj farizejski mentalitet iz Evanđelja o »prokletoj svjetini koja ne zna Zakona«.</p>
<p>Kozmopolitski licemjeri njegove političke teze prihvaćaju s odobravanjem, dok će moralni apel biskupa kao pastira i učitelja vjere dočekati »na nož«, s tezama »nek se Crkva bavi duhovnim« i da »biskupi previše hrvatuju«. Tom istom velikom »humanistu« ujedno ne pada na pamet osuditi fašistoidno-kozmopolitsko moraliziranje pojedinih društvenih struktura u Hrvatskoj i stati na stranu svoga naroda.</p>
<p>Počinjen zločin za svaku je osudu, ali temeljno je pitanje tko nam to sudi? Pravednici ili »humanisti«?</p>
<p>I kada se sve to sabere, čovjeku ne ostaje ništa drugo nego uzdahnuti: »Oholosti, oholosti kolika su ti krila«! </p>
<p>Autor je diplomirani teolog, katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kada bi hrvatsko pravosuđe rješavalo parnice već na prvom ročištu, od čega bi živjeli naši odvjetnici</p>
<p>Kad sam u rujnu objavio kronologiju putešestvija po Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, nisam ni slutio da će to imati toliko odjeka. No Zemljišnoknjižni odjel samo je jedan od odjela Općinskog suda u Zagrebu i nepravedno je što sam apostrofirao samo taj odjel. Drugi odjeli i suci još su gori / U listopadu se navršava deset godina otkako sam u vezi s podlim filmom »Bruno Bušić: život, djelo i mučko ubojstvo« na Općinskom sudu u Zagrebu podnio niz tužbi protiv odgovornih, a da do danas nije donesena ni jedna jedina prvostupanjska presuda. Još u listopadu 1992. zatražio sam izricanje privremene mjere zabrane tog filma. Do dana današnjega općinski suci nisu bili u stanju presuditi: ni za, niti protiv. Od onda do danas u toj tužbi održane su tri rasprave, svake treće godine 0,8 rasprava</p>
<p>IVAN CEROVAC</p>
<p>Hrvatsko pravosuđe je rak-rana hrvatskog društva. Rak-rana hrvatskog pravosuđa je Općinski sud u Zagrebu, a Đuro Sessa je njegov predsjednik.</p>
<p>Bez temeljite reforme pravosuđa, a u to ne ubrajam samo suce nego i tužitelje, pa i odvjetnike (koji se ponašaju poput indijskih svetih krava), ne može u Hrvatskoj biti ni istinske demokracije, ni razvoja gospodarstva, ni bilo kakvog drugog napretka.</p>
<p>Kad sam u rujnu na ovim istim stranicama objavio kronologiju mojih putešestvija po Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, nisam ni slutio da će to - iako je tekst zbog svoje dužine objavljen u dva dijela pa nije bio dovoljno pregledan - imati toliko odjeka. No Zemljišnoknjižni odjel samo je jedan od odjela Općinskog suda u Zagrebu i doista je nepravedno što sam apostrofirao samo taj odjel. Drugi odjeli i suci, naime, još su gori.</p>
<p>I opet, ne pišem stručni članak jer nisam pravnik. No igrom slučaja, u listopadu se navršava deset godina otkako sam u vezi s podlim filmom »Bruno Bušić: život, djelo i mučko ubojstvo« na Općinskom sudu u Zagrebu podnio niz tužbi protiv odgovornih, a da do danas nije donesena ni jedna jedina prvostupanjska presuda. Kao prvo, još u listopadu 1992. zatražio sam, prema zakonu, izricanje privremene mjere zabrane tog filma. Do dana današnjega općinski suci nisu bili u stanju presuditi: ni za, niti protiv, iako Zakon o javnom informiranju (članak 32. stavak 2.) izričito kaže da se odluka mora donijeti hitno. Od onda do danas u toj tužbi održane su ravno tri rasprave, svake treće godine 0,8 rasprava. U mojoj tužbi protiv obljubljenog mi zemljaka Ivića Pašalića, također iz listopada 1992., sutkinja punih sedam godina nije zakazivala rasprave. Tako da sada svaki svjedok mirne duše može reći da se ničega ne sjeća. I nijednom ne mogu reći da krivo svjedoči.</p>
<p>U najvažnijoj tužbi, krivičnoj tužbi protiv stvaratelja filma, sutkinja jednostavno nije zakazivala rasprave. Pa je kaznena tužba 1996. otišla u apsolutnu zastaru o čemu me je Općinski sud izvijestio 1999. </p>
<p>Do te tužbe bilo mi je posebno stalo, jer u ovom nakaznom hrvatskom pravosuđu samo se u kaznenom postupku utvrđuje materijalna istina i samo u tom postupku sam imao šanse dokazati da su optužbe protiv mene, da sam bio doušnik jugoslavenske Udbe, lažne.</p>
<p>Sutkinja koja je tako zgodno pustila ovaj postupak u zastaru ubrzo je nakon toga unaprijeđena i imenovana sutkinjom Županijskog suda, a predsjednik saborskog odbora za imenovanja sudaca bio je upravo Vice Vukojević, začetnik cjelokupne hajke protiv mene. U građanskoj parnici protiv štetnika Nikole Babića, režisera filma, Andrije Popovića, scenarista, Vice Vukojevića, idejnog začetnika filma, Republike Hrvatske, čija je komisija odobrila film i naposljetku Hrvatske televizije, koja je film emitirala, u ovih desetak godina nije ispitan ni jedan jedini svjedok od oko stotinu koje sam predložio.</p>
<p>U mojoj tužbi protiv »Urania filma« i Društva političkih zatvorenika, koji su bili producenti filma o Bruni Bušiću, otkrilo se samo to da su se pojedine osobe dobro obogatile preprodavajući po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugdje u inozemstvu videokasete s rečenim filmom. No nije bilo moguće, čak niti vještacima, utvrditi koliko je kaseta doista proizvedeno niti gdje je završio novac od njihove prodaje.</p>
<p>Novac je, naravno, završio kod onih koji nisu morali nikome polagati račune.</p>
<p>No, moja osobna priča o totalnoj katastrofi zvanoj hrvatsko pravosuđe možda i nije najtragičnija. Sigurno je daleko tragičnija činjenica da i dalje ostaje sve po starom, da ne postoji politička volja za radikalnim promjenama i posebno je razočaravajuća spoznaja da promjene, barem brze i efikasne, možda nisu ni moguće. Jer oni isti suci koji su desetljećima sudili po diktatu Partije, pa zatim cijelo desetljeće zna se po čijem diktatu, sada ponovo sude po diktatu. A kad bi i bilo moguće maknuti sadašnje suce i dovesti druge, od kuda bi ih se moglo dovesti? Gdje su te druge zdrave pravosudne snage? Zar u odvjetničkim kancelarijama?</p>
<p>Igrom slučaja, pisac ovih redaka živio je godinama kao politički emigrant u Njemačkoj. Kao takav bio je česta meta upravnih i pravosudnih tijela Njemačke.</p>
<p>Zato su mu moguće i usporedbe između hrvatskog i njemačkog pravosuđa.</p>
<p>Jedan od tipičnih slučajeva zbio se u ono doba kad su stotine tisuća Zagrepčana umrlom Titu pjevale »Fala« (fala što nema kave, fala što nema deterdženta, fala što nema benzina, fala što nema slobode...). Tom mi je prigodom njemačko upravno kotarsko tijelo izreklo zabranu kretanja izvan granica kotara i nametnulo obvezu svakodnevnog javljanja u mjesnu policijsku stanicu, sve to zbog toga što »Ivan Cerovac ugrožava vanjskopolitičke interese Savezne Republike Njemačke«.</p>
<p>Žalba se mogla podnijeti Višem bavarskom upravnom sudu u Münchenu, što sam i učinio. Od trenutka predaje žalbe do prvog ročišta prošla su dva tjedna.</p>
<p>Predsjednik Velikog vijeća Upravnog suda otvorio je raspravu konstatacijom da mu je drago što je upoznao čovjeka koji je u stanju sam samcat ugroziti interese SR Njemačke.</p>
<p>Pa iako su se bavarski državni odvjetnici silno trudili dokazati da sam opasan, citirajući prijevode mojih tekstova iz »Nove Hrvatske« i »Hrvatske revije« te iz mojih knjiga, nakon sat vremena sudsko vijeće je donijelo presudu i ukinulo nametnuta mi ograničenja.</p>
<p>Dakle, već na prvom ročištu sud je donio presudu. Slično je bilo na barem desetak daljnjih sudskih procesa u koje sam bio ili sam upleten ili u koje su bili upleteni neki drugi emigranti.</p>
<p>U Hrvatskoj pak (a isto je bilo i u propaloj Jugoslaviji) doslovce se na prste mogu nabrojiti slučajevi kad se u ozbiljnim predmetima već na prvom ročištu donese presuda. Zašto je tome tako?</p>
<p>U prvom redu, iz vlastitog iskustva mogu reći da naši suci tek na prvom ročištu proučavaju (ako uopće) tužbu, dok njemački suci na prvom ročištu poznaju cijeli predmet u tančine. Osim toga, kad bi hrvatsko pravosuđe rješavalo većinu parnica već na prvom ročištu, od čega bi živjeli naši odvjetnici?</p>
<p>Naši suci ne čitaju podneske, pogotovo ako su duži, jer kako jedan reče, nisu za to dovoljno plaćeni. Naši suci dopuštaju rusvaj na ročištu, pogotovo ako taj rusvaj rade ugledni političari ili njihovi jednako ugledni odvjetnici.</p>
<p>Naši suci dopuštaju i po godinu dana otezanja sudskog predmeta samo zbog toga što se nekom svjedoku ne da doći ili što čak ni njegov odvjetnik navodno ne zna kako bi s njime stupio u vezu.</p>
<p>A što pritom rade odvjetnici? Oni, naravno, pomažu sucima: zatezanjem i otezanjem, izmišljanjem novih dokaznih prijedloga ili formalističkim zahtjevima itd. A specijalitet naših odvjetnika je nedolazak na raspravu pa predmet odlazi u mirovanje, a oni o tome ne obavijeste klijenta.</p>
<p>Pritom ne bi trebalo zaboraviti da je naše pravosuđe koncipirano tako da su predviđeni samo suci, tužitelji i odvjetnici. Stranka koja se sama zastupa, iako je to pravo dato zakonom, u samom sustavu nije predviđena, što je sasvim sigurno protuustavno. Naime, Ustav jamči jednakost stranaka pred sudom. Pa ako jedna stranka nastupa sama, a druga sa petoricom odvjetnika, što mislite, postoji li tu Ustavom zajamčena jednakost pred sudom?!</p>
<p>Tko bi se morao brinuti na sudskom ročištu za ustavnu kategoriju jednakosti? Pa naravno - sudac, a tko drugi? Čine li to naši suci? Naravno da ne! </p>
<p>Vratimo se sada gospodinu Đuri Sessi, predsjedniku Općinskog suda u Zagrebu. U svom odgovoru od 18. rujna (Vjesnik, Pisma čitatelja) na moje pisanje o radu Zemljišnoknjižnog odjela, on zapravo priznaje sve moje navode.</p>
<p>A kad bi gospodin Sessa tek izbrojio sva ona pisma koja mu je u prošlih deset godina upućivao moj odvjetnik, pa i ja, sa zamolbama da prisili suce da napokon zakažu ročišta nakon tri, četiri, pet ili sedam godina! Što bi se onda moglo reći?</p>
<p>A kad bi gospodin Đuro Sessa sastavio statistiku o suđenjima onim osobama koje su na vlasti (mnogo, mnogo vremena) i onim osobama koje nisu na vlasti (malo, malo vremena), što bi tek takva statistika pokazala?</p>
<p>Odgovor je prilično lagan: pokazala bi da nam je pravosuđe rak-rana i da oni koji to pravosuđe vode nisu ništa bolji.</p>
<p>Autor je dirigent iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Uvijek u nadi da će se grad oporaviti </p>
<p>Milko Kelemen, kompozitor</p>
<p>Sa šest godina bio sam prvi put u Zagrebu, bilo je to 1930. godine. Zagreb je tada bio za mene začarani grad, u kojemu sam imao nevjerojatne doživljaje.</p>
<p>Prije svega, bio je na uglu Ilice i Gundulićeve ulice automatski buffet, gdje se ubacilo dva dinara u jedan ormarić i sendviči raznih vrsta su se po želji spuštali kroz staklo.</p>
<p>Zatim me je otac odveo u Kazalište, gdje su se davale »Tri djevojčice« s glazbom od Schuberta. Bio sam očaran intenzivnom rasvjetom na pozornici, divio sam se prekrasnim glasovima »djevojčica« i zvukovima vukovima koji su dolazili iz orkestra.</p>
<p>Na ulici sam vidio prometne policajce, koji su imali bijele engleske šljemove, bijela odijela i bijele rukavice, kojima su kao baletni plesači mahali rukama. Automobili su dosta rijetko prolazili, ali bili su plavi, žuti, crveni, zeleni, neobičnih oblika.</p>
<p>U deset sati išli bismo u kavanu »Korzo«, na viršle sa senfom i divnim kiflama. Nikada viršli nisu bili tako dobri kao tada i Krleža je točno primijetio da viršli više nisu bili tako dobri kad su došli komunisti. Maksimir je bio nešto sasvim posebno: vožnja sa čamcima na jezeru, vidre koje su se pojavljivale u potoku, roza flamingosi, spretni majmuni, medvjedi, kazuari... Najdramatičniji je bio doživljaj s tigrovima, gdje je tigar skočio na tigricu, oštre pandže zario joj je u glavu, krikovi su bili strašni, svuda je bilo krvi, moj otac je samo mirno rekao: oni se pare.</p>
<p>Godina 1938. ostala mi je u trajnom sjećanju, tada je bila organizirana likovna izložba »50 godina hrvatske umjetnosti«. I sâm sam tada počeo slikati i mnoge slike na izložbi su me inspirirale, ali sam bio žalostan, jer ni iz bliza nisam mogao dostići nivo izloženih slika.</p>
<p>Nakon početka Drugog svjetskog rata dolazio sam često u Zagreb na satove klavira kod Melite Lorković. Rat je dugo trajao i Zagreb je postajao sve tužniji. Fasade kuća bile su oronule, ljudi su imali zabrinut izgled. Poslijeratna staljinistička strahovlada promijenila je Zagreb, zavladalo je opće sivilo. Sretan sam da sam organiziranjem Muzičkog Biennala 1961. uspio dovesti Zagreb u red velikih gradova Zapada, gdje moderna glazba daje demokratski štih - svatko neka si izabere ono što mu se sviđa.</p>
<p>Kao kompozitor volio sam Zagreb, jer sam tu imao brojne izvedbe, koje su često iz Zagreba našle svoj put u Europu i na druge kontinente.</p>
<p>Iako živim u Njemačkoj, gdje sam dugo godina bio profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u Stuttgartu, često dolazim u Zagreb, uvijek u velikoj nadi da će se Zagreb oporaviti i da će postati ono što je uvijek bio - veliki i značajni centar, dio Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Šandor Dembitz (SDP): Bobetku ne bi koristilo, a Zagrebu bi naštetilo</p>
<p>»Nije valjda da su odlučili izručiti ga«, zaključio je Tomislav Jelić, član nove Pašalićeve stranke/ Gradonačelnica Vlasta Pavić: Bilo bi očekivano da je Bobetko kandidiran za tu počast po završetku Domovinskog rata, sada nije pravi trenutak/ Predsjednica Skupštine Morana Paliković-Gruden: Javna priznanja ne treba koristiti u dnevnopolitičke svrhe</p>
<p>Većinom glasova članova Odbora Gradske skupštine za javna priznanja na sjednici u petak odbijen je prijedlog da Janko Bobetko bude proglašen počasnim građaninom Zagreba, što su ga dali klubovi gradskih zastupnika HDZ-a, HSP-a i Hrvatskog bloka (nove stranke Ivića Pašalića).</p>
<p>Inicijativa je odbijena bez rasprave i obrazloženja, što je posebno ražestilo predlagače Kažimira Vardu (HDZ), Miroslava Rožića (HSP) i Tomislava Jelića iz Hrvatskog bloka. Sva trojica napustila su sjednicu uz zajednički komentar da je »sramota odbiti prijedlog bez obrazloženja«. »Nije valjda da su odlučili izručiti ga«, komentirao je Jelić. Na kraju sjednice novinari su ipak dobili objašnjenja članova Odbora.</p>
<p>»U ovom trenutku kandidiranje Janka Bobetka naštetilo bi Zagrebu i njemu samom, a on od toga ne bi imao koristi«, ocijenio je Šandor Dembitz (SDP). Gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je kako bi bilo »očekivano da je Bobetko kandidiran za tu počast po završetku Domovinskog rata«. »On jest heroj, ali sada nije pravi trenutak«, rekla je Vlasta Pavić. Iako član Odbora, zamjenik gradonačelnice Milan Bandić nije prisustvovao sjednici, zbog protokolarnih obveza s gradonačelnikom grada Mainza.</p>
<p> Predsjednica Gradske skupštine Morana Paliković Gruden (HNS) rekla je da javno priznanje ne treba koristiti u dnevnopolitičke svrhe. Dodala je kako bi trebalo razmišljati o promjeni sustava. »Po mom mišljenju, počasnim građaninom trebalo bi imenovati nekoga tko nije građanin Zagreba. To je smisao nagrade i možda je vrijeme da se počne tako razmišljati«, rekla je Morana Paliković Gruden.</p>
<p>Novi član Odbora, Tihomir Milovac, inače viši kustos u Muzeju suvremene umjetnosti, rekao je kako bi to »imenovanje bilo korak unatrag«, s obzirom na nastojanja Vlade i predsjednika da se slučaj s Haaškim sudom »riješi u korist Hrvatske«. </p>
<p>Titula počasnog građanina grada Zagreba dodjeljuje se od 1850. godine. U proteklom desetljeću za počasne građane Zagreba imenovani su Majka Tereza (1990.), dr. Franjo Tuđman (1992.), Margaret Thatcher (1998.) i akademik Dragutin Tadijanović (2000.). </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Savjet: Račun za struju napravite sami! </p>
<p>»Tražimo da Vlada i HEP preispitaju opravdanost poskupljenja električne energije jer to povećanje cijene ugrožava ionako nizak standard stanovništva. Prijedlog je aktualan i nakon što je Vlada u četvrtak korigirala povećanje cijena, jer nismo sigurni u kojoj će mjeri to umanjiti visinu računa što su počeli stizati na adrese potrošača«, rekao je u petak Petar Kuzele, potpredsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Grada Zagreba, na konferenciji za novinare na kojoj su gostovali i predsjednik zagrebačke Matice umirovljenika Drago Antoniazzo te Matija Vošćun, predsjednik zagrebačkog Sindikata umirovljenika.</p>
<p> Komentirajući prijedlog Ministarstva rada, prema kojemu bi socijalno ugrožena kućanstva imala pravo na subvenciju troškova struje, Antoniazzo je istaknuo kako to ne može a da ne podrži, no kako bi »bilo bolje da se umirovljenicima vrati dug, pa bi mogli platiti struju, a ne da im se dodjeljuje milostinja«. Predsjednik zagrebačke Matice poručio je građanima da zanemare uplatnice za akontaciju što ih šalje HEP te da sami obračunavaju i plaćaju potrošenu električnu energiju.</p>
<p>»U HEP-u već postoji letak s informacijom o cijenama električne energije, pa je dovoljno redovno očitavati brojilo i potrošene kilovate pomnožiti s cijenom«, naglasio je Antoniazzo. On i Matija Vošćun ističu, uz to, kako je nemoralno što ministri iz Vlade sada tvrde da ih je Uprava HEP-a obmanula, jer »tarifni sustav i cijene mora potvrditi vlasnik HEP-a, odnosno Vlada«.</p>
<p> Kuzele je naglasio kako će uz Vladine korekcije cijena struje uz jednotarifno brojilo biti oko 9,6 posto niža, uz dvotarifno brojilo bit će niža oko deset posto, dok će niža tarifa biti oko 6,6 posto manja. No, u Stranci umirovljenika Hrvatske upozoravaju kako se to na računima neće osjetiti, s obzirom na pomak vremena pojedinih tarifa. </p>
<p>»Podsjećamo da je viša tarifa odnosno skuplja struja s nekadašnjih četiri sata dnevno produljena na 16, dok je razdoblje niže tarife s 20 sati smanjeno na osam. Na taj je način oko 60 posto potrošnje prebačeno iz vremena niže tarife u vrijeme više tarife«, rekao je Kuzele. Stoga Stranka traži uključivanje umirovljenika i drugih zainteresiranih udruga građana u izradu novog modela tarifiranja, a jedan od prvih prijedloga bit će drugačiji raspored dnevnih razdoblja jeftine i skuplje struje. Tako umirovljenici predlažu dva razdoblja niže tarife, te dva za višu, uz razlike u zimskom i ljetnom razdoblju. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Logopedi se pitaju tko će pomagati djeci s poremećajima govora </p>
<p>»Strahujemo zbog sve češćih glasina da bi se Psihotrauma centar Klinike za dječje bolesti Zagreb mogao ukinuti. Autoriteti koji o tome odlučuju nemaju, izgleda, sluha za teškoće i poremećaj govora koji tijekom razvoja mogu pratiti i psihofizički zdravu djecu«. Tako govore logopedi Psihotrauma centra Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj, dodajući kako je prvi pogrešan korak već učinjen kada je ta struka, uz psihologe, maknuta iz primarne zdravstvene zaštite.</p>
<p> Prema riječima logopedice mr. Suzane Jelčić-Jakšić, u sklopu dječje bolnice kao što je Klaićeva svakako treba postojati i logopedska služba jer djeca predškolskog i školskog uzrasta moraju dobiti odgovarajuću zdravstvenu pomoć, tim više što trenutno u Klaićevoj na logopedsku terapiju čeka oko 90 djece od tri godine i starije. Termini za primanje i preglede novih pacijenata prepuni su do kraja godine. Kako je počela nova školska godina, uskoro će se pokazati još veća potreba za logopedskim tretmanom no na njega će znatan dio djece s govorno-jezičnim problemima morati pričekati. </p>
<p>Mjesečno je u logopedskoj terapiji u sklopu te bolnice oko 30 djece koja dolaze dva puta tjedno. Najčešće govorne poteškoće djece su nepravilno izgovaranje glasova i riječi ali i mucanje. U Zagrebu probleme s mucanjem ima oko jedan posto odraslih i oko 2,5 posto djece predškolske dobi. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za Sveučilišnu bolnicu trebalo bi 700 liječnika i 200 milijuna eura </p>
<p>Među kriterijima za odluku o razvoju pojedine bolnice trebali bi biti dostupnost pacijentima, učinkovitost, kvaliteta nastave, praćenje moderne medicinske tehnologije, rekao ministar Vlahušić </p>
<p>U Zagrebu ne postoji ni jedna ustanova koja ima uvjete da bude klinička bolnica prema europskim standardima. Njih bi, uz izvjesna investicijska ulaganja, mogao zadovoljiti jedino KB Dubrava. Nije upitno da Zagrebu treba još jedan jaki bolnički centar, složila se u srijedu većina sudionika na savjetovanju o reformi bolničkog sustava i planiranju bolničkih kapaciteta u Zagrebu do 2010. godine, održanog u Starogradskoj vijećnici.</p>
<p>»Trebamo dobro porazmisliti hoćemo li nastaviti s izgradnjom Sveučilišne bolnice u Blatu (Novi Zagreb) ili ćemo u takav centar transformirati KBC Rebro, odnosno KB Sestre milosrdnice«, naglasio je ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić. Dodao je kako je osnovni problem pronaći sedamstotinjak liječnika koji bi morali doći i iz postojećih bolničkih ustanova. Prema procjenama, potrebno je nabaviti još i 200 milijuna eura za dovršetak gradnje. No, hoće li i kad ona uopće početi, odlučit će struka, nakon dodatnih rasprava. </p>
<p>Obrazlažući pak nužnost dovršetka Sveučilišne bolnice, dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, rekao je kako su Zagrepčani do sada za nju izdvojili 156,6 milijuna eura, odnosno 807 eura po glavi stanovnika. Na poznatoj »bolnici na kraju grada« do sada je obavljeno 45 posto ukupnih radova. Obavljeno je, naime, 81 posto građevinskih radova, 49 posto radova a vodovodu i kanalizaciji, 9 posto strojarskih, 44 posto elektroinstalacijskih te 51 posto obrtničkih radova.</p>
<p> »Ni jedna bolnica u Zagrebu nema objedinjene polikliničko dijagnostičke sadržaje, kao ni funkcionalno organiziranu dnevnu bolnicu. Hitan prijem bolesnika također nije nigdje propisno ustrojen. To bi sve na suvremen način bilo riješeno u sklopu Sveučilišne bolnice. Prosječna je starost sadašnjih gradskih bolnica oko 90 godina, a većina ih nije namjenski građena«, rekao je dr. Šostar.</p>
<p>Doc. dr. Nikica Gabrić rekao je da sve civilizirane zemlje planiraju budućnost, te da je i Hrvatskoj potreban masterplan za zdravstvo. »Treba graditi i nadograđivat bolnice, no struka treba imati jasnu viziju kako bi to trebalo izgledati. Najvažnije je da se zbog promjena političkih partija ne mijenjaju nacionalni prioriteti«, naglasio je dr. Gabrić.</p>
<p>»Sljedeće godine Ministarstvo zdravstva izdvojit će 900 milijuna kuna za kapitalne investicije«, rekao je dr. Vlahušić. Dodao je kako prvo valja utvrditi kriterije razvoja svih zagrebačkih bolnica. </p>
<p>U te kriterije spadali bi učinkovitost rada, dostupnost usluga građanima, praćenje razvoja vrhunske medicine, kvaliteta nastave, kao i uklapanje u financijski plan cjelokupnog razvoja zdravstva. </p>
<p>Prof. Ante Simonić, potpredsjednik Vlade, naglasio je kako bi hitno trebalo oformiti i službu za razvoj zdravstvenog sustava grada Zagreba i Hrvatske, kao i sustav menedžmenta u zdravstvu. Nakon svega toga bit će bliža i odluka o tome treba li graditi Sveučilišnu bolnicu ili to ne treba.</p>
<p>Sunčica Dolušić i Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvorena izložba gljiva</p>
<p>U galeriji Studentskog centra otvorena je u petak već tradicionalna, 24. izložba gljiva Gljivarskog društva Kamilo Blagaić. </p>
<p>Na izložbi je izloženo oko 350 vrsta jestivih, nejestivih i otrovnih gljiva. Ove su godine prvi put, kako nam je rekao predsjednik Gljivarskog društva Mladen Strižak, izložene i zakonom zaštićene gljive. Za njihovo branje i izlaganje pribavljena je dozvola Ministarstva zaštite okoliša. </p>
<p>Izložene gljive brali su u okolici Varaždina, u Zagorju, Gorskom kotaru i na otoku Krku uglavnom studenti Agronomskog fakulteta, pod vodstvom profesora i našeg najpoznatijeg mikologa dr. Romana Bošca. Kao i prijašnjih godina, tijekom trajanja izložbe izletnici mogu donijeti ubrane gljive kako bi se odredilo kakve su, te da bi se vidjelo jesu li jestive ili nisu. Nakon izložbe gljive se mogu donositi ponedjeljkom od 18 do 20 sati, u prostorije Gljivarskog društva Kamilo Blagaić u Tkalčićevoj 33. </p>
<p>Na izložbi se mogu dobiti i upute za uzgoj pojedinih vrsta gljiva, kao i micelij. Izložbu su, uz Gljivarsko društvo, organizirali Agronomski fakultet u Zagrebu i Poglavarstvo grada. Otvorena je svaki dan od 9 do 20 sati, do 13. listopada. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Pjesma za vukovarsku bolnicu</p>
<p>SPLIT, 11. listopada</p>
<p> - »Sveto ime Vukovar« naziv je velikog humanitarnog koncerta za Vukovarsku bolnicu održanog u četvrtak navečer u ŠC Gripe u Splitu pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, grada Splita i Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata - Split. Čak 40 više i manje popularnih izvođača iz cijele Hrvatske puna su četiri sata zabavljali mnogobrojnu splitsku publiku, koja je izdvojivši 30 kuna za ulaznicu pomogla u obnovi vukovarske bolnice razrušene u domovinskom ratu. </p>
<p>Pozdravivši i zahvalivši svim Splićanima velikog srca cjelovečernji je koncert kratkim govorom otvorila ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac. </p>
<p>»A sada pozdravite još samo nekoliko dana najpoželjnijeg neženju s hrvatske estrade«, riječi su kojima su voditeljski par Regina Vuković i Branko Uvodić na pozornicu pozvali Giuliana. Otpjevavši svoj hit »S tvojih je usana riječ« popularni je pjevač zapalio publiku. Uz Giuliana publika je uživala i u najnovijim hitovima Nene Belana, Zorice Kondže, grupe Dalmatino, Vinka Coce, klape Cambi, Harija Rončevića, The Obale, Jasne Zlokić i drugih, dok ih je potpuno oduševio solistički nastup Rajka Dujmića, koji je otpjevao pjesmu »Milena«. </p>
<p>U ponoć, kao nagrada za one najizdržljivije bio je nastup Marijana Bana i ostalih, koji su pjesmom »Morska vila« podigli publiku na noge. Organizatori humanitarnog koncerta za vukovarsku bolnicu bila je Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika »Podravke«, a samo za tu prigodu na velikom video zidu prikazali su dokumentarni film o domovinskom ratu.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Churchillov primjerak knjige o Jamesu Bondu na dražbi </p>
<p>NEW YORK, 11. listopada</p>
<p> - Primjerak prvog izdanja romana o Jamesu Bondu »Live and Let Die« (Živi i pusti umrijeti), u vlasništvu Winstona Churchilla, bit će ponuđen na dražbi u petak, a procjenjuje se da bi mogao postići cijenu od 60.000 funti. </p>
<p>Knjiga s potpisom autora Iana Fleminga sadrži posvetu pisanu rukom: »Siru Winstonu Churchillu od kojeg sam ukrao neke riječi«.</p>
<p>Piščev otac Valentine Fleming bio je zastupnik južnog Oxfordshirea u britanskom parlamentu i blizak prijatelj britanskog premijera, javlja BBC. Vjeruje se da se Flemingova posveta u knjizi odnosi na Churchillovu definiciju Britanske tajne službe koju je Fleming iskoristio na omotnici knjige iz 1954. godine.</p>
<p>Knjiga će se naći na prodaji u aukcijskoj kući Christie's u New Yorku s više od 350 primjeraka prvog izdanja raznih klasika 20. stoljeća.</p>
<p>Jedno od najstarijih izdanja »Uliksa« Jamesa Joycea, tiskano na nizozemskom papiru izrađenom rukom s potpisom izdavača Henryja Kaesera, moglo bi prema procjenama doseći cijenu od 200.000 funti.</p>
<p>Primjerak pjesme »Pusta zemlja« T.S. Eliota iz 1922., s nekoliko ispravaka pisanih rukom samog autora procjenjuje se na 60.000 funti.</p>
<p>Kako tvrde stručnjaci, autorski ispravci i posvete podižu vrijednost književnim djelima.</p>
<p>Tako će biti ponuđeno i izdanje »Čarobnjaka iz Oza« L. Franka Bauma s autorovom posvetom od četiri stiha obiteljskoj prijateljici Elizabeth Hubbard. </p>
<p>Klasik Jacka Kerouaca »Na cesti« sadrži posvetu njegovoj djevojci Joyce Johnson, a prvo izdanje kontroverznog romana »Lolita« Vladimira Nabokova iz 1958. posvećeno je autorovoj ženi Veri jednom riječju: njezinim imenom na ruskom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Aida« u podnožju piramida </p>
<p>KAIRO, 11. listopada</p>
<p> - Jedna od najpoznatijih opera Giuseppea Verdija »Aida« ponovno je, nakon tri godine, u četvrtak navečer izvedena pred egipatskim piramidama. </p>
<p>Izvedba koja se trebala održati prošle godine otkazana je nakon napada na SAD 11. rujna, a zatim je uslijedio nesretan splet okolnosti zbog čega se ni početkom godine nije održala nijedna predstava. </p>
<p>Naime, nakon iznenadne smrti Antona Guadagna imenovanog za direktora spektakla, na njegovo je mjesto angažiran maestro Maurizio Arenam koji je zbog bolesti prije nekoliko dana također morao odustati od priprema. </p>
<p>Egipćani su bili prisiljeni za finalne pripreme angažirati maestra Yassera Nadera Abbasija.</p>
<p>Prema izjavama kritičara izvedba je bila impresivna, najprije zbog mjesta, ali i zbog uspjelih kostima i osvjetljenja. Opera bi se trebala održati i predstojeće tri večeri, a organizatori su za publiku predvidjeli 5600 mjesta, no na sinoćnjoj premijeri sva mjesta nisu bila popunjena. Razlog tomu mogla bi biti i cijena ulaznica. Naime, strani posjetitelji za karte su morali izdvojiti između 150 i 400 dolara.</p>
<p>U predstavi je angažirano 400 vojnika, 35 članova baletnog ansambla i 150 članova zbora. Za većinu uloga angažirani su egipatski umjetnici, a ulogu Radamesa dobili su Amerikanac Stephen O'Mara i Šveđanin Kristjan Johannsson. Uloga Aide pripala je Ruskinji Eleni Zelenskaji, Njemici Galini Kalininoj i Egipćanki Iman Mostaphi.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Serija »Dallas« doživjet će filmsku adaptaciju </p>
<p>LOS ANGELES, 11. listopada</p>
<p> - Američka serija »Dallas« o životu bogate teksaške obitelji, iznimno popularna 80-tih, doživjet će filmsku adaptaciju, piše u četvrtak časopis Daily Variety. Tvorac predstave David Jacobs bit će producent filma, a glumci i scenarist još nisu odabrani. </p>
<p>»Film ćemo snimati iz sasvim nove perspektive. Nekad je ljude zanimalo samo tko s kim spava, a danas ljude zanima krimi-priča«, objasnio je Jacobs.</p>
<p>Avanture obitelji Ewing i njihova naftnog carstva od glumaca serije učinili su prave zvijezde. Iznimnu popularnost stekli su Larry Hagman, koji je glumio JR-a, njegovu suprugu Sue Ellen tumačila je Linda Gray, Patrick Duffy glumio je njezina brata Bobbyja, a njegovu suprugu Pamelu Victoria Principal. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Turobni odjeci goldonijeve komedije</p>
<p>Žanina Mirčevska prevela Goldonijevu komediju »Impresario iz Smirne« u našu suvremenost / Grotesknim prizorima redatelj Eduarda Milera predočava probleme »izvoza umjetnosti«</p>
<p>U izmaterijaliziranom svijetu, gdje je sve samo profit i interes, ni umjetnost ne može ostati otporna na sav taj profiterski pritisak te bit svoje stvaralačke kreativnosti zamjenjuje profiterskim duhom - poručuje spisateljica i dramaturginja Žanina Mirčevska, autorica »Art Exporta«, u četvrtak na večer premijerno izvedenog na sceni Satiričkoga kazališta »Kerempuh« u Zagrebu. Nadahnuće za svoju dramu Mirčevska je pronašla u komediji Carla Goldonija »Impresario iz Smirne«, koju je prevela u našu suvremenost.</p>
<p>Nastojala je priči o spletkama što prate dolazak impresaria pripisati nešto mračnije tonove i pokazati kako se Goldonijeva komedija danas nužno mora iščitavati iz mnogo turobnijih perspektiva. Jer koliko god tema bila univerzalna, kontekst je ponešto drugačiji. Glad za umjetnošću pretvorila se u umjetnost gladi.</p>
<p>Redatelj Eduard Miler tragikomične prizore iz života glazbenika koji su se polakomili za visokim honorarima predočio je grotesknim iskazima trudeći se pohlepne likove, nekoć protagoniste Goldonijevih komičnih nesporazuma, predstaviti kao izvještačene nakaze koje susrećemo u našoj svakodnevici. Stoga je svoj redateljski koncept podredio precizno izvedenim i vizualno pomno promišljenim scenskim slikama, koje su upotpunili dopadljivi kostimi Lea Kulaša. </p>
<p>Linearno se krećući po pozornici na kojoj su po Milerovim scenografskim nacrtima naznačene stepenice, umjetnici, savjetnik u ministarstvu kulture i agent iz neke dalekoistočne zemlje spotiču se o vlastite moralne dvojbe. »Koreografija« toga kretanja upućuje na komične izvode s vidljivim odmakom i podcrtava konzistentnost redateljskog rukopisa.</p>
<p>Trudeći se izbjeći »pojeftinjenje« ili banaliziranje dramskog materijala, ali i njegovu iskliznuće u pretencioznost (što je moguće prepoznati u predlošku), Miler reda u geometrijski iscrtanom nizu prizore i efektnim detaljima naglašava njihove groteskno artificijelne učinke. Najatraktivniji dio predstave pojedinačni su nastupi pjevača koji funkcioniraju kao zasebne cjeline u okviru izvedbe i koji su se, sudeći po reakcijama premijerne publike, ponajviše svidjeli gledateljima. </p>
<p>Glumački ansambl Satiričkoga kazališta »Kerempuh« s uspjehom se odupirao shematiziranom komičnom pristupu. Zbog usporenog ritma na početku izvedbe ekspozicija se činila predugačkom, no sabiranjem glumačke energije na posljetku je iscrtan privlačan okvir predstave kojoj je namjera ne samo zabaviti, već upozoriti i poučiti gledatelje.</p>
<p>Najbliži grotesknim portretima naših suvremenika bile su Elizabeta Kukić u ulozi afektirane primadone i Linda Begonja kao histerična mlada pjevačica. No, i ostali glumci - Branka Trlin, Mario Mirković, Ljubo Zečević, Edo Vujić, Marinko Prga, Borko Perić i Hrvoje Kečkeš, svatko iz svoje vizure, ponudio je sliku duhovne ispražnjenosti našega društva. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Senzacionalni nalazi u Loboru</p>
<p>U Loboru otkrivena romanička crkva iz 9. stoljeća, koja se može po rangu i značenju uspoređivati s onima iz Biskupije kod Knina / Hidroarheološkim istraživanjima uvijek se otkrivaju amfore / Na nekropolama u Kaptolu otkrivena najstarija grobna cjelina iz starijega željeznog doba</p>
<p>PULA, 11. listopada </p>
<p> - Trećega dana međunarodnog arheološkog znanstvenog skupa, što se u organizaciji Hrvatskoga arheološkog društva održava u Puli, u nizu izlaganja o novim arheološkim nalazima u Hrvatskoj, najintrigantnije je bilo ono s netom završene istraživačke kampanje u Loboru, koju je vodio arheolog Željko Filipec. Istraživanja na lokalitetu oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru još nisu završena, te će se nastaviti i iduće godine, a već su ovogodišnji nalazi uistinu senzacionalni.</p>
<p>Očekivalo se, naime, da će se tu, s obzirom na prethodne sporadične nalaze pletera, naići na ostatke srednjovjekovne crkve. To se i dogodilo. Istražujući uz sjeverni zid postojeće gotičke crkve, arheolozi su pronašli temelje romaničke, koju datiraju u 9. stoljeće. S obzirom na dimenzije, a iskopani zid dug je čak 15 metara, radi se, kako je rekao Željko Filipec, o sakralnoj građevini koja se ubraja među najveće onodobne crkve u Hrvatskoj, koja se može uspoređivati samo sa crkvama u Biskupiji kod Knina. Ona je i po značenju u rangu tih crkava. Kako su tijekom istraživanja, naime, nađeni i neki grobovi, među kojima se ističe jedna presvođena grobnica u kojoj je bio pokopan neki velikodostojnik, na što upućuju grobni nalazi, pretpostavlja se da ju je podigla lokalna aristokracija u vrijeme pokrštavanja. </p>
<p>Uz to ovdje je nađeno više desetaka pleternih ulomaka kamene oltarne pregrade, koji posvjedočuju da je i u sjevernoj Hrvatskoj bilo pleterne plastike. Taj iznimno rijedak nalaz stoga mijenja sliku rasprostranjenosti takovih srednjovjekovnih sakralnih objekata i u tim dijelovima Hrvatske. </p>
<p>I tijekom najnovijih istraživanja Crkve sv. Martina u Maloj Črešnjevici kraj Pitomače pronađeni su ostatci srednjovjekovne crkve, o čemu je izvijestila Tatjana Tkalčec. Na barokiziranoj sakralnoj građevini, koja je u osnovi očuvana u svom izvornom obliku jednobrodne gotičke crkve s pravokutnim svetištem, ustanovljena je i starija faza gradnje s polukružnim svetištem.</p>
<p>Na ovakvim se skupovima svake godine govori i o hidroarheološkim istraživanjima koji, unatoč prethodnim devastacijama podvodnih lokaliteta, redomice otkrivaju potonule brodove s dragocjenim teretima amfora. Ove godine je o nalazu potonula antičkoga broda kod Murtera govorio Mario Jurišić. Riječ je o brodolomu koji se desio na prijelazu iz 1. st. pr. Kr. u 1. stoljeće, što potvrđuje i tip pedesetak nađenih amfora Lamboglia 2. U diskusiji koja se razvila o amforama, stručnjaci su pitali zašto se uvijek govori o amforama, a ne i o bačvama u kojima se također prevozilo vino, pa i ulje. Odgovor je bio vrlo jednostavan. Takvi nalazi u hrvatskom podmorju još nisu otkriveni.</p>
<p>Ponovno je bilo riječi i o projektu Pupićina peć, o kojem je govorio Preston Miracle iz Cambridgea. Istražujući u okviru međunarodnog projekta čitav niz špilja i pripećaka u okrugu Pupićine peći, pokušalo se ustanoviti kakva je bila strategija opstanka na području Istre u na prijelazu pleistocena u holocen, odnosno ustanoviti novi način života prelaskom na proizvodnju hrane u sjeveroistočnoj Istri. Od prethistorijski nalaza istraženih tijekom ove godine treba još spomenuti materijalne tragove tzv. brezovljanskog tipa sopotske kulture, kasne lenđelske, lasinjske i kostolačke kulture na lokalitetu Slavča kod Nove Gradiške (Marija Mihaljević), potom neolitičke nalaze keramike i stambene arhitekture, kao i obilje kamene, kremene i koštane industrije na lokalitetu Crno vrilo kod Zadra (Brunislav Marijanović), koji će uvelike pridonijeti boljem poznavanju starijeg neolitika na širem jadranskom području, te napokon otkriće dosad najstarijeg tumula (1), odnosno grobne cjeline, iz starijega željeznog doba na lokalitetu Gradci, poznatijem kao slavni Kaptol kod Požege, gdje su već i prije otkriveni brojni nalazi, što se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu. </p>
<p>V. K.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nagrada Margareti Weiso </p>
<p>Predstavljaju se radovi 90 umjetnika iz 30 zemalja na temelju 204 pristigle prijave / Nagrada mladom izlagaču za »One koji dolaze« pripala Zekeu Szabolcsu </p>
<p>VARAŽDIN, 11. listopada</p>
<p> - Velika nagrada Međunarodnog festivala postmoderne keramike pod nazivom »Tapiker« pripala je njemačkoj umjetnici Margaret Weiso. To je odlučio međunarodni žiri toga festivala, koji počinje u Varaždinu u nedjelju, 13. listopada. Žiri, koji je zasjedao u Zagrebu i Berlinu, odabrao je radove 90 umjetnika iz 30 zemalja na temelju 204 pristigle prijave. Nagradu mladom izlagaču pod nazivom FIMA. com za »One koji dolaze« žiri je dodijelio Mađaru Zekeu Szabolcsu. Tu nagradu FIMA. com otkupljuje u korist buduće zbirke keramike koja će se osnovati u Gradskom muzeju u Varaždinu.</p>
<p> Nagrada tvrtke SOING pripala je Tini Vlassopulos iz Velike Britanije, nagrada Hypo Alpe Adria banke Christini Renker iz Njemačke, a nagrada pod nazivom »Grad Varaždin« Zsusi Ujj iz Mađarske. Počasna priznanja dodijeljena su Karelu Hadermannu iz Belgije, Yoshikazu Ikodi, Japancu na stipendiji u Češkoj, Petru Križnaru, učeniku Srednje graditeljske škole iz Čakovca, Ireni Podvorac iz Samobora, Danijeli Pičuljan iz Varaždina, Karmen Ptičar iz Zagreba i Zoltanu Takacsu iz Mađarske.</p>
<p>Na Međunarodni festival postmoderne keramike KERAMEIKON, Hrvatsko keramičarsko udruženje pozvalo je i posebno goste iz Švicarske, Austrije, Njemačke, Švedske i Hrvatske. Među njima su najpoznatiji hrvatski keramičari Emil Benčić, Marta Milunić, Ljerka Njerš, Dora Pezić Mijatović i Božena Štih Balen. Festival završava 3. studenoga i održava se pod pokroviteljstvom grada Varaždina i uz potporu Ministarstva kulture RH. Međunarodni žiri radio je u sastavu Ivančica Cvitić Znidarčić, Mirjana Dučakijević, Višnja Slavica Gabout, Stanko Špoljarić, Blaženka Šoić Štebih, Olga Vujović i Gustav Weiss (predsjednik)</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Daroviti generacijski trio </p>
<p>Vrlo dobro posjećen koncert ciklusa predstavio pijanisticu Lanu Genc, violinista Bojana Čičića i violončelista Jasena Chelfija </p>
<p>Društvo za promicanje orguljske glazbene umjetnosti »Franjo Dugan« otvorilo je u četvrtak novu sezonu kućnih koncerata »Iz salona Očić«, koju izravno prenosi Treći program Hrvatskoga radija pod vodstvom urednika Branka Magdića. Osmo godište toga sve popularnijeg ciklusa donosi osam zanimljivih vokalnih komornih koncerata uglednih hrvatskih glazbenika, koji su pretežito mladi, jer Salon Očić daje im dragocjenu priliku za stjecanje iskustva i za izlazak iz anonimnosti.</p>
<p>Već je prvi, vrlo dobro posjećen koncert ciklusa predstavio troje darovitih mladih glazbenika iste generacije. Oni su nakon završenih studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu svoje prijateljstvo nastavili i oplemenili zajedničkim muziciranjem u jednome od najljepših komornih sastava - glasovirskom triju. Pijanistica Lana Genc, violinist Bojan Čičić i violončelist Jasen Chelfi dobro su školovani i muzikalni mladi umjetnici kojima, dakako, još treba usavršavanje, kako bi tehnički i interpretativno sazreli u korist još boljeg i ljepšeg komornog muziciranja i skladnijeg pretapanja kvaliteta. A one su se nazrijele u mnogim lijepim stranicama 39. glasovirskog trija u G-duru Josepha Haydna i 2. glasovirskog trija u e-molu op 67 Dmitrija Šostakoviča.</p>
<p>Društvo »Franjo Dugan« 7. studenog održati će svoju redovitu godišnju skupštinu uz koncert trubača Vedrana Kocelja i orguljašice Gorane Vidnjević-Fabijanić. U prosincu nastupaju sopranistica Lidija Horvat-Dunjko i gitarist Saša Dejanović, a gošće su im sopranistica Valentina Fijačko i mezzosopranistica Helena Lucić. U veljači će se predstaviti violinistica Maja Dešpalj-Begović sa svojim suradnicima. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nobelovac Kertesz izvan leksikona </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Madžarski pisac Imre Kertesz, koji je upravo dobio Nobelovu nagradu za književnost, gotovo je nepoznat u Hrvatskoj - njegova djela nisu prevođena na hrvatski jezik, nema ga u izdanjima Leksikografskog zavoda, a njegovo ime ne može se naći ni u opsežnom hrvatskom Leksikonu stranih pisaca, koji je objavljen prošle godine. Glavna urednica hrvatskog Leksikona stranih pisaca Dunja Detoni-Dujmić izjavila je da joj nije poznato zašto ga u hrvatski leksikon nije uvrstila Agota Goller, poznata madžarska sveučilišna profesorica u mirovini, koja je kao suradnica radila na leksikonu. Objašnjenje bi možda trebalo tražiti u tome, kako napominje Dunja Detoni-Dujmić, što i drugi poznati književni leksikoni i enciklopedije nemaju ime ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade - Websterova američka književna enciklopedija, Brockhausov i Wilpertov književni lesikon, francuski književni leksikon Lafont- Bontiani, enciklopedija Britanica Hungarica i Enciklopedia Britanica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Noževi u kokošima« u Exitu</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - U Teatru Exit u nedjelju na večer premijerno će biti izvedena predstava »Noževi u kokošima« rađena po tekstu britanskog pisca Davida Harrowera što posljednjih godina osvaja pozornice europskih kazališta. Harrowerova drama ocrtava seosku patrijarhalnu sredinu opeterećenu okoštalim navikama. U takvom okružju pisac smješta ljubavnu priču čiji su protagonisti mlada žena, njezin suprug i seoski mlinar te svjedoči smionim rukopisom o unutarnjim dramama pojedinca suočenog s nesklonim mu svijetom. »Noževe u kokošima«, čija je osječka premijera održana u lipnju ove godine, režirao je Saša Anočić, a u predstavi nastupaju Darija Lorenci, Franjo Dijak i Hrvoje Barišić. Riječ je o koprodukcijskom projektu zagrebačkoga Teatra Exit i Barutane iz Osijeka. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jubilej Hrvatskoga kazališta u Pečuhu </p>
<p>ZAGREB/PEČUH, 11. listopada</p>
<p> - Hrvatsko kazalište u Pečuhu, jedino stalno hrvatsko kazalište izvan Republike Hrvatske, slavi u subotu desetu obljetnicu djelovanja, izvijestilo je Ministarstvo kulture. U programu proslave je predstavljanje knjige »Osvajanje kazališta« Dinka Šokčevića, u kojoj autor iznosi desetogodišnju povijest toga hrvatskoga kazališta. Riječ je o dvojezičnom hrvatsko/mađarskom izdanju, koje je objavljeno uz pomoć hrvatskoga Ministarstva kulture, Matice hrvatske i Hrvatske matice iseljenika. Središnji dio svečanosti je praizvedba na hrvatskom jeziku predstave »Theatermacher« Thomasa Berndharda u režiji Laszla Bogosssija jr. Otvorit će se i izložba plakata i fotografija kazališta s prizorima iz predstava. Hrvatsko kazalište u Pečuhu službeno je počelo s radom u svibnju 1992. izvedbom predstave »Hamlet u selu Mrduša Donja« Ive Brešana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Titan čeka kemičare sa Zemlje</p>
<p>Od otkrića Saturnova mjeseca u 17. stoljeću kad su muškarci u Europi nosili duge perike pa sve do drugoga svjetskog rata kad su se muškarci u Americi šišali na kratko, gotovi ništa više nije bilo otkriveno o Titanu. Epohalni događaj bio je »Voyagerov« dolazak u sustav Saturna 1980. i 1981. </p>
<p>PIŠE: CARL SAGAN</p>
<p>Niti jedan svijet nije savršena kopija bilo kojeg drugog, i barem je po jednoj važnoj stvari Titan vrlo različit od prvobitne Zemlje: budući da je toliko daleko od Sunca, njegova je površina izuzetno hladna, mnogo hladnija od ledišta vode - temperatura je ondje oko 180 stupnjeva ispod Celzijeve nule. Prema tome, dok je Zemlja u vrijeme nastanka života bila, kao što je i sada, uglavnom prekrivena oceanima, očito je da na Titanu ne može biti oceana tekuće vode. (Oceani načinjeni od druge tvari druga su priča, kao što ćemo vidjeti.) </p>
<p>Niske temperature ipak imaju jednu prednost: kad se molekule jednom na Titanu sintetiziraju, one teže tome da takve ostaju. Što je temperatura viša, molekule se brže raspadaju. Na Titanu je moguće da su molekule, koje su kao mana padale s neba u posljednje četiri milijarde godina još tamo, uglavnom nepromijenjene, duboko zamrznute, i da čekaju kemičare sa Zemlje. </p>
<p>Izum teleskopa u sedamnaestom stoljeću doveo je do otkrića mnogih novih svjetova. Godine 1610. Galileo je prvi promatrao četiri velika Jupiterova satelita. Izgledali su kao minijaturni Sunčev sustav, mali mjeseci koji jurcaju oko Jupitera, kao što je Kopernik mislio da planeti kruže oko Sunca. </p>
<p>Bio je to još jedan udarac za geocentričare. Četrdeset i pet godina kasnije slavni nizozemski fizičar Christiaan Huygens otkrio je mjesec koji se giba oko Saturna i nazvao ga Titan. </p>
<p>Bilo je to točkasto svjetlo udaljeno milijardu i šesto milijuna kilometara, koje je svjetlucalo odbijenom Sunčevom svjetlošću. Od doba njegova otkrića kad su muškarci u Europi nosili duge kovrčave perike, pa sve do drugoga svjetskog rata kad su se muškarci u Americi šišali na kratko, gotovi ništa više nije bilo otkriveno o Titanu, osim činjenice da je čudne, žutosmeđe boje. Zemaljski teleskopi teško mogu, čak i zbog načelnih razloga, razabrati neke pojedinosti. Ipak, španjolski astronom J. Comas Solá na prijelazu stoljeća izvijestio je o nekim slabašnim i neizravnim dokazima postojanja Titanove atmosfere. </p>
<p>Na neki sam način odrastao s Titanom. Svoju sam doktorsku tezu izradio na Sveučilištu u Chicagu pod vodstvom Gerarda P. Kuipera, astronoma koji je konačno dokazao da Titan ima atmosferu. Kuiper je bio Nizozemac koji je intelektualno izravno potjecao od Christiaana Huygensa. Dok je spektroskopski istraživao Titan 1944., Kuipera je zadivilo kad je otkrio karakteristične spektralne značajke plina metana. </p>
<p> Kad je usmjerio teleskop prema Titanu, tamo je stajao potpis metana. Kad ga je usmjerio dalje od Titana, metanu nije bilo ni traga. Mjeseci, međutim, uglavnom ne zadržavaju značajnu atmosferu; i Zemljin Mjesec zasigurno je nema. </p>
<p>Kuiper je shvatio da bi Titan mogao zadržati atmosferu iako je njegova gravitacija manja od Zemljine budući da je njegova gornja atmosfera vrlo hladna. </p>
<p>Molekule se jednostavno ne gibaju dovoljno brzo da bi znatan broj njih dostigao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> dovoljnu za oslobađanje i bijeg u svemir.</p>
<p>Kuiperov je student Daniel Harris definitivno pokazao da je Titan crven. Možda smo promatrali zahrđalu površinu kakva je ona Marsova. Ako ste željeli naučiti više o Titanu, mogli ste također mjeriti polarizaciju Sunčeve svjetlosti koja se odbija od njega. Obična je svjetlost nepolarizirana. </p>
<p>Joseph Veverka, danas stalni namještenik Sveučilišta Cornell, bio je moj postdiplomski student na Sveučilištu Harvard i na taj način je, tako reći, Kuiperov student-unuk. U svojoj je doktorskoj tezi, negdje oko 1970., mjerio polarizaciju Titana i otkrio da se ona mijenja kako se mijenjaju relativni položaji Titana, Sunca i Zemlje. </p>
<p>Promjena je, međutim, bila vrlo različita od one kakvu pokazuje, primjerice, Mjesec. Veverka je zaključio da je karakter te promjene u skladu s obilnom naoblakom ili maglom na Titanu.</p>
<p> Kad smo ga promatrali teleskopom, nismo vidjeli njegovu površinu. Nismo ništa znali o tome kakva mu je površina. Nismo imali pojma o tome koliko je duboko ispod oblaka njegova površina.</p>
<p>Tako smo početkom sedamdesetih godina, kao nasljeđe Huygensa i linije njegova intelektualnog potomstva, barem znali da je na Titanu gusta atmosfera bogata metanom te da je vjerojatno obavijen crvenkastim velom oblaka ili magle aerosola. </p>
<p>No, koja je vrsta oblaka crvena? Do ranih smo sedamdesetih godina moj kolega Bishun Khare i ja radili pokuse na Cornellu u kojima smo različite atmosfere bogate metanom ozračivali s ultraljubičastom svjetlošću ili elektronima i stvarali smo crvenkaste ili smećkaste krute tvari - ta bi tvar obložila unutrašnjost naših reakcijskih posuda. Činilo mi se mi je da, ako metanom bogati Titan ima crveno-smeđe oblake, da ti oblaci isto tako mogu biti slični onome što smo mi stvarali u laboratoriju. Taj smo materijal nazvali tolin, prema grčkoj riječi za blato.</p>
<p> U početku smo vrlo malo znali o tome od čega je načinjen. Bila je to neka organska kaša nastala razbijanjem molekula koje smo imali u početku, te omogućavanjem da se atomi - ugljik, vodik, dušik - i dijelovi molekula rekombiniraju.</p>
<p>Riječ »organski« ne nosi naznaku biološkog podrijetla: prema staroj upotrebi u kemiji koja potječe od prije više od stoljeća, ona tek opisuje molekule u kojima ima ugljikovih atoma (s izuzetkom nekoliko vrlo jednostavnih, kao što su to ugljični monoksid, CO, i ugljični dioksid, CO2). </p>
<p>Budući da se život na Zemlji temelji na organskim molekulama, i budući da je postojalo vrijeme prije nego što se pojavio život na Zemlji, neki su procesi morali stvoriti organske molekule na našem planetu prije nego što su se pojavili prvi organizmi. Predložio sam da se nešto slično možda zbiva danas na Titanu.</p>
<p>Epohalni događaj za naše razumijevanje Titana bio je dolazak svemirskih brodova »Voyager 1 i 2« u sustav Saturna 1980., odnosno 1981. godine. Instrumenti za mjerenje infracrvenog, ultraljubičastog i radiozračenja mjerili su tlak i temperatura kroz cijelu atmosferu - od skrivene površine do granice svemira. Naučili smo koliko su visoko vrhovi oblaka. Otkrili smo da je zrak na Titanu sastavljen uglavnom od dušika, N2, kao što je to danas na Zemlji. </p>
<p>Drugi glavni sastojak je, kako je to otkrio Kuiper, metan, CH4, polazni materijal od kojeg se tamo stvaraju organske molekule na bazi ugljika.</p>
<p>Otkriveno je mnoštvo jednostavnih organskih molekula u plinovitoj fazi, uglavnom ugljikovodika i nitrila. Najsloženije od njih imaju četiri »teška« atoma (ugljika i/ili dušika). Molekule ugljikovodika građene su samo od ugljikovih i vodikovih atoma, i znamo ih kao prirodni plin, naftu i smole. (One su posve drukčije od ugljikohidrata, kao što su to šećer i škrob, koje imaju i atome kisika.)</p>
<p> Nitrili su molekule s ugljikovim i dušikovim atomom povezanim na određeni način. Najpoznatiji nitril je HCN, vodikov cijanid, plin smrtonosan za ljude. Vodikov se cijanid, međutim, pojavljivao u koracima koji su na Zemlji doveli do pojave života.</p>
<p>Otkriće tih jednostavnih organskih molekula u gornjim slojevima Titanove atmosfere, čak i ako ih je tek jedna u milijun ili milijardu molekula, primamljivo je. Je li atmosfera davne Zemlje mogla biti slična? Na Titanu je danas otprilike deset puta više zraka nego na Zemlji, ali je, nekoć davno, Zemlja mogla imati gušću atmosferu.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Istraživač duge i topovskih kugli </p>
<p>Vidio sam ljude, tamo unutra, posve obuzete Nymphéasima. Pojavljivali bi se na vratima i odmah osjećali izgubljeni, kao zbačeni s uobičajene zadaće gledanja, ispaljeni iz kabine određenog gledišta</p>
<p>PIŠE: ALESSANDRO BARICCO</p>
<p>Monet je htio da Nymphéasi budu izloženi</p>
<p> - točnim slijedom - na osam zaobljenih zidova.</p>
<p>- Zaobljenih, gospodo - skandirao bi prof. Mondrian Kilroy vidno zadovoljan.</p>
<p>Istraživaču koji je opsežne oglede posvetio dugi, tvrdo kuhanim jajima, Gaudíjevim kućama, topovskim kuglama, cestovnim čvorištima i riječnim rukavcima - istraživaču koji je zaobljenim površinama posvetio godine razmišljanja i analize - prof. Mondrianu Kilroyu, sve u svemu, zacijelo se činila dirljivom epifanijom spoznaja da je taj stari slikar, što se otisnuo na sam rub nemogućeg, dopustio da ga na tom putu prati, poput spasioca, zaobljeno stupanje milostivih zidova, koji su umakli osudi na bilo kakav kut. </p>
<p>Tako je, s naelektriziranim zadovoljstvom, prof. Mondrian Kilroy priskrbio sebi pravo pokazati u tom trenutku dijapozitiv br. 421 koji predstavlja pogled na dvije dvorane pariške Orangerie gdje su Monetovi Nymphéasi izloženi u siječnju 1927., i gdje bi se još i danas mogli vidjeti, samo da vidjeti nije izraz koji nimalo ne odgovara nemogućem činu gledanja.</p>
<p>Nymphéasi ne poznaju nijedan jedini centimetar koji ne bi bio zaobljena površina, gospodo. I time bi prof. Mondrian Kilroy uranjao u samu srž svog predavanja br. 11, od svih najkristalnije jasnog. Približio bi se auditoriju i otada pa sve do kraja razvijao bi koncept preplavljujućom i metodičnom strašću.</p>
<p>Vidio sam ljude, tamo unutra, posve obuzete Nymphéasima. Pojavljivali bi se na vratima i odmah osjećali izgubljeni, kao zbačeni s uobičajene zadaće gledanja, ispaljeni iz kabine određenog gledišta i raaaaazliveni u prostoru kojemu uzalud traže početak. Početak. U određenom smislu Nymphéasi kruže oko njega, iako su nepomični, pokrenuti zaobljenošću koja ih smješta poput ljuske oko praznine dviju dvorana, nužno sugerirajući svojevrsnu panoramu kojoj se ljudi prepuštaju, pokušavajući se okretati oko sebe, i kružeći pogledom za 360 stupnjeva, dječački zadivljeni. Nerijetko uz kap osmijeha.</p>
<p> Možda se na trenutak zavaravaju da su vidjeli, uronjeni u opažanje blisko onom filmskom, no ubrzo stiže razočaranje što ih mehanički tjera da pronađu pravu udaljenost, i odgovarajuću sekvencu, odnosno upravo one dvije stvari od kojih ih je film odvikao, diktirajući na svakom koraku upravo udaljenost i sekvencu, oduzimajući im upravo mogućnost izbora pogleda budući da je film uvijek prinudni pogled, tako reći namjesnički, despotski, tiranski: ti lopoči, naprotiv, kao da sugeriraju vrtoglavost slobodnog opažanja - prohibitivan diktat, kao što se zna. To kao da raspršuje ljude. </p>
<p>Stoga oni usporavaju. Lutaju, okreću se, šeću, zaustavljaju, prolaze, idu unatraške, ponekad sjedaju - na pod ili na za to predviđenu klupičicu - svjesni da vide nešto što vole, ali sve samo ne sigurni da to i vide, istinski, da vide.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Stanić: Nikad nismo podbacili u odlučujućim utakmicama </p>
<p>»Bugari su izvrsna momčad, ali čini mi se da sve ovisi o Krasimiru Balakovu. On proigrava silno brze Petrova i Berbatova i kao okosnica njihove momčadi može biti naša prednost« / »Nikad nisam niti jedan zadatak odbio, ali nisam ni molio da igram. Prije utakmice protiv Ekvadora na SP-u razgovarao sam s Mirkom Jozićem. Najprije mi je rekao da ću igrati na mjestu centarfora, pa me onda uveo kao libera, da bi u tijeku utakmice vikao da idem na desnu stranu. Pa, mislio sam, neka se odluči više...«, kaže hrvatski reprezentativac Mario Stanić</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Iako je čak razmišljao o prestanku igranja za hrvatsku reprezentaciju, Mario Stanić bespogovorno se odazvao pozivu izbornika Barića kako bi konkurirao za toliko važnu utakmicu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2004. u Portugalu, protiv Bugarske u Sofiji (subota, 17 sati).</p>
<p> Uz to, Stanić je istaknuo kako ga je jedna gesta izbornika posebno razveselila. Ne krije naš već »vatreni veteran«, koji je u reprezentaciji od 1994. godine, da ga je Barić ugodno iznenadio nedavnim posjetom u Londonu, gdje je poduže razgovarao s njime o novim zadacima reprezentacije.</p>
<p> - Da, u jednom sam trenutku glasno izrekao kritiku kako su nas izbornici samo zvali, a nitko nije razgovarao s nama, kamoli nas posjetio tu gdje igramo. Barić se s vremenom najavio, ali nisam vjerovao da će me tako brzo posjetiti. Došao je, pogledao moje nastupe, te porazgovarao sa mnom, što me dodatno oraspoložilo. Ne mislim još odustati od igranja za reprezentaciju, a Barićev je potez, dakako, vrlo dobrodošao.</p>
<p>• No, Barić vas je vidio u čudnom izdanju. U utakmicama u kojima vas je gledao nastupali ste na mjestu lijevog braniča?</p>
<p>- To su bili dani kada se ozlijedio Graham le Saux. Trener Chelsea Claudio Ranieri postavio me na to mjesto odigrao sam tada nekoliko dobrih utakmica na meni neprirodnom mjestu. Istina, Blažević me isto znao staviti na beka, ali desnog, na kojem sam, nadam se, bio ugodno iznenađenje na Europskom prvenstvu u Engleskoj.</p>
<p>• Kakav je bio razgovor s Barićem?</p>
<p> - Više nego ugodan, pričali smo samo o nogometu. Izbornik je rekao kako doista najozbiljnije računa na mene, te da me vidi na desnoj strani naše reprezentacije. S njegovom se odlukom potpuno slažem.</p>
<p>• No, niste li prethodnom izborniku Joziću na SP-u odbili igranje na desnoj strani?</p>
<p> - Nikad nisam niti jedan zadatak odbio, ali nisam ni molio da igram. Prije utakmice protiv Ekvadora razgovarao sam s Mirkom Jozićem. Najprije mi je rekao da ću igrati na mjestu centarfora, pa me onda uveo kao libera, da bi u tijeku utakmice vikao da idem na desnu stranu. Pa, mislio sam, neka se odluči više... Tako ne mogu igrati.</p>
<p>• Utakmica protiv Bugarske može se okarakterizirati vrlo važnom, pa čak i presudnom. Ne sliči li vam na onu u kvalifikacijama za SP u Francuskoj, u Solunu protiv Grčke?</p>
<p> - Da, ali čini mi se da smo prerano došli u tu situaciju. Zaista smo sami krivi. Remizirati protiv Estonije znači vaditi se u Sofiji. Ipak, mislim da u Sofiji nećemo podbaciti. Kad sam u reprezentaciji igrao odlučujuće utakmice, uvijek smo igrali dobro. </p>
<p>• Dugo ste nogometni pečalbar, susretali ste se s brojnim Bugarima. Kada uklopite vaše iskustvo i nova saznanja o bugarskoj momčadi, kako biste je ocijenili?</p>
<p> - Bugari uvijek u europskom nogometu slove kao fini tehničari, ljudi s maštom i imaginacijom. Kada se uklope u pravi profesionalizam, onda postaju i sjajni igrači, sjetite se one generacije Bugara koji su, kao i mi, također bili u polufinalu SP-a. Ti su ljudi igrali po najboljim europskim klubovima. Gledali smo i snimke s njihovih posljednjih utakmica ovdje na pripremama. Izvrsna su momčad, ali čini mi se da sve ovisi o Krasimiru Balakovu. On poigrava silno brze Petrova i Berbatova i kao okosnica njihove momčadi može biti naša prednost. Da, treba ga samo zaustaviti. Međutim, za njegovo »štopanje« imamo lijek. Čini mi se da im je zadnji red najslabiji dio momčadi, ali ne bih želio ništa tvrditi. Tako smo mislili i za zadnji red Meksikanaca na SP-u, pa se ispostavilo da je riječ i o odličnom zadnjem redu, ali i cjelokupnoj momčadi.</p>
<p>• Izgubimo li u Bugarskoj, hoće li to biti kraj našim nadanjima za plasman na europsku smotru u Portugalu?</p>
<p> - Dugo sam u nogometu i ako sam nešto saznao, onda je to da u nogometu nikad ništa nije gotovo, niti je ikada sigurno. Ako nas Bugari i pobijede, ne smijemo odustati. Možemo i mi njih pobijediti, mogu i oni kiksati protiv Estonije, može se napraviti i trokut s tri najbolje reprezentacije. Dok ima ikakvih izgleda, treba igrati kao da su ti izgledi najbolji.</p>
<p>Naravno, nismo izdržali ne pitati Stanića kakvim smatra izglede Dinama u predstojećim dvobojima 2. kola Kupa Uefe protiv engleskog Fulhama.</p>
<p> - Dinamo ima dobre izglede. Čini mi se da Fulham, kao i ostale engleske momčadi, sve više polaže na Premier ligu nego na nastupe u Kupu Uefe. Protiv Hajduka Fulham je igrao dosta neangažirano, ali se uspio izvući. Ali, moram vam reći da je moj Chelsea samo tri dana prije Hajduka igrao s Fulhamom. Bila je to tako tvrda i oštra utakmica da sam definitivno shvatio kako je Fulham odlična momčad. U tim europskim nastupima važno je u prvoj utakmici ne primiti pogodak. U drugoj je sve moguće. Iako smatram da su izgledi pola-pola, bit ću optimist i reći kako će Blažević spremiti momčad koja može pobijediti.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tko uz Bokšića u napadu?</p>
<p>SOFIJA, 11. listopada</p>
<p> - »Kakva momčad, ne znam je još ni sam«, rekao je nakon posljednjeg treninga hrvatske reprezentacije prije utakmice protiv Bugarske naš izbornik Otto Barić. </p>
<p>- Imam još neke dvojbe. Koje? Pa, ne znam još drugog napadača. </p>
<p>Na taj način Barić se pokušao obraniti od mnoštva pitanja bugarskih i hrvatskih novinara nakon vježbanja na stadionu Vasil Levski na kojem će se, dakako, i odigrati subotnja utakmica. Inače, hrvatska nogometna reprezentacija kao da se specijalizirala za otvaranje novih i renoviranih stadiona. Još su »vatreni« sudjelovali na otvaranju stadiona u Sevilli u dvoboju protiv Španjolske, prije godinu dana naša je reprezentacija bila u Koreji na otvaranju novog stadiona u Seoulu, a sada će kao prva momčad biti na renoviranom stadionu u glavnom gradu Bugarske kojeg će prije utakmice svečano otvoriti bugarski predsjednik Georgi Prvanov, a odmah do njega bit će i premijer Simeon Sakskuburgocki.</p>
<p>- Stadion je lijep, prekrasan, ali se ne moramo bojati publike. Ima široku atletsku stazu i bez obzira koliko će publika biti gromoglasna neće moći utjecati niti na suce niti na moje igrače, pojašnjavao je Barić Bugarima.</p>
<p>- Znate kaj, pa svi su oni profesionalci koji svake subote igraju pred 50.000 ljudi. Ne znam zašto me to uopće pitate.</p>
<p>Izbornikova sklonost ironiji plod je njegovog dobrog raspoloženja, kako sam kaže trening je izvrsno odrađen, nitko se nije ozlijedio i »svi smo puni optimizma«. Milan Rapaić, kojeg su opsjedali bugarski novinari, govorio je:</p>
<p>- Mislim da možemo ovdje i pobijediti. Znamo da je Bugarska snažna, ali mi nakon utakmice protiv Estonije moramo ići i na pobjedu. Ne kažem da ćemo je ostvariti, ali mi ćemo igrati utakmicu u kojoj ćemo željeti pobijediti, a ne čuvati neodlučeno.Zanimanje bugarskih novinara ponajviše je bilo usmjereno prema Alenu Bokšiću, naš je napadač otišao raspoložen kotač zamašnjak u pravljenju raspoloženja momčadi, a kraj bugarskih novinara hitro je projurio dodavši sam sebi u bradu kako će sutra više govoriti. Inače, bugarski mediji ni malo ne omalovažavaju našu reprezentaciju, makar se čude neodlučenom ishodu protiv Estonije. »Riječ je o momčadi koja doista može pobijediti svakoga u svjetskom nogometu. A na svjetskom prvenstvu smo vidjeli toliko iznenađujućih rezultata. Ne znači da je francuska momčad slaba ako je poražena protiv Senegala, a to isto stoji i za Hrvatsku. Hrvatsku će biti teško pobijediti i naši bi navijači trebali imati strpljenja u lomljenju tako snažnog suparnika«, piše bugarski »Sport«. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mogu li Slovenci iznenaditi Francuze</p>
<p>Slovenci su prije dvije i pol godine na istom stadionu gdje će igrati u subotu, »Stade de Franceu« vodili 2-0 sve do 75. minute, tek su u završnici posustali i primili tri pogotka za krajnjih 3-2</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Nakon uvodnih dvoboja prije nešto više od mjesec dana, u subotu se nastavljaju borbe za odlazak na nogometno EP koje će se u lipnju 2004. održati u Portugalu. U subotu će se odigrati 20 dvoboja diljem Europe, po dva u svakoj od kvalifikacijskih skupina, a već u srijedu na programu je još 19 kvalifikacijskih utakmica.</p>
<p>Domaći neuspjeh, samo 0-0 protiv Estonije na domaćem terenu, naši će igrači pokušati anulirati u Sofiji u dvoboju protiv Bugarske, koja se pobjedom u Bruxellesu prometnula u prvog favorita za osvajanje prvog mjesta u našoj skupini 8. U subotnjem dvoboju naše skupine Belgija će imati lagan posao u gostima protiv uvjerljivo najslabije reprezentacije u skupini, Andore. U srijedu, kada je naša reprezentacija slobodna, Bugari bi morali upisati tri boda jer ugošćuju Andoru, dok ćemo u dvoboju Estonije i Belgije navijati za Estonce, kako bi iznenadili još jednog favorita, našeg izravnog konkurenta za jedno od prva dva mjesta.</p>
<p>Skupina 1</p>
<p>Naši se susjedi Slovenci žele i dalje pojavljivati na velikim nogometnim natjecanjima. Start u skupini 1 bio im je puno uspješniji od našega starta, svladali su na svom terenu Maltu sa 3-0, te ohrabreni putuju u Pariz gdje će ih ugostiti aktualni europski prvak i apsolutni favorit skupine Francuska. </p>
<p>Francuzi su nakon katastrofalnog nastupa na SP promijenili izbornika, ali ni sa Jacquesom Santinijem na klupi igra nije ništa bolja. Doduše, Santinija je u prvoj kvalifikacijskoj utakmici na Cipru »poljubio« rezultat, zaostatak od 0-1 na kraju je bila 2-1 pobjedu, ali Francuzi nisu zato favoriti. Pogotovo ako dodamo da su Slovenci prije dvije i pol godine na istom stadionu gdje će se igrati u subotu, »Stade de Franceu« vodili 2-0 sve do 75. minute, tek su u završnici posustali i primili tri pogotka za 3-2.
Skupina 2</p>
<p>Rumunjska i Norveška dvije su reprezentacije koje su u prošlim kvalifikacijama za SP doživjele neuspjeh, te ove kvalifikacije doživljavaju kao mogućnost za povratak u europski vrh. I dok su Rumunji u kvalifikacije ušli 3-0 pobjedom u Sarajevu protiv BiH, Norvežani su na svom terenu remizirali s favoritima skupine 2, Dancima. Ako Rumunjska svlada Norvešku, iskočit će u prvi plan.</p>
<p>Skupina 3</p>
<p>Reprezentacija Češke dobro odigra svake druge kvalifikacije, nakon neodlaska na SP dominiraju svojom kvalifikacijskom skupinom, a sad gostuju u Moldaviji. Favoriti skupine 3 Nizozemci u ovom su kolu slobodni, ali bi zanimljivo moglo biti u Minsku gdje Bjelorusija dočekuje Austriju.</p>
<p>Skupina 4</p>
<p>Na rasporedu skupine 4 u subotu su dvije utakmice u kojima su domaćini apsolutni favoriti. Švedska ugošćuje Mađarsku, a Poljska Latviju.</p>
<p>Skupina 5</p>
<p>Škotski nogomet u velikoj je krizi, a nakon 2-2 na gostovanju protiv Farskih Otoka ne smiju kiksati i u drugoj utakmici svoje skupine, na Islandu. No, to je lakše reći nego učiniti, pogotovo što su Islanđani već u prošlim kvalifikacijama pokazali da nisu »ribari«, već da imaju reprezentaciju koja može namučiti i velike, pogotovo kod kuće.</p>
<p>Skupina 6</p>
<p>Od svih europskih reprezentacija, Ukrajina je najveći kandidat da ponese naslov najvećih pehista u kvalifikacijama. U sva tri prethodna pokušaja da se domogne velikog natjecanja, zaustavljena je u dodatnim kvalifikacijama iako ima odličnu generaciju koju predvodi Andrij Ševčenko. U četvrtom pokušaju Ukrajinci su imali nesreću već prilikom ždrijeba koji ih je svrstao u skupinu sa Španjolskom, koja uvijek odlično igra u kvalifikacijama, tako da su već tada bili »osuđeni« na borbu za drugo mjesto, a to je još izraženije nakon skromnih 2-2 protiv Armenije u prvom dvoboju. U drugom kolu u goste Ukrajini stiže njihov glavni konkurent za drugo mjesto, Grčka, a Ševčenko neće moći pomoći svojim suigračima zbog ozljede koljena. </p>
<p> Skupina 7</p>
<p>Najzanimljivi program je u skupini 7 gdje favoriti Engleska i Turska idu na teška gostovanja u Slovačku, odnosno Makedoniju. Upravo bi učinak na tim gostovanjima mogao biti odlučujući za konačni rasplet u ovoj skupini.</p>
<p>Skupina 9</p>
<p>Izbornik reprezentacije Italije Giovanni Trappatoni baš je u najnezgodnije vrijeme, uoči dolaska najopasnijeg konkurenta za prvo mjesto u skupini 9 Jugoslavije, suočen s brojnim ozljedama važnih igrača. Zbog bolesti je otpao vrijedni vezist Di Biagio, a ozljede muče i najveće zvijezde »azzurra«, Inzaghija, Vierija i Tottija. No, bez obzira na to, Italija je favorit u dvoboju u Napulju. dok jugoslavenski izbornik Dejan Savićević i prije utakmice alibi za eventualni neuspjeh traži u - sucima. </p>
<p>- Više me je strah sudaca nego Talijana, rekao je prošloga tjedna Savićević.</p>
<p>Skupina 10</p>
<p>Nakon početnih uspjeha, vodeće momčadi u skupini 10, Švicarska i Rusija, u subotu će na gostovanja. Švicarska igra u Albaniji, a Rusija u Gruziji.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tri pogotka Srne donijela pobjedu Hrvatskoj</p>
<p>SOFIJA, 11. listopada</p>
<p> - Iznenađujuće lako mlada hrvatska nogometna reprezentacija pobijedila je Bugarsku u kvalifikacijskom dvoboju za europsku smotru mladih. Sva tri pogotka za momčad trenera Martina Novoselca potigao je Dario Srna.</p>
<p>Dok su u prvom poluvremenu Bugari još donekle kontrolirali igru, nastavak je potpuno pripao našim nogometašima. Naši su prvi pogodak postigli već u 9. minuti nakon velike greške bugarskog vratara Uzunova koji je loptu jednostavno poklonio Srni. Bugari su potom imali očigledne namjere izjednačiti, poduzeli su i neke akcije, ali naša obrana predvođena vrlo dobrim vratarom Pelinom sve je opasnosti otklonila. </p>
<p>U nastavku su mladi Bugari već posustajali. Iako su i dalje igrali poprilično napadački, bilo je očito da po naš gol nema velike opasnosti, pogotovo nakon U tako otvorenoj igri Bugara ostalo je dosta prostora za naše protunapade, pa je iz jednog takvog Srna opet bio strijelac nakon izvrsne asistencije Rubila. </p>
<p>Već tada je bilo sve gotovo, svi su iščekivali kraj utakmice, no Srna je očito želio postići još jedan zgoditak. Poigravanje bugarske obrane Srna je iskoristio, ukrao loptu zadnjem redu i sam izbio pred vratara, te lagano poentirao. Petnaestak minuta prije kraja bilo je 3-0 za Hrvatsku, a Bugari su pet minuta prije kraja ipak uspjeli smanjiti rezultat zgoditkom Gargorova.</p>
<p>Odličnu partiju naših nagradila je i bugarska publika koja je mlade Hrvate s terena ispratila pljeskom.</p>
<p>• Stadion Slavije</p>
<p>BUGARSKA - HRVATSKA 1-3</p>
<p>BUGARSKA: Uzunov 5, Todorov 5, Valkanov 5, (od 46. Genčev 5.5), Mitrevski 6, Tunčev 6, Bibiškov 5.5, Iliev 5.5 (od 75. Markov -), Zlatinov 6, Rangelov 5 (od 63. Bašov 6), Georgijev 6.5, Gargorov 6.5.</p>
<p>HRVATSKA: Pelin 8, Drpić 7, Pranjić 6.5, Rubil 7, Ješe 7, Mikulić 6 (od 85. Buljat -), Srna 8.5 (0d 80. Božić -), Šafarić 6.5, Petrić 6.5, Carević 7.5, Zahora 6 (od 57. Rački 7).</p>
<p>SUDAC: Kaznaferis (Grčka) 7. GLEDATELJA: 5.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Srna (9.), 0-2 Srna (69.), 0-3 Srna (74.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Rangelov, Rubil, Mikulić, Ješe</p>
<p>CRVENI KARTONI: Zlatinov (65.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dario SRNA</p>
<p>• Redoslijed: Hrvatska 6, Belgija 3 (-1), Estonija 0 (-1), Bugarska 0.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cibosi bez predaha </p>
<p>»Zahvaljujem se momčadi koja me zaista podržava. Ozljede su me dosad sputavale, no doći će sve na svoje. Ove sezone ionako igramo više od 60 utakmica«, kazao je Zoran Planinić koji još traži formu</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP uspješno su položili prvi test u Euroligi. Pobjedu protiv grčkog AEK-a sa 85-71 cibosi neće dugo proslavljati, jer ih već u subotu (17 sati) u Ljubljani očekuje dvoboj protiv Union Olimpije u 3. kolu Goodyear lige.</p>
<p>- Moramo se u jedan dan psihički oporaviti, izbaciti AEK iz glave i pripremiti se za Union Olimpiju. U Ljubljani nas čeka važan dvoboj za daljnji poredak u Goodyear ligi, kazao je trener Jasmin Repeša uoči dvoboja protiv Slovenaca. </p>
<p>U »paklenoj« skupini Eurolige, prema mišljenju mnogih najjačoj, cibosi su ostvarili važnu pobjedu s prilično uvjerljivih 14 koševa prednosti. Utakmica je mogla završiti i s +17, da nije Tapoutos sa sirenom pogodio tricu. Repeša je zbog toga bio i malo ljut nakon dvoboja: </p>
<p>- Prigovorio sam Prkačinu zbog toga, jer na kraju u skupini može odlučivati i svaki koš. Tražim ozbiljnost do kraja. </p>
<p>Istina, u prvim dvobojima skupine A Eurolige sve su momčadi upisale višu pobjedu od Cibonine, Benetton i Efes Pilsen pobijedili su Pau Orthez odnosno Albu sa 21 razlike, a Barcelona je s +19 pobijedila Skipper. </p>
<p>Utakmicu Cibone VIP i AEK-a obilježile su velike serije, Cibona je otvorila dvoboj sa 7-0, AEK je u drugog četvrtini napravio 11-0, da bi domaća momčad u posljednjoj četvrtini koševima Darka Krunića i serijom 15-2 uspjela definitivno »slomiti« Grke. Osim iskusnog Krunića, za kojeg će Repeša ipak naći zamjerke zbog igre u obrani, sjajno je odigrao krilni centar Haris Mujezinović (18 koševa, 10 skokova), koji se pokazao kao prava investicija Cibone VIP ovog ljeta. Uz Prkačina, Repeša je pod košem dobio još jednog snažnog i borbenog igrača, koji uz to može pogoditi i izvana. Mujezinović je držao svoju momčad u igri pune tri četvrtine i s Prkačinom zaustavljao 217 centimetara visokog Andrewa Bettsa. </p>
<p>Zoran Planinić dobro je počeo utakmicu, no kasnije mu je ponestalo snage, upao je u probleme s osobnim pogreškama, zbog prigovora je zaradio i tehničku pogrešku. I Planinić je svjestan da još nije pravi:</p>
<p>- Zahvaljujem momčadi koja me zaista podržava. Mogu reći da zasad nemam osjećaj za igru. Ozljede su me dosad sputavale, no doći će sve na svoje. Ove sezone ionako igramo više 60 utakmica. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Košakaši Zrinjevca protiv Hermes Analitice</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - U sjeni natjecanja u Euroligi i Goodyear ligi, u subotu počinje i Hrvatsko prvenstvo za košarkaše, Ožujsko liga. Deset momčadi odigrat će 18 kola, a nakon toga će se četiri kluba plasirati u Ligu za prvaka u koju će se priključiti Cibona VIP, Zadar, Split CO i Zagreb. Ostale će momčadi igrati Ligu za ostanak.</p>
<p>• Raspored 1. kola Ožujsko lige: Zrinjevac - Hermes Analitica (SD Trešnjevka, 18), Hiron - Istra (SD Sutinska vrela,18), Sunce - Triglav osiguranje (dvorana na Baldekinu, 18), Svjetlost Brod - Dubrava (SD Brod, 20), Šanac Karlovac - Osijek (Sportska dvorana, 20.30). </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dvije bronce hrvatskim boćarima</p>
<p>GRUDE, 11. listopada</p>
<p> - U disciplini preciznog izbijanja na Europskom boćarskom prvenstvu u Grudama hrvatski reprezentativac Sandro Gulja osvojio je brončanu medalju. Naslov prvaka pripao je Francuzu Xavieru Majorelu, a srebrnu medalju u ovoj disciplini osvojio je Emanuel Lotto iz Monaka.</p>
<p>U disciplini brzinskog izbijanja naš Ante Papak također je osvojio treće mjesto. Zlatnom medaljom okitio se Francuz Sebastien Graill, a srebro je pripalo Marcu Ziraldu iz Italije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Smrzle se, ali pobijedile</p>
<p>»U dvorani u kojoj smo u Minsku igrali temperatura je bila samo 12-13 stupnjeva, pa smo, osim pobjede zaradili i prehladu«, izvjestio je naš izbornik Neven Cegnar </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Hrvatske su stolnotenisačice u 2. kolu Europske superlige pobijedile na gostovanju u Bjelorusiji sa 3-1. Odlučujuća je, svakako, bila pobjeda Andreje Bakule protiv ponajbolje svjetske defanzivke i 29. igračice svijeta Viktorije Pavlovič u prvom dvoboju. </p>
<p>Loša praksa, međutim, postaju problemi s putovanjima naših reprezentativnih vrsta. </p>
<p>- U našem su savezu imali informaciju da nam za ulazak u Bjelorusiju nisu potrebne vize, već samo priglašenije (pozivnica) organizatora, no kad smo sletjeli u Minsk tražili su nas vize! Satima smo čekali u hladnoj prostoriji dok taj problem nije riješen. Nakon toga smo otišli u hladan hotel, a hladno je, samo 12-13 stupnjeva, bilo i u dvorani u kojoj smo igrali. Zvao sam našeg predsjednika Munivranu (koji je, inače, i potpredsjednik Europskoga stolnoteniskog saveza, op. a.), no rekao mi je da je ETTU u propozicijama natjecanja zaboravio navesti minimalnu temperaturu u dvoranama u kojima se igraju susreti, pa moramo igrati. Pobijedili smo, ali sve su se igračice razboljele, izvijestio je izbornik naše reprezentacije Neven Cegnar. </p>
<p>• Sada smo vrlo blizu drugom mjestu u skupini i željenom položaju nositelja na predstojećem europskom prvenstvu?</p>
<p>- Mislim da smo vrlo blizu i prvom mjestu, pobijedimo li 5. studenoga kod kuće Slovakinje. Ne vjerujem, naime, da Njemice mogu pobijediti Bjelorusiju, zaključio je Cegnar.</p>
<p>Njemice su, inače, u 2. kolu pobijedile kod kuće Slovačku sa 3-1.</p>
<p>• BJELORUSIJA - HRVATSKA 1-3</p>
<p>Vi. Pavlovič - Bakula 6-11, 11-6, 14-16, 11-9, 9-11, Ve. Pavlovič - Boroš 9-11, 8-11, 6-11, Kostrjomina - Vaida 11-6, 9-11, 11-9, 5-11, 11-3, Vi. Pavlovič - Boroš 11-13, 1-11, 14-12, 8-11.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Vijeće sigurnosti: Misija UN-a na Prevlaci do 15. prosinca, povlačenje počinje odmah </p>
<p>NEW YORK, 11. listopada </p>
<p> - Vijeće sigurnosti UN-a u petak je u New Yorku odlučilo o »zadnjem produljenju« misije vojnih promatrača na Prevlaci (UNMOP) do 15. prosinca ove godine. U jednoglasno usvojenoj rezoluciji kaže se da Vijeće »ovlašćuje UNMOP da nastavi nadzirati demilitarizirano područje poluotoka Prevlake u posljednjem produljenju svojega mandata do 15. prosinca 2002. godine«.</p>
<p> Vijeće također od glavnog tajnika UN-a Kofija Annana traži da obavi pripreme za okončanje rada vojnih promatrača »postupno smanjujući njihov broj« do isteka mandata, u skaldu sa »stabilnim i mirnim stanjem« na terenu i s obzirom na normalizaciju odnosa Hrvatske i SRJ.</p>
<p>»Rezolucija Vijeća sigurnosti potpuno je jasna i nedvosmislena da UNMOP mora napustiti Prevlaku do 15. prosinca a s postupnim povlačenjem počinju odmah«, kazao je u petak za Hinu hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović. »Prvi put od samostalnosti, Hrvatska će ostvariti punu kontrolu nad cjelokupnim svojim teritorijem«, istaknuo je, dodavši da time prestaje razdoblje »osporavanja hrvatskih granica«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Jimmy Carter dobitnik Nobelove nagrade za mir </p>
<p>OSLO, 11. listopada</p>
<p> - Bivši američki predsjednik Jimmy Carter dobio je u petak Nobelovu nagradu za mir za 2002. za »desetljeća neumornoga traženja miroljubivih rješenja međunarodnih sukoba«, objavljeno je u Oslu.</p>
<p> Norveški Nobelov odbor još je pohvalio 78-godišnjega Cartera zbog truda uloženog »u borbu za demokraciju i ljudska prava, kao i u unapređenje gospodarskog i socijalnog razvoja«.</p>
<p> Jimmy Carter primit će Nobelovo odličje i 1,08 milijuna dolara gotovine 10. prosinca u Oslu. »Tijekom predsjedničkog mandata (od 1977. do 1981.) Carterovo posredovanje bilo je presudno za izraelsko-egipatski sporazum iz Camp Davida, što je već samo dovoljno da dobije Nobelovu nagradu za mir«, navodi se u priopćenju Nobelova odbora. »U vrijeme hladnoga rata između Istoka i Zapada, on je obnovio mišljenje o važnosti ljudskih prava u međunarodnoj politici«, dodaje se u priopćenju. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Od kralja kikirikija do nobelovca za mir </p>
<p>Odluka da se ovogodišnja Nobelova nagrada za mir dodijeli bivšem američkom predsjedniku Jimmyju Carteru tumači se i kao snažna poruka Washingtonu da ne ulazi u jednostrani rat s Irakom / I Carter je nedavno rekao da bi napad bio »tragična i skupa pogreška« </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - »Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir otišla je u prave ruke. Carter je čovjek mira za razliku od ratobornih Busha i Blaira«, neki su od prvih komentara na vijest da je bivši američki predsjednik Jimmy Carter dobio Nobelovu nagradu za mir.</p>
<p>Istodobno, političari i mediji naglašavaju kako je Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir Carterovim izborom uputio i snažnu poruku Washingtonu koji se priprema za napad na Irak. I sam Carter nedavno je rekao da bi Sjedinjenje Države počinile »tragičnu i skupu pogrešku« da napadnu Irak bez podrške Ujedinjenih naroda. </p>
<p>Borba za demokraciju i ljudska prava </p>
<p>Hvaleći Cartera »zbog neumornih nastojanja da nađe mirna rješenja za međunarodne sukobe, te zbog poticanja demokracije i ljudskih prava i borbe protiv bolesti i siromaštva«, Nobelov komitet je naglasio: »Tijekom predsjedničkog mandata (1977. do 1981.) Carterovo posredovanje bilo je presudno za izraelsko-egipatski sporazum iz Camp Davida. Već i to bilo bi dovoljno da dobije Nobelovu nagradu za mir«</p>
<p>Doista, premda su svi priznali Carterovu uloge u potpisivanju mirovnog sporazuma u Camp Davidu 1978., kojim je Egipat formalno priznao državu Izrael, te su godine Nobelovu nagradu za mir podijelili tadašnji egipatski predsjednik Anwar el Sadat i izraelski premijer Menachem Begin.</p>
<p>No, nisu svi njegovi vanjskopolitički potezi ocijenjeni kao uspješni. Kritičari mu spočitavaju pasivnost prilikom sovjetske invazije na Afganistan te neuspjeli pokušaj spašavanja 63 Amerikanaca u Iranu.</p>
<p> Reputacija poštenog, ali slabog predsjednika </p>
<p>Uz to, na unutarnjopolitičkom planu, njegov je mandat bio opterećen naftnom krizom, te visokom inflacijom i nezaposlenošću. Zbog svega toga nije izabran i drugi put za predsjednika. </p>
<p>U Bijelu kuću došao je kao 39. predsjednik, oboružan parolom »Vjerujte mi«. Imao je reputaciju poštenog čovjeka, ali kasnije je, zbog oklijevanja u donošenju odluka i krivih poteza dobio etiketu »neodlučnog predsjednika«. </p>
<p>Rođen u Plainsu (država Georgia) 1924., Carter je nakon smrti svog oca 1953. preuzeo obiteljski posao uzgoja kikirikija. Političku je karijeru počeo 1962. kandidirajući se za Senat države Georgije, a 1977. postao je predsjednik SAD-a. Mnogi kažu da je daleko dogurao: Od kralja kikirikija do američkog predsjednika, a sada i nobelovca.</p>
<p>Većina promatrača suglasna je da se pokazao dobrim pregovaračem u svjetskim krizama - od Srednjeg istoka, Etiopije, Kolumbije, Sudana, Kube, Bosne i Hercegovine, dviju Koreja ... Njegov je doprinos mirnom rješavanju svjetskih problema priznao i kubanski predsjednik Fidel Castro, pozvavši ga u posjet u svibnju ove godine i dopustivši mu da u medijski vrlo praćenom posjetu javno kritizira havanski režim za kršenje ljudskih prava.</p>
<p>Premda uglavnom ocijenjen kao »slab predsjednik«, posljednjih je godina uvažavan kao čovjek koji na čelu Carterova centra za mir, ima važnu globalnu ulogu za promicanje mira. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bushu odriješene ruke za napad na Irak</p>
<p>Bushu se predlaže, ali ne zahtijeva, da u svojim akcijama surađuje s UN-om</p>
<p>LONDON, 11. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američki Kongres izglasao je rezoluciju koja predsjedniku Georgeu Bushu daje sve ovlasti da krene u rat protiv Iraka. I Predstavnički dom i Senat glasali su velikom većinom za spomenuti dokument. On daje zeleno svjetlo predsjedniku da upotrijebi američke vojne snage za provedbu UN-ovih rezolucija koje nalažu Saddamu Husseinu da se mora razoružati. Dokument također predlaže - ali ne zahtijeva - da predsjednik SAD u svojim akcijama surađuje s UN-om. </p>
<p>Nakon što je rezoluciju kasno u četvrtak prihvatio Predstavnički dom (sa 296 glasova za i 133 protiv), u petak ju je odobrio i Senat (sa 77 glasova za naspram 23 protiv). U oba tijela, za dokument je, skupa s Bushovim republikancima, glasalo i dosta demokrata. Predstavnik demokratske većine u Senatu Tom Daschle izazvao je uoči glasovanja senzaciju svojom najavom da će i on poduprijeti ratnu rezoluciju koji se ranije oštro protivio. Daschle je ustvrdio kako je sada »važno da Amerika govori jednim glasom«. Dio demokrata vjerojatno je bio motiviran željom da se solidarizira s nacionalnim vodstvom u kriznom trenutku. </p>
<p>BBC međutim analizira da dio njih jednostavno nije bio u stanju usprotiviti se predsjedniku SAD u pitanju nacionalne sigurnosti, u trenutku kad je do američkih srednjoročnih izbora tek mjesec dana. </p>
<p>Protivnici vojne akcije na kraju su ostali u manjini, među njima i demokratski senator Robert Byrd, jedan od najglasnijih kritičara mogućeg rata protiv Saddama Husseina. Byrd je optužio Kongres da predsjedniku daje »neograničene ovlasti«, te da američke sinove i kćeri šalje »da umru u ratu u stranoj zemlji«. George Bush je nakon glasovanja u oba doma izjavio da je Kongres »uputio jasnu poruku međunarodnoj zajednici i Vijeću sigurnosti UN-a«. Dodao je da »Saddam Hussein i njegov nezakoniti režim znače ozbiljnu prijetnju regiji, svijetu i SAD-u. Neaktivnost nije opcija, razoružanje je obaveza«, kazao je američki predsjednik. </p>
<p>Izglasana rezolucija daje Georgeu Bushu široka ovlaštenja u korištenju vojne sile radi obrane Sjedinjenih Država od Saddamove »stalne prijetnje«. Uoči glasanja u Kongresu, CIA je objavila svoje analize u kojima se tvrdi da je irački diktator zapravo opasniji ako se protiv njega potegne sila, nego ako ga se pušta na miru. No, članovi Predstavničkog doma i Senata u velikom su broju odlučili ignorirati takvu interpretaciju, prihvativši liniju predsjednika Busha kako je iračku prijetnju nemoguće ignorirati. Kao ustupak demokratima, koji su prema ratnom projektu ipak suzdržaniji od republikanaca, novoizglasana rezolucija poziva da se najprije pokušaju upotrijebiti sva diplomatska i miroljubiva sredstva. Prije - ili odmah nakon što nego naredi rat - predsjednik mora posvjedočiti pred Kongresom da su ona bila iscrpljena. Rezolucija također nalaže Bushu da svakih 60 dana mora izvijesti Kongres, ukoliko krene u vojnu akciju protiv Saddama. </p>
<p>Sve oči uprte su sada u Vijeće sigurnosti. Ostaje da se vidi kakav će dojam nova američka rezolucija ostaviti na to tijelo. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Aziz: Irak spreman za američki udar</p>
<p>BEJRUT, 11. listopada</p>
<p> - Zamjenik iračkoga premijera Tariq Aziz u petak je rekao da je njegova zemlja spremna za mogući napad jer je američki predsjednik George W. Bush dobio od Kongresa mandat za eventualni udar na Irak.</p>
<p> »Nisam iznenađen tom odlukom«, rekao je Aziz novinarima nakon susreta s libanonoskim predsjednikom Emileom Lahoudom. »Mi ne određujemo tajming, ali dogodi li se to i za jedan sat, mi smo spremni«, rekao je. Aziz je u posjetu Siriji i Libanonu gdje pokušava pridobiti arapsku podršku u osudi eventualnoga napada. Prema njegovim riječima, tvrdnje Washingtona da Irak razvija oružje za masovno uništavanje samo su izgovor američke ambicije da dominira regijom i zaprijeti svim Arapima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Blair nije dobio Putinovu podršku za rat protiv Iraka</p>
<p>Ruski predsjednik nije podržao donošenje nove rezolucije o Iraku, ali je dopustio ipak mogućnost da se postojeća rezolucija dopuni stvaranjem uvjeta za učinkovitiji rad međunarodnih inspektora </p>
<p>MOSKVA, 11. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako su se u Londonu i Washingtonu potajno nadali, britanski premijer Tony Blair nije na pregovorima u Moskvi dobio podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina za angloamerički ratni plan svrgavanja Saddama Husseina.</p>
<p> U petak nakon završenih pregovora s Blairom u podmoskovskoj rezidenciji Zavidovo, Vladimir Putin je na konferenciji za novinare izjavio da »nema formalnih ni pravnih razloga za donošenje nove rezolucije o Iraku«. Jer Bagdad je pristao da bez ikakvih uvjeta primi međunarodne vojne inspektore. A upravo cilj Blairovog dolaska i u Moskvu i pregovora s Putinom bio je da ruskog predsjednika pridobije za prijedlog nove angloameričke rezolucije o Iraku prema kojoj bi Washington i London dobili pravo »automatske primjene sile« protiv Bagdada. </p>
<p>Štoviše, Putin je u petak ponovio da Moskva ne raspolaže uvjerljivim dokazima da Irak ima nuklearno ili bilo koje drugo oružje za masovno uništavanje. Pritom je dodao da takve dokaze protiv Iraka Rusija nije dobila ni od svojih zapadnih partnera. No, svog prijatelja Tonyja Blaira koji je u Moskvu doputovao sa suprugom Cherry, Putin ipak nije ispratio potpuno »praznih ruku«.</p>
<p>Nije podržao donošenje nove angloameričke rezolucije, ali je dopustio ipak mogućnost da se postojeća rezolucija o Iraku dopuni stvaranjem uvjeta za učinkovitiji rad međunarodnih inspektora u Iraku. A taj je svoj ustupak objasnio sljedećim riječima: »Dokaza da Irak ima nuklearno ili neko drugo oružje masovnog uništavanja nema, ali ima sumnje. Upravo zbog tih sumnji i Rusija traži da se međunarodni vojni inspektori vrate u Irak i da im se omogući nesmetano djelovanje«. </p>
<p>Tim ustupkom Putin se praktički vješto izvukao iz diplomatski složene situacije u kojoj se zbog Iraka Rusija nalazi. S jedne strane ruski predsjednik ne želi kvariti svoje odnose s Washingtonom i Londonom, ali davanjem podrške angloameričkim planovima o Iraku značilo bi praktički ostaviti na »cjedilu« njemačkog kancelara i prijatelja Gerharda Schrödera koji se kategorički protivi vojnoj intervenciji protiv Iraka. Osim toga tu je i francuski predsjednik Jacques Chirac koji je predložio Vijeću sigurnosti rezoluciju koja za razliku od angloameričke ne predviđa »pravo automatske primjene sile«.</p>
<p> Napokon, davanjem podrške angloameričkom planu protiv Iraka, Putin bi istupio i protivno raspoloženju javnosti svoje zemlje. Uoči »blic posjeta« Tonyja Blaira Moskvi u Rusiji je provedeno istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da samo dva posto građana drži da Moskva treba dati podršku Washingtonu u sporu s Irakom.</p>
<p>Istovremeno, 44 posto Rusa traži da njihova zemlja ponudi svoj prijedlog za diplomatsko rješenje krize, 33 posto smatra da se Rusija uopće ne treba miješati u taj sukob, a četiri posto da bi njihova zemlja trebala stati na stranu Iraka. </p>
<p>Uoči Blairovog dolaska u Moskvu zapadni i domaći promatrači špekulirali su da će britanski i ruski predsjednik na pregovorima »trgovati« o Iraku. Posebno stoga što je već prije dolaska u Moskvu Blair u Londonu davao izjave u kojima je podržao rusko vojno rješavanje situacije u buntovnoj Čečeniji i u kojoj je, među ostalim, priznao da u slučaju angloameričke vojne intervencije protiv Bagdada, Rusiji zapadni partneri trebaju priznati njezine »ekonomske interese u Iraku«.</p>
<p> Međutim, nakon završenih pregovora Putin je kategorički opovrgao da je na njima bilo trgovine oko ruskog stajališta o Iraku. No, sa zadovoljstvom je obznanio da je za vrijeme pregovora Tony Blair podržao i ruski stav oko rješavanja problema kretanja stanovništva Kalinjingradske oblasti u unutrašnjost Rusije nakon što će ta oblast primanjem Litve i Poljske u Europsku uniju praktički biti okružena schengenskim režimom.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Straw: EU treba pravog predsjednika i ustav</p>
<p>LONDON, 11. listopada</p>
<p> - Europska unija treba i ustav i predsjednika, smatra britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw. U članku u najnovijem broju časopisa Economist, Straw kritizira niz međunarodnih sporazuma koji predstavljaju zakonske temelje Europske unije, neku vrst ustava. »Nema smisla čitati europske sporazume u nadi da ćete ih razumjeti«, tvrdi on. »I dok su praktična postignuća EU velika, njezini sporazumi padaju na gotovo svim testovima jasnoće i kratkoće. Složeni tekstovi koji se preklapaju najbolji su pokazatelj zašto EU treba jedan koherentan ustav«, piše Straw. »Ustav bi trebao počinjati sa samo nekoliko redaka, izložiti što je to EU - unija suverenih država koje su odlučile udružiti dio svoje suverenosti kako bi osigurale mir i prosperitet u Europi i svijetu«, smatra on. Ustav bi se trebao baviti i pitanjima kao što su prekogranični kriminal i azil i nalagati »odlučnu zajedničku akciju protiv ilegalne imigracije i kriminala«, nastavlja Straw. Britanija namjerava iznijeti nacrt europskog ustava, čiji je autor britanski akademik, profesor Alan Dashwood, ali ga neće predložiti kao vladin dokument. Straw smatra i da bi EU trebala imati pravog predsjednika. Europsko vijeće trebalo bi dogovarati »stratešku agendu«, no ometa ga činjenica što mu je predsjedništvo rotirajuće. »U potpunosti podržavam prijedlog francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da je potrebno uvesti dužnost predsjednika Europskog vijeća, kojeg bi birali i koji bi bio odgovoran čelnicima vlada« zemalja članica EU, piše Straw. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Washingtonski snajperist i dalje ubija </p>
<p>WASHINGTON, 11. listopada </p>
<p> - Na benzinskoj crpki južno od Washingtona u petak oko 9.30 sati po mjesnom vremenu iz vatrenog oružja smrtno je ranjen neimenovani muškarac. Umro je na putu u bolnicu, izjavio je Howard Smith, šerif u Spotsylvaniji. </p>
<p> Posljednja žrtva washingtonskog serijskog ubojice-snajperista crnac je srednjih godina koji se zatekao na crpki kod Fredercksburga u s Virginiji, niti 30 km južno od Washingtona. Neposredno uz ubijenoga koji je stajao uz crpku, u automobilu je sjedila njegova žena. Policija prvi put kaže da ima podrobne izjave brojnih očevidaca. Potpunije je opisano vozilo koje je opaženo da žurno odlazi s mjesta zločina. »U njemu su bila dvojica muškaraca«, potvrdio je šerif Smith. </p>
<p> Policija je vrlo brzo blokirala glavnu autocestu 95, koji povezuje cijelu istočnu obalu SAD od kanadske granice do vrha Floride, još dvije autoceste i sve okolne ceste.</p>
<p> Prenose se izjave svjedoka da je s mjesta zločina odjurio bijeli kombi »chevrolet« na kojem je ispisano »Total Recall«. To je naziv tvrtke koja se bavi prodajom školskog pribora, udžbenika i drugih potrepština, ali i naslov filma znanstvene fantastike u kojem je nastupao Arnold Schwartzenegger. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Novi hrvatski preporod i poučna »Priča u priči«</p>
<p>Osvrnula bih se na emisiju HRT-a »Priča u priči«, emitiranoj u četvrtak,10. listopada 2002., autorice Kornelije Benyovsky. Ta je emisija nešto doista novo u hrvatskoj televizijskoj produkciji. Pozabaviti se onako ozbiljno najvećom hrvatskom zabludom - ljepotom zemlje - zaslužuje svaku pohvalu.</p>
<p> Naime, Hrvatska je uistinu lijepa, ali kao što u emisiji kažu, izgleda da je bila lijepa dok je se sadašnji naraštaji nisu dohvatili.</p>
<p> Još je pohvalnije što autorica poziva na žurnu promjenu odnosa spram baštine. Ovakvim emisijama televizija uvelike pridonosi preodgoju hrvatskih građana kako bi im se nacionalni ponos temeljio na istinskim (stvarnim) vrijednostima, a ne na pričama iz duboke prošlosti. Sve čestitke autorici! </p>
<p>U istom smjeru djeluje i redakcija koju vodi gosp. Pavlovsky sa svojim emisijama o hrvatskoj kulturnoj baštini, čime se program HRT-a prometnuo u nositelja novoga hrvatskog preporoda. </p>
<p>Nadamo se da će iz njega Hrvatska izići ozbiljnija i odgojenija. </p>
<p>IVANA KURTOVIĆ, prof. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vlada i ne zna što je život u potpunoj bijedi</p>
<p>Nedavno je na sjednici Vlade bilo govora o kriterijima siromaštva u Hrvatskoj, subjektivnog i objektivnog! Po studioznom izlaganju ministra socijalne skrbi, deset posto od ukupnog broja stanovništva može se smatrati sirotinjom, što znači da više od 400.000 ljudi živi ispod praga egzistencijalnog minimuma. To bi, dakle, bilo »objektivno siromaštvo«.</p>
<p>U isto vrijeme fra Ante Klarić, gvardijan kninski, već u nekoliko navrata preko medija vapi za pomoći, u brašnu, jer su se iscrpile zalihe tamošnjeg Caritasa, skladišta zjape sablasno prazna. A radi se o približno dvije tisuće obitelji iz BiH, po drugi put prognanih Drvarčana, ali iz ostalih dijelova BiH. Ti ljudi su smješteni, koje li ironije, u Golubiću, gdje su Martićevci imali svoje ratne pripreme za progon Hrvata, gdje je bio njihov centar za vojnu obuku! Higijenski i ostali uvjeti normalnog ljudskog življenja znatno su ispod bilo kojeg praga civiliziranog društva, u čije se ime neki naši političari tako ponosno zaklinju! Na ovo razmišljanje potakao me nedavni sastanak jedne humanitarne udruge, »Hrvatska žena u Omišu«, koja je organizirala prikupljanje pomoći upravo za nesretnike iz Knina! Iz Knina poručuju da im najviše nedostaje brašna. Koje li ironije, a pšenica nam nikad bolje nije rodila, puni su je silosi, pa smo ju primorani izvoziti u pola cijene. U Kninu postoji veliki mlin, pa bi se moglo u Knin poslati i žito u zrnu, oni će ga već sami samljeti, samo da ne skapaju od gladi na pragu civilizacije!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Omiš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Razbijen značajan kanal »Balkanske rute«</p>
<p>Zaplijenjeno 19 kilograma heroina vrijednoga 500 tisuća eura / Uhićeno pet članova »zločinačke organizacije«, a jedan je u bijegu / Akcija provedena u suradnji s Interpolom i policijama susjednih zemalja</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Hrvatska je policija zapljenom 19 kilograma heroina na Bregani u četvrtak prekinula jedan od kanala »balkanske rute« kojom se droga preko država bivše Jugoslavije šverca s istoka u zemlje zapadne Europe, izjavio je u petak načelnik MUP-ova odjela za droge, Darko Dundović. Akcija je izvedena u suradnji s Interpolom i policijama nekoliko zemalja regije, dodao je. </p>
<p>Kako je rečeno na konferenciji za novinare, kojoj su prisustvovali i šef Uskoka Željko Žganjer te načelnik Odjela za droge PUZ-a Zoran Babić, u višemjesečnoj akciji, koja je rezultirala zapljenom droge i uhićenjem pet osoba, sudjelovali su službenici Odjela kriminaliteta droga PU zagrebačke i Uprave kriminalističke policije MUP-a, a svoj je obol dao i Uskok. </p>
<p>Kako je priopćeno, na graničnom je prijelazu uhićena jedna osoba (hrvatski državljanin), a nakon toga je uhićeno još četvoro »hrvatskih državljana« od kojih je dvoje albanske narodnosti. Među uhićenima je i jedna žena. Jedan makedonski državljanin, albanske narodnosti, još je u bijegu.</p>
<p>Policija je pretragom sedam stanova, jednoga poslovnog prostora i pet osobnih automobila pronašla i automatski pištolj »skorpion«, pištolj CZ M57 TT, veću količinu streljiva, više krivotvorenih isprava i korespondenciju s upisanim rutama krijumčarenja. Isto tako oduzeta je i dokumentacija tvrtke organizatora krijumčarenja jer se sumnja da je on preko svoje privatne tvrtke »prao« novac zarađen prodajom droge. </p>
<p>Načelnik Dundović istaknuo je kako je naša policija za ovu uspješnu akciju već dobila brojne čestitke policija susjednih zemalja. Također je kazao kako su se u operaciji posebno istakli službenici PU zagrebačke. Svih petero uhićenih privedeno je u četvrtak popodne istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu zbog sumnje za krijumčarenje droge i udruživanje u zločinačku organizaciju.</p>
<p>Policija je objavila da je zaplijenjena droga 41-postotne čistoće, čime u uličnoj prodaji doseže vrijednost od oko 500 tisuća eura.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kronologija zapljena većih količina heroina u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Unazad gotovo 12 godina u Hrvatskoj su zabilježene ove veće zapljene heroina: </p>
<p>- 18. ožujka na graničnom prijelazu Slavonski Brod-Bosanski Brod hrvatski su carinici pronašli 9,5 kilograma heroina, vrijednoga više od tri milijuna eura, u automobilu 29-godišnjeg slovenskog državljanina;</p>
<p>- 19. rujna zagrebačka je policija zaplijenila u Velikoj Gorici 805 grama heroina i uhitila trojicu preprodavača;</p>
<p>- 29. siječnja zadarska je policija zaplijenila 4,5 kilograma heroina i uhitila dvije osobe;</p>
<p>- 20. rujna u središtu Nove Gradiške zaplijenjeno 895,6 grama heroina, uhićena četvorica preprodavača;</p>
<p>- 12. studenoga u zagrebačkom naselju Malešnici zaplijenjeno gotovo tri kilograma heroina iznimne čistoće, vrijednoga više od milijun eura. U akciji uhićena tri hrvatska i jedan slovenski državljanin.</p>
<p>- 16. srpnja u Koprivnici zaplijenjen kilogram i 11 grama heroina, trojica uhićena;</p>
<p>- 14. siječnja u hotelskoj sobi u Zagrebu kod nizozemskog državljanina policija pronašla kilogram i 24 grama heroina, a sljedećeg dana kod druge dvojice Nizozemaca još 997 grama. U oba slučaja riječ je bila o heroinu gotovo 88-postotne čistoće. Heroin takve čistoće do tada nije zaplijenjen u Hrvatskoj;</p>
<p>- 1. kolovoza pronađeno 38 kilograma heroina u automobilu koji je zaustavljen na policijskom punktu blizu Kalinovca, dva kilometra od Đurđevca. </p>
<p>Akcija provedena u suradnji hrvatske i slovenske policije, koja je u Ljubljani uhitila dvoje organizatora krijumčarskog lanca;</p>
<p>- 20. studenoga u stanu jednog Splićanina pronađeno 2,79 kilograma heroina;</p>
<p>- 17. svibnja na graničnom prijelazu Donji Miholjac u automobilu dvojice Splićana otkriveno oko dva kilograma heroina;</p>
<p>- 23. veljače zagrebačka policija uhitila četvoricu preprodavača kod kojih je pronađeno pet kilograma heroina, vrijednosti pola milijuna njemačkih maraka. Skupina je zatečena u jednom od zagrebačkih hotela u kojem su heroin namjeravali predati novom kupcu;</p>
<p>- 10. lipnja zagrebačka policija u središtu Zagreba uhitila tri osobe albanske narodnosti, od kojih su dvije hrvatski a jedna jugoslavenski državljanin. Kod njih je pronađeno više od 1,5 kilogram heroina.</p>
<p>- 3. lipnja zaplijenjeno 2,5 kilograma heroina visoke kvalitete. Akcija je pripremana u suradnji s njemačkom kriminalističkom policijom, a uhićeno je više osoba.</p>
<p>- 20. listopada hrvatska policija, u suradnji sa slovenskom i talijanskom policijom, u privatnoj kući u Puli pronašla 43 kilograma heroina. Tri dana prije, na graničnom prijelazu između Slovenije i Italije, talijanska policija pronašla je u automobilu pulskih oznaka 12 kilograma heroina. U tim su akcijama uhićena po dvojica turskih i jugoslavenskih državljana te jedan hrvatski. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Silovana dvanaestogodišnja djevojčica</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Dvanaestogodišnja je djevojčica silovana u četvrtak oko 19, 30 sati u Novom Zagrebu, u naselju Lanište, dok se vraćala iz škole.</p>
<p>Kako je priopćeno u petak u PU zagrebačkoj, djevojčici je s leđa prišao nepoznat muškarac u trenutku dok je ulazila u zgradu, stavio joj ruku na usta i odvukao je u grmlje, gdje ju je silovao. Djevojčica je zadobila niz hematoma po tijelu i glavi.</p>
<p>Policija sumnja da je silovatelj sedamnaestogodišnjak smeđe kose. Očekuje se da bi policiaj mogla u razgovoru s djecom iz škole doći do korisnih informacija. Foto-robot počinitelja nije još izrađen, jer se s djevojčicom još se nije moglo razgovarati.</p>
<p>Glasnogovornica PUZ-a, Stanka Saraja, napominje da policija obilazi takva neosvjetljena mjesta, ali ih je u gradu previše, pa se ukazuje i gradskim vlastima da se riješi taj problem »mraka«. Upozoravaju se i roditelji da prate djecu, te djecu da hodaju u grupi. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mrkonjiću šest godina zatvora, Nišandžiću godinu i pol, a Matanoviću dvije</p>
<p>SPLIT, 11. listopada</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom splitskoga Županijskog suda proglašeni su krivim Dragan Mrkonjić (30) za sudjelovanje u pljački milijun maraka iz kuće, sada pokojnoga, splitskog poduzetnika Ivana Zorice, u travnju 2000. godine, a Dean Nišandžić (30) i Miro Matanović (33) za pomaganje u počinjenju toga kaznenog djela.</p>
<p>Odlukom sudskog vijeća Mrkonjić je osuđen na šest godina zatvora, Nišandžić na godinu i pol, a Matanović na dvije.</p>
<p>Prema optužnici, Mrkonjić je 7. travnja 2000. godine oko 8,15 sati, naoružan pištoljima i »lisicama«, u društvu još uvijek nepoznate ženske osobe i dvojice maskiranih muškaraca, opljačkao poduzetnika Zoricu. On i nepoznata žena najprije su pozvonili na vrata Zoričine kuće. Otvorila je njegova supruga Mara, a oni su se predstavili kao inkasatori struje rekavši joj da će otčitati brojilo. Kada ih je pustila u kuću, izvadili su pištolje i na pod bacili i Maru i njezinu kćer Jelenu, vezali ih lisicama i ljepljivim trakama. Potom su ušli maskirani muškarci, pretraživali su stan i nogama udarali majku i kćeku. Novac su pronašli skriven u krevetu u spavaćoj sobi, u aktovci, a uzeli su i nakit te štedne knjižice načinivši štetu veću od četiri milijuna kuna.</p>
<p>Potom su preko motela Plitvice novac odnijeli u Austriju, gdje su ga i potrošili. Nišandžić i Matanović sudjelovali su u prebacivanju novca iz Hrvatske u Austriju tako što je Nišandžić prenio 250.000 njemačkih maraka, a ostatak Matanović i Mrkonjić.</p>
<p> »Još ostaje narezjašnjeno tko je sve sudjelovao u pljački. U ovom postupku prevladali su iskazi jer su pljačkaši nosili rukavice, pa na mjestu zločina nisu ostavili nikakav materijalni trag«, obrazlažući presudu kazao je predsjednik sudskog vijeća sudac Slavko Lozina. Prema njegovim riječima, krunski je iskaz dala Mara Zorica, koja je na glavnoj raspravi prepoznala Mrkonjića kao »inkasatora«. Vijeće smatra i kako je Nišandžićev iskaz bio vodilja, iako on u njemu nikoga izravno ne tereti. Za to je, pojasnio je sudac Lozina, bio nagrađen pri odmjeravanju kazne.</p>
<p>Odlukom sudskog vijeća Nišandžiću i Matanoviću ukinut je pritvor. Nišandžiću se u dosuđenu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru od 25. ožujka prošle godine, a Matanoviću od 31. listopada. Mrkonjiću, koji je u pritvoru od 8. studenoga prošle godine, pritvor je produljen do pravomoćnosti presude.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Božo Hitler osuđen na pet mjeseci zatvora zbog posjedovanja heroina</p>
<p>ZADAR, 11. listopada</p>
<p> - Božidar Gaćina u petak je na Županijskom sudu u Zadru nepravomoćno osuđen na pet mjeseci zatvora zbog posjedovanja heroina. Sudac Branimir Zorica, zbog nedostatka dokaza, na sudskoj je raspravi zaključio da droga koju je Gaćina imao uza se nije bila namijenjena preprodaji. </p>
<p>Božidar Gaćina, javnosti poznat po nadimku Božo Hitler, priveden je potkraj kolovoza u PU zadarsku pod sumnjom da je posjedovao manju količinu heroina namijenjenu preprodaji. U stanu u kojem Gaćina živi kao podstanar, u Ulici Antuna Gustava Matoša, policija je pronašla dva paketića heroina, a druga su se dva paketića nalazila u prtljažniku njegova automobila. Droga je bila zapakirana u gumenim balonima, a Gaćina je posjedovao nešto više od grama heroina. </p>
<p>Tužitelj Radovan Marjanović pozvao je za svjedoka na sudsku raspravu Josu Bubnjara (35), policajca koji je Božidara Gaćinu 26. kolovoza ove godine zaustavio na semaforu u Ulici J. J. Strossmayera.</p>
<p>»Poslali su me da pratim Božidara Gaćinu jer nam je već dulje vrijeme poznat kao diler. Kad sam stigao do njegove kuće, vidio sam kako nešto stavlja u prtljažnik svog automobila, pa sam na motociklu krenuo za njim. Zaustavio se na semaforu, a ja sam mu prišao i rekao da iziđe iz automobila«, rekao je Joso Bubnjar.</p>
<p>»Uzao sam mu ključeve, no on se zatvorio unutra i počeo gutati paketić heroina. Pozvao sam kolege u pomoć, te smo ga nakon nekoliko minuta nagovorili da mirno iziđe iz automobila, što je on i učinio. Međutim, paketić heroina već je bio progutao«, izjavio je Bubnjar.</p>
<p> Prema nalazu vještakinje Vesne Franić, Božidar Gaćina je ovisnik o heroinu već 25 godina, a kada je počinio kazneno djelo, bio je ubrojiv. Nakon uhićenja rendgenskim snimkom u njegovu tijelu nije pronađeno nikakvo strano tijelo koje bi upućivalo na to da je Gaćina neposredno prije uhićenja progutao paketić heroina. </p>
<p>»Da sam progutao paketić, sigurno ne bih ostao živ jer bi me takva količina droge ubila. Drogu sam imao isključivo za svoje potrebe i nisam je namjeravao prodati. Kada me dotični policajac Joso Bubnjar zaustavio na semaforu, počeo me gušiti, te sam se od straha da me ne zadavi zaključao u automobil. Nekoliko sam minuta pokušavao doći do zraka i nisam gutao nikakav paketić«, branio se Gaćina, uz napomenu kako Bubnjar već duže vrijeme proganja njega i njegovu ženu Vesnu Gaćinu, kojoj je nedavno po drugi put odgođeno suđenje na Županijskom sudu u Zadru. </p>
<p>Ujedno, Gaćina je objasnio kako je drogu skrivao u balone ne zbog preprodaje, nego zbog toga što drogu već godinama ne uzima intravenozno, nego ušmrkavanjem: »Bilo me strah da se droga ne smoči. Kad je mokra, ja je ne mogu ušmrkati.« </p>
<p>Prije čitanja presude Božidar Gaćina je ispred sudnice vikao na novinare te je od suca tražio njihovo izuzeće u sudnici budući da mu »smeta i šteti« njihovo »spektakularno pisanje«. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Avionom od Zagreba do Dubrovnika za sto kuna </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - S početkom zimskog reda letenja, 27. listopada, hrvatski zračni prijevoznik Croatia Airlines uvodi novi tarifni model i jeftinije cijene prijevoza u domaćem prometu. </p>
<p>»Naš je cilj koliko je moguće popuniti zrakoplove. Zato putnicima nudimo mogućnost da zadovolje svoj cilj - što jeftiniju cijenu prijevoza«, istaknuo je Srećko Šimunović, novi direktor marketinga Croatia Airliensa.</p>
<p>Prema njegovim riječima, od 27. listopada sve se tarife baziraju na putovanju u jednom smjeru, gotovo da nema nikakvih ograničenja (ostanak preko vikenda, putovanje u određene dane...), a cijene su osjetno povoljnije. Primjerice, u jednom smjeru iz Zagreba za Split i Dubrovnik cijena prijevoza iznosi 100 kuna u najjeftinijoj od ukupno devet klasa, na što treba dodati aerodromske takse i PDV.</p>
<p>»Osnova svega je pojednostavljenje priče zvane putovanje zrakom. Imamo slobodne kapacitete i želimo ih popuniti, a ujedno želimo razbiti bauk oko toga da je putovanje zrakoplovom skupo«, rekao je Svemir Radmilo, direktor prodaje. »Po novom modelu vrijedi princip - tko prvi prema kartama, dobiva najjeftiniju kartu. Naime, najjeftinijih karata po 100 kuna za Dubrovnik ili Split bit će u svakom zrakoplovu ograničen broj - između 10 i 30 mjesta, ovisno o veličini zrakoplova i vremenu polaska. Tko ih prvi rezervira, sigurno će putovati po toj cijeni«, objasnio je. Prema Radmilovim riječima, »onima koji zakasne nudi se neka druga mogućnost. Tako karta po sljedećoj tarifi stoji 150, potom 230 kuna, a nakon toga se leti za 310, 320, 340, 380 ili u poslovnoj klasi po 450 kuna u jednom smjeru. Riječ je o cijenama koje vrijede za Dubrovnik dok su ostale cijene nešto niže«.</p>
<p>Mirko Tatalović, direktor yield menedžmenta hrvatskog prijevoznika, usporedio je cijene prijevoza vlakom, autobusom i zrakoplovom.</p>
<p>»Po novom sustavu, devet sati putovanja između Zagreba i Splita vlakom stoji 86,7 kuna, autobusom se vozite oko šest sati i plaćate 133 kune, dok bi put zrakoplovom po najpovoljnijoj tarifi i s plaćenom aerodromskom taksom i PDV-om trebao iznositi 183 kune i trajao bi sat vremena. Smatramo da smo do maksimuma smanjili razlike i zračni prijevoz učinili prihvatljivom opcijom«, zaključio je Tatalović. Da su se i zračne luke uključile u tu akciju spustivši svoje takse sa sadašnjih 50, odnosno 55 kuna na Zračnoj luci Zagreb, cijene prijevoza mogle su biti i povoljnije. </p>
<p>M. Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kakve izvozne poticaje očekuje gospodarstvo </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Kada je hrvatski premijer Ivica Račana na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu prilikom obraćanja hrvatskim gospodarstvenicima govorio o ekonomskoj politici za 2003. godinu, nije mogao mimoići izvoznu stagnaciju, odnosno vanjskotrgovinsku robnu razmjenu. A ona je, zna se, neuravnotežena, odnosno robni uvoz znatno je veći od izvoza. Logično je zato da se teži njezinom uravnoteženju, to jest poticanju izvoza, pa »Vlada razmišlja o mogućim novim poticajima izvozu«. </p>
<p>Uravnoteženje vanjskotrgovinske robne razmjene i poticaji za izvoz svrstani su zajedno jer je težnja da se uravnoteženje razmjene izvede većim izvozom, koji već desetak godina stagnira na vrijednosti od oko četiri milijarde dolara. </p>
<p>Kad je riječ o mogućim mjerama za poticanje izvoza, vladini dužnosnici su jasni da neće biti devalvacije kune niti izravnih poticaja izvozu. Umjesto toga, Vlada će predložiti više indirektnih mjera za poticanje izvoza.</p>
<p>Pitali smo gospodarstvenike što bi im pomoglo u izvoznim poslovima. Tako direktor Croatije - Tvornice svjetiljaka Dražen Ivanešić kaže da bi im odgovarale »niže kamate pri izvoznim poslovima« te da bi bilo dobro kad bi se »pojednostavio postupak na carini kod uvoza robe za proizvodnju za izvoz«.</p>
<p>Govoreći u ime izvoznika tekstilaca, Mirjana Gambiroža Jukić (Hrvatska gospodarska komora) naglašava kako bi izvozni poticaji dobro došli »tvornicama koje se bave lohn poslovima jer bi im to moglo popraviti bilance«. Zato bi bilo dobro da se uvede »sve ono što je uobičajeno u Europskoj uniji, da se preslika sve što se radi u EU«. Tekstilcima, kojih ima 35.700, to bi olakšalo poslovanje. </p>
<p>»U TOZ-u«, ističe direktor Dragomir Marčeta, »ponajprije bismo željeli da se uspostavi bolji tretman prema izvoznicima, zatim da se svi izvoznici tretiraju na isti način. Također želimo da se porez na dodanu vrijednost naplaćuje po mjesečnom obračunu. Odgovaralo bi nam i to da se ne sankcionira ako se samo nekoliko dana ne unesu devize iz inozemstva u zemlju. A kad je riječ o stvaranju agencije za promicanje izvoza, to je korisna inicijativa, ali važnije od toga jest da ona bude djelotvorna u radu. Naveo bih i jedno međunarodno iskustvo. Na primjer, Kina izvoznicima ne naplaćuje energente pri vanjskotrgovinskoj razmjeni i tako potiče izvoz.« </p>
<p>U velikom izvozniku Elektrokontaktu, direktor Vladimir Ferdelji kaže kako bi njima odgovaralo kad tečaj ne bi zaostajao za inflacijom. Time bi za izvezenu robu dobili više nego do sada. To bi, po njima, bio pravi poticaj izvozu. Toliko izvoznici. Sada je na potezu Vlada da odredi mjere koje će biti u interesu izvoznika. </p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Varteks predlaže strategiju izvoza tekstilnih proizvoda u Srbiju</p>
<p>VARAŽDIN/ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Varaždinska tekstilna industrija Varteks uputila je Ministarstvu gospodarstva svoju Strategiju izvoza tekstilnih proizvoda na tržište Srbije kao i tržišta drugih zemalja na području bivše Jugoslavije. U njoj predlažu uspostavljanje suradnje s tridesetak hrvatskih tekstilnih tvrtki koje bi preko Varteksovih prodavaonica nastupale na cijelom tržištu bivše Jugoslavije te traže aktivnu potporu Vlade za taj izvozni projekt, izjavio je predsjednik Uprave Varteksa Miljenko Vidaček. Vidaček je kazao kako već godinu i pol pregovaraju o vraćanju svojih prostora u Srbiji te očekuje da će taj proces uskoro završiti. Riječ je o 29 prodavaonica ukupne površine 8000 četvornih metara. Na tržištu Srbije Varteks već neko vrijeme radi analize i, kaže Vidaček, zaključili su kako unatoč tome što je zemlja siromašna 5 do 10 posto stanovništva ima kupovnu moć koja bi mogla podnijeti Varteksove cijene. Radi se o tržištu od osam milijuna stanovnika na kojem ime hrvatskih tekstilnih poduzeća još uvijek nešto znači. Prije rata, točnije 1990. godine, Varteksovi prihodi na tržištu Srbije iznosili su 15 milijuna eura, a u kompaniji ocjenjuju kako su njihovi proizvodi još interesantni tamošnjim potrošačima. No drže kako ne bi smjeli biti opterećeni s 30 posto carine, kojoj sada podliježu, te se založio za što skorije potpisivanje trgovinskog sporazuma sa Srbijom. U Vartekstu procjenjuju da bi u obnovu i modernizaciju poslovnih prostora na području bivše Jugoslavije trebalo uložiti između 6,5 i 7 milijuna eura. »Riječ je o dugoročnom projektu. Ako Vlada želi podržati izvoznu orijentaciju domaće industrije, smatram da je ovo izuzetna prilika«, izjavio je Vidaček. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Smijenjena Uprava Liburnija Riviera Hotela</p>
<p>OPATIJA, 11. listopada</p>
<p> - Od četvrtka navečer na čelu opatijskog poduzeća Liburnia Riviera Hotela d.d. više nije tročlana Uprava koju su činili predsjednik Nikica Karamarko te članovi Milovan Šepić i Mladen Petković. Nadzorni odbor za novu predsjednicu Uprave izabrao je mr. Mirjanu Mogorović, dosadašnju direktoricu Sektora kontrolinga i financija u LRH. </p>
<p>Kao razloge opoziva spomenute trojice Nadzorni odbor je naveo njihov »neprimjereni timski rad i povećanje investicija u Hotelu Ambasador«. Natječaj za novu tročlanu upravu mora biti raspisan u narednih sedam dana.</p>
<p>Opozvani Nikica Karamarko je izjavio da mu je u ovom trenutku najvažnije to što je »sačuvao čiste ruke« te dodao kako odlazi uzdignuta čela. »Cijelo vrijeme štitio sam interese većinskog vlasnika LRH, Hrvatskog fonda za privatizaciju, a s druge strane nastojao sam iznaći kvalitetno rješenje za okončanje spora između LRH i Grada Opatije oko vlasništva nad hotelima«, kazao je Karamarko, napomenuvši kako Grad Opatija »nije imao sluha« za rješenje tog spora. </p>
<p>On je potvrdio i to da je bio protiv toga da direktor novoobnovljenog Hotela Ambasador bude Mile Maruna jer je za njegovog direktorovanja taj hotel izgorio. Karamarko je posebno naglasio da je osobno izvijestio predsjednika Nadzornog odbora LRH dr. Bruna Grbca o više nepravilnosti u tom dioničkom društvu, a posebice o razlozima njegovog nepotpisivanja ugovora o prodaji lovranskog Hotela Park i Vile Magnolija, za što je pregovore vodio član Uprave Mladen Petković.</p>
<p> Još je napomenuo da se u dva navrata pravna služba LRH oglušila na traženje MUP-a da im se dostave određeni podaci o požaru u Hotelu Ambasador.</p>
<p>Nova čelnica LRH Mirjana Mogorović je izjavila da za sada ne može govoriti o razvojnim programima tog dioničkog društva, ali da će to zasigurno učiniti u narednih deset do 15 dana. I za nju jedan od ključnih problema rješavanje vlasništva nad hotelima između LRH i Grada Opatije. Ona ocjenjuje da će za okončanje tog dugogodišnjeg spora trebati podrška šire zajednice te objedinjavanje interesa LRH, Fonda za privatizaciju i Grada Opatije. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Burze: Europski indeksi ostvarili rast</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Bankarski, naftni i farmaceutski sektor u petak su predvodili nagli rast europskih indeksa, kojeg su potaknuli i izvrsni rezultati s newyorških burzi. Samo je do podneva tržišna kapitalizacija europskih dionica porasla za oko 90 milijardi eura, a pozitivan je trend prevladavao u svim sektorima jer su dioničari koristili priliku povoljne kupnje su nudile niske cijene dionica. Naime, proteklih su se dana indeksi kretali na najnižim razinama u proteklih pet odnosno šest godina.</p>
<p>Do poslijepodneva je FTSE 100 porastao 3,42 posto na 3906,3 boda, a frankfurtski DAX je dobio 4,52 posto dosegavši 2856,83 boda. Milanski MIB je na 22.064 boda bio 2,54 posto viši nego u ponedjeljak, dok je CAC 40 porastao 4,58 posto na 2856,83 bodova. Indeks najboljih europskih dionica DJ Euro Stoxx 50 dobio je 4,05 posto dosegavši 2325,1 bod. </p>
<p>U Aziji je pozitivan trend bio nešto manje izražen te je tokyjski Nikkei 225 porastao 1,07 posto na 8529,61 bod. Terminski ugovori za američke dionice u petak su nagovještavali rast newyorških indeksa nakon nagloga rasta ostvarenog dan ranije - tada je Dow Jones Industrial porastao 3,4, a tehnološki Nasdaq Composite 4,4 posto.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima u financijskom sektoru bile su britanska banka Barclay's i francuska BNP Paribas, čije su dionice skočile oko 10 posto. HVB je porasla 8,5 posto, ali slijedile su je Commerzbank i Deutsche Bank s porastom od 8 odnosno 6,5 posto. Osiguravatelji su također pratili sličan trend - Allinaz je porastao 10 posto, a reosiguravatelj München Re čak 14 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru oporavak su predvodile dionice finske Nokie koje su porasle 4 posto i francuskog Alcatela koji je skočio gotovo 8 posto. Njemačka softverska tvrtka SAP je dobila 8,5 posto, a proizvođač čipova Infineon je skočio 11 posto. Siemens je bio 5,2 posto viši. </p>
<p>Ipak, trgovci su i dalje oprezni jer očekuju nove gospodarske pokazatelje iz SAD-a, ponajprije indeks povjerenja potrošača. »Hoće li današnja tehnička korekcija cijena prerasti u stvarni oporavak cijena dionica ovisi ponajprije o povjerenju američkih potrošača«, izjavio je trgovac dionicama u WestLB Panmure u Düsseldorfu Lars Wohlers. Analitičari, pak, drže kako dugotrajniji trend rasta cijena trenutno nije moguć zbog rizika od sukoba s Irakom te još uvijek izražene zabrinutosti glede visine korporativne dobiti. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Demarš europske trojke Vladi: O suradnji s Haagom ovisi približavanje Hrvatske Uniji </p>
<p>Veleposlanici izjavili da EU s velikom zabrinutošću prati rasprave koje se u Hrvatskoj vode o slučaju generala Bobetka te konstatirali kako je puna suradnja s Haaškim sudom važna obveza svih zemalja regije, bez obzira na domaće zakonodavstvo/ Vlada neće dovesti Hrvatsku u sukob s Tribunalom i međunarodnom zajednicom riskirajući tako sankcije, međunarodnu izolaciju Hrvatske, ali i sav dosadašnji napredak koji je Hrvatska postigla, naglasio Račan/ U diplomatskim krugovima navodno može se čuti da EU razmišlja o suspenziji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Premijer Ivica Račan primio je u petak izaslanike europske trojke koji su hrvatskoj Vladi uložili demarš o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. </p>
<p>U priopćenju Ureda za odnose s javnošću Vlade navodi se da je premijer primio veleposlanike Jacquesa Wunenburgera, voditelja izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, Dimitrisa Vidourisa, grčkog veleposlanika, i Giovannija Davolija, zamjenika talijanskog veleposlanika. Na sastanku je u ime Vlade bio i ministar vanjskih poslova Tonino Picula.</p>
<p> Europska trojka, ističe se u priopćenju, iskazala je čvrst stav Europske unije i njezinu potporu radu Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije te odlučnost međunarodne zajednice da se svi optuženi za ratni zločin privedu pravdi. Predstavnici Europske unije naglasili su da Unija potiče hrvatsku Vladu na punu suradnju i nastavak poštivanja međunarodno preuzetih obveza i u slučaju optužnice protiv generala Janka Bobetka. Također su istaknuli da EU s velikom zabrinutošću prati rasprave koje se u Hrvatskoj vode o slučaju generala Bobetka, te konstatirali da je puna suradnja s Haaškim sudom važna obveza svih zemalja regije bez obzira na domaće zakonodavstvo. Naglasili su da će ta suradnja u velikoj mjeri utjecati na približavanje Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p> Premijer Račan ponovio je stavove Vlade o suradnji s Haaškim sudom i procesuiranju ratnih zločina. Također je ponovio da Vlada neće dovesti Hrvatsku u sukob s Tribunalom i međunarodnom zajednicom riskirajući tako sankcije, međunarodnu izolaciju zemlje, ali i sav dosadašnji napredak koji je Hrvatska postigla. </p>
<p>Na kraju susreta, premijer je rekao da Vlada razumije zabrinutost i upozorenja Europske unije i međunarodne zajednice, ali je naglasio da Hrvatska i u ovom pitanju od svojih prijatelja očekuje razumijevanje i podršku, stoji u priopćenju Vladina ureda. </p>
<p> Neslužbeno se doznaje da je to najoštrija politička poruka koja je dosad predana Zagrebu iz Europske unije, a razgovor Račana i europskih diplomata protekao je u naglašeno službenoj atmosferi. U diplomatskim krugovima, navodno, može se čuti da EU razmišlja o suspenziji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kako je objašnjeno, to ne znači sankcije, ali bi se efekti takvog čina mogli osjetiti za šest mjeseci kad bi Hrvatska mogla početi gubiti trgovinske povlastice. Neslužbeno se, također, doznaje da su se premijer Račan i potpredsjednik Vlade Goran Granić u petak odvojeno sastali s odvjetnicima generala Bobetka, Bosiljkom Mišetićem i Petrom Šalom, te s njegovim liječnicima. Razgovori su bili usmjereni na rješavanje »slučaja Bobetko«. Zbog demarša otkazan je sastanak čelnika vladajuće koalicije zakazan za petak.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»HSS pokušava preuzeti pozicije koje mu ne pripadaju« </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - SDP je, čini se, pripremio odgovor na HSS-ovu ofenzivu vezanu uz Hrvatski fond za privatizaciju, odnosno politiku daljnjeg provođenja privatizacije. Službeno će ga objaviti preko izvješća Vlade Saboru o tijeku privatizacije, no to izvješće sigurno neće biti jedino SDP-ovo oružje u kontraofenzivi.</p>
<p>Iako je HSS u protekla dva-tri tjedna vrlo žestoko napadao tijek privatizacije nakon trećesiječanjske smjene vlasti, SDP-ovi su čelnici dosad izbjegavali ući u polemiku. No, u petak smo od jednog visokog dužnosnika Vlade i SDP-a mogli čuti tvrdnje koje jasno govore da je SDP odlučio uzvratiti udarac.</p>
<p> »Očito je da HSS pokušava instalirati svoje kadrove i preuzeti pozicije koje mu ne pripadaju ni po snazi u koaliciji ni po koalicijskom ugovoru«, tvrdi naš izvor i dodaje da je HSS pritom »nedostatak snage argumenata nadomjestio količinom javnih istupa«. </p>
<p>»Njihovo je pravo da se bave kadrologijom, ali to nanosi štetu cijeloj koaliciji jer zbunjuje građane i unosi bojazan zbog dojma da se u koaliciji 'opet svađaju'«, kaže naš izvor.</p>
<p>U SDP-u, za početak, tvrde da HFP u protekle dvije i pol godine uopće nije bio apsolutni gospodar privatizacije, kako bi s moglo zaključiti prema istupima haesesovaca. Tu tvrdnju ilustriraju podatkom da je Fond putem javnog prikupljanja ponuda od 2000. do kraja lipnja ove godine prodao samo 31 poduzeće. Nominalna vrijednost tih tvrtki bila je nešto više od milijardu kuna, a prodana su za otprilike pola tog iznosa s tim da su kupci preuzeli obveze prema državnim vjerovnicima nešto veće od 153 milijuna kuna. Mnogo više svojih dioničkih paketa država je prodala na burzama. Na Zagrebačkoj burzi za ukupno 46,4 milijuna kuna prodano je 411 dioničkih paketa nominalne vrijednosti 805 milijuna. </p>
<p>Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica za otprilike isti novac prodano je 444 dioničkih paketa nominalno vrijednih 1,9 milijardi. </p>
<p>U SDP-u također tvrde da HSS dosad uopće nije imao tako mali utjecaj na privatizaciju kako želi prikazati. To obrazlažu podatkom da je HSS-ov ministar poljoprivrede Božo Pankretić jedan od pet članova Upravnog odbora HFP-a, koji u potpunosti nadzire sve poteze Fonda.</p>
<p> K tome, haesesovac Marinko Filipović na čelu je Državne agencije za sanaciju banaka, koja samostalno kontrolira privatizaciju, odnosno prodaju državnih udjela u cijelom bankarskom sustavu. U to je uključena i prodaja imovine koja se našla u portfelju DAB-a preko banaka koje su prošle kroz ruke te institucije. Štoviše, tvrde u SDP-u, Državna agencija za sanaciju banaka ni danas ne poštuje odluku Vlade da se sve nekretnine koje nisu u izravnoj vezi s bankarskim poslom, prenesu na HFP-u. Osim toga, HSS ima odnedavno svog čovjeka - Miljenka Fičora - na čelu još jedne važne institucije - Komisije za vrijednosnice, koja će u budućnosti imati vrlo važnu ulogu u kontroli financijskog sustava. </p>
<p>Prema riječima bliskog suradnika premijera Račana, SDP bi mogao HSS-u ustupiti mjesto predsjednika Upravnog odbora HFP-a na kojem je danas Linić, ali pod uvjetom da predsjednik Fonda bude Krešimir Starčević, član SDP-a. Starčević, sada potpredsjednik, u praksi operativno vodi Fond još od proljeća kad je Hrvoje Vojković s mjesta predsjednika HFP-a prešao na čelnu funkciju u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>U izvješću o radu Fonda koje će dobiti Sabor, pripremljen je i odgovor na tvrdnje nekih haesesovaca koje pod veliki upitnik stavljaju ne samo cijene što ih je Fond postigao u javnim dražbama, nego i smisao ubrzanog traženja privatnog vlasnika za državne tvrtke koji su u hrvatskoj privatizaciji često odigrali vrlo negativnu ulogu. Tvrdi se, naime, da je postignut velik kvalitativni pomak u privatizaciji putem javnih dražbi, posebice u pogledu osiguranja jamstva za izvršenje ugovornih obveza, što prije nije bio slučaj.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Osumnjičeni za ratni zločin u Paulinu Dvoru ostaju u pritvoru </p>
<p>OSIJEK, 11. listopada</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda u petak je odlučilo produžiti pritvor za još 60 dana Nikoli Ivankoviću i Enesu Viteškiću. Osumnjičeni za ubojstvo 19 civila počinjenom u Paulinu Dvoru 1991. godine, u pritvoru su od 14. rujna ove godine.</p>
<p> Kako doznajemo, pritvor im je produljen jer još nije završena istraga o cijelom slučaju. Istražni sudac Ilija Bernatović, zadužen za »slučaj Paulin Dvor«, nije još saslušao petnaestak od oko 40 predloženih svjedoka. </p>
<p>Podsjetimo, u noći na 12.prosinca 1991., skupina hrvatskih vojnika upala je u kuću Andrije Bukvića u Paulinu Dvoru. Tamo su, navodno iz osvete zbog pogibije svojih suboraca, ubili 19 srpskih civila koje su tamo zatekli. Navodno, dva dana nakon ubojstva tijela su iz Paulina Dvora prevezena i zakopana u dvorištu vojnog skladišta Lug nedaleko od Čepina. Prema još neslužbenim informacijama, posmrtni su ostaci 1997. u plastičnim bačvama prevezeni u Rizvanušu, mjesto u blizini Gospića gdje su nedavno pronađeni. </p>
<p>Jesu li Ivanković i Viteškić jedini koji će eventualno odgovarati za »slučaj Paulin Dvor« ili se mogu očekivati privođenja novih osumnjičenika, pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće čuje. </p>
<p>Istražni sudac Bernatović potvrdio je za Vjesnik da uz tu dvojicu osumnjičenika, za sada više nitko nije priveden pod sumnjom da je sudjelovao u ubojstvu civila u Paulinu Dvoru. </p>
<p>Ali, kako doznajemo iz krugova bliskih sudu i policiji, još nisu isključena nova privođenja usporedo s istragom o tom ratnom zločinu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Stopostotnim invalidima vraćeno pravo, primjena od 1. siječnja 2003.</p>
<p>Unatoč protivljenju iz vladajućih klupa po kojima je protuustavno glasovati o zakonu za čiju provedbu novac nije osiguran, postignut je kompromis - izmjene Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji stupile bi na snagu osam dana nakon objave a primjenjivale bi se od 1. siječnja 2003./ Od 1. siječnja iduće godine u osobne iskaznice više se neće upisivati jedinstven matični broj građana/ Nova članica Odbora za vanjsku politiku Lucija Debeljuh, a vanjski članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Sanja Sarnavka i Simo Rajić </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Iako je o dva prijedloga izmjena Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, HSLS-ovaca Đurđe Adlešić i Želimira Janjića, te SDP-ovca Pavla Kalinića Hrvatski sabor raspravljao u četvrtak popodne, glasovanje o tim prijedlozima neočekivano se oduljilo i proteglo na gotovo cjelokupan tijek nastavka 25. sjednice u petak. </p>
<p>Unatoč negativnom stavu Vlade iznesenom u raspravi dan ranije, obrazloženom time kako su oba prijedloga u suprotnosti s Vladinom socijalnom politikom prema invalidima, parlamentarna oporba je insistirala na njihovu prihvaćanju. Obrazložila je to time da u ovogodišnjoj proračunskoj pričuvi ima dovoljno novca za primjenu HSLS-ovog zakonskog prijedloga »teškog« tri milijuna kuna do kraja godine. </p>
<p>Unatoč protivljenjima iz vladajućih klupa po kojima je protuustavno glasovati o zakonu za čiju provedbu novac nije osiguran, postignut je kompromis. Po njemu bi izmjene zakona stupile na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, a primjenjivale bi se od 1. siječnja iduće godine. Za to bi se, rečeno je, iz proračuna za 2003. trebalo izdvojiti oko 20 milijuna kuna. </p>
<p>Predstavnici stopostotnih invalida koji su s galerije pratili raspravu mogli su odahnuti, jer će im se, nakon višemjesečnih nastojanja i parlamentarne procedure, vratiti prava oduzeta koncem prošle godine (pravo na doplatak za njegu i pomoć). </p>
<p>Sabor je u petak izglasao i nekoliko zakonskih prijedloga raspravljenih prošloga i ovoga tjedna koji se »čekali« kvorum. </p>
<p> Tako se od 1. siječnja iduće godine u osobne iskaznice više neće upisivati jedinstveni matični broj građana, odlučili su zastupnici prihvativši izmjene i dopune Zakona o osobnoj iskaznici. Istodobno, oni su odbili amandman Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, pa se u osobnu iskaznicu neće upisivati krvna grupa i oznaka za darovatelja organa. </p>
<p>Sabor je također prihvatio izmjene i dopune Zakona o prekršajima po kojima će samo predsjednik Vijeća za prekršaje morati biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom, a ne i ostali članovi Vijeća, kako je propisivao stari zakon. </p>
<p>Zastupnici su prihvatili i više izvješća, među kojima Vladino Izvješće o poduzimanju mjera uklanjanja uzroka kršenja ljudskih prava, kako je navedeno u Izvješću pučkog pravobranitelja, te Vladino Izvješće o razlozima oglušivanja ministarstava prema Uredu pučkog pravobranitelja. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav obvezali su da u roku 90 dana predloži izmjene i dopune Zakona o pučkom pravobranitelju. </p>
<p>Predlagateljima su, međutim, HSP-u i Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na doradu za prvo čitanje vraćeni prijedlozi zakona o prijenosu vlasti i političkim strankama. </p>
<p>Prihvaćena su i izvješća o radu funkcije nadzora HNB-a, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i Ureda za reviziju o reviziji pretvorbe i privatizacije. </p>
<p>Zastupnici su također potvrdili imenovanje novih članova nekih saborskih odbora. Tako je nova članica Odbora za vanjsku politiku postala Lucija Debeljuh (SDP), a vanjski članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Sanja Sarnavka iz Udruge B.a.B.e. i Simo Rajić kojega je predložila Srpska pravoslavna crkva. </p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Predstavljen vojni sindikat </p>
<p>PULA, 11. listopada</p>
<p> - U Puli je u petak predstavljen novoosnovani Vojni sindikat Hrvatske, a o ciljevima njegova djelovanja novinarima je govorio predsjednik Sindikata Ljubomir Cerovac.</p>
<p> Po njegovim riječima, sklapanje kolektivnog ugovora, poboljšanje prava članova i pokretanje inicijative za ukidanje članka 11. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske po kojem djelatnim vojnim osobama nije dopušteno sindikalno organiziranje samo su neki od razloga osnutka hrvatskoga Vojnog sindikata.</p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst, koji je bio na konferenciji za novinstvo, rekao je da je taj sindikat osnovan upravo u trenutku kad se najavljuju velika otpuštanja iz Ministarstva obrane. Stoga će, dodao je, jedna od zadaća biti vraćanje dostojanstva zaposlenima u vojnim službama.</p>
<p> »Tim će se pokušati privoljeti Vlada na razmišljanje o egzistenciji 20.000 ljudi iz Hrvatske vojske koji ostanu bez posla«, istaknuo je predsjednik URSH-a Kunst. Konferenciji su bili nazočni i predstavnici Sindikata policije te Carinskog sindikata koji su poduprli novu sindikalnu udrugu. Predsjednik Vojnog sindikata brigadir Ljubomir Cerovac najavio je i osnivanje sindikata za Istarsku županiju, Rijeku i Zagreb. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vjetar rušio drveće i prekinuo promet</p>
<p>DUBROVNIK, 11.listopada</p>
<p> - Orkansko jugo koje je u četvrtak navečer zahvatilo dubrovačko područje nanjelo je velike materijalne šete te izazavalo probleme u prometu. Tako je oko 21 sat navečer u ulici Iva Vojnovića u Dubrovniku pod naletima jakog vjetra palo stablo bora koje je oštetilo sedam osobnih automobila. U petak ujutro uz pomoć dubrovačkih vatrogasaca i njihovih motornih pila te »pauka« uklonjen je i najveći komad debla koje je doslovce zgnječilo dva parkirana automobila. Olujno jugo uz jaku kišu izazvalo je i brojne odrone poglavito u klancu podno tvrđave Minčete te na Jadranskoj turističkoj cesti no do jutra sve su ceste bile očišćene i prohodne. Brodski promet između Dubrovnika i Elafitskog otočja odvija se prema raporedu osim trajektne linije s Mljetom koja je zbog velikih valova u prekidu. Iako u četvrtak navečer u dubrovačku zračnu luku nisu uspjeli sletjeti zrakoplovi iz Zagreba, Londona i Tel Aviva situacija se u petak ujutro popravila pa su svi zrakoplovi sletjeli prema uobičajenom rasporedu. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Račan vjeruje da neće biti sankcija</p>
<p>»Nadam se da tijek stvari neće ići prema sankcijama, no ne mogu odbiti tu mogućnost ako EU ocijeni da Hrvatska opstruira suradnju s Haaškim sudom«, istaknuo je premijer dodajući kako interes Vlade ne može biti sukob i izolacija, jer bi »šteta za Hrvatsku bila nemjerljiva«.</p>
<p> Ponovio je da korištenje pravnih mogućnosti u okviru Pravila i Statuta Haaškog suda nije opstruiranje suradnje koju Vlada želi nastaviti. Premijer je kazao da od predstavnika EU-a, koji su mu uručili demarš, u petak nije čuo koje će sljedeće korake EU poduzeti, ali nije teško pretpostaviti koji bi mogli biti. </p>
<p> »U parlamentima zemalja EU u tijeku je ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Jedan od koraka bio bi zaustavljanje te ratifikacije«, naglasio je Račan. </p>
<p> Komentirajući mišljenje haaškog tužiteljstva da Hrvatska nema osnova za podnošenje interlokutorne žalbe, Račan je rekao da je tužiteljstvo samo dio Haaškog suda, no Vlada očekuje mišljenje Suda. »O tome ne odlučuje tužiteljstvo«, izjavio je dodajući da situaciju »ne treba dramatizirati«.</p>
<p> Istaknuo je da je na sastanku s predstavnicima trojke upozoravao na strpljenje i razumijevanje situacije u Hrvatskoj, izrazivši žaljenje što tu činjenicu »neki ne razumiju i brzaju s ocjenama«.</p>
<p> »Nije tajna da mi Hrvati sami sebi znamo odmoći. Nadam se da će to ovoga puta biti u manjim količinama«, izjavio je premijer komentirajući najavu da će u četvrtak u Saboru biti rasprava o suradnji s Haagom, na zahtjev oporbenog HDZ-a. »Ja ne mogu biti savjest političkih snaga u Hrvatskoj«, dodao je rekavši da te snage moraju definirati svoj dio odgovornosti.</p>
<p> Upozorio je da EU pozorno motri rasprave o Haagu u Hrvatskoj. Što se tiče eventualnog odlaska generala Bobetka u bolnicu, Račan je kazao kako je on već trebao i biti tamo, ali »druga je stvar što ga se u ovom trenutku njeguje kod kuće«. Odbio je reći približava li se Vlada odluci o Bobetkovu izručenju Haaškom sudu, naglasivši da u Vladi »nisu pesimisti«. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pozadina upozorenja EU: Dio standardne procedure </p>
<p>BRUXELLES, 11. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Upozorenje trojke Europske unije hvatskom premijeru Ivici Račanu o potrebi suradnje s Haaškim sudom nije pojačavanje pritiska, nego dio redovne procedure s jednom te istom porukom. Podsjeća se da je suradnja sa Sudom u Haagu obveza Hrvatske i da je stoga mora ispunjavati želi li beneficije s europske strane.</p>
<p> Poruka je prenesena ministru vanjskih poslova Toninu Piculi na sastanku s danskim ministrom (i predsjedateljem Unije) u Kopenhagenu, a nakon toga premijeru. Javnost zna Unijin stav zahvaljujući priopćenju sa sjednice Ministarskog vijeća i izjavama pojedinih dužnosnika Unije. U ovoj fazi procedura »upozoravanja« i »podsjećanja na obvezu« zaokružena je.</p>
<p> U diplomatskom ping-pongu na potezu je sada Hrvatska. EU od nje »očekuje« bilo kakav, ali obvezno konkretan pomak u »slučaju Bobetko«. </p>
<p>Ako se idući tjedan ne dogodi ništa što bi Unija percipirala kao »konkretnu akciju«, nije isključeno da Ministarsko vijeće (21. i 22. listopada) objavio novo priopćenje s tim da će podsjećanje u sljedećoj fazi sadržavati izbor jačih riječi.</p>
<p> Što i kako dalje, signalizirat će glavna tužiteljica i način kako će istupiti pred Vijećem sigurnosti UN-a, odnosno kakve će dati ocjene i kako će formulirati zahtjeve što će ih podastrijeti Vijeću. EU se s tim ne mora suglasiti, ali će se, čini se, truditi zadržati privid stalnih političkih pritisaka na zemlje regije. Kako se komentira, za takav postupak Hrvatska i »slučaj Bobetko« odgovaraju joj daleko više negoli da prijeti sankcijama Beogradu što ne izručuje Milutinovića ili Šljivančanina i što »dio VJ« uspješno skriva Mladića. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Postupci Vlade ne bi trebali ugroziti dinamiku približavanja Hrvatske Uniji i NATO-u«</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula primio je u petak akreditirane veleposlanike u Hrvatskoj država izvan Europske unije te država koje su pod jurisdikcijom ICTY-ja. Izvijestio ih je o trenutačnim događajima i aktivnostima hrvatske Vlade u svezi s optužnicom protiv generala Janka Bobetka, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.</p>
<p> Picula je kazao da Vlada razumije i uzima vrlo ozbiljno zaključke Vijeća ministara Europske unije od 30. rujna, kao i druge reakcije međunarodne zajednice, o nastavku suradnje s Haaškim sudom i posebno u slučaju generala Janka Bobetka.</p>
<p> Vlada, naglasio je hrvatski ministar, ostaje na stajalištu da se suradnja s Haaškim sudom nastavlja, da nema zaokreta u hrvatskoj vanjskoj politici, te da postupci Vlade ne bi trebali ugroziti dinamiku približavanja Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u.</p>
<p> Unatoč pritiscima i predsjednik Republike i premijer djelovali su odgovorno i unutar svojih dužnosti i obveza čvrsto stojeći na poziciji pune suradnje s ICTY-jem. Nakon otvorene rasprave u Saboru o »slučaju Bobetko«, za Vladu je stvorena obveza da upotrijebi relevantne pravne instrumente.</p>
<p> Picula je istaknuo da te pravne aktivnosti ne samo da pokazuju Vladinu suradnju s Haaškim sudom nego su ujedno bitan sastavni dio tekuće suradnje. Vlada je posljednjih tjedana zaprimila i udovoljila izvjesnom broju zahtjeva Haaškog suda koji se odnose na razne istražne postupke, uključivo i one u vezi s »Medačkim džepom«.</p>
<p> Hrvatska je odlučna nastaviti punu suradnju s Haaškim sudom, i kada Sud donese odluke, prema podnesenim žalbama, poštovat će ih.</p>
<p> Picula je rekao kako se Vlada nada da će međunarodna zajednica prepoznati i praktičnu svrhovitost učinjenih napora, te da će Hrvatska i dalje moći računati na njezino razumijevanje. U međuvremenu sudski i istražni organi u Hrvatskoj nastavljaju s procesuiranjem ratnih zločina, bez obzira na etničko podrijetlo žrtava i počinitelja, u čemu i dalje računamo na dobru suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom, rekao je Picula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Reagiranja stranaka na demarš europske trojke</p>
<p>Kajin (IDS): Račanova vlada igra igru s međunarodnom zajednicom na oštrici noža/ Blažeković (HNS): Nije sporna daljnja suradnja s Haagom/ Mintas-Hodak (NZ): Mislim da se Račan našao u situaciji kao i bivša Vlada - u raskoraku između onoga što je obećavao i onoga što je u stanju napraviti/ Kontić (HSLS): Suradnja Hrvatske s Haagom mora biti regulirana na isti način kao što sa Sudom surađuju zemlje čiji nam predstavnici ulažu demarš</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - U prvoj reakciji na demarš što ga je u petak europska trojka uložila hrvatskoj Vladi zbog »slučaja Bobetko«, potpredsjednik IDS-a Damir Kajin kaže da Račanova vlada »igra igru s međunarodnom zajednicom na oštrici noža«.</p>
<p> »Prije no što se dogodi da se posiječemo na toj oštrici, premijer Račan treba dati ostavku i trebaju se raspisati novi izbori jer nitko nije dobio mandat da nas uvede u izolaciju«, smatra Kajin. Ipak, uvjeren je da Vlada zasad kontrolira situaciju te da je svjesna kojim se i kakvim ulogom kocka. »Iz kontakata s diplomatskim krugovima znam da nitko u svijetu ne razmišlja o 'klasičnim' sankcijama kakvima je nekad bila izložena SRJ, nego o mjerama koje bi dovele u pitanje postojeći kreditni rejting Hrvatske. Ali, ni to se ne smije dogoditi«, kaže Kajin te zaključuje da Hrvatska nema drugog izbora doli surađivati s Haagom. »Ali, Haag mora Hrvatskoj dopustiti da uloži pravne prigovore i da se posluži pravnim lijekovima koji joj stoje na raspolaganju. To je jezik koji Europa razumije«, ističe Kajin.</p>
<p>Za glasnogovornika HNS-a Borisa Blažekovića nije sporna daljnja suradnja s Haagom. »Vlada i nije odustala od te suradnje, a ni u zaključcima Sabora ona se ne dovodi u pitanje«, podsjeća Blažeković ocjenjujujući da je provjera ustavnosti i zakonitosti uhidbenog naloga i optužnice protiv generala Janka Bobetka legitiman čin. </p>
<p>»Taj demarš europske trojke jedan je od poteza koji se mogao očekivati. Pritisaka izvana sigurno će biti još, ali se HNS nada da će oni ubrzo postati nepotrebni. I to stoga što očekujemo da će se zahtjevi Haaškog suda ispoštovati, što znači da će general Bobetko morati otići u Haag i očitovati se o optužnici. Ali, uvjereni smo i da Haag mora uzeti u obzir činjenicu da se radi o starom i bolesnom čovjeku pa bi trebalo omogućiti daljnji postupak u Zagrebu«, zaključuje Blažeković.</p>
<p> Ljerka Mintas-Hodak, odnedavno nezavisna zastupnica, rekla: »Mislim da se Račan našao u situaciji kao i bivša Vlada - u raskoraku između onoga što je obećavao i onoga što je u stanju napraviti. Očekujem da će razvoj događaja pokazati da će ova Vlada morati naći načina da pomiri očekivanja građana i stav međunarodne zajednice u pitanju Haaga, ali bojim se da bi na ovom pitanju mogla doći u pitanje njezina daljnja opstojnost«.</p>
<p>Komentirajući demarš europske trojke, potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić kaže da s Haaškim sudom treba nastaviti surađivati. »Ni Vlada niti Sabor to ne dovode u pitanje. Sve što je Vlada dosad poduzela i što poduzima nakon podizanja optužnice protiv generala Bobetka, nije ugrozilo tu suradnju«, ocjenjuje Kontić. No, ističe da suradnja Hrvatske s Haagom mora biti regulirana na isti način kao što sa Sudom surađuju zemlje čiji nam predstavnici ulažu demarš. </p>
<p>Ivka Bačić i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U četvrtak rasprava o izmjenama Ustavnog zakona o suradnji s Haagom </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Objedinjena rasprava o HDZ-ovu prijedlogu izmjena Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, te HSLS-ovu prijedlogu privremenog moratorija na izručenje hrvatskih državljana Sudu u Haagu održat će se u četvrtak, 17. listopada. To je rezultat izjašnjavanja predsjednika većine klubova zastupnika o prijedlogu koji je u ime koordinacije stranaka vladajuće koaliocije - nakon inzistiranja hadezeovca Vladimira Šeksa i haeselesovca Joška Kontića da se zakaže rasprava - iznio Mato Arlović. Održavanju objedinjene saborske rasprave suprotstavila se jedino predsjednica HNS-a Vesna Pusić.</p>
<p> »U ternutku kad Vlada sa Sudom u Haagu pregovara o najuspješnijim modalitetima suradnje kontraproduktivno je i protivno nacionalnim interesima raspravljati o izmjenama Ustavnog zakona«, naglasila je Vesna Pusić rekavši da je za HNS takva rasprava »apsolutno nepotrebna«. </p>
<p> HDZ je, nakon što je u petak rano ujutro održao sjednicu Kluba, ustrajao na svom prijašnjem prijedlogu da se idući tjedan u parlamentu otvori rasprava o izmjeni Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Predsjednik Kluba HDZ-a Šeks izvijestio je novinare kako Klub zahtijeva i da se provede saborska rasprava o HSLS-ovoj inicijativi kojom bi se Vlada obvezala na moratorij na donošenje odluka o izručenjima Haaškom sudu do odluke Ustavnog suda. Također, HSLS predlaže da se od Ustavnog suda zatraži mišljenje o ustavnosti optužnica protiv generala Gotovine i Ademija, kao i u slučaju generala Bobetka. </p>
<p> »Držimo da rasprava o tim temama neće ugroziti ni Vladine napore pred Haaškim sudom u pravnom dijelu, ni nastojanje da u političkom dijelu traži razumijevanje za hrvatski položaj«, objasnio je Šeks. HDZ-ovi zastupnici smatraju, izvijestio je Šeks, da ozbiljna i argumentirana saborska rasprava neće ugroziti obranu generala Bobetka nego da će, dapače, pridonijeti jačanju položaja Hrvatske i Bobetkovoj obrani.</p>
<p>Milan Jelovac i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Del Ponte: Hrvatska nema osnova za interlokutornu žalbu </p>
<p>HAAG, 11. listopada</p>
<p> - Haaško tužiteljstvo smatra da Žalbeno vijeće Haaškog suda ne može razmatrati žalbu na odluku suca o izdavanju uhidbenog naloga, kao i da Hrvatska nema osnova za podnošenje takve žalbe, navodi se u odgovoru tužiteljstva objavljenom u petak poslijepodne u sjedištu Haaškog suda.</p>
<p> »Tužiteljstvo misli da Statut i Pravila Tribunala ne prenose na Žalbeno vijeće nadležnost za saslušavanje žalbe na odluku predraspravnog suca ovog suda o izdavanju naloga za uhićenje i predaju. U dodatku, Republika Hrvatska u svakom slučaju nema osnova za podnošenje takve žalbe pred Žalbenim vijećem«, navodi se u odgovoru glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte dostavljenom Žalbenom vijeću 10. listopada i objavljenom u petak.</p>
<p> Hrvatska je uputila Žalbenom vijeću Haaškog suda 27. rujna molbu za podnošenjem intelokutorne žalbe na nalog za uhićenje i predaju generala Janka Bobetka, u kojem se ocjenjuje da je uhićenje kao najteža mjera prisile prema umirovljenom generalu Bobetku neopravdana jer nema nikakvih pokazatelja da se, bez uhićenja, nije moglo osigurati njegovo sudjelovanje u postupku pred Haaškim sudom.</p>
<p> Glasnogovornik Suda Jim Landale rekao je kako je sada odluka o tome hoće li Hrvatska moći podnijeti interlokutornu žalbu na Žalbenom vijeću Haaškog suda.</p>
<p> Nakon prve molbe Hrvatska je uputila Žalbenom sudu 4. listopada i žalbu na sadržaj haaške optužnice protiv generala Bobetka, no tužiteljstvo se još nije očitovalo na taj podnesak.</p>
<p>Haaško tužiteljstvo u svom odgovoru, u kojem predlaže da se ne prihvati hrvatska molba, pozvalo je Žalbeno vijeće i da podsjeti Hrvatsku na njezine obveze i pozvalo Hrvatsku da preda Bobetka.</p>
<p> »Tužiteljstvo traži da Žalbeno vijeće ponovo naglasi međunarodnu obvezu svih država da poštuju obvezujuće naloge ovog suda i da potvrdi obvezu Hrvatske da u ovom slučaju odmah prebaci optuženika u pritvor Suda«, navodi se u odgovoru.</p>
<p> »Tužiteljstvo smatra kako je u ovom slučaju odgovarajuća procedura za Hrvatsku da ispuni svoje međunarodne obveze osiguravanjem prisutnosti optuženog pred Sudom.«</p>
<p> Pritom tužiteljstvo upućuje Hrvatsku na drugi pravni lijek, koji joj stoji na raspolaganju, a to je pravo države na temelju odredbe 59. Pravila Haaškog suda o postupku i dokazima, da upozna Sud s teškoćama u ispunjavanju naloga za uhićenje. Hrvatska je uz molbu za podnošenje intelokutorne žalbe dostavila Žalbenom vijeću podatke o zdravstvenom stanju generala Bobetka. U obrazloženju odgovora tužiteljstvo ocjenjuje da nijedna od odredbi Pravilnika Haaškog suda o postupku i dokazima na koje se Hrvatska poziva, ne daju pravo Žalbenom vijeću da razmatra odluku o izdavanju naloga za uhićenje i predaju. Tužiteljstvo se poziva i na dosadašnju praksu Suda iz koje, kako tvrdi, proizlazi da Žalbeno vijeće nema općenitu nadležnost na saslušavanje žalbi protiv svake odluke suca ili sudskog vijeća.</p>
<p> Prema tužiteljstvu, iz dosadašnje prakse Haaškog suda ne proizlazi ni općenito pravo države da na temelju procjene o ugroženosti vlastitih interesa podnosi žalbe na odluke Suda. Tužiteljstvo ocjenjuje i da je u Statutu Suda i Pravilima obveza države da odmah ispuni sudske naloge »nedvojbeno naglašena«. Uz to, ocjenjuje da se hrvatska molba temelji na netočnoj premisi, a to je da država može sama ocjenjivati legalnost postupka kojim Sud provodi svoje ovlasti, prije nego što odluči o tome hoće li ispuniti obvezujuće naloge. U odgovoru tužiteljstvo navodi i da se zbog ozbiljne prirode zločina nalozi za uhićenje normalno izdaju protiv svih optuženih osoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zbog vraćanja cijena HEP gubi 380 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - »Vladina odluka o ukidanju poskupljenja struje kućanstvima za prosječno devet posto HEP-u će smanjiti prihod na godišnjoj razini za 280 milijuna kuna. Još 100 milijuna kuna izgubit ćemo zato što će za jednak omjer kao kućanstvima, biti smanjene cijene i poduzetnicima koji preuzimaju struju na niskom naponu (0,4 kilovolta)«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivo Čović. </p>
<p>Sve to rezultirat će time da će cijene i prihodi još manje pokrivati njihove troškove.</p>
<p>U HEP-u očekuju da će ovu godinu završiti s gubitkom od oko 500 milijuna kuna pa će, upozoravaju, za nekoliko mjeseci morati ponovo zatražiti poskupljenje struje.</p>
<p>Zbog toga će morati radikalno smanjiti planirana ulaganja, a samo su ove godine mislili uložiti dvije milijarde kuna. Najviše će smanjiti nužna ulaganja u moderniziranje sustava primjerice u turističkim mjestima te u proširenje mreže, izjavio je Šime Balabanić, član Uprave za distribuciju. </p>
<p>Pokvarit će se odnosi s poslovnim bankama </p>
<p>Negativno poslovanje pokvarit će i odnose s bankama, a dosta problema HEP će imati i na skorom preispitivanju kreditnog rejtinga koji provodi agencija Standard & Poor's, rekao je član Uprave za ekonomsko-financijske poslove Darko Belić. Dodatne probleme stvara im i oko milijardu i pol kuna nenaplaćenih potraživanja, od čega će trećinu vrlo teško naplatiti. Taj iznos se ne smanjuje iako su lani isključili struju kod 35.000 neplatiša. </p>
<p>Čović ističe da je HEP jedina europska elektroprivreda koja prošle i ove godine nije povećala cijene iako je za to bilo mnogo razloga kao što su velika poskupljenja mazuta i plina te uvozne struje. To je i glavni razlog njihovih gubitaka. Za normalno poslovanje cijena kilovatsata na niskom naponu trebala bi biti između 60 i 62 lipe, na srednjem oko 45, a na visokom oko 30 lipa.</p>
<p> Budući da to nije moguće, cilj nam je osigurati normalnu opskrbu i što manje gubitke, napominje Čović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, na proizvodnju i nabavu struje godišnje troše čak tri i pol milijarde kuna, dok im je ukupan prihod oko 5,8 milijardi. Kažu kako bi bilo normalno da na proizvodnju i nabavu struje troše maksimalno trećinu prihoda. </p>
<p>U HEP-u su odlučili da snižene cijene ne vrijede od 1. listopada nego i za rujan, ali mole kupce da plate dobivene akontacijske uplatnice obračunate po starom, kako bi HEP na pragu zimske sezone mogao normalno funkcionirati. Kod većih razlika između ostvarene potrošnje i akontacijskih uplatnica moguće su korekcije u dogovoru s Elektrom. </p>
<p>Eventualne male preplaćene iznose potrošačima ćemo vratiti nakon izvanrednog očitanja brojila 31. prosinca, a možda u studenom pošaljemo smanjene uplatnice za listopad, kaže Čović.</p>
<p>Budući da se poduzetnicima brojila očitavaju mjesečno, tome će biti prilagođene i akontacijske uplatnice.</p>
<p>Čović je rekao da će HEP nastaviti s restrukturiranjem i pojačati racionalizaciju poslovanja, posebno smanjiti krađu struje. Zato je najavio skoru akciju lova na kradljivce i nagrade za one koji ih otkriju. </p>
<p>U HEP-u su zadovoljni što će se i dalje primjenjivati novi tarifni sustav. Jasniji je i pravedniji od starog budući da sada svatko može lako izračunati svoj račun i svi, ovisno o tarifnom modelu, plaćaju istu cijenu što prije nije bio slučaj, rekao je Čović. Uvjereni smo, dodao je, da ćemo početne probleme otkloniti do kraja godine. Prema njegovim riječima, mogući su manji nesporazumi, ali jamči da kupci neće biti zakinuti.</p>
<p>U HEP-u su potvrdili da ukidanje poskupljenja od devet posto za kućanstva ne znači da dio potrošača u toj kategoriji neće dobiti veće, a manji dio, primjerice bivši korisnici trotarifnih brojila, i znatno veće račune. To će se, objasnili su, dogoditi zbog promjene tarifnog sustava pa će računi najviše porasti onima koji su dosad plaćali nerealno niske cijene.</p>
<p> Ali veći dio od oko dva milijuna potrošača, posebno oni s jednotarifnim brojilima, kažu u HEP-u, dobit će podjednake ili čak 10 do 20 posto manje račune. </p>
<p>Upozorili su i da je novi tarifni sustav uveden u loše vrijeme jer se poklopio s početkom zimske sezone kad svake godine rastu cijene i potrošnja struje. Ali, bolje je da je uveden novi tarifni sustav nego da se poskupljenje ugrađivalo u stari sustav jer bi se time povećale njegove nelogičnosti te otežala energetska reforma i približavanje europskim pravilima, smatra Čović.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Rebalansom rashodi 800 milijuna kuna manji od predviđenih </p>
<p>ZAGREB, 11. listopada</p>
<p> - Na zajedničkoj koordinaciji ministara u četvrtak popodne dogovoren je rebalans ovogodišnjeg proračuna, a i najvećim je dijelom iskrojen i proračun za 2003., saznajemo u petak u Vladi. </p>
<p>U rebalansu ovogodišnjeg proračuna rashodi će biti 800 milijuna kuna manji od predviđenih. Podsjetimo, u rebalans se krenulo zbog rashoda (dobrim dijelom za plaće) koji su bili oko 1,4 milijarde kuna veći od plana. Potom je ministar financija Mato Crkvenac ustvrdio da će se unutrašnjom preraspodjelom rashodi u odnosu na plan smanjiti čak oko dvije milijarde kuna, rekavši da će to biti »proračun sa smiješkom«. </p>
<p>Prema riječima visokog izvora iz Vlade, kresanje rashoda bilo je moguće ponajprije zbog njihova lošeg planiranja, odnosno zato što neka ministarstva nisu odradila planirane projekte. No, čini se ipak da se rezalo i na rashodima, točnije na ulaganjima koja su i te kako potrebna. Naime, prema dostupnim informacijama, golema rupa nastala u proračunu Ministarstva obrane na stavci plaća zbog kašnjenja reforme, potpuno je pokrivena iz ostalih stavki tog ministarstva. To znači da je ceh platilo ulaganje u opremu koja dulje vrijeme vapi za modernizacijom.</p>
<p>U proračunu za sljedeću godinu ostali su sporni rashodi teški oko 2,1 milijardu kuna, a u četvrtak je dogovoreno da će se za toliko skresati rashodi većih ministarstava. Ukupno bi proračunski rashodi u 2003. trebali iznositi 80,4 milijarde, čemu treba pribrojiti 7,7 milijardi za otplate dugova, uključujući i dugove koje je Vlada u ovoj godini preuzela u ime sanacije brodogradilišta, željeznice i zdravstva. Konačni nacrt proračuna trebao bi biti gotov sljedeći tjedan.</p>
<p>Kako je izjavio visoki izvor u Vladi, u proračunu za 2003. nije predviđen novac za pokrivanje gubitka koji će se pojaviti u poslovnim knjigama HEP-a nakon odluke Vlade da se smanji cijena kilovata, odnosno da se HEP-ov prihod ne poveća za devet posto odobrenih u kolovozu. Riječ je o oko 265 milijardi gubitka iz prošle i pretprošle godine koje bi HEP, tvrde u Vladi, trebao nadoknaditi unutarnjim uštedama i/ili kreditima.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20021012].
|
