NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020712].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 226133 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hartmann: Haag neće Hrvatskoj prepustiti ni jedan sudski proces</p>
<p>Za razliku od BiH, gdje smo neke slučajeve ratnih zločina počinjenih na lokalnoj razini voljni prepustiti domaćem pravosuđu, u Hrvatskoj i u Srbiji haaške slučajeve nećemo vraćati, kaže Florence Hartmann, glasnogovornica glavne haaške tužiteljice</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Iako je američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper u srijedu u Zagrebu izjavio da će SAD pomoći Hrvatskoj u osposobljavanju pravosuđa zbog tzv. izlazne strategije Haaškog suda i preuzimanju suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, haaško je tužiteljstvo u četvrtak ustvrdilo da ni jedan slučaj koji obrađuje ne namjerava prepustiti Hrvatskoj.</p>
<p>Florence Hartmann, glasnogovornica glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, izjavila je za Vjesnik kako ne vidi da bi se bilo koji slučaj iz Haaga mogao prebaciti u Hrvatsku. »Kad je riječ o optužnicama za hrvatske građane osumnjičene za ratne zločine, trenutno ne vidim ni jednu za koju bi se suđenje moglo obaviti u Hrvatskoj. Sve se optužnice tiču visokorangiranih osoba. Za razliku od BiH, gdje smo neke slučajeve ratnih zločina počinjenih na lokalnoj razini voljni prepustiti domaćem pravosuđu, u Hrvatskoj i u Srbiji haaške slučajeve nećemo vraćati«, izjavila je Hartmann. </p>
<p>Glasnogovornica je dodala da je američka inicijativa za svaku pohvalu, jer je Hrvatskoj potrebno jačanje pravosudnog sustava, bez obzira na prioritete haaškog tužiteljstva. »Hrvatska treba reformama ojačati pravosuđe jer će sasvim sigurno biti sudskih procesa vezanih uz ratne zločine kojima se mi nećemo baviti. Nije riječ ni o kakvoj diskriminaciji. Slučajevi u Hrvatskoj i Srbiji jednostavno su takvoga profila«, naglasila je Hartmann.</p>
<p>U haaškom tužiteljstvu naglašavaju da je Hrvatskoj učinjen ustupak prepuštanjem »slučaja Gospić« hrvatskom pravosuđu. Iako nemaju stručnjake u Hrvatskoj, u Tužiteljstvu naglašavaju kako se primjećuje da u nekoliko postojećih sudskih procesa (Norac, Lora, Pakračka poljana) ima problema i manjkavosti i da postoje određeni pritisci na te procese. </p>
<p>Potpredsjednik hrvatske vlade u ostavci Goran Granić je nakon razgovora s Prosperom naglasio da je najveći problem hrvatskog pravosuđa problem vjerodostojnosti. »Važno je da pravosuđe funkcionira pravično i bez političkog utjecaja. Naš pravosudni sustav sad polaže taj ispit, a to je ključno radi preusmjeravanja slučajeva«, rekao je Granić.</p>
<p>Veleposlanik Prosper je u Zagrebu ustvrdio da SAD vidi Hrvatsku kao partnera s kojim će, ruku pod ruku, preusmjeravati procese iz Haaga u Hrvatsku. U haaškom tužiteljstvu neslužbeno naglašavaju da te izjave ne pomažu radu suda, »jer ni SAD niti neka druga država ne mogu odlučivati koje će slučajeve Haaški sud vratiti domaćem pravosuđu«.</p>
<p>Iako se uvelike nagađa o novim optužnicama za Hrvatsku, u Haagu takva nagađanja ne žele komentirati. Izjavu Gorana Granića kako želi da nove optužnice, ako do njih dođe, budu sastavljene bez ikakvih političkih utjecaja, u Haagu ne prihvaćaju, smatrajući da su takve tvrdnje dio političkih manevara u Hrvatskoj. Nove optužnice za hrvatske građane osumnjičene za ratne zločine, budu li podignute, bit će iznimno kvalitetno napravljene, naveli su nam izvori u Haagu. </p>
<p>Politički i diplomatski krugovi već neko vrijeme nagađaju da bi Hrvatska uskoro (najvjerojatnije najesen) mogla očekivati nove optužnice. Glasine nisu ujednačene i kreću se u rasponu od dvije do četiri optužnice za visokorangirane, navodno bivše, hrvatske dužnosnike. Najava podizanja novih haaških optužnica u posljednje je dvije godine uvijek bila razlogom nestabilnosti koalicijske vlade u Hrvatskoj.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Škare Ožbolt: »Sve stranke više razmišljaju o sebi nego o općim interesima«</p>
<p>Predlažem model prema kojem bi na čelu vlade bio čovjek iz velikog gospodarskog sustava koji se, unatoč ovakvoj gospodarskoj situaciji u zemlji, uspio probiti na europska i svjetska tržišta / Cijenim Račana kao političara s možda najvećim iskustvom u zemlji i političkim autoritetom, ali mislim da vrijeme traži nove ljude / Razgovori kod Mesića samo su trebali pružiti privid neke demokracije, kaže Vesna Škare Ožbolt</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – O političkoj situaciji, formiranju nove vlade na čelu s Ivicom Račanom, ideji o stručnoj menadžerskoj vladi, te izgledima za formiranje koalicije desnog centra razgovarali smo s Vesnom Škare Ožbolt, zamjenicom predsjednika Demokratskog centra (DC).</p>
<p> • Već ste najavili da DC neće dati podršku novoj Račanovoj vladi.</p>
<p>– Nećemo je podržati, jer se u prošle dvije i pol godine ništa veliko, povijesno i pozitivno nije dogodilo u radu Vlade da bismo podržali istog mandatara s vjerojatno sličnom ekipom kao dosad. Mi smo i prije tražili ozbiljnu rekonstrukciju Vlade, pa je premijer na to odgovarao da su ljudi u Vladi najbolje što ova koalicija ima.</p>
<p>Sad se ispostavilo da to baš i nisu najbolji i najkvalitetniji ljudi koje koalicija ima, a rješenje da mandatar bude dosadašnji premijer ne može zadovoljiti i – ovih godinu i pol do redovitih izbora – pomoći da se zemlja oporavi. Jer, koje bi mjere ta vlada s istim premijerom mogla poduzeti, a da ih nije poduzela u prošle dvije i pol godine? Osobno cijenim Ivicu Račana kao političara s možda najvećim iskustvom u zemlji i uglednim političkim autoritetom, ali mislim da vrijeme traži nove ljude.</p>
<p> • DC predlaže stručnu tehničku vladu. Koji bi ljudi trebali biti u njoj, tko bi bio premijer?</p>
<p>– Na čelu te vlade bi trebao biti čovjek koji bi najveći naglasak stavljao na gospodarstvo. Jer, uzalud nam i odnosi sa Slovenijom i drugim zemljama ako nema razvoja u zemlji, a mi gospodarski tonemo. Stručna tehnička vlada trebala bi dobiti širok konsenzus i odraditi mandat do kraja.</p>
<p> • Koje stručnjake vidite u takvoj vladi i na njenom čelu?</p>
<p>– Ne bih spekulirala o imenima i stvarala dodatnu gužvu. Ali predlažem model prema kojem bi na čelu vlade bio čovjek iz velikog gospodarskog sustava koji se, unatoč ovakvoj gospodarskoj situaciji u zemlji, uspio probiti na europska i svjetska tržišta. Takav uspjeh zaslužuje i pravo priznanje.</p>
<p> • Željko Čović, Ivica Todorić...?</p>
<p>– Otprilike takav profil ljudi, koji su se dokazali u gospodarstvu i imaju znanja. Od Plive, TDR-a, Podravke, Vindije, Agrokora... Ima i mnogo nezavisnih gospodarskih stručnjaka koji su se dokazali. Gdje bi nam bio kraj kad bismo sastavili vladu od takvih ljudi? Kad, primjerice, pogledam Srbiju koja ima tehnomenadžersku vladu i novu generaciju političara koji nemaju veze s prošlošću, vidim da oni intenzivno grabe naprijed, a mi stojimo.</p>
<p> • Mislite li da bi tako uspješni menadžeri pristali preuzeti odgovornost za zemlju u ovakvoj situaciji? Jeste li razgovarali s nekima?</p>
<p>– Svi s kojima sam razgovarala vrlo su nezadovoljni gospodarskom politikom koja se vodi u zemlji. Činjenica je da i strani i domaći gospodarski analitičari tvrde da gospodarski tonemo i to treba zaustaviti. A to može samo novi koncept, novi ljudi sa snagom i idejama daleko jačim, boljim i drukčijim od ovih koje je imala ova vlada.</p>
<p> • Ipak, teško je vjerovati da bi stranke pristale svoja ministarska mjesta ustupiti stručnjacima.</p>
<p>– To i jest problem, što sve stranke uglavnom više razmišljaju o sebi i svojim stranačkim nego o općim interesima. Nama definitivno treba novo okupljanje. Od 1990. do 1995. smo se dokazali kao zemlja koja je pobijedila u ratu. No, ne ubrajamo se u one koji su uspjeli u miru. A da bismo uspjeli u miru, potrebno je okupljanje oko cilja.</p>
<p> • Što vam je predsjednik Mesić rekao na ideju o stručnoj vladi?</p>
<p>– Predsjednik je bio vrlo oprezan u razgovoru s nama, svjestan da mora voditi računa o zahtjevu stranaka i onome što predlažu, jer prema Ustavu mandatara daje najjača stranka, a to je SDP. Svi su razgovori kod Mesića samo trebali pružiti privid neke demokracije, jer je ionako sve bilo unaprijed dogovoreno.</p>
<p> • Račan je ponovno dobio mandat. Hoće li njegova vlada izdržati do kraja ili predviđate prijevremene izbore?</p>
<p>– Hoće li Račan uspjeti sastaviti vladu teško mi je reći, jer mi se čini da je previše malih stranaka u koaliciji koje će tražiti svoj dio kolača. Pozdravljam ideju da se vlada smanji i prilagodi zapadnoeuropskom modelu, što dosad nije bio slučaj, nego smo imali model postkomunističkih i tranzicijskih zemalja sa zamjenicima i potpredsjednicima. Zapadne zemlje nemaju ni potpredsjednike ni zamjenike premijera. Mi smo zemlja s najviše ministarstava, 20, a zapadne zemlje imaju od 12 do 14, najviše 16 ministarstava.</p>
<p> • No, smanjivanju buduće vlade žestoko se protivi HSS, a i ostale stranke koalicije.</p>
<p>– Da, zato mislim da je premijer Račan takvu vladu trebao predložiti 3. siječnja. Da je to učinio, ne bi imao problema kakve sad ima. Jer, Vlada je bila skup političara, predsjednika stranaka, umjesto da su u njoj bili stručni ljudi koji imaju političkog iskustva, dakle političari koji su se već dokazali u struci.</p>
<p> • Dakle, mislite li vi u DC-u da će ipak biti prijevremenih izbora ili će vlada izgurati mandat do kraja?</p>
<p>– Razumijem da Račan želi izdržati do kraja, jer ako koalicija izdrži, to je grupacija stranaka lijevog centra koja bi mogla zajedno nastupiti na izborima. Naravno da vodi računa i o procesima u nekim strankama zbog kojih vrijeme tim strankama ne ide u korist. Čini mi se da mu je ovo krizna točka i da će, prijeđe li je, koalicija daleko lakše funkcionirati, bez obzira na to što će i dalje biti problema. Jer, kako se izbori budu približavali, sve će male stranke biti svjesne da bez SDP-a neće ništa značiti.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Iz trogodišnje obrtničke škole na studij medicinske radiologije!</p>
<p>U Ministarstvu znanosti i tehnologije su posebno zabrinuti jer je Veleučilište u Splitu raširilo svoju djelatnost iz područja biomedicine i zdravstva, za koje nije dobilo dopusnicu / Jedini uvjet za upis na Veleučilište je 500 kuna upisnine i 1000 kuna za prvu ratu školarine</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Ako su točni podaci Ministarstva znanosti i tehnologije, s kojima je upoznata i Vlada, više od 10.000 studenata od jeseni će studirati na nelegalnim studijama otvorenim u čitavoj Hrvatskoj, a nezakonito će im predavati gotovo 300 nastavnika!</p>
<p>Naime, iako je Vlada još u veljači Veleučilištu u Splitu zabranila upis novih studenata, a razmatrana je i mogućnost njegova ukidanja, ta je visokoškolska institucija i ove godine organizirala upise. Osim u Splitu i Zagrebu, bez dopusnice Ministarstva znanosti i tehnologije, Veleučilište upisuje studente i u Solinu, Zadru, Križevcima, Ludbregu, a od ove godine plan je Veleučilišta otvaranje studija na novim adresama – u Vukovaru, Kninu, Imotskom, Pločama...</p>
<p>U Ministarstvu znanosti posebno su zabrinuti jer je Veleučilište raširilo svoju djelatnost iz područja biomedicine i zdravstva, jednako kao i iz područja humanističkih znanosti, a za te djelatnosti također nikad nije dobilo dopusnicu.</p>
<p>Upravo zbog osjetljivosti područja zdravstva, ministar Kraljević predlaže Vladi prestanak rada Veleučilišta. Pritom upozorava na »posebno grubo kršenje zakonskih propisa zbog osnivanja zdravstvenih studija – medicinska radiologija, sestrinstvo i fizioterapija«. Na te je studije, tvrdi Kraljević, upisano više od 500 studenata, a neki od upisanih imaju potpuno neadekvatnu školsku spremu (poput završene trogodišnje obrtničke škole!). »Time se ozbiljno ugrožavaju pacijenti na kojima bi ti studenti morali obavljati stručnu praksu nužnu za studij medicine«, ističe Kraljević. </p>
<p>Navode Vlade i Ministarstva znanosti o nezakonitom djelovanju i zabrani upisa novih studenata čelnici Veleučilišta komentiraju riječima: »Zabranu si mogu objesiti mačku o rep«!</p>
<p>Kako bi spriječio daljnje širenje nelegalnih studija u Vukovaru, Imotskom i Kninu, Kraljević je gradonačelnicima Vukovara i Imotskog, Vladimiru Štenglu i Anti Lončaru, te predsjedniku saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dr. Furiju Radinu, ovih dana uputio pismeni dopis kojim upozorava da je djelovanje Veleučilišta potpuno nezakonito.</p>
<p>»Smatram kako je vaša obveza da sve potencijalne polaznike studija upozorite na činjenicu da predviđeni studiji nemaju dopusnicu za rad i kao takvi ne mogu dovesti </p>
<p>do diplome koja će im biti priznata«, stoji u ministrovu pismu.</p>
<p>Unatoč upozorenju, za upis na Veleučilište pribilježilo se prošlih dana oko 500 mladih Vukovaraca, a slično je zanimanje i u ostalim gradovima u kojima Veleučilište namjerava otvoriti studije na jesen. Jedan od razloga za veliko zanimanje studenata jest što je jedini uvjet za upis – 500 kuna upisnine i 1000 kuna za prvu ratu školarine. Godišnja školarina na Veleučilištu iznosi između 5000 i 8400 kuna.</p>
<p>Kako je, prema nalazima Ministarstva znanosti, broj studenata koje Veleučilište svake godine upisuje na dislociranim studijima neograničen, nije poznat točan broj studenata u Hrvatskoj koji studiraju na nelegalnim studijima. No, prema posljednjim podacima takvih je studenata, bez novoupisanih u ovoj godini, više od 10.000!</p>
<p>Uz očitu zabrinutost u Ministarstvu znanosti, nemoguće je izbjeći pitanje kako je uopće moguće da se studiji osnuju nelegalno, mimo zakonske procedure, što tvrdi ministar? I kako je moguće da nakon zabrane Vlade i dalje upisuju neograničen broj studenata? Da apsurd bude veći, Veleučilište u Splitu je, kao javnu visokoškolsku ustanovu, 1998. osnovala – Vlada.</p>
<p>Tada su dobili dopuštenje za izvođenje stručnih studija iz područja tehničkih, biotehničkih i društvenih znanosti. Odobreni su im, dakle, odjeli brodogradnje, ekonomije, graditeljstva, kemijsko-tehnološki odjel, strojarski upravni i elektrotehnički.</p>
<p>No, od veljače 2000. godine, tvrde u Ministarstvu, Veleučilište je razgranalo djelatnost i bez odobrenja osnovalo niz studija, poput: malo poduzetništvo, poslovno tajništvo, turizam i ugostiteljstvo, medicinska radiologija, sestrinstvo i fizioterapija. U Ministarstvu upozoravaju da je Veleučilište, pri upisu na nelegalne studije, sa studentima sklapalo ugovore s klauzulom prema kojoj se sva odgovornost za nelegalnost prebacuje na studente. </p>
<p>Nakon nadzora Veleučilišta uočen je i niz drugih nepravilnosti. Tako, primjerice, Ministarstvo ima podatak da je u nastavi na Veleučilištu angažirano 327 nastavnika i suradnika. Od toga, postupak izbora u skladu sa zakonom proveden je samo za njih 38, a mimo zakona su ugovori o radu ili djelu sklopljeni s ostalih 289 nastavnika!</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Samo je jedna - vlada</p>
<p>Svi su se uhvatili demokracije kao pijani plota, ali je uglavnom shvaćaju kao blještav izlog u kojem leže njihova blistava prava, a neugodne obveze su skrivene u skladištu. Svi imaju pravo ugurati svoje ljude u buduću vladu, a nigdje ih neće biti kad ćemo mi trpjeti posljedice ako sve skupa još jednom propadne</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Vođe političkih stranaka promijenili su brijeg: dva su dana defilirali Pantovčakom iznoseći predsjedniku Mesiću ideje o tome tko bi mogao biti novi hrvatski premijer. Sada prelaze na Grič (Gradec, Gornji grad, ono brdo u Zagrebu na kojem su Markov trg i Banski dvori – pojašnjenje zastupnicima koji nisu odavde i kojima plaćamo spavanje u Palmotićevoj, hotelu »Dubrovnik« i unajmljenim stanovima) gdje će mandataru i novom premijeru Račanu predlagati svoje ljude kao jedina rješenja za važna ministarska mjesta.</p>
<p>Bili su kod Mesića, ali kod Račana neće ići oni koji su protiv njegova drugog mandata: otpali HSLS s Budišom na čelu, Sanaderov HDZ koji se riješio Pašalića, Đapićev HSP i DC Mate Granića. </p>
<p>Nisu bili kod Mesića ali će ih zvati Račan: HSLS-ovi 'otpadnici' na čelu s Jozom Radošem koji priželjkuju ostati na svojim položajima.</p>
<p>Nije ih zvao Mesić, a neće ni Račan: uvrijeđeni HKDU stanovitog A. K., istomišljenika i sudruga izvjesnog Lj. Č. R. Obojica su zastupnici u Hrvatskom saboru. Punoljetni. Osobni podaci poznati redakciji. Ne navodimo ih zbog njihove izražene sklonosti maloljetničkoj delinkvenciji.</p>
<p>Novine nagađaju da se nekim sadašnjim ministrima loše piše jer sigurno lete van dok na njihove položaje uskaču favoriti stranaka koje će upasti u novu koaliciju. Ostat će, bojim se, i oni koji su napravili malo i oni koji nisu napravili ništa. Određenu utjehu može pružiti samo popis onih kandidata koji bi ih trebali zamijeniti, a koje će ovih dana izvjesiti te mnogobrojne stranke i strančice iz buduće koalicije.Njihova imena ne govore mnogo, a ako govore, onda uglavnom ne govore bolje od ovih koji već sjede u ministarskim foteljama.</p>
<p>Znam, dnevne novine i dva šarena tjednika, koji su vrhunac hrvatske medijske medicine jer je jedan by passom izravno vezan na Banske dvore, a drugi na Pantovčak, objavljuju i prijedloge da se na ključna mjesta izaberu mladi stručnjaci. Stranački ili nestranački. Takvi prijedlozi nisu prošli ni 2000. kad je pobijedila šestorka i kad su Račan i Budiša imali slobodu postaviti koga hoće. Postavili su što su postavili i što je potrajalo do ovih dana.</p>
<p>HDZ, DC i HSP su kao prolaznici kod Mesića na Pantovčaku predlagali tehničku vladu koja bi pripremila prijevremene izbore. Budiša je osporavao legitimnost nove koalicije s istim mandatarom, ali bez njega iz stare koalicije koja je pobijedila 2000. godine.</p>
<p>Sve to skupa stvorilo je dojam da demokracija hvata korijene u Hrvatskoj, mladoj i nezreloj tranzicijskoj državi: jedni podržavaju novu koaliciju, drugi su za prijevremene izbore, treći su nezadovoljni što su izbačeni iz igre... Problem je jedino u tome što su se svi uhvatili demokracije kao pijani plota, ali je uglavnom shvaćaju kao blještav izlog u kojem leže njihova blistava prava, a neugodne obveze su skrivene u skladištu. Svi imaju pravo ugurati svoje ljude u buduću vladu, a nigdje ih neće biti kad ćemo mi trpjeti posljedice ako sve skupa još jednom propadne.</p>
<p>Vlada je samo jedna, a stranačkih kandidata neizmjerno mnogo.</p>
<p>Preuzimajući mandat Račan je izjavio da nije pesimist i da se toga posla ne bi ni primio kad ne bi vjerovao kako ima izgleda za uspjeh. Njegova ključna rečenica je ona da je »apsolutno siguran kako Hrvatskoj treba manja vlada, ali nije siguran da je sad pravo vrijeme za njenu rekonstrukciju«.</p>
<p>Zapravo je kristalno bistro zašto se ništa neće promijeniti.</p>
<p>Prvo, Hrvatskoj treba vlada s manje ministarstava koja bi bila efikasnija i jeftinija. Ali buduća će vlada imati malo vremena do prijevremenih ili redovnih izbora i ne može ga potrošiti na vlastitu rekonstrukciju kad ima toliko posla koji nije obavila bivša vlada.</p>
<p>Drugo, pitanje raspodjele plijena: HSS preuzima drugo mjesto u koaliciji od nestalog HSLS-a pa želi biti nagrađen novim položajima. LS misli da preuzima dio utjecaja nestalog HSLS-a pa hoće nagradu. HNS misli da će njegova uloga još neizmjerno porasti u budućnosti pa želi akontaciju. IDS ulazi u koaliciju i premda se istarskom poduzetniku Jakovčiću baš ne vraća ne neko ministarsko mjesto u Zagreb, ima drugih članova stranke s ambicijama. Manjinski predstavnici daju potporu pa žele veći utjecaj manjina u vladi. PGS i SBHS (za one koji nisu prošli na prijemnom zagrebačkog Filozofskog fakulteta, to su primorsko-goranska i slavonsko-baranjska stranka) žele da netko iz njihovih regija uđe u vladu. Tu su još i Manolić i Canjuga... A kad je sve tako, neće Račan valjda ukidati ili spajati samo ministarstva koja vode esdepeovci.</p>
<p>Račan je najavio da će u prvih 48 sati od svih doznati žele li vladu s manje ministarstava ili »se neće gubiti vrijeme na rekonstrukciju vlade«.</p>
<p>Nudimo dva odgovora:</p>
<p>A) Račan smanjuje broj ministarstava sa 19 na 12. Ukidaju se mjesta zamjenika i potpredsjednika vlade. SDP se odriče Pančića, Crkvenca i Picule, HSS se odriče Strugara, eksliberali Radoš, Vlahušić i Kraljević dragovoljno odlaze, nove stranke u koaliciji odustaju od maksimalističkih zahtjeva.</p>
<p>B) Popunjavaju se samo prazna mjesta Budiše, Vojkovića i Kovača, HSS dobiva mjesto zamjenika, nešto dobivaju IDS, LS i manjinske stranke.</p>
<p>Oni koji su zaokružili A padaju na pitanju za 100 kuna u »Milijunašu«. Oni koji su zaokružili B mogu se nadati da će prijeći prag na Filozofskom.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ne treba se kladiti na brzi oporavak SAD-a</p>
<p>JOSEPH STIGLITZ</p>
<p>Kamo ide gospodarstvo SAD-a? Za svakom dobrom vijesti koja pokazuje da je američka recesija pri kraju, slijedi loša koja kaže suprotno. Trenutna monetarna politika Odbora Federal Reservea zrcali tu dvojakost: niti smanjuje kamatne stope niti ih povećava. Umjesto toga, drži se »neutralnog« stava. Vrludanje tržišta dionica sličan je pokazatelj te neizvjesnosti.</p>
<p>Najveći dio rasprava koje se vode u SAD-u od male su koristi jer se usredotočuju na pogrešna pitanja - kada je recesija započela, a kada je završila? Recesije se obično definiraju prema tome je li BDP pao. No, važna je razlika između potencijala nekog gospodarstva i njegovih trenutnih rezultata.</p>
<p>Prema tim će kriterijima rezultati američkoga gospodarstva vjerojatno ostati užasni. Povećavanje izmjerene produktivnosti pokazuje da se potencijalna stopa rasta gospodarstva kreće negdje između tri i pol i četiri posto godišnje. (Način na koji uračunavamo promjene cijena je modificiran, pa ono što danas izmjerimo kao četiri posto zapravo predstavlja ono što je ranije bilo znatno niže.)</p>
<p>Čak i kad SAD raste 0,5 posto, razlika od tri posto u odnosu na potencijalni rast u gospodarstvu teškom 10 bilijuna dolara znači gubitak od 300 milijardi dolara, što je golem iznos. Prva posljedica toga je rast nezaposlenosti. Uzevši u obzir veliku razliku, SAD će morati rasti iznad svog dugoročnog potencijala da bi ponovno počeo u potpunosti iskorištavati svoje resurse. Čak i s iznenađujuće jakim rastom BDP-a u prvom tromjesečju godine, većina prognozera smatra da će rast za čitavu 2002. biti znatno niži od dugoročnog potencijala, pa će nezaposlenost porasti.</p>
<p>Postoji jednostavno tumačenje onoga što se događa američkom gospodarstvu. Recesija 2001. spojila se s pogoršanjem na području zaliha i slabljenjem ulaganja. Prvo je završilo, a drugo - rezultat pretjeranih ulaganja u visoku tehnologiju i telekomunikacije, sektore koji su imali toliko veliku važnost za boom krajem devedesetih godina - trajat će možda i znatno dulje. Problem prevelikoga kapaciteta i dalje postoji - kao što je, primjerice, slučaj s optičkim kabelima kojima ne teče svjetlost i koji još nikad nisu upotrijebljeni. Puko smanjenje kamatnih stopa nije, i neće, navesti tvrtke da više ulažu u te sektore.</p>
<p>Dobra je vijest - i loša - da je brzina tehnoloških promjena u tim sektorima dovoljno velika da proizvodna oprema postane nepotrebna i prije nego se ti uređaji istroše ili čak prije nego što budu upotrijebljeni, zahvaljujući čemu će ulaganja u tom sektoru moći započeti mnogo prije nego što bi to bilo u drugim slučajevima. U međuvremenu, SAD ne može očekivati veću pomoć od izvoza, s obzirom na svjetsko usporavanje, ili od potrošnje građana. Obično potrošnje građana potpomogne revitalizaciju gospodarstva, ali potrošnja je, čudesno, već spasila gospodarstvo u trenutku kad su pala ulaganja, pa tu ima malo mogućnosti za oporavak. </p>
<p>Rizici su znatni. Vrlo je vjerojatno da će uz užasavajuće niske stope štednje u SAD-u - tu je razinu prošle godine održala znatnija kupnja automobila te stanova i kuća - potrošnja građana usporiti. Osim toga, dio prodaje je u 2001. uključivao i kupnju koja bi bila odgođena za ovu godinu da nije bilo posebnih ponuda, pa su potrošači automobile kupovali ranije nego inače. Čak i Amerikanci mogu apsorbirati samo određeni broj novih automobila.</p>
<p>Nasuprot tome, američka kućanstva sada pogađa visoka razina zaduženosti. To naglo nazadovanje fiskalne pozicije u SAD-u znači da su dugoročne kamatne stope zabilježile tek blagi pad, unatoč tome što su kratkoročne kamatne stope na rekordno niskim razinama. Rast nezaposlenosti samo pojačava osjećaj gospodarske nesigurnosti i mogao bi dodatno smanjiti potrošnju. Rekordno visoka razina vojne potrošnje jedini je veći izvor ekspanzije. Iako je takva potrošnja nužna i potiče gospodarstvo u kratkom roku, dugoročno ne povećava njegovu snagu.</p>
<p>Nakon što je Europa u početku vjerovala da je njezino gospodarstvo toliko jako da na njega američko usporavanje neće imati utjecaja i da će održati jaki rast, Europa se okreće SAD-u da je izvuče iz tegoba. To je riskantna strategija - ako se snažni američki oporavak uskoro ne dogodi, Europa mora samostalno djelovati, koristeći standardne mjere monetarne i fiskalne politike koji djeluju protiv cikličkih usporavanja. Danas prijetnju ne predstavlja inflacija, nego nezaposlenost. Upravo nezaposlenost i gospodarska nesigurnost rezultiraju ksenofobijom i osiguravaju potporu ekstremnim desničarskim pokretima.</p>
<p>Nažalost, ruke Europe su djelomično vezane središnjom bankom, koja se usredotočuje na ograničavanje inflacije, i Paktom o stabilnosti koji, kako se obično tumači, ograničava korištenje potrošnje na račun deficita kao sredstvo gospodarskog poticaja. Izazov pred kojim se Europa nalazi jest ponovno protumačiti ta ograničenja. Mogućnost dugoročnog rasta i društvene pravde zahtijevat će da nove europske institucije ostanu dovoljno fleksibilne kako bi se mogle preoblikovati kad se sretnu s novim problemima. </p>
<p>Autor je profesor ekonomije na i financija na sveučilištu Columbia, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. i autor knjige »Globalisation and its Discontents« (Globalizacija i njeni nezadovoljnici).©Project Syndicate, srpanj 2002.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Poraz nepobjedivog Doktora</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Nakon 12 godina provedenih u stranci, Ivić Pašalić je definitivno i po kratkom postupku isključen iz HDZ-a. U samo nekoliko mjeseci srušeni su svi »mitovi i legende« o nepobjedivom Doktoru i njegovoj neograničenoj moći u hrvatskoj politici. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader učinio je ono što su neki priželjkivali, a drugi tražili, smatrajući Pašalića glavnim zlom i smetnjom i u HDZ-u i u Hrvatskoj.</p>
<p>Pašaliću, doduše, još uvijek nije dokazana umiješanost u sve ono za što su ga optuživali, ali je trenutno politički detroniziran. Na sve je optužbe godinama odgovarao da nije kriv, da ne zna za što ga sumnjiče i da nikad nije radio ništa nezakonito. Mediji su stvorili sliku o Doktoru kao nedodirljivom Mefistu koji valjda svakog čovjeka u ovoj državi drži u šaci nekim tajnim podacima koje bi ga mogli kompromitirati.</p>
<p>Ako je Pašalić zaista godinama i kontrolirao cjelokupni politički život u Hrvatskoj, iz ugodne sjene i zaštite predsjednika Tuđmana, vukući sve konce i stvarajući brojne neprijatelje, onda je njegov pad u kratko vrijeme pokazao da baš i nije bio tako spretan manipulator kad je samo tako brzo maknut. </p>
<p>Čovjek, kojeg je hrvatska javnost godinama doživljava kao glavnog spletkara, za isto je to optužio dojučerašnje stranačke drugove. </p>
<p>Međutim, to što Pašalića više nema u HDZ-u ne znači da neće ostati u politici. Hoće li osnovati novu stranku, još se ne zna, ali da će pokušati zagorčati život Sanaderu i njegovima, više je nego sigurno. Samo još uvijek razmišlja na koji će način to ubuduće raditi. </p>
<p>Pašalić je morao znati da će mu se sve njegove spletke kad-tad kao bumerang vratiti. Njegov egzekutor, šef HDZ-a Sanader, trenutačno drži, ili bar tako vjeruje, sve stranačke konce u svojim rukama. On više ne želi da Pašalić bude tema unutarstranačkih razgovora. Je li to na dulji rok moguće, teško je vjerovati, tim više što Sanader sada mora iz prostora unutarstranačkih spletki i obračuna konačno zakoračiti u hrvatsku stvarnost prepunu socijalnih i gospodarskih problema.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatski suci pretekli Strasbourg</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Dajući za pravo tužiteljici iz Splita, kojoj Općinski sud čak devet godina nije riješio slučaj isplate police osiguranja, Ustavni je sud spriječio veću štetu. Splićanka nije u pomoć pozvala Strasbourg, jer tamo se tužiteljima iz Hrvatske za neumjesno dugo sudovanje hrvatskih sudova dosuđuje po 20 ili 30 tisuća kuna.</p>
<p>Da bi, međutim, sve bilo u skladu s hrvatskim sudbenim običajima, Ustavni je sud dao splitskim općinskim sucima rok od šest mjeseci da taj slučaj riješe s građankom.</p>
<p>Baci li se pogled na obrazloženje Ustavnog suda, postaje jasno da su se hrvatski sudbeni kriteriji napokon izjednačili s onima koje primjenjuju suci u Strasbourgu. </p>
<p>Prvo, pozvali su se na Europsku konvenciju o ljudskim pravima koja od sudova traži razumni rok za sudovanje. Onda su odbili ispriku iz Splita da se spor ne rješava već devetu godinu zato što je sudac bio bolestan. Zatim su rekli splitskim sucima da organizacijski i kadrovski problemi njihova sudišta nisu razlogom za toliko dug proces. Napokon su, prvi put u hrvatskoj praksi, ustavni suci tužiteljici dosudili naknadu od 4500 kuna kao »odštetu« za nerazumno dugo suđenje. </p>
<p>Protiv tog rješenja jedino je glasovao Milan Vuković, koji je tvrdio da je tužiteljica lagala sudu kad je rekla da joj kuća nije izgorjela nego da je minirana, ali to spada u »kadrovske osobitosti« ustavnog sudišta.</p>
<p>Sve bi ispalo još bolje da je Ustavni sud tako presudio prije nego što je prema hrvatskom proračunu krenula lavina novčanih kazni iz Strasbourga zbog sporog rješavanja sporova na hrvatskim sudovima. Bilo bi bolje da su Smiljko Sokol i njegovi suci lekciju od 4500 kuna održali za svaki od stotina tisuća zaostalih sudskih predmeta. </p>
<p>A mogli su. Tad bi hrvatski pravnik bio sigurniji da mu netko drži leđa kad se buni i zgraža nad milijun i više neriješenih spisa.</p>
<p>Ovako izgleda kao da su tek međunarodni pritisak i pražnjenje državnog proračuna nagnali hrvatske suce da Splićanki dosude novčana naknadu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pokucat će vam Doktor ponovno na vrata</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>Iako se svojedobno nudio, ni za portira ga nisu htjeli. Šupirali su ga ravno kroz portirnicu, pa van, na ulicu. Eto na što nekad za svoje sposobnosti, inteligenciju i političarski talent premoćan i precijenjen čovjek spadne?! Iako je u njega upirala prstom i dvije i pol godine jamrala cjelokupna javnost, odrekli su ga se i okrenuli mu leđa njegovi dojučerašnji kamaradi i zaštitnici. Zašto? Jer su se od Doktorova zagrljaja, onog istog kojim je godinama stiskao sve svoje i HDZ-ove neistomišljenike, smatrajući ih niškorisnima neprijateljima Hrvatske, počeli gušiti. Šupiralo ga je društvo predvođeno Sanaderom, Šeksom i Glavašom zbog svojeg biti il' ne biti, a ne, naravno, principa.</p>
<p>Ivić Pašalić time nije rekao - na žalost svih nas i čitave Hrvatske - svoju posljednju. Zaslijepljen vlašću, nastavit će nas - ne opuštajte se previše - još dugo zalijevati svojom žuči. Pašalić je, dakle, sklonjen s jedne političke pozornice na drugu, alternativnu, koju je - podzemno i zakulisno - gradio godinama. Iako nije virtuoz, iako ga je dio političke javnosti precjenjivao, kao i svojedobno Josipa Manolića, bilo bi pogrešno ovako ranjenog Doktora podcijeniti guranjem u ropotarnicu isluženih, bivših i bezopasnih negativaca. Upravo je zato neprimjereno, pa čak i neprofesionalno, kako je HTV popratio izbacivanje Doktora u čijem su zaduženjima, dakako nepisanim, bili i mediji. Poglavito onaj na Prisavlju. Svime što je zakuhao, zbog afera nad kojima je zloduški lebdio, zbog svih neistomišljenika koji su pali pod njegove ideološke čizme, zbog novinara i emisija čijem je skidanju s ekrana kumovao, trebalo mu je posvetiti komentirani dokumentarac. Uz to bi išle obvezatne izjave žrtava-svjedoka, te na kraju - to bi napravile sve velike, prave televizije - razgovor u studiju, i to s Aleksandrom Stankovićem, Denisom Latinom, Tihomirom Ladišićem ili Goranom Milićem, koji bi izostanak oštrine nadomjestio analitičkom lucidnošću. Fenomen Pašalić treba objasniti svekolikom gledateljstvu. Zašto? Da nam se - vrag nikad ne spava - ne ponovi. A gdje je to tako gadno pogriješio Doktor da su ga mogli izbaciti iz »vlastite« stranke? U tri stvari. Mislio je da se javnost ohladila od njegovih zakulisnih psina. Želio je, poput kakvog političkog pubertetlije, odmah i sve, te je zaboravio da iza njega ne stoji moćni Franjo Tuđman nego mali, foteljicama potkupljivi i prevrtljivi karijeristi ili pak jurišnici poput Ljube Ćesića Rojsa, od čijeg se lika i djela većini Hrvata diže kosa na glavi. Razriješivši Željku Markić s dužnosti urednice dnevnih informativnih emisija, Vijeće HRT-a je dokazalo da ne zna što radi i da ne želi poštivati zakone i proceduru. Razriješili su Markićku s dužnosti koju nikad, formalno - jer se Mirko Galić tomu s pravom suprotstavio - nije ni obavljala. Čemu to pučkoškolsko truciranje? Vijeće novim krivim korakom želi prikriti stari krivi korak, a u tome mu pomaže - ulagujući se (jer joj je ta strategija jedino preostala) svojim stvoriteljima - Jasna Ulaga Valić. No, da ne žmire svi u Vijeću na oba oka dokazala je Jadranka Kolarević primjedbom, odnosno pitanjem zašto u jesenskoj shemi nema Gorana Milića i »Brisanog prostora« te zašto će Svilanov »Glamour« ići samo dva puta mjesečno. Nije dobila iskren odgovor. I Milića i Svilana žele skratiti za glavu. Zašto? Zato što, svaki u svojoj domeni, znaju raditi svoj posao. Što se za Kristića i Ulagu ne može reći.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Neuspjeh hrvatske vanjske politike i kadrovski promašaji</p>
<p>Nakon izbora 3. siječnja 2000., u Ministarstvu vanjskih poslova nisu angažirani i iskusni, istinski znalci i stručnjaci. Mnoge bi se stvari odvijale drukčije da je, na primjer, za ministra bio postavljen jedan od lidera koalicije koncilijantan socijaldemokrat Zdravko Tomac ili elegantni znanstvenik haesesovac Ante Simonić (znam pouzdano da su početkom 2000. zapadnjaci priželjkivali na mjestu ministra pokojnog Vladu Gotovca). Poslije siječanjskih izbora 2000. Ivica Račan, nažalost, nije želio »jakog čovjeka« na mjestu ministra vanjskih poslova. </p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Gospodin Ivica Račan, mandatar za sastav svoga drugog kabineta, svojedobno je pozvao intelektualce da sugestijama pomognu unaprijediti rad državne uprave. Evo, ja se odazivam tome pozivu. </p>
<p>Riječ je o vanjskoj politici i vanjskim poslovima, koji se u nas, osobito u medijima naklonjenim Vladi, ocjenjuju povoljno. U nekim anketama dnevnih listova i tjednika čak su smatrani najuspješnijim područjem vladina djelovanja.</p>
<p>Nažalost, pomnija analiza kazuje da je Hrvatska utonula u nezanimljive i gotovo zaboravljene europske zemlje. Vanjska politika nam je, gledana u cjelini, bez strategije i vizija, nemaštovita, pasivna, nedovoljno učinkovita.</p>
<p>Dobrih poteza je malo. Sa susjedima, posebice na zapadu i sjeverozapadu, otvorena pitanja se umnažaju, a neka poprimaju dramatične razmjere, npr. sa Slovenijom. </p>
<p>Zahtjev za ulazak u Europsku uniju dostavit ćemo Bruxellesu 2003., ali je pitanje kad će Hrvatska postati punopravnom članicom, možda za deset ili petnaest godina. Irska je zahtjev za učlanjenje podnijela 1961., a primljena je dvanaest godina kasnije. Turska na ulaz u EU čeka četrdesetak godina. U studenome, na NATO-ovu summitu u Pragu, neće nas pozvati u članstvo te velike političko-vojne alijanse (svrstani smo u posljednju skupinu kandidata, zajedno s Albanijom i Makedonijom). </p>
<p>Ukupan izvoz u prvih pet mjeseci ove godine daleko je od naših očekivanja. Slovenci su nedopustivo arogantni, tužakaju nas po Europi, a kad naš diplomat nešto zucne u Bruxellesu o nadmenom ponašanju sjevernih susjeda, domaća intelektualna hulja odmah diže galamu: hrvatska diplomacija lobira usuprot politici predsjednika Vlade! </p>
<p>Crnogorci opet nešto petljaju s granicom u bokokotorskom zaljevu. Srbi u državnome vrhu u Beogradu, umjesto da se ispričaju, još će nas optužiti da smo mi započeli rat 1991. </p>
<p>Oštar kritičar će kazati da nam je vanjska politika i podanička. Primjeri: na zahtjev Amerikanaca morali smo se odreći dogovorene suradnje s ratnom mornaricom Irana, iako s tom zemljom unosno posluju Francuska, Njemačka i Italija, a Rusija i Kina se, većinom bez većih teškoća, intenzivno naoružavaju. </p>
<p>Sa Slovencima smo parafirali ponižavajući ugovor o granici. </p>
<p>Oklijevamo s proglašavanjem gospodarskoga pojasa u Jadranu zbog mogućih reakcija u Italiji i Sloveniji, a morali bismo ga proglasiti radi očuvanja dramatično smanjenih ribljih bogatstava i suzbijanja onečišćenja mora. Zbog pretjerana i u osnovi neopravdana zahtjeva Kineza, nobelovac, humanist i tibetanski duhovni vođa Dalaj-lama je u Splitu tretiran sramotno.</p>
<p>Valja se, stoga, upitati: što uzrokuje ukočenost hrvatske vanjske politike? Koji su loši potezi ili promašaji Vlade? O tome u tiražnim listovima ozbiljnih komentara gotovo i nema. O protagonistima u vanjskoj politici pišu se panegirici, a odere se tek tu i tamo neki službenik nižega ranga. </p>
<p>Prema momu mišljenju, na ljestvici uzroka naše nedovoljne učinkovitosti u vanjskoj politici na prvome mjestu su kadrovski promašaji. Ta se opaska, dakako, može uputiti i prijašnjoj, hadezeovskoj vlasti (npr. zbog postavljanja neadekvatnih djelatnika na nižim diplomatskim razinama), ali i aktualnoj. </p>
<p>Jer nakon izbora 3. siječnja 2000., u Ministarstvu vanjskih poslova nisu angažirani i iskusni, istinski znalci i stručnjaci. Mnoge bi se stvari odvijale drukčije da je, na primjer, za ministra bio postavljen jedan od lidera koalicije koncilijantan socijaldemokrat Zdravko Tomac ili elegantni znanstvenik haesesovac Ante Simonić (znam pouzdano da su početkom 2000. zapadnjaci priželjkivali na mjestu ministra pokojnog Vladu Gotovca). </p>
<p>Ili netko od neovisnih (nestranačkih) intelektualaca, na primjer, racionalni Milan Ramljak, ili Ivan Zvonimir Čičak, hrvatski Joscka Fischer, erudit, ili enciklopedist Josip Šentija, ili intelektualac par excellence Slaven Letica, koji umije biti sjajan cinik, toliko potreban za duele s arogantnim Zapadnjacima. </p>
<p>Moglo se, dakako, posegnuti i za iskusnim diplomatima pronansiranim ljevičarima, u ono vrijeme »hadezeovskim« veleposlanikom u Ljubljani Ivicom Maštrukom, na primjer. </p>
<p>Nažalost, Maštruko je završio, umjesto u ministarskoj fotelji, na birou za nezaposlene (zbog nekakva benigna prosvjedna pisma »njegovi« su ga iz Ministarstva vanjskih poslova najurili bez pardona). </p>
<p>To su, dakako, nasumce navedena imena ljudi raznih karakternih osobina i stilova, ali znalaca, mandatar je mogao izabrati onoga koji u najvećoj mjeri jamči ostvarenje postavljenih ciljeva. </p>
<p>Poslije siječanjskih izbora 2000. Ivica Račan, nažalost, nije želio »jakog čovjeka« na mjestu ministra vanjskih poslova. Bio je, čini se, uvjeren da će osobno operativno voditi vanjsku politiku. Zaokupljen brojnim unutarnjim problemima, on to jednostavno nije stigao. </p>
<p>I da jest, pitanje je koliko umije i koliko je vješt u tome području. </p>
<p>Kad se sam upetljao u rješavanje nekih složenih vanjskopolitičkih pitanja, s prepredenim Slovencima, na primjer (premda je britak i duhovit TV kritičar Ivan Starčević nazvao Kučana, Drnovšeka i comp. Račanovim »starim frendovima iz Beograda«), rezultat je bio katastrofalan. A odnosi sa Slovenijom su pogoršani.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)Autor je predsjednik Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vrijednost Ine i Hepa: prodaju li se po procijenjenim iznosima bit će to zločin prema hrvatskomu narodu </p>
<p>Problem prodaje Ine i Hepa, osim u tome što nisu uvjerljivo objasnili zašto ih uopće žele prodati, u njihovoj je vrijednosti koje su sveli na besmisleno niske iznose. No ako i na te smiješne iznose »prodavači« dobiju od »kupaca« proviziju zbog »dobra posla«, osigurat će sebi i brojnim generacijama svojih potomaka iznimno lagodan život bez rada</p>
<p>Umjesto da politika donese zakon o nacionalizaciji svega onoga (dakako, uz obeštećenje onih malobrojnih koji su nešto za to i platili) što su stvarale generacije stanovnika Hrvatske, što je bilo opće društveno vlasništvo, a tzv. pretvorbom i privatizacijom je od 1991. godine došlo u vlasništvo onih »koji imaju Hrvatsku«, u bitci za preraspodjelu fotelja, petlja nešto s nazovi revizijom pretvorbe i nastavlja još brže i bezobzirnije rasprodavati i uništavati ono što je preostalo</p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>Takozvana privatizacija provedena tako kako je provedena u Hrvatskoj plod je interesnih klanova.</p>
<p>I osobe ograničenih umnih sposobnosti, ako imalo pomišljaju na druge osim na sebe, već odavno bi shvatile da provođenje nečega što izaziva: sve manji broj zaposlenih, a sve više nezaposlenih, sve veće osiromašenje puka, sve veću nesigurnost ljudi, gotovo robovlasničke radne odnose, rad bez plaće, sve veći broj stečajeva, bezizlazna budućnost za većinu stanovništva, enormno bogaćenje malog broja privilegiranih, i to u ratu, prepuštanje nacionalnih dobara u bescjenje strancima (političarima i političkim moćnicima podobnim osobama), izvoz kapitala i profita najunosnijih djelatnosti u Hrvatskoj – da je sve to trebalo već odavno zaustaviti.</p>
<p>Takozvana privatizacija najčešće je otimačina i posvajanje svega onoga što su generacije ljudi stvarale. Kako se to događalo u ratu i uz rat to nije moglo niti rezultirati drugim nego socijalnom, gospodarskom i prije svega moralnom krizom.</p>
<p>Ni prijašnja, a ni sadašnja vlast, koliko je poznato, nije dobila mandat hrvatskog puka da rasprodaje ono što nije njeno (brojne tvornice, HT, hoteli i obala, Ina, Hep). Na taj način osiromašuju stanovnike i stvaraju nezadovoljstvo koje bi moglo prerasti u stanje kaosa koje će biti teško kontrolirati.</p>
<p>Jesu li raspisali referendum o onom što rasprodaju, a stanovnicima život znači?</p>
<p>Bez sumnje su Ina i Hep najvrednija gospodarska dobra u Hrvatskoj koja su još preostala, a koja namjeravaju »pretvoriti i privatizirati«. Problem prodaje Ine i Hepa, osim u tome što nisu uvjerljivo objasnili zašto ih uopće žele prodati, u njihovoj je vrijednosti koje su sveli na besmisleno niske iznose. </p>
<p>No ako i na te smiješne iznose »prodavači« dobiju od »kupaca« proviziju zbog »dobra posla«, osigurat će sebi i brojnim generacijama svojih potomaka iznimno lagodan život bez rada.</p>
<p>Dakako, prema riječima onih koji rasprodaju Hrvatsku, to nije korupcija niti sprega kriminala i politike. </p>
<p>U doba prijašnje vlasti tvrdili su da cijela Ina vrijedi 800 milijuna američkih dolara, zatim je promjenom vlasti ubrzo postala vrijedna 1,5 – 1,8 milijardi dolara. </p>
<p>Za usporedbu samo pridobive rezerve plina plinskih polja Ine, prema javno dostupnim službenim podacima, iznose oko 29 milijardi četvornih metara, a cijena po kojoj plin danas plaćaju domaćinstva u Zagrebu je 1,79 kuna za kubični metar ili 0,23 američka dolara.</p>
<p>Kada se to pomnoži, vrijednost samo plinskih ležišta Ine stoga iznosi već oko šest milijardi američkih dolara (od toga, dakako, treba odbiti troškove eksploatacije i distribucije). </p>
<p>Pridobive rezerve nafte u Hrvatskoj su oko 72 milijuna barela. </p>
<p>Uz cijenu barela od 25 dolara, to je iznos oko 1,8 milijardi američkih dolara, pa samo u rezervama nafte i plina Ina vrijedi gotovo osam milijardi dolara.</p>
<p>Valja napomenuti da je vrijednost domaćih rezervi nafte, kada se preradi u rafinerijama Ine u derivate na benzinskim crpkama, barem tri puta veća, odnosno iznosi oko 5,4 milijarde dolara. Što je s rafinerijama, benzinskim crpkama, naftovodima, plinovodima, opremom, zgradama itd.?</p>
<p>Dakle, Ina, ukupno bez pretjerivanja, vrijedi više od deset milijardi dolara. Prodati je za smiješan iznos od 1,5 milijarde američkih dolara u najmanju je ruku zločin prema hrvatskom narodu.</p>
<p>Što je s imovinom dijelova Ine koji su njenim »restrukturiranjem« postali zasebne tvrtke (Ina-Petrokemija, Dina-Krk, Etilen, Jadranski naftovod, Ina-plin…) od kojih su neke već rasprodane – »privatizirane«?</p>
<p>Kako da im za prodaju tih dijelova Ine donedavno nije trebao nikakav zakon o »privatizaciji« Ine, nego je tek nedavno trebao osvanuti prema »hitnom« postupku nadglasavanjem u Saboru?</p>
<p>Slično je i s Hrvatskom elektroprivredom. Gradnja elektrane sa 1000 MW snage danas stoji od jedne do tri milijarde američkih dolara. Nuklearke koje se vjerojatno neće graditi u Hrvatskoj ponajprije zbog premalenog elektroenergetskog sustava, su skuplje, a ugljenare ili plinske nešto jeftinije (osim dakako glasovitoga Plomina), a troškovi hidroelektrana se razlikuju od lokacije do lokacije.</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda raspolaže s oko 3500 megavata elektrana u zemlji, pa se dolazi do vrijednosti (samo) elektrana od pet do sedam milijardi američkih dolara u ovisnosti s kojom se cijenom računa. Ipak tu brojku treba nešto umanjiti zbog starosti elektrana.</p>
<p>Što je s vrijednošću elektromreže, opreme, zgradama itd.? Što je s elektranama izvan Hrvatske koje su sagrađene hrvatskim novcem snage oko devetsto megavata za koje baš nitko ne brine i tek se tako olako odriče velike nacionalne vrijednosti?</p>
<p>Možda je i tu riječ o nekakvim internim dogovorima čelnih ljudi hrvatske, bosanske, srpske i slovenske politike.</p>
<p>Dakle, vrijednost o kojoj možemo govoriti kada je u pitanju Hep također se penje na oko deset milijardi dolara. U tom iznosu nije ni spomenuta vrijednost hidropotencijala koji svake godine »padne« na zemlju.</p>
<p>Hrvatske hidroelektrane godišnje proizvedu u prosjeku najmanje oko pet milijardi kilovatsati električne energije (što je blisko ukupnoj potrošnji svih domaćinstava u Hrvatskoj). </p>
<p>Prema prosječnoj cijeni električne energije za kućanstva u Hrvatskoj od oko 7,5 američkih dolara, to je iznos od 375 milijuna američkih dolara godišnje.</p>
<p>U razdoblju do 2030., do kada »vrijedi« nedavno prihvaćena »strategija energetskog razvitka Hrvatske« (u kojoj je glavni cilj promijeniti – povećati »socijalne cijene energenata«), to je vrijednost od 10,5 milijardi američkih dolara, što udvostručuje ukupnu vrijednost Hepa i penje se na iznos od oko 20 milijardi američkih dolara.</p>
<p>Zar to sve treba nekom darovati za samo dvije milijarde dolara ili manje?</p>
<p>Umjesto da politika donese zakon o nacionalizaciji svega onoga (dakako, uz obeštećenje onih malobrojnih koji su nešto za to i platili) što su stvarale generacije stanovnika Hrvatske, što je bilo opće društveno vlasništvo, a tzv. pretvorbom i privatizacijom je od 1991. godine došlo u vlasništvo onih »koji imaju Hrvatsku«, u bitci za preraspodjelu fotelja, petlja nešto s nazovi revizijom pretvorbe i nastavlja još brže i bezobzirnije rasprodavati i uništavati ono što je preostalo. </p>
<p>Sve to čini s nekakvim tobožnjim ciljem uključivanja Hrvatske u Europsku uniju koja nije bila u stanju niti zaustaviti krvavi rat na ovim prostorima – čak je žrtvi zabranila nabavu oružja za obranu.</p>
<p>Sa sadašnjim stanjem gospodarstva i odnosa u društvu može biti samo njena zaostala kolonija.</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer, energetičar, jedanaest je godina radio u Ini, kada je stekao i doktorat tehničkih znanosti u području naftnoga rudarstva – ležišta plina.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Troškovi religijskog odgoja trebaju ići na račun roditelja i vjerske zajednice, a ne poreznih obveznika</p>
<p>Iako je religijski odgoj sastavni dio odgoja uopće, iako u našoj zajednici žive ljudi različitih religijskih opredjeljenja, pa i ateisti, zastupnici su samo raspravljali poglavito o katoličkom vjeronauku i o uvođenju u predškolske institucije. Ako je ikad donesena neka diskriminacijska i nelogična odluka, onda je to upravo sada... Hrvatska država nije još donijela strategiju odgoja i obrazovanja, nije još ustanovila temeljne ciljeve odgoja. Naše škole još i organizacijski, kadrovski, pa i prema ciljevima i zadacima djeluju pod okriljem socijalističkog cilja i zadataka</p>
<p>ANA JURIĆ-ŠIMUNČIĆ </p>
<p>Hrvatski je sabor na svom zasjedanju početkom srpnja prihvatio Zakon o uvođenju vjeronauka u hrvatske vrtiće. Tako je još jednom ponovljena nelogična praksa u nas da se pitanje odgoja i obrazovanje rješava parcijalno. Mogli bismo zaključiti da je zastupnicima Hrvatskog sabora ta tema manje važna od naplate mostarine Krčkog mosta. </p>
<p>Jer najprije se raspravljalo o trajanju školstva, pa o satnici, o starosnoj dobi kad djeca kreču u obveznu osnovnu školu, o mjestu pripreme za školu i sada o uvođenju vjeronauka u vrtiće. </p>
<p>Iako prosvjetna javnost, pa i građanska javnost taj dokument nije dobila na uvid, iako je religijski odgoj sastavni dio odgoja uopće, iako u našoj zajednici žive ljudi različitih religijskih opredjeljenja, pa i ateisti, zastupnici su samo raspravljali poglavito o katoličkom vjeronauku i o uvođenju u predškolske institucije. Ako je ikad donesena neka diskriminacijska i nelogična odluka, onda je to upravo sada.</p>
<p>Prvo je i najvažnije, Hrvatska država nije još donijela strategiju odgoja i obrazovanja, nije još ustanovila temeljne ciljeve odgoja. Naše škole još i organizacijski, kadrovski, pa i prema ciljevima i zadacima djeluju pod okriljem socijalističkog cilja i zadataka. </p>
<p>Organizacija nastave ostala je kao prije dvadeset godina. Načinjeno je samo malo ispravaka i dopuna, nazivlja su neka druga, udžbenici se više ne prepisuju od Sovjeta nego od europskih autora.</p>
<p>Jedno desetljeće je prošlo u traženju, sjeckanju po školskim programima i općoj kritici svega postojećega, bez ozbiljne ponude novih ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja. </p>
<p>Svi govore sve, osjeća se natjecanje u ponudama pedagoške teorije, ali nema autoriteta koji bi rekao javnosti da odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj treba biti takvo i takvo zbog toga i toga.</p>
<p>Pedagoška povijest poznaje nekoliko velikih imena koja su nametnula organizaciju škole takvu kakvu još imamo, a ciljeve je svaka nacija odabirala iz općih ciljeva. Prihvaćanjem socijalističkog društvenog uređenja prihvatili smo neke nove doktrine odgoja i obrazovanja. </p>
<p>Sjetimo se da je takoreći preko noći donesena nova organizacija učiteljskog kadra i ustanovljeni novi ciljevi odgoja i obrazovanja. Učitelj i profesori su mahom prolazili dopunsko obrazovanje na kojem su stjecali novo znanje o odgoju i obrazovanju u socijalističkim uvjetima. </p>
<p>Danas o svemu tomu veliko ništa.</p>
<p>Drugo, vjeronaučna pouka jest i odgoj i obrazovanje. Dosadašnja teorija dječjeg razvoja utvrdila je da sustavno učenje činjenica, sadržaja i oblika znanja može u djece početi oko šeste ili sedme godine, ali i to je vrijeme kad dijete sav svijet oko sebe vidi dvodimenzionalno. </p>
<p>Tek oko devete godine dijete može sustavno učiti sadržaje i svijet vidjeti trodimenzionalno.</p>
<p>Budući da još nemamo jasne ciljeve odgoja mlade generacije, jesmo li spremni preuzeti tu golemu odgovornost nemanja odgojnih ciljeva. Trebamo li slobodne ljude, religiozne, poslušne, buduće znanstvenike? Koji svjetonazor nudimo mladima: religiozni, znanstveni, pluralni, ili što želimo prenijeti na mladi naraštaj?</p>
<p>To što smo sada učinili s predškolskim ustanovama i novim obvezama koje smo im dali dokazuje da se još ponašamo kao vatrogasci, a ne nacija koja zna što hoće.</p>
<p>Ekonomisti i gospodarstvenici nas upozoravaju da nismo još donijeli strategiju gospodarskog razvoja, a notorno je da nismo donijeli niti strategiju odgoja i obrazovanja. Ona ne može biti miraz jedne vladajuće stranke nego mora biti stav svekolike hrvatske prosvjetne, kulturne i ine javnosti.</p>
<p>Imamo li pedagoški autoritet koji će dati u sedam ili deset točaka načela hrvatskog odgoja i obrazovanja?</p>
<p>Treće, donošenje zakona o vjeronaučnoj pouci za predškolski uzrast djece je diskriminacijsko, jer je vrlo malo djece obuhvaćeno sustavnim predškolskim odgojem, a vrtići su koncentrirani većinom u velikim gradovima, poglavito Zagrebu. </p>
<p>Što je s ostalom djecom? Nažalost, imamo djece koja nisu obuhvaćena ni osnovnom školom, a kamoli predškolskim odgojem, pa takva odluka javno i zakonski diskriminira djecu.</p>
<p>Zakonodavac tvrdi da je odluka o pouci u rukama roditelja, što je čisto licemjerje, jer će odgojitelji u vrtiću teško moći organizirati rad u takvoj situaciji. </p>
<p>Znamo da ne mogu mnogo učiniti ni za djecu s teškoćama u razvoju kojima treba individualni pristup i individualizirani postupci, a sada još i jednima vjeronauk drugima ne. </p>
<p>Ima li država novaca za neku novu kvalitetniju organizaciju predškolske institucije?</p>
<p>Četvrto, može li država privatnim vrtićima nametnuti svoj program, ako ga ne financira?</p>
<p>Peto, kad je već riječ o religijskom odgoju nije li prirodnije, jednostavnije, i normalnije da predškolski religijski odgoj obavlja sama vjerska zajednica, oko svoje bogomolje. </p>
<p>Tako bi svaka vjerska zajednica imala prigodu da svoj religijski svjetonazor prenese na one članove svoje zajednice koji to doista žele.</p>
<p>Troškovi religijskog odgoja trebaju ići na račun roditelja i vjerske zajednice, a ne poreznih obveznika. Nemamo državnu religiju, a polako je na mala vrata upravo uvodimo. Jesam za religijski odgoj za one koji to žele, ali ne u državnim školama i predškolskim ustanovama. Religijsko uvjerenje i odgoj je privatna sfera života svakog pojedinca. </p>
<p>Država mora dati svakom uvjerenju prigodu da ga pojedinac iskazuje, a škola i sve odgojne državne institucije provode ciljeve i zadatke odgoja koje država nudi. Građanska država građanske, a religijska religijske ciljeve odgoja i obrazovanja.</p>
<p>Zaključimo, neka država što prije donese strategiju odgoja i obrazovanja i neka se građani potrude pa ćemo svi zajedno biti odgovorni za odgoj ličnosti budućih generacija. A, ovako, nasilje čiji smo svjedoci, homoseksualnost, pedofilija, sodomija, nekrofilija, pijančevanje, ovisnost o opijatima i druge patologije nas upozoravaju da smo u odgojnim ciljevima ipak promašili. Ako bi uvođenje vjeronaučne pouke u vrtiće bio čimbenik skladnog odgoja i prepreka svih mogućim devijacijama kojih smo svjedoci onda sam apsolutni pristalica. Ali ako je to samo posljedica nekih državničkih Tuđmanovih poteza koji su stvoreni ugovorom sa Svetom Stolicom, pa ga sada moramo realizirati, onda nisam za takvo rješenje.</p>
<p>Moć odgoja je velika i tu moć jedna generacija mora korisno, pošteno svrsishodno i ciljano iskoristiti. Odgoj ne trpi eksperimente, a mi već desetljeće eksperimentiramo. </p>
<p>Autorica je profesorica defektologije, vlasnica je tvrtke »Dijak« za dnevno učenje djece svih uzrasta u Karlovcu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Privatne škole traže promjenu kriterija sufinanciranja</p>
<p>Ravnatelji nezadovoljni kriterijima prema kojima najmanje 70 posto nastavnika u privatnim školama mora biti u stalnom radnom odnosu/ Šešelj: Grad bi morao dodatno stimulirati privatne škole/ Lazanja: Moguće je da će Grad naknadno odobriti sredstva drugim privatnim školama </p>
<p>Nakon što je Grad nedavno dodijelio novčanu potporu za ovu godinu samo dvjema zagrebačkim privatnim školama s pravom javnosti – Osnovnoj waldorfskoj školi i Privatnoj klasičnoj gimnaziji, u četvrtak je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lazanja održao sastanak s ravnateljima većine privatnih osnovnih i srednjih škola. </p>
<p>Ravnatelji se, naime, bune protiv kriterija prema kojima su škole dobile (ili nisu dobile) potporu Grada, a koji zahtijevaju da najmanje 80 posto nastavnog plana i programa ostvaruju nastavnici u stalnom radnom odnosu. Od toga, najmanje 70 posto nastavnika mora biti u stalnom radnom odnosu na neodređeno vrijeme. </p>
<p>»Problem je u obračunu kriterija, jer ispada da su privatne škole i njihovi nastavnici kažnjeni za sve što rade izvan svog nastavnog plana i programa, Posebno su pogođene male škole, jer imaju mali broj sati i nemoguće je naći kombinacije nastavnika za nekoliko predmeta, kako bi oni bili stalno zaposleni na neodređeno vrijeme«, rekao je Zlatko Šešelj, ravnatelj Privatne klasične gimnazije i član Poglavarstva za pitanja obrazovanja. </p>
<p>Šešelj je predložio, da se napravi novi obračun, u kojem će osnovica biti planom propisani obvezni nastavni program, a satnica svakog zaposlenog vrednovat će se po satnici koju država propisuje za javne škole.</p>
<p>»Sadašnji kriteriji trebali su podržati zapošljavanje nastavnika, ali su oni isuviše restriktivni«, ističe Šešelj. Najavio je i skorašnje razgovore s gradonačelnicom Vlastom Pavić, jer kako je rekao, Grad ne bi trebao ići na štetu kvalitetnih i izvannastavnih programa privatnih škola, već, naprotiv, dodatno ih stimulirati.</p>
<p>Prema riječima pročelnika Lazanje, za ovu je godinu bilo u planu podijeliti 600 tisuća kuna srednjim privatnim školama i 400 tisuća kuna osnovnim školama. Waldorfska osnovna škola od toga je dobila 200 tisuća za cijelu godinu, a Privatna klasična gimnazija više od 30 tisuća za prvih šest mjeseci. »Dođe li do promjene kriterija, odnosno izmjene Zaključka o potpori privatnim školama, moguće je da Grad pri rebalansu proračuna odluči, da još neka od privatnih škola do kraja godine dobije sredstva«, rekao je Lazanja.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tojčić: »Tražit ćemo smjenu Ladislava Prežigala«</p>
<p>Dogradonačelnik Stipe Tojčić smatra da predsjednik Skupštine trgovačkih društava Ladislav Prežigalo nije smio dopustiti propuste u proceduri smjene direktora Plinare/ Vulas: Sad se vidi kako prolaze oni koji govore istinu</p>
<p>»Sjednica Skupštine trgovačkih društava na kojoj je donijeta odluka o smjeni direktora Plinare Ivana Vulasa je ništavna«, tvrdi dogradonačelnik za gospodarstvo i član te Skupštine, Stipe Tojčić. On je u četvrtak najavio da će zbog toga na idućoj sjednici u utorak zatražiti smjenu predsjednika Skupštine društava Ladislava Prežigala, koji »nije smio dopustiti takav propust«.</p>
<p>»Dobio sam pravno tumačenje prema kojemu je odluka, za koju nema jednoglasno potvrđenog zapisnika - ništavna. Drugo, sjednica o Plinari nije sazvana tjedan dana unaprijed kako propisuje pravilnik, a da bi se odlučivalo po hitnom postupku trebala je jednoglasna odluka svih trinaest članova, a ne samo oporbe i SDP-a«, ističe Tojčić. Dodaje, nadalje, da su članovi HNS-a na sjednicu pozvani bez saznanja o smjeni direktora Plinare. »Sjednica i odluka vezana uz smjenu nemaju pravni učinak. Ime novog direktora koji je već upisan u registar Trgovačkog suda, također treba izbrisati jer ono tamo ne pripada«, rekao je Tojčić.</p>
<p> On je dodao kako bi se moglo dogoditi da bivši direktor Vulas zatraži poništenje odluke i vrati se na stari posao.</p>
<p> »Ja bih to tražio ali kao član Skupštine to ne mogu učiniti, ali mogu i hoću zatražiti smjenu predsjednika Trgovačke skupštine Ladislava Prežigala«, rekao je Tojčić. Prema rasporedu to bi moglo biti u utorak.</p>
<p>Bivši direktor Plinare Ivan Vulas je u razgovoru za Vjesnik rekao da bez obzira na nove okolnosti »nema namjeru tražiti poništenje«.</p>
<p> »Odluka na Skupštini bila je politička. Sad se vidi kako prolaze oni koji govore istinu. Ne želim više ništa komentirati jer izgubio sam osjećaj za pravdu«, rekao je Vulas.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Grad kupuje Badelovo zemljište za 20 milijuna eura</p>
<p>Za 19,4 milijuna eura grad će otkupiti industrijski kompleks tvornice Badel1862., ukupne površine 20.133 četvorna metra, smješten u središtu grada – između Vlaške, Derenčinove, Martićeve i Šubićeve ulice, zaključeno je u četvrtak na sjednici Poglavarstva. »Ovim ugovorom zaključeni su desetogodišnji pregovori, a novac što će se platiti Badelu 1862. poslužit će za moderniziranje i otvaranje novih radnih mjesta«, rekla je gradonačelnica Vlasta Pavić.</p>
<p>Nisu, doduše, poznati načini isplate, vrsta kredita što će ih za to uzeti grad, kao i visina kamata, no pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić rekao je kako je riječ o »iznimno povoljnom ugovoru sa Zagrebačkom bankom«. </p>
<p>Do jeseni će se raspisati natječaj za urbano uređenje toga prostora. Uz to što je u centru grada, najveća vrijednost je to što ima kompletnu komunalnu infrastrukturu. Zato se očekuje da će biti mnogo zainteresiranih za njegovo korištenje. </p>
<p> Na sjednici Poglavarstva podržan je i sporazum o suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, koji je također otezan deset godina. </p>
<p> Prema tom sporazumu, grad će pomagati Sveučilište, pojačati pomoć Tehnološkom parku (mjestu na kojem se mladim stručnjacima pruža prilika za razvoj), a i prilikom službenih posjeta gradskih delegacija odsada će putovati i predstavnik Sveučilišta.</p>
<p>Na sjednici je sa zakonom konačno usklađen i Pravilnik o kriterijima za kupnju stanova iz programa poticane stanogradnje. Svojedobno se, naime, diglo dosta prašine oko kriterija koje je propisao grad, dok zakon nije ni postojao, a iz oporbe se moglo čuti kako bi zbog toga mogao biti poništen natječaj, na koji se javilo više od 18.000 građana. Sabor je početkom godine izglasao zakon, pa je u četvrtak Pravilnik i formalno usklađen s njim. Jedina razlika u odnosu na stari tekst, jest da pojedinac može kupiti stan »od 35 do 50 četvornih metara«, dok je dosad pisalo samo »do 50 četvornih metara«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dopušteno uništavanje da bi se potom obnavljalo?</p>
<p>Uskoro će biti dvije godine od kada je zatvorena stara osnovna škola »Đuro Đaković« na Žitnjaku, jer je izgrađena nova škola, u Petruševcu. Danas je stara škola potpuno uništena. Zgrada više nema ni jednog prozorskog stakla, niti vrata. Radijatori i sanitarije iščupani su iz zidova i odneseni, a nema traga ni klupama, stolicama, školskim pločama i drugom namještaju. Jedini su inventar ostaci kuhinjskih peći i štednjaka. Iz zidova su iščupani kabeli, skinuta su rasvjetna tijela. Odneseni su i podovi te zidna oplata. Sve je puno stakla i smeća. Pojedine su prostorije zapaljene pa izgledaju kao zgarište. </p>
<p>»Napuštena škola postala je okupljalištem narkomana, pa su stanovnici nalazili oko nje i šprice«, kaže predsjednik Vijeća gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, Ivan Šikić. </p>
<p>Za manje od dvije godine dopušteno je da se zgrada škole potpuno uništi, pa sad treba ponovo trošiti novac poreznih obveznika za njenu obnovu. »Poglavarstvo je sredinom ovog tjedna odobrilo 143.689 kuna za sanaciju krova«, kaže Šikić. Grad planira, dodaje, osigurati novac i za obnovu instalacija, grijanje te za nova vrata i prozore. »Obnovljeni prostor grad bi, uz minimalnu naknadu, dao umjetnicima koji bi sami uredili interijer«, kaže Ivan Šikić. </p>
<p>Nova je škola, pak, upozorava, izgrađena na prometnom križanju Radničke ceste, Ulice Žitnjak i Petruševca. »To je ludost, jer izgradnjom Domovinskog mosta promet će se tu još povećati«, napominje Ivan Šikić. Nova škola, k tome, još nije dovršena te je useljena na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pred početak školske godine. »Na zadnjoj sjednici Skupštine grada odobreno je iz rebalansa proračuna, umjesto milijun kuna koliko se tražilo, oko 200.000 kuna za dovršetak sportske dvorane, uređenje okoliša te za sanaciju krova koji prokišnjava«, kaže Šikić. Tvrtka koja je izvodila radove propala je, pa se kvarovi nemaju kome reklamirati, objašnjava. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Po darivanju krvi Zagreb na sredini ljestvice </p>
<p>U kartotekama Crvenog križa evidentirano je oko 180 tisuća aktivnih darivatelja, čijom se humanošću godišnje prikupi 160.000 doza krvi</p>
<p>Nakon što su djelatnici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Petrovoj 3 nedavno upozorili Zagrepčane na nedostatne zalihe krvi, uz stalne darivatelje u pomoć je priskočio i Hrvatski crveni križ. S nekoliko ciljanih akcija HCK-a, poput Krvotoka solidarnosti, nedostatak krvi donekle je ublažen. No, u ljetnim mjesecima – ponajprije zbog učestalijih prometnih nesreća – te životno važne tekućine nikad dosta.</p>
<p>»Hrvatski crveni križ djeluje po principu sustavne pomoći bilo kojem društvenom segmentu, od konstantnog prikupljanja krvi, prevencije ovisnosti do pomoći i kućne njege starih, nemoćnih i bolesnih«, rekla nam je dr. Vera Pleša-Golubović, zamjenica predsjednika Hrvatskog crvenog križa. Dodaje kako je u kartotekama Crvenog križa evidentirano oko 180 tisuća aktivnih darivatelja, čijom se humanošću godišnje prikupi 160.000 doza krvi.</p>
<p>Krv više daruju muškarci, oni u dobi od 18 do 60 godina, a oko 24 posto darivatelja su žene. Godišnji prosjek novopridošlih »humanista« iznosi 11 posto, dok je onih koji su krv dali više od stotinu puta, 279. Prema podacima HCK-a, na ljestvici gradova čiji žitelji najčešće daju krv, daleko ispred svih su Ludbreg i Ivanić-grad. Zagreb je na sredini ljestvice dok su na začelju nekadašnja ratom zahvaćena područja, s izuzetkom Knina.</p>
<p> Kako bi potakli sugrađane na veću humanost, predstavnici HCK-a akcijama su potakli na darivanje krvi i učenike završnih razreda srednjih škola. Inače, svoju nesebičnost u krvotoku solidarnosti ponajprije pokazuju studenti, vojaci i radnici. Prema riječima dr. Pleša-Golubović, televizijski i radio-spotovi koji se ovih dana emitiraju na HRT-u, kao i oglasi u novinama, trebaju potaknuti ljude na darivanje krvi. Svi koji to žele, mogu se javiti u neku od ispostava Crvenog križa, ili u Petrovu 3, ili na telefon 46-00-333.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Turista u Zagrebu 14 posto više no lani</p>
<p>U prvoj polovici godine zabilježen dolazak 168 tisuća turista/ U Turističkoj zajednici smatraju da Zagreb u turističkoj ponudi ne zaostaje za europskim kontinentalnim gradovima</p>
<p>Sve veća i raznovrsnija turistička ponuda Zagreba uspjela je ove godine privući veći broj domaćih i stranih gostiju. Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, u prvoj polovici ove godine zabilježen je dolazak 168.000 turista, što je za 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U istom je razdoblju broj noćenja povećan za 12,5 posto.</p>
<p>Direktor Kongresnog ureda zagrebačke Turističke zajednice Dražen Hochecker posebnu vrijednost vidi u tome što se broj posjetitelja povećava već tri godine. </p>
<p> »Mislim da je najbitnije što statistički podaci već duže pokazuju konstantan rast broja posjeta i noćenja u Zagrebu«, kaže Hochecker. To je pak, smatra on, pokazatelj dobroga smjera ukupnih kretanja, ponajprije kvalitete usluga i njoj odgovarajućih cijena, kako u Hrvatskoj, tako i u Zagrebu. </p>
<p>Hochecker smatra da rijetko koji europski grad slične veličine ima tako bogatu kulturnu i sportsku ponudu. Mišljenja je također da Zagreb u turističkoj ponudi ni u čemu ne zaostaje za drugim kontinentalnim europskim gradovima. M.K.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Obnovljena fontana ispred Katedrale</p>
<p>Nešto manje od godinu dana trajala je restauracija fontane ispred Katedrale, poznate kao Marijin stup. Sredinom tjedna, nakon duge stanke, ponovno je potekla voda iz usta maske te najstarije fontane u Zagrebu.</p>
<p>Fontanu, koju krase kipovi Bogorodice i četiriju anđela, zamislio je Dominik Fernkorn, a godine 1878. projektirao ju je arhitekt Herman Bolle. Zadnji put obnavljana je prije 22 godine.</p>
<p>Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode dao je urediti bazen fontane još prošle godine, a ove su godine nanovo pozlaćeni kipovi i obnovljene maske iz kojih izlazi voda. Olovne mlaznice za vodu zamijenjene su trajnijima, od nehrđajućeg čelika, pa bi fontana trebala odsad dugo vremena raditi bez restauratorskih zahvata. B.J.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Za komunalne akcije u Gornjoj Dubravi odobreno 475 tisuća kuna</p>
<p>Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava prihvatilo je na sjednici u četvrtak, u drugom pokušaju glasovanja, odluku o izmjenama i dopunama financijskog plana malih komunalnih akcija u iznosu od 475.000 kuna. Neizglasavanjem odluke blokirali bi, naime, najavljene radove poput uređenja prilaza crkvi sv. Leopolda Mandića, uređenje dijela Šašinovečke ulice, kao i zelene površine između Grižanske i Međugorske ulice.</p>
<p>Na inicijativu vijećnika Vladimira Jordana prihvaćen je Prijedlog pravila Gradske četvrti, kojim se uređuju djelatnosti u Gradskoj četvrti. Budući da nisu u potpunosti zadovoljni prihvaćenim Prijedlogom, odlučeno je da će na jesen osnovati odbor, koji će od Grada zatražiti promjenu Statuta Grada Zagreba, čime će se omogućiti daljnje promjene pravila Gradske četvrti. </p>
<p>Vijećnici će Gradu uputiti zaključak u kojem ne odobravaju način rada Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada. Naime, kako smatraju vijećnici, Ured zakupce krivo informira o tome da je Vijeće gradske četvrti mjerodavno u donošenju odluka o (ne)ugovaranju zakupa.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Sirup, zagađen nedopuštenim hormonima, u voćnim sokovima </p>
<p>BERLIN, 11. srpnja</p>
<p> - Šećerni sirup iz Belgije, onečišćen nedopuštenim hormonima, nekoliko je njemačkih proizvođača napitaka najvjerojatnije upotrijebilo u proizvodnji voćnih sokova, javljaju u četvrtak njemački mediji.</p>
<p> Po saznanjima ministrice potrošača, savezne pokrajine Sjeverno Porajnje-Vestfalija, Baerbel Hoehn, zagađeni sirup je, osim kod prerađivača voćnih sokova, završio i u stočnoj hrani. S obzirom da je sirup prerađen još u svibnju, više ne postoji mogućnost povlačenja proizvoda s tržišta koji sadrže onečišćene hormone zbog vjerojatnosti da su svi proizvodi vjerojatno već prodani i konzumirani. Isto tako su zalihe onečišćenog sirupa kod proizvođača već potrošene, pa analize više nisu moguće. </p>
<p>Hoehn je objasnila da tzv. MPA hormon smanjuje mogućnost oplodnje te da bi mogao »nepovoljno utjecati na parove koji žele potomstvo«. </p>
<p> Europska komisija je, u međuvremenu, relativirala opasnost koja dolazi od MPA hormona po ljudski organizam. Glasnogovornica europskog povjerenika za zaštitu potrošača Davida Byrnea, objasnila je, da je hormon do potrošača došao u vrlo niskoj koncentraciji te da zato nije opasan po zdravlje.</p>
<p> Savezna ministrica poljoprivrede i potrošača Renate Kuenast izjavila je da je skandal, u međuvremenu, poprimio »gadljive razmjere«. Ona posebice kritizira način na koji su vlasti u Njemačkoj bile upozorene na prisustvo onečišćenog sirupa. Upozorenje je, naime, umjesto brzim sustavom EU-a za upozorenje potrošača, koji je nedavno uveden kao reakcija na mnogobrojne prehrambene skandale u bliskoj prošlosti, stiglo putem belgijskog veleposlanstva u Berlinu. I to preko privatnih veza tvrtke Bioland koja je proizvela onečišćeni sirup. </p>
<p>Belgijska tvrtka Bioland je MPA iz medikamenata koji su bili namjenjeni uništenju, umiješala u sirup koji se koristi u prehrambenoj i industriji stočne hrane, zbog čega je jedan od suvlasnika tvrtke – već uhićen. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oprezno do mora zbog pojačanoga prometa i smjene turista</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja </p>
<p> - Ministarstva unutarnjih poslova i pomorstva, prometa i veza, te Hrvatski auto-klub uputili su zajednički apel vozačima koji kreću prema moru, da vikendima izbjegavaju autocestu Zagreb-Karlovac, Staru karlovačku cestu i državne ceste 1 i 3 zbog očekivanog pojačanog prometa i smjene turista.</p>
<p> Vozačima se savjetuje da navedene pravce izbjegavaju petkom od 15 do 20, subotom od 5 do 10 i nedjeljom od 15 do 22 sata, kada se na tim cestama, ali i na trajektnim pristaništima, očekuju najveće gužve.</p>
<p> Upozorava ih se i da se prije odlaska na put dobro upoznaju s dionicom kojom namjeravaju putovati, alternativnim pravcima i stanjem na cestama, te da izbjegavaju polazak na duže putovanje neposredno nakon posla, već da se dobro odmore.</p>
<p> Vozačima se preporučuje da izbjegavaju pretjecanja, posebno na prijelazima preko željezničke pruge, raskrižjima, u kolonama, te zavojima, tunelima i drugim mjestima s nedovoljnom preglednošću. Upozorava ih se da je na autocesti zabranjeno polukružno okretanje, da u koloni uvijek drže veći razmak između vozila i da se drže desnog ruba ceste kako bi bilo dovoljno prostora za propuštanje vozila Hitne pomoći, policije i sličnih. Vozačima se savjetuje da koriste sigurnosni pojas, upale svjetla na vozilu i ne upotrebljavaju mobitel, te da za vrijeme putovanja, posebno na visokim temperaturama, odrede stanke u vožnji. Vozačima kamiona i autobusa savjetuje se da propuštaju automobile kako se ne bi stvarale velike kolone i čepovi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nakon Zagreba i Vukovara, koncert u rujnu i u Splitu</p>
<p>VUKOVAR, 11. srpnja</p>
<p> - Na središnjem trgu u Vukovaru u srijedu navečer, na drugom velikom humanitarnom koncertu »Sveto ime Vukovar« - za vukovarsku bolnicu, nastupili su brojni hrvatski glazbenici i estradni umjetnici. Pred oko 10 tisuća okupljenih, izveli su svoje najpoznatije hitove, a takav se koncert, nakon prvoga u Zagrebu i sada u Vukovaru, planira i u Splitu, u rujnu.</p>
<p>U prijepodnevnim satima, sudionici humanitarne akcije »Od srca za vukovarsku bolnicu«, koju je organizirala Udruga branitelja invalida i udovica Domovinskoga rata koprivničke »Podravke«, posjetili su vukovarsku bolnicu i susreli se s ravnateljicom, dr. Vesnom Bosanac. Estradni umjetnici bili su očito neugodno iznenađeni uvjetima u kojima rade djelatnici i liječe se pacijenti, jer je dosad obnovljeno samo pet posto prostora poznate bolnice. </p>
<p>Na početku koncerta, koji je održan pod pod pokroviteljstvom Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskog saboru, s pozornice se Vukovarce i goste grada pozdravili dr. Vesna Bosanac i vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer, izaslanik pokrovitelja i saborski zastupnik Marijan Maršić, te predsjednik »Podravkine« udruge, Mladen Pavković.</p>
<p> Dr. Bosanac je poručila da se stanovnici Vukovara moraju suočiti sa svojim gradom, izgraditi ga i živjeti u njemu, onako, kako je i Siniša Glavašević znao reći: »Grad, to su ljudi«. </p>
<p>Ozračje koje je vladalo gotovo trosatnim koncertom bilo je puno optimizma i dobroga raspoloženja. Za to se nadahnutim izvedbama brojnih skladbi pobrinuli brojni, te večeri izuzetno dobro raspoloženi izvođači. </p>
<p> Vukovarci su u postavljenim kutijima, 15.060 kuna, 20 švicarskih franaka, 50 australskih dolara i pet eura, rekao nam je Mladen Pavković. Naglasio je, da koncert nije organiziran kako bi se od Vukovaraca tražio novac za obnovu, već da se skrene pozornost javnosti na legendarnu vukovarsku bolnicu. Humanitarna akcija će se nastaviti. Telefonskim pozivima, dosad je prikupljeno 37.000, svibanjskim koncertom u Zagrebu, 210.000 kuna. </p>
<p>Pavković je istaknuo da su u sklopu akcije predviđeni humanitarni koncerti i otvoreni telefonski broj 060-601-601, te neke druge akcije. Do 18. studenoga, kada akcija završava očekuje se da će za vukovarsku bolnicu biti prikupljeno oko milijun kuna. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rubensovo platno prodano za 79 milijuna eura</p>
<p>LONDON, 11. srpnja</p>
<p> – Nepoznato platno Pietera Paula Rubensa (1577.–1640) prodano je u srijedu navečer u Londonu za rekordnih 79, 2 milijuna eura, priopćeno je iz aukcijske kuće Sotheby's. »Pokolj nevine dječice« tako je postalo najskuplje platno ikada prodano u Velikoj Britaniji, navodi se u priopćenju. Naslikano između 1609. i 1611. godine, ovo do sad potpuno nepoznato djelo, bilo je procijenjeno na četiri do šest milijuna funti. </p>
<p>Platno je kupio privatni kolekcionar, prisutan na dražbi, koji je ocijenio da se radi o jednom od najvrednijih djela ponuđenih na prodaju u posljednjih 20 godina. </p>
<p>Umjetničko djelo koje je postiglo najvišu cijenu do sada je »Portret doktora Gacheta« Vincenta Van Gogha, koji je jedan japanski poslovni čovjek kupio 1990. godine u New Yorku za 82,5 milijuna dolara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Američki Senat prihvaća da piloti nose oružje </p>
<p>WASHINGTON, 11. srpnja </p>
<p> - Predstavnički dom glasovao je u srijedu za mogućnost da američki piloti na komercijalnim letovima smiju nositi oružje, unatoč protivljenju administracije predsjednika Georgea W. Busha. </p>
<p> Sa 310 glasova za i 113 protiv Predstavnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, izjasnio se za mogućnost da piloti ako to žele mogu nositi oružje kako bi mogli obraniti zrakoplov u slučaju terorističkog napada.</p>
<p> Piloti su tražili da im se dopusti da imaju oružje u zrakoplovu kako bi spriječili ponavljanje tragičnih događaja od 11. rujna kada je poginulo nekoliko tisuća osoba. Administracija predsjednika Busha protivila se tom zahtjevu tražeći od pilota da se koncentriraju na svoj posao. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Julia Roberts napokon objavila fotografiju s vjenčanja</p>
<p>LOS ANGELES, 11. srpnja</p>
<p> – Za sve one koji su, zapravo s razlogom, posumnjali u vjenčanje Julie Roberts, na sam 4. srpnja, američki Dan nezavisnosti, eto i dokaza - glumica je napokon pustila fotografiju u javnost. Istina, u crno-bijeloj tehnici, no i to je nešto...</p>
<p>Njezin novi suprug je Daniel Moder, kamerman, a njihova je ceremonija vjenčanja održana u ponočne sate na Julijinom imanju u blizini Taosa, u Novom Meksiku.</p>
<p>Oscarom nagrađenoj 34-godišnjoj glumici ovo je bio drugi izlet do oltara, budući da je 1993. bila u braku s pjevačem Lyleom Lovettom, koji je potrajao 21 mjesec. </p>
<p>I njezinom, godinu dana mlađem suprugu, ovo je drugi brak, budući da je bio oženjen s Verom Steinberg, vizažisticom. </p>
<p>Novopečeni supružnici su se upoznali na snimanju filma »The Mexican«, u kojem je Robertsova zaigrala glavnu ulogu uz Brada Pitta.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odobren povratak kraljevskoj obitelji Savoia</p>
<p>RIM, 11. srpnja </p>
<p> - Zastupnički dom talijanskog parlamenta odobrio je u četvrtak sa 347 glasova »za«, 69 »protiv« i 44 suzdržana povratak kraljevske obitelji Savoia u Italiju, izglasavši brisanje prijelazne odredbe Ustava kojom se nasljednicima te bivše kraljevske kuće branio povratak u zemlju.</p>
<p> Gornji dom parlamenta, Senat, izjasnio se u prilog njihovu povratku još 15. svibnja. </p>
<p> Nasljednici kuće Savoia neće, međutim, još moći ući u Italiju naredna tri mjeseca. U tom razdoblju bi se, naime, moglo zatražiti održavanje referenduma o njihovu povratku, odnosno ukidanju zabrane muškim nasljednicima kuće Savoia dolaska na talijansko tlo.</p>
<p> Nakog tog razdoblja Vittorio Emanuele, sin posljednjeg talijanskog kralja Umberta II. koji je vladao samo mjesec dana na koncu Drugog svjetskog rata, moći će se vratiti u Italiju, iz koje je s obitelji otišao kao dijete. Njegov sin, Emanuele Filibeto, koji ima 30 godina i s ocem i majkom živi u vili u Švicarskoj, nije ni rođen u Italiji.</p>
<p> Više od pola stoljeća muški članovi obitelji Savoia nisu mogli doći u Italiju, koja je nakon Drugog svjetskog rata referendumom izglasala Republiku, čiji je Ustav prijelaznom odredbom osudio na progonstvo i nasljednike kralja Vittoria Emanuela III. Njega se okrivljava da nije zaustavio fažizam i Mussolinija, a tijekom razdoblja vladavine fašizma kralj je potpisivao i rasističke zakone Mussolinijeve vlade. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zašto od raka ne obole svi pušači?</p>
<p>LONDON, 11. srpnja </p>
<p> - Njemački su znanstvenici možda riješili zagonetku koja godinama muči istraživače: zašto od raka ne obole svi pušači. </p>
<p> Otkrivena je varijanta gena potrebnog za zdravu funkciju pluća koja se mnogo češće javlja u pušača oboljelih od raka nego u onih koji nisu oboljeli, prenosi British Journal of Cancer. Znanstvenici su u istraživanje uključili 117 pacijenata oboljelih od raka pluća. Njih su usporedili sa zdravim osobama i pušačima oboljelim od različitih plućnih bolesti, ali ne i od raka.</p>
<p> »Studija je pokazala da se jedna verzija gena za protein B, koja je nužna za normalan rad pluća, mnogo češće javlja u osoba oboljelih od raka pluća nego u onih iz drugih.</p>
<p> Varijanta gena otkrivena je u četvrtini osoba iz skupine oboljele od najčešćeg tipa raka pluća i u samo 9 posto zdravih osoba. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U Austriji sve više razvoda </p>
<p>BEČ, 11. srpnja </p>
<p> - Austrijanci su sve rjeđe spremni čekati na svoju smrt ili smrt svojega partnera da bi konačno opet bili »slobodni«, a sve je više parova koji traže razvod kako bi opet bili samci. Samo je lani prijevremeno okončano 20.582 braka, što u usporedbi s 2000. godinom odgovara porastu od 5,3 posto.</p>
<p>Taj se trend prema sudskim podacima i dalje snažno nastavlja. Analitičari naglašuju da je sa sadašnjom stopom od 45,97 posto razvrgnutih od ukupno danas postojećih brakova dostignut rekord. Srednje trajanje bračne zajednice iznosi pri tome 9,5 godina, što znači da je gotovo polovica od svih razvedenih zajednica trajala manje od devet godina.</p>
<p>Statistika ipak pokazuje različite stope po dobnim skupinama. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Glumci osvajaju grad</p>
<p>Ceremonijal svečanog otvorenja povezao je suvremenost i tradiciju u jedinstvenu cjelinu efektnih kazališnih izvoda / Priča o Dubrovniku kroz ulomke iz prošlogodišnjih i ovogodišnjih scenskih izvedaba</p>
<p>DUBROVNIK, 11. srpnja</p>
<p> – Ja Dugi Nos, negromant od velicijeh Indija, nazivam dobar dan, mirnu noć i pritilo godište svitlijem, uzmnožnijem dubrovačkijem vlastelom, a pozdravljam ovi stari puk: ljudi - žene, stare-mlade, velike i male, puk s kim mir stanom stoji, a rat izdaleka gleda, rat poguba ljucke naravi. Ja što jesu pedesetidva godišta, ako se spomenujete, putujući po svijetu srjeća me dovede u ovi čestiti grad, i od moje negromancije ukazah vam što umjeh. Tim je riječima, što ih je s Orlandova stupa izgovorio glumac Zijad Gračić, u srijedu na večer započeo Ceremonijal svečanog otvorenja 53. dubrovačkih ljetnih igara, osmišljen po scenariju ravnatelja Igara Ivice Prlendera.</p>
<p> Držićev Negromant uveo je publiku u igru dvostrukih značenja čija je namjera bila povezati prošlost i sadašnjost u jedinstvenu scensku cjelinu pomaknutog središta. I dok su se na trgu omeđenom Sponzom, Stradunom, zvonikom i Crkvom sv. Vlaha izmjenjivali Knez, Orsat, Pomet, Hamlet, Aretej, Djetići, Stara dama… izgovarajući ulomke iz bivših i budućih festivalskih predstava, Dubrovnik se pretvorio u Njarnjas grad, prostor prepušten glumcima. No, ove godine umjesto tradicionalne molbe da ih se pusti u Grad, umjetnici su to zahtjevali. </p>
<p> Redatelj ceremonijala Ivica Kunčević, uz pomoć dirigenta Vjekoslava Šuteja, efektnim glazbeno-scenskim slikama ocrtao je susret tradicionalnog i suvremenog, dodire različitih vremena u istom prostoru koji je stoljećima branio svoju slobodu. Ulomci iz »Carmine Burane«, tekstovi iz Vojnovićeve »Dubrovačke trilogije«, Shakespeareova »Hamleta«, Držićeva »Dunda Maroja«, Krležina »Areteja«, Durenmattova »Posjeta stare dame«, Benaventeovih »Povezanih interesa«… činili su zanimljivu teatarsku montažu kojoj je zamisao bila najava programa ovogodišnjih Igara. U nju su se upleli i »sponzori« koji su u automobilu pristigli pred svečanu tribinu, čime su autori poručili da ni ceremonijal otvaranja više nije imun na znakove našeg doba. Festivalski ravnatelji Ivica Prlender, Ivica Kunčević i Vjekoslav Šutej Dubrovčanima su, okupljenim oko Crkve sv. Vlaha, ponudili slike iz prošlosti izvedene iz perspektive ove stvarnosti te su tako u tradicionalnu formu upisali nova značenja.</p>
<p> Glumci Milka Podrug Kokotović, Zijad Gračić, Mustafa Nadarević, Predrag Vušović, Vanja drach, Tonko Lonza, Goran Grgić, Doris Šarić Kukuljica, Maro Martinović, Ljubo Zečević, Nikša Butijer, Niko Kovač… dobili su naposljetku od Kneza (Miše Martinovića) ključeve od Grada i uz Gotovčevu »Himnu slobodi« na Orlandov stup podignuta je festivalska zastava, a 53. igre započele se u znaku daljnjeg osvajanja ambijentalnih dubrovačkih prostora. Na njima će tijekom sljedećih 47 dana biti prikazano 46 glazbenih, 32 dramske i sedam folklornih izvedaba.</p>
<p> Festivalski dramski ansambl u novom scenskom prostoru bivše tvornice Radeljević premijerno će izvesti dramu »Posjet stare Dame« Friedricha Durenmatta, u režiji Ivice Kunčevića. U suradnji s Majstorskom radionicom Akademije dramske umjetnosti Igre će predstaviti dramski tekst »Povezani interesi« nobelovca Jacinta Benaventea. Na završetku Festivala najavljeno je spektakularno gostovanje litvanskog teatra Meno Fortas s uprizorenjem Shakespeareova »Othella« u scenskom viđenju jednog od trenutno najatraktivnijeg svjetskog redatelja Eimuntasa Nekrošiusa.</p>
<p> U petak će Dubrovački simfonijski orkestar i Komorni zbor, uz akademski zbor »Ivan Goran Kovačić« premijerno izvesti Orffovu »Carminu Buranu«, pod ravnanjem Vjekoslava Šuteja. Nakon dugog vremena opera je ponovno dio festivalskog programa – HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke predstavit će u Dubrovniku Rossinijeva »Il Signora Bruschina«. I ove će godine u sklopu Festivala nastupiti Zbor Romeo i Julija Švedskog kraljevskog dramskog teatra, a od glazbenih zvijezda najavljeno je gostovanje Ramona Vargasa, Denyce Graves, Sergeja Sadlera i Juliana Rachlina.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladi Ukrajinci ostavili dobar dojam</p>
<p>Natjecanje u spomen na Vladimira Horowitza održava se u Kijevu od 1995. / Nakon Zagreba, pijanisti Oleksandr Grynyuk i Sergiy Shkolarenko nastupit će i u Grožnjanu </p>
<p>Na koncertu Klupske kazališno-glazbene scene »Amadeo« u srijedu su nastupila dva laureata Međunarodnog natjecanja mladih pijanista »Vladimir Horowitz« u Kijevu: Oleksandr Grynyuk, koji je izveo Chopinova 24 preludija, op. 28, te Sergiy Shkolarenko, koji je izveo Beethovenovu Sonatu br. 4 u Es-duru, op.7., 2. knjigu Debussyjevih »Images« i Skrjabinove Tri etide op. 65. Grynyuk je na pijanističkom natjecanju »Vladimir Horowitz« – što se od 1995. u Kijevu održava svake dvije godine – osvojio 3. nagradu 1997., a danas je student druge godine na Nacionalnom konzervatoriju P. I. Čajkovski, u razredu prof. Borisa Fedorova. </p>
<p>Shkolarenko je iste godine dobio diplomu, a sada je student u razredu prof. Svitlane Zahkarove na Secondary Special Music School u Harkivu. Mladi pijanisti, rođeni 1983. i 1985., nakon Zagreba nastupit će i u sklopu programa Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu.</p>
<p>Izvedba Chopinova 24 preludija temeljila se na izrazitoj ulančanosti partiture u njezinu integralnu obliku, što je u cjelini bila i interpretativna okosnica Grynyukova pristupa. No, s obzirom na tehničke zahtjevnosti pojedinih preludija, ali i njihova niza u cjelini, na što mladi umjetnik nije uspio odgovoriti u potpunosti, niti ideja slijeda u muzičkom smislu nije mogla biti adekvatno ostvarena.</p>
<p> Pojedini su preludiji posjedovali cjelovitost izraza, a Grynyuk je pokazao i fino razumijevanje motivičke građe, čije je posebnosti i međusobnu referentnost, u nekoliko preludija, vrlo jasno i plastično iskazao. Grynyukov je muzikalitet pritom došao do pune izražajnosti, no, za izvedbu sva 24 Chopinova preludija, to nije bilo dovoljno.</p>
<p>Sergiy Shkolarenko mnogo se uspješnije predstavio zagrebačkoj publici, i to izvedbama svih triju djela. Skrjabinove Tri etide op. 65 odsvirao je muzičkom zrelošću i jednakim pijanističkim impulsom. Njegov Debussy ("Images", 2. knjiga) pokazao je realnu znatiželju (što je jedan od preduvjeta kvalitetne reproduktivne umjetnosti, pa i po cijenu ne do kraja ostvarene izvedbe) i razumijevanje sasvim posebnog, Debussyjevog glazbenog diskursa. No, takav pristup koji teži rubnim rješenjima i jest ishodište koje otvara perspektive u interpretativnom smislu. </p>
<p>Da Shkolarenko posjeduje i tomu odgovarajući kapacitet, najbolje je pokazala njegova izvedba Beethovenove Sonate, br. 4 u Es-duru, op. 7. Jedinstvo preglednosti ali i supstantnosti forme, usvojen ritam slijeda skladbe (posebice međuodnos II. i III. stavka, pri čemu je dramaturška razrada bila interpretativni provodnik) te pijanistov izgrađen i niveliran odnos prema dinamici, i posebice agogici, karakterizirali su ovu Shkolarenkovu izvedbu. </p>
<p>Koncert u cjelini bio je vrlo zanimljiv, jer nam je predstavio mlade i nama nepoznate pijaniste, te takvu vrstu gostovanja svakako treba podržati.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Muke županijskog proračuna?</p>
<p>ČAKOVEC, 11. srpnja</p>
<p> – Ako ne dođe do promjene u razmišljanju, Međimurje će nakon 22 godine ostati bez bibliobusne službe. Otkako je temeljem sporazuma između Grada Čakovca i Međimurske županije od početka 1998. godine bibliobusnu službu financirao županijski proračun, stalno su se javljali problemi. Trenutačno Županija za tu službu duguje 235.000 kuna. Za ovu godinu u županijskom proračunu za rad bibliobusa bilo je planirano svega 100.000 kuna, što je već potrošeno u prvih pet mjeseci. </p>
<p>Te i druge alarmantne podatke iznijela je mr. Ljubica Duić-Jovanović, ravnateljica Knjižnice i čitaonice Čakovec. Izvijestila je o sastanku čakovečkog gradonačelnika Branka Šalamona i međimurskog župana Branka Levačića, kojemu su nazočili i pročelnici Odjela za društvene djelatnosti Grada Slobodan Veinović i Županije Blaženka Novak. Tom prigodom župan je izjavio da će biti namirene zaostale financijske obveze, ali i najavio ukidanje bibliobusne službe od početka iduće godine. Rekao je da je to za Županiju prevelik financijski teret, a da s obzirom na gustoću naseljenosti i blizinu čakovečke Knjižnice bibliobus nema naročitu potrebu. </p>
<p> To je u suprotnosti s onim što je župan rekao prošle godine u Čakovcu, na godišnjem savjetovanju o bibliobusnoj službi u Hrvatskoj, kada je obećao potporu za nabavu novog bibliobusa – rekla je ravnateljica i nastavila: »Imamo ponudu Ministarstva kulture da sa 500.000 kuna sufinancira pola novca potrebnog za nabavu novog bibliobusa, jer sadašnji je star 22 godine. Bibliobuse će ove godine dobiti i knjižnice u Koprivnici, Bjelovaru i Karlovcu. Dio je to nacionalnog programa, a sada se bojimo da će najavom ukidanja bibliobusne službe biti otklonjena i ta povoljna mogućnost nabave novog vozila.«.</p>
<p>Naš bibliobus nadomještava obvezu osnivanja knjižnice koju zakon nalaže svim općinama s više od 3.000 stanovnika, stiče prof. Ljiljana Križan iz Knjižnice i čitaonice u Čakovcu. Osim toga, naš bibliobus staje na ukupno 21 postaji u 12 međimurskih općina odnosno većih tvrtki.</p>
<p> Imamo 900 članova koji posuđuju knjige u »putujućoj knjižnici«, a sada se najavljuje ukidanje te službe. – Zbog toga i molimo medije da o tome obavijeste javnost i stručne krugove, kako bi se eventualno našlo nekakvo rješenje – zaključila je ravnateljica mr. Ljubica Duić Jovanović. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zov prerije u Zagrebu</p>
<p>Usprkos puno koncertnih kilometara u nogama, američko-meksička postava Tito & Tarantula zadržala je izvorni svjetonazor po kojem se količina isporučene energije ističe kao primaran koncertni zadatak / Kao iskusni ceremonijal majstori, Tito Larriva i društvo nisu imali nikavih problema pri animiranju publike koju su mahom činili poznavatelji Titova lika i djela </p>
<p>Nakon što su lani iznenadno, dan-dva prije nastupa, otkazali koncert u zagrebačkom SKUC-u, postava Tito & Tarantula u Tvornici se u srijedu navečer »osvetila« svima koji su ih strpljivo čekali godinu dana. U međuvremenu su Tito & Tarantula snimili novi album »Andalucia« koji trenutno na turneji promoviraju. Sve to rezultiralo je pomlađivanjem repertoara i sviranjem novih materijala, pa je uz standardnu ponudu pjesama s tri albuma i filmskih soundracka, publici u Tvornici priušten iscrpan tečaj na temu prašnjavog korijenskog rocka.</p>
<p> Pod vodstvom Tita Larrive, agilnog i neumornog promotora underground scene Los Angelesa i člana nekoliko postava od sedamdesetih do danas, Tito & Tarantula svoju su varijantu boogieja i rhythm and bluesa isporučili pouzdanim sviračkim raspašojem u gotovo dva sata koncerta. Kao predgrupa nastupilo je solidni domaći sastav Brzi i mrtvi koja prilično autentično slijedi slične sviračke programske odrednice. Uz česta gostovanja izvođača usmjerenih etničkoj glazbi (Femi Kuti, Manu Chao), hrvatska publika nastupom Tita & Tarantule dobila je priliku iz prve ruke isprobati kako djeluje narodnjački rock s granice SAD-a i Meksika, s blagim dodacima trash estetike preuzete iz filmskih iskustava.. </p>
<p>Ako je redatelj Quentin Tarantino iz naftalina izvukao kalifornijski surf-rock i u žižu zanimanja doveo odavno staromodne zvuke (od čega su profitirali i domaći Bambi Molestes) – filmovi Roberta Rodriguesa »Od sumraka do zore« i »Desperado«, u kojima se Tito Larriva pojavljuje kao autor glazbe i glumac – medijski su pospješili uzlet postava poput Tito & Tarantula. Kao gotovo kućni autor tog tipa američkih filmaša, Tito Larriva se svojim američko-meksičkim podrijetlom nije samo odlično uklopio u trend, već ga je dobrim dijelom aktivno zagovarao kao autentičan predstavnik hispano-američkog kruga autora. Dakako, Larriva je puno dulje na sceni, a njegovi počeci u alternativnim losangeleskim punk-rock postavama i danas se čuju kroz neumoran rad gitarističkog dvojca, ritam sekcije i ubrzano trošenje energije tijekom pakleno vrućeg ritma koncerta završenog penjanjem publike na pozornicu i verzijom »Should I Stay or Should I Go« grupe The Clash. </p>
<p>Kao korijenski usmjeren rock-artikl, mada s punkom više nikakve veze nemaju, Tito & Tarantula neosporno su zadržali sličan svjetonazor po kojem se količina isporučene energije ističe kao primaran koncertni zadatak. Kao pouzdani i uvjerljivi ceremonijal majstori s puno kilometara u nogama, Tito & Tarantula nisu imali nikakvih problema pri animiranju publike koja se, kao što se vidjelo, ipak sastojala iz poznavatelja Titova lika i djela. Solidno popunjena Tvornica – čijoj je većoj posjeti vjerojatno medvjeđu uslugu napravio koncert Manu Chaoa idući tjedan na Šalati – zdušno se odazvala zovu Larrive i društva, pretvorivši prerijsku veselicu tradicionalizma u slavlje konzervativnih, ali temeljnih rock-vrijednosti.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Komu to smetaju predstave?</p>
<p>Unatoč zabrani održavanja Urbanog festivala na otvorenim gradskim prostorima, na Cvjetnom trgu, u predviđeno vrijeme otvorenja, održat će se javni skup</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet zabranio je održavanje prijavljenih projekata prve smjene Urbanog festivala na otvorenim prostorima grada. No, unatoč zabrani, Urbani festival ipak će biti održan – iako se još ne zna točno u kojem obliku.</p>
<p> – Samo dan uoči otvorenja Festivala, i to tek nakon našeg inzistiranja u telefonskom razgovoru, od odgovorne osobe iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet – Odjela za komunalne poslove i uređenje grada, saznali smo da nismo dobili dozvolu za održavanje programa prve smjene Urbanog festivala na prostorima koji su pod ingerencijom dotičnoga ureda. Pismeno obrazloženje zabrane nismo dobili, a usmena su bila posve neargumentirana. </p>
<p>Tako nam je za projekt Željka Zorice »Let the History Talk« odgovorna osoba rekla kako pretpostavlja da je zabrana posljedica učestalog žaljenja stanara i pojedinih institucija na buku – rekla je na izvanrednoj konferenciji za novinare u Klubu m.a.m.a. Emina Višnić, jedna od organizatorica Festivala. Istaknula je još da se u dotičnome projektu koristi zvuk jačine do 50 dB koji ne prelazi buku uobičajenoga gradskog prometa.</p>
<p>Što se tiče dopisa za dozvolu projekta »Miris odsutnosti« Cecilie Mandrile, koji je predviđen za petak u 20 sati također na Cvjetnome trgu, u spomenutom uredu rekli su da se ne zna gdje je. A na zamolbu o održavanju trećeg po redu projekta – riječ je o performanceu »Protest protiv samog sebe« koji bi trebala izvesti makedonska skupina »Fakultet za raboti što ne se učat« na Trgu bana Josipa Jelačića u subotu, u 20 sati – odgovorna osoba u uredu kazala je da nije dobila obrazloženje Povjerenstva, »jer je bilo opterećeno gomilom drugih zahtjeva« rečeno je na konferenciji za novinare.</p>
<p>»Situacija je gotovo groteskna, jer je Urbani festival prepoznat kao kvalitetan projekt i kao takav je financiran iz proračuna Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba sa 140.000 kuna i Ministarstva kulture sa 120.000 kuna, a velik dio novca već je utrošen na realizaciju«, nastavila je Emina Višnić i dodala da po konceptu Festival teži infiltraciji u urbani život, što u većini slučajeva podrazumijeva izlazak na otvorene prostore grada.</p>
<p>Unatoč zabrani, u četvrtak će Festival ipak biti otvoren, iako ne onako kao što je planirano. Organizatori – Lokalbaza za osvježavanje kulture BLOK i Multimedijalni institut – održat će, naime, na Cvjetnome trgu javni skup, objasnit će publici što se dogodilo, ponudit će ih kriškama lubenice i pozvati na performance »Kontekst party« koji će se iste večeri u 23 sata dogoditi na Glavnome kolodvoru. Svi ostali predviđeni projekti također će se održati, iako organizatori još ne znaju u kojem obliku. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Protiv hangara uz Dioklecijanovu palaču</p>
<p>Projekt AFCO građen od krova prema temeljima osuđen je na propast / U takve ambiciozne zahvate treba ući nakon donošenja generalnog urbanističkog plana, a projektirati se mora u Splitu, a ne negdje u Americi</p>
<p>SPLIT, 11. srpnja</p>
<p> – Splitski gradonačelnik Slobodan Beroš upriličio je u četvrtak primanje za akademike dr. Ivu Petrinovića, Davorina Rudolfa i Nenada Cambija koji su svojim znanstvenim radom i profesionalnim zalaganjem zadužili grad Split. Dodatni povod susretu u Gradskom poglavarstvu bilo je i nedavno imenovanje arheologa Nenada Cambija članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te dodjela državne nagrade za životno djelo dr. Ivi Petrinoviću, našem istaknutom povjesničaru.</p>
<p> »Arheologija je struka koja u Hrvatskoj ima veliku budućnost i perspektivu, posebno na ovim dalmatinskim predjelima koji su uronjeni u temelje europske civilizacije. Split je dao brojne istaknute i poznate arheologe, a za razliku od Frane Bulića koji je bio vezan isključivo za Split i u njemu radio, ja sam 'raspolovljen' između Zadra i Splita. U Zadru zarađujem za kruh kao profesor na Filozofskom fakultetu, dok se u Splitu bavim znanstvenim radom«, kazao je Nenad Cambi zahvaljujući gradonačelniku na ukazanom poštovanju.</p>
<p> Državna nagrada za životno djelo dr. Ivi Petrinoviću dodijeljena je zbog cjelokupnog stručnog rada s posebnim osvrtom na drugu polovicu 19. i prvu polovicu 20. stoljeća. »Bavio sam se određenim povijesnim ličnostima s područja Dalmacije koji su odigrali značajnu ulogu u osvješćivanju nacionalnog pitanja toga doba«, istaknuo je Petrinović, te kazao kako dobiti nagradu za životno djelo nakon ulaska u krug akademičara jednom znanstveniku predstavlja najveće priznanje.</p>
<p> Akademici i gradski poglavari dotakli su se aktualne teme izgradnje i revitalizacije splitske Gradske luke u čiju je obnovu američka korporacija »AFCO« voljna uložiti pola milijarde američkih dolara. Gradonačelnik Beroš istaknuo je kako su Amerikanci ponudili rješenja koja su u Splitu naišla na velika negodovanja, osobito stručnjaka, povjesničara i konzervatora. »Split ima Dioklecijanovu palaču koju u svakom slučaju treba zaštititi, a Gradska luka jedini je pravi splitski gospodarski resurs. Zato je neophodno da u izgradnju Gradske luke uđemo smisleno i pažljivo s najpovoljnijim investitorima. S predstavnicima američke korporacije prije nekoliko dana ponovno smo razgovarali, ali nismo uspjeli usuglasiti stavove«, kazao je gradonačelnik te dodao kako ni nakon tri godine pregovora s grupacijom AFCO nisu pronađeni zajednički modeli po kojima bi projekt konačno i zaživio.</p>
<p> AFCO je nastao na vrlo čudan način, istaknuo je predsjednik Gradskog vijeća Petar Krolo, te dodao kako je taj projekt građen od krova prema temeljima što je u neku ruku osuđeno na propast. Podsjetio je pritom da tvrtka AFCO po svijetu gradi hangare, dok končani izgled splitske Gradske luke, koja u svojoj pozadini čuva tisućljetni baštinski kamen, treba temeljito razraditi i usuglasiti mišljenja sa stručnjacima. Po mišljenju Nenada Cambija najveće nezadovoljstvo i negativne reakcije stručne javnosti izazvale su objavljene skice i crteži budućeg izgleda Gradske luke u realizaciji tvrtke AFCO. »Inače sam pobornik stava da se u takve projekte treba ući s donesenim generalnim urbanističkim planom, zatim se treba pristupiti projektiranju plana, i to u Splitu, a ne negdje u Americi«, istaknuo je Cambi.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Čudesan nalaz u kutiji za nacrte</p>
<p>WASHINGTON, 11. srpnja</p>
<p> – Michelangelov crtež koji bi mogao vrijediti 12 milijuna dolara otkriven je među nacrtima renesansnih svjetiljki u bivšoj sobi za služinčad u New Yorku, objavili su muzejski dužnosnici. Nepotpisano djelo nacrt je za sedmekraki svijećnjak nalik menori, lavirani crtež crnom kredom i kistom na žućkastom papiru iz polovice 16. stoljeća, tvrde službenici Nacionalnog muzeja dizajna Cooper-Hewitt u New Yorku. »Kraci svijećnjaka samo se naslućuju, ali nacrt jasno pokazuje gdje bi trebali biti«, kaže Sarah Lawrence, stručnjak za talijansku renesansnu dekorativnu umjetnost. </p>
<p> Takvo se otkriće događa samo jednom u životu muzeja, izjavio je direktor Cooper-Hewitta Paul Thompson. »To je kao događaj iz bajke«. Nacrt je izvučen iz kutije nacrta za rasvjetna tijela nepoznatih umjetnika u Odjelu crteža i grafika, na četvrtom katu muzeja, u bivšoj sobi za služinčad, rekao je Thompson. Crtež je otkupljen 1942. za 60 dolara, zajedno s pet nacrta nakita. Stručnjaci muzeja pretpostavili su da bi to mogao biti rad Perina del Vage, umjetnika iz 16. stoljeća, koji je često oponašao Michelangelove nacrte dekorativnih predmeta. Crtež se našao u krivoj kutiji, samo s podatkom da je izrađen u Italiji oko 1530. – 1540. godine. </p>
<p> Prvi put ga je, kao Michelangelov rad, identificirao u travnju ove godine sir Timothy Clifford, direktor Škotskih nacionalnih galerija, za vrijeme stručnog posjeta muzeju Cooper-Hewitt. Iako se stručnjaci slažu oko toga tko je autor, nije jasno za što bi se gotovi svijećnjak koristio. »Nikad nije izrađen«, rekao je Clifford. Predmet je nazvao menorom, prema židovskom sedmokrakom svijećnjaku, ali je napomenuo da to ne znači da je bio namijenjen firentinskoj sinagogi, jer su takvi svijećnjaci bili u upotrebi i u židovskim i u kršćanskim svetištima u 16. stoljeću. Izjavio je da je možda trebao biti dio projekta za grobnice vladara iz obitelji Medici.</p>
<p> Iako je Clifford bio uvjeren da je crtež potekao od Michelangelove ruke, drugi su bili sumnjičavi. Crtež je sredinom lipnja poslan u London na ispitivanje kod stručnjaka za Michelangela.</p>
<p> Izjava muzeja kaže da su se s Cliffordovom ocjenom složili stručnjaci George Goldner iz njujorškog Metropolitana, William Griswold iz muzeja »J. Paul Getty« u Los Angelesu, Michael Hirst iz londonskog »Courtauld Institute of Art« i Paul Joannides sa Sveučilišta u Cambridgeu. Za Lawrence je dokaz autorstva bila usporedba crteža s Michelangelovim crtežom soljenke iz British Museuma. Crtež će biti izložen u muzeju Cooper-Hewitt za otprilike godinu dana, izjavio je Thompson. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Počeci znanosti uronjeni u mistiku</p>
<p>Hramovi nisu bili samo posvećeni pojedinim bogovima, patronima župa, nego su također čuvali stečena znanja. Te korisne upute za svakidašnji rad postajahu brižno čuvane tajne i zalog svećeničke moći. Budući da se iz promatranja zvijezda određivao dolazak poplava ili koji drugi važan kalendarski događaj, hramovi su </p>
<p>ujedno bili prve zvjezdarnice</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Isprva su svetišta bila samo mjesta kakvog izvanrednog događaja koja su trebala čuvare da bi s razvojem župa nastali veliki hramovi i mnogi svećenici. </p>
<p>Hramovi nisu bili samo posvećeni pojedinim bogovima, patronima župa, nego su također čuvali stečena znanja. Te korisne upute za svakidašnji rad postajahu brižno čuvane tajne i zalog svećeničke moći. Budući da se iz promatranja zvijezda određivao dolazak poplava ili koji drugi važan kalendarski događaj, hramovi su ujedno bili prve zvjezdarnice.</p>
<p>Stoga su počeci astronomije, kao i drugih znanosti, uronjeni u mistiku. Proricanje iz zvjezdanih konstelacija ne usmjerava se samo na prirodne pojave nego i na ljudske događaje, političke pothvate i vojne pohode. Astrologija utvrđuje prestiž svećenstva, a ostaje ekonomsko i društveno uporište astronoma sve do novog vijeka. </p>
<p>Pomni motritelj planeta Tycho Brahe davao je Rudolfu II. u Pragu horoskope kako bi car bio u svojim odlukama vođen konstelacijom zvijezda. A uzdržavao se od astrologije i njegov nasljednik Johannes Kepler koji je otkrio zakone planetnih gibanja, a inače je prikazivao svemir mistički. </p>
<p>Budući da je on eliptičkim stazama usavršio Kopernikov heliocentrički sustav, žestoko su ga napadali dogmatici i često mora bježati.</p>
<p> Polazeći od Keplerovih zakona, izveo je Isaak Newton gravitaciju i principe gibanja. Nagli razvoj mehanike i spoznaja prirodnih zakona potiskivahu praznovjerje.</p>
<p>Da mnoge novine još i danas objavljuju horoskope, samo dokazuje kakav je stupanj prosvjete. Prema novinarskoj indiskreciji se i predsjednik SAD-a Ronald Reagan, osrednji filmski glumac, ravnao prema horoskopima prije kakve važnije odluke – nimalo laskavo za političarski klan u znanstveno najrazvijenoj zemlji. </p>
<p>Proroštva su jačala religiju i u demokratičnijem društvu kakvo je bilo Grčka – jest »demokratično«, ako se ne obazremo na robove kao ni najveći atenski državnik Periklo koji je svojom demokracijom obećavao kulturni i privredni procvat, što se i tada obistinilo. </p>
<p>Nažalost, nakon njegove smrti godine 429. pr. Kr. gorljivi demagozi su svojim strančarenjem izopačili vlast naroda, što ga je kako-tako krotio Periklo svojim autoritetom i mudrošću, da bi država bila poslije izručena samovolji i propasti.</p>
<p>Najpoznatiji po proroštvima postao je Apolonov hram u Delfima. Svetište je, prema legendi, podignuto na mjestu, kamo su pastira odvukle koze i gdje mu se ukazao bog. U Delfi su dolazili prvaci Grčke da bi čuli prororoštvo prije nego što se odluče na kakav državni čin ili vojni pohod.</p>
<p>Budući da se ta proroštva nisu uvijek ispunila, a Apolonov hram nije smio upasti u laž, izreke su bile dvosmislene i zagonetne, tako da ih je hodočasnik mogao različito tumačiti pa sama sebe poslije okriviti za promašaj.</p>
<p>Najpoznatija delfijska svećenica bila je Pitija koju je cijenio i Sofoklo, što i nije tako čudno, jer je najveći grčki dramatičar vjerovao u sudbinu određenu bogovima. Kad bi se autor zapleo u svoje izmišljene intrige, sretnom ili pravednom svršetku drame bi pomogao deus ex machina, bog iz stroja koji bi se napravom spustio na pozornicu i riješio zavrzlamu. </p>
<p>U Molierovoj komediji »Tartuffe« će boga iz stroja zamijeniti kraljev glasnik da kazni licemjera i varalicu.</p>
<p>Budući da je Pitijino proricanje budućnosti bilo tako zagonetno da se moglo dogoditi jedno ali i suprotno, pitijski govor prisvojit će mnogi opsjenari, ponajviše oprezni političari da ne budu 'uhvaćeni za jezik'. </p>
<p>Od mita do znanosti: Grčki trgovci putovali su po raznim zemljama, Egiptu, Mezopotamiji i Indiji i donosili doma njihova znanja. U demokratičnijim uvjetima i otrgnute od svećeničke tajnovitosti, filozofija, znanost i umjetnost naglo su procvale na slobodnijem tlu.</p>
<p>Proroštva ne ostaju monopol hramova. Kad je Tales iz Mileta iz astronomskih motrenja prorekao pomrčinu godine 585. pr. Kr., ta spoznaja prirode jako se dojmila suvremenika, i s njim buja posve drukčije razmišljanje o svijetu. U promjenama i prolaženju svih stvari traži se nešto trajno, nešto temeljno.</p>
<p>Za Talesa je počelo svega voda koja se javlja u tri agregatna stanja. Dok su Egipćani i Babilonjani smatrali pravodu božjim iskonom, u epohalnom preokretu milećanska škola stavlja fizičku tvar za neprolaznu osnovicu svijeta.</p>
<p>Parmenid će to počelo ili bitak lišiti konkretnih svojstava, tako da ostane apstraktni pojam materije, gola opstojnost. Prema njemu, osjetila nam daju samo zamuljenu sliku bitka što ga jedino um može spoznati.</p>
<p>Budući da je Parmenid porekao svako mijenjanje, jer bitak ostaje uvijek isti, Empedoklo uzima četiri nepromjenljiva počela ili elementa, vatru, zrak, vodu i zemlju, koja razmještanjem, spajanjem i rastavljanjem proizvode svu promjenu svijeta.</p>
<p>Kako se ti nazori još nisu posve otrgli od mistike, pokazuje Empedoklova izreka da elemente privlači ljubav, a odbija mržnja. Svakom elementu pridodao je on jednog boga, tako vatri samog Zeusa, možda da ugodi Heraklitu po komu je vatra u svemu što postoji.</p>
<p>Ipak on se odvaja nepromjenljivošću elemenata od nešto starijeg filozofa koji je učio da se sve mijenja ili panta rhei (sve teče) – izreka njemu pripisana, jamačno pogrešno. </p>
<p>Za Empedokla su životinjska i ljudska tijela građena od elemenata, a duše su vlastitom krivnjom prognane u tijela i prolaze kroz njih sve dok ne postignu blaženstvo. Tim je učenjem on prvi dualist u povijesti filozofije. </p>
<p>Empedoklo je umro godine 423. pr. Kr., a prema legendi skočio je u krater Etne da bi potvrdio svoje božanstvo – svakako sjedinivši se s vatrom, Zeusovim elementom.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>PRIVATNE ISTRAGE</p>
<p>Računao je na faktor iznenađenja</p>
<p>Sve se dogodilo u trenu. Uhvatio ju je oko struka i ugurao kroz ogradu na livadu »Country Cluba«. – Budi tiho, imam nož. Nemoj me natjerati da ga upotrijebim – šapnuo joj je u uho, vukući je sve dublje u mirisni mrak parka</p>
<p>Znao je što želi i kako će to dobiti. Samo mu je nedostajao plan.</p>
<p>Gusta žičana ograda oko »Country Cluba« bila je djelomično skrivena iza cvjetnih grmova, isprepletena s gustim raslinjem i na nekim mjestima oštećena. </p>
<p>Pogled mu privuče jedan dio gustiša uza stup, u komu je ograda izgledala neprirodno nabrana. </p>
<p>Priđe bliže i pogleda. Nije se prevario, žica je bila pokidana, možda odrezana, pa onda povučena natrag da skrije rupu pravilnog oblika. Mjesto je bilo na suprotnoj strani od ulaznih vrata u klub. </p>
<p>Možda su vrtlari namjerno napravili dodatni izlaz kroz žicu da ne moraju uvijek hodati uokolo na drugu stranu, a onda ga zakamuflirali. Da nije prišao sasvim blizu, vjerojatno ga nikad ne bi ugledao. </p>
<p>S druge strane žice, duboko u park, protezala se mekana i podatna trava igrališta za golf, mirisni tepih po kojem bi se bilo divno valjati. Beskućnici i lutalice što spavaju po travnjaku parka uz plažu Santa Monice bili bi presretni da znaju za tu rupu u ogradi Brentwood Country Cluba. </p>
<p>Na tu se pomisao nasmijao. Dala mu je ideju. Zapravo, sada je imao plan. Znao je da će mu vrijeme do večeri izgledati beskonačno dugo. Ali, ako je u nečemu bio posebno vješt, onda je to bilo čekanje.</p>
<p>Nastavio je koračati, a sunce mu je ušlo u oči, oštro poput blještava noža. Kad je zažmirio, vidio je opet one biserne kapljice kako klize niz vitko Sharonino tijelo i skupljaju se u mirisnu mlakicu na podu.</p>
<p>Večer je ipak stigla. Rijetki automobili koji bi prošli Avenijom Montana upravo su palili svjetla. Veliki i tihi, nalikovali su na lađe što klize bonacom asfalta, koji je isijavao toplinu prikupljenu tijekom dana. </p>
<p>Čitav grad pretvorio se u izlog draguljarnice koja ponosno njiše svoj bliješteći nakit. Mrak se spuštao naglo, kako to biva potkraj rujna. Grimiz neba mijenjao je nijanse, zatim se zalio tamnim olovnim sivilom i konačno ugasio kao opušak u crnoj pepeljari noći.</p>
<p>Sharon je naglo izašla iz kuće raščešljane kose. Pogledavši niz obje strane ulice, savila je buntovni plavi repić, omotala ga elastičnom bijelom vrpcom i odskakutala na drugu stranu. </p>
<p>Ovoga je puta trčao iza nje, održavajući stalno isti razmak od dvadesetak metara, toliko da ne bude sumnjivo blizu. Gledao je njezin repić kako igra svoj poznati ples po ramenima i vratu, a tenisice kako se ritmički otimaju gravitaciji poput dva bijela leptira koja nespretni dječak pokušava uhvatiti u mrežu. Kad su se približili mjestu s rupom u ogradi, naglo je ubrzao.</p>
<p>Sve se dogodilo u trenu. Uhvatio ju je oko struka i ugurao kroz ogradu na livadu »Country Cluba«. Zapravo, računao je na faktor iznenađenja pa je samo preusmjerio njezino trčanje kao pas ovčar koji čvrstim, ali ne i grubim udarcem njuške upućuje nestašno, zalutalo janje natrag prema stadu.</p>
<p>– Budi tiho, imam nož. Nemoj me natjerati da ga upotrijebim – šapnuo joj je u uho, vukući je sve dublje u mirisni mrak parka.</p>
<p>Pod rukom je osjećao kako joj srce kuca brzo i treperavo, poput preplašene ptice koju je kao dijete jednom uhvatio i držao u šaci. Nije se jako opirala, iako je bila kruta. Gotovo da ju je nosio, mirisnu, toplu, znojnu, ukočenu od straha i premrlu od neizvjesnosti.</p>
<p>Travnjak je bio okupan srebrnastim sjajem mjesečine, ukrašen nepravilnim trakama svjetla koje je kroz ogradu od drveća dopiralo s ceste. Zastao je, još je čvrsto držeći, ispod krošnje nekog drveta. Bilo je neobično tiho, čulo se samo njihovo uzbuđeno disanje. </p>
<p>Popustio je stisak i ona se okrenula prema njemu, ali nije gledala u njega, nego nekud dolje, u vrhove svojih tenisica koji su se samo nazirali. Lica su im u mraku izgledala nestvarno blijeda, samo bi oči na tren zasvjetlucale kao male akvarijske ribice. </p>
<p>Oboje su hvatali dah.</p>
<p>– Sharon, ne želim te povrijediti – reče tiho, skoro za sebe, zato što je tišina odjednom izgledala užasno neprirodno. Na spomen svog imena lagano se trznula i podigla pogled.</p>
<p>– Vi me poznate?</p>
<p>Nije odgovorio. Obgrlio joj je ramena i nježno poljubio vrat, na jednoj strani, pa na drugoj, vlažnim usnama koje su gorjele. Gurnuo je prste u dubinu njene kose i mazio joj potiljak kao da uspavljuje djetešce. </p>
<p>Onda joj je zavukao obje ruke ispod majice i pomilovao leđa, šećući vršcima prstiju između kralješaka, pa oko struka, ljubeći je bez prestanka po čelu i obrazima. </p>
<p>Uhvatio joj je ramena u šake kao da drži dvije naranče, mjereći koja je veća, a onda polako niz vrat krenuo prema dojkama.</p>
<p> Bile su male i čvrste, a bradavice su joj nabubrile kad ih je počeo ljubiti. Lagano se izmicala, ali nije pružala otpor.</p>
<p>– Ako budeš nježan i upotrijebiš gumicu, neću te prijaviti – reče drhtavim glasom kad ju je počeo skidati.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="38">
<p>Tko je imao najjači lobi? </p>
<p>Od četiri kandidata za izbornika Barića, Katalinića, Kranjčara i Vlaka, Stručna komisija HNS mora istaknuti samo jednog kojega onda IO HNS ili prihvaća, ili odbacuje.../ »Uopće ne dolazi u obzir mogućnost da Stručna komisija na čelu s Miroslavom Uljanom kojim slučajem isturi dva, a možda i sva četiri kandidata, prepuštajući Izvršnom odboru vrući krumpir odabira«, veli predsjednik HNS-a Vlatko Marković </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Desetak točaka u petak 12. srpnja ima Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) na dnevnom redu svoje 29. sjednice. Sve one međutim, iako aktualne i važne za hrvatski nogomet, sasvim su nebitne u odnosu na onu »glavnu i jedinu vrijednu« zbog koje je »nacija u groznici«. Pod trećom točkom, negdje oko podneva, naime, dakako ide li sve po loju (u što se čisto sumnja), moglo bi se dogoditi da se sazna ime novog, šestog po redu hrvatskog nogometnog izbornika. Kakav bude on, takav će nam reprezentacija do daljnjega igrati nogomet.</p>
<p>U bubnju Stručne komisije koja se sastaje uoči sjednice IO nalaze se imena četiri »najozbiljnija« kandidata – Otte Barića, Ivana Katalinića, Zlatka Kranjčara i Marijana Vlaka. Temeljem pravila koja nam je izdiktirao Vlatko Marković predsjednik HNS-a, šaroliko društvo zvano Stručna komisija, od pet članova, treba isturiti samo jednog kandidata Izvršnom odboru na obradu. Odnosno usvajanje:</p>
<p>– Vjerujem da će se u svezi predloženog kandidata među članovima Izvršnog odbora postići konsenzus i da neće biti nikakvih problema, ističe Marković i nastavlja:</p>
<p>– Uopće ne dolazi u obzir mogućnost da Stručna komisija na čelu s Miroslavom Uljanom kojim slučajem isturi dva, a možda i sva četiri kandidata, prepuštajući Izvršnom odboru vrući krumpir odabira. Godinama se govorilo da Stručna komisija treba imati svoju samosvojnost, kao i Udruga prvoligaša, i sad neka gospoda uživaju u tome.</p>
<p>Jest da je takvo Markovićevo pojašnjenje o kompetencijama odmah, na niz strana, dočekano na nož. S razlogom. Pogotovo jer od postojanja Stručne komisije u sadašnjem sazivu, primjerice, u skoro dvije godine njenog postojanja to joj je praktički prvi posao kojega se dohvatila. A u opisu petnaestak zaduženja Stručne komisije stoji niz i te kakvih obaveza. Između ostalog se vodi kao nosilac izrade strategije razvoja nogometnog sporta u Hrvatskoji. Nadalje, predlaže kriterije za izbor stručnih kadrova reprezentaci, ali i obavlja nadzor realizacije predloženog Programa od strane izbornika nakon što ga verificira IO HNS-a...</p>
<p>Nije li, naime, takva tehnika odabira izbornika klasični bijeg od osobne odgovornosti i uvođenje kolektivne odgovornosti. </p>
<p> Može li Marković oprati ruke od bilo kakve odgovornosti kad se govori o izboru koji je navodno, kao i sve ostalo, ponajprije podložan lobiranju i osobnim interesima. Manje pak općim...</p>
<p>Stoji, međutim, i protuargument da se i u nogometu, kao uglavnom svugdje, nekom tehnikom mora obaviti odabir najboljega. Idealnog odabira nema, pa stoga, tko god pobijedio valja vjerovati da je odabir napravljen u najboljoj vjeri.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Trči sada, kad nisi htio učiti!« </p>
<p>Dinamov trener Blažević bi svakako htio pronaći prostor za Mujčina, ali i za Niku Kranjčara. No, pitanje je kako u prvu jedanaestoricu ugurati obojicu ovih igrača </p>
<p>LENDORF, 11. srpnja</p>
<p> – »Ovi moji idu kao Tatari!«, hvali svoje nogometaše Dinamov trener Miroslav Blažević i odaje veliko zadovoljstvo razvojem svoje momčadi na pripremama za novu sezonu. </p>
<p>Posljednja pobjeda protiv neugodnog mađarskog Dunaferra, 2-0, samo je potvrdila da »plavi« imaju i te kakvoga razloga za optimizam u nadolazećoj sezoni. Štoviše, u Dinamu su čak zadovoljni i nastupom protiv češkoga prvaka Slovan Libereca na samome početku austrijskoga dijela priprema, iako su u toj utakmici Zagrepčani – izgubili. Bilo je 2-0 za Čehe, a »plavi« su primili dva jeftina pogotka što su im, zapravo, jedina pogreška u toj utakmici. Sama igra bila je doista zadovoljavajuća. U petak u 18.30 sati Dinamo će u obližnjem Sachsenburgu odigrati pripremni ogled s austrijskim drugoligašem Bad Bleibergom. </p>
<p>– Imam osjećaj da još uvijek nisam pronašao udarni sastav. Još su mi dva-tri mjesta pod upitnikom, naglasio je Blažević.</p>
<p>Ipak, kostur momčadi koja će zakoračiti u novu prvenstvenu sezonu već je poznat. Činit će ga čak sedmorica igrača, koji su imali zapažene uloge u vrijeme kada se maksimirski klub borio u kvalifikacijama za Ligu prvaka 1997. godine, kao i u sljedeće dvije sezone, kada je i nastupio u ovom najjačem europskom natjecanju. Od »veličanstvena sedmorica« samo Vladimir Petrović nije punopravni član udarne postave. Ali, nije niti daleko... U prednjem dijelu veznoga reda zasad su zabetonirani Edin Mujčin i Silvio Marić. A spomenuti dvojac je, naravno, također član spomenute sedmorice iz Lige prvaka. A upravo je mjesto lijevog veznog, dakle, ono koje pokriva Mujčin, pod Blaževićevim »rentgenom«. Dinamov trener bi svakako htio pronaći prostor za Mujčina, ali i za Niku Kranjčara. No, pitanje je kako u prvu jedanaestoricu ugurati obojicu ovih igrača. Trener Blažević, naime, Kranjčara isključivo vidi u veznome redu, a ne kao napadača. Na posljednjoj utakmici protiv Dunaferra, Mujčin nije igrao zbog lakše ozljede i njegovu je ulogu preuzeo Kranjčar. U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti hoće li i kako Ćiro u prvu postavu smjestiti i jednog i drugog. </p>
<p>Preostali kadar iz Lige prvaka, koji se i sada nalazi u Dinamovoj momčadi, predvodi donedavni kapetan i prvi maksimirski vratar Tomislav Butina, koji je u ono vrijeme bio drugi Dinamov golman, odmah do Dražena Ladića. No, Butina je i tada zbrojio zahvalan broj minuta u Ligi prvaka. Branio je u tri utakmice... Na desnom boku je Mihael Mikić, koji je u ono vrijeme figurirao kao velika nada zagrebačkoga nogometa i tek se probijao u prvi sastav. Na drugoj strani terena, na lijevome boku, nalazi se Damir Krznar. Spomenutu sedmoricu zaključuje Goce Sedloski, koji će biti osigurač na desnoj strani Dinamove obrane.</p>
<p>Zasad je, međutim, pod upitnikom uloga prednjega lijevog braniča. Kandidati su Kristijan Polovanec i Boštjan Cesar. Dosad je u blagoj prednosti bio Polovanec, no Ćiro je gotovo oduševljen Cesarovim radom na treninzima i čini se da će u novoj sezoni mladi slovenski reprezentativac prigrabiti ulogu na lijevoj strani maksimirske obrane. </p>
<p>Još uvijek nije formiran niti napadački dvojac. U prvom planu su trenutačno Dario Zahora i Dumitru Mitu, no ozbiljno im »prijete« Enes Mešanović i Mate Dragičević. </p>
<p>Sve u svemu, predstoji žestoka borba za mjesto u prvih 11. A koliko naporno dečki treniraju, zorno ocrtava ilustracija s nedavnoga trkačkog treninga. Jasmin Agić je, naime, potkraj treninga, kada je već bio na izmaku snaga, sam sebi promrmljao u bradu:</p>
<p>– Trči, kad nisi htio učiti!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>EHF ne želi hrvatske klubove u Ligi prvaka</p>
<p>Iz rukometne Lige prvaka i ove je sezone izbačen RK Zagreb / Lani je umjesto njega nastupao Metković, no ove sezone je EHF odlučio Ligu prvaka igrati bez hrvatskih predstavnika, jer, kaže EHF, prijava nije stigla na vrijeme / Tako Metković-Jambo ostaje u Kupu pobjednika kupova, a Zagreb može nastupiti u Kupu EHF-a, ukoliko to želi</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – I druge je godine zaredom Europski rukometni savez (EHF) izbacio hrvatskog predstavnika iz Lige prvaka. Kao i lani, to je trebao biti Zagreb, no EHF ga je opet izbacio. Europska kuća rukometa kaže da Hrvatska ne može imati predstavnika u Ligi prvaka, jer nije na vrijeme prijavila predstavnike.</p>
<p>U dopisu još govori kako su mnoge stvari o postupku bile nelegalne i nejasne, pa stoga Hrvatska nema predstavnika u Ligi prvaka, a Zagreb može nastupiti u Kupu EHF-a, dok Metković i dalje ostaje u Kupu pobjednika kupova.</p>
<p>– Početkom smo lipnja poslali pismo EHF-u i rekli da se vodi postupak, ali da će predstavnici u Ligi prvaka biti ili Zagreb ili Metković-Jambo. EHF je to uvažio i u dogovoru s njima smo im u roku poslali da Zagreb igra u Ligi prvaka, a Metković u Kupu pobjednika kupova, tvrdi predsjednik HRS-a Željko Kavran, dodavši da ih je to iznenadilo, ali ne previše.</p>
<p>– Metković je početkom srpnja, točnije nakon odluke Upravnog odbora, skupio sve dokumente koji mu govore u korist. Zašto ih nije skupio ranije? I te je dokumente poslao u Beč i sad je EHF odlučio na temelju tih papira, uopće ne konzultiravši nas o tom slučaju, kaže Kavran.</p>
<p>Dopis je potpisao Markus Glaser, voditelj EHF-ova odjela za natjecanje, a ne glavni tajnik ili predsjednik, što je, kaže Kavran, uobičajeno. Osim toga, u tom dopisu ne stoji što HRS sad može napraviti.</p>
<p>– Ne znamo ni kome bismo se žalili kad ne piše tko je odlučio. Umjesto pouke o pravnom lijeku piše: »Molimo vas da uvažite ovu odluku, srdačan pozdrav«. Pa to je smiješno! Poslat ćemo EHF-u dopis i pokušati rasvjetliti zbog čega je donesena takva odluka, a da se uopće nije kontaktiralo HRS, govori dalje predsjednik HRS-a.</p>
<p>Uistinu je neobično da se europski savez miješa u probleme koji su isključivo ingerencija nacionalnog saveza. EHF bi trebalo zanimati samo je li klub prijavljen ili ne. A svi su klubovi bili prijavljeni prema dogovoru.</p>
<p>– To je neprimjereno ponašanje EHF-a, koji ima svoja dvostruka mjerila. Recimo, makedonski je savez kaznio svoje suce, braću Načevski, a EHF kaže da mogu suditi. To je udar na HRS, svi su krenuli na nas. Ako sam ja problem, mogu se maknuti. No, i dalje stoji činjenica da se u naše stvari miješaju i HOO i EHF, svatko si daje za pravo gaziti po HRS-u. Možemo se svi maknuti, ali tko si može dopustiti da ga gazi svatko tko se sjeti, završio je Kavran.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Cibona VIP vraća Rimca i Marcelića?</p>
<p>Od mogućih pojačanja, Cibona VIP okrenula se igračima koji su već jednom nosili njezin dres. U prvom redu, tu je Slaven Rimac, koji bi, najviše volio raditi s Jasminom Repešom </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Dok su igrači Cibone VIP krenuli na odmor, vodstvo kluba slaže momčad za sljedeću sezonu. Srpanj je vrijeme prijelaznog roka kada se grade temelji budućih (ne)uspjeha. Prošle se sezone dugo lutalo oko sastava Cibone VIP, mnogo je igrača prodefiliralo ispod Tornja, Jasmin Repeša zamijenio je Nevena Spahiju na klupi. Na kraju su cibosi završili europsku sezonu već u prvom dijelu, a utjeha je stigla tek s dva osvojena domaća trofeja, Kupom Krešimira Ćosića i prvenstvom.</p>
<p>Dakle, kako bi trebao izgledati sastav Cibone u sljedećoj sezoni? Zoran Planinić trebao bi biti okosnica oko koje će se slagati momčad. Planinić bi konačno trebao krenuti bez ozljeda u sezonu i pružiti ono što je najavio u nekoliko utakmica, ponajprije protiv Partizana, pružiti ono što od njega očekuju klub, a na kraju i gledatelji, »gladni« dobre košarke i lijepih poteza. Naime, prošle sezone gledatelja gotovo i nije bilo na Ciboninin utakmicama, loše europsko izdanje i nazanimljivo domaće prvenstvo nisu formula koja će privući publiku. Osim Planinića, od prošle su sezone u prvoj momčadi još Bariša Krasić, Davor Kus, Marijan Mance i Boris Džidić. </p>
<p>Nije tajna da nekim igračima Cibona još duguje novac i to je glavna prepreka ostanka. Igrači žele jamstva da će im sve biti isplaćeno i žele čistih računa ući u novu sezonu. Matej Mamić važe ponudu Ural Greata i još nije odlučio, Josip Sesar blizu je prijelaza u poljski Slask. Činilo se da će Nikša Prkačin, najbolji cibos u prošloj godini »dignuti sidro«, ali blizu je ostanka i dogovora s direktorom Miličevićem.</p>
<p>Od mogućih pojačanja, Cibona VIP okrenula se igračima koji su već jednom nosili njezin dres. U prvom redu, tu je Slaven Rimac, koji bi, najviše volio raditi s Jasminom Repešom. Bio je aktualan i dolazak Mate Skelina, ali on se odlučio za NBA i New York Knickse. Davor Marcelić odigrao je, potkraj karijere, odličnu sezonu za bolonjski Skipper, i Cibona bi ga ponovno htjela vidjeti u svojim redovima. </p>
<p>Na centarskim mjestima Cibona bi uz Prkačina mogla imati i Zadranina Tomislava Ružića, kojem su planovi prilično vezani uz igranje njegove supruge odbojkašice Barbare Ružić. No, teško je pronaći grad koji ima jaku momčad košarkaša i odbojkašica. Ne treba zaboraviti i Calvina Bowmana, koji je na početku prošle sezone pružao izvrsne igre, i naznačio velike mogućnosti, no tijekom sezone malo se »izgubio«.</p>
<p>Ljetni prijelazni rok traje od 8. do 26. srpnja i bit će još mnogo promjena »preko noći«. Od 2. do 10. rujna postoji još i dodatni prijelazni rok, a strani igrači i igrači povratnici mogu se licencirati šest sati prije prve utakmice. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kirsipuu ponovio 2001.</p>
<p>ROUEN, 11. srpnja</p>
<p> – Najbolji estonski biciklist Jaan Kirsipuu ponovio je svoj prošlogodišnji uspjeh na »Tour de Franceu«. Baš kao i lani, Kirsipuu je bio najbrži u etapi koja je uslijedila nakon momčadskog kronometra. Ovoga puta radilo se o 195 kilometara dugoj dionici od Soissonsa do Rouena, a Kirsipuu je u završnici bio najjači u skupini od pet vozača koji su se odvojili od glavne skupine 90 km prije cilja.</p>
<p>U odbjegloj skupini su uz Kirsipuua bili još Belgijanac Ludo Dierckxsens, Talijan Stefano Casagranda, Danac Michael Sandstřd, te domaći vozač Christophe Edaleine. Kako niti jedan od tih vozača nije predstavljao veliku prijetnju za vodećeg u ukupnom redoslijedu, Španjolca Igora Gonzaleza de Galdeana, od samog početka bijega je bilo jasno kako ti vozači imaju velike šanse ostati na čelu do cilja. U tome su i uspjeli, a Kirsipuu je u završnici potvrdio da je najbolji sprinter u toj skupini.</p>
<p> l Rezultati, 5. etapa (Soissons – Rouen, 195 km): 1. Jaan Kirsipuu (Est/Ag2r) 4;13:33, 2. Michael Sandstřd (Dan/CSC-Tiscali) isto vrijeme, 3. Ludo Dierckxsens (Bel/Lampre) isto vrijeme, 4. Stefano Casagranda (Ita/Alessio) + 3, 5. Christophe Edaleine (Fra/Jean Delatour) + 8, 6. Robbie McEwen (Aus/Lotto) + 33... ukupni redoslijed: 1. Igor Gonzalez de Galdeano (Špa/ONCE) 19;05:56, 2. Joseba Beloki (Špa/ONCE) + 4, 3. Lance Armstrong (SAD/USPS) + 7, 4. Jörg Jaksche (Njem/ONCE) + 12, 5. Abraham Olano (Špa/ONCE) + 22, 6. Roberto Heras (Špa/USPS) + 25... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U Rijeci svi osim Kožulja i Draganje</p>
<p>Dvojica najboljih hrvatskih plivača treniraju u Splitu s Mikeom Bottomom, trenerom sa sveučilišta Berkeley</p>
<p>RIJEKA, 11. srpnja</p>
<p> - Marko Strahija, Ivan Mladina, Krešimir Čač, Vanja Rogulj, Ante Mašković, Igor Čerenščak i Lovrenco Franičević imena su hrvatskih plivačkih reprezentativaca koji u Rijeci odrađuju posljednju, ključnu fazu priprema za nastup na Europskom prvenstvu u Berlinu. Cijelu akciju, naravno, vode dvojica glavnih trenera hrvatske plivačke reprezentacije, Dmitar Bobev i Aleksandar Selenzjev, čije je zadovoljstvo i te kako prisutno, iako u Rijeci nemaju kompletnu garnituru reprezentativaca. Gordan Kožulj i Duje Draganja, naime, svoj dio priprema odrađuju u Splitu, s trenerom Mikeom Bottomom sa sveučilišta Berkeley.</p>
<p>Bobev je poprilično zadovoljan do sada učinjenim, a koliko je to zadovoljstvo doista objektivno, pokazat će se u subotu, kada su planirane kontrolne utrke. Tu će se, ističe Bobev, najzornije pokazati što se i koliko napravilo. Sjajna je vijest da hrvatski plivači na tom kontrolnom natjecanju (plivat će se četiri discipline: 100 i 200 slobodno, 200 mješovito, 100 prsno) neće biti sami. Priključit će im se kvalitetni ukrajinski i slovenski plivači na čelu s Janom Kločkovom, dvostrukom olimpijskom pobjednicom iz Sydneyja. Uz nju, u Rijeku dolaze još i Igor Snitko, Peter Mankoč, Anja Čarman, Alenka Kejžar i Blaž Medvešek. </p>
<p>Najbolja hrvatska plivačica Sanja Jovanović je na juniorskom EP u Linzu, dok je nastup Miloša Miloševića u Berlinu trenutačno upitan.</p>
<p>T. Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Umjesto Kirigina – Grabovac </p>
<p>Predsjednik Rijeke Sanjin Kirigin, čija je fiktivna prisutnost i apsolutna nezainteresiranost za klupske problema prilično iritantna, vrlo je blizu odlaska, a sve je izvjesnije da će prvi čovjek kluba s Kantride postati Duško Grabovac</p>
<p>RIJEKA, 11. srpnja</p>
<p> – Na Bjelolasicu su nogometaši Rijeke krenuli kompletni, sa jasnom misijom odrađivanja petodnevnog pripremnog ciklusa koji će umnogome odrediti kurs za iduću sezonu. No, ključno pitanje više nije kako će se »bijeli« pripremiti, već kako će izgledati momčad. Jer, pitanja se gomilaju, od toga hoće li Zlatko Kranjčar ostati na kormilu Rijeke ili će zauzeti »najtežu funkciju u hrvatskom nogometu« i postati izbornik, do toga hoće li Goran Vincetić i Stjepan Skočibušić ostati podno stijena na Kantridi.</p>
<p>Što se tiče navedene dvojice igrača, situacija je nakon sastanka Komisije za status igrača Hrvatskog nogometnog saveza jasna. Rijeka je obojici dužna u roku od osam dana sanirati dugovanja. U slučaju Vincetića je riječ o 17.000 eura, dok je kod Skočibušića taj dug nešto »deblji« i iznosi oko 50.000 eura. U klubu tvrde kako će sve biti u redu, kako će se dugovanja podmiriti, no pitanje je hoće li Rijeka u osam dana napraviti ono što nije uspjela godinama ili mjesecima. Navodno, Skočibušiću će se dio duga »prelomiti« kroz kupovinu novog automobila. Vincetiću bi, pak, na račun morala sjesti gotovina. Što ako se to ne dogodi? Onda slijedi novi »mini egzodus«, dvojica igrača koji su, ne treba sumnjati, i te kako važni za konstituciju i snagu »bijele« momčad bit će slobodni, bez ikakvih obaveza prema klubu. Jednostavno, moći će potražiti novu sredinu, izabrati klub po svom guštu i napustiti Kvarner bez odštete. Ako se to dogodi, što nikako nije nerealno, koliko god čelni ljudi Rijeke emitirali smirujuće tonove, Rijekine ambicije, koje ionako nisu bog zna kakve, dodatno će se ispuhati.</p>
<p>Zlatko Kranjčar? On šuti i – važe. Iako se u posljednje vrijeme malo primirio, bjelodano je da će i on otići ukoliko klub ne počne realizirati planove o stabilizaciji. Uostalom, nije nemoguće da Kranjčar dobije mjesto izbornika, a ako se to dogodi, onda je stvar jasna.</p>
<p>Na kraju, priča se i o promjeni u vladajućoj strukturi Rijeke. Predsjednik Sanjin Kirigin, čija je fiktivna prisutnost i apsolutna nezainteresiranost za klupske problema poprilično iritantna, vrlo je blizu odlaska. Ne da se ni njemu samom egzistirati na mjestu koje mu je nametnuto s »viših instanci«, a jasno je i da klub kakav je Rijeka zaslužuje predsjednika od formata. Predsjednika koji će biti totalno uronjen u problematiku. Ime? Duško Grabovac je, navodno, taj. On bi trebao postati novim čelnim čovjekom. Ako će sve biti prema najavama, jedno od naših najpoznatijih imena u europskim nogometnim krugovima preuzet će vođenje Rijeke. Prije nekoliko mjeseci je a priori odbio takvu mogućnost, ali izgleda da su ga nagovorili...</p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Bivši Saddamovi generali rade mu o glavi </p>
<p>Pripadnici iračkog vojnog vrha u izbjeglištvu okupljaju se u Britaniji da bi razgovarali o mogućem rušenju Saddama Husseina / Druga loša vijest za Saddama glasi da Jordan je navodno već dopustio američkim trupama korištenje svojih baza za mogući napad na Irak </p>
<p>LONDON, 11 srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irački generali koji žive u izgnanstvu pripremaju ovog tjedna nesvakidašnji trodnevni sastanak u Londonu, čija će glavna tema biti - rušenje Saddama Husseina. Domaćin skupa je oporbena Iračka nacionalna koalicija, a britanski i američki diplomati bit će nazočni u svojstvu promatrača. »Organizirali su to sve sami za male novce. Iskreno govoreći, impresioniran sam time što su postigli«, izjavio je jedan američki izvor londonskom tisku. </p>
<p>Za generala Tawfiqa Yassirija iz Iračke nacionalne koalicije, londonski je sastanak vrhunac dugotrajne borbe. Taj bivši irački vojni zapovjednik sudjelovao je u ustanku protiv Saddama Husseina na kraju Zaljevskog rata. No Zapad je Saddama odlučio ostaviti na vlasti, što mu je omogućilo da ustanak protiv sebe uguši u krvi. General Yassir bio je ranjen, ali je uspio pobjeći iz Iraka. Danas živi u Britaniji, gdje kuje urote protiv Saddama. </p>
<p>Na sastanku u Londonu pridružit će mu se sva sila Saddamovih protivnika i neprijatelja. No među njih će se, kako vjeruju zapadne obavještajne službe, umiješati i nekolicina Saddamovih špijuna, kako bi Bagdad iz prve ruke mogli izvijestiti što se kuha u Londonu. </p>
<p>Jedan od ključnih ljudi londonskog sastanka je i irački general Najib al Salhi. Kao tenkovski zapovjednik, on se u Zaljevskom ratu borio protiv Zapada, da bi 1995. pobjegao iz Iraka. Danas živi u Sjedinjenim Državama i smatra se osobom koja bi iračku vojsku bila u stanju nagovoriti na pobunu u trenutku kada i Amerika krene u vojnu akciju protiv Saddama. </p>
<p>No najistaknutiji bivši pripadnik iračke vojske vjerojatno je general Nizar Khazarji, zvan irački Hamid Karzai. Preda je iz Iraka pobjegao 1995., i danas živi u Danskoj, on još uživa veliku podršku u iračkoj vojsci koju bi, kako se vjeruje, lako mogao mobilizirati. No njegovi kritičari stavljaju mu na dušu korištenje bojnih otrova protiv Kurda u Iraku, uključujući žene i djecu, te protiv iranskih vojnika u Iračko-iranskom ratu. »Irački Hamid Karzai« neće biti prisutan u Londonu, budući da je pod istragom zbog ratnih zločina. Imajući u vidu ljude poput njega, zapadni diplomati izražavaju bojazan da, kako kažu, ne načine »pakt s vragom«.</p>
<p>Organizatori londonskog skupa govore o rušenju Saddamove diktature i uvođenju demokratskog ustroja koji bi odražavao multietničnost današnjeg Iraka. No dio iračkih iseljenika, kao i elementi u britanskoj i američkoj administraciji radije bi da Saddama zamijeni neki novi jaki vođa, netko tko bi snagom svog autoriteta spriječio pojavu etničkih ili građanskih sukoba, te opći kaos, sličan afganistanskom. </p>
<p>Zadnji udarac za iračkog silnika je podatak da je Jordan navodno već dopustio američkim trupama korištenje svojih baza u pripemama za mogući napad na Irak. Ta vijest, koju londonski Times u četvrtak donosi na prvoj stranici, značajna je zbog toga što jordanske vlasti inače oštro inzistiraju da američkim snagama neće dati svoj teritorij za akcije protiv Iraka. »Washington je obećao kralju Abdullahu da se nikakva akcija neće poduzimati ove godine, ali su dužnosnici američke administracije dali naslutiti da bi ofenziva mogla krenuti početkom iduće godine«, tvrdi britanski list. </p>
<p>Mladi Abdullah, nasljednik jordanskog kralja Husseina, do sada se upinjao da sačuva neutralnost, ali zapadni diplomatski izvori tvrde da je on već pristao na ograničenu nazočnost američkih vojnika. Promatrači uočavaju da se već mjesecima renoviraju i neke važne jordanske zračne baze koje su idealno smještene za buduće operacije protiv Iraka. Pentagon, kako se tvrdi, planira napad na Irak iz tri smjera: iz Turske na sjeveru, Kuvajta na jugu, te Jordana na zapadu. Jordanski kralj Abdullah, kome je majka Engleskinja i koji je školovan u Britaniji morat će sada na vagu staviti nekoliko stvari. Na jednoj su strani žestoki protuamerički osjećaji većine njegovih podanika, a na drugoj vitalne gospodarske veze sa Zapadom, uključujući izdašnu američku vojnu i gospodarsku pomoć. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Povećava se broj zemalja EU sklonih Hrvatskoj</p>
<p>Broj zemalja koje su za davanje statusa kandidata Hrvatskoj nadmašio one koji se toj ideji protive / Hrvatskoj, primjerice, nije poznato kako će »disati« Nizozemska, zemlja čiji su predstavnici uvijek bili glasni i utjecajni kada bi došlo do odluke kamo Hrvatsku postaviti</p>
<p>BRUXELLES, 11. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na idućem zasjedanju Ministarskog vijeća točka dnevnog reda znana kao »zapadni Balkan« ponovno će se vratiti među teme (ne toliko probleme) kojima će se pozabaviti ministri vanjskih poslova Petnaestorice. Zahvaljujući skandinavskoj transparentnosti i spremnosti da javnosti objasne što se, kada i gdje radi, sadržaj zasjedanja različitih pripremnih radnih skupina izašao je na svjetlo dana. Predsjedavajući se Danci nadaju da će tu i ostati. </p>
<p>Uniju zanima povratak izbjeglica i to u svim aspektima ovog problema, uključujući praktično razmatranje mogućnosti korištenja različitih raspoloživih izvora financiranja od CARDS-a pa na dalje. Europska unija je svjesna da je povratak izbjeglica problem koji se rješava na duge staze i koji ne završava povratkom ljudi i njihovim dobivanjem krova nad glavom. Stoga EU potpore izbjeglicama sadrže i pomoć za integraciju u nove sredine ili potporu za otvaranje novih radnih mjesta. Sličan je zaokret u pristupu napravio Pakt o stabilnosti, sve u dogovoru s UNHCR-om, što sve skupa ukazuje da je proces ušao u završnu fazu. </p>
<p>Unija nadalje želi što prije vidjeti usvajanje ustavnog zakona o manjinama na čemu OESS uporno inzistira, te reformu pravosuđa. Ostavka hrvatskog premijera nije zabrinula Unijine analitičare; smatra se da je riječ o normalnom procesu, a ne ekscesnoj situaciji. </p>
<p>Ono što jest novost, i to dobra, u cijeloj ovoj priči o pretresanju znanih tema, jest očita spremnost danskog Predsjedništva Unijom da u ovo prezaposleno vrijeme završnog posla oko pregovora o proširenju EU i brojnih reformi unutar Unije nalazi i vremena, energije i volje za otvaranje rasprave što poslije Kopenhagena i, u njenom okviru, kako će tretirati Hrvatsku. </p>
<p>Do sada su zemlje bile striktno podijeljene na dva bloka, manjina je zagovarala ubacivanje Hrvatske u brzu traku prema kandidaturi za EU, drugi je dio manjine bio protiv toga, dok je neopredijeljena većina držala da je pametnije pričekati i vidjeti razvoj događaja, jer za odluke nikada nije kasno. Europska će unija biti bolje informirana nakon boravka u Zagrebu Komisijinog tima na čelu sa šefom Opće uprave za vanjske poslove i njegovog razgovora s hrvatskim vrhom. </p>
<p>Stavovi su se ipak promijenili do mjere da je u ovom trenutku povećan klub država voljnih otvoriti EU čekaonicu Hrvatskoj, a jedan od najglasnijih zagovornika je Danska. Istina, u ovoj igri glasova »za« i »protiv« treba pričekati rezultate promjene vlasti u nekim zemljama članicama. Hrvatskoj, primjerice, nije poznato kako će »disati« Nizozemska, zemlja čiji su predstavnici uvijek bili glasni i utjecajni kada bi došlo do odluke kamo Hrvatsku postaviti, i redovno su se priklonili stavu da je bolje kasniti negoli požuriti. </p>
<p>No, izgleda da je broj zemalja spremnih za davanje kandidatskog statusa Hrvatskoj nadmašio one koji se ideju suprotstavljaju. Prve ozbiljnije naznake o odnosu prema preostalim zemljama neobuhvaćenim procesom proširenja znat će se na kopenhagenskom sastanku na vrhu u prosincu. Hrvatskoj je ostalo pola godine za popravljanje rejtinga. Uvjeti su spomenuti: nakon povratka, reforme pravosuđa i nužnih zakona, EU će početi »konstruktivno insistirati« na reformi gospodarstva i zaživljavanju europeiziranih zakona u praksi.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Uhićena devetorica Palestinaca koji su planirali samoubilačke napade </p>
<p>JERUZALEM, 11</p>
<p> - Izraelska je vojska tijekom racije u Nablusu na Zapadnoj obali u četvrtak uhitila dvojicu Palestinaca osumnjičenih za organizaciju samoubilačkih napada, javili su izraelski mediji. Izraelski je radio javio da su još sedmorica muškaraca, koji su navodno umiješani u napade na Izraelce, uhićeni u selu Asiri.</p>
<p>Izraelski vojni izvori tvrde da su uhićeni povezani s radikalnom Narodnom frontom za oslobođenje Palestine (PFLP), a jedan od njih osumnjičen je za sudjelovanje u samoubilačkom napadu tijekom palestinskog otpora izraelskoj okupaciji.</p>
<p>Izraelske snage su ponovno okupirale sedam gradova na Zapadnoj obali, uključujući Nablus, tumačeći to nastojanjima da se spriječe samoubilački napadi. Palestinci, pak, tvrde da se radi kolektivnom kažnjavanju.</p>
<p>Novi šef glavnog stožera izraelske vojske, general Moshe Yahalon, izrazio je svoje protivljenje tome da Izrael protjera palestinskog čelnika Yassera Arafata, javio je u četvrtak izraelski vojni radio. »Bila bi pogreška protjerati Arafata, jer bi to ojačalo njegovu međunarodnu poziciju, umjesto da je oslabi«, rekao je Yahalon. Takvo stajalište u suprotnosti je s onim koje je zastupao bivši zapovjednik glavnog stožera Shaul Mofaz koji je zagovarao protjerivanje Arafata s palestinskih teritorija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U SAD 10 godina zatvora za »friziranje« poslovnih knjiga</p>
<p>WASHINGTON, 11. srpnja</p>
<p> - Američki Senat u srijedu je jednoglasno, sa 97 glasova uz tri odsutna, prihvatio prijedlog strožih kazni za gospodarski kriminal. Članovi poslovodstava tvrtki mogli bi biti osuđeni do 10 godina zatvora za lažne podatke u knjigovodstvu i zloporabu u plasmanu dionica.</p>
<p> Senatska odluka potaknuta je nizom slučajeva - od Enrona do WorldComa - u kojima su uprave tvrtki uz pomoć revizora prikazivale »uljepšane« poslovne rezultate i time oštetile desetke tisuća dioničara i svojih zaposlenika. Da bi zakon stupio na snagu treba ga podržati i Predstavnički dom u kojem su većinom republikanci te potpisati predsjednik George W. Bush.</p>
<p> Kongres će uskoro odlučivati i o osnutku posebnog tijela za nadzor rada revizorskih kompanija, a namjerava se ograničiti mogućnost tvrtki da istodobno budu poslovni konzultanti i vanjski revizori. Ovaj prijedlog je jedino u čemu se senatori slažu s predsjednikom Bushom koji je u dugo očekivanom govoru u New Yorku u utorak obećao »učiniti sve što može da prekine friziranje poslovnih knjiga«. Većina američkih medija i promatrača Bushov je govor o problemima gospodarskog kriminala u SAD ocijenila nedostatnim.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Komemoracija za žrtve srebreničke tragedije</p>
<p>SARAJEVO/SREBRENICA, 11. srpnja</p>
<p> - Oko 3000 preživjelih sudionika tragedije u Srebrenici okupilo se u četvrtak u tom gradu da bi obilježili sedmu obljetnicu masakra nad Bošnjacima tog područja što su ga počinile postrojbe bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.</p>
<p>U Potočare, gdje se 1995. godine nalazila baza nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a, osim bošnjačkih prognanika došli su i predsjedatelj Predsjedništva BiH Beriz Belkić, visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, voditelj UN-ove misije Jacques Klein i brojni veleposlanici akreditirani u BiH. Na komemoraciji se nije pojavio ni jedan dužnosnik iz reda bosanskih Srba. </p>
<p>Muslimanski vjerski obred - molitva za sve ubijene prije sedam godina - prevodio je reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa efendija Cerić.</p>
<p>Podsjećanje na masakr u Srebrenici, u kojemu je ubijeno najmanje 8000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti, osigurava oko 2000 policajaca Republike Srpske uz stalni nadzor pripadnika međunarodnih policijskih snaga (IPTF) i SFOR-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Grčka policija korak bliže razbijanju skupine »17. studenoga</p>
<p>ATENA, 10. srpnja</p>
<p> - Testovi DNK pokazali su povezanost osumnjičenog terorista, pripadnika ozloglašene skupine »17. studenoga« s raketnim napadom na rezidenciju njemačkog veleposlanika u Ateni 1999. godine, priopćila je u srijedu grčka policija.</p>
<p>Glasnogovornica policije rekla je da se DNK iz tragova krvi pronađenih nedaleko od rezidencije pokraj raketnog lansera podudara s DNK 40-godišnjeg Savasa Xirosa. Napadač je navodno ozlijeđen kad je ispaljivao raketu na rezidenciju njemačkog veleposlanika. Njemački veleposlanik u napadu nije ozlijeđen.</p>
<p>Xirosa, osumnjičenog terorista koji je uhićen 29. lipnja nakon neuspjelog bombaškog napada, grčka policija povezuje s terorističkom skupinom »17. studenoga«. Istraga grčke policije trebala bi označiti napredak u razbijanju jedne od najtajnovitijih europskih terorističkih skupina, koja je u posljednjih dvadesetak godina preuzela odgovornost za ubojstvo 23 osobe, uključujući britanske, američke i turske diplomate.</p>
<p>Xiros je uhićen 29. lipnja nakon što je ranjen u preuranjenoj eksploziji bombe koju je navodno želio postaviti u glavnoj grčkoj luci. Njegovo uhićenje dovelo je do otkrića dva skrovišta »17. studenoga« u kojima je pronađena veća količina eksploziva, raketa, raznog oružja i streljiva, te propagandnog materijala. Na razbijanju skupine, za koju je javnost prvi puta saznala 1975. godine nakon ubojstva regionalnog šefa CIA-e u Ateni, zajedno s grčkim istražiteljima rade i američki i britanski stručnjaci.</p>
<p>»17. studenoga«, koji je dobio ime po datumu krvave pobune studenata protiv tada vladajuće vojne hunte 1973. godine, uspio je nadživjeti svoje europske suvremenike poput njemačke terorističke skupine Baader-Meinhoff ili talijanskih Crvenih brigada. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Južna Koreja prvi put dobila premijerku </p>
<p>SEUOL, 11. srpnja</p>
<p> - Južnokorejski predsjednik Kim Dae Jung imenovao je u četvrtak prvu premijerku u povijesti zemlje i smijenio još šest ministara u rekonstrukciji vlade koja bi trebala popraviti popularnost vlade uoči predsjedničkih izbora u prosincu.</p>
<p> Imenovanje premijerke Chan Sang, obrazovane na američkom Princetonu, na čelo vlade u kojoj se uglavnom nalaze nestranački tehnokrati, trebalo bi obnoviti povjerenje u Kimovu administraciju nakon niza skandala. Inače, 48 milijuna Južnokorejaca izabrat će na izborima 19. prosinca nasljednika 77-godišnjeg Kima, kojem ustav zabranjuje kandidaturu za drugi petogodišnji mandat. Chang, 62-godišnja teologinja koja nije članica Kimove stranke, zamijenit će dosadašnjeg premijera Lee Han Donga.</p>
<p> U rekonstrukciji 18-člane vlade smijenjen je i dosadašnji ministar obrane, koji je kritiziran zbog prošlomjesečnog pomorskog sukoba sa Sjevernom Korejom u kojem su poginula četvorica južnokorejskih vojnika. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Italija usvojila novi useljenički zakon </p>
<p>RIM, 11. srpnja</p>
<p> - Novi talijanski zakon o useljavanju, koji pooštrava uvjete ulaska i boravka stranaca, usvojila je u četvrtak desničarska većina u Gornjemu domu talijanskog parlamenta. Zakon je prethodno većinom glasova prihvaćen i u Zastupničkome domu parlamenta.</p>
<p> U Senatu, bilo je 146 glasova za novi zakon, 89 protiv, a tri su senatora bila suzdržana. Novi je zakon izazvao žestoku raspravu u Italiji, a posebice neke odredbe kao što je digitalno uzimanje otisaka prstiju prilikom ulaska na talijanski teritorij. Zamišljeno je da nove mjere pomognu u protjerivanju ilegalnih useljenika i pooštre kazne prijestupnicima.</p>
<p> Talijanska vladajuća desničarska koalicija je potrebu borbe protiv ilegalne imigracije snažno isticala prije dolaska na vlast u svibnju 2001. Očekuje da će se sada, na poticaj kršćanskih demokrata, pristupiti i reguliranju statusa između 70 i 500 tisuća stranaca, uglavnom Filipinaca, koji rade kao pomoćno osoblje u kućama. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vlakovi su ogledalo naše turističke privlačnosti</p>
<p>Prvog srpnja 2002. kupio sam povratnu kartu za vlak na relaciji Zagreb-Slit-Zagreb. Putovanje je prošlo u redu, osim što su se u vagon za nepušače ukrcali pušači, pa je umjesno upitati (se) je li doista potrebno uvoditi i posebne vagona za pušače kada se toga ionako - bar po mom iskustvu - nitko ne pridržava. Ni prigovarati se ne isplati jer i kondukter odobrava pušenje. Doduše nema pepeljara, ali zato postoji prozor ili pod. Strani turisti zbunjeno izmjenjuju poglede. Tako smo stigli u Split.</p>
<p> Vruć je i sparan dan. Velik broj putnika na splitskom kolodvoru čeka polazak superbrzog IC vlaka za Zagreb u 14.50 sati. Ulaskom u vagon, osim mirisa znoja, otkrivam i to da je moj 'kupe'' zaključan! Na njemu piše - rezervirano! I to za grupu djece koja će putovati tek iz Perkovića. Pada mi mrak na oči jer mi je prodana rezervacija sjedišta u kupeu koji je rezerviran i k tome još i zaključan. Do polaska ima samo nekoliko minuta, te ne želeći riskirati da zakasnim na vlak, sjeo sam na prvo slobodno mjesto, ne znajući hoće li me netko s rezervacijom zamoliti da mu se makne. Vrućina je nesnosna jer taj famozni IC vlak nema klima uređaj.</p>
<p>No, priča još uvijek nije gotova. Budući da sam 'vjerni' putnik HŽ-a, poučen iskustvom ponio sam dvije boce mineralne vode, ali moji suputnici, majka i njen sin pučkoškolac, nisu baš iskusni s HŽ-om. Oni su se nadali da će nešto kupiti u restoranu ili »priručnom« buffetu u vlaku. No njihovu iluziju je razbio kondukter koji im je otkrio da restorana nema. Vlak ne stoji nigdje osim 9 minuta u Ogulinu. Prekratko da se žedni napije ili opskrbi, to prije što voda u vlaku - nije za piće. Stoga jednu bocu mineralne dajem majci i sinu kako bi izdržali 7-satnu »deportacija« po nesnosnoj vrućini do Zagreba.</p>
<p>I još nije kraj. U Perkoviću se doista ukrcava grupa djece koja razbija monotoniju, pri čemu plastične i staklene boce lete iz vlaka kroz prozor. Voditelj ih povremeno vojnički strogim glasom upozorava na ponašanje, ali bez većeg uspjeha.</p>
<p>I tako se bez restorana, bez klima uređaja koji su uračunati u cijenu IC vlaka, vučemo »balkanskim gudurama« i srećom u Zagreb stižemo sa samo pola sata zakašnjenja. Koliko li nam je još kilometara ostalo do Europe?</p>
<p>PETAR MARKOTIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povratak izbjeglica u BiH sprječava i vlast i međunarodna zajednica</p>
<p>Opseg zlouporabe vlasti u Bosni i Hercegovini, o čemu možemo svjedočiti i čitaju dnevne novine, podulja je priča. Priča je to o onima koji su stjecali i nagomilali veliko bogatstvo. Sudionici u tome su općinske i kantonalne vlasti, ali te bolesti nisu pošteđene ni federalne službe i organi. </p>
<p>Glomazne po svojem sastavu, neefikasne, korumpirane od vrha do dna, servilne u odnosu prema vlasti i arogantne prema građanima te su službe i uprave očuvale su podanički mentalitet privatnog servisa ljudi na vlasti, djelujući kao poslušnice političara i tekuće politike, a ne kao servis građana od kojih primaju plaću.</p>
<p> Država je zaštitila predstavnike vlasti, a dostojanstvo i pravo građana nije. Građanin je dužan čekati na šalteru ili ispred vrata, bosanski službenik i ne sasluša stranku. Građanin je u takvom odnosu prisiljen na ponižavajuće moljakanje iz bojazni da će službenik utjecati na njegov slučaj samovoljno. Službeno rješenje o podnesku obično ne slijedi slovo zakona, već zavisi od zlovolje nadležnog službenika. Bosanski službenik ne bi odbio izvršenje i ne bih prijavio incident u slučaju da mu se s višeg mjesta nalaže prekršaj.</p>
<p>U obraćanju građana administraciji kraći je kraj uvijek ostavljen građaninu. Službenik utvrđen iza svoga kancelarijskog stola najmanje se brine o zakonu. </p>
<p>Njegovo bahato ponašanje izvire iz uvjerenja da je službenik tu gdje jest zato da sluša »gazdu«. Zauzvrat, dopušteno je uzimati mito, kršeći malo-pomalo ovlaštenja položaja. To je ujedno i najveća prepreka za povratak izbjeglica na svoja ognjišta.</p>
<p>U Tuzli su raskrčmeni stanovi Srba i Hrvata koji su, pod različitim okolnostima, morali napustiti svoje stanove, a općinske i kantonalne vlasti drže u dva ili više ormara molbe, prigovore ili žalbe za povratak stanarskog prava ili povratak već ranije otključanog stana, i to već četiri do pet punih godina. Otimanje od građana, jednom za sebe, jednom za stranku, režimsku ili tobože opozicijsku (nagrađeni za diskretne usluge) zgrnute su hrpe novca u zamjenu za papirno pokriće svakojakih djelatnosti, uključujući i nezakonite uzurpacije stanova i kuća.</p>
<p> Međunarodna zajednica i organi vlasti dogovorno izbjegavaju donijeti odluku o iseljenju bespravnih stanara iz stanova širom Federacije BiH. Posebno je očito izbjegavanje deložacije ili njihovo odgađanje na teritoriju Tuzlanskog kantona, iako odluka o iseljenju iz stana određuje rok od 15 dana.</p>
<p> Kašnjenje u napuštanju stana predstavlja opstrukciju povratka izbjeglih i raseljenih osoba, ali međunarodna zajednica, nažalost, svojim anemičnim i pasivnim stavom ohrabruje ekstremni dio da istraje u svojim nečasnim namjerama.</p>
<p> Treba zaustaviti proizvodnju kaosa, straha, diskriminacije i opstrukcije, bezdušne trgovine, stranačkih manipulacija i zlouporabe izbjeglica u Tuzlanskom kantonu i šire. Povratak izbjeglih i raseljenih osoba preduvjet je za smjernice za približavanje BiH Europi.</p>
<p>U toku 2001. godine Ustavni je sud BiH nastavio s preglasavanjem u donošenju svojih odluka, a koje odgovaraju samo bošnjačkom narodu, na štetu Srba, Hrvata i ostalih koji ovdje žive. Takve su odluke vrlo opasne za demokratske odnose u BiH, a veoma teške za sve one koji se žele vratiti u Federaciju BiH. </p>
<p>RADIVOJE PAVLOVIĆ, Tuzla</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Maskirani pljačkaši pucali iz pištolja</p>
<p>ČAKOVEC, 11. srpnja</p>
<p> - Trojica su naoružanih muškaraca u četvrtak prije podne opljačkala poslovnicu Međimurske banke. Prema očevicima događaja, zamaskirani su pljačkaši stigli pred banku oko 10.35 sati u svijetlozelenom »fiatu punto« registracijskih oznaka ZG 621-P. Jedan je ostao u autu s upaljenim motorom, a dvojica su ušla u poslovnicu i odmah uperili pištolje prema zaposlenima.</p>
<p>Jedan je od pljačkaša preskočio pult i uperio oružje u jednu od dviju djelatnica te zatražio novac. U prednjem dijelu, u koji dolaze komitenti, u tom su trenutku bile dvije službenice, a treća u pokrajnjem uredu. U trenutku upada pljačkaša u poslovnici nije bilo ni jedne stranke, već je za vrijeme pljačke ušla jedna žena. </p>
<p>Pljačkaši su pokupili novac koji je bio u priručnim blagajnama, a zatim počeli pretraživati ručne torbice zaposlenica banke. No vidjevši da ih kroz staklena vrata i prozore promatraju znatiželjnici, prekinuli su pretragu i izašli iz poslovnice.</p>
<p> Jedan od nazočnih, Tomica Gregurec (36), inače s boravkom u Australiji, koji je na godišnjem odmoru u Kotoribi, stavio je pred »fiat« kantu za smeće kako bi pljačkaše onemogućio u bijegu. </p>
<p>Vidjevši okupljene prolaznike blizu njihova automobila, vođa pljačkaške skupine naredio im je da legnu na tlo. Kako ga prolaznici nisu poslušali, u njih je uperio pištolj, a potom u zrak ispalio dva hica.</p>
<p>U banci, u dogovoru s policijom, nisu mogli prije obavljene inventure reći koliko je novca odneseno. </p>
<p>Odmah po dojavi pljačke policija je postavila cestovne blokade na više mjesta, a oko podneva je Kotoribu i okolicu iz zraka nadzirao policijski helikopter. Iz PU međimurske najavili su da će priopćenje o prvoj pljački banke u Kotoribi dati nakon okončanja uviđaja koji obavljaju kriminalistički službenici.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Marjanca Hohnjec u sudnici Općinskog suda u Zaboku</p>
<p>ZABOK, 11. srpnja</p>
<p> – Vijeće Općinskog suda u četvrtak je izreklo nepravomoćnu presudu slovenskoj državljanki Marjanci Hohnjec (31) iz Svete Eme u Sloveniji kojom se optužena osuđuje na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Optužena je za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, a na štetu dvoje poginule djece. </p>
<p>Naime, u eksploziji ručne bombe 2. travnja 1998. godine u Miljani, općina Zagorska Sela, poginuli su šestogodišnji Matija i osmogodišnja Tamara Hohnjec koji su u igri u kući, za vrijeme dok je majka bila u polju, pronašli ručnu bombu M-75 i izvukli osigurač. Na mjestu je poginuo Matija, a na putu do Doma zdravlja Klanjec u vozilu Hitne pomoći preminula je i Tamara. Dvogodišnja Patricija tada je lakše ozlijeđena.</p>
<p> Iako se u početku pretpostavljalo da je bombu u kuću donio otac, nakon istrage optužnica je podignuta protiv majke Marjance. U svojoj obrani koju je optužena iznijela odmah na početku rekla je kako ona nije bombu donijela u kuću. Bračni su odnosi bili teško poremećeni jer je suprug stalno izbivao te zapuštao djecu, zbog čega je ona morala napustiti posao u Atomskim toplicama. Bio je nasilan prema njoj i djeci, za koju nije davao novac. Za tjeralicu nije znala, rekla je dalje, niti je izbjegavala dolazak na sud.</p>
<p> »Molim sud da mi do pravomoćnosti presude omogući barem da budem s ovo dvoje svoje male djece kad sam već izgubila dvoje« - rekla je kroz suze.</p>
<p> Marjanca Hohnjec naime u Sloveniji je za svojeg izbivanja iz Hrvatske postala majka jednog djeteta od 22 mjeseca i jednoga od četiri, a uhićena je na osnovi tjeralice raspisane 1999. godine na graničnom prijelazu Miljana 5. lipnja ove godine, otkad se nalazi u pritvoru.</p>
<p> Kao svjedoci saslušani su bivši suprug Željko Hohnjec, koji je rekao da mu je dan prije kobnog događaja supruga prijetila da će ga dići u zrak, pri čemu je imala nešto crno okruglo u ruci, pa misli da je to bila bomba, a da ju je dao njezin ljubavnik Danko Lojen saznao je čitajući zapisnik s ispitivanja Danka Lojena na policiji u Klanjcu.</p>
<p> »Zaposlio sam Lojena kod privatnika gdje radim, ali je on često izbivao s posla govoreći da mora voziti majku doktoru, a za to je vrijeme odlazio k mojoj ženi«, rekao je Željko Hohnjec.</p>
<p> Kao svjedok, Danko Lojen je priznao da je imao bombu u autu jer je želio u Sutli uloviti veliku ribu koja mu je trgala udice, a kako su on i optužena imali više puta spolne odnose i vozio je u autu, Marjanca ju je uzela, što mu je i priznala. Na njegovo traženje da je vrati, rekla je da je bomba na sigurnom i da je bačena.</p>
<p> Do pravomoćnosti presude Marjanca Hohnjec će se nalaziti u pritvoru jer je vijeće ocijenilo da bi opet mogla biti nedostupna hrvatskom pravosuđu. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policija uhitila trojicu pri pokušaju prodaje heroina</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare izvijestila zagrebačka policija, trojica su preprodavača droga uhićena u srijedu poslije podne na ulasku u zagrebački Sportsko-rekreacijski centar Jarun pri pokušaju prodaje 600 grama heroina vrijednoga oko 150 tisuća kuna.</p>
<p>Policija je navela samo inicijale uhićenih, a riječ je o J. K. (39), D. V. (38) i M. M. (38), nad kojima je u tijeku kriminalistička obrada zbog sumnje da su se udružili radi preprodaje heroina na zagrebačkom ilegalnom narko tržištu.</p>
<p>Policija je prvo na ulasku u športski centar uhitila D. V. i M. M., a nedugo zatim uhićen je i J. K., za kojega se sumnja da je organizirao nabavu droge.</p>
<p>U zagrebačkoj policiji kažu da još traje kriminalistička obrada kako bi se ustanovilo porijeklo zaplijenjenog heroina i otkrile druge osobe uključene u preprodaju.</p>
<p>Sva su trojica uhićenih otprije evidentirana kao počinitelji kaznenih djela, a J. K. je, među ostalim, prijavljivan i za posjedovanje i preprodaju droge.</p>
<p>Nakon obrade trojica su preprodavača privedena istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda uz kaznenu prijavu zbog zloporabe opojnih droga.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Oduzeo prednost mopedistici, koja je od ozljeda preminula </p>
<p>SPLIT, 11. srpnja</p>
<p> - Od posljedica teške prometne nesreće koja se u srijedu oko 11,30 sati dogodila na križanju Ulice slobode i Mažuranićeva šetališta u Splitu, oko 22,35 sati u splitskoj je bolnici preminula Jelena Rajčić (25) iz Splita.</p>
<p> Nesreća se dogodila kada je I. B. (20) iz Splita svojim daewo matizom, skrećući iz Ulice slobode u Mažuranićevo šetalište, oduzeo prednost vozačici mopeda malaguti Jeleni Rajčić. Djevojka je pala i teško se ozlijedila. Vozač I. B. nije bilo alkoholiziran. I.D.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Obrana predložila još jednoga zaštićenog svjedoka</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – U četvrtak je u Remetincu iskaz dao još jedan iz »nove runde« svjedoka, ali je njegovo ispitivanje prekinuto u trenutku kada je trebao reći ime svoga prijatelja koji mu je navodni izvor informacija o prepariranju zaštićenih svjedoka 1 i 2 od strane tužiteljstva u lepoglavskom zatvoru.</p>
<p>Svjedok Siniša Dodaja dovezen je na sud iz šibenskoga zatvora, a u vrijeme boravka u pritvoru u Remetincu sprijateljio se s okrivljenim Davorinom Sobjeslavskim. Zbog dopisivanja sa Sobjeslavskim imao je, kaže, dosta problema, a zbog toga su ga i odvajali od ostalih zatvorenika (»godinu i pol priča' san sam sa sobom«) . Svjedok je govorio o svojim susretima s Lovrom Flanjkom, osuđenim na 10 godina zatvora zbog 15 tona marihuane. Flanjak je, tvrdi svjedok, kad je saznao za pravomoćnu presudu od 10 godina, rekao: »Ja sam najsretniji čovjek na svijetu« te navodno dodao kako će ga sad tužiteljstvo i istražni sudac pustiti na miru. Flanjka su naime, tvrdi Dodaja, nagovarali da tereti optuženike u zamjenu za oslobađajuću presudu, ali je on to odbio.</p>
<p>Dodaja je također ispričao kako mu je prijatelj u Lepoglavi bio svjedokom pripremanja Miletića i Šiškića za svjedočenje protiv »zločinačke«. Ime prijatelja međutim nije želio reći obrazloživši to ovako: »Ja ne bih želio da ga love k'o zeca«. Branitelj prvookrivljenog Nikice Jelavića, Anto Nobilo, predložio je da svjedok napiše ime svog prijatelja, koji je odmah i predložen za zaštićenog svjedoka E. </p>
<p>Tužiteljski dvojac Dunja Pavliček Patak i Petar Dragosavac protivili su se tom prijedlogu. Tužiteljica je rekla kako je došlo do apsurdne situacije sa zaštićenim svjedocima te kako se stvara nepotrebna negativna psihoza. Dragosavac je zatražio da se objavi identitet spomenute osobe te da mu se omogući 24-satna policijska zaštita do završetka svjedočenja.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Trojka iz Bangladeša »pokvarila sliku«</p>
<p>ČAKOVEC, 11. srpnja</p>
<p> - U minuli tjedan dana na području nadležnosti PU međimurske u protuzakonitom je prelasku državne granice zatečena samo jedna skupina stranih državljana, u kojoj su bile tri osobe iz Bangladeša. Tako su Bangladešani pokvarili dobru sliku o velikom smanjenju pritiska ilegalnih migranata na hrvatsko-slovensku graničnu liniju na području ove županije.</p>
<p> Policija je također izvijestila da izvan užega graničnog područja nije bio zatečen ni jedan strani državljanin koji bi se ogriješio o odredbe Zakona o kretanju i boravku stranaca. D. O.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Klepo:Štitit ćemo energetske tvrtke, ali i potrošače</p>
<p>Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti još uvijek analizira HEP-ov prijedlog uvođenja novog tarifnog sustava, kao i Inin zahtjev za poskupljenjem plina / Omogućit ćemo svima jednake uvjete na tržištu, kaže Klepo / Ograničeni kapacitet plinske mreže prepreka je opskrbi kutinske Petrokemije tijekom zime </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Nakon višemjesečnih priprema nedavno je počelo raditi Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti koje stručnjaci, zbog njegove važnosti, popularno zovu energetski ustavni sud. Predsjednik Vijeća Mićo Klepo, stručnjak za tarife i tarifne sustave, te regulaciju energetskog sektora, u svom prvom javnom istupu govori o zadacima s kojima se Vijeće suočava. Klepo je, inače, ranije radio u Hrvatskoj elektroprivredi, Institutu za elektroprivredu i Energetskom institutu Hrvoje Požar. </p>
<p>• Tko je osnovao Vijeće?</p>
<p>– Vijeće je osnovano temeljem Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakona o energiji i Zakona o tržištima energenata, a članove Vijeća imenovao je Hrvatski sabor na prijedlog Vlade. Vlada i Hrvatski sabor kroz zakone i Strategiju energetskog razvitka određuju osnovna pravila igre u energetici, a Vijeće je zaduženo da kontrolira njihovu primjenu, u čemu ima veliku autonomiju i ovlasti. Baš zbog te neovisnosti i činjenice da su naše odluke konačne i obvezujuće, a nezadovoljni energetski subjekti mogu ili pokrenuti upravni spor ili žaliti se Ministarstvu gospodarstva na naše odluke, popularno nas nazivaju energetskim ustavnim sudom.</p>
<p>• Što su Vaši glavni zadaci?</p>
<p>– Naši glavni zadaci su izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, regulacija prirodnih monopola s definiranjem uvjeta za pristup mrežama, regulacija cijena i tarifa, osiguravanje prava tzv. povlaštenih potrošača, zaštita potrošača, zaštita energetskih subjekta... Moramo sprječavati zloupotrebu svih monopola u energetici i omogućiti svim tvrtkama da po ravnopravnim uvjetima (po cijeni i kvaliteti usluge) mogu koristiti transportne i distribucijske sustave električne energije, plinovode i naftovode, jer bi bilo preskupo graditi paralelne mreže. S druge strane, tamo gdje već postoji ili će se tek otvoriti mogućnost tržišnog nadmetanja, naš je zadatak da svima omogućimo jednake početne uvjete. Naravno, sve ostalo stvar je tržišta i konkurencije. Vijeće nekad treba biti i miritelj, kako bi se izbjegli dugotrajni sudski sporovi. </p>
<p>• Jedan od najvažnijih zadataka Vijeća je analiza prijedloga za promjenu cijena struje, plina, naftnih derivata i ostalih energenata te davanje preporuka Vladi treba li prijedlog usvojiti ili ne. Jeste li već dobili prijedlog Ine za poskupljenje plina, a HEP-a za uvođenje novog tarifnog sustava za struju?</p>
<p>– Naša dužnost je zaštita svih energetskih tvrtki, ali i potrošača. Zato ćemo kod takvih prijedloga prikupiti i proanalizirati sve podatke o objektivnim troškovima, razvojnim potrebama i neophodnim ulaganjima tvrtki kako bi procijenili opravdanost njihovih zahtjeva. Pritom možemo od svih tvrtki zatražiti sve potrebne podatke i objašnjenja kako bi kvalitetno obavili svoj posao. Ali kod odlučivanja o tarifnim sustavima moramo voditi brigu i o javnom interesu i socijalnim pitanjima, pa ćemo nastojati ne dopustiti da tvrtke svoje eventualne neracionalnosti i loše poslovanje prebacuju na teret potrošača. Prije nekoliko dana smo dobili HEP-ov prijedlog za uvođenje novog tarifnog sustava, a stigao je i Inin zahtjev za poskupljenje plina. Još ih analiziramo.</p>
<p>• Jesu li energetske tvrtke uskladile svoje poslovanje s novim pravilima?</p>
<p>– One se što prije moraju naviknuti na nova pravila igre u vezi regulacije i rada Vijeća. Primjerice, od srpnja ove godine sve energetske tvrtke trebale bi imati dozvole za rad. Kako to nije moguće ostvariti, a opskrba energijom se ne smije prekinuti, svim subjektima je dopušteno da nastave rad, uz uvjet da što prije zatraže spomenutu dozvolu.</p>
<p>• Analizirate li samo promjene cijena energenata koji se obračunavaju preko tarifnih sustava ili i one za velike, tzv. povlaštene potrošače koji mogu birati od koga će kupovati struju i plin, pa ako izaberu Inu i HEP s njima sklapaju izravne ugovore?</p>
<p>– Vijeće Vladi daje svoje mišljenje za sve cijene energetskih djelatnosti i usluga koje se obavljaju kao javne usluge. Vodimo brigu o cijenama koje se obračunavaju putem tarifnih sustava. Međutim, isto tako energetske tvrtke moraju dobiti suglasnost Vijeća i na ugovore s povlaštenim potrošačima. Ti ugovori ne smiju biti diskriminirajući za povlaštene potrošače. Oni imaju pravo unaprijed znati tehničke i komercijalne uvjete pristupa transportnim sustavima, kako se ti prirodni monopoli ne bi zlorabili za stjecanje posebnih profita.Vijeće kroz sustav izdavanja i kontrole dozvola, koji uključuje i pravo nadzora rada energetskih tvrtki ima određeni utjecaj i na dobavne uvjete, odnosno cijene energenata. No potrošačima koji mogu birati, sloboda izbora novog dobavljača je najbolja zaštita od previsokih cijena i svakog nekorektnog ponašanja. </p>
<p>• Može li se dogoditi da Vijeće Vladi, nakon analize prijedloga, preporuči odbijanje nekog zahtjeva za promjenu cijena, a Vlada ga ipak prihvati ili suprotno? </p>
<p>– Teoretski se to može dogoditi, jer nismo Vladino tijelo nego nezavisna ustanova u državnom vlasništvu. Ali vjerujemo da će svi, pa tako i Vlada, uvažavati stručno mišljenje Vijeća te da ćemo steći neophodni autoritet kako bi svi naše odluke prihvaćali s povjerenjem. Vlada donosi tarifne sustave i pritom može, ali i ne mora uvažiti svako mišljenje Vijeća. </p>
<p>• Ove zime kutinska Petrokemija, kao povlašteni potrošač koji po zakonu može birati dobavljača, to ipak nije mogla učiniti zbog ograničenog kapaciteta plinovoda. Kako ćete rješavati takve probleme?</p>
<p>– Ako postoje takva ograničenja, onda su privilegirani oni koji su ranije ušli u sustav. Vijeće će tražiti da se takva ograničenja što prije uklone kroz razvoj plinske mreže. </p>
<p>• Imate li sada konačno osigurane sve uvjete za rad? </p>
<p>– Početna sredstva nam je osigurala Vlada iz proračunske pričuve. U narednom razdoblju ćemo se financirati iz pristojbi i naknada za izdane dozvole i suglasnosti, te ostale dokumente koji se traže od Vijeća. Pored toga sve domaće i strane energetske tvrtke koje rade u Hrvatskoj obavezne su financirati rad Vijeća s 0,07 posto svojih ukupnih godišnjih prihoda.</p>
<p>Vlada treba odlučiti s kim ćemo sklopiti ugovor o obavljanju stručnih poslova za Vijeće. Za naš rad ovog trenutka ključno je donošenje odgovarajućih podzakonskih akata, čiju pripremu vodi Ministarstvo gospodarstva. Taj posao još nije dovršen.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Stiglitz: MMF je kriv za daljnje osiromašenje siromašnih zemalja</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - U knjizi Globalizacija i nezadovoljstva, koja će se uskoro naći na tržištu, Joseph Stiglitz, profesor ekonomije na sveučilištu Columbia, iznosi svoje stavove o pitanju globalizacije i ponašanju svjetskih financijskih institucija.</p>
<p>Stiglitz je, inače, 1993. napustio udoban akademski svijet kako bi utvrdio kako funkcionira politički univerzum. Četiri godine bio je savjetnik Billa Clintona u Bijeloj kući. Potom je 1997. godine imenovan dopredsjednikom Svjetske banke, a tu je dužnost napustio 2001. da bi se vratio podučavanju. Iste je godine dobio i Nobelovu nagradu za ekonomiju.Stiglitz je sada, kako navodi talijanski L'Espresso, odlučio objaviti svoja iskustva stečena tijekom tih sedam godina u knjizi nazvanoj 'Globalization and its Discontents', koja otkriva oštroumnost i velike ambicije. Djelo, koje će u knjižare doći tijekom srpnja sadrži radikalnu kritiku toga kako je proces globalizacije dosad bio vođen, poziv da se sve promijeni prije no što postane prekasno.</p>
<p>»Globalizacija«, kaže Stiglitz, »donijela je blagodati samo onima koji su već bili bogati. I to ne stoga što je proces po sebi pogrešan, već stoga što je njegova pravila diktirao Međunarodni monetarni fond. Ta institucija, rođena 1944. u Breton Woodsu, na poticaj Johna Maynarda Keynesa, s ciljem da umanji siromaštvo i pomogne zemljama u razvoju, izdala je svoju izvornu misiju. Izokrenula je stajališta velikog britanskog ekonomista. Sve u svemu, MMF vođen financijskim stručnjacima, danas je talac monetarnog fundamentalizma«.Njegove upravljače i inspektore na terenu, smatra Stiglitz, zanimaju samo proračuni i računovodstvo. Za svakodnevni život ljudi i nezaposlenost njih nije ni malo briga. Preporuke MMF-a često su pogrešne. Primjerice, uslijed učinka politika koje je nametnuo MMF bruto domaći proizvod Rusije je pao za 40 posto, u Argentini je došlo do ekonomske katastrofe, a u cijeloj Južnoj Americi ljudi su sve siromašniji. Pored toga u zemljama u razvoju sve je veća nestabilnost.Jesu li to greške financijaša koji slijepo vjeruju u pogrešnu doktrinu? Ne, odgovara Stiglitz. Postoji nepoštenje. </p>
<p>Pravila MMF-a, kaže on, ali i drugih institucija poput Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije temelje se na dvostrukim mjerilima. Na Sjedinjene Američke Države (glavnog krivca za poremećaje u globalizaciji) i bogate zemlje primjenjuju se drugačije metode u ocjeni proračuna, deficita i dugova nego na siromašne zemlje. </p>
<p>Porušene su, ističe Stiglitz, trgovinske barijere u siromašnijim zemljama, ali SAD i djelomično EU nastavljajuvoditi protekcionističku politiku. Liberalizacija tržišta kapitala onemogućila je bilo kakvu ciljanu gospodarsku politiku vlada slabijih zemalja, njihovu valutu učinila nestabilnom, a milijarde ljudi pretvorila u žrtve špekulanata i ulagača iz bogatih zemalja. Pred takvom katastrofom Stiglitz predlaže rješenje radikalno poput njegovih kritika. Potrebno je, smatra on, izaći iz monetarne ortodoksije, smatra. Potrebno je vratiti se staroj dobroj metodi i duhu Keynesa. Zlobnici kažu, zaključuje L'Espresso, da se ovom knjigom briljantni Stiglitz predlaže za Keynesa 21. stoljeća.</p>
<p>Priredila: Ranka Kovačević-Jeličić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uvoz namještaja porastao za 23 posto</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Izvoz hrvatske industrije namještaja u prvih pet mjeseci ove godine povećan je 12,6 posto i iznosio je 558,99 milijuna kuna. Uvoz je pak porastao 23 posto i premašio je 883 milijuna kuna. </p>
<p>Takva vanjskotrgovinska razmjena za drvoprerađivače nije novost jer već više godina izvoz zaostaje za uvozom. U posljednjih desetak godina uvoz je porastao s 9 milijuna dolara 1990. na 224 milijuna dolara krajem prošle godine. </p>
<p>Istodobno, izvoz je proživio velike oscilacije, kaže direktor Gospodarsko-interesnog udruženja Croatiadrvo Ferdinand Laufer, sa 170,9 milijuna dolara u 1990. na 145 milijuna dolara u 2001. godini. </p>
<p>Sličan tijek nastavljen je i u 2002. Industrija namještaja zato će nastaviti poslovati u teškoćama, s gubicima kao u posljednjih desetak godina, koji su nadoknađivani na račun osnivačkog kapitala. Uz to, ostat će i drugi problemi, poput nedovoljne modernizacije, teškoća s obrtnim i investicijskim kapitalom, nepovoljnim tečajem za drvoprerađivačke izvoznike, stečajevima koji su u zadnjih godinu i pol dana pogodili desetak tvrtki.</p>
<p>Sve je to, na neki način, nastavak 2001. godine kada je sa 10.927 zaposlenih industrija namještaja daleko zaostajala za 1990. kada je zapošljavala više od 35.000 radnika. Kriza je, dakako, uzela svoj danak, a u 2001. ostavila je tek mogućnost da industrija namještaja zaradi ukupan prihod od 2,335 milijardi kuna, uz rast od 4,9 posto. </p>
<p>U izvoznoj sferi dogodilo se ono što se i očekivalo. Proizvođači namještaja su spram 1989. godine 2001. proizveli 26,3 posto manje proizvoda, što samo pokazuje kako su dubok pad doživjeli prerađivači drva. </p>
<p>Napokon je, kaže Ferdinand Laufer, nakon višegodišnjeg propadanja ipak počeo lagani uspon, ali je pitanje koliko će potrajati. Pogotovo ako se zna da domaći namještaj zadovoljava tek dvadesetak posto potražnje domaćeg tržišta, što financijski iznosi nekih dvadesetak milijuna dolara. </p>
<p>Ulaganja, istina, nisu sasvim zamrla, ali su u 2001. godini dosegnula skroman iznos od 22 milijuna maraka, a potrebe su daleko veće. Za svestranu modernizaciju i restrukturiranje tvrtki trebalo bi oko 200 i više milijuna maraka. To znači da nema dovoljno novca za amortizaciju, što dakako otežava razvoj. </p>
<p>One najprodornije drvoprerađivače održava izvoz, i to u zemlje Europske unije – u Italiju i Njemačku, ali i u tranzicijske zemlje – Sloveniju i Poljsku. </p>
<p>Međutim, slovenski je izvoz, primjerice, u Njemačku iznosio 619,56 milijuna maraka, a istodobno hrvatski su izvoznici ondje plasirali 52,48 milijuna maraka vrijednog namještaja, svrstavši se tek na 28. mjesto među zemljama izvoznicima u Njemačku, dok su Slovenci zasjeli na visoko 6. mjesto. </p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Odobreno udruživanje Telie i Sonere</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Europska komisija odobrila je švedskoj telekomunikacijskoj kompaniji preuzimanje finske Sonere. </p>
<p>Švedska Telia, inače, najveći je rival Sonere. To će biti prvo udruživanje nekadašnjih europskih telekomunikacijskih monopola. Očekuje se da bi preuzimanje moglo biti zaključeno već u kolovozu, nakon odobrenja nadležnog finskog regulatora, a prema najavama udružena bi kompanija mogla krenuti u nove akvizicije slijedeće godine. Jedan od najizglednijih kandidata svakako je danski TDC, koji je svojevremeno i sam pregovarao s Teliom. Naime, već je bilo nekoliko pokušaja Telie da se udruži s nekim od vodećih skandinavskih telekoma: prošle godine pregovarala je i sa Sonerom i s TDC-om, dok je udruživanje s norveškim Telenorom prije nekoliko godina otkazano u posljednji tren.</p>
<p> Problematičnima se u tim slučajevima pokazala i procjena vrijednosti kompanija, ali i značajni državni udjeli. Tako, primjerice, švedska vlada kontrolira čak 70 posto dionica Telie, a finska vlada 35 posto Sonere. </p>
<p>Upravo je takva vlasnička struktura uzrokovala prekid prošlogodišnjih pregovora, jer bi preuzimanjem Sonera prešla u vlasništvo kompanije koju kontrolira neka strana vlada. Ovoga puta obje vlade podržavaju preuzimanje i obavezale su se da će, dođe li do udruživanja, znatno smanjiti svoje udjele u dva telekoma tijekom idućih pet godina. Prema uvjetima preuzimanja dogovorenima u ožujku, Telia će za svaku Sonerinu dionicu ponuditi jednu i pol svoju. Prema sadašnjim cijenama dionica, ponuda je vrijedna ukupno 4,7 milijardi eura i predstavlja premiju od 4,7 posto. U udruženoj kompaniji, čija će tržišna kapitalizacija premašivati 13 milijardi eura, Sonerini će dioničari kontrolirati ukupno 36 posto.</p>
<p>Dvije kompanije će, nadalje, i pravno razdvojiti odsjeke za fiksnu i mobilnu telefoniju te usluge u Švedskoj i Finskoj i osigurati jednaka prava korištenja njihove infrastrukture svim korisnicima. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Croplin preuzeo 40 posto udjela u Plinari istočne Slavonije</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - Tvrtka Croplin potpisala je u četvrtak s Inom ugovor vrijedan četiri milijuna kuna o preuzimanju 40 posto vlasničkog udjela Ine u vinkovačkoj tvrtki Plinara istočne Slavonije (PIS), čime Croplin ulazi na tržište distribucije plina. </p>
<p> PIS je, inače, ovlašteni distributer plina potrošačima u Vukovarsko- srijemskoj županiji. Na kraju prošle godine na distributivnom području PIS-a bilo je 13.554 potrošača s godišnjom potrošnjom od 32,8 milijuna prostornih metara plina.</p>
<p> Croplin je tvrtka osnovana 1998. isključivo za energetsku djelatnost distribucije plina u Hrvatskoj čiji su vlasnici u jednakim dijelovima Ina i dvije njemačke plinske tvrtke - MVV Energie i Thuega.</p>
<p> Direktor Croplina Ante Žedelj naglasio je da je ugovor prvi korak za Croplin u ostvarivanju ciljeva ulaska na tržište distribucije plina, dok je za Inu to ostvarenje odluke stare dvije godine da se povuče iz posla direktne distribucije plina. </p>
<p>Ina je, naime, osnovala tvrtku kćer Croplin radi zaštite svojih interesa na tom području i kroz Croplin želi zadržati kontrolu nad kretanjima na tržištu distribucije plina, rekao je Žedelj. </p>
<p> Osim prodaje udjela za četiri milijuna kuna u PIS-u, predviđeno je da Ina proda Croplinu svoje udjele u ostalim distributivnim i komunalnim poduzećima i u tijeku je izrada procjene njihove vrijednosti, rekao je Žedelj. </p>
<p>On je dodao da usporedo s tim vode i pregovore s dosta komunalnih tvrtki ovlaštenih za distribuciju plina u raznim dijelovima zemlje o tome da Croplin uđe u njihovu vlasničku strukturu otkupom ili dokapitalizacijom i tako postane njihov suvlasnik. </p>
<p> U iduće dvije godine Croplin namjerava uložiti najmanje 200 milijuna kuna u projekte razvoja distribucije i potrošnje plina u Hrvatskoj i za nova partnerstva u drugim distributivnim poduzećima, čime bi na postojećem tržištu obuhvatio oko 100 tisuća potrošača plina.</p>
<p> Predstavnik tvrtke Thuega Walteer Flaschar ocijenio je da je Croplin ovim činom napravio veliki korak u operativnom djelovanju, najavivši ujedno odluku Ine i njemačkih partnera da povećaju temeljni kapital Croplina s devet na 69 milijuna kuna. </p>
<p>On je ustvrdio da je nastupilo novo doba za posao distribucije plina u Hrvatskoj koji, po njegovoj ocjeni, iz komunalne djelatnosti prerasta u tržišnu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Skupština Podravke: Dividenda samo EBRD-u</p>
<p>KOPRIVNICA, 11. srpnja</p>
<p> - Glavna skupština Podravke odlučila je u četvrtak da se neto dobit Podravke za poslovnu 2001. godinu od 62 milijuna kuna, nakon umanjenja za 17,4 milijuna kuna gubitaka prenesenih iz ranijih godina, rasporedi dijelom u rezerve, a dijelom za isplatu dividende Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD).</p>
<p> Tako će pet posto neto dobiti, u iznosu od 871,03 tisuća kuna završiti kao zakonska rezerva, u statutarne će rezerve 827,5 tisuća kuna, dok će u skladu s Ugovorom o upisu dionica zaključenim između Podravke i EBRD-a za povlaštene dionice EBRD-u biti isplaćena dividenda u iznosu od 2,76 milijuna eura i to u roku od 15 dana. Skupština je prihvatila i financijska i ostala izvješća o poslovanju tvrtke u prošloj godini.</p>
<p> Podravka želi biti vodeća prehrambena kompanija u jugoistočnoj Europi, istaknuo je predsjednik Uprave Darko Marinac ocijenivši da još uvijek unutar sebe »trošimo neracionalno i na pogrešnim mjestima«.</p>
<p> Marinac je posebno istaknuo rast vrijednosti dionica tvrtke na Zagrebačkoj burzi, te napomenuo da je on i u ovoj godini u razdoblju od siječnja do srpnja bio najviši (33,99 posto). Lanjsku dobit Podravke od 62 milijuna kuna ocijenio je osrednjom, jer se, kaže, očekivalo više. Naveo je i da je Podravkina prodaja porasla ukupno četiri posto, a na inozemnim tržištima i sedam posto.</p>
<p>»Imamo mnogo proizvoda koji nam daju šansu, ali ćemo se nekolicine morati odricati«, rekao je Marinac. Ostaje se kod zacrtanog rasta od deset posto godišnje, ali malo drukčije strukturiranog - organski rast iznosit će sedam posto, akvizicije tri posto, a razni savezi jedan do dva posto godišnje, dodao je.</p>
<p> Od ove godine doći će do promjene politike dividende koja će se početi isplaćivati, a nastavit će se novi oblici financiranja - uz komercijalne zapise vrlo vjerojatno korporativne obveznice i neke druge vrijednosnice. U strategiji razvoja uz juhu, začine, dječju hranu i vodu Marinac je istaknuo i izgradnju nove tvornice Podravka jela, a nastavit će se i ulaganja u razvoj robnih marki.</p>
<p> Glavna skupština opozvala je Božu Prku, Slavka Antolića, Franju Cirkvenca i Sonju Klingor iz Nadzornog odbora, u kojem će sada biti ponovo Božo Prka, a osim njega Darko Ostoja, Barica Macan, Đuro Zalar i Marijan Cingula. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Najviše sezonaca na Braču, Hvaru i u Makarskoj </p>
<p>SPLIT, 11. srpnja</p>
<p> – Krajem lipnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirano je 48.125 nezaposlenih osoba što je 3,2 posto manje nego u svibnju, a rezultat je sezonskog zapošljavanja. No, u odnosu na lipanj prošle godine, nezaposlenih je 3,2 posto više. </p>
<p>Sezonsko zapošljavanje podbacilo je u odnosu na očekivanje, jer je predsezona kasnila zbog ranijih uskršnjih blagdana, blagdana Tijelova i Svjetskog nogometnog prvenstva. Osim toga, prijava sezonskih radnika znala je potrajati i tjedan dana, pa su statistički podaci kasnili. </p>
<p>Najbolje sezonsko zapošljavanje zabilježeno je na otocima Braču i Hvaru te u Makarskoj, a dobre rezultate postigli su i Vrgorac, Trogir te Imotski u tzv. međumjesnom posredovanju u sezonskom zapošljavanju radnika. Međutim, osim Splita i Hvara, svi ostali u Županiji bilježe povećanje nezaposlenosti, a najveći je u Trilju, Visu te Imotskom i Sinju. </p>
<p>Udio žena u ukupnoj nezaposlenosti u županije iznosio je čak 59 posto u lipnju. Teško je i onima koji na posao čekaju tri i više godina, koji će se u našim uvjetima izuzetno teško zaposliti. Prema novom Zakonu o posredovanju, poslodavac nema više zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima preko Zavoda. Zato se mnogi izravno zapošljavaju, ali tako ostaju evidentirani kao – nezaposleni.</p>
<p>Zabrinjavajuća je pojava da je u lipnju bilo manje prijavljenih radnih mjesta u ugostiteljstvu i turizmu, dok je najviše zapošljavanja bilo u trgovini. Zato se najavljuju izmjene u načinu posredovanja pri zapošljavanju, pa će od rujna sa svakim od nezaposlenih biti izrađen tzv. plan traženja posla. Ukoliko u tri mjeseca ne nađe posao, morat će se prekvalificirati kako bi se povećala prilika za zapošljavanjem. (M.J.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Ipak manje ministarstava i ukidanje potpredsjedničkih mjesta?</p>
<p>Slavko Linić na čelu novog ministarstva koje bi obuhvatilo gospodarstvo i turizam?/ Pretpostavlja se da će Goran Granić sigurno ostati u Vladi, i to u funkciji potpredsjednika, što je sukladno odredbama Ustava/ Mandatar izlazi pred koalicijske partnere s »projektom 107« - dokumentom koji opisuje izgled nove vlade s 12 ministarstava/ U ponedjeljak bi se mogao održati sastanak koalicije na kojem će biti dogovoreni detalji o međusobnom sporazumu te obrisi nove vlade </p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - Ivica Račan, mandatar nove vlade, započeo je intenzivne pregovore s koalicijskim partnerima o njezinu budućem sastavu.</p>
<p>Poznato je da njegova stranka, SDP, zagovara smanjenje Vlade, koje bi obuhvatilo i radikalnu reformu državne uprave da bi Vlada bila učinkovitija. No koalicijski se partneri ne slažu s tom idejom, u čemu prednjači najjači - HSS. Ni HSS, međutim, kako se neslužbeno doznaje od čelnika te stranke, neće do kraja inzistirati na tome. Stoga je vjerojatno da će se ipak naći kompromisno rješenje prema kojem bi bila ukinuta potpredsjednička mjesta u Vladi, što će, prema svim najavama, podržati i HNS. </p>
<p>Eventualno bi se išlo na ukidanja ministarstava na čijim su čelnim mjestima nestranačke osobe, pa se spekulira da bi Ministarstvo europskih integracija ponovno postalo ured u Vladi, a Ministarstvo turizma bi se spojilo s gospodarstvom. Tome se, doznajemo, protivi HNS, ističući da je turizam previše važan resor da bi bio pripojen Ministarstvu gospodarstva na čijem bi čelu, prema nekim spekulacijama, bio Slavko Linić.</p>
<p>Također se pretpostavlja i da će Goran Granić sigurno ostati u Vladi, i to u funkciji potpredsjednika, što je sukladno Ustavu koji predviđa da Vlada ima barem jednu osobu koja obavlja tu funkciju. Granić bi bio nadležan za operativno vođenje Vlade, odnosno koordinaciju premijerova ureda i ministarstava. </p>
<p>Bude li Vlada smanjena, jasno je da će najviše mjesta izgubiti Račanov SDP, te se spekulira da bi se stranački dužnosnici vratili u Sabor gdje bi pripremali stranku za izbore.</p>
<p>Račan se još u srijedu poslijepodne sastao na jednosatnim konzultacijama s predsjednikom Sabora i HSS-a Zlatkom Tomčićem. U ponedjeljak bi se mogao održati sastanak koalicije na kojem će biti dogovoreni i detalji o međusobnom sporazumu, ali i obrisi nove vlade. Račana još očekuju konzultacije unutar SDP-a, koje će se obaviti u nedjelju, za kada je zakazan sastanak Glavnog odbora stranke.</p>
<p>No što to mandatar nudi partnerima? Kako se neslužbeno moglo doznati u Banskim dvorima, tzv. projekt 107., što je ime za dokument koji opisuje izgled nove vlade s 12 ministarstava. </p>
<p>Predlaže se da se Ministarstvo gospodarstva spoji s Ministarstvom rada (bez socijalne skrbi), Ministarstvom malog i srednjeg poduzetništva te Ministarstvom turizma. Udružila bi se i ministarstva pomorstva, prometa i veza s onim javnih radova, obnove i graditeljstva, u veliko ministarstvo infrastrukture, dok bi u Ministarstvo zdravstva ušla i socijala te Ministarstvo hrvatskih branitelja. Projekt predviđa spajanje ministarstava znanosti i prosvjete. U Ministarstvo kulture ušao bi dio Ministarstva prosvjete koje se do sada skrbilo o sportu, a tom bi novom ministarstvu bio pridružen i poseban odjel za medije. Ostala sadašnja ministarstva, kao što su financije, obrana, unutarnji poslovi, vanjski poslovi, pravosuđe, poljoprivreda i okoliš nastavila bi funkcionirati samostalno. Taj projekt, svjesni su i u Vladi, može u ovom trenutku biti samo dobar temelj za pregovore s partnerima, jer će se kompromisno rješenje morati iznaći, s obzirom na nemale apetite ostalih partnera.</p>
<p>Predviđa se također ukidanje vladinih koordinacija, te jačanje uloge ministara. No još je uvijek nejasno koja će imena voditi ministarstva, bio njihov broj 12 ili, kao dosad, 19. Također, treba riješiti pitanje HSLS-ovih ministara koje očekuje izbacivanje iz stranke, a za koje izvori iz SDP-a govore da su dobrodošli, dok ostali partneri misle drukčije.</p>
<p>Sigurno je da nova vlada treba biti potvrđena do 9. kolovoza, a spekulira se da bi se, ako bude sve u redu i ako se dogovor brzo postigne, izvanredna sjednica Sabora održala 29. srpnja.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kompanović:»Hitno obustaviti ovrhu povratničke imovine«</p>
<p>OSIJEK, 11. srpnja</p>
<p> – Predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) Josip Kompanović uputio je u četvrtak pismo predsjedniku RH Stjepanu Mesiću u kojem ga moli da svojim autoritetom zatraži od predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića uvrštavanje zakona o pravima prognanika i izbjeglica u dnevni red. Riječ je o zakonskom prijedlogu, kojim se želi obustaviti izdavanje ovršnih rješenja povratnicima zbog neplaćanja najma za stanove i kuće što su ih koristili za vrijeme progonstva. Neki bi morali platiti i po 200.000 kuna.</p>
<p>Kompanović podsjeća da je Klub zastupnika HSLS-a, 13. svibnja, predložio zaključke na temelju kojih bi Sabor trebao izglasati da prognanici i izbjeglice budu oslobođeni plaćanja najamnine. »Vlada RH sredinom travnja dala je negativno mišljenje o tom prijedlogu, a 13. lipnja pozitivno, te je dostavljeno predsjedniku Sabora, no do danas taj prijedlog zakona nije uvršten u dnevni red drugog čitanja«, dodaje Kompanović u pismu predsjedniku Mesiću, upozorivši da u međuvremenu teku ovršni postupci pljenidbom plaća, mirovina i pokretnina povratnika. Predsjednik ZPH zaključuje da, s obzirom na pozitivno Vladino mišljenje, nema razloga da se zakon ne donese i obustave parnični i ovršni postupci.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kovačević:»Nova vlada neće izvući zemlju iz krize«</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatske kršćansko-demokratske unije (HKDU) Anto Kovačević uputio je prosvjed predsjedniku RH Stjepanu Mesiću zato što ga nije kao predsjednika HKDU-a pozvao na konzultacije o mandataru za sastav nove vlade. »Doživjeli smo očita kršenja pravila parlamentarne demokracije, jer HKDU kao parlamentarna stranka nije bila pozvana na konzultacije«, rekao je u četvrtak Kovačević na konferenciji za novinare. Zato predsjedniku Mesiću nismo imali mogućnost iznijeti svoje stavove o stanju u zemlji, rekao je, procjenjujući da nije bio pozvan zbog nastupa u nedavnoj emisiji HTV-a o sinjskoj Alki.</p>
<p>HKDU predlaže da se prijevremeni izbori održe u ožujku iduće godine. Kovačević smatra da nova vlada neće biti u stanju izvući zemlju iz krize. Vlast je anacionalna i antisocijalna, a nova vlada koja se treba konstituirati nema legitimitet u izbornim rezultatima. Vlada ima samo jedan mandat od međunarodne zajednice, a to je rasprodati Hrvatsku do kraja, naveo je. Kovačević kaže da će sadašnja koalicija učiniti sve da zadrži vlast do kraja, ali da će na idućim izborima katastrofalno izgubiti, jer će hrvatski narod istom energijom kojom je rušio HDZ - srušiti i sadašnju koaliciju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>DSV odbio stegovni postupak protiv Kranjeca zbog zastara</p>
<p>Stegovnu odgovornost Kranjeca tražila je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović / Zagrebački Županijski sud utvrdio da je Kranjec radio savjesno i stručno, a taj nalaz opovrgava predsjednica Općinskog suda u Vrbovcu Lidija Jakšić</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Državno sudbeno vijeće (DSV) odbilo je u četvrtak zahtjev ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović za pokretanje stegovnog postupka protiv Milana Kranjeca, bivšeg predsjednika i sadašnjeg suca Općinskog suda u Vrbovcu, u dijelu gdje ga se teretilo za padanje predmeta u zastaru. Ministrica je teretila Kranjeca da su mu od 36 predmeta, četiri pala u zastaru, a da u ostalima nije poduzimao nikakve radnje dvije godine. DSV je ministričin zahtjev za Kranjčevu odgovornost zbog zastara proglasio neutemeljenim, pozivajući se na nalaz Županijskog suda u Zagrebu. Naime, Županijski sud, kao neposredno nadređeni Kranjecu, utvrdio je da u četiri predmeta za koje se teretio, nije došlo do zastare. Za ostale spise koje se teretio, Županijski sud utvrdio je da je Kranjec »pokazao manjkavosti u radu, no to se može opravdati njegovom opterećenošću dok je bio predsjednik suda«. »Iz nalaza Županijskog suda proizlazi da je Kranjec savjesno i stručno obavljao svoj posao i stoga nema razloga za pokretanje tog dijela stegovnog postupka», rekao je Stanko Hautz, predsjednik DSV-a. S tim nalazom Županijskog suda nije se složila sadašnja vrbovečka predsjednica suda Lidija Jakšić koja je tvrdila da je nalaz falsificiran. O tim sumnjama Lidije Jakšić, DSV je izvijestio Božidar Matovina, predstavnik Ministarstva pravosuđa, kazavši da bi se, ako je sumnja utemeljena, trebao povesti kazeni postupak. Kranjec je uzvratio da ne bi trebalo sumnjati u tri suca zagrebačkog Županijskog suda, koji su provjeravali njegov rad. </p>
<p> DSV je nedavno odbio i ministričin zahtjev da se Kranjec stegovno kazni zbog lažnog prikazivanja stanja u sudu kojem je bio na čelu. DSV pak nastavlja stegovni postupak protiv Kranjeca zbog nedoličnog ponašanja pri primopredaji dužnosti predsjednika vrbovečkog suda novoj predsjednici Lidiji Jakšić. Naime, Kranjec je dvaput odbio predati dužnost Lidiji Jakšić, a to je učinio tek nakon uredovanja pravosudne policije.Na zahtjev Đure Sesse, predsjednika zagrebačkog Općinskog suda, DSV je pokrenuo stegovni postupak protiv suca tog suda Nenada Lukića, koji se tereti za zastare. Odgođena je odluka o pokretanju stegovnog postupka protiv Gorana Heršaka, također suca zagrebačog Općinskog suda.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Samo Pliva ima odredbu o spolnom uznemiravanju</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – »Ravnopravnost spolova je društveni proces koji zahtijeva sustavan rad svih državnih i društvenih institucija«, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na okruglom stolu o ravnopravnosti spolova »Hrvatski problemi - globalna rješenja«. Sudionici okruglog stola, koji je vodio Siniša Rodin, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, raspravljali su o strategijama i modelima zemalja EU-a kojima su definirana pitanja ravnopravnosti spolova i o tome koji bi se od tih modela mogli ugraditi u naše zakonodavstvo. »Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju obvezuje Hrvatsku da uskladi domaće zakonodavstvo s europskim standardima. U skladu s tim odredili smo 13 područja kojima ćemo posvetiti posebnu pažnju. «, kazala je Maja Gregurić iz Ministarstva za europske integracije. Siniša Zrinšćak s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da je za postizanje jednakosti spolova bitna edukacija, smanjivanje razlike između plaća muškaraca i žena na istim radnim mjestima i smanjenje zaposlenosti žena na crno. Jedna od tema bilo je i spolno uznemirivanje, čijom se bitnom karakteristikom danas smatra to što je usmjereno protiv žena i što se događa na radnom mjestu. Pliva je jedina tvrtka u Hrvatskoj koja u kolektivnom ugovoru ima odredbu o spolnom uznemirivanju. A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Više tužbi u prvih šest mjeseci ove godine nego u prošle tri</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - U prvih šest mjeseci ove godine u Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu stiglo je više tužbi iz Hrvatske nego u prošle tri godine. U razdoblju od 1999. do 2001. godine ukupno je iz Hrvatske podneseno 307 tužbi, dok ih je, prema podacima Ureda zastupnika hrvatske Vlade, pred Europskim sudom za ljudska prava u prvih šest mjeseci ove godine oko 360.</p>
<p>Najčešći je uzrok tužbe povreda članka 6.1 Europske konvencije o ljudskim pravima koja jamči »pošten sudski postupak u razumnom roku«, kaže je predstojnica Ureda Lidija Lukina Karajković. </p>
<p>Očito je da se Hrvati najčešće žale zbog sporosti domaćeg pravosuđa. Na jesen se može očekivati ubrzano rješavanje »kloniranih slučajeva«. Riječ je o slučajevima koji su sadržajem slični nekom već riješenom slučaju, pa se rade po određenom obrascu. Također se može očekivati da će taj sud zaprimati manje tužbi iz Hrvatske. Naime, tužbe predane nakon usvajanja Ustavnog zakona o Ustavnom sudu vjerojatno će biti vraćene domaćem pravosuđu. Tužitelji će morati iscrpsti sva domaća pravna sredstva kada je riječ o trajanju postupka. Europski sud će motriti kako i kojom brzinom Ustavni sud rješava tužbe koje se odnose na predugačko trajanje sudskih postupaka. Bude li ocjena provedbe pozitivna, bit će to važan korak naprijed prema uspostavi pravne države. No, preusmjeravanje tužbi prema Ustavnom sudu moglo bi rezultirati zatrpavanjem tog suda novim tužbama. </p>
<p>Hrvatske vlasti, barem je takva dosadašnja praksa, dosta brzo reagiraju na presude tog suda. Naime, svaka presuda protiv neke države ima utjecaja na zakonodavstvo i pravosuđe te države. Primjerice, u nedavnom slučaju »Kutić protiv Republike Hrvatske« sporost pravosuđa utvrđena je kao posljedica nepostojanja pravnog propisa kojim bi se regulirala naknada štete uzrokovane ratom, terorističkim činom ili demonstracijama. Takav propis svojedobno je postojao (brisani čl. 180 Zakona o obveznim odnosima), a sada će takva odredba biti vraćena u hrvatske zakone. </p>
<p>Hrvatska je zasad izgubila devet sporova u Strasbourgu. Usporedbe radi, Italija je u samo jednom danu, 28. veljače, izgubila 133 spora. Sve zbog povrede članka 6.1. Konvencije.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Od 2006. zabranjena se prodaja goriva loše kakvoće</p>
<p>Od 1. srpnja 2004. zabranit će se prodaja goriva koja sadrže više od jedan posto sumpora, odlučila Vlada u ostavci/ Prihvaćen ugovor o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke za financiranje izgradnje dionice Vukova Gorica-Vrbovsko</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> - Vlada u ostavci je na sjednici u četvrtak prihvatila ugovor o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke za financiranje izgradnje dionice Vukova Gorica-Vrbovsko na autocesti Rijeka-Zagreb.</p>
<p>Zajam iznosi 60 milijuna eura s rokom otplate 20 godina i 5,5 godina počeka te povoljne kamate. </p>
<p>Takvim bi načinom financiranja, koji je ocijenjen izuzetno dobrim, prema riječima potpredsjednika Vlade u ostavci Slavka Linića, autocesta Zagreb-Rijeka bila završena do turističke sezone 2004. godine. Dionica Kupjak-Vrbovsko bila bi otvorena već do ljeta 2003. godine, a posljednjih 10 kilometara, od Vrbovskog do Bosilljeva, do ljeta 2004. godine. Linić je rekao da je financijska konstrukcija za izgradnju autoceste gotova, da su radovi u tijeku te kako više nema razloga da financiranje bude izgovor za kašnjenje. </p>
<p>Ministar radova, obnove i graditeljstva u ostavci Radimir Čačić, naglasio je da treba izgraditi 40 kilometara autoceste, od čega će tri četvrtine biti dovršeno 2003. godine, a ostatak do 2004. godine.</p>
<p>Vlada u ostavci poduprla je namjeru Rijeke da se kandidira za domaćina Mediteranskih igara 2009. godine. Igre će se, jamči Vlada, u cijelosti financirati iz državnog proračuna. To je treći put da se Rijeka kandidira za domaćina Mediteranskih igara, koje su u Hrvatskoj održane posljednji put 1979. godine.</p>
<p>Vlada u ostavci prihvatila je i Uredbu o kakvoći goriva, kojim se, prema riječima ministra okoliša u ostavci Bože Kovačevića, propisuju granične vrijednosti ukupnog sumpora, olova i ostalih oznaka kakvoće tekućih naftnih goriva koja se smiju prodavati na domaćem tržištu, a što je usklađeno s EU-om. Odredbe te uredbe primjenjuju se na bezolovni benzin, obični benzin, petrolej, dizel i loživa ulja. Od 1. srpnja 2004., odlučila je Vlada, zabranjuje se prodavanje na domaćem tržištu onih naftnih derivata koji u sebi sadrže više od jedan posto sumpora, dok se od 1. siječnja 2006. zabranjuje prodaja derivata lošije kakvoće od propisanih. Uvažena je Inina molba da se rokovi pomaknu s 2004. na 2006. godinu zbog njihovog prilagođivanja proizvodnje goriva koja će odgovarati europskim standardima.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»U Lori sam vidio zatvorenike bez jezika, očiju i ušiju«</p>
<p>Ove pritvorene bi trebalo pustiti na slobodu, jer su sva zlostavljanja u Lori započinjali Tvrtko Pašalić i Željko Maglov, a odgovorni su i pokojni ministar obrane Gojko Šušak, Josip Perković, Frane Goreta, Nikola Krišto, Antonio Lekić i Mihael Budimir, rekao je Barišić</p>
<p>SPLIT, 11. srpnja</p>
<p> - »Tonči Vrkić i zatvorski čuvari bili su samo slovo na papiru i nisu imali nikakvih ovlasti i odgovornosti za to što se događalo u Lori. Sva mučenja i zlostavljanja u Lori započinjali su zapovjednici Tvrtko Pašalić i Željko Maglov. Za zločine su odgovorni i pokojni ministar obrane Gojko Šušak, njegov pomoćnik Josip Perković, Frane Goreta, Nikola Krišto, Antonio Lekić i Mihael Budimir. Stojim iza svega što sam rekao u istrazi i nisam teretio ove osobe koje su pritvorene. Njih bi odmah trebalo pustiti na slobodu«, kazao je u četvrtak u Splitu na suđenju u »slučaju Lora« Mario Barišić.</p>
<p>Barišić je tijekom 1992. bio pripadnik Kriminalističke policije 72. bojne Vojne policije. U Lori je bio 11. travnja 1992. godine s Miloradom Pajićem, a zadatak im je bio pregledati zatvor i utvrditi što nedostaje u prostorijama, te ga pripremiti za bojanje i preuređenje električnih instalacija. </p>
<p>»U prednjim prostorijama su nas dočekali Tomo Duić i Vrkić. Primijetio sam da na tlu i po zidovima ima osušene krvi. S Tvrtkom Pašalićem otišli smo u stražnji dio zatvora u kojem su, prema Pašalićevim riječima, bile neidentificirane osobe s kojima možemo raditi što hoćemo«, kazao je Barišić. Rekao je da je velika željezna vrata tog dijela zatvora otvorio Ivica Livaja, a u njemu su bila još trojica stražara.</p>
<p> »Čuo sam jauke i zapomaganje, ljudi su molili da ih se ubije, a po naglasku sam shvatio da su Crnogorci. Vidio sam da su neki od zatvorenika bez jezika, očiju i ušiju, a rane su bile svježe. Tko su bili stražari, ne znam, jer je bio mrak. Samo znam da su bili visoki i nabildani«, kazao je istražnom sucu. </p>
<p>Barišić je s Pajićem u Loru došao ponovno 13. travnja, kada je vidio dvojicu vojnih policajaca koji se svađaju oko toga tko će tući već pretučenog zatvorenika koji je ležao na tlu. »Sve su ćelije bile prepune, a bilo je i žena. Sjećam se da je među njima bio i vojni pilot JNA i pravoslavni pop. Svi su bili krvavi. O tome smo trebali izvijestiti nadređene i Pašalić mi je kazao da napravim izvještaj. Napisao sam ga rukom i dao ga Tanji Duić, ženi Tomislava Duića, da ga pretipka, no taj je izvještaj nestao«, svjedočio je Barišić koji je, dodaje, napisao i novi izvještaj i »dao ga Pašaliću osobno«. »Nakon dva dana nastala je frka, jer se saznalo da će u Loru doći neka međunarodna organizacija, pa je 30 zarobljenika kamionom prebačeno u Šibenik. Dok su išli prema kamionu, zarobljenici su prolazili kroz špalir od desetak vojnih policajaca koji su ih tukli bejzbolskim palicama i letvama. Među njima su bile i dvije žene«, nastavio je.</p>
<p>»Kada sam u svibnju ponovno došao, zatvorenici su bili izobličeni, a jedan kombi su prali šmrkovima, jer je bio sav krvav. Vojni policajci su pričali da su iz bloka C dvojica otišla na razmjenu, a sedmorica su ubijena i bačena u Kevinu jamu«, kazao je Barišić, napomenuvši da je o svemu izvijestio predsjednika Tuđmana, koji je zatražio osnivanje istražnog povjerenstva. </p>
<p>U listopadu 1993., po nalogu ministra obrane, Barišić je izbačen iz Vojne policije, ali je ostao djelatna vojna osoba. Od lipnja 1996. je na bolovanju i od PTSP-a se liječi na šibenskoj psihijatriji.</p>
<p>Barišić je prigovorio i na iskaz Mihaela Budimira. »Budimir svjesno laže pokušavajući me diskreditirati. Tražim od suda da poduzme mjere, jer je lažno svjedočio tvrdeći da sam od njega tražio lažne dokumente o invaliditetu. Pod njegovim se zapovjedništvom nisu samo zlostavljali pritvorenici, nego i silovala dvojica ročnika HV-a. I jedna žena je u Lori silovana«, kazao je, naglasivši da za to ima dokaze. U četvrtak je svjedočio i Zvjezdan Sević koji je obnašao dužnost SIS-ova referenta pri 114. brigadi HV-a. Sudjelovao je u pretresu stana obitelji Miljković gdje su pronađene topografske karte o radio-vezama u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Splitu te radio-stanica. Svjedok ništa ne zna o događajima u Lori, a u vojno-istražnom centru Lora, kaže, nikad nije bio. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Lagumdžija i Behmen optužili hrvatskog poduzetnika za podmićivanje</p>
<p>SARAJEVO, 11. srpnja</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija i premijer Federacije BiH Alija Behmen optužili su hrvatskog državljanina Tinu Bralu da im je nudio višemilijunski mito ako mu pomognu da dođe do 42 milijuna maraka koje su mu blokirane u BiH zbog nepodmirenih carinskih obveza.</p>
<p>U izjavi, koju je u četvrtak prenijelo sarajevsko Oslobođenje, Lagumdžija je kazao da mu je Bralo putem »čovjeka prepoznatljivog Socijaldemokratskoj partiji (SDP)« (čiji je Lagumdžija predsjednik) nudio polovinu iznosa koji bi mu se trebao vratiti. </p>
<p>Bralo se navodno žalio da je već godinama žrtva »reketarenja državnih i federalnih dužnosnika«, pa je SDP-u ponudio »posredovanje« u rješavanju tih problema.</p>
<p>Istaknuo je da je ponuda mita bez razmišljanja odbijena te da je o tome je odmah obaviješten Koordinacijski tim za borbu protiv terorizma.</p>
<p>»Na žalost, pokazalo se da su ti navodi bili točni«, kazao je Lagumdžija, dodavši da se sada radi na otkrivanju i privođenju pravdi »svih onih koji su navikli da pomoću poreznih, carinskih, policijskih i medijskih malverzacija čine što god žele«.</p>
<p>»Bralo nam je putem posrednika nudio mito kao potporu u SDP-ovoj predizbornoj kampanji. To je najtipičniji primjer korupcije u javnom sektoru«, kazao je Behmen za Dnevni avaz.</p>
<p> Bralo je, pak, odbacio svaku odgovornost za ono za što ga se optužuje. »Uopće ne poznajem Lagumdžiju i Behmena«, rekao je za Avaz ocijenivši da su priče koje se o njemu pojavljuju u medijima »gnusne izmišljotine«. Također odbacuje tvrdnje Oslobođenja da je nedavno donirao 400.000 maraka Novoj hrvatskoj inicijativi (NHI) kao protuuslugu za povratak 1,7 milijuna maraka tvrtki »AM šped«.</p>
<p>»Za tu sam stranku čuo tek prije nekoliko mjeseci«, kazao je Bralo, dodavši da je riječ o predizbornom obračunu političkih stranaka u kojem se on našao na neobjašnjiv način. Potvrdio je, međutim, da mu je u BiH blokirano 42 milijuna maraka, te najavio da će zbog toga podnijeti tužbu Europskom sudu za ljudska prava. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Petir: »Hrvatska ima odlične uvjete za proizvodnju zdrave hrane«</p>
<p>Zakonom je trebalo regulirati i uspostavu labaratorija za ispitivanje proizvoda za koje se sumnja da su genetski modificirani. Za uspostavu tog labaratorija imamo osiguran novac iz državnog proračuna, imamo stručan kadar, a Sabor je još 1998. godine, na poticaj HSS-a, donio zaključak da je potrebna takva zakonska regulativa / Do donošenja te regulative, zabranjen je uvoz i sjetva sjemena GMO, pa makar u pokusne svrhe / Mislim da je došao trenutak da Hrvatska pokaže kakvu orijentaciju želi, tvrdi Petir</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Saborska zastupnica HSS-a Marijana Petir nedavno je skrenula pozornost šire javnosti kada, unatoč protivljenju svoje stranke, nije glasala za ratifikaciju ugovora o nuklearki u Krškom. Žiteljima Banovine i Moslavine, pak, već je dugo poznata kao žestoki borac protiv gradnje odlagališta radioaktivnog otpada u tim krajevima.</p>
<p>Vladin prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama i proizvoda (GMO) još nije ušao u parlamentarni postupak. Što je tome razlog?</p>
<p>- Prošle godine je Ministarstvo zdravstva u suradnji s ministarstvima zaštite okoliša i prostornog uređenja, poljoprivrede i znanosti izradilo prijedlog zakona o zabrani i upotrebi GMO i proizvoda. Pritom je naglašeno da je riječ o zakonu privremenog karaktera, koji bi važio dok se ne donese zakonska ragulativa kojom bi se sveobuhvatno reguliralo i područje genetski modificiranih organizama. Vrijedio bi, dakle, do donošenja zakona o zaštiti prirode, koji će regulirati i pitanje živih genetski modificiranih organizama i zakona o hrani, koji će regulirati označavanje proizvoda. Na žalost, od prošle se godine ništa nije dogodilo, Ministarstvo zdravstva još nije uputilo taj zakon ni u Vladin niti u saborski postupak.</p>
<p> • Zašto?</p>
<p>- Početkom ove godine, kada sam preuzela zastupničku dužnost, postavila sam o tome zastupničko pitanje ministru zdravstva dr. Andri Vlahušiću. Obećao je da će u roku dva tjedna uputiti zakon u proceduru i da će biti donesen po hitnom postupku. No, dosad još ništa nije učinjeno. Važno je inzistirati na donošenju tog zakona, jer Hrvatska je mala zemlja i ako želimo očuvati okoliš i biti država koja proizvodi zdravu, ekološki prihvatljivu hranu, moramo zapriječiti bilo kakav ulazak GMO i proizvoda u zemlju te njihovu proizvodnju u nas.</p>
<p> • Vidite li neki objektivni razlog kašnjenja tog zakona ili je riječ o slučajnosti?</p>
<p> - Naprosto ne vjerujem da je riječ o slučajnosti, jer poznatio je da se s raznih strana pokušalo utjecati ne samo na Ministarstvo zdravstva već i na druga ministarstva da taj zakon ne uđe u postupak, jer očito postoji bojazan pojedinih interesnih skupina da njihovi proizvodi neće biti konkurentni na tržištu. Čudi me što zakon nije upućen u postupak, jer. kao što sam rekla, on je privremenog karaktera i važio bi, procjenjujem, oko dvije godine. Tim više, što je trebao regulirati i uspostavu labaratorija za ispitivanje proizvoda za koje se sumnja da su genetski modificirani. Za uspostavu tog labaratorija imamo osiguran novac iz državnog proračuna, imamo stručan kadar, a Sabor je još 1998. godine, na poticaj HSS-a, donio zaključak da je potrebna takva zakonska regulativa. Do donošenja te regulative, zaključio je Sabor, zabranjen je uvoz i sjetva sjemena GMO, pa makar u pokusne svrhe. Mislim da je došao trenutak da Hrvatska pokaže kakvu orijentaciju želi. Neosporno je da imamo odlične pretpostavke za proizvodnju zdrave hrane, pa bi prijedlog tog zakona trebao biti Vladin prioritet.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska će osigurati potrošačima europska prava</p>
<p>HT mora omogućiti potrošačima limitiranje telefonskih računa / Na domaćem tržištu je mnogo loših proizvoda i zbog neznanja, jer nije uvijek riječ samo o nečasnim namjerama / U više od 200 sada otvorenih slučajeva povrede prava potrošača, većina ih se odnosi na monopoliste (HT, HEP, plinare, vodovodna poduzeća)</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Konačni prijedlog zakona o zaštiti potrošača je manjkav, jer su iz njega izbačne odredbe koje su potrošačima važne. Radi se o pružanju telekomunikacijskih, energetskih i komunalnih usluga, rekla je Vjesniku prof. dr. Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Dodala je da donošenje zakona o zaštiti potrošača kasni. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU, taj je zakon trebalo donijeti do 1. srpnja.</p>
<p>Budući da nije donesen, Hrvatska ostaje jedna od rijetkih zemalja u Europi, koja nema zakon o zaštiti potrošača. Brčić-Stipčević ističe da samo postojanje zakona neće rješiti probleme potrošača, ali je njegovo donošenje važno ne samo zbog obveza Hrvatske prema EU. Po njezinim riječima, prvi prijedlog zakona izradili su članovi Udruge za zaštitu potrošača još 1998. godine. Kao uzor su poslužili slovenski i austrijski model. Nakon što su se u izradu zakona uključila brojna ministarstva, iz njega su izbačena odredbe važne upravo za zaštitu potrošača. To znači da će ga za neko vrijeme, kad se donese, trebati mijenjati.</p>
<p>U Udruzi za zaštitu potrošača napominju da je samozaštita najbolji način minimaliziranja rizika i prva zadaća koju potrošači moraju prihvatiti. Na domaćem tržištu je mnogo loših proizvoda i zbog neznanja, jer nije uvijek riječ samo o nečasnim namjerama. Nepostojanje zakona o zaštiti potrošača i želja za brzom zaradom, osobito kad je riječ o prehrambenim proizvodima, dovela je na domaće tržište mnogo proizvoda drugorazedne kakvoće. Što se tiče povrede prava potrošača, u više od 200 sada otvorenih slučajeva povrede prava potrošača, većina ih se odnosi na monopoliste (HT, HEP, plinare, vodovodna poduzeća). U Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti potrošača se navodi da će davatelj telekomunikacijskih usluga, na zahtjev potrošača, osobito kad se radi o pisanom prigovoru na svotu u računu, dokazati potrošaču točnost, bez zaračunanja dodatnih troškova.</p>
<p>Novost je da će HT, na zahtjev potrošača, bez naknade morati omogućiti mjesečno limitiranje iznosa telefonskih računa do visne koju potrošač odredi, kao i limitiranje usluga na neodređeno vrijeme. Brčić-Stipčević ističe da je, primjerice, HEP počeo uvažavati rad potrošačkih udruga, zahvaljujući prije svega javnim kampanjama.</p>
<p> Ta je tvrtka počela pozivati predstavnike potrošača prije znatnijih promjena cijena ili načina isporuke. Ilija Rkman, glasnogovornik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač«, kaže da će se uspostaviti zakonski okvir u kojem će se odluke nadležnih tijela moći donositi tek, ako u njihovu sastavu bude i predstavnik potrošača. Dodao je da će se država donošenjem zakona obvezati da na hrvatsko tržište preslika stanje tržišta u EU, odnosno osigurati temeljna prava potrošača. On tvrdi da Ustavni sud još donosi rješenja na štetu potrošača ili, s namjerom da zaštiti druge, odgađa rješavanje tužbi protiv trgovaca i proizvođača.</p>
<p>Naime, državne inspekcije nisu kadre neovisno ispitati tehničku ispravnost uređaja i kakvoću usluge kad se radi o isporuci plina, struje, vode... Potrošači s razlogom sumnjaju u rezultate takvih kontrola, kažu u »Potrošaču«. Trgovci će morati potrošače, na njihov zahtjev, upoznati s osobinama ponuđenog proizvoda. Ta primjedba osobito vrijedi za proizvode koji možda sadrže genetski modificirane organizme, jer u Hrvatskoj ne postoji obveza deklariranja proizvoda u smislu posebnog isticanja načina kako je (i od čega) proizveden. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Neće biti prekršajnog kažnjavanja djece mlađe od 14 godina</p>
<p>Iz novog Zakona o prekršajima ispuštena je pak kategorija prijestupa, koji će se ubuduće kažnjavati prekršajnim sankcijama / Izbrisana je zakonska odredba po kojoj je policiji dana mogućnost pretresa stanova ili automobila bez sudskog naloga i nazočnosti svjedoka / Na jesensku sjetvu primjenjivat će se stari zakon o poticajima, a plaćanje će se obaviti jednokratno nakon žetve / Novim zakonom određeno je da najviši ukupni godišnji iznos poticaja, koje jedan korisnik može ostvariti, bude dva milijuna kuna umjesto 1,5 milijuna kuna, kako je predviđeno ranije</p>
<p>ZAGREB, 11. srpnja</p>
<p> – Čitavo prijepodne, u četvrtak, saborski su zastupnici proveli glasujući o brojnim zakonskim prijedlozima o kojima su raspravljali prošlog tjedna. Među ostalima, zastupnici su većinom glasova prihvatili novi Zakon o prekršajima, izmjene Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga te Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Protiv izmjena Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga energično su se borili HDZ-ovci i HSP-ovci, bojeći se da prekršajno tretiranje posjedovanja opojnih droga i novčane kazne od 5000 do 20.000 kuna znače prvi korak ka dekriminalizaciji droga.</p>
<p>Iz istih razloga, zastupnici HSS-a bili su suzdržani. Iz novog Zakona o prekršajima ispuštena je pak kategorija prijestupa, koji će se ubuduće kažnjavati prekršajnim sankcijama. Onemogućeno je prekršajno kažnjavanje djece mlađe od 14 godina te neubrojivih osoba, osim u slučaju kad su neubrojivost same skrivile korištenjem droga, alkohola i dr. Novčane kazne ograničene su na iznose od 300 do 10.000 kuna za fizičke te od 2000 do 100.000 kuna za pravne osobe, a za financijske prekršaje predviđene su kazne do milijun kuna. Kazna zatvora propisana je od najmanje tri do najviše 30, a za najteže prekršaje i do 60 dana.</p>
<p>Unatoč protivljenju Vlade, zastupnici su prihvatili amandman Jadranke Kosor (HDZ), kojim je iz Zakona brisana odredba po kojoj je policiji dana mogućnost pretresa stanova ili automobila bez sudskog naloga i nazočnosti svjedoka. Ocijenjeno je, naime, da bi to rješenje bilo protivno Ustavu, koji to omogućuje u slučaju kaznenih djela, ali ne i prekršaja.</p>
<p>Prihvaćanjem dvadet i tri Vladina amandmana, prilično je izmijenjen Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, koji na stupa snagu 1. siječnja 2003. godine. Na jesensku sjetvu primjenjivat će se stari zakon o poticajima, a plaćanje će se obaviti jednokratno nakon žetve. Novim zakonom određeno je da najviši ukupni godišnji iznos poticaja, koje jedan korisnik može ostvariti, bude dva milijuna kuna umjesto 1,5 milijuna kuna, kako je predviđeno ranije. Uvedeni su i poticaji za merkantilni krumpir, povrće za industrijsku preradu, rogač te ždrebad. Kod uzgoja ženske teladi i ždrebadi, minimalna poticana količina smanjuje se sa pet na tri grla. Poticaj za podizanje nasada hmelja ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nasade na površini od 0,5 do pet hektara, a poticaj im se isplaćuje jednokratno, nakon podizanja nasada.</p>
<p>Ministar je amandmanom ovlašten da za krušna žita, pivarski ječam, uljarice, soju i šećernu repu posebnim propisom utvrdi minimalni prinos po hektaru za proizvodnju ispod koje korisnik ne može ostvariti pravo na poticaj. Radi bržeg razvitka ekološke proizvodnje, smanjuje se minimalna poticana količina s dosadašnjeg jednog na pola hektara. Poticanje dalmatinskih kultura nije ušlo u prvu kategoriju za poticaje. Nije prošao ni HDZ-ov amandman, kojim se predlagalo da se poticaj za masline smanji na 0,1 hektar maslinika, a u poticaje nije uključen ni buhač (kako je tražio HSP), biljka koja je prirodni, ekološki pesticid.</p>
<p>Uz prihvaćanje Zakona o poticajima, zaključeno je da prije usvajanja državnog proračuna za iduću godinu Vlada mora izraditi program za potporu proizvodnji soli u morskim solanama. Sabor je prihvatio Strategiju razvitka Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću« - sastavnica »Poljoprivreda i ribarstvo«, čime je prestala važiti Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede, prihvaćena 1995. godine. Zastupnici su donijeli i odluku o izboru članova novog saborskog Odbora za lokalnu i područnu, odnosno regionalnu samoupravu. Za predsjednika je izabran Marin Jurjević (SDP), a za potpredsjednika Marko Baričević (HSLS).</p>
<p>Marija Pulić/Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Razminirano 11,1 milijun četvornih metara</p>
<p>Razminirana površina u prvom polugodištu ove godine je 2,5 puta već od razminirane u istom razdoblju lani / U prvih šest mjeseci ove godine, pronađeno je i uništeno 3990 komada minsko-eksplozivnih sredstava i 802 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava</p>
<p>SISAK, 11. srpnja</p>
<p> – Analizirajući rad Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) od siječnja do srpnja te usporedivši rezultate s prošlogodišnjima, uočljiv je veliki napredak. Razminirana površina u prvom polugodištu ove godine je 2,5 puta već od razminirane u istom razdoblju lani, navodi se u četvrtak u priopćenju HCR-a. Broj završenih projekata razminiranja lani bio je 185 ukupne površine 12,6 milijuna četvornih metara, a samo je u prvih šest mjeseci ove godine završeno 155 projekata ukupne površine 11,1 milijun četvornih metara.</p>
<p>U priopćenju se također navodi da je najveća površina razminirana u Zadarskoj županiji (2,4 milijuna četvornih metara), Osječko-baranjskoj (2,3 milijuna četvornih metara) te u Vukovarsko-srijemskoj (1,8 milijuna četvornih metara). Najviše protupješačkih mina (1224) i protuoklopnih (792) pronađeno je u Osječko-baranjskoj županiji te u Vukovarsko-srijemskoj (82 protupješačke i 380 protuoklopnih mina). Prigodom razminiranja u prvih šest mjeseci ove godine, pronađeno je i uništeno 3990 komada minsko-eksplozivnih sredstava i 802 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava. Pronađena količina protupješačkih i protuoklopnih mina veća je od ukupne količine pronađenih minsko-eksplozivnih sredstava u cijeloj 2001. godini, kada ih je pronađeno 3145 komada.</p>
<p>U razdoblju od siječnja do srpnja ove godine, 11 ljudi je stradalo od mina, od kojih četvero smrtno, troje je zadobilo teške tjelesne ozljede, a četvero lakše. Najveći broj incidenata dogodilo se u Sisačko-moslavačkoj županiji (tri incidenta) i Osječko-baranjska (dva incidenta), zaključuje se u priopćenju HCR-a.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020712].
|
