NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020110].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200532 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slovenci nastavljaju gradnju autocesta prema granici s Hrvatskom</p>
<p>Nije istina da je Slovenija iz taktičkih razloga odgađala povezivanje autocesta s Hrvatskom na glavnim graničnim prijelazima, kod Macelja, Bregane i u zoni Ilirske Bistrice i Rupe. Točno je da smo nacionalni program gradnje autocesta radili prije 10 godina, u jednom drugom vremenu. Sad se situacija bitno promijenila i Sloveniji je itekako stalo da održi trend gospodarskih i drugih interesa prema zemljama bivše Jugoslavije i dalje na istok, kaže mr. Hladnik</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - U rebalansu slovenskog nacionalnog programa gradnje autocesta naglašeno je nastojanje vlade da se taj program dopuni Pyhrnskom autocestom. I dalje primaran ostaje tzv. slovenski cestovni križ Trst - Ljubljana - Celje - Maribor - mađarska granica (V. europski koridor) i Karavanke - Bregana - Zagreb (X. europski koridor). Kreće se i s gradnjom autoceste prema Bregani. Bio je to povod za razgovor s mr. Boštjanom Hladnikom, slovenskim veleposlanikom u Hrvatskoj.</p>
<p>• Na tzv. Pyhrnskoj autocesti koja polazi od Nürnberga i preko Graza i Maribora se veže sa Zagrebom, ostalo je dosad veoma malo neizgrađenih dionica: nekoliko tunela u Austriji, te otprilike po tridesetak kilometara u Sloveniji i Hrvatskoj. Zašto je gradnja te autoceste na potezu prema Macelju zastala?</p>
<p>- Slovenski je prioritet bio gradnja cestovnog »križa« koji će na potezu Ljubljana - Celje - Maribor biti dovršen do kraja 2004. godine. Zbog teškog terena (gradnja nekoliko vijadukta) bit će nešto kasnije završen potez Ljubljana - Koper, a autocesta prema Trstu već je završena. Na potezu prema Gruškovlju (Macelj) glavna je prepreka bila trasa preko ptujskog područja zbog tamošnjih arheoloških iskopina i podzemnih rezervi pitke vode. Sad je nađeno rješenje za tih dvadesetak kilometara od Ptuja do Gruškovlja, imovinsko-pravni odnosi su regulirani, trasa je pomaknuta, i na proljeće kreće realizacija tog projekta. Na ostalim dijelovima te trase, oko Maribora, već se radi. Jedini je problem bio novac, ali traži se rješenje - u igri je i davanje koncesije, što će biti prvi putni pravac sagrađen koncesijom, zapravo prva koncesija u Sloveniji.</p>
<p>Slovenci prvi do Macelja? </p>
<p>• Kome ćete dati tu koncesiju?</p>
<p>- To ne mogu reći. Računamo da će se taj potez kroz Sloveniju sagraditi možda već do kraja 2005.</p>
<p>• S hrvatske strane graditelji će do Macelja doći i nešto ranije.</p>
<p>- Ne mislim tako, nego ističem da ćemo mi tu trasu sagraditi prije Hrvatske, jer se preostalih dvadesetak kilometara u Hrvatskoj nalazi na veoma teškom terenu.</p>
<p>• Kako Austrija gleda na taj putni pravac prema Zagrebu?</p>
<p>- S Austrijom i s Bavarskom imali smo veoma ozbiljne razgovore o toj temi jer su oni jako zainteresirani za taj pravac. Jednako tako i naša Štajerska, te grad Maribor, rade pritisak.</p>
<p>• Gradonačelnik Zagreba razgovarao je ovih dana o toj trasi s gradonačelnikom Maribora. Mogu li i razgovori na toj razini ubrzati rješenje?</p>
<p>- Svakako, mariborski je lobi važan, jer taj grad ima dosta parlamentaraca u Državnom zboru Republike Slovenije.</p>
<p>Ove godine nastavak radova od Ljubljane prema Bregani </p>
<p>• Kakvi su slovenski planovi gradnje na X. koridoru, od Ljubljane prema Bregani i Zagrebu?</p>
<p>- Na toj trasi sjevernije od Ljubljane trebamo još završiti dio od Nakla kod Kranja prema Karavankama, oko 20 kilometara. Najveći je nedovršeni dio na potezu od Ljubljane prema Zagrebu, ali ove godine i na tom pravcu se intenziviraju radovi: počet će na trasi dugoj šest kilometara od Bića prema Trebnju, zatim od Kronova blizu Otočca prema Zagrebu na trasi dugoj 20 km, te od Obrežja (Bregane) prema Krškoj Vasi, 12 kilometara. Ukupno, 38 kilometara.</p>
<p>• Navodno na toj trasi velik pritisak za gradnju prema Zagrebu dolazi iz Novog Mesta?</p>
<p>- Da, i ja sam iz Novog Mesta, pa mi je to dobro poznato. Najveći je pritisak iz tvornica Renault i Krka, ali i nekih drugih tvornica i poduzeća ekonomski vezanih ne samo uz Ljubljanu, nego i uz Zagreb kao snažan gospodarski centar cijele regije.</p>
<p>• Ima li pomaka na inače dosta spornoj cesti od Trsta i Ljubljane prema Rijeci?</p>
<p>- Ima. Dio Jadransko-jonske ceste od Trsta do Igumenice u Grčkoj, i dalje, također nam je veoma zanimljiv. U tom je području bilo dosta problema, najviše zbog trase preko područja Škocjanske jame i tamošnje podzemne pitke vode, koju koristi i Hrvatska. Koliko sam informiran, nađen je kompromis prema kojem bi se trase spojile blizu Jelšana.</p>
<p>• U Hrvatskoj ima mišljenja da je Slovenija iz taktičkih razloga odgađala povezivanje autocesta s Hrvatskom na glavnim graničnim prijelazima, kod Macelja, Bregane i u zoni Ilirske Bistrice i Rupe.</p>
<p>- Čuo sam za ta stajališta, ali to nije istina. Točno je da smo nacionalni program gradnje autocesta radili prije 10 godina, u jednom drugom vremenu. Sad se situacija bitno promijenila, i Sloveniji je itekako stalo da održi trend gospodarskih i drugih interesa prema zemljama bivše Jugoslavije i dalje na istok.</p>
<p>Slovenija ispunila 26 od 29 uvjeta za EU </p>
<p>• Smatrate li da na »novi« cestovni pristup prema Hrvatskoj utječe i pitanje vezano uz ratifikaciju granične linije?</p>
<p>- Strateška i gospodarska pitanja su imperativ i jedne i druge države, a obje žele ući u veliku europsku obitelj u kojoj ima velikih i malih država, pa i različitih interesa na tom planu. Mi smo nešto bliže europskoj obitelji, vi nešto dalje, a mi vam želimo pomoći. Što se tiče ratifikacije graničnog sporazuma, naš je princip da ćemo, kad jednom definiramo te granice, čitavu skupinu tih pitanja brzo zaboraviti. Sigurno je da bi ratificiranje tog sporazuma ubrzalo sve projekte od Schengena do implementacije sporazuma o malograničnom prometu.</p>
<p>• Kad spominjete granični sporazum, uključujete li i pitanje razgraničenja na moru, u Piranskom zaljevu i šire?</p>
<p>- Jasno, svakako.</p>
<p>• Ima mišljenja da su stanovita »popuštanja« u dojučerašnjim tvrdim stavovima sa slovenske strane rezultat pritiska EU-a, jer su riješeni odnosi sa susjednim zemljama jedan od uvjeta za ulazak u Uniju. Kako to komentirate?</p>
<p>- Slovenija je pred ulazom u NATO (ove godine na summitu u Pragu) i u EU, što očekujemo 2004., jer je ispunila 26 od 29 uvjeta. Za kredibilitet obiju država bilo bi veoma dobro da rješavaju probleme same, bez trećega, što nije slučaj u široj regiji. Osobno, kao i vlada Slovenije, vjerujem u partnerski odnos dviju država. Sigurno je da EU želi da se ta pitanja što prije riješe, ali to je prije svega stvar dviju zemalja koje žele što prije ući u EU. </p>
<p>Želimo uspješno dovršiti razgovore o Ljubljanskoj banci</p>
<p>• Ako prihvatimo da je cestovno povezivanje sad krenulo boljom trasom s jasnijom perspektivom, a dogovoren je i sporazum oko Krškog, još ostaje krupan problem Ljubljanske banke.</p>
<p>- Mi nastavljamo razgovore o toj banci jer to neriješeno pitanje silno šteti gospodarstvu dviju država. Jačanje međusobne razmjene ne ide bez bankarske potpore. </p>
<p>Slovenija ima dobro razvijenu tzv. malu i srednju privredu, koja može biti značajna u međusobnoj razmjeni, ali na tom planu ne može se dublje krenuti jer ta privreda nema bankarske podrške u Hrvatskoj.</p>
<p> I na planu većih zajedničkih gospodarskih pothvata moglo bi se više učiniti uz jaču bankarsku podršku: vaš Končar i naš Litostroj već nastupaju zajedno u Turskoj i imaju i druge zajedničke programe, a sličnog zajedničkog udruživanja moglo bi biti mnogo više. </p>
<p>Sve u svemu, mi želimo nastaviti i uspješno dovršiti razgovore o Ljubljanskoj banci. </p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prvog dana atomskog sukoba Indija-Pakistan poginula bi dva milijuna ljudi</p>
<p>Kriza između Indije i Pakistana kulminira ovih dana, kad se iz New Delhija može čuti da bi Indija, s milijardu stanovnika, mogla preživjeti prvi pakistanski atomski udar, dok bi indijski protuudar značio kraj Pakistana koji ima 161 milijun stanovnika</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Nesuglasice Indije i Pakistana o Kašmiru mogle bi se pretvoriti prvo u veći granični sukob, a ubrzo potom i u veliki konvencionalni rat u kojem bi se s indijske strane angažiralo 1,2 milijuna vojnika, a s pakistanske 620.000. Takva oružana sila, a riječ je o trenutno najvećoj koncentraciji sučeljenog ljudstva i borbene tehnike u Aziji, ne bi ostala ograničena samo na operacije u Kašmiru nego bi se sukob raširio i na ostale dijelove obiju zemalja.</p>
<p>U granični pojas prema Pakistanu Indija je rasporedila milijun vojnika (ostatak je u pozadini, najviše u ratnom zrakoplovstvu i ratnoj mornarici). Među ostalim, u ravničarske suhe, pustinjske i stepske predjele uz granicu Indijci su dopremili najbolje snage iz kopnene vojske: tri oklopne divizije i četiri divizije za brze intervencije koje po sastavu, naoružanju i logistici nadmašuju slične postrojbe s pakistanske strane granice. Uz dobru raketno-topničku pripremu i podršku jurišnog zrakoplovstva, Indijci bi već u prvom danu pravog rata nastojali što dublje prodrijeti na pakistansko tlo.</p>
<p>U močvarne dijelove granice Indija je prebacila specijalne pješačke snage, a u pripravnosti su i četiri padobranske brigade. Na krajnjem sjeveru zemlje, u visokoplaninskim predjelima prema Pakistanu, raspoređeno je devet kompletnih (i vrlo specijaliziranih) planinskih divizija.</p>
<p>Indija je prema svim pokazateljima vojnički spremnija. Njezin logistički lanac brže je osuvremenjen nego pakistanski. Indijci mogu spustiti svoje padobrance i komandose ravno u tajne baze kašmirskih pobunjeničkih skupina kojima Pakistan pruža gostoprimstvo. To su pokreti (djeluju i teroristički) Herakat-ul-Mujahideen (400-500 pripadnika), Lashkar-e-Tayyaba (300-400 boraca) i Jesh-e-Mohammadi (400 ljudi) koji operiraju isključivo iz pakistanskog dijela Kašmira te, upadajući u indijski Kašmir, pružaju podršku tamošnjim istomišljenicima okupljenim u skupinama Hizb-ul-Mujahideen i Al-Badr-Mujahideen (zajedno imaju oko 1300 ljudi pod oružjem).</p>
<p>Dogodi li se tako nešto, na svim važnijim dijelovima indijsko-pakistanske granice sukobilo bi se odmah više od 5000 tenkova i 1100 borbenih aviona. </p>
<p>U konvencionalnoj vatrenoj moći Indija je također u prednosti: ima više tenkova i aviona, te može tući pakistanski teritorij s gotovo 4200 topova, dok Pakistan za istu svrhu ima samo 1467 topovsko-haubičkih cijevi.</p>
<p>Sve to dovodi do sljedećeg zaključka: strana koja izgubi nekoliko bitaka konvencionalnim oružjem (a tu je Indija jača u svim kvalitativnim i kvantitativnim usporedbama) može, da bi izbjegla poraz u ratu, doći u napast da iskoristi nuklearno oružje. Indija raspolaže raketama zemlja-zemlja tipa Prithvi (koje serijski proizvodi), a od tri do pet lansera izbacuje projektile s nuklearnim bojnim glavama koje mogu pogoditi bilo koji cilj u Pakistanu, uključujući i izbacivanje termonuklearne (hidrogenske) bombe.</p>
<p>Pakistanci imaju nekoliko tipova raketa zemlja-zemlja srednjeg i taktičkog dometa (Hatf 1, Hatf 3, Shaheen 1 i Ghauri) i možda ukupno 20 nuklearnih bojnih glava (indijski kapaciteti su dva do tri puta veći) usmjerenih prema strateškim ciljevima u Indiji.</p>
<p>Kriza kulminira ovih dana, kad se iz New Delhija može čuti da bi Indija (s milijardu stanovnika) mogla preživjeti prvi pakistanski atomski udar, dok bi indijski protuudar značio kraj Pakistana koji ima 161 milijun stanovnika.</p>
<p>U ovoj situaciji, anglo-američka i svjetska diplomacija moraju zapeti iz sve snage da bi se izbjegao apokaliptični nuklearni, odnosno termonuklearni sudar na indijskom potkontinentu. Na terenu se napetost sad prazni prijetnjama i zveckanjem oružja, te povremenom razmjenom teške topničke i minobacačke vatre. Od nje svaki dan ginu deseci vojnika i civila, a samo prvog dana indijsko-pakistanskog atomskog sukoba na obje bi strane bilo najmanje dva milijuna poginulih.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Rođenje Lore najveća je zahvala vatrogascima i bolničarima</p>
<p>»Bila sam svjesna svega što se događa, ali nisam se bojala. Najvažnije mi je da je porod prošao u redu, a i da mi suprug nije u panici«, kaže Kristina Šoljak (27), koju je požar zatekao ispred rađaonice, zbog čega je prebačena u prizemlje, u sobu za intenzivnu njegu, gdje je rodila djevojčicu Loru / U požaru je izgorjelo 1.280 četvornih metara krovišta, a vatra je zahvatila i oštetila Odjel pedijatrije na četvrtom katu / Vlada, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija pomoći će stručno i financijski, potvrdio ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić </p>
<p>Dan nakon požara koji je u utorak poslije 20 sati izbio na krovištu zgrade Kliničke bolnice Sestara milosrdnica, u kojoj su smješteni Odjel pedijatrije i rodilište, još nisu poznati njegovi uzroci, kao ni razmjeri štete. Prema riječima pomoćnice ravnatelja bolnice dr. Vesne Šerić, pretpostavlja se da je uzrok požara kvar na električnim instalacijama, ali točan uzrok znat će se nakon završetka policijskog očevida. </p>
<p>- U požaru je izgorjelo 1.280 četvornih metara krovišta, a vatra je zahvatila i oštetila Odjel pedijatrije na četvrtom katu. Stoga je noćas 22-oje djece pušteno kućama, 26 ih je prebačeno u Dječju bolnicu u Klaićevoj, a 14 na Odjel endokrinologije na Rebru. Razmještajem drugih odjela u četvrtak ćemo ponovno oformiti Odjel pedijatrije, proradit će ambulante i moći ćemo primati pacijente, rekla nam je dr. Šerić.</p>
<p>Na Odjelu ginekologije (rodilištu) u vrijeme požara bile su smještene 44 pacijentice, od kojih 22 trudnice koje su razmještene na druge odjele bolnice Sestara milosrdnica. Kristina Šoljak (27) bila je u trenutku izbijanja požara ispred rađaonice te je prebačena u prizemlje u sobu za intenzivnu njegu, gdje je rodila djevojčicu Loru.</p>
<p>- Bila sam svjesna svega što se događa, ali nisam se bojala. Najvažnije mi je da je porod prošao u redu, a i da mi suprug nije u panici, rekla nam je.</p>
<p>Požar je zahvatio Odjel pedijatrije, jedan od najmodernijih odjela bolnice Sestara milosrdnica, kojeg je 1997. nakon kompletne obnove svečano otvorio tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang.</p>
<p>Prije nego je izbio požar medicinske su sestre čule buku na krovu i opazile iskrenje te su pacijenti s odjela pedijatrije i ginekologije evakuirani prije pojave vatre i dima. Također je bio evakuiran i Odjel otorinolaringologije na trećem katu.</p>
<p>Područje požara u srijedu je ponovno posjetio ministar zdravstva Andro Vlahušić. Obećao je da će Vlada, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija pružiti svu potrebnu stručnu i financijsku pomoć, a nakon završetka policijskog očevida teren će obići i inspektori Ministarstva zdravstva. </p>
<p>- Potrebno je što prije napraviti provizorni krov kako bi zgrada mogla biti vraćena u funkciju i nadamo se da će to biti obavljeno u roku nekoliko dana. Najbitnije je da su svi pacijenti, trudnice i novorođenčad na prvi znak dima evakuirani i smješteni na druge odjele i bolnice, rekao je Vlahušić. Ravnatelj bolnice dr. Zvonimir Kusić spomenuo je da je protupožarna zaštita bolnice vrlo sigurna zbog čestih kontrola.</p>
<p>Prema njegovim riječima, pri gašenju požara bile su poduzete sve mjere i nije nađena nikakva greška. Kusić nije želio nagađati o uzrocima požara prije nego završi policijska obrada, dodavši kako požar može izbiti bilo u kojem dijelu bolnice, neovisno o stanju instalacija i vatrogasnoj opremljenosti.</p>
<p>Na četvrtom katu u srijedu se još osjećao miris dima, dok su na zidovima bili vidljivi tragovi sinoćnjeg požara i njegova gašenja. Na trećem katu voda je procurila kroz betonski strop, uništila neke aparate, a pretpostavlja se da su instalacije oštećene i natopljene vodom. Po podovima su bili komadi žbuke i velike mlake vode. </p>
<p>Svi djelatnici bolnice ističu da je, zahvaljujući medicinskim sestrama i drugom osoblju bolnice, kao i ekipama vatrogasaca koji su sa 11 kola brzo došli gasiti požar, izbjegnuta velika tragedija, a posebno ističu solidarnost koju su im pružile ostale zagrebačke bolnice. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Klaićeva i KBC Rebro spremno udomili mališane iz Vinogradske</p>
<p>U Klaićevoj je usred noći aktivirana i kuhinja, a mališanima su osigurane i čiste pidžamice / Svi su dežurali, pa se nije se moglo zamijetiti da je zapravo - noć / Prof. dr. Branko Marinović, zamjenik predstojnika KBC Rebro: Svi mališani u dobrom su stanju</p>
<p>Nakon požara 29 malenih pacijenata ekspresno je evakuirano u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, dok je 16-ero djece novi smještaj našlo u KBC Rebro. U Klaićevoj su, tako, djeca u dobi do 14 godina odmah smještena po odjelima. </p>
<p>Na odjelu pedijatrije mjesto je našlo 19 pacijenata, šestero djece krevete je dobilo na onkologiji, dok ih je četvero smješteno na kirurgiji. Tijekom srijede polovica pacijenata bila je otpuštena kući. Iako su prvotne informacije najavljivale 60-ero djece za Klaićevu, lakši pacijenti odmah su pušteni kućama još u utorak. </p>
<p>- Između 22 i 23 sata stiglo nam je 16 mališana, dok je ostatak stigao do ponoći. Oko 21 sat čuo sam se s ravnateljem Vinogradske bolnice dr. Zvonkom Kusićem, nakon čega smo odmah svoje ekipe stavili u tzv. prvi stupanj pripravnosti, rekao nam je prim. prof. dr. Ivan Fattorini, ravnatelj Klinike za dječje bolesti. Dodao je kako je Klaićeva potpuno spremno udomila male pacijente, zahvaljujući gorkom iskustvu iz 1995. godine, kada je ta bolnica bila granatirana. </p>
<p>Prema riječima prim. dr. Fattorinija, logistika u Klaićevoj i ovog je puta odlično funkcionirala. Osim liječnika koji su bili u pripravnosti, neki od njih samoinicijativno su zvali bolnicu i nudili svoju pomoć. Budući da nisu znali jesu li njihovi maleni »gosti« večerali, u Klaićevoj je usred noći aktivirana i kuhinja, a mališanima su osigurane i čiste pidžamice. Uz ravnatelja, dežurali su i čelnici pedijatrijskog, kirurškog i reanimacijskog odjela, tako da se po zaposlenosti djelatnika nije moglo zamijetiti da je zapravo - noć. </p>
<p>Kao pojačanje, liječnicima iz Klaićeve pomagalo je i nekoliko sestara i liječnika iz Vinogradske, posebice stoga da ne bude nesporazuma u identifikaciji djece. </p>
<p>- Osim izvršene hospitalizacije, naša je bolnica otvorena i za sve hitne slučajeve koji po mjestu stanovanja pripadaju Vinogradskoj, dodao je prim. dr. Fattorini. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Klaićeva je spremna i za eventualne požare. U njoj se održavaju redovite kontrole, postoje i čelična protupožarna vrata, a svi aparati su ispravni. Ipak, kako je rekao prim. dr. Fattorini, ne bi bilo zgorega da se rekonstrukcija dotrajalog podruma i krovišta na staroj zgradi naprave što prije. No, za to im je prije svega potrebna pomoć Grada. </p>
<p>Prof. dr. Branko Marinović, zamjenik predstojnika Klinike za pedijatriju KBC Rebro, rekao nam je kako je svih 16-ero mališana u dobrom stanju. Deset prijevremeno rođene djece smješteno je na Zavodu za neonatologiju i intenzivno liječenje, od kojih je dvoje u inkubatoru, a osmero jačih u krevetićima. Nadalje, četiri mališana školske i predškolske dobi, koja boluju od šećerne bolesti, trenutačno su na Zavodu za endokrinologiju i dijabetes, a dvoje dojenčadi nalazi se na Zavodu za genetiku i bolesti metabolizma.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Afere, optužbe i smrtnost pasa - to je slika azila u Dumovcu</p>
<p>Danas obilježavamo godinu dana rada prvog Gradskog centra za skrb o napuštenim kućnim ljubimcima (azila) u Dumovcu. Godina je to koja će, na žalost, ostati upamćena po dvjema aferama.</p>
<p>Prva je zgranula zaštitare i izazvala njihov protest, nakon službene objave smrtnosti u pasa - štićenika azila. Kako je objavljeno, u prvih sedam mjeseci rada azila uginulo je čak 90 pasa, a za smrt njih čak 43 nije se znao uzrok već je u službenim dokumentima, kao uzrok smrti, pisalo: »noćna šteta«!</p>
<p>Tek nakon tog skandala azil je, prema riječima voditelja Zlatka Adanića, uspostavio suradnju s veterinarsko-higijenskim servisom iz kojeg »šalju provjerene pse«, pa od kolovoza nije zabilježeno uginuće pasa.</p>
<p>- Do danas nitko nije postavio pitanje odgovornosti za smrt 90 pasa, a odgovorna bi trebala biti osoba koja vodi azil, ogorčena je Helena Fink, predsjednica Udruge za zaštitu životinja »Noina arka«.</p>
<p>Druga afera vezana je za sudski spor oko nadmetanja za obavljanje usluga u azilu.</p>
<p>Skandal je, kako saznajemo iz pouzdanih izvora, izbio nakon spoznaje da je Grad brigu o napuštenim kućnim ljubimcima u azilu dao Veterinarskoj stanici grada Zagreba, ali bez prejavnog natječaja.</p>
<p>Opet sa zakašnjenjem, natječaj je ipak raspisan, a kao najbolji ponuđač izabran je Veterinarski fakultet, u čiju korist, nakon žalbe Grada, presuđuje Ministarstvo financija. Na takvu odluku ministarstva Grad je ponovno uložio žalbu, inzistirajući da Veterinarska stanica Grada Zagreba nastavi s obavljanjem usluga brige životinjama u azilu. </p>
<p>Kako saznajemo u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo, ovog bi mjeseca trebao biti raspisan novi natječaj, za ovu godinu, u kojoj će azilu biti isplaćeno milijun i pol kuna. </p>
<p>- Novac se izdvaja, ali porezni bi obveznici trebali znati troši li se on na skrb za pse u azilu ili na njihovo ubijanje. Nigdje u svijetu azil ne vode veterinari već zaštitari. Veterinarska stanica grada Zagreba privatno je poduzeće kojemu je cilj stvaranje profita a ne skrb za životinje, napominje Fink. </p>
<p>Adanić, pak, kaže kako su kroz azil u protekloj godini zbrinuli više od 800 pasa.</p>
<p>- Da vodimo brigu, dodaje, govori i podatak da smo dosad napravili 200 sterilizacija i kastracija kuja i pasa te dvadesetak sterilizacija napuštenih mačaka. Na mjesec u prosjeku udomimo 40 pasa i tako dobar odaziv građana ugodna nas je iznenadio, ističe Adanić i poziva volontere i zaštitare u azil.</p>
<p>Fink tvrdi obrnuto - da su zaštitarima vrata azila zatvorena.</p>
<p>Nakon svih iznesenih stajališta postavlja se pitanje humanosti veterinara te ne snose li i zaštitari životinja dio krivnje, zbog svoje pasivnosti, za stanje u zagrebačkom azilu, u kojem je trenutačno nešto više od 90 pasa, spremnih za udomljavanje. Čini se da treba požuriti i spasiti ih od - spasitelja. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="6">
<p>Prvi dio »Gospodara prstenova« u hrvatskim kinima</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Prvi dio filmske trilogije »Gospodar prstenova: Prstenova družina« premijerno će se prikazati 16. siječnja u zagrebačkom kinu »Broadway Tkalča«, a dan kasnije i u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Čakovcu.</p>
<p> Bajkovita filmska epopeja redatelja Petera Jacksona, snimljena prema kultnom djelu J.R.R. Tolkiena, moći će se pogledati i prije redovite kino-distribucije, pretpremijerno od 10. do 16. siječnja u kasnovečernjem terminu, u »Broadway Tkalči«.</p>
<p> U »Prstenovoj družini« publika upoznaje svijet Međuzemlja, u kojem mladi hobit Frodo Baggins (Elijah Wood) dobija zadatak uništiti prsten, apsolutno sredstvo moći gospodara tame i zla.</p>
<p> Trebalo je čekati više od 40 godina da se ta priča o vjekovnoj borbi dobra i zla prenese na film, dok se filmska tehnologija nije toliko razvila da može uvjerljivo oživjeti hobite, patuljke, vilenjake, trolove i krajolike izmišljenih svjetova. Netaknuta priroda redateljeva rodnog Novog Zelanda gdje je film sniman, oživjela je Zemlju od prije sedam tisuća godina, a samo za Hobbiton scenografi su godinu dana prije snimanja posadili pet tisuća kubičnih metara povrtnjaka i cvjetnjaka.</p>
<p> Uvjerljivosti bitaka doprinijelo je više od 900 ručno rađenih oklopa, više od dvije tisuće gumenog oružja, a slikovitosti likova oko 150 kostima po svakoj od devet različitih grupa stanovnika Međuzemlja te 1600 pari umjetnih ušiju i stopala.</p>
<p> Svi kadrovi filma pohranjeni su u digitalnoj biblioteci, svakim elementom može se digitalno manipulirati, a neki od najstrašnijih likova - Gollum i Oko Saurona digitalno su stvoreni. »Gospodar prstenova« zaradio je dosad više od 154,5 milijuna dolara. Druga dva djela trilogije - »Dvije kule« i »Povratak kralja« trebali bi imati premijeru krajem 2002., odnosno 2003. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Da bi prohodao 16-godišnji Roman mora na skupo liječenje u inozemstvo</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Dječak, čija je najveća želja prohodati, još uvijek čeka na ostvarenje svoga sna. Zahvaljujući prilozima dobrih ljudi iz cijele Hrvatske, prikupljena je određana svota novca, no to nije ni izbliza dovoljno za skupo liječenje tetraplegije u inozemstvu.</p>
<p>Njegovo je ime Roman Baštijan. Ima 16 godina i živi u Varaždinu, u malom stanu s roditeljima i bratom. Život ovog srednjoškolca, izvrsnog učenika koji se u slobodno vrjeme bavio sportom i uspješno učio strane jezike, preko noći se promijenio početkom rujna 2000. godine kad je skočio u Dravu. Trenutak neopreza prikovao ga je uz invalidska kolica i krevet iz kojeg ovaj iznimno inteligentan i bistar momak ne može ustati bez tuđe pomoći. Liječenje u Varaždinskim toplicama, gdje je Roman proveo nekoliko mjeseci, nije dalo većih rezultata. Stoga su se njegovi roditelji sami uputili u potragu, i doznali da Romanu mogu pomoći centri za liječenje tetraplegije u Bostonu i Londonu. </p>
<p>Svjestan da je ishod svakog liječenja neizvjestan, Roman se trudi živjeti što normalnije. Dakako, uz bezbrojna ograničenja nametnuta teškom ozlijedom petog vratnog kralješka. Premda ne može u školu, nastavio je školovanje i redovito polaže ispite. No, usprkos svemu, svakog se jutra budi u nadi da će jednog dana prohodati. Kako kaže, ako mu se ta želja ikada ostvari, volio bi svoj život posvetiti pomaganju ljudima. </p>
<p>Roman treba pomoć! Odmah i sada. Bez odgađanja. od svojih skromnih plaća njegovi brižni roditelji Valerija i Radovan ne mogu osigurati dovoljno sredstava za odlazak u inozemstvo, no vjeruju da u Hrvatskoj ima onih koji bi rado pomogli njihovom sinu.</p>
<p>Nedavno provedena humanitarna akcija »Dajmo da čuju« dokazala je da građani Hrvatske znaju prepoznati prave vrijednosti i dati svoj doprinos za pomoć onima kojima je to najpotrebnije. </p>
<p>Nakon što je nedavno Vjesnik objavio priču o Romanu, mnogi ljudi, poznati i nepoznati, uplatili su svoj prilog na njegov žiro račun, a isto su učinile i neke tvrtke. Ipak, do potrebnih 50.000 američkih dolara, ili otprilike isto toliko eura, još mnogo nedostaje. Stoga pozivamo sve koji mogu pomoći da svoju dobrotu iskažu uplatom na račun Varaždinske banke 2391004-1000000013 uz poziv na broj 056604110-40021988-4. </p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kylie se osjeća spremnom za osvajanje Amerike</p>
<p>SYDNEY, 9. siječnja</p>
<p> - Nakon što je posljednjim albumom »Fever« pokorila svijet uzduž i poprijeko, osvojivši i najtvrdokornije protivnike hit singlom godine »Can't Get You Out Of My Head«, svjetska pop zvijezda Kylie Minogue spremna je isto učiniti i u Americi. »Fever« će se na američkom tržištu pojaviti 26. veljače, u istoj verziji kao i u Europi, koja je od listopada kada je objavljena dostigla nakladu veću od 2 milijuna primjeraka. Prvi single s albuma u svijetu u preko 3 milijuna kopija, već je dobio snažnu potporu najjačih američkih radio postaja i klubova, debitirajući krajem prosinca na 39. mjestu Billboardove Hot Dance Music: Club Play ljestvice. Na istoj se ljestvici prije dvije godine na 14. mjestu našla pjesma »Butterfly« s albuma »Light Years« koji nije objavljen u Americi, a Kyliein dosadašnji najveći američki uspjeh ostaje single »The Locomotion« koji je 1988. bio na trećem mjestu Billboardove ljestvice singlova. Krajem travnja Kylie kreće na europsku turneju koja će završiti 18. lipnja nastupom u Milanu. Najbliže odredište Hrvatskoj biti će koncert u Beču 4. lipnja.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko su najgore odjeveni slavni</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Anne Robinson, britanska voditeljica televizijskog showa »The Weakest Link« najgore je odjevena žena na svijetu, gore i od američke pop princeze Britney Spears, ocjena je jednog američkog dizajnera. </p>
<p> Dizajner iz Hollywooda Chris Blackwell, koji već 42 godine sastavlja popis najgore odjevenih, ocijenio je u utorak da Robinsonova podsjeća na Harryja Pottera u prnjama i da nadmašuje čak i ozbiljnu konkurenticu Britney Spears, čije je oskudne krpice nazvao »pupak-bombama«.</p>
<p> Glumicu Juliette Binoche proglasio je katastrofom haute couturea, a na četvrto mjesto najgore odjevenih žena svrstao je sve tri »kičaste« članice pop skupine Destiny's Child.</p>
<p>Pjevačicu Bjork proglasio je labuđom pogreškom zbog haljine inspirirane labudom koju je odjenula za dodjelu Oscara, a garderoba monegaške princeze Stephanie podsjetila ga je na »nuklearni otpad«.</p>
<p> Glumica Kate Hudson izgleda kao »žrtva ciklona s OK Corrala«, a prijateljica princa Charlesa Lady Camilla Parker Bowles oblači se u stilu »raspadnutog Yorkshire pudinga«, ocjenjuje američki dizajner. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Cicciolina se vraća politici! </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 9. siječnja</p>
<p> - Mađarska porno diva Ilona Staller, koja je svoju pornografsku i političku slavu stekla u Italiji krajem 80-ih, mogla bi se ponovo u travnju vratiti politici u svojoj domovini, objavio je mađarski list Magyar Nemzet.</p>
<p>Ilona Staller, poznatija kao Cicciolina ili Čvarkica, izjavila je da bi se mogla natjecati na proljetnim parlamentarnim izborima u budimpeštanskoj izbornoj jedinici Kobanya-Kispest, radničkoj gradskoj četvrti u kojoj je i rođena.</p>
<p>Čvarkica se namjerava kandidirati kao nezavisni predstavnik, ali najprije namjerava razgovarati s oporbenim socijalistima. Ova je porno zvijezda političku slavu stekla 1987. godine, kada je na listi Stranke ljubavi koju je osnovala s kolegicom iz struke, izabrana u talijanski parlament. Mnogi i danas pamte jedinstvenu predizbornu kampanju u kojoj su glavni argument bile njene gole grudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Američki znanstvenik: »Sunce je sastavljeno od željeza!«</p>
<p>WASHINGTON, 9. siječnja</p>
<p> - Sunce je uglavnom sastavljeno od željeza, a ne od vodika, izjavio je Oliver Manuel, američki znanstvenik, predstavljajući rezultate istraživanja na godišnjoj skupštini Američkog društva astronoma u Washingtonu. </p>
<p> Oliver Manuel profesor je nuklearne kemije na sveučilištu Missouri u gradu Rolla. Tvrdi da se dio Sunčeve energije stvara na površini, fuzijom vodika u helij, ali glavnina njegove energije nastaje u jezgri bogatoj željezom.</p>
<p> Ta kontroverzna teorija oslanja se na hipotezu koju zastupa mali broj astrofizičara, a prema kojoj je Sunčev sustav nastao eksplozijom supernove, a ne stvaranjem sunčeve maglice, oblaka prašine i plinova (uglavnom vodika i helija).</p>
<p> »Mi mislimo da je Sunčev sustav nastao od jedne zvijezde, a Sunce se oblikovalo oko jezgre jedne supernove nakon njezina raspada«, objasnio je dr. Manuel. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Australci će ove godine ubiti 6,9 milijuna klokana</p>
<p>CANBERRA, 9. siječnja</p>
<p> - Australske će vlasti u 2001. godišnju dozvoljenu kvotu za ubijanje klokana povisiti za više od četiri puta, čime su već izazvali bijes i zgražanje društva za zaštitu životinja. Ministar za zaštitu okoliša David Kemp najavio da će ove godine kvota s 1,5 porasti na 6,9 milijuna klokana, obrazloživši to značajnim porastom u njihovom broju.</p>
<p> Australski farmeri klokane smatraju pravim štetočinama i krive ih za uništavanje usjeva.»To je pokolj nacionalnog simbola. Za nepovjerovati, ako se uzme u obzir koliko ima nesmrtonosnih metoda za kontrolu broja klokana«, izjavio je Pat O'Brien, predsjednik australskog društva za zaštitu životinja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>WC kao mjesto za samoispitivanje</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Ne čitajte na WC-u, okrenite se samoispitivanju koje uključuje promatranje boje mokraće i to prema metodi koju je razvio profesor Martin Gelbord, urolog sa sveučilišta u Los Angelesu (SAD). </p>
<p> Gospodin »pišač« - i on je čovjek, zar ne? Ako ste taj (a ne ona), te ako je boja vašeg urina, primjerice, tamnožuta, nemojte vjerovati što vam o tomu govore »amateri«. Prema profesoru Gelbordu, »zlatni mlaz« ne odgovara normama za normalno, prije će biti da vas boja upozorava da ste »presušili«, stoji u tekstu »Idealno štivo na zahodu«, objavljenom u reviji Turist Plus. Popijte nešto na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ali ne alkohol, jer će vino ili rakija samo pogoršati stanje. I još jedno upozorenje: i kava ispire iz tijela više tekućine nego što je unosi!</p>
<p> Ako vam je mokraća »bijela kao voda«, sve je u redu. Ako je, pak, mokraća ružičasta ili crvena, nešto kod vas nije u redu! Što? Iza duginih boja mogu se skrivati bubrežni kamenci, problemi s prostatom, infekcija mokraćnih putova ili, nedaj bože, tumor na mjehuru. Ponekad treba zaviriti i u zahodsku školjku, baciti pogled na ono što je upravo napustilo debelo crijevo. Takvim samoispitivanjem moguće je, navodno, naslutiti ranu fazu raka na debelom crijevu. Osobitu pozornost obratite na krv u stolici, bez obzira bila svijetla ili tamna. Ne paničarite, ali ipak otiđite liječniku! (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Noć privođenja i preslušavanja </p>
<p>Cjelodnevni skup o događajima od 11. siječnja 1972. održat će se u zagrebačkoj Gornjogradskoj vijećnici / Jozo Ivičević: Sedamdeset prva dovršila se devedeset prve </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Udruga uhićenika 11. siječnja 1972. i udruga Mare nostrum organiziraju skup kojim će 11. siječnja obilježiti 30. obljetnicu političko-policijskog udara na Maticu hrvatsku.</p>
<p> Jozo Ivičević, tadašnji glavni tajnik Matice hrvatske (MH), koji je na političkom procesu 1972. osuđen na četiri godine robije i pet godina zabrane djelovanja, podsjeća da su u noći 11. siječnja 1972., sustavno i sinkronizirano, prostorije središnjice Matice hrvatske u Zagrebu te njezinih ogranaka i povjereništva diljem Hrvatske bile policijski zaposjednute, a Matičina dokumentacija zaplijenjena. Na temelju te dokumentacije policijski je zatim provjeravano oko 50.000 Matičinih članova.</p>
<p> »Iste te noći počela su privođenja i preslušavanja dužnosnika MH, a te noći uhićena je i navodna središnja 'kontrarevolucionarna grupa' u MH - Marko Veselica, Franjo Tuđman, Šime Đodan, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić, Jozo Ivičević i Zvonko Komarica. S njima suosumnjičeni te noći uhićeni su i Ante Glibota te Ante Bačić, a suosumnjičenik Bruno Bušić već je bio uhićen zajedno s prvacima Pokreta hrvatskih sveučilištaraca 12. prosinca 1971.«, naveo je Ivičević. »'Kontrarevolucionarna grupa' u Matici hrvatskoj bit će zatim optužena«, kako napominje Ivičević, »da je u Matici organizirala ilegalnu političku stranku i s pomoću nje pokrenula nacionalistički 'masovni pokret' u Hvatskoj«.</p>
<p> Nadalje, bit će optužena da je potaknula i Pokret hrvatskih sveučilištaraca te štrajk na hrvatskome sveučilištu kojim je htjela potaknuti opći štrajk u Hrvatskoj i početi izravan »kontrarevolucionarni napad« na društveno-političko uređenje u Hrvatskoj.</p>
<p> Prisjećajući se tadašnjih optužaba na Maticu hrvatsku, naveo je i onu da je »kontrarevolucionarna središnjica« u MH u dogovoru s hrvatskom političkom emigracijom htjela Hrvatsku nasilno odvojiti od Jugoslavije i uspostaviti hrvatsku državu nalik na ustašku državu NDH.</p>
<p> U vezi s događajima 1971. po Ivičevićevoj ocjeni treba konstatirati dvije činjenice: devedesete godine hrvatske povijesti bile su u znaku dr. Franje Tuđmana i HDZ-a i tada se tradicija '71. zapostavljala, a tomu nasuprot nakon promjene vlasti 2000. tradicija '71. se veliča, a 90-te se ne prešućuju, nego kriminaliziraju, što je još gore. Po njegovim riječima ni jedna ni druga reakcija nisu razložite. »Tradicija 90-ih godina i Hrvatske 1971. ne isključuju se, nego dopunjuju - '91. u Hrvatskoj počela je 1971., a '71. se dovršila '91.«, ustvrdio je Ivičević. </p>
<p> Cjelodnevni skup u spomen na te događaje koji će se održati u zagrebačkoj Gornjogradskog vijećnici, kako se očekuje, na početku će pozdraviti predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić i predsjednik HAZU Ivo Padovan, a u Crkvi sv. Marka u 18,30 sati bit će služena misa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zaslužili odobravanje </p>
<p>Trinaest mladih glazbenika, violinista, glasovirača i gitarista pokazali svoja umijeća u Hrvatskome glazbenom zavodu</p>
<p>Na koncertu polaznika zimskog seminara »Sjećanje na Hvar« koji se u utorak održao u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu nastupilo je trinaestero mladih glazbenika, violinista, glasovirača i gitarista. Iako se na seminaru održava i nastava violončela, na koncertu nije nastupio ni jedan violončelist, no u posljednjoj točki programa čuli smo i dvoje predavača na seminaru, violinisticu Asju Kouchner i pijanisticu Olgu Cinkoburovu, koje su nastupile uz mladu violinisticu Ivu Barač.</p>
<p> Koncert je pokazao širok raspon u dobi djece i programima, no svima je zajednička bila želja za postizanjem kvalitete, za učenjem i ovladavanjem novim glazbenim i reproduktivnim znanjima. I koliko god su seminari i majstorski tečajevi korisni, jer se na njima intenzivnim radom, u razmjerno kratkom razdoblju, napreduje velikim koracima i stječu specifična znanja, upravo su koncerti koji se održavaju unutar takvih programa posebno zanimljivi. </p>
<p>Riječ je o tome da koncertni programi koji se ovdje izvode nisu pripremani mjesecima, nego mlade ljude stavljaju u situaciju da moraju brzo reagirati i pritom upotrijebiti sve svoje sposobnosti i umijeća. A to je sastavni dio njihove buduće profesije, dakle svojevrsno kaljenje. Osim toga, to je i mogućnost da sviraju pred kompetentnom publikom, a bez naglašene kompetitivnosti (koja prati slične nastupe na natjecanjima).</p>
<p> Na koncertu u HGZ-u nastupili su violinisti Mathilde Meixner, Đana Kahriman, Petra Hrnjak-Skroza, Yuan Wen Chang, Lovorka Vidović, Petromila Jakas, Katharina Engelbrecht i Iva Barač, glasovirači Vinko Buble, Augustin Šimat i Jelena Vještica te gitaristi Marko Ferlan i Mak Grgić. Violiniste su pratile pijanisti Branka Pollak, Veronique Ternel, Robert Meixner i Olga Cinkoburova. Svi su zadobili i pažnju i odobravanje publike, a violinistice Yuan Wen Chang, Đana Kahriman i Katharina Engelbrecht te pijanistica Jelena Vještica ostvarile su najdojmljivije izvedbe.</p>
<p> Nema sumnje da će svi koji su nastupili, pa i oni koji su samo pohađali predavanja na seminaru, sa sobom ponijeti vrijedna iskustva za daljnje učenje i bavljenje glazbom.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zapaženi humor iz Zagreba </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Ugledni talijanski časopis za arhitekturu, interijer i dizajn »Abitare« u svom novom broju (prosinačkom) objavio je veliki prilog o zagrebačkom studiju za grafički dizajn »Cavarpayer«. To je prvi put da se o hrvatskom grafičkom dizajnu piše u tom mjesečniku, koji izlazi na talijanskom i engleskom i u velikoj se nakladi raspačava u cijelom svijetu, priopćio je studio »Cavarpayer«, u kojem rade mlade dizajnerke Lana Cavar, Ira Payer Baletić i Narcisa Vukojević.</p>
<p> Posljednji broj podliska »Lettera«, specijaliziranog za grafički dizajn koji izlazi kao sastavni dio časopisa »Abitare«, posvećen je »sjeverno-istočnom jadranskom kontekstu«, a uz zagrebački studio tema broja je bio 14. grafički biennale u Ljubljani. Milanski teoretičar dizajna Giuliano Tedesco, izvršni urednik »Lettere«, napisao je tekst o hrvatskim dizajnerima pod naslovom »Humor u Zagrebu«. On je studio »Cavarpayer« zamijetio prije nekoliko mjeseci kada je njihov niz plakata oblikovan za Dramsko kazalište »Gavella« objavljen na internetskoj stranici međunarodne strukovne organizacije Icograda.</p>
<p> U »Letteri« su reproducirani »Gavellin« plakat za predstavu »Ah, Nora, Nora«, plakat »Kralj Edip« za zagrebački HNK i seriju naslovnica časopisa »Čovjek i prostor«. Dvije su stranice posvećene redizajnu časopisa »Frakcija«, čija je najnovija naslovna strana reproducirana na naslovnici »Lettere«. U svakom broju »Lettera« predstavlja zanimljiva i inovativna djela grafičkog dizajna, svjetski poznatih dizajnera kao što su Irma Boom ili Peter Bilak te manje potvrđenih imena struke. U prošlom broju predstavljeni su mladi dizajneri iz Koreje.</p>
<p> Glavni interes studija »Cavarpayer«, osnovanog 1998., su projekti s područja kulture, osobito kazališta, no studio surađuje i s komercijalnim tvrtkama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Veliki svijet pohranjen u mali</p>
<p>Pjesnika veličanstvene običnosti i građanske svakidašnjice Dobriše Cesarića sjećamo se s radošću / Afektivni, lirski govor i lapidarna misaonost poetskog izričaja Dobriše Cesarića pokazuje se pitkom svetkovinom i u naše doba / Osjećaj za prolaznost, a istodobno i za veličanstvenost života</p>
<p>Inspiracija?</p>
<p> - To je trenutak spajanja sa svijetom - a pjesnik? - On prolazi kroz razne doživljaje u životu koji nije ništa drugo doli prepletanje komike i tragike, svjetlosti i sjenki. Tako je jednom zgodom, jednostavno i savjesno, progovorio pjesnik veličanstvene običnosti i građanske svakidašnjice Dobriša Cesarić, kojega se s radošću i s poštovanjem sjećamo u povodu 100. obljetnice njegova rođenja.</p>
<p> Rođen u Požegi 10. siječnja 1902., poslije s roditeljima seli u Osijek, a potom u Zagreb gdje se školuje i gdje će napisati svoje najljepše pjesme izrasle iz autentičnog i neponovljivog doživljaja te osjećaja za dinamičku, ozvučenu imaginaciju svijeta koji nam zadaje mnogo boli. U Zagrebu pjesnik i umire 18. prosinca 1980.</p>
<p>Veliku popularnost u širokim čitalačkim krugovima Cesarić je zadobio ističući u svojim pjesmama subjekt običnog, diskretnog čovjeka. Nadasve, promicao je ugođajnu vrijednost stiha, to jest onu smislenu i muzičku sferu, protkanu ljubavlju, samoćom i melankolijom, a ponekad i bolešću. Osjećaj za prolaznost, a istodobno i veličanstvenost života ponukali su ovoga tihog pjesnika da takozvani veliki svijet pohrani u mali, primjerice u slap ili kap.</p>
<p> Cesarićevi će obožavatelji o njegovoj obljetnici rođenja uživati u još jednom izboru njegovih pjesama. Riječ je o lektirnom izdanju »Školske knjige«, u kojoj su pjesme, kao što je običaj u toj raskošnoj ediciji, metodički obrađene. Pjesme u knjizi pod naslovom »Tišina i druge pjesme« izabrao je i priredio te pogovorom popratio prof. dr. Zoran Kravar. On ističe, kao i mnogi književni kritičar i povjesnik prije njega, Cesarićevu estetiku svakidašnjeg života u građanskom miljeu i njezinu kontrasnu narav na podlozi upravo te, estetički bezbojne, svakidašnjice.</p>
<p>Kravar, nadalje, kad je riječ o Cesarićevu vezanom stihu, ističe da on po stihotvoračkoj nadarenosti i zanatstvu nadilazi većinu svojih izravnih prethodnika i suvremenika, a za najboljim majstorima novijega hrvatskog stiha (Matošem, Galovićem) zaostaje utoliko što gradnju svojih pjesama povjerava uglavnom uhu i instinktu, ne unoseći u nju i intelektualnu znatiželju.</p>
<p> Kao građanin u lirici, Cesarić je svoj književnokomunikacijski pakt sklopio s publikom konzervativna ukusa, kojoj jučerašnja poezija govori više nego sadašnja. Ravnodušan prema avangardi, oslonjen na romantizam, rabeći vezani stih, on je intuitivno osjećao, zaključio je Kravar, da metrički organizmi i rimovani stih pri gradnji običnoga i poznatoga - iščezavaju.</p>
<p>Cesarić je od svoje prve knjige »Lirika« iz 1931. pa do konca svojega života ostao virtuoz riječi. Njegov afektivni lirski govor i lapidarna, ekonomična misaonost poetskog izričaja pokazat će se pitkom svetkovinom i u naše doba.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Posljednji oproštaj od Vere Čičin-Šain </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja </p>
<p> - Članovi obitelji, brojni prijatelji i suradnici, kulturni i javni djelatnici oprostili su se popodne na zagrebačkom Krematoriju od Vere Čičin-Šain, ugledne prevoditeljice, dugogodišnje članice PEN-a, istaknute članice Matice hrvatske i urednice. Oproštajajući se od Vere Čičin-Šain, njezina dugogodišnja prijateljica i suradnica Željka Čorak podsjetivši, uz ostalo, na njezin velik angažman u Hrvatskom PEN-u, rekla je uz ostalo da je napisala stotine pisama, poruka, te relevantnih vijesti iz napadnute Hrvatske. Vodila je poznata imena po razrušenom dubrovačkom području pokazujući ono što riječ nije mogla. Od Vere Čičin-Šain oprostio se i Tonko Maroević, istaknuvši njezin doprinos u Matici hrvatskoj, Hrvatskom PEN-centru, a napose u prevodilaštvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Iznenađujuća svježina stvaranja </p>
<p>Od tridesetak prikazanih slika u Galeriji »Kordić« dobar dio njih nosi najnoviju dataciju</p>
<p>Kao izložba na prijelazu godina, koja simbolički povezuje lanjski program mladih u velikogoričkoj galeriji »Kordić« s novijim ostvarajima starijega autora, ali mladenačke duševnosti, postavljen je odabir radova iz slikarske produkcije Željka Hegedušića (1906.). </p>
<p>Valja naglasiti da taj ugledni predstavnik hrvatske umjetnosti nadrealističkoga podrijetla, afirmiran i u inozemstvu, još stvara iznenađujućom svježinom. Od tridesetak prikazanih slika u Velikoj Gorici dobar dio njih nosi najnoviju dataciju, a znakovito je i to da i te najnovije invencije odišu energijom i duhovitošću komentara, ili pak gorkom porugom, svojstvenim očitovanjima Hegedušićeva djela. </p>
<p>Već u procesu razvitka, početkom tridesetih godina za boravka u Parizu, umjetnik prihvaća slikarske novitete - poticaje prema purizmu i metafizičko-nadrealističkom slikarstvu. Proći će i fazu kolorističke modelacije s osloncem na predmetnu zbiljnost, dočim od pedesetih godina rad postupno ustaljuje u kombiniranim tehnikama afirmirajući prostor nadrealnosti u krajnjoj razigranosti realizacije. </p>
<p>Slika plošno, služi se različitim efektima na slobodno geometriziranoj pozadini. Tematika mu je zavidno široka i manifestira se u rasponu od neke vesele zgode i lirskoga raspoloženja do osjećanja tragike u bolnoj svakodnevici. </p>
<p> Nije pretjerano reći da u tome razdoblju, što se u cijelosti odnosi i na recentan opus s izložbe kod Kordića, Hegedušić ukratko ponavlja i sažimlje raznovrsne likovne poetike. Da bi pak u zadanoj sintezi ostvario likovnu vlastitost, prihvaća obrat u tumačenju ili umanjuje vrijednosti u odabranu predlošku što ga upravo raščlanjuje na svoj način. Naime, u ruci iskusna majstora i susret protuslovnih rješenja na slikovnoj podlozi daje osmišljeno povezan i prihvatljiv učinak.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Desetak umjetnika na Ziliku </p>
<p>KARLOVAC, 9. siječnja</p>
<p> - U karlovačkom Dječjem domu »Vladimir Nazor« najavljuju ovogodišnju 29. zimsku likovnu koloniju (Zilik), odnosno Zilik 2002., na kojem će ugostiti desetak slikara, kipara i keramičara, a isto tako i održavanje »Malog Zilika«. Ovogodišnji Zilik će biti održan od 14. do 18. siječnja. U ponedjeljak 14. siječnja predviđeno je otvorenje izložbe radova Katarine Parać-Gojković, jedne od gotovo stalnih sudionika Zilika. Prije 30 godina ona je na Ziliku bila početnik, a danas protagonist hrvatske naive. Ova karlovačka tradicionalna manifestacija, koja nije prekidana i za Domovinskog rata, ima velik ugled ne samo među slikarima, kiparima i ostalim umjetnicima, već i među ljubiteljima likovnih susreta i stvaranja u Hrvatskoj i inozemstvu. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ivšićev »Akvarij« u Rijeci 12. siječnja </p>
<p>RIJEKA, 9. siječnja</p>
<p> - U riječkom HNK »Ivana pl. Zajca« pri kraju su pripreme za premijeru hrvatske drame - »Akvarij« Radovana Ivšića u režiji Maria Kovača, izvijestio je riječki HNK. U alternativnom prostoru, dvorani Filodrammatice na Korzu, premijera dramskog komada podnaslovljenoga »Agresivni košmar bez čina i kraja« bit će 12. siječnja. To je prvo profesionalno uprizorenje »Akvarija«, koji je Ivšić napisao kao transkripcija jednog njegova sna što ga je sanjao u Zagrebu. Radnja je smještena u imaginarni koncentracijski logor, skriven od očiju javnosti, a izvan svakog povijesno-geografskog ili ideološkog konteksta, napominju u HNK. Ivšić koji je nakon brojnih osporavanja u Hrvatskoj u tijeku i poslije Drugoga svjetskog rata napustio Zagreb i preselio se u Pariz, gdje i danas živi, nazočit će skorašnjoj riječkoj premijeri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pavle Vojković darovao Varaždinu 50 slika </p>
<p>VARAŽDIN, 9. siječnja</p>
<p> - Pavle Vojković, koji zauzima značajno mjesto u krugu varaždinskih likovnih umjetnika, ali i u hrvatskome slikarstvu, darovao je gradu Varaždinu 50 slika koje predstavljaju njegov bogat umjetnički opus unatrag gotovo sedam desetljeća, a darovni ugovor potpisan je u srijedu u varaždinskoj Gradskoj vijećnici. Potpisali su ga umjetnik Vojković i varaždinski gradonačelnik dr. Ivan Čehok u nazočnosti ravnateljice Gradskoga muzeja Varaždin Ljerke Šimunić i kustosice Galerije starih i novih majstora Muzeja Mirjane Dučakijević. Brigu o darovanim umjetninama preuzet će upravo Gradski muzej. Vrijednost ovoga dara koji obuhvaća akvarele, ulja na platnu, pastele i grafike je oko pola milijuna kuna. Donacija djela Pavla Vojkovića uz već prijašnja djela Ive Režeka i Miljenka Stančića omogućila je da varaždinski Gradski muzej zaokruži svojevrstan ciklus najvećih varaždinskih umjetnika prošlog stoljeća. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Tomislav Marić ne može igrati za Njemačku, već samo za Hrvatsku </p>
<p>»Ovaj Marić o kojemu sad govorite, i još neki Marići, i ne samo oni raštrkani po Europi, sustavno se i svakodnevno prate i evidentiraju, i s te strane nema nikakvih dvojbi i iznenađenja. A kad govorimo o upravo spomenutom Tomislavu Mariću, znajte da je on već odavna opredjeljen za Hrvatsku. Još od 24. ožujka 1995. kad je, nastupajući za mladu reprezentaciju Hrvatske protiv Ukrajine u Zaprešiću, ali i još nekim akcijama poslije toga, jednostavno - naš«, veli izbornik Mirko Jozić </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Na redovitoj konferenciji za novinstvo u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) inače vrlo raspoložen izbornik Mirko Jozić jednu je, po procjeni medija vrlo aktualnu temu stalno skretao na sporedni kolosjek. Nikako mu nije bilo do toga da komentira pisanje njemačkog lista Die Welt o golgeteru iz Wolsburga 28-godišnjem Tomislavu Mariću na kojega se ozbiljno »zapiknuo «Rudi Völler njemački izbornik, poručujući pritom:</p>
<p>- Ne bude li Marić bio zanimljiv Hrvatskoj, širom su mu otvorena vrata njemačke nogometne vrste za nastup na dolazećem svjetskom prvenstvu. </p>
<p>Dakako da je tako formulirani napis logično aktualizirao oštre upitnike prema Joziću, sadržavajući zapravo jedno jedino pitanje - Što čeka?</p>
<p> Odnosno, što kaže ne sve to, jer znano je vrlo dobro s kojom se cijenom, nerijetko i podsmijehom, plaća ignoriranje, ponekad neznanje i osobni ego pri prepoznavanju igrača...</p>
<p> Pogotovo ako igrač iz utakmice u utakmicu postiže po dva pogotka, kao što je slučaj s Marićem. I to u njemačkoj Prvoj ligi što baš i nije zanemarivo.</p>
<p>Jozić je, međutim, umjesto da direktno odmah odgovori, radije prepuštao riječ Zorislavu Srebriću, glavnom tajniku HNS-a. Zapravo, njegovim brojnim podacima o raznoraznim razgranatim akcijama Saveza. Također i o tome koliko iz Japana ima ponuda za udomljavanje hrvatskih nogometaša. S naglaskom da broj zainteresiranih stalno raste, tako da sad kao najnovijeg zainteresiranog kandidata treba evidentirati i grad Tajamu. Izaslanstvo tog grada nalazi se u Zagrebu i sastaje se s predstavnicima HNS-a. Dakako da bi se vidjelo što i koliko nude?</p>
<p>U konačnici druženja ipak smo saznali zašto se Jozić toliko opirao govoriti o spomenutom Tomislavu Mariću. O igraču koji je s jedne strane svih ovih dana poslije riječi njemačkog izbornika isticao kako mu je »vječni i jedini san zaigrati za Hrvatsku«. Da bi u jednom od zadnjih istupa Marić javno rekao rekao za novine:</p>
<p>-Ako mi se netko javi iz Njemačkog nogometnog saveza, odmah se Njemačkoj stavljam na raspolaganje!</p>
<p>Jozić naime, (kao inače vrlo samozatajan gospodin s mnogo više takta i obzira no što si neki žele priznati), doslovce nije ovom prigodom želio novinare izvrgnuti svojevrsnom podsmjehu. Nije želio povlačiti temu statusa ovog Marića, jer zapravo nigdje ne vidi problem. Osim u izvjesnoj novinarskoj brzopletosti željnoj senzacija, kad se u ime toga ignoriraju postojeća saznanja i činjenice, a one iz Jozićevih usta glase:</p>
<p>- I ovaj Marić o kojemu sad govorite, i još neki Marići, i ne samo oni raštrkani po Europi, sustavno se i svakodnevno prate i evidentiraju, i s te strane nema nikakvih dvojbi i iznenađenja. A kad govorimo o upravo spomenutom Tomislavu Mariću, znajte da je on već odavna opredjeljen za Hrvatsku. Još od 24. ožujka 1995. kad je, nastupajući za mladu reprezentaciju Hrvatske protiv Ukrajine u Zaprešiću, ali i još nekim akcijama poslije toga, jednostavno - naš!. I ničiji drugi. Tako da je sasvim bespredmetno raspravljati o pitanje njegove opredjeljenosti za ove ili one, Hrvate ili Nijemce. Te da ključeve njegova opredjeljivanja ja držim u svojim rukama.</p>
<p>Ubacio se dakako intervenirati i Srebić, pogotovu jer pravila i pravilnike ima u malom prstu:</p>
<p>- Za opredjeljenje je bitna činjenica prvog nastupa, i to već u kategoriji 15-16 godišnjaka. Sve je to Tomislav Marić prošao, i svaka daljnja rasprava o tomu je bespredmetna. </p>
<p>Samim je time i Jozić stavio točku na taj slučaj. Ponavljajući pritom svoje riječi od prije koji mjesec kada je rekao: </p>
<p>- Moj poznati stav glasi, da nemam nikakav poseban tretman prema bilo kojem igraču. Jest da izvjesnu prednost imaju oni koji su iznijeli teret kvalifikacija. Pritom, međutim, nemam pravo nikomu unaprijed uzimati nadu prije vremena, tako i spomenutom Tomsilavu Mariću. Odlučujuće za konačni izbor 22 igrača bit će čista, jasna situacija ponajprije što se tiče zdravstvenog statusa igrača. Pa činjenice igraju li ili ne, koliko su bliže ili dalje momčadi ili klupi... S naglaskom postojanja nekoliko iznimki. . Do travnja ću već imati bistru sliku i kad ću se konačno opredjeliti, ima još vremena. Možda će naša predzadnja utakmica u Fifa terminu 17. travnja protiv Kuvajta dati konačne odgovore, zaključuje Jozić.</p>
<p>Od zbivanja iz Srebrićeve domene toliko da poseban naglasak stavlja na datum 11. siječnja kad je u 10 sati najprije sjednica Udruge profesionalnih klubova Prve HNL, zatim u podne izvlačenje parova polufinala Kupa, a poslijepodne sjednica Skupštine Izvršnog odbora HNS.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pobjeda Ivaniševića nakon tri prekida </p>
<p>AUCKLAND, 9. siječnja</p>
<p> - Čak tri puta kiša je prekidala dvoboj 2. kola na 357.000 američkih dolara vrijednom »Heineken Open« ATP teniskom turniru između Gorana Ivaniševića i Rusa Mihaila Južnjog. Nakon gotovo četiri sata sa 4-6, 6-3, 6-3 četvrtfinale je izborio drugi nositelj, koji je u odlučujućem setu gubio 1-2 i 0-30 kada je servisom nadoknadio zaostatak i okrenuo rezultat u svoju korist.</p>
<p>- Ja imam 30 godina, 11 godina sam stariji od Južnjog, stoga on ima još toga za učiti. Kada je poveo u trećem setu, ustvari je pomogao meni. Jer onda je kiša pala, on je otišao u svlačionicu i pomislio: »Sad ga imam«. A to je bio dodatni pritisak na njega, koji nije izdržao, komentirao je Ivanišević.</p>
<p>Ipak, Ivanišević se mučio sa servisom tijekom meča, svaki put kada je uhvatio ritam pala je kiša, »a u svlačionici je užasno dosadno«.</p>
<p>- Ostavio sam svoj servis u hotelskoj sobi. Ustvari, znao sam da će se to dogoditi danas. Svaki put kad serviram dobro, kao protiv Nieminena, onda je slijedeći dan očajan, čisto preživljavanje. A danas sam bio dobar u preživljavanju, servirao sam najbolje kada je trebalo, priznao je Ivanišević.</p>
<p>Suparnik Ivaniševića u četvrtfinalu bit će pobjednik dvoboja šestog nositelja Britanca Grega Rusedskog i Čeha Michala Tabare.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: IVANIŠEVIĆ (2) - Južnjij 4-6, 6-3, 6-3, Novak (5) - Vicente 6-3, 6-3, Nalbandian - Clavet 6-3, 6-3, Golmard - Elseneer 7-6 (5), 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Karlović protiv Mahuta</p>
<p>MELBOURNE, 9. siječnja</p>
<p> - Pet dana uoči početka prvog »Grand Slama« u Melbourneu, Australian Opena, objavljen je ždrijeb kvalifikacija, kao i popis nositelja glavnog turnira. Tako će Goran Ivanišević na ovogodišnjem Australian Openu biti 11. nositelj. Glavni turnir kroz kvalifikacije pokušat će izboriti i šest hrvatskih predstavnika - četiri tenisača i dvije tenisačice.</p>
<p>Prva prepreka za Željka Krajana bit će Britanac Barry Cowan, koji je prošlu sezonu okončao kao 187. tenisač na ATP ljestvici. Ivo Karlović, koji je zabilježio hvalevrijedan početak sezone, u 1. kolu će igrati protiv Francuza Nicolasa Mahuta, 188. tenisača na kraju prošle sezone. Austrijanac Jürgen Melzer (203.) suparnik je trećeg hrvatskog predstavnika u kvalifikacijama Lovre Zovka. Treći hrvatski reket Ivan Vajda u 1. kolu očekuje 24. nositelja kvalifikacija, Amerikanca Mardya Fisha.</p>
<p>U ženskom dijelu kvalifikacija hrvatski tenis zastupaju Jelena Kostanić i Maja Palaversić. Prva prepreka za Kostanić, 13. nositeljicu, bit će Meksikanka Jesicca Fernandez, dok će Palaversić u 1. kolu igrati protiv Rumunjke Andree Vanc. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hajduk zatražio dozvolu za Bulu od japanske Gambe </p>
<p>Kako su na Poljudu uvjereni da Japanci neće praviti probleme, Bule će sigurno na hvarske pripreme (od 13. do 23. siječnja). No, trebat će pričekati potpisivanje ugovora dok se sredi papirologija između Hajduka i Gambe </p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Pripreme nogometaša Hajduka se zahuktavaju, trener Slaven Bilić nametnuo je igračima žestok ritam. Radi se u ciklusima po dva dana, s jednim danom odmora. Tako je za četvrtak planiran odmor uz obaveznu masažu i relaksaciju u bazenu.</p>
<p> U srijedu na jutarnjem treningu dogodila se i manja nezgoda, ozlijedio se Dario Srna. Istegnuo je zadnju ložu desne noge, a liječnički tretman bi mogao potrajati desetak dana. Željko Suša je, pak, istegnuo ligamente ali će mu oporavak biti kraći nego Srni. </p>
<p>Poljudski ured je zatražio od japanskog kluba Gamba iz Osake dozvolu da Nino Bule može trenirati s »bijelima«. Kako su na Poljudu uvjereni da Japanci neće praviti probleme, Bule će sigurno na hvarske pripreme (od 13. do 23. siječnja). No, trebat će pričekati potpisivanje ugovora dok se sredi papirologija između Hajduka i Gambe. Na pripreme je zakasnio Dmitrij Radčenko, a trener Bilić je kazao da nije upoznat s razlozima kašnjenja. Zanimljivo je vidjeti hoće li i kakve posljedice imati Radčenko zbog zakašnjenja? </p>
<p>Inače, ovih dana uprava Hajduka vodi pregovore s nekolicinom igrača oko potpisivanja novih ugovora. Naime, Deranji, Sabliću, Miladinu, Vukoviću, Andriću i Puljizu ugovori ističu u lipnju 2002., a u klubu su decidirani da do odlaska na Hvar svi moraju imati potpisane nove višegodišnje ugovore.</p>
<p> Poljudski stadion priprema se i za novu sezonu, postavaljaju se sjedalice s naslonjačima. Tako će Hajdukov stadion udovoljavati propisima Uefe i biti spreman za utakmice europskih klupskih natjecanja, ali će i moći ugostiti reprezentaciju Hrvatske u ciklusu kvalifikacijskih utakmica za EP u Portugalu 2004. godine. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo odbija Australce</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Na zamolbu da prokomentira dolazak Albanca Blendija Skebija na probu u Dinamo, maksimirski trener Ilija Lončarević, kratko je referirao:</p>
<p> - Nemam ništa protiv toga da igrači dođu na probu i da ih, ako zadovolje, angažiramo. No, naša je orijentacija posve jasna, mi želimo dovesti samo mlade i perspetktivne igrače. Ako već dolazi netko stariji, onda on doista mora biti pravo pojačanje.</p>
<p> »Politika« je, dakle, kratka, jasna i sasvim logična. No, posljednji primjer iz Maksimira pomalo je u koliziji s navedenom orijentacijom. S »plavom« je momčadi, naime, nedugo prije Nove godine trenirao i 20-godišnji Australac čileanskoga podrijetla, Nick Carle, član mlade australske selekcije i Sydney Olympica.</p>
<p> Sve u svemu, maksimirska se struka o ovome igraču izjasnila biranim riječima, Australac je zadovoljio njihov ukus, trebalo je još samo zgotoviti financijske detalje i doista se činilo da je posao na pragu realizacije. No, potom se sve »raspalo«, i to praktički bez ikakvoga objašnjenja.</p>
<p> Dinamovi su čelnici jednostavno odustali, a čudno je to što razlog takvoj odluci definitivno nisu - Carleova potraživanja. Naposljetku, i u Maksimiru su napomenuli kako su uvjeti prihvatljivi.</p>
<p> - Doista ne znam gdje je puklo, kaže Carleov menedžer Branko Pavlica. - U Dinamu nam nisu rekli »ne želimo ga«, već su stalno govorili kako im je vrlo zanimljiv igrač. Smanjili smo uvjete i tvrdim da ni u Hrvatskoj ne bi mogli dobiti igrača jeftinije. On bi u Dinamu mogao biti na posudbi do ljeta i tek bi tada, ako bi u klubu bili zadovoljni, trebali platiti 400.000 maraka odštete. No, više i ne očekujemo nikakav odgovor.</p>
<p> Dinamo je također odbio i ponudu za prednjega braniča Patricka Kisnorba... Sve u svemu, Carle je prije godinu i pol dana također bio na probi u Dinamu, no na njegovom je mjestu tada igrao Edin Mujčin. S njim su »u paketu« na testiranju bili Eddy Bosnar i napadač Mile Sterjoski. U klubu su tada zadržali samo Bosnara, a Sterjoski je proslijedio u Francusku i, eto, u međuvremenu »procvao« i u Ligi prvaka, igrajući za Lille. Slična sudbina po svemu sudeći očekuje i Carlea, koji će karijeru najvjerojatnije također nastaviti u Francuskoj.</p>
<p> Zanimljivo je da su Dinamu tada ponuđena sedmorica australskih nogometaša, od kojih su nekolicina u međuvremenu stekli iznimno visoku reputaciju na europskoj nogometnoj sceni.</p>
<p> Maksimirska je struka u uži izbor uzela Bosnara, Carlea i Sterjoskog i na kraju, eto, zadržala samo Bosnara. Među otpisanom četvoricom su Brett Emerton, danas jedan od ključnih igrača nizozemskog Feyenoorda. Ove je sezone odigrao svih šest utakmica za svoju momčad u Ligi prvaka, i svaki puta je igrao svih 90 minuta. Sljedeća mu je destinacija Leeds United, koji bi za njega trebao izdvojiti pet milijuna funti. Dinamu su, uz Emertona, ponuđeni i Jacob Burns, danas lijevi bočni igrač Leedsa, te Michael Curcija, trenutačno član portugalskog Sportinga iz Brage.</p>
<p> Sve u svemu, Emerton i Sterjoski nedvojbeno su veliki previd maksimirske struke.</p>
<p> Ipak, na proljeće će u Dinamu zaigrati jedan Australac. Riječ je o vrataru Anti Čoviću, koji će uz Marka Šarliju biti alternativa Tomislavu Butini. Ovaj je igrač već neko vrijeme proveo u Maksimiru. Njegov menedžer, pak, tvrdi da Čoviću u Dinamu u četiri mjeseca nisu dali ni stan, ni hranu, kao ni obećanu plaću. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Dragovoljci« putuju na jug</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca u četvrtak ujutro putuju na višednevne pripreme, devet dana u Split, a zatim na sedam u Bašku Vodu gdje će trener Simunić »izbrusiti« momčadi za nastavak prvenstva. U prvoj pripremnoj utakmici, u subotu, zaigrati će kombinirane momčadi Dragovoljca i Mosora, a tri dana kasnije sučelit će se i prve momčadi istih klubova. </p>
<p>Sljedeći doboj na rasporedu je 16. ovog mjeseca, a protivnik im je Omladinac iz Vranjica. Posljednji dio priprema, u Baškoj, biti će i najzahtjevniji. Naime, trener Simunić planira utakmice svaki dan, a protivnici će im najvjerojatnije biti Hajduk, Solin, Uskok, Zrinjski, Posušje, i Junak. </p>
<p>Na put će krenuti sljedeći igrači: Čavlina, Schreng, Kale, Kurtović, Miletić, Petrović, Fumić, Andračić, Stanešić, Dujmović, Lanešić, Kralj, M. Bisaku, L. Bisaku, Janjetović, Lalić, Bilić, Mazorekić, Maglica, Gulić, Petričević, Matko, a Krešimir Kordić, pojačanje iz Zrinjskog, priključit će im se po dolasku u Split. Pripremama su priključeni i juniori Kutleša, Milanović, Marijan, Ištuk, Skako i Rako. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hucika ostaje, stižu Karabogdan i Buinac!</p>
<p>ČAKOVEC, 9. siječnja</p>
<p> - Čakovečki prvoligaš u utorak je započeo pripreme za nastavak prvoligaške sezone koja će u zgusnutom rasporedu potrajati tek dva i pol mjeseca. Za početak priprema trener Dovečer na okupu ima širi igrački izbor koji će se tijekom priprema smanjiti na optimalnu brojku od 25 igrača. </p>
<p>Od igračkih novosti, definiran je ostanak Hucike, za kojeg je zanimanje pokazivao Zagreb. Nakon izvrsno odigrane završnice prvenstva na mjestu veznog igrača, Hucika je vratio formu s kojom je dogurao i do mlade reprezentacije. Naravno da to nije promaklo emisarima nekoliko prvoligaških klubova, među kojima je najuporniji bio Zagreb, ali sportski direktor Milić otklonio je dvojbu oko njegovog eventualnog odlaska u vodeću momčad lige. Na prvom okupljanju uz dozvolu nisu se pojavili Bubek i Škopljanac koji pohađaju trenersku Akademiju. Nije bilo ni izvrsnog vratara Perića s kojim je produžen ugovor, ali on će se priključiti krajem tjedna.</p>
<p>Najneizvjesniji je status Domjanića koji čeka da mu klub uplati 4.000 eura u kunskoj protuvrijednosti na osnovu odluke Arbitražne komisije HNS-a. Nakon te uplate spreman se uključiti u rad momčadi. U slučaju da se to ne dogodi do 15. siječnja, Domjanić će biti slobodan igrač. Klub je već ranije uz odobrenje napustio vratar Mlinar, a sporazumni raskid ugovora vjerojatno će se dogovoriti s Poletijem.</p>
<p>S druge strane, već je nekoliko igrača stiglo na probu. To su uglavnom neafirmirani igrači među kojima se traži pojačanje. Naime, ako će se angažirati neki novi igrač, on bi trebao biti prije svega pojačanje. Tako se radi na dovođenju Karabogdana i Buinca, već afirmiranih prvoligaških igrača, koji bi trebali pojačati napad, odnosno obranu.</p>
<p>Dejan Zrna</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Jerković sam sebe eliminirao </p>
<p>Kako je svoje putovanje na turnir u Ukrajinu uvjetovao jamstvom da će ići na EP, vratar Dragan Jerković je otpao s popisa / »Ovo je velika prilika ove generacije koja još ništa nije napravila. Skupina nam je jako teška i bilo bi megalomanski obećavati neke velike rezultate. Mi smo objektivno slabiji od naših suparnika. Trebamo razmišljati samo o svojoj igri, što mi možemo napraviti a da je to ono što najmanje odgovara našem suparniku«, kaže izbornik rukometaša Josip Milković</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - U četvrtak će hrvatski najbolji rukometaši krenuti put Ukrajine, gdje će u Kijevu na Getmans kupu igrati protiv Izraela, Rusije i domaćina Ukrajine. To je samo jedna od stanica u pripremama za nastup na Europskom prvenstvu, koje će se odigravati u Švedskoj od 25. siječnja do 3. veljače. Hrvatska će u prvom dijelu natjecanja na EP igrati u skupini D, s nimalo bezazlenim suparnicima; Jugoslavijom, Francuskom i Njemačkom. Za prolaz u drugi dio natjecanja Hrvatskoj treba barem jedna pobjeda, a protiv ovakvih suparnika to neće biti nimalo lak posao.</p>
<p>Tek što su se vratili s norveškog Elfag kupa (na kojem su bili drugi) naši su rukometaši u Zagrebu odigrali prijateljsku utakmicu protiv Bosne i Hercegovine i pobijedili 29-22. U srijedu su trenirali u Zagrebu, a potom ih čeka nastup u Ukrajini.</p>
<p>Za to je putovanje izbornik Josip Milković predvidio dvojicu vratara, Venija Losera i Dragana Jerkovića, a Valter Matošević i Mario Kelentrić su trebali ostati u Zagrebu, trenirati s Mirkom Bašićem.</p>
<p>No, taman kad se činilo da je sve idilično, iskočio je vratar Jerković. On je, naime, rekao rekao kako će putovati u Ukrajinu, ali samo ako mu izbornik može jamčiti da će biti među izabranom 16-oricom igrača koji će nastupiti na EP. To Milković nije prihvatio, pa je umjesto Jerkovića na popis putnika dodan Kelentrić. Jerković se tako u četvrtak vratio u svoj klub, Eisenach, a Matošević ostaje u Zagrebu trenirati.</p>
<p>No, to nije narušilo dobru atmosferu koja vlada u redovima naših reprezentativaca. Pogotovo je izbornik zadovoljan formom svojih vratara. Ovaj je put uzeo četvoricu, računajući na zdravu konkurenciju. I dobro je to ispalo, svi su »grizli«, dali sve od sebe, a to nema veze kako je to ispalo na kraju. Iako je i sam ranije govorio kako će na EP voditi samo dvojicu, u posljednje je vrijeme, u dogovoru sa svojim pomoćnicima (Ivom Duvnjakom, Zlatkom Ferićem i Mirkom Bašićem) odlučio da će u Jönköping ipak voditi trojicu vratara.</p>
<p>»Šepa« na krilima, Šprem i Baltić se ne mogu pohvaliti nekom naročitom sezonom, Džomba nije u formi, loše se osjeća, a Zrnić je pomalo nesiguran. No, Milković velike nade polaže u vanjsku liniju i kružne napadače. U uigranu, »metkovsku« vanjsku liniju (Dominiković, Goluža, Metličić, Balić) ulazi Bilić i tu nema velikih problema.</p>
<p>- Balić je veliko osvježenje, ima brzi prijenos lopte, sjajne ideje, nepredvidiv je, Bilić ima skok-šut kao malo tko u Europi, u sjajnoj je formi. Bilića samo trebamo malo osvježiti, jer u Španjolskoj manje trenira zbog mnogo utakmica. No, ne bude li ozlijeđenih, a zasad ih, hvala Bogu, nema, to će biti dobro, kaže izbornik Milković.</p>
<p>Svojom formom vesele i pivoti, Božidar Jović i Renato Sulić koji će ići put Švedske, a mladi Igor Vori će pričekati drugu priliku. Jovića izbornik vidi prvestveno u obrani, gdje će biti okosnica s Dominikovićem, dok će Sulić igrati napad.</p>
<p>- Jović mi je prvi u obrani, Sulić tu ima malo problema. Jak je, a ne pazi, pa zaradi dosta isključenja. No, zato je u napadu sjajan, »kontraš« je, brz, eksplozivan, pojašnjava Milković.</p>
<p>Ova, pomlađena reprezentacija igra zajedno više od godinu dana i sad se polako vide rezultati. To se vidi iz nastupa u nastup.</p>
<p>- Sad više ne gubimo igru kad mijenjam igrače, što se prije znalo događati. To su svi primjetili, i na Super kupu u Njemačkoj i sad u Norveškoj. Drago mi je zbog toga, to nam daje nade da smo na dobrom putu, veli Milković i nastavlja:</p>
<p>- Ovo je velika prilika ove generacije koja još ništa nije napravila. Skupina nam je jako teška i bilo bi megalomanski obećavati neke velike rezultate. Pa svi naši suparnici, Francuzi koji su svjetski prvaci, pa Nijemci i Jugoslaveni, treći na svijetu, u javnosti govore kako će biti dobro prođu li u drugi krug natjecanja. A mi smo objektivno slabiji od njih i ne možemo očekivati ništa više. Trebamo razmišljati samo o svojoj igri, što mi možemo napraviti a da je to ono što najmanje odgovara našem suparniku. Uz to, valjda ćemo imati i malo sreće. Mi moramo dati 120 posto naših mogućnosti da bismo sa suparnicima u skupini bili »u egalu«, a onda odlučuju nijanse, kaže izbornik Milković.</p>
<p>Na Getmans kup putuju vratari Kelentrić i Losert, desna krila Džomba i Zrnić, lijeva krila Baltić i Šprem, kružni napadači Jović i Sulić, te vanjski napadači Metličić, Kos, Barišić, Goluža, Balić, Dominiković, Bilić i Valčić. S popisa su otpali Jerković, Vori i Špoljarić.</p>
<p>Po povratku iz Kijeva, u utorak rukometaši idu u Rovinj, gdje će završiti pripreme. Tamo će u subotu i nedjelju (19. i 20. siječnja) odigrati dvije utakmice protiv Slovenije.</p>
<p>- Vidjet ćemo kako će to izgledati u Kijevu, a u završnom dijelu ćemo to pokušati popraviti. EP nam je velika prilika, trebali bismo je iskoristiti najbolje što možemo, veli Milković.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Stasiti centar ipak neće nadomjestiti Rađu</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Cibbona VIP nastavit će potragu za novim centrom. Davor Pejčinović, naime, od srijede ujutro novi je član Varesea. Time su okončana sva nagađanja o mogućem prelasku dva metra i 11 centimetara visokog centra u redove hrvatskog prvaka, koji će očigledno nadomjestak za Dina Rađu morati potražiti negdje drugdje.</p>
<p>- Istina je da je bilo kontakata s upravom Cibone, no od danas sam novi član Varesea. Ugovor vrijedi do kraja sezone, a njegovi financijski detalji ostat će tajna, rekao je Pejčinović.</p>
<p>U međuvremenu, Cibona se već posvetila novoj »meti«, 21-godišnjem Mariju Kasunu, koji je posljednjih mjeseci privremeno boravište našao u Njemačkoj, točnije Kölnu. Kasun će, navodno, već u srijedu navečer put Belgije kako bi nakon utakmice Oostende - Cibona obavio razgovor sa čelništvom kluba. Doduše, niti taj transfer »cibosi« neće moći obaviti bez poteškoća jer za Kasuna valja platiti odštetu Zrinjevcu, koji je već dva puta dobijao sudski spor zbog spomenutog igrača. </p>
<p> Podsjetimo, Kasun se prije dvije godine odmetnuo u avanturu i iz Zrinjevaca, otišao u NCAA momčad Gonzagu, da bi potom karijeru pokušao nastaviti u Kölnu. Ipak, u oba slučaja Zrinjevac je dobio sudski spor, te na taj način prisilio Kasuna da barem na papiru ostane član zagrebačkog kluba još naredne četiri sezone.</p>
<p>Dakle, preostaje vidjeti kako će se Cibona ovih dana snaći na tržištu kada manjka slobodnih, odnosno ne preskupih igrača koji bi svojim igračkim vrlinama uspjeli zadovoljiti apetite vodstva kluba iz Savske ulice. </p>
<p>Za sada je tek savršeno jasno da preostala dva centra u klubu, Prkačin i Bowman, neće moći sami »izvući« sezonu. Pejčinović je angažman odbio, a Kasun je upitan. Je li treće rješenje klupski junior ili »vukovi« imaju još poneki adut u rukavu?</p>
<p>Goran Kosijer</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kako se što duže oduprijeti madridskom Realu </p>
<p>ZADAR, 9. siječnja</p>
<p> - U iščekivanju Dina Rađe košarkaši Zadra otputovali su u Madrid gdje ih u 10. kolu Eurolige (četvrtak 20.30) u skupini C očekuje susret s Realom. Tako se u Jazinama nadaju da se momčad, koju odnedavno vodi Hrvoje Vlašić, iz Španjolske neće vratiti pod dojmom teškog poraza kakvih je u posljednjih vrijeme na europskoj sceni bilo previše. Ipak, s dvije pobjede u Goodyear ligi podignuta je razina samopouzdanja pa se ogled s Realom ne doživljava kao nešto strašno.</p>
<p>- U Madridu želimo odigrati hrabro i čvrsto, s ciljem da što duže budemo u utakmici, odnosno da nam se ne dogode crne minute iz kojih se nećemo moći vratiti. Pokušat ćemo konstantno parirati jakom suparniku i, naravno, na parketu nastojati primijeniti sve ono što smo posljednjih dana pripremali na treningu, najavljuje Vlašić.</p>
<p>Videozapisi s nekih ranijih Realovih utakmica pomogli su Vlašiću da zajedno s momčadi prouči igru suparnika. Kao pomoć poslužio je i prvi ogled Reala i Zadra u Jazinama kojeg su gosti zaključili pobjedom 81-73, ali su i Zadrani imali dobrih razdoblja igre. Međutim, nisu imali obranu za dvojicu igrača:</p>
<p>- Nedvojbeno, riječ je o Aleksandru Đorđeviću, jednom od najboljih razigravača u Euroligi, te centru Draganu Tarlaču, koji su se u prvom susretu pokazali nerješivom zagonetkom. Ali, nisu samo njih dvojica, tu su još naš Žan Tabak, zatim Alberto Angulo i Alberto Herreros, obojica itekako opasni s vanjskih pozicija. Jednostavnije kazano, imaju 10 podjednakih igrača, otuda i velike mogućnosti za rotacije u igri, pojašnjava Vlašić. U odnosu na prvi susret Real je doživio neke izmjene u momčadi, umjesto ozlijeđenog Lopeza uskočio je J. M. Joumin koji se odlično uklopio. S druge strane, Zadar će u Madridu biti slabiji za centra Šimu Špralju, a od ranije nedostaju Toni Dijan i Jakov Vladović.</p>
<p>- Real na početku sezone i danas nije isto, jer su znatno podigli formu i sigurno neće dozvoliti bilo kakvo iznenađenje, nešto slično a la Krka. Svejedno, nemamo namjeru predati se olako, zvuči stereotipno, ali je tako, zaključuje Vlašić.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Portugalska škola odbojke</p>
<p>Silovitim početkom, s četiri as-servisa i odličnom igrom u obrani, Portugalci nisu dali »mladostašima« ni najmanju šansu da se razigraju, no pitanje je bi li Zagrerpčanima u srijedu to uspjelo i protiv slabije momčadi </p>
<p>ZAGREB, 9. prosinca</p>
<p> - Senzacionalna pobjeda Mladosti protiv jugoslavenskog prvaka, Budvanske rivijere (Jugoslaveni su aktualni olimpijski pobjednici op.a.), kao i vrlo dobra igra Zagrepčana na gostovanju u Portugalu, doveli su u srijedu u odbojkaški dom »Bojan Stranić« petstotinjak gledatelja koji, međutim, nisu vidjeli ono što su priželjkivali. Silovitim početkom, s četiri as-servisa i odličnom igrom u obrani, Portugalci nisu dali »mladostašima« ni najmanju šansu da se razigraju, no pitanje je da li bi zagrebačka momčad u srijedu svladala i puno slabiju momčad od Castel da Maie. </p>
<p>Igrači Mladosti su, naime, napravili čak 27 pogrešaka u igri i na servisu, što je previše da bi ostvarili išta osim uvjerljivog poraza. Tako su, primjerice, u trećem setu do rezultata 12-12 bili naizgled ravnopravan suparnik Portugalcima, da bi onda po receptu »greškom na grešku« vrlo brzo zaostali na 13-22. Osim toga, svi zajedno su u meču postigli ukupno 18 izravnih poena, a toliko ih je postigao i Portugalac Silveira sam! Spomenuti Silveira je, inače, svakako jedan od najboljih odbojkaša koje smo posljednjih godina vidjeli na Savi i teško je reći je li bolji na servisu, prijemu servisa ili u napadu. Momčad s takvim odbojkaškim majstorima Mladost ne bi pobijedila ni da su svi igrači odigrali najbolje što mogu, no onda bi to, ipak, bila odbojkaška utakmica, a ne ekspresna »egzekucija«.</p>
<p>• Dom odbojke</p>
<p>MLADOST - CASTELLO DA MAIA 0-3 (11-25, 17-25, 16-25)</p>
<p>MLADOST: Ramadža, Sa. Momić, Kvesić, Sikirić 4, Si. Momić, Vulin 2, Polgar 4, Kovačević 7, Juriša (L), Periškić 1,</p>
<p>CASTELO DI MAIA: Pereira 6, Silva 10, Azenha 3, Coelho (L), Silveira 17, Duarte, Soares, Alves 8, Cattaneo, McMillan 4, Texeira, Rocha.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Annan predlaže da promatrači ostanu na Prevlaci do 15. srpnja </p>
<p>NEW YORK, 9. siječnja</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u utorak je predložio Vijeću sigurnosti da se mandat vojnih promatrača na Prevlaci (UNMOP) produži do 15. srpnja. Njegovo kratko izvješće ne razlikuje se od dva prošlogodišnja, osim u prijedlogu da 27 promatrača ostane na Prevlaci još šest mjeseci. Annan posebno bilježi da su u studenome u New Yorku ministri vanjskih poslova Hrvatske i SRJ Tonino Picula i Goran Svilanović dogovorili uspostavu međudržavnog povjerenstva za granicu. Izražava zadovoljstvo tim dogovorom te napretkom u bilateralnim odnosima Zagreba i Beograda.</p>
<p> Uobičajeni su Annanovi prigovori zbog toga što na razvojačenom području ima pripadnika hrvatske policije i crnogorskih graničara, kao i primjedba da je civilima dopušten ulazak na područja pod nadzorom UN-a i prijelaz međudržavne granice na dva prijelaza.</p>
<p> Hrvatska je u ponedjeljak pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da najavi završetak mandata vojnih promatrača na Prevlaci s 15. srpnja ove godine. U pismu Vijeću sigurnosti navodi se da je »Hrvatska spremna prihvatiti posljednje produženje mandata UNMOP-a za šest mjeseci«. </p>
<p>Vijeće sigurnosti trebalo bi u četvrtak započeti neslužbene konzultacije o Annanovu izvješću, a odluku o mandatu UNMOP-a donijeti do 15. siječnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Grčka prosvjeduje protiv američkih optužbi o terorizmu</p>
<p>ATENA, 9. siječnja</p>
<p> - Grčka je u utorak oštro reagirala na tvrdnje izrečene u televizijskoj emisiji američke postaje CBS »60 minuta«, prema kojima čini nedovoljno u borbi protiv terorizma, što je već dulje vrijeme predmet spora između Atene i Washingtona. Grčki mediji i vladini dužnosnici smatraju da je emisija CBS-a - koja je emitirana uoči posjeta grčkoga premijera Kostasa Simitisa SAD-u - neopravdan napad na Grčku. »Taj je program pun predrasuda i kleveta«, rekao je glasnogovornik grčke vlade Telemahos Hytiris.</p>
<p>Dnevni list Eleftherotypia optužio je Sjedinjene Države da se ponovno vraćaju starim optužbama - koje su oštro opovrgnute - o povezanosti vladajućih grčkih socijalista s urbanom gerilskom skupinom »17. studeni«. »Led dolazi iz SAD-a«, stoji u naslovu članka toga atenskoga lista.</p>
<p> Simitis bi se u četvrtak u Washingtonu trebao sastati s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, na razgovorima o mnogim pitanjima, uključujući i borbu protiv terorizma. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>BiH zahtijeva od Hrvatske da ratificira sporazum o Pločama </p>
<p>SARAJEVO, 9. siječnja </p>
<p> - »Vlasti Bosne i Hercegovine inzistiraju na tome da Hrvatski sabor ratificira sporazum o luci Ploče i prolazu kroz Neum«, rekao je u srijedu glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova BiH Amer Kapetanović.</p>
<p> Na redovitoj konferenciji za novinare u Sarajevu, Kapetanović je kazao kako je ratificiranje sporazuma u Hrvatskom saboru »neminovno« i da je to temelj za razgovore o mogućim preinakama sporazuma kojim se regulira status i upravljanje nad lukom Ploče.</p>
<p> »Bosna i Hercegovina«, istaknuo je glasnogovornik, »ranije je ispunila sve svoje obveze na tom planu, u skladu sa zaključcima Međudržavnoga vijeća za suradnju i sad očekuje da to učini i Hrvatska«. Kapetanović nije izravno komentirao ni jednu mogućnost izmjene tog sporazuma, ali je potvrdio da su razgovori o tome mogući i to na razini stručnih skupina.</p>
<p> Hrvatski veleposlanik u BiH Josip Vrbošić ranije je najavio da bi vlasti u BiH bile pripravne na izmjene sporazuma kojima bi se eliminirao sedmi član upravnog odbora luke Ploče i koji je trebao biti stranac. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prodi: Eurom plaća 90 posto stanovnika eurozone </p>
<p>U Nizozemskoj i Irskoj praktički završen prijelaz na novu europsku valutu / Više od polovice stanovnika Švedske i Danske želi euro </p>
<p>BRUXELLES, 9. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U Nizozemskoj i Irskoj prodavači već s čuđenjem gledaju rijetke zvjerke koje plaćaju »starim novcem«. U tim dvjema zemljama prijelaz na euro gotovo je završen, i u gotovini se praktički isključivo plaća novom europskom valutom. Velik postotak upotrebe eura dramatično je smanjio probleme sa sitnišem (centima) i trgovcima više nije nužno za svako usko grlo zvati banke u pomoć. </p>
<p>Euro stiže s kupcima sada kad se mašina ubacila u normalan pogon. </p>
<p>Eurozona postoji desetak dana u praksi bankomata i novčanika. A predsjednik Europske komisije Romano Prodi i povjerenik za monetarne poslove Pedro Solbes sazvali su konferenciju za novinare kako bi priopćili gradu i svijetu da je prelazak na euro definitivan uspjeh, »uspjeh svih građana eurozone« i njihova entuzijazma. </p>
<p>Prodi i Solbes kao da su se obraćali »katastrofičarima«, malobrojnoj, ali glasnoj kategoriji koja se u ovih desetak dana pokazala najmanje upućenom. </p>
<p>Svatko je - od najvećih optimista do onih druge krajnosti - doslovce iznenađen intenzitetom dobre volje i zainteresiranosti ljudi da što prije prihvate novo sredstvo plaćanja. Prodi je također objavio da će do kraja ovoga tjedna eurom plaćati već 90 posto od 303 milijuna stanovnika eurozone. </p>
<p>Jedini preostali dio posla te velike tranzicije jest konverzija automata, od aparata za piće i čokoladice do telefona i satova za parkiranje, koji još nisu posve prilagođeni novim kovanicama. Rok za to je kraj siječnja. </p>
<p> Središnja europska banka potvrdila je da su euri dostupni u svim bankama i mjenjačnicama zemalja izvan eurozone gdje su »privukli zamjetnu pažnju«, kaže Solbes. Zemlje kandidatkinje iskazale su posebno zanimanje za novu valutu. </p>
<p> Glavni dio tereta uvođenja eura nose prodavaonice i mjenjačnice u graničnim područjima. Granična će područja s dvojnim cijenama i navikom stanovnika da idu u kupnju preko granice biti presudan faktor, koji bi možda već pri kraju ove godine mogao uvjeriti Šveđane ili Dance da im je mjesto »unutar«, a ne izvan eurozone. Ispitivanja javnog mnijenja u tim dvjema zemljama već potvrđuju da je većina građana (dakle, nešto iznad 50 posto) za euro.</p>
<p> Sada kad sve postaje rutina, banke se mogu koncentrirati na prihvat starog novca. Idućih će dana prijevoz novca ići u obrnutom smjeru - od trgovina i banaka prema središnjim bankama, nakrcan starim novčanicama i kovanicama za poništavanje i reciklažu. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Policija snimila prometni prekršaj jednog od napadača dva dana prije 11. rujna </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Američka policija u srijedu je objavila video snimku Ziada Jarraha, jednog od otmičara zrakoplova 11. rujna, kojeg je policijska ophodnja zaustavila zbog prebrze vožnje dva dana prije napada. Jarrah je bio jedan od otmičara koji su oteli zrakoplov United Airlinesa na letu 93, koji se srušio u Pennsylvaniji. Zaustavljen je na autoputu Interstate 95 u državi Maryland jer je vozio 90 kilometara na sat područjem gdje je maksimalna dopuštena brzina 65 kilometara na sat. Policija je odlučila objaviti snimku nakon što je dobila nekoliko zahtjeva na temelju zakona o javnom informiranju. Jarrah se ne vidi na snimci koja je napravljena iz policijskog automobila parkiranog iza njegovog. Marylandska policija tvrdi da je Jarrah imao dozvolu izdanu u Virginiji. Policajci su rekli da nisu primijetili ništa sumnjivo na temelju čega bi zatražili nalog za uhićenje. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Narod Afganistana jede travu </p>
<p>Velika glad vlada u nekim teško pristupačnim područjima Afganistana / Hrana čeka u skladištima jer se ne može osigurati prijevoz, dok ljudi istovremeno umiru od gladi</p>
<p>LONDON, 9. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema zadnjim vijestima iz Afganistana, u nekim zabačenim dijelovima te zemlje izgladnjeli ljudi jedu travu. Ako mogu, ljudi travi dodaju malo ječmenog brašna i od toga kuhaju kašu, ili peku zeleni, teško probavljivi kruh. Oni najbjedniji jedu samu travu. BBC na svojim Internet stranicama javlja da teška glad vlada u planinskom području Abdullah Gan, na sjeveru Afganistana, ali i u nekim drugim nepristupačnim dijelovima te zemlje.</p>
<p>Reporteri agencije AP uspjeli su se zadnjih dana probiti u Bonavash, najdostupnije selo u zoni Abdullah Gana. Pred jednom kućom zatekli su ženu po imenu Fatima kako kuhanjem omekšava travu, te od nje peče kruh, nakon što je travi dodala šaku ječmenog brašna. Njena obitelj hrani se na taj način već više od godinu dana, a najmlađe dvoje djece je umrlo. »Nemamo ništa drugo. Nemamo ulja, riže, brašna, niti čaja. To je to«, rekao je Fatimin muž Hossin, zapadnim novinarima. </p>
<p>Drugom seljaninu, po imenu Khadabaksh, nedavno je umrla šestomjesečna beba, kada je presahlo majčino mlijeko. Tri tjedna kasnije umrla je i majka, a od preostale četiri Khadabaksheve kćeri jedna se osjeća slabo i bolesno. Otac naokolo prosi mrvice brašna da ispeče kruh s travom. Djeci dnevno daje dva komada tog kruha, a on sam uzima jedan komad.</p>
<p>Mnogi seljani Bonavasha pate od proljeva, ili od teškog kašlja, a neki su toliko slabi da ne mogu stajati. No situacija je još i mnogo gora u nekim udaljenijim selima Abdullah Gana, do kojih je potrebno i nekoliko dana jahanja na magarcu. Tamo, navodno, ljudi nemaju ni šaku ječma, nego jedu čistu travu. Tako teška situacija nastupila je zbog suše koja već tri godine pogađa spomenuto područje, te zbog toga što su tijekom svoje vlasti talibani Abdullah Gan stalno držali u okruženju. Tamošnja plemena Hazara pružala su, naime žestoki otpor vladavini talibana. </p>
<p>Ironijom sudbine, hrana za to izgladnjelo područje sada je već dopremljena u jedno lokalno skladište, ali humanitarne organizacije nisu još uspjele osigurati dostavu do seljana. Prema informacijama BBC-ja, Svjetski program za hranu dopremio je tisuću tona brašna namijenjenog ljudima područja Abdullah Gana u gradić Zari koji je od Bonavasha udaljen četiri i pol sata jahanja na magarcu. No, Program za hranu o tome nije obavijestio humanitarne organizacije zadužene za krajnju raspodjelu pomoći.</p>
<p>One su za brašno saznale tek od seljana, te požurile u Zari da izvide kako bi se mogla organizirati dostava. Brašno je, tvrde humanitarne organizacije, nepropisno uskladišteno i znatan dio će propasti ako padnu kiša ili snijeg.</p>
<p>Glasnogovornici Svjetskog programa za hranu u Ženevi izjavili su za BBC da brašno leži u Zariju zbog »komunikacijskih problema«. Predstavnici spomenute organizacije navode da raspolažu osobljem i potrebnom hranom za šest milijuna gladnih u Afganistanu, ali da su suočeni s velikim problemima sigurnosti. Dostavu hrane ometaju, naime, banditi i ratni vođe koji još operiraju diljem te zemlje. Neki dijelovi u koje treba dostaviti hranu također su i jako udaljeni teško pristušačni pa se do njih može samo na magarcu, što znatno povećava troškove dopreme. Unajmljivanje magaraca košta toliko, da dostava jedne vreće brašna do Bonavasha, najpristupačnijeg sela u Abdullah Ganu, stoji deset dolara. Doprema do udaljenijih sela stajala bi još znatno više. Sada se razmišlja o dostavi hrane iz zraka, premda ni to nije idealno rješenje. </p>
<p>Svakoj obitelji Abdullah Gana namijenio je Svjetski program za hranu tri vreće brašna za iduća tri mjeseca - ali logistika dostave još nije riješena. Izgladnjeli seljani tog brdovitog područja, kojima je želudac zgrčen od gladi i kojima već krvare crijeva, tvrde da više ne mogu dugo čekati. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>»Talibanski mentalitet« ruši tursku tvrđavu u Mekki</p>
<p>Na pomolu pogoršanje odnosa između Turske i Saudijske Arabije, koji ni dosad nisu bili srdačni/ Bin Ladenova građevinska tvrtka, koju vode njegova braća, na mjestu povijesne turske utvrde želi graditi hotele, poslovni centar i stambene objekte za islamske hodočasnike</p>
<p>ANKARA, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odnosi između Turske i Saudijske Arabije, nikada posebice srdačni, našli su se iznenada na rubu nagloga pogošanja. Do toga je došlo ne zbog mnogih političkih neslaganja, koja su vrlo zamjetna, već zbog rušenja povijesne turske tvrđave na saudijskome tlu. Riječ je o arhitektonskome remek-djelu, prelijepoj utvrdi Al Ayad koja dominira iznad Ćabe, svetoga islamskog mjesta u saudijskome gradu Mekki, kamo se svake godine ide na hadžiluk.</p>
<p>Potresi između Riyadha i Ankare, koji su ubrzo preneseni na turske medije i najširu javnost, nastali su kada je saudijski kralj Fahd najavio da će srušti 350 godina staro zdanje. Na istome se mjestu, naime, planira izgraditi splet hotela, poslovni centar i stambeni objekti. Cilj je, navodno, da se olakšaju opći uvjeti boravka goleme mase islamskih vjernika iz cijeloga svijeta, koji svake godine dolaze na hodočašće. Visoki dužnosnici turskih ministarstava kulture i vanjskih poslova, pozivajući se na izjave očevidaca iz Mekke, priopćili su kako je tvrđava već dobrim dijelom porušena. </p>
<p>Glasnogovornik turskoga ministarstva kulture Nazif Sahin rekao je kako će vlada premijera Bülenta Ecevita s rušenjem te tvrđave upoznati UNESCO koji brine o povijesnoj kulturnoj baštini svjetske civilizacije. »Ono što se događa u Mekki istovjetno je s rušenjem golemih skulptura Bude od afganistanskih talibana«, naglasio je Sahin. Rekao je kako se »talibanskim mentalitetom« žele izbrisati turski kulturni i povjesni tragovi na svetome islamskom mjestu. Na rušenje tvrđave oštro su reagirale i gotovo sve turske političke stranke.</p>
<p>Zanimljivo je pritom da je dvor u Riyadhu još prije dao jamstva da će »turska utvrda«, sagrađena u vrijeme Otomanskoga carstva, biti sačuvana od rušenja. No, kralj Fahd, koji nosi i titulu »čuvara svetih islamskih mjesta«, iznenada se predomislio i naredio da se sruši turska tvrđava. Bio je to za Tursku tek prvi šok. Drugi je, kako otkriva utjecajni istanbulski list Hürriyet, došao tijekom saznanja da je posao oko rušenja utvrde i izgradnje poslovnoga centra i drugih objekata povjeren građevinskoj tvrtki koja je vlasništvo obitelji najpoznatijega i najtraženijega terorista na svijetu - Osame bin Ladena. </p>
<p>Na čelu su te poslovne kompanije trenutačno Bin Ladenova braća. I sâm je Bin Laden građevinski inženjer, a prema nekim spoznajama njegov je utjecaj u obiteljskoj tvrtki i dalje vrlo zamjetan. Postoje i pretpostavke da se dio njezina golemoga profita tajnim kanalima odlijeva i u Bin Ladenove fondove. Saudijski kralj Fahd, inače, javno je osudio terorističku djelatnost Bin Ladena, uskrativši mu pravo povratka u rodnu zemlju.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kriza Alijanse zbog podjele vlasti</p>
<p>Sefer Halilović ne želi se odreći položaja ministra, usprkos optužbi za ratne zločine / SDP želi umjesto Mije Anića (NHI) na mjestu ministra obrane svog čovjeka, što aktualizira pitanje neravnopravnog položaja Hrvata</p>
<p>MOSTAR, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Da je vladajuća Alijansa za promjene u krizi, o tome u BiH malo tko više dvoji, a nakon afera unutar njezinih redova oko ministara Sefera Halilovića i Mije Anića mnogi se pitaju se može li Alijansa ubuduće uopće funkcionirati u dosadašnjem sastavu, odnosno hoće li sve uočljivije pukotine u Alijansi dovesti i do tektonskih poremećaja s posljedicama po (ne)funkcioniranje vlasti u BiH. </p>
<p>»Slučaj Anić« već duže vrijeme potresa Alijansine redove, a posljednjih dana sve su glasnija medijska nagađanja o tome kako najjača stranka unutar Alijanse, Lagumdžijin SDP želi vidjeti na mjestu federalnog ministra obrane svog čovjeka, umjesto Mije Anića (NHI). Više je razloga tomu, a u visokim krugovima SDP-a, u traženju prostora za Ivu Komšića, Aniću se zamjera kako je postao »veći katolik od Pape«. Posebice je teško primljena njegova izjava da se zalaže za dvije sastavnice Vojske Federacije BiH, što nikako ne može »progutati«, uz SDP ni Silajdžićeva stranka za BiH. </p>
<p>Novi zakon o obrani te Zakon o tajnim službama i proračun Federacije ključne su točke na kojima će Anić proći ili pasti, a sudeći po sve jačem pritisku iz SDP-ovih redova na NHI, izgledi za njegovim ostankom sve su manji. Takav rasplet povlači opet za sobom već nekoliko puta postavljano pitanje nepovoljnog položaja hrvatskih stranaka i hrvatskih kadrova unutar Alijanse, o čemu je posebice glasno govorio prvi čovjek NHI-ja Krešimir Zubak.</p>
<p>Nesporazumi unutar Alijanse, kada je u pitanju povratak Sefera Halilovića u ministarsku fotelju, koji se kao haaški optuženik vratio u Sarajevo uz jamstva federalne vlade, kulminirali su ovih dana prijetnjom Halilovićeve Bosanske patriotske stranke da će napustiti Alijansu ako on i dalje ne ostane ministar.</p>
<p>Iako BPS u Zastupničkom domu federalnog parlamenta ima samo dva zastupnika, ta dva glasa su itekako važna jer da bi Alijansini prijedlozi prolazili u tom domu potreban im je 71 glas, a bez dva BPS-ova imaju samo 69. U SDP-u inzistiraju da Halilović »prihvati političku realnost«, odnosno BPS ne traži njegov povratak u ministarsku fotelju, ali ti zahtjevi za sada nisu naišli na plodno tlo. Još uvijek se, nakon već jedne odgode donošenja konačne odluke u »slučaju Halilović«, grozničavo traga za kompromisom. </p>
<p>Ako se pritom pokažu točnima i medijska nagađanja da je SDP, u nemogućnosti postizanja dogovora s Halilovićevim BPS-om, lobirao za glasove čak i kod zastupnika SDA kako bi u parlamentu prošla Odluka o privremenom financiranju Federacije BiH i Proračunu za 2002. godinu, onda će projekt Alijanse iznevjeriti neka svoja temeljna načela u borbi za očuvanjem, odnosno kakvim-takvim funkcioniranjem vlasti u izbornoj 2002. godini. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Berlusconi dovodi pedesetak novih diplomata</p>
<p>RIM, 9. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srijedu popodne započeo je prvi radni dan talijanskog premijera, Silvija Berlusconija na mjestu privremenog šefa ministarstva vanjskih poslova. I dok se Europa pita koliko će još funkcija preuzeti na sebe talijanski premijer Berlusconi, koji je uz sve visoke političke dužnosti koje obavlja još uvijek i vlasnik najveće privatne tv mreže u Italiji Mediaseta, oporba najavljuje oštar sukob u parlamentu.</p>
<p>Kriza u vladi koja je na pomolu produbit će se još više borbom za mjesto šefa talijanske diplomacije. Na pomolu je sukob između dvije najjače stranke iz Kuće slobode, Nacionalnog saveza i Naprijed Italijo. Sve više izlazi na vidjelo da se koalicija članova Kuće slobode temeljila samo na pragmatičnom povezivanju za dobivanje izbora. </p>
<p>Čelnici Nacionalnog saveza čine pritisak da se što prije izabere Ruggierov nasljednik, videći na toj funkciji svog stranačkog predsjednika Gianfranca Finija, dok Berlusconijeva stranka Naprijed Italijo smatra da ne treba žuriti (njihovi kandidati su ministar obrane Antonio Martino ili Franco Frattini, ministar za javne funkcije i tajne sigurnosne službe). </p>
<p>Bude li izabran Gianfranco Fini bi bio prvi ministar vanjskih poslova postfašist u sastavu talijanske vlade poslije Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Najhladnokrvniji u tom cijelom kaosu je upravo Silvio Berlusconi koji je od srijede najnormalnije započeo obavljati dužnost ministra vanjskih poslova. U srijedu popodne je svojim pomoćnicima i novim diplomatima iznio svoj projekt reforme u diplomaciji. Po Berlusconiju, prošla su vremena dugogodišnjeg uživanja u foteljama veleposlanika i konzula u svijetu, posjećivanja beskorisnih koktela i večera uz malo rada. </p>
<p>Novi diplomati će morati opravdati visoka mjesečna primanja. Njihova djelotvornost će se mjeriti ne samo političkim odnosima sa zemljom domaćinom već i gospodarskom suradnjom, što znači količinom izvezene talijanske robe u tu zemlju. Na izlaganju Berlusconijevog programa su bila prisutna i 52 nova tek primljena diplomata u Farnesinu, čiji prosjek godina je 28. </p>
<p>Obnova Ministarstva vanjskih poslova mladim kadrom ne treba uplašiti stare i iskusne diplomate, već jedino nesposobne i neradnike koji su zauzimali mjesta mladima. </p>
<p>Prigodom prvog susreta sa Berlusconijem kao šefom Farnesine, i talijanski veleposlanici su iznijeli svoje prigovore. Tražili su povećanje financiranja veleposlanstava, u čije je blagajne do sada išlo samo 0,28 posto državnog proračuna. Za bolje obavljanje svojih dužnosti, talijanski veleposlanici traže da godišnje financiranje diplomatskih predstavništava u svijetu bude na razini prosjeka zemalja članica G8, kako im je ranije obećano. </p>
<p>Nakon prvog sastanka sa diplomatima u Farnesini, Berlusconi će u petak primiti u Palači Chigi predsjednika Europske konvencije Giscarda D'Estainga i potpredsjednika Giuliana Amata. Istog dana će se sastati i sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joseom Pique-om. Pitanje koje se nameće samo od sebe je do kada će sam Silvio Berlusconi moći izdržati tempo super političara, koji pokriva dvije najznačajnije uloge u vladi zemlje kao što je Italija.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Schröder zbrinjava otpisane njemačke političare na međunarodnim položajima</p>
<p>To potvrđuje i aktualno agresivno guranje njemačkog diplomata Michaela Steinera na mjesto šefa UN-ove misije na Kosovu</p>
<p>BERLIN, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Europljanin je mio koje god nacije bio, ako je Nijemac! Na tu bi se krilaticu mogla svesti kadrovska politika u međunarodnim institucijama koju uporno provodi njemački kancelar Gerhard Schröder. Nakon obveznog retoričkog pozivanja na »EU bratstvo i jedinstvo«, Schröder odmah počne gurati nekog njemačkog političara na važna mjesta u EU i u međunarodnoj politici. </p>
<p>To potvrđuje i aktualno agresivno guranje njemačkog diplomata Michaela Steinera na mjesto šefa UN-ove misije na Kosovu. Naime, prema izvjestiteljima njemačkih medija iz New Yorka, Schröder je ovih dana u telefonskom razgovoru izravno lobirao za svog čovjeka kod glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. </p>
<p>Bivši Schröderov savjetnik Steiner koji je nedavno »odletio« s tog mjesta jer je u pripitom stanju časnika Bundeswehra nazvao šupkom kad mu u Moskvi nije poslužio kavijar, možda nije najbolji primjer za podobnost po nacionalnoj pripadnosti. Naime, Steiner je sposoban za tu funkciju, jer je prema općem mišljenju dobar poznavatelj prilika na Balkanu. Uostalom, on je devedesetih bio specijalni opunomoćenik za Bosnu i Hercegovinu. Sudjelovao je na pregovorima u Daytonu, a 1996. godine Njemačka ga je vlada poslala u Sarajevo za zamjenika predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu. I bivši njemački kancelar Helmut Kohl »gurao« je Steinera da preuzme mjesto Carla Bildta u Sarajevu. </p>
<p>Schröder je još jednog svog suradnika (po principu važno da je Nijemac) zbrinuo na Balkanu. Riječ je o bivšem koordinatoru za Balkan Bodi Hombachu kojega je kancelar nakon »afere vila« gurnuo na Balkan, mada on o Balkanu pojma nije imao. Njemačka vlada nije to mjesto dobila bez teških zakulisnih borbi s europskim partnerima. </p>
<p>Berlin je uspio osvojiti kadrovsku poziciju u vojnom vrhu NATO-a. Krajem prošle godine njemački general s četiri zvjezdice Harald Kujat postao je predsjedavajući Vijeća NATO-a. </p>
<p>Nedavno je, bez velike pompe, Berlin preko Glavne skupštine UN-a, za suca Haaškog suda uspio progurati Nijemca Wolfganga Schomburga. Njegov izbor odbili su podržati predstavnici nekih država samo zato što je Nijemac. </p>
<p>Međutim, nedavno se Schröder morao pomiriti da Nijemac nije postao zapovjednik mirovnih postrojbi UN-a u Afganistanu, premda se za to kod svojih saveznika gorljivo zalagao. Berlin će također teška srca morati prihvatiti da Nijemac neće biti šef Europske središnje banke poslije Nizozemca Wima Duisenberga, jer to moćno mjesto čeka Francuza Claudea Tricheta. No, jamačno će biti još mjesta u svjetskim centrima moći, gdje će Schröder moći zbrinuti svoje ljude, pogotovo one koji su izgubili moćne položaje na njemačkoj političkoj sceni. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Na crkvenim je ljudima da se konačno opredijele koji identitet brane</p>
<p>Da je kršćanski identitet ugrožen, uz brojne časne iznimke, jasno je svakome tko imalo zna čitati izvorne kršćanske dokumente, život prve Crkve i ono čime smo taj identitet iznutra ugrozili. Naime, kršćanski identitet ne može nikada biti dosegnut u potpunosti, jer mu je vrhovna mjera: »Budite savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski«, što je rekao Isus. On će tek na kraju biti dosegnut kao čin Božje ljubavi.</p>
<p> Ako se govori o ugroženosti kršćanskog identiteta, on je nezaštićen ponajprije od mojega ega, koji se uporno opire nadilaženju osobnih interesa i usredotočenosti na samoga sebe. Kršćanstvo počinje ili se provjerava na toj prvoj stepenici: »Tko se ne odreče samoga sebe, ne može biti moj učenik«.</p>
<p> Izjava zagrebačkog nadbiskupa da je kršćanski identitet nezaštićen u odnosu na društvene i kulturne okolnosti nije iznutra dorečena; može ostaviti mjesta za brojne nesporazume. Ako krivo odredimo kršćanski identitet, možda kao onaj iz srednjeg vijeka, kad je institucionalizirano kršćanstvo, nadređeno svakoj vlasti, određivalo pravila igre na svim područjima i bilo ne samo privilegirano nego i jedini legitimni arbitar u svemu, onda je taj »identitet« poodavno ostao nezaštićen. Naime, istina autoriteta nije mogla izdržati kritiku autoriteta istine. Na crkvenim je ljudima da se konačno opredijele koji identitet brane: onaj prije Drugoga vatikanskog sabora ili onaj poslije njega, kad govoreći o odnosu Crkve i državne zajednice, među ostalim, kaže: »Crkva nema poslanja u političkom, privrednom ili socijalnom području (GS 42)... ipak zna za svoju obvezu da aktivno pridonosi humanijem oblikovanju ljudske obitelji (GS 40).« Ili: »Zadaće Crkve u državi i društvu proizlaze iz toga što ona mora biti za druge, postoji i za nevjernike, a time mora biti protiv nepravde. Ali njene se zadaće ne sastoje u obrani njenih privilegija, pa ni u obrani 'legitimno stečenih prava' (GS 76).« </p>
<p> Nikada previše pozornosti i uzaludnog trošenja duhovnih resursa na ušutkivanje ili prokazivanje neprijatelja izvana nije za Crkvu put dokazivanja ili obrane njena identiteta. Ona je jednostavno poslana naviještati (svjedočiti) istinu o Kraljevstvu Božjem u zgodno i nezgodno vrijeme, kako je to činio apostol Pavao. Za Crkvu, kršćane koji se trude ostati vjerni primjeru Isusa Krista, nikada nije dopušteno odnositi se prema neprijateljima na isti način kako se oni odnose prema nama, jer: »Ako ljubite one koji vas ljube, kakvo li vam uzdarje, zar tako ne čine i pogani?« Dobiva se dojam (zar samo dojam?) da se mi predugo vremena odnosimo prema neprijateljima imena Kristova na isti ili gori način nego oni prema nama. Kršćanski se identitet dokazuje u našoj slabosti, čak i grešnosti, ali ne u mržnji i isključivosti.</p>
<p> Kršćanski izvorni identitet zamijenile su brojne povijesno uvjetovane identifikacije. Tako, umjesto osnovnog odnosa bratstva i sestrinstva u Isusu Kristu, prevladali su poganski nazivi i titule. Umjesto da nam jedan učitelj bude uvijek svima pred očima, mi smo učitelje namnožili do neizbrojivosti. Također umjesto jednoga nebeskog oca, i očeva je u našim međusobnim oslovljavljanjima previše. Umjesto življenja »vatre« ljubavi, mi smo uveli razna štovanja svega i svačega obraćajući se na sve moguće »adrese« a zaboravili da je jedan posrednik između Boga i ljudi Krist Gospodin. Zaboravili smo u Crkvi da habit ne čini redovnika, a mi smo svojim odijevanjima, i po njima našim identifikacijama, zaboravili osnovno opredjeljenje i osnovno svjedočenje. Dug će nam biti proces, kako na osobnom tako i na komunitarnom planu, da se najprije riješimo naših identifikacija, a onda, ostat će nam ono jedino što je važno, srce kršćanstva, djelotvorna i posvemašnja ljubav. Čovjeku je to jedino potrebno. Zaista, nismo ničim kao kršćani zaštićeni, bez osobnog obraćenja i svakidašnjih nastojanja rasti do punine Kristove, do Pavlova identiteta »Meni je živjeti Krist«.</p>
<p> Crkva ništa neće izgubiti od svoga identiteta ako uporno pokušava svjedočiti zapovijed ljubavi, naviještati istinu o jednom zajedničkom ocu svih ljudi, o bratstvu svih u Kristu, pa i kad je zbog tih, a ne nekih drugih »istina« razapeta između vjernosti Kristu ili svojim povijesnim okovima ugrozbe kršćanskog identiteta.</p>
<p> Pred svima nama koji se nazivamo kršćanima stoji osobni izbor, pun zahtjevnosti, komu ostati vjeran: Kristu, povijesnom, dogođenom u osobi Krista iz Nazareta ili našem tradicionalizmu? Okolnosti, pa i kad su prema nama najoštrije, progoniteljske, povijesno je dokazano, uvijek su nam bile pomoć da što autentičnije živimo Isusovu zapovijed ljubavi. Blagdan je za nama, a identitet u nama.</p>
<p>Dr. IVAN GRUBIŠIĆ, svećenik i sociolog iz Splita</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najbolje što nam se dogodilo od 1945. bila je akcija »Dajmo da čuju«</p>
<p>Običaj je da se krajem stare i početkom nove kalendarske godine zbrajaju najbolji i najgori događaji iz prethodnih 365 dana. Nesumnjivo, na globalnoj razini, 2001. godinu ćemo pamtiti po terorističkom napadu na nebodere blizance u New Yorku. Napokon je sva ljudska glupost, omotana u religijsku foliju, katastrofalno osvijestila svijet.</p>
<p> Pravda, nažalost, i dalje sjedi vezanih ruku i očiju. Glavni se uzrok svih svjetskih problema zanemaruje. Svi znamo da je glavni problem neravnomjerna podjela bogatstva. Dok bankovni račun jednog pojedinca bude jednak proračunu dvije-tri male i siromašne državice; dok veliki (čitaj materijalno bogati) budu diktirali uvjete i pravila malima, dotle će biti i sveopćeg nezadovoljstva. To je nezadovoljstvo plodno tlo za terorizam, vjerski fanatizam, kaos i svekoliku sljepoću. U svjetskim okvirima gledano, u prošloj je godini jedino dobro to što su zeleni, ekolozi i ljubitelji prirode i dalje prisutni, pa čak i za koji decibel glasniji nego godinu ranije.</p>
<p> U »lijepoj našoj« najgora je stvar to što je, nažalost, ostalo sve isto. Već šezdesetak godina ništa se ne mijenja. Mijenjamo države, sustave i stranke, a sve ostaje isto. Postoje samo kozmetičke promjene i namjera promjena, nažalost, do pravih iskonskih promjena nikako da dođe. Njih očekujemo u 2002. godini (tako smo ih očekivali i u 2001.). Kao dokaz apsolutne statičnosti odnosa u društvu i politici preporučujem izvrsnu knjigu pok. Dragutina Balagovića »Pokradene opeke«, jer je jednako aktualna danas kao što je bila i onda kada je napisana. Knjiga je, međutim, pisana kao satirična kritika socijalističko-komunističkog sistema?! </p>
<p> Najbolja stvar koja se dogodila u Hrvatskoj od rata bila je akcija »Dajmo da čuju«. Napokon bez prljavih političkih prstiju, samozadovoljnih i samodovoljnih političkih minimalaca. Zajedno za one kojima je to najpotrebnije. Samo pohvale. Kad bi tako svi zapeli i za druge stvari, gdje bi nam bio kraj?</p>
<p>BRUNO ĆURKO, prof., Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ivšić je dužnik hrvatskoj kulturi, a uzima si za pravo suditi o Krleži </p>
<p>Pridavati važnost Ivšićevu sudu o Krleži i trošiti vrijeme i papir za njegovo mudrovanje o bilo čemu, kakva besmislica kad se gleda izvana! Što uopće znači za hrvatsku kulturu autor jedne komedije od prije nekoliko desetljeća i zakasnjeli nadrealistički stihopisac u Parizu?</p>
<p> Za mene koji živim u tom istom gradu važno je samo to koliko je hrvatska kultura poznata u inozemstvu i koliko ovdašnji hrvatski intelektualci tome pridonose. Jednom zgodom na Sorbonni, nakon predavanja o Matošu, čuo sam iza sebe pitanje: »Gdje se o svemu tome može nešto pročitati na francuskom?« Sve je u tom pitanju. Da je bilo glasno postavljeno, što bi predavači bili odgovorili?</p>
<p> Kada jedan hrvatski književnik provede vani pola stoljeća, a nije bio kadar napisati barem priručnik povijesti hrvatske književnosti na jeziku i na način te sredine, što za hrvatsku kulturu znači sav njegov ostali rad? Ivšić tu prvu dužnost nije obavio. Otkud mu pravo da sa svoje umišljene pariške visine donosi sudove o književnicima u Hrvatskoj? Neka ih donosi, ali to je komično. I nije riječ samo o njemu. Toliki su hrvatski pisci, s diplomom slavistike i kroatistike Zagrebačkog sveučilišta, sav svoj zreli vijek proveli u stranim sredinama, vrlo često na sveučilištima, a Hrvatska nema povijesti svoje književnosti barem na jednom svjetskom jeziku, koliko mi je poznato. Pa kad dođu u Zagreb paradirati, valja im servirati ono pitanje iz Sorbonne, bez daljnjeg razgovora, jer sve druge teme, bez ove, potpuno su šuplje.</p>
<p>Dužan je Ivšić hrvatskoj kulturi još nešto: Cahiers croates, časopis za hrvatsku kulturu, koji je izlazio u Parizu 1998. i 1999., dva puta godišnje. Svaki svezak dvije stotine stranica u vrlo elegantnoj grafičkoj opremi. I kad je osvojio svoje mjesto pod suncem, članovi uredništva, među njima i Ivšić, učinili su sve da ga uguše. Bez sentimenta i nadrealističkog bezgraničnog humanizma. S namjerom da se to spriječi poslao sam Vjesniku dopis, u svibnju 2000. Uslijedila je polemika u nekoliko nastavaka. Ivšić se nije javio. Hrvatska je kultura izgubila jedinstvenu tribinu na francuskom, 400 stranica godišnje. A brojni hrvatski i strani pisci ostali su bez svog susretišta. Ivšiću to nije bilo važno. I zar je zaista važno što on misli o Krleži? </p>
<p>ANTON ZAKARIJA, Pariz/Praputnjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Zatražena dodatna dokumentacija za Gorana Buru </p>
<p>Bura se tereti da je kao malodobnik sa 17 godina, u prosincu ratne 1993. u mjestu Štikovu, općina Drniš, na smrt pretukao 72-godišnjeg starca Marka Vujevića, koji je nedugo potom preminuo</p>
<p>ŠIBENIK, 9. siječnja</p>
<p> - Kraljevina Norveška još nije hrvatskim pravosudnim tijelima izručila Gorana Buru (25), za kojim je bila raspisana međunarodna tjeralica što je izdana na temelju zahtjeva da se pokrene pripremni postupak zbog kaznenog djela ratnog zločina počinjenoga nad civilnim stanovništvom.</p>
<p>Bura je u Kraljevini Norveškoj uhićen na temelju međunarodne tjeralice 17. studenoga pošle godine. Tada ga je policija zatekla na aerodromu i tamo ga uhitila. Kako saznajemo od Ksenije Jurin Panić, tajnice kabineta ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave zadužene za odnose s javnošću, molba za izručenje Gorana Bure upućena je iz Ministarstva u Kraljevinu Norvešku 28. studenoga prošle godine. Molba je proslijeđena preko Ministarstva vanjskih poslova RH, i to njegova Odjela za konzularne poslove. Razlog je takve procedure, saznajemo od Ksenije Jurin Panić, u činjenici što je Kraljevina Norveška isključila primjenu članka V. Drugoga dopunskog protokola uz konvenciju, i u tom se slučaju izručenja molbi i dokumentacije moraju dostaviti norveškim pravosudnim tijelima diplomatskim putem.</p>
<p>Zanimljivo je da su norveška pravosudna tijela zatražila 6. prosinca prošle godine nadopunu dokumentacije o Goranu Buri peko Interpola u Zagrebu. Dodatna je dokumentacija u Norvešku odaslana diplomatskim putem 12. prosinca prošle godine. Sada se čeka Burino izručenje.</p>
<p> Nismo uspjeli saznati koja se to dodatna dokumentacija tražila, a zasad je nepoznat i datum izručenja. Poznato je samo da će Bura, ako ga norveška pravosudna tijela odluče izručiti, najprije biti proslijeđen u Zagreb, a tek potom u Šibenik gdje bi se trebalo održati suđenje ovom uhićeniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela ratnog zločina nad civilnim stanovništvom bio maloljetna osoba, odnosno imao je samo 17 godina. Istraga o tom slučaju provedena je u njegovoj odsutnosti. </p>
<p> Goran Bura tereti se da je u prosincu ratne 1993. godine u mjestu Štikovo, općina Drniš, na smrt pretukao 72-godišnjeg starca Marka Vujevića , također iz Štikova, koji je nedugo potom preminuo. Bura je naime jedne noći, zajedno sa još trojicom prijatelja, odjeven u uniformu vojske tzv.»Krajine« upao u kuću Marka Vujevića s namjerom da je opljačka. Kako mu starac i njegova supruga to nisu dopustili, on je starca počeo tući, vrijeđati...</p>
<p>Sin premlaćenoga starca dva je tjedna kasnije prijavio policiji i Unproforu smrt svoga oca, nakon čega je obavljena ekshumacija tijela. Ustanovljeno je da je starac preminuo od zadobivenih ozljeda, pa je protiv Bure Županijsko državno odvjetništvo u njegovoj odsutnosti tijekom 1996. godine pokrenulo istragu.</p>
<p>O ovom je slučaju pred sudom svjedočilo više svjedoka, a krunska je svjedokinja bila Vujevićeva supruga. Ona je pak prije gotovo dvije godine izgorjela u požaru u sušnici svoje obiteljske kuće u zaseoku Vujevićima u Štikovu. Svjedočila je i njihova susjeda Marta Vujević, koja je kobne noći čula zapomaganje, vrisku i urlike iz susjedove kuće, a ubrzo su pljačkaši kojima je »kapo« bio upravo Bura došli i na njena vrata. </p>
<p> Goran Bura, iako maloljetan, dragovoljno je obukao uniformu neprijateljske vojske, a prema svjedočenju njegovih prijatelja i znanaca bio je sklon incidentnom ponašanju i često je odlazio u pljačke. Nakon Oluje Bura je s majkom napustio Štikovo i otišao u Batajnicu blizu Beograda, gdje je živio sve do proljeća prošle godine. Tada je odlučio otići u Norvešku, ali ga je tamo na aerodromu u Oslu, a na osnovi raspisane međunarodne tjeralice, uhitila norveška policija, i sada se čeka njegovo izručenje hrvatskim pravosudnim tijelima kako bi mu se u njegovoj prisutnosti sudilo za navedeno kazneno djelo.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Prodavao ukradene stvari</p>
<p>VARAŽDIN, 9. siječnja </p>
<p> - Nepravomoćnom je presudom varaždinskoga Općinskog suda osuđen Božidar Jagošić (50) na godinu dana zatvora zbog više krađa. Drugooptuženi Srećko Dragišić (54) istom je presudom osuđen na četiri mjeseca uvjetnog zatvora, i to zato što je ukradene stvari kupovao od Jagošića. Njegova se kazna neće izvršiti ako u roku od godinu dana ne počini novo kazneno djelo. Jagošića se teretilo da je tijekom 1995. i 1996. godine iz kuća i stanova na varaždinskom području krao razne stvari. Tako je, među ostalim, krao plinske boce, glačala, šivaće strojeve, naslonjače, ljestve, kazetofone, pa čak i sjekire, skijaške cipele, keramičke pločice, banjicu za mast te masivna drevna vrata i poljoprivredna kolica. Te je stvari očito namjeravao prodati, pa je tako Dragišić od njega kupio skije, ribički štap i telefon, iako je znao da su ti predmeti pribavljeni kaznenim djelom.</p>
<p>Jagošić je priznao počinjenje djela, a i Dragišić je priznao da je od prvooptuženoga kupovao stvari, no tvrdio je da nije znao da su ukradene. Jagošić je inače već nekoliko puta kažnjavan čak i višegodišnjim zatvorskim kaznama zbog više kaznenih djela. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Oštetila »Diners« za 80.785 kuna</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Policija je protiv Zvjezdane G. (54) podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje da je zloporabila »Diners« kreditnu karticu i čekove i oštetila »Diners« za 80.765 kuna.</p>
<p>Kako navodi policija, Zvjezdana G. je u razdoblju od 7. prosinca 1999. do 11. svibnja 2000. godine skinula s kreditne kartice spomenutu svotu novca, iako je znala da ne može podmiriti dugovanja »Dinersu«.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ručna bomba usmrtila sedamnaestgodišnjaka</p>
<p>ZADAR, 9. siječnja</p>
<p> - U srijedu je u mjestu Raštane Gornje pronađen mrtav sedamnaestgodišnji T. B., koji je, kako tvrdi policija, stradao u eksploziji ručne bombe. Djelatnici Policijske uprave zadarske i istražni sudac utvrđuju kako je došlo do ove teške nesreće.</p>
<p> Tijelo T. B.-a prebačeno je na odjel Patologije zadarske Opće bolnice gdje će se obaviti obdukcija. Sandra Poljak-Jurinčić, glasnogovornica PU zadarske, izvijestila je da je isključeno da je riječ o ubojstvu te da je mladić stradao u eksploziji ručne bombe, a istraga će utvrditi uzroke eksplozije. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uvjetna kazna zbog pucnja u šogorovu natkoljenicu</p>
<p>ZLATAR, 9. siječnja</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda objavilo je nepravomoćnu presudu Ottu Kolencu (58) kojom se kažnjava na godinu dana zatvora uvjetno uz rok kušnje na tri godine za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti.</p>
<p>Optužnica je teretila okrivljenoga za pokušaj ubojstva Vladimira Draškovića, svog šogora, brata svoje žene, na kojeg je 21. travnja 1998. godine nakon kratke svađe ispalio dva hica iz prepravljenog pištolja marke makarov 7,65 mm i jednim ga metkom pogodio u desnu natkoljenicu. Nanio mu je prostrijelnu ranu s prijelomom natkoljenične kosti.</p>
<p>Tijekom ispitivanja svjedoka pokazalo se da je oštećeni Vladimir Drašković osoba sklona prekomjernom konzumiranju alkohola, zbog čega je u svađi s cijelim selom jer je često pijan, a tada je agresivan i vrijeđa sve oko sebe. To je potvrdila i njegova supruga Stanika Drašković kao i susjedi Ivan i Marija Cerovski, u čiju je kuću došao Otto Kolenc moleći ih da telefonom nazovu njegovu suprugu na posao jer je napucao Vladimira. Oni su također potvrdili da je oštećeni dulje vrijeme vrijeđao svoga šogora, kao i kobnog dana čitavoga jutra. </p>
<p> Okrivljeni je u vrijeme kaznenog djela imao u krvi 1,7 promila alkohola, a oštećeni 2,06, što znači da su obojica bili pijani. Prema riječima toksikologa mr. Oliandre Rogić pijano stanje karakterizira suženje intelektualnih funkcija, gubitak samokontrole, pojava agresivnosti, a u koncentracijama alkohola iznad dva promila u krvi povremeno se gubi i prisebnost. U završnim riječima pravna je kvalifikacija kaznenog djela s pokušaja ubojstva promijenjena u teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, a branitelj Vidislav Kiš Šaulovečki predložio je da se okrivljenom sudi za nanošenje teške tjelesne ozljede na mah. </p>
<p>U objašnjenju presude predsjednik vijeća sudac Tomislav Ivanda rekao je da je Otto Kolenc postupio u nehaju, ali tu nema riječi o teškom ozljeđivanju na mah radi jake razdraženosti.</p>
<p>Otto Kolenc oženjen je hrvatskom državljankom, no slovenski je državljanin jer već 11. godinu čeka rješenje svog zahtjeva za prijam u hrvatsko državljanstvo. O njegovu je kaznenom djelu i uhićenju za vrijeme istrage svojedobno obaviješteno i slovensko veleposlanstvo.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Šteta od krivotvorenja - 38,2 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Odjel za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta podnio je kaznenu prijavu protiv predsjednika Uprave Željezare Split Pere Antunovića i člana Uprave zaduženoga za komercijalne poslove, Dalibora Bačića, zbog sumnje da su počinili više kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti te ovlasti u gospodarskom poslovanju, sklapanja štetnih ugovora, krivotvorenja isprava i nesavjesnog poslovanja. Sumnja se da su oštetili poduzeće za više od 38,2 milijuna kuna. </p>
<p> Prema prijavi, od listopada 1997. do rujna prošle godine Antunović i Bačić su, sumnja se, ugovorili različite poslove s obrtom GIP Dujmović i Afis Terra u vlasništvu I. D., pri čemu su znatno umanjili vrijednost obavljenih radova i usluga, a zauzvrat zatražili i dobili novac. Dvojac se tereti da je Željezarine poslovne kartice American Express i Diners Club koristio za osobne troškove. Sumnjiče se da su potkraj 1997. ugovorili isporuku 7292 tone čeličnih gredica u Italiju, no umjesto da gredice u proizvodnom procesu dovrše u isplativ gotov proizvod, nesavjesnim su poslovanjem prodane kao nedovršen proizvod. Devize dobivene od Talijana oročili su u Kaptol banci uz šest-postotnu kamatu, a onda sukcesivno, osam puta, u istoj banci uzimali kredite po kamatnoj stopi od 15 posto godišnje, iako su u svakom trenutku imali znatno više vlastitih sredstava u deviznom depozitu banke. Antunović i Bačić su, navodi se dalje u prijavi, kontinuirano gotovim proizvodima financirali poduzeća Daltis, Jola i Wibo, iako su ona upošljavala neznatan broj osoba te bila bez financijskih sredstava i opreme, a od njih su zatim pribavljali grafitne elektrode i vatrostalni materijal po znatno nepovoljnijim uvjetima od ostalih dobavljača. Od siječnja 1997. do studenoga 2001. dvojac je, sumnja se, sklopio više ugovora i protokola o suradnji sa zagrebačkim dobavljačem staroga željeza Cios d.d. i time ga doveli u povoljniji položaj od ostalih, a robu mu plaćali po višim cijenama. Ugovor o prodaji robe sklopili su u prosincu 1998. s Vodogradnjom Imotski, temeljem kojega su joj isporučili armaturnu mrežu i čeličnu žicu iako je žiro-račun tog poduzeća bio blokiran, a Željezara nije osigurala naplatu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Svezali čuvara, ali ih je odao alarm</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - U Ilici br. 419, na području Črnomerca, u blizini skladišta Ine i poduzeća »Spiel«, u ponedjeljak rano ujutro dvojica su maskiranih i naoružanih muškaraca napala i vezala čuvara skladišta, a zatim pokušala provaliti u skladište.</p>
<p>Kako smo doznali u policiji, napadači su, koji su preko lica imali navučene kape, prišli čuvaru Josipu N. (59) i prijeteći mu pištoljima natjerali ga da legne, a zatim ga zavezali ljepljivom trakom začepivši mu usta. Pritom je jedan od napadača više puta nogom udario vezanoga Josipa.</p>
<p>Nakon toga napadači su se uputili prema Ininom skladištu, no prethodno su pokušali onesposobiti alarmni uređaj na skladišnim vratima, a odvijačem obili bravu na vratima. Međutim alarmni je uređaj upozorio voditelja smjene u skladištu na provalnike te je on odmah nazvao policiju.</p>
<p>Ugledavši policijski automobil maskirani su se provalnici dali u bijeg a da nisu dovršili započeti »posao«. </p>
<p>U kraćoj potjeri koja je uslijedila policajci su uspjeli uhvatiti jednoga od njih. To je Mario K. (27), a kompanjon je uspio pobjeći.</p>
<p>Protiv uhićenoga Marija K., koji se odlučio braniti šutnjom, policija je podnijela kaznenu prijavu zbog razbojstva i pokušaja provale. Prepraćen je dežurnom istražnom sucu Županijskog suda. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Opljačkana crpka, ranjen djelatnik</p>
<p>BJELOVAR, 9. siječnja</p>
<p> - Jedan je djelatnik Ine u srijedu završio na kirurgiji, a drugi u šoku nakon razbojničkog napada na benzinsku postaju Ina-Motel Bjelovar. Trojica maskiranih razbojnika kojima su se iz njihovih maski vidjele samo oči u maskirnim su uniformama napala noću s utorka na srijedu oko 02.30 sati dvojicu djelatnika Inine postaje na Križevačkoj cesti.</p>
<p> Čim su utrčali u prodajni prostor, dvojica su razbojnika otišla u ured gdje je obračun radio Zdravko Jakić, pištoljem ga udarili po glavi razbivši mu arkadu, što je izazvalo obilno krvarenje. Treći je lopov ostao u trgovini, iz koje ništa nije otuđeno. Drugoga, šokiranog djelatnika, Jožefa Mumela, prisilili su da otvori blagajnu gurnuvši mu cijev pištolja pod vrat. Iz blagajne su uzeli sav utržak, koji nije bio velik, i nestali, istrgnuvši prethodno slušalicu iz telefona. </p>
<p> Policija je stigla za samo pet minuta, odmah po dojavi, no razbojnicima više nije bilo traga. Prema riječima Željka Bobinca, poslovođe benzinske postaje Ine, ovo je drugi put da je opljačkana ova postaja, koja radi 24 sata. Posljednji put to se zbilo 1998. godine, a poslovođa smatra da bi video-nadzor bitno povećao sigurnost na benzinskim postajama koje rade noću.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pao na nož u ruksaku i ozlijedio se</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Teške i po život opasne ozljede u utorak je oko 16 sati na planini Kamešnici pokraj Sinja zadobio I. M. (40) kada je, poskliznuvši se na poledici, pao na ruksak u kojem je nosio nož. Nož mu je probo desno plućno krilo. Prema policijskom izvješću, nesretni se čovjek u društvu svoje troje malodobne djece vraćao s izleta i na predjelu Vidunirovića bunar, četiri kilometra od sela Gljev, pao. Po pomoć je u selo uputio svoju djecu, koja su pronašla njegova brata S. M. (38). On ga je prenio do Gljeva. Otuda je kolima sinjske Hitne pomoći prevezen u splitsku bolnicu. Liječnici su ustanovili izljev krvi u desnom plućnom krilu te je zadržan na liječenju. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pištolj nije opalio slučajno</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Obdukcija obavljena na tijelu Abida Mujića (44), kojega je navodno nesretnim slučajem ubio njegov prijatelj Hasan M. (64), otkrila je da je posrijedi navodno ubojstvo, a ne slučajno opaljenje iz pištolja.</p>
<p>Prema izjavi koju je Hasan M. dao policiji, on je svome prijatelju te noći u stanu u Karamanovu prilazu pokazivao pištolj koji je tom prilikom opalio i smrtno ranio Mujića u glavu. Međutim, obavljenom je obdukcijom ustanovljeno da je ulazna rana od metka na Mujićevu zatiljku, što znači da je pucano s leđa. </p>
<p>Motivi još nisu poznati, a Hasan M. je nakon završene kriminalističke obrade izveden pred dežurnog suca Županijskoga suda. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pronašli pljačkaša automobila</p>
<p>VINKOVCI, 9. siječnja</p>
<p> - Ivan B. (47) iz Vinkovaca, u vidno alkoholiziranom stanju, šakom je udario i udubio prednji desni blatobran parkiranoga osobnog automobila »mercedes 10E«, reg. oznake VK 854-L, vlasništvo Žarka T. (46) iz Vinkovaca. Poslije toga čina, noću na utorak (oko 23 sata), izgrednik je sa sva četiri kotača »mercedesa« skinuo »ratkape«, stavio ih u svoj automobil i - odmaglio. Međutim, djelatnici PU vukovarsko-srijemske pronašli su pljačkaša automobila, oduzeli mu pokradene predmete, vratili ih vlasniku, a protiv alkoholiziranog Ivana podnijeli kaznenu prijavu općinskom državnom odvjetniku u Vinkovcima. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tri mjeseca uvjetno zbog bijega iz vojske</p>
<p>VARAŽDIN, 9. siječnja</p>
<p> - Zbog kaznenog djela protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske samovoljnim udaljenjem i bijegom iz vojne postrojbe, Damir G. (23) pravomoćnom je presudom varaždinskoga Općinskog suda osuđen na tri mjeseca uvjetnog zatvora. Kazna se neće izvršiti ako okrivljeni u roku od godinu dana ne počini novo kazneno djelo. Damiru G. stavljalo se na teret da je 1. ožujka prošle godine, kao ročnik 7. gardijske brigade, bez znanja i odobrenja nadređenih otišao iz svoje postrojbe kući, gdje je bio sve do 26. ožujka. Kod kuće su ga tada zatekli vojni policajci i priveli u službene prostorije Vojne policije.</p>
<p>Damir G. priznao je počinjenje djela, a u obrani je naveo da je to učinio zato što ga je vojnički život počeo »gušiti« i stvarati mu psihičke probleme i nervozu. Dodao je i da kod kuće ima bolesne roditelje, pa nije imao tko raditi niti privređivati. Zato je, kako je rekao, dok je bio kod kuće, nacijepao drva u šumi za ogrjev, a dio je prodao kako bi osigurao nekakva sredstva za život. Kazao je i da mu je žao što je došlo do ovoga kaznenog postupka. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Željko Lovrinčević: Hrvatska se na međunarodnom tržištu preskupo zadužuje</p>
<p>Ministarstvo financija krajem siječnja emitirat će obveznice u visini 500 milijuna eura uz kamatnu stopu od 6,25 do 6,5 posto / Hrvatska bi novu emisiju državnih obveznica trebala ponuditi uz nižu kamatu, budući da interes za njima sada nije upitan, smatra Željko Lovrinčević / S njime se ne slaže glavni ekonomist Raiffeisenbank Ante Žigman koji upozorava na još uvijek nezadovoljavajući hrvatski kreditni rejting </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Hrvatska se na međunarodnim financijskim tržištima zadužuje uz previsoku cijenu, prokomentirao je za Vjesnik najnoviju najavu Ministarstva financija da će krajem siječnja emitirati obveznice u visini 500 milijuna eura (3,7 milijardi kuna) Željko Lovrinčević, analitičar sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.</p>
<p>Po njemu, kamatna stopa od 6,25 do 6,5 posto, po kojoj će Ministarstvo financija i ovaj put potencijalnim ulagačima u Europi ponuditi svoje obveznice, previsoka je uzimajući u obzir uvjete koji trenutno vladaju na svjetskim tržištima kapitala. </p>
<p>Naime, najveća svjetska gospodarstva - SAD i Japan, već su potonula u recesiju, dok eurozona stalno pleše na tankoj liniji prema recesiji, pa opada interes za vrijednosnim papirima najrazvijenijih svjetskih ekonomija. U takvim uvjetima tranzicijske zemlje, među kojima je i Hrvatska, ulagačima predstavljaju dobro i sigurno utočište jer je njih recesija u okruženju uglavnom zahvatila marginalno ili ih uopće nije dotakla, što znači da raste i interes ulagača za njihovim vrijednosnim papirima. Jedna od posljedica toga trenda jest i jeftiniji pristup novcu za zemlje iza negdašnje željezne zavjese, a samim tim i niže i povoljnije kamate po kojima se mogu zaduživati, pojašnjava Lovrinčević. </p>
<p>Hrvatska bi stoga trebala iskoristiti nastalu situaciju u svoju korist i novu emisiju državnih obveznica ponuditi uz nižu kamatu, budući da interes za njima sada nije upitan. Očekivano jačanje eura tvorcima hrvatske fiskalne politike trebao bi biti dodatni poticaj da svoje vrijednosne papire ulagačima u Europi ponude uz nižu kamatu, jer će u protivnom u proračunu morati izdvajati veća sredstva za otplatu kamata, naglašava Lovrinčević. Stoga bi, upozorava on, o svemu tome u Ministarstvu financija trebali voditi računa barem prilikom daljnjih emisija obveznica. </p>
<p>S njime se, međutim, ne slaže glavni ekonomist Raiffeisenbank Ante Žigman, koji upozorava na još uvijek nezadovoljavajući kreditni rejting Hrvatske u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama srednje Europe. Ocjena međunarodnih bonitetnih kuća, naime, ulagačima govori da još uvijek imaju posla sa zemljom u kojoj postoji stanovit rizik.</p>
<p>»Niža kamatna stopa na hrvatske državne obveznice moguća je jedino u uvjetima pada kamata na vrijednosnice na europskim tržištima«, ističe Žigman za Vjesnik.</p>
<p> Osim toga, u obzir treba uzeti i podatak da je riječ o nešto dužoj emisiji obveznica, s rokom dospijeća od najvjerojatnije sedam godina, što znači da je i rizik vraćanja novca ulagačima veći, pa samim time Zagreb mora ponuditi i veću kamatu, pojašnjava naš sugovornik. No, trend okretanja ulagača vrijednosnicama tranzicijskih zemalja svakako je prisutan, pa se u perspektivi može računati da će one svoje obveznice ulagačima ponuditi uz niže kamate, zaključuje Žigman. </p>
<p>Analitičari s kojima smo razgovarali slažu se da će najnovija emisija državnih obveznica imati uglavnom neutralan učinak na gospodarstvo i vanjski dug države. Nove će euroobveznice, naime, Ministarstvo financija i emitirati radi otplate starih dugova, koji nam početkom ove godine obilno dolaze na naplatu. To znači da se prihod od njihove prodaje neće ni mijenjati u kune, pa će izostati uobičajeni aprecijacijski pritisci na domaću valutu, a time i glavobolje hrvatskih izvoznika. </p>
<p>Po Žigmanu, do rasta inozemnog državnog duga moglo bi doći samo zbog rasta duga javnih poduzeća. Mogao bi, međutim, porasti unutarnji javni dug, budući da start mirovinske reforme fiškalima u Katančićevoj daje otvorene ruke da se tijekom 2002. godine zadužuju na domaćem tržištu, zaključuje Žigman.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Austrijski kapital za brzorastuća poduzeća </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Austrijska venture capital tvrtka Horizonte Venture Management (HVM), osnovana 1985. godine sa sjedištem u Beču, počinje u ovoj godini intenzivnije investirati u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.</p>
<p> Naime, HVM je pokrenuo novi Alpe-Adria Venture fond, koji će se fokusirati na mogućnosti ulaganja (do 60 milijuna eura tijekom sljedećih 10 godina) u Sloveniji i Hrvatskoj. Fond je općeg tipa, a ulagat će u equity poduzeća s potencijalom brzog rasta, osobito ona iz sektora tehnologije, turizma te financija. Fond će investirati u početne faze razvoja poduzeća. Najveći ulagač u Alpe-Adria Venture Fond je sa svojih 20 milijuna eura austrijska Hypo Alpe-Adria Bank.</p>
<p> Horizonte Venture Management inače upravlja kapitalom teškim 65 milijuna eura koji uglavnom potječe od austrijskih, ali i drugih banaka i financijskih institucija zemalja u regiji te EBRD-a, IFC-a. HVM u regiji djeluje od 1994. godine, a Alpe-Adria Venture fond je četvrti fond koji su osnovali. HVM, naime, upravlja fondovima u Austiji, BiH i Sloveniji. Horizonte Slovene Enterprise Funds (volumen 8,4 milijuna eura) fokusiran je na ulaganja u slovenska mala i srednja poduzeća. Horizonte BiH Enterprise Funds (volumen 15,6 milijuna eura) najprosperitetnijim drži građevinske tvrtke. Austrijski Horizonte Austrian Technology Funds (s volumenom od 19,4 milijuna eura) najviše ulaže u medije i tvrtke iz sektora biotehnologije. Zanimljivo je da je ovaj fond jedan od ulagača u austrijsku Styriu, inače vlasnika Večernjeg lista. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tko zaista želi kupiti Remontno brodogradilište </p>
<p>ŠIBENIK, 9. siječnja</p>
<p> - Vlada bi se uskoro trebala očitovati o prijedlogu preustroja Remontnog brodogradilišta iz Šibenika, nad kojim je krajem prošle godine na Trgovačkom sudu u Splitu otvoren stečajni postupak. </p>
<p>Iako Remontno brodogradilište već godinama muku muči s pronalaskom poslova, bilo je zainteresiranih za privatizaciju tog poduzeća, čiji su radnici proteklih godina često štrajkali zbog višemjesečnih kašnjenja plaća. Na dva natječaja za prodaju Remontnog brodogradilišta nisu se javili navodno zainteresirani kupci, slovenski KIM i stanoviti H. G. Muller iz Njemačke. </p>
<p>Poduzeće KIM iz Trbovlja d.o.o. uputilo je Remontnom brodogradilištu početkom prosinca prošle godine tzv. pismo namjere. Ta tvrtka već više od dvije godine traži poslovni prostor na obali. U pismu namjere, koji je potpisao direktor KIM-a Jože Ocepek, stoji kako je to slovensko poduzeće za izgradnju brzih motornih brodica startalo s radom prije četiri godine tijekom kojih je izrađeno više od 60 brodica različitih tipova. Trenutačno zapošljavaju 21 radnika, uvoze motore i navigacijsku opremu, a sve ostalo na brodu plod je domaćeg znanja. Bilanca im je oko 10 milijuna maraka.</p>
<p> Spremni su preuzeti brodogradilište u cjelini i u godinu dana staviti ga u punu funkciju, a u roku dvije godine investirali bi u dodatne turističke sadržaje te uz sada 400 zaposlenih zaposlili bi još stotinu radnika. KIM-ovo pismo namjere podržao je sindikat poduzeća te Gradsko poglavarstvo, koje je spremno otpisati dugove prema Gradu ako Vlada prihvati ponudu. </p>
<p>Pismo namjere poslao je i Harald Muller iz Njemačke, vlasnik tvrtke Amtotec koja godišnje ostvaruje promet od 50 milijuna maraka i zapošljava oko 280 radnika, a sjedište tvrtke je u Belgiji. Muller ima i 59 posto udjela u firmi ADCO sa sjedištem u Njemačkoj, a filijale ima u više zemalja. Godišnji promet te tvrtke, koja zapošljava oko 1250 radnika, je oko 200 milijuna maraka, a profit oko 50 milijuna maraka. Muller navodi i kako posjeduje prilično privatne imovine. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Italija i Njemačka i dalje glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Tijekom prvih jedanaest mjeseci 2001. godine hrvatski je robni izvoz dosegnuo 35,6 milijardi kuna, što je 4,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2000. godine. Više od polovice (55,8 posto) ukupnog hrvatskog robnog izvoza plasira se u zemlje Europske unje. </p>
<p>Iako je u odnosu na ranije razdoblje smanjen, udio izvoza u Italiju i dalje čini gotovo četvrtinu (24,2 posto) ukupnog robnog izvoza.</p>
<p>Prema podacima Raiffeisenbank i Državnog zavoda za statistiku, druga najvažnija zemlja odrednica hrvatskog izvoza je Njemačka (15,2 posto udjela). Osim talijanskog i njemačkog najznačajnija izvozna tržišta za Hrvatsku su BiH (12,2 posto ukupnog robnog izvoza), Slovenija (9,2 posto) i Austrija (5,8 posto).</p>
<p>Spomenutih pet zemalja čine točno dvije trećine udjela u ukupnom hrvatskom robnom izvozu.</p>
<p>Robni uvoz u prvih jedanaest mjeseci prošle godine dosegnuo je 69,9 milijardi kuna, odnosno 18,4 posto je viši nego u prvih jedanaest mjeseci 2000. godine.</p>
<p>Od ukupnog robnog uvoza u Hrvatsku čak 55,8 posto dolazi iz zemalja članica Europske unije. I u uvozu Italija je najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske s udjelom od 17 posto. Njemačka je u hrvatskom robnom uvozu zastupljena sa 16,9 posto, dok je iz Slovenije uvezeno 7,9 posto ukupnog uvoza, Rusije 7,5 posto i Austrije 7 posto. Na tih pet zemalja otpada 56,3 posto ukupnog hrvatskog robnog uvoza tijekom prvih jedanaest mjeseci 2002. godine. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska na nizozemskom sajmu Vakantiebeursa</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Hrvatsku će ove godine posjetiti oko 140.000 Nizozemaca, dvadesetak posto više nego lani, procjene su Nike Bulića, direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, donesene nakon prvog dana Vakantiebeursa, najznačajnijeg nizozemskog turističkog sajma koji se od 8. do 13. siječnja održava u Utrechtu. Neformalno predstavljanje naše turističke ponude popratilo je, doznajemo, tridesetak nizozemskih novinara.</p>
<p> Utrechtski sajam ove godine okuplja 1600 izlagača iz cijelog svijeta, a Hrvatska se predstavlja na »otočnom« štandu od 180 metara četvornih. Uz HTZ, zasebni prostor imaju i Croatia Airlines te Kamping udruga Hrvatske. </p>
<p>Uz hotele, naime, Nizozemci najradije odsjedaju u kampovima, odnosno u posljednje vrijeme preferiraju tzv. pokretne domove (mobil home). </p>
<p>Suprotno ovdašnjim pretpostavkama, nizozemski kamperi spadaju u goste bolje platežne moći, a nama su posebno važni jer produžuju kamping sezonu. Iako se tijekom 2002. godine najavljuje i veći broj čarter letova prema jadranskim destinacijama (pogotovo dalmatinskim) te povećanje broja organiziranih gostiju, precepcija je Hrvatske na nizozemskom tržištu još uvijek daleko od željene. Ime Hrvatska još uvijek, šest godina nakon rata, ne asocira na turističku destinaciju (svakodnevni izvještaji iz Haaga bitno pridonose toj slici).</p>
<p> Onima koji se ipak odluče za naš dio Jadrana, glavni motivi dolaska su ljepota krajolika, ugodna atmosfera i vrijednost za novac. Hrvatska, koju je 1990. godine posjetilo 300.000 Nizozemaca, ponovo ima priliku vratiti prijeratne brojke. Među ostalim i zato što je klasični kupališni odmor - more i sunce - najvažniji oblik godišnjeg odmora Nizozemaca. </p>
<p>Nizozemska ima nešto više od 16 milijuna stanovnika i sedmo je najvažnije emitivno tržišta na svijetu. Preferiraju se europske destinacije, posebno Francuska, Španjolska i Njemačka.</p>
<p>Najviše i najčešće putuju pripadnici visokog i srednjeg socijalnog sloja (za razliku od Hrvatske, u Nizozemskoj putuju pripadnici svih socijalnih skupina, razlika je jedino u intenzitetu). Glavni ovogodišnji cilj hrvatskog turizma je poboljšanje imidža države kao turističke destinacije, odnosno prepoznatljivost Hrvatske u pozitivnom smislu po cijeloj Nizozemskoj. Da nas (pre)poznaju po ljepotama i blagu, a ne samo po Haagu. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Razmišlja se o povećanju izdanja obveznica Belišća sa 10 na 15 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Za upis trogodišnjih obveznica Belišća, prvog domaćeg izdanja korporacijskih obveznica, vodeće banke u Hrvatskoj pokazale su izniman interes. Štoviše, kako kaže Hrvoje Bujanović, pomoćnik izvršnog direktora Sektora korporativnog financiranja u Privrednoj banci koja je agent, aranžer i prodavatelj obveznica, zbog dobre potražnje razmišlja se čak o povećanju vrijednosti izdanja sa 10 na 15 milijuna eura. Inače, upis obveznica Belišća je u tijeku i trajat će do 15. siječnja. Potom slijede pripreme za uvrštenje obveznica u TN kotaciju Zagrebačke burze i uključenje u Središnju depozitarnu agenciju (SDA), a 17. siječnja izdanje će biti na tržištu pod burzovnom oznakom BLSC-O051A.</p>
<p>Podsjetimo, kamatna stopa na obveznice Belišća je 7,375 posto godišnje, a isplaćivat će se polugodišnje u jednakim iznosima u kunskoj protuvrijednosti. Obveznice dospijevaju 17. siječnja 2005. godine. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U Istri neočekivano malo gostiju</p>
<p>PULA, 9. siječnja</p>
<p> - U skladu s prognozama istarskih turističkih djelatnika i gospodarstvenika, prošla je godina okončana uspješno - ostvaren je 9,81 posto veći turistički promet nego u prethodnoj godini, a pritom je domaći bio 13,09 i inozemni 9,65 posto veći. Prema podacima Turističke zajednice Istarske županije, u Istri su boravila 2.357.894 gosta koji su ostvarili 16.162.941 noćenje. U odnosu na prethodnu godinu posjećenost je porasla za 166.590 gostiju, a noćenja čak za 1.443.522.</p>
<p>Nijemci, koji su tradicionalno bili najbrojniji istarski gosti, nakon kraćeg zastoja ponovo su izbili na prvo mjesto koje su im jedno vrijeme bili uzeli Slovenci. U Istri ih je bilo 531.543, a ostvarili su 4.825.821 noćenje, što je povećanje za 20,63 posto. Po broju posjeta na drugom mjestu su Talijani, ali su po noćenjima treći, iza Slovenaca. Četvrti su Austrijanci, a peti Česi. Zanimljivo je također da je poslije deset godina Slovenaca prvi put bilo manje nego u prethodnoj godini, i to za 0,40 posto. I Čeha i Slovaka također je bilo manje. </p>
<p>Iako je domaćih gostiju bilo više nego prethodne godine, njihova je nazočnost skromna - ukupno su lani u Istri boravila 150.762 domaća gosta, koji su ostvarili 759.816 noćenja. </p>
<p>U Turističkoj zajednici Istarske županije za 2002. godinu predviđaju još bolje rezultate, iako u hotelijerskoj ponudi neće biti kvalitetnijih pomaka, a pogotovo ne u smještaju i raznolikosti izvanpansionskog izbora. Jedini skok očekuje se u agroturizmu i drugim alternativnim turističkim programima.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Manjak u slovačkom proračunu 3,7 posto BDP-a</p>
<p>BRATISLAVA, 9. siječnja </p>
<p> - Manjak u proračunu Slovačke za prošlu godinu dosegnuo je 36,35 milijardi slovačkih kruna (oko 6,3 milijardi kuna), što predstavlja 3,7 posto BDP-a, izjavila je u utorak slovačka ministrica financija Brigita Schmognerova.</p>
<p>Manjak je 8,5 milijardi kruna viši nego 2000., no ipak 843 milijuna kruna niži nego što je bilo predviđeno početkom godine. Ukupni su prihodi dosegnuli 205,3 milijarde kruna, a rashodi 249,7 milijardi. Kada se u proračunske rashode ubroji i trošak restrukturiranja banaka, onda manjak doseže 44,4 milijardi kruna.</p>
<p> Ministrica Schmognerova naglasila je potrebu za snižavanjem poreznog tereta, te reformama u području upravljanja fiskalnim sustavom i javnim financijama, poglavito u području zdravstva i mirovinskog sustava.</p>
<p> Ove se godine očekuje proračunski manjak u visini od 53,5 milijardi kruna, pri čemu će trošak restrukturiranja bankarskog sektora dosegnuti 15,5 milijardi kruna. (Hina/TASR)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Rast cijena dionica tehnološkog sektora</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Reagirajući na nekoliko povoljnih izvješća iz sektora, dionice europskih tehnoloških kompanija u srijedu su bilježile rast cijena, no vodeći indeksi nisu ostvarili značajniji rast vrijednosti. Pad su bilježile prije svega maloprodajne i energetske kompanije, no općenito negativne trendove poticala su i očekivanja pada cijena dionica na Wall Streetu.</p>
<p>U Londonu je FTSE 100 izgubio 0,53 posto spustivši se na 5222,7 bodova, no ostali su se indeksi zadržali na pozitivnom teritoriju. Tako je u Frankfurtu benchmark DAX na 5260,84 boda bio 0,47 posto viši nego u utorak, a milanski MIB30 porastao je 0,11 posto na 32,463 boda. Pariški CAC 40 ostao je gotovo nepromijenjen na 4569,6 bodova, porastavši tek 0,03 posto. Indeks europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 izgubio je 0,03 posto, dok je DJ Euro Stoxx 50 bio tek 0,01 posto viši nego u ponedjeljak.</p>
<p>Na Wall Streetu su kretanja terminskih ugovora najavljivala blagi pad cijena nakon otvaranja. Indeksi S 500 i Dow Jones Industrial Average u utorak su zabilježili pad vrijednosti od 0,34 odnosno 0,46 posto, a negativan je trend potaknuo najveći svjetski proizvođač aluminija, grupacija Alcoa, koja je u četvrtom tromjesečju zabilježila prvi gubitak u posljednjih osam godina. Nasdaq Composite, koji obuhvaća veliki broj tehnoloških dionica, je pak porastao 0,92 posto. Vodeća azijska tržišta zabilježila su pad cijena, a tokyjski Nikkei 225 izgubio je 0,3 posto.</p>
<p>Zvijezda europskog tehnološkog sektora bila je njemačka softverska kuća SAP, čije su dionice nakon izvješća o izvrsnim rezultatima u proteklom tromjesečju skočile 7,5 posto. Rast između 3,2 i 4,4 posto zabilježili su i SAP-ovi konkurenti Sage, Dassault Systemes i Cap Gemini. Philips i Siemens dobili su 3,2 odnosno 2,1 posto.</p>
<p>Pad od 1,9 posto zabilježio je Deutsche Telekom zbog glasina da bi dio američkih dioničara, nekadašnjih vlasnika DT-ove podružnice VoiceStream, mogli prodati svoje udjele. Na negativnom teritoriju, s padom od 0,6 do 2 posto, bili su i vodeći britanski telekomi, BT Group, njegova podružnica za mobilnu telefoniju mmO2 i Vodafone, najveća svjetska grupacija za mobilnu telefoniju.</p>
<p>U maloprodajnom sektoru pad cijena dionica predvodili su njemački Metro i britanski Dixons, čije su dionice pale 3 odnosno 6 posto nakon što su objavili rezultate lošije od očekivanih. Vodeće naftne kompanije izgubile su između 0,5 i 1 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Krijumčarima pljenidba robe i kamiona, tvrtke u blokadu </p>
<p>Stroge mjere protiv šverca propisane novim zakonom o financijskim prekršajima koji treba prihvatiti Sabor, kaže Mato Crkvenac / Obveznike će se prisiliti da urednije plaćaju poreze, doprinose, carine i trošarine, rekao je ministar financija / Mjere protiv sive ekonomije Vlada donosi na temelju upravo dovršene studije </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - »Krijumčaru kojega carina bilo gdje u Hrvatskoj uhvati u ilegalnom uvozu, bit će odmah oduzeta ne samo roba, nego i kamion. Istodobno s pokretanjem prijave, prekršitelju će se blokirati račun tvrtke preko koje posluje«, kazao je za Vjesnik ministar financija Mato Crkvenac. Dodao je daće te rigorozne mjere biti propisane novim zakonom o financijskim prekršajima. Zakon se upravo izrađuje i uskoro će ga Ministarstvo financija uputiti Vladi i Saboru. </p>
<p>Primjenom novih mjera trebala bi se, napominje Crkvenac, osigurati naplata državnih potraživanja u skladu s planiranim ostvarenjem proračuna za ovu godinu. Više novca u državni proračun donijet će, kaže ministar, i zakon o obveznim doprinosima kojim će država moći šire zahvatiti u plaćanje obaveza. Doprinosi će se plaćati i na honorare, čime će država zadati udarac ilegalnom zapošljavanju. </p>
<p>»Upravo smo dovršili studiju o sivoj ekonomiji. Riječ je o znanstveno-istraživačkom projektu. Budući da je takva studija izrađena i prije pet godina, sad možemo usporediti situaciju. Taj će dokument biti podloga za aktivnosti koje će Vlada poduzeti kako bi suzbila sivu ekonomiju«, otkriva Crkvenac. Naglašava kako će ove godine sve službe Ministarstva financija mnogo raditi na smanjenju sive ekonomije, ali određene poteze očekuje i od drugih ministarstava. </p>
<p>»Proračun za ovu godinu vrlo je dobro izrađen; moramo ostvariti prihode, a rashode zadržati u planiranim granicama. Razrađujemo niz novih metoda kontrole u području poreza, carina i devizne inspekcije. Tim mjerama prisilit ćemo obveznike da urednije ispunjavaju obveze prema državi«, ističe ministar. </p>
<p>Kao važnu novost ističe novi sustav naplate trošarina, za što je od 1. siječnja nadležna isključivo Carinska uprava. Carinici će primijeniti nove ovlasti koje im omogućuju da sumnjive kamione zaustavljaju po cijeloj Hrvatskoj, a ne samo na graničnim prijelazima i u carinskim ispostavama. </p>
<p>»Posebno ćemo usmjeriti pozornost na područje cigareta i naftnih derivata«, kaže Crkvenac. Prema saznanjima carine, može se zaključiti da se određene količine naftnih derivata, proizvedenih u hrvatskim rafinerijama, prodaju ilegalno na hrvatskom tržištu. </p>
<p>Riječ je o derivatima koji su službeno namijenjeni izvozu, ali zapravo nikad ne napuste hrvatski teritorij. Država je time oštećena za PDV i trošarine.</p>
<p>Isto vrijedi i za trgovinu cigaretama. Usprkos čestim otkrivanjima krijumčarenja, na tržištu još ima ilegalnih duhanskih proizvoda iz hrvatskih tvornica. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Polašek: Adlešić je kadra smiriti sukobe u stranci</p>
<p>Predsjednik Županijskog ogranka HSLS-a Marijan Polašek tvrdi da Đurđa Adlešić neće prihvatiti kandidaturu za predsjednicu HSLS-a, jer se već priklonila Budiši. No, kao potpredsjednica, mogla bi djelovati pomirujuće na sada suprotstavljene struje</p>
<p>BJELOVAR, 9. siječnja</p>
<p> - Rok za isticanje kandidature za predsjednika HSLS-a polako istječe. Na vrhu te stranke zakuhalo je među dvojicom jakih vođa, a kako se čini da svaki od njih vuče na svoju stranu, neki su ogranci, ne bi li spasili stranku od raspada, zaključili da bi se rješenje moglo naći u kandidaturi trećeg kandidata za predsjednika HSLS-a, koji bi mogao pomiriti obje strane.</p>
<p>Nagovaranje Đurđe Adlešić da se kandidira za predsjednicu HSLS-a nije došlo samo iz »njezinog« ogranka u Bjelovaru, koji ju je na sjednici Izvršnog odbora u utorak navečer nastojao nagovoriti da se uključi u predsjedničku utrku.</p>
<p>Predsjednik Županijskog ogranka HSLS-a Marijan Polašek u srijedu ujutro je rekao da Đurđa Adlešić tvrdi da neće prihvatiti predloženu joj kandidaturu. Prema Polašekovim riječima, ona se već priklonila Budiši. A ono što bi ona mogla učiniti za stranku na državnoj razini je kandidatura za potpredsjednicu stranke. Kalkulacije su sljedeće: Budiša bi najvjerojatnije pobijedio i po automatizmu otišao u Vladu.</p>
<p>Tada bi Adlešić, kao potpredsednica s najvećim brojem glasova (biraju se četiri potpredsjednika), vodila stranku i djelovala pomirujuće na sada suprotstavljene struje.</p>
<p>Đurđa Adlešić je kao osoba i političarka nekompromitirana, a na ljestvici popularnosti u narodu - prema novijim istraživanjima - zauzima četvrto mjesto u državi. Nakon izbora za lokalnu upravu i samoupravu, postala je gradonačelnicom Bjelovara i u nekoliko mjeseci u tom je gradu uspjela mnogo učiniti, pa ima velikih izgleda za to da će ostvariti HSLS-ova obećanja uoči izbora. Tim više, jer su njezini prethodnici postigli neusporedivo manje.</p>
<p>Izvršni odbor Županijske organizacije HSLS-a u utorak navečer je predložio za Veliko vijeće HSLS-a Lidiju Novosel, a za Nadzorni odbor HSLS-a Božidara Grabera.</p>
<p>O kandidaturi Đurđe Adlešić još će raspravljati Županijsko vijeće HSLS-a Bjelovarsko-bilogorske županije na sastanku u Grubišnom polju, 14. siječnja.</p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Deseti razred za učenike koji ne žele u srednju školu</p>
<p>Koncept devetogodišnjeg obveznog obrazovanja bit će završen do 20. siječnja, rekao je ministar prosvjete i sporta / Želimo da svaki učenik dođe do određenog zanimanja. Ako nam to uspije, u sljedećih 10 ili 15 godina povisit ćemo obrazovnu strukturu stanovništva, najavio Strugar </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - »Novi koncept školstva kojim se uvodi devetogodišnje obvezno obrazovanje, bit će dovršen do 20. siječnja«, rekao je u srijedu ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar, predstavljajući rad Prosvjetnog vijeća Ministarstva prosvjete i sporta na izradi dokumenta pod nazivom »Okvirni nacionalni program promjena sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj«. </p>
<p>Na dokumentu reforme školstva koji će, prema Strugarovim riječima, obilježiti naredno razdoblje u obrazovanju djece ali i odraslih, radila su 64 stručnjaka i znanstvenika. Dokument se, rekao je ministar, iz dana u dan dorađuje, a u petak ga očekuje i međunarodna recenzija bivšeg slovenskog ministra školstva i stručnjaka za obrazovanje pri Vijeću Europe dr. Pavela Zgage. </p>
<p>Prelazak s osmogodišnjeg na devetogodišnje obvezno obrazovanje Strugar je obrazložio potrebom da se hrvatski obrazovni sustav uskladi s onim u zemljama Europske unije. Kao primjer naveo je dvanaestogodišnju obveznu školu u Sjevernoj Irskoj. »Želimo školu koja počiva na temeljnom načelu pedagogije uspjeha za sve«, obrazložio je ministar. </p>
<p>Kao posebnu novost Ministarstvo prosvjete predviđa uvođenje desetog razreda za one učenike koji ne žele ili ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje.</p>
<p> »Cilj nam je da svaki učenik dođe do određenog zanimanja. Ako nam to uspije, za 10 ili 15 godina povisit ćemo obrazovnu strukturu stanovništva«, naglasio je Strugar, dodavši da je plan Ministarstva tim dokumentom izraditi novi nacionalni curriculum te potaknuti donošenje niza zakona i propisa nižeg ranga. </p>
<p>Ministar je napomenuo kako je dokument reforme školstva rađen na osnovi programa rada Vlade od 2000. do 2004. godine, priznavši da Ministarstvo nije izradilo posebnu studiju o sadašnjem stanju u školstvu. </p>
<p>U dokumentu će, međutim, biti opis stanja u svakom odgojnom sustavu (od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja), pojačan statističkim podacima i komparacijama sa svjetskim standardima, te prijedlog promjena. »Upravno na temelju onoga što nije dobro radit ćemo promjene«, izjavio je Strugar.</p>
<p>Prema planu, prve generacije učenika upisat će se u novu školu 2004./2005. godine, a promjene će uvjetno krenuti od prvoga razreda. Iako nije mogao precizirati koliko će reforma zahtijevati sredstava, predsjednik Prosvjetnog vijeća dr. Hrvoje Vrgoč rekao je da uz izdvajanja iz državne blagajne očekuju i vanjska sredstva.</p>
<p> »Pred nama je borba za sredstva obrtnika, komora i roditelja«, kazao je Vrgoč, dodavši kako su Slovenci svoj projekt reforme proveli s 50 posto vanjskih sredstava. </p>
<p>Reforma školstva zahtijevat će i promjene u obrazovanju učitelja, koji u prva tri razreda učenike više ne bi ocjenjivali brojčano već opisno. </p>
<p>Za učitelje opisne ocjene nisu novost, ustvrdio je ministar. </p>
<p>Kako se čulo u Ministarstvu, u novom školskom sustavu učenici bi u više razrede osnovne škole mogli prelaziti s jednom negativnom ocjenom, no Strugar je priznao da takvim rješenjem još nije u potpunosti zadovoljan. Cilj im je, kažu, uvesti razlike, prema kojima bi ocjenjivanje tijekom obveznog školovanja bilo blaže od onoga u srednjoj školi. </p>
<p>Nakon javne prezentacije za desetak dana, o reformi školstva raspravljat će Vlada. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zapinje privatizacija milijun hektara u vlasništvu države</p>
<p>Predloženi zakon već je pred Ustavnim sudom na zahtjev Općine Brckovljani/ Prema članku 68. tog prijedloga sva zemlja u državnom vlasništvu pripala bi bivšim PIK-ovima, ističe načelnik te općine Željko Funtek / Većina saborskih klubova oglušila se o poziv Ministarstva na raspravu o mjerilima i uvjetima za provedbu privatizacije </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Država je vlasnik 1,143.727 hektara poljoprivrednog zemljišta. No, veći njegov dio (745.506 hektara ili 65 posto) je zarastao u korov. Od 307.632 hektara u zakupu je 48 posto, 45 posto je dano na privremeno korištenje PIK-ovima, a preostalih sedam posto ulazi u prodaju, koncesije, plodouživanje i darovanje.</p>
<p>Hrvatska bi tek u ovoj godini trebala dobiti kriterije na temelju kojih će se privatizirati spomenutih 1,1 milijun hektara. No, Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je predložilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i koji je već prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru već je dospio na Ustavni sud. Naime, zahtjev za ocjenom ustavnosti članka 68. podnijela je Općina Brckovljani, kazao je Vjesniku načelnik te općine Željko Funtek.</p>
<p>Prema njegovim riječima, sva zemlja u državnom vlasništvu pripala bi, prema spomenutom članku, bivšim PIK-ovima, putem dokapitalizacije. Primjerice, na području općine Brckovljani u Zagrebačkoj županiji, nalazi se oko 1700 hektara poljoprivrednog zemljišta. Prije nego što je po sili zakona postalo državno, jedan dio toga zemljišta bio je upisan kao društveno vlasništvo, s pravom korištenja poljoprivrednog dobra Božjakovina. </p>
<p>No, kako je prijedlog zakona prepustio zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta općinama i gradovima, oni su se ponadali da će taj »mrtvi kapital«, konačno moći unovčiti. No, to je upitno zbog nesređenih zemljišnih knjiga i katastra.</p>
<p>Brckovljani su prvi u Hrvatskoj izradili program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, no još uvijek nisu za nj dobili zeleno svjetlo iz Ministarstva. </p>
<p>Božjakovina d.d. je tražila, pak, od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) da državno poljoprivredno zemljište unese u svoj temeljni kapital. Osim toga, kaže Funtak, Božjakovina je kupovala nekretnine od fizičkih osoba po cijeni koju je diktirala bivša vlast, odnosno daleko ispod cijene.</p>
<p>Zakon, naime, predviđa da pri prodaji poljoprivrednog zemljišta prednost imaju obiteljska gospodarstva s područja općina i gradova koja su izradila program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Osim njih, prednost bi imala domaćinstva čiji su članovi završili poljoprivrednu školu ili fakultet, te oni koji imaju bolji program korištenja zemljišta i veći stočni fond.</p>
<p>No, još prilikom rasprave o zakonu, zastupnicima nisu bili jasni kriteriji na kojima Ministarstvo temelji ideju da se ratarima iz pet slavonskih županija može prodati maksimalno 150 hektara zemljišta. U Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj i Primorsko-goranskoj županiji država ne bio prodavala više od 100 hektara, te do 50 hektara u svim ostalim županijama. </p>
<p>Ministarstvo je, naime, upozoreno na nedorečenost zakonskog rješenja prema kojemu država može stočarima prodati po grlu najviše dva hektara oranica i tri do četiri hektara pašnjaka. Nije, naime, isto imati ovcu, kozu ili kravu, rečeno je. Predloženo je, također, da bi država mogla prodati maksimalno po 20 hektara vinograda i voćnjaka, a ribnjaci bi se prodavali ovisno o njihovu tehnološkom stanju.</p>
<p>Ipak, pokušaj Ministarstva da putem javne rasprave o Mjerilima i uvjetima za provedbu privatizacije poljoprivrednog zemljišta, razriješi »određene nejasnoće« bojkotirali su predstavnici klubova zastupnika HDZ-a, HSLS-a, SDP-a, HSP-a, HNS-a, LS-a, kao i klub nezavisnih zastupnika, te klub etičkih zajednica i nacionalnih manjina. </p>
<p>U posljednjih deset godina nije učinjen veći napredak u politici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Obiteljska gospodarstva imaju vlasništvo nad 75 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. No, imanja su usitnjena, te u prosjeku iznose svega 2,8 hektara, dok prosječno imanje u Europskoj uniji iznosi 20 hektara. </p>
<p> S druge strane, agrokombinati obično imaju najbolje zemljište. Primjerice, Belje u Baranji obrađuje 30.000 hektara »najplodnijeg poljoprivrednog tla u Europi«. No, u zemljišne je knjige na ime Belja upisano 9000 hektara.</p>
<p>Država je zaključila ugovore o koncesiji s devet pravnih osoba u vrijednosti od 39 milijuna kuna, dok 22 fizičke osobe iz Vukovarsko-srijemske županije plaćaju godišnju koncesijsku naknadu u iznosu od 205.320 kuna. Radi se o površini od 519 hektara, ukupne vrijednosti od 6,017.818 kuna. Darovano je nešto više od 2000 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u vrijednosti većoj od 27 milijuna kuna. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zaposleni 80, a umirovljenici 40 kuna mjesečno!</p>
<p>Dopunsko osiguranje plaćat će umirovljenici čija je mirovina viša od 1700 kuna, a koji žele dodatnu sigurnost u slučaju bolesti/ Ova polica ne bi uključivala i lijekove, tek možda one s esencijalne liste/ Nova lista lijekova trebala bi biti usvojena idućeg tjedna</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Od kraja ožujka zaposleni koji se odluče uplaćivati dopunsko zdravstveno osiguranje mjesečno će plaćati 80 kuna, dok će polica za umirovljenike iznositi 40 kuna! To je prijedlog koji će Ministarstvo zdravstva uputiti Gospodarsko-socijalnom vijeću i Vladi, a mjesečni iznosi mogu varirati najviše deset posto, otkriva za Vjesnik ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić.</p>
<p>Mjesečni iznos police za umirovljenike neće vrijediti za sve umirovljenike koji se budu željeli dodatno zdravstveno osigurati: granica, odnosno imovinski cenzus iznosit će 1700 kuna, što je oko 40 posto osnovice u Hrvatskoj. Svi umirovljenici, čija je mirovina viša od toga iznosa, a koji žele dodatnu sigurnost u slučaju bolesti, plaćat će svaki mjesec 40 kuna, odnosno godišnje oko 480 kuna.</p>
<p>Postoji i druga zaštitna mogućnost za umirovljenike: umjesto da mjesečno uplaćuju 40 kuna, Ministarstvo zdravstva predlaže da skupljaju račune koje će im izdati u zdravstvenim ustanovama i kad dosegnu iznos od 600 kuna, bit će oslobođeni daljnjega plaćanja zdravstvenih usluga do isteka kalendarske godine.</p>
<p>»Očekujemo da bi dopunskim osiguranjem mogli prikupiti oko dodatnih 800 milijuna kuna, što bi bilo dovoljno da pokrijemo dugove bolnica. No, nije nam toliko bitno koliko ćemo novca zaraditi dodatno, nego da osiguranici dobiju osjećaj da zdravlje košta«, objašnjava ministar Vlahušić.</p>
<p>Od dopunskog zdravstvenog osiguranja moglo bi se, teoretski, prikupiti i više novca, jer je u Hrvatskoj zaposleno oko 1,3 milijarde ljudi, no ono je dobrovoljno, pa ovisi o volji osiguranika ili poslodavaca, kojima će takve police biti porezne olakšice.</p>
<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), kao što je poznato, dobio je odobrenje Vlade da ima dvogodišnji monopol na dopunsko osiguranje. Ministar Vlahušić smatra da bi se, čak i da nema toga monopola, malo koja osiguravajuća kuća upustila u ovakvu konkurenciju, s obzirom da, realno gledajući, mjesečni iznos police za stalno zaposlenoga pokriva tek jedan dan bolničkoga liječenja i jedan EKG.</p>
<p>Ova polica ne bi, međutim, uključivala i lijekove, tek možda one s esencijalne liste. Naime, idućega tjedna trebala bi biti usvojena nova lista lijekova.</p>
<p>»Lista se neće puno širiti, a neki će lijekovi, uglavnom paralele, biti povučeni s nje. To je najviše zahtjev proizvođača kojima je hrvatsko tržište premalo, a troškovi preveliki«, objašnjava ministar.</p>
<p>Većih novosti moglo bi biti kad u potpunosti zaživi Zakon o zdravstvenom osiguranju, dakle od travnja. S obzirom da su tim zakonom definirane i nove participacije za lijekove, koje se već primjenjuju, Ministarstvo planira tri liste lijekova. Jedna bi bila esencijalna i na njoj bi bili svi lijekovi koji ulaze u obvezno zdravstveno osiguranje, druga bi sadržavala medikamente na koje se obračunavaju nove participacije, a treća bi bila rezervirana za lijekove u slobodnoj prodaji, tzv. OTC (over the counter) lijekove, koji se mogu nabaviti bez recepta i u potpunosti se plaćaju. </p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Struja iz HE Dubrovnik putuje preko Republike Srpske?! </p>
<p>DUBROVNIK, 9. siječnja</p>
<p> - Jedna od najhladnijih zima u posljednjih desetak godina te visoki računi za potrošenu električnu energiju natjerali su Dubrovčane da počnu razmišljati o mijenjanju navika grijanja svojih domova. Dosadašnje blage zime okrenule su ih uglavnom električnim grijalicama koje su se posljednjih desetak dana pokazale nedovoljnima. No za hladne domove nisu isključivi krivci slabe grijalice već Hrvatska elektroprivreda (HEP) koja, uz to, nekvalitetnu električnu energiju zaračunava po punoj cijeni.</p>
<p>Mjerenja su, naime, pokazala da se u Dubrovniku napon električne energije kreće između 185 i 214 volti zbog čega ni jedan kućanski aparat pa tako ni grijalice ne može optimalno raditi. Najniži napon, tek 164 volta, zabilježen je u Konavlima, a jedina iznimka je gradsko naselje Mokošica, gdje napon dostiže čak 230 volti. </p>
<p> Uz loš napon, Dubrovčani dobivaju i slabu frekvenciju električne energije zbog čega svi satovi koji rade na struju dnevno kasne i do 20 minuta. Upravo zbog niskog napona u nekoliko servisa kućanskih aparata, kako su nam tamo kazali, u posljednje su vrijeme primili veći broj televizora, radio-prijemnika i drugih osjetljivih uređaja. </p>
<p>Razlog lošem naponu električne energije, kako neslužbeno saznajemo, jest njezina distribucija jer umjesto iz Hidroelektrane »Dubrovnik« u Platu iz koje se električna energija izvozi u Albaniju, struja do dubrovačkih domova »putuje« preko Republike Srpske, čija je elektromreža u jako lošem stanju. </p>
<p>Direktor »Elektrojuga« Željan Konsuo, kojeg smo zamolili da komentira trenutačno stanje u opskrbi Dubrovnika električnom energijom, nije nam mogao ništa reći već nas je uputio na HEP-ova glasnogovornika, koji je, kako kaže, jedini ovlašten za davanje takvih informacija. Više sreće nismo imali ni s HEP-ovim glasnogovornikom Mihovilom Matkovićem koji nas je zamolio da pitanja faksiramo, a da će na njih odgovore dati stručna osoba - koja se s godišnjeg odmora vraća za pet dana. </p>
<p>S HEP-om Dubrovčani inače već desetak godina »muku muče«. Kilovat električne energije u Dubrovniku skuplji je i do tri puta nego u nekim drugim hrvatskih gradovima, primjerice Rijeci. Po preporuci HEP-ova distributera, građani su bili primorani ugrađivati jedino za Dubrovnik karakteristične »limitatore«, koji im ne dopuštaju da odjednom uključe više trošila. Unatoč sudskim sporovima i beskrajnim žalbama građana, »Elektrojug« i dalje nastavlja tu zakonski upitnu praksu. </p>
<p>Uz to, domaći distributer je, postaviviši kabel ni manje ni više nego iznad Straduna, nanio štetu i spomeničkoj baštini. Što o tome kažu zaštitari nismo uspjeli saznati jer su, kako nam je rečeno, na terenu. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Građani Hrvatske vjeruju u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Stanovništvo Hrvatske iskazuje veliko povjerenje prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju što ga je Hrvatska nedavno potpisala s EU-om. To zaključuje Growth from Knowledge (GfK), međunarodni institut za istraživanje tržišta koji je, posredstvom svoje zagrebačke grupe - Centra za istraživanje tržišta - o tome ispitao u prosincu mišljenje 1000 odraslih stanovnika.</p>
<p>Ispitivanje na reprezentativnom uzorku pokazalo je da je čak 74 posto ispitanika čulo za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Najobavješteniji su stanovnici sjeverne Hrvatske i Zagreba s okolicom, stanovnici većih gradova, muškarci, oni u dobi od 35 do 54 godine, s visokim obrazovanjem i višim mjesečnim prihodima. No, samo ih 34 posto zna kada će Sporazum stupiti na snagu. </p>
<p>Zaključak o velikom povjerenju u suradnju s EU-om temelji se na odgovorima na pitanje kakve će učinke na Hrvatsku imati Sporazum. Čak 51 posto ispitanih odgovorilo je da će uglavnom biti pozitivni, a osam posto drži da će biti jako pozitivni. Samo 12 posto ispitanika reklo je da očekuje uglavnom negativne učinke.</p>
<p>Najveće je povjerenje iskazano u istarsko-primorskoj regiji, u naseljima koja imaju od 10.000 do 100.000 stanovnika, među visokoobrazovanima i s višim primanjima. Zanimljivo je da je povjerenje veliko u dvije dobne skupine - jako pozitivne i uglavnom pozitivne učinke očekuje 66 posto ispitanika u dobi od 23 do 34 godine i 69 posto onih od 45 do 54 godine. Oni između 35 i 44 godine su, očito, skeptičniji. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nastavljeni radovi u tunelu »Sv. Rok«</p>
<p>SVETI ROK, 9. siječnja</p>
<p> - Radnici zagrebačke Hidroelektre s ličke i splitskoga Konstruktora s dalmatinske strane završili su betoniranje obloge tunela »Sv. Rok« kroz velebitski masiv.</p>
<p> Nakon zimskih odmora za božićne i novogodišnje blagdane, radovi u tunelu su nastavljeni, bez obzira na hladnoću. Za razliku od niskih temperatura koje se ovih dana u Lici spuštaju i do 20 Celzijevih stupnjeva ispod ništice, u dubini velebitskog stjenjaka temperatura zraka je oko 10 Celzijevih stupnjeva. Radi se u tri smjene i predviđa se da će tunel ove godine biti potpuno gotov. </p>
<p> Kako je za Hinu izjavio glavni inženjer na gradilištu Hidroelektre u Smolčić Kosi Ivan Petrović, po planu će se do kraja 2002. dovršiti betoniranje proširenog presjeka, urediti kolnička konstrukcija te kanalizacijski, ventilacijski i rasvjetni sustav. Do sada je s ličke i dalmatinske strane prokopano i 50 posto dužine druge tunelske cijevi.</p>
<p> Tunel »Sv. Rok«, dug 5670 metara, bit će spreman za promet do 2003., spojem na Plitvičku cestu. U tijeku je i gradnja dionice autoceste Zagreb- Split Bosiljevo-Mala Kapela i Ličko Lešće-Sveti Rok. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Kriva su dva radnika, Dalmacijacement mora nadoknaditi štetu </p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Nakon što su inspekcijske službe pregledale rijeku Jadro, u koju je u ponedjeljak isteklo oko 2000 litara mazuta, proglašen je treći stupanj ugroženosti vodotoka te rijeke. Utvrđeno je kako su za ekološku katastrofu odgovorna dva djelatnika tvornice Dalmacijacement (DC). Jedan od njih prelijevao je mazut iz cisterne u spremnik DC-ova pogona u Majdanu. Imena neposrednih počinitelja te kobne greške bit će objavljena nakon što kriminalistička policija završi svoj dio posla. Prema riječima državne vodopravne inspektorice Slavice Čikotić, Prekršajnom sudu u Solinu već su podnesene prijave protiv »Dalmacijacementa« i predsjednika Uprave tvornice Vinka Janjaka. Prema Zakonu o vodama, dodala je inspektorica Čikotić, kazne za takve i slične incidente kreću se za pravne osobe od 40 do 500 tisuća kuna, dok su za odgovorne osobe znatno niže i iznose od četiri do 50 tisuća kuna</p>
<p>. Dalmacijacement mora, osim toga u roku od 15 dana ukloniti zagađenja na Jadru. Sve radove izvodit će uz stalan stručni nadzor Hrvatskih voda, snosit će sve troškove sanacije te nadoknaditi izravne i posredne štete nastale ekološkim zagađenjem. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Štroku i treći hotel u Dubrovniku?</p>
<p>DUBROVNIK, 9. siječnja</p>
<p> - Goran Štrok i tvrtka Ingra Zagreb d.d. mogući su novi vlasnici dubrovačkog hotela »Dubrovnik Palace«. Potvrdio je to u srijedu poslijepodne predsjednik uprave tvrtke Hoteli Maestral (u sklopu kojih posluje Palace) Zrinko Kamber neposredno nakon otvaranja ponuda pristiglih na javni natječaj za prodaju ili zajednički pothvat (joint venture) obnove i poslovanja toga hotelskoga objekta, na kojem su to ujedno bile i jedine ponude.</p>
<p> Za kupnju hotela javio se osobno Štrok, dok ponuda za »zajednički pothvat« (u kojem je Palace ulog Hotela Maestral) podrazumijeva Štroka i spomenutu zagrebačku tvrtku. Za razliku od početne cijene uvjetovane natječajem (4.950.000 eura) cijena ponuditelja nešto je viša i iznosi 5.100.000 eura. Ukratko, kazao je Kamber, ponuditelji potpuno zadovoljavaju uvjete iz natječaja, uključivši i obvezu preuzimanja 60 zaposlenika. Štrok, koji bi nakon Excelsiora i Bellevuea ovom kupnjom mogao postati vlasnikom i trećeg hotela u Dubrovniku, u svojoj se ponudi obvezao obnoviti Palace na razinu hotela s četiri zvjezdice te ga otvoriti za turističku sezonu 2003. Konačna odluka o novom vlasniku, ili vlasnicima, bit će poznata nakon sjednice Nadzornoga odbora Maestrala za najkasnije sedam dana. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Dogovor o plaćanju dugova državi do 23. siječnja ili stečaj</p>
<p>Protiv dužnika koji se ne jave do roka poduzet ćemo drastične mjere - ovrhu i stečaj, kaže ministar Crkvenac / Iako se dosad prijavilo vrlo malo dužnika, država u ovoj godini od 23,5 milijardi duga namjerava naplatiti u gotovini oko dvije i pol milijarde</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Iako rok za potvrđivanje spremnosti tvrtki da s državom pregovaraju o načinu plaćanja starih dugova istječe 23. siječnja, takav je papir poreznim upravama dostavilo vrlo malo dužnika. Za poreze, doprinose, carine, jamstva i ostale obveze nastale do kraja 2000. godine oko 19.400 tvrtki (privatnih i državnih) te državnih institucija ukupno duguje državi otprilike 23,5 milijardi kuna. </p>
<p>»Protiv dužnika koji se do zadanog roka ne jave Poreznoj upravi kako bi dogovorili mogućnosti rješavanja obveza prema državi, poduzet ćemo drastične mjere. Od njih ćemo naplatiti što se može i zatim ih poslati u likvidaciju«, upozorava ministar financija Mato Crkvenac. U njegovu ministarstvu, doduše, očekuju da bi početkom sljedećeg tjedna, kad završavaju zimski praznici odnosno sezona skijanja, trebale masovnije stizati dokumenti. Ali, ministar se boji da bi »zbog nerazumljivog ponašanja uprava, mnoga poduzeća mogla otići u stečaj«. </p>
<p>U Ministarstvu financija naglašavaju kako do 23. siječnja dužnici moraju poslati poreznicima samo dokument u kojem navode iznos svog duga državi i potvrđuju spremnost za dogovor. Ostale papire tvrtke će u suradnji s poreznicima pribaviti u sljedećih 30 dana. Pritom će od velike pomoći biti pravilnik o provedbi zakona kojim će se riješiti mnoge nedoumice, koje su dosad mučile i dužnike i poreznike. Osnovni uvjet za dogovor jest da dužnici uredno plaćaju tekuće obveze. Jer, tvrde u Katančićevoj, država svoje obveze ispunjava redovito u ugovorenim rokovima, uglavnom od 30 do 40 dana, pa takvu urednost očekuje i od svojih dužnika. </p>
<p>U ovoj godini država računa da će u gotovini naplatiti oko dvije i pol od 23,5 milijardi duga. Ostatak će se naplatiti u imovini ili udjelima u poduzećima te putem reprograma, a država je spremna i na »prodaju« potraživanja.</p>
<p> Prema informacijama koje je dosad dobilo Ministarstvo financija, desetak hrvatskih banaka zainteresirano je za otkup dugova sedamdesetak poduzeća, odnosno za posebne kreditne aranžmane s dužnicima za koje ocijeni da imaju perspektivu.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Županijski sud zaprimio zahtjev za vještačenje Baxterovih dijalizatora </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda zaprimio je u srijedu prijedlog za vještačenje Baxterovih dijalizatora, koji je podnijelo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, potvrdio je u srijedu šef Istražnog odjela zagrebačkog Županijskog suda Zdenko Konjić.</p>
<p> Zagrebačko županijsko državno odvjetništvo zatražilo je da Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda putem međunarodne pravne pomoći u inozemstvu provede toksikološko vještačenje spornih dijalizatora i bioloških uzoraka radi utvrđivanja uzroka smrti 23 pacijenata, koji su u hrvatskim bolnicama preminuli tijekom listopada.</p>
<p>Tužiteljstvo je predložilo da se Baxterovi dijalizatori vještače u laboratoriju nezavisne ustanove u Nizozemskoj, no u priopćenju Državnog odvjetništva od utorka nije navedeno o kojoj je ustanovi riječ.</p>
<p>Potvrdivši da je Sud zaprimio prijedlog Državnog odvjetništva, Konjić je rekao kako će ga on osobno proučiti, te donijeti odluku o daljnjim postupcima. »Odluke o provođenju predloženih vještačenja u potpunosti su u nadležnosti Suda«, kazao je Konjić, dodajući da će Sud odlučiti i o mjestu gdje bi se zatražena vještačenja trebala obaviti.</p>
<p>Konjić nije želio odgovoriti kad bi odluka o provođenju vještačenja mogla biti donesena, navodeći da spis sadrži više od 1000 stranica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>I HUP i sindikati podupiru mjere za zapošljavanje </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - I Hrvatska udruga poslodavaca i četiri sindikalne središnjice koje su potpisale sporazum »Partnerstvo za razvoj«, podržavaju najnovije Vladine mjere u projektu poticanja zapošljavanja. Rekli su to njihovi predstavnici nakon prezentacije spomenutog projekta u Banskim dvorima u srijedu predvečer.</p>
<p>Iako se u javnosti spekuliralo kako Hrvatska udruga poslodavaca neće podržati Vladine mjere aktivnog zapošljavanja, predstavnik HUP-a Herman Seidl kazao je kako će poslodavci sa svoje strane u okviru poticajnih mjera sve poduzeti da se aktivno uključe u rješavanje problema nezaposlenosti. Očekuje da će oni pozitivno ocijeniti i prihvatiti Vladine mjere, jer se njima zapravo subvencionira trošak poslodavca. Novinarima je također kazao kako je HUP imao nekoliko primjedbi na Vladin prijedlog, no njih će u dogovoru s ostalim potpisnicima »Partnerstva za razvoj« idućih dana usuglasiti. Kao glavnu primjedbu naveo jr neravnomjernost u mjerama koje se odnose na privatni, u odnosu na druge sektore. Na kraju je zaključio kako najnovije Vladine poticaje ne treba gledati izdvojeno već kao dio šireg sustava raznih poticajnih razvojnih mjera, kao što su održavanje stabilnog tečaja ili razvijanje konkurencije. </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović istaknuo je kako je od socijalnih partnera očekivao podršku za Vladin »ambiciozan i realističan plan«. Dodao je kako ne očekuje da će te mjere riješiti cjelokupni problem nezaposlenosti, no sasvim sigurno će potaknuti rješavanje nekih problema. »Nemam iluzija. Onaj tko ne želi otvoriti radno mjesto, neće ga otvarati ni radi poticaja. Ali onaj tko želi otvoriti dva radna mjesta možda će otvoriti i tri«, rekao je ministar. </p>
<p>Davor Jurić, koji je govorio u ime četiri sindikalne središnjice (SSSH, URSH, Matica sindikata javnih službi i Hrvatska udruga sindikata), zadovoljan je činjenicom što će spomenute mjere potaknuti rješavanje i sređivanje stanja na tržištu rada. Pozdravio je to što je premijer Račan kazao da ni jedan poslodavac neće zarađivati štednjom na plaćama radnika. Jurić je zadovoljan i time što se Vladine poticajne mjere neće odraziti na razinu prava zaposlenih ni u jednom sektoru. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>U dvije godine Račanova mandata prosječna plaća porasla tek 340 kuna </p>
<p>Prosječna plaća u studenom 3538 kuna, jedva kao ona u siječnju 2001. / Najbolje su zarađivali zaposleni u zračnom prijevozu - 6798, a najslabije tekstilci - 1982 kune </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Hrvatski je radnik u studenom, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječno zarađivao 3538 kuna. Nakon pada u listopadu, neto zarade u studenom nominalno su porasle 3,1, a realno 3,7 posto.</p>
<p>No, i s tim porastom prosječna plaća u studenome jedva se približila onoj s početka 2001. godine. Hrvatski radnici lani su u siječnju zarađivali 3546 kuna, a u studenom osam kuna manje. Nakon dvije godine mandata Vlade koju vodi premijer Ivica Račan, prosječne plaće u državi povećane su svega 340 kuna. </p>
<p>Taj je rast ostvaren u 2000. godini, a lani su plaće, zbog zamrzavanja u državnom i javnom sektoru, praktički stagnirale. U studenom su plaće u odnosu na isti mjesec 2000. godine, realno porasle tek 2,5 posto iznad troškova života. </p>
<p>U studenom su najbolje zarađivali zaposleni u zračnom prijevozu, u prosjeku čak 6798 kuna. Osiguranje je doguralo do prosječnih 5319 kuna, a pošta i telekomunikacije do 4666 kuna. Tekstilni radnici i dalje su na dnu liste s prosječnom plaćom od samo 1982 kune, a nešto malo više - 2216 kuna - primali su radnici u drvnoj industriji. </p>
<p>Prosječna plaća u prerađivačkoj industriji iznosila je 3209 kuna, a najbolje su zrađivali zaposleni u proizvodnji koksa i naftnih derivata - 4589 kuna. U trgovini se zarađivala 2621 kuna, u hotelima i restoranima 2865, a u graditeljstvu 3001 kuna. Prosječna plaća u javnoj upravi i obrani bila je 3885, u obrazovanju 3672 kune, a u zdravstvu i socijali 4261 kuna. </p>
<p>Lj. Marković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Lučin: Završen preustroj policije u skladu s europskim standardima </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Na svečanosti u srijedu u Ministarstvu unutarnjih poslova ministar Šime Lučin dodijelio je nagrade najuspješnijim djelatnicima u prošloj godini.</p>
<p>Skupnu nagradu za izvanredne rezultate u kriminalističkoj obradi vezanoj uz »slučaj Baxter« dobile su vještakinje Odsjeka kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja u Centru za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić«. Nagrađene su mr. Biserka Riha, voditeljica Odsjeka, te četiri kriminalističke vještakinje, mr. Branka Tavčar, mr. Ines Gmajnički, dr. Ranka Krajina i mr. Branka Mijatović.</p>
<p>Među nagrađenima u toj skupini su i Gojko Marković, načelnik Odjela općeg kriminaliteta MUP-a, koji je koordinirao rad te kriminalističke obrade. U tom su se slučaju posebno istaknuli službenici PU zagrebačke u čije je ime nagradu primio Domagoj Anić, voditelj Odsjeka krvnih delikata. Kako je istaknuto, vještakinje su u roku od tjedan dana izolirale toksičan spoj u dijalizatorima tvrtke Baxter. </p>
<p>Skupnu nagradu za izvanredne rezultate u kriminalističkoj obradi, u kojoj su razriješena dva ubojstva i devet razbojništava, dobila su tri načelnika Odjela općeg kriminaliteta te Željko Prša iz PU zagrebačke, Vitomir Bijelić iz PU primorsko-goranske i Franjo Mihelčić iz PU istarske. Također su nagrađeni Damir Barlović, policijski službenik Odjela općeg kriminaliteta u Upravi kriminalističke policije MUP-a, te Josip Pavliček, policijski službenik Odsjeka za suzbijanje krvnih delikata PU zagrebačke. Riječ je o ubojstvima Danijele Fileš 29. srpnja prošle godine u Zagrebu i Karla Gertnera potkraj 1990. godine u Rijeci, za koja je bio osumnjičen Boris Pilčić. Tijekom obrade razriješeno je i devet razbojstava za koje se također sumnjiči Pilčića. Slobode ga je lišila zagrebačka policija 72 sata nakon ubojstva Danijele Fileš.</p>
<p>Pojedinačnu nagradu dobio je Ognjen Haramina, policijski službenik Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije u Upravi kriminalističke policije MUP-a. Taj prvi hrvatski »cyberpolicajac« od sljedećeg tjedna bit će voditelj Odsjeka kompjuterskog kriminaliteta i zaštite intelektualnog vlasništva u tom odjelu. Nagrađen je i Milan Balen, policijski službenik PU ličko-senjske, koji je prilikom prometne nesreće iz Une spasio Fatimu Sekulić. Za izuzetne međunarodne sportske uspjehe, kojima je u svijetu promicao i Hrvatsku i MUP, nagrađen je pripadnik Specijalne policije - ATJ Lučko Mirko Filipović, poznat kao cro-cup. </p>
<p>Pozdravljajući nagrađene, ministar Lučin rekao je kako su protekle dvije godine povijesne i za MUP, u kojima je proveden preustroj policije u skladu s europskim standardima. U ime nagrađenih zahvalila je mr. Biserka Riha. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Hrvatska će ubuduće imati dvije civilne i dvije vojne tajne službe?</p>
<p>Postignut visok stupanj suglasnosti o setu zakona bitnih za najosjetljivije segmente izvršne vlasti: obavještajne službe i obranu / Usuglašen je prijedlog zakona o obrani, koji će uskoro u drugo saborsko čitanje / Predsjednik i premijer usuglasili su se i o prijedlogu modela ustroja obavještajno-sigurnosnih službi Vladine stručne skupine, koju je vodio Ozren Žunec </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Neki su mediji već izvijestili da je na sastanku predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana u Vili Weiss prošle subote, postignut visok stupanj suglasnosti o setu zakona bitnih za najosjetljivije segmente izvršne vlasti: obavještajne službe i obranu. Usuglašen je prijedlog zakona o obrani, koji će uskoro na drugo saborsko čitanje.</p>
<p>Prema tom prijedlogu, u miru bi na vrhu zapovjednog lanca vojske bio vrhovni zapovjednik, predsjednik Republike, potom ministar obrane, a treći u lancu bio bi načelnik Glavnog stožera (GS). U ratu bi predsjednik države mogao izravno davati zapovijesti načelniku GS-a, a ministar obrane bi o svemu bio obaviješten. Ministar obrane bi u ratu izravno odgovarao vrhovnom zapovjedniku. Načelnika GS-a, na prijedlog Vlade, imenovao bi predsjednik Republike na ograničeni mandat. Načelnik bi izravno bio odgovoran i vrhovnom zapovjedniku i ministru obrane u svim pitanjima zapovijedanja i uporabe oružanih snaga u miru i ratu. </p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima, postignuta je suglasnost da se Uprava Vojne policije premjesti iz Ministarstva obrane u GS, a Sigurnosno-informativna služba (SIS) ostala bi u nadležnosti Ministarstva obrane.</p>
<p>Prema našim izvorima, budu li ove promjene ozakonjene saborskim izglasavanjem, otvara se mogućnost da dođe do promjena na čelu Uprave Vojne policije. Naime, dio medija, a i vojni krugovi bliski predsjedniku Mesiću, već duže traže od ministra obrane Joze Radoša da smijeni deset godina aktualnog načelnika Uprave Vojne policije Matu Laušića, zbog sumnji da nije sprečavao i progonio djelatnike Vojne policije koji su se navodno bavili kriminalom i ratnim zločinima. S tim u vezi posebno se apostrofira aktualno suđenje pripadnicima Vojne policije u slučaju splitskog vojnog zatvora Lora.</p>
<p>»Bude li Uprava Vojne policije pod nadležnošću Glavnog stožera, a načelnik Glavnog stožera ostane general Petar Stipetić, general Mate Laušić će biti smijenjen«, uvjerava nas izvor blizak Uredu Predsjednika. Zakon o obrani i strategija nacionalne sigurnosti u uskoj su vezi i, prema našem izvoru bliskom Vladi, postignut je visok stupanj suglasnosti o modelu ustroja obavještajno-sigurnosnih službi. Naš izvor tvrdi da su se timovi predsjednika Mesića i premijera Račana uglavnom složili s prijedlogom Vladine stručne skupine koju je vodio prof. Ozren Žunec. Taj prijedlog strategije nacionalne sigurnosti bio je zgotovljen još jesenas.</p>
<p>Prema njemu postojale bi dvije civilne i dvije vojne tajne službe.</p>
<p>HIS (Hrvatska izvještajna služba), koji je do sada djelovao u sklopu UNS-a (Ured za nacionalnu sigurnost), bio bi Vladina agencija koja bi se bavila inozemnom špijunažom. SZUP (Služba za zaštitu ustavnog poretka) je unutarnja tajna služba i također bi djelovao kao Vladina agencija. U Ministarstvu obrane nastavio bi raditi SIS, kao vojna kontraobavještajna služba, a iz Glavnog stožera u Ministarstvo obrane bila bi premještena Obavještajna služba. Obavještajna služba još je u kolovozu prošle godine, Uredbom Vlade o unutarnjem ustroju Ministarstva obrane, premještena iz GS-a u Ministarstvo obrane.</p>
<p>S obzirom na ovlasti predsjednika Mesića prema Prijedlogu zakona o obrani, njemu bi bio omogućen uvid u djelovanje tih vojnih tajnih službi.</p>
<p>Sve ove obavještajno-sigurnosne službe nadzirali bi Predsjednik i premijer kroz Vijeće nacionalne sigurnosti, koje bi, osim njih, još činili: potpredsjednici Vlade za unutarnju politiku i vanjsku politiku, ministri vanjskih i unutarnjih poslova, gospodarstva i financija, obrane, predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost, ravnatelj ureda vijeća nacionalne sigurnosti, načelnik GS-a i članovi po pozivu. </p>
<p>Dosadašnji UNS, čiji je predstojnik Tomislav Karamarko, bio bi transformiran u Ured vijeća nacionalne sigurnosti. Taj Ured ne bi imao nikakve operativne obavještajne ovlasti i bavio bi se uglavnom analizom i administrativnim poslovima, te osiguravanjem provođenja odluka Vijeća nacionalne sigurnosti. </p>
<p>Kako nas uvjeravaju naši izvori u Vladi, Tomislav Karamarko se ne slaže s ovakvim preustrojem obavještajno-sigurnosnog sustava. Indikativno je da njega nije bilo na sastanku u Vili Weiss, iako je baš on u ime Ureda predsjednika dugo izrađivao, predlagao i pregovarao o modelu preustroja obavještajne zajednice. Neki su mediji spekulirali da je već podnio ostavku predsjedniku Mesiću, na što je Mesić u izjavi za naš list rekao da ta ostavka još nije došla do njega - kad je vidi, prvo će razgovarati s Karamarkom.</p>
<p>Na pitanje Vjesnikovog novinara je li točno da je predstojnik UNS-a podnio ostavku, u UNS-u su nam, dan prije sastanka u Vili Weiss, rekli da je predstojnik na službenom putu, da ne mogu do njega i da ne mogu ništa komentirati. Neslužbeno smo od jednog sudionika sastanka u Vili Weiss doznali da je Tomislav Karamarko na jednomjesečnom studijskom putovanju u SAD-u, te da će se vratiti kad strategija nacionalne sigurnosti bude u saborskoj proceduri. Naš sugovornik ističe da će Karamarko tek tada podnijeti ostavku jer mu neće odgovarati mjesto ravnatelja Ureda vijeća nacionalne sigurnosti, koje zapravo ne nosi moć kakvu je dosad imao kao predstojnik UNS-a. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>HDZ se predstavlja homogenim, ali u njemu vrije</p>
<p>Između Sanadera i Pašalića razlike su i u koncepciji izlaska HDZ-a na izbore: Sanader je kazao da stranka izlazi samostalno, ali su moguće poslijeizborne koalicije; Pašalić i njegova ekipa žele osnivanje »hrvatskog bloka« u kojem bi, uz HDZ kao stožernu stranku, bili i HSLS, HKDU i HIP, dok se o pozivu HSP-u još razmišlja</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Iako će u javnosti pokušati predstaviti svoju homogenost, u HDZ-u vrije. Uoči sjednice Središnjeg odbora stranke, zakazane, 14. siječnja, kao uvod u kampanju za stranačke izbore, ma koliko se svi trudili to prikriti, na vidjelo ipak izlaze znatne razlike. Iako će se u spekulacijama o imenima kandidata za predsjedničku fotelju spominjati nekolicina imena, dva su ipak najsigurnija. Borba se vodi između aktualnog predsjednika dr. Ive Sanadera, te nekoć najmoćnijeg čovjeka u HDZ-u, koji je već dvije godine (svojom željom i lukavošću) u sjeni, dr. Ivića Pašalića.</p>
<p>Nakon Tuđmanove smrti, HDZ je bio na najnižim granama od osnutka, a pod Sanaderovim vodstvom popularnost mu se penje. Prošlog je vikenda u Splitu obilježena 12-godišnjica osnutka stranke. Među brojnim stranačkim uglednicima upadljivo je nedostajao Ivić Pašalić. Nije bilo ni Drage Krpine, glavnoga tajnika Jose Škare, Ljerke Mintas-Hodak, ali Pašalićev je izostanak bio najuočljiviji. On će, doduše, s dozom cinizma reći da ga na skup nitko nije ni pozvao.</p>
<p>Za Pašalića je to dovoljan znak da ga Sanader želi izbaciti iz utakmice za predsjednika, kao i za ljude iz njegova okruženja, koji tvrde da je proslava u Splitu zapravo trebala biti protuteža skupu koji su 18. prosinca, također u Splitu, održali Pašalić, dr. Andrija Hebrang i dr. Ivica Kostović. Pašalićev krug tvrdi da je Sanader u Splitu otvorio kampanju za stranačke izbore, koji će se održati na VII. saboru stranke, 21. travnja.</p>
<p>Na splitski skup nisu došli svi pozvani predsjednici županijskih organizacija, a u javnost je krenula i priča o tome da je Sanader, zajedno sa suradnicima, želio smanjiti broj izaslanika Mladeži HDZ-a na VII. saboru HDZ-a s dosadašnjih 250 na 40. Javna je tajna da većina hadezeove Mladeži podržava Pašalića, no, predsjednici županijskih ogranaka taj su prijedlog odbacili i o njemu se neće raspravljati na sjednici Središnjeg odbora. A od njega se očekuje mnogo: upravo bi na toj sjednici trebalo prihvatiti Postupovnik budući da unutarstranački izbori počinju početkom veljače. Otvoreno je i pitanje zahtjeva da se po županijskim organizacijama otvori pretkandidacijski postupak, po kojem bi bilo moguće kandidiranje za najviše dužnosti i prije stranačkih izbora, a kandidati bi unaprijed iznosili svoje programe.</p>
<p>Imena mogućih kandidata za predsjednika su manje-više poznata. Osim Sanadera i Pašalića, govori se da će se kandidirati i Drago Krpina. On će pokušati zadržati image hadezeovca koji ne pristaje ni uz Sanadera niti uz Pašalića, nego će zapravo lobirati za sebe. Dosad je izričito naglašavao da se njegovo ime ne spominje u pričama o malverzacijama i da je njegov ugled neokaljan. Sami hadezeovci smatraju da su Krpinini izgledi minimalni.</p>
<p>To se ipak ne bi moglo reći za najjačeg hadezeovca u Saboru, Vladimira Šeksa, za kojeg se također očekuje da će ući u utrku za predsjednika. Ne može se poreći da Šeks ima znatan utjecaj u podružnicama na terenu, kao ni da je pravnički stručnjak za stranačke potrebe. Formalno, on je uz Sanadera, ali po onome što se može čuti u stranci, Šeks ima samo jednu iskrenu želju: vidjeti se na mjestu predsjednika HDZ-a! To bi, nakon 10 godina, bilo ostvarenje njegova najvećeg sna.</p>
<p>Iz HDZ-a se čak čuje da bi u trku mogla ući i sadašnja potpredsjednica stranke Maja Freundlich, čiji su iznimno radikalni istupi javnosti dobro poznati. Još se ne zna kakva će biti pravila unutarstranačkih izbora, a treba pričekati i odluku o određivanju kvote izaslanika za sabor, jer će se po tome znati koliko će biti predstavnika iz dijaspore, koliko iz Mladeži, a koliko iz županijskih organizacija. Po tome će se moći jasnije uočiti i odnos snaga. Između Sanadera i Pašalića razlike su i u koncepciji izlaska HDZ-a na izbore: Sanader je javno kazao da stranka izlazi samostalno, ali su moguća poslijeizborne koalicije u kojima on vidi HSLS i HSS.</p>
<p>No, Pašalić i njegova ekipa žele osnivanje »hrvatskog bloka« u kojem bi, uz HDZ kao stožernu stranku, bili i HSLS, HKDU i HIP, dok se o pozivu HSP-u još razmišlja. Pašalićev krug ne želi koaliranje s HSS-om, jer smatra da je ta stranka najvjerniji SDP-ov partner. Sanaderova i Pašalićeva strana jedinstvene su u tome da ne žele koaliciju s Granićevim DC-om, za kojega drže da je izdao HDZ. </p>
<p>Sanader: Pobijedit ću na izborima i neće biti raskola u stranci</p>
<p>Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader je na zimskom odmoru, no ipak je rekao Vjesniku: »Vratili smo HDZ-u mjesto koje mu na političkoj sceni pripada. Kao predsjednik, učinit ću sve da VII. sabor bude demonstracija snage HDZ-a. Neće se ostvariti scenarij koji mnogi priželjkuju, a to je raskol u stranci«, kaže Sanader. On poriče tvrdnje da je od Pašalića tražio da odustane od svoje kandidature, pa da sâm bude jedini predsjednički kandidat, ali ne negira da su se njih dvojica nekoliko puta susreli. </p>
<p>»Na saboru stranke razočarat ćemo sve koji žele da se HDZ raspadne. Kao predsjednik, moram učiniti sve da stranka bude što snažnija i spremnija za buduće izbore i zato se neću osvrtati na kojekakve interpretacije i virtualnu stvarnost koja se pokušava stvoriti. Svojim smo radom i potporom na terenu potvrdili ispravnost politike koju vodimo, pa očekujem nastavak te politike i nakon sabora stranke«, ističe Sanader. Komentirajući to da je upravo on želio smanjiti broj izaslanika Mladeži HDZ-a na stranačkom saboru, on tvrdi: »Upravo na moj prijedlog, Mladeži je ostavljena dosadašnja kvota, jer oni su budućnost HDZ-a! Ostavljena je i kvota Zajednici žena HDZ-a, ali smatram da je 20 izaslanica ipak premalo s obzirom na proklamiranu politiku zastupljenosti žena i na istaknutu ulogu predsjednice Zajednice 'Katarina Zrinska' Jadranke Kosor«, napominje Sanader.</p>
<p>Zamoljen da komentira istup Hrvoja Hitreca, koji je na proslavi u Splitu rekao da treba zabiti glogov kolac u srce komunističkih vampira, što je u javnosti ocijenjeno skandaloznim, Sanader kaže: »Ja sam za biranje riječi, jer izgovorena riječ ima težinu, ali svatko u politici ima svoj stil. Ja ne bih tako rekao«. Sanader vjeruje u svoju pobjedu na HDZ-ovim izborima, a nakon toga, drži, HDZ će se vratiti na vlast, jer će sigurno pobijediti na idućim izborima u Hrvatskoj, na koje će izaći samostalno.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»HDZ prijeti glogovim kolcem i deratizacijom«</p>
<p>HDZ-ov govor na stranačkoj obljetnici u Splitu - po tonu, sadržaju, agresivnosti i grubim prijetnjama vlasti - ne doseže ni donji prag tolerancije za pokret koji se nije oslobodio balkanske retorike, tvrdi Ante Tukić</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Proslava 12. godišnjice osnutka HDZ-a u Splitu bila je jednaka lanjskoj proslavi, samo s pojačanom netrpeljivošću i agresivnošću. Taj govor - po tonu, sadržaju, agresivnosti i grubim prijetnjama vlasti, koju smatraju neprijateljskom - ne doseže ni donji prag tolerancije i komunkativnosti za pokret koji se nije oslobodio balkanske retorike. Kazao je to u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik splitskog LS-a Ante Tukić. Prema njegovim riječima, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader se vratio u 17. stoljeće, »služeći se glogovim kolcem za srce komunističkog vampira, dok drugi govornici prijete suvremenijim postupkom, kao što je deratizacija vlasti. Tu retoriku puštamo građanima da se domisle što bi nas čekalo da takvi opet preuzmu vlast«, poručio je Tukić. On takođet tvrdi da se koalicija splitskog HDZ-a raspala zbog uskih stranačkih i osobnih interesa i da je posljednji trenutak da se počne raditi na viziji razvitka Splita i programu realizacije splitskih interesa. Dopredsjednik splitskog LS-a Nikola Šimetin očekuje da se splitski HDZ ispriča zbog uvreda s proslave obljetnice te stranke. On drži da je Splitu potreban politički mir kako bi izliječio rane i istjerao siromaštvo.</p>
<p>»Sanaderov govor pokazuje HDZ-ovu nespremnost za odustrajanje od bivše gospodarske politike«, rekao je Šimetin, dodavši da je vrijeme otrežnjenja i da se političari trebaju ostaviti nacionalističkih nebuloza i prihvatiti se posla. Hrvatska, smatra on, ima dovoljno kapitala za zaposliti svih 400.000 nezaposlenih. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020110].
|
