NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020309].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 222279 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.03.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tušek: Za Plitvice nema opasnosti </p>
<p>Iako smo prvotnu odluku dopunili određivanjem cestovnih koridora i graničnih prijelaza, a potom i otvaranjem prijelaza Ličko Petrovo Selo - Izačić, postigli smo željeno, a to je suzbijanje šverca naftnim derivatima i bolja zaštita okoliša, kaže ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Dogovorom premijera Ivice Račana i predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zlatka Lagumdžije završio je višemjesečni naftni spor Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako je hrvatska vlada nekoliko puta promijenila početnu odluku o prijevozu opasnih tereta, dakle i naftnih derivata, na kraju su, prema riječima ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka, zadovoljni postignutim.</p>
<p>»Iako smo prvotnu odluku dopunili određivanjem cestovnih koridora i graničnih prijelaza, a potom i otvaranjem prijelaza Ličko Petrovo Selo - Izačić, postigli smo željeno, a to je suzbijanje šverca naftnim derivatima i bolja zaštita okoliša«, tvrdi Tušek.</p>
<p>To argumentira podatkom da autocisterne s derivatima na putu do Izačića neće prolaziti nacionalnim parkom - vozit će nizvodno od Plitvičkih jezera kojima, ni u slučaju nesreće, ne prijeti opasnost. »Doduše, tamo postoje vodozaštitna područja oko crpilišta vode, ali ima ih i pokraj drugih prometnica. A tim smo mjerama spriječili da cisterne na putu prema BiH voze kroz nacionalni park i također vrlo osjetljivu Gacku dolinu«, kaže Tušek.</p>
<p>Ministar vjeruje da tim pravcem neće voziti mnogo cisterni jer su uvedene mjere prilično stroge, pa će neki vozači ipak izabrati drugi pravac. Naime, osim obveze da voze samo noću i pod policijskom pratnjom, 15. ožujka se uvodi i obvezna naplata posebnih pristojbi koje će, zbog zahtjeva osiguravateljskih društava, vjerojatno biti i više od najavljenih 200 kuna.</p>
<p> Kad se uračuna i taj trošak vozačima će možda, unatoč dužem putu i plaćanju cestarine, biti jeftinija vožnja preko graničnih prijelaza Nova Gradiška i Županja.</p>
<p>Osim toga, dodaje Tušek, uvedenim ćemo mjerama uvelike spriječiti dosad često krijumčarenje goriva jer će se morati voziti točno određenim putevima i graničnim prijelazima.</p>
<p> Prvi se efekti već vide. Prema Tušekovim riječima, u Slavoniji, zbog uvedenih mjera, stoji oko 60 autocisterni koje su često korištene za šverc goriva. S druge strane, uvođenjem propisanih koridora za autocisterne s derivatima i otvaranjem Izačića spriječili smo šverc preko više od 400 divljih graničnih prijelaza između Nove Gradiške i Kamenskog, ističe Tušek.</p>
<p>Iako iz BiH stižu informacije da nakon dogovora o naftnim koridorima neće odustati od uvođenja europskih standarda za uvezene naftne derivate, Tušek vjeruje da će oni i dalje kupovati Inine derivate iako samo dijelom zadovoljavaju te standarde. Naime, rafinerija u Bosanskom Brodu teško je oštećena u ratu. </p>
<p>Od Tušeka smo ekskluzivno doznali da će, vjerojatno sljedećeg tjedna, ipak dopustiti uvoz nekih opasnih tvari koje se koriste kao sirovine, npr. boja i ukapljenog naftnog plina, preko hrvatsko-slovenskog graničnog prijelaza Rupe. Ali to ne znači da će, unatoč slovenskim zahtjevima, dopustiti da tuda prolaze i cisterne s naftnim derivatima. One bi, naime, nakon ulaska kroz Rupe morale dopuštenim koridorom voziti do Karlovca pa onda mogu i ulaziti preko graničnog prijelaza Bregana, kaže Tušek.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Najduži pritvor četiri, umjesto tri godine?</p>
<p>Ostane li, uz produžetak pritvora, i predložena odredba o retroaktivnosti, remetinečkim optuženicima, na primjer, pritvor će se određivati po novom, za njih lošijem rješenju</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Mjesec dana bilo je dovoljno da prva verzija nacrta izmjena i dopuna zakona o kaznenom postupku pretrpi značajne promjene. Ali i druga varijanta, iz veljače, zadržala je siječanjsko rješenje koje na velika vrata uvodi retroaktivnost, mogućnost da se odredbe toga propisa primjenjuju unatrag, dakle i prema onim osumnjičenicima i optuženicima koji već broje pritvorske dane.</p>
<p>Autori zakonskih promjena zapisali su u budući 502. članak da »u svim postupcima u kojima je pritvor određen po dosadašnjim odredbama, nakon stupanja na snagu ovog zakona primijenit će se odredbe o rokovima trajanja pritvora iz ovog zakona«. Da odmah bude jasno: pritvor je dosad mogao trajati najviše tri, a odsad će to biti četiri godine.</p>
<p>Kad je taj sadržaj procurio izvan kuloara Ministarstva pravosuđa - predlagača promjena u ime Vlade, odvjetnici u sporovima što traju na hrvatskim sudovima naoštrili su olovke, najavljujući ustavne tužbe. Jer, pozivajući se na Ustav koji izričito brani zakonsku primjenu unatrag (retroaktivnost), ovakvim su 502. člankom na tanjuru dobili opravdani povod za istjerivanje ustavnosti i zakonitosti.</p>
<p>No, pragmatično gledano, našiljene olovke uzalud će istupiti svoje grafitne vrhove. Doktrinarno i praktično, zabrana retroaktivnosti shvaća se isključivo kao zabrana naknadne primjene zakona samo za materijalno-pravne kaznene odredbe. Na postupovna pravila ona se ne odnosi.</p>
<p>»Postupak je pragmatični odgovor na promjene do kojih dolazi i u počinjenju i u sudovanju u povodu nekog kaznenog djela. Kazna je stalna prijetnja i jasno upozorenje budućim počiniteljima o tome što ih čeka prekorače li granice društveno dopuštenih delanja«, objašnjava jedan od autora kaznenoprocesne reforme.</p>
<p>Mnogo tiše, na tu doktrinarnu ocjenu dodaje se i aktualna situacija u hrvatskom pravosuđu. Naime, u tijeku je nekoliko krupnih i, prema opisu iz optužnica, teških kaznenih postupaka. Sudovi na kojima se vode jednostavno nisu u stanju u dosad obavljenoj glavnoj raspravi dovršiti te postupke do isteka rokova pritvora za optuženike kojima se sudi. Svrha članka 502. u prijelaznim odredbama budućega zakona je »pomoći« sudovima da stvar ipak istjeraju dokraja, ne bojeći se da bi optužene družine i pojedince morali od lipnja do kraja godine ispustiti iz pritvorskih šaka.</p>
<p>Naravno, o svemu će biti, sasvim sigurno, još velike rasprave. I optuženici i njihovi branitelji, barem prema onome što se zasad zna, stat će na zadnje noge protestirajući protiv takvog zakonskog rješenja. Lako je moguće da će im se tijekom saborske rasprave pridružiti barem neki od zastupničkih zakonodavnih i političkih lobija. Bit će zanimljivo čuti i mišljenja sudačke struke, posebno iz Vrhovnog suda, o spremnosti da se ovakvo rješenje prihvati i provede u hrvatskim sudnicama. »Ratio ove odredbe«, napisano je u obrazloženju članka 502, »jest kriminalno-političke naravi - da ne bi došlo do ukidanja pritvora po sili zakona, u slučajevima kad sud nije ranije znao za ograničavajući faktor vremena u pogledu dosega mjere pritvora. Kako je od primjene važećeg zakona proteklo više vremena negoli je zakon o kaznenom postupku iz 1998. godine predviđao krajnji doseg mjere pritvora, te kako istodobno, ako neki postupak, u kojem je egzistentna mjera pritvora, vođen po odredbama ZKP-a iz 1993. godine, još nije okončan, to je, primjenjujući načela kaznenog postupka o razmjernosti represije, u tim slučajevima pritvor zamjena za kaznu zatvora, što je nedopušteno«.</p>
<p>Zamršenost pravničkoga jezika ipak ne skriva i pragmatičnu posljedicu članka 502. Optuženici iz Remetinca pa nadalje ne mogu, dakle, računati na obranu sa slobode. Pod uvjetom, naravno, da procedura u Saboru prođe u očekivanim, ranoproljetnim rokovima.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zbog učestalih homoseksualnih skandala Crkva će pooštriti kriterije za svećeništvo</p>
<p>Sveta Stolica, čini se, nema namjeru nametati opću diskriminativnu mjeru protiv vjernika homoseksualaca nego želi odrediti jasne kriterije za rješavanje slučajeva koji se pojave unutar Crkve / Zasad se čini da su mjere uglavnom usmjerene prema potencijalnim, a manje prema već zaređenim svećenicima</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Prema informacijama američke katoličke agencije CNS, Vatikan užurbano radi na dokumentu kojim kani stati na kraj homoseksualnim skandalima u Crkvi. Očito je učestalost ekscesa, koji su u posljednje vrijeme izbili u javnost, nagnala Katoličku crkvu da poduzme hitne mjere kako bi reducirala te pojave.</p>
<p>Poznat je stav Katoličke crkve prema homoseksualizmu. Prema katoličkom moralu i crkvenom učenju, homoseksualna aktivnost je izopačenje ljudske spolnosti koje nije usmjereno prema potomstvu.</p>
<p>Pritom Crkva jasno razlikuje homoseksualnu sklonost od homoseksualne aktivnosti. O tomu je tajnik Kongregacije za nauk vjere nadbiskup Tarcisio Bertone nedavno govorio, preciziravši da »homoseksualna sklonost nije sama po sebi grijeh nego izaziva moralnu zabrinutost, jer predstavlja veliko iskušenje na sam čin koji pak uvijek jest zlo«.</p>
<p>Stoga je još veću zabrinutost Vatikana izazvalo nekoliko slučajeva u kojima su pojedini biskupi od javnosti pokušali prikriti zastranjenja svećenika ili su i sami sudjelovali u njima. Posljednji slučaj uglednog poljskog svećenika, poznanskog nadbiskupa Juliusa Paetza, bivšeg šefa protokola trojice posljednjih papa - Pavla VI., Ivana Pavla I. i Ivana Pavla II. - kojeg su polaznici sjemeništa optužili za seksualno napastovanje, ucjene i iznude seksualnih usluga, bila je kap koja je prelila čašu.</p>
<p>Iako je još na snazi stari dokument o izboru kandidata za svećenike iz 1961. godine, prema kojem su već date smjernice o postupanju s kandidatima »sumnjivih« sklonosti, Vatikan je ipak odlučio izraditi novi dokument koji će jasnije i radikalnije definirati njegova načela kako bi se efikasnije primijenila na razinama mjesnih crkava.</p>
<p>Već i sad ima naznaka da crkveni poglavari počinju dosljednije inzistirati na tome da se osobe s »trajnom homoseksualnom orijentacijom« isključe iz kandidature za svećeništvo.</p>
<p>Prošle je godine Kongregacija za katolički odgoj izradila studiju o tom pitanju a, a u siječnju su proučeni prijedlozi za psihološko testiranje svećeničkih kandidata.</p>
<p>Nedavno je visoki vatikanski službenik govorio o negativnim posljedicama homoseksualnosti među svećenicima, istaknuvši da Sveta Stolica to smatra »vrlo ozbiljnim problemom« i da u tom pogledu kani poduzeti »odlučne korake za njegovo rješavanje«.</p>
<p>Početkom ožujka je i predstojnik tiskovnog ureda Svete Stolice Joaquin Navarro-Valls za »New York Times« izjavio da osobe s homoseksualnim sklonostima ne mogu biti ređene za svećenike. Da bi izbjegao nesporazume, kardinal Navarro-Valls je dodao da to ne znači općenitu »definitivnu osudu homoseksualizma« nego se njome samo izriče stav Crkve da kandidati kod kojih se otkrije homoseksualna orijentacija neće moći služiti tom pozivu u Crkvi.</p>
<p>Navarro-Valls je izjavio da se Crkva u ovom trenutku suočava s mnogo važnijim problemom kao što je »seksualno zlostavljanje od strane klera«.</p>
<p>Čini se, dakle, da Sveta Stolica nema namjeru nametati neku opću diskriminativnu mjeru protiv vjernika homoseksualca nego jasne kriterije na temelju kojih će rješavati specifične slučajeve koji se pojave unutar Crkve. Zasad se čini da su ove mjere uglavnom usmjerene prema potencijalnim, a manje prema već zaređenim svećenicima.</p>
<p>Na prigovore da takvim diferenciranjem svećeničkih kandidata ugrožava ljudska prava, iz Vatikana odgovaraju da »svećenički poziv nije ničije pravo nego dar Milosti«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>KAKO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Rijetko te viđam, Zagrebe!</p>
<p>Prof. dr. Željko Grabarević</p>
<p>Kako volim Zagreb? U maglena jutra, dok mi supruga šeta psa, mačak i ja gledamo te kroz prozor. Nema te. Ne vidimo te. Skrivaš se iza brijega i čujemo te ponekad dok juriš tračnicama prema Europi ili dok helikopterom dolaziš na Vrapčansku streljanu. Kad zrelo razmislim, moj je problem što te tako rijetko viđam. Izgubiš mi se u Caritasovu ljudskom repu pred crkvom Svetog Ante na Svetom Duhu, u alkoholnom osvježivaču daha bivšega gradonačelnika, u septičkim jamama podsljemenskog područja, u prometnoj studiji, čija primjena postiže nemoguće - što nas je manje, gužva je veća, u mom čuđenju na bilo čiju pristojnost. </p>
<p> Kad te već ne mogu naći, onda te se sjećam. Jednom smo svaki dan bili zajedno na trošnoj stenjevačkoj klupici, vozili se biciklima, pričali o Bogu i knjigama, slušali Wish you were here i Father and son, i, uglavnom, bili smo skupa.</p>
<p>A još prije toga, kad god sam te posjećivao preko ljeta, dolazio si mi u posjet već navečer prije polaska na put, pa smo se zajedno nestrpljivo vozili, a nakon Žumberka uvijek si mi ponosno pokazivao Medvednicu i Sljeme s tornjem, i znao sam, nas dvojica smo na svečanim praznicima i cijelo vrijeme bit ćemo zajedno. I stvarno smo i tada i poslije bili uvijek skupa. Često smo se šetali noću od Badalićeve do Ulice Cvijete Zuzorić i sanjarili o njenim očima, mirisu i dodirima. Rodilište Petrova, kazalište Trešnja, Veterinarski fakultet, učenje baleta, klasična osnovna, magisterij, doktorat, jazz-dance, Dom zdravlja studenata, prijatelji, puno smijeha, sve je to bilo tako normalno, blisko i povezano. Bilo je ponešto i loše, ali tko to pamti kad se o mladosti radi. </p>
<p> Čini mi se da sam te počeo gubiti iz vida nekako početkom rata. Prvo si mi postao neprepoznatljiv kad sam se kao član Narodne zaštite šuljao po zamračenim ulicama s odorom i puškom u ruci. Sve one toliko poznate kućne veže, klupice, parkovi, ulice, sve je to postalo tako strano da sam čak s određenim osjećajem olakšanja odlučio napustiti te i otići na front u Liku. Međutim, tog dana kad sam odlazio, u domu si bio nevjerojatno prisutan, gledao me kroz njihove oči činio mi korake olovnima.</p>
<p>Poslije, bilo ti je nekako nelagodno. Kad god sam se vraćao s fronta prljav, u izblijedjeloj odori, izbjegavao si me vidjeti, odvraćao si pogled od mene u tramvaju i imao sam osjećaj da sam sam u prepunim kolima. U isto vrijeme, bio si prepun hvale u novinama, televiziji i ustima političara. Taj osjećaj odvojenosti, odlaska, neprepoznavanja i neprihvaćanja, još u meni negdje čuči u zasjedi i naglo iskače na svaku glupost koja ti se, nažalost, prečesto događa.</p>
<p> Eto, stari moj, znam da mi gledaš preko ramena što upravo pišem. I pun si pokude, razočaran kako mogu reći da si otišao, kako mogu tražiti alibi za nesudjelovanje, kad si tu cijelo vrijeme, a ja sam se udaljio. I na frontu bio si više sa mnom nego ovdje, onda si se samo podijelio i koncentrirao na mjesta gdje si morao biti. U domu, u rovu, gdje god on bio. I sad kad je došlo vrijeme da se skupiš u jedno, još ima ljudi poput mene koji ti to predbacuju. A bez mene ne možeš postati jedno sa mnom. </p>
<p> Znaš kaj, imaš potpuno pravo. Još smo nas dvojica svečani zajedno. I boli nas briga za sve, ne idemo mi više nikud, tu smo doma, i imamo trećega za pref.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Gradski oci« vraćaju kreditne kartice, mobitele, automobile...</p>
<p>Članovi Poglavarstva povlastice moraju prepustiti svojim zamjenicima i donijeti odluku hoće li iskoristiti mogućnost da u idućih šest mjeseci primaju plaću</p>
<p>»Profesionalci« u Gradskom poglavarstvu ili članovi koji su obavljali poslove pročelnika gradskih ureda i ostali članovi Poglavarstva, do petka su morali vratiti službene automobile, kreditne kartice, mobitele i iseliti iz svojih ureda. Povlastice moraju prepustiti svojim zamjenicima i donijeti odluku hoće li iskoristiti mogućnost da u idućih šest mjeseci primaju plaću. Isto tako, razmišljaju i o tome hoće li aktivirati zastupnički mandat u Gradskoj skupštini »zamrznut« od trenutka njihova imenovanja.</p>
<p>Bivši gradonačelnik Milan Bandić već je najavio kako se namjerava vratiti u Gradsku skupštinu, ali i u saborske klupe. U petak, do zaključenja lista, nismo uspjeli doznati je li Bandić vratio mobitel i službeni automobil Gradskog poglavarstva. Još u četvrtak za vrijeme koalicijskih pregovora Bandića je pred uredom čekao vozač, što je jasno ako se zna da mu je zbog nezgode oduzeta vozačka dozvola.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik, Slavko Kojić, član Poglavarstva i pročelnik Ureda za financije, rekao je da je predsjedniku Skupštine Velimiru Srići početkom tjedna predao svoj zahtjev, u kojem traži aktiviranje mandata, kako bi se, kako kaže, jednog dana ponovno mogao kandidirati za mjesto pročelnika.</p>
<p> Osim u Poglavarstvu, Kojić je i saborski zastupnik s dobrim primanjima, pa će, kako je rekao, odustati od mogućnosti da idućih šest mjeseci prima »gradsku otpremninu«.</p>
<p> - Dosad sam primao plaću od Poglavarstva, a razliku do one zastupničke nadoknađivao je Sabor. Nemam namjeru tražiti plaću Poglavarstva, jer sam zbrinut, rekao je Kojić.</p>
<p>Ladislav Prežigalo, bivši pročelnik Ureda za gospodarstvo, ali i član Poglavarstva, preko tajnice je poručio da je mobitel vratio na vrijeme i da je iz ureda iselio početkom tjedna. Tajnica, međutim, nije znala hoće li gospodin Prežigalo tražiti da mu se idućih šest mjeseci isplaćuje plaća.</p>
<p> - Mislim da smo u naputku Poglavarstva dobili 60 dana, a ne šest mjeseci, zaista mi nije poznat taj podatak, rekla je tajnica.</p>
<p>Od ostalih SDP-ovih članova Poglavarstva, koji su obavljali posao pročelnika, tu su još Zvonimir Šostar iz Ureda za zdravstvo i Slobodan Jeličić, bivši pročelnik Ureda za izgradnju.</p>
<p>Jeličić je u razgovoru za Vjesnik potvrdio kako je vratio »sve« - kreditnu karticu, odnosno da će mobitel vratiti do 14 sati (petak, op. a.). Još razmatra mogućnost o primanju plaće idućih šest mjeseci, ali nije razmišljao o povratku u klupe Gradske skupštine. Slično je rekao i Zvonimir Šostar, koji je službeni mobitel vratio u petak.</p>
<p> - Odlučio sam primati plaću, rekao je Šostar, koji svoj mandat u Skupštini do petka nije aktivirao.</p>
<p>Od HNS-ovih članova tek je Miljenko Mesić profesionalno obavljao poslove pročelnika Zavoda za planiranje razvoja Grada i člana Poglavarstva.</p>
<p> - Nakon razrješenja, ostao sam »bezemljaš«, bez funkcija. Službeni ću mobitel vratiti tek u ponedjeljak, jer sam na službenom putu, a već sam odlučio da ću primati plaću. Zašto ne bih kada i dalje radim, rekao je Mesić.</p>
<p>Jedan od gradskih volontera Srećko Ferenčak sa skijanja u Flachauu oštro je demantirao neke napise i poručio da je na vrijeme, možda čak i prvi, vratio svoj službeni mobitel, iako se pisalo drugačije. O svom statusu kaže kako ostaje tajnik HNS-a i da nikada nije tražio da mu Poglavarstvo isplaćuje plaću. Iako volonter, Ferenčak je ipak primao oko 3000 kuna, ali »ni kune više«.</p>
<p> Na skijanju je doznao za inicijativu SDP-a, prema kojoj se, kako tumače u HNS-u, novim sporazumom upravo na njegovo mjesto kani postaviti člana SDP-a:</p>
<p> - Bavio sam se imovinom Grada, a oni su odavno bacili oko na moj rad, pogotovo kad su vidjeli kako ozbiljno radim. Što mislite, zašto baš moj ured, koji, objektivno najviše vrijedi, rekao je Ferenčak.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Otvoreni sajmovi kućnih ljubimaca i »Vrt i dom«</p>
<p>Šesti Međunarodni sajam kućnih ljubimaca i sedmi međunarodni sajam »Vrt i dom« otvoreni su na Zagrebačkom velesajmu u petak. </p>
<p>Izložbeno prodajni karakter sajma kućnih ljubimaca, namijenjen širokom krugu posjetitelja, otvorio je poznati zagrebački veterinar dr. Vladimir Pezo.</p>
<p>Tijekom tri dana u paviljonima 8a, 9, 11a, 10 i 10a okupit će se proizvođači hrane, stručnjaci za uzgoj životinja i uzgajivači kućnih ljubimaca. </p>
<p>U programu velesajamskih događanja održavat će se natjecanja za životinje s rodovnicom, revije uljepšanih životinja, izložbe ptica, ribica i malih životinja te izložbe reptila. Središnji je događaj međunarodne izložbe C. A. C. I. B. - ocjenjivanje pasa svih pasmina u organizaciji Kinološkog saveza.</p>
<p>U nedjelju će se u završnom spektaklu održati izbor prvaka izložbe. U nedjelju je također programom predviđena revija mačaka. Na izložbenom će se prostoru također održavati bogat program stručnih skupova, savjetovanja i prezentacija izlagača.</p>
<p>Sajam »Vrt i dom« posjetiteljima u programu do nedjelje nudi ukrasno zelenilo, opremu za vrtove, strojeve za održavanje vrtova, opreme za parkove te biološko-kemijske proizvode. Uz to je upriličena i prigodna prodaja voćnih sadnica, jabučnog octa, kremastog meda, a posebna je atrakcija za posjetitelje demonstracija aranžiranja cvijeća, oslikavanje stakla i oblikovanje svile. Radno je vrijeme velesajma je od 10 do 19 sati. Cijena je ulaznice 20 kuna, a za umirovljenike, đake i vojnike 10 kuna.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Gradonačelniku Šukeru opet krivi novinari </p>
<p>Pokušaj velikogoričke oporbe iz SDP-a, HSS-a i TDS-a da Velikogoričanima osiguraju odgovor Gradskog poglavarstva na pitanje hoće li se i kada Grad uključiti u program poticane stanogradnje, neslavno je propao na sjednici Gradskog vijeća, održanoj 7. ožujka. Sve što se moglo čuti u vrlo burnoj raspravi, u kojoj je predsjednik Gradskog vijeća Neven Karas nekoliko puta opominjao gradonačelnika Ivana Šukera i druge vijećnike, moglo bi se svesti na to da su za cijelu situaciju u Gradu najviše krivi novinari, koji su pisali o tome da Grad nije pokrenuo inicijativu za uključenje u taj program te da su zbog tih napisa porasle cijene zemljišta, koje je Grad mogao kupiti. Pritom su zaboravili spomenuti činjenicu da je anketa među Velikogoričanima pokrenuta tek nakon napisa u medijima te da se u veljači 569 građana izjasnilo za kupnju stana iz programa POS-a.</p>
<p>Gradonačelnik Šuker, opovrgavajući tvrdnje oporbe da Poglavarstvo u tom pogledu nije napravilo ništa, ustvrdio je, među ostalim, sljedeće: </p>
<p>- Nije točno da se nismo potrudili, jer smo još u rujnu prošle godine zatražili od Ministarstva obrane prodaju zemljišta koje je u njihovu vlasništvu. Nadamo se da ćemo ga uspjeti kupiti, jer ne znam zašto bismo bili drugačiji od Bjelovara i Varaždina. Razgovarao sam i s ministrom Radimirom Čačićem. Ovom ćemo Ministarstvu dostaviti svoj prijedlog nakon što izvidimo sve mogućnosti gradnje. Razmišljamo o nadogradnji postojećih stambenih zgrada, čime bismo riješili i problem ravnih krovova. Programom POS-a zakinuti su mladi sa sela, a mi želimo da se i njima omogući opstanak na selu. Sredstva u proračunu nisu osigurana, jer je Zakon o POS-u izglasan nakon donošenja gradskog proračuna - kazao je Šuker, a, među ostalim, optužen je i Vjesnikov novinar.</p>
<p> Članak koji je napisao kolega Vedran Horvat i u kojem su profesionalno iznesene izjave svih relevantnih sugovornika (bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika, doministrice Ministarstva javnih radova te glavnog urednika Glasnika Turopolja), bez ijednoga komentara novinara i bez ikakvih aluzija, ocijenjen je kao naručeni članak uperen protiv Šukera!? Napadnuti su i novinari koji su organizirali okrugli stol o temi »Mediji i politika«, u želji razgraničenja ta dva područja i poštivanja profesionalnog novinarstva. Tribina, koju je organizirao HNS, također je ocijenjena kao politikantstvo, uz tvrdnju da gradonačelnika nitko nije pozvao na tribinu. </p>
<p>SDP-ovac Dragutin Trupčević, uz stav da je Poglavarstvo trebalo pokazati dobru volju uključiti se u POS, pitao je koja je namjena čestica zemlje 7/9 K.O. Kurilovec, 17/82/1, 1947, 1948, 1949 i 1950 K.O. V. Gorica, te 9/2 K.O. Vukovina - sve u vlasništvu Grada. Dobio je nejasan odgovor Zlatka Bukovca kako se svo zemljište u vlasništvu Grada ne može tretirati kao građevinsko zemljište te da je namjena zemljišta određena GUP-om odnosno Provedbenim urbanističkim planom. </p>
<p>Točna je namjena tog zemljišta, kao i konkretan model uključenja Grada u POS, trebala na prijedlog oporbenih vijećnika biti zaključak te točke dnevnog reda. Predloženim zaključkom oporba je zahtijevala da Gradskog poglavarstvo do 30. ožujka Gradskom vijeću dostavi konkretan odgovor na ta pitanja. No, koalicija na vlasti (HDZ, DC, Nezavisna lista) nije prihvatila prijedlog, jer, kako je rekao gradonačelnik Šuker, oni nisu protiv POS-a te nije točno da nisu ništa radili i da i dalje ne rade na tome.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dinamo i Hajduk za obnovu Odjela pedijatrije</p>
<p>Ni dva mjeseca nakon požara, koji je navečer 8. siječnja izbio na krovištu zgrade Kliničke bolnice sestara milosrdnica, u kojoj su smješteni Odjel pedijatrije i Rodilište, nije poznata visina štete, počinjene na trećem i četvrtom katu te na bolničkim uređajima. Njenu procjenu obavljaju djelatnici Croatia osiguranja i Bolnice, a za procjenu su šteta na bolničkim uređajima potrebni podaci serviserskih tvrtki. </p>
<p>Desetak su dana nakon požara radnici Industrogradnje, umjesto izgorjeloga krovišta, postavili privremeni krov kako bi se zgrada zaštitila i omogućilo normalno obavljanje bolničkih usluga. Nakon toga, ponovno je počelo raditi i Rodilište na trećem katu, a Odjel pedijatrije privremeno je premješten na Odjel gastroenterologije. </p>
<p>Kao priprema za ponovno postavljanje pravoga krova, stručnjaci Instituta za građevinska istraživanja obavljaju procjenu statike zgrade, pa ako proračuni dopuste, u vodstvu Bolnice razmišljaju i o nadogradnji petoga kata.</p>
<p>Kako bi skupili sredstva za obnovu Odjela pedijatrije, Bolnica je organizirala akciju »SOS za pedijatriju« i »Spasimo odjel srcem«. Dosad je ukupno 513 donatora, pojedinaca i tvrtki za obnovu uplatilo 3,8 milijuna kuna. Vlada Republike Hrvatske uplatila je milijun kuna, Gradsko poglavarstvo 600.000 kuna, a neke su tvrtke i pojedinci, umjesto novca, darovali bolničku opremu ili ponudili svoje besplatne usluge.</p>
<p>U vodstvu Bolnice razmišlja se i o organiziranju prijateljske utakmice između Dinama i Hajduka, s koje bi prihod od ulaznica išao u fond za obnovu Odjela pedijatrije.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Crvene ruže za Zagrepčanke</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić i njezin prethodnik Milan Bandić čestitali su poklanjanjem crvenih ruža u petak na Cvjetnom trgu Dan žena svim Zagrepčankama.</p>
<p>Kako je rekla gradonačelnica, premalo je žena u institucijama vlasti i trebale bi se u njih više uključivati, što naravno ovisi o njima samima.</p>
<p>- Poručujem Zagrepčankama da ostave kuhanje te da se na ovaj dan posvete sebi, kazala je gradonačelnica</p>
<p>Bivši se gradonačelnik, pohvalio kako je svim djelatnicama Poglavarstva darovao cvijeće.</p>
<p>Dvojac je obišao i dao simboličan prilog štandu Društva nezaposlenih Zagreba, na kojem su njegovi članovi dijelili narcise, voće, kolače te prigodne ukrase, koje su izradili volonteri Društva. </p>
<p>Predsjednica društva nezaposlenih Jeniseja Fištrek rekla je da u Zagrebu ima 93.000 nezaposlenih žena te pozvala poslodavce na poštivanje ravnopravnosti među spolovima pri zapošljavanju. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dobitnicima potpora Ministarstva obrta dodijeljeni certifikati</p>
<p>U sklopu »Programa potpore za uvođenje i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom i okolišem u malom gospodarstvu«, pokrenutom prošle godine, u petak je ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek dodijelio certifikate dobitnicima potpora za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001 i sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001. </p>
<p>Poduzetnicima je odobreno 49 potpora, vrijednih 947.000 kuna, a u cilju povećanja konkurentnosti proizvoda i usluga na inozemnom i domaćem tržištu. </p>
<p>- U Hrvatskoj se sve više uočava potreba za certificiranjem, naročito za poduzetnike koji izvoze i koji su partneri velikih sistema, naglasio je ministar Pecek. </p>
<p>Zbog pozitivnih rezultata i velikog interesa poduzetnika, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i u ovoj godini nastavlja provedbu programa. Natječaj za ovogodišnje potpore objavljen je krajem veljače, a na njega se mogu javiti obrtnici, zadruge, mala i srednja trgovačka društva i ustanove. Program je ove godine proširen, napominju u Ministarstvu, pa postoji mogućnost sufinanciranja poduzetnika koji sami uvode sustave, i to za troškove obrazovanja. Donesena je i odluka o uvođenju sustava upravljanja kvalitetom u Ministarstvu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ivana Paris iz Pazina ponijela titulu najljepše</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Ivana Paris iz Pazina nova je Miss Universe Hrvatske. Osamnaestogodišnja učenica srednje škole »Jurja Dobrile« laskavu je titulu osvojila zahvaljujući glasovima stručnog ocjenjivačkog suda. Titulu druge pratilje osvojila je Jelena Rogulj iz Splita, dok je titula prve pratilje pripala Olivijani Gergorić iz Labina. Dubravka Štefanac iz Slunja osvojila je naslov Miss fotogeničnosti, kojeg su ove godine birali gledatelji Hrvatske televizije putem televotinga. </p>
<p>»Uzbuđena sam, sretna, vesela i iznenađena. Ne znam što da kažem«, izjavila je Ivana Paris, koja se cijelo vrijeme isticala s najviše sakupljenih bodova od žirija, odmah nakon proglašenja najljepših djevojaka. Novoj hrvatskoj Miss Universe lentu i krunu, koju je izradio Paško Dodić, uručila je prošlogodišnja Miss Universe Maja Cecić-Vidoš. </p>
<p>Ivani Paris ovo nije prvo takmičenje. Naime, osvojila je prvu nagradu na izboru plesa Istarske županije, a u Lidranu je pobijedila u natjecanju u znanju iz biologije. </p>
<p>Iako joj je velika želja upisati stomatološki fakultet, Ivana će naredno razdoblje provesti u pripremama za što bolji plasman na svjetskom natjecanju koje će se početkom svibnja održati u San Juanu u Portoriku. </p>
<p>Na izboru Miss Universe glazbom su program upotpunili Severina, Boris Novković, Soulfingersi i grupa Garcia, a program su vodili Oliver Mlakar, Barbara Kolar i Renata Lovrinčević. </p>
<p>Ivana Paris je kao jednu od nagrada dobila jednogodišnje korištenje novog mazdinog kabrioleta, a posebno se razveselila čeku od 10.000 kuna. Vidno uzbuđena misica, vlasnik licence Vladimir Kraljević i cijelo društvo nakon izbora su se uputili u hotel »Opera«, gdje je održana konferencija za tisak i domjenak za sve sudionike izbora Miss Universe 2002.</p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Američko istraživanje povezalo marihuanu i gubitak pamćenja</p>
<p>CHICAGO, 8. ožujka</p>
<p> - Teški ovisnici o marihuani pate od gubitka pamćenja i poremećaja koncentracije koji mogu utjecati na njihovu radnu sposobnost, učenje i život, izvijestili su u utorak istraživači. </p>
<p> Istraživanje, koje je objavljeno u posljednjem broju američkog medicinskog lista JAMA, provedeno je nad pacijentima liječenim od ovisnosti o marihuani u Seattleu, Farmingtonu, Connecticutu i Miamiju u razdoblju od 1997. do 2000. godine.</p>
<p> Istraživanje je obuhvatilo ukupno 135 osoba podijeljenih u tri skupine - 51 osoba redoviti je »potrošač« marihuane (prosječno 24 godine), 51 ju je koristila kraće vrijeme (prosječno manje od deset godina) i 33 osobe iz tzv. kontrolne skupine koju čine osobe koje nikad nisu koristile marihuanu.</p>
<p> »Dugotrajni ovisnici postizali su mnogo lošije rezultate na testovima pamćenja i koncentracije u odnosu na one koji nikad nisu koristili drogu ili one koji su je koristili manje od 10 godina«, navodi se u istraživanju. </p>
<p>Na jednom testu verbalnog pamćenja dugotrajni ovisnici zapamtili su puno manje riječi u odnosu na druge dvije skupine. Istraživanje, koje su proveli Nadia Solowij sa Sveučilišta Novi Južni Wales iz Sydneya i Istraživačka skupina projekta za liječenje ovisnosti od marihuane, pronašlo je da nema razlike između onih koji su kraće vrijeme uživali drogu i onih koji nisu nikad koristili drogu.</p>
<p> Marihuanu barem jednom tjedno koristi sedam milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sedma sila prikupila pomoć za siromašne kolege</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - U Kristalnoj dvorani hotela »Opera« u Zagrebu u petak je održan tradicionalni dobrotvorni Novinarski bal. Čist prihod od dobrovoljnih priloga, koji su se davali umjesto ulaznice, kao i sredstva prikupljena od pokrovitelja i sponzora namijenjeni su Fondu solidarnosti HND-a, koji je prema riječima predsjednika Dragutina Lučića-Luce samo u protekloj godini u svrhu programa socijalne pomoći materijalno najugroženijim članovima Društva, prikupio 700 tisuća kuna.</p>
<p>Na balu su bili predstavnici svih hrvatskih medija te sponzora i pokrovitelja, a sve je odisalo elegancijom i glamurom. Bez previše riječi, uz čestitke prisutnim damama u povodu Međunarodnog dana žena bal je otvorio predsjednik Dragutin Lučić, otplesavši sa suprugom prvi ples, a uz glazbu Big Banda HRT-a, pod ravnanjem maestra Silvija Glojnarića. </p>
<p>Dž. Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HRT ponovno istražuje tko je novinarima dao tonske zapise pjesama koje će se izvesti na Dori </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Zašto se uopće organizatori Dore još uzbuđuju nakon što u petak uoči tog festivala pročitaju u RTV prilozima Večernjeg lista, Vjesnika i Jutarnjeg lista što pojedini pjevači, koji nemaju veze s ovogodišnjim izborom za pjesmu koja će nas predstavljati na Eurosongu, misle o pjesmama, finalisticama Dore. Jer, priča je ista iz godine u godinu. </p>
<p>Naime, prije nekoliko godina Večernjakov »Ekran« je uveo preslušavanje svih pjesama uoči Dore u društvu nekih glazbenika, koji potom daju svoj sud o pjesmi, izvođaču, izvedbi... Hrvatska televizija je odmah reagirala ogradivši se kako oni nisu znali da su Večernjakovi novinari došli do tonskog zapisa pjesama. Naravno, slučaj se pretvorio u običaj, pa je »Ekran« i iduće godine objavio istu temu, a istu su stvar ove godine napravili i Vjesnikova »Antena«, te »Studio« Jutarnjeg lista. </p>
<p>Mediji, odnosno novinari, istina, možda su donekle krivi zbog favoriziranja pojedinih pjevača uoči Dore ili bilo kojeg drugog izvođača. Naime, takav tip teksta kakav je u petak izišao u prilozima dnevnih novina može utjecati na konačni rezultat Dore, pa je Hrvatska televizija ponovno reagirala.</p>
<p>»Na brojne upite kolega novinara iz tiska, radija, te nezadovoljne nekolicine izvođača na Dori, HTV potvrđuje kako nikada nikome, pa tako niti Jutarnjem listu, Vjesniku niti Večernjem listu nije odaslao na preslušavanje pjesme s Dore. HRT je ove godine povjerio diskografsko objavljivanje CD-a »Dora« kući Orfej«, stoji na dopisu kojeg je potpisao urednik projekta »Dora« Aleksandar Kostadinov. </p>
<p>Reagirao je i Boris Vuković, direktor Orfeja. »Na vaš upit kako se moglo dogoditi da neki mediji već posjeduju snimku Dore, te je koriste za svoje potrebe, odgovorno tvrdim da takva mogućnost ne može biti dovedena u bilo kakvu vezu s aktivnostima koje provodi Orfej. Od naših akcija koje su vezane uz mastere Dore, jest jedino njihovo proslijeđivanje u Croatia Records zbog daljnje proizvodnje CD-a i audio kaseta«.</p>
<p>A odakle urednicima spomenutih priloga snimke pjesama? Svatko je CD, vjerujemo, dobio sa svoje strane, a izvora je na stotine... I priča će se, čini se, ponavljati i idućih godina.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Playboyjeva 'zečica' dobila više od 88 milijuna dolara ostavštine</p>
<p>LOS ANGELES, 8. ožujka</p>
<p> - Nekadašnja djevojka s Playboyjeve duplerice, Anna Nicole Smith, koja se s 26 godina udala za 90-godišnjeg teksaškog naftnog tajkuna J. Howarda Marshalla II., dobila je odlukom suda u Los Angelesu više od 88 milijuna dolara njegove ostavštine, nakon okončanja sudskog spora sa sinom pokojnog milijunaša.</p>
<p> Anna Nicole Smith, pravim imenom Vickie Lynn Marshall, koja je 1992. u Playboyju bila proglašena za »playmate of the year«, udala se u siječnju 1994. godine za J. Howarda Marshalla, s kojim je bila u braku 14 mjeseci, do njegove smrti u kolovozu 1995. Svog pokojnog supruga upoznala je 1991. dok je radila kao striptizeta. </p>
<p> Tajkunov sin Pierce Marshall proglasio se jedinim pravnim nasljednikom očeva bogatstva, dok je mlada udovica tvrdila da je na prijevaru bila isključena iz suprugova testamenta. </p>
<p> Marshall mlađi proglasio je pak njezine zahtjeve za dijelom ostavštine »ekstravagantnim«. Ona je prvotno tražila polovicu muževljeva bogatstva, koje je njegov odvjetnik procijenio na 1,6 milijardi dolara. </p>
<p> Najnovija odluka suda smanjila je svotu dosuđenu nakon prvog sudskog procesa, po čijem je završetku u rujnu 2000. sudac u Los Angelesu dosudio isplatu mladoj udovici od 450 milijuna dolara. </p>
<p> Sud je u svojoj odluci obrazložio da je Smith razumljivo očekivala da će bez bilo kakvoga posredovanja dobiti dio muževljeva bogatstva. </p>
<p> »J. Howard nebrojeno puta je obećao Vickie da će dobiti polovicu onoga što posjeduje«, istaknuo je sudac David O. Carter u obrazloženju presude. </p>
<p> Odvjetnik Anne Nicole Smith, Philip Boesch, ustvrdio je da je najnovija sudska odluka »potpuna pobjeda« za njegovu klijenticu te da se radi »o pobjedi suprugove ljubavi prema svojoj ženi koja je pokazala svijetu da ljubav ne priznaje dobne granice«.</p>
<p>Odvjetnici Piercea Marshalla najavili su da će se žaliti na odluku suda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najviše nominacija za Gorana Barea i The Bambi Molesterse</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Glazbeni kritičari Aleksandar Dragaš, Ante Perković i Ilko Čulić u petak su u klubu »Sax« novinarima i glazbenicima pročitali nominacije za novinarsku rock nagradu »Crni mačak«. Veliki rock spektakl na kojem će se dodijeliti nagrade u 13 kategorija održat će se 22. ožujka u sportskoj dvorani u Bjelovaru. </p>
<p>Najbolji nominirani albumi u 2001. godini su »Izgubljen i nađen« u izvedbi Gorana Barea i Plaćenika, Gibonnijev »Mirakul« i »Sonic Bullets - 13 from the hip« grupe The Bambi Molesters. Za najboljeg rock izvođača nominirani su The Bambi Molesters, Goran Bare i Plaćenici i grupa Let 3, a za najbolji vokal također Goran Bare, Jadranka Bastajić-Yaya i Zoran Prodanović-Prlja. Prema mišljenju novinara »Crnog mačka« za najboljeg instrumentalista zaslužili su bubnjari Boris Leiner, Krunoslav Levačić i gitarista Elvis Stanić. Za najbolju pjesmu nominirane su »Put ka sreći« Gorana Barea i Plaćenika, »Tamo gdje je sve po mom« grupe Jinx i »Theme from Slaying i Beauti« grupe Bambi Molesters. Za najboljeg izvođača Hip hop glazbe nominirani su El Bahatee, TBF i Tram 11, a elektronske glazbe Boxer, zatim Corteix Thrill i Eddy i Dus. Nagradu za najboljeg glazbenog producenta ove će godine dobiti Nenad Zubak za album »Izgubljen i nađen«, Nikša Bratoš za »Mirakul« ili Edi Cukerić za album »Sonic Bullets«. </p>
<p>Za najveću nadu ove su godine nominirani El Bahatee, Galax 54 i Yammat. </p>
<p>»Stari mačak« nagrada je savjetodavnog tijela koja je ove godine pripala Piki Stančiću. Za najbolju glazbenu web stranicu, »Bugov Crni miš«, glasovat će publika putem internet adrese www.bug.hr. </p>
<p>Osim dodjele rock nagrade očekuje se i veliki koncert na kojem će između ostalog nastupiti Goran Bare i plaćenici, The Bambi Molesters, Mile i putnici, Šo Mazgoon, Party Breakersi, Hladno pivo, Let 3, Urban & 4, Babies, Popaye i Edi & Dus s grupom Jazz electro. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Let 3 »zapalili« Jugoslaviju</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Nakon nekoliko mjeseci pripremagrupa Let 3 odsvirala je tri koncerta u SR Jugoslaviji. Najavljivani kao najveći hrvatski rock band s showom rezerviranim »samo za odrasle«, Letovci su u Jugoslaviji proveli ukupno pet dana tijekom kojih su odradili jednu konferenciju za novinare i nastupili tri puta. </p>
<p>Novinska konferencija na kojoj je bilo nazočno više od 50 novinara iz svih najvažnijih jugoslovenskih medija održana je 28. veljače u beogradskom »SKC«-u. Nenavikli na neuobičajan umjetnički izraz Leta 3, tamošnji su predstavnici sedme sile bili izuzetno iznenađeni pressicom koja je trajala 10-tak minuta i tijekom koje je bend izveo prigodan igrokaz s efektnim završnim curenjem brašna iz stražnjica. </p>
<p>Slijedeći dan Let 3 je pred rasprodanim (karata nije bilo u prodaji već dva dana uoči koncerta) »SKC«-om održala prvi koncert kojim je oduševila brojne okupljene fanove i novinare. U subotu, 2. ožujka, kompletna ekipa se uputila u Novi Sad gdje je, u zapadnom hodniku dvorane »SPENS«, nastupila pred više od tisuću razularenih obožavatelja. Dan nakon toga održan je drugi beogradski koncert (opet u »SKC«-u) kojeg je pratilo oko 600 gledatelja i koji je u tamošnjim medijima najavljen tek dva dana ranije.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Manifestiranje navijačke strasti kroz grafičko rješenje</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - »Coca-Cola kreni Hrvatska! Umjetnost na igralištu!«, naziv je programa kojeg je u petak predstavila Coca-Cola. Riječ je o programu u kojem je Hrvatska prvi put u povijesti, zahvaljujući ugovoru s FIFA-om, dobila priliku nogometnu strast hrvatskih navijača iskazati u sklopu stadionskog oglašavanja na predstojećem Svjetskom nogometnom prvenstvu u Koreji i Japanu. </p>
<p>Tom je prilikom predstavljen pozivni natječaj na koji su se odazvali hrvatski dizajneri koji će kroz umjetnička djela prikazati nacionalni ponos i strast hrvatskih navijača. Natječaju su se odazvali Ivica Belinić, Boris Bućan, Davor Bruketa i Nikola Žinić, Orsat Franković, Mirko Ilić, Boris Ljubičić, Danijel Popović, Ante Rašić, Sanja Rešček i Robert Šimrak. </p>
<p>Prema odabiru hrvatske javnosti, najbolje umjetničko djelo bit će prikazano tijekom prvog kola utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije na reklamnim panoima Coca- Cole uz nogometno igralište. Peteročlani žiri, među kojima je i Miroslav Ćiro Blažević, će 22. ožujka od pristiglih radova izabrati pet finalnih djela, koje će 7. travnja domaća javnost u izravnom televizijskom glasovanju u emisiji »Sport nedjeljom« izabrati pobjednika čiji dizajn putuje u Koreju i Japan. </p>
<p>I. Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prodaje se posljednja Napoleonova košulja </p>
<p>PARIZ, 8. ožujka</p>
<p> - Oko pet stotina izložaka iz razdoblja carske Francuske, od kojih i jedna od posljednjih košulja (možda i posljednja) koju je nosio Napoleon na otoku Sveta Helena, bit će prodana na aukciji 10. ožujka u Fontainebleauu, južno od Pariza. </p>
<p>Glavni izložak na prodaji bit će »Portret Napoleona Bonapartea, francuskog cara koji stoji promatrajući Atenino poprsje i u desnoj ruci drži kartu kontinenta u muzeju Napoleon«, koji se pripisuje Andreji Appianiju. </p>
<p> Platno, čija vrijednost se procjenjuje na 150 - 180.000 eura, bilo je izloženo u muzeju Louvre u sklopu izložbe »Dominique Vivant- Denon, Napoleonovo oko«, održane u jesen 1999.</p>
<p> Na prodaji će se naći i autogrami, knjige, medalje, crteži, slike, povijesni suveniri, oružje i umjetnički predmeti. Između ostalog tu je i »La belle Poule«, drvena maketa broda koji je preveo posmrtne ostatke Napoleona I. i koja se procjenjuje na 46 - 50.000 eura.</p>
<p> Najosobniji predmet ipak je košulja na kojoj je nekoliko mrlja od rđe i koju je na dan careve smrti uzeo jedan od njegovih najvjernijih slugu. Vrijednost košulje procjenjuje se na 9 do 12.000 eura. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Amerikanci se zadužuju da bi studirali</p>
<p>WASHINGTON, 8. ožujka</p>
<p> - Dvije trećine američkih studenata koristi kredite kako bi moglo studirati a njih 40 posto kraj studija dočeka s dugom koji ih znatno opterećuje prvih godina radnog vijeka, stoji u upravo objavljenoj studiji jedne washingtonske neprofitne organizacije.</p>
<p> Na temelju prikupljenih podataka u Udruzi za istraživanje javnog interesa navode da prosječni američki student školovanje završava sa 17 tisuća dolara duga za školarinu. U to nisu uračunati drugi troškovi poput smještaja, prehrane i slični.</p>
<p> Prije osam godina prosječni iznos neotplaćenih studentskih kredita bio je oko 9.000 dolara.</p>
<p> Voditeljica istraživanja Tracey King kaže da je obrazovanje ipak odlična investicija jer visoko obrazovani Amerikanci prosječno u radnom vijeku zarade milijun dolara više od onih koji nisu diplomirali.</p>
<p> King upozorava da je teret neotplaćenih kredita ipak težak za početnike, osobito sada kad nije lako naći posao.</p>
<p> Većina studentski kredit otplaćuje bankovnim kreditima što samo povećava njihovu novčanu obvezu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Ikonografija straha povezuje gradove</p>
<p>25. međunarodni biennale suvremene umjetnosti u Sao Paolu počinje 23. ožujka i traje do 2. lipnja / Hrvatsku će predstaviti osječki umjetnik Ivan Faktor s video-radom »Sao Paolo - Osijek, Ein Stadt sucht einen Mörder«</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Na ovogodišnjemu 25. međunarodnom biennalu suvremene umjetnosti u Sao Paulu Hrvatsku će predstavljati osječki umjetnik Ivan Faktor, rečeno je na konferenciji za novinare u Muzeju suvremene umjetnosti u petak. Tema ovogodišnjega Biennala, koji se održava od 23. ožujka do 2. lipnja, jest »Ikonografija metropole«, te se u nju rad Ivana Faktora pod nazivom »Sao Paolo - Osijek, Ein Stadt sucht einen Mörder« (Sao Paolo - Osijek, Grad traži ubojicu) savršeno uklapa.</p>
<p>Ravnateljica MSU-a mr. Snježana Pintarić je rekla da je ove godine Ministarstvo kulture za izbornicu izabralo kustosicu MSU-a mr. Leonidu Kovač, te organizaciju provjerilo Muzeju suvremene umjetnosti. Naš nastup na Biennalu u Sao Paolu u najvećoj je mjeri potpomoglo Ministarstvo, ali i Gradsko poglavarstvo, koje je pomoglo oko prikupljanja sve potrebne opreme koja će po završetku Biennala ostati u vlasništvu MSU-a.</p>
<p>Godine 2000. Biennale u Sao Paolu nije održan zbog čitavog niza problema koji su zadesili Brazil, pa tako, zbog velike ekonomske krize u koju je zapala ta zemlja, ni ovogodišnje održavanje te manifestacije nije bilo u potpunosti sigurno, podsjetila je ravnateljica Pintarić.</p>
<p>U djelima Ivana Faktora prevladava tema grada, pa sam se zbog toga i odlučila pozvati toga osječkog umjetnika, čije djelo odlično odgovara temi Biennala, kazala je izbornica mr. Leonida Kovač. Faktorov rad spada u kategoriju video-umjetnosti, te će u izložbenom prostoru biti predstavljen na četiri visokokvalitetna ekrana velikih dimenzija. Uz to, Leonida Kovač je za nastup na Biennalu inzistirala da se umjetnik predstavi najnovijim djelom. </p>
<p>Ivan Faktor je objasnio da je rad kojim će se predstaviti u Sao Paolu, »Sao Paolo - Eine Stadt sucht einen Mörder«, u stvari nastavak serije koju je započeo još 1996. godine. Dakle, na četiri ekrana većih dimenzija vrte se četiri video rada koji čine sponu između Osijeka i Sao Paola. Na prvome ekranu je video rad koji je umjetnik snimio tijekom boravka u brazilskoj metropoli, a riječ je o materijalu koji bilježi događaje u jednoj od najopasnijih četvrti Sao Paula. Na drugome ekranu je istaknut monolog ubojice Petera Lorrea iz prvoga zvučnog filma redatelja Fritza Langa »M«. Monolog se naizmjence može čitati na engleskome i na portugalskome jeziku. Treći pak ekran prikazuje podnaslove iz nijemog filma Fritza Langa »Umorna smrt«. Dok se na četvrtome ekranu emitira statična video snimka groba Nade Lang u trenutku kada počinje padati snijeg. Umjetnik kaže da je taj grob na osječkome groblju odabrao slučajno, ali iz zbog činjenice da je portret Nade Lang na njemu oštećen tijekom bombardiranja toga grada 1991. godine. Na taj je način uspostavljena veza između dva udaljena grada.</p>
<p>Načelnica Odjela za međunarodnu bilateralnu suradnju Jasminka Lokas na konferenciji za novinare je naglasila da je Biennale u Sao Paolu pomalo specifičan. Naime, za razliku od primjerice venecijanskoga Biennala, u Sao Paolu se umjetnicima izložbeni prostor dodjeljuje besplatno.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Smrt kao izvor nadahnuća</p>
<p>Propitujući odnose slike i riječi, Dimitrije Popović u knjizi analizira djela velikih umjetnika koji su uprizorili temu smrti / On se ne bavi formalnom i stilskom analizom djela, nego nastoji proniknuti u zapretena umjetnička tumačenja smrti / Autor prati i nestajanje ljudskoga lika u slici, čime naznačuje i osjetljivo pitanje simboličke smrti samoga slikarstva</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Opsjednut od djetinjstva temom smrti, koja mu je bila izvorom nadahnuća za brojne umjetničke cikluse, Dimitrije Popović posebnu je pozornost oduvijek obraćao onim umjetničkim djelima što su tijekom povijesti na različiti način interpretirali tu izazovnu temu. Ona mu nisu služila kao odrednica vlastitom pristupu toj tematici, već je u njima želio prepoznati i odčitati načine poimanja tajnovitog i nedokučivog fenomena smrti. Upustio se stoga i u vlastito tumačenje tih djela - riječju. Rezultat takvog bavljenja izabranim djelima drugih umjetnika knjiga je što nosi naziv »Smrt u slikarstvu«, što ju je ovih dana izdala Matica hrvatska.</p>
<p>Tom knjigom Dimitrije Popović ne predstavlja se prvi put javnosti kao pisac. Njoj su, naime, prethodili likovni zapisi »Veronikin rubac«, u kojima je već, propitujući odnose slike i riječi te tako prodirući u duhovni smisao, po vlastitu senzibilitetu odabranih djela velikih umjetnika, dotakao i temu smrti. Sada, kao i onda, Dimitrije se ne bavi formalnom i stilskom analizom djela, nego nastoji proniknuti u zapretena umjetnička tumačenja smrti. U rasponu od Grünewaldova Isenheimskoga oltara s temom Kristova Raspeća do Kleinova apstraktna plavetnila (IKB 190), Dimitrije se upušta u osebujno razlaganje kako klasičnih tako i suvremenih djela.</p>
<p> S istančanom senzibilnošću za temu, kojom je opčinjen, on tumači doslovne prikaze smrti kao što su Mantegnin i Holbeinov »Mrtvi Krist« ili Rembrandtov »Sat anatomije dr. Tulpa«, scene u kojima se fenomen smrti javlja kao apsolutna kategorija, za što su najbolji primjeri »Trijumf smrti« Pietera Bruegela Starijeg, »Četiri jahača apokalipse« Albrechta Dürera ili »Muzički pakao« Hieronymusa Boscha, mistične obuzetosti zagonetkom smrti kakve pronalazi u Guercinovu i Poussinovu arkadijskom prizoru (»Et in Arcadia ego«), prolaznost života koju otkriva i u glasovitoj Leonardovoj »Moni Lisi«, mrtve prirode među kojima ne odabire samo uobičajene slikarske teme, poput Suitinova »Mrtvog pijetla«, nego i ona konceptualnog značenja poput Hirstove »Utjehe koju imaš prihvaćajući laži oko sebe« (rastavljeni dijelovi životinjska tijela uronjeni u formalin), pa i autoportrete kao što je Picassov, u kojima se umjetnik suočava sa spoznajom skorašnje vlastite smrti.</p>
<p> Premda knjiga nosi naziv »Smrt u slikarstvu«, Dimitrije se u svom izboru nije ograničio na djela što su svedena na slikarsko platno. On se jednako tako bavi fotografijom kao slikom (Newtonovo »Liječenje plavoga oka« ili »Električna stolica« Andyja Warhola), kadrom filma (»Andaluzijski pas« Salvadora Dalija i Louisa Buńuela) ili performanceom (»80. akcija« Hermana Nitscha). Dimitrija tu zanima tema u njezinoj mističnosti, dramatičnosti, simboličnosti, metafizičnosti, zapravo nedokučivosti onostranoga. U svojim razmatranjima on ne slijedi kronološki nastanak pojedinih djela, nego ih povezuje u logičnom nizu pristupa, primjerice mističnoj smrti u krajoliku, što mu daje mogućnost spajanja različitih poetika - od Guercina i Poussina, preko Van Gogha, Arnolda Böcklina, Caspara Davida Friedricha do Giorgia De Chirica. Baveći se temom smrti u slikarstvu, Dimitrije prati i nestajanje ljudskoga lika u slici, čime naznačuje i osjetljivo pitanje simboličke smrti samoga slikarstva, ali ne i umjetnosti u kojoj se tema smrti, kao odbojna i mračna, junačka i zločinačka, uzvišena i banalna, bizarna i spektakularna, zavodljiva i misteriozna, neobuhvatna i nesvodljiva u manifestacijama i pojavnostima, dakle, kao neiscrpno izvorište inspiracije, nastavlja i u novim oblicima umjetničkoga izražavanja kakva su primjerice body art i video.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Malo misto« sve dalje od kazališta</p>
<p>SPLIT, 8. ožujka</p>
<p> - Iako splitsko Hrvatsko narodno kazalište ne odustaje od namjere da postavi »Malo misto«, do kazališnog uprizorenja toga kultnog Smojinog teksta najvjerojatnije neće doći, barem što se ovogodišnjeg 48. splitskog ljeta tiče. Osim što između Uprave HNK Split i Borisa Dvornika, adaptatora romana nije postignut dogovor o izboru redatelja predstave, u priču se upleo i Daniel Marušić, redatelj tv-serije »Naše Malo misto«, polažući prava na autorstvo serije prema kojoj je, kako on kaže, Dvornik napravio adaptaciju. Marušićeva odvjetnica, specijalistica za autorska i srodna prava, Željka Modrušan-Ranogajec uputila je intendantici splitskog HNK i ravnateljici 48. splitskog ljeta Mani Gotovac pismo u kojem je upozorava kako je kazališna Uprava prije početka rada na adaptaciji tv-serije morala od redatelja zatražiti odobrenje za preradu izvornog djela i potpisati ugovor o reguliranju pitanja autorskih prava. U pismu je istaknuto kako je Marušić iz tiska saznao da kazališna predstava »Malo misto« slijedi iz tv-serije, tj. iz autorskog djela stvorenog na način sličan kinematografskom stvaranju i koje je prema tome, pojasnila je odvjetnica Modrušan-Ranogajec, izvorno autorsko djelo. »Marušić je stoga nositelj nedjeljivog autorskog prava u cijeloj predstavi nad kojom ima moralna i imovinska prava, te pravo na autorsku naknadu prilikom svakog iskorištavanja«, istaknuto je, između ostalog, u pismu upućenom intendantici Mani Gotovac.</p>
<p>Odvjetnica Modrušan-Ranogajec poziva Mani Gotovac da prije formalnog upuštanja u parnicu, a u cilju izbjagavanja nesporazuma i povreda autorskih prava redatelja, sve strane pokušaju postići mirno rješenje. Unatoč tome što Marušić sebe smatra jednim od autora izvornog autorskog djela, Boris Dvornik tvrdi kako je adaptaciju radio po knjizi, a ne seriji što znači da Marušić u toj priči nema što tražiti. HNK Split o ovom slučaju za sada nema komentara.</p>
<p> Što se tiče nesporazuma oko redatelja predstave, Dvornik i dalje ne odustaje od ideje da komad režira Vanča Kljaković umjesto Vinka Brešana, koji je, unatoč potpisanom ugovoru s kazališnom upravom odustao od rada na tom djelu. Dvornik poručuje kako svoj potpis na ugovor neće staviti dok ga ne potpiše i redatelj Vanča Kljaković.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Posljednji portret« u Musee d'Orsay </p>
<p>PARIZ, 8. ožujka</p>
<p> - Izložba »Posljednji portret« koja će biti otvorena u pariškome Musee d'Orsay do 26. svibnja ulazi u intimu ožalošćenih obitelji i svjedoči o uznemirujućem i ponekad šokantnom, ali uvijek dirljivom, odnosu sa smrću. Izloženo je gotovo 200 djela - posmrtnih maski, slika, crteža i fotografija koje potječu u rasponu od kraja srednjega vijeka do 20. stoljeća i odnose se na običaj portretiranja pokojnika na njegovoj mrtvačkoj postelji ili u lijesu. Iako je danas rijetkost, taj običaj bio je vrlo čest u zapadnim zemljama krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a njegovi korijeni sežu mnogo dublje u prošlost. Iz novijega vremena izloženi su portreti Edith Piaf, Cocteaua, Chopina, Mahlera, Rodina, Gambetta i Thiersa. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Vijeće za film sljedeći tjedan s redateljima </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Na sjednici Vijeća za film i kinematografiju u Ministarstvu kulture dogovoreno je da će se sljedeći tjedan Vijeće sastati s redateljima i producentima filmova koje je za produkciju predložio bivši povjerenik za film Ante Peterlić, priopćilo je, u četvrtak, Ministarstvo kulture. Na sastanku, za koji još nije određen nadnevak, pokušat će se naći rješenje za produkciju tih radova jer zbog dugova za filmske projekte iz prošlih dviju godina Ministarstvo kulture ove godine neće raspisivati natječaj za dugometražni igrani film. Članovi Vijeća dogovorili su se da se za sada ne objelodanjuju pojedinosti o tom sastanku, a ni o ostalim temama razgovora članova Vijeća. U priopćenju još stoji da je Vijeće prihvatilo prijedlog programa javnih potreba u kulturi za 2002. O Pulskom filmskom festivalu Vijeće za film i kinematografiju će raspravljati kad organizatori tog festivala podastru svoje planove i programe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Gopođice iz Motovuna« u Zelini</p>
<p>SV. IVAN ZELINA, 8. ožujka</p>
<p> - U subotu u Galeriji »Sv. Ivan Zelina« u 19 sati bit će otvorena nesvakidašnja izložba pod nazivom »Gospođice iz Motovuna« koju potpisuje akademik Miroslav Šutej (1936.), jedan od začetnika op-arta u našoj sredini i sudionik Novih tendencija. Riječ je o petnaestak fotografija u boji velikoga formata što prikazuju dječje lutke kao osobe u raznim životnim prilikama. Ideju za izložbu Šutej je dobio za ljetovanja u Motovunu kad je vidio kako njegove unučice peru bebe s kojima se igraju i kako ih suše na suncu. Nakon toga, režirajući poze i situacije, umjetnik je snimio niz kadrova s lutkama što simuliraju stvaran život u raznim zgodama, a naziv za ciklus nastao je kao duhovita parafraza na glasovite Picassove »Gospođice iz Avignona«, sliku koja prije stotinjak godina postaje znamen kubističkoga likovnog pokreta. Nisu li pak plastični materijali i lutke od plastike znamen današnjice? Na otvorenju izložbe u Zelini o autoru i njegovu djelu govorit će Branka Hlevnjak. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>AMENKAMEN: Tajne slobodnog zidarstva</p>
<p>Otac hrvatskih slobodnih zidara</p>
<p>Andersonova Konstitucija jamčila je drukčiji pristup poznatim vrijednostima života pa se i zbog toga slobodno zidarstvo raširilo po čitavu svijetu. Iz Velike londonske lože izrasla je već 1726. godine Velika loža Engleske te je u vrlo kratkom vremenu dobila status »majke svih loža«. Njeno priznanje omogućilo je regularan rad slobodnozidarskim ložama po svijetu... Utjecaj prvih loža u Njemačkoj i Francuskoj, posljedica prvog rata za nasljedstvo u Šleskoj, i kasnije Sedmogodišnji rat, odrazili su se na razvoj slobodnog zidarstva i u Habsburškoj monarhiji</p>
<p>BRANKO ŠÖMEN</p>
<p>Slobodnozidarske ideje, sa svojom idealiziranom filozofskom tvrdnjom da su svi ljudi braća, moralnim naukom i poštenju i časti te drskim stavom o srednjovjekovnoj političkoj i crkvenoj zaslijepljenosti, zaintrigirale su istomišljenike u čitavoj Europi. </p>
<p>Andersonova Konstitucija jamčila je drukčiji pristup poznatim vrijednostima života pa se i zbog toga slobodno zidarstvo raširilo po čitavu svijetu. Iz Velike londonske lože izrasla je već 1726. godine Velika loža Engleske te je u vrlo kratkom vremenu dobila status »majke svih loža«. Njeno priznanje omogućilo je regularan rad slobodnozidarskim ložama po svijetu. Rad engleskih, škotskih i irskih loža polako je prešao u javnost. </p>
<p>Slobodni zidari nisu obavljali samo svečane radove, u koje su unijeli i stare zdravice domovini, Velikoj loži, umjetnosti i damama, nego su, odjeveni u zidarske pregače i s bižuima oko vrata, koračali ulicama i postavljali kamene temeljce za nove sakralne i profane zgrade. </p>
<p>Škotski pjesnik Robert Burns, »okrunjen« pjesnik britanskoga slobodnog zidarstva, potvrdio je u jednoj pjesmi: »Molimo da se dogodi ono što se mora dogoditi: da svi ljudi na ovom svijetu budu prava braća.«</p>
<p>Slobodnozidarske lože naglo su nastajale i u drugim europskim gradovima: u Parizu (1725.), Madridu (1729.), Amsterdamu (1731.), Bordeauxu (1732.), Petersburgu (1732.), u Firenci (1733.), Lisabonu (1735.), Varšavi (1736.), Lausanni (1737.), Dresdenu (1738.), Bayreuthu (1741.) i Beču (1742.).</p>
<p>Utjecaj prvih loža u Njemačkoj i Francuskoj, posljedica prvog rata za nasljedstvo u Šleskoj, i kasnije Sedmogodišnji rat, utjecali su na razvoj slobodnog zidarstva i u Habsburškoj monarhiji. Bilo je to vrijeme kada su u lože ulazili ili ih čak osnivali pojedini europski kraljevi: vojvoda Franz Stjepan Lotrinski, kasnije car Franjo I. i suprug Marije Terezije, stupio je u ložu 1731. godine u Haagu u Nizozemskoj. </p>
<p>U Beču je godine 1739. izašla knjiga »Tajna Konstitucija takozvanog slobodnog zidarstva«, ali se, nažalost, nije očuvao nijedan primjerak te knjige.</p>
<p>Prvi protokol o radu prve bečke lože Tri počela (Aux trois Canons, Zu den drei Kanonen), koja je radila u stanu Starješine grofa Josipa pl. Hoditza, potječe od 17. rujna 1742. godine. Loža je imala dvadeset članova. Među njima je bio i conte Gondola (Sigismund grof Gundulić), koji je 1743. postao Starješina lože i primio u bratstvo još jednoga hrvatskog plemenitaša - grofa Kazimira Draškovića (1716.- 1765). </p>
<p>U arhivu Velike lože Austrije pronađen je o tome zapis:</p>
<p> »Nakon što je grof Gondola preuzeo Salomonov čekić svoje lože, primio je čestitke od braće, koja su, drhteći od radosti, vidjela u njemu ponovnog utemeljitelja lože i središte njihova druženja. Ozbiljnost, snaga, umjerenost, zanos, pravednost i mudrost, vrline su koje mu se pripisuju i koje su mogle spasiti potonuli hram, ponovno obnoviti sjaj lože.«</p>
<p> U loži Tri počela radio je i mađarski dvorski kancelar, državni savjetnik grof Franjo Esterhazy pl. Galantha, prvi i posljednji hrvatski ban sa slobodnozidarskom pregačom.</p>
<p>Prošlo je mnogo vremena dok se slobodno zidarstvo prenijelo iz Beča i Njemačke u Hrvatsku: prva slobodnozidarska loža u Hrvatskoj i na Balkanu nastala je 1759. godine u Glini. </p>
<p>Bila je sastavljena od hrvatskih oficira i Krajišnika i radila je usput, prema potrebi, kao »galopirajuća loža« pod imenom Ratno prijateljstvo (L'Amitie de Guerre).</p>
<p> Podaci o njoj su skromni. Znamo da je u godinama od 1768. do 1770. Starješina lože bio grof Ivan Drašković (1740. - 1787.). Prema obiteljskoj tradiciji i on je sudjelovao u Sedmogodišnjem ratu; u jurišu na Swidnicu (1761.) bio je teško ranjen i zarobljen. Zarobljeničke dane provodio je u Augsburgu, gdje je došao u doticaj sa slobodnim zidarstvom. </p>
<p>Kasnije je postao pukovnik Prve banske krajiške pukovnije i služio u Glini i Erdelju. Uslijed raznih intriga povukao se u mirovinu. </p>
<p>Kasnije se reaktivirao; četiri godine bio je aktivni oficir, a onda se odrekao vojne službe.</p>
<p> Svoje imanje i blago darovao je siromasima a na imanju u Brezovici, kraj Zagreba, svake nedjelje dijelio je milodare siromasima, okupljao oko sebe svoje podanike te ih upućivao na ljubav bližnjega, marljivost, štednju i poučavao ih u poljodjelstvu. </p>
<p>Među ostalim govorio je: »Naročito se mora njegovati humanost prema osobama nižeg sloja. Svi smo mi rođeni jednaki; priroda nije među nas postavila nikakve razlike i kome je sreća dodijeljena da ima podčinjene ili sluge mora s njima dobro postupati da im ne oteža stanje koje im je sudbina dodijelila...«</p>
<p>Grof Ivan Drašković uspio je okupiti oko sebe istaknute pojedince iz političkoga i kulturnog života tadašnje Hrvatske i uključiti ih u svoje slobodnozidarske lože. Zajedno s Velikim županom Križevačke županije Stjepanom grofom Niczkym (1747. - 1777.) bio je ocem hrvatskih slobodnih zidara.</p>
<p>Ivan grof Drašković bio je utemeljitelj prve lože na Balkanu, godine 1759. u Glini. Kasnije je ustanovio zagrebačku ložu Mudrost (Prudentia, Klugheit) godine 1773.</p>
<p> Bio je Starješina lože Velikodušnost (Magnaminitatis) u Budimpešti (1776.-1778.); utemeljitelj lože Nepobjediva ruka vojske (L'invincible aux bras armes); prvi Veliki majstor Velike lože Reformirano slobodno zidarstvo Provincije slobode pod mađarskom krunom (Latomia libertatis sub corona Hungariae in Provintiam redacta), u Varaždinu (1778.), s tajnim imenom »Jacobus«.</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>IDEMO NA ZAGREB: Dnevnik sa srpskim rezervistima</p>
<p>»Ko će nama objasniti kuda mi idemo?«</p>
<p>»Šta sam rek'o? Aj', da pođemo od osnovnog: kad će se pojaviti taj neko«, vojnik odiže obe ruke uvis pa upravi pogled ka njima, »ko će nama objasniti kuda mi idemo i zašto? Ako su nam date tandžare u ruke i ako smo povedeni da ih negde upotrebimo, onda je, valjda, neko bio dužan i da objasni ljudima kuda i zašto se ide?!«</p>
<p>NEBOJŠA JOVANOVIĆ</p>
<p>Kapetan pokuša ozbiljnijim glasom: »Pusti sad to... Jesi ti, more, svestan odgovornosti za ovo što radiš? Odlažeš pušku, odbijaš da ideš u rat... Mislim, ti otvoreno dezertiraš! Jesi ti svestan kakva kazna može da te sustigne? A?«</p>
<p>»Ma, ne interesuju mene više ni kazne, ni rat! Šta će mi veća kazna od ovog dosad? Meni je sve dokurčilo, ako smem tako da kažem... Izvinjavam se!«</p>
<p>»Ja, aj' sad: izvinjavaj se...! Reko' ti, nisam ni ja iz Pariza, psujem i ja, al' bogami i ja radim na selu. Nema ni meni ko da pomogne! A-a! Vidiš ruke kakve su mi?« </p>
<p>Đukić ispruži krupne žuljevite dlanove. »Nego, nešto drugo hoću da te pitam: osećaš li, kako da kažem, neku moralnu, ličnu odgovornost?«, na kapetanovom licu prepozna se zadovoljstvo što je pronašao reč koju je tražio.</p>
<p>»Osećam«, odreza vojnik, nekako suviše spremno. »Samo, što će na odgovornost, onu pravu, valjda prvo zvati sve one koji se nisu ni odazvali i koji su posle stvarno pobegli. A? Šta ćemo s njima? Dok nji' sve pozovu na sud, ja ću se sit načekati! Mogu sve poslove završiti, bez brige! Stvarno, što ne jurite one što beže?«</p>
<p>»Kako beže?«, pokuša Đukić da se učini neupućen.</p>
<p>»Lepo, odlaze ljudi, ne javljaju se nikom, i to s puškom...«</p>
<p>»Ko je tako pobeg'o? Šta pričaš?«</p>
<p>»Ko? Eeee! Ako i' juče i danas nije zbrisalo bar pedeset, ovde me preseci, slobodno«, pređe prstom preko guše. »A ja, vidiš, ne bežim, već odustajem«, isti prst odiže kao da podvlači. »Pušku i municiju predajem vama lično!«</p>
<p>»To predaj onome od koga si zadužio!«</p>
<p>»E, pred'o bi' ja njemu, al' nemam vremena da ga jurim po kafanama. A gde znam i u kojoj je? Ko zna dokle je stig'o, bandov? Ima odavde do centra grada prilično, a možda je on i negde dalje. Nego, neka ovo lepo ostane ovde, a evo i cedulja na kojoj sam upis'o sve: ime, prezime, godinu rođenja, jedinicu... Ništa ne krijem!«</p>
<p>Ja sam ga za to vreme posmatrao: plećat momak, ljudina, što bi se reklo! Sad njemu izgleda ne dade đavo mira, pa obnovi temu:</p>
<p>»A, pominješ, pominješ, kapetane, odgovornost?! Šta će biti, stvarno, po tvom mišljenju, al' stvarno da mi kažeš, sa onima što se nisu ni odazvali mobilizaciji? A?«</p>
<p>Đukić opet promrmlja, pa reče:</p>
<p>»O tome neću ja da vodim brigu. To nije moja stvar. A tebi, zar tebi, recimo, nije žao drugova što ih ostavljaš? Zar te neće biti sramota da ih sutra sretneš, kad se i oni vrate?«</p>
<p>»Nji' mi jeste žao. Ali, ne zato što ostaju, već što su pizde pa nemaju svi ovako hrabrosti kao ja da odlože puške i krenu kući...«</p>
<p>»Čekaj«, viknu kapetan kao da uhvati ključnu misao, »čekaj, znači, oni što ostaju su kukavice, a ti si hrabar što bežiš...?«</p>
<p>»Reko' već jednom da ne bežim!«</p>
<p>»Dobro, odustaješ, kako ti to zoveš... I zato si hrabar, a oni su plašljivi, je l'?«</p>
<p>»Pa, da je sve normalno, onda bi bilo obrnuto, al' pošto je sve obrnuto, onda je ovo normalno, da se valja sklanjati od tog nenormalnog!«</p>
<p>»E, jebi ga... Šta si sad rek'o?«</p>
<p>»Šta sam rek'o? Aj', da pođemo od osnovnog: kad će se pojaviti taj neko«, vojnik odiže obe ruke uvis pa upravi pogled ka njima, »ko će nama objasniti kuda mi idemo i zašto? Ako su nam date tandžare u ruke i ako smo povedeni da ih negde upotrebimo, onda je, valjda, neko bio dužan i da objasni ljudima kuda i zašto se ide?! Toliko smo, majku mu, zaslužili! Svi smo mi ljudi! A ne ovako: svi idemo, a samo neki znaju kuda... a i oni ako znaju?«</p>
<p>»Malopre reče da ne idemo baš svi...«</p>
<p>»Da, al' ovog puta mislim na nas, guliju, a ne na tatine sinove, ovi' funkcionera, buržujsku decu... Mislim na nas, kojima su i slati pozivi...«</p>
<p>»Razumeo sam, nastavi.«</p>
<p>»To pitam: ko će nama objasniti kuda idemo, dokle?«</p>
<p>»Zar ti to nije objasnio tvoj starešina ili tvoj načelnik za moral?«</p>
<p>»He, he! Moralista u mom bataljonu ne zna ni odakle je šupalj«, odgovori momak. </p>
<p>»Od njega, garant, ja imam više razreda škole. Dok je bilo pre, ono komunističko, on se snalazio pa tupio nešto, čit'o, u stvari, tuđe referate. Oni stignu lepo spakovani u kovertama, samo da i' on pročita. Sećam se sa vežbi. A niko ga nije ni sluš'o. Sad nema koverata, a ljudi 'oće da čuju. Druga situacija. On, jadan, ne zna da zine. Još, k'o pravi se da zna, al' to su, zaboga, važne stvari, pa ih on ne sme nama da saopštava...«</p>
<p>»Možda ima i takvi' stvari?«</p>
<p>»E, ako i' ima, onda u đavolsku mater! A, kome će da i' kaže ako neće nama? Samo... ne verujem. Ti misliš da i on zna ratne ciljeve? Zna moj kurac! Ne znaš i' ni ti!«</p>
<p>»Ajde, prekini! Preter'o si«, poče da besni kapetan i lupi šakom po stolu. »Samo budala ne zna da idemo da branimo zemlju od ustaša! Trebalo bi da se stidiš pred nama, i pred svima što ostaju! Nije ti žao onolike vojske i nas ovde, već još zameraš što ne poslušamo tebe, kilaća običnog!«</p>
<p>Vas dvojice mi nije žao«, odreče vojnik glavom, kao da ga je kapetan nešto pogrešno razumeo, »nji' jeste, a vas dvojice nije. Kol'ko vidim, vama ovde nije loše. Čisti ste, ispeglani, na suvom ste, imate ćebadi da se ušuškate...«</p>
<p>»Da, nama ovde prva liga«, posuvrati očima Đukić. »Nego, slušaj: 'ajde ti lepo prekini da nama ovde soliš pamet! Sad si ti dojadio meni! Evo ovako: ako si kukavica, ostavi pušku i idi, da te ne gledam, a ako si čovek, vrati se među svoje drugove i niko neće, ja ti to garantujem, ni znati da si pokušav'o da zbrišeš! Je l' važi? Je l' u redu?«</p>
<p>»Hm, u redu! Al' ja reko' već: ne odlazim zato što sam kukavica i kilać, što ti kažeš, već što imam dovoljno brige i bez ove gungule. Ti ne znaš, kapetane, kako ja živim, i bolje da ne znaš! </p>
<p>Ne moraš da znaš ni da čekam pos'o već osam godina i da ne mogu ni da se oženim bez plate, k'o siroma. Neće nijedna za 'vakog. Živim tako dobro da mi je samo rat nedostaj'o! A, evo ga, dođe i on...«</p>
<p>Vojniku se smrači pred očima i upade u neke teške misli. Zaćuta on, zaćutasmo i mi. Onda se on naglo trže i uhvati za bravu.</p>
<p>»Oprostite na smetnji«, reče, »razbudio sam vas. Izvinite, stvarno! Ja vam želim mnogo sreće i da se i vi što pre vratite, po mogućstvu, svi živi i zdravi! Nemojte ići daleko! Pozdravljam vas!«, iskoči u hladnu noć i zalupi za sobom vrata.</p>
<p>Đukić odmahnu rukom i promrmlja:</p>
<p>»Ovaj dečko je načisto puk'o! Poludio! Kud' će sad, nesrećnik? Jesi li mu vidio mrak u očima, ovo sad, na kraju...? Jebo te!« </p>
<p>Pokušah da i sam nešto kažem, ali kapetan nastavi: »Možda je i bolje što ode! Taj bi unosio paniku i ne bismo znali, posle, ne samo šta s njim da radimo, nego i sa čitavom njegovom jedinicom. Ljudi bi se poveli za budalom. Da, da, bolje je ovako... Snaći će se valjda nekako da dođe do kuće... A i gde mene na dežurstvu da ovo zadesi? Pojavi li se svake noći po jedan ovakav pametnjaković?«</p>
<p>»Ne? Pa, ja... Kažem ja vama svima: Kad je muka, 'ajde Đuka! A kad... znaš ono, onda mene ne zovete!«</p>
<p>Jutro. Ukočen i prozebao, gledam da se što pre dovučem do domaćinove kujne i zgrejem kraj šporeta. Na putu srećem Grahovca i pitam ga kako je on spavao.</p>
<p>»Kako sam spav'o?«, odgovara natečenog lica. »K'o buva na kurcu! Šta me pitaš...?«</p>
<p>»Jeste li sinoć uspeli da čujete vesti?«, persiram mu jer je, iako rezervista, najstariji u brigadi. »Video sam da ste se nervirali dok se onaj potpukovnik drao.«</p>
<p>»Ja, lebac mu jebem... Budala, ništa drugo. Kako me je iznervir'o?! Došlo mi, majke mi, bilo da ga udarim. Jes', majke mi. Dere se k'o budala. Vidi da se mi tamo napinjemo da išta čujemo, a on dig'o glavu i zavapio: 'Proooglaašaavaaam ooopštuuu mooobilizaaciiijuuu naaa teeeriiitoriiiijiii ooopštiiiineee Vooojnić!' Diktira čovek mobilizaciju! Gde do sad bi da to naredi? Sad on oglašava rat. Kao da on o tome odlučuje... Zamalo da ga zviznem pesnicom. Uf, što mi ga pomenu? Odvratan je.«</p>
<p>»Pa, dobro, je l' išta čuste? Već smo treći dan bez ikakvih informacija, otkako smo krenuli sa Banije, i sami znate...«</p>
<p>»Ma, razumeo sam da vode neku raspravu u skupštini...«</p>
<p>»Kakvu? O čemu?«</p>
<p>»Pravo da ti kažem, raspravljali su o nekim rasplodnim bikovima iz Velike Plane, drugog se ne sećam...«</p>
<p>»O tome raspravljali...?«</p>
<p>»I', pa šta misliš? Da nji' tamo boli uvo za nama ovde?«</p>
<p>U kujni zatičem Miheca kako doliva kafu, puši i priča li, priča. Dve devojčice, tobože - njegove buduće snajke - slušaju ga, smeju se i zapitkuju dok bezvoljno iz šolja prismaču podgrejano mleko. Njihova mati Milena gleda za šporetom svoja posla, smeje se i kaže za Miheca da je dobar umesto tranzistora.</p>
<p>»Sad ću«, skreće mi pažnju, »skuhati kafu za tebe i komandanta!«</p>
<p>»Može, može«, radujem se.</p>
<p>»Gde si spava? Kako ti je bilo?«</p>
<p>»U nekom senu, k'o cukin!«</p>
<p>Ona se nasmeja.</p>
<p>»Ne pitaj! Sav sam se skočinjio. Baš trčim odozdo pravo ovamo, da dođem sebi u toplom...«</p>
<p>Milena je lepa, obrazovana, mlada žena, ćerka starijeg domaćina. Priča kako se u roditeljsku kuću vratila iz Karlovca tek pre dve nedelje, u poslednji čas kad se moglo proći. Muž joj je na radu u Nemačkoj i brine, jer dugo nije od njega dobila nikakvu vest.</p>
<p>»On je Srbin, a našima od Hrvata nije sigurno ni tamo kod Njemaca. Uostalom, oni su sve ovo i zakuhali...« Sama, do skoro, nije bila ni svesna kojem narodu pripada; mislila je, u stvari, da je Jugoslovenka, da je to dovoljno, pa se pri svakom popisu tako izjašnjavala. </p>
<p>Živela je srećno, dole u gradu, imala stan, nove stvari, auto, radila je u dobrom preduzeću kao ekonomista i podizala s mužem decu. Letos je dobila otkaz na poslu bez pravog objašnjenja. Naravno, slutila je šta je posredi, jer su pre toga registrovali sve Srbe. Ipak, pokušala je da se bori...</p>
<p>(Nastavlja se u broju od ponedjeljka)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ivica Kostelić ili Bode Miller? </p>
<p>U subotu u 9 sati startat će prva vožnja posljednjeg slaloma sezone u kojem će se odlučivati kralj tehničkih disciplina / Zasad vodi naš Ivica, a za pobjedu u slalomu Svjetskog kupa dovoljno mu je i drugo mjesto, pobijedi li kojim slučajem Bode Miller / »Trebam biti najslabiji drugi, kako bih bio siguran za mali globus, jasno ako Bode ne izleti prije, dakle moram riskirati. No, kaj god na kraju da bude, ako budem 10. ožujka stajao na nogama, ova sezona će za mene biti uspješna. Znate da nijednu sezonu od 1997. nisam ostao na nogama. Najvažnije mi je da sam zdrav, sve ostalo će doći samo po sebi«, veli Ivica uoči subotnjeg dvoboja / U subotnjem slalomu Bode Miller startati će prvi, a Ivica šesti</p>
<p>FLACHAU, 8. ožujka (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)- Dvojica tragičara olimpijskog slaloma, jurišat će u subotu na krunu kralja tehničkih disciplina. Naš Ivica Kostelić i Amerikanac Bode Miller, koji prije dva tjedna nisu »preživjeli« olimpijski utrku u kojoj su slovili za dvojicu najvećih favorita za zlato, u subotu će u austrijskom Flachauu tražiti zadovoljštinu za »promašenu« olimpijsku medalju.</p>
<p>Nakon osam slaloma sezone jedino su njih dvojica ostala u igri za slalomsku krunu. Prva vožnja počet će u subotu u 9 sati (druga vožnja u 11.30), dok ovo pišemo još uvijek se ne zna tko će ponijeti koji startni broj, što u psihološkoj borbi sasvim sigurno neće biti nevažno. Iako Ivica Kostelić baš ne misli tako:</p>
<p>- Meni je sasvim svejedno koji ću startni broj izvući. Svejedno je hoće li Bode startati prije mene ili ja prije njega, veli Ivica.</p>
<p>• Znači, zapravo da u toj utrci nije moguće taktizirati?</p>
<p>- Moguće je samo u slučaju da Bode starta prije mene i padne, onda ću taktizirati, kroz smijeh je odgovorio Ivica.</p>
<p>Zna se, naime, ako Bode Miller u subotu ne završi utrku - a njemu se to događa češće nego Ivici - ne mora je završiti ni Ivica.</p>
<p>- Jako se dobro osjećam. Čujem da će slalomska staza biti dobra, tvrđa nego što sam očekivao obzirom da sam čuo kakva je bila staza na kojoj su se vozile brze discipline. No, organizatori u Flachauu jako se brinu da očuvaju dobrom svoju stazu za subotnje i nedjeljne utrke.</p>
<p>• Jeste čuli da je navijački vlak koji stiže iz Zagreba odavno rasprodan?</p>
<p>- Znam sve. Evo, baš sam rekao nekim američkim novinarima da je skijanje u Hrvatskoj postalo popularnije od nogometa. </p>
<p>• Što očekujete od subotnje vožnje?</p>
<p>- Ja trebam biti najslabiji drugi, kako bih bio posve siguran za mali globus, jasno ako Bode ne izleti prije, dakle moram dosta riskirati. No, kaj god na kraju da bude, ako budem 10. ožujka stajao na nogama, ova sezona će za mene biti uspješna. Znate da nijednu sezonu od 1997. nisam ostao na nogama. Najvažnije mi je da sam zdrav, sve ostalo će doći samo po sebi.</p>
<p>• Osjećate li pritisak uoči dana velike odluke?</p>
<p>- Osjećam katkad zračni pritisak, ako je niski.</p>
<p>• Mnogi vrhunski sportaši imaju ustaljene rituale uoči velikih utakmica, jeste li i vi praznovjerni?</p>
<p>- Nisam, mislim da ni ja ni Janica nismo praznovjerni.</p>
<p>I to je bilo sve od Ivice, koji se s novinarima u Flachauu prvi i posljednji put uoči dana odluke družio u četvrtak predvečer. U petak se posvetio samo sebi i treningu. Poznato je njegovo pravilo da nitko nema prava ometati ga 24 sata prije utrke. To je samo njegovo vrijeme, za osamljivanje i usredotočavanje samo i jedino na stazu i skijanje.</p>
<p>Direktor reprezentacije Vedran Pavlek, koji među našim skijaškim društvom slovi kao vrač-pogađač, na rastanku Ivice s novinarima, kratko je uzviknuo:</p>
<p>- Vidimo se u subotu u cilju sa globusom!</p>
<p>Ivičin otac Ante Kostelić koji sina, za razliku od kćeri, prati s malo više distance, iako zapravo brine i odlučuje o svemu, bio je po običaju vrlo suzdržan u procjenama mogućnosti svoga sina u subotu.</p>
<p>- Sve je posve otvoreno i neizvjesno. Nikad se ne može reći što će biti, Ivica je sam, on nema momčad iza sebe, pa da ga neki suigrač pokrije ako ima loš dan. No, ako znamo da je ove sezone od osam utrka, u šest bio među prvih pet, od toga pet puta na postolju, onda na temelju toga možemo pretpostaviti da će i u subotu biti pravi.</p>
<p>»Ajde Ivo! Go, Johnny, go!«</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Janica već trenirala veleslalom</p>
<p>FLACHAU, 8. ožujka</p>
<p> - Janica Kostelić u petak je već trenirala veleslalom i u subotu će u 10 sati biti na startu prve voženje posljednjeg veleslaloma sezone.</p>
<p>Nositeljica olimpijskog zlata i u toj disciplini, pokušat će, usprkos imobiliziranom i bolnom palcu, potvrditi svoju olimpijsku formu, iako u Svjetskom kupu u veleslalomu još nikada nije stala na postolje. No, kako kod Kostelića ne postoje riječi nemoguće i nikada, tako je samo pitanje vremena kada će se Janica uspeti i na veleslalomsko postolje.</p>
<p>Janica i svi oko nje prespavali su dan koji je na trenutak izgledao užasno, a srećom završio dobro, jedino što su se u jednom trenutku svi, uključujući i Janicu, jako prestrašili zbog njenog pada u prvoj trećini superveleslalomske vožnje.</p>
<p>- Kad sve završi dobro, onda se za pad može reći da je bio atraktivan. Janičin je uistinu bio spektakularan, kazao je Boris Mutić, doajen sportskog novinarstva, koji Janicu prati od malih nogu.</p>
<p>- Obično imam osjećaj da idem loše, ovaj sam put imala osjećaj da vozim dobro. I onda odjednom, ni sama nisam sigurna što se dogodilo, smotalo me i »prehitilo«, u glavi mi je samo bilo da spašavam koljena. Kad sam vidjela da idem prema mreži, uhvatila me malo panika da se ne zamotam u mrežu, pa sam se rukama hvatala koliko sam god mogla. Kad sam se zaustavila i pridigla, odmah sam se cijela zbrojila i pregledala. Sve je, srećom, završilo, s malo straha i istegnućem ligamenata palca na desnoj ruci, pričala je Janica.</p>
<p>- Ja sam u sljedećoj sekundi vidio da Janici nije ništa, jer nije bilo udara, ona se samo koturala. Što prije treba taj pad izbrisati iz glave. Nisu dobra sjećanja na padove, kazao je Ante Kostelić, dodavši da joj je to sedmi pad otkako se natječe, računajući nastupe i u mlađim dobnim kategorijama.</p>
<p>Ovo joj je bio prvi pad u superveleslalomu, i sada je pala u svim disciplinama, jedino nije pala na natjecanju spusta. Onaj strašni pad u St. Moritzu prije nešto više od dvije godine dogodio se na treningu spusta.</p>
<p>- Uopće nije pitanje hoćeš li pasti, samo je pitanje kada ćeš pasti, zna često ponoviti Janica.</p>
<p>Da, to je skijanje. </p>
<p>R. E.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>I dodatni vagon na vlaku »Jamnica«</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Zbog velikog interesa javnosti za završnicu Svjetskog Kupa u skijanju koja se održava u austrijskom Flachau, gdje nastupaju Ivica i Janica Kostelić, Hrvatske željeznice pustile su u prodaju karte za još jedan vagon koji je dodan na kompoziciju od dosad prodanih pet vagona sa 300 mjesta i vagon restoran koji ide put Flachaua.</p>
<p>Hrvatske željeznice u promet su uvele poseban navijački vlak pod nazivom »Jamnica«, koji će voziti na relaciji Zagreb - Eben im Pongau - Zagreb. Povratak iz Ebena im Pongaua je u subotu 9. veljače u 15:50 sati, a vlak u Zagreb dolazi u 23 sata i 16 minuta. Cijena kompletnog aranžmana iznosi 199 kuna, a uključuje prijevoznu kartu, ulaznicu za skijalište i prijevoz autobusom.</p>
<p>Generalni sponzor ovog navijačkog vlaka je Jamnica d. d., a pokrovitelji su Hypo Alpe-Adria banka i Hrvatski telekom.</p>
<p>Od kolodvora Eben im Pongau do skijališta i natrag organiziran je prijevoz posebnim autobusima (za ukrcaj u autobus, vožnju, iskrcaj te odlazak do mjesta natjecanja potrebno je oko 20 minuta). Povratak autobusima iz Flachaua za kolodvor Eben je u 15 sati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Povele Kanađanke ispred Finjkinja</p>
<p>»Zagrebačke pahuljice« iznenađujuće druge u seniorskoj konkurenciji</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Mlade Kanađanke vode na neslužbenom prvenstvu svijeta u sinkronom klizanju za juniorke koje se održava u Zagrebu u sklopu II velike nagrade zagrebačkih pahuljica. Slijede ih izvrsne Finkinje, Amerikanke i Ruskinje. </p>
<p>Bio je to sjajan uvid u svjetski nivo ovoga sve popularnijeg sporta u sportski vrlo razvijenim zemljama.</p>
<p>Prije nastupa juniorki vidjeli smo osrednji nastup samo četiri seniorska sastava među kojima su naše dojučerašnje juniorke na iznenađenje i njih samih vrlo uvjerljivim, čvrsto i žustro otklizanim sastavom zauzele drugo mjesto iza mnogo iskusnijih Nijemica, a ispred Mađarica i Švicarkinja, koje se ovim sportom bave mnogo, mnogo duže od Hrvatica i u mnogo boljim uvjetima. Da su Pahuljice nastupale među juniorkama mogle su se, barem u ovom obaveznom dijelu, plasirati u prvu polovicu poretka čak 21 sastava. </p>
<p>Površno obaviješteni prisutni u dvorani smatrali su da su sagledavši seniorke vidjeli sve najbolje i bitno pa su napustili dvoranu, a upravo su juniorke bile one koje su prikazale gotovo sve najbolje u ovom sportu. Malobrojne i ne baš probrane seniorke nastupale su za »Veliku nagradu Zagrebačkih pahuljica«, a juniorke za neprispodobivo važniji »pozivni kup ISU«, neslužbeno prvenstvo svijeta za juniorke. Budući da se u klizanju vrhunska sposobnost stiče u veoma ranim godinama, jasno je da su juniorke veoma nadmašile seniorke i prikazale nam ono zbog čega se ovaj sport tako širi i napreduje.</p>
<p>Kod Kanađanki i Amerikanki vidjela se golema mogućnost izbora, a taj je u ovom sportu bitna jer 16 do 20 klizačica mora klizati i posve identično u svakom pogledu. Ruskinje, Finkinje i Šveđanke pokazale su njihovu već poznatu visoku kulturu tijela. </p>
<p>II. velika nagrade zagrebačkih pahuljica i II. pozivni kup ISU u sinkronom klizanju završava u subotu u 15.45 slobodnim sastavima koji su uz to, jer nisu obavezno jednoliki, nego slobodni u kompoziciji, mnogo privlačniji. </p>
<p>• Rezultati juniorke: 1. Ice image 0.5 (Kanada) , 2. Ice lightning (Kanada) 1.05, 3. Musketeers (Finska) 1.5, 4. Chicago jazz (SAD) 2.0, 5. Spartak-leader (Rusija) 2.5, 6. Team convinium (Švedska) 3.0, 7. Team fintaftic (Finska) 3.5, 8. Hockettes (SAD) 4.0, 9. Les Atlantides (Francuska) 4.5, 10. Team rhapsody (Švedska) 5.0.</p>
<p>Rezultati seniorki: 1. Shooting Stars (Njemačka) 0.5, 2. Zagrebačke pahuljice (Hrvatska) 1.0, 3. Team Synchr-on-ice (Mađarska) 1.5, 4. Les nereides (Švicarska) 2.0</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hoće li Olić biti prvi strijelac Lige? </p>
<p>U subotu u Kranjčevićevoj (15) Zagreb bi trebao protiv Marsonije imati naizgled lagan posao, u što malotko u vodećem klubu vjeruje...</p>
<p>/ Igrači Zagreba žele pomoći Oliću da sačuva mjesto najboljeg strijelca prvenstva </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Zahuktali Zagreb, za kojega se već mirne duše može reći da je novi prvak Hrvatske u nogometu, u subotu je u Kranjčevićevoj (15) pred novim izazovom. Jest, postavit će se pitanje kakav to može za neformalnog prvaka biti izazov kad ti u goste dolazi Marsonija, momčad koja se grčevito bori za svoj prvoligaški status?</p>
<p>- Upravo se kroz takve utakmice brusi i dokazuje karakter, tumači Kranjčar. Prisjećajući se kako je u prošlom prvenstvu, kad je još sjedio na klupi Marsonije, uspio iznenaditi tada još i te kako dobro stojeći Zagreb pa su Brođani u Kranjčevićevoj pobijedili sa 5-2. Na određeni je način upravo ta pobjeda i sjajna igra Brođana trasirala ideu o dovođenju Kranjčara u Kranjčevićevu.</p>
<p>Moguće iznenađenje s elementima senzacije Kranjčar s jedne strane isključuje kao - nemoguće. Imajući dakako pred očima svekoliko raspoloženje svojih igrača čija glad za pobjedama i zgodicima gotovo da je neutaživa. Pogotovu jer je i do Kranjčara doprla priča iz autobusa nakon utakmice u Varaždinu. U njoj je Admir Hasančić najavljivao da na listi strijelaca želi prestići trenutačno drugoplasiranog Sašu Bjelanovića iz Varteksa, te da to nije »nemoguća misija« s obzirom da mu i te kako dobro ide. Iz tri zadnje Zagrebove utakmice, naime, Hasančić je postigao pet pogodaka.</p>
<p> Dakako da nas je zanimalo cilja li time »Haso« na vodeće mjesto liste strijelaca, na kojemu vodi Ivica Olić:</p>
<p>- Ni za živu glavu na to ne bih pomislio. Prvo mjesto mora biti Olićevo, jer on to najviše zavrjeđuje. Prisjetite se, naime, mnogih mojih pogodaka koji su zapravo njegovi. Mogao je on u niz navrata poentirati da je imalo bio sebičan, ali je zbog uspjeha momčadi loptu gurao bolje postavljenom igraču. Sad ćemo se svi truditi njemu još više gurati loptu pa neka se - nazabija.</p>
<p>S druge, pak, strane, upravo zato što je Marsonija dobro organiziranim bunkerom uspjela prije osam dana remizirati u Splitu, Kranjčar vidi to zrnce izgleda na kojemu Brođani gaje nade:</p>
<p>- No, upravo činjenica što je Marsonija u srijedu teško izgubila na svom travnjaku od Rijeke, upozorava moje igrače na oprez. Zasigurno da će protiv nas u subotu staviti sve na kartu uspjeha pod svaku cijenu, ali to im je pogrešna računica. Pogotovo jer imam iskustva od prije četiri godine kad sam vodio Dinamo. Bili smo u sličnoj situaciji kao sada Zagreb, ali opuštanje nije nikome padalo na pamet. Sve smo utakmice do kraja dobili, ne dozvoljavajući bilo kakvoj sumnji da se razmaše.</p>
<p>Kranjčar za subotu ne najavljuje neke posebnije promjene u sastavu u odnosu na onaj koji je u srijedu iznio veliku pobjedu u Varaždinu. Jedino umjesto Šabića najavljuje mogućnost nastupa Poldrugača, a umjesto M. Tadića - Pirića. Franja je tek počeo trenirati poslije argentinske epizode, dočim Ješe i nadalje ima problema s infekcijom žulja na stopalu. Tako da će nastupiti sljedeći sastav: Vasilj - Stavrevski, Osibov, Milinović, Pirić - Poldrugač, Bulat, Duro - Hasančić - Olić, Krpan.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Osijeku sretni zbog ostanka Blaževića </p>
<p>OSIJEK, 8. ožujka</p>
<p> - Senzacionalni prošlonedjeljni dolazak Miroslava Blaževića za trenera nogometaša Osijeka, samo četiri dana kasnije, našao se na kušnji. Jednomjesečna suspenzija, poslije navodnog udaranja glavom suca Ivana Novaka, nakon utakmice protiv Dinama u Maksimiru, poremetila je mir i inače senzibilnog Blaževića koji je, u četvrtak, procijenio da u novonastaloj situaciji neće moći učinkovito odraditi ono što je obećao dopredsjedniku Antunu Novaliću na čiji je nagovor i stigao u Gradski vrt.</p>
<p>No, neizvjesnost koju su Osječani neuobičajeno pozorno pratili prikovani radio-prijemnike, razriješena je poslije jednosatnog razgovora Blažević-Novalić u »četiri oka« poslije čega je karizmatični trener odlučio - ostati.</p>
<p>- Za nas je to veliko ohrabrenje, zaustavio je Vlado Bilić, prvi Blaževićev suradnik u Stručnom stožeru »bijelo-plavih«. - Njegovo bezgranično iskustvo, a posebice sposobnost za podizanje motiviranosti svakog pojedinca na najvišu razinu, obećavaju da ćemo uspjeti izbjeći ono najgore. Ćiro je zato s nama, a svi mi dužni smo se podrediti i njemu i našem zajedničkom cilju, moramo mu ostati u funkciji, pa da kraj prvenstva svi zajedno dočekamo veseli i zadovoljni što će Osječani i dalje imati prvoligaša. O načinu vođenja momčadi, dok »šef« bude zbog suspenzije na tribinama, još nismo razgovarali, a učinit ću sve da tu »tranziciju« odradim kako najbolje znam i mogu...</p>
<p>- Drago nam je što je Ćiro, ipak, odlučio ostati za kormilom, kaže Tihomir Maršić v.d. direktora osječkog prvoligaša. Greška, naime, nije u Ćiri, već u sustavu u kojemu je naš trener suspendiran samo na temelju sučeve izjave, bez prilike da i Blažević dade svoj stav o događanjima nakon maksimirske utakmice. Veseli me, nadasve, to što smo iz cijele te farse mi izišli snažniji i jedinstveniji nego što smo dosad bili, a to je ono što je dodatno probudilo optimizam. Bitno je što Ćiro ima i povjerenje prema mlađem kolegi Biliću, od kojeg u novonastaloj situaciji očekujemo da također iskaže svoje vrijednosti.</p>
<p>Blažević je, inače, u petak boravio u Zagrebu, a poslije podne s momčadi Osijeka obavio važan trening. Najvažniji mu je zadatak pronaći odgovarajuću zamjenu za kapetana Damira Vuicu koji u nedjelju, protiv Varteksa (17 sati, HRT 3. program) ne može nastupiti zbog tri žuta kartona.</p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prekid rasprodaje bodova na Poljudu? </p>
<p>SPLIT,8. ožujka</p>
<p> - Nogometaši Hajduka u 22. kolu prvenstva dočekuju Zadar (subota, 17 sati) i nadaju se da će prekinuti niz utakmica na Poljudu bez pobjede. </p>
<p>Naime, Splićani su zadnji put osvojili tri boda 20. listopada protiv Čakovca (3-0), a od tada je Zagreb protutnjao poljudskim travnjakom, a Hrvatski dragovoljac, Osijek i Marsonia su ugrabili po bod. S obzirom da su se hvalili napobjedivošću Poljuda, a kako su im neophodna triboda protiv Zadra, za očekivati da će »bijeli« prekinuti negativni niz.</p>
<p> No, Zadrani baš mogu biti osokoljeni uspjesima protivničkih momčadi i obranaškom taktikom tražiti bod koji bi ima puno značio u borbi za ostanak u društvu najboljih. </p>
<p>- Pobjeda u Sisku protiv TŠK nam je puno značila za samopuzdanje, makar mi se čini, bez obzira na kvalitetu momčadi iz Topolovca, da je minimalizirana. Očekujem borbenost, želju kao što je bila u Sisku, ali i da nam igra bude još bolja, još tečnija..., rekao je trener Hajduka Slaven Bilić. </p>
<p>Za utakmicu protiv Zadra vratar Stipe Pletikosa nema pravo nastupa, zbog dobivenog crvenog kartona u Sisku kažnjen je jednom utakmicom neigranja. Trener Bilić na raspolaganju ima tri, kako stručnjaci u klubu kažu, dobra vratara. Hoće li postaviti Balića, Sunaru ili Runju Bilić će odlučiti na dan utakmice.</p>
<p>- Ma, vratar mi je slatka briga. Sva trojica su odlični vratari i na neki način sam već odlučio, no pričekat ću do subote. Neće nas Zadar u Splitu napasti, pa da će nam vratar imati puno posla, kaže Bilić. </p>
<p>Osim Pletikose sigurno neće nastupiti Erceg i Štimac, a mogući sastav je: Balić (Sunara), Lalić, Miše, Sablić, Rendulić, Srna, Vejić, Andrić, Bule, Bošnjak i Deranja. Utakmicu Hjaduka i Zadra sudi Draženko Kovačić iz Križevaca.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Martinac neće tužiti Miroslava Blaževića </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Što poduzima u domeni svojih ovlasti Krešimir Vlajčević, povjerenik prve HNL a u svezi optužbi o pokušaju namještanja rezultata utakmice Hrvatski dragovoljac - Zadar? Pokreće li se s te strane nešto i tko je prvi na potezu?</p>
<p>Za odgovor smo se obratili Anti Martincu, povjereniku Prve lige. No, već pri prvoj riječi, i prije no što smo se oglasili, Martinac je umjesto »dobar dan« i i svega što ide nakon toga, prvi progovorio i primjetio:</p>
<p>- Zar me i vi zovete da me pošaljete u rodno mjesto. Nadam se da ćete ipak izabrati primjereniji rječnik nego gospodin zbog kojeg me već do sada, a još nije podne, zvalo najmanje stotinu ljudi da me pita kako se osjećam i što ću poduzeti.</p>
<p>Trenutak kasnije, Martinac je sve pojasnio u dvije riječi. Najprije nas je zapitao jesmo li u četvrtak navečer pratili na OTV-u razgovor s Blaževićem? Samim time, jesmo li zapazili Blaževićevu reakciju kad se poveo razgovor o incidentu poslije utakmice Dinamo - Osijek, a zbog čega je Martinac dan kasnije novog Osijekovog trenera suspendirao na mjesec dana. Odnosno do konačne odluke disciplinskog tijela, s naglaskom da bi Blažević mogao biti kažnjen u rasponu od šest mjeseci do dvije godine.</p>
<p>Rekli smo da nismo gledali spomenutu emisiju, ali da smo već sve čuli s više strana. Čuli smo, između ostalog, i to da je Blažević Martinca elegantno opsovao. što je martinac mislio da će ga zadesiti i prilikom ovog razgovora s novinarom. </p>
<p>Sve zbog toga jer »tko je uopće tamo neki Ante Martinac da nekoga suspendira...«</p>
<p>Normalno da smo nakon toga pitali Martinca kako će se ponijeti u novonastaloj situaciji? Pogotovo jer su i zbog mnogo blažih i bezbolnijih riječi i javno izrečenih uvreda, ljudi koji rade u hrvatskom nogometu znali biti i te kako primjereno kažnjavani. Pogotovo jer Kodeks ponašanja u hrvatskom nogometu izričito nalaže što se mora poduzimati u takvim i sličnim situacijama kako bi se održavao kakav-takav red.</p>
<p>- Niste prvi koji me pita što ću poduzeti? U ovom slučaju apsolutno ništa! Neću ga prijaviti kao što bih trebao i mogao, nego samo prepuštam njenu na čast i dušu da živi sa svim onim što je javno izgovorio. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Potpora Hrvatskoj za ulazak u NATO-ov Akcijski plan </p>
<p>Vilniuska skupina podržala Hrvatsku za ulazak u NATO-ov Akcijski plan / Picula uvjeren da razmimoilaženja u koaliciji neće dugo trajati pa i neće utjecati na ritam hrvatskog približavanja NATO-u </p>
<p>SKOPJE, 8. ožujka (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova članica Vilniuske skupine (V-10) u petak su se u Skopju dogovorili o nastavku bliske međusobne suradnje kako bi te zemlje što prije ispunile NATO-ove standarde. Riječ je o deset zemalja, Albaniji, Bugarskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Rumnjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Makedoniji i Hrvatskoj, koje žele što prije postati punopravnim članicama Sjevernoatlantskog saveza. </p>
<p>Na skupu na kojem je bio i šef hrvatske diplomacije Tonino Picula, izražen je visok stupanj međusobne solidarnosti. Zaključeno je, naime, da se jedino zajedničkim naporom može postići sigurnost i politička stabilnost u jugoistočnoj Europi. Sve zemlje V-10 poslale su jasnu poruku da što prije žele ući u NATO jer je Savez, kako ističu, i dalje jamstvo sigurnosti u regiji. </p>
<p>Prema najavama prije sastanka, Hrvatska je u petak u Skopju i u zajedničkoj izjavi dobila potporu svih zemalja Vilniuske skupine za ulazak u MAP, Akcijski plan za članstvo. Riječ je o NATO-ovu programu potpore za ulazak u punopravno članstvo.</p>
<p>Deset zemalja Vilniuske skupine podržalo je hrvatske napore da se pridruži MAP-u u svibnju u Reykjaviku, kad se održava sastanak ministara vanjskih poslova zemalja NATO-a. Hrvatska je jedina među članicama V-10 koja još nije ušla u MAP, jer je lani propustila provesti potrebne reforme na području obrane. </p>
<p> Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula naglasio je u Skopju važnost zajedničkog rada na sigurnosti i političkoj stabilnosti u regiji. Ministar je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska dobila potporu za ulazak u MAP, a sudionike sastanka izvijestio o opsežnim reformama u obrambenom sustavu kako bi Hrvatska mogla ispuniti NATO-ove kriterije. »Sve članice Vilniuske skupine i ovaj put su podržale hrvatsku namjeru da što prije uđe u Akcijski plan članstva, što će se vrlo vjerojatno dogoditi u svibnju na sastanku u Reykjaviku. Hrvatska je prepoznata kao zemlja koja u proces donosi jednu novu vrijednost, a to mnogo znači za vjerodostojnost našeg nastupa u Pragu, na sastanku na vrhu NATO-a koji će se održati koncem ove godine«, izjavio je Picula.</p>
<p> Dodao je da je Hrvatska poslala u parlamentarnu proceduru nekoliko dokumenata važnih za reformu obrambenog sustava, što je temeljna legitimacija Hrvatske za NATO. Hrvatski ministar uvjeren je da stanje u koalicijskoj Vladi i politička razmimoilaženja, što je odlika zemalja bez duge demokratske tradicije, neće dugo trajati pa i neće utjecati na ritam hrvatskoga približavanja NATO-u. </p>
<p>Ako uđe u MAP u svibnju, Hrvatska će već od rujna moći provoditi odredbe tog programa. </p>
<p>Diplomatski izvori u Skopju rekli su Vjesniku kako je za punu potporu hrvatskog ulaska u MAP, prije sastanka u Reykjaviku, ključno donošenje tzv. paketa obrambenog zakonodavstva u Hrvatskom saboru. Izvori su naveli da će SAD podržati hrvatski ulazak u MAP, no važna je i potpora europskih zemalja. </p>
<p>U Skopju su posebno razgovarali ministar Picula, te ministri vanjskih poslova Bugarske i Makedonije, Solomon Passi i Slobodan Čašule. Iako sve zemlje Vilniuske skupine žele što prije postati članicama Saveza, među njima postoje velike razlike u napretku vezanom uz ispunjavanje NATO-ovih kriterija. </p>
<p>NATO je potkraj prošle godine najavio »veliki prasak« proširenja, no još nije sigurno koje će zemlje biti pozvane u punopravno članstvo. Najviše izgleda zasad imaju Slovenija, Slovačka i tri baltičke republike - Latvija, Litva i Estonija. U NATO-u još nije postignut konsenzus oko Bugarske i Rumunjske. </p>
<p>Premda je solidarnost važna, V-10 ipak neće bitno utjecati na konačne odluke. Bez obzira na najave, na sastanak u Skopje nisu došli ministri vanjskih poslova članica NATO-a poput Poljske, Mađarske, Češke, Grčke i Turske. </p>
<p>Za razliku od Europske unije, NATO u mnogo većoj mjeri procjenjuje nove članove na temelju političke odluke. Ipak, svaka zemlja mora ispuniti uvjete koji se tiču civilne kontrole oružanih snaga, interoperabilnosti, poštovanju ljudskih prava, te ekonomske i političke stabilnosti. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Droga i terorizam prijetnja demokraciji </p>
<p>Na konferenciji o borbi protiv droge u Santa Cruzu dogovoreno osnivanje četiri informacijska centra za prikupljanje obavještajnih podataka o krijumčarenju droge </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Svijet mora zajednički raditi na hitnom razbijanju međunarodnih lanaca krijumčara drogom, jedna je od poruka 20. Međunarodne konferencije o kontroli droga (IDEC) koja se ovih dana održava u bolivijskom gradu Santa Cruzu. Predstavnici 58 država prisutnih na skupu naglasili su da je nedostatak razmjene informacija između različitih zemalja jedan je od velikih nedostataka međunarodnih programa borbe protiv droga. </p>
<p>Stoga su dogovorili osnivanje četiri informacijska centra u Latinskoj Americi preko kojih bi se razmjenivali i koordinirali obavještajni podaci potrebni policiji u borbi protiv narkomafije koja je razvila uspješnu »prekograničnu« djelatnost. Ti će centri biti smješteni u Meksiku, Dominikanskoj Republici, Kolumbiji i Boliviji, a u njima će se prikupljati sve informacije o trgovini drogom, krijumčarskim rutama, osobama koje su pod sumnjom da su umiješane u narkoposlove, te pranju novca. </p>
<p>Šef američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) Asa Hutchinson upozorio je prisutne na »neosporne veze« koje su trgovci drogom uspostavili sa svjetskim teroristima. Važno je, naglasio je on, da svjetska javnost postane svjesna da se novcem od prodaje droga financiraju terorističke akcije, i učiniti sve kako bi se što prije prekinula ta opasna veza čije su posljedice veliki broj života u svijetu. </p>
<p>Na skupu u Santa Cruzu, koji se održao iza zatvorenih vrata, također je dogovoreno da će se uspostaviti novi mehanizmi za zaustavljanje pranja novca. Narkomafije godišnje ulože oko 600 milijardi dolara u banke širom svijeta, perući tako nezakonito stečen novac. Premda je javna tajna da u pranju narkonovca ponekad sudjeluju i velike međunarodne tvrtke, pa i »ugledni« poslovni ljudi, često je vrlo teško pronaći dokaze o takvim poslovima. Stoga bi bolja suradnja među zemljama, dogovorena u Santa Cruzu, trebala pridonijeti da se stane na kraj dobro organiziranim kriminalnim lancima koji, kako je naglašeno, predstavljaju prijetnju za konsolidaciju demokracije u svijetu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bombaške metode u borbi za političku prevlast u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 8. ožujka</p>
<p> - S ogromnim zanimanjem u Sarajevu se prate zbivanja u zapadnoj Hercegovini gdje je, po mnogim mišljenjima, počeo otvoreni sukob najmoćnijih hrvatskih grupa u BiH, jedne predvođenog Antom Jelavićem i generalom Stankom Soptom, i drugog iza kojeg stoje moćni doministar vanjske trgovine Jadranko Prlić i mostarski gradonačelnik Neven Tomić.</p>
<p>Dva bombaška napada, jedan na kuću Dinka Slezaka u Mostaru, vlasnika kompanije Interinvest, i drugi na sportsku kladionicu »Derby« u sarajevskom naselju Hrasno, također u Slezakovom (su)vlasništvu, protumačeni su kao jasna poruka prije svega Nevenu Tomiću i Jadranku Prliću. </p>
<p>Za Prlića se općenito smatra da je Slezakov »mentor«. Prlić i Tomić su, tvrdi se, omogućili Slezaku stjecanje ogromnog bogatstva, namjestivši njegovoj tvrtki niz unosnih građevinskih poslova, uključujući gradnju nekoliko poslovnih objekata u Mostaru, najčešće bez odgovarajućih urbanističkih dozvola i plaćenih pristojbi. Recimo, zgradu u kojoj je smještena Hercegovačka banka. Slezak, ali i poduzetnici poput Marijana Primorca Prndelja, vlasnika kompanije »Primorka«, ekskluzivnog distributera rovinjskih cigareta za područje BiH, stekli su bogatstvo zahvaljujući korupciji i Prlićevom i Tomićevom političkom utjecaju. I većina ostalih velikih bogatstva u Hercegovini stvorena je u proteklom desetljeću na sličan način, a zajednički nazivnik za gotovo sve danas uspješne gospodarstvenike u tom dijelu zemlje je podatak da su imali bliske veze s političkim moćnicima ili pristup novcu koji je kao pomoć Hrvatima iz BiH dolazio iz Republike Hrvatske.</p>
<p>No, ono što priču o napadu »zoljom« na Slezakovu kuću u Mostaru prije osam dana i podmetanje eksplozivne naprave pored kladionice u Sarajevu izdvaja iz klanovskih gospodarsko-mafijaških obračuna hercegovačkih tajkuna jest postojanje jasnog političkog podteksta. Usprkos tvrdnjama da se motivi za spomenute napade na jednog od najmoćnijih ljudi među Hrvatima u BiH kriju u započinjanju »kladioničarskog rata«, dobro obaviješteni izvori u Sarajevu tvrde kako su stvarni motivi zapravo politički. </p>
<p>Želi se, naime, »izmaknuti stolac« Prliću i Tomiću za koje se pretpostavlja da bi mogli biti ključni ljudi novog, objedinjenog, hrvatskog bloka u BiH.</p>
<p>Gospodarska moć osoba kakve su Slezak ili Primorac, a tvrdi se da u njihovim tvrtkama i Prlić i Tomić imaju značajne skrivene vlasničke udjele, zapravo je temelj za stvaranje političke snage, jedine sposobne za udar na HDZ u kojem će Jelavić i njegova skupina, bez obzira na formalno odstupanje s čela stranke, i dalje zadržati presudan utjecaj.</p>
<p>A da se nitko ne bi usudio napasti Slezaka, odnosno Prlića i Tomića, tvrdi i sarajevska Slobodna Bosna, obično dobro obaviješteni tjednik kada je riječ o ovom obliku zakulisnih događanja. List je optužio tvrtku »Puma security«, iza koje navodno stoje Jelavić i general Sopta, za najnovije bombaške napade. Aludira se da je ova zaštitarska tvrtka neka vrsta privatne vojske.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Enigma Mečiar - neprihvatljiv za svijet, prihvatljiv za Slovake</p>
<p>Ankete daju velike šanse Vladimiru Mečiaru i njegovom HZDS-u da ponovo osvoje vlast, no svijet poručuje da bi to bio za Slovačku put u izolaciju</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Iako je do parlamentarnih izbora u Slovačkoj preostalo još skoro pola godine, predizborna kampanja već je neslužbeno počela. Svjedoče o tome dva značajna događaja. Prvi je nedavna izjava američkog veleposlanika u Ujedinjenim narodima Nicholasa Burnsa, koji je, bez želje da se s njime sastane, poručio da će moguće poslijeizborno sudjelovanje u vladi Vladimira Mečiara i njegova Pokreta za demokratsku Slovačku (HZDS) onemogućiti Slovačkoj ulazak u NATO, jer Mečiar i HZDS ne daju jamstva da će se nastaviti kontinuitet dosadašnje slovačke vanjske politike. </p>
<p>Drugi značajni događaj, koji je svojevrsni odgovor na Burnsovu izjavu, jest zahtjev HZDS-a za izglasavanje nepovjerenja sadašnjoj koalicijskoj vladi. Time je najavljeni i pripremani Mečiarov posjet Sjedinjenim Državama praktično postao bespredmetan, a osnažena Mečiarova izjava kojom je doveo u sumnju ulazak Slovačke u NATO, iako je službeno i više puta ponavljano stajalište HZDS-a da je njihov prioritet ulazak u NATO i EU. </p>
<p>Vladimir Mečiar i njegov HZDS našli su se tako u neobičnoj poziciji - nisu prihvatljivi za inozemstvo, ali su vrlo prihvatljivi za Slovake. HZDS je, zajedno s koalicijskim partnerom Narodnom strankom (LS), prema posljednjim anketama najjača slovačka stranka koja bi na izborima mogla ostvariti između 26 i 30 posto glasova, dok druga najjača stranka Smer može računati tek na oko 15 posto glasova. Isto tako, Mečiar u anketama osvaja prvo ili drugo mjesto među najvjerodostojnijim političarima, a inozemni napadi na Mečiara i njegov HZDS samo zbijaju njihove redove i učvršćuju mu domaću potporu. </p>
<p>HZDS zahtijeva smjenu sadašnje koalicijske vlade, nakon što nedavni pokušaj smjenjivanja premijera Mikulaša Dzurinde nije prošao u parlamentu. Svoj zahtjev HZDS temelji na sve većoj nezaposlenosti, i sumnjama izazvanim privatizacijom najjačeg slovačkog poduzeća SPP, što je poprimilo političke konotacije. </p>
<p>Predsjednik parlamenta Jozef Migaš uvrstiti će taj zahtjev na parlamentarnu sjednicu idućeg tjedna, ali promatrači procjenjuju da HZDS neće dobiti dovoljnu podršku za taj svoj zahtjev. Podršku mogu očekivati od Smera, po izbornim preferencijama druge najjače slovačke stranke, te obje narodnjačke stranke (SNS i PSNS), ali to neće biti dovoljno da osiguraju potrebnih 90 glasova. Zato je Migaš ocijenio da se vjerojatno radi samo o HZDS-ovom predizbornom manevru kako bi, udarajući na najosjetljivije mjesto Slovaka (nezaposlenost i ekonomska stagnacija), dobio nove političke poene. </p>
<p>Mečiar je svjestan da bi daljnji ostanak njegove stranke u opoziciji djelovao demoralizirajuće na članove stranke i njegove simpatizere, pa teži ponovnom (već četvrtom!) dolasku na vlast. Istina, on je jednom izjavio da ne reflektira na premijersko mjesto ako njegov HZDS uspije nakon izbora sastaviti vladu, ali to mu malo tko vjeruje. Jer Mečiar ima karizmu, a HZDS-ova vlada bez Mečiara ne bi bila ono što njihovi birači očekuju. Zato je i dilema birača velika - nastaviti približavanje Europi bez Mečiara, ili se s njima vratiti u izolaciju. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Robertson pozvao Slovake da biraju vladu koja će ih dovesti u NATO</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Generalni tajnik NATO-a George Robertson jasnije nego ikada dosad poručio je Slovacima da izađu u što većem broju na rujanske parlamentarne izbore i da paze za koga će glasovati. Prilikom sastanka sa slovačkim predsjednikom Rudolfom Schusterom u četvrtak u Bruxellesu, Robertson je doslovno izjavio »Pozivam (slovačke građane) da iskoriste mogućnost izbora. Ako žele ući u NATO, moraju glasovati za stranke koje će Slovačku uvesti u NATO«, naglašavajući da su rujanski izbori možda najvažniji u slovačkoj povijesti. Iako nije izrijekom spomenuo koje bi to stranke mogle Slovačku uvesti u NATO, dao je jasno do znanja na koga misli. U razgovoru sa Schusterom Robertson ga je upozorio da bi bilo koji član Mečiarova Pokreta za demokratsku Slovačku (HZDS) u budućoj vladi mogao ugroziti priključenje Slovačke NATO-u. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Primakov spreman svjedočiti u korist Miloševića</p>
<p>Carla del Ponte razgovarala s predstavnikom čečenskih separatista o krivici ruskih generala za ratne zločine u Čečeniji</p>
<p>MOSKVA, 8. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši ruski premijer i ministar vanjskih poslova, a sada predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Rusije Jevgenij Primakov i službeno je potvrdio svoju spremnost da pred Haaškim sudom svjedoči u korist Slobodana Miloševića. »Prema oštrim i jako vrućim političkim događajima koje osobno znam, mogu posvjedočiti da je Miloševićeva uloga u rješavanju problema bila pozitivna, a ne negativna kao što mu to sada u Haagu pokušavaju pripisati«, izjavio je Primakov pojašnjavajući svoju odluku riječima: »Ja ne istupam radi zaštite Miloševića, već protiv toga da se Haški tribunal pretvara u političku sudnicu.« </p>
<p>Svoju spremnost da svjedoči u Haagu Primakov je prvi put u neformalnom razgovoru s novinarima obaznanio još 19. veljače kad je počinjao sudski proces protiv Miloševića. </p>
<p>Nova službena izjava Jevgenija Primakova uslijedila je nakon što je u četvrtak Carla del Ponte primila u Hagu emisara čečenskih separatista Ahmeda Zakajeva, što je izazvalo gnjev ruske vladajuće političke elite. Naime, nakon tog susreta i razgovora koji je trajao jedan sat, Zakajev je telefonom dao intervju za radio »Eho Moskve« u kojem je ustvrdio da je Carla del Ponte obećala pomoć i spremnost da se pred sud izvedu ruski generali koji su odgovorni za ratne zločine u Čečeniji. </p>
<p>Ukoliko Vladimir Putin neće suditi tim svojim generalima, Carla del Ponte može pružiti pomoć kako bi se u tom slučaju inicirao sudski proces i protiv samog ruskog predsjednika«, rekao je Ahmed Zakajev, otkrivajući da mu je susret s Carlom del Ponte organizirala britanska glumica Vanessa Redgrave koja je svojedobno snimila film o tragičnim sudbinama čečnske djece.</p>
<p> Zakajev je odbio otkriti detalje svog jednosatnog susreta s Carlom del Ponte nazivajući taj razgovor pravnim konzultacijama s glavnom tužiteljicom Haaškog tribunala. »Mi znamo da se Haaški tribunal ne odnosi na Rusiju jer je osnovan za zločine na području bivše Jugoslavije, ali već samo ime Carle del Ponte izaziva velik strah kod ruskih generala kojima su ruke okrvavljene«, zaključio je Zakajev. </p>
<p>Već sama činjenica da je Carla del Ponte primila emisara čečenskih separatista izazvala je munjevitu i gnjevnu reakciju ruske političke elite. »Susret sa Zakajevim dokazuje da gospođa Del Ponte daje podršku međunarodnom terorizmu i teroristima«, izjavio je predsjednik ruskog Vanjskopolitičkog parlamentarnog odbora Dmitrij Rogozin, tvrdeći da se na taj susret haška tužiteljica odlučila kako bi povratila svoj poljuljani autoritet zbog neuspjeha na sudskom procesu protiv Miloševića. </p>
<p>Rogozin je izjavio i da očekuje oštru službenu reakciju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, a od Vrhovnog tužiteljstva Rusije zatražio je da zakaže saslušanje Carle del Ponte kako bi se razjasnili njezini motivi koji su je rukovodili da primi emisara čečenskih separatista. </p>
<p>U istom duhu, oštro je reagirao i potpredsjednik Putinove parlamentarne stranke »Jedinstvo« Franc Klincevič: »Svojim postupkom i susretom s prijestupnikom Carla del Ponte pruža moralnu podršku banditima kojima su ruke krvave«, izjavio je Klincevič tvrdeći da je glavni cilj tog susreta bio da se ponizi Rusija, što je politika i nekih drugih međunarodnih institucija.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Milošević upleo i Osamu bin Ladena!</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 8. ožujka </p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u petak je odbacio tvrdnje tužiteljstva da srbijanske snage na Kosovu stoje iza posebno okrutnih masovnih zločina nad kosovskim Albancima. Prema njegovim riječima, u pitanju su žrtve sukoba OVK i srbijanske policije ili su pripadnici OVK likvidirali sunarodnjake na što ukazuje način kako su počinjeni zločini.</p>
<p> U prilog tomu Milošević je tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka Sabita Kadriua izvukao i navodna izvješća FBI-a te britanskog ministarstva vanjskih poslova o umiješanosti terorističke mreže Al Qaide u sukobe na Kosovu, odnosno nasilnom karakteru djelovanja Oslobodilačke vojske Kosova. </p>
<p> Svjedok je Miloševićev pokušaj da ishodi priznanje kako su Osama bin Laden, odnosno Al Qaida i mudžahedini djelovali po Kosovu odbacio kao »plod njegovih fantazija«. </p>
<p> »OVK je bila oslobodilačka vojska, a vi ste ubijali i sakatili civile«, rekao je Kadriu.</p>
<p> Milošević mu je odgovorio da su takvi zločin specijalnost Al Qaide.</p>
<p> Kadriu je na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku za zločine na Kosovu protekla dva dana opisivao zločine koje su srbijanske snage činile 1998. i 1999., o kojima je kao aktivist odbora za ljudska prava prikupljao dokaze po Kosovu.</p>
<p> Miloševićev pokušaj da te zločine pripiše OVK-u, odnosno da ih prikaže kao kolateralnu štetu sukoba srbijanskih snaga s »teroristima OVK«, odbacio je kao ciničan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pobjeda desničara na lokalnim izborima u Nizozemskoj</p>
<p>Na lokalnim izborima u Nizozemskoj, dva mjeseca prije općih, najveći su dobitnik male, lokalne stranke, a apsolutna izborna senzacija jest neočekivani uspjeh krajnje desnice</p>
<p>HAAG, 8. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dva mjeseca prije općih izbora, na izborima za lokalne organe uprave, stranke ljubičaste koalicije u Nizozemskoj (socijalisti, liberali i zeleni) izgubile su 12 posto mjesta u općinskim skupštinama. Najveći su dobitnik male, lokalne stranke, a apsolutna izborna senzacija jest neočekivani uspjeh krajnje desnice. Leefbar Nederland kontroverznog Pima Fortuyna osvojio je tako trećinu rotterdamske gradske uprave. Da su se izbori za donji dom nizozemskog parlamenta (Tweede Kamer) slučajno održavali u vrijeme lokalnih izbora, vladajuća bi koalicija izgubila parlamentarnu većinu, jer su liberali najgore prošli, socijalisti svega nešto bolje, a zelenima je također okopnila popularnost. Jedino bi demokršćani, od većih stranaka, mogla računati na mjesto više nego što imaju danas u opoziciji. </p>
<p>Općinski izbori su potvrdili da Nizozemci uglavnom nisu zainteresirani za direktnu demokraciju: na birališta je izašlo samo nešto više od polovice birača, iako su tv i radio postaje licitirale iz sata u sat postotak izlazaka na birališta. </p>
<p>Općinska vijeća su kod birača postala gotovo jednako neatraktivna kao i izbori za Europarlament koji su prije dvije godine zabilježili rekordno nizak odaziv, čak ispod 50 posto. </p>
<p>Ukoliko se izbori ipak smatraju detektorom političkog raspoloženja građana, iz rezultata ovih se mogu izvući zanimljivi zaključci. Kao prvo, građani žele nova lica, imena i ideje. Možda i uzbuđenja. Nepredvidivost svakako. Lokalne su stranke pokupile 27 posto mjesta u općinskim skupštinama, velike su stranke dobile izgon iz općinskih vijeća i koalicijske su stranke kažnjene nepopularnošću. </p>
<p>Socijalisti premijera Wima Koka »tanji« su za 231 mjesto i treća su stranka u lokalnim organima sa 1455 mjesta. Drugo mjesto pripalo je liberalima (1509). Kok u svibnju odlazi u političku mirovinu i njegova stranka dobila je novog vođu A. Melkerta koji ima gotovo sve što treba modernom političaru, neosporan politički sluh, mudrost, vještinu, znanje, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> reakcije ali ne i karizmu, On je, jednostavno, dosadan i siv, čak i za Nizozemce. </p>
<p>Građani Rotterdama su trećinu glasova i poziciju najjače stranke dali Leefbar Nederland koja im nije ponudila neki smisleni program. Ta stranka i njezini sestrinski ogranci osvojili su većinu u još nekoliko gradova, poput Eindhovena, Nieuwgena, Almerea, Schiedama. Lider Fortuyn je glasove privukao naglašenim antiimigrantskim krilaticama, a zgražanje nizozemske javnosti je izazvao netaktičnim izjavama o muslimanima.</p>
<p>Neke su stvari u Nizozemskoj nepristojne do ruba kriminala, primjerice, izražavati se posprdno, osobama druge vjere, nacionalnosti, rase. U Rotterdamu jedno je biralište organizirano po prvi put u džamiji, radi politike, ne zbog logistike. TV kamere su je proglasile epicentrom demokracije, no izborni je potres imao drugi epicentar u Rotterdamu, davši Fortuynu većinu. Ne i vlast, jednako kao i u belgijskom Antwerpenu gdje je na zadnjim općinskim izborima većina pripala krajnoj desnici. Sve su se stranke u najvećoj luci svijeta Rotterdamu složile da nema koaliranja s Fortuynovim pristalicama. Sam je Fortuyn u prvim komentarima nastavio glumiti zločestog dečka nizozemske političke scene. </p>
<p>Nizozemci su glasujući za desniji dio desnice ipak potiho, diskretno dali do znanja što misle o životu u svojoj zemlji, tvrde prve ocjene. Veliki finale početka promjena u Nizozemskoj slijedi u svibnju. Stranke sada znadu kako Nizozemska diše. Ili makar ona polovica koja se udostojila izaći na izbore. Ako ne ništa drugo, poruka izbora političarima je da ništa nije zajamčeno i da o promjenama, ma kakve one bile, valja pričati glasno i jasno i usuditi se kazati istine.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>SAD širi rat protiv terorizma na nove zemlje </p>
<p>Poslije Afganistana i Uzbekistana, američki specijalci u ulozi vojnih instruktora stigli su na Filipine, a odlaze i u Gruziju i Jemen, CIA je među Kurdima i šiitima u Iraku već pokrenula tajni plan za svrgavanje Saddama Husseina, prate se zbivanja u Somaliji... </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Do terorističkih napada 11. rujna, američki mediji su s izvjesnom dozom nelagode priznavali da se SAD ponaša kao svjetski policajac. U posljednje vrijeme nelagoda se više ne osjeća. I dok se obračuni s talibanima i pripadnicima Al Qaide u Afganistanu nastavljaju (uz dosad najbrojnije američke ljudske žrtve), rat protiv terorizma širi se na nove zemlje. Američki vojnici su u Uzbekistanu, što im olakšava da djeluju u Afganistanu. Kao instruktori pomažu filipinskim vojnicima da unište terorističku skupinu Abu Sayyaf, za koju se sumnja da je povezana s Al Qaidom. </p>
<p>Prema najnovijim vijestima, američki instruktori odlaze i u Jemen i u bivšu sovjetsku republiku Gruziju. USA Today piše da CIA u Iraku, među Kurdima na sjeveru i šiitskim muslimanima na jugu, već provodi tajni plan za svrgavanje Saddama Husseina. No, zasad, Bijela kuća oklijeva s napadom na Irak, odnosno još uvijek svoju i svjetsku javnost priprema za ono što »visi u zraku«.</p>
<p>Bush je u izbornoj kampanji obećavao da će povući američke vojnike iz većine međunarodnih angažmana. Sada ne samo da ih zadržava u bazama od Europe, preko Saudijske Arabije i Južne Koreje do Japana, ili u BiH i na Kosovu, nego ih šalje i na nova odredišta. The Washington Post kaže da neki demokrati u američkom Kongresu upozoravaju kako Bushova administracija pokazuje veće umijeće u preuzimanju novih vojnih obaveza nego u pronalaženju strategije izlaska iz njih ili u izradi općeg ratnog plana. </p>
<p>Američki izvori tvrde da su - poslije poraza u Afganistanu - u Jemen pobjegli mnogi pripadnici pa i vođe Al Qaide. Vjeruje se da su u toj zemlji i organizatori napada na razarač Cole u jemenskoj luci Aden (u listopadu 2000. godine - poginulo je 17 američkih mornara). Prije 11. rujna, jemenska vlada je izbjegavala progon terorista ili suradnju s američkim istražiteljima koji su tragali za počiniteljima napada na razarač. Sada, zabrinuti zbog posljedica protivljenja osjetljivim Amerikancima, a i zbog opetovanih Bushovih upozorenja: »Ili ste s nama ili ste protiv nas«, Jemenci prihvaćaju američke vojnike kao instruktore. </p>
<p>Kako piše The Wall Street Journal, Bijela kuća je odobrila plan o slanju nekoliko stotina specijalaca, koji će obučavati i opremati jemenske vojnike. Američki izviđački zrakoplovi redovno lete uz obale Jemena i Somalije, kako bi pratili sva sumnjiva kretanja i prisluškivali elektronske komunikacije. </p>
<p>U Gruziji, prijetnja američkim interesima nije toliko vidljiva, ali političke koristi su veoma jasne. Američki dužnosnici tvrde da posjeduju čvrste dokaze o tome da su se neki arapski teroristi, pa vjerojatno i neki Afganistanci, sklonili u Pankijsku klisuru, teško dostupno područje koje povezuje Gruziju i rusku republiku Čečeniju. Teroristi i lokalni banditi tu su se izmiješali s čečenskim borcima za samostalnost i s tisućama civilnih izbjeglica iz Čečenije, gdje se brutalan ruski rat protiv pobunjeničkog pokreta nastavlja. Američki vojnici će navodno samo obučavati i opremati Gruzijce, ali neće sudjelovati u borbama. </p>
<p>Ako se u Gruziji uspostavi red, bilo bi to dvostruko korisno: uklonit će se potencijalno važno sklonište Al Qaide, a Moskvi će se onemogućiti da sukobe iskoristi kao izliku za bombardiranje i pritiske na državu čiji suverenitet - kako piše Washington Post - nikad nije u cijelosti prihvatila. Moskva je dugo tražila od Gruzije da ruskim vojnicima dopusti ulazak u Pankijsku klisuru kako bi se obračunali s Čečenima, ali gruzijski predsjednik Eduard Ševarnadze tome se odupirao. Amerikanci su mu ipak prihvatljiviji. I od njih traži ne samo instruktore i novac, nego i tenkove, oklopna vozila, zrakoplove za podršku i artiljeriju. A u duhu sve boljeg razumijevanja Moskve i Washingtona, ruski predsjednik Putin je - usprkos nezadovoljstva svojih generala - podržao Bushovu inicijativu u Gruziji, jer - kako reče - američki će vojnici pomoći da se to područje na ruskoj granici i u Čečeniji očisti od terorista. Zapravo, uvlači Amerikance u svoj rat. </p>
<p>Razlozi za američku intervenciju možda su najslabiji na Filipinima, gdje 660 američkih specijalaca obučava i oprema domaće vojnike da se obračunaju s relativno malom terorističkom skupinom Abu Sayyaf, koja se najčešće bavi otmicama stranaca kako bi izvukla milijunske otkupnine (i sada drži bračni par američkih misionara i jednu filipinsku bolničarku). </p>
<p>U raznim jedinicama za specijalne operacije sada je oko 40.000 osoba. Od toga, boraca je između 10.000 i 15.000, što je tek oko jedan posto vojnika u aktivnoj službi i nije dovoljno za sadašnje i buduće potrebe. The New York Times piše da bi se njihov broj u narednih pet godina mogao udvostručiti. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Europljani zadovoljni što su i njihovi vojnici uključeni u operaciju Anakonda </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Pet mjeseci nakon početka rata protiv terorizma, sedam američkih saveznika dobilo je priliku da se dokažu u izravnim vojnim akcijama u sklopu ofenzive pod nazivom operacija »Anakonda«.</p>
<p>Glavnu ulogu u ofenzivi protiv ostataka talibanskih i Al Qaidinih snaga u okolici Gardeza u istočnom Afganistanu imaju američke i afganistanske snage. </p>
<p>Francuski zrakoplovi bombardirali su neprijateljske položaje, dok su Norveška, Kanada i Australija angažirale svoje vojnike posebno uvježbane za borbu u zimskim uvjetima. Komandosi iz Njemačke, Danske i još nekih zemalja također su uključeni u akcije, objavio je Pentagon u četvrtak. U operaciji »Anakonda« sudjeluje oko 1000 američkih i još toliko afganistanskih vojnika. </p>
<p>Europski diplomati u Washingtonu nisu krili zadovoljstvo što je zapovjednik američkih snaga u Afganistanu Tommy Franks u akciju uključio oko 200 savezničkih vojnika, odnosno oko deset posto američkih snaga, piše u petak The Washington Post. </p>
<p>»Vojno i politički korisnije je da stvari radimo zajedno, a ne samostalno«, rekao je za list jedan diplomat. »Vjerujem da je mit koji se priča u Washingtonu kako »smo sada tako jaki da možemo stvari raditi sami potpuno pogrešan mit«, dodao je. </p>
<p>Drugi europski diplomat pohvalio je Bushovu administraciju što ozbiljno pokušava izgraditi savezništvo protiv talibana i Al Qaide. Ova bitka dala je administraciji šansu da saveznicima pokaže kako su »svi dio koalicije. Bilo bi malo čudno da se ne koristi pomoć koalicije kada ona već postoji«, rekao je isti izvor. </p>
<p>Posebne postrojbe iz drugih zemalja članica koalicije i dosad su imale svoje uloge u Afganistanu, no one su bile manje vidljive. Prema riječima glasnogovornika Pentagona Davea Lapana, američki zapovjednici procijenili su da na terenu imaju premalo vojnika i odlučili su iskoristiti postrojbe koje su im bile na raspolaganju. </p>
<p>Američki saveznici dosada su uglavnom bili angažirani kao čuvari mira na ulicama Kabula. Zapovjedništvo nad oko 4900 savezničkih vojnika iz 18 zemalja imaju Britanci. U srijedu, dva dana nakon pogibije američkih vojnika, u pokušaju da deaktiviraju dva protuzračna projektila SA-3 poginula su dva njemačka i tri danska vojnika. </p>
<p>Prema riječima Tommyja Franksa, saveznički specijalci razmješteni su u provinciji Paktia gdje se trenutačno vode borbe, tjedan prije početka operacije Anakonda. </p>
<p>Vlade savezničkih zemalja još nisu objavile detalje svojih vojnih operacija u Afganistanu. Australska vlada je izjavila da su se njeni vojnici sukobili s borcima Al Qaide. U vojnim akcijama sudjeluje između 15 i 20 kanadskih vojnika, uključujući dva tima snajperista. Njemački specijalci također sudjeluju u borbenim operacijama, iako njemački ministar obrane Rudolf Scharping govori kako oni samo prevoze ranjenike. </p>
<p>Francuska vlada objavila je da njezini zrakoplovi sudjeluju u izviđačkim letovima i bombardiranjima područja Gardeza od početka ofenzive. U akciju sudjeluje 16 zrakoplova s nosača »Charles de Gaulle« u Arapskom moru i šest »miragea 2000« iz zračne baze u Kirgistanu. </p>
<p>Francuska, Velika Britanija i Njemačka pojedinačno imaju nekoliko tisuća vojnika u regiji. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld, inače autor »mita« prema kojemu Amerikanci mogu sve sami obaviti, rekao je da su koalicijske snage »jako angažirane« u akcijama. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Saddam Hussein popušta pod američkim pritiscima?</p>
<p>Inspektori UN-a za nadgledanje oružja masovnog uništenja vraćaju se u Irak?</p>
<p>ANKARA, 8. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein će najvjerojatnije ponovo dopustiti dolazak u zemlju inspektorima UN-a. Tako bi se nastavio nadzor svih »sumnjivih objekata« (prekinut prije tri godine) u kojima bi se moglo proizvoditi oružje masovnog uništenja. Ta odluka je, kako tvrde diplomatski izvori, usvojena u srijedu na proširenom sastanku najvišeg državnog, stranačkog i vojnog vrha kojem je predsjedavao Saddam Hussein. Inspektori su prekinuti posao pretraživanja iračkih vojnih postrojenja 1998., nakon što im je Saddamov režim otkazao »gostoprimstvo«. Nakon toga, u prosincu iste godine uslijedili su anglo-američki zračni udari po iračkim vojnim ciljevima.</p>
<p>Iračka novinska agencija INA, u emisiji na arapskom jeziku, što je posebice znakovito, navodi da je bagdadskom skupu bio nazočan i Saddamov mlađi sin Qusai. To samo pojačava glasine da je irački predsjednik za svog nasljednika izabrao mlađeg sina, a ne starijeg Udaya. </p>
<p>Informacija o Saddamovom konačnom popuštanju pred američkim diplomatsko-vojnim pritiscima procurila u četvrtak i u turskim političkim krugovima. Ankara je, nedvojbeno, najbolji promatrački punkt odakle se vrlo budno motre sva gibanja unutar bagdadskog režima. Hoće li do toga odista i doći znat će se pouzdanije nakon razgovora koji će u četvrtak navečer u sjedištu UN na East Riveru u New Yorku s visokim dužnosnicima svjetske organizacije voditi irački šef diplomacije Naji Sabri. </p>
<p>Zamjetno je da se režim Saddama Husseina našao pod dvostrukim američkim pritiskom. Američka je administracija blokirala Iračanima naplatu naftnih ugovora vrijednih oko pet milijardi dolara (bagdadski izvori spominju od 8,2 milijardi). Riječ je o sredstvima koja Irak ostvaruje na temelju humanitarnog programa UN-a pod nazivom »Nafta za hranu«. Očekuje se da će visoki irački dužnosnik zatražiti ukidanje gospodarskih sankcija. Prema tvrdnjama službenog Bagdada, od okončanja Zaljevskog rata (1991.) do danas, te sankcije su odgovorne za smrt više od 500.000 osoba, među kojima je najviše novorođenčadi. </p>
<p>U međuvremenu, uslijedio i američki »vojni pritisak«. Američki predstavnik je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a pokazao špijunske satelitske snimke na kojima se vide teretna vozila koja je irački režim kupio u inozemstvu za civilne potrebe. Međutim, vozila su prebačena u iračke vojne baze. Tamo su preuređena u pokretne raketne lansere. Iraku je dopušteno da posjeduje raketne sustave kraćeg i srednjeg dometa, ali ne i dalekometne projektile. Također mu se zabranjuje posjedovanje nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja masovnog uništenja.</p>
<p>Američka javna prezentacija »sumnjivih snimaka« pred članovima Vijeća sigurnosti predstavlja dio najnovijeg pritisaka na iračkog predsjednika. Tako se Saddam Hussein našao pred nezavidnim izazovom: prihvatiti povratak inspektora ili se suočiti s reprizom Pustinjske oluje. Bagdadski tiranin koji se po svaku cijenu želi zadržati na kormilu zemlje odlučit će se najvjerojatnije za prvu opciju. No, oni koji bolje poznaju njegov mentalni sklop upozoravaju da je spreman pružiti odlučan otpor novoj američkoj antiterorističkoj kampanji koja bi, u slučaju ratnog pohoda na Irak, morala uključiti i Tursku. </p>
<p>Potpredsjednik Iraka Taha Yassin Ramadan je službenoj Ankari poslao upozoravajuću poruku: »Ako se Turska nađe na američkoj strani, bit će pocijepana po etničkim šavovima prije nego Irak. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ministri prijete Blairu ostavkama zbog Iraka </p>
<p>LONDON, 8. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanskom premijeru Tonyju Blairu prijeti pobuna u kabinetu i ostavke ministara ako bude podupirao američku vojnu akciju protiv Iraka. Više ministara izrazilo je bojazan da će Amerika uvući Britaniju u novi Zaljevski rat i uvjerenje da bi se vlada više trebala baviti domaćim problemima. </p>
<p>Da bi dobio podršku kabineta, Blair bi morao podastrijeti čvrste i konkretne dokaze o tome da Irak prijeti međunarodnoj sigurnosti. Vjeruje se da bi nekoliko istaknutih britanskih političkih imena u protivnom moglo dati ostavke, poput ministrice za međunarodni razvoj Claire Short te vođe Donjeg doma Robina Cooka. </p>
<p>Više od 60 laburističkih zastupnika potpisalo je peticiju u kojoj izražava »duboku nelagodu« zbog moguće britanske podrške američkoj akciji protiv Saddama Husseina. Dokument apelira na Tonyja Blaira da pokuša utjecati na Irak kako bi dopustio povratak UN-ovim inspektorima naoružanja. Parlamentarni pobunjenici upozoravaju da bi se Blair mogao suočiti s najozbiljnijim raskolom u svojoj vladajućoj Laburističkoj stranci otkako je 1997. došao na vlast, bude li Britanija poduprla američku intervenciju protiv Iraka. Moguće je da bi se Blair morao osloniti na glasove konzervativaca, ako bi se u Donjem domu glasovalo o vojnoj akciji protiv Saddama. </p>
<p>Blair uskoro putuje u Teksas, gdje će biti gost na ranču predsjednika Busha, a glavna tema susreta bit će Irak. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Amnesty International pozvao Australiju da pusti djecu iz logora</p>
<p>SYDNEY, 8. ožujka</p>
<p> - Međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International pozvala je u četvrtak Australiju da oslobodi djecu iz zabačenih zatočeničkih logora u kojima ilegalni imigranti, tražitelji azila, štrajkaju glađu.</p>
<p> Glavna tajnica Amnesty Internationala Irene Khan rekla je da je tijekom sastanka s ministrom za imigracije Philipom Ruddockom zatražila od Australije da pronađe alternativu držanju djece zajedno s odraslima u tim kontroverznim logorima.</p>
<p> »Čini nam se da je učinak toga vrlo ozbiljan po djecu...tako da sam ga pozvala da hitno razmotri alternativne oblike držanja ljudi u vrijeme dok se procesuiraju njihovi slučajevi, posebice obitelji s djecom«, rekla je Khan.</p>
<p> Prema njezinim riječima, ministar nije rekao da će i odgovoriti na taj zahtjev, no u razgovoru je upozoren da bi doista trebao razmotriti problem o kojem je riječ. </p>
<p> Oko 200 uglavnom afganistanskih izbjeglica počelo je u siječnju štrajk glađu u logoru Woomera u australskoj zabiti, a njih 60 zašilo je usta prosvjedujući protiv toga što se njihovi zahtjevi za azilom razmatraju mjesecima, ako ne i godinama.</p>
<p> U Woomeri su u četvrtak izbili novi prosvjedi. Prema riječima dužnosnika Ministarstva za imigracije, 12 ljudi iskopalo je simbolične grobove, a još sedmero započelo je štrajk glađu prosvjedujući zbog vremena potrebnog za razmatranje njihovih zahtjeva za dobivanjem vize.</p>
<p> Ujedinjeni narodi i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava uputile su prigovore zbog australske politike privremenog zatočenja svih ilegalnih imigranata u zabitnim logorima opasanim bodljikavom žicom za vrijeme dok se razmatraju njihovi zahtjevi za azilom. Većina na kraju biva odbijena i vraćena.</p>
<p> Nakon sastanka s tajnicom Amnesty Internationala ministar Ruddock je izjavio da se nikakve bitne promjene ne očekuju u politici privremenog zatočenja za vrijeme razmatranja zahtjeva za azilom.</p>
<p> Oštra politika koju je prema tražiteljima azila primijenila australska konzervativna vlada naišla je na odobravanje među australskim biračima koji su po treći put za redom birali koaliciju premijera Johna Howarda na izborima u studenom 2001., na kojima je pitanje imigracije bilo jedno od glavnih.</p>
<p> Prema podacima Ministarstva za imigracije, u imigrantskim logorima trenutačno boravi 2000 zatočenih tražitelja azila, uključujući 259 žena i 365 djece. Broj tražitelja azila, koji stižu brodicama najčešće iz Afganistana i s Bliskog istoka popeo se na 5.000 godišnje, što je mali broj u odnosu na druge zemlje, no veliko povećanje u odnosu na brojku od nekoliko stotina tražitelja koliko ih se bilježilo par godina ranije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Četiri odlike poželjne i učinkovite vlasti </p>
<p>Siti smo prepucavanja među političkim strankama. Građani imaju pravo javno izraziti svoje političke želje. Željeli bismo imati vlast u Hrvatskoj sa sljedećim programom i načelima:</p>
<p>prvo, da voli Hrvatsku; drugo, da rukovođenje povjeri ekspertima; treće, da odmah prekine rasprodaju Hrvatske; četvrto, da odmah uspostavi pravnu državu.</p>
<p>U tom programu i načelima sve je rečeno kratko i jasno. Ostvarivanjem tih načela Hrvatska bi se u vrlo kratkom vremenu izvukla iz sadašnjih teškoća.</p>
<p>Ako na sljedećim izborima nitko od sadašnjih političkih stranaka ne bi mogao ponuditi takav program i načela, vrijeme je da se na političkoj sceni pojave nove političke snage, koje će objediniti sve građane Hrvatske u izgradnji boljeg života i budućnosti. Za opisani program i načela dobit će, jamčim, golemu podršku građanstva, a na suradnju u ostvarenju bit će pozvane sve političke stranke. </p>
<p>IVAN MAJHER, Rovinj</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Varaždinske Toplice tonu u sve dublju agoniju</p>
<p>Varaždinske Toplice imaju tri zaobilaznice. Jedna je odvojak s ceste Zagreb _ Varaždin, koja kod Novog Marofa skreće prema V. Toplicama, pa preko Borićevca ulazi u V. T.</p>
<p>Na jednome raskrižju kod te zaobilaznice jedan krak ceste ide prema Presečnom i Novome Marofu, i to je najbolji spoj V. Toplica s glavnom cestom Zagreb - Goričan. Potrebno je urediti cestu Petkovec - N. Marof i eto ti idealne zaobilaznice.</p>
<p>Druga zaobilaznica ima dva smjera, dva kraka: jedna cesta ide iz V. Toplica prema Ludbregu, a druga od Ludbrega prema Varaždinu. Treća je zaobilaznica cesta Varaždin - V. Toplice, koja na ulasku u V. Toplice ima odvojak za hotel Minervu sa tri velika parkirališta.</p>
<p>Sada su vlasti odlučile graditi još jednu zaobilaznicu, koja to nije, nego bi to trebala biti cesta koja će V. Toplice razdijeliti na dva (nejednaka) dijela, uništavati floru i faunu, zagađivati ljekovito blato, zaprašivati stambena naselja i bazene za kupanje te, ukratko, uništavati budućnost zdravstveno-turističkog kompleksa u V. Toplicama.</p>
<p>O tom problemu pisao je Vjesnik od 5. 2. 1999. (Graditi zaobilaznicu kroz same Varaždinske Toplice nije dobra odluka), Varaždinski list od 10. 2. 1999. (Autocestom kroz - Toplice?!) te još jednom Varaždinski list od 18. 10. 2000. (Apel za Toplice).</p>
<p>Zašto će se graditi smrtonosna cesta kroz V. Toplice, koje već imaju tri zaobilaznice? Zašto se novac nepotrebno razbacuje na gradnju ceste i tunela kroz pjeskovito zemljište? Nizašto, jer cesta kroz same Toplice ne znači napredak mjesta, kao što neki krivo misle, nego nazadak, pa i turističku propast.</p>
<p>Varaždinskim Toplicama treba drukčiji GUP (gradski urbanistički plan). Iza groblja ima dovoljno mjesta za mnoge topličke potrebe, pa i za autobusni kolodvor, koji bi se, prema sadašnjem GUP-u, trebao sagraditi ispred samoga zdravstvenog doma i stambenih naselja. O tempora, o mores!</p>
<p>Nedavno sam se vratio iz Baden-Badena, prekrasnog gradića u Njemačkoj, najglasovitijih svjetskih toplica. Tamo se i automobilski promet skreće što dalje od središta grada, od hotela i bazena. Čatež u Sloveniji povećao je broj posjetitelja bogatijim sadržajima, a nije dirao u postojeću cestu. Istrani su uspjeli očuvati čistu i nezagađenu Učku, a Topličani šute jer ne shvaćaju što im se sprema.</p>
<p>Ekolozi Hrvatske, gospodine ministre zaštite okoliša i prostornog uređenja! Topličanke i Topličani, spasite Varaždinske Toplice!</p>
<p>MLADEN ENGELSFELD, prof. dr. sc., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prijedlog pravopisne reforme izložen podsmijehu</p>
<p>Vrijedna je to bila zamisao, ali je izložena ironiji. Posljednji put u Vjesniku od 27. veljače o. g. Riječ je, naime, o prijedlogu reforme pisanja glasova lj, nj, đ, dž, č, ć. Predloženo je da se u slovima lj i nj napusti j i uvede y. A to izaziva podsmijehe.</p>
<p> S inozemnog gledišta ta su slova barbarska. I po čemu bi j bilo ljepše, kulturnije ili šarmantnije od y? Ne težimo li Zapadu.</p>
<p> Na područjima engleskoga i francuskoga govornog područja j se izgovara kao dž i ž. Briga o nacionalnom imageu i marketingu zahtijevala bi da se i o tom vodi računa: da pravopis dobije jednostavnije i elegantnije crte. Ljubičić ili Lyubićić? Stranac će pročitati: Ldžubisič i Liubisič. Njivice ili Nyivice? Izgovor: Ndživis i Njivis. Keramičarka Ljerka Njerš: Ldžerka Ndžers. Ne bi li bilo ljepše ovako: Lyerka Nyers? Đ bi valjalo pisati sa y, dž sa j. Đakovo ili Dyakovo? Izgovor: Dakovo i Diakovo. Džamonja ili Djamonya? Izgovor: Dzamondža i Džamonia.</p>
<p> Valja, naravno, ukinuti i dvojake dijakritičke znakove za č, ć, š i ž i pisati samo ' jer je jednostavnije od ^. Protiv tog prijedloga u tisku je naveden ovaj argument: »Spavačica je uzela spavaćicu«. Na ovakav način, s ovakvim primjerima, engleski ne bi imao nikakvog pravopisa. Ivan Matetić Ronjgov, u predgovoru pjesmarice istarskih i primorskih pučkih napjeva, zapisao je da se ti napjevi tek približno mogu zabilježiti kromatskim notama, ali da će pjevači sami po sebi naći prave melodije. Nalazili su ih i nalaze. I u govoru svatko će naći pravi izgovor za č, ć, itd. jer govor se nauči prije pisanja. Ni elektronska abeceda nikome više ne smeta.</p>
<p>Dr. ANTON ZAKARIJA, Pariz</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Najezda fanatizma i licemjerstva u nazovivjerskim zajednicama </p>
<p>Ovo pismo pišem za opću dobrobit, a u svezi s problemima i mogućim velikim zlouporabama voluntarizma u kršćanskim i nekršćanskim vjerskim zajednicama, što je, inače, sve češće veliki, ali javnosti nedovoljno poznati fenomen.</p>
<p> Svjež je primjer i reakcija na samoborskog »gurua«, no sličnih i zakonski nedefiniranih zlouporaba rada i imovine ima i u mnogim drugim vjerskim velikim i malim zajednicama.</p>
<p>Naime, mnoge konfesije koriste gorljivost i neiskustvo mladih osoba koje rade kao samostanski radnici ili pastori, svećenici itd. i slično, ili su misionari i pioniri vjere s potpisanim velikim ranim obvezama u vjerskim zajednicama kojima pripadaju i posao rade »volonterski« ili profesionalno (možda samo za hranu i krov nad glavom). Obveze na tom poslu sprječavaju ih da rade u nekom poduzeću.</p>
<p>I tu mogu nastati problemi na dulje staze. Naime, budući da je njihov rad dragovoljan, odnosno volonterski, zajednica im ne plaća ni socijalno, ni zdravstveno, ni mirovinsko osiguranje, ili možda, kao u nekim zemljama, samo zdravstveno. I tu je problem.</p>
<p>Ako osoba nakon pet, deset ili dvadeset godina takvog volonterskog rada napusti posao, izlazi van u srednjim godinama bez dana radnog staža, zdravstvenoga i mirovinskog osiguranja. dakle, u punom smislu kao socijalni slučaj.</p>
<p>Zbog toga bi hrvatska Vlada trebala regulirati zakonom, za sve konfesije, da tako kažemo, od deset članova pa do milijuna, bile one nekršćanske ili kršćanske rad svih takvih »profesionalnih članova«. Trebala bi te vjerske zajednice obvezati da za svoje »profesionalne članove« uplaćuju doprinos barem za mirovinski staž i za zdravstveno osiguranje, ali i sve ostale zakonom predviđene doprinose. Onda se ne bi moglo dogoditi da u slučaju da dotični prekine s tim radom u zajednici nema uvjeta za nastavak normalnog življenja. Mogao bi raditi bilo koji posao izvan zajednice do svoje mirovine. Treba precizno zakonski razlučiti profesionalni rad od volonterskoga. Zakonska pravedna i pravična rješenja po Bogu i čovjeku zasigurno bi uvela reda i spriječila moguće zlouporabe vjere, ali i izrabljivanja vjernika.</p>
<p> Svjedoci smo prave najezde fanatizma, licemjerstva i zla u raznim nazovivjerskim zajednicama. Sjetimo se samo nekoliko posljednjih masovnih ubojstava čitavih sljedbi, pa i sukoba među velikim religijama - između kršćana, muslimana i hindusa, muslimana i židova itd. itd. Do eskalacije nasilja dolazi uvijek kada se zakonima ne sankcionira zlo, pa i preventivno zakonima onemogući nepravda i nasilje. </p>
<p>Dr. BRIGITA MILAS-DRAVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Maratonsko suđenje zbog dva grama heroina </p>
<p>Nakon podizanja optužnice 1994. godine protiv Momčilovića suđenje je bilo zakazano na Općinskom sudu u Zagrebu/ Bilo je zakazano jedanaest rasprava, ali su sve odgođene zbog izostanka ovoga ili onoga/ Održana je tek 12. rasprava, nakon koje je 1998. godine donesena oslobađajuća presuda, ali je višestupanjski sud sve vratio na početak</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Rajko Momčilović, jedan od optuženih u »zločinačkoj organizaciji« (koji se tereti za preprodaju droge te za ubojstva i ostale teške zločine), u petak je saslušan kao optuženi i na Županijskom sudu. Optužnicom iz 1994. tereti se zbog »držanja radi prodaje« dva grama heroina što su pronađeni kod njega, a to je Momčilović u svojoj kratkoj obrani pobijao.</p>
<p> Potom je pred sucem Marinom Mrčelom saslušavan kao svjedok Shatman Bafti (inače, nedavno, na istom sudu osuđen na 15 godina zatvora zbog kupopordaje velikih količina droge, op. a.). Bafti se u tom postupku teretio da je »dilao« drogu za Momčilovića i Davora Zečevića (također jednoga od optuženih iz »zločinačke«, op. a.). U tom je pak slučaju protiv Baftija krunski svjedok bio Tomislav Marinac, svjedok pokajnik iz slučaja »zločinačke organizacije«.</p>
<p>Što se pak tiče ovoga Momčilovićeva slučaja sa Županijskog suda, riječ je o događaju od 21. kolovoza 1992. godine. Tada je pretraživana Baftijeva kuća, a Momčilović je naišao, pa je i on tada pregledan i uhićen zbog droge. No na raspravi u petak Bafti je izjavio da ne samo što Momčilović nije tada bio u blizini njegove kuće nego da Momčilovića i ne poznaje.</p>
<p>Na sljedećoj će se raspravi ispitati supruga optuženoga, i to na okolnost da je optuženi povremeno konzumirao drogu, a ne preprodavao. Isto tako na sljedeću će se raspravu privesti i policajac koji je trebao biti saslušan kao svjedok, no iako mu je dostava poziva bila uredna, on se nije odazvao niti ispričao. </p>
<p>Zanimljivost je ovog slučaja s »minorna« dva grama heroina i u tome što je, nakon podizanja optužnice 1994. godine, suđenje bilo zakazano na Općinskom sudu u Zagrebu. Bilo je zakazano 11 rasprava i sve su bile odgođene zato što ili nije došao branitelj ili ni on ni optuženi, ili pak optuženi, a na nekoliko sljedećih nisu dolazili svjedoci ni policajci koji su obavili pretragu kao ni Shatman. Devetu je raspravu odgodio branitelj zbog druge rasprave, desetu sudac zbog svoje bolesti, i tako redom.</p>
<p> Održana je tek 12. rasprava, nakon koje je 1998. godine donesena oslobađajuća presuda.</p>
<p>No drugostupanjski je sud ukinuo takvu presudu, uz nalog da se »razmotri pitanje stvarne sudske nadležnosti«. Naime, izmjenama Kaznenog zakona 1998. godine te prema stavu Vrhovnog suda predmet je trebao prijeći u nadležnost Županijskog suda, koji ga je zaprimio 4. veljače 2000. godine. Momčilović se žalio na tu odluku 29. prosinca 1999. godine, ali mu je žalba odbijena.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uhićen provalnik i pronađena vrhunska provalnička oprema</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Djelatnici Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke u ponedjeljak su u unajmljenom stanu na Jarunu uhitili tridesetogodišnjeg Senada Mašića (policija je priopćila samo inicijal prezimena), državljanina BiH i osobu za koju se sumnja da je odgovorna za provaljivanje u poštu na Vinecu 11. svibnja prošle godine.</p>
<p> U toj je pljački, koja je izvedena na način koji je policiji dao naslutiti da ima posla s vrhunskim provalnikom, ukradeno oko 13.000 kuna. Policija je do Mašića došla nakon duge kriminalističke obrade. Ustanovljeno je da on nije radio sam, već da je riječ o skupini osoba specijaliziranoj za provale koja je, osim na području Hrvatske, operirala i po susjednim zemljama. Neke članove te skupine kriminalistička je policija uhitila još u svibnju prošle godine, a sam Mašić stalno je uspijevao izmaći ruci pravde.</p>
<p>Kako je izjavio na konferenciji za novinare, održanoj u petak, voditelj Odjela za suzbijanje imovinskog kriminala, Petar Božić, skupina čiji je član bio Mašić »orijentirala« se uglavnom na mjenjačnice i bankomate. Pretragom prostorija kojima se koristio Mašić, a, prema Božićevim riječima, to je stan i šupa na Jarunu, policija je pronašla vatreno oružje i streljivo, maskirne predmete, gomilu krivotvorenih dokumenata (kako hrvatskih tako i bosanskohercegovačkih te iz još nekih istočnoevropskih zemalja), te razni specijalno izrađen provalnički alat. Među raznim ključevima, polugama i drugim provalničkim pomagalima policija je u stanu pronašla i aparat za autogeno zavarivanje s pripadajućim bocama.</p>
<p>Kako je Božić dodao na konferenciji, policija će nastaviti kriminalistički obrađivati Mašića jer postoje indicije da je odgovoran za još neka kaznena djela, a u cijeli je slučaj, kako je riječ o međunarodnom kriminalu, uključen i Interpol. </p>
<p>Senad Mašić uz Posebno izvješće prepraćen je dežurnom istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda.</p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Deda otvori, striček je mamu tukel cipelom«</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Optuženom za ubojstvo žene, s kojom je živio mjesec dana, sudi se u odsutnosti jer je već dulje vrijeme u bijegu. Sud je donio rješenje o suđenju Marijanu Sruku (41) u odsutnosti, kao i da mu se odredi pritvor, jer se radi o djelu naglašene društvene opasnosti.</p>
<p>Suđenje mu je počelo na Županijskom sudu u Zagrebu, pred vijećem kojim predsjeda sudac Marin Mrčela. Prema navodima optužnice, Sruk je 19. listopada 1994. godine oko 18 sati u stanu u Galdovskoj, gdje su bili podstanari, pretukao nevjenčanu suprugu Đurđicu Štriga. Nakon što ju je snažno izudarao, žena je pala i onesvjestila se. Takvu ju je kasnije navečer odvezao s njezinim sinom iz prvog braka k roditeljima u Klenovnik. Žena nije uopće došla k svijesti, a kada su stigli, Sruk je ženu iznio i polegao na travu. Njezinim roditeljima nije rekao ništa o batinama, već samo da je pijana.</p>
<p>Roditelji su onesvještenu kćer unijeli u kuću, te naknadno pozvali hitnu pomoć. Pretučena je žena bila operirana, no i dalje je bila u nesvjesti, te su je priključili na respirator. Nakon izvjesnog vremena dobila je upalu pluća, a 30. listopada je umrla. Kako se navodi u optužnici, upala pluća je u izravnoj vezi s prethodnim ozljeđivanjem.</p>
<p>Optuženi je 22. listopada, tri dana nakon događaja, bio priveden u istragu. Rekao je da se s Đurđom Štrigom poznavao mjesec dana, ali da ni¸je znao da pije. Tog dana bio je i on pripit i ošamario ju je, nakon čega je žena pala i udarila glavom o stol ili zid, rekao je optuženi. Dodao je kako su živjeli u maloj sobi pretrpanoj namještajem, a izrazio je žaljenje zbog ozljeda koje joj je nanio. Prema podacima iz optužnice, Sruk je u bijegu od 5. studenog 1997. godine.</p>
<p>Odvjetnica Snježana Gašić, koja brani optuženog, na optužnicu je podnijela prigovor, tvrdeći da se ne radi o ubojstvu, nego o nanošenju teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom. No, tada joj je prigovor bio odbijen.</p>
<p>Na prvoj održanoj raspravi svjedočili su otac i sestra isprebijane žene. Otac je ispričao kako im je netko kucao na vrata oko jedan u noći, a onda je čuo unuka (kćerino dijete iz prvog braka) kako govori »deda otvori«. Sruk nije ulazio u kuću, a kada su otac i majka izašli, vidjeli su na travi polegnutu kćer i sve njezine i unukove stvari razbacane po travi. Otac ju je pokušao probuditi, čak ju je i ošamario, »nisam baš jak i nije se budila, pa sam otišao po kćer Biserku da mi ju pomogne unijeti u kuću«. Kako se kćer nije budila, otac, majka i sestra su je unijeli u kuću i ujutro zvali hitnu pomoć. unuk je djedu ispričao da je »striček tukao mamu cipelama po glavi«.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Batinama do mobitela </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Alen D. (20) kazneno je prijavljen zbog osnovane sumnje da je u četvrtak u 7,30 sati u kafé baru »Oaza« u Vrbovcu batinama iznudio od Mladena H. (19) mobitel vrijedan 800 kuna.</p>
<p>Kako je priopćeno iz policije, Alen D. i oštećeni Mladen H. nisu se poznavali, već su se prvi put sreli te večeri u »Oazi«. Alen D. je navodno prišao Mladenu H., koji je sjedio za šankom, i bez riječi ga udario u glavu, a zatim ga natjerao da isprazni džepove. Kada je Mladen H. to učinio, osumnjičeni mu je uzeo osobnu iskaznici i Siemensov mobitel te mu rekao da svoje stvari može otkupiti za 200 kuna.</p>
<p> Mladen H. je iznudu prijavio policiji, pa je Alen D. ubrzo uhićen. Kod njega su pronađeni oteti predmeti. Istog je dana prepraćen u istragu.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Teško stradala pješakinja </p>
<p>BUDINŠČINA, 8. ožujka</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko- zagorske, u četvrtak navečer teško je stradala pješakinja Nada O. (44) iz Krapinice u općini Budinščina. </p>
<p>Nesreća se dogodila kada je Josip L. (45), također iz Krapinice, neregistriranim i tehnički nepregledanim mopedom, bez vozačke dozvole i u pijanom stanju, naletio na pješakinju koju zbog prebrze vožnje noću nije uspio zaobići. </p>
<p>Nada O. prevezena je u Opću bolnicu Zabok, gdje je zadržana na liječenju. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Donacija veleposlanstvu u Beogradu - 672.891 kuna</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Svjedočenjem akademika Dušana Bilandžića i Hrvoja Šarinića, bivšeg predstojnika Ureda predsjednika RH, na zagrebačkom Županijskom sudu u petak je počelo suđenje Zvonimiru Markoviću, bivšem hrvatskom veleposlaniku u SR Jugoslaviji, te Nikši Giovanelliju, bivšem predsjedniku Uprave »Jadroplova«. Osim Šarinića i Bilandžića svjedočio je i Ivan Baković, bivši zaposlenik u financijskom sektoru »Jadroplova«.</p>
<p>Markovića i Giovanellija optužnica tereti da su donaciju »Jadroplova« veleposlanstvu u Beogradu, u iznosu od 672.801 kune, poslali na Markovićev račun, čime je bivši veleposlanik otplatio stambeni kredit Privredne banke.</p>
<p>Akademik je prilikom svjedočenja kazao kako je smatrao da je Markovićev »moralni dužnik« jer je bivši veleposlanik osuđen na višegodišnju robiju za vrijeme, kako je naveo, »mog režima«. Bilandžić je za Markovića također kazao kako ga je smatrao »nevještim«, pa se stoga zauzeo za njega kod tadašnjih predsjednika Vlade, Franje Gregurića i Nikice Valentića, ali i bivše zagrebačke gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić.</p>
<p>»Bio sam i kod Tuđmana, koji je rekao da će srediti Markovićevo stambeno pitanje, a, poznavajući predsjednika, znao sam da će biti kako je obećao«, dodao je Bilandžić. Svjedok je, prema vlastitom kazivanju, otišao i kod rođakinje Marije Liović, inače direktorice u Privrednoj banci, koja mu je potvrdila da je Markovićev »problem« riješen, iako se kasnije žalio da su rate previsoke.</p>
<p>Šarinić je pak u svojem iskazu opisao Markovića kao »lucidnog diplomata, ali i kao skromnog i naivnog čovjeka koji nije tražio velike stanove«. Cijeneći njegov rad na stvaranju države, bivši se predstojnik predsjednikova ureda također založio kod Tuđmana da se riješi Markovićevo stambeno pitanje.</p>
<p>»Pokušao sam riješiti veleposlanikov problem na gradskoj razini, no očito nisam uspio«, zaključio je na kraju svjedočenja Šarinić.</p>
<p>Treći svjedok prilikom kratkog iskazivanja izjavio je da je »Jadroplov« davao mnoge donacije, za koje je suglasnost davala Uprava. Što se tiče donacije veleposlanstvu u Beogradu, Baković se prisjetio kako nije odmah dostavljen broj računa na koji je donacija trebala biti uplaćena.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Zagrebačka banka: Rast plasmana manji od rasta depozita</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u prošloj godini dobit prije oporezivanja u iznosu 603 milijuna kuna, dok je dobit same Banke iznosila 516 milijuna kuna. </p>
<p>Čista dobit Grupe, prema revidiranim podacima, za 2001. godinu iznosi 464 milijuna kuna, dok je dobit same Zagrebačke banke nakon oporezivanja 387 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, Grupa Zagrebačke banke u 2000. godini ostvarila je dobit prije oporezivanja u iznosu 1,05 milijardi kuna, a dobit Banke iznosila je 978 milijuna kuna. </p>
<p>Ukupna aktiva Grupe Zagrebačke banke porasla je za 11 milijardi kuna, odnosno 28 posto i krajem 2001. godine iznosila je 47,7 milijardi kuna. Aktiva same Banke krajem prosinca 2001. godine iznosila je gotovo 41,1 milijardu kuna, odnosno porasla je 27 posto u odnosu na 2000. godinu.</p>
<p>Inače, Grupa Zagrebačke banke čini jednu trećinu aktive hrvatskog bankarskog sektora, dok članice Grupe Zagrebačke banke koje posluju u Bosni i Hercegovini čine jednu četvrtinu aktive ukupnog bankarskog sektora BiH.</p>
<p>Ukupan prihod Grupe iznosi 2,7 milijardi kuna. Depoziti komitenata lani su na razini Grupe porasli za 37 posto na godišnjoj razini i dosegnuli iznos od 37,3 milijarde kuna, što čini trećinu ukupnih depozita hrvatskog bankarskog sektora. Depoziti na razini Zagrebačke banke porasli su za 33,1 posto i iznose više od 31 milijarde kuna.</p>
<p>Ukupni krediti pravnim osobama na razini Grupe dosegnuli su 10,5 milijardi kuna, dok su krediti stanovništvu premašili 8,7 milijardi kuna. </p>
<p>Depoziti građana na razini Grupe porasli su s 18,7 milijardi kuna u 2000. godini na 27,4 milijarde kuna u 2001. godini. Istodobno, su ukupni kreditni plasmani stanovništvu Grupe Zagrebačke banke porasli sa 7,7 milijardi kuna krajem 2000. godine na 8,7 milijardi kuna krajem 2001. godine. </p>
<p>Depoziti građana na razini same Zagrebačke banke porasli su sa 16,3 milijarde kuna krajem 2000. godine na 23,1 milijardu kuna krajem 2001. godine. U istom razdoblju ukupni kreditni plasmani građanima porasli su sa 6,9 milijardi kuna na 7,5 milijardi kuna.
></p>
<p>D. Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zašto Solaris mijenja nazive hotela </p>
<p>ŠIBENIK, 8. ožujka</p>
<p> - »Na prijedlog turističkih stručnjaka odlučili smo promijeniti imena Solarisovih hotela, marine i autokampa jer je njihova procjena da će to stvoriti novi imidž koji će biti u skladu s novim identitetom hotelskog naselja«, rekao je Branimira Lepura, predsjednika Uprave Solarisa. »Baštinici smo Jurja, Nike, Andrije, Ivana i drugih slavnih Šibenčana, ali smatramo da će se istinsko poštovanje prema njihovom naslijeđu znatno više pokazati u planiranju i izgradnji naših mjesta i gradova nego zadržavanjem starih imena hotela koji nemaju puno veze s velikim majstorima i njihovim djelima«, dodao je Lepur pojašnjavajući odluku uprave da se hoteli Ivan, Jure, Niko i Andrija ubuduće nazivaju Millennium Club, Holiday Beach, Excelsior, Meridien i Mirage. </p>
<p>On je rekao kako je za ovu godinu ugovoreno punjenje Solarisovih kapaciteta 82 do 98 dana gostima iz istočnoeuropskih zemalja, ali od iduće godine planiraju u suradnji s nekoliko velikih turoperatora potpuno izmijeniti dosadašnji način poslovanja. S turoperatorima su dogovorili produženje sezonu na čak 240 dana, zatim dovođenje platežno sposobnih gostiju, a to znači da i ponuda treba biti drukčija nego dosad. </p>
<p>Procjene su stručnjaka da je u tu svrhu trebalo promijeniti nazive hotela, marine i autokmapa te da hotelsko naselje ubuduće djeluje kao klub-hotel. To znači da će osim gostiju u naselje moći ući samo oni koji se učlane u Klub prijatelja Solarisa, za što će se plaćati godišnja članarina od 400 kuna plus 100 kuna za svakog člana obitelji. U Solarisu će se početkom lipnja održati glazbeno-zabavna priredba Radijski festival i Dani radija, a u srpnju međunarodni Festival klasične glazbe koji će trajati 17 dana. </p>
<p>Solaris će uvesti ISO standard kvalitete, već je zaposleno četrdesetak mladih stručnjaka, hortikulturno se uređuje naselje koje se prostire na čak 800.000 četvornih metara, a ovih se dana krenulo i u obnovu Hotela Meridien-Mirage (bivši Andrija) koji ima blizu 1500 kreveta. Obnavlja se i dotrajali bazen i talasoterapija, a svi će ti objekti biti gotovi do početka ove sezone. »Sve što sada radimo pionirski su pothvati u hrvatskom turizmu«, rekao je nam Branimir Lepur.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HEP: HBOR i Končarev konzorcij u najvećoj hrvatskoj investiciji</p>
<p>Više od milijardu kuna investirat će se u TS Ernestinovo i Žerjavinec te više dalekovoda u Slavoniji / HBOR će dati kredit od 123 milijuna eura, a Končar je osigurao posao za 1600 radnika u naredne dvije godine</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda ove će godine ukupno uložiti dvije milijarde kuna, a toliko ćemo morati investirati i narednih godina, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović u petak na konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Više od milijardu kuna uložit će u gradnju velikih trafostanica Ernestinovo kod Osijeka i Žerjavinec kraj Zagreba, više pratećih dalekovoda u Slavoniji te druge objekte za prijenos struje na riječkom i splitskom području. Radi se o najvećim investicijama u Hrvatskoj, a posao su dobili Končarev konzorcij i Dalekovod, napomenuo je ministar gospodarstva Goranko Fižulić.</p>
<p>Novac za ta ulaganja HEP je osigurao kreditom HBOR-a od 123 milijuna eura. Nakon četiri godine počeka otplatit će ga u 12 godina. I ostali uvjeti su povoljni, iako nije precizirano kolika je kamata, a Fižulić je najavio da će HBOR izmjenama svog pravilnika omogućiti da se poslovi dobiveni na međunarodnim natječajima tretiraju kao izvozni poslovi.</p>
<p>»Strane tvrtke su često dobivale poslove na međunarodnim natječajima zbog boljih mogućnosti financiranja u odnosu na hrvatske. Odlučili smo pomoći domaćim tvrtkama da ne gube poslove na takvim natječajima zbog lošije mogućnosti financiranja«, pojasnio je predsjednik HBOR-a Anton Kovačev.</p>
<p>Za financiranje gradnje tih trafostanica i dalekovoda bili su zainteresirani i EBRD i Europska investicijska banka. Ali njihov je uvjet bio da su kompanije koje bi dobile posao u posljednjih nekoliko godina već izgradile takvu trafostanicu, što znači da europske banke kredit uvjetuju europskim izvođačem radova, iako sve plaća Hrvatska, naglasio je Fižulić. Kako Končar, dodao je, nije ispunjavao taj uvjet, ali je 1978. izgradio TS Ernestinovo, odlučeno je da se raspišu posebni tenderi za financiranje i izvođača radova, na kojima su kao najbolje izabrane ponude HBOR-a i Končarevog konzorcija. »Nadam se da će se takva praksa primjenjivati i ubuduće kako bi se bolje iskoristilo znanje hrvatskih stručnjaka«, kazao je ministar.</p>
<p>Izražavajući zahvalnost čelnicima Vlade, Ministarstva gospodarstva i HEP-a, predsjednik Uprave Končara Darinko Bago je napomenuo da dobivanje tog posla znači posao za 1600 ljudi u naredne dvije godine. Time ćemo, dodao je, ujedno dobiti i značajnu referencu za buduće poslove u inozemstvu.</p>
<p>Kako su TS Ernestinovo i prateći dalekovodi, čija gradnja treba završiti za dvije godine, važni za poboljšanje opskrbe Slavonije strujom, ali i za spajanje SR Jugoslavije i Grčke s europskom mrežom, novinare je zanimalo zašto u financiranju ne sudjeluju te zemlje i EU.</p>
<p>»Pokušali smo osigurati da gradnju tih objekata financira EU, ali nije bilo interesa pa smo, kako više nismo mogli čekati, krenuli sami«, kazao je Fižulić. A Čović je istaknuo kako nije uobičajeno da jedna zemlja financira energetske objekte u drugoj. »No, tim ćemo zemljama naplatiti tranzit električne energije našim dalekovodima, a novi dalekovodi će nam omogućiti i lakši prijenos našeg dijela struje iz elektrana u Jugoslaviji građenih i hrvatskim novcem«, rekao je Čović.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Stečajni zakon se zavlači, a loša praksa traje</p>
<p>Ni kredit Svjetske banke od pet milijuna dolara namijenjenih sređivanju stečajnih sudova te edukaciji stečajnih sudaca i upravitelja nije požurio donošenje još prošloga ljeta u Ministarstvo pravosuđa poslan nacrt zakona o stečajnoupraviteljskoj službi</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Nedavno potpisan kreditni sporazum Hrvatske i Svjetske banke o pet milijuna dolara namijenjenih sređivanju stečajnih sudova te edukaciji stečajnih sudaca i stečajnih upravitelja nije ni za milimetar pomaknuo još prošloga ljeta u Ministarstvo pravosuđa poslan nacrt zakona o stečajnoupraviteljskoj službi. A zakon se i piše zato što se u praksi pokazalo da postojeći način imenovanja stečajnih upravitelja ne valja.</p>
<p>Koliko će loša praksa još biti na snazi u osjetljivim stečajnim okolnostima - nije znano. Česte izmjene osoba koje bi unutar Ministarstva pravosuđa trebale zajedno s autorima pročešljati zakonski projekt i proslijediti ga u Vladu omele su nastojanje da se propis već donese. A bilo bi nužno.</p>
<p>Trenutno je imenovanje stečajnih upravitelja prepušteno stečajnim vijećima. Kao voditelji stečajnih postupaka, ona uzimaju imena stečajnih upravitelja s liste pojedinih trgovačkih sudova. To destimulira osobe koje bi taj posao trajno obavljale - a ionako se izvjestan broj imena stečajnih upravitelja vrti u javnosti - da se dodatno obrazuju te formiraju stečajnoupraviteljske urede u kojima bi zajedno sa suradnicima pripremali kvalitetniju provedbu stečajeva nego što je to danas slučaj.</p>
<p>Taj se nedostatak posebno uočava u vođenju složenijih stečajeva i preustroja, kad je potrebno nad stečajnim dužnikom odmah preuzeti kontrolu. Stečajni zakon, zasad, uređuje pravni položaj stečajnog upravitelja, osnovne uvjete za obavljanje te funkcije i obvezu polaganja stručnoga ispita. Isto tako, stečajni zakon propisuje imenovanje i razrješenje stečajnog upravitelja, dužnosti i odgovornosti koje mu pripadaju, uvjete nadzora njegova rada i pravo na naknadu za rad i troškove.</p>
<p>Ali, otvorenim je ostalo pitanje profesionalne etike i stegovne odgovornosti. Broj i učestalost stečajeva, pak, formira stečajne upravitelje kao zasebno zanimanje, koje bi u cilju zaštite i promicanja interesa te djelatnosti trebalo komorski organizirati i kadrovski ojačati.</p>
<p>Prođe li namjera autora zakona, uz odvjetničku, revizorsku, javnobilježničku, Hrvatska bi dobila stručnu službu u kojoj bi se posao stečajnoga upravitelja obavljao kao profesionalni izbor posla. Nadalje, među stečajne upravitelje mogle bi se uvrstiti osobe sa strogo provjerenim uvjetima koje valja zadovoljiti prije no što se dobije ovlaštenje za stečajnoupraviteljski rad. Ta licencija bi automatski isključila iz stečajnih poslova one osobe koje eventualno rade na poslovima nespojivim sa stečajnim upravljanjem.</p>
<p>Zakon bi omogućio da se stečajni upravitelji povezuju u zajedničke urede, pa čak i stečajnoupraviteljska društva. Ta organizacijska pretpostavka omogućila bi viši stupanj stručnosti i specijalizacije nositelja upraviteljskog ovlaštenja. A stečajnoupraviteljska komora, pak, kao strukovna udruga stečajnim upraviteljima bi omogućila isto ono što odvjetnicima, bilježnicima i revizorima omogućavaju njihove komore: profesionalne standarde, zajedničku etiku stečajnih upravitelja, kolektivno osiguranje od odgovornosti za štetu počinjenu u obavljanju službe. </p>
<p>Na kraju, i država u toj komori ima svoju računicu, jer bi omogućila kontrolu financijskog poslovanja stečajnih upravitelja i njegovu poreznu urednost.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uskoro u Hrvatskoj pola milijuna mađarskih turista?</p>
<p>Glavni urednik mađarskog tjednika Turizmus Zoltan Szanto govori o prednostima i manama hrvatskog turizma</p>
<p>ZADAR, 8. ožujka</p>
<p> - »Hrvatsku bi uskoro moglo posjećivati i pola milijuna mađarskih turista, no to više ovisi o našem standardu nego o vašoj ponudi«, rekao je Zoltan Szanto, glavni urednik Turizmusa, mađarskog tjednika specijaliziranog za turističku problematiku. Zoltana Szantoa sreli smo u Zadru gdje je došao na poziv Marina Skenderovića, direktora budimpeštanskog Ureda Hrvatske turističke zajednice. </p>
<p>Protekle godine kod nas je ljetovalo oko 280.000 Mađara, što doduše nije mnogo za susjednu državu s deset milijuna stanovnika. Zoltan Szanto tvrdi da će se broj putovanja njegovih sunarodnjaka prema Jadranu povećavati proporcionalno s rastom standarda srednje klase. Najsiromašniji ionako nemaju novca, a bogatiji idu u druge destinacije. </p>
<p>Ovosezonski hitovi su Bali i Afrika, i to gotovo isključivo all inclusive hoteli. Ljubav boljestojećih Mađara prema all inclusiveu Szanto objašnjava strahom od neplaniranih troškova. »U takvoj vrsti ponude nema neplaniranih izdataka«, naglašava primjećujući kako Hrvatska nema mnogo takvih hotela. Isto tako, Hrvatska nema ni jednu čarter liniju s Mađarskom, a bogatija se klijentela ne voli i ne želi voziti cestama poput naših.</p>
<p>Urednik Turizmusa uglavnom je vrlo dobronamjeran prema našoj ponudi. Ističe da mu se, unatoč brojnim prigovorima i njegovih sunarodnjaka, Hrvatska ne čini pretjerano skupom zemljom. Smeta ga, međutim, razlika između sezonskih i izvansezonskih cijena, pogotovo ako su »balkanski« objavljene. »Prošle sam godine, baš ovdje u Dalmaciji, dvaput prolazio pokraj iste slastičarnice. Kuglica sladoleda bila je jeftinija u predsezoni nego u glavnoj sezoni, a najviše me zasmetalo što je vlasnik predsezonsku cijenu tek prekrio komadom papira na koji je ispisao novi iznos. Takve vam stvari mogu jako naštetiti«, istaknuo je glavni urednik mađarskog lista.</p>
<p>Uz slabu izvansezonsku ponudu izrazito ga smeta i nedostatak putokaza na cestama prema moru, ali i ovdašnje predrasude da su Mađari slabi potrošači. U minuse je ubrojio i to što u našim promidžbenim katalozima nema konkretnijih informacija već se navode samo općenitosti (Hrvatsku u Mađarskoj prodaje 600 agencija). </p>
<p>Čudno je da su Mađari unatoč blizini loše informirani o svojim prvim susjedima pa su Hrvatskoj naškodili svi poslijeratni jugoslavenski potezi koji s nama nisu imali veze. Zabrinjava i to što prosječni mađarski turist očekuje da smještaj u nekom hrvatskom hotelu s pet zvjezdica bude mnogo jeftiniji nego u drugim zemljama Mediterana. Unatoč tome, više Mađara putuje u skuplju Italiju nego u Hrvatsku.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Amerikanci tužili kompaniju u čijoj je upravi Davor Štern </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Američka naftna kompanija Norex Petroleum tužila je sudu u New Yorku skupinu američkih kompanija i građana koji su, tvrdi se u tužbi, vlasnici ruske naftne kompanije TNK čiji je član Uprave bivši predsjednik Uprave Ine Davor Štern.</p>
<p>U tužbi, kako smo neslužbeno doznali, navode da su nasilno preuzeli rusku naftnu kompaniju Yugraneft, čiji je većinski vlasnik bio Norex Petroleum. TNK je, stoji u tužbi, prvo krivotvorio zapisnik sa sastanka glavne skupštine Yungranefta, a potom je 16 naoružanih ljudi upalo u službene prostorije Yungranefta i preuzeli kontrolu nad poslovanjem. Nakon toga je TNK, navodi se, nastavio s otimanjem njihove imovine. Svi pokušaji vlasnika da vrate kompaniju zaustavljeni su na korumpiranim lokalnim sudovima, navodi se u priopćenju Norex Petroleuma. Zbog toga su vlasnike TNK tužili američkom sudu i zatražili 1,5 milijardi dolara odštete.</p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Završene aukcije zlata Bank of England</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Proteklog utorka konačno je završena serija aukcija u kojima je Bank of England (BoE) tijekom posljednje dvije i pol godine ukupno prodala čak 395 tona zlata, od 715 tona koliko je HM Treasury imalo u svojim rezervama u srpnju 1999., dakle čak tri petine tadašnjih rezervi. Vrijednost prodanog zlata iznosi oko 3,5 milijarde dolara, a prihod od prodaje namijenjen je po 40 posto ulaganju u dolar i euro i preostalih 20 posto u jene. </p>
<p>Da nije bilo prodaje danas bi rezerve britanske nacije bile bogatije za 175 milijuna funti. No, odluka o prodaji bila je u skladu s duhom ondašnjeg vremena. Naime, sredinom devedesetih godina središnje banke Australije, Argentine, Belgije, Kanade, Švicarske i druge počele su rasprodavati zlatne rezerve kako bi prikupljena sredstva uložile u profitabilniju imovinu poput obveznica i stranih valuta. Rasprodaja zlata, dakako, rezultirala je golemim padom njegove cijene, koja je od 1996. do danas izgubila četvrtinu vrijednosti. </p>
<p>Doduše, u zadnjih nekoliko mjeseci uslijedio je umjeren oporavak, ali cijena zlata ipak ne prelazi 300 dolara po unci. Sjedinjene Države nikada nisu najavile mogućnost prodaje zlata, a u rezervama imaju čak 8149 tona, što znači da je udjel zlata u ukupnim rezervama SAD-a 55,6 posto. Njemačka je druga zemlja u svijetu po udjelu zlata u rezervama, ali je nedavno Bundesbank najavila mogućnost prodaje, najvjerojatnije početkom 2004. Tijekom iduće dvije godine na tržište iz trezora središnjih banaka treba stići još najmanje 1000 tona, budući da su u Washingtonu 1999. godine zemlje eurolanda, Švicarska, Švedska i Velika Britanija dogovorile ograničenu prodaju zlata, po 400 tona godišnje do rujna 2004., kako bi mu sačuvale vrijednost. </p>
<p>Prosječna vrijednost zlata 1987. bila je 447 dolara po unci, a lani 277,90 dolara, pa se prodaja zlatnih rezervi čini opravdanom. Ali zlato prati jedan snažan argument - pokazalo se najizdržljivijom monetom u dugih 3000 godina. Dobrim dijelom za pad vrijednosti zlata krive su nacionalne središnje banke čije ukupne rezerve trenutno iznose 29.000 tona, što odgovara količini zlata proizvedenog u zadnjih 11 godina, pa odluke centralnih banaka itekako utječu na tržište. </p>
<p>Primjerice kada je u svibnju 1999. BoE najavila prodaju 11 posto svojih rezervi, cijena zlata u kratkom je vremenu pala za 12 posto. Istodobno, četiri mjeseca nakon sporazuma iz Washingtona, vrijednost zlata porasla je za petinu. Komentari iz Bundesbanke rezultirali su padom cijene od 1,4 posto, ali samo zato što će se Njemačka pridržavati dogovora iz Washingtona, u suprotnom pad cijene bio bi mnogo oštriji. Ukupne rezerve centralnih banaka i institucija poput Međunarodnog monetarnog fona u zadnjih šest godina pale su za 1580 tona. </p>
<p>Ipak, ne prodaju svi zlato. Francuska i Italija, na trećem i četvrtom mjestu po zlatnim rezervama, u promatranom su razdoblju kupile ukupno 860 tona, a kupuje i Kina te neke druge zemlje Azije. Ipak, velik broj centralnih banaka je za prodaju, usprkos tome što bi cijena zlata u bližoj budućnosti mogla rasti. </p>
<p>Prije svega, zbog stanja na tržištima kapitala, kao i niskih kamatnih stopa, investitori trenutno nemaju velikih mogućnosti za ulaganje, što je šansa za zlato. Proizvodnja zlata u najvećem svjetskom proizvođaču Južnoafričkoj Republici nalazi se na najnižoj razini od 1953. godine. Industrija je usto promijenila strategiju zaštite proizvodnje i sve manje koristi hedging, što znači da sve manje unaprijed prodaju, pa nema pritiska koji je godinama štetio vrijednosti zlata. Hedging znači da su sve donedavno proizvođači prodavali još neproizvedeno zlato nastojeći fiksirati trenutnu cijenu u očekivanju pada cijene u budućnosti. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Burze: Rast većine europskih indeksa</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Većina europskih blue chip indeksa u petak je zabilježila rast, a optimizam ulagača potaknula je izjava predsjednika američkog Feda Alana Greenspana koji je u Senatu rekao da gospodarstvo SAD-a izlazi iz recesije. Dionice su rasle prije svega u financijskom, farmaceutskom i tehnološkom sektoru.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,64 posto na 5316 bodova, dok je u Frankfurtu DAX sa 5363,29 bodova bio čak 1,4 posto viši. Pariški CAC 40 je pao 0,12 posto na 4611,08 bodova, dok je milanski MIB 30 porastao 1,21 posto na 33.062 boda. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 porasli su 0,84 odnosno 0,82 posto.</p>
<p>U New Yorku se nakon otvaranja burzi očekivao rast cijena dionica, na poticaj objavljenog rasta broja zaposlenih. Dan ranije, na burzama je zabilježen općeniti pozitivan trend, no blue chip indeksi su zabilježili određeni pad jer su ulagači unovčavali dobitke ostvarene u proteklih nekoliko dana. Tako je S 500 izgubio 0,45 posto spustivši se na 1157,5 bodova, slično kao i Dow Jones Industrial koji je pao 0,46 posto na 10.525,58 bodova. Nasdaq Composite je na 1881,59 bodova bio 0,47 posto niži nego u srijedu.</p>
<p>Na azijskim su burzama zabilježena različita kretanja, a tokyjski indeks Nikkei 225 je porastao 0,73 posto na 11.733,56 bodova.</p>
<p>Jedan od najvećih dobitnika na europskim burzama svakako je bila švicarska biotehnološka kompanija Serono čije su dionice skočile 14 posto nakon što je objavljeno da su američke vlasti odobrile njen lijek za multiplu sklerozu Rebif. Njemačka farmaceutska kompanija Schering, koja prodaje sličan lijek, izgubio je 3 posto.</p>
<p>Znatan je bio i rast dionica ProSiebenSAT1, najveće njemačke TV kuće što ne naplaćuje naknadu, koje su skočile 15 posto nakon najave uprave da će iznijeti ponudu za otkup dionica kompanije u vlasništvu Kirsch Gruppe.</p>
<p>Od osiguravatelja, francuska Axa je dobila 2,8 posto nakon najave da će ove godine ostvariti ciljanu zaradu, dok je Allianz dobio preko 3 posto zahvaljujući navodima da će prodati udio u Beiersdorfu, grupaciji za potrošačke proizvode, vlasniku, među ostalim, Nivea linije. </p>
<p>Proizvođači telekomunikacijske opreme Nokia, Ericsson i Alcatel zabilježili su rast između 0,5 i 1,3 posto, oporavivši se od jutarnjeg pada nakon što je Merrill Lynch smanjio procjenu Ericssonove zarade. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Dogovor petorke gotovo izvjestan, Tomac očekuje nove izbore u Zagrebu</p>
<p>Djelomični rasplet očekuje se idući tjedan, kad će se petorka ponovno sastati/ Još treba riješiti »tehničke detalje« koji se odnose na usuglašavanje važnih zakonskih prijedloga prije nego što uđu u Vladinu i saborsku proceduru</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Nakon što je HSLS objavio da je spreman ostati u koaliciji ako predsjednik stranke Dražen Budiša odmah uđe u Vladu, a ministar gospodarstva Goranko Fižulić istovremeno iz nje iziđe, kriza koalicije se naizgled stišala. Djelomični rasplet očekuje se idući tjedan kad bi se petorka trebala ponovno sastati. </p>
<p>U nedjelju će se, pak, sastati Predsjedništvo SDP-a koje će, kako doznajemo, zauzeti svoj stav oko događaja u koaliciji. Iz vrha te stranke stižu signali da se očekuje petorkin dogovor, pa definitivno otpada mogućnost prijevremenih izbora.</p>
<p> Svi se partneri uglavnom slažu oko Vladina programa koji je, kažu u HSLS-u, »riješen 90 posto«. Još treba riješiti »tehničke detalje« oko usuglašavanja važnih zakonskih prijedloga prije nego što uđu u Vladinu i saborsku proceduru. </p>
<p>Time bi se izbjegli svi problemi koji su se dosad pojavljivali u praksi, primjerice da stranke koalicije glasuju protiv zakonskih prijedloga koji dolaze iz Vlade. U SDP-u predlažu, što se djelomično slaže s HSLS-ovim prijedlozima, da se prema zakonskim prijedlozima, bez obzira iz koje stranke došli, sve stranke koalicije trebaju odnositi kao prema svojima. </p>
<p>U tom smjeru idu i prijedlozi HSS-a, stranke koja je naglasila da je prihvatila prvih pet točaka »Dogovora predsjednika stranaka koalicije o pitanjima o kojima se stranke koalicije moraju izjasniti«. Rok za izjašnjavanje je nedjelja. </p>
<p>U prvoj točki, zbog koje je Dražen Budiša i napustio sastanak, stoji kako on ulazi u Vladu na mjesto potpredsjednika - zamjenika premijera. Prema drugoj, Goran Granić dolazi na mjesto potpredsjednika Vlade, s napomenom da je to mjesto novo (dakle, napravljeno političkim dogovorom svih partnera) te dodatno mjesto u HSLS-ovoj kvoti. Treća točka kaže da premijer Račan ne prihvaća ostavke svih HSLS-ovih ministara, osim Alojza Tušeka i Goranka Fižulića. Pojašnjava se da Tušek odlazi odmah, a Fižulić ostaje do kraja svibnja, točnije do sastanka CEFTA-e u Zagrebu. Naglašava se i da Fižulić više ne smije napadati stranku, jer će u protivnom odmah izaći iz Vlade. Četvrta se točka odnosi izravno na HSS, koji dobiva mjesto potpredsjednika, a tu će dužnost obavljati Luka Trconić, što je dodatno mjesto u HSS-ovoj kvoti. Peta točka, do koje je HSS prihvatio taj dokument, pojašnjava da će Poslovnikom o radu Vlade biti određeno da po jedan ministar iz HNS-a i LS-a postane članom užega kabineta. Poznato je da je to LS odbio, zalažući se za manju i učinkovitiju Vladu, dok se HSLS još uvijek ne slaže s formulacijom da Granić ulazi u njihovu kvotu, uz tvrdnju da se radi o isključivo političkom dogovoru. </p>
<p>Ostale tri točke su tu da bi se stranke izjasnile hoće li ostati u koaliciji i pod kojim uvjetima, što je riješeno u četvrtak, zatim da se svaka stranka treba izjasniti postoji li programska suglasnost oko Vladina programa, što je također riješeno, dok posljednja, osma, kaže da svaka stranka treba definirati svoje stavove prema mogućoj izmjeni koalicijskog ugovora. </p>
<p>U to bi ušli prijedlozi da stranke samostalno smjenjuju svoje ministre te da se odluke na sastancima koalicije donose dvotrećinskom većinom. HSS tomu dodaje još dvije točke u kojima stoji da bi premijer bio dužan izvijestiti ostale partnere o namjerama ulaska svih projekata u proceduru, s popisom predmeta oko kojih bi se petorka usuglašavala, ali prije nego što ti projekti uđu u Vladinu proceduru. HSS također predlaže da se sastanci petorke presele na nižu, županijsku razinu, gdje bi se koalicijske stranke također usuglašavale.</p>
<p>Dok su na državnoj razini izbori izbjegnuti, sve govori da su neizbježni u Zagrebu. Posljednji sukob SDP-a i HNS-a u četvrtak poslijepodne udaljava gradske koalicijske partnere od rješenja problema. Zdravko Tomac, potpredsjednik Gradskog odbora SDP-a, očekuje nove izbore. Također tvrdi da se podmeću lažne informacije da je njemu i bivšem zagrebačkom gradonačelniku i šefu zagrebačkog SDP-a Milanu Bandiću, predsjednik stranke Ivica Račan »zapovjedio« da ne dođu na pregovore u četvrtak. Tomac je pojasnio da su on i Bandić tražili od Predsjedništva da ne sudjeluju u pregovorima radi »očuvanja osobnog digniteta«. O svojoj su odluci Račana samo informirali, a on im je uzvratio da je to njihova stvar i da se on ne želi miješati. </p>
<p>»Svejedno je tko sjedi na pregovorima, jer mi ne odstupamo od svojih stavova«, dodao je Tomac, naglasivši da je zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić na sastanku u četvrtak iznijela stavove Predsjedništva te da ju je na taj položaj izabrala koalicija, a ne samo SDP.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Rade Leskovac: »Milošević mi je nanio više zla, nego Franjo Tuđman«</p>
<p>Kad sam prije nekoliko godina položio vijence nedužnim Srbima i Hrvatima na vukovarskom groblju, Srbi su me osudili, a Hrvati mi nisu vjerovali / Nisam samo iskazao javno žaljenje, nego sam htio pružiti ruku pomirenja i pokazati način kako ići u pomirbu što prije. Novinari su često govorili da sam se ja ispričao hrvatskom narodu, ali ja se nisam ispričao, jer se nemam za što ispričavati, kaže Leskovac</p>
<p>VUKOVAR, 8. ožujka</p>
<p> - Partija podunavskih Srba (PPS), osnovana 1998. u Vukovaru, nema značajniji utjecaj na lokalno stanovništvo. Daleko je zanimljiviji njen predsjednik Rade Leskovac, nekoć poznatiji po radikalnim srpskim stavovima. Leskovac je prije nekoliko godina izazvao veliko iznenađenje, kako vukovarskih Srba tako i Hrvata, položivši na vukovarskom groblju vijenac poginulim Srbima, ali i Hrvatima u Domovinskom ratu. Iako je ublažio svoje stavove i godinama radi na građenju povjerenja između Hrvata i Srba na tom području, Leskovcu je stalno nad glavom dvosjekli mač: javnom isprikom Hrvatima za Srbe je postao izdajnik, a Hrvati mu očito nikad nisu povjerovali. Ipak, uvjeren je da vrijeme tolerancije i povjerenja ipak dolazi.</p>
<p>• Kako biste opisali sadašnju gospodarsku, socijalnu i političku sliku Vukovara?</p>
<p>- Politički je još u stanju obostranog nepovjerenja. Još je premalo političkih snaga koje su za pomirbu. Mislim da bi se situacija mogla promijeniti kad bi javne osobe na hrvatskoj sceni izjavama dale prilog smirivanju i povjerenju. Ljudi to slušaju. Dovoljna je jedna rečenica koja razbuktava strasti da se situacija u Vukovaru promatra drukčije. Lijepa riječ mnogo znači, to bi bio velik korak. Socijalno i gospodarski je kao i u cijeloj državi. Ovo je područje posebne državne skrbi i država bi se možda trebala više angažirati na ovom dijelu. Ali, mi dijelimo sudbinu i Zagreba i Splita i drugih gradova. Neki su pomaci učinjeni u zakonodavstvu, a i potezima Vlade koji se tiču modernizacije poljoprivrede.</p>
<p>• Koliko je u Vukovaru zaživio normalan života i pomirba Hrvata i Srba?</p>
<p>- Ako kažem da nije, neće biti ispravno, a ako kažem da jest, opet neće biti točno.</p>
<p>• Ali, stanje je ipak trebalo biti bolje.</p>
<p>- Apsolutno. Za to ima snage u Vukovaru. Nažalost, djelovanje na javnoj sceni u velikoj mjeri uvjetuje stanje u Vukovaru. Kad sam prije nekoliko godina položio vijence nevinim Srbima i Hrvatima na vukovarskom groblju, Srbi su me osudili, a Hrvati mi nisu vjerovali.</p>
<p>• Iskazali ste javno žaljenje zbog onoga što su Srbi učinili u Hrvatskoj, zar ne? Kako se to odrazilo na vašu političku karijeru?</p>
<p>- Nisam samo iskazao javno žaljenje nego sam htio, i običnim i ljudima važnim u hrvatskom životu, pružiti ruku pomirenja i pokazati način kako ići u pomirbu što prije. Novinari su često govorili da sam se ja ispričao hrvatskom narodu, ali ja se nisam ispričao, jer se nemam zašto ispričavati. Jednom su me na konferenciji za novinare pitali treba li se netko od Srba ispričati Hrvatima za ono što su učinili. Ja sam rekao: »Da, treba, Slobodan Milošević«. Izrazio sam javno žaljenje, ali i pokazao put kojim treba ići ako želimo riješiti probleme. Želio sam pružiti ruku pomirenja.</p>
<p>• Pravde ipak ima, Milošević je danas u Haagu. Biste li, ako vas pozovu, svjedočili protiv njega?</p>
<p>- Sigurno bih. Meni je Milošević učinio više zla nego Franjo Tuđman i režim koji je on uspostavio 1991. u Hrvatskoj. Meni je Jugoslavija odgovarala, želio sam u njoj ostati i zalagao sam se da ta država ostane takva kakva jest. Vi Hrvati ste se zalagali za samostalnu, suverenu Hrvatsku, rat je bio, završio i ja sam imao dva izbora: otići ili ostati u Hrvatskoj. Smatrao sam da je normalno da ostanem kao lojalan građanin ove države i to sam učinio.</p>
<p>• Kako je to smislu Tuđman vama učinio zlo?</p>
<p>- Meni je zlo učinjeno time što sam 1991. protjeran iz Osijeka u kojem sam živio. Uglavnom se za urbane Srbe kaže da su pobjegli iz grada, mi smo tzv. pobjeglice. Ja nisam pobjegao, bježi se iz zatvora, a ne iz vlastite kuće. Spašavao sam živu glavu iz Osijeka, kao i deseci tisuća drugih Srba.</p>
<p>• Protjerani ste, jer ste bili u Šešeljevoj Radikalnoj stranci?</p>
<p>- Ne, to nije istina. Ja sam protjeran 1991., a tek sam sredinom 1992. upoznao Šešelja i pristupio toj stranci u kojoj sam bio kratko i izašao iz nje. Ja sam iz Osijeka istjeran samo zato što sam bio Srbin. U Osijeku sam bio ugledan čovjek. Pitajte to desetke mojih prijatelja Hrvata, koji bi stali iza mene i ne bi dopustili da budem istjeran iz grada u kojem sam živio. Međutim, kolektivno stanje svijesti tada jednostavno nije pružalo šansu onima koji su zaista željeli zaštititi ljude za koje su znali da su u redu, bez obzira tko su i što su. Ratni su povici dolazili sa svih strana i u prvi su plan došli ljudi koji su tražili skidanje glava. A to što sam Srbin bio je možda dobar povod. Bit je mogla biti i drukčija, možda zato što sam vozio »mercedes«, na primjer.</p>
<p>• Je li se stanje u Vukovaru promijenilo nabolje ili nagore otkako je prije dvije godine došla nova vlast?</p>
<p>- Čini mi se da se nije puno promijenila, možda je velika promjena u socijalnom i ekonomskom smislu napravljena u selima oko Vukovara. Ali, u gradu Vukovaru ne vidim bitnije promjene.</p>
<p>• Kolika je snaga Partije podunavskih Srba?</p>
<p>- Nije velika. Ali, bitnija je ideja. No, ona u ovakvoj konstelaciji snaga u Vukovaru i dalje teško prolazi jer, rekao sam već, kad sam položio vijence, Srbi su me osudili, a Hrvati mi nisu vjerovali. Sporno je što u Vukovaru, i s hrvatske i sa srpske strane, ima ekstremističkog ponašanja. Narod se na ovom području još lako »pali« starim idejama i pokličima. Ne želim nauštrb svojih moralnih uvjerenja dobivati političke bodove. Vjerojatno će netko misliti da je to opravdanje za neuspjeh ili da ja svoj neuspjeh time branim. </p>
<p>Da uđem u Sabor - i Hrvati i Srbi bi imali koristi</p>
<p>• Kakve su vaše političke ambicije?</p>
<p>- Da uđem u Sabor. Naravno, to ovisi o tome kakav će Ustavni zakon o pravima nacionalnih zajednica biti prihvaćen. </p>
<p>Ako bude prihvaćen cenzus od šest posto, a mislim da Srba ima više od šest posto u Hrvatskoj, srpska bi zajednica imala proporcionalan udjel u Saboru i ja bih, kao lokalni političar za kojeg se ipak zna i šire od Vukovara, imao realnu mogućnost ući u Saboru.</p>
<p> Možda zvuči neskromno, ali mislim da bi moj ulazak u Sabor mnogo značio za srpsku zajednicu. </p>
<p>Ali ne samo za srpsku, jer bi od mene jednaku korist imali i Srbi i Hrvati i svi koji žive na ovom području.</p>
<p>Andrea Latinović i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Gredelj: U lipnju počinje objava konačnih rezultata popisa </p>
<p>Do sada uneseni materijal ne omogućuje bilo kakvu analizu za bilo koje obilježje/ Jedan od razloga usporenosti završne obrade jest kašnjenje isporuke opreme za čitanje popisnica, što je uvjetovalo produljenje unosa/ Iskustvo drugih organiziranih država, koje imaju dobro postavljenu i kvalitetno opremljenu statistiku, pokazuje da obrada popisa traje između jedne i dvije i pol godine/ Krajem lipnja bit će dostupni podaci svih obilježja za sve teritorijalne razine</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Konačni rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva još nisu objavljeni. O razlozima smo razgovarali s Marijanom Gredeljom, ravnateljem Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p> • Sve je više onih koji misle da neobjavljivanje konačnih rezultata prošlogodišnjeg popisa stanovništva ima političke razloge. Već je bilo takvih napisa i izjava političara iz redova srpske nacionalne manjine i HHO-a. Jesu li takve pretpostavke utemeljene? </p>
<p>- Jako bih volio znati argumente onih koji tvrde da statistika ili država zna podatke o rezultatu prošlogodišnjeg popisa stanovništva, a da ih ne želi objaviti. Inače, jedan od razloga usporenosti završne obrade podataka jest i kašnjenje u isporuci opreme za čitanje popisnica, što je uvjetovalo produljenje postupka unosa. </p>
<p>• Jesu li podaci popisa mogli biti sređeni i tabelirani do kraja listopada prošle godine? Je li objektivno to bilo moguće? </p>
<p>- Pitanje kada je popis mogao biti gotov pogrešno je upućivati meni. Na mjestu ravnatelja Zavoda počeo sam raditi od 20. prosinca prošle godine. Međutim, realno iskustvo drugih organiziranih država, koje imaju dobro postavljenu i kvalitetno opremljenu statistiku, pokazuje da obrada popisa traje između jedne i dvije i pol godine. Znači, nerealno je očekivati da to u nas bude gotovo za šest mjeseci, kako neki imputiraju da se obećavalo iz Zavoda. Osobno mislim da, uz drukčiju organizaciju i suvremenu tehnologiju, to nije neostvariv cilj. </p>
<p>• Dokle se stiglo s unosom podataka?</p>
<p>- Konkretno, pročitani su i prenijeti na magnetski medij podaci za 3,6 milijuna stanovnika. To znači da još uvijek traje prijenos popisnog materijala na magnetski medij i da unesena količina materijala ne omogućava bilo kakvu analizu za bilo koje obilježje koje je u popisu registrirano. No, osim problema koji se svodi na skeniranje dokumenata, u radu je i šifriranje obilježja, između ostaloga i po nacionalnosti, vjeri, zanimanju, školskoj spremi, djelatnosti u kojoj osoba radi itd. Prema tome, još uvijek nema nikakve šanse da se podaci obrađuju, jer još nisu pripremljeni za obradu. </p>
<p>Osim toga, kada se završi taj tehnički dio posla slijede složene kontrole podataka prikupljenih popisom. U to ulazi provjera njihove konzistentnosti i utvrđivanje brojnog stanja za svaki od kontingenata koji je predmet obrade popisa. Tek nakon toga slijedi završna faza, a to je tabeliranje podataka popisa. </p>
<p>• Kada će tabelirani podaci biti dostupni javnosti?</p>
<p>- Kao što je objavljeno u priopćenju Zavoda planira se da će početak objavljivanja konačnih rezultata popisa biti od polovine do kraja lipnja ove godine.</p>
<p>• S obzirom na složenost obrade statističkih podataka neki će biti gotovi tek za nekoliko godina. No, konkretno, što će krajem lipnja biti gotovo i objavljeno?</p>
<p>- Krajem lipnja javnosti će biti dostupni podaci svih obilježja za sve teritorijalne razine, koje su predviđene za obradu tih podataka. To naravno ne znači da će ta ogromna količina tabela biti predstavljena u formi knjiga, dakle u papirnatom mediju, ali će sve tabele, sva obilježja, biti dostupne preko nekih drugih medija. </p>
<p>Zašto se ne pita jesu li objavljeni svi podaci popisa iz '91.</p>
<p> • Znači li to da će u lipnju biti poznat točan broj stanovnika, naselja, kućanstava, kuća, stanova, naselja, automobila...?</p>
<p>- Da. Bit će tabelarni podaci koji se odnose na sve grupe obilježja - socijalni status, ekonomski, obrazovna struktura, o stanovanju... Svi ti podaci bit će raspoloživi do kraja lipnja ali ne i publicirani kao knjiga, kako sam već rekao. Upozorio bih kritičare naše struke i Zavoda kako bi bilo interesantno da naprave analizu jesu li i kada objavljeni svi podaci koji se tiču popisa stanovništva iz 1991. godine.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Umjesto porodiljnog roditeljski dopust?</p>
<p>Dulčić: Država mora osmisliti obiteljsku politiku, koja će ženi omogućiti da spoji profesionalna zaduženja i majčinstvo, ali i osigurati da se u obitelji ravnopravno dijeli roditeljska uloga/ Cerjan-Letica: Očevi na roditeljskom dopustu morali bi imati pravo na punu plaću </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - »Uz brojne profesionalne uloge u kojima se još uvijek bori za ravnopravnost s muškarcima, i paralelno s otvaranjem mogućnosti na tome području, žene se još uvijek suočavaju s brojnim utezima koji ih u tom napredovanju usporavaju, a ponekad i potpuno onemogućuju. Država mora osmisliti obiteljsku politiku, koja će ženi omogućiti da spoji profesionalna zaduženja i majčinstvo, ali i osigurati da se u obitelji ravnopravno dijeli roditeljska uloga«, istaknula je dr. Adinda Dulčić, ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, na okruglome stolu, koji je održan u povodu Međunarodnog dana žena. </p>
<p>U Švedskoj 75 posto očeva koristi roditeljski dopust</p>
<p>»Rezultat toga bit će podizanje razine spolne ravnopravnosti u društvu te izjednačavanje mogućnosti žena i muškaraca na tržištu rada, što vodi afirmaciji modela obitelji s dva hranitelja, kakav je danas prihvaćen u svijetu. To, opet, osigurava uvjete za zdrav i pravilan razvoj djece«, istaknula je Dulčić.</p>
<p>Jedan od načina na koji država može pridonijeti tome jest uvođenje instituta roditeljskog dopusta, kojim bi se zamijenio ili nadopunio porodiljni dopust majke. Dulčić je istaknula primjer Švedske, u kojoj čak 75 posto muškaraca koristi to pravo, dok u Nizozemskoj i Norveškoj roditeljski dopust koristi nešto manje od deset posto muškaraca. O tome tko je koliko napredovao upravo po pitanju roditeljskog dopusta, te o potrebi da se takav institut uvede i u hrvatsko zakonodavstvo govorila je i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol, dok je sociologinja Gordana Cerjan-Letica upozorila da švedski primjer vjerojatno ne treba zahvaliti samo naprednim stavovima Šveđana.</p>
<p>Slabo razvijena ženska »part-time« zaposlenost</p>
<p>»U Švedskoj dužina roditeljskog dopusta ovisi o tome hoće li muškarac koristiti mjesec dana dopusta, pa se građanima zapravo ne isplati pokloniti taj mjesec državi«, istaknula je Letica, te dodala kako vjeruje da bi takav model mogao biti primijenjen i u Hrvatskoj.</p>
<p>»S obzirom na to da je porodiljni dopust danas u materijalnom smislu svojevrsna kazna za majke u Hrvatskoj, jer su im primanja često puno manja nego što im je bila plaća, smatram da bi za vrijeme takvog dopusta očevi morali imati pravo na punu plaću«, istaknula je Letica naglasivši kako tvrtkama koje bi morale podnijeti teret u tom slučaju treba objasniti da zadovoljstvo koje bi roditelji imali na taj način može vrlo pozitivno utjecati na radne rezultate, a time i prihode.</p>
<p>Nada Kerovec iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknula je da je u zemljama EU-a postotak zaposlenosti žena oko 18,2 posto niži od postotka zaposlenosti muškaraca, te da je prosječna plaća žena oko 20 posto niža od one koju primaju muškarci. Hrvatska, dodala je, ne odstupa bitno od tih prosjeka, a slično je i s udjelom žena u ukupnoj zaposlenosti (oko 45 posto). Još uvijek smo na začelju, kad je riječ o ženskoj part-time zaposlenosti koja omogućava pomirenje uloge zaposlene žene i majke - dok je u Nizozemskoj udio žena u part-time zaposlenosti oko 70 posto, Velikoj Britaniji i Belgiji blizu 40, Hrvatska je daleko iza, sa samo devet posto tako zaposlenih žena. Žene su najčešće zaposlene u zdravstvu i obrazovanju, te u financijskom posredovanju (svo troje iznad 70 posto), ali su u tim profesijama u manjini među rukovodnim kadrom, istaknula je Kerovac.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Očekuje se dodatni pritisak na cestovnim pravcima </p>
<p>Najavljene nove željezničke linije prema Slovačkoj, Poljskoj i Jugoslaviji, šest novih helidroma, 35-postotno povećanje broja putnika u avio čarteru te osamdesetak kilometara dotjeranih autocesta/ Većina radova završit će - do 15. lipnja</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Nove željezničke linije prema Slovačkoj, Poljskoj i Jugoslaviji, šest novih helidroma, 35-postotno povećanje broja putnika u avio čarteru te osamdesetak kilometara dotjeranih autocesta, samo su neke od najava kojima se, treću godinu za redom, Povjerenstvo za pripremu turističke sezone »ugrijava« za skori prihvat gostiju. Prva sjednica Povjerenstva održana je u petak, u Ministarstvu, pomorstva, prometa i veza, a većina bi najavljenih radova trebala završiti do 15. lipnja (dakle dva i pol mjeseca nakon službenog početka predsezone što počinje za Uskrs, 31. ožujka). </p>
<p>Zanimljivo je da na sastanku Povjerenstva, u kojem su predstavnici sedam ministarstava, nije bilo odgovornih za protupožarne mjere iako su požari obilježili (i) prošlu sezonu. </p>
<p>Ministar, pomorstva, prometa i veza u ostavci Alojz Tušek rekao je da zbog globalnog smanjenja interesa za letove, Hrvatsku ove sezone očekuje dodatni pritisak u cestovnom prometu, odnosno da smo ponovo postali interesantni državljanima obližnjih zemalja, dostupnih cestovnim putem. </p>
<p>Do glavne sezone bi se, dakle, trebalo obnoviti i urediti osamdesetak kilometara autocesta, prije svega na najfrekventnijim dionicama D1, D3 i D8.</p>
<p>Predstavnik Hrvatskih željeznica Damir Grgić najavio je nove linije prema Slovačkoj, Poljskoj i najvjerojatnije Jugoslaviji, no ni ove sezone neće biti ni nagibnih vlakova niti klimatiziranih vagona. </p>
<p>Kroz devet domaćih zračnih luka, planira se, ove će godine proći 2,570 milijuna putnika, pet posto više nego lani. Direktor Croatia Airlinesa Ivan Mišetić također za ovu godinu planira sedam posto više letova i sedam posto više putnika u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p> Jadrolinijina sezona, istaknuo je Slavko Lončar, počet će osam dana ranije i završiti osam dana kasnije nego lani. Nažalost i ova godina prolazi bez velikih pojačanja u floti pa bi, rečeno je, dobro došla dva, tri nova trajekta. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ekološko upravljanje otpadom i protupožarna zaštita u tunelima</p>
<p>Najavljen je i projekt vrijedan devet milijuna eura o primjeni informacijske tehnologije u održavanju građevina i spomenika baštine: nositelj mu je Institut građevinarstva Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Ekološka tehnologija odlaganja otpada u turističkim područjima i projekt protupožarne zaštite u tunelima, novi su projekti koje je Hrvatska predstavila na sastanku europskih koordinatora »Eureke« s područja zaštite okoliša, što se u petak u organizaciji Ministarstva znanosti i tehnologije održao u hotelu »Esplanade« u Zagrebu. </p>
<p>Taj je sastanak za Hrvatsku, koja je punopravno članstvo u Eureki dobila 2000., ujedno i bio priprema za predsjedanje EUROENVIRON-om (Eurekin projekt tehnologije zaštite okoliša) koje preuzima u lipnju 2002. godine. S proračunom od tri milijuna eura, hrvatski ured za »Eureku« koji djeluje u okviru Ministarstva znanosti i tehnologije, sudjeluje u osam krovnih projekata koji se tiču informatičkih tehnologija, tehnologija u službi turizma, agrikulture, laserskih tehnologija u medicini i industriji, zaštiti kulturne i spomeničke baštine.</p>
<p>»Hrvatska će, osim što je ponudila ta dva projekta, ući u suradnju s Austrijom u projektu primjene bio-dizel goriva. Trenutačno sudjelujemo u 14 projekata od kojih koordiniramo u šest. Prije svega radi se o projektima iz područja biotehnologije, informatike i novih materijala, no velika se pažnja poklanja upravo tehnologijama odlaganja i upravljanja otpadom kojeg se Hrvatskoj godišnje skupi devet milijuna tona«, rekla je Gordana Prutki-Pečnik iz Ministarstva znanosti i tehnologije, koordinatorica za Eurekin program zaštite okoliša.</p>
<p>Prof. Dubravka Bjegović sa zagrebačkoga Građevinskog fakulteta predstavila je projekt novog sustava protupožarne zaštite u tunelima koji podrazumijeva upotrebu novih materijala i bolji protok svježeg zraka. On bi, naime, povećao sigurnost u tunelima za sudionike prometa kao i spasilačke ekipe, skratio radove i smanjio troškove izgradnje za 20 posto. Vrijednost cijelog projekta još nije moguće ustanoviti jer ona ovisi o dužini tunela.</p>
<p>Na sastanku je najavljeno kako će uskoro biti predstavljen još jedan hrvatski prijedlog. Radi se o projektu vrijednom devet milijuna eura čiji je nositelj Institut građevinarstva Hrvatske, a radi se o primjeni informacijske tehnologije koja se na specifičan način brine o održavanju građevina i spomenika baštine.</p>
<p>Kao europska mreža za znanstvenu i tehnološku suradnju, Eureka je osnovana još 1985., kao europski odgovor na američki »Rat zvijezda«, a trenutačno okuplja 32 zemlje članice.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Moždani udar vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - »Oštećenje mozga i kralježnične moždine glavni je uzrok trajne onesposobljenosti, dok je moždani udar vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. Samo od shizofrenije boluje jedan posto stanovništva, a najveći broj bolničkih dana u hrvatskom zdravstvu odnosi se na pacijente s duševnim bolestima i poremećajima«, istaknuo je u petak direktor Hrvatskog instituta za istraživanje mozga prof. dr. Ivica Kostović, u povodu obilježavanja Tjedna mozga kojim se Hrvatska prvi put priključila svjetskoj i europskoj akciji.</p>
<p>Vera Folnegović Šmalc iz Psihijatrijske bolnice Vrapče istaknula je da se depresija već popela na treće mjesto vodećih bolesti u svijetu, te da je slično stanje i u Hrvatskoj. »S obzirom da je kod nas depresija još uvijek u porastu, a i visok postotak PTSP-a, iako je od rata prošlo dosta vremena, mi tražimo intenzivnu edukaciju liječnika primarne zdravstvene zaštite za blagu i srednju depresiju, te edukaciju specijalista za jake i psihotične depresije«, rekla je Šmalc.</p>
<p>Slavko Sakoman s Odjela za ovisnosti KB-a »Sestre Milosrdnice« istaknuo je da se broj ovisnika u posljednjih desetak godina povećao čak pet puta, pa danas u Hrvatskoj ima oko 16.000 registriranih ovisnika o teškim drogama. Sakoman je rekao da je čak 40 posto srednjoškolaca imalo iskustva s drogama, te da će kod pet posto od njih doći do teškog poremećaja u mozgu. »Mi registriramo 1100 novih ovisnika godišnje, stoga Nacionalni program protiv ovisnosti mora biti prioritet ove vlade«, naglasio je Sakoman.</p>
<p>»Najosjetljivija skupina su mladi ljudi od puberteta do 24, 26 godina, do kada se razvija mozak. Naime, ako se u to vrijeme koristi droga, veliki je rizik od duševnih poremećaja, pa i shizofrenije, koja se, ne bez razloga, manifestira upravo u toj dobi«, rekao je Kostović. Istaknuo je da će insistirati na donošenju registra u kojem će se bilježiti svaka mogućnost oštećenja mozga i za vrijeme trudnoće, kako bi se oštećenje novorođenčadi na vrijeme moglo spriječiti. »Reforme ove vlade kratkog su daha. Ulaganje u zdravstvo trebalo bi biti gospodarski interes ove države, jer jedino zdravi ljudi mogu pridonijeti njezinu razvitku«, istaknuo je Kostović, uz preporuku »da se koristi svoj mozak, jer ga aktivnost, učenje i rad najbolje jačaju i štite od duševnih bolesti i poremećaja«. </p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Invalidi Drugog svjetskog rata nemaju pravo na popust?</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Donosi li Ustavni sud proturječne odluke? Takav zaključak mogao bi se nametnuti nakon što je Ustavni sud u srijedu odlučio da invalidi Drugog svjetskog rata nemaju pravo na popust u otkupu stanova, koje ostvaruju invalidi Domovinskog rata. No, iz odluke Ustavnog suda iz listopada prošle godine, proizlazi da invalidima Drugog svjetskog rata pripada popust kod otkupa, kao i invalidima Domovinskog rata. </p>
<p>Na to upozorava predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Edo Vostrel, podsjećajući da je Ustavni sud lani usvojio ustavnu tužbu G.R. iz Rijeke, kojom se faktički priznaje da invalidi Drugog svjetskog rata imaju pravo na popust kod otkupa. No, Ustavni sud u srijedu je odbio zahtjev Zvonka Ivankovića-Vonte i još nekoliko predlagatelja, da se utvrdi da i invalidi Drugog svjetskog rata imaju pravo na popust u otkupljivanju stanova. </p>
<p>Rješavajući ustavnu tužbu G.J., Ustavni sud zaključio je da je riječki Županijski sud tom građaninu neustavno i nezakonito oduzeo pravo na popust u otkupljivanju stana. G. J. je, naime, 1993. godine otkupio stan uz popust, no taj popust osporen mu je u sudskom postupku koji se protegao do Županijskog suda. No, Ustavni sud zaključio je da Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo spominje tek da pravo na popust imaju ratni vojni invalidi, ne praveći razliku između invalida Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Stoga je Ustavni sud ukinuo odluku riječkog Županijskog suda o tome da mu se ne priznaje popust u otkupu stanova. </p>
<p>U srijedu je, međutim, postupajući po Vontinom zahtjevu za ocjenu ustavnosti, postavljenom još 1993. godine, Ustavni sud zaključio da invalidima Drugog svjetskog rata nije pripadao nikakav popust pri otkupljivanju stanova. </p>
<p>Edo Vostrel upozorava da su Zakon o prodaji stanova iz 1993. godine prodavatelji stanova različito tumačili. Ovisno, najčešće, o gradu u kojem su otkupljivali stan, neki invalidi dobili su pravo na popust, dok im to u drugim gradovima nije uspijevalo, kaže Vostrel, dodajući da su zakonskim izmjenama 1995. godine invalidi Drugog svjetskog rata izgubili svako pravo na popust pri otkupu. </p>
<p>Pravni stručnjaci bliski Ustavnom sudu tvrde da ne postoji kontradiktornost između dviju odluka o popustu. Tvrde, naime, kako »ne se ne smije miješati usvajanje ustavne tužbe na odluku kojom je povrijeđeno ljudsko pravo u slučaju G.J., s 'apstraktnom' ocjenom ustavnosti, u Vontinom slučaju«. Stručnjaci su stoga na stajalištu da Ustavni sud nije pogriješio. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Nastava od 9. rujna do 18. lipnja, zimski praznici tri tjedna za sve </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka </p>
<p> - Nakon prošlogodišnjih muka oko prihvaćanja školskoga kalendara i trajanja zimskih praznika, Ministarstvo prosvjete i sporta pripremilo je novi kalendar za iduću školsku godinu. Kako saznajemo od ministra prosvjete dr. Vladimira Strugara, u tijeku su dogovori o primjeni kalendara s Ministarstvom turizma te s turističkim agencijama i drugim zainteresiranim stranama.</p>
<p>Novi školski kalendar koncipiran je tako da će odmori za sve učenike, bez obzira u kojoj županiji polaze školu, trajati jednako. </p>
<p>»Prema prijedlogu školskog kalendara, sljedeća školska godina trebala početi 9. rujna«, ističe ministar Strugar. Prvo polugodište završilo bi 21. prosinca, a zimski odmor trajao bi do 13. siječnja. »U taj odmor bio bi uklopljen i onaj tjedan oko kojega je bilo toliko nepotrebnih nesporazuma u javnosti tijekom ove školske godine«, kaže ministar odbacujući nagađanja da će zimski praznici ubuduće biti nevezani uz Božić i Novu godinu. </p>
<p>Drugo polugodište počelo bi 13. siječnja, a proljetni praznici trajali bi od 16. do 28. travnja. Školska godina završila bi 18. lipnja.</p>
<p> Kako objašnjava ministar, na taj način dobio bi se potreban broj radnih dana u osnovnoj i srednjoj školi. »Planiramo i tri dana koje bi škole mogle iskoristiti za svoje potrebe«, naglašava Strugar. Kalendar u ovoj školskoj godini izmijenjen je nakon negodovanja roditelja i učitelja (ali i učeničkog prosvjeda). Ministarstvo prosvjete ponudilo im je novo rješenje i dalo slobodu da sami odluče kada će završiti školska godina, odnosno koliko će trajati odmori. »Bila je riječ o ideji koja nije specifična samo nama. Pogledajte iskustva zemalja koje imaju od pokrajine do pokrajine različita rješenja za školske odmore i to nikome nije problem. Na tragu tih rješenja, mislili smo da se županijski uredi, škole i roditelji mogu dogovoriti, sukladno svojim potrebama, o ranijem ili kasnijem završetku školske godine, te o odmoru učenika. Da se to dogodilo, ne bi bilo problema. Ali, neke sredine nisu postupile onako kako smo predlagali«, objašnjava Strugar prošlogodišnje muke oko školskoga kalendara. </p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku, 9. ožujka, donosimo intervju s ministrom prosvjete i sporta dr. Vladimirom Strugom </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Od 1. travnja minimalac 1800 kuna, sto kuna veći </p>
<p>Vlada prihvatila izmjene kojima se ubrzava kazneni postupak / Država postaje vlasnik dionica Janafa i tvrtke Plinacro koje je dosad imala Ina / Vlada preuzela dio otplate Inina kredita / Osnovana radna skupina za pripreme ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Od 1. travnja najniža osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa iznosit će 1800 kuna, odnosno 100 kuna više nego sada. U skladu s tim povećanjem od 5,88 posto povećat će se i sve ostale osnovice, odnosno doprinosi i najniža naknada.</p>
<p>Vlada se na zatvorenoj sjednici u četvrtak suglasila s odlukom Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje o najnižoj osnovici za obračunavanje i plaćanje doprinosa, navodi se u priopćenju iz Vladina ureda za odnose s javnošću koje je Hini dostavljeno u petak. </p>
<p> Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je prihvatila i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku kojem je cilj ubrzavanje kaznenog postupka i postizanje veće odgovornosti svih procesnih subjekata.</p>
<p> Vlada je dala suglasnost za prodaju dionica trgovačkih društava iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - hotela Medena d.d., Seget Donji (67,321 dionice, međunarodni javni natječaj), Istratransa d.d. Labin (43.599 dionica, dražba na Zagrebačkoj burzi), Jadrantransa d.d., Split (167.496, javna dražba na Zagrebačkoj burzi), Riječke tvornice konopa d.d., Rijeka (31.113 dionica, javna dražba na Zagrebačkoj burzi) i Splitske plovidbe d.d., Split (34.796 dionica, javna dražba na Zagrebačkoj burzi). </p>
<p> Vlada je dionice Jadranskog naftovoda d.d. i udjel trgovačkog društva Plinacro d.o.o. iz vlasništva Ine prenijela u vlasništvo Republike Hrvatske, te preuzela dio otplate Inina kredita iz Londonskog i Pariškog kluba. </p>
<p> Osnovana je radna skupina za pripreme ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te imenovani članovi.</p>
<p> Vlada će predložiti Saboru potvrđivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Slovačkom koji je potpisan u Bratislavi 6. studenoga 2001. Započela je i proceduru potvrđivanja ugovora između Hrvatske i Rumunjske o suradnji u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala.</p>
<p> Pokrenut je postupak za izmjene i dopune ugovora o slobodnoj trgovini sa Slovenijom te postupak za sklapanje protokola o izmjeni Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz hrvatski teritorij u Luku Ploče i iz nje te kroz teritorij BiH u Neumu. Njime se definira sastav povjerenstva za arbitražu tako da obje zemlje imenuju isti broj predstavnika. Također je pokrenut postupak za sklapanje Okvirnog ugovora o zajmu za obnovu Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« i Međunarodnog centra za zdravstveni management »Andrija Štampar« Dubrovnik. Taj ugovor vrijedan 42,790.000 kuna potpisat će Republika Hrvatska i Razvojna banka Vijeća Europe. </p>
<p> Na vlastiti zahtjev Vlada je razriješila zamjenicu ministra Dubravku Jurlinu-Alibegović, a imenovala Zdenka Franića na mjesto zamjenika ministra znanosti i tehnologije. Radi odlaska na novu dužnost razriješena je Nataša Jovičić s mjesta pomoćnice ministra prosvjete i športa. Mirko Alilović razriješen je s mjesta pomoćnika ravnatelja te imenovan zamjenikom ravnatelja Državne geodetske uprave. Vlada je dala suglasnost za otvaranje Konzulata Republike Čile u Rijeci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>GSV podržao zakone o privatizaciji Ine i HEP-a </p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Socijalni partneri u petak su na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća podržali predložene zakone o privatizaciji Ine i HEP-a, te o zapošljavanju. O sva tri zakona Vlada će raspravljati u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici.</p>
<p>Sindikati su zadovoljni konačnim tekstovima zakona o privatizaciji Ine i HEP-a, jer je prihvaćen njihov zahtjev da sadašnji i bivši zaposlenici imaju pravo na otkup dionica i to sedam posto ukupne vrijednosti poduzeća, izjavio je predsjednik SSSH Davor Jurić nakon troipolsatne zatvorene sjednice GSV-a. Na zahtjev sindikata, u zakone je ugrađena odredba o tome da će, u trenutku prodaje strateškom partneru, povjerenstva uprave i sindikata ugovoriti socijalnu klauzulu kojom bi se osigurao radnosocijalni status zaposlenih.</p>
<p>I sindikati i poslodavci suglasili su se s konačnim prijedlogom zakona o zapošljavanju, ali su kritizirali praksu što im je tekst zakona dostavljen neposredno prije sjednice, a u protekla dva dana dobili su čak tri verzije zakona.</p>
<p> Sindikati su najkritičniji prema odredbi da se nezaposleni brišu iz evidencije ako odbiju posao udaljen do 80 kilometara, odnosno 90 minuta vožnje. To se odnosi i na majke ako im je dijete starije od tri godine, što sindikati smatraju prerestriktivnom odredbom.</p>
<p>Isto tako, s burze će se brisati i svaki nezaposlenik koji ostvari bilo kakav prihod od samostalnog rada.</p>
<p>Sindikati smatraju spornom i odredbu po kojoj nezaposleni s navršenih 65 godina kad steknu jedan od uvjeta za mirovinu, gube pravo na naknadu za nezaposlene. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Podlipec: Žene u Saboru pokrenule su važne projekte</p>
<p>SPLIT, 8. ožujka</p>
<p> - U povodu Međunarodnog dana žena, konferencije za novinare u petak su održali SDP-ov Forum žena te HDZ-ova Zajednica žena »Katarina Zrinski«. »Želimo samo ono što nam pripada - pola zemlje, pola moći i pola neba«, poručila je predsjednica splitskog Foruma žena SDP-a i gradska vijećnica Nadja Krnić. Splitski gradonačelnik Slobodan Beroš je istaknuo da je žena emancipirana samo kad svoje znanje i zanimanje oplemenjuje radom. »Tek kad žene preuzmu istu razinu odgovornosti u društvu kao i muškarci, postat će ravnopravne«, kazao je gradonačelnik.</p>
<p>SDP-ova saborska zastupnica Vesna Podlipec izrazila je zadovoljstvo što u Saboru trenutačno ima 22,5 posto žena, koje su dosta toga pokrenule. Među brojnim projetkima, tvrdi Podlipec, žene u Saboru zaslužne su što je ravnopravnost spolova postala ustavnom kategorijom, a pravo na porodiljni dopust ostvaruju sve žene koje žele biti majkama. Potpredsjednica splitsko-dalmatinskog SDP-a Vesna Alač istaknula je potrebu za osnivanje županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, koje bi činile žene bez obzira na stranačku pripradnost.</p>
<p>»Dan žena, koji se obilježavao prije demokratskih promjena, bio je na ponižavajućoj i manipulacijskoj razini pučke fešte, služio je kao ispušni ventil te potvrđivao neravnopravan položaj žena u društvu«, kazala je Marija Santica, predsjednica splitsko-dalmatinskog odbora Zajednice žena »Katarina Zrinski«. Padom komunističkog režima, tvrdi Santica, javnost se senzibilizirala za specifične potrebe žena. Zajednica »Katarina Zrinski«, dodala je, snažno će se zalagati za stvaranje ozračja jednakopravnosti, a posebnu će pozornost posvetiti ženama majkama i odgajateljicama.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>»Hrvatska politika kao dječji vrtić«</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - »Stanje u hrvatskoj politici je žalosna, gotovo tragikomično i sliči dječjem vrtiću. Vladajuća koalicija ugrožava stabilnost zemlje, kreditni rejting, međunarodni kredibilitet, odnose s drugim državama i međunarodnim institucijama«, ocijenio je u petak na konferenciji za novinare čelnik DC-a Mate Granić. On smatra da bi prijevremeni izbori bili najbolji izlaz iz krize.</p>
<p> To što bi izbori usporili neke procese za tri ili četiri mjeseca, Graniću nije tragično, jer »najveću štetu zemlja trpi upravo zbog ove nesigurnosti i nestabilnosti vlasti«. Upozorio je i na sve veći oprez stranih ulagača i nepostojanje poduzetničke atmosfere, zbog čega je Hrvatska, prema Wall Street Journalu, na 128. mjestu po indeksu ekonomskih sloboda, što je najslabije od 1996. godine. Uvjeren da će nakon izbora u Makarskoj DC ući u gradsku vlast, Granić je predstavio i projekt poticane stanogradnje glavnog makarskog DC-ovca Ante Novaka koji, za razliku od Čačićeva modela u kojem četvorni metar stoji 900 eura, jamči da će stanove u Makarskoj graditi za 600 eura po četvornome metru. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Đapić: Dimna zavjesa za prodaju Ine i HEP-a</p>
<p>RIJEKA, 8. ožujka</p>
<p> - »Ne prijete Hrvatskoj prijevremeni izbori zbog krize Vlade, nego zato što je Vlada odustala od predizbornih obećanja. Kriza Vlade je kriza programa, identiteta i ljudi. </p>
<p>Zreli smo za nove izbore kako bismo konačno pokrenuli izlazak iz krize«, rekao je u petak predsjednik HSP-a Anto Đapić na konferenciji za novinare u Rijeci. </p>
<p>Hrvatska je izgubila monetarnu stabilnost, dijeli stanovnike na politički podobne i nepodobne i nema vjerodostojnost, rekao je Đapić. Stanje među čelnicima petorke ocijenio je velesajmom taštine zbog čega će, kaže, HSP predložiti da svi ministri ubuduće budu i potpredsjednici Vlade. </p>
<p>Đapić smatra da je kriza u Vladi samo dimna zavjesa za privatizaciju Ine i HEP-a te za prihvaćanje važnih zakona o obrani i obavještajnim službama. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»U Domu HDZ-a su mi onemogućili susret s novinarima«</p>
<p>Tajnici županijskog i gradskog odbora HDZ-a odmah su se ogradili od Šimićeve interpretacije: »On je u četvrtak upao u prostorije Doma HDZ-a u vidno alkoholiziranom stanju«</p>
<p>OSIJEK, 8. ožujka</p>
<p> - Mato Šimić objavio je u petak na konferenciji za novinare svoju kandidaturu za predsjednika HDZ-a Osječko-baranjske županije, naglasivši u svojem programu unutarstranačku demokraciju, toleranciju i timski rad. Prije dvije godine nad njim je primijenjen stegovni postupak no, kako je rekao novinarima, u siječnju ove godine dočekao je pravdu, pa je opet punopravni član HDZ-a.</p>
<p> Šimić je rekao da će koalicijske partnere za sljedeće izbore tražiti među strankama orijentacije slične HDZ-ovoj. Izvijestio je i da mu je u četvrtak bilo onemogućeno da konferenciju za novinare održi u prostorijama HDZ-a u Osijeku. Objašnjeno mu je da se pripremao sastanak gradske organizacije stranke.</p>
<p>Tajnici županijskog i gradskog odbora HDZ-a odmah su se, međutim, ogradili od interpretacije Mate Šimića: »On je u četvrtak upao u prostorije Doma HDZ-a u vidno alkoholiziranom stanju«. U priopćenju se dodaje da je Šimić vrlo agresivnim nastupom prekinuo sjednicu Predsjedništva Mladeži stranke, zahtijevajući prostoriju za održavanje konferencije za novinare. Pritom je odbio ponudu da susret s novinarima održi 12. ili 13. ožujka. U priopćenju se tvrdi da je Šimić nakon 15 minuta »uz vulgarne psovke napustio sjedište HDZ-a«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Hvidra najavila tužbu Europskom sudu</p>
<p>ZAGREB, 8. ožujka</p>
<p> - Predsjedništvo Hvidre ocijenilo je diskriminirajućima podzakonske akte Zakona o braniteljima koji se odnose na hrvatske ratne vojne invalide. Najavilo je da će protiv Republike Hrvatske podnijeti tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.</p>
<p>Na konferenciji za novinare u petak, predsjednik Hvidre Damir Varaždinec zamjerio je Ministarstvu branitelja da među podzakonske akte uvodi i pravilnik o ocjenjivanju invalidnosti. Prema tom pravilniku, invalidu Domovinskog rata za izgubljeni prst utvrđuje se dvadesetpostotna invalidnost, a civilna žrtva rata ili sudionik NOB-a, prema Zakonu iz 1992., za isto oštećenje ima pravo na tridesetpostotnu invalidnost. </p>
<p> Glavni tajnik Hvidre Marijan Liović rekao je da će na temelju tog pravilnika trećina sadašnjih invalida Domovinskog rata ostati bez invalidnina. </p>
<p> Varaždinec zamjera i što nije uvažen Hvidrin zahtjev da u komisiji za reviziju invalidnosti budu liječnici branitelji, »jer ovako se može dogoditi da se na natječaj za te komisije jave i liječnici Srbi koji su za vrijeme rata bili na drugoj strani«. </p>
<p>Ž. Peratović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020309].
|
