NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020109].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 199993 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hoće li Erhard Busek donijeti »regionalni optimizam«?</p>
<p>Bivši austrijski vicekancelar i sadašnji koordinator SECI-ja ujedno je koordinator Pakta za stabilnost i predstojnik Instituta za Podunavlje i srednju Europu. Od njega se očekuje da će objediniti napore na stabilizaciji Balkana / Procjenjuje se da je Busek sklon službenom Zagrebu te da bi mogao progurati infrastrukturne projekte koji bi koristili Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Pakt o stabilnosti, međunarodni projekt za poticanje gospodarskoga napretka i političkoga stabiliziranja jugoistočne Europe, treba reformirati, ocjenjuju međunarodni krugovi, napose oni u Bruxellesu. Stoga je na čelo Pakta o stabilnosti u prosincu prošle godine izabran austrijski političar Erhard Busek. Očekuje se, naime, da će taj bivši austrijski vicenkancelar i sadašnji koordinator SECI-ja - Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi, potekle od SAD-a - biti nositeljem određenih reformi koje bi pospješile učinkovitost Pakta o stabilnosti. Ocjena je to diplomatskih krugova u Zagrebu, a potvrđuju ih i Vjesnikovi izvori u Bruxellesu. </p>
<p>Nije li, međutim, previše da jedna osoba bude na čelu dviju velikih regionalnih inicijativa - Pakta i SECI-ja, a k tome još i predstojnik Instituta za Podunavlje i srednju Europu? Prema bruxelleskim izvorima, međutim, Busek je upravo kao koordinator SECI-ja izabran i za čelnoga čovjeka Pakta, jer se vjeruje da bi tako mogao »bolje koordinirati projekte obiju regionalnih inicijativa«. </p>
<p>Postoje, naime, ozbiljne naznake da iz SAD-a dolaze prijedlozi o stapanju određenih sektora SECI-ja i Pakta o stabilnosti, pa čak i o potpunom objedinjavanju dviju regionalnih inicijativa. To bi, prema nekim analitičarima, doista bilo najdjelotvornije rješenje. Time bi se, naime, smanjila »inflacija regionalnih inicijativa za jugoistok Europe, odnosno bivšu Jugoslaviju, koje su se u posljednjem desetljeću ionako umnažale gotovo geometrijskom progresijom«, tvrdi diplomatski izvor u razgovoru za Vjesnik.
Uz to, kako SECI i Pakt o stabilnosti, kao dvije najprepoznatljivije regionalne inicijative, zapravo rade na istom području s podudarnim ciljem - stabliziranje Balkana - spajanje tih dviju udruga vrlo je razborito rješenje. SECI je, naime, pokrenuo Washington nakon Daytonskoga sporazuma kako bi u prvom redu pokrenuo oporavak ratom poharane BiH. U SECI je, međutim, pozvan čitav niz tranzicijskih zemalja kako bi SAD, kao pokretač toga projekta, izbjegao optužbe da pokušava obnavljati jugoslavensku zajednicu.</p>
<p>Za razliku od SECI-ja, Pakt o stabilnosti praktički je projekt Europske unije. Utemeljen 1999. godine u sarajevskoj Zetri, Pakt je pokrenut s iznimno ambicioznim planovima za obnovu infrastrukturnih objekata na jugoistoku Europe. Svrha mu je, dakako, bilateralno i multilateralno prikupljati novac, odnosno povoljne kredite za ekonomski oporavak jugoistoka Europe. U sklopu Pakta djeluju i tzv. radni stolovi za jačanje civilnoga društva i demokratskih institucija u zemljama bivše Jugoslavije, ali i šire. </p>
<p>Nakon gotovo tri godine djelovanja i više donatorskih konferencija, Pakt se nije pokazao djelotvornim. Rijetko bi tko mogao imenovati neki prepoznatljivi projekt koji je okončan pod okriljem Pakta o stabilnosti.</p>
<p> Mnogi su odgovornost za to pripisali Bodi Hombachu, glavnom koordinatoru Pakta sa sjedištem u Bruxellesu. Kad je konačno taj njemački političar smijenjen, Berlin je odbio istaknuti svojega novoga kandidata. Francusku u ovom trenutku još manje zanimaju takvi regionalni projekti. Izbor je stoga pao na Buseka, austrijskoga kandidata, za kojega se vjeruje da bi mogao u Pakt donijeti »regionalni entuzijazam« i nužne reforme.</p>
<p>Amerika je, naime, više nego zadovoljna njegovim radom u SECI-ju, tvrde neslužbeni izvori. Budući da je Erhard Busek novu dužnost u Bruxellesu preuzeo praktički od ponedjeljka, valja pričekati tjedan-dva da se pokaže kako on kani voditi tu regionalnu inicijativu. Nekima, doduše, smeta izbor austrijskoga dužnosnika na čelo Pakta, budući da u BiH djeluje (još neko vrijeme) Wolfgang Petritsch, također Austrijanac. Procjenjuje se, štoviše, da je Busek sklon službenom Zagrebu te da bi mogao progurati infrastrukturne projekte koji bi koristili Hrvatskoj.</p>
<p> U igri za to mjesto bio je i talijanski političar Gianni de Michelis, koji se početkom devedesetih nije pokazao osobito sklonim Hrvatskoj, tvrdi diplomatski dužnosnik u razgovoru za Vjesnik. Što se Hrvatske tiče, Erhard Busek je stoga daleko bolji izbor, zaključuje Vjesnikov sugovornik. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska između borbe za razvoj i »grebanja« za funkcije</p>
<p>Ne treba se čuditi nepovjerenju građana prema vlasti kojoj je trebalo godinu i pol da s kukanja zbog katastrofalnog nasljeđa prijeđe na smišljanje razvojnih projekata / Vjerodostojnost se ne gradi na principu da su neki »jednakiji od drugih«, pa mogu biti gradonačelnici iako grade vikendice bez građevinske dozvole i pijani izazivaju prometne nesreće nakon kojih bježe policiji</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Dvije od tri oklade, sklopljene ljetos u Dalmaciji s grupom poduzetnika, premijer Ivica Račan već je dobio, pa će poduzetnici platiti dvije večere za po 50 ljudi. </p>
<p>Prvu - na ime projekta gradnje autoceste Zagreb-Split, a drugu zbog u utorak predstavljenog programa poticanja zapošljavanja »S faksa na posao« i lepeze mjera za ostale nezaposlene skupine građana.</p>
<p> Treću večeru, otkrio je u utorak Račan, trebao bi dobiti u ožujku, kad će javnosti predstaviti treći veliki projekt, onaj kojim Vlada petorke želi potaknuti gospodarski razvoj Hrvatske. O tom trećem projektu Račan sad nije želio ništa reći, jer, kaže, ne želi govoriti o ražnju dok je zec u šumi.</p>
<p> Iako ga studenti zagrebačkih, osječkih, riječkih i splitskih fakulteta nisu štedjeli u pitanjima nakon video-konferencije, Račan je, dobro raspoložen, novinarima u restoranu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva priznao da su sve tri ideje rođene prošloga kolovoza, za vrijeme njegova odmora u Pučišćima na Braču. Punih godinu i pol, dakle, nakon što je koalicijska Vlada zasjela u Banske dvore.</p>
<p>Upravo je u tih godinu i pol »praznoga hoda« bujao i jedan od najvećih problema s kojim se Račanova Vlada susreće sad, pri prezentaciji tih programa. Sve to vrijeme, naime, Vlada je uglavnom kukala zbog katastrofalnog nasljeđa i lomila se nad pitanjima čije rješavanje građanima nije olakšavalo svakodnevni život - plaćanje računa, kupnju hrane i odjeće, školovanje djece, liječenje... Istovremeno Vlada je bila gluha za preporuke domaćih analitičara i čelnika svjetskih financijskih institucija, koji su zborno ponavljali preporuku da se s korjenitim promjenama treba krenuti u prvih šest, naviše 12 mjeseci vladanja, prije nego se istopi postizborni optimizam.</p>
<p>Tek prije nekoliko mjeseci koalicijski političari počeli su inzistirati na optimističnim najavama, vezanim uz ovaj ili onaj potez. No, kako to obično biva, optimistični naboj nacije ispario je, a u međuvremenu se namnožilo toliko grešaka u koracima vladajućih političara da je i premijer u utorak morao priznati da razumije skepsu studenata u vjerodostojnost obećanja. Naime, već prvi student koji je premijeru postavio pitanje, zatražio je »potvrdu vjerodostojnosti«, ilustrirajući svoje nepovjerenje činjenicom da »imamo gradonačelnike koji pijani voze, i ministre koji ne znaju koliko traju školski praznici«.</p>
<p>»Dijelim vaše nezadovoljstvo deformacijama i glupostima«, odgovorio mu je Račan, zatraživši ipak da se ozbiljnost njegove vlade ocjenjuje po ostvarivanju obećane dinamike provođenja predstavljenih projekta. </p>
<p>Samo nekoliko stotina metara istočnije od zgrade zagrebačkog FER-a u to se vrijeme gradonačelnik Milan Bandić pripremao za konferenciju za novinare, na kojoj je - tek nakon velikoga medijskog pritiska - ponudio ostavku. Tako su se praktički poklopila dva medijski najjača događaja dana, koja gotovo idealno ocrtavaju krajnje polove hrvatske političke scene: borbu za gospodarski razvoj i dobro staro balkansko »grebanje« za političke funkcije, bez obzira čak i na sukob sa zakonom. Jer, Bandiću je to u samo nekoliko mjeseci već druga dokazana »zaigranost« u poštivanju zakona.</p>
<p> A ipak, malo se koji poznavatelj hrvatske političke scene u utorak htio kladiti da će Bandić napustiti gradonačelničku fotelju. Dok je tako, kredibilitet koalicijske vlasti neće spasiti ni tri autoceste niti 200.000 radnih mjesta. </p>
<p>Vjerodostojnost se ne gradi na principu da su neki, kao na Orwellovoj farmi, »jednakiji od drugih« pa, na primjer, mogu biti gradonačelnici iako grade vikendice bez građevinske dozvole i pijani izazivaju prometne nesreće nakon kojih bježe pred policijom.</p>
<p>Strogo poštivanje zakona je minimum potreban za izgradnju kredibiliteta vlasti. Stoga bi bilo nepravedno isticati samo Bandića kao crnu ovcu. Nakupila je koalicijska vlast u posljednje dvije godine mnogo poteza, koji joj se sada vraćaju u obliku nepovjerenja građana. Jedan od najvećih takvih je činjenica da su njezini političari nemilice trošili vrijeme, a račun za to plaćaju građani. </p>
<p>Stoga Račan griješi, kada kaže: »Dozvolite da ne trošimo vrijeme jalovo, na politička prepucavanja«. Ne traže, naime, građani od političara da se prepucavaju, nego da državom upravljaju tako da život bude bolji svima, a ne samo njima. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pohvale srpskoj vlasti, o sankcijama ni riječi</p>
<p>Ako je Haaški sud doista zainteresiran da se Šljivančanin, Radić i Mrkšić pojave u Haagu, trebao bi pokrenuti i mehanizme koje ima na raspolaganju da bi to postigao / Carla del Ponte nije zbog odugovlačenja s izručenjem vukovarske trojice podnijela Vijeću sigurnosti UN-a prijavu protiv SRJ, a to je prvo s čime se suočava zemlja koja ne surađuje sa Sudom: ili hitno izručenje ili sankcije</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Svako malo se u srpskom tisku pojavljuju informacije da će trojica časnika bivše JNA, protiv kojih je Haaški sud podigao optužnicu zbog zločina počinjenih u Vukovaru, biti izručena. Sad su to učinile banjolučke »Nezavisne novine« koje tvrde da će Šljivančanin i Radić sigurno u Haag i to u razdoblju između 7. i 14. siječnja, dok je Mrkšić zasad izuzet jer je navodno bolestan i liječi se u Beogradu. Sličnih medijskih spekulacija bilo je više puta, posebice kada su u pitanju Karadžić i Mladić, ali oni su još na slobodi. Doduše, određenu ozbiljnost sadašnjim najavama o izručenju većeg dijela vukovarske trojice dale su i izjave nekih srpskih dužnosnika da će biti novih izručenja, čime su vjerojatno htjeli pripremiti vlastitu javnost na neke skore događaje. No da će se to i dogoditi zasad nema nikakvih jamstava.</p>
<p>SR Jugoslavija, naime, još nije usvojila zakon o suradnji s Haaškim sudom koji bi je na to obvezivao, a ni Carla del Ponte u nedavnom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a nije Beogradu zaprijetila sankcijama niti nekim sličnim mjerama ako tih izručenja ne bude. Nije bilo očekivanih reakcija ni na Koštuničino bezrezervno odbijanje da se haaškim istražiteljima ustupi povjerljiva dokumentacija u vezi s velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i BiH (što je po svaku cijenu traženo i dobiveno od Hrvatske).</p>
<p>Štoviše, Del Ponte je u tom izvještaju pohvalila novu srpsku vlast zbog izručenja Miloševića, a izručenje vukovarske trojice spomenula je samo kao jednu od neispunjenih obveza. Stoga i u vezi s najavama o njihovu izručenju valja biti oprezan.</p>
<p>Međutim, njihov daljnji boravak na slobodi ne otežava samo normalizaciju odnosa Hrvatske i SR Jugoslavije, nego dovodi u pitanje i kredibilitet Haaškog suda. Ako je Sud doista zainteresiran da se oni pojave u Haagu, onda bi trebao pokrenuti i mehanizme koje ima na raspolaganju da bi to postigao. Ne sjećamo se da je Carla del Ponte zbog odugovlačenja s izručenjem vukovarske trojice podnijela Vijeću sigurnosti UN-a prijavu protiv SRJ. A to je prvo s čime se suočava zemlja koja ne surađuje sa Sudom: ili hitno izručenje ili sankcije. Ne samo političke nego i financijske.</p>
<p>Procesuiranje odgovornih za zločine u Vukovaru traži i nekakav redoslijed pravde. Hrvatima, ali ne samo njima, je teško razumljivo zašto haaško tužiteljstvo najprije traži glave Hrvata osumnjičenih za neke osvetničke akcije iz kasnijeg razdoblja oslobađanja Hrvatske, kad se ne procesuiraju oni koji su svojim zločinima iz 1991., tijekom velikosrpske agresije, i bili uzrok tim akcijama koje se time, dakako, ne mogu opravdati. Takva pravna inverzija podsjeća na onaj pokušaj da se zbog nekih zločina prije na optuženičku klupu dovede bošnjački zapovjednik Srebrenice Naser Orić nego Karadžić i Mladić, koji su izravno odgovorni za pokolj oko 8000 Bošnjaka u tom gradu.</p>
<p>Političke nagodbe koje očito imaju dosta utjecaja na rad Haaškog suda ne samo što ozbiljno podrivaju kredibilitet te institucije nego obezvređuju i žrtve u ime kojih se protiv njihovih egzekutora podižu optužnice. Zar nije svojevrsna, ne samo pravna, sramota da 2002. godine Haaški sud oklijeva s privođenjem odgovornih za zločine nad Vukovarom i njegovim stanovnicima iz 1991. godine? U tromjesečnom bombardiranju, od grada su ostale samo ruševine, a nakon okupacije uslijedilo je smaknuće tisuća ljudi od kojih se još i danas 750 nalazi na popisu nestalih. </p>
<p>S obzirom na taj kontekst, stalne najave o izručenju vukovarske trojice, dok su još na slobodi, mogu se shvati tek kao pisma s nakanom zamagljivanja neučinkovitosti Suda i nekooperativnost SR Jugoslavije kad je riječ o suradnji s tom ustanovom. </p>
<p>Tko govori istinu, a tko zbunjuje javnost</p>
<p>U odnosima SR Jugoslavije i Haaškog suda očito postoje i neki prešutni dogovori. Tako su se obistinile nedavne najave tamošnjeg ministra policije Mihajlovića kada je uoči dragovoljnog odlaska u Haag Pavla Strugara, osumnjičenog za zločine na dubrovačkom području, govorio da će uskoro biti na slobodi. Isto se prethodno dogodilo s Biljanom Plavšić, a nedavno i sa četvoricom bošnjačkih vojnih zapovjednika, kojima je omogućena obrana sa slobode. Međutim, Rahim Ademi, general Hrvatske vojske još čeka odluku sudskog vijeća tog suda da se brani sa slobode, iako je dragovoljno otišao u Haag. Njegovo eventualno puštanje nepotrebno su zakomplicirali i posve nerazumljivi pokušaji povezivanja njegova slučaja s onim generala Ante Gotovine. Tako je svojedobno predsjednik Mesić ustvrdio da će odbijanje generala Gotovine da dragovoljno ode u Haag »otežati« poziciju Ademiju i njegovo moguće puštanje da se brani sa slobode. Slično je ponavljao i Ademijev odvjetnik Čedo Prodanović. »Bijeg generala Ante Gotovine će, nažalost, utjecati na odlučivanje Haaškog suda o Ademijevu puštanju«, rekao je Prodanović (Vjesnik od 4. siječnja, str. 1)</p>
<p>Međutim, suprotno njima, glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann sada tvrdi da ta dva slučaja nisu povezana. Ademijevu obranu sa slobode, tužiteljstvo nije uvjetovalo glavom generala Gotovine, rekla je Hartmann Večernjem listu (od. 8. siječnja, str.4). Tko govori istinu a tko zbunjuje javnost, vjerojatno ćemo doznati vrlo skoro.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zasad osam kandidata, najveći izgledi Josipu Grgiću</p>
<p>Kako doznajemo na Prisavlju, na natječaj se prijavio Damir Matković, v. d. urednika vanjske politike, i Mirko Galić, sadašnji ravnatelj, koji to ne želi potvrditi / Prema kuloarima, najizgledniji kandidat za mjesto ravnatelja HRT-a je Josip Grgić, s kojim se dosad nije računalo / Za vrijeme Ivice Vrkića, od 1999. do ožujka 2001., Grgić je bio član Uprave HRT-a, a prije toga je bio glavni producent HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Imena prijavljenih na natječaj za ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) javnosti će biti poznata u srijedu, 9. siječnja, kad Upravno vijeće HRT-a otvara prijave. </p>
<p>Prema riječima Miljenka Jelače, predsjednika Upravnog vijeća, prijavilo se osam kandidata i broj se najvjerojatnije neće povećavati, ali »uvijek postoji mogućnost da u petak osvane još neka pošiljka sa žigom do 31. prosinca, posljednjeg dana roka prijave«. Natječaj je raspisan 14. prosinca, a izbor bi trebao završiti do sredine veljače.</p>
<p>Jelača nije htio nagađati o imenima, jer tvrdi da na nekim pošiljkama nema adrese pošiljatelja, a ako je adresa i navedena, to ne znači da se ta osoba i kandidirala.</p>
<p>Ipak, kako doznajemo na Prisavlju, na natječaj se prijavio Damir Matković, v. d. urednika vanjske politike, i Mirko Galić, sadašnji ravnatelj, koji to ne želi potvrditi.</p>
<p>Prema kuloarima, najizgledniji kandidat za mjesto ravnatelja HRT-a je Josip Grgić, s kojim se dosad nije računalo, no poznavatelji prilika na Prisavlju tvrde da je on stručnjak sa svim referencama potrebnim za obavljanje tog posla. Kao apolitična osoba, Grgić je favorit nekih krugova na HRT-u. Za vrijeme Ivice Vrkića, od 1999. do ožujka 2001., Grgić je bio član Uprave HRT-a, a prije toga je bio glavni producent HRT-a.</p>
<p>Nagađa se da su od kandidature odustali sadašnji direktor Tiska Branko Gretić, te čelnik Fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković.</p>
<p>»Kad otvorimo prijave, provjerit ćemo ima li kandidat tražene dokaze o ispunjavanju uvjeta«, kaže Jelača i dodaje da će se tek onda razmatrati prijava određenog kandidata. »Svi koji prilože tražene dokumente i program rada za izborno razdoblje ulaze u konkurenciju«, kaže Jelača. Sljedećeg tjedna ti će kandidati biti pozvani na razgovor o problematici i vođenju kuće.</p>
<p>Zadnji rok do kojeg Upravno vijeće mora izaći s imenom ravnatelja HRT-a je 45 dana od isteka roka za prijave, dakle »dan D« je 14. veljače. Prije tog datuma Vijeće HRT-a mora dati prethodno mišljenje o kandidatu. »Mišljenje VIjeće HRT-a nije obvezujuće«, napominje Jelača. </p>
<p>Zasad još nije poznato hoće li se ravnatelj birati na četiri godine, kako se navodi u Zakonu o HRT-u, ili samo na šest mjeseci, jer bi 1. srpnja trebalo doći do razdvajanja Radija i Televizije. No, poznavatelji prilika tvrde da će se Zakon o HRT-u najvjerojatnije mijenjati, i to već na proljeće, tako da do razdvajanja gotovo sigurno neće ni doći.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S... </p>
<p>Pravo je skijalište na Sljemenu! </p>
<p>Ivica Kostelić, skijaš </p>
<p>• Pijete! li kavu?</p>
<p>- Ne, umjesto nje volim popiti limunadu. </p>
<p>• Kakav joj je okus nakon nedavno fantastično osvojenog drugog mjesta u slalomu u švicarskom Adelbodenu? </p>
<p>- Okus svega je jako dobar! Naime, nakon utrke slovenski i naš skijaški tim - trener Vincencij Jovan, serviser Ivica Franko i ja otišli smo do obližnjeg restorana na večeru. Rezultat jednak pobjedi, uz lassagne, doslovce sam »zalio« gutljajem bijelog vina.</p>
<p>• A svirkom na gitari zasjenili ste pobjednika utrke Amerikanca Millera. </p>
<p>- Ne znam. Na gitari sam tom prigodom odsvirao nekoliko pjesama, među kojima i Johnny B. good.</p>
<p>• Vašu omiljenu ili...</p>
<p>- Ne, kako se moje ime na engleskom kaže Johnny, odabrao sam je kao svojevrsnu himnu.</p>
<p>• Osim skija, navodno se ne odvajate ni od gitare. Jeste li joj nadjenuli kakvo ime? </p>
<p>- Nije da se ne odvajam od gitare, ali na svojoj Caroline najčešće sviram rock i blues. Na natjecanja ne nosim gitaru. Ona na kojoj sam svirao bila je posuđena.</p>
<p>• Hoćete li skijaškim vožnjama na predstojećim Zimskim olimpijskim igrama u američkom Salt Lake Cityju još koji puta iznenaditi hrvatsko gledateljstvo?</p>
<p>- Prije svega se borim za sebe, pa onda za ostale. U predstojećim natjecanjima namjeravam pružiti najbolje što mogu. S ostalim se ne zamaram previše.</p>
<p>• U kojim ćete disciplinama nastupiti?</p>
<p>- U slalomu i veleslalomu.</p>
<p>• Vas i Janicu nerijetko uspoređuju s pticom Fenix.</p>
<p>- Ne znam, svatko u životu ima svoju borbu. Još sam mlad i preda mnom zasigurno stoje brojna iskušenja...</p>
<p>• Koliko je za vaše uspjehe zaslužan otac Ante odnosno majka Marica?</p>
<p>- Osim mene, oni su najzaslužniji, pa njihovo sam dijete! Nije mi jasno zašto ljudi zamišljaju kako Janica i ja živimo pod nekakvim očevim pritiskom u stilu red, rad i disciplina. Mi imamo apsolutnu mogućnost izbora. Ako hoćemo, sutra možemo napustiti skijanje. No, sportski vam život sam nameće određeni režim života. Ako u njemu želite ostvariti zapažene rezultate, morate biti disciplinirani, a ako vam to nije prioritet - ne morate!</p>
<p>• Koliko su Kostelići zaštitni znak hrvatskog skijanja?</p>
<p>- Objektivno, jesu njegov zaštitni znak.</p>
<p>• A koliko je Sljeme njihova planina?</p>
<p>- A, puno, to je naše domaće brdo. Od svih, »pravo« je skijalište tek na Sljemenu!</p>
<p>• Ako se sagradi, vidite li se u nekoj daljoj budućnosti na čelu skijaškog centra na Sljemenu? </p>
<p>- U životu se ništa ne može bezuvjetno isključiti. No, za sada ne razmišljam o tome.</p>
<p>• Gdje ste dočekali Novu godinu?</p>
<p>- Uz najboljeg prijatelja Željka Čvorka, koji mi je pomagao na treninzima, i, naravno, ostatak obitelji Kostelić u austrijskom Innerkremsu. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Grad ne rješava problem Almerije, Viadukta i CIOS-a</p>
<p>Slaba komunikacija aktivista i nadležnih službi: Za mnoge prijavljene probleme na koje upozoravamo ne možemo saznati jesu li riješeni ili kada će se i kako početi rješavati - oni, jednostavno, ne smatraju potrebnim obavijestiti nas o rezultatima, ističe Vera Petrinjak, aktivistica Zelenog telefona i članica Upravnog odbora Zelene akcije </p>
<p>U novoj godini, u kojoj obilježavaju desetu obljetnicu rada, volonteri Zelenog telefona nadaju se boljoj suradnji sa službama od kojih traže odgovore na pitanja stanovnika. </p>
<p>Naime, kako nam se požalila aktivistica Zelenog telefona i članica Upravnog odbora Zelene akcije Vera Petrinjak, nemamo povratnih informacija. Za mnoge prijavljene probleme koje upućujemo nadležnim službama ne možemo saznati jesu li riješeni i kada će se i kako početi rješavati.</p>
<p>- Službe ne smatraju potrebnim obavijestiti nas o rezultatima. To se posebice odnosi na službe s područja grada Zagreba. Konkretno, od Rudarske inspekcije dobili smo odgovor da nas ne obavještavaju jer nemaju vremena, objašnjava Petrinjak.</p>
<p>Volonterima tako ne preostaje drugo nego da stalno zovu i šalju upite, pa umjesto da broj riješenih prijava raste, u protekloj je godini riješeno 25 posto prijava, što je manje u odnosu na prethodne godine.</p>
<p>Što se tiče samog rješavanja prijavljenih problema, rješavaju se oni jednostavniji, vezani uglavnom za smeće i parkiranje.</p>
<p>- Svi složeniji problemi, što uključuje prijave protiv velikih zagađivača, poput poduzeća Almeria iz Sesveta koje se bavi preradom klaoničkog otpada, zatim tvrtke CIOS iz Podsuseda, eksploatacije kamena na Medvednici i u Samoborskom gorju te krađe šljunka na poplavnim područjima Save, i dalje ostaju neriješeni, napominje Petrinjak. </p>
<p>Htjeli bi, ističe, znati i što je s Mičevcem, gdje jedan tajkun, unatoč brojnim prosvjedima Zelene akcije i stanovnika, i dalje vadi šljunak. Mičevac je, upozorava, u vodozaštitnom području, pa vađenje šljunka povlači za sobom onečišćenje podzemnih voda. Iako u Zakonu o rudarstvu, dodaje, stoji da je rudno blago dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu te da je u vlasništvu RH-a, dopušta se nelegalno vađenje šljunka u Mičevcu. </p>
<p>- Zbog sve većeg broja poziva građana u ovoj ćemo godini pokušati, uz pomoć donatora, proširiti Mrežu zelenih telefona Hrvatske, koja sada broji šest zelenih telefona, istaknula je Petrinjak.</p>
<p>Na zagrebačkom Zelenom telefonu, na koji stižu pozivi iz cijele Hrvatske, u prošloj je godini zabilježen porast poziva (748) u odnosu prema 2000. godini (720). No, u Zagrebu se broj poziva građana malo smanjio, tako da je prošle godine bilo 580 poziva, a 2000. godine 631. Dvostruko više od prosjeka građani su nazivali u ožujku, što znači, kažu volonteri, da se ekološka svijest građana budi u proljeće, kada se povećavaju aktivnosti koje građani doživljavaju kao devastaciju okoliša.</p>
<p>Aktivisti Zelenog telefona nadaju se da će i ove godine od Grada dobiti novac potreban za rad.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Četvrt Pešćenica-Žitnjak s najugroženijim okolišem</p>
<p>Dvostruko više prijava od prosjeka u protekloj je godini na Zeleni telefon primljeno iz gradske četvrti Pešćenica-Žitnjak (73 prijave), pa se, kažu volonteri Zelenog telefona, može reći da je to područje s najugroženijim okolišem. Prijave građana u toj se četvrti najviše odnose na otpad, onečišćenje zraka i vode te uništavanje zelenila. Dvostruko više prijava, vezanih za uništavanje zelenila i otpad, bilo je i iz gradske četvrti Donji grad (58).</p>
<p>Više od prosjeka bilo je poziva iz četvrti Gornji grad-Medvešćak (49), Maksimir (44), Trešnjevka jug (48) i Trešnjevka sjever (43) te Stenjevec (19), Podsused-Gornje Vrapče (21) i Sesvete (23), dok je najmanje prijavljenih problema iz četvrti Podsljeme (9), a iz Brezovice nije primljena ni jedna prijava. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Darinko Kosor: »Zagreb ima većih problema od vikend-avanture Milana Bandića«</p>
<p>Gradska organizacija HSLS-a smatra kako Zagreb ima važnijih problema od »gradonačelnikova vikend događaja«, rekao je u utorak predsjednik Gradskog vijeća stranke Darinko Kosor. O spomenutom će ispadu, napomenuo je, Bandiću suditi javnost, vodstvo SDP-a i njegovi koalicijski partneri.</p>
<p>Ono što građane stvarno treba zabrinjavati, istaknuo je Kosor, jest »kriza koalicije« SDP-a i HNS-a u gradu Zagrebu, čije održavanje na vlasti postaje upitno, te cjelokupno upravljanje gradom.</p>
<p>Cijena četvornoga metra društveno poticane stanogradnje, ocijenio je Kosor, mogla bi biti 25 posto niža od sadašnjih 1.700 njemačkih maraka i trebala bi se utvrđivati na razini Grada, a ne Ministarstva javnih radova.</p>
<p>Izbor za direktore trgovačkih društava u vlasništvu Grada za Kosora je »politički obojen« potez jer su na direktorskim položajima ostali »najkorumpiraniji«. U kandidaturi za predsjednika stranke Kosor će, kako je izjavio, podržati Dražena Budišu. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Informacije o POS-u</p>
<p>Zbog velikog interesa građana u vezi sa socijalno poticanom stanogradnjom službeni info telefon 0800-77-33 teško je dostupan. Zbog toga će mladi HNS-a grada Zagreba, od ponedjeljka do petka, od 16 do 20 sati, informirati građane o programu socijalno poticane stanogradnje sve do kraja prvog kruga natječaja, 27. siječnja: ponedjeljkom na tel. 3765-083, utorkom na tel. 4846-106, srijedom na tel. 6671-242, četvrtkom na tel. 4637-706 te petkom na tel. 3636-829.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Besplatni programi za djecu i mlade </p>
<p>Narodno sveučilište Dubrava, Cerska 1, do petka, 11. siječnja, organizira besplatne kreativne i zabavne programe za djecu i mlade. </p>
<p>U terminu od 10 do 13 sati održavaju se likovna i lutkarska radionica te igraonice Playstation, Pokemon, Harry Potter i Magie the gatherind. U srijedu u 17 sati bit će prikazan film »Odvažni klinci«, a u četvrtak u 17 sati kazališna predstava Dječjeg kazališta Dubrava »Princeza Okruglica i Miško Valjušak«. Obavijesti na tel. 2910-487, 2910-488.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Nizozemski dnevnik: »Francuzi smrde!«</p>
<p>DEN HAAG, 8. siječnja</p>
<p> - Mnogi Francuzi smrde, osobito muškarci, a imaju i grozan dah, ocjena je dopisnika nizozemskog dnevnika NRC Handelsbd iz Pariza. U utorak je prenosi France presse. »Moje osobno iskustvo pokazalo je da velik broj Francuza smrdi, osobito muškarci, te da im smrde i tijelo i dah«, napisao je dopisnik Pieter Kottman u posljednjem izdanju lista.</p>
<p> Objašnjavajući kako ne smatra da je za to kriva francuska ljubav prema češnjaku, Kottman naprotiv ističe da smrad potječe »od odjeće koja zaudara na plijesan, od neopranih tijela i usta čija se higijena ne održava«.</p>
<p> Nizozemski dopisnik dodaje da je često, tijekom razgovora s Francuzima, bio prisiljen udaljiti se od njih nekoliko koraka, »bilo to u ministarstvima ili u kafićima«.</p>
<p> Među nekoliko objašnjenja Kottman spominje i »kulturu pročelja u Francuskoj - veličina i sjaj vanjštine, poderani zastori unutra«. Kritičan je i prema prehrani Francuza. »Francuzi ne jedu dovoljno voća i povrća«, ističe Kottman. Osim nedovoljnog pranja tijela zamjera im i »stidljivost« navodeći kao primjer muškarce iz sportskog kluba u koji zalazi, koji se tuširaju u gaćicama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Velika arheološka otkrića u Bangladešu</p>
<p>DHAKA, 8. siječnja</p>
<p> - Arheolozi u Bangladešu pronašli su dosad najstarije predmete u zemlji koji će im pružiti dragocjene podatke o drevnoj civilizaciji iz delte rijeke Brahmaputre, objavili su u utorak mjesni mediji. Iskapanjem, koje vodi bivši direktor muzeja Dhake Enamul Haque, pronađene su 2450 godina stare sjekire, koplja, noževi i drugi predmeti od metala i poludragog kamenja. </p>
<p> Predmeti su pronađeni u Bateshwaru, 55 kilometara sjeveroistočno od glavnoga grada, objavio je Daily Star. »Stariji su od predmeta iz Pundrabardhana ili Mohastangarha u Bogri, na sjeveru zemlje, koji su dosad bili smatrani najstarijim u zemlji«, objavio je list. </p>
<p> Karbonskim datiranjem provedenim u Nizozemskoj utvrđeno je da predmeti, pronađeni početkom prošle godine, potječu iz 450. godine prije Krista.</p>
<p> Predmeti iz Pundrabardhana potječu iz 370. godine prije Krista.</p>
<p> »To bi moglo dovesti do otkrića dijela drevne civilizacije Brahmaputre«, rekao je jedan član skupine stručnjaka koja radi na iskapanjima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otvoreno kazalište u Kabulu nakon 10 godina</p>
<p>KABUL, 8. siječnja</p>
<p> - Kazalište u glavnom gradu Afganistana otvoreno je u utorak nakon 10 godina izvedbom drame i glazbenim izvedbama koje su u vrijeme talibanskog režima nosile smrtnu kaznu izvođačima.</p>
<p> Krov kabulskog kazališta uništile su rakete i minobacačke granate 1992. tijekom građanskog rata u zemlji, ali gledatelje, kojih se okupilo oko 200, nisu smetale niske temperature.</p>
<p> Očekuje se da će gradska televizijska postaja kasnije prenijeti kratku dramu koja je prikazala brutalnost talibanskog režima kao i tradicionalnu glazbu i napjeve izvedene nakon nje. </p>
<p> Dolaskom na vlast 1996. godine talibani su zabranili glazbu, televiziju, pa čak i fotografije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Saudijska Arabija srušila dvorac iz doba Otomanskog carstva </p>
<p>ANKARA/RIJAD, 8. siječnja</p>
<p> - Turska je s bijesom i ogorčenjem reagirala na rušenje utvrde-dvorca Al-Ajyad nedaleko svetog grada Meke u Saudijskoj Arabiji, nazvavši čin rušenja utvrde iz vremena Otomanskog carstva »kulturnim masakrom«.</p>
<p> »Iako je saudijska vlada obećala da će sačuvati dvorac, taj je kulturni spomenik iz 1780. godine uništen«, rekao je u utorak glasnogovornik turskog ministarstva kulture, usporedivši saudijski postupak s rušenjem čuvenih Budinih spomenika u Afganistanu.</p>
<p> Saudijski kralj Fahd je, bez obzira na obećanje turskoj vladi, u prosincu dao zeleno svijetlo za rušenje dvorca i izgradnju rezidencijalnog kompleksa, trgovačkog centra i hotela s pet zvjezdica. Saudijski izvori tvrde da je dvorac srušen još prošli tjedan, a spomenuta investicija iznosi 533 milijune dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Alarmantna nepismenost u arapskom svijetu </p>
<p>TUNIS, 8. siječnja</p>
<p> - Nepismenost je u arapskom svijetu »dosegnula alarmantne razmjere i predstavlja kočnicu razvoja«, rekao je u utorak Mongi Busnina, direktor Arapske organizacije za obrazovanje, kulturu i znanost (ALECSO) povodom obilježavanja Arapskog dana pismenosti. </p>
<p> Gotovo 68 milijuna nepismenih u arapskim zemljama predstavlja »veliki razlog za zabrinutost i zahtijeva ozbiljno i odlučno razmatranje problema nepismenosti kako arapska zajednica ne bi ostala po strani razvoja«, rekao je.</p>
<p> Busnina je upozorio da je nužno da arapske zemlje »u svojim planovima gospodarskog i socijalnog razvoja istaknu borbu protiv nepismenosti kao apsolutni prioritet i osiguraju potrebna materijalna sredstva i ljude kako bi se iskorijenilo to zlo koje potkopava arapski svijet«.</p>
<p> Arapska organizacija za obrazovanje, kulturu i znanost (ALECSO) tijelo je Arapske lige. Sjedište joj je u Tunisu i godišnje joj je na raspolaganju 16,5 milijuna američkih dolara. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Penelope i Tom zajedno s roditeljima u Coloradu</p>
<p>TELLURIDE, 8. siječnja</p>
<p> - Na žalost jednih i sreću drugih, Tom Cruise i Penelope Cruz nisu se, kao što su izvještavali mediji proteklih dana, oženili. Razlog sumnji u tajno vjenčanje novinari su pronašli u činjenici da Tom i Penelope dane odmora provode u Coloradu, zajedno sa svojim roditeljima i ostalim članovima obitelji. Međutim, popularni je glumački par okupio svoje najbliže kako bi napokon svima dali na znanje da je njihova ljubav ozbiljna. To, čini se, u njihovom slučaju ne povlači za sobom brak. </p>
<p>Svi su se zajedno najprije okupili kako bi proslavili kraj godine i dolazak Nove. Za tu su prigodu odabrali ranč kojeg posjeduje Tom u Tellurideu, mjestu u Coloradu. Ironija je jedino u tome što je baš na tom ranču Tom oženio bivšu suprugu Nicole Kidman.</p>
<p>Osim članova obitelji, Tomu i Penelopi pridružila se i njezina najbolja prijateljica Goya Toledo, koja je u Colorado iz Španjolske doletjela u pratnji svog zaručnika.</p>
<p>Uopće ne razmišljajući o glasinama koje su punile novinske stupce proteklih dana, Tom i Penelope proveli su prekrasan početak godine, uživali skijajući i sanjkajući se. </p>
<p>Sreću na snijegu novi je hollywoodski par prekinuo radi nastupa u tv-showu Siegfrieda i Roya u Las Vegasu. Tijekom nastupa oboje su, navodi španjolski tjednik ˇHola!, bili nasmiješeni i zadovoljni. Penelope je pričala o velikoj opčinjenosti životinjama, pa su joj za kraj poklonili malog sibirskog tigrića. Igračku, dakako. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Mariah Carey ipak ostaje u diskografskoj kući EMI Virgin</p>
<p>LOS ANGELES, 8. siječnja</p>
<p> - Pop diva Mariah Carey će, čini se, ipak ostati pod okriljem izdavačke kuće EMI Virgin. Pjevačica ostaje pod ugovorom i još uvijek nije primila multimilijunsku svotu kojom bi se poništio potpisani ugovor, izjavili su u ponedjeljak čelnici Virgina, demantirajući tako vijesti da je popularna pjevačica dobila otpremninu i raskinula ugovor. </p>
<p>Naime, u izjavi za javnost koju je Virgin izjavio stoji: »U skladu s nedavnim spekulacijama kako je EMI isplatio ili pristao isplatiti Mariah Carey kako bi se razvrgao ugovor, želimo pojasniti kako takva isplata niti je dogovorena niti je isplaćena«. Spekulacije o tome kako EMI Virgin želi raskinuti ugovor s Mariah Carey pojavile su se krajem prošle godine nakon debakla njenog posljednjeg albuma »Glitter« koji je prodan u svega dva milijuna primjeraka, što je uistinu malo u usporedbi s podatkom da je njen »Music Box« iz 1993. godine zabilježio prodaju od 20 milijuna primjeraka širom svijeta. </p>
<p>Tvrdilo se kako će EMI platiti oko 50 milijuna dolara nakon što je njihova Virgin etiketa potpisala s njom jedan od najskupljih ugovora u povijesti, vrijedan oko 57 milijuna funti. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Obilježava se 67. rođendan Elvisa Presleya</p>
<p>MEMPHIS, 8. siječnja</p>
<p> - Obožavatelji Elvisa Presleya obilježavaju u utorak njegov 67. rođendan prisjećajući se kralja rock'n'rolla i kao pjevača i kao vojnika. </p>
<p> Nakon rujanskih terorističkih napada na Sjedinjene Države, naglasak na Presleyjevoj vojnoj službi činio se ispravnim, rekao je Todd Morgan, glasnogovornik Gracelanda, pjevačeve rezidencije u Memphisu. »Elvis je bio domoljub«, rekao je.</p>
<p> Kraljevi obožavatelji rado ističu da je on služio dvije godine u vojsci. Otpušten je 1960. s činom narednika.</p>
<p> Povodom njegova rođendana u mjesnom je hotelu organiziran ples na temu »GI, Red, White and Blues«. Na plesu će biti prikazan i Presleyjev film »GI Blues«, a hotelska dvorana ukrašena je »u domoljubnim crvenim, bijelim i modrim bojama koje predstavljaju Elvisovu predanost domovini«, stoji na reklamnom letku.</p>
<p> Obožavatelji će se okupiti i na travnjaku ispred Gracelanda gdje će uz rođendansku tortu otpjevati tradicionalni »Happy Birthday«.</p>
<p> Na Elvisovoj rođendanskoj zabavi svake se godine okupi nekoliko stotina ljudi iz SAD-a i inozemstva, a toliko ih se očekuje i ove godine, rekao je Morgan.</p>
<p> Graceland godišnje posjeti gotovo 700.000 turista.</p>
<p> Elvis Presley umro je 1977. u 42. godini života. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Supruga Michaela Jordana zatražila rastavu</p>
<p>CHICAGO, 8. siječnja</p>
<p> - Juanita Jordan, supruga legendarnog košarkaša Michaela Jordana, zatražila je rastavu braka zbog »ozbiljnih nesuglasica« sa suprugom, objavio je u ponedjeljak njezin odvjetnik Don Schiller. </p>
<p> Juanita Jordan (42) podnijela je u petak zahtjev za rastavu braka zatraživši skrbništvo nad djecom, jednu od rezidencija u Highland Parku i polovicu njihove imovine, rekao je Schiller.</p>
<p> Michael Jordan (38), zvijezda kluba Washington Wizards, vjenčao se s Juanitom 1989. u Las Vegasu. Par ima troje djece - Jeffreyja (13), Marquesa (11) i Jasminu (9).</p>
<p> Jordan se 1998. prestao natjecati kako bi se više posvetio obitelji. S Chicago Bullsima u osam sezona osvojio je šest naslova prvaka NBA lige. Vratio se prije pet mjeseci kao igrač Wizardsa, čiji je i vlasnik.</p>
<p> Jedan je od najbogatijih sportaša na svijetu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Microsoft osvaja tržište kućnim digitalnim centrom</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Vlasnik Microsofta Bill Gates na konferenciji u Las Vegasu najavio je nove korake u pretvaranju kompjutera u kućni digitalni centar, prenosi BBC. </p>
<p>Gates je predstavio dvije nove tehnologije pretvaranja PC-a u jukebox za video, glazbu i slike - Mira i Freestyle. Oba su projekta vezana uz Microsoftov XP Windows operativni sustav i predstavljaju dio strategije koja bi trebala povezati PC, televizor, konzolu za igrice i druge uređaje poput mobilnih telefona.</p>
<p>Mira je softver za bežični prijenosni displej koji se kontrolira dodirom komandi na ekranu i koji s kompjuterom komunicira bežičnom vezom. Gates je kazao kako tvrtke poput Intela razvijaju modele koji se temelje na Mira softveru, a koji bi se na tržištu mogli pojaviti u roku 12 mjeseci. </p>
<p> Freestyle bi, pak, omogućio da se na bilo kojem ekranu uz pomoć daljinskog upravljača gledaju slike pohranjene na PC-u ili sluša glazba. Freestyle će korisnicima »omogućiti jednostavno daljinsko upravljanje kompjuterom bez tastature«, kazao je Gates. »Mogli biste na jednom ekranu gledati televiziju, a zatim na drugom pročitati e-mail, jer kad je jednom materijal na PC-u možete ga gledati na bilo kojem ekranu - televizijskom, PC-u ili bilo gdje drugdje«, objasnio je.</p>
<p>Taj bi softver omogućio i snimanje videa na PC-u ako kompjuter ima TV tuner karticu. To bi PC pretvorilo u »komandni centar« koji bi konkurirao digitalnim video rekorderima puput Tivoa. Microsoft već surađuje s Hewlett-Packardom, NEC-om i Samsungom u izgradnji kompjutera s Freestyle softverom. </p>
<p> I Mira i Freestyle temelje se na XP Windowsima za koje Microsoft planira da postanu kostur niza proizvoda. Gates je pohvalio XP sustav kazavši kako je prodano više od 17 milijuna kopija od početka prodaje potkraj listopada. Dobro se prodaje i Microsoftov prvi izlazak u konzole za igrice, Xbox, kazao je Gates - do sredine studenoga 1,5 milijuna primjeraka. </p>
<p> Microsoft se sada okreće proizvodnji online igrica za konzolu i proširenju izbora trenutačno dostupnih igrica. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Dosljedno za intelektualno i moralno poštenje</p>
<p>Vesna Parun svojim je javnim i književnim angažmanom mnogo učinila za stvaralačku slobodu, jer već godinama intenzivno polemizira kao izdvojeni pojedinac s najuglednijim političarima i kulturnim poslenicima u Hrvatskoj / Parunova smatra da je cijela jedna generacija između dva velika rata živjela i stvarala pošteno, beskompromisno i doslovce s glavom u torbi, za razliku od današnjih koji okreću lice od istine, te žive s mozgom u torbi / Književnost drugog tisućljeća suviše se oslanja na politiku i povijest kao na štake, te ne svjedoči o golim ljudskim sudbinama / Književnik ne smije i ne može biti informatički i ispolitizirani robot bez smisla i osjećajne svrhe </p>
<p>Vesna Parun nedvojbeno pripada književnoj generaciji koja se je oslanjala na europska iskustva pjesništva između dva svjetska rata. Stoga je ne jednom imala problema sa socrealističkom kritikom. Poslije knjige pjesama »Zore i vihori« iz 1947. godine njen, s jedne strane, lirizam »začarane čarobnice«, a s druge strane personalni naturalizam te želja da se živi bez tutorstva, u skladu s vlastitim osjećajima, dovodi ju u prisilnu izolaciju, jer je onodobna kritika proglašava nepodobnom, suviše artističnom i dekadentnom. </p>
<p>Činjenica jest da je Parunova svoje zaziranje od svih ideoloških projekcija zadržala do ovih naših dana, kada objavljuje svoju najnoviju knjigu satiričnih pjesama i basna s provokativnim naslovom »Mozak u torbi«. I ovaj put s njom nema »zezanja«. Ako joj slijedite korake, ona će poletjeti kao što je to najavila 1997. godine u knjizi »Smijeh jači od smrti«. Vesna Parun jednostavno ne želi šutjeti, želi govoriti, želi pisati, a to je po njenu mišljenju zadaća pisca koji se treba držati načela individualizma i potpune slobode stvaranja.</p>
<p>Danas je bjelodano da je Vesna Parun svojim javnim i književnim angažmanom mnogo učinila za stvaralačku slobodu, jer već godinama intenzivno polemizira kao izdvojeni pojedinac s najuglednijim političarima i kulturnim poslenicima u Hrvatskoj. Njen ljubavni hedonizam sa složenom metaforikom, prenapučenom sintaksom, odnosno ljubavnom raspjevanošću, povremeno je napuštala i poželjela satirički propjevati. Uvijek da bi ukazala ne neke anomalije u društvu i književnom »društvancu«. </p>
<p>Kao što je nekad bila protiv rata i tragičnog gubitka mladih života, danas je protiv hipokrizije, korupcije i vlastohlepstva. Posebno joj je draga književna vrsta basna kojom se vraća životu i prirodi i tu je posebno oštra. Posredovanjem te vrste ne će više sentimentalno i erotski apelirati, već će se zalagati za sve zanemarene ideje koje često nadilaze pučkovaroški karakter naše književne i političke scene.</p>
<p> Parunova u tom smislu smatra da je cijela jedna generacija između dva velika rata živjela i stvarala pošteno, beskompromisno i doslovce s glavom u torbi (pri tom misli na stilsko razdoblje moderne i »književnih mučenika« Josipa Kozarca, Janka Leskovara, A. G. Matoša, Vladimira Vidrića, Frana Galovića, Tina Ujevića i Janka Polića Kamova) za razliku od današnjih koji okreću lice od istine, te žive s mozgom u torbi.</p>
<p>Na njenu putu od ljubavne lirike i snažnih mediteranskih osjećaja do oštre satire pune ugriza i gorke duhovitosti sustizale su je i razne objede. Ali, kao što su se političari mijenjali, Parunova je ustrajno trajala ne zagubivši svoj ugled. Najnovija potvrda toga jest posjet izaslanika predsjednika Republike Mesića Zdravka Jelenovića, koji je Parunovu posjetio ovih dana u Klinici za traumatologiju, gdje se pjesnikinja oporavlja od operacije. </p>
<p>Naime, poetesa je prošli tjedan imala nezgodu. Pala je pred samo predstavljanje svoje najnovije knjige i slomila kuk. Priredbu je ipak izdržala do kraja trpeći bolove. Kao da je osjećala da mora biti dosljedna te na moguće nove objede »resko« odgovoriti, jer, po njenim riječima, lirika i satira dva su lica jedne stvarnosti. To je ujedno njena sudbina i sudbina manjeg broja intelektualaca u našemu društvu: biti dosljedan u borbi za intelektualno i moralno poštenje na ovim našim prostorima gdje je sudbinu ljudi krojila politika. Jedno je sigurno, Vesni Parun i ubuduće neće nedostati intrigantnih tema.</p>
<p>Ona će i nadalje uživati u simbiozi trageda i klauna. Bit će pjesnikinja koja je uvijek bila za tlo, ali ne i za krv, te će ismijavati šarm divljih zvijeri koje neprestance čine pobunu protiv razuma. Poznata je i Paruničino polemičko zalaganje, koje ohrabruje i druge, za poštenija i realnija autorska prava te za mogućnost da umjetnici žive isključivo od svoga rada.</p>
<p> Knjiga »Mozak u torbi«, koja je izišla u nakladi zagrebačkog Stajer-grafa, na naslovnici prikazuje pjesnikinju kako hrani patke u potoku Topličica u Stubičkim Toplicama, gdje je stambeno nezbrinuta Parunova živjela sve do nesretnog pada ovih dana. Pjesnikinja to komentira na sebi svojstven način: na ovitku je s patkama, a iz Zagreba ju hrane patkama. </p>
<p>Izgledno je da će i ubuduće umjetnici u nas češće i žešće posezati za satirom kao jedinim utočištem, i to zbog svojih nerješivih egzistencijalnih problema. Upravo kao što je to činila i čini Vesna Parun, koja je u tegobnim životnim dramama krojila »aršine« drugima, vrsno baratajući alegorijom i satirom. Bio je to uvijek odgovor »nedodirljivima«: gradu, obitelji, književnim suvremenicima, ideolozima i političarima, vlasti i njezinim slugama. </p>
<p>Najnovija knjiga zadržava satire i basne koje »šibaju« upravo te protagoniste u našim životima. Oni su u tim radovima zastrti životinjskim silhuetama, jer doista nose mozak u torbi, a pendrek u nogavici. Što još reći, treba se čuvati »pseće ljudskosti i ljudskih psina s lavežom«, kako je to na predstavljanju svoje knjige rekla autorica.</p>
<p> Da zaključimo, za Vesnu Parun književnost drugog tisućljeća suviše se oslanja na politiku i povijest kao na štake, te ne svjedoči o golim ljudskim sudbinama. Za nju, kao i za nas, književnik ne smije i ne može biti informatički i ispolitizirani robot bez smisla i osjećajne svrhe.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Besplatno u Teatar ITD!</p>
<p>Prvoga dana Tjedna bit će pretpremijerno prikazana predstava Caryl Churchill »Negdje daleko« u režiji Saše Broz, a riječ je o terorizmu </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Budući da je siječanj tradicionalno mjesec slaba posjeta kazalištu, Teatar ITD i ove je godine pokrenuo akciju »Dobrodošli u ITD, otvoren za sve«. Besplatne ulaznice posjetitelji moći će podići od 11. siječnja na blagajni ITD, te izabrati neku od ponuđenih repertoarnih i gostujućih predstava od 12. do 19. siječnja, među kojima su »Negdje daleko«, »Nesigurna priča«, »Anna Weiss«, »Atentatori«, »Zagorka na duplerici«, »Sudnji dan«, »Stilske vježbe« ili »Noć zaustavljena pred šumama«.</p>
<p> »Gledatelja ima, ali novaca nema. To pokazuje živo zanimanje za sve naše besplatne programe, koje ne bismo mogli ostvariti bez pomoći brojnih sponzora. Stoga nas veseli sve veći interes gospodarstvenika za ulaganja u kulturi«, istaknuo je u utorak na konferenciji za tisak u Teatru ITD njegov ravnatelj Darko Lukić. </p>
<p>Tjedan počinje pretpremijerom predstave »Negdje daleko« britanske autorice Caryl Churchill, praizvedene u studenome 2000. godine u Royal Court kazalištu u Londonu. Inozemna kritika komad je ocijenila brutalno jednostavnim i neusporedivim s bilo čime u suvremenom dramskom pismu. »U režiji Saše Broz Teatar ITD uprizorila je tu dramu koja govori o terorizmu, što joj je nakon 11. rujna podarilo zastrašujuću životnost«, objasnio je Lukić, prevoditelj i dramaturg drame, te dodao kako je Hrvatska jedna od prvih država izvan Velike Britanije koja ju je postavila, a za kojem će očito sada nastati prava kazališna pomama.</p>
<p>»Riječ je o teškom tekstu, na rubu realizma i postmoderne, u kojem se glumac osjeća sasvim ogoljelim«, naglasila je Senka Bulić, koja tumači jednu od glavnih uloga. Marko Torjanac komad je okarakterizirao nedeskriptivnim, »koji ne daje odgovor na prva čitanja, te zahtijeva dobar partnerski odnos na sceni«, s čime se složila i treća glumica u podjeli Natalija Đorđević. Scenograf predstave je Dragutin Broz, kostimografkinja Eloise Kazan, autor glazbe Zvonimir Dusper, dok oblikovanje svjetla potpisuje Deni Šesnić. </p>
<p>Posljednjeg dana akcije, 19. siječnja bit će izvedena Koltesova predstava - kvazi monolog »Noć zaustavljena pred šumama«, nastala u kooprodukciji Mini teatra i Cankareva doma iz Ljubljane, u režiji Ivice Buljana i izvedbi Roberta Waltla.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Preuređenje ili rušenje kazališta? </p>
<p>Royal Shakespeare Company želi srušiti postojeću kazališnu zgradu u stilu art-decoa i izgraditi novu</p>
<p>LONDON, 8. siječnja</p>
<p> - Britanska vlada razmatrala je u utorak prijeporne planove preuređenja duhovnog doma kazališne družine Royal Shakespeare Company (RSC) u bardovu rodnom Stratford-upon-Avonu, objavio je BBC Online. Predstavnici RSC-a sastali su se s dužnosnicima ministarstva za kulturu, medije i sport s kojima su razgovarali o prijedlogu preuređenja kazališta u Stratfordu vrijednom 100 milijuna funti.</p>
<p> RSC želi srušiti postojeću kazališnu zgradu iz 30-ih godina prošloga stoljeća u stilu art-decoa i izgraditi novu na obali rijeke koja bi mogla primiti više od 1.000 gledatelja. Planovi uključuju i novo, prilagodljivo gledalište kao produžetak RSC-ova sestrinskog kazališta The Other Place. Vijeće za umjetnost obećalo je 50 milijuna funti za taj projekt, a RSC će osigurati ostatak.</p>
<p> Planovi RSC-a za preuređenje sjedišta u Stratfordu i povlačenje družine iz londonskog Barbican centra već mjesecima predmetom su prijepora. Bivši umjetnički ravnatelj Terry Hands zbog toga je u studenom podnio ostavku. Sindikat kazališnih djelatnika Bectu trenutačno razmatra hoće li proglasiti štrajk u znak prosvjeda zbog gubitka radnih mjesta odlaskom iz Barbicana. (Hina/BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Gigantski svjetleći lampioni</p>
<p>Dva velika, svjetleća objekta stvaraju auru jednostavnog, smirenog duhovnog ambijenta </p>
<p>U Galeriji Nova u Zagrebu postavljena je instalacija zaista nove pojave na našoj umjetničkoj sceni</p>
<p> - mladog kipara Tomislava Šiška Vukovića. On je s dva golema objekta ne samo podijelio prostor u dva dijela, već ga njima gotovo potpuno ispunio i zagradio, što potvrđuje i sam naziv rada »Prostorne pregrade«. »Pregrade« se poklapaju s vanjskom vizurom, pa tako unutar svakog dijela arkade galerijske fasade vidimo, kao u izlogu, po jedno geometrijsko tijelo. </p>
<p>Vuković je od poda da stropa postavio bijelu svjetleću kocku i piramidu, koja ima bazu na stropu. Za razliku od dimenzija, materijal ovih objekata je krhak. To je papir za brisanje ruku lijepljenjem oblikovan u objekte žičane konstrukcije, čija površina pri našem kretanju šušti.</p>
<p> Tako ovi objekti podsjećaju na gigantizirane lampione koji prostor obasjavaju mliječnom svjetlošću. Autor je identifikaciju ili nadahnuće za »Prostorne pregrade« pronašao u citatu iz »Životopisa« znanog arhitekta Isamu Noguchija, koji je jedini tekst stavljen u katalog: »Čak i kada sam radio apstraktno, to su morala biti korisna djela kao planine za igranje.«</p>
<p>Kontrastom velikoga koje zauzima većinu prostora, a nježno je i bijelo, ta dva velika, svjetleća objekta, stvaraju auru jednostavnog, smirenog, duhovnog ambijenta, koji svojim kontemplativnim kvalitetama pomalo podsjeća na poetiku radova Ivane Franke.</p>
<p>Ovaj kipar je 2000. godine završio Likovnu akademiju u Zagrebu. U svome trogodišnjem izlagačkom stažu imao je dvije samostalne, od kojih je jedna također bila u Galeriji Nova, te više skupnih izložaba. Ovom novom instalacijom Vuković proširuje svoje interese. Kako je prije radio kompaktne, zatvorene organičke skulpture od kamena zanimajući se za različite kvalitete strukture i površine, tako je sada radikalno promijenio materijal u lagan i transparentan, oblike u geometrijske, tamne i zagasite boje u bijelu papira i svjetla, a i istraživanje prostora ga očito zanima. Stoga svakako treba pratiti buduće umjetničko oblikovanje ovoga mladog autora, koji je tek počeo otkrivati svoje mogućnosti.</p>
<p>Sunčica Ostoić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Moji mjuzikli« Alfija Kabilja u Komediji </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Revija »Moji mjuzikli« Alfija Kabilja igra svakodnevno ovih dana do 13. siječnja u Kazalištu »Komedija«. Više od trideset godina karijere, 13 mjuzikla i dvije tisuće predstava Alfija Kabilja sažeto je u reviji »Moji mjuzikli«, koja je prošle godine postavljena u povodu 50. obljetnice Kazališta »Komedija«, u kojem je većina Kabiljevih mjuzikla nastalo. Novost revije je dio iz novog mjuzikla »Krapci«, koji bi trebao imati premijeru u svibnju u »Komediji«, u režiji Krešimira Dolenčića, izjavio je Alfi Kabiljo, koji dirigira revijom. Podsjetio je da je većinu tih mjuzikla napisao s vrhunskim libretistom, pokojnim Milanom Grgićem. Kabiljo ističe da će u »Krapcima«, priči o otkriću Krapinskog pračovjeka, kao i u reviji, sudjelovati tri naraštaja kazališne ekipe »Komedije«. Iz Kabiljeva opusa u »Mojim mjuziklima«, bit će izvedeni dijelovi njegovih velikih hitova, mjuzikla »Jalta, Jalta«, »Tko pjeva zlo ne misli«, »Kralj je gol«, »Car Franjo Josip u Zagrebu«, »Vjenčani list«, »Crveni otok«, »Velika trka«, »Dlakav život«, »Ivan od Leptira« i »Colombe«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatski filmovi u Italiji</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Izbor hrvatskih filmova nastalih od 90-ih do danas bit će prikazan od siječnja do lipnja u tri talijanska grada - Trstu, Milanu i Rimu, u sklopu projekta »Pogled na hrvatsku kinematografiju«. Projekt su priredili Savez hrvatskih zajednica u Italiji i Hrvatska matica iseljenika (HMI). Prikazat će se filmovi »Maršal«, »Rusko meso«,»Tri muškarca Melite Žganjer«, »Holding«, »Isprani« i »Blagajnica hoće ići na more«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Neizbrisiva reminiscencija Hame Čavrka </p>
<p>NOVO MESTO, 8. siječnja</p>
<p> - U galeriji »Krka« u Novom Mestu u četvrtak, 10. siječnja, otvara se izložba akademskog slikara i grafičara Hame Čavrka. Najnoviji izbor Čavrkovih grafika ima svoj izvor u umjetnikovim prethodnim ciklusima - »Vlakna« i »Teratologija«. Izrazita struktura organskih oblika, naročito prvog ciklusa, ostaje prisutna i u najnovijoj Čavrkovoj grafici kao »neizbrisiva reminiscencija, čak i onda kad se je odlučio za naoko spontanu-intuitivnu igru grafičkih struktura, koje nose u svom originalnom početku posebnu magičku razapetost diljem prostora slikovnog polja. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Multimedijalni CD »Trenkovi panduri« </p>
<p>POŽEGA, 8. siječnja</p>
<p> - Požeška tvrtka »Nova« objavila je multimedijalni projekt CD »Trenkovi panduri« koji obuhvaća ilustrirani feljton i glazbu požeške Gradske puhačke glazbe »Trenkovi panduri«. Autor CD-a »Barun Franjo Trenk - stvarnost i legende« je požeški novinar i fotoreporter, urednik Arkada Hrvoje Kusik. CD je objavljen u nakladi Nove u 200 primjeraka, a može se slušati kao glazbeni album i iskoristiti kao sadržaj za računalo, tako da se mogu razgledati fotografije i iščitavati tekst. Sadržaj feljtona o barunu Trenku temelji se na zapisima fra Kaje Agjića, Luke Ilića Oriovčanina, Julija Kempfa, Ferde pl. Šišića i Josipa Eugena Tomića. Feljton je ilustriran bakrorezima Martina Engelbreshta, a na CD-u se mogu čuti koračnice Gradske puhačke glazbe »Trenkovi panduri«. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Izložba »Makarskoj u pohode« u Zagrebu</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - »Makarskoj u pohode« naziv je izložbe fotografija koja će u zagrebačkoj Galeriji »Za-te-plus« biti otvorena u četvrtak. Izložba »Makarskoj u pohode« svjetlopisni je prikaz 30-ero fotoamatera i autora umjetničke fotografije, članova fotokluba »Brodosplit«, koji svojim objektivima ovoga puta zaustavljaju vrijeme u kamenim makarskim kaletama, zvonicima i povijesnim zidinama. Objektivom opisuju dalmatinsku fjaku, kradu uspavane ljubavi na klupama i intimu prijepodnevne kave. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Kad bi trener poštovao trenera</p>
<p>Kako sačuvati dignitet struke, kako izgraditi autoritet i međusobno uvažavanje, neka su od pitanja o kojima se govorilo na seminaru prvoligaških nogometnih trenera Hrvatske koji su se u velikom broju okupili u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Može reći tko što želi, ali mislimo da je u pravu Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, kad je s prolaznom ocjenom vrednovao obavezni seminar Zbora prvoligaških trenera Hrvatske. U pravu je već zbog same činjenice što su se treneri odazvali u skoro apsolutnom broju, ali i što su, kako kazuje Srebrić, nakon izlaganja uglednih gostiju, Srečka Kataneca i Mirka Jozića, s posebnom pozornošću saslušali i njegovo završno predavanje o . »frustracijskoj toleranciji«.</p>
<p>Priznaje, doduše, Srebrić da je u izlaganju o spomenutoj temi, inače vrlo rastezljivog sadržaja smisla i poruke, imao suizlagatelja u Vlatku Markoviću, predsjedniku HNS-a.</p>
<p> Smatra, međutim, glavni tajnik da je najbitnije što su treneri pokazali da shvaćaju bit težnji poruka čelnih ljudi HNS-a. A ona je sadržana u svekolikoj nakani da se treneri, ne samo svakodnevno educiraju, što se uzgred predmijeva samo po sebi. Nego i da se međusobno što više uvažavaju.</p>
<p> Između ostalog i stoga što su na zajedničkom poslu »proizvodnje nogometa, igrača i igre« u kojemu »jest da nekomu od njih danas svane zato što je drugome jučer smrklo«.</p>
<p> No, kako se razaznaje iz poruke Markovića i Srebrića: </p>
<p>- Ne budu li treneri i sami nastojali pridonijeti dignitetu struke, u prilog čemu idu i ovakvi skupovi, onda vam uzalud sva kuknjava o ugroženom statusu i glasu. Uzalud tada priče o vašem ugroženom autoritetu, koji se u načelu mjeri ponajprije postignutim rezultatima. Sukladno tomu ujedno i posljedicom visine klupskog proračuna, uvjetima i okolnostima rada u klubu koji nisu za sve jednaki... </p>
<p> Da, međutim, zbog takvih okolnosti »trener treneru bude vuk«, pa da onda misli da u ime različitih uvijeta rada za prvog krivca svojih neostvarenih rezultata vidi, uz suparničkog trenera i opće usvojena pravila igre, kodeks ponašanja i sve ostalo što spada u tu obitelj, to je očigledno nedvojbena činjenica.</p>
<p> Stoga je Vlatko Marković najavio poseban sastanak s predsjednicima i direktorima klubova, kako bi ih zamolio da na svojevrstan način utječu na trenere. </p>
<p>Ne samo u pogledu njihova ponašanja koje bi trebalo pridonijeti stvaranju svekolikog zdravijeg ozračja posljedica čega bi trebao biti povratak gledatelja na stadione. </p>
<p>Marković i Srebrić i dio trenerove uloge u radu u klubu vide i u njegovom angažiranju u klupskom radu s ostalim uzrastima, a jedino je sad pitanje koliko te klupske šefove uopće zanima išta drugo osim rezultat prve momčadi. Ili kako će nekoga i nešto kupiti, prodati i - preprodati.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Splićani poraženi u produžetku</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Split CO poraženi su u produžetku u sedmom kolu Saporta kupa na Gripama protiv Iraklisa 87-92 (79-79). Za »žute« bio je neuhvatljiv Nikos Chatzivrettas koji je postigao 39 poena, a u produžetku je sam napravio razliku za Grke. </p>
<p>Iako krajnji rezultat nudi neizvjesnost i izjednačenost ipak je bila uočljiva razlika u igri ova dva sastava. Grci su bili uigraniji, smireniji dok su se Splićani više oslanjali na individualnost. Tako su Splićani igrali iznimno kratke napade i brzopleto se odlučivali šutirati. Poražavajući su im bili pokušaji za tri poena. Naime, »žuti« su pogodili samo tri od osamnaest šuteva. Ipak, jedna vedra vijest za navijače Splita nakon završetka utakmice. Naime, Dino Rađa, koji je naprasno prekinuo ugovor sa Cibonom, otišao je u kancelariju sportskog direktora Rate Tvrdića gdje se dugo zadržao...</p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT CO - IRAKLIS 79-79 87-92 (15-14, 22-19, 23-26, 19-20, 8-13)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 15, (2-2), Mimica 5, Tomeljak 6 (4-4), Kuqo 9 (1-1), Žižić 22 (10-11), Rančić 6 (2-2), Ukić 10 (2-2), Pašalić, Grgurević 12 (3-4), Oršulić 2.</p>
<p>IRAKLIS: Margaritis, Gijannouzakos 6, (0-2), Panagiotis 3 (1-2), Meek 5 (1-4), Chatzivrettas 39 (5-5), Hupmann 12 (0-3), Papaidakein 4 (2-5), Dijamantivis 13 (4-4), Kouvelas, Karagkoutis 10 (2-2).</p>
<p>SUCI: Mattioli (Italija), Varadi (Mađarska). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikos CHATZIVRETTAS. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Iversonov prvi »triple-double« u karijeri</p>
<p>Branič Philadelphije je u 116-92 pobjedi protiv LA Clippersa sudjelovao sa 30 poena, 11 asistencija i 10 skokova</p>
<p>NEW YORK, 8. siječnja</p>
<p> - Prošlogodišnji najkorisniji igrač NBA lige, Allen Iverson protiv LA Clippersa je prvi put u karijeri ostvario »triple- double« učinak, postigavši 30 poena, 11 asistencija i 10 skokova za 116-92 pobjedu Philadelphia 76-ersa.</p>
<p>- Znam da je to veliko postignuće, no zasluga je to čitave momčadi, kazao je Iverson. </p>
<p>Uz njega u momčadi Sixersa odličan je bio Matt Harpring s 19 koševa, a Dikembe Mutombo je dodao 16 poena i 12 skokova. </p>
<p>Orlando Magic je na svom terenu pobijedio Boston 98-87, pa sada ima jednak broj pobjeda i poraza - po 18. Najbolji u sastavu pobjednika je bio Mike Miller sa 27 koševa, a Tracy McGrady je dodao 21 poen. Antoine Walker sa 19 i Paul Pierce sa 20 koševa bili su najbolji kod Celticsa.</p>
<p>New York Knicksi još nisu izašli iz krize, a to potvrđuje i poraz od San Antonija 79-90, deseti u posljednjih 13 utakmica. Knicksi su imali priliku domoći se i pobjede. Pet minuta prije kraja bilo je 81-68 za Spurse, a onda su Njujorčani napravili seriju 9-0, te su dvije i pol minute prije kraja imali zaostatak od samo četiri poena. Međutim, tu su i stali. Kod obje momčadi bili su dominantni centri, Tim Duncan je za Spurse postigao 21 koš i 12 skokova, a Marcus Camby za Knickse 21 poen, čak 22 skoka i šest blokada.</p>
<p> Minnesota Timberwolvesi su slavili protiv Detroita 109-93, i tako im nanijeli osmi uzastopni poraz u međusobnim susretima. Kevin Garnett ubilježio je 23 koša i 12 skokova za Minnesotu, a Jerry Stackhouse sa 24 poena i 10 asistencija bio je najbolji kod Pistonsa.</p>
<p> Chicago je dobro počeo protiv Seattle SuperSonicsa i osam minuta prije kraja prvog poluvremena imao prednost od deset poena. Potom je uslijedila serija Sonicsa od 20-2 i Bullsi više nisu bili u stanju »vratiti se u utakmicu«. Poraženi su sa 88-100, a najbolji pojedinac susreta bio je branič Seattlea Gary Payton sa 26 poena. Dalibor Bagarić nije bio u momčadi Chicaga.</p>
<p>• Rezultati: Charlotte - Denver 94-80, Cleveland - Portland 72-98, Philadelphia - LA Clippers 116-92, Orlando - Boston 98-87, Minnesota - Detroit 109-93, Chicago - Seattle 88-100 (Dalibor Bagarić nije bio u sastavu Chicaga), San Antonio - New York 90-79. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ivanišević dalje, Ljubičić ispao</p>
<p>AUCKLAND/SYDNEY, 8. siječnja</p>
<p> - Goran Ivanišević uspješno je prošao prvu prepreku na 357.000 dolara vrijednom ATP turniru tenisača u novozelandskom Aucklandu, dok je Ivan Ljubičić u australskom Sydneyu (nagradni fond 356.000 USD) pokleknuo već na prvoj stepenici. Goran, koji je drugi nositelj turnira, se lako obračunao s Fincem Jarkkom Nieminenom pobijedivši sa 7-6 (5) 6-3 za nešto više od sat vremena igre. Wimbledonskog pobjednika odlično je služio servis, pogodio je čak 18 asova, što je, kako je sam priznao, bolje od očekivanog:</p>
<p>- Zadnjih nekoliko dana nisam dobro servirao, ali ušao sam u dobar ritam i lagano došao do pobjede, rekao je Ivanišević koji je imao i dobru podršku iz publike od hrvatskih iseljenika koji su kruh potražili na ovim dalekim otocima. U drugom kolu Ivanišević će igrati protiv Rusa Mihaila Južnog, koji je svladao Španjolca Montanesa.</p>
<p>Ljubičić je, pak, bio vrlo blizu pobjede nad Čileancem Marcelom Riosom. Nakon što je naš tenisač dobio prvi set sa 7-6 (5), Čileanac je u sljedeća dva uzvratio sa 6-3 i 7-6 (1).</p>
<p>• Rezultati, Auckland, 1. kolo: Elseneer - Hrbaty (8) 3-6, 6-1, 6-2, Novak (5) - Gaudenzi 7-5, 6-3, Kratochvil - Ginepri 6-3, 6-2, Safin (1) - Chang 2-6, 6-3, 6-4, Schalken (4) - Blanco 6-2, 3-6, 6-3, Južni - Montanes 4-6, 7-6 (2), 6-2, Björkman - Gaudio 7-6 (2), 6-1, Tabara - Sa 7-5, 6-2, Clavet - Gambill (3) 6-0, 7-6 (3), Mantilla - Koubek 7-6 (5), 6-2, Nalbandian - Phau 4-6, 6-4, 6-3, Rusedski - Zabaleta 6-4, 3-6, 6-1, IVANIŠEVIĆ (2) - Nieminen 7-6 (3), 6-3;</p>
<p>Sydney, 1. kolo: Ulihrach - Lapentti 6-3, 6-1, Schüttler - Kiefer 6-2, 6-2, Kučera - Santoro 6-4, 1-6, 6-3, Boutter - Johansson (6) 7-6 (4), 7-5, Srichaphan - Grosjean (1) 6-3, 6-4, Pavel - Diaz 7-5, 6-4, Canas (4) - Delgado 3-6, 6-4, 6-1, Escude - A. Martin 6-1, 6-4, Malisse - Arazi 6-3 predaja Arazija, Rios - LJUBIČIĆ 6-7 (5), 6-3, 7-6 (1). </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Opet ista priča - Tamara Boroš protiv Azijatkinja</p>
<p>Među 16 stolnotenisačica koje će nastupiti na stolnoteniskom mastersu samo su četiri Europljanke - naturalizirane Kineskinje Liu Jia i Jie Schöpp, Bjeloruskinja Viktorija Pavlovič, te Tamara Boroš. Sve ostale sudionice Pro Tour finala su Azijatkinje</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Kineski grad Tijanjin će od 10. do 13. siječnja biti domaćin finala ITTF Pro Toura, svojevrsnog stolnoteniskog mastersa na kojem će nastupiti 16 stolnotenisačica i stolnotenisača koji su prošle godine sakupili najviše bodova na 12 turnira iz Pro Tour serije. Na drugom mjestu konačnog redoslijeda stolnotenisačica, sa 792 boda, je Tamara Boroš, koja je na svim turnirima koje je igrala bila u finalu ili polufinalu, pa je na kraju više bodova od nje sakupila jedino Korejka Ryu Ji Hye. Boroš će, tako, imati priliku braniti vrlo dobar prošlogodišnji plasman, kada je igrala u polufinalu završnog turnira.</p>
<p>Uoči odlaska u Kinu Tamara Boroš se nije naročito opterećivala plasmanom u Tianjinu:</p>
<p>- Idem odigrati najbolje što u ovom trenutku mogu, pa ćemo vidjeti koliko daleko mogu doći. Nisam sto posto pripremljena za ovaj turnir jer mi on ove godine nije prioritetan, no svakako ne idem u Kinu kako bih ispala već u prvom kolu. Ove godine mi je finale Pro Toura, naime, tek jedan od pripremnih turnira za Europsko prvenstvo u Zagrebu krajem ožujka.</p>
<p>Među 16 stolnotenisačica koje će nastupiti na stolnoteniskom mastersu samo su četiri Europljanke - naturalizirane Kineskinje Liu Jia (Austrija) i Jie Schöpp (Njemačka), Bjeloruskinja Viktorija Pavlovič, te trenutačno najbolja europska igračica, Tamara Boroš. Sve ostale sudionice Pro Tour finala su Azijatkinje. Najviše će u Tianjinu, naravno, biti Kineskinja, čak pet, i to onih ponajboljih - Wang Nan, Li Ju, Guo Yan, Bai Yang i Niu Yuanfeng. Turnir se igra po knock-out sistemu, a ždrijeb je poludirigiran, pa se četiri najbolje igračice ne mogu susresti prije polufinala. </p>
<p>Zoran Primorac se nije plasirao među 16 najboljih igrača na Pro Touru budući da je zbog višemjesečnog angažmana u Japanu nastupio na tek nekoliko turnira iz Pro Tour serije. I najbolji europski igrač, Vladimir Samsonov, je odigrao premalo turnira da bi osigurao nastup u Tianjinu, pa će biti zanimljivo vidjeti što protiv najboljih Kineza (Wang Liqin, Ma Lin, Liu Guozheng, Ma Wenge) mogu napraviti Saive, Boll, Schlager, Blaszczyk, Kreanga, Waldner i Keen.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Ukrajinu bez Matoševića i Kelentrića</p>
<p>Nakon prijateljske utakmice protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine, naša će rukometna vrsta krenuti put Ukrajine, gdje će nastupiti na turniru s Ukrajinom, Rusijom i Izraelom</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Po povratku iz Norveške, gdje su na Elfag kupu zauzeli drugo mjesto, hrvatski su najbolji rukometaši odigrali prijateljsku utakmicu protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine. U tom su dvoboju slavili naši igrači sa 29-22 (14-11). Ovo je samo jedan od koraka u pripremama za Europsko prvenstvo koje će se od 25. siječnja do 4. veljače odigrati u Švedskoj.</p>
<p>- Ne mislim da je prepotentno ako kažem da je bilo jasno da smo bolja momčad. U ovoj smo utakmici oslobodili umorne igrače, pokušavali smo naći neka rješenja, ali naravno da je još dug put do toga, rekao je nakon utakmice rukometni izbornik Josip Milković, dodavši da je najbitnije da se nitko od njegovih igrača nije ozlijedio.</p>
<p>Na ovoj je utakmici Milković odmarao Matoševića, Kelentrića, Džombu, Jovića i Valčića. Igralo je svih 15 igrača, izbornik je rotirao, iskušavao, a zadovoljan je što je svaki igrač iskoristio svoju priliku. Do europske smotre naši rukometaši imaju malo više od dva tjedna, tako da se radi bez prestanka.</p>
<p>Izbornik Milković još uvijek ima na dispoziciji sljedećih 20 igrača: vratari Matošević, Kelentrić, Losert, Jerković; desna krila Džomba, Zrnić; lijeva krila Baltić, Šprem; kružni napadači Jović, Sulić, Vori; vanjski napadači Metličić, Kos, Barišić, Goluža, Balić, Dominiković, Bilić, Valčić i Špoljarić. No, vrlo će skoro Milković objaviti 16 igrača koje će prijaviti za EP.</p>
<p>Nakon ove utakmice, naši rukometaši putuju u Ukrajinu, gdje će na turniru igrati protiv Ukrajine, Rusije i Izrael. U Zagrebu će ostati vratari Matošević i Kelentrić koji će trenirati s trenerom vratara, Mirkom Bašićem.</p>
<p>• Dvorana II Sportskog doma</p>
<p>HRVATSKA - BOSNA I HERCEGOVINA 29-22 (14-11)</p>
<p>HRVATSKA: Jerković, Losert, Baltić 2, Sulić 6, Balić 1 (1), Špoljarić, Zrnić 2, Bilić 5 (2), Kos 3, Dominiković 1, Barišić 4 (2), Goluža, Šprem 1, Vori 1, Metličić 3</p>
<p>BIH: Počuča, Krasavec, N. Bašić 3 (2), E. Bašić 1, Maglajlija 3, Šuman 3, Džuđo, Martinović 3, Nezirević 1, Razdavšek 4, Čačić, Anušić 1, Buljugija 3, Sirčo, Dobranović</p>
<p>SUCI: Goreta i Medved (BiH). GLEDATELJA: 800</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 2 minute (Kos), BiH 6 minuta (N. Bašić 2+2, Šuman)</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 5 (5), BiH 3 (2)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Renato SULIĆ</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ako je mogao Hajduk, možemo i mi</p>
<p>Mladi Dinamov napadač Domagoj Abramović ove će godine igrati u dresu vinkovačke Cibalije / Predstavnici Marsonije odustali od suradnje s Dinamom i ne prihvaćaju maksimirske igrače na posudbu</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Enes Mešanović umjesto Domagoja Abramovića! To je, eto, jedna od ovozimskih Dinamovih »rošadi«. Nekad iznimno talentirani maksimirski napadač, Domagoj Abramović, nije uspio pronaći svoje mjesto u eri trenera Ilije Lončarevića i sada je već prekoračio prag maksimirske svlačionice.</p>
<p> - Abramović će do kraja ove sezone igrati na posudbi u Cibaliji, to smo definirali, naglasio je Marijan Vlak, asistent Dinamova direktora Zajeca.</p>
<p> Vinkovčani su, angažiranjem Abramovića, odustali od drugoga Dinamovog napadača, Miroslava Dujmovića, kojem maksimirski čelnici još uvijek traže klub u kojeg će ga smjestiti do kraja sezone. Isto vrijedi i za Tomislava Gondžića, za kojeg su interes pokazali Osijek i Slaven Belupo. Željela ga je i Marsonia, no ona je u međuvremenu odustala od suradnje s Dinamom. Njihov predsjednik Dragan Marić ne namjerava »odgajati igrače za Dinamo«, već želi otkupupiti Gondžićev ugovor, no to će teško ići. Marsonia je, ujedno, odustala i od angažmana 25-godišnjeg Dinamova braniča Dinka Miljkovića.</p>
<p> Sve u svemu, u »plavu« je svlačionicu uskočio plavokosi 26-godišnji Tuzlak Enes Mešanović. Gotovo je tri godine bio na Dinamovome »radaru« i sada je, eto, potpisao ugovor na godinu i pol dana.</p>
<p> - Moram naglasiti da su me suigrači odlično primili i prvi dojmovi moga boravka u Maksimiru doista su pozitivni, rekao je Mešanović nakon prvoga treninga sa svojim novim suigračima. - Sada mi, jasno, samo preostaje nametnuti se treneru Lončareviću i izboriti mjesto u prvoj 11-orici.</p>
<p> • Naša sportska javnost još vas nije imala prilike pobliže upoznati. Kako biste ukratko ocrtali svoje nogometne vrline?</p>
<p> - Ma, teško mi je o tome govoriti. Dobar sam u dvobojima, imam osjećaj za gol, dobro igram desnom nogom, ali to ne znači da mi lijeva služi samo za stajanje.</p>
<p>• Kako ste se snašli u Zagrebu i kakve su vam ambicije u »plavoj« majici?</p>
<p> - Snašao sam se sjajno, dobio sam i stan... Pomalo sam poznavao Zagreb, ali ne baš najbolje. Ima vremena, dobro ću ga upoznati. Sada se valja koncentrirati na pripreme i na nastavak sezone. Moramo uloviti devet bodova zaostatka za vodećim Zagrebom. Sjećam se da je i Hajduk prošle sezone imao sličan bodovni zaostatak, pa je to na kraju uspio nadoknaditi i osvojiti naslov. Znači, moguće je! Pa, ako su oni uspjeli, zašto ne bismo i mi...</p>
<p>• Neposredno po potpisu ugovora s Dinamom, naglasili ste kako ste od malih nogu navijač ovoga kluba. A to doista zvuči kao već pomalo otrcana fraza...</p>
<p> - Ma, vidio sam da je veći dio novinara napisao kako većina igrača koji dođu ovdje govore kako su od malih nogu navijali za Dinamo. A, što drugo da kažem kad je zaista tako!? Još kada sam bio junior u Slobodi, jedva sam čekao da Dinamo dođe u Tuzlu, da ih gledam izbliza, da dodajem lopte sa strane... Uostalom, kao klincu su mi idoli bili Zvonimir Boban i Robert Prosinečki. Na kraju bih svakako želio pohvaliti Dinamove navijače, doista su najbolji.</p>
<p>• A gdje ste ih uopće gledali!?</p>
<p> - Istina je da ih još nisam imao prilike »osjetiti« uživo, ali dovoljno je bilo i na TV vidjeti kako navijaju, pogotovo u derbiju!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dolazi li pojačanje iz Gane? </p>
<p>»Malo govore o nama, nitko nas ne ubraja u kandidate za naslov. Stoga me ovo današnje okupljanje podsjeća na prošlu godinu, kada smo se okupili pred početak priprema. Nisu na nas niti tada ozbiljno računali, a osvojili smo prvenstvo. Proljeće je uvijek Hajdukovo, pa se nadam da će i ovo biti naše«, rekao je predsjednik kluba Branko Grgić </p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka u utorak ujutro započeli su pripreme za proljetni dio sezone, čak 34 nogometaša pojavili su se na prvoj prozivci, a predsjednik Branko Grgić im je rekao: </p>
<p>- Malo govore o nama, nitko nas ne ubraja u kandidate za naslov. Stoga me ovo današnje okupljanje podsjeća na prošlu godinu, kada smo se okupili pred početaka priprema. Nisu na nas niti tada ozbiljno računali, a osvojili smo prvenstvo. Proljeće je uvijek Hajdukovo, pa se nadam da će i ovo biti naše. Mi smo svoje obveze prema vama izvršili, sada ste vi na redu. </p>
<p> Slaven Bilić se vratio iz Poreča, ipak su trenerske obveze u Hajduku važnije od nogometnih predavanja na Akademiji u Poreču, a s njim se preko Zagreba, gdje su porazgovarali s Ćirom Blaževićem, vratio i kapetan Igor Štimac. </p>
<p>- Dogovorio sam s voditeljem Akademije Perom Dujmovićem moj odlazak iz Poreča. I Šuker i Bjelica imaju obveze prema svojim klubovima u Njemačkoj i morali su napustiti Poreč. I Štimac se vratio sa mnom u Split, ključni nam je igrač i važno je da je od početka priprema s momčadi. Što se tiče igračkog kadra, na hvarske pripreme ću povesti 26-27 igrača. Prekobrojnima je najbolje otići negdje na posudbu, gdje će igrati, kazao je Bilić. </p>
<p>Na prvoj prozivci nije bilo Radčenka, Bošnjaka, ali ni Bule. Radčenko će se priključiti 10. siječnja, a Bošnjak je bio gripozan i u srijedu bi trebao početi s treningom. Bule je, pak, najavljivan kao pojačanje, no još nije raščišćena papirologija s njegovim klubom Gambom iz Osake. </p>
<p>Novo lice je i Hrvatin Gudelj, koji je iz Imotske krajine, preko Borussije Dortmund, došao na Poljud. Postoji mogućnost da se momčad pojača i s reprezentativcem Gane, dvadesetšestogodišnjim Princeton Owusu Anasahom. </p>
<p>Anasah igra na poziciji lijevog bočnog, a član je Raja iz Casablance. </p>
<p>Nekolicina igrača će na posudbu, rezervni vratar Sunara će u Zadar, a i mladi Runje želi braniti, postoji mogućnost odlaska u Marsoniju (ovisi o odlasku ili ostanku Stojkića) ili TŠK. Božac će vjerojatno u Pomorac, a Radeljić će ponovo u Šibenik, dok je za Igora Musu zainteresiran jedan nizozemski prvoligaš.</p>
<p> Na prvu prozivku su se pojavili: Pletikosa, Musa, Miše, Đolonga, Deranja, Butorović, Stanić, Sablić, Vuković, Andrić, Lalić, Puljiz, Miladin, Rendulić, Carević, Špalj, Srna, Erceg, Jerković, Pirija, Celiščak, Suša, Runje, Božac, Senković, Vejić, Balić, Radeljić, Sunara, Vušković, Gudelj, Šimić, Anić i Štimac.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dolaze Krpan, Milinović, Šarić...</p>
<p>Prije nego što će potpisati za Zagreb, koji bi za polusezonu i njemu i Rijeci donio po 40.000 eura, Damir Milinović odlučio je sa svojim menadžerom Račkim skoknuti do Njemačke</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Iz Kranjčevićeve poručuju da je sve uglavljeno u svezi dolaska u Zagreb napadača Petra Krpana, te da će ugovor i fomalno biti potpisan 10. siječnja. Također »oči u oči« postignut je u Zagrebu dogovor s Damirom Milinovićem iz Rijeke. A da ponedjeljak bude maksimalno u znaku »zagrebaša« svjedoči i suglasnost za dolazak u Kranjčevićevu Martina Šarića, Argentinca s hrvatskim korijenima.</p>
<p>Od spomenute trojke ipak nije posve siguran dolazak Damira Milinovića. Prije no što će staviti potpis za Zagreb, koji bi za polusezonu i njemu i Rijeci donio, svakomu po 40.000 eura, stoper Rijeke odlučio je sa svojim menadžerom Predagom Račkim još skoknuti do Njemačke. Zbog čiste savjesti Milinović se želi na licu mjesta osvjedočiti u činjenicu je li Zagreb najbolji izbor ili Nijemci ipak nude koju marku više...</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Stigli Blatnjak i Sunara </p>
<p>U zadarskom klubu najavljuju još neke dolaske i to provjerenih i kvalitetnih igrača, ali njihova imena čuvaju u najvećoj tajnosti</p>
<p>ZADAR, 8. siječnja</p>
<p> - U Stanove se ponovo vratio nogomet, odnosno, u Nogometnom klubu Zadar odradili su uobičajenu prozivku na kojoj se treneru Stanku Mršiću odazvalo 18 igrača. Od novih stigli su Dalibor Nedić i Dragan Blatnjak, donedavno igrači Brotnja iz Čitluka, te vratar Hajduka Hrvoje Sunara, dosad pričuva Stipi Pletikosi. </p>
<p>Međutim, u klubu najavljuju još neke dolaske i to provjerenih i kvalitetnih igrača, ali njihova imena čuvaju u najvećoj tajnosti. Kako je istaknuo sportski direktor kluba Josip Bajlo klupski ciljevi se znaju, a to je sačuvati ostanak u prvoligaškom društvu. Došlo je i do promjene na klupi, umjesto dosadašnjeg Mršićevog pomoćnika Zorana Vujčića, desna ruka prvom treneru biti će Miodrag Paunović. </p>
<p>U vodstvu kluba također su izvršene neke izmjene, novi direktor je Veljko Bubić, a tajnik Marin Baždarić. Igrači Zadra će u Stanovima vježbati do 27. siječnja, a nakon toga odlaze u Poreč gdje će boraviti do 8. veljače. </p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mancini ostaje u Fiorentini</p>
<p>FIRENCA, 8. siječnja</p>
<p> - Roberto Mancini ipak ostaje trenerom u Fiorentini nakon što je vlasnik kluba Vittorio Cecchi Gori odbio njegovu ostavku i obećao sredstva neophodna da klub izađe iz krize. </p>
<p>Mancini (37) je u nedjelju, nakon domaćeg poraza od Parme i prijetnji od strane navijača, ponudio ostavku. </p>
<p>No, izgleda je da je talijanski medijski tajkun Cecchi-Gori, mada i sam pred bankrotom, obećao novac za plaće pet novih igrača, koji bi trebali stići na posudbu od Intera, Lazia i Rome. </p>
<p>Inter je spreman ustupiti Brazilca Adriana i Anselma Robbiatia, Lazio Jugoslavena Sinišu Mihajlovića i Argentinca Lucasa Castromana, dok bi Jugoslaven Ivan Tomić trebao stići iz Rome. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Nikad nećemo iskorijeniti doping !«</p>
<p>»MOO nikad neće iskorijeniti doping, no nastojat ćemo zakomplicirati život onima koji ga koriste«, kaže Rogge, dodavši da je »olimpijski mir« nemoguć</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora, Jacgues Rogge, iznio je u razgovoru za njemački Süddeutche Zeitung svoja stajališta o ulozi MOO-a u borbi protiv dopinga u sportu. Mnogi će njegove rečenice proglasiti pesimističkim, no bliže istini je da je Rogge, zapravo, »nepopravljivi« realist. O izgledima MOO-a da suzbije doping Rogge je, dakle, rekao:</p>
<p>- Međunarodni olimpijski odbor nikad neće iskorijeniti doping, no nastojat ćemo zakomplicirati život onima koji ga koriste. Mi ne možemo dobiti rat s dopingom, ali možemo dobiti mnoge bitke u tom ratu. Nikad nećemo imati potpuno čist sport, no možemo ga napraviti puno čišćim negoli je on sada, smatra predsjednik MOO-a.</p>
<p>Rooge također ne živi u iluziji da je moguć »olimpijski mir«, tj. da olimpijski pokret može zaustaviti ratove i sukobe:</p>
<p>- Mi ne možemo donijeti svijetu mir, već jedino možemo biti simbolički glas koji zaziva taj mir.</p>
<p>M. Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Po pobjedu i Kasuna</p>
<p>Osim što će košarkaši trenera Jasmina Repeše pokušati pobijediti nakon 22 mjeseca na euroligaškim gostovanjima, u Belgiji će Mihovil Nakić pokušati dogovoriti dolazak u klub Marija Kasuna, negdašnjeg centra Zrinjevca</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Sa samo dva centra na raspolaganju, Jasmin Repeša pokušat će učiniti ono što nije uspjelo klubu iz Savske već puna 22 mjeseca. Naime, prije točno 22 mjeseca, 9. ožujka 2000., »cibosi« su posljednji put slavili na euroligaškim gostovanjima, pobijedivši tada u »majstorici« osmine finala Eurolige moskovski CSKA sa 78-69. Post bi se trebao prekinuti u srijedu, kada će u 20 sati Cibona u belgijskom Gentu suprotstaviti najslabijoj momčadi u skupini D, Oostendeu.</p>
<p>- Rekao bih da nam je imperativ pobijediti kako bi dokazali da ova momčad ima karakter te da bi prekinuli crni niz na gostovanjima, priznao je Jasmin Repeša, Cibonin trener.</p>
<p>Premda je i on svjestan da svoje momke neće moći motivirati pričama o »ključnoj utakmici«, jer je sve ključne do sada Cibona izgubila. Do kraja prvog kruga Eurolige hrvatski prvak igrat će praktički revijalne utakmice, a kao mala doza optimizma stoji podatak da se u takvim prigodama Cibona u pravilu sjajno snalazi. Sjetite se samo Ljubljane i turnira otvaranja Eurolige...</p>
<p>- Oostende je momčad koju je Cibona posljednju svladala u Euroligi. Od tada, od listopada promijenili su razigravača, te su umjesto Elliota doveli Cotu. Promijenili su i trenera, a činjenica je da ih je samo Ural Great u Permu u dosadašnjih devet euroligaških kola ponizio. Sve ostalo izgubili su tijesnim završnicama, zaključio je Repeša.</p>
<p>Nakon što je postalo definitivno jasno da Cibona ne može zaključiti sezonu sa samo Prkačinom i Bowmanom ispod koša, Cibonini čelnici sjetili su se odbjeglog centra Zrinjevca, 21-godišnjeg Marija Kasuna (212 cm). Taj je igrač prije gotovo dvije godine napustio Zrinjevac bez dopuštenja i osvanuo u NCAA momčadi Gonzagi. Ipak, Zrinjevac je uspio dobiti sudsku presudu i Kasun je praktički još četiri godine igrač Zrinjevca.</p>
<p>U međuvremenu je trebao potpisati ugovor s njemačkim Kölnom koji trenira Svetislav Pešić. No, i Nijemci su izgubili spor s Zrinjevcem i da bi Kasun ostao u Njemačkoj, Köln treba »zelenima« platiti odštetu. Znači, isto bi morala učiniti i Cibona. Kasun će iz Njemačke stići u Belgiju kako bi nakon utakmice Cibone VIP i Oostenda razgovarao s Mihovilom Nakićem, sportskim direktorom i Jasminom Repešom trenerom Cibone.</p>
<p>U međuvremenu je otpala mogućnost da se angažira Davor Pejčinović, jer on je, po posljednjim informacijama, korak do potpisa ugovara s talijanskim Vareseom.</p>
<p>T. Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Na potezu je - Miličević</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak navečer susreli su se Dino Rađa i Božo Miličičević, direktor Cibone VIP. Sasatnak je trajao vrlo kratko, a premda je nakon njega Miličević tvrdio da postoje još uvijek tri opcije završetka »slučaja Rađa« (od toga dvije s igranjem Dina za Cibonu), čini se da je jasno da su se Rađa i Cibona razišli.</p>
<p>No, problem je ostao samo u svoti koju će Cibona morati platiti za ovu avanturu. Premda je Rađa u početku cijele zavrzlame bio spreman dogovoriti raskid ugovora za 250.000 dolara, pročitavši neke Miličevićeve izjave o sebi, odlučio je staviti Cibonu na dodatnu kušnju. Rađa i Miličević su se dogovorili da Cibona do petka pošalje svoju ponudu za raskidom ugovora na adresu Rađina menedžera Marka Fleichera, a ta bi trebala biti viša od 250.000 dolara.</p>
<p>U protivnom, Cibona će morati platiti Rađi puni dogovoreni iznos od 500.000 dolara. Na potezu je Božo Miličević, direktor Cibone koji je doveden pred zid.</p>
<p>T. Puljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Gavrilo Princip« prijeti smrću članovima Srpskoga građanskog vijeća </p>
<p>MOSTAR, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tajna organizacija iz Beograda, nazvana po Gavrilu Principu, atentatoru na austrougarskog prijestolonasljednika 1914. u Sarajevu, zaprijetila je smrću nekolicini istaknutih članova Srpskoga građanskog vijeća (SGV) u BiH. U pismu upućenom iz glavnoga grada SRJ smrću se prijeti bivšim članovima Predsjedništva BiH Miri Lazoviću i Tatjani Ljuić-Mijatović, Bogiću Bogićeviću, bivšem članu Predsjedništva SFRJ, generalu Jovanu Divjaku, Bori Bjelobrku, Obradu Piljku, Dragutinu Kosovcu, Zoranu Čegaru i pravoslavnom svećeniku Krstanu Bijeljcu.</p>
<p>Na smrt su osuđeni svi poznatiji Srbi koji su podržali ideju cjelovite Bosne i Hercegovine protiveći se stvaranju »velike Srbije«. Podsjetimo, čelnici SGV-a još su se 1994. godine usprotivili podjeli BiH na nacionalnoj osnovi, postavivši pitanje konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom prostoru BiH.</p>
<p>Iz federalnog MUP-a još nema komentara na beogradsko pismo napisano mješavinom ekavice i ijekavice, osim već uobičajenih izjava da je istraga u tijeku te o najavi suradnje s kolegama iz SRJ.</p>
<p> Čelnik državne Komisije za borbu protiv terorizma Ivica Mišić kaže da im se iz SGV-a dosad nitko nije obratio za pomoć, ali da se »ni jedna prijetnja ne smije potcijeniti«. Dodao je da će antiteroristički tim »procijeniti kako će reagirati«.</p>
<p>Većina »osuđenih« nije željela komentirati prijetnje smrću. Ipak Tatjana Ljuić-Mijatović rekla je da se ne boji prijetnji, a Zoran Čegar, ratni zamjenik zapovjednika specijalne postrojbe MUP-a BiH, smatra da je pismo »niklo iz krila nacionalističkog SDS-a«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>OHR protiv Halilovićevog povratka na ministarsku dužnost</p>
<p>SARAJEVO, 8. siječnja</p>
<p> - Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) sugerirao je Vladi Federacije BiH da dobro razmisli prije donošenja odluke o tome hoće li se Sefer Halilović, protiv kojega je podignuta optužnica za ratne zločine, vratiti na dužnost federalnog ministra za izbjeglice i socijalnu politiku. Pojašnjavajući stajalište Visokog predstavnika o ovom pitanju, glasnogovornik OHR-a Oleg Milišić rekao je u utorak u Sarajevu kako je konačna odluka na federalnim ministrima, ali je istodobno istaknuo kako oni moraju voditi računa o reagiranjima onih koji su osobno pogođeni zločinima za koje se tereti i Halilovića. Nakon odluke sudskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) da Halilovića privremeno pusti na slobodu do početka suđenja, on je odmah izrazio želju da se vrati na ministarsku dužnost. Halilovićev odvjetnik Faruk Balijagić tvrdio je kako je za to dobio i suglasnost glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte, a misija OESS-a u BiH također je objavila kako nema zakonskih zapreka da se Halilović vrati na stari posao. Obnašanje javnih dužnosti zabranjeno je samo osobama koje se ne žele predati sudu u Den Haagu ili su pravomoćno osuđene za ratne zločine. U hrvatskim strankama-članicama vladajuće Alijanse za promjene prevladalo je međutim stajalište kako bi ponovo postavljenje Halilovića na ministarsku dužnost bila veoma loša poruka Hrvatima u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Uspješan oporavak Izetbegovića u Saudijskoj Arabiji</p>
<p>SARAJEVO, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Povratak Alije Izetbegovića s liječenja u Saudijskoj Arabiji i izjave liječnika po kojima je njegovo zdravstveno stanje poboljšano nakon tretmana u tamošnjoj kraljevskoj bolnici obradovali su i ohrabrili njegove političke pristaše, ali i brojne druge ljude u Bosni i Hercegovini koji cijene Izetbegovićevu ulogu tijekom dramatičnih zbivanja proteklog desetljeća.</p>
<p>Posebno se cijeni gesta saudijskog poglavara koji je po Izetbegovića poslao kraljevski zrakoplov i omogućio mu liječenje u jednoj od najprestižnijih bolnica u islamskom svijetu. Osim toga, od niza svjetskih državnika i političara stigle su želje Izetbegoviću za što brži oporavak, dakako, i poruka hrvatskog predsjednika dobila je zapažen publicitet, te povećala ionako velike simpatije koje Mesić uživa u bosanskoj javnosti. Veliki broj svjetskih listova objavio je informacije o Izetbegovićevom liječenju.</p>
<p>Po povratku iz Saudijske Arabije doznalo se i nešto više o tretmanu kojem je bio podvrgnut bivši bošnjački lider te uzrocima koji su doveli do pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja zbog čega je 30. prosinca prošle godine otputovao na liječenje. </p>
<p>Tako lokalni tisak prenosi izjavu šefa Odjela kardiologije bolnice »Kralj Feisal« u Riadu, dr. Zuhejra el-Halisa koji kaže da je ispitivanje pokazalo slabosti u radu srčanog mišića, tzv. fibrilaciju, zbog čega je došlo do poremećaja srčanog ritma i teškoća u izbacivanju suvišne tekućine iz organizma. Sličnu dijagnozu postavili su i bosanski liječnici s vodećim kardiologom na čelu, dr. Enverom Raljevićem. U Saudijskoj Arabiji 76-godišnji Izetbegović je uspješno podvrgnut suvremenom tretmanu elektrokonverzije za uspostavljanje normalnog rada srca, a iz njegovih pluća ispumpano je oko četiri litre tekućine koja mu je otežavala disanje. Liječnici kažu da je sada Izetbegovićeva srčana slika poboljšana.</p>
<p>Smatra se da je do pogršanja Izetbegovićevog zdravstvenog stanja došlo zbog promjene klimatskih uvjeta, ali i napornih protokolarnih obveza tijekom posjeta Dubaiju, gdje je početkom prosinca primio nagradu za islamsku osobu godine. Tijekom tog putovanja, Izetbegović se nije sasvim disciplinirano pridržavao propisane terapije. Osim toga, usprkos narušenom zdravlju, Izetbegović je i ove godine provodio težak ramazanski post, što je, kako se špekulira, također moglo utjecati na pogrošanje njegovog zdravlja.</p>
<p>Upravo zbog godina, ali i srčanih tegoba od kojih pati već dulje vrijeme, Izetbegović se povukao iz aktivnog političkog života. Prvo je potkraj 2000. napustio mjesto u Predsjedništvu BiH, da bi na nedavnom kongresu svoje stranke mjesto predsjednika SDA prepustio Sulejmanu Tihiću. Preuzeo je počasnu predsjedničku dužnost na čelu Političkog savjeta stranke.</p>
<p>Iako to u ovom trenutku nije u prvom planu, može se očekivati da počasti i pažnja koju je dobio Izetbegović tijekom liječenja u inozemstvu, utječu na porast popularnosti te stranke, koja je u novije vrijeme izgubila dosta od svoje popularnosti, a početkom prošle godine na vlasti su je zamijenile stranke unutar koalicije Alijansa za demokratske promjene.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Brčaci protiv obilježavanja obljetnice RS</p>
<p>BRČKO, 8. siječanja</p>
<p> - Udruženje prognanih i raseljenih Brčaka »Povratak« usprotivilo se obilježavanju godišnjice Republike Srpske u Brčkom. Ova manifestacija, u organizaciji SDS-a i vlasti RS, trajat će punih 10 dana, a njen završetak planiran je velikim mitingom Srba na središnjem gradskom trgu u Brčkom. »Mi se pitamo odakle ideja obilježavanja 10-godišnjice RS, kada ona kao entitet, s međunarodno pravnog stanovišta postoji od 1995.godine. Ovo je još jedna potvrda da je projekt RS stvoren daleko prije rata u BiH i realiziran etničkim čišćenjem i genocidom nad bošnjačkim i hrvatskim narodom«, stoji u priopćenju. Udruženje Brčaka »Povratak« pozvalo je vlasti Distrikta, OHR i IPTF da poduzmu pojačane mjere sigurnosti »kako, nakon spomenutog skupa ne bi došlo do nacionalističkih incidenata i uništavanja imovine Hrvata i Bošnjaka«. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zaposlenici i dalje ne prihvaćaju stečaj srbijanskih banaka </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Pripadnici srbijanske policije onemogućili su u utorak ulazak u prostorije Investbanke i Beobanke u Beogradu novoj smjeni radnika, nakon što je prostorije banaka napustilo oko 400 radnika koji su prosvjedujući protiv stečaja tamo proveli skoro tri dana. Kako je javio radio B92, prije podne nije bilo incidenata u susretu zaposlenika i policije, a predsjednik sindikata financijskih organizacija Srbije Milan Alempijević izjavio je da je u prostorijama spomenutih dviju banaka ipak ostao određeni broj radnika. </p>
<p>Sindikat je apelirao na jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunicu da spasi Srbiju i sve njezine građane od nametanja tranzicijske šok terapije u ionako napaćenoj zemlji i upozorio da se uništavanjem četiri najveće banke u Srbiji (pored spomenutih još i Jugobanka i Beogradska banka), uništava i gospodarstvo te se stvara ogroman broj nezaposlenih. </p>
<p>Traži se i hitna izvanredna skupštinska sjednica. Državna agencija za sanaciju banaka upozorila je u ponedjeljak zaposlenike banaka u stečaju da mogu i krivično odgovarati zbog nepoštivanja odluka suda i onemogućavanja djelatnika agencije da preuzmu kontrolu. </p>
<p>Odlukom da se zatvore četiri najveće banke, Srbija je poslije Nove godine doživjela pravi financijski potres. Šestomjesečno liječenje proglašeno je neuspješnim i nekadašnji stupovi bankarskog sustava odlaze u stečaj, a bez posla ostaje 8500 namještenika.
Beogradski analitičari ocjenjuju da je pokušaj bankarskih činovnika da spase svoje banke i svoja radna mjesta razumljiv, ali uzaludan. Izbacivanje stečajnih upravnika, zaključavanje u prostorijama banaka, kao i prosvjed zakazan za četvrtak pred Narodnom bankom Jugoslavije ne može dati rezultata jer novca za sanaciju ovih banka nema. Poučena ranijim iskustvima, Svjetska banka također ne želi financirati sanaciju jugoslavenskih banaka za što je potrebno 8,35 milijardi DEM. Taj je iznos, kako je izračunao guverner NBJ Mlađan Dinkić, jednak plaćama svih zaposlenika tijekom godine i pol dana ili i plaćama i mirovinama za godinu dana, a gubici su iznosili 496 DEM mjesečno po zaposleniku. Unatoč otporu, oni će se morati zadovoljiti ponuđenim rješenjima poput otpremnine od 24 plaće, umirovljenja ili nekog novog posla. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Unatoč optužbama vlasnik oružja nepoznat</p>
<p>Kapetan broda izjavljuje da je radio po naredbi palestinskih vlasti / Palestinci, pak, osnivaju komisiju koja bi trebala pronaći pravog vlasnika eksplozivnog brodskog tereta</p>
<p>ANKARA, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Priznanje kapetana broda »Katerine A« Omara Akawia da je radio po uputama palestinskih vlasti nije, kako se čini, rasvijetlila enigmu oko toga tko se doista krije iza zaplijenjene pošiljke sa oko 50 tona oružja. Brod koji je vlasništvo izvjesnog Iračanina presreli su u četvrtak izraelski marinci i komandosi 302 milje južno od luke Eilat u Crvenom moru.</p>
<p> Na plovilu, čija je »tajnovita misija« najvjerojatnije bila unaprijed dobro poznata izraelskoj tajnoj obavještajnoj službi Mossad, pronađene su »kačuše«, ručni bacači, mine, protutenkovske rakete i puške. </p>
<p>Palestinski čelnik Yasser Arafat energično je opovrgnuo da je pošiljka s oružjem »krenula« po njegovom osobnom naređenju, kako barem tvrdi izraelski premijer Ariel Sharon. Arafat je naredio osnivanje posebne komisije koja bi trebala utvrditi »pravog naručitelja« zaplijenjenog oružja. </p>
<p>Prema priznanju uhićenog kapetana Akawija (ako se uopće može i vjerovati takvim priznanjima), naređenje za prijevoz oružja dobio je od visokog palestinskog predstavnika u Ateni Abdela Awadala. Akawi, koji je član palestinskog vojnog krila Fataha od 1976., drži kako je samo izvršavao naređenja. »Ja sam vojno lice (potpukovnik palestinske pomorske policije), što znači da sam morao izvršavati naredbe nadređenih«, rekao je. </p>
<p>Znakovito je da američki State Department nije također siguran tko se zapravo krije iza tog pokušaja transporta oružja. Glasnogovornik Bijele kuće Richard Boucher pohvalio je akciju izraelskih marinaca i komandosa. Izjavio je kako je washingtonska administracija odobrila židovskoj državi dodatnih 28 milijuna dolara za borbu protiv terorizma. To praktički znači novi poticaj Izraelcima da se upuste u nove pretrage svih »sumnjivih« brodova u vodama Crvenog mora i Sredozemlja.</p>
<p>U međuvremenu, egipatsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je »iznenađeno« pokušajem prebacivanja sumnjive pošiljke kroz Sueski kanal. Pritom se iznosi uvjerenje kako palestinsko rukovodstvo, na čelu sa Arafatom, nije znalo da se na brodu nalazi oružje. Određeni signali, istina još nedovoljno provjereni, upućuju na pretpostavku da bi naručitelj oružja, vrijednog 15 milijuna dolara, osim Iraka, mogla biti i libanonska ekstremistička skupina Hesbollah. </p>
<p>Prva i najoštrija osuda izraelske akcije zapljene oružja i broda došla je iz Bagdada. Tamošnji mediji, pozivajući se na priopćenje iračke vlade, tvrde kako zaustavljanje broda na otvorenom moru u blizini egipatske obale predstavlja »piratski čin«. Ističe se da je brod zaustavljen u međunarodnim vodama. Na taj način, prema viđenju bagdadskog režima, ozbiljno su ugroženi sloboda plovidbe i svi važeći međunarodni pomorski zakoni. Irački mediji nisu, međutim, spomenuli činjenicu da je, prema priopćenju londonske osiguravajuće kompanije Lloyd, neki irački poslovni čovjek vlasnik zaplijenjenog broda. </p>
<p>Zanimljivo je da se službeni Teheran, koji Izraelci sumnjiče da je isporučitelj oružja, suzdržava od komentara. Umjesto toga, prenosi se priopćenje Lloyda da je vlasnik broda bio Iračanin. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rumunji od Nove godine u Europu bez viza</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Rumunji su, kako javljaju zapadnoeuropski mediji, dobili »najljepši i najdraži« novogodišnji dar. Naime, 23 milijuna građana Rumunjske od 1. siječnja 2002. mogu putovati bez viza u zemlje unutar tzv. Zone Schengena. Riječ je o 13 članica Europske unije (EU) - samo Velika Britanija i Irska nisu ukinule vize za Rumunje - kojima su se pridružile još Norveška i Island. Ta je odluka izazvala oduševljenje u Rumunjskoj, usprkos tome što će, praktički, vrlo malo građana te zemlje, zbog velikoga siromaštva, moći putovati u »Europu«.</p>
<p>No, s druge strane, ta je odluka u mnogim zemljama Zone Schengena izazvala stanovito nezadovoljstvo i strahovanja, jer je Rumunjska jedna od država iz koje kreće ili preko koje prolazi dosad još nezaustavljena »rijeka« ilegalnih iseljenika prema Zapadnoj Europi. To je, uostalom, i jedan od bitnih razloga, osobito nakon nedavnoga otkrića velike skupine tih ilegalaca u tunelu ispod kanala La Manche, što Velika Britanija još ne ukida vize čak ni Hrvatskoj. Zato je Rumunjska posljednja od 12 kandidatkinja za EU kojoj su ukinute vize.</p>
<p>To je, vjerojatno, i razlog što su, uz ukidanje viza, uvedena i neka ograničenja za rumunjske građane. Prvo, pravo Rumunja da bez viza putuju u 15 zapadnoeuropske zemlje nije i pravo zapošljavanja u njima te ne smije trajati dulje od tri mjeseca. Također na izlasku iz svoje zemlje u pravcu Zapada svaki rumunjski građanin mora pokazati da sa sobom nosi najmanje 500 eura i potvrdu o zdravstvenom osiguranju, kako ne bi u zemlji u koju putuje prosjačio ili bio na teretu tamošnjih vlasti. A nadzor na granici prepušten je rumunjskoj policiji i carini.</p>
<p>Rumunjska je, u biti, prošlih mjeseci potpisala posebne sporazume sa svakom od tih 15 zemalja, koji su istodobno stupili na snagu ove Nove godine. Prema tim sporazumima, uza sva ostala ograničenja, Rumunju koji učini bilo kakav prekršaj u nekoj od zemalja potpisnica tih sporazuma o ukidanju viza bit će odmah protjeran u svoju državu i oduzet će mu se putovnica za tri ili pet godina. Zato je predsjednik Rumunjske Ion Iliescu, u svojoj novogodišnjoj poruci, upozorio sugrađane da, kada putuju u te zemlje, dokažu svoje »europsko ponašanje«.</p>
<p>Ipak, odluka da na svojim putovanjima u »schengenske« zemlje Rumunji moraju nositi najmanje 500 eura bit će, zapravo, najveće ograničenje građanima zemlje u kojoj je prosječna plaća tek - 100 eura! Točnije: Rumunjska je uvjerljivo najsiromašnija među 12 zemalja kandidatkinja za nove članice EU-a: čak je i njezina južna susjeda, Bugarska, »bogatija«.</p>
<p> Stoga će putovanje u Europu, kako pokazuju neka nedavna rumunjska istraživanja, usprkos euforiji koja je zavladala, jamačno biti privilegij samo »odabrane manjine« Rumunja.</p>
<p>Na njih se, očito, odnosi zadovoljstvo koje su izrazili neki rumunjski turistički turoperatori izjavivši kako će sada za svoje klijente »moći organizirati civilizirana putovanja u Europu, bez poniženja« što su ih doživljavali »moljakajući i čekajući vize« Osim toga, s obzirom na to da je riječ o 15 posebnih sporazuma, svaka zemlja iz Zone Schengena u svakome trenutku ima pravo poništiti svoj sporazum i zabraniti ulazak Rumunja na svoje ozemlje. To se, na primjer, nedavno dogodilo kada je Belgija ponovno uvela vize za Slovake. Stoga odluka o ukidanju viza, kada splasne prvo oduševljenje, bit će za Rumunjsku tek simbolični moralni čin.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Politikantsko i nemarno čitanje Leksikona stranih pisaca</p>
<p>Molim vas da u interesu čitatelja i istine na doličnom mjestu u vašem listu objavite naš odgovor Igoru Mandiću, vašem »kritičaru opće prakse«, koji je u Vjesnikovoj »Panorami« od 29. prosinca 2001. i 5. siječnja 2002. iznio niz neistinitih, tendencioznih i ničim potkrijepljenih tvrdnji o Leksikonu stranih pisaca što je tiskan u nakladi Školske knjige (2001).</p>
<p> Njegovo je politikantsko i nemarno čitanje Leksikona vidljivo na svakom retku: od činjenice da žali što u bibliografiju prijevoda nekog pisca nije uvršteno tuđe djelo (!), do činjenice da je u svom prikazu među stotinjak književnosti i 2634 pisca izdvojio samo jedan mali segment nama susjednih književnosti iz bivše Jugoslavije (narugavši se čak što smo ih nazvali stranima!) te se zadržao na ishitrenom i uskogrudnom prebrojavanju. Posljedica takve obnevidjelosti je i činjenica da je i to prebrojavanje obavio nemarno.</p>
<p>Redakcija je Leksikona na temelju stručnih parametara vrlo pažljivo odlučivala o zastupljenosti svih pisaca i svih književnosti te je u tu svrhu načinila posebne statističke preglede radi književnih usporedaba i odnosa. Tako dobivena numerička slika pokazuje da slovenskih pisaca nema samo 15 (kako je I. Mandić na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prebrojio) - nego 28, da makedonskih pisaca nije 12, nego 21, da srpskih nije 27, nego 37 (uključujući i Vaska Popa, kojega Mandić u knjizi nije vidio!), da bošnjačkih ima 12, a ne 2. Apsurdan je Mandićev zahtjev za dvostrukim brojem srpskih pisaca, jer bi tada srpska književnost bila višestruko zastupljenija od mnogih europskih. Usporedbe radi: dansku književnost predstavlja 37 autora na 900 redaka teksta (srpskih je 37 na 728 redaka), švedsku predstavlja 39 autora na 1110 redaka, nizozemsku 38 autora na 754 retka, norvešku 36 autora na 720 redaka, rumunjsku 32 autora na 696 redaka itd. Na razini numeričke zastupljenosti slovenskih pisaca je portugalska i bugarska književnost, bošnjačka je u kategoriji s bjeloruskom, estonskom, letonskom, litavskom, makedonska je izjednačena s brazilskom itd.</p>
<p> Što se tiče književnih atribucija, uredništvo se pridržavalo četiriju parametara navedenih u Predgovoru, od kojih su najvažniji jezik i književni kontekst nekog pisca, što je uostalom uobičajeno u svim civiliziranim zemljama. Ukratko, uredništvu je od samih početaka rada na Leksikonu bilo jasno da sliku svjetske književnosti, čak kad se primjenjuje i kriterij hrvatske recepcije, ne može krojiti prema uskogrudnim afinitetima i subjektivnim preferencijama. Također, iskusniji korisnici raznih leksikona znaju da na kraju svakog leksikonskog niza dolazi indeks pisaca (ili kao poseban sveščić ili na kraju posljednje knjige, u ovom slučaju u predgovoru najavljena 2. sveska Leksikona u kojem će biti obrađena djela).</p>
<p>No, što znače argumenti pred vulgarnim politikantstvom! Naime, odavno je svima poznata Mandićeva neskrivena nostalgičarska naklonost prema bivšem jugozajedništvu: pravo na tu naklonost mu zapravo nitko i ne želi oduzeti. Ono na što Mandić nema pravo jest nametati svoje tendenciozno politikantstvo hrvatskom kulturnom prostoru.</p>
<p>Dr. DUNJA DETONI-DUJMIĆ, u ime Uredništva Leksikona stranih pisaca</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Zbogom zelena dolino i bistra vodo Gacka« (3)</p>
<p>U raspravu o autocesti koja ugrožava Gacku dolinu (»Zbogom zelena dolino i bistra vodo Gacka (2)«, Vjesnik od 31. prosinca 2001.) s velikom se hvalevrijednom dozom podataka uključio, među ostalim, i čitatelj Vjesnika gospodin Josip Habschied, ali pritom ipak nije dovoljno naglasio čija je odgovornost za pokušaj nastavka ekocida Gacke doline. </p>
<p>Iako je jasno da se radi o »vidu genocida«, sam pojam genocida implicira da se radi o namjernom činu, uključujući u ovom slučaju i ekocid, a ne samo o »neznalicama, koje su dozvolile osakaćenje«. Tko će normalan i dobronamjeran baciti smeće i izmet u pitku vodu, a onda je zagrabiti da se napije? Nigdje nema takvih neznalica ili luđaka, koji bi bili bez nadzora, tako da mogu uopće, a kamoli samostalno, djelovati. </p>
<p>Premda postoji načelna dobrobit od bolje povezanosti novim prometnicima, Vlada ipak nema ozbiljno ekonomski opravdano objašnjenje za cijeli projekt (»Krediti za autoceste su kamen oko vrata nejake privrede«, Vjesnik od 19. prosinca 2001.). Uz ekonomsku razložnost i projekciju svrsishodnosti ceste u budućnosti nedostaje i studija utjecaja na prirodu i pitku vodu podzemlja, što je najblaže rečeno neozbiljno, a i protuustavno! Iz svega proizlazi da se zapravo radi o opasnoj namjeri: zaduživati Hrvatsku neproduktivnim kreditima čime će se proizvesti siromaštvo i vazalni odnos prema zajmodavcima.</p>
<p> Na pitanje zašto Vlada usprkos svemu ipak ustraje na izgradnji prometnice - središtem ili rubom Gackog polja, znajući za dugoročnu štetu zagađenja jedinstvenoga podzemnog bazena pitke vode, nameće se odgovor: ona to čini zato što se pokorava diktatu stranog kapitala. Međutim, cijena pitke vode će u doglednoj budućnosti premašiti cijenu nafte, pa je njeno očuvanje vrijedno svakog truda! Osim toga valja imati na umu da je čist okoliš, s obzirom na sve veći pritisak ekološke javnosti, zapreka neobuzdanoj industrijalizaciji.</p>
<p>VLADO ABRAMOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Treba li predsjednika Mesića nazivati »šefom države«?</p>
<p>Za nedavna boravka Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske, u Velikoj Britaniji, prilikom jednoga od brojnih sastanaka s čelnicima te države novinarka HRT-a za predsjednika je rekla da je »šef države«. Za vrijeme sastanka s britanskom kraljicom dala mu je pun i točan naziv... Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske. Pa valjalo bi se pozabaviti tom riječju »šef«.</p>
<p>Za pokojnog Tita moglo se reći da je bio šef tadašnje države jer je bio prigrabio svu vlast. Bio je predsjednik države, predsjednik jedine stranke, odnosno Partije, sve je državne konce držao u svojim rukama. Zbog toga se s pravom nazivao šefom države. Kada su se sastajali vodeći ljudi nesvrstanih zemalja, znalo se reći da je to sastanak »na vrhu šefova država tih zemalja«.</p>
<p> Po našem Ustavu predsjednik države ima ovlasti zapovjednika vojske u ratu i miru i može »sukreirati« vanjsku politiku. Sa svojim stožerom raznih stručnih suradnika može eventualno predložiti nešto iz područja gospodarstva, prosvjete i ostalih djelatnosti. Dakle, po tim ovlastima nikako ga ne bismo mogli nazvati »šefom države«.</p>
<p> Za Kraljevine Jugoslavije privatni je vlasnik brijačnice za pomoćnika i šegrta bio njihov šef i tako su ga nazivali. Glavni na željezničkoj postaji zvao se »šef stanice« i tome slično. Mislim stoga da nije pravo predsjednika Republike Hrvatske, prilikom javnih nastupa, nazivati »šefom države«, jer on to uistinu i nije.</p>
<p>ROKO ŠKRGIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Naši hoteli spašavaju overbuking u Crnoj Gori« (2)</p>
<p>U osvrtu na stanje u našem turizmu počeli su se argumentirano analizirati uzroci slabih rezultata, iako smo jedna od najpoželjnijih i najzdravijih zemalja u Europi, čak i u svijetu (vidi »Naši hoteli spašavaju overbuking u Crnoj Gori«). U tim analizama autori se zgražaju nad činjenicom da nas u turističkoj organizaciji nadvisuje čak i tržište Crne Gore. Iz toga bi se moglo zaključiti da smo nesposobniji, u tom pogledu, od Crnogoraca, što međutim nije točno. Mi smo, naime, čak i u socijalizmu s istim kadrovima u turizmu postizali uspjehe, a sadašnje je nazadovanje isključivo posljedica sveopće destrukcije. Nema efikasne promidžbe naših kapaciteta: npr. na prigovor zašto se ne potencira japansko tržište zbog izrazitih prednosti bogatih japanskih turista, naša administracija daje nesuvisle odgovore u smislu da Amerikanci nerado gledaju na bilo kakvu suradnju s Japanom!? Zar se mi zaista moramo u svemu obazirati na američke stavove ili si možemo dopustiti, barem u turizmu, samostalno djelovanje?</p>
<p>Kad sam već spomenuo Japance kao vrlo poželjne goste, uputno je navesti davnu procjenu japanskih stručnjaka, da bismo raspoloživim poljoprivrednim resursima mogli biti veliki izvoznici hrane. Umjesto takve proizvodnje, mi smo postali, uz ostalo, jedini uvoznici mlijeka u Europi. Očigledno je situacija i u turizmu i u poljoprivredi (a i u ostalim područjima) posljedica, ne objektivnih okolnosti, nego političkih poteza onih koji ih mogu vući. </p>
<p>PETAR NANIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Troipolgodišnji sinčić ubio majku iz očeva policijskog pištolja</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, djetetov je otac, pripadnik Postaje granične policije, po dolasku iz službe odložio odoru i oružje i otišao se tuširati, a dječačić se počeo igrati pištoljem / Na novinarsko pitanje da li je uobičajeno da policajci drže metak u cijevi nezakočena pištolja predstavnik PU osječko-baranjske, odbivši komentirati je li se to doista i dogodilo, odgovorio je da to nije uobičajeno, a ni dopušteno</p>
<p>BILJE/OSIJEK, 8. siječnja</p>
<p> - Tragedija koja se dogodila u ponedjeljak oko 21 sat u kući obitelji Seperović u malom baranjskom mjestu Bilju u Blatnoj ulici 65 potresla je sve njihove sumještane, posebice susjede, koji su ih poznavali kao sretnu i složnu obitelj. Naime, trideset osmogodišnja Anđelka Seperović ubijena je hicem iz vatrenog oružja pod još nerazjašnjenim okolnostima. </p>
<p>Prema prvim saznanjima, riječ je o tragediji i nesretnom slučaju jer se pretpostavlja da je Anđelku ubio njezin troipolgodišnji sinčić.</p>
<p> Prema prvim neslužbenim informacijama, kobne se večeri nešto prije 21 sat iz službe vratio Anđelkin suprug Jugoslav Seperović (39), djelatnik Postaje granične policije Beli Manastir. U kući su bili samo Anđelka, Jugoslav i njihov sinčić, dok su njihove dvije starije kćeri, koje su srednjoškolke, trenutno kod rođaka na školskim praznicima. Nakon što je u dnevnoj sobi skinuo uniformu, uz koju se nalazio i pištolj marke Češka zbrojovka kalibra 9 milimetara, Jugoslav je otišao u kupaonicu. U sobi su ostali Anđelka, koja je ležala na dvosjedu i gledala TV, te mali sinčić koji se igrao. Što se tada dogodilo, može se samo pretpostaviti. Navodno je dječak uzeo tatinu uniformu, u kojoj je pronašao pištolj, i igrajući se ispalio hitac i pogodio majku.</p>
<p> Anđelka je, pogođena iz blizine u glavu ispod desnog oka, na mjestu preminula. Čuvši ispaljeni hitac Jugoslav je potrčao prema dnevnoj sobi i vidjevši što se dogodilo odmah pozvao policiju. Očevid su na mjestu događaja obavili istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Mladen Filipović, županijski državni odvjetnik Davor Petričević te očevidna ekipa PU osječko-baranjske.</p>
<p>»Ovo je strašna tragedija. Anđelka je radila u Belju u Mesnoj industriji, a s Jugoslavom je imala izuzetan brak. Nikada se nisu svađali, a djeca su uvijek imala sve što su mogla poželjeti« - kazala nam je njihova susjeda, koja nam je objasnila kako je često odlazila k njima jer su uvijek bili srdačni i susretljivi.</p>
<p> Kako bi se ustanovili svi potrebni detalji i tako ustanovile okolnosti stradavanja Anđelke Seperović, na rukama njezina supruga i sinčića uzete su parafinske rukavice, koje su proslijeđene u Centar za kriminalistička vještačenja u Zagrebu, a nalaz bi trebao biti gotov u srijedu. Međutim, doznajemo da većina materijalnih dokaza upućuje upravo na to da je riječ o stravičnoj tragediji u kojoj je dijete u igri ubilo majku.</p>
<p> No ostaje nejasno kako se pištolj sa 15 metaka u šaržeru, koji teži oko kilogram, našao u ručicama trogodišnjeg djeteta, odnosno kako je ispaljen hitac. Iz svega se dade naslutiti da je riječ o kobnoj nepažnji jer je navodno metak bio u cijevi nezakočenog pištolja... Na konferenciji za novinare u PU osječko-baranjskoj načelnik Ureda načelnika Stipo Rimac istaknuo je da je u tijeku obrada kojom bi s trebale utvrditi okolnosti stradavanja Anđelke Seperović (policija je u javnost izišla samo s inicijalima). Na novinarsko pitanje da li je uobičajeno da policajci drže metak u cijevi nezakočena pištolja, Rimac je, odbivši komentirati je li bilo doista tako, objasnio da za to nema potrebe te da nije uobičajeno a ni dopušteno. Dodao je da će se idućih dana, kada nalazi parafinskih rukavica budu gotovi, sa sigurnošću moći reći kako se dogodila ova strašna tragedija. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Smrtno stradao na pješačkom prijelazu</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Dragutin Perko (78) smrtno je stradao prelazeći preko pješačkog prijelaza u ulici Buban, u Vrbovcu. Na nj je u ponedjeljak automobilom naletjela Kristina N. (24). </p>
<p>Vozačica je, ugledavši pješaka, pokušala zakočiti, ali se automobil kretao prevelikom brzinom pa je snažno udario nesretnoga Perka odbacivši ga najprije na vjetrobran, a zatim i na kolnik.</p>
<p>Protiv Kristine N. policija je podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Vrbovcu.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dinamo ne priznaje nadležnost ugovorenog suda!</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je nekadašnji nogometaš zagrebačkoga Dinama, a sadašnji engleskoga drugoligaša Portsmoutha, Robert Prosinečki, tužio maksimirski prvoligaš zbog neisplaćenoga osobnog dohotka u visini od 1,550.000 njemačkih maraka, u utorak je odgođena na Općinskom sudu zato što stranke u postupku moraju dostaviti predloženu dokumentaciju. </p>
<p>Zastupnik Dinama odvjetnik Tomislav Kos u roku tri dana mora dostaviti Pravilnik Hrvatskoga nogometnog saveza u kojem se navodi tko je nadležan za rješavanje ovoga spora, dok zastupnica Prosinečkoga odvjetnica Gordana Lazović sudu mora dostaviti podatak s kime su u HNS razgovarali o zaštiti nogometaša u ovom postupku, kao i faksove upućene europskoj i svjetskoj nogometnoj organizaciji (UEFA-i i FIFA-i) u kojima su zatražili pomoć.</p>
<p> Naime, UEFA je Prosinečkoga uputila da se obrati FIFA-i, koja je pak ponudila osobu za kontaktiranje, no od te osobe još nisu dobili odgovor. </p>
<p>Jedna je od nejasnoća i nadležnost u rješavanja ovoga spora. Isprva su i nogometne organizacije i Savez izričito rekli kako je nadležan Općinski sud, što je i osoba iz Dinama i ugovorila. Jer u Ugovoru o zajmu u točki 5. kaže se da će stranke eventualne sporove rješavati sporazumno, a u slučaju ako to ne bude moguće, ugovorit će se nadležnost suda u Zagrebu. No iz Dinama se ipak žale na nadležnost Općinskog suda, te je odlučivanje o tome u tijeku. </p>
<p>Ugovore o zajmu odvjetnik je Kos predočio sudu, s namjerom da se ti krediti Prosinečkom i njegovo potraživanje prebiju. Doznajemo da je slična situacija bila i s bivšim Dinamovim golmanom Draženom Ladićem, koji je zbog danih mu kredita navodno odustao od daljeg potraživanja svojih dugova. No odvjetnica Lazović je napomenula da su krediti Prosinečkom dani do svibnja 2000. godine, a potraživanja Prosinečkoga su od lipnja te godine do danas. U ugovorima se u točki 4. kaže da će zajmoprimatelj ukupan iznos u kunama vratiti zajmodavcu iz naknade ostvarene njegovim transferom kao igrača u domaći ili inozemni klub. To znači da Prosinečki nije dužan Dinamu ništa isplatiti jer je već obavljen njegov transfer, iz kojega je Dinamo trebao biti namiren. Uostalom, navela je odvjetnica Lazović, Dinamo je Prosinečkom izdao ispisnicu te dao odriješene ruke. </p>
<p>Odvjetnica Lazović podnijela je i kaznenu prijavu protiv tadašnjega glavnog direktora Dinama Velimira Zajeca, s kojim je Prosinečki i potpisao Ugovor o radu, a zbog kaznenog djela prijevare te zlouporabe položaja i ovlasti, koju su podnijeli 7. rujna prošle godine. Taj je spis u radu i ne zna se još da li će se protiv njega podići optužnica. </p>
<p>Da podsjetimo, nogometni klub Dinamo i Prosinečki potpisali su sporazum o prekidu radnog odnosa, koji je počeo 30. ožujka 1998. i trebao trajati do 31. srpnja 2002., za koji mu je klub trebao isplatiti dogovorenu svotu. Tako su 27. lipnja 2000. godine potpisali sporazum o tri obročne isplate osobnog dohotka: 1. prosinca 2000. godine 500 tisuća maraka, 1. lipnja prošle godine također 500 tisuća maraka i 1. prosinca prošle godine 550 tisuća maraka. No kako klub prvu pristiglu ratu nije isplatio, 15. siječnja 2001. godine sklopljen je aneks sporazumu po kojemu svi obroci dospijevaju odjedanput, 1. rujna prošle godine. No klub ni tada nije uplatio ništa. Stoga je Prosinečki 5. rujna podigao tužbu na Općinskom sudu.</p>
<p>Odvjetnica Lazović zatražila je i privremenu mjeru blokiranja Dinamovih računa kako bi se isplatili dugovi Prosinečkom te spriječio eventualni stečaj kluba. No nedavno su pak doznali kako klub navodno nema novčanih sredstava, zbog čega bi i naplata dugova prema Prosinečkom mogla biti upitna. Zbog toga je i odvjetnica Lazović prenijela riječi bivšeg dinamovca kod kojeg je prisutno »teško razočaranje igrača koji je svoju mladost dao za voljeni klub, te kako je to sramota za cijelo društvo«. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Branka Dolenca pretukli zajmodavci</p>
<p>VARAŽDIN, 8. siječnja</p>
<p> - Branko Dolenc, predsjednik varaždinske Udruge za zaštitu od zelenašenja i jedan od vlasnika poduzeća »Aurora«, pretučen je ispred svoje kavane »Sakcinski« u Varaždinu. Policija o tom događaju nije izvijestila jer, kako nam je rekao glasnogovornik PU varaždinske Mladen Kaselj, radilo se samo o narušavanju javnog reda i mira, a policajci su stranke uputili da spor riješe na sudu. No, prema riječima Brankove supruge Nade, nije sve ostalo samo na galami i ružnim riječima, već je došlo i do fizičkog obračuna. Dolenca je, naime, napala nekolicina oštećenih zajmodavaca.</p>
<p>»Radila sam u kavani i vidjela Lj.K., S.M. i B.G. kako stoje vani i čekaju. Branko je tada došao iz Zagreba i u jednom sam trenutku samo vidjela kako pada kad je želio ući u kavanu. Izašla sam i vidjela kako ga udaraju nogama po tijelu i glavi, dok je Branko ležao na tlu. Pokušavala sam ga dići, no Lj.K. je napala i mene i počela me vući za kosu. Tko zna kako bi se sve završilo da u pomoć nisu priskočili gosti u kavani«, rekla je za »Vjesnik« Nada Dolenc.</p>
<p>Protiv Nade i Branka Dolenca na varaždinskom je Općinskom sudu inače u tijeku kazneni postupak. Tereti ih se da su, kao glasnici poduzeća »Aurora export-import«, »Aurora mjerni instrumenti« i »Aurora turist« te kao fizičke osobe, počinili kaznena djela utaje, prijevare i zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, pribavivši protupravno oko osam milijuna kuna.</p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Albanac s Kosova poremetio graničnu idilu</p>
<p>ČAKOVEC, 8. siječnja</p>
<p> - U minuli tjedan dana na 78 kilometara dugoj državnoj granici između Hrvatske i Slovenije na području Međimurja registriran je samo jedan slučaj protuzakonitog prelaženja državne međe. Kako je novinare izvijestio Branko Sušec, glasnogovornik PU međimurske, pri ilegalnom prelasku državne granice zatečena je samo jedna osoba. Riječ je o Albancu s Kosova, državljaninu SR Jugoslavije. Protiv njega je proveden prekršajni i upravni postupak, pri čemu mu je naloženo udaljenje s područja Hrvatske i vremenska zabrana ponovnog ulaska u našu zemlju. Izvan užega graničnog područja nije zatečen nijedan strani državljanin koji bi se ogriješio o odredbe Zakona o kretanju i boravku stranaca.</p>
<p>Takva situacija umirujuće djeluje na pučanstvo pograničnih sela u Međimurskoj županiji. Više smo puta u Vjesniku izvješćivali o strahu pučanstva koje živi uz graničnu crtu jer su prošle godine policajci u jednom tjednu znali uhvatiti i do 200 ilegalnih migranata koji su upravo u Međimurju iz Hrvatske protuzakonito prelazili u Sloveniju. Bilo je i slučajeva da su vodiči, odnosno osobe koje su za novac vodile prebjege preko granice trovali pse. U Međimurju vjeruju da će ovakvo dobro stanje, bez navale bjegunaca, potrajati cijele godine.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U tjedan dana 34 požara</p>
<p>ZADAR, 8. siječnja</p>
<p> - U večernjim satima u ponedjeljak dogodila su se u Zadru dva požara: u prostorima nekadašnje tvornice Diokom požar je zahvatio i krov susjedne kuće, no brzom je intervencijom vatrogasaca ubrzo ugašen. Uzroci i šteta još se istražuju.
Drugi je požar buknuo u samom središtu grada, u Širokoj ulici, gdje se zapalila tenda na kafiću Kalelarga. Šteta se procjenjuje na oko 18.000 tisuća kuna. Kako je rečeno na redovitoj press-konferenciji Policijske uprave zadarske u utorak, prvi tjedan ove godine najviše su obilježili požari, kojih je bilo čak 34, ali, srećom, nijedan nije ostavio većih posljedica osim materijalne štete.</p>
<p>Nova je godina započela sa 44 kaznena djela, od čega je najviše bilo provala (24) i krađa, a omiljena su meta provalnika opet bile prodavaonice. Dvije maloljetne osobe otrgle su u Glagoljaškoj ulici torbicu iz ruku J. B., a odmah su i uhićene. Drski je lopov u Gračacu provalio u kuću i odnio namještaja vrijednoga 25.000 kuna. Iz Policijske postaje Gračac javljeno je da je provalnik uhićen i sav namještaj vraćen. U Zadarskoj su županiji pronađene i tri krivotvorene novčanice: 100.000 lira, sto njemačkih maraka i sto kuna, i poslane su u Centar za vještačenje u Zagrebu. Dogodile su se 54 prometne nezgode, a u blagdanskom slavlju jednog je maloljetnika lakše ozlijedila petarda, izvijestila je Sandra Poljak Jurinčić, glasnogovornica PU zadarske.</p>
<p>Jure Živković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Susjeda htio zastrašiti pištoljem, a ne propucati </p>
<p>ZLATAR, 8. siječnja</p>
<p> - »Vladimir Drašković ne preza pred ničim kad je pijan i kad maltretira cijelo selo, a nitko mu ništa ne može«, izjavili su svjedoci u kaznenom postupku protiv Ota Kolenca (58), kojemu se sudi za pokušaj ubojstva Vladimira Draškovića (52) iz Huma na Sutli. Prema optužnici, Oto Kolenc je 21. travnja 1998. godine nakon kratkotrajne svađe ispalio dva hica iz pištolja marke »Makarov« na Vladimira Draškovića, koji se nalazio na stepeništu svoje kuće. Jedan ga je metak pogodio, drugi je promašio. Oštećeni je Vladimir Drašković rekao da je optuženi pucao na njega iz čista mira. »Ja nikoga nisam napadao, a ako netko tako kaže, onda laže, kao što i cijelo selo laže da ih ja napadam.« </p>
<p>U svojem svjedočenju oštećeni je promijenio i neke navode dane u istrazi, pa mu je svjedočenje bilo prilično neuvjerljivo. Supruga oštećenoga Stanka Drašković rekla je da je njezin suprug prije 12 godina dobio batinom po glavi i bio 15 dana u komi. Liječnici u Celju su mu tada zabranili alkohol, ali on i dalje pije te njoj i njihovoj djeci stvara probleme. Susjedi Ivan i Marija Cerovski više su puta zbog Draškovića zvali policiju, koja je napravila zapisnik i otišla, a on bi nastavio po starome. Dodali su kako je više puta bio u Vrapču, nakon čega je bio samo još gori. U trenutku kaznenog djela okrivljeni je Oto Kolenc imao u krvi 1,7 promila, a oštećeni Drašković 2,06 promila alkohola, što odgovara količini popijenog vina od 1,15 litre ili 6,5 piva. U svojoj je obrani Oto Kolenc rekao da je bio jako razdražen zbog višekratnog vrijeđanja i omalovažavanja te je želio zaplašiti susjeda. Kako je jako dobar strijelac, mogao ga je i ubiti da je to želio.</p>
<p> U završnim riječima županijski je odvjetnik Vladimir Terešak prekvalificirao optužnicu u kazneno djelo protiv opće sigurnosti, dok je branitelj po službenoj dužnosti Vidislav Kiš Šaulovečki predložio da se branjeniku sudi za kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede na mah zbog razdraženosti. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Nesretnim slučajem ubio prijatelja </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Hasan M. (64) u utorak je, nekoliko minuta poslije ponoći, u svojem stanu u Karamanovu prolazu br. 2 , iz pištolja ubio svog prijatelja Abida Mujića (44).</p>
<p>Kako smo doznali u policiji, posrijedi je navodno nesretan slučaj, ali sve pojedinosti o tragičnom događaju trebaju se tek rasvijetliti. Prema Hasanovoj izjavi, on je prijatelju pokazivao svoj pištolj marke »zbrojevka« kalibra 7,65 milimetra, za koji posjeduje dozvolu. Ali tom prilikom pištolj je opalio i pogodio Abida Mujića u glavu. Mujić je na mjestu ostao mrrtav. Kriminalistička je obrada u tijeku.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U provale s odvijačem</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Policija je, nakon dovršene kriminalističke obrade, u ponedjeljak podnijela kaznenu prijavu protiv Laze J. (52), kojega se sumnjiči da je počinio dvije provalne krađe na području Dugog Sela: u kuću Ane L.( 49), počinjenu 2. siječnja, te u stan Ivice V. (35), počinjenu u ponedjeljak, nakon čega je i uhićen.</p>
<p>U oba slučaja provale su izvršene odvijačem, a ukraden je gotov novac i zlatnina ukupne vrijednosti 5500 kuna. Lazo J. istog je dana izveden pred istražnog suca Županijskog suda.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Okončana istraga o ubojstvu judaša Rustana</p>
<p>DUBROVNIK, 8. siječnja</p>
<p> - Nakon okončanja istrage i vještačenja u vezi s ubojstvom Nika Rustana (23), kojega je 21. listopada prošle godine mecima iz pištolja usmrtio Zlatko Milić (35), Županijskom je državnom odvjetništvu u Dubrovniku predan spis o slučaju. Idućih se dana očekuje ili podizanje optužnice ili proširenje istrage. Podsjećamo, tadašnji čelnik dubrovačke HVIDRA-e i vlasnik zaštitarske tvrtke »Delta« Milić šokirao je Dubrovnik toga 21. listopada, kada je u rano nedjeljno jutro, oko pet sati, usmrtio hrvatskoga judo reprezentativca Rustana. Ubojstvu je prethodio, prema priopćenju PU dubrovačko-neretvanske, verbalni i fizički obračun u Polo Clubu, nakon čega se Milić naoružao pištoljem marke PHP cal. 9 mm i lovačkom puškom. Zlatko Milić od tada se nalazi u pritvoru, a kako neslužbeno doznajemo psihijatrijsko je vještačenje navodno pokazalo da je u vrijeme ubojstva bio »smanjeno ubrojiv«.</p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Kako Banski dvori namjeravaju ostvariti gospodarski rast </p>
<p>U dokumentu Vladina Ureda za strategiju razvitka pod nazivom »Razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.-2004.« velike se nade polažu u poticanje razvoja maloga gospodarstva, od kojeg se očekuje da postane glavna lokomotiva razvoja</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Unatoč recesiji, čijim je vodama još lani zaplovila većina razvijenih ekonomija suvremenog svijeta, Banski su dvori uvjereni da će Hrvatska u 2002. godini ostvariti stopu gospodarskog rasta između tri i četiri posto. Taj cilj na Markovu trgu namjeravaju ostvariti restriktivnijom fiskalnom politikom, nastavkom dosadašnje monetarne politike, poticanjem razvoja i zapošljavanja te bržim strukturnim reformama i približavanjem europskim integracijama.</p>
<p> Zapisano je to u dokumentu Vladina Ureda za strategiju razvitka pod nazivom »Razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.-2004.«, s ambicioznim podnaslovom »Rast zapošljavanja i standarda«, koji je objavljen na Internetu. Dokument koji je, inače, izrazito općenit i prožet frazama, rađen je na temelju »Načela razvitka Republike Hrvatske« i 19 integralnih studija od kojih se sastoji strategija »Hrvatska u 21. stoljeću«. </p>
<p>Kao osnovne probleme hrvatskoga gospodarstva na kraju 2001. godine ministri u dokumentu navode visoku stopu nezaposlenosti, nisku konkurentnost hrvatske ekonomije, sporu provedbu reformi, rast javnoga duga, slabo funkcioniranje pravne države i raširenu korupciju. Među prioritete ubrajaju povećanje zaposlenosti, što će se, kako tvrde na Markovu trgu, postići stvaranjem povoljnijih uvjeta zapošljavanja za mlade, žene i osobe koje žive na otocima i područjima od posebne državne skrbi, zatim reformama tržišta rada i školskog sustava te posebnim poticanjem poduzetništva. Bržem gospodarskom rastu i većem zapošljavanju trebao bi pridonijeti i sporiji rast plaća od rasta proizvodnosti rada.</p>
<p>Uzimajući u obzir slična iskustva Europske unije (EU) i drugih tranzicijskih zemalja, Vlada do kraja lipnja namjerava osnovati instituciju za ekonomsko planiranje na državnoj razini, a do kraja godine izradit će i ekonomski program pridruživanja naše zemlje Uniji. </p>
<p>Najavljuje se i reforma Zavoda za zapošljavanje, koji bi se ubuduće trebao baviti posredovanjem i konzultiranjem te izradom godišnjih planova zapošljavanja, što je i jedan od uvjeta za korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda u budućnosti. Tako reformiran Zavod za zapošljavanje bio bi »očišćen« od socijalnih funkcija, koje bi u cijelosti prešle na teret nadležnih ministarstava te bi se postupno preobrazio u samofinancirajuću ustanovu. </p>
<p>U dokumentu Banski dvori zaključuju kako je »hrvatsko gospodarstvo još uvijek relativno zatvoreno i cijenom i kvalitetom nedovoljno konkurentno u globalnoj tržišnoj utakmici. Malo, srednje i obiteljsko poduzetništvo još uvijek nije uzelo dovoljno maha, a velika javna poduzeća još nisu privatizirana i restrukturirana«, zaključuje se. Stoga u Banskim dvorima najavljuju nastavak i ubrzanje privatizacije velikih gospodarskih sustava, smanjivanje udjela državnih rashoda u proračunu i proračunskog deficita, nastavak poreznog rasterećenja i decentralizaciju. Ostvarenju gospodarskih ciljeva pomoći će i održavanje stabilnog tečaja kune, niska stopa inflacije, daljnje smanjenje kamatnih stopa i veće usklađivanje poteza fiskalnih i monetarnih vlasti, ali i pojednostavljenje i ubrzanje stečajnih postupaka i »brza likvidacija neperspektivnih poduzeća«.</p>
<p>Čini se da na Markovu trgu velike nade polažu upravo u poticanje razvoja maloga gospodarstva, od kojeg očekuju da postane jedna od lokomotiva razvoja. Tom segmentu hrvatskoga gospodarstva, naime, najavljuju dostupnije kredite sa subvencioniranim kamatama, zatim dobivanje neiskorištenih poslovnih prostora pod povoljnijim uvjetima i davanje olakšica na svim razinama vlasti. Obećavaju i daljnji razvoj razvojnih centara, slobodnih i poslovnih zona te tehnoloških parkova i inkubatora. U Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo pritom najavljuju osnivanje niza tržišno orijentiranih institucija, koje će posredovati između banaka i poduzetnika, pružati konzultantske usluge, razrađivati poslovne planove, posredovati u marketinškim nastupima i pomagati poduzetnicima pri traženju investicijskih sredstava. </p>
<p>Jedna od mjera koja bi trebala privući strane ulagače tiče se osnivanja one-stop-shopova na lokalnoj razini. Slično je tijelo nedavno osnovano pri Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kreditni rejting D: Hrvatska među prvih deset tranzicijskih zemalja</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - O odnosima s MMF-om u velikoj mjeri ovisi pozicija Hrvatske na investicijskoj karti svijeta, što će posebno doći do izražaja u ovoj godini kada Banski dvori namjeravaju privatizirati niz velikih javnih poduzeća iz državnog portfelja, među kojima su i Ina, HEP i Croatia osiguranje. Povjerenje potencijalnih ulagača u izravnoj je vezi s kvalitetom hrvatsko-ememefovskih odnosa, ističu u D</p>
<p>Prema procjenama D, Hrvatska će u ovoj godini ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 posto, na koliko računa i MMF. Procjena je ove bonitetne kuće da je gospodarski rast u Hrvatskoj lani iznosio najmanje četiri posto, čemu je pridonio snažan rast industrijske proizvodnje i osobne potrošnje. </p>
<p>Prošlu ćemo godinu, tvrde u D, pamtiti i po sporijem rastu cijena na malo, što je rezultat pada cijena nafte potkraj 2001. i sporijeg rasta plaća. Procjena je ove bonitetne kuće da smo 2001. godinu zaključili sa stopom inflacije od 2,7 posto, a njihove procjene za 2002. godinu govore o daljnjem jenjavanju inflacijskih pritisaka na 2,5 posto.</p>
<p>Stand-by aranžmanom s MMF-om planirano je da fiskalni deficit u Hrvatskoj u ovoj godini ne prijeđe 4,25 posto BDP-a, a ta je brojka ukalkulirana i u državni proračun za 2002. U D, međutim, upozoravaju da bi krajem godine fiskalni deficit ipak mogao biti neznatno veći - 4,5 posto BDP-a. Njihove prognoze govore o rastu deficita na tekućem računu bilance plaćanja u ovoj godini s prošlogodišnjih 4,2 na 4,6 posto BDP-a, kao i o zadržavanju visoke stope nezaposlenosti.</p>
<p>U D podsjećaju da su međunarodne rezerve Hrvatske narodne banke (HNB) u rujnu dosegle vrijednost od gotovo 4,5 milijardi USD te da su svaki mjesec rasle u prosjeku za 100 milijuna USD. Zbog izraženog trenda rasta uvoza, procjena je ove bonitetne kuće da će međunarodne pričuve središnje banke i u prvom ovogodišnjem tromjesečju biti dovoljne za pokrivanje vrijednosti uvoza u razdoblju 4,7 mjeseci.</p>
<p>Inače, s rejtingom DB4d Hrvatska se i dalje svrstava među prvih deset tranzicijskih zemalja za koje D objavljuje podatke. Ispred nje su Mađarska i Slovenija, s ocjenom DB2d, što je oznaka za »zemlje niskog rizika«, zatim Češka, Poljska, Estonija, Latvija, Litva i Slovačka. Iza Hrvatske nalazi se čitav niz drugih zemalja iza nekadašnje željezne zavjese, a na posljednjem, 24. mjestu, nalazi se susjedna Jugoslavija, koju D ulagačima i dalje prikazuje kao »zemlju vrlo visokog rizika« (DB6d). Istu ocjenu imaju, među ostalima, i Albanija i Bjelorusija. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zdenku čeka stečaj s preustrojem </p>
<p>Prekinuta započeta financijska konsolidacija Zdenke iz Velikih Zdenaca zbog sudskog spora Glumina banke u stečaju i Državne agencije za sanaciju banaka / Vjerovnici Zdenke potražuju 460 milijuna kuna, dok je njezina knjigovodstvena vrijednost procijenjena na oko 100 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Hoće li Zdenka iz Velikih Zdenaca kod Grubišnog polja završiti u stečaju ili postoji način da se spasi 460 radnih mjesta na području od posebne državne skrbi? Taj poznati trgovački znak za meke sireve postoji već 80 godina te ima osigurano tržište izvan Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik Uprave Goran Borelli za Vjesnik je rekao da Zdenku najvjerojatnije čeka stečaj s preustrojem, budući da je prekinuta započeta financijska konsolidacija tvrtke zbog sudskog spora Glumina banke u stečaju i Državne agencije za sanaciju banaka (DAB).</p>
<p>Borelli kaže kako vjerovnici Zdenke potražuju 460 milijuna kuna, dok je njezina knjigovodstvena vrijednost procijenjena na oko 100 milijuna kuna. To znači da dugovi daleko premašuju mogućnost pokrivanja iz »tekućeg poslovanja«. Zdenka, naime, ima godišnji promet od 30 milijuna maraka, ali i blokiran račun u posljednjih pet godina.</p>
<p>S druge strane, Zdenka uredno podmiruje svoje obveze prema kooperantima te redovito isplaćuje plaće uposlenima. Borelli napominje da su bivša uprava te Glumina banka ugrozili Zdenku jer je čitava imovina tvrtke pod hipotekom. </p>
<p>Plan financijske konsolidacije Zdenke na osnovi nagodbenog okvira s vjerovnicima nije proveden. U Zdenki je nagodbeni okvir »zapeo« kad je DAB htio otkupiti njen dug prema Glumina banci u stečaju, koji iznosi više od 100 milijuna kuna. Država je, naime, najveći vjerovnik Zdenke, iako ima manje od 50 posto udjela u njenom vlasništvu. Kako taj prijedlog zasad nije prihvaćen, u Zdenki će se morati okrenuti ili stečaju s preustrojem ili nekom drugom načinu financijske konsolidacije kako se ne bi prekinula proizvodnja. </p>
<p>Poznati i priznati proizvodi iz Zdenke imaju osigurano izvozno tržište. Svoje proizvode Zdenka izvozi u BiH, Sloveniju, Makedoniju te dijelom u Crnu Goru. Istina, kaže Borelli, iako je to tržište relativno stabilno, u posljednje vrijeme se osjeća lagani pad izvoza Zdenkih proizvoda na spomenutom tržištu. </p>
<p> Zdenka, naime, zbog dugogodišnje financijske agonije sve teže drži korak s konkurencijom kad se radi o stranom tržištu. Borelli ne krije da se u nekoliko posljednjih godina nije ulagalo u obnovu proizvodnje, pa potencijali osiguranog tržišta nisu do kraja iskorišteni. Drugim riječima, bit će potreban dodatni napor kako bi se vratile izgubljene pozicije.</p>
<p>Borelli ističe da bi privatizacija Zdenke trebala krenuti pošto bude okončana financijska konsolidacija tvrtke. Do privatizacije neće biti otpuštanja radnika, ali pošto ona dobije zeleno svjetlo može se očekivati da će se pojaviti i višak radnika. Primjerice, država u PIK-ovima planira provesti tzv. ubrzanu privatizaciju. Ali ne na štetu kvalitete nego bi privatizacija bila izvedena uz pomoć stranih konzultanata.</p>
<p>U sindikatu zaposlenih u poljoprivredi, prerađivačkoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV-u) boje se da postupak konsolidacije neće dati očekivane rezultate u devet najvećih PIK-ova. Nakon njih, kako se očekuje, na red za konsolidaciju trebalo bi doći još 20 do 30 manjih agrarnih poduzeća, a među njima je i Zdenka. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, za kupnju Zdenke postoji interes i domaćih i stranih tvrtki. Zasad se najčešće spominju imena trgovačke tvrtke Accra iz Dugog rata te poduzeće Stanić, najveći domaći uvoznik hrane. Osim njih spominju se dvije tvrtke iz inozemstva. Prva je Euromilk iz Makedonije te jedna tvrtka iz Njemačke. </p>
<p>No, opravdan je strah da svi oni zapravo žele preuzeti »osigurano tržište«, odnosno tržište trgovačkog znaka za sir za mazanje, koji je poznata i priznata roba na tržištu. U pravilu bi se privatizacija svela na kupnju sirane i poslovne zgrade u Velikim Zdencima za desetak milijuna maraka, što bi onda značilo i »ključ u bravu« za druge Zdenkine proizvode.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ivančević o prioritetima HUP-a i izostanku koordinacije s Vladom</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević u utorak je iznio programske prioritete HUP-a u ovoj godini.</p>
<p>Na molbu, pak, da se očituje o Vladinom projektu zapošljavanja mladih rekao je da nema točnih informacija o tome, da je on pripreman bez socijalnih partnera pa na njegovo predstavljanje gleda kao na grešku u početku djelovanja nakon krajem prošle godine potpisanog sporazuma Partnerstvo za razvoj. Ivančević je upozorio na izostanak koordinacije rada Vlade i socijalnih partnera, ali i unutar pojedinih Vladinih službi te dodao da ako bi se ti problemi riješili u prva tri mjeseca, time bi se riješila i većina problema u odnosima socijalnih partnera - poslodavaca, Vlade i sindikata.</p>
<p>Govoreći o tome na što će se HUP fokusirati u ovoj godini, Ivančević je rekao da će među prioritetima biti izrada programa konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva kroz rad Hrvatskog vijeća za konkurentnost. Najavio je da bi do kraja siječnja mogle završiti sve aktivnosti za osnivanje Nacionalnog vijeća za konkurentnost kao svojevrsnog savjetodavnog tijela Vlade.</p>
<p>Prioritet će biti i sustavno praćenje i poticanje elemenata poduzetničke klime te pokretanje Zaklade za izvrsnost poslovanja. HUP će, nadalje, poticati razvitak modernih institucija rada te veću fleksibilnost tržišta rada. Među prioritetima je, rekao je Ivančević, i osnivanje poslovne škole za edukaciju poduzetničko-menadžerskog i ekonomsko-analitičkog profila, jer bi se već iduće godine u Hrvatskoj mogao osjetiti nedostatak menadžera. HUP najavljuje i aktivnu ulogu u poticanju zapošljavanja i kreiranju politike zapošljavanja u suradnji sa socijalnim partnerima, jer je interes svih partnera, kako je rekao, »stvoriti pomake na području zapošljavanja«.</p>
<p>Najavljuju se i aktivnosti za unapređivanje i poticanje korporacijskog upravljanja, zatim pokretanje i ubrzavanje reformi i redefiniranje djelovanja i pozicija gospodarskih institucija (komore, HUP-a, udruženja obrtnika, instituti). HUP će poraditi i na promociji hrvatskih gospodarskih interesa u inozemstvu.</p>
<p>Ivančević je posebno istaknuo potrebu restrukturiranja javnih poduzeća te dodao da na tom području nije dovoljno učinjeno. Bez jakih pomaka u javnom sektoru Vladin gospodarski program neće biti vjerodostojan, ustvrdio je Ivančević, dodajući da javni sektor sa svojim problemima uvelike utječe na konkurentnost ukupnog gospodarstva, među ostalim i kroz ulazne troškove. No, dodao je, očito je lobi javnih poduzeća vrlo jak i HUP će se založiti da se i javna poduzeća počnu priklanjati tržišnim pravilima igre te smanje troškove i reduciraju broj zaposlenih.</p>
<p>Nadalje, jedan od prioriteta HUP-a bit će i kvalitetna potpora malom i srednjem poduzetništvu uz djelatnu ulogu privatnog sektora. Također je rekao da bi se uskoro trebali vidjeti prvi pozitivni efekti uklanjanja administrativnih prepreka stranim ulaganjima identificiranih u FIAS-ovoj studiji. Ivančević je zaključio da »u Hrvatskoj nismo svjesni mrtvih kapitala koje imamo, a to su uz prirodna i geografska obilježja i umrtvljene tvornice i postrojenja te neiskorištena zemljišta.« Tu je, rekao je, i odgovornost lokalnih zajednica da nešto učine i stave ih u funkciju.</p>
<p>HUP je, izvijestio je Ivančević, delegirao svoje predstavnike u četiri radne skupine koje su predviđene sporazumom sa socijalnim partnerima. Radne skupine trebaju do kraja ožujka pripremiti dokumente koji bi bili prilog samom sporazumu, a radi se o osnovama socijalne politike, sporazumu o plaćama, restrukturiranju javnih poduzeća te analizi nove pozicije Hrvatske glede Europske socijalne povelje. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Križevačkim poduzetnicima 4,4 milijuna kuna kredita</p>
<p>KRIŽEVCI, 8. siječnja</p>
<p> - Križevačkim poduzetnicima koji su sudjelovali u natječaju za program »Poduzetnik« dosad je isplaćeno 4,4 milijuna kuna kredita putem Ersteürkische bank d.d. Još oko 3,6 milijuna kuna dobit će ostali poduzetnici čije je projekte pozitivno ocijenilo križevačko gradsko povjerenstvo i preporučilo poslovnoj banci.</p>
<p> Većina od 18 prihvaćenih projekata odnosi se na ulaganja u obrtni kapital u proizvodnji i preradi mesa i mlijeka, na izradu i prodaju industrijske opreme te na preradu metala i završne radove u graditeljstvu, istaknula je Sandra Radaković, direktorica Križevačkog poduzetničkog centra koji je poduzetnicima pružio stručnu pomoć u pripremi elaborata.</p>
<p> Centar je lani osnovao Grad Križevci koji je s Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetništva i poslovnom bankom udružio osam milijuna kuna za poticanje poduzetništva. Zahvaljujući tim projektima otvara se u Križevcima 48 novih radnih mjesta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>AOL Time Warner očekuje manju dobit</p>
<p>WASHINGTON, 8. siječnja</p>
<p> - Američki medijski div AOL Time Warner najavio je da će lanjska dobit prije oporezivanja iznositi 10, a ne 11 milijardi dolara, dok bi prihodi trebali dosegnuti 38, a ne 40 milijardi dolara kako se očekivalo.</p>
<p>Kompanija je najavila kako će morati otpisati između 40 i 60 milijardi dolara na ime jednokratnog troška, budući da su dionice Time Warnera kupljene iznad tržišne vrijednosti njegove neto imovine. To predstavlja jedan od najvećih otpisa u povijesti korporativne Amerike. Za tako velik iznos otpisa u AOL-u okrivljuju zbivanja na burzama unazad nekoliko mjeseci tijekom kojih je tržišna vrijednost Time Warnera znatno pala u odnosu na onu od prije dvije godine, kada je kupljen.AOL je najavio i kako planira do polovine ove godine za 6,75 milijardi dolara otkupiti 49-postotni vlasnički udio njemačke medijske grupe Bertelsmann's u tvrtki AOL Europe, čime bi postao njezin jedini vlasnik. Ta najveća svjetska medijska i Internet kompanija umanjila je očekivanja rasta prihoda. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>UniCredito od sedam talijanskih banaka stvara tri nove</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Odbor direktora bankarske grupacije UniCredito Italiano jednoglasno je odobrio projekt reorganizacije sedam talijanskih banaka, članica Grupe - banke Credito Italiano, Rolo Banca 1473, Cariverona, Banca CRT, Cassamarca, Caritro i Cassa di Risparmio di Trieste povezat će se kako bi nastale tri nove banke specijalizirane za poslovanje s građanstvom, korporativno i privatno bankarstvo. Nova banka koja će biti specijalizirana za poslovanje s građanstvom imat će sjedište u Bologni, korporativna banka u Veroni, a privatna u Turinu.</p>
<p>Svih sedam banaka u lipnju 2002. godine bit će pripojeno banci UniCredito, zatim će ih UniCredito izdvojiti u jednu banku, od koje će do kraja 2002. godine nastati tri nove specijalizirane banke, koje će ostati u vlasništvu Grupe UniCredito Italiano.</p>
<p>Takva reorganizacija, prema očekivanjima, trebala bi od 2004. godine UniCreditu donositi financijsku korist od 720 milijuna eura godišnje, od čega će 35 posto biti rezultat nižih troškova poslovanja. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Burze: Tehnološke i medijske dionice u padu</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak uglavnom bilježili pad cijena - uz iznimku burza vrijednosnih papira u Milanu. Negativan je trend prevladavao u tehnološkom i medijskom sektoru, a potaknuo ga je prekonoćni pad cijena dionica na Wall Streetu te nekoliko nepovoljnih kompanijskih izvješća. Pad su zabilježili neki maloprodajni lanci, naftne kompanije i telekomi.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 do poslijepodneva je zabilježio pad od 0,48 posto spustivši se na 5268,1 bod. Frankfurtski DAX je pak sa 5225,2 boda bio samo 0,13 posto niži nego u ponedjeljak. Pariški CAC 40 pao je 0,61 posto, na 4587,43 boda, dok je milanski MIB30 sa 32.427 bodova bio 0,82 posto viši nego u ponedjeljak. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 zabilježili su pad od 0,37 odnosno 0,48 posto.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice nagovještavali su tek blagi rast cijena nakon početka trgovanja u utorak. Međutim, dan ranije vodeći newyorški indeksi zabilježili su značajan pad vrijednosti. Dow Jones Industrial izgubio je 0,65 posto spustivši se na 10.197,05 bodova, nakon što je u petak dosegao najvišu razinu od 11. rujna. S 500 izgubio je 0,65 posto, a Nasdaq Composite, koji obuhvaća velik broj tehnoloških dionica, spustio se 1,1 posto. Na azijskim burzama zabilježen je većinom pad vrijednosti indeksa, a tokyjski benchmark Nikkei 225 izgubio je čak 2,26 posto spustivši se na 10.695,60 bodova.</p>
<p>Među vodećim europskim tehnološkim kompanijama u utorak su značajan pad - preko 3 posto - zabilježili Nokia i Alcatel. Međutim, jedan od najvećih gubitnika bio je njemački proizvođač čipova Infineon koji je izgubio 5,8 posto pošto je objavio milijardu eura vrijednu emisiju konvertibilnih obveznica. Negativnom je trendu izbjegao Philips, čije su dionice porasle 1 posto pošto je objavljeno da će restrukturiranje kompaniji donijeti uštedu od čak milijardu eura do druge polovice 2003. godine.</p>
<p>U ponedjeljak je u SAD-u internet i medijska grupacija AOL-Time Warner najavila veliki otpis čak 60 milijardi dolara zbog pada vrijednosti neopipljivih dobara, što je potaknulo pad cijena u sektoru. Pad do 1,5 posto zabilježili su britanske tvrtke Pearson i BSkyB te francuska Vivendi International.</p>
<p>Nakon višednevnog rasta, dionice aviokompanija British Airways i Air France zabilježile su pad od 3,49 odnosno 1,02 posto. Lufthansa je porasla 1,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Bandić ponudio mandat na raspolaganje </p>
<p>Hoće li Bandić ostati u svojoj fotelji ili će morati otići, Skupština Grada Zagreba odlučit će najvjerojatnije na sjednici 31. siječnja / Kao gradonačelnik Zagreba i moralna osoba, osjećam i političku odgovornost za učinjenu pogrešku, navodi Bandić u pismu predsjedniku Skupštine Srići/ Na konferenciji za novinare gradonačelnik odbio odgovarati na pitanja, pozivajući novinare da ga shvate i poštede jer mu »nije lako i tri dana nije spavao zbog svega što se dogodilo«</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Tri dana nakon što je u alkoholiziranom stanju izazvao prometnu nezgodu i zatim napustio mjesto nesreće i policijskog očevida, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u utorak je Skupštini Grada Zagreba ponudio svoj mandat na raspolaganje. </p>
<p>Hoće li Bandić ostati u svojoj fotelji ili će zbog tog događaja morati otići, Skupština će najvjerojatnije odlučiti na sjednici 31. siječnja. Predsjedništvo Skupštine sastat će se već idući tjedan.</p>
<p>Gradonačelnik je novinarima na izvanrednoj konferenciji u utorak objasnio kako nije ranije ponudio mandat na raspolaganje jer je tu odluku prvo htio povjeriti čelništvu svoje stranke (SDP) koje se sastalo u ponedjeljak navečer. »Dobio sam potporu stranke za tu odluku i u utorak sam uputio pismo predsjedniku zagrebačke Skupštine Velimiru Srići u kojem stavljam mandat na raspolaganje i molim ga da to pitanje stavi na dnevni red prve sjednice Skupštine. Do tada ću nastaviti normalno raditi svoj posao«, izjavio je Bandić. U pismu prvom čovjeku Skupštine, Bandić navodi kako se već javno ispričao za učinjenu pogrešku te će za nju snositi posljedice kao i svi građani, »međutim, kao gradonačelnik Grada Zagreba i kao moralna osoba osjećam i političku odgovornost za učinjenu pogrešku«.</p>
<p>Slično kao i u ponedjeljak kad se na konferenciji za novinare samo ispričavao ističući kako će iz tog događaja i gluposti koju je napravio znati izvući pouku, Bandić ni u utorak nije htio odgovarati na novinarska pitanja. </p>
<p>Bez odgovora je tako ostalo i pitanje očekuje li u Skupštini podršku vijećnika HNS-a o kojoj mu ovisi ostanak na gradonačelničkom mjestu. »Rekao sam sve što imam. Molim vas da me shvatite i poštedite takvih pitanja. Nije mi lako, tri dana nisam spavao«, uporan je bio Bandić sugerirajući novinarima da ga pitaju nešto o programu Poglavarstva, na čemu bi im bio zahvalan.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hrvatski sabor nastavlja rad 15. siječnja: Svečana sjednica za 10. obljetnicu priznanja Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Nakon gotovo jednomjesečnog odmora, Hrvatski će sabor 16. siječnja početi 19. sjednicu. Dan uoči početka sjednice, u utorak, 15. siječnja, održat će se svečana sjednica, kojom će se obilježiti 10. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske na kojoj će govoriti predsjednik Republike Stjepan Mesić, premijer Ivica Račan i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. Zastupnike ponovo čeka obiman dnevni red od 34 točke. Među temama o kojima će raspravljati jesu Konačni prijedlog zakona o osobnoj iskaznici, Prijedlog strategije »Kulturni razvitak Hrvatske u 21. stoljeću«, Konačni prijedlog zakona o poticaju razvoja maloga gospodarstva, Prijedlog zakona o bankama, Prijedlog zakona o vrijednosnim papirima, Prijedlog zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, kao i Prijedlog zakona o prostornom uređenju.</p>
<p>S prošle 18. sjednice zastupnici još trebaju odraditi Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadoknađivanju za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Doznajemo i da će se raspravljati o prijedlogu Kluba HDZ-a kojim se traži razrješenje glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog. Također će se ponovo raspravljati i o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz teritorij RH i iz Luke Ploče i kroz teritorij BiH u Neumu. </p>
<p>Osim toga, ostaje i otvorenom informacija o odnosima Hrvatske i Slovenije koja je na dnevni red Sabora došla još na prvoj jesenskoj sjednici, ali je Sabor već nekoliko puta odgađao raspravu o ovoj izuzetno važnoj temi.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ostavinske rasprave vodit će javni bilježnici ili suci</p>
<p>U drugom nasljednom redu bračni drug više neće dijeliti imovinu s braćom i sestrama umrlog supružnika/ Javni bilježnici neće moći odbiti ostavinsku raspravu/ Tarife za bilježnike od 100 do 2500 kuna/ Na sudovima je sada više od 90 posto nespornih ostavinskih postupaka, koji bi se prebacili javnim bilježnicima </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Vjesnik je iz pouzdanih izvora pribavio Nacrt zakona o nasljeđivanju, o kojem se u pravosudnim krugovima već godinama lome koplja. Ključna, a već poznata novina tog zakona je da se ostavinske rasprave prebacuju sa sudova na javne bilježnike. Druga važna novina odnosi se na nasljeđivanje imovine u drugom nasljednom redu. </p>
<p> Naime, ubuduće će bračni drug nasljeđivati cjelokupnu imovinu, ako roditelji preminulog supružnika više nisu živi. Tako bračni drug više neće morati dijeliti imovinu s braćom i sestrama preminuloga bračnog druga.</p>
<p> To sužavanje kruga nasljednika, kako se čuje u pravosudnim krugovima, uvedeno je iz socioloških razloga, odnosno promjena u porodičnim odnosima proteklih desetljeća. Naime, Zakonodavac je uvažio činjenicu da su sve rjeđe široke porodice koje funkcioniraju na »zadružnom« principu, gdje je uvjet opstanka bio ostanak imovine u zatvorenom krugu. Kako dosadašnji zakon nije slijedio promjene u funkcioniranju porodice - koju sada uglavnom sačinjavaju bračni drugovi i djeca - bile su nužne i ove promjene kod nasljeđivanja u drugom nasljednom redu. </p>
<p>Što se, pak, tiče premještanja ostavinskih rasprava, novi zakon određuje da će sud »u pravilu» povjeriti te poslove bilježnicima. To, istodobno, znači i da sud može ostavinske rasprave zadržati sebi, ali može ih i u svakoj fazi postupka oduzeti javnom bilježniku. To bi, primjerice, bilo u slučaju da bilježnik kod ostavina »očito zanemaruje« zakonske obveze. Nakon provedene ostavinske rasprave, javni bilježnik će morati »papire« o provedenom postupku dostaviti sudu. Bilježnik neće moći donositi rješenja o nasljeđivanju, o upućivanju stranaka u parnicu i »druge radnje« koje sud odredi. </p>
<p> Ostavinske rasprave moći će se povjeriti javnom bilježniku na čijem području je ostavitelj imao prebivalište. Javni bilježnik, osim iz »osobito opravdanih razloga« neće moći odbiti povjerenu ostavinsku raspravu. Visinu nagrade javnom bilježniku za provedenu ostavinsku raspravu odredit će ministar pravosuđa, uz mišljenje Vrhovnog suda i Hrvatske javnobilježničke komore. Javni bilježnik moći će naplaćivati nagradu samo po propisanoj tarifi, te će mu biti zabranjeno sklapati pogodbu o nagradi sa strankama.
Sačinjen je i prijedlog tarifa javnim bilježnicima. Utvrđeno je da troškovi ostavinskog postupka za stranke, ne mogu biti viši od troškova sudskih pristojbi u takvom postupku na sudu.. </p>
<p>Tako, za vrijednost ostavine do 2500 kuna, bilježnik ne bi dobivao nikakvu nagradu. za ostavinu od 2500 do 25.000 kuna, nagrada bi bila 100 kuna, od 25.000 do 35.000 kuna nagrada bi bila 150 kuna, a od 35.000 do 60.000 kuna, bilježnik bi dobivao dobivati 200 kuna. U slučaju da visina ostavine prelazi 60.000 kuna, nagrada javnom bilježniku ne bi bila viša od 2500 kuna. Niže nagrade bilježnicima plaćali bi nasljednici poljoprivrednog zemljišta ako su i sami poljoprivrednici, kao i u slučaju da su ostavine opterećene dugovima, a jedini nasljednik je maloljetnik. </p>
<p>Inače, na sudovima je sada više od 90 posto nespornih ostavinskih postupaka, koji bi se prebacili javnim bilježnicima. Primjerice, u zagrebačkom Općinskom sudu, u prvih osam mjeseci prošle godine bilo je 8100 ostavinskih rasprava. Riješeno je njih 7318, a od tog broja, samo je 17 rasprava bilo sporno.</p>
<p>Predsjednik zagrebačkog Općinskog suda Đuro Sessa kaže da će prenošenje ostavina bilježnicima dovesti do rasterećenja sudova, a da pritom razina pravne sigurnosti neće biti dovedena u pitanje. Sessa ističe da nema mjesta strahu da javni bilježnici neće zakonito postupati u ostavinskim predmetima jer oni za štetu odgovaraju svojom imovinom, a odgovoran je i njihov osiguravatelj. »Mislim da trebamo slijediti i preporuke Vijeća Europe, prema kojima ostavinske rasprave mogu voditi javni bilježnici«, zaključuje Sessa. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sukobi i nepovjerenje u HSLS na točki političkog vrenja</p>
<p>Liberali će se na saboru stranke, 2. veljače, natjecati za jedno predsjedničko mjesto, četiri potpredsjednička i nekoliko mjesta u stranačkim tijelima / Dosad su stigle samo dvije prijave: Joze Radoša i Dražena Budiše, koji će se boriti za čelno mjesto u HSLS-u / Iako su liberali Požeško-slavonske i Karlovačke županije za predsjednicu HSLS-a kandidirali Đurđu Adlešić, gotovo je sigurno da ona tu ponudu neće prihvatiti</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Još je samo 10 dana ostalo socijalnim liberalima koji još razmišljaju trebaju li svoje političke ambicije u HSLS-u i formalizirati kandidaturom za neku od funkcija. Naime, rok za kandidacijske prijave istječe 18. siječnja. Na raspolaganju nema previše funkcija, ali su primamljive, jer omogućuju kakvu-takvu političku budućnost. Liberali će se na saboru stranke, 2. veljače, natjecati za jedno predsjedničko mjesto, četiri potpredsjednička i nekoliko manje zanimljivih mjesta u stranačkim tijelima.</p>
<p>Dosad su u središnjicu stranke stigle samo dvije službene prijave: Joze Radoša i Dražena Budiše, koji će se boriti za čelno mjesto u HSLS-u. Iako su liberali Požeško-slavonske i Karlovačke županije za predsjednicu HSLS-a kandidirali Đurđu Adlešić, gotovo je sigurno da ona ponudu neće prihvatiti. Ne samo zato, što je već javno podržala Budišinu kandidaturu, pa bi promjenom odluke dovela u pitanje svoju političku vjerodostojnost, nego i zato što je svjesna da u srazu s Budišom ne bi imala izgleda, ali bi, zbog rasipanja glasova, umanjila njegovu očekivanu pobjedu.</p>
<p>Budiša je politički »stvorio« Đurđu Adlešić, ona je toga svjesna i zahvalna. Njezine vrtoglave parlamentarne karijere ne bi bilo da je upravo Budiša nije predložio za predsjednicu najosjetljivijeg sektora, Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. U stranačkoj se politici vinula do potpredsjedničkog mjesta vlastitim snagama, tajnim glasovanjem, ali ni tu nije bila na odmet Budišina karizma u čijoj je »struji« brodila. U politici se, istina, dugovi ne moraju vraćati, što najzornije pokazuje primjer dr. Gorana Granića, ali Đurđa Adlešić ne pripada tipičnim političarkama budući da je svjesna nekih svojih političkih ograničenja i da je zadržala minimum političke korektnosti bez koje nema dugoročnijeg preživljavanja.</p>
<p>Ipak, Đurđa Adlešić do samog će sabora stranke, pa i na njemu, pokušati arbitrirati među dvjema zavađenim strujama, što i sada čini. Ovih se dana sastala ne samo s Budišom, što je normalno, ako su već odlučili do pobjede u »dvojcu«, nego je istog dana razgovarala i s Radošem. Čini se da je tek nakon toga postala svjesna u kakvom su raskolu i raskoraku, osobnom i političkom, dvojica predsjedničkih kandidata i da je arbitriranje zapravo besmisleno, jer je unaprijed osuđeno na neuspjeh. U HSLS-u su netrpeljivosti i sukobi došli do točke kad se ni jedan susret i ni jedan razgovor ne shvaćaju kao dio političkog posla, nego se unaprijed s nepovjerenjem gleda tko je s kim i zašto. </p>
<p>Čak su i samoj Đurđi Adlešić, priznaje, takvi razgovori postali neugodni. Zanimljivo je da ona, primjerice, s dr. Granićem, jednim od najutjecajnijih političara u koalicijskoj vladi, već duže ne razgovara, kao ni Budiša. Već i to pokazuje u koliko je nužno što hitnije održati stranački sabor na kojemu netko mora doživjeti potpuni poraz, a drugi trijumfalnu pobjedu. U okolnostima proključalih stranačkih strasti, sredine ne može biti.</p>
<p>Osim predsjedničke utrke, bit će zanimljive i potpredsjedničke. Na saboru HSLS-a izravno se biraju samo četiri potpredsjednika, ali u utrku je, u pravilu, na svakome dosad održanom saboru išlo od 10 do čak 15 ljudi. S velikom se pouzdanošću može tvrditi da će se za to mjesto kandidirati neki od sadašnjih potpredsjednika, primjerice Goranko Fižulić, Vilim Herman i Đurđa Adlešić, ali i neki drugi utjecajni socijalni liberali, recimo Ivan Čehok, Joško Kontić koji je samovoljno napustio to mjesto u vrijeme Budišine ostavke, Jadranko Kosor, Hrvoje Vojković, Zdravko Vukić, Željko Glavan, Branimir Levačić, Jadranka Katarinčić Šprlj i Darko Tuček.</p>
<p>Izravan sraz potpredsjedničkih kandidata pokazat će ne samo njihovu popularnost među izaslanicima nego i odnos snaga među dvjema najjačim frakcijama u HSLS-u. Rezultat izbora neposredno će utjecati na budući posao izabranog predsjednika, otežavajući ga ili olakšavajući. Predsjednik, doduše, negativan izbor može anulirati budući da ima najveći utjecaj na izbor »stranačke vlade«, odnosno Malog vijeća. Njega čine predsjednik, četiri potpredsjednika, glavni tajnik kojega nakon izbora Velikom vijeću predlaže predsjednik i još osam članova, koje Velikom vijeću također predlaže predsjednik. U pravilu, dosad je njegov izbor prihvaćan - u potonjim sukobima vidimo i s kakvim rezultatom za predlagača! Upravo zbog iskustva, budući će predsjednik pažljivo birati članove Malog vijeća. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zrilić: Predsjednik Mesić nedavno izbrisan iz HSLS-a</p>
<p>ZADAR, 8. siječnja</p>
<p> - »Evidencija članstva bila je toliko nesređena da je i Stjepan Mesić tek prije mjesec dana izbrisan iz članstva HSLS-a, ogranka Zagreb - Centar«, izjavio je Stanko Zrilić, predsjednik HSLS-a Zadarske županije, na konferenciji za novinare u ponedjeljak navečer, sazvanoj u povodu pokretanja postupka isključivanja iz stranke Mladena Peše, Slobodana Mijolovića i Željka Jurjevića. U životopisu Stjepana Mesića, što ga je Vjesnikova novinarka dobila iz Ureda Predsjednika, nigdje ne piše da je Mesić ikad bio član HSLS-a. »Godine 1989., prije nego što je ušao u HDZ, Mesić je potpisao pristupnicu HSLS-u. Kada je iz njega istupio, ne znam, ali tvrdim da je bio član naše stranke. Zahvaljujući neažurnosti i nesređenosti podataka o našem članstvu u kompjuterskom sustavu, njegovo je ime iz članstva izbrisano tek prije mjesec-dva«, rekao je u utorak Zrilić Vjesniku. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>HDZ nudi HSS-u mjesto župana, a oporbi dožupana</p>
<p>KARLOVAC, 8. siječnja</p>
<p> - »HDZ treba nas, a mi ne trebamo HDZ«, izjavio je ovih dana čelnik HSP-a Anto Đapić, komentirajući pritom »slučaj Karlovac«, gdje je donedavno HSP u koaliciji s HDZ-om i DC-om činio većinu u Skupštini Karlovačke županije. Na osnovi toga, HSP-u je pripalo mjesto zamjenika župana u osobi bivšeg saborskog zastupnika HSP-a Vladimira Katića. Isto tako i mjesto jednog dopredsjednika Skupštine u osobi donedavnog HSP-ovca Tomislava Hauptfelda »prebjega« u nezavisne. Nakon prebjega dva vijećnika HSP-a u nezavisne, stranka je izašla iz koalicije s HDZ-om i DC-om, a 17 vijećnika HDZ-a i DC-a, uz nezavisne, opozvalo je Katića.</p>
<p>Sjednica Županijske skupštine zakazana je za srijedu, 9. siječnja, kada se očekuje izbor zamjenika župana. Uoči tog skupa, u Karlovcu je živnula politička aktivnost u vezi s novo-starim koalicijama, a osobito HDZ nudi suradnju mogućim partnerima, što se pak tumači novim pokušajima političke trgovine, iako se radi o poznatoj ponudi te stranke i na državnoj razinini - da se uspostavi koalicija prije svega s HSS-om i HSLS-om.</p>
<p>Karlovački HDZ je iskazao, zapravo, suprotno od onoga što Đapić tvrdi, jer HDZ-u u karlovačkom slučaju ne treba HSP. Mnogi kažu da je Karlovac svojevrstan test i za stalnu ponudu čelnika HDZ-a Ive Sanadera HSLS-u i DC-u. HDZ i DC, nakon prebjega vijećnika HSP-a u nezavisne u Županijskoj skupštini, koji su se priklonili koaliciji, sada imaju tijesnu većinu - 21 vijećnika. Jasno je da u tim odnosima političkih snaga HDZ traži novog partnera. To je karlovački župan Vlado Jelkovac (HDZ) i najavio nakon Katićeva opoziva. Mjesto dožupana, HDZ-ovci su ponudili oporbi u Skupštini, i to cijeloj (SDP, HSLS, HSS i HNS). Nakon toga se u Karlovcu pitaju je li u tom gradu i županiji na pomolu uspostava tzv. velike koalicije, koju je nakon izbora zagovarao - osobito na lokalnom planu - i predsjednik SDP-a Ivica Račan. Čelnik Županijskog vijeća karlovačkog HSLS-a Darko Tuček, u izjavi Vjesniku, pozdravlja HDZ-ovu ponudu karlovačkoj oporbi, iako HSLS-ovi vijećnici odbijaju HDZ-ovu ponudu mjesta zamjenika župana toj stranci. Da je tzv. velika koalicija u Karlovcu ipak upitna, potvrđuje izjava čelnika Županijskog odbora HDZ-a Ivana Mateše: »Spremni smo surađivati sa svima, osim sa SDP-om«. No, iz poluslužbenih izvora Vjesnik doznaje da u središnjici HDZ-a, zapravo, zagovaraju tzv. veliku koaliciju, zanemarujući što je dosad HSP u Skupštini »služio« HDZ-u. Karlovački župan Vlado Jelkovac je više puta tvrdio da bi HDZ-u najdraži koalicijski partner bio HSS, jer je »povijesno i ideološki HSS najbliži HDZ-u«.</p>
<p>No, Mateša tvrdi također da je HDZ, kao i nakon izbora, spreman prepustiti HSS-u čak i mjesto župana. Ali, uz uvjet da HSS uđe u koaliciju s HDZ-om u pet gradova i 20 općina županije. To bi dovelo i do većih promjena, a takva bi koalicija preuzela vlast u šest-sedam gradova i općina u županiji i skinula s vlasti SDP u Karlovcu te koaliciju u Dugoj Resi. Darko Tuček, ovih dana u središtu zbivanja liberala zbog podrške Đurđi Adlešić za čelno mjesto u HSLS-u, rekao je Vjesniku da bi HSLS bio spreman na suradnju s HDZ-om.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Stožer za obranu Petrokemije: Slijede žestoke akcije</p>
<p>KUTINA, 8. siječnja</p>
<p> - Stožer za obranu »Petrokemije« traži od Vlade i Ine da za nekoliko dana normalizira opskrbu plinom kutinske tvornice umjetnih gnojiva, inače će organizirati »puno žešće« akcije od lanjske dvosatne blokade Ininih benzinskih crpki. Članovi Stožera prije godinu dana blokirali su na dva sata obje INA- ine benzinske crpke u Kutini prosvjedujući protiv odluke INA-e o smanjenju isporuke plina, a 24. siječnja održali su i miran prosvjed pred Hrvatskim saborom.</p>
<p> Ina je zbog hladnoće ograničila velikim potrošačima opskrbu plinom, pa je proizvodnja u »Petrokemiji« zaustavljena 10. siječnja, a sve zalihe umjetnoga gnojiva su potrošene. Ako se proizvodnja gnojiva ne pokrene za par dana, proljetna sjetva bit će dovedena u pitanje, upozorio je u utorak predsjednik Stožera za obranu »Petrokemije« Željko Klaus.</p>
<p> Stožer je zatražio značajnije angažiranje lokalnih vlasti na rješavanju problema, budući da »Petrokemija« puni 57 posto kutinskog gradskog proračuna, a od nje živi 2800 obitelji iz toga kraja.</p>
<p> Od Nadzornog odbora »Petrokemije« Klaus očekuje da na sutrašnjoj sjednici zauzme oštriji stav prema Vladi i Ini kako bi se osigurala opskrba plinom i nastavak proizvodnje.</p>
<p> Zahtjeve Stožera u ponedjeljak su podržali ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić i predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Nestašica mineralnoga gnojiva alarmantna</p>
<p>OSIJEK, 8. siječnja</p>
<p> - Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje poduprijet će sve mjere koje će poduzeti Stožer za obranu kutinske Petrokemije, kazali su u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Zajednice Antun Laslo i tajnik Stanko Zdravčević. Kako oni ocjenjuju, tu je tvrtku do kolapsa dovela nemarnost hrvatske Vlade. </p>
<p>Podsjetivši da je prije više od 20 dana zbog nestašice plina stala proizvodnja mineralnih gnojiva u Petrokemiji, a djelatnici upućeni na kolektivni godišnji odmor do 4. siječnja, Laslo je upozorio da je to za poljoprivrednike alarmantno jer se bliži vrijeme kada treba prihranjivati pšenicu. </p>
<p>Kako je istaknuo, iz pouzdanih izvora u Petrokemiji doznaje se da trenutačno uopće nema mineralnoga gnojiva, te se, kazao je, postavlja pitanje treba li Hrvatskoj uopće vlastita proizvodnja hrane.</p>
<p>»Bliži se proljetna sjetva. Petrokemija neće proizvesti dovoljno gnojiva, čak i ako bi sada počela proizvodnju, a takve okolnosti pogodne su za razvoj šverca a ne poljoprivrede«, napomenuo je predsjednik Zajednice. Zar Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva nisu izvukli nikakvu pouku iz lanjske situacije, pita Laslo. </p>
<p>Osim toga, upozorio je da je, prema njegovim informacijama, HSS-ova tvrtka »Gospodarska sloga« iz Ukrajine i Rusije uvezla 4000 tona umjetnoga gnojiva koje se sada nalazi u riječkoj luci. </p>
<p>Zajednica ne podržava ni najavljenu reformu novčanih poticaja, jer se, kako zaključuju, ona ne može provesti s planiranih 1,4 milijarde kuna, što je neusporedivo s iznosim za to u visokosubvencioniranoj poljoprivredi europskih zemalja.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Plan - zajednički nastup na inozemnom tržištu </p>
<p>VARAŽDIN, 8. siječnja</p>
<p> - »Ocjenjujući da se u Hrvatskoj premalo povezujemo, a previše dijelimo, mi gradonačelnici većih gradova sjeverne i središnje Hrvatske odlučili smo se na susret kako bismo odredili teme od zajedničkog interesa. Uvidjeli smo da su nam problemi isti - gospodarski, prometni, infrastrukturni i komunalni«, kazao je varaždinski gradonačelnik dr. Ivan Čehok, u utorak na kraju radnog sastanka čelnika Varaždina, Bjelovara, Ludbrega, Krapine, Koprivnice, Virovitice, Čakovca i Murskog Središća. </p>
<p>Na sljedećem sastanku, početkom ožujka u Krapini, razgovarat će se o gospodarskom povezivanju radi zajedničkog nastupa na inozemnom tržištu. Bilo je i ideja o osnivanju zajedničke agencije radi privlačenja investitora. I drugi gradovi u traženju investitora konkuriraju komunalno opremljenim zemljištem. Iako je Varaždin u tome otišao najdalje, spreman je pomoći. </p>
<p>Dogovoreno je i da se prema Vladi uputi dopis kojim se traži razgovor o mogućnosti subvencioniranja radno-intenzivne i izvozne industrije koja dominira u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj. Tekstilna, drvno-prerađivačka, metalna, prehrambena, kao izvozno orijentirane, trpe zbog tečaja i stoga su tu plaće manje nego u drugim granama, te to treba korigirati. </p>
<p>Razgovor u varaždinskoj Gradskoj vijećnici vodio se i o komunalnim i infrastrukturnim temama, kao što je zajednička spalionica otpada i bolje prometno povezivanje Varaždina, Čakovca, Koprivnice, Krapine i Virovitice. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Zastoj u pregovorima s AFCO-om zbog krize vlasti</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Kriza splitske gradske vlasti, neopoziva ostavka gradonačelnika Ivice Škarića i još dvojice članova Gradskog poglavarstva te zaokupljenost političara kalkulacijama o novome gradonačelniku ili eventualnim stranačkim koalicijama zasjenili su brojne gradske probleme ali i u pitanje doveli neke važne projekte. Jedan od njih je i sklapanje predugovora o zajedničkom pothvatu za realizaciju projekta Gradska luka koji su trebali potpisati Grad Split i američka grupacija AFCO Global Ports. </p>
<p>Naime, tekst toga dokumenta krajem prošle godine na razmatranje je moralo primiti, a zatim i prihvatiti splitsko Gradsko vijeće što se nije dogodilo. Time je odgođen početak realizacije projekta teškog 500 milijuna američkih dolara koji podrazumijeva izgradnju luksuznih hotelskih kompleksa s dvije do 3000 soba na području gradske luke i šire, izgradnju kongresnog centra, poslovnih zgrada, a na Kopilici i u sjevernoj luci gradnju prometnog terminala. </p>
<p>U danima gradonačelnikovanja Ivice Škarića, kojemu mnogi zamjeraju ulazak u pregovore s američkim partnerima, dogovoreno je definiranje urbanističkog rješenja u roku šest mjeseci od dana sklapanja predugovora, a zatim i sklapanje ugovora o zajedničkom pothvatu u roku narednih 30 dana koji se namjeravao provesti pomoću osnivanja komanditnog društva. </p>
<p>Inače, sam predugovor definira poslovne ponude, procedure i odnose koji su važni za realizaciju cijeloga projekta. Kako još uvijek nije izrađena završna feasibility studija niti je definirano urbanističko rješenje, predugovor ih postavlja kao osnovni zadatak. </p>
<p>Jedan od najvažnijih preduvjeta za realizaciju tog višemilijunskog projekta je reguliranje vlasničkih odnosa, a kako je Republika Hrvatska vlasnik 53 posto imovine u Gradskoj luci, potpora hrvatske Vlade za ostvarenje toga projekta je od velikog značaja. </p>
<p>Hoće li posao s Amerikancima biti ugovoren morali bi odrediti splitski vijećnici koji trenutačno ne razmišljaju o gradskim nego o čisto političkim problemima u vlastitim redovima. No, ako do usklađivanja dogovora o AFCO projektu uskoro dođe, odustajanja više nema jer svojim potvrdnim odgovorom vijećnici će se obavezati da će, ako bez opravdanih razloga ne prihvate rezultate feasibility studije ili uzrokuju zastoj u urbanističkom definiranju projekta, snositi odgovornost za nastalu štetu. </p>
<p>S druge strane, bit će vrlo zanimljivo pratiti ponovni dolazak i reakciju potencijalnih američkih partnera iz AFCO-a koji su zasigurno već upoznati s krizom gradske vlasti u Splitu, a svjesni su i činjenice da su posao ponudili gradu koji nema gradonačelnika.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ekološku katastrofu u Solinu izazvala ljudska pogreška </p>
<p>SOLIN, 8. siječnja</p>
<p> - Još uvijek se ispituju razmjeri i posljedice do sada najveće ekološke katastrofe što je u ponedjeljak pogodila grad Solin. Do incidenta je došlo prilikom prelijevanja više tisuća litara mazuta iz cisterne u spremnik Dalmacijacementove tvornice u Majdanu, a posljedica je istjecanje goleme količine goriva u rijeku Jadro i njeno potpuno onečišćenje od izvora do ušća (4 km).</p>
<p> Glasnogovornica Dalmacijacementa Morana Mratović u utorak je potvrdila kako je do katastrofe došlo zbog ljudske pogreške, te da će tvornica nadoknaditi nastalu štetu. Napomenula je kako joj nije poznato koliko je točno mazuta isteklo u rijeku, te da će se o tome znati više u srijedu. »Pripremamo izvješće u kojem će biti naznačena točna količina ispuštenog mazuta, razlozi katastrofe, posljedice te ime i prezime krivaca za ekološki incident.</p>
<p>Na teren u Majdanu izišle su sve nadležne institucije i inspekcije, a djelatnici splitskog CIAN-a postavili su duž Jadra nekoliko plutajućih brana kako bi zaštitili biljni i životinjski svijet. Sreća u nesreći jest to što je do onečišćenja došlo kilometar i pol nizvodno od vodocrpilišta, pa je voda kojom se opskrbljuju Solin i Split potpuno ispravna za piće. </p>
<p>Državna vodoprivredna inspektorica Slavica Čikotić najavila je prekršajnu prijavu protiv Dalmacijacementa, dodavši, kako se sličan incident dogodio u svibnju 2000. godine, kada je mazut istekao iz iste tvornice, ali u bitno manjoj količini. Iako se visina kazne za takve i slične incidente kreće od 40 do 500 tisuća kuna, Prekršajni sud tada je kaznio tvornicu Dalmacijacement samo ukorom. </p>
<p>Gradonačelnik Solina Zvonimir Hrgović izjavio je kako je u utorak stanje u Solinu bilo ipak bolje nego na dan katastrofe, jer su djelatnici CIAN-a radili gotovo bez prekida. Najavio je i pomoć nekoliko drugih hrvatskih tvrtki u saniranju štete ali i u čišćenju i spašavanju labudova koji su možda i zatrovani mazutom. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>HNS neće u Skupštini glasovati protiv Bandića?</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Dok javnost nagađa kako će se HNS, SDP-ov koalicijski partner, postaviti u »slučaju Bandić«, bude li se u Skupštini Grada Zagreba glasovalo o ostavci zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića ili stavljanju mandata na raspolaganje, iz te stranke poručuju da »ne žele sudjelovati u javnoj hajci na Bandića«. Kako je prenio HNS-ov glasnogovornik Boris Blažeković, u toj stranci smatraju da je gradonačelnik učinio građanski prekršaj, za što mora snositi moralnu i zakonsku odgovornost. </p>
<p>Njegovi koalicijski partneri smatraju da Bandić nije prekršio zakon u okvirima svoga gradonačelničkog posla te stoga ne vide zbog čega bi se Bandićeva privatna i moralna odgovornost »prebacivala u Gradsku skupštinu«, od koje bi se tražilo da mu izglasa povjerenje ili nepovjerenje. »To bi Skupštinu dovelo u apsurdnu situaciju da glasuje o povjerenju Bandiću kao vozaču. Rješavanje osobnih moralnih dvojbi njegova je privatna stvar, a ne stvar za raspravu u Gradskoj skupštini i HNS u tome neće sudjelovati«, prenio je Blažeković stav svoje stranke.</p>
<p>Osvrnuvši se na dosadašnju suradnju s Bandićem, u HNS-u su podsjetili kako je bilo nesuglasica o nekim razvojnim projektima u gradu. Ne sumnjaju u to da će ih biti i ubuduće, ali upozoravaju da na gradskim projektima trebaju zajedno ozbiljno raditi. Sukobi s gradonačelnikom su uvijek bili vezani isključivo uz posao te tim više HNS ne želi sudjelovati u hajci na »građanina Bandića«. Oni, međutim, priznaju kako je gradonačelnik prekršio zakon i dodatno si otežao položaj ponašanjem prema policijskoj patroli koja ga je zaustavila.</p>
<p>Izvori iz gradskog SDP-a ne kriju da je »slučaj Bandić« dobra prilika za provjeru HNS-ove lojalnosti koaliciji, što će se dogoditi ako se u Skupštini bude glasovalo o Bandiću. Iako su do tada preostala još dva do tri tjedna, u HNS-u su svjesni da s HDZ-om i HIP-om ne mogu rušiti SDP i izazivati nove izbore u Zagrebu. Također ne mogu biti ni suzdržani niti će izići iz dvorane, jer bi to značilo opredijeliti se protiv Bandića, a to HNS, kako sada stvari stoje, neće učiniti. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Kaznena prijava protiv bivših šefova Istarske banke </p>
<p>PULA, 8. siječnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da su počinili kažnjivo djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju istarska je Policijska uprava podnijela prijavu protiv bivšeg predsjednika Uprave Istarske banke Marija Floričića, bivšeg direktora Sektora za kreditiranje gospodarstva Luciana Pernića te direktora trgovačkog društva »Marpi« d.o.o. iz Marčane Serđa Lalovića.</p>
<p> Po riječima općinskoga državnog odvjetnika Josipa Miletića oni su kao odgovorne osobe kršenjem propisa i pravila poslovanja pribavili protupravnu imovinsku korist za sebe ili neku drugu pravnu osobu, odnosno poduzeću »Marpi« d.o.o. u Marčani i pulskom Gradskom odboru HDZ-a.</p>
<p> Naime, Istarska je banka u ožujku 1997. spomenutu trgovačkom društvu odobrila 482.490 kuna zajma za male poduzetnike, no veći dio novca, 352 tisuće kuna, završio je na žiro-računu Gradskog odbora HDZ-a, a »Marpi« je za sebe zadržao ostatak. Floričić svojim je potpisom zapravo otpisao dug poduzeća Istarskoj banci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Gradonačelnik ne može sâm zatražiti raspravu o povjerenju </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja </p>
<p> - Zagrebački gradonačelnik ne može sam zatražiti od Skupštine raspravu i glasovanje o (ne)povjerenju, već to može učiniti trećina vijećnika - njih 17 od ukupno 51.</p>
<p>Naprotiv, gradonačelnik može ponuditi ostavku ili staviti mandat na raspolaganje, a nakon toga odluka ovisi o većini broja glasova u Gradskoj skupštini. U oba slučaja dva koalicijska partnera, SDP sa 20 i HNS sa 12 vijećnika, suvereno gospodare brojem glasova, dovoljnim da Milan Bandić ostane zagrebački gradonačelnik. </p>
<p>Vijećnici Hrvatskoga bloka sa 14 i HIP-a s pet glasova ne bi mogli učiniti mnogo - glasovanjem protiv gradonačelnika samo bi ispunili ono što najavljuju. Ako pak vijećnici HNS-a u trenutku glasovanja o (ne)povjerenju Bandiću napuste sjednicu Skupštine, i u tom bi slučaju SDP-ovi glasovi Bandiću bili sasvim dovoljni jer u nadglasavanju s oporbom imaju glas više. </p>
<p>Što ako se Bandiću izglasuje nepovjerenje? Tada bi koalicijski partneri u roku mjesec dana (Bandić bi u tom razdoblju obnašao svoju funkciju) trebali naći novog kandidata. A novi bi kandidat, opet, u dogovoru dviju strana, mogao odlučiti o tome hoće li ili neće mijenjati sastav Poglavarstva.</p>
<p>Ako se koalicijski partneri ne dogovore o novom gradonačelniku, Vlada raspušta Skupštinu i raspisuje nove izbore. </p>
<p>C. Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>»S faksa na posao« u iduće dvije godine 19.000 mladih</p>
<p>U pet godina zaposlile bi se 36.772 osobe, bez obzira na radno iskustvo i stručnu spremu/ U tom razdoblju projekt će stajati državu 1,2 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan predstavio je u utorak na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Vladin program poticanja zapošljavanja. Prema tom programu pripremanom od rujna prošle godine, u 2002. trebalo bi se zaposliti 7050 visokoobrazovanih mladih ljudi, u idućoj godini njih 11.432, a u pet godina radno mjesto pronašle bi 36.772 osobe, bez obzira na radno iskustvo i stručnu spremu. Projekt će u pet godina stajati državu više od 1,2 milijarde kuna, a počinje se provoditi od 1. ožujka. </p>
<p>»Svjesni smo da tom udarnom mjerom ni približno ne rješavamo ukupan problem nezaposlenosti u Hrvatskoj, koji je poprimio drastične razmjere. No, bilo bi opasno i neodgovorno čekati druga spasonosna rješenja i nikad ih ne dočekati. Valja napraviti snažan prodor«, istaknuo je Račan. Osvrćući se na moguće kritike programa, ponajprije zbog njegove skupoće, premijer je napomenuo kako je Vlada spremna dokazati da je jedan dan nezaposlenog visokoobrazovanog mladog čovjeka za državu skuplji nego jedan dan njegova zaposlenja.</p>
<p>Napomenuvši da za državu nema perspektive ako je i sama ne osigura mladima, predsjednik Vlade ustvrdio je kako je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj čak 42 posto. Stoga je cilj programa zapošljavanja mladih, pod motom »S faksa na posao«, stimulirati ostanak mladih u Hrvatskoj, podržavati njihove poduzetničke ideje i pomoći im u stjecanju pripravničkog iskustva. Poticat će se i kraće studiranje, ali i pomlađivanje postojeće strukturu zaposlenih u državnom sektoru te naseljavanje mladih na otoke i u područja od posebne državne skrbi.</p>
<p>Korisnici programa »S faksa na posao« mogu biti sve nezaposlene visokokvalificirane osobe mlađe od 27 godina, koje su završile fakultet u prosječnom roku za njihov studij. Njima će država pomoći sufinanciranjem zapošljavanja u privatnom sektoru, zapošljavanjem na razvojnim projektima u privatnom i državnom sektoru, samozapošljavanjem mladih, te programom »dvojčeka«.</p>
<p>»Programom 'dvojčeka' ne otkrivamo toplu vodu. On je već isproban u nordijskim zemljama, a svodi se na to da zaposlenu osobu u državnoj upravi, koja je pred mirovinom, zamijeni mladi obrazovan kadar s novim znanjima i idejama«, objasnio je premijer. </p>
<p>Prilikom zapošljavanja mladih u privatnom sektoru država planira sufinancirati 60 posto bruto priravničke plaće, a zatim dati jednokratno 1000 eura ako mlada osoba i dalje zadrži na poslu. </p>
<p>Ako je riječ o zapošljavanju na razvojnim projektima, država će sufinancirati 80 posto bruto plaće dok traje projekt. U samozapošljavanju mladih predviđena je pomoć u obliku povoljnih kredita i praćenja u prvoj godini rada te smještaja u »inkubatore«.
Program »dvojčeka« također će se poticati sufinanciranjem pripravničkog stažiranja u iznosu 60 posto bruto plaće. Program zapošljavanja na području posebne državne skrbi sufinancirat će se prve godine s 80 posto plaće, druge godine sa 60 posto, treće 40, a potom s 2500 eura za preseljenje i dogovor oko stana. </p>
<p>Uz program zapošljavanja mladih visokoobrazovanih ljudi, Račan je predstavio lepezu mjera za ostale nezaposlene skupine, poput KV i VKV radnika bez radnog iskustva koji su završili srednje strukovne škole. Vlada ima plan zapošljavanja i za starije osobe s radnim iskustvom, invalidne i teško zapošljive osobe te za hrvatske branitelje. </p>
<p>Novac koji će država utrošiti na projekt zapošljavanja iznosi 0,36 posto bruto domaćeg proizvoda. Premijer je zaključio kako »tim potezom Hrvatska hvata korak s drugim zemljama u Europi«.</p>
<p>Prezentaciju projekta u Zagrebu pratili su ministri znanosti, financija, rada i zdravstva, a izravan prijenos putem sustava videokonferencije bio je omogućen studentima osječkih, riječkih i splitskih fakulteta.</p>
<p>Rigorozne kazne za poslodavce koji zloupotrijebe subvencije </p>
<p>Nakon prezentacije, student iz Zagreba zatražio je od Račana sigurniju potvrdu da je Vlada zaista u stanju provesti tako važan projekt. Jer, kako je rekao, »država je nedavno ukinula dječje doplatke za 25.000 studenata, da ministar prosvjete nema pojma kad završavaju zimski praznici, a gradonačelnik Zagreba vozi se naokolo pijan«. »Ne mislimo da Vladin program zapošljavanja rješava probleme pijanih vozača ili skijaša. Razumijem skepsu i nevjericu, ali mi nudimo mogućnost da nas se kontrolira u ostvarenju projekta iz mjeseca u mjesec«, odgovorio je Račan. Naglasio je da osobno snosi odgovornost za uspjeh čitavog projekta, a od javnosti očekuje podršku za »udarnije ponašanje Vlade«. Poslodavcima koji subvencije države iskoriste za vlastiti profit, premijer je najavio rigorozne kazne.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>»Od 1142 nezaposlena ekonomista, ove godine posao svima nadprosječnima« </p>
<p>Kapital nije problem - banke mogu plasirati 2,2 milijarde kuna za kreditiranje poduzetnika, uz iste kamate kao u Njemačkoj, rekao je Crkvenac studentima / Projekte treba registrirati kao intelektualno vlasništvo / Novi poduzetnik, čiji se projekt prihvati, dobiva bespovratni kapital u iznosu godišnje plaće, a nakon godinu dana oko 2000 eura za pomoć i usavršavanje </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - »Ako imate ideju i želite je ostvariti, država će vam pomoći da osmislite projekt. Zatim ćete bespovratno dobiti kapital u iznosu godišnje plaće. Nakon godinu dana uspješnog poslovanja imate pravo na 1116 eura jednokratne pomoći i još toliko za stručno usavršavanje. A ako je vaš projekt stvarno dobar, dobit ćete i kredit u banci. Čak postoji mogućnost da taj kredit nećete morati vraćati.« </p>
<p>Tako je ministar financija Mato Crkvenac odgovorio studentu na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, koji ga je u sklopu predstavljanja novog projekta »S faksa na posao« pitao kako će država pomoći mladim ljudima sa znanjem i idejom. </p>
<p>Crkvenac je istaknuo da su u Hrvatskoj trenutačno bez posla 1142 diplomirana ekonomista. Ove će godine posao dobiti oni među njima koji su završili fakultet u kraćem roku od prosječnog studiranja, a sljedeće godine i oni koji su diplomirali u prosječnom roku. </p>
<p>»Poduzetnici će birati najbolje od vas pa će vam se isplatiti biti dobar student«, rekao je ministar studentima, napomenuvši kako je sav novac potreban za ostvarenje Vladinog projekta zapošljavnja mladih viskoobrazovanih ljudi već osiguran u državnom proračunu. </p>
<p>Crkvenac je istaknuo da je država postala uredna u podmirenju svojih obveza prema poduzetnicima, i likvidnost više nije problem. U Hrvatskoj, dodao je, ima više kapitala nego što je potrebno - tri milijarde kuna deviznih rezervi čuvaju poslovne banke, a 4,6 milijardi Hrvatska narodna banka. U ovom trenutku banke mogu plasirati 2,2 milijarde kuna kapitala za kreditiranje poduzetnika, uz iste kamate kao u Njemačkoj. </p>
<p>»Bez problema izvršavamo državni proračun i hrvatska ekonomija ima pozitivan razvojni trend«, kazao je ministar financija. Naglasio je da ipak neće baš svi studenti s dobrim poduzetničkim idejama dobiti državnu pomoć, već samo oni čiji projekt konzultanti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje procijene vrijednim i profitabilnim.</p>
<p>»Ti će projekti biti predstavljeni i bankama koje će, ako ih ocijene dobrima, davati kredite uz državno jamstvo. Hrvatska banka za obnovu i razvoj već nudi mogućnost financiranja dobrih projekata, s tim da banka postaje suvlasnik nove tvrtke i svoj vlasnički udio može prodati«, rekao je Crkvenac. Studentima je preporučio da svoje projekte i patente registriraju kao intelektualno vlasništvo kako ih netko ne bi zloupotrijebio. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Potkraj veljače 112 zaposlenih u centrima socijalne skrbi ostaje bez posla? </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Kako se čini, 112 od 161 djelatnika koji je u centrima za socijalnu skrb dosad radio na zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, potkraj veljače ostaje bez posla. Većina njih, naime, radila je na određeno vrijeme, s ugovorima koji su se produljivali svakih nekoliko mjeseci. Ovih dana od Ministarstva rada i socijalne skrbi dobili su rješenje kojim se svima radni odnos produžuje samo do 28. veljače ove godine.</p>
<p>Potvrdio je to za Vjesnik pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec. Objasnio je da su ministarstva rada te javnih radova, obnove i graditeljstva, u sklopu programa racionalizacije i štednje u 2001. godini, analizirala broj i vrstu radnika zaposlenih na određeno vrijeme kako bi se utvrdilo je li potrebno da oni i dalje rade.</p>
<p>Žganec je rekao da je broj zaposlenih na skrbi za prognanike i izbjeglice uspoređen s brojem prognanih na području pojedinog centra za socijalnu skrb. »Utvrđeno je da u većini centara više ne postoji potreba za svim radnicima koji skrbe za prognane i izbjegle«, ističe u svom odgovoru pomoćnik ministra rada. U Ministarstvu javnih radova doznajemo da će s radom nastaviti samo uredi u Vukovaru, Zagrebu, Karlovcu i Zadru.</p>
<p>Problem viška radnika koji se tako pojavio rješavao se pojedinačno i ovisno o potrebama dvaju ministarstava. U Upravi za prognanike, povratnike i izbjeglice u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva od 1. siječnja ove godine zaposleno je 39 radnika. Ministarstvo rada zaposlit će na neodređeno vrijeme 10 radnika, dok se sudbina 112 preostalih još ne zna. </p>
<p>Iako su oni radili u centrima za socijalnu skrb, za koje se u nedavno predstavljenom Vladinom programa zapošljavanja najavljuje mogućnost novog posla, u centrima koji samostalno odlučuju o zapošljavanju novih radnika uglavnom im odgovaraju da ih neće trebati. </p>
<p>Žganec ističe, ipak, da su u tijeku izmjene Pravilnika o uvjetima prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika centra za socijalnu skrb i podružnica, kojim će se utvrditi stvarna potreba za zapošljavanjem ljudi u centrima socijalne skrbi. Nešto više o stvarnim potrebama znat će se tek kad izmjene stupe na snagu.</p>
<p>U međuvremenu, neki djelatnici razmatraju mogućnost tužbe ako im se ne obnove ugovori o radu. U nekoliko centara upozoravaju nas da su mnogima od njih ugovori o radu obnavljani dulje od tri godine, što je rok nakon kojega je poslodavac dužan sklopiti s radnikom ugovor o radu na neodređeno vrijeme. </p>
<p>U teškoj su situaciji i oni kojima je rad s izbjeglicama u centru svojedobno utvrđen kao radna vojna obveza (dio ratnog rasporeda), pa su zbog toga morali napustiti dotadašnji posao, kažu u nekoliko centara. Budući da su u međuvremenu dobili otkaze ili njihova tvrtka više ne postoji, danas se nemaju gdje vratiti.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Državno odvjetništvo traži vještačenje Baxterovih dijalizatora u Nizozemskoj </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja </p>
<p> - Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je da se dijalizatori američke tvrtke Baxter toksikološki vještače u Nizozemskoj, kako bi se utvrdilo jesu li oni uzrok smrti 23 pacijenata u listopadu prošle godine.</p>
<p> Nakon razmatranja kaznene prijave i dokumentacije, zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je da Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda putem međunarodne pravne pomoći u inozemstvu provede istražne radnje toksikološkog vještačenja spornih dijalizatora i bioloških uzoraka radi utvrđivanja uzroka smrti preminulih pacijenata i drugih odlučnih okolnosti, priopćio je u utorak glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski.</p>
<p> Tužiteljstvo je zatražilo da se vještačenje provede u laboratoriju neovisne ustanove u Nizozemskoj koji može analizirati sporne dijalizatore i biološki materijal, no u priopćenju se ne navodi o kojoj je ustanovi riječ.</p>
<p> Državno odvjetništvo zahtjev temelji na zapisniku MUP-ova Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« iz kojega proizlazi da je u analiziranim dijalizatorima pronađena otrovna kemikalija perfluoroizobutilen, koja bi mogla biti uzrok smrti pacijenata. Posebno izvješće zagrebačke policije i kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu podneseni su 21. prosinca protiv zasad nepoznatih odgovornih osoba u tvrtki Baxter zbog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi »pripravljanjem i proizvodnjom štetnih sredstava za liječenje«.</p>
<p> Ortynski u priopćenju kaže da će se obiteljima preminulih pacijenata, radi ostvarivanja njihovih prava na naknadu štete, omogućiti uvid i korištenje dokumentacije, posebno medicinske, koja se nalazi u kaznenom spisu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Baxter: Opasni plin nastao zbog pregrijavanja tekućine u dijalizatoru </p>
<p>BRUXELLES, 8. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Plin perfluoroizobutilen, otkriven prilikom ispitivanja u Centru za vještačenja hrvatskog MUP-a »nusproizvod je koji nastaje prilikom ekstremno visokih temperatura«. Prisutnost plina »vjerojatno je posljedica laboratorijskih pokusa u kojima se tekućina PF 5070 izlaže abnormalno visokim temperaturama«, ističe se u priopćenju za novinare odaslanom iz Baxterove europske uprave u Bruxellesu. Priopćenje je sastavljeno u ponedjeljak kasno navečer s druge strane Atlantika, u središnjici farmaceutske tvrtke u Deerfieldu, u državi Illinois i proširuje objašnjenje koje nam je dala glasnogovornica u Baxterovu europskom uredu Patricia O'Hayer.</p>
<p> Tekućina PF 5070 služi kao pomoć radu dijalizatora, u a nekima je »nenamjerno ostavljena«, tvrdi se u priopćenju. Ta se tekućina i u Baxterovim testovima, kao i u pokusima provedenim u Španjolskoj i Hrvatskoj dovela u vezu sa smrću dijaliziranih pacijenata. Nakon toga je u Baxterovoj švedskoj tvornici obustavljena proizvodnja dviju serija dijalizatora.</p>
<p> Baxterovo priopćenje podsjeća da nije riječ o misterioznoj tekućini, još manje o nalazu koji do danas nije poznavala klinička praksa dijalize. Uputa za upotrebu te tekućine jasno upozorava da se ona ne smije izlagati visokim temperaturama. Ako se to ipak dogodi, »moguće je raspadanje na toksičke sastojke koji sadrže fluorovodik i perfluoroizobutilen«, dakle tvar nađenu u zagrebačkom laboratoriju. Baxter navodi da se upozorenja o opasnosti prilikom pregrijavanja tekućine PF 5070 nalaze u stručnoj literaturi i dostupna su svim zainteresiranima.</p>
<p> K tome, piše u priopćenju farmaceutske kompanije, radna temperatura dijalizatora ne prelazi 40 stupnjeva Celzijusa, a do razgradnje tekućine i pojave otrovnog plina dolazi tek na temperaturama višim od 200 stupnjeva Celzijusa. Takve temperature mogu teško oštetiti ili uništiti dijalizatore. Priopćenje završava osvrtom na nedavnu odluku tužitelja u Švedskoj o tome da nema temelja za podizanje optužnice protiv koncerna.</p>
<p> »Smrti su nenamjerne, rezultat su nesretnog slučaja i stoga Baxter ne podliježe odgovornosti prema švedskom zakonu.« Iako istrage još traju, tvrtka je postigla sporazum o kompenzaciji s obiteljima preminulih pacijenata u Španjolskoj i Hrvatskoj, zaključuje se u priopćenju.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Javni rashodi trebaju kontrolu </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Potpredsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun dr. Đuro Njavro primio je u utorak u posjet Lagea Olofssona, predstavnika SIGMA-e, programa za tehničku pomoć u zemljama Srednje i Istočne Europe, priopćila je saborska Služba za odnose s javnošću.</p>
<p> Olofsson je objasnio kako je SIGMA projekt Europske unije koji djeluje u deset zemalja. Zadaci kojima se bavi odnose se na kontrolu nad javnim financijama i javnom nabavom te na pitanja državnih službenika i namještenika. </p>
<p>Dodao je kako SIGMA trenutačno realizira projekt na zapadnom Balkanu, u sklopu kojeg započinje misiju u Hrvatskoj. Kao prvi korak istaknuo je suradnju s Državnim uredom za reviziju, a zatim sa svim institucijama koje su korisnici državnog proračuna i podliježu reviziji. </p>
<p>Temeljem uvida u reviziju u Hrvatskoj izradit će se strateški plan nakon kojega slijedi pomoć Europske unije.</p>
<p> Dr. Njavro je naglasio kako više od pola državnog proračuna u Hrvatskoj čine javni rashodi i stoga je važno imati kontrolu nad trošenjem tih sredstava, zbog čega je Državni ured za reviziju uvijek imao potporu Sabora.</p>
<p> Zaključio je da Hrvatska želi rad svojih institucija podići na višu razinu, u skladu sa standardima Unije u čemu će »mnogo pridonijeti iskustva SIGMA-e«. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020109].
|
