NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020108].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 217948 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.01.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>O ostavci moraju odlučiti sâm Bandić i zagrebački vijećnici </p>
<p>Čelnici svih stranaka osuđuju vožnju u alkoholiziranom stanju i, ako se zaista dogodio, bijeg s mjesta nesreće / Suzdržani su, međutim, što se tiče ostavke: upozoravaju, uglavnom, da najprije treba utvrditi istinu, a zatim da glavni teret odluke mora biti na Bandiću odnosno zagrebačkoj Gradskoj skupštini / Izuzetak je HDZ koji traži ostavku bez zadrške i DC koji kaže kako je ostavka u demokratskim državama uobičajena </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Treba li gradonačelnik Zagreba Milan Bandić podnijeti ostavku na svoju dužnost ili ne treba? To se pitanje postavljalo u ponedjeljak gotovo na svakom koraku, jer je Milan Bandić izazvao u subotu uvečer, dok je bio pod utjecajem alkohola, prometnu nezgodu, srećom, bez posljedica, osim materijalnih. Slučaj je, međutim izazvao veliko zanimanje javnosti, tim više što policijsko izvješće govori o tome da je pobjegao s mjesta događaja, dok Bandić tvrdi suprotno. </p>
<p>S obzirom na to, međutim, da se radi o općepoznatom političaru koji je na čelu glavnoga grada Hrvatske i koji je član Predsjedništva SDP-a, a da je to prvi takav slučaj koji je odmah stigao do javnosti, bilo je zanimljivo ispitati što o događaju, tomu što se zbivalo nakon njega i onome što bi mu trebalo slijediti, misle čelnici najvećih političkih stranaka u Hrvatskoj.</p>
<p>SDP: Stav tek nakon sjednice Predsjedništva</p>
<p>Politički vrh SDP-a nije u ponedjeljak ujutro bio spreman razgovarati s novinarima o najnovijem slučaju vezanom za zagrebačkog gradonačelnika i člana Predsjedništva SDP-a Milana Bandića. Predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan odbio je novinarima komentirati slučaj. </p>
<p>Službeni stav stranke nismo uspjeli dobiti jer je za ponedjeljak uvečer sazvana sjednica Predsjedništva, kao i obično zatvorena za javnost, na kojoj će se raspravljati i o tom slučaju. Prva sjednica Predsjedništva SDP-a u 2002., najavljivalo se u toku jutra, bit će burna i dugotrajna iako nije sazvana samo zbog »slučaja Bandić«.</p>
<p>SDP je preko prošloga, javnosti poznatoga Bandićevog grijeha - vikendice bez građevinske dozvole - prešao šutke. Stoga će biti zanimljivo vidjeti hoće li Račan i ovoga puta »prljavo rublje« stanke uspjeti zadržati iza zatvorenih vrata a Bandić sačuvati poziciju gradonačelnika metropole. Javna je tajna, naime, da su odnosi Račana i Bandića daleko od idiličnih iako je, prema nekim informacijama, taj sukob u posljednje vrijeme splasnuo. </p>
<p>Arlović (osobno): Bandić treba dati mandat na raspolaganje</p>
<p> Iz SDP-a, na kraću je izjavu pristao samo Mato Arlović, potpredsjednik stranke, naglasivši da iznosi osobno mišljenje a ne stav stranke. Rekao je da u desetak godina, koliko ga poznaje, nikada nije vidio da Bandić pije išta drugo osim sokova i mineralne vode, Arlović osobno ipak smatra da bi Bandić, »kao čovjek koji se bavi politikom, trebao svoj mandat dati na raspravu i raspolaganje Skupštini grada Zagreba koja ga je izabrala na mjesto gradonačelnika«. </p>
<p>HDZ Zagreba: Bandićeva ostavka nije upitna </p>
<p> »Zagrebački je gradonačelnik još jednom šokirao javnost i to u najgorem mogućem obliku. Bježanje s mjesta nesreće, a potom i od predstavnika vlasti i zakona, kukavički je čin«, rekao je Robert Pavičić, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak.</p>
<p>»Nitko ne može biti iznad zakona, pa ni gradonačelnik Bandić«, istaknuo je Pavičić.</p>
<p>U zagrebačkom HDZ-u misle da Bandićeva ostavka nije u pitanju i smatraju da je dužan i ispričati se svim građanima jer je nanio nepopravljivu štetu svim građanima Zagreba.</p>
<p>»Ovo nije prvi put da gradonačelnik Bandić krši zakon. Sjetimo se samo njegove ilegalno izgrađene vikendice. Grad Zagreb ne zaslužuje gradonačelnika koji krši zakon kad god se sjeti«, rekao je Pavičić.</p>
<p>»U slučaju da gradonačelnik Bandić ipak ne podnese ostavku, ulazimo u jedno anarhično stanje u kojem je sve dopušteno, što će otežati rad prometnoj policiji«, naglasio je Tomislav Jelić, predstavnik Kluba zastupnika HDZ-a u Gradskoj skupštini.</p>
<p>Prema Jelićevim riječima, u HDZ-u još nisu nagađali o novom mogućem gradonačelniku (ili gradonačelnici) iz redova gradske koalicije, »nakon, vjerojatne Bandićeve ostavke«.</p>
<p>»Ne sumnjamo u to da će i nakon ovog događaja koalicija SDP-a i HNS-a i dalje funkcionirati. HNS je prekratko na vlasti a da bi razvrgnuo koaliciju«, rekao je Jelić.</p>
<p>Kramarić (LS): Bandić je sve mogao riješiti elegantnije </p>
<p>»Kod nas, na žalost, ne postoji etički kodeks koji bi jasno i nedvosmisleno propisivao zbog kojih prekršaja političar mora odstupiti sa svoje dužnosti, tako da sve ostaje u sferi voluntarizma i privatne odluke dužnosnika koji sam procjenjuje može li se i kako suočiti s javnošću«, rekao je za Vjesnik Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a. »U svakom slučaju, političari ne bi smjeli biti privilegirani u odnosu na 'obične smrtnike'. U ovom konkretnom slučaju, Milan Bandić se očito nije snašao na najsretniji i najspretniji način jer je, s obzirom na to da posljedice prometne nezgode nisu bile velike, cijeli problem mogao riješiti na elegantniji način. Ovako, doveo se u vrlo neugodan položaj. No, kada je riječ o ostavci, sve moramo ostaviti njegovoj savjesti, bez našeg arbitriranja, s obzirom na to da su se u Hrvatskoj mnogim dužnosnicima do sada događale i neugodnije stvari, da podsjetim samo na eksplozije u Dubokom Jarku i Osijeku, pa ipak nisu podnosili ostavku«. </p>
<p>Dorica Nikolić (HSLS): Odluku o ostavci prepuštam Bandiću </p>
<p>»Ne sviđa mi se postupak Milana Bandića, ali još mi se manje sviđa način na koji se događaj predstavio javnosti: na senzacionalistički način, sa slikama lažnih automobila«, rekla je Dorica Nikolić, glavna tajnica HSLS-a. »Dovodim, dakle, u pitanje ponašanje Milana Bandića, ali jednako tako i ponašanje novinara i ostalih sudionika cijelog slučaja koji i sami sudjeluju u stvaranju negativne klime oko nekih dužnosnika. U državi u kojoj se Dražen Budiša prikazuje kao Bin Laden, sve je moguće! Došli smo doista do moralnog dna, kada je svaki komentar suvišan«.</p>
<p>»Treba li Milan Bandić podnijeti ostavku? To prepuštam njegovoj savjesti - političari se biraju, dolaze na vlast, u njoj djeluju, a na izborima će se sankcionirati njihovo ponašanje. Međutim, treba podsjetiti da su u Hrvatskoj mnogi dužnosnici, pa i iz aktualne vlasti, učinili mnogo veću štetu nego što ju je učinio Milan Bandić, a ipak se nije tražila ostavka, niti su je oni dali. Bandić bi trebao ponuditi ostavku, ali prije njega morali bi to učiniti i još neki«. </p>
<p>Boris Blažeković (HNS): Najprije treba utvrditi istinu </p>
<p> Slučaj s alkoholiziranim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem smatraju u HNS-u vrlo osjetljivim iz dvaju razloga - zbog policijskog izvješća prema kojemu je gradonačelnik pobjegao s mjesta nezgode, ali i zbog Bandićeve izjave u kojoj tvrdi da nije pobjegao te time demantira policiju. </p>
<p>»Ako je točno da je gospodin Bandić pobjegao, dodatnu težinu slučaju daje spoznaja da je lagao«, kazao je glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković. Iako problem smatraju osjetljivim tim više što se radi o visokom državnom dužnosniku, prema riječima glasnogovornika, HNS-ovci ne žele »cijelu stvar dodatno napuhavati« već smatraju da najprije treba utvrditi čije su izjave točne i što se zapravo dogodilo - je li gradonačelnik pobjegao ili nije. »Vjerujemo da je gospodin Bandić svjestan težine ukupne situacije i da će sam znati izvući konsekvence iz nje«, zaključuje HNS-ov glasnogovornik, poručujući kako stranka zasad ne želi prejudicirati moguću ponudu ili traženje Bandićeve ostavke. </p>
<p>Slavko Koković (HSS): Gradonačelnik bi morao biti uzor drugima</p>
<p>O konsekvencama po gradonačelnika ne žele spekulirati ni u HSS-u. »Ne bismo išli tako daleko da se sada traži ostavka. No, svi su građani pred zakonom jednaki i nedvojbeno je da se kazna zbog kršenja zakona mora primijeniti i na Bandića koji je, jasno, kao javni dužnosnik podvrgnut sudu javnosti više od drugih građana«, rekao je Slavko Koković, povjerenik Gradske organizacije HSS-a. »Zagrebački bi gradonačelnik«, smatraju u gradskom HSS-u, »trebao biti uzor građanima Zagreba pa bi zbog njegove javne funkcije i konsekvence trebale daleko veće nego kod bilo kojeg drugoga građanina. Drugim riječima, posljedice ne podrazumijevaju samo prekršajnu i novčanu kaznu ili oduzimanje vozačke dozvole zbog pijanstva«, smatra Koković napominjući da ne želi nagađati o eventualnoj ostavci, »sve dok se ne vidi što se točno dogodilo«.</p>
<p>Damir Kajin (IDS): Neka odluče zagrebački vijećnici! </p>
<p>»Treba li Bandić dati ostavku zbog incidenta koji je počinio u alkoholiziranom stanju? Odgovor na to pitanje moraju dati vijećnici grada Zagreba«, kaže potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. On smatra kako se »svakom čovjeku može dogoditi da bude u veselom stanju, ali tada bi, ako se može kontrolirati, trebao u tom stanju ostati na mjestu na kojem jest, a ne voziti«. No, to, što bi Bandić trebao učiniti, ipak je isključivo odluka vijećnika Skupštine Grada Zagreba, tvrdi Kajin.</p>
<p>Mate Granić (DC): U demokratskim državama ostavka je uobičajena </p>
<p>Predsjednik DC-a Mate Granić rekao je kako su u njegovoj stranci neugodno iznenađeni incidentom koji je imao gradonačelnik Milan Bandić. »Svakome se može dogoditi nesreća, ali neugodno smo iznenađeni Bandićevim bijegom s mjesta nesreće. Najmanje što očekujemo jest da Bandić hitno javnosti objasni zašto je to napravio, što se to dogodilo i zašto je pobjegao s mjesta nesreće, te da sâm progovori o moralnim konsekvencama svog čina«, rekao je Mate Granić. Na pitanje bi li Bandić trebao dati ostavku, Granić je odgovorio kako je »u demokratskim državama to uobičajeno«. </p>
<p>Aleksa Crnjaković, Vedran Horvat, Sanja Kapetanić, Andrea Latinović, Marija Pulić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Skandal za svako godišnje doba</p>
<p>Bandićevo upravljanje Zagrebom obilježeno je i njegovom tezom da direktore gradskih poduzeća ne smjenjuje politika nego rezultati njihovog rada. Bandića bi mogao smijeniti rezultat njegovog slobodnog vremena</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Subotnji bijeg s mjesta nesreće Milana Bandića samo je posljednji u velikoj seriji pogrešaka u koracima i skandala zagrebačkog gradonačelnika. </p>
<p>Serija je započela krajem ljeta, kad je Bandić odobrio nešto više od pola milijuna kuna iz gradskog proračuna za dovršetak obnove kuća prognanicima iz Dervente. Ta je odluka prihvaćena na telefonskoj sjednici gradskog Poglavarstva, na kojoj je koalicijskom partneru SDP-a u Zagrebu, HNS-u, rečeno da je riječ o prognanicima koji su na listi za dodjelu socijalnih stanova, te da će tom donacijom biti brisani s te liste. Od pet osoba koje su dobile donaciju, samo je jedna bila na toj listi. HNS-ovci smatraju da ih je Bandić izmanipulirao, a cijeli je slučaj pokazao da u gradskoj koaliciji SDP-HNS nema povjerenja među partnerima.</p>
<p>Jesen je jedva počela kad je izbio skandal s dogradnjom Bandićeve vikendice u Slavagori pokraj Samobora, (u kojoj će se, pokazat će vrijeme, odigrati ključni dio posljednje predstave na Ksaveru). Bandić je tvrdio da ima sve potrebne dokumente, no nedostajala je građevinska dozvola. Postupak za izdavanje bio je u tijeku, a dogradnja bez dozvole uzrokovana je Bandićevom nestrpljivošću. Samo šest dana nakon izbijanja skandala Bandiću je izdana građevinska dozvola. U državi u kojoj se izdavanje katastarskih izvadaka i građevinskih dozvola čeka mjesecima, takvu brzinu može postići samo netko tko poznaje sve tajne birokratskih prečica. </p>
<p>Jasno, time je Bandić opasno doveo u pitanje svoju vjerodostojnost i uporno inzistiranje na jednakosti pred zakonom. No, ako ništa drugo, on i samoborski gradonačelnik Pavao Grom (Samobor je u Zagrebačkoj županiji) unapređivali su bilateralne odnose na relaciji grad-grad i grad-županija.</p>
<p>U međuvremenu, ni odnosi u Poglavarstvu nisu se razvijali kako bi građani-birači htjeli. Umjesto da se održavaju četvrtkom, kako je dogovoreno, sjednice su se počele sazivati po principu »hitnih odluka«. HNS se stalno ljuti zbog nepripremljenih sjednica i dobivanja materijala za raspravu pola sata prije početka sjednice. Jedna od svijetlih Bandićevih točaka u posljednje vrijeme njegov je ponovni izbor za predsjednika Gradske organizacije SDP-a, u prosincu 2001. godine. No i ta svjetlost ima svoju pomrčinu. Više od 1000 SDP-ovaca zbog toga je napustilo gradsku organizaciju. Što misle o Bandiću kao predsjedniku zagrebačkog SDP-a kazali su glasovanjem - ispisnicama.</p>
<p>Još u, za Bandića uspješnom, prosincu, izbio je novi gradonačelnikov skandal. Gradska rubrika Jutarnjeg lista organizirala je početkom zime izbor za osobu godine. Bandiću se nije sviđalo što je drugi (iza Janice Kostelić). U posljednja dva dana pristiglo je 500 kuverti - sve poslane iz istog poštanskog ureda i sve s glasovima za Bandića. U Jutarnjem listu su uočili da je svih 500 kupona ispunilo troje-četvero ljudi. Pristigli glasovi nisu uzeti u obzir, osoba godine je Janica Kostelić, a skandal taštine pokušao se u tišini pospremiti pod tepih. </p>
<p>Ne treba zaboraviti da je Bandić, kada je bio zastupnik u gradskoj Skupštini, uporno mahao torbom i tvrdio da su u toj torbi svi odgovori na pitanja tko je odgovoran za propast gradskog novca u Komercijalnoj banci. Otkako je gradonačelnik ta torba, čini se, negdje skuplja prašinu. Istraga je još u tijeku, a posebno osnovano skupštinsko povjerenstvo čeka kraj istrage. No ako su svi podaci bili u Bandićevoj torbi, što treba istraživati skoro dvije godine?</p>
<p>Bandićevo upravljanje Zagrebom obilježeno je i njegovom tezom da direktore gradskih poduzeća ne smjenjuje politika nego rezultati njihovog rada. Bandića bi pak mogao smijeniti rezultat njegovog slobodnog vremena.</p>
<p>Claudio Kramarić i Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Moguća je pogreška u proizvodnji, ali i teroristička aktivnost«</p>
<p>Perfluoroizobutilen spada u kategoriju supstanci iz koje se mogu proizvoditi bojni otrovi, vrlo je toksičan, čak je deset puta toksičniji od najtoksičnijeg konvencionalnog bojnog otrova fosgena / Postoje indikacije da su velike sile svojedobno eksperimentirale s tim plinom kao mogućim bojnim otrovom, no čini se i odustale od njegove primjene u te svrhe, zato što ga je vrlo teško kontrolirati, kaže dr. Radovan Fuchs</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Baš kad se pomislilo da se skandal zbog Baxterovih dijalizatora utišao, nova je vijest odjeknula poput bombe. Naime, vijest da je u Baxterovim dijalizatorima pornađen toksin perfluoroizobutilen, koji spada u red bojnih otrova na popisu kemikalija Konvencije o zabrani sinteze i upotrebe bojnih otrova, izazvala je novi šok u javnosti. Perfluoroizobutilen je moderni bojni otrov, sintetiziran sredinom šeszdesetih i za razliku od drugih sličnih toksina i konvencionalnih bojnih otrova prolazi sve zaštitne filtere i budući da je plin, bezbojan i bez mirisa, nemoguće ga je identificirati. Kako je dospio u Baxterove dijalizatore, pokazat će istraga, no što je zapravo perfluoroizobutilen i koliko je opasan?</p>
<p>Za pojašnjenje smo zamolili dr. Radovana Fuchsa, toksikologa, znanstvenog suradnika Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada te Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu.</p>
<p>»Perfluoroizobutilen je supstanca koja nastaje pri određenim okolnostima, odnosno određenim temperaturama u interakciji s teflonom. Naime, kad teflon zagrijavamo na otprilike 600 stupnjeva, pa i više, u danim okolnostima se može pojaviti kemijska supstanca u plinovitu stanju koja, koliko mi je poznato, nema neku industrijsku primjenu. Podaci o toj supstanci su vrlo oskudni, no vrlo je sretna okonost bila ta da je u MUP-ovu laboratoriju postojao spektar te supstance, pa se ona uspjela identificirati. Perfluoroizobutilen spada u kategoriju iz koje se supstance mogu proizvoditi bojni otrovi, vrlo je toksičan, čak 10 puta toksičniji od najtoksičnijeg konvencionalnog bojnog otrova fosgena«, objašnjava dr. Fuchs.</p>
<p>• Možemo li ga svrstati u bojne otrove kojima se u laboratorijima u svijetu eksperimentiralo?</p>
<p>- Postoje indikacije da su velike sile svojedobno eksperimentirale tim plinom kao mogućim bojnim otrovom, no čini se da se odustalo od njegove primjene u te svrhe zato što ga je vrlo teško kontrolirati. Postoje i neki podaci iz bivšeg SSSR-a i SAD-a da su njihovi znanstvenici radili na ispitivanjima perfluoroizobutilena. Soman, sarin, foskin bojni su otrovi. Foskin je stari bojni otrov, njegova je toksičnost gotovo trenutačna. Zbog udisanja takovog plina, ako odmah nema intervencije, smrtnost je gotovo trenutna. Dakle, perfluoroizobutilen je 10 puta toksičniji od fosgena.</p>
<p>• Tri analitičarke MUP-a, stradale pri ispitivanju Baxterovih dijalizatora, imale su simptome trovanja i završile su u bolnici.</p>
<p>- Analitičarke u MUP-u su radile na analizi tekućina »ispiraka« iz filtera i očito je pri manipulaciji uzorkom došlo do oslobađanja plina iz supstance i gotovo je sigurno udisanjem došlo do trovanja. Jedna je kožom došla u dodir sa supstancom, no podataka o dermalnoj toksičnosti perfluoroizobutilena zasad nema.</p>
<p>• Kako je moguće da bojni otrov dospije u Baxterove dijalizatore?</p>
<p>- Mogu samo pretpostaviti da je, evenutalno, došlo do određene tehnološke pogreške ili da je plin nastao zbog određene pogreške u samom procesu proizvodnje filtera. Naravno, moguće je i to da se radi o nekoj terorističkoj aktivnosti. No, tu mogućnost držim najnestvarnijom.</p>
<p>• Dakle, cijela je stvar očito izmakla kontroli, koju provodi svaka velika kompanija, pa i Baxter.</p>
<p>- Baxter je ogromna multinacionalna korporacija i poznato ime u svijetu. Imala je izvrsne dijalizatore. Ovi filteri, koji su se prodavali u svijetu, poizvod su jedne manje tvrtke, koja je proizvodila i filtere i dijalizatore. Baxter je kupio tu tvornicu zato da svlada tehnologiju proizvodnje filtera. Kod tako velikih kompanija, filteri se proizvode na nekoliko mjesta u svijetu. Kako je došlo do pogreške, istraživanja će pokazati. No, neupitno je da se radilo o pogreškama na filteru.</p>
<p>• Nakon te najnovije spoznaje postavlja se pitanje je li odgovornost našeg Ministarstva zdravstva ipak bila presudna?</p>
<p>- Ministarstvo je zakazalo u upravljanju i signaliziranju u određenim u rizičnim okolnostima u kojima, recimo, umru 23 pacijenta. Međutim, s obzirom na cijelu zbrku u vezi s Baxterom, mislim da Ministarstvo nije trebalo sumnjati da taj proizvod nije bio ispravan.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ovog mjeseca počinje obnova maksimirskog Vidikovca</p>
<p>Obnovu financira Javna ustanova Maksimir, novcem ušteđenim tijekom prošle godine / Dolaskom ljepšeg vremena drvene garniture za odmor i razonodu umirovljenika na potezu od Vidikovca do Švicarske kuće / Upozorenje građanima da ne izlaze na zaleđena maksimirska jezera! </p>
<p>Zima i niske temperature nisu prepreka za nastavak radova na uređenju parka Maksimir. Tako će napokon, nakon dugogodišnjih »natezanja«, i za maksimirski Vidikovac doći bolja vremena. Nadamo se onima prikazanim u filmu »Tko pjeva, zlo ne misli«. </p>
<p>U Javnoj ustanovi Maksimir najavljuju početak obnove Vidikovca sredinom siječnja. Projekt obnove s ishođenim građevinskim uvjetima za obnovu i troškovnikom napravljen je prošle godine, ali raspisani natječaj za obnovu i najam nije bio uspješan. Obnovu je, stoga, odlučila financirati sama ustanova, novcem ušteđenim tijekom prošle godine. Radovi će se odvijati pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. </p>
<p>- Nakon obnove, rekao nam je ravnatelj Javne ustanove Maksimir Vladimir Ivanković, Vidikovac ćemo dati u najam. </p>
<p>Određena je i buduća namjena Vidikovca. Na trijemu i okolnom dijelu organizirat će se proslave dječjih rođendana, susreti djece s osobama iz javnog života, likovne radionice i predavanja. Terasa Vidikovca uredit će se u restoran za građanstvo. </p>
<p>Prošloga mjeseca ustanova je nastavila obnovu crkve Svetog Jurja, u jugoistočnom dijelu parka, kojoj je krov obnovljen još početkom devedesetih godina. Tijekom proteklog mjeseca pjeskarenjem je od mahovine, naslaga prašine i grafita očišćen podest oko crkve te kameni dio njezina podnožja. Ovog će se tjedna postaviti i restaurirana željezna ograda oko crkve.</p>
<p>- Ostaje nam još obnoviti razbijena stakla na prozorima te u unutarnjem dijelu crkve uvesti hidroizolaciju i okrečiti zidove, rekao nam je Ivanković. </p>
<p>Potkraj ovog ili početkom idućeg tjedna završit će i obnova maksimirskog obeliska postavljenog u Dolini dalija između Vidikovca i crkve Svetog Jurja. Obelisk je od mahovine, prašine i grafita također očišćen pjeskarenjem.</p>
<p>- Stara oštećena spomen-ploča u podnožju obeliska s tekstom Jurja Haulika o načinima korištenja parka zamijenjena je novom, kaže Ivanković. Treba još, dodaje, postaviti obnovljene »lovorove« vijence i željeznu ogradu oko obeliska. </p>
<p>Uskoro će biti gotovo i pet drvenih garnitura (stolovi i klupe) namijenjenih za odmor i društvene igre umirovljenika. </p>
<p>- Kada se vremenske prilike poboljšaju, garniture ćemo postaviti na potezu od Vidikovca do Švicarske kuće, gdje se i sada na improviziranim klupicama i panjevima okupljaju umirovljenici, priča nam Ivanković. </p>
<p>Iz Javne ustanove posebno upozoravaju građane da ne hodaju i ne kližu se po zaleđenim maksimirskim jezerima te da na led ne bacaju kamenje. Naime, napominje Ivanković, dubine jezera kreću se od tri do dvanaest metara i led nije svuda iste debljine. U nedjelju je na poziv maksimirskih čuvara intervenirala i policija. Grupa građana, objašnjava nam Ivanković, oglušila se na upozorenja čuvara da napuste led jer se temperatura tijekom nedjelje popela na šest stupnjeva iznad nule. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>I ove godine ništa od osnivanja Dječjeg muzeja </p>
<p>Inicijativu je još prošle godine pokrenula nevladina udruga Heureka. Riječ je o kvalitetnom projektu, ali zbog nedostatka novca nismo ga u stanju realizirati, rekao je pročelnik Gradskog ureda za kulturu Vladimir Stojsavljević</p>
<p>Ideja osnivanja Dječjeg muzeja, koju Grad podržava od prošle godine, neće biti realizirana ni u ovoj godini, i to zbog nedostatka novca.</p>
<p>No, kako nam je rekao novi pročelnik Gradskog ureda za kulturu Vladimir Stojsavljević, taj gradski ured ozbiljno će razmotriti inicijativu nevladine udruge Heureka. </p>
<p>- Dječji muzej iznimno je vrijedan za grad posebice zbog svoje edukacijske funkcije i razvijanja stvaralaštva u djece. Ne samo da takvu nakanu treba institucionalizirati, već ona i zbog svoje kvalitete zaslužuje realizaciju, rekao je Stojsavljević. Dodao je kako još ne može davati nikakva obećanja jer je na novoj funkciji tek mjesec dana te mora razmotriti sve postojeće mogućnosti. Prema njegovim riječima, Gradski ured za kulturu već će ove godine preko svoga natječaja namijeniti neka sredstva za programe Heureke. No, samo to, priznao je - nije dovoljno. </p>
<p>- Zagreb treba riješiti i pitanje Muzičke akademije, Plesnog centra, pa tako i Dječjeg muzeja, zaključio je Stojsavljević. </p>
<p>Za lokaciju Dječjeg muzeja prije se kao mogućnost spominjao Gornji grad, koji je kao preskupa solucija - otpao. Prema riječima Irene Sertić, predsjednice Heureke, za muzej bi bilo dovoljno 700 četvornih metara prostora, koji bi uključivali izložbeni prostor, skladište i urede. </p>
<p>- Prostorije poput Paromlina, gdje smo imali posljednju izložbu »Muzej koji se sakrio«, zadovoljile bi naše potrebe, uz odgovarajuću adaptaciju. No, krajnje rješenje o lokaciji dat će ipak Grad, rekla je Sertić. </p>
<p>Kako Grad nije u mogućnosti financirati radna mjesta nevladinih udruga, Heureka trenutačno funkcionira kao volonterska udruga, koja, međutim, po svojim programima djeluje kao - muzej. </p>
<p>Kako doznajemo od predsjednice, Udruga se na nedavni redovni natječaj Gradskog ureda za kulturu prijavila s programima organiziranja konferencije »Dijete i muzej«, izložbom na temu komunikacije, te je zatražila novac za izdavanje priručnika za povijest umjetnosti te preseljenje izložbe »Muzej koji se sakrio« u Dubrovnik.</p>
<p>- Nedavno smo na Cvjetnom trgu organizirali akciju prikupljanja stvari za budući muzej. Zagrepčani su se odazvali u velikom broju donijevši nam mnoge stare predmete i igračke. No sad, pak, imamo drugi problem, a to je pohrana predmeta, rekla je Sertić, dodavši kako mnogim predmetima prijeti i propadanje. Stoga uz sve razgranatije djelatnosti Heureke muzej postaje sve veća nužnost. </p>
<p>Ovaj muzej za djecu bio bi poseban i po tome što bi bio prvi interaktivni muzej u Hrvatskoj namijenjen svoj djeci. U njemu bi ona mogla saznavati nove informacije putem svih osjetila. Samo je pitanje - kada. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Oni (nažalost) znaju gdje je droga...</p>
<p>Droga, razna stimulativna sredstva, alkohol i cigarete dostupni su mladim Zaprešićanima u školi, ali i na svim mjestima, sastajalištima mladih - pokazala je anketa Centra za mladež grada Zaprešića</p>
<p>Droga, razna stimulativna sredstva, alkohol i cigarete dostupni su mladim Zaprešićanima u školi, ali i na svim mjestima, sastajalištima mladih - pokazala je anketa Centra za mladež grada Zaprešića, u kojoj je sudjelovalo 600 učenika osnovnih škola iz Zaprešića, a koji su kroz 14 postavljenih pitanja odgovarali o prisutnosti i dostupnosti alkohola, cigareta i droga.</p>
<p>Anketa je, zapravo, pokazala da na mladima »leži« odluka o tome hoće li se, kada i čime početi drogirati jer im je, potvrdili su, svaki od spomenutih narkotika, kao i alkohol i cigarete, dostupan, a posebno se ističe opasnost od heroina koji je (mladi znaju) cijenom najdostupnija droga.</p>
<p>Dosadašnji rezultati programa, čiji je cilj edukacija i prepoznavanje različitih vrsta droga te načina ponašanja narkomana, donose zabrinjavajuću statističku sliku širenja narkomanije u Zaprešiću, u kojem je službeno registrirano 60-ak ovisnika. </p>
<p>Prema navodima iz Centra, ugrožene su dvije dobne skupine: 14-godišnjaci iz problematičnih obitelji i 19-godišnjaci iz imućnijih obitelji koji su svoju mladost proživjeli pod čvrstom prismotrom roditelja.</p>
<p>Prema riječima voditelja Centra za mladež Miroslava Miljkovića, policija, zdravstvo i socijalne službe stalno provode akcije protiv širenja narkomanije, ali to još uvijek ne predstavlja jasan program i definirani cilj u borbi protiv droge.</p>
<p>- Svi bi, od obrazovnih ustanova, preko policije i zdravstva do raznih udruga mladih trebali poraditi na prevenciji i edukaciji, kako se poslije ne bi morale ispravljati posljedice, zaključio je Miljković.</p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bez službenog upita ne može se saznati tko je, a tko nije na godišnjem</p>
<p>Sat vremena provedenih na telefonu i na Internetu bilo je dovoljno da doznamo kako radi zagrebačka Gradska uprava, odnosno pročelnici gradskih ureda.</p>
<p>Posjetili smo stranice svih gradskih ureda i zavoda te službe za tehničke poslove i stručne službe Gradske skupštine. Unatoč uputama novoga pravilnika o radu službenika Gradskog poglavarstva, prema kojima se tajnice i ostalo osoblje mora predstaviti pri javljanju na telefon, to je učinilo samo njih četiri od dvanaest gradskih ureda, dok su se tajnice u zavodima i službama odmah predstavile. </p>
<p>Kada smo nazvali Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, ženski glas samo je rekao »Izvolite«. </p>
<p>Pošto smo dobili potvrdu da smo dobili spomenuti Ured, zatražili smo informaciju je li pročelnik ureda Zvonimir Šostar na godišnjem odmoru ili nije. </p>
<p>- Nema ga ovaj tjedan i ne mogu vam reći gdje je, kratko nam je rečeno.</p>
<p>Ne zanima nas gdje je, već je li na godišnjem ili nije...</p>
<p>- Nema ga ovaj tjedan i to vam je dovoljno! Je li na godišnjem odmoru, to vam ne mogu reći!, odbrusila je gospodična, bez previše uzbuđivanja. Zahvalili smo i nazvali Gradski ured za gospodarstvo. Opet slična priča.</p>
<p>Ženski glas koji se nije predstavio odbio nam je dati informaciju o tome radi li trenutačno pročelnik Ladislav Prežigalo ili je na godišnjem odmoru.</p>
<p>- To ćete morati doznati službenim putem, odnosno, morat ćete poslati faks s pitanjem koje vas zanima!, rekla nam je.</p>
<p>- Kako?, bili smo iznenađeni, ali i uporni. Gospodična, samo nas zanima je li pročelnik na godišnjem ili radi. Zar ne možete odgovoriti na to pitanje?</p>
<p>- Ne, rekla sam vam. To ćete morati doznati na način predviđen protokolom. </p>
<p>Na službenim internet stranicama Gradskog poglavarstva još uvijek stoje imena i životopisi starih pročelnika u čak šest od dvanaest ureda i dva od četiri zavoda. Zanimljivo je i da nam se na svih 18 brojeva javio ženski glas, kao i da je u 12 ureda samo jedna pročelnica, i to u Uredu za imovinsko-pravne poslove. Također, od četiri gradska zavoda pročelnica je samo u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Četiri psa za invalide u kolicima </p>
<p>Nedostatak novca za obuku pasa vodiča, odnosno programsku edukaciju kadrova koji će se, kako doznajemo, prvi put pozabaviti rehabilitacijskim psima koji pomažu invalidima u kolicima, osnovni je problem Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Njihovi djelatnici stoga neumorno traže sponzore koji bi im u humanim djelatnostima pomogli bilo na koji način. Primjerice, za provođenje programa obuke pasa vodiča slijepih, odnosno njihovog razvoženja od kuće za obuku u Lučkom do gradskih odredišta - križanja, pothodnika, kulturnih i drugih ustanova gdje sa slijepima vježbaju orijentaciju u prostoru, koriste se dotrajalim Fiat Tipom! </p>
<p>Prema riječima Mire Katalenić, predsjednice udruge, vozilo su svojedobno dobili od gradonačelnika južnotirolskog Brunica, njihovog osvjedočenog dobrotvora, koji je, na žalost, nedavno izgubio život u snježnoj lavini. Nedostaje im, kažu, i stotinjak ormi, odnosno kožnih prsluka koji se učvršćuju na tijelo psa vodiča. Taj nužni »inventar« bez kojeg ne mogu obavljati obuku naručuju iz Engleske. Kako jedna orma stoji 50 funti, nakon njihove nabavke, požalili su nam se volonteri udruge - blagajna ostaje gotovo prazna! </p>
<p>Ove godine, prema riječima Mire Katalenić, slijepim osobama namjeravaju dodijeliti osam pasa vodiča. Četiri će, pak, rehabilitacijska psa na korištenje prvi put dobiti i osobe u invalidskim kolicima. </p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Splitska televizija najavljuje tužbu protiv CCN-a </p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Tužit ću sve televizije članice CCN- a, ekskluzivno za Vjesnik izjavio je Nenad Boljat, direktor nezavisne STV- Splitske televizije, nakon što nam kazao da im je ATV ukrao jedan od njihovih najboljih i najhvaljenijih materijala. </p>
<p>Naime, tijekom cijele 2001. godine STV je svakog četvrtka uživo emitirao zabavno-glazbenu emisiju »Stividenska posla«, u kojoj je splitska grupa »Stividen« uz glazbene goste i nagradnu igru izvodila skečeve. Emisija je u Splitu dosegla veliku gledanost. No, uspješna suradnja je prekinuta nakon ljeta kada je STV trebao članovima Stividena isplatiti honorare. »Sve bi to bilo u redu da u sklopu programa za doček Nove godine ATV-a, člana CCN- a, koji je radila grupa »Stividen« u Disco clubu »Admiral« u Splitu nije prikazano tri sata materijala snimanog tijekom suradnje »Stividena« sa STV- om, bez prethodnih konzultacija sa Splitskom televizijom«, vidno uzrujan rekao nam je Nenad Boljat. </p>
<p>Dodaje da ga je najviše razočaralo što su kolege montirajući program, logotip STV- a prekrili likom Djeda Mraza, a u odjavnoj špici naveli »proizvodnja - ATV«. Višesatni program prikazivale su sve televizije CCN- a, osim Varaždinske. Dan nakon prikazivanja, direktor STV- a, kako tvrdi, pokušao je mirnim razgovorom i upozorenjem izgladiti probleme, s mišlju da je, bez obzira na sve, suradnja s CCN- om uvijek dobrodošla. No, na tužbu se STV ipak odlučio, kada je ATV novogodišnji program reprizno prikazao u subotu 5. siječnja. »Ovo je najniži postupak, koji sam mogao doživjeti u svojoj karijeri. Više se ne mogu izvući po sistemu 'nismo znali'. To je čista krađa. Sačuvali smo snimke njihovog novogodišnjeg programa i naših emisija, kao dokazni materijal. Od sada sve ide preko odvjetnika. Obavijestit ćemo i Vijeće za telekomunikacije pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza o grubom kršenju zakona«, istaknuo je Nenad Boljat. </p>
<p>Direktor programa CCN- a Miljenko Vinković, iako neslužbeno upoznat sa situacijom odbio je komentirati, jer je, kako je rekao, svaka televizija članica CCN-a odgovorna za svoj program. Ipak, napomenuo je, da se, ako je optužba točna, nada da će sa STV- om pronaći mirni kompromis mimo suda. </p>
<p>Svaku optužbu STV-a odlučno je odbio glavni urednik ATV- a Robert Škurla tvrdeći da nije upoznat sa situacijom, te da ništa ne želi komentirati. Ipak, napomenuo je da direktor STV- a nema boljeg posla nego gnjaviti ljude koji pošteno rade. Dodaje da Nenad Boljat nema pravo ni na tužbu niti na proizvodnju programa, jer 'njegova' televizija nije zakonita.</p>
<p>Jedini koji je odmah potvrdio točnost tvrdnje Nenada Boljata, te se ujedno i ispričao STV-u je glavni urednik OTV-a Andrej Maksimović. Za nemili događaj čuo je tek 1. siječnja, nakon emitiranja dočeka na OTV- u, kada je primio » čestitku« iz Splita. Napominje da je znao, da taj materijal nikada ne bi emitirao. Najavio je zajednički sastanak svih televizija članica CCN-a, na kojem će se sigurno raspraviti i o nekolegijalnom postupku ATV- a. Iako razumije reakciju Boljata, nada se da će civiliziranim razgovorom uspjeti riješiti problem, te da bi to trebala biti opomena ATV- u. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vrdoljak na početku snimanja udaljio novinara Glasa Slavonije</p>
<p>KOPAČEVO, 7. siječnja</p>
<p> - U baranjskome mjestu Kopačevu danas je počelo snimanje dijela novoga filma redatelja Antuna Vrdoljaka »Duga, mračna noć«. </p>
<p> U filmu koji prikazuje sudbinu slavonskog sela u Drugome svjetskom ratu sudjeluje 107 glumaca, a u prizorima što se snimaju u Kopačevu uz mnoge sudjeluju Goran Višnjić, Boris Dvornik, Vera Zima i Gita Šerman-Kopljar.</p>
<p> Snimanje će u Kopačevu potrajati sedam dana, a Vrdoljak je u izjavi novinarima ocijenio kako će ugođaj toga mjesta odgovarati predviđenim scenama u filmu te da će se snimanje, koje se odvija i u zagrebačkoj okolici, nastaviti u travnju, jer film prikazuje zbivanja u četiri godišnja doba.</p>
<p> Prema njegovim riječima, film će trajati oko tri sata, a trebao bi biti dovršen do Božića. Vrdoljak je podsjetio da je u Kopačevu debitirao kao filmski glumac u filmu »Nije bilo uzalud«.</p>
<p> Na početku snimanja Vrdoljak je udaljio novinara i fotoreportera Glasa Slavonije nezadovoljan današnjim tekstom u tome listu u kojem je navedeno da su glumci u bizovačkom hotelu »Termia« smješteni u hotelskim sobama, a jedino redatelj i producent u ekskluzivnim apartmanima.</p>
<p> Vrdoljak je odbacio te tvrdnje, ustvrdivši da je smješten u običnoj sobi kao i ostatak ekipe te zatražio od izvjestitelja da se udalje, što su oni i učinili. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Yves Saint-Laurent oprostio se od mode</p>
<p>PAIRZ, 7. siječnja</p>
<p> - Francuski modni kreator Yves Saint-Laurent, jedan od najvećih modnih kreatora 20. stoljeća, objavio je u ponedjeljak da se povlači u mirovinu nakon više od 40 godina kreativnog rada. </p>
<p> »Odlučio samo reći zbogom tom zanimanju«, rekao je 65-godišnji, legendarno stidljivi Laurent novinarima u svojem pariškom domu.</p>
<p> »Moja iduća revija najavljena za 22. siječnja bit će posljednja«, rekao je.</p>
<p> Zahvalio je svima koji su »vjerovali u njega«, koju su mu omogućili da izgradi svoju modnu kuću i da bude umjetnik.</p>
<p> Izrazio je i zahvalnost Francoisu Pinaultu, čiji je holding Artemis vlasnik Yves Saint-Laurent Haute Couturea, što mu je »omogućio da skladno okonča svoju avanturu«. Yves Mathieu-Saint-Laurent rođen je 1. kolovoza 1936. u alžirskom Oranu.</p>
<p> Karijeru u Parizu započeo je 1955. kao pomoćnik Christiana Diora kojeg je naslijedio na čelu kuće Dior 1957. nakon njegove brutalne smrti. Godine 1961. osnovao je modnu kuću Yves Saint-Laurent zajedno s Pierreom Bergeom.</p>
<p> Pierre Berge za Laurenta je jednom rekao: »Chanel je oslobodila žene. Saint-Laurent im je dao moć muškom odjećom koja je postala osnovom moderne ženske garderobe - smokinzima, ženskim odjelima, kabanicama, vojničkim kaputima i svojedobno šokantnim prozirnim bluzama«.</p>
<p> Odlikovan je ordenom Legije časti. Godine 1983. slavio ga je njujorški Metropolitan Museum of Art, a u lipnju 1999. u New Yorku mu je dodijeljena nagrada za životno djelo Američkog vijeća modnih kreatora.</p>
<p> Laurentovo povlačenje iz profesionalnog života označava veliku prekretnicu za njegovu modnu kuću koja je 1999. podijeljena na dvije tvrtke. Yves Saint-Laurent Couture, koja obuhvaća pret-a- porter i parfeme, vlasništvo je Guccija, a Yves Saint-Laurent Haute Couture, kojom predsjeda Pierre Berge, vlasništvo je Artemisa.</p>
<p> Loši odnosi između trenutačnih vlasnika etikete i osnivača modne kuće te različit stil Yves Saint-Laurenta i Amerikanca Toma Forda, kreatora pret-a-portera Saint-Laurent Rive Gauche, neki su od razloga kojima se objašnjava velikanov odlazak. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ronaldo snima tv-reklame</p>
<p>RIM, 7. siječnja</p>
<p> - Brazilska nogometna zvijezda Ronaldo, koji trenutno igra u minalnskom »Interu«, slobodno vrijeme u Rimu provodi snimajući reklamu. Ronaldo se, naime, oporavlja od ozlijede, a povratak na nogometni stadion najavio je za kraj mjeseca. </p>
<p>Reklamu snima zajedno s dječakom, glumcem Giovannijem Delgadom Valom, a snimaju kod rimske Fontane di Trevi.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Paul McCartney prvi pop milijarder Velike Britanije</p>
<p>LONDON, 7. siječnja</p>
<p> - Bivši član Beatlesa Paul McCartney prvi je pop milijarder Velike Britanije, objavio je u nedjelju britanski list The Sunday Express. </p>
<p> Njegova imovina procjenjuje se na 1,1 milijardi britanskih funti (1,59 milijardi američkih dolara), čime se svrstao na 11 mjesto na popisu 300 nabogatijih Britanaca u 2002., objavio je list.</p>
<p> Prvo mjesto na tom popisu pripada Berniju Ecclestoneu vrijednom 3,2 milijardi funti, 700 milijuna funti više nego prošle godine.</p>
<p> Najbogatija Britanka je kraljica Elizabeta II koja s 450 milijuna funti imovine, 50 milijuna funti više nego 2001., zauzima tek 45. mjesto na popisu. </p>
<p> Paul McCartney je svoje bogatstvo u godinu dana povećao za 300 milijuna funti zahvaljujući uspjehu kompilacijskog albuma hitova Beatlesa koji je u svijetu prodan u više od 23 milijuna primjeraka.</p>
<p>Od svoje pokojne supruge Linde naslijedio je pak 200 milijuna funti, piše list.</p>
<p> Najbogatiji britanski sportaš boksač je Lennox Lewis koji se sa svojih 105 milijuna funti nalazi na 240. mjestu.</p>
<p> Autorica Harryja Pottera J.K. Rowling nalazi se na 157. mjestu sa 160 milijuna funti zarađenih u 2001.</p>
<p> Najveći pak gubitnik je vlasnik »Virgina« Richard Branson koji je u posljednjih godinu dana izgubio milijardu funti, no unatoč tomu nalazi se na 57. mjestu s 400 milijuna funti imovine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Traži se pravi miris za smradnu bombu</p>
<p>PHILADELPHIA, 7. siječnja</p>
<p> - Skupina američkih znanstvenika eksperimentira s najgorim mogućim mirisima kako bi za vojsku stvorila »smrdljivu bombu« koja bi neizdrživim smradom mogla rastjerati mnoštvo. </p>
<p> »Vojsku zanima nešto što bi spriječilo ulazak ljudi u određena područja«, rekla je Pamela Dalton, istraživačica iz Kemijskog centra Montell u Philadelphiji. »Trenutačno radimo s mirisima koje su osjetile sve kulture i koji su svima neugodni.«</p>
<p> Pentagon je zatražio od centra Monell da razvije smrdljivo, ali nesmrtonosno oružje. U projekt je uključeno pedesetak stručnjaka koji istražuju ljudske feromone i tjelesne mirise, pokušavajući otkriti koji mirisi najviše smetaju ljudima. »Ne znamo rađamo li se s mirisnim preferencijama ili je to naučeno ponašanje«, objasnila je Pamela Dalton. </p>
<p> Znanstvenici su tražili mirise koji su neugodni u svim kulturama, poput ljudskog izmeta, trulog životinjskog mesa i smeća. Usredotočili se na biološke mirise jer vjeruju da je njih najlakše raspoznati.</p>
<p> Pamela Dalton upozorila je da će vojska možda još dugo razvijati takvo oružje te da znanstvenici još pokušavaju razraditi svoja rješenja. Još nije riješeno pitanje »kako zadržati te mirise dok ih ne budemo spremni upotrijebiti«, zaključila je Pamela Dalton. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Snježna oluja u Libanonu </p>
<p>SHTAURA, 7. siječnja </p>
<p> - Snježne oluje zahvatile su u ponedjeljak dijelove Libanona, blokirale promet na glavnoj državnoj autocesti i prouzročile nestanak struje i prekid telefonskih veza u desecima gradove i sela. </p>
<p>Očevici tvrde da je više od metra snijega blokiralo promet autocestom Beirut - Damask, te da ga je više od pola metra napadalo na ulicama grada Zahlea, istočno od doline Bekaa. </p>
<p>U tom su području zatvorene škole, a u prekidu su telefonske veze i opskrba električnom energijom. Ulaz u glavnu libanonsku turističku atrakciju, antički grad Baalbek, blokiran je snijegom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Glazbena snošljivost u Grammyjevu šatoru </p>
<p>Nominacije za službenu nagradu američke diskografske industrije uskoro će biti odaslane glasačima u posljednji krug izbora / 12.000 glasača Akademije (od ukupno 17.000 članova »Recording Academy«) »ima zadnju« u odabiru pobjednika među više od 500 imenovanih u stotinjak kategorija / Kako će ovogodišnja pop-priča završiti, vidjet će se na dodjeli nagrada 27. veljače</p>
<p>Nakon što su u petak objavljene nominacije za 44. po redu dodjelu nagrada »Grammy«, najkraća konstatacija mogla bi biti »na Grammyju ništa novo«. Prisutnost etabliranih izvođača i pridošlica u pop stardom sugerira rasprostranjenu snošljivost između srednje struje i alternative, što prije i nije uvijek bilo tako. Kao u priči sa sretnim početkom i još nepoznatim svršetkom - bez obzira na gotovo polustoljetnu tradiciju - predsjednik organizacije Michale Greene tvrdi da je »Grammyjev« šator prilično velik i da ga najviše zanima da se promovira što više različitih žanrova.</p>
<p> Prilično istinito, mogli bismo reći, za razliku od proteklih godina: dobrodošla raznovrsnost ove se sezone najviše osjeti u tzv. općim kategorijama. U najvećem broju nominacija još uvijek su prisutni ziheraški proizvodi poput Aerosmitha i Michaela Jacksona, etablirana imena (U2) ili legendarne figure poput Boba Dylana - koji je danas, uzgred, bliži pozicijama artističke alternative nego mainstreama. No, u dovoljnoj mjeri prisutni su i artistički »žanrolomci« (PJ Harvey), novotradicionalisti (Ryan Adams) i do jučer nepoznati autori širem američkom auditoriju, poput izvrsne Nelly Furtado i Britanca Davida Graya. Kako će sve proći na kraju, vidjet ćemo 27. veljače. </p>
<p>Iako se cjelokupna mašinerija »Grammyja« manje upućenima može učiniti složenom, proces je zapravo vrlo jednostavan i odavno uhodan. »Grammy« je službena nagrada američke diskografske industrije (NARAS), za koju glasuje tijelo sastavljeno od profesionalaca i industrijskih »insidera«. Pravila su većim dijelom prenesena i u domaći »Porin«, koji se najbolje odvija kada se odavno izmišljenih pravila drži kao pijan plota, bez nesuvislih promjena kakve su se znale događati. </p>
<p>Nominacije za »Grammy« uskoro će biti odaslane glasačima na posljednju rundu izbora, a 12.000 glasača Akademije (od ukupno 17.000 članova koliko ih ima »Recording Academy«) »ima zadnju« u odabiru pobjednika među više od 500 prijedloga u stotinjak kategorija. Kako će ovogodišnja pop-priča završiti, vidjet će se na dodjeli nagrada 27. veljače, u izravnom tv-prijenosu. Trosatni show treću godinu za redom ne će se održati u tradicionalnom »Shrine Auditoriumu«, već u novoj dvorani kapaciteta 24 tisuće posjetitelja »Staples Center« u Los Angelesu, koju je 1999. s četiri koncerata pustio u pogon Bruce Springsteen. </p>
<p>Budući da je »Grammy« »najveći« ne samo zbog broja kategorija i činjenice da predstavlja najveće diskografsko tržište na svijetu pa su, poput efekta domino kockica, uz njega vezani financijski i medijski pomaci u cjelokupnom show-businessu - očekuje se da će dodjelu nagrada pratiti barem dvije milijarde ljudi u 180 zemalja. </p>
<p>Irski U2 vode s osam nominacija, između ostalih za album i pjesmu godine. S obzirom na to da su lani imali samo tri nominacije pred početak svjetske turneje, jasno se vidi koliko je medijski »pritisak« rada na terenu bitan za opredjeljivanje glasačkog tijela. U2 lani su trijumfirali s tada novim singleom »Beautiful Day«, a ove godine lukavo su prijavljeni s drugom pjesmom s istog albuma (»Stuck In The Moment«), jer važno je pobijediti. </p>
<p>Za album godine uz »All That You Can't Leave Behind« U2 nominirani su »Acoustic Soul« (India Arie), »Love and Theft« (Bob Dylan), »Stankonia« (Outkast) i »O Brother, Where Art Thou?«, glazba iz filma braće Coen s raznim izvođačima. Za pjesmu godine imenovani su, kao autori, U2 za »Stuck In A Moment You Can't Get Out Of«, »Drops of Jupiter« (Train), »Fallin'« (Alicia Keys), »I'm Like a Bird« (Nelly Furtado) i »Video« (India Arie). Najbolji debitant ove će godine biti izabran između Indie Arie, Nelly Furtado, Davida Graya, Alicie Keys i Linkin Parka. </p>
<p> Za najbolju žensku pop izvedbu natječu se Nelly Furtado za »I'm Like a Bird«, te Faith Hill, Janet Jackson, Sade i Lucinda Williams, a za mušku Craig David, Michael Jackson, Elton John, Brian McKnight i James Taylor. Za najbolji pop album konkuriraju »Whoa Nelly!« (Nelly Furtado), »All For You« (Janet Jackson), »Songs From the West Coast« (Elton John), »Celebrity« (N'Sync) i »Lovers Rock« (Sade). U prijedlozima za rock izvedbe ponovno se pojavljuje U2 s albumom »All That You Can't Leave Behind« koji je nominiran za najbolji rock album godine, uz »Gold« Ryana Adamsa, »Just Push Play« Aerosmitha, »Stories From The City, Stories From The Sea« PJ Harvey i »Hybrid Theory« Linkin Parka.</p>
<p> Nominacije za najbolju mušku rock izvedbu su »New York, New York« (Ryan Adams), »Superman Inside« (Eric Clapton), »Honest With Me« (Bob Dylan), »Dig In« (Lenny Kravitz) i »Peaceful World« (John Mellencamp). dok će najbolja ženska rock izvedba bit izabrana između »Strange Little Girl« (Tori Amos), »I Want to be In Love« (Melissa Etheridge), »This Is Love« (PJ Harvey), »Planets Of The Universe« (Stevie Nicks) i »Get It Right With God« (Lucinda Williams). </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Uz smrt Vere Čičin Šain (1937. - 2002.): Povratak na pučinu</p>
<p>Vera Čičin Šain bila je književna prevoditeljica i dugogodišnja urednica Libera i Matice hrvatske / Deset godina bila je glavna tajnica Hrvatskoga centra PEN-a / Prevela je među ostalim Hesseovu »Igru staklenim perlama«, Mannova »Mefista« i Nietzscheovo »Rođenje tragedije« </p>
<p>Dok sam se u hladno, upravo dalmatinski sunčano i bistro nedjeljno zagrebačko jutro vozio prema Leksikografskom zavodu da pribilježim koju sjetnu riječ uz jedan tihi, neočekivani, ali bolnom tugom na svoj način najavljeni rastanak, nisam ni slutio kako će me već prvi redci opet upravo hrvatski prisiliti na polemičan ton nad našim otvorenim grobovima. Prošloga četvrtka umrli su švicarski glumac Paul Hubschmid i američka glumica Elien Heckart, ali to vjerojatno nikad ne bih spoznao da nisam otišao vidjeti što o smrti Vere Čičin Šain, vrsne prevoditeljice i sjajne urednice, zauzete kulturne poslenice, koja je ostavila toliko nevidljivih, ali i energično podcrtanih tragova u posljednjih i odlučujućih četvrt stoljeća stabiliziranja moderne Hrvatske, kaže Hina, informativna agencija nacionalnih činjenica.</p>
<p> Tako sam saznao da nema više dotičnoga staroga gospodina iz Berlina koji se prije pedeset godina »pojavio u nekoliko holivudskih filmova«, a ni navodno znamenite Heckart, »poznate po ulogama jakih žena u holivudskim filmovima i predstavama na Broadwayu«. Puna tri dana dakle naša nacionalna agencija nije čula, jer je ipak teško povjerovati da nije htjela čuti, kako je umrla jedna od naših ako ništa drugo tako rijetkih jakih žena. Tako važni, institucionalizirani kulturni punktovi kao što je nakladništvo, prevodilaštvo, Matica ili PEN pustili su da Vera Čičin Šain bude sama, bez javnosti kojoj je pripadala, za posljednjeg vikenda dok je još tu.</p>
<p> Nisam ipak siguran kako bi ova nevješta nadgrobnica ostala opterećena tim turobnim kontekstom, da se u sljedećem koraku nisam i sam zacrvenio pred pokojnicom. Potraživši naime što o njoj kaže Hrvatska enciklopedija, odnosno njezin drugi svezak iz 2000. kojemu pripada, ostao sam posramljeno zatečen prazninom između natuknice o ravnatelju splitskoga gradskog muzeja Ćiri Čičinu Šainu i natuknice o američkoj biljci koja se u hrvatskome naziva čičoka. Kabinet u kojem je koliko jučer s takvom lakoćom brisano ono što je Vera Čičin Šain predano gradila nije najsretniji stol za tekst njezina oproštaja, kada ne bi bilo onoga malog tračka nade pa i zahvalnosti za povlasticu iskustva i odgovornosti s kojim se u njega ušlo.</p>
<p> Za jedne od onih bizarnih večeri ranih devedesetih kada su veliki meštri naše nesreće na dnevnički ekran svoje montirane zbilje pustili Nikicu Petraka, koji je nominalno u ime PEN-ova Hrvatskog centra, a zapravo u ime oko te adrese okupljene slobodnomisleće Hrvatske, pročitao nešto minimalnih traženja zdrave pameti, da bi se potom glasnogovornika, a kukavice se uvijek boje velikih pjesnika, i nju, to jest Hrvatsku, podvrgnulo veleizdajničkom denunciranju, nazvao sam je iz muke i očaja. Činilo mi se da od svih koji su stajali u prvoj crti otpora, spomenutog Petraka iz susjedne leksikografske sobe, Prosperova Novaka s manifestom iz Münchena, dubina kojega još nije spoznata, Gotovca koji je svoje najljepše priče govorio daleko od mikrofona i upravo njima održavao snagu, Tonka Maroevića i Željke Čorak te mnogih drugih upravo Vera Čičin Šain djeluje nezamjenjivo precizno, povezujući u operativnom, logičkom i psihološkom smislu tu otvorenu zajednicu načinom otpornim na razaranje. </p>
<p>Sve što sam o Hrvatskoj mogao naučiti baveći se Krležinom skepsom, glavna tajnica hrvatskoga PEN-a čudnom je lakoćom prevladavala, često uspješno pretpostavljajući da ograničenja zapravo nisu zbiljna. Nikad hrvatski pisci nisu uživo i u tolikom zamahu osjetili svoj europski prostor kao malu, ali egzistencijalnu mjericu kao 1990. u Dubrovniku, 1993. na Hvaru i posljednji put 1998. u Splitu, a tako im je malo opet trebalo da se iz gornjogradskoga Grabancijaša mogućeg i pod ratnim uzbunama vrate u nezagrijanu vježbaonicu glumačkoga učilišta i bez pravoga impresarija pozabave prazninom izvan sebe.</p>
<p> Vera Čičin Šain rodila se u Splitu, upravo prvoga travnja 1937., diplomirala anglistiku i germanistiku u Zagrebu već početkom šezdesetih, kada iz heidelberške perspektive stječe sigurnost i finoću u njemačkoj frazi, prevela je Hesseovu »Igru staklenim perlama«, Mannova »Mefista«, nagrađeno Nietzscheovo »Rođenje tragedije«, kud više, premda bibliografije govore o mnogo većem opsegu u oba smjera. Dvadesetak godina je radila za Liber, desetak za Maticu, uporišne adrese hrvatskog nakladništva svoga doba, samozatajno veslajući i za ekipu Vijenca, čija prolazna vremena ni Hina nije mogla previdjeti.</p>
<p> Ima u doživljaju Splita, čijem je otpornom građanskom ambijentu ta hrabra, pametna, kreativna i odlučna žena pripadala, stihova koji govore o posebnim načinima odlaska. Tako se u jednoj pjesmi Petrasova Marovića, koji se stopio sa svojom elegijom o Sustipanskom groblju, govori o izlasku na pučinu »propadajuć kroz poglede, u koje me dočekujete«. Neka na toj pučini bude topline i svjetlosti.</p>
<p>Vlaho Bogišić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sedam svjetskih premijera</p>
<p>52. međunarodni filmski festival u Berlinu od 6. do 17. veljače / Novi direktor obećaje kvalitetni program koji mu je važniji od komercijalnih hitova / Stižu novi filmovi Altmana, Tykwera, Yimoua i Tavernierea</p>
<p>BERLIN, 7. siječnja</p>
<p> - Početak godine već tradicionalno najavljuje i prvi veliki filmski događaj, a to je Berlinski filmski festival, jedna od najjačih i najuglednijih svjetskih filmskih smotra. Ove se godine Berlinale očekuje s posebnim zanimanjem jer počinje vladavina novog direktora Dietera Koslicha koji naslijedio Moritza De Hadelna, dugogodišnjeg tvorca ovoga festivala. </p>
<p>Već od početka Koslich je obećao da će festival ponajprije biti okrenut kvalitetnim filmskim ostvarenjima, autorskim filmovima i, dakako, europskom filmskom izričaju. Dakle, mnogo manje komercijalnih hitova, a mnogo više filmske umjetnosti, bez obzira na zvijezde i publicitet koje one donose svakomu festivalu. No, sudeći po naslovima filmova koji su već uvršteni u program Berlinalea, ne će mu nedostajati ni zvijezde, s obzirom na to da se mnogi veliki glumci pojavljuju u dobrim filmovima koji će biti u ovogodišnjoj konkurenciji. Tako je već poznata prva polovina programa konkurencije s naslovima filmova iz Amerike, Europe i Azije. Među tih 14 filmova čak je sedam svjetskih premijera, a ostatak programa bit će poznat do kraja siječnja. </p>
<p>Festival otvara »Heaven« Toma Tykwera, a u konkurenciji je još jedan njemački film »Srčana mapa« Dominika Grafa, dok će dokumentarni film »Viel Passiert« Wima Wendersa biti prikazan na posebnoj projekciji, izvan konkurencije. Englesko-američko-njemačka koprodukcija »Gosford Park« Roberta Altmana uvršten je u program. To je film koji već dobiva hvalospjevne kritike u Americi, gdje se prikazuje u tamošnjim kinima, što potvrđuju i brojne nominacije za Zlatne globuse, a vjerojatno taj film ne će mimoići ni Oscari. U filmu igraju sjajni glumci Emily Watson, Kristin Scott-Thomas, Alan Bates i Helen Miren. </p>
<p>U konkurenciji je i »The Royal Tenenbaums« Wesa Andersona s Geneom Hackmanom, Anjelicom Huston, Gwyneth Paltrow i Benom Stillerom, zatim »Monster's Ball« Marca Forstera u kojem igraju Peter Boyle, Billy Bob Thornton i Halle Berry.</p>
<p>U konkurenciji je i korejski film »Bad Guy« Kim Ki-duka, zatim »Minor Mishaps« Annette K. Olesen iz Danske i »Taking Sides« Istvana Szabe iz Mađarske te francuski predstavnici »Laissez-passer« Bertranda Tavernierea , »Lundi Matin« Otara Iosselianija i »8 žena« Françoisa Ozona i »Amen« Koste Gavrasa</p>
<p> Najbolji kineski redatelj Zhang Yimou, čija je karijera započela upravo u Berlinu, kada je osvojio Zlatnog medvjeda za »Crvena žitna polja«, ovoga puta prikazat će izvan konkurencije svoj najnoviji film »Happy Time«. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Splićani gostuju u Stuttgartu</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - U sklopu 15. stuttgartskog »Filmwinter - Festival for expanded media«, koji se ove godine održava od 17. do 20. siječnja, svoj celuloidni program predstavit će i Splitski filmski festival. Branko Karabatić, direktor Splitskoga festivala, koji iz godine u godinu postiže sve veću europsku i svjetsku popularnost te privlači autore kratkometražnih, dugometražnih, eksperimentalnih, video i art filmova, u Stuttgartu će biti jedan od tri člana žirija Novih medija. Ta kategorija obuhvaća jedanaest instalacija, osam radova na CD-romovima i trinaest internetskih projekata. Novi mediji, inače, projekt je koji u sklopu Splitskoga filmskog festivala već šestu godinu uzastopno sazrijeva, a okuplja brojne art i eksperimentalne umjetnike iz svih krajeva svijeta. U sklopu stuttgartskog festivala Hrvatska će predstaviti izbor domaćih kratkih eksperimentalnih filmova u trajanju do 90 minuta u kategoriji Europa in Shorts Program. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Koncert »Sjećanje na Hvar«</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - U utorak, 8. siječnja, u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu u 20 sati počinje koncert polaznika zimskog seminara »Sjećanje na Hvar«. Seminar traje od 2. do 12. siječnja, na njemu sudjeluje oko stotinu mladih glazbenika, a predavanja obuhvaćaju nastavu violine, violončela, glasovira i gitare. Predavači su Asja Kouchner (Rusija), Marina Sorokowa (Austrija), Eva Hühn (Osijek) i Ivanka Kalanj (Dubrovnik) za violinu, Olga Cinkoburova (Moldavija) za glasovir, Ante Čagalj (Zagreb) za gitaru te Vladimir Perlin (Bjelorusija) i Dobrila Berković Magdalenić (Zagreb) za violončelo. Otprilike dvije trećine polaznika ovogodišnjeg zimskog seminara dolazi iz Hrvatske, a manji dio iz Austrije, Slovenije, Njemačke, SAD, Koreje, Japana i Tajvana. Na koncertu u HGZ-u čut ćemo umijeća i ostvarenja nekoliko polaznika, a od predavača će nastupiti Asja Kouchner, profesor violine na Konzervatoriju »Čajkovski« i koncert-majstor Boljšog teatra. Organizator seminara je Hrvatsko društvo gudačkih pedagoga. </p>
<p>D. K.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hommage za Marlene Dietrich</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Izložba fotografija pod nazivom »Marlene Dietrich - Ein Legende in Bildern« otvorena je u ponedjeljak u Goethe institutu. Postav koji obuhvaća fotografske portrete te filmske dive se može razgledati do 25. siječnja. U sklopu popratnog programa, u ponedjeljak na večer je prikazan film »Plavi anđeo« u režiji Josefa von Sternberga iz 1930. godine. Riječ je o remek-djelu koje se uz poznati film Fritza Langa »M« , smatra najčuvenijim djelom ranoga njemačkog zvučnog filma. Najneposredniji rezultat tog filma, koji je imao značajne posljedice za naredne godine u filmu, bilo je otkriće glumice Marlene Dietrich. U utorak na večer je na rasporedu dokumentarac o slavnoj filmskoj divi pod naslovom »Marlene«, a 1983. godine ga je režirao Maximilian Schell. Zanimljivo je da se u tom dokumentarcu ne pojavljuje lik Marlene Dietrich, već se čuje samo njezin glas. A jedna od njenih najglasovitijih izjava u tom filmu jest: »Bila sam glumica, snimala sam svoje filmove. Basta!«. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Brat i sestra digli navijače na noge</p>
<p>Naš je 22-godišnji skijaš zasjenio adelbodenskog pobjednika, Amerikanca Bodea Millera kad je u ruke uzeo gitaru i zasvirao na pozornici. Takvo se što rijetko viđa na skijaškim terenima i to je još jedan od dokaza da je Ivica doista nesvakidašnji sportaš / Ima još dosta puta za proći do vrha, ali Janica zasad ide dobro, najbolje što može u ovom trenutku </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Ovaj je vikend donio mnogo veselja skijaškoj obitelji Kostelić i hrvatskoj sportskoj javnosti. Prvo je Janica svojim devetim mjestom u subotu u Mariboru pokazala da se polako »diže«, u nedjelju je to potvrdila desetim mjestom, a samo sat-dva nakon nje, njezin je stariji brat, Ivica digao sve na noge osvajanjem drugog mjesta u švicarskom Adelbodenu.</p>
<p>Na teškoj stazi u Adelbodenu naš je najbolji skijaš bio drugi nakon prve vožnje i na kraju je to mjesto i zadržao. Bilo je nevjerojatno u toj drugoj vožnji, jer je Ivica pogriješio pred ciljem i sam je rekao kako je u tom trenu pomislio da će biti 20. Stoga je razumljiva njegova reakcija kad je na ekranu vidio da je prvi. Vikao je: »Ovo je strašno! Ovo je strašno!«</p>
<p>Što je u tom trenu pomislio njegov trener, Vincencij Jovan, koji je Ivicu gledao sa zadnje strmine na adelbodenskoj stazi?</p>
<p>- Moj je doživljaj bio malo drukčiji od Ivičinog, mislio sam da će biti između petog i desetog mjesta nakon one pogreške. Čuo sam koje je imao međuvrijeme, bilo je jako dobro, no, eto, izgubio je sekundu zbog toga, ali je to sjajan rezultat, govorio je dobro raspoloženi Jovan.</p>
<p>Ivica je ovim drugim mjestom preuzeo vodstvo u nadmetanju slalomaša (311 bodova) i na osmom je mjestu ukupnog redoslijeda Svjetskog kupa sa 348 bodova. On će sa svojim trenerom i serviserom Ivicom Franjkom ostati u Adelbodenu još dva dana, jer su tamo sjajni uvjeti za trening. Bez obzira što je slalomska staza bila teška, tereni za treniranje su jako dobri, pa će to naša mala skijaška ekspedicija iskoristiti i trenirati tamo za nastup u Wengenu, gdje će Ivica nastupiti u slalomu.</p>
<p>Naš je 22-godišnji skijaš zasjenio adelbodenskog pobjednika, Amerikanca Bodea Millera kad je u ruke uzeo gitaru i zasvirao na pozornici. Takvo se što rijetko viđa na skijaškim terenima i to je još jedan od dokaza da je Ivica doista nesvakidašnji sportaš. U nedjelju navečer je Ivica sa svojim trenerom i serviserom proslavio svoj uspjeh.</p>
<p>- Sad se odmara. Proslavili smo drugo mjesto, malo smo izašli, ali smo se rano vratili u hotel. Nakon dana odmora, u utorak ćemo napraviti slobodni trening, objasnio je Jovan.</p>
<p>U Wengenu će Ivica startati s crvenog majicom koju nose vodeći u disciplinama, a Ivica je trenutno najbolji slalomaš svijeta.</p>
<p>- Staza u Wengenu nije teška, ima samo jednu strminu, a mi ćemo sve napraviti da Ivici ostane crvena majica, sad kad je ima, veli Ivičin trener.</p>
<p>U svemu tome je najbitnije da Ivicu zaobiđu ozljede, s kojima u dosadašnjoj karijeri nije imao sreće. Na spomen ozljeda, Ivičin se trener naježi. Nakon Ivičinog izlijetanja na staze u adelbodenskom veleslalomu, serviser Franjko je prvo upitao: »Što mu je, je li sve u redu?«</p>
<p>- Rekao sam Franjku: »Nemoj to ni spominjati. Svaka loša pomisao donosi nesreću, ne spominji to da ga ne urekneš!« Mi svi odmah pomislimo na najgore, ali trebamo prestati tako misliti. Ivica se ove sezone sjajno pripremio i mogućnost ozljeda je manja. Treba misliti pozitivno, to je bitno, kaže »Cena«, kako nadimkom zovu Ivičina trenera.</p>
<p>Nakon Wengena, Ivicu čekaju slalomski nastupi u Kitzbühelu i Schladmingu. Nakon toga će odmoriti tri-četiri dana u Selcu, gdje će raditi na kondiciji, a potom slijede pripreme za Zimske olimpijske igre. Može li Ivica zadržati ovakvu formu od ZOI?</p>
<p>- Imamo napravljen program treninga, nastupa, priprema... Forma u sezoni moće oscilirati, no program je napravljen kako bi se forma do Igara zadržala, ako ne i popravila, odgovorio je Jovan.</p>
<p>Zbog bratova nastupa, Janica u Mariboru nije ni bila na završnici utrke i proglašenju pobjednica. Nakon svog nastupa požurila je u hotel gledati drugu vožnju svog brata. Ona je, bez imalo sumnje, najveća bratova navijačica. No, i zbog svog je nastupa imala razloga za zadovoljstvo.</p>
<p>S posljednja dva nastupa u pohorskom slalomu Janica je nagovijestila da joj se polako forma popravlja. Ima još dosta puta za proći do vrha, ali Janica zasad ide dobro, najbolje što može u ovom trenutku. Ona posljednjih deset mjeseci nije imala kondicijske treninge, a posljednjih 12 dana je provela trenirajući i nastupajući u pet utrka. Takav ritam teško pada i pripremljenim skijašicama, a kamoli tek ne bi Janici koja lovi priključak s vodećima »u hodu«.</p>
<p>- Ne može se sad previše očekivati od Janice, bitno je da drži priključak s vodećima i da testira novu opremu. Ovo je početak, rezultati su realni, s obzirom na stanje, jedino sam u veleslalomu očekivao bolji rezultat. Međutim, krenulo je, rekao je otac sjajnih skijaša, Ante Kostelić.</p>
<p>Odmora za Janicu nema. Čeka je nastup u Saalbach-Hinterglemmu, gdje će voziti i spust. To će Janica voziti neopterećeno, tek da se vidi koliko može i u spustu. Svoj najjači rezultat Janica je ove sezone napravila upravo u brzoj disciplini, 12. mjesto u superveleslalomu. Jedino što Janici treba jest vrijeme i utrke i sve će sjesti na svoje mjesto.</p>
<p>- Sad sam se malo ohladila i mirnije gledam na sve. Kad pogledam sve skupa, pa uopće nemam razloga biti nezadovoljna, kaže Janica.</p>
<p>I u pravu je!</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zagreb sredio dolazak Krpana, Milinovića, Šarića...</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Iz Kranjčevićeve porućuju da je sve uglavljno u svezi dolaska u Zagreb napadača Petra Krpana, te da će ugovor i fomalno biti potpisan 10. siječnja. Također »oči u oči« postignut je u Zagrebu dogovor s Damirom Milinovićem iz Rijeke. A da ponedjeljak bude maksimalno u znaku »zagrebaša« svjedoči i suglasnost za dolazak u Kranjčevićevu Martina Šarića, Argentinca s hrvatskim korijenima.</p>
<p>Od spomenute trojke ipak nije sto posto siguran dolazak Damira Milinovića. Prije no što će staviti potpis za Zagreb, koji bi za polusezonu i njemu i Rijeci donio, svakomu po 40.000 eura, stoper Rijeke odlučio je sa svojim meneđerom Predagom Račkim još skoknuti do Njemačke. Zbog čiste savjesti Milinović se želi na licu mjesta osvjedočiti u činjenicu je li Zagreb najbolji izbor, ili Nijemci ipak nude koju marku više... </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Blažević korak prema Hajduku!?</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - U petak je u Poreču krenula s radom druga generacija Nogometne akademije HNS, a u ponedjeljak je u Zagrebu postalo jasno zašto tog dana tamo nije bilo Hajdukovih polaznika Asanovića, Bilića i Štimca. Sva su se trojica, naime, našla u važoj pregovaračkoj misiji, a sve s ciljem da se obavezno sastanu s - Miroslavom Blaževićem.</p>
<p>U nakani su i uspjeli, a što je posebno zanimljivo, desilo se to pola dana prije Blaževićevog puta za Teheran. Blaževiću naime 11. siječnja istiće ugovorna obaveza s Irancima. S mogućnošću da se obnove pregovori za novi ciklus, čemu se uzgred Blažević, zahvaljujući primamljivoj ponudi (navodno milijun dolara po godini) nije unaprijed opirao. </p>
<p>Istodobno kad su se u Blaževićevoj blizini našla tri Hajdukova pregovaraća, ujedno i investitora, »puknuo« je glas kako popularnom »Ćiri« liječnik ni za živu glavu više ne preporuća prevruću iransku klimu. Znači li to da je Blažević otišao Irancima samo reći da više ne računaju na njega? Ili je sve to i posljedica uspješnog nagovaranja Štimca, Bilića i Asanovića koji navodno ne kriju da bi pošto - poto željeli vidjeti Blaževića u Hajduku.</p>
<p> Pitanje je međutom: od kada? Da li pod odmah, kako bi se onda Blažević upustio u lov za Zagrebom? Ili nakon završetka prvenstva, kad bi točno znao s kakvim Hajduk ciljevima kreće u novu sezonu? Kako bilo, ali zanimljivo je također da se Blažević sam potrudio signalizirati da će tajno pregovarati s Asanovićem, Bilićem i Štimcom, i da uopće nije krio gdje će se taj tajnoviti sastanak održati. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Katanec poručio: »Nikoga kopirati«</p>
<p>»Nikog ne kopiram, taj se posao ne može na dulje staze raditi kopirajući nekoga. A da sam upijao i učio sve ono najbolje od brojnih kvalitetnih trenerskih lica s kojima sam radio, to stoji. Posebice smatram bitnim slijediti nit ideje karakternih ljudi«, rekao je Srećko Katanec, slovenski izbornik </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Iako su nam svi anketirani treneri naših prvoligaških klubova poslije obaveznog seminara njihove Udruge rekli da su im iznesene teme uglavnom dobro znane, pa i ona o specijalnoj fizičkoj pipremi igrača, priznaju da će im neki detalji ipak kad-tad biti od koristi. Pa i sadržaj vrlo spontanog istupa Srečka Kataneca, tvorca »slovenskog nogometnog čuda«, zbog čega su ga čak u susjednoj državi, u naletu emocija neki predlagali za predsjednika države.</p>
<p>Zanimljivo da se Katanec nije želio držati unaprijed zadane teme zbog koje je bio i pozvan na ovaj cjelodnevni seminar. Sam se u izlaganju odredio u smjeru svojih osobnih iskustava koja je kao igrač-internacionalac, te reprezentativac, skupljao širom otvorenih očiju i ušiju. Računajući da će mu sve to kad-tad pomoći više od svega, bude li se opredjelio za posao kojega danas obavlja s puno uspjeha:</p>
<p>Zato je i sam rekao da se u svom obraćanju hrvatskim trenerima nije želio nametati s pozicija nekog »soljenja pameti«:</p>
<p>- Previše je tu znanih i uglednih trenerskih i stručnih lica da bih im mogao reći nešto visokoumno stručno, rekao je.</p>
<p>Priznavajući da je učenje baš sve; i najmanji razgovor o nogometu, i svaka pročitana riječ i misao, vrlo veliko značenje pridaje raspoloženju u svlačionici, ali i pored samog travnjaka:</p>
<p>- Ako napipate da raspoloženje u svlačionici nije u redu, budite sigurni, ne uspijete li nešto u tomu promijeniti, da tu onda neće biti rezultata. Dobrim dijelom je i taj detalj određivao putove naših rezultata. Ključno je da smo vrlo brzo nakon što sam preuzeo reprezentaciju formirali homogenu cjelinu kojoj je interes zajednički cilj, ne pojedinačni. Zato, kad netko spominje moj sukob sa Zlatkom Zahovićem, našim najboljim igračem, ja samo ponavljam kako nikakvog sukoba nije bilo. Samo se radilo o tome da sam inzistirao na zdravoj cjelini, iz koje valja izbaciti sve bolesno, egoistično i egocentrično, što nije voljno disati kao cjelina.</p>
<p>Poznat kao igrač koji je praktiči iz kopački uskočio u izborničku fotelju, kazuje kako nema isključivog trenerskog uzora:</p>
<p>- Nikog ne kopiram, taj se posao ne može na dulje staze raditi kopirajući nekoga. A da sam upijao i učio sve ono najbolje od brojnih kvalitetnih trenerskih lica s kojima sam radio, to stoji. Posebice smatram bitnim slijediti nit ideje karakternih ljudi. onih za koje se zna reći da su ličnost. Ta i slična načela moja su nit vodilja, pa i tajna tog nekog našeg uspjeha, koji će mnogima zbog svoje posebnosti, okolnosti i uvjeta s razlogom biti - tajna. Ne znam koliko ta načela trebaju biti prihvatljiva od mojih hrvatskih kolega, ali za mene će uvijek vrijedit.</p>
<p>U popodnevnoj seansi trenerima se izuzetno zanimljivim izlaganjem obratio hrvatski izbornik Mirko Jozić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Niki Fleiss pukao menisk, uskoro na artroskopiju </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Nika Fleiss će ipak morati napraviti artroskopiju. Nakon pada na zagrijavanju u Mariboru, posumnjalo se na ozlijeđeni menisk, a magnetska rezonanca u ponedjeljak je dala dijagnozu. Niki je utvrđena horizontalna ruptura stražnjeg roga lateralnog meniska, laički rečeno - pukao joj je menisk. Potrebna je artroskopija, nakon čega će Nika biti 15 dana izvan stroja. No, problem je trenutno što su i dr. Hašpl i dr. Miškulin, koji brinu za naše skijašice, na godišnjem odmoru i kažu da nema potrebe žuriti s artroskopijom. Stoga je otpala ideja da se artroskopiju napravi odmah u utorak, kako bi se Nika oporavila što prije, nego je to prebačeno za ponedjeljak.</p>
<p>- U konzultacijama s liječnicima, odlučili smo se vratiti na snijeg do ponedjeljka. Tako će Nika nastupiti u Saalbachu, što joj je velika želja, a trenirat će samo dva dana prije nastupa. Vidjet ćemo kako će reagirati, moglo bi se zakomplicirati, no liječnici kažu da može nastupiti. Nika se žali na bolove kad je koljeno hladno, no kad se zagrije i kad skija kaže da je ne boli. Plan je zasad takav, vidjet ćemo kako će ispasti, objasnio je situaciju Nikin trener, Slaviša Weiner. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hannawald je »živuća legenda«</p>
<p>Hannawald je pronašao formulu uspjeha - preskakao je kvalifikacije, te tako na svakom natjecanju uzimao broj 50 s kojim je na kraju završavao na vrhu redoslijeda</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Uoči ovogodišnje »Novogodišnje turneje«, kao i uvijek dosad, svi koji prate skijaške skokove s nestrpljenjem su čekali hoće li neki skakač napokon srušiti tradiciju i pobijediti na sve četiri skakaonice (Oberstdorf, Garmisch-Partenkirchen, Innsbruck, Bischofshofen). Više od 90 posto stručnjaka i »stručnjaka« su kao jedino ime koje je prije početka »Turneje« moglo ostvariti takav pothvat vidjeli ono sjajnog Poljaka Adama Malysza, lanjskog pobjednika »Turneje« i vodećeg u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa ove sezone.</p>
<p>Sven Hannawald je najčešće spominjan kao netko tko bi mogao konkurirati za jedno od prva tri mjesta na »Turneji«, ali teško da je bilo tko osim njega vjerovao da baš on može ući u povijest kao prvi osvajač svojevrsnog skakačkog »Grand Slama«. To, naravno, nije bilo podcjenjivanje Hannawalda, ali kad znate da je netko tko ima 27 godina u sportu u kojem se zvijezda postaje još u tinejdžerskoj dobi, do sada sakupio tek šest pobjeda, onda biste teško povjerovali da može ostvariti takav pothvat. No, ovaj istočni Nijemac iz Erlabrunna pokazao je psihičku stabilnost jaču i od one Japanca Kazuyoshija Funakija, koji je 1998. »kiksao« upravo na posljednjem natjecanju u Bischofshofenu, Finca Tonija Nieminena koji je 1992. bio praktički nepobjediv (imao je tri pobjede na »Turneji«, ali je u Garmischu bio drugi), kao i njegovog sunarodnjaka, legendarnog Mattija Nykänena, kojemu je 1988. pobjeda izmakla samo u Oberstdorfu (bio je drugi).</p>
<p>Osim Funakija, prije Hannawalda je još šest skakača (Norvežani Olav Björnstad 1954., Toralf Engen 1963., te Björn Wirkola 1969., Nijemci Helmut Recknagel 1959. i Max Bolkart 1960., te Japanac Yukio Kasaya 1972. godine) dolazilo u Bischofshofen s tri pobjede na »Turneji«, ali nisu izdržali. </p>
<p>Hannawald je pronašao formulu uspjeha - preskakao je kvalifikacije, te tako na svakom natjecanju uzimao broj 50 s kojim je na kraju završavao na vrhu redoslijeda. Trener austrijske reprezentacije, Toni Innauer Hannawalda je proglasio »živućom legendom«, a čestitka je stigla i od njemačkog kancelara Gerharda Schrödera.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pobijediti u gostima nakon 22 mjeseca!</p>
<p>Oko Dina Rađe nema ništa nova, a Cibonin strateg Jasmin Repeša ne krije da želi novog centra u momčadi i nada se da će hrvatski prvak u srijedu nakon 22 mjeseca posta na gostovanjima u Euroligi slaviti protiv Oostendea/ U Ciboni ogorčeni na ovogodišnje suđenje, neki razmišljaju i o zavjeri... </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Subotnji okršaj sa Splitom samo je dodatno pogoršao raspoloženje pod »tornjem«. Cibona je, doduše, slavila, no bila je to čudna utakmica u kojoj je Split samo devedest sekundi do kraja vodio 94-90 i imao sve u svojim rukama. </p>
<p>No, stvar su spasili Sesar, Kus i Bowman te tako barem malo ohladili uzavrelu krv u Ciboninim odajama. Danas je to, sve više shvaćaju Cibonini čelnici, klub koji nema staru težinu, danas je Cibona na dobrom putu da se pretvori u »Dinamo«, da postane klub na kojem će se mnogi iživljavati te tako naplaćivati osobne grijehe iz nedavne prošlosti. Cibonin problem sa sucima, a o tome se očito radi, počinje onoga dana kad su smijenili Nevena Spahija, ljubimca velikog sudačkog šefa Danka Radića. Osim što potonji kontrolira apsolutno sve hrvatske suce, na spomen njegovog imena postrojavaju se i susjedi nam Slovenci. A baš oni su u posljednje vrijeme obilježeni podno zidina »tornja« kao krvnici Cibone. Osim što im Slovenci sude u Goodyear ligi, vrlo često ih Cibonini igrači susreću i na euroligaškim parketima i u Savskoj još ne mogu zaboraviti kako su im dva Slovenca otrgnuli iz ruku pobjedu u Ateni protiv AEK-a, pobjedu koji bi naglavačke okrenula sezonu. Neki će ići toliko daleko da u svemu prepoznaju osvetu Danka Radića, »jer je klub smijenio njegovog trenera Spahiju i nije postavio drugi Radićev izbor Dražena Brajkovića kao novog trenera «. </p>
<p>Sve te priče dobivaju potvrdu kad Reggie Freeman benigno upita Srđana Dožaija »zašto si mi sudio prekršaj?«. A sudac, navodno, potvrdili su to još neki koji su to čuli, lakonski odgovara: »Zbog tvog trenera...«.</p>
<p> Taj trener je Jasmin Repeša, nedvojbeno tip koji nije bio Radićev izbor za prvog čovjeka struke pod »tornjem«. Nešto ranije niti za izbornika nakon ostavke Ace Petrovića...</p>
<p>I dok je trajalo sudačko vraćanje Splita u utakmicu (u trećoj četvrtini »žuti« su čak 19 puta stajali na crti za slobodna bacanja), u loži je Božo Miličević, direktor Cibone zagalamio na - Danka Radića! Sve skupa nije neobično, uza sve problema koje Cibona ima s arbitriranjem, no riječ je dvojcu koji je u prošlom razdoblju bio u paktu ili kako to vole reći vizionari Goodyear lige, »u partnerskim odnosima«. </p>
<p>Naravno, Miličević je na rubu živaca, nakon što je doveden u bezizlaznu situaciju s Dinom Rađom, koji čeka rasplet svog slučaja pri čemu čvrsto drži sve adute u svojim rukama (čitaj: ugovor). U najboljem slučaju Cibona će se izvući sa 250.000 dolara troška, a usput će se još morati igrački osnažiti, jer joj dramatično nedostaju centimetri ispod koša. No, na tržištu trenutačno postoji samo jedan centar: Davor Pejčinović koji je otjeran iz Budućnosti, a priča se da je pri tome odnio sa sobom više novaca nego što je trebao i da mu zbog toga Budućnost ne želi izdati izlazno pismo. </p>
<p>Jasmin Repeša čak tvrdi da mu ne treba jedan, nego dva centra za ozbiljnu košarku. U protivnom obrana Cibone pretvorit će se u zonsku s korektorom Prkačinom u sredini, sklonom prekršajima ako bude curilo na vanjskim pozicijama. Uz sve probleme sa sucima, sa samo dva centra Ciboni su vrlo upitni u ovoj sezoni i domaći trofeji... </p>
<p> U međuvremenu će momčad otputovati u Belgiju na okršaj Eurolige. Protivnik je najslabija momčad u skupini D, Oostende. Cibona nije nikog svladala u gostima već 22 mjeseca i Jasmin Repeša je kao imperativ pred svoju momčad stavio pobjedu u Belgiji u srijedu. Ako u momčadi ima još karaktera i pobjednika. I to još u vrijeme kad je brod za drugi krug Eurolige bespovratno otplovio...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zadrani žele Dina Rađu!?</p>
<p>ZADAR, 7. siječnja</p>
<p> - Ciboni se očito smrklo nakon neuspješne avanture s Dinom Rađom, pa su odjednom svjetlo dana ugledali Split i Zadar koji su, čini se, krenuli u otvorenu bitku za tog igrača.</p>
<p>Još se nastojanja Splita mogu razumjeti, jer žele na Gripe vratiti svoje »dite« kako bi naraštaj koji dolazi imao uzora. Ali, zašto Zadar? Zar im iskustvo prije dvije s Rađom nije otvorilo oči? Zar nakon neuspjeha stoljeća i nakon nezapamćene euforije nitko u klubu nije došao k sebi? Zar nisu skupo platili »izlet« putem kojeg su željeli na koljena baciti veliku Cibonu? Zar u Zadru ne računaju na Ciboninu žilavost, jer jasno je kako »cibosi« neće sklopljenih ruku čekati da im netko preuzme vladavinu u hrvatskoj košarci. Zar se vlast predaje tako lako? Izgleda kako u Zadru žele na sve načine u zaborav potisnuti dosadašnji dio sezone, u kojem je ugled kluba srozan do temelja. Neugodne scene, na parketu kamenje i Europa koja bruji o neciviliziranom košarkaškom hramu očito nisu dovoljna opomena. </p>
<p>Dovedimo Rađu, zašto ne i Arijana Komazeca, svi će zaboraviti što je bilo do sad. Imat ćemo ludnicu, a u ludovanju se može svašta - očito se tako razmišlja u Jazinama. Istina, sa službenog mjesta nitko nije potvrdio priču koja kruži od kad je nastao spor na relaciji Rađe i Cibone, ali onaj neslužbeni, nerijetko puno važniji element, navodi na ovakve zaključke. Zar i prvi put Rađa nije preko noći osvanuo u Zadru, ali je na isti način otišao uz određene prijepore na relaciji s pojedinim ljudima iz kluba? </p>
<p>Također, valja ukazati na još jednu činjenicu. Naime, kad zapne nekom treneru, kao recimo svojedobno Nevenu Spahiji, mnogi su ga brzo odlučili smjestiti u Jazine. U Jazine je trebao doći i Aco Petrović nakon kraha u Turskoj, Jasmin Repeša poslije Poljske, Dražen Brajković nakon neupečatljive sezone u Rijeci, Danijel Jusup poslije razlaza sa Širokim, i tako u nedogled. Kad je o igračima riječ, Jazine su također trebale udomaćiti Josipa Sesara i Nikšu Prkačina poslije njihovog sukoba sa Spahijom, u Zadar se trebao vratiti i Davor Pejčinović nakon raskida s Budućnosti, a i Marino Baždarić, jedan od najboljih pojedinaca u Triglav osiguranju, navodno bi isto trebao u Jazine. Svojedobno se i Franjo Arapović na zalasku karijere trebao ogledati u Zadarskom hramu košarke, pa i mnogi drugi, jer bi nabrajanje odvelo u nedogled. Sve je to Zadar.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Split CO prekida niz poraza protiv Iraklisa?</p>
<p>»Najvažnije nam je pobijediti Iraklis, pa makar i u lošoj igri. Posljednje vrijeme igramo dobro, a izgubili smo četiri utakmice u nizu« rekao je trener Splita CO Mladen Vušković</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranje u sedmom kolu Saporta kupa (utorak, 18.30 sati) dočekuju grčki Iraklis, kada će pokušati prekinuti niz od četiri poraza.</p>
<p>Omjer pobjeda i poraza u dosadašnjem dijelu natjecanja »žutih« je 3-3, Iraklisa 4-2. Prvi ogled u Solunu dobio je grčki sastav rezultatom 88-78. Pobjedom bi Splićani osigurali prolaz među 16 momčadi, stoga je i trener Mladen Vušković rekao:</p>
<p>- Najvažnije nam je pobijediti Iraklis, pa makar i u lošoj igri. Posljednje vrijeme igramo dobro, a izgubili smo četiri utakmice u nizu. Zadovoljan sam igrom centara, i Žižić i Grgurević su u dobroj formi, nedostaje malo više koncentracije, smirenosti u završnici. Možda je vrijeme da nam se i sreća osmjehne.</p>
<p>Prolaz u drugi krug Saporta kupa bio bi pravi poticaj Gripama, pogotovo pred početak hrvatske lige. Naime, Goodyear liga im je koristila za formiranje momčadi, stjecanje iskustva, a u ožujku starta natjecanje s rezultatskim značajem.</p>
<p>Može li Dino Rađa postati adut Splićana preko noći? Ne treba nikad kazati nikad, jer, oprostit ćete, manje je bilo vjerojatno da će Rađa postati košarkaš Cibono nego Splita. A to se dogodilo. Sve je moguće, a nakon bizarnog odnosa Bože Milićevića naspram svoje životne akvizicije, sasvim je moguć dolazak Rađe na Gripe. Rato Tvrdić, sportski direktor Split CO je o Rađi kazao:</p>
<p>- Nismo razgovarali s Rađom do sada, on je ipak još igrač Cibone. Raskine li ugovor s njima porazgovarati ćemo i pokušati se dogovoriti...</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamo spreman za proljeće?</p>
<p>Na okupljanju maksimirskih nogometaša u »plavome salonu« pojavili su se svi na koje je trener Ilija Lončarević i računao. Dinamov kadar trenutačno čine 34 igrača, ne računajući devetoricu, koja će se uputiti na posudbu / »Slaven Belupo je zainteresiran za Abramovića i Gondžića, Osijek i Marsonia također. Brođani bi, k tome, htjeli angažirati i Miljkovića. Cibalia bi, pak, željela dovesti Abramovića, a raspituje se i za Dujmović«, kaže Marijan Vlak</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Marić u krevetu, Mikić na rehabilitaciji, Abramović i Gondžić na posudbi, Cvitanović s »one strane ograde«... To je, eto, sažeti prikaz trenutačnoga stanja Dinamove prve momčadi, koja je u ponedjeljak svečano obilježila svoj prvi radni dan u novoj godini.</p>
<p> Na okupljanu maksimirskih nogometaša u »plavome salonu« pojavili su se svi na koje je trener Ilija Lončarević i računao. Doduše, maksimirski je trener donedavno i te kako računao na najboljega strijelca u klupskoj povijesti, Igora Cvitanovića, koji je figurirao kao potencijalno najveće pojačanje za nastavak sezone. No, komunikacijska žica na relaciji Cvitanović - Dinamova uprava posve je popucala nekoliko dana ranije, kada je maksimirski napadač izrazio javno ogorčenje Dinamovom ponudom. U završnici jesenskoga dijela Cvitanović je igrao u statusu amatera i mnogi su očekivali da će za vrijeme zimske stanke ipak potpisati novi ugovor s Dinamom i tako predvoditi »plave« u žestokome lovu na prvo mjesto.</p>
<p> Sve u svemu, Cvitanovićev odlazak je, uz povratak Silvija Marića, ipak najvažniji događaj u maksimirskome klubu uoči nastavka sezone. Sada je, naravno, i definitivno jasno s kakvim će se kadrom »plavi« na proljeće upustiti u lov na naslov prvaka.</p>
<p> Dinamovu svlačionicu trenutačno »okupiraju« 34 igrača, ne računajući devetoricu, koja će se uputiti na posudbu. Na Lončarevićevom su popisu vratari Butina, Šarlija i kadet Šarić, s time da će maksimirska struka u sljedećih nekoliko dana odlučiti o tome tko će preuzeti ulogu četvrtoga vratara.</p>
<p> - Moguće je da to bude Australac Čović, koji je proteklu polusezonu vježbao u Maksimiru, naglasio je Marijan Vlak, asistent Dinamovog direktora Zajeca.</p>
<p> Prvu momčad će, nadalje, činiti braniči Dario Smoje, Ivan Landeka, Kristijan Polovanec, Boštjan Cesar, Goce Sedloski, Dino Drpić i Spomenko Bošnjak, vezisti Jasmin Agić, Ante Tomić, Mario Jurić, Jerko Leko, Renato Pilipović, Vladimir Petrović, Mihael Mikić i Damir Krznar, te napadači Silvio Marić, Niko Kranjčar, Dario Zahora i Enes Mešanović.</p>
<p> Na trenerovom su popisu još jedanaestorica mladih igrača. Prvu kategoriju čine oni, koji su proteklu polusezonu proveli na posudbi, a to su vezisti Igor Koretić, Zlatko Blaškić, Igor Barukčić i Nikica Bule. Uz njih su tu i četvorica juniora - braniči Ivan Ćosić i Patrice Kwedi, vezist Marko Marić, te napadač Eduardo Da Silva. Na pripreme će krenuti i trojica mlađih juniora, 17-godišnjaka - vezist Drago Papa i braniči Marko Bašić i Asmir Oraščanin.</p>
<p> Devetorica igrača će krenuti na posudbu. Zasad je izvjesno da će Mario Čutura i Boris Leutar sljedeću polusezonu igrati u Cibaliji, a Ivan Smoje i vratar Ivan Turina u Kamen Ingradu. Još su, dakle, nepoznata nova odredišta Domagoja Abramovića, Tomislava Gondžića, Mislava Bradvića, Miroslava Dujmovića i Dinka Miljkovića.</p>
<p> - Slaven Belupo je zainteresiran za Abramovića i Gondžića, Osijek i Marsonia također. Brođani bi, k tome, htjeli angažirati i Miljkovića. Cibalia bi, pak, željela dovesti Abramovića, a raspituje se i za Dujmović. Sve bismo to trebali riješiti u sljedeća tri-četiri dana, kratko je referirao Vlak.</p>
<p> A što je s mladim albanskim reprezentativcem, koji bi uskoro trebao doći na probu u Maksimir? U pitanju je 22-godišnji vezist Blendi Skebi, koji trenutačno igra u Grčkoj.</p>
<p> - Sada se nalazi s albanskom reprezentacijom u Bahreinu. Krajem tjedna će se vratiti kući, pa ćemo onda vidjeti kakvo je stanje s time dodao je Vlak.</p>
<p> No, što o tome kaže trener Lončarević? Tvrdi da nema ništa protiv toga da igrači dolaze na probu u Dinamo, ali...</p>
<p> - Treba vidjeti je li on doista kvaliteta za Dinamo. Naša je orijentacija poznata - angažiramo mlade i perspektivne igrače. Dolazi li netko stariji, on doista mora biti pojačanje. Osim toga, Dinamu je prije tog Skebija, koliko ja znam, ponuđen još jedan albanski nogometaš, koji je trebao doći na probu, naglasio je Lončarević.</p>
<p> Uzgred, Dinamo je i definitivno odustao od angažmana 20-godišnjeg veznog igrača mlade australske reprezentacije i Sydney Olympica, Nicka Carlea.</p>
<p> Sve u svemu, u prvome dijelu priprema maksimirski trener neće moći računati na ozlijeđenoga Mihaela Mikića.</p>
<p> - On će za 15-ak dana biti spreman za određene napore. Krznar? Što se njega tiče, očekujem da će se krajem mjeseca moći priključiti normalnim treninzima, dodao je Dinamov trener.</p>
<p> Povratnik Silvio Marić još uvijek boluje od vodenih kozica, no njegovo je zdravstveno stanje sada znatno bolje.</p>
<p> - Nadam se da će ozdraviti do subote, ili možda dan-dva kasnije, zaključio je Lončarević dodajući uz smiješak:</p>
<p> - Ma, bitno je da preboli dječje bolesti, koje su ga napale jesenas!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hoće li Kozniku otići? </p>
<p>Veći dio priprema »dragovoljci« će odraditi u Splitu i Baškoj Vodi / Pojačanje iz Zrinjskog Krešimir Kordić priključit će se momčadi u Splitu/ Predsjednik Hrvatskog dragovoljca želi da naslov osvoji Dinamo, »ni slučajno Zagreb«</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Nogometni klub Hrvatski dragovoljac u ponedjeljak je započeo pripreme uoči nastavka nogometnog prvenstva. Na kraćem, uvodnom, treningu pojavilo se 35 igrača, a većinu čine dosadašnji igrači kojima su se pridružili mladići iz juniorskog pogona. »Dragovoljci« će se zadržati u Zagrebu do 10. siječnja, tada će otputovati u Split na devet dana, a potom na tjedan dana u Bašku Vodu. </p>
<p>- Bilo bi odlično da zadržimo osmo mjesto na tablici, no, najbitnije je da osiguramo opstanak, osvrnuo se na ambicije Hrvatskog dragovoljca trener Simunić</p>
<p>- Mislim da bi Dinamo mogao pomrsiti planove Zagrebu iako se ne smije zaboraviti ni Hajduk, no naglasio je kako svaka momčad može ući u krizu. Siget je, zasad, napustio samo Stjepan Bošnjak koji je preselio u Maksimir, ali najvjerojatnije će otići i Ardian Kozniku. On se pojavio na prvom treningu, no, nije trenirao nego je o svojoj budućnosti razgovarao sa čelnicima kluba. Simunić navodi da će najvjerojatnije doći do sporazumnog raskida, no, treba naglasiti da se ni Kozniku ne želi previše zadržavati u klubu u kojem neće igrati. Poznato je da transferi čine najveći dio prihoda Hrvatskog dragovoljca, pa je politika kluba jasna - forsiranje talentiranih mladih igrača i potom njihova prodaja. Novi »dragovoljac« je vratar Tvrtko Kale iz Samobora, koji je u igrao za Hrvatski dragovoljac prije sedam godina, a drugo pojačanje dolazi iz Hercegovine. Riječ je o dvadesetogodišnjem napadaču, Krešimiru Kordiću, koji je igrao Zrinjski iz Hercegovine. Predsjedniku Hrvatskog dragovoljca, Stjepanu Spajiću, također je najbitniji ostanak budući da se liga smanjuje na 12 klubova.</p>
<p>- Imamo solidne igrače, željne afirmacije, no, u prvom planu će biti igrači s prvoligaškim iskustvom, ali to ne znači da su ostali bez izgleda. Oni će dobiti svoju priliku i to sam im rekao prije treninga, rekao je temperamenti Spajić. </p>
<p>- Na igračima je da treniraju a na struci da napravi selekciju igrača, jer nakon priprema želim 25 igrača uključujući vratare, naglasio je.</p>
<p>Naravno, Spajić želi da naslov pravaka završi u Maksimiru, a ne u Kranjčevićevoj, te naglašava da su u Dinamo došla kvalitetna pojačanja, dok je u Zagreb »ušla neka lova« pa im sad ide, zaključuje Stjepan Spajić.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prvo ugovori, potom trening</p>
<p>Miladin, Deranja, Sablić i Puljiz bi do odlaska na Hvar trebali potpisati nove četverogodišnje ugovore i tako završiti višemjesečne pregovore</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - U utorak (9 sati) je prozivka za prvu skupinu igrača Hajduka, ostali dio momčadi će se priključiti treningu 10. siječnja, a 13. siječnja se odlazi na desetodnevne pripreme na otok Hvar. Prvih dana na Poljudu će se obavljati zdrastveni pregledi i pripremati igrače za napore hvarskih priprema, ali i administrativno riješiti ugovore s igračima. </p>
<p>Naime, Miladin, Deranja, Sablić i Puljiz bi do odlaska na Hvar trebali potpisati nove četverogodišnje ugovore i tako završiti višemjesečne pregovore. Njima ugovor ističe u lipnju i ako ih klub ne veže ugovorom slobodni su na ljeto, a Hajduk bi dobio samo onoliko koliko je uložio u igrača. Stoga je stav uprave kluba da svi igrači prije odlaska na Hvar potpišu nove ugovore, koji bi im, u ovom slučaju Miladinu, Deranji i Sabliću, donijeli 50 tisuća eura, a Poljud bi zaradio transferom. Ne sve, jer postoje klauzule o raspodjeli transfera. Puljizov ugovor je nešto malo siromašniji.</p>
<p> Za sada na Poljudu govore da neće biti nikakvih problema jer su svi obećali da će potpisati nove ugovore. Malo nervoze izaziva činjenica da u klubu nema ugovora Andrića i Vukovića, koji su potpisali ugovor još u listopadu prije derbija u Zagrebu protiv Dinama. Uzeli su ugovore kući, nisu ih vratili, pa se ne mogu verificirati. Njima stari ugovori traju do lipnja. Što se tiče prinova najbliži dolasku je Nino Bule, koji ima ugovor s Gamba Osakom iz Japana. Bude li imao čiste papire, tako da Hajduk ne mora platiti novčanu odštetu Japancima, Bule bi s »bijelima« potpisao ugovor težak 50 tisuća eura godišnje. Još je otvoreno pitanje mjesečne plaća trenera Slavena Bilića i njegovog pomoćnika Ivana Pudara, a po svemu sudeći Bilić će zarađivati mjesečno 2500 eura, a Pudar 1250 eura. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Blair u Pakistanu s porukom da je Indija spremna pregovarati o Kašmiru </p>
<p>New Delhi traži da mu Islamabad izruči 20 terorista - što Pakistan odbija dok ne dobije dokaze o njihovoj krivnji / Pakistan treba odbaciti terorizam u svim oblicima, rekao je britanski premijer / Hoće li Blair uspjeti u »vatrogasnoj« misiji? </p>
<p>LONDON, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair doputovao je u ponedjeljak u Pakistan, u pokušaju da smiri spor oko kašmirskog područja koji je Pakistance doveo na rub rata sa susjednom Indijom. U Islamabad Blair je stigao s porukom da Pakistan mora odbaciti terorizam u svim svojim oblicima. No, spreman je pohvaliti i pomake koje je ta zemlja učinila u borbi protiv terorizma nakon udara na Ameriku od 11. rujna.</p>
<p>Nakon dolaska u Islamabad, Blair je također izjavio da međunarodna zajednica mora nastaviti pomagati Afganistanu kako se on ne bi opet pretvorio u »palu državu« i terorističku bazu. </p>
<p>Britanski premijer, koji je u Pakistan doputovao iz Indije, donio je od tamo vijest da su Indijci u načelu spremni ući u pregovore oko Kašmira. No, postavljaju uvjet da Pakistan prvo mora pokazati kako iskreno odbija terorizam. Blair podupire Indijce u tom stavu, te je tijekom boravka u New Delhiju s premijerom Atalom Biharijem Vajpayeeom potpisao i zajedničku protuterorističku deklaraciju. S druge strane, pakistanska vlada generala Perveza Musharrafa inzistira na razlici između terorizma i borbe muslimana da steknu nezavisnost u indijskom dijelu Kašmira - koju Pakistanci smatraju legitimnom. Najviše na američki pritisak, Musharraf je zadnjih dana svejedno dao uhapsiti oko 300 islamskih i kašmirskih ekstremista. </p>
<p>Ipak, Indija traži više - da joj Islamabad izruči dvadesetak imena. Pakistan to opet ne želi dok ne dobije čvrste dokaze o njihovoj krivici.</p>
<p>Spor oko Kašmira traje još od vremena stjecanja indijske neovisnosti i nastanka Pakistana 1947. Obilježavaju ga stalne napetosti između dvaju susjeda. One su tim ozbiljnije što i Indija i Pakistan raspolažu nuklearnim oružjem, te svijet strahuje od eskalacije koja bi mogla kulminirati nuklearnim obračunom. U prosincu su islamski ekstremisti napali indijski parlament u New Delhiju, gdje je poginulo 14 ljudi. Na kašmirskoj liniji razgraničenja zadnjih dana česte su sporadične pucnjave između indijskih i pakistanskih vojnika. Indija sada tvrdi da je upravo srušila pakistanski špijunski avion bez posade - premda Pakistanci kažu da letjelica nije njihova.</p>
<p>Susret pakistanskog predsjednika Musharaffa i indijskog premijera Vajpayeea na marginama regionalnog skupa u Nepalu tijekom vikenda pokazao se besplodnim, te je situacija i dalje uzavrela. </p>
<p>Nije posve jasno koliko Blair može pomoći u rješavanju složenog kašmirskog spora. On je u subotu u Indiji održao govor u kojem je rekao da Britanija, premda više nije velesila, igra »ključnu ulogu« u svjetskim zbivanjima. Za britanskog premijera, koji se zadnjih mjeseci profilirao u istaknutog svjetskog »vatrogasca«, bit će nezgodno ako barem malo ne pomogne u otapanju diplomatskog leda na indijskom potkontinentu.</p>
<p>Riječ je o nezahvalnom i teško ostvarivom zadatku. Kako bi spriječili prevelika očekivanja, dužnosnici u Londonu ističu da je Blairova turneja planirana davno prije nego što su izbile zadnje napetosti oko Kašmira. I sam Blair unaprijed je naglasio da u džepu ne nosi nikakvo rješenje krize, te svoje nade ograničio na »smirujući utjecaj«. Takav pristup navodno podupire i američki predsjednik George W. Bush, s kojim je Tony Blair u stalnom telefonskom kontaktu. Za to vrijeme indijske i pakistanske snage dalje se međusobno motre preko nišana na kašmirskoj liniji razgraničenja.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prlić: Zarobljene se negdje moralo smjestiti </p>
<p>Na saslušanju u Haagu, posebice o logorima za zarobljene Bošnjake u Hercegovini, Jadranko Prlić navodno svu krivnju prebacio na trojicu pokojnika - Franju Tuđmana, Gojka Šuška i Matu Bobana, te na Valentina Ćorića i Brunu Stojića</p>
<p>MOSTAR, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivšeg predsjednika vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne dr. Jadranka Prlića saslušavali su proteklih dana haaški istražitelji, posebice u svezi logora formiranih tijekom rata u Hercegovini za zarobljene Bošnjake. Tom prigodom Prlić je svu krivnju prebacio na trojicu pokojnika - Franju Tuđmana, Gojka Šuška i Matu Bobana, te na Valentina Ćorića i Brunu Stojića.</p>
<p> To tvrdi mostarski »Dnevni list«, ističući kako je Prlić saslušavan kao »jedna vrsta osumnjničenog«, slično statusu kakav su haaški istražitelji imali prema generalu Petru Stipetiću, načelniku Glavnog stožera Hrvatske vojske. </p>
<p>Reakcija iz Haaga na najnovija medijska nagađanja u »slučaju logori« i Prlićevo svjedočenje za sada nema, baš kao ni od strane samog Jadranka Prlića ili dvojice živih čija se imena u cijelom slučaju još spominju (Valentin Ćorić i Bruno Stojić). Iz Prlićeva ureda saznali smo tek kako je on »na putu« i da će se u Bosnu i Hercegovinu vratiti početkom idućeg tjedna. Mostarski dnevnik, pak, prenosi izjavu iz Ureda predsjednika HDZ-a BiH, Ante Jelavića u kojoj se naglašava kao su i oni čuli za Prlićevo saslušanje, ali da nisu posve sigurni, no da ih, u svakom slučaju, »zanima potvrda te vijesti te, ako je točna, što je Prlić rekao haaškim istražiteljima«.</p>
<p>Bivši predsjednik vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koji je tu dužnost obnašao u vrijeme muslimansko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini, navodno je u razgovorima s haaškim istražiteljima priznao da je potpisao formiranje sabirnih centara za zarobljene Bošnjake u Dretelju i na Heliodromu. Ali opravdavao je to nekom vrstom moralnih razloga, odnosno jedinim mogućim rješenjem u tom trenutku jer se »zarobljenike ipak moralo negdje smjestiti« i kako su time, zapravo, spašeni njihovi životi.</p>
<p> Prlić je sličnu izjavu o mogućoj vlastitoj odgovornosti za formiranje logora u Hercegovini za vrijeme rata dao i u kolovozu prošle godine za jedan zagrebački tjednik, ustvrdivši kako je s gledišta civilnog društva lako reći da logori za Bošnjake tijekom rata nisu opravdani, ali da se negdje moralo smjestiti zarobljenike te da su s vojnog i humanitarnog gledišta logori za zarobljenike posve opravdani.</p>
<p> Odgovornost za eventualne zločine koji su tamo počinjeni Prlić je u saslušanju kojeg mostarski list naziva još i »aferom pokajnik«, prebacio na »one koji su se bavili politikom«, odnosno na pokojnike Tuđmana, Šuška i Bobana te na dvojicu još živih Ćorića i Stojića.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nestaje Grad Sarajevo kao administrativna jedinica</p>
<p>SARAJEVO, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Grad Sarajevo definitivno bi mogao nestati, barem kao administrativni termin i to je činjenica koja zabrinjava sve one koji promišljaju o razvoju bosansko-hercegovačke prijestolnice. Usprkos predizbornim obećanjima, niti nova vlast nije dosad vratila gradu njegovu imovinu i pravo na ubiranje izvornih prihoda. Financijska moć i središta odlučivanja koncentrirani su u Županiji Sarajevo, koja osim gradskih općina, obuhvaća i prigradska, uglavnom neurbanizirana područja. Mnogi ovakvo rješenje, koje je posljedica Daytonskog ustroja BiH, smatraju krajnje nespretnim.</p>
<p> Umjesto da se bavi upravljanjem, Gradsko poglavarstvo i administracija bore se za puko preživljavanje. Oni ovise o novcu koji im iz svog proračuna dodjeljuje Kanton, a u ovoj godini upitno je hoće li tih sredstava uopće biti.</p>
<p>Postojeća rješenja zapravo je sredinom prošlog desetljeća nametnula bivša administracija predvođena Strankom demokratske akcije. Grad je tada »obespravljen« i zbog toga da bi se osigurala politička dominacija u prijestolnici. Naime, za razliku od Kantona, u Gradskom vijeću i upravi je predviđen niz mehanizama kojima se štiti nacionalna ravnopravnost. Dokumenti, kakav je Protokol o ustroju Grada Sarajeva iz listopada 1996. godine, trebali su osigurati da i predstavnici manjinskih etničkih zajednica imaju utjecaja na upravljanje gradom, međutim, od toga je bilo malo koristi budući da su sve ovlasti i imovina pod županijskim nadzorom. Tu je i nastavak trenda iseljavanja nebošnjaka iz Sarajeva. No, danas je spomenute skrivene motive za gušenje grada od strane Kantona zamijenila politička nesloga ključnih aktera na lokalnoj razini. Dodatni problem je i entitetska podjela nekoć cjelovitog gradskog područja, budući da su neka rubna naselja pripala Republici Srpskoj i sada su ujedinjena u takozvano Srpsko Sarajevo. A ideje po kojima bi Sarajevo bilo proglašeno distriktom, po uzoru na Brčko nemaju dovoljnu podršku u javnosti..</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Samo 120 hrvatskih obitelji vratilo se u bosansku Posavinu </p>
<p>Nezainterisiranost donatora za obnovu porušenih kuća, sporost u izvršavanju deložacija, nemogućnost zapošljavanja te izuzetno nepovoljni uvjeti za život, glavni su razlozi što nema povratka </p>
<p>BRČKO, 7. siječnja</p>
<p> - Unatoč brojnim obećanjima domaćih političara i međunarodnih dužnosnika kako će u bosanskoj Posavini obnoviti porušene domove i u njih vratiti prognane Hrvate svi su izgledi da toga neće biti ni u blizoj, a po svemu sudeći ni u daljnjoj budućnosti.</p>
<p> Predsjednik skupštine općine Bosanski Brod, Josip Opačak nezadovoljan je dosadašnjom dinamikom obnove i povratka. Na bosanskobrodskom području prije rata živjelo je oko 14.000 Hrvata. Od potpisivinja Daytonskog sporazuma do sada se na ove prostore vratilo samo 120 hrvatskih obitelji (oko 250 osoba).</p>
<p> Kao glavne prepreke masovnijeg povratka Hrvata u bosanskobrodsku općinu, Opačak navodi nezainterisiranost donatora za obnovu porušenih kuća, sporost u izvršavanju deložacija, nemogućnost zapošljavanja te izuzetno nepovoljne uvjete za život u zonama povratka. »Veliki broj prognanih Hrvata iz Bosanskog Broda trenutačno živi u Hrvatskoj i zapadnoeuropskim zemljama. Tamo imaju osiguranu kakvu takvu egzistenciju. Primjerice u Skandinavskim zemljama pored stanova plaćeni su im troškovi života, a imaju i besplatnu liječničku pomoć. Takvo što im nitko ne može ponuditi ne samo u zonama povratka nego i u čitavoj BiH«, rekao je Opačak. </p>
<p>Katastrofalan povratak Hrvata i obnova njihovih porušenih domova u posljednjih šest godina zabilježen je i u ostalim dijelovima bosanske Posavine. Primjerice u župi Plehan kod Dervente, koja broji 17 sela, pod krovom je samo šezdesetak kuća u koje se vratilo 80 prijeratnih stanovnika. Na podrućju općine Bosanski Šamac od prijeratnih 15.000 Hrvata do sada se vratilo njih svega 70-tak. U Modriču ih se vratilo nesto vise od 150 od ukupno 10.000 koliko ih je prebivalo u ovoj općini prije rata.</p>
<p>Slična situacija je i u drugim bosanskoposavskim općinama Vukosavlju, Pelagićevu i Gradačcu gdje je na tisuće hrvatskih kuća porušeno ili popaljeno, a one useljive još uvijek su nastanjene srpskim izbjeglicama. Donatori sve manje pokazuju interes za obnovu u bosanskoj Posavini, a i interes za povratkom sve manje pokazuju i Posavljaci, poglavito oni mlađi.</p>
<p> Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Moskva lani trošila na »krpice« više nego najpoznatija središta mode</p>
<p>Glavni grad Rusije prošle godine pretekao sve svjetske metropole mode po prodaji odjeće poznatih imena / Sve veći dolazak stranih investitora i tvrtki potvrđuje sliku o uspješnim društvenim i ekonomskim promjenama u Rusiji</p>
<p> MOSKVA, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kad je prije pet godina desetmilijunska Moskva postala grad u kojem se najviše na svijetu proda elitnih automobila, bila je to međunarodna senzacija i najslikovitiji dokaz burnih promjena i socijalnog raslojavanja u Rusiji. Međutim, za proteklih 12 mjeseci Moskovljani su priredili novu senzaciju koja učvršćuje sliku društvenih i ekonomskih promjena u toj zemlji. Po prodaji modne i skupe odjeće Moskva je prošle godine pretekla sve svjetske metrople mode! </p>
<p> Prema podacima kompanije Mecury koja u Moskvi ima mrežu svojih elitnih dućana, moskovski butici »Brioni« zauzeli su lani po ukupnoj prodaji prvo mjesto u svijetu. Butici Gucci na drugom su mjestu, odmah iza njujorških kao i butici Dolce & Gabbana koji više kupaca imaju samo u Milanu. I Nina Ricci najviše svojih proizvoda sada prodaje u Moskvi, butici Givenchy također su ovdje u vrhu po prometu, a za modnu kuću Max Mara moskovska prodajna mreža kompanije Bosco di Ciliegi najveći je kupac. Napokon i Chanel drži u Moskvi treće mjesto u svijetu, ali je na prvom po prodaji na četvorni metar svog poslovnog prostora.</p>
<p>Novi fenomen Moskve, direktorica trgovine kompanije Bosco di Ciliegi, Jekatarina Mojsijeva objašnjava političkom i ekonomskom stabilnošću Rusije koja raste dolaskom na vlast predsjednika Putina. I ostali trgovci potvrđuju da je prodaja modne, dizajnirane odjeće u Rusiji počela naglo rasti krajem 1999. odine. Uvjerenost u tendenciju političke i ekonomske stabilnosti u Rusiji, utjecala je na vlasnike velikih svjetskih modnih kuća da povećaju svoje investicije i prošire svoj prodajni prostor u Moskvi. Tako je potkraj prošle godine kompanija Mercury kupila u središtu Moskve kompleks starih zgrada-vila u kojima namjerva urediti 10.000 četvornih metara elitnog prodajnog prostora. Kad bude završena rekonstrukcija u tim zgradama bit će otvoreni butici Armanija, Guccija, Dolce& Gabbana, Prada, Todd'sa, Ermenggildo Zegna i za moskovsku elitu još jedan elitni restoran. I kompanija Bosco di Ciliegi otkrila je uoči Nove godine svoj treći butik Max Mara u Moskvi, a kupila je i nekoliko prvih katova starog »Staljinovog« stanbenog nebodera gdje na prostoru od 10.000 četvornih metara namjerava urediti Centar Bosco sa desetak butika, kozmetičkih salona i restorana.</p>
<p> Svoje uspješno poslovanje u Moskvi vodeće svjetske modne robne kuće i butici objašnjavaju ne samo što je u glavnom gradu Rusije stvoren značajan sloj izuzetno bogatih ljudi već i njihovim mentalitetom. U prvom redu, moskovska elita želi kupovati najnovije i najskuplje modne kolekcije. Drugo, za razliku od zapadnoeuropske elite, ruski bogataši manje razmišljaju o svojem »sutra« ili što će ostaviti djeci.</p>
<p>»U mojem butiku nisam nikada čula da je neka dama rekla kako za kupovinu mora pitati supruga. Ako joj se model sviđa, kupuje i ne pita za cijenu«, kaže direktorica moskovskog butika »Valentino«, Elena Kolpakova. U butiku »007« moskovske trgovačke kuće »Sedmi kontinent« pohvalili su se da su u prošloj godini imali kupca koji je odjednom kupio odjeće u vrijednosti za 80.000 dolara. Za tu svotu bogati je Moskovljanin dogovorio šivanje zimskog kaputa, te nekoliko odijela i košulja talijanske tvrtke Kiton. Prilikom velikih kupovina moskovska elita ne traži čak ni pet posto popusta koji se uobičajeno daje prilikom plaćanja gotovinom. Jedina je, kažu, iznimka ekstravagantni vlasnik moskovske farmaceutske tvornice Ferein, Vladimir Brincalov, koji se radi popularnosti na izborima 1996. godine kandidirao na ruskim predsjedničkim izborima. Brincalov koji je sada i član Donjeg parlamentarnog doma redovito posjećuje modne butike. Kad izabere sve što mu se sviđa, traži ukupnu svotu, a onda se pogađa i ispisuje cijenu koju namjerava platiti i na koju u pravilu trgovci pristaju.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Aboridžini traže ispriku od britanske kraljice </p>
<p>BRISBANE, 7. siječnja</p>
<p> - Aboridžini žele ispriku britanske kraljice Elizabete II, koja bi u ožujku trebala posjetiti Australiju nakon što su otkrivene fotografije s jednog kraljevskog putovanja s početka stoljeća na kojima su Aboridžini iskorišteni »kao ljudski ukrasi«. Tipična je fotografija skupine Aboridžina koji s kopljima u ruci stoje na jednom mostu u Brisbaneu ukrašenom paprati, korama drveća i slamom ispunjenim klokanima, predstavljeni kao kraljevski grb. Bob Anderson, predsjednik aboridžinske zajednice Brisbanea, rekao je za jedan mjesni list da su fotografije »ponižavajuće« te da Aboridžine prikazuju »kao neuke divljake«.</p>
<p> Kraljica Elizabeta II. trebala bi se ispričati za tu fotografiju kao i za sve patnje koje su Aboridžini pretrpjeli od Britanaca, rekao je Anderson za list Courier Mail. Fotografije su snimljene u svibnju 1901. za posjeta vojvode i vojvotkinje od Cornwalla i Yorka koji su kasnije postali kralj George V. i kraljica Mary. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Za razminiranje Afganistana trebat će godine</p>
<p>KABUL, 7. siječnja </p>
<p> - Za uklanjanje mina u Afganistanu bit će potrebne »godine i godine«, istaknuo je u ponedjeljak predstavnik glavnog tajnika UN-a Lakhdar Brahimi koji će nadgledati razminiranje kabulske zračne luke. Dužnosnici u zračnoj luci kažu da bi ta operacija trebala biti okončana do 12. ili 14. siječnja nakon koje bi uslijedilo raspoređivanje međunarodnih snaga. Brahimi je sve koji sudjeluju u akciji razminiranja nazvao »istinskim herojima ovog vremena«, izrazivši nadu da će i dalje imati podršku cijele međunarodne zajednice. Ocijenio je da su Amerikanci prilikom bombardiranja Afganistana pokazali »obzirnost«. »Oni znaju da je bilo slučajeva stradavanja civila. Siguran sam da poduzimaju sve mjere opreza kako bi se u budućnosti izbjeglo stradavanje stanovništva«, kazao je Annanov predstavnik. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Otkriven trag novcu kojim su plaćeni napadi 11. rujna</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Američki istražitelji ušli su u trag novcu kojim su financirani teroristički napadi na Svjetski trgovinski centar i Pentagon 11. rujna. Otkriveni iznos od oko 325.000 dolara teroristima su isplatili njihovi pomagači u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i još nekim zemljama, objavio je u ponedjeljak The New York Times. </p>
<p>Istražitelji su pratili trag novca preko računa kreditnih kartica i ostalih načina novčanih transakcija povezanih s 19 osumnjičenih otmičara i vjeruju da je ostatak troškova za napad koji iznose oko 500.000 dolara isplaćen u gotovini. Ova otkrića, do kojih su došli istražitelji američkih ministarstava financija i pravosuđa u suradnji s FBI-jem i ostalim federalnim agencijama označio je kraj prve faze potrage za financiranjem najvećeg terorističkog napada u povijesti SAD. </p>
<p>U drugoj fazi, istraga će biti usmjerena na globalnu mrežu pojedinaca i organizacija za koje se sumnja da su financirali Bin Ladenovu terorističku mrežu, ali i ostale teroriste, bez obzira jesu li povezani s napadima 11. rujna. U ovoj fazi istražitelji će posebnu pozornost usmjeriti potrazi za novcem koji bi se mogao isplaćivati obiteljima poginulih otmičara preko raznih humanitarnih udruga povezanih s Al Qaidom.</p>
<p>Uz pomoć vrlo snažnih računala i znanja financijskih analitičara, američki dužnosnici otkrili su nekoliko važnih metoda kojima su otmičari trošili novac unutar SAD, a pomoću kojih bi se moglo doći do otkrivanja novih mogućih terorističkih napada. </p>
<p>Istražitelji još uvijek nisu sigurni odakle je otmičarima stiglo svih 500.000 dolara utrošenih na napade 11. rujna, međutim, američki obavještajni dužnosnici ranije su objavili da su Al Qaidini pripadnici do novca dolazili na razne načine - od uporabe lažnih kreditnih kartica, preprodaje prokrijumčarenih dijamanata do prodaje meda. </p>
<p>Smatra se da je glavni financijer napada, uključujući troškove tečajeva pilotiranja, avionskih karata i dnevnih troškova, Mustafa Ahmed al-Hawsawi, o kojemu se zna tek da je neposredno uoči napada nestao negdje u Pakistanu. </p>
<p>U istrazi su otkriveni i dijelovi dokaza protiv Zacariasa Moussaouija, jedine osobe u SAD koja je dosada optužena za povezanost sa napadima 11. rujna.</p>
<p>Moussaoui, francuski državljanin koji bi mogao dobiti na smrtnu kaznu, bude li osuđen za terorističku urotu, navodno je primio 14.000 dolara od Ramzija Binalshibha, za kojega je otkriveno da je bio Al Qaidin operativac. Ova novčana transakcija ključni je dokaz američke optužnice protiv Mossaouija koji je uhićen mjesec dana prije napada, u kolovozu prošle godine. On je, tvrdi The New York Times, bio uključen u urotu i namjeravao se pridružiti napadačima. Američki dužnosnici također kažu da je vođa napada Mohamed Atta zajedno s još trojicom otmičara poslao više od 25.000 dolara Al-Hawsawiju u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje vrlo labave bankovne regulacije omogućavaju teroristima lako skrivanje identiteta, neposredno prije napada 11. rujna i prije Al-Hawsawijevog nestanka u Pakistanu. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Američki vojnici pripremaju bazu Guantánamo na Kubi za uhićene talibane </p>
<p>WASHINGTON, 7. siječnja</p>
<p> - Oko 1500 američkih vojnika sudjelovat će sljedećih dana u pripremama za prihvat uhićenih pripadnika Al Qaide i afganistanskih talibana u američkoj mornaričkoj bazi Guantánamo na Kubi. Oko 1000 vojnika iz vojarni širom Sjedinjenih Država, od kojih je veliki broj pripadnika vojne policije, dobilo je zapovijed da se jave u bazu Guantánamo, gdje će se afganistanski uhićenici čuvati u najvećoj sigurnosti, rekao je glasnogovornik Pentagona.</p>
<p>Još 500 vojnika stići će u bazu na Kubi sljedećih tjedana, dodao je. »To je naš dio posla i mi ćemo se za to pobrinuti«, rekao je jedan američki zapovjednik prije ukrcavanja na zrakoplov za Kubu gdje će pripremati dolazak uhićenika. Neki od vojnika pratit će transport uhićenika iz Azije do Kube, rekli u dužnosnici. Oni su dodali da se očekuje kako bi se u bazi Guantánamo moglo u konačnici naći ukupno 2000 uhićenih pripadnika Al Qaide i talibana. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Berlusconi najavljuje veliku »čistku« u talijanskoj diplomaciji</p>
<p>Čelnici talijanske oporbe smatraju da je Ruggierovim povlačenjem iz diplomacije ozbiljno ugrožen vanjskopolitički kredibilitet Italije </p>
<p>RIM, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon što je ministar vanjskih poslova Renato Ruggiero podnio ostavku u subotu, a sljedećeg dana njegovo mjesto privremeno preuzeo premijer Silvio Berlusconi, oporba je iskoristila krizu vlade i slučaj Ruggiero stavila na dnevni red prve parlamentarne sjednice koja će se održati sredinom siječnja. Bilo je nemoguće očekivati da Renato Ruggiero nastavi obavljati svoju dužnost nakon što ga je Berlusconi nazvao običnim »tehničkim ministrom«. </p>
<p>Omalovažavanje uloge ministra za vanjsku politiku nije bio nepromišljen potez talijanskog premijera, već dobro smišljena taktika koja je dovela do željenog rezultata. Da se Ruggiero nije povukao došlo bi do razdora među Berlusconijevim jastrebovima. Nakon što je Ruggiero prozvao tri vodeća ministra (Umberto Bossi ministar za reforme i federalizam, Giulio Tremonti, ministar gospodarstva i Antonio Martino, ministar obrane) zbog »euroskepticizma«, daljnja suradnja sa Ruggierom je bila nemoguća. Stoga ne čudi komentar Umberta Bossija kad je čuo za Ruggierovu ostavku: »Ova vijest mi je uljepšala dan.« </p>
<p>No, iz redova Nacionalnog saveza čuju se i drukčija mišljenja. Ministar za Talijane u svijetu Mirko Tremaglia smatra odlazak Ruggiera iz Farnesine velikim gubitkom za Italiju. S njim se slažu i čelnici oporbe koji smatraju da je Ruggierovim povlačenjem iz diplomacije ozbiljno ugrožen vanjskopolitički kredibilitet Italije. »Rizikujemo da postanemo opet mala Italijica, što smo bili prije 1996. godine kada se bitno razlikovalo europejstvo na riječima i na djelu«, izjavio je Piero Fassino (bivši ministar pravosuđa), jedan od čelnika Masline. </p>
<p>Za ponedjeljak u 17 sati, na trgu ispred Campidoglia, najavljena je manifestacija lijevog centra u znak podrške Europi i europskim stajalištima koja brane zadnjih pet godina članovi Masline. Na tom trgu su 1. svibnja 1998. godine Talijani slavili ulazak Italije u zonu eura. </p>
<p>Za to vrijeme, talijanski premijer Berlusconi poručuje da će najmanje šest mjeseci biti na čelu Farnesine, »gdje su neophodne drastične promjene«. Ruggierov odlazak iz vlade, premijer je nazvao »sporazumnim razvodom«, naglašavajući da se u vanjskoj politici Italije neće ništa promijeniti, jer je »i do sada premijer bio taj koji je vodio vanjsku politiku«. U svom nastupnom govoru u ulozi novog ministra vanjskih poslova, Berlusconi je nekoliko puta ponovio da je talijanska vlada potpuno europski orijentirana i da je »sit stalnih ispita koliko smo za Europu«.</p>
<p>Kao privremeni šef Farnesine, Berlusconi je najavio velike promjene u diplomaciji. Očekuje se niz smjena dosadašnjih veleposlanika i konzula koji su u nekim slučajevima i po 20 godina obavljali diplomatske dužnosti po svijetu. »Sposobnosti veleposlanika i konzula ću ocjenjivati i po trgovinskim razmjenama i količini izvoza talijanskih proizvoda u te zemlje« .Talijanski premijer je čvrsto odlučio da svoj poduzetnički duh pokaže i prilikom reformi u diplomaciji. Pravilo je vrlo jednostavno: »Pokaži koliko si koristan svojoj zemlji, a ne svom položaju ili lisnici.« </p>
<p>To znači da je došao kraj uživanja u dugim diplomatskim karijerama koje je mogao prekinuti samo neki veći skandal. »Mnogi talijanski diplomati su neučinkoviti, nezainteresirani za pravo predstavljanje svoje zemlje, a previše prisutni na bespotrebnim koktelima i večerima«, izjavljuje Berlusconi.</p>
<p> Još jednom je naglasio da nije javno pozdravio euro »jer je to zadatak predsjednika države Carla Azeglija Ciampija koji je jedan od očeva te monete«.</p>
<p>Berlusconijev dolazak na čelo Farnesine je samo početak lavine promjena kojima započinje nova era u talijanske diplomacije, prema kojoj ovaj put Europa ne krije svoj otvoreni skepticizam. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za EU, odlazak Ruggiera unutarnja stvar Italije</p>
<p>BRUXELLES, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Promjene u talijanskoj vladi unutarnja su stvar te zemlje, usprkos zbornom »pljuckanju« nekoliko ministara tamošnje vlade po euru. Te se ocjene nisu odrazile na njegovu vrijednost niti su usporile postepeni rast prema drugim valutama na tržištima novca, rečeno je na prvoj redovnoj ovogodišnjoj konferenciji za novinare u europskoj Komisiji. </p>
<p>Za sada štete nema, tvrde u Europskoj komisiji. »Europa treba Italiji kao što Italija treba Europi i ne vidimo zašto bi nakon odlaska ministra, čak i u tim osobitim okolnostima, bilo išta drukčije«, izjavio je glasnogovornik Jonathan Faull. Naravno da će </p>
<p>U usporedbi s krizom nakon ulaska Haiderovih krajnjih desničara u austrijsku vladajuću koaliciju - kad je europska Komisija povela borbu za poštivanje principa temeljnih zakona EU - u Italiji se ne zbiva ništa što je izvan redovnoga, tumačenje je eurovlade kadrovskih promjena i izjava u Rimu. Komisija se čak ni ne zabrinjava činjenicom da će, u bloku, dva predsjedništva, nakon španjolskog, Uniju voditi izrazito desno orijentirane vlade, prvo talijanska, potom danska. »Vjerujemo im«, bio je kratak Faull.</p>
<p>Francuzi »duboko žale« zbog odlaska »cijenjenog eurofila s dobrom reputacijom širom Europe« (Hubert Vedrine), dok su Belgijanci na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> realizirali stare račune nenaplaćene za belgijskog predsjedavanja Unijom: »Ovo je pobjeda antieuropskih tendencija u Berlusconijevoj vladi«, odrezao je šef belgijske diplomacije Louis Michel, ne krijući animozitet prema Talijanu. Ta je netrpeljivost dovela do ozbiljnog zahlađenja veza Rima i Bruxellesa. Za Joschku Fischera je ostavka Ruggiera diplomatski »odlazak dobrog prijatelja Njemačke i zagovornika Europe«. Hoće li na zasjedanja Ministarskog vijeća dolaziti Berlusconi u funkciji privremenog ministra vanjskih poslova ili netko iz njegovog štaba, odlučivat će se u Rimu, a Unija računa »kao i do sada« na doprinos Italije europskim zajedničkim poslovima, zaključak je u komentaru Europske komisije. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ruggierovo oproštajno pismo veleposlanicima </p>
<p>RIM, 7. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prije nego što je napustio ministarski položaj, Ruggiero je poslao oproštajno pismo svim talijanskim veleposlanicima u svijetu.</p>
<p> U kratkom pismu od nekoliko redaka ispričava se diplomatima što nije imao vremena i prilike u svojoj kratkoj ministarskoj karijeri provesti svoju »nakanu da maksimalno iskoristi ljudski potencijal i profesionalizam u cilju učinkovitijeg funkcioniranja ministarstva«. Najznačajniji dio pisma, koji nije promakao medijima, je poruka u kojoj poziva talijanske veleposlanike u svijetu da znaju reći »ne« naredbama iz vrha, nagovještavajući između redaka da se od novog vodstva Farnesine mogu očekivati zahtjevi o slijepoj poslušnosti diplomata. »Odbijte slijediti igre vlasti ... Savjetujem posebno vama mladima da nastavite služiti svojoj zemlji na demokratskim principima, strasno, lojalno, objektivno i transparentno ... «, poručuje Renato Ruggiero. </p>
<p>I dok svijet polemizira o njegovoj ostavci, simpatični sedamedestogodišnji Napolitanac se zaputio na zasluženi odmor, prvi otkako je došao na čelo Farnesine, i otputovao na sjever Europe.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zinni optimist - Izraelci i Palestinci skeptični</p>
<p>ANKARA, 7. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Uvjeren sam da postoji mogućnost da se postigne napredak prema okončanju palestinsko-izraelskog sukoba.« To je prije polaska za Washington, u nedjelju navečer, izjavio posebni američki izaslanik za Srednji istok, umirovljeni general Anthony Zinni. »Put do mira je dug, a Palestinci moraju surađivati u pitanjima sigurnosti u regiji«, rekao je. Poručio je kako će se uskoro, najvjerojatnije za tjedan dana, vratiti na Srednji istok kako bi procijenio mirovni napredak. </p>
<p>Sigurno je da Zinnijeva optimistička izjava ima posebnu težinu jer je došla neposredno nakon sastanka visokih dužnosnika sigurnosti Izraela i palestinskih autonomnih vlasti. Međutim, takvo viđenje situacije ne dijele Izraelci i Palestinci koji nastavljaju rat vrlo vrućim riječima. Njih nije ohladio ni neuobičajeni snijeg koji je u ponedjeljak padao u Jeruzalemu i okolici. Tako je izraelski premijer Ariel Sharon, nešto prije, optužio palestinskoga čelnika Yassera Arafata da je vodeća ličnost međunarodnog terorizma. </p>
<p>Sharon drži da je Arafat, kojega naziva »maestrom političke taktike«, izravno odgovoran za navodnu kupovinu oko 50 tona oružja koje su u četvrtak u vodama Crvenog mora na brodu »Karine A« zaplijenili izraelski marinci i komandosi. Sharon je, zajedno sa ministrima obrane i zapovjednikom Glavnoga stožera izraelskih oružanih snaga, razgledao zaplijenjenu pošiljku oružja. Arafat je takve i slične optužbe nazvao potpuno neutemeljenim i besmislenim. </p>
<p>Da je Sharon požurio s određivanjem palestinskoga vođe kao »dežurnoga krivca«, potvrđuje najveća svjetska osiguravajuća kompanija Lloyd. Naime, čini se da Palestinci nisu vlasnici zaplijenjenoga broda, već stanoviti Iračanin Ali Mohammad. To bi moglo značiti, a što potvrđuju i neki drugi svjetski vojni i pomorski stručnjaci, da je oružje s broda moglo biti namijenjeno režimu iračkoga predsjednika Saddama Husseina, a ne Palestincima. </p>
<p>U međuvremenu, ponovo su se pojavile političke pukotine između premijera Sharona i njegova laburističkog koalicijskog partnera, šefa diplomacije Shimona Peresa. Prema Peresovoj ocjeni, zbacivanje Arafata s vlasti dovelo bi do cijepanja jedinstva svjetskog antiterorističkog bloka. »Ako kažemo da je Arafat terorist, onda će on dobiti potporu bloka arapskih i islamskih država, nesvrstanoga pokreta, mnogih europskih zemalja od koje su neke skandinavske države«, upozorio je Peres. </p>
<p>Katolički nadbiskup Michel Sabbah, koji je zadužen za Svetu zemlju, sa sjedištem u Jeruzalemu, vidi sadašnju srednjoistočnu dramu i njezine protagoniste u posve drugome svjetlu. »Izrael bi trebao zamijeniti sadašnju vladu«, izjavio je u ponedjeljak izraelskim elektronskim medijima nadbiskup Sabbah. Time je, ne spominjući Sharonovo ime, praktički označio izraelskoga premijera kao glavnoga krivca 15-mjesečnih sukoba. </p>
<p>Nadbiskup Sabbah, koji uživa ugled u Vatikanu, rekao je da se zalaže za neovisnu palestinsku državu s Jeruzalemom kao glavnim gradom. On je istodobno osudio izraelske vlasti što nisu dopustile Arafatu obilježavanje pravoslavnoga Božića u Betlehemu</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U Srbiji mnogo »sretnih« jer ne znaju gdje su Karadžić i Mladić</p>
<p>Dok su političari »sretni« što ne znaju gdje su najtraženiji ljudi s haaških optužnica, obični ljudi javljaju da svako jutro vide Mladića kako »kupuje kruh i mlijeko«</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Bivši zapovjednik vojske Republike Srpske Ratko Mladić »zabarikadiran« je u svojoj kući u beogradskom naselju Banovo Brdo kako bi se zaštitio od lovaca na ucijenjene glave, objavio je u nedjelju britanski tjednik Sunday Times. »Kad bih znao gdje su Karadžić i Mladić, bio bih bogatiji za pet milijuna dolara«, izjavio je ovih dana za beogradski tisak veleposlanik BiH u Jugoslaviji Željko Komšić. </p>
<p>U prostor između ove dvije oprečne konstatacije mogu se ubaciti sva ostala saznanja o tome gdje su i što rade bivši čelnik RS Radovan Karadžić i njegov vojskovođa Ratko Mladić, obojica najviše pozicionirani i navodno najtraženiji s popisa haaških optuženika. </p>
<p>Dok se kalendari s njihovim slikama šepure po štandovima ulične prodaje u Beogradu i Podgorici, srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić žali se da »međunarodna zajednica i Haaški sud u potrazi za Karadžićem i Mladićem funkcioniraju po principu 'brigo moja prijeđi na drugoga'«. Beogradski političari, naime, ne vole da se samo njih okrivljuje što ne uspijevaju otkriti gdje se kriju dvojica haaških kandidata, posebice Mladić čija obitelj živi u Beogradu, a on u glavnom gradu posjećuje restorane i nogometne utakmice. </p>
<p>Pojedini građani, vođeni sumnjom da će Srbija zbog nekooperativnosti platiti ceh ili pak vlastitim opredjeljenjem, počeli su se javljati novinama s ponudama da će osobno odvesti policiju na trag jer redovno viđaju Mladića kako ujutro u blizini kuće kupuje kruh i novine.</p>
<p>U novogodišnjem intervjuu beogradskom tjedniku Svjedok, Luka Karadžić izjavio je kako brata Radovana nije vidio dvije godine, a nije se ni čuo s njim jer ne koristi mobilne telefone kako ga ne bi prisluškivali. »Narod i Radovan danas su jedno te isto i to će sačuvati i srpski narod, a i moga brata«. Rekao je i da ga čuvaju novi tjelohranitelji koje plaćaju anonimni dobročinitelji. </p>
<p>U istim novinama, dr. Kosta Čavoški, osvjedočeni srpski nacionalist i nekadašnji stranački kolega predsjednika Vojislava Koštunice s kojim je utemeljio Demokratsku stranku, objašnjava što ga motivira na mjestu predsjednika Odbora za Karadžićevu zaštitu, bacajući pritom drvlje i kamenje na američku i politiku Haaškog suda koji, naravno, ne priznaje.</p>
<p>Nakon što je agencija Reuters početkom prosinca lansirala vijest o Mladićevim vojnim privilegijama u Beogradu, načelnik Glavnog stožera VJ Nebojša Pavković također je odbio sve optužbe: »Vojska Jugoslavije ne štiti nijednu od optuženih osoba, pa ni Ratka Mladića. Dakle, VJ ne štiti generala Mladića niti ima uvid u njegovo kretanje. Uostalom, i ranije su se oko mnogih političara i vojnih lica pojavljivale slične sumnje, da ih VJ osigurava, ali su se takve izjave veoma brzo pokazale netočnima«, tvrdi ovaj general, pridružujući se bulumenti dužnosnika sretnih što sa sebe mogu skinuti odgovornost bar za dvojicu od ukupno 37 još slobodnih haaških osumnjičenika. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Gacka je dolina biser prirode i treba je očuvati</p>
<p>Ceste koje su gradili na našem području u antičko doba stari Rimljani kao i ceste koje je mnogo kasnije gradila Austro-Ugarska, posebice Lujzijana, Karolina, Rudolfina i Jozefina, kojima je povezan kontinentalni dio s primorjem, još i danas u najvećem dijelu prolaze prvobitnom trasom, uz tek neznatne izmjene, kao što su ublaživanje uspona, proširenja pojedinih zavoja, dogradnje prijelaznih krivina, promjena pravca manjih dijelova trase radi mijenjanja uvjeta vožnje od zaprežnih na motorna vozila te proširenjem i učvršćenjem propusta i mostova. Treba dobro promisliti kuda povući trasu pojedinih prometnica a da se kod toga ne naruši prirodna ravnoteža i da to i ekonomski bude što isplativije. Koliko je teško uskladiti ta dva uvjeta svjedoči najnoviji primjer nesporazum Vlade i Ličana oko trase buduće auto ceste Zagreb - Split. </p>
<p>Hrvatska ima specifičan oblik (koji neki nazivaju kiflom) sa tri glavna svojstva, a to je da se proteže od zapada na istok u duljini 330 km, od sjevera na jugoistok u duljini 595 km, a spaja ih uski pojas širine 52 km. Takav oblik dosta je neprikladan za izgradnju prometnica. Tu treba spomenuti i masiv Velebita koji dijeli kontinentalnu od primorske Hrvatske, pa nas na vrlo malim udaljenostima s jedne strane čeka sunce, a s druge snijeg. To pred projektante i one koji odlučuju kuda će proći trasa određene prometnice postavlja vrlo zahtjevne tehničke uvjete koji su često u raskoraku sa željama i očekivanjem lokalnog stanovništva. Takav slučaj imamo u Gackoj dolini gdje su se sukobili interesi Vlade sa stajalištem zaštitara okoliša, stanovništva i svih onih koji poštuju prirodu i prirodne ljepote koje su nam od Boga dane, a mi ih sve manje uvažavamo.</p>
<p>Ako smo na najužem dijelu Hrvatske radi što jeftinije gradnje i očuvanja prigradskih naselja morali u Karlovcu vijaduktom nadvoditi naselje Drežnik u Lici nije takav slučaj i treba doista dobro promisliti kojom trasom doći do tunela Sveti Rok. U Karlovcu su struka, politika i grad bili skoro jednoglasni sa ovakvim tehničkim rješenjem, što u Lici nije slučaj, pa bi trebalo još jednom raspraviti i odlučiti, pa makar i referendumom lokalnog stanovništva o predloženim varijantama kao i o alternativnoj varijanti koju je predložio predsjednik Vlade i na koju su na veliko čudo neki odmah pristali. Hidrolozi, geolozi i svi oni koji poznaju taj teren ne vide sigurnost u zaštiti Gacke niti ovom ponuđenom varijantom. Tu bi dnevna politika trebala imati najmanji utjecaj, a meritorne odluke trebalo bi prepustiti stručnjacima.</p>
<p>Još bi jednom naša Vlada i svi koji odlučuju o tome kuda će proći autocesta trebali dobro promisliti da li je jeftinije sagraditi je tamo gdje ne može ništa i nikoga ugroziti pa makar to u prvi mah bilo i malo skuplje, ili je graditi tamo gdje postoji i najmanja opasnost da se ugrozi ovaj biser prirode. Mnogo puta nam se dogodilo da smo štedili na potkovi pa smo izgubili konja. U to ime pozivam i zelene, ili kako se već zvali, te Ličane i druge ljude dobre volje kojima je stalo do očuvanja tog bisera prirode, da opet dignu svoj glas, ozbiljno i argumentirano, što se nikako ne bi smjelo tumačiti kao neposluh prema Vladi ili bilo kojem njezinom članu. Vjerojatno još nije za to kasno. </p>
<p>STJEPAN BUČAR, Zabok</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Hrvatska ima pravo na godišnje obeštećenje od 1,6 milijardi DEM« (2)</p>
<p>Želim izraziti svoje mišljenje u svezi s pismom čitatelja Jure Jukice (Vjesnik, 3. siječnja, 2002.), pod naslovom: »Hrvatska ima pravo na godišnje obeštećenje od 1,6 milijardi DEM«.</p>
<p> Posve shvaćam i slažem se da je potrebno iznijeti, po mogućnosti, što više različitih mišljenja i gledanja na stvari oko nas. Vjerojatno u tu »različitost« spada i spomenuto pismo, odnosno mišljenje čitatelja Jukice.</p>
<p>Međutim, bojim se da bi poneki čitatelj u Hrvatskoj mogao čak i pomisliti: vidi ti to; tako je treba nama dati tih tričavih 1.6 milijardi DEM! Međutim, svijet tako ne funkcionira kako si je to lijepo zamislio spomenuti čitatelj. Želim naglasiti da je sve to, po mojem mišljenju, naprosto ludo i neizvedivo.</p>
<p> Koja je točnost spomenutih svih brojki? Osobno ne vjerujem ni u jednu dok se ne navedu izvori i načini izradbe tih statističkih podataka. Kad bi sve te brojke i bile takve, ne postoje nigdje u svijetu nikakve institucije koje bi mogle »katalogizirati« te podatke, e kako bi se ova kompenzacija izvela »pošteno«. Jednostavno, metoda je posve neizvediva (a da i ne govorim o »dioničarskim« idejama...)</p>
<p> U velikoj većini (ako ne i svi) ljudi pri odlasku van u inozemstvo molili su za dolazak (upit ulazne vize) i onda u nalaženju posla opet sve ponovo...To ih automatski izbacuje iz kategorije: »sad ste vi nama dužni kompenzaciju«.</p>
<p> Navedena ideja i nakana »preraspodjele viška vrijednosti« tako smrdi na komunizam i socijalizam da s gnušanjem moram te ideje odbaciti u smislu: »vrijeme i sramotna povijest progutala je te ideje, nemojte to ni spominjati«.</p>
<p> Svi, ili gotovo svi, koji su otišli van novčanim su doznakama - pogotovu od 1960-ih do 1980-ih svojim doznakama (najbližoj obitelji) pomagali državne budžete; u to vrijeme to je značilo budžete kontrolirane u Beogradu. Treba li i od njih na istoku tražiti neka obeštećenja? U vrijeme Domovinskog rata naši ljudi izvana slali su novac i značajno su pridonijeli ratnom naporu Hrvata! Mogao bi se navesti cijeli niz dodatnih razloga, naravno, nadam se da je iovo dosta.Želim uputiti čitatelja J. Jukicu da razmisli o konstruktivnijim idejama kako da Hrvatska dođe do 1.6 milijardi DEM; uostalom, ni DEM više nije baš platežno sredstvo. Od 1. siječnja 2002. to je euro, zar ne. Ja glasam za kune u Hrvatskoj.</p>
<p>JOSIP KIRIGIN, Bakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svako poduzeće treba naći svoju »strategiju«</p>
<p>Često se u medijima ponavlja teza da su turizam i poljoprivreda za Hrvatsku strateške gospodarske grane, te da se hrvatsko gospodarstvo zasniva upravo na njima. </p>
<p>No, pritom treba na umu imati jednu temeljnu strvar: Turizam i poljoprivreda su gospodarske grane, kao i sve druge. Sudjeluju u uvjetima tržišnog gospodarstva kao i sva ostala privreda, po načelu ponude i potražnje. Naši ljudi još uvijek misle da država treba o svemu voditi brigu, i krivnju vole prebacivati na druge, pa pod izlikom da su strateška djelatnost, imaju neka »čudna očekivanja« spram države, medija, itd.</p>
<p>Inicijativa treba, kao i u svakom poduzetništvu, krenuti od onih koji žive od turizma i poljoprivrede. Sami hotelijeri trebaju voditi brigu o vrsti i kvaliteti svoje ponude, plasmanu na tržištu, itd. Tako i poljoprivrednici trebaju razmišljati što će proizvodti, vlada li na tržištu potražnja za njihovime proizvodima i po kojoj cijeni.</p>
<p>Primjerice, ako mi nitko neće kupiti mlijeko po cijeni koju sam si zamislio, očigledno je da ga ima previše na tržištu, ili je nekvalitetno. Možda bi me to nagnalo da se preorijentiram na neku drugu, isplativiju proizvodnju? Uostalom, nikome nije zajamčeno da će se cijeli život baviti istim zanimanjem. Drštvo se stalno mijenja, pa i gospodarstvo, pa tako i potražnja za robama ili uslugama. Djelatnosti nastaju i odumiru. Ljudi se po porebi mogu i prekvalificirati.</p>
<p>Ista stvar je npr. sa hotelima. Ako menadžment nije u stanju organizirati hotel da posluje uspješno, može uvijek dati ostavku, zatvoriti ga ili prodati. Ako se nekome od djelatnika u hotelu ne radi ili se ne ne snalazi u tom poslu, može otići. Usput budi rečeno, nerijetko kad sam na moru gledam prljave apartmane ili neljubazno osoblje u turističkim agencijama i nemam dojam nekog pretjeranog angažmana baš onih koji žive od toga. (Svaka čast iznimkama).</p>
<p>Potpuna je glupost govoriti o turizmu i poljovrivredi kao strateškim granama gospodarsta. Jer se velika većina ljudi u Hrvatskoj ne bavi niti jednim niti drugim. Svake se godine u medijima stvara »drama« oko turizma, broji se koliko je gostiju ušlo koji vikend preko granice. Ili se pak na dugo i široko izvještava o količinama proizvedne pšenice.</p>
<p>Ne vidim svrhe, upoće govoriti o nekim strateškim djelatnostima, svako poduzeće treba naći svoju »strategiju«. </p>
<p>ROBERT LEHPANER, dipl. ing., Dugo Selo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ublažene kazne zbog olakotnih okolnosti</p>
<p>Ubojstvo Željka Čurića iz Đakova prije donošenja ove konačne presude tri je puta bilo pred osječkim Županijskim sudom / Prve dvije presude Vrhovni sud nije potvrdio, već je slučaj vraćao na ponovno suđenje jer se nije moglo ustanoviti tko je od dvojice optuženih zadao pokojniku smrtonosne rane, a nije bilo ni očevidaca ubojstva</p>
<p>OSIJEK, 7. siječnja</p>
<p> - Vijeće Vrhovnog suda RH, pod predsjedanjem suca Ante Potrebice, djelomično je prihvatilo žalbe Mate Senkića (42) i Branka Lisca (44) iz Đakova, optuženih za ubojstvo sugrađanina Željka Čurića (30). Oni su, naime, na osječkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđeni u travnju prošle godine. Tada su obojica proglašena krivima za Čurićevo ubojstvo, a Lisac je proglašen krivim i za teško ranjavanje Gorana Carevića.</p>
<p> Tom je presudom Senkić osuđen na zatvorsku kaznu od 11 i pol godina, a Lisac na 12 godina i četiri mjeseca. Međutim, vijeće Vrhovnog suda djelomično je prihvatilo žalbe optuženika pa je temeljem nekoliko olakotnih okolnosti ublažilo donesenu presudu, tako da je Senkić ovom odlukom pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 10 godina i četiri mjeseca, a Lisac na devet godina i četiri mjeseca.</p>
<p>Podsjetimo, prije donošenja ove konačne presude, optuženi Senkić i Lisac na osječkom su Županijskom sudu tri puta nepravomoćno presuđeni. No prve dvije presude Vrhovni sud nije potvrdio, već je cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje. Razlog je tomu činjenica što se saslušanjem okrivljenih i svjedoka ni rekonstrukcijom događaja nije sa sigurnošću moglo ustanoviti koji je od okrivljenih zadao Čuriću kobne ozljede, od kojih je preminuo. Tijekom dosadašnjih suđenja okrivljenici su jedan na drugoga prebacivali krivnju, a cijeli je slučaj otežalo i to što nije bilo očevidaca samog ubojstva.</p>
<p> Tek je ova treća presuda koju je donijelo veliko vijeće pod predsjedanjem suca Dragana Poljaka potvrđena uz ublažavanje zatvorske kazne. Naime, 15. siječnja 1997. godine u caffé baru »Corleone« u Đakovu došlo je do svađe između Lisca i Čurića. Tada je Lisac svoju djevojku koja je bila s njim u lokalu odvezao kući. Nedugo nakon što se vratio u »Corleone« izbila je tučnjava između njega i Senkića s jedne i Čurića i Carevića s druge strane. Budući da je Senkić bio naoružan nožem, kojega je oštrica bila duga 10 cm, a Lisac je imao bajunet oštrice od oko 38 cm, već izranjavani Čurić i Carević pobjegli su iz lokala svatko na svoju stranu.</p>
<p> I dok je Carević uspio pobjeći, Lisac i Senkić sustigli su Čurića u dvorištu jedne obiteljske kuće u Ulici Luke Botića, gdje su ga ubili zadavši mu 19 ubodnih rana u prsa.</p>
<p> Druga točka optužnice teretila je Lisca za nanošenje teških tjelesnih ozljeda Careviću, kojega je nekoliko puta za vrijeme tučnjave u »Corleoneu« udario bajunetom po glavi, od čega je ovaj zadobio nagnječne rane po tjemenu i iznad desne obrve. Vrijeme koje su obojica provela u pritvoru od 16. siječnja 1997. do pravomoćnosti presude uračunato im je u kaznu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Četvorica počinila 60 kaznenih djela</p>
<p>BJELOVAR, 7. siječnja</p>
<p> - Posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru podnijet će se u vezi s udruženim krivotvoriteljima koji su švercali automobile. </p>
<p> Prema onome što se moglo čuti u ponedjeljak na konferencijji za novinare održanoj u Policijskoj upravi bjelovarsko-bilogorskoj, njih su četvorica u razdoblju od 1997. do kraja 2000. godine počinila ukupno 60 kaznenih djela. Sve se otkrilo kada je izvršena pretraga stana i ostalih prostorija I. L. (43) iz Bulinca, kojom je prilikom pronađena velika količina krivotvorenih pečata i bianco dokumenata koji su upućivali na krivotvorenje dokumentacije za uvoz automobila.</p>
<p> Posumnjalo se da je I. L. pomoću tih sredstava krivotvorio dokumentaciju i uvozio automobile, koje je registrirao u Policijskoj upravi bjelovarsko-bilogorskoj.</p>
<p> Nakon kriminalističke obrade pokazalo se da su u ovoj nezakonitoj raboti sudjelovale još tri osobe, kojima je lažne pečate i ostale potrebne dokumente I. L. dao na raspolaganje. Istraga, koja je trajala gotovo punu godinu dana, pokazala je da je I. L. počinio dvadeset kaznenih djela krivotvorenja isprava, dvadeset kaznenih djela ovjeravanja neistinitog sadržaja i kazneno djelo udruživanja radi počinjenja kaznenih djela.</p>
<p> Sljedeći sumnjivac, K.B. (36) iz Bjelovara, sumnjiči se da je počinio 11 kaznenih djela ovjeravanja neistinitog sadržaja, 11 kaznenih djela krivotvorenja isprava i kazneno djelo udruživanja radi počinjenja kaznenih djela. Za sličnu se rabotu sumnjiči i M. C. (47) iz Bjelovara, koji je počinio šest kaznenih djela krivotvorenja isprava, šest kaznenih djela ovjeravanja neistinitog sadržaja i kazneno djelo udruživanja zbog počinjenja kaznenih djela. Nakon što su u bjelovarskoj Policijskoj upravi registrirali na nezakonit način uvezene automobile, prodavali su ih trećim osobama koje o prljavoj raboti nisu imale pojma. Tako su prevarili 37 osoba kojima su preprodali automobile uvezene na temelju lažne dokumentacije. </p>
<p>Senka Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tužiteljica traži ukidanje presude i strožu kaznu</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je žalbu na presudu Općinskog suda koji je Elvisu Tahiroviću izreklo kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i deset mjeseci za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. </p>
<p>U žalbi se navodi da je tužiteljstvo žalbu podnijelo zbog pogrešnog i nepotpunog činjeničnog stanja i odluke o kaznenoj sankciji.</p>
<p> Stoga predlažu da se presuda ukine, postupak vrati na ponovno suđenje te Tahiroviću presuda preinači u kaznu zatvora u duljem trajanju od dosuđene.</p>
<p> Žalba je podnesena preko Općinskog suda, a o njoj će odlučiti drugostupanjski, odnosno Županijski sud. </p>
<p>Da podsjetimo, tragedija se dogodila 16. siječnja pošle godine oko 16.30 sati kada je jedanaestogodišnja Tea Benčec prelazila raskrižje Strojarske ulice i Avenije Vukovar preko pješačkog prijelaza, a na nju je neispravnim i neregistriranim »ford taunusom« naletio pijani Tahirović upravljajući vozilom velikom brzinom i bez vozačke dozvole. </p>
<p>Od siline udarca djevojčica je odbačena na kolnik te je kolima Hitne pomoći prevezena u Dječju bolnicu u Klaićevoj. Nažalost, nakon gotovo jednomjesečne borbe za život nesretna je djevojčica od težine ozljeda preminula. </p>
<p>Na prvom suđenju, koje je održano pred sudskim vijećem kojim je presjedao sudac Ilija Desnica, Tahirović je osuđen na dotad najveću zatvorsku kaznu za takvo djelo u trajanju od osam godina. No odlukom drugostupanjskoga suda, tj. Županijskog suda u Zagrebu ta je presuda u srpnju pošle godine ukinuta, a slučaj vraćen na ponovno suđenje kod sutkinje Melanije Grbić. </p>
<p>Na ponovljenom suđenju, na kojem su iskaze dali psiholog, vještak psihijatar, svjedok nesreće, a obavljen je i uvid u kaznenu evidenciju, Tahirović je osuđen na dvije godine i deset mjeseci zatvora. </p>
<p>Tada je u obrazloženju presude sutkinja Grbić istaknula kako se sudsko vijeće odlučilo za ovu znatno kraću kaznu zatvora zato što bi Tahirovićevo dulje izbivanje iz normalnog života i dulje zadržavanje u zatvoru bilo kontraproduktivno. Također, prilikom donošenja odluke sud je tada cijenio opću svrhu kazne, a to je da se utječe na okrivljenika da ne počini isto kazneno djelo. Što se pak tiče poveće Tahirovićeve kaznene evidencije, sutkinja Grgić tada je napomenula kako se za maloljetnike kaznena djela ne evidentiraju, te je on stoga za njih i neosuđivan.</p>
<p>Na tom je suđenju tužiteljica Sunčica Blažević zatražila desetogodišnju zatvorsku kaznu s obzirom na to da je, kako je sama navela, počinjenje kaznenog djela dokazano, što je priznao i sam Tahirović, a objasnili i svjedoci nesreće te putnici u Tahirovićevu automobilu.</p>
<p> Takvu je kaznu tražila i zbog činjenice što je Tahirović, nakon samo pet mjeseci od prometne nesreće u kojoj je u Opatiji naletio na pješake i teško ih ozlijedio, ponovo izazvao ovu prometnu nesreću, no, nažalost, s mnogo težim posljedicama. </p>
<p>Unatoč tomu, sud se odlučio za drastično manju kaznu zatvora, koju Tahirović odslužuje u Okružnom zatvoru u zagrebačkom Remetincu.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sudi se bakici (85) za ubojstvo brata žaračem</p>
<p>ZLATAR, 7. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak je pred sudskim vijećem Županijskog suda počelo suđenje jednom od najstarijih okrivljenika u hrvatskom pravosuđu, a sudi se za ubojstvo. Prema optužnici Županijskoga državnog odvjetništva, okrivljenu se Ljubicu Gorički (85) iz Jertovca tereti da je 30. rujna 1999. u obiteljskoj kući, noću oko 1 sat, u kuhinji nakon svađe, udarila svoga brata žaračem po glavi u namjeri da ga ubije. Nanijela mu je otvorenu ozljedu glave uz oštećenja i krvarenje u mozgu, od čega je brat Josip Ratkajec (87) na mjestu preminuo. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća Tomislava Ivande da li je razumjela optužnicu, okrivljena Ljubica Gorički je odgovorila: »Jesam razumjela, ali ja to nisam napravila.« </p>
<p>Od petoro pozvanih svjedoka saslušano ih četvoro, a peti nije došao. Saslušani su najbliži susjedi Ivan Šabek, Mladen Babić, Ivan Hrkec i Barica Loborec. »Jutro nakon ubojstva Ljubica je došla u moje dvorište sva crna po rukama i licu i rekla mi da su navečer bila dvojica, da se dogodilo zlo, da joj je brat ubijen« - rekao je Ivan Hrkec, koji je nakon što ga je optužena pozvala k sebi da vidi što se dogodilo, otišao k mrtvozorniku, a zatim se vratio pomoći joj nahraniti krave, te je tada otišao kući. Kako ima slušni aparat, nije mogao telefonirati, već je rekao Barici Loborec što se dogodilo, pa da neka ona nekoga nazove. Da je Josip Ratkajec ubijen, rekao je i Mladenu Babiću, kojega je probudio kod kuće. »Otišao sam do Ljubičine kuće, kojoj sam, kao i njezinu bratu, pomagao u većim poljoprivrednim poslovima, a za naknadu su mi davali sir i mlijeko, vidio sam Josipa da leži u kuhinji, pa sam otišao do doktorice Nikice Božević. Ona me poslala natrag da vidim da li je Josip doista mrtav. No kad sam se vraćao k doktorici, ona je već krenula s policijom« - rekao je Mladen Babić. </p>
<p>Kad je prvi put došao u dvorište, na njemu je zatekao Ljubicu Gorički, koja je rekla da se veliko zlo dogodilo, da su dva u maskirnim uniformama došla preko potoka i zatukla brata, iako su psi jako lajali. Svi su svjedoci izjavili da između optužene i pokojnog Josipa nije bilo većih svađa i sukoba, osim manjih verbalnih, ali nikada nije bilo fizičkih obračuna. Također su u iskazima na pitanje branitelja Vidislava Kiša Šaulovečkog odgovarali kako su brat i sestra živjeli od poljoprivrede, bez ikakvih primanja, no Josip Ratkajec bavio se kupoprodajom krava zajedno s jednim znancem koji je imao kamion i koji je pokojniku bio dužan 2000 DEM. Nisu bili svjedoci tome, ali su čuli da se Josip Ratkajec bavio i posuđivanjem novca. »Bio je pomalo čudan, ni s kim u selu nije razgovarao, a i Ljubici je branio razgovore sa susjedima koji su prolazili cestom« - rekao je Ivan Hrkec.</p>
<p> S obzirom na to da prilikom kaznenog djela za koje se tereti optužena Ljubica Gorički nije bilo svjedoka, dokazni će se postupak nastaviti saslušanjem vještaka za biološke i kontaktne tragove, sudske medicine, te daktiloskopije, za što će se odvojiti više vremena u postupku jer postoji mnogo nalaza koje treba objasniti pred sudskim vijećem. Suđenje će se nastaviti potkraj siječnja.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ukradeno pet automobila</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Pet je automobila ukradeno na području Hrvatske u protekla 24 sata: tri na području Zagreba, a po jedan u Splitu i Šibeniku.</p>
<p>VW golf, vrijedan 12 tisuća kuna, vlasništvo Djona Z. (37), ukraden je u nedjelju oko 21 sat u Andrašecovoj ulici na Trešnjevci. U Gračanskom dolju na, području Medveščaka, istog je dana između 13 i 17 sati ukraden Tomislavu S. (31) VW passat vrijedan 110 tisuća kuna.</p>
<p>Noću sa subote na nedjelju u Zahradnikovoj je ulici ukraden Đurđici M. (28) yugo 55, vrijedan šest tisuća kuna.</p>
<p>U Splitu je, na Trgu Hrvatske bratske zajednice, u nedjelju između 4 i 9 sati ujutro ukraden VW polo riječkih registracija RI 749 - IU. Polo je bio u vlasništvu poduzeće »Carmoto Co«, a procijenjen je na 60 tisuća kuna.</p>
<p>U Preradovićevoj je ulici u Šibeniku ukradena noću sa subote na nedjelju zastava 750 , vlasništvo Ive C. (25).Vrijednost je ukradene zastave 3700 kuna. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Baku pokušao ugušiti jastukom </p>
<p>DARUVAR, 7. siječnja</p>
<p> - Prošlog je četvrtka uhićen T. K. (49) iz Končanice zbog osnovane sumnje da je pokušao ugušiti svoju baku A. K. (83) također iz Končanice. Osumnjičeni se unuk prilikom uhićenja odrekao svog prava na branitelja nakon što su ga policajci upoznali s razlogom uhićenja i njegovim pravima. Postoji, naime, opravdana sumnja da je 31. prosinca 2001. godine između 22 i 23 sata T. K. jastukom pokušao ugušiti svoju baku A. K. dok je ležala u svojem krevetu.</p>
<p> U tome je spriječen jer se baka, usprkos dubokoj starosti otimala, te u jednom trenutku oslobodila i zazivala u pomoć. Nakon njenog vriska T. K. je pobjegao iz sobe. Poslije provedene kriminalističke obrade, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio pokušaj ubojstva, T.K. je uhićen.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dvije smrti zbog poledice</p>
<p>KRAPINA, MARIJA BISTRICA, 7. siječnja</p>
<p> - Zbog leda na pločniku i na balkonu, u nedjelju su dvije osobe izgubile život. U Krapini je, zbog zastoja rada srca, pao na zaleđeni kolnik Viktor H. (63) iz Polja Krapinskoga. Pri padu glavom je udario u pločnik i preminuo od zadobivenih ozljeda u predjelu sljepoočnice i korijena nosa. U Lazu Bistričkome, također u nedjelju, poginuo je Željko K. (42). On je sa zaleđenog kata svoje obiteljske kuće, neoprezno hodajući po neograđenu balkonu, pao u susjedovo dvorište, pri čemu je zadobio frakturu lubanje, od čega je preminuo na mjestu pada. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Smrt pod tramvajskom prikolicom </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Pješak Dragutin Kos (68), kojeg je u ponedjeljak oko 13 sati udario tramvaj na Trgu Bana Jelačića, preminuo je od posljedica ozljede pola sata nakon nesreće. Nesreća se dogodila kada se pješak sapleo u gužvi i pao pod prikolicu tramvaja linije broj šest koji je vozio na relaciji Črnomerec - Novi Zagreb. Nesretnik je prevezen u bolnicu Sestara milosrdnica ali mu nije bilo spasa. Na mjestu događaja očevid je obavio i dežurni istražni sudac, a utvrđeno je da je tramvaj vozio Josip I. (26). </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Stranac, zasad, jedini dostupan sudu</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Na zagrebačkom se Županijskom sudu očekuje presuda Normanu McLeodu, koji je s još nekoliko optuženih osumnjičen za krijumčarenje deset tona marihuane afričkog porijekla tijekom 1998. godine.</p>
<p>Strani državljanin, Norman McLeod, zasad je jedini pravosuđu dostupan član skupine krijumčara koju čine Sebastijan Gečević, Nikola Glasnović, Zoran Pavlović i nizozemski državljanin Robert Van De Bleek. Sva četvorica su u bijegu i za njima je raspisana međunarodna tjeralica. Inače, Pavloviću i Gečeviću sudilo se u Zagrebu, no kada su uspjeli izići iz pritvora, dali su se u bijeg tako da su pravomoćno osuđeni u odsutnosti.</p>
<p>Podsjećamo, prema optužnici, uvoz i krijumčarenje marihuane počelo je sredinom 1998. godine, kada su Pavlović, Gečević i Glasnović dogovorili »posao« s Van De Bleekom i McLeodom, pri čemu su u dva navrata organizirali ilegalni uvoz deset tona marihuane zapakirane u limenke s oznakom »Del maipococtail de frutas« te u kontejneru koji su šverceri na carini deklarirali kao parket. Veliku količinu marihuane uvezlo je pak poduzeće »Norie d.o.o.«, koje je zastupao direktor i vlasnik Robert Van De Bleek, koji je svoju tvrtku registrirao na ime odvjetničkog ureda svoje odvjetnice Nikoline Golubić. Također, prema optužnici, u šverc marihuanom bio je upleten i zagrebački taksist Tihomir Blažević, koji je na svoje ime registrirao poduzeće skupine krijumčara, što je on kasnije svjedočivši na sudu opovrgnuo.</p>
<p>Inače, tijekom suđenja od nekolicine svjedoka jedino je Majda Lugarić, nekadašnja tajnica u odvjetničkom uredu Nikoline Golubić, prepoznala McLeoda, kazavši kako je to osoba koja je u nekoliko navrata svraćala u navedeni odvjetnički ured. Prema rasporedu, preostale su samo završne riječi i presuda, koju bi uskoro trebala objaviti sutkinja u ovom postupku, Duška Zastavniković Duplančić.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Izgorio dječji vrtić Srećica</p>
<p>SPLIT, 7. siječnja</p>
<p> - Najvjerojatnije zbog loših električnih instalacija u nedjelu je u 17,25 sati izbio požar u dječjem vrtiću Srećica na Boktulijinom putu u Splitu. U trenutku izbijanja požara u vrtiću nije bilo ni djece ni uposlenih, a vatra je, koju su vatrogasci uspjeli ugasiti tek u 21,51 sati, uništila gotovo sve. U Srećici inače boravilo 160 djece, a jedna je od 17 vrtića u sklopu radne organizacije Radost.</p>
<p> Djeca će se privremeno rasporediti u dva druga vrtića, a najveći je problem što se u njoj nalazila i kuhinja koja je hranom opskrbljivala svih 17 vrtića u sastavu Radosti. Očevid, kojim će se ustanoviti točan uzrok požara i nastala materijalna šteta, još je u tijeku. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Krajem siječnja emisija obveznica teška 500 milijuna eura</p>
<p>Državi u 2002. godini na naplatu dolazi više od 620 milijuna USD glavnice, od čega gotovo dvije trećine u prvom tromjesečju/ Osim euroobveznica, planira se još i emisija obveznica za domaće tržište u vrijednosti oko 1,8 milijardi kuna, koja je ponajprije namijenjena pružanju potpore mirovinskoj reformi</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Krajem siječnja država će se emisijom obveznica na europskim financijskim tržištima zadužiti za oko pola milijarde eura (oko 370 milijuna kuna).</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo u Ministarstvu financija, pripreme za novu, četvrtu po redu, emisiju euroobveznica privode se kraju. U drugoj polovici siječnja uslijedit će road-show, no konačan itinerar potrage za potencijalnim kupcima hrvatskih obveznica u Katančićevoj još nije poznat. No, kako ističe naš izvor, i ove će se godine u njemu svakako naći Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska i Italija, te skandinavske zemlje.</p>
<p> Nakon toga, najvjerojatnije već krajem siječnja, trebala bi uslijediti emisija euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura. Aranžeri ovog izdanja bit će Deutsche Bank i Credit Suisse. Neslužbene informacije govore da će se obveznice emitirati s rokom dospijeća od sedam godina. U Katančićevoj ističu kako će kamate odrediti tržište, no računaju da one neće prijeći 6,50 posto.</p>
<p>Najveći dio novih zaduženja namijenjen je otplati postojećih dugova, koji ove godine stižu na naplatu. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), državi u 2002. godini na naplatu dolazi više od 620 milijuna USD glavnice, od čega gotovo dvije trećine u prvom tromjesečju.</p>
<p>U državnom proračunu za ovu godinu primici od prodaje vrijednosnih papira planirani su u iznosu nešto većem od sedam milijardi kuna, od čega na obveznice otpada 5,5 milijardi kuna, a na trezorske zapise 1,5 milijardi kuna. Osim euroobveznica, planira se još i emisija obveznica za domaće tržište, u visini oko 1,8 milijardi kuna, koja je ponajprije namijenjena pružanju potpore mirovinskoj reformi. Sredinom godine moguća je i nova emisija samuraj obveznica za japansko tržište.</p>
<p> Osim zaduženja emisijama vrijednosnih papira, država i u ovoj godini računa na kredite međunarodnih institucija u visini 1,8 milijardi kuna. Najveći dio toga iznosa, 1,4 milijarde kuna, trebala bi osigurati Svjetska banka.</p>
<p>Kako se najveći dio zaduženja na ino-tržištima u 2002. godini uzima radi refinanciranja postojećih dugova, u Katančićevoj ističu da bi ove godine trebao izostati aprecijacijski učinak na kunu. Naime, osim za ljetnih mjeseci, do jačanja kune u odnosu na strane valute, a ponajprije prema euru, obično je dolazilo kada se država zaduživala u inozemstvu radi financiranja proračunskog manjka. Ta je sredstva ona morala promijeniti u kune, zbog čega bi se devizno tržište našlo zatrpano devizama, dok je potražnja za kunama rasla, »tjerajući gore« i njezin tečaj. U Ministarstvu financija naglašavaju kako se ovoga puta to ne bi trebalo dogoditi, jer se zaduženja od emisija obveznica neće mijenjati u kune.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mirovinskim fondovima imena članova tek od polovice siječnja</p>
<p>Pravo ili obvezu uključivanja u drugi mirovinski stup od 1. siječnja ove godine mogu imati samo građani koji su toga dana bili stalno zaposleni, te kao takvi prijavljeni na evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Iako je krajem prošle godine bilo najavljeno kako će Regos mirovinskim fondovima od 2. siječnja slati imena osiguranika koji su odabrali mrovinski fond, od Dubravka Marića, voditelja službe za odnose s javnošću u Regosu, doznajemo da neće biti tako. Hagena i Regos su, naime, u međuvremenu zaključili kako se s imenima onih koji su fond odabrali tijekom prošle godine ne može baratati kao s osiguranicima, jer u međuvremenu treba - pročistiti bazu podataka. </p>
<p> Naime, pravo ili obvezu uključivanja u drugi mirovinski stup od 1. siječnja ove godine mogu imati samo građani koji su toga dana bili stalno zaposleni, te kao takvi prijavljeni u evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koja je, ujedno, bazna evidencija Regosa. To znači da Regos još jednom uspoređivanjem svoje evidencije s evidencijom HZMO-a mora provjeriti status osiguranika na 1. siječnja ove godine, i to za sve one osiguranike koji su fond odabrali tijekom prošle godine. Naravno, ako je netko od njih u međuvremenu izgubio posao, gubi pravo i na uključivanje u drugi mirovinski stup i ne može postati član obveznog mirovinskog fonda. </p>
<p>Petnaestodnevni odmak od starta novog sustava i slanja podataka fondovima potreban je i zbog onih osiguranika koji su se prijavili u fond a tek su zaposleni, kažu u Hageni. Naime, rok za prijavu novih radnika na evidenciju HZMO-a je 15 dana, a s obzirom da područne službe HZMO-a još nisu do kraja kompjuterizirane, često se događa da prijava do središnje službe i jedinstvene baze podataka putuje dulje.</p>
<p>Kako sve to znači da mirovinski fondovi baze podataka o svojim članovima neće moći formirati prije početka veljače, a možda i kasnije - što znači da do tada ne bi mogli početi ni s evidencijama uplaćenih doprinosa - odluka o tromjesečnom »čuvanju« doprinosa na privremenom računu u HNB-u, sada se, očito, pokazala kao dobar potez. Na ovaj način, naime, fondovi će dobiti vrijeme potrebno da ustroje računovodstvo, a svi osiguranici u drugi mirovinski stup ući će s iste polazišne osnove. No, činjenica je da se za sve te detalje znalo i ranije, pa nije jasno zašto Hagena i ranije nije donijela neke odluke - osobito ovu o zadršci slanja imena osiguranika u fondove - kako bi na početku sustava bilo manje nejasnoća.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvati to vole skuplje (i bolje)</p>
<p>Procjenjuje se da će (i) ove godine na zimski odmor krenuti između 100 i 150 tisuća građana/ Austrija je ovosezonska top destinacija, solidan interes za slovenska i talijanska skijališta, dok jeftinija slovačka i BiH skijališta hrvatske skijaše ne zanimaju </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - U Hrvatskoj je u tijeku središnji skijaški tjedan - naime gotovo 80 posto svih zimskih aranžmana ugovorenih u Hrvatskoj sklapa se upravo za prvi mjesec godine, a najveći dio od toga za posljednji tjedan školskog raspusta. Iako nitko ne zna koliko zapravo imamo skijaša, odnosno koliko ih godišnje skija u inozemstvu, činjenica je da su agencije vrlo zadovoljne dosadašnjim poslovanjem.</p>
<p> Procjenjuje se da će (i) ove godine na zimski odmor krenuti između 100.000 (što je realnije) do čak 150.000 hrvatskih građana. Rastu popularnosti skijanja svakako pridonose i sjajni rezultati Janice i Ivice Kostelić, a zanimljivo je da se za skijanje, iz godine u godinu, odlučuje i sve više ljudi tzv. srednje životne dobi.</p>
<p>Međutim, u hrvatskim se medijima svakodnevno provlači pogrešna teza da je ovaj sport rezerviran za imućnije. Hrvatski skijaši, istina, mnogo češće izabiru skuplji austrijski hotel nego povoljniji slovački. Također, jeftinija i bliža skijališta u Bosni i Hercegovini ih uglavnom ne zanimaju, ali zato solidno pune talijanske ili slovenske hotele i apartmane...</p>
<p> Razlog, tvrdimo, nije u snobovštini već isključivo u potrebi da se tih sedam dana provede na što kvalitetniji način. Skijanje na ovim prostorima postaje trendy naprosto zato jer se Hrvatima nije teško (i) zadužiti da bi uživali u blagodatima koje pruža neslužbeni »kralj odmora«.</p>
<p>Austrija je ovosezonska top destinacija. Italija joj je dosad uglavnom uspješno parirala, no ove se godine, prema tvrdnjama domaćih agencija, većina skijaša prikonila koruškim, tirolskim ili štajerskim stazama (što, naravno ne znači da se već sljedeće godine situacija neće promijeniti).</p>
<p> Također, umjesto omiljenih apartmana, sve se češće odsjeda u hotelima. Razlog je u potpunoj komociji - boravak u hotelu isključuje kuhanje, pospremanje, prtljažnike pune hrane i slično.</p>
<p>»Prošle se godine u Austriji odmaralo oko 70.000 hrvatskih turista, od čega se više od 80 posto odnosi na zimski turizam. Hrvatske agencije zadovoljne su dosadašnjim bukingom, kod pojedinih je on i 20 posto bolji od prošlogodišnjeg« ističe Sigrun Burić, voditeljica Austrijskog promidžbenog ureda za turizam. Ona bi, kaže, bila zadovoljna i s desetpostotnim povećanjem, jer je i to fantastičan rezultat s obzirom na globalnu krizu turističke industrije.</p>
<p> Inače, od ukupnog broja turista iz Hrvatske, oko 60 posto ih Austriju posjećuje posredstvom agencija, a ostali putuju individualno. Zbog dobrih i dugogodišnjih veza s austrijskim domaćinima, određeni postotak ovdašnjih skijaša ostane trajno neregistriran. Odmor na crno, dakle, nije samo hrvatska ekskluziva.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Cijena 49,5 milijuna maraka, otvorenje 2004.</p>
<p>DUBROVNIK, 7. siječnja</p>
<p> - Nakon što su posljednjih dana stare godine okončani i zadnji poslovi između dubrovačkoga brodara »Atlantske plovidbe« i uglednog svjetskog hotelskog lanca »Hilton« oko obnove dubrovačkoga hotela »Imperial«, ovoga će tjedna startati i rekonstrukcija toga najstarijega dubrovačkoga hotelskoga objekta, izgrađenoga 1897. godine. </p>
<p>Ukupna investicija teška je 49,5 milijuna njemačkih maraka, tzv. fizički radovi bit će okončani do početka turističke sezone kada slijedi nastavak radova koji neće ometati daljnji tijek sezone, a kao krajnji rok završetka zasad se navodi studeni 2003., dok bi sam hotel, koji će se ubuduće zvati Hotel Hilton Imperial, biti otvoren za Festu Sv. Vlaha 2004. </p>
<p> Taj nedvojbeno najskuplji projekt na ovome području zadnjih nekoliko godina, okupio je, uz sam hotel, značajne partnere poput većinskoga vlasnika Atlantske plovidbe sa 64 posto vlasničkoga udjela, te Hilton i austrijsku građevinsku tvrtku Strabag sa po 31 posto dionica. Hilton i Strabag, podsjećamo, svoje su udjele »zaradili« dokapitalizacijom hotela od ukupno 48 milijuna kuna, austrijska Erste banka osigurala je kredit od 13 milijuna eura, a pod vodstvom Strabaga radove će izvoditi GP Dubrovnik i druga domaća poduzeća. </p>
<p>Gradski će stogodišnjak, za čije je ime usko vezan početak suvremenoga turizma na dubrovačkom području, ubuduće imati pet zvjezdica po Hiltonovim standardima i nešto više od 150 soba, uz niz drugih sadržaja vezanih uz kongresni turizam, što će ga svrstati uz bok Hiltonova internoga lanca hotela srednje Europe (Budimpešta-Beč-Rim-Atena-Sofija-Bukurešt).</p>
<p> Hiltonov menadžment vodit će ga idućih 20 godina, a ovdašnji znalci posebice su zadovoljni činjenicom što Hilton želi da Imperial i nadalje slovi kao gradski hotel, budući da je od gradske povijesne jezgre udaljen svega stotinjak metara što mu je ranijih godina osiguralo 'suživot' građana i turista. Inače je godine 1991. teško oštećen zbog čega mu danas i slijedi temeljita rekonstrukcija, a s obzirom na svjetski ugled i renome samoga Hiltona, koji se iz istih razloga i odlučio za dubrovački Imperial, ovaj spomenik, kako mnogi vole reći, turističke mladosti Dubrovnika, s pravom u svojim prostorima očekuje konačni povratak elitnoga turizma. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HOK podsjeća na obavezu prijave duga poreznim upravama</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Hrvatska obrtnička komora (HOK) podsjetila je svoje članove da su do 23. siječnja ove godine dužni prijaviti Poreznoj upravi osnovu i iznos duga (glavnica i kamate) poreza, carina, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te zapošljavanje.</p>
<p> Prema zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih dugova (Narodne novine br. 117 od 24. prosinca 2001.), do 23. siječnja ove godine dužnici (pravne i fizičke osobe) i vjerovnici (Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava, HZMO, HZZO i Hrvatski zavod za zapošljavanje) dužni su pokrenuti postupak radi rješavanja međusobnih dužničko vjerovničkih odnosa.</p>
<p> Postupak se pokreće tako da dužnik prijavi Poreznoj upravi osnovu i iznos duga prema mjestu svog sjedišta, a fizička osoba u mjestu boravka. Ostale elemente potrebne za postizanje nagodbe dužni su podnijeti u narednih 30 dana. Nagodba se zaključuje u idućih 180 dana.</p>
<p> Potraživanja koja se vode do 31. prosinca 1994. godine, osim ukoliko nije u tijeku postupak ovrhe ili upravni spor, vjerovnici će otpisati. To znači da obrtnici, prema Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, moraju prijaviti dug iz razdoblja od 1. siječnja 1995. do 31. prosinca 2000. godine. Dugovanja se mogu podmiriti jednokratnom uplatom uz popust (za obveze iz 2000. godine 5 posto, za obveze iz 1999. godine 15 posto, iz 1998. godine 30 posto, iz 1997. godine 40 posto, iz 1996. godine 50 posto i iz 1995. godine 60 posto), a koji ne može biti veći od iznosa kamata za neplaćeni dug. Mogu se podmiriti i prijebojem s potraživanjima prema korisnicima državnog proračuna i vanproračunskih fondova, zatim ustupanjem nekretnine, reprogramiranjem potraživanja na rok od jedne do sedam godina uz mogućnost počeka, te ustupanjem potraživanja iz drugih poslovnih odnosa uz prihvatljiv instrument osiguranja plaćanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Karlovački Tekstil ide u likvidaciju zbog dugova</p>
<p>KARLOVAC, 7. siječnja</p>
<p> - Karlovačka tvrtka Tekstil, u sklopu koje je i Robna kuća Karlovčanka idu u likvidaciju. Na pitanje zašto je preskočen stečaj tvrtke, te išlo na drastičan potez - likvidaciju, pravog odgovora nema. No, račun tvrtke blokiran je na iznos od četiri milijuna kuna, a ukupne obveze iznose 21,4 milijuna kuna. Stoga su se nadzorni odbor i Uprava Tekstila odlučili na pokretanje likvidacijskog postupka, što bi trebala odobriti skupština dioničara zakazana za 31. siječnja. Za provoditelja likvidacije predložena je varaždinska revizorska tvrtka DTTC, a sastanku s revizorima bila je nazočna predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević i to radi dogovora o statusu 1094 radnika Tekstila.</p>
<p> Revizori tvrde da Tekstil, a time i Robna kuća Karlovčanka nije prezadužena tvrtka, ali je već duže vrijeme nelikvidna. Ima problema i sa zalihama robe koja se teško plasira. Uprava ocjenjuje da se iz krize može sanacijom i, dakako, svježim novcem, dok banke u slučaju Tekstil sanacija očito ne zanima.</p>
<p>Navodno je likvidacija bolje rješenje i za vjerovnike i za vlasnike tvrtke. Računa se, naime, da bi se tako sačuvalo supstancu i osnovnu vrijednost tvrtke, jer se u likvidacijskom postupku vjerovnici moraju namiriti. Preciznije, revizorska tvrtka iz Varaždina predlaže Upravi da se poslovni prostor Robne kuće Karlovčanka dade u najam. Direktor tvrtke i većinski vlasnik Ivan Bačić izjavio je da je Raiffeisenbank načelno pristala na zakup poslovnog prostora od oko 400 četvornih metara za svoju poslovnicu u Karlovcu. Tako bi bankari namirili svoja potraživanja od Tekstila i Karlovčanke u iznosu od 460.000 DEM, a Tekstil bi u toj transakciji dobio novi zajam od 340.000 DEM. Zakup prostora zanima neke tvrtke iz Zagreba, Osijeka, pa i Italije. Bačić ističe da bi i u tim slučajevima radnici prešli novim poslodavcima, a dio njih ipak bi završio na Zavodu za zapošljavanje.</p>
<p>Ana Knežević je kazala da se kao čelnica Sindikata trgovaca dosad nije susrela s likvidacijom kao rješenjem za izlazak iz krize, te dodala da je važno zbrinuti zaposlene.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Euro izdržao prvi tjedan, cijene baš i nisu</p>
<p>Broj bankomata koji još ne rade s eurima može se izbrojiti na prste, a oni se nalaze u Italiji i Španjolskoj / Trgovine uspješnije od banaka obavile svoj posao zamjene nacionalnih valuta eurom / Stručnjaci procjenjuju da će euro do konca godine »dohvatiti« vrijednost 0,95 USD, do kraja iduće paritet s dolarom, a možda i više od toga...</p>
<p>BRUXELLES, 7. siječnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Veoma poseban tjedan« završen je općim uspjehom, a uspjeh na terenu najveće mirotvorne logističke operacije u povijesti Europe, uvođenju eura, jest da je taj »veoma poseban tjedan« prošao bez veoma posebnih događanja, dakle problema.</p>
<p>Nakon kratke sedmice s jednim prazničnim danom i vikendom na prostoru 12 zemalja eurozone, broj bankomata koji još ne rade s eurima može se izbrojiti na prste jedne ruke i oni se nalaze samo u Italiji i Španjolskoj. Sve su države preskočile čarobnu granicu od 50 posto korištenja eura u gotovinskom plaćanju i prosjek je u ponedjeljak dostigao dvije trećine kupaca s eurom.</p>
<p>Trgovine su se igrale banaka i čak uspješnije od njih obavile svoj dio posla zamjene nacionalnih valuta eurom, a šlag na tortu »golemog uspjeha« dodala je Kina službenom najavom da će voditi »balansirane devizne rezerve« te će stoga svojih 60 posto rezervi u dolarima i po 15 posto u jenima i njemačkim markama promijeniti da eura bude više.</p>
<p>Obećanje je došlo taman u društvu druge dobre vijesti, a to je procjena stručnjaka - iako proroci u ova globalno nestabilna ekonomska vremena baš nisu struka od kredibiliteta! - da će euro do konca ove godine »dohvatiti« vrijednost 0,95 američkih dolara, a do zaključenja iduće paritet s dolarom, ili možda i koji euro-cent preko toga.</p>
<p> Također, euro nije osjetio ostavku ministra jedne vlade eurozone radi negativnih stavova o monetarnoj uniji izrečenih u užem kabinetu.</p>
<p>Kako stvari liježu na mjesto i količina ulazaka u bankomate se spušta na normalu, iz središnjih je banaka obećano da sitne nominacije eura, bilo u papiru, bilo u metalu, više neće predstavljati problem i to najkasnije do srijede.</p>
<p>Svi su se postojeći nesporazumi na najlokalnijim lokalnim razinama (prodavaonice, tržnice, šalteri) rješavali »uljuđeno«, i »s obostranim uvažavanjem i razumijevanjem« objavio je glasnogovornik Europske komisije Gerasimos Thomas.</p>
<p>Thomas je najavio i buduću temu svađa, a to su cijene. Iako »nema generalnog poskupljenja«, udruženja potrošača upozoravaju da veliki prijelaz na euro nije ostao bez posljedica po cijene i da je dosta proizvoda poskupjelo. »Takve nam informacije pristižu iz svih 12 država eurozone. Ne može se kazati da je riječ o općoj pojavi, ali i ovi pojedinačni slučajevi zavrjeđuju pažnju«, rastumačio je glasnogovornik i ponovo odaslao apel, ovoga puta pozivajući građane da svaku sumnjivu situaciju - dakle povišenje cijena bez obzira o kojoj se robi ili usluzi radilo - dojave nadležnim inspekcijama, »vrućim telefonima« ili udrugama za zaštitu potrošača.</p>
<p>U čuvanju interesa kupaca udruženu su frontu brzo napravile organizacije potrošača i mediji, u suradnju su uskočile inspekcije, tako da će svako iskakanje biti izglađeno, a neko i kažnjeno, obećano je - što je značajno u svjetlu podatka da su poskupljenja pojedinih proizvoda zadnjih mjeseci dostigla šest, sedam ili osam posto, a nekih sitnijih usluga - poput parkiranja ili cestarina - i dvoznamenkasti postotak.</p>
<p>Poskupi li nešto 20 do 30 posto, to je dovoljan razlog za opću uzbunu, čak i kada je riječ o razlikama mjerenim stotim dijelovima eura, dakle centima (ili, u Francuskoj, centimima). </p>
<p>Sada, kada je logistika pri kraju i kada u novčanicima nosimo »desetke« kojima više nismo ni prvi, niti drugi korisnik, jer su pomalo izgužvane od prolaska kroz ruke, blagajne i novčanike, i kada su Finci zalijepili onih 18 izgubljenih holograma na stotinu tisuća »petstotica« i kada su se Talijani uvjerili da njihove zaštitne trake na nižim nominacijama banknota zaista neće hrđati, kao što se to dogodilo na većoj seriji tiskanog novca (ona je ekspresno uništena!) - vrijeme je za gledanje unaprijed.</p>
<p>Povjerenik za monetarne poslove Pedro Solbes izjavio je:</p>
<p> »Ovo je bio povijesni trenutak za Europu i ona se pokazala doraslom zadatku. Sada je počelo novo razdoblje, u kojem u potpunosti moramo iskoristiti sve prednosti eura. Prvi nam je zadatak stoga ojačati koordinaciju naše ekonomske politike, kako bismo ubrzali strukturalne reforme i nastavili modernizirali naša gospodarstva. Imperativ nam je povećati potencijal rasta eurozone želimo li iz ove zadnje stagnacije izići jači nego dosad. Topao prijem eura od strane građana Europe ukazuje da su oni spremni za promjene«.</p>
<p> Zadnja je dobra vijest dana da u poplavi fotokopija eura još nije pronađena »ozbiljna krivotvorina«.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Devalvacija će argentinske banke stajati do 20 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 7. studenoga</p>
<p> - Izlazak iz duboke krize u kojoj se Argentina nalazi, s ukupnim dugom središnje vlade i regionalnih vlasti od 166 milijardi US dolara nakon 43 mjeseca recesije, zahtijevat će jako gorak lijek.</p>
<p> Prvi - devalvacija domaće valute od 29 posto - službeno je odobren nakon što je argentinski Kongres prošloga vikenda izglasao zakon koji će novom predsjedniku Eduardu Duhaldeu osigurati velike ovlasti u donošenju hitnih mjer.</p>
<p>Za sve vanjskotrgovinske i službene transakcije tečaj pesa, nakon deset godina izjednačenosti s US dolarom, spušten je na 1,40 pesa za dolar, dok će se za svakodnevne potrebe tečaj argentinske valute slobodno kretati. Naravno, takav će potez stajati mnogo, a najveći gubitnici svakako će biti banke.</p>
<p>Duhalde je, naime, odlučio zaštiti građane i pretvoriti sve dolarske zajmove manje od 100.000 US dolara u domaću valutu, a razliku će snositi same banke. Vlada predviđa da će bankarski sektor zbog toga izgubiti 6 milijardi dolara, dok predstavnici banaka tvrde da će devalvacija odnijeti između 10 i 20 milijardi dolara. Komunalnim poduzećima, od kojih su mnoga u vlasništvu inozemnih kompanija, kobna će se pokazati vladina odluka o zamrzavanju cijene električne energije, plina i drugih komunalija.</p>
<p> Francuski ministarvanjskih poslova Hubert Vedrine, zabrinut zbog gubitaka koji prijete kompanijama kao što su France Telecom, Renault i lanac supermaketa Carrefour, upozorio je svog argentinskog kolegu Carlosa Ruckaufa »da učini sve što je u njegovoj moći da zaštiti francuske kompanije«.</p>
<p>Među španjolskim grupacijama, koje su u Argentini uložile ukupno 40 milijardi eura, najveće će gubitke pretrpjeti dvije vodeće banke, Santander Central Hispano i Bilbao Vizcaya Argentaria; telekomunikacijska grupacija Telefónica i naftna kompanija Repsol. U Madridu, gdje su Duhaldeove gospodarske mjere nazvane »izravnim napadom na inozemne ulagače«, pribojavaju se da bi samo zamrzavanje komunalnih naknada i 25-postotni porez na izvoz sirove nafte - kojeg je argentinska vlada uvela ne bi li kompenzirala vlastite troškove zbog devalvacije - španjolske kompanije ove godine moglo koštati čak 3 milijarde eura. </p>
<p>Repsol, koji je najavljene mjere nazvao pljačkom, u Argentini je uložio 19 milijardi eura, a od tamošnjih naftnih i plinskih bušotina ostvaruje čak 45 posto dobiti. Zbog poreza Repsol bi ove godine mogao izgubiti 500 milijuna eura, odnosno 8 posto dobiti. Telefónica pak ostvaruje 12 posto vlastite operativne dobiti od poslovanja Tase, najveće argentinske kompanije za fiksnu telefoniju, a predviđa se da bi mogla izgubiti 600 milijuna eura.</p>
<p>Španjolske banke BSCH i BBVA kontroliraju oko 20 posto financijskog sustava u Argentini, a na bilancama njihovih lokalnih podružnica Banco del Rio odnosno Banco Frances je oko 70 posto dolarskih zajmova, od kojih će veliki broj biti pretvoren u pesoe. Dvije su banke izdvojile ukupno 1,4 milijarde eura za pokrivanje gubitaka u Argentini, ali u BBVA sumnjaju da će to biti dovoljno. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Bandić: Napravio sam glupost i ispričavam se </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik nije objasnio svoj bijeg s mjesta očevida / Bandić se nije ni izjasnio namjerava li kao moralni čin ponuditi ili podnijeti ostavku, ponavljajući tek da će »izvući pouku iz svega« / Umjesto toga, nekoliko je puta podsjećao na »staru narodnu: Nek' baci kamen tko u životu nikad nije napravio nešto slično« / Na upit je li točno da je pobjegao iz policijskog automobila za vrijeme očevida, odgovorio je kako se »ne sjeća«, te da misli »da nije«</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - »To što se dogodilo u petak navečer pod posebnim uvjetima i emocijama, može se dogoditi svakom živom čovjeku, pa i gradonačelniku. Iskreno žalim zbog toga, pogriješio sam i napravio glupost, i zato se javno ispričavam«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, govoreći o prometnoj nesreći koju je u alkoholiziranom stanju prouzročio u subotu navečer. </p>
<p>No, osim isprika i izraza kajanja, vidno potresen, pa čak i zbunjeni gradonačelnik javnosti nije dao objašnjenje svog bijega s mjesta očevida. Nije se ni izjasnio namjerava li kao moralni čin ponuditi ili podnijeti ostavku ponavljajući tek kako će »izvući pouku iz svega«, ne želeći objasniti što to znači. Umjesto toga, nekoliko je puta podsjećao, kako je rekao, na »staru narodnu: 'Nek baci kamen tko u životu nikad nije napravio nešto slično'«.</p>
<p>Bandić je objasnio kako je tu večer bio u posebnom emocionalnom stanju jer je bio na karminama za jednog od najboljih prijatelja. Tamo je popio četiri-pet gemišta. Uopće, kaže, nije osjetio da je ogrebao automobil Daria Balije, stoga se i nije odmah zaustavio nego tek nakon jednog kilometra kad ga je Balija presreo i zaustavio. »Prvo što sam ga pitao bilo je: 'Je li tebi išta?' Tad sam mu rekao da idem u nedjelju u Maribor i da ću ga nazvati čim dođem. Čovjeku sam se ispričao i prihvatio da ću podmiriti cijelu štetu«, kazao je Bandić. </p>
<p>Na brojna pitanja i inzistiranje novinara da razjasni zašto je napustio mjesto očevida, zagrebački gradonačelnik tek je kazao kako je »napravio korak više«, te da je »bilo određenih malih nesporazuma koje smo razriješili tijekom očevida«. Ne želeći pojasniti o kakvim je nesporazumima riječ, Bandić je nastavio ponavljati kako je pogriješio i napravio glupost, te da nije bježao »nego smo taj posao obavili korektno i na opće zadovoljstvo - ja sam testiran, bio sam pozitivan i po zakonu ću za to snositi konsekvence«.</p>
<p>Na pitanje zašto, kao svaki drugi građanin, nije puhao alkotest na mjestu očevida nego tek kad je došao ispred svoje kuće, Bandić je izjavio da se tako dogovorio s policijom koja ga je ionako dopratila do kuće. Na upit je li točno da je pobjegao iz policijskog automobila za vrijeme očevida, odgovorio je kako se ne sjeća i misli da nije«.</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik s indignacijom je odbio da je u jednom trenutku pomislio, a kamoli pokušao intervenirati kod nekoga, ističući stalno da je policija stručno, profesionalno i pošteno obavila svoj posao.</p>
<p>»Gradonačelnik je samo čovjek kao svaki drugi koji ima emocije, obitelj, prijatelje, ljude i sugrađane. On ima manje pravo na greške i bez obzira što je ovo završilo bez veće štete, ozljeda i ogrebotina, izvući ću pouku«, zaključio je Bandić uz komentar kako mu se ipak čini da je »pažnja koja je na to usredotočena malo predimenzionirana«. No, i to je sastavni dio ambijenta i demokracije u kojoj živimo i o tome će suditi javnost, zaključio je. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Studenti krajem mjeseca gladuju«</p>
<p>Studenti gladuju zbog premalih subvencija u studentskim restoranima, tvrdi Dražen Puljić iz Saveza studenata / Za mlade u Hrvatskoj nema budućnosti, ocjenjuje Irena Ćurin iz Nacionalnog saveza mladih / Tomčić se obvezao potaknuti sjednicu Vlade o položaju i perspektivi mladih u Hrvatskoj te podržao prijedlog donošenja zakona o mladima </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - »Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od 395.141 nezaposlene osobe u Hrvatskoj, čak 41 posto čine ljudi mlađi od 30 godina. U posljednjih deset godina iz zemlje je otišlo oko 140.000 visokoobrazovanih mladih ljudi, a nakon dvije godine mandata, Vlada po tom pitanju nije učinila gotovo ništa«. rekao je predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Andrija Damjanović u ponedjeljak na sastanku predstavnika 16 mladeških organizacija s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem. </p>
<p>Sastanak je održan pod nazivom »Inicijativa mladih Hrvatskom saboru«, a prisustvovali su mu predstavnici političkih pomladaka, Nacionalnog saveza mladih Hrvatske, Saveza studenata Hrvatske, Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta i drugi. </p>
<p>Predsjednik Sabora obvezao se da će potaknuti tematsku sjednicu Vlade o položaju, budućnosti i perspektivi mladih u Hrvatskoj. Ujedno je podržao prijedlog donošenja zakona o mladima, čiju bi radnu verziju predstavnici organizacija mladih trebali završiti do sredine godine. Tomčić je od mladih zatražio podatke, prijedloge i rješenja problema nezaposlenosti, jednako kao i prijedlog rješenja problema studentske prehrane. Studenti su, naime, izrazili nezadovoljstvo Pravilnikom o studentskoj prehrani, a Dražen Puljić iz Saveza studenata Hrvatske rekao je kako studenti krajem mjeseca gladuju zbog premalih subvencija u studentskim restoranima. </p>
<p>»Moju podršku ćete uvijek imati, no apeliram na vas da pokušate biti heterogeniji i objedinite što širu populaciju mladih u Hrvatskoj«, istaknuo je Tomčić, sugerirajući predstavnicima mladeških organizacija da izbjegavaju međusobnu nezdravu konkurenciju. On je, naime, primijetio kako su sastanku prisustvovali uglavnom predstavnici političkih stranaka. »Čini mi se da među mladima u Hrvatskoj postoji nepotrebno rivalstvo, katkad generirano političkim opcijama i partikularnim interesima, što smatram lošim«, rekao je predsjednik Sabora, sugerirajući mladima veću slogu. </p>
<p>Andrija Damjanović upoznao je Tomčića s procjenama da bi se, zbog prirodnog smanjenja stanovništva, do 2050. ukupan broj mladih smanjio za čak 30,2 posto. Glavna tajnica Nacionalnog saveza mladih Hrvatske Irena Ćurin napomenula je da mladi nemaju uvjeta za osnivanje i uzdržavanje obitelji, te zaključila da za njih u Hrvatskoj nema budućnosti. </p>
<p> Mladi stoga predlažu osnivanje državnog tijela koje bi se bavilo problemima mladih, ali i izgradnju regionalnog centra mladih sa sjedištem u Zagrebu. U sklopu zakona o mladima, predlažu Saboru i donošenje zakona o hrvatskoj banci mladih - financijskog servisa djece i mladih ljudi. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Patrijarh Pavle: Jedina prava revolucija je bunt protiv grijeha u nama samima </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - »Nespremnost ljudi da dočekaju takvoga gosta kao što je Isus Krist, nije ni u naše vrijeme ništa drukčija. I u našem je narodu bio nemali broj onih koji nisu primili Krista, i to ne za kratko vrijeme. Božić se desetljećima slavio skriveno«, poručio je u svojoj Božićnoj poruci svećenstvu, monaštvu i vjernicima poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Pavle. </p>
<p>Poruku patrijarha Pavla, pred stotinjak vjernika okupljenih u zagrebačkoj Preobraženskoj crkvi pročitao je arhijerejski namjesnik, zagrebački protojerej Milenko Popović, nakon svečane božićne liturgije, koju je predvodio metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije episkop Jovan. Svečanom bogoslužju nazočio je i predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr. Milorad Pupovac. </p>
<p>U svojoj poruci pravoslavnim vjernicima, patrijarh Pavle je upozorio kako je ovakvo potiranje vjere kod Srba dovelo do moralne degradacije mlade generacije u alkoholizam, narkomaniju i razvrat. Pritom je izrazio nadu da će ponovno uvođenje vjerskog odgoja u škole približiti blagdan Kristova rođenja obiteljima. </p>
<p>Patrijarh je u svojoj poruci, govoreći o daru slobode, istaknuo da tim darom čovjek preuzima odgovornost za svoja djela i postupke, te da sloboda nije pravo da čovjek čini što hoće, pa i po cijenu da ugrožava slobodu drugima. »Danas se borba za takvu slobodu često vodi pod zvučnim imenima: borba za ljudska prava, borba protiv ugnjetavanja, revolucija i tako dalje. Malo je onih koji shvaćaju da je jedina prava revolucija, dozvoljena i blagoslovljena, bunt protiv grijeha u nama samima, zato što ona umjesto nasilja i osvete nudi zakon ljubavi i praštanja, umjesto nasilnog mijenjanja svijeta i krojenja po svojoj mjeri, nudi mijenjanje samog bića i njegovo čišćenje kroz istinski podvig i pokajanje«, upozorio je patrijarh SPC-a. Na kraju svoje poruke patrijarh je napomenuo da je i ove godine proslava Božića pomućena mržnjama u svijetu zbog nesigurnosti, terorizma i osvetoljubivosti, pri čemu se zaboravlja kako je svojim rođenjem Krist donio Božji mir na zemlji.</p>
<p>• VUKOVAR/ VINKOVCI/ OSIJEK - Božićne liturgije u ponedjeljak su služene u svim pravoslavnim crkvama u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Božićno bogoslužje u crkvi sv. Nikolaja u Vukovaru služio je arhijerejski namjesnik i paroh vukovarski Dušan Marković. Mnoštvo se vjernika okupilo i na bogoslužju koje je u drugoj vukovarskoj pravoslavnoj crkvi sv. Petke na Dobroj Vodi služio protonamjesnik i drugi paroh vukovarski Jovan Radivojević. </p>
<p> Protonamjesnik vinkovački Predrag Azap je svečanu liturgiju služio u crkvi sv. Georgija u Marincima nedaleko od Vinkovaca. Prvi put umjesto jutrenja, za pravoslavlje uobičajena božićnog obreda, u crkvi u Pačetinu nedaleko od Vinkovaca služena je misa polnoćka, koja je za Božić uobičajena u Katoličkoj crkvi. Za osječke pravoslavne vjernike božićnu liturgiju u donjogradskoj je pravoslavnoj crkvi Uspenija Presvete Bogorodice vodio osječki paroh protojerej Ratomir Petrović, arhijerejski namjesnik. </p>
<p>• SPLIT - Na božićnoj liturgiji u crkvi sv. Save u Splitu razdijeljen je prvi broj Pravoslavnog slova koje je, kako piše na naslovnici, »Glas Srpske pravoslavne crkvene opštine i parohije splitske«. </p>
<p> • DUBROVNIK - Liturgiju je u dubrovačkoj crkvi sv. Blagovještenja predvodio dubrovački paroh Goran Spajić. Misi je nazočio i episkop zahumsko-hercegovačko-primorski Grigorije, a u ime dubrovačke biskupije fra Josip Sopta. </p>
<p>Gordan Pandža i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatski vojnici i policajci u Afganistanu?</p>
<p>Od prošle godine, naši časnici u sklopu mirovne misije u Etiopiji i Eritreji / Budući da je kod nas obrazovanje za mirovne misije tek u povojima, odbijene su ponude za sudjelovanje u misijama na Cipru i u DR Kongu / Od 1948. u svijetu su organizirane 54 mirovne misije / Mir u 15 zemalja održava 47.151 vojnik iz 88 država</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda broj 1386, kojom je 20. prosinca prošle godine omogućen početak razmještanja međunarodnih trupa u Afganistanu i njihova pomoć tamošnjoj privremenoj vladi u održavanju reda u glavnom gradu Kabulu i okolici, mogla bi uskoro biti obvezujuća i za Hrvatsku. Prema Vjesnikovim izvorima u Ministarstvu obrane, naime, Hrvatska bi uskoro mogla prihvatiti poziv za sudjelovanje u mirovnoj misiji u Afganistanu, te u tu ratom poharanu zemlju poslati pripadnike Hrvatske vojske.</p>
<p>Doznajemo da posebnu zainteresiranost za HV pokazuje Velika Britanija, čiji časnici nisu skrivali oduševljenje suradnjom s hrvatskim vojnim promatračima u Sijera Leoneu. Britanci su već početkom prošle godine ukazali veliko povjerenje HV-u, nudeći mogućnost da se jedna britanska postrojba na Cipru popuni hrvatskim vojnicima. Međutim, unatoč dokazanoj vrsnosti svojih časnika, Hrvatska tada još nije bila spremna odgovoriti na ukazano povjerenje.</p>
<p>Hrvatska vojska tek nekoliko godina sudjeluje u mirovnim misijama i proces školovanja časnika za preuzimanje uloga u tim misijama još je u povojima. Zbog sličnih je razloga odbijena i ponuda da naši časnici sudjeluju u misiji u DR Kongu. Ako su se za Sijera Leone i mogle rekordno brzo pripremiti tri skupine hrvatskih časnika, DR Kongo je, kao frankofonska zemlja, bio nedostižan cilj u prvim etapama obuke HV-a za sudjelovanje u mirovnim misijama. Naime, među našim časnicima samo rijetki govore francuski, a i obuka za sudjelovanje u mirovnim misijama je isključivo na engleskom jeziku. Ne treba zaboraviti da od prošle godine jedna skupina hrvatskih časnika sudjeluje u sklopu mirovne misije UNMEE u Etiopiji i Eritreji.</p>
<p>Prema Vjesnikovim izvorima, Hrvatska vojska mogla bi u Afganistan poslati vojne promatrače, ali i vojnu policiju čijih 50 izabranika završava dodatno obrazovanje za sudjelovanje u mirovnim misijama.</p>
<p>Od 1948. godine u svijetu su organizirane 54 mirovne misije koje su, prema UN-ovim procjenama, koštale oko 23,3 milijarde dolara. Trenutno se mir održava u 15 zemalja i u tim operacijama, čiji proračun iznosi oko 3,5 milijardi dolara, angažiran je 47.151 vojnik iz 88 zemalja.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlahušić: Bojni plin posao je Državnog odvjetništva</p>
<p>»Otkriće bojnog plina u Baxterovim dijalizatorima, koji su uzrokovali smrt 23 pacijenta na hemodijalizi u listopadu, posao je Državnoga odvjetništva, a ne Ministarstva zdravstva«, kazao je u ponedjeljak Vjesniku ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić. »Nama su bitne informacije koje se tiču zdravstvenog sustava i sigurnosti hemodijalize, a tu nema nikakvih novosti. Sve informacije važne za pacijente, kao i upute, proveli smo i pridržavamo ih se. Ostalo nije naš posao«, naglasio je ministar.</p>
<p>On smatra očitim da su u javnost opet izašle informacije koje nisu trebale, u smislu da se za njih očito dugo znalo i da ih je trebalo plasirati na takav način da ne izazovu paniku.</p>
<p>Dubravko Miholić, zadužen u ime Baxtera za kontakt s medijima u Hrvatskoj, kazao je da iz američke centrale u ponedjeljak do 15 sati nisu stigle nikakve nove reakcije na hrvatsko otkriće. Baxter nema dokaza o tvari pod nazivom perfluorizobutilen, koja je navodno pronađena u dijalizatorima. </p>
<p>T. T.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Svaka škola, neovisno o veličini, mora imati psihologa i pedagoga«</p>
<p>Formulacija »u pravilu« omogućuje da u razredu bude i 35 učenika, umjesto optimalnih 25, ističe čelnik »Preporoda« Vinko Filipović/ Broj škola ne bi trebalo smanjivati/ Decentralizirana isplata plaća dovela bi ih u ovisnost o lokalnom proračunu</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« izražava nezadovoljstvo Prijedlogom pedagoškog standarda srednjeg školstva jer se njime sadašnja razina srednjeg školstva ne poboljšava nego snižava, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik tog sindikata Vinko Filipović. </p>
<p>Prema njegovim riječima, nigdje se ne spominje početak i kraj provedbe standarda, a pri nastajanju toga dokumenta nije se konzultiralo sindikalne predstavnike, kao što je to bio slučaj za vladavine HDZ-a. </p>
<p>»Standardom se predviđa da u jednom razredu bude 'u pravilu' 30 učenika, da svaka škola s više od 16 odjeljenja ima knjižničara, psihologa i pedagoga, da svaka škola ima oko deset računala te jedan televizor na dvije učionice. Termin 'u pravilu' znači da učenika može biti i 35, dok mi predlažemo da u svakom razredu bude do 25 učenika«, navoi Filipović. »Zbog porasta nasilja u školama smatramo da svaka škola, neovisno o veličini, mora imati psihologa i pedagoga, a smatramo i da broj računala, televizora i drugih pomagala mora biti što veći«, rekao je Filipović. Izrazio je nezadovoljstvo prijedlogom da se ukine 20 posto srednjih škola jer su one nosioci života u manjim mjestima, kao i prijedlogom da se smanji novac za stručnu literaturu, iako se istodobno predviđa obvezno stručno usavršavanje nastavnika. </p>
<p>Predsjednik Glavnog vijeća »Preporoda« Željko Stipić kritizirao je prijedlog da se plaće nastavnika ubuduće isplaćuju iz proračuna regionalne i lokalne uprave i samouprave jer bi tada plaće ovisile o veličini lokalnog proračuna.</p>
<p>»U prošlih pola godine samo su Zagreb, Crikvenica i Opatija u potpunosti isplatili 20 posto novca potrebnog za prijevoz nastavnika pa ne znamo kako bi ostali gradovi i županije uspjeli naći novac i za preostalih 80 posto. Umjesto decentralizacije, ovime ćemo dobiti supercentralizaciju školstva jer će nastavnici pokušavati dobiti posao u Zagrebu i drugim velikim gradovima«, rekao je Stipić. Spomenuo je da će najviše štete imati 7000 razrednika kojima bi norma bila povećana deset posto a plaća osam posto, kao i voditelji stručnih aktiva.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sindikat: Ugrožena su radnička i sindikalna prava</p>
<p>Kabelka: Napadi neutemeljeni</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Uprava NET-a, odnosno TV Moslavine, očitovala se u ponedjeljak priopćenjem o »napadima Sindikata novinara Hrvatske na NET«. Kako tvrdi direktor NET-a Zvonimir Kabelka, Televizija Moslavina ima korektan dnos prema radnicima, tijekom 2001. povećali su zaposlenost sa 19 na 33 stalno zaposlena djelatnika, a ritam isplate plaća i honorara nenarušen je od 1995. godine. »Bilježimo pozitivan poslovni rezultat u zadnjih pet godina, a račun firme nikada nije bio u blokadi«, ističe Kabelka. </p>
<p>»Sindikat novinara Hrvatske (SNH) neutemeljeno tvrdi kako je ugrožen dignitet novinara na TV Moslavini, kako su sustavno zastrašivani, kako im je pravo na sindikalno djelovanje ugroženo, te kako se krše elementarna ljudska, profesionalna i sindikalna prava«, piše Kabelka, navodeći da su to »prazne tlapnje«. Kabelka se nadalje pita u čijem interesu nastupa SNH, ako »na temelju lažnih tlapnji nepovratno srozava ugled uzorne medijske kuće?« </p>
<p>Kabelka također opovrgava tvrdnje tajnice SNH-a Marinke Boljkovac-Borković, po kojima u TV Moslavini nema naknade za prekovremeni rad, radnici moraju čistiti prostorije, sustavno se zastrašuju i krše se ljudska prava, a poseban je pritisak usmjeren na sindikalnu povjerenicu Zdravku Sever. »Nanesenu materijalnu štetu TV Moslavina će nadoknaditi tužbom protiv ovakvog istupa Sindikata novinara Hrvatske«. </p>
<p>Tajnica SNH-a Marinka Boljkovac-Borković ističe da se Sindikat ne boji tužbe NET-a, jer sve svoje tvrdnje može potkrijepiti dokumentima. »Netočna je tvrdnja direktora Kabelke da SNH napada TV Moslavinu, jer mi samo želimo zaštititi prava radnika, kako i priliči sindikatu«, ističe Boljkovac-Borković. »Imamo dokumentirana saznanja da uprava NET-a krši elementarna prava i dostojanstvo ljudi«, kaže tajnica SNH-a. Ona tvrdi da su predstavnici sindikata imali sastanak s Kabelkom, koji ih je »neotesano izbacio iz firme«. </p>
<p>»Prilikom potpisivanja ugovora o radu ljudi nisu bili upozoreni da im je obveza i čišćenje prostorija«, navodi Boljkovac, dodavši da je to ponižavajuće. Naime, pojašnjava, u ugovoru se navodi da se plaćanje djelatnika zaustavlja ako se ne pridržavaju obveze o održavanju reda. »To je kazneno djelo, jer uprava nema pravo na taj način prijetiti ljudima«, ističe Boljkovac. Ona dodaje da je Kabelka proveo pravu »harangu« protiv sindikata i prijetnjama neutralizirao rad podružnice. </p>
<p>»Kabelka krši pravo na sindikalno organiziranje pojedinačnim prijetnjama i zastrašivanjima ljudi«, kaže Boljkovac, dodavši da nikome nije nadoknađen prekovremeni rad. »Sindikat djeluje isključivo na temelju zakona te konvencija Međunarodne organizacije rada, a u NET-u su definitivno sporni uvjeti rada«, zaključuje Boljkovac-Borković. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Vlasnici zemljišta: Ne želimo ciprizaciju Prevlake</p>
<p>Udruga poziva Vladu da se suprotstavi produljenju misije UNMOP-a, jer njezin ostanak na Prevlaci vodi ciprizaciji poluotoka Oštro, što može dovesti do neželjenih posljedica</p>
<p>DUBROVNIK, 7. siječnja</p>
<p> - »Zamjeramo Vladi zboga nepoštivanja dijela Ustava u kojem se kaže da je Republika Hrvatska jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država i da je njezin suverenitet neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv«, ističe se u reagiranju Udruge za zaštitu vlasničkih prava na poluotoku Oštro-Prevlaka u povodu izajve ministra vanjskih poslova Crne Gore Branka Lukovca o produljenju mandata UN-ovih promatrača. Udruga poziva Vladu da se oštro suprotstavi produljenju misije UNMOP-a, jer njezin ostanak na Prevlaci vodi »ciprizaciji poluotoka Oštro, što može dovesti do neželjenih posljedica«.</p>
<p>Izjave i poruke kojima se svojata tuđa imovina, u Udruzi drže neciviliziranim i moralno nezdravim. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Veća prava mađarskoj manjini u školama i kulturi</p>
<p>Osim u Osijeku, u veljači i ožujku će se osnovati mađarski uredi za informiranje u Rijeci, Puli, Splitu i Šibeniku</p>
<p>OSIJEK, 7. siječnja</p>
<p> - Uredi za informiranje pri centrima Mađara u Hrvatskoj primat će zahtjeve za izdavanje tzv. mađarske iskaznice. Od 2. siječnja takav ured djeluje u Osijeku, a u veljači i ožujku će se osnovati u Rijeci, Puli, Splitu i Šibeniku. O tome je bilo riječi u ponedjeljak na konferenciji za novinare u osječkom Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Hrvatskoj na kojoj su govorili ravnatelj Centra Bandi Kucsera i voditelj Ureda za manjine Osječko-baranjske županije Sandor Jakab.</p>
<p>Od 1. siječnja 2002. godine stupio je na snagu Zakon o Mađarima izvan granica Republike Mađarske, kojim su povodom Mađari u Osijeku osnovali povjerenstvo za pripremu prijedloga o primjeni tog zakona u Hrvatskoj. Cilj je da se omogući Mađarima izvan Mađarske više povlastica u kulturi, obrazovanju i drugim djelatnostima da se u svojoj matičnoj domovini ne bi osjećali turistima. Istaknuto je i to da je prihvaćen prijedlog da se i članovima uže obitelji, u kojoj je jedan od njih mađarske nacionalnosti, omogući izdavanje mađarske iskaznice. Već u prva dva sata od otvaranja osječkog Ureda za informiranje u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara podneseno je 30 zahtjeva, a očekuje se da će u cijeloj Hrvatskoj biti oko 5000 zahtjeva za izdavanje mađarske iskaznice. U Hrvatskoj, inače, živi oko 20.000 Mađara. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Velika količina mazuta prekrila rijeku Jadro </p>
<p>SOLIN, 7. siječnja</p>
<p> - Na površini rijeke Jadro u Solinu građani su u ponedjeljak primijetili golemu mrlju mazuta, a incident se dogodio u krugu pogona tvornice »Dalmacijacementa« (DC) u Majdanu. Gradske vlasti i inspektori upozoravaju da kakvoća vode nije upitna, budući da se mrlja pojavila nekoliko kilometara nizvodno od vodocrpilišta. </p>
<p>Do ekološkog incidenta došlo je u trenutku prelijevanja mazuta iz cisterne u spremnike za što je odgovorno osoblje pogona »Dalmacijacement« u Majdanu. Odmah nakon događaja predsjednik uprave DC-a Vinko Janjak izišao je na teren te izrazio žaljenje zbog katastrofe. Priznao je krivnju radnika DC-a koji su, pretpostavlja se, nepažljivo rukovali mazutom. Janjak je nadalje istaknuo da je u tijeku interna istraga te upozorio da je katastrofa širih razmjera spriječena zbog brzog reagiranja MUP-a i CIAN-a. </p>
<p>»Osobno nisam sto posto siguran da je riječ o nespretnom rukovanju mazutom jer je vrlo moguće da je u pitanju starost instalacija i napuknuće cijevi«, kazao je gradonačelnik Solina Zvonimir Hrgović te napomenuo kako se još uvijek ne zna o kolikoj je zagađenoj površini riječ. Kazao je kako je tvrtka CIAN postavila branu kod obližnjeg ribnjaka i poduzela sve da bi što temeljitije sanirala štetu na rijeci Jadro. Hrgović je također kazao da će sve troškove sanacije rijeke i obale, od Tvornice do ušća Jadra, snositi Tvornica »Dalmacijacement«. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Račan: Bandić će odgovarati i zakonski i politički</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan, koji je ranije u ponedjeljak odbijao komentirati događaje u vezi s prometnom nezgodom Milana Bandića, zagrebačkog gradonačekika i predsjednika gradskog SDP-a, izjavio je u ponedjeljak navečer da će Bandić odgovarati i zakonski i politički. </p>
<p>»Žao mi je što se to dogodilo«, rekao je Račan u kraćoj izjavi novinarima uoči zatvorene sjednice Predsjedništva SDP-a. Račan je dodao i da Milan Bandić, koliko je njemu poznato, inače ne pije iako je uzrok nezgode bio alkohol.</p>
<p>Bandić će, naglasio je Račan, »kao i svaki građanin odgovarati za prekršaj zakona«. No, sasvim sigurno, tvrdi Račan, Bandić će i politički odgovarati, »jer obavlja javnu dužnost, a od ljudi koji obavljaju javne dužnosti zahtijeva se više, a kriteriji su stroži«, što Račan smatra primjerenim.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hoće li Baxter kazneno odgovarati zbog otrovnog plina u dijalizatorima?</p>
<p>Upitno je li Baxter registrirao korištenje bojnog otrova u Američkoj upravi za lijekove i hranu i smije li se taj plin upotrebljavati u proizvodnji medicinske opreme, kaže odvjetnik Anto Nobilo / Zašto tvrtka, nakon smrti 15 pacijenata u Španjolskoj, nije odmah alarmirala sve ostale koje su upotrebljavali dijalizatore </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - »Informacija o prisutnosti bojnog otrova u Baxterovim dijalizatorima vrlo je bitna. Postavlja se niz pitanja, primjerice je li to uopće bilo registrirano u Upravi za lijekove i hranu SAD-a i je li se moglo upotrebljavati u proizvodnji medicinske opreme«, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik Anto Nobilo, odvjetnik koji u ovom slučaju zastupa nekoliko hrvatskih obitelji čiji su članovi umrli na dijalizi.</p>
<p>Podsjetimo, nedavno je objavljeno da je tijekom vještačenja dijalizatora u Centru za vještačenja »Ivan Vučetić« hrvatskog MUP-a, pronađen vrlo otrovan plin - perfluoroizobutilen - kojim su u Baxteru navodno ispitivali protočnost kapilara u dijalizatoru. </p>
<p>Prema Nobilovim riječima, ako se potvrdi točnost te informacije, stupanj kriminalne odgovornosti, bez obzira čija ona bila, vrlo je visok. Naime, u Americi kazneno mogu odgovarati tvrtke, ali i odgovorne osobe koje su odlučile o takvoj proizvodnji. </p>
<p>Sporno je i pitanje zašto Baxter, nakon smrti 15 pacijenata u Španjolskoj prošlog ljeta, nije odmah alarmirao sve ostale koje su upotrebljavali dijalizatore te tvrtke. </p>
<p>»Nalaz mora biti verificiran i na međunarodnoj razini. Kontaktirali smo s Državnim odvjetništvom i očekujemo da nam omoguće uvid u taj nalaz. Još čekamo i uvid u rezultate obdukcije. Tek ćemo nakon sudsko-toksikološko-medicinskog vještačenja moći vidjeti što je prouzročilo smrt pojedinih pacijenata«, izjavio je Nobilo.</p>
<p>Naime, nakon svih prikupljenih dokaza podići će tužbu za naknadu štete pred američkim sudom (što se u Hrvatskoj provodi po Zakonu o obveznim odnosima). Što se tiče kaznene odgovornosti, to će, dodao je Nobilo, raditi njegov američki kolega, nakon što se utvrdi odgovornost zbog proizvodnje i prodaje smrtonosnih dijalizatora.</p>
<p>Prilikom vještačenja u MUP-ovu Centru otrovni plin udahnule su i dvije inženjerke kojima je pozlilo pa su prevezene u bolnicu. Tako se djelomice i saznalo za te rezultate. »Nakon samo jednog udisaja plina počela ih je hvatati nesvjestica i jake aritmije srca pa su hitno prevezene u bolnicu«, izjavio je prof. dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju.</p>
<p> No, na upit u MUP-u što mogu reći o slučaju dviju inženjerki, te uopće o tijeku kriminalističke obrade, iz ureda glasnogovornice Zinke Bardić kratko nam je odgovoreno kako će se »MUP i dalje držati svoje odluke da neće davati nikakve izjave dok kriminalistička obrada ne bude posve okončana. Preuranjenim izjavama ne želimo narušiti tijek istrage koju će voditi Državno odvjetništvo«.</p>
<p>Iz Državnog odvjetništva poručeno nam je da će ono »tijekom ponedjeljka ili utorka priopćenje poslati Hini«. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Jelavić i Pripuz oslobođeni optužbe</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Čitanjem oslobađajuće presude u ponedjeljak je u improviziranoj sudnici zatvora u Remetincu završilo suđenje Nikici Jelaviću, Zoranu Pripuzu, Blažu Petroviću, Željku Vinkeševiću i Ivanu Gecegu, optuženima za milijunske prijevare, iznude i pranje novca. </p>
<p>Taj postupak izdvojen je iz »zločinačke organizacije«, a optužnica je nekoliko puta mijenjana pa i za samog trajanja postupka.</p>
<p>Sudac Zdravko Majerović u obrazloženju presude istaknuo je kako ni za jednu od tri točke optužnice sud nije utvrdio postojanje dokaza, a iskazi svjedoka bili su neuvjerljivi i kontradiktorni.</p>
<p>Nikica Jelavić, kojem se u procesu »zločinačkoj organizaciji« sudi kao navodnom šefu zagrebačke mafije, bio je optužen za iznudu nad Vladimirom Hatrekom, te za prijetnju smrću Mirjani Mikulić koja je već ranije svjedočila u »velikom« suđenju. </p>
<p> Jelavićev odvjetnik Marjan Svedrović izjavio je da je očekivao takvu presudu. »Doživio sam satisfakciju izjavom suca Majerovića kako se iz same optužnice vidjelo da ne postoje elementi kaznenog djela«, rekao je Svedrović.</p>
<p>Prestavnici tužiteljstva nisu željeli reći hoće li se žaliti na presudu. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Na natječaj za glavne urednike HTV-a i HR-a javilo se 14 kandidata</p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja </p>
<p> - Na natječaj za glavne urednike Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija prijavilo se 14 kandidata, a ponude će se otvarati 14. siječnja, potvrđeno je u ponedjeljak na Hrvatskoj radioteleviziji. </p>
<p> »Iz pristiglih ponuda nije vidljivo koliko je kandidatura za Hrvatski radio, a koliko za Hrvatsku televiziju«, izjavila je za Hinu tajnica Vijeća HRT-a Jadranka Šaško. Dodala je kako broj kandidata ne mora biti konačan jer će se prihvatiti i kandidature koje su zaključno sa 7. siječnja poslane poštom.</p>
<p> Prijave će, rekla je, otvarati tročlano Povjerenstvo koje mora utvrditi je su li prijave poslane pravodobno, jesu li potpune, te udovoljavaju li uvjetima navedenim u javnom natječaju.</p>
<p> Vijeće HRT-a donijet će konačnu odluku o izboru glavnih urednika tajnim glasovanjem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Bez navale na sudačka predsjednička mjesta </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Sudeći prema broju pristiglih kandidatura na natječaje raspisane za predsjednike općinskih i prekršajnih sudova, u Ministarstvu pravosuđa ocjenjuju da nema pretjeranog zanimanja ni navale na predsjednička mjesta u tim sudovima.</p>
<p> Za 110 predsjednika prekršajnih sudova javilo se ukupno 150 kandidata. Za većinu sudova javio se po jedan kandidat, uglavnom dosadašnji predsjednici, a samo za trećinu sudova po dva kandidata.</p>
<p> Od 72 općinska suda s područja 15 županijskih sudova (Koprivnica, Virovitica, Požega, Osijek, Split, Dubrovnik, Čakovec, Pula, Sisak, Šibenik, Slavonski Brod, Zagreb, Velika Gorica, Gospić i Karlovac) za deset predsjedničkih mjesta nije se javio ni jedan kandidat. </p>
<p> U 28 sudova kandidati su samo dosadašnji predsjednici, a u još nekoliko sudova po jedan je kandidat koji nije predsjednik suda, i to uglavnom jer su dosadašnji predsjednici stekli uvjete za umirovljenje.</p>
<p> U preostaloj polovici sudova prijavila su se po dva kandidata. Samo za sedam sudova ima po tri kandidata - u Šibeniku, Metkoviću, Splitu, Solinu, Našicama, Požegi i Zagrebu. </p>
<p>Kako se doznaje, ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović sudačkim je vijećima pri 15 županijskih sudova i pri Visokom prekršajnom sudu poslala pristigle kandidature za predsjednike općinskih i prekršajnih sudova. Sudačka vijeća u roku od 30 dana moraju ministrici dostaviti mišljenje o kandidatima za predsjednike sudova, na temelju kojih ih potom ministrica imenuje. Premda je mišljenje sudačkih vijeća ne obvezuje, ministrica je prilikom imenovanje dvadesetak predsjednika viših sudova, osim u slučaju Varaždina, Osijeka, Siska i Zadra, poštivala mišljenja sudačkih vijeća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Uskoro suđenje pilotu JNA i nalogodavcima odgovornim za smrt europskih promatrača? </p>
<p>Iako nenaoružani, promatrači su pali kao žrtve svirepe odmazde jedne već poražene vojske, rekao je ministar Picula / Pali su kao žrtve gnjeva onih koji nisu mogli podnijeti da će organizacija, koju su promatrači predstavljali, za koji dan službeno priznati Hrvatsku </p>
<p>PODRUTE, 7. siječnja</p>
<p> - Na desetu obljetnicu pogibije europskih promatrača u Podrutama, hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula istaknuo je kako se nada da će odgovorni za njihovu smrt uskoro doći pred lice pravde. »Suđenje pilotu koji je ispalio rakete i njegovim nalogodavcima neće vratiti u život poginule promatrače, ali će još jednom potvrditi da zločin ne može ostati nekažnjen«, rekao je Picula na komemorativnom skupu u ponedjeljak.</p>
<p>Komemoracija je održana u Podrutama u blizini Novog Marofa, na mjestu gdje su 7. siječnja 1992. poginula petorica članova Promatračke misije Europske zajednice, Marco Matta, Silvano Natale, Fiorenzo Ramacci, Jean Loup Eychenne i Enzo Venturini. Vijence su položili članovi obitelji, a u ime hrvatske Vlade ministar Picula.</p>
<p>Ministar je naglasio da su promatrači, iako nenaoružani, pali kao žrtve svirepe odmazde jedne već poražene vojske. »Pali su kao žrtve gnjeva onih koji nisu mogli podnijeti da će organizacija koju su promatrači predstavljali, za koji dan službeno priznati Hrvatsku. Jedino se time može objasniti zašto su teško naoružani avioni JNA raketirali nenaoružane promatrače, koji su imali neprocjenjivu ulogu u izvješćivanju međunarodne javnosti o agresiji na Hrvatsku«, kazao je Picula.</p>
<p>Svakogodišnje okupljanje na dan pogibije promatrača kako bi im se odala počast potvrda je da ne blijede sjećanja na one koji se suprotstavljaju zločinu, naglasio je hrvatski šef diplomacije. Hrvatska politička javnost i narod visoko cijene žrtvu promatrača, a to potvrđuju i visoka odličja koja se posthumno dodjeljuju poginulim promatračima.</p>
<p> Na komemorativnom skupu govorili su također šef promatračke misije Europske unije Antoin Mac Unfraidh, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Fabio Pigliapoco te francuski veleposlanik Francis Bellanger, te u ime talijanske vojske pukovnik Domenico Barbagello. Oni su položili vijence, kao i dr. Zvonimir Sabati varaždinski župan, Zdravko Maltar, gradonačelnik Novog Marofa, te u ime Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Zdenko Radulj, Vjeran Rožić i Vinko Šerbek. </p>
<p>Misu u crkvi Kraljice mira u Podrutama vodio je papinski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Red Hrvatskog trolista poginulim europskim promatračima </p>
<p>U povodu desete obljetnice pogibije petorice promatrača Europske zajednice, u ponedjeljak je zamjenik premijera Goran Granić u Banskim dvorima uručio odlikovanja njihovim obiteljima. Poginuli promatrači odlikovani su Redom Hrvatskoga trolista koja im je za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku dodijelio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Prema Granićevim riječima, njihovi životi ugrađeni su u temelje hrvatske države zbog čega će njihova žrtva biti trajno zapamćena. »Njihova smrt bila je najstrašnija poruka o ratu i agresiji na Hrvatsku u vrijeme kad mnogi o tome nisu željeli čuti i reagirati«, izjavio je vicepremijer. </p>
<p>U ime obitelji odlikovanih zahvalio je Mario Matta, otac poginulog Marca Matte, rekavši da je u sobi svog sina našao natpis: »Ljubav dopušta svijetu živjeti, a sklad ga čini sretnim i vedrim«. </p>
<p>Na dodjeli odličja bili su premijer Ivica Račan i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Račan iznosi plan zapošljavanja 22.000 mladih stručnjaka u dvije godine </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> - Pod motom »S fakulteta na posao«, premijer Ivica Račan predstavit će u utorak na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Vladin projekt poticanja zapošljavanja mladih visokoobrazovanih ljudi. Zahvaljujući tom kratkoročnom (dvogodišnjem) projektu, u ovoj godini trebalo bi se zaposliti 7000 mladih s fakultetskim diplomama, a u 2003. godini njih čak 15.000. Konačni je cilj projekta da ni jedna mlada visokoobrazovana osoba ne bude bez posla. Novac za projekt u ovoj godini navodno je već osiguran. </p>
<p>Hoće li projekt preferirati određenu struku? </p>
<p>Iako pojedinosti o tom ambicioznom projektu dosad nisu iscurile u javnost, već su se pojavile kritike. Nagađa se, naime, da će projekt preferirati određenu struku, poput informatičara. Dražen Puljić iz Saveza studenata Hrvatske smatra kako na Zavodu za zapošljavanje informatičari ionako najkraće ostaju, jer je potražnja za njima poprilična. Predstavnici političkih organizacija mladih, koji također nemaju uvid u Vladin dokument, zamjeraju što se on drži u tajnosti i nije izrađen u suradnji s mladima. </p>
<p>Zanimljivo je da i radna skupina Državnoga zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži već šest mjeseci radi na projektu nacionalnog programa djelovanja za mlade, u kojem razmatra problem nezaposlenosti mladih. Sličnim se poslom, ali odvojeno, bave i stručnjaci Ministarstva rada i socijalne skrbi. Račanov projekt bit će, dakle, treći na tu temu. </p>
<p>Što je s nedostatkom poduzetnika?</p>
<p>Prema mišljenima nekih stručnjaka, problem Hrvatske nije samo 200.000 nezaposlenih mladih ljudi već nedostatak poduzetnika koji će te mlade ljude zaposliti, zatim manjak konkurentnih proizvoda i usluga, te sveprisutno neznanje. O tomu je poseban koncept izradio Nacionalni savez mladih Hrvatske, koji se temelji na financijskoj snazi globalnog bankarstva. </p>
<p>U Nacionalnom savezu mladih predlažu osnivanje hrvatske banke mladih (HBN) - novog sustava bankarstva, čiji bi temeljni i razvojni kapital bila sredstva koja nastaju udruživanjem državnog i privatnog kapitala i pretvaraju se u javni civilni kapital. </p>
<p> Nacionalni savez mladih Hrvatske predstavit će svoj koncept na prvom globalnom sastanku mladih u Europi pod nazivom »Europski dijalekt mladih«, koji će se održati na Brijunima od 18. do 23. ožujka. Prema riječima glavnog tajnika Organizacijskog odbora Ognena Bojadžiskog, očekuje se da će doći predstavnici iz 90 država, a pokrovitelj skupa je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20020108].
|
